Anali Xiii Xiv

\
)
YU ISSN 0350 1411
GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE
(u povodu 450-godinjice Biblioteke)
KNJIGA XIII-XIV
SaraJevo, 1987.
- -
.,

REDAKCIONI ODBOR:
Mahmut Bilal dr Fehim
mr Fikret Ismet i MehmedaliJa Hadz.tc
GLAVNI I OOGOVORNI UREDNIK:
Bilal
UREDNIK:
Mehmedalija
PREVOD NA ENGLESKI: Azra
NASLOVNA STRANA: Ismet
Kaligrafska dekoracij a na naslovnoj strani kopij a je natpis a
Osman ehdine biblioteke u Sarajevu sada na zidu
Gazi Husrev-begove bibl,ioteke
Gazi Husrev-begova biblioteka, SaJrajevo,
Obala Parike komune 4
STAMPA: SOUR Borac(( - RO Stamparija i kartonaa Travnik
ZA STAMPARIJU: Daul Abdulah
l
UZ 450-GODISNJICU GAZI HUSREV-BEGOVE
BIBLIOTEKE
Davn:> te tome_ bilo, ima punih stotine i pedeset godi-
na, kada Je tslar:zskt mudrac i vakif, Gazi Husrev-beg, svoju
da ta - koja je nosila prelijepa ime Sel-
dzulutJa, ,TJme Valoifove rma.Jke - mrna svoj1U biblioteku. . .. to
od trokova za grad':ju, meka se za to kupi dobrih knjiga, koje se
upotrebljavaDi. u spomernuroj medresi, da se njima koristi ko bude
tao i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom.
DaVrno doba, adeti! Knjiga se v.rednovala zlatom,
se i pamtila, prepisivala i ukraavala. Prema njoj su se ljudi odnosi-
li kao prema svetom, umotavali je u dizali je na ra-
fove i otvarali s potovanjem. Razumljivo, sadraj knjige, bez obzira
to nije ,uv.ijek bvo Mushaf, tadno51io se na velike ,istine taJne svijeta.
na Boga i Njegove glasnike, na evlije, na svijet, na slovo i
itd.
1537. godine, dakle, oSln.Ovana je Gazi H usrev-begova biblwteka
pni istoimenoj medre51i, sa neto .malo krzjig_a kc:je izu
avaLi .mude.rri51i ii .tale ba. I su ii preprszvalL. Godz.ne L kn]tge
Godine i kmjige!<< 1edan sarajevski .. Od do
dvadesetog vri}eka vrijeme kao da je stalo, th mt o tzm VtJ ekovrma
znamo veoma malo.
Biblioteka je premjetena, 1863. godine,_ po _Topal Osman-
-pae, waLije Bosne, ru .prostoriju na zapadnoJ stranz. Gazt Husrev-bego-
ve damije, ispod n'liJrzareta.
Knj,ige su se prepisivale i . .
Poneke su -dolazile sa I stoka, iz Sama, Meke .z
u b.isagama, hedt]a, a poneke su orwsz t
nai ljudi /ooj.i su se tamo skolovaf.t. .
.se :prepi51ivao Kur,arz, M.us(h)af, Kttab. . .
Muhamed ibn Altun-ta ibn Ab&ull_ah

. d . , . rimjer ak koJeg Je prepzsao
sao je Mushaf gle aJ.UCl_ u p .. o halife Osmana, onaj isti Zejd
po nalogu pravednog popust l rtv - lejhi-s-selam- uz tzjegovo
koji je sjedio !UZ a diktiranju.
koljeno, i zaJp.s<ivao po ajet M haf Fadil-paa
u VEl-BagdadtJe; ha::eti Fatime u Bosni (umro
pjesnvk Divana, potoma
1882), -dao je .prepisati ova] Mush.af. . je Kur'an ezdeset
1
Ibrahim hafiz i kal,zgraf, preptsao
Jes t puta.
3

1
Pa onda: Amina, Mustafe CelelJ.ije, iz osamnaestog vijeka,
a, izgleda, i naa ako ne .P':"a (i onda
pjesnikinja, Umihana - koJ_a pod J!rrt.du -
svoju ci tugu, su lS'Ve.te_ . zdesnn
ulijevo, satu-re, pauze t starvke, Da-
gistani je, prepisao .tako da mu ru ']edna oznaka:
za dtuz, ;za kraJ za naslov, ruJe tsta.
Mehmed-paa jetfun od vezira Turskog Car-
stva, koo to je poznato - nae gore li.st, posloo je u selo So-_
kod Rudog, d.iuzove Mushafa. Danas su u -vlasmtvu Gazt
Hus.rev-begove biblioteke. Dva su duza dola iz Ferhadije
damije, nektukl vlasnitvo Ferhat-pae
Duh Kur'ana osnovao je i naselio owt biblioteku. Kur'an, narav-
no, nije jedina i prepisivana knjiga. Dolazile su knjige pi-
saca sa l stoka, kasnJi.je i sa Zapada, a mnoge su pisali nali obrazovani
ljudi u prvi mah na arapskom, perzijskom i turskom a onda,
kad se Tursko Carstvo, poput okeana, na matu-
lo.tinici i Nekaloo nam se O.ini da su dubokoumnije one
stare knjige, erhovi. (komentari) i risale '(rasprave) Hasana Zijaija,
Ali-dede Bonjaka, Muhameda ibn Muse. Alameka, Hasana Kafije Pru-
njegovog komije Mustafe Munini B elgradi.ja, Mustafe
Sejha Juje iz Mqstara, lbrahvma Husejna
itd. itd.
ovih mudraca, radoznalih i slobodounmih, odgojenih ka-
mila, krepostWh, je sufizmom. Ta unutarnja sloboda d-uha,
utemeljena na pouzdanju u Boiju i S't inu, ljubav i milost, disciplinova-
na i zato smirena, ostvarivala se, kad su topovi ut jeli, u nebrojenim
o i!slamskom pravu, o dravnom o usavravanju
o o o naJSl(Jjgama l)na-
_ku: anskih _aJeta z sura, o Muhammed-pejgamberovom ivotu
z mzsl]enJu, ? arttmetici i algebri, o konjukciji "K.vijezda, izlas ku i za-
lasku Sunca t o historiji, itd. . . itd . ..
. tu i. koji su pravili bezbroj monorrima i ebdeda,
hodaJuct utrtzm stazama poetike, zauvijek zaljubljeni u Sa-
dzJa, 'Attara, Rumija i Hajjama..
Mnoge knjige o-u nmpisane izvan Bosne u d e1
la ko
1
. . . . , /U.m .pre J q.ma ts-
ms g ahi nJzhovz autori nisu zaboravili svoje ume i plani-
ne,
1
kasabe, rijeke i groblja, pa l5-u uz svoje ime neizostavno
stavl]alz: El-Busnevi.
A mnoge su pisane u Bosni.
l ednu poseb d
no zz va,anw: L] etop.r.s Mula Mus-tafe Ba.eskije pi-
san na turskom. N je gov pisar si h bil " v. ,
naestog i neto mal v ' roma Jezw_ . re, krajem sedam-
u eher-Sara najvanije do-
Mula Must f z . J. u: negdJe u bltzznt Begove damije.
slavenskoJ. Jetopz: Je Jedno od najljepih djela te vrste u .jugo-
NnJq_zevrz.ostq. .
A onda mnogo godina kasn .. B 'bl'
topisa: Muvekitova (Saliha H d vh . u . ! LOteku jo dva lje-
a zz use]tnow.ca, prvog bibliotekara ove
4

bib!ioteke), Povijest Bo.mec i Zbornik Muhamm .J_ E K
eu.a nven7e a-
1726. godine. bi .?snovana prva tamparija u Osmanskom Carst-
vu. f!d knJ!ga manje. prepisivatri. Dolazila je nova epoha
nJenoJ V ankoltJa tampan je dvije godine kasni-
Je, 1728., 1 on Je naJstartJa tampana knjiga nae bibAioteke.
1i je prekretni-
cu .u kuLtu-n 1 daJLJnoJ sudbtnt knJ:ge, i Ga.z;i Husrev-begove biblioteke.
Kultura Bo.srne i Hercegovine, \Smjetena na dva svijeta,
I stoka i Zapada, sa vie razlika nego je iz svog
miro. Prekinut je jedan ustaljeni, vjekovni
red i 1oontrinuitet, ali ta kultura je dobila ovjeiu, krv. Sada se
i Muslimani, dstina sa traunwm, bojaljivo i spo-
ro Zalpadu, novovjekim .tekoW11ama is.pitiva-
nja i anaLize, filozofske sumnje, <relativizma. se i kafani i
pozoritu. KoLiko je tu bilo pameti a koliko gluposti, o tome ne moe-
mo owlje govo.nit1i. .nove knj.ige, iz privat.nih biblioteka
ljudi Sarajeva, Mostara, Travnika, ti novi listovi,
tampani na turskom jeziku i na naem jeziku latinicom, matufova-
i
Dolazi do novih formi u izrazu, do prvog romlliYUl i crtica,
kih tonova a la Hasan Kafi, napada na ustaljeni sistem i m_etod mi-
ljenja, na i.td. po!a!lf -v.remena koJa su nam
ne .samo bbia, '"ego o .kojima imamo vze 1ZVJesca L
Gazi HuSJrev-begova biblioteka i vri
javna biblwteka, u njoj se. all t stampa,. ona vec
ima srtJOje biblwtekare, prikuplJa knJqm fond sa strana
1
tako ga
v
spasava. ka em etena
1935 go
dine Gazi Husrev-begova b1bliote Je PT. J _.J
. . z.. kril dananJe zgruue,
u prostorije sarajevskog uf Ta zgrada je,
d e se i danas buva skoro sav nJezm .?n . . , . , z emda

1
alost, zaklonua ljepotu Careve

broj
uslovi to nisu primjerni, neproC]en]tVO ,
knjiga i li.9tova. . v sudbinu Biblioteke. Desila se
J edna zgoda se Sarajeva. Umalo n_ije
za vnnjeme rata, 1941., . fesor bogoslavtre,
izgorjela sva Biblicteka!. SpaS::o !e prohne pamtiti sve dok Gazi Hus-
dr M1iroljub OtJe
rev-begova bibJW.teka bude ka broji preko 60 hiljada ru-
Danas Gazi Il . t LO v o . a dokuq-rumata, fotog-
kopisnih i tamptmih i dos!ov-
rafija, ri sl. U nove je poznatija u inostran-
no iz svih krajeva svt]eta .. Sttce se Saradnja Biblioteke sa
stvu nego u rrzarim je, ruz alost, jednostrm:a.
nici.ma; katedrama t tn-strz..tutvma ': i studente, novznare
BibLioteka je otvorena ucen; strane, i !n;a
. . t je t . uviJ'ek u dobrom &iJe u
1 ,.ums e. . bl'e koJe ,r.zucava JO
s-voje kompletttJrano oso J
s

nepoznatu njenog Tek oko godine mogli
sazrtati ta sve krije Gazz Husrev-begova bzblt.oteka. Dobar dt.o ob-
;avljen je u arapskih, turs kih i perzijskih rukopisa, I,
(sarajevo, 1963. i II 1979). U svakom rkoji izJa:zi od 1972. go-
dine, .prezent.iraju se nova vezana za fond i istoriju Biblioteke
i tematiku.
Prostorije Gazi Husrev-begove bibliqteke danas su pretijes.ne za
1701
1f priJJv knjiga, Listova i vlaga nagriza papir i boju, a
nepogode, kao ptologodinji prolom oblaka na Bistr.iku, mogu oz-
biljHo ug1'0Z!iti njel'l knjievni fond. I slam s ka ,zajedY!.ica vodi pregovore
sa drutvenom zajednicom o novoj lokaciji Biblioteke. li to biti
nova lokacija na Slatkom. gdje bi .nova zgrada sav-
remeni rad, ili to biti neka druga lokacija ilri ob jeka t, jo se ne
:na. Biblioteka je bila i mjenilo nae savjesti!
Sl'oj rad Biblioteka zasniva, osim fonda i katalogizi-
ranja k11jiga, listova i i povremenim izlaskom 11.a izlobe,
skupo,e bibliotekara na .fz.Zobi Umjet-Jwst na tlu Ju-
goslavije<< .. .) te odravanjem simpozija (Simpozij o vakufu 1982.).
!ma vlastiti kratkometrani film koji se prikazuje speci.jal11im. i grup-
11im posjetama.
Bilo bi dobro da Biblioteka oivi davnanji prijedlog ralvnetl.i
o ljetopisa u koga bi b.ile biljeene sve
posjete delegacija i svi vezani za njen rad.
se javiti i neke nove ideje.
.. 0l'e godine Ga_zi bibLioteka obiljeava 450. godi-
1_1 p cu sv? ga utemel7en;a. Tl1n povodom Biblioteka vr.i pripreme za
djela, Muvek,tove hron,ike,
::.ao z SP_ecz;alno_g rukopzsa A1ushafa Fadil-pae Pa
:_pak ve_lzka izgleda, nedovoljno zapaeno u naoj
Na_. televzzz;z ;e o tome bilo samo jedanput , i to krat-
1\.0. a na radz;u dva puta.
Ga::.i Husrev-begova biblioteka zasluila je mnogo vie.
Urednitvo
6

Dr Fehim Nametak
VANIJI LEGATI U RUKOPISNOM FONDU
GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U SARAJEVU
kao popratna instit ucija uz medreS<u, Gazi Husrev-
begova pos toji i slui svr si vakufnamom os-
450 godina. je to bila manja biblioteka
urz medresu iz nam naj ranijeg fonda nije mnogo ru-
kopisa. Dragocjenost tih rukopisa je u tome to je to bio
fond k ome se u decenijama i mno-
ge vrijedne i bogate drugih legatora, koji ostaJu' ano-
nimni, a su zasluge u skupljanju, koritenju i irenju knjige ne-
sumnjive. Stoga smatramo da je uz spomenutu obljetnicu ove nae
najstarije kulturne u stanove te vrste potrebno ukazati i na
one ljude koji su svojim poklonima da ona preraste u
jednu od najbogatijih evropskih pa i svjetskih biblioteka orijentil-
n ih rukopisa. Legati koje ovdje pobrojati vie od
pola ukupnog broja rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Govori-
samo o legatima, mada treba da su
obogatili i oni sitniji lega ti j otkupi iz privatnih biblioteka sa manJim
brojem, vrlo vrijednih rukopisa.
Gazi biblioteka ima 7000 ruk?pi snih
zavedenih u inventarske knjicre i preko 2500 rukopisa zavedemh sa
o . entar Od 7000
nepotpunim podacima o rukopi su u pnvremem .. mv
inventarisanih kodeksa, 1957 ih je u dVIJe sveske Kataloga
koji je uradio Kasim

y amo nas liD na-
Ovaj broj rukopisa je dostupan za konstenJe ne s .,
. eta koji putem naucne
u6nicima nego i orijetntalistima IZ' Itava SVIJ . .
' . . d fondova Bl'bhoteke.
obrade rukopisa u katalozima upoznaJU sa rz J . . . . d ak
k naj\azniJl za at u
Stoga j e rad :na katalogi!Zinm'ju J'll.ikaptsa, 'ao ' k .
ad rinremi sveske kataloga OJe
Siblioteoi, nas tavljen tako da su lS a ru P r- .. d' ( a'z) knjievnos-
obuhvataju rukopise iz morala (ahlak), l v 'h' k talm!a bi
. ' k . dr Neki od ovt a o
ti (edeb, edebiyat), jezika, mist-l e J
us koro mogli biti publikovani.
. di . Kur'an i hadis objav-
t Prva sveska koja sadri. iz islamskog pra-
lj ena je 1963. godine, a dr?ga, Je sa
va, objavljena je 1979.
1
godme.
7

.bibliotekama formiranim u XVJ i su
.fondovi dospjeli u bibli?teku, mos-
tarske zadubine. Jedna je b1bboteka Dervipae osno-
vana 1593. godine, to se vidi iz vakwf.name ovog

a
druga biblioteka velikog mostarskog i legatora Mehmed-
bega, poznatog kao osnovana u februaru 1570. godine,
to se iz vakwfname

Karakteristika prve zbirke, koja se najprije nala u sklopu
rukopisa biblioteke, kada je prestala sa radom Der-
vilpaina medresa, uz koju je i (1800), potom za--
jedno sa fondom rukopisa te biblioteke u Gazi
e:ovu biblioteku je manja odabrana kolekCIJa uglavnom perziJSkih
klasika. Uz Dervi-painu vakumnamu su naime popisama 46 sveska
mahom odabranih djela perzijske knjievnosti te jedan broj
erijatsko-pravnih i djela. je i sam njen
Dervi-paa (umro, 1603) bio vrlo darovit pjesnik na tur-
skom i perzijskom jeziku" literatura koja se nala u njegovoj :zfuitr-
ci .ne jer je odraz afiniteta njegovog Tu su:
Mesnevija Mevlana Delaludina Rumija (Galaluddin Rf.uni) , Sururi-
je\' Komentar Mesnevije u est svezaka, Halfi zov Divan, Darnijev
(Garni) Baharistan, Sadijev (Sa'di) Gulistan i dr. On je sva ta djela
njima se nadahnjivao, a .postoje podaci da ih je i
pre\'odio i komentirao. Znamo li da je Dervi-paa
poznatog Ahmeda Sudije Bonjaka, naeg komentatora perzij-
skih klasika, da je literatura koja se nala u njegovu
vakufu u stvari njegova literatura. Postoje podaci da je
Deni-paa bio j kaligraf. Mi nemamo sigurnih podataka da je neko
od ovih djela koja su se nala u njegovoj :zbirci sam prepisao, iako
ni to nije ali moemo da s u sva djela .iz njegova
,akufa kaligrafski prepisana, ukraena i i pred-
stavljaj u dragocjenost i sa aspekta Iri-kovnih '1.1Jil1jetmosti. Fond miro-
pisa Dervi-pae ne predstavlja obimom veliku zbirku
ali je po .ruJk.o.pis veoma 1\frijedarn. '
Druga mostarska obirka, koja j e 1950. godine dospjela u Gazi
H us rev-begovu biblioteku, predstavlja vrlo bogatu i
kolekciju. Posebna joj je vrijednost bogats tvo rukopisi-
ma. nastahm u naim krajevima, posebno onim napisanim ili prepi-
u_ Mostaru. Mnogi od ovih rukopisa su unikatni primjerci djela
_PISaca na orijentalnim jezicima, a posebno se autografi
djela cuvenog mostarskog i profesora Mustalfe -
i .
2
iz Bosne i HercegoviYLe (XV i XVI vijek). Izd. Orijentalni
1?85. str. Ovu vakufnamu je preveo Muhamed A.

k
UJ_tc. spisak knJiga koJe Dervi-paa vakufi a koJ' i se nalazi na
va u am d '
e, u ovom pnJevo u vakufname lnije unesen.
3
Isto, str. 163.
ru.kopisa biblioteke pisao je H. M. Han-
lJ.' 12. th u biblioteci, Glasnik IVZ,
od tada pa do preno.w Ova Je zatvorena 1934. godine i
n je su mn..--
1
nJem ondova u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz
....... ga Je a.
8
Sejha Juje, njegova Ibrahim . . .
Mostarca. Znatan broj mostarskih . a te Bonjaka
potpuno nepoznat da je kojim a na turskom jeziku bio bi
ova kolekcija nije ipak ;;m nestalo . . ove Nelcim
rukopisi ozn'}kom u jer . su es-
n lb otkupa 1 u druge rukopisne 2Jbi k . a pnvat-
talnom institutu u Sarajevu Arbi r He pa ih .danas Ima 1 u Orijen-
. . k l . ' vu erceg<>vme u Mosta .
pn vatnun o ekcljama u zemlji i inostr tvu I ru pa l u
kao i u mnogim drugim zanemarena . e . u . ovom
lija sva (!Ilavedena _djela) i da fh daje da
stanju da se njima slue, uz jak zalog i ouzdl:o su u
ovlasti osobu koja se brinuti u njima. p g Jamca, l da on
Vjer<>vatno je broj rukopisa ove btb1ioteke u vre-
od godine kada je ova biblioteka zatvorena odnosno k d
Je umro nJen posljednji bibliotekar Muhamed s' pa d a
.., . t t k bib . C1lJ..1 , o preno-
os a a a ove hoteke u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sa-
raJevu.
Od biblioteka u XVI.Iil je rukopisni fond
u sastavu Gaa1 H-usrev-begove knjinice, najprije treba
b1ibhoteku Osmana Sehdij e Bjelopoljaka (fllmro, 1769) iz Sarajeva.
Pored toga to je Osman Sehdija prikupio veliki broj veoma drago-
cjenih rukopisa, sagradio zgradu b.ilblioteke i angairao
(hafiz-i kutub), njegova biblioteka biti kao prva javna
biblioteka orijentalnog tipa u nas. Osman Sehdija Bjelopoljak je bio
plodan pjesnik na turskom jeziku i pisac Sefaretname - putopisa u
Rusiju, a biblioteku je podigao Ill spomen na sina Ahmeda Hatema,
jo pozmatoij eg p isca j pjesiD!i:ka, autora Divana, koji je mlad umro u
Lari si (J eniehir) u dunost kadije. Ahmed Hate m
je umro 1754, a biblioteka u njegovo ime je osnovana 1757. godine.
Sve knjige ove biblioteke imaju muhur koji je dao izraditi Osman
ehdija. Godine 1759. po povratku iz Rusije gdje je u svojstvu pos-
lanika bio u sastavu turske delegacije, .nalazio se u Istanbulu, odakle
je za svoju bilblioteku poslao 180 odabranih rukop.isa.
6
Godine
1912. biblioteka je poruena, a knjige su prenesene u Gazi Husrev-be-
govu biblioteku.
sa tarihom podizanja biblioteke, koja se
nad vratima Osman Sehdijine biblioteke, uzidana je sada u zid Ga:z:
1
ruk k je je ostavio
Husrev.Jbegove b1blioteke ba kao to su l . opiSI o . r
ova1 VJrijecLni u fondcwe GaJZI bib l-
oteke.
I z XVIII j jedna druga
Ab dulaha sina Ahmedova Kantamirije (umro, 1774). NJena. Je
. . k sao sam zavJeta , m e
r.istika u tome to j e vehkx dxo nJiga pr:pi b . biblioteci
. . k 'k u Gaz
1
Husrev- egovOJ
:i sam pJesmk .na turs om JeZI u.
. . k doba u Mostaru, Sa-
s Hivzija Spomemct kulture turs og
rajeva, 1980, str. 91.
1
. BiH na onjentilnim jez.ici-
6 Hazim Knjievnost Mus tmana
ma, Sarajevo, 1973. str. 487-488.
9
tl
l
!
\

se nalaze rukopisi koje je prepisao 1720
to se vidi iz zabiljeki koje je napisao sam Na rukopiSI-
ma prepisivanim u poznijim ivota ali na. koju
prepisivanjem Janj1ga .moe ObJasm.ti . .
broj djela prepisanih rukom I na
nije sam prepisao, a su u njegovu posjedu, Je
brojne zabiljeke ljetop1snog karaktera. Sve knJJJge SIU pored zabllJe-
ke
0
vlasnitvu imale ucrtanu petokraku zvijezdu kao znak njegove
biblioteke. Rukipisi iz ove bibUoteke su se najprije nali u Osman
ehdijinoj biblioteci, a potom su prestankom rada te biblioteke (1912),
zajedno sa njenim fondovima dospjeli u Gazi Husrev .. begovu bib-
lioteku.
Iako naseljen grad i ekonomski dosta bogat, Trav-
nik sve do XVIII nije imao ni jednu bibLioteku pa ni
medresu. Dolaskom Hadi Ibrahim-pae (umn:> 1710) u Travnik
za \'aliju Bosne 1704. godine, ovo mjesto je za kratko vrijeme doiv-
jelo prayj kulturni procvat. Iako u Travniku ostaje svega godinu
i po, za to vrijeme je uspio sagraditi medresu sa bibliotekom, tekiju i
mekteb, a za te objekte uvakufio je vie objekata u Travniku.
7

Ibrahim-paa je slubovao u vie pokrajina Osmanskog Carstva, a
umro je u Beogradu, u svojstvu muhafiza. Godine 1789. austrijski
general Laudon je odnio niane sa njegova groba u gdje se i
sada nalaze u vrtu dvorca koji je nekada ;pripadao ovom gemeraJu.s
Objekti koje je sagradio bili su arite kulturnog ivota u Trav-
niku u vrijeme kada je ovaj grad bio sjedite bosanskih valija.
Rukopisna zbirka biblioteke uz Ibrahim-painu medresu je
\anredno bogata. Formirana due vremena i utemeljena na sigurnim
materijalnim pretpostavkama, biblioteka Ibrahim-paine medrese
:.I. Travniku je raznovrsna i svojim fondovima. Teko je kakva
0\'dje prevladavaju kada tu imamo vanrednih rukopisa Kur'ana,
pra ... filoloki h, filozofskih, knj.ievnih i drugih
dJela. Da kOJim slucaJem fondovi biblioteke Ibrahim-paine med-
m su preneseni u Gazi Husrev-begovu biblioteku, moe se konsta-
da .. Gazi . biblioteka izgubila svoj najbogatiji i
na_l\Tedn.IJI legat .1 bi znat.no siromanija. Posebna vrijednost jed-
nog. broJa rukop1sa lZ ove zbirke je i u tome to je na njima sam
vakJf zabiljeio:
... . sam primjerak radi Uzvienog Boga, ja,
pomzru Elc1 Ibrah1m-paa, sadanjj zapovjednik Bosne.
, . . Sam Ibrahim-paa je uvakufio 103 rukopisne knjige ali se ova
bilo iz njegova vakufa bilo
b ravmcar:a da je 1941. godine, kada je prenesena u Gazi Husrev-
egovu biblioteku, imala preko 300 kodeksa Ibrah "
biblioteci redvidi . b. . . Im-pasa Je u SVOJOJ
. o l Ibhotekara 1 vakufnamom mu odredio plac'u
pa se moze d

1
a Je to Jedna od prvih biblioteka u Bosni i Herce-
.
7
.Alija Hadi Ibrahim- '
r..tJsak IZ El-Htdaje, V. br. 7-12, Sarajevo )942 u Travniku. Poseban
8
I sto, str. 10. ' '
lO
l
gQviali utemeljenih na princip . . ..
zainteresiranim osobama. u pozaJmice 1 drugim
God:ime 1892., gradmjom pruge La& .
llbrahim-paina medresa sa bib ii t k va- &go.J.rno poruena je
Fejziju medresu koja je e om, su prenesene u
Da je Travnik 150 god b' na z.em JItu Istog vakifa 1894/95.9
. . b . ma Io sredJite bosansk . l
JU 1 ogatl fondovi biblioteke Odbor I
1
k . og pokazu-
koji su posljednjih decenija a s ams Iz Travnika
bilblioteku. I tim rukopisima u
nije nije raspolagala. Ih koJima btbboteka ra-
Rukopisna zbirka formirana u Ban. l . . .
d s . l . G . H Ja UCl, u porodici
a je.; k' azl biblioteku u svojstvu legata
u e a . a l:efendtje DZJlmca. Svi rukopisi ove zbirke ima u
na ko]'Ima Je ut1snuto ime ovog vak:.&a
0
ko .J P t
d h d J.ll , me mace ne-
mal? o pouz . am po ataka. Ne znamo ni godinu kad je uvaklllfio
no to je svakako bilo u drugoj polovici XVIII sto-
lJeCa .. Ov_a z:b1rka spada u obimom vrednije ZJbirke (neto preko 100
rukop1smh kodeksa), ali je njima dosta starih i vriJ'ednih d' 1
p b . . v Je a.
v ose. no se IS tl ou dj ela arapskih, perzi j skih i turskih kn i-
zevmka. J
se moe i za zbirku Hasan-efendije iz
k?d oda}e ukus i smisao za odbir vrijednih rukopis-
koje Je posjedovao njen Sve rukopisne knjige
'lZ ove z1rke .posjeduju ig njihova biveg vlasnika, a ponegdje i kratku
biljeku o uvakurfljenju, pa ih nije teko evidentirati i izdvojiti u
poseban fond.
.najbogatije, najraznovrsnije rukopisne 2'Jbirke spada i De-
zbinka. To je vakuf sina I smail .. bego-
vog iz Sarajeva koji je kompletnu svoju rukopisnu zbirku ostavio
rza svoje muko potomstvo, o tekst ispisan na prvom
li stu svakog uvakufljenog rukopisa i Kasnije su
potomci Mustafa .. bega poklonili ovu zbirku Gazi Husrev-be-
govoj bilblioteci. prv-i spomen ove biblioteke imamo u sara-
jevskom si&liilu jz 1776/7. godine gdje je u popisu iza
umrlog Ismail.,bega sina Ahmed .. begova na prvom mjestu
popisano 97 knjiga u vrijednosti od 41.156

Veliki . broj pukopisnih knjiga iz osmanske i
knjievnosti naao se u ovoj 1Jbirci, ali nije vm
sakupljanje djela pisaca pa su se u zb1r.c1 nasla
dJ. ela Kai miJ. e MeJ. lij. e i drugih naih pisaca. Luksuzni povezt
' f D" po narudib1
o tome da su mnogi od rukopi sa vaku a zeneti a ra
za ovu bogatu porodicu.
Bl1zu pet stotina rukopisa iz iz
prispjelo je putem legata Gazi Husrev.1begovoj blibhoteci u SarajeVU.
. K k t T avnik (1964-1878),
9 Hamdija - Dervi M. . or u ' r
Travnik, 1961. str. 88. . . SaraJevski sidil, br. 18 iz 1190/ 91-
IO Gazi Husrev-begova biblioteka,
177 6/77. godine.
11
l
z Salih Izeti-ef. (Hrom<HZade) je pozamanu
djela preteno prepisamh u XVILitl i
ali
1
ire a u nJegovu fondu su se nah 1 peki stanJ1 rukopiSI
VIDI, k 20 cJ:i
nabavljeni i izvan naih Je da Je. o . . poro ea
u Stocu posjedovalo vrlo vnJedne rukopisa 1 .
kojima su 1 dl'ug.t ah
nije poznato da li je i jedna Javna ili pnvatna kolekCIJa raspolagala
tako fondom rukopisa kao to je b:io u porodici Hro-
treba vrijednost ove z;birke l!bog provenijencije
njenih rukopisnih knjiga iz se slika
ivota Stoca i okoline za VriJeme osmanske vlasti u Bosni 1 Herce-
gO\ini. U kolekciji rukopisa ove biblioteke se primjerci I sken-
dername {Aleksan<iride), Divan .. Kasim al-anwar, Divan-i Imad i druga
djela iz knjievnosti.
Veliko bogatstvo unutar Gazi Husrev-begove bilblioteke predstav-
ljaj u knjige koje je Muhamed Enverija zavjetao ovoj bibliote-
ci. U njegovoj kolekcijj naao se veliki broj tampanih knjiga, poseb-
no periodike, koje je ovaj vrijedni bilbliotekar skupio i kao
i znatan broj dokumenata i druge nezaobilazne u
pO\ijesti Bosne i Hercegovine. je skupio i ogroman broj orijen-
talni h rukopisa koje je poklonio Gazi Husrev-beg.ovoj biblioteci, a
zna tan broj rukopisa koje nije mogao pribaviti u vlasnitvo :i pokloni-
ti ih sam je prepisao, tako da su njegovi prijepisi nekih poznatih
djela danas jedini poznati primjerci tih djela u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci. Pored toga to je prepisao djela brojnih naih pisaca i
;:> iesnika Kaimije, Mejlije, Muvekita i drugih),
naJ\'ece blago koj e je ostavio Gazi Husrev-begovoj biblioteci
je njegovo djelo Tarih-i Enveri (Enverijina Hi stor.ija), zbornik
o Bosni i Hercegovi ni u 28 velikih svezaka, nezaobilazan izvor za pro-
anje drutvene, ekonomske i kulturne hi storije Bosne i
. pod osmanskom Nai osmanisti, kojima
F. Nametak, B. Zlatar i drugi koris-
nl: su . O\'U za svoje s tudije iz kulturne i povijesti
Bosne 1 Hercegovtne, aLi se moe da je ilillatan dio te do
danas goto\o netaknut pa bi ga bilo korisno prezentirati makar u
:-egestama ako vec nij e objaviti njegov integralan prijevod.
zbirka sarajevske porodice Svrzo u Gazi Husrev ... be-
govu je dola u dva. dijela. Jedan, bogatiji, je vakuf Muha-
sma Muhamed-agma, a drugi I smet-ef. Svrze. Pored ono-

5
.
1
? legate svih bogatiji h porodica, a to je veliki broj
kaligrafski pr ij episi , lijepi i kvalitetni koni povezi,
le
1
nekohko r ukop1sa nastalih il i prepisanih u Sarajevu. Kolekcija
Svrzo u okviru Gazi Hus rev-begove biblioteke sadri 200
rukoptsmh kodeksa.
J c:dna od a b h b.
d
. n
1
ogatljl z 1rkt formiranih u Sarajevu u posljednJ'ih
sto go ma je kolekcij. a Os A f S . ,

1
. . mana sa a okolov1ca, poznatog J. avnog i
t: u t urnog saraj evskog rad ik b "bl. . . .
r d n a,
1
10grafa 1 h1stonografa. Brojem ona
.a rna UJ e gotovo sve zbirke jer sadri oko SOO kodeksa.
12
l
iako sadni i nek . .
k l k
. . . k . e veoma n Jetke . . .
o e CIJa Je valitetom neto ispog .h l rukopise, ova
ma stoga to nije nastala selekci. nastalih u starijim :periodi-
su to neke starije zbirke nego th narudtbom rukopisa kao to
do se moglo i, spasitiug :v.nom 2lb:irom svega
ovoj zbirci nalo na primjer na Na taj se u
Sulejmana ji.i Busirijeve K pnmjeraka rukopisa Mevluda
i ne rijetkih djela je ukupan bast. e .. i drugih poznatih
tao na impozantnu cifru od 500 . d . . roJ ru optsa ove kolekcije naras-
Je truca.
kolekcije :iz B .
govu biblioteku je dbogatila o . d . Gazt Husrev .. be-
ka Halil-efendije iz k: kolek.ct_Ja. To
-begove biblioteke iv J. e za . g m Gazt Husrev-
. . . .. :pls crvenom tm tom na vrh li ta .l.
na marglno. tekst nas abavjetava da . e ta. . u s l
-efen<fije iz Halil si Ah d J J vakuf Hahl-
k . .., . . , n me ov unuk Sulejmanov, u
UmTo . e , pot J Je u rodnom mjestu osnovao biblioteku.
. J lJednJOJ decemJI XVIII vejrovatno prije 1800
godme. BIO Je Careve damije i pisar suda u
gradu. Na nJegovim kn]Lgama stoji potpis: Hadi Halil b
Ahmed b. Sulejman el-Bosnevi
Biblioteka je ostala iza Muhameda Sakir-efendije
1858) . muftije i pjesnika na turskom i perzijskom
Jeziku, broJala Je 310 rukopisnih kodeksa. Sve su to mahom bila kla-
arapska, perzijska i turska djela, najvie iz knjievnosti i te-
dio tih rukopisa je poklonjen od nasljed-
nika Gaz1 b1blioteci, od koj:ih je znatan dio poklonio
dr Munib u posljednjih dvadesetak godina.
H. Mehmed je za svoga kratkog ivota (1906-1944) na-
pisao veliki broj knJiga, radova, osvrta, a poznat je i kao vrstan pre-
vodilac sa arapskog i turskog jezika. Pore-d toga stizao je i prepi-
sati rukom neka vrijedna djela. Kako je i sam jo od vremena studija
u Kairu fox urirati vlastitu b1bJioteku, je znatan dio bio i
rukopisna kolekcija, to je pored skupljenih rukopisa za Gazi
Husrev-begovu biblioteku ustupio i one rukopise koje j e sam prepisao.
Mada je biblioteka otkupljena za jednu sumu,
svakako neadekvatnu vrijednost knjiga, prema tome formalno nije
legat nego je otkup. Smatramo, da je tim bi?Ii-
oteka ui stinu darivana jednom izuzetno vrijednom kolekciJOm
i knjiga. Posebno treba da je prepisivao djela
je opus dobro poznavao i prevodio neka nJ:?ova
je na arapskom jeziku pisati dopunu Hadi
enciklopedijskog djela Kaf az-znnun. je skrenuo paznJu
1
na
neke nae pisce o kojima se do tada nije mnogo .malo, na ru-
kopisa kojima je sam a se. u GaZI
biblioteci. To su prije svih pJeSniCI NJhadiJa
"l fendi Ka-
ll H. Mehmed Biblioteka H. Hah -e kih i perziJskih
lendar Gajret, 1941; Kasim kKata1
5
og 1979. str. 576.
rukopisa Gazi Husrev-begove btbltote e u araJ ' '
13
detija iz Dobruna, a vrijedne opet vna. :ukopisne
napisao je i
0
tbrahimu PeceviJJ, Husemu LamekamJI,
te o Sarajevu u pjesmi na turskom Jeziku.
SUMMARY
IMPORTANT LEGACIES IN
THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY
The article Impor tant Legacies in the Gazi Husrev.beg Library
presents the private collections of the Oriental manuscripts donated
to the Gazi Husrevbeg L:ibrary.
The Gazi Husrevbeg Library possesses around 7000 codices of
manuscripts containing over 2Q.OOO works, more than half of which
came to the Library through legacies-donations. The rest are manus-
cripts from the oniginal fund of the which was formed fur
the needs of the Library by the legator Gazi Husrevbeg, along with
purchased manuscripts and smaller, often, anonymous gifts. ln addi-
tion, there are more than 2DOO codices of manuscripts registered in
the temporary inventory. The major part of these manuscripts was
collected in recent times through the Council of the Islamic Commu-
nity in Bosnia and Herzegovina, as well as by individual gifts. ln that
way, by means of all these legacies, great and small, the Gazi Husrev-
beg Library became one of the richest collections of Oriental manus-
cripts in the world. The richest collections transferred to the Gazi
Hu.srevbeg Library are those of: and Bajez.ida-
of Mostar (XVIth e.), Osman Sehd!i-effendi af Sarajevo (FoUtnded in
1757), Ibrahim-paa of TraVilliJk beginning of the XV1llth centn.I-
ry), of Saraj evo (the end of the XVJHth e.), SaHh !zeti ef. Hro-
of Stolac ()CliXth e.) and others. All of these collections are also
of the cult ural and scientific prosperity of the environment
m which they were formed, as well as of the affinity of their former
owners.
'
14

ZejnU
BIBLIOTEKA ABDULAH-EFENDIJE KANTAMIRIJE
. Za vrijeme _os<I?anske vladavine cu Bosni i Hercegovini (1%
3
_
1878) , SaraJevo Je Imalo tri javne orijentalne bdlblioteke t . G
163?.), Sehdijina
porusena 1910, a pnkljucena Je Gaz
1
Husrev ... begovoj biib1iotec 1914)
d
i. Ab)dulah-efndije Kantamirije (osnovana 1774, a poruena
Ine .
. .AbC:ulah-efendija Kantamirija sagradio je svoju btblioteku, koja
Je ?Ila od tesanog kamena, na dnu nekadanjeg At-
-meJdana: cara bliru pre-
ma .nekadas-nJOJ MISTIJl!IlOJ medresi u Sarajevu. Kantta-
minija je za svoju bihli9teku uvak'lllfio sve svoje knjige, a kasnije i
svoju u MaJgodi u korist MisTijine medrese i svoje
to tvrdi erijatski budet od 9. abatna 121'2/1797. godine.
Abdulah, sin Ahmed-efendijin, oouik hadU Mehmedov, Kantamiri-
ja, bio j e savremenik Mula Mustafe Baeskije. Slovio je kao ugledni
grada Sarajeva i veliki alim. Baeskija ga spominje u svojoj
Hronici, tj. um-rld.m Sarajeva 1774. godine za njega
kae, da je hio .veoma star, baba, muderis, vai.z d bakatdb u meh-
kem,i, veoma uredan Poznato je, dakle, da je bio muderis
u Misrij inoj medresi, vaiz (propovjednik) i sekretar erijatStkog
suda u Sarajevu. Osim ovog, bavdo se i pisanjem pjesama !I1a rurskom
jeziku. Njemu se pripisuje jedna pjesma o boju pod Banja Lukom,
koju je objavila dr LaiDJija (POF, knj. XXII - XXIII /
1972-73), a rkasnije i Enver _YIS-a. SJ?U,
god. XLV,HJ1984; br. l , str. 57-72). se _bavJ? 1.
knj-iga, pa je mnoge rukopise prep1sao za svoJu
je duboku starost , te je svoju ublaavao mnogIm
njem knj1ga. Na kraju jednog rukopisa (R- 549) se
tui na svoju u dubokoj starosti, je tegobu
m-nogim prepistivanjem knjiga, jer je -sva mjegova osun
malolj etnog lliilUJka hafiza Mustalfe, pomr la od kuge pnJe nJegove
smrti.
. . . pisao i kompleti-
Osim za svoJu bdbhoteku Kanta-m'lrJJa Je .pre
.rao nekoliko rukopisa za Sehdijlinu bibUote1w ..
da na nek,im rukopisima Gazi bi;kb]IOtezveiJepzidsae
1 Jegov zna -
Kanta-miri]' ilno ime kao vlasnJka knJlge,
11 1
Je n . kl 1
0
uva-
, k dop1sa:na auzu a
petokraka, a kasnije je na tim oPl:1 op1s1ma
15
lrufl"enju od sasvim drugog to da je Kantamirija .ili
procfao ill posudio rukopis valdfu klauzule. .
Umro je rnavedene godine (1774), a je uz !Bakrbabmu
damiju, u blizini Misrrijine medrese, na At-meJdanu . . _Da?as nema
ni
0
njegovQm grobu. Sejfu<tin Kemm:a, a il'
objaVIili su faksimil natpisa !ko]'i se _na nJego-
vom .niamu.Stihove i .kironogram smr1Ii spj evao .Je njegov
r emenik, poznati sarajevski pjesmik rna tJurskom JeZiku - MeJLiJa.
])Ah, alosti, Kantamirija, taj pomati i
Napusti ovaj sv-ijet i s e za
Njegova bijae obdarena znanostima:
Fikhom, tefsirom, hachlsom, sakjom i lijepom knjievnosti.
ivot je proveo u predavanju a-arnih i . . ?
Pa zar na sudnjem danu da mu StvontelJ ne opTOStl (gnJehe).
Bog se smilovao njegovoj starosti,
I neka ga na dan sudnji s kloni u hlad Ara.
Mej lija mu s dubokim uzdahom kronogram smrti:
Abdu'lah-efemdij a je postigao raj Firdevs za boravit e.
Godina 1188 (1774).
Na rukopisima Kantamdrij.ine nalazi se, :kako smo go-
re r ekli , zmak - zvij ezda petokraka, nacrtana slobodno, crnim masni-
lom, a na je i klauzula da j e Tlllkopis njegov vaklllf.
Dakle, njegova biblioteka nije imala kao ehdiJi.na d Gazi Hu s-
rev-begova.
Ova biblioteka imala je i svoga b ibliotekara, a ta dunost je,
po svoj prilici, vezana je Wl muderisa Mis rijine medrese. Bibliotekar
je imao 14 plat e dnevno. Poznato j e da je 1800. godin e
kar u ovoj biblioteci i ujedno murleris Misrijine medrese b io Os-
man-hal'ilfa, koji je na ovaj poloaj postavljen carsk-im beratom, a
njegov prethodnik je Muhamed-hatlifa.
Zgrada biblioteke poruena je 1897. goc:hlne prilikom r-egulacije
lijeve obale Miljacke na ovom mj estu. Pr.i ru enju zgrade ove biblio-
teke knjige njezi!Ile p renesene su Ill OsmMl ehdiJi nu a
kasnije, zajedno sa ovom, u Gaz,i Hus r ev-begovu. Ko1i ki j e bi o tada
ove biblioteke nismo mogli sasvim sigurno rutvrdiUi . Raniji nat-
piSI o ovoj biblioteci spomi:njru dvij e oiir e: 109 .i 136. Na osnovu
je. inventa.r ske knji ge ehdijine u kojoj su odvojeno
upisam nrkoprsi Kantaminijine !bibl ioteke i na o snovu inventars:ke
Husr evolbegove, koju je pisao Muvekit, brojno stanje ru-
k?Prsa lHJe . Moda i na popis nij e sasvim ali j e
srgun:o .da Je naJpouzdaniji i od svili dosadallljoih, jer smo
da sve rukopise njegove biblio t eke. Vrijeme
smo u tome uspj eli, t j . kada budu kataloki
svi rukop1s1 Gazi 'biblioteke .
. Na os.novu navedenih inventars:kih knji ga i pregleda mnogih ru-
kopisa Gaz1 biblioteke, mi smo ust anovili da salda ima
11 8 kodeksa rukopisa, odnosno 170 r aznili djela iz Kantamirijine btbli-
16
l
l
oteke. lZ popisa .se vidjeti 'koja su to d ela Rani . .
koja djela nJegova
to u P'rva . dva Kataloga ruk01pisa Gazi
gove 'vJJu ot e. Zato smo ovaJ na rad i
111
apisa1i da bi
kultumoj javnosti sva djela ove biblioteke Radi lake pr .d
1
.'1bona
1
.
0
J
leda d
. . g uvt a 1 Jeg
preg ' prvo ?n?Slmo mventarske brojeve Gazi
Husrev .. begove btbllloteke ovth rukopisa, a broJ ev
1
u zagrad
t k. b k 1 su raniJI
ars .1 nalaze na hrbatu rukopisa, vjerovatno bro-
JeVI Sehdt-efendiJune biblioteke.
Brojevi: 110 {11066), 114 1234 (669), 304 1(663), 305 (665), 306
(666), 307 ( 667), 308 .(668), 309 (669), 3>10 311 (670), 3'16 (679), 318
{689), 320 '(683), 321 322 (685), 325 (688), 326 (689), 330 (695), 375
(1717), 3'&2 (1394), 4'15 (616), 416 (615), 417 (617), 418 (61g), 419 (619),
420 {620), 421 (621), 422 (622), 426
1
(611), 427 (612), 428 (613), 482 (1270),
502 '(714), 508 '(7:18), 513 (726), 514 {727), 516 (127), 520 (735), 522 (701),
523 (702), 524 (703), 525 {704) 526 {705) 549 (776), 556 (785), 618 (699),
{1047), 801 (1053), 843 (1358), 1236 {1604), 1239 (1608), 1244 (1656),
1259 (1586), 1380 (706), 1393 (1320), '1417 ( - ), 1558 (522), 1611 (1575),
1655 (810), 1675 (839), 1676
1
(84<l), 1682 1(846), 1683 (847), 1684 (848), 1685
'(849), 1686 {850), 1687 1(85'1), 1688 .(852), 1689 t(853), 1890 (855), 1691 (856),
1692 '(857), 1693 (858), 1694 {S59), 1695 1696 (861), 1697 (862), 1698
(863), 1699 (864), 1700 1701 1(886), 1703 (868), '1704 (869), 1705 (870),
1709 (876), 1716 (887), 1723 1(894), 1724 .(871), 1725 (<87.2) , 1726 (873), 1727
(896) , 1741 ( 912), 1742 (913), 1769 (945), 1773 (949), 1787 (966), 1792 (974),
1793 (975), 1794 (976), 1796 (978), 1799 (971), 1808 (991), 1809 (995), 1813
(996), 1&17 (1001), 1977 ( - ), 2060 (1890), (1953), 2402 (1225), 2416
(2034), 2444 {344), 2445 (345), 2446 (346), 2459 (359), 2467 (375), 2692
{4277), 2958 (4021).
Brojevi, . uz naslove djela, na su nai redni. b:ojevd,
a na desnoj strani su inventarski nroJeVI Gazl bibhoteke.
Brojevi ha zareza redni broje dottcnog dJela u kodeksu.
L i t e r a t ru r a:
V
r Maslea. Sarajevo,
1. !Mula Mustafa Baesk.ija: UET0Pl'S, ese m
1968, 5tr. 180. UENE pJESME O iBA-
.. H di DVIJE NEOBJA V . XXII
2. LamlJa a . osman . HRONIKE. pOF, knJ. -
NJALUOKOM BOJ.U IZ ' 1976
-X:X,lll /.1972-73, str. 315-327. 1878-1918. IRO
IJ3'l'BLIOTEKE U BOSNI l Ho"' 69-72
1980 str
Veselim. Maslea. SaraJevo, ' .
VN
I R.AJD IB()SAN!SKO- Ll1'
3. !Mehmed KNJI2:E . .k VIS-a str. 43 d 114. Sara-
MUSLl'MANA. Separat tz a '
jevo, 1933.
17

4. Sejf.udin Kemura: SARAJEVSKE .OZAMIJE I DRUGE JAVNE ZGRA-
DE TURSKE [)OBE. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i
Hercegovini. God. XXII/ 1910, str. 261-277.
5. Mehmed MUSLIMANtSKA EP.IGRAFJKA BOSNE I
HERCEGOVINE. Veselin Maslea. Sarajevo, 1974, str. 355-356
i 362.
6. Enver JEDNA .PJESMA NA TURSKOM JEZIKU O
BOJU POD BANJALUKOM. Glasnik VIS-a, god. XLVII / 1984;
br. l , str. 57-72.
7. Fehim Spaho: GAZI HUSREVSEGOVA KNJIZNICA. Spomenica
Gazi Husre\llbegove 400-godinjice. Sarajevo, 1932, str. 76.
8. Hazim Sa HUSREVBEGOV A BIBLIOTEKA U SARAJEVU.
Bibliotekar, god. VIII / 1956; br. 1-2, str. 45-62. Beograd.
K.NJI2:EVNOST MUSLIMANA Bi H NA ORIJENTALNIM JEZI-
CIMA. Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 492.
l.
Rasprava u kojoj se dokazuje da je >>Zikr doputeno
glasno obavljati, odnosno da glasni zikr 'ima prednost pred zikrom
u S:bi, apatom. Napisao Ibrahim b . al-Kjur-dri al .. Kjuranf Nu-
Abu Nakibandi, umro 1101 / 1690.
Prepisao autorov Miisa b. Ibrahim al-Basn al .. Medenf u
Medllll 1121 / 1709. .
2. l S T O 1813,1
Prepisao Atb<Lullah b . AJ:lmed Kantamirnja, bez oznake datuma.
3.
L>!.&. 1773.10
Rasprava sadri odgovor na nekoliko pitanja o stanju umr-
log u grobu posliJe sabrane i kasnije na drugom svijetu
_ Napi_sao Mul).arnmad b . al..Cayti al-Iskenderi a-Saf,i
1
.1
Nagmuddm, umro 981/ 1573. '
P
. (
rep1sao Omar b . 1114/ 1702.
4 6

r Qur'ana, napisao Abu's..SU' ud Ahm d b
al- Imad1 982/ . a
. umro 1574. Dva sveska jednog kompleta J
drugog kompleta.
416,427 .
1380
Muhammad

svezak
t Pz:'a dva sveska je, vjlrovatno, iz :prve polovine XVII.I
J
7
a svezak p repi je J\bdullah Kanta:mirija 117411761.
c
1
-.a: )'l J >' l 307
_Dje}o_ o fikhu sa komentarom. Na sao
Kamal-paa, umro
94011533
. P'1 AJ:lmad b . Sulayman Ibn
Prepisao Ilyas b. 963/1555.
18

l
8. ' '- ' ' 1
\,_,. .JY [?"
Komentar djelu Niir al-4"d3.bc o a . 1676
Hasan b. Ahmad b. (Ali lb. Yus'lii d .. s.u

postu. narpisao
jl658. mm .L!l a1 .. umro 1069 j
Prepisao rAbdullah 'Aibdulgallli'
115611743
.
9
' . .)'-!
1
e;. 1694
al..Manar. Napisao Akmaludd1n Muhamma
Mal:mud urnro 786/1384. d b.
tPrep1s Je llZ XVLl dLi Xv.I.JI
10.' . l)WI c_4':l lv 2445
r DJelo _IZ stilistike. Napisao Galaluddfu Muhammad
AbdurraJ;rman al..Qazwinf, umro 739/1338. b.
P.repisao lhn Qavvamuddin, Kam3.1 al-Mili g! /1350.
11.
j,':l o,:)J...."_,e i..._,h;.ll cr 1773,15

'Poglavlje iz nekog komentara djelu . 1
o sklapanju bra:ka sa vie ena i njd:hovom "Oci
mua u
datum prepisa je isti kao .i djelo pod brojem 3.
12. 0.JWI 798
Djelo .iz arapske metrike. Napisao Mustafa b. Sa fooro as-Sunl.rf
l
umro 968/1561.
Prepis iz XV.II
13. j 1773,3
w
djelo o Lijepom islamskom ponaa!Ilju i pobonosti za one
koJi se bave narukom i za odrasle Napisao Abu ljamid Mul].am-
rnad b. Mul}ammad al..Gazalr, umro 505/ MIU.
O prepisu vidi pod brojem 3.
14. I S T O 1683,2
Prepis vjerovatno, iz XVIll
15. ..r. .iJ l P. l l '-;---! j- j p.:ll .) .l:ll 1688,1
- .. - ,
Zbirka hadisa, napjsao
1
Abdulwahhab b. 'AJd
umro
937/1565.
Prepisao (Aibdullab Kantamirija, to se vidi po rukopisu.
16. ':ll \.il v J tf
Op-iran komentar hadisa Jw'l't 1,;1 _ .Napisao
Ahmad b. Muhammad .b. Ahu'l-l}ay.r al-Marbiimi a-Safi
1
i 1097 f 1685.
. Prepisao 'A!bdul 'il ar .. Rantaf (?) al-Azhari' 1107/ 1695.
17 01.;:..... )-r:
D
: 1 J_:"..,. pisano u prozi i stihu u v.idu
Je o, na permJ;)A m t:',L.LI!a..Ll, dr Nap1sao
je uglaVJlQIIl

Nuruddin (Abdurrahman b. Ahmad al-vami, umro
Prepis iz XVII
19
18.
1773,2
Risala o vj erovanju, grijenim koje izvode iz vjere :i
pravilima ponaanja Napisao Maulana Yal_lya b. Abii Bakr
.nam je b iografija nepoznata.
O prepisu vidi pod rednim brojem 3.
;ui. 618
Komentr Kafiyi iz arapske sintakse. Napisao lbdl!lii.m 'b.
say.n b. at-Ta'l, nam je biograf.ija, nepoznata.
Prepis je zavren 1094 j 1682.
20. _r.ll.;:>- C_t. J JJ 1.-.aAJ I
1683,1
.
Thamfs pjesmi al-Witriyye, od nama nepomatog pjesnika .
..,
Prepis je, vjerovatno, iil XVHI
21. (o..,;.'il.;yl_, J_,.l l ;;)'.dl)
...
1697
Prvi svezak. Djelo o smrti, sv.ijetu i posljednjim doga-
Napisao amsuddL'n Muhammad b. Ahmad rb. Abu Bakr b .

Fa ral]. al-Qurtubi , umro 671 / 1272 .
.Prepisao Salame 1b. Ibrahim lb . Aibu'l-Hayr b . Ibrahilll ib. Ham
an-NahidT (?) 1021 / 1612. " v
22. '7-' _,A..: ;;_?j; 556
Zbirka propovijedi o raznim fikhskim pitanjima, potkrijepljena
kur'anskim ajetima i hactisima. Napisao b. Sayyidi )\IT al-
-Meymoof ar-RumT Ibn Sayy,idi umro 931/1524.
Rukopis ;iz XV'I'II
23. ( _,.J l .) -L..:> <.}
1
->- ) _,.:.:J l 2080
Glosa komentaru Sadr a-ar1'a, djelu iz fikha. Napisao Mu-
:;Fara-efendl b. I;Iusama.z.a.de, umro krajem XV
Rukopis vjerovatm.o, iz XVI
24. I S T O
2444
Rukopis iz XVII
25
: c::-J
1
e::,-J
1
'-
0
::.:.; 1688,6
_ Risala_ o broju sedam i njegovom Napisa'()
man b. Bakr umro 911/ 1505.
Prep1sao (Abdullah Kantamirija.
-
26. . . . . ..::..,1.4:
v.
h
, re a.ne 3J ecedrrum redom Na . <Al- b
.am mad as-Sayyid a-ar1f al--G x- - . :pisao l . ! viJu-
. ur5aau, umro 816/1413
Prep1sao Kamal I - c-l b
2

1
1026/ 1617.
7. lS)\. a_JI lc. . il 'll" :.f
- -. _, __ lT u ) .r-' "--"l.> .. \" l -ll
Glosa Bay<fawinu komenta . Q- , - .._, 4.:-"-
b. Sadruddi:n a-i - - ru ur ana. Napisao Muhammad Bm1in
. ( rwam, u mr o 1036/1626. PTvi svezak
Preplsao Abdullah Kantami nija, bez oznake
308
20
( l. .. q 11.-) _:. ll
If- _,...... r .r-:- ."_ .. ;; 320
!'omentar Qur'ana koj.i je napisao AbU M
28.
Mas al-Farra' al .. Batgawi a-Saffi'U ul}ammad b.
.
1
_ , lllmro 516/ 1122. Drugi svezak
Abdurral]man b. u Tibnzu
78511383
.
29.
1675
(
Kratak komentar Qur'ana to - ., -
Abdullah Muhammad b Ah ' d
1
;,_u ga_ nap.1sah: Galaluddi:n
luddin 'Abdurrahman b .Ab.: mBa k u.mro 864/1459. i Gala-
. u a r umro 911/ 1505.
P r ep is je zavren 115911746.
30-33.
<Jj\j..l."_ .. ;; 523,326,
(J. ;.:J l l) t- J J. JkJI 321,3118
.koj.i je napisao 'Alauddfn b. Muhammad
b. lbrah1m al-Hazi:n umro 741 / 1340 Ko. 1 t
k v ' mp e an
pnmJera u sveska.
Prepisao
1
Abdullah tb. Ahmad b. Muhammad KantamiriJ'a 1184/
/1770.
34'. n;; 309
. Kotpentar s.pjevu, zvanom Qayd aSara'id o fikhu. Komentar je
ataJ)lsao Abdultbarr b . Ibn al-Halabi, umro 921/
/ 1515. .
Prepisao b. b. AJ_mlad 967/ 1559.
35. 1727
Djelo ,iz propovjednitva, protkana tesavvufom, u kome pisac
.govori kako su Boij,i poslanici doli sa potpunim dokazima i lije-
kovima, ali je satana. da se mijea sa raznim sumnjaJ!la i
otrovima za taj lijek, narod na stranputke. Napisao Gala-
lu<ld.fu Ahu'l-Farag b. Albu'l .. I:Iasan b. i-AJi Ibn Gawzl,
umro 579/ 1183.
Prepisao (Aobdullah Kantarnirija u XVIII
l.:.A..ll - .:... 17 1769
36. e
Komentar
0
arapskoj ... stilistici, to ga je napisao b.
tAtbdurrahmin al-Qazw1nf Galaluddin, .umro 739/ 1338.
Prepisao Muhammad b. (Ali b. b. 999/1578 .

37. 269-2
Komentar odnosno su.perkomentar djelu Napisao
Sa Cduddm ud b. 'omar at-Taiftazanf. umro 792/ 1389 .
.
fPrepis iz XV :lli XVI
- 1689,1
38. sk . tili
P rera i djela
tioi. Napisao Hasan Kafi' b. 'f.urhatn ru '

1025/ 1616. .
Prepis, je, vjerovatno, iz XVI-Il
21

,
39. .; l-:JI J )....a: 'J' I_,: _,.:; 2416
Djelo sa hanefi jskog fi kha., Napisao Mul]ammari b .
'Abdullah b. Ahmad at-Ti.murtaf al..GaZ7Jf aJ .. I_.Janaff, umro 1007/ 1598.
Prepisao b. al-J!agg as-Sarayf HOl / 1689.
40. j>- J 2467
Komentar djelu Tanqih Oboje napisao \Ubaytdullarb b.
Mase ud al-MahJbiihf al-J:Ianellff a-San 'a at.-Jmf, umro 747/ 1347.
Prepisao Ka ntarriir ija 1133/ 1720.
41. 1701
verzija dj ela MaiJiiqib ai!Arif.ID ... , na perzijskom
jeziku. Napisao fAbdulwahhab b . Galaluddfn al.J:Iamadmf,
umro u Damasku 954/ 1547.
Prepisao Mustafa b. Sa
1
di98'4f l 576 .

42-43.

i' .... ')U 110,114
Zbirka vjerodostojnih hadisa, napisao AbU Muhammad
v
b. Isma <il al-B ulJari al-Gu (ff, umro 256/870. Dva prva sves ka.
Prepis je zavren g41 / 1437.
44. I S T O 330
svezak.
Prepisao
1
Abdullah Kantamirija, bez oznake dat uma.
45-46.

J

J_,AJI 520,549
Komentar djelu Multaqa al-ab}fur iz f ikha. Napis ao Mus t arfa b.
Muryammad ar .. Rurru-; umro 1101/ 1689. tOva sveska ]ednog
kompleta koji nije zavren.
Prepisao {Abdullah Kantamirija 11&1 / 1767.
47. v .j YL}l e:. 325
Komentar Sama'ilu, napisao rALf b. Sultan Muhammad al-Qari7
u m ro l O 14 J 1605.
Prepis je iz XVIII
48. l,b:. 1239,a
1 TaftazaninOm komentaru iz a r ap ske s t ili stike. Napisao
O!man b. umro 901/ 1495.
Prepis je zavren 1127J1715.
49

1236
. . Druga glosa Taftazani.nom komentaru, iz arapske s tJ.-
llsttke, od nama nepoznatog pisca.
Prepisao b. (Alf'b. Ramac;tin 1056/ 11646.
50. J lf.A;ll : ll :. I r. q tl - ...
1
- q--' lr L> '-:?
0
':'""" -> 2060
o Jslamskom vjerovanju. Napi-
sao a b. Musa al-Ijayalf, umro 862/ 1457.
Rukopis iz XVII
22

51. . iWI - -:L
u _,.-::.-1 :. IL- 'l
Gl k - cr .> 123
osa , omentanu iz ara,pske sti1i tik . 9,1
mad TaftazamT, umro e. NaPJsao Ya!].ya b. Mlll}am-
Prepls Je zavren 1127
11715
.
52. J -Lli :. Ito- .
'.>'"" cr 1.>
Glosa komentaru . 1794
san CelebT b. Muhammad S ih al-F !!--r arapske st-ilistike. Napisao Ha-
. amarn, umro 886/ 1481
Rukopis vjerovatno, iz XVII .
53. I.$J l l."_ . _. 1>-')\;... :.
1
.._ - ...
1
., v Y.' cr "-::-' .> 1
Glosa Mula Gimirrwrn komentaru Km
698
Napisao tAllama:k Muhammad b M- -
1
B Ye o_ arapskoj stilistici.
v rusa a osnaw1 1035/1625.
PrePJ.s pot ]ece lZ dTUge polov1ne XVII stol]' ,
54 56. . eca.
L> J l. p .J l " . .A; l"- o 'l . . :. - :. l
- - l> ... J e:.=-' "-::-' .>
1725,524,
Glo Ba d- . 526
a-Sayh -sa l Y aV'Lilo.m koment aru Qur'ana. Napisao Mul]ammad b .
." al-Quga\W Sayhzade, umro
950/1543. Prva tri svjeska. ' v
Preq>isao KmrtamiTija, bez oznalke datuJma.
57. I S T O
Fragment gore spomenutog djela.
!Prepis je iiz XVLII
1716,1
58. ) Aj 'Jf l 1726
r Komen!ar djelu al ... al-anw!r. WagThudam
Abdurral}man b . Muhammad b. Abdul Caz1z al-Arzamganl, umro 643/
/ 1245.
Prepisao (Abdullah Kantamirija, bez oznake datuma.
2459,1
Udbenik perzijske metrike, a napisana je s ciljem da olaka
te-ka i pravila u ovoj nauci. Napisao Ralduddm Mul].am-
mad b. Mul}ammad b. (Abdulgalii, umro 573/ 1117.
Prepis j e zavren 648/1250.
59.
311
Komenta-r Neseftimom d j elu Napisao
b. Muhammad b. Dawlld al-Lu'lu 'i al..BuharT al-Afangl, umro 671/ 1272.
P.repisao (Abdullah b. Abu Bakr. b. ai-ljigg al-tJapb al-Kariyanr
60.
757/ 1356.
1688).
Zbirka popularnih hadisa. Napisao cA-bdurraJ:man b. Abu Bakr
umro 911/ 1505. .
(Ab dulah Kantamirija, to se vidi po rukopisu.
61.
62.
Nap1'sao Ah. mad b. Sulayman l:bn Ka-
Perzijsko-turski
maJ-paa, umro . .
Rukopis je, vjerovamo, IZ XVJ.I
'i l - 01u.)
63 ":? ./- J-
k
.,..";k Nap1',c,ao Hayratf, umro 953/
Divan pjesama, na. turs om u. o
1704
1546.
Prepis je iz XVII ili XVIII
64.
11244
Divan pjesama, na perzijskom Napisao Hilali Astarihadf,
}g nam je biogt afdja nepoz-nata.
Prepis je zavren 955/ 1548.
65
_ ..:JI j:) 1685,2
Dodatak djelu a-Saqa'iq an-Nu' mooiyye (Biografiji pisaca
osmanskog carstva). Napisao Maula b. 'Alf umro
979/ 1571.
Prepis je iz XVII ili XVIII
66. I S T O
1696,2
Prepis je Jz XVIi!
67. J: a4: 11) 1773,11
Kratka risala o islamskom vjerovanju, od .nama nepoznatog pisca.
Prepisao 'Omar b. MuJ:ammad 1114/ 1702.
68. ;.r ...... rr 1692,7
-
Traktat o i Besmele. Napisao Muhammad b.
Aqkan nani, umro 1174/ 1160.
Prepisao 'Aibdullah Kantamirija, to se vadi po ru'kopisu.
69. r-)11 J T-JI )ll ;.IL.._; 1773,7
Rasprava o vrstama zemlj.inog posJeda na koja se daju
zemljine (uur, i em-irije), od nepoznatog pisca.
kao pod rednim brojem 66.
70. . 0 \.>.J..l l J>- j ;.JL_; 1773,6
. Rasprava o upotrebi (puenju) dUhama sa dslamskog stanovita.
NaPlsao A.l:_lmad RiimT um.ro 1041f16JI1.
O rprepisu vidi pod brojem 66.
11. . J
1
...5"' c..:r.l u JI tY- J ;JI_..) 1773,12
nsala o duJ.. Napi-sa{) Ahmad b. Sulayman Ihn Kamal-
-pasa, umro /1533.
72. i)LJr tY- ..... .) tn3,-9
.R!isala o islamskom pozd.ravu (selamu), od ne_poz.natog pisca.
73. ..r=J I ..1 _. JI ;.J.A.ll 0>-- 1773}14
(Al-
0
i s}obodno.f O# ljudskoj volji. Napisao
1
u . ad as.SaYYld a-Sanf al , umro 816/.1413.
24
74.
.. .
..r ,Y l)> u ov _...J
pojma bivstvovanja Ibn Kam-I 1773;13
715. _ , ' . . _ a -pae {v. br. 70).
.J Y':"" o .J .J u ;J L.)
. !Risala o od posjet . . l6g3,3
vanJu li traenje neke dib osoba i oda-
maro je biografija nek1 ar-Ruml,
iPrepis vjerovatno, iz XV,III
76. ;.s -'1 ..u:-1 - . -1
. . - .r' u ov-".) l446
. Kratka risala o nekim pravilima tursko
1
k fl
p1sca. g JeZI a, od nepoznatog
Prepis je iz XVLII
77. (f
L.>L J ;;.L.-[1
- . . . - .. v y -".) 1723,a
Rasprava o .PrOpiSima protiv Boijeg poslanika
od nepoznatog pisca.
Prepjsao Ibrahim b. Hurem, nastanjen u Nevesinju, 1063/ 16'52.
78. 1.!_,.11 t:7. ;;ji_...J l7lJ,3
Rasprava o nekim pitanjima kupoprodaje, od nepoznatog pisca.
i godina prepisa je kao u prethodnom djeLu.
79. .r.
1
.4.. ;.!\_...J 1773,5
Risala rkoja sadri kritiku na kult mrtvih i lrult groblja sa islam-
sko.g stanovita. Napisao A!rmad Riimf umro 1041/ 1631.
80. (:JI ;;JI_..J 1773,4
>poruka, kratka 21birka .savi eta nekom sufi ji, to ju
je napisao Sihabuddin Albu Omar b. Mul}ammad b.
Ammiiya as- Suhrawardi ([, umro 632/ 1,234.
81.
o
zijslcih
940/'1533.
( o.) l.) J 1....) LJ) 1-: J 2446,3
slova j ( (L>) ) na kraju per-
Napisao Al}mad b. Sulayman Ibn "Kamal-paa, umro
Prepis je iz
82. )l_r. Ll' uP).J 1705
!Izbor iz prerade djela Ra-bi 'i od Zamahe.
rije
0
miljenj.ima njegovih savremenilika .nJegovo djelo Ka!af.
-Napisao Muhammad b. al-Qasi.m b. Yarqub b. Al)mad al-Amas1 ar-
.. Riimi at.Han3fi Ibn al-Hatab, umro 94()j1533 904jl498.
tPrepisao Gaf.far b: 'AJI, u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sara-
jev.u, 1020f1611.
83. VJJ .
. . k . zilru kome je opisana smrt
Djelo, na pemiJS om Je . ' uRuk . zavrava poglavljem o
hazreti Alije li njegove por<><:ldce. . op1s se
Boijoj kazm bazreti Husejnovog ubice.
2S
Prepisao ZaynuJ !ibiaim b.
datuma, ali, vjerovatno, u XVll
al-Husayni; bez omake

84 85. t) '" \)JI i....PJ .)
306,422
Knj'iga vjerskih pouka J savjeta u obliku propovijedi
Napisao H\lsayn b. Yahya az-Zamdawaysiti a-SayiJ Albii CAJi,
umro oko 400f1009. Prvi J drugi svezak.
ol. ... aA.l l :\...0 _, .)
86.
Zbirka formulara raznih sudskih .isprava Napisao Mu-
stara b. Sayh Muhammad ar-Rumi al-Hanaf.i {lhn a-Sayh), u1mro
io97f 1685. y
Prepis iz XVIII
87. l '-:-"'Pl
Op.irno djelo sa propovj edni tva. Napisao Sulaymar
b. Dawud as-SaqsinT, as.Suwan, umro oko 550/ 115:5.
Prepis je iz XV ili XVI
88. )_.r. )ll 1693
r. Spjev, na perzijskom jeziku, liz islamskog misticizma. Napisao
Abdurral) . .rrian b. u mro 898/ 1492.
Prepisao b. Ba.li 1036/1627.
89. ... J ;J V 168tl,i2
(, Komentar Alfiyi o araP.skoj sintaJksi. Napisao b.
Abdurra.funan b. rAbdullah, Ibn rAqTl , umro 767/ 1367.
Prepis iz XVIII
lVI a.;.J;J I a .,_ ;: - ..::.. 1689.,
7'J . v - ._j -- """' (..:'
Komentar djelu Tamhis at-Talhis od Kafije
(\". br. 38). . . v . '
Prepis je iz XVIII
l '-' l .)T . ; . . . .L l :. ll L 06' l
. . 1::' - - - v \m
91.
Komentar raspravi al-Husayniyya o disputaoi ji, od
komentatora.
Prepis iz XVIII
92. : .
./ - -r .r'
\..,; 1787
Glosa komentaru djela
zna tog pisca.
Misbah o

arapskoj &inta:ksi, od nepo-
p . (.
rep1sao O!man b. !!asan ru 1087/ 1666.
93. . - . ,.. . :.
'"rP V
glosa gore spomenutom dj elu. Nap-isao
a u ln . ." Mrul}.ammad al-QazwmT, Qadtgiq, urrnro 853 / '1448 .
Prepisao b. Yusulf 1008/1599.
26
!1703
b . Ga-
94.
,_
djelu iz metrike Gr' _ 2958,1
al-Mostan. (Iz Mostara), umro 1099/1687. . Napisao Mal,;mlUd b.
Mustafa b Ah .
1135/1722. .. . .mad (iz Sjenice - .Sandak),
95. c_r.
D:rugi komentar na ist d 1 N r.
umro 872/ 1%7.
0
je o. apisao
2958,2
al-Qaysai'T
. ,
J s ti .ka oi u prethodnom
1 uje u.
96. Jl:.-.r.JJ '1 . ..a..: l :q :.
- - .r-- u-- r Gr' 1690
Komentar djelu Siragiyye o .Jlasljednom praw N . rAJ ... I
b. Muhammad as Sayyd v s -f
1
.., ap1sao
. r -
1
as ar.1 a -GurganT, umro 816/1413
Prepi'Sao A
1
bdullah Kantamiri.ja.
97. ).:ll v
304
Komenta_r djelu al-Manar
0
uvodu i
1
'slam"'1ro
S
,..,& b K r pravo. Napisao
arc:llt . b. I:Jasan b. Ali al-Qnf.mT 810/ 14<l7.
P_repisao b. b. Yunus ar-RUmT 826/1422.
98 o.> .JI a9 r..:;.
. - \..:' 1793,1
Komen-tar !pjesmi QasTda al-Bunda Sa <ctui.Iah
nam j e biografiija nepoz,nata. "
Prepisao b . Yusuf b . 1034 /'1625.
99. o...l._. .. a! cr 1692,3
Komentar spjevu o islamskom vjerovanju {v. br. 132) Napisao
Monlla b. 'Miisa al-IJayali oko 860/ 1455.
Preipisao 'A.bduiiah Kantamirija.
100. ;.sJ l cr 1741
Komentar dj elu .Kanz o hanefij skom fikhu. Napisao
Mufmuddin !Muhammad b. ltbrahiin al-HerewT - Monlla Miskf.n, umro

954/ 1547 .
. Prepisao b . Mul]amma:d b. {OJ.man, bez oznake datuma,
ali, vjerovatniO, u xvrn stoljeou.
101. J. 310
Komentar djelu !Magma al-Bal].ra)'IIl o .. Napisao
larl'f b. razTz b. Errifuuddin Ibn Malak (Ibn Ftnte), umro 797 l

/ 1395 .
. Prepi.sao Yaz!d b. a-Sayv 'A11 846/ 1442.
102-103. J. ) L?! r. - fA

Komentar zbirci hadisa. Naptsao Mt b .. AbduWih b.
Al!ma:d Zayin mvio u XV Dva sves,ka Jednog kom-
pleta.
Prepisao (.Atbdulnih Kan tam irija 1179/ 1765.
27

tS J l.,.; _) l l4.U 4: ll e:. V
- -
104.
375
N N- . ruddiin
Drogi k"''ODentar spomeil!Utom. ap.l!Sao
b. rOmar umro 685/'l'U36.
p.repisao r AI! b. Sinan l 041 l 1631.
105. ifJ)I
0
C:.La.l l V
428
Tre6i .komentar spomenutom djelu. Napisao b.
I:bn al-Malak umro 854/ 1450.
Prepisao "Alx:tuWili KantamiP1ja, bez omake datuma.
106. .u.AJI J e_;.
- -
305
Komentar djelu alMurgnT, o uvodu u islamsko p-ravo. Napisao
Sira.. auddln Abu Hafs Comar b. IstJaq b. Ahmad a-SilbLi al- Hindi al-
;;,...;. . . .
-Gaznawif, umro 773/ 1471.
Prepis je, izgleda, iz XV
107. e_;. 508
Drugi komentar spomenutom djelu al .. Mugni. Napisao Abii
Man?'ur b. AJtmad al-HawariZimT al-Qa.'ani, wnro /1305.
Prepisao HaiTI b. Araf 848/ 1444.
108. "' (..:Jl:.ll i}.JI CL:.A.a V 502
Komentar >)Mi!ftah al-Ulrlim"ll, djelu o arapskoj stiListici. To je
zapravo samo komentar dijely spQID.enutog djela. Napisao (AJI
b. as-Sayyid a-Sanf umro 816/11413.
Prepisao J:Iasan b. Mul].a-mmad b. rf sa al-Bahnawj 843 / 14l9.
109. I S T O
110.
111.
I S T O
;JJJJI dl.Q..;.
-
419
316
1685,1
Biografija pisaca osmanskog carstva. Napisao Ahmad b. Mustafa
Takoprilzade, umro 968/1560.

112. I S T O 1696',1
Oba navedena djela prepisana su, vjerovatno, u XVH
113 . -.>.i. _,:lJ t 1;:-
. - - lf 1742,1
Na . ;birka_ o i ivotu Boijeg posla.nika Muhamed a.s.
pl ao Abu I sa MuJ:a.rn.rnad at-Tir mig.f, umro 279/892.
114. e? )J....p 2402
M
djelu al-Wiqaya. Napisao rUbaydtullah b
as ud . .. , umro
AJ:lmad b. 1026f.1617.
.
formulara, od nepoznatog
Prepls .iz XVIII
1Sl7
116 11 -- u
:.
r"
1
1742"2
KnJtga VJers-kdh pouka i propo "ed . Qu , .
Muhammad b Pir f111.;- al B' .... VIJ
1
IZ rana l hadisa. Napisao
umro 9Slf1573.
28

Ovo i djelo pod brojem lltl
bez oma:ke datuma. ' prepisao je v- . . .

1'17. . ll ''l .
U2.U
Kratka risala
0
me..; od
a.uCl, nepoznatog .
P
. . . p1sca
.repis ]e lZ XVII XVIII .
2446,4
118. i ')l.. )ll .) 1....&-
P.revod djela lumda a.i-Isiam . . 426
veo lb Yiis.c al A yerziJSikog na turski jezik. Pre-
: Uli. - q-saraYl, umro 950/ 1543
Prepts Je .tz XVHI
119. )...JJ l LY- )...AJ l
Kratak rad o apokrifuim hadisima N . .., - ,.. 1688,4
b. b. Ahmad b tAl.: b Galaluddm Abu'l-
911/1505. -
1
sa as-Samhudl, umro
Prepisao Karntam.irija, bez oznake datuma.
120. <S l I.:J_I . r ..cil l .: 1-
. . -..r. . '-?. LS""' 0-' _;j 41 7
Zbirka fet_yt! ju je napisao ayhul-islam fAli-efendf b Mu-
}Jammad al-Catalgaw11, ll.lmro lt103 /'1'691.
Prepis XVllll
121. <SJb 1723 4
zbirka fetvi, to ih je dao rOmar b. fAir Qarl
al- H11daya, umro 8-29 /1426.
O prepisu vidi :pod brojem 76.
122. lj 0 -' 1.::,; 421
J>jelo s mkfua. Napisao Fahru-ddfu Hasan b. Mansiir
al-Uzgandi al-Farganf 'll!Illro 592/1196. Dru.gi svezak.
Prepisao b. ad-Dayrf 967/ 1559.
123. I S T O
522
al-rlmadf al-
Prvi svezak. Prepisao M1111J.ammad b. Nagrouddf.n
-J:Ianaff 977/1569.
-
1'24. if )1 0.Jb 1723,1
-Zbirka pitanja s fikha, tkoja slui -kao izvor za davanje
fetvi. Sabrao i napisao b. ('Ali Mttiayyad-
-zade (llbn Mu'ayyad), wnro 922/ 1'.916.
O prepisu pod brojem 76.
125. .r. _;.-:11 <)J-ai 1977
Poglavlje
0
kamjavanju za od nama nepoznatog pisca.
p.repisao 'b. IMW,ammad (Albanija),. hatib
Sulejmanije damije (?), u XVIII
126. pl . . 16:1
Pozna to djelo iz d.slamskog nristioizma. Naptsao Mul;t}'l<ldin
'Aib-dullah M'lllhammad 1b. CA:li Ibn al-Andalusi, umro 638/ 1240
..
Prepis je, izgleda, jz XVJ.I
29
127.
1688,8
Risala o tome, kako roditelja moraju biti strpljivi kad im chljete
umre. Napisao b. Abii Bakr as-Suyii!f. umro 91.1 / 1505.
Prepisao 'Abdullah Kantamirija, bez oznake datn.rma.
128. c; ')L.:JIJ ..t:'>All 1558
Djelo s tajanstvenih znanosti, duhovtne medici-ne. Na-
pisao Siha[>uddin Alpnad b. Al}mad b. 'Abdullap;I
umro 893/1488.
Prepis j e iz XVII iH XVIII
129. )l l J ..t:I_,Aj l 1688,3
Kratak -.rad o apokrifuim hadisima. Napisao Mar"r lb. Yusuf al-
-Kann! umro 1033/'1623.
Prepisao Kantamirij a, bez OZ'Jlake datuma .
J
..
130. 1773,16
Risala o apokrifnim hadisima, to ju je napisao Hasam b. Mu-
J:Iammad umro 650/ 1252.

Prepisao b. MuJ:ammad 1114/ 1702.
131. i')L.JI i.)T
01
-:>
J 1773;17
izvadak o ivotu prvih ljudi Adema i Have, uzeto .jz djela
?JJI , to ga je napisao 'b. Abu'l-Farag .....
.
Ibn al-Gawzi, umro 597/1200.
isti kao i u prethodnom djelu.
132. r
1
r:f .... J L.... J 1773,18
. Zbirka rijetkih i pitmja, .pouka i mudvih ,izreka iz
razmh vrsta nauke, od nama nepomatog
isti kao i u prethodnom djelu.
133. J .. a411 t1692,2
Splev o islamSJkom vjerma-nju to ga j e nalp'is ao Maulma Hidlf-
bey b. Calaluddfn, umro 863/ 1458. '
Prepisao Kantamir ija, to se vidi tpO pis-mu.
134. V Jl.sJI
418
Abo , djelu al-Wafi<<, o haJnefijskom ,fikhu. Oboje napisao
ul-aJBrakat Abdullah b. Ahmad b 'Mahmud Hat>."7udA:t.,.. an-Nasafi-
umro 71 O / '131 o. . . w . u ,
Prepis je iz XV ili XVI
135
oYla.l 1 1 c_r. 1-:)..1 '-:--' 15
. Komentar risali Surii t as..S l-
piSao Mustaf- b H a at, krat:k:_ ':Pute o Na-
-Adawi: umro poslije . amza b. Ibrahim b. Waliyuddfu al-
1799
Prepis je dovren 1102/ 1690.
30

1 J6--...13 7. lS J l:AJ l ')\>. (\-J 1..:.$'" -
D. l ) JI \,...11.5
. Je o s fikha .ko. . . 420,382
'Za davanje fetvi. Napis'ao slutlo .kao vaan i
umro 542/1147. Dva sveska b. alJBu.
Yahya b Muh g ,pieta.
am mad -,Z!"
138
- . Uut al-Hanaff 966/1558
. . e?
. em tar. verifikaciji u hiljadu s tiho . 234
dJ.s . OboJe naptsao. Zaynuddin mm va A1fiyac, o uvodu u ha-
806/1404. na b. umro
sao Muhammad b . H S'"'l:- b
S
r . . . allllm . Muh am d b S
a. l'UJ 'u. mar tirz .ooratda t.._ _- ,.,.7'g M' .
8
ma . alim b
, 'bA '!1\JUSa: ru lSiru, 93J1488. .
139. d. <ff ';}S' . - l -
Izreke halif Ali i if J )U .J-J 1716 2
. .., . . e Je, poredane abecednim d . '
Ject IZreke. Sa:brao i .poredao Abii rA- . re om .prema prvoJ ri-
umro 305/917 ili 350/%1. h b. al-Q3sim
'P.repis je iz XVII.J
140. e: ).4:.11 J )fl 482
_ fomen_:ar Kuoonijinom Muijtasaru, djelu iz Na i
Ahu Mruqam.rnad '(Mahmud) b Ramadan ar.JRiimf al
6l6 /12'19. . ' - .
IPrepisao tOmar b. SaLman 717/1317.
141. '-o-"J 4.1 al. all 1688,7
Risala o zemljotresu. Napisao r Abdurrahman b. Ahii Bakr as-
umro 911/1505.
Prepisao tAbdullah Kantamirija.
142. 1393
Divan pjesama, na perzijskom jeziku. Napisao Mawlina Gala-
b . ljawage Zaynruddfu rAlf b. Garnatuddm 'Alawiya
Urf,J S1raz1, umro 999/1590.
P.rep.isao MuJ?.ammald Sa(id b. Abu sa<"id 1036/ 1626 .
.
143. J)...:... )Jbj )'l J) -:-'" 1792
Komentar tal..JMaariqu, i vjerodostojnih had:isa. Napisao
b. 'Atbdul "aziz I-bn al.Malak, umro 797 f l395.
Prepisao fAbduiHih Kantam.irija.
144. J jJ lJ )ll 16515
Predavamje o prvim i kazivanje o zbi-
vanjima. Napisao 'Air b. 998/ 1589.
v . .
Prepisao Yiisuf b. Gina'i, vjerovatno u XVII sto1Je6u.
145. .r 1773,8
Uputa za oenjenog i onog koji se namjerava eniti o
ivotu -i postupku u braku. Napisao Saytt MuJ;tammad al-
IznTql, um.ro 821/1418. .
isti kao i u djelu pod brOJem 3.
31
-
146.
u-l- ..:.... v :.M
..
1808
Sami ri, tAodulkariin 'b: Ahmad

Zbirka pisama. Napisao
Bosnawf,
umro 1095/ 1683.
Prepis je vjerovatno fiz XVIIri
14 7. .) '-:->-)fl LbJ .j .;!,il' l 1709
Knjiaa savjeta .j .pouka na osnoVlt.l Qur'ana i hadisa d stare tra-
cUcije svakojakih tesavvufs.kog smjera. Napisao li\.lf b. Muttam-
mad al-Misrl, IAla'uddin, umro oko 1127/ 1715.
rAbdullah aKntamirije, to po -pismu.
148.
1
d- J. l' .;!,.il'l ;;LS:.:..., 1724
Komentar djelu al-MCliilar, o uvodu u islamsko pravo. Napisao
Zavnuddin b. Ibrahf.m b . rM'lll)ammad Ibn Nugaym

umro 970/ 1562.

149
_ -? .. ,.. ... .JI -?-'..WI J. 1796
- -
Maihat - Biografije u hadisu Abu'l-Maiair YaJ.:lya
b. b. b. Dalgan al-Quref al-Adawf al-"umerf-je.
Sa$1ta\'io i &redio Abu'l.Jjusayn M)mald b. Aybak b.
al-Husam! Ihn Dimyatf, umro polovinom XIV .

Prepis iz XVI
150. 4.:...JI
514
Zbirka hadisa, koju je sastavio l:fusayn b. Mas lud al-Farra' al-
... Bagawi a-sati tr, Mul?yisunna, umro 516/ 1'122.
Prepisao Kantamirija, ro se vidi po pismu.
151. o_r.- 1 J- F 1688,5
Risala o ljudima koj.i dva -puta dobiti sevab (.za
dobra djela). Napisao 'A.bdurra.J:unarn b. A!bii Bakr as&ylitl, umro
911/1505. .
152. _,.v-) 2459,2
Arapsko-perizijski sa interlineamim para/frazama na tur-
jeziku. Napisao Raiduddfn Muhammad b. Muhammad b.
AbdulgaiTI, umro 573/ 1177.
Prepis je zavren 648/'1250.
153.
IS .,T- .)- l 0 1.,. lA..
..
Poznato dielo iz arapske lmj.ievnosti. Napisao Qasim
b. al-J:Iariri, umro 516/ 1122.
Prepisao 'AN Nadirf 1051/ 1641.
1687
b. rAlf b.
154. \>=-' )f l J;:. 0 'r.l l 1773 .tt
. i savjeti vjersko-moralrnog sadraja date na osnovu hadisa
IZreka. Napisao Alpnad b. Muhammad b. CAti {al-

. aganJ. .

Prepisao b. 1114/ 1702.
32

l

15 5. all u 1.&-_,...;, _,.-
o apokrifn:im hadisi . 1682,2
,umro 650/1252. ma, naPisao ljasan ib. Muhammad as-
. f
Prep1sao Abdu.Uih Ka.nta . . .
m-InJa, to se v.idi po
156
p1smu.
lS ) .AJ l l t".. "':).... - l .
.. L> ..._, .&-.>-P_,..
Zbirka apokrifnih hadisa N . r
mad al-Q!ni, u.Inro 1014 jt(:IJ6. . apisao Molla Ali b. Sultan
:isti kaoi u prethodnom djeLu.
1682,1
Muham-

157. rr ll Ul
. .. ...r-" ./ e:-' i 682
R!isala o derogaciji u Qur'a.nu Na is ,k . . _ r, ,3
MW:tammad b. t'Arbdullah b. cAlf al-isfaJr
nepoznata. mt, lJa nam Je btografija
158.

. Glosa Ibn Malalkovom komentaru djela al-Ma.nar
0
uvodu u
ISlamsko pravo. Napisao Maula Mustafa b. Pfr rAzmfzad
umro 1049/1630. . ' e,
Prepisao Muhammad b. Ahm d t T i - a a - a aW'l, u medresi HusreviJ'j,
1091/1680.
159. I S T O
1417
160. .u.JI ,f 1699
Djelo o hanefijskom fikhu. Napisao Abu'l-Hasan (Husayn)
b. b. Mul].ammad as..Sugdi, umro 461/1068.'
Prepisao Muhammad b. Mustafa Wa
Iiikaw.f 1113/1701. ' ..
161. JV:II c;J y"SUI 1611
Komentar kasirli Bad'al-Amalfc. Napisao Muhammad b. Sulay-
m!n :umro 1158/ 1745.
Prepis (illi koncept) zavren je 1147/ 1734.
162. J.J>)I_r; 1809,1
..
Rasprava u kojoj se dokazuje da je zikrc doputeno
.glasno obavljati. Nap.irsao Ibrahim b. !jasan al-Kurdf al&uranf Nu-
ruddin Arbii Isl)aq Naqibandi: umro 1101/ 1690.
isti kao li djelo pod brojem 1)
163. I S T O 1813,2
Prepisao IAbdullab Kantami rija, bez oznake datuma.
164
t)L;JI ,__ :..;) t)l:;.AJI '-;--:P ; 2459,3
. -. . ..
Arapsko-perzij5'ki u stihovdma. Napisao b.
1
Abdul-
mu'miin Muzalf.fa.r Husamudd:in, u VJilfXIII stolJeCU u Iraku.
. ..
Prepis je 2-.avren 648/ 1250.
l3
l
,
165.
1793,3
Glosa djelu Durar iz islamskog prava. Napisao b .
Mustata ai-Wlbi umro 1000/ 1591.

Prepisao b. Yiisuf b. 1634/ 1625.
166. "-:-_AJI uwJI w WIJ

1684

o ramiro ftkhslci.m propisima, namijenjen prvenstveno
za muftije. Sabrao j sredio b. Y\isuf Ibn an-Naq1b, umro
1107/ 1695.
Prepisao !}asan b. MuJ:ammad 1089/ 1678.
167. o_rbY.. 1700
Komentar verifikaciji Gawharat at-TawJ:tidc o dogmatici. Oboje
napisao Sayh Ibrahiin umro oko 1041/1631.
Prepisw Abu's..Suriir al- S\bbadf, za ivota
168. (J..l:fl l)

Rasprava o islamskom vjerovanju, o protuislamskim
koj e izvode iz vjere, te o raznim vjerskim propisima koji se odnose
111a postupak i razne potrebe j pojave u svakidanjem,
ivotu vjernika. Napisao YiiSUtf b .. Gunayd A!ll Yuwf, AtJi
Celebi: AlJ.fzade, umro 904/ 1499.
Prepi sao b. Yusuf b. 1034/1625.
169. I S T O 1723,5
Prepisao b. (Omar 1055/ 1645.
170. ;_. ll J;_. JI 1688,9
. Risala . o astronomi jj, temelju tradicije i staTog poi-
manJa. b. Ab.ii Bakr umro 911/1505.
Prep1sa.o
1
Abdullah Kantarnirija, to se vidi iz pi'Sma.
I z v o r i:
l. Kasim arapskih, turskih j perzijskih rukopisa,
svezak Prvi 1 drugi. Gaz1 biblioteka SaraJ evo 1963
i 1979. , l
2. arapskih, turskih i perzijskih rukopisa svezak
trec1 (u rukop1su). '
3
Knjievnost Muslimama BiH na orijentalrnim je-
ZlClma, Sarajevo, 1973.
4. Ahlwar dt Verzeichn.i d b '
. . s er ara Ischen Ha,ndschroiften der k Oni li-
chen Bibliothek zu Berlin, I- X, 1S87- 1899 g
S. J. Arabische, tiirkoische und pe;sische
Bratislava, 1961. Handschriften,
6. G. Fliigel : Die arabischen, persischen und ttil'k!ischen H .
ten . .. I -III, Wien, 1865 1867. andschri.f-
7 t-ata b. Ahdullih Ha.-. H .v-
I
'- ' . g1 .,alllla, Celebi: Kaf 7 _:::_
stamvul, 1943 (drugo izdanje). .. .
34
-
1951-55.
Ista:rrbul
'
l
v- . r 1 k episao
Faksimil zadnje stranice djela Gamt an-Nuqu , OJeg Je p.r
(Abdullih Kantamirija
SUMMARY
THE UBRARY OF ABDULLAH-EFFENDI KANTAMIRI
One of the three Oriental libraries in Sarajevo in the period of
I'urlkish rule was the mentioned Kau1tamir.i Library. It was founded
in 1774 and destroyed itD 1897. It contained about 136 volumes, 11.8
of which are now im possess.ion of the Ga.ZJi HusreVbeg Lilbrary. They .
are listed in this aricle.
The Library was formerly attached to the Shehdi-ef)fendi Library
and later (1914) both liJbraPies were transferred to the Gazi HU!Srevibeg
Library. The fiounder of the Library Abdlullah Kantamirci was a mu-
derris, preacher (vaiz), a secretary of the Shariyat court in Sarajevo,
poet and tramscrilber. He died tin the same year when he rounded
his Library. He copied numerous books for hi s Libnury as well as
for other libraries and leanned men.
The author of this article listed CL11 the manuscrilpts of the Kan-
tamiri Library according to the [allowing data: the ti tle o,f the work,
a short description of the manuscript's con ten t followed by 1-'he au-
thor's name and the year of his death, then the transcniber's name
and the date of transcription.
36
Osman
RUKOPISI MEHMEDA
U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
Tradicija pisanja bosa!Ilskohercegou-x.kih lim
t 1ni . . vd\,; mus ana na orijen
a m Je:lllClJJDa datira od XV -
. .:X is lamske centre (Carigrad, Brusu, Konj.u, Jedrene)
sucah su naJwsa obrazovanja nakan su se odn
. . . . . ' . u u SVOJa r a
mJesta 1 tu zauzLinali visoke poloaje (muderrisi, kadije, mru:ftije i sl.).
Uz kadije lili mudei:Tisa su se bavili i
evnom d]elat:nocu, bilo da su pilSali orJginalna ill pak prepisivali
tada popularna djela.
Carstva prioritetni centri islamskog obra-
1 ruopste ponovo postaju Kairo, Bagdad, Damask d
drugi gradoVI na 1stolru, tako da su ljudi iz naih krajeva, u potrazi
za. vJsokim obrazovaiD.jem, odlaziti, poslije prvog
svJetskog rata, u te centre. Jedan od njili je bio d Mehmed
Ljubav prema arapskom jezi,ku i simpatije koje je gajio prema
orijentalnoj kulburi su ga jectinstvenim za vrijeme u kome je
ivdo. Jo u toku studija pie rasprave na arapskom jezitku, a u VIii-
jeme kada su tintarnice odavno presuile i postale muzejski ekspo-
nati, a upotreba tampe izborila legalitet primjene i zaivljela u pra-
vom smisLu 1 M. uveliko prepisuje i komentarie djela
Hasana Kafije Sabita Ali dede Mostarca i dr.
Prije nego to predstav.imo u katalokom
obra?e
rukopise, rpni.sjet.imo se osnov.n.i.h podata-ka Jz Hamdiceve OOogratiJe.
Mehmed je 1906. godine u Osnovno i
srednje obrazovanje je stekao u rodnom gradu. OdbiJa
tva Gaj,ret da studira medicialske nauke u 1 . odlazi u
Kairo gdje se 1926. god:ine upisuje .na s uspjehom .za-
vrava 1930. .godine. Poslije zavrenih studiJa vraca se u
j 1931. godine bude imenovan nastavnikom i Gazi
-begove medrese Na toj dunosti ostaje do 1937. godine Je po-
stavljen za Gazi Husrev-begove biblioteke. Uz
od 1939. godime predaje na Vloj !islamskoj eriatslro-teolokoJ
0
y y anju knjiga to
1 !?ugo. vremena )e otpor verske 'literature. Prva
novotanJom 1 omalovazavan]em nauke, a po Al-Wanqoli, tampan
knjiga tampana u osmanskom carstvu Je rJ
1141/ 1728. godine.
37
(VIST) kao ugovorni nastavnik, da 'bi pred samu smrt bio imenovan
za redovnog profesora na ovoj koli. Umro je u SarajeVlU
godirrle.
2

se, pored dunosti koju je obavljao, dstakao kao vrstam
i pisac. Pisao je teoloke rasprave na srpskohrvatskom i arap-
skom je.z.i.ku. je panju posvetio krrljievnom stvaranju bo-
muslimana na orJjentalnim jezicima,
3
kao i pni-
jevodu njihovih djela sa arapskog i turskog jezika.
Gazi Husrev .. begova biblioteka posjeduje veoma vrijednu ruko-
pisnu M. k-oja je ov.dje dospjela zajedno sa njego-
vom h1bHotekom. Vrijednost tih rukopisa je .utoHko jer se radi
o autografima, to opravdava nau .namjeru da ih prezentiramo jav-
nosti.
Pokuali smo, u ovom radu, razvrstati njegovu rukopisnu prema
samoj vrsti:
I ORIGINALNA DJELA
II P.REPISANA DJELA
III BIUESKE
a) originalne i
b) prepisane.
I ORIGINALNA DJELA
l ) Magma ra al-bihar n t8Jrih al-'ulum a.l-asfaz-4
. _..,
r#' t)w-
je djelo o istoriji nauka i knjiga.
R-95
Tod je Prvi svezak opsenog rada kojeg je pisac namjeravao napisati}
u va toma Prvi tom po nJ eo 1 bu
od t . :. oOVOJ zarms 'l, o hvalio bi .razvoj nauke
naJS anJlh vremena do doba, gdje bi bio .predstavljen
2
O M. su ostalih pisali:
- HamdiJa Hadi Mehmed ef.
Nar?dna uzdanica za 1945. godinu str 24-31
- Hazl.ID ab , s '
El H' da anoVIc, ems-ul-ulema Hadi Mehmed ef
- l Je, 1944 45 br 2-3 str 42-48 (O . b : . '
M. . v.aJ roJ Je u cijelosti
- Mahmut B 'bl" . . m nJegove smrti).
1940) S . J ' z wgrafzJa radova H. Mehmeda Ha dv, (19?8-
, ara J evo 1941 str 18. B 'bl" f.. n zzca -
El-H.d ._, odz wgra ZJa radova H. Mehmeda
3 Hand- ' aJa g 1944 45. br. 2-3. str. 111-l15.
K . IC Je lZ ovog podrucJa obJ. a b . . .
r auu _na arapskom jeziku pod
1
l pose nu studiJU naJpnj c u
ul ama. u fara Bosna, Qairo l349 ovom. Al-Gawhar . fz- t arag um. i

Jeziku: Knjievni rad
1. na srpskohrvat-
. god. govac zh muslzmana, Saraj evo,
. . . < Za rukopise koji su obuhv , . K
Gazi .arapskih, turskih i per-
. PIS 0p1sa, nego smo se po al'
10
e e msmo navodili formalni
lSCi pno navedeni. zv
1
na pomenute kataloge gdje su ti podaci
38
'

i istaknutih a u dru . .
prerada i dopurna HU= bibliografija djela ili
Od ova dva toma pisac je uspio nani f dJela Kaf.
L.58., 34 x 22.
1
samo po Jedan svezak.
Ovar se sastoji od dosta opsen ,
podiJelJen na poglavlja: ag uvoda (L. 2-16) koji je
l.
2.
3.
4.
s.
6.
7.
8.
9.
10.
H.
) a-:.>- rW 1 J..a;
r---':11
l:tYL ':/l r-W l
l YL ':/l J rlJ l 4L-- i i.
r-W
1
Lr-
o!_,.; i Lr J_,:/1 j1:: 1)1.)"
. "'l "l .
Y l y r-W l J- _,.),j
r-WI J- _,.),j
L. o;,; l...a.:J l & l
'll .. Lli l "" l
- l l_,....... l , .. 4_!
12. p 1 ..,..Ul _.. Q.;
L> . o o t:'
.. \ ..
13. 1-t: y l _,.LJ l
14 . l ':/l l _,.LJ l tY l ;;S"
Osnovni tekst knjige sadri dva dijela koji su opet podijeljeni
na vie poglavlj a
Prvi dio ovoga sveska tretira problematiku rukopisa uopte, nje-
.govu istoriju, pisanja i irenja, pisana .prije -i za vrijeme
Boijeg Poslanika, vrsta rukopisa, o qrapskim vokalima, istorija ruko-
.pisa do -najnovijeg doba itd, dok se drugi dio odnosi na lingvistikru
i njene discipLine (fonetiku, momologiju i sintaksu), gdje su navedena
najpoznatija djela iz ove oblasti kao i imena :istaknutih pisaca sa
osnovnim biogr.afslcim podacima.
Datum pisanja nije naveden, aLi djelo je nastalo p!'ije 1931. go-
dine jer je te godine pisac zavrio prvi svezak drugog toma (vidi sli-
broj ). Katalog I , str. 9.
2) Al-M ugallad al-awwal Tin tatj.yil kaf R-96
4 4 J.., . . . .
je prv.i i jedini svezak drugog opseznog torna koJeg Je .p1sac namJe
ravao napisati.
s Kasim Katalog arapskih, turskih i perzijskih rokopisa I,
Sarajevo, 1963, str. 9. . . _ r
6 J .___:5J 1 u--\..... 1 .y- .J_,J;.l l ...;..::S __, tS napisaO Mustafa b. Abdullah al-
i kao y Kat.ib caiabli ili

dme: DJelo Je prvi put stampano u stan u u
jedinicu.
39
Ovaj svezak sadri koja nije
a koju je pisac namjeravao umJeti u djelo kako se to VIdi lZ
biljeke:
t..i.,..' 'l ._ ul t; . 4 w 1 ul:S" J ...t,.e.L..::. 0 1 J>-1.) '-d.;
j J r.r- li- j ':?j e - -
U uvodu pisac napominje da ga je jo od rane mladosti privla-
istorija arapske knjievnosti (LJb) i nastojanja da se podaci iz
ovog pr ikupe na jedno mj esto. U ?o sada
M. najbolje dj elo Kaf ah obzirom da Je
proteklo vie od tri od nastan.1ka ovoga djela i da se u me-
poj avilo mnogo djela koja. nisu tim katalo-
gom, je da napie dodatak (gayl) Kaf a?:-:pmli.nu.
Mnogi su prij e njega pokuavali da popune tu

al.i s.u
njihova djela ostala ili nepoznata irem krugu
(L. 1 b).
'
dodatak sadri 4110 bibliografskih jedini ca koje &u
na k ako je to radio Hadi Halifa d
pisci koji su pisali dopunu nj egovom djelu. M. je t11as-
tujao unijeti sve podat ke tSa koj ima je raspolagao o je dnom djelu.
Tako navodi naslov djela, ime pisca, godinu i. smrti,
i kraj djela, izvore koj ima se p isac djela sluio, ta je autora
djela ponukalo da ga napie, te je li tampano, ako j est
gdje, kada itd.
Pal jhim uvidom u djelo se da je pisac djel ima
koja tretiraju jednu temat iku posvetio vie panj e j pros-
tora_. zapaamo d'a su had is-ka djela s posebno m panjom preds-
tavljena 1 skoro do Ill detalje navedene sve poj edinosti vezane za dj elo.s
Djelo je dovreno u Sarajevu 1350/1931. godine, na to ukazuje
biljeka:
f J j_,? .r Jj- 0_,:-AJ I J LS'" L .. l j 0_,J:Z.l l l .j; . 4 1 1.1b . C r
- u . ?
;",;__.. .Y. s '.r ,t. 4 ' r o ;",;__.. "1 1 , - -
- - ':? _;> J (:;'. j ? J
Katalog I, str . 10.
----
7 ostalih dodatak na Kaf su pisali :
(um'ro 1092/1681) d..i .;.l.:.il j_r ..\...j!
- -
(umro 1189/ 1775)
(umro 1218/ 1803)
(umro 1274/ 1858)
(umro 1339/ 1920)
.,?.Gl .u-1
-.!.1 r "j._ 'JI
\ .. :
......... 1
l)ayl al-Bagdadiya sadri 19 000 d' v
1365/1945. prvi tom i 1367;
1947
d Je. miCa
1
stampan Je u Istanbulu
rug1 tom pod naslovom:
..J_,.:.hJI .j ) 1"_ I.J.II. ; ..J -<' '1 1 1
8 . . (..) V- y
. Na pnmJer poglavlje o mawd . hadisim'
Al Muwaqa' (L. 116-l1
9
) d'e .u
1
a CL: 96b-1Q1b), hadiJS!ko
VJerodostojnosti prenosilaca, Ju pored osnovm_h podataka govori o
la ltd. J . sa, komentatonma pomenutog uje-
40

3) Sarf} taysir ua gcurzi 'i alluscu
R=164,203
J\
je koll!.entar zbirci hadisa Taysfr ili gamiri Osnovno
djelo Gami' u napisao je Magduddiin b. A tir (11wro 606/ 1209
godine). Ovo djelo je preradio 'Abdurahman b. tAli zvani lbn
(11rmro 944/1537). Ta nosi naslov Tays!r al-wusill
lila gami (i Komentar o koine je ovdje ne odnosi se na
OSilOViDO djelo nego na . njegovu preradu. Djelo je nekompletlno, napi-
sana su samo dva sveska.
L.203{1)+66(11); 30 X 21.
Prvi svezak sadri badisa od zbirke do kraja
estog hadisa u poglavl}u " ... 1 rL :.:.J \!JI j.aAJI
-
U uvodnom dijelu {L.3-20) pisac .poslije rasprave o bes.meli
govori o osnovnom djelu, preradi tog djela i an.I1onima -i
njihovu biografiiju. su navedeni izvori kojima su se sloili
prilikom svojih Na k:ra}u je. rasprava_ o
est .po71Ilatih ihadiskili 7lblrk?- . JZ ?.arm
.nj ihovim ravii.Jama, broJu hadisa, kritenJu n}ihova pre-
noenja itd.
GlaVID.i tekst knjige podijeljen je na poglavlja:
l.
l.>l..c )l l o.-1 1.:.(
-
.
2.
i l p- e;. )l l '-;-" 1.:.(
3.
)fl \:S

4.
u-r' l J ,.,... )l l '-;-" 1.:.(
..
5.
01.0 )l l o.-1 1.:.(
.
6.
..::...1_,1 l '-;-" 1.:.(
7.
)l l o.-1 1.:.(
- .
8
. (' ll J \e---)l l '-;-" 1.:.(
. ..s" . . ha
.. . . . bi preao na komentansanJe -
U svakom poglavlJU, pnJe nego o datoj temi gdje su
. d2rit b' pisao uvodnu .rasprav.u
d1sa, M. . . :t na .
0
tom pitanju.
iros ena milJenJa :rslamsklih J
1
_ .j 1.:.11 1
ku
(
R-164) .!'-::' r .r" d
U drugom sves - J - \...: do k a prvog
. badi od .poglavlja raj
nastavljeni su komentan , l sa . 'l:JI . l
hadisa u poglavlju t.u)
1
; J\.2 t!- Y l}
poglavlja
Ovaj svt2ak se sastoji od
;_; './l o.-1 1.:.(
1. - .
2 l J '-;-" 1.:.(
. . . 1346/ 1927. god. u dva sveska.
- - - - :o: tampan
' Taysir Je 41
3.
4.

Na kraju je datum pisanja djela, 13. arbin, 1348/ 1930. godine.
Katalog ... I, str . .3&4 385.
4
) Al-Haqq a.s-sahih tt i!bizti nuzULi sayyidina R=2650f 5
. c.;_il ... JJ} . .
sa1 d M na osnovu Kur'ama, Hadtsa o. musbman&ke
je 1ii a g je . , l .ka I
literature rizlae islamsko o povratlw ZlJeg pos cliiU s-aa
l
na zemlju pred Sudnji dan.
Djelo se sastoji od tri poglavlja:
1. .:!JI) tY .t-_. J J.a.AJI
2. ll l.i..1_ .. J_,_; tY _. ':/1 J l) l.:! l J.a.AJI
3. ..11) tY J ':/..1 ... ':/l J ..:J 1.:11 J.aA.l'

a pisano je za vrijeme studija u Kairu oko god::
kako se to vidi iz biljeke K. na konceptu ovoga dJela kojot
se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (1R=3557, L. 3.) .
5) Saf{ al-murham a-Saf{ i i qalb man ycu:J r{ mawt I sa b. Maryam

1..$";" '"':-Ji) AJL...J)
R=2650f 6
je risala o p:itanjiU da li je l sa iv i o njegovom usponu na nebo za
ivota. Risala je zavrena ru Kairu 1348/ 1929. gocH.De.
Katalog . .. I, str. 341.
6) Risala bayQ.n al-amnil' fl hukm al-istimna'
R=2650/ 7
"La)'.l AJL...J)
je rasprava o onani}i sa el1iats.kog gledita.
v sastoji od dueg uvoda (L. 52-55) u Ikome pisac kae da
]e dJela na tu temu zapazio kod mnogih a'l.rtora zanemarivanje
nekih aspekata ovoga problema, to ga je ;ponukalo da napie OVIU
Tu su navedenj jo i izvori kojima se sluio pnili kom
sanJa ovoga rada, kao .i objanjenje pojmova kojd se u njemu
Osnovni tekst je podijeljen na dva dijela:
P ni dio ../",.,.:JI
j
- . .
poglavlja:
42
l. d.) . ..J l J !_,;i
2. ""_r.:J 1_, .:,J.:t..QJ l
-
3.

4.

se ;ponovo d!ijel:i na
s.
6.
... -.a>)\
-
Jk; ;;_;::...
7. . : ...

dok su u drugom navedend tekstovi iz arapske knjievnosti na
OV'll temu.
Na L. 56--58 su izvodi iz djela JJI od Ibn HalJIIla,
0
-
pitanju onanije koje je M. naknadno pr<maao i dopisao:
Rad j e u KaiTU 1347/ 1928. godime, a i
u Sara j evu 13 52 /'19 32. go dime (L. 7 4) .to
Katalog . .. l, str. 341.
7) Kitiib fihi mu'a.L.Lifu!'l!LL ila
(_"..a..o J l L. A y L:S')
R=662f 2
j e djelo u kome M. opisuje svoje putovanje u Kairo,
isto r iju pojedinih mjesta kroz koja je prolazio.
L. lS-(>(), 26 x 17, arapski, nash, .papir bijeli, deblji , povez kar-
tonski.
U uvodu pisac govori o vrijednosti putovanja prema islamskom
OsnoWl!i tekst knjige podijeljen je na poglavlja:
l. _rA-" J I
..
2.
3
_ d_jJJI 6 d.:
4
_ .)J\) l oj."
5. --.4: _?l _;b_.i;/1 JI JyP_,JI
6 . _rz-o j: t...a.;
-
7. j-.-) l ,y- .. ;: ::;
8.
9.
t o.
ll.
12.
t 3'
14.

_rz-o i.)
_rz-o Jbl

i l _;b;/ l ,y- _,...J l .?

if.
'
l s o _rb l_;ij l u-:-' l; . . .
. . G . Husrev-begovoJ btbllo
---- nalaz u az
10 Kan cept ovoga Kset alog 'n str. 605.)
teci . br. R = 1351 (Dobraca, a . . .
43
16. _ _;(;
17. flj)ll ._;.PJ
Djelo ruj e kompletno. 0\ndje je samo prvi dio. Na kraju je bi-
ljeka pisana drugom rukom u kojoj se navodi da djelo nije zavreno
te da je ,pisac namj eravao da ga spali, ali ga je ipak ostavio sa svim
nedostacima.
8) Tafsir ayat al4l1Jiulm min sWr-a an-Nrisa' R=996

sadri ajeta eriatskoJprav.nog sadraja iz rure N1sa. M.
je ovdje komenta11isao ajete kojj se odnose na nasljedno,
i islamsko pravo, uz miljenja najpozna-
tijih mufessira i mu!had!disa.
Djelo nema uvoda, pisano je u obliku koncepta, pa se moe
pretpostaviti da su ovo samo biljeke koje je pisac namjeravao kas-
nije srediti. Nema podataka kada j gdje je djelo nastalo.
9) Al-aqwiil al-a.Jimma min 'ahl al-fi.qh wa al-IJadiJ_ fi
allfmiim J A Czam R=258

AA.till J!Jjl)
je djelo o miljenju predstavnika pravnih kola o Imarru'
Han.ifi).

.J: .Jl..-JI ii..,'J'I J J .uAJI j;t.l L/' 4.C'J'I J
L. 25; 26 x 20, Nash, papir b ij el, deblji, ;povez kartonski. Neke
u teksttu crvenim mast1lom. Prva dva I.ista prazlna.
44
Djelo je podijeljeno na poglavlja:
l. ....k-":/1 il.., 'ji J J WJI L/' 4.C'J'I Jl_,.91
2.
3.
4.
S.
6.
7.
8.
9.
10.
if
.61..>- ..::....JJ.-1 J l
.. .. - Y.

r-J J_,; U:? l).l
44- .>- l). l J- ..::.J4 ; l .:.!'"
u l ,,._ Ul 1 - 1
- . (...) tf tf' ?-
tf l l).l {- ..(4;
ul ..:.....)l.> l
-. -
..
H.
112.
13.
14.
15.

.:.s. l,:. l 0" ; ;, _:> lJ. l f:!;;.
- . l
4p::> u .1 ...
-.
. . "!-! dj .se. .pitanja Ebu HaniJfe i hadisa, r.:asprav-
lJaJUCI li Je 1 E bu !Jarufe b1o pouzdan u ovoj nauci,. kritike
2lbog oslanjanja .na analogiju (qiyas),
b:oJu 1 VJerodostoJnosti koJe je Ebu HaJnifa prenio,
nJegovog SJUsretam.Ja sa nekim od (drugova Hoijeg Poslanika),
te da Li je Bbu Hanife iza sebe ostavio pisanih djela itd.
Gotovo poslije svakog prenesernog miljenja, M. navodi
i SVOje miljenje o tom pitanju. Na L. 18. navedeni su izvori kojima
se pisac sluio i iz kojih je prenio miljenja.
Djelo nije dovreno pa tako nemamo podataka o datumu nastanka.
10) Fadfla al-layla al-hiimiJsa 'aara mm R= 138

a 'ban A ... A.l!.P9)
L. 2-8; 31,5 x 22, Nash, Papir 1bijel, deblji, povez 'kartonski.
U ovome radu M. raspravlja o vrijednosti 15.
a bana mnoga djela se na istu temu.
je dosta prostora posvetio,. novotariJama se
nom uvukle u obiljeavanje .o_ve noeL U tekstu . spom:ID:Je 1 druge
jedne (layla ragailb). Naslov smo Izvukli Iz teksta posto
ga pisac ne navodi na djela. Rad je nedovren, bez podataka
kada je nastao.
1
Da
PREPISANA DJELA
, - ''L
l) UfUl al-l}ikam tr nifam al- a am
R= 98f l
<tWI p1 Jyl)
. .. . inventara rukopisa Gazi
toa knJigu pnvz:ef!lenog rukopisa M. . koJe Je
begove pa ih ovdJe zelilo pred-
nedavno Btbhotect pokloruo eJzu
staVlitli, jer nisu uli u rad. _ .
l. Murad al-Hukuma al-islamryya
Pr 2692
islamske vlasti . . ftnom olovkom na
L. 10, ta .'l:i% tek'st Je ptsan gra I
papiru od sveske u vidu Pr - 1210
2. Tafsir al-Fatil;}a al-Krtab
Komentar fatiihe kom eziku, mainom. a na
L. 15. Tekst je na skripie za VIST-a.
kraju je biljeka da je to dio nJegove
45
. . . ll
- Osnove mudrosti o sVIjeta.
Napisao Hasan b. b. Diviid b. Ja qu1b al.J<afi al-Aql].-i-sari
(umro 1024/ 1615) godine.
Katalog ... II. !S'tlr. 937.
1) Ni':.am aJ-fllama' ila al-'anbija' R= 98f 2

rJ.?. rl.12;>
Ovo djelo sadri biografije 28 Hasana Kalfije, koju je on
i napisao.
11
Katalog . .. U, IS'tlr. 937.
3) RisQJa [ i talzqi q laf?- R =98J 3
.wJ J#- j
- -
- Risala o .
13
Napisao Hasan Kalfi
M. je ovu risalu prepisao i u drugom rukopisu (R= 1290.
L. 68h-69) s napomenom da je tu r.isalu naao u jednom rulropiSIU
u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, te da je na nekim mjestima vrio
ispravke da je bilo dosta pogreaka u prepisu .
Katalog ... II, \S'tlr. 937.
Cijelu ovu zbirku je za svoje potrebe prepisao M. 1345/
/ 1926. godine kako se to vidi J iz bilj eke:
4) Al-Qurb fT al-'arab R=662/ 1
y_).ll)
-
Djelo o vrlinama Arapa
Napisao A -Sayh Abdurahman al- Iraqi (umro 805j 14()2).
L. 1-14. Nash, papir polufut, debl j i, povez kartons ki .
Nazivi poglavlja i izvori hadi sa pisani crvenim mas tilom.
Djelo je napi sano krajem u-edepa, 791/ 1486. u Medini .
... Prepisao M. 1346/ 1927., iz djela tampamog u Bombaju u
lnd111 1303/1885. god. (L. t4h).
Kairo I. 137.
list Ovo je vrer:nena zaokupljalo panj u i ori)enta-
a Z k ga Je. prvi Safvet-beg Nizam al- alam,
S':lraJevo, 1919, .str. 165-179. Vie vidi: O. Na-
Sarajevo, arapsko-zslamskih nauka u Bosni i Her-

- Hasan Kafija / z b
Fehim Nametak SaraJ evo 1983 . t a 3r1a-4nt Ssprsz pnrediiJ Amir i
P Ovo . . . . . s r . . 91-112, 16&---170.
l
. Je dJelo preveo na srpskohrvatski M H d- N
pos 1ednjeg Boi.ijeg vjerovjesnika N . B an Zle, rz ucenJaka du
j eosebno separat. Vidi: Hasan K f !JVIP VII 1/193.4 3.5 .. tampan je
12:>-154, 172-173. a IJa ruscak, / zabranz sprsr, str. 54 57,
13
Isto, str. 28-31, 87-89, 16
5
.
46

5) tf al-higra
J JJ L.,.>)
"
- Rasprava o hidretu jz vjerskih razloga
Muhamed Tatllfik (umro 1337 /1918)
Prep1sao M. 1361/1942.14
Katalog II, srtr. 604--605.
6) Safarat as-Sin.dabaa al-Bahn

- Putovanja SindaJbada, moreplovca
L. 2-32. Nash, papir ut, deblji, povez
kartonski.
Naslov ispisan crvenim mastilom.
R=l343
R=l290fl
Ovdje .su prepilsame pri& ,icz djela
Prepisao Mehmed 1342/1923. Na
arebicom:
Hiljadu i jedna
kraju je biljeka pre-
>>tPoto nisam imao vie vremena, samo sam ovo prepisaJO, a u
drugoj svesci ima prepisamo do kraja (L. 32b) .

7) Risala bustiin al-muhadditin R= 138/ 2
wL-=. ..... . .,.4
gdje oo marvedeni nelci ,i.cz djela Al-Muwa!fii od Ibn MaliJca.
Nije sasvim jasno da li je ovo djelo prepisano ili ga je sam M.
napisao, poto nema nikakve biljeke odalkle je eventualno
uzeto ili pak ko ga je napi-sao. Poslije uvodnog dijela sto}i:
j l.f...-o .J') l.f--o J-,o)'l .)_raA!I_, -7. o14. ,A ;Jl_....J 1__. 1
.. .. ..
.... 1 ..l:S- t.J\1,)'1 i..W LI..JI _, .,:.,l.a . .all_, J'--..)1

-
da je :i -na drugjrrn mjestima pre:
pisivao pojedine dijelove hadiskog djela (iR=2650/
fL. 32-34) kao j to da su u ovoj risaLi uglaViilom citati iz Malikovog
djela Al..,Muwatta navodi 111as na da je M. ovu risa-lu
prepisao iz pomenutog djela.
8) Qi{ m1in ki(ab ytujkuru fihi ba al-fatj.a'il wa
az .. mus,ta!:zi.biit .. , '-.:.ll . "' (' ..iH.Jl5 ..o Abj)
- v .
R=138f3
. . . B Hercegovi-na izdvojene ispod
14 U svoJe vrt]eme, su osna
1
ast drave Austrije
vlasti islamske drave T';ll'skd
rmuslimani smatrali da im je
(1908. g.), mnogi su nai !!SDJI . e irane zemlje u neku
farz (vjerska dunost) IZ sv_oJe su ovorili. Rasprava je
zemlju, zbog ugroenosti VJC::re, da bosanskohercegovacki
sana radi pobijanja takvog IDIS Jenja P .. rodnoj grudi Kasim,
muslimani ne sele, nego. osta:r;t.u Il Sarajevo, 1979. str. 605.).
Katalog arapskih, turskrh t perzrJS t
47
- Pedeset devet koji govore o lijepom ponaanju
Zbirka je neJrom.pJetna na f pa moemo
diti da li je M. sakupio ove hadise J: to dio_ hadiS'ke
zbiPke Ikoju je prepisao. Pored svakog hachsa Je r edn1 broJ od 470
do 528.
9) Al-Aizadic al-gawami
1
a
l'l)
R =2650j 1
- Pedeset hadisa koje su sabrali
676/ 1277) i Zainuddi-n
1
Abdural].man b.
(umro 795/ 1393)
15
MuJ:tyrtllchd1ti1 an ... Nawawi (lll
1
ffiTO
Ahmad zvaa1ti Hafiz b. Ragjfb

Kairo, 1346/ 1927. god.
Katalog . .. I. stlr. 340.
10) Asanid al-kutub as-{itta H'a al-Muwaua ' R= 2650j3
U,} l J W l
- Senedi (putevi predaje) est poznatih zbirki hadisa i Malikova
-
Muwaga-a od Wal iyyullah Al}mada 1b. ' AbduraJ:Tm ad-DahlavTa
Q,o djelo je pisac .preuzeo iz djela: .'ll:..... )ll ..::..4 .'l i...:..J )ll ._, l_:)

od istog pisca.
Na L. 32b u tekstu je napomena o piscu ovoga djela
i izvod iz njegovog drugog djela na perzijskm jeziku koj e se
zove:
16
j i.:_.
- .
je u rukopisu R= 139/2 (L. 9-11) jo jedanput prepisao
O\'aj tekst.
DobiT' a K a t alo g . . . I , 's tJr. 340.
ll ) Al-miniJ-a tr li al-imam As-Suyuti R = 2650 j9
J
. . - Kratka raspra\a o lespihu (brojanici) od Abdurahmana Suyu-
tiJa 1 dodatak na iS'Vu.
Brock. II , 152, 178.
Katalog . .. J, IS br. 342.
Cijelu ovu prepisao je oko 1350-55/ 1930-36. god .
III - BILJESKE
a) originalne
R=2650
l . L 81-82. Rodoslovlje M ., ko .
odi .... me Je naveo
r telJe J nekoliko djedova. ":--. ..i)
-

SVOJe
IS Postoj i i komentar na o b" k d
koja nosi naslov:
1
z Ir _u o . Abdurahmana pl-Hanbaliya
sarl]i iamsine /:z.adiian min g"'at:wa
&-lJ r"WI giimT ul-'Ulum f l

6
Ov
d
.
1
- . mr a - r am
o Je o e
/}ay! al-Bagdaai I, 1h. naptsao Waliyyullah Al}mad ad-Dahla vi (1239/ 1823.).
48
-
2
L. Slika .naptisa Careve . .
u ovaj grad 1933. god.ine sa rimendma putovanje
mekteba ejbul-islama 'Refiik-ef puto . JaF
1
tanihom damdje i
d. ., ' Vtm]e u radi odr.a .
vazova, g je su navedena imena mjesta 'koja je tada . . VanJa
Seni tani:hd damija u kojima je dr.ao eda . done-
koje je u tim damijama zatekao. te rmema
Go d . C . M eg osvrta na purovanJe
u . . ra e 1 .aJru e . opisuje otvaranje Su:daudd. da
.m'lJe u Rogatici. m -
3. L. :.4: Nap_xijed smo naveli risalu od Suyutiye
0
tespibu.
Handrz1c OVldJe diCXnosi svoj dodataik na pomen\lltiu risa:Jru.
4. L. 9Sb- 120.
Na ovim listovima istog rukopisa se nalaze rami zapisi i
sas1av:i:
- smrti i Sasfvet.Jbega

1
kntika nekih derv.ikih redova i njihoWb zalbluda,
- darum smrti i sahraa1e Ali ef.
. - imena nastavnika vjerskih predmeta i arapskog jezika kod
koj;1h je M. od kolovanja u SaTajevu do zavr-
etka studija u Kairu,
'
- dmena hadisa koji su M. izdali diplomu
(idazat),
- .imena .osmog razreda Garzi Husrev-begove medrese
kojima je M. dao odobrenje (idazat),
- stiliovi na arapskom je'Aiku koje je sastavio 111a
kraju svog rada na naem jeziku: -Knjievni rad
.lcih Mus11mana na orijentalnim jezicima,
- .putovanje u Krajinu odrava.nja varova 1934.
godine i popis mjesta koja je tom prilikom obiao,

- slika damije u .i jedme damije u Ma-
kedoniji,
- pjesma na arapskom je'lliku u slavu Gam Hrusrev .. bega koju
je M. sastavio 400 godina Gazi Husrev--be-
gova vakufa J nekih vezanih cz:a tu pjesmu,
- zapis
0
ukidanju m'LIIftijstva u BiH 1355/ 11936. godine.
U-- Mah-
- kratak zapis o profesoru sa Al-Azhara Sayhu
lurfu, .povodom vijesti o njegovoj smrt:!i,
- jednog ajeta od dvojice profesora Al-Azhara je
:predavanja M. sluao, . . .
- popj.s mjesta u Billi u \kojima je postoJao muftiJa,
Ba ro u Sarajevu 1352/ 1934. god. ..
17 Safvet-beg . , . aga Je D53/ 1934 njegovu kratku
ta Ali ef. KapiC Je umro . . S . u njegovo vrijeme. Na1me,
M. igoe i jedan . .. u .. iz Sarajeva, na de9azu
navodi kako kada ?ffil"e kOJI . sJ radi
0
obrazovanom
samo njegoVI bez obZira
.f9

_ imena osmog razreda Medrese iz 1355/ 1936 . . koj-ima
je M. dao idazet i tekst toga
- slika BurnnaH damije u SkoplJu i biljeka o njenom ruenju.
R=1290
l . L. 74b.
Bi bliogratija
1
djela Hasana Kafije na turskom jez.iku.
2. L. 75.
Biografija Ali-dede al-Mostar ija na arapskom jeziku.
19
b) p re pisane:
R= 1290
l. L. 34 39.
M. je u ovaj rukopis prepisao izvode iz mnogih djela.
Bilo bi ,eoma teko pobro jati sve te citate, jer je to ponekad samo
jedna Za to ovdje navesti samo neke:
- ivot i djela Al-Qadi al-Baydawiya]1), zabiljeka o suzdravanju
jedenja mesa, crtice iz i vota Boijeg Poslanika i ashaba, govori Abu
Bakra i Qa' s b. Sa'da a l-Ayyadiya,
- prer ada djela at-Tar.iqat a l-Muhamma.diyya te jedan h adis s ko-
mentarom,
2. L. 46-51.
- dvije dove p r enesene iz djela (..Uji od Imama Ga-
zaliya,21 ajeti i hadisi sa ko mentarima preneseni iiZ raznih djela, za-
biljeka o ivot u 1 s mrti At-Tabariya,
22
biografija istaknutih
tefsirskih, hadiskih i d rugih djela,
3. L. 51-56.
Pisma Boijeg Poslani ka koje je s lao nekLm vladarima gdje je
na,eden origi.naJ.ni tekst i p revod arebi com,
4. L. 39b--43
iz Maqamu
23
AL-I:larririya, AI-I:Jadrr am1ya i Hamadan1ya2"',
5. L. 73-74.
DijeloYi k aside
Say}) Sa 'diya a-SiTaziya,z6 -
od pjes.nikta Samiya25 i
19 'Ata ad-d. e .
w dDded i_ne bb. IAl_M;us tlaBfa umro 1007/ 1598. god.
21 - . ....... 1. a: ay ... a VI (umro 685/ 1286) .
22
f.bu My!)ammad li (u mro 505 j 1 J tl ).
23
a fa.r b. Canr Tabari (umro 310/922.).
a ra ps ka prozna vrs t a, gdje se u araps ku
. - 1 J ms t vena honos t i biran k 'k v
taJe sam sebi svrha dok rim o
1
.Jez li o H. veoma cesto pos-
svrha. Smatra 'se vanda proka autorova isklju-
24 Poznati isci ma a .m, rams e kod At:apa.
Cumro 516/1 122),p 'Abu Bik!?a. Abu gasim b.
1
Ah al- Hariri
J:Iusayfi (umro ?), AJ;lmad b .
. Nismo uspJeh odgonetnuti k . .
\Ise sa pseudonimom Sami S t
0
om P.J.esmku . se rad1 po to 1h nna
XVII A-Sli' ir _J(e ovdJe o pjes niku iz
26 Musli h b. tAbdullah Sa cl' -s I- .amt umro 1055/ 1645. godtnc).
. l as- Jrazi (u mro 691 / 1291) godine.
so
-

6. L. 76 77.
od Al.J3u.stiya,27
7. 169-181.
Listovi nekih rukopisa nalijepljeni na ove stranice.28
SUMMARY
MANUSCRIPTS OF MEHMED HANDZIC
IN THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY
'
In this article the manuscripts of Mehmed (died 1944)
are presented Jn a ca.tological way.
He was one of the latest writers lin this area who wrote m the
Oriental The Gazi Husrevbeg Library possesses 16 codices
- autographs, probably Unique, w.ith ten original and 13 transcribed
works in the Arabic language by this aJUthor.
Except for the religious treatises and the works on the history
of I slam, he especially dedicated his research to the creation of &>-
snian an Herzegovirrian Muslims in Oriental languages and to Alhami-
a.do literature.
w.i.th more than three-hundred published-works, plus the manu-
scripts h ere presented (none of whiol:i is printed), Mehmed
made a siglilitficant contr1bution ro the .development of Yugoslav On-
ental studies.
- - ( 401/ 1010) godine.
27 'Abu Fatb Mul].arnmad. koje je M.
28 u ovaj rad nisu uvrtene d!plome (l drugom mJestu detaljno obra
. 1 K""iru Jer su na . . x n
dobiO tokom ko ovanJa u "" ama hadzsa u nasu
(Vidi: Ome
1
rTFNa 1987, str. 35. bilj. 50.
krajevima, Zborruk radova -a, -= e
51

-

Mr Car-Drnda
ZBIRKA SIDILA GAZI HUSREV-BEGOVE
BIBLIOTEKE
Za nae macionalne historije vje od s stolJ'ec'a ..... k
l t
. k . h ' t . . O e
v as 1, ao 1 1s onJe smanskog Carstva u ciJ'elosti uz katasta k
k .. (d s: .., , rs e
e1. do . 17: prvorazredan izvorni
c1:ne sudski registri - si dili. Sidil je zbirka dokumenata
sudiJe Jednog teritorijalno-administrativnog na-
s tala kao IIl'Jegove srt1Jds1ke djelartmosti u vremenu.
Organizacija sudstva u turskom dravnom bitno se razliko-
vala od sudstva u zapadnoj feudalnoj Evropi. U turskom drutvenom
sistemu sudska vlast bila je odvojena od upravne. Sudsku upravu
centralna vlast je povjeravala ,posebnom organu - kadiji, koji je bio
izvrilac i zatitnik islamskog prava - erijata i dravnih zakona
(kanuna). Ter.itorij na koji se protezala nadlenost jednog kadije zvao
se kadiluk. J edan ka dil uk mogao je obuhvatiti vie manjih teritori-
jal.no-upravnih jedinica - nabija, gdje je kadija postavlj ao svoje za-
stupnike - naibe. Naibi su bili sudije, ali u sudijskoj hije-
rarhijskoj ljestvici nalazili su se na najniem mjestu. Najvii poloaj
zauzimao je ejhul-islam, zatim kazi-asker, mula, kadija i naib.
1
Ka-
dijska djelatnost nije se iscrpljivala vrenjem sudijske dje-
latnosti. Poto u turs.kom drutvenom sistemu nije postojao organ
ii1a!dlenosti, kadija je bio ovlaten ,da izvrava raiZJile naredbe
centraline i Jok.alne vlasti tako da je imao izvjesne Jngerencije u
domenu izvrne vlati na gdje je obavljao
Njima su sultanske naredbe, -i koJe
su se odnosile na njihove administrativne oblasti, kao 1 shcn_e v:ste
dokiumenata koj e je izdavala kamcelanija oblasnog
Njih su kadije redovno unosile u svoje sidile, i zahvalJUJUCl tome
mnogi takvi dokumenti su se i do danas.
Uslj ed irokog obima , mogu
vati veoma raznovrsnu materiJU 'Za d rust' e
ekonomske i krulturme his,toriue jedne ifegJJe 1h stre CJeli!ne. . .
S
'd"'l d br:OJ. dokumenata koji je srazmjeran b.roJu
1 ZI sa rZl . k
1
akttvnost
nih sudijskih aktivnosti. Ima vgu. i
. . kim stdzthma za l Jezem
b.iljeilo nekoliko kadiJa, pa su u ib'en sadri vrste
u vremenskom rasponu. l ZI o 1 o
dokumenata:
ll.

Osm
__ ,,l. d""! e tm' in ilmiye teskila ti, Anka1"a, 1965.
H. U2!LLilsarsiH, .....
53
_ cj elovite prepise slubenih akata koje je centralna
ili lokalna administracija,
_ prepis fermana i sul,tans1kih pisa.rma (su1l:tanske naredbe
i instrukcije);
2
- prepise berata (diplome o ;pos tavljanju na ndku dunost).
3
- prepise bujuruldija (aktti n amjesnika ova Vlrs1a
dokumenata sadri naredbe, obavjetenj a i instrukcije izdate u vezi
sa promjenom na prijestolu, u vezi sa prikupljanjem r aznih dravnih
potrai\'anja, u vezi sa naimenovanjem pred_s_tavkama:
pojedinaca, ili grupe gradana; naredbe da se 1zvrst mspekCIJa u vezi
sa pojavom hajduka i drugi h odmetnika, zatim rarzne
yezi sa pripremama za rat, il i u vezi sa rata. Ovi dokumenti
predsta\lj aju nezaobilaznu gradu za poreskog s is te ma, dru-
t\en:h i prilika u oblasti i u Os mans kom Cars tvu.
- ilamc - kadijine rjeenje u sa nekim izloenim spor om,
- lllld:.cte - kadiji,no rjeenj e ;
- ar::.uhale- prepise al bi ili molbi koje j e kadija .pisao .namj es-
niku prO\incije, ili direktno sul tanu u ime poj edinca, grupe ljudi ne-
kog odredenog zanimanja, ili stanovnika jednog sela, mahale (grads ka
ili grada. Za pisanje arzuhala davala se i taksa j e s uma
onsila od sadraj a molbe. U jednom sidilu zabi ljeeno j e da j e taksa
za arzuhal 1754. godine iznosila 143 Prepis svakog arzuha la
je prepisom namjesnikova odgovora sa zahtj evom da se na
sudu ut\-rdi sranje, da sporna stranka u ka ncelari ju
nam (Bosanski divan), ili sc dostavi ja rjeen je, gotovo uvi jek
u konst stranke koja se ali.
- ,nkuf-name - zadubinske po\'oljc;
5
- O'ta,inc;ke ra'>pra\'C. Osta,tina umPli h lica, koja imaju nas-
ljednike, na sudu sc popisuje i kao takva ulazi u si di l. Svaka s tavka
_ _i e upis_ana njen0m Od ukupne ilov-
can_e odbiJU se sudski trokovi, tro kovi sahra ne, eve ntu-
alni a ostatak je za diobu. Sinovi s u da bij a li dva
puta \ecJ dio u odnosu na keen, s to je sasvi m razumlj ivo s obzirom
na oba:ez_e mukih u tom vremenu. Ovi dokument i s u veoma
i za obl asti d ru t venog ivo-
:a . kulture stanovanja, i odjevnih predme t a ma-
a. UJedno i socij alnog statusa pojedinca ili dru tvenog 'sloj a
JC nivoa, a u dobr oj mjeri moe se pratiti
e IJnomska J kompariranjem podataka sagleda va ti s lika e ko-
2 M. ferman di
1

fllol021ju (POF) b 2
6
s . - P omatJc l osvrt , Pr ilozi za orij entalnu
- r. araJevo, 1978, s. 11 5-131.
POF
vrsta u turskoj arhivistici,

O
.. 4 s_l dil br. 67, 3 7 S
rlJentalnog mstltuta u Sarajevu. s. idi l sc nalazi u Arhivu
t. s_ D: H. ISalei, Najstariji vakufsk' d k
., ,.om J CZ! ku, Pntina 1972.
1 0
u menti u Jugoslaviji na arap-
54

nomskog kretanja pojedinih artikala odnosno 'ih
menu u .kojem su ' nJ ov Zn(l! J u vre-
. - brac:m ?vi imena lica koja sk.ta-
paJu brak, unena nJihovih ih preztmena zam' manJ'e e 'k k
'ih 'h m a, ao
1 1mena n) OVl i svjedoka sa istim poda u
d k t
. - .x. . ctma.
o umen u Je 1 1znos koji nevjesta dobiJ'a prilikom v .
. d ... l ... bo . Jen a
nJa o muza, a raspo aze slo dno s njim u razvoda il' .

l' . ( hrul d , 1 mu
. ev Jeve. . me -mue _el) .. Taj iznos odraz je materi-
1 kategorije. Oznaka profe-
... Je uz imena aktera
moze posluz1t1 za SOCJ.Jalne i :poslovne strukture sta-
novnitva. Na kraju svakog zapisa ugovora zapisana su i ime-
na svjedoka sa podacima o njihovoj profesionalnoj djelat-
nosti. su to ugledni stanovnici mjesta.
- kefileme - do1lrumente o UJZajam.nom jamcenju stcmoV1Ili.ka jed-
ne ili vie mahala, ili naselja. Ponekad je uzimana od ljudi
konfesionalne pripadnosti.
6
Oni su uzajamno jedan za drugog
u naruavanja javnog reda i mira, ili u nekih odre-
nemira i . .pobuna. Jamci su mogli hiti samo mukarci stariji od
19 godina. je jamstvo uzimano na valijin zahtjev i se uz
popis kefileme nalazi i prepis bujuruldije iz koje se saznaje razlog
Ova vrsta dokumenta dragocjena je za socijalnog
i konfesionalnog sastava stanovnitva.
- in' am defteri - su propisi posjedmka sa oznakom mje-
sta gdje se nalazi i koji. je
obavezan dati za taksit.
7
Ovi su dokumenti nezaobilazm za 1zucavanJe
sistema u Osmanskom Carstvu.
- brojni su o zbninjavanju !ica,
roditelji umrli. Sud im redovno tutora .koJI se bnne o takvoJ
djeci i njihovoj imovini, a polaru sudu.
- doloum.enti o iz ropstva. RapSltVo je u
Carsrt:VoU ima'lo ipartr.iljarhalni s1tatus, a .u VJerskt.m
lica statusa roba ib1o. Je .
Svi ugledni i materijalno situirani ljudi ispunJavali su .taJ vJerski
lice bivalo je porodice, ili je P_<>StaJalO ekonofmnks
1
v bo . . ali su drutvene u -
samostalno. Neki b1vs1 rd Vl
1
.. . kl'kim i poekim
cije u Osmanskom Carstvu, Je s ucaJ sa
1
sandak!begarn Murart-begoan v
t moze se sagle-
Poloaj roba u osmanskom drutvenom sis emu
dati i iz brojni-h sid!lUslkih do!kumenaJta;
_ tube . dmeti:ma.
. . sudu u vezri sa raznovrsmm pre
- LZJave na
skih k iz 1788. godine POF
6 H. saraJeV r
br. III-IV /1952-53, s. 137-195. . . nrednog oporezivanja u Turskoj
7 A. p.romjene u POF, sv. X-XI, 1.960-61,
u XVII v.ijelw i pojava fakulteta u SaraJevu br.
s. 75-112; Taksirt, Separat IZ g
1
J a
VIII, Sarajevo 1960.
ss
Osim Jlavedenih dokumenata sjdili mogu i jo niz
d.ru!rih dokumenata {upraV1ne i pravne prkode) SVIi oni histo-
rijski medij za sagledavanje realnosti vremena u koje.m su nastali,
pa se ekonomska i kulturna kretanJa Osmans kog
Carstva i provincija u njemu ne mogu objektivno saznavat i bez izu-
i analize ovih dokumenata. I pored toga, u naoj his toriogra-
fiji njihovom nije duna panja.
8
Na prostoru
nae zemlje broj sidila nalazi se u Makedoniji i Bos ni i Her-
cegovini. Regesta si dila koji se Jlalaze u Makedoniji dijelom
su publikovana (vidjeti bilj. 8), dok se od Orijental-nog instituta u
Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke, u Sarajevu u
se arhivskim fondovi ma nalazi broj sidila da za pro-
Jeka t rus torije Bosne i Hercegodne ozbilj1J1iji naJpor u vezi sa
publikovanjem ovih dokumenata, u koj ima je sukus historijskih real-
nosti jednog perioda.
U zbirci sidila Orij entalnog instituta u Sarajevu nalazi se 66
knjiga,
9
dok je zbirka sidila Gazi Hus rev-bego ve biblioteke znatno
bogatija i sadri 85 knjiga.1o
. broj sidila u Gazi Husr ev.-begovoj bibLioteci s u protokoli
saraJevskog suda. Sarajevo je tokom egzistencije osmanske vlasti .na
v
nasem prostoru znatan peri od bilo administrativno-upravno sredite
bosa?skog. a stalno sredit e sarajevskog kadiluka.ll Kadija u
SaraJevu Imao Je rang mule, a svoje naibe imao je u nahi jama sa-

8
Dop_:in?s dali su neki .radnici O. A. So-
k?lO\ 1c, Tesan J Pri tn stolJeca, Narodna uzdanica Kalendar za J 922 go-
god. 1941, s. 166-176, C. Truhelka, Pobirci iz edno
_:;.Jdnla, (GZM) XXX Sarajevd
p b7 17J, Turski dokumenti za IStOnJata na malkedons kite narod Serija
rva, tom I, Red. M. Sokolovski, A. Starova V. Bo kov F Ishak 'sko :
tom !Il, M. 'sokol?vski ,
aspeckt der si 'lukJkunde z' OI>J.e ' Boskov, Zum D!plomatJschen

1977

1z druge polovine 18 stol , ' z.. pa
0
.. blagaJskog kadt.JC
1977, s. 195-210 H . e rleca, Tnbun.ta br. 3, Trebinj e
kao istori k' ' SJdil TeanJ skog kad1luka iz 1740-1746
Sid'l JS 1 Izvor, N?:Se starme br. 2 Sarajevo 1984 s 119-126 M M .. ,
I mostarskog kadiJe, 1632-1634, Mostar, 1987. ' . ' . UJIC,
B. Sarajevs ki sidil . odin
i drutvene nauke B00gract X
1934
b
2
IZ g e 1555-58, Arhiv za pravne
. . : . . , r . , str. 189-199, br. 3 4, str. 418 434.
!\aJVISe PazilJe stdilsko .. .
J u je H.
H. A. A a mJest ima ctruati , zatim
nalaze se u Hronici M 'E Kad. A. AlJcJc, a mnogi dokumenti iz sidila
. Ica.
F. D. Spaho Arhiv or t
1
Sara i<.:\ u 1975, 45-56: I Jen a nog instituta u Sarajevu, POF br. 25.
11
F Spaho H
, azt us rev-beg k ..
-begove Spomenica Gazi Hus rev-
11 H B
rat evo J 982. ' osanski paaluk - postanak
1 upraW1a podjela, Sa.
rajevskog kadiluka, a povremeno i u
8
.
dunosti nije uspJ' evao izv ara J evu, jer na-
. . . . .... r avati sve obaverLe.'2
U OVOJ 1JblTCl Sldila najstarij t k .. .
Najstariji je registrovan :]Ige k.oJe .iz X:VI
mente sarajevskog suda i izlJ'eplJ. m 1. l frag-
k S k b
. . Jene na stramcama J. edne
sves e. ves a rOJl 62 stranice a b 'ih 4()
Na 22. nalazi se !D.J
1
'
541
' sud. prazne.
d) k .. d ". lZ go me (948
go . OJa niJe sa rr.zana u Zbirci najstarijih vakUfu B :
Hercegov' e 13 O 'd'l ad ".. . ama 12 asne 1
lill VaJ Sl 1 s rz1 1 neke dokumente iz 1551. (959 d)
godme. go .
- drugi sidil, sarajevskog kadije datira iz 1555--J1558.
god. (963-965.). On Je kompletan i sadri 442 stranice sa 1.373 doku-
menata.14
- sidil kadije datira iz 1565--1566. godine.
NedostaJe mu uvodni dio, a ima 468 stranica.
.sidHa., katastarske popise bosanskog sandaka, pred-
stavlJaJU rl!lnlcu materiJala za drutvene i ekonomske struk-
ture tadanjeg bosanskog sandaka, u ranom periodu egzistencije
Osmanskog Carstva na naem prostoru. Pored ovih bitnih pitanja mo-
e se posmatrati pravni poloaj stano\rnitva i njegova ctilferenciranost
na slojeve, zatim zakonitosti u razvoju grada u to vrijeme,
gradska proizvodnja, uticaj grada na razvoj sela i niz drugih veoma
bitnih pitanja.
je 37. sidila iz XVIII broj - 34
knjige su protokoli sarajevskog S'Uda. Jedna knjiga, koja nije kom-
pletna protokol mostarskog kadije Sejid Ahmeda iz
1768. godine; jedna knjiga-protokol muba, nekom-
pletna, datira 1763. godine; jedna knjiga predstavlja sak-sidil,
ku dokumenata koju j e ispisao neki kadija da mu bude uzor za sud-
sku praksu. Sadru dokumente iz 1753, 1754, 1755, 1762 i 1764. godine,
15
koji, mogu posluiti kao prvorazredan materijal za
j drutvenih pri'lika u Bosni u to vrijeme.
Gotovo svi sidili sarajevskog suda su .kompletni, osim brojeva
3 i 4, kojima nedostaje uvodni dio iz kojeg se koj.i je i
kada svoju sudsku praksu. Kadija u Sarajevu 1mao
mule, a sarajevski kadiluk pdpadao je ...
stepenu mula.16 Kontinuitet kad!ijine slU1Jbe traJao Je Jednu godmu,
12 A Sarajlija AlbdU!lah Drnilija .i njegD.v
memori aia 1672....:.1719. RadovJ Akademije nauka i .sne
1
er-
. J ,_ LX OdJ"elj'enJe drutvenih nauka knJ. 19. Sarajevo, 1977,
oegOVl!Il e' .1\.!U. J . '
201-21}'vaarurname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijeka) Sarajevo
1985. . . . di e H. Ruk"''pis se. u
1-4 :Regesta ovog s1d1la l!'ra
0
J B Ned napisao Je prikaz
GHIB br. 6472. Na OSillOVill <?Vih ..
s.id2Jiia: B. SaraJbeyb:slcil.
sidil br. S; sidil

ts Gazi 1 10 t:U\.a '
ibr. ?! u Evropskoj Turskoj od Mostaraca
16 H. Popis . _., . kih muzeja u Sarajevu (GZM). god.
Abdulaha HuremoVIca, Glasnik zemcwJS
LIV -1942, Sarajevo, 1943, 307-356.
57
ili d\dje kada je razrjeen dunosti . novo .naimenovanje
ljao je neku novu slubu.H Na dunost sarajevskog Je
biti naimenovan kandidat stepena obrazovanJa, ob1cno kan-
didat sa zavrenom medresom ranga seman
18
To mjesto obez-
je znatan materijalni poloaj i drutveni ugled. U
krize drutvenog sistema u Osmanskom Carstvu deavalo se da mJe-
sto sarajevskog mule dobij u uglednijj ljudi iz prcstonke ili drugih
,elikih gradova, koji su u Sarajevo slali svoje naibe. da u njihovo ime
obadjaj u sudsku praksu. To je bilo izraeno u devetnaestom

Bilo je da je jedan kadija vie puta vrio dunost
sarajevskog kadije.2!l
Osamnaesto j e period u histodji Bosne i Her-
cegovine. Osmansko Carstvo vodilo je ratove na i rokom prostoru
za integracije svog prostora. Bosna, kao j ntegralni dio Car-
stva je u svim ratovima. Refleksi svih tih koja
su se odraavala na ekonomski, socijalni j kulturni ivot ove provin-
cije sadrani su u dokumentima ovih sid,ila, a upravo ovo i devet-
naesta slabo su istraeni i osvij etljeni. Na osnovu dokume-
nata sadranih u njima mogu se razni problemi veza-ni za
prolost Bosne:
- poloaj kadije u sarajevskom kadiluku i njegove kompetencije,
kao i po loa j i uloga kadije u osmanskom drutvenom sistemu. Ana-
llZom dokumenata se da je on i kao kadij a i kao slubenik
opce nadlenosti imao iroka ovlatenja. Iako su nahije sarajevskog
kadiluka: Visoko, Fojnica sa Kreevom, Neretva i Prozor jrnali svoje
na1be, neki sporovi iz ovih nahija rjeavani su na sarajevskom sudu.21
. - sarajevskog kadiluka, kao i upravnog
sistema u nJemu;
svih lica koja su bila namj esnici Bosne i Her-
ceg?vme je u sidilima sarajevskog suda, pa se njihova
SmJena kontinUirano moe pratiti kroz osamnaesto i devetnaesta sto-
?o osmanske vlasti u Bosni i Hercego-
1\amJesmct pokraJ1na 1mah su veliku svitu, koja se, zajedno sa
\ Ojskom u kompletnom sastavu, kretala sa valijom.22 Stanovnitvo
bilo da prema cij enama obezbijedi
pot rebne kohcme nam1rmca za ljudstvo i s toku kao "Vt
C st k d . , l prenOClS e.
e o su _"!- ta VIm . okument1ma navedeni i banovi u kojima bi prat-
konac1la . . _s _da je bio impozantan broj, bilo je neop-
odno obezbiJed.itl I velike kolicme namirnica, to je predstavljalo
17 Anal' ..JV'l
lZOm Sluzt a to se moe konstato t' P led A B
rajlij a Abdulah D 1 va l. og ah . eJtlC, Sa-
18 l).a_ ...
I H. Uzuncarsih Osmanli H T- ldik o
grad, 1974. ' J!lla , smansko Carstvo,

19
Vidjeti: F. Spaho Gazi Husrev .. begov kn "V
saraJevskog erijatskog suda u GHB. a Jlzmca .. . , zatim sidile
2!l Isto.
21
Isto .
.
22
A. S. bosans'k! a1
SaraJevo, 1983.; GHB sidil b
32
d eJ eta od 1789. do 1878. godine,
33, s. 84. sidil br. 37, 'str. SO. r.
0
ument (d) l , s tr. 52-56; sidil br.
58

napor za oblasti. Godine 1799. za va1iju Meh-
1 nJegovu
23
trebalo je. obezbijedi ti namirnica u vrijed-
nosti groa.. potrebnih namirnica sadravao je i nov-
za stavku, pa, pored toga to mo-
gu za drutvenih 1 prilika, dragocjeni su
i z_a i njihove ekonomske vrijednosti.
Ov1 saraJevski stdth sadre broJne dokumente u kojima su nazna-
namirnice koje je trebalo da obeZJbijedi sarajevska nabija. Odre-
hrane i drugih potreba razrezivane su na 22 zajednice
(demata) sarajevske nahije;
- ibrojni su dokumenti o prikupljanju taksita u sarajevskoj na-
hiji.25 suma taksita je raznim taksama i
doprinosima za usluge izvrene u korist popravki vojne opre-
me i raznih drugih usluga u korist drave. Cesto je krajnja suma
nekoliko puta od fiksne sume taksita. U sarajevskoj na:hiji
suma proporcionalno je djeljena na 22 zajednice nahije.
26
Uz ove do-
kumente se nalaze i spiskov.i vlasnika koji su,
bili duni za t aksit dati sumu, srazmj erno
i njegovu b onitetu. Tu su zabiljeeni i spiskovi vlasnika
u.ka i drugih .nabija sarajevskog kadiluka. Bez
nata teko se moe pouzdano pratiti proces razvoJa sistema
u ovom kadiluku, u Bosni i ire.
77
Posebnu vanost ov.i sidili imaju za prolosti
. . e gove okoline. Za tu svrhu su vani dokumenti o
... l k . dokumenti o ostavtini U si dilima iz 18. i 19. sto-
VJencanJU, ao 1 . . . . . .
ugovori su odvojem od drugih . pisam su
u drugom dijelu knjige, tako da su podaci koJe sadrz1 lako
i potpuno ..
U dokumentima o ostavtini redovno je .l Ime kgrads1k8e
. .
1
. t
0
pa se kontmmrano roz
(mahale) gdJe Je u mr l s anova ' . S ra. eva sa svim
moe pratiti . adok neke ulice
2B N . ,. broJ uhca su omonimi,
njegovim uh cama. . d. l t osti kao kazandiluk, svilena
nose naziv i po profeswnal no_J Je al n. ' popis raznih vrsta
l
. .
1
:.. u fm dokument1ma na az1 se . d
u 1c a 1 s 1cno. l tim razne vrste odjevnih pre -
predmeta, npr. raz?: v_rste (raa jastuk,
meta, namJestaJa,_ ' t dru ih predmeta na osnovu koJih
jastuk, beledi jastuk, demi Jastuk) . kroz osamnaesto sto-
se moe kultura stanovanJa u " . . raznovrsni
lJ
. Tu su prisutne i oruztk Jal: duga puka pitolj i sl.,
. . . f . . ... k. mac ra a ' .
kojima se spommje OJDlC l .. ' istori 'i naoruanja. Posebnu v_n-
pa se mogu koristiti i za. o ko 'i nalaze u ovim
jednost predstavljaju popiSI knJiga J ,
23 GHB sidil br. 39, s. 64.
24 GHB, SidiJ, br. 39,
25 sidile br. l .
26 I . sidili iz 18. .
n G':J:B Sidil, br. 33, s .. I za studiju Ulice i trgovl
28 iz sidil.a konstlo Je .
Sarajeva, Sarajevo, 19
73

59

dokumentima. U vremenu o kojem govorimo knjiga je predstavljala
dragocj enost. Kaligrarf je rukom pisao, plavom i tintom, zlat-
nom bojom iluminirao, a je u kozn1, deko-
rativan povez. Nj ena vrijednost se kretala u zavisnosti od
tih umjetnika . Gotovo u svakom ostavinskom dokumentu. pnsutna Je
knjiga kadim to je, ustvar-i, naziv za Kur'an. VnJed:nost ove
knjige zavisila j e od rada i kretala

U sidilu b r. 10 popisana je z<birka od 73 knJige, CIJa Je VriJed-
.. . .
nost iznosila 40.565 groa, dok j e vrij ednos t ukupne zaos tavs tme Izno-
sila l ,299.763 groa. U s idilu br. 18 popisana je ZJbirka knjiga u ostav-
tini Ismail-bega sina Ahme d-age. Vrijednost popi sane zbir-
ke j e 41.156, dok j e vrijednost zaostavtine 3,187.034 gro a.
30
Ove dv.ij e
zbirke navodimo samo .kao primjer , dok je njihov broj u manjem,
ili iznosu prisutan i u drugim sidilima. Mnoge od ovih knjig a
bile su udJbenici u mekteb irna i medresama, i nj ihovo zna-
j e i za upoznavanje kols t va u Bosni i Hercegovini. Na o snovu
s\"ih prisu tnih p redmeta i ukupne vrijednos ti moe se sazna-
vati materij alni i socijalni poloaj Sa rajeva.
U sidi lima se nalazi i nekoliko dokumenata koj i se odnose na
sarajevsku Iz njih se moe s truktura za-
tim \TSte mater ijala koje su upotreb ljavane za gradnju i res tauraciju.
Tu se spominje i Hasan-aga, glavni arhitekta za Bosnu.
31
Prema p red-
t rokova za popravak sarajevske 1776. godin e treba lo
je obezbijedi ti l ,142.280 groa. Dio tih t r o kova trebalo je da ob eZJbj.
jede nahij e sarajevskog kadiluka: V1isoko , Fojnica, Prozor i Nere tva.n
Sarajevska bila je i :llborno mjesto voj ske b osan skoo sandaka
?rilikorn priprema za vojni pohod. U t akvim s ituacij ama sara-
Jevskog su dune po cijeni ob e:z;bijediti odre-
ko_hcme potrebne za dvopek i druge vr s t e p rehrambe-
rnh Godme 1781. nahije sa ra j evskog kadiluka treb a lo j e
za saraJevsku da obezbijede 2.000 keyla prosa.33
. . U je J?<>Stoj ala menzilha na. Kuriri ma i drugim
kOJI su obavlJali zadatke po d ravnom nalogu j e
komp_l etnim _pos lovanj em vodio j e menzildJij a ,
sluzbe traJ ao godinu dana. Sarajevska nah ij a svake go-
dme je sumu novca za ovu menzilha nu, u
trokova. J ednu t ih t rokova
vtsocka ':.ahiJa, a ostale dvi j e podmirivale StU za
3
ed-
mce saraJevske nahiJe.34
l:. X_JX
je 45 sidfila od 1800- 1850. odine

k?ji su CJelovttJ 1 kontmUirano slijede j eda n d rugog o d '
;)!se sul tanskih dok . . . . m sa rze pre-
umenata I provmciJSki h namjesnika iz koji h se
29
GHB, Sidil br. ll s 26
1
drug dt
YJ GHB sd
1
. 1 sl! 1 1
31 GHB, .dl \.. br1.810, s. 16; Sidil br. IS s. 14
, Sl l vr. s. 114-1 15 '
GHB, sidil br. t a' strana
118

GHB, br. 2i, str. 49. \
GHB, S1d1li osamnaestog d
0_ CIVoj GRB sidil br 121 sadre pod(ilt.kc
3), s. 122, SldJI br. 37, s.' 32; sidil . br.' 38, br. 3, s. 172; sidil b r .
60

mogu j drutven T
su u to vrijeme ? a u
kOpl'JU .ferma111a
0
ulcidan . . )l. OvdJe
. d . k . . . k . . . JU Jam ara l kopiju b . ld'.
Je noJ a ClJl OJa Je preduzeta u vezi f N . UJuru lJe o
P?buna u Sarajevu, doao je aime, kada je buknula
nrka da ugui nJihovu pdbunu. Hra:n ur. k m paa sa 10.000 voj-
diti sve nahije bosanskog paalu:ka
36
uV u mo.rale su obezbije-
. " OJS a se nalazila u p
stanJu, narOCito na granicama u ev tual ih npravnom
diluci bosanskog sandaka, veli b;. Svi
jediti proso, i kukuruzl7 U J ednom dcomkl, l lt su obezbi-
. . umen u na az1 se popis
VOJ ske - suvari rediifa u Sa v
. k d' l . . raJevu, lSOkom Pro-
da ! i Celebi Pazaru.38 Svi kad:iluci,' tako-
e:, su 1 1 uzru o lJedi b sredstva za egzistenci u
VOJske u J nove
-U ovim sidilima nalazi se nekoliko dokumenata
0
utvrdi
dn . v . vanJu
os h. u odn?su .na zla tm novac koj1i je bio u upot rebi u
SV.lJetu. Ev1dentrrane zlatnog novca i srebreni'h
ih
. 'ed . v v . . .1'\.'- l nJ ova
nost Izrazena u grosrma 1 d1rhemima su za .izu-
kretanja u Osmanskom Carstvu, pa i u Bosni i
naroctto za

Za poreskog sistema i poreskih u naim
krajevima u vrijeme trajanja osmanske dominacije neophodno j e iz-
vriti analirlu dokumenata o prikupljanju taksita kroz osamnaesto i
devetnaesta Ovi dokumenti, osim sume za taksit,
sadre speciJfi.kaciju svih potraivanja koja su uzimana kao
ekvivalent usluga u korist vojske, prenosa vojnih komora,
naoruanja, popravki vojnih utvrda, puteva i Ponekad se na-
vode i imena hanova u kojima je vojska na svom putu odsjedala, a
realizovani trokovi se zajedno sa taksitom. Spominj u
su u jednom .dokumentu hanovi u Sarajevu: Kolubara han, han Sa-
lih-age, han Blagi Saliha, hadi Zulfikar age, han, J abu-
hoo, Del1V'i-age, Mu
1
stafa age, lmaret ham, Stari ham i drugi:u
Ovi dokumenti mogu posltmti ri za irucava!Ilje administrativne orga-
nizacije bosanskog paaluka u 19. Razrez taksita vren
prema ;kadilucima, pa se moe konstatovati _je od" do_ k:aJa
osmanske vlasti bosanski paaluk (hercegovack1
bio podijeljena na 28 kadiluka: (sa FoJ-
nica, Nertva, PrOIZor), Akh:isar, JaJce, Golhtsar, Glamoc, Novo-
sel, Banja Luka, Bekija Kostajnica,
anj, Maglaj, Donja Tuzla, Gornj? Tuzla,. BjelJma,
Lo11nica, Krupa, Srebrenica, Kladan], Celeb1 Pazar, Vtsegrad,
3S GHB sidhl. br. 65, s. 71-72.
36 GHB' sidiJ br. 66, s. 15.
,
37 GHB sidil br. 66, s. 8.
,
Js GHB, sidil, br. 75, s. 50 .
39 :Vsto. s. 167.
40 GHB, sidil, br. 78, s. 81; sidil br. 79: s.
41 GHB, .sidil, br. 49, s. 52; H. KreevlJakoviC,
u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1957. .
..
Hanovi j karavansaraJ I
61
'
Stari Vlah d Novj pazar.2 J !iz o dvora
na Gorici za gradnju su trokovi na. Bosan-
skog moe se konstatovati da j e bosanski paaluk 1mao 2-8
kadiluka koje smo naveli.
43
Sidili iz devetnaestog sadre veoma vane podatke za
gradskih utvrda bosanskog ejaleta, oprem-
lj enosti i spremnosti da se brane i u ratov1I?a . ko}J
prekidno kucali na njihova vrata. Sve t e podatke skupio Je 1 obJaVIO
H.

Ponovo panju na znacaj sidila za
raznih problema iz historije Sarajeva devetnaestog
U fortilikacionom dijelu Sarajeva odvijao se veoma
i,ot to su ga stYarale bunne prilli'ke p r ve p olovi!T1e devetnaes
1
tog
Tragovi tih zbivanja su u dokumentima sarajevskih sidila.
Godine 1803. i 1804. zbog ustanka u Sr-biji vrene su bZJbiljne popravke
u sarajevskoj

Sar ajevska popravljena je i 1820/21.
godine.
46
Za vojsku u sarajevskoj 1840. ugledni Sara-
je\'a trebalo je da obezbi jede 85.000 oka penice i 64.250 oka
Prikupljeno je 90.050 oka penice i 64.250 oka

koli-
obezbijedio j e sarajevski muteselim Muhamed Fadil .. paa: 8.000
oka j 15.000 oka peni ce. Ponovo s u traene nove namirnice od
bogatih Sarajeva za vojsku i njene potrebe.
47
Saraj evska men-
zilhana morala je biti spremna da udovolj i potrebama za
komunikacijama. J ednu finansij skih potraivanja participirala
je nabija, a ostatak 22 zajednice sarajev,ske nahije. Aktiv.nosti
ove . menzilhane mogu se posmatrati i kroz finansijska potraivanja.
Godme 1812. njena potraivanja bila su oko 40.000 groa, 1815. godine
35.?00 groa, 1820. 35.000, 1820. god. 32.000, go:d. 1824. 21.750 grda,
zatim 13.389.
4
8
Za studije o urbanoj organizaciji Sarajeva interesant ni su do-
ku:nenti o_ vakufskim fondacijama. Vakuf _ osni-
SaraJeva - restauraciju nekih svojih objekata vrio je 1815. go-
dme. Samo za KolobaTa han bilo j e potrebno 199.128 o-roa. U dokru-
rr:e_ntu navedeni obj ekti , je restauraciju trebalo izvriti sa spe-
CifikaCIJom potrebnog materi jala i trokova.49 Restaura-
42 GHB sid.il br 72 s 65-66 'dil b 73
s. 72- 73, sid.il br. 73, s: 3
2
.' sidnl br.

s. 2'
9
. r . , s. 32; sidil br. 74. s. 16,
43
GHB, sid.il , br. 72, s. 91.
44
H. Prilozi b .
POF, br. n,

gradova pod turskom
s. 69. GHB. sidil br. 43, s. 128, 129 i sidil br. 44, s. 81-83, sidil br. 45,
46
GHB, sid.il br. 61, s. 1
:aGGHB, sidil br. 78, s. t64 166.
HB. sidil, br. 79, s. 10.
48
GHB i.dil
br. 64, s. 6, 2S, ssid.ii ss. 6729, sidil br. 56, s. 87; s idil br. 61, s. 57, sidH
49 '
GHB, sidil, br. 56, s. 98, 99.
62
cija imareta, damije i medrese I sa-.begova vakuf .
godine.so Godine 1832. vrena je restauracija Je J 184_1-43.
ta, star<>,g i novog hana i jo nekih obJ. ekat G _seH, mekteba, Imare-
k f
sa p k . . . a az1 usrev.obegova va-
u a. oprav e na tlm obJektima trajale su i godine.S2
U dokumentim'a sidila .nalazimo podatke d .
k b b .l . . . I o amtJl, medrest
me te u, se 1 Ju 1 mostu vakufa bosanskog valiJe had M h d v'
Kukavice.sJ
1
e me -pase
Za ur-bane strukture SaraJ eva u prvoJ polo
1
d
r , d . . v ru evet-
naest og sto Jeca podatke pruaju i dokumenti
0
vezirovom
dvoru. Uz: predracun troskova za popravak dvora 1801., 1813. 1817
1819. godme nalazi se specifikacija materijala 'sa
to j e i za historiju
Po vezira Kara 1832. godine trebalo je da
se sagradi 111ov dvorac na Gonct. trokova iznosio je
1.20.708,3'5.
54
Trokove su snosili svi kadiluci bosanskog paaluka. Na-
hije sarajevskog kadiluka participirale su sa iznosom: Sa-
rajevska nabija 2.204 groa, .nabija 3.180 groa, na-
hija 3.180 groa, nabija Neretva 2.351 i Prozor 2.090 groa.ss
Za konfesionalne, nacionalne i socijalne strukture sta-
novnitva Sarajeva prve polovine devetnaestog
sidils ki dokumenti su in'amat-defteri, ugovori o a naro-
keflleme - instrument kojim je osmanska administracija uspos-
tavljala sigurnost u gradu ili drugom drutvenom mediju.
56
U Sarajevu je, po vezirovom nalogu, uzeta ke.filema 1848. godine
od sarajevskih zanatlija.
57
U ovom dokumentu su ?ripad-
nici pojedinih esnafskih redova: esnaf bakala, halaca, te.r-
zi j a , kasapa, kazaza i drugi, to je v:lo dragocJen.o 1_ za upoznavanJe
esnafske organizacije i za upoznavanJe zanatstva 1 nJegove s trukture
u Sarajevu.
Na osnovu sidilskih dokumenata moe se posmatrati
v d' drutvu Tu su vane ostavinske rasprave umrlih
zene u poro ICI J . . b dmeti
enskih lica u koJima su evidentiram 1 nJem upotre m pre
DragocJ ene :zJbir.ke zlatnog nakita i zlatnog novca, koji je,
k
. d 'h delkorati'Vll1ih prerlmota J sa as-
uportrelbbjavan kao naJldJt, ao
1
:rugt . . . . v
pekta likovne i primijenjene umjetnost t.
58
SvoJe emoclJe zena Je
so GHB sidil br. 79, s. 142, 152.
st GHB: s idil: br. 71, s. 32- 35.
S2 GHB, sidil, br. 15, s. 33--37.
53 GHB, si.dil, br. 79, s. ' d w' l br 53 s. 28 sidi l br. 58, s .. 46,
B
'd' } b 41 S Sl Z l . ' ' . . __ ;t,
SJa GH Sl 1 , r . . ' S . 'li dvori bosanslloh
si.dil hr. 60, 52, H. alf3Jl
1
Nae starine, br. 3, Sarajevo, 1955, s. 13--23.
54 GHB, sidil, br. 72, s. 75. .
ss GHB sidil, br. 7-2, s. 91: . kih iz 1788. godme,
S6 H. Cefilema saraJevs . .
POF III, .1953, s.

R Popis saraJevskih
fJ7 OHB, s:dil br. 83,
5
l xLI Sarajevo, 1929, str. 6--32.
zanatlija iz godine 1848, GZM I ' sv. '
63
pretakala u pekire i arene i
skala emocija ene tog doba nalazi se u broJrum radovima nJenih
ruku i njena srca. Sve je to bogat materijal za raznih pro-
fila, kao i za etnografe. Ovdje spomenuti samo kari
sedadu, koja se spominje 1811. godine.
59
Za kulturnu historij u Sarajeva dragocjene su zbirke knjiga
se popis nalazi u sidilima iiZ devetnaestog Neke zbirke
samo napomenuti, dok ovim i drugim zbirkama knjiga iz si-
dila posvetitj poseban rad:
.
- u ostavtini kadije Ali efendije, sina mula Mehmeda,
nalazila se zbirka knjiga u vrijednosti 71.-956 groa,
- u ostavtini kadije Mehmed Nazi,f efendije nalazila se :zlbirka
od 174 knjige,
- 172 knjige u konom povezu u ostavtini hadi Ibrahim age
iz Travnika,
- 63 knjige Tahir ... bega bosanskog defterdara.
U prikazivanju kolstva Bosne i Hercegovi ne .neophodno je imati
u vi du i ove zbirke knjiga.
Ovaj r ad i nije imao pretenziju da da iscrpan izvjetaj bogatstva
sidilske da skrene panju javnosti na nezamjenjiv
izvorni materijal, do sada vrlo malo kao i da podstakne iru
drutv.enu zajednicu na akcij.u to skorijeg, bar fragmentarnog, publi-
kovanJa ove
Gazi
58
GHB idV"l
59 GHB' s.Jlt' br. 79, s. 108--111, isto s. 173
H
51
, br. 51, s. 19 D Bo , c) . v
usrev-tbegove biblioteke br XI-kami e, sedadi, Anali
' . l, SaraJevo, 1985, s. UJ7- 275.
64

.4itlt..::;. L>
''-- .
'\.
;l:fJd-

""-
J

/ ...
J--
/ "
" .
-

-

"'\.-
'"'

\v.

--

""-
Ct.
' ,. JI
'-':",_(.;J-:' l
/1....-
n

---
1 l
65
SUMMARY
THE COLLECTION OF SI.UZILS (COURT RECORDS)
IN THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY
In the collection of sidzils (court records) from the Gazi Hus-
revbeg Library ,there are 85 bO<Xks whioh are for
s1rudy ot our national history f rom t!he 5 century penod. Turk1sh
rule. Sidizil!S .are collections of documents from the qaldi1 (Judge) of
certain territorial..adminills.trative regions. The territory dn the jfllJ.1is-
diction of one qadi was called qaldHuik. The wo11k orf eaoh qaJdii wasn't
only manifest in his jurjstic activity. In event of. a shortage of
a nrams of generaJ aurthority the qatdi ca;rned ourt vanOUS orders of
ce;tral and local power. Thus he had some in the domain
of executive power in the area where he penformed his service as
qadi. To them were sent the &Il,tan's ordens anld instrruotions concer-
ning their areas, as well as similar types of -documents which were
issued by the office of the regional deputy. Due to the wide scope
of the qadi's responsibility, sidzils can contain very ditferent material
for research in the poLitical, social, economic and cultural history .of
a region. Collectioos of sidllils from .t he Garzi Husrev1beg Lilbra;ry con-
tain 3 books from the 16th centruy, 37 books from the 18th century
and 45 books from the 19th century, The major part of them 812
books, are protocols of the Sarajevo court. Three sidils from the
16th century, together with the cadastral registers of the Bosnian
SanjaJ.c from othe same period, represent the fundamental material
for the history of Bosnia and Herzegovina. The 18th and 19th centu-
ries are signtficant periods in the history of Bosnia and Herzegovina.
The Ottoman Empire wa:ged wars over a wide area for the protection
af the of ?omain. Because Bosnia was an integral part
of the Emp.1re, It participated in all wars. A reflection of all these
events which influenced its economic, social and cultural liife is conta-
ined in the of these sidils. They have a special importance
for. research mto the past of Sarajevo and its surroundings. On the
baslS of the materia! contained ]n them it is possible to follow the
territorial diflfusion of Sarajevo through all its streets during the 18th
19 th centuries. On the basis of the inherited documents it is pos-
sible to study the culture of residence, material and social status of
its citizens, their cultural level etc.
For research into the cultural history of S . h .
of books that are list . . . ara]evo t e collections
Many of th boo oo m numerous Inhemted treatises are valuable.
ese ks were text!books i k b
their study is also n ma ta s arid madrasas and
d H
. Important for the history of education in Bosnia
an erzegOVIna.
In that respect these collectio
dmg of education in Bosn' d Hns are necessary for an understan-
Ia an enzego . p
religious, national and social Vlna. or into the
structure of the population of Sarajevo,
the important do:cuments are: in'amat defters, marriage con-
tracts and the Ketiileme-Instrument by which the Ottoman
tion security jn town.
For <?f guilds aa1d their structure in Sarajevo si-
dils contam meh mate.nial. They also give rich .material for lfe-
search into the u11ban structure of Sarajevo and the fort ified parts
of Sarajevo. From the aspect of the fline arts and applied art, the
collections m gold jewelry and gold money (which were used as je-
weis), various decorative objects for women, which are noted in si-
dil documents are of great value.
The emot ions of women, conveyed in their decorative tapestries,
cobweb laces and coloured carpets, are rich material for etnographers
and historians of various kinds.
Because Saraj evo grew into a large u11ban centre and the centre
af the greater Bosnian pashadom, in it were cor:centrated
social and political developments of a town of ctvl-
lisation. Research into all aspect of Sarajevo is the baSis of our under-
stand.ing of this specilfic period.
67

Muharem
TRAKTAT O VRLINAMA DEMATA
HADI MUSTAFE
Malu varoicu IPrusac (stari nazivi: Biograd i Akhisar)
proslavilo je nekoliko znamenitih kao .to SIU: Ajvaz-<l.ede, Ha-
san Kafija, Ahmed Ibrahim
hadi Must:aifa i dr. NesumnJavo, do danas Je, s
razlogom, pamja Hasanu Kafiji, mada se i drugim
spomenutim dava.Ja .pamja shodno raspolo-
ivoj ti njihovoj zaostavtini.
U .posljednje vrijeme .posebna je panja ukazana hadi Mustaofi
(Mustalfa ihn Muhammad al .. Akhisari a:l-1BoS111avi), ;posebno
od strane dr Omera koji je ovog autora predstavio kao
naeg za Poslanilrovu tradicij u (muhaddds) u
nekol1ko svojih radova}
Ovim autorom i njegovim djelom su se bavili jo: dr Savfet-beg
Mehmed Hazim

Muha,med Tajib

i Nevena

Moemo da su se samo iiZ rada u :rad dora-
poznam podaci koje j e :naveo barr to se Pru-
ivotQp1sa, dok su i .donekle dali
priloge boljem poznavanju njegovih djela. Tako je
ul<>ila veliki trud i umjenost u cjelovitom i obradi Pru-
djela Risala fi-al-kahva wad-duMn wa al..aruba.7
1
Dr Omer hadisa u naim krajevima do po-
lovine XIX v:ijeka, 'Glasnik VIS, 1983, XLVI. S, str. 516-517; Muhaddis
Mustafa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1985, XI-XII, str.
3-17; Uvod u hadiske znanosti, Sarajevo, 1986, str. 166-167; ha-
disa u naim. krajevima do XVII vijeka, Glasnik VIS, 1983, XLVI, S, str.
618; AraJ?sko-tslamske znanosti i glavne kole u BiH od XV do XVII vije-
ka (SaraJevo, Mostar, Prusac), doktorski rad, neobjavljeno.
.
2
Dr .Safvet-beg Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjie1:no-
drugo str. 196-198; Znameniti Hrvati, Bonjaci
r Hercegovcr u turskoJ. _carevp;t, drugo izdanje, Sarajevo, 1986, str. 403.
3
Mehmed Hand1c, KnJtzevni rad Muslimana,
Sarajevo, 1933, str. 10.
.
4
Knjievnost Muslimana BiH na orjent alnim jezi-
ctma, SaraJevo, 1973, str. 470 479.
.
5
Tajib Islamska tradicija, Sarajevo, 1936, pretarnpa-
no lZ Gajretovog Kalendara za 1937. godinu.
6
Nevena Mustafa ibn Muhammed al-Aqhisari
o kaft, duhanu i opojnim POF, 1974, XX-XXI, str.
7
Ibid, str. 71-107.
68
l
l
je .otiiao daallje ru OVlOg autora ,,__ t:-.
rpredlstcwljamje njegovog djela Ar-Rada ... li MUL. anaJWLJu
1
.ISe . u Zborntku . . radova toobokog fakn.rbteta

1\l P?"JaiVlO mr NI'Jarza Etika ili Traktat
o sturlJiJlosti .t saalJenJU spram i:ivih stvorenja od h. Mustafe sina
Mult-amm_eda u Ikojem je ovaj autar tpredstavhjen kao za-
1 _bumatn'ilsta .. tje s am po sebi ka{) po-
.radi lro Je. mr . . Sn.iknc _donio nekohllko novih podastaka 0 Pru.-
11 tprn]evod dijela 111a llla Risala fi arrahma wa
a-afaqa 'ala al- halq.Ba
1
Prema zanimanju za ovog autora, nadamo se da
uskoro imati prevedena sva njegova djela, to bi
bio ogroman doprinos nauci i naoj ukupnoj kulturnoj batini.
1Krajem 17. ili 18. vijeka hadi Mustafa je
u Pruscu, gdje je, najvjerovatnije, zavrio medresu, a potom
se otisnuo u Kai.ro gdje je zavrio Iskender .. pai.nu medresu. U tom
gradu je, vrlo i predavanja na Al-Azharu. Nakon
polOeruih ispita i dobi}31Ilja diplome,
9
sa velikim znanjem i i-skustvom
se u rodni IPtiTUsac gdje IS1ubuje .ka{) .profesor a kasnije a kao
mufitija. Umro je 1169 f 1755. godine.
10
a 111jega svi atUtori koji su pisali o navode
da je umro '.u Pruscu. Atko bismo prihvatili ovu verziju on_da te
vjerovatnije da se njegov mezar 111ekadanJ_e dzamiJe
na gdje ima nekoliko starih vehkih n1sana bez tariba.
Do danas je da je napi-sao djela:
l
b ll
- Risala ji hukm al-q';hva wad-dul1an wa a .asru a,
- Ar-Radi li al-murtadrt,ll
_ Risala fi ar-ft'ahma wa--afaqa 'ala al-halq,
13
_ Risala f i fadadl al-dama'a,
14
- Tabirr al-guzO.t,
15
,..
16
_ Risala az-zakir fi zijara ahl al-maqabtr,
_ Risala pi savm as-sitti min aww"bl,11
dd
. M taf ibid str. 6-17.
s O. Muha . rs LfS a ktat
0
'samilosti i sata-
sa Mr Sukne, ?trka Mulzammeda
ljenju spram ztvrh Jd teolokog fakulteta u Sara-
(?-1169 1 1755-56), Z bo rm ra ova
204
jevu, Sar.ajevo, 1?87,d sbv_.

Prema diplome
9 Dtplomu Je o 10 . . ramatiku 1 stntaksu araps Oo
je pravo da . had_ts, u GH biblioteci, br. R-551.
jez,i.k.a, retoriku, stthsttku I poeztJU.
1 1
str. 115. . u h ddt' s ibid str. 3 i 16.
10 o. !VlLI a : ' t> d str. 71-107.
ll N. Rasprava o .<\bict-' O. .Muhadd-is .. .
12 T. Islamska tra rctJ ' ,
ibid, str. 7-14. . , K
1
.ievnost .. . ,-ibid, str. 4_75 476.
13 H. Sabanov1c, n d . b du ovog dJela. K

14 Vidi u nastavkuv l str 197-198; H. Sabanovic, rz .. .
15 S. BosnJacr . . . , l l ' .
nost
ibid str. 471-474. 79 k.opzsa
' b"d str 4 turskz"lz , per"ir"skilz ru
16 H. SabanOVl l l k i arapskih, ..
n Kasim ata og tr 601
GH biblioteka, Sarajevo,
1979
ll,
5
. .
Postoji miljenje da je njegovo Ustrulab,
18
ali ostaje da
se ro ull\'II'di i verif.ik"lllj e.
Nas posebno za!Jliiml(i Traktat o vrlinama die-
mata (Risala fi fadila al-dama'a) koje je i do sada oilo pozmarvo, ali
mu rrije !POS'-ecena ;paimtj a . S obzirom da je djelo oje]QVIiOO,
tema koju interesanma, a prije svega elimo da se i na ovaj
oduimo ovom profesoru i muftUi , smo se na
njego, prijevod koji .popratiti najneophodnijim biljekama radi
boljeg razumijevanj a teksta. Ovo djelo nam otkrJva da je
bio dobar pozna\-alac obredoslovlja, obilato je koris tio Poslanikove
hadise u odabiranju nije bio potpuno .kao to je bio u
pisanju nekih drugih svoj ih djela. Ovo djelo je pisano popularno, u
formi pra,ne .rasprave sa elementima vaza (propovrijedi). je
da ga je autor namijenio irokim muslimanskim slojevima,
golemu ,anost demata u ivotu muslimanske zajednice. Kroz cijelo
djelo se autorov apel na i njegovanje institucije de-
mata kao jednog od vanih vjerskih koj e ima a svoje ire
implikacije.
U djelu se pokazuje da je izvanredno vladao
jezikom, da mu je bila dostupna ira literatura koj u n a nekim mjes-
t:ma nije najpogodnije citirao. Izlaganje mu karakterie opredjelje-
nost ka ehli-sunnetskom po principima hanefijske pravne ko-
le, to je bilo obHjeje svih On je bio pravi pred-
sta\'nik teoloke kole, od koga i dananja generacija ima
ta da
Trakrat o vrhn.ama d.emata se nalazi u n.tkopisnom
od pet djela koji se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu
br. R-761. Djelo je pisano rukom autora (autograf), napi<Sano krup-
;u
1
lm neshom, papir neto tamniji, povez poluplatne.ni, dobro
0.':aj. Traktat je na prvom mjestu u kodeksu, L. 1-3, fcl. }b-3b, po-
diJel jen na uvod, dva poglavlja i pogovor.l9
Traktat o vrlinama demata
Fol. Jb
. Neka je Allahu koji nas je uputio da budemo ljudi d-
nJeg puta u svnn okolnostima i vremenima i odlLk sre
C..'1evnih namaza to ni. d t d . . , . ovao nas sa pet
matu Neka . bl l Je . a o. rugtma, J sa obavlJamjem istih u de-
pnaka o.v 1 naeg vjerovjesni ka Muhammeda
govu porodic . ndlma l svim stvorenjima na
u
1
rugove OJI su se baril' ( ) '
ibadetima i drugim pokornostima.
1
za VJeru 11 ustrajali u
. Potom! Namjera mi je ovdje b. . . . . . .
tzlaganja, vrijednosti sku Jas;Jtl .sttlom, u fonm
kratki traktat u y
1
. . d p g
0
avljanJa namaza (demat)
, ze Jl a vjernLke na blagovre-
la O N ak'
19 vidi , U.vod u hadtSke znanosti, ibid, str. 167.
braca, Katalog ... , ibid, str.
70
\
)
l
met;to obavljanje namaza sa ostalim . .
volJstvo Gospodara svjetova. U to time zado-
se pomole za mene. Allah muslimane da
.Divan li je On zatitn'k na praVl put i olakava u svakoJ.
l,..l..U1A_ 1
. Znaj da je blagov:reme.oo obavrcm
prema stavu hamefijs'ke kole ,k .. J Je u dematu vadib
Imam Al.JMurLZJiri21 ven: .od se
Ibn Mas'ud22 i Abu Musa al-A'a . da ..Je faro su:
zadovoljan. Osim njrih ovog ta n, neka Je s n)'lma dvojicom Allah
Abu Savr,26 neka im je ibn H3!Illbal,
24
, 'Ata'2S i
kafu da je demat rfalrd i da a OStitV.c _Ovo je stav onih koji
ako za ti.m post
dozv?lJeno namaz obavitli. na

OJI 1 naJmanJa
:m Hanefije kau: Pet dnevnih .
muekkede sunnet) a a u )e sunneti-
muekkede, u stvari, vadib. Je sunneti
obaveznosti ispod farza prema t . je .
0
. e za. stupanj
nego izostaviti farz.

al-arba' a, Kairo, 1972, l, str.
406
, nota
1
). a - rq a a a -mazahrb
21
Abu Muhammad Zakij"uddin 'Abdul 'b '
(581---656/1185-1258) R . azn
1
.n Abdulqavijj al-Munziri,
H . Al :. . 0. en . Je u Egiptu, studirao u Mekki Damasku
I Je vie djela (Brockelmann, G I , 367, S I, 627.)
. Poznati i Vrlo rano primio
I dva pu.ta se IselJavao ':1 ucesnik bitke na Bedru i vie
u krug naJbhzih ashaba Poslanika (a. s.}, iz Poslanika-
vih nauc10 Je .. na:pamet .70 Vjere u Kufi u doba Omera.
U zbirkama BuhanJe 1 zabilJeeno je 848 hadisa koje on prenosi
od .Muha.lil;!lleda (a. s.). Umro Je 32/652. godine. Vidi , Halid Muhammed
Rtdzal, .havla ar-rasul, Bejrut, 1973, str. 227-242; Al-Mawsu'at al
-ftqhtyya, KuvaJt, 1984, I, str. 360.
23
Abdulla?. ibn "':ajs ibn Salim Abu Musa al-A'ari iz jemenskog ple-
mena Zubayd (th Zabid). Ubraja se u prvi krug velikih sahabija. Odlikovao
se i Jedan je od muhadira
u Abesiniju, misicxnar u Jemenu i Adenu, namjesnik
halifa u Basri i Kufi, u osvajanju Ehvaza i l sbehana.
jedan od arbitranih sudija u sporu Alije i Muavij e. Umro je u
Kufi 44 j 664. godine (Al-Mawsu'a, I, ibid, str. 338; H. M. Halid, ibid. str.
74J-758.).
24Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbal a-Sajban.i (164 241) 780-855).
porijeklom iz Merva, rodio se u Bagdadu. prvak hanbchij ske pravne kole,
Jedan od islamskih Bio je u ii problema halq al-Qur'an.
u Ma'munovo i Mu'tesimovo doba ali je ostao kao stoer na braniku ehlt-
-sunnetskog i vjerovanja. Napisao je veliki djela od kojih mu
je najpoznatija zbirka Al-Musnad od preko 30.000 hadisa.
25 'Ata' ibn Aslam Abu Rabbah (um. . i muhad.dis
poznati tabiin iz Jemena. mu .. Abu
Ibn Abba:s Ummi Salama Abu Sa'id i dr., a on JC b1o. ua,tc).J Avza.tJu ..
Hanifi i Obavljao je dunost Mekke. _<?d nJega su
Ibn Abbas i Ibn Umer i da konste nJt:go\a
pravna miljenja. Umro je u Meki. (Al-Mawsu a, I, tbtd .. str. 36?>
26 Abu Abdullah Sufjan ibn Said al-Kufi
/
715-778) istaknuti islamski pravnik, muhaddis I Osnt.Y . l
' k 1 k e vremenom SJcdmtla sa urugtm
posebne . o e .., OJa s slova "amir at-mu'minin u ha-
pravnim Nosllac: je podna a Iz hadisa su mu poznata
disu. Napisao je sedam dJela ra.;m ru h . n M nsur i Al-Mahdi su
dva: Al-Dami'u al-kabir i Al-Dza!!'r u to a a Umro je u
mu nudili poloaj vrhovnog kadiJe, al1 Je on
nosti u Basri.
71

Kod nektib je demat i, po njima, ako bi
jednog naselja izostavili obavljanje IDaanaza u d.ematu i poje:-
u osnovi takav im postupak ne bi bio opravdan, all, a:ko b1
izvreillj u dumosti namaza u dematu, bio bi
valjan namaz onima .koji su ga obavili. Tako navodi

.u Glosi na At-Tariqa.
19
Pos miljei1je da je U Al-' Ata-
b i j jiXJ kae se: V 3ltlltorilt:eta tvtrde da j e dem at vadrib,
ga sunnetom, jer mu je dunost sunmetom, .iru-
ene. Abu Ju51Ulf3
1
i Muhammarl
32
dopu'talju
prisustva starijdh ena u dematu, ali im je u nae vr.i1eme to zabra-
njeno, o je izdata i fetva, :i djevojkama od 15 do 29 godina
i staricama od 50 goddLna pa do kuaja njihovog ivota.
Duma li bajrami se klanjaju samo u dematu; klanjanje tera-
vije u dematu je snmnet (sunnat ai.;kJiJ:faya); lldanjati
vi tr-namaz u dematu uz ramazan je mustahab, po jedinom stavru; kla-
njati vim-namaz u dematu izvan ramazana i .nafile je
(makruh).
Najmanje dvije osobe dernat: imam jo jedno lice, npr.
razumno dijete, rob ili slaboumna osoba. Demat se obavlja u damija
n To j e dunost takvog stepena koju, ako obavi jedna grupa ljudi,
i sa spada obaveza. Ako niko ne obavi, onda su svi grij eni i od-
govorni.
ibn . Pir 'Ali al-Bargili (Barkivi), poznati
hanefiJski mufessu:. fl?uhaddis, pr?povjednik, stilista, hereziograf i
dr. U Berki napraVIo Je .. 1 bio njen muderris. Odigrao je
u prezentaCIJil ortodoksnog islama na irokom
JU:_Kao Pisc:c _Je. b10 vrlo plodan i raznovrstan (Al-Mawsu'a, ibid, III, str.
351). J?a5 Jezik n:u prevedena tri djela: V asijjetnama i T uhf at al-
m_u-:ra; stdm, oba Objavlj ena, te At-Tariqa al-muhammadiyya, u rukopisu.
liVIO je u vremenu od 929-981/ 1522-1573. godine.
l"
29
'ala je napisao AI-Bargili. Pod At-Tariqa pretpos-
j e autor IDisho_ At-tariqa al-muhammadiyya, ali ostajemo u
i naveo samo Prvi dio naslova. Glosa je iz vaza, Kur'ana
30
Nismo mogli utvrditi identitet ovog djela.
ibn al-Ansari {113-183/731- 799),
ar-Raida bio je vrhovni

eO _Hadija, Mehdija i Hanl([la
prv:i koj i . . IJa. b n Je l?r:'I naslova Qad al-qudat i
Hanife, p_ose nu Obzirom. je razradio
Je. nekoliko djela (

prav_ca. Napi.sao
Kllabu al-har adi. na na Je ik . ' ' s r. _.) Njeg?vo kapitalno djelo
rukopisu. ' z Je preveo Ibrahim i nalazi se u
32
Muhammed ibn Hasan a b
Abu Hanifin p t- ay

(122-!97 /739-812), drugi po zna-
Iza sebe je ostavio vie slu nJegove ucene rasprave sa Safijem.
je a.
72

ili .na nekom drugom mjestu.ll Dop t .
slaboumnoj osobi,l4 kako u Je dema.ta
Ukoliko neko zakasni u
drugu damiju gdje jo n4je

lijepo je (mendub) potraiti
obavljen namaz, od toga
U tom smislu je miljenje: Alko bi t . . . .
napustili demat, treba i:h privol1eti na to s
0
d , a aMJ tui em at napust1o
,P Je mac, .p:ottv .nJega bil_e preduzete sankcije pritvora lili
?d ne b1 sve dok ga Vladar ne
b1 .pom1lovao 1 ukmuo mu opnmjenu tog propisa.37
Se daje olakica za .naputanje demata ako
za to valJani -razlozi. Objanjenje valjanih razloga biti na-
vedeno kasmJe, kad se bude govorilo o detaljdma dema:tskih propisa
a:ko Allah da. '
. Kod je stroga drumost (far.d). Po jedrnom drugom
nJegovom mllJemJu demat je ali tbez uslova ( ...... )39
13
Uslov za valjanost imameta, ostalih uslova je i punodob-
nost, odnosno zrelost (bulug). Prema tome, nije doputeno da punoljetan
musliman u farz-namazima slijedi dijete, kojeg su stava trojica imama,
osim Safija, koji smatra da otrourrmo dijete moe biti imam odraslim
muslimanima u fard-namazima osim dume. Sto se nafila, tri imama
su na stanovitu da je dozvoljeno otroumnom djetetu da bude imam od-
raslim, sa izuzetkom Abu Hanife. svi su sloeni da otroumno
dijete moe biti imam djeci (Al-Daziri, ibid, I, str. 409).
34. ruslove valjanosti imameta je i !pamet. !mamet nerazumna
i luda nije priznat. ako bi to lic:e bilo u sta-
nj u odsutnosti razbora, samo u tren }Itku tog st3:n.Jc:l: ne moze a
se stabHizira njegov razbor moze ponovo b1t1 Imam. su l}U,slJe-
nja svih imama suglasna (Al-Daziri,_ ibid, I , str. 410). Pisac. Je naJvJero:-
vatnije mislio na vu OS?bu . koJa samo povremeno gub1 razbor, ali
ju je svrstao u kategonJu ludih lica. . . " .
35 Al-Abah wa-annazair od Zajnuddirna ibn Ibrahi!Ua 1bn NudaJma
al-Mirwiya (um. 970/1562.). Djelo ima komentare, glose 1 superglose (GAL,
II, 310). . .
36 Ko bi rU demat u ,kJanjace
stadno ne drugi demat izvan Ovo Je tzuzetak zbog vn-
jednosti Kabe i obavljanja namaza u nJezmom haremu. . .
37 Pravo i obaveza odgovornog lica da o
redu i miru i da rjeava i u slucajevtma k.OJe

sankcija naziva se ta 'zirom (ar: sprqe

j iti). Dakle, ta 'zir. da ponoVI da Pse Jrati
ima :za cilJ d_a Huf:d i ta
k Zbornik radova Islamskog teolos-
dJela t prekrsa}t u en}ats or:t pravu,
0
kog fakultetCL u Sarajevul
1987
sv_bZ,
ibn Sati iz plemena

38 Muhammad ibn Idris Ibn Abbas
1
n , rpo njemu. Pisac
Kuray, .k<?le mu se proirio u Egiptu,
je vie djela iz . hadisa
1
lS0-
2
04/ 767-819 godine (Ibn H_al-
Iraku i 2:1V10 Je u . t tr 447 Al-Mawsu 'a ibid I, str. 35).).
li kan V afayat al-a' ayan, Katro, ' ' s ' kodeksa Obzi-
, 'l'k m uveZivanJa
39 Posljednji _je odsJe pn
1
kgle
0
dematu, re-
rom da je tretira111o stava druge literature:
konstruisati dio teksta k?JI ned_ostdie n t fardi-kifaje. Ako ga obav Jedna
miljemje afijske kole Je da Je erna
73
Fol. 2
Ko :bi obavio namaz izvan demata, u principu, pngrijeJo bi. U
Diavharil9a <Sto ji: Moo bi neko foru:nilrao demaJt u 5'\IIOjoj sa e-
lllOm i djecom, postigao bi vrijednost demata. Ko ibi zarekao da
klanjati u onom dematu 'kome je imam otroumno dijete, duan
je prekriti zakletvu.
U Al-Fara:idufO stoji: IzootlavJjan1e dremata 1e i
tija.
Uzvieni Allah veli u suri Nll.n: . . . a bili s.u pozvani da licem
na tle padaju dok su ivi zdravi hi1i,
41
t.j . na ovom svijetu su pozi-
vani na propisane namaze sa ezanom i ikametom, tako da s-u sluali
poziv: na namaz! na spas! a nisu se odazivali premda s u
bili zdravi
Ka'b al-Ahbaz-42 kae: Bogami, ovaj ajet ruje objavljen ni 21bog
drugog nego ZJbog onih koj.i su okrenuli demartu.
Prenosi se Qd Abu Sa'ida al-Hudrija
4
J da je Boiji Poslani'k (a. s.)
kazao: Kada vidite jednog da redovito ide u damiju, posvje-
mu da je vjernik. Uistinu je uzvieni Allah rekao: 'Allahove
hramove odravaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju . . .'<<
44
Ovaj Hadis je iz Tirmizijine
45
.ZJbirke za koji on veli da je hasen
(dobar).
grupa ljn.Idi, i sa ostalih spada obaveza. Ako se demat formira u damiji
u gradu, ostali stanovnici tog grada biti grijeni to su izos-
tali od. demata _Ako stanovnici jednog kraja (pokraj ine) obave demat
sa ostalih stanovn1ka, koji u tome nisu spala je dunost
Daziri, ibid, I, str. 407, nota 1). '
30
a an-nira muhtasar as-sirad al-wahlzad fi arh muhla-
sar al-qudun. od Abu _Bakra ibn Ali ibn. MuJlammada al-Haddada al-Hanafija
800/1397). Skracena prerada As-Stradzu al-lvahhada od strane autora
rad1 lake upotrebe (HH, II, 1163; GAL, S I, 296; ibid, II, 198).

40
Al-Fa.raid ili Multeka al-abhur, komentar Multeke od Is-
maila. Smana as-S1vas1Ja (um. 1048/ 1638). Osnovano djelo je napisao
Ibrahim 1bn Muhammad al-Halabi (um. 956/ 1549.) (Ablwardt IV 149 HH
II, 1815). ,
41
Our'an: LXVIII, 43.
1
Ah b #ll Abu Ishak poznat pod nadimkom Ka 'b
vn
a -.. ar.hils fam JUe pruruo u doba Abu Bwa, a po nekim u
Jeme a eta mera Prenos1'I I h
ha.dis v ac je mursa adisa. je prene-
Slo e od A'lse 1 Umera a od nJeg k h d. ..
Abu Ibn 'Abbas 'i dr. lb S ne e a :se prenos1h:
zna_merutih amskih tabiina veli da n. a d .. gekla ubrbaJa prvu
.u 1Slam u Medini da n je om I? pa se obratio
godine (Ibn Had ' , se za ru Samu 1 da Je rumro 32/652
str. 438). ar al- Askalaru, Tahztb at-tahzib, Bejrut, nedatirano, VH(
.
43
Abu Sa 'id Sa 'd ibn Malik b A A
preruo 1.170 hadisa fakih mud .
1
n. al-Hudrl al-Ansan, sahabija,
-'11awsu'a, I, ibid, st;. 337). ' tehid
1
muftiJa. Umro 74/693. godine (al-
44 Our'an: IX, 18.
45
Poznati sakupi hadis
i clrugim ha.cli

892). je pred Buhari-
u za sakiuplj anjem .he c.un.o
Je Al-Dzamt' as-sahih za k .. VI . ad.Isa. Najpoznatije nru j e
da mu je Poslanik u OJe ISe veli. Ko ovo djelo u kao
74
-

Buharija
46
i Muslrlm47 su zabi:ljeild h d'
rajra
48
da je BoiJi Poslanik (a. s.) , k . aKois Abu Hu-
ili iz nje kasni Allah mu je

UJut:o. u d:miju
tu 2lbog toga to je ranio i kasnio Nazal . .. n J>?lozaJ u Dzenne-
ponudi gostu kada sa grupo:n poloaj koji se
U suri A.l-Baqara nalaze se Uzv' .
onima koji namaz obavljaju i vi !no.OgVl .. . : tl zaJedno s
t
... L
1
. . m aJe om .se pod-
s llCe na Ouav JanJe namaza u demartu. Kao da e K
u dematu sa onima koji .kloojaju! J lanJaJte
U suri Al-Mudadala s toje lllZVienog Allaha k d
k! n..: . . . . . a a
se ne: lJ..Il'gj!Hte se', _:vi se .dignite .. . so Veli se da -su neki ljudi
b1h trom1 .kad se na rnjeg poxovu, tpa je tim
povodQm ObJavljen ovaJ aJet. Prema tmne, ajet

Kada budete

pozvani na namaz, ustaJte urno i me se, i tako se ponaajte
u svakom dobru!
P-renosi se da j e 'Ibn Mas'ud rekao: -Ko eli da sutra sretne
Allaha kao muslimam -neka pazi na sve faliZ-namaze i neka
ih obavlja u dematu gdje god hude ezan. Allah je uzakornio
po1Jiti-vnom praksu vaeg Vjerovjesnika, a demat je jedan od njego-
vih postupaka (sunnet). i vota mi, ako budete klanjali u
svojrim kao to to u svom domu onaj koji je napustio
demat, time je naJpustio praksu vaeg Vjerovjesnika, a ako napustri1e
praksu vaeg Vjerovjesnika, Mi se nalazimo u dobu kada
dema:t napustiti samo otvoreni licemjer (munafi.k) je lice-
mj erstvo Svako ko se i propisno abdest ulillle, a zaVim
ode u jednu od dam.ija i u njoj sa demato.m klanja, Allah za
svaki korak koji on na tom putu dati po jedno dobro (sevab),
mu stepen (deredu) i izbrisatri mu grijeh,
bili kratki. Namaz obav-ljen u dematu u odnosu na poJedLnacno nJe-
govo obavljanje odalbratniji je za dvadesetpet stepeni.
Od DaJbira .ibn 'Albdullaha
51
:prenose se eljeli smo se
46 Al-Buhari (194-:-256/810-870), .. hacliskoj n.auci.
Njegovo mij[p'Oznatije djelo je Sahih al-Buhan. (V1d1 VIse Ibn Halhkan,
ibid I str. 455). . 't t h di"'koJ nauci
' 47 M sr (204 261/820-875) je drugi auton e u .. a ., .
Njegovo Sahih al-M_uslim uiv3; vehkli, 'Pa
sa BuhaJPijevom lfu.imkom Albu. 'l dr.). DJeo J P: v Ibn
1 (VJd1 o ovom autoru wse.
)fla na Jeziik 1 na arz1 ISe u ru "".t' Ju.
HaHitkan, ibid, II, 91). . Abu H (um 59/673) ista'knuti saha-
48 Abdurrahman Ibn Sahr . uraya . v zbii1ke hadisa
bija prenosilac preko 5.000 hadisa,_ sops am ibn Munabbah
Sahffa Abu Hurayra, koju je sistemattz?vao tabnn u Hanbalovom
(40---<101/660-719) . Svi. ove
I , ibid, str. 339).

Musnadu. (H. M. Hahd, 1b1d, str.
49 Qur'an: II, 43.
so Qur'an: LVIII, ll. . , . -Sullami (um. 78/697),
s1 .Dabir ibn 'Ahdrullah tlb-? Um.er Msuhammeda (a. s.). Pri-
veliki sahabija, posjednik u .posljednjim godina-
sustvovao j e zavjetu na Akabi, ucesmk Je .k ) gdje je predavao
ma _ivota Je .Challk
1
.. a)
ibid, str. 345.).

hadts. Pred kraJ zivota biO Je s lJep
75
1
do damije j zauzeti slobodan prostor oko nje, pa je .to
Allahov Poslanik (a. s.), posjetio nas i :kazao nam:
Fol. 2b
'O sinovi Selimetovi! Obavijeten sam da se eHte preseliti do
damije?! Rekosmo: Boiji od a 'P'r?-
stor oko nje je slobodan. On SmoVli Sehmetovt! OstanJte gdJe
s te, jer se biljei svaka vaa stopa.' Dahir dalje veli: Poslije tQga,
vie .nismo eljeli da se preselimo blie damiji.
52
Prenosi se od Emesa ibn Ma1Lka
53
da je Poslanik (a. s.)
rekao: Ko u dematu klanja dana i ne ni jedan
rekat, Allah mu dati dvije povelje: prvu, da je od licemjerstva,
i drugu, da j e siguran od Dehennema.
Od Abu Huraj raa biljei se hadis da je Pos lanik (a. s.) rekao:
Za lcicemjerca su najtea dva namaza: jacija i sabah, a da znaju ta
im se nudi njima, u damiju bi ili pa rna!kar

Od Abu Hurajraa se prenosi hadi s : bi znali ljudi
kakve se vrijednosti kriju u tri stvari kod demata, kocku bi bacali
da njih zapadnu, za njihovim dobrom i blagoslovom, a to Siti:
ezana za namaQ':, klanjati u zguoSIIlutim satovima j klanjanje u
pl\!om safu.
Za!bilj eio je Hakim
55
od A:bu Umama
56
rkoji .prenosi da je Vje.
rovjesnik (a. s.) rekao: Trojki ljudi Allah je jamac: koji
krene u bor bu na Boij em putu On je jamac da ga ili usmrtiti pa
.
52
Na margini fol. 2a stoji bilj eka: Muslim sahih hadis. Naim
uvidom _Sahih al-JI!uslim. da ovog hadisa u ovoj Vel"1Jijli
nema, ah 1ma nekohko shcmh (SahLh al-Muslim II BeJ'rut nedatirrano
str. 131). '
U na margin.ri .fol. 2b P.renose se Albu Sa'ida
?1-J:f'll;driJa, kOJI kaze: B.e!!u su z1vjeli u okolici Medine, pa 'SU
dO; se presele '?l.lZil?u je objavljen ajet: Mi
cemo, .zatsta,_ mrtve ozivJ tl , 1 MJ smo zapisali ono to su uradiH i omeni-
ke _koje su 'IZa se}>e ostavili ... <e (Qur'an: XXXVI 12). Tada je p _
stope SP<;>_SdHje . tog;a_ oni V'ie niS:u :
53
E . . , zavrsiVSI luu a 1 (Turrruzi).
sahabija
.. njt:gove smrti ostao je od

ili lO godina kasni. . ay lv.n . VasLla al-Laysi (lllm. 100/718.
i prenio ie 2.286 Mekki). Enes Je ZlVlo u domu Boijeg Pos lanika
)4 Ov . h d'
. aja 1s se nalazi u Buha .. M
voljava njihove kriterije VJerodost . J ushmovoJ zbirc1 1 zado-
ss Abu b o j DOS l.
A dullah al-Rakim (um 405;
1014
) p .
Al-MfA:Stadrak 'ala as-Sahiha n d e . . 1sac. Je
uslovima vjerodostoj nosti i if y.mo had1se kOJI odgovaraJu
u ovom djelu ima slab' h .

od nj ih. Po nekim
(um. 748/ 1347) ovo djelo je
1
. azn d' adisa. az-Zahabi
al-Mustadrak.
1
prera lO davs1 mu naslov Talhis
56
Abu Umama Sudd" 'b 'Adl .
sahabija, lbn VSfffib. alJBahili u Homsu,
ashab koji j e umro u S a na nu s brani. On
zbu-cJ hadisa nalazi se 250 hadisa k . U i Musrlimovoj
str. 345}. OJe Je on prenio (Al-Mawsu'a III ibid
, ,
76

\
uy!'sti u iJ.i ga vr:'titi .. sa trofejima ili plijenom;
VJeku kOJI kasno u damiJU radi namaza On e a
d

l
.. . . J JJDac
a e ga P?.s lJe Sm.rt1 u ili mu UZVratiti nagradom
kroz maten]alno blagostanJe; koji ulazi u svoju sa se.
Jamom . Veli HAkim da je ovaj hadis sahihc (vjerodostojan).
. Od. se prenoSi kako je z&biljeeno kod Tabarandja" i
Ba]haki]a : Boi]I blagoslov (bereket) je u troje: u dematu u ra
njavanju u pravednoj borbi i u rama2anskom '
. je hadis od Enesa (ibn Malika): >Obraduj blje.
taV!m SJaJem na SudnJem danu one koja u m<kloj
damije.
Od Abu Hurajraa se prenosi da je Vjerovjesni!k (a. s.) rekao:
Imao sam nakanu da me neko zastupi u imametu a da ja odem sa
nekolicinom i ponesem breme drva i zapalim onih koji su
ezan, a nisu doli u damiju.c60
Od Hasana al-Basrija
61
prenosi se hadis da je Vjerovjesnik (a. s.)
rekao: Prvo za to odgovarati na Sudnjem danu je namaz.
Ako ga bude u potpunosti izvravao, lagodno mu biti polaganja
ali ako bude nedostajalo namaza, Allah melekima:
' o
'Ima li moj rob dobrovoljnih namaza (n .. mu tmne
farze.' Ako bude bilo, pa upotpune zaduzeni broJ , onda b1t1 nastav-
Ije-po polaganje za druga djela.62
je: , .
Ko bude redovtito obavljao namaz u demat.u, da,ti
pet darova: ga ivotnih dok Je .god znr, sacuvace
ga u grobu, mu Knjig:u djela .!Ila. dru: u u desnu
ru u, pre o
k
k S
. brzialom m'llJl]e 1 ce u Dennet bez
polaganja
ST Salam Abu Albdulah, a nadimoi. Ib;n Isla!fi. i . al-Hayr,.
F
. . "td (um 36/ 656) Poslan..ikov , veliki saha3b5I8J)a I prenosila
ansi l . . '"d ' b"d 56--74 Mawsu a III str. .
mnogih hadisa Hali '
1 1
: Taber'ani '(.260--360/873-970), na-.
58 Abu Sulayman Ibn 'dy Z-kabir Al-Mu' dam al-awsat z
pisao je tri d II ibid, str. 415).
Al-Mu' dam as-sagtr l VlSe . gi J . al B haki (384 458/ 996--1065) je
59 Abu Bakr Ahmad_ Ibn : tako, avne nauke. Napisao je
dao veliki doprinos ok:r hiljadu (Al-Mawsu'a, Il,
dva sunena i vie druglil dJela, po
ibid, str. 407.). . e ovo bila samo nakana
60 Musli-m i dr. Obzirom .da J .. e. ost naputanja demata. (V'ldi
od koje je odustao, to hadis arba'in, 84-91.). .
ire ovog hadisa: ' al B {21-110/642-728), pozn3:ti
61 Hasan ibn Abu Yassar . ' - i predstavnilk
islam.slvj asketa, a a
ehli-sunneta. (Al-Mawsu'a,. I, str. . . . M de Darimi, Malilk i
62 Had1s biljee: Tmi, !ibn n: senedu ne .
Hadis je kategorije . .Jer Ova
sahabija a Hasan al-Basri DIJe ili mruhaddisa i mudtehida .. dr. ti
se za hud.de = er ga prenosi ve.ltiiki broj lju
1
za-
'('!latn)
bil]een Je u broJmm .
-
77
l
Ko pak bude zapostavio obavljanje namaza u demaru, Allah
ga 'sa dvanaest od su trJ na ovom tu,
tni pri umiranju, tri u grobu 1 tn na Sudnjem Sto se ?J1e
tri na ovom svijetu, one gu: mu bereket IZ
mu prijaznost sa lica i biti omiljen . ... Pn
umiranju su: dua od tijela mu biti . uz veliku
gladan i veliku muku. U grobu su: pitanja meleka Mun-
kira i Nekira, grobska tmina i tjeskoba. Na Sudnjem danu su: teko
polaganje Boija srdba i u Dehennemru.
Fol. 3
8
Od Mudahida
6
J se prenosi da je .neki ot)i.ao Ibn 'Abbasu
64
(r. a.) i rekao mu: Sine Albbasov! Sta veli o onom ikoji pro-
vodi u nafi,Ji a dane u .postu, ali ne d.e.maJt, ne klanja
u dematu i u takvom ivota umre? Ibn Abbas mu je odgo-
vorio: On u Dehennem!<< Taj je ohao, a nakon jednog
kasnijeg susreta opet mu je potvrdio: On u Dehennem!
U Mkat al-anwaru
65
srtoji da je Alija (.r. a.) Teficao: Parz.i,te da
pet dnevnih namaza obavljate u dematu i nemojte u tome posustati.
Zaista, kada nastupi Sudnji dan, Allah na jednru stranu vage (,mi-
zana) staviti nebesa, Zemlju, brda, i dan, SU!Ilce, Mjesec,
z\ijezde, ivotinje, Ar, Kurs, Dennet i Dehennem, a na drugu stranu
vage stav:iti sevabe od namaza, pa samo jedan namaz pretegnuti
sve to, pa makar se jo na suprotnoj strani objesili meleki , poslamici ,
ljudi, dini, ejtani, i Medud.
Prenosi se: Ko bude prisustvo dematu, Allah
v
nJemu spnJeclti IZgovaranJe ehadeta prilikom umiranja.
Prenosilac (Ar-RaYi?) \'eli:
66
Puto'\,ali smo sa Boijim Poslani'karn
(a. s.) .. ?dnekud. vizbj d eva, do Poslan1ka i pus ti svoj
B<>zlJ1 poslan1ce, zast1ti me, zati1i me!' ne da to po-
navlJa .dok za njOJ)l ne stie jedan b edurin u rukama golu sablju.
s} od ove ivotinje?'
poslaruce, tu devu sam kupio i za nju dao dosta
Je ne se tovariti i bjei mi, IPa sam odlu-
Cio da Je zakolJem 'l nJeno meso 1 kou prodam.' Poslanik 'Devo,
.ibn Dabir al-Maklki (21-103/641-721),
tom l" u , . IJr Je. Ibf! . Abbasa te 5e okluao i na

koJe Je u noviJe Vrijeme izdato u Kataru (Al-

64 Abdullah ibn Abbas al-Ktur v. ' 68
lanikov Iza sebe . ays
1
_1687), velitki ashab i Pos-
djela. Poznat iJ>O nazivixe hadisa, i jo nekolilko
kom je bio veliki ' znalac M a K'l.lr'ana) na
sku i hadisku nauku Saraevo
1
9
7
1
l. u ame Hand1c, Uvod u tefsir-
pio, ali nije prestao' do
str.
49). kraj ivota je oslij e-

(A_l;Mawsu'a, I, ibid, ;tr. j3ff). daha Zivota Sin tl znanje koje je pos-
. MtSkat al-anwar fi latif al-ahb b. k . .
J ahlaka od Abu Ham ida ai-Gazalija ar, z SOS a/l predavanja IZ a kai da, prava
,
66
!le navodj ime um. 111.. g. 639).
guce utvrdit'! nJegov identitet. oca ovog had1sa zbog cega DIJe mo-
78

l
l

zato si jogunasta?' Deva pusn glas: &iJ.i J.
pok
1i . , , a rusam
a Je s.a ljudima kao to je ovaj
_Je IZ Je. ne pnsustvuJe klanjanju jacije - namaza, zaspu
pnje nego Je kl31IlJaJu. Ja se bojim da se na njih .ne srulft kazna
Allahova.' Tad se p6kaja, naJkon anu je Poslanik predao
njegovu devu.
67
U demat nisu duni bolemik, onaj koga je zahvatila odu-
zetost, t:ovjek oronula. bogalj kome .nedostaje ruka li noga na
suprotn.rm stranama ih samo noga, roji boluje od
i1Jflemogli starac, sl.ijepac, dmao Hi ne, ako je purt od njegove
do zbog -kie blatnjav pa bi mu stvaralo pPi
hodu.
Izostajanje od demata opravdava: velioka olujni vjetar
zbog kog postoji opasnost po imov.irnu, i to a ne danju, je
na putu nepdj.atelj ili opasnost od razbojnika. Opravdan je li onaj
koji brani zauzeti poloaj ili ako je u skrovitu, onaj koji eH krenuti
na put, anaj koji deura kod bole&nika i onaj za kog je postavljen
objed.
68
Ovako je naveo Al-Haddadi.
69
je opravdan izostanak od <lemata Ollome ko se bavi
studijama vjerskih zna-nosti, a ne nekih drugih
Prenosi se da je Vjerovjesnik (a . .s.) rekao: >JiUravnavajte safove,
jer se poravnavanjem sa.fova usavrava namaz.
70
Ako irna vie ljudi u najbolji je namaz onome stane
neposredno iza .imama, kao Je u tom. smislu Poslamk. (a. s.):
Onome ko neposredno klanJa IZa 1mama upiSUJe se stotmu na-
maza onome ko je prvi s desne imamove strane sedamdesetpet, sa
pedeset, a svirn ostal1m po

.
Drugi hadis glasi: Namaz obavljen u dematu je od
k
. . . obavi] en poJ za sto dvadeset puta.
namaza OJI Je
. ) . . glasova ivotinja. To se tvrdi
. 67 SuleJman (a. s. Al-Mu'diza
1
za Muhammeda (a.s.). a . S VIII str. 13 Al-Bzdaya wa
Bejrut, 1977, str. 234; Al Ba
1
yhl]<
1

l34 'itd.). zadnji dio hactisa

nihaya, Vl , str. 137; l! -ga e, '
nismo nali potp?ru u Izvonrna. y t . prolom dblatka, velika
68 Razlozi .Itzostanka a. ah od raaJbojnilka, .od.
kaljua kojom hodam, zna .put, itd. (Al-Dazm, Ibtd,
robavljavanja, sl]ep'llo-nema v ea, a
I, str. 428.). . . H ddadi Ba' lawi, u
69 Ali ibn Alawi ibn Ah Husaym ad li e u Mekku pa u Medmu,
. H d emevt Godine 1079/ 1668. o se o J ,
Tda.nft:lu, a rll32/1720. (Brock., G Il, 407, S II, 566). .
g Je Je IU'lllTO . . dr . k . . . aJ
10 Buharija, Muslim. 1 . y e ne slae sa Suju tiJem OJI ov
11 lbnu a:l-Ar.ak mada nije
hadis uvrs tio u apo.kn . d u senedu ovog hadisa I!'fla rad Jfrano
apokrifnosti. Al:Kmam. a-ari'a al-martu'a ... , Katro, ne a I ,
su mu nepoznati. (AI-K.inam, . hadiskim zbir-
II, str. 120.).. d noJ verziji ne nalazi se u 119) koji u pre-
72 H adis u nave e . odi ga BuhanJa , . r po-
kama, ali.u neto bolji nama!a ste-
vodu glast: Namaz o JaV . u drugoj verziJI: z
za dvadeset stepeni .

pem . 79
u jednom had isu se da je pdmijetio da
sabahskom .namazu nedostaje Jedan pa Je rekao: Ko klanJa
sabah u d:emaru nagradu kao da je had bez greke dbavio i
umru koja je primljena. Ko :klanja dematl!. nagrada mu je
kao da je klanj ao dvadesetpet namaza il btce za sedam-
deset stupnjeva, a dva srupnja racdalJina j e
godinjeg putovanja kroz dennet F.ir.devs. Ko klamja ikiondtiju u de-
matu ima nagradu kao da j e oslobodio roba Is.maHova roda
(a. s.), od kojih je za s vakog nagrada kao dvanaest hilj ada
drugih lj udi.
Fol. 3b
Ko klanja akam u dematu ima nagradu kao da je klanjao dva-
desetpet t11amaza i se za sedamdeset stepeni, a dva
stepena razdalj1ina je od .gocline dana putovamja kroz dennet Adm.
Ko klanja jaciju u dematu i ma nagradu kao nagradu onog .koj.i je
postigao sve vrijednosti lej letu-l."kadra - u njoj postio i nafilu !Jda-
njao- pa ga Allah od Dehennema spasio.n
U hadisu se veli : Ko klanja jaciju u d:ematu kao
da je pola proveo u a .ko .klanja sabah u dem.atu kao
da je cijelu .proveo u na:mazu.7
4
se u hadisu veli: !KlanjanJe namaza jedmog dana bri e
godinje grijehe. 75
I u Ko eli da se nastani u dennetskim perivojima
nek ustraje u dematskom obavljanju namaza.76
.. U sey Ko se .ah.desH na propisani u svojoj
potom ode u dzamiJU u namJe:m da klanja namaz, za svaki korak
rkOJI na putu ima rnagradu (s evab), za svaki ajet koji
se _za Jedan stepen {derdfu) za svaku kojom spo-
mene Allaha ima sevab. Ako u damiju i iskrenog
srca se okrene prema Kirbli, oproten od grij eha i kao na
dan kad ga je majka rodiola.n
73
Ovog hadisa n
a krif y y erna nepoznat Je, tekst mu je vj erovatno
sr _Se ffi:OZe zakljUCltl na OSnOVU drugog apokrifnog had isa koji
haJrmiffieKi.n IZV?nTma veli da je siromahu klanj anje dume kao
- - am, anzl ... , 1b1d, II, str. 82).
74
Buhari Musti T" y
je sahih. U nekim Abu Ahmad i dr. Hadi5
sa jednim a drum dio had Jdru . JlS se donosi sa dva seneda: rprv.i t:J.io
75 , . t:> Isa sa gun senedom.
Had1s sa ovakvim tekstom , . .
nek?g tabiina ili je, vrlo de poznat. Moguce je da je od
canJa. '
0
samog autora naveden radi podsti-
y 76 Ovo je samo dio h adis a kako . b T y.
kaze da je hasen-sahih-&arib. Dru . diga J e di za.
1
Jezw T1nnizi (K. 7) i
on <;>d. UJ?era: Fe inne-s-aytana a. od I_bn Dmara, a
Prvi a drugi dio je sahih. vahldz va huva mma-1-zsnejni ab'ad.
. TinniZI, I, 37, prenosi ga u . t " .
razli
1
kama. i 'kae da je haosenun sahlh sa izvjesnim
I , 6_; Malik, !I, l, 30, 31 Ahmad I ss' . ushm, II,_ Ibn Ma.de
hadisa: V a bl kulli ai qara..a!Uz darad"ah ne SJ?OD?-InJe zadnji dio ovog
za Prvt diO hadisa je sahih.
80
. U je?noj se vel! da je . (r. a.) je
. u damiJU d rekao mu: 'Boi j; posla-
Ja sam, gnJeh. za koji slijedi bzna (hadd) pa je izvri
.PoslaniJk. na to nije reagovao je bio u
danUJI. TaJ COVJek . Je. PQnovl.() iste. a Poslanik opet nije rea-
govao. Potom Je ushJedw namaz u dzematu koji je predvodio Poslanik.
Iza namaza je Poslanik krenuo iz damije, a ga je pra-
.u ,'Ja sam grijeh za koji slijedi .kazna pa
Je azvr1 nada mnom. Tada mu Je Poslanik t(a. s.) rekao: 'Jesi li se
propisno abdeSI!io prJje nego si iziao iz svoje Jesi li, potom,
sa nama zajedno klanjao?' Covjek 'Jesam.' Pos]aro.j,k 'Uzvieni
Allah ti je oprostio tvoj prekr5aj, Hi grijeh.
78
Abu Hu.rajra prenosi da je Boiji Poslanilk rekao: Za licemjerce
su najtei jacijoskJ i salbahski namaz, a da znaju kakve su nagrade u
ta dva namarza ili hi
U Mdkat al-ariwaru s1toji: Ptremosi se da je Poslanik (a. s.)
. rekao: :Pozdravljajte se sa ,pra \"im Zidovima i ali se ne-
mojte p<>.zdravljati sa 'idov.i,ma' moga ummeta. Rekoe mu: Ko su
oni, BoijJ Rekao je: To su oni koji ezan i ikamet,
ali ne prisustvuju dematu.cc80
U RawdatuBJ se .navod'i had.js kog Ib n Mas'flld p riij>isuje Poslani.ku
(mel1fu'):82 Ne fonnirajte demat samo onda vie ljudi. Ko
bude samo sa svojom enom nek i tada formIra demat, makar ne
bilo ni j ec:Lnog mukarca.
83
Q{j Savrija84 se prenose Formirajte demat pa makar to
bilo na samom vrhu plasnine.
Ovo je zadnje to smo eljeli kazati.
. 1s Hadiis je sahih. Donose ga Muslim (Tawba, 45), .Buhali (Hudud, 27) i
Ahmad (V, 252 i 263.).
79 Kao pod br. 54. . .. . . di Su uti u Al-Firdevsu i kae
so U priblinoj verziji ovaj ndyo e u navedenoj ver-
da mu nije naao fi al-ahbar al-mawdu',
ziji hadis Illismo pronash. Ah al- an, sr r . .
Bejrut 1971, str. 218.). . r d 'elo Rawdat al-ahJar {l arh
st' da al-Arzandanija .(um: . 697 l
maariq al-anwar od Ibn. dan izvor to da _Je nJetko.
/ 1297) Ovo djelo ne spommje m je . jedan vnjedan
Ga2Ji

biblioteke Fevzi{f
1

nuskript ovog Je a t . . komentar na poznato Je o 593/
Trawtika. Pod istim ibn Bakra al-Marginanija (um.
od ejhu-1-islama Burhanud a znat .
/1196) u
uvijek spojen lanac i hadi,si koji gov(M

(a. s.) radio, njegovfu.f haJdkaten i merfu l hukmen .
Merfu' diJeli '% mer . d k .. h je i onaj kog
Uvod . .. , .. str. h .)di . sa ovakvim o) Dvojica su
83 Brojm su a Sl da je Muhammed. (a. s. re.. . Dunost vam
prenosi Abu-Dharr a.)od dvojice a .od sljectbeniJce
bolji od jednog, troJICU . . Allah okupiti prave .
je demat :(dnuZenJe). . zyn. em 27
osim na pravom putu (Ist9I7m)t6t/715-777). Ostalo kao ,pod br. .
84 Sufjan aS::Sawn ( -
81
djela 'I)Ri.sala fi fadila al-dama'a.
Rukopis: Sarajevo, GHB, R-761 (fol. lb)
82

l
SUMMAIRY

:.TREATISE ON TilE VmTIJE OFCOI.I.ECTIVE PRAYERc
BY HADZI MUSTAFA
Great interest appeared reCently concerning research into the
literary j.nberitance of Hadi Mustafa
a famous saholar and

the m-ufti of Prusac who died 1755.
As well as .the .translation of h1s work ' Tlfeatise on the Virtue
of Collective Prayer, some legemlds about him ciroulate even nowaldays
among the .residents of hls native place. These legends are presented
too.
This wor.k, here translated and supplied w:itb rioh comments,
is Qf considerable sigrr.i.ficance. I t reveals ' s inclialations to-
ward the writing of popular texts understandable to the Wlidest social
layers of the Muslim population. Trhe capy used here is t he orirginal
mamuscrip.t preserved at the Gazi HusreVtbeg Library.
The wonk is written in the fonu of a legal treat!ise with the
elements of a sennon concern-ing the virtues af collective prayer.
lt ds evident from the text that the author referred a wide choice
of literature.
84
Muhamed
NEKOLIKO PJESAMA IZ II:.HAMIJINA DIVANA
Kako. je pomato, k.n.J" . .iev:n.>. ,..ad .
i1k .... VU!Vi!Jao se na m
Jez a: mastetmJenn, koJi on Da7Jirva bosamskim "
z .1. ifk , 11
a ega, 11\.ao pJe&n a na narodnom matennJ em J. mm
, . d . . " . v .... e 'Se
'a Je 1 za XIX Svojw stihovima na mcrtemjem
JezDku UhamiJa .Je poq>uaarizirrao krnjievrnosrt
111
a naTodnom : tt.,
Je!Zm:U,
1 ru 10me Je nJegova ll.aslru!ga.
. Da!lelk:o su radov.i na .tJtmskom i aJI'alpSik.om je-
Na uikarlJUJe nJegov Dtvan koga se Wdi Jrolh je bila
ID'li}J.[la mrsaonost, Uil kojru pr.ist:alje dlulboka proetost IIllilsti.OOiim
njem. Ilham.Lja se u tradroionailine je, raz-
v]jajoo [lJJ>Ir. misli o milklro makro kos:rnosu, o zemljii, vadli, vaJtci,
zrnlru, kojm sru i :njerrru .IrulJteJ:ia pmima. U svakom llbarmija se
kao dePvti sa VIJ.11o sol:idlnim obrarrovarrrjem i da-
II'Olll kO'ji zarg,lnlfu je vtilsotktu ooj enu.
Njeguvo pr02ID0 djelo je Ilmifwl na tu,rskom jezillru tpOCl 111arz.ivom
Tuhfa al-musallm ve dubda al .. hai in. Ovo djelo nije
udtJbenilk o namarzm, d
1
jelo .s vafuim aplServadjama, prije srvega filo.
zofslkog I ovo d:jelo smo preveli, i naJdamo se da koriiSIIlo
poo,luitti ru ot1krrivainju rvelilke Illhannijine
Mada je Iillhallllllija zaolkwpdjoo apstralktniJm
.cijama, irz njegove poe!bije, kao i irz T'lvhfa al-rn:usaUm, na mnogo mJesta
os se .tlo .i dah B(XS[le. U jedno j od SVO p na
jezillw drzmaava ull1!i.Jvell'Tl;a]nost, pua:Nrzam i slozenost SVl'Jeta .UJkazuJru-
pored brojtruilh :rarziDlOililkosti u krurakter:irma i ooMi!kama i na et-
T . Evo ete pjesme:
Nak0111 ovog ffililogo je
Nema stajaJnja na jed'!101111 mjes1JU.
Ovdje g.unmJi .nema mjesta,
A svi galfii:ld2
'
N elko s talmo train Ml aJha,
Neko 5Itlallno eli Go.spodalra,
----.- . . 1773. godine.
1 Se}d llhaaJ?iaa pjesndlka na naem
se u eJ>?l 1 .FoJruCI. Jeakod'b naarki'lejh. Pogubljen je u Travniku
a arapskim pismom. B10 Je n l en JS
1821. godilne.
2 gafiH - nemaran
85
Neko je neuk, neko
Nek-o je aren, neko posti.
Neko Arap, neko st:ralnaC,
Nek-o U;z;bek, nek-o Dejtlem.
Neko [}eko Bosalnac,
Neko .neko seljak.
Neko nema na sebi tkoulje,
N a nekom svtla d samur
N eko nosi lahur4 i OOI"aJh
5
,
Nek-o je go, ne eli .n;igu.
Nek-o je debeo, neko mrav,
Neko je mjeamac, netko l!ijeDITpa'v.:l a'Od.a.
Neko sta
1
1.no osamu,
Neko sta!l.no me IX> provodjrna.
sa sultanrirna i veairima,
sa i ponienim ljud!ima.
Neko stalno tira:i ugledne,
Neko s. talno trairi l j rude.
stalno eli slaVIU,
Neko stal!no skromno ide.
kae: Ja sam rtaj fi. taj,
se .i kae Nisam nita.
stalno govoni,
.
ne govore i ute.
!\eki se smdju, neki
Nek!i su stllipljrlN:i, nelci se ale.
trpe siromatvo i
uJhaju u dobnu i bogat:swu.
Kek1 stalm.o pnirla.jo vamoot poslu,
k.i se odriOu i nal.arz;e spokojstvo.
s.u oenjeni, a ima i
stalno trrae
<tlraii) ljepotu, meko vellk'::inu,
kad god zasv.i!ra, zangp-a.

3
samur - kaput od kluni.na
4
lahur - indijska svila
s serah - vrsta S!Vile
86
ll1hannltja .uvat.ava . . .
tov alti ilnrt:egri!OOt kako Dll\lJSillio:nalllra ,.,_,M .. t
1
da se ima po-
aillltaln ' a: :.--:.x ,
r prema cmkv<VTUa, .njtiih.ovo i adin' . , 'l .uc-111'\..e to1e-.
na:rodrru wtel:j, zagovarniik. praw.ne J rner . )l l On je
zabiltruiJk sfuromaha i svalloog
CIJU. On ne samo da ne odobrcwa ti na nJtilhmm J. na-
. n.go .se prolliw toga boni .. l neop-
stiibu 1 pro:z!i. Taiko u jednoj svoJo
1
pJ'eSmi ........... kompu u
na ui.AJ..., Jefll'lml vel-l:
O, pametmli! Ne se ovom natsHjtUl
Gdje je puavedlnoott? Gdje je v.r1funa u ovom
6ud ovog VTemena narllvladalvaJju zJa.
Samo jedan tren oka stalne, vrijeme ode.
Zmaar da je klra} ovog svijeta -
U:nrok da se pojcwe tegObe.
Ne alosti- se, !ima 1i drugi!h mao:J.jfk:salvostti.
Hajde! Na lkltajru i ovaj 5lVIijat: rlotrajatli.
je postalo poureba, posao dobrbh ljooi.
ljl\.lld!i ne!ka flllStlraju u z.hldru .

Nema werrnena za zatimu Joih ljltldi.
Bn..oc1li ISIUdiomlik :u Borliljim bllagoda:tima.
Ne troi daha za pokvareni <YVOSJVjetlskri. rivot.
Ne budi be7Nrijedoo! i'Voi u
Ne vjeruj &tra!Sti,
1
Sve su mjeme namjere tetme.
UstrajnOSJt u rzilktrullahu (pOtuj, etoj
je, je, imaj to na umu.
Ono to rade n13JS1iJmdci sve
Ne wennena sa ovrlm ljrudirma.
P.Pilswp!i: ffisll.aren;O 1\..llZ Hlhamijru, Ille kvari!
Alko 5JU rti. potlreibrui proli' sehari,
Tajrrri lfa2JgQVOri su nestalci, svjetla.
P omozti -svom llJillllii'lertiU l o Vj er<YV
Pom()(l)i p<mirz.nlirrn :koj 'i SIU
J
. ...-:,",. on veli :
U d!rugO j p jesmli na tuT5kom cw.IINu
Poto je salda aJ1rlmi. !lJeflllaal1
6
Ne i desno.
TrvojJ pvijatelji lilJe pu-ttajru tebe tebi,
B jem Bogu .i ,reci; o l
6 ahiri zeman - vrijeme pred smak svijeta
87
Svjetlo pretvanju u tmmu,.
Zaljubl1ene bacaju . u
Od !IlJ
.Iih se saVleoi slc:lnilvaJU,
:a. .:1 l
B jei Bogu i reci: O, lYJ.W10Stmvl.
ZaibaraNJjaju Mlaha,
Nije da su djeca. . .
A-" su !Iletsnetnd, AtU.alhovo Je
'Uil..UB y ll.n,n.,,
1
. ...,.,..,..; O Mlillostmvi!
Jezi
Opet daje sebi
Allah ti dobro,
T
ako anvore oni ikoji slijede l<lur'an.
.:.1 l
Bjei Bogu i reok O, tvJ.WlostiM.
om ltebi da ju Silliilren:loSt, .
Nli..poto ne govori su
Satana li stTaStft su ih oburleh.
B
v .; reoi, O Mrillostmvi
1
Jezl ,.. ,
Dennere ;ne postie svako,
Ovo j e cr-a.sporedio j.
.i ljepota !Illisu Jarne.
Bjei i- reai: O, Millostmvi!
s ta god wa.ii, Ptravoorrti ti daje,
Kakav 1e iii7ilarz:? Nema silgu.rnlooti!
Dobro ll :zJlo, fiVe je od A111aba.
B jei Bogu 'i rooi: O, MriJJ.os.tz!vi!
dirin,
7
irvotinje -
Stalno s.u .u vla1Siti
Svti pejgarmberi i evNje su sultani.
O.DJi koje rese wlline SIU velri!kani.
Osim mana nema nita drugo.
B jei Bogu i reair. O, Mlillostruvi!
P<m1et ne odabiire, zapanjena je,
Pa, ta stoji, Mlah 5'VIitm UJprawja!
A lllhami j a je ostao mp an jen,
Istine zbirva!Ilja jasno 'VIidje,
N jemu prolost bi db kaz.
B jei l3oou ti reoir: O, Midostlivi!

U drugoj pjesmi ma turskom jetZilk-u kae:
Ah! U periodu orvog Aol[ah mi je bio lijek.
Ah! U nepravdi i nasi'Lju ljru:dri, ANafh mi je b.io lijek.
Ah! tU ovoj d!uevno j cllliU.Oi, Allah :1llli je bio li jek.
Ah! U nashlju Allah mi je bio njek.
Ah! Od ovili grije!mi!h poslova, Ml.ah me je spastin.
Ah! Allah me je spasio, da me zla djela ak.upitrajru.
7 din - demon, duh, div
88

'
prema ljepoti, p>smatn:ao sam Istiaitog
. 'l uzirtlka ljuba'VIi, A:llah mi. je postao dokaz.
Afh! Kroz ...........
Ah
' z1.... anJem, Allah mi je past .
v<;>g Prijatelju pamet
1
ao !raJ.:
. ' m1 Je osta a zapanJena.
Ah! iKJrorL otlonik:a ovog govor l'no..IC. .
Ah' Od ov:ih k su postab pokaj.nDoi.
. na!plllta_a drua m1 Je postala vnt .
.. kao naJrodnli i sufiija ti kao vjemni sin . do-
.l snytastrao je svojom obavezom
savjetn.lJe, kn1Itillruje l pomaze svoje SUVil"enuemrrk da ih . va,
niftom i irvatu i radlu i da udara !po :!ih . pozrva
:rocima. UJJagoo je mnogo tiruda .i rada da l po-
nan.llke .. ..; .. .n. lu"" !Il.Oirala aue JULUla "best
v. ' . , pravde, reda .i rnda nema pravog
u1vota. Taiko on u JedinOJ SVOJOJ pjesmi na turSkom jezillru veli:

su. o da na smmti bude ilspnwno namacz Dervti y l Ak h '
obarvljaj. '
i liistpmvno shrvataj, a narroito o lilmcmu.
to ma111sje jedti i pi1, a pred ZQilU moli.
Buldi zadovoljan bilo malo jJi mnogo, zadovdljli ITOdi-telje.
StaJID.o ubi,, tesa-wf!
Kad dopre do istine, opet tirai- sutirosko manje.
Ara{pi, Al&emi, UrzJbeci, De}lemi - svi s u IDUI1ida.
Lijepo se odlnosi prema a budi pOkoran ejthovtima.
Ne gledaj sa ponieiDJjlffill na sstvorenja, budi nald'onjen anitma koji
zikilr
P<JIIri.rr.ljcirvo puttm.ilka obraduj.
Gov ()['()[Il alS ti ne trai, deu:naat.
Pos rupa j po K'l.111'' anru, vlada j se po .fiilkbu, nek ti srce vaaxla
bude _u
Ne bacaj pogled na bes}ronifSilo, od svega to se pojaVIi unjmaj
pou!k.u.
Stailln'O gledaj ljepotu Boiju, NjegOVIU
Svoje po:srt:ojanje i nepostojanje pusti, zan1ije.ni ga Boitjim
pos toja.nj8Ill.
Cru'Vaj svoga srrca, cvjetaj o Bogu.
A .llhamija je u pr.iJprnVIIloortl, stalno otloriva .Alllaha.
U jedJnoj dlnu.goj- pjesm-i na tJuPskom NeH:
O drulgO'WI BuJdri,te bfudrui,
Po.san181tra j te .ilsltfini.tx>
V ama, va im molfbama udovoljava.
89
Ustrajre u 5ticaoju manja.
Neka ltli svaka stvar bude jasna,
Svi sttni prohtjevi" neka su vrnljivi.
Znaj da je mjpJemenitijd
Alro se rudadjfr od IS'VIiih gnijeha.
Stri savjestan, se zalxmwa,
Ako a Ide pametan, bi'tfi dijete.
Duew:ri uittak SIU tvoji Dewmeti,
Stalno trai
Nek uputi tebe onaj koji i kanjajva.
Rjeenje je u trrurltu.
Cln!i Jrojj su vjerovali ovako su nali naj'VIie smrirrenosti.
U samom traenju a:utje
A1li LSJV:i ko'jj su tJraiJili, nali. su,
Nauku je naao onaj Jeo je na istJiaWi.
Boga spoonaje onaj ko je u alau,
To ga goji, budi ustrajem!
Stavljeno ti je do !Znanja ta je cilj ovoga.
da d1ello od tebe.
U pjesmi 111a ltlumkom jez:i!ku govori o moralu:
zemlje i neba,
Jezn1kam se liskarruje svatko dobro.
Zastnr otvaJra sva wata,
Jezik daje 5Vaki odgovor.
Reoi: Naao sam nevjd.Jjiivii &v.ijet!
Svako je dopilranje.
M'llkarci ii ene
u nasi j
Ne se probati srve to je
Ne moze se m-ikako d!ijeliJti M!rad.
Tko ne svoju duu
NOCe rruu se otvanLti ll.UlJdJirlanje.
kome je lkwt!bB evlija,9
:Kaci ce Stvor.iltelja, mje hlarlam.
Sa e:et:vonicom iz jedilerato i posebnjm
Nestali su, &Vaktu
pojedimcima
8
kutb - t.3.mkata
9 hnn--oom
10 J . """''
er - kutti, dva imama i efrada
90
Onom koji daje dui 'Slam
Mliilios ti'Vli daje lt.WJirtak.
Sa rprema odabranim
Posrtlie se i .sakU!plja
Ne lijeni 'Se! se!
Kod l1Stimtog mxiitzanje.
Ne d'I1UlgQ osim Boga,
Najlboljd doopijevaju dk:> prijatelja.
Ne gledaj ti si na zemljii,
druiib, Ar.u
se ru s.ulruJku, to je mjesto za odbra!Illl.
Ne oortaj lSa ljuJdlittna, srpas.
Ne !SiJ o,
PrjjaJtelja t1mai, spasavaj se!
Poto si ma.sdjedm.;itk, buJdJi svest!ran,
Kad stig}ne do kJUtJba, burdi mu d!rag.
Osim Boga, drugo ne cg1ledaj, Njega posmatiraj!
lillgovarej AlLAH, ALLAH, budli
Nek SliJ mu miljeruiik, za sve ima zagov01u11ik,
u primaiD.jiU budi bmz.
Cjni dobro, btudli spok.ojaiil,
Da se 111e potuca, buJdi
U rpotova111jru budi praJVedam,
Ne odobravaj sva:lw milost . .
Devet je nebesa, meleka,
Srve elJe od ALlaha.
Ne 1ra2Jdor i podvajarnja,
O, vdsok.i moral.
ljepotom
svalko 531\riensrt:vo.
v .Ja&n!ilk je d pleaneruitosti,
Njega stalmo.
Ce timi SJU mehrz.eba j propisi,
U njlima je svako
Kad govorti daugoan, ne bud!i mgredan!
T amo, gdje se vodi beslkonilSitan razgovor'
u Ar - prijestolje, deveto nebo, mjesto
i
BoiJ'a
gdje se otjeloVIljuje
91
Sa budi mehka srca,
Ne uzdaj se u hrkuu i
La ilabe i'Hallab c:k:Jspijewaju do Njega,
Spam je omj koji Ga se bojd!
Onaj ko je simpatitre.r .i
Uzdigao se, od ovog je vii IUSam'ljeni.
Ovo svjexkX':!i' svadoi vali)a,
Is1meno je govonio Ilhamija.
SUMMAIRY
SEVERAL POEMS FROM ILHAMIA'S DIVAN

l'Lhaanija 1773 - Travnilk, 1821) waJS
a known muderis, writer m d poet. He wrote aJnd COil1lpOSed in the
Serbo-Oroatian (he callled it BoS'nian) , Arabic a nd Turkish languages.
He wrote one religious hamdbook im Tllll1kits h entiltled Tuh!fa all-mu-
sa1Ilin wa dubaa al-maliti!ncr , and a second shOPter work called lllrrni-
halcr. lill add!irtion to .his poems in Ser1bo-Oroatian, he left a complete
Divan of poems in Tunldsh amd Alfab ic.
The author of this paper translat ed bo th, the Tuhfat al-mu-
sallin and )1Divan into Serbo- Croat ian. They a re to be published
soon. This paJpeT presents several of Ilhamia's poemlS, tJrans,lat.ed
from Turikish.
13 lah
cu . - dervika kapa
u l:nika - derviki simbol spasa
92
Slobodan
JEDAN PERZIJSKI GAZEL HUSEJNA LAMEKANIJA
U med11mui iz 11. vj. koja se u Gazi Husrev-
-begovoJ u Sarajevu pod brojem 3049 nalazi se i vie od
pJesama, uglavnom gazela, koje je sastaviQ Husejn Urne-
kani, uz k<mlentatora Ibn Are!bijev.ih 'Bisera mrudroSoti Abdullaha
na lrn.jieVIlli opredstav.nik kongrega-
CIJe melanu.Jba]rami,
1
kod nas poznatije kao hamzevJ}ska. Dostupni
.podaci o njegovom if\I'O'tu su oskudJni i vrlo kontradiktorni. Tako
se sa ne moe ni da li je- naeg porijekla. Nepodlona
sulllll1ji je da je dio ivota proveo u I'Sitambulu
kao ejh tekije u haremu Sah Sultane-mesdi:da, propovijedi i
muride. U dvoritu iste damije je i sahranjen nakon to
ga je sustigla smrt 21. rebiul-evvela decembra 1625. godine.
2
Pisao je pod Vlie pseudonima (malllas) od kojih je
Lamek ani (tBemnjeSIIli), ali sebe ponekad naziva i !Uzemanic
('Bezvremenski), kao i Htisejilli , Husami ili Husaan. Husam (uddiln)
hi moglo biti i njegovo pravo jme, bar prema natpisu ,_na
jeziku 1znad jedne <;>d k?m se ah!i !1ari-
qati l].a4rati ijusam11dd1ni - ahirt .r.JRwm wa
1-Bayramt ma raban (Od ,predvodnhlca Reda
samuddina, Rumelijca (tj. iz evropske Turske) ponJeklom, a baJramlJe
po usmjerenju) .
Uz kratku poslaniou (r.isa.Ia) na omdljenu sufijsku temu
nog (.Al-.insanu u SU.
leymaniyye-biblioteke u lstambulu
3
i . jednog Umekam.Jevog. plSIIla
n iri Belgradiju u kojem brani dervre .i
jednog Munirijevog djela .kQjJ se .nalazi u rtstoJ bllbboteci, pJesme u
t bratstvo koje . je. 15. vj;
Hadi:Bajrarm .duguJe
ovog bratlstva. u
1kao smtez.u melamiJSiklh 1 halvetibJr .
1
.. . estokim progonima
Bosni, koji tS>U krajem 16 ..
111
Brz' hamzevijama.'
su se po imenu svog e]ha .. a Ja . , Husejn Lamekani. ka
2 o Husejnu 1Lamekan111Jiu vie: M. GOl inarli, Melamilik
lendar Narodna uzdanica 1942,

Knjievrwst Muslr-
Melamiler, Istanb':l.l, 1983_. . . 1973, str. 216-219. .
mana BiH na o.nJentalntm JeZlClma,
226
b-
2293
1
(podatak D.
J Silleymamyye ktp.

str. M """ 2819, 14S- 163 (!podatak
:Silleymaniyye krtlp. Sahid Ah P&Sa.

H.
93
evskom mkopisu su sve, bar men1 je
.saraJ . meJllkani evi stihovi su na turskom Jezllru, s
ostalo J.Z.a nJega. SVI .. . reke ovog rada. Gazel u sedam dist:i-
jednim na 108a i o
bona na. :perzi J O:avan u ovog orijentalnog je.zi.ka d za
po . e jstavio vie !Dodue istraivanje naeg .km:J:l-
na i za nadati
se je da me nova dematn.rtovati.
. '

') ,., l . . t'1
"; J
'
. -.:
. 0
... ?'Lf r..H

1 Dilam bo.goud u bo-goayad konrGz-i gand-i diJ .. hft ra
Agar ycirt dihad konam yari ba-dil-ha
2 Cu piram sirr-i f'n u amr u lo!f-i hCld
Ba-kard ibsan bo-od dami' da,rn1'-i dam'iyyat .. ra-

3 Darlin-1 man opor od az gavq u vadd u
Na-manad az man a_!ar hargiz man
4 Ba-hamdillih vodruct-i man bo-od mitftah-i Yazdani'
Savkd ba-amr-i Haqq dami'd qafl-d dar-ha'

S ba'd az an hargiz vudtldam vud.ffid-i mim
Ravan-i la-makan az mlin roh
-
6 Az anam od ba-'alam-i Un mahlas
Va game Haqqast mobayyan hlirgiz ra

7 Ba.ya ga'yib ma-av az Ipiqq dam3:dam av ba o
Ijo<;furi" gar hamf' gahl' bi..ruih r'Gyat-<i ra .
l
2
94
Pre vod:
Otkrivalo je moje srce ri jo otkriva rimice blaga s rca
Ako Svevinji pomogne i ja srcima
je moj ,pir,s ovih srca, djelom i svojom
Cl!Il10 dobro, svom lJudskom rodu sutina postade
s duhovni S'U.fijSkog reda
3 Tol:Lko se ispuroih nasladom, i haletrima'
Traga ne osta od mene, sve to ne mogu shvatJiti
4 Boga moje tijelo posta Boji
KOJI otvara odredbom lstline brave svih kap1ja
S Nakon toga ne raspoznajem sopstvenu egzistenciju ona
Iz mene ode u NeMjesto,7 drugima pokaza lice '
6 Stoga Be1:mjesni postade moje ime u svijetu ovog wemena
Ne .. Mjesto je Istina, koju vrijepte ne moe spoznati
7 Hodi, ne idi jz Boga, uvijek budi u njemu prisutan
Ako nJegovu prisutnost okani se gledanja zemlje
SUMMARY
.-. ".. "'
A PERSIAN GAZEL WRI'I"I'EN BY HUSEIN LAMEKANI
The Gazi HusreV!beg Library MS. No. 3045 oontains a .Divan
with about 70 Turklish poems (gazel) written by Hlllsein Lamekmi .
..
He belongod to the Hamzawi der\'lish brotJherhood which, as
heretical, was severely perseouted towards the end df the 16th century.
Among the g.aa:els in Tw-kish the mcmuscnipt oonta4ns one
written Ln. the Persian language. Thematically, this gazel doesn't
differ much from the .rest of Lamekani's poetical opus. The author
described lio it his mystical experiences speaking of love as the only
way leads to the oogni.tion of the God .
..
6
'
7 Bog
Bog
95
\

. .

Mr Devad
OPIS MATEMATSKOG DJELA
.,UUSA AL-HISAB

srednjovjekovna manost. je velilcim dijelom bila na-
stava:k .tradicije, koja je bila na izmaku.
. je mnotvo kulturne batine prelo u islam-
SVIJet. Prevodi su radove iz mnogih znanosti,
Jeo se .. panja fizici, mineralogiji, botanici, astro-
n?mlJl, 1 matematici. Doprinos Arapa svjetskoj kulturi je
hio ogromam Jer su staru kulturu proimili i prodUJbili i s njom
upoznali Evropu.
srechnjovjekovni su umnogome dopr-inijeli sve-
ukupnom razvoju matemati,ke utjecaje kao to
su bili d!nd!ijski i
Odnosi s Indijom donijeH su velike rezultate u matematici, jer
pisanje brojeva na bazi decima1Inog -sustava i upotreba nule
su znatan napredak matematskdh tehnika.
Arapska geometri,ja je bila strogo ded'l..lllctivan sustav, kakav je
dao Euklid, ali Se u njemu nalaze i tragovi geometrij.ske ana.lize.
su u algebri preuzeli od .. Grka strog geometrijskii dokaz, ali
i Diofantovo izJbjegavanje negativnih brojeva, to je bilo protivno in-
dijskom
U jednac:l)bi Arapi naputaju sinkopats.ki oblik i
ju se na .reto
Mnogi su pisali o matematici 3 astronomija:
tiji je bio Muhammad ilbn Musa al-Havariznni (IX stoljece) koJI .Je
najpisao d:jedo KiJtab al-dabr wa al..muqabala (Knjiga o ws_poSitavlJa-
nju i suprotstavljanju) i ono je matno utjecalo l!a
maltemaltrilke, odmosno aJlgebre ikoja je po a:-dzabr :1 dobitla Ime.
Po d.stkrivljenom obloi,ku njegovog i.mena nazvan Je algontam.
Mnogobrojni rukQpisi na arapskom, iz .. zna-
lilOSti smjeteni su .u ramim svjetskim bibliotekama
1

U Husrev ... begovoj bjibldoteai u Sarajevu. . arapskliD . ruk opi-
. . . 'h 'lslamskih znanosti, a p<r
Sima se nalaze dJela tlZ gotovo SVJ v ' ate-
Seblllo dz arapske dogmatike, medddne, astronomJJe, m
matike i d:rugith 7lilOOOSti.
1
. . . . bih d Prvi je pod Ill as ovom
Od matematskih
1
AbUil...Mahasin
Muhtasar fi (.iJlm) al-hisab, I d:w, Je au
97
l
o

b. Abii TiLrb al-Bayhaqf a prepisao ga je Imad ilbn
hammad 18. maja 1340. god:ilne, i zapadni izvoli ga ne je
jedinstven prdmjera!k u svijetu, to mu daje jo Djelo
sadri matematske operacije i 1ndijslke brojeve. lana
136 strana. Drugi dio toga djela je o astronomija.
Drugi rukopis je tpod naslovom Huli.ilsa aJ-J:t.isab ma-
tematike) je autor Bahadin Mrul:}ammad d!bn :t:Jusayn al-
1
Ami,J!.
je 9. 2. 1547. u Balbaku i preselio je sa svojim ocem u
Iran. Po zavret!ku svog studija putovao je oko 30 godina j
se skrasio u Isfahanu .gdje je na dVIOru aha Albaza J uivao veliki
ugled kao ayh al-1slam. Tamo je j umro 31. 8. 1621.
1
iBio je pomati
astronom i !f.ilozof. Ostavio j e iza sebe mnogobrojna
djela iz oblasti kao to Sili knjievnost, teologija, arapski
jezik, islamski misticizam, astronomija i matematiika.
Prr-epi:si njego,og na1po:zmatijeg maternatSkog djela ljulasa al-hi-
sab su smjeteni po l11!l1ogobrojnim i mil.liZeji ma .
.
U Gaz.i Husrev-begovoj biblioteci su prepisi:
l) pod signaturom R-487 je rukopis je
a zavren je 1678. godine;
2) pod signaturom R-2551 je rukopis i godtilna
prepisa su
3) rukopis R-1418 je 1664. godine zavrio hadi Osman ibn ha&li
Omer;
4) rukopis R-1660/4 je za.vven 1723. godine i je ne-
poznat;
_ . 5). Pod. R-1478/ 2 je komentar na djelo ljulasa al-l:zl-
1 djelo Je prep1sano 111 Edirni (T'l.li\S!ka) 1767.
. 6) pod 0-3494 je tampano djelo, na arapskom,
1 stampano Je u Istanbulu 1851. godine.
. <;>vo djelo je traktat vie enciklopedijskog karaktera i postiglo
Je vec:u. od X:VII ?o XIX o mno-
gob:OJOJ dJela 1 prevodi na evropske jezike, to: 1843.
godme na nJemacki i 1846. godine na fra.ncuski jellik
Opis rukopisa R-487
. )e 25 x 18 cm i ima devet listova (16 strana), od kojih
Je.

lis: djalu Ijulasa al-T:zisab i odm.osi se na dva
Pnm]era lZ naslJednog prava to b' b'
dodatak . . .
1
mogao Iti rad Taj
.. . Je ?OtPisom IZVJesnog Ramadana i on bi m ao biti re-
p1sn ac. Prep1s Je zavren 24. 2. 1088 (19. 1. 1
678
). og P
Sastoj4 se od urvOO.a deset glava i .
S\-a obl ., pogo:rara, ISe ugla'Wlom
\Temana. pr emMika kOJom se baMirlo do rtog
U ruvodru je dato b bL'k . . .
An.ut.ar nawxl:i d , roJa,
0
ll broJa 1 mJesto broja.
a Je mart:emart: nka wamost 'koJe . ....n.
5e UJvJOOA.
1
Carl Brockelmann Ge h h
Brockelmann, Leiden E.J. Brill Litteratur, von e.
98
mfonnie kako da irzvede . b . .
je .prodmet broj.2 tz l'OJillih nepomanica brojne podatke,
se aa su
00
I d . .
fara: Jr l'"to"' v/\1 d rpozicioni lJ.aca . preurz.ete Omlake za devet ci-
lll1 !PilSanJa
TaJ lpi1Sa111ja brojeva n : .
treba nrulle omogn..t6illd SIU 71Ilat a barz.I decJmalmog oostava ; urnn
an napreda;k matem ts
1
'h
LJ n 'VIt".... ISlU poziciono p.isaJillje tbro!
1
.,..,..,. .. a. Nt tehnika. U
P: . . . . Alratpt.
,pya glava Je o aJ'llttllmetic i d' elili b . . ..
est poglavlja: a)
0
oduziman ibJ) 1 pod1'Jeljena je na
d) JIU, o sabiranJu e) 1 1.
U'UJVIaljaalJIU, O 1111110elfltjJU e) O
0
.,. l' . . 1 O 'PO OV JOOju i
lkoniljema. l IJe JeillJru l f) o kvadraJtnog
U1pU1tlslt'Va za sve O!peradje d t 1' . .
:primjere i <llnPir"UsaJillJa SJU e a 'JilliO UtZ
. se mnogo ne 'l"a7.'hllwjlll 0-d d .
tpdlovilijenja (tarzsif) i (tafriq) .SJU b'tl . y ana.:mJeg.
cemo th u aonllp;slkoj liteTaturi kod Al-Hav . vazne Sire-
se po 'nraddoijri ISIVe do a saouvalo
Ob j e operacije su dj eLim e v d 1 y
ali 1 IJe JenJa 1 mnozenJa
se VJerovatno zadrale da bi se ola!kalo 1 '
j IljeaJvamJje okvamatnlih
ave aperaCIJe nalazimo p.r:_ovjere ovih radnji
(":'age).'. kalko navodli Atl- 'A!rnili : Zapamti da je mizan
Gil1aJ broJ ko}I Je ostao lflalkon odbij.amja (9-9) ... 3
. je OSinovama na osnovu oSitattka od di,jeljenja ci-
Jelog. broJa na ,9 O'drnasrr10 na osnovu dijeljenja ZJbira cifara na 9, i
provJera se srece kaJko u arCllpS'kitm taJko- i u indij9kim.
Druga gllava je o razlomaJka i sastoji se oo tri uvoda
i es
1
t rpogtlaML j a.
PPVi u!Vod je o optJLm djel.iteilijima, dPugi je o nazi'Vnicima i
je o pret'VaTanj.u raziliomaJka u nep.rave i obratno.
Plrvo p.oglaMllje je o sab.ilraa1jlll i ud1Vajan1jru razlomaka, drugo je o
o polON1lljendlll i je o mnoenju, o dijeLje-
nju, peto je o kvadratnog korijena i esto je o pretvaranju
u dlrugi
Musd.imanslki .sred!njo'VjelkoVIIli za-
pthsi,valli sru ii'arzJlom'ke Ill ob1ilklll koju joe blizaJk saMremenom; brojll'ilk
su sta'Vtllja.J.i nazivnilkorn. U mjeovoitog broja cijeli dio
su piiSCllli nClld b.rotjnilkom. Crta brojnilka i onaziVII1ilka
se oko 1200. godtime 1kod zapadnocurapskog Mu-
haJmmaJda al-Hasara d 1202. godilne !kod HaIijana Leonarda Ptq;aaJ!Sikog.
Na6iln pilsanja rarzlo malka i njihovo iZJraavamJje se i ,,re:
mena u kojem je ivio Al-
1
Amili . crta ruJe p1sala I
kod mjeovitih b-rojeva pi.sGl!lri. Sili djeli dio nad hroJnllikom.
' o
je o proporCIJa.
nepoozmrute je ako Je Jedina od nepo21I1a.t.a,
rpodij e li1t ,pavam odfVlitjlll na poznate stJrane 'Ih od dvlJIU
2 HUJlasa al-hisab, B. M. b. H. al-Amili ; (R-487), Uvod.
3 Ibid., I glava, I poglavlj e.
Ibid., III glava.
99
Sa-
sred!lljilh pod!rjel:iJt .raNan
1\rremenom s.imlbol'illrom ore

ed
. 4
straa:J.a -na poczmartlll sr nJtU.
.proporcije moemo napisa.ti na
a . b
x:a=tb:c, neuxxmata je X = --
e
a.c
a :x=ib:c, me(pOZlllata je x = --
b
Cetvu1ba gJiarva je o d'V'ije
rto alligar.ittam 3JUitomaltskog mjeenja bilo kojeg zadatka k?JI se
tizrnava lillleannom ISa jedrnom . .
p.r.imjenu rude !pomreb!no ni 3Jilalli.rnirrati mdaitatk, Jllltl ga U
\-:idJU jedrnad!Jbe, Il'ilti ga_ dovoditti u bhlo Jroj1 kanonslkl a?htk. . .
U ,petoj glavi Al-hrlili daje jo j edan postlllpak qeavanJa h-
neamfu j ed!nadlbi pod vam O iiZNla6 mju ne.poonanice o:oratno.
Po9tit..Dpalk se sastoji u obrnurtom .posill!Pku od onoga 'kalko Je pr-db-
lem post 31V11den.
Sasta g.Iarva je o geometii1j.i i. sasrtojti se od urvoda i tri
Defu:rie se geometnida kao . . . zna'Il.OSit koja nas obaJVljetarva o
kva.1IlltriJtetJu verz.alilo za ,
5
zaJtii.m se defillnie prava, ravan i tijelo
te II'aOUJila!llj a ndi!havthll powiLna J volumena.
Alko se u IUJPUltama za povrill1a, obuj1ma i 'Vl01
1
llffiena
u;vmste s imboli, dOibijajlll se f{)rmule darr1atn1im.
Za broj 1t ,uzi.ma se pnilbHma Vlrijoomost 1
11
titli 37
1

U sedmoj glavi je primjena geometrije u primje-
rima: nivelioanje tla, mjerenje dubine bunara, spoznaja pojedinih
rtiZV'isiJna, irin e rij eka i UjpOt reba aJSitrolalba ru is te s'VIrhe.
Iz primjera . . . postavi na zemlju ogledalo tako da vidi vrh brda
na tom ogledalu, pomnoi ono t o se nalazi ogledala i osnove
sa svojim stavom i podij eli rezultat na ono to pretpostavlja razliku
ogledala i t vog poloaja i taj reZJultat je visina ... 6 se lahko
moe 'da se ovd je koristi osobina pravokutnih
trokuta.
U ostalim primjerima su koritene iste osobine. U istu
je treba as tro laba, a posebno za mjeren je du-
bine 1 SITilile _-n Jelka. Ast rolab su . p ronali Arapi na temelijlll
teoretskih radova, a sLuio j e, u prvom redu, kao astro-
nomsko racrmalo.
, . Za na ob j an j en j a i do kaze ovih mJ ere nJ a Al- Am'illi upu-
cu J e na ilcnJ D v ah a1 t..:.- -::a. ..
llgU z .. r ' rpL!:>uu (V e hik a krnJ Iga), a post;bno na svoj e
lko:nem.ltare lila o Cll$.I:Tolabu gdj e su postupoi na
k<Yje do tada Il!ilko
ruJkazao (TaUkat ila asturlab - Zalbi.JJemce o

astrrolabu).
Osma gla'Va se s aSito1:i. od dva CJ'V'linll...,.,VllJJa n--- 1 1
a!l.gt:fuawkllim. st . . .. '.t"' .rll ' VU pog a V 'J e Je o
. .
11
QJ?eraciJ]ama DJlma , a dl!'uJga J. e o .,..,1ea-
Va!I1Jru .ruv at1m.t!u edlnad.bi .. J
Jo Albu K .
1
J v
11
pi11II1Jena metoda al-dabr i al-muqabale.
Je aunl ru:Veo srtespen nepomate . V1ii srtepen.i nejJcxzmate
5
Ibid., VI glava.
6
Ibid., VII glava, II poglavlje.
100
su ay tnert.o) mal (sreds-tvo) i kaJb (lk!ub Al-
- Arnih uv'od1 b1lo kojeg reda stepene i kada b
1
ay,' oz d).
. . bolik . na l ana-
nJom sim om sa x, onda blSmo sa x
1
mogli
1
3 k b 0 da 4 k l ma , a sa
.a . . n Je .. ao mal, x
5
kao mal al kab itd. Tabelom
Je 1Lustnran nacm opensanJa sa stepenima i

za
d
. 1 p1sano
svo 1 se na prav1 a:
xn.
xn: X
01
=xn-m
se daju polillloma kao to je ovaj
primjer: Mlnoenje S adeda bez saya sa 7 adeda bez aya je 35 adeda
i l maJI ber.z 12 aya.7
bi bilo: (5-x) . (7-x) = 35 + xz-12x.
Drugo poglavlje je kvadratnim jednadbama, njihcr
vom na kmonski obliJe, primjena osnovnih operacija al-
-dabr i al .. maqabale i rjeavanja tipova kvadratnih
jednadbi.
Nepazmarta se narziva ay (meto) lovad!rat .nepo7Illat je mal
(s,redst'Vo), a srldbodrni >>adea (Ibro j) ili >>dirhe;m (IIlazilV srebrnog
111ovca). Poto se mije opemilsalo negatiiVIlim brojevima, poSttojalo je
vie ttijpova lwadlratnih jedmad!2ibi.
Kod Al- Atmili'ja est tipova:
l) ax=:b (ayi odgovaraju adedima - nepoznata odgovara broju)
2) ax2=tbx (malavi odgovaraju ay'illlla-kvadrati odgovaraju nepoz-
\Ilatoj)
3) ax2= e (ma'lovi odgovaraju adedima-kvadrati odgovaraju brcr
jeMima)
4) axz+lhx=c (malavi i ayi odgovaraju adedima kvadrati i
nepoonate odgovaraju brojevima) .
S) ax2+c=lbx (malavi i adedi odgovaraju ayima - kvadrati 1
brojevi odgovaraju nepoznatoj)
6) ax2=Jbx+c (mallovi odgovaraju ayima i adedima - kvad-
rati odgovaraju nepoznatim i broju). , ..
J ed se dovode u kanonske forme uz pomoc dVIJe osnome
operacije: a).-<!abr i . . ., . adbe
Al..d'aJbr {dapumjavatnje) je premos uma!I1Jen1h claa1<?Va Jedin. .
na drugu stranu u obliku dodatog .,(.lZ'favnanJe) Je
k
,. . . dnakih kod oba dlJela Jednadbe.
s raclVatnJe Je . . .
1
. d e e dato dvanaest
Deveta glava j e O konsnun praVI trna '. g J . J . rnih
d
stima pnrodnih broJeva, pa
pravila i odnose se na o re IvanJe . ihovih kvad-
. ' h .ih .h kvadrata neke osobme broJeva I DJ
1 nepa rm , nJ ovi . . ' ih bro eva po Buklidu.
ratnih korijena i . :.ave end tk e su rijeeni
Deseta glava sadrrzl .. razhclte. 'poloaj obrnuti .po9tllpaJk
vie metoda i to: proporCIJe, '
itd. . njenih zadataka koji su u
U pogovoru su .
s iracionala:nm treba podijeliti kubni broJ
U . l velike teoreme Fermata
na dva kubna dijela, to je dJJehmt m s u
()(ID+yn =ZCO, kada je n = 3).
7
Ibid., VIII glava, l poglavlje.
101

'
moe se da je matematilka u wemerllll kada
je na5talo djelo H ulasa al-hi-sab dostigla takav stupa111j kada su se
pojechi!Ilim iz geometrije, arimimet:ike i alge'bre neo-
i koja su se mogJa <Sobvatilti Ta prarv11Ja ISU se
ko:rJklretWirala za pojedine pnimjere.
Nije se samo jo jedan korak, kada je trebalo
niti objekte simbolima, pa da matema-
Hka krene jednim drugim tokom, gdje bi se algebra
mogla primijeniti i na brojeve i na geometrijske objekte.
!MaJtamalffi!ko djelo ovoga trilpa je pnni' jplllt napisano i autor u
pogovoru Znaj . dlragi .prriljaJteAj!U, koji tei za lfijetfkim
jerlnostima. ja sam ti naveo :u ovom ltrallmaou ono ro je suitilniS.loo,
one wJjedinOS/t'i matemaJtlslkih 2111anosti, zakona koji nilS-u
do sada salbranr.i 'Illiti u jedtnam tlrai1Gtatu, ni..ti matemattslkom dijelu.
Oruda i popularnost djela ljul5Jsa ai-hi:sab i ono je u od
XVIli do XJX naJjiV,ie kOPiiteno za matemaCstko obrazovanje.
odmosno slil..l.illo .je .kao ll1dr1benilk.
Mnotvo prepisa ovog djela smjeteno je po svjetskim bibli-
otekama i muzejima, to govori u prilog da je najvie ko-
riteno matematsko djelo.
u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu je naj vie
rukopisa ovog matematskog djela, te je ono najvi e koriteno u
i Hercegovini za vrijeme turske vladavine i po njemu se moe
suditi. _o matematskom obrazovanju. ono daje solidan uvid
u pOVIJest arapske matematike.
S U MM ARY
DESCRIPTION OF THE ON MA THEMA TICS
ENTITLED ,.HULASA AL-HISABc
., .
f The on mathematics entitled Hulasa al-hisab (Substance
0
was w:itten by Bahaadin Muhammad b. Husayn
was born m . Balbaka on February 9, 1547, and later
I:at ran: At the cour_t of Shah Abaz I at Isfahan he enjoyed a
epurtatwn as a Shevkh of Islam. There he died on August 31 ,
The work consists f d .
logue which de . o an mtro uctJOn, ten chapters and an
treated until ates all the mathematical problems which he
e.
.
ep I-
had
h
are many translations of this work
Oused m th G
H some of wh1' ch are
e az1 usrevbeg Library. '
The work is mostly of a .
pular trom t he XVIIth to hn character. It was po-
lations t_estify. t e IXth centruy, as nrume.rous
102
Mr Zalkida
ANALIZA RUKOPISNOG TEKSTA IZ ASTRONOMIJE
KOJI SE NALAZI U GAZI HUSREV-BEGOVOJ
BIBLIOTECI
. .. u Bosni i Hercegowni nije
Jer nema n1 t radicije ni koja bi
se IStonLJ.o m ovJJh Obilje }e materijala za istraivanje.
ZnacaJan fond Je u rukopiSDllm tekstovima koji se nalaze u raznim
insotitucijama i bibliotek,ama. U OrijentaLnom institutu u Sarajevu
samo iz astronomije ima preko 100 rukopisa, a u Gazi Husrev.,begovoj
bibLiot eci zavedenih u irnventar ske kmjige ima .preko 80 rukopisa na
orijentaLnim jezicima iz nauka. ruko-
pisa ima u Arhivu Hercegovime u Mostaru, samostans-
kJ.m bibiotekama u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici, Kreevu i Mostaru, a
ima ih i u privatnim !bibliotekama to se moe argumentovati novo-
pristiglim ostavtinama ljudi kojj su .imali bogate biblioteke, a ba-
vili su se ne samo astronomijom nego matematikom,
geografijom i
U fondov.ima orijentalnrlh rukopisa mogu se pnijepisi, sae-
ci, .komentari ili odlomci djela orijentalne kulture i
Ruikopisi su na razne pristizali u nae k11ajeve: Neke. od nJih su
donijelO. i turski ali su a nai ljudi u svje.tske t-
re kao to su Carigrad, Bag.dad, Kairo, i donos1h .. koja su bila
za ili su im sluila u neke prakticne svrhe.
U GaJZi biblioteci se nalazi pod' 1rw.erutarskim
b roj em 2881 r uko pis iz ast ronomjje kojJ je tema ove analiz ..
. . . . . d. l . M fal-t has tt alhay'a Mo maci
p1s a ;prl'JfWIS 'J el a. u '.J v ' A tor djela
t ak astronomij e, tj. rasprava sred-
je Mahmud ibn Umar je
njovjakolV'Ili podru<:'Ja u vijeka malo
U brojnoj litera hlt'l o astronormma sr
je .poda t a ka o Gagmdnij.u.
1
. . . . B ckelmann-a i Su ter-a. Sarton
1 Ovu je ime autora u MahmUd ibn Muhammat;f
koristi dn.tgu ju d tJlO. n]en:n'U . i kao
1
_
ibn ' Umar al-J aghmrm, a. JTl!'51lci .i'bn Muhammad J.bn .'UD!ar al
Sidilkov istog autora . dada tak ai-Hwanznu, kod
-Cagtnfni Kod autora pos OJ!
1
Sartona kbwarizm, a kod ruskih aJ-Horeznu.
103
Carl Brookelmaam,l, Heinrich ... Suter-3 1 George Sarton
4
navode
1344/ 45. godinu kao god1nu smrti Gagminija, to je opovrgnuto pro-
nalaskom .stambolslrog J1lllkopisa
5
kojd je prepisan 1246. godjne.
Ka6nije Suter- daje Wovmaciju o 1220. godini kao godinJ smru Gag-
milnija, to se moe i pni!hvatiti.
Gagmini se osim astronomijom baViio i .matematikom, medki-
nom i astrologijom. dj elo j e UJptraf\llo
fi al-hay'a i dosta je rasqxostranjeno. NalaQ;i se_ u 20 liro:n
svij eta, a veliki je broj i komentara na ovo djelo za koJe se
pretpostavHi da je slll'ilo kao udbenik ili dobar za sve
one koji su se uvodili u ovu drevnu i ljudima uvij ek interesantnu
nauku.
Mai!1je rasprostranj eno djelo j e iz astrologije: Qiva al-kawaki1b
wa da'afhll (J ak i i slabi utjecaji i (Mali krun on)
koji predstavlja komentar koji je mapisao Gagm.ini na djelo pozna-
tOg autora Ibn Sinaa {Avicena) .
..... .
Opi.r.nij a istraivanja o Gagmi.niju proveli su: B.rookelmarm,
Suter, Paaev, R..udloff i Hochheim
6
i Sidikov Ha.Jil

U svim poznatim i navedenim katalozima je isti naziv

za O\'O Gagminijevo djelo .kao i n ejgova kompozicija. se sastoji
iz dvije glave i uvoda. Prva .glava 1ma pet, a druga tri poglavlja.
U uvodu nas autor upozmaje sa filozofskog aspekta sa osnova-
ma kozmologij e, iznosi sistem svij eta i strukturu materije. Osnovu
Aristotelova filozofija i Empedoklovi elementi.
v
U prvoj glavi raspravlja prije svega o sistemu 6f era
koj e . pripadaju Suncu, Mjesecu i planetarna, posebno Merkuru. Svijet
o kojem govori autor j e zatvoren, sam u sebi
.. U prvom poglavljlll prve Gagmini :govori o raz.nim modelima
kojima :neibeskih ftijela: model
nih sfera, model epicikla -i model ekvanta.
U drugom P?glavljlll govori o sifera, daje tumacenje ret-
rogradnog kretanJa planeta, slaganJu kretanja, kao i o odnosu
sferama.

U poglavlju Gagmini u vodi r.az.ne vrste kru.O'ova kao to
horizont, meridij an , ekliptika i dr. Raspr;vlja' i
0
ori-
na -nebeskom svodu .i razmatra sferni lkoordinat!Ili sist em
honzonta, ekvatora i ekliptike.
l
arabischen Litteratur 1-2, Leiden 1898-1908
und A:stronomen Ara!ber {rnd Ihre Werke,
An Arbou/ Geschichte der mathemattschen Wissnshaften, 10, 1900,
to the his tory of science, Vol III, part II (699-700),
5
Stambuler Handshriften sla h M
dien zur Geschichte der atJ:emati,ker, O.ellen und Sbu-
437- 532. ' ronomJe und Physllk, B, 3, 1936.,
6 .
Ze1 tsohrift der Deutsch 1 d'
1893., Leipzig. en an
1
'Schen Gesellschafit 47, 213-275,
v
7
MahmUd. ibn Muhammad ilbn Oma
ucem srednevekovja, Uz. SSR, 1965. r al-Horezmi veliiki
104
U poglavru G : ..
1Vrst31ma lruilrova kao to J s . agl_llmt govori o hlkiu, J. ediruci .
U d u. azt.tnut luk dekli . . mJere,
.. rugoj glavi su jmiJ'et' , . rn.aCIJe i( dr.
ZemlJI oso:t..
1
problemi vezaru z ..
, 'uenostima ekva
1
ora dmin' .... . . a omJentaciJU na
y.rolazu .zvijea;de .i I, . naseljenosti,
raspravlJa I o nekim prakt.-" . azu u ?dnosu na ekhl.pttku.
P
Icn:mn radm.Jama k .
ravca n..JJble indij.Sikog 'k . ao to Je
seoi i .god1na kao J. ediillica tj. gnomona Bi o vrstama mJ e-
k
. . ma za VriJeme kao ' edn . .
na lom satlffia. '
1
o J alkim 1 nejed-
OPIS TEKST A
,RJukop.1s R-28-81 sadri 31 list du' 15 S . .. ..
Palpir je tamtnolbfel l . ' . . me .. ' cm l Sinne 9,5 cm.
tonski s kn7,nlm ..J kl' g alt l. srednJe debolJlme. Po'Veq; je tv.rd, kar-
, 'Vu ' PriJe ' opom 1 hrb t p
a obli
1
. . .. a
' Je djelimiono te-

o-nib il . ". ' . Je p Jen Je .sarenrm pap.Iroml gdje su boje iz-
?- e ab se crvena zelena uta i
Jeklopu. l l na pn-
IPlPVO Mulahhas fi al-hay' ace 21 a 2 5
P
. . "'
1
. " . '.:>J L1 posuJe ,
' 1 porutJe a hSJta naSJtarvJJa se djel-o Al Qism at-Tanz fi at
!abUll.yya;:c: .dio: o prirodnim naJU!karrna). - -
V je l3x6. a jednoj strani je 25 redova.
. . .P1sm_o Je ta a broJeVI . S'U aJ.ifaibeta. Tekst je
a. nasloVl, . poglavlJa J istaknute i j ve-
diJelom crverum mastHom. Crte2li su crtani nekim
k1m pomagalom, jer su kPugovi d pravci prarv.iLno j uredno nacrtani.
broj 21 je i vlagom. Ima volantni:h listova
dio knjd.ge je gotovo u cijelosti vlagom <i dosta
Je ostecen.
'Po marginama ima do.prma pisarnnh istom rukam kao i kratkih

Oba .djela u ovom :ru!kop1sJU je prepi-sao Derv.UI Mursttafa b. Ihra-
him al-.MaS!t.aJili. U dmulgocrn didel!u postoji zalbit1jeka dta je djelo pre-
piiSarrlJO fl.l BdJrani (Tili'.I1srka). pre'lpi-sdva.ntja je sa prv.im
dwnom rarrn..aJZalna 1068/.1658. gocti:ne, a sve je zawemo 26. 'ramarzana
iste godine. Na naSilovo:l'Oj Slbrami zCJ!PFsan je naa.:iiV djela: I srm kilab
al-MulahhQJS fi al-hay'a bi lisani aJ.-arabi.j.i (Jane kn
1
}ige je Rasprava
." "' .
o as,trornomijri pisana na (JJrapskom jeliku).
Is pred naziva djela nalaze .se zapisana imena ranijoih vlasnilka.
Prvo je zapisan Dervri l1bra:him ibn Ispod
je ovalni sa tekstom na arapslrom JeZIku 1. se
iame l!brahim. Druga vlasnik je bio Mehmed Akilf ]bn .salih
el.,Bosnevi, .muvek:it Gazi tHusrev-1begova vak.uifa u SaraJevu, godme
134{) l l 9>2'1.
8
s Ibrahim Muzafer:ija je bio imam i hatirb. Gae.i da-
mije a1i i w.stan astronom koji je svoje manJe .rado prenOSio.
e M. koj
1
i je .":! Gazi J?ektebu dreao
J predavanja iz aJStronorniJe. lbrahlm Muzafen)a Je umro 1791.
godmeSalih SiiClllci, 18251 muveklit i b:iibLiatekar, 'bavao !Se j napi5ao

djelo ,Jz astronomiJe.
105
l
v .
Na 1istJU. la .nalazi se ime a11.1tora djela Gagr:nilni , a na Ii.stu 4a
polovina teksta je prekriena vodoraWlom linijom. Na kraju knjige
su dva neispisana, zatitna tista.
U Gazi bilblioteci se .nalazi d nekoliko
koji predstavljaju :r;a_ ovo dj:_Io,_ a pisaH su ,ih: Ibn
Muham,mad lib.n Mahmud ar-Rum1, FayQulah Ulbeyd1 1 Ab-
dullah Ali iJbn Muhammad .ib.n Husayn al.&Pgatrlldf lNizamruddfin.
U ovim l"Ulkopisima izneseno je osnovno djelo u cijelos-ti iloi u
odlomcima crvenim mastJilom, a potom slijedi komentar uz veoma
mnogo dopuna na marginama j .i nterlinearno.
Poslj ednj-i komentar rna ovo djelo pristigao je kao pok-lon od
Abdulaha efendije iz Uz podatak da se ovo djelo
nalazi kao prijepis na arapskom jeziku u Arhivu Hercegovine u Mos-
taru9 slij edi da je djelo bilo rasprostramjeno po Bosni i
Hercegovini i da su ga pOSjedovali ljudi koji su se na
bavili a stronomijom.
Djelo fi al-hay'a po sad!raJj u i koncepciji odgovara
Pro lome jevom Almagestu , iako se ovdje ne nalaze trub-Li-
ce ni katalog zvijezda. originalnih pojedinosti u ovom
djelu nema, a da ih je pisao sam Gagmirr1i. Iz djela se moe pretpos-
ta\i ti da se autor bavio i promatranjem i bliljeenjem pojava, a il.rna
dosta podata
1
ka kakvih nema kod Ptolomeja ili nekog dru-
gog njegovog s avremeruika.
....
Treba napomenuti da u vrij eme d j elovanja Gagminija Evropa
nije ni poznavala Ptolomejevu teoriju. Tek u to vnijeme su u pozma-
toj koli iz Toleda nastajali .prijevodi tih djela sa
arapskog jezik a. islamski su a stronomi ne samo dobro pozna-
\'a1i Ptolomej eve djelo nego su vPili J korekcije i tu teoriju dovodili
u sklad sa opaanj em jer su raspolagali mnogo savremenijdm instru-
mentarijem u tada nadaleko poznatii;Il observatonijama.
v
KRATKI IZV IZ ANALIZE O GAGMINIJEVOM DJEI..;Uto
v U kratkom Uvodu autor raspravlja o strukturi ma-terije,
sa. cis f_Jlozofskog a spekta. To je i bio manir ne samo !islam-
skih . nego datira jo od mislilaca, a se
kasmJ.e I k:>d Pto lomejev sistem su
kornbmovall sa f1 lozofskun SIStemom Anistotela.
, St rukt.u ra materije o k.ojoj govori G ag m ini je Enllpe dokle-A<risrto-
telo\ a, baz1rana na elementima: voda, zemlja, zrak, vatra i kao peti
eter ... Ova elementa su strukturni elementri prost:Jih
tiJela, od kOJi h su sloena tijela. Sfere, od zemljine
9
H., ar3lps'kih t k'h . . . .
. .r\rhi\' !;}erce&c;>vine, Mostar 1977. ' urs
1 1
pernJSiklh rukopisa,
J-l adii.begovic Z. Analiza rukopis t ks M
autora Gagrrun1 al-Hwa;izmi-a k .. . nog .e ta . wahhas fi al-huy'a
lioteci u Sarajevu,
nalaz1 u G<1Z11
106
koja je .u centru, SIU d . ., . .
skim tijelima to da o . etera, pa ih ID.aZiva eter-
.. . . one nn.su nacr.tane, t j . apstraktne.
SwJet SIstem
Hl
. J. h' . . k ' sa ZemlJ' om u t
erar l Ja Je l ao u Ari-stotela 1' . d' f . ' cen ru.
Mjeseca, Merkura, Venere l s era zratka, Vatre, sfera
sfera i Sfe k : . Saturna, zatim
sfera, a iza nje ID.ema OJa JI sve okruzuJe l zove se i Naj-
Ova posljednJ sf .
f . a er.a Je 'UZrok svih kretanJa urnutar tog s-istema
s a:: razhku od. posljednj e sfere koja nema prostor-
er, ova NaJveca sfera to ima i tek izvam. nje nema nita
TIJ:Ome Je prostor '
. "
u. glavi Gagmin:i razmatra taj sistem svijeta
sa pOZICIJa modela i modela ekva:nta.
v
!-:_a kretamje GaJgmLni uzima tri sfere. Jedna Slfera je kon-
cen:nona sa Zen:IJ.OI?, :<fr.uga je ekscentni6na sfera u kojoj se nala2ri.
treca sfera u kOJOJ Je 1 samo Sunce, je jednak
te sfere.
v
Za Mj esec uzima sfere. Dvije sfere j,maju centar
u centru svijeta. Jedna od nj,ih je sfera a .druga je sfera
koja naginje Zemlj1inoj sferJ. Sam Mjesec se nalazi u sfeni koja se
zajedno s :njim :po sferi .
..., .
Kretanje plam.eta Gagmini na :p11imjeru Merkura, a urzima
za njega sfere. Merkurova sfera Lma centar n.1 centru
svijeta i obuhvata sfere centri lee na apsidnoj ld-niji. Po ekscent-
sferi se centar epicikla J).O kojem se Merkur.
s:fere 'Merkn.Ira na ovaj GagmiJni i -retrogradno
kretanje planeta .kao to je to ti Prolomej.
Sfera zv.ijezda obuhvata sve prethodm.e.., S!fere, a d<r
diruje se sa Saturnovom sferom j sferom. Gagmini dakle
predstavlja uzajamni odnos sfera.
Stapi.m astronomima koji ndsu .poznavali univerzalni zakon gra
vitacije j koji nisu imaLi takve ;mi . j:d1n_o
je bilo vriti .dugotrajna promatranJa, bllJezenJa 1
uz neku J.iilozofiju koj a se ukla!pa sa sist_emon;t. SVIJeta, kao
-to j e hio 1Ptolomejeve teorije j Aristotelove filozofiJe.
Gagmini da su 'kretanja. sfera dvostruka. To su lkreta!Dja
o.d istoka ka zapadu i od zapada ka Istoku.
Od istoka .ka zapadu se sJera oko .svijeta. je
k re tan. e najbre a pun obrta j odv,ija se za dan l noe. U ovom kre-
tanju 'sve ostale sfere. Kretanje na
. k t . Sunca dakle omm ... o se Vl
,pa se sa dt;teV1Il1Lm re .istoku' se sfera zvijezda
retne ZemlJe. Od zapa a a . .
to j e kretanje sporo te se pri slaganJU brzma ne lS e. .
kreta!Ilja kao ll
sfera Sunca .ima lStl s?IJer.., .
je model I opazanJe.
107
Sfera tkoja nosi centar epiaiJda se u istom smjeru kao
i sfera zvijezda ali kretanja 'PO epiciklu su u odnosu na
tu sferu u oba tS<IDjera. INa ovaj je dato retrograd-
nog kretanja i pravljenje petlje . . Ovo je geoanetrijs.ka
konstrukcija koJa za gruba promatranJa, kao u VriJeme. nastaiilka
djela, m?e da objasni kretanje kakvo ... se
DJe plweta o>eas ovamo onamo Gagrruru razli01t1m. brzi-
nama centra planete i centra epioikla. Kad se planeta u
no.m smjeru {:na istok), njena bi2'Jiona se &manjuje u odnosu na brzinu
epicik.Ia, a kad se brzine planeta se zaustavi, zatim se br-
zina je od br.ziale epdci.kla) i nastupa retrogradno
kretanje.
-
Problem zato Mj esec i Sunce ne prave petlju tj. nemaju direkt-
no i retrogradno kretanje, rjeava brzinama kreta-
nja Mjeseca po epidklu. Poto mu se u donjem dijelu brzina smanju-
je, a ne ne nastupa r etrogradno kretanje Mj eseca. Mi zna-
rpo, danas, da Sunce uzrokuje da Mjesec ubrzava svoje kretanje na
nekim dijelovrima, a na nekim usporava.
v
Gagmimi govor-i i o faze: mladi
mjesec, prva utap dli puni mjesec i druga Mlad mje-
sec se ne vidi kad je u konjunkcijli sa Suncem. To traje veoma kratko
i se Mjesec udaljava od Sunca na istok, vidi se sve nj egova
oswjetl jena povrina, a kad stigne na suprotnu stranu, wdimo ga kao
sjajnu okruglu
op!.sa faza slijedi j Mi jene Mj ese-
ca .. nastaju IZ jednostavnog razloga to j e .Mjesec tamno tij elo i ne
sopstvenom .nego dobivenom od Sunca.
U. vrJjeme nama je okrenuta neosvijetljena strana Mjeseca i
m1 ga ne v1druno.

v
U i poglavlju Gagmini defbni.ra vrste krugova,
lukova 1 koordmatmh sistema, sve u cilju polDaja tijela
na nebeskom svodu.

nabraja i male .krugove nabeske sfere kaD to
ekvator, hDrizont, meridijan, k:nugovi Vlisi.ne i-
r ne kao .J vrste lukova: azimut, deklinacioni luk, rektascenz,iju i , dr.
Posebno treba !Tlaglas.iti da u ovom dJ. elu Ga
ni koo di tn. ' gmm1 ra;z;matra s.fer-
. r . s.I stem a postoji podatak kod Sutera da
ga Je kon1St1o jedino Ibn Yrunuz.
e Za osnovnu. .ovog sistema autor uzima horizont, a za dru-
oU ravan .. nebeski mendJjan. Sferne koordinate azimut I. . .
beskog tijela. su VIsma ne-
Osnovu ekvatoDijalnog sistema ko v v.
tor i deklinacioni krugovi Ist. j1 razmatr.a Gagmlll11 cmi eJkva-
ekvatonijalnom sistemu i b m.a. g?von samo o svjetskom
deklinacija i rektascenzija. avi se o alntm. Sferne koordJinate su
Osnovu sistema 6' . k . . .
tuda k hptika l -?a nju okomita latri-
' a oor l:nate su lati tuda ti longi tuda.
108

Na ovom mjestu Gagroin
1
.
.podesan jer nema fiksiranih a .avad horirzonta nije
koordinate.
1 0
re UJu se samo trenutne
. Stari narodi su vrlo rano 'kako da .. .
nzontu. P.rije svega trebalo je d dit' k se Olll)entlu na bo-
je olakan promat;anjem :.t.a\ne rob
zvijezda. IJe a, unca, Jeseca 1
. Sva tijela i.zlaze na is-toj strani honizonta, a isto tako
ll zalaze. Otuda 1 Izvor pojmova istok i zapad o t s
cu je prirodn t . . . . . nJen aOIJa .prema un-
. . . a e Je osim .1st-oka 1 zapada uveden pojam juga (strana
na kOJO_J Je. Sunce u u. najVJioj nad horizontOm), a na-
Je SJever (na toJ se .nalazi Surnce u ispod ho-
nzonta) .
.., .i .san:' yogled na crtee u ovom djelu daje informaciju ika-
ko Gagm1.n1 problem orijentacije. Istok - zapad se lahko
utvrdllti, jer je to orijentacija po Suncu, a prarvac sjever -
Jug ]e .linija .. Gagmini uzima .Ptolomej evu orije12taciju
po pTavcu SJever - JUg, ah je, za razli:ku od Ptolomeja, kod Gagmi-
nija jug gore, a istok lijevo.
Autor razmatra i problem tj. nultog meridijana. U tom
smislu on navodi dvije da se fiksira na poloaju Grubral-
tarskih vrata ili, kao Ptolomej , 111a mjestu najudaljenijeg otoka na
Kanarima.

Gagmini dalje raspravlja o 111aseljenoj zoni, u .to vrijeme pozna-
toj kao Ostrvo svijeta, koje je bilo po du!ini (du Sredozemnog
mora), nego po irini, pa otuda i naziVJi za duinu i irinu.
11
v
U drugoj glavi GagmLni dalje Ptolomejev podatak da na-
seljena zona obuhvata raspon od 102.25' po irini i 1.so po duini.
Zona naseljenosti je sedam, a se .razlikuju
ni najdueg dana u iznosu od po 30 minuta. U se :'S-
da duina dana i zavisi od geografske sinne mJesta. Inace,
dan i su u trajanju od po 12 sati samo na a u dru-
gim mjest:Jima kad se Sunce .;t
Samo na dva mjesta govori o. :upotrebi
Astrolab samo spominje, a vie .govorj o IndiJSkom krugu 'l naamu
pravca Kible. v
PojaV'll zore (jutarnjeg .kretanJem Sunca
oko Zemlj e i promjene svJetlostn koJa od Sunca pada na
Zemlju.
v ertilkalnih i horizontalnih
11 U kartama je na Kanarslci1m
krugova kao 1'1.niJ.a. NJ g ranicu tada poznatog svijeta.
otocima, koji su vrlo dugo. Kaiko je. naJza-
autoriteta Ptolomeja taJ Je men . lJan a eografi 1720. godine na
padniji otok Ferro pust, gKa:snije 7Jbog vanosti Engleske,
istok za 200 (kroz .. . '
ga do od Indijaca, a to .ie vrnta
u Jndij5'ki krug Je preuzeo
gnomona.
109
Nadalje, slijedi raspt&va o _danu. i je. trajanje
za razne .poloaje Sunca, . 1 o 1 ..
Jednaki sati odgovaraju duzi.nl .dana_} .noo1
na 24, a nejednakli sati odgovaraJu dtl1jlilll dana 1li noc1 podiJelJenim
na 12 dijelova.
Godinu definira Jcao Vrijeme za koje SUillce
se sa zapada n: i stok dospij e u svoju. na
Moe se godine fiksi rati u "oCito m'lsh
na tropsku godinu,B i vrijednost :ko]:u navoda, a ]OS od P:rolo-
meja (365 dana i 1/ 4 dana), gotovo da je u odnosu na savre-
meni podatak
Osim god:ine a uto.r .pominje i godinu, protek-
lo wijeme dvije konj.unkcije. Ovdje se misli na solarnu ili
m j e sec,
14
:ko j ih h na dvanaest u godini. Gcvgmi!Thi navodi i
podataJk da je god-ina od za 10 dana i
20,5 sati, podatak koji je gotovo blizak savremenom .rezultatu mjere-
nja {10 dana 16,2 sata i 47 min.) .
..., .
Gagmini zavrava svoje djelo

Ovo je sve rto me je priroda poslije ozhiljnog razmilja-
nja i o bogatom broju pitanja. Potrudio sam se da ot-
krijem toga i njiliovo saeto objeloda'l1jivanje. Pokuao sam
saeto da otlkrijem i svoju dunost sam
Se od fantazJi ja i titio sebe od zlih ra11govora.
"'
Ove posl jednje govore da Gagmini, aako se bavio astrolo-
gijom, ovo djelo nije zastranio i sva:ku astroloku uo'bre-
zilju je eJ.imi.nisao u ovoj raspravi. Ova trezvenos1: pada u
jer su u to doba bila izrazita astroloka stremljenja. Uz da
se .famtazija i d a j e titio sebe od astroLokog aspek-
ta objektivnost u t retiranju prirodnih fenomena.
KOMP ARACIJ A PRIJEPISA ISTOG DJELA
Rn..rrlol!f G. i Hoohheim Ad. SIU 1893. godlline preveli ruJkQRis.nri
sa jezilka n a koji predJsrtav1ja p!fijepis Gag-
doJe.la fi al -hay'a, a nallati se u Kmeevslkoj got-
skO'J bibhott001 u Laj!Pcigu.
:Ak? se napravi komparacija pPijepisa istog djela kojti se nalazi
u Mostaru i ovog u Sarajevu, odmah padaju u izv] esne
razlike. U globalu, mdi se o istom teks.._ Sva tni rutr"."..,.
vu. . '.IUJ'plsa rmaJU
13
Tropska odi
lk,roz . roi' g na WlJeme d:va uzaJSt:Qpna prolaza Sunca
31 556P926Jetnu TraJe 365 dana, S sati, 48 minuta i 6 seknmdi -
Ovna a U doba l je proJjetna bUa u sazvij' d.-
.. . e ona na_azl u zaJpadnom diJeiliu eA- ru,
CIJalna se unazad i za jednu odi be. Elkvino-
eklipti:ku za 25 800 godin g nu rmosx 50' 27'. Proljetna
14 x.1:. a.
IDJe!Sec je v.rijeme za koje M. d .- .
sa Suncem. Traje 29 d. 12 h
44
min
2 9
Za jesec:. Oue u poloaj
ponove. , s. to Vfl]eme faze. Mjeseca se
110
tUvod i dvije glave koJ e . .
d
. l . . .., ImaJu po pet t' t .
Je a. Je 1Sta u tim ruko isima .. J. m .poglavlja. Kompozici'a
1zvo1:. su ljudi k
la]pctlro.g rukopisa je u IV l r razhka Sa!1ajevskog i
ekscentrika na tzv. nitake T .po! JU ikad uvodi podjelu Ji
nema u oijelosN. . og Jela teksta u sarajevskom rukopisu
U sarajevskom rukopisu 'e
29
.,
ci,k,o.m 17. crte .J crt eza Iro ji prate tekst, a u la jp-
man] e crtez"a a "s. U rukopi'Su J. e
OQ' r:1
da su se i ostali rukopisi k . . . . PI'IJevoda amose podatak
b . . OJI su tm b1h na raspo! P .
po , roJu l vrsti crtea kojd prate tek t M .., aganJu raz 1A.ova1I
na broju crtea kao i n 'riho k . .s . oze se pretpostaviiti da su
ili l sa tekstom
Na kraju lajpcikog ruk .. . ..,
b
1
. . . .., opasa stOJI 1 .recenica: Allah zna naj
o nJemu vodi .nas put, da on zna cilj. Takve " . -
saraJevskom rukopisu. recenice nema u

SUMMARY
THE ANAL YSJ:S OF A MANUSCRIPT ON
ASTRONOMY IN THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY
A great amount of docuanentary materials useful for research
the development of the natural-mathematical sciences is preserved
In Bosnia and Herzegovina in such as The Oriental Instli-
tute, The Arohrives of Herzegovina iiil Mostar and itn some ins-titutions
of tilie religious communirtJies, such the Gazi Husrevbeg the
Franciscan monasteries at Kraljeva Sutjeska, Foj1J11ica amd Kreevo
as well as in private collections.
The GaJZi Hu'srevlbeg Lilbrary (MS no. 2881) contains the cmly copy
of the wonk Mulahhas f.i al-hay'a (a scientifJc treatise on astronomy)
as well as some oommentaries iby vanious authors in tlhis work.
The work was written by Mahmud b. Muhammad tb. Omar
al-Gagmini who Iived 1111 Persia arnld died i111 1220.
The transcript of this work was made in Turkey in the 17th
century.
1 t can be asSttimed that this work, as well as other similar ones,
was by people trave1ing to and from Istanbul.
The work consists of an introduction and two chapters. The
first chapter has fiive parts and the second three parts.
ll l
--
Fejzulah
OSVRT NA DVA RUKOPISA NA TURSKOM JEZIKU
(Iz Privremenog inventara rukopisa !Gazi Husrev-begove biblioteke)
u_ Privremenom rukopisa Gazi Husrev.Jbegove biblioteke:
u SaraJevu .me vetu i na dva moja profesora,
prof. dr. Sikinca 1 akadt:;mika Hamdiju
. bio je .predsjednik komisije za procjenu
por?dicne
1
bibhoteke rahmetli Nasir-ef. ejha Hadi Sinanove
tekiJe u Sarajevu (umro .1956. god.), a Mustafa-ef. i ja bili smo
komisije. je formirala ondanja Vakufska direkcija
radi otrupa za Gaz1 Husrev-begovu biblioteku. To su bili rukopisi, tam-
pana djela j dokumenti na orijentalnim jezicima, a neto od
dokumenata i na naem i jezik,u. U svom radu komisija
je na jedan mkopis je autor bio rahmetli hadi Edhem Mi-
Cvancika, .raniji ejh teltije (umro 191Q). Rukopis je bio medi-
cinski. ga je doveo u vezu sa da je Hadi Si-
nanova tekija svojevremeno slruila i kao bolnica (za umobolne), a
ejh je bio kao narodni ljekar. Zapamtio sam i izgled rukopisa: ;po
for.matu j e bio kao M.ushaf i imao je poklopac, to drugi rukopisi n i-
su imali. Procjena komis ije bila je visoka za VaJkufsku direkciju i
materijal j e otkupio Arhiv grada Sarajeva. To je danas posehni fond
Arhiva je signatura HST. Spomenuti medicinski rukopis je dos-
pio u Gazi Husrev-begovu biblioteku i nosi broj PR-1380.. . .
Hamdrija j e 1957. god. donio iz IZ
Olesniaki, turski rukopis o porijeklu zanata Futuvvet .1 me-
ne da ga prepiem. Rukopis je Zagreb, prep1s Je !Upisan u
privremeni katalog rukopisa GHB b1bhoteke . J .
Spomenuta <Iva ;rukopisa nisam Jer su mi se. US le
u pohvale dr. i Kreevljakov1ca. Oba
u svo u grupu i uu struku d obradu za katalog. Iz paznJe 1
prema i Kreevljakovi6u ovaj osvrt.
je umro 1959. god. d u Vmograd u
sl
ki'rt' c'
3
e umro 1966. god. 1 ,ukopan Je na Oglav-ku kod FoJ-
rajevu, a

m ce.
Rukopis broj PR-1380. 3, v 19,5x12
br PR-1380-3 ima povez sa .ova tri naslova:
Rukopts OJ . M real,;' an Nas wa Min ba'cN.al-mualedat od
1. FriJzrJJstatu mttn a -
hadllil Edhema MilsdrJ"1Ji6a..Cvarnclke, ISftlr. 1-86, .
2
_ Mana.f,i' an-nas, dd !Nitflalija, .Sftr. 1-177,
3. Mu'aladatal41mrad, str. 178-243, lbez lrmena autora.
113

Vjetijern . iq; Fili-
rista tu a IIlije Fihristu. T<> Je penm.JSika 1memca sa aJraJpSik1m naJSta'V-
kom .t, tauaillkeiStre, llrojfll moemo prevesti m .!I'la jez.i1k kao
).'kazalo ili redoslijed stvari o koj ima se pie u nekoj knjizi. U
naem to je kazalo dva na:l?v.a iz
medicine. To se odnosi na dJela koJa su u upotrebi 1 koJa S'll
poznata, sa ciljem da se pomogne j o!a:ka. su to
razni indeksi, :regesta i pod.sJetmCI za neku oblast IZ nauke 1 prakse.
U naem radi se o medk inslkom djelfll Mcm.afiunaJS, Ikojeg je
napisao Nidai. Dj elo je ga
lijepim rukopisom Mustafa, srn had1 Hasana Sarajlije, 1 Je
u Hadi Siinarnovoj t ekij i. Po tome je dr. da je
Fihristu sastavio i sabrao hadi Edhem, jer je poznavao i turski je-
zik i orijentalnu medicinu. I komisije Mustafa ef. je sa-
kupljao orijent alne rukopise, prvenstveno medicinske. I po-
yeza je na to ukazivao.
naslov je kao medicinska biljenica dodata uz
glavnu knj.ig;u.
U Filiristu je iskaza!llo preko hiljadu bolesti i njihova li-
To govori da je uloen veliki trud i napisana knjiga.
Na osvrt je samo nekih iz cjelokupnog sadr-
aja. Brojka iza odrednice straniou iz teksta knjige Mana-
ti'an-nas, koja ima 60 podnaslova, uvodnu u stihu i prozi, za-
tim podnaslova sa svojim t ekstovima i pogovor u :stihu.
Iz Fihrista mi naglasiti ove odrednice: stvaranje
14, uzimanje krvi 22, ;udari 22, sa medom kao !sije'k 24,
opadanja kose, obrva i trepavica 26, smokvino mlijeko i
mravlja jaja kao lijek 27, kao lijek 27, nahlada 28, bolesti
usta 29, zubobolja 30, bjelina zuba 32, maslinov list 33, teko disanje
34, pokrvavljenje 35, razne bolesti 36--38, smokvino
42, krv .43, od luka 44, f.renjak 47, majasil po nogama i
rukam__a 51, otiC.anJe nogu 52, r ane od oruja 55, sastav 57,
stomacne 59, 59, crvenri Luk 60, nosa 61,
bademova hjek 62, ablja mast 62, crveni vjetar 64, lijek
65, zablje meso 66, trop bijele rue 66 brano od zobi 67
kamen Itl mjehuru 68, fizbacivamje kamena 69,
trave m.ustakmJe 7YO, mjehur 70, krv u 70, prekid
71, teskog disanja 71, od 72
hst
00
. biJele 92, mast od katr ana 72, voda od sunbula 74
medenik 76, hsce od (minefe) 79 kopica od tikve 80
mast od deve 82 mast od l 83 . . , ,
b 1 . . : . , trava IS I rgan 83, utica 87,

87, dJeCJI 87, od eftelije 88,

krv u o:kJu 90, 8_9, 89,
jun kao lijek 91 ) . ' zapls protiv placa djeteta 91, kantar-
lijek 92, morska
91,. trava kao

94, mast iri rogan za m J . ' fulful, anzer l amber kao lijek
kakula 98 nohut 98 ed. azanodJe 94, mast od m1nefe sa medom 96
' sr ma luka 98 t '
vor 101, slana voda 10
3
k fl . '
0
jeCa!llJe trbuha 100, zat-
, aJran l I zaferan 103, biljka 104
l
114
loj kao lij ek 104, bjelance . . . . .
kesten mast 106, kabak jagi kao li

kao ld}ek di_vlji
vo rulje kao Hjek 109
109
J k .
1
Jeh luk, _b1ber 1 masimo-
soko d b ' . . ' so od 11pa ll O, limun ov sok l ll
tun.; 111, 111, cvijet od minefe 111, orah 112:
J 114, bolovi u 114, sandalova drvo
115, indij ski orah 115, kakula i ka-
115, cv9_et. od 11muna 115, zarde1ija . i slabost 116, sok od crnog
btjeh sanda! M7, bijeli luk i muka snaga 117, sunbul i
118, slabost srca 119, tijelo 124, kozije meso
JeZik vrapca _125, bravlj e meso 125, nieste 127, 127,
pace od 128, }oJ 129, fulful, i rua 129, kiselo mLijeko
130, 130, rrepa 131, zelje 131, tikva 131, jabu-
132, _132, slJ'lve 132, nadimanje stomaka 133, oticanje nogu
1 ruku _133, grla niador_?m 134, voda od bijelog luka 134,
opadanJe kose 1 hiJeh luk 135, sirce od luka 135, oduzetost glasa 135,
havud trava 136, peLin i savlidan kao lijek 136, bolovi u stomaku
136, zubobolja 136, ravend i kalem enkar kao lijek 137, bevasir i
mujasil kod obavljanja nude 137, ,prol jev 137, trava oti 137,
balgam 137, tist ilslka i prasa 138, usnica 138, divlja pra.sa
139, nesanica kod djeteta 139, 140, sandije 141, loboda i na-
dimanje stomaka 141, bijeli luk i glavobolja 142, otok uha 142, lije-
kovi u kU!pusu 142, teko disanje i cvjjet od 143, korijen od
bobana 143, kamenjem 143, ui i gnjide 143, protiv ot-
rova 143, ujed psa 144, od smokve i strasti 144, lijek za u
listu od dunje 144, cvijet od dunje lijek za 144, kaljanje i
med 144, loj od konja u tuberkuloze 145, koristi od ivo-
tinja 145, konj,ski nokat 145, bjelina iz oka kao lijek 146, mlijeko i
deve kao lijek 146, lijekovi protiv stjenica 146, lijek pro-
tiv drhtanja (Parkimon) 147, tabana noge 147, irogovi koze u
147, menstruacija 147, sa ljezom _kao
kJrv kao lijek 148, mrak pred _ocuna 14?.' U
utrobi 149, u 150, maJmun u hJecenJU 150, UJed bi-
jesnog psa 150, pt:ice u (hudhud) 151, meso 151,
nesanica 151, jezik buljine (sove) 152, stomaku 153, te-
ak krv iz nosa 155, uga 156, UJedv s_korpiOna 156,
lja 156, zatvor (kavzluk) 160, proljev 161, kosp1ce k_arpuze
jek 166 cvijet od surlbula 169, pilule (hopoVI, madwu)
mukosti 172 zadah iz usta 175, bolesti U crijevima U_Jed
183 uzrok rada 184, zav.rni spjev autora.
ji 185, savjet i u stihovima 186, ime 1. datum 187.
Sa ovim je zavreno pisanje hadi Edhema v . iz
U nastavku teksta, stranice 188 -
, 1 Mauladatul-amrad. Prep1sao ih Je ervts v
treceg nas . .. . v . Mevlevijske tekij e na Bend-basi.
ja El-Mevlevt. (KasniJI staqesma
Umro 1927.). kao dodatak (takmi-
Pihristatu manafJ'an-nas moe .se smatrati
1
dj elu Mooafl'an-nas.
la, SU!pplement) g . isa Gazi Husrev-begove
U inventM"e I1:lkopll rimj eraka medicinskog
upisano je do kraJa 198? ..
9
o, 3087, 4661, 5703 i 5902 I Z
Menafi'en.,nas. To su broJeVI. '
115
-.
. taJnih rukopisa i brojevi PR-1101, 1380, 1571, 1771 i
mventara OIUJeD ' alnih rukopisa
2488 iz privremenog inventall"a OIUJent . . .
Prim "erak broj PR-1571 ot.klUJpljen je od rahmeth dr.
Y ! na vrsnog d !pisca. Dodatak ovog
H od naslovom: Jedno medicinsko dJe-
Je referat Saliha . _P NJda'i Menafi'en-nas (/Lj e.karske/ ko-
lo pisano VJerovatno u . . , . . . k . tan za
'ti Jetu) Referat ima 20 stranica i vrlo Je I on_s ,
ns sva_. tal"stlt-.. a za Manafi'an-nas posebno. ZaSLgurno plSac re-
nau onJen 1 A' u .
ferata nije znao za Fihristu.
je da je ovo osvrt i u dalje izlaganje .
.
Rukopis broj PR-2356.2, v. 19 x 13
o al ovog rukopisa se u Jugoslovenskoj u
zbinka, _Kolekcija Oleslllicki No 523. Rekh smo
kako je dolo do ovoga prep1-sa.
Rukopis ima dva Daslova:
- Objanjenja o futuvvetu (autor Jahja), sa nekoliko podnaslo-
va bez datuma pisanja, i
- Hadaiq ad-daqaiq od Abu Bekra b. Abdal-Kadira ar-Razija, pre-
pisao Ahmed b. Bajezid 1001j 1592. godine.
U Arapsko-srpskohrvatskom od dr. T.
vet mladost, muevnost, hrabrost, junatvo, vitetvo,
tost, deraljivost. Sva ova vezana su za rad. To su
kako treba postupiti u datom Moglo bi se da je futuvvet
etika rada, medicini rada. Frutuvvet ima svoje por.ijklo li ko-
rijene, i vee se za vjeru (elin i eriat). Za futuvvet se kae ovako:
O futuvvetu Mubammeda, alejhi-s-se)am
Bismillahi-r-rahmani-r-rahim
Futuvvet Muhammed.a, a.s., vee se za Lejlei-Mirad, da ga je te
melek Debrail opasao pasom. U knj izi Muhtasar od ejha Abu
al-Hasana kae se da je to bilo na mjestu Sidrat al-Muntaha i da je
tada imao Sl godinu i 9 mjeseci ivota. Te Muhammed je bio
neraspoloen i doao u hazreti Alijinu Od Boga d.. je dolo
melekru Debrailu da iz Denneta donese krunu od bisera,
od zlata, jedan i jednu strijelu, i da uzme ovna koji
je bio dat da pozove meleke Mikaila, I srafila i
Azraila i jo 70 hiljada meleka. Moga miljenika, Muhammeda da
uzme, mu krunu i ga ,da ga opae pasom i
da _uzJ_ase na buraka u pnsustvu gore spomenitutih meleka. Mo-
.mll_Jemka nevjernici neraspoloenim, pa ga dovedi nek
VIsoke SVJetove i moju audijenciju. sve to zaeli. On
Je kod mene vrlo pribran. Debrail je pozvao Muhammeda i on je iz
doao. u Harem Meke, kod Kabe, posjetio vrelo
1 mJesto i stajao kod Kabe. Meleki Sili mu na-
se!am I pozdravljali ga, a '<>n im Jpozdrave. Debrail mu
Je selam od Boga i poziv na nebo koji nije bio nikom dru-
116
gom Mjesto ti je Kabe-Kavsejn i sa Stvorite-
ljein Bogom. Muhammed je iz zahvalnosti za ovaj poziv klanjao dva
rekata namaza. Kad je zav.rio namaz, Debrail mu je stavio tid,
zagrnuo opasao pas i stavio ga .na buraka. Sa tBismillom Mu-
hammed je uzjahao na. buraka i za stigao u Bajt al-Maqdis (u
Jerusalimu), gdje je burak :stao. Debrail mu je kazao da je to Mes-
didi Alksa. Sjahao je i uniao u mesdid. Tamo je zatekao dva safa
ljudi od svjetla, i to su bili raniji pejgamberi, koji su doli da ga
pozdrave. Oni ele da za njim klanjaju dva rekata namaza, da ga
vide i postanu njegov ummet (narod). Kad se zavrio ovaj susret,
Debrail ga je doveo do jedne sofre na kojoj su bile tri pune
u jednoj mlijeko, u drugoj med i u erbe. Ponudio ga je da
popije ta eli. Uzeo je mlijeko i popio pola To je lijepo za
tvoj ummet, mu Debrail. Jedna polovina u Dennet
tvojim efaatom {zagovorom), a druga poloVIina Boijim rahmetom.
Da si uzeo drugo, tvoga umeta bi ivjela u zabranama (ha-
ram). Muhamrned se na ovo obveselio i te.kbire. Ljudi futuv-
veta su ove t ak bi re nazvali Seddi pir<<. Tada je Debrail obukao na-
lune Muharnmedu.
O futuvvetu hazretl Alije
Alija je Muhammedov, sin Abu Talibov.
i prvaka kau, da je desete godine po Hidretu, 25._ mJ.eseca:
Muhammed obukao ihrame i poao u Meku da ob_avl had. OvaJ
se zove oprosni i bio je posljednji. Doli su do, zvanog _':Jadm
hum. Debrail je ovdje donio Jcur anski
-resu1u balling ma uwile ilejke min Rabb1ke - O pos amce, os
ti je sputeno od tvoga Gospodara. .
Abu al-Hasan al-Vahidi u

naih deva

To zna Bog i
ovo: Ko vam bhzl a.s., uzeo Alijinu ruku i po-
Njegov poslanl-k. Zatlm Je . mevla (starjeina, gospodar),
. ek o Kome god sam Ja (Ar. )
digao, pa Je r a :. l O . Boe' Zatiti onog ko njega 1JU
njegov je mevla AhJ.a. moJ k .. protiv Alije! - Ovo je ponovlo
a budi protiv onoga OJl J
tri puta. . AliJ. i Iznosi se nekoliko
. Muh med J. e govo no o . ( f'l )
U 40 hadlsa arn . . ove hutbe klanjali 12 rekata
detalja. Kae se da su mo dva Tekata. Daju se
a onda podne namaz, je ovdje opasao AliJU )ed-
opisi ovog Na prou tek biTe (tekmil).
nim svojim pasom (sa z!li a opasao pasovima 17 osoba u pn
je bratimljenje. Iza Je pirovi (prvaci) y Pasom se
sustvu Muhammeda, I om su po . To se naziva Mehn-sedd.
. a kraJ evi pasa se zave:zruJU.
opasuJe,
Hazreti Alijlno vezivanje
. . . asao ove osobe: ,
Hazreti AhJa Je op ba Pej.gamberova, prvaka kucne
ro
l. Salmana FanslbJa, bera
Tadne snage i e:r '
117
-
-
\
Amra ibni Umejja, on j e postao prvak bili:klera,
2.
Bilala Abul ai-Kasima Abdullaha - Abu al-Habeija, pira (prva
3.
ka) mujezina,
4. Dafera Tajj8!Ta, prvaka kazaza (svilara),
S. Kamber-Nasra, sejtizi ('konjua-ra),
M
uhammeda Jamanija, Oizmedija i
6.
A
bdulaha bin Umara, manufakturnog radnika i
7.
8. Nasra Hindija,
9. Hasana Basrija,
1 o. N asra ibn Abdulaha, radi telja vodovoda i atora,
11. Abu Derda Umara, ugostitelja,
_,.
12. Abasa Akbara, sadijjet,
13. Suhajla Rumija, baj,raktara,
14. Malika. Usrurija, oruja,
15. Abu Bakra (drugog), hafiza,
16. Muhammed Gaffara, za vodu,
17. Muaza ibn i Dabala, vrtlara i povrtlara.
Hazreti Alija je ovlastio Salmana da on opae pasom jo neke
osobe.
a1manovo opasivanje (vezivan je pasova)
Salman je opasao ove osobe: l. Abdul al-Mudiza, 2. Abu
Nasr-Abdulaha, (posluga), 3. Imrana ibn Amra 4.
Adija ibn Adija en-Naddara, (isputeno), S. Abu Amra Abdulaha,
vatre, 6. Salman Kufija, vodonou, 7. Ubaj da bin Muk-
bira, mesara, 8. Muhsin bin Ismana, banjara, 9. (nije spomenuto ni
ime ni zanat), 10. Zejda Hindija, ll. b. Abdurrahman,
12. Zihada al-Kattara, (pucara pamuka i vune), 13.
Abdulah al-Vasila, izrada tekneta (.korita), 14. Usman b . Ferraa, krz-
nara, 15. Abu Said Ubbada, 16. (fali) , 17. Kasima b. Abdu-
laha, pisara i slikara, 18. Abdulaha, pjesnika, 19. Amra b. Jalima,
20. (fali), 21. Abu Habib Muhjiddil11a, kazandiju, 22. Abu
Kaima Barka, poljop.rivrednika, 23. Abu Kasima Bajkara,
(nalbantiju), 24. Nasra b. Abdulaha, zlatara, 25. Husejna Basrija, slas-
26. Ibni Hussama MisTija, apotekara, 27. Said b. Ubajda, tr-
28. Abu Nasra Haima Bagdadija, 29. Asira Hindija,
sablJara, 30. Abu al-Fetha b. Abdulah al-Basrija, noara, 31. Nasra b .
Abdulaha, koji pravi i prodaje 32. Habana Kattal Gazija, zele-
nara, 33. Nasrulaha Sammakija, ribar a i 34. Abu Abdulah Darraha,
U_kUtpno je opasano Sl osoba. Kod svakog je nekoLiko
Razumljivo je da sve t e osobe nisu mogle
b1t1 na mJestu Gadtn :ro .podlijee provjeri, ali to je
postala narodna predaJa. elJa Je da se svi zanati i zanirmanja pove-
118
y
zu za Jedno mjesto i uka . 'h
(opasivanje) nazvano je M e . nJI ova vanost. Ovo vezivan.
perzi j sk a. e J an b es te. To niJ' e ar k . pasova
. aps a nego
Ostm 'h
. . _ovi prvih opasivanja (17+34) . .
tn do sedam, i to: u Basri , SJ><?mmJu se i kasniji
edim. Oni se ovako pn',k . , .u Kofi, u Misiru u 1!\amu . .
h a2UJU' u BClS!r a. ' " l U
-:: (Isputeno), Kasim b N I Onu est: Abu Ubajda Dar-
biJadzller, Amr b Abd I h 's asr, klesar, Abu Muhammed b Am
k .. . , . u a abbag b . dy.. . r
OJI od zemlje Aj b, U OJa ZIJa, Amr b. Nasr, ciglar
ovih pet: Abu Zajd b Harzat, U Kofi se
lJac I otpadaka (furo ) A, Amr b. Im ran, sakup-
dulah Bahri, brodar i Mikdad e , ... Abu Adb, pastir, Ab-
N . . , su I nJegovi povjerenici.
a sastanku u Gad'lru prisutni su v
na sastancima gostuje i Sa t . stoga se
donesena u i . v , e e Jedna (hurmi) je
bila halva. Za ovaj su Hasan i Husejn. To je
halvom. se povezuJe pnpremanje halve i
Prvu. je napravio. Debrail i Adema Ad .
halvu na troJe. Jedan dio je podijelio svojoj djeci
ga dva diJela Je stav1o muhur Na edno v ' ru
La-ilahe,Hlellah Adem SafiJJu-llah a A!.gomm puhecatu
L 1 h 1 ' Ull. ' u m uru Je p1sa o
a-I a e-I lellah - Muhamedlllil Resulu1u-lah p,..,,.; b' lb ah'
b . . . .. u Je 10 za r llll-
-pejgam era kad Je zidao Kabu, a drugi je bio za Muhammeda. a.s.
Objanjenje na neka pitanja
Ako. upitaj _u je zahir (vanjsko), a ta je batin (unutranje)
Je: zah1r v - a batin je iskre-
_Ako_. JU s ta . Je znacenJe pasa, odgovor j e:
ISpUnJavanJe PIJeCI 1 zdravlJe (selim). Ako upitaju ta tri uzla,
odgovor j e: prvi uzao obavezu prema piru, drugi je zakletva -
(bej'at), a je oporuka i preporuka (vasijjet). Ako upitaju na to
ukazuju uzlovi od pira, od oca i od ustaza (majstora, reci:
od pira {preko pira) je tevba i ta1kin .zavjeta), od oca je obaveza,
a od ustaza (majstora) je zakletva (zaklinjanje, tekst). Ako upitaju za
porijeklo uzlova, odgovor je: hazreti Alije. Ako upitaju ta
uzao oca, reci da je to savjet, a o'd pira i ustaza je odgovor:
njihovo zadovoljstvo i dozvola prvaka (erenlera). Ako upitaju ta zna
pirovo vezivanj e, odgovor je: obaveza prema Bogu, vezivanje za
Aliju i preporuka pirova. Ako upitaju gdje su vezali uzao pira, od-
govor je: na mahfilu (tbaJ.konu) hazreti Pej.gambera i ALije (Sahi mer-
dan) u prisutnosti siromaha, pred pogledom Gospodina gospode (Mu-
hammeda), uz u tome i tome mjestu (ne mora se spomenu_ti
poblia oznaka mjesta). Ako upitaju gdje t-i je bila ruka kad. te Je
gledao pir, odgovor je: Puka mi je bila na glavi, a na ruci. Ak_o
upitaju koHko je adaba (u1judbi) u tu, . Je: . e_s t. PIVl:
pred pogledom erenlera biti SJediti tr7
tajne, ne govont1 laz, pet1: ne se uA
ra-starjeme, .i esti: prihvatiti (primiti) _to od p1:a 1 m-
koga ne gledati sa ' poniavanjem. Ako upitaJU koliko puteva Ima ta-
119

l
rik, odgovor je est: tevb: (kajanje), teslim nt?d (bogo-
bojaznost), tal"Valuk (poboznost) tednJa ..
nost) i uzlet Ako upitaju Je ruknova
dijelova) tarikata, odgovor je: . .manJe, vza-
dovoljstvo, iskrenost i lijepo Je
u tarik'll, odgovor je est: po haJirli
se Boga (zikr), ne uditi za ostaVIti .sn:asti,
u strahu i nadi i ne gubiti nadru u BoziJU milost. Ako up1ta]U ta Je
pno, a ta je posljednje ,odgovor je: (pokornost).
ta je majstOTa i egrta, odgovor Je: pokornost 1 IspunJava-
nje obaveza.
O majstoru (ustazu, usti)
Majstor primi egrta, pokae mu posao ,j da mu od du-
6ma. Prva zaduenja su tri dana, zatim druga sedam dana i
cetrdeset dana. Zanat traje hiljadu i jedan dan (1001) . Kad se ovo
zavri, majstor daje egrtu nasib (dozvolu, izun za rad).
U knjizi se objanjava tok trajanja zanata, proglaenje zavretka
obuke zanata i zavretka. Naglaava se pet rumuza. To su znako-
vi ponaanja i postupaka kod traenja posla, Jtd. To sve
predstavlja kulturu i disciplinu. To su norme
obaveza. U sve ovo su utkani i vjerski momenti, dove i
Jigit, nekih i ustad su lica iz procesa primanja na zanate, obu-
i proglaenje sposobnim i Vezivanje za
je vrlo naglaeno. Naglaen je mahfil (sjedite) komisije i njena ulo-
ga u proglaenju jigita (egrta) za kalfu. Govori se i o sof-
ri i kao veselju. I rad, rumtlz emanet su tri veze
i To su tzv. tri nefesa.
. Iz na:g aspekta to je bogat ceremonijal proglaenja
Jednog obucenog radnika za samostalni rad na poslovima svoga za-
nata.
Podjela ljudi Iz zanatstva
. . Ljudi s: _dijele u tri grupe: j igit , ejh i ahija. Jigitluk ho-
diti pravo:. seJhluk od svega biti slobodan, a ahiluk
evlllJa. Od ej}la_ u zanatu. se
(babo), a ah1 J_e covJek kOJI Je ostano i ne moe da bude od
_u. mu nJegov esnaf koliko je dovoljno za
z1vot. l 1g1t 1 naklb su naZJiVli u zanatu.
. e j h i murid bio je hazreti Alija. Poslije nJ ega eJ' h i ahi]. a
Je b10 hazreti Hasan.
e j h . da se . propisa, da bude val a no
ljen, slatke n JeCI, samilosti v, dobronamJ eran J d
kog ne mrzl, da bude lijepih svo. stava u . . , a u m-
ih stvari, da ne bude krt i umfl ' e ponaanJu 1_ da se klon1 lo-
ria ta, da ne bude da vo t seb_e, pazi na propise e-
e j umskog puta, da pazi i l b 'tu l t'fazi da se
. e s a a ne, da bude smiren, da pazi
120
,
na propi'se Kur'ana, da pazi na ul 'ud .
pa, da se na sastancima J. t n_ost l u svemu uljudno postu-
ne oprua noge i ne smije se hns OJno vlada i pristojno sjedi da
Hazreti Alija je rekao Ci]' i Jez'gkrboo dtoml' da -pazi na je:zli.k -i e
t u e s adak ta t'
B'l 'h . . ' J e liDa l mnogo
. 1. 0 eJ , bllo nakib ili bilo ko d .
punJenJe datog da . o. tr.eba da pazl na is-
prika , se prima kod lSiprik .. e Jer je, ls-
pomoc se pokae potreba dJ l '. da pnlazi u
razJborit . ' a paZI na l uopce da bude
Vladanje je naglaeno.
Ob ed
ok-lan' J . l serviranJe ?bJeda (sofra) detaljno su prikazani. Dova i
P k. se za hazreti Aliju. halve na esnaf
s tm s UJPOVlma Je Iscrpno objanjeno i prikazano.
O ahiji
. . .Ahija treba je odgojen i pripremljen da druge odgaja i
O ovome ama mnogo materijala i samo ne-
koliko: da ne hlepi za dunjalukam, da ostavi svoje elje, da
<;>ko ne baca (oholos9; Muhammed, a.s., je rekao: Ovaj svijet
Je vzastor za VJernika, a Dzennet za nevjemilka. Ahija treba da se iz
drzava h alal . zaradom. fiutuvvetu treba dati prednost podmirenju
P?treba drugih pred svoJliiD potrebama. Ne smije se biti bez zanima-
nJa. Treba se truditi makar i najmanju ser.miju (imovina ko-
ja se posjeduje).
O futuvvetu
Po propisima f.utuvveta, ejh (.majstor) je kao stablo koje daje
plod. U srou majstora treba da .budu: istinitost, povjerljivost,
plemenitost i pouzdanost. To su grane stabla. Prenosi se da je hazreti
Alija rekao: Pazite na ovih sedam harfova-slova: kaf, elif nun, mim
be i je (.k, e (a, u), n, m, h i j). To je: sid.k - istinitost, (k), emanet
- povjerenje (e), temam - potpunost (t), nimet - blagodat (n), ple-
menitost - kerem (m) i insanijjet (j). Svaki zanat vreba
valjano i treba zatvarati i otvarati u isto vri
jeme. Treba se strogo podvala i nepotenih poslova i postupaka.
O sofre
Nakib i jigitba.a uZ'mu i. ibrik .i donesu pred ejha
stora). Jigit-baa dri a naktb polJeva vodu na ruke. Zattm
izmijene nekoliko (fraza) pa se SJede za sofru. Prvo posjeda
sadat (gospoda) i ulema. Mnogo se na uljudnost, Jer se t to
smatra vjerom. Kod postavljanja za Jel? 1 dtzanJa toga po-
pazi se na svaku kretnju, strogo se koJe se usluge des-
nom a koje lijevom rokom. Kad se stavt JelO na sofru. nakib dn z11ak

1
pazi se kad se Bismillah. Poseban Je redosliJed
1 poene se 1. k "'
J
. ela i na to se strogo pazi. Pazi se strogo 1 na oracanJe.
t a a tri
majstora i egrta ima est pitanja, tn o biti
su zatvorena. Otvorena su: ne odbiti nikakav poztv mn]StOia,
121
majstoru pod nogama ko zemlja, i nikad na poslu odakle jede ne
hijnnetluk (prevaru i Pokrivena tri pitanja su: da su
ti noge na ibadetu, da ti srce donosi salavat i da StL ti ruke ot-
vorene (da si deraljiv).
Hadaiq ad-daqaiq od Muhammeda Abu Bakra b. Abdal-Kadira ar-Ra-
zija, prepisao Ahmed b. Bajezid 1001/1592. godine.
Tr ideseta poglavlj e: O futuvvetu
U jezik-u (lingvistici) fiutluvvet deralj ivost i
a u strogoj upotrebi (teminologiji) fut uvvet
druge lj ude od sebe, nakon to ih stavi na prvo mjesto na
dunjaluku i na ahiretu. To j e da angauj e sebe i finom i . loem na
onome to i 1pomogn'e im. Rekli su da je futuvvet dera-
zlji ,ost i pouzdanost, a rekli su i da da ni u ne vi di
opasnost i pretjeranost , ili da postUipa uljudno i sa uljudnim i n eu-
ljudnim, jer ako on nij e odgojen, budi t i odgojen, da bude
U\ijek na korist drugome, a na to se lllkazuj e Boijeg Pos-
lanika, da je Bog uvijek na strani onoga ko pomae u radu svoga
brata. To je opratanj e posr taj a i pokrivanj e mahana .
Ovo gore nabrojene su najnii stepeni futuvveta. Rekli su da je fut uv-
vet da ne vi di svoju vrijednost nad drugim. Ili, da ti bude
,an, a ne zahtijeva od drugog takvu Dunajd je rekao
da je futuvvet uklanjanje smetnj i i t roenje tntda za dobro.
je da je 1futuvvet sunneta. Rekli su da je ,futuvvet pokazivati
blagogati (nimete) svoju ljubav za nji h. Ahmad b . Hanbel
je rekao, da je futuvve t ostaviti ano to eli pred onim od s e
boji. Biti feta, futuvveta, je da ne bude imao ostvetnika.
Feta _je onaj ko _bude. razbio u sebi svoj k ip, a to je nefs. Ovo se po-
,ezuJe _Ibrahim,-peJgamberom i nj egovim r azbrijanjem kipova, to
se spommJe u K:u anu. Navedeno j e 16 opisa fut uvveta .
. se dijeli na dva ,dijela: speoi jalni, kako s mo naprijed
rekh, I opc1: da se ne na prijatelj a. Abu Ali Daqgaq je rekao
u futuvvetu pr ipada samo Muhammed-pejgamberu, jer
ce svak1 peJgamber na Sudnjem danu Nefsi nefs i - Mene
a Ummeti, ummet i Moj moj narod! :
su Je konJ en f.utuvveta vjerovanje (ima111) , pa j e stoga Dru-
IZ yecme u Kur'anu Fitjetun. Oni su VJerovali bez
posrednLka (Ashab1 Kehf).
Dunajd je rekao Futuvvet . S . . . ..,
ku, a istinitost u Al' Je u arnu, J .. ezLk u Ira-
Ja od istinitosti, a futuvvet :e da da sloboda
ogranak futuvveta. Zahid )edDIJl nJlh oboJe. je
kad je u bogatstvu a feC d . ta protun na prvo mJesto potrebu
kar i on bio potreb,an. aJe d pred sobom, ma-
drva, i uzeo od njega samoa Je Rrijatelju
vet uzeti zaradu od priaj telj:. vmcu, a DIJe I zaradu, Jer DIJe futuv-
N adam se da p.redn i ik ..,
ne podatke iz istoriJ'e na2odpr az zadovoljiti, jer prua koris-
ne me ICine
natstva). Nai orijentalisti . . l . I IStOriJe male pllivrede (za-
pise PR-1380 i PR-2356 u ' a .. l Is teolozi, mogu koris titi ruko-
SVOJim radovtma, koji ih
122
Naglaavam i ove dvije napomene:
l. Djelo Manafi'an-nas od Nidai'a . . .
godine Mustafa b hadv H S J
Je u SaraJevu 1061/ 1650.

. . . . ZI asan araJhJa to ide u prilog . l' d .
l ongmal napisan vjerovatno u Bosni vd S . I?IS l a Je
. . z a u araJevu), 1
2. F1hnsta od hadi Edhem C 'k M' ,
b 'la . . a vancL e lSilli'llca 1z Sarajeva nije
1
m u pa je to bilo za prof. dr.
.. iz Fihriste nije prevedeno na na jezik
Jer msmo rmah pn ruCI turski ljekovitog bilja.
SUMMARY
A SURVEY OF THE TWO MANUSCRIPTS IN TURKISH LANGUAGE
In this article the author described two manuscripts from the
special fund for manuscri!pts in the Gazi Husrevbeg Library. The first
manlliScript is from the fie1d of medri.cal !Science and the second one
from the athics of work. The medical manuscript is a supplement to
the work Menafiunnas by Nidai. This is a register of diseases and
medicines composed by Hadji Edhem the Sheikh of
Hadji Sinan tekya in Sarajevo. He named it Fihristetu min Mehafiun-
-nas ve min ba'dil-mualedeti. More than a thousand diseases and me-
dicines were listed in the register.
The second work is the so-called >)Futuvvet. The most adequate
translation would be >)The Ethics of Work. It concerns handicraft, and
a-lso a study of behavior toward master and oustomer.s. This work is of
great i'llllpOrtance for research into the of handicrafts and work
in general, becaJU:se it can be from tt wha: a man ?e careful
of during the learning of handicrafts and h1s behavwr durmg work.
123
-
.
\
Ayten Krasndc
ARHIVSKA GAZI HUSREV-BEGOVE
BIBLIOTEKE
(druga knjiga)
. hlblioteka u Samjevru svojom z;bi!nkom
mh !11UJkop111sa vam W:var za povi1jest naih naroda u
ba o.sana:nske . Ona ima :l)bja-ku doklumenata od kojili se formi-
lfao zyye

Biblioteke je
od . privatlruiih zibiJrki koje su pok!lonjene
btihlwtecJ. Ova iu:wentaJr.ilsana je u dvije
knJllge, srrnJesterua u koverte sa s.igrumn.iJm i kra11lcian opisom. Sai)jrnje-
?a su po dva kataloka za 1inventa1rsJru jedrilniiou.
.LZ te p.PVe knjige objavljenU SJU rarrije.z Na je cilj da
taocima drugu kmjli1gu aJPhiiV'Sike i ke ili upoznamo sa sachra-
jem arhiva ove bifblioteke.
U prvoJ kinjJ7ri su dokiumootri od broja l do 1239.
D:ruga k!njliga saJdJri doklllmenlte od broja 1240 do 39J10. Daklume:nlti

ssu po svojoj sadrrim.i ra2IloVII1SIIli j od velilke vMnos1li su za nau na-
cionailiruu iiSto.riijru. Salda se radi na dok!umenata za
knjlligu, a postoji jo bogatstvo koja se u ja ne-
otvorenlirm sanJdtucinna. U je smjetena i aflhivska i
periodljka dr M. istalkmrutog raooilka i
na po)!jru 111ae batine.
3
arnhiVISk!u prve J<mjige, Fej:zrulah
je i nek011ilko padaotalka o d01kumen1aciji na turskom jezi
1
ku ob-
t-ih dokumenata
4
i'. o
n a j!I11i. jo j aPhiv&lro j ko j a se 6uva u d.rugrm Ill' Siti tu01 J ama
1 Dr Hazim Gazi Husrev-begova u Sarajevu,
Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskrh naroda pod turskom
vladavinom, str. 130 . . A l '
2 Fejzulah 0 arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke, na t,
knJ'Jga VII-VIIl, s tr. 255-263 . . Q'Od
J 1 ena Gazi Hus rev-begovoj bibloiotect 1987. o .
UJSIIUJ? J. y T carske pismene naredbe pisa-
4 Tako na pnmJer Fennan1.
0
(um upisanim ime-
ne posebnim ukrasnim ptsmom sa tulro . koi neklih drugih va2Jnijih
nom sultana) 1znad teksta. Tugru sus!f.i daPsoki dekreti, .
dolclurmenata kao kod odHkov8!Illa pnirvilegtJe tli kaklvo
i kojima se zove se Vid!i: F. Ha-
dobro. Nosilac talkvog prava
1 1
nav. djelo, str. 256).
125

-
IVZ. d.nlge mjige bi se mogla podtijelriiti na 1Julr6kO'J.11
jezi,Jru i na Sl11p51kohlrvatslrom a prema v.nstti do'k!uane-
nata na:
126
a. J . a!I'7Jtlhali

2. ben-ati . . . . . .

3. bujlruJldlije

4. fermand

5. fetve

55
47
37
32
5
6. lrudeti
. . . 127

7. jdazetmame

15
8. ill am

26
19
9
9. izvjetaji . . . . . .. . . . . . . .
10. . . . . . .
M. murn.sele
12. nalozi . . . .
13. oporuke

14. pjesme
15. privatno pi:smo
16. pnmanice
17. popi
1
s.i ili spisi
18.

19. senedi

20.
21.
ehadetmame
taJpi je . . .

283
l ()
16
24

3&1
22
. 301

35
89
4
8{)

22. rtamih-kronogramj
23. temesuk
24. tefter.i
25. teskere

7
. l68

26. ugovori o zakru.pu zemlje
27. valrufnarrne
. . . . . . .
. .
28. v a.sri j etm.ame

26
33
22
ll
118
29. dOkumenti na .
m1 men'U'I"e 1 h b "'a .. ile (tilsu-
, , l mi a; er, iwname itd.)
b. l.
dopisi

2. dozvole

3. leoi

4. ok.ruruice

15
14
67
6

S.
t l

6 . . . . . . . 26
.. ostah dokrurnenrtn na
sadmune (1zj arve ogl jemu, rame
vori, poz.fvi, yrestavke, pl'ligo-
erna medzU.sa i nJ od
govon, mhvaiiTUice iittd.) egoVJ -
Od 2770 ddlrumema.ta k'OJ.: ild . .
d b all' ll SIU ev. enwnamn u dru . ,_.. . .
o e o laJ r 1 smo prema 1r1aem . b . . goJ NuJtrlt axhwSik.e
i irzjl&i!Li ih hranolokJi u ok . alb IIZl oru SS
'VIlru eoedmog pnkarza.
2296, 1281 l 1864
ATzuhal Ahmed - Asima . . .
-begova v.akrufa lii .. d d . muteveliije Gaa:1 Husrev-
nicima Med ' J.r . a ozvo]ri da se Vlakufskim smbeniaima 1
p isu u
1
kuhati u Im.aretu kalko pro-
a rain b T . a sto Je bilo obustavtljeoo :zJbog toga to su po-
VeJ'lci . mnogi obje!kt-i su sada popravljeni
'
11
Je molbu
1626,
se daje tianar od 2000 u Neretvli u KJilkom
(k:OJI .usltUlpa Osmam i timar od S999 u ig,tom sandcrlru
Je b1? odtU.Zet od. Husejnova te mu se sa!da daju oba
trmalffi zaJed!no ruz ruvJet da slruz1 rvojsktu.
1630, J127 / l71S
Fotog1ratfistkri snianak koj.ifm se doputa da
srvoga locmrzn.vla na Kilp.ru i .u TTipdlrisu u Sitriji U betmtJu su nab-
roJane siVe povlarstice koje im se daju. fuevod ovog dolournenta na-
lazi se na 338. stlr. Gl,a&Illika Zemalj. muzeja u BiH god. 1892 .
3() 1'1, 1121 ;a 11-s
tBujruhdi'ja kojom se glavmom bwjlll!bati Sallihagi da
odredi st.aJrjetimru voj>sci o.d 2000 nefera. koja je odlredema da od Ve-
odfU1Jll1e V111lrilka (?) pod vodstvom merakog valije Ha-
li l-.pae ,j k.J,i&kog bega
2950,
IBujrruLcllija vaLije Klreeva kojom se od njega
tra!li ella se osigura konak J hra.na svatovima u kojima je bri1lo 117
lronjanrilka koj'i vode mladu ict
Tfi'\aMil!ik Ovakve SIU bujru1chije dootavljene svtim kadi]ama koJti se na-
laze na pu tru od TlJ'aM(llika do P edi.
1708, 938/1531
Prepis fer mana sultana Sulejmana koji je poslao
smedereVISkoan koji je mnog<> mjesta 1 mnogo
nep;nijatelj&k.ih vojflllitka i zamraio od g,wtama JO Jedan. tJug.
sultan ga oclibija i na mhvaJmost, pravedrnost a l
rruiJljam.je [}a onaj svdjet.
127

2270, 1130/'1717
Ferunan kadijama .Ediame, i okohni'h mjeS!ta da paze
da pota preko n9i!hovili terittonija p-rolarz.i u redu i da se pri tom
nil!kome ne ID.epravda.
1764,
Ovjeren preprits fermana kojlim se kadtiJjaana i .. vojvo-
dama Emina i Ajvadlije (?) da premjere i utovar-e na veneaiJaLruSke
4.165 kantara asta/tka pekss.imeua lrojti je za Lulou DuJb-
roVillik (vldi hroj 1751).
2271, 1230/ 1814
Feranan beglepbe!Ema Alira, Tr.ipolilsa i Trurni5a, kadliJjaana os-
trva Sredozemnog mora i njegovih obala, c:Lizdanima, povje-
riocima, vojvOOI3l1Tla, mu1ese1Wdma j zabitima navedenih mjesta i ka-
petan.lma protugusairnkih koje plove SredozeiTliil!im morem ko-
jim se da ne u:zmemiJruju nego da ti te austr:ijskiu t!Pgovat-
k'U Opi koja pod aus1ll1ijtSkom za!Sft:avom putJuje Jrz ltZIInira u Tnsrt:.
2726, 970/ 1562
Neponpun hudret tkadije u ilklou kojim da je Ba-
kija s.iJn Husejnov iz SikJoa kao jarrnac umnlog kae-andije Ve1Ii,je si-
na Hll..l.Seinova iz Skende.r-pa.ime mahale u SarajeVIU za njega pilatio
1500 koji je on dugoYao Hasam-agia1u Yalkufu u iklou.
2591, 1134/ 1721
Hrudet emjat. suda u koj1im se da je zaim fo..
Tetime Mustaj-beg sin Mehmed-'begov zvani na Slllrlu
pl1iznao da je uzeo u zccjam 30 groa od Ebu Bekira iz Stan-e mahale
u
1634,
1J48f 1735
.err. 9U!da u Sarajevu koj im se nakon provede-
n?g 1.zv.irla na hou mJesta na Sedreil!iJku bivem bos. def.terdaru Sa-
.iz Jahja-,pain.e mahale dozvoljava da uvede sedre-
ruckru vodru u SVOJru jer je njene izvore popraVJio o svom troku.
2261, 1313/1895
Diploma Hadi .
sina Arrifova kOJU mu Je Izdao SaLih HilrniJa iz Zenice u Cari.orradlu
1313. godin e. t::r
3070, 1242/1826
l" a sarr-aj kadije Se j id Husein - Ham1ida kojlim jav-
J nam_Jesmku pril llkom dolaska fermana o ," da
se SarraJevo pokorava fenm . . . . . yu Ja!I1J.ICa!ra,
te
da
. . . ... k' .., aruu
1
U!d os ta J oU v J er11il 1 pok o rru SltillJt:am..I
su J<anJ!lcars 1 carpa (od kJ '
ga dostayi u Istanbul k d Jeca uhara_) . posla:li narnjesniklu da
grad6koj , a azan a SIU pohramh u skladite municij e u
1717,
1273/1856
llam Velikog ejaletskog v.il. k . . . . .
Danica Jcnana iz sela T ?eca OJJllll se . trz'VIjetava da je
op ICe u SrebremcJ, koja se nalazi kao
128

. u Sarajevu, u p!l'iisutnosti . . ..
UJaMi1a da pnima i$laan i da . SVOJ.e K.ri.stine
ma te pre:rna tome 1lreb . Je 5VOJeVolJn? sebi nadjem.ula ime Fati-

'-'-....; a nJema mua Millana . J
u Jn:ib!renioi p<mudJirtd. i5J. sma ovanova iz Ze-
tm.l i ena, a alko ne primi == ako .iiSlam, kao
lll'jfima. '
0
e se pormt:Ltl veza me-
Na Jtonceu>t -Hama o k d .. .
.u sclu u Rakovoj
lZ IStog. sela za 660 groa, kojru su prodal1i sin Mll.l5tafin
lZ m:ahale u
3067, 111&8/1774
. kojom se trai da se odmah s.klup.i od sClirajev-
skih 'l z1dava 258 woa na ime !ZimijSkog tCl!ksita.
1353,
. . diVa }JIO'.biJva irz Camigr.ada. Jed.mm se poziva saraj. ne-
klb l Fadil"beg, a u d!rugom se ne navodli ko se poziva. Oba
se p<XliVaJU da .u Isrtanbuil. radi calfske z;boa
zas[uga postigruu1lih u amadoLs'looj vojiSci. o
2&&2, 1125/'1713
Murasela erijartslkog suda u Smailu (?) imamu dema-
ta Jalruba, kojom se da Salihu, Saliha iz Kom-
za Sa!lii.ha silila Osmanova ako ne bude nikakvih zapreka.
3022, 1126/1714
Murasela kadije MrulhaJremu i Selimu iz Bu-
(?) kojom im se da se ne mi
1
jeaju u vodu zvrutlil.l
Studenac ( ?) u lirvadanna Koobega 1 Ahmed-bega u selru Koza.revina
.raspraiVe na sudlu.
1280, 1152/Jry39
Mu!rasela kadJije Sa1rilha i Mehmed-begu,
herc. da 'IlClrplate dug od ne.kih spahi-
ja Hi da ri h rp!rilved u S\.l.dlu.
3652 1'1
1
88/1774
Nalog Fej0ulilaha saTa j evskom rrruteselimu da . Mula
tadli i i po gJI'Oa d S para to su p<>tlr0ii!l1 na raOU!Il
Ati-pae i 233 j po i 9 to su posuddl.J na istog.
3172,
Opanuka Mltrla Mamia Mehmeda:ge sma Mustarfina
ma irz _ Kaitrifbove (Mirilnd) mahale u SaJrajeV!ll.
je 1665 groa li lO para,.
3054 1115Qj 1737 ..
' . k '&llru od nep02l1latog pjesnika u .koJOJ se
monarhije na Banjaluku 1150f 1131, go-
i njen poraz.
129

3692, 1225f 1t810
Pjesma o Mostaru na tulrskom jetlJilk,u koju je spjevao IlllOISitaa--
s lci kadi ja 122 S. goclilne AhdJura.hrim ef. (2 ltiJSta) .
2352, 1242/ 1826
Pismo Mustate, mutesarifa Slkad'l"a, Ohrida i
nakirbu!l-erefu, muftiji, muderisirma, ostaloj ulemi, JTIIU1Sehmu, aJaiill-
ma i uglednim lju<tiana kojim ih pooiva da svijetu objtaJSne vjemslkru
dumO&t pokorenosti prema vladaru i da one koji su se pobu-
niti povodom ukidanja anga.nirlacije i regulaJme
vojske, on sa svojli:h 20.000 vojoi1ka dOOi da irh upo'koa-.i.
Na se naJlazi lroncept odgovara od 15. dfum. !JI 1242. u
kome 'Se izraava vjernost i potkomost vladaru.
1391, 1264/ 1847
Plismo mevlevijskog ejha Muhameda sairaj. IllJUfteseti-
mu Mehmedu Fadil;pai u kome mu javl,ja da je ,predao sve poslame
darove nekoj su1rtanijti i njenim slugama. da!rovirr:na nalarre se
2 fijalke.nska i jedam kanj i 4
2519, 1082fJ671
Plri2IDarnica .nekog druni ka Kasima na 38500 Ikoje duguje
Kara-Ali, sparujj iz UiVIna, i da dug pla'tliti kroz 2
mJeseca.
1641, 1205fJ 791()
Pop_is .. aga_ i _vojati!ka u srezru J aj ou, aga baj-
1 yoJnilka u PriJepolJu, PIJeVlJu i Novom Pa!Zamu,
--tga
1
u i bajralktara u Viso-
t= aga 1 baJrralma.ra_ J VOJIDmka u i Ljubilnjru, aga i baja-alk-
-r baJraktara i \'OJ!Illka u Saraj evu u
.a. .ra.Vll]1ru l Zem5CI. '
2(,()2, lt1'53 / '17 40
nas'ljoornitka Hasama Musta!i!ima . AJd .
koji se utopdo putu , . w ' 1Z .. pa:me mahaJe u
Beograd, koj!im poslom u .iiz u
Osmana Odobae, uml1l sma da trai od
su pripadale Hasamu. og Hasana, !Ilovac l pdk.rretme Sltrvari koje
l880, l062j l6Sl
Sen ed (lpovvrrda) subae D . w k .
godJinu pl'linrio desetinu sa da je za 1062.
spada u njiihovo leno. nJruve l u Koevu koja
2478,
lt171 / .J757
, . (potvtrda) zaima Hadi M ..
Sahhovoj da zamijenn svo kOJlJill odobrava Umihani
za ru u NazJ.) seru (Fo-
IIom SU10m Abdullah-ef. ICe (.) mahala sa Mula Srna-
130
l

2486,
/1631
tove .Seoed Mehmeda sina Om
. a sestlre Salma, koji Je
11
Prix...; .... eiQVa 1 ZeJnebe, Mabmu
IDI!tesetim. ..... umro om . . .
asl
..m . a Mcllamed-Flllllin ,_. U pom OJ vojsCi
n J lJet spomenutog Saloiha AUJOm da Sll kao
ra rz:a p.rodane stvari umrlog od mutese\inra 803 gx'OOa i 27 pa-
3874
na pra'VIilno e , . .

gove medrrese). Jez
1
OVJeroon Garzi Husrev-'be-
2132, U26f0.7r14
Talpija zaima Hajda!I' E.rdfim (') k .
Kadrun'ija (?) .iz Biirtn.m'
0
}'0m doputa da Abdulbak.ija
M
Je SVOJIU iZem'lJU U Popo'Wl Abdul lb...& .
ma ehmed-begu, H:usejn-CelebJ,. . H C .. . .
Premosma pri.srojiba je elebiJl IZ Ljrulbinja za 4120
2126, li144fl7311
jom u Sarajevu, ko-
.. edala . . preli . Jedala u Skander<paID<>j ma
ettvrtuna mLima .na KoeViSkom potoklu ko su na
zemlJitu SIP<>menutog vatklurfa sa Sahb""D A.l-A .......
Hatldrin.t. ' en "'""'" <iuCJVe, na DJeml
3228,
985/ 1577
Tau:ih (!lla.tpi.s 5a k!ror:l.oStihom) na na DrWni i Vi-
egJradlu.
1311,
Tefter
p& jiU.
1175/1761
za
popravalk Apaina mosta u S arad evskom
296,1, 1260/1844
Tefter, sipilsalk dobrovol.jmh priloga sakJupljcmilh preko ramattana,
1260. god. za ulemu, Dllll!te>k.l!fe, dobre ljrude, udOVice i
silromane ene. SalkJu,p).jemo je svega 11807 groa.
1710, 1036/ 1626
Teme!Sillik spalhi'je h. Durraika Jroje twxH da je svoj .u Sda-
timi .rarn.lije pJ"()!ciiao h. Ah.medlll Can..nu za 151.000 i sada od njega
uzilma istn da ga naJPOla .tj. da mu daje pola prihoda za

O Jega.
251Q,
Teslk&a z.aima Mehmeda kojom da je sln.lga Ahmedov .iz
Madlina Gora, TTa'V!Illilk) predao c:tesetti!nu od prihoda njegovu pu-

1323, H36ftl7.l3
T<:l.'kera spahije Ebu Befk.ia'a i Jaam kojom odobrava.ju pocklon
posjeda u tx> je poldonlio Zru!lflkar Sl'l1 Mulhawuov sVOJ'""'
131
..
brami6ima Ibrahimu, Nuhu, Ha'Smu i Mahmudu pod
uslovom da ga do smrti brane d ocfij ev"aju.
1440, 1274f :lt857
Ugovor o za!kupu desetThne u selima i a u Pttus-
cu koju je na jaMD.Oj dTabi zailm.JJpiio Nrwnanaga za 3 . .353 groa
u 1273. god. Ugovor je potpisao Harsifb kao zas1Ju]inilk satn-
dak-a.
1850, 1280 j J-863
Za.lk!u!pni ugovor s klopljen .Rriste Bojalka jrz Vli500kog
sreza i Mujage Sarra1eva koj im se irzdaje j edain. u selJu
2:irova.nj u Visotkom na v.Ilij eme i to or3Jllice na
(Ylasnrikru), a Jlirvade tnapOla.
1303, Bez da truana
Ptrep5s Garni dam ije i medrrese.
1341,
Va.Jrufinama Misr.ije h. Is mail-age si na za njegoVIU med-
resu u Sarr-a j evu.
1254, 1232/ 1816
Vasijet name (teSitament) Ilbrahirrn-age s ina Mus tafJna
iz Sa!rajeva koji svoga imetka za Ukop i dobrorovome
svrhe.
1297, 1297/ 1879
neke Farti.me h. Muhamedagi!lle iz
koJa Je trrealJilfU ime't!k.a od!reditla za opremru, kJaJilje klulrbana
1 ucemJe mev1lruda i
3851, 19'15
.. Dozvola za putovamje R.Wvana od RogaJtfice do
FoJnJCe (I 'SVJetski 1rart:).
3639, 1946
Dopis prosvjete Narodne vlade Bosne i e
ru .kojim se odobrava rad u mekJtebima kao
. s ama sa VJerskim progra:mom na B . H
govme. l. Ul 'JJil OSille J eroe-
3505
l
1944
Anonimni le-tak Moda n t l'
glavna ZJbivanja u dravi e 2Jna l kome se ru 14 ilmose
ustaa i ' a stradanje mus limana od
a.
3411 1936
da n Ulema-med.llisa u Sarajew sv.Lm . .
e nlikome da u dvori t' d.airm. .
se u damija:rna Hi dvorlttirrna ku rma . . oc:ltrcwa..JtU
Jerenstva i da se za obavlj am je vje: kilh bez. pav-
ma za to odobrenJ a od ..... .; h . .
09
14 ne l..lilJma lllilko ko ne-
a.w VJersJoih vlasti.
132
3347, l944
B'IV.Ojama hafiiva Hrusni C!.-..at-
El.Jlrldaje clov da Ka$mu
podari Denmet. ' :t a mex1lnunu h. Mehmed-ci. Han-
3184,
Odgovor tm.liUJtlranj.ilh poslova Vm . .
stvTU v erslk OVtD.om starJeirn-
J e zaJnruQce u Jugoslaviji o stradamjima mushilm'3!1'la.
3l80, 1940
. Ptrepds pred5taV1ke saa-ajevsdcih musbimama Vatk!uf
dOS:t.avljem.e Reils-ululemi 15lannslke
u KralJevtiJrui Jrugosla'\Jllje u Sarajew.
5UMMAIRY

THE ARCHIVES OF THE GAZI HUSREVBEG LIBRARY
The Garni Hn..lsre'Vlbeg Libracy, becan.JlSe of 1ts oo.tlection of Eastern
m , represents an innpartalDJt saurce far the rus tary of sou th
Slaw naJtriKm'S dn.LritnJg tihe period of Ottamam 11Ule. Besroes the matilJU5-
the Liiblracy's rurchliws oonrt:a'i!n a very rioh collection of doru-
menltls.
The arahilves' materiad is catallogued iJil two .iJnvenltotry book'S, and
two papems aJre made far every dOOUimemrt. Ln article
the OOIIlJterut of the seoorud iovenrtx:xry bodk is presented.
The lx>ok c<:xilltafun.s 2770 dooumenrtJs. 73 .i!nfotmatirve dooumenms are
selected from iJt and theilf survey is presented al!phabetically.

133
--_,;;;;:=
.

Mr Enes
IMA LI NEARAPSKIH RIJECI U KUR'ANU*
I
v . . . tafsira gotovo .redbvdto sa<:We po-
duze. o st:rarum Ku!I"'ana, njihovoj etimolOikoj srod-
nos.ti sa 1 teolollnm tex minolokim iJilstrumentarijem s pod-
.tJradfiaija ms'tdka, te ratl!logu nji-
hova postoJam.Ja u Krt.l!r'anu. je da tefsilrslki aurt:ori1eti
bilH. onim. to 5e da!Ilas narzirva fenomemom
1 smartra!li su da je legiltirmno i
srtTam.e, n e a r a ;p s ik e rideOi u Icz te su
i posebna ikrur'aa1!Sikih ajeta u se da je
Kur'an olbjavljen u jasnom ara1pskom jeziku ( ij t..)r 01 ), tj.
da j e llrur'anslk:i 'tel'mrirnolo>ld irrussbrumenta11ij u g l a v tn o m rrurumljiv
Arapima drl doba njegova objarvtJ.'jirvanja. Ibn Haldn.m u Mugaddimi tvrd!i
da su iz ddba revelacije (objarve) KUJr'a!Ila km'an5ki jecik
po1lpUlnO !irz se da je slaWli autm
Muqaddirne zanemario ( ) u [(ajima se govori da
su Poslarni!kovi Drugmni trailill-i abjainjanje, biolo od samog njega
ili odi ne/kog l!"amog anJJtoriteta sebe, o
Kur'ana. Icz tog :ranog doba, u IJrome se forrnirax:> pflV{)bi tmi, pmimordli-
jafiiili tcrfsi.r, naem vrenneruu .. dbsta . pred'alja.
pi:tam.jima o Kn.ur'anu. tradliOl.Ja, 1
tiradiai1a Jevrej a Ta!lmt.rd :irtlci.), {S1tnop-
ailii i brojll:a
tradicija), Sabejaca, roroalStlreJaca 11 - te
go toga to je do ranih i-slarnSlk:ih VUJekova
ivo iz p0111ora i dubina vremema - bilo je 1.11JX>t'rijebljano kao 1
* ovu temu ne kanimo samo teoloki da ne bi
mogla na taj zahvatiti koliko-tolik:<? u SVOJ?J. CJehm. da
r dna strana s neoprav arum 1gnon
Km:'anu nel_kpostbOJl .ru kako islamske tako i filolo-
sanJem ve 1 og roJa s u ! .
gije, i ona se vie ne ova tema sta-
' a da je i to jednostran l Jedno-
noVI ta onJen 1 . y
obrazan pristup OVOJMslozdd<?J godine izdanja), str. 438.
t Ibn Haldun, uqa . tma, navesti i miljenje da
Haldun kae: !f.l5:i. ). a eti ukazuju da je K ur' .objav-
bi lisanin arabryym mubm
1
drugi t b' JVidi Jusuf t kole
ljem na jeziku koji je ta:ctkavb
1
1
$ au 'tf': se t976, str. 466. .
Kur'ana, Glasm << '
135
...,..._ ";.; (tlj. i konkret.iziranje, dedukoi.j.a 4 .tindlulkcijac)
veltilkog broja kn.l'r'aaJtSikih odlnosnJo :kao nerzaob'.HfVliDI organon u
Kur'ana.
Da je 'Vclilki broj pirtarnja o Ku'l"'anu posrt:aiV'ljen i s ol:xzJkom na
strane koje on sadrri, gc;wori fPiiSac
propedeuttriOk<Htef1s.iJ1Sikog djela Al-But7'hiin fi tUlum al-K_ur'(JJ11.,. Arz..Za:tka'l
.(umro 794 j 1391). U Kll.'DI"'cmu postoje .tJvtrt:J.i , oyaJ SIU
nera21wnljive ne s.tanOVJnicima vec 1
Daka:loo, moe b:iti da je ponelka koja je
cima Hwcl2arza raiZglOIVIiJjetna a dnuglim ATatpiana,
Az-Zankai staV!lja alkcemat na Krur'ana lroje .
poluoto!ku potlpiuino On pri'tam danos'l mltilJemJa SIVOJih
znamenitih prethodnidca ru tafs[ru koja problematiziii"ajru tetZJU o k'llii"'an-
skom je:zilou kao jezilkru p lemena :rutanje je, da 1i jezik
j edinog plemena, looje je hiqjadlu -i vi!e godllina polrloteirzam,
moe bi.ti djelotvoran medij boanstke .p<>JUke, odlnOSlllo dJa li se saop--
te poruke samo u tog plemena.
U pr vih est prema rnanlStventioi i
specijoa!liifs.ti s podmu6ja je:nilka Krtur'arna ('lour'a.mlSlci z.ingua sacra - sveti
jeziJk) podijelili su se u drva es1exko suprotsrta:vljena serlkla: rzago-

vO'lll1dtke ideje da u KUII"'arnu poSitoje Sltrarne { J ;. .:...\....l.( )
1_ njene protiVtndke. Ovj posrl1ednji S'U svoje teze na Kll.la'amlll
(kao, uostaJom, i OJni pn-i, u maiku maJksime Petera Weren-
fel!sa, bibllijtsikog tealoga: lecl.erma.nn sucht seine Dogmen in die.sem
heiligen Buche, Jederman.n findet zumal was er gesuchet dari-n)/ -
tvTde6i da 1e Kur'arn samo anda KJur'am. kada je u Sf\110111 origiiilatllll, u
arapskom jezilk,u, jer se u je9nom ajetiU (XLI, 44) tvlrdli dta
K'Llll'arn !U .st:Jramom je:ZJiJk.Ju ( ... GT; o _,1 J ) , {Pa sJ jed-
stveno tome u njemu, tvnde araboidmi rnrufessiri, ne moe ni bit i st.ra-
nih Nadalje, u Kiur'amJU ima dosta s imtagmi koje a.Wuidllira:ju na
.KiuT'am u aTaJp.Sticom jeZJi.kru ul L:), pa talkrvti i ajetri.
ne bi imali svoj raison d'etrre bi ru njemu bi,lo .stranih
, Prema Arz .. zaq1keiju, madha;b, a i m rtorirteti kao Albu
Muhammad ibn GaTir at-Ta!bruri, GaJdi Albu BaJkrr iihn at-Tayy1b
te d!rugi, tvr:Ie . da dtviJje krurr'amJSike km-ice ne postoji ta
[la Jezl
1
lru: Sa!fi1 trari oprosta svU.ma kojd .sru wrdtNi da u
mna stTanih ni dok je Aibu Ubaydllin aJllgTUme:n.rt raoio-
ITlahSitickl : >>Da ima neto osim ara1ps1kog jel:'ilka, net1ko bi
' ..&. -. ''l -'1 1
. . . - v '-' I.C .r' e.) _,..:..... "..5- l pi:. ,j" t) l) _,J
. .
2
O hactithu u ulozi deduk .. 'li . ..- -
nJec vidi djelo Mansura 'Ali Nasifacr!Zra.,. za neku kur'ansku
3 VicU: Az-Zar kai Al- . , - , Istambul, 1962.
i dalje, te 287 i dalje. ' Burhan ft ulum al-Qur'an, I, Kairo, 1975. str . 283
.
4
trai svoje dogme u
0
. . . . . .
sto )e. traz1o<l - ova maksima po
1
ulilJ }\nJIZI, 1 svatko i nalazi to
m.elJrtip stvari Ignazu Goldzihe s Je kao od odredinih i te-
Dte Rzchtungen der islamischen K u nJegovom dJelu tafsiru:
s Vidi: Az-Zarkai, Ibid., str. Leiden, 1920.
136
da su Arapi nesposobni da fi,
na JezJJ.Clltna koje oni Ille rnrzruanijru ... 6 m on ovalkav, jer je doao
-Otac rtefsi:ra kako za IJbn Abb
je da u KruT'a'lllU to. ' kae lgnatz Goldrzi.ber,7 .tvordio
rao grijehom da se ;J i nije smat-
sJLijedJio je Ihn u ovom
utemeljenu Illa ,tefksroualno id .. . l donOOJ. .podru2ru Tasprarvu
r evelaoi.ja sa!Clrlava a zaJ t':' KluT ama O stranim koie
.l . l Je J!Wl wst . J
I 1 su 'kasniji zmalci tefsira JnOS'ln , da SIU -strame

1
r se samo nJegovim tk
garanOllJ?:ZU da je mil1Jjemje vailijarno, .utvlr'diiiLi dla . ., ao
n:og potr.I]eik!la. ostaiJJOg i2Jdrva. I"llJ_:ca sm:a-
hllle: Jamo ove l OJe-
- sirska (brdo),
1.. - Ih -
J '-"' J - (pravda),
- - ,j>erzij1slka (knjiga),
..!.1:-JI Li.J...A U - ru biti hebrej!Sika
cjd.lima
l.;.a .koja se na moe
O:iana .!l -
11
Ika jem o roi 5e),
-
f!.; -
.
prevesti nilje-
'-"'.1 ... - hilflld!slka (fima Sl)ila, taft}, i1ld.9
. i . i _?abatej'sike, hebrejske i
poziva se l ' na mill!JenJe Az-Zarrnahsaaija da sru i
J - ?'
1
:i stJrane :rJ.jooi u Obja'Vli.lo
Ibn At-Iyya, 01 misdi da SO. Arrapi prJje u-ffi/leladje Klur
1
ana ootvarriva'lri
'lm111talkrt:e sa narochlma liz drugih parodri.ca illi palk sa
narodima kojri su goVl()lritli neki semfi.tJsJ}Qi. jezilk, to se prven&tveno
pos:redJstwom tJrgO!Viirrle. Atralpi Slll prirrnaJ.i snram.e
ih, a tokom Vlremena za1boravtlijal1i na njlihovo s'tlraJnQ
l,z dJub:ima weanena Klur
1
all1 je orirvio neke stTa111e a
drobar dio ntjtih bio je tijp!OtlriJjeblijen i u revedaoija:ma, te
se fUls'ljed roga u hermeneutici Kru,r'ana akrtrue1Ii27ilra!la
VlO'VIjerjru ne taiko draga) drisoijlYlil!lla koja se bavi nj!ihQv1irm
i kOIIl{ParraltiWllim nMhav-a po-
rijetktla. Zanimljivo je .praJti1i J.Qlasilke tefisira kaJko o Kur'ana
stranog pooijelklla i dtuha i ras:pra'V1ljajru pra-
ih klroz h11SroPijru, a'li i kroz rrelli,grij!Ske i lrultJtmne krugo-
ve, na tatj naoim precimlo ono to je data dobi'la . .IJ!PU"
u hebrej slkom
1
a izgUJbila u aiT'apstkom i ob-ratmo. }>lr a:tlti po-
jaJm, t ef1mill1
1
sin!talktSiOku ojelinu, temebjni j e tefs1ra klasiOnog
ra2Jdoibllija.
6 Ibid, str. 288. . R . h lb Ab1..::.
5
u O'O
1 I gnaz Goldziher u svome djelu _Dte tung en . . , o n o -
vori kao Vater des Tafsir - Ocu t ef stra. (V1d1 P 70.).
s Az.-Zarkai, Ibid., str. 288.
9 I bid., str. 288-289.
10 Ibid., str. 289.
137

. . uJkolilko bi se interes krur'arus k'ih eg-
PogrijeHo b1 se, i ilre p ro-
zegeta sveo na. v K tiO se p dk,ulGllti p olka.JZart.i m allo
piJti!Va[lj e S>tralilllh Knllr . .. a.... a .KJur ' ana ras!prarvlljajru kao o
kaJSI.Irij e, Illltlfesski . o sh, Majru u reli-
\'llasritoj, ICIJ'I ,r e) tJr a chlcije a ne u konfcstioii1aJlno m
gio per en ms (rtJJ. v1J eane re ' . J....D k
smislu. K:ur'anski ajeti kao to s u J>--",; u l l J !..A r.r: . . , ao
i ) 'l .. J ._;t J te ..!.ll. ; rY J-"..u J:i .u t. YI .!ll t. mj.ima
/
... k ngum-enrtaai]'lll da u Klllr' anu poSJtoje srtJrane Bog niJe
zgzJS u .. d .. k. ma Jerzi k
edln m narod11..1 (u O'VI() m smis lru 111i j e dnOJ zaJe tniOI OJa l!
j,memi t e!Jj) us kra tio reveladjlll na l0
1
m daJto m kcxn-
k.retnom je:zJilklu.u Tru je od Ilbn
Az-Zamka.i, As-Suyll.ut i i mnogi dlrugq l<!ulr ana.
oYe strane .. kao kao
supstrat religiC? perenms kOJI sc oc1 touJe 1 u kuran s koJ maklStmi.
11 Kada Az-Zamahari raspravlja o prevodivosti Kur'ana, . on. !
\idu polazite koje glasi da n.e ObJaVl)l;lJe a
nepoznatom jeziku, naprotiv, jezikom koji je lJ,uds k.i, ih
kazati Erich Roth acker: A ako (bogovi) . pos l.uze
nekim jezikom koji razumiju lj udi, oni mor a .se Jeztkom Je.d-
nog konkretnog, . n!il'oda kOJI taJ )eztk IZ-
borio u pnrodnim 1 IStOnJSkim 1 du_gom
moralnih i duhon1ih djela gem Ja kOJI su . r azJ aSnJa-
\'ali 1 os\'aj ali<r (E. Sa raJevo,
str. 207.). Az-Zamahari u Al-Kassafu upravo 1 polazi s ovakvog s t anov1sta,
naravno ukoliko izuzmemo Rothackerov a kcenat da t u nave-
denom citatu. skalpelu svoga racija kur'anski s tavak iz sure
Pjesnici (XXVI, 196.): .::-.:'J __ _ ...t .wt J tj. On je u knjigama
posJanika prijanjih, Az-Zamahari tvrdi da to dvoje:
a) da je Kur'?n spomenut u knjigama poslanika prij anjih,
b) da su Kur'ana u njima te da j e Abu H?nlfi to posluilo
argumentom da dozvoli recitiranje na perzijskom ... <<
Az-Zamahani dobro zna zato eli istaknuti da j e Kur'an
spomenut U knjigama poslanika prijanjih, tj. da se Kur'ana u
nj ima nalaze, da ima na umu t ezu da je Bog
gO\orio Jevrejima na hebrejskom im Toru<< , kao to j e govorio i na
aramejskom ili pak na arapskom Kur'an. Bog
uvijek daje jedinstven smisao svojoj poruci koji je is kaziv i izraziv na
svim jezicima za koje On da ih lingua sacr a. Bog se tu javlja,
implicitno kae preobraavatelj em poruka iz
jezika u drugi, jer samo se tako moe 5hvatiti sintagma iz poglavlj a
Grom fXIII, u koj,oj se. govori o >>Kur'anu kao mud rost i obj avlj enoj
na arapskom JeZiku ( '-=-' .r ) a koja Az-Zamah anij u prua
da . koji glasi: Kur'an j e mudrost na
Jeziku prevedena jezikom Arapau (u originalu:
Ako_ J.e. po naravi poruku nauka slao na
iz toga slijedi da je legitimno i Kur'an prevoditi
na <fFugt Jezik .. Je samo. u tome to se uloga od Boga
pomJera k 1 nJemu povJerava. Zamahari Kur'ana
opravdava n7ke post avke islama o poslaniku Muhamme-
du, . i kae: Revelacija je mogla bit i poslana kako
na JeZIC!-ffia tak? 1 .na. od . njih. nij e bilo potr eb e da
se ObJa_va na da je prevod moe nadoknaditi ...
(Navodi . c1trraru su prema AI-Kaaf, II, Kairo, 1972, pos l j edn i
naMvod
1
. Citiran Je prema tekstu A.L. Tibawija, l s The Qur 'an
us un Worldu, Lli, 1962. godine, p. 10). '
138
.!JI) 0-" J-;lJ J:i .U \.. .!ll J \.A, \..
obtjarva bila sentitska
}e poshjednjrub vebilk!ih
d . . ',)(jl,' paro tea l to Je traD.ov ..
rugrm porodicama tee n , . . . 'b e r ov'OlacTJe U
tipova dlilSkrumsa za koje su r n.cmje od!re-
je objCllVI}jena u Wvcin s VIJerovaJh da Je :evelacija koja
. . emhSJ\.e gntllpe 12 t . .
nJe .NVJe prevarziqarLi okJv1re ove teme. . . . , o Je pirt:a-
1 Arz ... zamkai i As-Sn.lyituHB t'V1rde rl'"' k . . .
nih l<lUJ , . . v .<a se st ra-
. . r JOS u predaja;ma iz PoSilanilkovog doba.
ne llnaJu ta J.,. (sUira Marar i.g) i za nje-
Zlll10 zmaCenJJe k<ms.tuDtiora'jfU druga mti1J.erl'Ja a
1
p
14
T , ,:) IJ\.1 OS1anl!Aa sa-
mog. lhn AlblbalS ne zna ),li , aLi mu se
ono kalda . je prisuiStvovao sn.lkobu dMojice bedluima oko nekog
bumarra _ I pra:a nJegovog korime:rrj a, pri je jedan od njuh hm:iio
da ga Je oblzkovao ( )aJ ) i da, prema tame, Illjemu pr.ilpada.1s Arap-
siko uho_ irz VIII v.ijelka je hebrejske
pataru 1 aJreilpskog tJriHrtera . TaJko je !Ibn Albbak<i OMU sas-
vim hebrejlSlrom i aJrapSkom, u sanislru
stvorrr.telJa koit Je ne'beJSinna i Zemljti dao i oMitk.16
. N i u Az-Zaii1kai1j a kao i u dJ jelu AlsSuyu'ti j a nala-
zrmo tragove popularne lingvistike da tJradhatjfll predaje iz
kojtih se traeJLUITlije da u Krurr'arnu ne postoje strane Kur'am je
u rurarpslk om j e!Ziilknl, jer j e ar arp.sOOi j r j enil j ti j etzJilk 11
( ..:..-WJIL:"JI \ to je de!Z"uk sa najiV'iJe

t..;.n , pa
su drugi natrodti preiU!Ze'hl iz njega moogo toga za to se, eto, sada
tvndri. da su s1Jrane u IlJjegovom Ovim se uz
atprioriama i nadonaltianna objasni/ti i
cxpraVldMi ool.rverrza;lmo poslarnsrtrvlo Muharrnmeda, a;s., prem<la
on nije za to dao porvoda. Poznato je j histwijiSlki
je Salman al-Farisi kao jed:am. od ashaba prevodio suru Fatihu na
penrij,slki j,e!ZJ]k.19 00110 j e da to ovaj PewFjanac ne bri da je
postJojaJlo u medllin'Skoj- zajedinioi VH
12 Tenja da se revelacijski i u drugim
rodicama je u sufijsktm djehma. Tako se etl-
moloki I b rahim i Brahma, Dul-Kifl i Kapilavasta (rodno mjesto -!3l!de),
itd. Vidi ire: Sejjid Husein Nasr, I slam and the Encounter of Relzgtons,
Living Sufism, London, 1980. _ .. _ . . .
13 u As-Suyutfyevom djelu 01_;11 iP y vi.A.i 'JI nalaztmo vise pogl_avlJa o
i stranim Kur'ana. Kada u ovoga. dJela g<r
v K - on redovito navodi miljenja da h su neka
lt aramejskog ili nekog drugog
14 Vidi: 'at-Tai Vl, str. 273. (Poslanik je rekao da 'J+- znaci
-
ts Ali Hasan al-Arid, Tarzh ilmit-tafs7r wa manahfi al-mufassirin, Ka-
iro, 1980., str. 23.
t6 Ibid., str. 23.
11 Az-Zar kai , str. 290.
ts Ibid., str. 290.
1
The Qur'an, . The Encycl<r
19 Rudi Pare t, J D. Trans atwn on
paedia of Islam, vol. V, Leiden,
198
1. p.
429
'
139
v

,

. e erzm1re. wlam se od
da se KlllT'an ne prevodri u stiram. J u .Irome I biJeli
\lio kao dubako fen-rn:n dla Je boja i je!iillca
r. Krur '3IIliU se gO'VOI11 -
i rum 1 ciilll \Ill . . Dei _ ,, va J . ,
. . b. Boi].'i :z.nalk (vestligta
1Jud.l9kih 1rtan , nufessiri
v .Ktur am.u mnogt 1 r
.. _, ). Otuda i strane riJeCI u .
-"' 1n.l klur'am.sike Ull1'ivereatJII1K)SJn.
Yaj.u u h. u nt0l\.1S .:.t.. . v u Klll-r'amru pOSIVetJio
. niTV'\IhJ.eunlll S tir aJniJU t . .
AI1t.h1llf Jeffery r"" r of The Qur'lliYL (irzJdanje
,-eliko djel<;> The. Fore:tgn y kome navodi da se na-
ta1no'2" inS'tlruta Je; _1 .) u. . da fi'ksirarti prib1ian mozaitk
islam'kih s tudiJa .. l' "'""'co!lrl;,..,.., i je utloga
v. k oja SJU se railJVil J aJ I s arr . ...
koga JeziC1 . . v i .i (rperziljiSlkli) taJko i u
bila .u PJe5lflltiS
1
h ru_.. j
1
tJcl. On govOIPi o srt:Jra-
mi:stiOJ (hmdn.J), reveaCIJU . .. '. .
e: :. v Klll!T'ana nnn':iktltim u OVtlffi
mm rnJeorma '
1. etiopsk"X>m ( ;: . J.. l l )
2. { ;: . .)WI 111 ),
3. tgJrOkom ( ; __ JJ _,..ll ;_;. Ul ) ,
4. hilndn.J r( .L f ;,;. lfl ),
5. sirs:korn ( ),
6. hebtrejl51kom (
),
7. nabatejs.kom ( .l.: h. fl
),
8. koptskom ( .<_ 6. i ll ) ,
\
9. turskom ( ),
10. {
) , i
11 . berberskom ( .r. _r.-ll ).20
Arthllir Jeffery ipak ne ke12uje ruita TI'O'VIO to SluytU!t'i nitje kaeao
u I tqa.nu, pa j e zbog toga nrumo naJkraroko se Ovom
i barem saeto navest i srht li dio njegovog na strane
u Tmi su u Itqanu u kojri,ma S!uyruti eikrS{PilioiJra svo-
je staYoYe o o\oj p roblernatitci: O poznavanju
Ku-r'ana - ; O tome to j e u Krur' an u, a to
niJe na jeziku (<:lijalektu) Hidaza - c}_J ; O tome
to je u Kur'anu, a to nije na araps kom je:ZJil<"JU<< - y _,JI c}_J
pogla,,lje za nas je, pri!rodmo, Stu}'IUJti u njelDIU
Hlo brzo pobraja imena mufessira koj i nogirraj-u s trano ma
i najmanjeg dijela voka!l:xu1laJTa. Suy.wtijeve Simpa1lije SIU
na strani onih koji postojanrje stran:ih u Klllr'aruu.
On tradira mnoge predaje kao lllp(r. dta u Kiutr'amtu p01s-1oje
iz s\-al<-og jezika<
21
( J( rJ' J ), da je u tame ddkaz >>d'a Kruu-'am
Arthur Jeffery, The Foreign Voca.bula.ry of The Qur'an, Baroda, 1938., p. 12.
21
Suyutn, Al-ltqiin {culum al-Qur'an, Kairo (bez godine izdaJnja), str . 178.

140
obulwata 2lll31lltia Pii1anjihi .
da 1;1 OStObemostti Klur'CiJDa
a koJe su rerv.elLiiraa1e na
1
ObJa'VIl]ene BOOi1je kJni!iJge
x. oc.JU\Ju naa-V\.I.Ii:l ko] una sru il:frcw'll' '
dbja!Wjeno na clJrugim . . . . o te u
sve dlijra[eikte Aa-apa, i u njemu
1
to da obuhlvata
dijaolelkata na Je
0

1
na drTUgllm Jerzrioima sem
, peiTliJ'SI Qm, etiqpslkoan ... 23
J .:.jJI v..lJI ..:J) l,:l Jl..; 0T;JI ._,..;L..:- .;r
..rfS' ;, _,l-l J 1..1" _,All J (J)I ,Y rA .r.- -.) J )l J , .:.L;J (::!: t.S_,;>I 0T;JI
n131Sita'V1lj a SluYIU'tli Bog .
1
. .
, . , mu se 5mfn ovao 1 spas1o
ga, poslarn je srv.im Ilaii'oddana24 ( r-L J .u. --1l1 1 :' J ) Stu .
ilid i
1

au-apskd vokabullaa-. Armpi sru npr. odJeou od svri.ile upcnmalli od Per-
zijanaca25 ( u-..,All 0'"

.,i.)-1 )_, pa su Vll\Ste za svi-
leme tllmnilne l!kao tQ je ruprr. svileni brokat - J,r.:..-1 ) AJrapi mogli
dobiti posu-edJSit'VOm srvojili 2marnem:irtih
Slti!Jedi zart:Urm dJU.ga amalliza ka!ko sru Alrarpi strane
, dodatno pqpri;ma;jru .Uli1lllftar koldkaci j-
skith ru araqJs'kom i sl. Koooa se u oje-
lin1 sagleda, SluytUitli 1J11alaQk.i sve strane K,w'ana
u tmi vmsrte (a to Artihn..Fr Jeffery od nJjega samo pretl!Zeti i urzglobioti
u pa'leografiska propil!irvarnja i sredozenmih jerzi!ka).
l. U Kn..llr'amJU postoje koje su u biti Sltrame i nije
ni na kojli pa ni j)OSlJ.'"edSitJvom ma kojih paleografiSkih emenda-
oija, im kofliljem u arrajp'Slkoan jerzilkru. Ta!kve su nrpr. svi-
leni brokat ( J,r.:...-1 ), (J ! : f.; ), raj ( ),u i nmoge
druge. T.onaJ1iltet ovih je nudi i ruje u s
1
ktladJu s .,rije-
one ne :ra2JVoj 'Prema araJPSiko.m konJenru 1 sl.
2. Druga Vii1Sta koje se mogu sru
semins!ke koje ilmajru tirdkon!scmantzm koriJen,
upotreba i funlkcijra u . di
1
S.kn.Br9U potJpnno . Je u diuhru _1
u dJru,gom Je21ilklu, Illpr ... hebreJ-
sirom sinslkom jer im Krur'an daje u aJra!p'Skom
.-11, b . ., nnmnata ToaJkvle nJOOl sru nu:xr- stvara-
j ezilkru e VtLI VJ ]OJ\. a Dl! J e '11ta l"'""'-
22 Ibid. , str. 178-179.
23 Ibid., str. 179.
24 Ibid., str. 179.
25 Ibid. str. 179. . k d Oi1r'1 )
26 je pra tita u-P _,....J (u bebrejs 'Om par. _esv -:'
ko a e u Kur'anu upotrebljena u raja. f:J?-gleska nJec p;zradrse,
frkcJska paradis, Paradies istog su konJena. ne)
.. v - da Ji od (
slau gdje j e rodno mjesto\ ove riJeai, . . "d
1 k .u1 w.u,>J>.uJ)t a to se moe transknbovati kao pam a
J l starorrans _og ---.''v .. v'-' . . tako u mnogim jezicima, po-
eza. Sigurno Je da Je ova koJa Je e rimili od svojih mono-
nikla u r evelaaij skim tt::kstoiliyn:?a, (Vidi .ire
susj eda JevreJa Je P
Jeffery, p. 223-224.). Al K ' The Encyclopaedia of Islam, V, Leiden,
v Alford T. Welch, - ur an,
1981., p. 419.
1-Jl
-
telj, oblikovatelj ( ), samoSttani ( .".. ),
( ), j ,tJd.28
3. \-'li'S'ta n Jt.Sill u pra'Vom StmriiSbu S1trarr1e. To sru Ulgllav-
nom arapske atE je njdhova Slpecifilka 'll tome to se u kn.JJr'arn-
skom d'i\Sik'11.1rsru !r31be u fu.urukcijJ Ri iiS tovjetmoj kaJkrvu paJralellrne
i imaju u svetTim hebtrejiS!kog, aramej!Sikog,
S'irsk-ug i d111ugih jeziika koji StU irmatl:i fiulnlkcijru bLi,kn.I fiulnflocij'i lingua
sacra. se radi o tehlniok.ian ti teololci.rm
pod urticajem d111ugih je:z:ilka. T.a!karv je sa .JJ ! ll (svjetlo,
svjetlost) kada je upotrijebljena u smtisltu >Anjrere, zatim (duh,
napose lf'.Wr (}.; - Sveti Duh), te ;.l( misli se na ls'usa).
29
se moe ustatn!()'\11ifti na temeljru mspoloi'Ve li terarure
30
da je stranih u Kur'anu oko tri stotine, da je samo rnamJjti di1o
pripadan Vllasrtittim irrne.nrima je\llrejoskim) , te d!a su siVli ter-
mini i ll!g1la'\mom imailri .i.zvjesnu fill'Il\kcij.u u met.aJpovrijestti i
povi j esti m oo ot eri !lJ lila.
r.r
Kada StU, palk, po s rid edi jezi di koje smo nraveli, a iz koJih po-
tifu stranog po11ijelkla u Krurr'a.TIIU, je iiStalkmuti da je
iz staJrog njihov geografiskri i SIUJS-
jed. Postoji, meruurtim, uz tJu forma'liDill pret:jpostaMkru, j.edma da-l elko
- Blriski iiStak i 'Vie6ina njegovrih u n a ma
najpozmart:ijem i na:jfb'liem d'ijel!u povtijes'ti i u dijelru svijeta najobi-
lj eenijeg bili su kolijevuca monoteizma koji je s Kur'amom
dobio sYoje za."Tno Nij elkati , ezu (osnih t ema
njego\'a dis
1
krurrsa) i s'\etih srpi,sa (scriptura sacra - ;",.,.,.w1 ......:5JI ) nas,ta-

lih ili r e,elirarnih u hebrejS'kom ili aramejskom, pr11o, ne p otovart i
tek_s tualnu e\idencijru Kur'ana ( . .. ........ "..._; c.Jl .J : ':ll l . 1 . _,1 )
zat1:U.

( ), monumenta lnih tefsirskih djela i
i.strrairvanja obav1ljenih na OJV<Ym
dlugo, ShJeditJ savremene arapske naci onali s te-U koji ara'-
-H9
ltqan, str. 179-181. i dalje, A.T. Welch, Ibid., p.

: Vidi A. T. Ibid. , p. 4 t 9--4
20
.
. Evropska lit t v
IZUZetno bogata i raznovrsna a o nJecima u Kur'anu je
pekta. Osim A. Jefferijevog Toh I vnJedna s as-
.. _I938): o stranim ":ocabulary of The Qur'an
zm Koran, Wien 1885) J H P.Isah su. R. Dvorak (Ober die
Der:vatzves. in the Koran, u . OfOVItz (lewzsh Proper Names and
192.).)! A. Stddiqi (St udien iiber die h College Annual, II Cincinnati
Arabrsch, Gottingen, 1919.) i dru . perszsc en Fremdworter im' klassische,;
3J Az Z k ". ' gL
- ar ovu Tradiciju (al-Burhan, I, str.
ul5:... .:.._hc.! J ,;;1--'1 c.Jl5:... e;JI - 244.) :
.Q-J ' .6'1))
-
32 Vidi s H N. . .:.. l 4i J '..IY. JI L _bc.i J
k asr The Qu
nowledge and action ' Id l ran - the Word of God t h
i dalje. ' ea s and Real i ties of Islam ' e source of
, London, 1979., p. 41.
142

b m'iL ien.J
1
A
J em evreJ e
'!1a/pe, isJ.arn . .,... . spomeruutte u __ ,
slk
na Qr-t' ' .x. nJUJr aoo
atrCllp om je:z:ilklu . . . liS JruujfVO aratpskru . ara:Jitl 'll
Va'ti bitlo Ullogu, itd-
VIjenu,
za,llnom ......... teoloke iS'lama o Mru.,h
'-"l Vl Jetre C' ' atmeUJu k
rejima nego u,t.: B.. je da Kn.vr'an UlllJwer-
Ia
m e/k """l"' JJl wantmOima T ... . "' V'U'l
1
wse o J ev-
. Vll!J owrrna pant,- . }e
00
.
a lQJjpitrato l dru 'h . . da se Is-
. Pl1ema tek.rs.tJua1Jnoj- .. Kru , JefZll,ka kao 'S'V'Oj'ih med"
bio i hebrejs'kli rana se ustam0\11i.ti. da je
. i sl. NaraiVII1Jo, O'VldJje . Via anllmejtski (Jsaova rev:
rel:irgidi)' a ne o o l!Stl_aanru .kJao religio perennis,
u koga su rruu daJLi ili o
ga. TIO Je, terna k . . ku
nJa. OJa J,2Jltazi IZ ok'V'l.,ra na'eg razmatJra-
J ezici o koji,ma se u liJterat'll!ri . . ..
st ranom .. Ktt1'ana b'l' k govo n , a IkOJI su u
k l 'l SIU atko f v ...... t". J
OJ geograftstkaj i hi,storijtskoj Ab _I_s s u blis-
A. Jeffery, fiiLolol.k.i etiopski 34 dJr . . kOJI Je, kalko 'iiVmdti
pcwezan s arcups!ki'm od svi,h ,.hJe . >i
a S! k. l I J ezt.IJ!\.a<c ) et' rvnc.Jci .
:ap I na arze se zajedno u .g)1111tnl. 'ka I"":r"' I
SJev.erno-tserrnti.tJs,ke g11U!pe. Calk . d . . . . -t'
1
naspram
Alr
1
mo errn Abesl!Il!IJe odaju OVTU
i mail o da Je lJIUldSot'Vo koj,e je gw.or.ilo jeaJilke Albesm'.ije
. . aCaJJne 1 penmanemrtme veze s A'l"abij,s.Icim -paLuotdlrom o
PrliJe a.s. fi'Iolozi naJlarze u sa..mom KJUr'aruu u sur J.KZ
( S.lcxn) kO:JtOJ se spcxrnimde dtn'Vazid,a na Hidatz (oijli je clwj bio
govore da su aibesintiJjiSfk.i robovi
hi.li u 1 snrr-e
Bilal pozmat je kao S!pona

1 Ovu i dJrugi fatkJtori U!S'lov'i'lti su pojaVili
u aa-apsrlrom jezilku i obratno. Perzijski)
JeZJIIk podario je veLilki broj arajps/kom jenilku 'tlr-
:reza, i kroz dominacij1u Hi barem utticaj
ImtpePioe, nap:ose u d'aba na istOOne dijellove Ara-
poLuotoka. Perzitj-amci su, DOOU!mnJjdiVo, bi'Ii kulltJu/rlno i cirviJ.i-.
zacids,ki sru/peniomiji u odlnosu na A'ra,pe koji SIU za njih NaHi kao
Smatra se dra je krulhttllf'11d urticaj na Arrupe wHa preko
kraJ]jev.ill1:e Hire, al1i i preko centara jrufue Arabi1e.
pewi1j1stkog porijeJklla u Kur'anu pogla:v.Dto .iiZ mllj1v1amdjeg i hilS-
tOtr.i,js-kli naJjafi!mnriJ.san.ideg j.erziJkla SaosamidJs!ke imper:ije, pahl:aJVijiSikog je-
:z:ilka. Simianimi za ovaj jezilk u Hteraltlumi (Siu)I!Utri, Zall'il<Cl!i i drrugi) su
luga farisiyya .illi [,uga agamiyya.
Kada Sluyn.IIti' illi Zarikruli govore o je?Jiku i njegovtim r.i-
u Kur'anu, ga imenuju luga rumiyya ili
Pod t im sdnrtagrrnarrna .redoVlito se m-isli na
33 Arapski naciona}-izam s
turske ili pak urdu strane. Islam Je, euva
arapski jezik kao lingua sacra, a ne sam arapski 3ez1k po SVOJOJ b1t1, pred-
nosti nad drugim jezicima i sl. Vidi ire S.H. Nasr, The Quran ... , p. 41.
i dalje.
34 A. Jeffery, Ibid., 12.
35 Ibid., p. 13.
143

k
- .J.: ---:.tr ,t--J'dm se u VU gOIVIOI"t)O u kolo-
OZ:ne, 1 .na jc:u.;JIA :Av 'ISGd1
ni jama na SrerlozemlijiU N!i u odlllOSOJ.o. vnr:m1Jl1 . ?l
cem:tzr.ima gdje je naoicmalm11 elemenat bio .
Mtuharnmerla, a.s., vizaJlltijiSki urticaj bio. Je Jalk Sl.Tl'JII l Pa-
lestriJnri. Za prerlriiSllamtSikog Imru al-Qar.sa gOVIOn . s:
da je posjetio v.irzJaa11fijw d1Vlar,
36
to o vezama 1
zanrttije. Naravrr10, veze SIU i posredstl\noon Alrapa :krscanla JodjJ
su e1i1kJ. je:zrilk upozma'Vad.i pod uticajem religilje, a pdklret
u VIII j IX i do svoj,ih prirrodm.dih korusedovemJdi do-
\-esti do p1odtnog SI.IJSII"etla grOlou i krulit:rt.ur:u s iiSlarmom.
Postoje ta pojedi ni' mtUJfessi.ri pod sim-
tam1om aJ-luga al-hindiyya - doslOVIIlo >>'hinldi jerzJilk ,
31
se veze
Imdrije i Arabije ne mogu zam.en1arilti. PoSJtoji i mtiljemje da
se :pod tom sirnrtaJgmom mi,sliilo u ramom araqJsd(om na jez;i,k jllll7me Ara-
bije,38 blido kalko bi.Io, u Klur'aruu se ne moe sa
fiksirntri mnogo icz tzv. al-luga al-hLndiyya. Kald je posrijed!i,
sirski jerzi,k, filololm ilstrraiV\allllj'a dajlll pourz;dam.e podaJtfke
da u Kur'arr11U posto}i dosta icz njega, postoje i teze da je
sama Km:an ieNedena i2: keryana (marlrme, u Bri-
ta.nlSikom mruzejru pod brojem 14, 432, se sinski manll.ltstlarilpt. itZ
esrog n. e. tU kome se spominjru keryana d-yom ba'awata
- za Dan zaJk:11Jinj arnja),
39
Hi pa!k da je s nJjom ru eti-
mologij1S1koj srodmos1i. Mufessitri se, 111anifVII10 , radije opredjeljuju za
qara'a te:zru. hli paJk za qarana tezJU o porijeklll.l Kur'an kojfll -do
samoga Kur'ana
40
ne nalarziano bi lo gd1e ZaJPi Sa.!I1U u anqxs1d m telk-
stov1irrna (na temeljru se dia nri1e pootoja'la ni u govo-
ru Sirstki jezitk je do danas ;preirv-io kao Ii.tuTgijslki jezi1k
zajednica u Silrjj.i, MesQpotanij i i Pen'llijd, a d obro
Je blO pozm.aJt: Arr-a!p'ima i.rz VII, v;m i VIH vij eka pa i kaJsnti,je. NcaJra'\1'-
DO: prema Jeffenijevrim tcilko je precirzmo U!Stam.orvirt:i do
koJe se- orv.im. jeznJoom u S.iJri,ji 1.2: doba POLsJ.arrilka.
PostOJe 1 . teze da je mOIIlah BCl!hitra goV{)I'io tirrn jez,iikom, a s njim
se. .. susr:o za. jednog ptlftovaJnja u Sirijru, j.z
deducirajru srvaJkalko na b1rzru
ruknl 1. gaLa o lakairjtama, koje je orva-j dlrao
Poslamri:klu. postoJanJa sii1Slkiirh u K'l.lfr'arrru tre!ba pa.-ven-
stverr:o u tJradicijri k'oj a je oblilkova,la taj jetOilk,
tradicije koj u di elle Il1lllls-
hmemn 1 lm-seam. raQll'lOJito J. e t n,....., .... k J .
. . !klJu . . . UUUU.avt;Vl, ao 1 u sacrnom semrunskam
. . tog Jezilk.a (.f.hlolozi su, naime, skJoni miljemtjll.l da : nsik
Jezik diJa:leka1 aJraJmejiSkog Je S:I I
Hebrejs ki jezJiJk
36
Ibid.; p. 17.
37
Ibid., p. 18.
(koga Suyrurt:i ncwirva luga ibram.iyya, ail!i
38
Ibid. p. 18
39 '..
. . T. Noldeke Geschichte des Qor .

hs dop.unama 190k9., p. 33. (svezak

40
A Je e wally]evo). ' ]e o eryana porijeklu
.T. Welch op czt p 400
4t vd ... . , . . ., . .
. l l Sire Rikard Simeon E 'kl
zzva, II , Zagreb, 1969., str. 394. , ncz opedijski na-
144

i lugat ul-Yahud)42 dma narjdluru . . ..
reStpOiiJJc:iemJtlnosrt: s ar s'k." . . geo.grafisdru 1 hJ.Stor.lJSlw ko-
Hi111t itja o Afralbli,jd Je:lltrom .. Uko1i1ko su teze Fi1ilpa
, ItJeJ\TICl Setn'1!ta,43 ta koresp()(Il'd!enrtmost nam
Od mtl!Sllimanstkih da su
J ew.eJrr pazmaJtJi u zaJ ed!n'ici u M"'d- d bin-
t:Jv: t v ... m1 1 a su
ru SJ _mJ. , n. _ u .tom Bamn:i Qamuqa:
Bamn:i. l Ba:nru Naq1r, koJa su bila Vllalsmlici zemlje i plamtaa
pa!llmlhl1lh }e da su ne taiko malli utticaj na
oko . Poo;O'}aJI.! su 1 rrmo.gi J 6\11reji trg.ovci u gradOVIima
za ko,Je da b1h J?Osehno \'IJeti kao d.ragulijari i
okllopa. J a thi'lb pa 1 c!Jl1Uigl grad-avi kao t:Jrim1 cenJtrri A-ra-
bije p.ri:je ilslama nisu jedmi Jevreja pa se moe sa si
WUtr.no6u g0V'OI'iti o k.oncentlraoijama stanO'Wli-
tva i na jugu Arabije, u Mes01potamiji i sl. Ovdje osta-VIljamo po sttra-
ni problem da li su J 6\llre ju AraJbi je biU gei'll\.lli[l!i i11i Alrapi
prozel,iti, atli nitje clfvotjlbeno da se u pojec:llmim drjetovima sjeverne
Arabije govoritll() hebrejStkog

se jawjaju i tada ka:d se imena jevrej.slk.ih plemena, bu-
da SlU Selbe naziiVala arCllplsJ.ktim - Bramiii na
primjer. i da SIU Jevreji Arabije birli v'lie upoz-
naJbi s rabitnJskom tradici'jom nego li s Torom, u aTaJPSk.i
jezJilk (ipa ta!ko i u Krulr'am) ula su prhje s!Vega imena Bo1Jijih pos1a-
nika, zartjm tennini teolokog i.nstmumentarrija i nazivtlja.
Joseph HODovit;z je u st:Jurchl1ji Jewish proper names and derivatives
in the Koran46 da VllruS'tJita u Ku.:'arruu _:rode
poPijelkl.o iz hebTejskog, I.brahfm, .Azru:_, Harun,
Kaniln, Ayyiilb, AO.-Ya!Sa', Uza'llr, _1rtJd'Y _Zarum!LJ'l'Vo btto usP:o-
recLilti simboHzam irnema Bib1ije i Krulr'ana (Adam kao bzce od zemlJe,
Gibril kao snage, onaj koji je od Boga osnaen).
43
NrubaJtej,s!Qi, koptJsJki i tlll1S!.k!i s SIU diobicaja pr-
venStt\'eno posredtswom tlrgovaalcih veza.
zao da TIJprr. A1-Ma5 udf 1\..1 . o IDlJOOJa J .
za a:rame stki mnog1 namp1s1 sacuvaJnl u a da
. . . J ' i SIU naJbatejlS'kim pi;gmeruma na

svjedoci
0
suStretima ova
drwt jefllika.49 . . p l ika bio
Kopt ski J. eziJk je pTije i za Wl'Jeme os aJn k
u Egt"T"'rlnt (.a on je to i damas). e
jeaJilk zatjedmice 'Y"-
42 Vidi ir e: Itgan, 178. i SaraJevo, l973. (poglavlje: Arabija,
43 Vidi: Filip Hiti, l stort/a Arapa,
kolijevka semitske
23
44 Jeffery, op. ctt., p.
45 I bid p. 23-26. . College Annual, U, Cincinnati, 1925.
46 u H ebrew Umon
(Vidi p . 182.). lb 'd 182 'h ena
47 Joseph Horovitz, t ., . jevrejskih vlashtl . r .
48 S1;1yl1ti u ?vi, Musa je izmef!ud vod:
spomenutih u K ur . Y J "da sirsko, tvrdi a
5
(Suyiitf navo9i da Je to Vidi Itqlfn II, str. 177.
koptskom . kazu mu, drv
49 Jeffery, op. ctt., P 27.
145
------
..,....,.,.troa je!Zilka. Ka!da Suyru!ttf
"eze S'Ll prvi urzrok SIUJSifeta ovog 1 o v 'h
nurli da Sa .. Al-Wa'Sitf. i dtrugi govore .o. P?ZaJrnt
pom'llil'e 1 a 1
kopltlSkog jerzitka, on pntom ne_
51
_ . J , p.....;l1'"\_
su to grilke (lugatur-Rum, luga yunamyya), da .Je u .
tu \u-emena b.io govcmni jezik Ostaje IJP.atk
je A.rra.pa i Kopta ona jaka, to se d'll
da je Poslanik oenio Mitriam (Maryam) koJa mru Je ro l a I suna.
Kad je po sam Jefifery
0
da sa od!redimo ta zma01 QIVa fl]OC, preCliZ-
nije na koj-i n3JI10d se mitSli. 0\na'j paleogr3Jf je S1k'lon milijenjru da
se o iZivjesmom jeziJou iz Zanzilbama,
51
aJrap-
skog Il!Pf Al-Mugam al-1-va.s'lt, pruajru ev1denoidru da
:ang gil minas-Siidiin ( 0b_,..JI ), >>pleme, naJro d iz Sulda-
na<,.s2 Ne treba ni spom..imljatri s kojima se f1ilolozi
da bi jasnije f.i1}(1sirnli tih
Je11ik Berbera SuJlliltf u nazi'Va ":-"_;JI jAl 0W ":-".}JI JAf
se smatra da .kru.r'anolog mi:shl ila jezilk Bwbera
, .r. ... - ' ;.;J ) , a ponegdje u lli tera1iuri s.us legendlamna ka.ZJi \Jlall1j.a
o hamitskom karakteru tog jezllk.a (to lingvitStika prili'Varta), o n'je-
goYoj dreYnoj povezanosti s a1ra.;ps.kirn {tbudruoi da su Ham i Sam
bili braca), te o >>ulaskiu berbenskog \'Oka bUll (lira u jezik
jo u predislamsko Yrijerne ih prije kiuJr'ans!kog peflioda.
5
J
Ukoli!ko se sve predaje o stranim Kur'ana ekspilicilrme
u Itqa1w, i .u tefsiTima ra.Zimotre, se da je
u mnogo njih Uipregnuta mata, popular,na li'Il!gvi!Slti:ka i 1egem.danni
sadraj. Ignaz. Gold ziher je to imao u vidu kad je rekao da >>\P'dklu-
a\'ati objasniti S\' e to to su izloili (tefs F'rski) autori teti kao heb-
rejski, si,rski, nabatejski, itd. . . . jeste besplodan zadata'k
da jez'ici kao i narodi s.u ih govorili !Pr1paJdaju tamnoj dtrev-
nost.J<< ... a i same predsta\,ljlalju neto misrteo:>iomo ezoterioko
1 nerazum\ ji'\'O. '
j: da bolj i Ku,r'ama kaka'V je,
po nasem .m'lSlJenJru, A Dtctwnary and glossary of The Koran (,pisac
1 ?h n P:ru::ce, . 1976.) .. skoro redmi to donose podartJke o po-
lZ\Jesmh nJecl te knjtge. Citaoca je !korisno u1putiti
1
na gramatiku arapskog jez.ika W. Wtrighta (A Grammar
of the Arabrc Language r 19
7
9 k v
. J...JVll on, .) OJa daJe obuas-
nJenJa (s hebreJ-sktm arameJ'sk
1
k. k' .. v
m, s11rs 'lm, etto:ps Jm, 1td. PlJecima
Hiti, op. cit., str. 96.
op. cit., p. 30 .
VJdi Al-Mu gam al-Wasit, I, Kai ro, 1960., s tr. 404 .
. r- J&- ;, J.. t JI : ft
' ' '-:-' .r- J' .ci J p. l_,:- .h>. J _p- 0b_,..JI If
Jeffery, op. cit. , p. 31.
. Ignaz Goldziher Linguist J
danz!lchen Mystik d zees aus der Ltteratur der muhamme-
XXVI, p. 766. ' er eutschen MorgenHindischen Gesellschaft,
146

i .silntabiCIJ.cim za mnoge arapslke Mnoga obJ-x...,Je-
nJa odlnose se irLm!VIno na 1klur'a'll1Skai V!Ok"'.l.... .tt.

41UUl'aT.
Ul
stranih ni Kur'ana moe se
....
"' n!1 dJe !l\. v hl na Vl Se
& e . JJSola.ma .. C?rij em.taJ'ilSti, napose njih<>Vli. nalj'fad'ikal-
kmugoVll, . . koJI ... P<>. S'V'allru OliJerru. IISlatm na ne taJko >l!UIS-
npr. R!ioha111d' Bell, Origin of I slam in
tts Envbronr:zent: Loructox:, 1926.) i1s1am predJsitarvlja'jru ka:o
pupol
1
J alk na :st b lu JUdal!2ima (rv1di tnpr. A. Geiger, Was hat Moha-
mmed aus dem Jud. enthume aufgenommen?, BOillil, 1833.) stra-
nog podjelklla u Kru!r'a!I11U koriiSite kao tekstruahn!u u aTgu-
menrtadjti :teze da i\Sllatm nije Vlj era po sebi i za sebe, da je on blijeda
simteza
jeJWejtsk:ih i bradlidja, te da ga kao tafk''log

t reba t d!< k<ao re\J'i,2Jitjltl prethodnih tra:dici1a
pwrit a111itmnJU. kojd miiSle, koja
.iwlurora llljega samog, svoje stn..rdije klruniu kon-
vertilranjem u njega (Ma1rtirn Lilfll!?JS, T'Oshihuklo liZlutsu, Titrus
it d.). Korwerutir amje u isliim, naTaiViilo, ni1je i gararr1cija da se posje--
duj e >>lkonaooo Zlnau:llje orve problerrnatilke.
l{palk, UlkoJ!ilko aJpSitrah!ujemo emocionalmi pnisLup
kim stlludijima, dugujemo im mnogo za ono to s.u. _sa _stanovt:.ta. _Pa-
leograf.ije, uporedne lingvistike, komparativne reltgl)e t sl . . ucmtlt u
rasvjetljavanjru teolokog nazivlja ,u \Se
t aVi rnjrihova mogu .drugactJe tumaottz J?d 1ta.cznavkako to
sama
1
radikalna fs truja 1orijentaMsta Problem Je dakl e 1!er-
.sadran 1je ' Ll crezultata do ko]th -se
dolo. v
O
.. ..:a 'e
0
konoi
21
n.o l'V'mnldl}otJi Jefferyjeva paleograFska
.vuJe e 111 ,- . d v a
. , , ". JJf i itom da !<tur a1n ruJe n srzm . . .
.
jezi.lklu SIVoga naJroda . J u J svo'im djelima
poPUlke .poHteis sadrzune. (Mtrcea . Eh ade t . J proces je
. . oliteWma ne eoolltlIra u mono eiZam, .
. da se 'P. . . b' tdlstt!Vo je >>evollulltralo u
uvrljetk bio ltz .. JIU
itO 'I<Jur'arri U SVIIDTI S'VOJliiil
plici1tino q>Otl\
1
rd uje). . . Razi u Mafiitih al-
Jf l prema

mnogi su rani
-Gay buss kao i Albu u '!frS!kr itlli om, da JOJ
marrllslki autorjrtevi s.I. k om Oni prittom nude tri
je ponitjeJkuo sitrslko 111 hebrefJIS o.
mi tjenja: . . . --.. ili Ji. .r ).
.A .,. ruf nema dertVaClje ( l) "' J:!'
a) 'Ua njec ima deriYaciju,
. Kn.t:fe pak da ova
b ) tgmmalb an _ '
izvedena je :-yy f , ct l tom bilo kojeg izdanja
ss V' di Razi Mafiitihal-Gaybf, . l, sMtra.w8a4r. lZamaharija i druge.).
' . 'k i ta s1ra l
Ibn Ka.thirovog I, str. 5.
56 Vidi Abu Hayyan,
147
-
e) Basre je ova irzNe:-
dena, ali asporcllvajru krufcmske terze l' govore o
derivacij.i: ....!Jr der.ivirana je .ia: :SUf , gdje se
uzima kao g.JagoliSilm od , to biti. velik, iH pa/k
biti skriven.
Lz ovi1h potx:mjih da je
JI
Prohlem se daLje ja!Vilja u tome da se fillosira tiriLiter irz koga Je t.a
izYedena. se mufesski opredljelj uju za (oboa!Vatl)
{biti /arred nclc.im/ llbwnjM}, J! se ndkom za za-
titru), Hi za (hirti jrpred nakim/ zJbua:ljem).
ilal1 se prevodi boanstvo (engl. deity,
njem. Gottheit, ftranc. divinite, itd.), se Allah prevodi ni-
Bog da odgovara imenima za u
Gott, engleskom God, firanOUJSkom Dieu, irtd.). Mnogi je
smamrruju i Konkturt, itld., da
ave ,positTi.Ju lYol'ji efekalt pretV10da i its-
Jamski duh), a i mmessi-ri s.u podijeljena miljenja da li se ta ri-
ili !11e.
U serni tskom bi la je
u boans.tvo. U hebrejtstkorn se ona pie ovaO:<o , aJra-
mejiS!kom , sifl1Sikom , Y1 i .u {} l .
.
'j 1 j e pozmata A!rapima i p-nije Muhammeda, 1l.JS.
Zamahcvri je u'\jeren da s.u Alrapi osim Muharnmeda, a.s., [la svom
jeziOOu ( ' : ) Tffi-elaoije primali i od Hruda, $lu la)"ba, Sa!li,ha i

pa Sll.l odamle i rnog.Ji po2II11a'\naltli tJU u imena
za. te sa hebrrejsfki,m, a;:ramej-
sklm, sws.1om i sl. za to dolazi ne.stU!ITlJnjivo irz jeldin-
snene tradicije, iz religio perennis. imena za Nunobi'\'a
v dospijevaju u pJ1\rorn redu iz za koje,
teoloski gledano, KJUJI''an dJa S'U Boijri zmak .
. .i da] e s.u vel'illci
ocLnOiSa prooislams.lkih Alrapa prema ovoj
Ara:pa . su Imah politeiSitiokru poVlijest (Milfcea Eliade ih
nanxh. kao svoje teze o Deus otiosus-u) i ime :IJf sru to-
kom nJe dali od SYOj
1
ih bocvnSitarva, a prema miSLjenjiU Al-
T. to StU daH 'Vlrhovnoon boamSJtVJU.ss U Krur'a'11Ju
JC ooo Tia!Jd.Omlll1antm'lje a neStll!mn.. v
t't . , . . ' _ JWO Je naJJVnse spominrjano wcus-
Irmee apcNnernzm v Jortob. u da ga je i revelaoija prilwatirla
..... rvaJuceg 1ca u a k k
0
b ed raps om Jezii 11..1 . Bilo bi ncunw-
da je. bilo koji poslanilk
JU<:I svoJe S.U!I1ar<><:ilnJake Vl jeri Bog v.. .
miju i koje u S\ . . y v u . a Cije trne om ne razru-
i ajet: . . 'l JeziokoJ bastnn rusu poS'jedovalri, ltJo
____ . _ "-.>-J u : )l l J_,_...,; v-- l . l ) L. J
III, str. 128
Iz analize A.T. Weicha Allah
emergence of the Qur'anic
0
and supernatural beings: tlze
Academy of Religion, XLVII/4
1984
) f of the; American
' uo va se da Je trne Allah u
148
.....

.......

fl)
q

... . O'Q
ll

-

S '"1

6).
........

s
-
!:

e
e.. r
. (.. .t " r G, . (:'1 [ . 1' l .. -
, .- - 'l_ f L: 'l \: .. . \ .:- 't "- t , . :l t. . . . . 2 y. (: .e .r [. 'L
.... .,. A . e;-; r , - "
"\- " -
';t. . . ... - \
(.. t . r -

... 1;;, . \- - {'" - \... .
1: 1 \ t f '\.. '\-' u- 1 - \. r- '\ ... . \
'L l .( e_
L Ir
" _ r. .,... '\:'t r n r . 1 ' Y 1 \ .r. I
t \ f:: f [. . rr..
..... (" . 't \.; ..... (.. ,. l E: .
... C "'-, .' .' : .'= \ -
'i. ' e\ e e,. 'i. \. . l. f:h- f r . 'f 1 L. -
(" . l 'l "- . 't . (:'1 (. .
f e \ t- e.. -- r " 1-
,.,.. C... ( f.: .C: t C. e , r '- G._ t. e '-
" ' r e:;. \;\ :r . - - .
- "
l. . ... ,. r
. .l ... . t. ., "-. e.. . ... 1' . ' .,.., . -
. ,... ( . t: - (.. (.. -
''i .. . . e: . ( :r .
\ . t 'i Q' : ' J-.., ,. . r.. r ,.
T Y,. .._ t_ { ,_ (.. \, r . 1' !- ....- lC
't l f -"' l., 1... ,. r- . \. ( ..... [ - -
:t t ("..,'t \. Ir r lo t t r- l e t. ...... , .. f . . l . -- " r
..... ( e_. 'i.. t : (".. , f
e 'f ,\. t . L
- . ' . e-. t:.
... r. . 't -
l (.. 1 t . . .. \ --
'l e. '-" r:. f . . ... "'t'7 e l .r- - ... \.
E- t: t 'L \_ (. .... r. t. r r l .,. :r . ':..:,
r 1 - t . -- . - n . .
t \. '- " ( ..... r e; '1 r. e
... 1:. t: . - 'l. ( [' (.'1 o.;- --- -:- .. ' .L. 1'-. - l
{ r e. '1:" \ \ '( \ [' . [ '-- 'i . '- ... .:;- --
tr< ..;:. . .1- . v- r.. . -.. ... <t. ..:- .e
't \., \. '- '- e '-'
' .
. (. e.- "
t ,l l. \. e-; (.. . e... f' 'f ' l \.'
l ' t 1- 't e, 't f 't ':a. t: .[ ( ' t &. { \' :'(- tf } .f }: 'L l,..
"\ l;, (. . t- 1 l ( ' \ ' \..o \.. " ' t t
-
kao to w ove pozom01.91 napose
na vlastita imema m koje Stuyutti tvlrldi da StU aJrabirzrirma -
... .:..WS' ): f.,r. J.4 YY-1 J:fl 0-"T
.)X.. if-t... J
J.,.,. .. J-..l.t ....,.. l t} .r.
o
o
o
r._rJ Y- ._ .... Y.
nesumnj:i\-"0 su zajed!niake semirtlstkoj porodici. BuldJU6i da
neka imajlll lronotaai1ill napose iU hebrejiSikom, arapskom,
aramejskom i sL, pojedini narodri SIU im V!rStama elklstra-
polacija ili inten polacija davali koja prvotno nisu pos1oja.Ja.
Iz jedin&tYenog arhetipa, iiZ religio perennis kojru mufe-
ssitni smatrajru da je u si\I'O'jim gla\m:im prilil.ciJpirrna sad!rama u K.rt.ur'amru)
s\i semitskog oblika monoteizma onpili S!U kroz ekstira-
polaaije ili intenpolaaije religijsktu p<m..ttlou.
Ju !Ilije Bog naspram jevtrejskog . Arllah je, .pre-
ma islam-slroj konceJXijd Boga, jedan jedini Bog koji je dopurtao
da Ga iz s1-alkog jezika nazO\il.l onim imenom koje se odnosi na
To je Bog i istoka i zapada, Bog pcmad jezilka,
Bog i na nebesima i na Zemljti (Kru.r'3!11).
o o

o
Strm1.e u Kur'lirzu predstavljaju argrument o
lamu kao uniYerzalnoj rebigiji koja je batinila iZ\l'Oima
o o
ucenJa prema islamskoj doktrini , od Boi0ih gl aSilli'ka
tokoi? mufessiri go\'ore o stranim Kur'ana,
:aJ?_aza i s_impatije - za njih su svi jezici na
glasmk boanski jezici, i hebre}9ki i ara-
1_ d:rug_1, koJe zbog \'lfemen:skih pros traJnstava ne miQemo
pobhze je samo jezik pored cLnugih svetih je-
a ne rzruu: .. s-vetih jezika. To to je an-3!pski jezik
med.J poslJednJe ObJaYe razlog je, prema Zamaha'fli jlll, i's-
noj fazi revelacije Kur'ana bilo t bl"
(rabb), tvoj gospodar a Javane. Prefenrani su termini
(Rahman). Tek kasniJe d
1
. d fpotom --:-. prema Welchu -
Allah.
0
azi o rekventmJe upotrebe imena
Welchu je nema sumnja t
1
d
Kur'anu (to je' glavna reok ' s
0
?. toga_ da pokae razvoj ideja u
,,uplitanj e<' u raspgred kada dokazuju Poslanj-
nJm napredovanjem<' samo a PoJ
1
. . oga om_ dovode u vezu s duhov-
PJdno >;hronolosykJ. gb d s __ amka. Kur'an se ne moe us-
. u uc1 da n e sl d k 1
(uvod, razrada vrhunac k . IJe 1_ as1cn.1 obrazac pripo-
ga krc:tt)k n\
SVOJ di skurs i te ko
sebi postavila. n
1
e OJa Je evropska teorija knjiev
u Allah nije u tome koliko
ozJv ]avanJu poruke religio perem'lis
0
u Kur'anu
150
d
to to je balj j etLiJk u br . .
pe.nma:nenmifm .Ksu mnogih drugih J. efllilka pa .
T ama svti n ciri ce se
Strmi votkaibllll"'r v. __ , - aro s nd:im llp02lllatri.s9
"' ana pok
na lrlJ\IlOima kolilko je islam naslonjen
'?rtcrlnosti jedne Ja su "mu .Prethodila. Tu je i
se .u walkoJ ona. tl tenrz.i1e da
se on ap!SOTbira 'J sz zmt, sad"...; '. d
1 a
KiuT'an e samo s,.....a L-. ..
pritk1az . . y NU. J t ga A If atp Iti
ati mus. .. ga ele
PrJJpada u cjelimi J Je. st:annh <nJeci u njemu;,
fllJeguye . i s tirani pa Je argumenata
nog aa- (dloo tn stTa-
en
er o Je, ovru tem tilw l
bez Va'HaJDih dib. . e abolliratJi jedmoS>tramo i
k <"Ll v e- O aCIIV'altJI aJrgum ft b 1
OJI da ima neara1pskvh .,. ,.. T . .. oo .e 1 o mufessi!fa
ih tnema. Ddkel2 da je ta!ko ornh. koJn mrJISLe SUJpDotno, da
ma iJSI1aJlnstkd'h znamtsrtJVenkla
1
u obummm studija-
lj eruja sa kojrima . se oni ne gotovo redovito CI tamo i mi-
SUMMARY
ARE THERE NON-ARABIC WORDS IN THE HOLY KUR'AN?
I.e this papeT (mo:e an essay than a scientific study) we try
to poi'l1
1
t Olllft the essen t1al pa-oblems evident in the fiielJd of Islamic
and Ori en t3!l exegestils amd hermeneutics of non-Alrabic words in the
Km'am. We try to cite the CtJrgrtllments of Abu Ubayde, Muhammad
ibn GaTir at-Tarbari and others who assert 'thCllt there non-
-Alrabic w011ds in the Kllllr'an. However, we hal\re given mme space
to those who UJphold the opinion (H:xn .A!bbars, as..Sayuti, az-Za11kai
and o thers) thCtJt there ex,ll5t non...Airabic words in the Kur'arn. 11 is
natltltral that we have de.veloped their opiruions in more detail. The
olassical exegesis amd henmeneutics of the Kur'arn maintain the
predominarn artl1liltllllde thatt there arre non-Atra!bic wo11ds .ia1 the .l<lu!r'an
and . 'that fieltd lj}a-stphemous to study. The K.u,r'an itself
saY'S that :notJhing wats said 1to Muharrllll1atd that had111't been said
to the prQPhets betore him; tlhat is, that tthe ba
1
sic
massages came atnd were proclaimed in Hebrew, Aramaic and
Olt:her lamg.uages whioh God decided to maJke sac.red langn1ages.
59 Zamaharijeva teza o (uk,oliko bismo do sri
oprostili stvari) glasi: Kur'an se ne preyestJ, an s.e. Pr o-
d i t i. Znameniti Perzijanac ovim eh ukazati na iroke. Kur.
i na neiscrpnost kur'anskoga diskursa. Zato svako vnJeme mora p1sat1
komentare i prevode Kur'ana.
151
-

In tthe Kw.r'3!Il some words firom the previous proolamations
\Vare reviiiVed. TihilS i<S a greaJt proof af how muoh the .Ktur'aJO relied
an the cxtigina:l moaJ.othei&tic tlradrittions, the eternaJ. {lreHgio
perermi<S). On the ba.lS'is of lirterartJure irt i'S poStSiible 1X> ascertadn
that in the Kn..rr'an th ere exiiSt Bvh!iopic, Pe11sJan, Gredk, Hdmldtu,
Syriac, Hebrew, Nalbataean, Cqpric, Benber and Negro
words. Of OOUli"se, numerous theses mi\JlSit be eXJPlored and exarrndned
to a11.roid error. RepresenrtiJng Oriootall opiJni'OOlJS, we used woi1kls
of A. Jeffery, Rn.Itdri Pa1ret, J .D. PeaJrson, A.T. Weloh, T. Noldeike,
Joseph Horovilt:Z anrd mamy othei'\S. We alw poiJn1t to the h1Cllrn1 di()Ile
whem. some wPitens rtJllied, by meanJs af rforeilgn VIOCalbUilary in the KiuJr'an,
to maJke 6f Muhammad a great ganitus who With ten ha!Illds sei!Zed
from ailil trractirti()(IliS ro oompirle the KuT'an. Irt seems thatt we got
the ba-sic stimllllli for iliis es-say by readlin!g the srtJuldies O!f S.H. NaJSJT
and Hrithjof Schu.oln. They, by means of theitr assffi1Vions that I s lam
inherited the main flows of religio-pereniJi,s, heliped nruch to better
understand 1thi-s prob:lem.
152
.

Dr Ismet
DVIJE VERZIJE HRONIKE O MEKAM-i IBRAHIMU
Por.ed iz oblrusm.i teo1ogi.je, fi,looofiJje, tesaV'V11..1!fa,
1 IIlaa 'batina !Ila ori-
1 lbtroj djela fu: his1oPije, tputcxpisa,
hronrilke ll d1rUJgJ1h discitPdma je se dj ela nekolicine
Kode Muerniha, Ba-
1 Mn.welka.ta lloo!Jl oo pozma!ti kao i rt e ITle-
kih rpisa:a kQ!jd StU: IP.Ored mJaMl'l.ih dje!la, tiJza sebe ostarvri'li .i manje
!fa'Cl.ove djela iz ove grupe
ISpada i hronilka AMd ede Bo.njaka Mekam-i Iibrahimru
pod Tamldmu l-Maqam tt Masgidi l-haram (Postavtl1anje
Meikama u Mesoodu), admoSIIlo >>FadLu l-Maqam. wa l-Masgidi
l-haram. (V1djedmosti 'Me!kama i koliko nam je po-
rznalto, oo salda 111Clljlkom[pletmije i dJjel10 o ovom objekrou.
da je do meillo da je osrtaJla slkoro ne-
rp.orzmart:a ru irrem QpU!Sru ovog pi!Sca srno da je u ovom radn.l
u cntama rpreldlstavim.o.
Kao ito je lp'CY.llilato nalp'irsao je broj ddela
iz tkrultunme hirstoDi,je, teologiue, f.ilono.tiilje ri ikoja SIU,
.uglaMil\Q!ITl, sruJfi.jiSlki. ill1ltoni'l"ai11a, a fonmri:rao se dijelom na
kll j aralpiSikoj , hils:t ori'j!S\k o j i rsrufi
1
j
1
Siko4Tilozofstk o j li t era tn. tP i. o s?-
lbirto n1a dlje!Iru Suljrulti'ja ri Ilbn A1raibija, dNa prethodtmlka IZ
oblalsti Ikojim se 0111 bavio.
1
U rtom smis,Ju sva njegova djela uklj.uou-
i boonilku o Melkam-4 Ilbrahirrnu, napi,sana 'Sltl u sa, za
cnjega rnaJnstvenim a dJelo u!ldajpa
se, kao to i\liiidjeti, u oilJU .IIDtera1ruJnu koJa.vostaJe na 'trragu
hodlnilka i sldjedi aJra!p!Silru shemu n.a
je rzalS!IlOValfla >>'S!Vje11s\ka hrOII)Iilk:a je, tO se to
uglarw1om SVIJeta prema z1dm
IP'redatj i <la bi 1to, rpotom, bi.Jo Ikao ruvod u opisn'anJe
d u ovoJ rvrnsti hn-oniike .navode se, uglavnom, sve
UJUga aiJa a t l.!JJ\.U) 'h v '!d d samoa au
verrzrltje 0 OO 'n]egc>VJ OCffi/11 aca 'O . o -
l O Ali-Dedeu u islamskoj knjievlzosti,
. Safvet beg Basagtc,. t;_s J Knjievni rad bosansko-!z_ercegf?.':,ac-
str.
2
g_
29
,
46
47; H. SabanoVIC?, Ktt}tzev-
kth musltmana, Sa:r:aJevo, j z' . jezicima Svjetlost, SaraJevo, 19?3,
nost Muslimana BtH na Ali-Dede BottJa-
str. 97- 101 ; Ismet t f kul t Sarajevo, 1987.
ka (doktorska . d.isertactJa), SNL, Zagreb, 1980, str. 53.
2 Usp. M
1
n ana Gross, zs '
153
-

tara sa u dlaroiralilj'u, BJli bez i..s1ticanJja biJo kak'VIO'g
1
S tava
autora. Pri ttom, kao to je za 11terat:fulrlu u S'redJnj em
.ne .iiS!Piruju se same dbavijesti nego se autori poozdavaJjiU.
,ljerodOSttojnosrt laa1ca ilnfoornatcxra o kOilltiJilruitetlu _Ditlrmo -c;>'V1lSJ
stil..JipanJ niSNm1tosti njihove

Taiko su nasrtala enc1kJo-
ped.ri.jska hi storijsko-geogra:ffilka dljela, opseme ;z;binke biografi1a.
IIlmih s oridentalno .. islamskog
i iyota, te brojne ldkBJlme histo11ije, odJnosno, hronike gm-
dm-a ili pojedinih OV'im hncmitkama po-
sehno se hlronilke veJ,itldlh gradova: Bagdada, Damaska, Kadra,
Melke j ltJd., ote
1
51\fetrih mueslta Me!ke J. Kiudtsa (Jenusallima) 'koja su britla
!Predme t i i
1
SitralivaJnJja broj1J11ih
Poti ea j za pisanje hronike o Meki, odnosn o Kabi kao kiiibli i
sreditu islamskog svijeta bio je u obaveni ovog mjesta,
okret anja u rprema nj emu i vrenju :nitualni,h oba-
veza tu za vrijeme ili posjete ('umra). naj -
poznatije hronike o ovom gradu i Kabi ubrajaju se djela: Abu 1-Walid
al-Arrraqija (rumro 219 / 834.), Ab u Albdi.ltlah Muham,med b. I shaq
al-Faklihij a (umro Muhammad b . Ahmad
(um.ro 832/ 1429), Hafiiz Na:gmuddin Omera b . Fahda !(umro 885/1480.)
i Qult'blliddi!Tl al-1Hanafija.
4
rpored htranilka ovih p"itS aca o Meki,
u .kraje\ima itslamrs,kog o Kabi s u pisani i .pnsebll1'i
priru6nici sa Uiputama za obav1ljaruje hada, a rpozna ti su i brojni
putopisi sa koj1im su i putopis i neki'h naih
ljudi.
5
U tom kontekstu treba spomenuti i Ali-tDedeov.u hroniku o
Mekam-i I brahimu koja, iako je u metodolokom postupku i
obrade ?redmeta na gore navedene literature, razli.kuje
od ov.ih dJela po tome to Je jednom od objekata iz
ansambla Harema Kabe, te po tome to j e izraZli-to su fi jski obo-
Kao takva ona obuhvata po datke do kojih je autor doao od
stvaranja swjeta, pa do ikraja esnaestog uz niz za-
rumlJ1V_Ih o mjestu i ulozi ovog objekta IJ1a putu postizanja
spoznaJe l vrline, o dnosno, dostizanj a stupnja muri<ia u halvetijskom
redu .
. Ovo djelo Ali-Dede napisao je 1001/ 1592-93. g. u Meki
po' rrada II1a rekO'll.SrtrukcllJ 1 Mekam-i N a irme,
Je za odmoSIIlo, organiilatora
og ata I owvara Itbrahri,ma u iiSto Vlritjeme car Stkom

(bi l-amri l-hum .. aytm .. 1)

6
.to j e bila ieJuze tna i izraz
PO\ Jeren Ja, uporedo sa radom na resstauraoi1j:i ol:Yjekta ,j .nadzoru nad
3
Ibid. str. 53.
Chronikel1 der Stadt Mekka, ed . Wustenfeld, bd. I-IV, Leipzig,
5 ovim putopisima poz t' . . .
kao to Hadi Jusuf Livnjak
0
{us su S butop1:5! na had naih pisaca
Sv1r.ac (Usp. Ibid. str.
589
). aK anoVIc, n ... d: str . 252-259),
. . . Haz1m navodi B . rpo, Muhhs1 1 dr.
SIJa b1la povjerena na ri edl a vpretpostavku da ffiU je ta mi-
i o_g Dervis-pase koji j e tada bio
sagrc, Bosnjaci . .. , str. 38 H na dvoru. Usp. S. Ba-
, VI , nJzzevnost . . . st r. 97.
154
on se kao rpisac IPI"ihvartio i posla na ade
1 tprSatRJU (thrcmilke) o ovom objekltu. gr
sada su dva primjerka ovog traktata koji,
djela, pa tako pored
o PX::Im .1 kaztvanJa o posljednjim na-
[HSamog d'V'lJe.

Imamo j o5 jedno djelo ovog a.utora
no u s razlikom to je ovdje, kao to vidjeti,
u ve.rztJl lZmJen]ena i formalna struktura i naslov djela to
ukawtl
1
Je na lllJwzetmu :revmosrt p isca Ikoji se s;vojim odjeHma imova vra-
da bi ih ldapunio, odtnosn o 'Pfi"Oirio i dQtjerao. Pfl'IVa, rvjerovatrno
s tarija verzija ovog traktata se u biblioteci Suleymaniya kth. u
I.sta.nfl:xuJbu IPO'd naJSlOV'OIID: Tamkmu 1-Maqam N Masgidi
da]jem rteiJ:c!stJu : Tamktnu 1-Maqlhm) i nedostaju joj di\113. za.dnja .lista
epa ne raJS(peYlaermo .podadma o l})'rij epi'S'U. da je to,
lllSbvaJr,i, bio 'te!klsrt prvohltinog i1Nijetaja 'SU.btanu na.kon zaW1enoih ra-
dQlVa ma objelkta! dJruga, upimnruja varzija dje-
la je pod na-slovom: Farj.lu l-Maqam wa l-Masgidi l-J:z.animcc (u dal-jem
teklsru: Facj.lu l-Maqam) koja se nalazi u NacianaJJnoj biblioteci
ta ru Kaioru
9
1pred1stav.lj a, .kao to iV'tdljeti, doSita opir.nriju i poupu-
tfilij i tJralkit:aJt, a 11t.llkopils je naJstao orela.tivno kasmo, taOn.ije,
prije oko sto pedesett godllina Gpr iJjepis irz 1261/1845. g.) to
ruka1ruje da 1u araps1kom &VijetJu rvjerovatmo postoj,i jo nclki pPimje-
fralk .sa kojeg je prrepisaa1 o1Va1 rukqpis.
U'V'iJdom u navedene rn..tlkopise lronstatirali smo niz razlika kako
u fonmalnoj Sltr.ulkft.uri taiko i u utkUJPI1om s druge
s-tnme .posto j i i niz elemenata yred&tayiJaJU, na-
em miljerujru, dovoljan rarzJlog da .se govOTI o djeilru, pa cemo
to i u rna:em telklSitu.
Po ISitrruJkltulii ovaj traJktat je njegovim .. djeJI.ima
to, ipOired osta1og, i .laJktu
J
. e dosta dob ri,m i arapslnm Jeiilkom uz kw1temJe.
x, rmn11<:111 Stoga se ram Je nasta-
logirie u nJegovom ::>Itrem . . . .
J , k " bposta'\1ka za r82JUmt1evan1e 1
la djela pis ca maomeou ao nuzna ,pre . . .
ovoa tiral.kJtaJta od invokadja do ZaJVli:'ne besJede, .Jcolofona.
0
. . d .. ruk ve-PZije djela
Rarz.,hllke odmosno Sllianos'tn . .. .
' iaJko p<>CllilJU tSJtt.m Ima.
e\niden tme IS U od s amog lP . oosftalom za
nal-hamdtt lillahcc Mo Je, !PfVOj veJ.L]iji !Stoji: al-ladt
dijela iz OVIOg Catsmi Mekarm). U drugoj
aqama J:Ladrata 1-Maqamcc l "OJI Je o
. M uhddardtu l-m va' il wa
7 Njegovo prvo djelo P? d i kazivanja o poslJed-
sdmaratu l-awiibzrcc o P.. verzije o on pie u ...
njim Je u dv}JMuluzdaratu l-awa' il wa
U
Ar D de as-Slkatwan a1-Bosnawl;( . , .-- 1398/ 1987 str. 3.
sp. A . 1- e . l kitabi !-'arabi, Bayrut-Ltbn_!ID. widi l-haram Istanbul
Tamk'illtl l-Maq4m! 1 ft ':'Jasg fol Nedostaju
! e hanesi 'Esad. ef. br. 381 , ta q, .
Suleymamya. P ' "'d .
1
hard m al-Qabira,

Fadltt Na'at b. Hussayn '

Daru 1-kutubi 1-qawmiyya, b-8304, pr P.
al-Hilmi, 27. r edeba 1273/ 1856.
155

-
yer-ziji, imena Atllahu je: Mudrom i
(al-Ha.kimi 1-'al1anz). Nalkon toga u pl1V'Oj verrLij i
Vnta Svete Babi Bayti l-haram), a 111
drugoj: >llasprram Jdlole wjetova (qib<ilata qib1ati 1-anam)

Ukrra1iko: u U'Vodu vernije aultor se AUahu,
je mu se to je ruJSIPOstaiVio Me!k:a,m-1 llbrahitm i1spred uilaza u Harem,
to ga je mjestarn d j aJSnim zmakom .u
\'\I"amema. u dtrugoj 'VellZ'iJj.i t11ala21imo dale!ko Vi'e detalJa 1
at1!1ibUJta UJZ pojedina imena i Tako on posebno ulkaru-
je na ovog Ioka1irteta u p<>Vljei.Siti na ovo mjes,to kao
zemaljisko rodno mjes.to koji se na njemu naao po iZilasku
iz uaja ul'S/tl\' Cllri, !kalJe o autor tflaglaava, pwt 11.1 kraJlj ev-
stYo temporaliteta, i kraj b1tlka (iftita!J.u 1-wugud wa 1-i!Jtitt2,n)J
1
Stoga se oYo kao to je i u iiSlamu, kao mjeSito h odo-
SYe dok je na Zemlji.
Pored fraza u pogledu blagoslova na
pnill halifa, .po:seh:no AIiju i njegove sinove, te druge ashabe
(d.ru.goYe) Ikoji su, u skladu sa poznatim Sltavom: zvijezde vodilje na
putu<< ))nu.gumu

on u mom dijelu navadi i neke po-
datke iz tradidje .u UJriJog afiPmacij.i Me\karm .. i Ibtrahima ,j 1rarzJlomosti .pi-
sanja o njemu posebno na rezu sa boj.im Ibrahi-
mom koji je Htram.
U ekspoziciji koja, kao to je sa
)> An1ma ba'd<c ()>Potom,) autou, ru skladu sa svoj.iim poimamjem \llre-
:nena i po...-i jes.ti , zaslugu sultana Murata III koji
po miljenju, obiljeio kraj prYog mileni1a
\ 1 p'rTog drugog milemija,
nJeg<:ne teme koja je ma maj ili onaj I}Jiri-surtna i Ill
drug1m IJljegonm od )>Piredavmj a ... e< uspjesima
mog tpore_9 ostalog osvajanje dtVije veH1ke pokraji-
(al- I raqa.':nz i Dem ir Kaprije g.doje sru
.tJ. sto po njegovom mil.jemju,
Je casm nazr\' )>!faqanu 1-!Jawaqzncc (Car careva):
A
1
i m_uradovskog, osmanskog koj im je
l ah k:aJ
prvog mi1lenija i dru-

g1 da Je o!:. obnO'\"JteTj milenija i odnoono,
m k dov'\'TSJteiJ u CIJe dada\iiTie se pokazala tajna i
a sto Yeliku osobinu i sretnu okolnost za sve nas
.0Jl smo u SJencJ nJegove pra v T
:
1
. . . VlcnostJ. o Je njegova ekselencija dar
likevsponkj hahfa, sluga dYa halrema ve-
. ;:raJ me posreds11\om k All h . . '
natu kao Demir Kapija . .. ?Jeg ' a v OSVOJ IO Glcwnu kapiju poz-
z kraje\a d\a Iraka l Je iSikorijenjena hereza
, al)"'arp.s og l \J)el1Z1J1Skog koje je on, potom sa-s.t a-
l'J u
sp. Tamkinu l-maqam f
1 4
b F
tl Fadlu l-Maqam .. . , fol o . , adlu l-Maqam ... fol. 2b.
Usp. Ibid. fol. 3b.
L Ovim p't ..
R' 'l . . l anJi ma on Je posvetio . . .
l-zntt$ar li qidwati l-ahy- (P
1
s-yoJu. pos l amcu pod naslovom
Je do sada koliko e na- ar oslamca podrke uzoru dobrih) od
se nalaze u zbirkama J u rznBat,? devet manuskripata
u u, ecu, Panzu t Moskvi.
156
l

";o. On je ;ptwd lkoj1 je urzeo
dovima, garm}ama, Allah llleka c:evac. njegovim d je-
U dlru . .. . Jllin z ovoljanc.t
0\faJj telklst dosta e cfsln.
lllIJil, a . sul J J 'komp1et-
Ibra!bittn iltx:l. taiko da ai!" ela o _Je . ... da se abnO'Vll Mdkam-i
kao pulka des'k'rilpci,ja k tmlca dlJeluJe i to ne saano
itnlfOPmacijru o Talc:l!nJ. i dat .ao glagollslka koja m
d Y . . . Je 1 atn ute .suhtana.ls teks.t
. :vemi'Je Se urt:tlsaJk da je n .
l!lOStavi'VIi neloolrllko to se . ovom
jeti -i na ne!koLi,ko d'nlloah . panovtitl, kao to cemo Vld-
2li'J. e' ... .... .x..... .. . -ul' pa nann se zato II1ltkopi1S druge ver-
ll IJQ Vl .tliJilliTl 1 IPOUfZ.!da !Illi J 'lm!
U
ditJ. ehu tratkJtaJta

, v'VIUJu, piiSac zaltq.m rnavod1 motive za
PIISan!Je _diJela. ru posebnoj napomeni rekonstriU!kdje
ovog l o ansamMru Ka:be su svi prethodni
{PindaiVali macaj . . Me& n1jrima on posdbno drugog
haJlifu po autora, s.lui kao primjer brige o
ovo:n obue!ktsu, aLl 1 rulslpJeha i kojru je imao u takru svoje V1la-
dlaJvrilne.
. U pa . . i i u ovom dlitjeLu ima
"vemJe. Na1me, d1ruga verrzija je i ovdje op-
Sif111111Ja, a WlillJellJen Je caik i pojedinih Tako na
v
prrmJer p<PVa Teceruca prve 'VeiTZIJe: ... ,pa se obratih Allahu
za dlo:zJvdbu da naJpienn trak1a1. ... itd. se na kraju uvoda dru-
ge 'Verzi1e.
16
Pored 'toga, ove ra1Jltilke su nagovijeteme i u unwanu
(!11asJOVIU) gdje se daje sadlraj i naslO'V uralotalta. U pnvoj verLJiji 0\aj
.t&t glrusi ovruko: Srorukrourrirao sam traJotat u poglav.lja o
v.Pi,je:!d'ThOstJi,ma Melkama naJk0111 to sam ga naslovio: >>Tamkmu l -Maqam
fi Masgidi Me!kama u CalSJloon Mesdidru)
17
d'01k
u dn.Jigoj vePZiji nalarz:imo sam trakta1
o Mekama u sedam prizora i zavretalk ru skladu sa brojem obilazaka
dko svete (tawO:f) i brojem Safe i Merve
(sa' y) da je sedam osnOVIIlli i broj ...
18
Plrerna tome, u dmUJgoj ve11ziji .iaJmrjenjen je i naslov djela dok
ral)tiJke .postOlje i u sttrukltturi navedenoj uz naslov. Naime, pr
va venzija stinulkltiurr.itrama je na
1. P.rvi (ar-Ruknu 1-awwal): Pmodi objadj.ivanja sta,
1
ka zna-
Mekama, o r azloZJima njegovog na mJestu,
o vijestima i podacima iz komemta,ra J hromka.
2. DPugi dio (ar-Ruknu L-!anD: Pitanj.a u sa na-
maza irza Meikarna, molitva d:Jirna i tposlamilka koJ! s.u ga uz1mah za
te mj esto moldltve.
3 dio (ar-Rukllu t-1ali1) : Ta,jne kroz aluz_i:ie du-
havmo Oiplomcnjenih ,poput onih Velilkog u. ot-
ll
dJ i ela >> isu 1-Qur 'an 1 dl!1utgJh
JLl gnose.
u{l r a , lt"'
14 Tamkmu 1-Maqdm ... , fol. 4b, Sa.
JS Fadlu 1-Maqdm .. . , fol. 3b, 4a.
J6 Tamkirzu 1-Maqam, fol. Sa, Fa(pu 1-Maqam, fol. 4a.
11 Tamki rzu 1-Maqam, fol. Sa.
18 Fadlu 1-Maqdm, fol. 4b .

157
-

4
Cet!v1r!li (arr-Rullonu .r-"3ibi' ): ru-
. 'l' d b nl dtielma u nJenon1
ruala znamen] a obreda i menC\II"a; eval 1 o a n J . _ , .. , do
' ' -tr , en l VclJ.IJ.Cl!llU
(mell -amskom) h r amu, Aliliah nt:U\.a poveca
Sudrnjeg datna . . .
19
rratkl!ata Slt.rUJk-
kao to smo Slpomellluli, .u dii1ugoJ venziiJI . ebn
tru!I'a je dosTta izlmj emjena ito datje povoda da se govon o zas om
djelu. To izgleda ovalko:
1. Pr-d pr iizor (al-Mahadu 1-awwal): Povodi objave sta\ika o Cas-
nom Meka>mu njegovnm mame1111jima.
2. Drugi (al-Mahad.u t-!an1): SttaJamje nav
kamu naJk.oo to je podigao Bo.Jju i nJegov pozw na hodocasce
ovog mje5il:a Sl\liim ljudima do Sllloojeg d ama.
3. dio (al-maqsadu t-pl.l.iJ): Mjerenje Mekama, IPO duini i i-
rini. odnosno lokacija Me ka ma prije isla ma i Ill islamu?
4. prizor (al-Mahadu r-rabi ' ): Porv<)ld premjetanja Meka-
ma na njegorvo sadainlje mjesrt:o, god!ime 1001/ 1592.
s. Petli prnor (al-Mahadu l-lJan-Ns) : Tajne Mekama i njegova
znamenja kod gnostika.
6. prizor al-Maluulu 1-sadis): EvaHi obredi , sas1aj a-
lirt:a, i!1VVO\'am1a i me1kami.
7. Sedmi prirzor (al-Mahadu s-sabi ): Posellxrri, evai.H,
j tkaJraOOteri'Srtilke.
Zavrelak, (al-Hatima): od!noSlllo, zavrno podijeltjeno je
na u S'k'la:d'll Sa b r ojeun temelja
broju temel,ja i svrama svijeta :
l. dio l-awwal): Pr oj e katt g.radrnlje Mekama is-
pod kubbeta (lkn.Iipole).
2. Drugi dio t-lan1): Prodelkat gr a!d!I1je MrusaLle
!viekama a to je danas Mekatm imama afije na koj em s e obarv.lja ko-
Iekoti,ni namaz i namaz za (tawaf).
3. dio ( al-maq-?adu f-1ali1): Mjerenj e Melkama, fP O duini i i-
rini na pnom, Omerovom mjesnu.
4. dio r-rabi' ): Hud!et o sadan joj izgradnji
na mjestu gdje postoji od vremena Orne r a .2n
Pored navedene sheme t:Jrak ta,ta Tazl'ilke d'Vli'je verzi-
je ev1den1rne s.u i ru nekim dnugi1m d eta,l,j1ma u t elklstu, posebno u
stmuk.rtlll:ri pojed,ilnih p.ogl<wLja ia'ko ima dosta pat:tpuno 1s.tih m1jesta.
na primj er, pno pogla,V11je prve vereije t r ak tata atiJtor je po-
diJelio. na pet g;laYa u koj-ima -rarz,ma tra p itatnja:
pCJ\odJ sta\1ka o Mekamu, postavlja,nje Me!k. ama rna n jegovo
pra:vo .mJesto, .uttvlf(ltivaJnje lakaaiJje objeJ<ita u predislam&korn periodJU,
Ibrahima na MeJkam,u, objava i sm'isao Mekama.
Podatke za razmatraJnje navedenih pitanja on c npi dij elom iz
158
19
Tamkinu l-Maqiim, fol. Sa.
'dJ Fa(pu l-Maqam, fol. Sa.
. a potom iz arapske literature
kao su. :P?"JIDatl SuJwti1Jev . komentar ad-Durru l-manturc (Rasuti
dragulJI), l-/:ulywancc (DJelo o ad- Damirija, T8.ri1Ju
. Meke) alkraqiya i nekih drugih wtora. PricLr-
s7 u OV!ih pet g.lava on navodi
IIZ dlJela Slpoineilllltith aiUJtma ovog hrama ru
-iTem KaJbe, te njegov hristoni1at i utemeljenost
vremena. Kao to je i u d!I'Illgim njegovim d1e-
hma, podattlke i'Z navedene HteratJure i on ne ,provjerava, nego
.ih 1alklsatiiW10 u wto11Ltet ovih auto-
II"a . smo da je to bHo i obilbjeje srredintjoVIjekome
historije, osobdto hTOillilke). Jedrilni ltlriter.iJj se pridtraJVao ru pi-
tSamju ddela bio je da ovri podaci ne budu ru sLUpromosti sa rtekstom
Ktur an1a. U toon kontelktstlu on se od samog pozi;va na autori-
tet Knjige, a potom navodi podaltke iz literatrure, prije svega Suju-
11ija prema Ikojem je Mdkam jedm od drva iz pa stoga
zasllufuje i posebmo tQIV\a.nJje. da se 111aao na mjestru na kojem
je, prema Adem stn.ljpio na Zemlljru 'PO i.zllasiku iz on
predstavlja :rodmo mjesrto ov<Yrematj'Sikog i'skrusrtlva
pi vo istk.ueruje na Zell11:lji. Po Ali-<ledea to Je 1. razlog. sto
je Ilbrahirrn Kabu tl{PTavo to mjesto za nJeno mJesto
kalko bi bitlo mtjes.to mdlilti\Jie u m alk zahvalmost1 za ovog
Ovalkva funlooija Mekarma SC3Jdrlma. je i ru dovi
tra da to bude mtjesto mdlliltve, nalkon Je, prema predaJil 1 ?bJaJV
Ijem SltaiV'aJk Kur ana koji to reguli5e:
22
Po:ed niza
datalka u prilog ovog stava Alli dede nasvod1 da Je .to, po
uvaemili draguLj ryaja;<
23
, boamSik!i matk kOJl svJe-
0 rpoviljesti i cavJeka. U .pohvalu Mekama on
je SIPJevao stithove:
Divan li je ovaj Mekam
Divan li je ovaj mehed
To je Mekam i Musalla
Blago kan11u to je ovdje
Bw naeg oca
Popeo se na njeg Halil
Okreoo se prema nebu
Svako pozvan od,zoiva se
O ti o mekanski
Jbrahimov,mir 11ek je s njim
u njemu su krupni znaci
svim ljudima
11asao se ispod stopa
' .
doao iz Kuce nura
pozivom na
Svetoj
do Dana suda
lleka tako traje14
'h podataka iz preda-
. na osnovu 2Jilam . .
Gonnj.i stihovi su OS/t. autora CI
J
e, ..,.,J\1' SIU is.tOW'ememo l I!Zl. f"az obuzet I . d<Xk J e rac:Lio na 'f'IIJego-
aJ k je C3JUtOT SaJil']aO .
j i zmaJk je i Melkam o OJ em
21 Usp. Tamkinu 1-Maqam, fol. 6a.
22 Ibtd. foJ. Sb, 6a.
23 Ibid. fol. ?a.
24 Ibid. fol. 7b.
159
-
-
Y'Oj restarUtraciji. su i u provo j !. drugoj vemiji
u glarvoi p1rvog drrjela prve u
ru (pogtlaf\1!1Jjru) dn1uge vemilje.
25
u p!IWOJ
tpostoje, pored toga i d'I1U!ge odlnos.no razl . .ike. Ta!ko,_ na pr.zm-
jer , prva gla,r-a prvog .dijela pP\re verzije .odgcwa,ra pn1101II1 pz;tzoru dru-
cre veiZiJe c:l!nucra o;Java pPVe vertl'iie odgovara p-.nzoru dl"u-
::= l oo J v
ge Yenzije, glarva ,prve vei1Z'ije .pfllZoru druge, cetrvrta
glava pnve dTugom priwru druge _i,td: me-
nije saJSvtim kOITI(pletma nego pos1oJe 12'JVIJesna
ge verZJije koja dJjelo komJpletmi
1
j,im i
objekta j njegOIVe histori,je. Pcxred toga, aJUJtor - Je naveo I nelke bone
doh;ljaje u vezi sa Mekamom koji ne u prvoj veni,jd (npr.
njegov 1p!ii piuenju vode sa Zemzema za rada na resta-
uracij j :!!l) .
U drugom dijel.u :pod naslovom >Plittanja u vezJi sa mo-
line iza Mekama koju je .podoi,jcldo na tri gla1ve ('maqsad) on pie o
molit\e rna OY,Om mjes,tu i vjerovijesnicima 'koji su Me!kan1
uzimali za Kiblu, odnOS'l10 mjeSitO moliltNe (!Ibrahim, Muhamed).
Poda1:ike ll2 0\e teme cnpi iz is,tih iz.vora i na isti kao i u
prethodrnorn To Stu had!isi U kojima se z.na-
namaza. Iako se mnogo nanosa i
1
legel1Jdi iz koje se gra-
sa najvjerovartmim ovi .podaci su mteresatnifmli kao detalji koji ras-
neka i do danas vjerovan1a o HCilremu Kaibe, od-
nosno Mekamu. U drrugoj verzidri mr.i podaci smjeteni su u
.
pnz oru.
l
_ i dio u llJiliVO j , odin osno !})et i, esti ,j, sedmi !prizor
u drugoj Hrreij1i .preclJs,taVlljajru 111ajo-r.ginal!Iliji i dio
0\e hron1.ke. U d.Jije1u IPOd !Ila'slovom Tajl!le ama ... , od-
nosno u petom priJzoru druge ve112lije istirm AI.i-ded:e
pie o zmamenjima ovog hrCilma tsa aSfPektta ,rufWn-ua, te 'Ilij ecrovom 'llllo-
gom cuJ ll"'otu gmost_i'ka. U 'Vezii sa ovin1 p1tan.jem on 1k.C:Pisrti djelo
l-Makiklyya (Mekamska otkro:venja) Ibn Are'bija i
l.{)ur ' an al-Wanqubja Ikoja su {Pitsali na OVIU ,temJu. U rt: om
_P?sebno S'll rremimi.s.cen-oije Ibn Alrebija ikoji u Meka-
mu " tdi J2Yor _od mjesta u HaJremu, mjes-
to d:? apsonpClJe sa J edrnrim naJkon post:tl.IJpka usawa-
' I duse od nas_laga IStoga ISe, !pO mtjeanu Ikao .i IPO
dru:=Im_ gnose k?Je autor ovdje tTl avodi, MeJkam posta-Vllja
J?,Jesto _rshnSike dostuqmo jedimo ldfU.i, sMirlru,27
u ovom A!li .. dede lcWa puta eg;ro-
ter:Js J I ezotefiJJ'SkL p,rvi !put se odmo.si
111
a Melk"'m k
obJek t k . "' 1 ao .gra
i, papravaika, 1
estom . d. on ipJsati u odnosno
J se mom poglal\lluJu Dilu d' . . h '
Yata m e ma
00
. v. ga ' rrama, obUJh-
u g nose rznalcenl }a, simbola .koj.i 1$1paldaiu
\JIV'U pog. aVl'Je ootor J
duho\-noj ldimenziji z
1
' _}e flllprarvo 111avedenoj
. a P<Y azrste 'SIV'OJ1h on ll2i-
25 Fadlu l-Maqam fol 8a
26
I bid. fol. lOa. '
n Tamkinu 1-Maqam, fol.
lOa, Fadlu 1-Maqam, fol.
2
oa.
160

'

ma m or aLni ldlk RI'iemeLjit ebja Mekama !ibrah ima a . . .
ICld!gao, a k oj i prr edtst aJV!ltj a simbol predanosrti T s. lkdoJu . Je .po-
dobr " dm T ramscen enet]J, CYVaplo-
telja lf!jflOse a :e ti. u Sltlranu liOr:osti
d
.. J . aJU or na ovoon IDJesrtu ncwoch. Posebno mjesto me-
u \Ilj lrma zau.rz:tma l'bn Arebi f f
l
. . .... , er:veru os or 1 :Pol
wa aya.ta (hat'llmu l -wtlaya) Je OVIdJ'e d v h ' 7'
. "' .. . . OZIV10 Vl1 rumac Slp02lnaJe27. te
s t1l.JipamJ zamosa (awwah_J 'J:. :kras10 graditelja hrama, LbrahiJina as.
on l IIll'JOCl, od!nos:no doliVlljaje IJ>Ozmatih Slllfija:
a s-Slib11Ja, . al-Halkrm a.t-Terunwija O. dtrug1h koj'i
-Mekaan (la rposrtizmje spoonaje, afir,mirranje ,jedin-
-swa i opijeno5'ti Jedin'im.: Ko osjeti
cxpiJenOSJti ru. Je da se probudi, atrihtrte d1ue i tsa-
!do,ifiJii afirnnadjtti :boms'kog morala,
a.tJri?ut e IPfOS'Vijetli rsvjeulom SlpOmtaje 'i ISe ru
ode7J?ru rNuegova :dlua lebdi iPO mebu 1Sp01.1Ilalje 'i
nostl, a IS1rce !ffilll .se 1gulbi u ..
28
I ako
iboravaJk, prebiNmde, horavlite, mjesto, poloaj, po-
r:mcl:Jru, 1ramg, stepen, oitd., po m.rljenjru gnose i aUJtora
djela Ani 'isu ,z.Qur ' an ... koje navodri A.U dede Mekam-i 1brarum
ima [poseban egiZoter.i1ski Naime, on prredstavl1a mjesto lila
kojem je Hallil I{IIbrahi,m) Sltao ISvoji.m stopalom, dok aluzoij e
odJgovalfa ltemji Haliola da stutpnjeve 'i U!Z'V'iena stanja
zaJdovdLjtStJvta lboans,ko.m odredbom, fPredamost'i boanskoj zapovijedi,
tt..Imt!k.a 1pred Bogom i uiVljerenja u Boga kada je ru
oganj-.29 Za 111eke tltruge uolitelje Makarn-i [tbrahim
predlSitaVll'j a SJredite svih hil j adu s turpnje-
va (maqd.mat) i IStotiJnu is tinskih Ikao pokajamje (at-tawba),
zast:Juu:>anje (al .. inaba), (ladovoljstJvo (ar-rida), predruno!t (at-taslim), VIi-
(al-muahada), jedinstvo (at-
-tawhld)<<.JO Srt:oga je -to >><maqa!m lsorca i !due i!ZJV10r spozmaje, mjesto
gdje ISe ISa spaja.
31
U ov'.i.h
autor naJVodi niz dokaza iz ttJradicije koja oYom 'mj es tu daje
epiJtet
1
jedme od na simbola
svijeta tt..I lkodi se ulazi s arm o ovozemalJskog _bit-
lka, !Wlaerujem :sebe 1Zemaljtstkog.
32
ISihalski. rulazaik
ajp'SOJ1pciju, utapamje Ill druh.ovmI tSVoiJet. . za ova']
sru .brojaN i aUJtOT i h ovtdtje mabraja tktroz trazhcite O
Melkamu . . Pored 1toga on Ll'Sipllt navodi san
Jbrahirmlll33 .i IMelkama iz Ikojih UZJ\'Odi (lakljucalk upozo-
ren'ru iiZ na u

34 [)alkle li .ovidije Ikao lto Je ts.lll!Jcaj u tdrugim dj eln:na All-
1 k s oj'u uloau 1 et utoc
d edeav.i smO'V'i Ikoji UJpOzoravaJU JmajU ta o er " o
rr Ibid fol. lOa; Ibid. fol. 20a.
a
1
M "'m fol l l a Fadlu 1-Maqam, fol. 18a.
28 Tamkmu - aqa ' f 1 17
" M fol l l a Fadltt 1-Maqam, o . a.
29 Tamk mu l- aqam, 'F dl 1 fol 18a.
"' 1 M qdm fol ll b, a u -
30 Takmmu - a Fadlu
1
.Maqdm, fol. 18b, 19a.
31 Tamkl.nu 1-Maqdm, fol. llb,
32 I bid. I , fol. 12a, Il, fol. 19b.
l3 Usp. ibid. Il, fol. 21 b.
34 Usp. ibid. l, fol. 14a, Il, fol. 23b.
161
-
to obilato tk OPis ti. Uz. to, cs v? je \Sit al\ "OVe o
stiho,,ima tkoje 9e napa!Sao 982/ 1574
Medcamu navodi u SILjede-
kao to 111aV1odi u ;pT'Voj

,.eiZIJ'l:
Kabo ljepote, srce bitka
Kabo ljepote :.aljubl jenill
Ti nisi drugo do sljetlo Boga
u cebi Mekam sja

Tajna molitve i ukras u njemu ; e
K i b lo, Onog kome se klanja
Vrtu sjaja i

Izvor izljeva i dobrote
Mjesto moli tve odanih sed.i
Koliko tu je jevwkova Voljerwg
35
U drugoj on navodi ali neto s tihove:
Kabo ljepote, srce bit ka .
Vrcu sjaja oni/z to spozna;u
Ti nisi drugo do svjetlo Boga
!:vor mirisa i dobrote
U cebi je Mekam, Mekam Halila
Divne l i ,musa/le za sve to sedu
Tajno moLitve, ukrasu bitka
Koliko u tebi je znakova Voljenog
36
(hi stiho,i, kao !UOStalom i mnogi rnjegave sotaNOVli o Mekamu,
pisani 1su tpod direktnlim !Uticajem Ibn Arelbij a stihove o Me-
kamu donosi na kraju ovog pogla'Vllja. U nji ma nalazimo maltene
jste prizore i ideje o Kabi i Mekamu.
U IJ>OglaYljiU .prYe 'verzije odnosno es tom i sed-
mom prizoru druge on !Prelazi ma ihistorijiU Mekama Ikoju iz-
1ae krroz C\ ai le, i.Sn.oje omiljeno s redSttv>O koje je 'Pr irlwatio od !SUJj.u-
tija. Da ibi dao to lkom,pletJnije his tor.i:ji.Ski objelk!ta, on ovrnn
prilikom koristi i sakupljenu u s,om rprvom djelu P.redava-
njima<' koje je kompletno u znaku evaila. Uostalom, tu je posve-
tio i posebno pogla,lje oYom objektu. ru ovom t rakta,tu on
naYodi rniz nO\ih to doprinosi upotpwnjenju shke o Meka-
mru ru Jliredavamj ima. os.talog, on OVldij e navodi esvaJile
koji se odnose ma rtreLmam ovog hrama od st:Jrane islamSikih 'Vladara,
osobito osmanskih sulltarna lkojti s u mu 'POikllarnjali fPOsebnu pantjtU
da im taj oin donosi 1 rados.t os-vaja'Ilja. Tru
njihoYe czasluge za opravak Kabe i Mekama, iz01radnju vodovo-
da do OYih objekata. 111jima \POSebno mjesto z:uzi maju tSru!Jtan
Sulejman koji je iz\'II"io restooracijru naj'Vitalm:ijih objekata u am-
samblu rKabe, rzatim su:l tan Selim tkoj'i je 'Sa .rest auracij om
be, njego\ sul tan Murat III koji je taj posao don.'rio
zapoceo re.stauraClJ.u. )Mekarrna. Yorod tn}i h Ill ovom 1poslru on
J druge 'elJkodostoJnl ke Carst\'a ostalih, 111avodi zasluge
supruge RuS!tem, pae koja 1je darovala srecLs1t'Va ;za 1fZVIoa:-a
162
35
Ibid. I, fol. 14a.
36
Ibid. II, fol. 23b.

IV'ode i zaMitje sa .lruhin.jom kapaciteta hilljadu ll-judi
zaftlrm \SIUIJ.tatna JMebmeJda __ _je ISlam ja !pOSebnog
ttrzJv. srurre da se .. II'?.rzld'bJeh _ISJII'OtllllJI za wi,jerne hailia, rte Murata ILI,
su,btaJna lkOJl Je ruredxo rvode .za albdest, ritualno !pramje.n
Pored obiLuje lll'izom pocta,talka
0
Mdkamu 'PfO'Veil'lJOOC1Je 1 sarllliaJja taiko Ida tlU ulazi \Sve ono
ito ne ma lkoj.i . cza ovaj objelkart: .a ima od-
lllOSinO JcraJ, tlJ. ,uJk,b]nweno Je lU V1remensk:Oipros.tomu dimemi1u ovQg
hrama. INa iklrajru !p<>glcwlja on pie o gradm1i Mekarna, .daje historij-
Siki I}Jiregloo tradova- Da -re!konstrulkcijd i opravkama objekta i osnovme
podatfke o aJI1hirtektonskirn osobma,ma. -$voj 'JX>Sao na ovom
objeOOtu. o n u ISa tpt'\i1Q.ID rek<mstr.uk-
oiljiQ\Ill obdek1a ru ti-slamu lkojiU je podlllczeo drugi lba,l:ifa, Omer ibn aJ-
-HattaJb [la prvog mi,lenija. Hud1t16i Ida 1je njegov
podJUifwat .na drugog milenija, u OV1oj Jkoinci!denci11 on vidi
taj[li smilsao i rveliomu d1jela MUJrcrta HI, 1te nagovjetaj tn.jegoV'ih bu-
IUISipjeha onia:n Ikoje 1je rpoSitligao drugi halifa, Omer. U
zastln.nge tSrulrt:ana 1Murata 'Iltl on, pored toga, 1t1braja ohnaviJtjanje neko-
lilko melkama d lhrarnova koJi .su taiko da
rpam
1
Ju gledaoca ISvojom wjepotom. je, ;po _lllljemu, ovoo;n
&ul.Jtamu mjesto najiiS1alkmuti1im .OsmalllSlktim tkakav
bio tdljed Sulejman sa
cCllrstvo doif\lljelo svoju lrulllminladju. O tome on pre IShJedece:
PrVli lkojoi ue !Sagradio MekC1JD1 Ibrahimorv tptr'V'Og :mi-
leni,ja bio na gos.podaT Omer, Allah je vs lnpm
i to nakon to ga je fPOplava. On IIZ Medrirne 1 ut-
vraio njegoVlll .tolkacijn nakon prav-ednog <>?- strane as-
haba Allah neka 1je 15 njima tzadovoljan, Ikao sto Je 1 !bio ill vrijeme
, . . .
tposltaJnljj}(a, .Al'lah ga blagoslOV'IO 'l
J a 1bih ttelkao: iJ>rmni ko -ga je !Podigao na drugog
uija tSulitan Murai, Bog da ga pomogne,

ostrvari elde u oba .doma. Ovo se sa , a
ma piTVog milenija od IS'trme N n:-:. .
A ulk 'VIladaTa 'Vl. ern:ilh Bog nelka je s ll1lJ'lliil av 1 se.
-Fatf1 a, . . . me Metkam Allah
od tSru tSV?Je Omera all-Fanuka osvaja-
u to je Mekam
nJIIllla na 'l lhain,fom je bio stolica u Isto
6i1ao i)z tra'] a 'sa tpiM.ITl . . J .. eme gradnde OCu 1 pcxzllva
bio je '1 .J:Ia'l'lhl
IPod ojim tSe nala21i :i

na hodocasce lko}l se .boaJn.slkog i
njeg{)IV1() ,u ttoone on ehiJd. ga
vmja -onog :ko \Slr:ca 1 .s . . h svoje pa
je ISiret:Jni sul1aJn 11 .erud
1
: rt..lltTVtr<ie n. ktrajeve diljem
mru j e tAIJ.lalh da, dbiJ!ja rpomogne i rm-
ka i CUlJPatda. !Mohrno A1latha v... riS!lls'tvom je UrzNJeill Allah
i}enitjiSikog, tmUtratovslkog .. (I"ClV\Ile mekarne ri !hramove
obmowo .dtrugog mI
37 Usp. ibid. I, fol. 15a-30b, II fol. 27a-56b.
163

-
koji tpoczJlat{)!J11
njima je rpoh'\t1ala:
.i zarpanjujru gledaoca. O

d
l
kraen ,iz nura
Kao da je dvorac A na
Spustile ga ruke pozlatom. i kaletnima
38

sJ "' IPOOlla'V11.J. e nm!IP verzide ,tJrak-
Na!kon ovuh SJtihova . t:> .
tata Ikoje Ue arhi1tekitruni hrama ? potezn_na
prilikom Ali.,dedeove .. '?vog_ objekta. On :fise:
Mek ama !Zelena. N1u IS!IIlO oOOJI'li zelenom bo
koja rj e traj!l1a. Njeno zelemilo _zamosi shcno OlJe
joj prethodilo u pogledru .hjerp.ate rezbanJa u !dekoraCIJe.
Sto se detaJlija objeenog na k.UfPdN musahle u.za Meka;rna
to je lkarndiJJj [}Aa Ikome je ru \krug nel!pi-san tstO:V:rk >> An-r:ur
te .ZaJpis (alpvafaq) al-Izu u klrug. Oko !Ilala21 ISe
tugra Su1ejrnanova Ulkraena nojev"im j ajima i Tesama od
ISVile ikaik:Ve do dana!S lfliSIU irzvjee.ne ni Ql jedinom mekamu llltl
kU[pOH Harema. Na SIU mapisana u lknug tdva stJiha hije1im 'Slo-
Yima ma zelenoj :podlozi :

ll Mekama AllaJwvo je
Tarih mi sugerirao moj prijatelj
Za nwj murad, elju rrd,oju
Vama je obnova mog M ekama
Po 1taredbi sultata je?Jikom Halila, miJr neka je s nj.im.
Za umjetrntke -to je jedan od najljetpih branograma. Sto se
dYa srupa oru su danas IPOStaVtljtmri U1a drvije !Zelene IPlat.fol'Ine od
gran'i ta. Mi :smo ih 'lllk:raJSiH Jmvamechno l1jepim iki!Ileskim .zelenJkastrm
bojama i vjeta6kim rezbarem'jem. sano ostavili JieizrelJbaJremru
1 glat1ku kaJko tbi se -da.:la sultamu za is1pis ta:riha. Na rnjoj se, ako
Bog da, napisati drva stiha od surane kao -to
je sti gao i rposlat tarih Ha!Tema .po doVirenju 1s a stihovima
Ikoj-im je tar.ih:
Tajni glas rekCUJ je tari.h
Sultan Murat obnovio je Harem.
. Na ihoNim ika;pi te'lima 111alaze se drvije me:rmerne osnovice ko-
Je ilje bile mdi1jslkag dPVeta pa su .isbrt11Hle. Pozlatitli smo ih
tpOStlliPCima, gravurama i naltjpisi.ma hadisa u rvezi Kalbe. Oko
nalaze_ ISe u !pOh.vaJLu 1. Me!kama .. to ISe pr-
og. rSitn.Lpa od ca-s:nog ffi:JIIllbera Ula nJegOf\/11 ikapit elru u !kvad-rat
naptsame' Ka:bi i rpos-jeti .moj
grob g:>oohJe moJe Sll1111t1 1S1-I Je 1kao o. onrl. 1koji me posjmio !Za iiVota.
Oko casnog ' h
""U"Jsarn1 su srtJt ov1 U lkfV'adirat, a to .je osam tStt iho-
\ a u rpohvaLu Mdkamru:
Kakav li je samo Mekam
Blago njemu, musal:la je
Bio prijesto(?) naeg oca
38
Ibid. I , fol. 29b.
164
Ibrahrimov, mir nek je s
U njemu su vel ki znaoi
Doao iz V rta 1'11Jira

nJtm
Kao da j e dvorac Adna
O .znamenu, o mekanski
0
bnov.io ga na sultan
T o j e Murat Sin S elinwv
Kazax:J mu Ruh Qudusa
DaJt:Lramo je 100lf1592. g.
Preseljen iz . mira
neka tako dalje
s i
Stoer '-Aijeka i imam
traje
Sad obnovio s.i ti. Mekam.
to 1se stlujpa o:d SitJr . Z
me ernzema na nJ e ..
!llalspnllin IIl!Jegova pamn113lka . . dl!Jelru
osarrn tSitiihol\lla ru !ko]ima 'se obliku zv.iijrzxle (farqald)
l
. 1- "-"'J:' liStU] e 01\.aaD l 'hV'aJl vl .
am'lll\.a za iTl as
1
e A!ltlah Olb . , e o anoVI Doma 'POS-
-dL. . v a vezao u S'V'O'JOJ Kn d
v llll10 l tUJemo rdtjooima: Reci: Ne v J. . JEZl a ih
dru od IVaJs lbjulbcw prema
ce Konkut IJe 1oodmo nrev-eo . . . d11o recern-
1
. v. 1.1:'. OSim ID'll ISe dobrim . ...:1. e1 1...
. lZite (! ?), a Ito su: potomci AtN,e A il v ' IUlJ
rzaibrranjeno dati ml f ' a,. Dafera I Albasa koJim Je
1 os llllJIU .u ZlllaJk vehcmJa i port bud ,.
je Ito ppljavli .dio irrnetlka t'h . l O'VaJn.Ja . uct -da
c::uul tSl '1
1
OV l SU:
To je Mekam i musalla
Divni li su to dolaze
lanovi Doma su
Doma su
Gospodin gost svog vremena
Hasan, vrhunac vrline
Nai su gospodClJri svetiljke
Voliti ih dunost nam je
Divan li je to Mekam
veZikani i
Sv.im ljudiJma
l iz tmine
nas slugama Kabe
l jo vie predano s /:li (salam)
$to poredani su u nizu
O Harimi, s potovanjem
Rekao lbih: Stto tse ugaana stupa od granita rs
strame Mekama s ndi.ma se stpajaju oloWie reetlke (vrozori) na
tpretdmrj.oj ISJtrami su tnCliP'isana imema bivih ne wamo da .Ii
pr.ipada0ru kome .di1ll!goun {?). Na jedrnom :je napisano -ime suttau1a
Qalawuna, .Bog ii111U ISe tsrmi,loVIaO, njegova (dOiV'a) lk!ronogtram, na drru-
gom ime knt1lja al-A&-af, na Qaytbaya, na ime
al-Gurf sa d'OIVama i hranogram.ima. 0\nim restaJUriranjem m'.i s-mo na-
pirsaJlti ime suiltruna iZajedJno Sa imenima tll!jegovih sla'V'.Ilih pre-
dalka i dO!V'ama .na mnogo mjeSita Ikao to ISU UJ.a dva stt.upa
predm,jeg d ijela MeJkarrna, a ru runrurtralnjoS>ti li v-amjoskom di1clu !Ila
ok111ugJ1ri.m Pored 1toga trevrl.talirzirali S'JllO tragove rsvih 'Vllarla-
Nairme, mrutlpirs'i '5Jll tbHi i.zJbrisani, pa smo rh :j.
l.JjruJdi su se velhl<:ocln.I&no I'to. IStU
djela sVlih Vtlada-ra na tom caSIIlorn 1
hramu (a[ .. maqam al-mumj). Ov1m je MeJkam dobiO .?a bu-
da IS U se tpodcarzarle i zaslUJge ICWugih ;vrladaTa. O Ul'Jllliila 1e
165
-
Kako je lijep sluga
Kako je lijepa zemlja
Svak ispuni svoju elju
Boja 1niklst rza njih
u ovom gradu
Velikih sul.tana
Izljev dobra U miru.
Da se prospe , izlije
39
Ovo u odr,ugoj u oblDku,
v d 1 ,
0
ga doni]. eti u buduci da IPredsta'V-
sa ,nse cta. Ja, ,pa cem . . . . .
1
. v
l
. tl od'llos
dVIJe verziJe sa svim S JCnostima

Ja u pravom SVJC r u v . . .
i rra:zJlilkama. On prite: Uvod: Zmaj da_ je naziv ea
rajski koji je siao irz trmra pada m! r
neka IS Jljim, sa Crnim rkamenom (al-hagaru l-as_wad) sto Je
navedemo u d-rugom pr-izoru. J edtno vrijeme po u
toj ncl<:a.da irzva!Il a:J.i 1s tn.Jom, a 'Jedno Je
sjao na hndu Qulbej
15
Ikao Na1kon toga s .se de-
silo ono !to -se detSilo i sa Onmm rkaJmetnom zbog d odttra rpaga:na
rahLu Z-gahiliyya) i idolopoklooilka. Nuegov i tSJVljet_lo je n:srt:al?.
Prestalo izobrisalo se, ugaslo se .i __ Zalo Je
boa:IllSkom .mudro-Ou kojlll zmajlll .plememti uoitelJI gnose. Sto se
.pak
SJtan0a ako .zgrade ri i21Jlad mje, uzdci j tpakrije-

ko ono je omeroVisko kao i ra:nije s obzirom ma i.z-
dvojenOtSti i statrus rnusa!lle Ikao to je lfaJnLje ISipQITlenu1o. Naime, o
njoj .je objaYljen ajet, tpa je taJko .iZJdlvojena ad i
na mrusallam tZa Svetog hrrama.
40
a'l-Azralki je u njego-
,jm dimemijama i gra-dlnjoi utwdrio a-shabSiku, omerO'Vs1ku otradidju
tj. kako ga je izmjerio i tpastavio Omer al-Fanuq tkao ito je ,s pome-
nuto. \Nako:n 1toga, ovaj objekaJt je v.ie tpUJta, a li lU tpogled.u
duine j iri!Ile nije tU OdJnOISU rna ptrVO 'S'tanje jer utkra-
avanje (flatjpisa, rerzibarija i 'UipisiNa'llja rimena na u1at.pisima
koji 1sru ru wijeme i kaji SIU prililkom
restauracije dodavanje nije dozwo1jeno. J a bih rekao: to se
posljednje, .graJdJnje Mura:ta prisustvom je Allah olY.no-
\io st,ar zajedrrrice -tako da je naljbolja i najll
1
jepa od preth ocLnih
Na na bili su tragovi ranije gradnje,
ah Je MuraJt ova gradnJa nadmaila wacLnje srvih tprethodJnih vladara
u_. tH_aJremru i Uzvienom Hramu u pogledu ipOzJlate, dekora-
CIJe 1
-sikllada. AtJlah neka njegO'\Jiu 'VIladavin.u

_materJJalnon: 'I (zahi.ran wa blitian) te pro-
S'ltrJ odrredlbe [liJegO'Ve I}J
1
rarvicnosti tkopnom i morem. Us.J.i!aj Boe!
. U u_ unutranjo'Sti loe i njenom sred-
n;em dJJelu rr1alaze ISe IJ?rozon o? mJedi IS a dva ik.ri.la kQija ISe otvaTaju.
Na Mekamu Je sanduk sa akrvi!fjma od eljeza sa
sve
StrraiTle .. Na mjemru IVl[ata IS a dva Jcrila 1k-oja ISe

: na lk?Ja se_ odozgo llllla.ei.
1
U Me!kamu se rna nra.g
Halila, lffil'r IS II1l]'Im, SI rp a voda tk oJ -a se e 1 lk , bl 1
Odatle <Se nOSii ru izvore. OJ om se agosi Ja.
Oko Je . . . (irzos.taVILjena od zlaJta i
srebra da bl ISe drzallo l.kamemje .'to je detalj!ll.o maJVedeno u
39
Ibid. I, fol. 30b.
40
Usp. Oura'n, III/97.
166

Dimenzije Kabe i His.tori.ji od al-Aan-akija. Jamad Meka-
ma .17 ;i a ma 'Sredini 1njenog unu-
train!Jeg dtJela . rkao .1 ispisana je dova Itbra-
hlmova :na koJu rwka7lUJe 'l oda'bramikov hadis: :.Atna da'wartu Ibra-
him ... (Ja llbrah:imova). To su Uzvienog: Gospo-
njili Ida lih i
KrnJtiZ'I 1 mudrostl. T1 51 :zaiJJsta IU'ZJViem i To je II'la(piosano na
sredi.ni 1kurpole. Pored .toga, ajeta na.pi-same s u
UZJvienog: ... i ovaj Hram Moj za one koji ga obHaE-ti2
i Ld. do 'kraja 01vog mekCllnSkog ajeta. Potom napi.sane &vie-
nog: nl ogla-si }.judima hadr! - ti.
4
3 itd. Nalkon 'toga, ispod
ovog ajeta napisan je u :krug ajet blagoslova (3yatu s-salaw8t te poz-
nati salavat ... Ikao to si
1
blagoslovio Itbrahima i 'njegovu rodlbiml
i td. de posta'Vlljena na osnov.u, a na i&Va!kom nje-
'nom wghu naJlarz.i se baDjalk to Tam.ije nije ibilo. Na
barjaJkfu je deliyy pismam, i la:rurom, u .krug napisan
ta1k SIUre al-Fath do Njegovih fatvzan. hzilnan (velilki uspjeh)45
U ugla napisan je po jedan stih iz ot-
kro\lenja<< u oblifku zlatmog sunca, zelenim pismom i devher mastilom
izvanrod111og sjaja i ljepote. Pni stih nalazi $C od strane Svetog Hrama:
O Kabo Boja, ivote moj O stazo sretnih, moj pravi pute,
D Dugi s tih nalazi se :iSfPred
O Kiblo kojoj se
Hrama tnaspram Cas.nih vrata:
l z svakog kraja i svake doline
stih ,napisan je od sbrane Casnog minbera:
u t ebi Casni Mekam sja U tebi je c:a robove sve,
Cet'VJ-rti s tih od s Lrame biUII1a,ra Zemzem:
tl/zog Gospoda, svjetlo mog. srca. Zjc,z,ice. oka, m S\a-
NCI! is iZJna'Cl prozora napisan Je lki1UJpntm . ..
ki elif JfeJi,neslt pisma. je od

d'Vadeset devet, um

oblm:.u p j podjele wena u
, ,rsta dekoraciJe Ill ce ... r aso Svako ko' ih ,idi da
. . m nomatocr mays,lora. . h
uglovima pismo 't' . . o v nim svetitima i uzJviemm ramo-
neto taJkvo mi:je u o Mekarnu
vjma Ikao to Je iplfl !Zaovrse .u
1
Kao da je dvorac Adna
Spustile ga ruke
1 oblici tih krugova
Ulj epae ajetima .
O tri o mekanskt
_,____41 -I-bi:-:.. d. II l 129.
z Ibid. XXII/ 26.
o Ibid. XXII / 27.
44 Ibid. XXXIII/56.
s Ibid XLVIII/ S. l 73b
46 Usp .. Fagi u 1-Maqdm, fo . .
preseljen i: Mira
pozlatom i ka/enzima.
Zapisima s potovanJem
l men ima,
neka tako vjebzo traje
167
-
. . l uta se izmad Mekama do
Kandi lj obje_en u

J<,upo e .. rv:ladar ga je
cr J-
1
1..... umJ'etm.l 'Je a me .zmamo OJI
oko , . , bl i. e(Hla rt akom 'VIremena pa smo
Na njemu oSU ptsrnena :k?Ja 'Sl';' J.., . kasidru u lpohva,lu
i h mi obnovili 1Po2Jlatom 1 . o nali u djelima t ef-
.Mekarna na osnovu rvijesti i ok?Je . . uk pcwodom
. . had:isa Kasi da o Mekamu IkoJu Je s-pJeNao pJeSill
stra 1
zayret!ka Mekama Ibrahimovog:

Kako je divan Mekam
Kako ;e dl'na musalla
Kako je dil'all mallad
Blago njemu, dragulj je
I b rahima, .mir neka je s
U njoj su veliki znaoi
nJL111
.
F(l pnJesto naseg oca
O .\fekamu, ti Mekmnu,
Po:,a1l je s 11jime prema nebu
\a se pope Hali!
J stjecite za ljude
i svetite islama
Doao iz Vrta m.ira
$to ispod Sltopala je
Svetom hramu
Po zapovijedi za obzrzanom
s,aka dua mtt se do Dana suda
To je to mu se odazvah Od isko11a, e11e, ljudi
.... .. . . ... . .
Rascupam z prasi1Jal'L
..,. v ,.
pJeszce r 7asuot
O ti o bekanski
11 eka tako vjeb1o traje
I spod t.kanctilja je objeeno zeleno jaje kojem su. napisana
d' a -sjajna sti ha jezi kom Mekama, kronogram Izvanredne IZrade:
Ja sam Mekam i musa/la znaoima li slavom
S akon hiljade, na ku hiljade Na je tarih u hil jadi
Barjaka je pet, su -na S'tranama osnove ispod
gornjeg dijela kupole, a druga 1klupola je u Ull1utJranjosti Mekarna
ic. pod osno\ e. Tamo je .kupola, a u sredini kupole veliki barjak na
kojem je napisano poglavlje al-Fath, mekoliko talil9UJ111a i !brojeva.
1\jegova }>ismena ,posrtavljena 'VIladarvirne Abasid..a iClJblijedHa su, pa
u sredi ni polumjeseca rna barjaklu ;uor.taJli ime UtlNienog
st\a tako da se njegova lj epota UJpObpumila. To su .stamO'Vll'lici Hrama
mnogo hYalili. To j e najvii i pTTVj od barjalka tpodignurt u mekamima.
Pni koji je podigao barja!k na pu1JU Boijem bio je Halil, mir meka
j(; s njim. Na njemu sru bili 'izvanredmo [laltjpis sa tpismenima
i broje,ima, a mi s mo 11..1loiH tJrud da ga apravi,mo i ,UJkya,simo .uz
oanju sultana na milenija, Murata, ISrtoera i Bog Uil-
' tsio_ njegove voladavim.e i prroirrio odredlbe njegove
1 u i duhOVtnom s-vijetu, 111a 1
caJu u trne Uz\ienog, Najvieg i Us liaj, Boe, usliaj!
Clava druga: Plan mus alle iza Mekama
To je.: danas Mdkam irmama SaJfije u kojem se obavlja obave2IIli
namaz, te namaz za obillazak .. ta'Vaf. PriJ' e J. e Mekam
mama SafiJ. e bio '".,, od
u.<;& nOSIIlo Ls!pod Luka koji i danas rpost01ji po-
168

pUlt Mdkama imama Ikao t ..
belov. RatzJlog da to bude MeJkam i Han-
Za vrijeme od wemena sultana
Je obavljen namaz fa . Jao Je namaz tavafacc, zatim
isjp'red nj ega i oba:i da do-
mio za itmarrnQIIl. Naime M !k . J . Jer Je b1o za
1
kas-
k b" e am Je b10 apce mJesto molitve za
OJ:l o .JJlarze.'. me doZJvol,java se za 00n.
da tkOJl nije s lobo.dm za vrijeme
namaila til !'Aeikama .su sunJnet. Ja bih rekao i molim B d
me IU1putt IJ1a .praiVI ip.UJt : oga a
odrrws1I!o dva kirila irza Metkama su mimabi. Na
stOJI koJa se i se rr1osi rzajedno
5
a
-kljucem Kalbe I Ise i ona otrvori. Kadgod tse obnovi brava
na se 1 Pl!oz?ri vrata su se biH rpromijenih i
poonn1h o:d dodinva'DJ]a n vrernenosti 'jer su jo od ,VTe-
mena v ladaJVlJile Abas11da. ,poZJlaJt1li tS'mo ih na!kon to smo ohklonili
JZolaJtnom alllkesrnij Slkom v1etililom, pa
s u .Hal!"ema bitli i sjajem. Vje-
TOIVah s.u da Je za pozlaw u1loeno hiljade :zJlamika .ialko je flltroeno
svega pedeset zlaJtnilka a ato je flll!"adio jedarn dobri iz BuhCllre.
Nalki ma}s,tor1 su eljeli da to .UjpOZJnaju, ali tje on rzabranio rekavi:
Da ato mi.je rad ma Mekamu j-a ga ne bih ra:d1o lili za hHjadu
Mi to ruJbrojali u blagodati i []Jjegove adete.
Svi .prozori dko Mekarrna StU ,a njihova fll!l))Utranjost
je ofaTbama r.ulkom tog postojrunom rzelenom kirneskom bo-
Jom Ikoja me ne!Srtaoje tpod uticaljem kie i kalkva do sada rr1ije lllpotreb-
lj alVan a 1u HGllrernu. NjegQ!VIoj 'ljapoti tirzraide dri-vi!Li SIU se tSaJWemenici, a
do sada ga niJko mije rnaJdrrnaio ru reWbarenju i nwvpi,sa. Ienad
[prozora, u k,r.ug, ncupi1saJli scrno melka.mske ajete: Wa ir;l. ga 'alna l -Bayta
matabatan li n-.Msri wa amna wa 1t-tahidu min Maqami Jbrahtma mu-
saZia. . . i1vd. do k1raja ajeta.
47
Potom je :i2mad toga is.pi-san1 nCllt;pis Uz-
vienog i1mena sa imenom ovje:rovjesa1ilka, Bog ga hlagoslovio i spasio,
te deset imema donosioca l!"ardosiiliih vijeSJti. Omera i Osmana
dola SIU rpo rtara!didji tila'S/PII"aJm rpTedinjeg dijela musaHe pri okreta-
rnjru. ZJbog toga Dllilogi stJranci-odmetJnici (al..a
7
gam ar-rafda) i hasanidi-
-zejdjtti rmupuSl tiH molitt'VIll iza MeJka!n1a rpa. .i to J;-dan
Skih ajeta i SIUJI1etskih .. Boze, daJ_ 1.m cast .1
tpo(UJOPU, a ponirzi apredtsrtaV'Ililke novotariJe 1 n:Jihove Ush-
aJj ! Zatim Sfll dk o imena desetorice doo osi oca l!"adOtSruh VIJest! Bog
'lleJka je s njima zaJdavoljarn, dvanaest osmanSlklh
da-ra sa dobrim dovaJma za OS!VIaJamJe 1 !J>ObJedU, urz l!"azme tpohvale 1

S to se IIlatlp'isa na pla.foofll mutSalle i.znad onih ko j i
Mak a u cmti u tilJegovom, u sTedrim kupole na-
mol!'t'VIu :uza ajet Huwa 1-awwal wa 1-ahir
Je bi kulli ay r in r alt'm-18 Ill smislu ko-
wa z-zahu:. wa (?) a ieviies,No mekam-
ji je doru1JelO melkaJin::>U\.o naJ J
47 Qur'an, II/ 125.
48 Ibid. L vnr / 3.
169
-

sma Za-
ski .kao d.o je 1S!pOmenut o ru .petom .prizo11u, u pr.Ip J , , _
tim je oko ajeta napisa!Ilo rme Huwa ru s.talektl ta.
qarnas), .u skladu sa d:n1naest Zod'PJa!ka 1 Imama. Zattm
napi5ano ime UllJ\ienog u dvadeset osam ru sva'kcm
namen'ou ime UIZ'vienog sa po.olatom i nesh-dzelt ptsmorm r-roma br o-
ju stanica. Zathm, ispod 111jega su. u
obliku Uz\ienog: Jn.na awwala baytm do sabfl_a
tim oko tocra u kl1llcr nCllpisan je salaovat, Mruhamedov 1 I brahJ-
, . . . .
moY. :bmad prozora, na pJ:'lV!im s
su UZ\-ienog: Wa i4 yarfa 'u Jbrahtm.u 1-qawa tda do riJeci
min as-salihtna.so Od te iza Mekama a ir.zmad dva Sltlllpa
ostaYili smo jednu za kranogram u SJt:ihu to je podneseno su!Ltanu
da poalje iz daha S\'Oje \'isos-ti kao to je pOSlao i Cas-
nog Harerq.a ako U:vviem.i Bog da. Zartim j e oko refirefa Ill
krug napisan P ni ajetima Kn..tr 'ana, ayatu 1-Kurszyycc. PilSme-
na su s\a d;.eli-11esh, PUbinoYe boje, od zlata i lazura sa $1Unacima iz-
pismena u geometrijskom oblilku. sada 1ta:kv
nisu napisana ni u jedmom od hrramova -i mekama. GJedaoci s u Ze
didje:ni ljepotom n1iho\e i..zlrade i dekoracije taJko da je u njima, i.rt.-
pohTalnica:
J.:ao da je dlorac Adna
Doni j el e ga ruke !z
Preseljen iz m.ilra
Pozlatom i kalem.ima i td. kao to
je navede1w.
Sto se osnoYe Mekama ona je zelena, obojena zelenom svjet-
lom kineskom bojom ikoja se ne grubi pod 'll'ticajem kie to je pro-
i'je:-eno. Sa\TenstYom zelenila ona zanosi gledaoca. Boju je Stpra-
Yio \eliki majstor iz Ruhare koji je slikall1&lci zmalt 1kod Kineza
i tamo se istakao. Vidio sam kako ga majstori iz Meke bojkotuju
ll pa zaeJ.io da ga upo.zmam. na Mekamu
se 1 uzdigao 1znad drugih. Posli je toga zaposli.Ii SIU ga potomci Ha-
sa::a na. klesanja (naq). Sto se predmeta objeenog
u IZa iz.nad gla.ova onih k oji molilt-
':U to Je P.ozlacen kandilJ na 'kojem je aj e t a.n-Nurcc sa ta-
1. to u krug. Oko kam.drilja je Sulejmamov dekorism
i raznim resicama od zlatmih i svilenih niti. Do
ob1eseno nita. u. (maqam3t ) Ha
1
r ema i nje-
: ku?Olama. Na ]edtnom JaJet:Iu napisana su u lllk1rug dva Sltiha
Ije m ptsmorn na zelenoj podlozi:
Mekama pripada Bogu Za moj murG.d, nwju elju
T arih mi rekao moj prijatelj Na vama je obnova mog Mekama.
K ronogram k
na }eZL u sul tana, jezikom Halila mzr ...,e k . . .
Tr . . , .,. a Je s nJzm.
u je po form1 J na T y k
se tite dva stlu!pa om J Jepsi l!l ove umjetnosti.
vd p la\ og granita pa, s nba .dVIJe . . zelene osnove. Bili IS/U
, J mJ o ar ah u biJelo zelenkas.tim kines-
Ibid. III /96.
YJ Ibid. 11/ 127.
170

klim 'bojama lJ. e t . . .. .
nJ'ihovim a .,, d po e J V'Jertaakog shik:arskog kolorita. Na
... t' VlJe osnove od b" 1
od irnd diPvma ko'
1
lJe og metmera, a prije su
. . Je 'Je stru o Mi 9lllO ih nN7'\atT r x.:
tupoma, i haldisa t'':'AJ list }\_;Jlbm pos-
Oko had . u Ve?Jt sa vetlnn hramom
StliiPa od .lll:"samo Je osam IS>tihova u <pohvalu Mekama l
.Uk,u n . era, ItJegOVIU je u ob-
a!pllSam . t3U.UV hadts: Ko na i 'et' .
grob .. naJkcxn moJ.e isti je Ikao . i onaj ko me
casmog had 15a napisano je osam stihova u pohvalu Mekama
II1J erTlfll.: l o
Kako divarz je Mekam
Kako divna je musalla
Bio prije9to naeg oca
Kan to .je dvorac Adna
O li o mekans k i
Obnovi ga na sultan
To je Murat Slin Selima
Kazcw mu Duh presvet.i
Ibrahima mir neka je s njim
U rnjoj su veliki
Do ac iz V rta rm.ira
Preseljen iz mira
Neka .tako t.raje
s tpijetetom, potovaniem
stoer doba i imam
Sad obnovixJ si ti Mekam
Stto se stUiba od sili!"We Zemzema, na 'lljegovoj tprvoj osnovi
naspram <ilf!l1lgog !Sitn.llba je u obliku 1JVijez:da beta
i osam &tihova u polwalru Melkama i nje-
gorva doma koje SdTIO ad Boga obarvezmi da vO'Hmo prema &nji-
zi: Reci: Ne tra)i.m za ovo niikalkv1ll nagradu od vas osim ljubav pre-
ma rodlbimi
51
, a to su potomci Mije, Akila, Dafera i Abasa kojim
je dati milos.tind'u u i potovanja
da je to p11ljarvi dio imetlka, Bog da .nam da koriiSiti od 1njih i 1jubavi

. .
prema OJ rma.
To je Mekam. i musalla
Divni J.i su to dolaze
Doma su
Clanovi Doma su
Seyyid gavs svog vremema
Hasana-to Ljepotom
Nai su seyyidi ko svjetiljke
.
Divan li je to Mekam
velikani i volLi
Svim ljudima
l vodi6i iz tmine
nas je slugama
J beskrajnom
tL nizu uvijek poredani
o Harilma s potovanjenr
Volilti ih dunost nam je
t-,
1
,h Sto se ugaona sttuba od oko
v 1 resetke sa s\ l
1
traiII1jeg di.jela Mekama, s njima se SipaJa JU o"me su irmenn bi ih
.. h redmjim s torc\lilaJma .
stratna. Na np ub' . Na jedinom od ,njih napisano Je
vlaldara, ne zmamo koJe :to . l!!l10. i dovom na drll'eom ime
jrne .suLtama Kala!VlUIIla sa hronogramoan , -
Sl Ibid. XLII/23.
171

-
Iollri Na
, . Ka . tba na lme al - .
ku-alja al..Araf, na Jme J v ehi da suttama SuleJIIna-
v.ratima je napisamo. rme nelka mjesta po-
Ifla mil()S!t i zadovol1&Wo na uJ J i 'P'ra-
S\"Oje vladavine. Stto se Sl nid<o ru potputnosti
. . , e obnovio cio Meka.m k<>'Jl IIlIJe
1
B
Jem -s tolJeca an } . d ' z to llil najiV'jc.u zahvalnost { o-
obnavl_jao Skoro
n
1
:gdvam rpresVIjetloan i
gu) ml IS'IDO novi l Ill S1T ovima i zajedno sa lime-
ime smo napis ali osa:ovama, Ulp di"elu Mekama i ru nje-
nima njego\1ih velikih 'd l ) drugih 'V'ladara
ooyo unutranjosti. Otlkrih smo J tragove , Je a . " .
:: J . b'l . .,.,_ris.",....a Revitt aliiZiii'ali smo Ih p oz.latom p loca
1a su p1smema 1 1 a JOLIU' a.u b d d
j Ljudi su .se za to zahvaljoivali IIlaem u .'lJCI
e:: red1alizirao djela islam'Slkih na. Sin am
:aYiemom Mekamu koji je dobio na lJepOti 1 time sto su sc poka
zala i djela '\"}adara. O njima je
Kalw divan je to sluga
Kako dilne su zemlje
Svak' ispuni svoju elju
BoJa milost na njih
U ovoj svetoj zemlji
V elik ih sultana
Izljev dob1ra u miru
da se pros pe i izJije
52
Gornjim stihovima zaniava se
pne vereije, oc:LnOSlllo druga glarva zavrsnog driJ ela VeiTliJe . I
kao to se \'idi iz naprij ed navedenih tekstova nJima p ostoJe
dosta \'elike razlike. UtisCllk je da j e aJUrt:or uloio dosta nCllpora u pro-
irenje u drugoj vei7Jiji to je SIVCllka
1
ko doprimjelo kollllPlet111ijem pri-
kazu 0\og objekta.
U mom, zawnom dijelu pogla'VItja p rve odnosno
i dijela zavrnog poglaiV'lja druge verzije aurt:or do-
nosi mjere 0\og ob-jeklta i krMak iZN1etaj o radu na 'Iljegovoj re-
konstrukciji. I ovdje postoj e razl1ke drv:ije verzije,
i u posljed.rnjem djeLu telks.ta gdje se sudsJc.i dokumenat-
hudet prepisan iz sidila suda u Meki, a po ra-
dma na O\'Oj rekons.tDu.kciji. Ovdje, kao i u pret:hod!nom tektst u, 001
navodi podart:ke koje 1e sa!kn.JaJio u tO!kJu ra-
dova sa posebnim naglaskom na dosljednom tTa.dicije OIVog
ubjekta u pogledu lokacije, dimemija i deko.raoi1ja u Ull1JU-
1ranjem dijelu. U tom on pie:
Rekao b1h: je velikih kao rto je na IPrimjer u
historiji al-AZJraki, njihov pPVaJk i urz:or, da navode mjere mekanskih
hram m a (al-maqamat), svetih mjesta, i uzvienih mamenJja to pred-
stavlja 1 jednu od odredbi pobomosti. Al...Azlra.ki ,u svojoj ka-
ze: Sto se mjera M6kama, oo je dlug jedan ar iln i je.
!lljegova gornjeg dijela je puta pedl1eva.
.donjem dijelu je isto. Duina 9\l'alke 5Lra!Ile j e devet pedljeva, a
' .r.ma deset puta dese.t Silf'iJna kamene j e dvadeset
J Jedan pedalj. Sredina mu je D-va stc:xpa.Ia koja ularze ru
FD.f!.lu 1-Ma.qizm, fol. 72a-8Ia.
172

1kamen i
1
maju sedam pedljeva a ,.,. h .
'mema SltQpala ima diva pedJllia' y ov rullaz Je kos. dva ka-
N M k J CIJI 'Se srred!nji dio st ..
a e anru je klrowti sa'l1!dllik . y t anJIO od dodka.
rladnjem ditjelu dJva lanca koji dol d od zelJeza, a na njegavom
tdvi.je braiV'e Ovo .
0
dina SaJn.dn.Dka na kojem se
godWna a na istom. na kc:>Jem je
l rnalkon njega. Kao 1o . 1 lO l. za V'I'IJer_ne 001iJeg posla'll'i.ka
i71U!Zev u vrijeme rveloilke esto ruje
ga do ktraja (ld!na) gralda Na!ili OJa Je t rvart:Ila Meru I odruJela
oba'VIijesti.ti gosa>odina ga, vlezda u Kabe i o tom
ad l ' . . , era, Vl a: ara VIJernih Bog neka je
ovo Jam s lm. Omer je b1o flllasn.ut i ourplaen kalda 'je doao iz Me-
me rna ll"amarza'I1'Silru UIIUru M est
II"V'VMo.
1
J ' o mu 'se DlJe jer ga je
.r--:puava b1la Stoga je on osakupio SIVe ljude pilf.a u,. ih
Posa'\fl}etovah StU se i sloiH gdje je bio. l rl.IInjet'ili s;
ne e s u u .. koje SIU imaJli !povjerenja. Nakon
1 lokaCIJe u pri!Sustv.u ovih vladw-
WaltIO ga Je na nJegcwo P'!1VObitiJ1o m.jesrt:o i sve oko
u.red1o kao to je -i rani1e bi1lo.s3
.Kao . tto. smo prelf.hodmom tekstu postoje saSIV'irn
ramlilke diVlJe U preostalom dijelu, rte
dale!ko da je autor dodao cjeU.ne u dru-
gOJ ver:z;'lJL Srtuga za potrebrno da ovaj dio prevedemo po-
sebno Irl
U ,prvoj vemij i tSJtoji :
Potom, poti teni j Slknueni rob, nalkcm to ga je opUJDo-
SIUltan da renoVli,ra Meikam na je radit i po dobi-
janju dOZJVIole od go51podi111a Hus ni lMawla Sayy.id Hasana, Bog na nje-
ga neka woju dobrotiu i obi11e i neka j e zad0'Voljan sa njian,
prvaci,ma na prcwom jpUotu, kae: Posavjetovao sam se sa u glednirm
ljudima iJz doveo ih do Mekama, iZJIDjerio ga u nj.ihovu pri-
S.tl!SitMu i po!kaQ:ao da Vlide 11.1 kaJkrom je stanju b-io bez bilo ka!k-
vog ili umanji,vanja kao to je bila Omerova tradicij a
sam prihvatio i slf:azom sam u skladu sa
ma Boijeg poslOO!i.ka, Bog ga b'lagos.Iov.io: Na vama je moj sunnet
kao i snnnet praiVojemioh ha.Jif a, Boje zadovoljos1rvo neka je na sve
mjtih. Usliaj! O tome sam 1I1rupisao mekanSlki dokn.mnenrt-hudet u pri-
susrtrvu ug!}edmih na osnovu mj era i procjene gra-
ditehja o stanju. sam prepi sao ie sidrila koji se
u SIUJd!U Casne Meke, Bog neka joj i do
Dana sOUJda, ,pa sa nj.im zaVI!1awam traJktta.t. Bog jed.ia1o
daJj:e iJZ dbitlja. On je j edi111i Ovo je kopi ja sa bez
dodavanja i od'll!Ziimanja, a Bog j e jedmi garant od koga se traz1 po-
.j na 'koga se

(fol. 28a, b)
U odt11LI'goj rverzijd, ovaj tetklst je pretrpio znabne i2lmje-
ne, pa ,glasi:
. '
Potom . . . UJZ naJrveou
m i -slkrueni r<Xb kae:
zabvaltnos1, jez.ilkom zahvale potite-
Nakoo to ga je pos ta,vio (opunomocw) su'l<tan
SJ Tamkinu 1-Maqdm, fol. 31a.
54 Ibid. fol. 31a, b.
173

-
B ne!ka mu ispnni elj e u obje _da
mNanrija, Murart, og trim traemju dozvole ad gospod'Jtna
j:S:ma, B: .neka na i.2Jlije .svoju 1
1
ne-
rka bude sVIim ugledmicirma kOJil vode ,praNll put, nakOiCl
to je to bilo 'ZJbog malih raspolagao
(.u ru!kopiSIU je ll.JjpOt'rebljen iiZiraa: fi .. Mekam Je bto s_koro
padom, ,pa sam ja sa!kJUlPio ugledne grada: doveo Ih do, nJe-
ga i pakaa:ao im. su ga svih bc::z Ikak-
yog dodavanja ili kao tO Je l btla tradl'CIJa
, rihvattio od Omera i IS,tazom sam iao u s'kladu
poslamilka, Bog ga _i srpasio: va.ma Je. moJ sun-
net i pravovjennih ha-I.ifa, boiJe n e;ka Je na sve
njih. Sejh IIZJUlddi n, Bog mu se sam dok
sam bio u Meki sedanlJSto !pedeset trrece godune Vl'Sltil!U Me1kama od tla,
a bila je pola ariina i mj ereno aorialom koji korist i" . za
mjerenj e p latna. Gornji dio Mekama ima obl11k, a
svaike od strarne je pola i StopaJla su po sredini
posre'brena, a dulboka su sedam .j po kira,ta. Mekam je danars u e-
Jjezmom sanduJk.u. Oko njega je prozor (ree bka) od el1jeza iori-
na je sa desme i li jeve s trarne mld!SaHe pet ariJna i osminn.I, a duina
preuna Kabi d1va kirMa manje od pet a'rima. liza prozora je musal1la
sa dva kamena stuba i drva kamena sa strane. Duiiila m1usa.Ue i'Zmosi
pet arina i esti!Ila . Od .samdruJka (okvi ra) prozora koji je u umutra-
njosti do adu.,vallla Kabe ima drvadeset arina, drvije i os miJna.
Sve Su mjere a'Pitna. Zal\llreme d1jela Bahru
l- 'amr.q.
55
Sto se ar ina, on i2mosi dvadeset
sk"'Uipljeme ilfirne prst iju bez palca .u ISiklaJdu sa brojem s lova .u (sen-
tenci): Haha Hola Arst se .sas toji od esi dij elova (a 'r&.t),
2 t-i od est mamjih Ovalko prenos i imam Muha med
Dijarbekri, au1or djel a Tarihu 1-l;amiscc (HroniJka u trak-
ta-tu Dimen;:ije Kabecc, meka je U!z.vieni Atllah do Dana
odln.Ilke.
dio: O hudd6bu mekamSkom i pri gradtnji sul-
taJila Mrura.tta, imama i s toera, sul,tana s milenija i
Allah neka U1J\t'ljs.i barjaJke njegove vladOJVIiJne i granice imrpe-
rije svojom pamjom do Dama odlruike. Potom . . . Po-to je llla!pisan
Mekanski hudidet u tprirsust'VIl.l s tanorvni1ka Harema rnaikon to su ga
i ocjenili on je prepisan u siliiol ko-
J1 se ouva u Meki , A.Jlah ne!ka j oj i
Huddet _Prepisao i s .nji m zarv11-io svoj tJra1ktart za bla-
goslov u na OmeroV' po-
ovrm _crnom slJ Jec:hm, a Bog je staratel.j orl kojeg c;e tra-
ZI pomoc 1 na IkOJeg se oslrunja.56
. . . Nakon avog slijedi teksrt: hud7Jdie ta .. suds kog ddkumenta ko-
JI Je autor prep1sao iz sidila mekanskog Slllda. iruko u
prethodlnorn tekstu navodi da je hud'ldet prepilsao iz sidtHa' >>herz do-
ss o l
. _Je o naslov Al-Bahru l-'ami. fi
lhO.gg zla 1-Bayt z 1-'ati.q napisao je Abu l-ga a
/1450). Usp. C. Brockelmann GAL II str 175 q
56
Fadlu l-Maqam, fcl. B2a- S3b.'
174
maniisiki 1-mu'tamir wa
as-Sagani (759 / 1358-8541
l
l

da:vaaJJja, odmosm.o o9rurz;oimaJillja tj . salS'V'im precizmo u CYVom tek.sttu
:aztilke drvije vemi1je. Iako male qne uka-
na nedos-ljedlnosrt H autora ili sigurn.i),
pa stoga diQilijet1 prijevod huoodeta irL dfl'luge verzi.je da
je kom1pletam, a IUJPOredo sa tim u!kCI!ZaJt na odiSitUipanja, odrnos-
:no rarzJlilke u pi'IV'Oj vem?Jj.i. Alko zanemarimo ove
koje .su irpa!k pnil!'o.de vrijedm.OSit. budrdeta iz dru-
gih Naime, to je d'Oklument koji govori
o raldovima koje je o11gami'ZOIV'ao na Al1i-rlede. Pored toga, u urvod!nom
di.jeLu njegorvru se ddl!"ek,tnije i startutS Ali-dedea u redovima
'V'lasti i ilntehigenoije. Ovldje se on $pQ111IDje kao UZor uvaenih i po-
-tovanih pooos ejhova i dobrih ljudi koje rese mnoge YI"i-
i jediiil'sotvem.a .S'Vojstova sa>VrenoSiti, navodi se njegovo mjes
to (al-Bosnaw,{'- mawbidan) i ;pripadnost halvetij skom redu
( al-halwatt al-malamt mahadan)57 to je rijedalk poda talk kada je on
u Irz: gla'Wlog telksrta hUicWclreta koji postavlja lkrata!k izvje-
taj o radu na ohjelktJu viddmo podoovart:a kojeg se
ipPihvatio, o11gamizacije posla, poslu, to je posebno is-
taoonuto. Sttoga hu!didret na neki naoili1 predsotavlja traktart:a
i osmi1ja'Va posrtUlpatk autora koji svoj posao lila restauraCIJI Mekama
krunie ovOI111 hll"onitkom.
Prijevod suds!kog po zavretJ}<lu
ra:dova na Melk.am-i Ibrahima pod vodstvom Ali<lede
B O!Il'j alka :
U ime Boga, Milosnhl<a Samilosnog . ,
Hrvalla Bogu, GOS!Podaru sovjetova, a _i mk na naJ;ec"eg pos_-
lanilka (u prvoj :verziji >ma naeg gOSIPod'lna 1 velikana (_ ala_
d
nawlana) .nJ egoVIll ro'dib'irnu i sve ashalbe. Povod ov th
zna wa 1 , x. cuk to Je wdata
ismena .j slkladanja ovih redaka Je .taJ :lito Je n on ..
? ,v em.a naredba i unviena cCl!r.s ka zapoviJed,
daJt.i tana 1 l .a
" h'drri a koja .renOIV'tranJe Mekama g?SP?
po caSlDOJ t . .. (u prvoj verziJi O\"dJe Je
d'ina _Je s n etka . e na1VII1ijednij i bla-
dadato:. na dtemeni>tih
g
os:lov 1 .naJlJe!piSI rpoodraN.), pos . 1-. 1 ,rl t' na i J. edinslve-
. 1 k nos wc a vrOJ m 1
uzoTa ejhova l dobn
1
.a.. . 1" ") " 'h A!li-dedea ibn
. :. ," (maw ana seJ a .
n th saVIrsems,ta.va, , a i halvetije mal amije po US>mJe-
MUisrta.fa al-BosneviJa .po .. . .. "ehJ. a A.U-idede ibn hadi Mu s-
1. " 1- _A ) (ru pPVO J veHZl'J l StOJ l. S . k
renJill l,masnuuan .. ) B a nelka bude s :nj im zado vol p n l ..ne a
ta:fe ar .. Rum'ij a al ... BoiSlna>VllJ.a ob . ost svog dobra (u p_r-
njegOVIll dobrotu l bogo : v nJ egove zaslu ac i poveca
U
. .., . Bog neika OVJOl\.OV'IJecl o .. . 'h
voj ZJVIsem . , ponosa CIJenJeni
mill d!Qibrrotu i a uz . ora d"'brote i sluge
.. o dodano: 111V v .. r
k&U.ja (tU pPVOJ vei'IZlJl J . eml"i A!bduoNahmana .. \ru
ahmedall11Slkog zalkooa u SvetOJ fz d.) s.iJla Muhameda
.prvoj vereijoi: AJbdJUirrahrn:all1. en horan1'U Meke (u pPVOJ ver-
po
.,taVIlJenog tada da naHl a ua m""'l,.,..,n,Sikoa UI2JVieni neka
.:7 en J Ika ram \,;)l\. (;UJ. o . v )
.. . . u jMeflclt) 1 za1mJ . .. . bez riJ. Uzvtsent .
fllJL , d b tu (ru prVOJ verziJI
o ro
s1 Ibid. fol. 84a.
175
-
.
y <We .remoVIiranja >g (.u yrvoj
l2IDOS if s tOJ t \' z/-.mtwfy,'( - UIZVlenog) b10
ziji .umjesto

a-sar skih nlatnika, ni ni mu.njc. Kada je na
je 300 o;::;,de htio da pWlll' n .\no,itranj em CCliSnog
e J h .
1
J. e i tadatnji naib i j h muknnski (u prvoj
M k P
nsustvo' ao . , . . ) t x
e ama, . Mekrunslkog to Je t. u o vruJeme, nas
verziji:. eJh zasbUtPrlik c:ihn mukamskog Hare-
gospodin (ma\\'. tih pravnika, ugh .. xlnih ljud1 i
ma, te. ISt a stolara i iskusnih maj.stora (ru prvoj ver-
njaka, ... lll.l1, .&toJ'i i dnugih). On je ot>vm:io
.. sto n Jeci 1s '
ZIJI stori S!U da otlklamjaju istrulu drve111ru gra-
Mekam, a maJ . , . d' d d .
. . K statovali su da Je ve01
1
10 te 'r'.rene gra e ;poJeO
IZ Mekama. on . . . .. . ..J-
0
z id ( r.nroJ nedostaJe nJeC zvanr, OUiuOSifl
en zya:m a -al a<c Ill r " . l U
k
a al-mu'abbar'anha) tako da Je sasv1m p ropa a. .nu-
o JI Se nazn ' ." b 1' k . . k
dneta bila je izbuena kao kon1ca; c1.m 1 "OJl o-
..... d J kama bl. se raspao. Mekam se bio sasVIm da pad-
ma u ru , ') Ut d'l'
ne. (0Ye posljed!nje u01pce u prvoJ . 1 1
d
stubo\i od grarnHa na koJIma su postay.lJene baJkarne
su a su 1 1 l ruk
reetke (prozori) koje loru Casnog 1 ,tpom nu-
tl sa s,oiih mjesta) i nag111uti. J edan od nJ J h b10. Je P'rema
Casnoj Kabi kira1a prema mjerenj!ll, .a drugi
nje!!a bili su nageti po tri kirata. Mekarn Je od pada ouvala Jedino
bo)a Kada su sp-omenuti majstori i drugi prisutni na tom
nom mjestu Yidjeli i uvjerili se da je srva dnnena propala 1
da su naYedeni stubovi nageti, kada su se svi u to, jedno-
Qlasno su se sloili da Casni Mekam nije renovkati, nego
da je potrr'ebno da se potpumo Slrui i (ru prvoj verziji nema
posljedmje Ob!I1ovi) te kakav je bio i ramije dok je bio
u funkcijl. Na'vedeni ma}stori ihlnjerili sru Mekam. Mjere (di-
prostora za !Ilamaz (musalla) u kojoj namaz obavlja imam
od \;rata loe prema istoku bile su 3 drira a i 2/3 prema i<s.tanbu1slkom
dirau, dimenzije pTo-stora dva stuba od strar.e mjesta
imamoYa je tri i po dira a, kruga loe Mekama od istoka pre-
ma zapadu tri i po dil!'a a, a isto taJko i drugih strana j6!" je on
\Ttastog oblika. Duina sbubova na koje S!U postavljene reetlke (pro-
zori) od balktra je tri i po dira'a. Srve to je prema gore spomeruut:Lm

mJerama.
Bilo je, dakle, potrebno da se porue u Mekamu svi di-
jelovi od drveta, zatim prozori (1ree1lke), srv-i stulbovi, renbarije (arn-
.. nuqu), dekor acije, olovo i sve ostalo. Maj s-tori Slll potom sa
obna,ljanjem Mekama i gra<IDjom dobrirm mart:erijalom, chr-
Yenom gradom od tikova (im.dijskog diUba) i drugih V1rsta doPVeta.
Plafoni, krajevi, stJraJile, rafovi (u pTVoj veziji nema rafovi),
ru.k!novi i s'tubo<vi dekorisani S!U i zlart:om, lazul!'om
1 .dek?raci)ama kaligrafskih nampisa i nesh-deli-yakut pirsrmom isq>isa-
mh. aJeta lZ Krur 'aJila, te drrugih tekostorva kao ito sru dove i lijepa ime-
na l u sikladJu sa rpnrOttnim dimenzijama (preosrtali dio teJksta ne-
ru. duilnom, visilllarn i debl jimom,
ikakvih IZmJena, Jer lSite niSIU d<YZJVoljene da je to bo8ln-
ski zakorn. Ovo je, medutim, dup[o bolje ru rpogled!u ljepote, pozlate,
176

;pismena i Tezbalrl}a. Gradnja je '\l(l Boju i U!plltu tZa-
u klratllro:n .a UIZ velilko zallagaa:1oje i napore uvaenog
Ali-<iedea pred:stavnilka sultana pri gradnji
1 to stallno priS\l!Sitvo i nadogledanje spomenu,te
gradnlJe u brOJU i dio wemena. Zato hvala
UrzN.iemom BC>gJU i ne!ka ga nagradi za n.jegov .uloemi tr:ud, neka mu
ispU[li srve elje i nagraoo i do'Al u $pisima Muradhanove
ekselemoije, lWV'ieme, wlrtan:slke, osmaJiliSike, cailske,
lke, visOike i neka UIZJ\Ttieni bog njemu Vllada-
villlu, netka ooini trajnom njenu pravednost i prema
S'V'im podanicima, neka pomog)Ile njene vo}ske, vojnilke i saradnilke.
Muhamedu, njegovim pOttomcitma i SIV'im a'shalbima. UrsHaj Boe.
Ulkol.JlPilli tJrokovi graJdll1Jje MdkCllffi-i Ilbrahlma i7lilose 813 zlatnika, no-
V'Og sUiltam.slkog 1l1Cllta. Od toga je u2 spomenutog ej ha Al1.-<ledea pos-
'lC\Ito 300 zla1mitka, a os1atalk je na fUvaemi, mawlama A!li-dede rwzeo kao
pozasjiJTlllllicu lJ{l srvoje jemstvo. To je utroio za graldiilju Me-
kama je .graJCilnja rpot1puno zawena, a iQ!nosi 513 novih sultamskih
Z'lartmilka, rpa netka ga Bog blagoslovi za tnjegov trud. To mu je do-
v<>ljno za ponos ejhovima. Tako je i ovo napisano krajem zil-
k.a.deta, svetQg m1jeseca, go.dime 1001. .po
prema U!Ilivenzahnom, omerovStkom i
Bog ne!ka je s ll'lljim zadoVIOljm - Hvala Bogu, a blagoslov 1
:na ooog posrrije k!ojeg nema drugog poolaauika.
... ..l
&V'jedooi ($-uhudu l-ha):
- Mawlana ejlh AllxliullkaJ:Tim al-Qutbi al--Hmafi al-Malkik!, . muftija u
svetom gradu, Mekmslkog . HTama, vrata[' (fatth) Svetog
Hrama.
_ Mawlana Iejh Muhamed efendi, ra.1Jrijeoo lkadhlulka jemenskog
Ill Aldemru, mud!a,vk wz SIVffii Hram.
_ Hasall1 Celt;;bi, suLtana BClljarzida u Ej.wbovom l
1
stam-
bur1u.
_ Alli aga Muhtlii1ki!n na. Visokoj
Ponti, Bog neika njene barJalke 1 podamke.
'"'k Hrama sa svojim bra-

- Ramijti .nahb i zaSJblJlPI11Dk ej ha og
tam Mi Celebijom.
- Mulstafa Celt;;bi BwdtianiJ.ij-a, zalkupa (rmUJkate) irz Tripobsa
od tadamj ih te Slfethe godrime.
- Murr.teza aga, rpO'Vjeremiik anekamslke suDre te 'sretne .
. . . . a to mruikima l musafl ra.
- te drogi ,p.rilSIUrtmi to muBzarvir , zahvaJ.rnost nad zah-
Najtsaw:enija i n.aj!Pot\I?.UIIlija
u (ma-
valama dovrena Je klnJtga oz nul Abidina, rebm pnog.
had) nn7111atom kao Turbe eJ h prah pod
'l"' "'-- sa , ta na harl. J a SIroma , .
go.dilne 1{)02. ,po mom oolastkru :PUl .. 1, l ea konJ a ratnika. Ah-dede
h
. rai!na sa .
stQPG\Il hma siroma a t p . . l t" melaJini >tari!kata po U\"Jerc
. . pnpadrrulk ha ve 1 . .
Bon.Jalk po 11"0 eiilJU, a , b"t zadovolpn na o' om
d . o u cemu ce l l
nju, nelka mu Alhlah P
0
an
0111
177

1
i !Ila druaom svijetu. Usliaj Boe! . .., .
Pre;isivanje ovog primjerka rukopisa zavrseno Je
najponiznijeg, slabanog Ne" ata sina Husej na Hil-
mije, dvadeset sedmog redepa godme 1273.
SUMMARY
TWO VERSIONS OF THE CHRONICLE ON MEKAM-1 IBRAHIM
Arnona the wo11ks of AJi-dede Bonjalk, the ChiXXtlicle on Makam-i
Ibrahim h
0
olds a special place as the moSlt complete woz-lk about this
building .ill1 the Kaba. Lt was written ill1 two vers'ions: the fill"5t one is
a report to the StuJ.tarn concel1I'limg the completion of restoration wor.k
on the building entitled Tamkinu 1-Maqam fi Masgidi l-haram (The
Establishing of Maqarn in the Holy Place) and the second version is
a treatise, that is, arn extem5ilve work-chroniole about this
called Fadlu 1-Maqam wa 1-Masgid:i l-haram (The value of Maqam
and the Holu Place).
In this paper both Cl!re .presooted, poi111ting to the number
of sirnilarities and dilierences betweem. them. The extraot from the
last chapter, dealirng wilrh Uh e desoliprtion of the building anld ins
construction is also presented together with the text of a hujj et
(court doou.menrt:) abo'U't the restoration, and a!hso several verses
composed by the author oi the tractate ill1 .the Aorabic cm
the occasion of the oompletioo of these works.
This article also describes the formal structure and the contents of
cited versions with special stress on the chapter relating to the avails
connected to this object where irts esoteric arrrd exoteric dimension
is presented; that is, the ruS't.ory of this construotion is completed
from its origin to the restoration at the begitnmimg of the 17th cen-
tury. I:n this way, the notion of ,the Chronicle is completed t oo.
178

Dr Omer
NA MARGINAMA VERBALNOG RANOG SUCEUAVANJA
SUNIZMA (ORTODOKSIJE) I SUFIZMA (MISTICIZMA U
ISLAMU) U BOSNI I HERCEGOVINI
. . obllilk milstrioirmna u istlaanu, je m1tjenja i asje-
c_anJa _na psihok>klu OS!Ilovru 1reba trili.rt:i 11.1
lJru!dsUom aspiracidarrna Ika i ditrdktmom boan-
SJf.'VIu d Vlje11Stk01j 'i!&trl'll!i.
. da ove pojarve u okviru islamSkog
TIJa stcw o sll!&mu, njeg()VI()j pojarvi i TaiZNOju
:tzv. redova (tarilkatta)l. Neki od njih
da . su f? .. SIU.flflJ1lla Ill aske11stki irvot
kOJI Je bw shcam z1vatu aSJketskih monaha, da se sufirzam u tO'ku
drugog vi1e1ka po Hid!ri i kaS!Ilije .rawvio u jedam pdk-
ret 'koji je usisa-o rrunoge eJle:menrt:e :neoplMO!Il.irzma,
gnos tic:irzJma i buJd.i:mna i p.roao kroz teozofske i parn1eis-
etarpe,
2
da je s.ufirzarrn pod urt:icaojem i
ideja tpostao kada ga surfije (islaomski misrt:ioi) SJlllat-
rati emocicma1mim SJred:strvom k:oje b sti ljudStlou dn.lu odstran1eojem
roih OSOhitn.a, druha i sa Sanllan sobom U
cilljru Boga i NljegQIVIa da ahlj 51p0:zmaje Boga i Njegova
ni je dobijanje Boije IIlagrade na drugom svijetlu, nego ujedi-
njenje s da je Bog a ljllllbarv pwt
koji vodi do te ljeq>ote, da ljubav {'aq) pootaJje Qi.tma
ma, pa ZJbog toga i ne trae sudove u SVOJl!lil
ma na putru S[p071Ilaje .ifS1.ine, Boga, .ruiti pisaaru ljudskog
uma,J da je pod uticarjem gu-6ke fHozofije kasnije preao u
tecxwfii.jru, po kome se prava spcxzmaJja Boga .posftire a. pod
kanstko-indij!S'kim uticajem, u 5edmom . H.idz_n,
dobija ob:ibjejle .pamrteirmna kallro su ga naznvall.l prot'i'\II.IE.CI,
Wahdaniyya illJ wugudiyya UedfuniSitJvlo svega to - strvamoot
posrtoji kao ideja u Boil,joj odalklle polaa:e 1 louda se ponOVlO

I rad o dervikim je pod
naslovom Derviki redovi u jugoslovensktm zemljama, SaraJevo, .
2 F. Hiti, Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas, II IZ anJe,
Veselin Maslea Sarajevo, 1973, str. 304-305. . .
J Da'ira td-ma'iirif al-islamjyya, .sa .engleskog 1

zika Muhammad Tabih al-Fandi 1 drugi, Karro, 1933, sv. S, str.
A. Ta'ufia al-'Iyyaa. At-tasawwuf al-isliimt7 Kairo, 1970,_
30
S
Dfz'ira al-md'arif al-islami, sv. S, str. 271.; F. H1t1, n. ., str.
179
Ahmad Tawfiq 'Iyyad napominje da je.
\Tsta smjese \l]ere, i dia su u
elementi \lljere, i da je on u biti vjera, arli vu ere,
jer je sdJufbena vjera sturcNJa V1e1lilkim soojama i Ih. pod
izo-ovorom da STU nevjernici. Ovatj allltlar da1je iznosi da Je surftlflarrn
elementima f.iJozofije koja eli da o11lcrJje t aJjll1JU ljru!dslke
i istine svega to postojli, aili ne logillrom i fJrlo.rofsk:iun
nego putem posebne SUJ02II1arje J oNorovenja (aJ.Jka:f wa all-ma'rifa);
ora sp02IIlaja i ot!krrove:nje su irzma:d inrtelelkttuahne ljru!<::l!Ske spo:zmajte,
Sufizam je, dalje srnam-a 'Iyyad, k!njiew1051t preprma .Jjutbavi i e-
lje, straha i potx:>vamja, na:de i bola, i ltjlllbavli, i da je ona,
ljuba\', odTaz osobenosti due i ljudskih m:-vienih ambi-
cija ka 1Savreruitvu.
5
P:r:\i oblici ranog islamskog tesav1t1fa se u prvom
\ijel'"IU islama, mada se u organizovCllnoj fo11mi sufije spom inju :kra-
j em drugog vijeka. TeoretsJci tesaJVruf, kao neto nO!Vo u islamsrkom
S\ijetJu od k!rarja drugog vlijeka (tpo dabija obi1lje2lje
skog razmiljanja. On ima svoje teorije, s;voje pred'staVll1i-
ke i prristalice, svo jru l1i terat:Iumu, terrninologijru i svoj cilld .6
tRana farza tesavlll!fa se 21U.hdom,
nim strahom pred Bojom Neto kaiSIThije do-
lazii do spajanja asketske prailc6e i s,pekn.illacije kada se j av-
ljaju iskristalizm-anj oblici llilllltualnjeg doivlljaNQ!Ilja i spirituaImog
na punu spoznaje Boga. Ti oblioi su Qilkr (litCllnijs!J<o po1!1av-
lJanJe osnm11e formule ,-jeroYanja i Boijeg imena) i Sama' (1Sitva-
ranje rnisti6ke ekrstaze uz Il11llZitkru i ples).7 je napo-
menuti da tesa\itl.f polazi od (baTin) egzeaeze Qurr'ana i ha-
disa i u lpraksi razvij a o
. . . U potJprune formiJranosti tesaVillf se rarzJVri!ja u d'Va
broJna o tesav'llfiu i kao organriex>vamJje sufiidlSkih
(kongregaCIJa), odrnosno u vidu teoretslkog tesavrufa i
tesavufa, M. S. 'Argun Ilbn HaLdma s
erna ovom mislJenJru tesaVfllf sa1stoji se ie: -
- ruhda (az-ruhd) v
v ' u.u .. :u! u znacenJtU ne1yu1Yljenja ovoga svti.-
Jeta, a ne u 1macenyu odncamja ovoga svijeta,
- murakabe (al-muraqaba) B v k
nostri Bog . N. , OZIJe ontrole odmoSJno pris'Uit
.a I Jegove kontrole nad sva1<1im djelom uradli v ..... 1,
- zikra (ad...<fikr) . . . OOVIJOI\., 1
. - -:- . SpoirunJanJa Boga. M. S. 'Arronln v ...... 1.:n,
l u samom Zlkru 1 PITI oblik def v k . OlJU rC1!LJI.n\.e
od BoiJe kontrole moCJ mtse . ao ... d1raktarn plod straha
, a.ll.l u srou l razrn vr . . ...
goya nwugUda, egz.istiranJa d k . . ll& o zmacima Nje-
K. , o az1ma NJegove d. . v
- ]egO'\e ktroz kosmoloki ddk J.e 11IlOSti, znacenj u
ljepotu oblrilk . az, klroz NJegOVIO scwremJStvo
ovanJa, mudros t kroz
5
A Tawfiq 'I ad
6 M A s - ct yy , n. d., str. 9-10
hu, Kairo: sti. At-tasawwui f[ al-islam, manabiuhu wa atwaru-

7
N. . .
1976, stJr. 13-36. - Islamskt misticizam, POF XXIV /1974,
Muhammad S. 'Argiin, n. d., str. ll.
180

vrlinu, irinu dareljivosti i obi1nosti d b .
srcern i razmiljanjem je S'V'OJ'IS!tvem
0
r S'tEWOO zikra
samo prav-Lm suft]ama.
Drug]U gPlllpU zrlkTa 1li/lor r
1tako da slf1Ce razum lt . . Jezt om, a 1 1 Slrcem 1skrreno,
ik b' . . . a mu Jeztllk J.rZJgovara. Ova fOITma zha . e
l rada. tijela i SII'Ca. To je s tepen zukra Ja
- 11
1
a, IJ.SI amStklh
. stepen je stepen ilrokiith masa, VtjertnJilka spomi-
Boga, a Strce un oo ne jer J. e Zalll!Zeto
SV'lJeta. ov.og
., . )e zilku lkemj era. Za talkarv zilkr se ne mo-
ze m rec1 da Je ziku, Jer Je on to samo 1memom.9
Kao .najstariji zasnovani tarikat (at-tariqa) - kocngregacija, smart-
ra al-?Hanij a (1078-1167), su telcije m
zaVIJe az-zaw11ya) blle razasute sVTUgdje u svijetu, pa i kod
n as u Bos.ni.
Ra2IVOj SatrajeV!a, Mostaa-a, Prusca i dllltl@ih gradova kao knlbur-
ni h i cerutarra u Bosni i bio je pod jail<irrn
idejnim .UJticajem SIUfi1&kih st!remljemja, anih su
provoditli iV'Ot irzJVan 1Jidima tekrije i lroji SIU putovalti i pni tome se
vjeto koristt.Hu svaOOim povodom za ilrenje srvojib ideja.'o
Nezaboravna je uloga ej h-HUJSejtna (umro 1799), osni-
natk:ilbendrl.}s.ke tekije u rodlnom mjestu - kod
Foj nice. Smaga njegova dluha i u1icaja se, posredstvom mla-
dog murida (al-muri d) 'Abdunrahmana, sina Mehmed-efendije,
kog kad ije, i na d!rruge.Ovaj mlacm dervri, zvami Sirija, prenosi naki-
bendijsko na sarajevskog mu.5tiju Salkir-ef. (.umro
1859), mostarstkog mufitiju Mustafa-ef. (um,ro 1847), Galiba
Ali-ipau namjesnika u Hercegovini (um-ro 1850), i druge
iro m Bosne j H erc.egm'li!Ile.u
Ovaj primjer swijsdcog djelovanja iz neto kasn.itjtih dana.
priiSutnost Slllflirlllna ispoljava se i u kad i
Hercegovina potJpada IPod u Vica j mmoSJt'l. J
str.ujamja unose Dervi1paa (umro 1603),
Dede umro 1007/ 1598 Few:i Blagaj ac umro 1160/1747 (?) a eJh
I sma'iJl MruLtalni (?) Mostari, Bosamac, post aje ejh kadenija Bosne i
svih i.SJlaiilJSik.Jih pokrajdma. u U P:rusou i okoltiru, po naJrodmom preda-
nju dj eluj e Ajovaz..d.ede. U Sarajevu veliki br o)_ tarika;ta raz-
vdja s\/Ojlll cbjelaltlnost, .klOj,ima i Intaresantam Je sad.tr-
9 Muhammad S. 'Argun, n.d., s tr .. . . v
ro Tu su se posebno is1Iicali tarikatl b!atstva)
novti dolazili u kontakt sa svjdetom i propoVIJt?ci<cld . ;
1
.
vjere(( Vidjeti vie: Vadim i drugi, Veltke ctvtlzzaczJe sre n eg vt-
jeka, fes, sYiti
Tekija na Oglavku, Kalendar qai-

11 VIdJetl opi.rmJe. r . S Trako Kronogrami saraJev-
reta za 1941, SaraJevo, 12aki40 . stfr. Anali GHB, knjiga I,
skog muftije Muhamed i:) v r-e en .
1
)e
br. 4243 GHB,

Sarajevo .
181

a edne mo:IIbe Po!Pti u Lstamilml posU1e
J (1697). U njoj se trall od Slllflrtama za oibn()IVlll
se temelji jo nazi,r u. Da bi se ove rtdki,je, ukarruJe se
na !Illjenu drrevmoslt:
Kada je Sll.lllftam Murad-han IV OSVIOjao Bagd'ad a tarrniO. zatelkoo
turbe .. . Jlaeg pnog s.ultama 'Abdulqadi ra al-GHamija, on mu ]e -tu sa-
gradio novo tufrlbe. U to v.nijeme je bio sHahdlar

vnl?
i uQ.'IedaJ11 da .pa1Jnju pristahc a GI,lanr-
ja, Mrlllsrtafa.,paa se pred Siutl,tanom da
te.kijlll gdj e se okrll!P'ljati i zik:r jer j e i sam pnpadao. osvo:n
tarikatu. s.u da to mjesto bude Sarajev'1Q. . . Je
iZ\'Tio
Rrole godrilne podJLi nepnitjaftelj je 000 zan.LZeo Saraj6\IQ. . . i SIPa-
lio oijebi grad. Do tada OIVa velika zadJua.lb'iona je posrtojalla i u nj()fj se
l<fur'am a Vti'iiO ZJ.ilktr.
Dervi6i h"lQ'ji su hHi u Salf'ajevru pnilj e Stpa!ljruvmja i sa-
da su tu, ali nemaJjru gdje da se okJuplJjajru i a su i
kie i sni jeg. DePVii su se svrugdje, aJli im nirko !Ilije pomo-
gao i zarto se sul,tarnu i(l116jl704).
Ne zna se ko UJPUOtJtje molbu, da li samo .kaderi1je itLi su im se
pridruiJili i os1allii. tanilka-ti Sarajeva, jer u uVIOdlnOij nijOOi oitiTame mdl-
be stoj.i rojli se naIa;ze u svom poruasnQIIl Sarajev'll . . .
14
Ne se u amaJ!.lizlu ka1derilj1S!kog naullrotvanja, aroje
se zadovoljiti time to ga predJst:a'Vl.imi njegOIVa
'Abdlu1qadrirra a:I-GillaoJ.ti.1a. uz naqx>meilJU da je njegCYVIQ ezo1eri6no (batin)
Quu'ana i hooi.sa i..ziaaJirvalo O'tlpOr praMI1Ji!ka i tedloga,
ca (?ilhir) slova Qur'ama i hadliiSa, kojri smatra-
ju ... da je OSII10v1Ila dlumos.t svakog mrus!l:i.mama da i:SlpO!ld.ava reNgioz-
ne i norme proptilsane zaJkonom na osnovru s pdljiillOg slova toga
zakona."
se OSiflO\liilu misao ove srvoje kaside
S'VOJll.l mas0-1rna s narrnjerom da u/kae na SV10j :ma-
caJ. Tu Je oo .u sferama 12mad sV'i.h vjerovjesm.1Jka i u srtaJLruorn lron:t.allmru
_ra. moda Boga Ill <YV10ll1 matemilja'lrrmm SMiJjetJU.
Je pnSilltaiD, on sve mlOe. Na flljegova :t.lJSita, prema
OVO'J al-OilarrlJi je .JYI1W i pos'ljed!Iljri u nd-
zu 1 Isceza'VatnJ a ljudSikog On se javtl!ja u srvfim vtidovllima
kao
1
Haqq (Bog), mad<a u prvim stihovima iP'rirzmaje Boga za vrrhovnog
gospodara.
.
13
Porijeklom Bosanac. Sultan M IV . .
pod1gne i damija 1048/ 16
38
godin purat Je naredbu da se
dowena 1049/ 1639. Na se !an u. na damija je
Turbe 'Abdullkadira e p
1
rme silahda:ra
Bagdad. Vidjeti vie J y _Za!kon.odarvac kada je osvojio
al-gl.lanr Bagda.d II .asd Ibrahim, as-SamraWi, A-ayh 'Abdul-
.. '. , IZ anJe, str. 57, 97. -
14 Vid J e ti zbirrik.u tlurskrih dolrum .
menat hroj 135/211, 1H6/il
705
u 2, str. 143-----144, doku-
LS N F.;
1
1.;"""""",, ' ohmac, GHB.
uwpvvlC, n. d., str. 16.
182
'Do s'VlOje kretaa:1je i Boga _. .. ""''"""""' .
dJuh k . . , ' fficneiUJ....uvo 1
OV1Jlog SVlJeta :OJI se !SliJevaJu u jednu, a u kome teki"a edst
zbivanja, 'AfbdulqadM- ovako: J .pr a'VI Ja
uvjerio sam se da je Allah gospodar gospodara,
I u koraku promjene gospodar svakcg moga koraka.
Bog me je napojio iz svoga napitka,
I govorio sa mnom dok sam bio mali..
U naem domu (tekiji - prirrvjedba O. N.) 'Vidi kako krui,
I zaljubljeni to tu popiju popiU su ostatak mene.
Znaj, odgojen sam u ljubavi i prije Adema,
A moja tajanstvenost bila je prisutna u 5Vemiru i prije moje pojave.
Ja sam bio u nebeskim sferama i svjetlo Muhammeda,
U formi tajanstvenosti Boije prije poslanstva (Muhammooova):
Bio sam s I drisom kad je podignut u nebeske sfere,
I nastanjen u Firdevsu, najljepem boanskom raju.
Bio sam u drutvu NUJ:w. (vjerovjesnika) kad je putovao 6Vijetom,
Kruio morima i doivljavao potope svoju.
Bio sam u snu rtve kad je rtvovana,
rtva je donijeta mojim miicama.
Bio sam s Ejubom (vjerovjesnikom) u vrijeme tekog iskuooja,
I ta njegova i iskuenja su mojoj molitvi.
Bio sam s 'lsaom (vjerovjesnikom') kad je govorio u beici,
Ja sam zjenica zjenice oka u oku
Ja sam tajna tajnosti tajne u cjelini svoga primjerka_,
Ja sam prvi stvoren, moje a rmjesta za druge nije bilo,
Osim ta mene, a, u stvari, bilo je prazno, rnajpraznije.
Ja sam prvi stvoren u procesu 5tvaranja i zrumja Stvoritelja,
Ja biti posljednji proivjeli u prahu i pepelu.
Ja sam za sva vremena. 'Abdulqadir ja 5am.
Moj poloaj je nadmaio sve poloaje.
Moj djed je Resulullah (Muhammed), plodonosni zagovoritelj,
Eto, objasnio ISam (svoj) u osnovi Istine.
Moje zelene sedade vijaju se u zraku,
I sutra da uvode muride u moj ator.
moj, muridu, dri se. i se u
Ja te zatititi na ovom svz.Jelu r bztq pokrovtt el} na buduce .
moj, dri se mene i budi u mene pouzdan, .
Ja nastupam u tome sa potpunom kontrolcm nad swm.
183

Ovo to govorim ne govorim iz ponosa,
Nego govori moj Gospod preko jezika istine.
Ja nita nisam izustio sve dok mi. n.e Ne boj
Znaj, ti oi okom Moje panje.cc
16
Pitanj a koja Sili ponekad ima1a ohltljleja idejnrih srufirotba :u olk1Vli'l1tl
isJam&k""Og i\StkT:ava1a sru u. jaVlllosrtti. i n:
samo predts1av111ilka za1nteresovaaJJh Sltrana

d
- 1- nnl:itrioke vla!Stri. osmanske nego 1 broJnuh mus lillaca.
su 1::).1\. e 1 r . . v
1
ik eki
Naka od tih ptirta!Ilja, .ra:ojanlJjena u damuma Jare 16 anlls e S[PCllll-
zije, ali i kaS!Ilije, iiSlknsavaJla Sili i b'illa ponovo predmett: raJZ)rade.
Prirodno je da su predsta'V'Ilici i po-
jedli!nih mjesta (nJPT. Sacr-a jeva, Mos taTa i. PrrttlJsca) Ta2-
radri mili pi1t anja. za nas je oVfdJe 1 zma-
saglecLarvamje pnistruJpa predsrtarvnilka Mos,tarra 1. Prusc a
mim spanruim sa 51tanov1ita idejnosti nucti sta'Va
kiOla a njihovih opredjel0rerruja.
Jibln Alrabij'a i Abdlu
1
l&ad!ira GHarrrija i dlrugiih suf.ija
morala su i u ovlim naim krra,jevriun a nai1la:Zii1li na reagovmja
nika egzegeze Q'll'r' a/l1a i kodeksa Hadisa, malda
miljenje da su.f.ija nije izazirva!Jo rea:govauije ormodJOk-
sije, da bosanrski mill.Shma!Ili, kao rffilliloSI11Ii sru.nillti, nii.SIU irrnallii slkili<:mostli
ka i'riz:mu b'illo ka!kl\ful ortodoks'llog is'l arns.'klog
a a:ko sru se bila i pojaiVili neki jeretioi, bri.Ii su na Viri'jeme
ni i u svom iskorijenj enriP Pa irna i !Qojli talkaJV
sud i govore o s3!Svrim Sllllprotno:m. Taiko npr. u dtje-
lima Hasana Kafije, kole (rumro 1515)
on pie za potrebe kole u Pmsou, zatrirrn oklOil!nrih mjesta J>mu!sca
krirti6ki se pored osrta.Iog, i a il1aj-
islamske jeresi i meke kcmgregacije .. tarri-
ka1J, . kOJI su djelovali 1 u Bosm.
18
Hadi Hali.l Sarajlija u svom tnuktatJu
. . (Mul;)"ddfrn Ibm 'Ar abi, 618. h) i
kao 1 seJh 1 muftiJa Mos tara Ahmed sim Mustafe ('Ahmad b. Musrt:afa
umro 1679). Pred!s.ta'V[lici prusaOke kole, kao (njen
san Kafi.Ja, posebn o iwjesni Eibu A!bduJ.la;li (Albu 'Aibdu<Nah Nawabactli),
oteke

t.eksft arapskom, I spis iz bibli-
preveo O. ' r- elS-e endLJ e br. 927, str. 103-104,
n K . .
ao prrmJer takvog stav t .. .1.
hamzevijama. Vid'eti: A H a na ortar postupa!k
vz;a u Bosni 1573. POF O progolJ-u hamze-
ts Vidjeti vie H , K f: J - '_ araJevo, str. 51-68.
al-ganniit, rukopis broj Nar-rawtj.at tr arh rawdiit
2716 GHB, Fol. 27a 28b. ' '
1
ur al-yaqzn, rukopis broj
19
Hadi Halil S T
72b-73a GRB, - . maqalat , broj 2649, fol.
rnlt!le i na da OVa!J muteke1l'i-
pie raspravu a, k.OJ_J!J!la 'A'bdu1-
reno, Isti rukopis, list 72a, ranije 236_mu ZnanJe )e V] estzna a ovzsno je stvo-
184
pravo ime nam nije pcYllilarto nirti vmamo zato . .
AbduHah, otro .naa>ada Ilbn 'ArebiJa br . ..&: sa Bbu
, O.Jle SuuJe 1 1anka.te.21l
libn 'Arabi, mitSlilac rodom irz Emdel'UISa . . . . . . .
skli moni&t pm1:ai'Sit s v ""PamJa), naJVeci Je sufi]
. V0]1Im UCOOJem (wahda. al-wukUd) irz.amvao . e o-
reagovamJe. Na kiraJju je morao napustii.1Ji svojru dUIDOVIiou J .
lSip'I'ed revrutiTme illlleme (dslamsik:og ) . 'tibo l.PobJect
Egilpa t gdlj e j e os-tao wernema. i . va pi'lltfiska u
tl
.t ?ib t'h :...1 , b"t" ...... Je morem napus-
' 1 r.1 og I'S l' 1ueja 1 Slklonriiti se u Damask, dugih
. U v SVI()[Il al-wugUd aiKJ.eju jedli!Il!stva Boga i
S\e?a to posrbOJil. Stve tto postoji to je saa:n10 }edino, I.s1'i!na a
t.o Je Bog. O ,tJome ltbn 'ATaJbi kae: '
huwa al{!alq al-mu5aJtlbah - I-stina -
- B.og Je IISito st? 1 Rawlilka te Its time- .Boga i anoga
JarvtlJav se sa'lllJO u t.o je u nnt2mosti tpostojaDJja
al-wugud!: Nuzm.og.t je samo Boija oso-
. . n1ffia to posrtoJi a da se u njemu ne mamrifestu!je biJ.Q
koJa osobima Boija. je jedino stJvorenje u lrome se mani,fesru-
osobirne, aJli tek onda ka'da urt:ane (fana) u Bo-
Jedi!Il'O!St, rhi, kadro llbn 'A.rrabi kae ' ... kada postane kom-
pletma (al-insan al-kamil)'. OV!U postavllou razradio je 'Ailxilfl!kefiiirm
Gilani ('Albdrultkanlm al-GB.a.nf, XII vijek) u djellll Kitab al-insan al-kami!
i is1alkao da je svemir velilki a je malti svemi!r. Sve
ilStime lroje postoje u svemiru se i .u samom i ko
upozrna sebe f1.llPQZJlao je d 'S'VIOga gos.pod!aaa.2t
Urtiooj Um 'Arnbija na osm .knJ m15ao bio je veoma velri!k.
Ibn 'Alraibi pos1taje p01plllll_ararn dJo te mjere dra mu je sUl/taaJ. Seffiim I
odao u Siriji 1517. god1ne postJU ma taj to mu je m aiCl 111jegova
groba izgraJdio mattWO'lej j dr.lalmijlll u DefPOsredmoj- lJLiirilni
22
Ovo dra
je 'Ibm 'A'rabijffillo s naj'V'ieg mjesta.
talkNog nai110 je na ra2IDa reagovamja predsta\III)jka i naih m-
jeva, SarajeVla, Mos<taJr.q i J>lPUJSca. Ovo se da na 0$110Vlll pro-
.ucavaJnj a zaJgcxnetne JTIJiiSl!i Ill:xn u veflJi s jednom od tpet.
osrnoVIDih drunosti Il1JlllSjhlmarna - obaveze halda. Ta miiSao !ibn 'Arabija,
kojlll oitrilra hadei Halill glarsi:
Ko obavri haldr rradi Boga, a ne u ime Boga, on je kao
koj1i za Vlri0eme i veoma toplog dama nooi lampu da bi ras-
rtjerao m ra'k. p,romislite, o ljudi , i ne kao 'taj

Raz-
ovru misao, hCli<Mll Ha11-ia SCl!I'ajli ja U!llima u odlbnmou fun 'Airabi-
ja :i [kae:
Kard s u pos umnjali .ne ki vjernici (ahl-al-IJ.aqq) u
na 'Alrabi j a, i lrom!pletnog profesora, i. Je taJ
t e kis1 bio i meni, skomahu, ja scm1 prumiJOOlO kod proucava

20 Abu 'Abdullah Naw'abadli, na _rukopisa ar-
-rawdat tf arh rawdO.t al-gannat, rukopis br. 1514, hst 46a, GHB, SaraJevo.
21 A. TaWfiq tyyad, ID. d., s tir. i38-139. ..w d
22 H. Inaldik, Osmansko carstvo, Srpska knJtzevna zadruga, Beogra
1974, str. 284. . . . 12 73b
23 H. Hali!, Bosamac n. d. str.
0

185
. . - . 1Ski jar ne pootojti drrugi kl1i,tedj kod
njatog spomog pnamJ_a '
taklrog piltallllJa (. .) . d ej h htio ob-
I Boo: i Njegov PQSilanilk 2IIl(aJU . aoJseobetno) a nema
o . v. ' farq , svoje .
Jasniti kOJti !lliDa SVOJY . . tri i J'edno J. drugo
"' , ( 'edruak ) mada OOVIJek mora tma
svoga ' gam'a , og '. ' t . Kuejri (Al-Quayri, u m-
zajedalO. To je, istovremeno, I stal\f SUliU a, Jer ni oboava,nja; ko
ro 465/ 1073) kae: ' Ko nema svoga. farqacc, t ' Tebe obo.a-
1( <mn7ll1a<'e a voN:>
nema gam'a nema m svoJe J ' , T be , traimo '24 u k a-
vamo ' uka.2:illlje na farq, dok tek..st Od e p
. '
ZUje na gmn . ". "
1
. .rilll.IItekelli a znaci ono s1o Je
Tenmm farq ko? "m;m ", . to Boi om valj om.
covjek stekao i_ a _g(J;J1z . oo o sto. Je da bitra da
Prema tome, rmetlka
1
c:k:rvanje 1 hada
Ii da obavn had rillli ne, to farq, 1 .
bo ... m ,-0 Ijom to gam', u term.rirnoliOgriJJ
s tava 'fatalista i mutezilita, a d<Ykazujc ' 'JC_roxan.J,a
(alzl-as-sunna wa al-gam.a'a). Oba ova _e<
imajlll isti oitlj _ oboaJVall!je, a putew oboatVatnJa mogu btrtJ razlICI-
ti, kao to se kae .i u strilru:
Naa obo;.avanja su
Tvoja ljepota jedna,
A sve ovo ukazuje na tu ljepotu.
Uktra1lko ko sam da isklreno obav'i hadr radi Boga, a ne
' . . .
vjeruje da je institucija hada data Boijom YOIJom 1 on
j e prihYatio staY jer {arqcc,' a l gam .
nema ni prave spoznaJe. Eto to Je navalo lohn Alra'biJa da tllpOredi
takvog hadi11ll s osobom koja narstoji da u
i veoma toplom dami svjeNarn lampe, pa Je toga 1
rekao: 'Pre\-agznruJo je' , to jest, je da oba'V"i had iskreno
radi Boga i time ostvario farr-qcc bez UV'jerenja da je irnstJitJuoija ha-
da data Bo-ijim darom i s1varCllnjem. P rema torne, on nije ostvario
ga.m'a a ... Nastojanje ta!kvog hadije je beskoi'i1S!l10, bez obzitra 111a
to to je utroio Slr_edlstva, imao J ll!Il10r,io se na pruJtu, kao
to je beskorisno kada rastjeruje .tmilflu u
oom i vrlo toplom dama sVtjeNom lampe, a ne po.klu.arva i
toplotru, to bi bilo varnije. Rastjeriva!Ilje mTa!ka nasilno i dJokaziva-
nje SYog slobodnog izbora, a zamernarivanje stva.ra;nja top-
lote, je mutezilitski stav, jer se tada ne :v:jeruje da su srva djela rposlje-
dica Boije f\llr:lirne i Njegova stvarCllllja.
vi koj.i se pridrraJVate isl.amtskog i pra-
vug purta, da i ovo dnugo ostvarirte, a to alko
da je had boiji daT! Ne se za trim Bude ld vae
je kao i njegOV'O,. i va posao bjti izgnJJbljen isto kao i nje-
,naJme: ako da ostvaT'i te u vaim cLjeJJima i farqcc j
': posao ce b llt.1 besikor1stam. Dokallite djelitmiooo slobodan
I ZbCIT 1 VJeruJte da 5'U. sva dj ela data Boi jim darom 1 Njego-
l-' Ol.lr'an, aJ-F"atiha, 4 s.
186

da bi1ste bitli oni koji
l e,am U. KwitSJtite se vaim dljelhna! prihva'tlaljiU o farqu
pooezruvan v.
v d . . . fliJecl 1 njena autora e
Ol a oma J da uradi ndlro dob J . ma-
no slobodan 1rzJbor u samom sebi . . mara pobvtrdtitl
darta Boij1m darom On mo . d
1
V'JeiUVati da su sva dijela
Lu
. ra l a se ponaa p . l
ra kalko bi . SfPOZlnao odrrerllb t rema lS amskom mo-
i :k1r1az errot v e oga k1roz u ezo-
. . . . e1111ono u egzotenanom. Na ta v b.
pobvrdlh VJerOVanJe (ortoookls. ) . J nacm lSIIlO
se ?d .P_ropasti i tm'itenja. !
ketrma l odaibrramclma. To bi nam olalkialo pob "edJu . dmutvru s as-
Jo nas :zJla nasi:Jma dn..tha i saJSitaviiJJo s <mima krnll.J ; ........ SIPaJSl.. ,
,. , . . !]ep fa!J.2S
Bramect Ibn ArabiJa, hadorl Halil Sarajlija dao nam v
?m pod ... da je prOOmet bio podmijet i njemu
sto da .Je pregledu i oojeni da
nek.tvs.Lunbem k.oj.i )e preilspirtilvao razma
d.a SIU ml'slroct oWh klrajmra u
\
kaTaJkitera na ni'VIOU osmall]Ske 1mperije.

u. P :Mog .. 1 to otvoreno suprotsta-
VIO J.edlnOJ rant:JOJ .o 1 hadija, a kojru je bio
potijJniSao sam ssuJ.rtan, prrlilkom nJena ponoWlog rawmartlrcmja.26
irole, Hasan K.afija, otiro je napaklao sve
mt'Stlctzuna. Taika'V SitaN su prihvattili ti njegO'V:i I:bn 'Aira-
bi, naj.i.lnteresamrtmija islarmSikog misticiillma, zaltilm 'Aibdtt.rlikadir
Gilam.i, bez se SlpOIIleTia skoro ne obaMi n:ijedam 21ilklr,P i ajelo-
lrupni tesa\llllf (1ari.ikarti) bili SIU podrvrgnuti otroj krittici.28
lkole niJS1u htJjeli za Irornpromise.
Njen kao rffii!IlOSIIli u svojoj inrtenpretaci.ji i'Slarrnslkih
dogmi oslarnja se na (zahir) Ktur'ana, pri

mu je otlro narpadao sve wste devijacija. On na.Z'itVa mrudhildirrna (a!te-
sve one .koji ... da su ooke istina
profetSitva) bolje od nubuwwa (rprofet9t'Va) . . . i da se nubuwwa na-
paja i wjetlo irz srvjetla walaya (tda se koritS1e u s'V'Ojlilm poziw-
25 H. Ha.Jiitl, Sarajllija Bosanac, n. d ., 72a 73b.
26 Facllullah Sarajlija Bosanac (fadlullah al-Bosnawf as..Sarajli) ru-
kopi.s br. 623, fol. 123b-128a, zbirka Ha1et efendi, Sulejmanija, Istanbul.
Vidjeti vie, O. Fadlullah Bonjak, njegovo miljenje i pravna
r asprava o prioritetu pojedi!nih esnafa kod i hadija,
Glasnik VIS-a br. 4/1985. str. 385-396.
27 I Sini.,baJba, Albdrurahmarn, nalkilbendrilj.ske tekije illa Og-
lavtkru, u jednoj od svojih pjesama AlxJ:Wkad:iii'a iza
zaos1aju sve drugih tauilka. Svoju kas1du na trur51Jrom
>harscler imdi tarik1i a1i-Abdulikadir gibi biT er bulnmnaz
Mlah Allah ya Mlah . . . . . .
Alemde muridi muridi veli - Abdulqadir g1b1 sultanu bulunmaz ...
(Ako sada za uzvienim tarikatom traga .
Kao tJo je tarilkat A'bdu1Jkad'ilra, nema ga. (U stihu: Kao to je Abdulkadir,
nema ga.) . . _,.:.
U oi-jelom svijetlU mw-ida, f!IDDda 1. Vt:lJI!'Je
Nema su:l!tana kao Albduillkachra - GhlamJe ... . ).
P.repis kas ide iiZ 1321. l)erlvlia . . .. .
28 Zbog ovog biti potrebno analJZJrati sva dJela KafiJma.
187

. . l . liu tatHh nredJs ta!\1111.ilka snmj-
ma walayom). NeJs;praVIIlo Je m1 3en3e za . k . _
skih koji n-rde da je Boi je. sttvoremJe
000

t\:ari s tepen walaya j ma'nfa (spoamCliJe). su
IDU!.lhida da su ncloi .imami boLjri od' V'jarov'jesn:ilka.
29
0\-aj svoj wd Kafifja dapwlfjruje i u cLjellu
30
i s.uger_:ite
S\"iima onima koji nisu u pojedtim.a pitamJa da se ne uputa-
j u u d:islm.usiju o IIljima. On se pirta:
Da tl!i je s vfijet iStkvCliJliolo ita dlnugo do:
- s illnici vtladari
- loe v.ijesti i
-monasi?
Si l!nioi se s.up!fotstavJjajlll eri'atu (zaJkODIU) nasHinorn politilkom
i daju predrrlost IIlasilju nad Boijirn i odredlbama.
Loe vijest i su koji se ne !Pridravaju eriata u svo-
ji m postlU.pcima, a najgori su ani koj-i objanjavajlll dozvoljeno zab-
ranjenim, a zablranjeno dozvoljenim. Oni misle da je va2mo ono to
su oni napisali , bez ob1lira na to to su time odtbacil
1
i ono to je po-
Dopustili SIU ono to je zabramjeno, a ooo to je doz-
Yoljeno.
Monasi (ruhban) su nemallice sru.fije koj j se S.UUJratlstaf\lil!j ajiU is-
tinama i zakona (eri'ata) sa svojim dawqom (ltl!kn..nsom i
zanosom), nzawaggU:lom kafom (otktrovemjem) i farnta-
zij ama. Objanja\ajJU vj eru kako Bog nije dopulStiO. Krvcvre Vljemu ko.
ju je Bog obja'\,iO preko siVoga PooLaniika. U da do ne-
suglasice zakona (eri 'ata) i polrtike, nasi.Lnrici kaiu: Dajemo
prednost politici, dlPug!i ra:rumu, a s.ufije i dervji,
dav,1qu i kafu (ru!lrusu, zamoSIU i o1lklravenjJU).31
Ovakarv Kafijin s.ud naveo je Ebu Abdulaha, Nevabadolijru (PTul-
da to v prokomenta.Tie i diJreloono ufkae na rumnj'h10g
ucenJa, pa 1kaze:
l autor djela Al-Fusus (Ibn 'Ara:bi) !tvrdio j e s taJtus walaya
Jer .za sebe u tom svom djelu: ' Ja sam bez sumrnje posljed!nji
.. ."c:J
1
!.)a. ' To 1s.to i 'Abdlu1qadilr Gilani, ali za sebe. fuema
.an-rzufus, Abdrulqadir Gilami, da
bl od.'U.Se\ 10 1 zaveo Cltaoce, o braca im s e s mek oliko dis.tiha u .k.<i ima
ostalog 'kae: J
Neka je Allahu, gospodaru, koji ;e dao
da budem posljednj i N jegov waliyyia! Abdulqadir,
Ova dvo v 'h
paci. f.. JICa 5eJ se al-akbarom Gru-
i .Siriji nazivaju ! bin AL-
---- -- J ecJm , a Irracan J daJu to ime 'AbdruJlqadiJiu Gtlam.iljru.
29
H. Kafi, Azhar ar-rawdat r h
1514, CfoHB L sar rawdat al-gannat , fol. 46a, rukopis
H. Kaf!, Nur al-yaqin fi usui ad-din
lt H Kaf1 N l
GHB, ur a -yaqzn, rukopis broj 2716, str. 27-28, ranije 238-239,
l2 O ovo j nemamo drugih podataka.
188

Galal . d
Gi.'llami za sebe lfekao: prenosl
0
a (Xlii! vijek) da je
Ja sam prvi uvijek
ugledoo lik
tada se uplaio F131l'aona i nilje smio
' Ja sam va na1jrve6i gaspodarr,' kao to je oo
Zbog toga Ib n 'Ararbi i kae u s.vom djelu Fusus al-hiktim. Fan-aon.
:.on, to iiStiinu je. rekao u swjoj koja gl.alsi:
J a sam VlaS nalJ'\"001 E?JoopodJar'.
. Albu Albdn..t.Llah dljelova-.
OIVIh 1 posebno goll"e spomenrurte drro-
.. _j e na nj,ih Boije prdldetsrtlV'O, (prdkletJswo Njegova Poslamilka
l SVlh lJIUI<:k
U tril?eset .i poglaVllju .djela Efayiit al-qulilb s-toji:
. ZUlaJ da Je ucenJe taPitkata halveJt'ija is,to to i illloeno
al-J:i.kam, jer je autor toga djela jedan od najve-
cih predlstaVIIlli'ka roga Ztna:jrte, vjemioi, da je surfirzam (rruul.-
hab neisprr-a.rvmo a zablrude s.ulfirl.llna SILI. Il.a!jwe-
zalbl.n..I:de ... Oni Slll ti koji za'VIOde i koj1i SIU zavedeni. To je
iZiloeno u djelu Fus'lllS a
1
l-hilkam. llbn 'A.rralbija je velika
P.ridlrarvajrte se eriata da bi,Site billi spaeni. P.rirrnifte
ovaj sawjet od onoga ko ma. Onli su i rade prot'i!V eri-
ata i pravog pwta. Oni su sa i orui SIU ti koj.i SIU
Znajte i to da je arutor djela al-IJ.ikam bio na je-
dam od na1rvredll'rijih a na kraju ateiiSta, kao to je
bio i u a na kraju nevjerm.i{ka.
Prema Iobn 'Arabija, nema l!liika,krve raxhke obo-
avanja ki1pa i gospadara, jer Ibn 'Arrabi
kae:
ko oboava bilo ta to je on time 01boava ua:-
vienog Boga.' tome kae i u s'V'Om djelru rije-
v.
ctma:
'Al-haqq al-munamah huwa al-balq al-muabbah' -
- Bog :.._ je iiStO to i S:trvoreno,' to jest 1
atlfihlllta i'l!i Boga J svemiTa nema swarne raz,IJ!ke), 1 cmaJJ
'oboavanje kilpO'Vla ne :zma ni oboavati
onaj koji tVIicti za sebe da je boans-tJvo cm.
posrupa .u svom pozi'VIll.' Zbog ava,krvih tM.rdnTJI ga }e 1 osudtw
" tog \flremema lll1U!f1trija Sa'd.1i Celebii. Sva ta nevJero-
-TIJea1IJ'I ucen]a.:J\ . - . . d I At-F tu-
vanja u njegovu dJelu 1 u Je u . u
hat al-makkiyya. Zbog tog svog nevjerovanja i na
Najcjemjeiilij i tog vremffila mufiti1a Sa dt u SVOJOJ pre-
kae: , b t protiv-
' Ko
11
ui vjeru is-lam toga ce Bog na o a a ....
nika na ()IVIOTI1 srvijetJu ka7lnitli odtsijeca!Il'jenn. a s:
k alkla zajediilo sa njegovtim prllstaJhcama, Je!f I I
nu azmom p . . . b "a!IlSfk ooooianje (al-wugudrtyya).33
j im pr.ijrutebj1ima dlodJelJru']e oz o P J
dl' na margina lista Azhar
JJ Abu 'Abdullah _
1
od H. Kafij e, rukopis broJ 1514, GHB,
ar-rawdlit f[ ar]J. rawcjat al-gannat

Sarajevo.
189

-
ih

kloJe su nam prui!li ove
Na osnO'W.l ramJ sa--J . V!id. d .
problernatilke i u s:vjettlu ovih Davili Jasno se
1
. a
sufizam proimao mi5ao.nu dljela1moot naJh
suf.i:znna i mistiaiil1lua ponekad dostizallo stepen Ovalk.aw
int'eln.illhtet estine nije se pretpootaMljaJO. Smaga UJt:IcaJa. b.illa
t.amo gdJe Slll prred!Sita'Wl!ici arrapstloo-islamske m:tsh rmaJJ v1e
Je Ja - . . Ml' ..
slclon05ti prema tesarrufu, a otpor prema nJe!IDIU se 1 _Ja u
skladu sa i otrialom posebno faktiha (15l amls'.kiJh
nika). k
Mostar kao i2lr3Ziltriji klu.11n.mn1 i p.riwed!ni cerutar, OJl se rarzJVJ-
ja pod direktmim UJticaJjem pogleda na if\I'Oit, ne
samo to potka2JU1e s.irnlpatiJje prema su.f11Imn.l, nego, od dama upo:zma-
,anja s njim, posredsmom Deni;pae Ali-<ledea i dru-
gih sufija, njeguje ga i sta,lja se u njego'Vill odbranu.
Sall"ajevo kao adminiiS'tuatirvni i kluJtn.mni cemrtaT BosamJSkog v.i1la-
jeta prihvata stav osmanstke vlasti prema 'tei.SaiVIUfu i karla ga V1last u
Istanbulu anatemie, npr. hamze\ije u Bosni, i Sarajew se
tom sta,u. Kada slubena osmanska politika z3JU2lima pomilrlj'i'V stav
prema misticizmu Muhjuddri.na lib:n 'Arab-ija i njegovu ide-
ju, i Sarajevo se stavlja u odbramu sruf.iimma kalk!vog nam
Ibn 'A'l"abi, posredstvom zasada nama dootJupnih imara hadi
-efendije, Sa'T"ajlrije koji onuremo brani Ibn 'Airabija.
PITU.'Sa61oa Irola ostaje Vljer[la idejatma s'V'Oga Ona ne
prihvaca nikaJ...'l\e kompromise i ne povodi se za vremenom. I kada
Hasana Kafije, zasnovao na ra:zru.mskom bude
na lrunjru i slubenim pred.stavmilka Istanbula ili
Saraje\-a, reaguju, posebno Abu 'Abdullah, Nevabadlija, P.rug-
On protest'llje i brani svoga i Slta'V pruaake /kole. SuVli-
i otvo:eno na najosjetljdrvije ta&e sufiij.a, Ibn 'Ara-
b_lJa 1 Abd!u.lkadi'T'a Gilam.ija nepornrilbj,iwst sunme i su-
fizrna na OYun 'T'elacijama.
. otno . prusaoke kole davodri u Sllli11!l'ljlll ka-
Celeb.1, kazJvanJe koje s.u svi istirai-
\aCI kOJl s.u. se 1!. svojim doticaJlll PlrutSca, da je i Kafi.ja
dao sagraditi tarilkata i zi(ICJr u ndoj oba'VIljao.
. I .. kiraJu, na jedam momenalt kojri je
Jasno uoclJlV, da sru ml)s.tiooi ovili ku-ajeva
razradama piJtamtja iz oblasti saanot.u te-
go 1 u
1
<Alil= zmmos 1 ne-
s uzuo:uo postavljenih pitam ja dok1rinamog
tei a na n1rvou osmanske i davahi ... ft>.A
s vo J ;)lUJU.
190
SUMMARY
THE MARGINS OF THE EARLY
(ISLAMIC ORTHODOXY) AND CONFLicr OF SUNISM
., SM (ISLAMIC MYSTICISM)
SufiiSI.In, as a fonu af Islamk st' . .,.....,....
through the regions af ear.ly .formd a way spread
pa;rall.el tQ the developntent of Its. spread mg was
as Sarajevo, Mostar and P:rus Th . . centres such
ally drliStiJnot aanong those de.n:h of w.as especi-
d e th tek ( 1 ers at spent lirves ourtsi-
. e ya .re 1g1ou.s sarnotuary) wal.ts. The V6.11bal conflict between
Eh1i SUa1:na and SUJfilsan orthodox cmd the mysticall.) was far
strlOnger tharn alSSlilllled lliiltil now. The violence of tha:t confilict was
on the poweo: arnd the acuty of the &mna especiatly of
the Fa:lo hs (.Lslaanic jurists). '
as .a rart:her p'rominemt cemtre which was developilng under
the. 1nillruence . of Arabic-Islamic ouJ:ture a!D.d science, show ed
towaro Sufism tirom the very begimling of it,s acquaimtance
wrth It, amd, tharrllk'S to Mi-<lede md others
who s pread and defem.ded irt. the administJraltli'Ve ceantre of
the BoStnian vrilayet of thart: tiane, accepted the attitude of Ottoman
rule to ward Suf .isin. So, wb em i t was oondemned by the Ottoman
authoPi ties iJn (alS illl case of the Hamzevi order e. g.), SaTa-
j evo srulbmi1Jted to such atttitooes as well. On the other hamd, when
the official policies assumed alil atrtiiltlude of reconciliartion towaJrd Su-
fism (amd the teaohlng of libn M-albi) Sarajevo, a1so, was in a posi-
tion to defend Sufi1sm, tharnks to Hadtji HcdH-effoo.rdi SaTajlija (the
only killowam source ll.llilltiJ now) who opemly defenJCled. the ideas of
Ibn A.traibi. The school of P.rusac remained loyal to the ideas of its
founder. It did!n't accerpt any comprcxmises. When the teachilngs of
Hasan Ka.fi, balsed on rationa!l judgements, were purt: to question by
the official attitude of the represemtatives in I1Staa1bul and Saraje-
vo, the people of Prusac reaoted. Bbu Albdullah NevaJbadlija
supplemen,ted the wri.trtem word of hls maSiter Hasan Kalfi, engligh-
tened the attiiOOe of the school of Pn.Isac, pa1nted to the most sen-
sitive poimts of Ibn A'I'aJbi and Gilami and classified . aJI
tarikats in the same category, even the Ha:lvebi order whose shenkh
was Cllppoiinted by Gazi Husrev .. beg to be the leader of hls
By such an attitude he wanted to paint the
between Sl.liDJll.a allld Stllfi:sm; i. e. between tar.itkats JO gemeral, unpa-
sing a n eed to .reinvestigate the claim that Hasam Kafi builrt a takya
in P.rusac doing the zilkr (!rirtrual) there.
F1nadily, it is importa!Il:t to emphasise that the thinke:rs jm: these re-
gjons, acoorokng to the presented data, were 110 theoret-
hicaJ trealtti!ses, the of.fiiciaJly-posed questioll5 of dootnnal
a t the highest level of Empilre and were quvte open
and sharply staJted iJn. tbelli' opmu0Il5.
191

l

Dr Behija Zlatar
PODIZANJE I ODRAVANJE OBJEKATA ISLAMSKE
ARHITEKTURE U SARAJEVU U XVI VIJEKU
su. dolaskom na Balkan zmatne promjene
u VIdov.tma .. ivota, a su ti ruticaj.i do1i do izraaja u
.g:adovrma, koJima se desavaJu duboke promjene. Na mjestu sta-
trgova th kao sasvim nova naselja razvili su se mnogi gradovi
Osobenosti tih gradova bilo je brojno
stanovrutvo, pretezno muslunansko, monumentalne islamske
ne te velika u kojoj su cvali raznovrsni zarnati.
Interesi osmanske drave nalagali su da se ratovima opustoena
oive, da se jzgrade 111ovi gradovi onakvi kakvi su odgova-
rali islamskoj dr-avi. Jedan od gradova, koji je osnovan na dosta
opustoenom .usljed ratova je i Sarajevo. Temelje bu-
ehera, administrativnog, vojnog, i kulturnog centra
Bosanskog sandaka, kasnije paaluka, je
podigavi svoje zadubinle na zemljitu stanovnika srednj evjekovnog
sela Brodca .dananj e Bendbae). Grad se ibrzo raz-
vijati, ali. J pmed te nije se .ni po poseb111? isticao u
sa .naim drugi-m gradskJim naseljima. tokom
XV.J vijeka Sarajevo j e postalo jedan od gradova na
nu. Broj mahala u gradu, koji je najbolJi
jenosti jedinog islamsko-orijentalnog grada, da Je
u XVI vijekru dost.iglo kulminaciju u urbanom razVItku u vnJ_eme
manske vladavine. Krajem XV vijeka grad je Jmao samo tn
ananske mahale Demat i Demat a kraJem
XVI vijeka 91 i Jev-
reja. Da se Sarajevo najimtenz1VD1Je r3.ZV1Jalo tokom XVI VIJeka po-
karuje : podatak .da je XVII vijeka bio gotovo sav
prosto/ koj i je gradsku teritorij u do austro-ugarske oku-

paci Je.
. . l' Osmanskom carstvu, arhi-
U svim Islamskim zem Jama, pa J u . . b ob-
. . umjetnosti NaJ mnogo roJ ruJI
tek tura je bila grana ' ' . t k XVI vijeka bile su
jekti te arhitekture podLgnuti u SaraJeVu o om
damije 1
. . . mesdid se sva-
U najranij e medrese, da-
ka islams-ka bogomolJa; . k . ,izvrena dLferencijaoija izme-
mije j mesdida. Jt . naziv damija dobio ire
illa.Ziva damija i rnesdi.d, s tlm to Je
193

t u zemljama wrske mesdild je maJa mahalska
da
zna k . . ne obavlJ.aJu molitve petkom i Baj.ra-
mt]a u se ... koeln
mom, dok su damije bogomolje se pored sva ev-
nih molitvi obavljaju d molitve ,perkom 1 BaJramom.
D
yamiJ' SaraJ'evu pocliza1i su visok.i ft.un.koioneri osmanske vlas-
z eu S v ,.
ti, bogati trgovci i zanatlije kao i drugi a:raJeva. ecma
tih ljudi, pa i visokih funkoiOUlera, bi li su port]ekl?m Iz Bosne, ...
ki su bili i u rodbinskim vezama sa carskom ku com. Sama vel!icma
iz!!led damiJe u velikoJ je mjed zavJsila ne samo od onih tkojJ su
l - .
je podizali, nego .i od njihovih projektanata i maj stora.
Damije nisu bile samo mjesta gdje su se ljudi okupljali radi
molitve, nego i mjesta gdje su se odravala predavanja,
napamet Kur'an, sluao hadis i drugo. Pored njihove osnovne
uloge kao sakralnih i kulturno-prosvjetnih objekata, dami je su pred-
stavljale i centre mahala koje su nosile Jmena dam.ije.
O broju damija i mesdida naj iscrpnije podatke pruaju
katastarski popisi-defteri. Na osnovu tih podataka vidimo da j e u
Sarajevu tokom XV i XVI vijeka podignuto prekto 100 damija. Ne-
ke su stradale u poarima, na njihovom mjestu su podizane nove, ta-
ko da je Sarajevo krajem XVI vijeka imalo oko 90 .damija i mesdida.
tim damijama se nekoliko koje se svojom arhitek-
turom izdvajaju od mnogobrojnih manjih mahalskih darnija i mogu
se S\Tstati u monumentalne islamske arhitekture. Pa iako
ih nije bilo m.nogo, u odnosu na druge centre Osmanskog car-
st\a, s obzirom da se gradilo sve za i u odlllosu na njega, ne
moe se da nije bilo vrij ednih arhitektonskih ostvar enja. Gotovo
s.':e monumentalne podignute su na i vrlo
hJepo. s.u sa nisk.im stambenim zgradama,
1 karavansaraJima. U arhitektonskom smisLu m.isu se mno-
g<? u balkanskim zemljama podiza-
mm v.nJeme. SvoJim osobmama, prostornim, stilskim kOJl-
struktivrum bile su dostojan tursko-islamske ideologije.2
Prva d v k
. zam:_Ja pod upolom pod1gnuta u Saraj ev;u bila je
... Nalazila se pokraj zadubina
ta fa-pas.I.nog ?ea .. pozna.tog bosanskog Skender-pae,
a .: padnoJ. perLfenj i starog Sarajeva. Mustafa-pai-na damija poz-
nat!Ja pod Imenom Skenderija poruena J. e 1936 god1'ne U '.
kada d" . ' . vnJe,me
b' zamlJa u zavravana, 1518. godine, Mrustafa-paa je
lo san zak-beg u Tnpohsu u Siriji d. . . . .
osnivanju od v . . . ' g Je Je napisana 'l vakwtnama o
. . : . rzava:n]u nJegovih zadubina. Prema tom dokumentu
se u .. u Gazi Husrefbegovoj
za o .zavanJe SVOJih zaduzvb . . '
posjed (mezru) zva " . ma ostav1o Jedan zemlji'Iri
Od prihoda d nu Vesela u blizini grada Akhisara (Prusca).
nave ene mezre Izdvajala d
ga jn u desetina za t
1
.. su se s re stva za carsku b la-
, mu eve IJU, a ostali kor istili su se za
1
Islam Ansiklopedisi 8 il
2 A. Andrej I sldms t, Instanbul 1960' s.v. M esc id
Jugoslaviji, Beograd i984, str. 100. monumantalna arhitektura XV I veka u
194

odravanje zadubina i plate njihoVtib slu.Jb . 3
osnovano je jo pet manjih vakuf d enika. Tokom XVI vijeka
vanje spomernute U .a su koritena za odra-
d d . popiSU Va!!\Jufa JZ 1604 godi .
. a uf amija Skenderije koj . d' . ne zap1sano je
una prihode i od sedam d u Je lgao. umrli Mustafa-paac,
ih
. u ana u saraJevskoJ .... .. d'
pr od je iznosio 1020 te jo 105 d k CIJl go l nji
zeml j ita.
1 0
za upnme
Dl"uga potkupolna damija d .
Muslihudina bogatog _u jed damija
ka 1526 'd. Jl se VilO 12ra om
. go we, u dijelu e d
nas predstavlja najstariju damiju u Sarajevu
je pritisnuta !kupola, to je prof. H.
na .da je njen graditelj pripadnik kole
.arhttek.te. Druga njena osobenost je mina-
ret, koJ t. Je za. od unesen u sami zid damije.
prostor una obhk nepravilnog kvadrata, koji zak-
lapaju niski zidOVl. U.Q:utranjost damije osvjetljavaju Jrupolna
prozora, iznad ugaonih trompi, kao i po tri prozora na
svakom od Zidova. TPijem damije n ij e nikada bio pokriven kupo-
lama.5
Vak.uiinama o osnivanju damije Muslihudina
la se u or.iginalu, a pisaJna je arapskim jezikom.
6
Za odravanje damije, kao i mekteba koji je podigao u Mahali
I smaila, Muslihudin ostavio je 35.000 dirhema
srebrenQg novca i 45 u sarajevskoj i to u Sabljarskoj
te u blizini Fii"UZ-lbegovog hamama. PJ"i hodi od
i prihodi dobiveni od provizije gotovog novca troili su se ;za
plate stuilbenika damije, mekteba i va'kufa (imam 4 dnevno,
mujez:1n dvije tr-i nazir jedna dnevno), te za
osvjetlj enj e ,j prostir.ku u damiji 60

Prihodi vakufa
Muslihudina iznosili su godinje 7.600

Tom vakufu
pripadalo' je i jedno veli!ko zemljite tzv. a to je prostor
dananjeg Velikog parka u centi1u Sarajeva.
Negdje u isto vrijeme kada je damija Musludina Cek-
podignuta je ru Sarajevu jo j edrna dami ja u samom centru
k-oja se prvi put spominje u popisu
iz 1528. godine. To je damija Havade Duraka, poznatiJa pod une-
nom damija.
J H Najstarije vakufname u Bosni, Prilozi za orijentalnu
filologiju (POF), / 1952, Sarajevo 1953, str. 403-413.
4 Ankara, Tapu ve kadastro (TK), No 477, fo
s A. I slamska monumentalna ar11rtektura XVI veka u Ju-
goslaviji, str. 29-30. . . e k .
6 H. Damija i vakufnama Muslrhudma e re tJe,
Sarajevo 1938, str. 30. . . f (TD) N '11
7 Istanbul Basbakanlik Arsrvr (BBA), Tapu de ter
0
-
fo Istanbul, BBA, TD No 462 str. 20: Ankara, TK No fo. 345-346.
195

.Kako se IIli]e vakufulama o j
vedene damije jedine podatke o nj enom odrzavanJu pruzaJu deften.
Ti podacj poka:zuju da su sr edstva .njen.o . dola2Jila od
prihoda 29 koji su se 111alazilj u
ma i 22 u drugom dij eLu sarajevske carIJe, to Je donoSI-lo
goclinji prihod od 7.494 Ta sr edstva su plate slu-
benika damjje i vakufa (imam dnevno 4
ha t1b dvJJe mu-

jezin tri muteve1ija li nazir po dvij e dnevno kao li za
osvjetljenje ,i opravku damij e j edna J po dnew10.
9
Najmonumentalnij u damiju u Sarajevu podigao je 1531. godine
poznati bosanski samdaklbeg Gazi Husrev-beg, su zadubine dale
poseban Sarajevu. Nj egova biograf.ija pokaGuje da je uz zavid-
no obrazovanje veoma brzo napredovao u slubi. 'Pod njegov.irn vod-
stvom osvojena su velika u jugozapadnoj Bosni, Hrvatskoj
i Sla,oniji. Ti ratni u spjesi donosili su velike materij alne prihode od
kojih je dio utroen za izgradnju Gazi Husr ev-begovih
bina u Sarajevu. Moe se bez dileme da
Gazi Husrev-bega Sarajevo dobiva status ehera. J edan od razloga to
je podigao tolike u Saraj evu j e i n jegovo poPijeklo (otac
Ferhad-beg bio je rodom iz Hercegovine), a i ena mu je najvjerovat-
bila iz Sarajeva robinja nj egove sestre Nesliah, ko-
Ja je u Sarajevu podigla jednu damiju.)IO
Gazi Huserv-begova damija je naj rnonumentalniji objekat is-
u Sarajevu. Njena konstrukcija j e daleko sloe-
ruJa _1 _smJehJa i kod j edne potkupolne damij e podignute u
B_osm 1 Graditelj joj je prethodnik poznatog arhitekte
_glavm car_tgradski arhitekt Perzijanac Adem Esir Ali, ko-
Jl Je UJedno proJektovao i Gazi Husrev-begov hanikah imaret i
medresu.
11
'
Po tlocrtu, koji je razvedeniji nego u drugim damija-
u <:_va pripada ,ranocarigr adskom per iodu
k OJl
0

JOS u brusanskoj koli, a po svojoj unutranjoj de-
oraCIJI na az
1
se na prelazu ka carigradskom tipu.'z
pokriven je velikom kupolom i vezan je
sa drugim k<;>cmml Snaan minaret je
lm e ementima objekta l '
manskoj arhitekturi u Bosn U v l Jen Je u os-
menti su stalaktiti sa L _n:utar dzamiJe glavm dekorativni ele-
bogato dekorisan minber P?.tl<Jup?le, s.t.alakt itni mihrab,
l . VOJim drmenziJ ama Begova da-
9 Istanbul, BBA TD No 462
lo Vakufname Bosne . Jtr. 27, TK No 477 fo 346
1985, str. 80.
1
er cegovzne (XV i XVI viJ'ek ) s
11 s B r, K , araJevo
a ultura Bonjaka M l'
str. 127 ; B. LUis, Svi j et islama B - us t manska komponenta Wien 1973,
u H. S tudi. l eograd 1_979, str. 305. l
1983, str. 197. Je
0
tslamsko, arhitektonskoj batini S .
u H Red - K . , araJevo
Radovi kn xr
0
_graditelj Gazi Hus b v
1960 str II, Odjeljenje dzamt Je u Sarajevu,
' s
1
nauka, knj. S, Sarajevo
196

dominira Mnogi poznavaoci islamske arhitekture
asni su u tome da bi Gazi Husrev-begova d .. sag-
lim konstruktivnim rjeenj'ima bogatom dek ami.J.a sa. SVOJim smje-
bil . ' oraCIJOm 1 velikim mi-
. a arhitektonsko ostvarenje svoga doba i
da Je pod1gnuta u Istanbulu.!
.za damije kao i drugih objekata koje je podigao u
SaraJevu Gazi je osnovao vakuf
0
kome su tri
napisane od 1531. godine do novembra 1537.
godine. vaJrufinama se v1d1 da je Gazi Husrev-beg zavjetao veli-
ka matenJalna dobra u Serezu Sara;evu Tenju Jajcu o tr
p S .
1
J
1
1 1 S OVlCI 1
o to se SaT.ajeva, . tu se zavjetajna dobra sastojala od
1. pnvredrru:. objekat.a i zemljita ko-
Ja su veliJke matenjalne prihode. iznosi dobivali
su se od. mteresa gotovog novca koji je davan u zajam. Godine
1540._ Gaz1 va:Jruf imao je 900.000 gotovog novca,
to Je donosilo godisnJI pnhod od 90.000 te prihode od
na u i. i od i mlinova u iznosu od
9.340
U drugoj polovini XVI vijeka prihodi Gazi Husrev-begovog va-
kufa su se Gotovina je iznosila 944.794 to je dono-
silo godinji prihod od 94.479 prihod donosio je i
Gazi Rusrev-begov kaTavansaraj, 47.000 godinje, zatim hamam
7117 te mnogobrojni (215), mlinovi,
zemljite, vinogradi, to je sve skupa donosilo godinji prihod u iz-
nosu od 188.754

Isti prihodi Gazi Husrev-begova vakufa za-
drali su se sve do prve polovine XVII vijeka.
17
Iznos od 188.754
odnosi se samo na prihode u Sarajevu. Ostali prihodi irom
Bosne i2mosili su 135.658 tako da je ukupan prihod Gazi Hus-
rev-begova vakufa u drugoj polovini XVI vijeka i na samom po-
XVII vijeka iznosio 347.455

Ti prihodi su se troili za
plate slubeni,ka Gazi Husrev-begovih objekata te za njihove opravke.
Bosanski sandakbeg Ferhad-beg sagradio je
1561/62. godine jo jednu damij u u Sarajevu, pored
koje su se nalaziLi mekteb, i i mare t,. a do danasy se_. Je. sa-
samo damija i okolo nje malo groblJe. Zgrada
kvadratnu osnovu (10,90 x 10,90) na kojoj lee masivni z1dO\'l kOJl
preko tromp i i tambura nose kupolu .. Je od tesanog
mena, presvedena kupolom sa skladno 1zvedemm
njost damije je veoma lijep? posebn.o .n:mber
mah fil. To je jedna od rijetkih _u Sa.raJeVU na k.oJOJ sa
zidna dekoracija. Njen prvi boJem sloJ je pnl.Ikom
konzervatorskih radova 1967-68. godine, a nastao Je u drugoJ po-
. . b akufa i ttjilw1e
14 N Kurto Objektt Gazt Husr ev- egovo[: v X S . 1983
rev,italizac.ije, Gazi Husrev-begove biblioteke IX- araJevo -'
s tr. 306. p . akufa u Bosni u XVI POF XX-XXI,
1s B. Zlatar, opts v
Sarajevo 1974, str. 130.
16 Istanbul, BBA, TD No 462. str. 27.
11 AnkaTa TK No 477, fo 347.
1s Ankara: TK' No 477 fo. 347.
197

lovini XVI vijeka, odmah nakon izgradnje damij e. te
racije su na kupoli, njenom vijencu u trouglovtma
trompi, u podnoju trompli , u prozo-
ra i na mihrabu i na Aladzu 1 nJeno slikarstvo
iz este decenije XVI vijeka.
19
Vak-ufnama
0
osnivanju i odravanju zadubina Ferhad-bega Vu-
nije se a defteri ne daju nikakve podatke o ovom
,-almfu.
Njegova zadubina je jedna od mnogih koje da su
ljudi iz ovoga kraja podizali da bi razVOJ .rodnog
:njesta. Ferhad-beg je porijeklom iz poznate por?d1ce
su bili ugledne hcnost1 u drustvenom 1
nri\Tednom i\'otu grada. Dok su primorski majstori gradili u Sara-
ie,u Ferhad-begO\'U u isto vrijeme majstor Todor
iadio je ikonu Ferhad-begovom bratu Jovanu.
20
To
je jedan od mnogobrojnih primjera gdje su jedne porodice
ostajali u s\ojoj \'jeri dok su drugi prihvatali isla m.
I CareYa damij a, podignuta 1565. godine na mjestu prve sa-
raje,ske damije, koju je osnovao Isa-beg po
sultana Mehmeda El Fatiha, spada monumentalne granevine
islamske arhitekture u Sarajevu. U gradskih naselja u Bosni
prYo su podizane carske damije po sultana i to iz drav-
nih sredsta\'a, a nisu predstavljale i vakufske zaklade sultana. Slu-
benici koji su radili u carskim damijama bili su dravni slubenici
i dobi\ali su plate iz dravnih sredstava.
21
Slubenici Careve dami-
je u Saraje\U (imam, hatib i mujezin) posjedovali su timare, dok
su trokovi za damijsko osvjetljenje, prostirku, odravanje
i opra\ke iz dravnih prihoda od
Care,a damija pripada standardnom tipu j ednoprostome ku-
damije trijemom i jednim minaretom, 45 metara visokim,
se. uz onaJ damiju u Mostaru ubraja
naJlJep_se u 1 Hercegovini.
23
Slikarski motivi na zidovima ove
. da se zidno slikarstvo ... mnogo vie negovalo
na no to to mislilo .2
4
Elementi tog sli-
a su nastali u XVI VIJeku jer su vrlo kod
d_J_ehmlcno potpuno spomenika u Bosni : Bego-
'e ?:amJJe u . (1531 /32), Alad e damije u (1551) . Fer-
had1J.e u (b61/62) i Dukatarove u Livnu (1587 j88) kao i po
centnma Osmanskog carstva.25
Islamska mOI1U117.el1talna umjetnost XV I veka u Ju-
Slikarska umjetnost B . . .
doba (1500-1878), SaraJevo 196'" t 38 u osnz L H ercegovmi u tursko
21 A H d.. . :>. s r. .
. . an ZlC, 0 formiranju nekih ad k h z
Vl]eku, POF XX/1975, Sarajevo 1977 St nf l nase Ja u Bosni u XVI
22
Istanbul BBA TD N 2 ' r.
23
A. f?

TK No 477 fo 342.
Careve damije, Saoptenja XV I veka sarajevske
Beograd 1986, str. 142.
1 1
zavo za zastrtu spomenika kulture,
24
Isto, str. 148.
25
Isto, 153.
198
. Kupolne damije koje su .
Jednoprostorne kupolne damije ; t . . u SaraJevu tipu
ili vie kupola i minarretom nJemom nad kojim se nalaze tri
.... Muslihudina
-bega i tip .... n l dzamija Ferhad-
osnovom (Gazi __ kupolne damije sa
SVOJim konstruktivnim rjeenjima i Te su
ono to je podizaiilo na ovom pro t s l lm o hkama prevazHazile
s oru.
. . Osim gore navedenih damija, u Sara. . .
VIJeka podignuto jo nekolhlco da . . k . J evu Je l XVI
odvajaju od manjih mahalskih OTJe SVOJOm arhitekturom
v dv .. lJa. o Je u prvom redu Ali
u vrijeme kada je osmanska
atnost b tla yu nom procvatu i koju mnogi um. etnostiJ s
P.ravom ubraJaJu najljepe kupolaste damiJe u nas ... o J
1
..
t B.. 1 d" J z em J 1 za-
Im IJe a Vratniku, Jahja-paina, Damija
Mustafe, Buzadzt Hadzi Hasanova, Magribija.
... _kraja ... vijeka u Sarajevu su podignute jo
1 mes?z1d1: Bali-bega
AJas-be ... ga, u. Komatmu, Skender-pae na Ja-
kub-pase, eJha Feruha (Abdesthana), Kekeki Jusufa, Havade Kema-
Jazidi, Ismaila, Hadi Paaj igita, Kebke-
bi:ov Mahmuda, Mevlana Arapa, Davud
M1mar Stnana, Saraca Alije, Skendera Mehmed-bega Isabego-
Dukan.dar Jusufa, Hadi Ejnehana (2), Stari Hadi Ejnehanov
mesd1d, Hadi Mustafe sina J,usufa, Munla Arapa, Hadi Memi, Hadi
Haj.dara, Hadi Alije, Hadi Idrisa, Kemal-bega, Jagdi Ahmeda, Ka-
tiha Kasima, Tuti hat-un, Armagandi Sinana, Hadi Dafera,
Hatun, Karta! Hadi Ejneha:na, Abdi halife, Hubjar-bega, Hadi Meh-
meda Peltek Husamudina, Tabaka Hadi Sulej mana, Buzadi
Hadi Jahja, Kerime, ene Bali-vojvode, Nalbanta Sinana .. Hadi Meh-
meda Vlakovca, Sinana Halife, (pucara) Hadi Davuda, Hadi
Mehmeda Hadi Ahmeda, Nezira, Hadi Ejne-
hana, Hadi Alij e, Hadi Sulejmana, Bakrbabe Hadi Alije,
Hadi Turbana, Hasan vojvode, Hadi Osmana mes-
did), Hadi Ahmeda, Hadi Balije, Kalin Hadi Alij e, Hadi Sinana
Hadi Nesuha, Bosanskog mule Bali efendije, Hadi
Mustafe Gendeni Hadi Husejna, Sagir Hadi Mahmuda, Ha-
di Hasana sarajevskog muftije i muderisa Gazi Husrev-bego-
ve medrese Sulejman efendije, Kadije Hasan efendije (Brdo
ja), Hadi Ibrahima Hadi Hadi Hasana Pehh-
vana, Hadi Hadi Jusufa, Hasana VOJVOde, Mehmed-bega _Ha-
di Sinana, Hadi Sejdi, Mustafe, Hasana, Davuda, Ftruz
bega, Si!llana, Hasana Cel:?IJ e, Ahmedaa
lebije, Hadi Husejna, umrlog Hadzt Mehmeda, orad-
skog Hadi Isa, Ha.Jil-age i umrlog mufttJe.
25
a
Sve ove damije nose osobine osmanlijske arhitekture,_ koja je
izdanak islamske arhitekture, ali su pros.to_rno
nje od monumentalnih damija u Istanbulu, Jedrem J drugim centn-
25a I stanbul, BBA, TD No 157, No 211, No 379, No 462; Ankara No 477.
199

. e po svoJ' im dimenzij a-
" ove gra evm
osmanskog carstva. To sto su anjuje njihovu vrijednos t, ve
ma Je od onih u Istanbulu ne um d' e u koJ.OJ. su nastale. U
ma man . . .h sre m . . t ' l
. t znak matenJalm mo . su imah IZgra en s l
J_e .. o e kada su Turci zauzeli Bosnu . kraJ evima. To su bile
\rijem d. J" U flOVOOSVOjCnim . ld
damija koje su po l . se razvijala pod uticaJem se u -
damije tzv.
ke damije i VIZantiJske P. g . ujezina a neke i hatiba. U
Svaka damija imala Je tmamail. l ?; zatim vaizi te Iju-
.. b' I . po dva I VISe , ...
damiJama I a .su I . . . Kur'ana (duzhan). O odrzava-
"il' edme diJ elove IZ "' b s
di koji su ue 1 POJ . . . .
1
itelj i i drugi sluz eniCI. Vl
nju damija brinuli su
vakufnamom, a sluben i-
oni dobivali su plate koJe su l e..,_o 1. su timare u okolini Sarajeva.
. . d .. mJesto plate uzzva 1
c1 nekih amiJa u imami i muJezinl
. . . Sarajeva prvo su upiSivani . . :
U snm . k' l benici su manJI porez l
a zatim ostah VJers
1
s u . dsko stanovnitva. Ka-
bili su posebna vje!ika u
ko dzamiJe. sluzile ko 'ima su organizovana predava-
n:oh_h'1, I. s k te ;u kao takve bile i rasadnici islam-
nkJa IZ n:: i vjerski slubenici bili kreatori i s e pros\ Je e 1 ,
nici u h."Ulturnom ivota grada tog vremena.
osmanske arhitektu:e mjesto zauzi-
maju i objekti: medrese (srednJe i vie kole), mektebi
rosnO\"Tie kole) i biblioteke.
Osnovno obrazovanje sticalo se u mektebima, koji su u Saraje-
n1 postojali gotovo u svakoj mahali, te prema tome ?ilo
cnoUko koliko je bilo mahala u gradu.
mije u sklopu jednog vakurfa, kao niJe" bilo
draynih kola. Po svojoj vanjskoj mekteb1 se n1 po cemu
nisu razlikovali od stambenih prizemnih 1 nijedan po
koncepciji i arhitekturi ne ulazi u red monumentalnih
na. Jedini koji se razlikovao po svome rjeenje i masivnom
bio je Gazi Husrev-begov mekteb.26
Srednje, vie i visoko obrazovanje sticalo se u medresama. To
su bile kole internatskog tipa, a sastojale su se od jedne
(dershane) i soba za To su bile samoupravne jedinice u okviru
\'akufa, koji je i sam djelovao kao autonomna institucija. U medresa-
ma su prvenstveno sticali znanje iz oblasti teolokih naUJka te
osnove gramatike i sintakse. Oni koji su .pokazivali interesovanje za
dalje usavravanje odlazili su u Istanbul ili druge centre gdje su pos-
tojali za oblasti u kojima su se eljeJ.i usavravati.
U Sarajevu je u XVI vijeku bilo nekoliko medresa od kojih je
po svome renomeu a i po arhitekturi najpoznatija Gazi Husrev-bego-
,.a, PD.znata pod imenom Kurumlija jer je pokrivena olovom. Sagra-
je 1537. preko puta ulaza u Begovu damiju. Ga2li
Husrev-beg je ostav1o 700.000 drama srebrenog novoa za njenu izgrad-
H " M .. Prosvjetni objekti islamske arhitekture u Bosni
1
ercegovu'Zl, POF XX-XXI/1970, Sarajevo 1974, str. 269.
200
nju i odrlavanje. . bil odr . ..
sticati manje To J. e iblO.Je t nz koJih oblasti
(
.
1
ka . e s1r !<Jur' ) hacns
15
ams :tradicija), ahkam (erijatsko pravo) sul (' ..
sko,g meani ve bejan (poetrllka i
OSIIlOv.i d ostalo to bude iziskJivalo mjeme.n ogmatika na
GlaVIlli .stupovi islamskog obrazovanja bili su mude . . . ak
medresa imal J. dn r1S1 1 sv a
. . Je og muderisa. U GaZJi Husrev-be ovo
b1lo Je v1e, a glaVIlli mudenis ibio je skoro redovno gi
raJevslci muftiJa.
i d.zvaJilreooih !proporcija, velike
ke vrru]ednost1, Kurum lij a, i pored toga to ni]' e velrika d 1
ment ln . hl , Je UJe monu-
a o 1., po . 7VOJOJ ar tek tonskoj vrijednosti nita ne zaostaje za
dzam1}om.
28
po uzoru na carigradske medrese ona
]e arhitekte Mimar-Sinama oooirom na
.tko Ja Je. tako lZvedena da joj se nijedam. detalj ne moe
n1 n1 oduzeti a da ova ne izgubi od svoje vrijed-
nostJ..29
. . Prvu medresu u Sarajevu podigao je na samom XVI
VIjeka bosanski sandaklbeg Firuz..1beg (1505-1512). Potpuno je strada-
la u poaru 1697. godine i nije se nikada obnavljala, a na nju nas da-
IIlas naziv jednog kraja u Sarajevu - Medrese. Vakufuama
o osmvanju i odravanju Firuz .. begove medrese nije se ali u
popisima vakufa iz 1540., 1565. i 1604. upisani SIU pi'ihodi i rashodi
ovog valru1fa. Za medresu .kao i mesdid i koje je podigao u
njenoj blizini Firuz-beg je uvakufio jedan1 hamam u Sarajevu, zatim
vie m l,inova i koji su donosili prihod od 19.7&1

Kasnije se taj prihod neto umanjio i iznosio je 17.112

O medresi Mehmed-bega koja je oko 1520.
godine nisu se ni.kaikvi arhivski podaoi, a i sama
je potpuno nestala tako da ne znamo kako je izgledala.
31
a
Gazi je 1531. godillle sagradio jo jednu medresu, tzv.
hanikah .- poseban tip medrese se filozofoija.
Nalazio se u neposrednoj blizini Kurumlije, a poruen Je 1931. go-
dine. Kao or.ganizacija sufija i kao urbano kompleks, ha-
nikah je varirao od jednostavne ka. i kornplek-
snijoj formi s ufi institucije. Posebna ka?
ganizacije dervia koji se razvijao u Bosm 1 Hercegovmt
lkongregacioni karakter, da je bio vezam za dervlkl
.red. Gazi Husrev .. begov hCllnikah pr.ipadao je redu halvetlJa.
n Vakufnama za Gazi Husrev-begovu medresu, Spomenica Gazi Hus
rev-begove 400-godinjice, 1932, str. 33.
28 M. nav, dJelo, str. 292. . . . .
29 D. Krumlija medresa u Sarajevu, Zbormk zaute spomeni
ka kulture, Beograd 1955,1 knj. IV-V. str. 260.
JO Istanbul BBA TD No 211 fo 391. f 344
JI Istanbul: BBA' TD No 462 str. 23;. TK No '? _
Jta H Postanak i razVOJ SaraJeva, Radovi, knJ. XIII, Od
.. f' l 1 'kih uka knj S Sarajevo 1960, str. 110.
JelJenJe IStOriJsko-. l o o .
8
na 'b hanikalz Anali Gazi Husrcvbegove
32 D. Gaz.t usrev- egov ,
biblioteke, knj. IV, Sarajevo 1876, str. 3.
201
Godin 1538 sarajevski feuda1ac Kemal-beg podigao je . u
fe ed . sdida .i mekteba i jednu .medresu. NJegoVJ ob-
svo2'a vak.u a por me . . k l k
-: i1i Koevu nekadanjem srednJeVJe ov.nom se u , o-
su se eudenih obj' ekata postaje jedna od ma-
Je po lZCIDJe.m nav . . alk f' 19 d ,
hala. za odravanje svojih objekata Je :xv tU' 10 ucana
u Mahali mesdida (BascarSIJa) 1 nesto novca,
to je donosilo godinji u od crkOI , . koJI se ko-
1 te muderisa muall ma . 1mama, muJezma, hahfe, muteve-
nsno za p a , v y 'k d . 33
li za oSYJ. et lJ. enJ e i prostirku u mesdidu te za ucem e u me resI.
Je, . . . " t
Krajem XVI v:ij eka broj u medresz Je zmatno s o se
vidi iz specifikacij e pr ihoda u popisu vakutfa iz 1604. god1ne,
34
a 1697.
godine je potpuno izgorjela u poaru.
Por ed redovnih kola islamsko obrazovanje sticala se i na jav-
nim predavanji ma, koja su se pored damJja odravala i u tekijama.
Tokom XV i XVI vijeka u Sarajevu j e est tekija: lsa-be-
gma, Skender-paina, tekija gazija (boraca za vjeru), Turna dervia,
Dandu !!aza i denia Hadi dede.
34
a Nijedna od tih tekija nije se

To su bile mahom skromne koje <S U se sa,stojale
od jedne prostorije za obr ede (si.mahana) zatim od pros-
torija za dervie, musafi rhane (gostionice) , stana za ejha i dvorita.
Teki je su tokom XV j XVI vijeka vr ile drutvenu
ideoloku funkciju. Tu su se pored vrenja dervikih obreda
la djela Yelikih pisaca j mislilaca. Der vii su svojim
nj em i ponaanjem imali velikog uticaj a na narodne mase, posebno
u prvim decenijama osmanske vlast i. Oni su stroge odredbe ortodok-
snog islama svoj im i shvatanjem za na-
rocLTl e mase.
. t.:enjem islamske kulture u nai,m kr ajevima dospjele su u Sa-
:-aJe:o nastale 111I10ge knj ige koje su pisane na orijen-
talmm l!z damije, medrese, teklije i mekt ebe nastajale su
od koj ih je Gazi Husrev-bego-
se veze za godinu podizanja medrese (1537. godine) .
asruJe Je prenesena u posebnu zgradu gdje Se i danas nalarzi.35
, . drutvenog prosvjetnog karaktera,
u u WJeku podtgnuti i rnnogobroj.ni objekti privred-
nog, 1 stambenog
b kt' d' .
''ine su bezista ..... T s . I o Je I po lzam U vrijeme turske vlada-
u a . o u liffi pozan t ne . d.
mjestima. U Sarajevu ih e u XV P? !Zame u svi.rn ve-
se dva do danas i . ! bilo tri, od kojdh su
ske arhitekture. p stavljaju VriJedne spomenike osman-
:!3 B. Zlatar Popis vak f B .
Sarajevo 1974,
134
. u a u osnr u XVI POF XX-XXI
l
: aAnkara, TK No 477, fo 348.
3s TD No 57, OIS br. 64 fo 2
a anov1c Gaz H b
Jf::V0 1951, str. 15-18., z usrev- egova biblioteka, Glasnik VIS, Sara-
202
.Prvi ibezistan u Sarajevu di .
Isa-bega lshakow'c' a Nal po Je sin
az1o se na 'l t h
ko je izgledao ovaj objekat lili: e
0
s :a.I1Jl ana Kolobara. Ka-
godine d nije se vie P znato Jer Je .potpum.o dllgorio 1842.
Iz sredstava GazJi Husrev-ibea.nv k .. . . .
1542 i 1543 d' og va 'Ulla, poshJe nJegove smrti
. go me, je 1bezistan
vtna <lu11ne 109 metara D v ..
1
.
strame nalazili S'll se sa u
ravan-saraj zvani Talithan k .. . . dn po .gtl'Ut Je l Jedan ka-
. l' 37 ,. ' Je zaJe o sa !beZJistanom jednu
CJe m.u. domac1h maJstora pri gradnji bezistana i Tal'h
su d maj stor-i na zahtjev ana
v Trec1 sara]evsk'l bez1starn podrgao je veldllci vezir i zet Sule'mami
Vehcanstvenog Rustem-ipaa oko 1551 a.nA:-e T . J 1.
o Je monumentatna
od kamena pQkrivena sa dvtije male i est veli-
.kih kupola. Poznat. je. pod imenom Brusa bezilstlan, jer se u njemu ne-
kada. prodavala -SVIla IZ Bruse. Vakulf:narrna o osnivanjiU Brusa
na se ali ? popisu vallrufa iz 1604. godine .upisan je pri-
hod nJegovog vakufa u IZnosu od 15.500 godri5nje koJi je dolaziio
od 77 kojli su se najvjerovatnije nalazHi okolo samog bezis-
tana.39
U Sarajevu, kao i privrednom centru
Hosanskog sandaka, je vie banova i .karavansaraja koji
Sru pored svoje osnovne namjene, tj. smjetaja putnika, slui1i i kao
.mjesta gdje se trgovalo d obavljalo niz poslovnih susreta.
Prvi karavansaraj podigao j e I sa-beg prije 1462. go-
dine. Imao je 40 soba i mogao je primiti 400 putnika. XVI
vije!ka hosamski sandaiDbeg Skender..opa1a sagradio je jedan veldkd han
koji se nalazio preko puta njegove tekije na desnoj obalri Miljacke.
ihan u Sarajevu podigao je Gazi Husrev.Jbeg .pokraj svoga bezis-
tana. U njegovom dvoritu bio je veoma lijep sebilj sa vie
a nad sebiljem je bila na stupovima mala damija. Okolo se nalazio
nd.z a na spratu su bile sobe za putnike. Bogatom Gazi
H'lls-revJbegovom ,pripadao je i han, kojd je naj-
vjerovatnije krajem vijeka: Ime je ddbio. u pz:r_oj po-
lovini XIX vijeka po tadanjem Mustafa-agu To
je jedan od rijetkih hanova koji se do. danas, a kao
ugostitelj Sikli dbjekat. Iz X
1
V1I vijeka poznat je JO. han.
bogataa Kemal-ibega, kojd se nalazio u . Maha h Muslihudina Cekrek:Cl-
je. Potpuno je izgonio ru poaru 1697. godme.
40
Svi hanovi S'1l na jedan sprat tlocrta.
U .prizemlju su se nalazili maga11ini m smjetaj r:obe, staJe 'l kafana,
a na spratu su bile sobe za putnike .
. k Nai bezistani, Nae starine str.
36 H. K.reevlJa H .. karavansaraji u Bosnt r Hercegovmt,
37 H. KreevlJakovi , anovr r
Sarajevo 1957, .. D b 'k Acta Turcm-um, LXXV, br. 3217.
38 HistonJSki arhiv u u rovm u,
39 Ankara, No brti u starom Sarajevu, Sarajevo 1958,
40 H. KreevlJakoVIC, sna r t o
str . 21.
203

Tokom XVI vijeka u Sarajevu je na Miljac:kli
liko mostova je i2lgradnja ,bQia
cija i podizanjem raznih objekata na JednOJ. 1 nJ ... eke.
Mostove su podizali prvenstveno visoki ILi d,rzava
u ime sultana te bogatriju trgovci .i zanatlliJe. NajstariJI most u Sa-
rajevu podigao je Isa.beg u osovtini vrata damije
na lijevoj obali i Kolobara-hana !Ila desnoj obali, a povezivao Je tada-
nju glavnu transverzalu u .pravcu od sjevera prema jugu.
XVI vijeka iz sredstava Skender-painog vakutfa je most
1.-uji je povezivao njegove na desnoj d Njevoj obali Miljacke.
Nakon ova dva mosta nastaje pozmatri sarajevski most na mjestu
dananje Latinske zatim 1557. nastaje C-dbanija, a svega osam
godina kasnije peti Krajem XVI vijeka podignut je a
most pod Alifa.kovcem, dananja

Osobita panja u Sarajevu kao d drugim mjestima u vrijeme tur-
ske vladavine, se na izgnadnju hamama, vodovoda,
adnana u skladu sa islamskim propisima o higijeni i svako-
d.nenlom pranju. Pored banja u Sarajevu je u XVI Vlijeku
b!lo i sedam javndh kupatila - hamama. U arhitektonskom pogledu
b1!e su to monumentalne zidane od kamena, pokPivene
kupolama i sa lijepom unutranjom dekoracijom.
Pni u bio je zadubina Sarajeva I sa-
-bega Ishak?VIca, koJeg Je on uvakufio za svoju tekijru u selu iBrodcu
na BendbaSI.
42
Hamam je imao dva odjeljenja, jedno m mukarce
drugo za ene.
. je da su se nekretndne vakufske hnoVline korisnle po
P:mc1pu zakupa (mukata'a).
43
Sredstva koja su se dobivala od zakup-
mne Isa-begovog hamama koritena su za plate slu;benika u tekiji
hranu u tekiji. Godine 1540. zakupnina ie
a c1 go lSnJe, a 16()4. god1ne 4.436
ek d
Na hprostoru . ulica Mudeliti i KujundiLuka nalazio se
n a a amam AJas bega Abd Ih
ko'i e o .' sma . u aJeva,.bosanskog sandaklbega,
J. k! uru.sten 1 nema mkakvJ.h ostataka Prihodi d h
ma onstenl su za odravan e m . . o ama-
Ajas.paa podi s J esUL..l a, mekteba 'l m'Osta koje je
gao u araJev.u Godine 1540 'h d d A .
mama kao i od neko lik , . . . o. o J as-pamog ha-
god:.ne 7.000 k lik.oo .ducana ll zemlJlta IZnosio je 5.568 1565 .
. Cl
0
I XVII vijeka.4s '
Bosanskl sandakbeg Firuz-be . . .
mam na u Je jedan ha-
an, koJa Je t dobila d.me po
c1
z. e Ic - M MuJe . . , S
str. 83. zmov1c, tari most ovi Bosne ; He
41 H ",., b . _ rcegovL1te,
;:,a anov1c Na 'st
1931 str. S-39 '
1
anJe vakufname u Bosni POF II S
(3 Mukat ( . , , araJevo
pl . . . a ar muqata a) kao t k. f
odsjekom, termin
sko dobrb. Je biti svako
2

44 Istanbt l BB Ill IZvor Prihoda. , eu a no l vakuf-
45 1 u A TD no 211 fo 390 Ank
21 211 fo 3'90; str .
204

loionioi Bila .
sa dva presved:na
hamama dmosila je 7.600 . GodinJa zakupnma
U Prvim decenijama XVI .. k
J ah a di . .. VIJe. a ?osanslci sanda.kheg
...... 1..!. P h po Je damnJu na BistrLku i most na Bist..:xko eg
... vAJU te amam CIJi su ri.h di k ' . y l..IL m po-
jekata. U p . o . om teni za odrzavanje navedenih ob-
prihodi. tom IZVOI'lma nema podataka koliki su bili ti
, .prije godine Sofii Mehmed-paa podigao je jedan ha-
kOJil nalaz1o na na dananje
.uhce, a koj
1
1 Je bio namijenjen za ene.
U vakufnami bosanskog .feudalc.a pisanoj 18 bi
948. (12.,
1
(1541), stoji da se iz sredstava njegovog vakufa
hamam.
47
!la. li dolo .. do izgradnje hamama nije
Jer rusu nrikakVl matenJalini ostaci niti podaoi u dokumenti-
ma o . . takvog objekta. U blilJini bolnice Koevo bila je jed-
na tn]lva koja se zvala Hamam, to uka:ruje na da se tu
nalazio.
48
Jedini hamam iz XVI vijeka se do danas je Gazi
Hus.rev-begov, aH ni on ne slui svojoj svrsi jer je pretvoren u ugos-
titeljski objekat. Ne zna se kada je jer se ne spomi-
nje .ni u jednoj Gazi Husrev .. begovoj vakrufnami. Prvi put u dokumen-
tima se spominje 1565. godine u popisu vakufa iz te godrlne kada mu
je .godiITlja zaJkupnina iznosila 7.117

Gazi Husrev.:begov hamam imao je dva odjeljenja, muko i en-
sko, koja su !bila iste Ispred tih odjeljenja nalazJio se pret-
.prostor natkriven veNkom kupolom u kome se nalazio lijep vodoskok.
Hamami su snabdjeV\ClJli vodom iz vodovoda k:ojti je u SarajeVTU
jo u XV v.ijeku, a 'kasnije tokom XVii vijeka znatno pro-
iren. Sarajevo je bilo poznato i po velikom broju adrvana
i seoo.Ija koji su, pored toga to su opskrbljivali vodom, dopri-
nosili d ljepem izgledu grada.
Korisne i humanitarne ustanove koje su podizane u Bosni u vni-
jetne turske vladavline bile sru imareta i . . Iaoko .. male
koje u arhitektonskom
ostvarenja, b'ile su kordsne jer su slroman'lm 1 putmc.1ma pruzali bes-
tplatlllo i hranu. Ono ro _je za ove
nove je njihova hurnanitarna namJena kao 1 cmJenilca da to
rbila samo za .putnike i siromane, nego su se tu hramli
1
iz medresa, slubenici vakufa i mnogi dr-ugi.
-x1 atan ut-icaJ na stva-
I slamska orijentalna .kJultura IZVLI;) l a Je zn . . . .
ranje nae s tambene arhitektture. Pri

ilo se da se obe7Jbijedi to vde zelenila 1 svjetlosti. Gdje go Je
46 Ankara, TK No 477 fo: . . 1 29
47 Gazi Husrev-begova

Sarajevo 1952.
48 H. Bame u osru r '
49 Istanbul, BBA TD No 462 str. 27.
205

su na mjestrima odakle s7 pruao h?lji Wd'hl<: i
pokraj vode. Tamo gdje nije bHo vode se
navodnjavanju, kao to je npr. b1lo ru-
kavca preko Vratnika i Ta tekla Je !kroz
mnogobrojne i avlije prijatan
Karakteristika sarajevskih stambenih su doksatri, divhane,
a svaka je imala Preuzete od a.rhite'k-
ture, te su potrebama 1 unaJu svoJe spe-
Odvojene .od llllice visokim bile su otvorene pre-
ma prirodi,
Svi objekti dslamske arhitekture u Sarajevu SJU
po uzoru na osmansku arhitekturu, aJ.i sred1ni u kojoj sru
Tu arhitekturu karakterie i
yezanje za mjerilo

U uazruih objekata u Sarajevu
su pored mrajstora i drugi, posebno
Sva ti objekti sakralnog, drutvenog, privrednog, i
humanitarnog u Sarajevu nastajali kao pojedi-
naca, v.isoklih funkcionera osmanske vlast>i, predstavnika feudaLne Jda-
se, trgoyaca, zanatlija. Osnivanjem zadubina vak1fi su, pored podi-
zanj_f objekata, i matenija1na sredstva koja su sluila za
njihovo trajno odravanje. Sistemom vakufa stvarali su se kulturni i
kompleksi zgrada.
. Dostupni pruaju nam podatke
0
vakufirna u
raJe:ru u XVI v1jeku o njihovom broju, prihodima i rashodima. Do
XVI u Sarajew je osnovano preko 40 vakufa od Iro-
.llh. je ?'o najbogatiji Gazi Hus rev-begov vakuf. Njegova go-
Jznos1Ia je .. to je donosilo godinji pr-ihod u iz-
.. od 9?000 akc1. Ostale pnhode donosili su u sarajevskoj
zatim razna dobra u teamjskoj i
na-
hlJI te u Khskom sandaku.so
. imao je i I sa-begov vakuf: mukata hamama
a Je J50dJSnJe 3.000 mukata karavansaraJa 15.000 ak"'
od od mlmova Sa . BI .., . CI, pn-
zat" k u v v . azuJu i Visokom godinje 9.640
lm mu ate od basce 1 vocnJaka J 200 k"' h '
ka, obradivog zemljita .. . a CI, pn od od raznih
Za odravanje damija M drugog godinje 4.028
e te medersu , rnesdid 7 .. Jahja-pae, Jakub...pa-
u sarajevskoJ zak me. Jruz- ega, su donosiloi du-
zakupnina hamama i o
do 1540 godine gi . SVIl'm. ostal:m osnovanim
sarajevskoj Prihodi va o zavjetanJe gotovine i u
kao npr. prihodi .od hama . vakufa nisu bili onohko
taj stYarana impoza trna, karavansaraja alti su d na
n na sre stva koJa
1
' ..,
. su Igra a znacajnu ulogu
A. BejtJc Spomenic l "
'ini, POF III-IV it9S2-53 l osman LJSke arhitekture u Bosni i Hercego-
51) I stanb l BB , str. 295
51 fg 397.
52 Istanbul' BBA TD No 2 l fo. 390.
' o llfo.391.
206

u pokretanju daljnjeg razvitka grada. Vakufi su u to vrijeme pred-
stavljali faktor u ekonomskom lrulturnom ivotu gra-
da.. ;nedostatk? investioionlih mstifucija, V31kfufi su pred-
staVljah gotovo Jedmu osnovu za rjeavanje kulturnih i komunalnih
potreba u gradu.
U drugoj polovini XVI vijeka uporedo sa optim razvojem pove-
je i broj vak1llfa. Prihodi iza kojih je bila ogromna suma uloe-
nih materijalnih vrijednosti, predstavljali su faktor u cjelo-
kupnom 'l'azvoju Sarajeva. Bogatiji vakufi kao Gazi Husrev ... begov, Isa-
bega Mustafa-pae a drugih pred-
stavnika feudalne klase su urbani lrostur a njih su d:o-
opunjavali i proMt1ivali njihovu funkciju mnogi i manji vakufi
je u Sarajevu bilo daleko vie.
51
Do kraja XVI vij eka broj vakufa u Sarajevu se :zmatno uvecao.
Bosanski defter iz 1604. godine biljei preko 100 vakufa. Razlog tak-
vog njlihovog broja gra:
da, nego i u osnivanju vakufa koJI s;t dodaCI
su sredstva koroitena za plate sli\Wben11ka u vakufima.
u prvom redu va:kufima, mushmanske
ture i dobrotvorne ustaoove bHe su u da stalno dJeluJU J
obavljaju svoju funkciju.
SUMARY
THE CONSTRUCTION AND UPKEEP OF THE
ISLAMIC ARCHITECTURE IN SARAJEVO lN THE XVth CE
. f the most developed
In the XVth century SaraJevo (mahalla), which
towns in ,the Balkans. The number o ment of an I slamic-Orien-
is the best indicator of century reached a culmi-
tal town shows that SaraJeVo
11
n . h od of Ottoman rule.
' b developmont dunng t e pen .
nation m Its ur an h t had only three Mushm
At the end .of the XV th .. t e t Dubrovnik people and
city districts, a commumty (dzema ) d f the XVIth century 91
f C
h f s at the en o
a community o n s Jan , . . ty dlistricts and a commuruty
MIUSlim city di stricts, two Chnstian Cl
of J ews. . d lopment of Sarajevo was
Of 5pecial significance m the urban tives of the feudal class.
the waqf (endow.ments). Numerous :S other citizens, invested
wealthy merchants and as f town. their person.al
their properties dn the on the battlefield, they bwlt
fortunes which were often acqutre
A TD No 462 str 2()-33.
SJ I stanbulT, KBBNo 477 fo 342-35.4.
54 Ankara
207
mosques, covered markets (bezistan), pu blic baths cara-
vanserais inns (han), bridges, schools and other bUildings. These
resources' invested in building the town were impressive. According
to the defters from the XVIth century, more than 100 waqfs were
fot.m<ied at Sarajevo by the end of the XVIth century.
In this article a short survey of the buildings constructed in
Sarajevo during the XVth apd the XVIth centuries is presented. AH
t hese buildings were constructed according to Ottoman architectural
standards but they were adapted to the environment in which they
appeared. The greatest number of the buildings were mosques whi ch,
besides their basic pll!I"pose, were centres of some city districts (ma-
halla) too. Some educational btl'ildings such as, several Muslim
secondary schools (madrasa), elementary schools (maktab) and libra-
ries were also built. As the most important economic and comercial
centre of the Bosnian sanjak, Saraj evo had several covered market s
tbezistan): i.nns (han). and numerous shops (dukan).
As to bmldmgs of publlc, health and humanitarian sigruificance se-
\'er.al public (imaret ), a water system, tavern rooms (mu-
. pu blic bat hs and numerous pu blic taps were buil t. All
these bmldmgs were the result of individual cndowments.
208

Dr Boris
IZ HISTORIJSKE GEOGRAFIJE SRPSKE
PRA V OSLA VNE CRKVE U BOSNI I HERCEGOVINI
1463 1557. GODINE

. . Srpske pravosdaMne cnkve i ma111aiStlri u Bosmi i Hercegovini na-
su se do Pedke pamjM"iije (1557. g.) u sa!Sta'VIU tr.i epis-
kQPIJe: dalba:rslke rh daJbrdbosmS!ke, i
'ke. Pod Osmm1lijama BoSil1a se dijelila na samdalke: bosanSilci, her-
i ZVIOilD.i&i, pa 5ll se prema toj podjelli Tarvtnaile i eparhi-
je. Jed3111 trogiff"Siki aThirljakan iz matt-
no doonijeg vremena (1641. g.) naN'odi srpskoi patrijarh ima ta-
da pod sobom 41 mtimropolil1:a i episkopa od Ikojih je on neke ustano-
vio kaJ!ro se je railrillo tiursko carstvo na tian Slt.I'aJllaana; on odmah
OStniva novu ka'loo sull.ta[l osm.Ije mdalk.l
tStari'flJU a:rikava i mamastilra 1\llnlllJtaT pomenutih eparhi1a nije la-
ko s obziTom na nedostartak brojnije pilsane i materijaffine
koja bi pruila uvid pni rekonstrulkciji hmori15Jke geo-
grafije strpSike arkve u naim zemljama u vrijeme osma!l1Ske wa:sti.
Zbog primarne mnogo toga nosi tradicije, PTet-
postaVIki i negaltonslkog odnosa pre:rna Vli5estolje1moj turskoj Vllasti
te zato postarullk srpskih bogomolja za srednji vijek.
N a rodna tra'C.tici j a p rip iSlU je carru K.ans tamtilnu 21idam j e gotovo
svih mrunastiJI'a u Hercegovini: Zavale, Twdoa, i
Kosijereva, sve >>prema kar.aOOtenistioi terena, dema po naorod!Iloj eti-
mo logilji tith mas:ta.2 U natro.du je raiorano da pravo-
mamas'f.iiri u Bosni zaJ<:Jsu2Jbme
to se ne da dokazartJ, jer oobhljnii radovi i nesunmJ1Ve
ka2llljlll da su ti hramovi pocl.iza!Ili ktrajfml. 16. ili u
klll 17. sto,! !pade, to ne da an
1
i niJSu
nu!Ui na mjesrtru gdje je i postojala nefl<a ankva iii u bNzilili talk-
l s. M., i prolost
Izdaj e Pravoslavni
i prolost); Davi-
Sveska 1 i 2, Beograd, 1964, poVI B : H cegovini (od 960. do
S., Srpska pravoslavna crkva_ u . osnt
1
ravoslavna crkva);
1930. god.), Saraj evo, 1931, 32 S., Srps p n i a Od
Dj., srpske
Dj .,
XIX veka do kraJa drugog svets og ra a,
Istorija srpske pravoslavne crkve. II). t . Zavala Starinar, Organ srp-
l V.,
p;va Beograd 1923, 210

skog drutva, Tre a senJa, '
V., Zavala).
209

t o,,e dvi
1
e bi se mogle odnositi na matnas ti-
\ "Og mJes a. . b
- . J
re i Lomnicu.
Z
"'ke crk\e u Bostni i Her cegod ni i.z XVI za koje
a ne:: l b t t
se u natpisima kae da su tada m og o. J. se pre _pos a-
. d podismute na temeljima s rusen1h bogomolJ a IZ XNI 1 XIV
'HI a su _ T b z 1 n....
stol kao na primjer kod re mJ a, a u
Poifu i Ozren kod Tuzle. Na .?'!ill upuOUJU o_b-
lici osnma mih hramova kOJI se u nekum slucaJCVIma
osnmama stare rake arhitekture.
4

Price o masovnom ruenju crkava ili njihovom pretvaranju u
d.bmije su mada imaju izvjesnu r ea,lmu osnovru na ko-
joj su izrasle. Nasilno, hramovi s u nestaja:li iZJuze.tno, ko-
iiko je poznato, u pn'om r atu, odlflosno u \'rijeme vel:i-
kog austrijsko-turskog rata, krajem XVJI

Uglavnom za
::mutnih nemena. razlog ruenja bogomolja bila
je njiho,a zaputenos t, po u koJ ima je preoVlla-
da,alo muslimansko stanml1it,o, sastavljeno od doseljeniJka ih jts-
lamiziranih Po zarkonima, je crkva bila n a-
putena ne od pedeset godina, mogla se poruiti ili pre t vori.t i u
damiju. Gradske crkve su rel ativno brzo i"Zgubile svoje vjennilke, t e
su postepeno nestajale. Neke od njih su bile u damije,
dok su ruene i od nj iJ1ovog materijala su razna jav-
:-Ja zdanJa.t- o,o je i razumlj-ivo jer su Turci preferirali mus l imanski
g:-ad, te je hricansko stanm11itvo tu ostajalo u mamjilfli .
. Osmanlij e nisu zabranjivale opravlj anj e onkvi i ma-
nasura, ni doz, oljaYale da se, bez dozvole, podiu nove
.. Jedan iz 1527. godine kazuje da je sarajeviSk i sud
oho u Fojnici da mogu podi oi on k Vili. is te veli-
kak\'a Je bila.
su. _zabranjivali podizanje sasvim novih
-- 'J comolJ_a .. U kanun - namama pos toj e odredbe ko e
zabranJUJU podiZanJe crkvi tamo d e "h J
n!<..koc nem ena b "l T g J I za S tarog nevjer-
e Olje l o. o su kanun - .n b k.
diak iz 1516 1530 1-
42
od" arme za osans 1 san-
I J g me te kanu n - nam
00
k.
cego\acki i sandak . 1539 . a za sans J, her-
u pogledu tretmana crkava ,godme.s Kalko su ov-i zakoni
J, navescemo odredbe j ednog (iz 1516.
3
S M Man r v , .
S. M., as zr ozuca u Bosnz, Skoplje 1940, 8. (Filipe-
( Istorija naroda Jugosla p ..
1953, 569 (Istorija J rval (do XVI veka),
) S., Zidno slikarstvo aVlJe !>_. ,
- 1614, .!\ovi Sad 1965 46 (Petk . , Sa ZPc;>druCJu. Pecke patrijarije 1557
Isto, 46. ' ovJe 1dno slikarstvo) .
' D j 1 t
Srba ks o_rzJaX srpske pravoslavne crkve, I knjiga: Od
DJ., Istorija Vkiii veke\, Mi nhen 1962, 307
e Kanuni i kan e cr ve I).
r1 un - name za bosan k. h
. . crnogo:skJ _i skadarski sandak M s l , kli-
!1fm ms erdJ<mahum illustrantJa To , on':lmenta Turcica hi storiam slavo-
meJ v 1 o . m us pn m us s I
(M(;num.e t TnJet:talm institut u Sarajevu s' , Zakonski sporne-
. n a urc1ca I). araJevo, 1957, 31, 43, 56, 66
210

godine), urzorak za os tede: su crkve u nelkilm
ma u kOJima one niw }X.>IS'tojaJle od stcwrog . . "k ffiJe5tl-
Neka se talkve novopodiWll\llte onkNe dadu
- kadia'llllw aJ IJa
u .. Jeru se to dogodi pa to ne zabrani i ne to
b1-fl nwlog da s e 5Wl?Jlle.9 e
I ovako. strogih iJpak je u XV.I najvie
l olbnoVtljeno S'I'I{>Skih cnkvi i mamaJSti.ra v
b T d iJtfl" . . , . 1 .:liM CllD.OVill!Cl
s u 1
1
1 po 'n: 'JliVJ 1 su prelazHi preko protupravne izgradnje
bogomolJa. Upravo o tome tkazuju navedene kanun
name, Jer se sa zalbramom novih crkava kadi-
Jama kae: ,,A onaj kadija u se kadiJhnkru to dogodi pa to ne
zahrami i ne s.pr.ijooi , to bi ti ra211Jog da se svrgne.o
Kalko se u praksi od'VIijalla procedura oko popraV1ka ili obnove
?d koja j e postojala od nstarog nev-
vremena.? K tl ton, bili cxni srvjetoVIJli lj udi ili i
poporv.i, su se kadiji za doZVIOliu da se neka orkva pop-
raVJi ili poc1Ji
1
gne Illa star im t emelji
1
ma. Mnogo &U se illlicijatori
obnove bogomolja direktno sultanu, koji je on-
da ferunanom kadiji da odobri po1lrebne ra-
dove.11 Takav je bio sa popravkama 1600. i Dovolje
1632. godime.
12
Uvjerivi se iz podnijetih sta,rih poveLja ili na osno-
vu drvojice 111fUISllimama da je CI'kva pogtoja:la prije tur-
skog osvajamja, kad.oija je izdavao dozvoLu. Posltje toga na
cnkvit'te ili do dotrajalle bogomolje izlarzHa je korncisija sastavlijena od
musLimooa koja je obim popravki ili obnov-
ljenog hrama. Tek potom bi se priilo samom poslu. Ovrukva proce-
durra pri ol::xnovi crkvemili zdamja bila je ustaljena kalko za pravoslav-
ne truko i za katotiOke bogo.molj e.
13
Ovo rrunogi izvori os-
maJDstkog porijel}clla koji se odnose na obnov'lll Zavale, irtomis-
i Dobri,lovine.
14
U svim dozvolama se UlpOzoravalo da se orkve
pri,lrilkom obnove ni k atko ne mogu ti. Katkada se is-
1da se ne sme nilkatko odobri.ti vie kamena 1 os-
ta le nego to je - tkao _to to sultan
Muralt IV u naredbi pljevaljskoan kad1Jl 1632. god'me P?P-
ra'VIke nrugoan prJ,li kom, u do!lJVO.li za o?,I"avtkru
1592 godine nal'Vode se i mere cnkve - duzme 13 ars.ma 1 i-
r.ina. 9 - da bti se obma,nji'Vall1lje vlasti.
15
JIStraeivamja turskih irzJvora poka?Jujlll ipalk tolerantnost
kili vtlas1Ji i pTema nastajanju sa,sv.hn novih av-
s . d . prvim decen11ama po ohno-
nih hramova. PuetpostaVIlJa se a Je u . . ko stotinu
vi Patrijarije (1557) izmova 1h obnovlJenO pre
9 Isto, 31.
10 Isto, 31, 43, 56_, 66. .
11 S., Zxdno slikarstvo, 48.
12 Isto, 48, nap. 103.
JJ Isto, 48.
14 Isto, 48.
ts Isto, 49.
211

. 1 . 1 boaomolJa na irokom na kome j e dj elovala
pr.n os a\ m 1 ... t , b
Pe6ka patrijarija. Tada je srps ka crkva na )>TIJes to_ . o -
novljane patrijarije patrijrurha iz Sokolovtca, k?Jl su bt1t
rodbinskim vezama sa veliJldm vezirom Mehmed - pasom Sokolovi-
imala povoljn.ij i poloaj unu1arr Carstva.
16
I mala ga je i prije tog vanog u his tocJji s rpske cr ..
\'e i naroda. Istraivanja t urskih od s traa1e dr Ade ma Hamdzt-
a koj a se odnose na Bos-? u , da S'U. i pri-
je obna, Jjanja pUJtrijarije (1557) IJJOdlzane u ovoJ oblasti nove
crkYe.1 Bitnost rursk.i h odredaba leala je u torne to je tUirSik.im
os,Jjm jima naJh kraj eva bilo u tome pogledu sal1lkcion i1Sall1o zMe-
stanje. ali se uz posebna dozNoljavala i gradnj'a no-
nh hramoYa. Te osmanske za'Orane vai le su prije svega za gr ado-
,.e !!die su Turci nastojali da ramiju m'l.lls liJmanSike kasabe. Osman-
lije- su ipak hik popustljjve prema s rpsko m s tanovn.itVill s u
kolonizacij u proteira1i i USimjeravah p rema svojim s t.Jrate.gijs kim raa:-
loztma.15 To se ,id i i na primjeru kontirnentalne Da lrmacJje (Da!lmatin-
ske Zagore) koj a je pala u turske ruke. Krajeve narpu t eme od
skog tYlJa, od Zrmanje do Cetine, su Osma111lije naselj a va ti
Srbima iz Bos.ne i Heoregovine i stare Sr bi je kao kol'()[l izacionim
elementom. 1523. i 1527. god tne. Sa sll'"ps k im naro-
dom dolo ge i dosta svetenika.
Sa oYom sprskom seobom morala se ut\Tdi ti i i pra-
,oslavna Yjera u Dalmacij i. Osmanlije su t ada Srooma iz
daYale gar anci je o zatiti vjere i slobod i b ogoslue-
nJa 1537 . . godirne je u rurs.koj Dal-
mac ll dosta mahh uskock1h orknca u Bilj anima Os t rovici Ka rinu
?je\Tska_ma.,
9
Selu,
. 2agTO\ 1cu. Srb! 1 Yecmu cr kava napu tenih od
Hn ata 1 1h yu bogomolj e pravos lavme. ArcibiSikUJP zadatr SJki
lJUl:l tOY opaza, Srbi u Dalmaciji vremena
-an:O\ lasno zauzese crkYe latmske, pris voj.ie ih sebi i pretvo rie na
S\'O J obred.2.0
.i putopisaca biljei da Sl1..l od XVI tol'
J.m putovanJima kroz Bosnu vidJ.e'l' y s !Jeca na SV'O-
r ah
1 oouva.ne s rpSike cnkve t '
e l mon e sa izvjesnim povlasticam . . , maJnaJS 1-
ru Dobrunu naao B l<Jurri ,.. a. Je u maJnas ti-
d(Jdosmo do malenog. man: st ira go dine . . . i
dera. Jedan od njih u svet;r: se nalaztlo 8 s rps kih ka lu-
om orn3ltJu nama u sru.Siret.
16
Kajmako ' z z
1971 136 VIC : z clno slikarstvo B . .
l' nap. 49 Z Zidn ul .k osm t H ercegovmz, Sarajevo
A r ..
1
. o s 1 ar <:.tvo)
113 A., Ttlzla)u._ a l MJ ena okol ina u \ \ , l ,., jeku, Sarajevo 1975,
Isto 113
19
1
\illa<.. N., Pr avoslav na D 1
Sr 1.6? N.,

1

J? regled, Novi Sad 1901,
p
19
p ... f.a crJ.va u Dalmaci1'i i Bok K lJa) .. Epi skop dalmatinski Ste-
- - 1969 Spc l otorskoJ Srpsk
2i4 fE _ o 750 - godin.. . ' a crkva
(JP dalmatmski Stefan S k JlCl autokefalnosti Beograd 1969
&J vhl <-< ._ l.. l p , rp s a cri<.va) ,
.. , :,. r avoslavna D l
a maCl Ja, 169.
212

Gospodu i nas lijepo primie i Bogu pomoli e se za
na put i povratak.
21
Putopisac da
1
c G _
B (G u or
nJOJ osrn1 ornJa BoSina po Kurifpei6u obuhvatala je ter1toriju od
grada. do i Mitr?'vrlce - B. N.) viiCHo rn111.0go cr-
kaJVa 1. svetemuka J manastvra sa st ps.kim i
ma; VIdJesmo krstove na grobovima i druge

u
mama.stiru MUeevru pOinimje Kata.rilno Zen 1550. godime SO
.Da j.e bilo vjerske tolerancije vidi se i na drugim primjerima.
M.urshma11u s u potovali i posj e6iva:li pravosla!W1a klulrona mjesta kao
Bogorodicu i grob sv. Save u Mileevu. stranih putop.isa-
ca XVI Frarncu:ti i Nijemci) ka1ko je JmllsH-
manski i'VIal1j poM.ovao grob sv. Save i da je ov.oj bogomoljli
mHo.s t megoli

U Hercegovilllli se slobodno ra1Nija OJ:ikveno graJdrirteljstvo,
prevashodno uz rna}stora. zi-
dari sa Stjepkom, Radivoj j Mat-
ko obavezatli s.u se u ugovoru od 16. februaJra 1499. godine
grahovskoj optini i momahu Larvrentiljru, koji je pred-sta;vJjao to mjeslto,
da U Grahavu orkvu sv. Nilkoli.
25
Zidar MatJko Vla-
je dana odustao od posla dok su ostali majstori kre-
nuH s La;vremtijean u Grahovo.
26
Monah Lavrentije se obave-
zao da im za rad plaJtiti dvadeset i devet zlatJnih dulkata i da se
u Grahmnu blrirrlllllti o nJihovom snalbdijmramjru. Zidari su, prema ugovo-
ru, dobili i po 16 dma odmora za vaskrnje

Izgradnja bo-
gomolje je trajala do 1502. godine kada je obavljena posljednja ispla-
ta za posao.
28
1503. godine sklopljen je u DubroW1ilku
vor monaha Rarnana, koji je vjeroYatJno bio sabrM manasllra
Tvn:loa kod Trebimja, i zidara o
nji onkve u sdu Lugu u blizirni Trebilnja.
29
U ugovoru Je da ce
k B Srbiju Bugarsku i Rumeliju
21 Kuri B., Puto p ts . roz. , . ' 1950, 26 (Kuri B.,
1530., preveo sa PeJanovic DJ., SaraJevo,
Putopis).
21 I sto 31. e ., V
23 v., Istorija Jugoslavije, Beograd 1933, 310 ( orov1c
Istorija Jugoslavije). k XVI vieka II
24 '? po
Putovanje B. L.
1
Bi Za reb, 1881, 214; isti, Putova-
akademije znanosti 1
1
YJir rv J.
nja po balkanskom poluofoku k znanosti i umjetnosh, k?pga
i V K. Zena)' Rad J ugos e a v. , R Beograd i Srbija u
LXII (62}, Zagreb, 1.882, 98, SarnXJNc ek' Beograd 1961, 112; RadoJClC
francuskih savrememka XVI - v '
S., Mileeva, Beograd, 1971, 45. ' k n sa Cancellariae 93, fol. 119'
zs His torijski arhiv u Dubrovni u, tver
- 120, 16. II 1499 (Div. Cane.).
2" Div. Cane. 93, fol. 120.
21 Div. Cane. 93, fol. 119' - 120.
211 o
1
v. Cane. 93, fol. 119.' 82 fol 81 - 81 ',
niku
Diversa Notanae
29 Historij ski arhiv u Dubrov . '
9. II 1503 (Div. Not.).
213
l
graditeljJU biti rza _rad ll i j edam. k ? nj.
30
Majstor se obaJVezao da ce na OVOJ bogom.o1JI pop ravlj a/ti sve
k\aroYe u toku deset godima.
31
majstori gu vjerovatno g;radirli i veliJku crk'V'll tlrehinj -
.;kog manastira Tvrdoa, Us-pen ju Bogorod-ice. Tu je birlo
sjedite njenog k"titora, miltropolita kiu Visa-riona.
32
P re-
ma zapisu MaJDka Trreb.injca, bogomoJja je bi-la s koro gotova
1509. godine.
33
U 1510. godirni cnkva se jo pokrrivaJla, jer je mitropoLi:tt
dobio, kako saznajemo iz senrutske odliUJke, drva mHijara cri-
jepova sa teritorjje Republilke.
34
Iste godri111 e (5. j.uma) oba-
,ezao se slikar Vice da iz Dubrovnika u Tvrdo i da
ramo po zidovima managtirrske 011kve >ma (>"more
greco.). Za taj posao on primiti 30 dukata.Js
Iz gore navedenih samo nekih primjera da sc ipak rela tivjzi,rati
znanstTeno - historijskim pristupom, u narodru st vo rena predras utda,
da s_u T.urci u naim krajevima prirHkom osvarjamja ruHi i parlrirli ma-
1 cnk\e, da su ukidati sve to je u srps.ko.rn osta lo iz
s,est rani narodni hot odvijao se 1 dalj e, histo-
riJa nam 1pak mije bila tako crna.
SUMMARY
FROM THE HISTORICAL GEOGRAPHY OF THE SERBIAN
ORTHODOX CHURCH IN BOSNIA AND HERZEGOVINA FROM
1463 TO 1557.
The S0rbian Orthodox Cl 1
d H
.
1
urc 1es and the1r L eri cs in Bos,nia
an erzee-onna were until th l
the year 157, in thr:erenewa _of_ the patriarchate of i,n
ska Zahumsk h eparchies. Dabarska or Dabrobosan-
, o ercegO\aoka and
The antiquitv of the churche d
mentioned eparch.ies e .l d s an . monastenes withi,n the afore-
rial and relics are s till _Y hetermmed because the Writ1en rnate-
ll12:. t es e \vou ld be of 1 1
construction of the h 1c_ 'P m a greater re-
lands durin!! the period of Ottgeograp y of the SerbJan Church im o urr
oman rule.
Because of (he lack of prima .
wards the many centuri f . ry matenal, a negative aLtitude to-
Serbian chUJrches lie esl_o rule asserts that the foundifl1g o f
s ear Jer Jn the Middle Ages.
30 Div. Not. 82, fol. 81.
31 n
Iv. Not. 82, fol. Bl.
:2 . .
une J. V., l"k -
33 Isto, 267. s t arska skota, Beograd, 1963, 267.
J.< arhiv D
211', 14. V blO . p u ubrovniku, Consilium R
expansis duo P est de eoncedendo metro o,f?atorum 31. fol.
35 n tane eupporum. po Ho Cherzegovi nc
lv. Cane. 102, fol. 72', S. VI 1510.
214

From several of the cited exaiilllples h i1s nevertheless Olllly a rela-
tive admLs-sio:n of populaa- prejooice thaJt the Tu!I1ks
1n om lands, duri!Ilg theirr occupation, destroyed am.d bumrt: monasteries
and churches atnd thus ended aLl that was letit of the ea'I"1ier indepen-
dence of tthe Set"bia!Il IJ)ecxple.
A versaHle fuLk life developed subsequenJtly, our hrstory
less dark thaJil is gooerally
215
Halima Korkut
.
DOPRINOS OSMANA A. SOKOLOVICA ZDRAVS'IVENOJ
ISTORUI SARAJEVA
Povodom obrade najbogatijeg . arhiva (arhiva Osmana A.
koja je wpravo u n Gazi Husrev-begovoj biblioteci
sa eljom da se sjetimo njegovog doprinosa istoriji zdravstvene
ture i u Sarajevru u turskom periodu, pokJUat u
osvrtu njegov rad na ovom
Osman A. (1882 - 1972) imao je irok opesg inte-
resovrunja i u toku svog dugog ivota bavio se nizom problema iz
oblasti kulturne istorije, neumorno sk.Uipljao literaturu i
dokumente iz turs;kQg perioda te tako doprinio osvjetljavan}u mnogih
pitanja koja se Bosne i Hercegovine. Rad Osmana A. So-
kao kulturnog i rarlnika vrlo je lijepo pdkazao Ali-
ja

pa se zadravati na nizu drugih u ko-
jima je on dao doprinos.
Vrijeldno je iJpaJk spomenuti da je gOdlmama Skrulpljao lkln1lige, te
ta,ko sa!lruJpio irzrurzemno bogattu i .raCllllPVTSOO b!lb'ldotek'll, !koja je tao
cjeli111a dio Ga.rzU HJUsrev.,begove a amhiv ddkumenaJt:a, kOlji
smo pretho.d!no s,pomenuiH, Illiiloge wiljedme i rijetke ddlrumen-
te. Pored ostalog, otkrio je i ranije nepoznatog pjesnika Aga-dede-a
te obradio njegov Tad. Sastavio je opsenu bibliografiju tampanih
djela MruJSlimana Bosne i Hercegoviilne u pmiodu od .118-78. do 1948.,
koja j e vc&an irzM>r za 'b.ilbliotOOki rald. Kao ...
se u ZJaJilat!lijsko-a-adrndOkom udlruell!Jill Je
vodio zarrraitsku seikoiJju, je oifl(j bio da se sruromasna dJeca l Slll"'-
osposobe za produk.ti'Wla zamimaiD.ja. . . ..
. koje je predmet ovog rada, tj. njegov rad na IStOriJI
zdrav-stva i ZJdravstvene kulture ima prvenstveno zbog toga
... l t. o malt" broJ lJudi bavio ovnn problemom. Pored toga,
sto se .re a 1vn dravstve-
mnogi od njih nisu biH u situaciji da dovolJ .. z bila J. o
. . ih k eva ili nisu ivjeli kada Je ta tra !CIJa
nu tradiCIJU na. , . od I"edn ih at-tara (apotekara) sta-
PoznaJUCl .hc no neke . P?s tio Ju rilici da u direktnom
rog Sarajeva, Osman A. k ntalt sa izvomim informa-
ra1.lgovoru sazna neke podatke I u. oon uspjeno sjecHnio svoj e
cijama. Sumarno bi se. moglo reci savremenim pri-
poznavanje tradicije i lJIUbav prema njOJ sa .
e ov prinos drutvu z kul
1 Alija Ost:nan . Bakije u Sara-
turi Bosne i H ercegovme,
1
10
e
jevu, Sarajevo, 1972.
217
-

' ..
. . u bio da pokae kontinuitet razvoja
t da mu Je osnovni e J . . d
stupom e . r. u naim krajevima priJe pro mo-
zdravstvene .kulture
1
IJ b. rikazana njegova dva ra-
deme medicine. U ov?m
1
. e
1
s:.Sl'awo sa Smail Hak,ki

da,l te malo poznato dJe o OJe J
(1895 - 1967.). . . . . .
ed
ada Osman A daje naJpriJe ntz po-
U oba nav ena r tih h. k.h nn-Tka i
dataka iz kulturne istorije koji se op IgtJens . I r: I .
vik stanovnika starog Sarajeva te njihovog stava prema
na . ali. v Na taJ. on paralelu sa savremenrm hi-
ma 1 JeceDJU. k 1 t
enskim stavovima i atmosferu u . OJQJ . se. raZVIJa a
tradicionalna dokazuJe
da je medicinsko znanje bilo CIJenJeno, a sredma otvorena prema
kulturnim uticajima i sa Istoka (odakle su In:e:-
dicinske knjige) a sa Zapada (odakle su l franj eVCI donosxh
>>je\Tejske, latinske i italijanske medicinske knj ige).
u radu Orijentalne medicinske knjige posvetio je 1posebnu pa-
nju turcizmima koji se odnose na grupa-
ma lijekova, bolesti itd.), te time Ilustrirao utiCaJ OriJentalne
medicine na tadanja shvatanja o Sr rada detaljan
opis rukopisa (uz jo pet nerazvrstanih svezaka) i petnaest
tampanih lrnjiga koje je imao u svoj oj biblioteci. Radi se uglavnom
o prepisima medicinskih djela starij ih autora, ali se spomi-
nje i nekoliko knjiga koje su fragmentarno, pa im se
naziv i autor nisu mogli odrediti. tampano djelo ne-
sumnjiYo je Ibn Sina-ov Kanun u lkmjige, ta!IJ11Pan !Ila rurapskom
u Rimu 1593., je 'VIrijeldnoSit jo a:kcoortrui,rana isto-
rijskom nalaza takve knjige u naim krajevima (sada se
nalazj u biblioteci Hegijineko.g tZavoda u Sara,jevu). Por ed mediein-
knjiga se i medmue (biljenice), u kojima je zna-
prostor biO receptima i uputstvima o bo-
lesti. su. nabrojana tri naziva ljekovitog bilja,
a da i drugi rukopisi sadre arap-
skih 1 turskih naziva trava .
. _ . Mua.ledetun-nafia rpredsrtai\lllja posebam doprinos ovoj
\ 1poto se rad'i o dijelu Ikoje je sa S. H.
recepte koje je nalazio na margina-
n:a
1
. prazmm .knJiga koje su mu dolazile do ruku, a same
rusu veze s me.dictnom. Tako je nastao zbornik rece-
pata raznih nepoznatih autora k k 1
d zd .
0
J
1
ao CJe ma predstavlja originalan
opnnt osy ravst_:ren_oJ. kulturi. spomenuti rukopis niJe J o
pns upacan naucnoJ Javnosti.
U sanitetu Sarajeva . .. , .radu
1
koji je .na
osnm-:u detalJnog si.d.lla saraj evskog eri.jats1kog suda,
.
2
a) Osman A. Orijentaln d. k k v
mce, Sarajevo, 1945; ' e me zcms e n}tge mOJe kn}t Z-
. b) Osman A Priloz t t
tn'Y!!a sarajevskog eriatskog suda fz reg.ts-
kn]zg.ama. za povijest zdravstven kui stolJec_a . z Ort)entalmm
SaraJevo, 1961. godine. e ture u Bosm 1 Hercegovini),
J Mualedetun-nafia, djelo nije
218
,
pnikaz.a i tpnlika u os tarom SarajeVIU (o . e
bhlo . tn cse d1elaronosrt:
kao 1 (,.rtllbbovic), se spominju u
IZ devetnaestog Potom obraduje podatke
0
ikOJil __ su rrelevaJtmi za te neke pnimjere sakjova
( piSinOWlilka) loojt se odmose na zdlravstrveDIU r>---
(h ..e ) J wl'U.:). uvvvr 1 o
' eunmt , (derrahi), (kjehhali)
mjesto i ulogu ovih profesija u

primjera o djelatnosti.
Je &.erraha, te deta'Jijam. Qpis
nostl _ u OOleiSti. :parmju
c:ttviJr:zma,
1
WJ'l .sru esnaf jo od esnaestog 'Viijeka, a djelatmosrt
Im 'Je tek IPOJa.:VOm modernih a1p0teka 11.1 vrijeme Austrougar-
ske okupaciJe. Ovom bavili su se i Jevreji, a koriteni su
mnogi i stTani preparrati, od autor navodi neke sa
jim se nazivima susreo u pregledanim sidilima, a
i sredstva za higijenu i kozmetiku te pribor za kupanje. Tako-
daje opis jednog starinskog kirurkog pribora u Sara-
jevu, koji predstavlja materijalni ostatak djelatnosti derraha, te na-
vodi podatke o nalazima u starom Sarajevu. Posebno obra-
i;mbLk (destilator), koji je, po njegovom navodu, u vrijeme kada
je ;pisao xad jo bio u nekoliko u Sarajevu, a se
da .su ga pojedinci jo koristili za pravljenje destilata pojedinih trava
(porodica Striik u Sarajevu).
Prilikom posjete grupe medicine Gazi Husrev-begovoj
biblioteci . 1938. godine, A. je .u razgovoru upozorio
prof. Tricot Royera na tekst koji se odnosi na erijatsko-pravno pita-
nje o carskom rezu. Na osnovu navedene fetve (koju je tom prilikom
pokazao), dozvoljeno je nakon smrti maj.ke izvaditi ivo
dijete rezom sa lijeve strane.
Kako se moe vidjeti, sakupivi veliiki broj medicinskih knji?a
i obradivi ih, Osman A. je doprinio boljem upoznavanJu
shvatanja i manja o medicini u ??da-
taka iz sidila pokazao je kakav je znacaJ a t malo. .u
ivotu SarajHja. Time se sagledavanJe
u naim krajevima, to je doprinos tstonJI nasih
krajeva pod turskom i is torij i medicine uopce. . ,
Kada se i obradi djel? Mualedetun - tek
se pravilno ocijeniti puni dopnnos Osmana A. Sokolovtca zdrav
stvenoj istoriji i k!ulturi Sarajeva.
SUMMARY
. . ts a contribution of Osman A.
The author of th ts art tele p resen . . SaraJ evo during the
. f health educatiOn m .
to the htstory o t d \vorks Osman A. Sokolovtc
. h l In two prcsen e
period of Turk1s ru e.
219

made a survey of circumstances that had influence on the hygienic
and health cultlllre of the old Sarajevo.
The work Odental Medical Books of My Library. deals in detail
with -about 40 manuscripts and 15 printed books among which the
most significant iiS the Qanun by Ibn Sina.
His second work Contributions to the Sanitation of the Old
Sarajevo treats the services of healers, physicians, herbalists,
berbers as well as the transcription of books and the documents
concerning health care that are based on the Sidil documents from
the XVIII and XIXth centuries.
Of special importance is his yet undescribed work Mualdatun
nafia which he compiled with Smail Hakki It is a collection
of taken from ma1rgins of medical books .

220
SaJib Trako
PREDAVANJA MESNEVIJE I MESNEVIHANI
U SARAJEVU*
vlasN osanan,slkJh Tflllfaka na Ba!llkJaJn i ru
warzalk OIVIih krajeva Ill 1slam:slkru Wlltiu'l1IliU Slfenu, irolja je kao nas-
osstaJla do damas -prilsn.Irtma ru rswrm .Wdovrima irvota
Ballkruna, IT.IJUJSilimaJnJs!kog i nemusllliJIDantSlkog.t Velri.lld dio tog
su c:lJervrUci redovi (tarik'alti), nrj'ilma i taJrilkat mev--
Kailco je poomato, aJkti'Vlllost me:Wev'tijra ocWijala se ru mallru
trurilkata Della'lruJdldilna Rrunnija J. ndegova epohatl!nl()g fiilozof-
sko-!pdesm..i&og djela Mesnevije.
1
a Za fi.lozoiislkog Rlu-
mij erva, u esst svezalka Mesnevije, birlo je potTel:xno imati
ira obaJV1j etenJja, znaruje oibrarzovamje. Stoga je ovaj s'VOje
uglaMn'()fffi u .unbanri.m Slfeddnama. Md se u ovom
kratikom napil.slll na Samjevo, kao obrarzJOIVllli i kulrtnmri
oorutrur Bosne, i kolJjjk:o nam dostlujpm.i irzNari gO'Vore, nelka obarv-
jetenja o predavamjima i Mesnevije (.meSIIlevihmf.ma)
u Satrajervru, tdk()(lll mdlruu!lih nedco1i1ko do da111ars.
Polrovinom XV prirje pot{pumog pada Bosne pod vlatSt
OsmamJilja ( 1463), ond StU d!rarlti u svoj aj. vlaJSt-i dobaJr Bosne.
T 1luri1Sik'i :lN a jr.i!kd rojf\100 a t:rzJv. Zrupaldrnih srtrnana liSa IfS! ha-
* U posDjed!ntje diVide godine (1985 i 1986) Twrci dva
ja nacionallina lkongresa u Kon1i Meyilana .DelaJudd.J!DU. Rn!?JJJU,
pjesntitku li fiilorofu iz XJrlii aUJtoru ;velti!kog
djela MesnevJje. Ove godine, od 3. S.
univerrti.tet u . orgarutro'Vao
ni kO.IlJglres
0
MeVJlani (J MriJletJenllrasi Me<V<Iana .. Konwesn . .
1
nartional C0a1gres5 af Mevlana) o JSonJ}e
Diko 4() referata. Na ovom kongresu su uzeh ue
001
t..'."...
1

nici Allnerl!ke i a
sa p.et rad pred:staMl.Ja nematnQ dapumJ
na spomcmutom kang7resu. unom
1 Ti utjecaji. su vidJjivi. u
turc1zama), kultun stanovanJa, . <?diJey.anJa, .P Pda se da su ovi ut-
za 'f:J_?.ta v\{a Abdulah Turcizmi
eca ji u narodmm govonma naJpnsu Ji. ! S
srpskohrvatskom jeziku, SVJetlost SaraJevo,
196
. . . t na-
. je kod nas 1 u SVlJe u, .
Ja O Delaluddmu UNESCO je Mevla!Ilu uvrs.tlO
u novije doba, .bz:oJ r3: Cini se da je ta
velikane svijeta JUbileJe nacionalna (1985 i 1986)
bila poticajna i za Turke, pa su
i jedan (1987) kongres
0

221

k
, k sand,alklbeg {1464 1469), podwgao je na lo-
ovic, alSIIl!IUe s Jron (
kaJ.itetu Bendib'ai u fonmiTmom a . e . rruu-
safirhaDJU) za pu1lnrilke i trgovce. To Je. I
(malla telcida), a u n1egoVJU sastai\IIU lnla Je J? za
M l"'a-tbeO' Je ro uz ostale obJelkte 1 zernlllJilile
l .ul\i"OI'J.:n e. .., :;:, . . . . .
po'Vriine, koje se
111
poomelll.Ioe lli:iiw aJalJru, uva-
kwo i ,-aa..-ufinamu mJeseca d.rrum1adelrula 866. (1. 1
1
1 - 3.
II 1462.) godtime.
2
LegaCiiZilfarntle va!kttl!ftnarrne je Prije t oga,
a u ovom i netkalrilloo godina Ta!DIIJe, Jer se rach o bogatom
,akufu, moralo se pfi.stLI!pirti kUip<YVamju czernljitta, iiZgradnji ob-
jekata i priJpremi svega to treba va!klu:fi.ti. Ptrema tome, od 1462. g.
posotojao je Isa.Jbegov vatlwif i zarvij.a kao di10 tog bogatog vakn..tlfa u
Saraje\m. za njili se ne kae da je m6Vllevlij1Slka,
kao to je za telcijru ovog vakifa, koju je podigao u Stkop1jru,
ikao se, ba obog toga to je o iSitom valkiifu, moe sa oosrta
sigurnosti uzeti da je i ovo bila mevtlev1j,ska zavija. P.rerna tome,
moe se kazaJti da je to bila ITIIUsafiirhana, koja je UJjedrrlO bJ.Ia i za-
Yija meYle,"ijs'kog tari.kata. Ovo sa,svlim Ulbuec:ffi:joirvo pot'V111diti
i biljeka o prepj.su (lkolofon) jedrnog klrasmog plrimjertka Mesnev.ije,
poznartog pjesni&.og dijela MevJana Dela'1Uldldiffla RJumi,je (1207-1273),
uterncljirtelj a mev.lerid!Sikog sufidlslkog tar.ilkart:a. U toj bi.ltjeci se dos-
lmmo kae: Pre,pjs ovog lilj epog primjenka kmJige, lwjoj ravne nema,
Je boje dobrote na ova!ko llijep i dQPaJdljd;y
slomlJenim 1 slabJ111 perom s:iJrornatba MeVJlmina Sllru-
ge, der: .mevle\ ite., Bosanca, u. nov;j zaiV'iji 'koja je
za le>. "lJske den11se .u bogomrsticenarn SaTaJe\IIU i ob-
noYlJena, a to je bilo 1058 (1648) godrime.3
most
se; . objekti i zemljine povrine:

d n JeCI, .
1
1Jackt, Jedna mezra, banja, dovedena izvorska
Prdk nj ive Hleb selite,
daluk atik (Staro dj'etelinite) V v? z a, dobra . zvana. Jon-
nica! Bilavica, vodenica na Ntsput-
deruca u selu Bolni dn . ' VIJe aJ potoka, vo-
vodenice, vodenice Jerijeaci te dvije .iznad
rnezra zvana Luka u blizini sela L. v anas O)ruca) u nahiJI VIsoko,
ljite u blizini tamnice. JUbogoste, mezra Brus sa gajem, zem-
Kao to se vidi k. b . k
ali narodne o Je tl nose turske nazive, dok su drugi zadr-
... Vid.: Vakuf nama I sa-bega k .
knJIZ! Vakufname iz BiH XV. ' sma P.
0
iz 1462. g., u
SaraJevq, 1985, str. 9-26.' z XVI VLJeka, OriJetalm institut u Sarajevu,
B-
3
In nus}Ja-i dilpezfr we kit-rb r df -
we usliib- we tarh a -t a mededkarf-yi feyd-i
qalem-1 Slkeste raqam-i ad cif rnergub i.J!titam yaft be -
J:lamrped. el-rnewlewf el-Bosnewf Mewlana derw1 Mu-
m_ew eWI_yye der mal).riise-i S - gechae ki berayi derwian-i
kane senete 1058: aray el-mal)rmyye bina' we il:tya' ude we
prepisa Mesnevi. . . .
vlasrurvu dr Fehima J.e uzeta ova biljeka nalazi
r . sam v asnik ovog divnog ruk . IZ ara Jeva; na biljeku mi , je uka-
JUJem. Oplsa, na mu se od h
s rca za_ va-
222

. Oroj biljeci mje potrebno posebno ob"an' .
da j: v obno.vlljema u prvoj

Mehmed kaze da ju je obnOVIio neki Mabrnukl
kOJil . Je ux:nro 1650; .pdko.pan je pdk!nrj hadrri SiJnalnove telld' '
lllJe'O'lnN'llo' .. da . ]e, a na
...... o- stol]!l je sagradio me\4wijsku tenju.3a
turslki putopisac Evlija Celebi 1659. godi[)e dakl d _
setalk godma :prililkont purtovcmja kroz nae' lkraJj;,e ei
u zanasem Jjepotam ove apil.wje je
uf}!Jq>Sano, ejha kae da je a
za na3ibau Mustafu da Je odtl11can kaligraf.
i v tek,ija SltTarlavala je viJe
pUJta.. a. naJ'Vls:. u. pozarru sto ga je prilnc Bugen
ScwOJs'ki , allllstlrll
1
Jislln u poomatom prord.OilU u BOSIIllll 1697.
godine, kada je gorto\110 Sarajevo spailijeno i poharano.4
MeW.evi11S!ki del1Wlci red je, po naem milljenju, najmtelefictual-
i .red. MevlleV1iljiSik1 ejhov.i su moran biti da bie
vano mogli Rn.mtije i Mesnevti:je svoJim s'ljedlbeni-
cima. Upada u i da su mnogi pjesmci Bosme osmaat-
skog v:reanema, daJk.le iirut:elekruaJJna elilta, bili prilpadrnidi meVile\lliljslkog
tarilkata. Naved1nro kao primjer ndke od njih, na prtVOm mjestu
Derv:i-{paiIU MOSita!rca (Mostar 1552. - BUde 1603).
On je bio Slu!dillje poomaoog komemlt:atora peruj-
ilih ddela: Sejh Sad:iijeva Bustana i GuJ!ilstama, DdlaJiudldim
Mesnevije i HaJfiQ:ova Diva!Ila. DePV'i ;paa je jooan od naj-
ve6ih bosamtsllcih pjesnika tl\.lPS'kog per.ioda, urz to vi'Sdkri osmaroski
dostojan1St'Vemi1k, kaJko mu i tiltiula kae, te vel.'i1kJi v.alkif svog rodmog
MOISltara. Plrema podacima Fewnje Blagajca astaV'io nam je u Mrs-
ljede SIVOj bogati. pdesU1i6kd oprulS: ddvan pjesaiiila na tJuTSikom, diVa![l
na lwatLos!pjev rodrnom Mostaru i preJPjev p!jesnlliUkog
dJjeIa Sehaname pjeSJIIilka Benma.ija, perrtlliljLSlloog pjesn:ilka irl 15. srro-
(lpogl.Jl1:j}ljem 918f1512. g.), lroje je po Slllthtana
III (1574 .1595) na t1Jli1Slki i DarzJVaJO Murrad-mame.
5
McmJ'I
dio njegova stvaralatva je do naih dana.
Sejh Fewija Bla:gajac Most31rac irl polo'1ine .1.8.
(.umro 1747) bio je ejh mevlev:ilja: On naiiJl Je lrnlJl-
evmo Blllll'bulli5tam na parz'idskmn jezhlru koJe Je Da!pl5aO po
uwnu na Sejlh Sa!d'iljilln Gi.hli1Stcm.
5
a
I Padril-prua se odU!io pjesama na
tUJI\Sjkoon je2iku u bogaltTirrn ru . i
predarvamja MelSIIlevije u MeVlevruJskOJ rte1kiJ'i lila u Sa.TaJ
Ja Vid. : Mehmed Mus.aiir:hanaz i aJ:ki1:
u Sarajevu, Nae strane - GodinJak av
nika kulture SR BiH, III, Sarajevo, 1955, str. 245-252.
Isto, str. 246. . al 'l II Istambul 1889, s. 1357.
5 Qamus B;db:Ji;tan' prevod Dema:la Ceba-
5a Vte vtdJeti: Fevzt os tarac, . .
Svje!l<?st . 1973 pjesnik i epigrafi-
B
sb :.=t Sarajevo, 1980. (uvodna studija).
ar osne, n

.

223

Kad govorimo o predavanjima u na-
pomenuti ovo: ne moe se za sada tvrdilti da Je pos'tOJal.a nepre-
kidna aktivnost >kazivm1jac Mesttevije, a1i moe da je
postojala tradicija predavanja koja se odralla do da:na5.
Najstariji mesnevibanc MeSIIle'V'ije) za koga se po-
uzdano zna je Tevekkuli-dede. Prema

jednom od
jugoslovenske orijentalrist.ilke, ivio je u prvoj palov.iali 17.
Uer mu je D.ihra.H Vexirli-dede t11mro 1080/1669). Tevelkikuilii-
-dede je Sejha AtiJc-dedea koga je nasliljecirio i u MevJevij.slkoj
tekliji ru1 Bendbai u Sa.rajew MesneV'iju do SJ'Jllrti. Umro
je u Sarajevu i 5a.h!rmjen u ha.rernu Careve da.mrije.
7
Drugi Mesneveije (mesneviha!Il) za koga se ponzxiano
zna je ejh AbduJfettah. O njemu kao mes.nevihanu sa:zmajeano
iz epitafa UiklesatDog na 'Illianu. U tom natpbs.u od est bejttova (12
polustihova) nepomaJt:i autor u drugom i bej,tu nas obav-
j etava:
. . . Ovaj Jejh mevlevija,
U gled11ik, koga svako hvali,
Otkrivao je tajne Mesnevije,
Ova knjiga postade dokaz njegove . .. '
Umro je u Sauajevu J.12l j l709-10. g. ri bio pokopam u
skom groblju teldje na Bendbai.9
.. Treba. ista1knuti da nisu s amo mt:Mevijski ej hov t M
_Iz usmene predaje u Sa.rajeVoU samaJe se da1
kazrvali w l" ud. k ..,.u
.

. J I o ji nisu pripadalri nekom tarikaru
na razmm mJestrma, a ne saano u tell(. to T ' . . ' l
. 'ljama. ako na pi1JlltJer:
. Muharnmed Emin u
nije bio pripadmik tenkata d e. porodice Ise-
lZ Mesnevije u Balltir .. babitnoj d.a'm:ji gochn: _
ej am.u u .:>dJ.lajevu. Bio
6
Savfet-beg d .
1870. godine. .MI_!Za Safvet, u Ne.
OnJe?Jtalistike. U novije J vri osruvac . modeme jugoslovenske
9. marta 1934. J.me . ata mu IZabrana djela. Umro u
VIse o . vid.: Dr. gSavfet- I u Begove damije.
lamsk9Ja knjievnosti, Svjetlost Bon}act t Hercegovci u is-
Isto, 107-108. ' araJevo, 1986, Pogovor, str . 245-315.
O fiJZala yani eyh-i mewl .
Senf ve alim w dub . eWJyan.
O idi kaif. e .t;nem -1 . bendega.n-i llah.
. l esrar-1 MesneWJ- t
Kemal-t fazlina olmi wdi b en
. Mehmed M u . ..
SaraJe9vu, Nae strane III, 24B. usaftrha.na t tekija I sa-bega I u
. . Enveri .
VOJ btblJoteci), sv. V str 73 l , Kromka, (rukopis u G . H
1o Za . 3.Zl
zah
v mu .
valan s ha - IZ usmene eda .
iz as . di Fejzullahu _Je o Mesnevije
u O araJeva_ cu l posebno hafizu Mahmutu
ovom b
porodice . l tmtovnom kadi. . . .
u: Hazim' S IJI Je Isa ef il .IZ saraJevske ulemanske
Jezicima, Knjievnost u Bl_7
8
. vie vi-
' Jevo, 1973., str. 555.
1
na ort]entalnim
224
-
je dobar ma:lac pemijskog jezika Kada .
tala je u Saa-aijevu . 'U umro 1816. godine, nas-
M . . . ,, . mro lS6V1Ja, zavrdila se Mesnesvrjac.
je 11\.a.zivao i M'LtiStafa efend/,' u x . ..
nril]e bio u tarikaJtu . .lJ a kOJI ta-
HercegOV'i!ne. ' PAJe 'cifl.llStlrougarske okupacije BoSIIle !i
. U Mehmed Deana1uddm
Je VIe od 20 godriJna, filaijprije u MevtlevijSkoj na
a od g. do 1933. u kJu6i Mulslt.aie (hadi M
1
,.. )
u

lrla toga je naJStao u tome . jedaJil
i u
koji je 1Jrajao oloo deset godina. u
Je (28. IrLI g.), a anda je od 1943. g.
MujaJga u :kJu6i
(Ut 6. .. to Je ck> 1958. g., to jest gotovo do nje-
gove smrm .1959. toga .ponovo naJStao jedoo prekid koji je
talk?<ler. deset "godma. Tu da'VIDIU tra.dioiju je obnovio i
e j h u pros-
te'k'l'Je tNaJdnu1rrn u Saraljevu. Ta a!krt:irvtnost
otko godiJna: Na truj rse naJStavlja rtradicija ika-
zwan.] a Mesnev'lJe ru Sara:JeV!ll, stara prdko 300 godina. Rezuilitat pre-
davmja ejha Fejmdlaha je izJazaJk iiZ tampe I i II
sveske prijevoda i komenttara Mesnevije na srpskobrvalts'kom jezilku,
su, eto, sada iTem kJrugu .
.
u Mehmed Demaluddin 1870. g. u Arapui kod Bcr
sanske Krupe. Obrazovao se u medresi u a onda u Istanbulu,
gdje je nakon 15 godina kolovanja uzeo idazet (diplomirao) na Darul-
fununu. Nakon povratka u domovinu, 1903. g. postavljen je za profesora
arapskog jezika na Velikoj ginmaziji u Sarajevu. Postaje i Ulema
medlisa (vrhovnog vjerskog tijela Islamske zajednice) pa profesor Se-
rijatske kole (Mekteb-i nuvvab). 1913. g. izabran je na poloaj
reisa (reisul-ulema - vrhovni vjerski poglavar) Bosne i Hercegovine. Umi-
rovljen je 1930. g. Izdavao je list Tarik
(1906-7 i 1907-8). U vlastitoj nakladi tampao Je VISe svoJih 1 knJ.Iga. drugih
autora vjerskog sadraja i to arebiom, arapskim pismom Je sam
usavrio i prilagodio za pisanje tekstova na S!}Jskohrvatskom JeZiku. Sara-
je u muslimanskim listovima u razdoblJU od 1905 g. Umro
je u Sarajevu 28. III 1938. i pokopan u Haremu Begove dzamiJe.
13 Mustafa Ha<li Mujaga (4 .. I 1877 - 23. III. 1959).
svoje obrazovanje i veliku stekao J.e rodnom ?araJevu vlasti
tim trudom i prirodnom Je medresu,. a
dalje se usavravao pred Mustafa Nedati ef.
poznavaocem orijentalniJ:l turskog 1.
atskog prava. Hadi MuJaga mkada biO slubi, Je
prihoda vlastitog posjeda, ali je neprekidno biO u.
1
. -
tumim tokovima grada Sarajeva. Isticao se dobnm poznavanJem
tesavvufa i perzijskog jezika.
225
SUMMARY
LECTURES ON MESNEVI IN SARAJEVO
Before the final conquest of BoSIIlia by the Truziks, a greM pa11t
the territory had already been under thei r rule. At the tip1e when
the whole reaion was defiinitively com}uered, .Saraj evo had all .t he .
characteristic; of a t<>\VII1 a's lfegardtS i't<S Uli1bam, and< culltur:al
aspects. The fol.JITlider of Sarajevo,. the dlUke of Krajina, and la_ter
the f.irs t Bosnian sandakbeg Isabeg (1464 1469), had _
already huilt a!l1d prepalfed hiiS rioh waqf of SaJI"ajevo. In Febnrary
1462, i.e. a year and half before the defini tive con quest of
by the Ottomal!ls, he Jegaaized his waqfnama. Hi,s rich waqf alJSo
included a tetkya of the Mevlevi order at im Sarajevo, and
from that mome-nt the Mede,-i dePVish order came into
existence i!ll these u-egions. In thitS arrrticle tthe t radiJttiom of leoturitrilg
on Mesne,i, a famous phiIosophic-poetica:l w011k by Mewlana
Jelaluddin Rumi (XIII th e.), who was the itdeo:logical founder of

.\1e,Jevi tariqat, is especially discussed. According to. writte n sources,
this autiole esJtatbl,1shed a's faot tthat ,the !trrudition of tnanra:ting Mes-
ne,-i in tirom the seccxn!d half of the XVII1th century
and IS still contllnued. According to docurrne:nrts or oral tra'd'i.tion the
l
n:1mes and the trme of work of some leoturers on Mesmevi are
This is eYidence thM in S'pii!e of a broken continuity
of. tramtiOn of locrures on Mesnel\'i, the continuiJty of that tradition
e:os1ed and has been kept until now.
226

Mr Jasminko
KVADRANTI. U BOSNI l HERCEGOVINI
.' wemena su
konstiiJ m.us1Jma
1
n'Sik1 ast.rcmom1 u krajevi,ma je r.ub' tahta ili
t . Pored ovog naziva zadra:l i su se u upotrebi i
111
a-
z.vJ rub 1 mulkantarat tahta i iPtifa (svi <.las ta i u iskriv-
.. Ovaj na71i'V je u upotrebi u Bos-
m 1 Hercegovum1.
Za sada je 1POZJnarto dvadesetak primjera!ka kiVadrra!Tlata. Svi
su tiipa. Od OIVOg broja njih 15 je U iz Sa-
rajeva,. irz: j po jedan irz: i Kon.jica. Sarma je-
dan prrmJeralk Je k;vadrasrut. Svi ostaH kom-
birnaciju almUlkallltaraJtn.og kvarlrarnta s jedme SJtrrune i silllu!S kvadtran-
La sa druge st-rame.
Upotreba
je dosta jednosta'Va.rn za Urpoureb-
ljava se .tatko da se postaNi oko:mhv .i roti,ra u vertilka,lnoj trav-
ni dvk se ne pOik,lopi sa s:rnjerom ZJralka. U tom sje-
na sa ivice D treba da pada na irvi:cu C (sl. 1). Kooac sa urtegorn
treba da pada okomito uz samu instrumenta, a.:li tarko da ne
zapillnje o nju. Kada se konac umiri, prirtis.ne se palcem ruke i 'ta-
ko filksira. TJ,me j e vilsina Sllll1ca kao alidadom 'kod
as1lrolaba). Postu:palk koji slijedi razlioirt je za !fame vrste mje-

. renJa.
Izgled
Alsltrola,b-kvadJramti su od srrehra, i
ali ipa/k od drveta. Drvena hi se potreb-
i obLilk, a zarti:m Alko se glaca:nuem mJe mogla
nu
1 Osnovna literatura o astrolabima i kvadrantima: H. Tra-
ile de l'As t rolabe Paris, 1947., W. Harrner, Asturlab', of Isf
l
am London 195B i The Principe and Use ot the Astrola. e, urvdeY
8
.
0
' ' ., A M J L e Astrolabzsts an ter
Per sian Art, Oxford, 1939., L. th. Tahyer, of the world, Oxford,
Work Geneva 1956. R. T. Gnn er, e as ro A b 1929
1932.,' P. 'zur Geschichte der Quadrcmten beL den ra em,
(dokltonska . t pulillkovan u knjizi: A. Brieu.-x.
2 J edan dio ovih .mstnumena a
1
e, b d /eurs Oell \'rcs
F. Maddison, Repertoire des Facteurs d Astrola cs et e
I (Is lam), Panis (u tampi).
227
/
/
" // ,
/
/
/
,' l,
_o"
/ f'
/
Sl. t . Poloaj kvadranta prilikom upotrebe
dobit i potrebna povrine, onda se
smjesom, a zatim ponovo U upotreb1 su bELi 1 ele-
menti koji su se u samu daS'ku da vremenom ne bi dolo
do krivljen_ia Kad je povri.na dobro na nju se uar-
tavaju linije projekcije. Zatim s e Jalkirrala i llllrra!arvatla. Netkad
sc drvo bojilo pa su tek onda ucrtavane projekcije i dellroracije. Ta-
ko je kod nekih rub' tahti koje 'SIU na ovaj ot:Jpao laik
sa poYrine, a sa njim i oznake i naltpisi. NajjedmostaVIIlija zaif.iJta
ovih instrumenata koji s u dosta skloni propadan1'jfll je u jedno-
st avllom premaz..ivamjlll lakom.
Kvadrant
Njegov izgled prikazan je na sl. 2 i sl. 3. Namjena mu je da
pokazuje dnev.no sezonsko vrijeme. Sastoji se od klrume
_na kojoj se nalazi Luk od 9<r s a satnom podj elom od 4 do
12 sat1. Sate pokazuje nit koja pada okomilto ill1lSrtr:ruaneruta
kada se on postavi :u poloaj kao i Na Zapadu
ovom otomanskom t'ipu kvadranta odgovara tzv. )) HOrClll)' kvaldrall1Jt.
3
Almukantaratni kvadranL
je jo pod nazivom rub ul-anukaJllrtaraot, koordinatni kvad-
rant lli mlll!kaJntaa-at tahta (tSl. 4). Ovaj instrument u biti
kl_asJCJ'lJ asttolab sveden na jedinu k-ruga I ovaj
va rant
1
nJemu te nalfaWlo astrolatb, nastaje
3 Colleciton Leonard Linton izd A B .
. . neux, Paris, 1980, str. 34.
228
'
...............

'
'

Sl. 2 i 3. Satni kvadrant (Gazi Husrev .. begova muvekithana,
Sarajevo, foto: J.

229
SJ. 4. Almukantaratni kvadrant (Gazi Husrev-begova
biblioteka, Sarajevo, foto: S.
hnija na nebeskoj sferi i to iz juiJnog pola na tangoncijaLnu ravam
postaYljenu u ta&i sjevernog pola. Duina projekcije jUlrlog
r.ika duinu kvadranta (duina PNJ' na sl. 5). Osnovu kvad-

'P"'
2..'
t '

/
/
/
/
/
/
/
/
/
/ /
/
/
/ / /

/ /
i./ /
E
/
" /
'/

SJ. 5. Konstrukcija almukantaratnog kvadra:nta
23fJ
ranta li!Il!i'j e i t iiT"niT'Iama ( )4 .
astrolaba i to tako da "u t,-;;_';:pan . P l paUika (rete)!l
. "' ' l paul\, astrola!b 1 v
osama SI,metJrije po osi . s ozem. po. sVOJ Lm
osu (jedm.osta'VIIllije dva UJta a po ?oi mah na tu
s.imetJrije .timpaJna poklaspa sa Pn tome se osa
rm ta a osa simetri:J" e k.l' tilk VlJe prave strane kvad-
' . . e lp e sa drugom pravom stJranom Tako
na kvadranta naJlarze p roj ekcije limija:
Jan, elkhptilka, ekvart:or, almrukmtaJrarti hor

1
z
0
..-.,t. z k
bah d . h . , U I L a l}'"aJ sa-
v a, . 'Ill aJkam, RaJkov (sj everni) povratnik, Jalf-
cev (Ju2lm) pmnrart:n:i:k; l'lllliJa podme :.,, d
v

d -t' ' , Jll\.IIIl! 'ilJ a, J'll!taJrmJ11 1
vecernJI ISllrmrdll\. 11 lt .
rza razliJku od as,trolaoa gdje je pauk sa dk!li:ptikorn i 1Nije1)da-
ma kod je 1ilnija eklLptilke nepokretma, a pok-
Je nllt sa poan1cnrm evarom (mrlja) kojri odgova'l'a taokMna
ZVIJJezda (Sumca).
Po izgledu astrolaJb-&vadrant j e kruga sa
podJelo:n na lrulk'l.l. Na vrhu kvadrarnta je nit
Je dll2!IIfla nes1to od kruga. Na kraju niti na-
lazn se UJteg (aJkrul) koji je, u posrurd<.u wemena, dri
zartegnutom li u verHkalmom poloaju.
spolja111ost aJI.mu!kamJtarr-atmog kvadrwta prilkazana je
na osnorvru iiZgleda tlwadranrta.
6
Na prednj oj ci1jelu _pov,rinu zauzima almllllkantaratni kva
dramt sa S!kalom za nejednohke satte kod nebeskog pola. To
je kombimaoija koja se pojaJV1jruje na gptovo svim pozmatim rub' tah-
tama iz B'Osne i Herceg<Wtime. U po1ulkrumiai stkale za nejednol'ike
sarte se starvllja ned<i wkras. Na rub' t ahti iz K0111jica to je
polUJrozeta izdijelj ooja na dvamaest kriki, a onda i svaka kri'ka na
tri dijeJla. U krilkama su :zrra'kasto i'sp1sam-i nazrirvi dvanaest mjeseci
juilijam.slke godil11e: mars (mart), nisan (april), may (maj).
hazi.ram (ljUi11i), taJIIlJITliUZ (juH), egustJus (a'\'iguS:t), ayluJ ta-
aW\.val (oktob ar), taril11.,i t ani (noverobar), kanum-i awwal (de-
cembar ), kcun'l.lll1-ri taini UJba:t (februar); ui11Ultlrall1ja pvlja su
praZlna, a u SIU nazJivi hUJt (Ribe.,Pjsces),
hamal (Ovam.,AI}'"ies), tawr gawza'u (Blizanci-Gernimi). sa-
raJtam (tRaJ<.-Cmc_er), asad (LaN-Leo), sumbula (Djevica-V,itrgo), mizan
(Vaga-Libra), 'agra b (Slkorpija..ScorpiUJS), qaws (Str.ijelac..Sagitarius),
gady (J arac-Capricorn us) i dalw se des-
no od limije istolk-zapad na slobodnom prostoru nalazi natp1S u yo-
lju koj e je bordurom. je u obliku izduenog lista
ili k.ruga a ponelkad je bogato 'l.clclraeno.
U se na1la:ui utputstva o upotrebj !3udu
da je to utplll.ltstvo g<Yl<wo (Hi . . sa
ma) kod svih rub' tahti koje su luksu:zmlJe navodim rn-
4 Platt:e (eng) tympmuan tahu1a regionem (lat.), safuha (Ma(p.). )
s Rete net ' ider (eng.), :rete, armea (la>t.), .an.kabut,
6 J. Jedan stari astr01'lomskt mstrwnent l l Kon}tca,
Hercegoy.ilna, 3, Mostar, 1983, &tr. 79-86.
23l

di potprmijeg tekst uput5tva sa jednog kvadlnmta a privat-
ne dr M. i;z Sarajeva:
Simalide 'bntifa abadeuevad 'ise II11i!sfi.Jadla
meattemk.in ahar tMafima iVeresiln cenul:ride ilNitfa
badezzeval ise niiSfi..fadla oluma tentkim a.harina

veresm.
Simalide irtifa badeaeval isP
nisfj-fadJa
meatternlldJn veresim cenuib'ide i i'ltilfa
badezzeva1 n:isfi-fadla aluma rternkin ahaurirna ola.
Cputstvo se daJkle odnosi n a nisfi-fad.1u i .pa postupak njom u
doba godine.
7
Kraj sje,ennog pola po se nalazi signatUJI"a sa ime-
nom autora rub' tahte. Na kraju linije meridijana (u desnom donjem
uglu) je mjesto za podataJk o godini izJrade iiilSitrumenta.
Almukantaratni kvadlranti su se pojav.iilii u X na ilsto-
ku, a u XIII u Evropi .
8
djela o ovom in!st:ru-
ment u ubrajaju se traktati Rascvjetani vrtovi, o radu sa almU.kan-
;c.ratnim k,adralltOm i >> Prijedlozi aha o radu sa almukantaratima
Ol. Semsuddina Abu Abdallaha al-Mizzija, Traktat o radu sa kvad-
::om na kome su prika::.ani almukantarati od Si haibud d irna Ahma-
da :bn Tibuga (lbna al-Middi) i >> Traktat o kvadran.tu sa alrmukanta-
rarzma tuTskog astronoma MahmUida ibn Muhammada ilbn Qasiza-
deha ar-Rum;ja (Mirilm
Sinus kvadrant
q_ Sr:1us .k\adrant ili destur, rub al-muggayeb, mu fassa s, muik:a-
,,<!5 sl. 6) Je hp kvadranta koji se sastoji od j edme
kr..1ga kod almrukantaratnog kvadranta i ovd je je ni1 sa Ulte-
gorn pnC\TSCena nav Na :nirtJi se nalazi Dv:ide rarv-
nt . strane i luk udkrvri!ruju powitnu kvadrmta. Oko-
:nL. Je lmlJa kosinusa (haJtta!l-wasart: as--sema'i) e{;
sinusa {hatt alJJ:nariq wa a lJJ:nagn'lb)

:11Jt pod
1
JelJene
60
. . . . r s1n ot... . vovc I-
in ; fr ') na 90 t su Jed!nalklh diJelova (si,tt ioni) , a luk (tkawselll-
<1 s epen1 l to u oba sm.
n<::. e mreom r .. . J era. v 1 s ma kvad!rmta is.pun j e-
IDI Ja paralelm.Jh sinusnoj (mebstvte) i kosiniUSIIloj I.ritni-
7
Nisfi-fadla je razlika . . .
u stepenima luka Poto poloVJ!Ile dana 4 oot sati izraena
i?'xiine, to J nisfi-fadla sv:ki ld duZ}IDa dana mijemja tokom
E Prvi Je k dr .an Ima vrijednost .
va ant naci.Wo J k b 'b
us J udaens) iz Monpeliera i o is a o I n ibn Tibbona (Profa-
ramu-- (navedeno prema H gaT u . djelu Traktat o novom kva-
<:.t r 123-128). IC ' raLte de l ' Astrolabe, Paris, 1947,
232
Sl. 6. Sinus-kvadrat.nt (Gazi Husrev-begova bibMoteka
Sarajevo, foto: S. '
ji
Na mabSIU'tama se kotangemsi
a ma mamJkusaana taJn.gen.si (Cli!lllli-anarikJus Tu
su jo l'i!nije pr-ve i drruge .i!k.irrw:fi.je, te dva porurkl!illlga (dairart at-ta:ga-
jrub)10 sa sredittem na poroViilllri koji slue za pretvara-
nje rteti'Va u Jtulkove (sl. 7).
Za si.Unusa i:li kos.iarutsa nellrog ugla pod kojim
se Viid.i neik.i objelkart na nebu (ill.i JJUka kaji spaja obje1ka1t sa hori-
zontom df!R mer.idijama) se 'k'Vadranrt normal!Ilo na
zem.l!je. hatt al-wa\Sat as-sema' pora'Vlla se sa pravcem na
objclcaJt:. Pri tome nirt dijeli lulk (lkawsal-irtifa') na dva dijela od kojih
j e jedm j ednalk lulk.u objetkartJhorizont. Slrijedi projekrovanje dobije-
ne na lrulkn..I tPaJraJehno sa na rte
Dobijeni odres.o.i tih stTana jedmaki su I1S:im oi j roos o(_ (sl. 8).
9 Vrlo ovom je rub'al-alai k?Ji i
mankusa irna i vrstu linija - v:itre - kose tetive koje tste
na Sa se .P!lred mo-
e vriti i drugog konjena. Vtdi :. M. NaJsfartJa spra-
va za Ka!lendar Narodna uzdaruca, Sarajevo, 1945, str. 140-147.
to Kvadran't koji ima samo jedan {K>lukrug nad
nikom i dvije niti na krajeVUDa predstavlJS tzv.
sinusni kvadrant sa skrivenim sinusom.
233
234
-
hA.H: ""l- 1'9\Gint- .,l--a.;.-ia. "'
1o o Pot
o ..
[
j
,...."""""'
\
"l\

Pl' aJ. S\4 "-=-
1/

r\\
1\
Lfj
o

v
l
"

L_
v
r- u
u
l
v
t
,....
e
v ....

\

.)l
.1"-.1
;

v.:<( \
J
'e"
A\
v
L
v
L,) V
k:::::
_..",-
b."'" L
SJ. 7. Sinus-kvadrant (shema)
/
/
/
/
/
/
,l J
-o.:
", \
""
SI. 8. Upotreba sinus-kvadranta

Sin'UlS kvadrant da se na OSD.OV'\.1 dsu'
odredi dekJimacija te o, A,
IZ ftn:1llgonometnJe 1 PQ2IIlaJw.
5 i Ill o = 511Il. A ISltn E
(l)
gdje je E koji ekvatora i efittllifptfilke!
se vel:icl!Ila za namaskih vaOOto-
va . moze dob1rti OV:Ilii1. To je protekli dio dama. Odire-
se na O'Sill'OVTU Stllnca h trenutku i podrnev;ne vi-
Silile SUIIlca .u dan hiY'JQ)( koJa Je sa ge
0
01rafslkom kilnom m _
t
'f
. d nrl . . . ' b jes
a 1 el\. 11Ilaal!Jom u povezama odnosom:
(2)
Silnus kvadra!I1ti, i n1e:mu npr. rub i kvadn-am: sa
skrivenim sinusom, predlsta1Vrl1aju u biti linearne tJramsparemrtme no-
mogrr-ame11. Ullogu tlramsparremarra ira nrirt: sa i1i a1i-
daJCia ako je sms kvardramt postavljen na dirugoj strani a:sltlrolaba.l2
Vie je arutora pisa!lo o silnus k'Vadramrtima. Spomenrurti All-Mirz;z.i
naJpi sao je >>Otkrivanje sumnji, o radu sa Sinus kvadrantom<c, a poz-
naH muv1kirt Damaslka, Ibn. a..Sartirr, ;pumim imenom Alaooin Ali
ibn Ibrahim ibn Muhammad al-Ensari ostavio je iza se-
be djelo >>Ukratko o radu sa astrolabom, almukantaratnim kvadran-
tom i sinus kvadrantomcc. ,pollnatija drjela .spadaju i >>Traktat o
radu sa sinus kvadrantomcc i Traktat Salahuddinu, o koris-
tenju sinus kvadrantacc od Bedrudtdina ihn Ahmada al-Mi5'rija ad-
Dirmilkija po1mati3eg kao A.J.Marirdini,
13
i Opti traktat o sinus kva-
drantucc Mirim
. .
Mada su i adunrwk.an.taratnO. i sintl!S kvadraillt podjedmako za&rup-
ljemi na primjercima sa6t.warrrim u Bosni i Hercegovini, _pormaJt:o je
da oni ni:su podJjedinaiko UlpOtl.rebljaNami. P.rema Jl\.l!S'U!fa
irl se'la Donja Mionica (optilna je za
demat p<:>dlnemarrnaza sve do poshJe drugog sVIJet-
skog rata, samo su kolmraniji 1jru.di upotrebdjavati sia1U6 kva-
dTanllt, a dema!t'slki su se uglawtom s1uilri mulkantaralf. tab-
tom.
tt u Evropi se prvi Iogaritmar pojavi? . u prvo). polovini .XVIId;J<r
Izradio ga je W. Oughtred. Pola stolJeca kasmJe S. Patndge a
je pom ed k a
12 Sinus kvandrant kao samostalan n
zapadu Poznat je tip kvadranta tzv. Sexagenanum ga
ima funkciju sinus kva9-ranta (E. Les instruments astronomiques
du Moyen Age, Astrolabtca, 3, Pans, 198_3, str. (The Planisphe-
1 na astrolabima je npr. na tipu Ht1976 str. 37). Ne-
ric National. Mant1m
0
e
(Katalog
to Je na astrolab1ma sa nJen a I
kolekcije L. Lintona). a1n
autor
a posJ edu] e i biblioteka OriJent og m-
IJ Prepise djela ovog
stituta u Sarajevu.
'
235

Skala sa nejednollkdm satJma
Kod svlih astrolab-.kvadr3llla1a dosad po21Ilartrih u Bosni i Herce-
govini na prerllnjoj zajedno sa almukarnarat111im .kvadtrantQDl,
nalazi se i skala sa nejednoli!kim sa1ima (!Sl. 9). Ovti sarti imajru osnovru
u i2llascima i zalascima Sunca za razlilvu od jed111akih sami je os-
nova podne ili Om ake n ej edndWldh s arti date sru slovima koj a
ima..ju
Ova se dosta ncrlazi i na astrolabima, poneki purt
zajedrno sa rujaguamom za jecLnaJlcilh u nejedlnalilke
sate i obrnUJto. je p021I1at jedam tilp asnrolaba S'kala sa
nej ednoJi.kim satima ZaJI..liZima cijelu straimju s.nranu iiil.iSit.l:nt..ena'ta.l
SJ. 9. Skala s nejedn l'lti .
m saftuna Muhameda
, Jevo, oto: Alam Brieux)
Autori
Zasad na P"pol .
agamJu stoje
crpiti_ podaci o autor ima k d samo drva izvora iz kCYjih se mogu
menti na koje su :ra rama ta. To s u ,pn.J e s
se auton 'Potrp'i sirvali i Ljetopis vega sami .im:stt:ru-
E P ul Mula MuSitafe Ba-
. o e, nav. djelo, str. 18.
236
esikije
15
Na prisrupaOnim
s ld aiU/t'ora:
mstrume:rutima mogu se imena
l . BoSIIlawi
2. Emiln, sin Omera
3.
4. AI].Ji.
s. AJJ.i
6. Muhamed A.lldtf Bosnawi, saray
7. Muhamed Alkif Bosnawi, sarray
8. A.lJi
9. Ndarzli
10. Zub/dd BosnaWii
ll. M'llJSrtafa
12. Zuihdi 0Stm'a1Il Bosnawi
13. Ziuhdi Osmam Bosmawi
14. Zuhdri. OSinam Bosnawi
15. ihs.mairl
(177t8)
1209. po H. (1794 /5)
!pO H. ('1794j5)
i-2:24.. rpo H. {r1S09 jW)
122'5. rpo H. (UHO j1tl)
12128. po H. {rH91'3 /4)
,J:22S. po H. {:l81B /4)
1245. 1P0 H. (1829 j JO)
1272. 'PO H. (.1855/6)
1Q87. !pO H. (118:].0 /711)
!pO H. (187ll /2)
v j erov artmo 1'29 2 . po H. {1187 S j 6)
vjerovatno 1292. po H. (11875 j6)
(ibez datUiffia)
.(ibez dartruuna)
U aruJt:otra po.d rednim brojem W, 12, 13 i 14 vjerova1mD
se radi o dVlije osobe jer su dva itDJStmrmer!l'ta wlo ra:skorro i boga-
to ulkraema, a druga dva dasta s!kroinrno i vnlo sliooo. Nitje
da se Mru!s,tafa (tred. btr. ll) moe pailstovjetiiti sa MuiS'ta!fom ail-Hullll-
sije:m za koga se zna da je 1Q57. godline po H. nap.ravio jedam.
globuls neba
16
O ootaJLim aUJtor1ma nilsam mogao naOi nikakvih po-
daJtalka Ill Hterarf1Uiri.
U Ljetopisu M. M. Baesikije (1746-1804) nalarze se imena dvo-
jice Satra:jlija koji su se bav.ill'i ieifadom. kvadram.art:a. TaJJ.m 0n
ljudima svog wemema spomimJje i Mrula aba:dJiJu,
za koga kae da je bio u astronomiju i da je zmao sastaviti
rub'i da!ir i mukmtoaraJt tahtu
17
U popiJSu umtrNh za lQOO. p:o H.
(1875/86) au1tor Ljetopisa .kae: (umro je) idov Mir11kado, staTac,
pOiSilovao je srutovima, a je i rub' tahte i mikate. R3llgova-
rao bi sa astJromom-irrna koje je jako Vdltio.
18
U Ljetopisu ima spomena i ljudima za koje se .neposredno ne
kae da su kva!dr3111te, se to sa sigumnoou moe pret-
posrtarvillti. Taiko na prmnjer -Brnir, kojd je pred Beg)iunamom
i astromomiju i i rub' t ah tu
ts Mula Mustafa Sevki Baeskija, Ljetopis (1746-1804),
lea, SaJ,"ajevo, 1968-. . . . .
16 J. Nebeska sfera AlH!4LttszJa, Pnloz1
nu filologiju, XXXII/XXXIII (l 82/3), Sarajevo, 1984, str.
17 M. M. Baeskija, nav. djelo, str. 250.
18 Nav. djelo, str. 324.
Veselin Mas-
za orijental-
287-294.
237
rvrih tlrulka l>io spOSdbaal
19
a pogotovo dvojica spo-
i u od V najbolji dLnwge poloVTillle XVIII!
menutr.ih, Mehm e .. ' ...,.....,.;;h u SaraJe-
1
. k . . . mnogo p IliJe OSII1WaTija PJ. vwu
sto j eca, Ojl Je . . om IibTahJm M'll!Za-
vu talw.ime,
20
1
Begrmaan, .
f
koga Baeslci:ia kae: \Bio Je glasoV11ti astr001om, kaik'VOIIll
enja, za J B.h 21
ne bijae .primjera od Istanbula do 1 aca.
o proveni:jenciji irz J?Oe se
, souy da S1\.l domace prmz.vod!nJe. To se V'Idi Itl nelko-
sa s1g.umo y vid lalt!irru
liko potpisa autora na a se Jeti . 1 po . -
dama za koje su ilnstrumenti Je samo SaJr:aJevo
kao centar gdje S1U kvadrarntl. Alkilf .se
je kao lllbosnawi sruray, a u Gazi nala-
2ri se jedam nedowen kvadTanrt (a'll!tor Sidq!l Bosnaw.i).
Iruzetak dva kvadra!Illta. Jedan je i;z ibinke M.
i je za lalt!ilturllu od 4:1. Ova wijedlruJI.st odgovrura geo.gJnllf-
irini Cauigrada. Izradio ga je Ahmard Nia2Ji. Moma ga je ko-
ristio Muhamed Ernim za vPrjeme sruditja u CarigraJd.ru23
Drugi je porijeklom iz Zvornilka
24
od autora koji se potpits ao kao
Isma.i!l, a je za rad na googJrafis.k.irrn illr.imanna od 45, to
odgovaua ka-ajevima sjeverne BoS!Ile.
Svj kvadranti su u dvrije boje - crnim i crventifm m aJS-
ti1om. Slobodne povr'ine su Ukraene, a!li dosrta Slkuo.rruno.
Izdvajaju se, dva kvadranta, jeda!Il u ZJbirci Gati H1..1lSirev-
-begove bibHoteke i jedam u ZJbiroi M. posebno boga-
rim dekoraoitiama u zlamnoj i arvenoj sa lis-tavima j CMjetov.ima.
0Ya d'Va k'\radranta .pitanje da li su patUJiiSatrui Zruhldi BoS!Ila-
wi i Zuhdi Osman Bosnawj (karko je vjerovamo se radi
o istoj osobj) kompletnog mstrumenta iQi je t o djelo dvojice,
.. i kaligJra.fa. Za va-I"iljantu govOIP.i nat-
pis sa kvadratruta 12 liSphsao ga i .Dsontao .Earrin sriln Omera 25
Isto. tako. ni asnronomi koji su se barv,irlri, ' i to sa dosta
1 .kahgrafiJom. Jedam od pomartli'jrith je AH muve-
kit 1Z SaraJeva.26 '
19
Nav. djelo, str. 305.
.stH 246.,bM. B.iblioteka Mehmed Razi Ve-
21 M M lB .. us rev- egove biblioteke, V-VI, Sarajevo, 1978, str. 68.
22
. ases lJa, nav. djelo, str. 375-376.
OvaJ kvadrant sa jo nekoliko d M H d.. . . .
svog oca Demaludina Da li ih . k r . a .. IJahic Je naslijedio od
hameda Emina moe se sam Je pa nash Jedio od svog oca Mu-
Muhamed Emin bio veoma na osnovu da je
23 H . . . . v ovan COVJe .
IVZ Vl g_ KrlO esSevlJC!:kOvJc, Hadzz Hafiz Demaludin Glasruk
, 24 , araJevo, 1955, str. 334-339.
Danas u zbirci dr M Had.. . hi .
25 J M . ZIJa ea.
: Jedan stari t . .
3, 1983, ste 81. as ronomskz znstrument iz Konjica,
V. . DJ. Leksikon likovnih
eselm Maslesa, Sarajevo, 1967, str. 47. umjetnika Bosne i Hercegovine,
238

Rukopisi
k O B pastojd ve:LJki broj rukopnsa u bitbliot
ama osne 1 Hen-cegOVl!Ile. V Illikopisa sadr.i
stva
0
kvadiraalcrta, to moe poslruun kao s)i!ka karallctera
u BiH .

. .
SUMMARY
QUADRANTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Among MuJsJ.i.m aJSitironomers im Bosnia and Herzeguvma the aJS-
- q3dra!O!t was the favourite amd most wide spread instru-
ment for tirrne measuremoo t. In these .regions irt was usua.Uy catlleld
the rub'.tahlta or ifrtlifa. AboUt 20 suah mstmwnemrt:ls hcwe be6Il
vered to date. Only one qruadinmt is the so..ca.lled ".hour quadnm:t,
whille the other.s &re the usu'afl combilnat'ion of the coordinate quad-
raJIJt (trub 'rulm'lllkcmrta:rat) on rhe firont side and the sitnruous quadranrt
on rtbe reverse side. Alrrnoot all quadrallltls Cllre of dom6Sitic produotion,
made for the geographicaJ l rutHn.llde of SarajeNo. Thart ca!Il be oonolu-
ded by the aJUftlhO!I\5' on the illliSt'rluanenrt. However, two of
these quadrarutls aire to be drilstimgud!Slhoo: one was made for the ge-
ographticafl l.altiltlUide 45. Thait corresponds to the areas of Norrtheru1
Bosruia iOJ5tJrument or.igim.ates from Zvonniik) and the other ane
was made for the geog:r2Wphical latJitude 41, oonrespondilng to I&tam-
bul. On the known the 111ames of the foJ.Iowi,ng atU!lhors
and rthe years of 1Jheitr prodruot'ion are lfotmd:
- Sidq1
- Emlja}, s001 of Omer
-Osman
- Alli.
- Atli
- Muhamed Aflcilf bosnawi saray
- Muhamed A!kif bosnawi saray
-Ali
- Ahmed
- Zuhdi Bosnawi
- Mustafa
- ZluMi Osmw bosnawi
- Zruhdi OsmaJil bOSilla'\V'i
1778
A. H. 1209 {A. D. 1794 j 5)
A. H. 121,1 ('A. D. 1796j 7)
A H. 1224 {A. D. 1809/ 10)
A. H. 1t225 (A. 1811() / 11.1)
A. H. 1'228 (A. ID . .}8113/ 14)
A. H. 1228 (A. D. 181Iaj14)
A. H. 1245 (1118.29 j30)
A. H. 1272 (1
1
8'55/ 6)
A. H. 1287 (.1870 j 71)
A. H. 1288 (A. D. 1871/ 2)
probably A. H. 1292 (A. D. 187Sjo)
prdbatblly A. H. 1292 (A. D. 1875j6)
239

- Zuhdi Osman boonawi
- Ismaia
(wj.thou.t dalte)
(wi1hout darte)
As to these quadlramts aa1d theirr an..rtors, much can be ditSCOVered in
the Sarajevo chrr-onioler Mula Mustafa Baesdc.ija and hi'S Ohronicle
(e' ents recorded fir om 17 64 to 1804). He oirtes Mula Ibrahim abad:i-
ja, Emilr jazidiija, Mehmed Ibrahim Muzaferija cmd of
partioular interest, a member of another religicm, the Jew, Mir:r1kad,
about whom he spealks with \S)'liTllpathy.
l
240
Mr Enes
KLASIFIKACIJA KNJIEVNE NA ARAPSKOM
ZA BIBLIOTECKE POTREBE
Jedm od svalke je da
upot re:bru i odlae. U .tom ailhju
k:OJ1 . cit aoou pruza odgovor na koja djella
knJimilca PO.SIJedUJe Ufl nekog podrutja 2llla!Ilja, o
nom p:redme tru, ili ooooo. Postoje dva osnovna tilpa stvaJilllOg katalo-
ga, tili i predme1!Ild.
. Struoori k a.tallog narrirva se onaj u kojem s u optsri dijela cr-aspore-
po n e k ()(fi ["ed.n..l rt j . u n: j emu su z ruj ed!no, u bl izmi
natlarze opisi d jela istog i'li srrodm.og od -
ioreg pojma ka tspeoijalizovanom - ruem. Za r az1i:ku od toga pred-
me1Jrci .kartad'Og nepostredmo obavjetava .kojlll ltteraJUuru o
predmetima p-osjeduje bibilioteka, bez kojoj gram
predmet pripada ili sa kog se aJSpeikta predmet posanatra. U n1ernu
su popisi dijela po atbecedn'OIIl redu koje lkarak-
terirznnvju lllljrihow sadraj.
S druge srtr ame, da bi kartalog odgovorio svoj:im zadacima
potreban je prikladan lkJas'i!fi
1
kaciorui 1sistem.
1
Da bi se dolo do da-
nam.jih k1a!Sifikacioo:rih siMema od 'kojlith :se .neki kao to je liDK,
zahvadju1u6i irini svaje upotrebe, s pravom moe nazvafti svjetsildm,
bi'la je potrebna dll.l.a predb.istorija. Na njenom je Astllrba-
nipaJlova tbiii::Xlioteka za kojlll se 'ka2e da je imala siiSitemat!ski pare-
dll!k glinenih .kaje su bille gnupi&ane u gla'Vlile grupe:
jedinu ko1ja se odnosila na vezana za zemlJru, 1 dru.gu sa
s t osv1ma o n ebu. Gla V!lli bilhldot:ekar Alldk"&atndrijs'ke biblioteke, Kailli-
rnah 'Vlijetk pa:-ije move ere) sredio je svirtlke svoje
ilbirlke ne po vnsltama, nego po speclJa
1
l!n.OSJtima autoTa: za-
konodavci, pjesnici fiHorz:ofi itd.
Pored p.iJtamjem klaJSitfikac'ije, alL.i ne knjiga
znanrstvenih Oblasti, veoma ramo su se barviti i fiiJorofi. I'lmle-
I o . vi?i .
u doktorskoj disertaciji E.
teorija informacija. Sarajevo: Filozofs.ki . fakultet, 1984. , 1984
i priloge istog autora u Blbhotekarstvo za peno
. . katalog je i u radu J.
ru m k 1968) U novije vrijeme ovom pltatnJU Je pos-
Hrvats. a,V p . koji Ce pod ist im naslovom
vecen 1 strucm rad Emila opoVI a .. B d 1982)
katalog objavila Narodna biblioteka SrbiJe eogra '
241
alkve kolas]ffilkaciJje koja se tradioionailno pripi-
diVa naJramaa tn.pa t ) . Aristote'J.ru (J8-4 32L3 p . n . e.) trarz:lika
,.; Platonu (4127-337 P n. e.
1
. . 1: d tvu
s ... Je . , . elDl JdasifillcaciJe kao 1 pnsuswu l I o rus
se rnalazila u opcoJ
ma:nstvernrih d isclplriala.
U kJaLSitfilkaciji SIVa dijelhla SU se
t
,,: ,. slrupi:ne teoretsku i produlktlvnu. Teoretska se
u n ve1l1Ae 'll ' M t t'ka
dal
. d' Lila
1
'c"ku i metd.:l.u.L u. a erna ll se
Je IJe rna u. , t'k ... _
dal
. al geometriJU astronomu] U, muziku 1 antme 1 u, Cl
3
e gran a na l . .. s.k
1
." k
taJko skup poonart kasn.lJlffi . o astiCali'Im?
k-..adriv]jum. rnanost Je 'l
politiku dok je produkthma saeta u temmna Ars mechanr.a:.
I....ogilka je bila irz ove eme, .Jer se. samo pom<?C-
nim instrumentom - sredstvom za prillarz svrm drugrm mmiSit'Venrm
clisciplinama.
Kod Pllatona, nije postoja
1
la d.i&tmaoija teo-
retske i manosti, a logjlka se javJja kao koordinatna di
1
s-
aiplina, koja se povremeno koristHa .kao sinonim za metalfizikru. Filo-
zofska klasifikacija velikog anrtiakog sistematiilatora 2ll1amja Alristotela
ula je u islamsku filozofiju svega paijevodu na
arapski komentara lva!Ila Fi1oponusa .Porfiaijevih Isagoga.
2
Najranijorri originalnom islamskom klasifikacionom emom mo-
e se matf'a!ti ona koja je prisutna u djelru Galb]r aib1n Hayyana -

an-aps.ke a1kenrije. Kod njega prilncilpi
znanosti obuhva.ta1u snop sadram:ih ru od!nos:ima saetim u
elemenrtarna svog!Swa pritrode: hlatdmo, V11amo i suho.
Uspostavlja!Ilje raViilotee ova elementa ne sa'llllO
na avozamaljsike - materijaJm.e st:varil nego i na metatfirli.Oka
kakvim se smatraju riiillteligenaija, dua srvijeta, prostor i wideane.3
--
. .m1z.an iz objanjenja ta'w1il kur'm-
referenci mJerenJa lJUd'Siklh dJela na Sutdmjem danru GaJbir s'Vdj
sistem. dovodi sa srilstem pcbHe je
fonnul:ra!Il J . . KnJr.z_z transformacije potencijalnog u aktu-
I defimetJacc gdJe se rnanosrti dijele u dvije distin!ktme
CJeline - JeAnu predstavljadu vjerske a drugu STVjetoV'Jle
Porast obima Zlilarnstvene literature na aJrapsJcarn '[k
islama i diferencijacija zmarastvemih :U
u stopu pratila vidno se refletktka u ....
z.ofa Arapa al K' d!i ....... u >n o-
. od
1
. " m 'J a (rurrnrro 87B. godiLne) allltoua filozofsJldth i
pnr oo ovnih 1eksrtova U tem b'
ti ulazile su, pored e . e l radOZ!Ila'los-
mija i a:strologi l l fizilka, optllka, meteorologrja, asnrono-
J a. u. OVi:1AO f82lgra!Ila1og . t .
svoj ev.rsna klasifilkaci v m e:esovan!J a ua2JVila se i
kurp.nog ;pol'ja sistern:ranema svnha .. hilla prez611Jti:ra:nje cjelo-
kao u svome 'Vremenu. og J og zmamJa kaJlwo je allltor zaJte-
Ca 2 ,Vidi G. Introduction t o the .
rnepK 1927, Vol. I, str
422
History of Scernce. Baltimore:
- l.aslflkacJJu znanosti kod . . -
Zaki MahmUd u svom rad (!, u: Ibn Hayyana rekonstruirao ie
a!:'!aqafa, (1962) 'str. 87-107. u abLr Ibn Tfayyan. al-Qarura: Wiza:.a
242

najutjecajnija rana klasifikaeicma letna u . l .
U.teraturi sadrana u djelu al'ulUm
ran17 nsulka) Nasra (umro 950).4 Pri
ga sJStema an Je posebno vodio da knrTT\11"1.,."..;,.. . nura.n]u syo-
. 1 ilk lkn .......... rw" ... aD] em gramatiike
l og e e vamos t ove druge J er prethod.n
dolk A,...,,".. , a se LI1A.'C samo Oje-
. se. bavi a u vemi je sa rijOOima samo
ono} ru OJ.OJ eme Po njemu, grama-
tika. se. ru Jerzilk.u, a jeziJCi se rarz:ld!lrujru kao to se
1 rase, se llogi:ka bavi lj:udskdm koje
J: U'VlJe'k 1 na Pai-ed na'Uike o jerlilku i lo-
gike, u lktlasiiikaClOJJJ. .sistel.n u n!Wu jo ularze
(CIJe sru a:nrtmetilka, geometrija, aptiJka, astJro-
lQgiJa, .nauka o utezima i meham.ika) zatim fizika metafu:i-
. o drutvu, i teolog{ja. Najra-
niJI utj eca} ovako prezenrt.lrane .kdasilfikacije, koja za od Arils-
totela, logilku smaJtra !Zasebnom ddsciJpl:i!nam, je
neposredmo posli-je je kod Ibn Sine, i Ibn
Rruda.
5
Oko pola poslilje smrt.i a!l-FaraJbija pojav-ljuju se Risa-
le baJgrlads!kog kruoka IJ>OZnatog kao Ihwatn as-Salfa (ili Bra-
u kojima su pored r1nteresovanja za matemati-
ku i logilku vidljiva n aJStojam!ja ai\.lJtora da skrenu panju na vamrrost
studlija prilrodn:rih fenomena.
Pored orvih amora, i ka&nije u filO'l.O'fskoj 1 prirodoo10Vllloj lirt.e-
ratn.mi na aratp.skom se sa ma.lll'je ili vie tnspjeIIlim pollrua-
jima kloa'Sifilkaci'je 1lilanja i :zmamstvenilh dli5cipl.ina. pamju
ovima naJS.tajarnja, Albu Hayyana aot-Ta'Vllidija, zatim aJ.Jlj"-
libn Sline, Ilb!b ijawma, Samsl.l.ldrliin aft-
-Akfaru j a, I ibn ijad.dlliina, T akOpri.iza!dea i Hadi Hall'ilfe. po-
to ISU prevaJShodmo irrna:le u vidu fi,loroftske i pedagolke ci:ldeve, a ne
_p(>ltrebu knjjga, sa moda Hadi Ha-
life o kome bioti govora drugom prilriJkom, one n'isu mogJle zadovo-
ljitli rjeenjima koja su sadravale. Jer o'Onaj koji konstlruira filo-
zofisk,u k.lla!Silfiokaciju uiJirva slobodu da tiragrnentira uatirverzum
interes a na b iJo .koji koji odgovara njegovom oNju .. . Slobodam
je jer se bavi imJteJlektruaJmrim aps<traJkdjama koje su po
tvorevine ljurdskog uma. ga ISalffiO domet nJegova
4 Ovo djelo koje uJazi u temelj e svake i . isto sre.dnje-
vjekovne klasifikacije znanosti prvl. Je

Osman Amm 1931. godine, zatim je ponovo obJaVlJeno I -
.Qahira Mak taba Anglii-misriyya) . . ki M d.rid
Djelo je zajedno sa prevodom na kastiljanski 1 latms u .a . u
izdao Angel Gonzalez Palen<?ia pod naslovom Catalogo de las crenctas,
Madrid Universi dad de Madrid, 1932. . . . . k d
s opirnije
0

islamskih filozofa vidi: Muhammad rAb . Abu Rayyan. asru um Muha-
al-Farabi wa Ibn Haldtin, 'Alam al-ftkr, 1.918, 9, 'l, bsfr. 1403-
d K- all Tasn1f al)Ui1lm 'mda al-ara . a- aurr , ,
mrna apm-t 3alsl' . Ah d Abdullah al-Rabe: MusJ.im Philosophers
-1983, 12,3, str. - ma rut al F b z Ghaz.ali Ibn Khaldun
Classifications of the .sciences: al-Kdt Ur, -.:ra

doktor-
( Middl e East). Cambndge: Harvar nversi y,
ska disertacija).
243
... _ _..:_ k ..
njegove imaginacije. Ona'j meuuL.II.lU O'jl,

1
ft ..
0111
eli da organizira zabiljeieoe Oofotmaci-
a911D-8CThJ .. iren e da koristi ann
da:le.lko manje je slobodan. svega pr.I6 J J
Je . obim fraf!}meoo.ta od kojih se sastoji nnrirvenmm1
0 !Je .pisano a . . ek dn: ID'i 6
njegova intere60V3!llja U@la'WlOJll je pmprenno n out>'".
II.
s obzirom na . narasle potrebe modeme orgam:i.zaoije
ke u arapsdtim je,. nepasT.OOno.
skog ra:ta, dolo do ja.
cije arapske mjige.
se. ov.rm. prob-

lemima bili su saglasni da je najprildad.nlJe 'Izvriti ne-
kog od sv1etS!Idh . sistema m .. urz modi-
fikacije pn!mjereme specifimootrma J:?'llrode ka:
za knjlilme sad:ratje sv:r)eta. n1
godina poslije pojave prv.i!h tkmjiga na koje govo-
re o patreoo ii posljedicama svjetskih .k:llaSifikac.ionJih siJS-
tema na ara.pski i njegovoj primjeni, ne po5'toj!i jedimstven
tSirstffiD bilb'lioteOke kJrusitilkaoije u aualpSk.im zemauaana. Neujed-
prakse yjdjjiva je, na primjer, ru da ne!k:e b:itbliote-
ke koriste jo uvijek specijaJmo !konstruirane si5teme kalkaJV je slu-
sa Egipatskom nacionalnom bibliotekom u koje je ZIDalil!Je podi-
j eljeno m marnstveme slkrup:ine pri je svalkoj Skupini do-
ctijeljemo slovo arapskog aJ:fabffi!a. Plrepreka u daLju do8fadnju .lcltas'i-
fikacionog sistema u ovoj biblioteci bila je i to to al'ije postojao i jo
ne posto j i slobodan p ris tup pdHcama.
. U podizanja crrivoa usluga ru arap-
zeml J ama Unesco j e u periodu 8-19. decemlbra 19 S 9. godi!Ile u
je _jedam od bio da 5e pripre-
mi izdanJe decrmalne klasifikacije, f>ri je trdbatlo
_Taourna o hllStOlillJS!klliTI, fiillozofiskim i dl11.llgim speci-
hcnostima arapslkog svijeta.7
r je pitanjem kla.sifikaoije za potrebe bilb-
e . ' :um:skog uruverzntera bavio se G. R. Td!bets koji je svoja
1 ustva 171Ilio 1 u posebno tampanorn
rAlxllliwahab Abu an-Nii:r . . . .
last !islam. tiJk Je failNlo posebnu klalsvfikaoiJJIU za ob-
. . 'lS l e prvenstveno ID. a osarovtu lkm.jriime ko. a se
u bibliotekama Azharskog runif\Terzirt.::o.+.a 9 b h ) .
ed . . VL' J. If e a vu.wa recn da po
r . IZVtJesnog optimizana s kojim je k '
1
. -
bnnu o kolekcijama . d .., . . lkO'Jil se
roku g sa !'ZaJa, ova klasifikaCIJa nije nala i-
.ro ... u J u u prvom redu zbog sloenog i t ;...,.,,l
koje se koriste slova ara-nr.l,og alfaJiboot....
5
oS JJuuelksira!Ilja (za
'Y'XA \;;.I.C1, a ne brOJev'i).
6
J .. H. Sherra, M. E. Egan: The Cl t .
and Practzces. Chicago: American L'b asl led. Cq.talog. Baszc Principles
7 Vidi referencu br 4 u L't l AssociatiOn, 1956. str. SO.
"
1
era un<< navedenoj kr 8
Referenca navedena pod b
3
. . na aJu ovog rada.
9
Referenca b
9
. r.. .u Spislml Ltterature.
r. u Spisku Lzterature.
244

1
Za potrebe .pralttiime pl'lirnjene na fondove Zahi bib oo k
u Yusut _je pripremio klasifikaciju
?U u Ta.puf. al- 'l-ma'.rifa. .. koja :mog toga to je
u Vlidu fond Jedne bibHot:eke ima mak> za -ittu pnim-
JenD.
pdku:aj na engleskom jezJiku je Zliauddin SardQr
Islam, outline o/ a classification sche.me, alri. je njena prim-
u p1rt:anje d rto ponovo zbog si'Stema ifnrlelksiumja
koJemu nedOSittalJru edementi lm:i'Vatvdnnsti. Name navedenih nekoli-
ko primjera rjeenja pitanja lk.J'a!Si!fikaeije na amp-
ne je u svifletu u naj-
iroJ upotrebi adaphrana ve:rnJa iD.JllllJeve dedma:lme klas.ifikaoije.u
OV'U klasifikaCiju, bibliotekari nisu propus-
tili prililk.u da jaj upute i oobHij!lle rza:mjenke, od Ikojih je sa
oprcnrrlal[lja OIIla koja kae da je ova klasiflkacija pr istrwa prema za-
Sltanovitima generalno a angldsaiJ<!sonSlcim posebno. Ne-
ki idu taiko da.leko da tvrde da 21bog toga ndje pogod.na
primj6Illll u posebno bibliotekama. Nasuprot
tome jaiV'.iJla ru se milljemja da njema flldkslhhlmost prua dovdJ!jno os-
nove za nune modifilkacije i potreb9l1Da aralpSlke klrnji-
ge.
I i rpri-stalicama, korutenja Djuijeva klasifikaaionog
siiStema ila je u prilog da je on prei'VIio prov-
jeru i da je tome bilo ocijemirt:i ni:vo nj.egove
goMol'jUJbljivosti prema speoilfiiC:n.im vrstama u
tra'SIP'Odjeli prostora koji je vhdljicv ma .predrmebu lslnm u kla-
si-filkacioma prilkail31Dim u ttalbelrl prisloenoj urz rad me
ba da obeshlrabri cxne koji se bave vrste kakva Je
ona na arapskom jezikru.
v
To moe, ustvari, da podsticaj dodaltna
lJam.ja o problemu kla5ilikacije Je-
ziku u se u naoJ IZeuTI1'J1 do sada malo
k.o barvio.
10 Referenca br. 12.
1
k Literature. .
11 Vidi br. 1 u u Djuijevoj
12 Uporedi ciDJentcu. da 'eljen jedan trocifren broJ .. 97,
i Univerz$oj vjera dat
od_
dok je u tsto vnJemt:: pr . . Navedeno prema knJlZl
28 dakle sedam dyoclfrenih br:<JJe['a. klasifikacije. (Zagreb: Mattca Hrvat-
talog. Izvod iz Untverzalne decrma ne
ska, 1968).
245
JISLAM U OE'11mU KLA51JFJIKJACIONA SISTEMA
TAlB:IJICA
Predmet
Itslam
Historija
Temelji islama
Vljere
Molitva
Post
Zekat
Had
K ur.' an
Kwla!Ila
Okolnosti objave
PrevO<li Ktur'a.na
KomentarU Kur)ana
H adis
Metodologija hadisa
hadisa
Komentari ha.di'sa
Abrogacija had.isa
Nejasni mazi u hadisu
Apokrifni
ha dis i
mterpolaoije
al-Buharijeva zbirka
Muslimova zbinka
Abu Davudova 21biruca
a t-Tlrmizij eva :z:tmka
an-Nisaijeva
zbirb
Ibn Madreova zbirka
Hadis iz osta1:ih ZJbm
LslamsJro pravo (Flkh)
Izvori prava
<Km'an, Hadis, ldma
K.iyas i dr.) '
Pravne - mez:bebi
H anef:ij Ski
Safujsici
Maiikiiski
246
Djuijeva
k:lasifik.
297
297.(.)9
297.5
29751
2f!752
297.53
29754
297.55
297.122
-
297;1221
297.1225
297.1227
297.124
-
-
297.12407
-
-
-
-
197.1241
297.1243
297.1242
297.1244
297.1245
297.1246
297.1248
340.59
-
-
-
-
-
Klasifjk.
UDK Kongresne Kolone
bibliote'ke klasifikadja
297 BP 07
297(9) BP 50-58 07.(rv)
-
BP 176 07:4
-
BP 177 07:353
- BP 178 07:4164
- BP 179 07:433
BiP 180
-
- BP 181 07:4198
297.18 BP 89
- BP 131.6
-
BP 131
-
- -
- BP 130.4
-
297.8+
BP 135
07:26
- BP 136.4
-
- BP 136.36
-
- BP 136.8
-
- BP 136.78
-
- BP 136.76
-
- BP 136.74
-
- BP 06.72
-
- BP 135.Al12
-
-
BtP l35.Al4
-
-
BP B5.A1a
-
-
BP 135.A15
-
-
BP
-
-
BP 135.A17
-
BP 135.A2
-
-
-
BP 140-<144
-
- BP 145-1148
-
IW 150
-
-
BIP 152
-
-
BIP 153
-
-
BIP 154 -
-
Predmet
Haalbel[jiSiki
Sili jski
Ostali
Personalni status
(bralk i fami:tdja)
DraMD.O - pra'Wli sistem
D1lihad
K elam
Ddkitr.irne o Bogu
misi,ja
V\jerovallllje - Iman
&mnt Sudnji dan
Zivot na Ahlretu
Se&lte

Slili1e

Ostali
isl.
Muhammed ResuliUlllah
-u Meklki
-u Medilni
Ashabi (Muhammedovi
dlrugoVi)
Halife
Vtjarsk:i
I!Sl. orgamri!Zacije i
udrueDJja
Mtsionarstvo
Ostade
Mri.stidzam - Sufrlzam
Djuijeva
ld3lSifiJk.
-
-
-
-
-
297.72
297.2
297.2111
-
-
-
-
297.204
297.2041
2971042
-
297.2043
2'17 .6
297.6
2fj,/.63
-
297.64
-
-
297.6
297.7
297.7
297.4+

UOK Kongresne Kolone
bi!bliotdke JalaJSifilkaoilja
-
-
-
-
-
-
297.2+
297.214
297.6
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
BP 155
m' 156
BP !57
BP 173.3-4
BP 173.6
BP 182
DP -166
BP 166.2
BP t1665
-
BP 166.85
BP 166.8
BP 191
BP 192
BP 193
BP 19S.K4
BIP 191
RP 70
BP 70
-
-
-
BP 76
BP
297.6-- -
-
-
-

NP 16655
BP 190
BlP
-
-
-
(17:4T1
-
-
Q7:3
-
-
Q7:353
Q7:361
Q7:355
-
Q71
Q712
-
Q78
-
-
-
-
-
-
-
Q7:68
Q7:65
-
-

247
Literatura
u bronolokom rasporedu
- . D l fi hib fPl-kutub wa fan.n al-m.akatib.
1. Yiisuf As 'ad Dag1r: a t a -
Ba\:ut 1947. , k-t b
-:- .. -r - -r". 'J s-= -J al-'A <rab fi tanst k al-katu b wa l-ma a t .
2. F1hb 1 .1 'raz1. r uu
Ba\:-ut: 1947.
- 3. Tibbet.s. G.R.: The Classification of Alrabic Bodkls. The
Library Quarterly, 1959, 29, 3, str. 174--198. ..... ..,..
4. Mahmud a-San1!f, AJ:lanad Kabi: Mii[az al_- Wn.
Kairo: Egipatska a:ocijacija, _Sadni sklracen1 pre-
vod Djuijeve decimale klasifikacije na a r apski Jezik.
5. tlalid al-ljadi& Falsa{ a <il m tasnTf al-kutub. al-Qahira:
Mak-taba an-Nahda al- (arabiyya, 1969.

6. Midhat Kiizirn: Dyu1 al- 'lzr[ al-Qahi;ra:
Maktaba al-Ahglu-mi;riyya, 1968.
7. Arnwar ar-Rifa '1: TasnTf al-ikurtrub al (arab T. Str. u:
al-lj:alg.a addirasiyya li al-makitabiyya .... Dima q : Wizatra
at-ta'lim aiJa.fi, 1392-1972.
8. Abdulwahab Abu an-Ww: at-Tasrnf al-bibliyugriif[ li- /ulum ad-
-dzn al-isLam[ al-Qahi.ra: Dar a.rt_-taqaJa li-t-tiha'a wa 1973.

9. Abdn..rlwahab Abtu am-Nulf: i s.tirga
ai.-Qahira: al-'arabiyya li-<t-t arbiyya wa-11aqafa wa.U-'u'l'um,
1977.
, 10. Abdulwahab Abu an-Nur: al-!fif!a al- 'arabiyya li-t-ta.flf bayna
nu tamarayn ar-R)y&j. 1393f1973 wa Bagdifd 1395 f 1971. atr-Riyad, Dar
al-'ulum, 1398-1978.
al- <arT (al-gadawil). P.u'a.d
Isma'il Fahm1, ar-Riyad, 1399/1979. PriJevod D]. uiJeve decimalne klas i-
fikaciJe.
12. YtUSuf al- rA: Ta..pi{f al- wa ' l-ma <arif ... Dimaq: Mag ma'
al-luga al- (arabiyya bi-Dimaq, 1400/1979.
13. _Ziall.ldd.in: Islam, outline af a classification scheme.
Lo:rd<m.: 1979. Aa.utor kae (Stlr. 19): .()va ema pred-
=n .... tne klasifikaciJe formulisama je na OSIIl<JVIU u'VIida u saMrernemu Li-
te:-aturu. na engleSkom b.,......n"...,..,...
0
na :....t R
LOiU!.&. ..... ..... r--J.!UJ. 11-1e1Ja ma a!Ilg alflatam.ove
kolon klaSiftka.clJe ...
248

'MuJl:ammad Anll1in aJl .. Banhawil at T l -
a !4aJb a d-Qa:;"jl-..:,...a all (A- b... llnt al-arnali li '1-maktaba-t
' --- QUJ.iJ. ' " n:tal l, (1981).
15. Nas11r a
1
s& d-
- 'arabiyya irr RI'yaJ-...1.. n- l - Wa)'l 'Cl!Il: at-Tasnit fi 'l-maktablit al-
. - ar a1 -mtJJrih, 1981.
Virli posebno stlr. 167-170.
16. Sa',brun A!bdnJJ!'azTrz Ha&ita Mu!h rr . ?'
<ilt al- "arabiyya. ar-iRa id Qa' ima ru'zls
Sadrri pradJmetmJiJh hn-illar, 1405/1985.
za potrebe.
. . Pored .naiVedene l:ifterarouTe tlreba Ulkarz . .
koj'i lk alt!i a .. na barem diVa speci-
...1. .u aJraJps om S'VlJetru a s w
'V1P.lije.me uo!Ilose pri'loge na temu k11 ' ilfiJk .. "V emena na
aJraJpskom. To ru: as ao
1
'Je :knJ!lZevme na
.L al-'arabiyya li-1-mafzumat, ALESCO T .
uzet b!roJa 7 J2, 198
6
. goddme) , tuniS. (Podatak
2. Risalat al-mak,taba, Am maJO Jordan (Pod t k
21J2-3, Juni /Septembar 198). , . a al urze1 i!z broja
SUMMARY
THE CLASSIFICATION OF LITERARY WORKS IN
1HE ARABIC LANGUAGE IN LIBRARIES
This paper concisely presents the .results of the author's work
regrurding the question of t he classiifica-ttion of literrary workls j[} the
Arabic lraJI1Jg;uage.
This classification hasn't beem the object of interest
among eXlperrits in O'l.lJr coumrtJry UII11ri1 now. By means of sllli"Veying
the his;torkall deveJopmerut of classificati\QI1 iiil the scientific
traditi'an irt Wfilp be tO'Oiticed that the phi'losophicarl systems of clas
sificartiQO whioh vere created iiil Arrabic by tlhilrukers jn past, haven t
been sru.tlfiiciemtly U!Sed in the process of adaptling modern Western
systems af olassirfiication to the :p.ractica!l neecLs of Arrab.ic

SOletnCe.
The enolosed taJble shOWIS that the Dewey Dec.ima'l Classifiica-tiofl
sy.stem and 11he classificati'Orus of the Lihrrury of Conglfess are
most >xhosrpi t a:b1e to the AlraJl.Jic--1Islatn1ic litea-ary illlheriftlaalce. The
Dewey Decimal ClatstsificaJtian has been, ,perhaJPS a.s a res.ult of this the
most .represented jn the lihraries of the oont.emporary Ar:ab.ic world.
Keepirn('T in mitnd the scqpe of the millfluson;pts and pnn ted wOPks
i.n the o Araib<ic in om Hbrrauy caUections, as wdl . as the
lfact that we are juJSt [acing the complex woiik concemmg the
preprurartion af a caotalogue of t'ms ma,tcnial, .ilt becomes how
much the s!llbject of classilfication tis r elevant rto be the obJeCt of
cons id era tion.
249
\

-
IN MEMORIAM
Dr D HADiJAHIC
. Jedru;_ od inicijatora za pok-retanje AnaJa Gaa:i Hn.!sreMbegove bifb-
nJihov .prvi glarvtni i odgovottni uredmj!k kao i Skoro redovan
Muhamed savjetmik u mi!rO'VIi!ni, umro
Je u SaraJevu 21. j.urna 1986. godine.
Muhamed je iU Sarajew 6. ll 1918. godilne.
Sin je Hadi hafiz Demaluddina, a unuk Had1ri hafiz Muhammeda is-
karija, . ik:>ji su veHkrlb zasluga za pravilno
u Bosnt. 1 HercegOV'J.ru. 5U porijeklom irz
GornJeg VaJlrufa 1 \IUklu lozu od p<Xllllatog Hadi Muhlisije
pjesnika na orijentalnim jemicirma i kadije po struci. Osnovno i sred:
nje obrazovarnje (mekteb, osnQVIla kola i gimnazija - smjer)
MU!hamed j e stekao .u SaJrajevu. PlraVIIli falku1ltet je zamio na Sve-
u Zagrebu. Na istom faikuilitetu je i dOiktorirao.
Slubovao je u Sarajevu, Zagrebu, Rai {Istra), Mootaru, Gra-
i QPet u SMajevu. U miravinu je otiao u svojstvu
savjetmilka na poloaju selm-eta'fa KomUiije za istor-iju Bosne i Her-
cegoV'ilne pri Alkademi}i 111auka i unnjetnosti BOSIIle i Hercegovine.
Dugi niz god1na bio je 'V'allj-stki SU!fadiTli!k InSitituta za drutvena is-
trai'VaJilja Fak.ul1eta ncwlka u Sarajevu. Re-
zu1tart suradmje na ovom illl'S'tirtJuttu S'U neJkoli,ke srudije, odn<JSno i'S-
traiva&a projekta, 1koje je izradio sam iH u sutfadnJi s drugim.
Jo ikao niih rarzzreda g.immarzije MU!hamed se jav-
ljati u NQIVom Beharru, IllfUlS.liLmaalskom Ustu, koj.i je irz-
laLZio u Sarajevu od 1927. do 1945. gocbne .SaJI!Jhaga. ?
narodnoj pjesmi, }Ibrahim Pialjo, A!liJa u
Novi Bebarr, god. VI/ 1932-1933, brojevi 17, 23 i. CXl tada,
snnrti, slobodno se moe da Muhamed niJe
ruklll, a rto je Slkoro jedatn ljud:ski vijek. IGrcxz t o vn.J.eme
je IIla(J>iJsao neko!ilko stotima olaa1aka, rasprava i. stnJd'lJa: Popis
vih radova sigum? leq>e!Z
njegmni.oh ilnrteresiraa1ja je bila 1r.roka 1
bio ie mnogih na
1
m:
i'V'Ota mus1imama Basne i Hercegovme. Spomenucemo n e
od tih a. Gl
. . ek avnom uu-
Bio ilnicijatar osnivatnJa Ikoji je
boru Muslima'll'Sikog . . us1jmana BoSZDe i Hercego-
rmao za cilj sirvota I r.rada. m veoma kOiisoo akciju.
viiile. Jii svjetskog -rata omeo Je ovu
251

l
4
l
.Kiranilru odtnocsno Nau ktran.illru, u lli9tJU Bl-4H.idaJje pdkrenuo je
IGranilka je irzlarz:Ha .u oo novemlb:ra 1939.
do dktolxa 1942. godine. je u Knxnici s'l.lldjelovao do po-
1<>vilne 1941. Uz njeg i K!foniDru je vodio Mahanfllld
Kao nasttafV'ak Kronilke smatlra se J:it.Jlbrilka Osvrt-i J (rEI-Hildaje,
god. VII f 1943 44, br. 1-2 i br. 9-10.).
Kada je Hrvatski dru?Nnik. 1938. godi111e dono-
siti u S'\'Ome nedjeljll1om pril<>t,OU i olamlke o mursJiimaJDirna Bosne i
Hercegovilne i Muhamed se u tu alkci'ju i u :nedJjerljn..im bro-
jedma i bajram'Sikim pril<Xlima oojarvio vie zapaenih
U kalendaru Narodna uzdanica za 1944. godinu je
objaYio Z12anstveno nae muslimanske problema-
tike. U se u 12 (iberz:idejrnos.t, bogorn,ils'tvo i is.Jam'irzaci-
ja Bosne i Hercegmme, nestamalk esnarfiskih 'l..llredalba i prelaiZ u ka-
privredu, narodnlosne problem rnu'Silianana irzJVam
m. darul islama, iseljacv"anje bosanskohercegovaokiih rnruSJlimana u
Tursku, n:'!ze b.h. mu'Sllimana s i
1
s lams.kim s'Viijetoan u ,prolosti, lfartma
i ,.oj111a porijest muslimana, muslimaill!Sike s lavenslke sJkupine na Bal-
kanu, sociologija islama) navode pitanja, koja ptrerna
:zmanstrvenu obradu. Neka od tih pitamja &u i -do danas ne-
i merasvijetljena.
U Glasniku V:rhoWlog islamslkog u godrimarna 1971.-
-_197-t. izlazila rutl>ri!ka Kulturni i drutveni pregled. U
je 119 koji bi, zajerdtno,
lZilosth :Z}_elu_, lm]zgu. O\ u ruib!JiGru je od do kraja vodio
sam HadiJahlc.
Izradio i_ jedan. :laborat o Murzeju IslamiSJke zajednice. Jo
kao b1? Je. u a!kdju za prilpremmje irzloJbe relitgi-
a _se m1slila <?drrati u rarzx:lob'ljru od 1939. do 1941
godine: Na tOJ . IZloZJbi trebalo je da bude zastutpldena i iiS'la slk :
bogomllska Umjetnost. Za taj dio wloob b' . 'L. m a l
ko.. e IO Je OU'rarzovam Odlbor
JI pobrinuti za slrurpljCllnje pCYt!rebnih ,
Derv-i
O 'b . . . andZ1c I kao Mruhameld Had .. ahi,
a or Je na:p.rav-10 I spisatk predmet k .. d IJ e.
izlobu. SpisaJk je Mft-1-. . . a,. OJI . olaiZe u obrzir za ovu
T
1 u!uanned l gcxhme 1977 b
za tu godinu (str.
79
_
90
T . . _o JCWIO ga u
: pnJe SO go(hna smattralo . " : o uradio da b l pdkaiZao, ta
b ... b. . \ azrrum za Jednru ovalkvu t S
I lO IO l mart eri j al za M . I I . pos a vl\.U. v e
kod nas. s annske V'Jerslke zajedlnice
Pri osnivanju i OtiVCllran I l
je pon-ud'::no rt eolotkog fallrulteta ru Sa-
IliZaci Ja i kuJ Lura mu sl' a program za predmet Ci-
Jzradio taj dio ;a Batl3canru. s e rado odazvao i
je, 112 odlu . Ja I\SlamiSlkog teold.lkog
lJJca, monograf'ju Islam i _NIJatza i MahrmruJda Tli'a-
1977., str. 168+2) Km'j' . . m u Bosm z Hercegovini_ (S
i Sloveniju. Jgu Je lflJdalo Starjeinstvo I.Z za
, . Za_ potrebe Starjeins.t'Va .
Je blizu 60 000 ].ed. IZ za BIH, Hrvartslru i S!rv...
'ln!Ca. koJ e sru "'ral-..
1
'-"vetrll'JU pri-
u uuClJ e pos-Luiiti Sdue.bi iln-
252

fOI111lacija to j e bblo u t
toane Sta!rJeilnstv!U. Materijal moe 1n v _da se ofomni pri
ra problematika islama i mulSl" pos liZJ,ti
1
SVllila, koje iii:rteresi-
iH damas. teta je na prostorima, bilo u
loulpdoJalllJem malterijala. a se prekmulo sa daljtDjim pri-
Kao vari}Stki surad!niLk lntstirtuta .
kulteta lD.al\.llka UlD.i:ve: za ISitraiiVamja Fa-
d
. l b Iil oLa u H ,A;(.". h' ,
ra 10 e a orate: Etnogeneza bosanskih M r . lC je iz-
164); PredislaJnskri. elementi u kulturi b us (SaraJevo, 1973., SJtr.
1973., str. 181). U elaboratu Stav Mustsans
1
B (Sarajem,
pogledu naoionalnog opredjeljenja _ VHe:cegovine u
1970. , srtlr. 349)
00
1
2
poglavlja A
Ih 9, a JedinO u zajednici sa A1ifom n... . t J l Je sam ITla!plsao
S tk d . . cunva rom (Uvod!ne narpom
nps. _e t em eD CIJe u ll1acicma1mom ra2JVO u M r eme,
dem.ciJe u nacionalmarn rarzvoj.u Hrvatske
na;1nog qpredje:ljemja MllllSlimama sk ' od W'lsanost kod nacl0-
1 V. nslk" f k u srp om, noSIIlo hrvartSikom smis
ru, . )e l a tor u naciooa1moj i<ientifilkaciji kod nas D t . -
ffi?:_oke posebmoStti Mruslimama, Pokuaji nacionalne e
naciooa1lmog opredjeljenja uiJe
PoglaVIlje Pn-iroda i karaJkter nacionalnwpo _
caJa Mushmana Muhamed je naqyisao u zajedmici sa Aff Puro
rom 0n dm x1v . d .
1
. . 1 om tva1-
. l zaJe 12ra 1
1
1 1 za bibliografiju o nacionalnoj
proble_mallel_ _(Prilog studijskom projektu Me-
odnos1 u JugoslaVIJI 1 problemi federalizma (Insthurta
naJU:ka ru v .. Prilog za bibliografiju . . . je
1971. god'lflle, a sadrz1 1034 bibl10grarfsJke jedimice sa potrrebnim re2:is-
trima i llltVOdn:im ll1aJPOIIllenama. b
Neka od poglavlja iz elaborata Stav Muslimana Bocme i Hcr-
ccgovilllc i u pogledu nacionalnog opredjeljenja je kasnije u
P?:tpumo_sti u dcmio i u svojoj kmjizi Od tradi-
ClJe do zdenrtg_teta (SaraJevO, 1974., str. 262 + 2), rto ju je izdala
lost, iz Sarajeva.
Muhamed je srudjelovao i na brojnim sku-
povima (simrpoziji) i redO'Vlflo podlnosio j referat. Na Plrvom kongresu
za isrtoriju rorai\JIStvene krulitwe }!UgOSilaiVije odrao je referat Cars ka
naredba od 1838. godine protiv umjetnog njena primjena
u Bosni i njeni idejni izvori; na simpozijumu Bosna
i ewQPSka kull tulfa referat Prilog hipotezi o porijeklu ste-
na skuipu u DP\nartt o 1941. godini odrao je referat
Muslimanske rezolucije iz 1941. godine; na skupu Knjiev-
nos1 Bosme i Hercegovine ru SIVjetlu dosadamojih is1raHvanja referat
N e posredni zadaci u naih alhamijado tekstova; na
re:nciji Canferel'l'Ui intennazionale suJlle minoraruze refe:at
roegzistencije u historiji naroda Bosne i Hercegowne; na
mru Institucija vak1t1fa i njema uloga u vjerskom i lrulrtumom
mu:sHmarna i ltnts titt'llcij e Ga!Zi H1t1srev1begova vaOOufa referat Uloga L
Gazi Husrevbeg ai njegova vakufa.
U referatJu o netp<>Sil'edrnim zadacima u
tekSttava ukarz:ao je tna nekalilko momenarta, koJe rmat1 u \ Idu
da bi se ovi telosrtovi mogli kako treba i 2JDanstvono va-
253
Jorizm-ati. U referartu o i ulooi Gaz!. HUJSrevtbegove
jstakao je da Garzi u v tOIIl?e to J.e
raltl:nilk, ,iiOC u tame to je na naJrveci khtor J zacetm.IIk us-
tanova humanitarnog i ekonomskog To Je ono
to mu daje tra]nu vrijednost, je . zaduio v i b?s anske
mULSlimane, pa i druge narode Bosme 1 HercogoVJrne 1 sto J danas
izazi,a respekt i prema njegOVQ>j asOibi <e .
Uskoro kako se jaVlljati sv<>jim radov:i-ma u
Nmorn Beharu, nalkladJna knjiara Hadi Ahmeda Klll-
u Saraje\"U, izdala je kmjiiou Narodne pjesme o
Aliji (Saraj e,o, 1934., str. 48) . .Krnjiicu je uredio i predgovor napis ao
Muhamed. O narodalim pjesmama IDUsli,rnana Bosme i Hercegovime
je napisao i objavio jo za povi-
jest narodne poezije muslimana iz Bosne i Hercegovine u XVI, XVII
i J..l/1/l (Novi BehaJr, god. VJIJj1934 35); Najstariji glasovi
o nzu'ilimanskoj narodnoj pjesmi u Herceg-Bosn'i (Narodma urzx:Ianica,
kalendar za 1934. god.); Narodni na dvorovima bosansko-
aristokracije (Narod!na wzxlamica, .kalerndar za 1935. god.);
Pjesme Umihane Ctll'idi.n.e i narodna pjesma (Narrodna uzdanica, ka-
lendar za 1936. god.). je Slk<t.llpljao i na,rodnu tpre-
daju i je u svojim .radovm:.a. je nas.tao i II1jegov
rad Sarajevske dzamzje u narodnoJ predaJL (Zbomitk za na,rodmi iiVot
.i SlaYena, 1936. i 1939.). To je i u radu Badi-
e u SaraJel'll i Gazi knj.
1982.). Je da nije dogotovio veJiJki rad
0
._t laJ 'U SaraJe\ 'U .1 Bos m i Hercego1ini, jer je i o tame sab-
1 !DstonJsku . 1 nanxlrnru predaju. U vezi s time, prQpfU-
tm ao Je dobaT d1o nas1h k,rajeva .
. d Skor?. v SYoj c.ijeli radni '.ijek se interesirao
0
alba-
mia o kod nas. O tome je napisao vie radova a po-
macao 1 dm' o-1m kOJ.. tu 1.....1 v '
.. y. '-'5 l su ouasrt proucaval!. Jo 1934 d ' b
IO Je elanak pjesnik Razi (Mladost god .
.tada. pa nadalJe obJavio je vie od deset , . . , r. . .
O jednoJ pjesmi ejh Sejjid Vehab Ill .. l!Z orve dblas.ti:
br. 16); Ljubavna poezija . ov.i Behar, god. VIJ.J,
na hrvatskom jeziku (M r pJesruka Bosne u prolim
32); Preporoditelj Hercegovine god. I j 1936,
PJesme (!vfuslimanska svijesst God I j 19;{ Humo z nJegove hrvats ke
ma.nska knjievnost do
1878
' d ' . br. 12); Hrva:tska nvusli-
Kaimija i njegovo turbe na. fOz. me. Z SaraJ.evo, 1938., srtr. 16; Hasan
zadaci u Zvomillc, 1966., Sltr. 8;
Bosne 1 Hercegovine u svjeti d .J:amd.ado t ekstova) KnJjitMlosrt
str. 41-52). u osadanJlh istrairvarnja. Sarajevo, 1978.,
. . U . kn .. v
f!Ja knjirga I : Sta-
tradzczJt gdJe Je uz J 'lO dw o MuslzmanskoJ k .. ., .
l vuar predgovor br npr.zevno]
alhamiado tekstova bosan IZU STrana donio
ciki O OV<;>j kmjievnosti (Sttr.
opedlJI kao 1 u Encillclopedi .i J .J.e PIIS ao 1 .u Htrvatsikoj en-
. O Hamzevijama i h .
l ako ne jedini na. 'e an:zevJJskom pokretu u
, JVI Pisao. U Pril<Xli.rrna za
254

je,
orI'J enta.lJruu fHologi ju
objcwio je tri rada o Hanrzev;i ..
mea ejha, kmtj. III-lV,

u posla-
tatu na Mehmed pau ion. V dio Hamzevr.1a u at en-
nika_:. bosanskih Tekija kod Zvor -
Hamzevrra u Bosni 1573. godline . J. . XII.' O pro-
kmj . XX- XXI 1970) O . t ';l sa A. Han
sekta i njen .b.aba

Je
1
HamzevijskA
XXV / 1976 br 1 Na ' J Jem u Zivot god
. . .' : . rJallu v nagovor i Iibrah' M hi '. .
pisao Je 1 obJavio rad Cetiri neobJ(wz . :tm e na-
ed: XVI .. . Jena z.zvora o Hamzevi]'a .
s r tne vrreka (Pnlooi za orijentairnu fil l . . n- . ma 11.
o ogi'JU, AUl]. XVIll-XIX,
Pitanju bogmniola, odnosno Bosamske 1
i " . ve
1
lS/ arrmzaCIJe Bosne
..... , '"ULl e Je posvecrvao velilml p "
i se t oj temi l;z; te oblasti obJ' avio o tdome pl sao
na pr 0 d Je Vl Ta ova. Tako
Je nom po.znatam vrelu za
Crk':'_e bosans ke. Institu ta za istori ju, X-2, 1974.); Cirilo-Me-
Crkve bosanske (Nova et vetera, XXXV 1985 .
Zeml1int. pos]edt bosanske (Historijski zbomilk, XXV.:_
O Crkve bosanske 1975., br. 11-12);
Die Anfar:ge natimtalen Entwicklung in Bosnien und in der
' Foosoht.mgem, Mi1ncllen, Bmd XXI, 1962.); Udio
ene u tslamtzactJl Bosne i H er ce govine (Nar odma 'l.l!lJdamica kalendar
za 1942. godilllll); l slamizirana djeca bosanske kraljice Katarine (Nova
et vetera, XXIX-I, 1979.); elementi u islamu u Bosni
i Hercegovini (tPdl<Xli za arijemtailinlu fitlologiju, knj. XXVIII-XXIX,
O vezama islamizirarzih bogomila sa hrvatskim i sloven-
skt:rz 2Jbomilk, XXJX-XXX, 1976-1977.);
Katmt]a t bogomdt (Zivot, god. II, br. 4); Jo jedno bogumilsko-is-
lamsko kultno mjes-to (Glasmitk VIS-a, god. XLIV, 1981., br. 3).
Pored pittall1ja bogomila, odrnosno Crlkve bosanske, je
intemzirvmo i p1tall1ja iz historije 51redlnjeg vijeka Bos
ne i Hercegovine. Nastojao je u svoj.im radoVIima osvijetliti broj na
zamagljena ili krivo i'Il'tenpretirall1a pit amja tog perioda nae prolosti.
laJko teko bolest all1 skor o pred samu smnt zatW'io je djelo Novi pog-
ledi na historiju Bosne IX i X l rz ovog dom6Ila objavlj,o je
vie radova: O nekim lokalit etrima iz povelje Bele IV od 20. jula 1244.
godine (Radovi Atkademije natillca BiH, Odjeljenje drutvenih nauka,
knj . 12, 1969.) ;i Tihomir iz Kronike popa Dukljanina -
GodinjaJk Drutva BiH, XVI[, 1966-1967.); PttanJe
v j erodostojnosti sabora na Duvanjskom polju (Godinja!k Centra za
ballkamoloka m j . 6, 1970.); Das Regnum Sclavorwn als
historische Quelle und als t erritoriales Subst rat (Sudost
Band XLII, 1983.); Pitanje rasprostrranjenosti Metodove nadbrskuptJe
ju no od Save (Croartica Ohristiama P&iodica, god. IX, 1985., br. 15).
I ena polju b ibliografije se uspjeno ..
stludem1 objavio j e Bibliografiju za pravne
e t H ercegovtne Hrvattslkog 5'VU ta
1941., br. 6-8). Njegove Bibliografs ke bilJeke o
kod nas god. XIII, 1967., br. 3) J mJ'
najJpTegledlniji priJka:z prijflVoda Km-ama u juMostlavenskim ze Jama.
255 lJ '
Ko aod bude dutblje OVlU problemart:ilku, rad
d:u biti osnova i glal\'1110 po1azi1te. Za potrebe KomitSije za
istorije Bosne i Hercegovilfle, Muhamed je izradio elaJbarart Bibliog-
rafska :a historije naroda Bosne i Hercegovine
srednjerjekovnog i turskog perioda. ... obuhvata 5926 bi,blio-
grafskih jedinica, potrebne regism-e i uvod!ne napomene. MaterijaJl :je
umnoen rarnorn rtaJIJ1lPom i ima narpomenru da je mart:erijal za in-
ternu upotrebu. lflau alhanniado lmjievtnO\Sit i
ta drugi o njoj piu, izradio je Osvrt na dosadanje objavljene tek-
st01e i istra:ilanja i: problematike alhamiado knjievnosti. Rad obu'h-
rata 166 jedinica sa godinom 1975.-om. Obrli:roan da je ma-
reTijal potpuno trebalo bi ga dopUiniti sa ohjaJV!ljenim nl!do-
\ima od 1976. do danas i on bi se mogao odmah objaJViti.
.:\.!uhamed je napisao i broj !Prikaza i osvpta na novoiza.le
k:Jjife i broure. Bio je suradnik Hnatslke encilklopedije kao i Bn-
.:-"kiope ... lj_;e Jugosla,ijc. Nekoliko godina bio je suradnilk i u BU11letinu
- b!ltenu nauka i 'llmjetnoscti u Jugoslaviji.
m. ::,uradnJu sa drugima. Tako je pisao sa
l.::Jl!k0.:!1 Imamm Jcem (Gradacac i okolina - Nacrt za monografL.
-l ,_ - u ) \" . . JU.
vUu:lLJL .. Lol .. arodn1 unnerzilet. Strana 101 + 1), Atifom Purivat-
(Prvi poku-
... :,7. ;' .... m,'u., .... :a,w, a muslunana. Biblioltekarstv-o, IX 1963,
.. ), \lu 1cem (Uloga A1ehmed be a Sto-
(. ... :-1 u JomzrranJu Gorn;l.!g llakufa. GomJi Vakuf Ocltb I gl lk
' . .J '11 .... l e- l s . .f S . . or !S atm'S e
-' e:.: . \L.. l, (ranije spomenuto)
. SulJkiccm (PL'Cllla u kod Klad J,
i11idl0. Glasnik \'IS-a. XLII (1979 b .. 5) . <ao
, "'-1ir
1
, na , " d . . , l. . RecellJZIrao Je po-
. L "u.:ne ra o,e I pomacrao svima k .. ,
:; .:-u::..: )Dr"::ali. OJI su se za pcmwc
S JlC' radoYc u l . . . . . .
i prezimenom. s S\'OJim pl..lll1im
.\!. Hi .. :Ji pak pod
ObJarvw samo sa ill1icijali.ma

DL"'T"'1- ,.d:n ISI zade A KopcVIc 1. Muhamed
- - . . 0\'JC. '

-- Je.!."- Je mnogo doprinio pro v
. J . '-Ih, P.!"0S\'Jetnih i ekonomsk'h 'l'k uca\anju. l OSVJetljavanJu kul-
ll ':":'>,s':...,., ..
1
pn I a Bosne 1 Herre
"' .-.. -: l TIJlhO\e prolo t. O ... egoVl.ne, poseb-
b-?j studija i K sbvemdu tome je l1ClQJjlsao veliJki
,.. --::rr . r- -i . d . o u e prou v
. . -e j - : oprinos u prou v cavao l ocjenjivao
p; eda tJ ,.eliki broJ no. v cav.anJu navedenih pirt:anJ a morac'
30) 1 .. \ma, casopisa d' V . ' e
' 'l :oJJma je Muhamed '. go i libonnitka (rprelko
l ob]a'Vlj wao SJVoje radove.
MahmUld Ttralj
256

l
SADR tAJ
Uz 450-godinjlicu Gazi Husrev-begove biblioteke .
Strana

Feblm Nametak:
Vaniji u rukopisnom fundu Husrev..h-.ov bilbli t
ke ru SaraJevu . . . . e o e-

Zejoll
Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije .
Osman

Rukopisi Mehmeda u Gazi HusTev .. begovoj biblioteci .
Hatida Car-Drnda:
Zbinka sidila Gazi Husrev .. begove biblioteke .
Muharem

Traktat o vrlinama demata hadi Mustafe .

Muhamed
Nekoliko pjesama iz Ilhamijina divana . . . . .

Slobodan
Jeda111 perzijski gazel Husejna I.amekanija .

Devad
Opis rukopisa matexnatskog djela Hu1asa .

Zalldda
Analiza rukopisnog teksta iz astronomije koji se nalazi u Gazi
3
7
15
37
53
68
85
93
97
Hllllsirev.Jbegmno j bii!Jtlioteai . . . . . . . . . . . 103
Fejzulah
Osvrt na dva rulkopisa na jeziku . .

113
Ayten Krasnfc:
Arhivska Gazi Husrevbegove biblioteke .

125
Enes
Ima li neaTapskih u Kur'anu . . .
1'35
Ismet
Dvije verzije hronike o Mek3JID-i Ibrahimu . .
153
Omer
l
. sunizma (ortodok-
Na ma11ginama verbalnog ranog su e . . ..
sije) i swfiirmna (mistioirzma u itcilaanu) u BoSim 1 HercegolWru

179-
Deblja Zlatar: .
i odravanje objekata islamske arhitekture u SaraJeVU
u XVII w j . . . . . . . . .
193
Strana
Boris
12 historijske geografije Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Her-
cegovtini 1463 - 1557. godine . . . . . . . . 209
Halima Korkut:
Doprinos Osmana A. zdravstvenoj istoriji Sarajeva
217
Salih Trako:
Predavanja Mesnevije

mesnevi,hani Sarajevu 221
l
u
Jasminko
Kvarlranti Bosni

Hercegovini 227 u l
Enes
Klasifikacija knjievne na arapskom za pot-
re be

241
Inmemoriam:
Dr Muhamed .

251

Anali Xiii Xiv

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Anali Xiii Xiv

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

\

1?85. str. Ovu vakufnamu je preveo Muhamed A.

j,':l o,:)J...."_,e i..._,h;.ll cr 1773,15

IZreka. Napisao Alpnad b. Muhammad b. CAti {al-

Jeziku: Knjievni rad

&-lJ r"WI giimT ul-'Ulum f l

vrsta u turskoj arhivistici,

sidil br. S; sidil

je 45 sidfila od 1800- 1850. odine

.ISe . u Zborntku . . radova toobokog fakn.rbteta

dozv?lJeno namaz obavitli. na

ibn Sati iz plemena

I , ibid, str. 339).

ibid, str. 345.).

.. njt:gove smrti ostao je od

koJe Je u noviJe Vrijeme izdato u Kataru (Al-

49). kraj ivota je oslij e-

l34 'itd.). zadnji dio hactisa

a famous saholar and

ruJkazao (TaUkat ila asturlab - Zalbi.JJemce o

' Je djelimiono te-

87, dJeCJI 87, od eftelije 88,

91,. trava kao

Je u SaraJevu 1061/ 1650.

ltqan, str. 179-181. i dalje, A.T. Welch, Ibid., p.

Bilal pozmat je kao S!pona

hs dop.unama 190k9., p. 33. (svezak

jeJWejtsk:ih i bradlidja, te da ga kao tafk''log

(bi l-amri l-hum .. aytm .. 1)

Fadltt Na'at b. Hussayn '

prvog mi1lenija i dru-

ditJ. ehu tratkJtaJta

dJ i ela >> isu 1-Qur 'an 1 dl!1utgJh

IPod ojim tSe nala21i :i

dVIJe verziJe sa svim S JCnostima

SJtan0a ako .zgrade ri i21Jlad mje, uzdci j tpakrije-

-sikllada. AtJlah neka njegO'\Jiu 'VIladavin.u

StrraiTle .. Na mjemru IVl[ata IS a dva Jcrila 1k-oja ISe

'"'k Hrama sa svojim bra-

Tekija na Oglavku, Kalendar qai-

br. 4243 GHB,

kaTaJkitera na ni'VIOU osmall]Ske 1mperije.

ha t1b dvJJe mu-

p;va Beograd 1923, 210

mjesto i ulogu ovih profesija u

se; . objekti i zemljine povrine:

Jan, elkhptilka, ekvart:or, almrukmtaJrarti hor

se. ov.rm. prob-

ObJarvw samo sa ill1icijali.ma

You might also like