P. 1
1 - MJERNE JEDINICE

1 - MJERNE JEDINICE

|Views: 96|Likes:
Published by Srđan Batista

More info:

Published by: Srđan Batista on Oct 31, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/31/2012

pdf

text

original

ELEKTROTEHNIKA 1 MJERNE JEDINICE

OPĆENITO

Osnovne jedinice za mjerenje Znanstveno obilježavanje brojeva Obilježavanje brojeva u tehnici i metrički prefiksi Pretvorba metričkih jedinica Upotreba kalkulatora Literatura
22.4.2009 1

Osnovne mjerne jedinice
Pravilno obilježavanje i upotreba mjernih jedinica vrlo je značajna u razumijevanju elektrotehnike. Znanstveno i tehničko obilježavanje brojeva i jedinica naročito dolazi do izražaja upotrebom kompjutora ili kaklulatora. Za razvoj tehnologije, znanosti i tehnike bilo je potrebno ustanoviti jedan jedinstveni meñunarodni sustav (standard) označavanja mjernih jedinca. Zbog toga, se još daleke 1875.godine na konferenciji jedanaest zemalja, u Francuskoj, prihvatio meñunarodni standard (Le Système International d’ Unités ) nazvan SI standard. Da bi se mogao razumjeti SI standard potrebno je specificirati osnovne, dodatne i izvedene jedinice.
22.4.2009 2

Osnovne i izvedene jedinice
SI sistem se zasniva na sedam osnovnih (bazične jedinice) i dviju dodatnih jedinica. Sve se mjerne veličine mogu prikazati pomoću kombinacije osnovnih i dodatnih jedinica.
VELIČINA- OSNOVNA Dužina Masa Vrijeme Električna struja Termodinamička temperatura Svjetlosni intenzitet Količina tvari JEDINICA Metar Kilogram Sekunda Amper Kelvin Candela Mol m kg s A K cd mol SIMBOL

22.4.2009

3

pomoću osnovnih. Sve ostale električne i magnetske jedinice (napon. izvedena jedinica za napon. a njen iznos sa simbolom A (od Ampere).4. No vidljivo je da je pretvorba takvih jedinica.DODATNA Ravni kut Prostorni kut JEDINICA Radijan Steradijan SIMBOL r sr Osnovna električna jedinica je amper i predstavlja jakost električne struje. snaga i magnetski tok) mogu se izvesti pomoću osnovnih pa se nazivaju izvedene jedinice. se volt uzima kao pretvorena jedinica.Osnovne i izvedene jedinice VELIČINA . 22. čiji se iznos u voltima označava simbolom V (od Volta) može se dobiti od osnovnih jedinica m2 · kg · s-3 · A-1. Zbog toga. Struja se označava slovom I ( od intensity ). vrlo složena i nepraktična.2009 4 . Npr.

4.Osnovne i izvedene jedinice Simboli se koriste jedanput kad označavaju veličinu a drugi put kao oznaka za jedinicu. koje su pretvorene iz osnovnih SI jedinica. italic V predstavlja napon . P označava snagu. 22. koji su jedinca za snagu. a nonitalic V volte. kao i njihove simbole. italic slova označavju veličinu a nonitalc simbol te jedinice. Zbog toga. Tabele prikazuje bitne električne veličine. Npr.2009 5 . Drugim riječima. da bi se oznake pomoću simbola razlikovali prilikom pisanja. a W označava wat-e.

2009 6 .4.Električne pretvorene jedinice VELIČINA Kapacitet Naboj Vodljivost Snaga Energija Frekvencija Impedancija Induktancija Reaktancija Rezistancija Napon SIMBOL C Q G P W f Z L X R V SI-JEDINICA Farad Coulomb Siemens Watt Joule Hertz Ohm Henry Ohm Ohm Volt SIMBOL F C S W J Hz H V 22.

polja Magnetski tok Jakost mag.4.Magnetske pretvorene jedinice VELIČINA Jakost mag. toka Magnetomotorna sila Permeabilnost Magnetski otpor SIMBOL SI-JEDINICA SIMBOL H Amper/metru A/m Φ Weber Wb B Tesla T Fm Amper zavoja Az µ Weber/amper-metru Wb/Am R Amper-zavoj/ weberu Az/Wb 22.2009 7 .

000.4. Nadalje električna struja može poprimiti iznose u tisućama ili milijunima ampera kao što i električni otpor može iznositi milijune ohma.2009 8 .000. proizlazi da za 1A treba 6.000.Tako npr.00000000000000000000000167 grama ili ako se definira jakost struje od 1A sa brojem elektrona koji teku vodičem poprečnog presjeka svake sekunde.000.masa protona iznosi mp = 0.Znanstveno obilježavnje ili obilježavanje u nauci U elektrotehnici i elektronici koriste se vrlo velike i vrlo male jedince.250. 22.000 elektrona na sekundu.

Znanstveno obilježavnje ili obilježavanje u nauci Kako bi dopunili ovaj dio potrebno je: Odrediti kako se upotrebom obilježavanja u nauci pišu brojevi (broj sa bazom deset) Prikazati bilo koji broj sa bazom deset Računati sa brojevima čija je baza deset 22.4.2009 9 .

U našem slučaju on bi se pisala kao 1.67x 10-24 grama.2009 10 . Na primjer masa protona iza decimalnog zareza ima 23 nule i nakon toga „167“.4.Znanstveno obilježavnje ili obilježavanje u nauci Znanstveno obilježavanje predstavlja na prikladan način prikazivanje malih i velikih brojeva i računanje s njima. U znanstvenom obilježavanju jedinica se predstavlja kao umnožak broja od 1 do 10 sa brojem čija je baza deset. 22.

Iznos eksponenta broja deset odreñuje koliko se decimalna točka pomiče lijevo ili desno od decimalne točke broja. 22.4.2009 11 .Znanstveno obilježavnje ili obilježavanje u nauci Prikazivanje brojeva sa bazom deset Taj broj se sastoji od eksponenta x i baze deset (10x). Za pozitivne eksponente broja deset decimalna točka pomiče se u desno od decimalne točke broja. Za negativne eksponente broja deset decimalna točka pomiče se u lijevo od decimalne točke broja.

000 10.2009 = = = = = = = 1.000 100.000001 10-5 = 0.0001 10-3 = 0.1 100 = 1 12 .00001 10-4 = 0.000 1.4.Znanstveno obilježavnje ili obilježavanje u nauci Pozitivni i negativni eksponenti brojeva sa bazom deset: 106 105 104 103 102 101 100 22.000.001 10-2 = 0.000 100 10 1 10-6 = 0.01 10-1 = 0.

2 x 10-2 = 0.5 x 10-5 (e) 3.000= 3 x 106 (c) 0.000.000015 = 1.Znanstveno obilježavnje ili obilježavanje u nauci Primjer Izrazi sljedeće brojeve znanstvenim obilježavanjem: (a) 200 = 2 x 102 (b) 3.4.005 = 5 x 10-3 (d) 0.032 (f) 2.2009 13 .5 x 10-6 = 0.0000025 22.

Prepiši eksponencijalni broj iste baze i istog eksponenta. Zbroji cijele brojeve.Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset Zbrajanje. Postupak računanja je slijedeći: Napiši brojeve koji se zbrajaju u obliku istih eksponenta broja sa bazom deset.4.2009 14 . 22.

4.Napiši brojeve pomoću istih eksponenata broja deset: (2 x 106) + (50 x 106). 2.Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset Brojeve 2 x 106 i 5 x 107 zbroji koristeći znanstveno obilježavanje: 1. 3. Prepiši broj istih eksponenata broja deset (106) i napiši zbroj u obliku znanstvenog obilježavanja 52 x 106 = 5. Zbroji 2 + 50 = 52.2 x 107 22.2009 15 .

Prepiši eksponencijalni broj iste baze i istog eksponenta. Kod oduzimanja postupak računanja je slijedeći: Napiši brojeve koji se oduzimaju u obliku istih eksponenta broja sa bazom deset.4.2009 16 .Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset Oduzimanje. Zbroji cijele brojeve. 22.

Napiši brojeve pomoću istih eksponenata broja deset: (7.5 x 10-11 i rezultat napiši primjenjujući znanstveno obilježavanje. Prepiši broj istih eksponenata broja deset (10-11) i napiši zbroj u obliku znanstvenog obilježavanja 7.5 – 0.Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset Oduzmi 2.5 x 10-11) – (0.25 3.4.2009 17 .25 x 10-11 22.25 = 7. Oduzmi 7.25 x 10-11) 2. 1.5 x 10-12 od 7.

Pomnoži cijele brojeve a eksponente broja deset zbroji. Kod množenja brojeva sa bazom deset potrebno je slijedeće: Pomnožiti cijele brojeve.4. Zbrojiti eksponente broja deset. (5 x 1012)(3 x 10-6) = 15 x 1012+(-6) = 15 x 106 = 1. Pomnoži 5 x 1012 i 3 x 10-6 i rezultat i napiši primjenjujući znanstveno obilježavanje.5 x 107 22.Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset Množenje.2009 18 .

Kod dijeljenja brojeva sa bazom deset potrebno je slijedeće: Podijeliti cijele brojeve Oduzeti eksponente broja deset 22.2009 19 .4.Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset Dijeljenje.

2009 20 .0 x 108 ) ÷ ( 2. Napiši brojeve u obliku prikladnom za dijeljenje: ( 5.5 x 103 ) Podijeli cijele brojeve a eksponente oduzmi (8–3) ( 5.0 x 108 ) ÷ ( 2.0 x 108 i 2.5 x 103 i i rezultat i napiši primjenjujući znanstveno obilježavanje.5 x 103 ) = 2 x 108-3 = 2 x 105 22.4.Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset Podijeli 5.

otpor.Tehničko obilježavanje i metrički prefiksi Tehničko (inženjersko) obilježavanje.4. induktivitet I vrijeme. struja. 22. upotrebljava se u tehnici kad se govori o velikim ili malim jedinicama ili količinama.2009 21 . kad se odreñuje napon. kapacitet. za razliku od znanstvenog.

sa metričkim prefiksom. 22.Tehničko obilježavanje i metrički prefiksi Upotreba tehničkog obilježavanja i metričkog prefiksa kao predstavnika velikih i malih veličina Potrebni su slijedeći koraci: Popis metričkih prefiksa.2009 22 . Upotreba metričkog prefiksa u obilježavanju električnih veličina. Zamjena eksponenata kod brojeva s bazom deset.4. Pretvorba metričkih prefiksa.

Npr.4. koje je slično znanstvenom. 22. kao npr.3 x 104.Tehničko obilježavanje i metrički prefiksi Tehničko ( inženjersko)obilježavanje. 0. broj 33. U znanstvenom obliku isti broj pisao bi se 3. inženjerski oblik bi glasio 45 x 10-3 a znanstveni 4.5 x 10-2. kako je eksponent broja deset višekratnik broja tri.2009 23 . dobiva se. Kod malih brojeva.000 po sistemu inženjerskog obilježavanja piše se 33 x 103.045. pomicanjem decimalne točke na lijevo po tri decimalna mjesta.

METRIČKI PREFIKS femto pico nano micro milili kilo mega giga tera SIMBOL f p n µ m k M G T EKSP. BAZE 10 10-15 10-12 10-9 10-6 10-3 103 106 109 1012 IZNOS kvadrilijunti dio trilijunti dio bilijunti dio milijunti dio tisući dio tisuću milijun bilijun trilijun 22.Tehničko obilježavanje i metrički prefiksi U tehničkom obilježavanju metrički prefiks predstavlja običajan način upotrebe eksponencijalnih brojeva sa bazom deset.2009 24 . kako je to i prikazano sa simbolima i odgovarajućim brojevima.4.

4. 22.2009 25 .Tehničko obilježavanje i metrički prefiksi Osim navedenih metričkih prefiksa za ekstremno male vrijednosti koristi se još i: atto (a) = 10-18 zepto (z) = 10-21 yocto (y) = 10-24 i ekstremno velike vrijednosti: Peta (P) = 1015 Exa (E) = 1018 Zetta (Z) = 1021 Yotta (Y) = 1024.

000 = 25 x 106 = 25 M 0.Tehničko obilježavanje i metrički prefiksi Primjer Napiši slijedeće veličine upotrebom metričkog Prefiksa: (a) 50.000 V (b) 25.4.000035 A = 35 x 10-6 = 35 µA 22.000 (c) 0.2009 26 .000.000 V = 50 x 103 V = 50 kV 25.000036 A 50.000.

rezultat se može napisati pomoću metričkog prefiksa. 22.4. miliampere (mA) u mikroampere (µA).2009 27 . npr. ovisno o karakteru pretvorbe.Pretvorba metričkih prefiksa Često je prilikom proračuna potrebno pretvarati odreñene veličine različitih metričkih prefiksa. Pomičući decimalnu točku pripadajućeg broja na lijevo ili na desno.

2009 28 . Na desno kada se male jedinice pretvaraju u veće.Pretvorba metričkih prefiksa Pretvaranje jedinica u metrički prefiks i obratno Pretvaranje mili.4. micro. nano i pico Pretvorba kilo i mega Pretvorba u metričke jedinice postiže se pomičući decimalnu točku: Na lijevo kada se velike jedinice pretvaraju u manje. 22.

Pomičući decimalnu točku za tri mjesta u lijevo dobijemo: 0.2009 29 . ukoliko je potrebno pretvoriti miliampere (mA) u mikroampere (µA).15 mA = 0.15 miliampera (0.4.Pretvorba metričkih prefiksa Npr. pomiče se decimalna točka tri mjesta u lijevo.000150 µA = 150 x 10-6 A = 150 µA 22. Pretvori 0.15mA) u mikroampere.

] [6] [7] [EE] [2] [4] [+/-] 22.67 x 10-24 grama (znanstveno obilježavanje). potrebno je pritisnuti slijedeće tipke kalkulatora: [1] [. Tako npr. koja je napisana kao: 1. ako se želi unijeti masa protona u kalkulator. koriste se tipke oznake „E“ ili „EE“.2009 30 .4.Upotreba kalkulatora Kod upotrebe kalkulatora za proračun brojeva s eksponentom broja 10.

22.Literatura Thomas L. Volume I . Eighth Edition.2009 31 . Conventional. Prentice Hall Tony R. Current Version. last update October 18.4. 2006.DC Fifth Edition. Floyd: PRINCIPLES 0F ELECTRIC CIRCUITS. Pearson. Kuphaldt: Lessons In Electric Circuits.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->