P. 1
Oslobođenje [broj 23676, 11.11.2012]

Oslobođenje [broj 23676, 11.11.2012]

|Views: 274|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/09/2013

pdf

text

original

OSLOBO\ENJE

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN

NEDJELJA, 11. 11. 2012.

Godina LXIX • Broj 23.676

Nova, sedma presuda protiv Republike Srpske

PETNAEST TU@ITELJA TREBA DOBITI 211.000 MARAKA
2. strana

Sve~ana promocija 6.209 diplomanata i magistranata Univerziteta u Sarajevu

Hasan Zoli}

HRVATA MANJE, SRBA VI[E
5. strana

Kantonalni sud
Foto: Damir ]UMUROVI]

U PRITVORU SIN, SNAHA I SUPRUGA

11. strana

Najuspje{niji diplomanti

i magistranti PMF-a
Finansiranje stranaka u BiH
4. strana

2-3. strana

Opre~ni stavovi Bruxellesa i Beograda

Predlo`en zakon koji pospje{uje korupciju

EU tra`i priznanje Kosova, Srbija se protivi
13. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
NOVA, SEDMA PRESUDA PROTIV REPUBLIKE SRPSKE

2

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Sve~ana promocija 6.209 dip

NAJUSPJE[NIJI DIP
Diplomant Adnan Zahirovi} i Alem Memi}, magistrant sa ove presti`ne visoko{kolske ustanove, najuspje{niji, sa prosje~nom ocjenom 10. Njima, kao i ostalim najboljim studentima, uru~ena priznanja Zlatna zna~ka Univerziteta u Sarajevu, te po 500 KM
Magistrantima i diplomantima Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ju~era{nja sve~anost uru~enja diploma i progla{enje najuspje{nijih studenata osta}e zauvijek u sje}anju, a najbolji me|u njima su, ujedno, i najuspje{niji diplomanti, odnosno magistranti Univerziteta u Sarajevu - Adnan Zahirovi}, svr{eni student prvog ciklusa, te Alem Memi}, najuspje{niji student drugog ciklusa studija, odnosno magistrant, oba sa Prirodno-matemati~kog fakulteta i visokom prosje~nom ocjenom 10 ostvarenom tokom studija.

Petnaest tu`itelja treba dobiti 211.000 KM
Entitetske vlade su odgovorne za dugove, zadu`enja i ostale obaveze entitetskih ministarstava odbrane nastalih do 1. januara 2006. godine
U Op}inskom sudu u Sarajevu drugog novembra donijeta je jo{ jedna, sedma, presuda kojom je Republika Srpska, odnosno Vlada Republike Srpske obavezna da na ime raznih vidova nematerijalne {tete nastale nasilnom smr}u pet osoba njihovim srodnicima isplati ukupno 211.000 KM. Kako smo informisani u uredu advokata Esada Hrva~i}a, u pitanju su nepravomo}ne presude izre~ene zbog du{evne boli usljed pogibije, do koje je do{lo opkoljavanjem i granatiranjem Sarajeva Vojske Republike Srpske, i to ovih stanovnika Sarajeva: Munira Kladanj~i}a, Hedije Ad`amije, Edina Lagumd`ije, Zijada ^i{ije i Kasima Hod`i}a.

Foto: Danilo KRSTANOVI]

Prof. dr. Rifat [krijelj, dekan PMF-a, uru~uje diplome magistrantima

sudu, podsjetio na Zakon o odbrani BiH, koji je stupio na snagu 1. januara 2006. godine, a kojim je propisano i to da }e MOBiH i entitetska ministarstva odbrane, u roku od 30 dana, sa~initi sveobuhvatan popis “ostalih prava i obaveza prija{njih entitetskih ministarstava odbrane i predlo`iti plan njihovog prenosa na MOBiH sa 1. januarom 2006” . Drugim rije~ima, to zna~i da su entitetske vlade odgovorne za dugove, zadu`enja i ostale obaveze entitetskih ministarstava odbrane nastalih do spomenutog datuma.

Uspje{na generacija
Tako je na ju~era{njoj sve~anosti, kako je istakao prof. dr. Rifat [krijelj, dekan Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu, promovirana jo{ jedna vrlo uspje{na generacija svr{enih studenata, me|u njima 182 diplomanta, odnosno svr{ena studenta prvog ciklusa dodiplomskog studija i 90 magistranata, odnosno svr{enih studenata drugog ciklusa studija po bolonjskom procesu na najpresti`nijem fakultetu ovog dijela regije, ali i Evrope. Podsje}aju}i, ovom prilikom, na generacije studenata koje je dala akademskoj zajednici u BiH ova visoko{kolska ustanova, dekan dr. [krijelj je naglasio kako “Prirodno-matemati~ki fakultet daje pe~at Sarajevskom univerzitetu kao najuspje{nijem univerzitetu u regiji, te da Univerzitet mo`e ra~u-

Zlo~in ne zastarijeva
Sud se pozvao i na neke odluke Vrhovnog suda FBiH, ocijeniv{i “da u konkretnoj pravnoj stvari postoji pravna legitimacija na strani tu`enog, odnosno Republike Srpske” . U presudi se navodi i to da je Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju u Haagu, u predmetu protiv generala Stanislava Gali}a i Dragomira Milo{evi}a, komandanata Sarajev sko-ro ma nij skog kor pu sa VRS-a, proglasio obojicu krivim za krivi~no djelo zlo~ina protiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na podru~ju Sarajeva. A takva krivi~na djela ne mogu zastarjeti, o ~emu govori, podsje}a Sud, i Konvencija o nezastarijevanju ratnih i zlo~ina protiv ~ovje~nosti od 26. novembra 1968, koju je potpisala i BiH. Republika Srpska je, ina~e, tvrdila da }e, ako ne nastupi zastara, nastupiti pravna nesigurnost!!! Ina~e, na sve dosada{nje istovrsne presude RS je uputio `albu, {to govori da }e se jo{ dugo ~ekati na pravosna`nu sudsku rije~.
E. KAMENICA

Petnaest srodnika
Njihovih 15 srodnika, roditelji, supru`nici, djeca su, kao {to je bilo i u prethodnim slu~ajevima, tu`ili RS navode}i da je Vojska RS-a bila organ Republike Srpske, te da je njenim djelovanjem, odnosno protivpravnim pona{anjem glavnokomanduju}ih Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a njima nanesena nematerijalna {teta. Svi tu`itelji imaju i svojstvo civilnih `rtava rata. Tu`ena strana je ponovo, pored ostaloga, isticala da je “za {tetu odgovorna dr`ava ~iji su organi bili du`ni sprije~iti je” . Prema njoj, to je BiH. Opunomo}enik RS-a je, tako|er, tvrdio kako je nesporno da je u toku rata do {lo do po gi bi je ci vi la, “me|utim, neki od njih su poginuli i po drugim osnovama, kao {to su, naprimjer, me|usobni sukobi pojedinih grupa i paravojnih formacija usljed razli~itih ideolo{kih shvatanja i neslaganja” a pominjao je i to kako tre, ba cijeniti “sa kojih su polo`aja pale granate” . Sud je, opet, obrazla`u}i pre-

nati sa jakim Prirodno-matemati~kim fakultetom i u budu}nosti, a {ta je ta budu}nost do ovi mladi ljudi koji su ostvarili vrhunske rezultate tokom studija” . Uru~uju}i diplome i nov~ane nagrade, te ~estitaju}i svr{enim diplomantima i magistrantima, dr. [krijelj je kazao da Prirodno-matemati~ki fakultet kao hram znanja jo{ niko nije napravio u regiji, odnosno da nema niti jedan jo{ privatni prirodno-matemati~ki fakultet. “Mi smo na to ponosni. Jo{ jednog u regiji ne}e ga uskoro ni biti, ne zato {to to mi branimo nego jer se ne mo`e tako raditi, ovdje je vi{e od {est decenija truda, generacija, profesora i akademika i ovaj fakultet je dao desetak akademika akademskoj zajednici, od toga danas imamo pet, odnosno {est aktivnih u Akademiji nauka BiH sa ovog fakulteta” istakao je dr. [kri,

jelj te poru~io kako ovaj fakultet ima svoju budu}nost, a i oni koji su zavr{ili ovaj fakultet svoju budu}nost u BiH tek treba da grade. Od ukupnog broja svr{enih studenata sa Prirodno-matemati~kog fakulteta, naglasio je na kraju promocije dr. [krijelj, njihova ~etiri zlatna studenta Monia Avdi}, sa Odsjeka za biologiju, Irma Mahmutovi}, sa istog smjera, Inesa Semi}, magistar in`injerske hemije, sa Odsjeka za matematiku magistrica Medina Su{i} te Alem Memi}, magistar matemati~kih nauka, sa prosje~nim ocjenama 10, svi oni }e dobiti zaposlenje na ovom fakultetu. Me|u mnogobrojnim diplomantima i magistrantima, njihovim sretnim roditeljima te prijateljima ju~era{njoj sve~anosti je prisustvovala i Muamera Meki}, magistrica primijenjene matematike. Tokom studiranja bila je stipendista

V I J E S T I

IZBORI U SREBRENICI

Srbi ne prihvataju rezultate
Srbi ne `ele da prihvate i u~estvuju u implementaciji neregularnih rezultata izbora u Srebrenici, potvr|eno je za Srnu u op{tinskim odborima stranaka koje su podr`avale kandidata SNSD-a Vesnu Ko~evi} za na~elnika Op{tine Srebrenica. Predsjednik Op{tinskog odbora SNSD-a Srebrenica Radomir Pavlovi} rekao je da za stranke koje su ~inile Koaliciju za Republiku Srpsku u podr{ci Ko~evi}evoj na lokalnim izborima nisu prihvatljivi izborni rezultati zbog izbornog in`enjeringa i velikog broja neregularnosti u izbornom procesu koje su odlu~ile izborni rezultat. “Zbog toga je upu}ena `alba Apelacionom vije}u Suda BiH i zatra`eno ponavljanje izbora u ovoj op{tini, te o~ekujemo da }e Sud provesti istragu i uvjeriti se u ta~nost argumenata koje smo dostavili kao dokaze o kr{enju izbornih pravila i neprincipijelnom odnosu CIK-a BiH koji je preglasavanjem odbio na{u `albu bez adekva-

tnog obrazlo`enja i uz neshvatljivu ocjenu da samo CIK ima pravo da podnosi `albu na izborne nepravilnosti”, rekao je Pavlovi}. Prema njegovim rije~ima, ~lanice koalicije o~ekuju pozitivan odgovor Suda koji }e utvrditi neregularnosti koje su odlu~ile izborne rezultate i nalo`iti CIK-u da se ponove izbori u Srebrenici. “@elimo da se organizuju demokratski izbori na zakonit na~in kako bi gra|ani Srebrenice izabrali svoje predstavnike u op{tinsku vlast koja }e biti prihvatljiva za sve, jer pro{le izbore smatramo potpuno neregularnim, a njihovi rezultati odraz su in`enjeringa i kr{enja izbornih pravila”, smatra Pavlovi}.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

U @I@I

3

lomanata i magistranata Univerziteta u Sarajevu

LOMANTI I MAGISTRANTI PMF-a

Sa sve~ane promocije diplomanata i magistranata Univerziteta u Sarajevu

Foto: Damir ]UMUROVI]

Najbolji magistranti i diplomanti

Op}ine Ilid`a i imala je sre}u te je zaposlenje dobila u svojoj struci. “Tokom studija radila sam privremeno u Volks banci i imala sam sre}u da tu dobijem i stalni posao u svojoj struci. Tokom studiranja u~estvovala sam na mnogobrojnim seminarima i edukacijama koji su mi mnogo zna~ili u ovladavanju ove nau~ne discipline” kazala je , magistrica Meki}. Elvira Kr{o, magistrica geograije, trenutno je nezaposlena, ali o~ekuje da ipak do|e do svog radnog mjesta. Ka`e kako oblast turizma i ekologije, na kojoj je magistrirala na ovom fakultetu, ima perspektivu pa se i ona nada da nakon fakulteta dobije posao. Magistrica matematike Medina Su{i} puna je rije~i hvale za svoje profesore sa fakulteta, koji su im izlazili ususret tokom studija. Trenutno radi u Gimnaziji u Visokom, ali njeni budu}i planovi su

PMF PE^AT UNSA Podsje}aju}i, ovom prilikom, na generacije studenata koje je dala akademskoj zajednici u BiH ova visoko{kolska ustanova, dekan dr. Rifat [krijelj je naglasio kako Prirodno-matemati~ki fakultet daje pe~at Sarajevskom univerzitetu kao najuspje{nijem univerzitetu u regiji, te da Univerzitet mo`e ra~unati sa jakim Prirodno-matemati~kim fakultetom i u budu}nosti, a {ta je ta budu}nost - to su ovi mladi ljudi koji su ostvarili vrhunske rezultate tokom studija
ipak okrenuti nau~noj oblasti te stoga planira upisati doktorski studij kako bi napredovala u karijeri. mante i magistrante, za njihove roditelje i obitelji, za bh. dru{tvo. Prolaze}i razne faze razvoja, prestrukturiranja i reformi, pod povoljnim i manje povoljnim okolnostima, moderni Univerzitet u Sarajevu je tokom svog kontinuiranog djelovanja sna`no doprinio privrednom, kulturnom i ukupnom dru{tvenom razvoju Bosne i Hercegovine”kazao , je prof. dr. Muharem Avdispahi}, rektor Sarajevskog univerziteta, te izrazio nadu da }e s novim diplomantima i magistrantima Univerzitet oja~ati ulogu vode}e institucije u dr`avi u oblasti visokog obrazovanja, nau~nih i umjetni~kih istra`ivanja i tr`i{no ekspertskih znanja. Diplomantima koji stupaju na tr`i{te rada po`elio je da njihove diplome, kao i kompetencije, budu bolje prepoznate, a onima koji nastavljate studij drugog i tre}eg ciklusa da budu sudionici napora {to }e ih Univerzitet ulo`iti u programske i projektne inovacije usmjerene na osposobljavanje dru{tva za novu realnost u kojoj je BiH susjedna zemlja Evropske unije i kandidat za ~lanstvo u Uniji.

Promocija Univerziteta
Ju~er je, ne{to ranije u toku dana, odr`ana i sve~ana promocija diplomanata i magistranata fakulteta i akademija Univerziteta u Sarajevu u Olimpijskoj dvorani “Huan Antonio Samaran” Promovisano je 6.209 di. plomanata i magistranata fakulteta i akademija Univerziteta u Sarajevu. “Ovo je velik i zna~ajan dan za Univerzitet u Sarajevu, za diplo-

Na sve~anosti su najuspje{nijim studentima prvog i drugog ciklusa studija sa svakog fakulteta i akademije, kao i pridru`enih ~lanica UNSA, uru~ena i posebno priznanje Zlatna zna~ka Univerziteta u Sarajevu, te nov~ana nagrada od 500 KM. Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Ma{i} je, ovom prilikom, naglasio da je 6.209 diplomanata i magistranata krema bosanskohercegova~kog dru{tva, ne samo u Kantonu ve} u cijeloj BiH. “S druge strane, postavlja se pitanje da li je ovo novih 6.209 nezaposlenih. To ne zavisi isklju~ivo ni od jedne adrese, nego zavisi od svih adresa u ovom dru{tvu. Zato, svako sa svoje strane mora da u~ini sve da ovi ljudi dobiju, ako ni{ta drugo, priliku da poka`u ono {to znaju” rekao je na ju~era{njoj pro, mociji ministar Ma{i}.
Mr. BABI]

MILORAD DODIK

BAKIR IZETBEGOVI]

PREDSJEDNI[TVO BiH

Neka OHR prestane da se mije{a u sve
Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je za Srnu da je krajnje vrijeme da OHR prestane nasiljem da se mije{a u unutra{nji sistem BiH. Povodom saop{tenja OHR-a u kojem se pozdravlja povratak dijalogu i isti~e potreba pobolj{anja politi~ke klime u BiH, Dodik je rekao da je klju~ni problem dijaloga bilo nastojanje predstavnika OHR-a, me|unarodne zajednice i nekih va`nih ambasada da se umije{aju u sve sfere politi~kog i javnog `ivota. “Oni su na taj na~in vi{e poku{ali da destabilizuju, nego da stabilizuju sistem”, naglasio je Dodik. On je rekao da ga raduje {to unutra{nji dogovor sa politi~kim strankama iz Federacije BiH apsolutno nije uperen protiv bilo koga, iako je vidljivo da je pove}ana ner voza stranaca kada je rije~ o eventualnim mogu}im dogovorima. “Stranci su godinama uru{avali odre|ene dogovore i ohrabrivali druge u BiH da to ~ine”, naglasio je Dodik. On je istakao da je u konkretnom slu~aju rije~ o li-

cemjerju koje je zahvatilo BiH i politi~ku sferu, jer se druga~ije ne mo`e nazvati to kada neko hvali navodni dogovor ili dijalog, a sve ~ini da taj dogovor i dijaloga uru{i, pa makar to dolazilo i iz samog OHR-a. Lider SNSD-a isti~e da je o~igledno da OHR vegetira u nastojanju i ~ekanju da }e mo`da u nekoj situaciji mo}i da preduzme neke mjere. “U svakom slu~aju, OHR je odavno strano tijelo u politi~kom sistemu BiH i odr`ava se samo voljom odre|enih politi~kih mo}nika u svijetu”, zaklju~io je Dodik. Dodik nagla{ava da OHR poku{ava da odbrani svoje visoke privilegije, jer ljudi u OHR-u primaju visoke plate i nadnice koje im donose prihode od nekoliko stotina hiljada eura.

Ni{ta do izbora 2014.
^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} smatra da se u BiH ni{ta dramati~no ne}e desiti do op}ih izbora 2014. godine. “Narod }e tada re}i {ta misli o onima koji prave sva|u me|u Bo{njacima, o onima koji svakodnevnim sebi~nim kavganjem odbijaju investicije, otvaranje novih radnih mjesta i ozdravljenje odnosa u zemlji”, istakao je Izetbegovi}. Odgovaraju}i na pitanje da li na kongresu SDA, koji }e biti odr`an za nekoliko mjeseci, namjerava da se ponovo kandiduje za predsjednika stranke, te da li vjeruje da je pravo vrijeme da preuzme liderstvo u SDA, Izetbegovi} je, prenosi Srna, rekao da je vrijeme i za takve odluke.

Radmanovi} predsjedavaju}i
Funkciju predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH od ju~er obavlja Neboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda. Radmanovi} }e funkciju predsjedavaju}eg Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine obavljati u narednih osam mjeseci po na~elu rotacije, a na osnovu Ustava BiH i Poslovnika o radu Predsjedni{tva, saop}eno je iz Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. U prethodnom osmomjese~nom periodu funkciju predsjedavaju}eg obavljao je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bakir Izetbegovi}.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Te{ka politi~ka i ekonomska situacija, te negativno djelovanje OHR-a u BiH ne mogu se pobolj{ati za osam mjeseci, ali se mogu udariti temelji za to i u tome moraju u~estvovati svi

Finansiranje stranaka u BiH

Dom naroda PSBiH: Dio delegata ve} najavio da }e biti protiv

Predlo`en zakon koji pospje{uje korupciju
Utvr|enim rje{enjima predvi|a se pove}anje dotacija pravnih osoba sa 12.000 na 50.000 KM godi{nje, fizi~kih sa 6.400 na 10.000, a uvodi se kategorija ~lanova stranaka koji mogu partiji uplatiti do 15.000 KM
Komisija za bud`et i inansije Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH na sjednici u ~etvrtak, 15. novembra, trebala bi u drugom ~itanju da se izjasni o prijedlogu Zakona o inansiranju politi~kih stranaka BiH pred njegovo usvajanje na narednoj sjednici tog zakonodavnog tijela. Radi se o prijedlogu Zakona koji je u proteklim mjesecima nai{ao na `estoke kritike u javnosti, s obzirom na to da predvi|a pove}anje dobrovoljnih priloga pravnim osobama sa dosada{njih 15 prosje~nih pla}a (oko 12.000 KM) u toku jedne kalendarske godine na ~ak 50.000 KM. Predvi|eno je i pove}anje dobrovoljnih priloga izi~kih osoba politi~kim strankama sa osam prosje~nih pla}a godi{nje (oko 6.400 KM) na 10.000 KM. Zakona o inansiranju politi~kih stranaka BiH jasno je upozorio da postoji rizik zaobila`enja ograni~enja kori{tenjem posrednika za obavljanje uplata. Transparency International BiH upozorio je u pismu dostavljenom delegatima Doma naroda PSBiH da prijedlog Zakona o inansiranju politi~kih partija BiH, ~iji je predlaga~ Predstavni~ki dom PSBiH, u obliku kako je dostavljen, sadr`i elemente koji bi mogli pospje{iti korupciju ukoliko ova rje{enja budu usvojena u kona~nici. - TIBiH apeluje na delegate Doma naroda PSBiH da odbace promjenu ~lana 6. i onemogu}e pove}anje limita za donacije i dotacije pravni i izi~kih osoba, a posebno uvo|enja nove kategorije ~lanova. Umjesto pove}anja limita donacija i dotacija, TIBiH poziva delegate da u zakonske odredbe ugrade rje{enja kojim }e se uvesti eikasan nadzor i transparentnost nad tro{enjem tih sredstava, istakao je Sr|an Blagov~anin, izvr{ni direktor TI-ja BiH. Tako|er, u skladu sa preporukama Skupine zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) Vije}a Evrope, preporu~eno je da se u prijedlog ugradi odredba kojom se uvodi obaveza kori{tenja posebnog/jedinstvenog ra~una za priFoto: Damir ]UMUROVI]

Neboj{a Radmanovi},
predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH

DOBAR LO[

ZAO

jem donacija i drugih izvora prihoda, kao i za pla}anje tro{kova politi~kih stranaka i izbornih kandidata kako bi se mogao vr{iti eikasniji nadzor.

GRAD MOSTAR
Obilje`ena je i 19. godi{njica ru{enja simbola Mostara, Starog mosta, a Grad ni do danas nije slu`beno obilje`io ovu tu`nu godi{njicu. Bez obzira na to, godi{njicu su obilje`ili oni koji vole ovaj most, gra|ani Mostara i ~lanovi Kluba skaka~a u vodu Mostari.

Izostalo ja~anje revizije
Interesantno je da iako su i OSCE, GRECO i TIBiH insistirali na utvr|ivanju ovakvih rje{enja s ciljem pove}anja transparentnosti u inansiranju politi~kih stranaka, koje su, ina~e, ocijenjene kao najkorumpiranije u BiH, ona nisu uvr{tena u prijedlog. Ocijenjeno je i da se u okviru Zakona o inansiranju politi~kih stranaka BiH moraju propisati i stro`ije sankcije za njegovo kr{enje, kao i deinisati ja~a uloga i kapaciteti Slu`be za reviziju Centralne izborne komisije BiH u procesu kontrole inansijskog poslovanja politi~kih stranaka. Prijedlog Zakona u prvom ~itanju, na posljednjoj sjednici Doma naroda PSBiH odr`anoj 22. oktobra, podr`an je sa 12 glasova za i jednim suzdr`anim (Nermina Kapetanovi}). Delegati iz Kluba bo{nja~kog naroda, prvenstveno SDA, najavili su kako ne}e podr`ati zakon bez amandmanskih popravki. Rezervu imaju i u SDS-u, ~iji su zastupnici u Predstavni~kom domu PSBiH glasali protiv njegovog dono{enja. A. TERZI]

MINISTAR HELEZ
Ministar za bora~ka pitanja Federacije BiH Zukan Helez imenovao je Komisiju Vlade FBiH da sastavi spisak organizatora otpora. Komisija je mjesecima radila i sastavila spisak, a onda ministar ka`e da spisak nema veze sa `ivotom i da su tu ljudi kojima nije mjesto na spisku, jo{ ~lanovima Komisije nije platio za ura|eni posao. Tako ministar nema povjerenja u ljude koje je sam imenovao.

Zanemarena upozorenja
Po prvi put se uvodi i odredba kojom se propisuje da ~lan stranke u toku jedne godine politi~koj stranci mo`e dozna~iti do 15.000 KM (uklju~uje i ~lanarinu), ~ime se otvara mogu}nost za manipulacije, s obzirom na to da stranke mogu iktivno prijavljivati ve}i broj ~lanova radi osiguravanja ve}eg obima dozvoljenih donacija. Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) misije OSCE-a u svojoj analizi aktuelnog

PRAVO LJUDSKI
U okviru filmskog festivala koji se, kako mu i ime ka`e, fokusira na filmove o ljudskim pravima, otvoren je i program za mlade Zumiraj prava. Program je zapo~eo izlo`bom fotografija Samo solidarnost, a bi}e nastavljen prikazivanjem 14 filmova i kreativnim radionicama.

VIJEST U OBJEKTIVU

NOGOMETNI SAVEZ BiH
Za svako ubacivanje baklje u teren N/FSBiH nov~ano ka`njava klubove ~iji navija~i to rade. Koliko baklji, toliko kazni. Rezultati se polako naziru. Tako je menad`er @eljezni~ara Amar Osim pozvao navija~e da to vi{e ne rade, jer ko upali baklju, radi protiv kluba.

Hrana za pse
Akcija Nahranimo sarajevske pse organizovana je ju~er u Mercatoru od 11 do 19 sati, a danas }e biti organizovana u BBI centru, ispred Konzuma. Pokreta~i akcije su Udru`enje za za{titu `ivotinja Life is life i Av-Mau. Na ovaj na~in nastoji se prikupiti {to vi{e hrane za pse lutalice u Sarajevu.

VIJEST U

BROJU

31,9

miliona KM profit Centralne banke BiH u prvih devet mjeseci 2012.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

INTERVJU

5

Hasan Zoli}, profesor statistike i demografije i nekada{nji direktor dr`avne Statisti~ke agencije

HRVATA MANJE, SRBA VI[E
Razgovarala: Elma GODINJAK

• Probni popis u BiH je zavr{en, onaj pravi tek slijedi i to u aprilu naredne godine. Prema Va{em mi{ljenju, koji su to osnovni problemi sa kojima }e se su sre ta ti po pi si va ~i, ali i gra|ani BiH? - Evropska komisija stoji iza ovog zna~ajnog projekta, {to zna~i da je u pitanju njihova metodologija, odnosno UN-ova, oni su to osmi{ljavali. Prvi problem, kada je u pitanju popis stanovni{tva, odnosi se na kolone 24, 25 i 26, odnosno one koje se odnose na nacionalnost, vjeroispovijest i jezik. Po zakonu, gra|ani BiH se ne moraju izjasniti kada su u pitanju ove kolone. Isto tako, po zakonu, kada popisiva~ do|e kod gra|anina, on ne smije sugerisati kako se treba ko izjasniti i da li se uop{te treba izja{njavati po ovim rubrikama.

Novi popis stanovni{tva donijet }e ogromne regionalne razlike u odnosu na onaj iz 1991. godine Vi kao mediji mo`ete u~initi mnogo kada je u pitanju upoznavanje gra|ana sa klju~nim kolonama u popisu: nacionalnost, vjeroispovijest i jezik Bitno je i popisivanje imovine, da se zna kojoj etni~koj grupaciji {ta pripada, a sastavni je dio ove zemlje

da je politi~ki ambijent u BiH nepovoljan, pa se sam popis dugo godina prolongirao. Problem je i popis imovine, koji je isto tako zna~ajan - da se zna kojoj etni~koj grupaciji {ta pripada, a sastavni je dio ove zemlje. Me|utim, ljudi ~esto ne `ele da prijave ono {to imaju: zemlji{te, stoku, imanja... Valjda se boje pla}anja poreza. Ali bez obzira, treba se znati ko s ~im, i u kolikoj mjeri raspola`e.

Hrvata upola manje
• Ukoliko do|e do nekih iznena|enja nakon sabiranja rezultata popisa, mislite li da }e do}i do potrebe za mijenjanjem Ustava? - Da li }e do}i do promjene Ustava, to ne mogu re}i. To je vi{e politi~ko pitanje. Ono {to mogu primijetiti i ocijeniti kao statisti~ar i demograf jeste da }e najve}i, takore}i gubitnici, biti Hrvati. Prema mojoj procjeni, ovog naroda }e biti upola manje u odnosu na predratne godine. Kada gledamo RS, vrlo je malo Hrvata. Uzmite kao primjer Banju Luku. Veliki broj hrvatskog stanovni{tva je napustio BiH i oti{ao u susjednu Hrvatsku. Velike su se migracije desilo, {to je, mo`emo slobodno re}i - imalo dvostruki odraz. Prvo, smanjen je broj stanovnika, a drugo je {to se prazne neka podru~ja. Hrvati i Srbi imigrirali su u zemlje nastale raspadom biv{e Jugoslavije, dok su Bo{njaci vi{e imigrirali u zemlje izvan granica zapadnog Balkana. [to se ti~e Srba, mislim da oni ne}e, kao Hrvati, izgubiti zna~ajan broj stanovni{tva. [tavi{e, njihov broj je blago pove}an u odnosu na 1991. godinu. Bo{njaci su za vrijeme rata, u poprili~no velikom broju, napustili svoja podru~ja. E sada, kada gledate natalitet bo{nja~kog stanovni{tva, on je dosta sni`en u odnosu na predratne godine, ali mislim da se postotak ove populacije ne}e zna~ajnije promijeniti u odnosu na 1991.

Upoznati gra|ane
Kada gledamo ovaj probni popis, ~iji rezultati jo{ nisu gotovi, ali bez obzira na to - ve} mo`emo naslutiti kako }e se stvari odvijati. Veliki broj stanovnika koji su bili njime obuhva}eni, naro~ito Srbi, Hrvati, katolici, prvo su rekli - napi{ite vi da se ja izja{njavam kao Srbin, Hrvat, pa }emo onda dalje pri~ati, tj. popunjavati. Kada su u pitanju Bo{njaci, tu dolazi do jedne dileme. U 1991. godini, mi smo i{li po tom principu da se svi oni koju su islamske vjeroispovijesti izjasne kao muslimani, me|utim, sada je Ustavom BiH re~eno da toga ne}e biti, ve} da se treba opredijeliti na sljede}i na~in: Bo{njak, Hrvat, Srbin i ostali. Ako gledamo ovu kolonu, odnosno kolonu 24, to zna~i da onaj gra|anin koji se izjasni kao Bo{njak, u}i }e u tu kolonu, a ako se izjasni kao musliman, Bosanac, ulazi u ostale. Postoji opasnost da se umanji broj stanovnika Bo{njaka, muslimana itd. To je jedan od problema koji je prisutan i kod probnog popisa, a bi}e i kod onoga koji }e se vr{iti naredne godine.

• Ako je tako, kako onda da upozorimo gra|ane? [ta trebamo u~initi? - Li~no smatram da je potrebno da se uradi jedna promocija, aktivnost, akcija koja bi na neki na~in aktivirala ljude da se upoznaju. Treba se ljudima pojasniti {ta nosi kolona 24 i kakve ima nedostatke ako se ~ovjek ne izjasni kao Bo{njak itd. Svaki pojedinac ima slobodu da odlu~i kako }e se izja{njavati, a ako se ve} odlu~i izjasniti, onda neka se izjasni kao Bo{njak, Srbin ili Hrvat. Vi kao mediji mo`ete u~initi mnogo kada je u pitanju upoznavanje gra|ana sa klju~nim kolonama u popisu: nacionalnost, vjeroispovijest i jezik.

Boja`ljiva vlast
• S obzirom na to da je rat na ovim prostorima u~inio svoje: velika je raseljenost, odre|ene etni~ke grupe su ubijane, nastalo je op{te rasulo. Mo`ete li

nam napraviti neko analiti~ko pore|enje izme|u popisa iz 1991. godine i ovog koji tek treba da se desi? Kakve }e biti razlike, recimo, u Republici Srpskoj, Mostaru, isto~noj Bosni? - Regionalna zastupljenost }e biti razli~ita u odnosu na 1991. godinu. Ima dosta podru~ja u BiH koja su napu{tena, a isto tako ima i velike koncentracije Srba po pojedinim podru~jima koja danas sa~injavaju RS. Mo`emo slobodno re}i da danas negdje oko 90 posto stanovni{tva u RS-u ~ine Srbi. Kada su u pitanju Hrvati, koncentracija je u Her ce go vi ni, oko Mos ta ra, zna~i, do{lo je do preseljavanja ovog stanovni{tva na ova podru~ja. Kada je u pitanju Mostar, po popisu iz 1991. godine, ve}insko stanovni{tvu su bili muslimani, a danas je sasvim druga~ija situacija. Izmijenjena je potpuno nacionalna struktura. Ovo se ne odno si sa mo na Mos tar,

uzmite kao primjer i ^apljinu, Stolac, da ne govorim o isto~noj Hercegovini. Treba uzeti u obzir i ~injenicu da su danas velika podru~ja isto~ne Bosne, naprimjer, nenaseljena, tako da }e i to donijeti sasvim druga~iju regionalnu rasprostranjenost stanovni{tva u odnosu na onu iz 1991. godine. • Zbog ~ega je vlastima u BiH trebalo ovoliko vremena da krenu sa jednim ovako zna~ajnim projektom za dr`avu kakav je popis stanovni{tva? - Tu je isto politika odigrala svoju ulogu. Neke strukture koje su bile na vlasti bojale su se da se ne poka`e ova regionalna razlika o kojoj govorim. Zbog te bojaznosti se odustajalo od popisa, prolongiralo se itd. Druga stvar, smatram da se ~lan sedam iz Ustava, odnosno Dejtonskog sporazuma, treba realizovati, pa tek onda da se obavi popis. Me|utim, svjetske i me|unarodne organizacije su smatrale

Pismo koje je Visoki sudski i tu`ila~ki savjet (VSTS) Bosne i Hercegovine uputio evropskom komesaru za pro{irenje [tefanu Füleu, a ne zakonodavnim tijeli ma vlas ti BiH, naj bo lje osli ka va otu|enost ove institucije i odsustvo demokratske prakse, saop{teno je iz SDPa Bosne i Hercegovine. SDP pita {ta je sporno u tome {to najvi {i za ko no davni or gan - Par la ment Bosne i Hercegovine u ut vr|enim ustavnim procedurama `eli da promijeni rje{enja koja su lo{a i koja su se poka zala kao vrlo neefikasna.

Foto: S. GUBELI]

TAKORE]I... OTU\ENOST

6

DOGA\AJI
VIJESTI

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Projekt razvoja ljetnog turizma na Bjela{

Biciklisti~ke staze na
Volonterizam - karta za Evropu
Evropska omladinska kar tica Ejka omogu}it }e mladima u mili}koj op{tini popuste za kori{tenje bazena, fitnescentra, ugostiteljskih usluga, javnog prevoza, rekao je za Srnu predsjednik Omladinskog savjeta Mili}i Stefan Mili}. Protokolom o saradnji, potpisanim izme|u predstavnika Omladinskog savjeta Mili}i i nevladine organizacije Auktus iz Banje Luke, promotorom i distributerom Evropske omladinske kar tice, mili}ka krovna organizacija mladih obavezala se da }e i u toj op{tini promovisati zna~aj Ejka kar tice. “Na podru~ju BiH realizujemo projekt Volonterizam kao kar ta za Evropu, u koji smo uklju~ili volontere iz 11 gradova u razvoj i promociju Evropske omladinske kar tice”, rekla je Star~evi}.

U prvoj fazi realizacije projekta mapirano je i obilje`eno 150 kilometara staza koje mogu koristiti biciklisti i pje{aci tokom cijele godine
Prva faza projekta razvoja ljetnog turizma na olimpijskim planinama Bjela{nica, Igman i Treskavica je okon~ana. Tim povodom je implementator Ski-klub Bjela{nica ju~er u hotelu Han na Bjela{nici novinarima prezentirao dosada{nje rezultate i budu}e aktivnosti na ovom vi{egodi{njem projektu, koji su podr`ali op}ine Trnovo, Ilid`a i Had`i}i, federalno Ministarstvo okoli{a i turizma, Ministarstvo privrede KS-a i Direkcija za puteve KS-a. Projekt ima za cilj promoviranje i razvijanje ljetnih turisti~kih potencijala Bosne i Hercegovine, posebno olimpijskih planina Igmana i Bjela{nice, putem kreiranja novih oblika turisti~ke ponude, prevashodno turisti~kih proizvoda u vezi sa biciklizmom. Ove olimpijske ljepotice se `ele promovirati kao biciklisti~ki centri koji su opremljeni svom potrebnom infrastrukturom dostupnom doma}im i stranim turistima, sa akcentom na promociju zdravog `ivota i aktivnog odmora na ovim destinacijama.

Sa konferencije za novinare na Bjela{nici

Izjedna~iti prava `rtava
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrovi} zatra`io je da Hrvatska omogu}i srpskim civilnim `rtvama rata koje `ive u RS-u ostvarivanje jednakih prava kao civilnim `rtvama rata u Hrvatskoj, javila je Srna. “U RS-u imamo oko 100 srpskih civilnih `rtava rata iz Hrvatske koje nisu ostvarile prava na materijalnu i nematerijalnu {tetu u toj zemlji”, rekao je on. Mitrovi}, koji je u Zagrebu u~estvovao na konferenciji Civilne `rtve rata u Hrvatskoj - pravo na pravni lijek i reparaciju za `rtve te{kih kr{enja ljudskih prava i povreda me|unarodnog humanitarnog prava, ukazao je na probleme srpskih civilnih `rtava rata i nemogu}nost ostvarivanja njihovih prava.

150 kilometara staza
- Do sada je u prvoj fazi projekta obilje`eno i mapirano ukupno 150 kilometara brdskih biciklisti~kih staza koje po~inju od Vrela Bosne na Ilid`i i idu preko

cijelog Igmana, a izra|ena je i d`epna biciklisti~ka mapa, koja je turistima dostupna i u hotelima i turisti~kim zajednicama u Sarajevu. Ovaj projekt je od izuzetnog zna~aja za razvoj turizma na ovim podru~jima pogotovo planinskog biciklizma, koji je u velikoj ekspanziji u Evropi i svijetu. Nedostajala je signalizacija i mape za turiste i sada ih imamo i o~ekujemo znatno vi{e posjetilaca, kazao je Nahid Hasanbegovi}, predsjednik Skiklub Bjelasnica. Edin Ali}, ~lan ovog klub, naglasio je da Kanton Sarajevo treba mnogo bolje iskoristiti velike

Ura|ena i biciklisti~ka mapa

Arhitekte iz Slovenije predlo`ile rje{enja za Gora`de

Muzej ispod mosta
Profesori Fakulteta za arhitekturu iz Ljubljane u Gora`du su predstavili idejna rje{enja nekoliko najva`nijih lokacija u Gora`du. Oni su u ovom gradu ranije boravili nekoliko dana, obilaze}i lokacije i neiskori{tene potencijale, nakon ~ega su nekoliko mjeseci radili na pripremi projekata koji bi zna~ajno obogatili turisti~ku ponudu, unaprijedili urbanisti~ku sliku Gora`da i `ivot gra|ana u~ili ugodnijim. Prema rije~ima doc. dr. Boruta Juvaneca, slovena~ko-bosanska ekipa studenata, stru~njaka i u~enika predlo`ila je ure|enje Trga branilaca Gora`da, rekonstrukciju Mosta Alije Izetbegovi}a i mosta koji je tokom rata kori{ten za prelazak s jedne na drugu obalu, izgradnju muzeja u njihovom podno`ju, zatim izgradnju vidikovca na brdu Gubavica, te ure|enje postoje}ih spomenika. - Na{im rje{enjem predlo`ili smo izgradnju muzeja ispod Prema rije~ima ministra urbanizma BPK-a Jasmina Sadikovi}a, cilj Vlade je da ponu|ena idejna rje{enje realizira. Projekt je realiziran uz podr{ku Vlade BPK-a Gora`de i pod pokroviteljstvom Ambasade Slovenije u BiH. Ambasador Andrej Grasselli kazao je da, pored prirodnih ljepota kojima raspola`e, Gora`de predstavlja i industrijski centar Podrinja, te izrazio nadu da }e sa konkretnim rje{enjima koja su ponudili stru~njaci grad mo}i pokazati da }e se razvoj privrede odraziti i na planu njegovog ure|enja. - Da nas su me|u na ma i predstavnici irmi Saturnus, Hellios i Hella Bekto Industries i mo`da }e iz toga proiza}i neka prakti~na rje{enja koja }e uljep{ati ovaj grad, kazao je Grasselli. Izlo`bu u Domu mladih Centra za kulturu otvorio je premijer BPK-a Alija Begovi}.
A. H.

@ene na selu
Zadruga je jedna od najzanimljivijih i najprimjenjivijih formi udru`ivanja za `ene na selu, da bi proizvode nastale u ku}noj radinosti mogle da ponude lokalnom, ali i nekom potencijalnom budu}em tr`i{tu, rekao je predsjednik Kluba umjetni~kih du{a u Mrkonji}-Gradu Slobodan ]o}kalo, prenosi Srna. “Sazreli su uslovi za formiranje zadruge koja bi se bavila turisti~kom problematikom op{tine”, naglasio je ]o}kalo na predavanju za `ene na selu o upoznavanju o zakonskim formama, koje je Klub umjetni~kih du{a organizovao u mrkonji}kom selu Podra{nica, u prostorijama Udru`enja Na{a `ena. @enama su predstavljene zakonske forme oko kojih mogu da se okupe, da bi proizvode iz ku}ne radinosti, kao {to su kajmak, sir, pavlaka, mogle da ponude lokalnom, ali i nekom potencijalnom budu}em tr`i{tu.

Predvi|ena izgradnja vidikovca na brdu Gubavica

mosta sa slikama heroja, sa slikama iz rata, malih ratnih hidroelektrana na Drini kojih nigdje na svijetu nije bilo. Ne{to mo`e da se uradi sutra, ali kompletna urbanisti~ka slika Gora`da si-

gurno se ne mo`e promijeniti za manje od deset godina. Gubavica mo`e da se napravi za pola godine ili manje, za Most muzej potrebne su godina, dvije, kazao je Juvanec.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

{nici, Igmanu i Treskavici

olimpijskim planinama
DRUGA FAZA U drugoj fazi projekta nastavit }e se dalje obilje`avanje pravaca od Babinog dola, preko Lukomira, Sinanovi}a, Viso~ice i Dej~i}a, prema op}ini Trnovo. Na ovim stazama, koje su uglavnom stari {umski putevi, uradit }e se i odgovaraju}a odmori{ta
ciklom ili {etaju}i, shvatili da su Igman i Bjela{nica mnogo ljep{i ljeti nego zimi. Zato se ovdje okupljamo i dru`imo ne samo u sezoni skijanja. To je prava antistresna terapija, jer su na{a dru`enja vesela i opu{tena, bez pri~e o poslu i problemima. Vo`nja biciklom i planinarenje je bukvalno promijenilo moj `ivot i ovdje sam svakog vikenda i to bih savjetovao i na{im sugra|anima, starijim i mla|im, poru~io je Hod`i}. U drugoj fazi projekta nastavit }e se dalje obilje`avanje pravaca od Babinog dola, preko Lukomira, Sinanovi}a, Viso~ice i Dej~i}a prema op}ini Trnovo. Na ovim stazama, koje su uglavnom stari {umski putevi, uradit }e se i odgovaraju}a odmori{ta. Najavljeni su i dogovori sa nadle`nim kantonalnim i federalnim institucijama kako bi se izna{lo sistemsko rje{enje za odr`avanje ovih staza i infrastrukture, da ne bi do{lo do njihovog o{te}enja. Predstavnici Ski-kluba Bjela{nica su obe}ali da }e nastojati u kontinuitetu podr`avati razvoj turisti~ke infrastrukture i turizma na Igmanu i Bjela{nici.
Z. TURKOVI]

Smanjenje tro{kova lije~enja
Oboljenja lokomotornog aparata va`no je {to prije dijagnosticirati jer su tada rezultati lije~enja mnogo bolji, tro{kovi lije~enja su ni`i, a trauma za dijete i njegovu obitelj manja, istaknuto je na nau~no-stru~nom sastanku pedijatara koji je ju~er odr`an u Tuzli, javila je Fena. Ljekari iz BiH i regiona na skupu u Tuzli razgovarali su o aktuelnim problemima kod djece i adolescenata u pedijatrijskoj praksi, a cilj im je bio i prezentirati rezultate postignute u toj oblasti u posljednjih 30 godina, te definirati ciljeve s tim u vezi. [ef Klinike za or topediju i traumatologiju KCUS-a i jedan od sudionika skupa prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi} kazao je da, u oblasti tretmana i prevencije BiH zauzima visoko mjesto u regionu i Evropi.

Promocija zdravog `ivota i aktivnog odmora

Foto: D. TORCHE

Obilje`eno 150 kilometara staza

Top-destinacija
Prema analizi asocijacije Adventure Travel Trade Association, potencijal outdoor adventure turizma se procjenjuje na 89 milijardi dolara godi{nje. National Geographic je ove godine proglasio Bosnu i Hercegovinu me|u prvih 10 najpo`eljnijih brdskobiciklisti~kih top-destinacija u svijetu. To ukazuje da jo{ bolje treba iskoristiti ove turisti~ke potencijale svih 365 dana u godini i pove}ati broj turisti~kih posjeta na{oj zemlji.

potencijale za brdski biciklisti~ki turizam. - Na{a ideja je bila da otvorimo Igman i Bjela{nicu i primijetili smo da se na{i gosti naj~e{}e zadr`avaju na tri lokacije - Veliko i Malo polje, Babin do i plato Dej~i}a, {to nije dovoljno. Vrlo malo ljudi se usudi krenuti dalje ovim planinama, ~ime je limitirano kori{tenje ovog velikog potencijala. Zato smo odlu~ili da idemo na obilje`avanje svih raskr{}a na Igmanu kako bi se posjetioci slobodno kretali planinom bez straha da }e zalutati. Postavljena je odgovaraju}a sof-

tinfrastruktura za brdski biciklizam i sli~ne aktivnosti, sa putokazima na kojima je naziv mjesta i du`ina puta do sljede}e destinacije. Tako se sada ~ak i oni koji su prvi put na Igmanu mogu vrlo lako sna}i, naglasio je Ali}.

Po~eo seminar za nastavnike
U Cazinu je po~eo dvodnevni seminar o temi Obrazovanje za dru{tvenu pravdu u organizaciji misije OSCE-a u BiH i Ministarstva obrazovanja Unsko-sanskog kantona, prenosi Fena. U radu seminara u~estvuju nastavnici, pedagozi i direktori ~etiri cazinske srednje {kole - Gimnazije, Prve srednje {kole, Druge srednje {kole i Medrese “D`emaludin ^au{evi}”. Osnovni cilj seminara je pro{iriti znanje o temama od vitalnog zna~aja za uspostavljanje civilnog dru{tva, dru{tva u kojem nema diskriminacije i u kojem se po{tuju i njeguju razli~iti etni~ki i kulturni modeli.

Antistresna terapija
Predsjednik sekcije veterana Ski-kluba Bjela{nica Zijo Hod`i} navodi da obilje`ene staze nisu namijenjene samo biciklistima, ve} i pje{acima, koji ih mogu koristiti u svako doba godine. - Nismo dovoljno poznavali ove planine, ali smo, voze}i se bi-

Postizborni problemi u op}ini Biha}

Zbog {trajka komunalaca
Dok u Biha}u jo{ nisu uklonjene ni predizborne plakate, gra|ani nemaju vremena da to primijete, jer o~ajavaju zbog gomilanja sme}a
U samo tri dana {trajka komunalaca iz Javnog preduze}a Komrad, Biha} je ve} po~eo da se zatrpava i gu{i od sme}a. Napominjemo, {tajk je zapo~eo zbog obe}ane, a neispla}ene pla}e za septembar, zbog ka{njenja dvije pla}e, nedostatka goriva i sredstava za rad, neispla}enih tro{kova za prevoz, i nadasve, zbog duga od 700.000 maraka koje Op}ina Biha} preko svog preduze}a za javnu ~isto}u duguje komunalcima. Na ta neupla}ena sredstva za odr`avanje grada, komunalci su morali uplatiti oko 100.000 maraka PDVa i smatraju da su za to mogli isplatiti jednu zaostalu pla}u. S druge strane, komunalci imaju svoje dugove za repromaterijal, te im prijeti blokada ra~una i jo{ ve}a kriza. Za ove probleme znalo se i ranije, ali tokom nedavno zavr{ene predizborne utrke, oni jednostavno nisu izlazili u javnost niti su otkrivali dubinu krize koja se direktno odnosi na op}inski bud`et. Desilo se da je na izborima SDP-ov na~elnik Albin Musli} izgubio mandat, pa iako su pokretanjem {trajka tra`ili da se i on o~ituje, nikakvo rije{enje im on ne mo`e ponuditi. Ovi problemi u preduze}u o~igledno }e morati sa~ekati primopredaju du`nosti na~elnika, a tu ulogu u narednim danima treba da preuzme kandidat SDA Emd`ad Galija{evi}, pobjednik lokalnih izbora. U Biha}u se {pekuli{e da }e se tek tada znati prava slika stanja bu-

grad zatrpan sme}em
Recikliraj - profitiraj
U Prnjavoru je ju~er provedena akcija prikupljanja plasti~ne ambala`e Recikliraj - profitiraj, koju je pokrenulo pet osnovnih {kola sa podru~ja ove op{tine, uz podr{ku Fonda za za{titu `ivotne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, javila je Srna. Koordinator akcije Jelena Radivojevi} - Stupar ka`e da je od velikog zna~aja da mladi nau~e da brinu o prirodi i razviju pozitivan sistem vrijednosti prema kojem recikla`a nije sakupljanje sme}a, ve} sekundarnih sirovina. “U RS-u postoji samo jedna fabrika za recikla`u PET plastike u Doboju, a organizovanje ovakvih akcija sigurno }e dovesti do otvaranja novih sli~nih fabrika”, rekla je Radivojevi} - Stupar.

U Biha}u se gomilaju problemi i sme}e

d`eta Op}ine Biha}, za koju mnogi tvrde da je u krizi jo{ od kada je aktualni premijer Hamdija Lipova~a bio na~elnik. I dok u Biha}u jo{ nisu uklonjene ni predizborne plakate, gra|ani nemaju vremena da to primijete, jer o~ajavaju zbog gomilanja sme}a op}enito. Kao sljede}i potez borbe za prava radnici komunalnog preduze-

}a po~eli su sakupljati peticiju za smjenu vr{ioca du`nosti direktora poduze}a Danka Jak{i}a. Ali ni taj njihov potez nema mnogo smisla, jer op}e je poznato da }e SDA preuzimanjem vlasti u javna preduze}a ionako dovesti nove direktore. A problemi, poput sme}a, i dalje se gomilaju.
F. B.

8

REPORTA@A

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

RADOVI NA TUNELU VIJENAC IDU PO PLANU
Zakon diskriminira volontere

Tunel }e biti p
Euroasfalt radi ju`nu stranu tunela od Sarajeva prema Zenici i to obje cijevi, dok @GP i Hidrogradnja, kao partneri, rade po jednu cijev sa sjeverne strane tunela • Do sada su zavr{ena 3,2 kilometra, a preostaje jo{ da se probiju 2,2 km
Radovi na tunelu Vijenac teku ustaljenom i planiranom dinamikom. Do dana{njeg dana je odra|eno 62 posto tunela, ostalo je jo{ nekih hiljadu metara po jednoj cijevi i nadamo se da }emo za ~etiri mjeseca to zavr{iti, kazao nam je Hamed Rami}, generalni direktor sarajevskog Euroasfalta, lidera konzorcija koji je preuzeo gradnju tunela od slovena~kog Primorja koje je oti{lo u ste~aj. Ovo pokazuje kako na{e doma}e snage, a to su u ovom slu~aju sarajevske irme Euroasfalt, kao lider konzorcija, Hidrogradnja, @GP, Entea i Butmir, mogu obaviti ovakav zahtjevan posao. Poznato je da je tunel Vijenac najzahtjevniji gra|evinski poduhvat u dosada{njem toku izgradnje autoputa na koridoru 5c kroz na{u zemlju i trebao bi u kona~nici skratiti razdaljinu izme|u Sarajeva i Zenice za pet i po kilometara.

U bh. nevladinoj organizaciji Gra|anski edukativni centar smatraju da su pojedine odredbe prijedloga zakona o volontiranju u FBiH diskriminatorne, te da je nu`no izvr{iti izmjene i dopune prije kona~nog usvajanja, a sve za dobrobit volontera, odnosno civilnog dru{tva u cjelini. - Javne rasprave, organizirane za vrijeme godi{njih odmora, odnosno po~etkom jula ove godine u svim kantonima s ciljem dobijanja i razmjene informacije izme|u parlamentaraca, stru~njaka i javnosti u nadi da se do|e do u~inkovitijeg i boljeg zakona, nisu urodile plodom, odnosno o~igledno nisu bile dovoljno konstruktivne, s obzirom na to da jo{ imamo diskriminatorne odredbe, smatraju u GEC-u. Isti~u da je npr. ~lanom 30. tog zakona predvi|eno da se u volontersku knji`icu unose samo dugoro~na volontiranja, {to je klasi~an vid diskriminacije onih koji }e volontirati kratkoro~no. - Naime, dugoro~no volontiranje nije nepoznanica. Zapravo, rije~ je o pojmu koji u svijetu ozna~ava volontiranje izme|u {est mjeseci i jedne godine, kazao je Emir Vildi}, izvr{ni direktor Gra|anskog edukativnog centra. Dodao je da to nije slu~aj i s na{im zakonom. Ka`e da se ~lanom 3. dugoro~no volontiranje karakteri{e kao obavljanje volontiranja du`eg od 20 sati sedmi~no najmanje 3 mjeseca bez prekida, u skladu sa zakonom. - Ovakvim zakonskim odredbama diskriminiramo sve volontere koji su npr. volontirali u odre|enoj nevladinoj ili vladinoj organizaciji manje od tri mjeseca. Podsjetimo, njima ne}e biti upisan sta` u volonterske knji`ice sukladno tom zakonu, a to je neprihvatljivo. Takav zakon nikad ne}emo podr`ati, isti~e Vildi}. U Gra|anskom edukativnom centru smatraju da “ni{ta bolja situacija nije ni sa spornim ~lanom 26, koji deinira akreditiranje organizatora volontiranja za dugoro~na volontiranja. - Procedura predvi|ena ovim ~lanom komplicirana je, a na kraju krajeva, i diskriminatorna. Dakle, ukoliko prijedlog zakon o volontiranju u Federaciji BiH bude usvojen u ovom obliku, organizator volontiranja ne}e postupati prema volonterima u skladu s na~elom jednakih mogu}nosti za sve osobe. Spornim odredbama tog zakona FBiH airmira disrkiminaciju volontera, ali i korisnika volontiranja, navodi se u saop}enju nevladine organizacije Gra|anski edukativni centar.

Sreten [akota, Besim Babi} i Jasmin Male{ki} - radnici koji probijaju tunel

Uklonjena oprema Primorja
Dvije slovenske kompanije su po~ele raditi ovaj tunel, SCT i Primorje, ali su obje ubrzo oti{le u ste~aj. Od Primorja su oprema i ma{ine ostale na gradili{tu. “Oprema slovena~ke firme Primorje je sklonjena, a mi radimo sa svojim ma{inama. Dinamika radova je takva da bismo do 1. mar ta trebali zavr{iti probijanje tunela. Koridor 5c jedini mo`e popraviti stanje u bh. gra|evinarstvu i u narednih pet godina }e na tim projektima biti sigurno posla za nas”, ka`e direktor Hidrogradnje D`emal Peljto. nje tunela, iskop i odvoz materijala, primarnu podgradu, temelje kao i druge radove koji su povezani sa njima. U me|uvremenu bi JP Autoceste FBiH trebale provesti me|unarodni tender za izgradnju druge

Druga faza radova
Konzorcij je oja~an sa osam dodatnih bh. kompanija koje su dobavlja~i materijala i koje rade na iskopu tunela kao podizvo|a~i. Vrijednost ugovora je 18 miliona eura, a rok za zavr{etak radova je mart 2013. Bh. kompanije izvode radove koji obuhvataju poslove tzv. prve faze: iskop i podgra|iva-

PRVA FAZA Vrijednost ugovora je 18 miliona eura, a rok za zavr{etak je mart 2013. Bh. kompanije izvode radove koji obuhvataju poslove tzv. prve faze: iskop i podgra|ivanje tunela, iskop i odvoz materijala, primarna podgrada, temelji kao i drugi radovi koji su povezani sa njima

Enver Ajanovi}: I doma}e firme mogu raditi zahtjevne poslove Ma{ina za bu{enje

Mladi poduzetnici u Banjoj Luci

U organizaciji Omladinskog savjeta Republike Srpske, danas }e se odr`ati prezentacija poslovnih ideja u~esnika radionice Razvoj preduzetni~kih vje{tina. Tokom radionice, 19 mladih ljudi iz Banje Luke, Bijeljine, Srebrenice, Rogatice i Vlasenice imat }e priliku da se upozna s osnovima preduzetni{tva, razvije preduzetni~ke vje{tine i pripremi poslovne planove koje }e predstaviti tokom odr`avanja ove radionice. Prezentacija }e se odr`ati na Univerzitetskom preduzetni~kom centru u Banjoj Luci.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

REPORTA@A

9

probijen do marta 2013.

IDEMO NAPRIJED Radim sa svojim kolegama u ekipi koja broji sedam ~lanova. [to se ti~e posla, zadovoljni smo. Stalno je povuci-potegni, ali ne damo se. Svi smo oslonjeni jedni na druge i poma`emo se. Idemo samo naprijed, objasnio nam je radnik Sreten [akota
faze radova, a koji se odnose na hidroizolaciju, odvodnju, sekundarnu podgradu, kolovoznu konstrukciju i elektroinstalaciju. Finansiranje radova }e biti nastavljeno iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoja (EBRD). Trenutno na tunelu Vijenac radi oko 350 radnika. Posao obavljaju u tri smjene, a imaju dnevni progres od pet metara po cijevi. Enver Ajanovi}, izvr{ni direktor za tehni~ka pitanja u irmi Euroasfalt, objasnio je kako oni rade ju`nu stranu tunela od Sarajeva prema Zenici, i to obje cijevi, dok @GP i Hidrogradnja kao partneri rade po jednu cijev sa sjeverne strane tunela. Do sada su, veli, zavr{ena 3,2 kilometra, a preostaje jo{ da se probiju 2,2 kilometra. To zna~i da je ostalo po napadnom mjestu po 550 metara. “Od tehni~kog kadra ovdje su uposleni in`enjeri geolo{ke, rudarske, gra|evinske, elektro i ma{inske struke. Dakle, radi se o svim strukama za ovaj posao kako bi se kvalitetno radovi izvr{avali prema dokumentaciji i pogotovo vode}i ra~una o za{titi ljudi na radu. Od radnika su prisutni rukovodioci `eljezni~kih ma{ina, od ma{ina za bu{enje do prskanje betona, voza~i, zatim gra|evinski radnici na izradi betonskih oplata, betonskih radova. Sva gra|evinska struka je tu prisutna” rekao je Ajanovi} , dodav{i da je ovo pokazatelj kako doma}e irme mogu raditi te{ke poslove, te da }e po zavr{etku ovih radova dobiti referencu sa kojom }e na tenderima, koji }e biti u budu}nosti u na{oj zemlji, biti kadri da se nose sa ostalim irmama iz inostranstva koje }e se prijaviti na ove me|unarodne tendere. Razgovarali smo sa ekipom ljudi koji rade na ~elu, tj. na probijanju tunela. To su Sreten [akota, Besim Babi} i Jasmin Male{ki} koji rade od prvog dana na probijanju tunela, od 1. jula 2011.godine. “Radim sa svojim kolegama u ekipi koja broji sedam ~lanova. [to se ti~e posla, zadovoljni smo. Stalno je povuci-potegni, ali ne damo se. Svi smo oslonjeni jedni na druge i poma`emo se. Idemo samo naprijed” objasnio nam je , [akota.

Ma{ina za prskanje betona

Iskustvo i znanje
Njegov kolega Babi} je naglasio kako je najbitnije da nema nikakvih povreda, da sve ide po planu. Te-

{ko jeste, nekad se pojavi plin, nekad voda, blato, tamo je vi{e pra{ine prisutno, zagu{ljivo, ali ima ventilacija pa to, veli, izbacuje. Male{ki} je dodao kako idu naprijed {to bolje mogu, kvalitetnije, da je te`e {to je daljina i {to je sporiji izvoz materijala. Rade sa tunelskom ma{inom, sa bagerom, demperima, utovarnom ka{ikom, napada~em... Kada su u pitanju plate, sva trojica uglas vele kako su zadovoljni jer su plate redovne. Nakon spajanja cijevi, tunel bi trebao biti kompletiran, a samim tim i autoput od Drivu{e do Jo{anice pu{ten u promet. Prije tri mjeseca pu{tena je u promet dionica Kakanj - Bilje{evo u du`ini od oko deset kilometara, ~ime je u funkciji trenutno 47 kilo-

DRIVU[A - JO[ANICA Nakon spajanja cijevi, tunel bi trebao biti kompletiran, a samim tim i autoput od Drivu{e do Jo{anice pu{ten u promet. Prije tri mjeseca pu{tena je u promet dionica Kakanj - Bilje{evo u du`ini od oko deset kilometara, ~ime je u funkciji trenutno 47 kilometara autoputa izme|u Sarajeva i Zenice
metara autoputa izme|u Sarajeva i Zenice. “Da}emo sve od sebe da se ovaj koridor nastavi dinamikom kojom smo zapo~eli i infrastrukturni projekti treba da doprinesu da na{i mladi ljudi dobiju iskustva i znanje koje je ovoj zemlji neophodno. Izgradnjom infrastrukture radimo i na pobolj{anju sigurnosti saobra}aja” objasnio je , Ensad Kari}, direktor JP Autoceste Federacije BiH. Tunel Vijenac sa du`inom od 2.900 metara bi trebao biti drugi po du`ini tunel na autoputu na koridoru 5c od Save do Plo~a. Na ovoj relaciji predvi|eno je da bude u 93 tunela, a du`i od Vijenca bi trebao biti samo tunel koji }e se graditi na sjeveru Mostara, duga~ak {est kilometara. M. DAJI]

10

CRNA HRONIKA
Alena Had`ovi}a (21) i Adisa Hakalovi}a (21) u petak nave~er uhapsili su pripadnici Policijske stanice Ilid`a zbog sumnje da su dva sata prije toga oplja~kali izme|u 1.500 do 2.000 KM iz prodavnice Konzum na Ilid`i u Ulici Vinka [amarli}a 29. Prilikom hap{enja kod osumnji~enih je prona|en gasni pi{tolj zoraki s okvirom i deset metaka, no`, te dvije fantomke. Had`ovi} i Hakalovi} su predati u prostorije Odsjeka za zadr`avanje lica li{enih slobode MUP-a KS-a. D. P.

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Uhap{eni plja~ka{i Konzuma

Uru~eno 450 prekr{ajnih naloga

Slu`benici policije MUP-a KS-a, u redovnoj kontroli saobra}aja, uru~ili su 450 prekr{ajnih naloga i upozorili 60 voza~a. Iz saobra}aja je isklju~eno deset voza~a zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, tri bez polo`enog voza~kog ispita, sedam prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom, tri vozila zbog isteka va`nosti saobra}ajne dozvole, i pet neregistrovanih vozila, saop}io je u subotu Odsjek za odnose sa javno{}u MUP-a KS-a.

Nakon hap{enja Pare`anina i \urice

Sud BiH

Osumnji~eni }e se braniti sa slobode
Sini{a Pare`anin (39) i Darko \urica (30), obojica iz Trebinja, koji su uhap{eni zbog kra|e vozila, pu{teni su da se brane sa slobode. Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo Pare`anina tereti za kra|e vozila, a \uricu za prikrivanje. Naime, nakon njihovog hap{enja, trebinjski policajci su kod Pare`anina, prona{li vi{e ukradenih autodijelova od {kode oktavije koja je ukradena na podru~ju sarajevske op}ine Novi Grad. D. P.

osumnji~enom za {verc droge
Damiru Behramovi}u odre|en je 30-dnevni pritvor nakon {to je uhap{en prilikom transporta pet kilograma marihuane,
Damiru Behramovi}u (38), ro|enom u Trebinju, nastanjenom u Bile}i, Sud BiH je, na prijedlog dr`avnog Tu`ila{tva, odredio pritvor od trideset dana, nakon {to je u ~etvrtak, na grani~nom prelazu Crveni grm, prilikom poku{aja da iza|e iz na{e zemlje, uhva}en sa pet kilograma marihuane. Tu`ilac Posebnog odsjeka za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`ila{tva BiH u petak je Sudu BiH uputio prijedlog za odre|ivanje pritvora jer postoje okolnosti koje ukazuju da bi Behramovi} boravkom na slobodi mogao uni{titi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove va`ne za krivi~ni postupak te ometati istragu i vr{iti uticaj na svjedoke ili sau~esnike. Za \or|a V. (22), ro|enog u Dubrovniku, nastanjenog u Bile}i, Tu`ila{tvo nije zatra`ilo pritvor jer nije imalo osnovane sumnje da je u~estvovalo u {vercu droge.

Odre|en pritvor

Poginuo 24-godi{nji mladi}
Dvadeset~etverogodi{nji M.M. iz Tuzle poginuo je u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na magistralnom putu Srebrenik Tuzla u mjestu ^ani}i, saop{teno je iz Ministarstva unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona. Do nesre}e je do{lo kada je opel vektra, za ~ijim je upravlja~em bio M.M, sletjela s puta i prevrnula se. Nesre}a se dogodila ju~er ujutro oko 3 sata. Policija je izvr{ila uvi|aj i radi na dokumentovanju ove nesre}e.

OP]INSKI SUD BOSANSKA KRUPA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 018-0-DN-12-000 867 Bosanska Krupa, 7. 11. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Sl. novine Federacije BiH broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud Bosanska Krupa

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu ]ehaji} [ehada, sina Ferida, iz Bos. Krupe, ul. Hasana Kiki}a br. 22, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 728-NOV, katastarska op}ina Bosanska Krupa, na ime ]ehaji} [ehada, sina Ferida, ozna~ene sa: Katastarska ~estica broj 7/77-159 “DVORI[TE” neplodno povr{ine 780 m2, k.~. 7/77-162 “DVORI[TE” neplodno povr{ine 1.550 m2, k.~. 7/77-34 “STARA UPRAVNA ZGRADA” neplodno povr{ine 545 m2, k.~. 7/77-168 “MAGACIN-RESTORAN SA GARA@AMA (1)” neplodno povr{ine 143 m2, “KARTONA@A (2)” neplodno povr{ine 519 m2, “DVORI[TE NOVE PILANE” neplodno povr{ine 2.253 m2. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda: Pa{ali} Adnan

Marihuana zapakovana u providnu celofansku foliju

Foto: GPBiH

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Op}inski sud u Sarajevu Broj: 65 0 P 232014 12 P Datum: 6. 11. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Nermina Novalija, u pravnoj stvari tu`itelja Mikrokreditna fondacija “LOK” Sarajevo, ul. Skenderija br. 13, zastupanog po punomo}niku Romano Zlatanu, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`ene Todorovi} Radojke iz Br~kog, ul. Branislava Nu{i}a br. 32, radi duga, v.s. 9.255,76 KM, van ro~i{ta 6. 11. 2012. godine donio je

PRESUDU
zbog propu{tanja Obavezuje se tu`ena Todorovi} Radojka da na ime duga uplati u korist tu`itelja Mikrokreditne fonacije LOK Sarajevo iznos od 9.255,76 KM sa pripadaju}om zateznom kamatom po~ev od 2. 2. 2012. godine, pa sve do isplate, kao i da tu`itelju nadoknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 798,87 KM sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. Sudija Nermina Novalija Pouka: Protiv ove presude `alba nije dopu{tena. NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Kao {to smo ve} pisali, Behramovi} i \or|e V. uhap{eni su u ~etvrtak nakon {to su pripadnici Jedinice za podr{ku i kontrolu Terenskog ureda Jug - Grani~ne policije BiH u njihovom iatu, bh. registarskih oznaka, otkrili pet kilograma marihuane. Grani~ni policajci su radi redovne kontrole zaustavili iat i tom prilikom primijetili manju koli~inu droge u kuti-

ji `vaka}ih guma koja se nalazila kod mjenja~a, {to je grani~are ponukalo na opse`niju kontrolu. Kori{tenjem specijalisti~ke opreme i uz pomo} slu`benog psa za detekciju narkotika, u tapacirungu zadnjeg sjedi{ta na|eno je jo{ pet paketa marihuane zapakovane u providnu celofansku foliju.
D. P.

Zavr{eno su|enje za me|unarodni {verc spida

Sergeju Huseinspahi}u pet

godina i mjesec zatvora
Sergej Huseinspahi} (1978), ro|en u Zenici, sa prebivali{tem u Holandiji, presudom Suda BiH ogla{en je krivim i osu|en na jedinstvenu kaznu od pet godina i mjesec zbog me|unarodnog {verca spida i posjedovanja manje koli~ine droge. Istom nepravomo}nom presudom, koju je u petak donijelo Vije}e kojim je predsjedavala sutkinja Biljana ^ukovi}, od Huseinspahi}a, koji, uzgred, nije do{ao na izricanje, oduzeto je 20.500 eura, te oko 700 KM i 2.200 kuna, za koje se sumnja da poti~u od preprodaje droge. Huseinspahi}a su, podsje}amo, po~etkom januara pro{le godine prilikom ulaska u BiH na grani~nom prelazu Kamensko uhapsili slu`benici Grani~ne policije. Potom je predat Tu`ila{tvu BiH, te mu je odre|en pritvor, a potom je pu{ten na slobodu uz mjere zabrane. Huseinspahi} je, podsje}amo, isprva sumnji~en i za pripadnost organiziranoj kriminalnoj grupi. Pod istragom je bio i Ajdin Ahmetagi} (34) iz Zenice, kojeg su slu`benici SIPA uhapsili u avgustu pro{le godine zbog sumnje da je povezan sa Huseinspahi}em i da je u~estvovao u preprodaji spida i ekstazija. Me|utim, njegovo ime nije se na{lo u ovoj, ve} optu`nici u predmetu Haris Bjelopoljak u kojem su pored Bjelopoljaka, na po godinu osu|eni Emir Hod`i}, Adnan Selimi}, Benjamin Balavac i Edin ^ehi}. Njima su presude izre~ene po nagodbama, a postupak protiv Ahmetagi}a jo{ traje. Optu`nica je na kraju podignuta te potvr|ena samo protiv Huseinspahi}a. U njoj se navodi da je u inostranstvu, na ilegalnom narko-tr`i{tu, najvjerovatnije u Holandiji, nabavio ve}u koli~inu spida, te dio droge prodao u Hrvatskoj dok je preostali dio, kao i novac dobijen prodajom droge, poku{ao prokrijum~ariti u BiH.
L. S.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

CRNA HRONIKA
Nepoznata osoba u petak nave~er, na raskrsnici ulica Kranj~evi~eva - Tepeba{ina u centru Sarajeva, izi~ki je napala i oplja~kala K. A. iz Sarajeva i tom prilikom od nje otela ta{nu u kojoj su bili li~ni dokumenti i odre|ena suma novca. K. A. je tom prilikom zadobila lak{e povrede. O tom doga|aju obavije{ten je kantonalni tu`itelj. Slu`benici policije rade na rasvjetljavanju navedenog doga|aja, pronalasku i identiikaciji izvr{ioca.

11

Razbojnik oteo ta{nu

Privedeni zbog trgovine drogom

Slu `be ni ci Po li cij ske stanice Novi Grad u petak nave~er priveli su A. A. (29) i P. H. (26) iz Sarajeva zbog osnova sumnje da su po ~i ni li kri vi ~no djelo posjedovanje i omogu}avanje u`ivanja opojnih droga. O tom doga|aju obavije{ten je kantonalni tu`itelj, a osumnji~eni su predati u Odsjek za zadr`avanje li ca li {e nih slo bo de MUP-a KS-a, sa op {te no je iz policije.

Nakon ubistva vlasnika pekare Bosna 2 u Sarajevu

U pritvoru sin, snaha i supruga
Pritvor je odre|en Nazifu Bajramiju osumnji~enom za ubistvo, te njegovoj majci Mefaret i supruzie Bekjiri Rugjile, koje su osumnji~ene za pomaganje po~iniocu
Sudija za prethodni postupak Kantonalnog suda u Sarajevu odredio je pritvor u trajanju od 30 dana Nazifu Bajramiju (22), osumnji~enom za ubistvo oca Milajima Bajramija (49), te njegovoj majcie Mefaret i supruzie Bekjiri Rugjile, koje su osumnji~ene za pomaganje po~iniocu. Kao {to smo ve} pisali, Milajim Bajrami, vlasnik pekare Bosna 2, ubijen je u ~etvrtak u ~etiri sata ujutro, u svojoj ku}i koja se nalazi u Humskoj ulici u sarajevskom naselju Pofali}i, a zbog sumnje da se mogu dovesti u vezu sa ovim zlo~inom, privedeni su njegova supruga Mefaret i sin Nazif, te i snaha Bekjiri Rugjile. Interesantno je da se tokom ispitivanja u policiji i Tu`ila{tvu Nazif Bajrami branio {utnjom, dok je njegova 22-godi{nja supruga Bekjiri Ruji, a potom odnesen u kupatilo i navodno stavljen u kadu. Potom je Nazif Bajrami pozvao policiju i rekao da je u ku}i prona{ao tijelo oca. Tokom uvi|aja i saslu{anja, Nazifova majka i supruga pre{utjele su ~injenicu da je Milajima ubio njegov sin, zbog ~ega su i osumnji~eni za pomaganje i prikrivanje ubice. Pored toga, navodno je policija zatekla Bekjiri Rugjile koja je u rukama dr`ala pi{tolj iz kojeg je ubijen Bajrami. Podsjetimo, u Humskoj ulici moglo se ~uti da se dva dana prije ubistva Milajim Bajrami pred pekarom sva|ao sa dvojicom visokih mu{karaca od kojih je jedan, navodno, vikao da “dr`i cijeli grad i policiju” te se pretpostavlja da se , radilo o kamatarima, koji su do{li da naplate novac koji su posudili njegovom sinu.
D. P.

Oplja~kane pumpe u Had`i}ima i Ilija{u

Potraga za razbojnikom koji je ranio radnika
Dva radnika benzinskih pumpi Holdina d.o.o u Had`i}ima i Energopetrol u Ilija{u zadobila su te`e povrede, a razbojnici su iz ovih pumpi oteli ukupno oko 1.500 maraka. Tokom rasvjetljavanja ovih razbojni{tava, policija je imala polovi~an uspjeh jer je uspjela uhvatiti dvije maloljetne osobe osumnji~ene za razbojni{tvo u Ilija{u, dok se za napada~em na uposlenika pumpe Holdina jo{ traga. U petak oko 19.30 sati osoba naoru`ana pi{toljem napala je Josipa Raji}a, uposlenika benzinske pumpe Holdina d.o.o koja se nalazi u Ulici IX brdske brigade 1 u Had`i}ima. Kada se Raji} poku{ao suprotstaviti razbojniku, ovaj ga je hicem iz pi{tolja ranio. Tom prilikom Raji} je zadobio ustrelnu ranu desne noge. Ljekarska pomo} ukazana mu je u Op}oj bolnici “Dr. Abdulah Naka{“ gdje je zadr`an na li, je~enju. O ovom doga|aju obavije{ten je kantonalni tu`ilac, a uvi|aj je obavila ekipa MUP-a KS-a i zapo~ela potragu za po~iniocima. Svega pola sata kasnije, dva maloljetnika u{la su u pumpu Energopetrola d.o.o. u Ulici bosanski put bb u llija{u. Kako bi do{li do novca, maloljetnici su napali S. A. i nanijeli mu te{ku povredu u vidu frakture nosne kosti, zbog ~ega je radnik pumpe morao potra`iti Ijekarsku pomo} u bolnici Ko{evo. Ju~er, pola sata iza pono}i, policija je uhapsila S. M. (17) iz Ilija{a i S. A. (16) iz Sarajeva zbog osno va su mnje da su oplja~kali pumpu Energopetrol u Ulici bosanski put. Uhap{eni maloljetnici tako|er su predati u Odsjek za zadr`avanje lica li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. D. P.

Bekjiri Rugjile na sebe `eljela preuzeti krivicu za ubistvo

gjile na sebe preuzela krivicu i izjavila da je ona ubila Milajima Bajramija... Kao {to smo ve} pisali, ubistvu 49-godi{njaka prethodila je navodno sva|a izme|u oca i sina. Milajim je Nazifu, navodno, prebacivao da se prestane kockati jer je

~esto gubio, te se ~ak zadu`io i kod kamatara. Uvi|ajem i obdukcijom utvr|eno je da su u Milajima Bajramija iz pi{tolja ispaljenao tri - ~etiri hica i to u glavu, trbuh i grudi. Sude}i prema tragovima krvi, Milajim je ubijen u jednoj prostori-

Presuda jednom od ~lanova me|unarodne grupe {vercera droge
Tridesetdevetogodi{njeg Elvedina \opu iz Bugojna, zbog trgovine drogom, Sud BiH je osudio na godinu i dva mjeseca zatvora. Presuda je uslijedila nakon {to je \opa sa Tu`ila{tvom BiH sklopio sporazum o priznanju krivice u kojem je pristao na ovu kaznu. Nakon izricanja presude, Sudsko vije}e kojim je predsjedavao sudija Izo Tanki} \opi je ukinulo mjere zabrane, te oduzelo mobitele koje je koristio prilikom izvr{enja krivi~nog djela. Ovom presudom okon~an je sudski proces protiv grupe dilera droge iz BiH i Crne Gore koja se teretila za {verc droge iz Crne Gore preko teritorije BiH u Hrvatsku. U presudi je navedeno da je \opa bio u grupi, skupa sa Asmirom Kurpejovi}em (37) iz Ro`aja, Ferdom [imi}em (41) iz Tomislav-Gada i Berislavom Juki}em (30) iz Posu{ja, koju je u decembru 2011. organizorao Hamdija Muri} (36) iz Ro`aja sa njemu poznatim osobama iz Crne Gore, a sve radi neovla{tene me|unaro-

Elvedin \opa osu|en na 14 mjeseci zatvora
su i zbog {verca skanka. Muri} je sredinom januara prebacio dva kilograma skanka iz Crne Gore u BiH, te je drogu u Tomislav-Gradu predao [imi}u, koji je potom, zajedno sa Juki}em prodao u susjednoj Hrvatskoj sa ciljem njenog daljeg prebacivanja u zemlje Zapadne Evrope. Nekoliko dana kasnije, Muri} je u BiH prebacio jo{ {est kilograma te preko posrednika, izvjesnog Cige do{ao do [imi}a i prodao mu ovu po{iljku droge. Potom je [imi} sa Juki}em krenuo u Hrvatsku kako bi prodali {est kilograma skanka, ali su kupci zbog lo{eg kvaliteta odustali od kupovine droge. Nakon toga, [imi} je Muri}u vratio skank. Prije presude \opi, osu|eni su dr`avljani Crne Gore Hamdija Muri} koji je dobio tri godine zatvora, te Asmir Kurpejovi}, kojem je izre~ena kazna od 12 mjeseci, koliko su dobili i Berislav Juki} i Ferdo [imi}. I njima su presude izre~ene nakon {to su sa Tu`ila{tvom BiH sklopili sporazum o priznanju krivice. D. P.

Sud BiH: ^etvorica dilera osu|ena nakon sklapanja sporazuma

dne kupoprodaje, prenosa i prevoza heroina i skanka iz Crne Gore u BiH i zemlje zapadne Evrope. Po~etkom marta, Muri} je dogovorio sa \opom isporuku heorina iz Crne Gore, te je anga`ovao Kurpejovi}a da preveze ne{to manje od kilogram ove droge. Kurpejovi} je dva pakovanja od po pola kilograma heroina sakrio u stra`nji naslonja~ pasata i prevezao je u Bugojno, gdje su je trebali preuzeti Muri} i \opa.

Me|utim, njih su u trenutku primopredaje, uhapsili pripadnici SIPA, te u Kurpejovi}evom pasatu prona{li heroin. Kada je SIPA krenula da uhapsi [imi}a i Juki}a, oni su ih primijetili i po~eli da bje`e. Bili su u Juki}evom crnom mercedesovom terencu i kretali se kroz Posu{je, ali su ih specijalci SIPA sustigli i uhapsili. Pored {verca heroinom, Muri} i ostali ~lanovi ove grupe osu|eni

12

OGLASI

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012. I dalje opre~ni stavovi na relaciji Bruxelles - Beograd

REGION
VIJESTI

13

EU tra`i priznanje Kosova,
Srbija ne}e mo}i da u|e u EU bez priznavanja nezavisnosti Kosova, poru~ila izvjestiteljica Evropskog parlamenta Ulrike Luna~ek
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo Ulrike Luna~ek rekla je da Srbija ne}e mo}i da u|e u EU bez priznavanja nezavisnosti Kosova. - To sam rekla vi{e puta, jer EU ne}e dozvoliti novi Kipar u Uniji. EU ne}e pridru`iti bilo koju zemlju bez deinisanja granice, poru~ila je Luna~ekova, te ponovila da EU ne podr`ava podjelu Kosova. Ona, me|utim, o~ekuje da }e srpska strana zahtijevati {iroku autonomiju za sjever Kosova, pa i poseban status. Prema njenim rije~ima, premijeri Srbije Ivica Da~i} i Kosova Ha{im Ta~i ne mogu se dogovoriti o podjeli Kosova, posebno {to svi koji poznaju situaciju u pokrajini i u regionu znaju da podjele Kosova i novih granica na Balkanu ne}e biti. Prema njenom mi{ljenju, najve}i problem u pregovorima bi}e primjena sporazuma o integrisanom upravljanju administrativnim linijama, prenose mediji na Kosovu. - Uverena sam, me|utim, da se Beograd ne}e igrati sa evropskom perspektivom, rekla je Luna~ek.

Srbija se protivi

Türk i Pahor u drugom krugu?
Na dana{njim predsjedni~kim izborima u Sloveniji na kojima nastupaju tri kandidata jo{ ne}e biti poznat izborni pobjednik, pa }e biti potreban drugi krug, a biv{i premijer Borut Pahor smanjio je zaostatak za aktualnim predsjednikom Danilom Türkom, pokazale su zadnje ankete pred po~etak izborne {utnje u petak u 24 sata. Prema zadnjoj telefonskoj anketi ljubljanskog Dela metodom kontinuiranog pra}enja raspolo`enja bira~a, za Türka bi moglo glasati 44, a za Pahora 33 posto bira~a, ali bi razlika zbog trenda rasta potpore biv{em premijeru i padanja trenda sada{njem predsjedniku mogla biti i znatno manja. Tako|er, prema zadnjoj anketi vode}eg slovenskog lista, kod kandidata Milana Zvera koji je najbli`i sada{njoj vladi nema promjena u trendu odnosa bira~a pa bi danas mogao dobiti 23 posto glasova.

Beograd i Pri{tina i dalje bez dogovora

Odr`ivo rje{enje
Izjava izvjestioca Evropskog parlamenta za Kosovo Ulrike Luna~ek da Srbija ne}e mo}i da u|e u EU bez priznavanja nezavisnosti Kosmeta predstavlja ucjenjivanje Beograda, rekao je za Srnu profesor na Fakultetu politi~kih nauka u Beogradu Predrag Simi}. Simi} je naglasio da je Luna~ek rekla ono {to je prije mjesec rekao predsjednik grupe socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu Hanes Svoboda, a prije njega predsjednik Evropskog parlamen-

ta Martin [ulc i mnogi drugi, ali da sve zavisi od toga kako }e se Srbija postaviti. - S obzirom na to da Srbija ne}e videti EU najmanje slede}ih 10 godina, to nije pitanje koje se postavlja danas, to je pitanje za perspektivu. Pitanje je da li }e do tada uop{te biti EU, rekao je Simi}. Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin poru~io je da niko ne o~ekuje da }e Srbija u~estvovati u stvaranju kosovske dr`ave. Vulin vjeruje da je mogu}e prona}i odr`ivo rje{enje koje bi bilo pozitivno za Srbiju. - Ta~no je da nam mnoge okolnosti ne idu naruku, ali to nas ne spre~ava da se borimo, rekao je Vulin za beogradske Ve~ernje novosti. Prema njegovim rije~ima, pro{la su vremena kada Srbija nije tra`ila ni{ta, niti je {ta predlagala. - Ne idemo na pregovore da bi nam se samo ispostavili zahtevi. Imamo i mi zahteve, i o njima se

mora razgovarati. @elimo da u dogledno vreme prona|emo re{enje koje }e omogu}iti da naredne generacije Srba i Albanaca nikada vi{e ne ratuju, naglasio je Vulin. On je rekao da }e Kancelarija za Kosovo i Metohiju i on li~no u~es-

vnoj liniji, to bilo indirektno priznanje nezavisnosti Kosova i Metohije. A na pitanje kako }e se obezbijediti proba integrisanih prelaza, kada se Srbi sa sjevera otvoreno protive, Vulin je rekao da }e na Jarinju biti uspostavljena administra-

Problemi Hrvatske sa praksom EU
Hrvatska ima problema sa sporim prevo|enjem i redakturom pravnog naslje|a EU na hrvatski jezik, a ako ova dr`ava do 1. jula 2013. godine ne bude imala vjerodostojnu hrvatsku verziju evropskih propisa, njeni gra|ani ne}e biti ravnopravni gra|anima Unije. Gra|ani Hrvatske bi, ukoliko bi na bilo koji na~in bili o{te}eni zbog sporog prevo|enja, imali pravo da tu`e dr`avu jer im nije obezbijedila razumljivu verziju evropskog zakonodavstva, navodi Novi list. U hrvatskom Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova do kraja godine treba da po~ne da radi pet jezi~nih redaktora, a bi}e obezbije|eno jo{ petnaestak redaktora. Pove}anje broja redaktora sa sada{njih 16 na 35 treba da ubrza tempo prevo|enja. U revidiranom akcijskom planu za ispunjavanje obaveza iz pregovora sa Unijom, Vlada predvi|a da }e posegnuti i za honorarnim saradnicima.

BEZ PREKRAJANJA GRANICA Svi koji poznaju situaciju u pokrajini i u regionu znaju da podjele Kosova i novih granica na Balkanu ne}e biti
tvovati u svakom segmentu pregovora, te naveo da insistira da i Srbi iz pokrajine budu zastupljeni u dijalogu na svim nivoima - od tehni~kog do politi~kog. tivna linija sa strane centralne Srbije, da bi se maksimalno vodilo ra~una o osje}anjima srpskog naroda sa sjevera pokrajine. On je dodao da }e biti predstavnika privremenih insititucija iz Pri{tine na tom prelazu, ali }e izvr{nu ulogu imati EULEKS. Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju rekao je da }e platforma za Kosmet biti {to prije, te naglasio da su ovo historijska vremena i da ne treba po`urivati dr`avni vrh.

Kosovske granice i EULEX
Odgovaraju}i na pitanje da li pristankom na provo|enje sporazuma o integrisanom upravljanju administrativnim prelazima Srbija posredno priznaje nezavisnost Kosova, Vulin isti~e da bi, kada ne bi bilo EuULEX-a na administrati-

Patrijarh srpski pozvao hri{}anske vjernike da se okrenu crkvi

Irinej: Pravoslavlju na Balkanu predstoji pozitivan period
Patrijarh srpski Irinej pozvao je pravoslavne hri{}ane na Balkanu da se okrenu crkvi i da jedni drugima poma`u, kao i da se okrenu iskonskim vrijednostima i tradiciji. Vrhovni vjerski poglavar SPC-a je ocijenio da pravoslavlju na Balkanu predstoji pozitivan period. Patrijarh Irinej, koji je u petak u Soiji prisustvovao sahrani bugarskog patrijarha Maksima, izrazio je spremnost za nastavak razgovora o rje{avanju makedonskog crkvenog pitanja. Patrijah Irinej je, me|utim, u intervjuu za bugarsku dr`avnu televiziju rekao da se ne mo`e razgovarati sve dok je arhiepiskop Jovan Vrani{evski u zatvoru, prenosi Verska informativna agencija (VIA). - Mi smo, da tako ka`em, do ju~e bili jedan narod, za{to da ne uradimo ne{to {to bi pozitivno Patrijarh je za Tanjug ranije rekao da su razgovori s nekanonskom MPC mogu}i prema crkvenim kanonima i ranijim dogovorima od kojih je posljednji postignut u Ni{u 2002. godine koji Makedonci ne prihvataju. Upitan o bogoslu`enju Bugara u Srbiji na maternjem jeziku, patrijarh je u intervjuu za bugarsku TV objasnio da se crkvena slu`ba obavlja na crkvenoslovenskom jeziku i da takvih problema, ina~e, nema, jer Bugari u Srbiji znaju srpski, a Srbi razumiju bugarski. Patrijarh je ocijenio da su odnosi izme|u Srpske i Bugarske crkve dobri. Bilo je, ka`e on, i slo`enih situacija "me|u na{im narodima i crkvama koji nisu bili u duhu hri{}anstva. Ali, treba gledati u budu}nost i uspostaviti odnose u skladu s novim vremenom u kome `ivimo".

Promjena zakona zbog prislu{kivanja
Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu~i} izjavio je da su od 1. aprila do 8. novembra u ~etiri navrata tra`eni listinzi telefonskih razgovora predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a. Vu~i} je za B92 iznio dokaze na koji na~in su on i predsjednik Nikoli} prislu{kivani, po~ev od 2009. godine, kada je to bilo vezano za ~lana stranke Vladimira \ukanovi}a, novinara koji je, kako je rekao, bio na mjerama. - Poslednji slu~aj prislu{kivanja vezan je za izvesnog Zvonka M, a prislu{kivan je i predsednik Skup{tine Srbije Neboj{a Stefanovi}, rekao je Vu~i}. On je dodao da }e zbog ovoga biti promjena u policiji, ali i da }e biti promijenjen zakon, kako bi bile onemogu}ene ovakve situacije.

djelovalo na na{e narode. Ako se dr`imo inata, ne}emo ni~emu doprinijeti, rekao je patrijarh Irinej, istakav{i da su optu`be protiv Vrani{evskog izmi{ljene. Nekanonska MPC je autokefalnost proglasila u lijeto 1967. godine.

14

SVIJET

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Nakon {to je djevoj~ica ~udom pre`ivjela napad talibana

Na osnovu ~lana 8. st. (2), (3) i (4) Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH”, broj 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10), ~lana 24. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Regulatorne agencije za komunikacije, br. 03-02-2019/08 od 29. 7. 2008. godine, 03-02-20191/08 od 25. 3. 2009. godine, 03-02-2019-3/08 od 3. 1. 2010. godine, 03-02-2019-4/08 od 1. 4. 2010. godine, 03-02-2019-5/08 od 27. 9. 2010. godine, 03-02-2019-6/08 od 29. 12. 2010. godine, 03-02-2019-7/08 od 4. 4. 2011. godine, 03-02-2019-8/08 od 22. 11. 2011. godine i 03-022019-9/08 od 1. 11. 2012. godine, kao i ta~ke II Odluke o potrebi prijema u radni odnos, br. 03-34-2970-1/12 od 2. 11. 2012. godine, 03-342971-1/12 od 2. 11. 2012. godine, 03-34-2972-1/12 od 2. 11. 2012. godine, Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) raspisuje

za popunu radnih mjesta zaposlenika u Regulatornoj agenciji za komunikacije 01/1 STRU^NI SARADNIK ZA INTERKONEKCIJU I STANDARDIZACIJU Opis poslova: Prati i izvr{ava propise iz oblasti interkonekcije i standardizacije; u~estvuje u pripremi i implementaciji pravila, smjernica za uspostavljanje interkonekcijskog re`ima u BiH; u~estvuje u pripremi izvje{taja o procesu implementacije interkonekcijskog re`ima u BiH; prikuplja podatke neophodne za analizu modela tarifiranja u kontekstu utvr|ivanja optimalnih interkonekcijskih tarifa; prati tehnolo{ke i ekonomske trendove na tr`i{tu telekomunikacija u BiH i regionu; obavlja i druge poslove po nalogu pretpostavljenih. Posebni uslovi: Visoka stru~na sprema - zavr{en elektrotehni~ki fakultet (smjer telekomunikacije ili informatika) ili drugi tehni~ki fakultet za telekomunikacije, pravni ili ekonomski fakultet, polo`en stru~ni upravni ispit, najmanje 1 godina radnog iskustva u struci, aktivno znanje engleskog jezika, poznavanje rada na ra~unaru. Vrsta radnog mjesta: zaposlenik na radnom mjestu stru~nog saradnika Vrsta poslova i stepen slo`enosti: stru~no-operativni i studijskoanaliti~ki poslovi osnovne djelatnosti, najslo`eniji Mjesto rada: Sarajevo Broj izvr{ilaca: jedan (1) izvr{ilac Pripadaju}a osnovna neto plata: 999 KM Radni odnos na neodre|eno vrijeme 01/2 STRU^NI SARADNIK ZA INFORMACIONOTEHNI^KU PODR[KU Opis poslova: U~estvuje u izradi metodologije organizovanja, realizacije, prikupljanja, te a`uriranja podataka za registar podataka preduze}a iz oblasti komunikacija; koordinira poslove za uno{enje i a`uriranje podataka u registru podataka; u~estvuje u pripremi i izradi analiza i izvje{taja o stanju na tr`i{tu telekomunikacija u BiH; prati relevantnu regulativu u odnosnoj oblasti; prati tehnolo{ke i ekonomske trendove, kao i proces promjena i uslova stvaranja novog ambijenta na tr`i{tu komunikacija BiH; obavlja i druge poslove po nalogu pretpostavljenih. Posebni uslovi: Visoka stru~na sprema - zavr{en tehni~ki fakultet, polo`en stru~ni upravni ispit, najmanje 1 godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima, aktivno znanje engleskog jezika, poznavanje ra~unarskih tehnologija, aplikacija, protokola, obrade podataka, sistema za prenos podataka i kori{tenja ra~unarskih aplikacija (HTML, MS Office suite i dr.), voza~ka dozvola najmanje B kategorije Vrsta radnog mjesta: zaposlenik na radnom mjestu stru~nog saradnika Vrsta poslova i stepen slo`enosti: informaciono-dokumentacioni poslovi osnovne djelatnosti, najslo`eniji Mjesto rada: Sarajevo Broj izvr{ilaca: jedan (1) izvr{ilac Pripadaju}a osnovna neto plata: 999 KM Radni odnos na neodre|eno vrijeme 01/3 VOZA^ Opis poslova: Obavlja poslove slu`benog prijevoza motornim vozilima uklju~uju}i specijalna vozila za monitoring; stara se o odr`avanju, ispravnosti i urednosti slu`benih vozila (servisiranje, provjera goriva, ulja, vode, vanjsko i unutarnje ~i{}enje i sl.); vodi propisanu evidenciju o kori{tenju i odr`avanju slu`benih vozila; obavlja poslove slu`benog prijevoza uposlenih, opreme i materijalnih sredstava; isporu~uje i preuzima po{tu i pakete u skladu sa zahtjevima; pru`a pomo} u nabavci opreme i materijala; obavlja i druge poslove po nalogu pretpostavljenih. Posebni uslovi: Srednja stru~na sprema - najmanje V stepen (VKV) srednjeg stru~nog obrazovanja, polo`en dr`avni ispit za voza~a i voza~ka dozvola “C” kategorije, najmanje 3 godine radnog iskustva u struci Vrsta radnog mjesta: zaposlenik na radnom mjestu vi{eg referenta Vrsta poslova i stepen slo`enosti: operativno-tehni~ki (pomo}notehni~ki) poslovi, jednostavniji Mjesto rada: Mostar Broj izvr{ilaca: jedan (1) izvr{ilac Pripadaju}a osnovna neto plata: 665 KM Radni odnos na neodre|eno vrijeme Uslovi: Pored posebnih uslova kandidat mora ispunjavati i op{te uslove propisane ~lanom 10. stav (1) Zakona o radu u institucijama BiH: da ima navr{enih 18 godina `ivota, da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, da protiv kandidata nije pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri ili vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~injeno s umi{ljajem u skladu s krivi~nim zakonima u BiH, da nije obuhva}en odredbom ~lana IX. stav 1. Ustava BiH, da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavljuje. Uz prijavu za javni oglas kandidati su obavezni dostaviti: - Uvjerenje o dr`avljanstvu (original ne stariji od {est mjeseci ili ovjerena kopija originala ne starijeg od {est mjeseci); - Original ili ovjerena kopija dokaza o tra`enoj stru~noj spremi: a) za pozicije 01/1 i 01/2 diploma o tra`enom visokom obrazovanju, a za kandidate koji su visoko obrazovanje stekli po Bolonjskom procesu jo{ i dodatak diplomi; u slu~aju da fakultet nije zavr{en u BiH ili u drugim republikama biv{e SFRJ prije 06.04.1992. godine i dokaz o nostrifikaciji odnosno priznavanju diplome. b) za poziciju 01/3 svjedo~anstvo o tra`enom srednjem obrazovanju. - Original ili ovjerena kopija potvrde ili uvjerenja o tra`enom radnom iskustvu (vidjeti Napomene) - Potvrda, uvjerenje ili certifikat o aktivnom znanju engleskog jezika izdat od ovla{tene {kole, centra ili druge institucije koja se bavi obu~avanjem znanja stranih jezika (za pozicije 01/1 i 01/2); - Original ili ovjerena kopija dokaza o poznavanju rada na ra~unaru (za poziciju 01/1); - Ovjerena kopija va`e}e voza~ke dozvole - najmanje B kategorije (za poziciju 01/2), odnosno C kategorije (za poziciju 01/3); - Original ili ovjerena kopija dokaza o polo`enom dr`avnom ispitu za voza~a (za poziciju 01/3); - Original ili ovjerena kopija uvjerenja o polo`enom stru~nom upravnom ispitu (za poziciju 01/1 i 01/2); - Popunjen prijavni obrazac koji se nalazi na internet (WEB) stranici Regulatorne agencije za komunikacije http://www.rak.ba/bih/. Napomene: - Validnost navedenih dokumenata ra~una se sa danom prijema prijave kandidata. - Kandidati su du`ni dostaviti dokumente tra`ene javnim oglasom, a dokumenti koji nisu u skladu s istim ne}e se razmatrati. - Pod radnim iskustvom u struci podrazumijeva se radno iskustvo nakon ste~ene visoke stru~ne spreme za poziciju 01/1, odnosno srednje stru~ne spreme za poziciju 01/3. - Pod radnim iskustvom na istim ili sli~nim poslovima, za poziciju 01/2, potvrda ili uvjerenje moraju sadr`avati podatke na osnovu kojih je mogu}e utvrditi da je kandidat radio na istim ili sli~nim poslovima u odnosu na poslove i zadatke radnog mjesta na koje se prijavljuje, dakle, podatke na kojim poslovima je kandidat radio, da su to poslovi visoke stru~ne spreme, opis radnih zadataka, koliko dugo je obavljao navedene poslove i druge podatke kojima se dokazuje posjedovanje tra`enog radnog iskustva. - Kandidat koji u momentu podno{enja prijave nema polo`en stru~ni upravni ispit ne}e se isklju~iti iz konkursne procedure, a ukoliko isti bude izabran kao najbolji od prijavljenih kandidata, du`an je stru~ni upravni ispit polo`iti u roku od 6 mjeseci od dana zasnivanja radnog odnosa. - Za provo|enje konkursne procedure po ovom javnom oglasu formira}e se tri Komisije za provo|enje postupka za izbor kandidata koje }e provesti postupak ispitivanja kandidata putem pisanog testiranja i usmenog intervjua (za kandidate koji polo`e pismeni test); - Izabrani kandidat je du`an prije potpisivanja ugovora o radu dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavio i uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak izdato od nadle`nog suda (ne starije od tri mjeseca), u suprotnom, ne}e do}i do potpisivanja ugovora o radu, odnosno kandidat se skida sa liste uspje{nih kandidata. - Prijavni obrazac se mo`e dobiti u prostorijama Agencije, Mehmeda Spahe 1, Sarajevo ili na}i na web stranici www.rak.ba. Prijave se mogu predati najkasnije osam dana od objave javnog oglasa u dnevnim novinama Oslobo|enje, direktno na protokol Regulatorne agencije za komunikacije, Ul. Mehmeda Spahe broj 1, Sarajevo, ili poslati po{tom preporu~eno na adresu: Regulatorna agencija za komunikacije, Ul. Mehmeda Spahe broj 1, 71 000 Sarajevo “Javni oglas za prijem u radni odnos - prijava za radno mjesto (navesti naziv i broj pozicije) - ne otvaraj” Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ili su ovjerene nakon isteka va`nosti originala koji se ovjerava, ne}e se razmatrati. Generalni direktor dr. Kemal Huseinovi}, dipl. ing. el.

J AV N I O G L A S

Pakistan obilje`io Malalin dan

Pakistan je ju~er obilje`io Malalin dan u ~ast Malale Jusafzaj, koja je prije mjesec ~udom pre`ivjela napad Pokreta pakistanskih talibana (TTP). U~enici {kole koju je poha|ala pakistanska djevoj~ica Malala Jusafzaj, koja se zauzima za pravo djevoj~ica na {kolovanje, a trenutno se oporavlja u engleskoj bolnici nakon napada talibana, organizirali su ju~er zatvorenu sve~anost u njenu ~ast, uprkos prijetnjama pobunjenika. - Molili smo za Malalu i upalili svije}e. Do{li su svi u~enici..., ali taj doga|aj nije bio otvoren za javnost budu}i da se na{oj {koli i u~enicima i dalje prijeti, rekla je za France Presse Mariam Halid, direktorica {kole u Mingori koju poha|a Malala. Uprava {kole je ~ak zamolila u~enike da u subotu ne razgovaraju s medijima kako ne bi privla~ili pozornost ekstremista. Ju~er u Mingori nije predvi|en nikakav javni skup u znak podr{ke Malali i vi{e od 32 miliona djevoj~ica u svijetu koje se ne mogu {kolovati. - Nakon napada na nju, imamo jo{ vi{e odva`nosti za u~enje i promicanje obrazovanja djevoj~ica, rekla je Asma Han, dvanaestogodi{nja u~enica koja ka`e da je Malalina “dobra prijateljica” . Pakistanska vlada je u petak objavila da }e vi{e od tri miliona siroma{ne djece u zemlji primati stipendije za osnovno {kolovanje u iznosu od dva ameri~ka dolara za dijete. Na desetine hiljada Britanaca pozvali su vladu da Malalu kandidira za Nobelovu nagradu za mir zbog njenog zauzimanja za {kolovanje pakistanskih djevoj~ica, podsje}a Hina.

U zapaljenom vozu stradalo 25 osoba

Voz u Mijanmaru, koji je prevozio benzin, skrenuo je s tra~nica i zapalio se. U po`aru je poginulo 25 osoba, a 62 je povrije|eno. Ve}ina `rtava su bili seljani koji su poku{avali sakupiti benzin prosut u nesre}i, izvijestila je dr`avna televizija. MRTV je izvijestio da je po`ar izbio nakon {to su se tri vagona prevrnula u blizini sela u Kanbalu, oko 500 kilometara sjeverno od Yangona, najve}eg mijanmarskog grada. Mje{tani sela Chekgyi skupili su se oko mjesta nesre}e kako bi sakupili proliveni benzin, ali su ostali zarobljeni u po`aru. Oko 70 posto od 60 miliona Mijanmaraca `ivi na farmama. Zvani~nik `eljeznica Mijanmara rekao je za Reuters da bi se broj mrtvih mogao pove}ati jer su neki seljani te{ko povrije|eni. Mijanmar je jedna od najsiroma{nijih dr`ava u Aziji.

Irak stopirao nabavku oru`ja od Rusije
Irak je otkazao sporazum o nabavci oru`ja s Rusijom, vrijedan 4,2 milijarde dolara, zbog sumnji na korupciju, rekao je glasnogovornik premijera Nurija al-Malikija. - Sporazum je otkazan. Kada se Maliki vratio iz Rusije, sumnjao je na korupciju, tako da je odlu~io otkazati sporazum. U toku je istraga, rekao je Ali Musavi za AFP. On je odbio re}i ko se nalazi pod istragom i da li }e Irak po~eti nove pregovore s Moskvom. Tako|er, nije rekao kada je ta~no donesena kona~na odluka da se ukine sporazum, prenosi Al-Jazerra. Ruska ambasada u Bagdadu nije bila dostupna za komentar. Sporazum je dogovoren prije mjesec, kada je delegacija predvo|ena Malikijem posjetila Rusiju. Da je sporazum inaliziran i proveden, Rusija bi postala drugi najve}i snabdjeva~ oru`ja Iraka, nakon SAD-a.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

SVIJET
VIJESTI

15

Na desetine mrtvih civila i vojnika
U operacijama sirijske vojske protiv pobunjenika u toj zemlji, u kojima je kori{tena i kopnena i zra~na artiljerija, poginulo najmanje 130 osoba, a 20 vojnika je ubijeno u dvije eksplozije
Me|unarodni opservatorij za ljudska prava sa sjedi{tem u Londonu saop}io je da je u operacijama sirijske vojske protiv pobunjenika u toj zemlji, u kojima je kori{tena i kopnena i zra~na artiljerija, poginulo najmanje 130 osoba. U saop}enju se navodi da je najvi{e stradalih bilo u Damasku, gdje je `ivot izgubilo 47 osoba, zatim u gradu Deyru'z Zoru, na istoku Sirije, gdje je poginulo 26, u Halepu 21, Deri i Idlibu po devet, Homsu sedam, Hami ~etiri, Kuneytri tri, te po dvije osobe u Gradovima Lazkiyi i Rakki, javila je ju~er agencija Anadolija, a prenosi Fena. Uporedo s tim, Sirijsko revolucionarno vije}e, predstavni~ko tijelo sirijskih pobunjenika, saop}ilo je da je u petak u artiljerijskim napadima sirijske vojske na naselja Damaska, Dumu, Harestu, Zemelku i Tadamun, u potpunosti devastirano na desetine stambenih i poslovnih objekata, a da su oru`ani sukobi izme|u sirijske vojske i pobunjeni~ke Oslobodila~ke vojske Sirije nastavljeni u Idlibu, Halepu, Rakki i drugim mjestima. nastavile s pregovorima u Dohi oko eventualnog ujedinjenja. Jedna od najve}ih grupa - Sirijsko nacionalno vije}e (SNC) tek treba da odlu~i da li da se pridru`i predlo`enoj jedinstvenoj grupi, koja je provizorno nazvana Sirijska nacionalna inicijativa.

Nastavljene `estoke borbe u Siriji

Iranci nastavljaju razgovore sa IAEA
Iranski stalni predstavnik u Me|unarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) Ali A{gar Soltanijeh potvrdio je ju~er nastavak razgovora s UN-ovom agencijom za nuklearni nadzor, javila je iranska novinska agencija Mehr. U petak je portparol IAEA objavio da }e se eksperti iz IAEA i Irana sastati 13. decembra u Teheranu radi nove runde razgovora o iranskom nuklearnom programu, prenosi Xinhua. IAEA se nada da }e posti}i sporazum s Iranom koji dopu{ta njenim inspektorima da istra`e eventualne vojne aspekte iranskog nuklearnog programa, javila je u petak Austrijska novinska agencija (APA). Posljednji razgovori izme|u dvije strane odr`ani su u augustu bez potpisivanja bilo kakvog sporazuma. Iran tvrdi da njegove aktivnosti na oboga}ivanju urana imaju za cilj miroljubivu proizvodnju elektri~ne energije, ali Zapad sumnja da iranski nuklearni program ima za cilj stvaranje nuklearnog oru`ja.

Uloga SNC-a
U petak je SNC izabrao novog ~elnika, hri{}anina i biv{eg komunistu Georgea Sabru. Inicijativu su podr`ale SAD i ostali me|unarodni simpatizeri sirijskih pobunjenika. Nijedna grupa nije preuzela odgovornost za bomba{ke napade u Deraai. Napadi autobombama dio su redovne taktike raznih pobunjeni~kih grupa koje se bore protiv vojske predsjednika Ba{ara alAsada. U pro{losti su islamisti~ke grupe preuzimale odgovornost za takve napade. Nakon izbora za ~elnika SNC-a, Sabra je pozvao me|unarodnu zajednicu da pobunjeni~ke borce snabdije oru`jem. On je, me|utim, izrazio sumnju da }e SNC pristati da se pridru`i novoj inicijativi. On je izjavio za BBC kako vjeruje da aktuelni razgovori s ostalim opozicionim grupama u Dohi tek predstavljaju po~etak procesa ujedinjenja opozicije. Dopisnik BBC-a iz Dohe javlja da SNC `eli da predlo`i amandmane na inicijativu i o~igledno je nespreman da u|e u novu organizaciju, {to bi moglo zna~iti i raspu{tanje Vije}a. O~ekuje se da pregovori u Dohi potraju jo{ izvjesno vrijeme, tvrdi on.

Ulice gotovo svih sirijskih gradova su popri{te borbi

se u vijesti SNN-a. Istovremeno, najmanje 20 vojnika ubijeno je u dvije eksplozije u ju`nom sirijskom gradu Deraa u subotu, saop}ili su aktivisti. Opservatorija za ljudska prava, sa sjedi{tem u Londonu, saop}ila je da

su dva automobila s eksplozivom detonirana kod vojne baze, ubiv{i i raniv{i na desetine osoba. Sirijski dr`avni mediji javili su da u eksploziji dvije autobombe ima `rtvama i materijalne {tete. U me|uvremenu su sirijske opozicione grupe

Preuzeta kontrola nad dva grada
Kurdi stanovnici, uz podr{ku paravojnih snaga, preuzeli su kontrolu nad dva grada na sjeveroistoku Sirije u blizini granice s Turskom nakon {to su prinudili vladine snage da ih napuste, saop}ila je u ju~er grupa za nadzor ljudskih prava. Pokrajina Hasakeh u toj regiji popri{te je `estokih borbi posljednjih dana izme|u snaga odanih predsjedniku Ba{aru al-Asadu i pobunjenika, a 46 osoba ubijeno je tokom sukoba dok su opozicijske snage u petak zauzele pograni~ni grad Ras al-Ain. Kurdi su preuzeli kontrolu nad gradovima Derbasije i Tal Tamr u petak nave~er, saop}ila je Sirijska opservatorija za ljudska prava. Oni su bili imali podr{ku paravojnih snaga iz Partije demokratskog jedinstva (PYD) koja je povezana s pobunjeni~kom Radni~kom partijom Kurdistana (PKK), saop}ila je Opsetrvatorija. Mje{tani i pripadnici paravojnih snaga opkolili su vladine zgrade i sjedi{te slu`be sigurnosti i prisilili vladine snage da napuste polo`aje, saop}ila je Opservatorija sa sjedi{tem u Londonu.

Zatvorska pobuna odnijela 27 `ivota
Bilans nastradalih u pobuni koja je izbila u glavnom zatvoru u [ri Lanki, nakon {to su zatvorenici savladali ~uvare i domogli se vatrenog oru`ja, popeo se ju~er na 27. U bolnicu je dovezeno 16 osoba, koje su preminule od povreda, a u zatvoru u subotu je prona|eno jo{ 1 be`ivotnih tijela, sao1 p}ile su vlasti, isti~u}i da je formirana tro~lana komisija koja }e istra`iti ovaj incident. Pobuna je izbila u petak, nakon ~ega su uslijedili sukobi zatvorenika s elitnim odredom policije koji je u zatvoru sprovodio pretragu. @rtve incidenta, u kome su povrije|ene 43 osobe, uglavnom su zatvorenici, a bolni~ki izvori tvrde je poginuo i jedan ~uvar, javila je agencija France Presse. U istom zatvoru u januaru se dogodilo sli~no nasilje, u kome je bilo samo povrije|enih.

Bomba{ki napad
Siria Network News (SNN) je objavio vijest u kojoj se navodi da je nakon `estokih borbi izme|u sirijske vojske i Oslobodila~ke vojske Sirije u gradu Deri, na jugu Sirije, do{lo do bomba{kog napada u blizini zgrade Vojne obavje{tajne slu`be Sirije. U sna`nim eksplozijama dvije automobilske bombe stradalo je nekoliko osoba i na~injena velika materijalna {teta, navodi

Dvije nesre}e u Turskoj

Poginule 22 osobe
U padu helikoptera 17 mrtvih, a u automobilskoj nesre}i jo{ pet
U padu helikoptera turskih snaga sigurnosti, u mjestu Pervari, poginulo je 17 osoba. Guverner turske regije Siirt Ahmet Aydin potvrdio je da je u ovoj helikopterskoj nesre}i poginulo 17 osoba, me|u kojima je bilo i 13 pripadnika specijalne `andarmerijske jedinice Turske, javlja ju~er agencija Anadolija. U nesre}i su smrtno stradala i ~etiri ~lana helikopterske posade. Predsjednik Republike Turske Abdullah Gül izjavio je u vezi s helikopterskom nesre}om koja se dogodila u Turskoj u kojoj je poginulo 17 turskih vojnika, kako su ti vojnici unato~ te{kim vremenskim uvjetima odlu~ili krenuti u pomo} svojim prijateljima. Predsjednik Gül se pomolio za poginule i njihovim porodicama izrazio sau~e{}e. - Zajedno sa svim snagama sigurnosti i narodom Turska }e nastaviti odlu~nu borbu protiv terorizma, kazao je Gül. Istovremeno, pet osoba stradalo je ju~er ujutro u saobra}ajnoj nesre}i na putu Ankara Konya u Turskoj u kojoj su se sudarili putni~ki automobil i kamion. Putni~ki automobil je u potpunosti devastiran. Svih pet putnika koje su vatrogasci izvukli iz olupine automobila nisu pokazivali znakove `ivota. Svi smrtno stradali putnici su ~lanovi iste porodice, roditelji i troje malodobne djece.

Rumunska nuklearka van pogona
Jedan od dva reaktora u jedinoj rumunskoj nukearnoj elektrani ^ernavoda neo~ekivano je obustavio rad poslije misteriozog aktiviranja njegovog sistema za automatsko zaustavljanje, saop}ila je uprava te elektrane. Rumunska dr`avna grupacija Nuklearelektrika, koja ima ve}inski udio u nuklearki ^ernavoda, saop}ila je da }e reaktor ostati van pogona sve dok ne bude utvr|eno {ta je uzrok neplaniranog obustavljanja rada, prenosi AFP. - Taj incident nije ugrozio sigurnost zaposlenih, stanovnika niti ~ovjekove okoline, navedeno je u saop}enju grupacije. Atomska elektrana ^ernavoda na jugoistoku Rumunije u pogonu je od 1996. i u~estvuje s oko 18 posto u ukupnoj proizvodnji elektri~ne energije u toj zemlji.

74 godine od smrti Ataturka @eljezni~ka nesre}a u Iranu
Povodom 74 godine od smrti osniva~a Republike Turske Kemala Ataturka, turski dr`avni vrh s predsjednikom Abdullahom Gülom na ~elu posjetio je u subotu Ataturkov mauzolej u turskom glavnom gradu Ankari. Vijenac na Ataturkov mauzolej polo`io je predsjednik Gül, a ta~no u 9.05 sati, kad je Ataturk preminuo, odata mu je po~ast dvominutnom {utnjom, nakon ~ega je intonirana turska himna, javlja agencija Anadolija. Turska zastava u mauzoleju Anitkabir spu{tena je na pola jarbola. Dr`avne zastave {irom Turske }e u subotu do zalaska sunca ostati spu{tene na pola jarbola. U `eljezni~koj nesre}i u centralnom dijelu Irana poginule su ~etiri osobe i 26 povrije|eno, javila je ju~er iranska novinska agencija IRNA. Nesre}a se dogodila u petak kasno nave~er, kada je voz u kojem su se nalazila 324 putnika isko~io iz {ina, prenosi AFP. Po rije~ima {efa spasila~ke ekipe Iranskog Crvenog krsta Mahmuda Mozafara, putni~ki voz je isko~io iz {ina u blizini grada Jazd i tom prilikom su poginuli jedan putnik i tri radnika `eljeznice.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Srebrenica

Igre na granici
Na{i propisi, poput onoga o mikrobiologiji, stari i po 30 godina • Med stavljen na listu proizvoda za izvoz
maline i obezbijedila prostorije za edukaciju. Stru~njaci FARMA projekta USAID-a i [vedske razvojne agencije (Sida), nakon podjele sadnica, proizvo|a~ima su odr`ali prakti~nu obuku zasa|ivanja na pripremljenoj njivi u selu Bibi}i. JICA je u prolje}e i jesen ove godine donirala 61.500 sadnica maline za 41 korisnika, kao i 3.200 sadnica borovnice za 28 korisnika. Ovim }e biti zasa|eno vi{e od 5,5 hektara povr{ine, {to }e u punom rodu godi{nje davati oko 100 tona jagodi~astog vo}a. U okviru FARMA projekata vi{e puta izvo|ena je teoretska i prakti~na obuka za sve korisnike, kao i obilazak zasada na terenu i ta praksa bi}e nastavljena. Cilj podr{ke, ~ija se vrijednost procjenjuje na oko 100.000 KM, jeste obezbje|enje izvora prihoda i zapo{ljavanje seoskog stanovni{tva na podru~ju Srebrenice. Tehni~ke barijere koje je Republika Hrvatska postavila pred bh. izvoznike hrane su stvorene jer BiH nije donijela set propisa koji su ekvivalentni propisima Evropske unije, rekao je za Oslobo|enje Zoran \eri}, zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH. "Na{i propisi, poput onoga o mikrobiologiji, stari su i po 30 godina. Da imamo propise koji su isti kao evropski, onda mogu}nosti za stvaranje tehni~kih barijera ne bi bilo. Upravo radimo na tome da i te propise usvojimo i zaobi|emo tehni~ke barijere", rekao nam je \eri}. nost hrane BiH ka`e da je med stavljen na listu proizvoda koji }e mo}i da se izvoze u EU. To je rezultat razgovora predstavnika Direkcije za evropske integracije BiH i Evropske komisije.

Zoran \eri} o izvozu u Hrvatsku

Japanci poklonili
Predstavnici Japanske agencije za me|unarodni razvoj (JICA) uru~ili su 30.000 sadnica malina srebreni~kim uzgajiva~ima jagodi~astog vo}a, javila je Srna. Savjetnik za poljoprivredu u Op{tini Srebrenica Katarina Maksimovi} je rekla da je po 1.500 sadnica dobilo 20 odabranih korisnika koji }e malinom zasaditi po jedan dunum povr{ine. Ona je istakla da je ovo nastavak sedmogodi{njeg djelovanja JICE na podru~ju Srebrenice i provo|enja programa razvoja poljoprivrede po japanskom modelu da bi stanovnici ostali na svojim imanjima i `ivjeli od svog rada, odnosno radi odr`ivosti povratka u ruralnim podru~jima. Partner u realizaciji projekta bila je i Op{tina Srebrenica koja je odabrala korisnike koji ve} imaju pripremljene parcele za sadnju

30.000 sadnica maline

Nepotrebne mjere
"Svi na{i propisi u vezi sa medom su u skladu sa propisima Evropske unije i ovaj proizvod ne}e nai}i na barijere. Mjere koje su Hrvatska i BiH uvele jedna drugoj su nepotrebne. To je igra bez granica. To {to mi svoj sistem nismo razvijali na vrijeme, na{ je problem. Nama je najva`nija hrana animalnog porijekla, me|utim, imamo i neke tradicionalne proizvode koje mo`emo ponuditi Evropi, ali i za njih treba ispuniti odre|ene uslove jer je sigurnost na prvom mjestu", ka`e \eri}. \eri} je naglasio da je, {to se ti~e usvajanja propisa za izvoz hrane iz na{e zemlje u EU - bez tehni~kih barijera, veliki optimista. On je dodao da su bh. proizvodi kvalitetni i da taj kvali tet sa mo tre ba re gu li sa ti odre|enim propisima.
Dk. OMERAGI]

\eri}: Uskoro rje{enje problema sa izvozom hrane

Otpor u institucijama
Na{ sagovornik ka`e da Agencija za sigurnost hrane BiH ve} {est godina poku{ava da uvede evropske propise o kvalitetu hrane, ali da nailazi na otpore kod odre|enih ljudi i institucija. "Ovo {to se trenutno de{ava sa Hrvatskom je probudilo ljude u BiH koji moraju da shvate da, ako obna{aju neku funkciju, to ne zna~i da su na funkciji zbog sebe, nego zbog naroda i privrednika. Na{i propisi su trenutno

Drvar

na evaluaciji u Evropskoj komisiji u Bruxellesu. Ukoliko sve bude uredu s njima, oni }e biti usvojeni i po njima }emo raditi. To }e zna~iti da vi{e ne}e smjeti biti barijera na{em izvozu. Nakon usvajanja tih propisa na dr`avnom nivou, svoje zakonodavstvo }e morati prilagoditi i entiteti, te izvr{iti registraciju i odobravanje objekata. Proizvo|a~i koji `ele da izvoze }e biti stavljeni na listu koja }e biti odobrena u EU i njima }e biti data mogu}nost da izvoze", istaknuo je \eri}. Drugi ~ovjek Agencije za sigur-

Zasijana samo petina oranica
Ove jeseni u drvarskom kraju zasijano je samo 20 hektara oranica ozimom p{enicom i drugim strnim `itaricama, {to je tek petina planiranih povr{ina, javila je Srna. Tako su se obistinile prognoze poljoprivrednih stru~njaka da }e ve}ina ratara odustati od jesenje sjetve. Me|u razlozima za mr{avu jesenju sjetvu u Poljoprivrednoj slu`bi Op{tine Drvar isti~u nedostatak sredstava kojim bi se inansirala poljoprivredna proizvodnja, neregulisani tr`i{ni odnosi i neozbiljan pristup

Kanton Sarajevo

U oktobru 10,5 posto vi{e turista

kada je u pitanju stimulisanje poljoprivredne proizvodnje. Situaciju su dodatno pogor{ala i stalna poskupljenja goriva, {to je sve skupa u zna~ajnoj mjeri uticalo na odustajanje ve}ine poljoprivrednika od najzna~ajnijeg jesenjeg posla u poljoprivredi.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 221 - 10. 11. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.592475 Kanada 124 CAD 1 1.532553 Hrvatska 191 HRK 100 25.898585 ^e{ka R 203 CZK 1 0.076820 Danska 208 DKK 1 0.261593 Ma|arska 348 HUF 100 0.685985 Japan 392 JPY 100 1.942394 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.267197 [vedska 752 SEK 1 0.227528 [vicarska 756 CHF 1 1.618501 Turska 949 TRY 1 0.857180 V.Britanija 826 GBP 1 2.447087 SAD 840 USD 1 1.536900 Rusija 643 RUB 1 0.048601 Kina 156 CNY 1 0.246091 Srbija 941 RSD 100 1.729186 SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 11. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 11. 2012 =

1.955830 1.596466 1.536394 25.963494 0.077013 0.262249 0.687704 1.947262 0.566448 0.267867 0.228098 1.622557 0.859328 2.453220 1.540752 0.048723 0.246708 1.733520 USD BAM

1.955830 1.600457 1.540235 26.028403 0.077206 0.262905 0.689423 1.952130 0.567864 0.268537 0.228668 1.626613 0.861476 2.459353 1.544604 0.048845 0.247325 1.737854 1.52761 2.345901

Kanton Sarajevo je u oktobru posjetilo 26.389 turista, {to je za 10,5 posto vi{e u odnosu na oktobar pro{le godine. U ukupno ostvarenom broju dolazaka, u~e{}e stranih turista je 84,5, a doma}ih 15,5 posto. U strukturi dolazaka stranih turista u oktobru ove godine najvi{e dolazaka ostvarili su turisti iz Hrvatske (20,2), Turske (17,7), Slovenije (9,1), Srbije (5,0) i Njema~ke (4,6 posto). Turisti su u desetom mjesecu ostvarili 46.083 no}enja, {to je za dva posto vi{e u odnosu na okto-

bar 2011. Najdu`e su boravili turisti iz ^e{ke - 7,6 no}enja, Kazahstana 6,7, Estonije 6,2, Portugala 5,8, Islanda 5,5, Kuvajta 4,6, Norve{ke 3,7, Irske tri i Egipta tri no}enja. Tokom deset mjeseci ove godine Kanton Sarajevo su posjetila 223.744 turista, {to je za 12,3 posto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine. Registrovano je 439.337 no}enja, {to je 14,6 posto vi{e u odnosu na period januar - oktobar 2011. Turisti su se u prosjeku za-

dr`avali 1,9 no}enja. Najvi{e stranih turista je u posjetu Sarajevu do{lo iz Hrvatske, Turske, Kuvajta, Slovenije, Njema~ke, Srbije, Italije, SAD-a, Austrije i Francuske. Kanton Sarajevo su tokom deset mjeseci 2012. godine posjetili turisti iz 128 dr`ava svijeta. Iskori{tenost smje{tajnih kapaciteta iznosila je 38,4 posto s aspe kta po pu nje nos ti so ba, odnosno 17,7 posto s aspekta popunjenosti kreveta, saop}eno je iz Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA

17

PANEL-DISKUSIJA NA GANI]EVOM FAKULTETU

U novoj zgradi ~esto se odr`avaju okrugli stolovi i paneli

Bogata diskusija svih u~esnika

Ti~e nas se kako se na{ novac tro{i
Diskusijom se `elio pota}i dijalog o transparentnom bud`etiranju na lokalnom nivou
Na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology odr`ana je panel-diskusija o temi Ti~e nas se kako se na{ novac tro{i. Diskusija je organizovana u okviru projekta Fiskalni monitor u BiH, ~iji je cilj poticanje dijaloga o transparentnom bud`etiranju na lokalnom nivou. Projekt je predstavljen profesorima i studentima ovog univerziteta koji su ima li pri li ku izni je ti i svo ja vi|enja. Zana Karkin, koordinatorica projekta, naglasila je da se na ovaj na~in gra|anima omogu}ava pregled prihoda i rashoda jedinica lokalne samouprave, upore|ivanje op}ina prema vrstama rashoda, rangiranje gradova prema odre|enim stavkama rashoda, vizualizacija podataka i tuma~enje stru~nih pojmova. - Ciljevi ove inicijative jesu objediniti javne podatke kroz jedinstvenu platformu, informisanje {ire javnosti o izvr{enju bud`eta na lokalnom nivou i podizanje gra|anske svijesti o zna~aju transparentnog bud`etiranja, kazala je Karkin. Matej @ivkovi}, profesor Ekonomskog fakulteta na Univerzitetu SSST, govorio je o odgovornosti u inasijama. - Financijski aspekt javne odgovornosti podrazumijeva iskalnu odgovornost i nadasve transparentnost, odnosno otvorenost javnosti spram tro{enja prora~unskog novaca. Transparentnost pretpostavlja slobodan pristup vladinim politi~kim i ekonomskim aktivnostima te se tako omogu}ava svim stakeholderima uvid u strukturu i funkcije vlade, njene namjere i iskalne projekcije, kao i podno{enje ra~una za aktivnosti u proteklom razdoblju, naglasio je @ivkovi}. Dana{nje aktivnosti na airmaciji iskalnog monitoringa @ivkovi} smatra zna~ajnim iskorakom u podizanju potrebe za nadzorom javnosti nad tro{enjem javnih sredstava s ciljem odgovornijeg pona{anja prema novcu poreznih obveznika. To ne podrazumijeva samo kolokvijalno promatranje politi~ara, nego svih elemenata sistema pravosu|a, zdravstva, sigurnosti i svega ostalog. Nadzor nad javnom potro{njom treba dovesti ne samo do odgovornije nego i racionalne upotrebe javnih fondova. Moderatorica panela je bila Adisa Omerbegovi} - Arapovi}, dekanesa Ekonomskog fakulteta na Uni ver zi te tu SSST, sa Amrom Ba bi}, na ~el ni com Op}ine Visoko i Renatom Radi}, novinarkom Centra za istra`iva~ko novinarstvo.
Z. T.

Škola u prirodi u Mrkovi}ima

Saniranje zgrade A`urirane mjere
Slu`ba za zajedni~ke poslove Op}ine Centar je pokrenula projekt sanacije stare zgrade {kole s ciljem da se u obnovljenom prostoru smjesti {kola u prirodi za osnovce sa podru~ja Centra. Do prvih snje`nih padavina zavr{ena je prva faza projekta sanacije, odnosno konzervacije i za{tite od daljnjeg propadanja devastiranog objekta nekada{nje osnovne {kole u Mrkovi}ima Stara {kola, ukupne povr{ine 220 kvadratnih metara, imala je dvije velike prostorije koje su slu`ile kao u~ionice, stan za u~itelja, malu ~ajnu kuhinju i sanitarne prostorije. - Ovim projektom planiramo, osim ure|enja dvije ve}e prostorije koje su namijenjene za {kolu u prirodi, sanirati i prostor za mjesni ured MZ Hrastovi - Mrkovi}i i za potrebe Civilne za{tite Op}ine Centar. Ovdje }e biti jo{ mala ~ajna kuhinja i mokri ~vor. U prvoj fazi projekta ura|ena je sanacija krovne konstrukcije sa zamjenom starih i o{te}enih crepova, letvi, greda i pokrova... Postavljeni su pocin~ani limeni op{avi du` krova i dimnjaka, zatim novi oluci i gromobran. Od po~etka oktobra, kada su zapo~eli radovi, zavr{ena je u unutra{njosti objekta zamjena stropne konstrukcije, kao i zidarski radovi te ponovna ugradnja postoje}e, dobro o~uvane, drvene stolarije. U narednim fazama je planirano postavljanje nove termofasade i unutra{nje ure|enje zgrade, kazala je Sadeta Divanovi}, savjetnica za tehni~ke poslove u Slu`bi za zajedni~ke poslove Op}ine Centar. Za izvo|enje radova je anga`ovana firma Penny Plus, dok je projekt teku}eg odr`avanja objekta biv{e osnovne {kole u Mrkovi}ima uradio projektni biro Ambienta. U Op}ini Novi Grad odr`ana je zavr{na radionica na a`uriranju i revidiranju mjera i projekta akcionog plana Lokalnog ekonomskog razvoja Op}ine od 2009. do 2012. godine. Konstatovano je da je do sada realizovano ili je zapo~eto preko 88 posto mjera i projekata iz pomenutog plana. Predlo`ene su i nove mjere koje }e se ugraditi u akcioni plan 2012 2015, s ciljem ekonomskog razvoja, unapre|enja kvalitetnijeg `ivota stanovni{tva, pove}anja zaposlenosti i vrijednosti li~ne imovine, obima i kvaliteta javnih usluga. - Nu`no je da cjelokupna zajednica aktivno u~estvuje u implementaciji dogovorenog iz razloga {to plan treba da poslu`i kao putokaz ekonomskog razvoja za tri godine, kazao je Tajib Delali}, pomo}nik na~elnika za privredu, kulturu, sport i informisanje.

Akcioni plan LER 2009 - 2012.

Poplo~ana
prilazna staza na Bjelavama
U Ulici Bjelave ura|ena je u protekloj gra|evinskoj sezoni sanacija pristupne pje{a~ke staze koja vodi do ulaza u zgradu na broju 103. Projekt sanacije, vrijednosti 6.300 KM, inansiran je sredstvima bud`eta Op}ine Centar. Djelatnici gra|evinske irme Sela, sa kojom je Op}ina sklopila ugovor o izvo|enju radova, uklonili su stare, veoma o{te}ene betonske elemente staze, gdje su zatim postavili novu tamponsku podlogu i betonirali te postavili kulir betonske plo~e debljine ~etiri centimetra. U sklopu ovog projekta ugra|ena su dva {ahta i slivnika, kao i 4,40 metara pje{a~ke ograde uz pristupno stepeni{te.

18

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Devetomjese~ni izvje{taj o izvr{enju bud`eta KS-a

Novca samo za osnovno funkcionisanje?
Do dono{enja odluke o obustavi rashoda iz bud`eta nala`e se ministrima i ovla{tenim licima da potpisuju samo one naloge za pla}anje koji obezbje|uju osnovno funkcionisanje, isti~e Sendijarevi}
Na konferenciji za medije ministar inansija Kantona Sarajevo Mirza Sendijarevi} prezentirao je izvje{taj o izvr{enju bud`eta KS-a za prvih devet mjeseci. Sendijarevi} je istakao kako se punjenje bud`eta nije odvijalo planiranom dinamikom, ali da su i pored toga u{te|ena odre|ena sredstva. Me|utim, Sendijarevi} je naglasio kako }e do zavr{etka kalendarske godine biti potrebno provesti niz mjera kako bi se uravnote`ila prihodovna i rashodovna strana. - U decembru 2011. usvojen je bud`et za 2012. koji je u tom trenutku iznosio oko 758 miliona i 750 hiljada KM, a od 1. januara do 30. septembra 2012. godine bud`et je uve}an za neplanirane transfere i donacije od 27 miliona i 57 hiljada KM, tako da u septembru bud`et iznosi oko 785 miliona i 805 hiljada KM. Ostvareni prihodi u devetomjese~nom periodu iznose 503 miliona i 749 hiljada KM, a izvr{eni rashodi 495 miliona i 180 hiljada KM. Razlika izme|u ostvarenih prihoda i izvr{enih rashoda iznosi 8 miliona i 569 hiljada KM, kazao je Sendijarevi}. a do uravnote`enja prihodovne i rashodovne strane, odnosno do pripreme izmjena i dopuna bud`eta KS-a. Vode}i se ovim zakonskim regulativama, Vlada je prihvatila zaklju~ak koji bi trebao biti podloga za primjenu ovih mjera, odnosno podloga za prijedlog Ministarstva inansija, koji bi se trebao na}i na narednoj sjednici Vlade. U zaklju~ku stoji da se obavezuju bud`etski korisnici da do 12. novembra 2012. Ministarstvu inansija dostave prijedlog projekata koji }e biti zavr{eni do 15. novembra, istakao je Sendijarevi}. Ministarstvo inansija nalo`it }e svim ovla{tenim licima da se sredstva tro{e najoptimalnije {to je mogu}e. - Do dono{enja odluke o obustavi rashoda iz bud`eta KS-a nala`e se ministrima i ovla{tenim licima da potpisuju samo one naloge za pla}anje koji obezbje|uju osnovno funkcionisanje. Mi }emo podvu}i crtu sa kapitalnim projektima do 15. novembra, koji trebaju da se izvr{e, i onda }emo eventualno izvr{iti aneksiranje ugovora kako bi se omogu}ilo prolongiranje pla}anja za 45 dana, koliko smatramo da bi bilo dovoljno da se do|e do uravnote`enja bud`eta, zaklju~io je Sendijarevi}.
S. HUREMOVI]

Sendijarevi}: I pored u{teda, stanje te{ko

Bez tran{e MMF-a
Prihodovna strana bud`eta KSa, prema Sendijarevi}evim rije~ima, do septembra 2012. godine

izvr{ena je u iznosu od 503 miliona i 749 hiljada KM. - Uzimaju}i u obzir da se radi o tri kvartala, optimalno bi bilo da je bud`et izvr{en u iznosu od 75 posto, ali situacija je malo druga~ija i ostvareni su prihodi od 64,11 posto. Na to je, osim lo{e ekonomske situacije, uticalo i to da su prihodi od indirektnih poreza koji su najve}i prihodi koje ostvaruje KS smanjeni za vi{e desetaka miliona KM. Prema projekciji federalnog Ministarstva inansija planirano je 440 miliona KM, a oni su sredinom godine reducirani na 404 miliona

KM. Osim toga, na ovako nizak prihod uticalo je i neodobrenje sredstava MMF-a koja su bila planirana u bud`etu od 35 miliona KM kojima je trebalo da bude pokriven deicit iz 2011. godine. Nisu ostvareni ni primici od prodaja nekretnina od deset miliona KM koji su, tako|er, bili planirani. Izostali su i primici od privatizacije od 1,8 miliona KM, te od javnog partnerstva od sedam miliona KM, pojasnio je Sendijarevi}. Kada su u pitanju rashodi, oni su za prvih devet mjeseci 2012. godine iznosili 495 miliona i 180

hiljada KM i 780 KM, ili 63,02 posto od rashoda planiranih bud`etom KS-a.

Aneksiranje ugovora
- U ovakvim situacijama, u skladu sa preporukom Ureda za reviziju institucija u BiH, te vode}i se sa o~ekivanim prihodima sa krajem 2012, Ministarstvo inansija ima mogu}nost da ponudi mjere koje bi vodile ka uravnote`enju prihodovne i rashodovne strane u bud`etu KS-a. Mogu}e je obustaviti odre|ena izvr{enja rashoda u roku od 45 dana, o ~emu se mora izjasniti i Skup{tina,

U Ulici `rtava fa{izma do broja 12

Ured za reviziju institucija FBiH

Negativno mi{ljenje o poslovanju KS-a za 2011.
Vlada nije izvje{tavala Skup{tinu o utro{ku teku}ih rezervi, {to je zakonska obaveza
Kanton Sarajevo je nakon provedene revizije inansijskog poslovanja za 2011. godinu dobio negativno mi{ljenje Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH iz vi{e razloga, a me|u najbitnijima je nerealno planiranje i prekora~enje potro{nje javnog novca iznad raspolo`ivog za 24.882.362 KM, od ~ega je prikazano u inasijskim izvje{tajima 16.525.283 KM, a ostatak od 7.522.991 KM preuzetih obaveza nije iskazan kao deicit, ve} kao obaveza, {to je suprotno propisima.

Cvije}e i Fatiha za nevine `rtve
[esnaesta godi{njica od pogibije devetoro na{ih sugra|ana u Ulici `rtava fa{izma ispred broja 12 na Otoci ju~er je obilje`ena polaganjem cvije}a, u~enjem Fatihe i minutom {utnje. Predstavnici Kantona, Grada i Op}ine Novi Grad, rodbina stradalih, prijatelji i kom{ije okupili su se na mjestu stradanja kako bi nedu`nim `rtvama odali du`no po{tovanje. Na ovaj tu`ni dan od tri minobaca~ke granate ispaljene sa agresorskih polo`aja iz pravca Ned`ari}a poginulo je devet Sarajlija, dok ih je 38 te`e i lak{e ranjeno. Poginuli su: Elma Geko, Slavojka Govedarica, Semir Haseta, Amina He}o, Ajdin Hod`i}, Ibrahim Huski}, Vinko Lon~ar, Silvijo Ma~orovi} i Bo`idar [uka. Z. T.

Optere}en tu`bama
- Zbog navedenog, objavljeni inansijski izvje{taji nisu ta~no prikazali stvarno stanje i rezultat poslovanja. Predlo`en je i usvojen bud`et za 2011. godinu, kojim je predvi|en primitak od 35 miliona KM od MMF-a, iako se znalo da sredstva ne}e biti operativna, ~ime je omogu}eno odobravanje ve}e potro{nje u odnosu na ostvarive, realne prihode. Izvr{enje bud`eta nije pra}eno u skladu sa Zakonom o bud`etima u FBiH, {to je imalo za posljedicu deicit, odnosno ve}u potro{nju u odnosu na raspolo`iva sredstva od 24.882.362 KM, istakla je revizor Ismeta Junuzovi} te dodala da je Sarajevski kanton optere}en i tu`bama koje dose`u cifru preko 50 miliona KM. Dodala je i da revizori nisu mogli potvrditi pravilnost visine dozna~enih sredPrekora~enje potro{nje javnog novca

stava za subvencije javnim komunalnim preduze}ima, s obzirom na to da nije utvr|ena pojedina~na obaveza Kantona za pokri}e razlike ni`e utvr|ene cijene u odnosu na stvarnu. - Iz sredstava teku}e rezerve Vlada je izdvojila milion KM na ime pokri}a gubitka u poslovanju iznad visine kapitala KJKP Toplane za 2009. godinu, zbog ~ega se sredstva teku}e rezerve nisu koristila za “hitne i nepredvi|ene izdatke” koji se pojave tokom godine, niti je o kori{tenju iste Vlada s premijerom Fikretom Musi}em na ~elu polugodi{nje izvje{tavala Skup{tinu, ~ime je postupljeno suprotno Zakonu o bud`etima u FBiH, Zakonu o iz-

vr{avanju bud`eta Kantona za 2011. i odluci o kriterijima za raspodjelu sredstava iz teku}e rezerve, napomenuo je glavni revizor Ureda Ibrahim Okanovi}.

Neuskla|enost
Kazao je da je negativno mi{ljenje revizora opravdano jer inansijski izvje{taj bud`eta KS-a ne prikazuje istinito i objektivno, po svim bitnim pitanjima, stanje imovine i obaveza na dan 31. decembar 2011. godine, odnosno da inansijsko poslovanje Kantona Sarajevo u toku 2011. nije bilo u svim materijalno zna~ajnim aspektima uskla|eno sa va`e}om zakonskom regulativom. L. R.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Me|unarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo

Zabava nastavljena
Uz predstavnike hip-hop i tradicionalne muzike, nastupe u Centru ima}e i kulturno-umjetni~ka dru{tva
Za ba va u Me|una ro dnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo ne prestaje, nakon {to su u okto bru svo jim su gra|anima ponudili pregr{t kulturnih de{avanja, u novembru po ~i nju sa za ba vom za naj mla|e. Tako je u petak nave~er odr`an sarajevski maskenbal u organizaciji Sumera. Cilj odr`avanja maskenbala je promocija volonterizma, uklju~ivanje mladih s posebnim naglaskom na mlade sa invaliditetom. Ova manifestacija je dio projekta Uklju~ivanje mladih u razvoj lokalne zajednice i razvoj volonterizma u Kantonu Sarajevo. U programu su u~estvovali DJ DIZZY DEE i DJ RAVINE, klovn Sa{a i Udru`enje Srce puno osmijeha. Projekt Me|unarodnog centra za djecu i omladinu je otvaranje izlo`be slika umjetnika Karoline Atagi}, Ilonke Terzi}, Hajrije [orn, Miroslava Kaurina i [eika zajednici i polu~ilo veliki uspjeh, ide dalje i ove godine dolazi u novom Crew Chapter formatu. To i dalje podrazumijeva turnir po nokaut-sistemu i borbe jedan na jedan u prva dva kruga. Nova, pobolj{ana verzija Red Bull MC Battlea ima jedan bitan upgrade, u poluinalu i inalu svaki MC na scenu poziva jo{ jednog ~lana svog crewa, tako da }e zavr{ni battleovi biti borbe dva na dva. Pravo u~e{}a imaju MC-evi, kako iz na{e zemlje, tako i iz Hrvatske. Idu}eg petka dvorana Centra rezervisana je za implementaciju projekta Upoznajte vrijednosti kulturne ba{tine naroda BiH kulturno-umjetni~ki program @KUD-a @eljezni~ar. Kraj mjeseca obilje`i}e smotra tradicionalne muzike u organizaciji Saveza kulturno-umjetni~kih dru{tava Kantona Sarajevo.
M. T.

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

Arnautovi}a. Izlo`ba }e za sve posjete biti otvorena u ponedjeljak u holu Centra. Subota je rezervisana za sve one koji se `ele oku{ati u fre-

estyle repanju. Red Bull MC Battle, hip-hop takmi~enje u freestyle repanju, koje je u prethodne dvije godine izazvalo ogromno interesovanje u hip-hop

Sanirani dijelovi lokalnih puteva u MZ Hotonj

Foto: D. TORCHE

U Ulici Dejzina Biki}a

Ure|en pristupni put
Okon ~a ni su sa na ci ja i asfaltiranje kraka Ulice Dejzina Biki}a od broja 49 do broja 61, u MZ Betanija [ip. Prema projektu sanacije, kojeg je sa~inio Zavod za saobra}aj Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu, na tom kraku saobra}ajnice, du`ine 60 metara i prosje~ne {irine 3,5 metara, koji je bio zemljani put sa makadamom, postavljen je tamponski sloj, a potom asfaltirano. Tokom radova postavljeni su i betonski ivi~njaci. Za taj projekt iz bud`eta Op}ine Centar izdvo je no je ne {to vi {e od 8.000 KM.
sa ti, Hre novi ca sva ki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale sva ki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sa ti i sva ki dan osim ne djel je u 16.30 sa ti, Zvor nik sva ki dan u 15.30 sa ti, Sre bre ni ca sva ki dan u 7.10 sa ti, Bi ha} sva ki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sa ti, Go ra `de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sa ti, Tu zla sva ki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sa ti, Tu -

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Uz asfalt i novi ivi~njaci
Radnici irme AME d.o.o. Breza u naselju Hotonj IV postavili su zavr{ni sloj asfalta, ~ime je zavr{ena sanacija i rekonstrukcija dijela lokalnih puteva u du`ini od 294 metra i {irine ~etiri metra. Rije~ je o putevima koji su usvojeni u programu prioritetnih projekata komunalne infrastrukture za 2012. godinu. Prije polaganja zavr{nog sloja asfalta postavljeno je gotovo 220 metara betonskih ivi~njaka raznih dimenzija, kao i slivnih linijskih re{etki za prikupljanje oborinskih voda. Investitori projekta sanacije
Zagreb 15.30 i 22.00, Zurich/Banja Luka 20.45, Beograd 21.40

dijela spomenutih lokalnih puteva koji se nalaze u MZ Hotonj su Op}ina Vogo{}a i Direkcija za ceste Kantona Sarajevo, koji su za ovu namjenu izdvojili oko 78.000 KM. Za nadzor projekta je bio zadu`en Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo.
Fran kfurt, Kar lsru he i Stut tgart sva ki dan u 8 sa ti, Ham burg, Ha nover i Kas sel su bo tom u 17 sa ti, In gol stadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sa ti, Mun chen sva ki dan u 8 i su bo tom u 17 sa ti, Be~ i Graz sva ki dan u 8 sa ti, Beo grad sva ki dan u 6 sa ti, Lju blja na utor kom, ~et vrtkom i ne djel jom u 20.40 sa ti, Du brovnik sva ki dan u 7.15 sa ti, Pu la i Ri je ka pe tak i ne djel ja u 6 sa ti, Split sva kim da nom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sa ta, Her ceg-Novi pet kom u 11 sa ti, Br~ko sva kim da nom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sa ti, Bi je lji na sva ki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bo san ska Du bi ca sva ki dan u 14.30

PORODILI[TA

11 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30, ^apljina 8.05

Odlasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16.00, Istanbul 11.20 i 18.55, Munich 13.15, Ljubljana 13.25, Banja Luka/Zurich 14.15, Vienna 15.05

AUTOBUSI
Antwer pen, Bruxsel les, Li ege, Bre da i Mas triht utor kom i su bo tom u 8 sa ti, Ro ter dam i Am ster dam utor kom i su bo tom u 8 i ~et vrtak u 16 sa ti, Den Hag utor kom u 8 sa ti, Utrec ht su bo tom u 8 i ~et vrtkom u 16 sa ti, Pa riz pet kom u 9 sa ti, Ber lin ~et vrtkom u 8 i su bo tom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf po ne djel jkom, utor kom, sri je dom, ~et vrtkom, su bo tom i ne djel jom u 8 sa ti,

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35, ^apljina 18

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.20, 10.25 i 18.00, Munich 12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20 i 21.40,

zla ra dnim da ni ma u 9.30, Tra vnik sva ki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a sva ki dan, osim su bo tom, ne djel jom i pra zni ci ma u 15.30 sa ti, Vi so ko sva ki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sa ti, Vi so ko Ka kanj sva ki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Ze ni ca sva ki dan, osim su bo tom, ne djeljom i pra znicima u 5.30 sati via Visoko i Ka kanj, Ze ni ca sva ki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utor kom, sri je dom, ~et vrtkom i pet kom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sa ti auto pu tem, Ze ni ca sva ki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sa ti auto pu tem.

20

KULTURA

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

Ovacije za operu “Alma”

Buran aplauz za sve aktere opere “Alma”

Sje}anje na ljep{a vremena
Praizvedba opere “Alma” koja , je u potpunosti doma}i projekt, sino} i preksino} odu{evila je ljubitelje ove umjetnosti u Narodnom pozori{tu u Sarajevu. Naime, zahvaljuju}i premijernoj i prvoj repriznoj predstavi, ovaj teatar do`ivio je da dvorana bude ispunjena do posljednjeg mjesta. Kao nekada! Autor opere je Sarajlija Jasmin Osmanagi}, kompozitor koji je zavr{io Muzi~ku akademiju u Sarajevu u klasi Josipa Magdi}a 1989. Dario Vu~i}, direktor Narodnog pozori{ta, bio je dirigent, dok su uloge tuma~ili Aida ^orbad`i}, Melisa Hajrulahovi}, Denis Isakovi}, Adema Pljevljak Krehi}, Ivan [ari}, Leonardo [ari} i Jovana Milosavljevi}, go{}a balerina u dramskom sastavu. Za re`iju i koreograiju bio je zadu`en Ferid Karajica, kostime je uradila Vanja Popovi}, dok je scenograija autorski rad Osmana Arslanagi}a. U operi je u~estvovao i Hor Narodnog pozori{ta, uz Sarajevsku ilharmoniju. Anga`man skoro svih odjela Narodnog pozori{ta potvr|uje da “Almu” nije bilo jednostavno realizovati, ali da je vrijedilo, potvr|uju prve reakcije sarajevske publike, koja je aktere na sceni na kraju nagradila ovacijama i burnim aplauzom. I kao {to Osmanagi} re~e uo~i premijere - jedna od najve}ih vrijednosti ovog djela je edukativni potencijal: - U ovakvom vremenu, mislim da je to itekako potrebno, jer “Alma” nagla{ava ljudske vrijednosti, odnos izme|u roditelja i djece, a poku{ava o`ivjeti i sje}anje na neka ljep{a vremena. Mr. S.

Veliko zanimanje sarajevske publike za doma}i projekt

Foto: D. ]UMUROVI]

^etvrti dan 7. pravo ljudski film festivala

Pri~e hrabrih `ena

i svjetska premijera
Najve}u pa`nju publike 7. pravo ljudski ilm festivala izazvale su ju~era{nje projekcije ilmova “Prizivanje duhova” i “Pejza`i sje}anja - `ivot Ruth Kruger” koji u fokus stavljaju `ene, heroine, koje su pre`ivjele koncentracione logore Omarska i Auschwitz. Publika je poslije projekcija imala priliku razgovarati sa glavnim protagonisticama Nusretom Sivac i Ruth Klueger. - Za nas li~no, ilm “Prizivanje duhova” predstavlja jedan od najzna~ajnijih na Festivalu, jer je taj ilm vrhunac onoga {to dokumentarna kinematograija mo`e posti}i - odlu~nost da se prekine ciklus viktimizacije, te da se promjeni okvir u sklopu kojeg su ta kvi zlo ~i ni bi li mo gu }i: me|unarodno krivi~no pravo koje je do kraja rata u biv{oj Jugoslaviji tretiralo zlo~ine po~injene nad `enama kao kolateralnu {tetu. Ovo je jedan od rijetkih ilmova koji su imali direktan utjecaj na sustav, istakla je Kumjana Novakova pred ju~era{nju projekciju i razgovor sa Nusretom Sivac. Nakon toga uslijedili su otvo-

Filmovi “Prizivanje duhova” i “Pejza`i sje}anja - `ivot Ruth Kruger” u fokus stavljaju heroine koje su pre`ivjele koncentracione logore Omarska i Auschwitz
reni razgovori sa panelisticama Lejlom Mamut (TRIAL BiH), Sabihom Husi} (Medica Zenica), Belmom Be}irba{i} (nezavisna istra`iva~ica) pod nazivom Bez osnovane sumnje. Na ju~era{njem programu 7. pravo ljudski ilm festivala bio je master-class Tracie Holder o feministi~kom ilmu, a takmi~arski program se nastavio projekcijom ilmova portugalskog reditelja Pedra Filipe Marquesa “Onakvi kakvi jesmo” dirljiv por, tret portugalske radni~ke klase pred ekonomsku krizu i “La Bel-

Pred ju~era{nje projekcije

Foto: V. ]ERIMAGI]

la Vista” Alicie Kano iz Urugvaja o ku}i koja od fudbalskog kluba prerasta u transvestitski bordel da bi na kraju postala katoli~ka kapela. U okviru selekcije kratki kungfu ilm Ive Radivojevi} “Ben: U oku uma” imao je svjetsku premijeru, a prikazani su i ilmovi “Kako sam zapalio Simona Bo-

livara” reditelja iz Sarajeva sa , trenutnom adresom u Kanadi, Igora Drljevi}a, te “Praxis” Brune Cabrala. ^etvrti dan Festivala zavr{io je jo{ jednim ilmom sarajevskog reditelja Vladimira Tomi}a “Nezavr{ena putovanja” u sklopu selekcije re:versus, sa kojim je uprili~eno doksanje nakon projekcije.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012. Galerija GM u Tuzli

KULTURA
Narodno pozori{te Mostar obilje`ava godi{njice

21

Mehdije Suljevi}a
Kao i sve ptice koje nikada na miruju i lete dalje, tako i ove sa izlo`be u Galeriji GM odlaze u Peking i [angaj, ka`e umjetnik iz Sarajeva

Govor ptica

Iz predstave “Koncert za pticu rugalicu”

“Koncert za pticu
Iz mostarskog pozori{ta najavljuju i realizaciju urnebesne komedije “Tom, Dick i Harry” najizvo|enijih evropskih savremenih komediografa Raya i Michaela Cooneya

rugalicu” u Br~kom
Narodno pozori{te Mostar u novembru kreativno i radno obilje`ava 61. godi{njicu od otvaranja prve pozori{ne zgrade u BiH sagra|ene nakon 2. svjetskog rata (sada devastirane) i 63. godi{njicu od prve izvedene predstave od kada se ovo najstarije pozori{te u Hercegovini bavi pozori{nom djelatno{}u. stavom “Koncert za pticu rugalicu” autora [emsudina Gegi}a i , u re`iji Irfana Mensura. - Kreativnom reanimacijom i kadrovskom reorganizacijom, uz pomo} na{e publike, osniva~a, pokrovitelja i sponzora, uspje{no smo probudili pozori{ni organizam NP Mostar koji je izvjesno vrijeme bio u poziciji “klini~ke smrti” ka`e [emsudin Gegi}, , direktor NP Mostar dodav{i: - Sada ga polako ali sigurno vra}amo na respektabilno umjetni~ko mjesto koje mu i pripada.

Zahvaljuju}i kontinuiranom radu Galerije GM u Tuzli, mo`e se re}i da u likovnom `ivotu grada nema predaha. Izlo`bom crte`a koja je uprili~ena i otvorena uz veliki broj prisutnih ljubitelja likovne umjetnosti, a koju je otvorio tuzlanski slikar Fikret Jahi} Vr{anin, upotpunjene su sve praznine, ako ponekad postoje u ovoj grani umjetnosti. Sarajevski slikari ~esto su zainteresovani za ovu Galeriju. Tako se i akademski slikar Mehdija Suljevi} iz Sarajeva obreo sa svojim djelima, ba{ u ovoj Galeriji sa samo jednom tematikom crte`a - “Govor ptica” Rijedak . primjer - 50 djela sa pticama u jednom nizu na zidovima Galerije. Svaka u nekom drugom izri~aju, kao da je umjetnik u ptice preto~io svoje rije~i.

2.600 gledalaca u oktobru
Oktobar je donio jednu vrstu uvertire za obilje`avanje pomenutih godi{njica, kada se publika u velikom broju vratila u pozori{te, odgledav{i predstave “Koncert za pticu rugalicu” , “Bu|enje kamenog spava~a” , “Soboslikar” i “Nije ~ovjek ko ne umre” Za samo 16 dana okto. bra Narodno pozori{te Mostar posjetilo je 2.600 gledalaca. Ipak, kruna obilje`avanja ovih zna~ajnih datuma desi}e se 22. novembra, kada }e nakon dugo godina NP Mostar nastupiti i takmi~iti se u selekciji presti`nog pozori{nog festivala - 29. susreta pozori{ta/kazali{ta u Br~kom. Mostarska teatarska ku}a }e se na ovoj smotri predstaviti pred-

Slikar Mehdija Suljevi} na otvorenju izlo`be u Tuzli

Rje{avanje statusa
Iz mostarskog pozori{ta izra`avaju i nadu da }e njihovi osniva~i Grad Mostar i Hercegova~ko-neretvanski kanton uspje{no realizovati zapo~ete aktivnosti u vezi s rje{avanjem statusa mostarskih pozori{ta, te olak{ati njihov rad. Tako|er, najavljuju i realizaciju urnebesne komedije “Tom, Dick i Harry” najizvo|enijih evropskih savremenih komediografa Raya i Michaela Cooneya, u okviru 11. me|unarodnog festivala komedije Mostarska liska. N. SELIMOVI]

Poziv na let
- Simboli~an naziv izlo`be mnogo govori. To je muzika za na{e o~i u kojoj akordi odi{u harmonijom, ~istom i bez kompromisa. [arene emocije i iskustvo umjetnika vezu most kozmi~kim oblicima, ritmom linija, boja i svjetlosti, tragaju}i za duhovnim kvalitetima `ivotnog toka koji kroz vrijeme te~e. Mehdijine ptice pozivaju na let. Ra{irenih krila letimo zajedno s njima jer te`inu puta te{ko je sam podnijeti. [iroko otvorenih o~iju slu{amo govor dok obojene rije~i lete ka ti{ini ispunjenoj treperavim zvijezdama koje na slikama, kao u tami no}i, igraju svjetlosne igre ispunjavaju}i sva-

ki atom svojom svjetlo{}u. U trenutku kad pomislimo da smo na kraju puta, obradovani ti{inom jer nestaje rije~i koje bi mogle doku~iti istinu, ugledamo pticu kojoj je umjetnik snagom izraza udahnuo du{u, pisani je zapis Mensude Sutke Kazazi} o djelima slikara Suljevi}a. Da polazi{ta svog stvarala{tva umjetnik nalazi u ilozoiji, historiji, trenutnim potaknu}ima, potvr|uje Abaz Dizdarevi} i dodaje “da je umjetnost svuda, ka-

ko u malim stvarima, tako i u velikim prizorima. Simboliku ptice nalazimo u spiritualnim, religijskim djelima. Mehdija je istra`iva~ du{e, a njegova istinska umjetnost predstavlja put iskrenos ti, po sve }e nos ti i slo bo de” .

U Muzeju grada Zenice

Sloboda
- Kao i sve ptice koje nikada na miruju i lete dalje, tako i ove sa izlo`be u Galeriji GM odlaze dalje i lete u Peking i [angaj, dodaje Mehdija Suljevi}. Suljevi} je ro|en 1957. u Prijepolju, a od 1976. studirao je nastavni~ki fakultet - likovni smjer u Nik{i}u. U tri i po decenije rada imao je preko stotinu samostalnih izlo`bi, od kojih je vi{e od trideset u inostranstvu. U~estvovao je u radu dvadesetak kolonija. ^lan je ULUBiH-a od 1984. Dobitnik je velikog broja nagrada, kako u umjetni~kom, tako i u pedago{kom radu. Ilustrator je nekoliko knjiga poezije. @ivi i radi u Sarajevu.
D. REBI]

Velika zainteresiranost Tuzlaka

Me|unarodna revijalna likovna izlo`ba likovnih umjetnika Oto~ki vir i njihovih prijatelja iz BiH otvorena je u zeni~koj sinagogi. Slike i skulpture 20 autora privukle su pa`nju brojnih Zeni~ana. Rije~ je o udruzi hrvatskih umjetnika {to djeluje od 1993. u (na) jedinom slavonskom otoku. Na njihovom putu do Zenice or-

Oto~ki vir

ganizirali su 33 skupne izlo`be, {to nemalo svjedo~i o njihovoj aktivnosti, nastojanju da, kako je tokom otvorenja istakao Vlado Brki}, kistom i dlijetom podignu kulturolo{ke mostove izme|u gradova i dr`ava. Doj mlji vu li ko vnu ve ~er upotpunila je poetesa Silvija Butkovi} iz \akova. Predstavila se sa nekoliko lirskih pjesama i haikuom. Mi. D.

22

SCENA

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

"vozDRica" u multipleksu Ekran Zenica

[kola i fudbal
U centru Ekran u Zenici danas }e se odr`ati zanimljiv doga|aj za najmla|e posjetioce ovog nedavno otvorenog objekta
Rije~ je o videopromociji najnovijeg uratka Zlatana Alispahi}a Zlaje pod imenom "vozDRica", projektu u kojem }e u`ivati ne samo djeca nego i odrasli. - "vozDRicu" sam napisao i posvetio svojoj djeci, Adinu i Ajni, rekao je Zlaja na promociji svog rada u aprilu ove godine. - Imali smo namjeru da je (kad zavr{imo inalnu verziju pjesme i spota) poklonimo maloj raji Zenice za ro|endan, 20. marta, na Dan Zenice. Me|utim, po{to ovdje kod nas sve kasni (plate, penzije, vozovi...), bilo je realno o~ekivati da i na{ poklon kasni bar tri dana. Najva`nije mi je da su djeca na promociji bila zadovoljna i sretna, a to je, ustvari, osnovna zada}a “vozDRice”: upaliti malo svjetla u mraku na{im nasljednicima. U "Petici Pametnici" sam poku{ao spojiti dvije najva`nije stvari na svijetu, gledano iz perspektive osnovaca, kojima je i posve}ena - prva, najva`nija glavna stvar na svijetu je [KOLA, a druga najva`nija sporedna stvar na svijetu je fudbal/nogomet! Dakle, ako na{a djeca vrijedno i marljivo ispunjavaju svoje obaveze, zaslu`ila su, valjda, da odrastaju i raduju se uz svoje idole, kao {to smo i mi, nekad davno, uz svoje i to nam pravo nikad i niko nije uskratio, pojasnio je autor projekta. "vozDRica" je na programu Ekrana Zenica danas, 11. novembra u 11 sati, u kino-dvorani 1.

Kaliopi u Zenici

Cjelove~ernji koncert
Kaliopi, jedno od najpoznatijih muzi~kih imena na balkanskoj sceni, krajem ovog mjeseca odr`at }e cjelove~ernji koncert u Zenici. Koncert }e se odr`ati u Bosanskom narodnom pozori{tu povodom otvaranja 63. koncertne i pozori{ne sezone. Zeni~ani }e prvi imati priliku da u`ivaju u koncertnoj izvedbi njenog aktuelnog singla "Vu~ica", koji osvaja publiku u regionu, a i {ire. Nakon ponovne uspje{ne saradnje za u~e{}e na Euroviziji, Kaliopi i Romeo Grill su po~eli raditi na novom albumu. On je kompletan autor pjesama kojima se nastavlja pri~a legendarnih hitova "Bato", "Kofer ljubavi" i mnogih drugih. Po~etkom decembra se o~ekuje objavljivanje i njenog drugog singla "Melem", dok }e istoimeni album biti objavljen u februaru 2013.

Alessandra Ambrosio pronosala slavni grudnjak Sestre Kardashian kao promotorke mode

Sakriti ili otkriti?

Pro{le sedmice je u New Yorku odr`ana godi{nja revija Victoria's Secreta koju su obilje`ili grudnjak od gotovo 4 miliona KM, te i dalje vi{e nego atraktivna manekenka Adriana Lima, koja se na pisti pojavila samo dva mjeseca nakon poroda. Brazilski supermodel i Viktorijin an|eo, 31-godi{nja Alessandra Ambrosio, dobila je ~ast predstaviti ~uveni Fantasy Bra vrijedan basnoslovnu cifru. Redizajniran svake godine za godi{nju reviju, Fantasy Bra je prekriven cvije}em izra|enim od 5.200 komada dragog i polu-

Fantasy Bra od 4 miliona KM

dragog kamenja, me|u kojima su ~ak tri vrste dijamanata - bijeli, roza i `uti. Osim skupocjenog komada donjeg rublja, presti`nu reviju obilje`io je povratak jednog od najpoznatijih lica te modne ku}e. Poput Alessandre, i ona dolazi iz Brazila i ima 31-godinu, a radi se, naravno, o Adriani Limi. Supruga srpskog ko{arka{a Marka Jari}a rodila je k}er Siennu prije samo dva mjeseca, a u srijedu je ve} zasjala u punom sjaju i pokazala zavidnu iguru pred o~ima znati`eljne publike i fotoaparata.

Nakon {to su uspje{no osvojile New York i Miami, bilo je samo pitanje vremena kada }e sestre Kardashian krenuti u modni pohod po Evropi. Najpoznatije ameri~ke trendseterice ujedinile su snage s britanskim modnim brendom Dorothy Perkins i kreirale odje}u koja }e odu{eviti sve ljubiteljice {ljokica, leopard uzorka i uskih haljina koje

prate liniju tijela. Povodom predstavljanja upravo te kolekcije, Kim i Kourtney sletjele su u ~etvrtak u London, gdje su u glamuroznom stilu predstavile seksepilnu kolekciju. Ameri~ke starlete za tu priliku obukle su crne haljine iz svoje nove kolekcije, a najvi{e pa`nje je naravno privukla Kim, ~ija je haljina vi{e otkrivala nego sakrivala.

Foto: D. ]UMUROVI]

24

Nedjelja ZIVOT PLUS

11. novembar/studeni 2012.

U POSJETI

Najve}e bog

International G

bh. kuh
Dobri prijatelji za dobro zdravlje
Prijateljstva imaju veliki u~inak na zdravlje i kvalitet `ivljenja, ali nije uvijek lako izgraditi i odr`ati prava prijateljstva. Nau~ite kako vam prijatelji donose zdravlje i {ta mo`ete u~initi kao biste njegovali i odr`avali prijateljstva
Prijateljstva imaju veliki u~inak na zdravlje i kvalitet `ivljenja, ali nije uvijek lako izgraditi i odr`ati prava prijateljstva. Nau~ite kako vam prijatelji donose zdravlje i {ta mo`ete u~initi kako biste njegovali i odr`avali prijateljstva. Dobri prijatelji su dobri za zdravlje! Osim dijeljenja pozitivnih i negativnih trenutaka s vama, dobri prijatelji vam poma`u na razne druge na~ine: ja~aju osje}aj pripadnosti, daju osje}aj smisla `ivota, smanjuju razinu stresa, ja~aju osje}aj vrijednosti, poma`u u suo~avanju s traumama, poti~u promjene nezdravih navika. Za{to je nekad te{ko izgraditi i odr`ati prijateljstva? Mnoge odrasle osobe smatraju da je stjecanje novih prijatelja te{ko, ali i odr`avanje postoje}ih. Prijateljstva se ponekad mogu na}i u drugom planu. Mo`da u~enje, partnera, posao ili djecu stavljate prije prijatelja i zato smatrate da se prijateljstva te{ko odr`avaju, odnosno da za njihovo odr`avanje ni nemate vremena. Kada je rije~ o izgradnji novih prijateljstava, mo`da se nalazite u ote`anoj situaciji. Naprimjer, mo`da ste odselili u novu sredinu i niste jo{ bili u prilici upoznati nekog novog, mo`da ste sumnji~avi i bojite se novim ljudima dati povjerenje. Sve su to razlozi zbog kojih odrasle osobe smatraju da je te{ko upoznati nove prijatelje. Mo`da i jest te{ko, ali to ~inite i za svoje zdravlje. Koji je normalan broj prijatelja? Nema potrebe za odre|ivanjem pravog i normalnog broja prijatelja. Svi ljudi su razli~iti. Nekim ljudima odgovara dru`enje s ve}im brojem prijatelja, dok drugima odgovara stvaranje manjeg kruga najbli`ih prijatelja. Mo`da imate nekolicinu prijatelja s kojima }ete voditi duboke i intimne razgovore, a imate i puno prijatelja koji su vam odli~ni za dru`enje, izlaske i gledanje ilmova. Ovisi o tome {to vam odgovara i koja je va{a deinicija prijateljstva. Sve u svemu, kvaliteta odnosa s prijateljima je va`nija od samog broja prijatelja, sve i da se radi o jednom prijatelju. Odraslima ~esto, na neki na~in, mo`e biti i izazov upoznati se s drugim ljudima ili jednostavno ne mogu na}i pravu priliku. Postoje na~ini pomo}u kojih }ete sigurno pro{iriti krug poznanika, a mo`da i steknete ponekog prijatelja. Po|ite u {etnju [etnja s djetetom ili ljubimcem je odli~an na~in da upoznate ljude sa sli~nim interesima. Dru`enja u kvartovskom parku mogu postati i vi{e od bezna~ajnih razgovora. Vje`bajte Upi{ite se na program vje`banja ili po~nite tr~ati. Sve su to na~ini pomo}u kojih }ete sigurno susresti osobu s kojom mo`ete dijeliti zajedni~ko mi{ljenje. Prihvatite pozive na dru`enja Svi imamo trenutke kada `elimo biti sami i opu{tati se. Ipak, ~ovjek je dru{tveno bi}e i ima potrebu pripadati zajednici. Prihva}anjem poziva na dru`enja zadovoljit }ete jednu od svojih osnovnih potreba. Kako dru{tvene mre`e utje~u na prijateljstva? Pristup dru{tvenim mre`ama mo`e olak{ati interakciju s okolinom i umanjiti osje}aj samo}e. Ali, nau~nici su dokazali da upotreba dru{tvenih mre`a ne zna~i i ve}i broj prijatelja, kao ni pobolj{anje kvalitete odnosa. Dru{tvene mre`e jesu olak{ale komunikaciju, ali ne bi smjele u potpunosti zamijeniti onu klasi~nu, licem u lice. Kako njegovati prijateljstva? Razvijanje i odr`avanje prijateljstava ne bi smjelo predstavljati nikakav problem ako su u pitanju prava prijateljstva. Sve funkcionira ako su obje strane dostupne kada je potrebno. Nekada }ete vi pru`ati oslonac i podr{ku, ali }ete ih nekada i primati. Zvu~i jednostavno, ali njegovanje prijateljstva ponekad mo`e uistinu predstavljati problem. Ljudi se razi|u, `ive druga~ijim na~inom `ivota, putovi im se razilaze, `ive u razli~itim gradovima i smanjuje se u~estalost vi|anja. Kako onda pod svim tim okolnostima odr`ati prijateljstva?
Merima BABI]

Tokom festivala ”Bosanski dukat” kulinarska umije iz zemalja regiona, Evrope te dalekog Azerbejd`a je da prika`emo nas, ono {to jesmo. Nadamo se d projekat”, naglasio Hamid Had`i}, {ef kuhinj
trudili da pravimo iskorake, da idemo dalje i radimo stvari koje }e svima nama dobro do}i i za sve nas biti dobre i pozitivne. Uz pomo} dobre organizacije, dobrih prijatelja, uz pomo} dr`avnih organa, uz pomo} velikog broja stru~njaka iz bran{e do{li smo i do tog trenutka kada zapo~injemo ovaj me|unarodni festival, a dolaze nam gosti iz mnogih zemalja Evrope. Sedamdesetak takmi~ara je prijavljeno, a zvani~no takmi~enje je odr`ano u dvije kategorije. Pored zemlje doma}ina BiH, do{li su nam na{i prijatelji iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore Makedonije, Bugarske, Rumunije, Italije i na{i gosti iz Azerbejd`ana. Na ovaj na~in uspjeli smo da napravimo istinsku

Prvi internacionalni sarajevski gastronomski festival “Bosanski dukat” , odr`an ovih dana u Sarajevu, u hotelu Holiday Inn, u organizaciji Udru`enja gastronoma “Gastro kutak” predstavio je raznoliku gastronomsku ponudu bosanskohercegova~kih, ali i kuhara iz susjednih zemalja, zemalja regiona, Evrope ali i dalekog Azerbejd`ana.

GOSTI IZ AZERBEJD@ANA
“Prvi put nakon mno{tva dobro organizovanih projekata Udru`enje gastronoma ’Bosanski dukat’ napravilo je jo{ jedan korak naprijed, jer uvijek smo se

Majstori svoga posla pokazali ono najbolje iz svoje zemlje

Nezaobilazne slastice sarajevskih slasti~ara

11. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

25

atstvo

astronomy festival Sarajevo

ZANIMLJIVOSTI: ^UDESNA PRIRODA

e}a pokazali brojni kuhari na ”Najve}e bogatstvo da smo to i uspjeli kroz ovaj e hotela Holiday Inn

inje

Hamid Had`i}

Vodoravni vodopadi u Australiji
Iako se nazivaju vodopadima, u pitanju je fenomen koji se sastoji od dva prolaza u klancu McLarti
Svi znamo da su vodopadi u vertikalnom polo`aju, ali postoje, ako niste znali, i horizontalni vodopadi ili horizontalni slapovi. Ovakav jedan vodopad nalazi se u zalivu Talbot u Kimberli regionu zapadne Australije... ja je majka priroda postavila paralelno, na oko 300 metara udaljenosti.

PRVI I NAJVE]I
Prvi i najve}i vodopad je {irok oko 20 metara, a drugi je za oko 10 metara {iri. Kada plima dolazi, voda se akumu-

Raznovrsni specijaliteti mnogih internacionalnih kuhinja

Foto: [. SULTANOVI]

internacionalnu dimenziju prvog bosanskog dukata prvog gastronomskog festivala me|unarodnog takmi~enja” kazao , je Darko Ko{avi}, predsjednik Skup{tine Udru`enja gastronoma Gastro kutak. On je podsjetio kako se BiH trudi da se malim, ali sigurnim koracima proilira u zemlju u kojoj }e turizam i ugostiteljstvo igrati sve zna~ajniju ulogu i postati zna~ajna i ozbiljna grana bosanskohercegova~ke privrede. Senadin Fetahagi}, direktor hotela Holiday Inn, ~lan Organizacionog odbora Prvog internacionalnog gastronomskog festivala Bosanski dukat i ujedno doma}in festivala, naveo je da u bosanskohercegova~koj stvarnosti, takvoj kakva jeste, sve ove ideje su nailazile na zna~ajnu podr{ku, `elimo da populari{emo bosanskohercegova~ki turizam, hotelijerstvo posebno jer je ono jedna od grana koja bi trebala biti nosilac razvoja na{e zemlje. U takmi~arskom dijelu festivala Bosanski dukat dva dana, u ~etvrtak i petak, svoja kulinarska umije}a predstavili su svi kuhari u A kategoriji, gdje su spravljali jela od puretine po slobodnom izboru te u B kategoriji, gdje su pripremali jela od teletine tako|er po slobodnom izboru, a u inalnom takmi~enju spravljali su po dva jela (glavno jelo i desert) od namirnica koje su dobili u korpi. Dan prije o propozicijama takmi~enja kuhare je upoznao Legat Iztok, ~lan `irija iz Slovenije. Veoma interesantnom prezentacijom o temi Autenti~na kuhinja - Daleki istok na ovom internacionalnom festivalu posjetiocima se predstavio i Dragan Luki} Luka, predsjednik Federacije kuhara i ugostitelja Srbije. Tokom festivala organizovano je i Ve~e bosanske kuhinje, a svoja kulinarska umije}a gostima su predstavili i u~enici Srednje ugosti-

teljsko-turisti~ke {kole iz Sarajeva uz asistenciju kuhara iz hotela Holiday Inna. Me|u brojnim sadr`ajima festivala je bila i prezentacija pod nazivom “Slatki kutak” izlo`ba slastica renomiranih sa, rajevskih poslasti~ara. Veoma posje}en 1. International Gastro Festival “Bosanski dukat” gostima je predstavio i mnoga kvalitetna hercegova~ka vina u sklopu programa pod nazivom Put vina - Vinske ceste Hercegovine, a priliku da izlo`e svoje proizvode imali su vinari iz Tuzle, Br~kog, Zenice, Biha}a, te njihovi prijatelji iz Banje Luke, a to su Podrumi Banjalu~ke nadbiskupije, zatim proizvo|a~i autohtonih bosanskohercegova~kih sireva, ~iju kvalitetu prepoznaju ljubitelji dobrog jela iz Evrope i svijeta.

SILOVITA VODA
Vodopadi u okomitom polo`aju su normal na po ja va u ~itavom svijetu, ali ovi vodopadi koji se nalaze u Australiji, ta~nije u zalivu Talbot u zapadnoj Australiji, nisu kao os ta li. Nji hov polo`aj je vodoravan. Iako se nazivaju vodopadima, u pitanju je fenomen koji se sastoji od dva prolaza u klancu McLarti. Kroz ove prirodne pukotine ili prolaze probija se velika koli~ina silovite vode koju potiskuju plimni valovi stvaraju}i privremene vodopade do pet metara visine. Kako se plima mijenja, tako se mijenja i pravac protoka vode. Prolazi kroz klanac nalaze se na dva grebena ko-

BOSANSKA KUHINJA
Svakog takmi~ara, kako je objasnio Hamid Had`i}, {ef kuhinje hotela Holiday Inn i predsjednik Udru`enja gastronoma Gastro kutak, njihovu kreaciju i ma{tu koju su unijeli u svako jelo, ocjenjivali su najve}i majstori kulinarstva u regionu, ljudi iz Svjetske organizacije gastronoma. “U posljednjih desetak godina prvi put se ovaj festival organizuje u Bosni i Hercegovini, a na{ cilj je bio da gra|anstvo mo`e vidjeti kako na{i kuhari spremaju raznovrsna jela. Tako smo i ovog puta predstavili na{u bosansku i hercegova~ku kuhinju, na{u bamju, razne dolme, {i{ }evab, kadun buti}e... i mnoge na{e specijalitete. To je ono {to mi mo`emo ponuditi, i mi trebamo ne samo sada nego i svih sljede}ih godina, nadam se uz pomo} Udru`enja gastronoma pa i na{e ku}e hotela Holiday Inn, za takve manifestacije da budemo otvoreni. Najve}e bogatstvo je da prika`emo nas, ono {to jesmo. Nadamo se da smo i uspjeli kroz ovaj projekat” naglasio je Hamid Had`i}. ,

lira u prednjem dijelu prolaza jer protok vode je br`i nego {to mo`e da prote~e kroz prolaz. To zauzvrat stvara nevjerovatan efekat vodoravnog vodopada. Za vrijeme oseke proces protoka vode je obrnut. Ina~e, plima i oseka imaju varijacije do 10 metara visine u trajanju od {est sati. Fenomen horizontalnog vodopada David Attenborough je opisao kao jedno od najve}ih prirodnih ~uda svijeta.

26 Nedjelja

11. novembar/studeni 2012.

MR. PH. ENISA SALIHEFENDI], {efica Odje

Farmaci najbolji iz
Bolni~kom farmacijom se bavim ve} 32 godine i kada bih ponovo mogla da biram, opet bih izabrala isto • Jedina budu}nost farmacije je u bolnici, pored pacijenta
Razgovarala: Zarifa TURKOVI]

Vi ste vrhunski farma ce ut ski stru~ njak. [ta je bio povod da se opredijelite ba{ za ovu nau~nu oblast? - Farmacija je bila velika `elja moje rahmetli majke, koja je radila jedno vrijeme u nekada{njem Vojnosanitetskom zavodu, koji je bio dio Bo sn a li je ka. Ona je imala priliku da se susre}e sa izuzetnim stru~njacima farmacije. Tada nije bilo Farmaceutskog fakulteta u BiH, pa njeni roditelji nisu mogli {kolovati jedno do petero djece u Zagrebu ili Beogradu. Zato sam ja ispunila njenu `elju i bila ~etvrta generacija Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. Nakon studija po~ela sam raditi u Vojnoj bolnici jer sam bila njen stipendista. Ovdje sam sebe izgra|ivala i mogu re}i, bez la`ne skromnosti, postala jedan od rijetkih stru~njaka bolni~ke farmacije, za koju smatram da je najljep{a profesija na svijetu. Ovim poslom se bavim ve} 32 godine i kada bih ponovo mogla da biram, opet bih bez razmi{ljanja izabrala isto. To je jedna specii~na oblast farmacije i mnogi na{i pacijenti i ne znaju da postoji neko ko se brine da terapiju dobiju na vrijeme i sve {to je potrebno za njihovo adekvatno lije~enje, obezbijedi ba{ onda kada treba. Posao bolni~kog farmaceuta zahtijeva dosta truda i odgovornosti, a malo ko zna da smo mi ti koji proizvode galenske i magistralne pripravke neophodne u lije~enju, koji se moraju obezbijediti na vrijeme i u skladu sa zakonima i pravilima struke. Svoj radni anga`man vezali ste za Op}u bolnicu “Prim. dr. Abdulah Naka{“ Koliko ste zad. ovoljni svojim poslom?

- U ovoj bolnici sam po~ela raditi, jer sam trebala ispu n i ti oba v e zu pre ma onom ko me je stipendirao. U Vojnoj apoteci sam obavila pripravni~ki sta` i dobila stalni posao, bez ikakve intervencije, {to je u ovo vrijeme nezamislivo. Od tada do danas, s ponosom mogu re}i da sam ostala u ovoj bolnici i nikada nisam za`alila niti zakucala ni na jedna druga vrata, iako je bilo izuzetno te{kih trenutaka, pogotovo u ratnom periodu. Tada sam morala raditi i brinuti se o dvoje male djece. Drago mi je {to sam u bolnici koja je zadr`ala red, rad i disciplinu i uvijek je to imala. Samo u takvoj sredini ~ovjek se mo`e osje}ati ugodno i raditi neometano. To potvr|uje ~injenica da nikad nisam mijenjala posao, mada sam imala priliku i mogu}nost. Iza Vas je vrlo bogat nau~ni rad, navedite neke od Va{ih projekata? - Ovo {to radim ne bih nazvala nau~nim ve} stru~nim radom. Iza mene je vi{e projekata, a i dalje nastojim biti uklju~ena u mno-

APOTEKARSKE PRAKSE

ge aktivnosti u vezi s farmacijom. Moram posebno ista}i projekat Dobre apote k ar ske pra kse za p o ~et 1996. na kojem sam zajedno sa jo{ pet kolegica iz cijele BiH radila deset godina. Postigle smo da rezultati projekta i danas `ive, jer se proil farmaceuta promijenio, pa osim osnovne uloge da priprema, ~uva i izdaje lijek, pa`nja se usmjerava na pacijenta, na njegovu njegu i informisanje. Moja velika `elja je da farmaceuti u bolnicama u|u u ljekarske timove prilikom dono{enja odluka o terapiji, jer smo mi jedini pravi stru~njaci za lijek. Vjerujem da bi ta da is hod li j e ~e nja bio mnogo eikasniji uz ve}i kvalitet i smanjenje tro{kova. Tome svi mi te`imo i to je moj zadatak prije odlaska u mirovinu i nadam se da }u ga ispuniti. Aktivan ste ~lan farmaceutskih asocijacija u BiH i inostranstvu. Navedite neke? - U~estvujem aktivno u radu Farmaceutskog dru{tva i Farmaceutske komore, pogotovo u sekciji za bolni~ku farmaciju. Od 2006. godine sam poku{avala ujediniti sve bolni~ke farma-

Foto: D ]UMUROVI]

[ta je ostavilo najupe~atljiviji utisak u dugogodi{njem bavljenju poslovima farmaceuta? - To su brojna putovanja koja sam imala zahvaljuju}i profesiji. Obi{la sam mnoge kontinente i dr`ave, bila u Kini, Indoneziji, Maleziji, Brazilu, vi{e puta u Americi, a da ne spominjem Evropu. Kao dugogodi{nji radnik Op}e bolnice, imala sam ~ast da predstavljam na{u zemlju na mnogim svjetskim kongresima farmaceuta na kojima sam osim znanja, sticala nova iskustva, prijatelje, imala priliku da upoznam razli~ite kulture. To je ono {to smatram najvrednijim i {to je samo moje i niko mi to ne mo`e uzeti niti svoje iskustvo mogu kome prenijeti. Zato bih preporu~ila mladima da neprekidno u~e i ne propu{taju nijednu ponudu za bilo kakvu vrstu edukacije. U tome ih ne treba sprije~iti ni jezi~ka barijera, jer ako samo nau~e jednu novu rije~ ili steknu jedno novo saznanje, sve }e imati svrhu i vrijednost i nekad }e biti iskori{teno.

Putovanja

11. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

27

ja je moj jedini i zbor
ceute u BiH i na kraju uspjela tako da smo od 2009. godine i mi ~lanovi EAHP-a - Evropske asocijacije bolni~kih farmaceuta. Zato smo du`ni podnositi redovne mjese~ne izvje{taje i u svemu tome mi mnogo poma`u kolegice iz Mostara i Banje Luke. Mnogo zna~i {to nam ova asocijacija nudi mogu}nosti besplatnih edukacija i seminara {irom svijeta, bitnih i neophodnih za na{u struku, ali, na`alost, ne mo`emo sve to koristiti jer nam ne dozvoljava na{ teku}i posao. Ono {to bih posebno `eljela ista}i je da sam odnedavno ~lan Komisije za kontrolu rezistencije na antibiotike Kantona Sarajevo (KRAK), koju je imenovalo Ministarstvo zdravstva KS-a. Komisija se sastoji od vrhunskih stru~njaka iz oblasti medicine i farmacije, kao {to su infektolozi, mikrobiolozi, klini~ki farmakolozi i farmaceuti. Ve} je ura|en dio planiranog posla i mogu obavij- Velika `elja na{e sagovornice je da bolni~ki farmaceuti budu dio ljekarskih timova estiti javnost da }e promocija prvog broja ~asopisa Bilten - KRAK biti 16. novembra u Unitic amfiteatru u 13 sati, po{to je to Evropski dan borbe rezistencije na antibiotike. Ovo je prilika da pozovem one koje zanimaju antibiotici da nam se pridru`e.

ljenja za bolni~ku farmaciju Op}e bolnice ”Prim. dr. Abdulah Naka{” u Sarajevu

NEDOSTATAK KADRA
U bolni~koj farmaciji prisutan je nedostatak kadra. Da li je to iz razloga {to se moraju obaviti posebne doedukacije i specijalizacije? - Ne mo`e mladi farmaceut odmah nakon zavr{enog fakulteta do}i u bolnicu i po~eti raditi ovaj posao. Prvo mora pro}i posebne edukacije, a potom i specijalizacije iz klini~ke farmacije, farmaceutske informatike, kontrole lijekova i mnogo toga. Na`alost, imamo situaciju da se u ve}ini bolnica farmaceuti bave izdavanjem lijekova na trebovanja i ne znaju {ta se de{ava kada lijek iza|e iz njihove apoteke. U Op}oj bolnici to nije slu~aj. Izborili smo se da pratimo put lijeka, a njegu pacijenta podijelimo na medicinsku i farmaceutsku. Samo se farmaceuti kao stru~njaci mogu baviti lijekovima koji se primjenjuju na pacijenta. Mi vodimo ra~una o kontraindikacijama, ne`eljenim djelovanjima, razli~itim interakcijama i na{e prisustvo na odjeljenjima sigurno smanjuje medikacijske gre{ke u lije~enju i dupliranju lijekova. Zato bih voljela da nam u bolnice do|e {to vi-

U slobodno vrijeme u`iva u obilasku okolnih planina

BUDU]NOST Mi, farmaceuti, smo pravi stru~njaci za lijekove i budu}nost profesije je u bolni~kim apotekama, ako se budemo mogli izboriti za mjesto koje nam pripada
{e mladih farmaceuta koji }e ovdje ste}i specijalizacije i potrebne edukacije. Op}a bolnica bi mogla biti pilot-projekt za to, koji bi se kasnije prenio na druge klinike {irom BiH. To bi podrazumijevalo upo{ljavanje ve}eg broja farmaceuta, kojih, na`alost, ve} ima na biroima za zapo{ljavanje, a ovoj profesiji je pravo mjesto u bolnici.

Dana{nje metode lije~enja su prili~no konvencionalne. Kako u budu}nosti vidite farmaciju? - Budu}e lije~enje }e donijeti nove metode i pojedina~ne terapije za svakog pacijenta, me|u kojima }e biti i genetske. Kroz gensku sliku pacijenta bit }e odre|ivani lijekovi koji }e davati najbolje efekte. Za sada je te{ko re}i kada }e to biti, ali je takvo lije~enje sasvim izvjesno. Zato budu}nost farmacije vidim u bolnici, jer se jedino tu mo`e primijeniti ogromno znanje sa kojim magistri farmacije raspola`u. Samo farmaceuti mogu proizvoditi infuzione otopine, pripremati enteralnu prehranu za pacijente, onkolo{ku terapiju koja je jedna od najte`ih i najozbiljnijih. Jedino }e oni pacijentu dati pravi lijek u pravoj dozi, u pravo vrijeme i na pravi na~in i uvijek odgovarati za svoj rad. Moramo biti svjesni da je zdrav-

lje najve}e blagostanje i da ga svi moramo ~uvati jer, kako ka`u, zdrav ~ovjek ima hiljadu `elja, a bolestan samo jednu - da ozdravi.

DVIJE K]ERKE
Kako uskla|ujete brojne obaveze sa privatnim `ivotom i imate li vremena za svoje k}erke? - Kada se dobro organizujete, mo`e se sti}i ~ak i vi{e od onoga {to planirate uraditi. Smatram sebe

PORUKA Preporu~ila bih mladima da neprekidno u~e i ne propu{taju nijednu ponudu za bilo kakvu vrstu edukacije, jer }e to imati svrhu ako steknu bar samo jedno novo saznanje

prili~no organizovanom `enom, a veliku pomo} i podr{ku imam od moje dvije k}erke sa kojima se ponosim i koje su moj jedini pravi kapital. Hana je mlada magistrica farmacije i ve} ima svoj posao, a moja mla|a k}erka Lana je uspje{an student ~etvrte godine genetike na PMF-u u Sarajevu. Uvijek smo sve tri bile zajedno i nismo se razdvajale ni u ratnim godinama. Kada ih pitam da li bi `eljele i}i negdje na postdiplomske studije u inostranstvo, ka`u da ne `ele, jer ne mogu ni kratko vrijeme biti bez mene. Presretna sam {to su izrasle u odgovorne, vrijedne i pametne osobe na koje se uvijek mogu osloniti. Gdje u slobodno vrijeme naj~e{}e volite biti? - Svoje slobodno vrijeme zajedno sa porodicom provodim u Tar~inu u vikend-ku}i, gdje se najbolje osje}am. Tu imam vrt, koji mi je velika razonoda i opu{tanje, kao i prekrasno cvije}e o kome se brinem sama. Ali ako sam u ba{ti, onda moja porodica mora tra`iti ru~ak na drugom mjestu. Vrt je prava zaraza i uzima ~ovjeka u cijelosti. Moram vam otkriti da sam zaljubljena i u planine i ljeti se penjem na planinske vrhove kad god to mogu. Prije petnaestak dana smo bili na Hranisavi na Bjela{nici, a obi{la sam ve}inu bh. planina. Zimi svaki slobodni vikend provodim na skijanju, koje obo`avam, a nau~ila sam ga nedavno i to je dokaz da nikad nije kasno ako ne{to stvarno `elite. Volim puno ~itati i ako je ru`no vrijeme, ja sam uz knjigu, a ne uz TV.

28

Nedjelja
^inua A^EBE

11. novembar/studeni 2012.

Pri~a Nedjelje

Izbor strica Bena
iljadu devet stotina de ve tna es te go di ne bio sam mla|i slu`benik u jednom nigerijskom trgova~kom preduze}u u Umaru. Biti slu`benik u to vrijeme, bilo je kao danas biti ministar. Moja plata je bila dvije funte i deset penija. Mo`da }ete se nasmijati, ali dvije funte i deset penija je tada bilo vrednije nego sada pedeset funti. Kao i svi napredni mladi}i, u~lanio sam se u “Afri~ki klub” Igrali smo tenis i bi. lijar. Svake godine smo se takmi~ili sa “Evropskim klubom” No, . mene to nije puno zanimalo. Ono {to sam volio bio je ples subotom uve~e. @ena je bilo napretek, ne ovakvih `ena kakve vi|ate danas po gradu, nego pravih ljepotica. Imao sam novi bicikl i svak me zvao D`oli Ben. Bio sam rasprodat kao vru} hljeb. Me|utim, moram vam ne{to re}i o sebi. Mogli smo da se igramo, da pijemo i ~inimo {to god ho}e{, uvijek sam u sebi skrivao svoja osje}anja. Otac mi je rekao da istinski sin na{e domovine mora da zna kako da spava, a da jedno oko dr`i otvoreno. Nisam to nikada zaboravio. Igrao sam se, veselio se sa svima, a oni su vikali “D`oli Ben” “D`oli Ben!” Znao sam {ta , radim. @ene u Umaru su vrlo lukave; dok ti izgovori{ a one su ve} na bini. Zato sam morao da budem oprezan. Nikada nijednoj `eni nisam pokazao put do moje ku}e, niti sam jeo hranu koju su one pripremale boje}i se ljubavne ~arolije. Vidio sam mnoge mladi}e koji su se tada ubijali zbog `ena. Sjetio sam se o~evih rije~i: “Nikada ne dozvoli da ti rukovanje pre|e dalje od lakta.” Mogu da ka`em da je jedini izuzetak u tome bila Margaret, visoka i ri|okosa djevojka. Jednog nedjeljnog jutra navijao sam svoj novi gramofon (nikada nisam imao povjerenje u komisionu robu. Ako nemam dovoljno novaca za nove stvari, onda ne kupujem). Stajao sam kod prozora sa `vaka}om gumom u ustima, u`ivaju}i u muzici. Sve~ano obu~eni gra|ani su i{li u obli`nju crkvu. Me|u njima je bila ta Margaret. Vidjela me je. Kao da je sre}a htjela da je nisam vidio na vrijeme da bih mogao da se sakrijem. Upravo toga dana nije ~ekala do sutra ili do slijede}eg dana. ^im su zatvorili crkvu, vratila se. Htjela je da, budem katolik kao {to je i ona. ^u|enju nikad kraja! Margaret D`ambo! Divno stvorenje! Sada ne `elim da govorim o njoj. Ho}u da vam ka`em kako sam zaustavio svu tu glupost. Bilo je novogodi{nje ve~e. Znate kako novogodi{nje veselje mo`e da prevazi|e bo`i}ne radosti. Toga dana sam oti{ao u klub. Kada vidim vas, dana{nje mladi}e, i kada ka`ete da pijete, samo se nasmije{im. Vi ne znate {ta

H

Ilustrovao: Bo`o STEFANOVI]

je to pi}e. Popijete jednu bocu piva ili jedan viski i po~injete da teturate kao lu|aci. Te no}i sam polako pio viski “bijeli konj” Svi . koji putuju iz Edinburga u London ili bilo koje drugo mjesto, neka svrate na osvje`enje u podrum “Bijeli konj” svemogu}i ... bo`e! Nikada nisam mije{ao pi}a. Onoga dana kada sam pio viski, to je bio dan viskija, ako sam sutra po~eo sa pivom, onda je to dan piva i nisam uzimao druge stvari. Jeo sam pe~enu piletinu i pio sok. Tada sam jo{ pu{io. A prekinuo sam kada mi je neki njema~ki ljekar rekao da mi je srce crno kao tava. Ti njema~ki ljekari su srda~ni ljudi. Daju ti injekciju u glavu, stomak, svugdje. Samo im poka`i gdje te boli i oni ti ta~no tu zabadaju iglu i ne gube vrijeme. [ta sam ono govorio?... Da, popio sam bocu “bijelog konja” i povrh toga nabacio jedno pe~eno pile... Pijan? To nije bilo u mom rje~niku. Nikada nisam bio pijan. Otac je govorio da je najbolji lijek protiv pi}a da se ka`e ne. Kada sam htio da pijem, pio sam, kada sam htio da prestanem, prestao sam. Oko tri sata te no}i rekao sam sebi: bilo ti je dosta. Zajahao sam svoj novi bicikl i po-

lako oti{ao ku}i da spavam. U to vrijeme jedan slu`benik je bio u zatvoru zbog kra|e nekoliko bala pamuka u preduze}u u kojem sam i ja radio. @ivio sam u ku}i preduze}a - znate gdje se sada nalazi uljara G. B?. Da, preko rijeke Niger. Tu je bila ta moja mala ku}a. Imao sam dvije sobe na jednoj strani, a vlasnik preduze}a je stanovao u druge dvije sobe na suprotnoj strani. Sre}om, on je bio na putu i na njegovoj strani nije bilo nikoga. Otvorio sam vrata i u{ao unutra, zatim ih zaklju~ao. Bicikl sam ostavio u prvoj sobi, a ja sam u{ao u spava}u. Skinuo sam odijelo i slo`io ga na naslon stolice. Bio sam suvi{e umoran da bih i poku{avao da tra`im sijalicu. Tresnuo sam na bra~ni `eljezni krevet. Gle, tu se nalazi `ena! Odmah mi razum re~e da bi to mogla biti Margaret. Po~eo sam da se smijem pipaju}i je ~as ovdje, ~as ondje. Bila je stoprocentno gola. Nastavio sam da se smijem pitaju}i je kada je do{la. Nije ni{ta rekla. Vjerovao sam da se naljutila zato {to me molila da je povedem u klub toga dana, a ja sam je odbio. Rekao sam joj: ako do|e{ tamo, vidje}emo se. Nikoga ne vodim u klub tek tako. Vjerovao sam da je to bio

Bilje{ka o piscu
^inua A~ebe, romansijer, pripovjeda~ i esejist, ro|en je u Nigeriji 1930. godine. Zavr{io je knji`evnost u Ibadanu. Po~asni je profesor knji`evnosti univerziteta u Engleskoj i SAD-u. Djela: “Stvari se raspadaju” “Bo`ija strijela” “Narodski ~o, , vjek” “^uvaj se, brate Soule” “Te{ka vremena” “Djevojke u ratu” , , , itd. Profesionalni je pisac. @ivi u svojoj zemlji.

razlog za njenu ljutnju. Molio sam je da se ne ljuti. Jo{ nije progovorila. Pitao sam je li je spavala-tra`e}i razlog za njenu ljutnju. I dalje je {utjela. Iako sam vam rekao da nisam volio da mi `ene dolaze u ku}u, svako pravilo ima i izuzetak. Kad bih rekao da sam bio ljut {to sam te ve~eri na{ao Margaret, lagao bih. Jo{ sam se smijao kada sam vidio da joj sise stoje pravo kao u djevojke od {esnaest ili sedamnaest godina. Mislio sam da tako stoje zbog toga {to je le`ala na le|ima. Kada sam joj pomilovao dla~ice koje su bile nje`ne kao u Evropljanke, moj smijeh je nestao. Dodirnuo sam joj kosu na glavi, bila je ista. - Ma, ko je to? Glava mi se najednom napuni kao bure i ja sam drhtao. @ena sjede na krevet i ispru`i ruke zovu}i me k sebi; dok je to radila, njeni prsti me dotako{e. Sko~ih nazad zagalamiv{i pitaju}i je za ime. Najzad, rekoh sebi: zar se boji{ `ene? Bez obzira na to da li je crna ili bijela, isto je deset {ilinga i deset penija. - U redu. Brzo }u ti otvoriti usta - rekao sam. Po~eo sam da tra`im {ibicu na stolu. @ena kao da se upla{i od toga, re~e: - A {ta ako sam crnkinja? - Ah, tako. Ti nisi bijela `ena? Ko si ti? Upali}u {ibicu ako mi ne ka`e{. Zatresao sam kutijom {ibica i pokazao da }u to i u~initi. Malo se smirih. - Vrati se u krevet. Re}i }u ti bilo je ono {to sam ~uo. Ma ko da mi je rekao da je glas poznat, slagao bi. Bio je sladak kao {e}er. Ali sasvim nepoznat.

Po~eo sam da kre{em {ibicu. - Molim vas - bila je posljednja stvar koju je rekla. Da vam ka`em {ta sam jo{ uradio i kako sam iza{ao iz sobe, stvar je naga|anja. Druga stvar koje se sje}am bila je kada sam tr~ao kao lu|ak Metjuzovoj ku}i. Lupao sam na nje go va vra ta obje ma ru ka ma. - Ko je to? - upitao je iz sobe. - Otvori, za ime boga! - viknuh. Rekao sam kako se zovem glasom koji nije bio ni nalik na moj glas. Vrata se malo otvori{e i ja sam ugledao svog ro|aka sa sjekirom u desnoj ruci. Pao sam na pod, a on je rekao: [ta, zaboga?! Samo bog je mogao te no}i da mi dovede ku}i Metjuza Obija, jer nisam vidio ni kuda idem niti sam mogao re}i jesam li `iv ili mrtav. Metjuz me polio hladnom vodom i poslije kratkog vremena bio sam u stanju da mu ka`em {ta se desilo. Mislim da sam mu to odmah morao ispri~ati, jer ne bi prestao da me zapitkuje: kakva je, kakva je? - Rekao sam ti prije da je nisam vidio. - ^uo si njen glas. - Sasvim dobro. I pipnuo je i ona je mene pipnula. - Ne znam da li si u~inio dobro ili ne time {to si je otjerao - rekao je Metjuz. Ne znam da to objasnim, ali ove Metjuzove rije~i su mi otvorile o~i. Odmah sam znao da me posjetila Memi Vota, gospodarica rijeke Niger. - Sve zavisi od toga {ta tra`i{ u `ivotu. Ako `eli{ bogatstvo, onda si danas napravio veliku gre{ku, ali ako si vjerni sin svoga oca, onda, evo ti moja ruka - re~e Metjuz. Kada smo se rukovali, dodao je: - Na{i o~evi nam nikada nisu govorili da ~ovjek treba vi{e da cijeni bogatstvo nego `enu i djecu. Danas, kada me naljute moje `ene, ja im ka`em: - Da samo ti pametniji, uzeo bih Memi Vota. Nasmijale bi se i pitale me za{to je nisam uzeo. Najmla|e dijete re~e: - Ne brini, o~e, opet }e do}i. Do}i }e sutra - zatim bi se opet nasmijali. Ipak, svi smo znali da je ovo bila {ala. Jer, koji bi ~ovjek uzeo bogatstvo umjesto djece. Ili bi taj morao da bude lud kao doktor J. M. Stjuat Jang. Oh, nisam vam rekao. Iste no}i kada sam istjerao Memi Vota napolje, ona je oti{la Stjuatu Jangu, bijelom trgovcu, i postala njegova ljubavnica. ^uli ste za njega?... Oh, da, bio je najbogatiji ~ovjek u zemlji. Me|utim, ona nije htjela da se uda za njega. Kada je umro, {ta se desilo? Sve njegovo bogatstvo raspr{ilo se me|u nepoznatim ljudima. Je li pravo bogatstvo? Pitam vas. Bo`e sa~uvaj!
S engleskog: Milenko M. MARI]

11. novembar/studeni 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Piše: Josip VRIČKO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA @ENE IZ PRI^A I LEGENDI BiH
Burna pro{lost Bosne i Hercegovine, pro{lost Jajca u ono vrijeme kada je Bosna bila kraljevina i kada je Jajce bilo posljednja prijestolnica bosanskih kraljeva, predstavlja poseban izvor inspiracije za autoricu. Tako je nastala bajka “Kraljevstvo bijelih ljiljana” koja je , objavljena 2010. Knjiga "@ene iz pri~a i legendi Bosne i Hercegovine" govori o `enama koje su ostavile traga u historiji i knji`evnosti Bosne i Hercegovine uz koje su vezane mnoge legende. Aida Za}iragi} ro|ena je 1965. u Jajcu, gdje je zavr{ila osnovnu i srednju {kolu. Studirala je turizam u Beogradu i Sarajevu. Od 1992. `ivi u [vedskoj. Nakon studija teatra 2004. bavi se dje~ijim teatrom. Rade}i na predstavi "Svijet" Astrid Lindgren, po~inje se baviti pisanjem za djecu.

CIK-ni Petri}u, ali o Nik{i}ima ni{ta saznat ne}e{!

E
I {ta sad ho}e Petri}, da mu Nik{i} dopusti da kopa po dokumentima iz kojih bi svakomu bilo jasno da mu ministri rade iza le|a dok je u zahodu. Ma, da je Petri} pametan, i on bi sve u~inio da se ta bruka sakrije. Istina, mo`da je premijer, koji od tog tragi~nog doga|aja dobro razmisli prije negoli se odlu~i olak{ati, pretjerao kada je slu~aj Brat proglasio dr`avnom tajnom. Nije, brate, dr`avna. Ali, brat-bratu, tajna jest. Federalna. Ko da je i to malo!

, sad je stvarno onaj CIKov Branko Petri} pretjerao s progonom Nermina Nik{i}a. I to u trenutku kada mu nije ni do ~ega! Kad se jedva nekako povratio od {oka nakon {to je na onoj entitetskoj televiziji ugledao kako Zlatko Lagumd`ija bezuspje{no tra`i ~esmu. Najlak{e je udariti na uzdrmanog. Dobro, sad je, Bogu hvala, Nik{i}evom Predsjedniku bolje. Ali, sad je Petri} udario na premijera zbog stare pri~e. Jer, tko se jo{ sje}a da je Nermin zaposlio Mirsada. Ma, netko je morao biti direktor za upravljanje i odr`avanje u Autocestama FBiH. Osim toga, zna vrlo dobro Petri}, jer godinu i pol proganja Nik{i}e, mla|i Nik{i} i nije htio biti direktor. Dobro, mo`da i jest za upravljanje. Ali, za odr`avanje. Nije lud! Pogotovo po ovoj zimi.

TOPLA REISOVA RIJE^
Jer, ne dolazi svaki dan reis na gradili{ta autoceste da svojom

Nik{i} dopusti da kopa po dokumentima iz kojih bi svakomu bilo jasno da mu ministri rade iza le|a dok je u zahodu. Ma, da je Petri} pametan, i on bi sve u~inio da se ta bruka sakrije. Istina, mo`da je premijer, koji od tog tragi~nog doga|aja dobro razmisli prije negoli se odlu~i olak{ati, pretjerao kada je slu~aj Brat proglasio dr`avnom tajnom. Nije, brate, dr`avna. Ali, brat-bratu, tajna jest. Federalna. Ko da je i to malo! Uostalom, Petri}ev je CIK neprincipijelan. Eno, ima u federalnoj Vladi, odmah ispod Mirsadova brata, Jerko Lijanovi} Ivankovi}. Ima Jerko, osim {to je vicepremijer, i stranku. Za boljitak, a za {to bi drugo?! I sad, CIK-u se u~inilo kako je Jerko u predizbornoj kampanji i{ao malo cikcak s onom dirljivom reklamom: Kupuj doma}e, kupuj srcem. Srce mu je, presudio je CIK srca kamenoga, i prisjelo. Jer, ne zna se je li srce kuca za Jerka dopremijera ili za Jerka dopredsjednika Boljitka.

FILM

PARANORMALNA AKTIVNOST 4

Najnoviji nastavak horor-fran{ize odnedavno je i u na{im kinima. Pri~a se odvija pet godina nakon one iz drugog dijela, u kojem je Katie ubila svog de~ka, svoju sestru i njenog mu`a te kidnapovala njihovu bebu. Katie i beba su sada doselili u novo mjesto, gdje }e pri~a biti fokusirana na Alisu i njenu majku, kojima }e se po~eti de{avati ~udne stvari ubrzo nakon {to dobiju nove kom{ije. Film je na repertoaru multiplexa Cinema City u Sarajevu, te multiplexa Ekran u Zenici. Ljubitelji `anra nisu previ{e odu{evljeni posljednjim nastavkom, zbog uvjerenja da cijela pri~a gubi na svje`ini {to se vi{e nastavaka snima. Na Rottentomatoes ilm tako|er nije pro{ao dobro, dobiv{i ukupni skor od samo 25 posto.

IZLO@BA

KULTURA SJE]ANJA

DOVOLJNO IM PET MINUTA NN je bio u WC-u, ma ni pet minuta, a oni su za to vrijeme imenovali MN za direktora. Ima, vjerujte, vlada u kojima premijer ne smije oka otvoriti. Takvi su mu ministri. A ovdje u na{oj Federaciji, prvi ministar ne smije {lic otvoriti. Odmah mu smjeste
toplom rije~ju ugrije promrzle radnike i rukovodioce. Mirsad je zato htio u Upravu Elektroprivrede BiH. Tamo je toplije. Nisu mu, me|utim, dali. Njemu da se malo ugrije, a bratu mu da mu `elju ispuni. Pouzdano znam da je premijer tada kazao kako s tim vi{e ne `eli imati ni{ta. Digao je ruke od slu~aja Brat. No, u njega, u Vladi rade razni ministri. ‘ajde {to rade, ali rade svome {efu iza le|a. NN je bio u WC-u, ma ni pet minuta, a oni su za to vrijeme imenovali MN za direktora. Ima, vjerujte, vlada u kojima premijer ne smije oka otvoriti. Takvi su mu ministri. A ovdje u na{oj Federaciji, prvi ministar ne smije {lic otvoriti. Odmah mu smjeste. I {ta sad ho}e Petri}, da mu I to je Lijanovi}a ko{talo 10.000 ovih na{ih maraka.

U pro{lu srijedu je u galeriji Java otvorena izlo`ba "Kultura sje}anja", kao zavr{ni dio projekta "Network for Participative Cultures of Remembrance", koji je podr`an od SCP - [vicarkog programa za kulturu na zapadnom Balkanu. Cilj projekta bio je da se kroz umjetnost i kulturu doprinese razvojnim procesima sa ciljem airmacije tolerancije i demokratizacije dru{tava zapadnog Balkana. U realizaciji ovog projekta u~estvuju Festival MESS, Loja - Tetovo, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda i Multimedia centar iz Pri{tine, a izlo`ba u Sarajevu }e biti realizirana uz pomo} galerije Java i Sarajevskog ratnog teatra. U Sarajevu }e izlo`ba biti otvorena do 13. 11. 2012, a potom }e ista izlo`ba biti postavljena u Beogradu, Tetovu i Pri{tini. "Fotograije koje }e biti prezentirane na izlo`bi su raznolike. Neke su iz li~nih albuma, a neke snimljene nedavno, amaterske i profesionalne, razli~itih formata. Na nekima vidimo nasmijana dje~ja lica sa proslava ro|endana ili u igri, na drugima li~ne predmete djece koja su na`alost stradala u ratu", najavila je Lejla Hod`i}, kustosica izlo`be.

SLU[AJ SRCE, SPASI SVOJE
Za{to se i Nik{i}u ne odredi neka cijena, a ne da ga se s bratom sva|a. A i ako }emo pravo, ne mogu mu ni naplatit vi{e nego Lijanovi}u Ivankovi}u. Jer, Jerko je brata postavio za predsjednika. Stranke, dodu{e. Busao se srcima neutvr|enog porijekla i {ta?! Deset tisu}a! Toliko Jerko, i to kad je neraspolo`en, podijeli glasa~ima. U manjim mjestima. Usto, Nik{i}u nikada ne bi palo na pamet zaposliti brata da mu nije Lijanovi} vrata do vrata. A iza vrata, posred vicepremijerove kancelarije slogan: Slu{aj srce, spasi svoje!

MUZIKA

BORN TO SING (NO PLAN B)

Ciklus objavljivanja "jedan album u tri-~etiri godine" gotovo je danas standard za ve}inu izvo|a~a u popularnoj muzici, s izuzetkom izuzetaka poput Ryana Adamsa, Jacka Whitea, Nicka Cavea, Neila Younga i Elvisa Costella kojima sve {to vide mo`e biti inspiracija za album. U dru{tvo navedenih muzi~kih tezgaro{a ubraja se i Van Morrison, jedino {to je on u posljednje vrijeme usporio. S novim albumom Morrison je veliku pa`nju poklanjao svakom detalju ({to mo`da obja{njava du`u stanku), tako da bi pravi naziv albuma trebao biti "Born To Sing and Play", jer ~ovjek i dalje u potpunosti u`iva u pjevanju. Novi album donosi 10 pjesama, vrlo tople i zanimljive d`ezerske klavirske i puha~ke dionice koje se tako dobro osje}aju unutar pjesme da je te{ko zamjeriti "predugo trajanje".
N. SELIMOVI]

30 Nedjelja

11. novembar/studeni 2012.

MOJ
DOM
Inspirativna jednostavnost i ma{ta, izbor sitnica od onih napravljenih dje~ijom rukom, kupljenih na rasprodaji, dobijenih na poklon ili sakupljanih godinama ~ine atmosferu i du{u svakog prostora. To je ono {to ne smijemo zaboraviti, kako u ure|enju stana, tako ni u svakodnevnom `ivotu

Zaljubljeni u
Vode}i se li~nim ljubavima prema razli~itim segmentima `ivota, nastaju unutra{njosti na{ih stanova i ku}a, ra|aju se nove ideje i nadolazi inspiracija. Prikupljene sitnice, pokloni, neki dragi li~ni komadi ili naslije|eni predmeti odaju utisak na{e li~nosti ili onoga {to `elimo da postanemo. Sve ono {to volimo, {to nam okupira vrijeme ili ~emu `elimo da se posvetimo mo`e da postane dio na{eg ambijenta. Tako se razli~iti stilovi i formiraju, pretapaju jedan u drugi i nastaju divne kombinacije, koje ~esto i ne posjeduju ime, ali su samo na{e i mi se u njihovom okru`enju dobro osje}amo, navodi interijer.ba. pojednostave stvari, shvata se da jedan trpezarijski stol i ~etiri stolice kupljene u popularnom salonu namje{taja mogu da budu mjesto okupljanja desetinama porodica u istom gradu. Ali, zar svaka ta trpezarija nema druga~iju atmosferu? Na{a li~nost, li~ni ainiteti, hobiji, profesija, sve nas inspiri{e da u dom unesemo detalje i da ih volimo. Upravo zbog toga na{i domovi su ~uvari fotograija, {arenih prostirki, srebrnih escajga, modernih lustera i bezbroj drugih dekorativnih sitnica.

OD MINIMALIZMA DO EKLEKTIKE
Bez njih je prostor prazan, te mnogi dizajneri savjetuju da se za topao ambijent obrati pa`nja na detalje. Za tople enterijere tu su jednostavni tonovi sme|e, narand`aste, bordo. Za svje`e enterijere: akvamarin plava, `uta, zelena, bijela. Za decentne: crna, siva, ljubi~asta. Ako se pitate kada je previ{e i kada re}i stop ogromnom broju sitnica u ku}i, morali bismo da odbacimo neke stilove kao {to je, naprimjer, eklekti~an. On je nastao kao kombinacija mno{tva detalja i predmeta, struktura i materijala, boja i oblika. Ako ste dovoljno vje{ti da ukombinujete sitnice, a da one ne odudaraju jedna od druge, da prostor nije zagu{en i pretrpan, onda imate smisla za dekoraciju i vodite se

RAZLI^ITO IH DO@IVLJAVAMO
Pojedina~no, razli~ito posmatramo sitnice i sve one dekorativne stvari koje se nalaze u na{em domu. Za nekoga je detalj {areni jastuk na jednobojnoj soi, za drugog, pak, ina struktura hrastovog kuhinjskog stola. Jedna stvar je zajedni~ka: primje}ivanje. Ukoliko ste jedni od onih koji detalje primje}uju, koji im se dive, koji smatraju da oni ~ine ~itav ambijent i atmosferu doma, onda ste i vi zaljubljenik u detalje.

SITNICA ^INI DOM
Detalji ~ine da se izdvoji komad namje{taja iz industrijske obrade kojom je na inalni na~in do{ao do nas. Ako se samo malo

MOJ VRT

Breza, na{a ljepotica
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. ”ANA-HUP” d.o.o. Sarajevo

Breza je na{e doma}e (autohtono) omiljeno listopadno drvo. Zbog njenog estetskog izgleda mo`emo je svrstati i u izvanredno ukrasno drvo. Njena bijela kora, nje`ne vise}e grane i gran~ice, cvjetovi i plodovi u vidu resa, jesenja boja li{}a, prozra~na zimska kro{nja su osobine po kojima je svi mo`emo po`eljeti u svome vrtu.

VOLI SUN^ANI POLO@AJ
Sadi se kada i ostalo listopadno drve}e, odnosno kada otpadne list pa sve do po~etka listanja, (osim zimi). Sadnice uzgojene u loncima se mogu saditi u toku cijele vegetacije. Po`eljno

je da jama za sadnju bude 0,8 do metar {iroka i 0,5 do 0,6 metara duboka. Breza nema posebnih zah tje va u po gle du tla. Uspijeva na predjelima i iznad 1.000 metara nadmorske visine. Voli sun~ani polo`aj. U nekim aspektima je ipak specii~na. To i jeste razlog zbog kojeg ovo, meni omiljeno drvo, opisujem posebno i na {to `elim upozoriti ljubitelje vrtova i ove predivne biljke. Prije svega, breza je jedino listopadno drvo koje se vadi i sadi zajedno sa korijenovom balom, odnosno uz korijen mora sa stani{ta ili rasadnika ponijeti i dio zemlje u kojoj raste njen korijen. Tek tako izva|ena i balirana (sa za{ti}enom zemljom oko korijena) }e se sigurno primiti. Samo i{~upana sadnica sa golim

korijenom slabo se prima ili mo`emo re}i nikako. Zatim brezu, koliko god da je volimo, ne treba saditi blizu ku}e ili drugog objekta, jer njene male i lagane cvjeti}e i sjemenke raznosi vjetar, pa se u prostorijama ne mo`emo lako osloboditi te vrste sme}a. Breze je najljep{e posaditi u grupu ba{ kao {to rastu u prirodi, jer to njima prija i tako daju {iroku, laganu, ugodnu ljetnu hladovinu, a po otpadanju li{}a i prije listanja, u jesen i prolje}e, kada smo `eljni sunca, kroz njihove nje`ne i tanke gran~ice grije nas svaka zraka sunca, pa je ispod njene kro{nje ugodno boraviti i kada je u bezlisnom stanju. Njeni relativno mali, nje`ni listovi na dugim peteljkama zalepr{aju na svakom vjetri}u, {to daje po-

11. novembar/studeni 2012.

Nedjelja
dm beauty academy

31

detalje

Sergej Benedetter uljep{avao je Sarajke

Lijepa, ako to `elim
Dan ljepote uz dm i partnere namijenjen `enama koje dr`e do `enstvenosti
Top-viza`ist Sergej Benedetter i dm organizovali su dm beauty academy, jedinstvenu reviju stila i ljepote u okviru kampanje Lijepa, ako to `elim! Najve}i lanac drogerija u BiH, dm drogerie market, nedavno je organizovao dm beauty academy - Dan ljepote uz dm i partnere namijenjen je `enama svih dobi koje dr`e do `enstvenosti. Revija stila i ljepote, dio kampanje dm-a Lijepa, ako to `elim!, uprili~ena je u Alta shopping centru. Za ovu priliku Sergej Benedetter, me|unarodno priznati top-viza`ist, u saradnji s koncernom dm-a, osmislio je {est stilova {minkanja namijenjenih `enama koje `ele i}i ukorak s trendovima. - Veliko je zadovoljstvo predstaviti jesenske make-up stilove. Danas sam pred publikom {minkao model u stilu he Dark Side, koji je primjeren za ve~ernji izlazak. Koristio sam s.he stylezone proizvode koji iz dana u dan pridobivaju sve vi{e simpatija potro{a~a. Mi{ljenja sam da niti jedan kozmeti~ki brend nije perfektan u potpunosti, stoga preporu~ujem da dame u kozmeti~kim torbicama za potpuni izgled imaju kombinaciju proizvoda razli~itih brendova, koja }e na kraju dati savr{en rezultat, poru~io je Sergej Benedetter, dobitnik Vienna Awards za make-up artistu 2012. godine. Predstavljeno je i ostalih pet make-up stilova, a prisutne dame su bile u prilici da od profesionalnih viza`ista saznaju tajne za moderni jesenski look na svom licu. - dm je i na ovaj na~in nastojao naglasiti kompetentnost ponude dekorativne i preparativne kozmetike te potaknuti na{e kupce - `ene da probaju nove make-up stilove. Kontrasti boja, raznovrsne nijanse, uz osnosvojim osje}ajem. Za sva ostala ure|enja, ne zaboravite da neke stvari vremenom mogu da dosade ili ne izgledaju dovoljno lijepe kao kada ste ih kupili. Tada ih zamijenite nekim novim detaljem i osvje`ite svoj prostor. Inspirativna jednostavnost i ma{ta, izbor sitnica od onih napravljenih dje~ijom rukom, kupljenih na rasprodaji, dobijenih na poklon ili sakupljanih godinama ~ine atmosferu i du{u svakog prostora. To je ono {to ne smijemo zaboraviti, kako u ure|enju stana, tako ni u svakodnevnom `ivotu.

seban ugo|aj svakom oku i uhu koje osje}a prirodu.

PLITAK KORIJEN
Ona ima plitak korijen pa se oko nje mo`e napraviti visoka gredica tako da se obzida zidi}em ili drvenim oblicama.

U gredicu se stavi vrtna zemlja i zasadi trajnicama za sjenu. Tako ostvarimo dva nivoa zelenila: kro{nju breze i gredicu trajnica. Po zidi}u mo`emo pri~vrstiti drvene letvice i tako dobijemo jo{ ne{to, klupu za sjedenje. Bijela kora breze se naro~ito is-

ti~e ukoliko je breza posa|ena ispred tamne crnogorice, pogotovo je to lijep prizor zimi. Ima li se jo{ {ta dodati ovoj na{oj doma}oj ljepotici pa da bismo je zavoljeli? Mislim da ni{ta, osim `elje da je imamo u svome vrtu, da tako bude stalno uz nas.

vnu preporuku manje je vi{e za svakodnevni look, krasili su stilove koje smo danas predstavili prisutnima, izjavila je Admira Isakovi}, voditeljica Regije i resora nabave i marketinga dm-a, dodav{i da je ovim dm beauty academy eventom uspje{no zaklju~ena jo{ jedna dm look kampanja Lijepa, ako to `elim! Osim sadr`aja za posjetioce eventa, dm je organizovao i kutak za najmla|e, facepainting, plesne ta~ke, ali i mnoge druge sadr`aje koji su u~inili ovaj dan nezaboravnim.

32

Nedjelja

11. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

33

Edith Piaf (1915 - 1963)

Francuska {ansonjerka
Pripremila: Merima BABI]

ONI SU NAS OBILJEZILI

nacionalna ikona
francuske {ansone. Gostovala je po Evropi, Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i drugdje djelimi~no s grupom Les Compagnons de la chanson. Pojavila se i na ilmu. Glasa punog neodoljive topline pjevala je o tjeskobi siroma{tva, bijedi ulice i skitnji, ali i o neugasivoj nadi, povjerenju i sveprisutnoj magiji ljubavi. Napisala je memoarska djela “Na balu {anse” i “Moj `ivot”‘. Posljednji biografski ilm snimljen je 2007. godine pod naslovom “La Vie en Rose” .

Edith Piaf (Edith Giovanna Gassion) velika je francuska pjeva~ica koja se nevjerovatnim izvedbama uvrstila u klub onih koji su ve} u{li u povijest i koji }e se uvijek pamtiti. Radi se o pjeva~ici koja je ve} s 15 godina po~ela nastupati kao uli~na pjeva~ica. Edith Piaf je bila ~uvena francuska pjeva~ica {ansona i nacionalna ikona. U ranijim nastupima bila je poznata kao la Môme Piaf. Francuski muzi~ki repertoar zadu`ila je pjesmama kao {to su “La Vie en Rose” “Non, je ne regrette , rien” “Hymne à l’amour” “Mon légi, , onnaire” “Milord” i druge. Kao izuze, tna li~nost bila je inspiracija brojnim kompozitorima, mentorka mnogim mladim umjetnicima i dostigla je svjetsku slavu uprkos ~injenici da je njena kasnija karijera bila ometana te{kom bole{}u. Piaf se pojavljivala i u pozori{tu, kao i na ilmu.

Kao tinejd`erka Piaf je po “kako je pjevala na na~in ~ela pjevati po kai}ima i ulicama Pariza, a Bu rke pi{e kao {to je `ivjela, a njene pjesme dolazile su iz src bi od 19 godina otkrio ju a” U do. je Louis Leplée, vlasnik kluba Le Gerny, koji joj brao malu crnu haljinu je i odakoja }e je obilje`iti do kra ja karijere. U knjizi se ta minje i njena velika ljuba ko|er spov, boksa~ Marcel Cerda n, tragi~no preminuo u onskoj nesre}i 1949, na avivrhuncu njihove roman se.

Mala crna haljina

UMJETNICA
Nakon {to se uspje{no oporavila, kada je imala samo 14 godina, pridru`ila se ocu u akrobatskim nastupima u Francuskoj, gdje je prvi put imala priliku zapjevati na javnom mjestu. Bilo je to vrijeme kada se nastojala dokazati kao velika umjetnica ~ije vrijeme tek dolazi. Pri kraju rata njen otac je demobilisan i vratio se po nju. Od tada putuje po Francuskoj zajedno sa njim. U 14. godini prvi put je pjevala u javnosti i nadalje je, kao i njena majka, pjevala na ulicama Pariza. U tome joj se Marguerite Monnot, koja }e je pratiti tokom cijele karijere i koja je komponovala pjesme kao {to su “Mon légionnaire” “Hymne à l’amour” “Mi, , lord” i “Amants d’un jour” . Godine 1936. objavljuje prvi album “Les Mômes de la cloche” za ku}u Polydor. Album je bio uspje{an, ali se njena karijera na{la u opasnosti kada je aprila iste godine Leplée prona|en mrtav u svom stanu, a ubili su ga ljudi sa kojima je Edith ranije bila povezana. Ona nije optu`ivana, ali je na nju usmjerena negativna pa`nja medija. Karijeru je spasila i uzdigla kroz saradnju sa Raymondom Assoom. Asso joj je promijenio ime u Edith Piaf, uvje`bavao je u pjevanju, spre~avao susrete sa ljudima koji bi joj donijeli lo{ imid` i dao joj je novi repertoar koji je aludirao na njeno pre|a{nje iskustvo uli~ne pjeva~ice. U prolje}e 1944. nastupala je u Moulin Rougeu, gdje je mladi {ansonjer Yves Montand dr`ao prvi dio ve~eri. Iste godine joj umire otac, a naredne ostaje i bez majke. Godine 1945. Edith sama pi{e “La Vie en Rose” koja }e postati njena naj, poznatija pjesma, danas smatrana klasikom. Tako|er, nastupa u ComédieFrançaise. Yves Montand, koji je u me|uvremenu postao zvijezda, i ona nastupaju zajedno do 1946, kada se razilaze. Iste godine po~inje da sara|uje sa Les Compagnons de la Chanson, sa kojima 1947. nastupa u SAD-u, ali bez ve}eg uspjeha.

krivice, kao i tegobama zbog poliartritisa, Edith postaje ovisna o moriju. Pjesme “Hymne à l’amour” i “Mon Dieu” posve}ene su Marcelu. Godine 1951. pjeva~ Charles Aznavour postaje njena desna ruka: {ofer, sekretar, prijatelj. On je napisao neke od njenih velikih hitova, kao {to su “Plus Bleu que Tes Yeux” ili “Jezebel” . Jula 1952. Edith se udaje za pjeva~a Jacques Pillsa, a pjeva~ica Marlene Dietrich joj je bila kuma na vjen~anju. Godine 1953. Edith zapo~inje proces detoksikacije i nastavlja da nastupa po muzi~kim dvoranama sa velikim uspjehom, krunisanim trijumfom u Carnegie Hallu u New Yorku 1956, poslije ~ega nastavlja da tamo redovno nastupa.

GLAS IZAZIVA DIVLJENJE
Imala je poseban glas koji se isticao u mno{tvu i koji jo{ i danas izaziva divljenje. Od njezinih pjesama treba izdvojiti kompilacije koje su objavljene, a to su “he Voice of the Sparrow” , “Hymn to Love” “he Rare Piaf” “Lo, , ve and Passion” “he Very Best of , Edith Piaf” “75 Chansons” i mnoge , druge u kojima mo`ete u`ivati. Imala je poprili~no zanimljiv `ivot isprepleten razli~itim doga|ajima, od toga da je kao mlada djevojka imala dijete koje je umrlo od meningitisa, do ~injenice da se dva puta udavala. Umrla je 11. oktobra od raka jetre, a nakon njezine smrti `alovala je ne samo Francuska nego i druge zemlje. Danas u Parizu u muzeju postoje ~ak dvije sobe posve}ene ovoj velikoj umjetnici. Edith Piaf ro|ena je 19. decembra 1915. godine u mjestu Belleville, u Francuskoj, kao Edith Giovanna Gassion. Ime Edith dobila je nakon Drugog svjetskog rata po medicinskoj sestri Edith Cavell, koja je pogubljena zbog pomaganja francuskim vojnicima prilikom bijega iz njema~kog zarobljeni{tva. Njezina majka Annetta Giovanna Maillard bila je francuskog i talijanskog porijekla, rodom iz Livorna, malog lu~kog grada u zapadnom dijelu Toskane u Italiji. Radila je kao pjeva~ica pod imenom Marsa Line. Otac joj je bio Louis Alphonse-Gassion, koji je vrlo brzo napustio obitelj zbog toga {to je morao u rat, nakon ~ega je veliki dio vremena provodila sa bakom. K}i akrobate, djetinjstvo je provela u bijedi putuju}i s cirkuskim dru`inama. S 15 godina po~inje kao uli~na pjeva~ica, a od 1937. pjeva na pari{kim scenama i postaje znamenito ime

”MILORD” HIT-PJESMA
Ljubavna veza sa Georgesom Moustakijem donijela joj je jo{ jedan hit, pjesmu “Milord” koju je on napisao , (na muziku Marguerite Monnot), ali i te{ku saobra}ajnu nesre}u koja je dodatno pogor{ala njeno ionako lo{e zdravstveno stanje i zavisnost od morija. Godine 1959. Edith se onesvijestila na sceni u toku nastupa u New Yorku. Poslije operacija vratila se u Pariz, ali bez Moustakija. Na zahtjev Bruna Coquatrixa 1961. Edith nastupa u dvorani Olympia u Parizu. Olympia se tada nalazila u inansijskim problemima i Edith ju je spasila serijom koncerata, koji su ostali zapam}eni kao najzna~ajniji trenuci njene ka-

rijere. Tu je prvi put izvela pjesmu “Non, je ne regrette rien” koju je , Charles Dumont napisao za nju. Okto bra 1962. u 46. go di ni, is crpljena i bolesna, Edith se ponovo udaje i to za zgodnog mladog pjeva~a Thea Sarapoa, kojem je bilo tek 26. Sama je izjavila da ponekad ima utisak kao da je on sin koji se brine o staroj majci. Zajedno su snimili duet “À quoi ça sert l’amour?” Po~etkom 1963. Edith . Pi af sni ma po slje dnju pje smu “L’Homme de Berlin” . Edith je umrla u Grasseu 10. oktobra 1963. u 47. godini od unutra{njeg krvarenja, kao posljedice raka jetre. Tijelo je kri{om preba~eno u Pariz i njena smrt je zvani~no objavljena tek narednog dana, 11. oktobra, na dan kada je umro i njen prijatelj Jean Cocteau. Francuski reditelj Olivier Dahan je snimio ilm pod nazivom “La Môme” (ili “La Vie en Rose” kako je nazvan u , Americi), gdje slavnu {ansonjerku tuma~i Marion Cotillard. Kriti~ari su se slo`ili da se radi o jednoj od najupe~atljivijih uloga svih vremena. Nakon ilma Edith i Marcela Claudea Leloucha iz 1983, ovo je jo{ jedna ilmska biograija Edith Piaf. Dahan je prikazao tri faze njenog `ivota: bijedu i siroma{tvo prije popularnosti, slavu i propast uzrokovanu zdravstvenim problemima i teretom slave. U gotovo svim nastupima u filmu kori{teni su originalni snimci njenog glasa, nakon zaklju~ka reditelja da ju je nemogu}e imitirati.

U ranijim nastupima bila je poznata kao la Môme Piaf. Francuski muzi~ki repertoar zadu`ila je pjesmama kao {to su ”La Vie en Rose”, ”Non, je ne regrette rien”, ”Hymne a l'amour”, ”Mon légionnaire”, ”Milord” i druge. Kao izuzetna li~nost bila je inspiracija brojnim kompozitorima, mentorka mnogim mladim umjetnicima i dostigla je svjetsku slavu uprkos ~injenici da je njena kasnija karijera bila ometana te{kom bole{}u. Piaf se pojavljivala i u pozori{tu, kao i na filmu

IZLO@BA U PARIZU
U Parizu je 2003, povodom 40 godina od smrti Edith Piaf, odr`ana izlo`ba na kojoj su se mogle vidjeti mnogobrojne fotografije, pisma i ~uti njene pjesme. Sale su bile ure|ene kao pari{ki no}ni klubovi ili prostor iza scene. Posljednja prostorija bila je ispunjena rozim ru`ama, bukvalno predstavljaju}i njenu pjesmu “La Vie en Rose” - “@ivot u ru`i~astom” Objavlje. na je i knjiga s izborom ljubavnih pisama Edith i boksera Marcela Cerdana. Godinama su `ivjeli jedno za drugo, Edith je organizirala njegove borbe, birala mu odje}u i i{la s njim na putovanja. A Marcel je odbijao one ugovore koji bi ga natjerali da se odvoji od nje. Pisma su napisana tokom posljednjih {est mjeseci njegovog `ivota i vlasni{tvo su Muzeja prijatelja Edith Piaf u Parizu.

NASTUP U OLIMPIJI Na zahtjev Bruna Coquatrixa 1961. Edith nastupa u dvorani Olympia u Parizu. Olympia se tada nalazila u finansijskim problemima i Edith ju je spasila serijom koncerata, koji su ostali zapam}eni kao najzna~ajniji trenuci njene karijere. Tu je prvi put izvela pjesmu “Non, je ne regrette rien” (“Ne `alim ni za ~ime”), koju je Charles Dumont napisao za nju

pridru`ila prijateljica Simone Berteaut (Mômone) i njih dvije su ostale zajedno cijelog `ivota. Sa 16 godina zaljubila se u Louisa Duponta i ve} naredne godine rodila je jedino dijete, djevoj~icu po imenu Marcelle, koja je dvije godine kasnije umrla od meningitisa. Godine 1935. vlasnik no}nog kluba Louis Leplée ju je otkrio na Pigalleu, gdje je ~esto pjevala, i pozvao je da nastupa u klubu Le Gerny na ChampsÉlyséesu. U to vrijeme njen repertoar se sastojao uglavnom od numera pjeva~ice Fréhel. Leplée joj je dao ime la Môme Piaf, koje u lokalnom `argonu zna~i vrabac. Talentom i vanrednim glasom privukla je pa`nju kompozitora kao {to su Raymond Asso i njena budu}a bliska prijateljica i saradnica

OSVAJANJE KONCERTNIH DVORANA
Marta 1937. odr`ala je koncert u Parizu u dvorani ABC, koji ju je momentalno u~inio zvijezdom obo`avanom kod publike. Krajem 30-ih nastupala je u dvorani Bobino, a 1940. pojavila se u pozori{tu u predstavi “Le Bel Indiférent” Jeana Cocteaua, gdje je tako|er postigla uspjeh. Sa Pauleom Meurisseom, koji joj je bio partner u predstavi, pojavila se u ilmu “Montmartre-sur-Seine” (1941). Za vrijeme njema~ke okupacije Edith je nastavila da dr`i koncerte, ali je podr`avala francuski pokret otpora i pomagala jevrejskim umjetnicima da izbjegnu progon Nijemaca.

ME\UNARODNA SLAVA
Godine 1948, poslije veoma pozitivnih komentara prominentnih kriti~ara u New Yorku, kona~no je do`ivjela uspjeh u SAD-u. Tada je upoznala francuskog boksera Marcel Cerdana, sa kojim razvija ljubavnu vezu, koja }e se tragi~no zavr{iti. Oktobra 1949. Marcel kre}e avionom iz Pariza u New York da bi se sreo sa Edith, ali njegov avion se sru{io i Edith }e cijelog `ivota vjerovati da ga je ona ubila, jer ga je natjerala da promijeni planove i da umjesto brodom, kako je planirao, krene avionom. Progonjena osje}ajem

LA VIE EN ROSE Godine 1945. Edith sama pi{e “La Vie en Rose”, koja }e postati njena najpoznatija pjesma, danas smatrana klasikom. Tako|er, nastupa u Comédie-Française. Yves Montand, koji je u me|uvremenu postao zvijezda, i ona nastupaju zajedno do 1946, kada se razilaze. Iste godine po~inje da sara|uje sa Les Compagnons de la Chanson, sa kojima 1947. nastupa u SAD-u, ali bez ve}eg uspjeha

34 Nedjelja
OKOEKOLOGIJE

11. novembar/studeni 2012.

NA[I SUGRA\ANI Amir T

Dimni signal
Nisam siguran da znamo gdje jo{ i koliko cisterni, buradi i skladi{ta sa opasnim tvarima poput onih u tuzlanskom Polihemu ima u ovoj dr`avi, njenim sru{enim, oplja~kanim ili lo{e vo|enim fabrikama
Hajdar ARIFAGI] harifagic@hotmail.com

Komunikac za traume
Fahrudin BENDER

Kvalitet `ivotne sredine u Bosni i Hercegovini ovih dana dodatno je ugro`en, na {to ukazuju posljedice posljednjeg po`ara u zeni~koj `eljezari ArcelorMittal; pove}ane koncentracije sumpordioksida u vazduhu iznad Bosanskog Broda, te velike koli~ine ni~im za{ti}enih opasnih materija (hlor i `iva) u pogonima tuzlanskog Polihema. Po`ar u `eljezari logi~an je slijed prakse da njeni vlasnici ne poduzimaju potrebne mjere kako bi se tehnolo{ki slo`en proces proizvodnje ~elika uskladio sa zahtjevima za dobivanje okolinske dozvole. Nema mjeseca a da se u Zenici ne dogodi neka industrijska havarija ili nesre}a {to ukazuje na to da je vlast krajnje indolentna prema kompaniji, umjesto da je natjera da otklanja nedostatke, ako ne}e da joj zatvara pogone i sudski goni odgovorne zbog ugro`avanja `ivota radnika na poslu, ali i ve}ine Zeni~ana. Vlast, a i menad`ment `eljezare, od gra|ana ~esto skrivaju mnoge ~injenice o uzrocima i obimima havarija, a izostaju i blagovremena upozorenja stanovnicima kako da se pona{aju u situacijama kao {to je spomenuti po`ar.

d`ment vi{e bavi dubiozom u poslovanju nego emisijom {tetnih gasova iz njenih dimnjaka. Istovremeno broj radnika u njoj se smanjuje. No u ovom ~asu nerealno je o~ekivati da }e ovaj industrijski kapacitet i dokazani zaga|iva~ okoli{a prestati sa radom. Sa dolaskom zime i niskih temperatura realnije je o~ekivati da }e dodatno pove}ati aerozaga|enje u oba Broda na Savi. Po mnogo ~emu specii~an je i slu~aj tuzlanskog Polihema, gdje se sve do {trajka radnika nije znalo za cisternu punu hlora i skladi{te opasnih materija, me|u njima i `ive. Sve je to bilo potpuno neosigurano pa je i jednom i drugom mogao pri}i ko je htio te nehoti~no, ili namjerno, izazvati curenje toksi~nih tvari, podmetnuti po`ar i prouzrokovati eksploziju. Jedne takve, ~iji je uzrok bio tehni~ki propust, sje}amo se iz osamdesetih godina pro{log vijeka.

Knji`evnik Amir Tali} je svoje zrele godine do~ekao u rodnom Sanskom Mostu. Pred sami rat uhapsile su ga policijske snage republike srpske, pod optu`bom da je {pijun, iz prostog razloga jer je kao dopisnik Oslobo|enja i sarajevske televizije izvje{tavao o onome {ta se doga|a. Prema tada{njem krivi~nom zakonu, za {pijuna`u, predvi|ena mu je bila smrtna kazna. Proveo je na robiji 13 mjeseci. Robijao je u Sanskom Mostu, Prijedoru, Banjoj Luci i Doboju. U VIZ Mali logor u Banjoj Luci proveo je godinu, gdje je bio izlo`en stra{nim psihoizi~kim torturama, ~ije posljedice i danas nosi. To mu je kasnije bila i tematska preokupacija za knjigu poezije “Mali logor” i kratku prozu “Samica” .

STALNI APELI MO]NICIMA
Tokom boravka u zatvoru vodi se `iva aktivnost me|unarodnog PEN-a i grupe novinara u Njema~koj (Jurgen i Maria Klocke) za njegovo osloba|anje iz zatvora. Posebno se isti~e slovenski PEN (Ja{a Zlobec i Boris Novak), te njema~ki PEN. U akciji spa{avanja u~estvuju me|unarodni PEN, Amnesty International, MCK, razne organizacije za za{titu ljudskih prava i mnoge humanitarne organizacije. Posebno je anga`iranje njegove porodice, koja {alje pisma i apele na nazna~ene adrese. To inicira i posjetu povjerenice za ljudska prava UN-a gospo|e Elizabet Ren, koja ga posje}uje u zatvoru u Banjoj Luci, ali ni to nije pomoglo da bude oslobo|en. Stalni apeli, upu}ena pisma mo}nicima biv{e Jugoslavije, pismo optu`eniku za ratne zlo~ine, tada{njem predsjedniku samozvane republike srpske BiH Radovanu Karad`i}u, odr`ava stanje koje zato~eniku osigurava samo goli `ivot. Razmijenjen je u razmjeni ratnih zarobljenika, tek poslije Dejtonskog sporazuma 1996. godine. Od tada do danas Tali} ne prestaje sa pisanjem, i pi{e najvi{e za djecu. Gospodine Tali}u, osim {to ste maltretirani, utamni~eni, pro{li ste kroz mnogo trnja na `ivotnom putu. Odakle Vam inspiracija i kako ste nakon svega u stanju prilagoditi svoju literarnu misao i poruku za dje~ije u{i? - ^ovjek se lije~i takvim lijepim stvarima. Traume kroz koje smo svi pro{li u Bosni i Hercegovini, pa eto, i te li~no moje, lije~imo lijepim stvarima. Opstao sam vjeruju}i u Boga, ali nikad nisam izgubio ni vjeru u ljubav, u `ivot, na

kraju krajeva, nikad nisam izgubio ni vjeru u na{u djecu, djecu Bosne i Hercegovine. Osloba|aju}i se tih trauma, shvatam da je takav rad, na neki na~in, psihoterapeutska mogu}nost da do`ivim svoje oslobo|enje. Knjige koje sam objavio poslije rata, njih osam, one imaju djelimi~no i formu anga`irane knji`evnosti, gdje govorim o tim problemima, o ljudima koji su stradali, a koji stoje nasuprot nasilju. @elim da to bude prepoznatljiva odrednica onoga ~ime se bavim. U komunikaciji sa djecom nastojim da ih li{im tih trauma, problema, i da djeca budu na{a zdrava budu}nost {to to ona to, uostalom, i jesu. Nakon Va{eg osloba|anja iz zato~eni{tva, mogli ste birati da ostanete bilo gdje na Zapadu, Va{ put je mogao danas biti potpuno druga~iji, ali Vi ipak birate svoj rodni grad. Za{to? - Prvo moram napomenuti da sam u Sanskom Mostu, pred rat, radio kao dopisnik dr`avne televizije i Oslobo|enja, a to je prethodilo svemu {to }u poslije do`ivjeti. Moje anga`iranje i

PO^ELO PO[UMLJAVANJE
Nisam siguran da znamo gdje jo{ i koliko takvih i sli~nih cisterni, buradi i skladi{ta poput ovog tuzlanskog ima u ovoj dr`avi, njenim sru{enim, oplja~kanim ili lo{e vo|enim fabrikama. Ne znamo ni odakle nam sve prijeti opasnost koje nismo svjesni. Iz tog razloga ovo je zemlja po kojoj treba hodati i u njoj `ivjeti s krajnjim oprezom. Pro{la su dva mjeseca od velike akcije O~istimo zemlju za jedan dan. Njeni organizatori su mi ovih dana proslijedili i imena op{tina u Federaciji BiH u kojima je akcija ignorisana. To su Bu`im, Klju~, Banovi}i, ^eli}, Kladanj, Teo~ak, Srebrenik, Doboj Jug, Fo~a - Ustikolina, Dobrti}i, Fojnica, ^itluk, Neum, Ravno, Posu{je, Glamo~. Sli~an spisak o~ekujem i za drugi entitet. Pomalo sam za~u|en ~injenicom da neke od njih uop{te nisu pokazale `elju da se odazovu na poziv Let’s do it, kao {to je slu~aj sa Fojnicom. Ovaj grad u posljednje vrijeme dosta reklamira slogan “Nature Concept Fojnica” baziran na ekologiji i razvoju turizma. Nasuprot tome, u jaruzi kod Autobuske stanice u kojoj raste {arena jabuka, mjesecima stoji i svakodnevno raste hrpa sme}a i otpada. Na drugoj strani ohrabruje aktivitet volontera u pojedinim gradovima jer su ne ~ekaju}i septembar 2013. (za kada je najavljen izlazak 100.000 gra|ana na po{umljavanje), sa sadnicama ve} krenuli ka goletima i opo`arenim {umskim prostranstvima i zapo~eli veliki posao njihovog ozelenjavanja. Dogodilo se to u Kaknju, Gora`du, Sarajevu... Bravo!

GU[ENJE U BRODU
[ture su i informacije iz Bosanskog Broda u kojem unato~ brojnim ekolo{kim incidentima {to ih ~esto pravi tamo{nja rainerija do sada nismo zabilje`ili ozbiljniju reakciju stanovnika. Mnogo agilnije i sve ~e{}e na pove}ane koncentracije sumpordioksida i drugih {tetnih gasova reaguju susjedi preko Save u Slavonskom Brodu. Njihovi javni protesti zaljuljali su i fotelju ministra okoli{a Mihaela Zmajlovi}a u koju je tek sjeo. Ministar je na javnom skupu imao verbalni sukob sa Mirkom Dusparom, slavonskobrodskim gradona~elnikom, {to je dodatno zajapurilo okupljene na javnom prosvjedu. Prije osam dana koncentracija po zdravlje opasnih gasova u Slavonskom Brodu bila je ~ak osam puta ve}a od grani~ne, a ministar je vjeruju}i Slavoncima kazao da, prema mjerilima Svjetske zdravstvene organizacije, ona nije takva da ugro`ava zdravlje ljudi. “Ona ugro`ava kvalitetu `ivota” bra, nio je ministar sebe i raineriju iz susjedne dr`ave. Bosanskobrodska rainerija je tre}i kvartal ove godine zavr{ila s gubitkom ve}im od 16 miliona KM, pa se tamo{nji mena-

humani odnos prema stvarnosti me je i odvelo u zatvor. Bio sam optu`en za {pijuna`u. Eh, onda po zavr{etku te pri~e, na kraju rata, bio sam u~esnik me|unarodnog kongresa o stradanju na{e domovine. Njema~ki PEN me je tad predlo`io za najpresti`niju evropsku stipendiju

11. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

35

cija sa djecom je lijek
Boemski `ivot na kraju je bolan
Zvao me je jedan kolega, pisac iz Krajine. Pita kako `ivim, govori mi kako on `ivi. Danas su za knji`evnike te{ka vremena, ali za tog mog kolegu i mnoge od nas koji smo u sli~noj poziciji, najgora je samo}a. ^ujemo se telefonom, ispla~emo, bohemski `ivot na svom kraju je bolan. On je potpuno sam i to ga ubija, ja barem imam ono svoje `enice, pa kada nave~er legnem pored nje, sve u `ivotu dobije neki smisao. Ali samo}a druguje sa knji`evnicima.

Tali}, knji`evnik iz Sanskog Mosta

i formu anga`irane knji`evnosti, gdje govoriml Knjige koje sam objavio poslije rata, njih osam, imaju djelimi~no prot nasilju. @elim da to bude prepoznatljival upravo o problemima, o ljudima koji su stradali, a koji stoje nasu nastojim da ih li{im tih trauma, problema, i dal odrednica onoga ~ime se bavim. U komunikaciji sa djecom ka`e knji`evnik Tali}l djeca budu na{a zdrava budu}nost {to to ona, uostalom, i jesu,

Fondacije Heinricha Bölla (njema~kog nobelovca) i gore sam proveo samo ~etiri mjeseca.

POVRATAK U SANSKI MOST

Da, ali za{to ste se vratili? - Mislim da bi to bilo bezo-

brazno i li ce mjer no od me ne, kada bih kao stradalnik okrenuo le|a od vlastite stradalni~ke zemlje. Smatram da je ta kvih mnogo, i smatram da su svi mnogo propatili, bilo da se radi o onima koji su ostali pod okupacijom, bili u logorima, ili o onima koji su se borili u oru`anim snagama, ili o onima koji su bili pod opsadom, pa ~ak i onima koji su nastavili `ivjeti, silom prilika, i u inostranstvu. Mislim da su svi propatili. Ipak, i Vi da ste ostali vani, mislim da Vam ne bi bio problem da sebi prona|ete logi~an izgovor da opravdate i takvu odluku? - Vrlo je to te{ko objasniti. Onaj ko nije vidio taj trenutak blijeska

slobode te{ko da shvati, govorim za sebe kada je uslijedila ta razmjena i kada sam kona~no postao slobodan. Ja sam tad lebdio, moj izlazak i povratak u Sanski Most je ne{to najljep{e {to mi se dogodilo. I prve godine poslije rata bilo mi je najljep{e u srcu. Taj do`ivljaj slobode je neuporediv. Tog osje}aja se vi{e nikada ne mogu li{iti, iako sam duboko razo~aran, kao i mnogi gra|ani, poretkom stvari i nekim problemima u dru{tvu koji se danas doga|aju. Recite nam ne{to o Va{em radnom an ga `ma nu u Do mu mladih u Sanskom Mostu? - Dom mladih, na`alost, vi{e ne postoji, sada radim kao animator kulture u Narodnoj biblioteci u Sanskom Mostu. Bavim se kulturom na{eg grada i sa svim {to je vezano za dje~ije stvarala{tvo. To mi ostavlja dovoljno vremena, ~esto sam u kancelariji za kompjuterom i koristim takve prilike da pi{em. Mnogo pi{em u posljednje vrijeme. [ta pi{ete? - Upravo sam zavr{io i ove godine objavio dvije knjige, radi se o naslovima “[kolske vragolije” i “Na ru~ku kod Obame” a tra`im i izdava~a za jednu , svoju knjigu proze. Uz Va{e ime se vezuje prefiks

dje~iji pjesnik, da li biste se Vi druga~ije opisali, kako Vas Va{ rad odre|uje? - Kako to ka`u, s godinama ~ovjek mo`e vi{e da se zalijepi za

ANIMATOR KULTURE Dom mladih, na`alost, vi{e ne postoji, sada radim kao animator kulture u Narodnoj biblioteci u Sanskom Mostu. Bavim se kulturom na{eg grada i sa svim {to je vezano za dje~ije stvarala{tvo. To mi ostavlja dovoljno vremena, ~esto sam u kancelariji za kompjuterom i koristim takve prilike da pi{em. Mnogo pi{em u posljednje vrijeme
stolicu! Nisam takav autor koji mo`e da se osloba|a samo u poetskim literarnim izvorima. [iroko sam otvoren za cjelokupnu knji`evnost. Pro{le godine sam dobio nagradu za jednu proznu pri~u, to me je malo vratilo u vrijeme kada sam i prije rata

dobio Vjesnikovu nagradu za prozu. Osim pjesama i proze, pi{em i knji`evnu kritiku, u`ivam u svim `anrovima i tra`im svoj prostor. Poezija se danas, na`alost, sve manje cijeni i proza postaje obavezna da bih se i ja, na kraju `ivota, mogao deinirati kao knji`evnik.

NA RU^KU KOD OBAME

Iako je mnogo vode Sane proteklo ispod gradskog mosta, moramo Vas upitati, imate li flesh backove na tamnicu, na dane i no}i kada se radilo o Va{em `ivotu? - Vi{e se ne mogu osloboditi tog literarnog poriva, u odnosu na ono {to mi se dogodilo u ratu. Barem, ne samo meni nego onoga {to se dogodilo u Bosni i Hercegovini. Iznova se vra}am u taj prostor, tako da se i ova knjiga “Na ru~ku kod Obame” bavi tim podvalama me|unarodne zajednice naspram Bosne i Hercegovine koja danas sve to ispa{ta. Agresija na na{u zemlju, na`alost, i danas je jo{ prisutna u ekspanzionisti~kim glavama pojedinaca. Dejtonski sporazum, a to u ovoj knjizi govorim u poglavlju “Mirovni sporazum sa |avolom” na{a je produ`ena , trauma, luda~ka ko{ulja, to je ~isti |avolji posao.

36 Nedjelja
ORDINACIJA

11. novembar/studeni 2012.

Karcinom plu}a sve u
^etrdeset radova o temi Bolesti respiratornih organa, s posebnim osvrtom na sve u~estaliji karcinom plu}a, predstavljeno je na ovom nau~nom skupu
Miralem BEGI]

Zavr{eni Pulmolo{ki dani Te{anj 2012.

U Te{nju je nedavno odr`an drugi simpozij pod nazivom Pulmolo{ki dani. Ovaj nau~ni skup organizovale su Op}a bolnica Te{anj i Ljekarska komora Zeni~ko-dobojskog kantona. U ~etrdesetak stru~nih izlaganja koja su priredili doktori medicine iz regije bilo je vrlo zanimljivih i do utan~ine elaboriranih tema. O tuberkulozi i upalnim bolestima respiratornog trakta izlagali su prof. dr. Besim Prnjavorac iz Te{nja, prof. dr. Mitja Ko{nik, prof. dr. Irena Grmek - Ko{nik i dr. Petra Svetina - [orli iz Slovenije, nacionalni koordinator za tuberkulozu u BiH prof. dr. Hasan @uti} iz Sarajeva, ministrica zdravlja Ze-do kantona mr. sci. dr. Senka Balorda, dok je o Quantiferon testu govorio dr. Kadrija Abduzaimovi}. O temi astma izlo`eno je sedam referata.

PRIMJENA DIJAGNOSTIKE
Medicinska gledi{ta o primjeni dijagnostike u sve u~estalijem karcinomu

ENCIKLOPEDIJA NAU^NIH SAZNANJA Kao finale dvodnevnog nau~nog skupa Pulmolo{ki dani u Te{nju je promovisana knjiga “Plu}ne bolesti” koju je uradila grupa od ~etrdeset pet eminentnih autora iz ove oblasti od Triglava do \ev|elije. Knjiga je prava enciklopedija nau~nih saznanja i dostignu}a u oblasti bolesti respiratornog trakta

Promocija knjige jako posje}ena

plu}a iznijeli su dr. Edin Jusufovi}, dr. Na|a Triler, dr. Tome Stefanovski, dr. Jurij [orli, dr. Evica Budi{in, dr. Jusuf Mehi} i dr. Jasna Juki}. Mr. sci. dr. Rifat Sejdinovi}, direktor Op}e bolnice Te{anj i doma}in skupa, izlagao je temu o mogu}nostima primjene ultrazvuka u dijagnostici bolesti respiratornog trakta. Osim bogatog programa simpozija za doktore medicine, odr`ane su radionice i za medicinske ra-

dnike koji se u poslu svakodnevno susre}u sa plu}nim bolestima i sa dijagnostikom sa posebnim osvrtom na upotrebu inhalatorne terapije. U~esnici simpozija su se opredijelili da Te{anj svake godine bude doma}in pulmolo{kih dana, jer je Op}a bolnica Te{anj, u kojoj se na Pulmolo{kom odjelu godi{nje lije~i dvije hiljade i petsto pacijenata iz dvanaest op}ina Ze-do kantona, to zaslu`ila, a organizacijom ovakvih

nau~nih skupova potvrdila se kao respektabilna zdravstvena ustanova.

PROMOCIJA UD@BENIKA
Kao inale dvodnevnog nau~nog skupa Pulmolo{ki dani u Te{nju je promovisana knjiga “Plu}ne bolesti” koju je uradila grupa od ~etrdeset pet eminentnih autora iz ove oblasti od Triglava do \ev|elije. Knjiga je prava enciklopedija nau~nih sa-

Nau~nici su izjavili da bi pilula koja usporava Alzheimerovu bolest mogla biti dostupna na tr`i{tu za oko ~etiri godine. Vje ru je se da je ova pi lu la naj ma nje dva pu ta efi ka sni ja od svih tre nu tno dos tu pnih terapija te da bi mogla znatno sma nji ti, a mo `da ~ak i u po tpu nos ti za us ta vi ti {i re nje boles ti. Na me|unarodnoj konferenciji za demenciju je re~eno da, ukoliko se po~ne koristiti na vrijeme, pilula bi mogla ~ak i sprije~iti nastanak bolesti. Verzija pilule koja se uzima dva puta dnevno, a koju su razvili britanski nau~nici, ve} je testirana na pacijentima i rezultati su bili vi{e nego dobri. Pilula bi se mogla propisivati i svim osobama starijim od 60 godina kako bi zadr`ali o{trinu uma. Me|utim, mnogi upozoravaju i zahtijevaju strpljenje, jer su i ranije mnogi lijekovi pali i pokazali se kao neprihvatlji-

Nova nada za oboljele
Uskoro dostupna pilula koja usporava Alzheimerovu bolest
vi tokom posljednjih faza testiranja. Trenutni lijekovi usporavaju progres bolesti, me|utim, njihov efekt na mozak brzo nestaje i bolest nakon toga nastavlja tamo gdje je stala. Novi lijek, poznat samo kao LMTX, radi na druga~iji na~in od ve}ine sada{njih lijekova koji ciljaju na hemiju u mozgu ili nagomilavanje proteina nazvanog beta-amiloid. LMTX otapa velike koli~ine proteina i {iri se mozgom kao infekcija. Tokom testiranja na pacijentima sa blagim ili srednjim oblikom demencije, ranija verzija lijeka, pod imenom Rember, usporila je {irenje bolesti do 90 posto tokom dvije godine, prenosi Daily Mail. Trenutno je u pripremi 18mjese~no testiranje lijeka na 1.500 oboljelih od Alzheimerove bolesti.

NOVOSTI IZ MEDICINE

11. novembar/studeni 2012.

Nedjelja ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

37

.

u~estaliji

Luk za dug `ivot
znanja i dostignu}a u oblasti bolesti respiratornog trakta. Mr. sci. dr. Rifat Sejdinovi} je izrazio zahvalnost {to je ovaj projekat koji je za~et pri je dvi je go di ne, okon~an na najljep{i na~in. Knjiga je ura|ena na tri jezika, bosanskom, hrvatskom i engleskom, ima 551 stranicu sa puno tabela i ilustracija. Autori su prof. dr. med. sci. Dragan Keser i njegov kolega dr. Farid Ljuca sa Medicinskog fakulteta u Tuzli, a saradnici i urednici na knjizi bili su mr. sci. dr. Rifat Sejdinovi}, direktor Op}e bolnice Te{anj i vi{i asistent na Zdravstvenom fakultetu Zenica, prof. Farmaceutskog fakulteta Sarajevo dr. med. sci. Besim Prnjavorac, prof. dr. med. sci. Mitja Ko{nik i njegov kolega dr. Stanislav [u{kovi} iz Univerzitetske klinike za plu}ne bolesti i alergiju Golnik iz Slovenije, prof. dr. Branislava Milenkovi} sa Medicinskog fa-

Djeluje diureti~no, laksantno i antidijabeti~no, ja~a srce i krvne sudove, lagani je hipnotik...
glavice luka kuhati s gran~icom ruzmarina u po 2,5 dcl vode i kvalitetnog bijelog vina. Ako se piCRVENI LUK (Allium cepa L.), crni luk, kapu- je svaki sat po ka{ika, pokazat }e se vrlo djelola, ljetni luk, mrki luk, glavata ljutika, crvenac, tvornim (Z. Gursky). kako se jo{ naziva, stolje}ima se upotrebljava za OPADA LI KOSA Ima prhuti u njoj ili li{aja, vilije~enje mnogih oboljenja i tegoba, izvana i iz- dljive }e rezultate dati sok crvenog luka upotrinutra, protiv zaraznih bolesti, ali i kao svakida- jebljen kao sredstvo za masiranje. U narodu se {nja hrana i za~in. Jo{ u anti~ko doba luk je pro- odavno upra`njava stavljanje soka pr`enog luka, cijenjen kao odli~no diureti~no sredstvo, faktor pomije{anog s malo soli i ulja, u istjerivanju insezdravlja i dugog `ivota (Dioskorid, Plinije). Lju- kata i bubica koje su u{le u uho. Isto je i sa `uljetina luka potje~e od sumpornih heterozida, ~i- vima odnosno kurjim o~ima: presije~e se glavica ji proizvodi hidrolize imaju fitoncidna svojstva (zdrava, jedra) luka, namo~i u sir}etu nekoliko sakoja utje~u povoljno na obnavljanje tkiva za- ti, pa se stavi na `ulj (najbolje nave~er, pa dr`ati ga|enih i drugih rana; imaju antibakterijska svoj- preko no}i). Ponavlja se vi{e puta dok `ulj posve stva, nadra`uju organe za varenje pove}avaju- ne nestane, s tim da se svako jutro ostru`e ome}i apetit; izlu~uju se preko plu}a i olak{avaju is- k{ani dio, pa onda stavi nova obloga. ka{ljavanje (J. Tucakov). ^IR Provalit }e (i ozdraviti tkivo) vrlo malo zaLUK DJELUJE DIURETI^NO Laksantno i an- pe~ena glavica luka koja se raspolovi i jo{ topla statidijabeti~no. Ja~a rad srca, {iri krvne sudove, vi na zagnojeno mjesto. Ako se isjeckanom luku smanjuje krvni tlak, o`ivljava rad crijeva... Ta- doda malo ulja, hljeba i sapuna (kaba{a), ta }e kako|er je sredstvo protiv reume i skorbuta, anti- {a eikasno utjecati na uboje i ~ireve (Tucakov). septik i sredstvo protiv infekcije, skleroze i Upaljenim i krmeljivim o~ima provjereno pomatromboze, u nekim slu~ajevima i antibiotik, re`e luk, zdru`en s mlijekom i megulira sadr`aj {e}era u krvi, a lagani je hipnotik dom (u pola litre mlijeka skuha (dobar za spavanje). se narezana glavica luka - ne kuLUK KAO AFRODIZIJAK hati dugo, doda ka{ika vrcaAfirmirali su ga jo{ stari arapnog, prirodnog, ekolo{kog ski mislioci. Danas je to aktumeda i tom smjesom-tealizirao Hull Walton, kao i ku }i nom ne ko li ko pu ta ne ki dru gi is tra `i va ~i: dnevno ispiru o~i). Vrlo “Sok crvenog luka ja~a dobre rezultate kapula posla bo srce i po ma `e sti`e kod skidanja mladevra}anju spolne mo}i na~kih akni, kod ~i{}enja koja je uslijed bolesti ili ko`e, bubre`nih ili mokraprekomjerne brige ili }nih kamenaca, hemoroida, nevolje nestala prije vreka{lja, lupanja srca... mena (R. Willfort). “On ZA JA^ANJE ORGANIZMA otva ra se ksu al ni ape tit i Kao i pospje{ivanje mokrenja onim najo~ajnijima (Messedobro }e pomo}i vino od luka kogue). Iako je odr`ao graditelje piraje se spravlja tako {to se tri-~etiri mida, mnogo hvaljen i kori{ten posliglavice zdravog luka izgnje~e u litri je, u srednjem vijeku pa do dana{njih kvalitetnog i ~istog bijelog vina u koje dana, zvani~no crveni luk jo{ nije priznat kao ljeje dodano 100 gr prirodnog meda. Ostavi se 15 kovita biljka!? Zato u narodnoj medicini ima doi- dana i nakon toga procijedi i pije 3-4 puta na dan. sta {iroku primjenu. Rije~ju, crveni luk indicira kod mnogih bolesPROTIV GR^EVA i tegoba u trbuhu te krvare- ti i tegoba: astenije, izi~kog i intelektualnog nja `eluca, odli~no je sredstvo usitnjen luk kuhan umora, smetnji u razmjeni materije, oligurija, edeu mlijeku. Sok crvenog luka, pomije{an s medom, ma, ascitesa, perikarditisa (zadr`avanje teku}ine), dokazano je sredstvo za `ivce (nekoliko ~ajnih ka- hidropsa, azotemija, hloruremija, `u~nih kame{ika uzimati na dan), promuklost i ka{alj (katar di- naca, dijareje, genito-urinarne infekcije, respira{nih putova). tornih tegoba, gripe, digestivne atonije, problema KOD GRIPE Osim poznatih i proku{anih naro- s lu~enjima `lijezda, gojaznosti, arterioskleroze, dnih recepata, dobar je i ovaj: nekoliko kri{ki cr- tromboza, nemo}i, dijabetesa, intestinalnih panog luka kao oblozi se stavljaju oko vrata i poti- razita (E. Hasanagi}). Ono {to ne treba zaboraviljka i mijenjaju svakih pola sata. Kod ote~enih no- ti, jeste da luk treba dodavati u sve salate, variva, gu, vodenih oteklina trbuha i prsnog ko{a pomo- supe, ~orbe i ostalo! Kod kuhanja ga treba stavi}i }e uzimanje razrije|enog soka crvenog luka (2- ti pri kraju procesa, da ne ispare biolo{ki aktivne 3 ~ajne ka{ike dnevno). Protiv vodene bolesti: 3 (hranljive i ljekovite) materije...
Ramo KOLAR

kulteta Univerziteta Beograd, doc. dr. Sanja Popovi} - Grle sa Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu i prof. dr. Tome Stefanovski sa Medicinskog fakulteta Univerziteta “Sv. Kiril i Metodije” iz Skoplja. Recenzenti prof. dr. Ekrem Ajanovi} i prof. dr. Senaid Trna~evi} ovu knjigu preporu~ili su studentima medicine, ali i ljekarima, posebno mladim specijalistima za plu}ne bolesti jer im mo`e biti jako korisna literatura, odno sno pra vi vo di~ u ovoj oblasti.

38 Nedjelja
ZDRAVA HRANA

11. novembar/studeni 2012.

Poslastice

Antioksidant ja~i od zelenog ~aja
Jedna ~a{a soka nara dnevno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti
Nar je u narodu poznatiji kao {ipak ili mogranj. Najvjerovatnije potje~e iz Irana, a zajedno s maslinama, smokvama i datuljama pripada najstarijim kultiviranim plodovima. Jede se svje`, prera|uje se u sokove ili koristi u dekorativne svrhe. Njegov sok ima antioksidativne mo}i. Ovaj znanstvenik istra`ivanja je predstavio i prije nekoliko godina u Hrvatskoj, a najvi{e se bavio ispitivanjem antioksidativne mo}i soka od nara.

UKRASNA BILJKA
Smatra se da je stablo {ipka jedna od prvih kultiviranih vo}ki poput masline, gro`|a, smokve i datulja. [to zna~i da je pre`ivjelo nekoliko hiljada godina i da, ako ni zbog ~ega drugog, onda zbog toga mora biti jako otporno, a plodovi zdravi i hranjivi. Nar izraste u visok, trnovit grm do dva metra, a raste po sun~anim padinama i rubovima {uma. U posljednje vrijeme ljudi ga sade i njeguju kao ukrasnu biljku. Nar se tokom povijesti koristio za lije~enje raznih bolesti; kao protuupalno sredstvo, protiv crijevnih glista, protiv ka{lja, hroni~ne dijareje, astme, bronhitisa i za ja~anje kapilara. Pun je antioksidanata, vitamina A, C, E, kalija, magnezija, folne kiseline i `eljeza. Mo`e pomo}i u lije~enju sr~anih bolesti, raka i problema vezanih uz starenje. Izraelski znanstvenici su otkrili da samo jedna ~a{a soka od nara dnevno djeluje na smanjenje utjecaja lo{eg holesterola u organizmu. Ja~i je antioksidant od vina i zelenog ~aja.

Sastojci: za tijesto: 75 g margarina, 3 jajeta, 125 g {e}era, 150 g bra{na, pola kesice pra{ka za pecivo, 3 ka{ike slatke pavlake, kesica vanilin-{e}era, za il 100 g margarina, 100 g meda, 150 g listi}a badema, pola ka{i~ice cimeta, slatka pavlaka Priprema: Umutite jaja sa {e}erom i vanilin-{e}erom. Istopite margarin, pa ka-

Arapski kola~

da se prohladi, pomije{ajte ga s pavlakom, dodajte bra{no i pra{ak za pecivo i sve sjedinite. Tijesto sipajte u podmazan kalup pre~nika 28 centimetara, pa pecite 10-15 minuta na 180 stepeni. Za il istopite margarin, {e}er, med, slatku pavlaku, listi}e badema, cimet i koru limuna. Sve izmije{ajte i prokuhajte, pa sklonite s vatre. Kola~ izvadite iz rerne, prelijte ilom i dopecite jo{ desetak minuta.

KEMOTERAPIJSKI U^INAK
U ~asopisu Proceedings of National Academy of Sciences objavljena je studija koja govori o kemopreventivnom i kemoterapijskom u~inku soka od nara na stanice karcinoma prostate. Istra`ivanje je pokazalo da nar posjeduje sna`na antioksidativna i protuupalna svojstva. Znanstvenici su dokazali da ekstrakt ploda nara ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubija stanice karcinoma prostate in vitro. Sok od na ra spre ~a va oksidaciju LDL holesterola. Znanstvenici su promatrali kako se LDL holesterol (lo{ holesterol) pona{a u prisustvu soka od nara i uo~ili su da se 40 posto manje moleku la LDL ho les te ro la oksidiralo u prisustvu soka od nara. Dobro je poznato da oksidirani LDL holesterol predstavlja zna~ajan rizik za pojavu arteroskleroze. Sok od nara u pokusima je sprije~io i neke druge procese povezane s pojavom arteroskleroze. Budu}i da klini~ke studije na ljudima s ovom supstancom nisu provedene, nije poznata doza aktivnih tvari iz nara koja je potrebna za isti u~inak kod oboljelih od karcinoma prostate ili arteroskleroze. Ipak, rezultati su vrlo obe}avaju}i i upu}uju na uklju~ivanje nara i soka od nara u svakodnevnu prehranu.

Makovnja~a sa medom
Sastojci: 30 g svje`eg ili kesica suhog kvasca, 500 g bra{na, 100 g margarina, 3 ka{ike {e}era, jaje, 3 dl mlijeka, limun, prstohvat soli, za il 4 ka{ike meda, 300 g mljevenog maka, 3 dl mlijeka, 100 g suhog gro`|a, 4 ka{ike {e}era, 2 `umanca, 2 ka{i~ice mljevenog cimeta, bjelance za premazivanje, {e}er u prahu Priprema: Kvasac razmutite sa 50 mililitara mlakog mlijeka, ka{ikom {e}era i bra{na i ostavite da nado|e. Umijesite tijesto od bra{na, nado{log kvasca, polovine margarina, jajeta, soli i {e}era. Dobro operite limun i narendajte malo kore. Postepeno dodajte mlijeko i mijesite tijesto dok ne po~ne da se odvaja od posude. Pokrijte ga krpom i ostavite da nado|e. Za il u kuhano mlijeko dodajte mljeveni mak i, uz stalno mije{anje, kuhajte 10 minuta, pa ostavite da se ohladi. @umanca umutite sa {e}erom, pa pomije{ajte s makom. Smjesi dodajte med, oprano i osu{eno suho gro`|e i cimet. Sve sjedinite. Tijesto razvijte u jufku debljine jedan centimetar, prema`ite preostalim margarinom i nanestite il. Umotajte s obje strane do sredine, prenesite na nama{}en pleh i ostavite oko 40 minuta da naraste. Prema`ite umu}enim bjelancetom, pa pecite oko jedan sat na 220 stepeni. Pospite {e}erom u prahu i sijecite kada se potpuno ohladi.

SOK OD NARA
Rana jesen je pravo vrijeme za nar koji }e vam biti dostupan sve do po~etka zime. Plodovi koje kupujete na tr`nici moraju biti te{ki, okrugli, veli~ine grejpfruta ili narand`e. Ne odbacujte ih ako su napuknuti, to samo zna~i da su superzreli i slatki iznutra. Za spravljanje soka od nara potrebni su 1 veliki nar, ka{ika agavinog sirupa, trebate ga prvo o~istiti i propasirati ({to bi zna~ilo da imate dobar stroj koji melje ili odvaja ko{tice). Bobice stavite u stroj, propasirate ih i dobijete sok. Ulijete/razdijelite ga u ~a{e, ukrasite preostalim bobicama i za~inite ka{ikom agavinog sirupa.

SNA@AN ANTIOKSIDATIVNI KAPACITET
Lavina istra`ivanja o pozitivnim u~incima nara pokrenula se u Izraelu, a za pa`nju koju je nar dobio u znanstvenim krugovima velikim je dijelom zaslu`an Michael Aviram, koji je proveo velik broj istra`ivanja i dobio izvanredne rezultate.

Medena ~okolada
Sastojci: 500 g kakaa, 400 g meda, 200 g margarina, 100 g nasjeckanih oraha, 2 ka{i~ice mljevenog cimeta, ka{i~ica mljevenog karanili}a, 100 g {e}era u prahu, 2 kesice vanilin-{e}era Priprema: Izmije{ajte med i kakao, pa kuhajte na laganoj vatri oko pola sata po-

vremeno mije{aju}i da ne izgori. Kada sklonite s vatre, dodajte cimet, karanili} i vanilin-{e}er. Dodajte i margarin, pa mije{ajte dok se ne rastopi. Duguljasti kalup nauljite, pospite {e}erom u prahu, pa ulijte pripremljenu smjesu. Ostavite do sutradan da se potpuno ohladi, pa nasijecite na manje kocke.

11. novembar/studeni 2012.

Nedjelja U RESTORANU

39

e sa medom
Kola~ od meda i limuna
Sastojci: 6 `umanjaka, 14 dag {e}era, sok od limuna, 1 ka{i~ica sode bikarbone, 7 klin~i}a, 1/2 male ka{ike cimeta, 25 dag meda, 20 dag gu{~ije masti, 5 dag bra{na, 6 bjelanjaka, istu~enih u ~vrst snijeg, malo krupno rezanih oraha. Pri pre ma: @u ma njke i {e}er pjenasto izmije{ajte. Dodajte im sok od limuna, sodu bikarbonu namo~enu u rumu, klin~i}e i cimet, te dobro izmije{aj te. Med i gu {~i ju mast zajedno rastopite (samo ugrijte da bude mlako), dodajte `umanjcima i lagano izmije{ajte. Na kraju dodajte orahe, bra{no, snijeg od bjelanjaka i sve lagano umije{ajte. Masu stavite u namazan i bra{nom posut pleh, te pecite na laganoj vatri (150 stepeni) dok bude lijepo pe~eno.

Pivnica Taverna u duhu tradicije Tuzlaka
Mo`emo se porediti sa svim pivnicama u svijetu. Postojimo od 1950. godine, stekli smo rejting i ve} smo prepoznatljivi u gradu i {ire. Dolaze nam i gosti iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njema~ke, [vedske, ka`e {ef Muriz [ekambet
Du{ka REBI]

Medena karamel-pita
Sastojci: za tijesto 500 g bra{na, 100 g maslaca ili margarina, 80 g {e}era, 200 g meda, 1 cijelo jaje, 1 dcl mlijeka, 1 kafena ka{ika sode bikarbone. Karamel-il: 1 l mlijeka, 150 g bra{na, 450 g {e}era, 300 g maslaca ili margarina, kesica vanilin{e}era, 1 dcl vode Priprema: Bra{no istrljamo dlanovima sa masno}om, dodamo ostale sastojke za tijesto i umijesimo glatku masu. Na~inimo valjak od tijesta i podijelimo ga na 6 loptica. Svaku lopticu nanovo premijesimo da bude glatka i na dobro pobra{njenoj dasci razvijemo u ~etvrtastu koru. Na pole|ini tepsije ispe~emo svaki list na temperaturi od 200 stepeni. Pe~emo nekoliko minuta, pazite, jako brzo su gotove! Dok su jo{ tople kore, odsije~emo im krajeve i stavimo ih sa strane. Za il: [e}er istopimo do svijetlobraon boje. 1 dcl vode i 3 dcl mlijeka izradimo sa bra{nom da ne ostanu grudvice. Dodamo toj masi ostalo mlijeko i sve si pa mo u otopljeni {e }erka ra mel. Skuhamo da bude gusto i da se sav karamel otopi. Potrebno je stalno mije{ati kako se bra{no ne bi zapeklo na dnu {erpe. U polutopli il dodamo na kockice isje~eni maslac ili margarin i vanilin-{e}er, izradimo mikserom. Napunimo kore tako da i na gornju do|e il. Sad uzmemo odsje~ene krajeve koji su se ve} svrdnuli i ohladili i izrendamo sitno na povr{inu kola~a.

Kada je pivnica Taverna u junu ove godine ponovo renovirana i pro{irena te ponovo zablistala u drugom, ali i starom ruhu, radovali su se Tuzlaci, pa se na otvaranju ovoga objekta pjevalo do kasno u no}. Objekat je otvoren uz prisustvo mnogih gostiju, kamere su bilje`ile ovaj veli~anstveni doga|aj, a ostalo je zabilje`eno da je me|u mnogima koji su se radovali na otvaranju bio i biv{i gradona~elnik Tuzle Selim Be{lagi} koji je pjevao u dru{tvu glumca, svog prezimenjaka Enisa Be{lagi}a tako veselo, kao da veselju nema nikada kraja.

SA^UVAN RUSTIKALNI STIL
Sve~anom otvaranju i radosti nikada kraja i sve je proteklo u sve~anom do`ivljaju. Pa kako i da se ne raduju kada je obnovljen objekat koji je sagra|en jo{ 1884. godine. Rekonstrukcijom je sa~uvan rustikalni stil, izra`en kroz kombinaciju kamena, cigle i punoga drveta. Na zidovima fotograije objekta iz 1914. godine i zajedni~ke fotograije Tuzlaka koji su odavno oti{li “zanavijek” a koji su ne{to zna~ili u ovo, me gradu, a ostali su samo takvi “tragovi” Pa . sve kao “nekada” samo je naziv Taverna no, vijeg datuma. Objekat se nalazi uz samu tvornicu piva i vlasni{tvo je Tuzlanske pivare i sa menad`mentom je sve ura|eno, od rekonstrukcije pa do osmi{ljenosti kako i {ta slu`iti. “Mo`emo se porediti sa svim pivnicama u svijetu. Tradicija od 1950. godine, stekli smo rejting i ve} smo prepoznatljivi u gradu i {ire. Dolaze nam i gosti iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njema~ke, [vedske” ka`e {ef , Taverne Muriz [ekambet, i poja{njava da se samo u ovom restoranu mo`e popiti neiltrirano lager pivo, a uz to se ve`e i ro{tilj, a specijalitet ku}e je kobasica taverna, originalna kobasica koja je napravljena u saradnji sa tuzlanskim Menpromom. Prezadovoljan je gost Taverne Enes koji ~esto dolazi na ~orbu, a sve su dobre, sve tri

koje ~esto naru~uje, a “}evap taverna je najbolji u gradu” smatra Enes. Svaki gost ima , priliku u Taverni da u`iva uz pivo Tuzlanske pivare, ali i uz razne sokove, ove renomirane pivare, posebno sokove pod nazivom Panonika ledena koji se proizvode vi{e od godinu, sa tri okusa, kola, limun, narand`a, kao i sve vrste osvje`avaju}ih pi}a, od kole, mirinde, prirodne limunade i drugih sokova i toplih napitaka. Na trpezi je sve {to se po`eljeti mo`e i ~ovjek zamisli, od hladnih predjela uz gove|i pr{ut, bosansku sud`uku, mladi sir i kajmak, travni~ki sir, plata, sve vrste salata, prilozi, sve vrste pizza, sve vrste jela, naravno sve vrste ro{tilja, jer uz sve vrste piva, uz Pilsner to~eno, neiltrirano to~eno pivo, Erster neiltrirano to~eno pivo, Tuzlanski pilsner, Premium crno, Premium Radler lemon, ide i dobar ro{tilj i pivnica se ve`e za ro{tilj. I dok {ankeri i konobari Admir Aliba{i}, Irnas Memi}, Sa{a Ili} i Boris Pranji} `ure da poslu`e goste Taverne sa posebnim elanom i zadovoljstvom, i ne kriju da su zadovoljni sa svojim poslom, rade}i u ovome prijatnom ambijentu. Na njima je veliki dio obaveza da uslu`e goste jer 132 su mjesta, a posebno 50 mjesta u ljetno vrijeme kada radi ba{ta. Sve je organizovano kako treba, pa nije ni ~udo {to se u ovome objektu organizuju i porodi~na okupljanja i razna slavlja, a sve se i zakupljuje, ve} sada za nastupaju}e novogodi{nje praznike. Petkom i subotom duet “Goran i Sr|o” uz svoje gitare svira laganu muziku za opu{tanje te se tra`i i dodatna stolica.

PREDAH U TAVERNI
Pivnica Taverna je tik uz samu Pivaru, uz samu glavnu ulicu u gradu i u jurnjavi automobila tom glavnom ulicom mnogima voza~ima je zadovoljstvo zaustaviti se i navratiti u ovaj objekat da predahnu i osjete tradiciju Tuzle i Tuzlaka, jer pivnica je kao sinonim kulturno-historijskog i industrijskog naslije|a Tuzle i po{tovanje tuzlanske tradicije.

40 Nedjelja

11. novembar/studeni 2012.

11. novembar/studeni 2012.

Nedjelja

41

42

OGLASI

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

KORAK NAPRIJED
Tablet Microsoft Xbox-Surface
Microsoft priprema igra~ki tablet koji }e nositi oznaku Xbox brenda i ~ije predstavljanje se o~ekuje u isto vrijeme kada bude organizovano i predstavljanje nove generacije Xbox igra~ke konzole. Ono {to predstavlja najve}u nepoznanicu jeste pitanje da li }e Xbox tableti dijeliti Xbox ekosistem. Idealno bi bilo kada bi bilo mogu}e importovanje barem Xbox Live Arcade igara na tablet. Apple je prona{ao na~in da prihvati veliki broj iOS aplikacija, ali Microsoft nema nikakvo rje{enje sli~no tome za njihov Windows 8 operativni sistem. Ostaje pitanje da li }e se Xbox tablet oslanjati na Windows 8 za softver, Xbox ili oba?

43

Ekran iPada Mini je prosje~an
Stru~njaci koji se bave kvalitetom ekrana sla`u se po pitanju toga da ekran iPad Mini nikako ne oslikava ono najbolje {to Apple mo`e da ponudi. Raymong Soneira iz Displaymate Technologies navodi da je ekran modela iPad Mini dobar, ali da nije ni{ta {to bi izazvalo odu{evljenje te da je Apple sposoban za mnogo bolje. Ono {to se zamjera ekranu Mini jeste ~injenica da mu nedostaje visoka rezolucija koja je dostupna kod rivalskih proizvoda kao {to su Google Nexus 7 i Amazon Kindle Fire HD. Soneira navodi da su se ekrani mini tableta kompanija Amazon i Google pokazali daleko boljim od ekrana iPad Mini u izvr{enim testovima.

Unapre|enje gejminga na Linuxu
NVIDIA je najavila najnovije NVIDIA GeForce drajvere pod oznakom R310 koji nude dvostruko vi{e perfomansi i dramati~no umanjuju vrijeme u~itavanja igara za korisnike Linux operativnih sistema. Rezultat skoro cijele godine razvoja kompanija NVIDIA, Valve i drugih proizvo|a~a igara su novi GeForce R310 drajveri koji su dizajnirani tako da nude GeForce korisnicima najbolje mogu}e Linux igra~ko iskustvo koje pokazuje ogroman potencijal najve}eg open source operativnog sistema na svijetu. Novi R10 drajveri su dostupni za preuzimanje na www.geforce.com i temeljno su testirani na Steam platformi.

Server LaCie CloudBox NAS
LaCie je najavio dostupnost njihovog najnovijeg NAS servera koji nosi naziv CloudBox. Ovaj ure|aj je prvobitno bio najavljen prije vi{e od godinu, kada je nagla{eno da }e to biti jedinstveni server za mre`no skladi{tenje koji }e ponuditi 100 GB za lokalno i 100 GB za online skladi{tenje, dok }e se sinhronizacija ova dva skladi{na kapaciteta vr{iti putem interneta. CloudBox trenutno je dostupan u tri varijante, odnosno u kapacitetima od 1 TB, 2 TB i 3 TB i trenutna ponuda ne podrazumijeva nikakve online mogu}nosti skladi{tenja.

GRAND THEFT AUTO 5.
Peti nastavak popularne igre Grand heft Auto donosi mnoge promjene u odnosu na prethodne nastavke, a jedna od njih je i to {to }e igra~i mo}i igrati s tri razli~ita lika. Detalji su otkriveni u decembarskom izdanju magazina Game Informer. Na naslovnici magazina su tri lika kojim }e igra~i upravljati tokom igranja igre GTA 5. Detalji su objavljeni na 18 stranica. Govori se o tri glavna lika, novom na~inu na koji }e se koristiti, o istra`ivanju Los Santosa, najve}eg otvorenog svijeta koji je kompanija Rackstar ikada napravila. Trojica likova se zovu Trebor, Fanklin i Michael. Svaki od njih ima osobnost, vje{tine i dru{tvene krugove u kojim se kre}u, a sve to utje~e na kompletnu pri~u cijele igre. Trevor je ovisnik o drogama i kriminalac, Michael je stalno na ulici, gdje zara|uje novac, dok je Michael penzionisani plja~ka{ banaka. Igra~i }e mo}i gotovo u svakom trenutku zamijeniti igra~e, pa ~ak i tokom misija, a u nekim }e morati sara|ivati kako bi

Igranje sa tri lika
posao bio uspje{no obavljen. Los Santos i njegova okolina su ve}i u odnosu na mape kreirane za Red Dead Redemption, Grandt heft Auto 4 i Grand heft Auto San Andreas zajedno. Oko grada se nalazi velika {uma koju je mogu}e istra`ivati. Mogu}e je istra`iti i vojnu bazu, pa ~ak i dno okeana. Dinami~ne misije iz Red Dead Redemptiona su, tako|er, uklju~ene. Igra~ima su na raspolaganju razli~ita vozila. U igru su uklju~ene i male sporedne misije. Igra je bazirana na istom svijetu kao i GTA 4. To zna~i da igra~i mogu nai}i na likove iz te igre i ekspanzija, ali likova iz ostalih nastavaka ne}e biti. Novi detalji bi mogli biti otkriveni 14. novembra, kada bude objavljen novi trailer. Trailer se trebao pojaviti ove sedmice, ali je to odgo|eno nakon {to je ranije uragan Sandy pogodio New York, gdje se nalaze prostorije kompanije Rockstar. Radnja se odvija u Californiji u sada{njosti. Igra }e na tr`i{te sti}i nakon marta sljede}e godine

ZA VE]U SIGURNOST

Kartica MasterCard

Novi dizajn stranice Googlea

S EKRANOM LCD
Uskoro bi ljudi mogli provjeravati stanje na svom ra~unu i raditi transakcije novca samo kori{tenjem svoje kreditne kartice. Na ime, Mar ster Card je na ja vio lan si ra nje Dis play Card kar ti ce sa te hno lo gi jom ko ja se, ina~e, povezuje sa pametnim telefonima ili tableti ma. Nova kartica, koja se ve} po~ela koristiti u Singapuru, ima ekran LCD i tipke osjetljive na dodir, a dovoljno je mala da jo{ mo`e stati u nov~anik. Mnoge banke trenutno izdaju ure|aje za autentikaciju za online bankarstvo, posebno kada su u pitanju rizi~ne transakcije, kao {to su transferi iznosa iznad odre|ene granice. Display Card elimini{e potrebu za kori{tenje takvih ure|aja za autentikaciju. U budu}nosti bi ova kartica mogla dobiti i dodatne funkcije kao {to je uvid u stanje ra~una i informacije o nedavnim transakcijama. Pored MasterCarda jo{ neke kompanije rade na razvoju sli~nih kartica, izme|u ostalih Visa i Google.

Vi{e mjesta za
rezultate pretraga
Google je po~eo koristiti novi dizajn stranica na kojima se prikazuju rezultati pretrage. Naime, meni sa svim alatkama je preba~en na vrh stranice. Iz Googlea su rekli da su promjene ura|ene kako bi izgled na kompjuterima bio u skladu sa izgledom na pametnim telefonima i tabletima. “Primijetit }ete novi jednostavniji i ~i{}i dizajn prilikom pregleda rezultata pretrage. Sada se tamo nalazi vi{e mjesta za rezultate i fokus je stavljen na ono {to tra`ite” rekao je Jon , Wiley, vode}i dizajner Google Searcha. Google je nove stranice sa rezultatima pretrage predstavio u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, a nadaju se da }e uskoro biti dostupne i u drugim regijama.

44

OGLASI
Prilog broj 1.

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

Bosna i Hercegovina Uprava za indirektno-neizravno oporezivanje

Бoснa и Хeрцeгoвинa Упрaвa зa индирekтнo oпoрeзивaњe

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1. 2012. g. do 30. 6. 2012. g.
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora “Univerzalpromet” DD Tuzla Mitra Trifunovi}a U~e 7 Tuzla 035/369-230 Almir Ferhatbegovi} - predsjednik Dario Jeraj - ~lan Ranko Popadi} - ~lan - ~lanovi uprave Nuhanovi} Miralem - direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena 132814 - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira dionica emitenta s pravom glasa Fabrika duhana Sarajevo - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva c) Teku}a sredstva d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva PASIVA a) Kapital b) Upisani osnovni kapital c) Dugoro~ne obaveze d) Kratkoro~ne obaveze e) Ukupno pasiva Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi b) Rashodi c) Dobit/gubitak prije poreza d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja Direktor Miralem Nuhanovi}

Regionalni centar Mostar
Broj: 02/6-III-16-D-9634/12 Mostar, 8.11.2012. god. Na osnovu ~lana 7. Odluke o prodaji carinske robe (“Slu`beni glasnik BiH” br. 90/07), {ef Odsjeka za pru`anje usluga u RC Mostar, najavljuje

JAVNU AUKCIJU
koja }e se odr`ati 20.11.2012. godine (utorak), u prostorijama RC Mostar na adresi Rodo~ bb, Mostar s po~etkom u 12.00 sati. Spisak roba ( LOT-ova) objavljen je na web stranici UINO (www.uino.gov.ba) i na oglasnim plo~ama Sredi{njeg ureda Banja Luka, Bana Lazarevi}a bb i Regionalnog centra Mostar, Rodo~ bb. Razgledanje robe mo`e se izvr{iti 19.11. 2012 god. (ponedjeljak) od 11.00 do 14.00 sati u carinskom skladi{tu RC Mostar, Rodo~ bb. USLOVI U^E[]A I PRODAJE: Roba se prodaje u vi|enom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju. Nominalna vrijednost svake ponude (pove}anje prodajne cijene) na aukciji ne mo`e biti manja od 50,00 KM u odnosu na prethodnu ponudu, za sve LOT-ove, osim za LOT br. 6 i LOT br. 7 gdje ne mo`e biti manja od 20,00 KM. Na aukciji mogu sudjelovati pravna i fizi~ka lica koja obavljaju djelatnost registrovanu kod nadle`nog organa uz predo~avanje ovjerene dokumentacije za obavljanje djelatnosti, a za LOT br. 1 samo pravna lica registrirana za prodaju i promet zlata. Na aukciji ne mogu sudjelovati zaposleni u UINO i osobe koje su u rodbinskom odnosu s nekim od uposlenika UINO BiH do tre}eg koljena linijskog ili tazbinskog krvnog srodstva. Prilikom u~e{}a na aukciji u~esnici su se du`ni identificirati predo~avanjem osobne/li~ne karte ili paso{a, odnosno punomo}i o zastupanju ukoliko se radi o zastupnicima. Prije po~etka aukcije ponu|a~i su du`ni izvr{iti uplatu depozita i prilo`iti dokaz o upla}enom depozitu u iznosu od 10% od po~etne cijene robe koja se prodaje. Depozit se upla}uje bezgotovinski na depozitni ra~un UIOBiH ili gotovinom na blagajni RC Mostar, na dan odr`avanja aukcije. Na uplatnici prilikom uplate depozita obavezno nazna~iti redni broj LOTa. Depozit se vra}a istog dana, osim kupcu robe kojem se vra}a nakon prispije}a uplate izvodom banke. Kupac je du`an kupoprodajnu cijenu uplatiti na Jedinstveni ra~un UINO BiH u roku od pet dana od dana izvr{ene prodaje, u protivnom gubi pravo na povrat depozita. Ako prva javna aukcija ne uspije ili ako je po okon~anju aukcije ostalo neprodate robe, komisija odlu~uje da li }e se odr`ati druga aukcija ili }e se prodaja izvr{iti putem direktne prodaje. Detaljne informacije o odr`avanju i podacima o razgledavanju i prodaji robe mogu se dobiti na telefon 036/350-394 (kontakt-osoba Igor Valenti}). ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Ul. Rodo~ bb, tel: 036/350-177, fax: 036/350-171 Ул. Рoдoч бб, тeл: 036/350-177, фaх:036/350-171

9662208 1820255 11482463 9353113 13288092 275000 1854350

4559811 4983834 -424023 -434023

Prilog broj 3. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

Dobro jutro uz

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju - datum nastanka doga|aja “Univerzalpromet” DD Tuzla Mitra Trifunovi}a U~e 7 035/369-230 Izmjena u Upravi, Nadzornom odboru i Odboru za reviziju Izmjena u Upravi - 1. 7. 2012. god. Izmjena u Nadzornom odboru i Odboru za reviziju 10. 9. 2012. god. - Odlukom Nadzornog odbora br. 5636-3/12 od 21. 6. 2012. god. za direktora dru{tva imenovan je gosp. Kova~evi} Nusret od 1. 7. 2012. god. - Odlukom Skup{tine dru{tva 8215-4/12 od 10. 9. 2012. god. u Nadzorni odbor imenovani su: Sead Had`imusi}, Emir Bekte{evi} i Mirsad Huseinba{i} - Odlukom Skup{tine dru{tva 8215-5/12 od 10. 9. 2012. god. u Odbor za reviziju imenovani su: Halil Halilovi}, Amra Cogo i Mustafa Bibi}

u Va{em domu!

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed

TUZLA
Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

- kratak opis i razlog doga|aja

10 20%
SARAJEVO ZENICA

%

pretplata do 6 mjeseci pretplata do 12 mjeseci

DOBOJ
Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727

MOSTAR
Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

9. 11. 2012. god.

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

20

%

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina) Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.
AZIZ HAD@IHASANOVI]: DRAME I UZLETI MARCELA [NAJDERA (5)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
srpski kralj Stefan De~an Ne manji}, sin lja lu na. kom 1331.Umrogurao kraSrbiMipretimo}Tona ski vla-davine od 1322. osi je ji Balkanu pobijediv{i Bugare u bici kod Velbu`da 1330. S prijestola ga je zbacio sin Du{an 1331. i dr`ao u zato~eni{tvu u Zve~anu, gdje je umro pod nerazja{njenim okolnostima. Podigao je manastir De~ane, a njegova De~anska hrisovulja dragocjen je dokument sa popiFjodor M. som sela i stanovnika de~anskog vlastelinstva. Dostojevski Francuski kralj Luj XII i Ferdinand Aragonski potpisali tajni sporazum u Granadi o podjeli Italije.

45

Od Travnika do Be~a
Tekst Aziza Had`ihasanovi}a fragmentirano rekonstrui{e jedan istorijsko-kulturolo{ki fenomen iz bliske pro{losti Sarajeva i Bosne i Hercegovine
Hronike svjedo~e da je porodica [najder, po~etkom Prvog svjetskog rata, preselila iz Hercegovine u Travnik. Marcel [najder tamo nastavlja {kolovanje na Nadbiskupskoj velikoj gimnaziji s pravom javnosti. Iz izvje{taja ove gimnazije za {kolsku 1915/16. godinu vidljivo je da je [najder zavr{io {esti razred s odli~nim uspjehom i da se na spisku lektire koju je pro~itao, a koja nije ulazila u krug obaveznog {tiva, uz doma}e autore od Djalskog, preko Boti}a, Cara Emina, Demetra, Jurkovi}a do Kranj~evi}a, Nu{i}a, [enoe, J. E. Tomi}a, Preradovi}a nalaze i njema~ki klasici Gete, Herder, [iler i drugi. Ovi podaci najbolje ilustruju istinitost tvrdnje njegovog tada{njeg {kolskog druga, a kasnije na{eg poznatog istori~ara, profesora univerziteta i akademika Ante Babi}a, koji je prethodno ve} citiran. mo{njem univerzitetu. Na listi studenata istih stipenditora nalaze se jo{, prema jednom izvoru (“Narodno jedinstvo” Sarajevo, 27. XII , 1918), O. Prica, J. Kr{i} i drugi. Iz studentskog indeksa Marcela [najdera vidljivo je da on na Be~kom univerzitetu studira ~etiri semestra do ljeta 1920. godine, a u oktobru iste godine upisuje studij ilozoije koji redovno poha|a naredna tri semestra. Slu{ao je grupu predmeta iz ilozoije, matematike i izike, koje su predavali vrsni stru~njaci poznati {irom Evrope. I sam [najder u jednom pregledu svoje biograije (dokumenat iz ostav{tine M. [najdera koji je od kreta onog vremena, aktivnim u~e{}em u borbi za airmaciju naprednog mi{ljenja, izo{travao se bogato nadareni duh studenta [najdera koji je tada, u tada{njim prilikama, iz kruga ~iste ilozofske spekulacije ulazio u stvarnost dru{tvenog zbivanja da tu, u studentskim diskusijama, i kasnije, u praksi {kolsko-pedago{kog, publicisti~kog i dru{tvenog djelovanja, do|e do pravog izra`aja i punog dru{tvenog osmi{ljenja...” Babi} zaklju~uje ovaj pasa` svojih sje}anja na studentski lik Marcela [najdera da je njegov “kriti~ki duh nazirao i shvatao smisao i efektivnost svakog ilozoiranja, i sa-

1500.

1821.

1855.

Umro danski filozof Obi Seren Kjerkegor, zastupnik antihegelijanskog pravca, kriti~ar hri{}anstva kao crkvene dogme i za~etnik egzistencijalizma ("Ili-ili: fragmenti `ivota", "Pojam strepnje", "Bolest na smrt", "Filozofske mrvice"). torio Ema III, ita janski kralj od do 1946, Jele 1869.Ro|en Vi1900.kraljanueleo`eI.njenlidr`ao- je nom, k}erkom crnogorskog Nikole Po Musolinijev re`im i 1936. je progla{en carem Etiopije, a 1939. kraljem Albanije. Abdicirao je 1946. u korist sina Umberta, nadaju}i se da }e tako spasiti Savojsku dinastiju, ali su se Italijani u junu 1946. na plebiscitu izjasnili za republiku. crnogorski sac poli ~ar 1878.Umro trovpovijet{a,pi~estoivionajezitivan Stei-fan Mi Ljubi "Nje go{em u prozi". Prvu pri ku obja 1868.

odmah postao jedan od najistaknutijih i najcjenjenijih pripovjeda~a. U njegovim pripovijetkama, od kojih su najpoznatije "Kanjo{ Macedonovi}" i "Pri~anje Vuka Doj~evi}a" stapaju se epska legenda i realizam. ci Njema~ke zavr{en Prvi 1918.jeKapitubilaliratjom10jemliona ljudi. Bezuslosvjetski u ko je u~estvovalo 36 dr`ava. @ivot izgu oko mi

Kriti~ki odnos
Sve to pokazuje da je [najder ve} u gimnazijskim danima svojim interesom i sposobnostima uspijevao da savlada ne samo zadata {kolska znanja i propisanu literaturu nego ga je njegov radoznali i izo{treni duh vodio u nova podru~ja istra`ivanja i saznavanja, {to je, s jedne strane, razvijalo njegov smisao za teorijsko mi{ljenje i kriti~ki stav, a, s druge strane, stvaralo {iroke horizonte intelektualnog svijeta. Sve te osobine }e u toku {kolovanja i na studiju, po ocjeni J. Berberovi}, stalno, razvijati i kona~no uobli~iti intelektualni proil ~ovjeka kome je svojstven intenzivan duhovni `ivot i samostalni i kriti~ki odnos prema svemu {to se oko njega zbiva. Po istoj hroni~arskoj rekonstrukciji, u posljednjoj godini Prvog svjetskog rata, 1918, [najder je zavr{io gimnazijsko {kolovanje i polo`io veliku maturu. Iste godine, poslije o~eve smrti, njegova porodica se vra}a u Poljsku. Prema opisu Ante Babi}a, univerzitetske studije Marcel [najder otpo~inje upisom na Krakovski univerzitet, ali ubrzo, ve} u oktobru 1918. godine, prelazi u Be~ i kao stipendista Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu, studira pravo na ta-

vna kapitulacija, prema kojoj je Njema~ka morala da napusti sve okupirane zemlje na zapadu i istoku, Alzas i Lorenu i lijevu obalu Rajne, potpisana je u `eljezni~kom vagonu u francuskom mjestu Kompijenj. Jozef sudski 1918.Mar{alpublikuPilPoljsku.proglasio nezavisnu re S teri je SSSR-a 1941.ce SlotoraridnapoJu~egoslauviDrutogom svjet-graskom tu lo je emi vanje pro ma radiostani bo ja. Nje tru u Drugom svjetskom ratu zapo le i pi ni dio cus 1942.lomma~kesjeVipeneokutogradana njeFran~ke-i ke, pod kontro vlade u {iju. Is ma italijanske trupe okupirale i francusko ostrvo Korzika. Odr`a po je izbori 1945.skup{tininaprvimoslikoratnijeFekonratiutuJugo-slaviji na osnovu jih sti isana Ustavotvorna De kratske de vne Ju goslavije.

Ro|en Fjodor Mihajlovi~ Dostojevski, jedan od najve}ih ruskih i svjetskih knji`evnika. Njegovo djelo postalo je u 20. vijeku neiscrpan izvor za najraznovrsnije knji`evno-teorijske, esteti~ke, psiholo{ke i ilozofske studije i tuma~enja. Uticao je na ukupnu evropsku i ameri~ku knji`evnost, a posebno ~esto su se na njega pozivali ekspresionisti u knji`evnosti i egzistencijalisti u ilozoiji ("Zlo~in i kazna", "Bra}a Karamazovi", "Bijedni ljudi", "Poni`eni i uvrije|eni", "Zapisi iz mrtvog doma, "Idiot").

Svijet i sarajevski studenti: Vojo Dimitrijevi}, Motiv iz [panije, ulje na platnu, 1937.

njegove porodice kasnije dat na uvid dr. Jeleni Berberovi}) obrazla`e da je prou~avanje pravnih nauka zamijenio studijem ilozoije “koja me je pridobila po svojim vrsnim reprezentantima u Sveu~ili{tu u Be~u” . [najderov novi be~ki akademski status Anto Babi} opisuje ovako: “ ...Diskusije o problemima, koji su svojom aktuelno{}u duboko zadirali u javni `ivot ne samo na planu prakti~ne politike nego i u oblasti nau~ne teorije i ilozofske misli, ulazile su, takore}i, kao svakodnevna tema razgovora, i u studentske krugove, u seminarske sastanke, u stru~ne i politi~ke krugove i unosile svuda nov i aktuelan sadr`aj u `ivot i rad univerzitetske omladine. Revolucionarno vrijeme nametalo je borbu mi{ljenja, pozivalo na opredjeljivanje i o{trom crtom razdvajalo frontove i konfrontirane stavove... U takvoj atmosferi, koja je izrastala iz stvarnosti presudnih istorijskih doga|aja i po-

gledavao sve jasnije ulogu ilozoije u njenoj svjesnoj ili nesvjesnoj, posrednoj ili neposrednoj dru{tvenoj anga`ovanosti” pa je pritom “nazirao vlastiti idejni put koji ga je sve sigurnije vodio u stvarnost `ivota i u praksu dru{tvenih zbivanja” .

Proturatna ideologija
Upravo na tom [najderovom studentskom putu sazrijevanja njegovog ilozofskog i moralnog stava prema teoriji i praksi `ivota nastala su kasnije, podsje}aju njegovi biograi i kolege iz studentskih dana, njegovi ~lanci, studije i eseji, objavljeni u “Pregledu” kao {to su: “Rasni veltan{aung hitlerizma” “Njema~ka ilozoija u anti, nomijama” “Misli o Djordanu , Brunu” “Releksije o Spinozi” “Pa, , ciisti~ki front” “Vje~na jeres ilo, zoije” Prevod i predgovor Kanto, vom djelu “Vje~ni mir” materija, li za ilozofski rje~nik, itd. Nije slu~ajno, prema tome, {to }e se u ~uvenoj Krle`inoj “Knji`evnoj republici” pojaviti upravo ove rije~i i misli Marcela [najdera koje }e, obja{njaju}i razloge prevoda i pisanje predgovora Kantovom djelu “Vje~ni mir” iskazati da su tu , ugra|ene i njegove “pretenzije da na svoj na~in doprinese proturatnoj ideologiji onoga velikog masovnog pokreta koji se svakim danom sve ja~e formira u svijetu, u borbi protiv fa{izma, protiv svih nazadnih sila koje spremaju pokolj intelektualnih i manuelnih radnika” .
(Sutra: Doktor u Zagrebu)

1952. videorikorder.

1961. 1965.

Progla{ena nezavisnost Angole, poslije Sovjetski grad Staljingrad preimenovan pet vijekova poru Volgograd. tugalske koloniPremijer Rodezije Jan Smit jednostrajalne vlasti. Prvi no proglasio nezavisnost od Velike Bripredsjednik Natanije, koja je re`im bijele manjine proglasila ilegalnim rodne Republike i uvela trgovinske sankcije. Angole postao je Senat SAD-a ratifikovao ugovor kojim Ago{tinjo Neto.

D`on Mulin i Vejn D`onson u Los An|elesu prvi put prikazali svoj izum -

1975.

Angola

1971.jeDrupanusvjet}eskogostrvo Okinava, Ja vra no oduzeto krajem gog rata.

gleska an kan tila 1992.Ence.vnu tragliciju ska crkvalana`epusma vjeko di i dopusti na da budu sve{teni sjednik Alvaro Ar sa op{tio s gerilskim po 1996.Predokoda~ajenjuGvatemadile{njegkretomsupos-tignut sporazum o 36-go gra|anskog rata u toj centralnoameri~koj zemlji.

Jaser Arafat

Rasno stanovi{te njema~kih fa{ista
-” ...Rasnoantropolo{ki aparat kojim se slu`i njema~ki nacionalsocijalizam da ‘nau~no’ fundira svoj valtan{aung je u svojoj su{tini samo toliko koliko je nova politi~ko-socijalna tendencija dana{njih diktatora Njema~ke. Drugim rije~ima: rasno stanovi{te njema~kih fa{ista staro je isto toliko koliko je stara analogna istorijska situacija vladaju}e klase u istoriji naroda i njihovih klasnih borbi. [to se danas ta teorija javlja u vrijeme razvijene prirodne nauke i {to ona uspijeva u zemlji “mislilaca i pjesnika” ta , ~injenica mo`e samo u svjetlu materijalisti~ke analize da u~ini njenu la` jo{ dubljom i njenu misiju providnijom...” (Marcel [najder, “heodor Balk: Sumrak nauke” 1935) ,

ljenoj ~ari u ne 2000.Uuzapatrijskim`iKicpi{tajjednomjeutuizmalubivu 2004. bolniispod gle~era nhorna si U vojnoj Hohen Tauern, aus Al ma, `ivot gu lo 159 osoba.

ci u Parizu umro palestinski predDan nakon prijema Kine u Svjetsku trsjednik Jaser govinsku organizaciju, ~lan te organiza- Arafat, koji je na cije postao je i Tajvan. ~elu Palestinske oslobodila~ke Predsjednik kompanije Majkrosoft Bil Gejts poklonio je 100 miliona dolara za organizacije borbu protiv AIDS-a u Indiji. (PLO) bio preko 30 godina. Za Parlament Litvanije ratifikovao novi Uspredsjednika tav Evropske unije. Litvanija je prva ~laPLO izabran je nica Unije koja je usvojila evropski ustav. biv{i premijer Umro Briton Patrik Li~fild, jedan od najMahmud Abas. poznatijih svjetskih fotografa.

2001.

2002. 2005.

2004.

46

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
BH Telecom Premijer liga BiH 13. kolo
uta pob ner por d:p-g bod

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

1. Sarajevo 2. @eljezni~ar 3. [iroki Brijeg 4. Zrinjski 5. Leotar 6. Slavija 7. Borac 8. Olimpic 9. ^elik 10. Rudar P. 11. Vele` 12. Travnik 13. Radnik 14. Zvijezda 15. GO[K 16. Gradina

12 12 13 11 13 12 13 12 13 12 12 13 13 13 13 13

9 8 6 7 6 6 6 5 4 5 4 3 2 3 2 0

2 2 4 1 3 3 2 4 4 1 2 4 6 2 5 3

1 2 3 3 4 3 5 3 5 6 6 6 5 8 6 10

25:7 17:8 23:10 10:8 16:14 10:9 16:11 11:8 14:13 13:15 19:17 8:20 9:15 13:19 9:20 11:30

29 26 22 22 21 21 20 19 16 16 14 13 12 11 11 3

Rezervista Smriko donio bodove
Tim iz Prijedora pru`io `estok otpor zeni~koj ekipi koja je preokretom u fini{u me~a do{la do va`ne pobjede
Stadion Bilino polje u Zenici. Gledalaca: 1.000. Sudija: Edin Jakupovi} (Biha}) - 5,5, pomo}nici: Toni Bandi} (Grude) i Mirko Goji} (Doboj). Strijelci: 0:1 - Kokanovi} (57), 1:1 - Kajkut (75), 2:1 - Smriko (90). @uti kartoni: Huseinspahi}, Bajraktarevi} (^elik), Bajalica, Miki} (Rudar). Crveni karton: Hori} (^elik) u 84. minuti. ^ELIK: Nurkovi} 6, Huseinspahi} 5,5, Maleti} 6,5, Hori} 5,5, Bajraktarevi} 6, Me{anovi} 5,5 (od 85. Smriko 6,5), Kajkut 6,5, Jusi} 5,5, Brkovi} 5,5 (od 46. Travan~i} 6), Dedi} 5,5 (od 61. Bo`i~i} 5,5), Bara} 6,5. Trener: Vlado Jagodi}. RUDAR: Bodiroga 6, Cruz 6,5, Gigovi} 6, Savi} 6, Rastoka 6, Hand`i} 5, Jankovi} 5,5, Bajalica 5,5, Miki} 6, Kokanovi} 6,5, Vukovi} 6,5 (od 70. Rov~anin 5,5,). Trener: Velimir Stojni}. Nogometa{i ^elika sretno su do{li do pobjede u me~u protiv Rudara (2:1), na~iniv{i preokret u posljednjih 15 minuta. Gosti koji su se predstavili u odli~nom izdanju poveli su preko Kokanovi}a u 57. minuti, nakon ~ega su imali i nekoliko stopostotnih prilika koje nisu realizovali. Izjedna~io je Kajkut u 75. minuti, postigav{i eurogol, kada je pogodio gornji desni ugao iz slobodnjaka sa 27 metara. Kada su svi mislili da }e ovaj susret zavr{iti nerije{eno, u posljednjim sekundama me~a, ~etvrtoj minuti sudijske nadoknade, rezervista Jasmin Smriko najbolje se sna{ao u gu`vi i pogodio za pobjedu svog tima.
Zeni~ani te{ko do trijumfa
Foto: M. TUNOVI]

^elik - Rudar Prijedor 2:1 (0:0)

REZULTATI TRAVNIK: Travnik - GO[K GRADA^AC: Zvijezda - Leotar (Radivojevi} 21) BIJELJINA: Radnik - Gradina (Kapetan 14) ZENICA: ^elik - Rudar Prijedor (Kajkut 75, Smriko 90 - Kokanovi} 57) BANJA LUKA: Borac - [iroki Brijeg NEDJELJA, 13 SATI IST. SARAJEVO: Slavija - Sarajevo (Sudije: @ivkovi}, Turudi}, Dujak) MOSTAR: Zrinjski - Olimpic (Valji}, Udovi~i}, Topi}) NEDJELJA, 19 SATI SARAJEVO: @eljezni~ar - Vele` (Terzi}, [irko, Keranovi}) 0:0 0:1 1:0 2:1 0:0

M. DAJI]

Zvijezda - Leotar 0:1 (0:1)

Radnik - Gradina 1:0 (1:0)

Drugo slavlje

Radivojevi} za slavlje gostiju
Doma}in je zavr{io susret sa desetoricom fudbalera po{to je Almir Halilovi} isklju~en u 74. minuti zbog udaranja igra~a trebinjske ekipe Popovi}a bez lopte
Stadion Banja Ilid`a u Grada~cu. Gledalaca: 1.000. Sudija: Dragan Petrovi} (Banja Luka) 7, pomo}nici: Senad Ibri{imbegovi} (Travnik) i Dalibor Hrsti} (Ljubu{ki). Strijelac: 0:1 - Radivojevi} (21). @uti karton: D`ai} (Zvijezda), Marinkovi}, Milenkovi} (Leotar). Crveni kartoni: Almir Halilovi} (Zvijezda) u 74. minuti. ZVIJEZDA: Mirkovi} 6, Moranjki} 5,5 Ristani} 5,5 (od 46. Milanovi} 5,5), Jakovljevi} 6, Pand`a 6, Vehabovi} 5,5 (od 74. D`ai} -), Deli} 6, Halilovi} 5,5, Savi} 6, Bogdanovi} 5,5, Ma{i} 6. Trener: Zoran Kunti}. LEOTAR: Milenkovi} 7, M. Cimirot 6,5, Andri} 6,5, Popovi} 7, [araba 6,5, Radivojevi} 7,5, \eri} 6,5 (od 52. Ponjevi} -, od 73. Milovi} -), Vasiljevi} 6,5, Filipovi} 6,5, G. Cimirot 7, Marinkovi} 6,5. Trener: Vladimir Ga~inovi}.
Foto: Tom JAKTRO

Gradski stadion u Bijeljini. Gledalaca: 700. Sudija: Darko Obradovi} (Stolac) 7. Strijelac: 1:0 - Kapetan (12). @uti kartoni: Kapetan, ]ulum, Basara, Takovac (Radnik), Turbi}, Muminovi} (Gradina). RADNIK: Lu~i} 6,5, Zeljkovi} 6, Ostoji} 6,5, Mirkovi} 6, Koji} 6, Takovac 6, Basara 6,5, Kapetan 7, Risti} 6,5 (od 86. Rikanovi} -), ]ulum 6, Niki} 6,5 (od 90. Jovanovi} -). Gradina: Piri} 6, Zuki} 5,5, Smajlovi} 5,5, Turbi} 5,5 (od 82. Andri} -), Selimovi} 6, Veizovi} 6, Hod`i} 5, Muminovi} 5, Katanec 5,5, Salihba{i} 5 (od 61. Selimovi} 5,5), Huseinba{i} 5 (od 68. Tosunovi} 5). Radnik je do druge prvenstvene pobjede u sezoni do{ao u susretu protiv Gradine. Zbog zna~aja bodova doma}ini su utakmicu po~eli agresivno i takav pristup im je donio prednost ve} u 12. minutu. Risti} je pro{ao po lijevoj strani i centrirao, a Armin Kapetan je pogodio mre`u i svojim prvim golom u sezoni je rije{io pitanje pobjednika. Poslije gola doma}i sastav je nastavio sa napadima, ali su propustili dvije izgledne {anse i to preko Basare i Risti}a. Kazna je mogla da stigne u ini{u prvog dijela kad je Huseinba{i} imao {ansu za izjedna~enje. U dru gom po lu vre me nu igra je bila mnogo lo{ija, a tome je doprinio i izuzetno slab teren na Gradskom stadionu u Bijeljini. Gradina je djelovala anemi~no, tako da su doma}i bez problema sa~uvali ste~enu prednost sa po~etka utakmice. S. B.

Trebinjci nanijeli osmi ovosezonski poraz timu iz Grada~ca

Golom Jovana Radivojevi}a, Leotar je savladao kao gost Zvijezdu rezultatom 1:0 i osvojio tri boda sa kojima se probio u gornji dio tabele. Tim iz Grada~ca je osmim prvenstvenim porazom do{ao u te{ku situaciju u borbi za opstanak u premijerliga{kom dru{tvu. Trebinjci su bolje igrali u prvom poluvremenu, kada su dali pogodak,

vrijedan tri boda u 21. minuti. Nakon uba~aja \eri}a sa lijeve strane, Radivojevi} je preciznim udarcem savladao golmana Mirkovi}a i donio radost gostima. Doma}in je zavr{io susret sa desetoricom fudbalera po{to je Almir Halilovi} isklju~en u 74. minuti zbog udaranja igra~a Leotara Dejana Popovi}a bez lopte.

MIROVALE MRE@E NA PIROTI
Stadion Pirota. Gledalaca 200. Sudac: Tomislav ^ui} (Tomislav-grad) 5,5. Pomo}nici: Stevo Peri} (Bijeljina) i Asmir Budimli} (Biha}). @uti kartoni: Simeunovi}, N. Varupa, Ribi} (Travnik), @deri}, Koji}, Milinkovi}, Dodig, Helvida, Jusufba{i}, Ramovi} (GO[K). Crveni karton: Lihovac (26). TRAVNIK: Fejzi} 7,5, Terzi} 6, Mi{i} 6, Ribi} 6,5, Kova~evi} 6, Lihovac -, Popovi} 6,5, Red`epi 5 (od 61. N. Varupa 6). Simeunovi} 5,5 (od 85. Kari}-), La{tro 6,5, Tabakovi} 5,5. Trener: Nermin Ba{i}. GO[K: Soldo 7,5, @deri} 6, Koji} 6, Bo{njak 6,5, Milinkovi} 6 (od 82. Kvesi}-), Bibi} 6,5, Dodig 6 (od 61. Peri} 5,5), Helvida 6, Jusufba{i} 6, Jelavi} 6, Rikardo - (od 23. Ramovi} 6). Trener: Ivan Katalini}. U derbiju za~elja malobrojni

Travnik - GO[K 0:0

Borac - [iroki Brijeg 0:0

Miroljubivo u Banjoj Luci
Gradski stadion u Banjoj Luci. Gledalaca: 2.000. Sudija: Emir Ale~kovi} 7,5 (Sarajevo), pomo}nici: Haris Bakovi} (Sarajevo) i Elvis Pro{i} (Cazin). @uti kartoni: Kruni}, Stoki}, Vasiljevi}, Trivunovi} (Borac), Ivankovi}, Zlomisli} ([iroki Brijeg). Crveni kartoni: Vasiljevi} - drugi `uti (Borac), Zlomisli} - drugi `uti ([iroki Brijeg). BORAC: Avduki} 7, Kruni} 7, Grahovac 6 (od 71. Kuni} 6), Kantar 6,5, Stoki} 6,5 (od 80. Subi} -), Vasiljevi} 5,5, A. Radulovi} 6,5, Ba{i} 6,5, Trivunovi} 6,5, @i`ovi} 6 (od 62. O. Radulovi} -), Raspudi} 6,5. Trener: Slobodan Star~evi}. [IROKI BRIJEG: Bilobrk 7, I. D`idi} 7, ]ori} 7, [ili} 6,5 (od 63. Ivankovi} 6), Serdaru{i} 6,5, Je{e 7, Kordi} 6,5 (od 74. Ljubi} -), Wagner 6,5, Roskam 6,5 (od 85. Bajano -), Zlomisli} 5,5, Markovi} 6,5. Trener: Slaven Musa. Prvi {ut prema Bilobrku doma}in je uputio u 22. minuti, a neprecizan je bio Stoki}. U 34. minuti gosti imaju najbolju priliku na me~u, kada Kordi}ev poku{aj sjajno brani Avduki}. Na otvaranju drugog dijela Borac je ne{to konkretniji. U 50. minuti Kantar centrira s desne strane, a loptu na drugoj stativi u mre`u nije uspio provesti @i`ovi}. Priliku utakmice Borac je propustio u tre}em minutu sudijske nadoknade. Rezervista Kuni} bio je najvi{i u skoku, ali je lopta nakon njegovog udarca pogodila pre~ku gostuju}eg gola.
A. D.

Isklju~enje: Adin Lihovac

gledatelji vidjeli su dobru nogometnu predstavu, iako su mre`e mirovale. Na po~etku bilje`imo po jednu priliku na obje strane, a u 25. minuti veliki hendikep za Travni~ane. Na napada~a Lihovca o{tro je startovao @deri}, Lihovac je uzvratio i dobio crveni karton.
ENI news

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

SPORT

47

Pribli`iti se jesenjoj tituli
U svakoj utakmici moramo pru`iti sve od sebe, a ne birati one u kojima }emo igrati. Profesionalci smo i jedino tako mo`emo napredovati u karijerama, naglasio je Ivan Tatomirovi}
Fudbaleri Sarajeva danas gostuju kod Slavije u 13. kolu BH Telecom Premijer ligi BiH u 13 sati. Ohrabren trijumfom protiv @eljezni~ara (1:0) u velikom derbiju jesenje polusezone, ~ime je zadr`ao vode}u poziciju na tabeli, bordo sastav odlazi na gostovanje u Lukavicu pun optimizma i `elje da osvoji puni bodovni plijen. Pro{le sezone ko{evski premijerliga{ osvojio je {est bodova u duelima protiv Slavije, pobijediv{i sa 4:0 u gostima i 2:1 na doma}em terenu. Tradicija je na strani Sarajeva, koje je u proteklih 20 susreta ostvarilo devet pobjeda nad Lukavi~anima, sedam puta remiziralo i do`ivjelo ~etiri poraza. Gol-razlika za tim sa Ko{eva je pozitivna, 33:17.

FUDBALERI SARAJEVA JURI[AJU NA POBJEDU KOD SLAVIJE

Selimovi} pohvalio su|enje
Na pitanje kako bi prokomentarisao te`ak raspored Sarajeva u idu}ih devet kola, kada }e {est duela odigrati u gostima, pomo}ni trener Esad Selimovi} je odgovorio: “Dosad smo pokazali da igramo jednako kod ku}e i na strani. @elim pohvaliti su|enje koje je omogu}ilo svim ekipama iste uslove za igranje na svakom stadionu”. bio stoti jubilarni i imao ogroman zna~aj po{to se gradski rivali nalaze na prve dvije pozicije. Prema njegovim rije~ima, Sarajevo ima puno motiva za novi izazov protiv Slavije. “U svakoj utakmici moramo pru`iti sve od sebe, a ne birati one u kojima }emo igrati. Profesionalci smo i jedino tako mo`emo napredovati u karijerama” izjavio , je Tatomirovi}. Vjerovatan sastav: Bandovi}, Tatomirovi}, Torlak, Dupovac, Zlatkovi}, Sesar, [unjevari}, Sulji}, Tadejevi} (Nuhanovi}), Husejinovi}, Had`i}.
Z. RA[IDOVI]

Bez Belo{evi}a
“O~ekuje nas sigurno veoma zahtjevna i te{ka utakmica protiv rivala koji je pokazao kvalitet u dosada{njem toku prvenstva. To najbolje pokazuje njegovo mjesto na tabeli. U~ini}emo sve da ostvarimo zacrtani cilj, a to su tri boda koja daju realne {anse za osvajanje jesenje titule” rekao je , pomo}ni trener tima sa Ko{eva Esad Selimovi} na ju~era{njoj konferenciji za novinare u pros-

Bordo tim o~ekuje zahtjevna utakmica u Lukavici: Tatomirovi}, Selimovi} i Trbi}

Foto: D. ]UMUROVI]

torijama FK Sarajevo i nastavio: “Zoran Belo{evi} je jo{ rovit. Ima povredu sko~nog zgloba i ne}e mo}i nastupiti. Nemanja Zlatkovi} i Mario Tadejevi} mogu kvalitetno odigrati na njegovoj poziciji i dostojno odgovoriti zadatku narednog me~a” . Prvi saradnik {efa stru~nog {taba Dragan Jovi} nije izdvajao pojedince iz redova izabranika

Vlade ^aplji}a, koji bi mogli predstavljati najve}u opasnost po lidera bh. prvenstva. “Slavija je jaka kao kolektiv. Ona je disciplinovana ekipa, ~ija je ja~a strana napad u kojem igraju brzi igra~i.”

Novi izazov
Desni bo~ni Ivan Tatomirovi} naglasio je da je tim sa Ko{eva imao dovoljno vremena za od-

mor poslije derbija protiv ekipe sa Grbavice. “Ostavili smo pro{lu utakmicu iza nas i arhivirali je. U}i }emo maksimalno anga`ovano u me~ sa Slavijom, koja je je mlada ekipa, `eljna dokazivanja. Fokusira}emo se na na{u igru i ako budemo pravi, rezultat ne}e izostati.” Tatomirovi} tvrdi da je derbi sa @eljom donio veliki pritisak jer je

Olimpic na te{kom gostovanju u Mostaru

Musemi}: Pod hitno popraviti zadnji pas
Mo`da malo iskombinujem sastav jer je ekipa umorna zbog gustog rasporeda koji smo imali, ka`e Musemi}
Sarajevski premijerliga{ Olimpic danas }e na stadionu Pod Bijelim brijegom gostovati ekipi Zrinjskog. Ekipa je stigla jo{ ju~er u Mostar gdje je obavila trening. Popularne vukove sa Otoke sigurno ~eka veoma te{ka utakmica, ako se uzme u obzir da je forma trenutno tre}eplasiranog Zrinjskog u uzlaznoj putanji. Posljednja dva susreta Olimpic je rije{io u svoju korist i to ubjedljivo. Pro{le sezone je bilo 4:2 za Sarajlije u Mostaru, a u revan{u na Otoci bilo je 3:0 za Olimpic. “Ekipa se dosta promijenila u odnosu na pro{lu sezonu. U nekoliko posljednjih utakmica koje smo igrali, posebno protiv @elje kada smo oba puta zaslu`ili barem remi, kiksali smo jer nismo imali zadnjeg pasa u igri. Sve dobro odradimo, ali kad do|emo do gola, uprskamo. U dana{njem fudbalu ne dobijate ~esto priliku da se na|ete u {ansi za gol. Zato, kad je dobijete, morate je iskoristiti” smatra {ef stru~nog , {taba Olimpica Husref Musemi}. Trener tima iz Sarajeva mo}i }e ra~unati na sve igra~e s obzirom na to da nema kartoniranih niti povrije|enih igra~a. “Mo`da malo iskombinujem sastav jer je ekipa umorna zbog gustog rasporeda koji smo imali. Treba nam dobar rezultat iz ovog me~a i idemo na to da ga i ostvarimo. Najve}i problem
Veldin Muharemovi} (Olimpic): Vukovi su lani slavili u Mostaru

Lukavi~ani do~ekuju bordo tim

^aplji} najavio
OFANZIVU
Petoplasirana ekipa Slavije i lider na liga{koj tabeli Sarajevo danas }e u Lukavici odigrati derbi 13. kola BH Telecom Premijer lige BiH. U dosada{njih {esnaest okr{aja ova dva tima uspje{nije je bilo Sarajevo sa sedam pobjeda, {est susreta zavr{ilo je nerije{eno, a Slavija je slavila tri puta. Ukupna gol-razlika ubjedljivo je na strani premijerliga{a s Ko{eva, a iznosi 26:13. Treba ista}i da je Sarajevo dva puta, i to u Lukavici, slavilo sa ~ak 4:0, u sezonama 2009/10. i 2011/12. Od kada tim iz Lukavice trenira Vlado ^aplji}, Slavija i Sarajevo snage su odmjerili jednom, i to proljetos, na Ko{evu, kada je bilo 2:1 za bordo tim. “Tada nam je poni{ten gol, a Sarajevu je dosu|en i penal. Me|utim, to je bio davno i sada je situacija mnogo druga~ija. U uzlaznoj smo takmi~arskoj formi. Respektujemo na{eg narednog protivnika koji je zaslu`eno prvi, ali ga se ne bojimo” ka,
Vlado ^aplji} (Slavija): Respektuje Sarajevo, ali ga se ne boji

je napad, gdje ni [koro ni Smaji} nisu u top formi, pa ih u posljednje vrijeme kombinujem. Vjerovatno }u to ponoviti i protiv Zrinjskog. [to se protivnika ti~e, primijetio sam da ~esto mijenjaju sastav i da imaju {irinu u ekipi. Radi se o kvalitetnoj ekipi i sigurno nas ~eka te`ak me~” , kazao je Huref Musemi}.
M. K.

zao je ^aplji}. Za Slaviju ne}e nastupiti napada~ Zoran Kokot koji odra|uje kartone. S druge strane, u tim se vra}a drugi napada~ Dejan Ra{evi} koji je bio rovit u pro{lom kolu. “Sa Dejanom nisam `elio da rizikujem protiv Olimpica i zato nije igrao. Nisam se jo{ uvijek odlu~io za prvih jedanaest, ali koga god da izvedem na teren krenut }emo na gol gostiju od prve minute. Moramo pripaziti na pojedince poput Husejinovi}a i Sulji}a, ali moramo paziti i na prekide gdje su tako|er opasni” rekao je Vlado ^aplji}. ,
M. K.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

48

SPORT

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE
11. kolo bod

PREMIERSHIP Everton preokretom savladao Sunderland

ENGLESKA
Premiership uta pob ner por d:p-g

Begovi} nesavladiv
Arsenal i Fulham remizirali 3:3 u fenomenalnoj utakmici sa puno preokreta i dramati~nom zavr{nicom
Golman na{e reprezentacije Asmir Begovi} odli~no je branio cijelu utakmicu za Stoke, koji je nadigrao QPR rezultatom 1:0 u 11. kolu Premiershipa. Trenutak odluke desio se u 52. minuti, kada je Charlie Adam na asistenciju Petera Croucha postigao gol za drugu ovosezonsku pobjedu Stokea. Arsenal i Fulham podijelili su bodove, odigrav{i 3:3 u fenomenalnoj utakmici sa puno preokreta i dramati~nom zavr{nicom. Topnici su imali prednost od 2:0 ve} sredinom prvog poluvremena. U 11. minuti heo Walcott je asistirao, a francuski reprezentativac Olivier Giroud udarcem glavom sa vrha peterca pogodio mre`u. Izabranici Arsena Wengera pove}ali su vodstvo u 23. minuti. Uba~aj Mikela Artete sa desne strane, Lukas Podolski pretvorio je u pogodak preciznim udarcem sa {est metara. Uslijedio je period dominacije gostuju}e ekipe koja je anulirala zaostatak

u pobjedi Stokea
biv{i loptu u duelu sa Ruizom, kojeg je sru{io u kaznenom prostoru Arsenala. Siguran realizator penala u 67. minuti za potpuni preokret na 3:2 za Fulham bio je Berbatov, kojem je to bio drugi gol u ju~era{njem me~u. Samo dvije minute kasnije Walcott je ubacio sa desne strane, a Giroud glavom sa {est metara zabio svoj drugi pogodak i postavio kona~an rezultat. U ~etvrtoj minuti sudijske nadoknade Arteta je propustio najbolju priliku za pobjedu po{to je njegov udarac sa bijele ta~ke odbranio Schwarzer i tako ponio neslavni epitet tragi~ara duela londonskih rivala. Everton je bio bolji od Sunderlanda sa 2:1. Mada su gosti poveli preko Adama Johnsona u 45, ekipa trenera Davida Moyesa preokretom je do{la do trijumfa pogocima Marouanea Fellainija u 77. i reprezentativca Hrvatske Nikice Jelavi}a u 79. minuti.
Z. R.

1. Manch. United 2. Chelsea 3. Manch. City 4. Ever ton 5. WBA 6. Tottenham 7. Arsenal 8. Fulham 9. West Ham 10. Newcastle 11. Swansea 12. Stoke 13. Liverpool 14. Wigan 15. Norwich 16. Sunderland 17. Aston Villa 18. Reading 19. Southampton 20. QPR

10 10 10 11 11 10 11 11 10 10 11 11 10 11 11 10 10 10 11 11

8 7 6 5 6 5 4 4 4 3 3 2 2 3 2 1 2 0 1 0

0 2 4 5 2 2 4 4 3 5 4 6 5 2 5 6 3 6 2 4

2 1 0 1 3 3 3 3 3 2 4 3 3 6 4 3 5 4 8 7

26:14 22:10 18:9 21:14 17:12 17:14 18:11 24:19 13:11 12:14 16:15 9:10 13:15 12:18 8:18 7:11 8:14 12:18 15:29 8:20

24 23 22 20 20 17 16 16 15 14 13 12 11 11 11 9 9 6 5 4

Rezultati Arsenal - Fulham 3:3 (Giroud 11, 69, Podolski 23 - Berbatov 29, 67pen, Kacaniklic 40) Ever ton - Sunderland 2:1 (Fellaini 77, Jelavi} 79 - Johnson 45) Reading - Norwich 0:0 Southampton - Swansea 1:1 (Schneiderlin 65 - Dyer 73) Stoke - Queens Park Rangers 1:0 (Adam 52) Wigan - WBA 1:2 (Kone 44 - Morrison 31, G. Caldwell 43ag) Aston Villa - Manchester United (sino}) Danas Manchester City - Tottenham Newcastle - West Ham Chelsea - Liverpool (14.30 sati) (16) (17)

Olivier Giroud postigao dva gola u remiju protiv Fulhama

Reuters

od dva gola. Kostarikanac Bryan Ruiz centrirao je iz kornera sa desne strane u 29. minuti, a Dimitar Berbatov bio najvi{i u skoku i iz blizine smanjio rezultat. Puleni holandskog stru~njaka na klupi Fulhama Martina Jola pora-

vnali su u 40. minuti. Ovaj put je Berbatov bio asistent za Alexandera Ka~anikli}a, koji je efektno glavom sa 12 metara savladao Vitu Mannonea. Arteta je skrivio najstro`u kaznu nakon {to je pogrije{io izgu-

Italijani pokazali interes

BUNDESLIGA Bayern i Schalke sigurni kod ku}e

Milioneri kona~no u svom stilu
Borussiju iz Dortmunda do pobjede vodili Reus i dvostruki strijelac Lewandowski • Schalke gubio, pa preokrenuo preko Neustadtera i Draxlera
U okviru 11. kola Bundeslige ju~er je {irom Njema~ke odigrano pet utakmica u kojima su gosti slavili u samo dva navrata, i to Bayern kod ku}e nad gostima iz Frankfurta, te Schalke protiv Werdera. Bayern je, mo`e se re}i, ostvario rutinsku pobjedu nad Eintrachtom od 2:0, a strijelci su bili Ribery u 44, te Alaba u 77. minuti iz penala. S druge strane, Schalke je na svojoj Veltins areni gubio od Werdera, a hladan tu{ doma}inu donio je Aron Hunt u 18. minuti. To je bio znak za doma}e da svim silama napadnu gol gostiju, a bedem gostiju probijen je u 59. minuti, kada je pogodio Neustadter za 1:1. Samo deset minuta kasnije 2:1 je za doma}i sastav, a strijelac je devetnaestogodi{nji rezervista Julian Draxler. Bosanac Sead Kola{inac nije ulazio u igru. Borussia iz Dortmunda po~ela je, ~ini se, polako prenositi formu iz Lige prvaka u doma}e prvenstvo, pa su ju~er nakon dugo vremena odigrali na svom nivou, dodu{e protiv fenjera{a Augsburga, pa sad zauzimaju mno go po dno {lji vi je ~et vrto mjesto na tabeli. Mladi virtuoz s loptom i reprezentativac Njema~ke Marco Reus doveo je milionere u vodstvo ve} u devetoj minuti nakon NJEMA^KA
Bundesliga 11. kolo

Alen Halilovi}: Fudbalski biser sa Balkana

Juve i Inter `ele Halilovi}a Prema pisanju italijanskih
medija, dva velikana Serie A, Juventus i Inter krenuli su u otvorenu borbu da dovo|enje talentovanog fudbalera Dinama iz Zagreba Alena Halilovi}a, a najvi{e ih je privuklo to {to za relativno nisku cijenu mogu dobiti mo`da i jedno od najve}ih imena za koje }e u skorijoj budu}nosti znati svi ljubitelji najva`nije sporedne stvari na svijetu. Prema tvrdnjama istih izvora, cijelu buru je pokrenuo upravo predsjednik Dinama Zdravko Mami}, koji ga je postavio na svojevrsnu aukciju, iako mu ugovor isti~e 30. juna 2014. godine. S druge strane, madridski Real i dalje je najozbiljniji kandidat za dovo|enje ovog igra~a bh. korijena, iako su trenutno po strani, uzdaju}i se dovoljno u to da }e na kraju Alenova `elja za dolaskom na Santiago Bernabeu prevagnuti.

1. Bayern 2. Schalke 3. Eintracht 4. Borussia D. 5. Bajer 6. Mainz 7. Hannover 8. Werder 9. Hamburger 10. Freiburg 11. Stuttgart 12. Borussia M. 13. Hof fenheim 14. For tuna 15. Nurnberg 16. Wolfsburg 17. Fur th 18. Augsburg

11 11 11 11 10 11 10 11 11 11 10 10 11 11 11 10 10 11

10 7 6 5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 3 2 1 1

0 2 2 4 3 2 2 2 2 4 4 4 3 5 2 2 4 3

1 2 3 2 2 4 4 5 5 4 3 3 5 4 6 6 5 7

32:4 22:12 21:16 23:12 18:14 15:13 20:16 18:17 11:14 14:13 10:15 13:19 17:23 10:16 9:17 6:17 7:16 6:18

30 23 20 19 18 17 14 14 14 13 13 13 12 11 11 8 7 6

Rezultati i strijelci Mainz - Nurnberg (Muller 12, Kiyotake 40 - Nilsson 40) Augsburg - Borussia D. (Molders 82 - Reus 9, Lewandowski 51, Lewandowski 70) Bayern - Eintracht (Ribery 44, Alaba 77pen) For tuna - Hof fenheim (Kruse 4 - Joselu 39) Freiburg - Hamburger Schalke - Werder (Neustadter 59, Draxler 69 - Hunt 16) Nedjelja Wolfsburg - Bajer Fur th - Borussia M. Stuttgart - Hannover (15:30 sati) (17:30) 2:1 1:3

Reus i Goetze (Borussia D.) proslavljaju prvi gol protiv Augsburga

Reuters

{to je iskosa s lijeve strane majstorski izveo slobodnjak i pogodio gornji lijevi ugao golmana Jentzscha. Pobjedu je potvrdio Lewandowski sa svoja dva gola, u 51. i 70. minuti, a po~asni gol za goste postigao je Molders osam minuta prije kraja. Hoffenheim je odigrao 1:1 na ESPRIT areni u Düsseldorfu, gdje su gostovali Fortuni. Kruse je doveo doma}i sastav u vodstvo u 4. minuti, a izjedna~io je

Joselu u 39. minuti susreta. Kod Hoffenheima, zbog dva `uta kartona u samo ~etiri minute (47. i 51.) igru je ranije napustio Marvin Compper. Na{ Sejad Salihovi} i dalje je u nemilosti trenera Markusa Babbela, a ovaj me~ je odgledao sa klupe. Na{ reprezentativac Mensur Mujd`a odigrao je svih 90 minuta u mr{avom remiju Freiburga i HSV-a.
M. K.

2:0 1:1 0:0 2:1

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

SPORT

49

@eljo do~ekuje Vele`

Ako budemo pravi, pobijedi}emo
Plavi bez Vasili}a i Zoloti}a, od prve minute na terenu ]utuk i Bekri} • Osim: Vele` nije naivna ekipa i ako ne damo sve od sebe, ima}emo problema
U duelima protiv Mostaraca @eljezni~ar na doma}em terenu ima stopostotan u~inak, a u po slje dnjih ne ko li ko go di na plavi su u me~evima protiv Vele `a sla vi li i na Grba vi ci i u Vra p~i }i ma. Me na d`er @e lje Amar Osim ne vidi razloga da tako ne bude i ovaj put, s tim {to isti~e kako su ro|eni dosta dobra ekipa. sta igra~a koji ove sezone igraju ispod svog nivoa. “Mnogi nisu u svom elementu. Pro{le sezone smo davali 2,4 gola po utakmici, a ove sezone 1,5. To je ogromna razlika. Svi su u slabijoj formi nego pro{le sezone, a rijetko lagano damo prvi gol. Takvih utakmica, u kojima se nismo mu~ili, nije bilo mnogo, ali nadam se da }emo protiv Vele`a odigrati mnogo bolje nego ranije. Kvalitetniji smo, igramo ku}i i ako budemo blizu optimalne forme, imamo velike {anse da pobijedimo” optimisti~an je Osim, , koji je u po~etnom sastavu ponovo najavio Stani}a, koji je iskoristio svoju {ansu i stekao prednost u odnosu na reprezentativca ^oli}a. “Bilo mi je jako te{ko {to nisam igrao, a pogotovo jer smo izgubili. Me|utim, protiv Olimpica smo se vratili na pobjedni~ki kolosijek i drago mi je da sam se imao priliku odu`iti navija~ima za njihovu podr{ku. Emotivno sam do`ivio taj pogodak i otr~ao sam njima kako bi im zahvalio. Taj pogodak mi je mnogo zna~io” , tvrdi Bekri}, koji se nada po~etnoj postavi protiv Mostaraca. “Protiv Vele`a je sve do nas. Ne bojim se njih, koliko se bojim nas samih. Ako budemo pravi, dobi}emo.” Bekri} dodaje kako mu je gol protiv Olimpica pomogao u dizanju samopouzdanja, te da }e poku{ati iskoristiti priliku da se u ovoj utakmici nametne Amaru Osimu za susrete koji predstoje. Vjerovatan sastav: Antolovi}, Stani}, Bogi~evi}, ]utuk, Kvesi}, Svraka, Jamak, Zeba, Selimovi}, Adilovi}, Bekri}.
J. LIGATA

Opasniji u gostima
“Nisu naivni. Nigdje nisu puno izgubili, osim na Ko{evu, a u gostima su, ~ini mi se, mnogo opasniji nego ku}i” tvrdi Osim i na, gla{ava kako se njegovi igra~i ne smiju opustiti. Ina~e, @eljo }e u ovom duelu biti oslabljen za neigranje Vasili}a i Zoloti}a, koji imaju kartone, pa }e u tim vjerovatno ]utuk i Bekri}, koji je bio igra~ odluke u Kupu protiv Olimpica. “Imamo samo dvojicu stopera i oni }e i igrati” ka`e Osim i doda, je kako u njegovoj ekipi ima do-

Vra}eno samopouzdanje
Jedan od onih koji bi trebao dobiti priliku od prve minute je i Samir Bekri}, koji se nakratko osvrnuo na ~injenicu da nije igrao protiv Sarajeva.

Samir Bekri} vjeruje da @eljo mo`e savladati Mostarce

50

SPORT

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

NBA Brooklyn Netsi slavili protiv Orlanda

Premijer liga BiH za rukometa{e

Nemilosrdni doma}ini
U prvim me~evima sedmog kola premijerliga{kog takmi~enja, ekipe Grada~ca, Bosne BH Telecom, Zrinjskog i ^elika ostvarile pobjede igraju}i pred svojim navija~ima
U prvim utakmicama sedmog kola Premijer lige BiH za rukometa{e, koje su odigrane u petak, svi doma}ini su upisali pobjede. Izuzev utakmice odigrane u Grada~cu, gdje je istoimeni premijerliga{ na doma}em terenu lako pobijedio Prijedor sa 18 golova razlike (40:22), kao i duela izme|u ^elika i Leotara, u kojem su Zeni~ani rutinski osvojili nove bodove trijumfom od 31:27, preostali me~evi protekli su u znaku neizvjesnog ini{a u kojem su detalji odlu~ivali ishod i pobjednika. Trijumf Grada~ca nijednog trenutka nije bilo upitan u dvoboju sa Prijedorom. Puleni trenera Mehmeda Doborca nakon prvog poluvremena vodili su sa 18:9, ~ime je sve bilo rije{eno. Bh. reprezentativac u dresu Grada~ca Damir Doborac pru`io je sjajnu igru, postigav{i deset golova. Bosna BH Telecom je nakon velike borbe uspjela poraziti Gora`de, doskora{njeg lidera na tabeli i pro{losezonskog osvaja~a Kupa BiH rezultatom 31:29 u vrlo dramati~noj utakmici odigranoj u dvorani “Ramiz Sal~in” na Mojmilu. Koliko je utakmica bila ravnopravna, najbolje govori podatak da je ~ak u 14 navrata na semaforu rezultat bio izjedna~en. Poslije isteka prvih 30 minuta, studenti su vodili sa 16:15, ali su u nastavku Gora`dani pru`ili bolju igru i imali vodstvo od jednog do dva gola u ve}em dijelu drugog po-

Teletovi} ubacio PET POENA
Glavna tema pod NBA obru~ima i dalje su New York Knicksi, koji su slavili protiv Dallasa 104:94. Ko{arka{i Dallasa vodili su tokom druge i tre}e ~etvrtine. Bili su dobri, ali Knicksi su ih slomili krajem tre}e dionice te nepopustljivom odbranom u posljednjoj ~etvrtini zaklju~ili stvar. Lakersi su bili bolji od Golden Sta te War ri or sa re zul ta tom 101:77, uz 27 ko{eva, devet skokova i sedam asistencija Kobea Bryanta. Prvaci iz Miamija gostovali su kod Atlante Hawks i pobijedili i {esti put u nizu u Philips Areni. Slavili su 95:89 i to bez Wadea kojeg mu~i gripa. Brooklyn Netsi razbili su Orlando sa 107:68. Bh. reprezentativac Mirza Teletovi} igrao je sedam minuta, postigav{i pet poena, uz pet pet skokova, a osim toga imao je dvije asistencije i ukradenu loptu. NBA liga, petak: Washington Milwaukee 91:101, Orlando Brooklyn 68:107, Boston - Philadelphia 100:106, New York Dallas 104:94, Atlanta - Miami 89:95, Memphis - Houston 93:85, New Orleans - Charlotte 107:99, Oklahoma City - Detroit 105:94, Minnesota - Indiana 96:94, Phoenix - Cleveland 107:105, Sacramento - San Antonio 86:97, Denver - Utah 104:84, LA Lakers - Golden State 101:77.

Vrlo dobra partija za sedam minuta: Mirza Teletovi}

Damir Doborac: Odli~na igra

luvremena. Ipak, u posljednjih sedam minuta susreta izabranici Zuhdije Korkari}a prezentovali su na terenu izuzetno jaku odbranu koja im je na kraju omogu}ila da steknu dva gola prednosti za tre}u uzastopnu pobjedu i prvi poraz lidera u premijerliga{kom karavanu. Veliku dramu svojim navija~ima pri{utili su u Mostaru rukometa{i Zrinjskog. U ogledu protiv ^apljine, plemi}i su nakon zaostatka od dva gola na kraju prvog dijela (13:15) u drugom dijelu preokrenuli rezultat i uz

mnogo muke uknji`ili minimalnu pobjedu od 28:27. ^elik je o~ekivano savladao Leotar 31:27 (16:13) i tako uknji`io petu pobjedu u sezoni, kojom je smanjio zaostatak na samo jedan bod u odnosu na vode}e Gora`de. Rezultati sedmog kola Premijer lige BiH: Bosna BHT - Gora`de 31:29, Zrinjski - ^apljina 28:27, Grada~ac - Prijedor 40:22, ^elik - Leotar 31:27, Gra~anica - Krivaja, Konjuh - Derventa, Kakanj - Bosna Prevent (sino}).
G. VRANJE[

Prva liga FBiH za rukometa{ice
U okviru {estog kola Prve rukometne lige FBiH rukometa{ice Travnika gostuju u Biha}u kod @RK Biha}. Nakon neo~ikivanog poraza od ekipe Jedinstva, Travni~anke }e poku{ati do}i do povoljnog rezul ta ta na gos to va nju kod drugoplasirane ekipe Biha}a. Utakmica }e se odigrati u

Travni~anke u Biha}u
nedjelju u dvorani Luke. Parovi 6. kola Prve rukometne lige FBiH za `ene: Biha} Travnik, Grude Autoherc - Had`i}i, Krajina Cazin - Bosna Visoko, Iskra Bugojno - 5 plus Vitez, Turbina Jablanica - Kosa~a Mostar. Slobodna je ekipa Jedinstvo Tuzla.
S. K.

ATP masters u Londonu

Murray tre}i polufinalist
Britanac Andy Murray tre}i je poluinalist zavr{nog ATP teniskog masters turnira u Londonu, vrijednog 5,5 miliona dolara. Murray je u tre}em kolu A grupe pobijedio Francuza Jo-Wilfrieda Tsongu sa 6:2, 7:6. S dvije pobjede i porazom Britanac je osvojio drugo mjesto u grupi, a u poluinalu }e se sastati s pobjednikom B grupe. U prvom me~u grupe srbijanski teniser Novak \okovi} pobijedio je ^eha Toma{a Berdycha sa 6:2, 7:6 i s maksimalnim u~inkom osvojio prvo mjesto u A grupi.

Andy Murray bolji od Tsonge

Reuters

INTERVJU: Jasmina Tinji}, najbolja bh. teniserka

Uvijek `elim biti najbolja
SPORTSKI VREMEPLOV: Rizah Me{kovi}, nekada{nji fudbaler

Mate iz Tuzle

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM jednosoban stan namje{ten u centru grada. Tel. 070/201-479.k PRODAJEM stan 71m2, strogi centar. Mob. 061/398-420.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ul. Zagreba~ka kod OHR-a. Tel. 060/321-9639.k IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 150KM plus re`ije poseban ulaz komunalije. Tel. 063/557-037.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa grijanjem na ^. Vili I blizu Merkatora, 300KM+re`ije. Tel. 033/678117.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru samcima mo`e i bra~ni par 150Km. Tel. 061/358-772.k DJEVOJCI izdajem jednokrevetnu sobu, ul. Mula Mustafe Ba{eskije br. 3. Tel. 061/252-663.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM p{olunamje{ten jednosoban stan na Trgu Heroja. Mob. 061/337-764.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHRa, priklju~ak interneta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405622.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k DVOSOBAN dobro namje{ten stan kod tram.stanice. Tel. 062/295-919.k NAMJE[TEN ve}i jednosoban stan kod Hotela Grand I kat plinsko eta`o 350KM. Tel. 033/711-666.k NAMJE[TEN trosoban stan na Mojmilu parno grijanje. 350Km. Tel. 066/340-748.k PRAZAN dvosoban stan na Stupu u Novogradnji 250KM. Tel. 061/526243.k NAMJE[TEN trosoban stan u Ciglane. Tel. 061/150-519.k NAMJE[TEN dvosoban stan sa grijanjem blizu televizije. Tel. 061/175822.k BLIZINA Katedrale dvosoban lijepo namje{ten, eta`no grijaje. Tel. 061/488033.k LIJEPO namje{ten dvosoban stan u strogom centru. Tel. 061/899-209.k NAMJE[TEN dvosoban stan na Grbavici II B. Muteveli}a II kat. Tel. 061/247-777.k DOBRO namje{ten trosoban stan sa parkingom kod Narodnog pozori{ta. Tel. 033/956-098. k IZDAJEM sobu sa grijanjem, studentici. Zmaja od Bosne 28. Tel. 613-351.k IZDAJEM gara`u u naselju Kvadrant, ^engi} vila. Mob: 062/326-484.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod okretaljek Jezero. Tel:033/442-998 i 061/525-795.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJEM namje{tenu sobu, grijanje, upotrba kuhinje, kupatila, ozbiljnom zaposlenom. Tel. 463-977.k IZDAJEM na du`i period, jednosoban namje{ten stan ^. Vila cent. grijanje. Tel. 061/715-607.k IZDAJE se soba sa upotrebom kuhinje, centralno grijanje blizu fakulteta tramvaj. Tel. 063/454-517.k IZDAJEM pos. prostor 25m2, Zelenih beretki 12. Mob. 061/252-663.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k PRODAJEM dvoiposoban stan 69m2 renoviran 5. spr. Alipa{ino ul. S. Fra{te. povoljno. Tel:033/442-998 i 061/525795.k PRODAJEM dvosoban stan, C faza Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po 1.200KM/m2. Mob. 062/215030 ili 061/235-257. MOJMILO, Olimpijska, 79m2, VP, 1.300 KM/m2, ^engi} V. ul. f. Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k JEDNOSOBAN, 34m2 - centar, I sprat, ul. Zaima [arca br. 98, Sarajevo, bez posrednika, fiksno 72.000KM. Mob. 062/225-508.k ALIPA[INO P, S. Fra{te 67m2, 5 sprat, 1.400 KM/m2. Mob. 062/383064.k ^ENGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5 sprat, potpuno adaptiran, 1.950 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM se stan Ilid`a- Pejton 61m2 cijena povoljna. Tel. 061/284875.k AGENCIJA za nekreetnine re/max, nudi vam profesionalnu uslugu prilikom prodaje kupovine. Tel. 061/136705.k STAMBENO poslovni prostor dim. 12x8 parking 422m2 novogradnja Ilid`a. Mob:061/552-542.k CIGLANE ul. Husrefa Red`i}a odli~an trosoban 79m2 +, 2 terase, 2 ostave. Tel:061/214-856.k MUSE ]azima ]ati}a, odli~an trosoban 57m2+terasa 10m2. Tel. 061/214852.k PRODAJEM stan 72m2 ul. Muse ]azima ]ati}a br. 18/III in. 033/458-700 i mob:061/906-641.k PRODAJEM dvosoban stan 55m2 ul. A Benca 2. Tel. 647-840 85.000KM. k TROSOBAN stan sa 2 balkona E. [ehovi}a 19 ekstra lokacija pogodan za sve namjene. Tel. 062/945-224.k PRODAJEM dvosoban stan 60m2 ul. Zagreba~ka 59/II. Tel: 061/177-897 i 061/155-926.k PRODAJEM ku}u u Starom gradu 150 cm gara`a 25m2 i ure|ena ba{ta 400m cjena po dogovoru. Tel. 061/262336.k GRBAVICA troiposoban stan 85m2 renovira sa gara`om. Tel. 061/964-797 i 033/617-742.k PLAC 2200 m2 ku}a 300m2 poslovni prostor 150m2 uz cestu put za Kiseljak. Tel:062/577-638.k PRODAJEM vikendicu Kobilja~a kod Zigija 100m2 ba{te 50 m od ceste, voda struja, put. Tel:062/577-638.k KIOSK limeni 16m2 prodajem kiosk podesan za trgovinom ugra|eno. Tel. 033/616-238.k DALMATINSKA strogi centar, stan 121 m2, visoko prizemlje. Mob: 033/221-553.k PRODAJEM peterosban stan 116m2 djeljiv na dva stana 6 sprat. Alipa{ino Polje. Tel. 062/758-887.k PRODAJEM ili izdajem trosoban namje{ten sta 70m2 kod vojne bolnice u privatnoj zgradi. Tel:062/758-887.k VI[E gra|. placeva na podru~ju grada od 500m2 Tel. 061/299.-911.k CENTAR, M. Kantard`i}a, 27m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan 77m2 Dobrinja C5, II sprat, 2 terase, 2 mokra ~vora, plin. Tel. 061/530-925.k PRODAJEM garsonjeru 24m2, Muvekita 7 (Ferhadija), 82.000 KM. Mob. 061/902-710.k PRODAJEM u Starom gradu lijepu ku}u 150m2 sa velikom gara`om i ura|enom ba{tom 400m2. tel. 061/262336.k PRODAJEM vikendicu Gladno polje - Mi{evi}i sa placem za ku}u na lijepom mjestu, mo`e zamjena za auto i sl. Mob. 061/268-442.k PRODAJEM na Marijin Dvoru, V. Peri}a 2, 106m2 trosoban sa terpezarijom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, povoljno. Tel. 062/254-859.k

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.
PRODAJEM dvospratnu ku}u u naselju Sokolje. Mob. 062/868-328.k BA[^AR[IJA, prodajem ku}u. Mob. 0617199-845.k POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodna za gradnju, povoljno. Mob. 066/669-696.k MALE[I]I donji, dva duluma zemlje pod vo}em, mo`e i gradnja, voda, struja, put, povoljna. Mob. 061/217897.k KU]E: Gladno polje, uz put, P+I, parcela 1.000m2x15.000 KM, Reljevo P+I, parcela 1.000m2-70.000 KM. Mob. 066/488-818.k STANOVI: Mojmilo 55m2, Ist. Sarajevo 60m2, 28m2, Ba{~ar{ija 43m2, Mejta{ 49m2, 54m2, Dobrinja 55m2, 68m2, 89m2, Centar, 84m2, 110m2, Hrasno, 53m2, 65m2. Mob. 061/375787.k KO[EVSKO brdo P+I+I, parcela 300m2-400.000 Km, Vranik 125.000 KM, Kasindo-parcela 4.000m2. Mob. 066/488-818.k PRODAJEM vikendicu u Gladnom polju, 40m2 sa 1.450m2 oku~nice. Kroz imanje prot}e mali potok. Mob. 061/276-496.k PRODAJEM stan u Centru. Mob. 061/439-302.k PRODAJEM useljivu ku}a na Ba{~ar{iji 300metara od Sebilja 170m2 sa ba{~om. Tel.061/713-168.k PRODAJEM parcelu Kozija Luka op{tina Fo~a 4 dunuma uz rijeku i prilazni put. Mob: 066/463-494.k PRODAJEM zemlju 1/1 na Borijama. Tel. 057/265-029.k PRODAJEM trsoban stan 70m2 Hrasno-Aleja Lipa 1. sprat, centr. grijanje. Tel. 445-371.k PRODAJEM dvoipsoban stan 74m2 kod Doma Armije 2 sprat. Tel. 445-371. iza 15 sati.k PRODAJEM stan 52m2 na Alipa{inom polju mo`e i zamjena za Banja Luku. Tel. 452-668.k PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2 na Ba{~ar{iji 1 sprat eta`no grijanje pogodan za kanc. poslove. Tel: 445-371 iza 15 sati.k PRODAJEM trosoban stan, Vrelo bosne knjigovodstvena vrjednost 45.000 opcija 10 dana. Tel. 066/037442.k DVOSOBAN stan 54m2 3 sprat adaptiran ^. Vila D`. Bijedi}a. Tel:063/595406.k ^ENGI] V. 35m2, 4 sprat, renoviran, 70.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u u ul. Bra}e Kne`i}, Brankovac-Mostar. Mob. 062/600318.k CENTAR Titva 4,5 atraktivan stan od 146 m2. pgodan i za poslovni prostor. Tel. 061/893-105.k PRODAJEM ku}u hitno, prizemlje+sprat+potkrovlje+ba{ta 350m2, urbanisti~ka+gra|evinska dozvola, voda, struja, 29.000 eura. Abdurahmana Muharemije br. 76, naselje Bare.k PRODAJEM vikend ku}u sa oku}nicom oko 1800m2 gara`om, potokom priklju~cima. Tel. 543-043.k PRODAJEM stan 85m2, Kralja Tvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k CIGLANE, A. Hangija 33m2, ve}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k FERHADIJA 77m2, balkon, trosoban. Mob. 061/148-810.k BREKA, J. Najtharta 69m2, dvoiposobani H. Su{i}a 105m2, 2 eta`e, ~etverosoban, 2 balkona. Mob. 063/555858.k ^EKALU[A 74m2, trosoban, balon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k ^ENGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555-858.k PRODAJEM trosoban stan sa 2 balkona, ekstra lokacija, pogodan za sve namjene. Tel. 070/203-976.k

OSLOBO\ENJE

CENTAR, Marcela [najdera 62m2, 2,5 soban, 2 kat, 2 balkona, povoljno. Mob. 061/148-810.k STARI Grad, ^ekalu{a, 55m2, generalno renoviran+balkon, izuzetna lokacija. Mob. 061/148-810.k ASIMA Ferhatovi}a, 78m2, 2 eta`ni, kao nov. Mob. 061/484-505.k MOJMILO 74m2, trosoban, 1 kat, balkon. Mob. 061/484-505.k KRALJA T. 96m2, 110m2, 120, cijena do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484-505.k TITOVA 80m2, 3 kat i 120m2, 4 kat, lift, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148810.k PRODAJEM stan 66m2, veoma povoljno, Ul. Avde Jabu~ice, mo`e i zamjena za Trebinje, bez posrednika. Tel. 033/810-572, 061/438-855.k PRODAJEM dvosoban stan 53m2 sa centralnm grijanjem, Otoka, Grada~a~ka. Tel. 061/319-540.k PIONIRSKA dolina, novogradnja, 69m2+parking, trosoban. Tel. 033/222508.k PRODAJEM stan u Centru Mis Irbina 112m2 austrougarska gradnja 1000 E/m2. Tel. 061/156-262.k PRODAJEM zemlju u Rakovici 30.000m2 idealno za vikend naselje. Tel. 061/489-542.k STAN na M. Dvoru ulica Kralja Tvrtka 14/3 od 77m2 za 190.000KM. treba manja opravka. Tel. 058/483-561.k POVOLJNO prodajem vikendicu struja, voda i dunum ba{te. Gornje Vlakovo. Tel. 033/442-324.k PRODAJEM stan 85m2 Kralja Tvrtka I sprat. Tel. 062/232-378.k TRI dunuma zemlji{ta na Poljinama za ku}u na najatraktivnoj lokaciji. Tel: 061/141-548.k PRODAJEM trosoban stan 69m2 na 4 spratu Ilid`a Lu`ani. Tel. 033/621976.k PRODAJEM 550m2 gra|. zemlji{ta u Ned`ari}ima, ul. B. Nu{i}a 46. Mob. 061/191-521.k BJELAVE, kod bolnice Ko{evo, prodajem jednosoban stan 33m2, 2.200KM/m2. Tel. 060/312-1318.k PRODAJEM zemlji{te u ^elebi}ima kod Konjica. Tel. 036/730-105.k 4926 VRLO povoljno prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. Vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. Tel. 033/677-582, 064/4345-441.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252663.k PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322310 Me|ugorje.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870-389.k PRODAJEM ku}u kod OHR-a, iznad Vrbanje mosta, dvoeta`na 120m2+100m2, vi{enamjenskog prostora, uredni papiri, cijena povoljna, hitno. Mob. 062/337-925.k VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a 70m2, dvije eta`e sa 345m2 placa, povoljno, hitno. Mob. 065/061-966.k PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95.000 KM. Telefon 061/780-567, fele ef¡yahoo.com STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865011.k DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1 sprat, 68m2, 1.600 KM/m2, Dobrinja III, Trg Sarajev. olimp. 33m2, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k

ZAMJENA
SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279428, 00387/33-214-595.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PRODAJA
PRODAJEM dvosoban stan ^. Vila I 67,5m2 + dva balkona, dva mokra ~vora, dvostran. Tel:033/649-457. 1031 NAJPOVOLJNIJE tr`i{ne cijene u novogradnji za useljive stanove na Stupu od 56-72 m2, cijena m2/1399 sa P.D.V gratis parking, ugrun}eni. Tel 061/548-023.sms PRODAJEM stan 100m2 kod Op}ine Stari grad idealan za poslovni prostor. mob 061/215-033.sms PRODAJEM stan u Bu}a Potoku novogradnja kod Interexa 59m2 cijena 1550KM/m2. Tel. 061/509-259.sms PRODAJEM 40m2 stambenog i 40m2 poslovnog u Centru, ekstra adaptiran. Tel. 061/157-929.sms TROSOBAN stan u Rudi Alva|a 74m2 +gara`a u sklopu zgrade. Tel:066/801-737.k STAN Paromlinska 68m2 prizemlje exsp. lokacija, potrebna adaptacija. Tel. 062/959-129.k STAN u gradu 52m2 i 38m2 na 1 spr. sa balknima renoviran exs.stanje blizina Sebilja. Tel. 062/959-129.k POSLOVNI prostor 190m2 20 parking mjesta uz glavni put. sve novo. Tel. 062/619-361.k VIKENDICA Vlakovo 3 eta`e useljiva 1600m2 zemlje. Tel: 0627619-361.k POSLOVNI prostor 15m2 Marijin Dvor 400km/mjesec. Tel. 063/732410.k STAN na Aerodromskom naselju ul. Akifa [eremeta 1 spr. 50m2=80,000KM. Tel. 063/034-355.k STAN 59m2, dvosoban konforan, 2 balkona + podrum, novo eta`no grijanje, ul. Adema Bu~e, 1m2/1.500KM. Mob. 061/552-163.k TRAVNIK u strogom Centru prodajem 4-sobni adaptiran stan 120m2 II sprat, eta`no, grijanje, svi priklju~ci.Cijena 400 eura/m2. Tel. 061/158794.k KU]A u Centru Breze plac 600m2, 3 stana po 90m2 cijena 125,00KM. Tel: 062/577-638.k TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat, kancelarijski prostor. 700KM. MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383064.k STAN renoviran 160m2 strogi Centar zvati poslije 16 sati. Tel. 062/766-946.k DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat, 77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383064.k CENTARTitova atraktivan 4,5 stan od 146m2 sa eta`nim grjanjem pogodan za poslovni pr.Tel. 061/893-105.k ZENICA -Travni~ka ul. ku}a od 150m2 podrum,prizemlje.Tel:061/252-745.k PRODAJEM dvosoban stan 57m2 Kolodvorska kod Socijalnog. Tel. 061/905-212.k

PONUDA
IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Katedrale, stambena zgrada, centralno grijanje, adsl. i telefon, mjese~na kirija 500 KM+re`ije. Kontakt: 033/211-101. 000 IZDAJEM komplet namje{ten stan, grijane, kablovska, internet, na Alipa{inom polju a1. Tel. 061/156-340.sms IZDAJEM dvoiposoban polunamje{ten stan, [oping - Grbavica, centralno grijanje. Mob. 061/344-365. 959 IZDAJEM astudentu namje{tenu sobu sa zasebnom kuhinjom i banjom, povoljno, ul. Merhemi}a trg 19, Ciglane. Mob. 061/745-745. 1665 GRBAVICA, izdajem dvosoban stan kod [opinga, namje{taj nov. Mob. 061/252-880.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u privatnoj ku}i, centart. Tel. 204-984.k IZDAJEM vi{e atraktivnih stanova u Pehlivanu{i full namje{ten u cijenu krije ulazi ve}ina re`ijski tro{kova. Tel. 062/959-29.k IZDAJEM gara`u u centru grada, ul. [trosmajrova. Mob. 061/908-587.k IZDAJEM poslovni prostor 60m2 odli~na lokacija, pogodan za sve djelatnosti. Tel. 610-151 poslije 17 sati.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod Pozori{ta-Sarajevo, zasebno grijanje, kab. satelitska, klima, blind vrata, parking mjesto. Mob. Mob. 061/133-191.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Alipa{ino B faza, 300KM. Tel. 061/842-989.k DOBRINJA Mustafe Latifi}a 60m2, 1 spra, bez stvari 300KM. plinsk grijanje. Tel: 066/995-944.k IZDAJEM 2 poslovna prostora, zgrada papagajke, jedan 40m2 a drugi od 20m2. Tel. 033/535-165 i 061/141676.k IZDAJEM gara`u u Papagajci. Mob. 061/140-442.k OPREMLJEN biro sa antreom i ~ajnom kuhinjom blizu stanice, 30m2, ventilacija, centralno. 650 KM. Tel: 061/170-461.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u centru strancu ili zaposlenom br.paru. Tel: 062/169-663.k IZDAJEM dvosoban stan na ^engi} Vili. Mob: 061/183-437. IZDAJEM gara`u, povoljno, Bulevar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, ul. Trebevi~ka. Tel. 033/443-620.k

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.
PRODAJA
PRODAJEM vikendicu povoljno. Tel. 061/169-900.k BA[^AR[IJA [. B. Ba{agi}a trosoban stan 63m2. Tel: 062/153-857.k PRODAJEM vikendicu u Vlakovu, novogradnja, 130m2, oku}nice 1.000m2, 70.000 KM. Mob. 061/170254.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024042.k PRODAJEM imovinu, povoljno, Pazari}. Mob. 060/319-2255.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080-257.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k RENOVIRAN stan 120m2, centar, preko puta Predsjedni{tva, 2 sprat. Mob. 062/649-370, 066/160-788.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k DVOSOBAN stan 5m2, 3 sprat, ^. Vila, D`. Bijedi}a. Mob. 063/959-406.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864478.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105-901.k KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311-478.k NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/317-731.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847959.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM staru bosansku ku}u sa oku}nicom, 175m2, Mihrivode 45. Mob. 061/299-653.k PRODAJEM ku}u, Kova~i-Halilba{i}a, Stari grad. Tel: 061/620-000.k PRODAJEM Golfa 2 1988. gd. 1,6 benzin ~etvero vrata u dobrom stanju. Tel. 061/489-542.k PRODAJEM {kodu Feliciju proizvodnja 1998. Tel. 061/502-340.k PROFESIONALNE video kasete “Sony-Betacamps. Tel. 061/903-457.k UKRASNI `enski okovratnik, prirodno krzno-lisica. Tel:061/903-457.k VRLO povoljno prodajem Pianino. Tel: 061/223-819.k ^ETIRI para komplet ski oprema (skije, {tapovi i ski cipele vel 42.)Tel. 061/903-457.k REZBAREN orman natkasna tito bronza, gril pili} 15kom. Tel: 061/550936.k PE] okrugla antikvarna SCHMIT na ugalj prodajem ili mijenjam za Jotul. Tel:066/438-914.k LJEKOVITA jaja japanskih prepelica 30 kom-8KM. besplatna ku}na dostava. Tel. 066/823-749.k PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100KM. Tel. 062/315-540.k PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653627.k PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM harmonika vrata. Mob. 061/199-845.k PRODAJEM dugu bundu od zeca iz Njema~ke, duga crna dlaka. Mob. 061/159-507.k PRODAJEM {iva}e ma{ine Bagat super Slavica i Pfaff u koferu, 2 plinske grijalice + punu bocu 5 kg, dovozim li~no. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k PRODAJEM Gril za pe~enje pili}a 500KM. Tel. 061/375-168.k

MALI OGLASI
KUPUJEM umjetni~ke slike starinske sablje, ordenje, ordenje, baklje i metalje od Olimpijade. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zlatne statove, najvi{e pla}am. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sarajevske i Banjalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459893.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k KUPUJEM stare satove, zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit i ostalo. Tel. 033/456505.k

53

USLUGE

NAMJE[TAJ
PRODAJEM klasi~ni namje{taj, spava}a soba, komoda, vitrina, puno drvo orahov furnir. Tel. 033/201-221, 062/921-419.k STARINSKO ogledalo u kombinaciji mramor-mesing, starinsku spava}u sobu, vitrinu. Mob. 0617916-737.k

OSTALO
PRODAJEM tribine, ~eli~na konstrukcija, trajno za{ti}ena 350 sjedi{ta. Tel. 610-151, iza 17 sati.k ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspodaju vjen~anica, povoljno. Mob. 061/106-540.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM `enku-labrador, 1,5 god. sa rodovnikom. Tel. 057/233-328.k

AGENCIJA “SABA” usluge ra~unovodstva za pravna lica i poduzetnike, stru~no i profesionalno. Mob. 061/107-682. 001 A ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001 MIKADO Platnene roletne 25,00KM/m, Al. `aluzine, trakaste zavjese, vanjske PVC i alu. roletne, gara`na rolo i harmonika vrata. Mob. 061/551-515 i 033/789-999. 1601 PROF. dajem sate gitare. Tel. 063/930078.sms ^ISTIM i odr`avam va{e ba{te, vrtove i dvori{ta. Tel. 061/708-740.sms KOMBI prevoz robe, stvari, selidbe, mo`e inostranstvo. Tel. 062/421-050, 033/541-878. 1005 “VITALIS” ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k “DOM VITALIS” smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604.k KOMBI prijevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari radna snaga po odgovoru. Tel. 061/841-309.k “KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel. 061/350-688.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k SREDNJOBOSANSKI kanton kerami~arske usluge radi. Tel: 063/684566.k VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139034.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233078.k ^ISTIM stanove ili poslovne prostore, 3KM po satu. Mob. 062/525-268.k AUTO KOMBI, prevoz stvari namje{taja i sl. mo`e i inostranstvo. Tel. 033/541-878 i 062/421-050.k

TEHNIKA
PRODAJEM veliku plinsku pe} na od`ak i veliku kuhinjsku napu, novu, za objekte. Tel. 062/468-356.k PRODAJEM el. {tednjak i mali fri`ider. povoljno. Tel. 061/508-059.k PRODAJEM ta pe} 4kw, sa stalkom i termostatom. tel. 061/223-393.K PRODAJEM plinsku grijalicu bez boce. Tel. 061/202-840.k TEA pe} 3kw 120KM. Tel. 061/274450.k

PLINSKA grijalica na plin, boca, elek. kerami~ka grijalica. Mob. 0617916737.k PRODAJEM ugostiteljski ro{tilj sa dvije plate i dvije ringle za kuhanje, na plin. Tel. 061/156-920.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan cijena 200 KM i plinsku pe} 150 KM. Tel:061/553633.k PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje i el. aparate braun. Tel:061/323-906.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k RAKIJA kvalitetna prepe~enica {ljivovica i jabukova~a od 45% cijena 7 KM litar. Tel. 061/893-105.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k PRODAJEM plemenite kaktuse veli~ine jdnog metra za dekoraciju vrtova i prostorija. Tel. 061/522-432.k PRODAJEM mobitel Nokija 2 kartice cijena 150Km. Tel. 065/776-942 Sarajevo.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a, veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k @ENSKA bunda, prirodno krzno rakun, veli~ina 42. Tel. 061/903-457.k PRODAJEM upola cijene bejer TS trake za mjerenje {e}era. Tel. 063/190935.k

VOZILA
PRODAJEM Pe`o 207, 2009 godina, presao 55.000 km, prvi vlasnik. Tel. 061/157-929.sms PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM Zastavu 101, o~uvanu, registrovanu. Mob. 061/623-131.k PRODAJEM Opel Corsa 1,2 benzin registrovana. Tel. 061/375-168.k PRODAJEM Mercedes 230C, 1998. godina u ispravnom stanju. Tel. 062/577-638.k DIJELOVI za Golfa I D i za benzinca, novi i valjak za peglanje. Tel. 033/619-184 i 061/449-822.k POLO 1,4 benzinac, prvi vlasnik, pre{ao 58.000 km, puna oprema. Mob. 061/555-270.k PRODAJE se Opel kadet 1,3 1988.godi{te nije registrovan. Tel. 214090.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k PRODAJEM automobil Suzuki Swift 1600Km proizveden 1991. Tel. 061/324462.k LANDROVER dugi benzinac u odli~om stanju gara`iran 1973god. za 15.000KM, sa rez. dijelovima. Tel. 058/483-561.k

ZAPOSLENJE
RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob. 061/537-555.k POTREBNI saradnici u [vedskoj katalo{koj prodaji (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550.k POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr OBRAZOVANA `ena ~uvala bih djete u va{em stanu. Mob. 062/623-690.k POTREBNA pomo}na radnica restoranu Op{tina Stari grad. Tel. 061/173835.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k POTREBNO vi{e komercijalista, spoljnih saradnika u svim gradovima BiH za rad u magazinu Expert. Kontakt telefon: 033/717-061.k TRA@IM posao i ~i{}eje stana ~uvanje starije osobe imam iskustvo. Tel:066/412-826.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

KUPOVINA
KUPUJEM auta manje vrednosti dolazim na adresu. Tel. 062/461-300.sms KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k STAN u strogom Centru 60-80m2 do III kata isplata ke{. Tel. 033/711-665.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

U nedjelju, 11. novembra 2012. godine, navr{ava se ~etrdeset najtu`nijih dana od smrti na{e drage sestre, majke i bake

Jedanaestog novembra 2012. navr{ava se 21 godina od prerane smrti na{e drage majke

ESME HERCEGOVAC
Tim tu`nim povodom }emo u 11.50 sati posjetiti njenu vje~nu ku}u i polo`iti cvije}e. U nemogu}nosti da pojedina~no zahvalimo rodbini, svim dragim i brojnim prijateljima, kom{ijama i radnim kolegama koji su nam usmeno ili pismeno izjavili sau~e{}e u bolu koji nas je zadesio i koji su u~estvovali u ispra}aju na{e drage Esme, to ~inimo ovim putem. Posebnu zahvalnost dugujemo vlasnicima i osoblju Doma za stara i nemo}na lica “Miran san” Otes, u kojem je Esma provela svoje zadnje mjesece svoga `ivota, a koji su je nesebi~no pomagali u njenoj posljednjoj bici. Veliku zahvalnost dugujemo uposlenicima i rukovodstvu BH Telecoma, predstavnicima Op}ine i Muzeja njenog rodnog grada Te{nja i koji su nam se pridru`ili u bolu i posljednjem ispra}aju. Porodica 1052

MAIDE BAKOVI], ro|. AVDI]

Kao izvor voda {to tek ispod kam’a Polako ra|a nabujalu rijeku Tako i lik Tvoj sve neda}e slama I najljep{e budi {to je u ~ovjeku... Draga majko, volimo Te i ponosno ~uvamo uspomene na Tvoja plemenita djela. Neka je vje~ni rahmet Tvojoj dobroj du{i. Sinovi Jasmin i Eldin sa porodicama
1042

USLUGE
ODR@AVALA bi stanove isklju~ivo starim iznemoglim osobama. Tel. 066/973-793.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile Tel. 061/205-803 i 066/973-793.k OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365193.k VK BRAVAR, popravlja brave, pravi ograde i gitare. Mob. 062/907-356.k TAPETAR radi sve poslove dolazi na adresu. Mob:062/909-306.k MOLER brzo ~isto i povoljno radi mlersko farbarske usluge. Tel. 061/331932.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste i prevodi. Tel:065/572-966.k EXPERT za hidro-termo zolacije krovova, podova, zidova i gara`a. Tel. 061/098-579.k MAJSTOR pvoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje radi selidbe. Tel. 061/202-840.k VODOINSTALATER popravlja, ugradnja, instalacija, sanitarija, bojlera. Tel. 061/180-120.k TAPETAR dekorater presvla~i i ppravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156-728. i 061/926-560.k RADIM antikorozivna za{titu automobila, varenje i puliranje kvalitetno i povoljno. Tel:061-552-547.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem sa radnom snagom. Tel. 061/227-189.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, povoljno ispomo} radne snage. Tel. 061/513-748.k VODOINSTALATER radi adaptacije kupatila kao i opravke. Tel:065/742732.k SERVIS svih tpova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata. Tel. 061/551035.k INSTRUKCIJE iz matematike za sve uzraste, {kole i fakultete. Tel. 061/536973.k INSTRUKCIJE iz matematike dolazak na adresu. Tel. 062/916-472.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367097.k OZBILJNA `ena njegovala bi stariju osobu. Mob. 062/623-690.k

UREDNO i pedantno, ~istim i odr`avam mezare i grobove. Mob. 061/203772.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221945.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k USPJE[NO uni{tavam buba{vabe, garancija tri godine. Mob. 061/605437.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k VODOINSTALATER vr{i sve vrste opravki, monta`u nove i stare sdanitarije, ~i{~enje kanala. Mob. 061/779969.k INSTRUKCIJE za osnovce svi {kolski predmeti uklju~uju}i engleski i njema~ki jezik.Tel. 061/670-078, Novo Sarajevo.k INSTRUKCIJE iz matematike za sve {kole i fakultete, dolazak na adresu. Tel. 061/536-973.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 062/916472.k FARBAM stolariju, ograde i ostranjujem feke na zidovima i plafonima. Tel.066/068-461.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Tel:061/201-685.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 9 KM. Tel. 621-976.k MOLERSKO-farbarski poslovi, kvalitetno i povoljno. Mob. 061/323-906.k ELEKTRI^ARSKE usluge TA pe}i, el. bojleri, banjski indikatori, uti~nice, plafonjera, grijalice i ostali aparati. Tel. 061/048-497.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem, radna snaga povoljno. Mob. 061/268-442.k

Jedanaestog novembra 2012. godine navr{ava se sedam dana otkako je preselio na ahiret na{

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje i sestru

HUSEIN HUSI]
iz Tuzle

MUSLIJA ([A]IRA) AVDI]
15. 10. 1984 - 11. 11. 2012.

Tevhid }e se prou~iti u ponedjeljak, 12. novembra 2012. godine, u 12.30 sati u ku}i `alosti, Ul. Veljka Luki}a Kurjaka br. 73. Porodica
030

MUNIBA AVDI], ro|. DEOVI]
9. 11. 1982 - 11. 11. 2012.

SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Tel. 219-761, 061/234026.k SUPER efikasno uni{tavamo `ohare, mi{eve, moljce, mrave, u{i, komarce, sve insekte i {teto~ine. Tel. 216-373, 061/928-535.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k BRUSIM, lakiram, postavljam parkete, podove, bezpra{insko ma{inom uz garanciju. Tel. 033/510-228, 061/359500.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440747, 065/327-328.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552547.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k ^UVALA bi i opslu`ivala staro i iznemoglo lice. Mob. 062/569-444.k MOLERSKI radovi, uz potpunu za{titu trakama i podrnim najlonima. Mob. 061/606-441.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog, ve}im kombijem, sa radnom snagom. Mob. 0617227-189.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522476, 600-514.k KERAMI^AR, zvati na tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k

SJE]ANJE

prof. dr. KASIM BEGI]
11. 11. 2002 - 11. 11. 2012.

MAIDA BAKOVI], ro|. AVDI]
11. 11. 1991 - 11. 11. 2012.

Mirko Zovko
1043

Mirso, Beba i Miki sa porodicama
1702

POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723575.k PREVOZ putnika u Neum na jednodnevni izlet, za samo 24.95KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: +38762606611.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563292.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

SJE]ANJE

NADE@DA NADA MANOJLOVI]
11. novembar 2009.

RAZNO
PRODAJEM Hylasse ampule 300 IJ ja~ina 6 ampula va`e do 3.2016.

Godine prolaze, a tuga i bol ostaju. Nije bol u suzama i rije~ima, ve} u nama, gdje ostaje{ nezaboravljena. Tvoji: brat Du{ko, snaha Fata, brati} Neven i brati~na Sanja sa porodicama
1054

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.
... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Jedanaestog novembra 2012. navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{e drage majke

55

ARIF (IDRIZA) BUSULAD@I]
preselio na ahiret u subotu, 10. novembra 2012, u 69. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 13. novembra 2012. godine, u 13 sati na mezarju D`ivar -Trebinje. O`alo{}eni: supruga Zumreta, k}erke Elma, Izeta i Bisera, unu~ad Mehmed, Kemal, Emina, Tarik i Mustafa, sestra Memnuna Nuna, bra}a Abdulah, Salih, Hamid, Safet i Zijad, zetovi Amir, Samir i Edin, zet [u}rija, nevjeste Behija, Muradeta, Azra, D`enana i Sadeta, {ura Hamdija, te porodice Busulad`i}, Habul, Isovi}, Kapid`i}, Arslanagi}, Ale~kovi}, Dizdarevi}, ^ampara, Zvizdi}, Vi|en, Selimovi}, Zuki}, D`altur, Korjeni}, Dujso, Begovi}, Karali}, ]izmo, O}uz, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza u d`amiji D`ivar - Trebinje. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

EMINE SMAILAGI], ro|. HAD@ISELIMOVI]
S ljubavlju, tugom i ponosom sje}amo se Tvog dragog lika, Tvoje dobrote i plemenitosti. Porodica
1041

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ALEKSANDAR (MIRKA) POPOVI]

RAMO (HASANA) DUVNJAK
pre se lio na ahi ret u pe tak, 9. no vem bra 2012, u 61. go di ni. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 11. novembra 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju D`epi - Konjic. O`alo{}eni: supruga Izeta, sinovi Ado i Ernes, bra}a Huso i Zehro - Lela, sestre Rasema - Zaha i Zlata, punica Hankija, brati}i i sestri~ne, dajd`i}i i dajd`i~ne, amid`i}i i amid`i~ne, te porodice Duvnjak, Zeli}, Ba{ali}, D`afi}, ^emerli}, ^omor, Ali}, Novali}, Masle{a, Fi{i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

Sa bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

preminuo 9. novembra 2012. u 88. godini. Sahrana }e se obaviti u ponedjeljak, 12. novembra 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare.

LJILJANA (URO[A) CIKANKOVI], ro|. @ARI]

O`alo{}eni: djeca, porodica i prijatelji
000

TU@NO SJE]ANJE na moju dragu majku

preminula 9. novembra 2012. u 72. godini. Sahrana mile nam pokojnice }e se obaviti u ponedjeljak, 12. novembra 2012. godine, u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: suprug Dragutin, k}erke Dijana i Marela, sestra Milica, zetovi Mladen, Vedran i Sead, unu~ad Anja, Matej i Erik, obitelji Cikankovi}, Plakalovi}, Zubi}, Tafro, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. Avde Smajlovi}a 1C/2.
000
s

AZIZA BA^VI], ro|. HRNJEVI]
iz Fo~e 11. 11. 2009 - 11. 11. 2012.

000

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

Ostale su samo najljep{e uspomene, tuga u srcu i praznina u du{i. Neka ti dragi Allah podari sve d`ennetske ljepote. K}erka Na|a [o{evi} sa porodicom
1286

JELENA MUSA, ro|. VIDOVI]

Jedanaestog novembra 2012. navr{ava se 10 godina otkako nije s nama na{ dragi tata

Jedanaestog novembra 2012. godine navr{ava se 40 tu`nih dana otkako nas je zauvijek napustio na{ dragi suprug, otac, djed i svekar

preminula 9. novembra 2012. u 80. godini.

MUSTAFA TASO
1935 - 2002. iz Mostara

NIKOLA LIPOVAC

Sahrana }e se obaviti 12. novembra 2012. godine u 13 sati na gradskom groblju Sv. Josip. O`alo{}eni: k}erke Sanja i Olgica, unuka Enica, suprug Vinko, sestre @eljka i Nada, sestri} Steno, zetovi Mladen i Ekrem, brat Rudi, jetrva Mira sa djecom, obitelji [tambuk, Musa, Vidovi}, Wiesschoff, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

Uvijek si sa nama u na{im srcima, na{a vodilja i na{ ponos. Hvala Ti za svu dobrotu, plemenitost i ljubav koju si nam pru`io. S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji: k}erka Helmina i sin Helmin Bato
1046

Vrijeme prolazi, ali ti kao da si jo{ uvijek tu sa nama. Tvoji najbli`i: Seka, Vlatko, Adriana i Ubavka
395

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
... za ovaj trenutak - pripremajte se (hadis)

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJ POZDRAV

IN MEMORIAM

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na{oj dragoj

ARIFA (JUSE) ^UTUNA, ro|. ]EBO

preselila na ahiret u petak, 9. novembra 2012, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 12. novembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Meho, Sahmedin i Midhat, k}erka Mevlida, snahe Nevresa, Sada i Azra, zet Zejnil, unuci, unuke i praunu~ad, bra}a Hilmo, Abid, [aban i Jusuf sa porodicama, sestri}i i sestri~ne, zet had`i Ra{id sa porodicom, amid`i~na D`ema sa porodicom, zaovi~na Refka sa porodicom, te porodice ^utuna, ]ebo, Birlik, Istrefi, Smaka, \ogo, Drkenda, Klapuh, Ho{o, Nurak, Hajdarevi}, [abovi}, Kubur, Agi}, Mujaki}, Be~i}, ^izmo, Be{lagi}, Mujki}, D`omba, Kosovi}, Bor{i}, Kajim, Brki}, Sejdin, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. humska 650, Pofali}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

JADRI

prof. dr. HUSEIN KULENOVI]
1038

Teta Hida, Sejo, Asja, Sabina i Strajo Sa ljubavlju i bolom.
SJE]ANJE

Porodica U ponedjeljak, 12. novembra, posjeti}emo tvoje vje~no po~ivali{te kao i uvijek.
1026

na

... za ovaj trenutak - pripremajte se (hadis)

prof. dr. KASIMA BEGI]A

SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MIRALEM (MUJE) DEDI]

na{eg po{tovanog sudiju
KOLEKTIV USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE
001

IN MEMORIAM preselio na ahiret u subotu, 10. novembra 2012, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 11. novembra 2012. godine, u 14 sati na mezarju Bogovi}i - Pale. O`alo{}eni: supruga Masija, sin Mujo, k}erka Amira, unuci Amer i Anel, unuke Amela i Minela, snahe Ramiza i D`enita, zetovi Nezir, Selim i Elvis, brat D`emko sa porodicom, sestra Pa{a sa porodicom, brati}i i brati~na, sestri}i i sestri~ne, {ura Asim sa porodicom, {uri}i i {uri~ne, te porodice Dedi}, Kadri}, Mr{o, Red`ovi}, Kurtovi}, Halilovi}, Mujezin, Cakutaj, Hori}, ^au{evi}, Dizdarevi}, Fidahi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (14 sati) u d`amiji Sulejman Hitri na Pajama. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en od Vije}nice, sa polaskom u 12.30 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

EMIR ^ENGI]
11. 5. 2012 - 11. 11. 2012.

VLADIMIR MILI[I]
11. 11. 2005 - 11. 11. 2012.

Danas je {est mjeseci otkako nije sa nama na{ dragi otac i deda S ljubavlju, Denis, Dubravka, Andrea i Tom
1001

S ljubavlju i po{tovanjem, Jadranka, Zlatan i Svjetlana
1007

TU@NO SJE]ANJE

Jedanaestog novembra 2012. navr{ava se devet godina od smrti na{e voljene majke, sestre, tetke, amid`inice i nene

SJE]ANJE TU@NO SJE]ANJE

Danas, 11. novembra 2012, punih je 17 godina otkako je prestalo da kuca srce na{e najdra`e

OSMAN TIRI]
11. 11. 1973 - 11. 11. 2012.

SLAVICE [ORN, ro|. SAMARD@I]
25. 1. 1964 - 11. 11. 1995.

HAJRIJE IBI[EVI], ro|. KOD@I]

Godine prolaze, ali ljubav i sje}anje na tebe trajat }e dok `ive oni koji Te vole. Supruga sa djecom
AX

S tugom i bolom se sje}amo na vrijeme provedeno s tobom, divne uspomene nosimo u na{im srcima. Tvoji: Nikola, Miroslav i Branislav
71125

Njene ljubavi i plemenitosti uvijek }emo se sje}ati. K}erka Azra, sinovi Nihad, Mirsad i Esad sa porodicama
1712

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.
IN MEMORIAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Danas se navr{ava ~etrdeset dana od smrti na{e drage supruge, majke, sestre, bake i punice

DRAGOMIR SLAVI] @UTI
11. 11. 2007 -11. 11. 2009.

NADE SELIMI]

S tugom i ljubavlju, porodica
1033

Uvijek }ete voljeti tvoji najmiliji
1710

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

Jedanaestog novembra 2012. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od preranog odlaska na{e drage Vike, pola godine bez najdra`e i najplemenitije supruge, mame i bake

prim. dr. VI[NJE MEHMEDBA[I], ro|. TVORI] SLAVKO VUKOJEVI]
11. 11. 1992 - 11. 11. 2012.

Volimo Te, Vi{nja, i volje}emo Te dok postojimo. Praznina koja je ostala iza Tebe je neizmjerna, kao i ljubav koju osje}amo prema Tebi i koju si nam toliko nesebi~no davala. Zahvalni smo svima koji Te se sje}aju i nose u srcu. Tvoj suprug Mustafa, k}erke Zorana i Jasmina sa porodicama
111 1021

S tugom, ljubavlju i ponosom sje}amo se Tvog lika, dobrote, ljubavi i plemenitosti. Porodica
SJE]ANJE

SJE]ANJE

na dragu

Jedanaestog novembra 2012. navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog supruga, oca, svekra, punca i djeda

Jedanaestog novembra 2012. navr{avaju se tri tu`ne godine otkako je na ahiret preselila na{a draga majka

SAFETA MULABEGOVI], ro|. KULENOVI]
16. 4. 1910 - 11. 11. 2009.

ALIJE BIJAVICE
LEPU [POLJARI]
11. 11. 2011 - 11. 11. 2012.

S tugom u srcima i neizmjernom ljubavlju sje}amo se njene dobrote i plemenitosti. Sinovi Rifat i Sead Mulabegovi} s porodicama
1024

Tog dana posjetit }emo u 11 sati njegov grob u [ari}a haremu.
Sa ljubavlju i po{tovanjem, Zehra i Ljubica
1023

SJE]ANJE

Tvoji najmiliji: supruga Hiba, sin Mili, k}erka Maja, nevjesta Nela, zet D`on i unuk Mili
88104

Danas se navr{ava jo{ jedna tu`na godi{njica otkako nije vi{e s nama
na moga dragog tatu

SJE]ANJE

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

MEHMED DRINO

ENVER LOGI]
10. 11. 1987 - 10. 11. 2012.

Porodica
1025

Postoji{ kroz najljep{e uspomene koje s bolom sje}aju na sve ono {to je izgubljeno tvojim odlaskom. Uvijek }e{ biti sa nama u svakom danu, osmijehu, suzi i }utanju. Tvoja k}erka Alma sa porodicom
111

58

PREDAH

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Zatrpani raspored navest }e vas da se u isto vrijeme bavite s nekoliko zadataka. Za po~etak izvr{ite one obaveze koje ne mo`ete odgoditi. Potrebe bli`njih stavljat }ete ispred vlastitih. Brinut }ete tu|e brige, iako bi bilo pametnije da se usredoto~ite na rje{avanje svojih problema. Poslovna zbivanja na vas }e imati stresan u~inak, {to bi moglo rezultirati zdravstvenim smetnjama. Pred sebe }ete postaviti prevelike zahtjeve. Ne}ete htjeti propustiti nijednu priliku, no imajte na umu da obaveze koje ste preuzeli ne}ete mo}i dovr{iti bez tu|e pomo}i. @eljni ste zabave i uzbu|enja. Nemojte ulaziti u nove veze ukoliko ne mislite ozbiljno, jer bi druga strana mogla pogre{no protuma~iti va{e udvaranje. Zdravstvena situacija bit }e zadovoljavaju}a. Odre|eni suaradnici pokazivat }e znakove ljubomore na va{ prisan odnos sa {efom. Dr`ite o~i otvorenima i ne otkrivajte planove osobama u koje nemate povjerenje. Situacija u va{em domu bit }e daleko od idealne. S uku}anima }ete se najvi{e sva|ati oko finansijskih problema ili raspodjele ku}anskih poslova. Prije bavljenja sportom, obratite pa`nju na zagrijavanje i istezanje mi{i}a. Va{a komunikativnost i ljubaznost kona~no }e do}i do potpunog izra`aja. Ostvarivat }ete dobre rezultate prilikom poslovnih sastanaka i vo|enja pregovora. Ne}ete biti raspolo`eni za sva|e i rasprave. U `elji da izbjegnete sukobe, pre{utjet }ete mnoge stvari koje vam smetaju. Lagana {etnja u prirodi imat }e blagotvoran utjecaj na va{e zdravlje. Zgusnuti vremenski rokovi tjerat }e vas na mukotrpan rad. Morat }ete se suo~iti sa sre|ivanjem papira te ispunjavanjem obrazaca i ugovora. Previ{e }ete se optere}ivati poslovnim brigama, zbog ~ega uop}e ne}ete primijetiti da zanemarujete bli`nje. Razgovor s dragom osobom pomogao bi vam da rasteretite misli. Zapo~nite dijetu, rije{ite se vi{ka kilograma. U radnom okru`enju ne}ete nailaziti na podr{ku. Nemojte na sebe preuzimati preveliku odgovornost. ^itavog }ete se dana osje}ati umorno i odsutno mislima. Bit }ete nepristupa~ni i {utljivi, a vrijeme najradije provoditi ~itaju}i ili pored televizora. Sklonost nerviranju oko sitnica lo{e }e se odraziti na va{u psihu, {to bi moglo prouzrokovati psihosomatske tegobe. Premda se ne}ete mo}i po`aliti na nedostatak prilika, morat }ete pa`ljivije birati projekte na kojima }ete raditi. Od vas }e se o~ekivati vi{e pa`nje i promi{ljenosti. Slobodni }e se zbog usamljenosti upu{tati u veze s osobama koje im nisu posebno zanimljive. Godit }e vam tu|a pa`nja, pa se ne}ete previ{e zamarati razmi{ljanjima o budu}nosti. Vi{e se kre}ite. Svakodnevne aktivnosti podrazumijevat }e ~e{}u komunikaciju s poslovnim saradnicima. Mnogi zadaci direktno }e ovisiti o pomo}i okoline. Bliska osoba povrijedit }e vas zlo~estom izjavom ili nepromi{ljenim postupkom. Nemojte gor~inu dr`ati u sebi, ve} se otvoreno s njom suo~ite i {to prije sve raspravite. Osje}ate li se umorno i neraspolo`eno, po~nite se vi{e kretati. Ne}ete se dobro snalaziti u stresnim situacijama. Nadre|eni }e imati velika o~ekivanja, {to }e na vas imati demotiviraju}i u~inak. U mnogim vezama na povr{inu }e isplivati stari problemi. Partner }e trebati va{u podr{ku i razumijevanje, stoga ga nemojte optere}ivati neva`nim stvarima. Skloni ste promjenama raspolo`enja. Bavite se aktivnostima koje vas opu{taju. Radite li u marketingu ili trgovini, pred vama je vrlo zanimljiv dan. Iskoristite planetarne utjecaje za dovr{avanje zapo~etih poslova i pregovora. Tu|e mi{ljenje bit }e vam od velike va`nosti. Prije svake odluke tra`it }ete savjet i odobravanje okoline, {to mo`da i nije tako lo{e, jer }ete biti skloni nerealnim procjenama. Unutarnji mir poku{ajte prona}i meditacijom. Nagomilane poslovne obaveze ne}ete obavljati s odvi{e entuzijazma. Poku{at }ete se nekako izvu}i s posla ili uzeti bolovanje, {to }e se pokazati mudrom odlukom. Samci }e ~eznuti za pa`njom, dok bi zauzete osje}aj nezadovoljstva mogao navesti da sre}u potra`e u tu|em naru~ju. Stariji pripadnici znaka ne bi smjeli zanemariti redovne ljekarske preglede. Poslu }ete pristupati povr{no, {to }e zasigurno rezultirati pogre{kama. Obavljajte samo one obaveze koje ne mo`ete odgoditi. Neprimjereni i nepromi{ljeni komentari mogli bi vam umanjiti popularnost u dru{tvu. Dru`ite se isklju~ivo s bliskim osobama koje vam to ne}e uzeti za zlo. Vi{e se odmarajte i posvetite se zdravoj ishrani.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: jajce, areal, gerta, loman, iliri, ka{a, pliva, a, {k, jarona, lb, o, epoda, kalem, vonon, akola, an, p, plamen, ~ijalo, t, kd, ijadera, ata, ca, bariton, a, avaz, zort.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas prije podne prete`no sun~ano, poslije podne naobla~enje. Vjetar slab do umjeren ju`ni, u Hercegovini i u planinskim predjelima umjeren do jak. Minimalna temperatura od 3 do 7, u Hercegovini do 10, maksimalna dnevna od 14 do 20°C. Sutra u Bosni i Hercegovini promjenljivo obla~no, na krajnjem jugozapadu sa ki{om. U utorak u Hercegovini prete`no sun~ano, u ostalim predjelima umjereno obla~no. U srijedu na sjeveru umjereno obla~no, ponegdje sa slabom ki{om, poslije podne smanjenje obla~nosti, u ostalim predjelima prete`no sun~ano. U ~etvrtak prete`no sun~ano. U Sarajevu prije podne prete`no sun~ano, popodne umjereno obla~no. Puha}e umjeren, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 4, maksimalna dnevna 17° C.

Danas }e obla~no sa ki{om biti na Skandinavskom i Pirinejskom poluostrvu, dok se obilniji pljuskovi sa grmljavinom o~ekuju u oblasti Alpa, na Apeninskom poluostrvu, centralnom i zapadnom Sredozemlju. Snijeg }e padati u vi{im predjelima Alpa, Skandinavije i Pirineja. U ostalim predjelima sun~ano. Vjetar olujnih ja~ina o~ekuje se na Sredozemlju i u oblasti Crnog mora i Jadrana. Najhladnije }e biti na istoku Evrope sa temperaturom oko 0, najtoplije na jugu Apeninskog poluostrva sa temperaturom i do 25°C. Danas na Balkanu prete`no sun~ano, uz umjereno naobla~enje do kraja dana. U sjeverozapadnim predjelima i u oblasti sjevernog Jadrana ja~e naobla~enje sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, lokalno i uz obilnije padavine. U oblasti Jadrana puhva}e olujni jugo. Maksimalna temperatura od 15 do 22°C.

60

KULTURNI VODI^
POZORI[TA
MLADI
MALI MUK
autor: Wilhelm Hauff, re`ija: Darko Kova~ovski, igraju: Mario Drma}, Alma Merunka, Suada Ahmeta{evi}, Narda Nik{i}, Damir Kustura po~etak u 11 sati.

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

BO[NJA^KI
Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije, galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati omogu}uju detaljnije upoznavanje sa izlo`enim postavkama i kulturnom historijom BiH. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili info@bosnjackiinstitut.ba.

DELFIN: PRI^A O SANJARU
animirana avantura, re`ija: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

SKYFALL

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
PATULJAK IZ ZABORAVLJENE ZEMLJE
autor: Ahmet Hromad`i}, re`ija: Miroljub Mijatovi}, igraju: Vernes [ero, Ermin Rami}, Loris Tani} po~etak u 11 sati. triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 13.15, 17.15, 18, 20.45 i 22 sata.

GALERIJE KINA
CINEMA CITY
HOTEL TRANSILVANIJA
animirana avantura, re`ija: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 11.50 i 14 sati.

ARS AEVI ART DEPO
Stalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzeja savremene umjetnosti Sarajevo, najzna~ajnije kolekcije internacionalne savremene umjetnosti u regionu Jugoisto~noj Evrope, i projekata budu}eg Muzeja arhitekte Renza Piana. Galerija se nalazi u Centar Skenderija, u ul. Terezije bb. Galerija je otvorena od 10.00 do 22 sata.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

PARANORMALNA AKTIVNOST 4
horor, re`ija: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton, Matt Shively... po~etak u 15.30 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

DJECA
drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Bojan Navojec... po~etak u 16 i 18 sati.

BLACK BOX
Izlo`ba “Elema Monochromatic” u sklopu festivala Pravo Ljudski Filmski festival o ljudskim pravima/Human Rights Film Fest. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 12. novembra.

ZENICA

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 11.45, 14 i 16.15 sati.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 12 i 18.20 sati.

UMJETNI^KA
Izlo`ba “Dreams & ruins” ~etvorice autora iz Francuske Pierre Arnaud, Nicolas A.A. Brun, Jean-Marc Cerino i Eric Manigaud. Izlo`ba je otvorena do 2. decembra svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

TUZLA KINA
MULTIPLEX EKRAN
ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D

MARKO MAKAKO
animirana komedija, re`ija: Jan Rahbek, glasovi: Mille Lehfeldt, Toke Lars Bjarke, Jess Ingerslev... po~etak u 12 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{le godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~kom odsjeku. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

HOTEL TRANSILVANIJA

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D
horor, re`ija: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington, Sean Bean... po~etak u 20.40 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati. animirana avantura, re`ija: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 13.45 sati.

[ANGAJ
ljubavna drama, re`ija: Marko Naber{nik, uloge: Senad Ba{i}, Asli Bayram, Sa{a Petrovi}... po~etak u 19 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186. avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 13, 15, 17 i 19 sati.

SKYFALL
triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 16, 17, 20 i 21.30 sata.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

DELFIN: PRI^A O SANJARU

110795
Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.

HALIMIN PUT
drama, re`ija: Arsen A. Ostoji}, uloge: Alma Prica, Olga Pakalovi}, Mustafa Nadarevi}... po~etak u 16.20 sati.

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D
horor, re`ija: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington, Sean Bean... po~etak u 21 sat.

BANJA LUKA

DIVLJACI
triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively… po~etak u 20.10 sati.

[ANGAJ
ljubavna drama, re`ija: Marko Naber{nik, uloge: Senad Ba{i}, Asli Bayram, Sa{a Petrovi}... po~etak u 20.15 sati.

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

animirana avantura, re`ija: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 11.30 sati.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D
horor, re`ija: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington, Sean Bean... po~etak u 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

SAMMY 2: MORSKA AVANTURA
animirana avantura, re`ija: Ben Stassen, glasovi: Pat Carroll, Carlos McCullers II, Cinda Adams... po~etak u 12.45 sati.

PARANORMALNA AKTIVNOST 4
horor, re`ija: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton, Matt Shively... po~etak u 17.15, 19.10, 21.05 i 23 sata.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

SKYFALL
triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 15.30, 18 i 20.30 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “[ta se desilo sa Zbirkom Draginje i Voje Terzic”. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 16. novembra.

PARANORMAN 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Butler i Sam Fell, glasovi: Kodi Smit-McPhee, Anna Kendrick, Christopher Mintz-Plasse... po~etak u 14.20 sati.

ART-KU]A SEVDAHA

PARANORMALNA AKTIVNOST 4

ARTILJERO
komedija, re`ija: Sr|an An|eli}, uloge: Jovan Kolari}, Ana Konjovi~, Neboj{a Glogovac... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

METTING POINT
BILO JEDNOM U ANADOLIJI
drama, krimi re`ija: Nuri Bilge Ceylan, uloge: Muhammet Uzuner, Yilmaz Erdogan, Taner Birsel... po~etak u 19.30 sati. horor, re`ija: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton, Matt Shively... po~etak u 16.30 i 18.30 sati.

GUMENI TARZAN 3D
animirana komedija, re`ija: Michael Hegner, glasovi: Jens Andersen, Bjarne Henriksen, Nicolaj Kopernikus... po~etak u 11.15, 14.30 i 16.15 sati.

Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Levi: Slalom (m), 1. utrka
09.55 BHT1
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

Levi: Slalom (m), 2. utrka
12.55 BHT1
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

Asi
20.50 FTV

SE RI JE

Kraljevstvo nebesko
Kingdom Of Heaven, 2005.

20.00 HRT 2

Izjava koju je Galip dao policiji u vezi s ubojstvom izaziva brojne neprilike. Tu`ilac uzima Demirovu izjavu. Aslan nije predao pu{ku koju je tu`ilac zatra`io. Sve se po~inje okretati protiv Demira. Demir je u velikim neprilikama zbog toga {to je policiji, da bi za{titio Aslana, dao nepotpunu izjavu. U tu`io~evim o~ima, Demir je glavni osumnji~eni. G|a Neriman vrlo o{tro reagira na sve ove doga|aje. Tjera Aslana iz ku}e. Brani Asi da se vidi s Demirom. Usprkos tome, Demir izjavljuje g. Ihsanu da se `eli o`eniti sa Asi.

AKCIJA
Re`ija: Ridley Scott Uloge: Orlando Bloom, Eva Green, Jeremy Irons, Liam Neeson, Brendan Gleeson, Edward Norton

Srednjovjekovna Francuska 1184. godine. Mladi kova~ Balian nakon tragi~ne smrti djeteta i samoubojstva supruge dozna da je njegov pravi otac utjecajni kri`arski plemi} Godfrey od Ibelina. Prisiljen zbog ubojstva sve}enika pobje}i, Balian se pridru`i ocu te s njim krene na dugo putovanje prema Messini. U~i rukovati ma~em i boriti se, te naposljetku primi i titulu kri`arskog viteza. Godfrey je u jednom sukobu smrtno ranjen, a posljednja mu je `elja da Balian u pratnji njegova odanog pomo}nika Hospitalera ode u Jeruzalem...

Pravo na ljubav
17.30 BHT1 DRAMA
Re`ija: Mark Griffiths Uloge: Erin Cottrell, Dale Midkiff and Victor Browne Love s Unending Legacy, 2007.

FIL

M

Briljantin
00.30 PINK
Grease, 1978.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Randal Kleiser Uloge: John Travolta, Olivia Newton-John

Kako vrijeme prolazi
19.55 TV1/MRE@A

Ahmet se pita da li je povratak ispravna stvar. Caroline odlazi kod Sonera. Nadaju}i se da }e njena tu`na pri~a izazvati suosje}anje kod Sonera, Caroline ga moli za nov~anu pomo}. Gospodin Kenan i Cemile se bore za ovlasti u kompaniji. Ahmet se prisje}a trenutaka iz pro{losti i pita se da li je njegov po vra tak is pra vna stvar. Aylin se poku{ava sabrati i nastaviti `ivot. Osman nastavlja sa vragolijama, a ovaj put majka Cemile ga spa{ava iz nevolja.

Nakon {to izgubi supruga, Missie se sa sinom preseli kod roditelja. Pronala`enje posla i navikavanje na novu sredinu za nju }e biti izazovi sa kojima }e se te{ko nositi. Kada ispred crkve upozna djevoj~icu koja tra`i udomitelje, raspr{it }e se sav njen pesimizam.

Ze~ija rupa
21.35 TV1/MRE@A
Rabbit Hole, 2010.

FIL

M

Kalifornija, 1959. Ju`noamerikanac Danny Zuko i Australka Sandy Olsson jako su zaljubljeni. Vrijeme provode na pla`i, no kada praznici zavr{e, shvate da oboje idu u istu {kolu. Danny je vo|a skupine koja nosi crne jakne, a Sandy se dru`i s Ru`i~astim damama, djevojkama koje se odijevaju u ru`i~asto. Zbog te veze Zuko postaje predmetom poruge svojih prijatelja. Danny i Sandy poku{avaju biti {to sli~niji da mogu biti zajedno.

DRAMA
Re`ija: John Cameron Mitchell Uloge: Nicole Kidman, Aaron Eckhart, Dianne Wiest

U sjeni ma~a
23.30 OBN DRAMA
Re`ija: Simon Aeby Uloge: Steven Berkoff, Nikolaj Coster-Waldau, Julie Cox... Shadow of the Sword, 2006.

FIL

M

Larin izbor
20.00 OBN

Becca i Howie Corbett su sretan bra~ni par ~iji se savr{en svijet sru{i kada im pogine sin Danny. Dannya je pregazio auto i dje~ak je na mjestu umro. Becca se poku{ava suo~iti sa {okom. Utjehu pronalazi u dru`enju sa mladim crta~em stripova Jasonom, koji je krivac za nesre}u njezina sina. Njezina fiksacija mladi}em odvla~i je od uspomene na sina, dok je Howie neutje{an i stalno misli na pro{lost. Corbettovi }e se svako na svoj na~in boriti sa uspomenama, ali i graditi budu}nost.

Martin i Georg su dva siro~eta koja su kao djeca postala jako bliski prijatelji. Nakon {to odrastu, Martin i Georg vode potpuno razli~ite `ivote. Georg slijedi duhovni poziv te se pridru`uje crkvi, a Martin postaje vojni kapetan. Kad sudbina Martinu dodijeli ulogu krvnika, mora izabrati izme|u prijateljstva i temeljnih doktrina.

Bure baruta
20.55 RTRS DRAMA
Re`ija: Goran Paskaljevi} Bure baruta, 1998.

FIL

M

^ovjek koji vri{ti
22.25 HRT2 DRAMA
Re`ija: Mahamat-Saleh Haroun Uloge: Youssouf Djaoro, Dioucounda Koma, Emile Abossolo M bo, Hadje Fatime N'Goua Un Homme Qui Crie, 2010.

FIL

M

36. Sumnji~av prema odnosu Lare s Dorianom, Jakov ispituje Laru, no ona la`e da ni{ta ne skriva i Jakov u bijesu odlazi Dorianu kako bi iz njega izvukao istinu. Nesretna zbog svih doga|aja, Lara odlazi u kr~mu, gdje nalazi klapu te se jo{ jednom prepu{ta pjesmi. Ljubomorni Jakov konfrontira Doriana, a sukob eskalira do te mjere da ga Jakov udari. Lara je svjedo~ila udarcu i tjera Jakova iz ordinacije te shva}a kako je jedini izlaz prestanak vi|anja s Dorianom. Istodobno Jakovljeve sumnje poja~a Ton~i, koji se poziva na pro{lost. Jakov zati~e Laru koja u rukama dr`i kuvertu s nalazima o bolesti. Ho}e li Larina tajna biti otkrivena?

Uloge: Mira Banjac, Ivan Bekjarev, Aleksandar Ber~ek, Voja Brajovi}, Azra ^engi}, Bogdan Dikli}

U Beogradu, sredinom devedesetih godina pro{log stolje}a, `ivoti grupe ljudi isprepli}u se jedne no}i u teatralnom bijesu. Nezreli mladi} ukrade auto ~iji ga vlasnik prati i demolira stan njegovog oca. Michael, koji se vratio iz inozemstva, nada se da }e vratiti Nataliju, a njen novi i mla|i ljubavnik, izgleda nezrelo. Bosanac koji vozi autobus kako bi pove}ao prihode ima sina {vercera koji radi za sadistu. Taksist kupuje pi}e za policajca kojeg je osakatio iz osvete. Mra~ni prijatelji u sali me|usobno priznaju izdaju, nasilje eruptira i jedan od njih prijeti `eni u vlaku...

^ad, dana{nje doba. Adam je {ezdesetogodi{njak, biv{i prvak srednje Afrike u plivanju, koji je trenutno zaposlen kao ~uvar bazena u hotelu N'Djamena. Me|utim, kada hotel preuzmu novi vlasnici Kinezi, Adam mora prepustiti posao svom sinu Abdelu. Stra{no je uvrije|en i osje}a se poni`enim. Zemlju razara gra|anski rat, pobunjeni~ke snage napadaju vladu. Vlasti zahtijevaju da narod doprinese ratnim naporima na na~in da da novac ili dobrovoljce koji su dovoljno stari da se odupru napada~ima...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Ravni~arski gor{taci, dok. program 07.25 Jedna pri~a: Edin Numankadi}, dokumentarni program 08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Mali spasioci 08.20 Dje~iji festival - Turska 08.45 Pocoyo 08.55 Barbi: Mariposa i njezine prijateljice vile leptirice 10.10 Mia i ja 10.35 Harveytoons 11.00 Magazin LP u nogometu 11.25 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar

nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Strasti, tv novela (r) 08.00 Vijesti 08.10 Pregled nedjelje za osobe sa o{te}enim sluhom Mala tv 08.35 Bio jednom jedan `ivot, crtana serija 09.25 Viva pinjata, crtana serija 09.50 Ritam d`ungle, crtana serija 10.00 Ljetne ljubavi, omladinska serija (r) 11.00 Kvizolog, kviz za djecu 12.00 Dnevnik 1 12.15 Snop, emisija za poljoprivrednike 13.00 Ognji{ta, dok. program 13.30 Vez, emisija etno muzike

TV1
06.10 Put za Avonlea, igrana serija, 48. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Put za Avonlea, igrana serija, 49. ep. (r) 08.00 Promo 08.05 Potraga za pravdom, igrana serija, 46. ep. (r) 09.00 Promo 09.05 Potraga za pravdom, igrana serija, 47. ep. (r) 10.00 Promo 10.05 Potraga za pravdom, igrana serija, 48. ep. (r) 11.00 Potraga za pravdom, igrana serija, 49. ep. (r)

HAYAT
06.00 06.45 07.30 08.00 08.25 09.00 09.20 10.00 10.27 10.57 13.00 14.00 15.40 16.39 Bandini, serija, 184. ep. Kraj, serija 45. ep. Moj dom Svi na selo r. Moji d`epni ljubimci, crtani film 39. i 41. ep. Helo Kitty, crtani film 33 i 34. ep. Garfield, crtani film, 34-35. ep. Pokemoni, crtani film, 10. ep. Gormiti, crtani film, 3. ep. ZMBT 5, nominacije Bandini, serija, 179. ep. Bandini, serija, 180. ep. Bandini, serija, 181. ep. Bandini, serija, 182. ep.

PINK
07.30 Klub genija, ameri~ki film
TRILER/DRAMA Re`ija: Timothy A. Chey

OBN
06.50 Hairy Scary, crtani film 07.00 Dibidogs, crtani film 07.30 Ronny Olly Roni, crtani film 07.40 Oggy I `ohari, crtani film 08.00 Zakumi, crtani film 08.25 Kornja~e Hero, crtani film 08.50 Nebeske plasa~ice, crtani film 09.00 In Magazin, showbiz magazin 10.00 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 10.20 Odba~ena, indijska serija (r) 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Telering, talk show

07.05 Sjaj Pariza, igrana serija, 34/80 (r) 07.30 Veliki ekran, filmski magazin (r) 08.00 Vijesti 08.15 Oru`ane snage BiH Program za djecu i mlade 08.45 Istinite pri~e, animirana serija, 5/10 09.00 Thinking Box, magazin 09.55 Levi: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 1. utrka, prijenos 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 Vijesti 12.20 TV Liberty 12.55 Levi: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 2. utrka, prijenos 14.00 Izazovi poljoprivrede 14.30 Putevi zdravlja, magazin 15.00 Vijesti 15.10 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 15.40 Liga {ampiona u nogometu, magazin 16.05 Amira Medunjanin, koncert 17.30 Pravo na ljubav, ameri~ki igrani film 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.40 Sjaj Pariza, igrana serija, 35/80 20.05 Tajna kopca, igrana serija, 5/8 21.00 Crta, politi~ki magazin 22.00 Vijesti 22.15 BHT sport 22.45 Crna ovca, magazin 23.15 Pravo na ljubav, ameri~ki igrani film (r) 00.40 Amira Medunjanin, koncert (r) 02.00 Pregled programa za ponedjeljak

Na Badnju ve~er, sedam genija, sa IQ-om ve}im od 200, poku{at }e rije{iti svjetske probleme tokom jedne no}i. Ako ne uspiju u tome, ~eka ih smak svijeta. Sedmero~lana grupa }e poku{ati rije{iti glad u svijetu, rat, rak, terorizam, gu`ve u prometu i na kraju smisao `ivota...

09.30 Gold Express, muzi~ka emisija 12.00 Dobar kom{ija, zabavno-kola`na emisija

Lud, zbunjen, normalan
20.10
12.45 Asi, igrana serija, 71. epizoda (r) 13.40 20.000 milja pod morem, igrani film, 2. dio 15.20 Hamburg: Boks me~: Vladimir Klitschko Mariusz Wach, snimak 16.25 Vijesti 16.35 Mu}ke, humoristi~ka serija, 52. epizoda 18.10 Budva na pjenu od mora, serija, (r) 19.15 Mala princeza, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 20.50 Asi, igrana serija 21.45 Budva na pjenu od mora, igrana serija, 13. epizoda 22.55 Dnevnik 3 23.10 2:22, ameri~ki igrani film 01.05 Mu}ke, igrana serija, 52. epizoda (r) 02.30 Dnevnik 2 (r) 03.00 Pregled programa za ponedjeljak

Ritam d`ungle
09.50
14.00 Du~i}eve ve~eri, sve~ana akademija, snimak 14.50 Vi{nji~evi dani, reporta`a 15.17 Gastronomad 15.30 Od zlata jabuka, putopis 16.00 Budva na pjenu od mora, serija (r) 17.00 Vijesti 17.10 7 u 1, otvoreni program 18.35 Na{ biznis 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Odgovor. No 1 20.55 Filmovi Gorana Paskaljevi}a, Bure baruta 22.40 Dnevnik 3 23.00 Sport 23.10 Lovac, serija 00.00 Bure baruta, film (r) 01.45 Od zlata jabuka, putopis (r) 02.05 Dnevnik 2 (r) 02.30 Odgovor. No 1 (r) 03.05 Ognji{ta, dok. program (r) 03.30 Du~i}eve ve~eri, sve~ana akademija, snimak (r)
TA L K SH

Irene Huss
15.05
12.00 Promo/Music box 12.15 Kapital, biznis magazin 13.00 Promo 13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 58. ep. (r) 15.00 Promo 15.05 Irene Huss, igrana serija, 10/12 (r) 15.58 Najava Vijesti u 17 16.00 Red Weekly, showbiz magazin 17.00 Vijesti u 17 17.15 Promo 17.30 Dva smo svijeta razli~ita, igrana serija, 9, 10. ep. 19.00 Dnevnik TV1 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 59. ep. 21.35 Ze~ija rupa, igrani film 23.25 Irene Huss, igrana serija, 11/12 00.20 Dnevnik TV1 (r) 01.10 Na granici, igrani film 02.30 No}ni program

Bandini
19.55
17.13 Bandini, serija, 183. ep. 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.50 Televoting ZMBT 5 19.55 Bandini, serija, 184. ep. 20.55 Televoting ZMBT 5 21.00 Krv nije voda, serijski program, 41. ep. 21.59 Skriveni plan, igrani film 23.44 Sport centar 23.51 Glam Blam, zabavni program 00.38 Muzi~ki program 01.00 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7, informativni program 03.40 Krv nije voda, serijski program, 41. ep.

Kursad`ije
19.05
13.30 Multimilioner, kviz (r) 14.30 \avolja ve~era, reality emisija (r) 15.50 Zvezde Granda, muzi~kotakmi~arski show (r) 18.30 Info top, centralne vijesti 19.00 Vremenska prognoza 19.05 Kursad`ije, humoristi~ki serijal 20.00 Moja velika svadba, reality emisija, 2. dio 21.00 Sve za ljubav, reality emisija 22.30 Pink Target, talk show (r) 23.30 VIP Room, muzi~ko-zabavni show 00.30 Briljantin, ameri~ki film

Princ iz Bel Aira
10.00
14.00 Reflex, talk show (r) 15.00 Najbr`i igra~, kviz 15.50 Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) 16.50 Red Carpet, zabavna emisija (r) 17.30 Dejana: Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, talk show 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Larin izbor, hrvatska serija 21.30 Pravda za sve, ameri~ka serija 22.25 Preljubnici, reality drama 23.30 U sjeni ma~a, igrani film 01.30 Prvada za sve, ameri~ka serija 02.30 Preljubnici, reality drama 03.30 OBN Info (r)

Dejana
17.30 OBN
Mentalna oboljenja su jedna od naj~e{}ih porememe}aja u Evropi. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da }e se broj oboljelih od depresije udvosru~iti do 2020. godine. Uz odgovaraju}u pomo}, ve}ina du{evno oboljelih ljudi mogu da se oporave. Kroz ovu emisiju `elimo da zamijenimo predrasude, neznanje i strah od mentalno bolesnih ljudi sa prihvatanjem, znanjem i razumijevanjem.

OW

TV SA
07.00 Strasti (r) 07.50 Strasti (r) 09.00 Jednom davno 09.30 Sirene 10.00 Ime moje {kole, obrazovni program za djecu (r) 11.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 12.00 Legenda o Bruce Lee ju (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.05 Darovi prirode 13.35 TVSA ribolov 14.05 Godina upoznavanja, film (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.5 Ljetne ljubavi 16.30 Ljetne ljubavi 16.55 Jednom davno (r) 17.25 Sirene (r) 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Art ku}a: ve~e sevdaha 21.05 Sarajevo art 21.35 Razma`ene pari`anke, film 23.15 Pusti muziku (glasajte) 23.35 Autoshop magazin (r)

TV TK
08.45 Meteor 09.00 Put kroz Liliput 09.35 Djeca nas u~e 10.00 Na selu na sijelu 10.45 Vrata tajni, serija 11.30 Moj dom, magazin 11.55 TV kalendar: Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.05 Opstanak, strani dok. program 13.05 Kako vrijeme prolazi, serija 15.00 TK Autoshow, magazin 15.30 Top shop 16.00 Dnevnik 1 16.20 Nedjeljni kola`, kulturno-zabavni program 17.45 TK Auto Show, magazin 18.00 Svjetla pozornice, kulturno-zabavni program 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Za svaku bolest trava raste 19.55 Kako vrijeme prolazi, serija 21.35 Ze~ija rupa, film 23.30 Top ten stars 00.30 Superstars

MRE@A
13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 58. ep. (r) 15.05 Irene Huss, igrana serije, ep. 10/12 (r) 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 59. ep. 21.35 Ze~ija rupa, igrani film 23.25 Irene Huss, igrana serija, 11/12

TV MOSTAR
13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 58. ep. (r) 15.05 Irene Huss, igrana serije, ep. 10/12 (r) 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 59. ep. 21.35 Ze~ija rupa, igrani film 23.25 Irene Huss, igrana serija, 11/12

TV ZENICA
08.05 Dokumentarni program 09.05 Animirani film 10.30 Odlika{i (r) 11.00 Muzi~ki program 12.00 Drezdenovi dosijei, igrana serija 13.05 Igrana serija, mre`a 14.15 Bonaventura 15.00 Igrana serija (Mre`a) 16.00 Selu u pohode, repriza 17.00 O tome se govori, repriza 18.00 Autoshop 19.00 Dje~iji program - Pri~e za laku no} 19.55 Igrana serija, mre`a 21.35 Igrani film, Mre`a Obavje{tenja 00.00 Odjava programa

TV KAKANJ
08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Te{anjska hronika 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.00 Sveznadar 10.30 Vikend uz western 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 14.30 Ma~ak Mika 15.00 Pad leta 29, serija 15.30 Auto Shop Magazin 16.00 Odjeljenje za istragu, serija 17.00 Autoshop Magazin 17.30 Dom2 18.00 Oliver Twist 18.30 Pad leta 29, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 INFO IC 21.00 Aurum filmsko ve~e 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Gangsteri, film 01.00 Program za Ameriku IC

TV VOGO[]A
08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Ritam regije Srebrenica (r) 09.00 I.R.I.B. (r) 09.30 Svjetlo istine, vjerski program 10.15 Religija u slu`bi `ivota, vjerski program 11.00 Sabur, vjerski program 11.30 Hazreti Jusuf, serija 16.00 TV Zehra 17.00 Ritam regije Srebrenica (r) 17.30 Sa sevdahom u srcu 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 dok. program 20.30 Te{anjska hronika 21.00 Cazinska hronika 22.00 Igrani film 00.00 Sportski program 01.30 Svjetlo istine, vjerski program

TV USK
08.00 Azimuti, dok. program 08.30 Na{a snaga, emisija o OS BiH 09.00 Najbolje godine (r) 10.00 Vijesti 10.05 Auto shop magazin (r) 10.30 Pjesma o Bosni 11.15 Eko kviz (r) 12.00 Vijesti 12.10 Moje dijete, savjetovali{te zua roditelje 12.40 Pet godina Balkana 13.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 15.00 Vijesti 15.05 Irene Huss, serija 16.00 Za svaku bolest trava raste 16.30 Nedjeljom zajedno, zabavno-revijalni program 18.15 @ivjeti zdravo, emisija o zdravlju 18.40 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 19.55 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 Igrani film 23.30 Irene Huss, serija (r)

TV SLON
13.02 Op~injeni, igrana serija (rep. 319, 320) 14.45 Pitajte, tra`imo odgovore 15.20 Putopisi, dokumentarni program (r) 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.03 Vremenska prognoza 18.15 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 19.15 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.00 Kviz Extra 20.30 Heroji ulice, dokumentarni program 21.05 SMS centrala, muzi~ki program 22.05 TOP 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.20 Pregled programa za sutra

TV BN
08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Sa Kraji{nicima po Krajini 09.30 Ni{ta li~no (r) 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Ni{ta li~no 16.00 Dnevnik 1 16.20 Nedeljno popodne 19.30 Dnevnik 2 20.05 Balkanske prevare 20.45 Humoristicka Zamlate, serija 21.15 Ona voli zvijezdu, igrani film 22.45 An|eo vatre, igrani film 00.30 Zvezdano nebo

TV ATV
07.00 Svijet poljoprivrede 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten, Ultimate Alien 11.20 Ben Ten, Ultimate Alien 12.00 Titanik, serija 13.00 Bandini, serija 14.00 Bandini, serija 15.00 Bandini, serija 16.00 Bandini, serija 17.00 Bandini, serija 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 ATV vijesti 19.55 Bandini, serija 21.00 Krv nije voda, serija 22.00 Skriveni plan, film 00.30 No}ni program

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.
HRT1
07.01 Generalna {pica 07.04 TV kalendar 07.16 Odmori se, zaslu`io si, humoristi~na serija (r) 07.58 Zlatna kinoteka: Che, ameri~ki film (r) 09.31 TV kalendar (r) 09.50 Vijesti 09.58 Vrijeme danas 09.59 HAK - Promet info 10.01 ni DA ni NE: U~eni~ko odlu~ivanje (r) 10.57 Istrage gospo|ice Fisher, serija 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.17 Vrijeme 12.28 Plodovi zemlje 13.24 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Pogled iz visine, dokumentarna serija 16.36 TV kalendar (r) 17.00 Vijesti 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.14 Vrtlarica 17.47 Volim Hrvatsku, show program 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 19.58 Sport 20.03 Vrijeme 20.06 Ve~eras + najava 20.08 Loto 6/45 20.15 Sve u 7!, kviz 21.12 Stipe u gostima 5, humoristi~na serija 21.50 Nedjeljom ujutro, subotom nave~er humoristi~na serija 22.21 Damin gambit, talk show 23.10 Dnevnik 3 23.30 Vijesti iz kulture 23.38 Sport 23.41 Vrijeme sutra 23.47 Nedjeljom u dva (r) 00.50 Istrage gospo|ice Fisher, serija (r) 01.45 Mary Higgins Clark: Ti pripada{ meni, ameri~ki film (r) 03.16 Prizma, multinacionalni magazin (r) 04.01 Dnevnik 3 (r) 04.21 Vijesti iz kulture (r) 04.29 Sport (r) 04.32 Vrijeme sutra (r) 04.34 Skica za portret (r)

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
08.00 AlJazeera Business 08.30 Kontekst, talk-show 09.00 Druga strana Srbije, (r) 09.30 AlJazeera Business 10.00 Kontekst, talk-show 10.30 Slovo `ivota Povratak u Ugandu, (r) 11.00 Kontekst, talk-show 11.30 AlJazeera Business 12.00 AJE program 14.00 [irom svijeta, Od Hipija do lobista 15.00 Kontekst, talk-show 15.30 Pri~e sa istoka Japan: Zemlja samoubistava, dok. program (r) 16.00 Vijesti 17.00 AlJazeera Business 17.30 Recite Aljazeeri, talk-show 18.00 Vijesti 19.05 Prva godi{njica, dok. program 19.30 Razglednice iz Centralne Azije Kirgistan, I dio 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Svijet - 30 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Svijet 23.30 Prva godi{njica, dok. program

63
SE RI JA

HRT2
05.09 Veterani mira, emisija za branitelje (r) 05.55 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) 06.25 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 06.55 Moomini, crtana serija 07.20 Animanijaci, crtana serija (r) 07.41 Monika Leskovar i Itamar Golan, snimka koncerta (r) 09.09 Felina - pri~a o nevjerojatnom prijateljstvu ~ovjek i `ivotinje, dokumentarni film (r) 09.55 Levi: Svjetski skija{ki kup - slalom, prijenos 1. vo`nje 10.40 Biblija 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Nijemci: Misa, prijenos 12.01 Oj, ti~ice vijoglavka Ex Zvjezdice i Tambura{ki orkestar HRT-a, snimka koncerta 12.55 Levi: Svjetski skija{ki kup - slalom, prijenos 2. vo`nje 13.45 Babybonus 14.23 Mary Higgins Clark: Ti pripada{ meni, ameri~ki film 16.00 Olimp - sportska emisija 17.25 Rukomet, LP: Podravka - Gyor, prijenos 1.poluvremena 18.10 Rukomet, LP: Podravka - Gyor, prijenos 2.poluvremena 19.01 Magazin Lige prvaka 19.27 Kuharski duet, dokumentarna serija 20.00 Ciklus filmskog spektakla: Kraljevstvo nebesko, ameri~ki film (r) 22.25 Ciklus festivalskih pobjednika: ^ovjek koji vri{ti, ~adsko-francusko-be lgijski film 00.05 Runji}eve ve~eri 2012., snimka koncerta iz HNK Split 01.33 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.06 No}ni glazbeni program: Josipa Lisac, snimka koncerta (r)

NOVA
07.20 Pokemoni, crtana serija 07.45 Beyblade metal, crtana serija 08.10 Lego Ninjago, crtana serija 08.35 Winx Club, crtana serija (r) 09.05 Lalaloopsy, crtana serija 09.10 Bratz, crtana serija 09.35 Power Rangers Samurai, serija (r) 10.00 Power Rangers Samurai, serija 10.25 Larin izbor, serija (r) 12.30 Scooby doo 2, film 14.20 Kauboji, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Posljednji kri`ari, film (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Lud, zbunjen, normalan, serija 20.45 Lud, zbunjen, normalan, serija 21.45 Masterchef, reality show 23.20 Red Carpet, showbiz magazin 00.20 Smrtonosna po{iljka, film (r) 02.05 @ene s Dedinja, serija (r) 03.00 Kauboji, film (r) 05.10 Red Carpet, showbiz magazin (r) 05.55 Dnevnik Nove TV (r)

RTS
08.15 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.06 @ikina {arenica 10.00 Vijesti 10.05 @ikina {arenica 11.00 Vijesti 11.05 Muzi~ki program 12.00 Plavi krug, dok. pr. 12.25 Moj ljubimac 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Balkanskom ulicom 14.10 Vrijeme je za bebe 14.50 Gastronomad 15.05 Vijesti 15.15 Sat 16.00 Vijesti 16.03 Jagodi}i, serija (r) 17.00 Zadnja ku}a, Srbija 3, dok. program 17.30 [ljivik, muzi~ki program 18.27 Sasvim prirodno, reporta`a 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijemetanje na putevima, dok. program 19.30 Dnevnik 20.05 Jagodi}i, serija 21.15 Na{a Engleskinja, tv film 22.20 Novi tabloid 23.20 Antisemitizam: Ima li danas antisemitizma 23.50 Dnevnik 00.05 Dozvolite..., dok. program

RTCG
08.00 Vijesti 08.05 Kad pro{etam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Vijesti 11.05 NVO sektor 11.35 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Sportska subota/r 12.35 Ko{arka: [iroki-Budu}nost, snimak 14.05 Pazarni dan 15.05 Sat TV 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.00 Budva na pjenu od mora 3, serija (r) 17.00 Putevi `ivota 17.30 Barzak, dok. emisija 18.30 Muzika 19.00 Sat tv dijaspora vijesti 19.30 Dnevnik 2 20.05 Okvir 21.05 Profil (r) 21.35 Sat TV 22.00 Dnevnik 3 22.30 Crnogorska knji`evnost 23.00 Muzika 23.30 Putevi `ivota 00.00 Agrosaznanje

Sjaj Pariza
19.40 BHT1

Lorene je hitno preba~ena u bolnicu. Hermione je u {oku kada sazna da joj Lorene nije sestra. Victor pravi plan kako bi pomirio roditelje. Valerie ne gubi vrijeme te na svoj na~in uspijeva smek{ati Antoinea.

Dobar kom{ija
12.00 PINK

ZA EM BAV IS NA IJA

Budite sa nama i ove nedjelje kada vas o~ekuje novo izdanje va{eg porodi~nog magazina Dobar kom{ija!!! Va{ doma}in u studiju i dobra kom{inica ta~no u podne }e biti Tanja S. \urovi} koja vam donosi pri~e o novootvorenom movie Clubu multiplexa ekran u Zenici. Govorimo o izlo`beno-scenskom performansu Sedma soba, predstavljamo fantasti~ne `ene-frajle, pjevamo sa Jelenom Rozgom, najavljujemo No} teatra... I naravno dijelimo pregr{t poklona...

EUROSPORT
08.30 Umjetni~ko klizanje, Rusija 09.30 Alpsko skijanje, SK Soelden, Austrija 10.00 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska, u`ivo 11.00 Umjetni~ko klizanje, Rusija 12.30 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska 13.00 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska, u`ivo 13.45 Futsal, SK Tajland 15.00 Futsal, SK Tajland, u`ivo 16.30 Futsal, SK Tajland 18.30 Umjetni~ko klizanje, Rusija 20.00 Boks, IBF World Title - Cruiserweight, Y. Hernandez, Kuba T. Ross, Kanada 21.00 Boks, WBO World Title - Super Middle Weight, R. Stieglitz, Njema~ka - A. Abraham, Nema~ka 22.40 Konji~ki sport 23.00 Motorsports weekend magazin 23.15 Futsal, SK Tajland 00.00 Umjetni~ko klizanje, Rusija 00.45 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska 01.15 Motorsports weekend magazin

EUROSPORT 2
06.45 Fudbal, Bundesliga, Bayern Munich - Eintracht Frankfurt 08.00 Ameri~ki fudbal, NCAA 10.00 Futsal, SP Tajland: u`ivo 11.30 Ameri~ki fudbal, NCAA 12.30 Futsal, SP Tajland: u`ivo 14.00 All sport 14.30 Watts 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo, Wolfsburg - Bayer Leverkusen 17.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo, VFB Stuttgart Hannover 96 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 20.30 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska 21.30 Umjetni~ko klizanje, Rusija 00.30 Fudbal, Bundesliga, VFB Stuttgart Hannover 96 02.00 Najja~i ~ovjek

SPORT KLUB
06.30 [panski rukomet: Barcelona Granollers 09.30 Premier League: Arsenal - Fulham 11.00 Moto GP Valencia trka Moto 3, direktno 12.15 Moto GP Valencia trka Moto 2, direktno 14.00 Moto GP Valencia trka Moto GP, direktno 15.00 Ukrainian league: Metalurg D Shakhtar, direktno 17.00 Premier League: Chelsea - Liverpool, direktno 19.00 ATP Masters Cup London polufinale Doubles, direktno 20.45 ATP Masters Cup London polufinale Single, direktno 22.30 NBA: Chicago Minnesota 00.15 ATP Masters Cup London polufinale Single 02.00 [panska liga: Levante - Real Madrid 03.45 Premier League: Manchester City Tottenham 05.30 Pregled Euroleague

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal, Italija: Pescara - Juventus 11.00 Fudbal, Brazil: Botafogo Portuguesa 14.00 Rukomet EHF L[: Zvezda zvenigorod Budu}nost, prenos 16.00 Jelen Superliga: Partizan - Radni~ki 1923, prenos

ARENASPORT 2
06.00 Ko{arka, ABA liga: Krka - Split 08.00 Ko{arka, ABA liga: Cibona - Radni~ki 10.00 Box: ESPN Fights 12.00 Endesa liga: Highlights 12.15 Ko{arka, Endesaliga: Real Madrid - Bilbao 14.15 NFL: Extra 14.30 Motosport Mundial: Magazin 15.00 Fudbal Italijanska Liga: Genoa - Napoli 17.00 Ameri~ki fudbal, Ncaa: Florida St - Virgina Tech 19.00 Ko{arka, Endesaliga: Valencia - Caja Laboral Ili NFL od 19.00 21.00 Kotv Magazin 21.30 Ameri~ki fudbal, NFL: Game Day 22.00 Ameri~ki fudbal, NFL: Extra 22.25 Ameri~ki fudbal, NFL: 01.50 Rukomet, EHF Liga {ampiona: zvijezda Zvenigorod Budu}nost

Fudbal
19.00
18.00 Jelen pregled kola Jelen Superlige 19.00 Fudbal, Premijer liga BiH: Borac - [iroki,, prenos 21.00 Ko{arka, ABA: Partizan - Crvena zvezda, prenos 23.00 Ko{arka - Aba: Studio, prenos 23.30 Jelen Superliga: OFK Beograd - Crvena zvezda 02.20 Ameri~ki fudbal, NFL: Houston Chichago, prenos

DISCOVERY
09.55 Vrhunsko graditeljstvo: Futuristi~ki plove}i grad u Amsterdamu 10.50 Ameri~ke drvosje~a 11.40 Prljavi poslovi 12.35 Kraljevi aukcija- 2 epizode 13.30 Tragom aukcija- 2 epizode 14.25 Blago na otpadu- 2 epizode 15.20 Let iznad Aljaske 16.15 Najboljih pet na svijetu: 5 vrhunskih svjetskih automobila 17.10 Pre`ivljavanje 18.05 Pre`ivljavanje udvoje 19.00 Kako se pravi? - 2 epizode 20.00 Upozoreni ste! 21.00 @eljeli ste da znate 22.00 Izumi i otkri}a koji su promijenili svijet 23.00 Strastveni ribolovci 00.00 ^udo da sam `iv

N. GEOGRAPHIC
10.45 Drevni X fajlovi: Tajne tamnih sila 11.40 Nisam to znao: 3. ep. 12.05 Nisam to znao: 4. ep. 12.35 Sekunde do katastrofe: Planinski cunami 13.30 Poveznica: Od pluga do superautomobila 14.25 Poznati kosmos: Gra|evinska zona 15.20 Megafabrike: Dukati motocikli 16.15 Megafabrike: Harli-Dejvidson 17.10 Megafabrike: MV Agusta 18.05 Avionske nesre}e: Lo{ stav 19.00 Pogled na Zemlju iz kosmosa 21.00 Empajer stejt bilding 21.55 ]orkirani u inostranstvu: Od Holivoda do pakla 22.50 Avionske nesre}e 23.45 Empajer stejt bilding 00.40 ]orkirani u inostranstvu

VIASAT HISTORY
07.00 Tajm tim godina XI 08.00 Lovci na naciste 09.00 Pri~a o struji 10.00 Ka}u{a mala `ena u velikom ratu 11.00 Umjetnost Rusije 12.00 Najgori poslovi u istoriji 13.00 Impresionisti 14.00 Ko si zapravo ti? 15.00 Tajm tim godina XI 16.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 17.00 ^ovjekova istorija 18.00 Najgori poslovi u istoriji 19.00 De{ifrovanje majanskog koda 20.00 Misterije olupina na dnu okeana 21.00 Egipat 22.00 Lovci na naciste 23.00 ^ovjekova istorija 00.00 David i slika Maratova smrt 01.00 Poljska bitka za Britaniju 02.00 Dobrodo{li u osamdesete

ANIMAL PLANET
09.30 Psi, jedna rasa, jedna pri~a 10.00 Ro|eni lovci 10.25 Upoznajte divljinu 10.55 Priroda Francuske: Kraljevstvo ptica 11.50 Ta prelijepa Afrika, 2 epizode 13.40 Budu}i veterinari u Africi, 2 epizode 14.35 Siroti{te za divlje `ivotinje, 2 epizode 15.30 Nevaljali ljubimci 16.25 Pas ili ma~ka 17.20 Veterinar za cijeli svijet 18.15 Slu`ba za spa{avanje aligatora 19.10 U potrazi za d`inovskom anakondom 20.05 Priroda Francuske 21.00 U lavljoj jazbini 21.55 ^udesno veliko plavetnilo 22.50 Pre`ivio sam! 23.45 Policija za `ivotinje

UNIVERSAL

06.00 Iz drugog ugla, igrani film 08.00 Ledeni snovi, igrani film 10.00 Vidovnjak 14.00 Monk 19.00 Panduri novajlije 20.00 Havaji 5-0 21.00 Plave krvi 22.00 Kraljevski bolesnici 23.00 Panduri novajlije 00.00 Lekcija za gospo|u Tingl, igrani film 02.00 Kazanova 04.00 Panduri novajlije 05.00 Erika

TV1000

11.11. 06.00 Pjesni~ka pravda, igrani film 08.00 Dnevnik Brid`et D`ons, igrani film 10.00 Razglednice iz pakla, igrani film 12.00 Svjetlost dana, igrani film 14.00 Korak ispred, igrani film 16.00 Grejs vi{e nema, igrani film 18.00 Osu|enici, igrani film 20.00 Ljudska priroda, igrani film 22.00 Djeca, igrani film 00.00 Striptiz zavodnice, igrani film 01.20 Sise u perionici, igrani film 02.30 Duboke emocije, igrani film

FOX LIFE

11.55 Sudije za stil, reality show 12.25 Sudije za stil, reality show 13.00 Ali Mekbil, serija 14.00 Melisa i D`oi, serija 14.30 Melisa i D`oi, serija 15.00 Ket i Kim, serija 15.30 Ket i Kim, serija 16.00 Sudije za stil, reality show 16.30 Sudije za stil, reality show 17.00 Ali Mekbil, serija 18.00 Privatna praksa, serija 19.00 Privatna praksa, serija 20.00 Tijelo je dokaz, serija 21.00 D`ordan, serija 22.00 Opsednuti, serija 23.05 Paranormalna iskustva poznatih li~nosti, reality show 00.05 Ket i Kim, serija 00.35 Ket i Kim, serija 01.05 Knji`arka, serija 01.40 Vill i Grejs, serija

FOX CRIME

06.00 Jedinica 06.50 Red i zakon 07.45 Red i zakon 08.35 Red i zakon 09.35 Pisac i detektiv 10.30 Pisac i detektiv 11.25 Pisac i detektiv 12.30 Medijum 13.30 Medijum 14.30 Prevaranti 15.35 Prevaranti 16.35 Pri~e iz podzemlja 17.40 Bolni propusti 18.45 Pariski forenzi~ari 19.50 ^etiri `ene i sahrana 20.55 Imitator 22.05 Imitator 23.10 Zlo~in 00.10 Jedinica 01.05 Prevaranti 02.05 Prevaranti 02.55 Jedinica 03.40 Jedinica 04.30 Jedinica 05.15 Zlo~in

HBO

06.00 Pee-weejeva velika avantura, film 07.30 Svijet po Ionu B., film 08.35 Snovi o bejzbolu, film 10.25 Muppeti, film 12.10 Moja la`na `ena, film 14.05 Obitelj skorojevi}a, film 15.40 Pravi country 2: Dar, film 17.30 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 46, serija 18.00 Kapetan Amerika: Prvi osvetnik, film 20.05 Colombiana, film 21.55 Okus krvi V, ep. 9, serija 22.55 Piranja 3D, film 00.25 Engleska pita, film 02.00 Colombiana, film 03.50 Zajedno je previ{e, film 05.25 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 46, serija

CINESTAR

09.00 Griffin i Phoenix, igrani film 11.15 @ivot i smrt Petera Sellersa, igrani film 13.45 Gospodin Brooks, igrani film 16.00 Razvedi me, igrani film 18.00 Mjesec i zvijezde, igrani film 20.00 Borba za Emily, igrani film 22.00 Ljubav u doba kolere, igrani film 00.30 Fantom u operi, igrani film 03.00 Igra `ivota., igrani film

Fudbaleri Sarajeva juri{aju na pobjedu kod Slavije

Pribli`iti se jesenjoj tituli

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 11. novembar/studeni 2012.

47. strana

SVJETSKI KUP Skija{ice vozile slalom u Leviju

Sjajna vo`nja pobjednice Marije Hölf-Riesch

Reuters

Slavlje Marije Hölf-Riesch
Najbolja njema~ka skija{ica je izvanrednom drugom vo`njom pretekla doma}u uzdanicu Tanju Poutiainen • Tre}a je Amerikanka Mikaela Shiffrin, a ~etvrta Slovenka Tina Maze i dalje prva u generalnom poretku
Maria Hölf-Riesch pobjednica je druge utrke Svjetskog kupa za skija{ice, slaloma, koja se vozila u inskom gradu Leviju. Njemica je sjajnom drugom vo`njom, pogotovo u posljednjem dijelu zahtjevne staze, ostvarila vrijeme 55.04 sekunde, odnosno ~ak 85 stotinki br`e vrijeme od vode}e nakon prvog laufa Tanje Poutiainen. Iako je u posljednji dio staze u{la s velikom predno{}u, Finkinja je slabo ini{irala, te se morala zadovoljiti drugim mjestom pred svojim sunarodnjacima u Leviju. Tre}e mjesto pripalo je sjajnoj Amerikanki Mikaeli Shiffrin, koja je za pobjednicom zaostala 74 stotinke. ^etvrta je bila slovenska skija{ica Tina Maze, pobjednica prve trke sezone, veleslaloma u Soldenu, koDanas }e na slalomsku stazu u Leviju iza}i i najbolji svjetski skija{i. Najbolji hrvatski skija{ Ivica Kosteli}, nakon 14. mjesta u premijernoj trci sezone u veleslalomu, ipak o~ekuje da }e na ovoj stazi igrati daleko zapa`eniju ulogu i time najaviti ponovnu borbu za sam vrh. Svjetski kup u Leviju, slalom: 1. Maria HölfRiesch (Njema~ka) 1:55.58, 2. Tanja Poutiainen (Finska) 1:56.13, 3. Mikaela Shiffrin (SAD) 1:56.32, 4. Tina Maze (Slovenija) 1:56.54, 5. Veronika Zuzulova Velez (Slova~ka) 1:56.82... Generalni poredak skija{ica: 1. Tina Maze (Slovenija) 150 bodova, 2. Maria Hölf-Riesch (Njema~ka) 124, 3. Tanja Poutiainen (Finska) 91, 4. Kathrin Zettel (Austrija) 80, 5. Marie-Michele Gagnon (Kanada) 66...

Totti spreman za rimski derbi
Legenda i ikona Rome Francesco Totti bi}e spreman za dana{nji gradski derbi protiv La zija. Zabrinuo je sve navija~e vu~ice kada je u petak ujutro ranije napustio trening. Na prvu se posumnjalo u povredu, ali je, prenose italijanski mediji, ipak bila samo rije~ o po{tedi uo~i velikog rimskog okr{aja. Trener Rome Zdenek Zeman za ovaj susret ne}e mo}i ra~unati na dva golmana Maar tena Stekelenburga i Bogdana Lobonta, te Mat tiju Destra, koji je u posljednjoj utakmici zaradio glupi drugi `uti kar ton nakon {to je svoj pogodak krenuo proslavljati skidanjem dresa. Igra~i Rome koji konkuri{u za utakmicu su: Balzaretti, Bradley, Burdisso, Castan, De Rossi, Dodo, Florenzi, Goicoechea, Lamela, Lopez, Marquinho, Marquinhos, Osvaldo, Perrotta, Piris, Pjani}, Romagnoli, Svedkauskas, Tachtsidis, Taddei, Totti.

Pobjedni~ko postolje: Mikaela Shiffrin, Maria Hölf-Riesch i Tanja Poutiainen

Reuters

ja je s novih 50 bodova sa~uvala prednost u ukupnom poretku ispred pobjednice HölfRiesch. Maze nakon dvije utrke ima 150, a Njemica 124 boda.

POSLJEDNJE VIJESTI
POGINUO MU[KARAC - Na Bjela{nici je ju~er poginuo 44-godi{nji M. T, javio je por tal Klix.ba. U policiji nisu mogli dati vi{e informacija o uzrocima smrti, a nezvani~no se spominje da je mu{karac pao sa visine od 15 metara u jednom objektu te preminuo. Tijelo je prevezeno u mrtva~nicu Bare, gdje }e biti obavljena obdukcija.
PO@AR U MOSTARU - U po`aru koji je sino} izbio na jednom od objekata u kompleksu Univerzitetskog sportsko-rekreacionog centra “Midhat Hujdur Hujka” u Mostaru nije bilo povrije|enih, javila je Federalna televizija. Po`ar je izbio u napu{tenom paviljonu koji je nekada slu`io za smje{taj izbjeglica. Brzom reakcijom vatrogasaca sprije~eno je {irenje po`ara, a nakon anga`mana ~etiri vatrogasna vozila po`ar je lokaliziran. Pretpostavlja se da je uzrok po`ara paljenje sme}a u paviljonu. PREMINUO VOZA^ - Mostarac Kre{o Bo{njak (60) preminuo je usljed povreda koje je zadobio ju~er u udesu koji se dogodio na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Bijela kod Mostara. U ovoj nesre}i su dvije osobe zadobile lak{e povrede, dok je na vozilima na~injena ve}a {teta. Do nesre}e je do{lo kada su se sudarili golf 2 kojim je upravljao Bo{njak, kombi kojeg je vozio Ramiz Lepara, te kamion iz Novog Pazara za ~ijim upravlja~em se nalazio Stevan Mili}evi} iz Novog Pazara. D. P.

[ampion Junior u novoj dvorani

Vladimir Kli~ko odbranio titulu
Vladimir Kli~ko odbranio je u Hamburgu svoja ~etiri naslova u te{koj kategoriji protiv Poljaka Mariusza Wacha. Iako je 202 cm visoki izaziva~, koji je u svojoj profesionalnoj karijeri u 27 borbi slavio isto toliko puta od toga 15 nokautom, prijetio da }e mu nanijeti poraz, Kli~ko je 13. put uspje{no odbranio titulu jednoglasnom odlukom sudija, nakon superiorne borbe u svih 12 rundi. 67. KOLO

Mladi dobili novi prostor za bavljenje fudbalom

Foto: [. SULTANOVI]

Otvoren sportski centar na Stupu
U sarajevskom naselju Stup ju~er je otvoren novi sportsko-rekreativni centar, u kojem }e od sada trenirati fudbalski talenti [kole fudbala [ampion Junior. "Radi se o objektu zatvorenog i otvorenog tipa. Tu je teren s vje{ta~kom travom, sportska sala, svla~ionice, a uskoro po~inje i izgradnja velikog terena", kazao nam je Almir Prguda, osniva~ [F [ampion Junior, koja je ju~er proslavila i sedmu godi{njicu od osnivanja. M. K.

2

15 24 26 28 29
2 6 4 4 8 4 9 3 5 6 6 6

JOKER 1 JOKER 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->