You are on page 1of 684

DJELA ANDRIJE KAIA MIOIA

PRIREDIO ZA TAMPU I UVOD NAPISAO

T. MATI.

KIGA PRVA:

RAZGOVOR UGODNI.

IZDALA

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI.,

Z;AGREB

1942.

ivot i rad Andrije Kaia Mioia.


i0 Kaiima, to su se razgranali po makarskom primorju, zabijeena je davno prije fra Andrije tradicija, da potjeu od drevnoga gospodskog plemena. U posveti Besjeda (1616.) makarskomu biskupu fra Bartolu Kaiu arkoviu veli M. Divkovi za , da je po starini od kue vele plemenite i uzviene, od koje je bio i knez Juran, to, je na elu dvanaest hrvatskih knezova iao na pregovore ugarskomu kraju Kolomanu, koji je kuu Kaia nadario velikim slobodama: Takojer bi uzviena i.u gospodstvu po tvrena od kraja ugarskoga, kadano se bijahu s krajevstvom hrvackijem, tere ugarski iska mijera, na koji mi jer poslae kraju ugarskomu izabravi dvanaest .knezova najrazumnijeh i najplemenitijeh, meu kojiijem bjee glava Juran Kadi, na kojemu mijeru ih kraj ugarski lijepo primi, darova i da velike slobode i privileija inei jih ugarskom gospodom. I ne samo da bie u gospodstvu i vlasti za gospode krstjanske, nego' li oto i danas imaju oblast i za povijedaju u carevoj vlasti, prem ako i nije onoliko, koliko' je bilo. 1 U mletaku su slubu Kaii poeli ve rano stupati, pa su i braa spomenutoga biskupa Bartola sluila Mlecima.2 U poetke Kandijskoga rata naslijedio je 1646. fra Bartola na biskupskoj sto lici makarskoj negov rodak fra Petar, od grane Kaia iz sela Kotiine, i negovim su se nastojaem Makarska i Primorje odmetnuli od sultana i pristali uz Mleane. U tomu su ratu Kaii ivo ue stvovali, te je na zamolbu Nikole Kaia makarski viceprovidur K. . Minoto 11. listopada 1661. nella cancelleria in San Zori di Liesina na osnovi svjedoanstva zakletih svjedoka utvrdio slubenim spisom, koji su Kaii u Kandijskom ratu od g. 1650. do g. 1658. poginuli ili zarobjeni od Turaka. 3 Na taji se spis (Pro1

Kolendi,

Posveta

Divkovievih

Besjeda

(Rad. 212, isp. faksimile

posvete). Kolendic, ib. 142145. Mirkovi, Biskup Petar Kai, oslobodite! Primorja, i negovo neobjelodaeno dopisivane s mletakim vlastima (Bullettino di archeologia- e storia dalmata X I , Split 1888, supl. br. 8, str. 5 i 6168).
3 2

VI

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

ces uinn na Suurju dravi od Fara . . .) poziva fra Andrija pjevajui Pismu od Kacica, kako su izginuli rata Kandijskoga i Bekoga (R2 330332).4 Biskup fra Petar je sauvao u svojim spisima i tekst diplome, kojom' je Maksimilijan II. g. 1576. podijelio ugarsko plemstvo nekom Mihajlu Kaiu iz Jegra u Ugarskoj, koji se u diplomi na ziva veteranus miles Noster,Agriensis, a veli se za , da je kao vojnik sluio in diversis locis et exp edit: onibus stratagomatibus contra Turcas, christiani nominis ho tes, susceptis, praesertim vero in arce Nostra finitima Agriense, a viginti iam, ut dicitur, annis,'non sine sanguinis effusione, fideliter, militari ter strenue. 5 Iako nije utvreno, da je taj jegarski veteranus miles bio doista u rodu s naim Kaiima,. jamano je u vezi s tom diplo mom tradicija ugarskoj grani Kaia, koju je kao> historijsku istinu prihvatio i fra Andrija u Govorenu od star i plemenite kue Kaia i u Pismi od stari knezova Kaia, kako i za koju svrhu dooe iz Ungar'ije u gore Primorje. 6 Obitejska predaja prastarom plemstvu odjeknula je takoer u dukali duda D. Contarinija od 26. kolovoza 1669., kojom je krajem Kandijskoga rata Kaiima podijelio mletako plemstvo: Nel regno di Bosna, soggiogato poi dalia barbarie del Turco, viveva la loro famiglia, la quale vantando nobilta del sudetto regno non solo, ma aneo del regno d' Ungheria possedeva sotto nome di perpetua comtea cinque luoohi chiamati: Brist, Podazza, Garzenich, Psicina et Xaraochia . . . Dud potvruje obite Ji Kaia ii titolo de conte dalia medesima goduto gia et poss-esso antico di modo' tale che possino . . . . in perpetuo usar et goder di tutti i privilegi, prero gative, onori, prminenze et ti toli soliti usarsi et godersi dalli fedeli noistri conti titolati del dominio nostro . . .7 Moe li se doista pouzdano utvrditi veza obiteji Mioia iz Brista, iz koje j.e potekao fra Andrija, sa starim Kaiima? Pjesnik je barem u kasnijim svojim godinama u tu vezu vjerovao i pozivao se u Razgovoru i u Korah\ici na svjedoanstvo stare ge nealogije Kaia: . . . kako se tije u staromu arboru aliti cablu Kaia, iz koga sam sve ovo govorene virno izvadio; ako li je komu * U svim je citatima R1 = Razgovor od g. 1756., R2 = Razgovor od g. 1759., Kor. = od g. 1760. 5 Mirkovi 1. c, 69.
6 7

R 3 219 i 222223. Kolendi 1. c , 145146.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

VII

muno virovati, neka se potrudi titi reeni arbor u kancelariji makarskoj. I znadui, da su mnogi od ovoga plemena ejni znati niove praukundide, dakle za izpuniti Aiovu zeju evo stare Kaeie na svitlost meem, koji se u reenom arboru nhod. Moj je trud, moja muka, moji praukumdidi, narugat mi se niko nejma. 8 Ete rovi, koji je po arhivima savjesno sabirao vijesti fra Andriji, naao je u makarskom samostanu izraeno na velikoj pergameni stablo Kaia, to ga je fra Andrija dao ovjeriti u Mlecima 22. prosinca 1751.: u emu je pjesnik iznio narataje od starine do svojega doba, a netko je jos i poslije negove smrti daje bijeio. Ima dakako pravo Eterovi, kad veli, da se genealokim stablima, iako su potvrena od dravne vlasti, ne moe vjerovati za starije narataje, ako nema potvrde i s druge strane. U dafe ispitivane Eterovi nije ulazio, ali je iznio neke momente, koji svakako1 svje doe, da se u fra Andrijino doba u Aegovu kraju nije znalo za veze Mioia i starih Kaia. U kAigama i spisima franevakih arhiva u Zaoistrogu, Sumartinu, Visovcu, Makarskoj i ibeniku ima koja tisua potpisa fra Andrijinih, i na osnovi tih potpisa je Eterovi utvrdio, da se i sam pjesnik pirije godine 1751. potpisivao samo Mioi, a tek 4. vejae 175'i., nalazi se prvi p u t potpis lo fra Andrea Cacieh, i to u zaostrokom zapisniku misa. Od toga se doba fra Andrija potpisuje sad Kai Mioi, sad samo Mioi, a najvie Kai. Ali u slubenim ispravama Aegova doba drugi ga piu gotovo uvijek samo Mioi. Pa niti franevci upnici u makarskom kraju nijesu pravo vjerovali u veze Mioia s Raiima, jer je u maticama upa Podace, Graca i Baine, gdje je govor Mioiima, Kai vie puta precrtano, a u podakoj matici ima pae bosanicom zabijeena napomena, da se oni ne zovu Kaii, nego Mioii.9 N a kakovoj je osnovi fra Andrija izradio arbor svoje obiteji, danas ne znamo, ali ne moe se rei, da je radio* nasumice i bez ikakove priprave. Klement Grabii pie 28. vejae 1752. fra Luki Vladmiroviu u Mletke, neka ree Kaiu: . .. che circa gli alberi di sua famiglia raccomandatimi ho fatto tutto il possibile unitamente al Sig. D. Zorzi. 10 Dakako, eja, da ovjek svoje pree povee sa starim uglednim obitejima, esto je znala lude zavesti
R2 220; isp. takoer R 1 330 i Kor. 467. Eterovi o. c, 45 i 5758. 10 Eterovi . , 36.
9 8

VIII.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

na stramputicu, iako nije uvijek moralo biti pri tome upravo proraunanoga varana; no u drugu ruku se takoer zna, da mladi patroniimik moe s vremenom vrlo lako istisnuti starije prezime. To' bi pitane svakako zasluilo, da se tonije ispita, koliko je to uope jo mogue na osnovi sauvanih vrela, u prvom redu upskih , matica makarskoga kraja. II. U matici krtenih (Codex bapt. 165) u zaostrokom samo stanu je zabiieeno', da je 17. travn 1704. krten Antun, sin Bartula Mioia iz Brista, a kum je djetetu 01 tipan Buklija. U spome nutom arboru Kaia, sreenom od fra Andrije, spoimiu se kao sinovi Bartolovi fra Andrea, Gregorio', Simon, Lua, a kako se za svu trojicu brae fra Andrijine pouzdano znadu godine roena (Grgur 1706., imun 1711., Luka 1715.), svakako se bijeka krtenu Bartulova sina Antuna tie fra Andrije, koji je stupajui u fraievaki red svoje krsno ime zamijenio redovnikim. 11 U makarskom je samostanu (a i u ibenikom sv. Lovre) za pisano u Liber archiv, pro v., da je fra Andrija 10. oujka 1720. u Zaostrogu obukao franevaki habit, a do godine po zavretku novicijata poloio redovnike zavjete. Kako je Andrijino rodno mjesto posve blizu Zaostrogu, a usto je upravo 1714. do 1717. negov ujak fra imun Tomaevi bio starjeina zaostrokoga samo stana, moe se gotovo1 pouzdano rei, da je pjesnik u Zaostrogu uio> i prve nauke, to' je po propisima trebalo da ih djeaci svre do stupan u red. No tee je rei, kamo je fra Andrija poao1 poslije novicijata, da ui filozofiju i teologiju. Poevi old Stjepana Ivievia redovno se u Kaievim biografijama veli, da je na naucima bio u Budimu. To ne bi bilo nita neobino1: Budim je bio tada u istoj franevakoj provinciji, kojoj je pripadao fra Andrija, pa je u budimskom filozofskom i teolokom studiju bilo i profesora i aka iz naih krajeva. Ali nai su franevaki klerici ili u to doba vrlo esto na nauke takoer u Italiju. Ne znamo danas, na emu se upravo osnivalo Ivioevievo kazivane fra Andrijinim studi jima u Budimu, no u franevakim arhivskim spisima nije se nalo, gdje je Kai bio na viim naucima. 12
11 Kolendi, Godina roena fra Andrije Kaia Mioia (Letopis Jugosl. akad. 32/II, 5455). Isp. i Eterovi . , 7. 12 Eterovi o. c , 11, 1416. U tampanom katalogu rukopisa fraevako'ga samostana u Budimu (Kolozsvr 1906.) zabifeeno je na str. 9. u Liber 9

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

IX

2 a vie se redove zna da ih je primio u Dalmaciji: subakonat 20. prosinca 1727. u ibeniku, akonat 13. oujka 1728. u Skradinu i ptezbiterat 22. svibna iste godine u ibeniku.13 Lektorsku je aprobaeiju fra Andrija stekao 1731. u Mlecima, a ve je prije toga u f ranevakoj kongregaciji u Sinu 20. svibna 1730. bio postavjen za lektora u filozofskoj kodi, to je 1726. osnovana u zaostrokom samostanu. U listopadu 1734. mu je povje reno, da predaje morlku u Zaostrogu. 14 Godina 1735. donijela je veliku promjenu u franevakoj pro vinciji, kojoj je pripadao Kai: te je godine mletaka Dalmacija otkinuta od provincije Bosne Srebrne i za u je osnovana nova samostalna provincija, a time su dakako poele slabiti veze, to su u tekim danima turskoga gospodstva dalmatinske franevce vezale s redovnikim drugovima u Bosni, Slavoniji i Ugarskoj. U istoj je godini Kai, poslije kratkoga boravka na upi u Opuzenu, po etkom kolske godine postao lector generalis u teolokom gene ralnom studiju u ibeniku. -U tomu je zavodu punih deset godina pouavao i odgajao franevalke klerike, a imao je meu svojim shiaoeima i kandidata svjetovnoga klera. Zavrivi propisani de cenij lektorske slube, Kai je od franevakoga generala odlikovan au lektora jubilata de numero-, t. j . nije (kao obini jubilati) samo po asti bio odmah poslije bivih provincijala, nego je kao i bivi provincijali imao takoer pravo< dolaziti na sve zborove (ka pitule) provincije i na sastanke provincijske uprave. 15 Ostavivi rad u koli poao je Kai 1745. u Sumartin na Brau. Taj je samostan bio siromana i mala kua, u koju su se bili neko ispred turskoga zuluma sklonili makarski franevci. Kada je 1747. fra Andrija postao-i starjeinom u Sumartinu, poeo je graditi novi samostan, kako kazuje samostanska kronika: Fra tutti sumentovati guardiani si distinse il P. M. R. Fr. Andrea Cacich. . . pone le fondamenta e nel tempo di due an-ni forma il tratio d;i
Kacich Andreae epistoa, p. 131. T a bijeka nije nikako u vezi s odnosima Kaica i Budima: tobone pismo Kaievo zapravo je tek prijepis talijanskim jezikom pisanih bijeaka nekim bosanskim biskupima, prevedenih od fra Luke Vladmirovia iz hrvatskoga originala sauvanoga u samostanu zaostrokom. Kai je, kao gvardijan toga samostana, 26. I. 1754. prijevod ovjerio svojim potpisom, pa je sastavlja kataloga, videi pri dnu spisa Kaievo ime (a oito ne znajui talijanski), oznaio taj spis kao Kacich Andreae epistoa. 13 Kolendi, Godina roena (1. c , 59). 14 Eterovi o. c , 1719 i 66. 15 Eterovi . , 19, 20, 22, 53.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

brazza 38 e da ogni banda leva in altezza 4 brazza. U Jetu 1749. Kaci je osloboen starjeinstva, no ostao je jo godinu dana u Sumartinu kao uite} samostanskih aka. 16 Godine 1750. je fra Andrija premjeten iz Sumartina u Zaostrog, u svoj rodni kraj. Koliko je poznato, u zaostrokom samo stanu nije Kai imao osobitih dunosti, ve samo to je s projea 1753. kratko vrijeme pomagao u upi bainskoj i godinu dana (1753.1754.) bio starjeina samostana; N o zato mu je bio zadni decenij ivota, to ga je proveo u Zaostrogu, obilan knievnini radom: to god imamo od Kaia, napisano je ili barem konano sreeno i dano> u tampu za pjesnikova boravka u Zaostrogu. Tiina zaostroka urodila je najjepim plodom, to ga je naa starija ki-.,. evnost poklonila sitnom hrvatskom puku. U vezi s Kaievim poznvanm narodnoga ivota i narodne pjesme, to oito prosijeva iz negova Razgovora, ita se u pjesni kovih biografa poevi od Ivievia da je fra Andrija bio apostolski poslanik za Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu i da je obilazei te krajeve u vrenu slube imao u obiju prilike upoznat^ narod i nego v ivot. Eterovi (. , 33 34) izrijekom istie, da u arhivskim spisima nije naao potvrde tome, ali i sam s pravom veli,. da time nije napreac oboreno kazivane Ivievievo, koje se po vlastitoj mu izjavi uope osnivalo na tradiciji sauvanoj u staraca franevaca, roaka i sejana fra Andrijinih. Iako nema pouzdanoga historijskoga svjedoanstva za slubena putovan po Bosni i Hercegovini, to jo ne znaci, da pjesnik nije inae zalazio u te krajeve: i sam veli, da se s guslama skitao od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotara, a ne smijemo zaboraviti, da su Bosna i Hercegovina sve do 1735. pripadale istoj franevakoj pro vinciji kao i Dalmacija i da se diobom provincije dalmatinske i bosanske nijesu jednim mahom prekinule sve veze dalmatinskih i bosansko-hercegovakih franevaca. U marjivu knievnikom radu 1760. je izdao Korah\icu> a iz Najposlidih razgovora u Razgovoru od g. 1759. se vidi, da je Kai pomijao i na novo izdane svoje pjesmarice zatekla je pjesnika smrt u Zaostrogu u noi izmeu 14. i 15. prosinca 1760.

Eterovi . , 2327.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XI

III.

Prvo djelo, to ga je Kai izdao tampom, jest latinski pri runik skolastine filozofijske propedeutike: ELEMENTA | P E R I P A T E T H I C A I. J U X T A MENTEM I SUBTILISSIMI D O C T O R I I J O A N N I S DUNS-SCOTI I A 1 P. F. ANDRAEA C A C I C H MIOSSICH | Ordimis Min. ObJ". S. P. FRANCISCI I L E C T O R E JUBILATO | Provinciae SS. REDEMPTORIS in Dalmatia I Ad ujum Tyronum Peripatheticae Scholae | elucidata. V E N E T I I S , MDCCLII. I Apud B A R T H O L O MAEUM BARONCHELLI. I SUPERIORM PERMISSU. To je zapravo samo prvi dio filozofije, kako se u ono doba uila u kolama, a Kai se, kao> to sam izrijekom veli u predgo voru kige, spremao, da izda cio ciklus predavana filozofiji: lis igitur, qui in Aristotele sectando subtiissimi Doctoris mei vestigiis nhaerere cupunt, parvam hanc Logicam exhibeo, Logicam deinde majorem utramque Physicam Metaphysicamque, si haec minor Logica plaouerit, paulo post exhibiturus. Djelo je nastalo bez umne u mladim danima Kaievim, kada je kao lektor filozo fije spremao' predavana za svoje uenike, a da je doista imao spremjen cio ciklus filozofije, na to- upuuju ve i spomenute rijei pieve, da e ako se jubitejima Duns Skotove filozofije svidi negova kiga domalo (paulo post) izdati i drugi dio logike, fiziku i metafiziku. Tih rukopisa nema, upravo kao to se zameo trag ne samo rukopisima Razgovora i , nego i Kaievim bijekama i pismima, kojih je jamano bilo u vezi s izraivartem Razgovora. Otprilike prije etvrt vijeka naao je Eterovi u arhivu franevakoiga samostana sv. Lovre u ibeniku rukopis Cursus philosophicu'S, quem Sebenici in conventu S. Laurentii Martyris Reverendus Pater Frater Andreas Miossich, evangelicus concionator et sacrae theologiae lector generalis, Ordinis Minorum regularis observantiae, dictabat. N o taj rukopis sadrava samo jedan dio pitana iz logike, a pisao ga je Kaiev uenik Josip Teodo'evi Koseri, kasnije biskup korulanski. 17 Iz korespondencije fra Luke Vladmirovia pouzdano se zna, da su Kai i fra Luka krajem rujna 1751. otputovali u Mletke i ostali ondje gotovo cijelu godinu (quasi un anno), tako da su na povratku iz Mletaka stigli u Zadar 10. rujna 1752.18 Za toga
17 18

Eterovi . , 22. Eterovi o. c , 34; isp. i 66~6j.

XII

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

svojeg boravka u Mlecima Kai je u prosincu 1751. isposlovao potvrdu dravne vlasti za genealoko stablo Kaia, a kako su se upravo g. 1752. tampala u Mlecima Elementa peripatetica, fra Andrija je jamano nadzirao i tampane svoje kige. Iako nemamo izravne potvrde, ne emo se vajada prevariti, ako reemo, da je Kai u to doba u Mlecima po svoj prilici takoer listao talijanske kronike i historije i sabirao grau za Razgovor, jer za orijentaciju u djelima te vrsti bili su Mleci neisporedivo zgodniji Oid samoe zaostroke. to se tie upravio vrela. Razgovora, nije bila tek prazna rije, to je Kai u predgovoru prvoga izdana (1756.) oznaio' kao svoje vrelo samo' Anfheatro d' Europa Nikole Doglionija iz Belluna, tampano u Mlecima 1623. Istina, poslije katastrofe Grabovceve mogli su i razlozi opreznosti i oportuniteta potai Kaia, da kao j e d i n o vrelo Razgovora ugodnoga naroda slovinsko ga spomene upravo1 djelo pregledano i odobreno^ od dravne cenzure mletake, a napisano odi pisca, koji je ve drugo-svoje ranije djelo' Compendio histoHco universale u sva tri prva izdana posvetio) dudu Leonardu Donatu. No danas znamo, da se Kai u povijesti svojih slovinskih krajeva i u rasporedu i u izboru historijske grae doista vie ugledao u Doglionija nego u Orbinija, iako je poznavao 11 regno degli Slavi i znao>, da je i sam Doglioni svoje priane junim Slavenima po kupio iz Orbinijeva djela i na izrijekom uputio svoje itaoce: . . . al quale potr ricorrere chi non si contenitera di quanto si e detto, descrivendo egli piu difuse e minutamente le cose.19 Dugo je bilo prijeporno pitane, koliko je puta Razgovor izdan za Kaieva ivota: afaik (Gesch. der sdslav. Lit1., II/138) zna za tri mletaka izdana (1756., 1758. i 1759.), a Kukujevi (Bibliografija hrv., 62) i I^ubi (Ogledalo, /419) spomiu kao prvo izdane jedno* budimsko (bez godine) i poslije ega dva mle taka (1756. i 1759.)- Pitane tih izdana nije se moglo razbistriti u? prvom redu zato, to u novije doba dugo nije bio poznat nijedan primjerak izdana starijega od g. 1759., sve dok nije Urli g. 1906. znanstveni svijet upoznao sa izdaem od g. 1756. N a osnovi toga izdana Urli je doao do zakjuka, da izmeu g. 1756. i g. 1759. Razgovor nije izdavan, a u drugu ruku da uope nema izdana Razgovora starijega od godine 1756., a to zato, jer u izdanu g. 1759. Kacic u dva puta (str. 1 i 10) spomie, da svoje pjesme sada pri19

Urli, Kaievi izvori za povijest slovinsku (Sr 1907, ioij1016).

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XIII

stamp a je s novim pjesmama i dodacima, i usto jo na dva mjesta (str. 153 i 164) ispravja neke omake, to su se potkrale u prijanem izdanu Razgovora (u prvim mojim kniicam od pisama i u mojim) proastim kniicam), a te se omake doista nalaze u izdanu g. 1756. Naprotiv, u izdanu od g. 1756. nigdje nema niti najmaega traga,, da bi Razgovor bio prije toga tampan. 20 Mi Jene Urlievo nalo je kasnije potvrdu u slubenom izvjetaju priopenom od Eterovia, to ga je dalmatinska franevaka provincija sastavila za opi zbor reda, koji se 5. lipa 1756. sastao u Murciji u panolskoj. U tom se izvjetaju uz druge predmete govori i o kigama, to su ih franevci dalmatinske provincije dali u tampu od posjednega kapitula, koji je bio Duhovima 1750., i tu se od Kaia spomiu samo Elementa peripatetica, Razgovoru nema spomena, iako se inae bijee i najsitnije publikacije dalmatinskih franevaca. 21 Prema tome nema vie umne, da su za Kaieva ivota izala samo dva izdana Razgovora; prvo> 1756. g., a drugo 1759. Govorei g. 1906. u Nast. Vj. izdanu od g. 1756. Urli veli, da su se od toga izdana sauvala ako se ne varam, samo dva pri mjerka. Te poneto nejasne rijei imaju se bez umne razumjeti tako, da je Urli imao u rukama samo jedan primjerak izdana od g. 1756., drugom da je tek neto nauo. N o za udo, Urli nije kazao- nijedne rijei ni tome, gdje se i u koga se u negovo' doba nalazio' primjerak, n a osnovi kojega je napisao, svoj lanak za Nast. Vj. Kada sam namislio, da za Stare pisce hrvatske priredim novo izdane Kaievih hrvatskih djela, prva mi je briga dakako bila ui u trag Urliievu primjerku Razgovora od g. 1756., no sve je moje nastojae isprva bilo bez uspjeha, dok me nije prof.. M. Reetar upozorio, da je prije mnogo godina jedan primjerak izdana od g. 1756. naao negov nekadani dak, sada ve pokojni profesor splitske gimnazije Dr. I. Krani, pa kako je on bio kolski drug . prof. . Urlia, bit e da je i Urliev lanak izraen upravo po primjerku Razgovora naenom, od Krania. Time sam bio upuen na dobar trag, te mi je susretjivou Msgra. M. Kuzmia u Splitu polo za rukom nai Kraniev primjerak Razgovora, koji je zatim u Jetu 1940. kupila Sveuilina kmnica u Zagrebu. Po onome, to Urli kazuje primjerku, koji je imao u rukama, vidi
20

Urli, Kaiev Razgovor ugodni od god. 1756. (Nast. Vj. XV, Eterovi . , 38.

2737).
21

XIV

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA,

se, da je to bio doista sadani zagrebaki primjerak: kiga nema natpisnoga lista, a bez umne se na poetku kige (ili moebiti na kraju) izgubio i list .s dravnim doputnm za tampane kige (Noi reformatori dello Studio di Padova . . .), bez kojega se nije u mletakoj dravi smjela tampati nijedna kiga. 22 S Urlievkn se kazivanem slae i to, da se kiga svrava stranom 394, tako da se izgubio zadni list pregleda sadraja, a da se zbija izgubio samo jedan list, vidi se ve i po tome, koliko,je od pregleda sadraja tampano na sauvanim listovima poevi od str. 390 pa do 394>23 Osim natpisnoga lista, doputena tampana i zavretka pregleda sadraja nema.u sadanem primjerku Sveuiline kninice miti lista 385386, pa ili Urli to nije opazio ili se taj list tek kasnije iz gubio, to se moglo lako dogoditi, jer se listovi poevi od str. 383 ne samo ne dre kige, nego su i jedan od drugoga pootkidani (na donem su rubu oisim toga prilino oteeni). Pr-ema tome je pri mjerak Razgovora ugodnoga od g. 17 $6., po kojem je radio Urli, doista sada u zagrebakoj Sveuilinoj kninici. Kada sam ve bio pri kraju s prireivanem ovoga izdana Razgovora ugodnoga, upozorio me je prof. P. Kolendi, da se jedan primjerak izdana od g. 1756. nalazi takoer u Bogiievoj kninici u Cavtatu. 24 Susretjivou starjeine cavtatskoga kotarskog suda (kninica je sada pod upravom suda) poslan je taj primjerak u Zagreb: iako je sam tekst Razgovora u zagrebakom primjerku potpuniji (cavtatski ide samo do str. 384, a osiim toga nema u nemu strana 51 do 70), ipak ima i cavtatski primjerak veliku vrijednost za poznvan prvoga izdana Razgovora, jer je samo u nemu sauvan natpisni list kige i tako tek po nemu pouz dano' doiznajemoi, da se Kaievo djelo< doista ve i u prvom iz danu zvalo Razgovor ugodni naroda s 1 o v i n s g a, jer
22 Prema priopenu uprave mletakoga Archivio di stato ondje je doista sauvana (busta 312, filza 324) dvostruka revizija i aprobacija Razgovora od g. 1756., no bez naznake imena pieva, a natpis se kige spomie samo u tali janskom prijevodu, i to prvi put (12. svibna 1756.) Disconso sopra la nazione slava, a drugi put (31. svibna 1756.) Ragionamento sopra la nazione schiavona. 23 Kako je u afaika i Kukujevia zabileeno, da je Razgovor od 1756. imao 396 strana, a usto je u Kukujevia ispravno naznaen i format kige (in 12), bit e da su potpun primjerak toga izdana imali u rukama ili oni sami ili barem oni, koji su im pomagali pri sabirau vijesti starim rijetkim kigama. 2|4 Cavtatski primjerak spomie (kao jedini poznati mu primjerak) tako er J. Trifonov u svojoj radni ( Bugarske akademije LX, Sofija 1940., str. 7), a doznao je za od pok. F. iia i Dra. Boitkovia.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

"

XV

se inae moglo opravdano sumati, budui da je kroz cijelu kigu na gornem rubu listova tampano Razgovor ugodni Naroda s 1 a u n o g a.25

fcragH** SimmMls

puttuo go*

w I"! I

* , &ee* ^ *

BiSKOHJ & ! ; ! ,
w*N*w<>Mftb&,,<)0WWOfWX4-^:-W*''"<*W

J M L E C Z I HA

MDCCI,V

Prof. J. Dujmovi mi je saopio, da i u Brlievoj kninici (sada u realnoj gimnaziji u Brodu) ima jedan primjerak Razgovora
25 Naziv narod slavni ne bi bio nipoto neobian:_ isp. u hrvatskom natpisu Katanieva Svetoga pisma (Budini 1831.) u jezik s i a v n o - iliriki izgovora bosanskog, a u latinskom natpisu istoga djela in idioma s l a v i n o illyricum dialecti bosnensis. . . .

XVI

"

2IV0T I RAD A. KAIA MIOIA.

epnoga formata, tampan starom talijanskom grafikom. Potraio sam kigu i uvjerio se, da je i to doista izdane od g. 1756., ali vrlo osakaeno: nema natpisnoga lista, a od teksta su sauvane samo strane 1314, 2572, 145238 (pri uvezivanu je ovdje red strana pobrkan: 169228, 145168, 229238) i 241332, dakle se sauvalo tek neto vie od polovice kige. Osim primjerka zagrebakoga, cavtaskoga i brodskoga ne znam za sada, da li se jo gdje sauvao koji primjerak Razgovora od g. 1756., a nevoja je, to niti sva tri poznata primjerka zajedno ne daju potpuni tekst prvoga izdana Razgovora: nijedan od ih nema lista 385386, a isto tako nemaju- ni dravnoga ni redov nikoga doputena za tampane kige. Drugo izdane, spram prvoga' znatno proireno, izalo je 1759. u Mlecima pod natpisom: RAZGOVOR I U G O D N I | N A R O D A SLOVINSKOGA ! U komu j e ukazuje poetak, i Jvarha Kragli Slovinski, koji punno vikov I vladajce Jvim Slovinskim darxavam, Jrazlicitim pijmam od I Kragli, Bn, i Slovinski Vitezova, I Izvagen iz razlici ti Kgnlga, i sloxen u Jezik Slovinski | P O FRA I A N D R I I CACIC H I U I IZ BRIISTA, I Stioczu Julbilatomu Reda male Bratje S. Frane, darxave I PriJ. Odkupiteglia u Dalmaczii. I Sada iznova prijtampan od ijtoga, Jprijtavkom: Czejsr, Pp, Svetj, i Blaxeni od I Naroda Slovinskoga, i Jnadometkom pijsm Jure CaJtrioticbia, Vojvode Janka, | Czarrigrada, Becia, i od Jvakke varjte Vitezova, i gniovi vojevagni. ( P R I K A Z A N A PRISVIT L O M U GOSP. GOSP. j K N E Z U LUCI I I V A N N O V I C H I U ! IZ DOBROTE O D BUKKE K O T O R S K E . I U MLECZI N A MDCCLIX. I PO D O M I N I K U L O V I X I . I Z D O P U S C T E G N I E M STARESCINA. (XII + 338 in 4 ). T o mletako izda/te od g. 1759. konani je oblik, to ga je Kai dao svome Razgovoru ugodnom, i.u tome je obliku to djelo ilo od pokojena do pokojena i rairiloi se po krajevima hrvatskim, a -loi poznato i u srpskim i bugarskim. Godinu dana kasnije je izalo, takoer u Mlecima, posjede djelo- Kaoievo: KORABGLICZA I PISMA SVETOGA | I S V I H V I K O V A H SVITA D O G A G I A J I H I P O G L A V I T I H , I U DVA P O GLAVJA RAZDIGLIENA. I Jedno pocimglie od pocla Svita, do parogen ja I Issussova; A drugg od Porogenja ISISUSSOA a do I go-

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XVII

discta 1760. Prinejcena iz kgnigah Latinskih, I Talianski, i iz Kronikah Pavla Vitezovichia u | Jezik Bosanski. I PO I FRA A N D R I I C A C I C H I U 12 BRISTA I Sctioezu Jubilatomu, Reda S. Frane male Bra|tje, darxave Pris. odkupiteglia u I Dalmaciji, i PRIKA ZANA P R I S V I T L O M U GOSP. GOSP. I K N E Z U JAKOVU I I V I C H I E V I C H I U | IZ MAKARSKE. I Ueniku alliti Skularu od zanata Vojnikoga I U GRADU VERNI. I U MLECIH MDCCLX. I Pritiskanood Antona Bassanesa. 1 Z D O P U T E N J E M STARESSINAA. (XVIII + 495 in'8). T o je p osnovi svojoj kronika dogaaja od stvorena svijeta do godine 1760., no u prvom je dijelu neobino' opirno izraena biblijska povijest Staroga zavjeta, tako da taj dio opsie tri e tvrtine cijele kige (str. 1358). Drugi dio (str. 359495) pria dogaaje od poroena Isusova d 1760, i u emu se bez osobite osnove i rasporeda preplie povijest crkvena i svjetovna, strana i domaa, pa se osobito u pripovijedanu naim Judima i krajevima esto1 od rijei do rijei ponavja, to je ve ispripovijedano' u Raz govoru. Prvi je dio svakako boje i fepse izraen: pripovijedane* tee lako, a dogaaji su jae povezani u cjelinu, dok je priane u drugom dijelu iskidano skokovima od jednoga dogaaja'k drugomu, iz jednoga kraja u drugi, i isprekidano nabrajaima Bojih ugodnika, to ih je sve Kai smatrao Slovincima, vlastele, junaka i vitezova naroda slovinskoga i genealogijama domaih uglednih obiteji. Bit e da je Kai pouavajui narod u vjeri opazio, da Starome zavjetu narod uope premalo1 zna, pa je jamano zato osobitu pomnu posvetio upravo prvomu dijelu i vrlo opirno ga izradio, dok se u drugom dijelu oito vidi nastojae, da u zbije to vie imena judi i dogaaja, pa je radi toga stradala skladna izgrada cjeline. IV. Misao vodija Kaieva rada je prosvjeta. Ve negovu prvom djelu Elementa peripatetica bila je zadaa uiti i odgajati fraevaki i uope sveeniki podmladak, a u hrvatskim, svojim djelima proirio je Kai^knig rada i hotio svojim prosvjetnim nastojanem zahvatiti siromahe teake i obane, dakle sav onaj narod, koji je u tekim prilikama obraivao mravu grudu zemje ili po plani nama svojega zaviaja pasao sitada, a bk> je neuk i osim elementarne vjerske pouke, najveim dijelom dakako usmene, nije imao prilike
II

XVIII

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

da to drugo naui. Tim teacima i obanima hotio je Kai priati i pjevati vladarima i junacima nihova naroda, jer po naravi je ovika svakoga svoj nrod faliti, uzdizati i uzveliavati. Drugi narodi imaju mnogo kiga o svojim uglednicima, a u nas ih nema: Ma narod slovinski vazda je bio, kako se vidi, u tomu malo poimjiv, jer se malo' stvari tije i nahodi od stari kraja, bana, gospode i dogaaja, koji su se dogaali u naim stranm. I da se posve ne izgube od. stari vitezova uspomene, Gosp. Bg dao je naemu na rodu taku pamet naravnu, da ono, to drugi narodi uzdre u kigam, oni uzdre u pameti pivajui na obetim, dernecim i po svim mistim, kuda putuju, pisme svoji kraja, bana, vitezova i vrsni junaka, koje premda nisu posve istinite, nita ne mane ima svaka dobar temej od istine. elei dakle, da siromasi teaci i obani naroda slovinskoga, koji se naslauju u takizim pismam, mogu doi u poznane, da move pisme i davorije nisu brez temeja istinita, na slubu istih siromaha dajem na svitlost ove kniice, skupjene, slo ene i pinesen iz razliiti kiga talijanski u jezik slovinski, u kojim e se viditi kraji, bni, gospoda i vitezovi slovinski, niovi rati, junatva i sva dilovana dobra i zla. Tako je Kai progovorio Bratu tiacu odmah ispred prvoga izdana Razgovora, a tu je misao daje razvio u izdanu od g. 1759. u kratkome predgovoru Pripojubjenomu tiocu, istiui usto i nedostatke prvoga izdana svojega Razgovora:' Ne nahodei se u mojim kniicam od kraja, bn i vitezova slovinski mnoge stvari i lipi dogaaji, koji se prija, niki i posli poroena Gospodinova zgodie dravm slovinskim, zato, moj Jubeznivi tioe, reene kniice pritampajem s pristavkom stari krj, cesr, pap i mnogi sveti od naega slovinskoga naroda, s nadometkom takoer mnogi pisama od bn i stari ungarski, mletaki i slovinski vitezova, to ja sve sam pomjivo iz vadio iz kiga latinski, talijanski i rvtski, iz razliitih pisama karata, diploma, dukla, atestt, davorija i svidogbe staraca, redovnika i svitovnk . . . neka se sadani i poslidi vitezovi mogu ogledati kano zrcalo u rabrenit vojevana i glasovita junatva svoji did i ukundid, da ji slobodno i veselo mogu naslidovati i s openitim neprijatejom boj biti . . . Retorike ni poesije, nakiena ni napirlitana veza nai ne e, nego jednu zgradu svrhu tvrdoga temeja od istine zidanu stinam naravnim iz duboki jama p o nastojau siromaha 'M jelo vana izkopni. 26
26

R 1 10-11 i R 2 1.

IVOT I RAD A, KAIA MIOIA.

XIX

U tim je rijeima Kai jasno i bistro rekao, kako je on shvaao i zamislio Razgovor i sto je ime elio dati narodu: fra Andrija se izrijekom odrie pjesnikih ambicija i hoe da narodu pripovijeda istinu negovoj prolosti, onako, kako ju je znao i mogao znati prema prilikama svojega doba. Usto naroito istie, da narod svojim junacima i vladarima pjeva p j e s m e , pa jer je i sam iz naroda bio nikao i u duu ga poznavao, osjeao je, da pripovijedane domaoj proloisti vaja zaodjenuti u stih i dikciju takovih pjesama, eda narod knigu zavoli i prigrli, i zato je ve u latinskoj posveti prvoga izdana Razgovora istakao, da pjeva u narodnom desetercu: . . . cum decade carmine, non a Calliope Prnassia, sed a Mus a montana nostra intexto . . . Bez sume ga je uspjeh prvoga izdana Razgovora jo jae u tomu utvrdio, jer u pristavcima i nadomecima, kojim je u drugom izdanu Razgo vor proirio, narodni je deseterac u pripovijedanu ratova i junakih djela jo znatno vie upotrebjavan, a proze je mnogo* mae. No stih i dikcija narodne pjesme bili su Kaiu samo sred stvo, kojim e narod predobiti, da prigrli kigu i iz ne upozna svoju prolost osnovanu svrhu tvrdoga temeja od istine. U tome postoji paralelizam izmeu Kaia i negova mlaega, suvremenika Relkovia, koji se u starijoj hrvatskoj knievnosti po popularnosti svojega Satira jedini moe barem donekle isporediti s Kaiem: niti Relkoviu nije bilo do pjesnikovana, nego je elio narodnim dese tercem narodu zainiti racionalnu pouku, koja je imala na vii niveau podii moralni, ekonomski i uope socijalni ivot naega sela, jer i ista dica za marvom hodei vere prave pivajui, pa e po mijenu Relkovievu i negova kiga ba zato ima po udi biti, jerbo je kakono na pisme razdilita i u vere sloena. Kai je poznavao starije domae kronike i historije: sam spomie i u Razgovoru i u Korablici, da se okoristio Vitezovievom Kronikom i Bedekovievim Natale solum, a nema sume, da je poznavao i Orbinijev / / regno degli Slavi, u kojem je naao i tali janski prijevod Dukjamske kronike. U e}i, da itaoca uvjeri, kako negovo pripovijedane doista poiva svrhu tvrdoga temeja od istine, Kai je pae u Razgovoru'g. 1759. (str. 11 do 16) i u Korablici (str. 381 do 391) a sve na osnovi Bedekovieva Natale Solum (II, 195213) popisao u bi}ekama ispod teksta hagiografsku literaturu, pa i rukopise, svecima, blaenima i slugama Bcjim naroda slovinskoga, a ve u prvo izdane Razgovora (str.

XX

'

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

342381) uvrstio je u cjelini znatno preraenu kroniku Pavla ilobada, u kojoj je pisac suvremenik opisao- patn i borbe Primorja za zadnih godina Kandijskoga rata pa sve do prvih godina Bekoga (ilobadov rukopis izdao je Zlatovi u Starinama, X X I ) . esto- se Kai poziva takoer na strane latinske i talijanske kronike i Jiistorije: Doglionija, Sagreda, Barlecija, Brusonija, Biemmijia. N o ustoi Kai, pogotovu u drugom izdanu, jako- rado i esto istie kao svoje vrelo diplome, dukale i atestte, davorije i svidogbe staraca, redovnika i svitovnk., osobito kada slavi junaka djela sinova uglednih domaih obiteji. Sve je to bilo u duhu Kaieva vremena. U Italiji, uz koju je Dalmacija bila najjae vezana i kulturnim i politikim vezama, bio se u osamnaestom vijeku razvio iv i intenzivan rad upravo- oko sabiraa dokumenata domae prolosti, i to je doba" da samo- jedno spomenemo- dalo nauci klasine Muratorijeve" zbornike za prouavane talijanske povijesti. A to nastojae okoi sabiraa izvora za upoznavane prolosti zahva tilo je iz Italije i hrvatske krajeve, i to- upravo na onome poju, koje j-e Kaicu po negovu zvanu bilo najblie: Riceputi je pokrenuo, a Farlati nastavio- ba u Kaievo doba sabirae i izraivane vrela crkvene povijesti hrvatskih zemaja. Taj je rad svojim, ugledom svojski podupirao- u Dalmaciji splitski nadbiskup Pacifik Bizza, pa su jo za ivota Kaieva izale tri kige monumentalnoga Illyricum sacrum. N e mislim dakako Kaiev rad oko populariza cije poznvan domae prolosti niti'iz daleka dovoditi u izravnu vezu sa znanstvenim radom, to- se vee uz imena Muratorija, Farlatija i drugih znanstvenih radnika onoga doba, to su u ispitivanu historije duboku brazdu zaorali, nego- mislim samo rei, da je zanimae za prolost ivjelo u duhu vremena i da ga je bilo i izvan stroge znanosti uope u obrazovanim redovima tadanega dru tva, pa i u naim krajevima. Ali niti u tome, da se junaka djela iz domae prolosti u pjesmi i u prozi iznesu pred ire krugove naroda, nije Kai prvi poeo- kriti puteve u hrvatskoj knievnosti. Oegov stariji suvre menik i redovniki drug fra Filip- Grabovac upleo- je u Cvitu raz govora u pripovijedane domae prolosti osim drugih pjesama nacionalnoga sadraja i po- koju deseteraku pjesmu vojevanu domaih Judi s Turcima, a usto i popise junaka koji turske odsicae glave. Gralboveve pjesme po knievnoj vrijednosti s daleko zaostaju za pjesmama Kaieva Razgovora, ali nema umne, da je Kai znao za ih.

IVOT I RAD A. KACIGA MIOIA.

XXI

No glavni uite} Kaiev bio je svakako narod i narodna pjesma: od ih je nauio, k a k o treba naim teacima i oba nima govoriti vladarima davnih vremena i O: junacima, koji su se borili i ginuli u bojevima s Turcima od prvih nihovih provala u primorske strane poslije zauzea Bosne pa sve do Kaievih dana. Fra Andrija je i sam, po svoj prilici kao ae zaostrokoga samo stana, za t. zv. Maloga rata (1715.1718.) doivio zadmi borbu svojega zaviaja s neko silnim turskim carstvom. Oci Kaieve generacije pamtili su sve pate i nevoje Bekoga rata (1684.1699.), koji je Turina istisnuo iz Primorja i Zagorja, a starci su jo u Kaievo doba priali svoje uspomene na strdan, to ih je narod, osobito u Primorju, prepatio* za Kandijskoga rata (1645.1671.), kada se pod vodstvom makarskoga biskupa fra Petra Kaia odmetnuo od Turaka i pristao uz Mleane, koji u tome ratu nijesu smogli snage da oslobode Primorje od Turina. Suvremenik fra Pavao iloibad je 24.' studenoga 1671. u svojoj kronici tekom poloaju naroda poslije Kandijskoga rata zabijeio tek nekoliko rijei, ali iz ih izbija mukla bol i klonulost: . . . Dud pusti Pri morje caru, a budui se zakleo zakletvom, da ga ne e pustiti ni kada, i budui odnio misal, na kom se kleo: to mi ostajemo kako riba na osekli, i to ti uzdae u svakomu. Za Kaievu generaciju nijesu dakle borbe s Turcima bile tek neka davna i blijeda uspo mena, nego je to bila kruta zbija, kojoj je zade trzaje doivio" i sam Kai, a o patama Kandijskoga i Bekoga rata sluao' je pri ana oevidaca i pjevane narodnih pjesama. Upravo 1 tim pjesmama ima ve u prvom izdanu Razgovora mnogo bijeaka. serdaru Zali Aniiu, koji je junakovao u makarskom Primorju za Kandij skoga rata, veli Kai da se pivaju pisme, i jedna ovako poimje: Sve Primorje caru ara daje, al ne dadu dva sela malena, ivogote i selo Igrane. I oni bi caru ara dali, al jim ne da, ale iz Igrane . . . '

U isto su doba bili Turcima trn u oku junaci braa Martinevii i Klarevii, pa je i o ima pjevala narodna pjesma: ... Falio1 se Imbro kapetane u bijelu gradu Imoskomu:

XXII

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

Pogubiu dva Martinevia i dva brata do dva Klarevica. . . I tako je redom Kai nanizao jo po nekoliko prvih stihova iz narodnih pjesama junacima iz Primorja Buejiu, Mrkoiu, Bakoniu i Pavlu Mioiu, koji su junaki vojevali za Kandijskoga rata, a zatim Ivanu Mioiu iz Brista, koji je za Bekoga rata poginuo' u Bunini pod Vrgorcem. I od pjesme svojim sejanima Bilopavloviima zapisao' je fra Andrija poetak lijepe pjesme i izrijekom dodao: Svu pismu ne meem, jer je i mala dica po Pri morju znadu. 27 Ve se po junacima, to se u ima pjevaju, vidi, da su te narodne pjesme nastale i poznate bile upravo u Kaievu zaviaju. Od narodnih pjesama dakle, to ih je uo u prvom redu u rodnom kraju, uio je Kai, treba narodu pjevati vlada rima i junacima, a sadraj je uzimao, kao to i sam veli, iz latinskih, talijanskih i hrvatskih kiga pa iz drugih pismenih i usmenih svje doanstava, kojima je mislio da moe vjerovati. Kao nitko drugi u hrvatskoj knievnosti prije ega fra Andrija je u svojim pje smama progovorio iz due narodu, a narod je u negovu lijepom, jasnom i lakom pripovijedanu domae prolosti prepoznao svoje shvaane i svoj nain pjevana pa je Kaieve pjesme tako zavolio, da ie Razgovor postao za Pismarica 3 i^ox'Av. N o eja, da u tanine i po istini opjeva domae Jude i nihova junaka djela u borbi s Turcima, znala je Kaia osobito u drugom izdanu Razgovora zavesti u dugo nabrajane junaka, tako da inae lijepo i lako priane fra Andrijino' zna biti i mono tono i umarati itaoca. U tome je Kai u Razgovoru g. 1756. mae grijeio, dok naprotiv u Razgovoru g. 1759. i prerade pje sama iz prvoga izdana i dodane nove pjesme za voju suvie detajnom i vjernom pripovijedanu istinskih dogaaja esto stradaju u svojoj knievnoj vrijednosti i Jepoti. N a to je upozorio ve Urli govorei Kaievoj preradi Pisme cd grada Zadvarja.28 U Razgo voru g. 1759. (str. 305) fra Andrija je toj pjesmi rekao: Ova je pisma i prija od mene tampana, ali nije sve, kako je ovde, jer sam je tampa, s a m j e u o p i v a t i ; ali budui istorije tio i drugaije od mudri }udi razumio, eto je prikazujem svitu
27

R 1 264266 i 332333. 28 Nast. Vj. XV, 3435.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XXIII

onaku, k a k o s e j e d o g o d i l o . Isporedivi prvu verziju te pjesme s kasnijom preradom, Urli je opravdano sudio, da je pje sma u drugom svojem dijelu, gdje juj'e Kai jae mijeao, prije tO' od svoje Jepote izgubila nego dobila i da se nije bot jelo mnogo, da ovaj drugi dio radi nabrajana razliitih junaka ne postane monoton i suhoparan. N o osobito je karakteristino, za Kaievo shvaane Razgovora, da je i on sam vrlo dobro osjeao, kako se nastojaem, da se to potpunije iznesu junaci i nihova djela, u kojim posve naravno- nije moglo biti osobite raznolinosti, unosi u pjesme monotonija i time strada nihova Jepota, pa ipak nije imao snage, da se tome otme. Evo to sam Kai tome veli ve u prvom izdanu Razgovora; Ove pisme ne e biti ugodne svakomu, jer medu ima malo ima razlikosti, budui da se u svim reenim pismam iste rii nahode, kakonoti ove: junak, vitez, delija, leventa, zmija, zmaj, vuk, lav, soko, sokoli, gnizdo sokolovo, ma, sabja, kopje, rodi majka, Krajevi, Kobili. Kad bi bilo mogue, imala bi u svemu biti jedna od druge razliita, ali budui svi vitezovi gori imenovani od iste vrste i kriposti, tako' je potribito za ukazati niova dilovana s istim se rima sluiti. Komu su ugodne, neka ji piva; komu li nisu, iroko je po Je, neka ini boje, ja mu ne smetam.29 Kai je dakle volio,~" da i Jepota pjesama strada od monotonije, nego da se on iznevjeri zadai, to ju je sam sebi odredio, kada je pregao pisati Razgovor: da naime narodu to tonije i vjernije pri povijeda negovim junacima i nihovim junakim djelima. I tako se dogodilo, da upravo one pjesme Razgovora, u kojim je Kai za voju tonom pripovijedanu historijske istine pregorio nastojae oko Jepote pjesnikoga priana, niti danas nijesu bez vrijednosti za upoZnavane novije prolosti pojedinih domaih obiteji. V. Kai je svoju povijest u prozi i stihu nazvao Razgovor ugodni naroda s l o v i n s k o g a. Istina, u Poskoenici, koja se moe u kolu pjevati (R2 2) fra Andrija razmie granice naroda slovinskoga od mora latinskoga do Baltika ledenoga i po ziva se na toliko spomihanu diplomu Aleksandra Velikoga, da home > posvjedoi, kako
29

R 1 303. Istu misao razvija Kai gotovo istim rijeima i u R2 336.-

XXIV

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

. . . krajuje sva rabrenost u narodu slovinskomu, snaga, jakost i srenoist u vojniku rvatskomu. N o okvir negova pripovijedana vladarima i junacima slovinskim ne ide u Razgovoru tako daleko, nego se Kai u nemu ograniio na june Slavene, zahvativi u kolo svojega priana jo i narode neslavenskoga porijetla, koji su u davnini prebivali u dananim junoslavenskim zemjama, a Kai ih je smatrao Slovincima, ili koji su se poslije turske invazije po svojem geografskom polo aju ili dravnim i politikim vezama nali zajedno u bojnim re dovima u borbi proti Turcima. Kai zna za pedeset slovinskih krajeva, a meu ih je ubro jio trideset i devet vladara (od Ostroila do Radoslava IIL), to se nalaze u talijanskom prijevodu Dukjaninove kronike u Orbinija (str. 206239: La storia de' re di Dalmatia), dotino u Doglionijevoj preradi Orbinijeva pripovijedana, i tome je dodao jedanaest srpskih vladara od Stefana Nemae do Vukaina. Tu prestaju u Kaia slovinski krajevi, meu kojima su se uz druge nali Tomi slav, sv. Vladimir i Nemaa, a daje se niu poevi od Lazara Grebjanovia poglavice od Raije, principi od Zente, zatim kra jevi bosanski, krajevi bugarski i napokon poglavice hrvatski oliti kraski od Porina do Zvonimira, pa tu dakako fra Andrija nije zaboravio spomenuti, kako je za smutna poslije smrti Zvonimirove, kada se ugarski kraj Ladislav uputio zemji hrvatskoj, polo kraju na pregovore dvanajest najboji knezova, meu kojim se nahoae vrsni knez Juran Kai. Slovencima Kai napose ne govori, nego samo kao neki komentar neobinome nazivu pogla vica hrvatskih oliti kraskih, veli da su slovenske zemje bile pod hrvatskim vladarima: Hrvatsko krajestvo uzdrae pod sobom mnoge drave, to jest Karniju, Karintiju, Stiriju, Liku, Krbavu i svu donu Dalmaciju od Istrije do Cetine. N a to se odmah nadovezuje opirno Kaievo pripovijedane bojevima Jure Kastriotica s Turcima, i daje su sve do potkraj glavni sadraj Razgovora vje kovne i teke borbe s Polumjesecom. . Tako je eto Kai rasporedao svoje priane O' prolosti junih Slavena i takovu je sliku imao o ima. Nema u ega dakako oso bito za staro doba niti najmaega traga kritikomu prosuivanu

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XXV

kronika i historija, p o kojim je narodu pripovijedao negovu pro lost, pa iako u glavnim crtama znamo, iz kojih je vrela Kai pokupio svoje historijsko znane, bez umne bi jo uvijek vrijedno bilo, da se pitane izvora negova Razgovora u cjelini dubje proui i boje raisti, pa da se pouzdano utvrdi, k a k o se Kai sluio, svojim izvorima. Uza sve slavjene pojedinih vladara i junaka, koji su se istakli nastojaem oko opega dobra vee ili mane politike zajednice, Kai nije nipoto ivot naroda za domaih vladara zamijao sebi u ruiastom svijetlu. Najjae je to istakao u predgovoru prvoga izdana, kada je rekao, da ce itaoci iz negove kige upoznati nesrino i nemirno stane, u komu se nahoahu vai praukundidi u vrime slovinski vladaoca u opreci sa. estitim, mirnim i rajskim stanem, u komu se nahodimo sada pod krilom naega privedroga principa, za koga imamo u potribi nau krv proliti. Rado vjeru jem, da se to podaniko kaene Mlecima dobrim dijelom mora odbiti na ustjen ve obiaj, da se u javnim usmenim ili pismenim izjavama zapali grumen tamjana Serenissimi, a osim toga je moglo biti u Kaievu prevelikom hva|eu i drugih rauna: jo se nije bio niti decenij navrio, kako je mletaka dravna vlast fra Filipa Grabovea na muke udarila, to je u Cvitu razgovora narod bunio proti dravi, pa ne bi udo) bilo, ako se fra Andrija smislio, da prvo* izdane Razgovora, koji je u kojeemu sjeao Graboveve kige, opremi neto jaom izjavom podanike vjernosti i tako zatiti i sebe i svoju kigu. N o to sve nije jo dostatan razlog, da posve poreemo iskrenost Kaievo j rijei o nesrinom i nemirnom stanu < za narodnih vladara, a to ve zato, to je Kaievo pripovijedane domaim krajevima i knezovima doista puno nemira i trzavica, meusobnoga progoena i otimana vlast, a toga dakako nije bilo niti je moglo biti u mletakoj dravi. Uz pooijepanost na vie dravica i uz trzavice u vladarskim i velikakim obiejima bio je jo jedan momenat, koji je june Sla vene od vjekova dijelio> jedne o drugih: pio svojem geografskom poloaju jedan ih je dio dospio u politiku i kulturnu sferu Bizanta, a drugi pod utjecaj romansko-germanskoga Zapada. U Kaievo doba je ve davnoi bilo nestalo domaih drava i vladara i nihova antagonizma, no opreka Istoka i Zapada jo je ivjela i u irim se krugovima sauvala osobito u crkvenom ivotu, u pipadnu Istonoj ili Zapadnoj crkvi. Kai je dakako taj rascjep osjeao i

XXVI

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

piui prolosti junih Slavena nije mogao mue prijei preko ega, nego je kuao nai neko rjeene. U Pismi svrhu kige, koju pisa cesar carigradski, imenom Konstantin najposlidi, papi Nikoli Petomu, i svrhu odgovora, koji dade reenomu csaru Kai u papinu odgovoru svu krivnu za crkveni raskol pripisuje mrni, ne vjeri i oholosti grkoj, a u dodatku istoj pjesmi, govorei u svoje ime, izrijekom od toga izuzima Slavene Istone crkve: Ne razumim ja, moj blagodarni tioe rianine, zlo govoriti od riana, koji su od naega mnogoasnoga i slavnoga jezika i naroda, jer ne nahodim, da su oni poetak od nesklada, smutne i razdijea bili, nego mrzim na oholost grku, koja bi uzrok od nesklada meu bratjom, od izgubjena carstva raVa, jo i od svi banovina slovinski, koje jee pod tekim jarmom turskim. . . . (R2 161164) Takoga shvaana crkvenoga raskola i pomirjivih rijei upravjenih domaim vjernicima Istone crkve ulo se ve i prije Kaia u redovima franevaca Bosne Srebrne,30 a istu je misao gotovo istim rijeima izre kao i Kaiev mlai suvremenik, isusovac A. Kanili Poeanin, u predgovoru poznatoga djela Kamen pravi smutne velike. Kai je meu svete naroda slovinskoga uvrstio i Savu Nemaia, biskupa od srpske zemje (R2 14), a u tome nije bio osamlen meu hrvatskim piscima svojega doba. Savu slavi kao sveca i Splianin Kavapin, 31 a i Kaiev mentor u hagiografiji, pavlin Josip Bedekovi, zabijezio je u Natale solum (II, 195) 14. sijena blagdan S. Sabba-e Ep. Serviae, pozivajui se pri tome a po emu dakako i Kai na Ivana Tomka Mrnavia i na Bombardija. I doista, Mrnavi je u djelu Regiae sancHtatis illyricanae foecunditas (Rim, 1630.) u nas prvi kuao uvesti kult sv. Save kao katolikoga sveca uvjeravajui svoje itaoce, da je cari gradski patrijarh, koji je u vrijeme Latinskoga carstva priznavao dakako primat rimskoga pape (grki je patrijarh u to doba stolovao u Nikeji), postavio Savu, da bude crkveni glavar (tmquam alter patriarcha) u krajevima ilirskoga jezika, to su bili pod carigrad skom crkvenom jurisdikcijom. Sava je prema tome po kazivanu Mrnavicevu bio odan Rimu i nastojao- je, da svoju arhiepiskopi ju ab erroribus repurgatam cultui pietatis catholicae restitueret. Mrnavicevo pisane sv. Savi ulo je u sedamnaestom i osamnaeston-i
30 Prohaska, Das kroatisch-serbische Schrifttum in Bosnien und der Herzegowina, 130132. 31 Stari pisci hrvatski XXII, 296.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XXVII

vijeku takoer u djela vrlo uglednih katolikih pisaca (J. Bollandus, N . Assemani).32 Nije dakle udo, to je Sava i u Kaia biskup ujediene crkve i borac proti Focijevu nauku: za biskupa Savu uinie, posveti ga grki p.atrijarka.... po naredbi pape velikoga, svega svita oca duhovnoga, komu Grci podloni bijahu, za glavara tad poznavahu. Svoju oblast Savi poklonie i dravu srbsku podloise, da obraa i kara grinike, s " focijane i sve nevirnike. Kai se eto, kao9 i drugi jo Hrvati prije njega i poslije, po davao nadama, da bi se rjeenje tekoga pitanja, koje je Slavene razdijelilo u dvije crkve, moglo nai u pomirenju i jedinstvu crkava. Prodranm Turaka u Europu iskrsnuo je meu junim Sla venima jo jedan novi momenat cijepana vjerskoga i politikoga: velik dio jugoistone Europe dospio* je pod vlast osrnanlijskoga. carstva, a i jedan dio naroda tih osvojenih krajeva preao je na islam.. U Kaievu zaviaju, a i u Hrvatskoj i Slavoniji, bilo je to pitane upravo u negovo doba poslije dugih i tekih borba rijeeno uzmakom Turaka. U odnosu prema Turcima kao osvajaima nije Kai poznavao pomirbe ni nagode: dobre dvije treine negova Razgovora slave upravo junake, koji su se vjekovima borili s T u r cima na ivot i smrt, a time je Kai ostao vjeran ne samo tradi cijama svojega zaviaja i obiteji, nego i opem shvacanu toga pitana u starijoj hrvatskoj knievnosti, u kojoj izuzevi po koji odjek oportunistike politike dubrovake nema glasova za pomirbu i nagodu s Turcima. N o jedno vaja priznati fra Andriji: uza svu Jubav za slavu i napredovane kranskoga oruja, koju je svakom prigodom isticao, nije bio nepravedan prema junacima s turske strane, pae je nihovoj uspomeni u Razgovoru posvetio posebnu pjesmu, s karakteristinim natpisom: Pisma od glavara turski i silni junaka, koji pogiboe od vitezova ercegovaki rata Kandijan32 Radoji, ivotu sv. Save od Ivana Tomka Mrnavia (Svetosavski zbornik, Beograd 1936., I, 317382).

XXVIII

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

skoga, Bekoga i Maloga oliti Siskoga. Male, koji su poginuli, ne brojim, niti je mogue izbrojiti ji, nego poglavite, koji bihu glaso viti junaci. 33 I te junake smatra Kai sinovima svojega naroda: Svi su ovo starinom Bonaci, ol Bonaci oli Ercegovci, kojino se tada zturse, kada Bosnu Turci osvojie.34 U Kaievu zaviaju znailo je osloboene od Turaka prijelaz pod vlast mletaku. Spomenuli smo ve, da su pojedini lanovi plemena Kaia i ranije stupali u mletaku slubu, a upravo' u asu, kada je planuo Kandijski rat i poela duga borba za oslobo ene, koja je moe se rei trajala kro cijelu drugu polovicu sedamnaestoga vijeka, nastjanem makarskoga biskupa fra Petra Kaia Primorje se odmetnula od i pristala uz Mleane. Nacionalizma zadojenoga idejama politikoga osloboena i Tijediea naroda nije u ono doba bilo, pa ga nije moglo biti niti u Kaia. U drugu ruku, uvane narodnoga jezika i osebina nije bilo niti mletakoj vlasti zazorno. Ve dva vijeka prije Kaia korio je Zoranie u Planinama (1536.) Hrvate, to zanemaruju svoj jezik i knievnost u narodnom jeziku, a istim je duhom proeta i Barakovieva Vila Slovinka (1613.). Te su kige tampane u Mle cima pod okom dravne cenzure, i nitko se nije takove nihove izjave spotakao'. Pae i sam Grabovac, kada je u hrvatskoj pjesimi Esortazione amorosa (1729.) vrlo ostro udario na Hrvate, asnike hrvatskih eta u mletakoj terra ferma, to se osobito u. nosni i obiajima otuuju narodu (Uine se oni Talijai ter govore: Mi nijesmo nai), naao se na istoj liniji s dravnom vlasti, jer je dudevim dekretom krajem 1729. hrvatskim asnicima uz prijetmi gubitka slube zabrnno nositi u slubi drugo odijelo osim na rodnoga. Dakako, tko se usudio taknuti u ugled mletake dravne vlasti, s nim je Serenissima bila nesmi}ena. T o se u Dalmaciji dobro znalo, pa zato niti oni nai stari pisci, u kojih je bila iva hrvatska narodna svijest, nijesu zaboravili u svojim djelima nai zgodu, da istaknu odanost Mlecima. Zoranie nam kazuje svojem rodnom
33 Rl
34
3I2

_3I8;

R2

327325.

R 2 336.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XXIX

mjestu: .. . i tuj blizu u Zadru gradu susedu ja rojen i uzgojen umifenoj srii jesam pod krejuti slafnoga, zlatoga i pravednoga Lava. 35 Tako se ima razumjeti i spomenuto ve Kacievo rajsko stane, u kojemu se nahodimo sada pod krilom naega privedroga principa. 36 Grabovac je bio neoprezan i u Cvitu razgovora izlanuo, to je mislio o Mlecima: Dalmacija je u suanstvu i gaze je, a hrvatski > vojnik mora se svuda u prvim redovima boriti za tue interese. Za udo, dravnoj je cenzuri to izmaklo, i kiga je s ezinim dopu tnm tampana u Mlecima. Tek kada su neki domai Judi iz Sina, uvrijeeni od Grabovca u svojem linom ponosu i lokalnom patriotizmu, upozorili dravnu vlast na izjave Graboveve, dospio je jadnik u zloglasnu dravnu tamnicu Sotto i piornbi i kasnije u internaciju u samostan Santo Spirito u mletakim lagunama, otkale ga je tek smrt izbavila. Sa svojim mijenem Mlecima nije Gra bovac bio osamjen, no jer je bilo vrk> opasno tako govoriti, nije udo, to> nemamo mnogo potvrda. Ali ipak nijesu sva usta ostala nijema.37 Splitski vlastelin Kavanin slavio je dodue u Povijesti vanelskoj u sav glas krajsku divu M l e t k e : Velika je tva dobrota, robuje, svak te hvali; svi da imamo sto ivota, za te bismo svu sto dali i za slavnu tvoju diku krv prolili svu koliku. 38 N o u istom je djelu govoriti: Kavanin znao- Mlecima i drukije
a

I Bneani svisti tanke, ovu ruku ine svoju, nek opanci krote opanke, Aih se slue sve u boju, d se biju janiarom i dodiju istim carom.
Stari pisci hrvatski 16, 28. R 1 12. 37 Mati", Hrvatski knievnici mletake Dalmacije i ivot nihova doba (Rad 231, str. 209 i d.). 38 Stari pisci hrvatski 22, 215.
36 35

XXX

IVOT I R A D A. KAIA MIOIA.

Znadu bo oni, kad svoj svoga tira i hoe da obori, da estokrat ia toga gospodi se mir otvori: zlo 'e, kad na oko oko plae i kad narod svoj tko tlae. Da sam sebe ni obali jaki narod na zavade, jo bi s ega svit poali, krajevo bi jot i sade; nu ke ostaju nae vlasti, nek se uvaju te propasti. 39 Dakako, Kavaninova Povijest vanelska ostala je jo dugo poslije negove smrti u rukopisu i tako nije dospjela u ruke mle takoj cenzuri, a izila je na svijet, kad je ve davno bilo nestalo republike sv. Marka. VI. to je Kai ubrzo poslije prvoga izdana tampao Razgovor preraen i znatno proiren (izdane od g. 1756. ini po opsegu otpri like samo dvije petine izdana od g. 1759.), ve i to svjedoi, da je Kaieva kiga bila odmah dobro primjena., I doista ima i izravnih potvrda, da je Razgovor brzo prekoraio granice uega pjesnikova zaviaja. U rukopisu kninice dubrovake Male brae (Popijevke slo vinsk skupjene godine 1758. u Dubrovniku) zabijeen je na prvoj strani odmah ispod natpisa odlomak iz predgovora prvoga izdana Razgovora, a daje je u istom rukopisu uz dvije pjesme iz grupe onih, to rukopis veli da ih je sabrao. Jozo Betondi (o pogibiji kneza Lazara i Miloa na Kosovu i svai Miloa Kobilovia i Vuka Brankovia), zapisana kraj natpisa pjesama bijeka, koja upuuje na strane Razgovora od g. 1756., gdje se u prozi i u stihu pripovijeda tim istim dogaajima. 40 Prema tome je ve prvo
Stari pisci hrvatski 22, 271. Biblioteca di fra Innocenzo Ciulich, br. 24. Kasandri, Kaiev Razgovor ugodni u drugoj polovici X V I I I , vijeka (Glasnik Matice dalm. III,
40 39

109110).

I V O T I R A D A. KAIA MIOIA.

XXXI

izdane Razgovora ne samo vrlo brzo dolo u Dubrovnik, nego je i svratilo na se pam }udi od kige. N a jednom primjerku izdana Razgovora od g. 1759. u zagre bakoj Sveuilinoj kninici zapisano je Ad usum P. F. Nicolai Benger emptus A. D. 1765: bila je to dakle kiga iz kninice najznatnijega hrvatskog historika pavlinskoga reda Nikole Bengera. I u kninici isusovakoga kolegija i akademije u Poegi nale su se kod sastavjana inventara odmah poslije ukinua nihova reda Kaieve Historiae et cantilenae de heroibus illyricis.41 Ali ne samo da su Kaieve pjesme bile ve vrlo rano po znate i u krajevima podaje od pjesnikova zaviaja, nego je Jiazgovor, tek to je ugledao svijet, mamio ve i Jude od pera, da pou stazama utrtim od fra Andrije. Iakoi nije taj poticaj urodio djelima, koja bi bila ostavila dubjih tragova u hrvatskoj knievnosti, sva kako su i ti pokuaji, kakvi su takvi su, svjedoanstvo, kako je Kaieva pjesmarica bila zapaena od naih obrazovanih ]udi. U rukopisu br. 273 kninice Male brae u Dubrovniku nalazi se pod imenom fra Anselma Katia Pjesan od krafice magarske Marije Terezi je, a to je upravo Kaieva Pisma od rata krafice ungarske s kra\im kranskim,*2 poneto promijeena osobito na poetku i na .kraju i okrenuta u ijekavtinu.43 Kada bi bila ispravna godina 1754-, to je sa strane zabijeena u dubrovakom rukopisu, bila bi to najstarija pjesma, koja se istrgnuta iz Razgovora i neto preraena zaputila u svijet, no kalko danas pouzdano znamo, da je Razgovor prvi put izaao 1756., ne moe niti godina 1754. kao godina postanka dubrovake verzije pjesme Mariji Tereziji biti ispravna. Najstarija pjesma spjevana u duhu Kaievih pjesama, a u kojoj je doista vrlo dobro pogoen negov nain pjevana, bit e vajada Pisma uinna svrhu diplome, koju dade cesar Matija Pri morcem, upjanom i Podjezercem, da unapdak nejmadu hiti na pastovani od Seana.^ Pjesmu je na osnovi latinske diplome Matijaeve od g. 1614., koja se uvala u pukoj skrii u Makarskoj, spjevao'poetkom 1759. fra Jo'zep Radmanovi, generalni lektor u ibeniku, i prikazao fra Andrijinu bratu imunu, a pjesnik Razgo41 Mati, Kninice zagrebakoga, varadinskoga i poekoga kolegija i osjeke misije (Vrela i prinosi X I , 60). 42 B> 336341 i R 2 33333443 Kasandri ib. i n .

XXXII

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

vor a joj je dao u neku ruku svoju sankciju uvrstivi je u drugo izdane pjesmarice, to se ba te godine tampalo u Mlecima.44 Kasnije je jo jedna tua pjesma, spjevana takoer na nain Kaiev, ula u Razgovor, i -to prvi put u. mletako izdane g. 1801., a zatim je prelazila iz jednoga izdana u drugo i bila s vremenom prihvaena kao Kaieva. T o je Pisma od Bosne i svetoga Jur ja, spjevana 0 tome u nas popularnom svecu od fra Frane Radmana s\ Muca, koji je takoer preveo s talijanskoga i izdao* u Mlecima ivot sv. Jurja muenika.'15 Zanimjivo je, da je ta Radmanova pjesma ve u prvim decenijima devetnaestoga vijeka bila poznata i dalekomu nutamim krajevima srpskim., to> su u to doba bili pod Turcima. U novije su vrijeme priopena iz tih krajeva tri teksta pjesme sv. Jurju: dva potjeu iz Metohije, a jedan iz Pomor avja,4e Kako ima dosta jakih razlika izmeu tih tekstova i Radmanove pjesme, ve je T. R. ordevi izrekao mijene, da to ni jesu direktni prijepisi Radmanova teksta, nego da su pjesme zabijeene po kazivanu, kako' ih je netko bio zapamtio. Potkraj osamnaestoga vijeka bit e da su u Splitu ili barem u splitskom kraju spjevane pjesme, to su sauvane u tri rukopisa kninice Male brae u Dubrovniku, a u samim se natpisima izrije kom dovode u vezu sa starcem Milovanom: Pla starca Milovana vrh rasuta Solina (Bibl. di fra I. Ciulich, pod br. 388), Tuzheno prigovarane starca Milovana <s Dalmacijom u vrime mletakoga propadnutja (ib. pod br. 400) i Tuzheno prikazane i prigovarane starca Milovana Dalmacijom raza\enom u vrime propadnutja mnetake republike (ib. pod br. 420). Zapravo su to samo dvije pjesme, jer je u rukopisima br. 400 i br. 420 uz sitne razlike ista pjesma.47 Inaice tih. pjesama priopio je D. S. Karaman u Mar jansko j Vili (Split 1899.): Pjesma razasucu grada Solina i uteme\eu Spjeta (str. 120129) i Propast vlade mletake (str. 117120), a prvu pjesmu izdao je u novije doba i F. Buli kao prilog X L I X . goditu Vjesnika za arheol, i hist, dalm, (Split 1926.27.) po rukopisu Don Krsta Stoia, gdje je pjesma datirana, a rukopis po sudu Bulievu potjee iz doba postaa same pjesme: Uzdasi i pla starca Milovana
R 2 3143rj. Kasandri ib. 119. 46 T. R. ordevi, Jedna beleka (Delo X, 452460). D. Vuksan, Kaieva pjesmarica u Metohiji (Prilozi za knievnoet X, 9396). T. R. ordevi, Kaieva pesmarica u Metohiji (ib., 246252). . Kovaevi,, K|i u Pomoravju (ib., 252254). 47 Kasandri ib., 120.
45 44

2IV.OT I R A D A. KAIA MIOIA.

XXXIII

vrh rasua solinskoga i izroda sadamega jadnoga i vele alosnoga splitskoga. Pisan pivana godisa Gospodinova 1790. Time se pobija ispravnost bijeke D< S. Karamana, da je tu pjesmu Splitu i Solinu spjevao splitski teak Ivan Jakaa (* 1795., t 1882.), a na starije doba upuuje i pjesma sama po sebi: ona je sva proeta uspome nama iz prolosti tih drevnih gradova i ali, to su pridolice starovirci, udije i Pujizi razmetnuli stari skladni ivot splitski, a to sve ne pristaje pravo u krug misli splitskoga teaka prve po lovice devetnaestoga vijeka. Osim toga ve i poetak pjesme u Stoia to- god p r i n c i p imade gradova i u dubrovakom ru kopisu to god d u d e imade gradova (u D. S. Karamana na protiv to< kod e s a r imade gradova) upuuje, da ta pjesma po svojem postanu ide u doba prije pada mletake republike. A i pjesma Propast vlade mletake bit e nastala krajem osamnaestoga vijeka jo pod ivim dojmom sloma mletake drave: u kasnijega pjesnika ne bi jamano onako jako izbijala Jubav za Mletke niti gorina proti Francuzima. I u sjevernim hrvatskim stranama odjeknuo je Razgovor ubrzo poslije toga, kako je izaao- iz tampe. Emerik Pavi iz Budima, franevac slavonsko-ugarske provincije sv. Ivana Kapistranskoga, napisao je dva djela, koja su u uskoj vezi s Kaiem: u De scription soluta et rhythmica regum, hanorum caeterorumque heroum slavinorum sen illyricorum (Budim 1764.) Pavi je dao u latinskom jeziku izbor iz Kaieva Razgovora to u prozi to u stihovima, vezanim u strofe po uzoru poznate crkvene himne Stahat mater, a u Nadodanu glavni dogaaja Razgovoru ugodnomu naroda slovinskoga (Peta 1768.) pregao je, da ugledajui se u Kaia opjeva narodnim desetercem djelovane franevaca u Slavoniji. Koliko je god Paviev Descriptio vrlo blijed odsjev Razgovora, ipak je jo i po smrti Pavicevoj za bilo interesa, te je u devetom deceniju osamnaestoga vijeka nanovo- pretampan u Zagrahiense calendarium u nekoliko- godita. 48 to vie, i poznati kajkavski pisac Tito Brezovaki okuao se u zadnim godinama ivota pod utjecajem Kaievim u tokavskim
48 Forko, Crtice iz. slavonske knievnosi II, 2636, i V, 339 (izvj. osjeke realke od g. 1885./86. i 1888./89.). Bosanac, Pavievo Nadodane Kaievu Razgovoru ugodnomu (Spomen-cvijee iz hrv. i slov. dubrava, Zagreb 1900., 596605). Ogrizovi, Kako je E. Pavi preveo Kaiev Razgovor ugodni (Nast. Vj. X I I ) . Fancev, Ilirstvo u hrv. preporodu (letopis Akad. 49, 146).

III

XXXIV

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

desetercima u dvije prigodnice: Uspominak upelavana redovnike Brae od milosra (1804.) i Pisma Juri Roicu (1805.). U posjedoj se pjesmi Brezovaki i izrijekom poziva na Razgovor i prenosi iz ega stihove, kojima je toboe Kai opjevao' pree Roieve (doista je fra Andrija pjevao o siskoj obiteji Rosica). Poznvan Kaieve pjesmarice odaje i natpis prigodnice, kojom je 1809. Matija Tomii u Komorskim Moravicama oalio smrt generala Vukasovia: Razgovor nemili naroda rvatskoga kra jine primorske aliti kratko izkazae smrti velikoga viteza generala Filipa Vukasovica.** Ve je Skerli istakao, da za razliku od Hrvatske, koja je imala ivih veza s knievnou u Dalmaciji i osobito u Dubrovniku pravoslavni Srbi osamnaestoga vijeka u junoj Ugarskoj nijesu gotovo niti znali za knievnost mletake Dalmacije, pa iako> ju je koji od obrazovanijih Srba i poznavao, nije je. smatrao kao svoju. Jedina je Kaiev Razgovor ugodni bio< poneto poznat Srbima, te su pae krajem osamnaestoga i poetkom devetnaestoga vijeka upravo u Kaiu nali poticaja srpski pisci, koji su tadanu srpsku knievnost iz slavenosrpskih voda skretali i skrenuli na narodne staze. Prvi trag Kaievim pjesmama u srpskoj knievnosti je. ' II , (Pisma od kra}a ti pana Nemae), to je 1794. tampana u bekim - . 50 Otprilike etvrt vijeka kasnije (1818.) izalo je u Budimu prvo irilsko izdane Razgovora ugodnoga' pod natpisom ' ' . . , (150 str. in 8). Kovaevi je Kaiev Razgovor jako skratio i iznio pred svoje itaoce samo neto proze i svega dvadeset pjesama, a usto je pje snikovu narodnu ikavsku tokavtinu ne samo okrenuo u ekavtinu, ngo i proarao slavenosrpskim osebinama, jer se nadao, da e Kai tako biti boje pristupan Srbima: ' Beirb . , ."
49 Drechsler, Tito Brezovaki i A. Kai Mioi (Graa za pov. hrv. kni. VII, 128130). 50 Skerli, Istorija nove srpske knievnosti (Beograd 1914.), str. 4.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XXXV

U prvim, decenijima devetnaestoga vijeka ini se da je u srpsko) kizi bilo neto vie interesa za Kaieve pjesme Jurju Kastriotiu: tampao ih je Jovan Sterija Popovi kao dodatak kizi > ^ ( 1828.), a pretampavane su i kasnije (Beograd 1849. i Novi Sad 1882.)-51 Bugarima je u Kaievo doba prijetila opasnost, da u nacio nalnom pogledu utonu u poplavi grkoj. U to doba zamarana bu garske narodne svijesti dovrio je 1762. Paisij, monah zografskoga manastira na Atosu, djelo , koje je pripovijedanem svijetlim danima narodne prolosti imalo buditi Bugare na novi ivot. Djelo se u rukopisima irilo na sve strane i izvrilo je veliku zadau u bugarskom narodnom preporodu. Piui svoje djelo Paisij se ponajpae sluio Baronijem i naim, Orbinijem, a poznavao je jednoga i drugoga samo u ruskom prijevodu. U no vije doba je prof. Zlatarski naao u zografskom manastiru rukopis jedne krae anonimne bugarske povijesti iz istoga doba pa ju je po mjestu, gdje je naena, nazvao Zografska historija. Prouavanem toga djela bavio se u nae dane J. Trifonov i doao do rezultata, koji su za nas zanimjivi. 52 Zografska historija je dovrena po svoj prilici u drugoj polovici godine 1761., te je jo i Paisij po noj iz radio neke dopune u svojemu djelu. I anonimni autor te historije koristio se u svojem radu Baronijem (u ruskoj preradi), ali usto i Kaievim Razgovorom ugodnim, i to u prvom redu pripovijedaem u prozi poglavicama i krajevima bugarskim (R2 7688), a iz pjesama fra Andrijinih Pisma od Oruna i Nicefora i Pisma od Basilija csara uzeo je samo pojedine fraze. Osim toga je Trifonov utvrdio, da je autor Zografske historije radio upravo po izdanu Razgovora od g. 1759., jer se u oj spomiu legendarni ilirski vladari Ilirik, Bladilij, Brem i Bolg, kojim nema spomena u prvom izdanu Kaieve pjesmarice, a to znai, da je priane Kaieva Razgovora od g. 1759. bugarskim vladarima dolo do Atosa ve u prvoj ili najkasnije u drugoj godini poslije izdana te knig-e. Kako se do sada u krunicama atoskih manastira nije nalo traga ni jednom primjerku Razgovora, a osim toga i radi Kaieve na talijansku udeene grafike nije vjerovatno, da bi obini monasi na Atosu bez tekoa razumjeli negovu kigu, misli - Trifonov, da ivajevi, Letopis Matice srp. 174, 148. , ( , LX, 1940).
51 52

XXXVI

2IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

je autor Zografske historije radio moebiti po irilskim prijepisima iz Razgovora nainenim u Dalmaciji, jer oko polovice osamnaestoga vijeka bilo je u Hilandaru i Zografu monaha, koji su po' poslu bo ravili due u dalmatinskim manastirima. Ali i osim Zografske hi storije ima potvrda, da su pismeni Bugari krajem osamnaestoga vijeka znali za Kaia: uz prijepis Paisijeve historije, nainen u devetom deceniju toga vijeka od gramatika Dojna, zabijeeni su stihovi Kaievih pjesama Orunu i Nice foru i Vladimiru i Kosari. I tako se eto u asu, kada su bugarski monasi poeli na stojati, da pripovijedajui narodu o Jepoj mu prolosti probude zamrlu narodnu svijest, uz kolijevku bugarskoga narodnog prepo roda naao i hrvatski franevac Kai.

Po jeziku hm bi ve i Paviev Descriptio mogao> strani svijet upozoriti na Kaia, no- ini se da se za tu kigu nije proulo u tuini. Prvi je nekim fra Andrijinim pjesmama otvorioi put u strane knievnosti Alberto Fortis, koji je otprilike jedan decenij poslije pjesnikove smrti u svoje djelo Saggio d\ owervazioni sopra l' Hola di Cherso ed Osero (Venezia 1771) uvrstio talijanski prijevod Pisme od KobiUa i Vuka Brankovia. U toj je kizi Fortis u pismu Englezu J. Svmondsu (. , str. 160161) oznaio pjesmu biliu i Brankoviu kao primjer narodne poezije, koju jedna gene racija usmeno predaje drugoj, a nijednom rijei nije spomenuo Kaia. U to su doba kotske narodne balade ve bile odjeknule zapadnom Europom, i Fortis Kaievu pjesmu stavja u isti red s ima: . . . nello stesso> modo* (t. j . tradiziomalmenite di padre in. figlio>) si perpetuanoi molti curiosi e interessanti pezzi di poesia nazionale ali' uso^ de' vostri Celti Scozzesi fra contadini spezialmente. Quantunque io non pensassi di pubblicarine veruno prima di dar forma al Viaggio delia Dalmazia fatto tesite, 1' averne trovato anche suli' isola di Cherso ed Osero e la sicurezza di farvi cosa grata fa eh' io chiuda questa mia lettera con umo di essi. Voi non vi troverete gran forza di fantasia, niente di maraviglioso, non vani ornamenti: m,a bensi comdotita, quanto in alcun altro poema, e cogniziome dell' uomo e carattere di nazione, e cio, che mi sembra piu pregevole, esattissima verita storica . . . Histoirijsiku istinitost pjesme Milou Kobiliu i Vuku Brankoviu naglauje Fortis jo i u posebnoj bi Jeci: Questa canzone storica corregge un errore

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XXXVII

preso dal Cervario Tuberone, che in luogo d' Amurat I. trucidato in Servia nel 1390 fa che resti ucciso da Milos un Bajazette, cui e possibile di far morire in quel luogo, in quel modo e in quel tempo senza sovvertire tutta la storia ottoman a di mezzo- secolo . . . Fortis je dakle istakao u toj pjesmi upravo ono, to je Kai elio dati narodu: historijsku istinu u ruhu pjesme. A u drugoj polovici osamnaestoga vijeka nije takovo shvaane narodne pjesme bilo os am jeno. Jo je jednoga Engleza, John Stranga, Fortis kuao zaintere sovati za Kaieve pjesme poslavi mu 1772. u rukopisu talijanski prijevod dviju pjesama iz ciklusa o Sibianinu Janku: Canto del Vojvoda Janko (Slide pisme vojvode Janika . . . Prva pisma) i Canto di Mustai Pascia e delia donzella Dragomana (Pisma od Sekule, Jankova netjaka, divojke Dragomana i pae Mustaj-bega). Sve to svjedoi, da je Fortis u prvi kraj bio zavolio Kaieve pjesme, smatrajui ih dakako narodnim pjesmama.53 U Viaggio in Dalmazia, to ga je Fortis malo zatim izdao (Venezia 1774), negov se odnos prema pjesmama Razgovora ugod noga poneto promijenio. Jo uvijek smatra on te pjesme narod nima, a Kai, kojega sada za razliku od Saggio d' osservazioni spomie po imenu, samo mu je sabira narodnoga blaga, koji je u tome poslu pokazao malo ukusa i jo mane kriterija: Ne si vuol fra gli scrittori Macherani lasciar di noiminare F. Andrea Cadeich Miossich, del quale fu pubblicata una raccolta di canzoni eroiche nazionaii, quantunque egli n' abbia fatto la scelta eon poco buon gusto e eon meno criterio v' abbia introdotto una quantit di cose inutili ed apocrife. 54 I dok je u Saggio d' osservazioni i malo zatim u korespondenciji s John Strangom sa simpatijom iznosio^ na ogled prijevode cijelih pjesama iz Razgovora, u Viaggio je tek dva ili tri mjesta objavio p o nekoliko stihova iz Kaia, a i to samo kao potvrdu za razgraniene Kotara i za neke narodne obiaje, to ih je opisao u posebnoj glavi te svoje kige. Naprotiv, kao> ogled narodne pjesme priopen je u Viaggio hrvatski tekst i tali janski prijevod poznate pjesme Hasan-aginici. Moebiti je upravo Jepota te pjesme zasjenila u oima Fortisovim pjesme Kaieva Razgovora, a vaja priznati, da nije posve neosnovanoi niti Forti53 V. Jovanovi, Deux traductions indites d' Albert Fortis: II. Lettres de Fortis John Strange (Archiv f. slav. Philol. 30, 588596). 54 Viaggio in Dalmazia II, 11 o.

XXXVIII

- IVOT I RAD A. KAIA MOIA.

sovo mijene, da u Razgovoru ima doista tota, sto bi se moglo ispustiti bez tete za cjelinu i namjenu djela, a u interesu jepote i knievne mu vrijednosti cose inu tili ed pocrife. Ubrzo poslije Viaggio in Dalm^zia izasla je kiga Qsservuzoni di Giovanni Lovrich sopra diversi pezzi del Viaggio in Dulmazia (Venezia 1776), u kojoj je Sianin Ivan Lovri iznio svoje zamjerke Fortisovoj kizi. Posve je naravno-, da je Lovri mogao nai i doista naao neispravnosti i nepotpunosti u Fortisovim biJekama zemji i narodu svojega rodnog kraja, no taj nas momenat u negovoj kritici u ovaj as mane zanima. U vezi s Fortisovim spomiaem Kaievih pjesama i Lovri je dirnuo u fra Andriju, i to! mnogo otrije nego1 Fortis. Istina, -Lovri je preveo na talijanski Kaievu Pismu od enidbe i udaje Mamice, sestre Kastriotica, da pokae, kako su se i u gospodskim kuama djevojke na mau do bivale, ali - pjesnikoj i historijskoj vrijednosti Kaievih pjesama vrlo je otro sudio. Uei medicinu u Padovi Lovri se bio- zainte resirao za suvremene francuske filozofe i jako5 se zadojio. anticrkvenim i osobito^ antimonakim nazorima, pa to izbija i u negovu odnosu prema Kaiu. Lovri porie, da je fra Andrija u pjesmama pripovijedao dogaaje pO' istini: . . . . nelle cose le piu serie ed esattamente istoriche avrei rimorso* di citarlo. Ma pare che egli si sia adattato al costume del suo cetoi che nelle cose istoriche vi meseola sempe il meraviglioso' e ineredibile. A i O' pjesniku Kaiu govori Lovri s prezirom: . . . . un zoccolante nostro-, cattivo poeta e pessimo' storicoi.55 Posve je naravno, da Fortisov nepovolni sud o Kaiu, a pogotovu napadaj Lovriev, ni jesu ostali bez odgovora. im je izala Lovrieva kiga, upravio^ je upnik visovaki fra Gapar Vinali (1776.) Lovriu pismo, u kojem brani Kaia od prigovora, da je izvrtao^ historiju i priao bajke, pa pozivajui se na Homera, Vergilija, Danta i Tassa istie, da je pjesniku slobodno' udajiti se od historijske istine.56 Ta obrana Vinalieva, iako je sama u sebi ispravna, u opreci je sa osnovnom misli Razgovora, kako ga je zamislio- Kai, koji je u pjesmama doista elio narodu dati vjernu sliku negove prolosti. ei je bio branei Kaia fra Gajetan Deribak, koji je svoju obranu ako ne cijelu napisao svakako
55 56

Lovri . , 24, 143144. Rfcp. u arhivu samostana u Visovcu; ed. Kasandri u Glasniku Matice

dalm. III, 132133.

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XXXIX

barem dovrio tek po smrti Lovrievoj. 57 Deribak okretno brani, otro napada, ali u ega zna izbiti i lina animoznost. Te polemike nas danas zanimaju u prvom redu samo kao svjedoanstvo, da su Kaieve pjesme bile ve tada popularne, i da su ih suvremenici zavojeli. Zanimjivo- je u tome pogledu svjedo anstvo- F. M. Appendini ja, koji takoer nije smogao- da mukom prijee preko Fortisova nepovo-lnoga suda o Razgovoru, nego mu > je prigovorio, da je troppo facile a disapprovare con espressio-ni generali e satiriche le altrui fatiche, pa je proti tome istakao, kako- je Kaeieva pjesmarica svima omijela i mnogo- se ita: Qualunque ne sia il merito, essa no-n ha percio per duto ii suo credito, anzi per saziare 1' avidit di chi parla illirico, non v' ha edizione che basti di questo libro . . . Anche nelle citta maritime fra le person del popolo si legge spesso da qualcheduno nei di festivi ad alta voce fra uno stuolo di gente, ed e incredibile interesse che si prende al sentirne la lettura. Molti sanno- a memoria questo libro . . . Karakteristino- je, da i Appendini Kaieve pjesme stavja u isti red sa starim popijevkama, to ih narod pjeva junacima i usmeno ih jedna generacija predaje drugoj. Time se Appendini pridruio tadanemu opem shvaeanu Kaieva rada, ali - koliko- je meni barem poznato osamjen ,je, kada fra Andriji pripisuje * tendenciju suzbijana prjavih i praznovjernih narodnih pjesama: . . . ebbe in mira con canti da lui raccolti e raddrizzati al suo- scopo- di canoellare la memoria dei laidi e superstizio-si che egli sentiva a cantar per Illirico. 58 Fortisovi prijevodi Kaievih pjesama bili su prvi rasadnik-, iz kojega su pojedine Kaieve pjesme presaivane u zapadne kievnosti. Najstariji su izdanak Fortisova Saggio d' osservazioni i negovih rukopisnih prijevoda tri Kaieve pjesme u Herderovim Volkslieder (1778.): Gesang von Milos CohUkh und Vuko Brankovich, Radoslaus i Die schne Dolmetscherin, a i francuski prije vod Milosch Kobilich u drugom izdanu Merimeove Guzia (1840.) potjee iz Fortisova Saggio d' osservazioni, jer hrvatski i talijanski tekst te pjesme u rukopisu parike Bibliotheque de Arsenal, na koji je Merima upozorio Antun Sorgo, upravo je prijepis iz Fortisa.
Lettera del Padre Gaetano Deribak, izdana u Bullettino di archeo-1. e storia dalmata VI, br. 1012, i VII, br. 13. 58 Appendini, Notizie istorico-critlche II, 255.
57

XL

2IVOT I RAD A. KAGIA MIOIA.

No ve u osamnaestom vijeku i zatim u prvoj polovici devet naestoga ima u zapadnim knievnostima takoer odjeka Kaievih pjesama, koje nijesu poznate iz Fortisovih kniga i rukopisa. U djelu grofice Rosenbergove Les Morlaques (Mleci 1788.) tampane su dvije pjesme slobodno izraene po Kaiu: Chanson de la bienheureuse Dianica (Pisma od Kotromanovia) i Chanson de Tiescimir et de Vukossava (Pisma od kraja Tjeimira), koje su imale itaocu dati neku sliku poezije morlake. 59 W. Gerhard, kome je u nastojau oko upoznavana naih narodnih pjesama pomagao Sirna Milutinovic, iznio je u zbirci W Ha. Serbische Volkslieder und Hel denmrchen (Leipzig 1828) uz narodne pjesme takoer ein paar der besten Heldenlieder aus dem . . . Werke des Franziskanermnchs Katschitsch: uz Das Dragoman-Mdchen, poznatu ve iz For tisa i Herdera, ima Gerhard i pjesmu Skenderbeg, koja se poine Trumte Trumchen Knigin Wojssawa, a to je druga pjesma u Kaievu ciklusu pjesama Juri Kastriotiu: Sanak snila Vojsava krajica. Godine 1846. i 1847. izdao je Francesco Cusani u Milanu u dvije kige djelo La Dalmazia, le isole Jonie e la Grecia (visitate nel 1840). Memorie storicoi-statistiche: cijela prva kiga bavi se Dalmacijom, i u oj je pisac mnogo paAe posvetio-Kaiu. Auto rovo je mijene fra Andrijinu radu u glavnim crtama ispravno, a u negativnim momentima negove ocjene ini se da ima odjeka polemike FortisLovri. U Cusanija, Kai nije vie samo' sabira narodnih pjesama, nego je pjesnik, koji je pjevao prolosti svojega naroda na osnovi grade sabrane iz starih isprava i iz-narodnih pjesama: .. . girando verso la meta. dello scorso secolo Dalmazia e Bosnia, frug nelle librerie de' oonventi, e da pergamene e manoscritti raccogliendo notizie e dalla bocca del popolo canti, compilo la sua raccolta. E sia pur desso viziato da false notizie, da credule leggende, d' errori di tempi, luoghi e nomi e dal poco gusto nella scelta e nella correzione delle pisme, nondimeno prezioso ricordo' d' antiche glorie e sventure per gli Illiriei, che ne serbarono memoria nel canto, anziehe nelle storie e nei monumenti. A kao ogled Kaieva rada priopio je tri pjesme: La canzone di Rado vno e Milovano (Pisma Radovana i Mjelovana), La presa di Constantinopoli (Pjesma od uzetja crigradskoga) i Lamento delia vedova
59 V. Jovanovi, Grafica Rosenberg i eni Morlaci. (Srp. kni. gl. XXX, 446.)

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XLI

di Constantino II (Pisma druga od Carigrada). Cusani je odabrao upravo te pjesme, jer e po negovu mislenu biti najpristupnije razumijevanu stranih italaca i jer su fra le migliori per vivacit di immagini e d' affetti, a usto dvije od ih hanno tema grandioso, la finale ruina del greco impero colla presa di Constantinopoli di Maometto II. 60 I za knievnoga i uope narodnoga preporoda u devetnaestom vijeku bio je Kai, uz Gundulia i Dubrovane, vrlo dobro poznat u redovima pregalaca, koji su ejeli narodni ivot povesti novim stazama, a to je i posve razumjivo, jer starija hrvatska knievnost nije imala kige, koja bi narodu blie bila i u kojoj bi se svjeina narodnoga govora i narodne pjeme ogledala kao u Razgovoru ugodnom. Ve prije Preporoda znala je za Kaia Slavonija, a znali su za ega i u onom kraju, gdje je bila, kolijevka hrvatskoga narod noga pokreta: fra Andrija je potakao Brezovakoga, da zapjeva tokavski, a ega sa simpatijama spomiu takoer Mikloui i Vrhovac, u kojih je interes prelazio uske regionalne granice. U mladenakim uspomenama preporoditel [poevi od Gaja pa da|e susreemo se vrlo esto s Kaiem: negove su pjesme nijetile u mladim Judima Jubav za narodnu kigu, davale pobuda za kievni rad i bile uitejice lijepoga narodnog govora. Pa i srpski knievnici, koji su hotjeli slavenosrpsku knievnost svojega doba svratiti na narodne staze, primali su u tome svojem radu pobuda od Kaia: S. Milutinovic spomie, da je Obradovi priznavao, kako ga je Razgovor hrabrio, da pie narodnim jezikom, a Vuk kae, da ga je i itane Kaievih pjesama potaklo, da izdade svoju zbirku narodnih pjesama. Posve je naravno, da su generacije devetnaestoga vijeka gle dale Kaia i negov rad u svijetlu svojih knievnih i nacionalnih ideja i nastojaa, tako da je knievna linost fra Andrijina u ihovim oima esto primala crte, koje nijesu uvijek bile historijski vjerne. 61 Danas smo odmakli od Preporoda, a pogotovu od Kaia, te bi bilo i vrijeme, a i zahvalan bi posao bio, da se dubfe ispita, koliko je i kako je Kai utjecao na hrvatske knievnike devetnaestoka vijeka i kako su ti knievnici gledali na fra Andrijinu linost i knievni mu rad.
6,0
61

Cusani . I, 285286.

Isp. Prohaska, Revizije iz povijesti knievnosti (kolski Vjesnik, Sarajevo 1909.).

XLII

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA. VIL

Rjeit svjedok Kaciceve popularnosti je veliki broj izdana Razgovora ugodnoga, a i Korabjice. Osim bijeaka tim' izdanima u. poznatim bibliografskim prirunicima, danas v dobrim dijelom zastarjelim (afak, Geschichte der sdsl. Lit. II, 138! i 182; Kukulevic, Bibliografija hrv., 62; I^ubi, Ogledalo kii. pov. II, 419), imamo iz novijega doba tri popisa izdana Razgovora ugodnoga: od ivajevia u Letopisu Matice srpske, k. 174, str, 140148 (Novi Sad 1893.), od Milakovia u Bibliografiji hrv. i srp. nar. pjesme (Sarajevo 1919) i od Ba-novia u Novoj reviji X I I I , str. 4452 (Makarska 1939.)? & ivajevi je zabijeio i izdana . Pregled izdana Razgovora ugodnoga i , to ga ovdje iznosim, osniva se u prvom redu na samim izdanima,, to ih ima>u zagrebake kninice (Sveuilina, Akademijina i Metropolitanska), a za izdana, do kojih nijesam mogao doi, zabijeio sam samo ono, to sam o ima naao u ranijim publikacijama, ostavfajui dakako ima i odgovornost za ispravnost nihovih podataka. Osim toga, u Catalogo sistematico della biblioteca ginnasiale-provmciale di Tara (gimn. program od iS^^.j^oo.) ima zabijeenih izdana Razgovora ugodnoga i , kojlih u Zagrebu nemamo, pae i takovih, koja do sada uope nijesu zapaena. Upravi zadarskoga liceja sam vrlo zahvalan, to mi je spremno poslala tome sve zamojene obavijesti. prva dva izdana Razgovora ugodnoga, to ih je izdao sam Rai 1756. i 1759., ve sam opirnije govorkx Iz Najposlidmh razgovora starca Mjelovana s bratom tiocem, to je Rai dodao drugom izdanu (str. 336), vidi se, da se pjesnik nadao>, da e brzo... ., ako Bog dopusti, iste pisme pritampati. N o ve idue godine pokosila ga je smrt. Istom dva decenija pio smrti fra Andri jinoj doivio je Razgovor ugodni tree izdane (1780.), a zatim je. i opet dva decenija ekao dp etvrtoga (1801.), iako ima kako smo vidjeli 'izravnih svjedoanstava, da su se Kaciceve pjesme i u to doba jako rado itale. U devetnaestom je vijeku Razgovor vrlo mnogo tampan, tako da nema decenija, koji ne bi imao svojega izdana, a.'esto su u jednom deceniju izala p o tri i po' etiri izdana. U novije se doba Kaciceve pjesme znatno mane izdaju; u dvadesetom su vijeku do 1940. tampane samo sedam puta, a'ko ubrojimo u to i kolska izdana, koja po opsegu znadu biti posve

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XLIII

siuna (n. pr. beogradsko izdane Zadruge prof, drutva od g. 1939.)Nema umne, da u nae vrijeme' i u sirim redovima narodnim jenava zanimae za pjevane junakim djelima starijih vremena: okupacijom Bosne 1878. i ratovima na Balkanu 1912.1913. pre stala je biti aktualnom borba s Turcima, koja. je ispuala stojea narodnoga ivota i ikoja je glavni predmet Kaieva Razgovora, a u isto se doba u nas i po selima probudio interes za nacionalna i socijalna pitana, koja nikako vie nijesiu u vezi s tom herojskom prolosti. N o da uza sve t o Kaieve pjesme jo i danas mogu za grijati narod, ako mu se donesu u zgodnu izboru, svjedoi nedavno (Zagreb 1938.) izdana Hrvatska narodna pjesmarica, prireena od prof. M, Ujevia. Sva izdana Razgovora ugodnoga poslije smrti Kaieve imaju za osnovu konanu redakciju djela, kako ga je pjesnik tampao g. 1759., no time ne mislim dakako rei, da su sva ta izdana doista i raena izravno i vjerno po Kaievu izdanu od g. 1759. Naprotiv, ta su izdana esto pretampavana jedno iz drugoga, skraivana (osobito ispotanem Kaieva priana historijskih dogaaja u prozi), pae i preraivana, a openito se moe rei, da se niti najboja izdana ni jesu posve vjerno drala Kaieva teksta., Pregled izdana Razgovora ugodnoga poinem s treim izdaem, jer prvom i drugom izdanu prireenom od Kaia ve sam govorio, a gdje je izdane oznaeno' zvjezdicom, znai, da ga ni jesam imao u rukama; i da o nemu donosim samo ono, to sam mogao doznati iz osadanih publikacija Kaiu. 3. 1780. u J a k i n u (P. P. F e r r i ) , V I I I + 3 1 8 6 2 in 4 0 . Na natpisnoim je listu za Razgovor reeno: Sada iznova pritampan -od jednoga redovnika istoga reda, ali druge dravp, pri kazan svemu narodu istoga jezika. U predgovoru tiocu (str. III) kazuje anonimni prireiva izdana, to ga je potaklo, da priredi novo izdane Razgovora: Putujui s prigodom o mojega posla po razlicitimi gradovimi, posadami i selima od ove nae Dalmacije ne samo nego ;i od Kvarnera i Istri je, na sve strane i od svake vrsti od ejadi uo sam, gdi svak eli, da bi se pritampale kige sloene od Mno. Pos. Andrije Kaia za razgovor naroda slovinskoga. Daje prireiva izrijfkom veli: . . . n i t a ne nadomeem onomu, to je
62 Primjerak zagrebake Sveuiline kninice (R 1153) ide samo do 316. strane, na kojoj se ve poinu ajposlidi razgovori starca Mjelovana z bratom tiocem; da je kiga doista imala 318 strana, vidi se po vrlo oteenom pri mjerku Akademijine kninice, u kojem je sauvan zavretak Najposlidih raz govora (str. 317318).

XLIV

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

M. P. Kai skupio, nego samo nadarene, tkojega podade Aleksandro Veliki narodu slovinskomu, koje s l i d i . . . I tu je na str. IIIV tampam latinski tekst tobone diplom*1 Aleksandrove i ezin hrvatski prijevod. Iza toga je na str. V I V I I Ukazane stvari i na str. VIII doputene tampana. 4. 1801. u M l e c i m a (A. C e s a r ) , 6 .-|-2 in 8. Prireiva izdana je naznaen na natpisnom listu: Sad opet prisJovotitena po fra Anti Puariu, istoga reda i drave, i prikazana gospodi i plemiem primorskim i pojikim, kotorskim i svemu narodu ilirikomu. N a kraju kige (str. 261 163) tampana je prvi put uz Kaieve pjesme Pisma od Bosne i svetoga Jur ja od fra Frane Radmana, koja je kasnije prelazila iz jednoga izdana Razgovora ugodnoga u drugo. Ispoir. to je daje reeno pod br. 7, gdjV se govori dubrovakom izdanu od g. 1826. * 5. 1811. u M l e c i m a (A. C e s a r ) . Izdane spomiu bez naznake formata i broja strana Kukujevi i I^ubi. *6. 1818. u Z a d r u (B a 11 a r a). Izdane je spomenuto samo u Banovia (1. c , str. 4950) bez naznake formata i broja strana. Ispor. to je daje pod br. 15. reeno zadarskom izdanu (Battara) od g. 18 51. 7. 1826. u D u b r o v n i k u (A. M a r t e e c h i n i ) . U Kukujevia i gubica spomie se samo godina i mjesto tampana toga izdana, a afak ima bijeku, p o kojoj bi dubrovako izdane od g. 1826. bilo samo pretampano mletako izdane od g. 1801., pae i s nepromijeenim naslovnim listom. U afaika se naime (Gesch. der sdsl. Lit, II, 138) odmah poslije izdana tampa noga u Mlecih po Adolfu Csaru 1801, 4 0 , 263 str. jo jedno spomie: U Mlecih 1801 (Nachdruck, sol heissen: u Dubrovniku po Ant. Martekini 1826), 4 0 , 267 str. (bei dem letzten Nachdruck ist S. 265^267 ein Schmhlied auf Napoleon beigefgt.) Sveuilina kninica u Zagrebu ima etiri primjerka Razgo vora ugodnoga, na kojima je naznaeno, da su tampani u Mlecima (kod A. Cesara) g. 1801: tekst naslovnoga lista im je.isti, i daje je uope tekst u cijeloj kizi u sva etiri primjerka jednako razdi jejen na strane, tako da je paginacija u svim primjercima jednaka, no primjerci sa signaturom 149.019 i R1477 razlikuju se po tamparsikom slogu od primjeraka R 1137 i R H 3 7 b . Osim razlike tamparskoga sloga idu R 1137 i R i i 3 7 b jo i u tome svojim putem, to je u ima na kraju kige na zasebna dva lista, na kojim se na-

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XLV

stavja paginacija Razgovora (str. 26526j), dodana Pisma od Napoleona, koje nema u R 1477 (primjerak 149.019 je nepotpun i ide samo do str. 262). T a pjesma Napoleonu ne. moe n i k a k o biti sastavna est mletakoga izdana od g. 1801., jer u noj anonimni Seanin pjeva, kako su 1809. hrvatski krajevi do Save s Kxaskom, Trstom i Istrom doli pod vlast Napoleonovu. N o kad je pod Moskvom potamnio sjaj zvijezde careve, na pjesnik klike od veseja: Veseli se, primorska krajino, Seu gradu, moja domovino, Dalmacijo, Liko i Krbavo, plemenita slavonska dravo, vesel nam je danak osvanuo i nae se prirodilo sunce, od suanstva nas je izbavilo, od araa nas je oprostilo. Oprostie svu nau krajinu, Dalmaciju, staru domovinu, sve ostalo, to je ije bi'k>: sad e platit Francezi nemilo. Eto nami nai Austrijanci, komino su hrabreni junaci, i prid ima vri dni g e n e r a l i . . . . . . Pjesma je, oito se vidi, nastala poslije Bonapartov katastrofe u Rusiji, a prije potpune negove kapitulacije, te ne pristaje nikako u izdane Razgovora od g. 1801. Osim toga u R 1137 i R i i 3 7 b jedna sitnica izravno upuuje ma Dubrovnik i na Martekinija. N a etvrtoj nepaginiranoj strani ispred samoga Razgovora ugodnoga imade u .149.019 i R 1477 ispod do putena tampana bi Jeka, da e se kiga prodavati po franevackim samostanima u Mlecima, Zadru, ibeniku i Splitu i kod Mije Puar i a ' u Makarsko*j. Mjesto toga je na istom .mjestu u R 1137 i R i i 3 7 b natampano: Ove kige prodavae se na tampariji Antuna Martechini u Dubrovniku. Prema tome su 149.019 i R 1477 svakako primjerci mle takoga izdana od g. i'8oi., a R 1137 i R 113713 imaju sve osebine, to ih afak spomie za Nachdruck mletakoga izdana od g. 1801., prireen 1826. o>d Martekinija u Dubrovniku.

XLVI

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

8. 1831, u D o b r ' v n i ai (A. M. a r t e c c h i n i), 4 nepag.+268 in 8. N a natpisnom jei listu ista, bi Jeka fra Anti Puariu, prireivau izdana, kao i u mletakom izdanu od g. 1801. T o je jamano isto dubrovako izdane, to ga sipomimiu (bez na znake formata i broja strana) Kukujevi i l^ubi pod g. 1832. I to izdane ima na kraju poslije Pisme od Bosne i svetoga Jur ja takoer Pismu od Napoleona (str. 263265). 9. 1836. u B e u (J. V e n e d i k t ) ; prvi svezak X + 4 1 6 in 8, a drugi 382 in 8. Ispred obinoga natpisa Razgovora ugodnoga ima ovo izdane jo i natpis: Serbsko-dalmatinske viteke narodne pjeirie. Novo van dane. Izdao Venceslav Juraj Dunder. *io. 1838. u Z a d r u ( B a t t a r a). i Izdane spornima Ku kujevi (u Zadru kod brace Battara 1838. i 1846. u dvije kige u 8) i I^ubi. Ispor. to je dalje pod br. 15 reeno zadarskom izdanu (Battara) od g. 1851. ' *ir. 1839. u D u b r o v n i k u ( F r , M a r t e e h i n i ) . Prema priopenu uprave zadarskoga liceja kiga ima format mm 260X195 i strana 345 (poslije'Strane 334 je paginacija poremeena: strane 335342 su oznaene brojevima 235242, str. 343 ima broj 335, a daje su dvije strane indeksa bez brojeva). I u ovom Martek Lni jevu izdanu je na kraju Pisma od Napoleona i zatim Slidi pisma od brae Ivanovia i ambeka turskoga pod Atenom, sloena po D. Iv. A. Nenaiu is Perasta.1 U toj pjesmi je opjevano junatvo Kaievih suvremenika Marka i Joze Ivanovia iz Dobrote, to ga je i Kai spomenuo u posveti drugoga izdana Razgovora Luki Ivanoviu (str. V i V I I I I X ) i opjevao takoer u posebnoj pjesmi (ib. 321324). Nenadlieva pjesma je prvi put tampana u Mlecima 1757. * 12. 1846. u Z a d r u (B a 11 a r a); str. X V + 384 iu for matu mm 190X130. Prema priopenu uprave zadarskoga liceja tampan je u tom izdanu ispred Razgovora Kratki ivotopis fra Andrije i Mnea pjesmarici od Stjepana Ivievia, !a zatim Kaieve pjesme senza prosa intercalata. *i3- 1850. u D u b r o v n i k u ( M a r t e c e h i mi). Izdane spomiu bez naznake formata i broja strana Kukujevi i I/ubi. 14. 1851. u Z a g r e b u (F. u p a n ) ; prvi svezak 325 in 8, a drugi 265 in 8. Natpis je kizi Andrije Kaia Pjesme; i doista je proza isputena, a to se u predgovoru (str. 34) oprav dava ova'ko: elei doskoiti ovoj nevoji i uiniti, da si Kaia

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XLVII

svatko uzmogne nabaviti, izdajemo ga evo nanovo u obajenoj cijeni. U tu svrhu izostavismo negove historick bijeke, koje su pored naprijedka, to ga je slavenska povjestnica od ono doba ui nila, i tako suvine. 15. 1851. u Z a d r u ( B a t t a r a ) ; prvi svezak XVl-j-42.0 In 8, a drugi 384 in 8. N a naslovnom je listu i u prvom i u drugom svesku to izdane oznaeno kao' d r u g o izdavane o v e t i s k r n . Ispred Razgovora je u prvom svesku (str. "VIIXV) Ivieviev Kratki ivotopis fra Andrijin i Mnia pismarici. Oznaujui ovo izdane kao drugo izdane svoje tamparije izdava je prvim svojim izdaem oito smatrao ono izdane, to je izalo iz negove tamparije g. 1846. (isp. br. 12). Kako bljeske o Battarinim izdanima Razgovora od g. 1816. i 1838. (v. pod br. 6 i 10) ne kau o ima nita tonije, a teko je vjerovati, da tamparija pri reujui izdane od g. 1 8 j i . ne bi znala za ta svoja starija izdana ili da bi ih notice preutjela, mislim, da e se u postojane izdana od g. 1816. i 1838. moi pouzdano vjerovati tek onda, kada se na osnovi sauvanih primjeraka tih izdana iznesu o ima toniji podaci. *i6. 1861. u D u b r o v n i k u ( M a r t e c c h i n i). V. Babukic u predgovoru zagrebakoga izdana od g. 1862. (str. V I I I ) sudi virio nepovoij.no tome Martekinijevu izdanu: u 40 str. 347. Od str. 330347 ima nekojih pjesama, koje su u novije vrijeme sainene i dodane, i to: na str. 330 od Napoleona; na str. 333 od brat je Ivanovic a i ambeka turskoga pod Atenom; na str. 340 Crnogorci pod Dubrovnikom; na str. 342 Konavjani u Crnoj Gori; na str. 343 Si Blagojevi iz Krivoije. Ovo je .izdane veoma pogr jesno i, za udo, godita 1861. talijanskim kri vapi som (uprav barbarskim). 17. 1862. u Z a g r e b u (A. J a k i ) , XII-f-442-f-VIII in 8. Poslije Babukieva predgovora (str. IIIVIII) tampan je na str. I X X I ivotopis O. Andrije Kaia Mioia. (Pio Stje panu Ivieviu). *i8. 1871. u O s i j e k u . Za to izdane veli Milakovi, da je tampano kod J. Franka u nakladi kniare Karla Harscha. *I9.. 1875. u S i s k u . Izdane spomie ivajevi, a Mila kovi kae, da je tampano kod Adolfa Fanta, 20. 1876. u. Z a g r e b u (L. H a r t m a n ) , 772 + IV in 8. U tome je izdanu isputena historijska, proza Kaieva Razgovora.

XLVIII

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

2i. 1880. u Z a g r e b u (L. H a r t m a n ) , 7 7 2 + 4 nepag. in' 8. Na natpisnom je listu izdane oznaeno kao drugo izdane (Hartmanove kniare). Kaiceva proza je isputena. * 22. 1882. u Z a d r u (. A r t a 1 e). Prema priopenu uprave zadarskoga liceja kiga ima format mm 240X165 i strana 248-j-XVI. Ispred Razgovora je Kratki ivotopis fra Andrije Kaia Mioia i Mnia o Pismarici s potpisom tipana Ivievia. *23. 1885. u Z a d r u ( H r v a t s k a ) . ivajevi veli, da je to izdane poelo- izlaziti u svescima pod natpisom: Kaiceva djela. L Razgovor ugodni naroda slovinskoga. Pjesmarica. Objelo danila ,Hrvatska', no da je izaao samo prvi svezak od 40 strana. 24. 1886, u D u b r o v n i k u (D. P r e t n e r ) , IV-J-440+ -f-VIII in 8. 25. Z a g r e b 'S. a. (L. H a r t m a n ) , 863 in 8. , N a nat pisnom listu i u predgovoru je izdane oznaeno kao tree (Hartmanovo), a predgovor je datiran koncem godine 1886. Kaiceva proza je isputena. 26. 1889. u Z a g r e b u ( D i o n i k a t i s k a r a), X V I 4 -f-446 in 8, Izdane je u ime odbora za Kaiev spomenik pri redio fra G(abro) P(urati). 27. Z a g r e b s. a. (L. H a r t m a n ) , V I I I + 3 6 8 in 8. Izdane je na natpisnom listu i u predgovoru oznaeno kao etvrto, a predgovor je datiran 1. studenoga 1892. 28. Z a g r e b s. a. (L. H a r t m a n ) , X I I + 4 1 6 in 8. U natpisu i u predgovoru oznaeno kao peto izdane, a predgovor je datiran 1. studenoga 1896. 29. 1899. u Z a g r e b u ( D i o n i k a t i s a r a) XVI -f-(-444 in 8. 30.33. Z a g r e b s. a. (L. H a r t m a n ) . Prema pri openu Stj, Kuglija, sadanjega vlasnika neko Hartmanove kni are, izdala je ta kniara bez naznake godine u etiri nepromijeena izdana pjesme Razgovora ugodnoga 1900., 1907. 1909. i 1914. (ispor. Banovi 1. 51). 34. 1923. u Z a g r e b u , 80 in 8. Taj izbor iz proze i pjesama Kaiceva Razgovora, namijmen u prvom redu sredo'kokkoj mladei, izdalo je Drutvo hrvatskih srednokolskih profesona, a izdane je priredio prof. F. Nikoli . 35. 1926. u Z a g r e b u ( S t j . K u g l i ) , X X I V + 3 6 5 in 8. Izdane je prireeno od prof. I. aria.

IVOT I RAD A.' KAIA MIOIA.

'

XLIX

36. 1929. u G o r i c i ( K a t o l i k a t i s k r n a ) , 63 in 8. To je izbor pjesama iz Razgovora (tek gdjegdje neto iz proze), a izdalo ga je Drutvo 1 sv. Mohora za Istru. Posebno mjesto medu izdanima Razgovora ugodnoga imaju izdana tampana irilicom. Kovaevievu izdanu (Budim 1818.) ve mo govorili. Drugo irilsko izdane je izalo u Novom Sadu: - njecAie . Ca . ^ ( ). I. Kft. 1849., 256 in 8; . >. 1850., 245 in 8.'U tome je izdanu proza posve isputena, < od Kaievih pjesama tampano a je svega 88. I Medaikovi je dirao u tekst, a jezik je okrenuo u istoni govor. 63 Tree irilsko izdane tampano je pod obinim natpisom u Panevu 1889. ( s t r 572 + 4 nepag. in 8) u ] 6pafce JoBaHOBHfea". Proze nema u tome izdanu, no pjesme su sve donesene, a, jezik je ijekaviziran, pa i inae mijean. U nae doba izaao je irilicom u kolskoj biblioteci Zadruge profesorskoga drutva u Beogradu sitan izbor (svega sedam pje sama) iz Kaieva Razgovora, namijenen kolskoj mladei: " ( 1939.)

Po broju svojih izdana dakako jako zaostaje za Razgovorom^ ali i ona je u tome pogledu na jednome od prvih mjesta u hrvatskoj knievnosti prije Prepoiroda, Poslije prvoga izdana, to ga je 1760. priredio Kai, izala su, koliko mi je po znato, jo ova izdana: 2. 1782. u M l e c i m a (D. L o v i ) , 1 2 + 5 0 0 in 80.64 3. 1833. u D u b r o v n i k u (A. M a r t e k i n i ) , 520 in 8. 4. 1836. u D u b r o v n i k u (P. F. M a r t e k i n i ) , 520 in 8 (isti tamparski slog kao u izdanu pod br. 3). *5. 1854. u Z a d i r u ( B a t t a r a ) . Izdane spomiu bez naznake formata i broja strana Kukujevi i I^ubi.
Po iva\eviu, 1. c. 144 i 147. Kige nijesam imao u rukama. afak . . II, i8z, spomie (s upitnim znakom!) jo jedno mletako izdane od g. 1802., a zatim nastavja: N. Ausg. U Mlecih 1782 (soli heissen: u Dubrovniku po Ant. Martekini 1822), 8, 500 str. Bilo bi to dakle neto slino ve spomenutoj afaikovoj bijeci pretampavanu mletakoga izdana Razgovora od g. 1801. u Martekinija u Dubrovniku g. 1826. tim izdanima Korab\ice nije mi daje nita poznato.
64 63

IVOT I RAD A. KAIA MIOICA.

6. 1857, u Z a d r u ( B a t t a r a), 412 in 8. Izdane je oznaeno kao novo prigledano i popravjeno'. Bit e da se upravo to izdae spomie u Kukujpvica i gubica pod god. 1858.: na pri mjerku zadarskoga liceja je na nutarem natpisnom listo tampana godina 1857., a na vanskom 1858. (ikod primjerka zagrebake Metropolitane je vanski omot pri vezanu ukloen). *j. 1889. u Z a d r u (. A r t a l e ) , str. 436 u formatu mm 188X128. Prema priopenu uprave zadarskoga liceja kiga je u natpisu oznaena kao tree prigledano i popravjeno izdane, a to se moe razumjeti samo kao tree z a d a r s k o izdane. [ L i t e r a t u r a : Lucius Narentinus (fra Luka Vladmirovi), Chronicon arehiviale continens brevem descriptionem prin cipu et continuationis venerabilis conventus Sancta^ Mariae ZastrogieiTsis (Mleci 1770). Ivievi Stj., Kratak ivotopis A. Kaia Mioia. (Zora dalmatinska III, 9293, Zadar 1846.) Uz neke promjene pretampano u Nevenu III, 810 (Zagreb 1854.) Ivievi Stj., Mnea o pjesmarici fra A. Kaia Mioia. (Zora dalmatinska III, 101102, Zadar 1846.) I. K. S., O. Andrija Kai. (Uspomena Andriji Kaiu, Zagreb i860.) Mari J., Slovo prigodom stogodinjice A. Kaia Mk>ia. Zagreb i860. *** . ( , . 102., 235237, 1860.) *** . A. Kai Mioi (Nae gore list I, 3637, Zagreb 1861.) Ivievi Stj., Kratak ivotopis A. Ka ia Mioia (Vijienac uzdarja narotdnoga, str. IIIIX, Zadar 1861.) Riboli L, Kaieva pjesmarica. (Izvjetaj gimnazije u ibeniku, 1873.) Vetter Th., Bibliographisches aus Paris. II. Das Volkslied ber Milo Kobili und Vuk Brankovi. (Archiv f. slav. Phil, VI, 123126, Berlin 1882.) imi N., Kai. (Iskra I, 9, Zadar 1884.) R A . . . , Obite} Kai u povijesnim dokumentim. (Prilog br. 12 Hrvatske, Zadar 1885.) Despot L, Malo zrna: V. Kai i Hrvati. VI. Kairv spomenik. (Spjet 1885.) imi 'N., Za Kaia. (Iskra II, 49, Zadar 1885.) Kasandri P., Fra Andrija Kai. Kritine bijeke. I. u d . (Iskra II, 73 i 161, Zadar 1885.) Riboli J., Vjeni Milovanu. I. N o v ivotopis fra A. Kaia Mioia. II. Kaieva pjesmarica pored narodnih pjesama. III. Kaievu jeziku. (Zadar 1885.) Ocjena N . imia u Iskri III, 61, 69, 130, 176, 194. (Zadar 1886.) ., . . ( 1886.) Napo-

IVOT I RAD A. KAIA MIOIA.

XI

mene tome u Iskri III, 108. (Zadair 1886.) Kasandri P., Kacie * i negovi kritiari. (Iskra IV, 10, Zadar 1887.) Mirkovi M. (Alaevi M.), Biskup Petar Kai, oslobodite\ Primorja, i negovo neobjelodaeno dopisivane sa mletakim vlastima. (Bullettino di archeol. e storia dalm. X I , supl. 8, Split 1888.) Forko J., Kako je P. Emerik Pavi u prolom stojeu u latinski jezik 'prevodio pjesme slavnoga fra A. Kaia. (Izvjetaj realke u Osijeku 1889.) Karaman D. F., A. Kai Mioi e i suoi can ti. (Ristampato dal Diritto croaro, Pola 1890.) Vijenac Andriji Kaiu 26. kolo voza 1890. (br. 34 od g. 1890.): Raki F., A. Kai prema lovinstvu, 530. Smi'iklas ., Kai prema historiji, 532. repel M., Utjecaj Kaieve pjesmarice na Vuka i Preradovia, 537. Kuha F., A. Kai kao; piva i guslar, 538. Pasari J., A. Kai Mioi, 539. *** Crtice O' Kaiu, 550. imi M., Brist i Zaotrog, 552. ., 1' . ( XXIX, 1890.) .. ] . II. . ( III, 268276, 1892.) >15 ., . , . ( ., >. 171 174, 1892.1893.) > ., . ( , str. 6 - 8, CapajeBo 1893.) ^ . ., ] . ( X, 452460, 1896) Bosanac Stj., Pavievo Nadodane" Kaievu Razgovoru ugodnom. (Spomen-cvijee iz hrvatskih i slovenskih dubrava, 596605, Zagreb 1900.) ^ ., ( I, 114116, 1901.) repel M., Sigeski junak u povijesti hrvatskoga pjesnitva: X V I I I stojee. Kai (Rad 148, Zagreb 1902.) urmin ., Narodne pjesme i Kai. (Vijenac 1902, str. yy.) Bjelovui N.'.Z., Narodne pjesme i Kai (Vijenac 1902, str. 141.) Kasandri P., Kaiev Raz govor ugodni u drugoj polovini X V I I I , vijeka (Glasnik Matice dalm. III/2, 105134, Zadar 1903.) toj temi je pod istim nat pisom pisao Kasandri ve prije u Iskri III, str. 17, 34, 49 (Zadar 1893.) i u Smotri dalm. 1902, br. 1,3. Ogrizovi M., Kako je E. Pavi preveo Kaiev Razgovor ugodni. (Nast. Vj. X I I , Zagreb 1904.) Mati ., Ein Gedicht Kai' als Volkslied in Slavonien (Archiv f. slav. Phil. X X V I , 267, Berlin 1904.) Urli ., Zbirka pjesama u zaostroslkoim . manastiru. (Nast. Vj. X I I I , 427, Zagreb 1905.) Ilei F., Kai Mioi i slovinstvo u Slo venaca. (Hrv. Kolo II, 97106, Zagreb 1906.) Urli ., Ka-

LH

2IVOT I RAD A, KAIA MIOIA.

< iev Razgovor ugodni od god. 1756. (Nast. Vj. XV, ij37, Zagreb 1906.) Urli ., Kaievi izvori za povijest slovinsku. (Sr, god. 1907., 1 14io 19.) Alaupovi M., Slike iz nae kige. Andrija Kai Mioi. (Behar, god. 1908., str. 24.) Prohaska D., Revizije iz povijesti knievnosti. I. A. Kai Mioi. (kolski Vj., 204, Sarajevo 1909.) Jovanovi V., Deux tra ductions indites d'Albert Fortis. II. Lettre de Fortis a John Strange. (Archiv f. slav. Phil. X1XX, 588596, Berlin 1909.) Drechsler ., Prilozi za povijest hrv. knievnosti. II. Tito Brezovaki i A. Kai Mioi. (Grada za pov. hrv. k. V I I , 128-130, Zagreb 1912.) JoBaHOBHti ., 1 ". (. >. XXX, 446, 1913). Kolendi ., Godina roena fra A. Kaia Mioia. ljetopis Jaigosl. ak. 32/2, 5259, Zagreb 1918.) . Banovi Stj., Dvije bijeke iz naih na rodnih pjesama!: 2. Stalni epitet rijeke Neretve. (Rad 222, Zagreb 1920.) Eterovi K., Fra Andrija Kai Mioi. Pretaimpano iz Nove revije s dodatkom vie novih priloga, (Dubrovnik 1923.) Banovi Stj., Pria Kaiu (Brist u Dalmaciji). (Zbornik za nar. i v o t i obiaje 26/1, 186188, Zagreb 1926.) Gesemann G , Kai und das Volkslied (u Studien zur sdslavischen Volksepik, Reichenberg 1926.) .. ^ TOXHJH. ( . X, 93, 1930.) ^ . ., . (Ib. 246252.) ^ ., 1828. (Ib. 252254.) Stojkovi ., Ivan Lovri, pristaa struje prosvjetjena u Dalmaciji, (Zbornik za nar, ivot i obiaje 28/, Zagreb 1932.) Banovi Stj., Tragovi Graboveva Cvita u Kaievu Razgovoru. (Obzor 1932.) , ! - (Slavia X I / 1 , Praha i932>) Mrko ., Nouvelles observations sur 1'tat actuel de la poesie pique en Yougoskvie. (Revue des tudes slaves X I I I , 38, Paris r 933-) Galinee F., opsegu' Kaieva utjecaja. (Hrv. revija 1 97-> ^3(631-) Banovi Stj., Koliko je puta do sada bio tampan Kaiev Razgovor ugodni. (Nova revija X I I I , 4452, Makarska 1939.) J., . ( LX, 1940,)].

Napomene uz ovo izdane.


Tekst Kaieve prireen je po jedinom izdanu, to ga je izdao sam Kai u Mlecima 1760. Razgovor ugodni je za Kaieva ivota, kako je ve spomenuto, izaao dva puta: u sta rijem i kraem obliku u Mlecima 1756., a proiren ii preraen 1759., takoer u Mlecima, Kako je dobra polovica Razgovora od g. 1756. (str. 13207 i 221240) u istom rasporedu i uz posve neznatne promjene teksta pretampana i u izdanu od g. 1759. (str. 1989 i 187191), nijesu te esti prvoga izdana Razgovora ovdje napose tampane, nego su nihove varijante zabijeene ispod teksta izdana od g. 1759. I u ostalim dijelovima Razgovora od g. 1756. (str. 112, 207220 i 241'390) ima mnogo zajednikoga s drugim izdaem, ali ima u ima i tota, to je Kai u preraenom izdanu ispustio, a osim toga se i zajednika im grada u rasporedu i u tdkstu toliko razlikuje od izdana od g. 1759., da je taj dio prvoga izdana vajalo napose tampati, jer bi se inae izgubila slika starije redakcije Razgovora ugodnoga. * *

U Najposlidim razgovorimia starca Mjelovana s bratom tiocem na kraju Razgovora od g. 1759. (str. 337) veli sam Kai: Nae tolika pomakaa aliti erare od tampe, da e se zauditi, i tomu ja. kriv nisam, jer sam nastojao, koliko sam mogao i ne mogao, ali ne mogue, da ji sve svladati mogu. T o vrijedi doista u punoj mjeri za Razgovor, ali i za . Bijeiti sva ta po makaa aliti erare u bijekama ispod teksta bio bi jalov posao i suvie teak balast za ovo izdane, pa zato nijesam to inio kod tamparskih pogrjeaka, gdje je posve jasno i oito, kako se ima itati pogr jesno tampana irije; naprotiv, gdje bi se god moglo i najmane posumnati, da li se krivo tampana rije ima itati ovako ili onako, zabijeio sam ispod teksta, kako je tampano u' origi nalnom izdanu, da tako italac moe i sam prosuditi. Tekoa u transkripciji bilo je i radi nedostataka Kaieve grafike. N a neke momente vaja da osobito upozorim: 1. Za glas g pie Kai ,cx, a usto takoer x i (inae je u Kaia x = , = ). U domaim rijeima, gdje je g nastalo od pred zvunim konsonantom, moe se. Kaievo kolebane razumjeti: bi u rijeima otacbina, farcba bilo pisano prema postanu rijei,

LIV

NAPOMENE UZ OVO IZDANE.

a x u farxba, fmdoxba odgovaralo bi izgovoru, koji se doista i uje u Kaievu zaviaju (isp. i Mareti, Rad 209, 188). U takovim sam rijeima transkribirao: x = g, x = , = . Naprotiv, u tuicama, gdje Kai za g pie promiscue cx, x i c, n. pr. Amexa Ameca (pae i Amefa), Macxarimaxarskimacarski, sincxir sinxir sincir, mejdancxija mejdanxija mejdancija itd., ne moese misliti, da bi tako jako kolebane grafike bilo osnovano na izgo voru (a dakako niti na postanu rijei), i zato sam u takim slua jevima za cx, x, pisao uvijek g, a gdje je u Kaia x ili c, upozorio :i sam na to u bijeci ispod teksta. 2. Kod tuica, to su nama dole iz latinskoga i iz talijanskoga (ili barem talijanskim posredovanem), nastaje pitane, kako emo transkribirati ce i ci: hoemo li pisati po talijanskom knizevnom izgovoru (e, i) ili po mletakom (kao nae ce, ci). Kaievo pisane domaih rijei slabo nam moe u tome pomoi: <xx ima on redovno pie cz za , za , ali usto se nae iako rjee takoer ce, ci i za nae dananje ce, ci i za e, i, na pr. Divici, bacifce, naslidnicim, poglavice, neznaboxcem, lice, cinii, doekati, , odfiice itd. N o u samim tuicama ima gdjegdje (uz reovno< pisane ce, ci) pouzdanih svjedoanstava mletakoga izgovora, a s obzirom na to, da su do 1735. dalmatinski franevci bili u istoj redovnikoj provinciji s bosanskim, slavonskim i ugarskim franevcima i barem neki od ih ili i na vie nadke u Ugarsku, moglo bi se (u prvom redu kod rijei iz crkvenog ivota) pomijati takoer na utjecaj latinskoga izgovora, kako je do danas u obiaju u sjevernim kraje vima te nekadasne redovnike pirovineije.. Evo iz Kaeia primjera takoga pisana: arczibiskup, arczipelag, capuczin, offiziali, provinczia, provinczial, 14 unaczah, Julia Cze f fara (i apelativ ze far), Ciczaron, Felicz, Franc ze z (i Franczuz, Franc za), Maczedonia, Nic zefor, Saraczeni i dr. Po tomu Kaievu pisanu nema -umne, da se u tim rijeima ce, ci izgovaralo onako, kako se izgovara u mle takom dijalektu, dotino- kako ga i sada obiavamo izgovarati u latinskom. Za takov izgovor slogova ce, ci u tuicaima uope imamo u Kaia jo jedno svjedoanstvo: on pie (iako ne konsekventno) ci i u takvim tuim vlastitim1 imenima, u kojima se u talijanskom knievnorn jeziku pie zi, gdje dakle nikako ne moe biti govora izgovoru i: Barlecio (i Barlezio), Dioklecian (i Diokletian), Domid'an (i Domitian), Ignacio (i Ignaczio), Skocia (i Skotia), Svecia i dr.

NAPOMENE UZ OVO IZDANE.

LV

Prema tome sam Kaievo pisane ce, ci u tuicama .ostavio nepromijeeno u ovome izdanu, a e ili i pisao sam ondje, gdje j u Kaia zabijeeno ce, ci. 3. Nas glas pie Kai po talijanskoj grafici: lagiczu, dogem, mlagian, nagiofce, megiu^ pa iako se katkada u emu udaji od takoga pisana (tako da n. pir. iza g gdjegod zabijei h, gdje ga ne bismo oekivali), ne nastaju radi toga tekoe za transkripciju naih domaih rijei niti moe biti umne, da se ima transkribirati . Isto sam* tako pisao za ge, gi u turskim rijeima i imenima, to smo ih primili usmenim saobraajem. Neto je drukije s tuicama, koje su u Dalmaciju dole iz talijanskoga ili preko talijanskoga. Osim obinoga Kaieva pisana ge, gi upuuje po Kaievoj grafici na izgovor d takoer umetane slova i ili ;' ne samo ispred a, o, u, ve i ispred e, i: rnagior Pave, od Parigia, od Algier a, Rugiero i dr. Naprotiv, ne nalazim u Kaievoj grafici traga, da bi se u takovim rijeima imalo transkribirati g (za koji glas Kai, kako smo vidjeli, bijei u tuim rijeima i imenima promisue cx, x ili c). Malo ima tragova i mletakome izgovoru z {dz)\ sarzento, giganti alliti xiganti. U drugim tuim rijeima i vlastitim imenima, to ni jesu nama doli usmenim putem i kod kojih nije oito talijansko porijetlo ili barem talijansko posredovane, ostavio sam netaknuto ge, gi, a u prvom redu to vrijedi za mnotvo vlastitih imena, to ih je Kai (osobito Korabjici) uzeo iz Vulgate ili iz Vitezovieve Kro nike, n. pr. na planinu zvanu Gelboe, od grada Getta, kod vodde Gionske (u Voilg.: Gelboe, Geth, Giban), Ger eh (u Vitezovia: ban Gereb) itd. N e mislim nipoto rei, da je tom -mojom transkripcijom upravo u svim sluajevima posve rijeeno1 pitane, kada se u Kaia u tuim imenima i rijeima ge, gi ima izgovarati de, di, a kada ge, gi. Naprotiv, ne mogu napreac porei, da su moebiti Kai i suvreme nici mu, koji su itali negova djela, gdjeto izgovarali, de, di, gdje sam )?.. u transkripciji ostavio ge, gi. U tome je teko- odrediti granicu po uzdano i tono, ali po svemu, to sam ovdje iznio transkripciji tuih rijei i imena, u kojim dolazi u Kaia ge, gi i ce, ci, mislim, da ne bi nikako bilo. opravdano sve te rijei transkribirati po tali janskom knievnoni izgovoru. 4. Glasove s i pie Kai-obino s (/) i se (Je), no u pisanu ih p o s v tono ne razlikuje. Osobito se i u domaim rijeima i u udomaenim tuicama esto nae s (f), gdje nema umne da se

LVI

NAPOMENE UZ OVO IZDANE.

izgovaralo : batina, dusmanin, saracz, penica, saglie, arene sanduke, sura, nepoten, stitti, tampati, sajka, sanczi, sambek, odore oliti atore, serbet, sichiar, varo, Vuksa, Rodos, Uros itd. Usto se te rijei dakako i pravilno piu: basctina, duscmanin, scar acz, scura, sctitti, sctampati, scambek i sciambek, scichiar, U rose itd. Pridjevi na -ki i imenice na -Uvo takoer se dosta esto (uz pravilno pisane -seki i -setvo) prsu -ski i -stvo, n. pr. junaski, junatvo. Osobito naponriem, da Kai redovno ima: sucundid i prasucundid, a bez izuzetka: Simun i Subich. Prema tome ne moemo niti u pisanu otar vidjeti ostatak starijega izgovora, oisobito kada Kai usto pie i osetar. U takovim sam rijeima pisao , a mijeam to daje napose isticao u bijekama. Jo je vea zbrka kod udvojenoga ss ( / / ) , to u Kaia moe biti i s i : glasoviti, nossechi, odnos sio, odnese, odnes soce, harvasskoga, V las si, Kos sovo, na Klissu, arambassa, kus sati, razrussisce, poslussaje, kossuglie, Vlassich, Dabissa, Stanissa, Savissa^ Milossa (uz Miloe), Vukassin (uz Vukoscir) itd. Radi toga nastaje katkad ve i u domaim rijeima umna, ima li se itati s ili , n. pr.: spassegne, vissasce, nossasce (osobito ako se uzme u obzir, da Kai ima i impf, marzasce, nadlazasce, dolazaju, a usto da takoer pie: odnososce i donoscahu). I inae je poznato, da i u drugih dalmatinskih i dubrovakih pisaca ima u. impf, oblika: nosae, mrzae, ulazae (Danii, Istor. obi. 311, i VaiMant, La langue de D. Zlatari II, 239). Jo je tee po samom Kaievu tekstu odrediti, kako va}a. itati ss (ff) u nekim vlastitim imenima, osobito prezimenima iz dalmatinskih, bosanskih i hercegovakih krajeva. U takovim slu ajevima esto nema druge pomoi, nego da se za prezimena tragaem i raspitivanem pojedince utvrdi mhov pravilni oblik, a u tome sam se osobito okoristio kronikom Pavla ilobada (transkribiranu iz bosanice u latinicu izdao Stj. Zlatovi u Stari nama XXI), zatim ispisima iz bosanicom pisanih matica, pri openim u Eterovievim i Kolendievim radama o Kaiu, i radnom prof. Stojkovia Podgori u X V I I . stojeu (Zbornik za nar. ivot i obiaje X X I X / i ) . U tuicama, gdje se s nalazi pred konsonantom, ima u Kai evu pisau kolebana izmeu s i s , tako da se ne moe uvijek pouzdano znati negov izgovor, pogotovu kad takoga kolebana ima

NAPOMENE UZ OVO IZDANE.

LVII

i u drugih starijih i novijih pisaca, a katkada i u dananern govoru* n. pr.: apostoli aposctoli, juste fuscte, istoria isctoria i si. Kako u Kaia uope ima dosta tamparskih pogrjeaka, vajat e svakako mnogo rijei, u kojima se s nalazi mj. s, odbiti na nepomnu slagarovu, a vajada i Kaievu. Gdje god sam u spome nutim sluajevima kolebana izmeu s i mislio da se ne radi oitim tamparskim pogrjekama, tako da bi moglo biti ma i najmae umne izgovoru, popratio sam svoju transkripciju bi(ekama, a pri tonie sam volio da bude i po koja bijeka, to e se moebiti initi suvinom, nego da koja sumniva rije ostane bez bljeske. 5. U pisanu slova h Kai je dakako posve nesiguran, tako da ga sad ne pie, gdje' bi trebalo pisati, a sad ga opet bijei, gdje mu nema mjeta: gniov, de fet igliad, pooditi, ochiu, od svojih vojnikah, proscaftah junafctva, sctih '" (tij), pih (pij), dajuchihim, opacih od Boga odpadnici> sve toh itd. Gdje je h isputeno izmeu dva vokala, znade Kai katkada mjesto ega pisati ;, a to osobito rado ini u 3. 1. pluir. impf.: machieji, obujitivsci (pae: nadjitifce), nektia'fu, bixaju, bragniaju, nofcaju itd. Razumije se, da nigdje nijesam pisao h, gdje ga nema u Kaia, a gdje ga je on zamijenio slovom j , pridrao sam ; i u transkripciji. Naprotiv, kada Kai neispravno pie h, gdje mu nema mjesta, ispustio sam to slovo, izuzevi samo neke rijei, kod kojih se takovo pisane odralo u pisaca i u rjenicima sve d o kraja devetnaestoga vijeka, sporadiki pae i due, n. pr. (na)huditi, holost, hra, hrvati; se. 6. Zanimjivi su Kaievi ijekavizmi. Dakako, nije Kai prvi ikavac, koji je u svoje kige unosio ijekavizm'e: da ne idemo daje, ve i negov knievni pretea Grabovac ima ih u svojim pjesmama, 1 va}a mu priznati, da je boje od Kaia osjeao, gdje se refleks staroga e u stihu broji za dva sloga. Kako ijekavizmli u Kaia (a i u Grabovea) najvie dolaze u stihovima, vrlo esto upravo u epi tetima i drugim rijeima obinim u dikciji narodnih pjesama, ne emo pogrijeiti, ako reemo, da su Kaievi ijekavizmi dobrim dijelom posj-edica negova zanimaa za narodnu pjesmu, osobito kada uzmemo u obzir, da je Kai po svojemu zaviaju i po boravitu u doba izraivana Razgovora bio susjed ijekavskoj Hercegovini. T o moe dakako vrijediti samo za ijekavizme, to doista po stoje u narodnom govoru. N o u Kaia ima u Razgovoru od g.

LVIII
L

NAPOMENE UZ OVO IZDANE

759- u n e k i m p j e s m a m a 1 neobino mnogo rijei, u kojima je ijekaviziran glas i, to nije postao od : vjetez, vjela posestrima, Lieka i Karbava, vjekati (vikati) i vjeka (vika), brexan (brian), gnieko (nitko), veglieko (veliko), rieschianska gospoda, lief tak kgnighe, uzdjegnuli, czarra sjellenoga, bijeli zjedovah, nadjetili (nathitili), z brijetkimje fabgliam udarrifce, mjeslih (misi) uddarriti n&me, od fvjeralah, Mjelofc KobUichia itd. Pae, Kai je u svojem neispravnom ijekaviziranu iao tako daleko, da spoimie i chiekvu vina i kazuje, kako se u Garigradiu zem}a tresla od trubgliah garcki i lachienski. U drugim se pjesmama od tih neispravnih ijekavizama nae jo samo gdjegdje koji (brijetki, vjetez i deriv.), a naprotiv ime, kojim je pjesnik sebe okrstio, svuda se po cijeloj kizi pie kon sekventno Mjelovan, pae gdjegdje i Melovan. Ne bih rekao, da ima pravo fra G(aibro) R((urati), koji je prireujui zagrebako izdane Razgovora od g. 1889. posumao, da li nije tko drugi u prepisivanu ili pri tampanu! unio u Razgovor te neispravne ijekavizme. T a umna, koja ve sama po sebi nije osobito vjerovatna, danas je jo nevjerovatnija, kad se zna (ispor. Eterovi, Fra A. Kai Mioi, str. 36), da je Kai 1759., dakle u godini, kada je na osnovi odobrena dravne vlasti tampano ui Mle cima drugo izdane negova Razgovora, dobio od redovnikoga starjesinstva doputene, da putuje u Mletke i sa sobom povede druga po voji (con compagno ad placitum). Upravo taj dodatak pokazuje, da je Kai putovao u Mletke po privatnom poslu. Sva kako je, po mojem mijenu, prilini je istini, to je' kazao ve i Purati, piri je nego je posumao na tue prste: da je naime Kai zapao u maniju ijekavizirana iz obzira prema linostima, kojim je prikazao pjesme, dakle iz obzira prema gospodi rijeanskoj, gospodi presvijetloj dubrovakoj, bokejskoj obiteji Ivanovia i gospodi zagrebskoj. Bilo je takovih pojava u starijoj hrvatskoj kmevnosti ve i piri je Kaia: negov sjeverni susjed i stariji suvre menik Splianin Jerolim Kavanin proarao je svoju Povijest v^nelsku isto tako- naopakim i neukusnim ijekavizmima na to su ve 'upozorili prof. Aranza (Stari pisci hrv. X X I I , str. X X X I V ) i
Pisma Radovana i Mjelovana (str. 12), Pjesma od uzetja carigraskoga . . . pekzan gospodi rijeanskoj (str. 165i68), Popijevka od gospode presvijetle dubrovake (str. 186187), Kratka pjesma od jasne kue i vitekoga plemena Ivanovia (str. 194195), Pisma prv od vitezova ungarski i hrvatski . . . . Prikazana prisvitloj gospodi zagrebskoj za sren Jubavi vikovinu uspo menu (.str. 238241) i Pisma druga od vitezova rvatski (str. 241245).
1

NAPOMENE UZ OVO IZDANE.

LIX

prof. Fanoev (ljetopis Jugoslav, akad. 52, 123) a pri tome su se i Kavaninu otimale oi za Dubrovnikom (u nego voj velop jesni ima mnogo reminiscencija iz dubrovake kige), pa je i on ba kao i Kai u ijekaviziranu zaao na krive staze. Kao ikavac nije Kai uope umio razlikovati ije i je. U rije ima, to su mu bile dobro poznate iz narodnih pjesama (osobito u epitetu bijeli), redovno je refleks dugoga e u stihu brojio kao dva sloga i pisao ije. U drugim je rijeima, naprotiv, pisao sad ie sad je ne razlikujui dugoga i kratkoga e, a samo katkada je refleks dugoga e u stihu brojio za dva sloga. Kolebao se takoer u pisanu rijei, u kojima je sam na svoju ruku ijekavizirao glas i, to nije postao od e: mjesto kratkoga i u takovim je sluajevima gotovo uvijek bijeio je (vrlo rijetko ie, n. pr. Jliellovita, Niekola), a mjesto dugoga i je pisao* ije, ie i fe, ali ih je u stihu gotovo uvijek raunao kao jedan slog. Ta velika zbrka u Kalievu pisanu ijekavizama, ispravnih i neispravnih, ne osniva se da/kako na izgovoru i nema nikakoga znaena za Kaiev jezik, pa bi jalov posao bio vjerno iznositi u ovome izdanu sve to arenilo Kaieva pisana ijekavskih i pseudoijekavskih rijei. Zato sam na tu osebinu negova pisana samo ovdje upozorio, a u tekstu sam u svim tim rijeima pisao u dugim slogo vima ije, u kratkim je; iz samih se stihova i onako razabire, gdje Kai refleks glasa e broji za jedani slog, a gdje za dva. 7. Za razliku od Razgovora ugodnoga, gdje se uz rijetke omake i primarno i sekundarno \ i pie gl[i] i gn[i], Kai je u Korab\ici uz gl[i] i gnfij vrlo esto pisao takoer Ij i nj. to vie, u Korabjici se nae (vrlo rijetko dodue) i ovakih primjera: zabilixenie, zerngli od obetania, xeoskoga misecenia, blagovanija, odbacenia, govor enia i si Ve samo doba i zaviaj Kaiev upuuju, da ivi govor nije uzrok toj osebini grafike u Korab\ici. A to potvruje, osim Razgo vora, i samo pisane Korabce, jer se u oj // i nj pie uz gl [i] i gn[i] takoer za primarno / i , a osim toga se i za sekundarno / i (esto upravo u istim rijeima) pie ne samo /;, nj, nego i gl[i], gn[i]: razdiljenja, oznanjen, iznutrenje, veseglie, posoli sogliu, pedipsagne, vladagnia, pofctegnje, stagnie, poznagne, zargnia, psegnie itd. Prema tome je to jako kolebane u pisanu glasova / i samo grafika osebina Korabce, a nema osnove u izgovoru Kaci-

LX

NAPOMENE UZ OVO IZDANE.

eva doba, pa zato sam na samo ovdje upozorio i uz rijetke izu zetke ni jesam' ga daje isticao u bi|ekama, a u tekstu sam pisao / i .

Radi nedostataka Kaieve grafike, to sam ih u ovim napo menama iznio, esto sam zbog transkripcije lokalnih rijei i mjesnih imena, a nada sve prezimena iz dalmatinskih, bosanskih i hercego vakih krajeva, ali i inae zbog ispravnoga razumijevanja drugih lokalnih oseibina, zatraio savjeta i upute u poznavalaca Dalmacije i liezina zalea. U tom<* su se vrlo spremno odazvali mojim zamol bama i upitima gg. Don Frano Ivanisevic, Don Rade Jerkovi, akademici prof, I^ubo Karaman i Hamdija Kreev[akovi, fra Dr. Stanko Petrov, fra Frane Raki, prof. M., Stojkovi, Don Krsto Stosie, Don Matej karica, Jakov Tomasovi i prof. Mato Ujevi. Svima im od srca hvala. T. Mati.

RAZGOVOR U G O D N I NARODA SLOVINSKOGA,


[u] komu se ukazuje poetak i svrha kraja slovinski, koji puno. godita vladae svim silovinskim dravm, s razliitim pismam od kra}a, bana i slovinski vite [zov] a, izvaen iz razliiti kiga talijanski i sloen u jezik slovinski

PO FRA ANDRIJI KAIU MIOIU,


tiocu jubilatomu, iz Brista, reda Male bratje s. Frane, drave pris. Odkupiteja u Dalmaciji.

Prikazanoi Prisvitlomu i Pripotovanomu Gosp. Gosp. VICENCU KOSOVIU,


BISKUPU KORULANSKOMU.

U MLECI NA MDCCLVL
PO DOMINIKU LOV1I. 2 doputnm staeina.
Stari pisci hrvatski. XXVII. i

Illustriss. Reverendiss. Praesul.

Si ad hujusce libelli patrocinmm evocanti lieitum foret tiaram [4] Tuam, praeclarissime antistes, quam ipsius libelli fronti J faustam peropto, impellerem invitum ad confessionem laudum tuarum, quas ounctiis claras vel negligis vel odisti. Attamem nee is sum, qui valet per Tuae modestiae jacturas gratiam apud quaerere, nee futurum erk, ut per mihi indultum sit, praesidum Tuuim iis emereri industriis, quas cum jamdudum adulatip suspectas effecerit, effica-cissimas gignit ambitkx Ab hac quantum gloria Tua distat, ut non aliter illi libandum sit quam obsequioso silentio, quod nimirum de praedicet palam, quae rara et mira numerosa virtutis Tuae decora frustra dissimulas. Premere, sutine quae, vocem nobilisisima Tua de coimitibus Kosovi propago> non sink, quae inclytum stipitem e regno* Bosnae detrahenis, facultatibus largis diimissis, se in fugam a barbarorum insecutione conjeeit, tot tantosque celebres viros utriusque Palladis glorioso hujus reipublicae nornini devovit, [5] quos rnachaera illis in ditionibus scythici furoijris in odium orthodoxae fidei immolavit. Vera loquar, si ante posteritatis oculos Patrem Martinm Kosovi, mei instituti, Sacrae paginae lectorem, cujus mentorm praerogativae ad praefecturam provincialem Bosnae Argentinae evexerunt, proposuero*. Numquid silere valebo curules, super quas aequa lance Matthaeus repetita vice et simul Antonius, ejus filius, Macarschae et totius Primordiae consedere? Non inficiari potest, ubi tu vix Ecclesiae militiam ingressus habuisti illd in adolescente fortuna maximum, quod nondum maturus meritis ma tures premiis visu fuisti. Etenim scientiarum palaestris expeditis re~ pente apiscoipalis cancella>nii muinus obiisti et Christi Evangelium e suggestis fervido dicendi genere illustrasti eademque Tua florente aetate parochiali tuae sarcinae creditum gregem zelo, doctrina atque solertia rexisti, quod ab omnibus amatus obsequium Tibi [6] sponte delatum a probis vel ab improibis exegijsti non invitis, quod haud dispari gradu innocentiam simul ac scelus pervaderet Tui nominis admiratio. factum, ut pariter ultro vel iniquitas Tibi judicandum se sisteret, parique voto perditarum gentium pliurimarum

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15. meritem ab haeresibus avertisti, potissirnum Teutones non , qui poethumi Martis tempestatibus illo vitiati toxio> doctrinis Tuis ad Evangelii comfessionem et verae fidei agnitionem conversi fuere, et ut candor catholicae religionis inconcussus^ intemeratusque subsisteret, proprias contra ejus hostes insumpsisti opes, non sine vitae discrimine. Horum Tu praesidio et institution numeris omnibus absoluta cum natum ad maxima ingenium calamumque imbuisses, canoihicatui Catarensis ecclesiae addiotus fuisti. Id quod plene adeo et perutiliter difficidimis tempoiribuis praestitisti, ut post non breve vir tu tis experimentm Sanctissimus Pontifex Clemens X I I . Tibi [7] infulam Corzulensem, qua safcros jure circumcingis crines, praemium emensi virtutum stadii Tuarum decreverit. Praesulatus Tui quatuor intra lustra labentia dignitatis splendor Tibi fuk curae Tuam effundendo in Ecclesiam et pauper es propriae fortunae bona; ac restaurator et vindex enervatae ecclesiasticae disciplinae immunitatisque existens, languida cbristianae doctrinae instructio per revixit atque reviruit. Nunc sacri ritus olim neglecti in sua sede consolidantur, et ut non modica religionis et pietatis opera in Dei cultum excitata magis eluceant, sanctuarium quoque coelitum reliquiis et exuviis inclytis locupletasti. Ergo, Illustrissime Praesul, nobilis et pervetustae Kosovi faimiliae fulgidissimum sydus, gloria et splen dor Dalmatarum antistitum, dicatum sacratumque libellum Iranc meum benignus accipe, simul excipe clemens authors obsequentissimum aninium, quem sane minimum esse conjicies, si ex dono> metiere. [8] | Hanc histoiriolam, quae titulm gerit Sermocinatio jucunda gentis llliricae, per me ex Amphiteatro Europae chronologico Joannis N i colai Dogliomi, civis Bellunensis, decerptam et in vernaculum idioma inversani, cum decade carmine non a Calliope Parnassia, sed a Musa momtana nostra intexto, u t nositrates, qui glorios a Princiipiiis Sere nissimi protectione atque amore exultant, otii insidias devitent, in lucem inoffenso pede typis prodituram spe 1 inducor. Hoe est testi monium meae erga observantiae exiguum, quo aliqua ex parte cognosces2 ob singulrem anim'i Tui virtutem prudentiam tamti a me fieri, quantum jure credi potest. Seel cum ob virium mearum imbecillitatem opportunius nihil hactenus invenire potuerim, hoe argumenta usus sum, ratus scilicet hunc in modum aliquam animi in mei significatiomem dare. Ut igitur munus bujusmodi
1

fpem.

cognoj'cens.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

[9] his rationibus jucundunr charumque esse non dubito, ita J cordis propensionem meam, qua Tibi illud offero, gratam fore confido* et spero. Vale. Zaostrogii, in conventu B. Virginis in Coelos Assumptae, decimo octavo Kalendas Maii, annoi 1756. Illustriss. et Reverendiss. Dominat. Tuae addictissimus et obsequioss. servus F. Andreas Kai Mioi Min. Obser. ro] Bratu tiocu.

Po naravi je ovika svakoga svoj narod faliti, uzdizati i uz veliavati, i zato' vide se mnoge khige 1 na svitlost iznesene, u kojim se tiju kraji, duke, markei, knezovi, gospoda, vitezovi, junaci i hiova junatva. Ma nrod slovinski vazda je , kako se vidi, u tomu malo pomliv, jer se malo stvari tije i nahodi od stari kraja, bana, gospode i dogaaja, koji su se dogaali u naim stranm. I da se posve ne izgube od stari vitezova uspomene, Gosp. Bog dao* je naemu narodu taku pamet naravnu, da on, to drugi narodi ti] uzdre u kigatm, oni uzdre u pameti pivajuci | na sobetim, dernecim i po svim mistim, kuda putuju, pisme svoji krala, bana, vitezova i vrsni junaka, koje premda nisu posve istinite, nita ne mane ima svaka dobar temej od istine. elei dakle ja, da siromasi teaci i obani naroda slovinskoga, koji se naslauju u takizim pismam, mogu doi u poznane, da niove pisme i davorije nisu brez temeja istinita, na slubu istih siromaha dajem na svitlost ov kru ie skupjene, sloene i pinesen iz razliiti kiga talijanski u jezik slovinski, u ikojim e se viditi kraji, bni, gospoda i vitezovi slo vinski, niovi rati, junatva i sva dilovana dobra i zla. Ma viruj mi, [2] moj tioe potovani, da kada razgleda ovi moj trudak, vidie | nesrino i nemirno stane, u komu se nahoahu vai praukundidi u vrime slovinski vladaoca, i po-znae estito*, mirno' i rajsko' stae, u komu se nahoimo- sada pod krilom naega Privedroga Principa, za koga imamo u potribi nau krv proliti. Ako> li tj pak ne budu ove kniice ugodne, a ti ini boje. N a peru ti sria, i da si mi zdrav i veseo!
1 knighe. Kai pie u toj rijei katkada i kn- uz kgn- (v. odmah daje na istoj strani i na str. 11 i 12); to e biti samo grafika varijanta bez znaena za izgovor (isp. i Ak. rj. s. v. kiga).

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.) [Tekst Razgovora od g. 1756. (R1) Kafi je od str. 13. do 207.

uz neznatne promjene pre tampao -u Razgovoru

od g. 1759. (R2) na tampan,

str. 19. do 69. i 71. do 89. Zato taj tekst nije ovdje napose

nego sti varijante - iz RL naznaene u hi\evskama ispod teksta u R2-]

[18]
sma 0 0 Iure h

lotica, pridivkom Skenderbega, ove majke Vojsave.

Tio sam u ove kniioe metnuti ivot i junatva Jure Katriotia, sina kraja Ivama od Epira oiliti od Albanije, koga otac posla u tutiju caru Muratu i od koga Latini mnoga udesa piu i tampaju, ali znadui, da bi kige vee bile nego kaluerski brvijar, koje ja, budui siromaak, nisam vrstan tampati ne mogui pengatura platiti, zat ostavjam negovu historiju. I neka vi siromasi moete u kratkoi togod od ega i liegova junatva znati i drugomu prikazati, postavjam vam prid oi ove od ega pismice, i prva proimle ovako: Sanak snila Vojsava krajica, virna juba kraja od Epira, po imenu Ive Kastriota, sanak snila, u sanku vidila, da je juta zmaja porodila: krila su mu Epir pokrivala, Carigradu glava dopirala, koja ive Turke prodirae. Kada li se od sna probudila, u ojzi je edo proplakalo, suzicam je lice oblivala, Ivanu je sanak povidila. Kad je kraje jubu razumio, lipo' joj je sanak iomaio: to si, jubo, u sanku vidila, da si juta zmaja porodila, 5 to e rodit golema junaka, kojino e caru ddijati. to li krilim Epir pokrivae, to e branit sve krajestvo nae. to j ' u tebi edo proplaka nejako^ e biti odvedeno: za ime e suze prolivati, ali e se dite izbaviti. Jo ne proe nedijica dana, porodila Voj-sava krajica lipo edo prija nevieno, zlamenito prija neroeno. N a elu mu od krune zlame a na ruci od brijetke orde. udila se epirska gospoda gledajui po nemu zlamena.

I0

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Majka ini veliko vesele, svoga sinka ale na krtene; lipo emu ime posta vie, lipo ime: Jure, dite mlado. Kada li je dite pomareslo, Vojsavi je losa sria bila, [209] zato Turci Epir porofbie, u tutiju Juru povedoe. Za ime je majka izlazila, sva u crno bise obuena, od alosti kose rasplitala, bilo lice suzam poilivala. Da je komu pogledati bilo, kako* cvili Jure, dite mlado! Fatae se majci grjocu ter je svojoj majci govorio:

35

Lipo ga je care razgledao, zlamee je na nem ugledao: britku ordu na desnici ruci, svitlu krunu na glavi junakoj. Goji ega u dvoru svojemu. 65 Kada li je dite ponareslo, ne bijae takoga junaka u Turina ni u kaurina. On na mejdan esto izlazae, na mejdanu glave odsicae, 7 po vzdan se s Turcim gilitae2 i esto ji s koiria obarae.

45 b ]

Malo vrime postajalo bie majka nemu bilu kigu pie, da je nemu babo priminuo u Krojanu, gradu bijelomu. Turci nemu otee kralestvo, osta jadna Vojsava krajica i brez krala i brez krajevine. Ej neviro, nigd'i te ne bilo!

75

ostaj z Bogom, mila majko moja! Vidi li me, vidim li te vee? 5 I fala ti na mlku bilomu, s kojim si me, majko, zadojila. Majka sink# lipo celivae1, suze roni, nemu govorae: Odi z Bogom, drago dite moje, 55 ne privrni svete vire svoje! To izusti, na zemlicu pade, a Turci joj sinka odvedoe. Kad su bili giradu Drinopolu, mlado dite caru darovae.
1 2

8o

Mislio se Kastriotie Jure, kako bi se caru izmakao, siroticu majfku pobodio i svoje se krune dobavio. Al je emu sria priskoila: 85 udarie ungarske katan, udarie na zemlu carevu, prid imam je vojevoda Janko.

6o

celivajce. xilitajce.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1756.)

Kad to vidi Murat Sukman, siknu je vojsku sakupio 9 pak je daje Kastriotic Jur ju ter je nemu tiho besidio: Virna slugo Kastriotic Jure, to god imam u dvoru junaka, mladi paa, aga i spahija, 95 nada tebe ne imam junaka, koji e mi prid vojskom otii i pobit se s vojevodom J a n k o m . Pridajem ti silnu vojsku moju IO i mojega atu velikoga.

Spomeni se, Bogom pobratime, da mi jednu viru virujemo: k a d a sjutra u boju budemoi, pridau ti svu vojsku carevu. I 2 Ja sam suzan a sinak sam Ive pokojnoga krala kojino je sikoro Murat Sukmana, Kastriota, od Epira, primkrao.
I2

Murat mi je oinstvo oteo, babe moga krunu osvojio-; majka moja u nevofi cvili, rad bi moju majku pohoditi i oinstvo moje prigkdati.

Spomeni se, drago dite moje, da sam tebe za sina, uzeo, u mojemu dvoru odgojio i za pau tebe uinio. K a d je J u k o ega razumio, I05 pokloni se caru estitomu, t 2 I I l ode s vojskom ravnoj Ungariji priko .ravne emle R o m a n i je. Brzo doe u zemfu ungarsku i onde je tabor uinio; iz tabora bilu kigu pise ter je ale vojevodi Janku:

Kad je sjutra jutro- osvanulo, I 3 na Magare 1 Turci udarie. Kad se poe krvca prolivati, poe Juko natrag uzmicati. Kad vidie age i spahije, da Kastriot natrag uzmicae, x3> koji nije nigda uzmicao-, svi od straha natrag pobigoe. Tad Magari% orde povadie, svoja bojna kopja poloie, dobrim koem didume pustie x4 [2I21 svu carevu vojsku isikoe. Kad to vidi Kastriotic Jure, dobavi se ate velikoga, nad ime je ordu izvadio x ter je nemu Jure govorio: 4*

II0

Kaurine od Sibia J a n k o , ja imadem i za dvoje vojske, IJ sjutra emo na te udariti, S al se nemoj, p o b r o , poplaiti.
1 2

maxare. maxari.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Udil pii listek kige bile, napii je od strane careve i a|i je krojskom kapetanu, nek mi dade Kroju u Epiru i svu ravnu zemju Albaniju. Ako li je napisati ne e, evo tebi tvrdu viru dajem, odsiu ti rusu glavu tvoju i dau je vojevodi Janku. N a ino se ati ne mogae, ve napisa listak kige bile. Kad se Jure kige dobavio, atinu je glavu odsikao.

A kad li se kjua dobavio, druini je svojoj govorio>: Druinice, mila bratjo moja, naotrite 1 britke sabje vae.
150

A kad bud noas ponoi, to naete da je suneeno ter se ne e krstom prikrstiti, isicite mlo i veliko.
I

S5 C21^

Jedva druba noce doekae, x svoje britke sabje naotrie, a kada je od ponoi bilo, isiikoe malo i veliko. Kada li je danak osvanuo, ori Jure visoke munare tere gradi crkve i otre. Uze krunu starca babe svoga i Oisvoji ravnu Albaniju. t to god nade da je suneeno, sve isie malo i veliko, pak pohodi milu majku svoju.

Pak otie ravnoj Albaniji, i ime je trista Albanea, 160 sve plemia i gospodiia i ditia. prija neeneni. Kad je doa u Kroju bijelu, dade kigu krojskom kapetanu. l6 Kada li je kigu prouio, 5 dade nemu kjue bila grada.

Nije zmija zmiju privarila to Skenderbeg Murat Sulemana. Onda bilo, sad se spomialo.

Naojtrite. Jamano to nije trag starijega izgovora -st-, jer Kai u rijei otar i deriv. pie vrlo esto -Jct-. ' Zato sam u ovom izdanu proveo transkripciju -st- ne iznosei svaki put u bijekama, gdje je u Kaia upravo -Jt-, a gdje -Jct-.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1756.)

Pisma druga od jure Kastriotia. Telar vice od jutra do mraka u bijelu gradu Carigradu: Ko je godir od stola careva, estiti je car zap ovi dm, da se sjutra na div ami nae. 5 Kad je sjutra jutro osvanulo, skupie se na divan gospoda, mlade pase, age i spahije; tiho jim je care besidio:
IO Posluajte, pase i kadije, i ostale age i spahije! Bojak bismo s krajem od Epira, bojak bismo i pridobismo ga.

Ja virova onoj zmiji jutoj i odrni zmaja u nidarcu, a sad me je Jure odbignuo-, Muhameda sveca pogrdio.

Posla ega ravnoj Ungar i j i, da boj bije Sibianin Jankom, 3 5 " al nevirni Jure Kastriote svu izdade silnu vojsku moju. On pogubi pau kapitana, s kapitanom atu velikoga i dvadeset ijad vojnika 4 pak pobie ravnoj Albaniji. Uz tvrdu Kroju na privari i posice krojskog kapitana, uze krunu starca babe svoga i podloi negovo kralestvO'. 4i to god nade da je suneenO' po Epiru i okolo ega ter se ne kti krstom prikrstiti, sve isie, niko ne utee. Ah, ni to mu dosta ne bijae, 5 ve ulize u kralestvo nae: robi, pali 1 sela i varoe, sie, koje malo i veliko. A sad mi je tuba dodijala, da vojnika nejma na krajini, koga Jure nije pogubio, pogubio oli zarobio;

Dade meni po krajestva svoga 1 i tri svoja u tuti ju sina, 5 [214] i jo meni davae arae, da mu svitle ne odmjern krune. Kad li umri od Epira kraju, dozvao sam ja . negova sina, po imenu Juru Kastriota, kogano sam lipo milo>vao.

20

Dava nemu krunu od Epira, [" koju mu je babo uzdrao, da krajuje i da ara daje, 2 kako mu je i cako davao. 5 Ne kti Jure uzeti krajestva, ve se meni zakle na itapu, da on mene ne e ostaviti, nego krvcu za mene proliti.
1

55

pbij.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

da se bila dvora ne bijeli,, koga nije ogem opalio; da nejmade majke ni lubovoe, koja nije u crno zavita. gospodo pae i kadije i ostale age i spahije, nije koga porodila majka, da ode do Epira ravna i osveti krvcu prolivenu ist vire sveca Muhameda, da pogubi Juru Kastriota, koji mi je puno doi jao? Ko pogubi onu zmiju jutu, il pogubi il dovede iva, estita u ega uiniti, od Epira krunu darovati. Umukoe pae i kadije i ostale age i spahije, a veziri g zemji pogledae, ali ne e silni Ali-baa, vee caru tiho odgovara:' Evo, care, desna ruka moja i u ruci britka orda ova, koj ano je krvce napojena, a tako se moje ne napila, ona oe osvetiti tebe [216] i pogubit Juru Kastriota, kogano si s sinkom odgojio. Kad je care ega razumio, slenu je vojsku sakupio,
xejtoka. etiri sloga.
1

sve konika po izbor delija, silne vojske etrjest ijada.


6o

Razvie se sviomi barjaci, 9 udarie careve borije, ode vojska k~ ravnoj Albaniji, prid ome je silni Ali-baa.
6

Malo vrime postojalo bie, glas dopade Juri Kastriotu, da na ega ie Ali-baa. Kupi Jure vojsku po Epiru: Oisam ija sileni konika, sedam ij p o izbor vojnika, u sve vojske petnajest ijada, ali je to oga estokoga1.

9$

I0

75

Pod Krojom je vojsku 'pribrojio pak je svojoj drubi govorio: Da idemo, mila bratjo moja, I0 pozdraviti silnog Ali-bau! 5 Nemojte se, bratjo, poplaiti, to je vee vojske u. Turaka: oni slave svoga Muhameda, a mi lipo ime Isusovo. Kada Jure svri govorene, uini se veliko zlamee. Svi konici koe posidoe, britke Corde pisci pripasae.
IIO

8o

Razvie see svileni barjaci, udarie bubi i svirale: u vojsci se inae veseje, oko vojske tuge i alosti.

115:

Isp. u istom stihu u R29s: xejtokoga. Stih trai svakako

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1756.)

[217]

Plau majlke jedine sinove, plau lube svoje zarunike, mala dica majke gledajui, ' plau seke milu brtju svoju.

I2

Blizu pola gusta go>ra bie, u toj gori postavja busije tri ijade sileni konika, prid ima je Amega 2 vojvoda. 14J Amegi je 3 Jure govorio: Netijae, drago di t moje, pO'Stoj, sinko, u gori zelenoj, dri tvoju na okupu vojsku.
Ali nemoj prija udarati, 5 neg se poeme krvca pralivati. [218] Kad ugleda dvi vojske ogene - i barjake turske i kaurske,

Svojoj bratji pute priticae, priticae ter ji celivae1 fatajui koe za didume, ne bi li se koji povratio.

I2

Majke svoje skiduju erdane, a Jubovce zlatne prstenov, divojke vince pozlaene, ter zavit meu na otre. Uz otare ruke razpiale, da bi majke sinke priekale, a Jubovce svoje zarunike i sestrice milu bratju svoju.
x

ti e iza iz gore zelene, x na Turke e juri uiniti, 55 pristraie svu vojsku carevu, svu-emo je p o d m a okrenuti. A m e g a je 4 ega posluao i oitie u goru zelenu. U ta, d o b a silni Ali-baa, a k a d ga je J u r e ugledao, na poju je vojsku raz,redio>. O d k o n i k a krila uinio, za krila je pisce postavio, meu krila Jure ulizao-, oko ega pisci i koici.

Otolem se vojska podignula x 1 otie supro Ali-bai. 35 Kad su bili na poje dibrensko-, oode ji je noca dostignula. T t e oi pobie barjake i p o po]u bil adorove. K a d je sjutra jutro osvanulo, 4 poe J u r e razredivat vojsku.
1 2

l6

i6s

celivajce. Ameja. Ime Jurina sinovca pie Kai: Amecxa, Amexa, Ameca, pae i *AmeJa (ovo posjede jamano po pisanu u Barlecija; isp. De vita, moribus ac rebus praecipue adversus Turcas gestis Georgii Castrioti, Argentorati 1537.). U vezi s napomenama iznesenim u predgovoru Kaievoj grafici, pisao sam uvijek Amega, a gdje je u Kaia -x-, -c- ili -J-, spomenuo sam u bijekama ispod teksta. 3 Amejije. 4 Amejaje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1756.)

Iza sebe strae ostavio, sve konika dvanaest stotina, prid ima je bane Vrananine, l koji bie junak od starine. 7 Vrananinu Jure govorio: Dri, bane, na oruju vojsku, ali nemoj prija udarati, neg udari iz gore busija. A kad udre iz gore Amega 1 , 45 ja u vojsci krila razmaknuti, tvojoj drubi pute otvoriti, a ti kou popusti didume, nek udare ili na umorne. Malo vrime postajalo bie, dade Jure od boja zlamee. T u se dobri koni razigrae, udarie bubi i svirale.
l8

Kad t vidi Kastrioti Jure, 2 svojoj vojsci- krila razmaknuo, Vrananinu p^te otvorio, pk udrie ili na umorne. Tu se teka krvca prodivae, do neba se jadan gls u jae 2$ od velike jek i jauka: Turci zovu sveca Muhameda, a kauri ime Isusovo. U tri ure boja estokoga pade mrtvi sileni Turaka dvajest i dvi ijade konika, dvi ijade osta u suanstvu. Od vojnika Jure Kastriota pade mrtvi pisac' i konika dvi stotine i tri jest junka, toliko ji ranni bijae. Kada vidi silni Ali-baa, da so emu druba izginula, skupi ono zdravi i raeni b- > pak pobie g bilu Carigradu ] brez barjaka i brez adorova.

2I

2I :

Tu se britke orde povadie, l8 a bojna se kop ja poloie; 5 [219] tu udari konik na konika tu se poe krvca prolivati. Kada vidi Amega 1 vojvoda, da se silne vojske udarie, I iz potajni udari busija 9 kano vue iz goire zelene. Tri ijade kopja poloie, tri ijade sabaja povadie, uinie juri izazda, siku jadne Turke iznenada.

22

95

Osta Jure s vojskom na mejdanu, dok pokupi turaku odoru i dok rane zavije junakom, 22 pak otie u Kroju bijelu pivajui i popivajui, vince piju, koe igrajui. Nije majka rodila junaka, to je majka Skenderbega Jurja.

Kud Amega 2 s vojskom dopirae, na alaje Turke razgoae; t nenada iz gore busija strah zadade svoj vojsci carevoj.
1 2

Ameja. Amexa.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15. Budui da se u ovoj pisimi imenuje Carigrad, dajem na znane, da se ovde ne spomie .Carigrad, u komu sada ari pribivaju, zato ga jo tada ne bijae car osvojia, nego pribivae u Andrijanopoju. Razumi se dakle grad carev, gdi bie negovo pristoje, koji se mo gae po razlogu zvati Carigrad, to jest carev grad.

[Tekst
2

R\ str. 221.224., odgovara tekstu R2, str. 70.yi., uz neke razlike slae s tekstom su u bi\evskama Varijante teksta R1 naznaene

a isto se tako i Rx, str. 22j.24o., R , str. i8y.191. ispod teksta R2.]

I^J]

[20.] Slidi pisma od Cipra. Lipa ti je gora Romanija, jo je lipi Cipar nasrid mora: u em reste bilica penica, rujno vino kano malvasija. Po Cipru se bijele gradovi kano bile tie lab u tovi, najiipa su dva grada bijela, jf-dnom ime Nikoija bie, a drugi se Famagota zvae. Po nem set mlaan providure, po imenu Ante Bragadine; izetao gradu na bedene ter pogleda niz t poje ravno. 5 al po poju zelene narane, al je poje magla pritisnula? im li se je ,go>ra nakitila, al s jabukam al z utim narancamr Dozivje ga vila iz planina ter je ermu tiho besidiila: Nit je gora nit studena voda, 2 nit po poju zelene narane, 5 nit je magla po}e pritisnula. Ve je ono siln turska vojska, prid ome je Mustapa vezire; sino doe izpod Nikoije, kojuno je juer osvojia. 3 Sve isie, niko- ne utee, jedno z drugim za trijest ijad. N e ute se po granam narane, ve na kopjim glave od junaka,

IO

242J

Sam se sobom Ante razgovara: Ah, moj Boe, uda velikoga, *5 to se vidi nasrid poja ravna: al je gora al studena voda,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

kojeno su juer odsiene ' 35 u bijelu gradu Nikoiji. Najlipa je glava Dandulova, od bijela grada providura, spored ome glava biskupova, Kontarina, alosna mu majka! 4 N a glavi mu mitra od bisera, koj ano je u Mlecih krojena. Al su glave lipo osveene od Arnalde, lipote divojke, koja ibise caru darovana i jo s ome trista divojaka. U navi je barut upalila, sultaniju u laguni dignula, sve izgori, niko ne utee, sama sebi lipu slavu stee. Istom vila tako besidei, silni Turci na grad udarie, vas se bili grade tresijae od onizi bojni lumbarada. Pod im Turci lito litovae 5 5 od Jurjeva do Mio\a danka, esto oni jurie inie, z golim ordam na beden skakae. Sie Turke Ante Bragadine i negovi mladi vitezovi, 6 mnoge oni glave odsikoe ter ji meu gradu na bedene. C243] Nigda, pobre, Turci ne pristae ob dan, ob no'c jurie inei

i pod gradom mine kopajui, kule bile u lagum diui.

>

Tu gospoda mnoga izgiboe, koluneli i mladi serdari, vojevode i jo barjaktari, ine vojske ni broja se ne zna. 7 Al se bili grade ne pridaje, jer ga brni Ante Bragadine. Kad to vidi veliki vezire, on uzimje divit i artiiju ter napisa listak kige bile. 75 Pak je aje Anti providuru ter je nemu tiho besi dio: Zlo ti jutro*, Ante providure, bila grada obraniti ne e.

45

5 ali klue od bijela grada,


ako li ji ti poslati ne e, gola u te p o vojsci voditi, iva u te na mije derati.

8o

jemu A n t e kigu odpisuje: N e k a znade, M u s t a p a vezire, 8 5 da ti ne u p i d a t bila g r a d a , dok je moja na r a m e n u glava, jer e meni d o b r a p o m o doi od mojega b a n a d e n e r a l a : sto galija d u d a mletakoga 9 i dvanajest bojni galijaca; sto galija kraja panolskoga, v l d imam D o r i a principe, i dvanajest b a n a maltekoga, a toliko p a p e velikoga. 95

X6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1756.) od tvojega b a n a enerala, Do*ria je ega odbignuo.

Kad je vezir kigu razgledao, [244J od jada je bradu ogulio: ne e vezir da s mirom miruje, janiare na grad natraje.

K a d je A n t e kigu progledao,, bio barjak bie r a z m o t a o ter ga mee gradu n a bedene, I 3 Pod gradom je mine ukopao I 0 [245] jer se i n o nemu ne mogae. i brzo ji bie uegao; kada li se mine uegoe, N e s t a d e m u p r a h a ni olova po bijela grada oborie. ni zaire to je od p o t r i b e ; sva m u vojska bie izginula, T u se teka krvca prolivae, X a bedeni n a zemju p a d n u l i . 3S 10 teka krvca koska i junaka; 5 tu se brni mlo i veliko, Veziru je 1 kigu napisao, kalueri i svi sveenici, u kizi je nemu besidio: Z a k u n i se n a itapu t v o m u , udovice, ene i divojke, daj mi jamca Boga velikoga, dica, starci i mladi trgovci; tu brat brata poznat ne mogae, I I 0 da e p u s t i t moje vitezove I 4 jer svakoga k r v c a oblivae. z d r a v e poi d u d u m l e t a k o m u i p o d pukm i p o d britkim D a je komu pogledati bilo ordam, Bragadina, m l a d a p r o v i d u r a ! poslau ti kjue bila, grada. K r v a v e m u ruke do ramena Il i svijetla orda do balaka. 5 K a d je vezir kigu prouio, x od vesela crnu zemju lubi, 45 Viteki se i t a d podnesoe, zaklie se n a itapu svomu jer iz grada T u r k e iztirae: i daje m jamca Boga svoga, osta m r t v i sileni T u r a k a o k o trijest i vee ijada. da e poi d u d u mletakomu O p t vezir bilu kigu pie I 2 ter je saje Anti B r a g a d i n u : Zlo ti bilo, A n t e p r o v i d u r e , sto li misli, u to li se u z d a ! Bila grada obraniti ne e, a ne e ti dobra pomo doi
1

i nagovi m l a d i vitezovi oruani, z d r a v i i veseli. Ali vire u T u r i n u nije. P r i v a r i se, ujide ga zmija: od g r a d a je v r a t a otvorio*, veziru je kjue p o k l o n i o . G o v o r i m u sileni vezire:

"i

55

Vezijrmuje. Ispr. R 2 i82: Veziruje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

i/

Dobro doa, turska krvopijo! Kamo moje pae i kadije, kamo moje ag i spaije, kamo li mi dica janiari, kojeno si s vojskom isikao* oko eset i vee ijada?! Nato se je Ante nasmijao-, veziru je tiho besidio-:
l6

ve ja plaem, da si utekao, di ti glave nisam osikao i posla je k. Mietku bijelomu x7 za jabuku dudu mletakomu. To veziru puno munoi bie, na svake ga on muke meae, crne mu je oi izvadio i bijele ruke odsikao. 45 Via ega o lantini 'tankoj, neka vidi sva vojska careva Bragadina, mlada providura, koji turske glave odsicae.
l8

Mu', ne luduj, veliki vezire, l6 t246] ja ne plaem pae i kadije, S nit ja plaem age ni spahije, jo ni tvoju dicu janiare,

Kada li je sunce poinulo, ski duje ga s tanene lantine, iva ga je na mije derao. Bragadine, pokojna ti dua!

Krajestvo od Cipra zva se edan perivoj oliti ardin od svita radi negove lipot, ravnine i ploda, koga poraae, kad u nemu krali . kranski staju, a navlastito kada uivae lipi mir pod krilom pri- vedroga principa, koji ga izgubi na 1.5 71. .

[21.]
[247]

Slidi pisma od boja, koji se uini na dan svete Justine. Odkada su Mleci sagraeni, nije lipa vojska sakupjena, to- je vojska duda mletakoga vrime rata Cipra nesrinoga: Prid imam su tri siva, sokola, tri principa od zemje latinske: I 0 od Mletaka bane Veniere, od enue Doria Andrija, a od Rima Kolona principe. 5 Kapetani vlastela mletaka, kavaliri gospoda malteka . *5 od velika roda i plemena, sve t tre, da Turina sie.

dvi stotine taneni galija, dvajest i pet od boja brodova i d vana jest bojni gali jaca, ormanica ni broja se ne zna.
Stari pisci hrvatski. XXVII.

iS

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.) Venier mu tiho odgovarah Nije vrime tom besiditi, vaja danas s Turcim bojak biti, za Isusa nau krv proliti. 5 Nismo doli etati po moru ni Jubiti Grkie divojke, ve braniti viru Isusovu i naega duda mletakoga. Istom oni tako besidei, dojedrie turske ormanice i p r i d i m a morski k a p e t a n e -paa od zemje careve. U d a r i e paine borije, zavikae T u r c i janiari; k a d a li se blizu sastadoe, galijace ivi o g a dae. [249] Stoji jeka b u b a ' i svirala, grmjavina silni lumibarada, stoji zvizda 2 iba i puaka, lomjavina taneni galija, stoji jauk p o m o r u delija. K a d a li se, p o b r e , sastadoe sve galije turske i latinske, r e k a o bi, nebesa se ore, a p l a n i n e u dubine noe. a r k o sunce p o m r a l o bie od crnoga praha i olova, sve se sine more tresijae Oid topova turski i latinski. 55

Zavezoe uz more dudevo, zajedrie izpod grke zemle: sine se je mre zapinilo od galija i o d galijaca, od emija i od ormanica.

zo

K a d su bili izpod Svete M a v r e , govorio Doria principe: 2 to se bili gori u istoku, 5 al su snizi ali laibutovi, ,. al je magla posrid poja p a l a , al p o p e t i bili adorovi, [248] al -se vile n a planini bil, al su grke n a planditii ovce? 3 Veli nemu bane Vcniere: N i t su snizi, nit su bile vile, nit je magla, nit su labutovi ni p o p e t i bili adorovi. Ve su o n o turske ormanice, 35 sto galija, dvista sultanija, trijest paa, trista l u m b a r a d a , sto ambeka kraja Alerina. P r i d Aimam je morski k a p e t a n e A l b p a a o d zemje careve, 4 1 n i m emo se danas ogledati i v i t e k u sriu prokuati. AH veli D o r i a principe: Posluaj me, bane Veniere, l u d o emo glave izgubiti, 45 m i n e m o j m o s T u r c i m bojak biti.
1 2

75

Signimchiemoje. Isp. R2i83'. Scgnimchiemoje. zvizda. Isp. R2i84: Zvizxda.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Po moru se drugo ne viae nego vesla, jidra i lantine, i tilesa turska i krstjansk po ijadu zajedno plivae, jedan drugom smru zadavae. Ne uju se pisme ni popivke, nit se uju gusle ni tambure, nego jauk i pla od junaka, zveketana maa i sabaja.

[250] Sto galija turski ufatie, toliko ji oigem saegoe, sam utee kraju od Alera samo svoji trideset galija.
8o

Ne bi ni n junak utekao, ve ga pusti Doria principe, koji dudu pomoi ne dade. Ej neviro, nigdi te ne bilo! Osta mrtvi sileni Turaka za trideset i vee ijada, pet ijada ivi ufatie, sedam paa dudu darovae. Osta mrtvi dudevi vojnika pet ijada po izbor junaka, etrnajest vlastele mletake, puno vee rimske i malteke, sve principa, vrsni vitezova, kavalira, poibre, i knezova, to pogibe dan svete Justine zarad svete vire Isusove.
I0

8 Sine more krvavo bijae S sve od krvce turske i kranske; najvea se krvca prolivae, di bijaju mladi denerali.

Tu se bie od jutra do podne, jo se ne zna, iji mejdan bie; 9 kada li je po podnevu bilo, na dudu je mejdan ostanuo. Ugleda se glava Alijina na lantini od galije tanke, svezana mu dva sinka klecaju 95 prid koliinom bana Veniera.

IIQ

li

Reeni boj bi uinn u Levantu na dn s. Justine godita Gosp. 1571, u komu pogibe vee od trijest ijada Turaka, pet ijada ivi ufatie, medu kojim bihu mnogi zapovidnioi, pae, age, bezi, alajbezi, kadije i ostali vrsni glavari. Kapitan Ali-paa pogibe s mno im oficijalim. Dva mu sina iva ufatie, i povede ji Kolona princip u Rim s mnoim suznim. Uluzali, kraj od Alera, utee samo svoji [251] tri jest galija, budui ga pustia | Doria, spanolski denera, koji ne kti Mleanom pomoi dati. Sto i eset galija turski osvojie, takoer mnoge fute i bro dove razliite. Veliki topova osvojie st i sedamnajest, malo maeniji dvista i pedeset i est; topova, iz koji se stine velike bacaju, osamnajest izvan topova, koji se z galijam potopie.

20

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.

Oruja ostaloga i rob svakojake ni broja se ne zna. Petnajest dana potratise, dokiem robu razdilise. Naoe na galijam turskim tri ijade ivi krana, a vece ji se potopi i ubijeno bi, to jest suana turski. Pogibe nai pt ijada i mtnoga gospoda mletaka, rimska i malteka, kojizi imena ne meem za ne uzminoati govorena.

[22.] Slidi pisma od s. Ivana Kapistrana i vojvode Janka. Divan ini Otmanovi care, po imenu Murat Sulemane, gospodu je na divan sazvao, sve po izbor pae i kadije i vezira s agom janiarskim. 5 A kada ji sakupio bie, car se seta uz divan, niz divan, ' svitlu krunu vedru nebu baca ter se care s krunom razgovara: [252] Vira moja, svitla kruno moja, ol u tebe brzo izgubiti oli carstvo moje rairiti, to mi nije babo* rairio. Dobio sam grkoga csara, od istoni strana gospodara, i osvoji gradove negove do bijela grada Carigrada.
IO

Pak je tiho Murat besidkx Na noge se, pae i kadije, brzo silnu vojsku sakupite od istoka lipo do zapada:

dvista ija mladi janiara, sto ijada po izbor konika i pedeset taneni galija, da idemo uz Dunaj vodicu. Uzeemo ravnu Ungariju, a zatizim svu Bosnu ponosnu, Dalmaciju do siega mora, od Istri je do Ercegnovoga. Kada pae cara razumie, silnu vojsku brzo' sakupise: dvista ijd' mladi janiara, sto ijada po izbor konika i pedeset taneni galija. Ode vojska ravnoj Ungarij prid vojskom je Murat Sulemane. Al je rrialo vrime postajalo, glas dopade kraju ungarskomu, po imenu mladu Vladislavu:

*5

Ah, tako mi sveca Muhameda, osvojiu i Bosnu ponosnu, 2< vie Bosne ravnu Ungariju, Dalmaciju do siega mora.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15.


253] Zlo ga sio, kra}u Vladislave, zlo ga sio i vino p o p i o ! 45 E t o n te silna t u r s k a vojska i p r i d vojskom care Armirate.
[254]

2I

malena je, al je ogenita, u sve vojske trideset ijada. Sveti Ive slavnu misu ree, kad je ree, na kolina klee, blagosivje vojevodu Janka i negovu vojsku svu koliku.

75

K a d je kraju glase r a z u m i o , zove sebi vojevodu J a n k a , enerala od vojske ungarske, 5 ter je nemu tiho besidio: to bi reka, vojevoda J a n k o , m o e m o li s carem bojak biti? A l i m u je J a n k o besidio: N e brini se, svitla k r u n p moja. 55 O v d e ima j e d a n Boji svetac, koji ini velika udesa, Boji svetac f r a t a r francekane, p o imenu I v o K a p e s t r a n e . O n e tebe lipo svitovati,
6o

8o

Pak se skae na noge viteke, uze barjak u desnicu ruku, na barjaku ime Isusovo-, i prid vojskom g Biogradu pode. Kad je doa gradu, Biogradu, 85 lipo 's Jankom vojsku razredio: oko grada kane. i , u grdu pisce i vojnike. Malo vrime postajalo bie, od istoka Turci udarie, 9 prid imam je care Amurate, i Biograd brzo oibsidoe ter ga biju sa etiri strane: od istoka Turci janiari, od zapada crni Arnauti, od Dunaj a tanene galije, a od Save bosanske balije. Biograd se, pobre, tresijae kano listak na gori zelenoj od topova turski i ungarski, od bubana i od tambalasa.

moemo li s carem bojak biti. Kad je kraju ega razumio, Ivanu je tiho- besidio: Slugo Boja Ivo Kapistrane, ki pravo, tako bio zdravo, 65 moemo li cara doekati i na ega skladno udariti. Veli nemu Ivo Kapistrane: Ne plai se, kraju Vladislave, ve sakupi vojsku na sve strane; 7 ja u poi s carem bojak biti, za Isusa moju krv proliti. Kad je kraju ega razumio, brzo vojsku bie sakupio,

9J

IO

Brani ega Ivan Kapistrane i delija Sibianin Janko, u po noi juri uinie, I0 na galije turske udarie. 5

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 75 6.)

Saegoe tanene galije, isikoe careve delije. Kad to vidi care Amurate, od alosti rusu bradu guli. Zove sebi dicu janiare ter je ima tiho govorio: 1*55] Dica moja, skladno udarite i Biograd brzo osvojite.
II0

Branimo se do mrkloga mrak; a kada li mrkloj noci bude, onda emo juri uiniti, sve emo ji pod ma okrenuti. to je rek, t se dogodilo: *3 vazdan Turci jurie inie, kada. li je sunce poinulo, otioe Turci poinuti. A Ungarcl juris uinie, na carevu vojsku udarie, pobigoe Turci janiari, tir a ju ji ungarske katan.

Ah, tako mi ruse brade moje i tako mi sveca Muhameda, IX5 kad doemo bilu Carigradu, ja u vami primaknuti plau. Kada Turci cara razumie, na Biograd juri uinie, brzo prve samce osvojie i Biograd malo ne uzee.

*'

I20

N a Dunaj ji vodu natirae; to od sabje ima uticae, ono Dunaj voda prodirae; ^ svitla orda Sibianin Janka sie Turke, ni broja se ne zna. Tu gospoda mnoga izgibose, sve po izbor pae i kadije, mlaan vezir s agom janiarskin

Cvili Janko kano zmija Juta: Pogibosmo, Ivo Kapistrane! Al je nemu Ivo besidio: Ne strai se, vojevoda Janko! I2 5

[2*6] Al utee Murat Sulemane, . ue raen, vesela mu majlka. Ov6 uvik nek se pripovida, kako Ivan Turke pridobiva. Ovi se boj uini pod' Biogradom godita Gosp. 1442. Car Murat, puno* rasren i oaloen, misli dan i no, kako> bi se osvetio i vojvodu Janka imao- u svoje ruke. Opet kupi vojsku silnu i nom ie u Ungariju na 1443. Ma bi i tada razbijen jako od vojvode Janka. Rasren gore negoi prija opet1 kupi vojsku jo veu, ma bi od vojvode Janka razbijena, koji otie u carevu zemlu, namiri se na pedeset ifada vojske turske, prid kojom bie paa, Mesiek1 imenom.
1

Mejichec.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

23

Udari Janko na e, razibi ji i posice trideset ijad Turaka, a mnogo ji ivi ufati. Ide s vojskom naprid, namira se na Karambeja, pau Muratova, vojsku mu isie, a ega iva ufati. I to se zgodi godita gori imenovanoga, to jest 1443.

Poe rat Kandijanski na 1645, dura godita 26. Osvoji car Kandiju na 1671. Bie Turci Kandiju godina 26. Poe rat Beki s cesarom na -1682, s principom na 1684. Poe rat Mali na 1715, i praklama ga pod Siem enera Aneo Emo. Dura godita 3 i sedam miseci. j- 257 j Svih ovizi ra|ta bie,Jzmeu ostali viteki podnesoe se i turske odsicase glave. Pooimjem dakle od Kotara, i koliko mogu znati, sve ji kaem po imenu. Slide vitezovi od Kotara, koji turske odsicase glave. R a t a od Kandije.

Serdar i kavalir don1 tipan Sori, silni vitez na oruju. Serdar Ilija Soiijami. Serdar Janko Dimitrovi. Serdar Petar Smijanie. Serdar Marko> Mijkovi. Vojvoda Vuk Bajak. Vojvoda Ivan Matkovi. Vojvoda Todor Kladni, od Turaka prozvan Todor Latinin. Moivuna Vuk. Arambaa Durut. Rata Serdar Serdar Serdar Serdar Bekoga

i kavalir Stojan Jankovi. imun 1 Mijkovi. Boe Mijkovi. Smojan Smijani. ,

1 Kai konsekventno pi'e Simun, no jer se u ega s na poetku rijei i inae esto biljei za glas , a usto u Dalmaciji katolici openito govore imun i ime, pisao sam i ja tako u ovome izdanu.

RAZGOVOR U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1756.)

[2*8]

Panga 1 Pokraja s Varivda. Serdar Ilija Jankovi. - Serdar Jakov Resica od Zemunika. Vuen Perii. Serdar Savia Jankovi. Serdar ime Bartulai. Serdar Antun Vujavi. Nikola Klanac od Novoga. Serdar Miloa v Pokraja. Serdar Duka Pokraja. Aramibaa Toma Sinovi. Kapitan Iveko Jovi. Tintor, Janko vica net jak i barjaktar. Barjaktar Vrbnica. Serdar Frane Mireti. P osli r a t a Maloga.

Silni vitez Marko Pl-etikosa isie na moru Turke i imade od principa veliku plau i gospodstvo. Slide vitezovi od ibenika i drave ibenike. R a t a O' d a n d i j e. Vuk Mandui iz Rupa., glasoviti vitez. imun Bogeti s Mijevaca.2 Serdar Ivan amdi3 od ibenika. Rakiti Gavran. Popovi Dragojla. Dujam Omeli. Vid Omeji i bratja negova.
1

<

Panca. Jmiglievaczaa (isp. R 1 319: Sliivna = s Livna). Sckandich. T a k o Rai redovno pie u R 1 (str. z$8, 280, 305) pre zime serdara Jovana iz ibenika. Naprotiv, u R 2 pie ga Sandich (str. 257) i Jcandich (str. 325), a na izgovor andi upuuje i Grabovevo pisane (Cvit razgovora, str. 345: Serdar Jouan alliti Juan Scandich). D a se prezime doista izgovaralo, andi, potvruje takoer narodna pjesma etiri uskoka (Vuk, Nar. pj., III. krt. bekoga izdana, 337 i daje), gdje se pjeva junakovanu Jovana andia u bojevima proti Turcima. Sckandich u R 1 bit e prema tome omaka, koju je Kai u drugom izdanu Razgovora ispravio.
2 3

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1756.)

Kau starci od ibenika, dostojni da jim se viruje, da dozva Fokarin denera majku Vida Omejia prida se i skide prsten s ruke \59\ pak ga metnu | na ruku ezinu, skide takoer urak ter ga na u postavi govorei joj ove rii: Budui da si porodila sedam vitezova, koji brane krunu i potene svoga principa izgiboe i mnoge turske glave odsikose, dostojna si take asti i potena. Ovako kau starci od ibenika. Frane Ugulin. Markovinovi iz Mandaline. Anii iz Doca. Fakac iz ibenika. Ivan Palikua. Rati Bekoga.

Urban Latinin olit Fenac, gospodin ibeniki, veliki i glasovit vitez na oruju. Frane Kosiri, vlastelin ibeniki, poteno vojeva i s Turcim boj ini. Koduneo Sedmuni bie prid vojskom velike srie. Mi jat Jurii s Jankoviem isie Turke na Vrbniku nie Knina. Serdar Pavasovi od Skradina. Baria Blaevi. imun Babai. "Cvitk ari.1
1 Sarich. Prezime vitka ili Cvijana (iz Mandaline kod ibenika) pie Kai i Jcarrich (R225s) i Sar[r]ieh (R2258 i Kor. 486), a da se doista ima itati ari, potvruje ne samo danani izgovor, nego i ilobadova kronika (Starine X X I , 91) i narodne pjesme 0 ariu Ovijanu od Kotara (Vuk, III. k. bekoga izd., str. 114 i 116, i Juki, izd. 1858., str. 184 i d.). Isto tako svjedoi sadani izgovor i ilobad (Starine X X I , 109), a i matice krtenih iz Kaieva doba (ljetopis Jugosl. ak. 32/2, 56), da se Sarichi iz Brista (R 1 332 , R222i, Kor. 471) zovu doista arii. U R2267 spomie se za Petra Radia, jednoga od junaka zagorskih, u dva puta kao pridjevak Jcare, a jedno Jare, tako da ve samo Kaievo pisane upuuje na izgovor are. A bez umne se i junak od. N e retve Matij Sarrich (R12735 R23oi) zvao ari (u Neretvi ima i danas aria). I na turskoj strani spomie Kai nekoliko junaka, kojima, prezime bijei Jare i Jarrich: bubabaa Sare (R2252), Sarrich Ajdar (R229e), Sarrich Omer (R329o), Sarrich dizdar-agt (R 2 33 o). Poznato je, da se u Dalmaciji uje i danas takoer prezime Sari (iako znatno rjee nego ari), a sudei po skedariju Akad. rj. ini se, da Saria ima jo i vie prema istoku. Ne znamo, iz kojega su kraja upravo bili turski vojnici, to ih Kai pie Jare i Jarrich, no- samo negovo pisane nikako ne dokazuje, da se ti ludi nijesu zvali are i ari. Prema tome ne bih znao pouzdano rei, kako se doista izgovaralo prezime tih turskih ratnika, a kako nema dovojnih razloga, da se u prezimenu povue otra granica izmeu ih i nihovih sunarodaka na kranskoj strani, pisao sam i nihova prezimena are i ari.

26

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Marko Lugovi. Filip Rajevi. Baria Berovi odnese ezdeset obduja i jedan dan na Graovu tri glave turske odsice. Vuoen Mamdui, silni junak. Slide vitezovi od Knina, Drnia i Zagorja. R a t a od Kandije.

putia Bogdan od Sratoka, estoki junak, s mnoim ostalim. Rata e 01 g a i S i s g a.

Kavalir Grgo Radnic iz Drnia. Serdar Matij Naki od istoga mista. Koluneo Grgo Naki. Serdar Ivan Sinobad od Knina. Vojvoda Petar irni poteno vojeva. Arambaa Nikolica Matic od Petrova poja na mejdane izlazi,, pod Glamoem i pod Kninom mnoge turske glave odsice, koji sedamdeset i dvi obduje odnese. olak Despotovi na puno mist junatvo^ uini i turske glave, odsica. Ivan Valiiji.1 Boe Zorii. Dva Radnica od Sitnoga. Nikola Kneevi poteno vojeva. Arambaa Marko Gepina vojev s Jankoviem i turske odsica glave. Slide vitezovi siski, koji viteiki vojevase i turske odslcase glave.

R a t a S i s g 1 i t i M a l o.g a. .Kavalir do' Ivan Gri. Zec Vukovi. Boe V'ukovi. Frane Suri. Anton Grabovac. Jakov Tomaevi.
1

Valicikh. Isp. R1 283.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Nikola anko. Grgo Bakovi. Filip i Grgo- Lovri, otac i sin, pogiboe na livadi Tomaevia inei juri na Turke. Ivan Guli, topija. Arambaa Elek. Fra Pava Vukovi. Fra Nikola Bri. Ova dva s ostalim krajisnicim vkeki Siri branie od turske sile. Grabi iz Vrlike. Jelini iz Graba silni junak bise. S l i d e kue, od k o j i Od Od Od Od Od Od Od su f i i j a 1 i p r i n i p o v i..

[262]

Suria kapetani i sada koluneo Ante. Vukovia serdari. Tomaevia serdari. Grabovca serdari. Kruevia od reimena. Bobovia vojvoda i maor Pave. Maretia vojvoda. . ..

Slide vitezovi od Katela, koji turske glave odsicae i na vojsci se* viteki podnesoe. R a t a o d a n d i je. Kolomeo Rabadan, vitez i delija na glasa. Varnica, ajduk, odnese Turkom mejdane. Berigetii1 u stara vrimena bihu knezovi i vitezovi na oruju.. Rata Turke na mnogo mista. Kavalir Rajevi. Dva brata Ivanevia. Anton. Kumbat.
1

Bekoga. .,

Ive Kumbat imade zarad vitetva eneralstvo, budui isikao*

Bergetichi.

28

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLO V I N S K O G A (1756.)

Slide vitezovi od Klisa, koji turske odsicae glave. R a t a O'd Kandije.

Ive Klianin mejdane mnog odnese. Baria Klisanin, mejdangija1. Serdar imun BreuJ, silni junak. imun Perkov. [263] Rata Serdar Matij Gakuli. Serdar Filip E>iji3. Arambaa Marko Buliga. Arambaa Mijo Ivanevi. Slide vitezovi policki i omiki, koji turske glave odsicae i viteki vojevae. R a t a od Kandije.
2

Bekoga.

Tadija Kulisie, silni vitez. Petar Kulisie, od koga se udnovate stvari piu, uju i. pivaju. Koiuneo> Marko Sinovi. Rata Bekoga. Kavalijer Ivan Marinovi, mador od bataje, zaradi vitetva imade kavalirstvo od Neretve. Baria Kosor od Zadvarja, zarad junatva imade kavalirstvo. Knez Luka Brnievi. Maloga. Koluneo Furioz viteki vojeva prid Zadvaranim i Primorcim, od koga Vlasi pivaju, kako je otiao^ prid vojskom na Utovo. [264] [ Ive Perinovi, konik na glasu, podnese se viteki pod Imotom. Dom Jura Pavic, mrki vuk i delija na sabji. Mar ti i bihu junaci. Gotici takoer.
Mejdancija. -xaktilich. Isp. u Grabovca (Cvit razgovora, 349): Cakulich (u Grabovca moe biti i g). N a Klisu postoji i danas obite} akula. 3 giglich. Po Kaievu pisanu je svakako iji; isp. i u Grabovca (Cvit razg. 349): Filip Gilich. Koliko sam mogao doznati, u sredoj su Dalma ciji danas poznata prezimena: Gili, Gijati, Gijanovi. Isp. takoer Gijanovic i Gilo u Akad. rj. i Gijevi, prezime iz Lapana i Bacine, u Eteroviea (A. Kaic, itr. 63).
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Slide vitezovi od Primorja, koji turske odsicae glave. R a t a od Kandije.

D^eli-Markovi iz Igrane, slavni vitez, od koga Latini lipe stvari piu. Serdar ale iz Igrane, Antii rodom, od koga se pivaju pisme, i jedna ovako pocimje: Sve Primorje caru ara daje, al ne dadu dva sela malena ivogote i selo' Igrane: i oni bi caru ara dali, al jim ne d Zle iz Igrane ec. Vojvoda Tomica Antii. , Dva Martinevia. Dva Klarevia 1 . Od ovi dvaju ima pisma i 'poinile ovako.* Falio se, Imbro kapetane u bijelu gradu Imoskomu: Pogubiu dva Martinevia i dva brata do> dva Klarevia ec. Serdar Jurko ajinovi iz Ko tiine. ' Grujo Grubii vazda viteki vojejv i ufati silnoga Mamut" agu Aalia, kapitana Jubukoga. Ivan Medvidovi iz Podgore, drugaije Galiot, odnese Turkom mejdane. Arambaa Grgur Vrane iz Podgore. Arambaa Kardum. Batina, ajduk, spomie se u pismi. Arambaa Jure Ruendi, spomie se u pismi. Arambaa Pave Vukeji. Grgur Bai iz Kotiine, Arambaa Matij Kojkalo iz Podgore. Arambaa Ivan Kati iz Brel. % Arambaa Grgo* Bueji iz Tuepe,
1 Klaravichia. No odmah daje u 4. stihu: Klarevichia; a tako i u R222i i u Kor. 469 (od plemena Kaia iz Kotiine).

[265J

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15.

Mrkoi,
Bakoi oliti Bakoti, od koji se piva ovako: Igra li nam koic Buejia, vije li se barjak Mrkoia, svitle li se toke Bakoma ec. Aramb. Matij Anicie, stoji sada na Vrh Braa. Ivan Komar, silni mejdangija1, stoji na Vrh Braa, uskok. Petar Vasijevi, pogibe u Podgori. Marko Arar iz Kotiine uda poini. Mileta iz Velikoga Brda. Aram. Grgur Peri iz ivogote. Vojvoda Stipievi. Pav Ivievi iz Drvenika, spomme se u pismi. . Vojvoda Mijo Visikovii iz Podace, spomiu ga delije u pisma. Nikola Barii iz Podace. Vojvoda imun arlkovi iz Brista, spo-mie se u pismi. Arambaa Pav Mioi, od koga s piva. ovako: Kigu pie dizdar od Vrgorca ter je aje Mioieu Pavlu: Zlo ti jutro, arambaa Pavle, jer opali varo pod Vrgo<rcem ec. Knez Juri iz Lavana. Tadija Peki iz Lavana. Nikola oliti Mikleu Stipi iz Lavana. Matij Bilas, silni junak i mejdangija1.. Ovo' su vitezovi, koji rata od Kandije proelavie svoje ime s sabjom u ruci izmeu ostali. Rata Bekoga.

Kluneo Marko Pavlovic. Fra tipan Lovreta. Mijo Vodano vic, serdar od Primorja.
1

mejdancija.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Sare Rudanovi. Aram. Bulat iz Zaostroga. Alfir Jure Viskovi iz Podace. Aram. Buklija od Podace. Matij Aleksie iz Brista. Ivan Mioi iz Brista. Spoimie se u pismi, kako* je poginuo u Bunini pod ^Vrgorcem, i pocimje pisma ovako-: Cvilila je trava ditelina u Bunini pod Vrgorcem gradom, pitala je s.Motokita | vila: to je tebi, travo ditelino? ec. Nikola Bilopavlovie iz Brista poteno vojeva. i pogibe u Zaabju. Grgur Stipi iz Lavana-. Nikola Bartulovi od istoga mista. Aram. Matij Tomaevi iz Baine. Rata Malog a

[267]

Filip Matutinovi iz Zaostroga. Ivan Matutinovi od istoga mista. Matij Jelii od istoga mista. Jure Vujinevi, starinom Vojkovi, iz Zaostroga, isie Turke na moru kad i Marko Pletikosa.

Slide kue oliti plemena, od koji su bili oficijali principovi, to ja mogu znati po kartam. a i n a. Od Samsirovia, Samoboda oliti Mijovilovia bie tenente koluneo imenom Ivan i guvernatur od hrvatske vojske imenom Marko. Od Matijevia oliti Pisula bi vojvoda Tadija i pogibe pod Korulom.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)


v / L a v a n.

[268]

od d Kai, Od Od

Bartulovica vojvoda Ive i voj|voda Matij, Kacici. Pekia vojvoda Pave, i guvernatur od svega Primorja, Stipia kapitan sada Nikola od svega Primorja. Andrijaevia bi vrstan vojvoda. Brist.

Od arkovia: Vojvoda Grgo od pisaca. Guvernatur od Primorja Petar. Vojvoda piaki imun. Vojvoda koiicki BarftKx Vojvoda piaki Pave. Vojvo4a koruki Gapar. Vojvoda koiki Grgo. Vojvoda piaki Jure. Vojvoda koniki Grgo. Koluneo Petar. I ovo su Kaii. Od Mioica: Vojvoda pisa. Pave. Vojvoda od cernid BartuO'. Vojvoda od cernida Grgur Kai. Od Vezica bi vojvoda Jakov. P d a. Od Viskovia vojvoda Mijo. Od istoga su plemena u Kotoru vojvode i koluneli. Od Bariia: Vojvoda Stipe. Vojvoda Grgur. Vojvoda Ivan. " Serdar Baria. Koluneo Jure. Serdar sada Ivan. Kaii. 2 . s t r o g . Od Kriojevia, reenoga Matutinovia, vojvoda Filip..

[269]

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

33

Drvenik. Od Ivice vica koluneo Jakov i vojvoda tipan. I g r a n e. Od Anticia bibu rata od Kandije serdari, vojvode i guvernaturi od Primorja. D r a nice. Od Alaevia koluneo Nikola i vojvoda Petar. Pod gora. Od Kojkala tenente koluneo koniki. Od Pivevia vojvode od cernida. Od Vodanovia bihu serdari rata od Kandije i Bea. [270] Makarska. Od pkmena Pavlovia koluneli. Slide vitezovi, koji turske glave odsicae i viteki vojevae, od krajine imoske, s kojom sada vlada, i upravja prisvitli gosp. Ive Dekojevi, reeni Furioz, vlastelin omiki. R a t a od Kandije.

Fra tipan Kumbat. Juria Lekii iz Tialine. Mate Barii iz Vrhdola. Jure Slipica iz Zagvo'zda. 1 Marko Vodanovi iz Vrhdola. Matija Krajevi od Studenaca. Jura Veji. OY junatva inie rata od Kandije, kad bihu uskoili u Primorje. Rata Matij Pavlinovi iz upe.
izagvozda. Stari pisci hrvatski. XXVII.
1

Bekoga.

34

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

f i i j a 1 ' p r i n c i p o v i o d Od Od Od Od

krajine

imoske.

Mr- a bi koluneo i guvernatur od oruja. Granica vojvode i koluneli. Budalia bihu serdari. Maria serdari.

Slide vitezovi i junaci, koji turske glave odsicae, od krajine vrgorske* s kojom sada vlada prisvitli gosp. Petar Kambelovi, knez i vlastelin splitski. R a t a od Kandije.

Arambaa Filip Crnobor od Zavojana bi silni junak, kada s Primorcim vojev rata Kandijanskoga. Rata Bekoga.

Serdar Rado Mileti devedeset i devet glava turski odsie, to se je moglo oito znati. Arambaa Nikola Pervan. Petar Jelavi, Pava Jelavi, junaci obadva. Jakov Erceg bi silni junak. Ivan Ravliji1, starinom Bogetic, pridivkom Tepevi, iz Kozice. Jure Ravliji 2 . Toma Pervan, silni junak. Rata junak. 2] Anton Markoti. Nikola Vidovi. Nikola Borovac i tri brata negova. Ivan Vujii. No'si. Jure Trlin.
1 2

Maloga.

Petar Jelii, pridivkom Barii, Radov barjaktar, bi estoki

Rauliich Ravliich. Isp. R1289-

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1756.)

Oficijali Od Od Od Od

principov.

Miletia serdari. Mioevia serdari. Maria serdari. Pervana kapetani od sve krajine vrgorske.

Slide vitezovi, koji turske glave odsicae, od krajine neretanske oliti drave kavalira Novkovia 1 . R a t a od Kandije.

Vuk Veji. Aram. Vojn. Nikola Popovi. Matij Veji. Ovo bihu uskoci. Rata Bekoga.

Kavalir Nikola Novkovic. , .. Matija Sen tic z bratjom. Milinko Knei, sedam glava jedan dan odsie. Arambaa Marko Grgurinovi. .Jure Strbi. Alfir Jakov Nikoli. imun Talaji. Vojvoda Ilija Lui od Metkovia, bie silni vitez. Rata Maloga.

73

Serdar Aleksa Kadijevi. Serdar Vuko Knei. Marko upi. Andrija Raji, arambaa od Metkovia. Jure Vladmirovi, poteno vojeva. Nikola arkovi. Miajlo Majica.

-
:

1 Kai bilei ime te obiteli u R 1 (272, 274, 296, 311), u R 2 (300304, 327) i u Kor. (488) Novkovieh, a i u jedinom sauvanom hrvatskom pismu Kaievu, pisanu bosanicom (isp. faksimile u Eterovievoj monografiji . Kaiu), u . tri puta . je to prezime. zapisano Novkovic. Tako ga piu takoer ilobad (Starine X X I , 106) i Grabovac (Cvit razg. 352). N o usto se nalazi i u Kaievo doba Noncovich (ispor. Eterovi, A. Kai 29).

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Jakov Baji. Rade uman. Ilija Drai. Koimlen Mileti. Miko Mileti. Andrija Glavini. Matij Vlaovi. Jure Bai. Frane deri., Nikola Lali. Rade Kantarina. Boko Bili. Matij ari1 Matij Ajduk. Frane Banoi.

Od svih ovizi vitezova imenovani, poami od Kotara do Ne[274] retve, ne e | se nai tri oli najvee etiri, koji svojom vlastitom rukom nisu turske odsicali glave, ali jesu svojim umiem, sriom i na redbom. Od principa Eudenija ne tije se, da je Turke sika. svojom rukom vlastitom, i nita mae svak govori, da je veliki vitez i vojnik bio, jer je sik Turke svojizim umiem i naredbom. Tako se isto ima rei od vitezova gori imenovani, ako. bi se koji naao, da nije svoju sabju O' krv tursku omrsio, to e se oli muno oli sasvim malo nai. S l i d e o f i c i j a l i p r i n c i p o v i o d d r a v e N o v v i a,2 k o j i s u b i l i u r a z l i i t a vrimena. Od Novkovia kavaliri, sopraintendenti, serdari i mnoge. Od Sentia serdari i vojvode. Bihu od ovoga serdar Mafija, vojvoda Andrija i vojvoda Filip, glasovita viteza. Andrija umri u Estu, i tiju se na rii: Hie facet lllustrissimus Dominus capitaneus nobilis Niarentinus, qui obiit 170p. 2. septembris. gospodskoga plemena antia. 3
1 2 3

vojvode

plemena tri brata: sva tri na oruju negovu grebu ove Andreas Sentich, Izlaze Sentii od

popisu

Sarrich. , Isp. bijeku uz Ri259. Novkovichia. . Isp. bij. uz R1272Xantichia. Po Kaievu bi se pisanu moglo itati i Ksantia. U bosanskih plemenitih obiteji, priopenom od Fermengina (Mon. spect.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Od Bebia serdari. Ova kua bi | pristupna i dostojna kod principa, jer izvede mnogi puk 1 iz turske zemje, i zove se Be bia buk 2 . Od Vejia bihu serdari i vojvode. Od Pirkovia bihu serdari i vojvode. Od Arbia bihu serdari i. vojvode. Od Kneia serdari i vojvode. Od Nikolia bihu serdari i vojvode. Od Luia bihu vojvode. Od Mania bihu vojvode. Od Kadijevia serdari i vojvode. Od Vojinovia biju vojvode. Od Borisavjevia vojvode. Od Frania vojvode. Od Marinovia kapitni, to jest kapitan Ive, a i sada je ka pitan Ante. [23.] Slide pisme od vitezova gori imenovani, \ najpri od Kotara. Vino piju dvi delije mlade u bijelu gradu ibeniku: u jednoga brci do ramena, u drugoga perin do pojasa. U koga su brci do ramena, ono bise mome od Kotara; u koga je perin do pojasa, bie mome od grada Mostara. 5 Pobratim je pobri govorio1: Odi, pobre, da se domijamo, di e biti gnizdo 3 sokolovo, di li, pobre, srce od junaka. Falilo* se mome od Kotara, da je Kotar gnizdo sokolovo, di se legu tii sokolii ter razgone bile golubove.

hist. XXIII, 561), gdje ima mnogo obiteji spomenutih takoer od Kaia u Dal maciji i u Bosni, zapisana je obitej: Xantich, de Travnik u grupi obiteji, ko jima se svima prezime poine sa x = . Isto je tako i u R1232> R3i89 i Kor. 457. 1 puk. 2 Buuk. U Grabovca (vit razg., 320) ima nekoliko puta buk za oznaku jedne grupe naroda. U Siu se govori: doao veliki buk vode = bujica vode (Dr. Petrov); valjada je ta rije uzeta u prenesenom znaenu za bujicu naroda, mnotvo naroda. 3 gnijzdo. Kai tu rije redovno pie gnijzdo, a to bi se > negovoj grafici moglo takoer itati: gizdo. No isp. R 1 303: ghnjzdo.

38

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Veli nemu mome Ercegove: Ne fali se, kotarska delijo, Vrgorac je gnizdo sokolovo, 20 u komu se legu sokolii, koji love utve i labut od Vrgorca do grada Mostara, od Mostara do Novog Pazara. Cine oni, da ne uje niko, [277J al to uje starce Melovane: bila mu je brada do kolina, ute oci kano u sokola. ini mi se, vilenik bijae oli prorok od gorice crne: lulu pije ter se posmiuje, trese bradom ter se podruguje. Pak je ima tiho besidio: Ne fal'te se, neznane delije! Veliko je gnizdo> sokolovo na etiri 1 grane savijeno od Karina do gorice crne i od Zadra do Kotora grada, u nemu se legu sokolii, Jute zmije kano Ugriii, koji Turke pod ma okreeae 4 i gradove mnoge osvojie pod barjakom duda mletakoga, kojino je majka od junaka. Nemoj rei, da Melovan lae, delije vam po imenu kae: 45 od Kotara mlada kavalira,
1

koji turske glave odsicase, po imenu Sori don tipana, a od Zadra Smijani Iliju, Jutu zmiju, na glasu deliju, 5 koji Turke pod ma okreae estokoga rata od Kandije. Viteza je porodila majka u Kotaru Mi}kovia Marka, druga rodi u Zadru ditia 5 po imenu Todora Kladnia, koji Turkom mejdan odnosa.se. Trea rodi na sabji junaka [278] po imenu Dimitrovi Janka, a etvrta tia sokolia po imenu Petra Smijania. Jos ti kaem estoka junaka u Kotaru Moivunu Vuka: silni vitez Moivuna bie, esto turske glave odsicase. Veseli se kotarska krajina, jer porodi Ivu Matkovia, raduje se jo krajina naa, jer se rodi Durut arambaa. Ovo bihu na glasu junaci, od Kotara po izbor konci, koji turske glave odsicase velikoga rata od Kandije. 7

35

Ej Kotaru, gnizdo sokolovo, ti porodi sivoga sokola, po imenu Jankovi Stoj ana, od Kotara mlada kavalira.

cetirie

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (175 6.) Koliko je u godini dn, on'liko je odnio mejdn; ve se taka ne rodi delija u Kotaru ni okolo ega. Ponosi se Vrana u Kotaru, jer porodi zmaja estokoga, po imenu Franu Miretia, Bukovica imu Mijkovia. A sto ti se ini, pobratime, od serdara Jankovi Ilije? Ilija je roda junakoga, brani krunu duda mletakoga. Deliju ti kaem od Kotara, po imenu Tintor barjaktara, koji turske glave odsicae [279] Bea grada rata estokoga. 9 Ej Kotaru, gnizdo sokolovo na visokoj grani savijeno, ti odgoji Tomu Sinovia 1 serdara Antu Vujavia.

8o

I0

Jo odgoji dva mlada serdara, dva serdara, oba od Kotara, koji Turkom rane zadadoe, na mejdanu glave odsicae. Jedan serdar Pavasovi bie od Skradina, grada bijeloga, drugi bie Bartulaie ime, koji slavi duda mletakoga.
II0

Svitla sabja Pokrajca serdara, po imenu Pange 1 od Kotara, IX5 turske se je krvce napojila, majka ga je pod sablom rodila. Jo se uje zmija od Kotara ter.se glasi do Novog Pazara, po imenu Vue Periiu, na glasu je kano Smilaniu. Ej delijo Pletikosa Marko, vele ti si glava odsikao', ormanica turski potopio, ti si drugi vojevoda Janko.

Jo ti kaem zmiju od Kotara, po imenu Resicu serdara 95 od bila grada Zemunika, poznaje ga Krbava i Lika. I kaem ti zmaja ogenoga, po imenu Klanca od Novoga: junak bie i pristalo mu je, esto turske odsicae glave.

lzo

IO

I2

Oprostite, kotarske levente,


[280]

koji turske glave odsicaste, sve vas elim zvati po imenu, al ne mogu, jer sam ostario.

Pance.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

[24.] Slidi pisma od vitezova ibeniki i drave negove. ibenice, gnizdo sokolovo, ukraj sina mora savijeno, u tebi se lgu sokolii, vitezovi kano Ugriii, koluneli i mladi serdari, vojevode i jo barjaktari, koji tursku zemju porobie i gradove mnoge osvojie. ibenice, krilo principovo, Dalmacije diko i pofalo, n te doide sva sila careva, ali tebe osvojit ne me, jer te brni Foko denerale, koji Turkom dade teke rane, i gospoda grada ibenika. Pivaj, pobre, junaka je dika! Ti porodi Fenca kolunela, po> imenu Urban Latinina, i viteza Franu Kosiria, Ercegovca, na glasu plemia, 5 Jos porodi Mandui Vuena i deliju andia 1 Jovana, [ 28l l koji bie serdar od krajine velikoga rata od Kandije.

Slav Vuka latinska gospodia i junaci slavnoga naroda, da bijae Vue Manduiu boji junak nego Kraleviu. Zmija bie Rakiti Gavrane, koji Turkom odnese mejdane, od bijela grada ibenika, 3 kojino je od Rvta dika. Ej delijo Omeliu Dujme, od vojnika slavni arambaa, fali tebe sva krajina naa, da si bio srca junakoga. Dokazuju Markovinovia ter ga slave kano Krajevia, od malena sela Mandaline, da bijae junak od starine. Jo mi po imenu Ovo bihu estokoga kau tia sokolia Vida Omejia. na glasu delije rata od Kandije. 4

IO

i ostalu po izbor gospodu, koji tebe lipo' obranie z britkom sabjom i desnicom rukom pod barjakom duda mletakoga.

Jokandichia. Isp. bij. uz R12s8-

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

[25.] Slidi pisma od vitezova drniki, kninski i zagorski. Ej Drniu, gnizdo sokolovo na bukovoj grani savijeno, u tebi se sokoli izlee, po imenu Nakiu Matiju, koji turske glave odsicae. I odgoji zmaja estokoga kavalira Radnica Grgura, [282] komu dude dade za junatvo od Drnia grada kavalirstvo. Ponosi se gnizdo sokolovo kod Petrova poja savijeno, di porodi mlada kolunela po imenu Nakia Grgura,
IO

i imia, n a glavu viteza, koji Turkom jade zadavae: oba bihu roda junakoga i vojnici duda mletakoga. 5 Petrovo je po Je ponosito, 3 jer porodi zmije od dvi glave, dva. Matica, dva mila bra jena, u Petrovu poju odgojena, koji turske glave odsicae i carevu zemju porobie: jedan bie knee Nikolica, a drugi je vitez Jerolime.

35

R o d i majka golema j u n a k a p o d P r o m i n o m visokom p l a n i n o m , koji Turke pod ma okreae, p o imenu Gepinovi M a r k a , 4 I po Petrovu poju razgoae 5 koji turske glave odsicae, 28 kano soko bile golubove, ] s Jankoviem u etu iaiv kano orle tie labutove. Deliju ti kaem od mejdana od Sratoka putiu Bogdana, dva Radnica od sela Sitnoga, Radnici su roda junakoga. Delije mi u Zagorju k a u , p r a v o kau i nita ne lau, Zoriia i Valiijia, koji tursku zemju porobie, ibj svoje saDje Krvce napojise.

45

Kninu grade, gnizdo sokolovo na visokim stinam savijeno, ti odgoji zmaja ognenoga, 2 po imenu Ivu Sinobada, 5

Jo mi k a u Despota o l a k a , ba deliju i vrsna j u n a k a , koji esto n a mejdan iae, 5 na mejdanu glave odsicae.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15. [26.]. Pisma od vitezova siski. Sinu grade, gnizdo sokolovo u Cetini ravnoj savijeno, u tebi se legu sokolii, mladi pisci i brzi konci, koji Turkom rane zadadoie, 5 na mejdanu glave odsicae, kadune jim u rd odpravie, a sestrice u crno zavise. Ako li mi virovati ne e, evo ti ji po imenu kaem: najprvoga Gri dom Ivana, od krajine siske kavalira, koji Turke po Cetini tira i ruse jim glave odsicae ter ji mee Siu na bedene, neka mu je dika i pofala kod gospode i kod vitezova.
T i r a p a u niz C e t i n u r a v n u , 3 z bojnim ga je k o p jem u d a r i o , u pai je kopje ulormio, odnese ga, vesela m u majka! K a d je bio k r o z P r o l o g p l a n i n u , druini je paa g o v o r i o : 3S K a i t e mi, mila bratjo moja, koja on delija bijae, tono mene s kopjem udarae? Vele n e m u T u r c i v i t e z o v i : O n o bie Zee Vukoviu, kojimo te s kopjem u d a r a e , p o Cetini T u r k e razgonae. A l je p a a i m a besidio*: Nije, o n p o imenu Zee, vee m r k i iz gorice vue, koji T u r k e p o Cetini tue.

10

15

45

Joe ti kaem Bou Vukovia, ba sokola i sokoliia, . 2 [284] koga fale latinska gospoda i sva zemla naega naroda,

Sinu grade, gnizdo sokolovo, u tebi se legu sokolii, Suri F r a n e , zmaje od dvi glave, koji T u r k o m odnese mejdane. 5 I delija a n k o v i N i k o l a ,

da bijae srca junakoga od krajine silni arambaa, i desnice Jankovi Stojana: [*85] opo'teni od Sina krajinu sie Turke po Cetini ravnoj, z b r i t k o m o r d o m i desnicom daje pomo svoj druini svojoj. 25 A to ti se ini, pobratime, od delije Zeca Vukovia? U ega je kop je Krajevia, a desnica Milos Kobilia.

rukom.

Jo ti k a e m dvi Jute adaje, 5 5 koji T u r k o m p u n o dodijae, Bakovia i Tomaevia, od Cetine dva sokoliia.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Deliju mi kau od mejdana po imenu Grabovca Antuna: ega fale po svitu junaci, Dalmatim i Turci Boaci, . da bijae srca junakoga.

6o

jer te brani Balbi providure i Sinni mldi vitezovi, dobri pisci i brzi komici 7' i topija Guliu Jovane. Oprostite, od Sina levente, koji turske glave odsicaste, Melovan je teko ostario, ne umi vas starac poznavati ni junake po imenu zvati.

Sinu grade, gnizdo sokolovo, 6 Dalmacije diko i pofalo, 5 na te doe sva sila careva, ali tebe. osvojit ne moe,

7$

Bog vam dao zdravje i veseje, rujna vina i bile penice: vami pisma, starcu aa vina! [27.]
U86]

Pisma od vitezova omiki i pojiki. Ponosi se Sen grad ukraj mra, jer porodi Ivu Seanina i Juriu, seskog arambau, koji tursku zemju porobie. N e fali se, Seu bili grade, i Omi je majka od junaka, koji raa. iz gore adaje, kohmele i vojvode mlade. 5 a za nime zmaja estokoga, po imenu Petra Kuliia, koga fale gospoda latinska . i sva zemja turska i kaurska, da bijae junak od starine velikoga rata od Kandije. Kad -delije rujno vino piju, Kuliia u pismi spomimj kano mlada Ivu Seanina i Juriu, seskog arambau; on starinom od Pofica bie, al se, pobre, od Omia pie.
30

25-

esto Turkom^ na mejdan iahu IO i ruse jim glave odsicahu: umeu se s ramena kamenom i skau se skoka junakoga.

Ah, tako mi, pobre, biti zdravo, uo jesi na glasu viteza nike u ti imenovat pravo: [287] kavalira Marinovi Ivu, najprvoga Kulii Tadiju, 15 komu dude dade za junatvo svu je tursku zemju porobio od Neretve mutne kavalirstvo>. i Mostaru vrata zatvorio;

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLVINSKOGA (1756.)

Pojica su misto ponosito, jer porodi silne vitezove, od Pojica na glasu knezove, koji turske odsicae glave.

35

A trei je Paviu dom Jure, spomiu ga Turci svake ure; u ega je orda demikina 1 , turske se je krvce napojila. Od Cotia, kneza pojikoga, 5 vazda bihu golemi junaci, od Martia sivi sokolovi, od Pavia iz gorice lavi. Oprostite, omika gospodo, kojinO' ste krilo principovo, 55 sve vas elim zvati po imenu, al ne mogu, jer sam oslipio.

Bie jedan Sinoviu Marko, od vojnika mlaan kolunele: sie Marko careve delije 4 pod Kandijom,pod bijelim gradom. Drugi bie Brnievi Luka, u koga je od mejdna ruka; junaci ga u pismi spominu, kada, pobre, goricom putuju.

45

Ve ne vidim sunca ni miseca, kamo li u po svitu junake! Svim delijam pisma na potene, 6c Bog vam daO' zdravje i veseje? [28.] Pisma od vitezova vr gor ski i imoski, Vrgorac je gnizdo sokolovo, svjeno je na stini studenoj, u nemu se legu Ercegovci. Sivi soko Miletiu Rade, koji Turkom zadavae raiie, 5 nemu ne bi slike ni prilike od Skradina do kule Norma. Sto je turski glava odsikao sve po izbor aga i spahija, kapetana i mladi serdara, b'ujjumbaa i jo barjaktara.
IO

Na glasu su do dv Jelavia, koiji siku Turke lyubuane, Mostarane i Poitejane, * x Gabe Jane i Nevesinane. 5 Jedno bie Jelaviu Petre, a drugi je Jelaviu Pavle:

1 demijchignia.-'Kaci pie tu rije i demijckignia (R i 94, 29s; R249) 251; amo idu i demijekiga R 2 2 9i i demiskignia R23oi)- Ima u Kaia i inae -Jchi- -ki- (na pr. tejchim), ali vrlo rijetko. U drugu ruku Akad. fj. ima (dodue tek iz X I X . v.) demiina i demiija.

RAZGOVOR UGODNI.NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

pukom bij kano Crnogorci, abloni siku kano i Ungarci. '. Deliju ti kaem od mej dana, 2 po imenu Markotic Antuna, koji turske glave odsicae ter ji mee gradu na bedene. Ko pogubi Mesiovi Zuku? Pogubi ga Markoti Antune. Ko isie Turke Mostarane? Isie ji Vidovi Nikola.

i deliju kano Ugriia, po imenu Ivu Vujiia, i on turske glave odsicae, Vrgorcu ji.gradu donaae1.

4$

Ponosi se selo Zavojane, jer porodi zmiju od dvi glave, 5 po imenu Crnobor Filipa, koji ive Turke podirae velikoga rata od Kandije. Deliju je porodila majka u Kozici, selu malenomu, po imenu Tepevie Ivana, od starine roda junakoga, koji s Radom u etu iae, esto turske glave odsicae: on bijae roda Ravlijia, 2 a desnice Marka Kralevia.

55

Vrgorcu glave donaae1? Donese ji Borovac Nikola i negova tri mila brajena, 3 [289] u Vrgorcu gradu odgojena. pogubi zmaja estokoga, po imenu Kosaric Ameta? Pogubi ga Nosi, dite mlado. Pivaj, pobro, to je meni drago! 3 Ko ufati Zidou Ameta i isie Turke I^ubuane? Ufati ga Ercee Jakov i posice tri delije mlade kod bijela lyubukoga grada. Jos ti kaem Petra Bariia, od starine roda Jeliia, barjaktara Miletia Rada, koji turske glave odsicae,

6o

Tri se zmaja uju na krajini od kolina, pobre, Pervanova, koji turske odsicae glave [290] pod barjakom duda mletakoga. Jedan bie Ilija Pervane, sivi soko, pobre, od krajine; drugi bise mlaan aramba, po imenu dite Nikolica; a trei se *Toma zovijae, 7 koji sie Turke bulumbae, neka, pobre, potene je nae.

1 2

donajajce. Ravliichia.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15.


Imoski se bili na kamenu k a n o labut na vodi studenoj, u nemu se lgu sokolii: 75 sivi soko K u m b a t fra tipane, koji T u r k o m zadavae rane, i delija Lekiu Juria, o d u s k o k a slavni arambaa, svu je tursku_ zemju p o r o b i o

Viteza je porodila majka, po imenu Sovianin Marka: od uskoka bie arambaa, 8 ega fali sva krajina naa, i da je bio desnom rukom junak. Ej delijo Pavlinovi Mate, tvoja svitla orda demikina 1 turske s e je krvce napojila > biju bojak s carevim delijam. 9

8o

i trideset glava odsikao.

[29-] Sli'di pisma od vitezova primorski. Primorje je misto kamenito, krevito i jo vilenito, goji zmije i zmijarevie, u Makarskoj mlade Klarevie, 2 I291] koji esto u etu iaju, od Mostara rob je do vodahu; vitezovi bihu od starine velikoga rata od Kandije. Igrane je selo glasovito, glasovito, puno ponosito, jer porodi tia sokolia, po imenu Deli-Markovia. 5 Kad Markovi na vojsku iae, vazda Turke pod ma okreae; ve se taki ne rodi vojvoda od Primorja, mista kamenoga. 2 Zmija bie Zle iz Igrane, kojino se uje na sve strane: bie serdar rata od Kandije i delija, pobre, od starine. Soko bie Tomica vojvoda od Igrane, sela malenoga, koji est na mejdan iae i mejdane Turkom odnosae.
2

I0

Slave ega latinska gospoda i delije naega naroda, da je vitez Deli-Markoviu *5 i na glasu kano Kobiliu.
1 2

Ako eli znati, pobratime, od koga je ale iz Igrane 3 i Tomica, na glasu vojvoda, ah, tako mi, pobre, biti zdravo, ja u tebi poviditi pravo.

demijchignia. Isp. . uz R1287kkravichie. Isp. bij. uz R1264-

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Oni jesu roda Antiia od kolina, pobre, junakoga, od koga su bili kapetani, koluneli i mladi serdari. Jo ti kaem tia sokolia, [292] po imenu Marka Pavlovia, od Primorja mlada kolunela: bie naa dika i pofala.

35

junaci su bili od starine velikoga rata od Kandije.

65

N a glasu su dva v Martinevia, i oni se u pismam spomiu, jer u etu esto odlazie, od Mostara robje dovodie. 7 4

Dokazuju silnoga junaka, p o imenu Ivana Komara: Kupi Marko vojsku po Primorju [293] kad na mejdan Turkom izlazae, }ube nemu noge i kolina, i otie gradu I^ubukomu, da se proe hala i mejdna. 75 pod gradom je varo opalio, Jybusane pod ma okrenuo. 45 Ej, delijo- ajinovic Jurkp od malena sela Kotiine, Od uskoka i od Primoraca tebi dude dade za junatvo, .serdar bie Vodanovi Mijo, od krnoga Primorja serdarstvo. prid junacim na vojsku, iae, esto turske glave odsicae. Pivaj, pobre, junaka je dika, 5 deliju ti kaem i vojnika, po imenu Gruju Grubiia, koji esto u etu iae, Rodi majka golema junaka, koji turske glave odsicae, po imenu Bueji Grgura, u Tuepi, selu malenomu.
8o

jo i turske glave odsicae i ufati zmaja estokoga od bijela grada tubukoga Aalica mlada Mamut-agu, kapitana od bijela grada. Piva ju se pisme i popivke od delije Ruendia Jurja i mladoga Batine ajduka, da bijaju dva silna junaka, koji turske glave odsicae, od Imote rob je dovodie;

55

Od vojnika bie arambaa pivaj, pobre, to je dika naa 85 junaci ga u pisnii spomiu, kada vino na sobetini piju. Jo se uje na glasu delija PodgOiri, selu gizdavomu, po imenu Medvidovi Ive, 9 od Podgore mlaan arambaa. On na mejdan Turkom izlazae pod Kozicu, dino i Tomica; ' viteki se Ive podnosae, jer mejdane Turkom onosae. 95

60

48

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)


On isie turske aramije s Pletikosom na sinemu moru. Podaca je vie sina mora, vie mora u gorem Primorju: x3 u Podaci juta zmija bie po imenu Viskoviu Mijo. Viteki se Mijo podnoisae, Gabejane pod ma okreae. Kad delije rujno vino pij, Viskovia u pismi spomiu.

U pismi se sponiie delija, da je tursku zemju porobi, jo i turske glave osicao, od Podgore Vraneevi Grgo. Ponosi se selo ivogote, i di porodi golema junaka po imenu Peria Grgura, a pridivkom Deranu ajduka. Od vojnika bie arambasa, esto Grgo u etu iae i na mejdan Turkom izlazae, U94] jer od maa bie mejdangija1,

I0

Kau meni na glasu delije u malenu selu Drveniku, koji tursku zemju porobie i Vrgorcu vrata zatvorie.

Kau meni Stip'u Buklijaa, od Podace bie arambasa: u ega su od zlata medaje, za junatvo nemu darovane. I4
II0

Jedan bie Bakotiu Marko, . a drugi je I vievi Pavle, obadva se u pismi spomiu 1X od junaka i od vitezova. 5 N a glasu su tri delije mlade, koji turske odsicae glave: jedan bise Bulat arambasa, i'ovo je teka dika naa. A drugi je Filipe vojvoda od Kriia roda i plemena; trei bie Kriieu Ivane; oba turske glave odmicae na Utovu i na vee mista. to ti se ini, pobratime, od alfira Vujinevi Jurja?
1

to bi reka, dragi pobratime, od viteza Barii Nikole? On isie Turke l^ubuane pod Jezerom, vesela mu majka! I od Brista bihu vitezovi, od Kaia kolina knezovi, koji tursku zemju porobie, jo i turske glave odsicae.
x

45

I2

Jedno bie arkovi imune, drugi bie Mioi Ivane, * 5 a trei je Alesi M a t i ju, tri delije rata od Kandije. imun bie na moru vojvoda, u ega je krilo sokolovo; Ivan bie mlaan arambasa, *55 u ega je perje pozlaeno', za junatvo bie darovano.

I2

mejdancija..

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

U Matija bie geverdane 1 , po imenu Bilasa Matija, koji vaja tri jest uti dukat';od starine roda junakoga. ne bie ga za jaspre kupio, i6 [296] p i v a j 5 pobre, junaka je dika: v s nego junak na boju dobio. rodi majka golema junaka po imenu Bartulovi Niku, U Lavanu bihu vitezovi koji turske odsicae glave od Kaia plemena knezovi. pod bijelom kulom Jurievom. Jedno bie Jurioevi knee pravo kaem, istina me stee po imenu Rado arambaa.
l6

5 U rodi koji pod

Drugi bie Stipiu Nikola, a trei je Pekiu Tadija: siku oni Turke Gabejane ogenoga rata od Kandije. 4 Jo ti kaem vuka estokoga od Lavana,. sela malenoga,

Baini, selu malenomu, l 8 majka sivoga sokola, sie Turke Dulciiiane Dulciem, pod bijelim gradom,

po imenu Tomaevi Matu, od Bacine sela arambasu. Vitezovom 2 pisma na potene, Mel ovanu starcu oprotene!

l8

[30.] pisma od vitezova drave Neretva je u Ercegovim, tee ona posrid poja ravna, koja rani kone i junake i porodi vitezove jake, koji tursku zemju porobie, jo i ruse glave odsicae pod barjakom duda mletakog a s pomou Boga velikoga. Nemoj rei, da ja ovo laem, delije ti po imenu kaem:
1 3
3

najprvoga Novkovi Nikolu, koji bie srca vitekoga. On kavalir od Neretve bie, esto turske glave odsicae, za junatvo stee. kavarstvO': l5 neka, pobre, to je meni drago. Jo ti kaem lava estokoga [297} po imenu Senti Matijaa i iegova dva mila brajena,' 2 u Neretvi 3 lipo odgojena.

ceverdane. Vitezom. Jamano tamparskom grijeskom mj. vitezovom.


I s p . b i j . UZ R 1 272.

Stari pisci hrvatski. XXVII.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.) kazace vam Turci , Mostarani i Poitejani, 55 Tribiani i Nevesinani i ostali mladi krajinici. to bi reka, dragi pobratime, koji nosi od junaka ime: 6o kakav bie Talajic imune, kojino je junak od starine! On zmija na krajini bie, koja ive Turke prodirae: svu je tursku zemlu porobio i Mostaru vrata zatvorio. Imadie virna pobratima po imenu Vladmirovi Jurja, esto oni u etu iaju, od Mostara robje dovoahu. Jo mi kau Mika Miletia 7 ter ga fale kano Krajcvia: u ega je da demikma, turske se je krvce napojila. U Komlena, pobre, Miletia srce bie kano Jankovia, esto K o m l e n u etu iae, jo i ruse glave odsicae.

Sva tri turske glave odsicae i carevu zemju poTobie: seidari su, pobre, od starine i gospoda o>d Neretve mutne.
2 Viteza je porodila majka 5 po imenu Kneia Milinka: sedam glava odsikao bie pod Gabelom na ograu prvom.

u d a kau od po imenu Aleks i vojvode Vejia da jim bie ruka

Kadijevia, serdara, 3 Vuena, od mej dana.

Kada godir u etu iahu, vazda tursko robje dovoahu, jo i turske glave odsicae 35 i krajinu nau razmicae. N a glasu su dva mlada serdara ter se uju do Novog Pazara: . jedno bie Veji Matijae, a drugi je Kneiu Vuene. 4 Oba bihu zmije od Neretve, koji Turke pod ma okreae: 'neka, pobre, poitene je nae! Lipo ti je selo Metkovie, u nemu je zrna je od dvi glave, 45 po imenu Raji arambaa, koji turske odsicae glave, kako znade sva krajina naa. Drugi bie Luiu Ilija, mrki vue, na glasu vojvoda: koliko je glava odsikao [298] i sestrica u crno zavio, jubovc u rod odpravio,

75

Dokazuju dva mlada junaka, Glavinia i upia Marka, 8o i treega Franu Banoia: sva tri bihu srca junakoga, a desnice vojevode Janka. Rodi majka po izbor junaka, po imenu Mati ja ajduka, 8 i deliju Blaa Nikolia, > [; 99]ter ga slave kano Smijania.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Oba turske glave pod kriocem duda tako kau starci od i junaci, pobre, od

pdsicae mletakoga: krajine starine. 9

Oprostite, moji Ercegovci, koji turske odsicaste glave, Melovan je starac obolio od starosti, bola velikoga. Ne umi vas vie poznavati ni junake po imenu zvati. Ej starosti, velika alosti, puno ti si svakom dodijala, a najvee starcu Melovanu!

95

Ponosi se orda arkovia, turske se je krvce napojila, vaja da je roda Jankovia i da ga je Kotarka rodila.

[3I-] Slidi pisma od. vitezova kotorski. Ej Kotore, gnizdo sokolovo na visokoj grani savijeno, di se lg zmaji i sokoli, koji caru puno doi jae. Svi jeno je na . jeli zelenoj' ter pokriva Buku od Kotora, kojano je dika od Rvata. i viteko srce od junaka. Ej Kotore, gnizdo sokolovo, Dalmacije diko i pofalo, u tebi se legu sokolii i gospodska dica Zmajevii, u Perastu" estokrilovii i estoke zmije Bujevii, koji Turkom na mejdan iahu, na mejdanu glave odsicahu. Zmiju bie porodila vila, po imenu Bronzu kavalira; delija je od Buke kotorske, boje ga se aramije turske.
25

Viruj meni, dragi pobratime, IO koji nosi od junaka ime, da j brojim nedijicu dna od Kotora mlade vitezove, [300] koji turske glave oidsieae i na mejdan esto izlzie, ne bi ti ji moga izbrojiti ni niova junatva kazati.

30

uda kau od Ivanovia, od Dobrote kneza i viteza, da isie aramije turske 35 pod P e t r asom na sinemu mru. Samo svoji esnajest viteza, Dobroana a i K o t o r a n a , u tartani svojoj i malenoj on pogubi ezdeset T u r a k a , toliko ji obranio bie.

Koliko je mladi Kotorana, toliko je na .mau delija, svi su oni srca vitekoga, krunu brane duda mletakoga. 2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15.


D a mu mrkla, ne otela noca, cn osvoji i tursku tartarm; isti T u r c i od Petrasa kau, p r a v o ku i nita ne lau. '45 nego vitez, morski k a p e t a n e i levente od Buke kotorske? K o p o t o p i turske ormanice i ambeke k r a j a A l e r i n a neg od Buke mladi vitezovi,

8< D u d e nemu dade kavalirstvo [301] za potene, pobre, i j u n a t v o : [3' ,21 kavaliri, pobre, i knezovi? na mau m u dobra sria bila, Sabjom sik kano i Ungarci, desnica m u T u r k e pridobila.

Jo ti, pobre, jedno udo k a e m , Jc nemoj rei, da ja ov laem: deliju ti kaem od mejdan a, p o imenu od Perasta bana. N e m u J u r o lipo ime bi se, p o d D r a o m se gradom nahodase 5 5 samo d^vajest i etiri druga, bie brzo od T u r a k a ruga. Od D r a a se T u r c i sakupie, st i eset mladi vitezova, ter na b n a ob dn udarie, al se bane ne boji vragova.'. N a T u r k e je ogan oborio, t a r t a n u je tursku osvojio, sto je turski glava, odsikao, ezdeset je ivi ufatio. Ali b a n a rane dopadose, od kojizi pribolit ne 'moe. N a Boi se sve ovo dogodi, k a d n o Gospa Isusa porodi. Ponosi se Buka od K o t o r a , jer p o r o d i mlade vitezove, koji b r a n e more prinoipovo od onizi turski aramija. 7

pukom biju kano Crnogorci, delije su kano i Kotarci, a brzi su, jer su Ercegovci. Pristali su kano i Inglei, bogati su kano Olandei, pametni su kano Talijanoi, a visoci kano i Bonaei.

6o

Ej Kotore, gnizdo sokolovo 9 < na visokoj jeli savijeno , n te doe od Bosne vezire, ali tebe osvojit ne moe, jer te i delije na sabji i turske brani bane enerale od Buke kotorske: jim dobra sria bila se krvce napojila.

Oprostite, kotorske levente, koji Turke pod ma okreaste, Melovan je starac na umoru, I0 ' ve ne moe vie govoriti ni delije po imenu zvati. Krojite mu do zemje mantije, u em e se starac ukopati. T o izusti, duicu izpusti u gorici pod jelom zelenom.

I0

K o p o f a t poi m o r u ajduke, p o imenu Alerine T u r k e , 75

Vitezovom pisma na potene, Melovanu nebesko spaene!

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Ove pisme ne e biti ugodne svakomu, jer medu ima malo ima razlikosti, budui da se u svim reenim pismam iste rii nahode, kakono1 ti ove: junak, vitez, delija, le|venta, zmija, zmaj, vuk, lav, soko', sokoli, gnizdo' sokolovo, ma, sabja, kopje, rodi majka, Kra je vi, Kobili. Kad bi bilo mogue, imala bi u svemu biti jedna od druge razliita, ali budui svi vitezovi gori imenovani od iste vrste i kriposti, tako- je potribito, za ukazati niova dilovana, s istim se rima sluiti. Komu su ugodne, neka ji piv, komu li nisu, iroko je poje, neka ini boje, ja mu ne smetam.

[32.] Slidi pisma od vitezova dalmatinski, koji, posli nego mnoge turske glave odsikoe, od Turaka pogiboe rata od Kandije. Od Odi, pobre, da se domijamo, di je koji vitez poginuo od slavnoga mista Dalmacije estokoga rata od Kandije. Pogibe nam mlaan kavalire, 5 po imenu Soii don tipane pod Buniem, pod bijelim gradom, pogubi ga Zene Ibraime. Pogibe nam na glasu delija po imenu Smijani Ilija na Vujaku izpbd Velebita, [304] pogubi ga Marki Radojica, kga trikrat vadi iz galije,a etvrto s taneni vila. Radojica raja ne vidia, jer pogubi svoga pooima! Kotara. U Cetini blizu Bitejia pogibe nam Dimitrovi J a n k o , posice ga na glasu delija, p o imenu Jamanliu bee.

I pogibe P e t r e Smijaniu 11a krajini p o d U d b i n o m gradom, pogubi ga junak od krajine, p o imenu Ograevi Mujo. N a Driniu, poju irokomu, 2 5 sileni je junk poginuo, p o imenu vojevoda Vue, od delije kjukog k a p e t a n a , p o imenu T a t a r a n o v i a . J o l pogibe j u n a k od krajine, 3 p o imenu M a t k o v i J o v a n e , od Turina Poprenovia na Ribniku, ognern izgorio!

I0

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1756.)

N a Zeevu vie V a r i v o d a estoki je zmaje poginuo, p o imenu M o i v u n a V u k o , pogubi ga Lopui emane.

35

I o v o je t e k a m u k a naa, di pogibe Durut arambaa na Otresu pod Pribirom 1 gradom,, 4 smae ega na glasu delija, po imenu Filipovi beze. ibenike. pogubi ga bee Atlagiu, al mu bihu ruke savezane.
5$

3 0 5]

Odkrajine Pogibe nam serdar od krajine, po imenu andicu2 Jovane, pogubi ga od. Knina adaja, 45 juta zmija Kuna Asan-aga. Odkada su Mleci sagraeni, nije taki junak poginuo to delija Manduic Vuene; pogubi ga Vidimjiu bee 5 u Kotaru blizu Varivd. Pogibe nam Omejiu Dujme na Kosincu u Cetini ravnoj,

Ah, moj Boe, uda velikoga: pogubi Zoria Gavrana? Udari ga mome iz ardaka rad Begzade, lipote divojke; mrtav Gavran crnoj zemji pade. 6o
: Straan ti je junak poginuo, koji turske glave odsicae, na Lijevnu, poju irokomu, po imenu Omejiu Vide.

d 1 i s a. Pogibe nam zmija od dvi glave, 6j I pogibe Klianin Baria, po imenu Breuju imune, koji esto na mejdan iae; 7 paa mu je glavu odsikao. b6] pogubi ga Turin od Skradina Ej imune, desno krilo nae! na mejdanu vie Klisa grada. Od Katela, I pogibe Varnica ajdue, silni junak od ravni Katela, koji turske glave odsicae; na mejdanu, pobre, junakomu pogubi ga Neziu Iae.

Ej Kandijo, ogem izgorila, pod t o b i i ^ je vitez poginuo od Katela ravni kolunele, 75 po imenu mladi Rab a dane.

8o

Pribijrom. Kai pie ime toga grada i Pribir (R272, i89> 325;

Kor. 457) i Bribir (R29, 12 ; Kor. 423); Bribirani Kotarci (R2s). Isp. u Grabovca (Cvit razgovora, 341): Bana Paula od Pribira. 2 Jckandichiu. Isp. bi}, uz R1258-

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Od Ako eli znati, pobratime, gdi pogibe -od Pojica knee, po imenu Sinoviu Marko, komu bie dato eneralstvo od naega duda za junatvo,

P 1 j i a. si ku Turke pod Kandijom gradom. 9'

ja u tebi poviditi pravo, ah, tako mi, pobre, biti zdravo: u Kandiji, gradu bijelomu,
[307]

I pogibe Kuliiu Petre pod Vrgorcem, pod bijelim gradom; plau ega latinska gospoda i sva zemja slavnoga naroda, zato bie junak od starine. 95

Od

P r i m r j a. ubie ga nasrid Tiafine velikoga rata od Kandije. Jo pogibe Kardum arambaa od Makarske, grada bijeloga; I I 0 pogubi ga- Zloji Omer-aga u Dr-enici, ognern izgorila! I pogibe Jurievi knze, koji turske glave odsicae, po imenu Rado arambaa; pogubi ga zmija od Gabele, po imenu Babicu Asane.

Pogibe nam Deli-Markoviu, koji Turke pod ma okrecase; pogubi ga Bogom pobratime, po imenu Paviu Nikola. Neote je ega udario iz svijetle puke talijanke, mrtav junak crnoj zemji pade kod Osina ukraj mora sina.
I0

Pogibe nam junak na krajini, I0 po imenu Lekiu Juria, . S od uskoka mlaan arambaa; [33.]
[308]

Pisma od vitezova, koji izgiboe rata Bekoj Od Jo zodca ne zabijelila -ni danica pomolila lica, vie vila s Velebit-planine ter dozivje majku Stojanovu: Ustani se, majko Stojanov, 5 u za as ga zoricu zaspala Kotara. i na .vojsku sinka odpravila, ve ga, majko, priekati ne e! Pogibe ti Jankovi Stojane, od Kotara mlaan kavalire, x ne pogibe od brijetke orde> ni od maa, ni od bojna kop ja,

RAZGOVOR U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A

(1756.)

ve od tanke puke talijanke, kojano je u Brei kovana: fo9] pogubi ga Nagakovi 1 Mujo 15 llasrid Duvna, po|a irokoga. Jankoviu, krilo principovo, vele ti si glava odsikao, sve po izbor aga i spahija, kapitana i mladi serdara. Ej krajino, krvava ko-ujo, mnoge ti si majke razcvilila, a sestrice u crno zavila i Jubovce u rd odpravila! Pogibe nam Pokraja serdare, juti zmaje dite Milos ave,

pogubi ga Kolak bujumbaa. Ej Pokraj e, pokojna ti dua! N u posluaj, drgi pobratime, gdi pogibe netjak Jankovia, 3 po imenu Tintor barjaktare: u' Neretvi pod Gabelom gradom pogubi ga Ijuboviu bee. Kukala je crna kukavica usrid zime, kad joj nije vrime: 35 nije ono crna kukavica, vee majka Makovica Marka, zato Marka rane dopadoe bojak biju s carevim delijam, on od rana pribolit ne moe. 4 Mijkoviu, krilo od Kotara, mnoge ti si Turke pogubio!

Od
Ej Gabelo, da bi se prosila, pod tobom je junak poginuo po imenu Nakiu Matiju, Juta zmija od grada Drnia.

Drni
im pogibe tipane Maticu, od starine vitez i plemiu; prija neg je junak pogibao, 50 pet je turski glava, odsikao.

45

Od Knina. tuto' cvil od Knina levente, pogubi ga Noinovi Mujo jer pogibe od Knina serdare, pod Glamoem, pod bijelim po imenu Ive Sinobade: gradom.
[310]
2

55

Od

Klisa.

I pogibe kliski arambasa, po imenu Buligovi Marko,


1 2

u Skopju mu glavu odsikoe, za jabuku pai darovae.

naxakovich. klijski. Pridjev od imenice Klis pie Kai ponajee klijcki, a usto kliski i klijski. Ako se uzme u obzir, da Kai pie takoer od KliJJa, a usto KliJJanin, pae i Klisanin, oito je, da samo pisane klijcki pouzdano zajamcuje izgovor , dok klijski i kliski za utvrivane izgovora nemaju dokazne snage. Prema tome sam uvijek transkribirao kliski, a gdje je Kaia klijski ili kliski, naznaio sam to u bijesci. Za stanovnike toga mjesta pisao sam dakako Klisanin.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Od Pogibe nam od Pojica knze, po imenu Brnievic Luka, u Gabeli da je Bog ubio! Od

P o> J i .
6o

Al se bie lipo zaminuo, etiri je glave odsikao.

Z a d v a r j a. koga bie uzeo za sina. Ej neviro, nigdi te ne bilo!

Jos pogibe Kosor kavalire, 65 od Zadvarja po izbor serdare: pogubi ga Kusiu Juria, Od

Makarske.

U Zaablju vie Metkovia 7 na juriu Sina bijeloga, pogibe nam Vodanovi Mijo, Ej delijo, pokojna ti dua! od Primorja na glasu serdare, koji turske odsicae glave. [311] Junak bie Vraneevi Gr al i nemu glavu odsikoe, I pogibe Viskovi Juria, na Vrjici izpod Imoekoga od Primorja mlaan arambaa, 75 pogubi ga dizdar-aga Mujo. Od Pogibe nam na glasu vitee, koji turske odsicae glave, u Popovu pod kulom Sejia, po imenu Novkovi 1 Nikola, od Neretve mutne kavalire. ' Neretve. I pogibe Talaji Simune, juta zmija, pobre, od krajine: Turci nemu glavu odsikoe u Mostaru, gradu bijelomu. 9 Vitezovi, pokojne vam due!

Isp. bi].. UZ R1272-

58

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

[] b ^] Slidi pisma, od glavara turski i silni junaka, koji pogiboe od vitezova er,cegovaki rata Kandijanskoga, Bekoga i Maloga oliti Siskoga. Mle, koji su poginuli, ne brojm niti je mogue izbrojiti ji, nego poglavite, koji bihu glasoviti junaci. Rata od
1

n d i j e.
Pogubi ji Deli-Markoviu u Neretvi blizu sina mora, di udara u more Neretva.
z

Da je komu posluati bilo, to govore dva Turina mlada, dva serdara od grada Mostara! Kunu oni cara i csara i Latina, duda mletakoga: 5 Bog ubio cara i csara i Latina, duda Mleanina, koji ne e da zametnu rata, da se vlaki glv. nasiemo! Narestosmo, za rat ne znadosmo, iC ostarismo, boja ne vidismo. Sto e nami sabje okovane, to li e nam koi od mejdana? T o je uo> starac Del ali ja x pak je ima tiho besidio: 5 Ne fal'te se, dvi delije mlade, ne fal'te se, alosna vam majka! I prija je bilo vitezova, ter pobo|i nego li je sada, 2 ali svoje pogubie glave [313] bojak biju z dudevimdeli jam. Di su sada tri Perizovia, lute zmije od Gabele grada?
1

Di je sada zmija od Mostara, po imenu Turin Asan-ago Orapovi, silni mejdangija1 ? Pogubi ga Kulii Tadija 3 na Zadvarju vie sina mora. Kamo li nam Bojiu Alija, mrki vue, na glasu delija? Pogubi ga Lekiu Juria 1 negova brata Ibraima. 3> Di li nam je Ibruievi ago, ji ruse odsicae glave? Pogubi ga ale iz I grane. Ej Mustapa, krilo od Vrgorca! Di je sada Duhagi Memede, 4 luta zmija, pobre, od krajine? Pogubi ga Crnobor Filipe, od uskoka silni arambaa. Zmija bise Asan bufumbaa, od Popova na glasu delija: 45 posie ga Bue]i Grgure, od Tuepe mlaan arambaa.

mekiancija.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Kakav bie Talin bujumbaa od Novoga, grada bijeloga! Vajadie dva grada careva: 5 pogubi ga na glasu vojvoda, po imenu Popovi Nikola. U Gabeli Juta. zmija bie,
p o imenu Babicu Asane, [314] silni j u n a k , aga od Gabele, koji esto glave odsicae. N a m i r a ga n a m i r i l a bie na v i t e z a Mioi G r g u r a , po bile se r u k e ufatie vie G r a c a u k r a j ' sina m o r a . A s a n u je loa sria bila, jer ga G r g o na zemjicu baca, odnese m u toke pozlaene, kojeno su u Bosni k o v a n e . I odnese prsten z desne ruke, 6 5 kojino se i sada n a l a z i 55

ba u dvoru Mioi G r g u r a : duica mu bila saraiiena! K a m o li n a m sila Alil-aga od bijela Poiteja grada? Pogubi ga Veji Matijae, silni vitez od N e r e t v e m u t n e .

7-

D i li n a m je Kurbegovi Mujo, m r k i vue od Gabele grada? Posie ga T o m i c a vojvoda 75 vie bile kule od Igrane. Sila bie M a n u k a A m e t e , od bandura, turski k a p e t a n e : esto ini u Primorje t r k e , al m u mome odsijee brke, p o imenu Grubii Matiju, od Tuepe, sela malenoga. L o v o se zgodilo bijae velikoga r a t a od Kandije.

60

80

[34]

Rata

Bekoga.
8

Kamo zmija Topalovi Mujo, 5 komu ne bi slike ni prilike od Neretve ter do ravne Like? Pogubi ga Miletiu Rado, silni vitez od Vrgorca grada. Kamo li nam met bujumbaa 9 od bijela Poiteja grada, koji vlake glave odsicae? Pogubi ga Aleksie Matiju ukraj bile kule Jurieve. Junak bie Firdusovi bee, 95 sto je rusi glava odsikao,

ma i ega mlada pogubie: pogubi ga mome golobrado, mlado mome Duga iz Vrgorca. Ko bijae Kati Usejie? Ne bi take zmije na krajini: pogubi ga Senti Matijae i negova tri druga najboja.
IO

to bi reka, dragi pobratime, 10 od junaka Sulagia Sule? % Dizdar bie od Norma kule, pogubi ga Buklija tipane, od Podace mlaan arambaa.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

I^uta zmija bie po imenu Vrgora pogubi ga mome po imenu Nikoli

na krajini, ihaja, * 10 od Neretve, Jakov.

mlado mome od dvajest godina, na mejdanu, pobre, junakomu. 4 Odkada je Bosna, zemja ravna, ne bijae eega junaka u Turina ni u kaurina, to bijae Jusup bujumbaa. Sto je rusi glava odsikao, malo mane suzan' >ufatio. Namira ga namirila bie na sokola i na zmiju }utu, po imenu Pervanovi Tomu.
x

Vi ste uli crnog Arapina, koji bie carev mejdangija1 ? esto junak na mejdan iae, na mejdanu glave odsicae.
;L3I6

ll

5 45

-I

Namira ga bie namirila na junaka, na Baia Marka, po bile se ruke ufatie nasrid Livna, poja irokoga. Al je emu loa sria bila, jer ga- Marko na zemjicu baca ter ga kole kano jae malo, ej Arape, carevo uzdie! Brz ti bie Zidona Memede, bri, pobre, od kona careva: ufati ga mome od Vrgorca, po imenu Ercee Jakov. to god bie u cara junaka, ne bijae eega vojnika, to< bijae Osman, kapetane od Novoga, grada bijeloga.

I2

I2

I i ufati Jusup bujumbasu 5 [ 7] pod Vrgorcem, pod bijelim gradom, ter ga vodi g dvoru bijelomu, da ga ini i za blago pita tri ijade od zlata dukata.

Al zavika mal i veliko: x55 Smakni, Toma, zmiju od krajine! Puno nam je Jusup dodijao i kranski glava odsikao.
1

l Al se Tomi ino ne mogae, ve povadi sabju od bedrice, r 6 manu sabjom, odsie mu glavu. I sad mu se nabodi odora ba u dvoru Pervana Antona. I ovo ie zgodilo bijae Bea, pobre, rata ogenoga. Ej Jusupe, zlatni buzdohane, e vlake odsicati glave!

Dvadeset je glava odsikao sve delija prija neeneni, al i nemu glavu odsikoe, 135 ej Osmane, krilo od Novoga! Posie ga netjak Zmajevia, po imenu Visko Bujeviu,
1

l6

meidancija.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

61

R a t a M a l o g a i p 0 s 1 i e g a. Kud se die dvi adaje }ute, Posie ga Kneiu Vuene, dv Tukura Poitejanina? od Neretve na glasu serdare. Jedan, pobre, bie poginuo 4 Vi ste uli zmaja estokoga od junaka Matija ajduka. od bijela, grada Lubukoga, I91 po imenu Selim Bakotia? Drugoga je junak pogubio, Pogubi ga Vidure 1 imune, po imenu Arste arambaa,' silni junak od Vrgorca grada. silni vitez od Neretve mutne, gdi se legu plemenite utve. Ko bijae Mesiovi Zuko? On bie zmaje od dvi glave, pogubi ga soko od Vrgorca, sivi sok Markoti Antone. Ajme Zuko, naa desna ruko! [3181 Kakav bie Kosari Amete? Vafadie dva grada careva, pogubi ga mome od Vrgorca,' po imenu Nosi, dite mlado. Kamo nami sila Anuiu, koji devet kona priskakae? *85 *75 Kakav bie Turin Osrnan-aga, r koji vlake odsicae glave! 9f Po-sie ga Sakulovi Laze, juti zmaje od gorice crne.
l8

Evo ima malo godinica, odkad nam je junak poginuo 2 po imenu Usa mejdangija2: pogubi ga mome od Neretve, po imenu Batinovi Mate. Pogubi ga vie Metkovia u Neretvi nasrid poja ravna. Ajme Usa, krilo od Gabele, ludo ti si izgubio glavu!

5'

[35.] isma on uraca u grnem iTimorju, na -i i'isrna od Graca u gorem Primorju, na Koga doae bosansi vezir 1 ercegovaki paa samo etrdeset if ada vojske na 1666 otobra na 8. Krugu piu Turci Gabejani nego Juri, od Lavana knee, ter je aju caru estitomu: i fra Luka Smojanovi fratre. Svitli care, podnit ne moemo: grad se gradi nakraj sina mora. Zatvori nam Buku od Neretve IO: i Neretvu do kule Norma, mi ne smimo vie vojevati Ne gradi ga care ni csare ni na more sine izlaziti. ni vitee dude Mleanine,
1 2

Vidure. Isp. bi}, uz R2329. meidancia.

&2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Kada caru bila kiga doe, kigu tije, drugu napisuje ter je- aje na Bosnu ponosnu, 5 a na ruke od Bosne -veziva.: Slugo moja, od Bosne vezire, kupi vojske etrjest ijada, digni s Livna od boja lumbarde ter obori Gradac u Primorju. -' Kad veziru bila kiga doe, skupi vojske etrjest i]ada i poveze est bojni topova. A kad doe na Jezerac mali, zove sebi od Broena knezove 25 ter je ima tiho besidio: [320]- Ka'te pravo, tako bili zdravo, mogu li se izvesti topovi vie Graca na Primorske stine.
[321]

Spoimine se, alinovi knee, to si skoro meni govorio, da odsiem rusu glavu tvoju, ako doe na stine lumbarda? Nemoj rei, da ti je do mene; ^ sam si sebi glavu odsikao. Bre idijo, alinovi knee, to ne moe sila uiniti! Kud namisli, tud e udariti. Pak primae svojega gelata 55 manu ordom, odsie mu glavu. I namisti na stinam lumbardu, poe biti Gradac ukraj mora, al ne moe odbit ni kamena, 6o kamo li e Gradac razoriti. A kad vidi sileni veziru, posla vojsku pod Primorske stine, ne bi li ga s juriem uzeo. N i tako ga osvojit ne moe, jer ga brani vojska principov 65 i prid vojskom Korner enerale, jo ga brani Jurievi knee i fra Luka Smojanovi fratre. Mnogi Turci pod im izgiboe, a vee ji rane dopadoe: 7 osta mrtvi ijadu Turaka uvajui Gradac ukraj mora. A kad vidi sileni vezire, da ne moe Gradac osvojiti, povrati se u Bosnu ponosnu 75 suze rone, rusu bradu gule.

Veli emu alinovi knee: 3 Evo, paa, rsa glava moja, a eto ti britka sabja tvoja: kad izveze na stine lumbardu, odsici mi rusu glavu moju. N i t je puta kou ni koniku 35 ni Turinu tvojemu vojniku; visoke su vie Graca stine, -jedva bi ji priletio drale, kamo li e iz jezdi ti Turci. Za to vezir i ne haje nita, 4 ve podie silnu vojsku svoju i poveze za vojskom lumbardu, izveze je na Primorske stine. Pak dozivlje alinovi kneza, srdito je nemu besidio: 45

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

63

[36.] Pisma od grada Zadvarja, na kojega doe bosanski vezir i ercegovaki paa na 1685 jula na 15. Jos zorica ne zabijelila ni danica lica pomolila, zapopiv Vlai kirigija1, lipo piva. a lipe popiva: Ne udim se Beu bijelomu, 5 di ga care osvojit ne moe, jer ga brani cesar Leopoldo i negovi mladi enerali. Nit se udim Petru Varadinu, di ga vezir osvojit ne moe, I 0 jer ga brni princip Udenio, [322] koji Turke vazda dobivae. N i bijelu gradu ibeniku, koji se je caru ubranio', j>er ga brni Fosko denerale "1 Kotarci po izbor junaci. Nit se udim Sinu bijelomu, koga vezir osvojit ne moe, jer ga brni Balbi providure i Sinni na glsu konci. Ni Drniu kod poja Petrova, jer ga brni Nakiu Grgure, od krajine mlaan kolunele, kojino je roda vitekoga. Ve Zadvarju, gradu na kamenu, kako se je caru obranio,
1

kada nejma bojni lumbarad niti ima moi ni pomoi, N dolazi od Bosne vezire, jo i paa od Ercegovine, 3 na Avaru kulu udarie i brzo je, pobre, osvojie. Udarie na grd od Zadvarja: da bi na to, ne bi se udio, ali ega uzet ne mogoe, 35 i tomu se izudit ne mogu. Dozivje ga iz gorice vila ter je nemu tiho besidila: Ne udi se, neznana delijo, di ga vezir osvojit ne moe!

20

Jer Zadvarju dobra pomo doe: od siega mora denerale, od Kotara Jankovi Stojane, od Primorja Tomica vojvoda. Udri bane od siega mora 45 [323] i Jankovi od gore zelene, a Tomica od krna Primorja. Mnoge turske glave odsikoe i vezira s vojskom potirae, otee mu tope i pitre, 5 adorove i alaj-barjake.

25

kiricija.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15. Ban ji mee u galiju tanku, ne bi li se vozit nauili. Ko me uje, na ast neka mu je

Dvista ivi Turak' ufatie, sve spahija i mladi kadija, alaj-bega i drugi delija. siu moru Turke povedoe, 5 5 eneralu banu darovae. [37-] Pisma od Kaia, kako so izginuli r; Nu posluaj, Bogom pobratime, to se uje u gori zelenoj! Al u travi Juta; zmija cvili ali sok gori u vedrini, ali bila Slovinikma vila, 5 jer joj bie poginuo Marko, ali cvili u gori jeline za koutom, svojizim jaranom? Pobratim je pobri govorio: Zle ti pisme, a emerni glasi! Nit je zmija u travi zelenoj, nit je sok gori u vedrini,

.oga i Be Cvilee knee suze prolive ter ovako banu govorae: Neka znade, bane enerale, da mi bbu Turci posikoe,
2

bbu moga Kaia Ivana; na istoj ga ufatie Turci, 3 pod Gabelom odsikoe glavu. Ej Gabelo, ogem izgorila! I Radoa, mili gospodine, starca babu Jurioevi kneza, ukraj bile kule ufatie i rusu mu glavu odsikoe. Meni bie prvbratuede, esto turske odsicae glave. To su, bane, jute rane moje, koje nigda priboliti ne e

IO

35

nit je mlada Slovinkina vila, [324] jer joj nije poginuo Marko, ja sam sino s Markom besidk>, 1'> besidio, rujno vino'pio; ni jeline u gori zelenoj, jer koutu nije izgubio; nego knee Kaiu Nikola prid kolinom bna enerala. Cvili knee kano zmija Juta, rodbinu mu Turci isikoe, a vee ji ivi odvedoe, u tamnice tamne posta vie.

40

Jo ti kaem dva sinovca moja, dva sinovca, dva siva sokola, obadva ji Turci ufatie: starijemu glavu odsikoe, a mlaega ufatie iva, u Mostaru ega poturie, ter promini viru za neviru. 5) I ovo su Jute rane moje.
45

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Cvili }uba Kaia Ivana, jer joj Franu sinka zarobie, gore cvili knee Nikolica, jer mu Pavla sina pogubie. Jo ne bie zora zablila ni danica lica pomolila, vie Brista, sela malenoga, vie vila iz Crjeni stina:

[ 6J 5

Da je tebi posluati, bane, kako cvili Mirkova jubovca u Mostaru, gradu bijelomu, jer je mladu zarobie Turci i etiri po'sikoe sinka! Knezu Juri odsikoe glavu, brane tebe, mili gospodine; etvero mu dice odvedoe Sarajevu, gradu bijelomu. Jo pogibe vitez na krajini u Baini, selu malenoniu, po imenu Kaiu Ivane, od mojega roda i plemena.

55

,Zlo ti jutro, Jubo Stipanova, vrlo ti si zoricu zaspala! tipana ti Turci pogubie, 6o Pavla sinka ogem saegoe i negovi deset rodijaka, jo toliko mladi divo jaka; sam utee Kaiu Grgure, ude junk, vesela mu majka! c Ima znati, bane enerale, da su ov moji roijaci, bratuedi i moji sino'vci od staroga Kaia kolina, gospodskoga roda i plemena.
6

Ve te molim, bane enerale, 95 da mi dade do tri ormanice i na ima tri mlade vojvode od Primorja, msta kamenoga: 5 od Igrna eli-Markovia, od Pod Miju Viskovia, a od Brista Grgu arkovia, vitekoga kolina Kaia.
IO

Ej Baino, ognem izgorila, 7 gospodske si krvce napojena od Kaia, od rodbine moje, brane krunu du da mletakoga! Ah, tako mi, bane, biti zdravo, sve u ti ji poviditi pravo, 75 u Baini koji izgiboe velikoga rata od Kandije. Knezu Miji glavu odsikoe, Nikolicu iva ufatie, lbovcu mu Mandu zarobie i dvoje mu dice po tur ie. Stari pisci hrvatski. XXVII.

Zaveu se u mutnu Neretvu, pogubiu Turke Gabejane, I0 O'Svetiu moje roidijake, 5 bratuede i jo netijake. to zapita Kaiu Nikola, to god pita, to mu bane dje: dade nemu do tri ormanice i na ima tri mlade vojvode.

II0

8o

Zavezoe morem pod Primorje; kad su doli gori na mladine, di udara u more Neretva, kod Osina ukraj mora sina,
I

66

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)


1

sritosV ji turske ormanice b 7] i u ima Turci Gabejani, a prid ima tri age careve, tri bra jena, tri Perizovia.
z

Posice ji DelrMarkoviu kod Osina u mutnoj Neretvi, al i ega rane dopadoe, da b' od koga, ne bi ni alio,

130

Pobie se praom "i olovom, od praha se nita ne viae, od' topova nita ne ujae. Markoviu dobra sria bie, jer potopi do tri ormanice i isice Turke Gabejane; pogiboe tri mila brajena, tri brajena, tri Perizovia.

I2

ve od svoga Bogom pobratima po imenu Popovi Nikole: neote je ega udario, s crnom ga je zemjom sastavio. Plau ega gospoda latinska *3J i sva, pobre, krajina primorska: Markoviu, pokojna ti dua, vele ti si glava odsikao! ,

I2

Pisma ova bi sloena i izvaena iz procesa, koji bi uinn po knezu Nikole Kaia 1 , pridivkom endia, iz gorega Primorja, na Faru otobra na 11 1661 i poiimje ovako: Dovendo io Nicol Kacie valermi dell' imgiontd veritd, produco gl' infrascritti capitoli e testi[328] moni ec.2, u komu se procesu tiju svi Kacii u reenoj pi|smi ime novani, to jest iz Lavana, Brista i Baine, u poetku Kandijanskoga rata posieni i zarobjeni. U Bnistu sva eja Miosia i Stipievia bihu zapjena, u sve ejadi dvadeset i sedmero, od kojizi utee jedan, imenom Grgur, od koga su sada svi Mioii u Bristu. Od ostali kua i plemena nita ji mae nije isieno ni zarobjeno, ali nisu bili niovi harni upisati ni zabiliiti. 1 Kacii od puno su vikov u Dalmaciji, kakoi se tije u Luci ju i u ivotu s. Arnira. Bihu u vniime kra|a ungarski velici i zapovdali su kakono knezovi po svim malo da ne gradovim od Dalmacije, a u nika vrimena namistO' bana zapovidae banovinam kakono bani, - navlastito' Juran, Nikola oliti Mikleu, Kajalisio, Koloman, Brenkon 3 , Saracen, Domaldo, Petar, Primislav, Osorio, Dingan, Stanoje, Vukmir, Ivan i ostali mnogi, koje ako eli znati, tij Lucija i ostale pisaoce dalmatinske.
1 Tu je bez umne nastala pometa u tampanu; u R2332 se veli, da je proces uinn po najtojagniu kneza Nikole Cacichia. 2 Taj je proces tampan u Buli. di archeol. e storia dalm. XI, supL 8, str. 6168, iz rkp. biskupa Petra Kaia (f 1663.), no datiran je 12 Ottobre 1561 (oito pogrjeno mj. 1661). 3 Cajalijijo, Coloman, Brencon.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1756.)

6j

Niki od ovizi odoe u Ungariju na slubu kraja ungarski i imadoe u Ungariji bogatstva i gospodstva oliti of iija velika, za slubu, virnost i vitestvo) ima pokloriena. I dade jim Masimilijan 2 [3 9] lipu diplomu, u kojoj ji mee u broj j gospode ungarske, budui od starine knezovi i vlastela bosanska. A reena diploma bi data Miji i Gaparu, bratu negovu. Ma posli nikoliko vrimena zavadie se Kaii, koji staju u Ungariji, s jednom kuom gospodskom i poglavitom, koja se z v se Zagari, i dogodi , da Kaii pobise reenu gospodu, koji dogadaj bi uzrok, da bie u Dalmaciju. Kraj ungarski, poznajui niova dostojanstva i gospodstva, dade jim kakono knezovom Vranu u Kotaru, misto lipo, ravno, rodno i obilato, ali puno nezdravo, i ovo bi uzrok, da se dile iz Vrane. I otie jedan na stane u Zadar, od koga izaoe Detrici; drugi stade u ibeniku, i od ega izaoe Ruici; a dva otioe u gore Primorje i stadoe na Gracu i uzidae dva. katela, jedan na Gracu, a drugi na Trpu u dravi raguelskoj, koga zidovi i sada se nahode u svomu bitju na jednoj glavici vie mora. Posli toga sagradie fute i poee robiti Puju, inei dosta zla u reenomu krajestvu. Razumivi rodbina one gospode ungarske, koju bihu Kaii isikli u Ungariji, da su se na Gracu namistili, dooe na Rike, uzee [333 dvi fute i zavezoe put Graca, ali | ne budui doma dvaju brat je Kaia, upalie jim kue, odvedoe dicu i odnie sve, to u kui naoe, zarobivi jo drugu mnogu ejad, i dilie se veseli niz Pri morje. Malo posli tog dogaaja dooe s futam dva brata Kaia, i budui jim kazanoi, to Ungarci uinie, otioe za ima u potiru, stigoe ji nie Makarske na Bakoj Vodi 1 , gdi se bihu izkreali za poinuti i veselo blagovati. Udarie na e iznenada jedni iz gore, a drugi s mora, sve ji isikoe, fute osvojie, a ene, dicu, robu i ostalu ejad osloboidie. Od jednoga brata muki porod ne ostade, a od drugoga, komu Vrsajko ime bie, ostade sin imenom Baran. Baran imade etiri sina, to jest: Vukaina, Vukia, Andrijaa i Barana. Vukain stade u Bristu, i bi negov Brist, Lavan i sve Podjezerje. Vuki, Andrija i Baran imadoe Podacu, ivogote i sve done Primorje do Vruje. N a koji to nain imadoe, nae, moj
1 na Backoj vodi. Priajui istom dogaaju u R22i9 veli Kai kod Bajcke vodd. I ilobadovi r zna za Bako poje i Basku planinu (Starine X X I , 90, 98, n i ) , a i iz Kaievih rauna brakoga samostana (pisanih bosanicom) citira Eterovi (A. Kai, 25) na Bakoj vodi. Mjesto se i danas tako- zove.

68

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

tioe, u arboru staromu od Kaia, koji se nahodi u Makarskoj i na puno mist, ako- ti bude drago, gledati i titi, iz koga sam sve ovo govorene izvadio virno brez nikakve lai. [331] Od onizi, koji odoe u dorate | Primorje, izadoe svi Kaii, koji se nahode u Makarsko) i u selim onim-, takoer knez Mitrovi u Vrbovskoj. Od Vukaina izadoe Kaii u grnem Primorju, to jest: arkovi, Mioi, Alesi, Franievi i Stipievii oliti eputi u Bristu, i ovo nejnla puno vrimena sve je jedna kua bila. Bi prozvan arkovi od arka, Mioi od Mije, Aleksie od Aleks, -Franievi od Frania, a Stipievii od Stipia oliti maloga tipana prozvani bihu, i ova se sva imena nahode u staromu arboru Kaia, kako moe svak lasno' viditi, ako oe. Od istoga Vukaina izadoe Kaii na istoj, to- jest: Juirievi, Peki i Stipi, i svi ovi nahode se u reenomu arboru, u komu se tije Juri, Peko- i tipan oliti Stipi. Od Vukaina takoer izadoe u Bacini Mirkovic, knez Bartulovi i Barii na Suurju. I sve kue od ovoga plemena dre s. Ivana evanelistu za svoga prokuratura, ma razliito, jer ovi u grnemu Primorju slave ga na riansku, to jest sjutradn poi rianskomu Vodokru, u koji dn dolazi rianski Ivan dn, a oni u donem Primorju slave ga na latinsku po naemu Boiu. [332] I Imadu u Podaci crkvu s. Ivana grku sagraenu i u noj nikoliko greba, di se kopaju Aleksii i Mioii, koji nejmadu na drugom mistu od starine greba izvan u reenoj crkvici. Bi od plemena Kaia pet biskupa, to jest: Valentin, Saracen, fra Bartuo iz Brista, fra Petar iz Makarske i dom Antun iz Ma karske, arcibiskup splitski. Svi dakle Kaii u grnemu Primorju stairdnom: su iz Brista, u komu nahodaju se od starine ove kue, to jest Bilopavlovi, od koga izadoe arii1, Veii, Levrii i Kuluzovii. *Dode Bilopavlovi u vrime razasutja bosanskoga od Biloga poja iza Mostara i sagradi crkvu s. Mare u Bristu, koju sam uzdra puno1 godina, pak videi da sejani nejmadu svoje crkve, svemu je selu darovae. Ima od Bilopavlovia lipa pisma i poimje ovako': Svu no sjala sjajna miseina, u po noi krvav dadic nade:
1

Jarichl.

I s p . b i j . UZ R 1 2 5 9 -

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15. car porobi Bilopavlovie i zarobi dvai gospoiia, Mirka jedno., a Milinka drugo

69

J Svu pismu ne meem, jer je mla d k a po Primorju znadu. Je li pak reena pisma od ovizi, koji se nahoe u Bristu, ali ne, znati se temejito ne moe. Ovo> se znade, da su od starine Bilopavk> vii. Bi od ov kue vojvoda Jakov i sudac na Sucurju, obrn na 1676. Ostoji doe u Brist iz Brona. Kua ova u star vrimena velika i gospodska bise, ali se sada od mukoga plemena ne nahodi niko1 u Bristu od ove kue. Pearevi doe u Brist iz Grnenika, mista privileijanoga. Od starine zvae se Zoranovi, kako se nahodi u kartam biskupa arkovia. Ako su od plemena Zoranovia, koji bise u vrime kraja bosanski plemi i gospodin u Sarajevu, tot su Peari doli iz Sara jeva. I ovi bihu puno1 bogati u vrimena star, kakoi se tije i nahodi u kartam biskupa gori imenovanoga. Bi od ovoga plemena na Su curju za suca od novi habitanata Ivani, obrn od zbora na 1676. Crnohor, pridivkom Bori, doe u Brist od Zavojama na 1610. Bise od ovoga plemena silni junak, koji rata od Kandije vojeva i turske odsica glave, imenom Filip Crnobor. Od istoga su plemena Alfiri sada u Bristu. [334 Marui, starinom Miloradovi, doe u Brist iz Desana, a u Desne iz Brona, nejma puno vrimena. I od ovizi su plemena sve sada kue u Bristu. * [38.] . . Pisma od testamenta Karla csara. N a ijadu i sedam stotina jo trideset i devet godina umirae cesar Karlo esti, ali joster u svisti bijae. Svoje bane sebi zovijae ter ovako imam govorae: Vi ste meni vazda virni bili, vau krvcu za me prolivali. Zmija bie Otmanovi care, ' koji zemju svu kransku tare; povisoko glavu nadizae, da dobavi orla, nastojae. Zavija se orle pod oblake, tira zmiju iz zemje nimake, a orliem krila narestoe, Jutoj zmiji puno dodijae.
IO

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 75 6.)

Ob no mrki dolazae vue od. zapada, gdi poiva sunce, da zakole orla, nastojae, i ugrabi sve krajestvo nae. AI se orle vije pod oblake, oblai se u sunene zdrake; oblak svija, naina gromove, do dna muti sve morske valove. L335] oblaka Jute strile baca, ne da klati svojizi ovaca. Doletie tii sokolii, od Uingarske zemje Ungriii.
z

ovo me je bolest obrvla: ja umirem, ali Bogu fla.


20

Posluajte, da rii izustim, prija nego duicu izpustim: to se godir nabodi mojega i u Beu i okolo ega,

4:

sve drave mojega krajestva, jo i krunu mojega cesarstva, S' ja O'StavJam dragoj erci mojoj, virnoj Jubi duke od Lorene, nek se moje duice spomene. Pak doeivje svoga sekretara, od cesarstva svoga sveznadara, 5 niz obraz je suzam oborio ter je emu tiho govorio: divit i artiju, francekomu, panolskomu, Petomu.

Teke vuku rane zadadoe i orlovu krunu obranie: neka znadu svita banovine, kako siku ungarske katan. Iz jame se libi lisiina i jejina, nemila ti ina, da zakoje orla, nastojae, i Ungarce, sive sokolie.

Uzmi, slugo, [336] pii kigu kraju drugu pii kraju 35 po imenu Filipu

6l

Sokoliim pane narestose, lisiinam oi povadie, obrnie pristoje orlovo, kod Dunaja vode postav Jeno. 4 Sad, moji vitezovi, 1 vi po izbor bani i knezovi,

Priporui virnu Jubu moju i Mariju, Jubu Loreninu, nek jim vazda budu na pomoi. To izusti, duicu izpusti na kriocu svoje zarunice, virne Jube, rimske cesarice. Ej csare, pokojna ti dua!

Isp. taj stih u R2 332: A Jad moi mladi vitezovi.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

[39.]. Pisma od rata krafice ungarske s krafim kranskim. Malo vrime postojalo bie posli smrti krune csarov, Bavijera bile kige pie i pripravja velike darove. Kupi, kraju, tvoje vitezove ter otimji sela i gradove.

Jednu aje kraju francekomu 5 Ludoviku, prijateju svomu, u kizi je nemu besidia: Kupi vojsku, svitla kruno moja,

A evo ti t v r d u viru dajem, k a k o k r u n u csarovu n a e m , leziju u tebi d a r o v a t i i u v i k e sa m n o m mirovati.

ter otimji sela i gradove sve do Bea i okolo ega. A k o meni Bog i sria d a d e , d a ' o s v o j i m k r u n u csarovu, ja u Milan tebi d a r o v a t i .

I0

K a d a kraji kige progledae, 35 brzo silne vojske sakupie, sa svi strana oni udarie sve do Bea g r a d a osvojie.

D r u g u aje kroju panojskoimu, p o imenu 1 Filipu P e t o m u , *5 ter je nemu tiho govoirio1: Ej Filipe, o d paAe m o n a r k o y pomog te vanelita M a r k o !

Cvili j a d n a erca csarova: Ej n e v i m , nigdi te ne bilo! 4 D i v e r a je K a r l a dozivala, ovako je nemu govorila: ,

N u sakupi tvoje vitezove [337] ter uim ji bijele g r a d o v e , sto je godir o k o sina m o r a Lorenina oli csarova.

Posluaj me, moj mili brojen, brani Bea, ne izdaji mene! J a u poi ravnoj Ungariji, 45 uteu se Divici Mariji.

Sakupiu moje Ugriie i Posavce sive sokolie. P a k uzimje sina malenoga, u svilu je ega zavijala, svojim ga je suzam oblivola.

A k o meni Bog i sria d a d e , da ja sidnem u Beu bilomu, 2 d a r o v a u tebi Fiorencu 5 sve d o R i m a , g r a d a bijeloga. T r e u pie kraju o d P r a i je, u kizi je besidio n e m u :

I otie ravnoj Ungariji. Kad je dola Pounu bilomu, 181 iztralo malo i veliko, da pozdrave ungarsku krajicu. 55

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Kada ji je ona ugledala, niz obraz je suzam oborila, ovako je ima govorila: Ugriii, mila bratjo moja, u toi e1 i uif ane moje, branite mi sina malenoga, a vaega kraja ungarskoga. Svi su kraji na me udarili i cesarstvo moje ugrabili, branite mi Bea bijeloga, koga mi je babo 'ostavio.

Maleno je vrime postajalo', silenu. je vojsku sakupila: [339] eset ija mldi Ugriia, prid ima je Palfi enerale;
6o

dvajest ija Rvata junaka, 9 sve ditia i mldi momaka, prid ima je od Karlovca bane, od rvatske vojske enerale; eset il silne Nimdije, ali je to oga estokoga, 95 prid imam je Keviniler bane, p d nimake vojske enerale; dvajest i Jad' Boema junaka, izabrani po izbor vojnika, prid ima je Lubkoviu bane, kojino se glasi na sve strane.

Kad to ue ungarska gospoda, sve proplaka malo i veliko, svoje britke orde povadie, na ordi se svaki zaklinae, 7 da e prija izgubiti glavu nego izdat ungarsku krajicu i Jozepa, kraja ungarskoga. Jo ti, pobre, jedno udo kaem, nemoj rei, da ja ovo laem: 75 skoie se ungarske divojke, udovice i niove majke. Otv orise arene sanduke, pokupie i srebro i zlato, sitni biser i drago kamene, krajici ga nose na potene:

IO

Malo mae bie Posavaca, sve delija prija neeneni, prid ima je knee Trenkoviu, na glasu je kano Krajeviu. I0 5 Ode vojska g Beu bijelomu pivajui i popivajui, vince piju, 2 koe igrajui. Kad su bili g Beu bijelomu, IIQ gledale ji iz Bea divojke, gledale su ter su besidile: Lipi kona, da lipi junaka kano jedna kita divojaka! Kai pravo, iz gorice vilo, je li lipo pogledati bilo pijuch.

8o

Eto zlato, ungarska krajce, srio naa, prisvitla danice, kupi sada tvoje vitezove, plaaj vojsku, bane i knezove. 85
1 2

XI

Utocijctje. pijuchi. U istom stihu u R2 3

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

.od Posavja pribrze koike i delije Krbave i Like! Trepeu jim krila pozlaena, za kalpakom kita vesliina. T u se vojske vina ponapie, I 2 0 od Bea se zdravo podigoe. 34 ] Ode jedna u leiju ravnu: vitezovi ravne Slavonije, prid imam je knee Trenkoviu, i delije Like i Krbave, i25 od rvaske po izbor drave, prid imam je od Karlovca bane, koji esto odnese mejdane. Kad su doli u leiju ravnu, robe, pale sela i varoe; 13 kud niova sabfa dopirae, on'da crna krvca oblivae. Iztirae kraja od Pruije, a negovu vojsku isikoe. Nije brata, to ne rodi majka, X3S nad Slavonca ne ima junaka! Druga ode ravnoj Bavijeri: eset1 ija mladi Ugriica, prid imam je soiko tica siva, po imenu Palfi enerale. 14 Poplie sela i varoe, osvojie kule i gradove, iztirae duku Bavijeru, a negovu isikoe vojsku.
1

Prid dvorom ti resla zer deli ja, x45 Ugrii je na glasu delija, sabju pae kano pustaija, kona jae kano paalija! Ode trea Pragu bijelomu: r 0 eset ija silne Njmadije. 5 dvajest ija iBojema junaka, prid ome su do tri enerala, tri sokola, naem Bogu fala. Jedan bise od Lorene Karlo, a drugi je Keviniler bane, 55 i] trei bie bane Lubkoviu, boji vitez nego Kobiliu. Kad su doli Pragu bijelomu, sa svi strana ega obsidoe l6 i na ega skladno udarie. Odkuda, ga Keviniler bije, odonlem se grade tresijae od topova Keviniler bana. Odkud li ga Karlo udarae, l6 bie gradu pocrnilo lice 5 od crnoga praha i olova. A odkuda bije Lubkoviu, niz bedene krvca teci jae od juria Lubkovia bana i negovi mladi vitezova. AI je malo vrimb postajalo, bio barjak na gradu trepee, z mir pita, ne e boja vee.

Scejt. U istoj je pjesmi prije reeno, da je Ugriica bilo scejet igliad, a takovo itane odgovara ovdje i stihu.

RAZGOVOR U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1756.)

Bilu gradu vrata otvorie, principu se Karlu poklonie, 45 od grada mu kjuoe pridaoe, a Francuze nadvor is.tirae. Ungarci se povratie natrag pivajui i popivajui, vince piju, 1 kone igrajui.

Dosta lipa blaga donesoe i suana mladi dovedoe, sve Francuza mladi neeneni, Pruijana ni broja se ne zna. Ugriiem pisma na potene, Bog jim dao zdrav|e i veseje, rodilo jim vino i enica, nek su zdravo kra}iina dica!
lS

l3

[342]

Slide junatva, koja inie stari Primorci i uskoci rata Kandijanskoga, koji poe na 1645, a dospi na 1671, takoer i rata Bekoga, koji poe s cesarom na 1682, a s principom na 1684, u koja vrimena bie turska Gabela, Neretva do mora, Podjezerje, Vrgorac, Imoski, Zadvarje i sva upa do' Primorski stina. U ta vrimena sa svim reenim krajinm Primorci i oni, koji bihu uskoili u Primorje, rat inie i viteki se ponosie, kakoi e se viditi iz oviz dogaaja, koji slide i koji se nahoe u manastiru makarskomu pisani i bilieni u isto vrime, kada su se dogaali, od Oca fra Pavla ilobada Imoanina. 2 Ali od mene bie togod, premda malo, nado- . metnuto, to se moe oito znati i koliko sam mogao u pisiiii nai i od staraca uti. Ko nejma posla, neka tije, ako> oe; ako' li ne e, ja ga ne silujem. Lipi stvari ue i viditi rata Bekoga.

j-

N a 1662 januara na 22 dooe po Lavan Turci Gabejani i -. prid ima Asan Babi, aga i silni junak od Gabele, koji | mnoga zla krsanom uini i glava odsie rata o Kandije. Izmetnue se ob noc u rvnovnici, ali niova bi nesria, jer ji popazi Joze Glamuzina i dade na znane knezu Juriu Kaiu. Turci zorom udarie na kulu reenoga kneza, ma ji doeka busija pod kulom,, udari na Turke i moru ji potira. Pogibe ji dvanajest, a ostale sve kolike pof atae ive. Namiri se na Asana Babica Grgur Mioi, koji se ne dade svezati, nego se ime ufati po ruke; posli nikoliko' vrimena od niova rvana,
1 pijuchi. U istom stihu u R 2 334 takoer: pijuchi. N o isp. 108. stih ove pjesme. 2 ilobadoivu kroniku izdao je u Starinama X X I (1889.) S. Zlato vic lati nicom po izvorniku pisanu bosanicom, a sauvanu u arhivu franevakoga samo stana u Makarskoj.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15. baci ga Grgur na zemju, i ne dadui se svezati ni zasuniti, dotra. ik iz ivogote ter mu smrt zadade. Asanov prsten i sada se na hod u Mioia, a od negovi toka uinie Kaii kri, koji se nahod u niovoj crkvi svetoga Ivana u Podaci. N a 1662 januara 28. Dooe Gabejani i I^ubuani, da porobe' selo Lavan, za osvetiti prvu sramotu. Doeka ji knez Juri svojom druinom, pobie se viteki: sedamnajest ivi ufatie, a posikoe j dvanajest. U tomu boju bi ufaen arambaa Mujo Vazlinovi iz bukoga i arambaa Marko Veji, koje darovae deneralu, neka se naue voziti i letanije govoriti. J N a 1662 setembra na 7. Doe skenderski beg samo tri ijade svojizi vojnika i udari na gome Primorje, popali kue u Lavanu,. Bristu i Podaci, ali ne posikose niti odvedoe nikoga, nego- Turaka pogibe trinajest, ranie ji Primorci pedeset i otee jim dva alajbarjaka. N a 1662 decembra na 22. Otie trista Primoraca i uskoka na Metkovie u Neretvu i opalie kue sve kolike; sto turski odsikose glv, pedeset robja dovedose, i ubie Turci naa tri. N a 1663 januara, na 25. Otie naa eta na Stolac, ufati robja trijestero' ejadi, posikose deset Turaka, ali naa tri pogiboe, a. ranni ostade dvanajest. N a 1663 mara na 3.'Otie u Popovo- Pava Orlija samo- dva najest vojnika i dovede est kaluera, koje uini svakoga po dvista. groa, ali mu niko ne pofli junatvo. N a 1663. Arambaa Grgur Kutri, samo trideset vojnika, do vede iz Dubrava etrdeset eiadi turske, meu kojim bihu dvi turske bujumbae. N a 1663. Arambaa Juria Leki iz Tiafine samo etrdeset [345] vojnika uze kulu u Sovici Asan-bega j Vlaovia i u Aoj nae eiadi,, muka i enska, dvajest i sedmero. Ubie Turci naega jednoga, a drugoga ranie. N a 1663 aprila na 24. Alija Boji ufati na Baskom poju 1 est fratara makarski, dvoje dice i jednoga momka. Pet fratara odvede na Livno i sve ji proade janiarom za petnajest stotina groa, a. estomu odsie glavu. '
na Backotn Pogliu. Priajui istom dogaaju veli ilobad (J, da su fratri uhvaeni u Basku poju. Isp. takoer bij. uz R^so1 c#

^0)

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

N a 1663 maja na 26. Arambae primorske zatekoe Aliju Bojia z bratom oi Vruji u jednoj spili, i bie ji jo osmerica ima, u sve deset Turaka. Udarise na e i jedva ji izvadie iz spile. Aliju i ime petericu posikoe, a dovedoe ji na Makarsku ivi etvericu. Po'sie Aliju i brata mu Ibraima Juria Leki, i pogiboe naa tri. N a 1665 jula na 28. Otie sto, i pedeset Primoraca u Popovo, ali ijim bi pu.t malo koristan, jer budui za e Turci zautili, ne zaplinie nego pedeset govee, mle ivotine malo vie od pt; sto tina i pO'sikoe arambau oliti bujumbau Asana i etiri druga negova. N a 1663. Izae iz Novoga arambaa Asan Talin u futi i ufati [346] na moru celadi trideset i sedmero, J ali mu loa sria bi, jer ga susrite vojvoda Nikola Popovi z druinom u svojoj futi, udari na ega, futu mu osvoji, est Turaka pogubi, a ostale pofat ive. U tomu ograsu1 pogibe reeni Talin bujumbaa, i samo. tri Turina, utekoe, jer se bihu pobili blizu! kraja. N a 1663. Arambaa Pave Vukeji samo. devedeset vitezova porobi Rakitno, dorna ivotine dosta i dovede dva kranina boja od sebe. N a 1663. Ufatie Gabejani sedam Zaostroana, dva pogubie, a dva poteno utekoe. N a 1663. Otie pedeset Primoraca? pod I^ubuki, sedam Turaka posikoe, a sedamnajest ufatie ivi. N a 1663. Arambaa Grgur Bai samo dvadeset i pet vojnika zaside Turkom Imoanom u Grabovcu: osam ivi ufatie, dva posi koe, a ostali utekoe; i naa dva bihu ubijena. N a 1663. Arambaa Pave Vukeji i Grgur Kutri samo. osam deset vojnika od Primorja zasidoe kod Poiteja sajmarom,2 i budui izalo na e Turaka0* sto i dvadeset gonei trgovinu, udarie na e, [347] posikoise ji sedam, jednoga ufatie iva i pt bula. Dornae na | Ma karsku kna napreni robe svakojake osamnajest. Na jedan pogibe,, a dva bihu raena. N a 1663. Matij Barii i Miajlo Ruendi oisvojie kulu Vazlaginu u Prolocu i u noj. naoe ejadi turske, muka i enska, dosti. N a 1663. agtsta na 16. Doe' Ali-paa Gengiji samo est ijada vojske na Primorje, i popali Kotiinu i Podgoru. U Tuepi
1 ograjchu. -^Poiteja sajmarom-.. > 2 ;

a imarom. Isp. Starine XXI, 91: ...zasidoe kod

RAZGOVOR UGODNI NARODA -SLOVINSKOGA (1756.)

osvoji dvi kule, Buejia i Lalia. U Podgori takoer osvoji dvi kule: Batoia, i u noj nade ejadi trideset, i Marinovica, u kojoj nae: ejadi sedamdeset i robe svakojake dosti. Pogibe Turaka dvadeset i est, bi raeni trideset, i otee turski kona deset. Istoga dnevai druga, vojska udari na Dranice i na Igrane, ijadu i est stotina Turaka opalie oba sela, ma platie glavom mnogi, jer pogibe etrdeset Tu raka, a ranie ji vee od stotine. Pogiboe dva silna glavara turska,, to jest: bujumbaa met Glize Karamili 1 i Kurbegovi iz Gabele,, a ostali utekoie priko> stina. Na 1663 agusta na 20. Arambaa Juria Leki samo' pedeset vitezova porobi jedno selo u Duvnu i dorna est stotina male ivotine i nikoliko koa i goveda. [34g] I N a 1663 agusta na 22. Arambaa Matij Kojkak> iz Podgore samo dvadeset i pt vitezova, dovede iz Rame turske ejadi petnaest. N a 1663 setembra na 19. Otie etrdeset i est Primoraca i pria!, ima arambaa Grgur Kutri pod Vubuki, ma ne ufatie izvan estero ejadi turske. Otolem se dilie put Neretve, udarie na kulu. od Norina i uzee je, ufativi u noj sina dizdareva s nikoliko> Turaka.. Ali ne mogui kule uzdrati, jer bie u turskoj zemji, utopie u N e retvu est topova i dvanajest kudeta, ma ostadoe tri najvea topa,, to ne mogoe baciti u Neretvu. Ovo se zgodi na 21 reenoga miseca. N a 1663 setembra na 28. Arambaa Ivan Delalija i arambaa. Tadija Kulii samo> dvajest i pet vitezova otioe pod Vele i dovedoe sedmero ejadi turske, tri Turina posikoe i dornae plina. dosta. N a 1663 setembra. Jure Slipica i ime etrnajest vojnika dovedote od Konica iz Neretve turske ejadi trinajestero i est glava, turski odsikoe. , N a 1663 setembra na 29. Dovede arambaa Pave -keji: sedmeroi ejadi turske i etiri glave odsie. N a 1663. Arambaa Juri Kai samo trideset i tri druga udari 349] J na Turke kod Jezera i ufati Turaka ivi pt, dva posie, a rani etiri. N a 1663. Otioe primorske arambae samo dvista i pedeset vojnika i porobise Goricu, Sovice i Lukavac u Imoti. Posikoe devet met Glijze karamilich. Isp. Starine XXI, 92: Halset Glize Kapo Karamilic.
1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 75 6.)

Turaka, etiri dovedoe iva, dornae govee dvista i etrdeset, kona petnajest, male ivotine sedam stotina i dvadeset. Naa dva bihu raena. N a 1663. Turci porobie eevicu i odvedoe u suanstvo ejadi trijestero, a ois-mero posikoe. N a 1663. Arambaa Kai Juri samo sedamdeset vojnika otie pod Vrgorac, ali ne moe,, uiniti nita, jer se Turci u grad zatvorie, izvan to mnogu dorna ivotinu. Isti dn svai se knez Jurie s vojvodom Jakiem, i malo zla ne bi dosta, jer bi raen Juri, Jure, brat reenoga vojvode, i Nikola Ivievi. N a 1663. Otie eta iz Primorja, etrdeset i dva vojnika, u Jezerac s onu stranu Ilijina brda i prid ima arambaa Mileta i ufa tie turske ejadi esteromajestero, a posikoe osmeroi. Na pogibe jedan, a ostali zdravi dooe u Primorje. Na. 1664. Otioe primorske arambae samo trista vojnika u L350] Popoijvo i dovedoe turske ejadi trideset, male ivotine osam stotina, goveda devedeset, kona troje i ostale robe, to je koji mogao nositi. N a 1664. Arambae primorske samo dvista i pedeset etnika pooe na Viae cetinske i zaplinie ovaca pet -ija, goveda, kona i ostale robe dosti, ali ji sapeS muka siromaka, jer se otiskoe za inia Vlasi cetinski, pte jim pritekoe, doekae ji u busiji, udarie na e i sve jim plino otee, ubie dva Primorca, a est ji ivi ufatie. Daje, mome, od tui ovaca! N a 1664. Otie esnajest etnika i prid ima Pave Vukeji pod Imo'ski i dovedoe etiri Turina, a dva posikoe. N a 1664. Doe na Makarsku -beg svojizim vojnicim i odvede jednu babu. N a 1664. Otie devedeset vojnika iz Primorja na Rakitnu i prid ima arambaa Juria Leki i Matij Kojkalou Dovedoe Turaka etrnajest, tri posikoe i mnogo doirnae plino>. N a 1664. Arambaa Matij Barii, samo esnajest vojnika, do vede iz Bukoga blata pet1 Turaka, a dva. posie. N a 1664. Otie pod lubuski dvista i trideset Primoraca i 351! uskoka | i prid ima arambaa Pave Vukeji i Juria Leki; zasidoe Turkom I^ubuanom, ali se malo okoristie, jer ji malo izae na e. Posikoe ji sedam, - a ufatie ivi osam. Bihu naa dva ter dobro raena. N a 1664. Doe na Makarsku etiri stotine i ezdeset Turaka, ma zaludu, jer ne odnie iz: Primorja ni kokoi.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1756.)

N a 1664. Dooe Gabejani u farski ko{ i ufatie dvojenajestero kranske ejadi ter ji u futi povedoe, ali zlu imadoe sriu, jer se za ima otiskoe Primorci i otee jim futu pod Pelicem blizu Bezdije. Tri ufatie, Memed-agu Alibegovia i dva druga negova, a one, koji bihu utekli, iskae Primorci mnogo dana, ma ji nai ne moigoe nipoto. N a 1664. Pet konika turski doe ob no na Makarsku, da to god ukradu ili koga posiku, ma ne utee nijedan, jer ji Makarani^ ive pofatae. N a 1664. Osam stotina Primoraca uskoka otie pod ImO'ski, porobie i popalie vara i sva sela oko Imoskoga, i bi prid ima fra tipan Kumbat. Zaplinie male ivotine dvi ijade, kona i goveda dvi 352] stotine. Poisikoe osam Tu|raka poglaviti i tri iva dovedoe. Ranie Turci naa tri. N a 1664. Otie naa eta na Kameno brdo i dosta robja za robi i plina zaplini, ali zaludve 1 , jer pritekoe Gabelani Turci ter jim sve otee i tri ubi&e. N a 1664. Podie se, sto i etrdeset vojnika od Primorja i otioe u Mostarsko blato za namamiti turske bandur, koji su jim pute priticali i plino otimali. Izmamie dakle sedamdeset Turaka i udarie na e iz busije, potirae ji i ufatie ivi est, etiri posikose, a ostali u jednu kuletinu ubigoe s odlukom, da e se iz e braniti. Ma nai prokopae kulu, dvanajest ji posikose, a ostale ufativi do vedoe ive u Primorje, i tako' od sedamdeset ne utee ni jedan. Na 1664. Otie sedamdeset vojnika od Primorja u tursku zemju i prid ima arambaa Para. Namirie se na Turke Orapo vice,2 estoke" adaje, pobie se ima:'dva bihu posiena, a tri iva ufaena. Ubie Orapovii naega jednoga, a Parau arambasi pribie ruku. N a 1664. Doe J a n k o v i z galijom i tri fuste na Vrh Braa i I.H31 porobi dvi kule, Martinevia i Aniia, takoer i ostale kue na | Vrh
zaludve. Isp. Starine X X I , 94: . . . a l i zaludu, jer- ji p r i t e k o e . . . na Turke Orapovichie. r- Govorei o tom istom dogaaju (Starine X X I , 95) ilobad veli za Paraa: . . . namiri se u Zavelimu na Harapovie. Isto je tako Kaiev Asan-aga Orapovi (R13e7 i R2327) identian sa ilobadovim Hasan-agom Arapoviem (L' 107). Naprotiv u treoj pjesmi o pojikim vite zovima (R2282) ini se da Kai razlikuje Orapovie i Arapovie: Grgur Marti posjekao je bega Orapovia, a Jure Boi je uhvatio dva zmaja ogena, Sulagia Arapovia. U pjesmi etovanu fra Filipa Kumbata pria Grabovac (Cvit razg. 358), da su junaci porobili Orapove dvore.
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Braa, zato bihu porobili.kue kranske u Radoboji, koje na viri staju, i tak nakon tri miseca povratie svu robu i platie svu tetu, koju bihu kranom uinili u Radobuji. N a 1664. Arambaa, Sovianin samo dvadeset etnika u Bosnu priko Neretve "otie inei, da e vazda jednaku sriu imati, ali se dogodi, to ne mijae, jer ga podpazie Turci i eteri mu posikoe druga, a dva iva ufatie. Utee Marko s ostalim, ter jedva, N a 1664. Arambaa Ivan Kati i Tadija Kulii dovedoe na Makarsku etiri kranina, sto puta od sebe bofa. N a 1664. Arambaa Pave Vukeji samo dvajest vojnika otie u Jasensku s omu stranu Neretve i posie pet bandura turski, a pet ji ivi dovede na Makarsku. N a 1664. Arambaa Grgur Kutri samo etrdeset etnika ufati deset Turaka kod kule norinske i dovede ji u Primorje. N a 1664. Dovede iz Rame Marko- Sovianin, samoi osamnajest svoji etnika, estero turske ejadi. N a 1664. Tri mejdana jedan dan bihu pod Kozicom i sva tri prvu ranu ugovorena, [354] Jedan mejdan Matija Bilasa iz Lavana i Turina j Koarica iz I^ubukoga: ova dva udarie se viteki maim, i posli nikoliko vri mena udari Matij Bilas Koarica, ter jako, po ruci, i malo je ostalo da mu ruku ne prisie. Osta dakle prvi mejdan na kranom. Drugi mejdan bie Grgura Peria iz ivogote, pridivkom De rane ajduka, i Turina o-d Mostara arambae Orapovia. Derana udara Orapovia sad po ruku, sad po prsima maem, ali mu rane zadati ne moe, jer bihu, kako se govori, na Turinu mainluci, ali drugi upravnije kau, da se Derana bie jako opio, ter Turina otrimice ne udarae. Udara Orapovi Deranu po- livoj ruci i jako ga obrani. Osta dakle drugi mejdan .na Turkom. Trei mejdan bie Ivana Medvidovia iz Podgore, pridivkom Galiota, i Turina od Mostara, arambae od bandura. Ov se dva viteki pobie, ali posli malo> vrimena izbi Medvidovi Turinu ma iz ruke pak mu zapovidi, da ga uzme i da se iznova ogledaju. Ali Turin, budui se kruto poplaioi, maa uzeti ne kti, i tada Medvi dovi poleti z golim rukam na Turina, baci ga poda se, ufati ga zubim za jagodicu i ono, to bie ufatio, odgrize: neka se znade, da je [355] na mejdanu bkx Otijae ga zaklati zubim, ali pritr|ae diveri ter ga otee. I tako ostade trei mejdan na krstjanom.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

N a 1664. Arambaa Matij Barii, samo d vana jest vojnika, ufati u Duvnu osam Turaka, i ne ktijui hoditi, sve ji osam posre. N a 1664. Arambaa Gavran i ime est etnika otide u etu, i doeka ga Mujo uriji z druinom u eevici, koji ufatie Gavrana i dva mu druga, a tri utekoe jedva. Na 1664. Pogibe u Bromu vrsni vitez, arambaa Pave Vukeji, koji mnoge turske osie glave i dosta zemje porobi. N a 1664 maja na 7. Martin Glumevi sam otide u Duvno, dovede jedno' tursko dite i prodade ga za sedamdeset groa, ma da bude umk>, bi i za pt stotina, jer bie4 sin jednoga bega bogata,. Ali za nasmijati se, potribito' je kazati vas dogadaj! Otie Martin u Duvno-, kazuje se, da je prosijak iz careve zemje; dolazi jednomu begu bogatu i moli ga, da se dostoji uzeti ga za svoga dvornika, koju milost lasnoi imade od bega. Stoji dakle ime nikoliko vrimena istui prigodu, kakoi bi mu togod od velike fajde odnio. .U to vrime od svoga dvorstva bie razmilovao1 sina svoga gospodara, i otijuei jedan dan otii u drva s koma, moli begov | sin oca svoga, da ga pusti poi s Martinom u planinu. Beg, ne mogui izai ditetu iz tora, pusti mu na voju, i otie s Martinom u planinu. Ali Martin, Videi se slobodan i dalekoi oa dvora begova, naprti dite na kona, dorna ga na Makarsku i prodade istomu ocu za sedamdeset grosa. Ma slano plati posli. Kada Martin popi i izie ono sedamdeset groa, opet ide u tursku zemju iznova se naimati. Namira se na Turke i pitaju ga:. Odkolem si, siromae? Odgovara i lae, da je iz Gla moa. Pitaju ga: Jesi li gladan? Odgovarr na primorsku: Ni sam od juer bokuna okusio. Kada Turci ue ovu ri bokun, poznadoe, da je morski ovik i da je uhoda, svezae ga i povedoe u suanstvo, od koga za izbaviti se bi usilovn dati pet stotina groa. To ti bokun i najam! N a 1665 maja na 8. Grgur Vrane i Zdrako Veji uplivae u otok u Prolocu i posiko'e silnoga Merana Turina, velikoga dumanina fratarskoga. N a 1665 maja na 22. Arambaa Matij Barii samo esnajest vitezova otide Livnu i posie osam Turaka na livanskomu po|u, a dva iva dovede. , 357] N a 1665 juna na 8. Sto i pedeset | Turaka doe Orniu i prid ima Mujo uriji, ma ne ufatie nikoga, nego ni Omiani potirae, dva ubie, a etiri ranie. .
Stari pisci hrvatski. XXVII. ' 6

8z

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {1756.)

N a 1665 jula na 12. Alibegovi i Gabele samo osamnajest delija u opulam otie na more u korulanski koj i ufati dvi divojke, ma povrativi se natrag nae vojvodu Grgura Kaia, reenoga arkoviea, iz Brista, i ime etiri druga lovei ribu, udarie na e iznenada, pofatae ji i povedoe u Gabelu. N a 1665 agusta na 13. Pogibe u Tiajini Markoi Vodanovi, glasoviti, vitez, koji'turske osieae glave. N a 1665 otobra na 8. Otioe Mostaru primorske arambae: Grgur Buejie iz Tuepe, Ivan Galiot iz Podgore, Ivan Kafi iz Brela i Jure Slipica iz Zagvozda, samo sto i est vojnika, i zaplinie mnogu ivotima. Ma udarie za ima Mostarani u potiru i stigoe ji na Vujaci. Onde se viteki pobie, ali nai razbie Mostarane i ufatie ji ivi esnajest, psikoe etiri, a ranie j:i pet. Turci naega jednoga ubie, a tri ter jako ranie. N a 1665 otobra na 23. Pogibe snani vitez arambaa Grgur [3*8] Ku|tri u Zaablju: turske glave odsioa, ma i negova plati. 2 N a 1665 otobra na 26. Arambaa Matij Barii, samo petnajest etnika, dovede izpod Imoskoga etvero turske eladi i pogubi sil noga Zulfir-agu. N a 1665 novembra na 4. Primorske arambae samo sto i e trdeset vojnika porobie goru Drenicu i mnogo robe svakojake donie, ali ne psikoe nego> tri Turina vrsna, jer poteno utekoe. N a 1666. Turci Zadvarani ufatie dva. popa i jednoga tampatura u Pobreaju mara na 1. N a 1666 mara na 31. Pobi se naa vojska i turska u Cetini kod Sina, i pogibe nai etiri stotine i pedeset, a Turaka st i pedeset, sve po izbor junaka, ma zaludu, jer turski mejdan bie. N a 1666 aprila na 7. Marko Arar iz Kotiine dovede .on sam i negova ena troje eladi turske od Duvna iz Mandina sela i sve ji troje dovede u Ko tiinu, takoi da se svak zaudi, sto ena uini. N a 1666 maja na 16. etrdeset vojnika i prid ima arambaa Miajlo doekae Jubuke trgovce, otee jim trgovinu i tri glave turske odsikoe. 359] I Na 1666 maja na 30. Marko* Arar, samo deset vojnika, do vede etiri Turina od Rame, a jednoga posie. N a 1666 juna na 26. Dooe Gabejani i lyubuani u Bainu i svu je na tvrdoj viri porobie i ejadi trideset i petero, zarobie. Nije vire u Turinu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 6 ) 15.

83

N a 1666 jula na 8. Grgur Vrane otie u Bosnu samo sedam vojnika i dovede tri Turina od Maglaja. Ostadoe mu tri druga, da jo koga Turina dovedu, ali ne mogoe ufatiti iva nijednoga, nego dva puno' bogata posikoe. N a 1666 jula na 14. Otide tri stotine Primoraca i uskoka u Drenicu i svu je porobie: ufatie turske eladi osamnajest, posikoe etiri Turina, zaplinie male ivotine ijadu i pet stotina, goveda sedamdeset, kona dvadeset, i na jedan pogibe. Vrativi se natrag, doeka ji Albeg kod Krenice, samo trista pisaca i sedamdeset koika. Onde se junaki pobie, i nai ranie pet Turaka, a dv po sikoe. Pobie /se drugi put u Tiajini i ubise tri Turina, a etiri ufatie iva. Ali Turci ubie iz puke velikoga viteza i junaka sil1.360] n C l g a arambau Juriu Lekica: di se rodi, | onde i pogibe, je vojeva i dosta turski glava odsikao>, robja priveo u Primorje i turske zemje'/porobio. Trideset glava turski svojom desnicom odsie. Po kojna mu dua! N a 1666 august na 22. Arambaa Marko Sovianin, samo dvanajest junaka, dovede iz Rame estero1 ejadi turske i tri Turina posie. ' . , N a 1666 augusta na 8. Doe bosanski vezir i ereegovaki paa samo* etrdeset ijada vojske na Gradac u gome Primorje i dovede s Livna est topova na Jezerac. Dozva knezove od sela i poe ji pitati, mogu li se topi izvesti na stine Primorske. Knz alino vic, elei da se Turci vrate natrag, odgovori ovako: Evo moja glava, veziru estiti, ako doe top na Primorske stine! Ali mu paa ne kti virovati, nego s velikom mukom izvede lumbardu na Grabovicu vie Graca pak zapovidi, da se knezu alinoviu odsie glava. I to bi ui nno. Pak poe biti Gradac z Grabovice, ma se ne okoristi nita, jer mu topija iz galije pribi kolo pod lumbardom. Videci tu stvar Turci sadose poda stine i poee initi jurie na Gradac, ma ni tako [361] ne mogoe1 uiniti nita, | jer ga viteki obrani Katarin yorner denera, koji z galijam bie doao Gracu na pomo. Brani ga takoer viteki knez Kai Juri i fra Luka Smoijanovi sa svim uskoim i Primorcim, i tako ga Turci uzeti ne mogoe, negoi se povratie sra motni natrag. Pogibe pod nim Turaka vee od ijade, kojizi kosti i sada se pod Gracem nahode.
nemojce.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

N a 1666 decembra na 8. Grgur Vrane, samo- dva jest i pet svoji etnika, dovede iz Duvna ejadi turske osmero i posice dva lurcina. 1667 februara na 8. Otie trideset vojnika i prid ima Ivan Galiot oliti Medvidovi k1 Mostaru i dovedoe estero turske ejadi i etiri Turina posikoe. N a 1667 juna na 6. Martin Jagmi iz Drvenika dovede Alibatuia iz Vrgorca, enu mu i petero dice. N a 1667 juna na 22. Marko Sovianin, samo> dvajest junaka, dovede osmero ejadi turske i posice dva Turina. N a 1667 jula na 18. Otie Marko Arar i ime devet vite zova Bajnoj Luci i posie dva Turina, a tri dovede na Makarsku. N a 1667 jula na 19. Dooe Gabejani s futom pod Zaostrog i [362] J posikoe petero ejadi, a toliko> ji ufatie ivi. N a 1667 agusta na 12. Zdilari, samo etrnajest vojnika, dovede estero ejadi izpod Ijubukoga i jednoga Turina posie. Na 1667 novembra na 10. Marko Sovianin i s ime dvanajest vitezova dovede iz Rame estero turske ejadi, ali pO' putu pobi se z bandurim turskim iz Rakitne i ubi on i negova druina osam ban dura na mistu, a oni zdravi dooe doma. N a 166j novembra na 28. Pooe primorske arambae samo trista i ezdeset vojnika na Rakitno' i zaplinie pet stotina male ivotine i stotiak goveda, ali ne ufatie ni posikoe nikoga, zato Turci bihu z e outili i ostavivi svoje kue pobignuli; sa svim tizim opalie kue sve kolike, i izgori ito mnogo, sudi i roba svakojaka, ni' broja se ne zna. N a 1667 febrara na 27. Pro'dadoe ajduci primorski mnogo krstjana na galiju mletaku, sto i vee Judi, i videci fratri taku opa inu, iztirae iz crkve ih, niove ene i one, koji bihu niovi dila zloesti pomonici. I tako1 se ostavie unapridak prodavati svoju bratju na galiju. 6 [ 1 I Na 1668 mara na 5. Salibaa Vrgoranin odvede iz Podace etvero ejadi. Na 1668. Marko1 Arar, samo- etrnajest druga, dovede iz Duvna petero ejadi turske i posie jednoga Turina. Ubie i jednoga krstjanina iz puke, koji je tra s Turcim za nirnam u potiru. N a 1668 aprila na 10. Ufatie Duvnu Turci arambau Vraesa iz Podgore, silnoga, koji turske osicae glave.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

85

Na 1668 na .1 Para samo osam junaka otie u Duvno, ufati sedmero ejadi turske, i ne ktijui oditi put Primoorja, posice ji sve kolike. N a 1668 aprila na 23. Otioe Primorci na Tribine u Popovo, etiri stotine i ezdeset vojnika i prid ima." guvernatur Benom, i vee zla uinie dui negO' koristi tilu, jer porobie krstjane i niovo siromatvo ugrabie. Troje ejadi samo turske ufatie, a krstjanske tri jestero. Zaplinie goveda dvista i pedeset, male ivotine pet sto tina i pedeset i svi dooe zdravi na Suura. Vrati ji se posli toga Suurja dvista i eset ter odoe pod Dubrovnik u selo, koje se zove Okra; 2 reeno selo porobie brez nikakva milosra, posikoe oko dva[364] ] jestero ejadi krstjanske, nakrcae lae robe svakojake pak veseli povratie se s lupetinom natrag. Na 1668 maja na 8. Salibaa Vrgoranin ufati na Dranikim stinam Nikolu Cvitanovia i posice Matija Masnicu., Na 1668 maja na 10. Arambaa Matij Barii otie samo dvanajest junka na rok Mustap-agi Islamoviu na siski most, ma se sirom a privari, jer ga na roku doeka Stojan Kukavica samo; etr deset junka: Matija ufati iva i tri druga negova, Boiu Budrakovia ranie, ma utee s ostalim. Uini se arambaa Barii sedam stotina grosa, a Filip Borojevi i dva druga negova uini se svaki po trista groa. T o ti rok turski! N a 1668 juna na 6. Dooe Gabejani s futom pod Primorje i pristae o)b noi pod Bristom; otioe u Lavan i uf atie ejadi dvajest i osmero, a jedno posikoe. N a 1668 jula na 7. Marko Sovianin, samo etrnajest junaka, dovede iz Rame petero turske ejadi. Isti dn doe arambaa Mujo uriji iz Livna samo etrnajest delija na Makarsku i odvede troje ejadi, osa-mn a jestero goveda i eset mle ivotine, i to bi uinno ob no, da za Turke i ne znade niko. [365] j N a 1668 jula na 14. Matij Barii, Vid Leki i Dujam Sovu} s nikoliko vitezova doekae Turke Imoeane kod eevice, koji iahu na Zadvarje dati proiminu straanom od Zadvarja. Onde se pobie i ubie tri Turina, pet ivi uf a tie i otee osamnajest kona napreni robe svakojake.
1 2

Isp. Starine XXI, 104: 1668, miseca aprila na 22. okra. Isp. Starine XXI, 104: .. . pod Dubrovnik' u selo, koje se zove

Orah.

86

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

N a 1668 jula na 25. Loze, samo dvanajest druga, dovede etvero ejadi turske i pogubi dva Turina. N a 1668 agusta na 23. Marko Arar samo ezdeset vojnika otide u Duvno i dorna od Ponora male ivotine est stotina, kona i goveda sto i dovede dva rianina ter se osramoti. N a 1668 novembra na 14. Marko 1 Arar, samo- dvajest vitezova, ufati u Slani Doi dvanajest Duvnaka, osam krstjana, tri rianina i jednoga Turina, ter ji dovede na Makarsku, ma e brzo^ platiti glavom nepravednu trgovinu. N a 1668 novembra na 23-. Otide arambaa Marko Arar i Aime trideset i tri druga na Ravno u selo, koje se zove Kukavica, i ufati robja dosta, ali glavu izgubi, jer ga ubode Turin arborn oliti zidom,, i pade mrtav na zemju. A kada vi die druina, da je Marko [366] pogijnuo', tada od ida i alosti lsikoe sve robje tursko'. Ali Marko, veliki vitez i glasni junak, koji punokrat tursku zemju porobi, robje pofat i turske odsica glave, osta uvajui sela Kukavice do suda

Boijega.
N a 1668 decembra na 31. Filip Crnoboir i s ime etiri druga dbvedoe tri Turina, a jednoga posikose, to jest silnoga Memedagu Duagia 1 , komu odsie glavu reeni Filip Crnobor. N a 1668 januara na 9. Doe Imbre kapetan na Makarsku samo' trijest konika i etrjest pisaca i zasidoe u Bileevcu u potoku 2 , da pofataju ejad makarsku, ali ji Makarani zapazie i udarie na e, ter etiri konika ufatie, ranie ji nikoliko, a ostali utekoe. N a 1668 februara na 25. Otie etiri stotine Primoraca i uskoka u Zaabje i zaplinie kona osamdeset, goveda sto1 i dvadeset, upalie kua petnajest, u kojizim izgori vee od dvajestero ejadi. Dovedose estokoga viteza i krajinika arambau Nikolu Novkovia za suzna, etiri Turina i robja enska i muka dvista. 7] Na 1669 na 3. 3 Doe sedam stotina Gabejana i I^ubuana u \ gore Primorje i upalie u Podaci trideset kua, zajae mle ivotine trista, goveda eset, kona deset; ufatie jednoga starca, a dva ranie, i oba od rana umrie. N a 1669 mara na 16. Otie osamdeset vojnika s Makarske na Zadvarje, uzee kulu u Polemici pak je upalie. Videi Turci Zadva1 2

duaghichia, Isp. Starine X X I , 106: Mehmedagu Nuhagia. u Bilejcevczu u Potoku. Isp. Starine X X I , 106: . . . u Biloevu na 3. Starine X X I , 106: miseca mara na 3 .

potoku.
3

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

rani, da kula gori, izaose noj na pomo, i doekae ji Makarani pak se s Turcim pobie: tri vrsna ubie Turina, a jednoga uf a tie iva. Pogibe na tomu ograu Asan-aga Orapovi, silni mejdangija1, koji bie na mejdanu ranio Deranu ajduka pod Kozicom, i posie ga Tadija Kulisie. Ba se bie junak na junaka namirioi! N a 1669 aprila na 14. Doe na Drvenik u gore Primorje iladu i pet stotina Turaka, ali se osramotie, jer ne zaroibie niti zaplinie drugo nego petnajest koza, a i pogibe deset, a petnajest ji ranie, za svaku, kozu po jednoga Turina. Daje, Muhamede, od krnoga Primorja! N a 1669 maja na 10. Otie naa eta, etiri stotine i pedeset vojnika, na Bi}e i dor nae male ivotine ijadu i dvi stotine, goveda [368] devedeset, koa trideset. Dove|doe Turaka est, a' dva posikoe. Tri naa bihu ranna i jedan od i umri od rana. N a 1669 juna na 4. Ufati vojvoda Stipievi pod Pelicem blizu Bezdije futu gabeosk, ali Turci utekoe u Peliac, ma zaludu, jer se Primorci skoie, pritekoe ji ter ji pofatae i eneralu u Split povedoe. Na 1669 agusta na . Namiri se naa eta na Turke, pobie se jako, i pogibe Turaka petnajest, a raeni ostade pet. Naa tri pogibose i 'dv iva bihu ufaena. N a 1671. Dooe Turci, da uzmu Risan. Pobie se nai ima, ter estoko; nai razbie Turke i ubie ji pet stotina, a niki kau i vee; nai pogibe petnajest samo*, ma sve vrsni ditia. N a 1671 novembra na 24. Uini princip mir s carom. Razdilie " se konfini oliti mejai, i ostade Primorje drugi put pod oblastju turskom. I bi tada u Primorju velika smutna i alost; odluie niki, da se ne e caru podloiti ni araa davati, ma dadoe sva sela izvan Igrane, ivogote i manastir od Kria. Ovi bo- se oprie, araa nigda ne dadoe, nego' se bie s Turcim kam> Crnogorci. Ali bi dali na [369] sramotu i o|ni, da se ne bude brzo' rat uinioi Beki. Rat dakle Kandijanski dura dvadeset i est godita, ali se ne moe znati, to' se dogodi u Primorju, ni junatva, koja su inili iz poetka reenoga rata, tt> jest za sedamnajest godita, jer se ne nae ovik, redovnik oli sekular, koji bi pisao i biliio. Samo se moe znati, ako i ne sve, to Primorci i uskoci uinie u devet godita ree noga rata, to jest od 166 do 1671.
1

mejdancija. Asan-agi Orapoviu isp. bi}, uz R1352.

88

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

Primorje u svaka je vrimena uivalo privileije toliko pod cesarom, koliko pod principom, jer nije uzimano po> kriposti oruja, nego' se je samo- ima podlagakx Prvo dakle privileije, u komu se obeae davati privedromu principu po trista groa na godite od svoje dobre voje, imadoe na 1571 novembra na 4, i poimje dukaa principov ovako: ^loysius Mucenigo, Dei Gratia Dux Veneiarum, universis et singulis capitaneis generalibus, maris provisoribus, gubernatoribus, potestatibus, capitaneis, comitibus caeterisque rapresentantibus et ministris nostris &c. essendosi offer ti . Datum in Nosro Ducali Palatk> die 4.: novembris 1571. [370] , Sela priviledijana u ona vrimena bihu ova: | Rogonica, Kuii, Svinie, Slime, Brela Mala i Velika, Bast, Veliko Brdo, Makar, Kotiina, Tuepe, Podgora, Dranice, Igrani, ivogota, Drvenik, Zaostrog, Podaca, Brist, Grnenik, Brista, Crnoa, Lavan, Baina, Plina, Granice, Vrbica i Nove Kue. Ova sela uivae privileije nikoJiko vrimena, ma uinivi se rat Ciparski, posli malo godina reenoga rata osvojie Turci svu Ercegovinu do> mora, i ostade Primorje pod zapovidju cara podno sei teko brime i suanstvoi tursko- sve do rata Kandijanskoga. Ma na 1646, to jest druge godite rata Kandijanskoga, otioe u Mletke kne zovi primorski i prid ima fra Petar Kai, biskup makarski, da se podloe privedromu principu i pitaju od ega privileije, koju milost lasnO' imadoe, to- jest da uivaju privileije kakono i Patrojevii, u komu se uzdri, da ne daju nikomu nita i da su sva niova dobra izbavjena od svaki davana, koja se obiaju davati principu; da ne ine slube nikakve izvan odi ti na vojsku, kada princip zapovidi. Knezovi, koji privileije inie imati i koji se na ugovore podpisae, [371] jesu ovi: knez Matij Pavlovic iz Makarske, j knez Ivan Nenadi iz Makarske; knez Ivan Kai iz Makarske; knez Jure Kai Baranovi iz Makarske; knez Pava Kai, reeni Kovaevi, iz Kotiine; knez Jure Markovi iz Makarske; knez Ivan Kai Bartulovi iz Suurja; knez Mijo Kai, reeni Jurievic, iz Lavana; knez Nikola Viskovi iz Podace; knez Jure Kai, reeni Mirkovi, iz Baine; knez Marko Serdanovi iz Kuia; knez Marko Knezovi iz Rogonice. Privileije reeno malo godina uivae Primorci, jer opet Pri 7 mor je pade pod zapovid tursku. Uivae ga dakle od 1646 do 1671.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

89

Ali malo' godina cara dvorie, jer se brzo' od ega odvrgoe i pod krilo principovo utekoe, kako e se viditi doli. N a 1676 maja na 10. Ne ktijui Primorci davati caru araa, doe carev kapigija1 na Makarsku samo etiri stotine Turaka i za pita ne samo. ara od onoga godita, nego li i oni, koga ne bihu prija b7*] da|li. Ma Primorci, ne budui se nauili davati nikomu nita, araa kapigiji2 ne dadoe, i tako se s velikom srbom i pritnom povrati natrag. N a 1678 januara 26. Dooe na Makarsku vezrevi aui i ufatie gvardijana fra imuna Rabarevia i irne dvanajest Makarna, koje ucinie i]adu i est stotina groa, od kojizi dva umrie u suanstvu. Tako se caru ara plaa! N a 1684. Uini car s principom rat, i dooe Kotarci na Ma karsku, da odvedu emina Ali-bega Begzadia, i Primorci ga ne da doe ima u ruke, nego ga priko' stina pripratie i pridae Turkom Vrgoranom na 13 januara. U to ist vrirne odvrgoe se Primorci i uskoci od cara i potvrdivi svoja privileija metnue se opet pod krilo principovo bijui boj z Gabelanim, Poitejanim, Popovcim, t u b u anim, Mostaranim, Vrgoranim, Imoanim, Zadvaranim i ostalim krajinm okolo' stojeim. Bie ji .u ona vrimena malo, ali svi, malo koji da ne, estoci junaci i vitezovi na oruju, jer nisu kopali ni orali, nego' brez pristanka vojevali i na sabji sebe i svoju dicu ranili. 373] I N a 1684 mara na 13. Doe iz done krajine dvista i pedeset vojnika, a toliko ji se skupi u Primorju, i udrie na bale kod Suurja,, osvojie pata trgovaki, ubie etiri Turina, ranie ji est i dovedoe ivi dvadeset' i tri. Robu svu koliku dovedoe na Makarsku, razdilie , mnogo blago; da budu pravo dilili, dolo bi svakoga druga po i}adu i vee groa, ma glavari razjagmie i silom otee. Bie u brodu mnoga svila, sikerlet, velud, ogledala, jaspra, kafa, cukar, papar, sapun i svaki udesa dosta, tako da se mogae uzeti oka papra za osam jasipri' turski. N a 1684 aprila na 21. Doe iz done krajine pet stotina vojnika, a toliko se skupi Primoiraca i pooe na Zadvarje. Uzee Poletnicu pak udarie na Avalu i osvojie je brzo. Otioe na grad, uiie skalinadu na bedene i ulizoe silom unutra. Ali se Turci zatvorie u kulu, i tada nai kulu prokopae ubacivi u u jednu granatu, koja
1 2

Capicija. Capiciji.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA '(1756.)

jim upali gabanu 1 oliti prah, i tako ji kakono mise oplie. Turke pofatae ive i dovedoe na Makarsku, meu kojim bihu dvi age careve, to jest dizdar Vlaovi i Asan Karali|ji. Bilo je Turaka trideset, a toliko krana, koje brez novca pustie poi kui svojoj. Naega ubie jednoga, a ranie ji deset. N a 1684 aprila na 29. Otie sedam stotina Primoraca i uskoka g Bukomu blatu do> Kamentice i zaplinie male ivotine sedam stotina, kona i goveda dvista i pedeset, posikoe Turaka vee od, trideset, a tolikoi ji dovedoe u Primorje. Naa dva pogiboe, a treega ranie. N a 1684 setembra na 13. Otie naa eta pod Vrgorac, etiri stotine [ui porobie i dosta zaplinie. Dovedoe ejadi turske i vlake oko ezdeset, a petericu posikoe. N a 1684. Otioe primorske arambae pod Peliac, samo est stotina vitezova, i uzee jedan pata, u komu bie robe svakojake turske, udinske, hermenske i kranske. Dovedoe pata pod ivogote i onde ga za dva dni izkrcavae. Meuto dooe dvi fute i ono, to- ne bihu izkrcali, odvedoe na Far. N a 1684 novembra na 19. Uzee Primorci i uskoci kulu od Norina, ali u oj ne naoe izvan tri Turina. Uzee isti dn klu na Metkoviim i u noj naoe [ sedam Turaka. Naega Turci jednoga ubie, a dva ranie, ter dobro. N a 1685 februara na 1. Otie s Makarske eta, Judi pet sto tina i eset, na Buk kod Bukoga blata i zaplinie male ivotine etiri ijade, kona i goveda osam stotina, i svi zdravi doima dooe. Na 1685 februara na 10. Otie naa eta na Rosko poje, Panga 2 svojom druinom, ali niova nesria, udarie na e Turci, uzee ji meu se, posikoe ji dvadeset i pet, a ivi ufatie dvanajest. Nai posikoe etiri Turina: Imbru kapitana, kadiju upanskoga i druga dva. N a 1685 aprila na 7. Budui principov vojska obsila Si bi jui ga z dvima lumbardam i tri pitara, doe na pomo turska vojska. Uinie Turci juri na vojsku principovu, razbie je i posi koe oko* pt stotina vojnika, a ivi ufatie sto i osamdeset. Turaka je puno vee poginulo, ali zaludu, kad turski mejdan bie. Pogibe u
1 2

cabbanu. Panca.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

tomu boju makarski vikar, a popova ivi i mrtvi dvanajest i jedan kapucin. N a 1685 jula na 18. Bosanski vezir i ercegovaki paa dooe 6 [37 ] j s vojskom velikom, da uzmu Zadvarje, i bie ima mnogo alajbega.. Uzee brzo Poletnicu kulu pk udarie na grad. Naodei se tada. enera z galijam i s vojskom u Vruji, posla vojsku na pomo Zadvarju. Udarie na Turke i razbie ji: sto> glava turski odsikoe, a osamnajest ufatie ivi. U Polemici zatekoe etrdeset i osam Turaka,, sve ji izvadie i povedoe u Vruju eneralu. Pogiboe tri naa, a ranie ji osam i ufatie ivi pet, izmeu koji bihu dva. vrsna viteza,, Tadija Kulisie i vojvoda Ivan Antii. Otee nai Turkom dv. pitra, iz koji se bumbe meu, alajbarjaka, puaka, sabaja, kopja y kabanica i svake robe dosti. N a 1685 agusta na 4. Otie etiri stotine uskoka i Primoraca. u Gabelu: porobie duane , opalie kue, dovedose oko eset ejadi, ma sve kranske i rianske, posikoe nikoliko' Turaka, a etiri do vedose iva i donie iz duana robe svakojake, koliko* je koji mogao nositi. Ali pogibe nai petnajest, a bi ranni dvadeset. Tu koristi malo vee nego tete. N a 1685 augusta na 18. Otie naa eta, dvista i osamdeset [377] vo-jni|ka, pod Livnoi i zaplinie male ivotine i}adu, kona i goveddvista i pedeset. Dovedose turske ejadi dvajestero, kranske pedeset i donie robe svakojake dosta, Ali se za ima otiskoe Turci i pute jim pritekoe pak se ima pobie. Nai dva ubie Turina, dva. ranie i osam ka pod sedlim otee. Naa dva raena bihu. N a 1685 oktobra na 2. Ubie Gabejani na Krvavcu fra Petra Matica i ime est soldata ter jim oidnesoe glave na Gabelu. N a 1685. Otie nalsa vojska, ifadu i est stotina vojnika, da dignu sva sela, koja su priko' vode, i tako digoe Zagvozd, oba. Vrdola, Slivno, Runovie i Drinovce. Bie ejadi vlake u sve ijadu i dvi stotine, i-sve ji po zapovidi eneralovoj dovedose u Primorje. N a 1685 novembra na 3. Otioe Primorci i uskoci, ijadu i tri stotine vojnika, pod Vrgorac, ali gradu ne mogoe uiniti nita, jer udari teka voda, nego oplivi varQ vratie se natrag. Istoga dneva ijadu i dvista uskoka i Primoraca, a prid ima serdar Mijo Vodanovi, udari na Ledinac, pobie se z bandurim turskim i ubie ban8 [37 ] dura sedam, a | ivi ufatie etrnajest. Otee' jim kabanica osamdeset,, puaka eset, toraba vee od sto. Zaplinie male ivotine ijadu i eset,.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

ka i goveda trista; upalie kua etrdeset i pt. Ubie Turci naega jednoga, a ranie ji est. N a 1685 decembra na 20. I Jadu i pt stotina Primoraca i uskoka porobi'Vinane, Medvidovie i sve okolo Imoskoga. Zaplinie male ivotine pt ijada, kona i goveda vee od osam stotina. Dove doe trideset i est kua kranski pod krilo principovo. Posikoe tri Turina; nai pogibe pt, ranie ji osam. Isti dan otie druga eta u Gabelu, etiri stotine vojnika, i upalie pedeset kua. Zapli nie male ivotine ijadu i pt stotina, kona i goveda sto' i pedeset. Dovedoe suana dvadeset i est. Meuto pritrae Turci i ufatie etiri soldata. N a 1686 januara na 10. Otie naa eta sedam stotina vojnika od Primorja na Vitinu pod l^ubuki i svu je opalie i zaplinie mnogu ivotinu sitnu i krupnu, jo savi" dovedoe suana petnajest. I379] Istoga dneva otie druga eta na Posuje, ijada i pet stotina I vite zova i prid ima vojvoda Matij Naki. Opalie sve Posuje, Gra dac, Grude i Koerin. Zaplinie sitne ivotine tri ijade, goveda osam stotina, kona napreni svake robe vee od stotine. Ufatie suana trideset, a posikoe Turaka est. Od nai pogiboe etiri, i to brez potribe. N a 1686. Otioe Kliani u Livansko poje, sto vojnika, i porobie selo kod Atlagia 'dvora, zaplinie male ivotine i velike dosta. Ali kad se vratie natrag, poletie za ima Turci u podru, konici i pisci, i stigoe ji u planini. Ma se Kliani oprie viteki i irnam se u planini pobie ter osikoe dvanajest turski glava i ufatie bega Firdusa i pt Turaka ime, a Klianinu nijednomu nita. Daje, Turine, od planine: poje je tvoje, a planina vlaka! N a 1686 maja na 10. Otie n'aa eta u Neretvu, i udarile na e Turci kod kule Norinske ter ji potirae tako estoko, da ji pe deset posikoe, a sto ivi ufatie. Ranie serdara Mihu Vodanovia, ali mu ne e biti nita. Daje, Vlae, od po|a, jer je poje tursko! 380] N a 1686 maja na 18. Uzee I Kliani Otok u Cetini, koji je puno jada zadao kranom. Dovedoe ejadi turske trideset i posi koe tri Turina. N a 1686 juna na 3. Vojvoda Matij Naki samo dvi ijade vojnika porobi upan Potok i Stipanie u Duvnu, popali sve, porobi i uini dosta zla Turkom, Osta mrtvi Turaka za pedeset, ufatie ji dvadeset i pt i jos bula. i dice dosti. Pogibe na tomu ograu kadija

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

i nikoliko gospode turske, ter velike. Dornae mnogo plino' i donie robe svakojake dosta. N a 1686 juna na 28. Otie eta s Makarske, u sve etrjest i pet ludi, i porobie Lukavac, Sovice i Gorice, sve krane na tvrdoj viri; ali slano platie, jer ji doekae Turci u Lukam kod Budalia kue. Plino' jim otee, etiri ubie, jednoga iva ufatise, a Ofstali, ma jedva, utekoe. N a 1686 jula na 4. Doe sedam ij'ada Turaka u Cetinu i otie ji nikoiliko' priko Mosora u Pojica, u kojizim sto i vee kua upalie; porobie sva gora Pojica i dosta zaplinie plina, a kada se povratie, pritekoe jim Pojiani pute i klance ter se ima viteki [381] pobie. Tri stotine I mrtvi Turaka pade, dvista ji ivi ufatise, i ubie turski kona pedeset, a vee ji ivi u Polica dovedoe. Tomu se,. tioe, ne udi, jer je Mosor planina visoka, krevita i vilenita: jedva po oj mogu koze hoditi, kamo> li e turski koni i koici. N a 1686 jula na 7. Doe na Lavan u gore Primorje ijadu Turaka, popalie kue, posikoe i oveoe ejadi trideset i osmero,, odarnae male ivotine vee od ijade, a i smo pet1 pogibe i jedan rianin, Stojan Zrini imenom, silni junk, i posie ga arambaa. Ivan Kai Mioie iz Brista kod Milaeve gomile iza Lavanski stina. N a 1686 jula. na, 15. Otie naa vojska, sedam, ijda vitezova, na Livno- i prid ima kavalir Stojan Jankovi i ostali serdari i arambae od krajina. Udarie na varo, porobie ga i posikoe Ali ceha ju i ime tri stoitine Turaka. Ufatise rob ja tri stotine Judi, dice i ena. Pogibe nai trideset, i dovedoe sto i pedeset kona napreni robe svakojake. N a 1686 setembra na 2. Otioe kotarski serdari i ostale kra[382] jine do Makarske, osam ijada vojnika, | na Livno i ono, to prvi p u t osta neporobleno', porobie tada. Pogibe dvista Turaka, i uskoi' '- ima trista kua pod kriloi principovO'. Nai osam ostade mrtvi' pod Livnom. N a 1686 setembra na 28. enera Jerolim Korner uze Si u Cetini, i bie ime vojske petnajest ijada. Isikoe sve Turke, koji u gradu bihu, a bie ji od boja sto i trideset, ostale ejadi sto. i sedamdeset,. ini u sve tri stotine. I pogibe nai pedeset; bie jedan od ovizi vrsni vitez i junak Juria Viskovi, barjaktar od Podace. N a 1686 otohra na 29. Otie naa eta u Imotu, sto i dvadeset junaka, i uzee tri kule: Karakasanovu u Soviim, Muslijia u Gorici i Karabainu u Medvidovii.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

N a 1687 aprila na 15. Budui Turci uli po izdaji Bustruevoj, da su Primorci otili Sinu na pomo do> ovika, dooe u Pri morje gore i ufatie u Podaci babu, a pod manastirom zaostrokim dida. Otioe na Drvenik i u dvi ga ure uzee, jer u nemu ne bi drugo nego ena, dice i tri starca, a ni tako katela ne bi uzeli, da 383] ga ne pridadoe suzni, | koji u nemu bihu. Posikoe Turci ejadi trideset, a ovedoe ji sedamdeset. Ostade u kuli kneza Kostania est kua ejadi. I bi-ubijeno Turaka dvadeset. N a 1687 mara na 28. Podsidoe Turci Sin i bie.ga s trimam lumbardam do> dvadeset i etiri aprila inei jurie esto na ega. U to isto- vrirne Jerolim Kornar, enera, skupi vojske dvadeset ijada i uputi se orne put Sina za dati mu pomo i udariti na Turke, koji, razumivi negovu odluku, pobigoe izpod Sina, ali ji dosta na juristu pogibe. ' Ovi dogaaj imadise se pisati i metnuti prija proastoga, u komu se imenuje Drvenik i izdaja Bustrueva, ali neka stoji. N a 1687 jula na 25. Arambaa Juras Veji skupi etiri stotine Primoraca i uskoka, pak otie pod Imoski ter namami Turke n busiju, i pogibe petnajest Turaka, i bi od ovizi jedan vrstan aija, a kadiju i drugoga iime ufatie iva. Na jedan pogibe, a dva bihu ranna. N a 1687 setembra na 30. Uzee Mleani grad Novi. Bi veliko svuda vesele. N a 1687 otofora na 24. Otie naa vojska na Ramu, zaplini [384] dojsta plina, porobi sve, to nae. Vrativi se natrag, uskoie ima ramski fratri, koji se nastanie pod Siem. N a 1689 na zj. Gospoin Marko Lui, koluneo primorski, skupi devet stotina vitezova i otie pod Lubuki. Opalie vas varo, ufatie devet Turaka, a osam ji posikoie. Dornae plina dosta 1 donie robe svakojake iz duana. Na jedan pogibe. N a 1689 setembra na 7. Izgibose nai pisci pod Gabelom, ne krijui jim Jankovi dati pomoi. Kau starci od Neretve, da je onda sam beg Firdus sto glava odsikao, ali ga najposli u istomu boju pogubi jedno dite od petnajest godina, Duga ku iz Vrgorca. I zaradi smrti Firdusove ini paa pogubiti serdara Nakia, koga bie tada ufatio. N a 1689 mara na 2. Doe u Cetinu ifadu Turaka i ovedoe trista i pedeset ejadi, a plina ni broja se ne zna.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1756.)

N a 1689. Otioe-primorski vojnici, est stotina judi, i porobie sve duane turske, opalie vas varo i pripratie ijadu 1 vee krana pod krilo principovo, to jest Bebia i njegov puk.
1

[Pe]tra Kandijana, u kojoj mu daje mnoga privileija zaradi slube, virnosti i pomoi, koju mu bie reeni knez uinio. 3M N a 1010. Knez Vukosav Vladmirovi imade izvrstitu di plomu od Kotromna, bana bosanskoga, u kojoj imenuje se reeni knez Vukosav gospodar i zapovidnik od sve Neretve i kako ga vas zbor plemia bosanski i mogui od krajestva izbavja. od openite \ tegoe davana, koja se obiavahu krajem bosanskim davati. Bi mu u istoj diplomi potvrena oblast osobita, vladane i zapovid svr'u svi svoji mist, sela i katela. tije se takoer u istoj diplomi, kako dobi pravdu hercegu tipanu, to- jest misto, koje se zove Krupa, iza itluka, drvo-, kami i vodu. N a 1387. Imade knez Rado Vladmirovi diplomu od ti pana Tvrtka, kraja bosanskoga, u kojoj mu bi dano i potvreno za vlastitu batinu Brono, I^ubuki i sva sela do' drave primorske. N a 1461. Knez Kadivoj Vladmirovi imade o tipana Kristia, kraja bosanskoga, mnoge batine u Bosni zaradi negove slube i vitekoga vojevana. Dade mu takoer Mlit u1 [ ] 2 ne daleko od Stona. , 2 [388] Na [ ]. Knez Vladislav stase u |. Perci iza Baine u dravi primorskoj i uzdr se u gospodstvu, ali ne u mogustvu, u komu se negovi stari nahoaju, jer tak hoti turska sila, koja nikomu ne prasca. laga se3 s knezovim od Primorja, s kojizim uini nike zakone i naredbe, na kojim se Vladislav podpisuje svo jom rukom, na 1560.4
Ni u jednom od poznata tri primjerka Razgovora ugodnoga od g. 1756. nije se sauvao lis 385386. Oito se na tom listu svrila preraena ilobadova kronika i poelo pripovijedane obitelji Vladmirovia (isp. Govorene kratko od kue Vladmirovia u Razgovoru od g. 1759.,, str. 192193, a i u Korabjici, str. 462). 2 Strane 387390 sauvane su samo u zagrebakom primjerku Razgovora o g. 1756-, no listovi su pri dnu poneto' oteeni, te se po koja rije ne moe proitati (te su rijei stavjene u uglate zagrade). Za tekst pri dnu strane 387 isp. R 2 i9 2 : Daddemu takogier mlit u m o r u ne daleko od Jtona i odmah zatim daje: Na 1551 Knez Uladislav / t a j c e u P e r c z i . . . . . 3 SI g/ce. 4 1610. (R 2 192 takoer: 1610). Jamano je ispravna godina 1560., to se ita u Korabjici 463.
1

96

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1756.)

N a 1620. Knez imun ivjae u Perci, i ovoga ubie Seani, koji dosta zla u svoj Dalmaciji uinie. Os ta mu sin Ivan, i ovoga Vlasi nazvae imunovi, i tako se zazvae svi oni, koji od ega izaoe. N a 1647. Reeni knez Ivan privede krajinu do kule Nourina, i zato mu od privedroga principa Franceska Molina bie rdi vitexki dilovana potvrena sva privileija toliko bosanska koliko'mletaka. N a 1654. Sinovi reenoga kneza Ivana, to' jest Krste i Nikola, stahu u mistu gori imenovanomu i uzdrae ime od svoga plemena i gospodstva, koliko* bi mogue u ona vrimena nesrina, I naodei se jedan od ove hratje na Gracu u grnem Primorju, pobi se s jednim Dubrovaninom, koji mu podbi oko, i zaradi toga zazvae ga Vlasi Pestarom, a one, koji od [e]ga izaoe, do dneva danane[ga] za, 1 zvae I Pestaroviem. I nemoj se, moj tioe, tomu uditi, jer je svuda taki nepodobni meu Vlaim obiaj nova imena i pridivke, za utrnuti i ukopati pravo od plemena ime, jedan drugomu nadomeatL N a 1685. Sin kneza Nikole gori imenovanoga, Jure imenom, bi od enerala Zane na 1704 uinn kapitanom od krajinika i za radi negovi viteki dila imade od enerala Alvise Muciniga lipe atestte na 1719. N a 1751. Sin reenoga kneza Jure, imenom Luka, i sinovac istoga, Ivan imenom, imadoe izvrstito pomilovane od priuzviene gospode inkvisitura, koji kripko potvrdie sva niova stara, privi leija, da ga uivaju kakono prava gospoda u vike, dokle bude durati niovo muko pleme. I ovo imadoe po nastojau niova brata Oca fra Luke Vladmirovia, tioca bogoslovca, koji, odbacivi sve prizivke od Vlaha nadometnute, poe se opet starim zvati priimenkom. Bi od ovoga plemena dosta redovnika od svake vrste, jo i biskup u nauku puno kripostan, VilemirO' Vladmirovi imenom, i zvae se biskup od Kreovije1. Nemoj se dakle, moj tioe ud [i ti], di se [39o] sada oni, koji od ovoga [. . .li]koga izlaze plemena, [ ne uzdre u mogustvu i velianstvu prvanemu, nego se vide izjednaeni u imau s ostalim narodom, jer je od niova, kako> i od mnogi drugi, padnutja uzrok bi openiti, to jest turska sila, koja obori i ponizi kraje i bane mnoge.2
Krejovie. Isp. R2i82: kre/Jovie. Samo u zagrebakom primjerku R 1 sauvan je na str. 390394, a i to nepotpuno, pregled sadraja kige: Ukazane kraja, bana, vitezova i pisama, koje se u ovizim kniicam nahode.
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKO GA,


u komu se ukazuje poetak i svrha kraja slovinski, kojii puno vikova vladae svim slovinskim dravm, s razliitim pismam od kraja, bn i slovinski vitezova,

izvaen iz razliiti kng i sloen u jezik slovinski

PO FRA ANDRIJI KAIU IZ BRISTA,


tiocu ju'bilatomu reda Male bratje s. Frane, drave Pris. Odkupiteja u Dalmaciji.

Sada iznova pritampan od istoga s pristavkom cesr, pp, sveti i blaeni od naroda slovinskoga i s nadometkom pisama Jure Kastriotica, vojvode Janka, Carigrada, Bea i od svake vrste vitezova i niovi vojevan.

PRIKAZAN 1 PRISVITLOMU GOSP. GOSP.

KNEZU LUCI IVANOVIU


IZ D O B R O T E OD BUKE KOTORSKE.

U MLECI NA MDCCLIX.
P O D O M I N I K U LOVII. Z DOPUTNM STAEINA.
PRIKAZANA. Stari pisci hrvatski. XXVII.
1

Illustriss. Signore. Essendomi da molto tempo determinato di dare alia pubblica luce la stori di Giorgio Castriotto, detto Schenderbegh, e d' inserirvi diversi poemi nella favella slavona, ne' quali si tessono le gloriose corone di molti insigni cavalieri veneti e di altri valorosi e prodi guerrieri, | fedelissimi vassalli del Serenissimo Principe, da loro conquistate sottoi insegne e bandiere del medemo gi spiegate contro^ la po~ tenza ottomana, coll' aggiunta delle gesta di Uniade e di altri illustri eroi della Croazia ed Ungaria, ho stimato preggio' dell' opera dedicarla al merito sopragrande di V. S. I. nella di cui persona a meraviglia concorrono tutti i titoli per aumentarle quel merito, che dalia scarsezza del mio' talento e facondia le pot esse esser tolto, e nella di cui nobilissima proisapia risplendoinO' con luminosi raggi a questi da trattarsi nel decorso della' presente non inferiori i trofei. Imperciocch, oltre essermi incontratO' in varj monumenti di antica storia e nel diploma di Mattia, re d' Ungaria, in non pochi personaggi insigni e cospicui pe' decorosi caratteri di conti e valorosi guerrieri, che colle loro' eroiche imprese ed azioni aggiunsero nuove palme al nobili^simo tronco del vostro antico- ed illustre lignaggio', ebbi anche la bella sorte di scorrere coll' occhk> nella Storia illirica, impressa in Roma nell'anno 1630 dal Tomko Mrnavi, 1'onorevole e preggiatO' titolo di principe, di cui con queste precise inestimabili espressioni: Illustrissimo invictissimoque principi Georgio Iva novic freggiato venne dal detto monarca Mattia un gloirioso1 campione di vo'stra illustre progeni, confermandolo) di pi come benemeritO' della corona nel libero possesiso di molti luoghi, di non poche citta e provincie. Ne' in questi soltanto^ restringonsi i luminosi' splendori del vostro chiarissimo germe: avvegnache nella Storia degl' avvenimenti dell'arme imperiali contro i ribelli ed Ottomani, nella pagina 328, impressi trovo i celebri nomi di quattro gloriosissimi principi, cio di Bori Petrovic, senatore primario, di Giovanni Januovi, senatore e consigliere de' czarri, di Protasio Ivanovic, cancelliere del Granducato, e di Giovanni Mihajlovi, segretario dell" antedetti sovrani, quali gloriosissimi -e meritevolissimi soggetti,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

al riferir della Storia, f urone* dal sovran o di Moscovia all' iniperador Leopoldo inviati, il terzo de' quali risplende tr altri qual' ornamento e gloria della vostra sempe e tanto rinomata pro~ pagine. Ma di tanti trafei e vittorie, da si prodi campioni riportate, [V] maestosa j e' superba corona dir si possono imprese e sorprendenti azioni di V. S. I. nelle battaglie, quali accrescendo all' antichi splen dor! nuovi sfaviUanti raggi di lume si resero- sempe piu benemerite a questa Serenissima Repubblica, da cui foste per giusta ricompensa decorato di collane e medaglie d' oro, freggi ed insegne, che al mendo: tutto le vostre glorie a muta bocca decantano-. A vista de' quali risvegliando'si viepiu la nobile indole de' vos tri coraggiosi figliuoli, mostrarono' ' fatti di punto non degenerare dall' antico valore de' loro gloiriosi antenati, anzi d' essere veri eredi del coraggio di questi e veri parti del projde lor genitore, in cui, come gi dissi, ser to e corona qual luminose stelle risplendono. II primogenito, per nome Marco, battendo l'orme de' suoi maggiori mise a sbaraglio; i barbari Ot tom ani, d' una gran parte de' quali fece col forte suo brando una sanguinosa stragge e sconfitta sotto la citt di Patrasso1, riportandone in premio^ dal tan te volte mentovatO' Serenissimo il nobil freggio di cavaliere. A cui per appienO' corrispodere s' accinse per la seconda volta a nuove prodezze, rendendoi presso la citt di Atene a se soggetto un sciambecco ben grande, quale consegnato alle fiamme ed i barbari quasi tutti alia morte, fu da uno spiatato- di questi ancor sopravivente colpito improvisamente con una archibuggiata in fronte e qual' vittima del suo^ valore cesso gloriosamente di vivere, lasciando del suo gran nome sempe celebr la rimembranza -ed a quei della sua schiatta d' imitazione esempi. Seguiti questi furono i immantinente dal vo'Stro non men' glorioso' secondogenito, di nome Giuseppe, quale gia. presente al combattimento, alle fiamme ed all' eccidio dell' amatO' fratello, vendico nella persona e nella vita del micidiale e di molti altri barbari il di lui sangue e morte faioendone tal' scempio^ e macello, che dalia morte dell' estinto germano' venne a risorgere si glorioso e a risplendere qual' invitto guerriero' per cotanto celebr azione, che se con questa mostr di aver' nelle vene il vostro nobilissimo sangue e di essere non men' del primo' erede del vostro innato> valore, venne anche a ripoirtarne il nobil' titolo di cavaliere, con cui f tos to premiato, accrescendo replicati splendori alia vostra inclita e preclara stirpe ed a vol di

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. [ ' j questa corona nuovi ornamenti di gloria, quali meco stesso' varie e replicate fiate, attentamente considerando, mosso e quasi astretto mi sento all' ultima determinazione di consecrarle il presente volume, certo e sicuro' che portando- in frnte il fastoso carattere e il chiarissimo nonne di personaggio cotanto celebr ed insigne verr da tutti piu cortesemente abbracciato e supplito insieme all' insufficienza dell' autore, il quale pregandovi dal Cieloda pienezza di tutte le felicit e contenti, ossequiosamente col volume si dedica. Di V. S. Illustriss. ^ [VII] umiliss. devotiss. ossequlosiss. Fr Andrea: Kai, detto Mioi..

Prisvitli Gospodine.

eju, koju sam jos odavna imao dati na svit lost viteka vo je vana i glasovita junatva Jure Kastriotia, reenoga Skenderbega, vojvode Janka Sibianina, mnog priuzvien-e gospode mletake i ostli razliiti ungarski i slovinski vitezova za razgovor i slubu slovinskoga naroda, sada izvrujem i na svitlost dajem. Poznajui [VIII] pak, da se u Vaemu Gospodstvu Prisv. | nahode skupjene i sjediene kriposti vitezova reeni, zato ovi moj trud, premda m a b ure eni, istomu velesrno* prikazati slobodim se: prvo, kakono od sta rine gospodiiu, budui tio, da su od imena i Vae. jasne kue ple mena ne samo knezovi nego< li joter i principi u star vrimena bili, kako se nahodi u diplomi aliti blagodarstvu Jure Ivanovia, koju primi od Matijasa, kraja ungarskoga, u kojoj daje mu plemeniti tituo aliti ime od principa na vi nain: Illustrissimo invictissimoque principi Georgio Ivanovic, u kojoj diplomi potvruje mu slobodno' posidovane od grada Nia,- negove drave i drugi sela i varo. Reena pak diploma bi na svitlost dana od prisv. gosp. Tomka Mrnavia u Rimu na 1630. Prilina istina tije se u kigam talijanskim, koje se imenujiu Istoria degli avvenimenti dell' armi imperiali contro i ribelli ed Ottomani, gdi na listu 328 tiju se etiri principa moskovska, poslani za poklisare od cara moskovskoga csaru Leopoldu, meu kojim se nahodi jedan od imena i plemena Vaega Pris. Gosp., imenom Protasio Ivanovic, veliki kancelir od Mokovije, a ostli imena jesu ova: Bori Petrovi, senatur, Ivan Januovi, senatur, i Ivan Mihajlovi, sekretar, koje poglavice mogu

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

se od svakoga viditi krtigam gori imenovanim. Koliko pak rabrenomu vitezu moj trud prikazati ne stidim se, jer vojujui pod bar jakom Privedroga Principa, mletakoga istomu potene, sebi i svoj krajini uinili jeste, tomu svidoanstvo izvode kolajne, medaje od zlata, knetvo i druga pomilovana od istoga primjena. Ali kruna Vaega jasnoga plemena, dika kotorske drave i potene sve Dal macije jest srini i estiti plod od plemenita i vitekoga stabla po roden, neumrloga, imena knez i kavalir Marko, koji pod gradom Pa trasom od turski gusara naskoen od viteza svuda proglaenoga slavno ime stee, jer s malo svojizi junaka pridobi Turke i porazi mnoge. To viteko dilo poznavi Privedri Princip, uini ga s velikim vesejem kavalirom s'. Marka. Ali ni ovde kavalira Marka junatvo ne doepiva, jer nahodei se pod gradom turskim Atenom samo svoji I etrdeset vitezova u svojoj1 tanani, ne pumo velikoj, bi naskoen od jednoga ambeka gusarskoga puno velika i strahovita, u komu bie blizu etiri stotine Turaka, koje Marko veselo doeka, imam se estoko, pobi, ambek, bojno tursko drvo, pridobi, saga na moru i Turke pobi, da ji se mak> plivaju na kraj i arani aliti od negove slavne sabje utee. Ma u ovoj dolini od- suza malokrat se zgada veliko' veseje brez plaa, kako- se dogodi u udnovatomu boju i dobitju pod Atenom, jer kavalir Marko, pridobivi i sikui Turke, od puke smrt imade, koga Jozo., brat roeni, viteki osveti dobivi mnotvo Turaka, osvojivi ambek bojni, dignuvi ga u lagum i uinivi svomu Privedromu Principu veliko potene, koji ga nadari z darovim od visoke asti i potena uinivi ga kavalirom svetoga Marka, davi mu medaje i kolajne od zlata, ne samo. nemu, nego. li i ostalim vitezovom, koji estito s ime boj bie i Turke predbbie. Ov dakle i druga mnoga dostojanstva priteu mene, da ovi moj trud, premda mlohav i neuredan, Vaemu Gospodstvu Prisvitlomu prikazati i posvetiti imam, komu elei svaku sreu i estitost ne besku i zemajsku vazda se nazivjem * Va. Gosp. Prisv. priponizni i vazda drani sluga fra Andrija Kai, reeni Mioi.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLVINSKOGA (1759.)


\

103

[1

Noi riformatori dello Studio di Padova

Avendo veduto per' la fede di revisione ed approvazione del P. F. Gm. Paolo Zaipparella, inquisitor general del Sam Officio di Venezia, nel libro intito<lato Ragionamento aggradevole s&pra la nazione slava, MS. in lingua iilirica, non v' esser cosa alcuna contro la santa fede cattolica, e parimente per attestato> del segretario nostroi niente contro principi e buoni costumi, concediamo licenza a , Domenico' Lovisa, stampator di Venezia, ohe possi essere stampato, oisservando gli ordini in materia di tampe e presentaindo' le solite copie alle pubbliche librarie di Venezia e di Padova. Dat.'li 8 gi'ugno 1759. Gio. Emo1 proc. rif. Z. Alvise MosenigO' proc. rif. Marco Foscarini cav. proc. rif. Registrato in libro a carte 10 al num. 60. Gio. Girolamo Zuceato segr. [1] Pripo\uh\enomu tiocu.

Ne nahodei se mojim kniicam od krj,, bn i vitezova slovinski mnoge stvari i lipi dogaaji, koji se prija, nik i posli poroena Gospodinova zgodie dravm slovinskim, zato, moj Jubeznivi tioe, reene kruie pristampajem s pristavkom stari krj, cesr, pap i mnogi sveti od naega slovinskoga naroda, s nadometkom takoer mnogi pisama od bn i stari ungarski, mle taki i slovinski vitezova. t ja sve sam' pomjivo izvadio iz knig latinski, talijanski i rvatski, iz razliitih-pisama i karata, diploma, dukl, atestt, davorija i svidogbe staraca, redovnika i svito vnka. Svrha pak, za koju ja ovi trud inim", jest najprva slava i potene Boi je, komu se svako diloi poteno, brez otruje grija uinno po svetiti i prikazati ima; druga, neka se sadani i poslidi vitezovi mogu ogledati kano> u zrcalo- u rabrenit vojevana i glasovita ju natva svoji did i ukundid, da ji slobodno- i veselo mogu nasli1 Na str. X. i XI. je u izdanu g. 1759. pregled sadraja kige: Ukazane stvari, koje se u ovim kigam uzdre.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

davati i s openitim neprijatejom boj biti. Trea, pak svrha moga truda jest ova: da se slavna imena vitezova i glasoviti junaka, mogu za puno vikv na svitu uzdrati, titi i niova junatva spominati, jer to se u kigam ne nahodi, brzo' se izgubi i zaboravi; kige tampane sve po> svitu iu, ako se izgube u jednomu gradu, dravi ali krajestvu, ne e u drugomu. I to su, moj tioce, svrhe, za koje ja ovi trud inim, koji, ako. si roda Oid starine gospodskoga, vitekoga oli junakoga, ufam se bie ti ugodan, ako li nisi, na moje mrzie kniice i pogrivat trudno dik> starca Mjelovana, kakono su i do< sada oni, koji nisu od viteke krvi sastavjeni. Retorike ni poesije, nakiena ni napiriitana veza nai ne e, nego* jednu zgradu svrhu tvrdoga temeja od istine zidanu stinam naravnim iz duboki jama po nastojau siromaha Mjelovana izkopani. Ako se naslauje u zgradam nareenim, evo sam ti kamene pripravio, pilaj ji, tei ji i krei ji s tvojizim alatom, koga si stekao, ter nacinaj visoke, ple menite i goispodske polae. Ja ti dobrovojno dopuam i estitu u tvomu rukodilu sreu nazivam.

[i-] Slidi pisma Radovana i Mjelovana. Kigu pie od Kotara knee, po imenu starac Radovane, ter je saje pobratimu svomu, Mjelovanu od gorice crne. U kizi ga lipo poizdravjae 5 ter ovako starac besiae: Mjelovane, sva je vjeka na te: probudi se, bie boje za te. Kadno lani proe niz Kotare I0 i pronese gusle javorove ter zapjeva pjesmu od junaka, jedne slavi, druge ne spomine. Vijee na te Lijeka i Krbava, Slavonija, vjeteka drava, slavna Bosna i sva Dalmacija, x5 Romanija i sva Bulgarija, jer ostavi mnoge vjetezove, mejdangije, bane i knezove. Pazi, da ti ne ogule bradu, jer junaci za alu ne znadu. Ta eto si brean ostario vojujui i bojak bijui, a junake nijesi zapantio, ve ji srdi tako pjevajui. H II junake pjevaj sve kolike, 25 neka nije pram a tebi vjeke, ol se proi gusaF i pjevana, niz Kotare ravne putovan.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Odpisuje starac Mjelovane: Ne budali, pobro Radovane! 3 Ko e skupit po nebu oblake, > ispjevat po svijetu junake! Ne bi ti ji vijele izpjevale, kama li e starac Mjelovane: nije lasno uz gusle vi jekati 35 ni junake po imenu zvati. Ako ti je to pomuno', pobre, od Kotara starce Radovane, uzmi gusle, ta se i napjevaj, sve delije po svijetu -izpjevaj. 4 Ali e se prija pestaviti kano cvrak 1 pjevaju do mraka, nego- li e, pobre, izbrojiti, koliko je na svijetu junaka. Kad sam lani pro niz Kotare, 45 svaki veli: ,Pjevaj moje stare!' Ma ne ree eko, Radovane: ,Na ti novac, starce Mjelovane, ter e kupit jednu ekvu vina, , sto e tebi biti do Karina!' [2.]

Nije lasno* po svijetu oditi, od junaka pjesme izvoditi. Ali neka znade, Radovane, da za novce ne pjevam junake, ve za }ubav, slavu i potene, 5 5 vjetezv stari uzviene; Evo u ti gusle napraviti, vjetezove po imenu zvati; od koji se spomenuti mogu, sve u ti ji zbrojiti u slogu. Radovane, vjera ti me moja, korba mi je dodijala tvoja. Va}a mi se iz doma dijeliti, al me ne e deca preekati. Jer 'vo sam ti teko obolio, 65 oronuo i jo oslijepio skitaju se od grada do grada, od nemila, pobre, do nedraga. * Nadaj mi se do godine dna, junake e kazat od mejdana. 7 Dospivaju pozdravjam te lijepo i U dvoru mlo i-ve}eko.

6o

Slidi poskonica, koja se moe u kolu pjevati. Osobitu narod >vaki kripost im, s kom se dii, koju daje Bog prijaki. Mudri kau ov rii. A krajuje sva rabrenst u; narodu slovinskomu, snaga, jakost i srenost u vojniku rvatskomu. 5

1 Gvarcak. U ispravcima tamp; rskih pogrjesaka (R2337) "se veli, da je Gvarciak metnuto na misto Cvarcka.

ro6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Aleksandro t svidoi, kraj veliki svega svita, svakom nose on prid oi dilovana plemenita, koja vazda ukazae Slovinani vitezovi; i zato se zovi jae slavni jaki narod ovi. , Pri neg umri, im ostavi dopuena blagodarna, uznosi ji, fali, slavi rad junatva vek harna. Kra, priti i proklie, b' opsova narod ovi, i svakoga jo zakie, da za ima zlo ne slovi. Ostavja jim banovine sve od mora latinskoga i drave joter in do Baltika ledenoga, da niovo ima biti, od starine kako bie, i niko se nejma priti; Aleksandro t hod se. Sva velik Sarmaci ja od starine niova je, slavna Bosna, Dalmacija ilirika drava je. Moskovija, Polonija, Bohmi ja, Ungarija, sva bogata Slavonija i viteka Bulgarija,

IO

slovinsk su t drave, davno koje osvojie, i puno se oni slave, jer narode pridobie. Ligonija, Alani j, ravna Lika i Krbava, jo i lipa Arbanija ilirika jest drava. [3] 45;

20

Plodna zemja Pomeranska i" Gori.ja jo suvie, 5 banovina a i Kraska slavnog puka vazda bie. Isfiova je di do vin a Srbska zem|a i Rusija, u istinu jo starina Tatarija i Prusija.

55

25

bilomu gradu svomu, Aleksandrija ki se zazva, svemu puku slovinskomu Jubeznivu pozdrav nazva. Blagosov jim jo ostavi Marte, Jova i Plutona, svoji bogov', koje slavi, da jim dadu svaka on, koja od i prosit bude i dnevu i noi, da jim nije trud zaludu, bie ima pomoci. Jedanajest svitli bana s aznadarorn tu bijae, od istoni kada strana i monarka pozdravjae.

6o

65

3S

40

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Z a svidoit bihu z v a n i svemu svitu, slavni pue, . upisani gori bani, k a k o m u d r i to nas ue, da t' je o v ostavio A l e k s a n d r o , sin Filipa, ter je tebe p r o s l a v i o b l a g o d a r s t v a dile lipa.

75

Za obiaj u tebi je, da svak j e d n a k oe biti; neprilino sebi je jo tomu pomisliti. Aleksandro umirui, znam oito, ne k t i toga: svoje carstvo i m dajui imenov dostojnoga. N i raju, di su sveti, svi jednaci mogu biti; ni p a k l u jo prokleti istu srbu. budu piti.

105:

"-

8o

Rad junatva i virnosti tvoji stari, zemjo slavna, imala si asti dosti u istinu jo odavna. Veseli se, majko jaka ilirioki vitezova, da si puna ti junaka, svitli bana i knezova. Lipu sriu ter ne kuni, jer plemia i gospode gradovi su tvoji puni, u potenu svakom ode, brez ko'jizi ti bi bila ka i brez due mrtvo tilo, tamna, mrana i nemila; to bi ti se dogodilo. Prostrano se nebo gizd, jer je svitlo i pristalo, al da nije na em zvizda, u tamnosti sve b' ostalo. Tako ni ti nigda ne bi asna bila ni ugodna, da gospode nejm' u tebi, jer b' ostala sva neplodna. 85

"f

Apostoli jer su vei nego^ sveti muenici, svu istinu vaja rei, od svitovni sveenici. A Lucifer eu im od ostli m u k u doli, osobitu srbu prima, jer se zove kraj oholi.

12

vedru n e b u n u pogledaj 125; ter kriposti vidi svake, 95


svide zvide ter razgledaj, vidie ji nejednake. P o svoj emli proetaj se, I sliaj moja govorena, 3' u r a z u m u " ne smetaj se, ve promisli sva- stvorena, i lizua i plaz,svita zviri svakojake, sva letc i plovc, ugledae s v u d a take.

I0

13

T08

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Vrsta svaka Juti zmija stareine svoje tuje, do zemje se svk svija, zviduk 1 kraja kada uje

140

Bog je tako postavio, da razlikost ima biti; od vika je ostavio, ti se zato nejma priti.

Slidi kratko ukazane od stari krafa slovinski i dogaaji, koji se star vrimena zgodie dravm slovinskim, iz razliiti knig izvaeni i na svitlost postavjeni. Prvi kraj iliriki zvae se imenom Ilirik, od koga se Slovinani Ilirici prozvae. Posli ovog mnogi vladae, ali niova imena kige, s kojim se ja sluim, ne meu. N a 3522 po stvorenu svita Fran Dalmatini naselie otok Vis. N a 3606 po stvorenu svita vladae slovinskim dravm kra} Bradilio, Slovinac, koji imade estok rat s Filipom, krajem od Macedonije, koga Bradilio dobi i pod ara podloi. N a 3629. Glaucio i Klito, sin reenoga kraja Bradilija, krajeve dravi slovinskoj, i ove Aleksandro Veliki, sin kraja Filipa, jako oblada i pridobi. N a 3655. Demetrio glasoviti bi uinn kraj od slovinski ba novina. N a 3685. Vladahu slovinskim dravm Brem i Bolg, ercezi oliti duke, Slovinci, i ovi porobie grku zem ju. N a 3726. Agron, Pleuratov sin, bi uinn kraj slovinski. Ovi kraj puno snaan bie i zato podloi mnoge banovine. Imadie sto nava od boja, s kojizim ode protiva Etolom, razbi i porobi sniovu dravu, pak napunivi reene brodove svakoga bogatstva, slavo dobitnik povrati se zemju slovinsku. N a 3732. Umri kralj Agron, i negova ena Teuta po vla dati slovinskim dravm. N a 3733- Bihu poslani rimski poklisari Lucios i Kajo krajci Teuti, da je mole, neka bi pokrala svoje podlonike, koji 'nahu mnogo zla Latinom po moru; ali puna enske holosti inila ji je pogrdno' smaknuti. N a 3734. Krajka Teuta poslala je vojsku na Skenderce, osvoji grad Draevo, Korulu i mnoge druge. enera prid vojskom bie
1

Zuizkdu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

io9>

Dimitar Faranin, koji se izneviri Teuti i sa svom vojskom pridrui Rimlanom, koji porobi svu Dalmaciju i osvojie krajestvo Teutino. N a 3743. Dimitar Faranin, vladalac odi vojske slovinsk, vojeva je po moru i porobio grke drave. Ovi je imao za enu Triteutu, Pine, kraja slovinskoga, mater. N a 3744. Rimljani osvojie Far na otoku i Dimal, mistO' jako Dalmaciji. N a 3745. Serdilaida, kraj slovinski, die vojsku i porobi Macedoniju, da mu nije platio Filip, kra} macedoski, potroke za. pomo, koju mu je bio poslao suprot Etolom i Lacedemonom. N a 3746.2 Filip, kraj macedoski, hotijui pridobiti Serdilaidu, kraja slovinskoga, i negovo krajestvo podloiti, bi od ree noga Serdilaide pridobivem i istiran iz zemje slovinsk. N a 3773. Krajeva je u slovinskim dravm Pleurat, Slovinac,. i ovi porobi grku zemju do> Korinta. Na 3781. Krajeva je nad Slovincim kraj Gencio. Na 3784. Gencio, kraj slovinski, po* nagovoru Perseja, kraja macedonskoiga, uini se neprijatej Rimljana, koji s velikom vojskom dooe u Dalmaciju ter mu mnoge gradove osvojie, najposli Ska dar, koga se bie zatvoria. I tada krajestvo slovinskoi i macedon sko' pod oblast Rimjn pade. N a 3840. Drugi Slovinani, zvani Ardijeji i Palari, udarie [5] na Slojvince dalmatinske, koji se bihu Rimjanoim podloili, ter j neprijatejski po<robie. N a 3900. Peratani Dalmatini dignuli se jesu supro RimJanom. N a 3901. Dalmatini gori udarie na Liburnee Kotarce,, kojizim grad Promi osvojie. Dooe Rimjani na pomo Liburneem, koje Dalmatini pridobie, enerala rimskoga i svu negovu vojsku isikoee. Na 3920. Po smrti Julija Cesara Dalmatini Slovinci rim skoga zapovidnitva jaram svrgose, koje Bebiusy rimski vojvoda,, pokoriti botijui, on i sva negova vojska o Dalmatn bi pobijena. Ali opet Rimjani veu vojsku poslae Dalmaciju, koja vee od pedeset godita imam se bijui, najposli od Rimjana pridobiveni ostadoe Dalmatini.
2

376. Isp. ispravke tamparskih pogrjeaka u R2337.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

N a 3926. Digoe se Posavci suproe Rimjanom, pum> vrimena s ima boj bie; ali doe cesar August s vojskom i podsidie stolno misto posavsko Sigeicu, koju dvajest dana na silu osvoji. Otolem se dili Dalmaciju, razibi vojsku kraja dalmatinskoga, Tutima imenom, i osvoji mu veliki grad Promi. N a 3927. Cesar August opet s vojskom doe u Dalmaciju, i zarad velika glada, -koji tada Dalmaciji bie,. csaru se podloie, davi mu ara i tutiju aliti poruanstvo sedam stotina mladia. N a 3948. Dai Pridunajci robili jesu Slovince, a Dalmatini digoe se protiva Rimjanom. Slide dogaaji posli poroena Isusova.1 N a 7 po Isusovu poroenu bihu kraji od Dalmatin i Slovinaca Batana i Pinet. Ovi se digoe protiva Rimlanom, imadihu vojske osam stotina ijd pisaca i dvista ijd , kakoi pie Vele jus Rimjanin, t ini mi Jun sve. N a puno mist Rimjane isiko-e na t nain, da nisu nikadar bili veemu strahu, tuzi ni alosti. N a 8. Doe rimska vojska Dalmaciju ter same Makarane

oblada.
N a 9. Rimjani razbie slovinsku vojsku i ufatie Bata i Pineta, kraje slovinsk N a 57. Sveti Pava pripovida je ri Boi ju po slovinskim dravm. * N a 244. Vladao je svim slovinskim tada dravm kralj Svates, Slovinac. Ovi Slovinci tada zvaju se Avari i Abari. N a 254. Bibirani Kotarci ubie svetoga Maksima. N a 350. Krajeva je ovo vrmie nad Rvatim Suring. 2 N a 400. Doe s vojskom iz Sci ti je Radigost Dalmaciju i ostale slovinsk drave ter se mnogo* jaki uini. N a 401. Kraj Alarik gotski slovinski osvoji Rim i Italiju. N a 417. Goti Slovinci zadobili su panolski orsg. N a 421. Poee se Mleci zidati. N a 451. Atila, kraj ungarski, reen bi Boiji, mnogu krv po svim proli.
1 2

ASSUSSOVA. Isp. ispravke tamparskih pogrjeaka u R2337. Suringh. U Vitezovia (Kronika, pod g. 350.): Suring.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

N a 453. Atila osvoji svu Dalmaciju. N a 453. Atila razori Akvileju i mnoge gradove po Italiji. N a 454. Atila, star od 124 lita, oeni se mladom divojkom i posli velike igre i veseja svojom se krvju zadasi. [6] j N a 457. Vladae slovinskim dravm kra} Ardarik, koji s vojskom slovinskom udari na sinove Atilove i posie vee od 30.000 Ugriia, komu boju pogibe Elak, mladi sin Atilov, stariji jedva utee. N a 460. Vladae Liburnijom kraj Kunimund, Slovinac, pro tiva komu dignu vojsku Dini, sin Atilov, podside grad Boae 1 ; udari na ega Kunimund, vojsku mu razbi, ali i Kunimund tomu boju pogibe. Tada skona posve krajestvo Atilino. Koga vas svit dobiti ne moe, od Kotarca Slovinana bi pridobiven. N a 473. Teodemir krajeva je Slavoniji. Osvoji grad Niu i mnoge ostale; podside Salonik, ali s velikim jaspram podmien ostavi ga i t isto lito umri. N a 474. Teodorik, sin reenoga Teodiemira, za kraja je slovinskoga stao, i ovi oslobodi Dalmaciju, Reciju i svu Italiju od usilnik i progonitej. N a 493. Teodorik, kra} slovinski, ubivi Odokara, kraja la tinskoga, uinio se je kra} od Italije. N a 526. Krajeva je ovo vrime Dalmaciji i rvatskoj zemji Selimir, Svevlada kraja sin. N a 541. 2 Doe (kako niki oe) ovo vrime kraj slovinski Ostroilo' Dalmaciju, ter istiravi stare Slovince iz drava slo vinski, svoje iznova naseli. N a 548. Die Ostrivoj vojsku i osvoji sve do- Draeva. N a 549. Osvojie Slovinei s Ostroilom mnoga mista i porobie Drinopoje. N a 550. Bi za kra}a u. Dalmaciji Svevlad, sin Ostroilov, koji die vojsku na Grke, razbi ji i porobi 3 kruto. N a 52. Kra} Svevlad osvoji Macedoniju i Iliriju, ter se ove drave tad slovinsk prozvae.
1 Bojanje. Ispor. Kor. 402: Bossanje. Bijeka 0 sinu/ Atilinu je uzeta iz VitezoTia (Kronika, pod god. 460.): Dincsizicb. Attilov Jin . . . pod Jede Grad Bo'ssanye . . . U Vitezovia je ss = , a u Kaia ss moe biti i s i s, pae kat kada pie Kai i s za s. 2 4 J I . 3 razbij i porribii.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

N a 564. Dooe drugi Slovinani, imenom Avari oli Abari, na onu stranu Dunaja zemju sio vinsku, koju osvojie, ter se mnogo jaki ucinie. Posli toga udarie na Istrijance i mnoge druge drave, pak ji porobivi pod ar stavie. Glavar niov zvae se bn, od koga vojvode oli ti duke slovinsk do> dneva dananega bani se prozvae. Ovi se puno mogu uini, jer istoga eesara carigradskoga, osvojivi drave, pod ara podloi, na godite po sto ijada zlatni dukata dajui mu. N a 584. Slovinci Abari grad Zemun kod Dunaja i mnoge druig do zemje razorie. N a 585. Slovinci Abari drinopojsku zemju porobie. N a 591. Abari reeni na Dalmaciju udarie i dosta zla uinie. N a 592. Isti Abari Slovinci vele zla ucinie u istonim stra nm. N a 593. Kra} longobardski s pomou Slovinc osvoji Paduvu. N a ^99. Slovinci Abari etrdeset gradova Dalmaciji razo rili jesu. N a 600. Sedam sinova bana abarskoga jedan dan od kuge je umrlo. N a 604. Slovinani, pobivi vojnike grkoga eesara, svu Istriju opustili jesu. N a 614. Bi za kraja slovinskoga abarskoga Kajan, i ovi po robi i osvoji vas Fiul, obside grad veliki Viam, komu zapovidae ..udovica Romilda, i videi iz grada reenoga kraja Kajana zajubila se bie u ega, komu posla virna poklisara 1 dajui mu na znane, da e mu grad pridati, ako< je uzme za enu. Obea se Ka jan, i pusti nesri|na ena Abare grad, koji sve posikoe graane i nevirnost veliku uinie. Kajan prvu no spava je s Romildom, posli toga pidavi je ruke mnogi bludnika, napokon ini je na kolac nabiti. Di.lo nemilo* i sasvim opako. Dis cam mulier es. N a 620. Opet Slovinci Abari porobie zemje istone do> Cari grada, i zato cesar od kraja abarskoga mir je pitao. N a 637. Dalmatini Slovmani obsido.se grad Sipont latin skoj zemji, ubie Aja vojvodu i svu negovu isikoe vojsku. N a 638. Dooe Avari Slovinci, porobie Dalmaciju pak p'riko mora odoe robit Italiju.
1 proklijara. Kai inae uvijek pie poklisar, a i Ak. rj. pozna samo takovu rije.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

N a 639. Avari Slovinci razasue Dalmaciju i razruie gra dove, meu kojim veliki i glasoviti grad Solin, stolno mi sto csara Dioklecijana, spored zemjom izporedie. Stari takoer Dubrovnik razorie i posve opustie. N a 639. Dooe Rvati od gore Babine, i istiravi stare pi biv aoce Slovnice, rvatsku naselie zemju; a prozvae se Rvati od bana Rvata imenom, koji irna vladae. N a 644. Bi kraj slovinski abarski Kajm, koji se pobi s Vu kom, vojvodom furlanskim; za tri dana bili se jesu, etvrti razbi Vuka i vojsku negovu. N a 6.67. Slovinci razbie Francuze, u komu1 boju pogibe sin kraja francuzkoga Pipina, imenom Astijagis. N a 6yj. Krajeva je Bulgariji Butaja, Slovinac. N a 688. Francuzi bihu zapovidnici rvatskoj zemji i velike propasti inahu Rvaanom. Izmeu ostali ovo: mlu dicu izdirahu materam iz ruku pak ji raskidivahu i psom bacahu. Taku opainu Rvati podnit ne mogui, isikoe sve glavare francuzske poi- svojim dravm; i cica toga velika vojska francuzska dola je na e, s ko jom se Rvati sedam godita bie i sve niovim vojvodom isikoe. N a 706. Slovinci porobili su furlansku zemju i Lumbardiju, porazili bana furlanskoga Ajaidu sa svim plemiim, koje su ufatili. Posikli su takoer i Ferdulfa, vojvodu longobardskoga, zarobili mnogu ejad, zaplinili plino> i odnili neizbrojena bogastva svoje krajestvo. , N a 756. Budimir, kraj sveti, ovo je vrime vladao. N a 763. Iza Crnoga mora opet jedan slovinski narod doe, stade krajem vode Atarne. 1 N a 813. Mihajlo cesar bi razbijen od Bugara. N a 818. Ban Lutovid, vladalac od Poege, Srima; i Slavonije, odvre se od csara Ludovika i po robit banovine tue. N a 819. Bie u ovo^ vrime kraj dalmatinski imenom Borna, koji podie vojsku na Lutovida, bana od Slavonije, pobi se s ime kod vode Kupe i,bi pridobiven od bana Lutovida. N a 820. Udarie sa tri strane siln vojske csara Ludovika na bana Lutovida, i ne mogui mui nita uiniti, sramotni se natrag povratie, mnogi od banovc bihu posieni.
1 Atarne. Isp. u Vitezovia (Kronika, pod god. 763.): poleg vode Artane ali Atarne. Stari pisci hrvatski. XXVII. 8

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOYINSKOGA (1759.)

N a 821. Pode s ovoga svita kraj slovinski Borna, ter na m sto negovo bi uinn Ladislav, sin reenoga Borne. to isto vrime udari na l^utovida neizbrojena vojska csara Luidovika, kojoj ne mogui J^utovid odoliti, 1 pobie srbsku zemju i bi primjen od vojvode srbskoga u dvor svoj; ali se Vutovid ukaza nepoznn i estoko neharan, jer pogubivi svoga dobroasnika uini se go spodar od negova grada i svega bogatstva. Pravo* je reeno: Ne ini dobra nepoznnu, da te zlo ne nade. [8] I N a 823. Pobie lyUtovid Dalmaciju i bi ubijen od svoji prijate j. N a 827. Dalmatini Slovinci odbacie rimsko i carigradsko vladane. N a 829 Dalmaciji i rvatskoj zemji krajeva je Tomislav. . N a 832.2 U drugim slovinskim dravm krajeva je Gostumil. N a 837.3 Kraj dalmatinski i rvatski Trpimir. N a 83.9. Seani robili jesu Friul. N a 864. Bihu vladaoci slovinski Demogoj i Inik. N a 872. Po smrti Demogoja krajeva je u Dalmaciji ebeslav. N a 879. Umorio je kraja Sebeslava vojvodai Branimir. N a 880. Metodius, veliki i razumni, slovinski apostol reen, ovo je vrime bio. N a 890. Vladao je Slavoniji Branislav, Dalmaciji i ostalim dravm slovinskim krajeva je Muimir. N a 891. Slovinci r'azbie Bavare i Francuze. N a 920. Zapovida je ban Mihajlo ov vrime. N a 936. Razbie Rvati vojsku Simeona,. kraja bulgarskoga, i svu Bulgariju jako porobie, ubivi jo istoga kraja Simeona. N a 938. Primislav i Boleslav glavari su rvatski bili. N a 949. Pribina ban ubio je Miroslava, kraja slovinskoga. N a 966. Slovinci Neretvani pobie Turke Saracene u latin- , skoj zemji i iz gore Garganske iztirae. N a 1059. Krajeva je Kreimir nad Rvatim. Ovo vrime podloie se Bosaci Beli, kraju ungarskonra, s ovim ugovorom, da oni bane svoje obir, i bi odabran Ivan Kotromanovi. N a 1065. Krajeva je slovinskim dravm tipan, sin Kreimirov.
1 2 3

odolije. 822. Isp. ispravke tamparskih pogrjeaka u R2 337. 827. Isp. ispravke tamparskih pogrjeaka u R2 337.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Na s vladana vladane., Na Na 1074. K r a j r v a t s k i bi Z v o n i m i r , koga malo posli baci b a n Slavic; ali s pomou G r g u r a p a p e imade krajestva 1077. Krajevae srbskoj zemji kraj Mihajlo. 1100. K r a j e v a je srbskoj zemji i Dalmaciji kraj Bodin.

N a 1115. V l a d a o je slovinskim d r a v m kraj Jure, koji svoje sinovce progonei bi svren, i Grubisa, nego v sinovac, za kraja uinn. N a 1141. K n e z R a d o s l a v z bratjoni svojom I v a n o m i' V l a dimiron poee v l a d a t i slovinskim d r a v m , ali mnoigO' od Dese n a p a s t o v a n i bihu. ' N a 1151. Desa s u p r o t Radoslavu vojev i snaan se p u n o uini. O v i d a r o v a k o l u d r o m o t o k M l i t k o d D u b r o v n i k a . N a 1 1 6 1 . -Dea' posve p r i d o b i kraja R a d o s l a v a . N a 1171. Bi krajem slovinskim N e m a a , sin Dein, i ovi se m n o g o velik uini. N a 1190. Bi za kraja tipan N e m a n i , sin reenoga N e m a e . 1200. Simeon, sin t i p a n a N e m a n i a , bi k r a j o d Raije i Dalmacije. O v i osvoji m n o g e banovine. I u t vrime Bosnom v l a dae ban K u l i n . N a 1235. Pbrobie T a t a r i svu Ungariju, pritirae kraja Belu m o r u i negovu vojsku t e k o isikoe; ali s p o m o u b a n a F r a n i p a n a p r i d o b i T a t a r e i srino se p o v r a t i na svoje vladane. N a 1241. Seani veliku virnost ukazae kraju Beli, jer viteki pridobie T a t a r e poju G r o b n i k o m u ter ji razbie i o k o l o pedeset i est ijd posikoe, od koga vrimena G r o b n i k o poje nije niim d o dananega d n e v a roditi moglo. [9J I N a 1252. t i p a n , b a n slovinski, poeo je zidati g r a d J a b l a nac. U t isto v r i m e k r a j Bela uini ubie knezove o d Bribira. 1 N a 1271. N i n o s l a v b a n o v a je Bosni. N a 1289. t i p a n N e m a n i , kraj od Raije i Dalmacije, osvoji Bosnu. N a 1312. Bi za b a n a od K n i n a , Skradina i ostli mist M l a

din, sin bana Pavla. N a 1317- Uro, sin tipana Nemania, ov vrime kraj je slovinski bio.
1 Kai pie i u Razgovoru i u Korab\ici konsekventno Subich (jamano po Vitezoviu, u kojega je s = i).

n6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA. (1759,)

Na 1322. Ban Mladin mnog zla inae Dalmaciji, navla stito Trogiranom i ibenianom, rabei niove drave i mnogu krv nepravedno prolijui. Princip posla jim na pomo galije, ter osvojie Omi i Skradin, grad reenoga bana Mladina, koga zlou isti Karlo', kraj od Ungarije, podnositi vie ne mogui, u Kninu ufati ga i odvede svezana Ungariju. N a 1331. Velikoga kraja Uroa sin tipan postavi u tamnicu. N a 1339.1 Fratri s. Frane dooe Bosnu, kojizim ban ti pan uzida manastir Mileevu. Na 1340. tipan Nemani osvoji svu Macedomju, Bulgariju, Romani ju i mnoge druge drave ter se poe cesar zvati. Na 1354. Uros, drugi toga imena, bi uinn krajem slovinskim. N a 1371. Ubi kraja Uroa negov nevirni tst Vukasin, koji poe na misto negovo krajevati. N a 1373. Tvrtko, kraj bosanski, sagradi Novi u Buci od Kotora. N a 1376. Udarie Turci na kraja Vukaina, koji samo tri deset ijada vojske pobi se ima na bojnom Kosovu, razbi vojsku tursku ter ji isie okolo trideset ijd izvan oriizi, koj se vodi Marici utopie. Prioe vodu i Turke priko. vode sikoe; ali volei sadirati s mrtvi odoru nego- ive sii, bihu od Turaka snano na skoeni ter sramotno' natrag pobigoie. Deset ija Turci posikoe, pt iJ voda Marica pradri. Utopi se silni vitez Ugjea, brat kraja Vukaina, koji malo prija vee od trista glava odsie. Prodri voda i jakoga viteza Reju, reenoga Bonanina. Pripliva Vukasin na knu vodu Maricu i pobie p'riko gore, ali zaludu, jer ga po gubi negov sluga za odniti mu kolajnu i kri <od zlata. N a 1382. Fridrik Bubel i ban Suri ovo vrime bani su dal matinski i rvatski bili. N a 1389. Car Murat na Kosovu poju od Miloa Kobilia bi ubijen. Na 20 klasna, godita gori reenoga 1389, Tvrtko, kraj bosanski, razbio je cara Amurata. Istoga godita istirao je Tvrtko' Ugre ispod Vrane u Kotaru, koju obsili' bihu, ter ji pritir Nin. Na 1390 na osam klasna pridali su se Trogirani kraju Tvrtku.
1

1329. Isp. ispravke tamparskih pogrjeaka u R2 337.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Na 1391. Puke i prah pueni niki fratar Nimac iznaao- je. Isto godite pode s ovoga svita kraj Tvrtko^. N a 1392. Dabia, tipana bana brat, kraj j.e bosanski postao. N a 1401. Umro1 je Daibia, kraj bosanski. Tvrtkov sin na ravni krajestvo bosansko imade. Ostoja Kristi baci Tvrtkova, sina s krajestva. Ostoja vojeva je supro Dubrovanom i supro Hrvoju 1 Vukiu, banu jajakomu. N a 1403. Hrvoje Vu'ki razbio je Ugriie i Pavla Bistena, bana rvatskoga, blizu Bihaa. ' [i] J Kraj Ludovik uinio je Hrvoju vojvodom ali dukpm split skim i banom dalmatinskim i rvatskim. N a 1406. Sigismund, kraj ungarski, doe s vojskom Bosnu, osvoji Srebrnicu i mnoge druge gradove i var ose po> izdaji bana Hrvoja, supro komu se postavi SandaJ Hrani, 2 kapitan bosanski, ali od ungarske vojske bi pridobiven, ter mnoga gospoda bosanska poginue. N a 1407. Ostoja Kristic uini mir >s krajem ungarskim i vo-. jevat poe protiva Hrvoju. N a 1409. Osvojili jesu-Mleani Travis, Paduu, Viencu, Ve ronu, i druga .mnoga mista. N a 1412. ibeniki puk istirao je svo>je plemie iz1 grada, ali kraj. ungarski smutjivcem inio je glave odsii. -Na 1415. Ban Hrvoja odstupi od csara i kraja ungarskoga Sigismunda, utee se caru i od ega primi pomo protiva Ostoj i, kraju bosanskomu. Gica toga nevirna dila digla se je silna vojska ungarska protiva nemu i doe Bosnu, prid kojom bihu glavari Ivan, palatin aliti ban ungars'ki, Ivan Maroti, ban slovinski, i Pava ban Kupor 3 s mnogom gospodom i plemiim ungarskim i slovinskim. Ali niova bi velik ncria, jer Hrvoja razbi i svu vojsku isie, gospodu, koji ne pogiboe, one ufati ive. Bana Kupora 4 ufativi iva, u volujsku kou ini g saski i u vodu baciti.
1 Hervoju. se po Kaievoj grafici italo upravo Hervoju, < no> on je cijelu bijeku Hrvoji, pa i pisane negova imena, uzeo od Vitezovia, u kojega je er = r. 2 Sanday Aranich. Uzeto iz Vitezovieve Kronike, pod god. 1406. (Juprot koniuse pojtavi Sandly Hranch) pa je grijekom u Kaia tam pano Aranich. 3 Ban kupor. Vitezovi pod god. 1415.: Ban Csupor. 4 Bana kupera. Vitezovi ib.: Csupora Bana.

U 8

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759-)

Na 1416. Poe s ovoga svita veliki vojvoda Hrvoje; i kraj bosanski Ostoja, odbaci vi svoju enu krajicu, Grubu imenom, uze enu Hrvojinu. Gospoda i plemii bosanski ov vrime uinie vice, da Ostoju bace s krajevana, u komu vicu bi ubijen Pava Radjenovi; a kra| Ostoja s Petrom Pavloviem u grad tvrdi Bobovac utee. Ali Ostoju Bonaci bacie, a tipana Jablanovia za kraja odabrae. Na 1443. Tvrtko Drugi, kra], bosanski, brez poroda umri; i krajeva je na misto njegovo Toma Kristi i obracen na pravu viru Isusovu od svetoga Jakova od Marke, reda s. Frane, krst sveti primi po kardinalu Karvajali. Posli negove smrti krajeva je negov sin naravni tipan, koji od Turaka bi ubijen, i tada. posve dospi slovinsko krajevane. Ponukovane tiocu. Upisani gori dogaaji, koje sam izvadio, iz knig Pavla Vitezovia, ako se ne budu slagati s imenim i goditim oli u kakvu drugomu nainu kraja slovinski, koje sam prija na svitlost dao< i koje opet pritampajem s novim pismam i nadometcim, nejma mi se, moj tioe, narugati ni nasmijati, jer razliiti pisaoci razliito kau, i kako oni pisae, onako' ti ja pridajem. Slidi broj cesra od naroda slovinskoga, koji u Rimu niki Carigradu sidie i svim vladae svitom, izvaen iz knig Pavla Vitezovia, Tomka, Baronija, Bedekovia &c. 1. 2. 3. 4. j-I]t] 5. 6. 7. 8. 9. 10. Maksimin Bulgarin, Drinopojac. Decio, rodom iz Srima u Slavoniji, od kolina plemenita roen. Flavio Klaudio, Slovinac Dalmatin. Aurelio' Valerio iz Srima oli, kako ; drugi oe, Dalmatin. Dioklecijan, Dalmatin. Konstancio' Kloro, Dalmatin starinom. Konstantin Veliki, u Niu poiroen, sin Konstancija Klora. Konstantin, sin prvi Konstantina Velikoga, csara. Konstancio, sin drugi Velikoga Konstantina. Konstante, sin trei reenoga Konstantina. Sva tri u isto vrime cesari su bili i ovi razdilie cesarstvo na troje: Konstantina doe na dio pana, Franca, Olanda, Inglitera, Skocija, Ibernija

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

119

11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24.

i vei dio> ermanije. Konstanta sva Italija, Sicilija, Dal macija, Bosna, Slavonija, Ungarija, Valakija, Bulgarija, Mace d o n i a , Arbanija, sva Afrika i grka zemlja do Carigrada. Konstanca zpade na dio Carigrad, Tartarija, sva velika i mal Asija, Sorija, Mesopotamija, Egipat i sve krajevine istone do Persije. . . . . . . Jovijan, Slovinac, od Srima rodom. Justin, Bulgarin, Drinopojac. Justinijan Veliki, rodom Slovinac iz Raije, netjak Justina csara. Justin mladi, Slovinac, cesar rimski i carigradski. Glicerio!, Slovinac, Dalmatin rodom. Kvintilio, Slovinac, Dalmatin rodom, a. brat reenoga gori Klaudija. Valerijan Trei, Slovinac. Karo, starinom Slovinac. Karino, sin stariji Kara csara. Numerijan, sin drugi reenoga Kara; svi ovi cesari su bili. Licinio, Dalmatin rodom. Julijan Apostata, unuk Konstantina Velikoga. Valentinijan Trei, Slovinac starinom. Aurelijan, od Srima rodom.

Broj papa slovinskoga naroda. Sveti Kajo papa, od kolina Dioklecijanova, Dalmatin rodom. Papa Ivan etvrti, Dalmatin Slovinac, rodom Zadranin. Papa Sisto Peti, od Buke kotorske iz Kruevaca, Slovinac Dalmatin, kako svido'e negova pisma, koja se Vatikanu u Rimu nahode; ko< ne viruje, neka poe titi.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1759.)

Slidi broj od sveti naroda slovinskoga, izvaen iz knig u latinski jezik na svitlost postavjeni po ocu Jozepu Bedekoviu, reda s. Pavla, prvoga pustiaka 1 . Sveti oi H oi 1 i n a D i 1 e i j a oti o v a .

Sveti Kajo, papa i muenik, primi krunu na 296 Sveti Gabin, misnik, muenik, brat s. Kaja, muen na 296. Sveta Susana, cer Gabinova, di vica i muenica na 295. Sveti Klaudio, stric Dioklecijanov, muenik. Sveti Maksim, brat Klavdiov, muenik. Sveta Prepedia, ena Klavdiova, muenica. b Sveti Aleksandro-, sin Klaudiov, muenik. . Sveta Kutija, cer Klavdiova, muenica. Svi ovi krunu primae s svetom Susanom na 295. Sveta Serena, ena Dioklecijanova, umri na 294. Sveta Artemija, cer Dioklecijanova, muenica na 308.

Sveti Jerolim, Dalmatin, veliki nauite} svete crkve, koji uini estoku pokoru u spili od Betlma pak pun svetine pode na nebesa 420. d Sveti Maksimijan, otabinom Istrijanin. e biskup od Ravene, 'roda slovinskoga,

Sveti Porfirio, Ilirik Solianin iz Dalmacije, biskup od Gaze Palestini 421. f


a b d e Breviar. rom. Martirolog. rom. Petrus de N a t a l , lib. 7, cap. 49. Martirolog. rom. Petrus de Natalib. lib. 3, cap. 136. Petrus de Natal. Martirolog. rom. Usuard. ec. Marianus Victorius. Baron. Cornel. Martirolog. rom. Ferr. in Topographia, verbo Raven. Martirolog. rom. Menalog. Graecor. Metaphrastes.

1 Iz Bedekovieva Natale solum s. Hieronymi (Neostadii Austriae 1752.), pars II, pag. 195213, uzeo je Kai takoer bibliografske bijeke, to ih je uvrstio ispod teksta (R 2 ii16), no postupao je pri tome vrlo povrno. Oite pogrjeke sam ispravio i kod iole znatnijih ispravaka spomenuo sam to u svojim bilekama, ali inae nijesam dirao u tekst Kaievih bijeaka, iako se ve na prvi pogled i bez isporeivana s Bedekoviem vidi, da u tekstu ima ne dostataka svake ruke. Uope sam imena pisaca i natpise djela u Bedekovia i Kaia kontrolirao takoer po Hurteru: Nomenclator literarius theologiae catholicae, I i II (1903. i 1906.) i Nomenclator literarius recentioris theologiae catholicae, I i II (1892. i 1893.).

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

Sveti Adrijan, muenik, sin Valerija Proba csara, rodom iz Srima Slavoniji. 3 ' Sveti Ciril i Metodio, biskupi i apostoli naroda slovinskoga, koji Bulgariju, Servijn, Slavoniju, Bosnu, Dalmaciju, svu Moskoviju, Poloni ju, Boemiju i Moiravijui na poznane prave vire okrenue.13 Sveti Venancio<, muenik, biskup od'"Solina, Dalmatin roidom;e Sveti Herma, Dalmatin, biskup od Srima.d Sveti muenici Paulinijan, Telo, Aster, Anastasio, Mauro, Septim, Antiokijan i Kajam, Dalmatini, u Solinu mueni. e Sveti Orso', sin kraja dalmatinskoga, koji bi putnik po svitu za pedipsane svoga tila i umri u Italiji kod grada Sabsene p u n svetine i dostojanstva.* Sveti Momtinijan, muenik: Srim. g < h Sveti Timoteo, muenik Srimu. Sveti Maksim, biskup od I^ubjane, muenik, koji pripovia jui u. Bribiru vinu Isusovu bi kamenovan od nevirnika na 254.' Sveti Kvirin, muenik, .biskup od Siscina, u riku- Savu od nevirnika utopjen na 308. k Sveti Bonifacio, muenik, biskup bosanski, Moskoviji radi vire i zakona pravoga muen na 1008.l Sveti Adalbert, Dalmatin rodom, arcibiskup od Praga Boemi ji, muenik."1 [13] Sveti Ivan, ispovidnik i pustiak,. sin Gosetumila, 1 kraja dal matinskoga, koji ini sveti ivot u p u s t i m 56 godina i pun dosto janstva dili se s ovog svita na bo|i. n
a b d e f g h i I m n
1 2 3

Martirolog. rom. Niceph. in Gron. Tomko de SS. Illyr. Martirolog. rom. in notis. Bar. Joan, de Pessina. Maurus Orb. de Regn. Slav. Martirolog. roni. Szentivan in Dissert, paralipomenica, catal. 75. Martirolog. rom. Joan. Tomko in Vindic. s. Felicis, pag.; 30. Martirolog. Usuardi. Szentivan loco cit. Sc Indie, ungar. sane. Boland. 6c Szentiv. cit. Indicia hung. sane. Nicolaus Manzol. 2 de Sane. Istriae. Joan. Tabler in Epitome chron. labacen. Mart. rom. Beda. Usuard. Szentivan. S. Petras D a m . in Vita s. Romuald. Sur. Petrus de Natal, Petrus Ribadeneira in Flore sanc, tom. 2. Mathias Bolul. 3 in Rosa bohemica. Niool. Salius in Annal. Bohem. Srius. Tomko.
GoJJetumila, Bedekovi, II, 200: Gojetumili. Nikolaus Mozol. Bedekovi, II, 200: Nicolaus Manzol. Mathia Bolucz. <, Bedekovi, II, 198: cum Mathia Boluleczkio.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Sveti Ladislav, ispovidnik, kraj Slavonije, Kroacije i Dalma cije, koga ,sestr bi ena kraja Demetrija, drugaije Zvinimira. Umri na 1095. a Sveta Hema, banica od Karintije, Slovinkia rodom, koja posli velik pokore i puna dobri dil poe s ovoga svita u.slavu nebesku na 1045.13 Sveti Adalberto, Ilirik oliti Slovinac 1 , biskup od Koma Italiji, koji ini sveti ivot i velika udesa pk pun dostojanstva poe slavu nebesku.0 Sveti Benedeto, pustiak, Slovinac Dalmatin rodom, ubijen od lupea na ioi2. d Sveta Gunegunda, kraja ungarskoga, dalmatinskoga i hrvaskoga, imenom Bele, cer, koja od kraja srbski po enskoj krvi izlazi, umri na 1292.6 Sveta Jelina Kriarica, ena Konstancija Klora, rimskoga c sara, a majka Velikoga Konstantina csara, koja ga u Niu iza Bosne porodi, ona se rodi Brau, kako> mudri svidoe, oli Bulgariji, kako drugi oe, gradu zvanu Sofija. Oli Brau, oli Sofiji, slovinskoga je naroda i jezika. Umri Rimu od godina osamdeset, na 326.* Sveti muenici Floro i Lavro, Slovinci i metri od stin, radi vire Isusove mueni. g Sveti Anastasio, Solinu radi vire svete posien.h Sveta Basila, divica i velika Boija slubenica, koja kod Srima u Slavoniji sveti ivot provodi i sveto svri.1 Sveti Martinijan, biskup od Koma, Slovinac. Dili se na ne besa na 6zS.k
a b d e s h i Laurentius Surius. Tomko. Bonfin. dec. 2, lib. 3. Adalbertus Reischart 2 ' in Breviar. histor. Carint. Valvasor in Annal. C a m . Ferdin. 3 in Ital. sac, tom. 5, col. 242. Valv. lib. 8, pag. 497. Boland. Tomko. Bonfinius ec. Joan. Long., canonic, cracov. Vading. in Annal. Min. Tomko pag. 70. Pijaevi in sua Geograph. Baron. Cornel Grasius 4 & Martirolog. ram. Menalog. Graecor. Martirolog. ram. Usuard. Petrus de N a t a l . 1. 7, . 88. Petrus de Natal. 1. 11, . ult., num. 231. Ferdinand. Ughellus in Italia sacra., torn. 5. Valvasor. 1. 8, pag. 523.

1 Ve poevi od bibliografske bijeke uz Adalberta Ilirika (R 2 13, bik 23) poremeene su u Raia brojke bijeaka; na osnovi podataka u Bedekovia, p o kojima je radio Kai, oznake su Kaievih bijeaka u ovom izdanu ispravlene. 2 Reiskar. Bedekovi, II, 201: Reijchart. 3 Ferdin. Bedekovi, II, 201: Ferdinand Ughelus. 4 Grajus. Bedekovi, II, 202: Grajius.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (17 59.)

Sveti Marin, dijakon i pustiak, rodom Dalmatin iz grada Raba. Poleti u slavu nebesku na 257. 3 Sveti Niceta, muenik, Slovinac, Bulgariji od nevirnoga kraja Atanarika muen, i na vatri izgoren na 40. 1 Sveti Salomun, kraj ungarski, pustiak, koga se rilo nahod u Po'li u Istiriji ilo. Umri u pustini'na 1077.15 Sveti Petronio, biskup boloski, Slovinac rodom, od krvi Konstanci ja, rimskoga csara. Dili se u slavu nebesku na 425. [4] Sveta Placidija, divica, cer Valentinijana Treega, rimskoga csara, od jezika i naroda slovinskoga. Bi uf aena od Genserika, kraja vandalskoga, i Afriku s materom Eudoksijom i s sestrom 'Eudoeijoni povedena, koja divianstvo uzdra i udaju odbaci inei sveti ivot i pokoru udnovatu; Veroni poe s ovoga svita u slavu nebesku. d Sveta Cirila, divica i muenica, cer Deci ja csara, Slovinca i svete Trifoinije ceisarice. Bi imuena Rimu na 270. 6 Sveta Natolija, ena svetoga Adrijana muenika, rodom iz Srima u Slavoniji. 1 Sveti Bubijan, Slovinac iz Siscina, biskup od Koma Italiji, koji pun svetine i dobri dila pode na nebesa na 591.* Sveti Antun, monak i pustiak, rodom iz Slavonije meu Dunajem i Dravom. ini puno godina sveti.ivot u pustim, od Ita lije skrovito, da za ega znati ne moge niko do smrti negove.^ Sveti Savo, biskup od srbsk zemje, sin kraja Nemania, uini pokoru estoku i umri na 1250.1
a Martirolog. rom. Ferr. in Topograph. Petrus de Natal, in ejus vita.. Baron, in notis ec. Marulusi 1. 4, cap. 5. b Inchof f er in Annal. eccl. hung. Manzol. in Descript. Istriae. Petrus de Natal. 1. 9, . . Mart. rom. Genadius. Ado* in Chron. 'Martirolog. rom. Tomko. Petrus de Natal. Ferner, in Topograph, e Mart. rom. Tomko. Usuard. Petrus de Natal. 1. 9, . 118. f Mart. rom. Petrus de Natal, lib. , . i8. s Ughell. tom. 5. Italiae sacrae. Valvas. 1. 8, pag. 567, Vitezovi in Chronv croat. h Cluverius in Introduc. Geograph. 1. 4, . i. i Tomko in Reg. fecund, illyricae sanot. Bombar. pag. 211.
1 Brojka (31) uz sv. Nicetu u R2 upuuje na posve krivu bibliografsku bljesku; uputu na bi^eku sam uope ispustio, jer je i u Kaia pometom ispu' tena bibliografija, to ju je uz toga sveca zabijeio Bedekovi.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1759.)

Slidi broj od blaeni naroda slovinskoga. Blaena Margarita divica, cer kraja Bele, roena u Klisu u Dalmaciji, koja uini pokoru veliku- i dili se s ovog svita na 1270 januara na i8. a Blaeni Karlo Csaky, Demetrija, bana slovinskoga, sin, reda svetoga Dominika. ini sveti ivot puno vrimena pak se dili u slavu nebesku na 1337 januara na ij.h Blaeni pt muenika reda svetoga Frane, Vidinu, gradu bulgarskomu, mueni od isimatika. aliti smutjivca na 1369. Blaena Gertruda divica, cer kraja Bele i Jeline, cere Uroa, kraja slovinskoga i srbskoga.d Blaeni Mauricio Csaky;, reda sv. Dominika, sin bana Deme trija, koji za vee pedipsae svoga tila uini veliku pokoru. e Blaeni kraj Vladimir, muen od Bugara. f Blaeni Jakov, Ilirik, reda s. Frane, koga tik> i sada se na hod cilo. g Blaeni Zagreba.11 Agustin Gazot aliti Kasat iz Trogira, biskup od

j[rj] Slidi broj veliki sluga Boiji od naega slavnoga jezika i naroda, koje premda crkva sveta nije metnula broj sveti ni blaeni, da se openito i oito tuju od bogojubm, poznaje j za velike sluge Boije raju medu svetim i blaenim. Veliki sluga Boiji Domick>, biskup carigradski, brat Proba csara, Slovinana, rodom, iz Srima Slavoniji. Pode s; ovog svita na 1 boji 3o8.j
a Sigismund Ferr. Hist. prov. hung. ord. Praed. Tomkoi in Fecund, sanct. illyricae. b Sigis. Ferr. loco cit. Pater Tim. in Synopsi chron. Vading in Annal. Min. Pater Tim. in Imagine Hung, d Ladiskus Turoezy in Compend. H u n g . lib. 2, num. 11. e Sigismund. Ferr. Tomko . Bedekovi. Tomko, Joseph. Bedekovi. s Ex Chron. Min. Bedekovi . ft Tomko, Bedek. i Martirolog. rom. Tomko in Vita sancti Metrophani. * in.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

Bogojubni sluga Boiji. Probo, biskup carigradski, csara Proba, sinovac, rodom iz Srima od Slavonije. Umri n a ^ i ^ 2 1 Veleasni sluga Boiji Petar Ilirik, svete crkve kardenal. Cvatie svetim na 423.15 Veliki sluga Boiji Glicerio, cesar, Dalmatin rodom, koji pod Valentini janom ces arom bi kolunea, . po hotiu vojske rimske b uinn cesar na 473; ali posli godita negova vladana bi od Julija Marcelina Rimjanina s pristoja dignut i biskup od Solina uinert na 474. ini svet ivot i sveto1 umri. c Pravovirni sluga Boiji Miovio-, kra} bugarski, reeni Bogor. Ovi odbaci svitovne vladane, uini se redovnik monak, ini sveti i v o t i pode g Bogu uivati negovo lice.d Bogojubni sluga Boji fra Agustin od Olova iz Bosne, parok,. u Iloku od drave srimske muen od Turak. Veliki sluga Boji fra Aneo od Verbose1 u Bosni, koji uini veliku pokoru i udnovati ivot. Negovo se tilo i sada nahodi Fojnici cilo. e Veliki sluga Boji Monaldo, Dalmatin, muenik, reda s. F r a n c Podnese muku na 1332.* Veliki sluga Boji fra Grgur, Dalmatin iz Trogira, reda s. Frane, od ^eretika posicen na 1370.2 Vazda virmi sluga Boiji fra Nikola, Dalmatin iz ibenika,, reda s. Frane, od Turaka posien u Jerusolimu na 1389.11 Sluga bogo'Jubni Petar od Slankamena, reda s. Pavla, prvoga pustiaka, koji cvatie svetini na 1490.'
a b d e g h i T o m k o cit. Niceph. 1. 8. Hist. Joan. Maran in Thesaur. paroch., 1. 1. Pianpin. Lib. de veterib. monumentTomko in Vindic. s. Felicis, pag. 9. Szentivan cit. Lucius in Catal. episc. Pagius in Critica ad Baron. Graveson in Hist. eccl. torn. 3, pag. 135. Ex Chron. Min. Bagat. part. 2, 1. 6, c. 3. Spondan. in Auctario ad Annal. Baronii. Arturus in Mart, franc. Ex Annal. franc. Tomas Bozius De sign. eccl. 1. 7, cap. 27. Ex Hist, franc. Annal. ord. ejusdem.

1 Verboje. Fra Aneo Zvizdovi (f 1498.) zove se u latinskim spisima, ab Herbosa ili a Verbosa. Ispor. Femengin, Acta Bosnae (Mon. speet. histX X I I I , . 559) i Boitkovi, Kritiki ispit-,bosanskih vikara, i provincijala (Beo grad 1935.), str. 22, 29, 30 i 34.

I 2

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1759-)

Veliki sluga Boji Toimf Bka, 1 : arcibiskup od Strogona i kardenal svete crkve rimske, roden dooj Slavoniji mistu zvanu Erdod, u kneiji valpovskoj. Pode s ovoga svita na boji na 1517-* Veleasni sluga Boiji Jure Draskovic, biskup zagrebski, posli [i6] arcibisjkup od Kolaa i kardenal svete crkve. Pun dobrote i svetme poleti slavu nebesku na 1588.b Veliki sluga-Boiji1 Ludovik Velaky, biskup vesprimijenski. Od kolina stari bn srimski poroden, posien od heretika na 1605. Pravovirni sluga Boiji Nikola Mikali, rodom iz Siscina, bi skup najpri zagrebski, pak varadinski. Bi muen od heretika na i6io.d Veliki sluga Boiji Marko Krizin, u hrvatskoj zemji roen, od heretika muen na 1619.e Veliki sluga Boiji Petar Domitrovi, biskup zagrebski, bra nei i pripovidajui zakon Boiji od zloinaca utopljen u jednu jarugu na 1628.* Pravovirni sluga Boiji Ivan Keglevi, reda s. Pavla, prvoga pustiaka, Dili se na nebesa pun dostojanstva na 1654.2 Veliki sluga Boiji Nikola Ratkaj, Hrvaanin, reda Drube Isusove, od Indija misionar. Dili se s ovoga svita pun dostojanstva na boji na i66i.h Mnogoslavni sluga Boiji Ivan Ratkaj, reda Drube Isusove, misionar apostolski Americi, otrovan od nevirnika na 1680.1 Mnogoslavni sluga Boji Martin Borkovi, Hrvat, reda s. Pavla, prvoga pustiaka; najpri. biskup zagrebski, pak arcibiskup od Kolaa, ini pokorni ivot i priminu na i6$y.k Veliki, sluga Boji fra Grgur Jaki, 2 reda s. Frane, od Tu raka zaradi vire svete posien u Srimu na 1693.1
a b e f g h i 1
1 2

De eo Purpura pannonica, Vitezovi in Chron. croat. Pater Timon in Purpura pannonica. Pater Franc. Kazy in Hist. Hung. De eo auctor libri, cui tit. Propugnaculum reipub. christianae in Hung. Ladisl. Turoczy in Gompend. Hung. num. 184. Szentivan catal. 75;. Ratkaj. Georg. Patacie in Gloria collegii bonon. Annal. ord. ejusdem. Ex relatione Patrm Lusitanor. Soci or. Jesu. De eo liber, cui tit. Undeni graecenses academici suo sanguine purpurati. Reverend. Dorn. Thomas Kovaevi, can. zagrab., in opere de Episc, zagrab. Marn. in Thesaur. paroch. pag. 478.

Balsas. Bedekovi, II, 212: Bacocius (alias Bakacs). Jakxich. Iako Kai redovno takoi pie (R 2 188, 288; Kor. 391, 455), svakako je to poznato prezime Jaki (isp. Lekxich, R 2 280, i Vukxich, R? 259). Isp. u Bedekovia II, 213: Jaksich.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

Versi csara Konstantina Velikoga i negove majke svete Jeline Kriarice. Ako nisi znao do sad, car Konstantin gdi se rodi, stanovito znae od sad, da s' u Niu ov zgodi. krajestvu slovinskomu blizu Bosne od istoka Bog darova puku svomu vladaoca pr'ivisoka. Otac mu se Klor o zvae, cesar rimski plemeniti, od Klaudija izlazae tafki vitez rabreniti, Dalmatina Ilirika i rimskoga jo csara, koji bis-e ast i dika, slavnog puka sria star.
&

kako mudri to ns ue Tomko, Baron, Ferario, i ostali jo ne mue, , Kornelio ni Grasio, 5 kojim virovati, jer svak ovi Judi ima temejito to ti kau, znade stanovito,* da ne lau.

35

IO

Sveta Jele brez pristanka svoje tilo pedipsae, od veera ter do danka gorke suze prolivae. 4 Plae muku Bojeg sina, u srcu se svomu boli Jele, majka Konstantina, vele vrue Boga moli, da joj kae, gdi bijae 45 od udila kri sakriven, u tamnosti koji stase crnom zem|om vas pokriven. Za tu svrhu ie ona u istone strane gori do Golgote i Siona, da za n pita i da zbori,

*5

A Jelina Konstantina od Rimjana zlatno pero

Krianca majka bie, cesarica, kako pie.

Rodom kau Bulgarkia, Sofiji odgojena, drugi, da je Slovinikina usrid Braa poroena. >7] Oli Braka, ol Bulgarka, kolina je visokoga, bit ne moe to privarka, naroda je slovinskoga, 25

kako bi se kri naao od udila sakriveni i na svitlost izaao jablan rajski i zeleni.

I28

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

N a vrh gore Kalvarije vele ejno kada doe, gdi bi propet sin Marije, teka bolest na u doe. Kada zemju Jubit poe, gdi Gospodin propet bie, same joj se suze toe, od alosti jedva die. Kada li se bise sita pokornica naplakala, od svakoga pita svita, kri kako bi izkopala. Lucifera kune, kara, koji ga je zakopao, veli nemu: Zmijo stara, od Boga si vas odpao 1 sakrio kopje bojno*, s kojim ti je probodeno srce tvrdo i otrovno, ji dovito i pakleno. Zaludu, si, nemu ece, ti pakleni vojvoda, kri zakopa, iz kog tee plemenit rajska voda, " kada e ga pokornica nai Jele Slovinkina, sasvim da je i grinica,; Dalmatinska i Brakina. Z drveta si privario jadnu Evu, nau mamu,
1

z drveta si ponorio u paklenu doli jamu. ^0 S ega ti je odsiena ta ohola glava tvoja i sva sila satrvena, vira ti je tvrda moja. Po eni si privario najprvoga ti ovika i vas narod oborio, cine da mu nije lika. ena e te i dobiti, svu skonati tvoju snagu, i svak e se zauditi, to se zgodi takom vragu. Govorene kad to svri,1 zapovidi, da se kopa. tvrda zemja i izvri e odluka, ter izkop 75 kri Isusov vele teki, u tamnosti koji stase, i Davidov ma viteki, s kojim glave odsicae
8

65

95

IO

10$

Golijatu velikomu II0, i negovim jo vojnikom, Luciferu oholomu sa svim svojim nali dnikom. Junaci se tad viteki svi podnie kopajui, jr naoe kri priteki fale Bogu uzdajui.

85

IX

JVarsu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

^9

N a ruke ga zejno primi sveta Jele Kriarica, od veseja ter zanimi svega svita cesarica. Grli ega i celiva, 1 gorko plae i uzdie, groznim suzam eg obliv, ne more se rei vie. Malo posli progovara Isusova naslidnica ter se s kriem razgovara privelik pokojnica:
Rajsko' cafolo, iva ejo, za t o b o n sam izeznula, 125

Sakrit mi se ne e vie ni u zemju ni u goru, jer u tebe uvat lipe u mojemu bilu dvoru. Neka reste visinu, suzam u te podvati; govorim ti svu istinu, ve zem}i ne spavati.
bostanu srca svoga usadie Jele tebe, n a tebi e r a d i Boga Kriarica p r o p e t sebe.

135

140

krvava ti postejo, itu tebe uvenula.

Sve izvri, to god ree, 14$ slavna majka Konstantina; Vikovinu slavu stee po milosti Bojeg sina.

Ex colectaneis Reverendissimi Domini Simeonis Benign, Episcopi Modrusiensis, qui habuit orationem in sexta sessione Concilii Lateranensis sub Leone Decimo anno 1513., evincitur, s. Haelenam, Constantini Magni matrem, e Bretanide, Dalmatiae in mari Illirieo insula, quam nunc Bratiam vocamus, oirtarn esse, quod tabularium 2 Salonit'anae Ecclesiae documentis ostendit.

[4-] Pisma od etiri sveta imeaka. Vesele se svita banovine i po svitu visoke planine, sve pustin i gore zelene, svako cvitje, ruice rumene. Rodie se etiri jednaka A istoku sveta imeaka, koji sjaju lipe neg danica, arko sunce oli priodnica.

1 celiva. Tako je u Kaia jo na nekoliko- mjesta (R1 209,, R2 36, 37, 93, 96, 315), bez umne pametnom mj. c. 2 Tabulorum. Stari pisci hrvatski. XXVII. 9

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Jedan bie cvitak kalopere, l po imenu Savo kaluere, ? svetac Boji od Kalcedonije, Palestine i od Sidonije, ogledalo misnik i djaka, slava, dika svetih pustiaka, jere svoje tlo pedipsae *5 i pokore estoke inae/Ter posveti gore i planine i pustin ravne Palestine Boga mole, suze prolijui, travu jidu, a vodu pijui. 2 Drugi bise Savo kaluere, koji suzam svoje Usce pere, slovinskoga roda i plemena, al podavno stara vrimena. Teku Savo pokoru inae, 25 nevirnike esto obraae; muku podni pripovidajui, neznaboee g Bogu okreui. Atanarik kra} nevirni bie, kada Savu teko izmuie, 3 u riku mu utopie tilo; branec Boga sve je ov bilo. Trei bie Sava kapetane, od vojnika denerale bane, koji zakon Boiji branae, 35 kad u Rimu gradu pribivae. Tad Rimu neznaboei stahu ter krstjane teko progoahu, sveti Savo ima pripovid [i< i brez straha viru izpovida. 4

Neznaboei podnit ne moga hu, ve prid sucem ega osvaahu, da ne slua rii csarov, da ne tuje negove bogove. Kada ji je sudac razumio, 45 na muke je Savu postavio, ee ega ogenim plamenom, a bije ga biim i kamenom. Kaza pakla oni uzvarie, ter u ega Savu postavie; 5 svetac Boji u paklu se vari, ali za to nita i ne mari. Sedamdeset tada nevirnika dobi krunu sveti muenika kapetana Savu gledajui, 55 di po kaznu ta pivajui. Neznaboei, koji to gledahu, jutim biim Savu udarahu; posli nego ega izmuie, 6o Tever ga riku utopie. etvrti je rua izabrana od kolina Nemani tipana, slovinskoga kraja i csara, od istoni strana gospodara, po imenu kaluere Sava, 65 kruna, dika, potene i slava slovinskoga puka i naroda, pustiaka kriposni vojvoda, koji poc jubit Gospodina mlado dite od malo godina/ 7 pokazuje pokorno zlamee, tlai biser i drago kamene.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Svlai Savo sa zlatom ajine, kaluerske oblai mantije i ostavja starca babu svoga 75 rad Jubavi Boga velikoga. Tere bii luge zelene, neka nemu bilo lice ven travu jidu, ladnu vodu piju, tekim biim svoje tilo biju. 8 o Zemja Savi prostira bijae, a vedrim se nebom pokrivae, Boga moli, nigda ne pristaje, svomu tilu pokoja ne daje. Vesele se dubrave jordanske 8 j i ostale pustine izvanske gledajui Ivu Krstiteja, kako fali svoga Stvoriteja. Raduje se jo i Gora sveta kazat pravo niko mi ne smeta 9 gledajui Savu pokornika, Nemania Bojeg sveenika, kako plae i suze proliva, na pokoru grinike doziva; u pustim kano sunce sjaje, 95 dobar izgled pokornikom daje. Malo vrime postajalo' bie, za biskupa Savu uinie; posveti ga grki patrijarka viruj, pobre, ov nije arka IO po naredbi pape velikoga, svega svita oca duhovnoga,

komu Grci podloni bijahu, za glavara tada poznavahu. Svoju oblast Savi poklonie $ i dravu srbsku podloie, : da obraa i kara grinike, focijane i sve nevirnike. Savo drugi Ilija bijae, Jubav Boja u nemu gorae; I I 0 na pokoru svakoga dozivje, zle proklie, dobre blagosivje. Zakon brani, puku propovid, viru svetu Savo izpovida. Kada svaka izpunio bie, IX5 stareine koja naredie, skide z glave mitru od bisera, ah moj Boe, udna kaluera, svue sebe vladike ajine pak pobie gori planine. I 2 On ostavi svoje bile dvore po pustinm ter ini , suze roni, plae brez pristanka od veera ter do bila danka. Kada li se naplakao bie, 125 nebesa se nemu otvorie: Bog mu daje krunu od blaen stva i pristoje svojega krajestva. Mileevo' manastir se zvae, gdi svetoga Savu ukopae. I 3 Poe init velik udesa, kad. mu dua pode na nebesa.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Savino se ne razpada tilo, nego posta puno godin' ilo-, i stalo bi do sudega danka, x35 svega svita zbora i sastanka, ali Boji nevirnici Turci smamie se gore nego vuci, svetogre teko uinie, sveto tilo na vatru bacie. 4 Brzo se je Savo* osvetio i desnicu svoju posvetio, jer podie ter do malo* dana Karavlaha i Karabogdana,
[R1

daudar slobodno na Turke 145 i junak okrvave ruke pod barjakom Save pokornika, Nemania Bojeg sveenika. Viteki se oni podnesoe, sto ijd glv odsikoe, ij osvetie Nemania tilo, koje skoro bise izgorilo. Rad udesa kaluera Save slovinsk ga sve drave slave, a najvee ercega tipana, *5$ svetog Save banovina zvana.

Slide kraji slavni oliti sldvinski.1

U isto vrime, u koje_ svetom crkvom vladae papa Gelasio, a iztonim stranm cesar Anastasio, dili se iz gorih strana od [20J sivera neiz|brojeno mnotvo- naroda slavnoga, slovinskoga oliti ilirikoga (ovako- se ovi narod tada zovi jae), vldn od dva sina kraja Svevlada, to- jest od Totila oliti Totija i Ostroila. Ovi narod slavni bie se toliko uzmnoao' u reenim stranm, da jih vie gome zemje podnositi ne mogaju, i zato ono vruci vodeni, kada sa svih strana udare, potapaju poja, sela i gradove, tako ovi narod nagli, udarivi u ravnu Ungariju, svu je u malo dana pritite, osvoji i pod oblast svoju podloi. Ma ni u tomu krajestvu 2 niova nglost smiriti se ne moe, nego' hoti napridovati i boju sriu iskati. Uze dakle Totila polovicu vojske slovinsk, s kojom se dili put Italije, [R'iJ u koju kada doe, svu je brez nikakva milosra popali, ] porobi i
1 Ovdje poine i ide do str. 89 u Razgovoru od g. 1759. (R2) tekst, koji se gotovo posve slae s tekstom, to se u izdanu Razgovora od g. 1756. (R 1 ) nalazi na str. 13 do 207 i 221 do 224. Isto sei tako' tekst u R 1 , str. 225 do 240, slae uz male razlike s R 2 , str. 187 doi 191. Sve je to u ovom izdanu tampano samo jedno ovdje prema tekstu R 2 , a u bijeskama su ispod teksta pobi]eene varijante izdana R 1 , mo nijesu uzete u obzir razlike u bijeenu naglasaka niti razlike u pisanu, koje nemaju znaena za Kaiev jezik i izgovor (prema tome nijesam u bijeskama iznosio' niti razlika u bijeenu- glasa h.,. kojega Kai uope nije izgovarao; opravdano h se u R 2 bijei neto ee nego u R 1 , gdje se vie isputa ili zamjenjuje slovom ;, n. pr. i u 3. 1. plur. imperf.: .progogniaju, biju, vladaiu). Paginacija prvoga izdana Razgovora zabijeena je uz tekst sa strane tako, da je uz brojeve stavjena oznaka R 1 . 2 R 2 : Kragliestvu. R 1 Kraglieustvu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

uini zla, koja se izrei ne mogu, prolivi mnogu krv krstjansku i razorivi mnoge gradove do temeja; i ovo su oni'Goti, od koji La r tini cesto beside niovu opainu kazivajui. Ali krv od ni u Italiji prolivena ne bi zadovojna za ugasiti eu niovu, nego se dilie iz Italije u Siciliju, u komu kraj-estvu obiajna zla inei opaki ivot svri. Ostroilo' z drugom vojskom otie u Dalmaciju, koju u malo vrimena osvoji, i kraj* dalmatinski hoti se zvati. Ostroilo, kraj slovinski I. na 492 oli, kako drugi hoe, na 541. 1 Osvojivi Ostroilo Slavoniju, Liku, Krbavu, Bosnu, Dalmaciju donu i goru do Macedonije, okruni se za kraja od reeni drava, po stavivi pristoje svoje u Diokleji, i za uzveliati i rairiti krajestvo svoje, svu vojsku, koju sobom imadie, pridade ruke sina svoga Svevlada, da nome otie u iztone strane i da pod negovu oblast podloi okolo stojee drave. Ma dilivi se Svevlad iz Dalmacije s vojskom, udari na negova oca Ostroila vojska csara carigrad skoga iznenada, 2 koga naavi brez pomonika pogubie, Dalmaciju porobie, sva 3 mista po Dalmaciji osvoj ie. Svevlad, kraf slovinski II. N a 550.4 Kako razumi Svevlad smrt oca svoga Ostroila i sva ona, koja mu bie csarova vojska uinila, veoma se raztui, a jo vee rasrdi, pak s velikoim hitrostju i naglostju-uputi se s vojskom put Dalmacije za osvetiti svoga babu. Ali csarova vojska, znajui jakost, kripost 5 naroda slavnoga, 'doekat ga n smide, nego pobie brez obzira, ostavivi sva ona mista, koja biju osvojili. Ne naavi dakle Svevlad nikoga, ko> bi mu na put izaa, priuze sva mista brez boja. Posli toga side na pristoju oca svoga u gradu, koji se zove Piokleja, u dravi prevalitamskoj, gdi pristoje kraja dalma tinski bie. Krajeva posli smrti oca svoga dvanajest godita u sve vrime od vladana s Grim boj bijui.
1 2 3 4 5

R1 nema na 492 . . . . na 541. Iza iznenada ima R 1 : prid ko[15]jom bie Narsete, grki enera. R2: sva. R 1 : i sva. R 1 nema na 550. l R 2 : kripojt. R 1 : i Kripost.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. ] [R'ie] Slimir, kraj slovinski III. N a 5Si, 1

Okruni se za kraja dalmatinskoga Selimir, sin reenoga kraja Svevlada, koji, premda svitlosti svete vire nejmadie, bi nadaren mnoim naravnim kripostimam, to jest poniznostju, koja ga inae od svakoga biti pojubjena, milosrem, koje ukazivae ne samo svo jim neznabocem, dali joter i krstjanom, koje neznaboci progoahu, zato ji ini doi u svoje domove i mista, iz koji biju iztirani od negova oca, dida i ukundida, koju kripoist podijivae go spodaru i sluzi, bogatu i siromahu jednako-, brez nikakva mita ni hatora. Prinese svoje pristoje iz Diokleje u grad Skadar. 2 Krajeva u Dalmaciji dvadeset, godina pak pode s ovoga svita od svoji pod lonika obajen puno. Vladan, kra} slovinski IV. Na 582.3 Posli smrti kraja Selimira gospoda slovinsk okrunie za ,]J kraja negova sina Vladana, koji u dobroti, poniznosti, pravdi i Jubezniristvu nadae oca svoga Selimira pravdu svakomu inei, siromahe pomagajui i Jubei svoje podlonike, koga dobrota bi po svim dravm razglasena, i tako mnotgi inostranci uvi negovu dobrotu (kakono Bulgari, koji biu od istoga jezika, ma ne od istoga krajestva) svoja mista ostavie i pod negovo' se kriloi utekoe. Ovi kraj prinese svoje pristoje u Solin, koji grad u stara vrimena bie toliko lip i velik, da se ne stiau nemu cesari rimski pribi vati. Vladajui dakle Vladan s krajestvom slovinskim mnogo go dina u miru, ostavi krajestvo svomu sinu, koji slidi.

Radimir, kraj slovinski V. Na 63 9.4 Premda proasti kraji slovinski bijahu osvojili svu Dalmaciju do mora, nita ne mae nike gradove oko mora, kakono Zadar,
1 R 2 : SELIMYY KRAGL Slovinski I I I . N a 562. R 1 : S E L I M Y T KRA GL Slovinski III. Daje se krajevo ime u R 1 i R 2 pie: Selimyr, Selimiir ili Selimijr. 2 R 2 : iz Diokl u graad S'kadar. R 1 : iz Diokleje u graad Scutari, oli jer bijsce od Diokleje. 3 R 1 nema Na 582. 4 R 1 nema Na 639.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

ibenik, Trogir, Split i druge po kojim, koji bihu csaru rim skom1 podloni, osvojili jo ne biu, dok na svit ne izae Radimir, [RisJkoji od2 svoga ditinstva bie zaeo u svomu opajkomu srcu uzeti reene gradove i progoniti'krstjane, koji u nimam staju. Stupivi dakle Radimir na vldan slovinsko, dade naredbu banim i knezovim po svojim dravm, 3 da sakupe vojsku silnu i da uzimju re ene gradove krstjanske i da ne proste staru ni mladu, koji se bude krstjanin zvati. Ova proklet naredba bi od bana brzo1 izpuena, jer sakupivi vojsku neizbrojenu udarie na reene gradove, koji, premda se vjeteki 4 branie, sa svim tizim tolikoj sili ubrnit se ne mogoe, nego jedan po jedan bi od Radimira osvojen na silu od vojnika negovi, koji kakono vuci, kad udare na jace, sve krstjane, koje u gradovim nahoaju, nemilo kolahu i svakim mukam mu[22] ahu, gradove razorie, a crkve i palce popalie. | Mnogi krstjani za utei progonstvo niovo: pobigoe u spile planinske, u kojizim patei strah, glad i eu pomrie; a druzi pobigoe u Italiju za saranit i svoj ivot i viru katoliansku. Mnoge ive pofatavi za suzne obratie, inei od ni svaku nepodobtinu, tako da jim boje bie poginuti nego* u iovo> wuanstvo upasti, premda biju od istoga [R^Jna-roda i jezika. U to vrime potribn vladae svetom crkvom | papa Ivan etvrti, Dalmatin rodom. Ovi imade veliko> milosre svrhu svojizi paizana, i tako, otvorivi aznu svete crkve, izkpi sve suzne, koji se u ruku ovizi neznaboaca nahoaju, primi i namisti one, koji po svitu biahu. Posli smrti ovoga kraja prokletoga krajevae etiri od istoga kolina, sve opaiji jedan od drugoga, i zaradi zloe niove kige,ove, s kojim se sluim, niovi imena ne meu,-nego meu ime petoga, koji slidi; oli bie od istoga plemena oli od dru goga, znati se istinito ne more. Svetimir, kraj slovinski VI. Na 720. 5 Svetimir oli, kako' druzi oe, Zvonimir, stupivi na vladane slovinsko', ne kti u zlu naslidovat kraje proaste, zato tihst i dobrota, koja ime reste, ini g pravo^ dilovati, podlonike,
R 2 : Rimskom. R 1 : Rimskomu. R 2 : od. R 1 : joJ"c od. 3 R 2 : Kezovim po Jvoiim darxavam. R1: Kgnezovim pojvoijm darjta- vam Jvjim. 4 R 2 : vietexki. R1: vietxki. 5 R 1 nema Na 720.
2 1

!36

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

toliko krstjane koliko, svoje neznaboce, Jubiti i pravdu svakomu initi. I tako u vrime negovoi krstjani, koji se biju po- planinm, dubravam i spiam razbigli, poee iz jama izlaziti, koje kra} ovi * primi, pomilova i dade jim svoja mista, zem|Je i kue, da mogu slobodno stati i svoj zakon obsluivati. U vrime kraja ovoga hoti milosre Boije pogledati na ovi narod zaslipjeni i u neznabotvu otvrdnuti, otvorivi niove oi, da vide svitlost vire prav, nadanuvi mudroga Konstantina oliti Cirila, sina Leona Carigraanina, da poe u Bulgariju i da slovinskomu narodu pripovida zakon Boiji. Ovi dakle, doavi u Bulgariju, obrati na svetu viru vei dio- puka bulgarskoga; posli toga zazvan bi od pape, da u Rim doe, i tako- putujui Rimu vajadie da prie priko Dalmacije. Tako hoti Bog milostivi, neka slovinski narod i Dalmaciji poznde i primi zakon Isukrstov, kako i primi po pripovidanu Cirila naunoga, kga rii toliko kriposne biju, da u malo1 vrimena ovi otvrdnuti u nevirnosti narod poznade put od spasena. Pae od istoga kraja bi primjen lipo i potovan, koga sin Budimir po- hotiu otca svoga primi sveto krtene i bi na krtenu zazvan Svetopelek, to jest dite svtoi. Je li se pak krstio' otac negov Svetimir, nije li, ne zna se temejito. Posli toga mudri Ciril prinese u slo vinski jezik sve Pismo sveto staroga i novoga zakona, s kojim se i 1 [R 2d danas | redovnici slovinskoga jezika slue. I poavi do nikoliko vrimena kraj Svetimir oliti Zvonimir s ovoga svita, na pristoje negovo uzae Budimir, kra} slovinski VII. Na 756.1 Obracen srino na viru svetu kraja Budimira i negovi pod lonika uzrokov veliko1 veseje svemu krstjanluku, navlastito Otcu papi, koji s Cirilom 2 posla tri vrsna kardinala, t jest mudroga [23] Onorija i J dva druga, da ga utvrde zakonu Boijemu, da se s ime poraduju i da ga po obiaju rimskomu posvete i okrune. Doavi dakle tri reena kardinala Diokleju, gdi ovoga kraja pristoje bie, a drugi govore, u Dalmu, koje se misto> sada Duvno zove, ne more se izrei, s kojim vesejem ih kraj Budimir prieka,
R 1 nema Na 756. R 2 :,otzu Babi, koij s' Cirillom. R1: Svetomu Otczu Papi, koj s' receniim Cirillom.
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) '

137

s kakvim li posteem u grad uvede, u komu grdu bi od i po sveen i poi obiaju latinskomu za kraja okruen. Posli nego mu kazae nauk krstjanski, posvetie dva arcibiskupa i mnoge biskupe Aimam/ podlone. Jednomu zabiliie pristoje u Solinu, a drugomu u ] Diokleji. Solinskomu poloie bi (skupe od Splita, Trogira, Skra dina, Zadra, Nina; Raba, Oera i Veje; a drokletanskomu bihu podloni biskupi od Antivara, Budve, Kotora, Dulcia, Svaija, Skutari, Drivata, Poleta, Sorbija, Bosonija, Tribina i Zakulmija. I svrivi dakle sva ova, reeni kardinali vratise u Rim, ostavivi mudroga Cirila i ime mnoge redovnike, koji imadihu po svim dravm slovinskim hoditi, pripovidati i nauk krstjanski novim krst Janom kazivati. Kraj Bu'imir! razili krajesYvo slovinsko u mnoge drave oliti banovine, u koje postavi bane od svoga kolina, da namisto kra|a vladaju i arae primaju. Krajeva etrdeset godita i etiri miseca pak pun, dostojanstva pode s ovoga svita na boji. Svetolik, kraj slovinski VIII. Na .1 Posli smrti kraja Boidimira bi' od dv arcibiskupa i od bi skupa dalmatinski okruen u Diokleji Svetolik, sin negov. I ovi pod krunom ne kti se ponositi ni holiti i u izpraznoj slavi pono-*1 siti,2 nego kakono pravi naslidnik poniznojga Isusa ukaza se miran, krotak i ponizan na ta nain, da od svakoga bi pofajen, tovan i - pojubjen, jer svakoga milovae, pravdu inae, nevojne i uboge pomagae za najvee. Sagradi mnoge manastire, u kojizim redovnici faijahu Boga i krstjanom novim pripovidahu. ivi pod! krunom dvanajest godina pak poe s ovoga svita krajevati na nebesim, ostavivi krunu svitovmj svomu sinu, koji slidi. Vladislav ., kraj slovinski IX. Na 808.3 Od zli roitija mnogokrat se poraaju dobri, a od dobri zli, kako se u kraju ovomu vidi, koji, premda o dobra otca bie roen, nita ne mae u zloi nadae mnoge oite grinike, i premda negovi
1 2

R 1 nema Na 796. U R2 je ovdje grijekom jo ponovjeno: ni holiti i u izpraznoj slavi R 1 nema Na 808.

ponositi.
3

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

grih osobiti knige ne kau, s kojim se ja sluim, nita ne mane ukazuju, da je bio grisnik veliki i opaki. Opako je ivio, a opako i svria: zato Bog pravedni, ne mogui negove zloe podnositi, ini ga lov lovei po gri u jednu jamu s koem upasti, u kojoj ga ukopa s tilom, moebiti i z duom. [R1^] Tomislav, kra} sio vinski X. Na 812.1

Brat ozgor reenoga kraja, Tomislav imenom, bi za kraja dalmatinskoga od gospode okruen i od biskupa posveen. Ovi ne kti u zloi naslidovati brata svoga, nego- dobroga otca Svetolika, inei dila Bogu i judem vrlo ugoidna. Imade estok rat s krajem od Ungarije, koga vojska estokrat u Dalmaciju slazi s odlukom, da je osvoji, m,a od kraja Tomislava i negovi vojnika 2 bi vazda sra motno iztirna i pod sabju slovinsku okrenuta. Krajeva sedamnajest godina, ostavivi krunu ovomu, koji slidi. Sebeslav, kraj slovinski XI. N a 829. 3 Sin stariji kraja Tomislava oli, kako' drugi ku, negov netjak, imenom Sebeslav, bie4 uzdignut na pristoje slovinsko. I ovi kraj imade rat z Grim i s Ungarcim, ma na boju vazda bie sri]an, jer Grke isie pod gradom Skutari na ta nain, da za negojva ivota ve nikada na riega udariti ne smidoe. Ungarci punokrat nai negove drave udarae palei sela i varoe brez nikakva milosra: ali kako bi zauli, da je Sebeslav na kona, uzjak> i protiva se ima uputio, koliko* da bi ji nebeski gromovi udarili, toliko ji strah egova osina bijae, i zato nikada ga doekati ne smidiju. Imade dva sina bliznaca, to> jest Razbina i Vladimira, kojizim za dobra ivota razdili krajestvo slovinsko: Razbinu dade sve done strane od mra, a Vladimiru drave gome, to jest Slavoniju, Valakiju, Raiju i Bosnu, ma do* malo* vrimena sve slovinsko krajestvo zajedno* se sloi, kako e se sada viditi. ivi Sebeslav pod krunom slovinskom dvadeset i etiri godita, ostavivi istu krunu sinu Vladimiru.
1 2

R1 nema Na 812. R2: gniegovii Voiniikaa. R 1 : gniegovij Slavnij Voinijkaa. 3 R1 nema Na 829. * R2: biji. Ri bij.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Vladimir L, kra} slovinski XII. Na 853. 1 Budui poao, s ovoga svita Razbin brez poroda, opt se sve krajestvo slovinsko zajedno zdrui i ostade pod vldanm jednoga krala, to jest Vladimira, brata Razbinova, i ovi krajeva dvadeset [R1 sel godina bijui bj z Grcim, koje raz|bi na mnogo mista. Imade za enu cer duke ungarskoga, i to novo' prijatejstvo bi uzrok od mira. s Ungarcim. Ostavi nakon sebe sina, Karamira imenom, i ovoga okrunie za kraja slovinskoga. ]z$] Karamir, kraj slovinski XIII. Malo posli nego se za kraja okruni Karamir, odvre se od ega sva rvaska zemja, to< jest Lika, Krbava i Kotar, dignuvi oruje protiva nemu. Oli uzrk od toga nemira bie otro vladane krajevo oli holost bana, koji reenim dravm vladae, ne ktijui imati nada sobom gospodara, ne moe se znati, izvan ovo da Ka ramir i m a m b o j bijui izgubi glavu, ma razbi odmetnike teko. Tvrdoslav, kra} slovinski XIV. Od ovoga kraja, koji bie sin reenoga Karamira, drugo se ne tije, nego da dooe nemu glavari od Kroacije molei ga, da [R'27] jim se smiluje i prosti zlou, koju bihu j uinili protiva otcu egovu Karamiru, ukazujui mu uzrok od uzdignutja protiva kraju> da nisu mogli podnositi negovo* otro vladane i nepravedne na redbe, koje jim nareivae. Kraj Tvrdoslav, budui dobar i milostiv,, primi ji na milosre i imade sve reene drave pod svoju zapovid brez muke i boja, koji poavi s ovoga svita, ostavi krajestvo sinu Tolomiru. Tolomir, kra} slovinski XV. Ovi kraj bie puno- mudar, razuman i dobar i zato znade uzdrati svoje podlonike u miru i Jubavi, ne nabodei se niko, ko bi od ega zlo rekao oli pomislio, zato svakomu pravdu inae, Jubjae svakoga, siromahe tiae dajui nimam obilate lemozine-;, pak ostavivi vladane sinu svomu, poinu u miru.
1

R 1 nema Na 853.

1^0

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Pribislav, kraj slovinski XVI. Kraj Priibislav1 ne kti u dobroti naslidovati ote a svoga Toi 2sJ lomira, jer budui velik bludnik i pijajnac, za obogatiti bludnice 2 svoje podlonike daviti i niovc* siromatvo' na silu uzimati, i zato na ega svak mrzae i zlo od ega govorae, a navlastito Bonaci, koga tegou podnositi ne mogui, odvrgoe se od ega, poznajui sama svoga bna za glavara i vladaoca od Bosne. -Kraj, razumi vi te glase, veoma se rasrdi, pak sakupivi vojsku otie na Bonake, koji ga s velikom pripravom doekae, negovu vojsku razbie, a nemu odsikoe glavu pak tilesinu za veu pogrdu bacie u jednu riku.
R1

(26]

Krepemir, kraj slovinski XVII.

Sin kraja Pribislava, koga Bonaci posikoe, imenom Kre pemir, malo posli nego se okruni za kraja, sakupi, vojsku koliko moe veu pak nome.se dili protiva banu bosanskomu i negovim naslidnieim za osvetiti otca svoga i poniziti holost bosansku. U d a r i dakle na bana 'reenoga i na vojsku negovu toliko nglo, da ga pridobi, vojsku negovu isie, svu Bosnu porobi, popali, gradove [R1^] osvoji i podloi pod oblast svoju, a one, | koji bihu potocnici od smutne i u dogovoru od uzdignut ja protiva otc negovu, ini3 ne milom smrtju umoriti. Ovi kraj imadie jednu er, koju udade za jednoga duku od nimake zemje, i ovi bie rodijak cesarov. Tako er imade i sina, komu ostavi krajestvo dalmatinsko, posli nego krajeva dvadeset i pet godita u Dalmaciji. Svetorad, kraj slovinski- XVIII. Ovi kraj imade lipo ime, ali dila jo lipa, koja odgovorie imenu, jer bie pravedan, dobar i milostiv, i .tako inae pravdu svakomu, kako Bog zapovida: dobre Jubjae, a Boga za najvee; siromahe poimagae u niovim poribam, koji ga za otca drahu.* Ne imade rata ni s kim, zato uzroka od nemira ne dade nikomu. Ostavi nakon sebe sina, koji stupi namisto ega.
1 2 3 4

R2: R2: R2: R2:

Pribislav. R1: ovij. bludnicze. R1: bludnicze svoje. cinii. R1: ciniji. darxahu. R1: darxav.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[R'aol

Radoslav I., kraj slovinski XIX.

Kraj ovi u dobroti naslidova. dobroga otca Svetorada, bivi u nemu pravednost, milosre i Jubav, koje kriposti inaju ga pra vim putem hoditi i krstjanski dilovati. U negovo vrime odvre se Lika i Krbava od ega, i tako, za podloiti reene drave, bi usilo vn skupiti vojsku1 i poi na odmetnike, koju kada sakupi, napoli razdili: prid jednom dili se kraj glavom, a prid drugom posla sina Cijaslava, i tako sa svi strana udarivi na odmetnike, 1 lasno ji pridobie, isikoe i mnoge zasunie. Ma kraj Radoslav, bivi dobar i milostiv, sve suzne, koje negova vojska pofatala bie, ini pustiti i poi zdrave i vesele u domove svoje, zabrnivi vojnikom, da ne ine zla nikakva nikomu. Ne kti tako'uiniti sin hegov Cijaslav, zato suzne po>"vojsci razdili, davi jim oblast, da ji mogu prodavati kako Turke, sii i svako zlo od ni initi. Ov stvar kada razumie oni, koji s krajem bihu, poee faliti Cijaslava, a kuditi negova [R*3iJotca Radoslava i na e|ga mrziti, pak najposli sva ga vojska ostavi i pobie negovu sinu Cijaslavu, ostavivi svoga kraja sama. Videi Cijaslav, da ga sva vojska slua, Jubi i nasliduje, metnu se u taku oholost, da se hoti krajem imenovati i od svoji vojnika po znavati. Ma ni t mu ne bi dosta, nego' posla vojnike, da mu otca [27] ubiju oli iva nemu | dovedu. Poznavi kraj Radoslav opaku odluku sina svoga, pobie planinu za utei progonstvo sina svoga nevirnoga. Ali ni tute mirovat ne moe, j e r ga zapazie i moru potirae, koji, za ne upasti u ruke svoga progoniteja, moru po bie, mre upliva i viteki plivajui na jedan kojic izpliv, Hoti tako sria negova, da blizu toga kojica jedna mala brodica izjedri, koju kada ugleda siromah Radoslav, puno se obeseli pak poe mor nare zvati i zakliati, da ga sebi primu u ladicu. Mornari, ganuvi se na milosre, sebi ga uzee i metnue na prvi kraj od Ita lije, odkolem se dili put Rima, u komu puno vrimena ivi, kako e se viditi maloi posli. A oni kojic, na koji bie izpliva, zazva se Kamen Radoslavov i tako se zove do dneva dananega.

R 2 : odmetiniike. R1: odmetinijke.

I2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15.

CS-!1
IR1*] Pisma od Radoslava. Ti uzimji Krbavu i Liku, tvoje majke zaviaj i diku; 3 LR133]ja u, sinko, Kotar do Cetine, ali ne u robiti krajine. Otolem se vojske podigoe, udarie krajeve borije, . pivajui i popivajui, 3S vince pijuc, igrajui. Jedna vojska ode u Kotre, prid ome je kraju Radoslave; drug, pobre, poe na Hrvate, . prid ome je dite Cijaslave. 4 Malo vrime postajalo bie, razbi dite bna Selimira i negovu vojsku svu koliku. Pali sela i bile varoe, si e, koje malo i veliko, 45 suzne fata, po vojsci ji dili, ne kti sluat starca babe svoga. Kotarci se sami pridadoe, Radoslavu krju poklonie; a l j e nemu loa sria bila, zato ga je vojska odbignula,

Jo zorica ne zabijelila, ni danica pomolila lica, lastavica tica zapivala, Radoslavu kraju pripivala: Ustani se, kraju Radoslave, 5 zlo ga lega i zoricu zaspa, odbie te Lika i Krbava, ravni Kotar do vode Cetine! Kad je kraju glase razumio, IO Cijaslava sina dozivao: Ustani se, moje dite drago, da kupimo vojsku na sve strane. Odbi nas Lika i Krbava, plemenita hrvaska drava, r i vas Kotar do vode Cetine. 5 Bog e dati, d e dobro biti. Kad je sinak babu razumio, silenu je vojsku sakupio, mlade pisce i brze konike, almatine po izbor vojnike. . 2 Lipo ga je babo svitovao: Cijaslave, drago dite moje, uzmi, sinko, polovicu vojske i prid vojskom poi na Hrvate. Ako tebi Bg i sria dade, da dobije bna Selimira, nemoj palit sela ni vara ni prodavat suze u Latine.
1

50

jer jim ne da robiti Kotre, ni svlaiti crkve ni otre, ni prodavat suzne u Latine, ni (ubiti Kotarke ivojke. S5

U R 1 je to pjesma 1.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

A ni to jim dosta ne bijae: Radoslavu krunu ugrabie, Cijaslava krajem okrunie, ej nevro, nigdi te ne bilo! Kad se dite krune dobavilo, pusti mlade po vojsci telare, da telare od jutra do mraka, a od mraka do bijela danka:
6o

Cijaslave, drago dite moje, puno sam te u Boga prosio, I0 i Bog mi te daroivao'bie,' a sad oe da pogubi babu. Odi tamo, drago dite moje, sine tebe prodiralo more, kakono e- prodriti i mene na kamenu usrid sina mora. 95 Vie tebe sunce pomralo, nad tobom se nebo otvorilo, iz neba te str ile udarile, [R'jjsJzemjica ti kosti izmeala! Ne ostalo od tebe poroda, ne bila ti sria na oruju, luba ti se u crno zavila, brzo tebe'poelio babo!
I0

Ko ufati starca babu moga,, ol ufati, ol donese glavu, < estita u ega uiniti, na divanu sa mnom e iditi. T o razumi sluga Milutine i uzimje dvanajest delija, pak otie u Kotare ravne, Radoslavu da odsie glavu. Dozivje ga vila posestrima s Velebita, visoke planine: Zlo ga sio-, kraju Radoslave, U8] eto na te dvanajest delija! Prid ima je sluga Milutine, sada e te pogubiti, starce. U za as si sina porodio, koji ite rusu glavu tvoju! Kad je kraju rii razumio, on pobie mru nis Kotare, u sine je more uplivao, na studenu 1 stinu izplivao.
8o

Dalmacijo-, vee ne rodila rujnim vinom ni bilom enicom, I05 jer sin oe da pogubi babu, svoga babu kraja Radoslava. Istom tak starac besidei i niz obraz suze prolijui, ormanica ajka iz jedrila, u ,noj bihu latinska gospoda.

II0

Zaklie ji2 starce Radoslave nebom, zemjom, suncem i misecom, da ga primu u emijiu svoju, da ga - u zemju latinsku. IX5 Latini su srca milostiva, milostiva, i Boga bojea, primie ga u demiju .svoju, bacie ga u zemju latinsku,

Ah moj Boe, uda velikoga! 8 Da je komu posluati bilo, 5 kako starac sinka proklinae usrid mora na stini studenoj:
1 2

R 2 : Studenu. R1: Studenue. R 2 : Saklignieji. R 1 : Zakligniej.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Ode starac Rimu bijelomu, I 2 oeni' se Rimkmom divojkom; Rimkia mu sina porodila, porodila mlada Petrimira. [RVI Kada li je dite ponareslo, oeni se Rimkio^m gospojom: lipo mu je1 oedo porodila, Pavlimira, kraja- slovinskoga.

Cijaslav, kraj slovinski XX.

Malo posli nego se okruni Cijaslav za kraja dalmatinskoga, udari silna vojska ungarska na Bosnu, dravu negovu, koju porobi, popali i mnogu krv proli. Ove jadne glase kada Cijaslav razumi, odma vojsku sakupi, nom hitro poe u Bosnu, u kojoj naavi vojsku ungarsku, srdito i nagk> na u udari i sve ji pod sabju oikrenu. Prid vojskom bie vrstan enera imenom Kis, a druzi go-voire Vladislav, knez ungarski 2 ; ovoga posie Tihomil, negov sluga, koji bie od ega pobig i kraju se Cijaslavu utekao. Ma zlo ini, neka se dobru ne nada. A ovo se dogodi kraju Cijaslavu, koji bie svoga otca protirao, ugrabivi nepravedno^ krajestvo negovo, jer brzo imade pokarane od Gospodina Boga na nain ovi: kada razumi ena enerala gori imenovanoga, da je poginuo od vojnika kraja dalmatinskoga, otie prid kraja ungarskoga, klee prid im, poe sue prolivati i moliti ga, da, joj dade vojsku, i da e ona gla[R13J] vom poi prid vojskom protiva Cijaslavu | za osvetiti mua svoga. Kraj na ezine suze smilova se i dade joj vojsku, i otie ome u Bosnu, ma toliko mudro>, da za u niko- od dalmatinske vojske znati ne more. Cijaslav meuto, ne bojei se nikoga, provoae dobro vrime po planinm i dubravam lov lovei, ali se siroma fie . osiae, odkuda ga mogae zmija ujisti i na ega udariti, kako i [29] udari, jer naavi ga Ungarci s malo druine u ( jednoj dubravi, u kojoj lovjae smrt sam sebi, na ega udarie, druinu isikoe, a nega ufativi iva pridae u ruke jedne ene mnogo rasrene i oa loene, koja od jutra do> mraka svakim ga mukam mucae. Najpri ini mu ui i nos odrizati pak iva u jednu riku baciti. I tada Dalmacija, izgubivi kraja svoga brez poroda, bi od sami bana vladana, ma podnese veliku tugu, alost i progonstvo, dok opet svoga kraja ne stee. Radoslav, otac ovoga, kraja nesrinoga, nahodei se u Rimu i razumivi zle glase od Cijaslava, da se ne utrne kolino kraja
1 2

R 2 : Lipomue. R 1 : Lijepomue. R 2 : Knz Vngasik. R 1 : K'gneez Vngaski.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

slovinski, budui udovac oeni se jednom vladikom rimskom, s ko jom imade sina, imenom Petrislava, koji posli smrti otca svoga luze rimsku gosjpoju za enu i ome imade Pavlimira. Ovi Pa vlimir bi udnovatom lipotm nareen, tako da u negovo vrime lipi se mladi u Rimu ne nahoae, i zaradi negove lipote od La tina bi prozvan bello, a tt> e slovinski rei: lip. U to isto vrime dooe Saraceni u Dalmaciju, svu je porobie i zla neizreena uinie, koje zlo videi gospoda slovinsk, elei se od ega osloboditi, poee meu se zboriti, da kraja uine, koji e ji braniti od niovi neprijatej. I poznavi, da reeni Pavlimir, koji se u Rimu naho ase, bie od kolina kraja, dalmatinski, poslae po ega poklisare molei ga, da se dostoji doi i niov kraj biti. Pavlimir, premda za to ne marae, sa svim tizim promijajui tuno stane svoga na roda primi molbu niovu i uputi se put Dalmacije s pet stotina svojizi delija, koji od negova dvora bihu, s kojizim doe u Tribi za okruniti se krajem slovinskim. Pavlimir, kra} slovinski XXI. Izrei se ne more, s kolikim vesejem Tribiani primie Pavli] |mira, s kolikom li priom bani, knezovi i ostla gospoda uputie se put Tribina za okruniti i pozdraviti svoga^ gospodara. Sa svim tizim nae se jedan ban od Rai je, komu I^utomir ime bie: ovi niti doe niti mu se pokloni, nego to je gore, ma po* ega, kako emo brzoi vidi ti, ukaza se kraju oiti protivnik i neprijatej glavni./Okrunivi dakle slovinsk gospoda svoga kraja Pavlimira s velikim ve sejem, vratie se u svoje drave, primivi od ega naredbe za uz drati kraljestvu potribne. Posli toga kraj naredi, da se sagradi ukraj mora jedan grad lip i jaki, koji kad bi dospiven, zazva se Dubrovnik cica dubrave, koja onde restijae; i u ovomu grdu zapovidaju vlastela dubrovaka. Dospivi grad reeni, podie se s voj skom velikom u Rai ju protiva bnu l^utomiru, i naavi ga s voj skom kod mista, koje se zove Vaska, udari na ega, vojsku mu razbi, a banu glavu osie. I za uspomenu od ovoga junatva na mistu od mejdana sagradi crkvu svetoga Petra i vie crkve uzida grad, koga zazva svojim priimenkoni Bello. Osvoji Raiju svu ko liku i ponizi svoje neprijateje. Posli toga povrati se u Tribi, gdi do malo vrimena ivot svri.
Stari pisci hrvatski. XXVII.
10

!46

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

[6.J
[30] [R>40]

Pisma od Pavlimira. jakost, mudrost u em se nalazi: bie dika slovinsk gospode.

Poklisare Rim odpravite 30 ter za kraja ega uinite. to cvilite, slovinsk gospodo, 5 [R^JOn je unuk starca Radoslava, koja vam je velika nevoja? a sinovac kraja Cijaslava. Ali su vas Grci porobili? Ali vas je kuga pomorila? Kad gospoda vilu razumie, poklisare Rim odpravise, dovedoe mlada Pavlimira, 35 s Govore joj slovinsk gospoda: IO u Tribunu ega okrunie. Mui, vilo, mukom zamuiknula! Niti su nas Grci porobili, Svi dooe bni na veseje, niti nas je kuga pomorila. svi dooe i poklonie se; ne kti doi bane I/utomite, Ali nam je cviliti nevoja, ne kti doi ni pokloniti se. 4 jer 'vo 2 ima trideset godina, 1 odkada smo kraja izgubili, 5 T o je kraju vrlo muno' bilo, a drugoga nismo uinili.3 silenu je vojsku sakupio, ter otie gori Raiju, Nit ga, vilo1, okr unit moemo, u dravu bna lyUtomira. jer se bni pogodit ne mogu, a od kraja roda ne imade, koga bismo za kraja obrali. 2 0 Lipo ga je bane doekao 45 s trijest i Jad' svoji vitezova; tu udari konik na konika, Bila vila imam govorila: sve po izbor junak na junaka. Ne bojte se, slovinsk gospodo! U Rimu je dite Pavlimire od kolina kraja slovinskoga. Tu se teka krvca prolivae, do neba se jadan glas ujae: 5 viska kona, a jauk junaka, lipoti svakoga nadlazi, 25 sve ditia i mladi momaka. jo i mlade Rimkie divojke,
U R 1 je to pjesma R 2 i R 1 : Jervo. 233, 291, 303, 308). Isp. i do grada (R 2 242). 3 R 2 : uccinili. R 1
2 1

t u t o cvil slovinsk gospoda, kako cvile, do neba se uje; doziv}e ji vila iz planina ter je- imam tiho govorila:

2. Tako pie Kai nekoliko puta (R 2 30, 36, 148, 171, slinu vezu s veznikom ter: tervo iggem od grada okrunili.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Namiri se kraju Pavlimire na mladoga bana Lutotnira, od bedrice orde povadie 55 ter se z britkim ordam udarie. ]

Bog pomoe kraju Pavlimiru, jer je banu glavu odsikao. Ovako se svakomu zgodilo, gdi ne slua mlai starijega! 60

Tjeimir, kraj slovinski XXII.

Posli smrti Pavlimira krajica, ena negova, porodi sina ime nom Tjeimira, kga jo u zibci za kraja okruni; ali zaludu, zato bani, ne ktijui'imati gospodara svrhu sebe, za kraja ga poznati ne ktie izvitujuci se s ovim razlogom: da se ne pristoji slavnomu narodu imati dite brez razuma za kraja svoga. I tako sve drave, izvan Tribina i Dubrovnika, od ega se odvrgoe. Vidivi dakle krajica, da na silu ne more uiniti nita, imade veliko ustrpjee, dok ne uzdie Tjeimira, koji doavi na 'godita od enidbe,- ini da uzme za enu cer Cidotnira, bna od em je rvske, to jest od Like, Krbave i Kotara. Ova sva tri mista bijau tada podlona re enomu banu. Imade Tjeimir svojom zarunicom dva sina, to jest Prelimira i Kreimira. Ovoga mlaega posla didu negovu Cidomiru, banu ozgr reenomu, molei ga, da mu pomc dade za priuzeti drave oni, koje ga za kraja ne e da poznaju. Cidomir prignu se na molee | kraja Tjeimira, zeta | svoga, sakupi vojsku veliku i s ome udari na dravu bosansku, koju osvoji prolivi krv mnogu i dade je svomu unuku Kreimiru, da ome vlada i upravja. Do malo dana poe s ovoga svita did Aegov Cidomir i ne imadui sinova ostavi banovinu svomu unuku Kreimiru, koji imadui tolike drave pod sobom uini se velik i mogu. Krj Tjeimir, sku pivi-vojsku koliko moe veu, starijim sinom Prelimirom udari na dravu prevalitansku, pobi se z banom od reene drave, po gubi bna, vojsku mu isie i svu negovu dravu osvoji. U t isto vrime Grci osvojie Raiju i iztirae bna od Raije, koji videi, da nije mogu z Grim boja biti, utee se kraju Tjeimiru i pokloni mu svu svoju banovinu, ako mu je bude batalo izmaknut iz ruku grki, obeajui se dati mu ponio, koliko je mogue. Kraj ^Tjeimir dobrovojno primi bana od Rasij, enu, sinove i ceri negove, davi jim mista i vladana, kako jim se pristojae. Imadie ovi bn jednu er izmeu ostali toliko lipu, da se izrei ne mogae, koju ugledavi Prelimir, sin kraja Tjeimira, zajubi se za m i uze je za enu. Pak uzami vojsku i bana, tasta | svoga, otie u Raiju:, u kojoj sve

r48

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA

(i759.)

Grke isikavi, osvoji je 1 u malo vrimena i ostavi tasta svoga, da vlada reenom dravom, ma da kraja unapridak n i negovi sinovi budu poznavati za svoga gospodara i emu negovo odgovarati. Meuto poavi Tjeimir s ovoga svita, ostavi krajestvo sinu sta rijemu. [7- ^ u vinu ji ku kabgagije,3 kabgagije3, teke mejdangije.4 Donice vam vina trolitega i rakije od devet godina, pazite se bana od Nadina, vi ne pijte brez vodice vina.
;

Pisma od kraja Tjeimira. Goji majka sinka malenoga u Tribinu, gradu bijelomu, goji ona sivoga sokola, po imenu kraja Tjeimira. .Kao ga majka odgojila bie, > izprosi mu gizdavu divojku, lipu ercu bana Cidcmira u Nadinu, gradu bijelomu. Gizdave mu svate sakupila, sakupila gospodu slovinsku, od mila je suze prolivala, ovako je ima govorila:

IO

Svatovi se na noge skoie, svoje brze koe podsidoe, . otioe svati po divojku Vukosavu, po izbor Kotarku. Zdravo svati doli do divojk do divojke i ezine majke, i zdravo se natrag povratie, : Vukosavu mladu dovedoe. Malo vrime postojalo bie, lip je ona porod porodila, porodila sinka Prelimira i za ime mlada Kreimira. Kad li biu dica ponaresla, babo jim je tiho govorio: Sinci moji, dva siva sokola, posluajte vaega babajka!

Posluajte, gospodo svatovi, vi po izbor bni i knezovi: kad doete u Kotare ravne, g bijelomu dvoru divojinu, pazite mi sinka Tjeimira, . kojino je jedinak majke, zdrava mi ga natrag povratite i divojku mladu dovedite. [RJ4s] Kotarci su Judi siloviti, vi nemojte s imam vino piti.
1 2 3 4

20

R2: oJVojie. R1: o/voij. U R 1 je to pjesma 3. R2 R1: Kabgacije. R2 i R1: meidancije.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ovo ima puno godinica, odkad mene krajem uinie i na glavu krunu postavie u Tribinu, gradu bijelomu.

45

jednu glavu bn dulcinskoga, 75 drugu glavu bn bosanskoga. Nek se sviste po svitu krajine, od slovinsk zemje banovine, to e rei kraja ne sluati, 8o ne sluati nit se pokloniti. Kada dica bbu razumie, svoje brze kode podsidoe; Prelimire kupi Tribiane, Crnogorce i sve Hercegovce. Poe s vojskom Dulciu bilomu, 85 udari se z banom od Dulcina; ali banu loa sria bie, jer mu rsu glavu odsikoe. [R147l Pak otie s vojskom u Raiju, da pogubi bna od Raije 9 i osvoji oevu dravu sve d ravne zemje Bulgarije. dim se bane pobit ne smiae, ve mu sa je mite i darove i daje mu ercu za jubovcu, 95 a on nemu svu Raiju ravnu. Ali mlado dite Kreimire, on otie g banu Cidomiru, jubi nemu skuta i kolina ter je nemu .tiho govorio:

Za kraja me bani ne poznae, ne poznae nit se pokkmise, 5 ve vas molim, moji sokolovi, osvetite vaega babajka. Kreimire, drago dite moje, nu osedlaj dobra kona tvoga I tej otii g banu Cidomiru, g didu tvomu, prijateju momu. I^ubi nemu skuta i kolina, moli, sinko, bna gospodina, nek ti dade vojsku nebrojenu, ., ter otii na Bosnu ponosnu. Pogubi mi 1 bana bosanskoga i osvoji oevu dravu do Dunaja, studene vodice, koja tee posrid Ungarije. Prelimire, drago dite moje, nu sakupi mlade Tribiane, Crnogorce i sve Hercegovce do Cetine, studene vodice.
6

6o

Pogubi mi bana od Dulcida i osvoji oevu dravu 7 sve do ravne zemje Bulgarije, Bulgarije i do Romanije. Sinci moji, ne bili prokleti, dones'te mi dvi glave junake:
1

I0

Ah moj diko, bane Cidomire, ovo ima mnogo godinica, odkad moga babu okrunie u Tribinu, gradu bijelomu.

R 2 : Pogumi. R 1 : Pogubimi.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {17-59.)

2 a kraja ga bani ne poznae, I J ne poznae nit se poklonie; Tu udari junak na junaka, ve te molim, diko, dobro moje, ter se bie od jutra do mraka; da mi dade vojsku nebrojenu. [K-Vlal je banu loa sria bila, negova je vojska izginula. Ja u poi u Bosnu ponosnu, : IIQ Sam utee bane Selimire, pogubiu bana Selimira, sm utee luge zelene, oisvojiu oevu dravu a ne bi ga ni on utekao, do Dunaja, vodice studene. vee ga je mrkla n otela. to god pita dit Kreimire, to god pita., to mu bane daje: Posli toga boja estokoga XI ] dade nemu vojsku nebrojenu, 5 svu je ravnu Bosnu osvojio poe ome na Bosnu ponosnu. do Dunaja, studene vodice, koja tee posrid Ungarije. Doeka ga bane Selimire nie Jajca nasrid poja ravna; tu se bojna kop ja -poloie Orada bilo, sad se spominalo-, I2 i svijetle orde povadie. me uje, na ast neka mu je Prelimir, kraj slovinski XXIII. Budui Prelimir sabjom u ruici osvojio mnoge drave slovin sk, svi bani, knezovi i gospoda ostala za pokloniti se nemu dooe, poznavi ga za svoga kraja naravnoga. Ovi kraj imade etiri sina, tO' jest Falimira, Boleslava, Dragislava i Svevlada. I bojei se, da posli smrti negove bude meu sinovim nemir i nesklad, za dobra ivota razdili imam krajestvo na etvero- i svakomu sinu dade svoj dio. ivi godina mnogo i doeka velike starosti, vidivi unuke sinova svojizi, I Kreimir, brat negov, imade jednoga sina, imenom tipana, i ovi I tipan izvan sinova zakoniti imade svojom bludnicom jednoga sina naravnoga, t jest kopilana, imenom Legleta. I ovi, kad na raste, pobize iz Bosne Tribi Boleslavu, svomu rodijaku, jer, ne bivi sin zakoniti duk tipana, bie od svoje bratje zlo gledan i prognat. Boleslav ga lipo primi i ini g oeniti jednom lipm go spojom, kojoj' ime bie Lorica, i s ovoin Loficm imade sedam sinova, svi sedam estoki lava. Sinovi dakle kraja Prelimira vladaju s egovim krajestvom, svaki u dravi svojoj. Ma opako vladae, opako

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

jim se i dogodi: zato narod i gospoda' slovinsk, ne mogui pod nositi niova otra, nepravedna i ohola naina od vladana, odluie pogubiti ih i dicu svu koliku niovu. I kako odluie, tako uinie, nagovorivi gori reenoga Legleta kopilana i sinove negove, da otiu potajno po svim dravm, u kojizim ova bratja vladahu, i da na govaraju puke protiva imam, za izkorenuti ih i dicu niovu. I to sve bi uinno u jedan dan odreeni od reenoga kopilana i sinova negovi, pobivi sve sinove kraja Prelimira i svu dicu niovu, to se godir muka naodae, izvan to po milosti Boijoj utee jedno dite [Rl5ol muko-, kojmu Silvestar ime bie, s materom svojom u Dubrovnik, i ovi posli nikoliko godina bi za kraja dalmatinskoga, kako emo viditi sada. Silvestar, kraj slovinski XXIV. Pobivi reeni mulan sve sinove kraja Prelimira, uini se kra jem" od reeni drava. Ma Bog svemogui, koji ne o-stavja zloince nepokarane, hoti pokrati reenoga ubojicu, negove sinove i sve ostale, koji su bili dionici od niove smrti, poslavi na ne estoku kugu, koja ji pomori sve kolike, da ne osta ni jedan. Ov pokarane videi puk slovinski i poznavi, da ji. Bog kara zaradi ubojstva, koje biju uinili, uzbojae se veoma, pak uinivi vice odredie zvati Silvestra, koji s materom bie utekao u Dubrovnik, da ga za kraja okrune; i tako uinie. Kraj ovi puno> dobar bie i Boga boje; kra jeva u miru ni s kim- rata ne imadui i ostavi nakon sebe sina, koga Dalmatini za svoga kraja okrunie. [R'si] Tuimir, kraj slovinski XXV. Kraj ovi ne imade rata ni s kim, i zato se od ega drugo ne kae, nego da je metnut za kraja dalmatinskoga i da je .svojim podlonikom dobar i pravedan 1 bio, koga sin posli negove smrti Stade za kraja slovinskoga. [34] Faim, kraj slovinski XXVI. Ti sina imade kraj ovi: Petrislava, Dragmira 2 i Miroslava, i zato sva tri jednako Jubjae, ne kti, da ostane krajestvo na jednomu,
1 2

R 2 : ipravedan. R1: ipravdan. R 2 : Dragmira. R 1 : Draghimira.

RAZGOVOR U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1759.)

nego ga razdili na troje, davi svakomu -sinu svoju dravu, da ome vlada i uprala ne poznajui nad sobom gospodara nikakva. Dogodi se posli toga razdijea, da zaeli Miroslav pohoditi brata svoga Petrislava, i tako, hotijui izpuniti eju svoju, uputi se priko Ska darskoga 1 jezera jednoj malanoj ladici. Ma udarivi na ega vitar i zlo* vrime iznenada, utopi se sa svim, koji ime bijau, i poavi ]s ovoga svita brez poroda, negov j brat Petrislav imade dravu negovu. Ovi Petrislav imade sina Vladimira imenom, koji bi okruen za kraja slovinskoga. Vladimir Drugi, kra} slovinski XXVII. Na 1006.3 Izvan udnovate liipot tilesne, s kojom narei narav kraja ovoga, bie nareen od Boga svim kripostimam duhovnim, tako da u Jubavi, dobroti i svakomu dilovartu krstjanskomu ne imade sebi prilina. Do nikodiko' vrimena kra} bugarski, Samuel imenom, uini protiva nemu rat i doavi s jednom silnom vojskom udari n Vladimira i na drave negove. Ma videi Vladimir, da se protiva tolikoj sili opriti n moe, ne smide ga doekati ni pobit se ime, negoi s ono malo- vojsk, to sobom imadise, pobie u planinu, u kojoj nahodei se mnoge zmije puno Jute, poee klati vojsku ne govu, koje zlo videi Vladimir, izmoli u3 Gospodina Boga, da nikoga unapridak ujisti ne mogu. I tak reenoj planini ni sada zmije ne koju nikoga po dostojanstvu kraja Vladimira, velikoga sluge Boijega. Videi dakle Samuel', kraj bugarski, da mu u planini nahu1 dti ne J mogae, poe ga moliti, da sade ime besiditi od stvari od krajestva 4 negova, laui mu i dajui tvrdu viru i Boga jamca, da e se ime pomiriti i da mu ne e uiniti zla nikakva. Vladimir, budui pun dobrote, ne znadui, sto e rei nevira ni privara, sade s planine, koga Samuel imavi u ruke, svezana posla ga Bulgariju i ini ga postaviti tamnicu. Pak porobivi svu goru, Dalmaciju, povrati se u krajestvo svoje s jednim mnotvom robja, koje bie zarobio. Ovi kraj imadie er, Kosaru 5 imenom, i ov bie vrlo dobra i Boga bojea, inei mnogu Jubav siromahom, navlastito
R 2 : Skadarskoga. R 1 : Sckutarskoga. R 1 nema Na 1006. 3 R 2 : izmolii u. R 1 : uzmolij od. 4 R 2 : od kragliejtva. R 1 : od krglivva. 5 U R 1 ovdje grijekom CoJJarJiu, a inae se i u R 1 to ime uvijek pie Cofjara.
2 1

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

sunem u tamnici, koje esto pohod a se dilei jim lemozine mnoge i odiu niovu perui i svaku Jubav pokazujui, inei dakle Ko sara obiajna dabra sunem u tamnici, dogodi se, da ugleda u jednoj mranoj tamnici siromaha Vladimira, kraja dalmatinskoga, mladia lipa, pristala i ponizna, koga dobro razgledavi, ulize joj u voj i zaeli ga imati za svoga zarunika. Vrativi se dakle dvoru svomu, ulize p o d otca 1 Samuela, klee na kolina i ga moliti, da joj Vladimira daruje za svoga zarunika. Prenda iR^Jsree Samuelovo bie vazda tvrdo, Ju|to i nemilostivOi, navlastito prama suznim, nita ne mane, zato Kosaru vele Jubjae, dopusti bj] joj milost, koju ejae, i | tako udij ini izvesti Vladimira iz tam nice, obue ga krajsk ajine, povrati mu sve drave, koje bie nepravedno oteo, ini ga vinati s Kosarom i poisla ga vesela u kra jestvo svoje. Ma posli nikoliko vrimena umri Samuel, tast negov, i stade za kraja bulgarskoga Radomir, sin Sarnuelov, koji uini rat protiva Basiliju, csaru carigradskomu, koga vojsku na puno mist isie, drave porobi i popali 2 sve do Carigrada. Videi cesar Bailio, da ga ne moe pridobiti, i bojei se, da mu Carigrada ne osvoji, iskae sve naine, kako bi ga pogubio, i nahodi nain ovi: aje mudre poklisare podme 3 rodijaku kraja Radomira, komu Vladislav ime bie, molei ga, da po koji nain smakne kraja Ra domira, obeavi mu dati krajestvo od Bulgarije. I tako lipo znadoe reeni poklisari rei i nagovoriti, da se ovi nevirnik prignu uiniti sve ono, to ejaju poklisari reeni. I tako, otiavi jedan put u lov kraj Radomir, otie ime i prokleti Vladislav, rodijak negov, koga u gori, naavi lipu prigodu, posice za imati krajestvo [R'sjnegovo'. Ma bojei se Vlajdimira, kraja dalmatinskoga, koji bie zet kraja Radomira, namisli na privari ubiti i ega, i za izvriti opaku misa svoju posla poklisare kraju Vladimiru, da se dostoji doi na mea od Bulgarije 4 za zboriti s Vladislavom, novim krajem od Bulgarije, od stvari korisni za iviti u skladu i miru. Vladimir po znajui zlou opakoga Vladislava, da o nevir nastoji, odgovori poklisarom, da na ta sastank doi ne e, jer se boji privare kraja bulgarskoga, koji je negova suru, a svoga rodijaka pogubio' i negov krajestvo nepoteno ugrabio. Videi prokleti Vladislav, da ga po ovomu putu ne moe pri variti, ite naine druge za imati ga ruke.
1 2 3 4

R2: R2: R2: R2:

otza. R 1 : otza Jvoga. porrobi, i popalii. R 1 : porrobij, popalij. 1 pod muce. R : pod mucen. od Bulgarije. R 1 : od Bulgarije, i kragliejtva Jvoga.

RAZGOVOR U G O D N I , N A R O D A S L O V I N S K O G A (.1759.)

Nahodi dva -riansk'a biskupa, vladike oliti patrijare, u zakonu i dilim sebi priline, i kaza jim svu paklenu odluku svoju, pak uzami kri dade jim ga rke i ree: 'Otiite Vladimiru, pokaite mu kri ovi i recite, da sam se na emu zakleo., da mu ne u nikakve privare uiniti. Ovi nali dnici Focija nevirnoga uinie, to jim niov 1 kraj naredi, i doavi prid Vladimira prikazae mu kri kraja bul garskoga i zakletvu, koju bie na kriu uinio-. inei siromah [R15e] Vladimir, da misnici, a navlastito' biskupi, laga|ti ne znadu, uputi se ima put meaa bulgarskoga, na koji doavi, uvedoe ga u V: jednu crkvu, u kojoj bibu vojnici kraja bulgarskoga, od istoga od reeni da ga u noj ubijiu, kako i ubie. A, mistoi,2 gdi ga ubie, zove se Preslava, komu mistu uini mnoga udesa negovo tilo sveto, ali ne bi dostojno', da u nemu pribiva ov blagoi nebesko, zato- bise od krajice Kosare pineseno u Krean, gdi ovoga svetoga kraja bijae pristoje, i bi ukopano u crkvi Blaene Gospe, gdi se i sada ilo na hodi inei udesa -mnoga. Krajica Kosara ulize manastir, uinivi se koludrica, 3 gdi ivi i umri sveto. Prokleti Vladislav ubojica, posli nego pogubi ovoga slugu- Boijega, udij poe uzimati mista i gradove negove, i naho-dei se jednu veer pod gradom Draom, 4 koga bie obsidnuo-, z veerom ugleda svetoga Vladimira s maem u ruci i teko se pristraivi poe zvati vojnike, da ga do-u pomoi, ali prija nego dooe, naoe ga mrtva. [8.] 5 [R 1 5 7 ] Pisma od kraja Vladimira. Gorko cvili suzan Vladimire u tamnici kraja bulgarskoga, gorko cvili, danak proklinae, u koji se na svit porodio-. ini jadan, da ne uje niko, al to uje Kosara divojka, lipa erca kraja bulgarskoga, koji bie roda slovinskoga.
1 2 3 4 5

6]

Pita nega Kosara divojka: to je tebi, moj suznu nevojni? Ali ti je majka omilila, ali ti je ao zaviaja? Ali ti je gladak dodijao al tamnica, jadna kua tvoja, al na. nogu negve do ko-lina, al -na ruku. teke lisiine?

IO

R 2 : gniov. R 1 : nevirnij gniov. R2: a m i j t o . R1: i m i j t o . R 2 : Koludricza. R 1 : piczakara. R 2 : draom. R 1 : Duraczom. U R 1 je to pjesma ' .

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Al si uo, moj suznu nevojni, da s' udaje virna Juba tvoja, ter prokline 1 danke i godine 2 i staricu jadnu majku tvoju? Govori joj suzan Vladimire: Proi me se, Bulgarko divojko! Nije meni zao zaviaja> 2 niti mi je omilila majka. 5 Nit je meni gladak dodijao, ni tamnica, jadna kua moja, ni na nog negve do kolina, ni na ruku teke lisiine. Ni s' udaje virna luba moja, 3 jer se do sad nisam oenio, [Rl68]niti u se jadan oeniti, jer 'vo u ti brzo poginuti u tamnici kraja bulgarskoga Samuela, da ga Bog ubio! 35 N a viri je mene privario, u tamnicu tamnu postavio.

j sam, sko, roda gosposkoga, al sam suzan kraja bulgarskoga. U mene je blago nebrojeno, 5 moja bi me izkpila majka, al me kraju ne da na odkupe, nego ite rusu glavu moju. Tiila ga Kosara divojka: Nemoj cvilit, moj suznu nevojni! 55 Ja sam erca kraja blgarskoiga Samuela, gospodara tvoga. Rasplitau ute kose moje, Jubiu mu skuta i kolina, noge u mu suzam polivati, ivim u ga Bogom zaklnati,

6o

da te pusti iz tamnice tamne i poaje staroj majci tvojoj, nek se tvoja obeseli majka, kad ugleda Vladimira sinka. 65

[] Pak odta bilu dvoru svomu Jo mu veli Kosara divojka: ter. se sama sobom razgovara: Da reci mi, moj suznu nevojni, to sam godir vidila junaka odkuda si, od koje li zemje, 4 slovinskoga roda i plemena, od koga li roda i plemena. Govori joj dite Vladimire: Ja sam suzan od Hercegovine; dvorio sam kraja slovinskoga , u Tribinu, gradu bijelomu. 45 to me pitas za rod i za pleme, i to u ti poviditi pravo:
1

ja ne vidi lipega junaka, : 7 ni lipega, ni pristalijega, nit ga moe poroditi majka, od mladoga suzna Vladimira. Pak ulize dvore bijele, Jubi babi skuta i kolina,

75

R 2 : prokligriie. R 1 : proklignejc.

I5

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

noge mu je suzam oblivl, ovako je babi govorila: Daruj meni suzna Vladimira za mojega virna zarunika, 8o a tako ti svitle krune tvoje i tako ti sinka Radomira! ini mi se, moj mili babajko, da e biti roda gosposkoga: dvorio je krala slovinskoga, 8 lipo zbori, ponizno govori. 5 Oprosti ga iz tamnice, bbo, a tako ti arca kona tvoga i tako ti britke orde tvoje, jer je lipo mome Hercegovce! N a to se je kraju nasmijao, 9 Kosari je tiho govorio: Nije ono mome Hercegovce, ve je ono kraju Vladimire. Ja ne mogu drugo uiniti, vaja mi ga tebi darovati, sva j e ' tvoja slika i prilika, slavi ega K r b a v a i Lika. 1

Ustani se, kraju Vladimire, ter otari gorke suze tvoje, evo tebe zarunica zove, lipa erca kraja bulgarskoga! Kad je niz obraz blagosivje vee nego [37] suia rii razumio, je suzam oborio, Kosaru divojku svoju milu majku.
IIQ

Pk izde iz tamnice tamne XI i otie g dvoru divojinu. 5 Lipo ga je taste doekao, za zdravje se nirne upitao. Zove sebi bulgarske terzije, da mu kroje sa zlatom ajine; I2 oblai ga u skerlet i zlato, sinu suzan kano sunce arko. Plemenit je sobet uinio, gospodu je na sobet sazvao, vinca ega s Kosarom divojkom, povrati mu krunu i krajestvo. I2 5 T u veseje veliko bijae, ne moe se, pobre, rei vie: u dvoru su bubni i svirale, a prid dvorom divno klo igra. U kolu su Bulgarke divojke, 4 kolo vodi seka Kosarina, lipe ona pisme izvodila, svaku pismu seki pripivala.

95

Kad razumi Kosara divojka, da e biti krajica slovinsk, I0 lod dragosti suze proliv ae, svomu babi rke celivae.

Od tamnice kjue uzimala, tamnici je vrata otvor ala; [R1eJ Da je pogledati bilo Vladimira suzna dozivae, Samuela, kraja bulgarskoga, ter ovako nemu govorae: $
1

3i

R2.: karbava, i Kika. R 1 : karbava, lijka.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

kako svoga zeta celivae, celivae i blagoslivjae1: Odi z Bogom, drago dite moje, na putu ti dobra sria bila! , Puno sam ti, sinkoy sagrisio 4 i staricu majku razcvlio drei te u tamnici tamnoj, morei te i eom i gldom.

, Uzmi, sinko, zarunicu tvoju, povedi je g bilu dvoru tvomu. I 4f Pozdravi mi slovinsku gospodu i staricu milu majku tvoju, kojuno sam vrlo uvridio, brezzakoe svako uinio. * Svim delijam pisma na potene, Bg nam dao zdravje i veseje!

Dragimir, kraj slovinski XXVIII. Kako razumi Dragimir, stric kraja Vladimira, zle glase od sinovca svoga, koji brez dice pode s ovoga svita, skupi vojsku ko liko- moe veu pak se ini okruniti i poznati za kraja dalmatin skoga. Posli nikoliko dana dili se s vojskom put Kotora, jer Kotorani ne ktiju ga2 poznavati za kraja. Doavi dakle u Buku od aJ Kotora, bi oid Kotorana s velikim potenem, pri [pravom.' i vesejem pricekan i na ast zazvn. Ma ta priprava, ast i veseje bi velika privara, s kojom Kotorani pogubie siromaiha Dragimira, zato u najveemu veseju od asti i razgovora udarie na ega, koji branei se viteki ubie u crkvu svetoga Gabrijela, ali ni u crkvi ostati ne moe, jer Kotorani, skoivi na pokrov od crkve, kupu skidoe i u crkvi ga ubie. Tada cesar1 Vasilija,3 ne bojei se nikoga, osvoji Bulgariju, Rai ju, Bosnu i Dalmaciju. Ma za malo reene drave uzdra, zato ena kraja Dragimira, a er bna od Raije, bivi zbabna porodi sina, komu postavi ime Dobroslav, i ovi, kada doe na godita od razuma, bi okruen za kraja slovinskoga, kako e S sada viditi. Dobroslav I., krai slovinski XXIX. Budui cesa-r Basilio posli smrti kraja dalmatinski ugrabio sve drave slovinsk, postavi po> svim dravm i gradovim svoje Grke za vladaoce i svoju vojsku za uvaoce od reeni mist i gradova,
1 2 3

R2: blagoslvgliajce. R1: blagoJivgliJce. R 2 : nektijuga. R 1 : nektiauga. R 2 : Vajilia. R 1 : Bajilio.

i58

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVENSKOGA ( i 7 5 9 . )

['eslkoji poee zlo vladati, nepravde initi, nove arae nameati, | i radi toga 1 poee ji puci zlo gledati i iskati 2 svake naine, kako bi jih iztirali i od niova se jarma oslobodili. Videi Dobroslav, sin kraja Dragimira, koji se sam od krajeva kolina naboae tada, zlu [38] voiju puka I svoga prama Grkom, poe ga sl.oboditi i nagovarati, da se digne protiva cesarovcem i da skine teki jaram s vrata, koga * nositi nije mogue. I tako po svim dravm skrovito iae puke nagovarajui, da se skoe u dan i uru od njega odreenu i da sve Grke pod sab Ju okrenu. Toliko mudro Dobroslav znade ponukovat i nagovoriti puk, da ga svak poslua i uini .'ono,, to nareivae, pogubivi istoga dneva, ure i asa po svim dravm, mistim i gradovim sve Grke, koji se nahoahu u krajestvu slovinskomu. Posli toga s velikim vesejem okranie za kraja Dobroslava, koji ih oslobodi od neprijatej svoji. Ma kada razumi cesar sva ona zla, koja mu bie uinio- Dobroslav, estoko se rasr.di, pak sakupivi jednu silnu vojsku udari na Dobroslava, koji ga s vojskom veselo doeka, na negovu vojsku nagk> udari i sve ji pod sabju okrenu. Opet drugi i. trei put hori cesar sriu kuati, ali mu se vazda do<godi kako i prvi put, i to je gore po ega, udari Dobroslav s voijl [R 6i] skom silnom na zemju grku, koju popali i porobi sve koliko 3 do vrata carigradski i rairi meae svojega kraj-estva ak do- rike , gdi sagradi jedan tvrdi kateo i postavi u ega vojnike, da uvaju mejae iod neprijateja. Ovi kraj, imadui pod sobom Bulgariju, Raiju, Slavoniju, Bosnu, Liku, Krbavu i svu Dalmaciju goru i donu, uini se toliko velik, da se nijednoga kraja ne bojae. Imadie pet sinova, to jest Mihajla, Gojislava, Saganca, Radoslava i Prelimira. Poavi dakle -s> ovoga svita Dobroslav, sinovi negovi razdilie krajestvo na petero, uinivi se svaki u svojoj dravi vlastiti poglavica oliti duka. Go'jislav imade Tribi i sve okolie negove, koji nahodei se bolestan na svojoj posteji u reenomu gradu bi od Tribmana, svoji podlonika, ubijen z bratom svojim Prelimirom. I tadia Tribiani uinie za svoga bana jednoga kneza tribinskoga, koji se zvae Donadek, ali za malo to jadno gospodstvo uiva, jer kako za reeno ubojstvo' razumie tri brata niova, to jest Mihajlo, Radoslav i Sagane4, skupivi vojsku udarie na Tribi, koga osvo1 R 2 : Arace namechiati, i radi toga. R 1 : Arce namechiati, i J v a k o gnie; i radi tog. 2 R 2 : gledati, i iskati. R 1 : gledati, iskati. 3 R 2 : Jvekoliko. R 1 : Jvukoliku. ' ' 4 R 2 i R 1 : Jagance. Nekoliko redaka prije akuz. sg. istoga imena je 2 1 zabijeen i u R i u R : Sagancza.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

jie brzo i porazie sve ubojice brat je svoje. Donadeka, bana ne ttes] srinoiga, iva uf ativi, 1 |i svakim mukam muie, dokiem ga kakono zloinca ne umorie. U t isto vrim pode s ovoga svita kralica, mater niova, koja svim krajestvom vladae, i tako bi za kra|a okruen najstariji sin ezin s doputnm ostale bratje, koji se hotie kraju podloiti.

2
Pisma od kraja Dobroslava. Jo zorjca ne zabijelila, Dobroslava majka dozivala: Dobroslave, drago dite moje, nu posluaj nauk majke tvoje. Ovo ima mnogo godinica, odkad su ti babu pogubili, Dragimira, zarunika moga, u Kotoru, gradu bijelomu. Kad je uo cesar Vasilija,3 da je tebi babo poginuo, silenu je vojsku sakupio i krajestvo tvoje ugrabio. Ja sam tebe, sinko, odgojila, odgojila tugm i emerom, krijui te po gori zelenoj, 15 da te ne bi Grci umorili. A sad mi je tuba dodijala od mojega jadnoga naroda, da ne moe globe podnositi ni arae Grkom pripraviti.
1 2 3

Uzmi, sinko*, orjanske ajine i na ruku prsten od zlamea, [R166]na koniu je alem-kamen dragi, na kamenu ime babe tvoga. Ter otii od grada do- grada, 2 i ili koga. sritne ili stigne, l"39] oli starca ol deliju mlada od slavnoga roda i plemena, pozdravjaj ga, drago dite moje, i pokazuj prsten od zlamea 3 Dragimira, starca babe tvoga, na komu je alem-kamen dragi. Ko god bud roda slovinskoga, svak e tebe, sinko, zagrliti i za svoga kraja pozdraviti: . 35 al se pazi grki vitezova. Dobroslav je majku posluao, na s mee orjanske ajme i na ruku prsten od zlamea Dragimira, starca babe svoga, 4

R 2 : usfativjci. R 1 : ufrativjci. U R 1 je to pjesma 5. R2: VaJJiHa. K>: Baxilio.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

pak otie od grada do grada, ili koga srita. ili stiza. slovinskoga roda i plemena, kazuje mu krajevo zlamee. Ali emu dobra sria bie, skwinski ga narod nasliae, po gradovim Grke isikoe i za kraja ega okrunie.' 45

sve adaje od zemje arapske i svi zmaji od svita Afrike, 7C ne bi nami mogli odoliti ni protiva nami bojag2 biti. Kamo li e cesar Vasilija 3 i negovi Grci vitezovi! I prija su s nami bojak bili, al nas nisu nigda-pridobili, nego jednom, Al evo1 ti viru da ns vie ne sve emo ji pod

75

Veseli se malo i veliko, ali ne e Sava kaluere, 5 vee imam tiho govorae: A jadno vam to veseje vae! Kad zauje cesar Vasilija,1 kogano smo doskoro dvorili, da je nemu vojska isiena, 55 Dobroslavu kruna povraena, rl6v] sakupie Grke i Latine, udarie Grci od istoka, a Latini od sunca zapada, i to e se zgodit iznenada. Pogubie kraja Dobroslava, osvojie drave slovinsk, ive e nas na mihe derati i nemilom smrt ju umoriti. Vele emu slovinsk gospoda: 65 Mu', ne luduj, Sava kaluere! Da bi. dole iz gorice vile, " naperile svoje Jute strile,
i R: 2 R2: 3 R2: 4 R2: 5 R2: Vajilia. Ri : Bajcilio. bojag. "Ri: bojak. Vajilia. R1: -Baxilio. Dobroslave. R1: Dobroslav. Nebi. R1: E nebi.

i to na privari. zadajemo, e privariti, ma okrenuti. 8c

Istom oni tako besidei, viknu vila s visoki planina ter dozivje kraja Dobroslava: Zle ti pisme, a gori ti tanci!

8 Eto na te Grci od istoka, 5 3 prid imam je cesar Vasilija* a Latini od sunca zapada, prid imam je rimski enerale.

Da ti znade, kraju Dobroslave. to govori cesar Bailk>: 9C LR es] da e ti se umeati glavom nasrid bila grada Carigrada! Dobroslave 4 vili odgovara ter se ome lipo prigovara: Kad bi, vilo, na pasiju bilo, 9i nt bi 5 bilo u gori vukova!

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

161

to se fll cesar Vasilija,1 da e mi se umeati glavom usrid bila grada Carigrada, to se moe lasno dogoditi. Al mu reci, bila vilo moja, da i moja umi sii o-rda. Ako ga je rodila Grkia, a mene je Slovinka gospoja.

IO

ko do koria, junak do junaka, a barjaci kano i oblaci. Ne ekaj ga nasrid poja ravna, J I 5 ve ga ekaj u gori zelenoj. Dobroslav je vilu posluao*, silenu je vojsku sakupio, pak otide u goru zelenu ter zasid drame po gorici. . U gori je Grke doekao, iz busije na e udario: Dobroslavu sria priskoila, negO'Va je vojska zadobila.

I2

Vila nemu tiho odgovara, I0 5 Dobroslava iz gorice kara: Zla ti fala, gore uzdae, nuder kupi vojsku na sve strane!

Jer bi prija zvide pribrojio ['eal . Carigradu Grke potirae, I2>" II0 nego vojsku cara Vasilije.2 sikoe ji nedijicu dan: Koliko je poje Drinopole, sm utee cesar Vasilija,3 svega su ga Grci pritisnuli: sam utee, vesela mu majka! Onda bilo, sad se spomialo, . a mi, drubo, zdravo i veselo! I 3 Mihajlo, kraj slovinski XXX. Ovi kra} sedam sinova imadie14: Vladimira, Prijasiava, Serdija, Derijiu, Gabrijela, Miroslava i Bodina. Ove sinove vee Mihajlo lubei nego korist od svoga kralestva, razdili jim kralestvo 41a sedmero, davi svakomu svoju dravu, da ome vlada i upravja. Ali jer ji puno bie, za namiriti sve kolike podpuno ote dravu bratu svomu Radoslavu priko zakletve i dade je svomu sinu Vla dimiru. Malo posli te nepravde umri mu ena prva, i uze drugu, rodicu csara carigradskoga, s kojom imade etiri sina, to jest DobrosUva, Prijasiava, Nicefora i Todo-ra. Dogodi se malo posli smutna u krajestvu egc v u, to jest u Rai ji i u Bulgariji, zato
1 R2: 2 R2: 3 R2: 4 R2: Stari pisci Vajilia. R 1 : Baxilio. Vajilie. R 1 : Baxilia. Vajilia. R 1 : Bajilio. immadi/ce. R1: immade. hrvatski. XXVII.

11

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

bni od ovizi drava, ne ktijui imati svrhu sebe gospodara, uinie [',o]s-e gospodari vlastiti, ne poznajui Mihajla za krajja, niti mu hotiju dati ono, to mu se pristojae. Zato kraj Mihajlo skupi vojsku i prdd oin posla dva sina svoja, to jest Prijaslava i Bodina. Ovi budui doli s vojskom u Raiju i Bulgariju ucinie zla neizbrojena, dok reene drave ne osvojie i pod oblast kraja Mihajla ne podloie, koji imadui reene drave dade ji svojizim sinovom: Prijaslavu Raiju, a Bodinu Bulgariju. Ma Bodin, videi se gospodarom . od jednoga krajestva, metnu se u veliku oholost, i ne bi; mu zadosta krajem zvati se, nego' li se oslobodi cesarom od istoni- strana ime novati, koju holost cesar carigradski podnositi ne mogui, sakupi vojsku veliku, s kojom udari na Bulgariju. Budui i Bodin sakupio svoje Bulgare, izae prama vojsci'cesaro voj, i gdi se sritoe, t u se estoko udarie. Ali Boig pravedni hoti pokrati oholost Bodinovu, zato bi u pomoi cesarovcem, koji vojsku Bodinovu isikoe, a hega iva ufativi povedoe u Carigrad, odonlem u Antiokiju, gdi ga postavie u jednu mranu tamnicu, neka moe plakati opaine svoje. Pokr Bog i Mihajla kraja, koji sinove vee neg Boga Jubjae, [R^] zato ji, prija nego; mrari, vidi sve kolike mrtve izvan Bodina, | koji se nahodae u tamnici cesarovoj. Posli ih poe i n s ovoga svita pun tuge i alosti, na koga msto stupi- Radoslav, brat negov, komu Mihajlo' bie oteo dravu za namiriti svoga sina Vladimira.

Radoslav Drugi, krl sovinski XXXI. Budui Radoslav pun dobrote i milosra prama svojim pod lonikom, a navlastito prama onizim, koji od krvi negove bihu, 1 ne mogui podnti, da iko od negovi pati zlo ikakvo, i znadui, da Bodin, sinovac negov, nahodae se veliku suanstvu u Antiokiji, mijae brez pristanka nai nain, kako-bi ga oslobodio, i nahodi nain ovi: imadie u dvoru svomu delija slobodni i mudri, koje ponukova, da otiu u Antiokiju i da izmaknu Bodina iz tamnice. Ovi, budui od velike slobotine, mudrosti i jakosti, obetae se ui niti, to jim> kraj nareivae, i tako u ajinam prosjakim odoe od mista do mista do Antiokije, u koju budui doli, izpitae i izviUA die, u kojoj se tamni [ci Bodin nahodae, koga ob no, sa svim da [R'i2]nad im velika straa bi|e, izmakoe iz tamnice i dovedoe s ve1

R2s od karvi gniegove, bihu. R1: od karvi gniegve.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

163

likim vese}em Radoslavu, stricu negovu. Nije mogue izkazati, koliko veseje i radost imade Radoslav, kada ga ugleda, dali negovo veseje okrenue1 se brzo u pla i alost, kako e se sada viditi. Primi ga dakle dobri stric veselo, zagrli, pojubi i proplak svrhu ega; posli toga lipo ga izpokoji i dade mu Budvu sa svom dravom negovom. Ali nepoznnu ini dobr , dube sebi greb, kako* se dogodi i Radoslavu, jer sinovac negov Bodin, videi se u slobotini i mogujstvu veliku, sakupi vojisku, koliko moe veu, pak s otoe1 udari na zemje strica svoga. Ma Radoslav, budui dobar i milostiv, voli ostat brez ikrune nego* viditi, gdi se pr oliva krv Judsika.2 Ostavi dakle, grad, u komu pribivae, i pobie u Tribi, gdi d o malo' dana, ivot svri, budui sta. egoy opaki sinovac Bodin za kraja od Dal macije. Imade Radoslav osam sinov: Branislava, Gradislava, Gojb slava, Dobroslava, Falimira, Stanislava, Kocijaparu 3 i Pinezeka. Ovi se bihu raztrkali po krajestvu tamo amo od progonstva i straha Bodinova.

I'R1,

Pisma O'd-Radoslava Kukala je crna kukavica usriid zime, kad joj nije vrime: nije ono crna kukavica, ve je ono Jacinta gospoja, virna luba kraja bulgarskoiga, 5 koga bihu Grci ufatili, u tamnicu tamnu postavili, ter ga more i eom i gladom. Suze roni, : bilu kigu pie, ne pie je grki ni latinski, ve je pie srmski i slovinski ter je a}e kra]u Radoslavu:
1 2 3 4

Radoslave, mili gospodare, oli ne zna, ol ne haje za me? x Sinovca ti Grci ufatie, 5 u tamnicu tamnu postavie. Trikrat sam ga zlatom izmirila, ne bi li ga jadna izkupila, al ga csar ne d na odkupe, ve ga mori i gladom i eom. 2 A jutros mi bila kiga doe, da e ega brzo pogubiti, mene jadnu Jubu razcviliti, kojano sam skoro dovedena.

IO

R 2 : Xgniome. R 1 : Jcgniome. R 2 : gliudk. R 1 : gliuczk. R 2 : Cociaparu. R 1 : Cociapara. U R 1 je to pjesma 6.

164

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ve te molim, svitla kruno moja, napii mi listak kige bile ter je aji grkomu csaru, od istoni strana gospodaru, '

jer ne osta sela ni yaroa koga nije Bodin porobio. Tijae se jadan okruniti usrid bila grada Carigrada; tijae mi krunu ugrabiti, na glavu je svoju postaviti. Al ovo ti tvrdu viru dajem, jo i jamca Boga velikoga, da u prija glavu izgubiti nego iva Bodina pustiti. [42J [R'.j5] tije kigu starce Radoislave, kigu tije, a suze proliva; po imenu sluge dozivae ter ovako imam govorae:

5f

neka pusti suzna iz tamnice, druga moga, a sinovca tvoga; 3 [R17Jdau nemu blago nebrojeno, sitni biser i drago kamene. Kada kraju bila kruga doe, kigu tije, a suze proliva, pak napisa listak kige bile . 35 ter je aje kruni cesarovoj: Ej csare, svitla kruno moja, poaji mi sinovca Bodina, koga dri u tamnici tamnoj ter ga mori i edom i gladom. 4 Dau tebi blago nebrojenoi jo tomu alemrkamen dragi, koji vaja grada Carigrada i po ravne zemje Romanije. Nemu cesar kigu odpisuje: 45 Ne budali, kraju Radoslave! Ne bi tvoga pustio sinovca za tri bila grada Carigrada, ni za svitlu krunu Mogolovu, koja vaja mojega cesarstva, 5 ni za ordu kraja Aleksandra, koja sjaje kano sunce arko. Vie zem Ja grka i latinska na Bodina, sinovca tvojega,

fc

Koji bi se od vas junak naa,, da otide priko grke zemje 7 do tamnice sinovca mojega, nesrinoga kraja bulgarskoga, ter otvori vrta od tamnice i izvede suzna nevojnoga, dao bi mu ercu za Jubovcu 7 i jo tomu blago nebrojeno. Svi junaci g zemji pogledae,, pogledae i poklonie se, ali ne kti dite Tratomire, ve je kraju tiho govorio: '8 Ja ou poi priko grke zemje i doveu sinovca tvojega. Pak pokroji do zemje mantije ter se ini crnim kaluerom..

-RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

ij
ri

I otie od grada do grada: izpovida, grki pripovida, Boga moli, poji leturiju, travu jid, ldnu vodu pije.

otvori mu vrata od tamnice, da pokripi suzna do zorice.

Kad je doa tamnici na vrata, pita. ega straa od tamnice: 9 Odkuda si, svece duhovnie, odkuda li, od koje li zemje? A on nemu tiho odgovara: Ja sam rodom od Stambul grada. Evo ima devet godin' dna, 95 odkada sam u gori zelenoj.

Kad ulize u tamnicu tamnu, Boju mu je pomo nazivao, bile mu je ruke oprostio, I2G bile ruke i bijele noge. Izvede ga iz tamnice tamne pk podie od zemje mantije, britke se je orde dobavio, od tamnice strau pogubio. Pobigoe goricom zelenom piko zemje grke i slovinsk pivaj'ui i popivajui, utekoe, vesela jim majka! Veseli se mlo i veliko, a najvee kraju Radoslave i Jacinta, Juba Bodinova, koja bie skoro dovedena.
I2

>

Travu jidem, ladnu vodu pijem, V^iel tekim biim moje tilo bijem, ' suze ronim od jutra do mraka i od mraka do bijela danka. I 0 A sad ima nedijica dan, odkada sam udan sanak snio, sanak snio, u sanku vidio, da umire kraju Bugarine

[ 77] Lipo ga je striko darovao: darova mu dva grada bijela blizu ravne zemje Romanije. *3S tt nevoji u tamnici tamnoj: ioj AH se je brzo pokajao, on umire od gl i od ee i brez sluge i brez sveenika, i brez brata i brez prijateja. jer ne proe ni godina dan, ol godina oli polovina, skupi vojsku Bodin, dite mlado, ! ter otimje strieve drave. 4 Radoslav mu bilu kigu pise, ovako je nemu besidio: to sam tebi, sinko, sagriio, ter ti ite rusu glavu moju?

Ve te molim, dragi prijateju, pusti mene u tamnicu tamnu, IXO da pokripim suzna nevojnoga, koji e se noas pestaviti. Privara se straa od tamnice, privari se, ujide ga zmija,

J66

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i7j9.r Za t6 Bodin i ne haje nita, ve mu ote krunu i krajestvo, 15c pogubi mu dva sinka malena u Tribinu, gradu bijelomu.

Ej Bodine, drago dite moje, I45 kamo vira, kamo dua tvoja, kamo suze, kamo Jubav moja? U za as te 1 striko priekao!

Ej neviro, nigdi te ne bilo, vrlo ti si svuda urodila! [43] ' Bodin, kraj slovinski: XXXII.

Opaki ovi kraj, budui ugrabio nepravedno! krajestvo strica svoga, nastojae pobiti sve sinove negove i zaradi t svrhe sakupivi vojsku otie na Tribin, koga budui osvojio, ufati dva rodi[R178ljaka svoja, Branislava i Gradislava, | rria na viri, kojizim po nago voru proklete ene2 svoje Jacinte ini oito glave odsii. I to isto nastojae uiniti ostaloj bratji Aiovoij, ali rnu ne moe na ruku izai, jer biju pobigli u Carigrad i utekli se pod krilo csarovo. U to isto vrime bani od Kai je i od Bosne biu se odvrgli od' ega, i zato ode s vojskom u Raiju, pobi se z banom-, ali ga dobi i svu mu Raiju osvoji,3 koju budui osvojio, dade je Bolkanu i knezu Marku, svojizim virnim dvoranom, s ugovorom i zakletvom, da mu imadu uvik virni biti i negovo odgovarati. I vrativi se Bodin s vojskom iz Raije, udari na bana. bosanskoga, koga iztira iz Bosne , i svu negovu osvoji dravu pak1 je dade knezu tipanu zakletvom, da e mu vazda viran i podloan biti. Krajeva dvadeset i est godita pak poe s ovoga svita Bogu od svoji dila razlog dati.

DobroslavII., kraj slovinski XXXIII., Mihajlo,, najstariji sin Bodinov, nastojae s pomou matere Jacinte stupiti na vldan slovinsko, ma gospoda i puk radi [R^g] zloe opa|ke matere negove Jaointe ne dade mu tu eju izpuniti, nego za kraja okrunie Dobroslava, najveega plemia slovinslkoga. Ma se brzo pokajae, jer kako se Dobroslav krune dobavi, hoti u opainam naslidov.ati Bodina ukazujui se nepravedan,, nemilostiv,
1 2 3

R 2 : Uxacajte. R 1 : Uzacajte. R 2 : . R 1 : xenetine. R 2 : oJVoji. R 1 : ojvij godijta gojp, 110.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

167

otar, usilnik i progonite! svoji podlonika, koga zlou puci ni vla stela dalmatinska podnositi ne mogui, poslae u Carigrad pokli sare, da privedu sinove dobroga Radoslava, koji bihu od Bodina prognati nepravedno', za uiniti krajem jednoga od ih. S oblast ju dakle cesarovom dooe u-Dra 1 Gojislav, Kocioparo i ostala bratja niova, gdi ji gospoda slovinsk doekae, vojsku sakupie po svim mistim i dravm, kojizim dade pomo najveu veliki knez oliti ban od Raije, imenom Bolkan, i dilie se s vojskom: protiva kraju Dobroslavu, i budui ga nali negovom vojskom pod gradom, koji se zove Diokleja, udarie na ega, vojsku mu isikoe, a nega iva ufativi' povedoe u Raiju i stavie ga u tamnicu. Posli tog svai se Kocioparo z banom od Raije Bolkanom, s kojizimi boj bijui glavu izgubi. Ostala bratja razjagmie drave slovinsk pak se po liso] ee meu se klati i biti, koju smuitu | gospoda dalmatinska podniti ne mogui, ih bacivi uinie za kraja ovoga, koji slidi. L44] Vladimir Trei, kraj sloyinski XXXIV.

Ovoga kraja otac bijae Vladimir, sin kraja Mihajla gori ime novanoga, i ovi u dobroti mnoge kraje 2 proaste nadae: bie milo-r stiv puno, navlastito na svoje. Radi tog sve rodijake, bratuede, sinovce3 i ostale od negove krvi, koji se bihu raztrkali po svitu o'd progonstva kraja proasti, ini skupiti i sebi privesti, koje kakono otac milostivi zagrli i svakomu ranu ukaza davi jim gospostva, kako se komu pristojae. Uze za enu cer Bolkana oli Belkana, velikoga kneza o d Raije, ali za malo nome krajeva, jer budui u dvoru , nqgovu Jacinta, 4 ena Bodinova, nagovori slugu Vladimirova, da otruje kraja svoga, obeajui mu mnogo blago, i to bi od nevirnoga sluge uinno. Vladimir, nahodei se jo u ivotu,, poe potanko- izi skivati, k a mu bie dao< otrove, i nae se, da j dala reena Jacinta, " [R1si]koja bi na sud privedena, ali se toliko znade prav|dati, zakliati i suze_laJive prolivati,, d a . j o j kraj gledajui suze ezine i sluajui zakletve virova brez svake suime. "Ma to- je gore, uzmetnu svoje prokleto dilo na siromaha JDobroslava, kraja gori imenovanoga, koga iz tamnice bie izveo- dobri Vladimir i priveo sebi.5 Nae
1 2 3 4 5

R2: R2: R2: R2: R2:

drac. R*: Duracz. mnoglie. 'K1: mnoghe kraglie. Jinovcze. R 1 : Jinove. jacinta. R 1 : prokleta, jacinta. K' sebi. R 1 : u dvoot JVoij.

!68

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (i759-)

ov prokleta dua krive svidoke, koji svidoie, da ga je ovi nesrini Dobroslav otrova, i talko bi odsueno, da mu se oci izvade i O'naki slip u manastir metne. Sva ov zla uini Jacinta za metnuti n? pristoje sina, koji slidi. Jure, kraj slovinski XXXV. Sin kraja Bodina, Jure imenom, s pomou svoje opake majke Jacinte oliti Jakvinte, kako druzi meu, uini se krajem dalmatin skim. Ovi 1 po ^nagovaranu svoje matere i babe 2 metnu svu pomnu, da pobije sinove Bratislava, a unuke dobroga kraja Radoslava, koji bi prognat od Bodina, svoga sinovca, kako smo gori rekli. Ali mu ta opaka odluka ne bi izpuena, zato oni znadui, to jim se LR1a2Jimadie zgoditi, pojbigoe u Dra, 8 u kojemu gradu zapovidae mov stric Gojislav. Nita mae, ufativi jednoga imenom Grubiu, po stavi ga tamnicu grad Skadar, 4 pk skupivi vojsku otie pro tiva Gojislavu, stricu reene biratje, jer ji bijae sebi primio. Ma Gojislavu i sinovcem negovirn priskoi dobra sria, zato mu posla cesar vojsku i prid ome vrsna enerala, Kojlojana 5 imenom. Ovi ' enera razbi Juru, kraja dalmatinskoga, i vojsku negovu pak osvoji grd Skadar/ komu naavi Grubiu tamnici, sinovca Gojisl'avina, izvede ga iz tamnice i okruni ga za kraja slovinskoga. Us) Grubia, kraj slovinski XXXVI.

Budui razumio kraj Jure, da su Grci i gospoda dalmatinska Grubiu za kraja okrunili, veoma se pristrai pak pobie u Raiju. Ma negova opaka majka Jacinta utei ne moe, jer je ufatie i u Carigrad u suanstvo povedoe, gdi tugujui opaki ivot svri. Posli toga uzdra Grubia krajestvo sedam godina veliku skladu, miru [frVli Jubavi. AH Jure, koji7 vaz|da nemiru i neviri nastoja, ne dade mu u miru svoje danke svriti, zato kada vidi svoju prigodu, sa kupi silnu vojsku svojiizi Raijan i .udari na drave' brafa Grubie,
R 2 : ovvih. R 1 : Jovvij. R s : babb. R 1 : proklete babetine. 3 R*: Drac. R 1 : Duracz. 4 R 2 : grad skadar. R 1 : u gradu Scutaru. 5 R 2 : Coilojana. R 1 : Collojana. R S . g r d sJkadar. R 1 : grad Jcutari. 7 R 3 : Jure, koij. R 1 : opkij Jure koije.
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) I5-

169

koji po isti nain sakupivi vojsku, ma u prii, koliko me veu, izae supro Juri, i budui se srili, estoko se pobie. Ali taka bi sria Jurina, a nesria Grubiina, da ovi boju pogibe, a Jure drugi put za kraja slovinskoga stade.

kv _
Jure, drugi put kraj slovinski XXXVII. Promi]ajui Jure 1 kraj, da jo bihu ostala tri brata Grubiina, to jest Predisna, Dragilo i Dragina, koji se bihu razbigli od pro gonstva Jurina po dalekim dravm biei od nemila do nedraga, gdi e glavi misto nai, i znajui, da mu mogu s vrimenom nahuditi, krajestvo oteti i brata Grubiu osvetiti, a navlastito Dragina, zapovidnik 3 od Raije, koja se bie jurve od Jure odcipila i Draginu za svoga bn poznala, iskae dakle kraj Jure svak nine, kako bi reenu brat ju pogubio. Ma ga nai ne bi mogue, nego hoti ['gjse imam pomiriti i lipo, premda priko | srca, iviti, dajui jim tvrdu viru i Boga jamca, da jim.uiniti zla ne e nikakva, pae da e jim dati banovine u krajestvu svomu. uvi daklem reena bratja toliku estoku zakletvu, dooe nemu, koje kr| lipo doek, primi i dade jim sve ono, to bie obeao. Ova tri brata kraju puno ugodie, navlastito Dragilo, 3 koji svojim vojnicim osvoji Onogotu i Podgofje, podloivi reena mista i draga mnoga pod oblast kraja Jurja. Videi kraj, da je Drgilo nemu viran i na vojsci puno srican, posla ga prid vojskom u Raiju, koja se jurve bie od kraja Jurja odvrgla i drugoga gospodara obrala. Dakle, budui doao Dragilo u Raiju, malo je dan osvoji, inivi Raijane poznati Jurja za svoga gospodara. Ma tolik sria Dragilina i bratje negove ne imam korisna, zato budui od svoji vojnika i od svega puka slo vinskoga puno proslavjeni i pofajeni, tolik slava i pofala kraju Juri bie vrlo muna, i zato postavi u svoje srce reenu brat ju i sinove niove pobiti. Ufativi dakle Dragila, koga puci najvee slavjahu, postavi ga ^amnicu, poslavi svoje vojnike virne, da RJ i 8s] ufate i ostale. Ali oni budui razumili, to-se dogodi | Dragilu, pobigoe Dra 4 oni i sinovi niovi. Sinovi Dragine biu ovi: Prvo, Grubea, Neman i irak; ostale znati ne mogu, jer ji kige ne ku.
R 2 : Jure. R*: Ovij. R 2 : zapovidniika. R 1 : zapovidnijka. 3 R 2 : obechiao, navlajtito Draghilo. R 1 : obechiao. Ovv trij bratta kragliu punno ugodij'ce, navlastito Draghilo. 4 R 2 : drac. R 1 : duracz. 2 J

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1759.)

Ma sria niova hoti, jer se nahoae blizu Draa 1 vojska csarova, piid kojom enera.bie jedan veliki vitez, imenom Perigordo1. Ovi videi opaine, koje kraj Jure mae, i kako svoju rodbinu brez [46] nikakva uzroka progonae i smijcae, ganu se na milosre ter ji poe braniti. I tako* dilivi se prid vojskom udari na negove drave, koje porobi, popali i mnogu krv ptroli. Imadie odluku krala Juru oli pogubiti oli iz krajestva iztirati, ali mu doe zapovid od csara, da se vrati s vojskom Carigrad, i tak uiniti ne moe, to bie namislkh2 Poznavi kraj Jure, da mu ovo zlo bie reeni kapitan uinioi zaradi Dragila i bratje negove, hoti se osvetiti na jadnomu. Dragili, koga u tamnici drae, izvadivi "oi negove^ neka ne vidi sunca ni miseca, pak s vojskom: dili se put Draa, 3 oibside ga i poe biti za imati u ruke Draginu, brata negova, i sinove niove. Ma cesar carigradski, ganuvi se na milosre, posla jim1 vojsku na pomo, [R186]koja ob mo iznenada udari | na Jur ja i na vojsku negovu: vojsku mu isikoe, a n utee, ma zaludu, jer e brzo glavu izgubiti.

Dragina, kraj slovinski XXXVIII.

Budui poznali gospoda i puk slovinsk, da Dragina bie boju ; srican puno, kripostan i slobodan, a vldnu mudar, pra vedan i dobar, za kraja ga bbrae i okrnie, na koga okruee dooe bani i knezovi sa svi strana, i biu najprvi Kotor ani, koji tak potene svomu kraju uinie. Sa svim tizim. jo se nahoahu niki, koji se na kraja Jurja obzir ahu, i ovi ne ktijahu poznati Dragine za kraja, negO' se zatvorie zajedno^ s Jurom, svojim krajem, u jedan grad, koji se zove Ma za malo bi niovo stane gradu reenomu, zato Dragina otie s vojskom poda rt, uze ga na sramotu i ufativi Juru posla ga svezana Carigrad, gdi u tamnici tugujui i plaui ivot svri kako mu i mater Jacinta oliti Jakvinta, kako oe niki. Krajeva Dragina godita, jedanajest i ostavi1 posli sebe tri sina: Radoslava, Ivania i Vladimira.

1 2 3 4

R2: R2: R2: R2:

Draa. R 1 : Durazza. namislio. R 1 : namislia. draa. R 1 : duracza. ; Obleo. R 1 : Oboleo.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[Ri 87 ]

-Radoslav .,'kraj slovinski XXXIX.

Radoslav posli smrti otea svoga Dragine uze blaga dosta i prikaza ga ,na dar csaru Emanuelu molei ga, da mu bude dobar pomonik u. negovim potribam. Cesar primi blago dobrovolnou zafali mu i obea se biti mu vazda u pomoi. Do malo vrimena udari na ega Dea, sin Uroa, bna od Raije, koji mu osvoji mnogo mist. Cesar Emanuel ne kti mu tada pomoi dati, jer ejae, da se ova dva poglavice slovinsk biju medu se i da bijui se skona kraJestvo slovinsko' za moi ga lane poda se metnuti. Bn Dea s po mou bna bosanskoga uze Radoslavu i bratji negovoj, Ivaniu i Vladimiru, Zentu i sve okolie niove, tako da ne osta Radoslavu drugo-nego Kotor, koju stvar videi Emanuel i bojei se, da se Dea ne uini velik, posla vojsku na pomo Radoslavu, s kojom udarivi na vojsku Deinu razbi je i povrati Zentu Radoslavu, pak se s voj skom vrati natrag, ostavivi ova dva poglavice" u veliku nemiru, da se kolu i biju medu se, neka ji prija nestane, da je emu boje. Ovi [RI8s] I Dea bie dobar katolik, jer crkvu rimsku puno tovae i branaey [47! inei redovnikom' svaku Jubav, to | vie mogae, i zato godita Gosp. 1151 darova Mlit vie Dubrovnika kofodrom svetoga Bene dikta, to jest fra Martinu i fra Ivanu, u komu ko|u i sada se hode redovnici svetoga Benedikta. Umri u Tribinu, koga bie oteo Radoslavu, ostavivi nakon sebe tiri sina, to jest Miroslava, Nemana 1 oliti Nemau i Konstantina. Ovi mladii bihu puno kriposni, pametni i Boga bojei, koji skupivi vojsku otioe protiva Rado slavu, koga na toliko mista razbie i uzee mu sve drave negove, tako da bi usilovn svojim bratom Ivaniem biati u Dubrovnik i uiniti se od krala slovinskoiga knez od Kotora, poznajui Deine sinov za svoje gospodare. Posli toga otioe u Raiju protiva Vla dimiru, treemu bratu kraja Radoslava, koga bihu Raijani uzeli za svoga bna, i budui ga nali pod gradom, koji se zove Pritina, ime se pobie, ali. vojska nesrinoga Vladimira bi razbijena isiena pod reenim gradom. I tada uinie zakon, da se krali raijnski budu unapridk kruniti u Pritini, gdi je mejdan bii Tada [89] osta ; Nemn ? za | gospodara od Rai je i hoti se zvati veliki upan od Raije. Bratja negova, Miroslav i Konstantin, vfatie se u svoje
1 2

R 2 : Necmana. R 1 : Neemana. R2 i R 1 : Neeman. Tako se to ime pie i daje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1.759.)

drave, ma do malo vrimena poavi oba brez poroda s ovoga svita, ostade Neman gospodar i vladalac o>d svi drava slovinski, koja nakon sebe ostavi dva sina: Tihomila i Simeona. Tihomil poe brez poroda s ovoga svita, ostavivi svomu bratu Simeonu slovinsk drave. Simeon, kra} slovinski XL. Budui se Simeon - oenio s cerom csara Alesija, rairi s po mou tasta 1 drave svoje osvojivi mnoge slovinsk banovine, i zato na 1200 okruni se za kraja slovinskoga, hotijui se imenovati, zvati i poznavati krajem od Servije, Rai je* Tribunije, Zakulmije, Diokleje i sve Dalmacije, i bi on prvi koji se imenov krajem od Ser vije. Iniade Simeon tri sina: tipana, Vuku i Sabu, Ovi budui dobar i pametan, pogrdi vi svit, ostavi svoje krajestvo sinu tipanu, on2 ulize u manastir, u komu inei pokoru sveto umri. Sin negov RI [ flo1 Saba hoti naslidovati j otca svoga i tako ostavivi svit ulize i on u manastir, sveto ivi, sveto i umri, koga Servijanizovu i danas sveti Savo. tipan L, kra} slovinski XLI. Gospoda slovinsk okrunie s velikim vesejem tipana, sina Simeonova, za kraja od slovinski drava, i kako se okruni, poe s vojskom na Petra, velikoga kneza od Ercegovine, pobi se rtime, i budui razbio1 vojsku negovu, osvoji svu Ercegovinu i dade je svomu sinu najmlaemu Radoslavu, a suri, 3 Andriji imenom, da rova Popovo i Ston. Ma brzo poe s ovoga svita Radoslav, i tako osta sva Ercegovina pod oblastju reenoga Andrije, ifre tipana kraja. ivi tipan u miru s Grim svega svoga vrimena pak svrivi ivot ostavi krajestvo sinu, koji slidi.

Mi !.R7oi]

tipan II. Nemaa, kra} slovinski XLII.

Ovi krj na krtenu bi imenovan Neman oliti Nemaa, ali kada ga posveti i okruni za kraja patrijarka raijanski, hoti da se zove tipan i tako naredi, da se svi kraji servijanski unapridak ima1 2 3

R 2 : Tajta. R1: tajta Svoga. R2: on. R 1 : a on. R 2 : Suri. R1: Suri Svo'mu. ,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

du zvati tipani. Posli kako se okruni tipan za krala slovinskoga, uinie Grci, Bulgari i Ungarci rat protiva nemu. Ali tipan bi puno i srican, zato svoje nepirijateje ponizi i mnoga jim mista osvoji. Imade rat i z banicom od Srima, 1 koja se Urica zve, i ova. bie od kolina kraja ungarski; ma kraj tipan, razbivi vojsku ezinu, osvoji svu banovinu srimsku,2 a ona jedva utee. Urica, hotijuci opt sriu kuati, sakupi Ungarce 3 i otie s vojskom priuzeti svoju dravu, ma pobivi se s vojskom Stipanovom bi od negovi vojnika iva ufaena, a vojska pod sabju okremuta. Posli smrti negove sin stariji za kraja bi okruen.

[II.]4

Pisma od kraja tipana Nemae. Razboli se Nemai 5 tipane, od jada se na ordu naslona; ne boluje od teke bolesti, ve od tuge, jada i alosti. Vele nemu gospoda slovinsk: 5 to je tebi, svitla kruno naa? Ali ti je sinak poginuo bojak biju u zemji magarskoj 6 ? Al su tebi Grci dodijali? Ali su te bni odbignuli? Ali te je zabolila glava od groznice, bola velikoga?
T Niti mi je sinak poginuo S 7 bojak biju u zemji magarskoj,

nit su meni Grci dodijali, niti su me bni odbignuli, niti me je glava zabolila od groznice, bola velikoga. Ali mi je bolovat nevoja, ini mi se, priboliti ne u. Po tri kraja na me udarae, udarae, al me ne dobie.

zo

IO

Odgovara Nemai 5 tipane: Pro'te me se, slovinsk gospodo!


1 2 3 4 5 8 7

Kraj ungarski, grki i bugarski zf puno lit sa mnom bojak bie, bojak bie i pomirie se i lipe mi dare prikazae.

R 2 : Jrima. R 1 : Zrijna. 7 R 2 : Jrimsku. R 1 : zrijnsku. R 2 : Ungarce. R 1 : Jvoje vngarce. U R1 je to pjesma 7. R2: Nemagnich. R 1 : Nemagnia. R2 i R1: maxarskoi. R2: macarskoj. R 1 macarskoi.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

Ali ne kti mlada udovica Magarkina, od Srima1 banica, [Realne kti doi.ni pokloniti se, mito poslat ni pomiriti se.

kona igra kano paalija, ordu pae kano Magarija.3

55

Nego pli sela i varoe i otimje moje banovine; jo mi ona bilu kigu pie, 35 [49J u kizi me na mejdan pozi v Je. To su, bni, Jute rane moje, od kojizi priboliti ne u; i onda bi jadan pribolio, kada bi je ivu ufatio. Nemu vele slovinsk gospoda: Bre, ne boj se, svitla kruno naa, silnu emo vojsku sakupiti i banicu ivu ufatiti. Da bi bila iz gorice vila oli zmija iz primorski stn, kkvi ima u vojsci delija, oni e je lasno ufatiti. 45

Gledao je Nemai 4 tipane, gledao je ter je besidio: Odkad sam se od majke rodio 6o i na bedru ordu pripasao, ja ne vidi bojega konika ni lipega u vojsci vojnika od Urice, mlade udovice, koja mene na mejdan pozivje. Ve vas molim, mila bratjo moja, ako nami Bog i sria dade, da ezinu vojsku dobijemo, radite je ivu ufatiti. Ko ufati Magarkinu, dau nemu jo i moju

c 94j

mladu udovicu od Srima5 banicu, 7 srimsk6 banovinu, erou za Jubovcu.

Pak se skau na noge junake, sakupie vojsku nebrojenu, 5 otioe ravnoj Ungariji, prid ima je Nemaa tipane. Doeka ji banica Urica nasrid ravna poja od Srijema,2
1

Kad vojnici kraja razumie, demikine orde povadie, poloie svoja kopja bojna, 75 poletie niz t poje ravno. Tu se teka krvca prolivae, teka krvca koska i junaka! Tu se bie po bijela danka, al se ne zna, iji mejdan bie.

8o

R 2 : Maxarkignia od. Srima. R 1 : Maxarkignia d Zrijna. R 2 : od Jriema. R 1 : Zrino.poglia. 3 R 2 i R 1 : maoaria. A R 2 : Nemagnich. R 1 : Nemagniea. 5 R2. Maxarkigniu od /rima. R 1 : Maxarkigniu od Zriina. 6 R 2 : Jrimsk. R 1 : Zrijnsku.
2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kada li je po podnevu bilo, na tipanu mejdan ostanuo:; riegova je vojska pridobila, baniina teko izginula. Al je ne kamo li e U vodu je na arcu je

Kad to vidi Urica Magarka, 1 bizi jadna niz to poje ravno, 2a nom treu krajeve delije, ne bi li je ivu ufatili. .

bi vile dostignule, krajeve delije! 9 s koem udarila, kou izplivala.

. - Pak pobie priko Ungarije i utee, vesela joj majka!

[ R1 9s]

' -

tipan. III., kraj slovinski XLIII. ; .

- ^ Kraj, tipan 2 na vojsci srican bie, zato budui protiva, emu dola vojska grka i prid vojskom Ivan, duka od Draa, 3 za osvo jiti Zentu i ostale drave negove, kraj tipan ne kti se poplaiti, nego4 slobodno na ega udarivi ufati ga iva, a vojsku mu isie. M po molbi csara grkoga, koji. bie rodijak duke Ivana, pusti ga zdrava poi kui svojoj. Psli toga uini mir s cesarom i s ostalim kra jim oko sebe pak dovede metare od nimake zemje, da kopaju i raztavjaju rudu zlatnu i srebrnu, s kojom negovo krajestvo obi lovae puno. I tako do malo vrimena uini se mnogo bogat i obilat -, u srebru i zlatu. Uze za enu cer kraja firancekoga, kojoj Jelina ime bie. Ova. izvan udnovate lipte tilesne, s kojom je narav narei, bi od Boga nareena mnogim kripostimam duhovnim, a navla stito milosrem^ koje pokazivae potrebnim. Sagradi mnoge mana stire i uini neizreena dobra u Dalmaciji. S ovom krajicom tipan, E 9el oliti po krtenu Uro,. ijmade etiri sina: Dragutina, Predeslava, .Milutina i tipana. I ovi Dragutin, ugrabivi krajestvo otcu svomu, posla ga prija vrimena s ovoga svita.5
R2 i R1: Maxarka. R 2 : Jtijpan. R 1 : ovvij. 3 R 2 : draca_ R 1 : Duracza 4 R2: papla Jciti i neggo. R1: poplajciti, neggo. ^ 5 R 2 : s' ovoga_ Jviita. R 1 : s' ovoga JVijta nego Vlada Slovinskiim kragliejtvom ojamnajest godijna.
2 1

17

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[12.] 1 Pisma od tipana Nemaia. Vidi udo i nagleda ga se, di se klana misecu danica, arku suncu zvizda priodnica, u Tribinu, gradu bijelomu. Nije on misec ni danica, nit je sunce, nit je priodnica, ve je ono slovinsk kra]ica, po imenu Jelina gospoja, lipa erca kraja franekoga, a iubovca Nemai tipana. Prid tipana esto dolazae ter nemu tiho govorae: 5 Kada doe svetac Jurjev danak^ sakupiu slovinsku gospodu i i sazvau moje sveenike, Isusove virne naslidnike. 2a kraja e tebe okruniti i na glavu krunu postaviti. Brni,, sinko, slovinsko krajestvo 35 svitlom ordom idesnico'm rukom. Malo vrime postojalo bie, ali ie mome od Mostara, suze roni, na zemjiu pada ter govori Nemai tipanu: Rad tebi boji glas oniti, al ne mogu, ve kako je pravo: eto n te jedna siln vojska, prid ome je dite Dragutine. Bile e ti dvore upaliti, a tebe e, starce, pogubiti i tvojega sinka Milutina, koga misli brzo okruniti. Kad je Stipe rii razumio, Jelini je J'Uibi govorio: ' Kamo tvoji posti i zaviti? U za as ga sinka porodila! Kamo li ti bili manastiri, kojeno si - trudno sagradila? Kamo li ti tvoje zaduzbine, 2 kojeno si po svitu inila? 45

I0

Svitla kruno, Nemai tipane, eto vidim, da si o'stario, izbrojio danke i godine *5 krajujui i bojak bijui. Nuder uzmi kige i tespije, moli Boga, plai tvoje grije i okruni sina starijega, po imenu mlada Milutina. , ! Kad je Stipe rii razumio, Jelinu je Jubu posluao, pak dozivje mlada Milutina ter je nemu tiho besidio: Milutine, drago dite moje, 25 evo sam ti, sinko, ostario, ne mogu ti vie vojevati ni slovinskim kralestvom vladati.
1 3

20

55

55

U R 1 je to- pjesma 8. R2: zaduxbine. R1: zadujebine.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (175?.)

Kamo li ti suze i molena, kojeno si Bogu prikazala, [R98lda ti dade, sinka Dragutina? U za as ga babo odgojio!

Milutina sinka dozivae ter ovako nemu govorae: Bii, sinko, zemfu magarsku, 1 bratac ite rusu glavu tvoju.
6

To izusti, duicu izpusti na krioeu svoje zarunice, zarunice Jelme krasce. Nemaiu, pokojna ti dua!

Uro Dragutin, kraf slovinski XLIV. Dragutin, sin stariji Stipanov, ne kti imati ustrp|ee ekati, dok mu otac pode s ovoga svita, za imati krajestvo' negovo, nego pobigavi od ega sakupi vojsku ter na silu ugrabi otcu svomu krafestvo. Drugi govore, da Dragutin ne bie sin najstariji, nego sridi krala tipana, i zato znadui, da se nemu po> zakonu kralestvo ne pristoji, hoti ga silom posidovati. Ma do malo vrimena poznajui zlo, koje bie uinio poslavi starca otca prija vrimena puna tuge i alosti s ovoga svita, pokaja se, ulize u manastir 1 uini se fratar, ostavivi krajestvo* bratu, koji slidi. [B1^] Uro Milutin, kraj slovinski XLV.

Dila, koja Milutin oliti Uro inae, ukazuju negvu dobrotu, pravednost i Jubav,. koju imadie pram Bogu i izkremu svmu. etrdeset i osam manastira od svoji vlastiti dobara ini sagraditi izvan ostali Jubeznivi dil, koja u krajestvu i izvan krajestva uini, kako se vidi u crkvi svetoga Nikole od Bara, u kojoj sagradi otar od mramora i na' nemu stoje upisane ove rii u jezik latinski: Urosius Rex Rasoie et Diocleae, Albaniae, Bulgaria totus Maritime de culfo Adriae et maris usque ad flumen Danubii magni, praesens opus altaris etc. Uro (tako se Milutin zvae), kraj od [5i]Raije i Diokleje, Albanije, Bulga|rije i od svi strana primorski od mra Adrijanskoga do rike velikoga Dunaja, ovo dilo uini. Tako videi judi negova dobra" ciea za sveta ga drau, pae govori se, da negovo tilo i sada se ilo nahodi u crkvi svete Sofije u CariR2 i R 1 : Maxarsku. Stari pisci hrvatski. XXVII.
1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

gradu. Ali niki kau od ega dobar poetak, a svrhu malo dobru, jer mu se ne bata uzdrati u istoi, kako se pristoji slugam BoL'ioo] ijim. Govori se, da je | imao pet ena jednu za drugom, i peta bie cer csara carigradskoga, imenom Simonida, i ov ne budui ps doresla, uini je za uvik neplodnu. Imade tri sina: dva. zako nita, to jest Vladislava i Konstantina, a jednoga naravnoga oliti kopilana, tipana imenom. Trei brat kraja Milutina, imenom Predislav, bi uinn za arcibiskupa od Servije. 1 tako posli smrti egove sin najstariji o'krunen za kraja slovinskoga.

Vladislav IL Uros, kra| slovinski XLVI. Ovi kraj bie nemiran u svomu krajestvu, zato brat negov Konstantin, hotijui krajevati, po krajestva odcipi i za sobom' po vede bijui se s Vladislavom kako- s najveim neprijatejem. Ali bivi Vladislav negovu vojsku razbio, a ega iva ufatio, ini ga svakim 'mukam muiti. Najpri ga prope na kri pak razpila po poli, koje dilo nemilostivo bi svoj gospodi slovinskoj i svemu puku vrlo mrsko i nepodobno, i rdi toga svak na ega mrzae, baciti ga s pristoja nastojae,1 kako mu se i dogodi, jer ga gospoda s pri stoja bacie, postavie krunu na glavu Stipanovu. - Rll ^

. .

tipan IV. Uros, kraf slovinski XLVII. -

Imadui Vladislav ozgr reeni nikoliko* vojske, koja ga naslidae i za njega svoju krv proliti ejae, nastojae pogubiti ti pana, novoga kraja. Ma budui u tipana vee puno< vojske, pridobi vojsku nesrinoga Vladislava, a ega iva ufati, koga tipan ne kti muiti ni pogubiti, kako mui on brata svoga Konstantina. Sa svim tizim postavi nad im strau, da ne utee. Ali Vladislav videi, da je krunu izgubio, davi se po tuzi pode s ovoga svita. , Kraj tipan, znadui ota svoga Milutina dobrotu, hoti ga u do broti naslidovati inei pravdu svakomu brez nikakva mita, uka zujui se miran, dobar i Jubezniv svakomu. Ma sa svim tizim do brom ne dadoe mu u miru svriti ivot, zato negov sin za imati krajestvo' postavi ga u tamnicu i u noj ga ini zadaviti.
1

U R 1 je isputeno najtojajce.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {1759.)

[ Rl m ]

tipan V. Uro, kraj slovinski XLVIII.

N a 1331 oli, kako oe niki, na 1333 pogubi tipan, sin naj stariji, svoga otca tipana za imati negovo kra}estvo. Ma jest od potribe znati uzrok i nain od zla ovoga, i zato va}a kazati vas dogoaj. Kraj ovi imadie jednu er, koju udade za kra}a bulgar[5 A skoga. Kra} | bugarski drz je godinu malo vie dana, pak posli nego' ome dite imade, posla je oteu svomu, a drugu uze za enu. Ovo nepoteno dlo. kra} tipan podnti ne mogui, skupi vojsku koliko moe veu i prid m posla svoga sina najstarijega tipana protiva svoimu zetu, kraju od Bulgarije, koji s vojskom izaavi protiva tipanu, svomu suri, udari na nega, ali se namiri na mrkoga vuka, koji mu svojom rukom glavu odsie i svu negovu porobi dravu. Posli ovoga junatva videi s tipan zapovidnikom od toliko velike vojske, a z druge strane bojei se, da posl'i smrti otca svoga izae za kra}a brat mlai po nastojau csara carigrad[R\03] skoga, ujca negova, jer bihu od dvi matere, a od jednojga otca, bojei se dakle tipan, da e posli biti privaten, i imadui svu ja kost od krajestva u ruci svojoj, ini postaviti otca u tamnicu i oj ga zadaviti. I premda tako opako bie uzi na krajestvo', nita ne mane imadie mnoge kriposti i izvrsnosti naravske, koje ga inahu od svakoga biti po}ub}ena i tovana. inae lemozinu toliko veliku, da se izrei ne mogae, i zaradi toga imade ovo lipo ime: tipan Lemozinar. N a boju bie mnogoi srican, jer sad s Grim, sad si Ungarcim i s Turcim 1 boj bijui, vazda se nae 'slavodobitnik razbivi niove vojsike i osvojivi mnoge drave. Ivan Paleologo, cesar carigradski, otijui rairiti svoje cesarstvo, boj bijui s ovizim kra}em nae se u tinemu, zato mu kra} Stipn osvoji svu koliku Romaniju i sva grka mista do Negroponta. Po isti nain osvojivi svu koliku Albaniju, koju bie cesar podloio1, uini se gospodar od svi mista od Epira. Ludovik, kra.} ungarski, uini rat protiva nemu, ali mu ne izae, kako bie namislio, jer mu se kr} tipan toliko 2 jako opri, da mu ne dade pea} mista oliti zemje svoje. I tada. kod Dunaja, gdi se sastaje Savom, uzida jedan kateo, koga [B^oJ zazva Biograd, i to hise \ godita Gosp. 1343. N e krijui Herce govci s mirom stati od Aegovi mejaa, udari na tipana, bna od Bosne i Hercegovine, koga budui dobio i iz Bosne iztir, osvoji
1 2

R2: i s' Turcim. R 1 : s' Turcim. R2: toliko. R1: toliko.

Igo

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

svu Bosnu i Hercegovinu, i tako na sve strane ponivi svoje neprijateje, uini se mnogo velik i strahovit svojizim protivnikom, a Grim za najvee. Vidivi-se dakle gospodarom od toliki drava,, doe mu u pamet, da se zove: Impeiator Romanorum et Serviorum. I zaradi te svrhe ini doi sebi sve bne, principe, kne zove, arcibiskupe, biskupe, barone i svu gospodu od slo vinskoga krajestva, kojizim naredi, da ga unapridak imadu zvati pozna vati za csara rimskoga i servijanskoga. I tada uini nov oficijale i sve ono, to se pristoji jednomu csaru, tituo oliti ime od krala dade Urou, sinu starijemu, pak do malo dana bi naskoen od jedne estoke febre, od koje i umri godita Gosp. 1354, ostavivi krunu svomu sinu, koji slidi.

Pisma od enidbe kraja bugarskoga. Kad se eni kraju Bugarine, na daleko prosio divojku, lipu ercu Uroi tipana; prosio je, i dadoe mu je. Povede je dvoru bijelomu s i dra je godinicu dana, a kad mu je edo porodila, posla }ubu staroj majci svojoj. Kad t vidi Uroi tipane, to je nemu vrlo muno bilo: slenu je vojsku sakupio ter je a}e u zemju bulgarsku. i porobi negovo krajestvo, sve isici malo i-veliko i osveti dragu ercu moju, ercu moju, a sestricu tvoju, koja cvili kano Juta zmiji ter proklie danke i godne i staricu milu majku svoju, koja je je za Bugara dala. Bugarin je glava ponosita, ne poznaje Boga ni zakona ni u Rimu papu velikoga, ve se klana suncu i misecu.

IO

Prid nom a|e Stipu, dite mlado, Kad je Stipe babu razumio, ter je nemu tiho besidio: poe s vojskom u zemju bulgarsku Poi, sinko, u zemju bulgarsku, i5[R\oe] Lipo ga je zete doekao pogubi mi kraja Bugarina silnom vojskom nasrid Bulgarije.
1

U R1 je to pjesma 9.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

181

T u udari konik na konika, sve po izbor junak na junaka, Juti zmaje na mrkoga vuka, 35 ba na zeta Uroi tipana. Tu se 'L bojnim kopjem udarie, ali Stipi dobra sria bie, Bugarina kopjem udario, s crnom ga je zemjom sastavio. 4 Svu negovu vojsku isikoe, Bulgariju ravnu porobie, svetie ercu Stipanovu i zdravo se natrag povratie. Kad su bili na po Je tribmsko, 45 onde Stipe divan uinio, gospodu je na divan sazvao ter je imam tiho besi dio: Znate i vi, moji vitezovi, ctenerali, bni i knezovi, bapitani i mladi serdari i ostala po izbor gospodo,
\Rl,

Ja pogubi zmaja ognenoga, zeta moga, kraja bulgarskoga; na rdi se meni sria kae, pogubiu kraja ungarskoga, pridobiu silnoga csara, od istoni strana gospodara. Virujte mi, slovinsk gospodo, desnica je moja od mejdana.

6o

Kad gospoda ega razumie, 65 babajka mu starca ufatie, u tamnici ega zadavie. Ej neviro, nigdi te ne bilo! Pucalo bi drvje i kamene sluajui Jubu Stipanovu, kako cvili i suze proliva, Juto cvili, tipana doziva:

Ej tipane, Jute rane moje, koji mnoge glave odsicae, tvoje glave ne odsie niko, 7i nego Stipe, drago dite tvoje, kojino ti desno krilo bie. U za as ga porodila majka! Koga nije, da kruha ne jide, a mi, drubo, zdravo i veselo!

da je meni babo ostario, od starosti vojevat ne moe. Nuder moga babu pogubite . 5 5 i za kraja mene okrunite.

8o

Uros, kraj slovinski XLIX.1 Kraji, koji izlazisr od ovoga kolina, izvan vlastitoga imena, koje na krtenu primjahu, zvaju se Uroi zarad Uroa, bna od Raije, od koga ovi kraji poetak imadoe. I ovo je najposlidni kraj od ovoga kolina, koji se boti poznavati za csara kakono, mu i otac, ali ne umidui se vladati na oni2 nain, kako se vladae tipan,
1 2

R 2 : XXIX. BA: XLIX. R 2 : onii. -R1: ouij.

82

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

otac negov, izgubi cesarstvo, krajestvo i ivot isti na ovi nain, [Rtio8l kako slidi. Uzdie, ma po se u za as, tri plemia, | koji bihu sinovi Mrnavca iz Hercegovine, od koga plemena jesu Mrnavci u Opancim vie Zadvarja. Imena ovizi mladia bihu: Vukain, otac Krajevia Marka, Gojko i Ugjea; ma bijahu siromani i ubozi puno1. Ove dakle Uro uzdie na veliko- gospostvo, uinivi Vukaina banom od Pritine, a Ugjeu od sve Romanije, i ov zazva despote, a to e naki rei vladaoce oliti principe, jer despot nije od kue priimenak, nego ri grka, toi zlamenuje poglavica, vladaoc. Bi cesar 1541 Uro pu|no puta od svoji prijatela ponukovan, da malo ini poni ziti reenu bratju, koji se bihu posilili tako, da Uroa mak> za kraja i poznavahu. I tako obiaju svi oni, koji su od rava roda, 1 kad se. na gospostvo uzdigu. Ma Uro, nesrina ne kti svoji prijateja svit primiti ni reenu bratju poniziti, nego* to je neprilino i pomisliti, uini za krala slovinskoga Vukaina i ini da se obkruni 2 u Pritini, gdli se krali od Raije kruahu, inei, da e mu kao csaru biti podloan. Videi bni, knezovi i ostala gospoda jednoga siromaha proij aka uzdignuta na toliko pristoje, ne moe se izrei, kolika^ alost, kolika li smutna bi medu ima. Poee tada, grabiti [^] I mista, sela, gradove i drave, kako koji mogae vee s mogujstvom svojim ugrabiti, inei se vlastiti gospodari svaki od svoga sela, grada oli drave. Vukain imade Pritinu i svu dravu od Pritine; Uglea, brat negov, 3 svu Romaniju do Salonika; knez Lazar svojim /zetom Vukom Brankoviem imade dravu kraja" tipana, to jest sva ona mista, koj mejae z Dunajem. Sinovi Balini, t jest Straimir,4 Jure i Bala, uzee svu Zentu gomu i donu. a do Albanije. I tako do desetak godina sve krajestvo' Uroevo bi od bana ugrabjeno na ta nain, da nesrini Uro osta brez cesarstva, brez kraJestva, brez banovine i knstva, videi svoga slugu za gospodara i ubojicu svoga, komu bie ivot podao.

1 2 3 4

R2: od Argiava roda. R 1 : od argiva kolina rogieni. R2: obkrunii. R 1 : okrunnij. R2 i R 1 : gniegovu. R2 i R 1 : Strajimijr. Tako se i daje pie ime toga Balina sina.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

183

Orf
Pisma od Vukaina i kraja Uroa. Goji majlka tri sina nejaka u Lovreu nie Opanaka: jednom ime Ugjea bijae, a drugi se Gojko zovi jae, trei bie dite Vukaine, 5 ba babajko Krajevia Marka. Bihu dica roda gosposkoga, gosposkoga, ali ubogoga. uoJ" Babo jim s-e Mrnavac zovie, on starinom Hercegovac bie IO od Lovrea grada bijeloga; odonlem je pleme Krajevia.
:

To je banom vrlo muno bilo, ter se skau na noge junake 3 pak otimju- sela i varoe i gradove od Servije ravne. Osta Uro brez krajestva svoga, brez krajestva i brez banovine, neka kuka kano kukavica, 35 suze roni k a n o udovica. Starac U r o esto uzdisae, Vukainu tiho govorae: Ja sam tebe, sink, uzvisio, na pristoje moje postavio. 4

Primi mene u dvore bijele Majka sinke trudno odgojila, i nosi mi urmet 1 potene; odgojila tugom i emerom. I Kada li su dica ponaresla, 5 'U1) spomeni se, drago dite moje, dobra moga i ubotva tvoga. dobra jim je sria pristupila. Namira ji namirila bie na Uroa, kraja slovinskoga; Uro bie srca milostiva, milostiva i Boga bojea. * Prima dicu u dvore bijele ter jim kroji skerletne ajine, da z gospodom mogu vino piti, po divanu zajedno etati. Jo mu ni t dosta ne bijae, 25 ve jim daje svoje banovine: Vukainu p6 Servije ravne, a Ugjei lipu Romaniju.
1

20

Vukain se na neg izolirae ter srdito starcu besiae: Izvadiu crne oi tvoje i dau ti gusle javorove,

45

ter otii od grada do grada, da ne umre od ee i glada. 5 Ja ti ne dam sa mnom blagovati ni u. dvoru momu pribivati. Kad je starac rii razumio1, Vukainu tiho govorio: Nije zmija zmiju privarila, 55 to Vukain Uroa tipana.

U R 1 je to pjesma 10.

l%

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

tJil

N a se mee orjanske ajine i uzimje gusle javorove, ode prose od grada do grada, d nemila, pobre, do nedraga, 6ofRVi2] ~ Vukainu esto dolazae, milosre od ega prosae, ' al Vukain za Boga ne znade, ve ga bije tekim buzdohanom. Kako ga je jednom udario, 65 s crnom ga je zemjom sastavio. Malo vrime postojalo bie, od "istoka Turci udarie, udarae na Serviju ravnu, na dravu kraja Vukaina; svu negovu vojsku isikoe i Serviju zemju osvojise. Sam utee kraju Vukaine, ue gorom, vesela mu majka!

Zaludu je ,i n utekao, jer bieci goricom zelenom pogubi ga sluga Nikolica, odnese mu krunu i kolajnu, koja bie od suhoga zlata, nakiena pridragim kamenem. Boja pravda tako otijae, da mu sluga odsijee glavu, jer on bie pogubio1 kraja Uroia, svoga gospodara.

75

8o

Evo,- pobre; pleme Krajevia 9$ od Mrnavca, staroga plemia: i sada se to pleme nalazi u Lovreu 1 izpod Studenaca, po imenu Mrnavac Ilija, kojino je na glasu delija. 9 Vijali se svioni barjaci, nek su zdravi Mravevi 2 jaci!

Vukain, kraf slovinski L. Izgubivi kraj Uro svojom budalatinom sve drave slovin sk, za piiviti koji dan bi usilovn utei se kraju Vukainu, da ga do smrti prirni. Ma videi se od ega zlo gledan, a gore to van, po'bie od Vukaina knezu Lazaru, koji gore ga tujui i gle dajui od Vukaina, ne smiri se ni kod Lazara, nego se vrati opt Vukainu. Ali videi se od Vukainovi sluga porugan i pogrden '] svaki dan, odlui biati u Dubrovnik, koja odluka bi|vi prikazana Vukainu od jednoga sluge, rasrdi se veoma, pak uzami buzdohan udari ga u glavu i ini ga pasti mrtva na zemju. Krajeva Vukain est godita, jer mu Turci vee krajevati ni iviti ne dadoe. Ui nivi protiva nemu Sulejman Prvi rat i budui udario na mejae od Servi je, bi od Vukaina i vojske negove razbijen jako. Ma vlaka lakomost izgubi vojsku, kraja i sve krajestvo slovinsko, jer ne
1 2

R 2 : Ulovrechiu. R 1 : Ulovrichiu. R 2 : Margnavceci. R 1 : Margnavcevi.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

185

ktie tirati neprijateje ni sii, koliko mogahu, nego ji pustivi s mi rom biati poee sadirati ajme s Turaka mrtvi pak napreni rob svakojake pivajui i popivajui povratie se natrag. Videi Turci, da ji niko ne tira, vratie se slobodno natrag za imam u potiru, koje budui dostignui, zapovrnue sii, i natkavi ji na jednu riku, to utee od sabje, ono ne utee od rike. Dva brata nesrina, Vu kain i Uglea, u riku uplivae; Ugjea se utopi, a Vukain izpliva, ma zaludu, jer negov sluga, Nikola Narsojevi imenom, za imati kolajnu od zlata, na kojoj bihu dragi kameni, koju Vukain -na vratu nosae, povadivi sab}u odsie mu glavu. I dogodi se ovako: Biei priko gore Vukain ugleda jedan studencie vod i budui 'i'uJ ojednio moli ga, da mu zaiti vod, ali ne budui posluan od re enoga sluge, sade s kona i prinie piti. Tada Nikola Narsojevi izvadivi sabju odsie mu glavu, odnese kolajnu, a kona, i to na nemu bie, odvede. Pogibe dakle krf Vukain godita Go'sp. 1371, ostavivi etiri sina nakon sebe: Marka, Andrijaa, Ivania i Mitra. I ovo je oni Marko Krajevi, koga riani za velika 1 dre i od ega svakojake pisme izvode, koji elei imat drave otca svoga ^ 6 J ne moe ujiniti drugo nego podloit se caru i davat mu ara. Ma Ivani, ne mogui vie podnositi globe turske, ostavivi svoju dravu pobie Zen tu sinovom Balinim, koji ga lipo pri mise davi mu on'liko z'emje, koliko mu bi za dosta poteno iviti. Marko z bratjom davae Turkom are, i kad bi godir car na vojsku poao protiva komu kraju oli banu, vajadie da i Marko ide nemu na pomo svojim Servijanim. I tako bijui se jedan "put car Bajazet s banom od Valakije, komu Mire ime bie, u tomu boju nahodei se i Marko pogibe od reenoga bna kod vod Ma rice, primivi jednu strilu u grlo. Mitar pogibe od Turaka. Andrija, [R1iis] brat etvrti, iza i ostade na vladanu J od Servije, ma caru bi pod loan; i ovi imade sina, imenom Dominik Momilo. Momilo imade sina, Koja imenom, i ovi bie princip od drave Muanske. Imade Momilo i cer jednu, Jelinu imenom, koja se udade za ercega ti pana, duku od svetoga Sabe, to jest Ercegovine. Budui dospili kraji od Servije i Raije (jer posli Vukaina sve ove drave padoe pod Turina poznajui ga za gospodara poglavitoga, dajui mu ara i n pomo i|adu vojnika), sada emo besiditi od ezini banica, koji, premda caru bihu podloni, vladae s ovim dravm nosei ime despot, i to hoe rei ban oliti poglavica, kako smo gori rekli.
1

R 2 : Velika. : jVeta.

TS6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Lazar Grebfaoovi, 1 despot oliti poglavica od Raije. Knez Lazar bie sin Pribica Grabjanovia, plemia slovinskoga, i ova kua bi vazda poznana od kraja dalmatinski, a od kraja tipana i negova sina Uroa sasvim uzviena. Ovi dakle Lazar posli smrti kraja Vukaina i nego vi sinova Marka, Ivania, Anjri[R'ne] jaa i Mitra posidova j vei dio od krajestva Vukainova, t jest Pritinu, u komu gradu kraji stahu, Novo Brdo i mnoga msta od Raije. Imadie knez Lazar etiri ceri, to jest Jelinu, koja se udade za Junu Crnojevia, principa od Zente i Crne Gore, Milicu, i ova se udade za cara Bajazeta, Vukosavu, koja poe za Miloa Kobilia iz Novoga Pazara, i Mariju, koja bi ena Vuka Brankovia. A niki kau, da je ima. i petu cer, imenom- Despinu, i ova se udade za Susmana, principa od Moldavije. Sastavi se dakle zajedno tri od ovizi sestara, to jest ena Brankovia, Kobilia i Crnojevia, poe svaka svoga mua faliti ime junatva, navlastito Vukosava, uzdiui svoga mua Miloa Kobilia do nebesa, govorei, da je boji junak od Vuka Brankovia. Marija, ena Vukova, ne mogui podnti tolike fale, dade jaku zaunicu Vukosavi, koja ode plaui Milou, svomu muu, tuei se na Mariju, da joj bie dala za unicu, da je mua falila, a Miloa pogrdivala, i da bi jedva Vuk Brarikovi doekao, da ga Milo na mejdan zazovne. Sve ove i druge lai, budui Milou od ene Vukosave prikazane, bihu uzrok [R' m ] od velike smutne, jer Milo otie nai | Vuka Brankovia, koga naavi svakim rugom narui. Ovu sramotu ne mogui Vuk podnti, zazva Miloa na mejdan., I tako osedlavi koe izaoe na misto od mejana, na komu estoko' se pobie; ali Milo bci s kona Vuka Brankovia, koga mogae pogubiti, ali ne kti, neka samo poznade, da je Milo boli junak od Vuka Brankovia. Od onoga vrimena Vuk 2 ne mogae uti ni viditi Miloa mislei ob dan i ob n, kako bi se osvetio. Malo posli toga vrimena ne ktijui knez Lazar, despot [57J [ oliti princip od Raije, poznavati cara Murata za svoga gospo dara ni davati mu ono, to bie ugovoreno, zaradi toga Murat sa kupi vojsku neizbrojenu i on isti prid vojskom ode protiva ree nomu Lazaru, principu od Raije, koji uvi za Murata i vojsku negovu izae s trijest ijada svojizi vrsni vojnika protiva nemu, budui s ime i dva zeta negova, Milo Kobili i Vuk Brankovi.
^Prezime kneza Lazara pie Kai Greb[g]lianovich, no jo ee Grab[g]lianovich. 2 R2: Vuk. R1: Vuk Brancovich.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

187

Ma Brankovi, nosei veliku nenavidst i srditQst protiva Milou, po prid Lazarom zloi od ega govoriti i lagati, da Milo s Turcim ima prijatejstvo i da radi izdaji. La ovu primivi Lazar za ^isl istinu iroade ustrpjenje do ve|ere, a kada bi vrime od veere, sazva svu gospodu na sbet, pak posli nego blagovae, uini jim jednu prediku od Makabeja ovako-: Gospodo slovinsk, vitezovi nepridobiveni, plemia od starine, kruno i diko naega slavnoga nroda Evo se je sva sila turska protiva nami sakupila, da nas kakono more ocensko prodre i nau slavu u nito obrati. Spomenite se, to uini Juda Makabeo', koji s malo vojske svu silu svoji neprijatej u nito obrati, zato Bog izraelski, vojvoda niov budui, za e boj bijae i niove neprijateje pridobivae. Tako> i mi, istoga Boga za naega vojvodu imadui, premda nas je malo, a. Turaka puno* s pomou naega Boga dobiemo neprijateje istoga Boga. Posli toga uze au vina pak je prikaza svomu zetu Milou Kobiliu 1 ovako mu govorei: Uzmi, zete Milou, ovu kupu vina i popij je2 U zdravje moje zaradi Jubavi, koju ti nosim, premda ti ne nosi meni, jer si me namislio sjutra izdati kao Juda svoga Metr. N e moe se izrei, koliku alost1 tada imade siroma Milo; ti jae se pravdat, ali mu Lazar govoriti ne dade, nego ga ini sisti i s mirom blagovati. Sva gospoda odoe spavati, ma Milou san na oi ne e, ^19] jer bie pun tuge i alo|sti znajui, da ga prava potvoraju; koji, kako zora zabili, uzjavi na kona, da ga niko ne vidi, i otie u vojsku tursku, u koju budui doao, 3 poe moliti straane, da ga puste caru, s kojizim imadie od stvari vrlo potribiti govoriti.. Straani taku prisu razumivi i poznajui, da Milo Kobili, koga se sva turska zem]a : bojae, imadie veliku potribu ime besiditi, pustie ga pod, ador carev ulisti i s carem besiditi. Ali Milo ne e besid, nego: klekavi, da pojubi ruke careve, izvadi no i zadi ga u srce cara; Murata, posice vezira i one, koji bihu pod adorom, pk -uini juri, da utee, ma od vojske careve bi vas na sab}e raz nesen. ' I to sve bie opravio* Vuk Brankovi. Knez oliti despot Lazar, ne naavi sjutradan siromaha Miloa, ini brez nikakve sumje, da je otiao u vojsku carevu za izdati ga; nita ne mane ne izgubi slobod, nego uinivi prediku kratku, ma planu, udari na Turke, koji ne mogui odoliti sabfi slavni vitezova Lazarovi, plea
1 3 3

R 2 : Milbjcu kobilichiu. R*: Milio Je kobiliohiu. R 2 : poppije. R1: poppij. R 2 : dojjao. R 1 : do Ja.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

okrenuvi natrag pobigoe. Ali budui ji zatekla jedna rika, kod e se oprie toliko jako, da natrag potirae vojsku kneza Lazara, Lli2o] koji biei na kou upade u jednu | jamu on i negov ko i tte glavu izgubi. A niki govore, da ga iva uatie i za suzna zarobie, i tada mu bi kazano, kako cara bi pod adorom negov zet Milo Kobili. Ovi se boj uini na Kosovu poju godita Gos. na 1389. Posli koga Vuk Brankovi imade polovicu drave Lazara Grabjanovia, a polovinu Lazarova ena Milica i sinovi ezini, to jest tipan i Vuk. I tako ove dvi kue svim krajestvom vladae, ma s ovim ugovorom, da caru svako godite imadu po toliko, jaspri dati i na pomo if adu vojnika, kad god car zaiste. Ma do malo vrimena svai se Milica, ena Lazarova, svojizim zetom Brankoi*8l vicem, jer budui opak sve neviri nastojae, da joj izmajkne i ono, to ne bie izmakao. I tako Milica, ne mogui negova aramzadluka podnositi, utee se caru, od kga bi primjena lipo i pomi e lovana, a zet ezin pokrn, jer mu car uze sva msta, koj posidovae, i 'dade ji Milici i sinovim ezinim, ostavivi Vuku i sino vim negovim, Grguru, Juri i Lazaru, toliko samo zemje, koliko jim mogae biti dosta, da od glda ne pomru. Ma do malo vrimena R, [ iiJ Vuk Brankovi imade svu svoju dravu, budui cara jas|pram pod mitio. I tako ove dvi kue vazda bijahu u nemiru medu sobom, to car i ejae, jer da su skladno ivili, ne bi nemu are davali. Posli toga car Bajazet uini rat protiva Tamerlanu, caru od Babilonije, i tako vajadie da i ove poglavice oliti principi s ijadu svoji voj nika idu na pomo Bajazetu, i tako se uputie dva sina Lazarova, to jest tipan i Vuk, i dva sina Vuka Brankovia, to jest Grgur i Jura, prid ijadu svojizi Raijana, po izbor delija. Pobivi se dakle Bajazet s Tamerla-nom, carom od Babilonije, bi negova vojska raz bijena, a on iv ufaen i u gabiju od gvozdja postavjen, iz koje, kada Tamerlan ruae oli veerae, vajadie kao jedan uk da gleda. Ma ne mogui vie podnositi taku sramotu, poe z glavom udarati gvozdenu gabiju i tako razbivi glavu ivot svri, posli koga bi uinn za cara Murat Veliki, od koga emo malo posli besiditi. Bi u istomu boju ufaen Grgur, sin Vuka Brankovia, a negov brat Jure i dv ujca, sinovi kneza Lazara, t jest tipan i Vuk, poteno utekoe. Ma tipan, sin reenoga kneza Lazara Grabjanovia, budui se po putu svadio svojim netjakom Jurom [R,i22l Brankoviem, | doavi u Carigrad ini ga metnuti u tamnicu. Ali do' nikoliko vrimena, budui se oslobodio iz tamnice, poe prid

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

189

cara i prid im mnogo zla ree protiva svomu ujcu. Car elei, da nije na svitu jednoga ni drugoga, dade mu vojsku, da ide protiva knezu tipanu, koji budui doa u Rai ju uini zla dosta i naavi Vuka, ujca svoga, prid vojskom, pobi se ime i razbi ga na 1402. Ali z druge strane doletivi tipan, brat negov, s vojnicim svojim, udari na Turke i na svoga netjaka Juru Brankovia, koje pridobivi pod sab ju okrenu. I tako medu ujcim Grab|anoviim i meu netjacim Brankoviim slidei rat i nemir, sve krajestvo od Raije bise se razruilo i u nito okrenulo. Ma to je jo nepodobnije, zavadie se dva reena brata 1 Grabjanovia, t6 jest tipan i Vuk. Ovi Vuk imade pomo od cara, takoer i od svoga netjaka Jurja Bran kovia, koji ulizavi s jednom silnom vojskom turskom u Rasiju protiva bratu tipanu 1409, porobi i popali sva mista od Raije, u kojoj' sedam miseci vojska prista inei zla neizbrojena, i za stati u miru vajadie da tipan dade Vuku, bratu, polovinu drave J svoje. Ali do malo vrimena Vuk se svai s carem i s ime boj bijui od Turaka pogibe, takoer i negovi net jaci Brankovii: Grgur, koji se bie iz suanstva oslobodio i odkupio, i Lazar, brat negov. Ostade dakle na vladanu sam tipan Grablanovi i negov netjk Jure Brankovic, koji videi, da se ie kra|estvo' od Raije razasulo i skonalo zaradi nemira ovih dviju kua, ponurie se i sjedinie zajedno dajui caru sve ono, to je ugovoreno od niovih otaca. Ma tipan Grabjanovi umri od kapfe na 1421, i tako Jure Brankovic, netjak negov, osta za vladaoca, despota oliti poglavicu od svega kra]estva. I ovde dospi vladane kue velikoga kneza La zara Grabjanovia.

[I5-F Pisma od. Kobilia i Vuka Brankovia. Lipe ti su rumene ruice u bijelu dvoru Lazarovu, niko ne zna, koja bie lipa, koja via, koja rumenija.
1 2

Nisu ono ruice rumene, ve su ono erce Lazarov, od Servije ravne gospodara, od starine viteza i bana.

R 2 : recena bratija. R 1 : dva reena bratta. U R1 je to pjesma 11.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

\u]

Lazar cerce za gospodu daje: Ve falite Milo Kobiliea, J D Vukosavu Milo Kobiliu, od Pazara Novoga plemia, Maru daje Vuku Brankoviu, [R1i26l kojino je junak od junaka, a Milicu caru Bajazetu. porodi ga Hercegovka majka. N a daleko Jelinu udaje za plemia i gospodiia, po imenu Crnojevi Jur ja, koji bie od Zente vojvoda. Malo vrime : postojalo bie, tri sestrice majku pohodie; ne pohodi Milica carica, jer joj ne da care Bajazete. Sestrice se lipo- pozdravile, al se one brzo zavadie fale svaka svoga zarunika u bijelu dvoru Lazarovu. Veli }uba Crnojevi Jurja, 25 po imenu Jelina gospoja: Nije majka rodila viteza, to je majka Crnojevi Jurja. Govorila }uba Brankovia: Nije majka rodila plemia 3 ni junaka ni gospodiia, to ^ majka Vuka Brankovia. Smijala se Juba Miloeva, po imenu mlada Vukosava, smijala se ter je besidila: 35 N e ludujte, jadne seke moje! N e fal 5 te mi V u k a Brankovia, J koji nije n a glasu delija, nit mi fal'te Crnojevi Jurja, junk nije nit je od junaka. 4 Rasrdi se }uba Brankovia, Vukosavu rukom udarae; kako je je lako udarila, iz nosa joj krvca izvirala. 45

Skoila se mlada Vukosava, ode cvile g dvoru bijelomu, 5 Miloa je plau dozivala ter je nemu tiho govorila: Da ti znade, mili gospodare, to govori juba Brankovia: da ti nisi plemi od plemia, 55 nego hra od hrakovia! Jo se fli Juba Brankovia, da ti ne smi na mejdan izai Brankoviu, svomu gospodaru, zato nisi desnom rukom j'unak. 6 o To Milou puno muno bie, ter se skae na noge junake i poside kona od mejdana pk dozivje Vuka Brankovia: Prijateju Vue Brankoviu, 65 ako te je porodila majka, izai mi na mejdan junaki, da vidimo, je boji junk! Inako se Vuku ne mogae, ve posida kona od mejdan pk izae na to po|e ravno, gdi bijae misto od mejdana.

70

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Tu se z bojnim hop jim udarie, al se bojna kop ja polomi; od bedrice cor de. povadie, 75 i orde se britke izlomie. ['i2e] Udrise se tekim buzdohanim, buzdohanom perje polite. Milou je sria priskoila, baci s kona Vuka Brankovia. 8o

Sjutra emo udriti na Turke, sluaemo Milo Kobilia, jer je Milo na glasu delija, J5 boje ga se Turci i krstjani 2 : on e biti prid vojskom vojvoda, a za Aime Brankoviu Vue.

To je Vuku vrlo muno bilo, II0 jer Miloa vidit ne mogae, Govori mu Milo Kobilicu: [R1 7] Lazara je nadvor izvodio, skrovito je nemu govorio: Sad se fali, Vue Brankoviu, pofali se virnoj lubi tvojoj, A ne zna li, mili gospodare, da ti ne smim na mejdan izai! zaludu si vojsku sakupio, x1 izdae je Milo Kobilicu, 5 Mogu li te, Vue, pogubiti, 85 Turke brni, o neviri rdi. tvoju }ubu u crno zaviti? Ali ne u, jer smo prijateji; Mui Lazar, ne govori nita, poi z Bogom, ne fali se vie. a kada je za veerom bilo, zlatnom aom Lazar napijae, Malo vrime postojalo bie, I2 suze roni, tiho besiae: na Lazara Turci udarie, 9 prid ima je Murat .Sukman, Ni u zdravje cara ni csara, robi, pali sela i gradove. ve moga zeta Kobilia, koji me je izdat namislio Lazaru se ino ne mogae, 1 kano Juda svoga Stvpritela. nego kupi vojsku na sve strane, zove sebi Vuka Brankovia 95 Zaklie se Milo Kobilicu, I2 5 i deliju Milo Kobilia. zaklie se Bogom gospodarom, LI Gosposki je sobet uinio, da izdaje ne e uiniti, gospodu je na sobet sazvao, neviri nigda pomisliti. a kada se vinca ponapie, I0 gospodi je svojoj besidio: Pk se skae na noge junake I ter ulize pod adore bile, 3 Posluajte, moji vitezovi, do ponoi suze polive, od ponoi Boga vapijae. vi po izbor bani i knezovi!
1 2

R2: Jitane. R 1 : Stane. R2: Karjtjani. R 1 : kauri.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kada li je zora zablila i danica lice pomolila, on poside dobra kona svoga pak otide u vojsku carevu.

bS

Kobiliu Turci virovae ter prid cara ega dovedoe. Klee Milo na zemjicu crnu, Jubi caru skuta i kolina.

Moli Milo careve delije: [R1i2s] Svoga se je noa dobavio, 4i Pustite me caru pod adore, Murata je u srce udrio, izdau mu vojsku Lazarovu, pak povadi sabju od bedrice, a Lazara iva ufatiti. H sie Milo pae i vezire. 1 Al i nemu loa sria bie, jer ga Turci na sabje raznie. ^5 to uini, Vue Brankoviu, to uini, da od Boga nade! Jure Brankovi, poglavica od Ralje. Ovi se poglavica pojunai ne krijui caru Muratu ara platiti za nikoliko godina. Zarad toga. sakupi Murat vojsku veliku i uputi se s vojskom protiva nemu. Ali Jure, ne budui srca vitekoga, ime se pobti n smide, nego< poslavi mu velike darove poe ga mititi i moliti, da se vrati s vojskom natrag, i za umoliti ga lane sve mu proaste prikaza arae. Murat na sve darove, molbu i aroe prikazane od Jurja prignuti se ne kti, dok mu ne obea cer Mariju za enu, koju Jure, to ne bi ima, dobrovojno dade inei, da radi 2 toga rodstva i prijatejstva kua negova ima biti uvik srina, estita i mirna s kuom Otmanovia. Ali siromah ne znadie, da u maki ll \vA i u Turinu vire nije, kako- ne bi ni u Muratu, jer ne projdoe ni tri godita posli novoga prijatelstva, da Murat, sakupivi silnu vojsku, udari na krafestvo tasta svoga na 1439. Videi Jure potribu, u ko joj se nahodae, i promi]ajui nevirnost tursku, uze enu svoju, sina Lazara i ostalu familiju pak pobie u Ungariju Albertu, kraju od Ungarije, ostavivi u Samandriji dva sina svoja, Grgura i ti pana, da reeni grad, koliko je mogue, brane od Turaka. Doavi dakle Turci pod Samandriju, grd veliki, sa svi ga strana obsidoe i bie. Grgur, koliko moe, toliko ga brni, ali videi, da ga obra niti ne moe, pridade grad caru, ri svomu. Murat dade svomu
1 2

R2: ivezire. R1: ivezira. R2: radi. R1: zaradi.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[ 6l l suri Grguru, takoer i | tipanu, svu Raiju, da su oni od e zapovidnici, ali povrativi se natrag ne kti ji ostaviti u Raiji, nego ji povede u Carigrad sobom, da pribivaju u dvoru negovu, dok se ne pomiri s krajem ungarskim; jer tada bie rat meu Muratom i Albertom, krajem od Ungarije. Do nikoliko vrimena bi prikazano Muratu, da Grgur i tipan, sure rtegove, dokazuju otcu svomu i kraju ungarskomu sve stvari, koje se in u Carigradu. Bi li to istina, ne bi li, car se veoma rasrdi na reene sure svoje pak zapo[K'isol vidi, da se z gvozdj-em vruim | oslipe oi niove. I to bi opravjeno, ma tak potajno1, da za t niov otac ne znade nigda, dok se po negovoj molbi ne pomiri kraj Alberto, koji bie Turkom svu holost slomio, s carom 1 Muratom, koji imadui on, to ejae, posla slipe sure 'k, ocu niovu Jurju. N e moe se izkaati 2 tuga ni alost, koju podnese princip.Jura videi tako nemilostivo nagrene sinove svoje o Murata^ zeta nevirnoga, i premda mu prokleti zet bijae toliko ., zl uinio, ne kti se osveivat, kako mogae, s pomou kraja ungarskoga, koji imade vrsna enerala prid vojskom, t jest velikoga viteza vojevodu Janka, a z drug strane snanoga i nepridobivenoga Juru Kastriota,. priimenkom Skenderbega} koji bi ga u svako vrime branili i pomogli, nego u svako vrime ukaza se turski po monik, a krstjanski protivnik, kako' emo sada viditi. [B^sil Jure, poglavica od Rai je, dade caru pomo protiva kraju ungarskomu. Budui se opet zavadio kraj ungarski s carem Muratom, i elei Jure Kastriot, princip od Albanije, dati mu pomo, bi potribito, da prie priko drave Jurja Brankovia, tasta Muratova, koji vee dobra elei Turkom nego krstjanom ne dade mu prici priko' svoje zemje i sastat se s vojvodom Jankom. Videi Skenderbeg oliti Jure Kastriot tu veliku opainu reenoga poglavice rasrdi s-e na ega estoko, pak ulizavi na sramotu u Raiju, poe gore nego Turke robiti i paliti sela i varoe. Ma ne moe imati srie, da se sastane s vojvodom Jankom, jer mu bihu puti zaprieni, nego porobivi Raijane, reene 3 riane, vrati se natrag. Videi Jure Brankovi zlo, koje mu bie Skenderbeg uinio, otie caru, zetu svojemu, i poe se prid ime derati i na Juru Skenderb^ga tubu
R2: s' Czarrom. R1: Czarrom. R2: izkaxati. R 1 : izkaati. s R2: recene. R 1 : otvardnute. Stari pisci hrvatski. XXVII.
2 1

13

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

initi eve mu rii govorei: Svega svita od istoka do zapada go spodaru i moj, premda sam nedostojni va sluga, zete pri visoki! l [ i32j Ja zaradi Jiubavi, koju tebi nosim i tvojoj | kruni neumrloj, ne dado' proi priko zemje moje Juri Skenderbegu, tvomu smrtnomu dumaninu, da se zdrui s vojvodom Jankom, eneralom od sve ungarske vojske, ni da udru na mejae tvoje. Radi toga Skenderbeg, tvoje krune nepridobivene i mene, sluge tvoga, oiti dumanin, po robi svu zemju moju i popali a ela i varoe brez milosrdja. Zato dakle, privisoki sultanu, sad je vrime, da osveti i mene i sebe: udri ti s vojskom od istoka, a ja u od sivera, da onoga neprijateja izkorenemoi do temeja. Obea se car Murat poslati vojsku "na Jur ja Kastriota, poglavicu od Albanije, kako ejae Jure Brankovi, po glavica od Raije. Ma Murat poznajui, je i to je Jure Kastriot, reeni Skenderbeg, na ega tada vojsku poslati ne smide. Vojvoda Janko, koji bise silni junak i poglavica od vojske sve ungarske, dili se prid vojskom protiva Muratu i udri na mejae negove, ma -bu62 t ] dui mu protiva ne samo Turci, nego li joter i princip od ! Raije, reeni gore Jure Brankovi, bi od obadvaju sa svi strana naskoen 1 i tak svu vojsku izgubi.2
R 2 : naskoen. R 1 : obnooch na skocen. Iza rijei izgubii ima u R 1 (str. 132.134.) jo ovo: . . , a on bosonog utee, ma zaludu, jer biei priko Raije, zemje reenoga Jure Bran kovia, bi od negovi vojnika ufaen i u tamnicu postavjen. Posli nikoliko dana J u [ i 3 3 ] r a Brankovi izvede! ga iz tamnice i ini ga doi prida se ovako mu go vorei: Ako ti, plemiu i vitee Janko, eli izai iz tamnice, vaja da uini ove tri stvari: prva jest ova, ima tvoj sin Matija uzeti za enu moju unuku, er Uldrika, kneza od Sicilije; druga, vaja da mi povrati sve gradove i mista, koja si mi proasti godina uzeo; trea, vala da mi dade sina Vladislava u tutiju. Sve ove stvri Janko obea uiniti, i tako ga pusti zdrava poi kui svojoj. Ma vojvoda Janko, poinuvi od umora i izpokojivi se lipo, ne kti izvrit ono, to bie u velikoj potribi obetao, nego skupivi vojsku koliko, moe veu, pak udarivi na zemju Jura Brankovia, popali kue, razori kule i kastele, uze mnoga, mista, koja biju blizu Dunaja, i uini mnoga zla u onim stranm, premda reeni Jure drae negova sina Vladislava u tutiji, jer Janko onaki srdit prigorio bie i sebe i sina promjajuci toliku tetu, koju svemu krstjanluku bie Brankovi uinio branei Murata, Boijega. neprijateja. Videi dakle Jure, od Raije poglavica, da se je Janko s vojskom uputio za nai ga; pristrai se puno pak posla prida, svoje dvorane i prid Aimam Vladislava, sina [134] Jankova, z daro'vim velikim, molei ga priklonito, da se smiluje na J u r a Brankovia i ' n a dravu negovu. Janko budui vridni i dobri krstjanin, pun Jubavi i milosra, smiiova se na suze i pla niov, a navlastito' na molbe sina svoga Vladislava, i vrati se natrag s vojnicim svojim. uvi car, da je Janko> bio u rukam tasta, svoga i da ga je iva pustio, . rasrdi se na Jurja i skupivi vojsku posla je protiva Jurjn, prid kojom posla Friibega, vrsnoga kapitana. Jura Brankovi ne znadui, kud li e ni kamo li e, utee se najposli vojvodi Janku, koji budui pun milosra doleti s vojskom u Raiju i udari na Turke s jedne strane on, a z druge Brankovi. Friibega
2 1

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

R'iss] '

Lazar Brankovi, poglavica od Ralje.

Od ovoga poglavice ne tije se drugo, nego da je e-trova u salati mater svoju Iloinu, za moi slobodnije na svoj nain iviti i krajestvo od Raije rasuti, kako i razasu inei dilo Bogu i judem mrsko; jer budui se po svemu krajestvu oitovalo nepodobno 1 dilo, koje bie uinio, svak na ega mrzijae, zlo govorae od ega i smrt mu e|ae._ Lazar 2 poznajui zlo, koje bie uinio, i sluajui ono, to se od ega govori, a svrhu svega uvi, da mu car zet pri ti, da e ga s vladana dignuti, zato je svoju majku, a negovu punicu, otrova, upade u toliko neveseje i alost na ta nain, da do malo dana. pun grizoduja pode brez poroda s ovoga svita. Malo posli toga car osvoji svu Raiju, u kojoj zapovidaju Turci i danas. Sada dakle budui u vladanu ova kua dospila, a Raija od Turaka osvojena, od e vie govoriti ne ima koristi, nego prilazim na Zentu i poglavice ezine.
R1

isel

Slide principi eliti poglavice od Zente. Zenta jest drava lipa u Dalmaciji goroj, ali je sada pod lona canu. O d istoka meai s Albanijom, od zapada s Crnom Go rom, a od podneva z Bukom od Kotora. U sebi uzdri mnoga sela, vare i katela, takoer i tvrdi grd Skadar, 3 u komu niki krli dalmatinski pribivae. Od ove drave bi gospodar Bala4 Crnojevi, knez i plemi od starine, koji bie od csara tipana i njegova sina Uroa puno uzvien i uzdignut na veliko vladane. Imade ovi po glavica tri sina: Straimira, Juru i Balu, koji posli smrti otca svoga osvojie mnoga mista, to jest Zentu grnu, koja ne bise podlona otcu niovu, mnoga mista i gradove u Raiji, od koji tada Turci bihu gospodari, i vei dio od Albanije. Po isti nain u Romaniji osvojie mnoge gradove i mista. Ma Bala oli, kako ga niki zovu, Bula, bijui boj s Turcim kod rike Vojue i viteki se podnosei, pogibe na 1383. Takoer i brat ja negova, Strasimir i Jure, budui poli s ovoga svita, osta za vladaoca od Zente ovi, koji slidi.
iva uf atie, a vojsku svu koliku isikoe. I posli Murat ni pomisliti 0 boju, kamoj li ga initi protiva do nikoliko godita ivot svri, ostavivi posli sebe koji slidi. 1 R 2 : nepodobno. R 1 : to nepodobno. 1 R 2 : Laxar. R 1 : Lazar. Inae i u R 2 3 R 2 : Jcadar. R 1 : Scutari. 4 R 2 i R 1 : Balza. Inae redovno Balja toga vrimena ne smide car tastu svomu, koji posli tog za vladaoca od Raije sina, i u R 1 redovno Lazar. ili Balsa.-

I 9

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

[R'f37]

Jure I., princip od Zente.

Sin ozgor reenoga Straimira, imenom Jure, stade za vla daoca od Zen te, koji za imati veu snagu i jakost biti boj s Turcim ' i s ostalim1 svojim protivnicm uze za enu cer Lazara Grabjanovia, poglavice od Rai je. Ali godita Gosp. 1386 die se protiva nemu toliko velika vojska turska, da niti mu tast Lazar smide pomoi dati niti on bi vrstan reenu vojsku doekati, nego- uzami mnogo blago prikaza ga caru molei ga i mite, da vojsku ini vratiti na trag, i toliko se umide vladati kod cara, da od istoga 1 imade po milovane i mir, koji ejae. Ma do malo dana posli toga mira pode s ovoga svita, i stade za vladaoca ovi, koji slidi. [6] Bala, princip od Zente.

Imadie reeni ozgor Jura tri sina: Gojka, Ivania i Balu. Ma budui Gojko i Ivani jo za iva otca poli s ovoga svita, gospodarstvo od Zente na Bali ostade. 2 Budui otac ovoga poglaRl [ i38j vice prodao- gospojdi mletakoj Skadar 3 i on, to je blie grada, ovi skupivi vojsku ode na grad i osvoji ga, ma katela osvojiti ne moe. Gospoda mletaka, rasrdivi se na ega jako, sakupie vojsku pak otioe pod reeni grad, koga bie i do malo; dana osvojie. Ali jim ne bi to dosta, nego- udarivi na ostala mista, katele i gradove od Zente, sve ji osvojie, ter 4 jedva Bala utee i glavu odnese. I tako tirajui lisicu iztira vuka, ostavi i brez drave i brez go spodstva. Ma godita Gosp. 1413 5 opet se Bala opomenuvi svu svoju priuze dravu s pomou svoji prijateja, ali siroma ne bi ni u tomu srican, zato republika mletaka sakupivi jaku vojsku udari na Zentu i svu je u malo- vrimena podloi poda. se. Balsamalo* posli toga, vee od tge nego od bolesti, poe s ovoga svita, gdi bijae zasluio, na 1421. Jura 6 IL, princip od Zente. Sin kneza Lazara, principa od Raije, budui ujac Balin, ne moe pbdniti, da Mleani gospodaruju u dravi svoga netjaka, koji ostavi posli sebe jednoga sina, imenom Jur ja, i zato sakupivi voj-1 2 3 4
5

R2: R2: R2: R2:

da od ijtoga. R 1 : od ijtoga. na Balji ojtade. R 1 : na Balji. skadar. R 1 : Scutari. ter. R 1 : i.


1413.

R 2 : 1423. R 1 :

R 2 : JURRA. R 1 : J U R E .

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

[11] sku koliko1 I moe veu, otie u Zentu, koje osvoji vei dio 1 darova sva mista, to osvojio bie, Juri, unuku svomu, na 1425. MJeanom ne osta drugo nego Skadar, 1 Dulci i Budva. N a ovomu poglavici budui svrilo vladane od kue Crnojevia, kneza i principa od Zente, zato prilazim u Bosnu, gdi e biti govorene od vladaoca bosanski. Slide principi oliti poglavice bosanske. Bosna bi od Orosija zazvana Dardanija, od druzi Mesija gorna bie imenovana, a bi reena Bosna od rike, koja se zove Bosna, koja izlazi izpod Digmana planine u poju nie Sarajeva. Narod slovinski, koji sada u oj pribiva, prija ste u krajestvu od Traci je, i ovi puk stojei u Traci ji inae estoke rate protiva svim svojim neprijatejem, a navlastito protiva Rimjanoan u vrime Otavijana, csara rimskoga. Ma budui od Bulgra iztirani iz Tracij-e, dooe u Bosnu, iz koje iztiravi narod, koji u oj bie, u oj poee pribivati. Ovo krajestvo iz poetka bi vladano- cd kraja [li4oJ dalmatinski kako i ostali | vas narod slovinski, posli toga. cd bana oliti duka rvaski. 2 Drugda po sebi imadiju bane, drugda zajedno staju s Raijanim, to jest podloni bihu krajem od Ralje, a najposli bihu vldni od svoji vlastiti kraja. I ovo krajestvo uzdri pod sobom dukat svetoga Sabe, to jest Ercegovinu. Ali prija nego pomemo besiditi od vlastiti iliti naravni kraja bosanski, potribito je znati dogoaje, koji se prija dogodi 2. Budui Kreimir Drugi, kraj hrvaski i bosanski, poao s ovoga svita brez sinova, cer negova jedina, koja nakon ega ostade, ud-a.de se za kraja ungarskoga, i zaradi toga kraji ungarski, koji od ove krajice izaoe, hotili su biti gospodari od Bosne i od sve hrvatske 3 zemje. Ma Bonaci ne ktie ji nikada za gospodare poznavati, nego svoje t64] bane vla|daoce u od krajestva bosanskoga poznavae. Ali budui Kulin, ban bosanski, poo> s ovoga svita, a Bonaci ne mogui se pogoditi 6 bna, ostade Bosna brez svoga glavara, to-videi kraj ungarski puno se obeseli pak sakupi vojsku, posla je na Bosnu i R1 L i] prid nom posla jednoga vrsna enerala od na|roda nimakoga, ime nom Kotromana Ivana, 5 komu dade naredbu, da svu Bosnu osvoji
R 2 : skadar. R 1 : Jcutari. R 2 : Dukaa Arvaskij. R 1 : Dukaa Arvaskij, tojejt, od liike, i karbave,oveje Darxave zovu harvacia. 3 R 2 : Harvtske. R 1 : Harvske. 4 R 2 : Bane vladaocze. R 1 : Bane vlajtite za vladaoeze. 5 R 2 : Gotromana Ivana. R 1 : Cotromana.
2 1

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

i pod oblast kraja ungarskoga podloi. Kotroman, naavi Bosnu brez svoga poglavice i udarivi iznenada, svu je do malo dana osvoji. Videi kraj toliko junatvo Kotromanovo i poznajui egovu virnost, uini Kotromana bnom od sve Bosne i negove, koji od ega budu izai, za uvik. I tako sinovi i unuci ovoga bana vla dae Bosnom puno vrimena pod imenom najpri od bana, pak najposli od kraja, kako emo viditi posli. Ma godita Gospod. 1310 bie za bana tipan Kotromanovi, praunuk 1 ozgor reenoga bna Kotro'mana, i ovi ban ostavi tri sina posli sebe: tipana, Ninoslava i Vladislava, koji mladii lipo- se Jubjahu, ivjahu meu se u takoj Jubavi i skladu, da se boje ne mogae. Videi Bonaci taki sklad i Jubav meu reenom bratjom uzbojae se, da jim ne dignu niovi privileija i ne ukinu zakone stare, od niovi stari bana uinene... I tako- sloivi se puk i gospoda bosanska, odluie pobiti reenu bratju, ali sria niova bie, jer jim ta opaka odluka bi oitovana, i tako imadoe vrime utei iz Bosne u druga mista: tipan u Du[li42] brovnik, a I Ninoslav i Vladislav zemju hrvask; takoer i niova jedina sestra, imenom Panica, imade sriu utei u Rim, gdi inei mnoga dobra dila poe s ovoga, svita na boji, i bie joj upisano1 na grebu u latinski jezik: Hic jacet Diana IlHrica, slovinski: Ovde pribiva Danica Slovinka 2 oliti Bosanka. Ma do malo vrimena . vlastela dubrovaka metnue se za umiriti reenu bratju z Bonacim i toliko- mudro- umidoe govoriti i dilovati kod gospode bosanske, da ji inie opet u Bosnu doi, koje Bonaci s vesejem i velikom radostju primie, poznavi tipana za svoga bana oliti duku od Bosne. I ovi posli toga podloi svu Ercegovinu, koja se bie odvrgla po sebi stati, pod oblast svoju. Umri tipan godita Gosp. 1317 brez sinova, na koga misto stade. 3

[i6.r
Pisma od Kotromanavia. Tri su bora uporeda resla, meu imam jela tanko vita: nisu ono tri bora zelena, nit je ono jela tankovit,
1 2 8 4

ve su ono tri mila brajena, tri brajena Kotromanovia, i Danica, niova sestrica, . [li43] usrid Jajca grada odgojena.

R 2 : praunuk. R 1 : vnuk. R 2 : Slovinska. R 1 : Slovinka. I u R 2 i u R 1 ispalo je ovdje ime Stipanova nasjednika Tvrtka I. U R 1 je to pjesma 12.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Tri se braca lipo milovae i zajedno skladno pribivae; gledale ji iz gorice vile, gledale su ter su besidile:

IO

Udaemo Danicu divojku ' 'il za mladoga kraja ungarskoga,, kruniemo brata Vladislava usrid Jajca, grada bijeloga. Skupiemo ungarske katan, 45 isiemo bosansku gospodu; otecemo poja i livade i gosposka sela i varoe. Kada oni vilu razumie, sve se ske mlo i veliko, svoje brze koe posidoe, Jajcu gradu hitro' poletie, 5

Ko bi onu bratju zavadio, zavadio oli pogubio, J negova bi bila banovina 5 od Dunaja do siega mora. To je ula vila Slovinkina ter je imam tiho besidila: Dajte meni lipu banovinu od Dunaja do siega mora. Ja u onu bratju zavaditi, zavaditi oli pogubiti. Pak poleti Jajcu bijelomu ter nahodi tri mila brajena. Mee na e teke mainluke, 25 ne bi li ji vila zavadila: madinluci kripost izjgubie, tri se braca nigda ne svadie. Kad vidila vila Slovinkina, da ne moe brat je zavaditi, 3 letii ona gori na planinu pk zavika s visoki planina. Vie tanko, ali glasovito, ter dozivje po Bosni gospodu: Zlo va\m jutro, bosanska gospoido! 3: Al ne znate, ali ne hajete? Vie in tri brajena usrid Jajca, esto zbore, tri mila brajena, Kotromanovia, grada bijeloga, o\ako govore:

20

da pogube tri mil brajena, tri brajena Kotromanovia, i Danicu, Bosanku divojku, 55 koja bie skoro izproena. Ali imam Bog i sria dade, dokaza jim Bogom pobratime, pobigoe Kotromanovii, 6o utekoe, vesela jim majka! Dva odae banu od Karlovca, Stipe die gradu Dubrovniku, a Danica Rimu bijelomu ter pohodi crkve i otare. Al je malo vrime postajalo, razboli se Danica divojka od groznice, bola velikoga, od bolesti priblit ne moe.
6

Latina je lipo ukopae i na grebj pismo uinie: 7 Ovde lei Danica Bosanka, od slavnoga naroda divojka.

Koga nije, da kruva ne jide, a mi, pobre, da se veselimo 75 sve u strahu Bos ja velikoga!

200

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

'i!

Tvrtko I. Kotromanovi, kraj bosanski.

N e imadui sina reeni ban tipan, koji bi z,a bana stao-, zato imadui dva sinovca, Tvrtka i Vukia, koji bihu sinovi Vladislava, brata Stipanova, bi potribito uiniti jednoga od i za bana, i bu dui Tvrtko stariji 1 brat, gospoda bosanska uinise za svoga bana Tvrtka, koga do malo vrimena okrunie za krafa bosanskoga, kako emo sada viiti. Bie dakle Tvrtko mladi od' dvajest i dva go dita, nauan, mudar, dobar i svim Boriakom puno ugodan. Budui se udala cer negova strica tipana za Ludovika, krala ungarskoga, Tvrtko' ban, ezin rodijak, dili se put ngarije za pozdraviti svoju rodicu i pokloniti se zetu Ludoviku, koji ga lipo i veselo primi i svaku mu ast i potene uini. Ma kada se tijae diliti, uzdra ga kraj silom i ne kti ga pustiti, dok' mu ne obea dravu ercegovaku, koju, ne mogui se drugaije osloboditi, vajadie dati; i tada ga pusti poi domu svomu. Doavi dakle Tvrtko u Bosnu poe vladati s velikom mudrostju i jubavju, ma imadui veliku potribu poi ^J kra|J;u Ludoviku i ime besiditi od stvari potribiti i koristni, dili se opet put Ungrije, ostavivi svoju mater na vladanu od Bosne. Bonaci ne mogui podniti, da jim ena zapovida ni za vele ni za malo, digoe se protiva oj, iztirae je iz Bosne i poslae u Neretvu, neka, budu onde nezdrav, prija vrimena umre, a Vukia, mlaega brata, za bana od Bosne uinie. Ma razumivi Tvrtko' nepotene, koje mu bi od Bosaka uinno, povrati se s velikom hitrostju iz Ungarije i imadui pomo o-d svoji prijateja odlui boj biti svojim bratom Vukioem, koji poznavi slabost svoju i nemogujstvo, u koimu se mahoae, izae ponizno prid brata svoga Tvrtka i poe ga moliti; da mu oprosti, obeajui se, da e mu vazda biti viran i podloan; koju poniznost videi i molbu sluajui, Tvrtko ukaza L J se bratu milosrdan oprostivi mu sve zlo, koje mu bie | opravio. Ali s vojskom otie tirati svoje neprijatele, to jest one, koji se ne kti jaju pridati ni za bna ega poznati, koje do malo vrimana, osvojivi svu Bosnu i jo druga mista okolo stojea, ponizi i pokara tako, da ga svak za svoga vladaoca i gospodara poznade. Videi U 'J dakle Tvr|tko, da ga Bog i sria pomagae i da na sve strane do bivae, ini se okrunit i kraj od Bosne i Raije zvati na 1376, na komu okrueu zazva se kr} tipan. Malo posli nego se okruni
1

R2: Jtari. R1: Jtariji.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

reeni Tvrtko, kraj ungarski, zet riegov, poe s ovoga svita, i tada. sva Ungarija bie u velikoj smutni, s kojim dogoajem kr} Tvrtko osvoji svu Eroegovinu, Kotor i druga mnoga mista kraju ungarskornu podlona. U to ist vrime sagradi u Neretvi vie Opuzena jedan kateo, koga zazva Brtanik, i zidovi ovoga katela vide se i danas. Buci od Kotora sagradi kateo, i zazva se Castel novo, Kateo novi. Posli tog ivot svri na 1391, ostavivi posli sebe jednoga kopilana, a drugi govore, da bie podmetak, komu ime bie Tvrtko, i ovi stade za kraja. T v r t k o II. Kotromanovi, kraj bosanski II. Ovi Tvrtko, premda ne bie pravi sin kraja gori imenova noga, okruni se za kraja bosanskoga, dali ga za malo vrimena uiva, zato Ostoja Kriti, 1 plemi bosanski, ustade protiva nemu l [ i4s] ujkazujui gospodi bosanskoj, da on ne moe kr} biti, budui da nije sin ni zakoniti ni naravni kraja Tvrtka, nego da je in pod metnuti riegov. I tko Bonaci Ostoju Kritia za kraja okrunie, a Tvrtka bacie. Ali se Tvrtko utee caru, od koga imade pomo, i ini ga imati jedan dobar dio krajestva. Ostoja Kriti, kraj bosanski III. Budui Ostoja dig s krajestva reenoga Tvrtka, osta on za kraja i uini rat protiva Dubrovanom, koji u ono vrime bivi puno snani, malo jim nahudi, pae vee sebi nego imam, jer vojske bosanske puno vee izgibe nego dubrovake. I tako bi potribito, da pit mir od dubrovake gospode. Ostoja kraj bie priko naina ugan u bktdnosti i zato ne praae enam, divojkam ni udoviam inei silu najveim gospojam bosanskim, koje nepodobtine gospoda bosanska podniti ne mogui, skoie se protiva emu, rastavi-e ga s krunom i s krajestvom, uinivi za kraja ovoga, koji slidi. [R1ii9J tipan Jablanovi,' kraj bosanski IV. Videi se Ostoja dignut s krajestva utee se k. caru, kazavi mu progonstvo, koje bie podnio od Bosnk, ali mu ne kti kazati neistou svoju, koja bi uzrok od negova zla. Car ga poslua i dade mu vojsku jaku, da ome udre na Bosnu, da svu popali, porobi i isie svoje protivnik-e, .ali hoti imati u tutiji Radivoja, negova
1

I u R2 i u R 1 pie Kai to prezime sad Krijctich, sad Krijtich.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

15oJ

sina. Imadui dakle vojsku tursku, ulize ome u Bosnu, ma ne uini on'liko', koliko bie namislio, zato Jablanovi srite ga s voj skom, a bie mu. u pomoci i Tvrtko ozgr reeni. Udrie se estoko, proli se krv velika i s jedne i z druge strane, niti se moe poznati, iji mej(dan bie. I tako; se metnue mnoga gospoda za pomiriti ove poglavice, pak najposli pomirie se s ovim ugovorom!: da sva tri, to jest Ostoja Kristic, Tvrtko. Kotromanovi i tipan Jablanovi, dok budu ivi, imadu jednako Bosnom vladati i jednako ime nositi, to jest sva tri se kraji zvati. I to bie uinno na 1412; ma poavi s ovoga svita tipan Jablanovi brez poroda, ne budui se nigda enio, pak malo j. posli i Ostoja na 1435, ostade sam Tvrtko, na vladama od sve Bosne drugi put. [17.7 Pisma od Ostoje Kristia i tipana 3yUto cvile Bosanke divojke ter prokliu Kristia Ostoju: Bog ubio Kristia Ostoju, slavne Bosne kraja zulumara! Jer me osta pod vincem divojka 5 ni u Bosni mlada udovica, koju nije Kristic objubio, kraj od Bosne, da ga bor ubio! Kad to ue bosanska gospoda,'to je imam vrlo muno bilo, IO medu se su vice uinili, da pogube Kristia Ostoju, a okrune Jablanovi Stipu, kojino je plemi od starine. Sto ziborie, ono uinie, - < *5 Stipu kneza krajem uinie. Kad je Kristic glase razumio., skoio se na konica svoga
1

ovica.

pak pbie priko Bosne ravne, 2 utee se caru. estitomu. I^ubi caru ruke i kolina, gorko plae, suzice proliva, ter je nemu tiho besidio-: Sud mi ini, care gospodine! Bonaci mi krunu ugrabie, 25 a drugoga kraja okrunie, po imenu Jablanovi Stipu, slugu moga, dumanina tvoga. Ve te molim, mili gospodine, da mi dade silnu vojsku tvoju, 3 sto ijada mladi jamar, trijest ijad5 po izbor konika. Osvojiu svu Bosnu ponosnu, pogubiu bosansku gospodu, tipana u iva ufatiti 35 i Ruicu, Jubu Stipanovu.

151

U R 1 je to pjesma 13.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

gubicu je nasrid Carigrada, ba na oi Jablana tipana. N a to se je care nasmijao ter je nemu tiho govorio: 4 Dau tebi silnu vojsku moju, ter otii na Bosnu ponosnu, a ti meni sina u tuti ju, po imenu mlada Radivoja. Al se nemu ino ne mogae, 45 ve mu daje sina Radivoja, a car nemu vojsku nebrojenu, mlade pisce i brze konike. Digoe se svioni barjaci, udarie careve bori je, otioe priko Romanije, ulizoe u Serviju ravnu.

to je staro, pod sabju okreu, to je mlado, vode u suanstvo. Na Turke je Stipe udario: 7 tu se te'ka krvc prolivae, do neba se jadan glas ujae, viska kon, a jauk junaka. Bojak bie od jutra do mraka i od mraka do bijela danka. 75 S obi strane mnogi izgiboe, al se ne zna, iji mejdan bie. Kad vidio Jablanovi Stipe, on napisa listak kige bile ter je aje u vojsku carevu,
[68] a na ruke Kristia Ostoje. U kizi je Stipe besidio: Spomeni se, Kristiu Ostoja, spomeni se jadne due tvoje i priiste vire Isusove!

8o

Malo vrime postojalo bie, glas dopade kraju bosanskomu: Zlo ga sio, Jablanovi Stipe, 55 eto n te silna turska vojska! Prid ome je Kristiu Ostoja, otee ti 1 krunu i krajestvo i Ruicu, virnu lubu tvoju, 6o jubie je nasrid Carigrada. LRli52] Kad je Stipe rii razumio, silenu- je vojsku sakupio, mlade pisce i brze konike, od krajestva po izbor vojnike.

Koga robi neg iraju svoju? Koga sie nego bratju tvoju? Odi, jadan, da se pomirimo, poastimo i jo pobratimo. Kad je Kristi kigu razgledao, 90 od mila je suze prolivao, poisla Turke caru estitomu, a on ode Stipi pobratimu.

Kano brat ja lipo skladovae [ ;xi53] i bosanskim krajestvom vladae. 95 to je kia, to je jela via, to je sua, to je zeleni ja! Al je malo vrime postojalo, 65 Svim junakom pisani na potene, na tipana Turci udarie, od Boga jim bilo oprotene. robe, ple sela i varoe:
1

R 2 : Ozechieti. R1: Otechieti.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Tvrtko III. Kotromanovi, kra} bosanski V. Nahodei se Radivoj, sin Ostoje Kristia, kod cara u tutiji, kako smo gori rekli, i uvi, da su Tvrtka za kraja uinili, rasrdi se teko, pak imavi od cara vojsku veliku oiputi se ome put Bosme za ugrabiti krajestvo bosansko'. Ali kraj Tvrtko, znadui za tu pripravu, skupi vojske koliko moe vee, izae supro Radivoju i vojsci Aegovoj, i budui se pobio s Tureim, razbi ji i isie toliko, da malo koji utee, izvan siromaha Radivoja, koji pobie u Dubrovnik, gi prista za nik vrime. Ma po molbi vlastele du brovake i z doputnm kraja Tvrtka vrati se u Bosnu i bi od kraja lipo primjen i pomilovan, jer mu dade toliko sela i zemje, da mogae poteno iviti i z gospodom bosanskom etati. Posli 1^154] toga umri kraj Tvrtko ( na 1443 brez sinova, i bi ucinen za kraja ovi, koji slidi. Toma Kristi, kra} bosanski VI. Posli smrti Tvrtkove bi okruen za kraja bosanskoga Toma Kristi, sin Pavla Kristia, bosanskoga plemia. I ovi kraj, premda je vazda slidio i tovao zakon Isukrstov, nita ne mane ne bie se joi krstio: zato* posli nego se uini krajem, krsti ga Ivan Karvajal, kardinal rimski, i bi imenovan na krteu tipan, i tako se svi kraji bosanski zovijaju, kakono i svi vladaoci rimski zvaju se Cesari, egipcijanski zvaju se Farasuni ec. Posli toga uze za enu Kata rinu, cer hercega tipana, duke svetoga Sabe. I budui ovi kraj mudar i dobar, za ukazati se pravi katolik ini sve manikeane iztirati iz svoga krajestva, to jest one, koji ne ktie pravu viru zagrliti, ali se mnoi utekoe tipanu hercegu, koji bie niov branitej. I ovo se dogodi godita Gosp. 1459. Dogodi se posli toga, da car Memed Drugi hoti podmuem uhoditi Bosnu i po noj gradove u ajinam kaluerskim za izviditi, kako bi ji lae osvojio. I budui iR1i5s] osaoi u Jajce I s istom svrhom bi poznat od jednoga Jajanina, koji se zvae Gojak, i tako ufativi ga kraju tipanu ovedose. tipan,, imadui ga pogubiti oli najmae postaviti u tamnicu, ne kti, nego ga poasti, darova i s ime se pobrati i posla ga vesela poi kui svojoj. Ovu stvar razumivi Matijas, kraj unganki, rasrdi se1 estoko protiva tipanu i iskae sve naine, kako bi ga smakao.
1

R2: rjardje. ~ R1: rajardijje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Najiposli nae nain ovi: pie kigu potajnu negovu sinu narav nomu, to jest kopilanu, imenom tipanu, takoer Radivo/u, bratu C69[ kraja Sti|pana, da zadave reenoga kraja, i obea svakomu ponase, da e ga uiniti-krajem od Bosne. Ov dakle dva opak sloivi se zajedno' naoe nain ter ga jednu no udavie i razglasie, da je umro- od bolesti naravne, koju tipan esto trpjae. Bi za puno vrimena . virovano, da je kraj od svoje umra, dok tu naglu smrt 1 ne oi tova jedan sluga reenoga Rdi voje, koje zlo priveliko kada razumi krajica Katarina, puno se smuti i oalosti, pak za osvetiti svoga mua oznani Memeda, pobratima kraja tipana zadavjenoga, molei ga, da skupi vojsku i da osveti svoga pobratima, koga ua'i5sl vie, govori Katarina: Ne za drugo, nego jer | tebe pusti iva poi u krajestvo tvoje. Car ovo uvi posla vojsku na Bosnu, koja porobivi je i naprtivi se blaga vrati se natrag, ostavivi Katarinu vee smuenu i oaloenu, neg je prija bila, koja kada vidi, da za mx nije drugoga vladana ni krajestva, pobie u Rim, u komu gradu sveti ivot provede inei pokoru estoku za svoje grihe, . dilei lemozine ubogim i dilujui sva ona dila, koja je blaenu ui. nie. Umri godita Gosp. 1476 i bi ukopana u crkvi od Araeli reda svetoga Frne Mle brat je. N a nezinu grebu tiju se ove rii: Qvde pribiva Katarina, er hercega tipana, ena tipana, kraja bosanskoga. [70] [R1221] DCRETUM

STEPHAN I

THOMAE1

REGIS BOSNAE ULTIMI.


NOS STEPHANUS THOMAS,,, DEI GRATIA RASCIAE, SERVIAE, BOSNENSIUM SIVE ILLYRICORUM, PRIMORDIAE, PARTIUM DALMATIAE ET ORBA VIAE REX ETC., MEMORIAE MANDAMUS VIGORE PRAESENTIUM SIGNIFICANTES OMNIBUS, QUIBUS EXPEDIT ETC.

Convenientibus in pago nostro Cognitz in generali nostra congregatione fidelibus nostris universis Praelatis, Baronibus, Vaivodis ac Proceribus electisque omnium Comitatuum Regni nostri Nobilibus quibuscumque tractantibus de his^ quae ad utilitatem et tranquilitatem sunt Regni et nostri Status, quibus diutius laboR2: TOMAE. R1: THOMAE. Taj se Decretum u R1 nalazi tek. poslije pjesama Juri Kastriotiu (na str. 221224).
1

2o6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {1759.)

rantibus et conservation em Regni respicientibus, idem antedicti Pro cerus inter alias eorum laudabiles ordinationes exhibuerunt et praesentaverunt certos articulos, nempe infrascriptos, humilitepr supplicantes, ut eosdem articulos confirmare dignaremur. Quorum quidem articulus talis est: [RSm] Primus. Ne Manichei nova templa construerent nee vetera collabentia restaurarent. Secundus, Quod bona data Ecclesiis non auferantur. Tertius. Si quis extracto gladio occiderit hominem, Regali Juditio' tradatur in careerem et omnia sua bona dividantur in duas partes, una Regali Fiseo vendicetur et alia filiis ,seu cognatis vel parentibus jugulati. Qmartus. Quod Consiliarii, Secretarii, Vajvodae et Comites sedis Regiae post adhibitionem solemniter Regi praestent juramentum. Quintus. Quod Herczegh sancti Sabbae sit illegitimus, nisi per Regem Rasciae, Bosniae seu Hijlliriae eligatur et post electionern praestet juramentum Regiae Majestati; si autem non praestito juramento officium exercere praesumeret, cum Majestas Regia puniat. Sextus. Quod incestuosi et corruptores consanguinearum suarum poena capitali puniantur. Septimus. Quod traditores castrorum vel suorum Dominorum poena infidelitatis, pari modo xussores falsarii monetarum puniantur. In cuius rei memoriam firmitatemque perpetuam constitutiones ipsas, in praesentem libellum conscriptas et positas, de Dominor um Praelatorum, Vajvo darum | et Nobilium ac totius Regni voluntate et consilio communi nostri sigilli appensione communiri fecims. Datum Cognitii per manus Reverendi Patris in Christo Do mini Vilkmiri Vladmirovich, Episcopi Creseviensis et Narentinarum cclesiarum graecanici ritus, Aulae nostrae Secretarii et graecanicarum litterarum ac legum doctoris dileeti et fidelis nostri. Anno Salvatoris 1446. in feto Sancti Joannis Baptistae, Regni vero nostri tertio. Praesentibus Venerabilibus in Christo tribus et Dominis: Thoma, Episcopo Farensi, Apostolicae Sedis Legate. Theo-

[RI223]

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

phano, 1 Diockae seu Pechinae 2 Patriarcha nostri Regni Rasciae graecanici ritus. Maximo, Serviae Metropolitano graecanici ritus. Joanne, Mazuae Metropolitano graecanici ritus. Theodoro, Paugna Metropolitano graecanici ritus : ceterisque Dominis ac Vladicis nostri. Regni de ritu Graecorum. Item. Reverendis in Christo 1 ] charis|simis Patribus Ordinis S. Francisci: Eugenio Summa, partium nostri Regni Rasciae Nuntio et Commissario Apostolico ac Gene rali Inquisitore. Michaele Jadrense, Vicario' Bosnae, Fratrum prae'dicti Ordinis. Item Spectantibus ac Magnificis: Stephano, HerCzegh Sancti Sabbae, cum filiis suis. Radivoj, charissimo nostro fratre uterino et Bano Jaicze. Radivoj Vladmirovich, Cotnite et Judioe \u) Curiae nostrae. Stephano Vladkovich, Consilia|rioi nostro ac Ussore BannO'. Joanne Covacich, Vajvoda partium nostrarum Dalmatiae. Petro Paulovich, Vajvoda Glasinczi et Dapiferarum inostrarum Ma gistro. Paulo Cubretich, Vajvoda Zuornikij, Magistro Pincernarum. Nicolao Altomanovich, Vajvoda Vaglievi et Praefecto partium Regni nostri Serviae, Vallemiro Jamometovich, Vajvoda et Prae fecto Regni nostri Rasciae et aliis quam plurimis Regni nostri Vajvodis, Vajvodatus tenentibus et honores. [18.] 3 156]

Pisma od tipana Kristia i negovi svatova. Odkada je Lika i Krbava, slavna Bosna, viteka drava, i odkad je ravna Ungarija, Dalmacija i nom Bulgarija, nisu lipi svati sakup'Jeni 5 ni plemii lipi sastavjeni, to su svati kraja bosanskoga, po imenu Kristia tipana, i negO'Ve lipe zarunice dijevojke Kate Hercegovke,
1 2

[R\, ,J koja bie skoro izprosena, od velika roda i plemena: lipa erca hercega tipana, slavna sada* Katarina zvana, koje tilo u Rimu pribiva, a duica u miru .poiva. Gizdave je svate sakupio, sve po izbor bane i knezove, brze kon prija nesedlan, a delije mlade neehene:

IO

R2: Thebphano. R1: Thophano. R 2 : pechinee. R1: pechinae. 3 U R 1 je to pjesma 14. * R 2 : Jada. R 1 : Jad od Jviju.

2o8'

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Od Dunaj a voj evo du Janka i sinovca Krajevia Marka, komu ime Momilo bijae, na boju se dobro podnosae. Od Pazara kneza Kobilia, a od Jajca Vuka Brankovia, od Kosova poja Sitniia, od Konica' Luku Senevia.
2

Od Kotora Biloperjevia, od Bobovca" kneza Bjelania, od. Popova Bogainovia, od Blagaja Bogostinovia. 5

Od Epira Kastrioti bana, , od gospode rua izabrana; 55 od Popova zove Pavlovia, oa Lijevna Kositerovia. Od Servije Debeli Novaka, od Zagorja Divojevi Marka, od Omia kneza Dekovia, a od Livna mlada Drakovia.

Od Neretve Jablanovi Radu, neka ide po divojku mladu; 3 od. Bobovca kneza Ajinia od Servije Altomanovia, Od Cetine kneza Kosovia, od starine bana i plemia, a od Bosne Kotromanovia, 35 od Jugova poja Jugovia, od Mostara Biloijeviea. Od Neretve Vladmirovi kneza Radivoja, po izbor viteza; od Mostara mlada Nemania, 4'J a od Brona Petra Orlovia. Od Perasta estokrilovia, ,] od Primorja Vrsajka Kacia, ungarskoga po izbor plemia, i od Brona Arainovia. 4S

6o

Od Vinana Kriia viteza i Rupia, od Mostara kneza, od Zagorja dva mlada plemia, 6 ba Bibia i Mirilovia. 5

Zove Stipe i Dobretoviia, od Bobovca Frankopanovia, od Mostara dva mlada plemia, Kopjevia i Kresojevia, Liniia izpod ibenika 7 p.'vaj, pobre, junaka je dika. Od Mostara zove Jeliia, a od Foe bana Lubkovia.

Od Olova kneza Grubiia, Jo od Klisa Krui Petra bna, 7 mlada bana od primorski strana, [72] od Neretve mutne Grubkovica, ' 5 od Utova Gizdelinovia, a od Muca bana Neoria, od Mostara mlada Ilinia. zagorskoga po izbor plemia.
1

R2: Bobo veza. R1: veza.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

Od Travnika zove Pokrajia, 9 od itluka Parmezanovia, J 8o od Ogorja kneza Rajkovia, 1 od Neretve mutne Klupkovia. Od Zaabja dva mlada plemia, Tvrtkovia i Novakovia, od Bukoga blata Sestriia, od Sutinske kneza dralovia. 85 Stankovia izpod Vuevice i ubia izpod Ostrvice: Subi bie od Pribira 2 knee, od koga se sokoli izlee, sivi sok Zrinoviu bane, koji Turkom dade Jute rane; poznaje se, da je iz Kotara, 3 juta zmija i delija stra. 9

Djelovia o.d Neretve mutne, gdi se legu plemenite uitve, od Zvornika grada Mor'ovia, od Lijevna kneza Vukovia. ro 5 Od Podumja zove Bergejia,4 a od Rame Jovana Kopia i oria od B'osne ponosne, Jovinia od Hercegovine. N a pir zove Martinuevia, od Lijevna kneza Masnovia, 5 od. Posuja Radu Lovretia, R1 [ i6o] od Zaabja mlada Mrnaria. 6 Od Blagaja Zlatonosovia, a od Raka Matijevkovia, jo i mlada Ugrinovi bana u ikojli od Kfuica grada.
IIQ

IX

Od Posuja zove Kutlovica, od Primorja kneza Kostania, 95 od Vavkova Dobrainovia, a od Brona mlada Knezovia. N a pir zove dva gospodiia, Vojkovia i V'ojinovia, od Zaabja kneza arkovia, IO od Popova mlada Melinia.
1 2

Zove Stipe Sokolovi kneza, sarajskoga po izbor viteza, jo od Bosne dva gospodiia, I 2

V /

T I * V-

esepcica 1 1 lemovica. Od itluka dva Sagrilovia, od Blagaja dva Zvizdojevia, od Imote Sladojevi kneza, I2 od Pojica Sudia viteza. 5

R 2 : Raicovichia. R 1 : Roicovichia. R 2 i R 1 : Pribira. Isp. . uz R 1 304. 3 R 2 : izkotara. R 1 : izkotora. 4 R 2 i R 1 : Bergeglichia. T o prezime spomie Kai na vise mjesta, a obino ga pie Bergheglich (isp. R 2 202203), no usto takoer Barghelich (R 2 187, Kor 452) i Bargheglich (R 2 203). Po Kaiu bili su B. starinom gospoda ugarska i prebivali su u mstu, koje se Osijek zove, ukraj vode Bergo zvane, a za provale tatarske su se naselili kod Livna. N o svakako moemo Kaicu vjerovati,- kad veli, da je ta obite} jo u negovo doba ivjela u Splitu (R 2 202). Koliko sam raspitivanem mogao doznati, ini se, da te obitefi danas vie nema. Prema Kaicevu obinom pisanu Bergheglich transkribirao sam to prezime svagdje Bergejic, no gdje ga je Kai drukije pisao, napomenuo sam

u bifeci.
R 2 : Majnovichia. R 1 : Majcnovichia. R 2 i R 1 : Mernarichia. Stari pisci hrvatski, X X V I I .
6 5

14

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Zovi jae I^ubetia i i mladoga od Gorice

dva gospodiia, Marulovia, Crnojevi bana, Crne gospodara.

Od^Kotora dva mlada plemia: 13 Palikuu i Predojevia. Jo slovinsk gospode imade, koje ne u imenovat ovde.

Duga pisma u vinu sramotna 1 : vince pili, vazda zdravo bili! *35 Amen. tipan Kristi, kraj bosanski sedmi i najposlidni. Kopilan kraja tipana, koji se istim imenom zvae, bi obran i okrunen za kraja bosanskoga. Ali krv oeva n dade mu za dugo krajevati. Ne kti tipan | dati caru ara, kako se obetao bie u potribi svojoj, zato car udari s jedinom neizbrojenom vojskom na Bosnu i u osam dana osvoji sedamdeset gradova i katela, i ufativi kraja tipana na viri sa svm gospodom bosanskom, koji bihu doli pod grad Jajce privareni od cara, da e jim potvrditi privileija i u miru pustit iviti, ma kraja tipana i Radivoja, strica negova, ini na mih odriti, a devet ijada plemia, gospode i oficijala ini posii na 1463. I ovde dospiva krajestvo bosansko, do dneva dananega od nevirni Turaka pritisnuto i ugrabjeno na privari. [19.] 2 Pisma od tipana Tomaevia oliti Kristia, kraja bosanskoga. Jo ni zore ni bijela danka, ni danka pomolila zdraka, uranio Tomaevi Stipe, rano rani, bilu kigu pie. Neka znate, moji vitezovi, vladaoci, bani i knezovi, * koluneli i vi enerali, kapitni i mladi serdari,

Ne pie je crnim mureepom, 5 [Rli62] da je dobro od nas odstupilo, ve je pie krvcom iz obraza vedro se je nebo pomutilo, ter je aje bosanskoj gospodi, arko nam je sunce pomicalo, 1 sv po izbor banom i kneevom-: sine se je more uzbunilo.
1 2

R 2 : Jramtna. R 1 : Jramota. U R1 je to pjesma 15.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

211

Mua siva od sunca istoka, ne da meni otvoriti oka, leti zrna je od istoni strana, udarie na kraja tipana. to se vedro nebo pomutilo ter je svoje lice izgubilo, ono place sva emjica grka, vojska je je pritisnula turska.

[R'iosl tri plemia, tri siva sokola, odi s vojskom na poje Kosovo.
20

Ah, moj krilo moje mx podigni na Kosovu

uje Jablanovi Rade, i od Jajca bane, 5 prid vojskom barjake, da siemo Turke.

to je arko sunce pomralo, 25 ono care osvoji Carigrad i pogubi grkoga csara, od istoni strana gospodara. to se ter proliva to se strai i do Rima sine uzbunilo more do gore valove, 3 krajina primoirska sva zemja latinska.

Od Primorja Stanicu 1 tipane, od starine vojvoda i bane, vrzi na se krilo sokolovo, 55 odi s vojskom na poje Kosovo. Krilo moje, Tomanovi bane, kupi, bane, tvoje vitezove, odi s vojskom na pole Kosovo, 6o onde emo cara doekati. Desna ruko, Kovaiu Pere, od Poua 2 vojvoda i knee, ti si, Petre, od starine junak, kupi vojsku, doi na Kosovo. Mrki Vue Grabjanovi knee, 65 od Lijevna bane i vitee, sakupi der po izbor junake, mlade pisce i brze konike: odi s vojskom na poje Kosovo i podigni prid vojskom barjake, 7 o>nde emo cara doekati i Ha ega skladno udariti. Svitli knee Vladmirovi Rade, sva te Bosna do Kotara znade, da si sudac u dvoru mojemu: 75 nu pokupi tvoje vitezove

to li mua siva iz oblaka cd veera ter do bila danka, to mi pri ti care siloviti, da e mene b r z o pogubiti. Nuder dakle, vi plemii, bani sakupite vojsku da ekamo cara

35

moji vitezovi, i knezovi, na sve strane, silenoga. 4

Prijatefu Koari tipane," od starine plemiu i bane, slavni duka od Hercegovine, od Pazara do vode Cetine, sakupi der tvoje Hercegovce 45 i prid imam do tri sina tvoja,
1 3

R 2 : Jtanichiu. R 1 : Jtanich. R2 i R 1 : Povnga.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Mostarane i Poitejane, Gabejane jo i-I^ubuane, ti prid imam podigni barjake, da siemo po Kosovu Turke. 8o Sivi orle, Miinovi1 knee, ako tebe moja jubav stee, mi sakupi tvoje vitezove, potezi se na Kosovo poje. Virna slugo Kubretiu Pave, 85 sivi orle, iz gorice lave, poznaje te Krbava i Lika za vojvodu od grada Zvornika: kupi, knee, pisce i koike i prid imam podigni barjake, 9 odi s vojskom na poje Kosovo da ekamo cara estitoga. Krilo desno, katiu Ivane, nu sakupi tvoje vitezove, odi s imam na Kosovo poje, 95 da siemo careve delije. Vladislave Vukiu vitee, od Raije vojvoda i knee, sve sakupi malo i veliko, zmija zvide udarie n me. Dejane Altomanoviu, vladaoe i gospodiiu,2 od Servije vojvoda i bane, sabjo moja, zlatni buzdoihane! Vrzi na se perje sokolovo, kupi vojsku, odi na Kosovo, onde emo cara doekati, nim emo se, bane, ogledati.
I0

Slugo moja Veselii Vuka, Ir vladaoe od Hercegnovoga, sakupi der kotorsku krajinu, odi s vojskom na poje Kosovo. Mrkomiru Brankovic, vojvoda tebe fale bani i gospoda, 165 ^ nad vojskom si oberkapetane, II nu sakupi vojsku na sve strane, da ekamo cara silenoga na Kosovu, poju irokomu; vaja da se juna sastanemo i na ega skladno udarimo.

I2

'

IO

Dospivajuc pozdravjam vas lipi sve zagrfam malo i veliko: najpri tebe, hercee tipane, pak ostale knezove i bane.

Bi pisana u gradu mojemu, l25 gdino sidim na stocu zlatnomu, na ijadu etiri stotina na pedeset i devet godina. Ova pisma bi izvaena iz kige latinske, koju gospodi pisa reeni krj tipan, i poimje ovako:
1 2

R 2 : Micinovich. R 1 : Micinovich. R 2 : gojpodicichiu. R 1 : gojpodichiu.

RAZGOVOR UGODNI-NARODA SLOVENSKOGA (175.9.)

[75] [i86] REGIS

EPISTOLA BOSNIAE,

QUA MAGNATES REGNI AD BELLUM CONTRA TURCAS INVITABAT.

IN N O M I N E SS..ET INDIVIDUAE TRINITATIS. S T E P H A N U S TOMASCEVICH,


DEI GRATIA RASCIAE, SER VIAE, BOSNENSIUM SEU ILLIRICORUM, PRIMORDIAE SEU MARITIMAE, PARTIUM DALMATIAE ET CORBAVIAE REX ETC.

Universis nostris Fidelibus Dominis Praelatis, Baronibus, Magnatibus, Comitibus, Vaivodis, Vicecomitibus, Generalibus, Tribunis, Centurionibus, Nobilibus, Juratis Civibus et alterius cujuscumque status et conditionis sub nostra ditione constitutis et existentibus salutem et gratiam nostram etc. Notum indicamus unicuique pio- Christiano, quo vulnere sauciata sit Christianitas hac nostra tempestate a p'erfidis illis Mahumetanis: quapropter meditatio cordis nostri assidua ad id summopere invigilat et intendit, ut hostes Christi nominis, quibus tot 1 i67] insidiis atque damnis lacessita sit fides nostra, et jam vi|cinum Mahumetum, eorum Imperatoremi, qui #infideliuim et paganorum coadunatione multiplicata ruinm et exterminium firma inentione minatur, prcul a nostrae regionis finibus ut arceamus, ne pedes pagani ad nostra limina ponantur, neve hoc regnum ex improvisa paganorum invasione et regnicularum indvertentia in lacrimabilem casum involvamr penitusque dirimatur, quemadmodum superioribus tcmporibus et in proximis diebus evolutis exempli intuitu aliis nationibus per eundem Imperatorem Turcarum illatum fuisse jam xperti sumus. Et quis Christi fidelis et fervidus orthodoxae fidei amator lacrimas continere poterit considerando urbis Constantinopolitanae direptionem? Eapropter praenominati fideles nostri Barones, Praelati, Nobiles, Vaivode et Procers Regni, inprimis et nominatim: Stephanus. Cossarich, no'Ster fidelis Herczeg Sancti Sabbae, cum filiis et vexillis. Radi''oj Jablanovich, charissimus patruus noster, Banus Jaicze. Stephanus Stanich, Vajvoda Primordiae seu Maritimae, cum vexillo. '

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

Momcillus1 Thomanovich, Ussore anus, cum vexillis. Petrus Covacich, Voivoda Pounga, cum vexillo. Vuk Grebglianovich, Comes Livna et Vaivoda Prusstii, cum vexillis. ['iesl Radivoj Vladmirovich, Comes et Judex Curiae nostrae, cum vexillo. Vajvoda Micinovich 2 cum vexillo. Vukich Misirkovich cum fratribus suis et vexillo. Paulus Cubretich, Vaivoda Zvornich et Massuae, cum fikis et vexillis. , Vajvoda Joannes Skatich cum, vexillo. Viadislaus Vukich, Vaivoda et Praefectus Rasciae, cum fikis et vexillis. Dean Altomanovich, Praefectus Serviae et super mineralia referendariorum nostrorum Magister, cum vexillis. Vuksa Vesselicich3 Vajvoda Novi Castri prope Ragiusium,4 Praefectus partium maritimarum, cum vexilloi. b6J | Marcomijr Brancovich', Vajvoda Podvigna 5 et Tribunorum nostrorum Supremus Magister, cum Tribunis et Centurionibus, electis nobis hominibuis singulorum Comitatum ejusdem Regni nostri in campo Cossovino' hoc mense Junio coingregati super eo generaliter huic Draconi occurere debemus, n-e venenum super nos evomat. Datum 6 Pristinae, die 3. Junii, Amno^ Domini 1459. Hujus epistolae apographon in conventu Sancti Spiritus Foinice Fratrum Minorum Observantium S. Francisci, Provinciae Bosnae Argentinae, conservatur, quod fideliter extrahi curavit Pater Marianus Lecussich, Provinciae Secretarius Admodum Reverendi Patris Augustini a Salinis, die 8. Decembris 1724. [R\R9] Slide poglavice od Bulgarije. Bulgari, kako i ostali vas narod slovinski, izadoe iz velike Skandinavije na 666, koji budui junaci, vitezovi 7 i slavodobitnici, vazda na boj pripravni biju i zato, kada izadoe iz Skandinavije,
1 2 3 4 5 6 7

R2: R2: R2: R2: R2: R2: R2:

Moncillus. R 1 : Momcillus. Micinovich. R 1 : Micinovich. vejjelicich. R 1 : vejjelicich. Rarujium. R 1 : Ragujium. Podvigna. R 1 : Podvignia. Datum. R 1 : Datis. vitezovi. R 1 : i vitezovi.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

udarie na csara carigraskoga Konstantina etvrtoga, koga vojsku razbie, isikoe i osvojie svu koliku Bulgariju boj bijui s neprijatejim na sve strane, a najvee z Grim. Poglavica prvi, koji Skandinaviju ostavi, a Bulgariju osvoji, jest ovi, koji slidi. Orbatj poglavica od Bulgarije. Ovi poglavica, kako smo rekli, uze krajestvo od Bulgarije, koje prija bie podlono ces arom carigradskim, i dokiem godir ivi, z Grim brez pristanka rat ini. Imadie pet sinova, kojizim na smrti ostavi ovu naredbu: da vazda budu zajedno stti i skla dovati i da nikomu nigda ne budu podloni, to jest da se ne pust 1 vladati od inostranaca. Ali posli smrti negove zaeno malo sta.se, jer stariji poe vladati sam, kako mu se i pristojae, i tako se ostali R [ V;o] I raztrkae po drugim kralevinam. Od ovoga dakle, koji slidi, go voriti imamo*. Butaja, poglavica bugarski. Princip ovi oliti poglavica bugarski uini teak rat protiva Justinijanu, grkomu csaru, koga vojsku n toliko mist razbi i isie. Ma videi cesar Justinijan, da ga sria ne nasliduje, nego da mu se protiv ukazuje, zapita mir u principa Butaje i nade ga kod ega; koji vladajui nik vrime i viteki se podnosei dili se s ovoga svita 2 (budui neznaboac) na gori. - Terbelo, poglavica bugarski. Poglavica ovi bie puno mudar, slobodan i kripostan na oruju, koji kako stade za vladaoca od Bulgarije, uini zakon, da bi ubio, ukr, puteni grih uinio oli kakvu drugu nepodobtinu dilovao, ima mu- se odma glava odsii. I bie on prvi, koji taki zakon Bugarom postavi. I ovi poglavica dade pomo csaru Justi nijanu Treemu, koji bie od Asimara iztiran iz Carigrada i iz [R\n] svega ce[sarstva. Terbelo dakle ode s vojskom pod Carigrad, osvoji ga i pridade reenomu 'csaru virno. Drugi put budui doli Arapi iz arapske zem}e pod Carigrad, da ga osvoje, u vrime Leona c sara, i bivi se raztrkali po svoj grkoj zemji do meja bugarski [77] robei, palei i smijui Grke brez svakoga milosra, zato, razu1 2

R 2 : pujte. R1: pujcte. R2: JViita. R 1 : Jvijeta.

2i6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

mivi ovi poglavica, da su udrili i na iiegove mejae, skoi se i ode s vojskom protiva ima, udari na Arape i posice ji tri jest1 i dvi ijade. Princip ovi puno srican bie, jer po milosti Boijoj poznade pravi zakon i pokrsti se sa svim krajestvom svojizim i za veu poniznost baci krajestvo sinu starijemu i uini se fratar. Ma prija nego ga ostavi, uini sinom ovi ugovor: da nejma nigda vire Isu sove odbaciti i da u viri negovoj ima svoj puk uzdrati, i toga ne obsiuivi, da on ima habit ostaviti i vladane priuzeti. Sve ovo bi od gospode bulgarske lipo primjeno i podpisano. Ma do malo vrimena videi, da sin negov, metnuvi pod noge reeni ugovor i obe ane, nastojae odvratiti vas puk od prave vire i zakona, zato iza avi iz reda uze vladane od Bulgarije, ufati sina odmetnika, ini 172] mu izvaditi oi pak mu ree | ove rii:. Kako si izgubio oi du hovne, da ne vidi svitlosti vire svete, onako si izgubio i oi tiiesne, neka ne vidi svitlosti sunca ni miseca. Posli toga dozv prida se sina mlaega pak mu poe govoriti: Ti ima vladati kraJestvom od Bulgarije i ima uzdrat sebe i sve krajestvo u zakonu pravomu, koga smo skoro poznali i zagrlili; pazi dakle dobro, da se kogod od tvoji podlonika po tvojoj nepomji izgubi, i ako sve ovo' ne obslui, ne u. ti oi izvaditi, ma u ti ja mojom rukom glavu odsii. To rekavi povrati se u manastir, u komu ivi i svri ivot sveto. Malo posli, posavi i riegov sin s ovoga svita, Bulgari uzvisie ovoga, koji slidi, uinivi ga krlem od Bulgarije. jasen Veliki, k r a | od Bulgarije I. U vrime Leona, carigradskoga csara, doe kraj arapski s jednom neizbrojenom vojskom protiva nemu, udari na iiegove drave i ote mu Mediju i Armeniju. Nahodei se Leon u tolikoj pot'ribi utee se Jasenu, poglavici bulgarskomu, molei ga, da mu s vojskom na pomo doe. Jasen, ganuvi se na milosrdje, sakupi j svoje Bulgare i otie imam Armeniju, gdi naavi | arapsku vojsku udari na u, koju razbi i isie tako, da se vie ne smidoe kuati Arapi csarov drave robiti, pak oslobodivi Mediju i Armeniju od reeni zloinaca vrati se s vojskom natrag. Leon po znajui dobro, koje mu bie Jasen uinio, dade mu tituo oliti ime od kraja, koje ime proaste poglavice bulgarske imati ne mogoe.
1

R 2 : trijejt. R1: tridejt.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

Dobre, kra} bugarski Ii. Posli smrti Jasenove bi okruen za kraja bulgarskoga Dobre, koji imade rat s cesarom grkim, puno puta dobi csara, ali punokrat bi od ega i dobiven, i zato Bulgari, koji se biju nauili vazda dobivati, a nigda gubiti, poee Dobru zlo gledati i nenaviditi inei, da od krala u boju izlazi vazda sria i nesria. Hotijui se dakle Dobre pomiriti s cesarom, Bulgari ne dadose ni progovoriti, jer se imam inae velika sramota pitati mira i od koga. Ma na stojei kraj miru, bi od Bugara ubijen sa svim onizim, koji biju1 od negova roda i plemena, uinivi za kraja ovoga, koji slidi. ]78] [R' m ] Teleucio, 2 kraj bugarski III.

Ovi kraj bie mladi od trijest godina, kada stupi na krajestvo bugarsko. Ma u vojevanu bie nesrian puno, jer pobivi se s cesarovom vojskom na poju, koje se zove Ankialo, 3 bi negova vojska razbijena i isiena, da se broja ne zna, a mnogi takoer za roba odvedeni; koje zlo videi Bulgarini, koji bihu od sabje grke utekli, inei da je od toga zla uzrok kra.}, skoie se kano pomamjeni pk ubie svoga kraja Teleucija, a drugoga okrunie. Sabin, kraf bugarski IV. Videi Sabin, kraj bugarski, da csarova vojska srina bie, a bugarska nesrina, i da pod vldanm proastoga kraja bihu Bul gari priko naina isieni', uzboja se. teko> i tako rata zametnuti s cesarom ne smide, nego od ega poe mir pitati. Videi Bulgari ovo- dilo ponizno, koje Sabin inae, i inei, da je t niova velika sramota i pogrda, namislie ubiti i ega, koji poznavi niovu opak [R1i7s] odluku pobie u jedan grd, koji se zove | Meembrija, i u nemu ivot arani. Ma Bulgari okrunie za kraja ovoga, koji slidi.
1
2

R 2 : biHju. R1: biju.


da je Kai to ime izgovarao Teleucio Orbinija (str. 408) pie se ime toga kraja u Kaia tua vlastita imena: Melchior, bi se po Kaicevu obinom pisanu italo

R 2 i R 1 : Teieutio. Bit <5e (isp. u ega: Diocletian, Domitian); u Teleuzia. 3 R 2 i R 1 : Anchialo. Isp. Antiochie, Antiochian, Ezechiel. Inae Analo.

218

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Pagan, kra} bugarski V. Ovi kra} bie nesrian kakono i proasti, zato csarova voj ska, udarivi na Bulgariju, svu je porobi i dosta zla uini, ne mo gui joj kraj Pagan odoliti ni zla nikakva uiniti. Radi toga. inei Bulgari, da je od svega zla niova kraj uzrok, ega s prstoja digoe, a drugoga uinie.

Teerik, kraj bugarski VL Posli nego Bulgari skidoe s pristoja reenoga ozgor kraja, okrunie jednoga vrsna viteza i vojnika, komu ime bie Telerik. Ovi se jako opi protiva vojsci csarovoj, tako da Grci nita ne mogahu nabuditi Bugarom u negovo vrime. Najposii pomiri se s cesarom, ma s ovim ugovorom: da Bulgari ne imadu unapridak robiti Romanije ni Grci zemju bulgarsku, Ali sasvim da se tako Telerik dobro podnosase, gospoda bugarska, nauna esto kraje prominivati, odluie ubiti i ega. Ma bi mu t zl odluka pri kazana od negovi prijatela, i tako> imade vrime utei u Carigrad, gdi bi primjen od csara Leona Kopronima s velikim veselm, koji ga uini vlastelinom carigradskim, davi mu za enu svoju rodicu, imenom Irenu. Uini se krstjanin, ivi i umri krstjanski.

Kardan, kra] bugarski VII. Starac od sedamdeset godina, imenom Kardan, plemi bu garski, vitez i vojnik na glasu, bi od Bugara za kraja obran i okruen, koji, budui se uzdigao i ostario u boju, brez boja umriti stiae se i zato, kako se okruni, uini rat protiva csaru Konstan tinu estomu, kga vojsku na puno mist razbi i isie i negove glavare pofata ive. Posli toga. pun dana ostavi krunu ovomu, koji slidi. Orun, kra} bugarski VIII. Kraj vi bie estok puno i na vojsci srican, jer vazda dobi vae, a ega dobiti ne moe niko. Porobi i popali Traciju svu

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {1759-)

koliku, osvoji Sardiku i posice est ijada Grka. Malo posli, ufativi [R'm] J iva csara Nicefora, ini mu glavu odsii i postavit je na viala za izgled cesarovac, s koje kada meso opade, uze goru Jupjinu, naini od e au, s kojom za veu grku pogrdu na sobetini vino pijae i gospodi nazdravjae, Obside grad Meembriju i do malo ga dana osvoji. Posli toga otie pod grad, koji se zove Andrinopoje, pod kojim ostavivi nikoliko vojske on se s ostalom dili put Carigrada i poe ga biti sa svi strana. Ali premda bie doao dovrata. Zlatni, ne moe ga uzeti, nego ga ostavi i vrati se natrag s vojskom reenomu gradu Andrinopoji, na koga onaki srdit udari vi, na silu ga osvoji i sve krstjane, koje ne posice, one za suzne povede u Bulgariju, meu kojim bi zarobjen Manuel, biskup od reenoga grada. Bi zarobjen tada i veliki Basilio zajedno s otcem i materom, koji posli nego se oslobodi suanstva, izae za csara carigradskoga. Ma reenoga biskupa Manuela bie previdio Bog Bugarom za pripovidaoca i niova spasiteja, jer budui upali u nevirnost, po negovu i ostali suana pripovidanu okrenue se mnoz na viru katoliansku. Malo< posli toga pode Orun s ovoga svita, i bi okruen ovi, koji slidi. [20.] 1
[RI178]

Pisma od Orana i Nicefora. Falio se cesar Niceforo u bijelu gradu Carigradu: Sakupiu silnu vojsku moju od istoka lipo do zapada. Porobiu ravnu Bulgariju, pogubiu kraja bulgarskoga, majku u. mu koem pogaziti, a Jubovou za roba odvesti, zato vie iviti ne mogu od Oruna, kraja bulgarskoga: Traci ju je ravnu osvojio i Sardiku blizu Carigrada.
1

_ 5

Jo se fali Orun, zmija luta, da e odsi rusu glavu moju i iditi na pristoju momu, *5 da e sudit, kano* cesar sudi. Nuder dakle, po izbor gospodo, sakupite Grke vitezove i zovite sebi Persijana, 2Q jo silnoga cara Tatarana. Otiemo u zemju bulgarsku, paliemo sela i gradove, isiemo malo i veliko i Oruna, kraja ohologa.

I0

U R 1 je to pjesma 16.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Puno mi je Oran nahudio: 25 vojsku mi je pod ma okrenuo, denerale moje pofatao, u tamnicu tamnu postavio. Ako mi ga ufatiti Bog da, gola u ga po vojsci voditi, 1^179] iva u ga na mibe derati, negove se krvce napojiti. Kada bani ega razumie5 brzo silnu vojsku sakupie, jo na pomo zovu Persijana i silnoga cara Tatarana. [80] 3 N a grku je zemju udario, gradove je mnoge osvojio, pak otide g bilu Carigradu ter ga bije sa etiri strane. Bio ga je al Carigrad Die vojsku pak otie u godinicu dana, osvojit ne moe. izpod Carigrada zemju bulgarsku.

55

35

Kad je doa g dvoru bijelomu, zove Orun mlade kujungije,1 mudre metre od zemje latinske, 6o ter je imam tiho govorio^: Okujte mi glavu csarovu ol u zlato trikrat prilivano, ol u srebro zlatom izmiano, i okujte 2 alem-kamen dragi, koji sjaje kano sunce arko. 3 Kada budem initi sobete, ja u nome rujno vino piti i gospodi mojoj napijati sve u zravje krune csarov. Kujungije3 ega posluae i u srebro glavu okovae; esto Orun ome napijae Nicefora starca spominae. 7

Ode vojska ravnoj Bulgariji, prid ome je kruna csarova. . Ali emu loa sria bie: udri Orun iz gore zelene 4 kano vue u bijele ovce, sivi soko u bile golube, sve isie, niko ne utee. Kamo fala grkoga csara! Nicefora iva ufatise, 45 al mu brzo glavu odsikoe ter je meu gradu na bedene. Ej csare, pokojna ti dua!

Ko me uje, na nemu pisma, meni


1 2 3

neka mu je: ia vina! 75

R 2 i R 1 : kujuncije. R 2 : okuite. R 1 : ukuite. R 2 : Kujuncije. - R 1 : Kujuncije.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Murtag, kraj bugarski IX. Ovi kraj bise brat Orunov, koji videi, da se svaki dan po toliko' Bugara na viru svetu okree po pripovidanu Manuela bi skupa i ostali suana od- Orana, brata negova, zarobljeni, rasrdi se teko i dozva prida se Manuela biskupa s ostalom druinom negovom pak jim ree ov rii: Oli se odrecite zakona vaega ter zakon bugarski zagrlite, oli u vas sve kolike nemilom smrtju. umoriti. Ne ktijui oni pogani zakon primiti ni svoga se zakona odvri, bihu od ovoga kraja na svake muke meani i umoreni zarad vire Isusove. Nita ne mane ovi zloesti kraj prosvitjen od Boga tako, da poznavi viru pravu krsti se on i sve krajestvo negovo. [R\Si] Ma po'sjli smrti negove iztirae Bulgari sve misnike latinske, a primie karuere grke i zagrlie ismu niovu.

imun Laba, kraj bugarski X. Uini kraj ovj. rat protiva Konstantinu Sedmomu i sakupivi . vojsku veliku otie ome pod.Carigrad za osvojiti ga. Ma premda estokrat juri inae na grad, osvojit ga ne moe, jer se viteki graani braahu, i tako ostavivi ga vrati se natrag pak udari na Traciju, dravu grku, i puno u oj zla uini. Meuto sakupi cesar vojsku neizbrojenu i poda prid nom jednoga vrsna viteza, komu ime bie Foka, protiva kraju imunu, i naavi ga s vojskom na jednomu pju pripravna za pobiti se ime, udari na ega tako naglo, da mu vojsku razbi i mnoge isie. Ma budui Foka oednio tirajui Bulgare i naavi vodu sade s kona, da se napije, i to bi negova velika nesria, jer ko pobie brez gospodara u vojisku grku, koga kada ugledae Grci, inei da je Aiov enera poginuo od Bugara, toliko se pristraie, da poee natrag biati; koju stvar rRi i videi Bulgari, koji | prid Grim biahu, osloibodivsi se okrenue: se natrag, potirae vojsku csarovu i toliko ji isikoe, da se ni broja ne znadie, a siroma Foka jedva utee i glavu odnese. Posli toga vojska bugarska porobi svu Traciju i Macedoniju, popalivi sela i varoe brez milosra. Kraj imun od febre naskoen pode s ovoga svita.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[81]

Petar I., kra)'od Bulgarije XI. U vrime kraja ovoga, koji bie sin imuna gori imenovana, bi velik gld u Bulgariji, i zato se puno straae bojei se, da s ovizim dogaajem na Bulgariju ne udre csar, i da, gladne Jude naavi, ne budu vrsni ime se pobiti. I tako posla csaru svoje poklisare za utvrditi mir ime, s kojizim za veu tvrav od mira hoti se sprijatejiti pitajui eru negovu za svoju zarunicu, s ko jom imade dva sina, to jest Bonska i Romana. I ovi stariji bi okruen posli smrti otca svoga za kraja bulgarskoga.

[R1is3]

Boriko/ kra} bugarski XII.

Malo posli nego se Boriko za kraja okruni, udarie Ungarci na negovo krajestvo. Videi se Boriko od tolike vojske stisnut i nahodei se u velikoj potribi, utee se csaru Niceforu, svomu didu po materi, molei ga, da mu pomo dade, ali mu odgovori cesar, da ga pomoi ne moe, nosei razlog ovi, da .se ne bi rad omraziti s krajem ungarskim. Videi Boriko, da mu od csara pomoi ne ima, to s molbom, to s mitom pomiri se s krajem od Ungarije. Ma gore bi po csara, jer Ungarci ostavivi Bulgariju udarie na drave csarov robei, palei i svako zlo inei. Kada cesar ra zumi ovo zlo nenade, posla poklisare svomu unuku, kraju od Bulgarije, molei ga, da mu ide na pomo. Ma Boriko spomiui se, to mu bie cesar odgovorio u negovoj potribi, ree poklisarom ove rii: Kaite csaru, vaemu gospodaru, a momu didu, da ja ne mogu uvriditi kraja ungarskoga, s kojim sam se skoro pomirio; zato' ja pomoi dati ne mogu nipoto. I tako se Boriko brzo osveti, ma ova. osveta bi nemu i svemu krajestvu puno tetna, jer [R\8i] I cesar na ega se rasrdivsi nagovori Svetoslava, poglavicu od Ra lje, da skupi vojsku i na ega udari. Svetoslav, budui brz na zlo, skupivi vojsku ode u Bulgariju, uze mnoge gradove i uini zla mnoga. Osvojio bi i svu Bulgariju, da ne bude do malo dana poao cesar s ovoga svita, koji mu pomo davae; jer budui uinn za - csara Ivan Zimiija i videi zlo, koje Svetislav u Bulgariji inae, i da to negovo toliko junatvo ne moe biti korisno Grkom, nego s vrimenom tetno-, skupi vojsku, pode na ega, istira ga iz Bulga1

I u R2 i u R 1 pie se to ime redovno BORIKO ili Borijco.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

rije i povrati sva msta, koja bie osvojio, kraju bulgarskomu, koga vazda branae od negovi protivnika, uinivi ga velikim metrom od svoga cesarstva. Ma budui se obukao na rimsku i putujui u takim ajinam priko Bulgarije, inei niki Bulgari, da je Rimjanin, naskoie na ega i ubie svoga kraja. Seleua, kraj bugarski XIII. Kraj Seleua bie vitez i vojnik na glasu. I ovi sakupivi vojsku osvoji Zagorje, Topjicu i Sardiku, rairivi kraJestvo: svoje [R1is] vee nego nijedan od kra|ja proasti, koji vraajui se slavodobitnik u Bulgariju po putu umri. [82] Subotm, kraj bugarski XIV.

Ovi kraj ne uin velike' stvari, koja bi se imala biliiti, zato je svega svoga ivota u miru bio ne imadui rata ni s kim. Ma posli negove smrti cesar carigradski osvoji svu Bulgariju, ali je malo uiva, jer se Bulgari od nega odvrgoe i kraja, koji slidi, ' uinie. Samuel, kraj bugarski XV. Bi obran za kraja bulgarskoga Samuel u vrime csara Basi lija i ovi oslobodi Bulgariju od progonstva grkoga. Bie na vojsci srican, jer punokrat pobivi se s vojskom reenoga csara Basilija ostade slavodobitnik, porobi grku zemju i osvoji mnoga mista i gradove. Uini rat protiva Vladimiru, kraju dalmatinskomu, i iva ga na privari ufati i svu gomu Dalmaciju porobi. Malo posli tog opet. cesar Basilio- vojsku sakupi i prid nom posla na Bulgare jednoga pametna i vele kriposna na boju glavara, imenom Nice[R^ggj fora, koji ode | s vojskom nai kraja Samuela s odlukom, da se ime 1 pobije, i naavi ga ukraj jedne rike, gdi se bie s vojskom utaborio, udari ob no na iisga iznenada, razbi i isie, malo ko i utee. Kraju Samuelu i sinu negovu Radomru sria velika priskoi, jer se sakrie medu mrtva tilesa, koji kad vidie svoje vrime, izko<pavi se izpod tiles, od planine do planine biei dooe trudni i alosni u Bulgariju. Csarova vojska izvan onizi, koje posie, pet1

R 2 : Jcgnima. R 1 : Jcgnime.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (175-9.)

najest ijada ivi ufati i Carigradu povede, kojim Basilio ini obe oi povaditi izvan jednomu samu, komu samo jedno oko izvadi i posla ga nakazna u Bulgariju, da kae kraju Samuelu nemilosti vo dilo, koje bie uinio. Kraj ga videi nagrena i razumei, to se ostalim dogodi, poblidi i izae c izvan sebe, pak povrativsi se u se zapita vode, koju kada popi, pade mrtav na zemju. [21.] Pisma od Basilija csara.1 Vojsku kupi cesar Basilio po svoj zemji grkoj i latinskoj; kupio je godinicu dana. Kada li je sakupio bie, zove sebi bana Nicefora ter je nemu tiho besidio: [ R \8i]Nicefore, virna slugo moja, eto tebi silna vojska moja, Junake je krvce napojena, jer je moja vojska isiena. Osveti jne, virna slugo moja! 25 Al se pazi kraja Samuela, nemoj na eg ob dan udarati, jer e tvoju vojsku pridobiti. Kad je bane rii razumio, pokloni se do zemjice crne - 3C pk otie s vojskom na Bugare: ob no ie, a ob dan poiva. Ili koga srka ilfstiza, on svakoga za Bugare pita. Namira ga namirila bie 35 na Todora, sua bulgarskoga, ter je nemu tiho besidio: Reci meni, moj suznu nevojni, umi li mi kazat za Bugare i niova kraja Samuela? 4C

ter otidi s vojskom na Bulgare IO i isici malo i veliko, ufati mi iva Samuela i negova sina Radomira. Ol ufti, ol donesi glavu, metnuu je gradu na bedene, neka ree, ko mimo u proe: 15 ,Ono li je silni Bugarine, [83] koji Grke po ma okreae i varoe ogem saigae, koji mene na mejdan pozivje, na privari gradove uzimje?'

20

Sva je grka zemja porobjena od Bugara, da ji bor ubio!


1

[RVI Ali mu je Todor besid'o: Daj ti meni trista uti dukat', ja u tebi kazat za Bugare, more na e noas udariti.

U R 1 je to pjesma 17.

. RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Bugari su kod rike elinke, 45 vino piju, kano vuci viju, u kolu su od jutra do mraka, ne boje se Grka. ni Turaka. Kad je Aega bane razumio, maio se u ep od dolame, 5 ter izvadi trista uti dukat' pak ji daje suznu nevojnomu. Kada li je sunce poinulo, podie se goricom zelenom i ulize u zemju bulgarsku. 55 Prija zore ladnoj vodi doe [R' 189 ]

i nabodi bugarske delije, gdi spavaju kano i poklani. Tu se ladne vodice napie, na Bugare muem udarie. Dvajest ija vojske isikoe, malo manje ivi ufatie, ter ji vode bilu Carigradu pak jim crne oi povadie.

60

Kad je uo kraju Samuele, 65 da su Aim a oi povaene, od alosti crnoj zemji pade, g emji pade, Bogu duu dade.

Radomir, kraj bugarski XVI. Ostade nakon Samuela kraja Aegov sin Radomir oliti Roman i ovi imade krunu od Bulgarije; bi na oruju kripostan, slobodan i u vojsci srican. Porobi grku zemju, koja blizu Bulgarije bie, i razbi na puno mista -vojnike csarov. Malo vrimena krajeva, jer po nagovoru csarovu bi od svoga nevirnoga sestrica Vladislava ubijen u lovu, za imati krajestvo bugarsko. Ovoga Vladislava bijae oslobodio Radomir, kada kraj Samuel, otac Aegov, ini po gubiti svu bratju negovu, jer ganuvi se na milosre izmoli mu od oca ivot, a sarn sebi smrt. Vladislav, kraj bugarski XVII. ,

Ovo je sin Atona, kneza i plemia bulgarskoga, a sestri kraja Radomira, i ovi * nevirom imade krajestvo rodijaka svoga ubivi ga u lovu, kako smo gori rekli. Pogubi po isti nain i Vla dimira, kraja dalmatinskoga, suru" reenoga Radomira, na tvrdoj viri. Ma nahodeci se s vojskom pod Draom, 1 | koga bie obsidnuo, od anela Boijega u prilici Vladimira oli, kako> drugi kau, od istoga Vladimira smrt imade. Ostavi dakle Bulgarija brez vla daoca bi do malo, dana posidovana od csara Basilija, pod kojim
R 2 : Draom. R 1 : duraczom. Stari nisci hrvatski. XXVII.
1

15

216

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

i ostalim posli ega podnese pokoru trideset i pet godina. Posli toga utee iz Carigrada jedan suzan Bulgarin, koji se zvae Doli janin, i to se dogodi u vrime Mihovila Paflagona, csara carigrad skoga. Reeni Dolijanin, kada doe u Bulgariju, poe se kazivati i faliti, da je brat kraja Vladislava, premda bie sin jednoga kos zara. Bulgari, drei tu stvar za istinu i elei se osloboditi od pro gonstva grkoga, digoe oruje protiva imam i uinie za kraja reenoga Dolijanina. Dolijanin, kraj bugarski XVIII. Ne kti ovi kraj provoditi dobro vrime, kako obiaju mnoge poglavice ovoga svita, nego sakupivi vojsku otie pod Durac, koga do malo dan osvoji. Posli toga udari s vojskom na grku zemj<u, uze grad Napoli i svu dravu negovu. Nahoae se u t vrime u Carigradu brat pravi kraja Vladislava, a sin kneza Atona ] ozgr reenoga, zarobjen ( od vojnika csarovi, koji kada razumi, da Dolijanin pod negovo. ime bie se krajem uinio, nade nain, utee iz Carigrada i pobie u Bulgariju, u koju doavi kaza go spodi sve bilige, da je n pravi brat kraja Vladislava, koji pogibe plod Draom, 1 koja stvar budui oito poznan od gospode bulgarske, Dolijaninu oi izvadie, a ega za kraja krunie, i bie mu ime Alusij'an. Alusijan, kraj bugarski XIX. Poznajui Aluijan, da su Bulgari nauni kraje prominivati, uzboja se, da i ega ne smaknu; zato ostavivi krajestvo* pobie u Carigrad i pridade svu Bulgariju csaru. Ma ne proe godina dana, da jedan od velike gospode bulgarske, imenom Nedijegrio, podbuni vas puk protiva csaru, koji po negovu nastojau ubie vicecesara, to jest vladaoca grkoga, koji namisto csara svm Bulgarijom vladae. Pobie takoer i sve vojnike grke, koji se po gradovim i kastelim naoahu. Ma do malo dan bi i n ubijen od svojizi Bugara sidei za stolom u najveemu veseju i emluku, i tako opet sve ] krajestvo pde pod csara | na 1175. Ali pod negovom oblastju ne st vee od deset godita, jer se naoe dva brata plemia bu garska, to jest Petar i Jasen, koji otiavi od mista do mista probudie svu Bulgariju protiva csaru, i ' t a d a bi okruen ovi.
1

R2: dracom. R1: durraczem.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Petar II, kraj bugarski XX. Kad razumi cesar, da su se Bulgari odvrgli od ega i za kraja okrunili reenoga Petra, rasrdi se estoko, pak sakupi silnu vojsku i otide protiva emu, koji ga s vojskom izae sristi, i di se sritoe, tu se udarie. Ma vojska Petrova bi razbijena i sva Bulgarija poroblena od cesarovaca. Videi Petar, da sn\ ne moe uiniti nita, utee se poglavici od Valakije i od ega imade jednu strahovitu vojsku, koji zdruivi se z Bulgarim udarie na vojsku csarovu tako naglo, da je pridobie i vei dio isikoe, jedva cesar Alesio ivot saranivi. Posli toga toliko se Bulgari uinie strahoviti csaru i negovim vojnikom, da se strasahu od niova osina i drtau, kad bi uli niovo ime spomenuti. Videi dakle cesar Alesio', da ga sria ne sli di, nego ga ostavj, gubei na svakomu mistu poe od [^'issJ Bugara J mir pitati. Ma Bulgari ne ktie Grkom mira dati. Aleiksio tada bi usilovn skupiti vojsku, koliko igda moe veu, i poi protiva Petru, koji ga veselo doeka, na ega udari, vojsku mu razbi i priko' naina isie, u komu boju pogibe i siromah Aleksio. Od toga vrimena ne smidoe nikada oruja dignuti protiva Buga rom, dokiem godir Petar vladae. Dogodi se malo posli, da niki plemi bugarski, imenom Ivanko, posie Jasena, brata kraja Petra, zato Jasen nastojae pogubit i ega. Takoer i kraj Petar bi na [85] pri|vari od jednoga Bulgarina ubijen. I tako krajestvo od Buigarije ostade na treemu bratu, koji slidi. Ivan, kraj bugarski XXI. Ovi* kraj ne bie mani neprijatej grki nego brat ja negova Petar i Jasen, jer puno put pobi se s vojskom cesarovom i svaki put nu dobi osvojivi dva grada velika, to jest Konstanci ju i Varnu. Ma zato se graani ne ktie pridati, nego ji na silu pri dobie, ini svakim mukam muiti, ive ji u zemju zakopavae i na mije derae. Videi dakle cesar, da mu ne moe nita nahuditi, [R.'184] zapita u ega mir i imade ga. I tako Grci i Bulgari poee | meu se lipo iviti i Jubiti se kakono brat ja. Ali do malo vrimena uda rie Latini na Carigrad i uzee ga silom, uinivi za csara od istoni strana Baldovina. Mnogi Grci pobigoe iz Carigrada i iz ostali gradova u Bulgariju i utekoe se kraju Ivanu, od koga bihu lipo primjeni i namieni, koju stvar videi cesar Baldovin, rasrdi

228

. RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

se na kraja Ivana i posla mu etiri poklisara, da mu od strane negove zapovide i naviste, da reene Grke iztira iz krajestva svoga. M,a kra} Ivan, ne bojei se ni malo csara Baldovina. ne samo ne kti ji iztirati iz svoga krajestva, nego sjedinivi se z Grim izae s vojskom napoje i poe robiti zemju csarovu, kojk sakupivsi vojsku, koliko moe veu, izae supro nemu i naavi ga pod gradom Andrinopoli udari na ega, ma u za as po se, jer Bulgari dobie, vojsku mu isikoe, a ega iva ufatie i nemilo^ umorie. Posli toga boja estokoga osvojie Traciju do Salonika, razorie do temeja mnoge gradove i uinie 1 toliko zlo u svemu cesarstvu, da se izkazati ne moe. Uinie posli smrti Baldovinove Grci c sara imenom Todora Laskaris, 2 i ovi cesar toliku vojsku sakupi pro tka] tiva Bugarom, da se tolika nije nikada skupila prosasti vrimejna, za koju vojsku uvi kraj Ivan veoma se uzboja pak posla pokjisare, da ga mole za mir. I lasno ga umolie, jer i on poznajui junatvo i slobod Bugara bojae se na e udariti, i tako se pomirie, ma s ovim ugovorom: da mu ima povratiti sve drave, koje mu bie osvojio. Ivan malo posli tog mira poe s ovoga svita brez poroda. Mirce, kraf bugarski XXII. Posli smrti Ivanove obrae Bulgari za kraja negova zeta Mircu, koji ukazujui se mlohav i straiv na vojsci, Bulgari ga bacie s vladana i uinie ovoga, koji slidi. Konstantin Zeko, kraj bugarski XXIII. Kraj ovi uini mir s cesarom Todorom i za veu tvrav od mira zapita cer negovu za svoju enu, kojoj bie ime Todora, i tu milost imade od csara. Malo posli toga prijatejstva poe Todor s ovoga svita, i tako Miovio Paleolog ugrabi grko carstvo i za veu osvetu Todorovu ini izvaditi oi Ivanu, sinu negovu, koji R [ 'ise] I bie brat ene kraja bulgarskoga Konstantina. Taku opainu uvi Todora, sestra negova, poe plaui moliti mua Konstan tina, da osveti svoga suru, na koje pla, molbu i suze prignu se [86] Konstantin i sakupivsi vojsku udari na | meae csarov, porobi *. Traciju na ta nain, da ostade sva kolika pusta. U to isto vrime
1 2

R2: i ucinije. R1: iucinijce. R2 i R1: Todora Lajcari?.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

umri Todoora, ena Konstantinova, koje smrt bi puno draga Miovilu csaru, zato znadie, da e se lane pomiriti s Konstantinom, kako i pomiri, obeavi mu za enu cer Euloge, sestre svoje, kojoj bie ime Marija. njome se Konstantin vinca i uini mir s cesarom. Posli toga jedan Bulgarin, oban pun vratva, a vee junatva, imenom Lahan, sakupivi obane i od svake vrste Jude, koji se mogahu opaiji u ono vrime nai,, odvre se imam u pustahije i poe initi zla mnoga robei sela i varoe, komu svaki dan to vee vojske dolazae, tako da do> malo vrimena uinivi vojsku veliku udari na kraja Konstantina, vojsku mu razbi, ega pogubi, a krajicu Mariju uze sebi za enu, i tako ugrabivi silom sve kra jestvo poe se zvati kraj od Bulgarije. Ovo veliko: zlo promijajui cesar i bojei se, da se ta. krupa na negovo cesar|stvo ne prospe, ini dozvati prida se jednoga mladia Bugarina, koji bie sin po glavice Jasena, a sinovac kraja Petra gori imenovanoga, i koji se nahoae u dvoru csarovu, Ivan imenom. Ovi mladi doavi prid csara imade od ega veliko pomilovane, to jest dade mu za enu svoju cer, Nereu imenom, pak mu ree ove rii: Uzmi vojsku moju ter prid hom poi u Bulgariju i smakni oli istiraj onoga kozara i lupea, kojino; je tvoje krajestvo lupekim nainom ugrabio, pk ti vladaj i krajuj. Ivan uzami vojsku csarovu home se uputi put Bulgarije i u malo je vrimena svu podloi pod oblast svoju, jer ga Bulgari veselo priekae i sami se brez boja nemu podloie. Ma Lahana kozara ne ufati, jer bie pobigao Nogri, 1 kraju tatarskomu, molei ga, da mu dade vojsku na pomo, ali od istoga Nogre smrt imade. I tako osta za kraja

Ivan Jasen, kraj bugarski XXIV Ovi kraj bie dobar, miran i priprostit, koga dobrota velika bi uzrok od negova istiraa i dignutja s krajestva, jer Terter, snani vitez bugarski, budui se oenio | sestrom ovoga kraja i poznajui negovu priprostitost, metnu se u veliku oholost i poe misliti, kako bi krajestvo imao. Najposli nahodi nain ovi: poe zloglasiti kraja, suru svoga, da je budala, straivica i za kraja ne podoban, i tako ga zloglasei okrenu svu gospodu i vojsku protiva
1

R2 i R 1 zovu kra)a i Nogra i Noga; Orbini zna samo za ime

Noga.

230

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVENSKOGA (1759.)

nemu, koji videi, da e poginuti, uzami sve svoje blago i zlato pobie u Carigrad, u komu mirujui ivot svri, stavi za kraja negov nevirni zet. Terter, kraf bugarski XXV. Veliko veseje bi, kad se Terter za kraja okruni, ali budui krajestvo nepravedno osvojio, za malo ga uiva i sve negovo ve sele okrenu se u pla, jer kraj tatarski, Noga imenom, s velikom vojskom ulize u Bulgariju, a Terter poznajui, da ga vojska i mnoga gospoda zlo gledahu zarad neharna dila, koje bie uinio prama svomu suri dobromu, ne smide prid vojskom izai protiva Tatarinu, nego pobie u Andrinopoli, gdi vee od tuge i grizoduja nego od bolesti ivot svri. Ma Bulgari, premda bihu brez vladaoca, uzdajui se u viteka srca svoja udarie na Tatare, mnoge isikoe, a ostali pobigoe. "[87] [ R W ' Svetislav,1 kraj bugarski XXVI.

Budui ostala Bulgarija brez kraja i otijui gospoda okruniti jednoga od knezova veliki, bihu ponuk ovni od csara, da oberu Miovila, sina kraja Konstantina ozgor reenoga i negove ene Ma rije, koju bie uzeo silom za enu gori imenovani kozar i koja se naboae u Carigradu zajedno s Mi ovil om, svojim sinom, i obea jim csar biti velik prijate} i pomonik u svako vrime. Ma gospoda bugarska, ne sluajui csara, uinie za kraja najveega izmeu i plemia, puno mudra, razumna i na boju kriposna, koji uze za enu Todoru, er Miovila csara. Malo> posli toga, nahodei se cesar u velikoj potribi, to jest nadskoen od neprijatej, posla mu Svetislav na pomo dvadeset ijad konika i est ijada pisaca, a2 prid ima Macukata, kriposna i vrsna viteza i plemia, i ovi se podnese viteki na vojsci razbivi na puno mista csarov protivnike. Ma vraajui se veseli natrag, doekae ji neprijateji meu jednim pla ninm u tisnim klancim i na ne iz busije udarivi razbie ji i isi [R12ooJ koe, malo koji i utee. | Ovi jadni dogaaj kada Bulgari razumie, poee zlo govoriti od svoga kraja Svetislava, da je kriv i uzrok od smrti toliki vojnika i glavara, koji bihu izginuli. Sveti1 R2: SVETILAV, R1: SVETISLAV. -Daje se taj kraj i u R2 zove Svetislav. 2 R 2 : a, R 1 : i.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

slavu bi prikazano, da je od t smutne i buke, koja sve to vee restie u puku, uzrok Joakim patrijarka. Premda mu lano bie prikazano, ini ga ufatiti i baciti niz jedne stine visoke, i tako pravedan glavu izgubi. Ovu nemilu smrt patrijarke Joakima kada Bulgari razumie, ufatie Svetislava ter ga nemilom smrtju umorie. Miovio, kraj bugarski XXVII. Sin kraja Konstantina, od koga smo govorili gori, Miovio ime nom, bi za kraja okrunen, koji skupivi vojsku veliku ode ome u Italiju i uini puno- zla u noj. Ma budui mu dali mnogo blago, povrati se natrag i udari s vojskom na Serviju, ali pobivi se imam izgubi vojsku, a n primivi mnoge rane etvrti dn poe s ovoga svita. tR^oi ] Aleksandro, kraj bugarski XXVIII.

Kraj ovi bie rodijak oliti strievi kraja Svetislava, koji kako za kraja stade, uini rat protiva csaru Ivanu Kantakuzenu, porobi mnoga mista i osvoji sve do grada Andrinopoli. Cesar Ivan posla vojsku veliku protiva ernu, ali ga s vojskom doeka Ale ksandro, pobi se s cesarom i razbi vojsku negovu. Posli toga boja pomirie se i sprijatejie, davi mu cesar Ivan svoju cer Za enu, s kojom imade dva sina, Straimira i Ivana. Ma budui mu umrla prva ena, oeni se drugi put udinkinom, koja otrova svoga pastorka Ivana. Bojei se Aleksandro, da ne otruje i Straimira, posla ga u Vidin, davi mu reeni grad i negove okolie za bano vinu. Umri posli toga kraj Aleksandro godita Gosp. 1363, osta vivi nakon sebe tri sina od udinkine, takoer i jednu cer, koju dade za enu caru Muratu. Sin najstariji od udinke bi uinn za kralja. [88] [R1802]. iman, 1 kraj bugarski XXIX.

Ovi kraj imade teak rt s Straimirom, bratom svojim po otcu, jer sakupivsi vojsku posla je u banovinu Strazimirovu i prid nom posla svoga brata Asenu, koga doekavi Strazimir s velikom naglostju udari na ega, vojsku mu rzbi i isie estoko, u komu
1

R2 i R 1 : SCISMAN. Tako se krajevo ime pie i daje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

boju pogibe i Asea,' brat negov. Videi brat negov iman, da mu . uiniti ne more nita, utee se Muratu, 1 zetu svomu, pitajui od ega pomo, i dade mu vojsku veliku, koja sloivi se z Bulgarian otide pod Vidin, u komu" gradu Straimir pribivae. Vidin bie puno vrimena, ma osvojit ga ne mogui, digoe se izpod ega i otiete u Valakiju, koju poee robiti i mnoga zla initi. Ali po glavica od Valakije skupivi vojsku udari na Turke i razbi ji jako. iman kraj videi, da nije vrstan biti boja z bratom, utee se opet Muratu, 2 koji videi lipu prigodu za osvojiti svu Bulgariju i pod oblast je svoju okrenuti skupi vojsku, koliko- moe veu, i po znavi, da su dva reena brata vojske pogubili, a azne izarili bijui 203I se medu se, udari na jednoga i | drugoga, kraJestvo> jim ote, a ima 3 ivot uze. I tada do dneva dananega osta Bulgarija pod Tur inom. Evo, moj tioe, kud se okrenu slava bugarska i ostali kraja slovinski: nesklad i nemir meu bratjom bi kue Otmanovia uzviene, a slavni kraja skonane. Nae u ovim kniicam, da su Bulgari puno puta jedan grad uzimali i drave osvojivali: nemoj se tomu uditi, zato su ista misia opet gubili oli, kad bi se s cesarim mirili, iste gradove i mista povraali, kako se i sada ini. Slidi kratko govorene od poglavica hrvatski oliti kraskih. Hrvatsko kr.ajestvo uzdrae pod sobom mnoge drave, to jest: Karniju, Karintiju, Stiriju, Liku, Krbavu i svu donu Dalmaciju od Istrije do Cetine. I sve ove drave bihu vladane od bana oliti duk hrvatski, koji se nmogokrat kraji zovijahu, budui puno puta bili ne samo od reenih banovina gospodari, nego li jote'r i od sve Bosne do vode Dunaja. I svi oni, koji bihu ima podloni, zovu se4 204] Hrvati zarad zemje Kroacije oliti H r | vati je i zaradi ezinih bana, od koji imam u kratko besiditi. Prvi dakle duka oliti ban hrvatski bie 1. P r i n; i ovi osvoji svu Liku i Krbavu istiravi stare pribivaoce, koji onde bihu, premda od istoga jezika i naroda slovinskoga bihu kakono i Porin.
1 2 3 4

R2: R2: R2: R2:

muratu. R 1 : ik' muratu. Muratu. R 1 : k' muratu. gnima. R 1 : gnimam. zovu Je. R i : Jvahuje.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

2. P r g a, sin Porinov; i ovi poznade zakon pravi, jer se krsti s podlonicim svojim. 3. T o m i s 1 a v, koji imade rat s republikom mletakom. 4. T r p i m i r ; i ovi ne imadui rata ni s-kim, od ega se vele stvari i ne pie. 5. O n u l a v. Ovi uini rat protiva udu mletakomu i porobi Kaorle blizu Mletaka, ma slano plati. 6. D e m o g o j , koji ivi i umri boj bijui s republikom mle takom. 7. I n i . I ovi ode s vojskom u Istriju, porobi je i uini dosta zla u noj, ma bi istiran iz Istrije od Badoara, duda mle takoga. 8. S e d e s 1 a v. Ovi istiravi sinove proastoga vladaoca [89] s pomou Basilija | csara, uini se krajem hrvatskim, ma od ovoga, koji slidi, bi ubijen prija godine dana svoga vladana. 9. r a n i m i r. Ovi bi od pape Ivana Osmoga pofajen u [R1205J kizi, koju mu | pie, da je ostavio nevinnost grku, u koju bie upao, i da je pozna papu za vikara Isusova. 10. M u i m i r , od koga se ne tije zlo ni dobro. 11. M i r o s l a v . U vrime ovoga poglavice doe imun, kraj bugarski, s vojskom velikom, da porobi zemju hrvatsku, ma zlo obri, jer negova vojska od Hrvata bi isiena sva kolika. 1 Malo posli odoe Hrvati u Bulgariju i porobie je. 12I K r e i m i r . I ovi imade dva sina, to jest Kreimira i Dirislava, 2 i ovi mladi ugrabi krajestvo starijemu bratu. 13. D i r i s l a v . 3 Ovi bi prvi, koji se z doputnm csara Basilija imenova i zazva krajem od Kroacije i Dalmacije. 14. K r e i m i r D r u g i . I ovi izmeu svi kraja i bana hrvaski bi najvei u jakosti i mogustvu. 4 Imade sina tipana i oeni ga s cerom duda mletakoga, kojoj Icela ime bie. 15. S l a v i c . Koliko otac ovoga kraja bie srican, toliko on bi nesrican, jer ne bie dobro ni sio na pristoje svoje, od jednoga velikoga kneza bi postavjen u tamnicu, u kojoj ivot svri. Zato li, kako' li, znati ja ne mogu.
1

R 2 : bij ijicena Jvakolika.

R 2 ' i R 1 : dirislava. R 2 i R 1 : Dirislav. Isp. Kor. 417 i 418: Dercislav. U Vitezovia pod god. 994: Dercsijlav (u ega se er moe itati i kao r). 4 R 2 : m o g u h j t v u . R 1 : moguJtvu.
3

utece.

R 1 : bij ijicena Jvakolika, a on jedva , ,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759-) j 16. Z v o n i m i r, drugim imenom Demetrio. Ovi bi od pape poznn za kraja i s velikim' vesejem posveen i okrunen, zato viteki branae svetu crkvu rimsku. Ovi kraj imade za enu sestru svetoga Ladislava, kraja ungarskoga; i ne imadui sina zakonitoga izvan jednoga naravnoga oliti kopilana, tipana imenom, ovi bi uinn za kraja hrvatskoga, koji od gospode hrvatske bi zlo gledan i malo od koga za kraja pocman, jer ne bie sin zakoniti kraja Zvonimira. I tako u vrime negovo bi velika smutna medu gospo dom, hotijui se svaki za kraja uiniti. ena Zvonimirova pobie u Ungariju g bratu svomu svetomu Ladislavu i pokloni mu krajestvo hrvatsko, budui ga noj ostavio na smrti ezin mu Zvonimir. La dislav skupivi vojsku uputi se g zemji hrvatskoj. Videi gospoda zlo, koje mogae 'slditi, izabrae dvanajest najboji knezova, meu kojim se nahodae vrsni knez Juran 1 Kai, zapitae mir i primie za kraja sinovca svetoga Ladislava, koga bie doveo sobom iz Ungarije, a tipana kopilana bacie na 1091. I ovi kraj novi zvae se Almo. Bilo je i drugi bana hrvatski, koji se ovde ne spomiru za ne W'2oi) uzmnoati vie govorena. Ovo je | dakle 2 zadosta, to smo do sada besidili; ako li - eli znati vie, neka se mui istui stari poderina,, ali mi se ini, da e se malo okoristiti kakono i ja.3 Sld udnovati ivot i viteka vojevana Jure Kastriotia, reenoga Skenderbega, s razliitim pismam, koje su iz Sagreda, Barlecija i Giammarie Breanina izvaene. Rodi se Jure na 1404. Otac Jure Kastriotia zvae se Ivan, bn, princip i poglavica od A'rbanije, u kojoj poglaviti gradovi jesu ovi: Kroja, Svetigrad, Skadar, Dra, Ales, Drivast, Bar, Oci, Valona, Biograd Arbanski [90] i ostali ( mnogi kastelii i gradii mali. Skadar se talijanski zove Skutari, Dra Durazzo, Bar Antivari, a Oci Dulcigno>. star vrimena Kastriotii bihu imenovani kraji, jer pod svoju oblast imadibu svu Arbaniju goru i donu, ali budui se niki gradovi odcipili i vlastite bane za svoje vladaoce uzeli, izgubise ime od kraja ter se poee bani zvati. Drava dakle Kastriotia jest jedan dio od Arbanije, koja u star vrimena zvae se drava sloR 2 : Juran. R 1 : Ivan. R 2 : dakle. R 1 : dakien. 3 Ovdje se svrava tekst R 1 , str. 13207, to se uz sitne razlike slae sa R 2 , str. 1969 i 7189,
2 1

[R12oel

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

vinska, i ova jest lipa, ravna i puno plodna, "a dii se s jednom rikom glasovitom, koja priko e tee, imenom Drina. Otac Jure Kastriotia bie pravi tovaoc svete matere crkve,, koji estok rat imade s Memedom Prvim, protiva nemu vojev i svoju banovinu obrani. Ali posli smrti Memedove od negova sina Murata bi tko naskoen, i ne mogui se vie braniti, bi usilovn davati mu are i sve sinove u tutiju. ena negova zvae se Vojsava, cer bana oliti poglavice bu garskoga, koja imade s Ivanom etiri sina: Reposija, Staniu, Kon stantina i Juru, od koga e biti nae govorene. Imade Vojsava i pet ceri: Maru, Jelu, Aneliju, Vlajku 1 i Mamicu. Vojsava, nosei Juru u svojoj utrobi, imade san ovi: da je porodila jednoga zmaja,, koga glava u carevu zemj dopirae'ter ive prodirae Turke; rep udarae more, a kikni svu Arbaniju pokrivae. A kada se pak porodi, ugledae se na emu dva cudna zlamea, t jest na glavi kruna, na ruci desnoj sabja. Ne mogui dakle Ivan odoliti naglosti Muratovoj ni 's ime boja biti, bi usilovn izvan araa dati mu sva etiri sina u tutiju,, za ne pustiti svoju banovinu i sve svoje podlonike pod oblast poganika. Murat priko zakletve sve ji ini poturiti nadi vi jim imena' turska, a Juri postavie ime Skenderbeg, koji imadie osam godita, kada ga caru u. Jedrenu dovedoe. I bi izmeu ostale bratje od Murata lipo gledan, tovan i pofajen, jer se viahu u negovu kipu zlamea od velike mudrosti, jakosti i vitetva, koje kriposti p o kaza, kada doe na godita od razuma i snage. Poimju junatva Jure Kastriotia. Carigrada u ona vrimena jo ne bie car osvojio1, nego u Jedreni pribivae, u koji grad doe na slubu Muratovu jedan Tata rin, mnogo snaan, velik i silovit, ne za drugo nego^ za ukazat caru svoju snagu i junatvo, pod kojim se puno diae zvae se nepridobitnik. Ovi dakle nepri dobitnik Tatarin oestokrat zazivae na mejdan koga mu dragO' od vojske careve, ali se ne nae niko od sve vojske turske,' bi mu smio' izai na reeni mejdan rad ja kosti, veliine i sloboda, koga imadie. Skenderbeg, ne mogui toliku oholost ni falu podnositi, izae mu na mejdan i na mejdanu
*- Ulajku. Isp. u Barlecija (De vita, moribus,.. Georgii Castrioti, Argentorati 1537., str. 4): Marani, Iellam, Angelimam, Vlaicam, Mamizam.

2$6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

odsice mu glavu. Naodei se jedanput u Bursi 1 s Muratom i vojskom negovom na 1429, dooe iz vojske persijanske dva T u r a n a puno snana, slobodna i strahovita, jedan se z vae Zampa, drugi Jain, koji na puno msta mejdan odnosie, I ovi poee zvati u. vojsku carevu, da bi jim kogod izaao na mejdan, ali se ne nde od sve vojske careve jedan, koji bi to potene sebi i caru Muratu uinio,, izvan Jure Kastriotia, koji izae na mejdan jednomu i teko ga rani. Videi mu drug, da e poginuti, doleti na kou, ter ga oble|ti s jedne strane jedan, a z drug drugi, ali Jure jednomu i drugomu odsice glavu. Videi Murat negovo junatvo, sriu i slobotinu, uini ga alajbegom pk do malo vrimena i paom nada tri ijade vojske. [22.] Sld pisma od reeni gori mejdana. Odkada su silne mejdangije postanule u zemji carevoj, ne bijae eega junaka od Alije deli Tatarina. On svakoga na mejdan zovie, 5 al mu niko iza ne smiae nego jedno mome golobrado, po imenu Skenderbee Jure. Tiho mu je Jure besidio: Sedlaj kona, silni mejdangija! IO Pozivjem te na mejdan junaki nie grada nasrid pola ravna. Neka gleda Murat Sulmane i negove mlade sultanije x iz Jedrene, grada bijeloga, i di se bije orle i sokole. Tvoja mi je sila dodijala i izprazna slava omrznula;
1 2

ako jesi junak od krajine, sedlaj kona 2 , da se oigledamo! 20 Kad je Ale ega razumio, Jurii je tiho govorio: Oli si se, mome, pomamilo, oli ti je ivot omrznuo? K01 je godir sa mnom bojak bio, ve se nije majci povratio, ne e ni ti, vira ti je moja! To govori, na kona se skae
z

ter otie niz to poje ravno, a za ime Kastrioti Jure. 3 Gleda ga je care gospodare i negove mlade sultanije iz Jedrene, grada bijeloga, gledao je ter je besidio, di ga slua malo i veliko'*. 35 Skenderbee, samovojo moja!

Burjii. kogoni.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

Ludo ti e izgubiti glavu bojak biju s Alom Tatarinom; vece neg je u godini dana Tatarin je odnio mejdana. 4 Kad su bili nasrid poja ravna, mejdangije koe razigrae ; kada li se blizu sastadoe, z brijetkim se' sabjam udarie. Ali pusta glava Alijina ugleda se na zemjici crnoj. Zaudi se sva vojska careva, a najvee Murat Sulemane. 45

Ponizno mu Jure odgovara: Ne brini se, care pooime, 7 desnica je moja od mejdana, pogubiou i dva Persijana. Pak zavika iza svega glasa ter dozivje dva Turina mlada: Mejdangije od Perije ravne, 75 obadva vas na mejdan pozivjem! udila se dva Turina mlada, to govori Kastrioti Jure. Perijanski Turci govorahu, kreu glavom ter mu se rugahu: 8 o udne sile-, strane mejdangije,. koji po dva na mejdan pozi vie! Ludo' mome ne zna, to govori, nije prija na mejdanu bia. Pak se skoi jedan na koica, %5 po imenu Jain mejdangija, ter poleti niz to pole ravno, da pogubi Kastrioti Jurja.

Kad zamanu Kastrioti Jure, kad zamanu, kad odsie glavu! 5 Bre mu je glavu odsikao, nego bi ga mua oinula. Malo toga vrime postajalo, al to idu dva zmaja ogena iz daleka od Persije ravne, 55 Jain jedno, a Zampa je drugo.

Ali nemu loa sria bie, Viu oni od jutra do mraka: jer ga Jute rane dopado'e. 9 Mo'e li se koji junak nai [92] A kad vidi Zampa pobratime, od sve vojske cara estitoga, da e nemu pobre poginuti, da nam ide na mejdan junaki? 6o Sve delije g zemji ali ne kti Kastrioti ve se skae na kona ter izlazi na mejdan pogledae,, Jure, golema junaki. udri kona izmam i mamuzam ter doleti kano sok sivi, Skenderbegu da odsie glavu. 95 U za as je po se doletio: Jure mu je glavu odsikao i negovu Jaim pobratimu. Veseli se sva vojska careva, a najvee Murat pooime.

Govori mu Murat pooime: 65 Ne od' tamo, drago dite moje, ve se proi la i mejdana, jer e ludo izgubiti glavu.

IO

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

N a 1432 pode s ovoga svita Ivan Kastrioti, otac Jure Skenderbega, koga smrt puno obeseli Murata za moi lane ugrabiti negovu dravu, kako i ugrabi na privari i na tvrdoj viri, po obi aju turskomu. Kako dakle Murat razumi, da je ban Ivan priminuo, posla pau Sabeliju s mnogom vojskom u Arb ani ju, koju naavi brez vojnika osvoji brez muke i brez krvi, postavivi u Kroju, grad poglaviti, i u ostale gradove svoje zapovidnike i vojnike. Ali bojei se Murat, da mu koji od sinova Ivanovi ne priuzme banovinu, sve ji ini potajno otrovati izvan sama Skenderbega, brata najmlaega, koga mudrost arani mu ivot, jer punokrat iskuavan od, Murata, bi li poao u Arbaniju na svoju banovinu, dade mu odgovor, da on drugoga oca ne poznaje nego Murata i da bi prija glavu izgubio, nego bi ga ostavio:. Ma jedno govorae, a drugo u srcu mijae istui sve naine, kako bi utekao i svoju priuzeo banovinu, kako i utee na nain, koji e se viditi u ovoj pisrni. [23.] Slidi pisma od svih stvari gori imenovani. Sanak snila Vojsava krajica, virna juba kraja od Epira, po imenu Ive Kastriota, sanak snila, u sanku vidila, da je Juta zmaja porodila: krila su mu Epir pokrivala, Carigradu glava dopirala, koja ive Turke prodirac. Kada li se od sna probudila, u ojzi je edo' proplakalo; suzicam je lice oblivala, Ivanu je sanak povidila. Kad je Ivan Jubu razumio, lipo joj je sanak tomaio: to si, Jubo, u sanku vidila, -da si Juta zmaja porodila, 5 to e rodit golema junaka, kojino e caru dodijati. to li krilim Epir pokrivae, to e branit sve krajestvo nae.

to j ' u tebi edo proplakalo, nejako e biti odvedeno, za ime e suze prolivati, ali e se dite izbaviti. Jo ne proe nedijica dana, porodila Vojsava krajica lipo edo, prija nevieno, zlamenito, prija neroeno.
2

IO

N a elu mu od krune zlamee, a na- ruci od brijetke orde. 3 udila se epirska gospoda gledajui po nemu zlamea.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

239

Majtka ini veliko vesele, svoga sinka al n& krtene, lipo mu je ime postavila, lipo ime, Jure dite mlado. Kada li je dite ponareslo, Vojsavi je loa sria bila: Arbaniju Turci porobie, od Ivana ara zapitae i etiri u tuti ju sina: Reposija prvorodenoga, Konstantina i Saviu 1 mlada, Juru dite, sinka najmlaega. Ivanu se drugo ne mogae, jer mu bie Murat dodijao, ve mu daje blago nebrojeno i etiri u tutiju sina.

35

Majka sinka lipo celivae, suze roni ter mu govorae: Odi z Bogom, drago dite moje, ne privmi svete vire tvoje! To izusti, na zemjicu pade, a Turci joj sinke povedoe priko ravne zemje Arbanije, sva etiri caru darovae.
6

Kad je care Juru razgledao, zlamee je na nem ugledao: 7 britku sablu na desnici ruci, svitlu krunu na glavi junakoj. 45 Goji ega u dvoru bilomu. Kada li je dite ponareslo, ne bijae takoga junaka u Turina ni u kaurina. On na mejdan esto izlazae, na mejdanu glave odsice, po vazdan se gilitae s Turcim ter ji esto s kona obarae. Maleno je vrime majka nemu bilu da mu bie babo u Krojanu, gradu postajalo, kigu pie priminuo bijelomu.

75

Za imam je majka izlazila, sva u crno bie obuena, 5 od alosti kose razplitala, bilo lice suzam oblivala. Da je komu posluati bilo, kako cvili Jure, dite mlado!. Fatae se majci grjocu, r suze rone majci govorae: [93]

8o

55

Ostaj z Bogom, mil majko moja! Vidi li me, vidim li te vee . . . I fala ti na mlku bilomu, 5 kojim si me, majko, zadojila. 6 o

Turci nemu otee krajestvo, 85 osta jadna Vojsava krajica i brez krala i brez krajevine, brez gospodstva i brez banovine.

1 JaviJJu. Prije (R2 90) spomie Kai Ivanove sinove: Repojia, S t a n i J J u , Conjtantma i Juru. Isp. u Barlecija (. 4): Reposium, Stanijam, Conjtantinum et Georgium.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Mislio se Kastriotic Jure, kako bi se caru izmakao, siroticu majku pohodio i svoje se krune dobavio.

Brzo Jure srbskoj zemji doe, na po}u je tabor uinio, iz. tabora bilu kigu pie ter je ale vojevodi Janku: Kaurine, od Sibia Janko! Ja imadem i za dvoje vojske, sjutra emo na te udariti, al se nemoj, pobro, poplaiti.
IZ

' Ali mu je sria priskoila: udarie ungarske katan, porobie careve drave, 95 prid imam je vojevoda Janko. Kad je Murat glase razumio, silenu je vojsku sakupio, f>ak je daje Kastriotic Jur ju ter je nemu care besidio: ' IO Virn slugo, Kastriotic Jure! to god imam u dvoru junaka, mladi pasa, aga i spaij, nada tebe ne imam junaka, koji e mi prid vojskom izai I0 5 i pobit se s vojevodom Jankom. Pridajem ti silnu vojsku moju i mojega atu velikoga. Spomeni se, drago dite moje, II0 da sam tebe za sina uzeo, u mojemu dvoru odgojio i za pau tebe uinio. A kad sam te, sinko, poturao, lipo sam ti postavio ime, IX lipo ime, dite Skenderbee, 5 to e rei: snani Aleksandro'. Kad je Juko ega razumio, pokloni se do zemjice crne i podie Turke vitezove priko ravne zemje Romani je.

Spomeni se, Sibianin Janko, da mi jednu viru virujemo': *3 kada sjutra boju budemo, pridau ti svu vojsku carevu. Ja sam suzan Murat Sulemana, a sinak sam Ive Kastriota, pokojnoga kraja od Epira, *35 kojino je skoro p'riminuo-. Murat mi je oteo oinstvo, majka moja u nevoji cvili, rad bi moju majku pohoditi J 0 i oinstvo moje prigledati. A Kad je sjutra jutro osvanulo, na Ungarce Turci udarie. Kad se poe krvca prolivati, poe Jure natrag uzmicati. Kad vidie age i spaije, da Kastriot natrag uzmicase, koji nije nigda uzmicao, pobigoe natrag brez obzira. 45

I2

Tad Magari sab^e povadie, J svoja bojna kopja poloie, 5 dobrim koem pustie didume, svu carevu vojsku isikoe.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

A kad vidi Kastrioti Jure, dobavi se ate velikoga, X nad ime je sabju izvadio 5S ter je nemu Jure besidio: UdiJ pii listak kige bile, napii je od. strane careve i aji je krojskom kapetanu, nek mi dade Kroju u Epiru. Ako li je napisati ne e, evo tebi tvrdu viru dajem, odsiu ti rusu glavu tvoju i dau je voje vodi Janku. Na, ino se ati ne mogae, ve napisa listak kige bile. Kad se Jure kige dobavio, atinu je glavu v odsikao.
l6

Ali mu se in ne mogae, ve mu daje kjue bila grada, poznaje ga, da je poglavica od sve ravne zemje Arbanije. Kad se Jure kjua dobavio, druini je svojoj govorio: Druinice, mila. bratjo moja, naostte svitle sabje vae.

l8

l6

A kad bud noas ponoi, l8 5 to naete da je suneeno, ter se ne e krstom prikrstiti, isicite mlo i veliko. s Jedva oni noce doekae, svoje britke sabje naotrie; a kada je ponoi bilo, isikose malo i veliko.

Pak otie ravnoj Arbaniji, i ime je trista Arbanasa, 4 sve plemia i gospodiia, vitezova prija neeneni. Kad je doa Kroju bijelu, daje kigu krojskom kapetanu. Kigu tije krojski kapetane, x75 kigu tije, a suze prolije.

Kada li je danak osvanuo, ori Jure visoke munare x tere zie crkve i otare, 95 uze krunu starca babe svoga. Svu osvoji ravnu Arb ani ju, to god nae da je suneeno, sve isie malo i veliko pak pohodi milu majku svoju.

20

Nije zmija zmiju privarila, to Skenderbeg Murat Sukmana! Slide rati Jure Kastriotia i cara Murata na 1443. Brzo bi Muratu prikazano dilo Jure Kastriotia, i zato s ve likom pritom i srbom posla protiva nemu Ali-pau samo etr deset ijad konika. Razumivi ban Jure, kolika vojska prama nemu iae, sakupi i on vojske petnajest ijad: osam ijada konik,
Stari pisci hrvatski. XXVII. 16

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

a ostalo pisaca. Mogae i veu vojsku skupiti s pomou bana, koji mu se bihu zakleli davati u svako vrime pomo, ali mu se vidi toliko zadosta za slomiti tursku silu s pomou Gospodina i svoji virni Arbanasa, a uzdae se u mudrost i jakost glavara, navlastito sinovca Amege.1 Ovo mu ime bi od Turaka postavljeno, jer s je rodio u turskoj zemji od bule i od oca poturenaka, brata Jurina, a kako mu ime nadie, kada se pokrsti, kige ne kau. Uzdae se takoer izmeu ostali u virnost i snagu kapitana Mojsije, koga drugojacije zvahu Musa Arbanasin, u kneza Vrananina, koji bi rodom iz Vrane od Kotara, i u ostale mnoge oficire, ter se uputi prama vojsci turskoj, kako e se u ovoj pismi viditi.

SHdi pisma od ovoga boja Telar vie od jutra do mraka Kad li umri od Epira kraju, bijelu gradu Carigradu: [9s] dozvao sam ja negova sina, iC Ko je godir od stola careva, 2 po imenu Juru Kastriota, estiti je car zapovidio, kogano sam lipo milovao. da se sjutra na divanu nade! 5 Dava nemu krunu od Epira, koju mu je babo uzdrao, Kad je sjutra jutro osvanulo, da krajuje i da ara daje, skupie se na divan gospoda: 2 kako mu je i cako davao. i mlade pae, age i spahije. Tibo jim je care besidio<: Ne kti Jure uzeti krajestva, I0 ve se meni zakle na itapu, Posluajte, pae i kadije da on mene ne e ostaviti, i ostale age i spahije! nego krvcu za mene proliti. Bojak bismo s krajem od Epira, bojak bismo i pridobismo ga. Ja virova onoj zmiji Jutoj 3 i odrni zmaja u nidarcu; Dade meni po krajestva svoga l a sad me je Jure odbignuo, i etiri u tuti ju sina, 5 Muhameda sveca pogrdio. i jo meni davae arae, da mu svi tle ne otimjem krune. ,
1 2

Amexe. Isp. bi}, uz R 1 217. czartera.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Posla ega ravnoj Ungariji, da boj bije Sibmanin Jankom, 35 al nevirni Kastrioti Jure svu izdade silnu vojsku moju i pogubi pau kapetana i mojega atu velikoga samo dvajest ijada vojnika, 4 pak pobie ravnoj Arbaniji. Uze tvrdu Kroju na privari i posie krojskog kapetana; uze krunu starca babe svoga i podloi negovo krajestvo. 45 to god nade da je suneeno po Epiru i okolo* ega, ter se ne kti krstom prikrstiti, sve isie, niko ne utee. A ni to mu dosta ne bijae, ve ulize u krajestvo' nae, robi, pali sela i v aroe, sie, koje malo i veliko. 5

Nije koga porodila majka, da otie do Epira ravna i osveti krvcu iste vire sveca da pogubi Juru koji mi je puno prolivenu Muhameda, Kastriota, dodijao?

Ko pogubi onu zmiju }utu, il pogubi il dovede iva, estita u ega uiniti, od Epira krunu darovati. Umukoe pae i kadije i ostale age i spahije, a veziri zemji 1 pogledae, ali ne kti silni Ali-paa, vee caru tiho o d g o v a r a : Evo, care, desna r u k a moja i u ruci britka sabja o v a , . kojano je krvce napojena, a tako se moje ne napila, ona oe osvetiti tebe i pogubit Juru Kastriota, kogano si s sinkoim odgojio! Kad je care ega razumio, silenu je vojsku sakupio, sve konika po izbor delija, silne vojske etrjest ijd.

75

8o

A sad mi je tuba dodijala, da vojnika nejma na krajini, 55 koga Jure nije pogubio, pogubio oli zarobk>; da se bila dvora ne bijeli, koga nije ogem opalio;, da nejmade. majke ni Jubovce, koja nije u crno zavita. gospodo pae i kadije i ostale age i spaije!
1

6o

Razvie se svioni barjaci, 9 udarie careve borije, ode vojska ravnoj Arbaniji, prid ome je silni Ali-paa.

czemgli.

244

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Malo vrime postojalo bie, glas dopade Juri Kastriotu, da na ega ide Ali-paa. Kupi Jure vojsku po Epiru:

95

fatajui koe za didume, ne bi li se koji povratio.

12

'.

osam ij.a sileni konika, sedam i}a po izbor vojnika, u sve vojske petnajest ijda, i ali je t oga estokoga. Pod Krojom je vojsku pribrojio pak je svojoj drubi govorio: Da idemo, mila bratjo moja, pozdraviti silnog Ali-pasu! i5 Nemojte se, bratjo poplaiti, to je vee vojske u Turaka: oni slave-svoga Muhameda, a ml lipo ime Isusovo. Kada Jure svri govorene, uini se veliko zlamee; svi koici koe posidoe, britke sabje pisci pripasae. Raz vie se svileni barjaci, udarie bubi i svirale, u vojsci se iriae veseje, oko vojske tuge i alosti. Plau majke jedine sinove, plau Jube svoje zarunike, mala dica majke gledajui, plau seke milu bratju svoju. Svojoj bratji pte priticae, priticae ter ji celivae
1 2

Majke svoje skiduju erdane, a lubovce zlatne prstenov, dijevojke vince pozlaene ter zavit meu na otare. Uz otare ruke razpiale, i3c da bi majke sinke priekale, a Jubovce svoje zarunike i sestrice milu bratju svoju. Otolem se vojska podignula I i otie suprot Ali-pai. 3! Kad su bili na poje Dibrensko, onde ji je noca dostignula. Tte oni pobie barjake i po pofu bile adorove. Kad je sjutra danak osvanuo, x4< poe Jure razreivat vojsku. Blizu poja gusta gora bie; u toj gori postavla busije, tri ijade sileni konika, prid ima je Amega 1 vojvoda. 4$ Amegi je 2 Jure govorio : Ej, sinove, drago dite moje, postoj, sinko, u gori zelenoj, dri tvoju na okupu vojsku.

no

1X

I2

J c -Ali nemoj prija udarati, i neg se poeme krvca prolivati. Kad ugleda dvi vojske ogene i barjake turske i kaurske,

Ameca. Amecije.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

245

ti e iza iz gore zelene, na T u r k e e juri uiniti, *5S pristraie svu vojsku carevu, ter emo je pod ma okrenuti. Amega je1 ega posluao i otie u goru zelenu. U t doba silni Ali-paa, a kad ga je Jure ugledao, na poju je vojsku razredio. Od konika krila uinio, za krila je pisce postavio, medu krila Jure ulizao, oko ega pisci i koici.

T u se britke sabje povadie, a bojna se kopja poloie; l8 tu udari konik na konika, 5 tu se poe krvca pro Hvati. Kada vidi Amega 2 vojvoda, da se silne vojske udarie, iz potajni udari busija l kano vue iz gore zelene. 9 Tri i}ade kopja poloie, tri ijade sab|a povadie, uinie juri izazada, siku jadne Turke iznenada. Kud Amega2 s vojskom dopirae, x95 na alaje Turke razgonae. Ta nenadna iz gore busija strah zadade svoj vojsci carevoj. Kad to vidi Kastrioti Jure, svojoj vojsci krila razmaknuo, 2 Vrananinu pute otvorio, pak udrie ili 3 na umorne. Tu se teka krvca prolivae, do neba se jadan glas ujae od velike jeke =i jauka: 205 Turci zovu sveca Muhameda, a krstjani ime Isusovo. U tri ure boja estokoga pade mrtvi sileni T u r a k a dvajest i dvi 'ijadei konika, dvi ijade os ta u suanstvu.

160

165

Iza sebe strau ostavio, sve konika dvanajest stotina, prid ima je bane Vrananine, koji bie junak od starine. 4 Vrananinu Jure govorio: Dri, bane, na okupu vojsku, ali nemoj prija udarati, neg udari iz gore busija. A kad udre iz gore Amega, 2 45 ja u vojsci krila razmaknuti, tvojoj drubi pute otvoriti, nek udare ili na umorne. Malo vrime postajalo bie, dade Jure od boja zlamee. T u se dobri koni razigrae, ud arie bubi i svirale,
1 2 s

l8

2I

Amexaje. Amexa. cilli.

26

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Od vojnika Kastrioti Jur ja Osta Jure s vojskom na mejdanu, pade mrtvi pisac' i konika dok pokupi turaku- odoru dvi stotine i dvajest junaka; [97] i dok rane zavije junakom, toliko ji ranni bijae. 215 p a k otide na turske mejae. Kada vidi silni Ali-paa, da su nemu Turci izginuli, skupi ono zdravi i raneni pak pobi-e g bilu Carigradu brez barjaka i brez adorv. [25.] Pisma, kako kraj ungarski pisa kigu Juri Kastriotiu na 1443. Kraj ungarski bil kigu pie u Budimu, gradu bijelomu, ter je aje Skenderbegu banu, Skenderije zem Je gospodaru. kizi je ega pozdravjao i ovako nemu govorio: uo jesam, Arbanase bane, da si silni vitez na krajini, 5 da tiramo cara silenoga iz Jedrene, grada bijeloga. ekau te, Arbanase bane, blizu Varne nasrid poja ravna s osamdeset ijada junaka, sve ditia i mladi momaka. Prid vojskom je Sibinjanin Janko, sva je tvoja slika i prilika; eli Janko tebe pozdraviti i s tobom se lipo pobratiti. Svu je tursku zemju porobio 2 i zdravo se natrag povratio. Nije majka rodila junaka, to je majka Skenderbega Jurja.

2C

25

nita gori od vojvode Janka; IO da te niko pri dobit ne moe, jo ni zmija Otmanovi care, koji ote svita banovine. A evo sam vojsku sakupio, Ugriice od zemje ungarske i gospodu od zemje pojake, Karavlaha i Karabogdana. Kupi i ti tvoje vitezove po Epiru i okolo ega,
1 Ali. 2 Amexu.

Kad je Jure kigu progledao, brzo vojsku bie sakupio, 3C Arbanasa dvanajest ijda, ali 1 je t oga estokoga. Pk otie priko Skenderije i povede sinovca svojega, kojino je soko na krajini, po imenu Amegu 2 vojvodu.

35

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

247

I povede od Dibre viteza, od starine plemia i kneza, po imenu Mojsiju vojvodu, srbski, poBre, Musu Arbanasa. 4 Kad su bili blizu srbsk zemje, Skenderbegu bila kiga doe od viteza Jure Brankovia, a pridivkom Vukojevi bana, kizi je nemu govorio: 45 Vra se natrag, Kastrioti bane, Skenderije ravne gospodare! Nije puta priko zemje moje. Evo tebi tvrdu viru dajem, da u prija izgubiti glavu 5 neg te pustit priko srbsk zemje pomo dati Sibianin Janku. Svi su tebi puti zaprieni, sa svi strana klanci zatvoreni. Ne e, bane, Janka ni viditi, 5 5 kamo li e nemu pomo dati. Moli ega Kastrioti bane, da ga pusti priko zemje svoje, al ga bane umolit ne moe, jer Brankovi za Boga ne znade. eka ga je Sibianin Janko nie Varne nasrid poja ravna, di bijae misto od mejana, eka ga je tri nedije dan. Maleno je vrime postajalo, 65 al to ide Murat, care silni, z d'vista ij svojizi junaka sobom vodi dvista lumbarada.
1

Ravno poje Turci pritiskoe, ko do koa, junak do junaka, 7 bio ador. jedan do drugoga, a barjaci kano i oblaci. Kad je Janko Turke ugledao, govorio kraju ungarskomu: Vladislave, svitla kruno moja, 75 sjutra vaja. udarit na Turke. Evo tebi planina visoka, u planini dubrava zelena," silne vojske etrjest ijada Ugriia i mladi Pojaka. Kod planine ini meterize, ali nemoj i ne 1 izlaziti; ako bi me potrali Turci, neka mogu u meteriz doi. Nemoj, kraju, uiniti drugo, 85 tvoje vojske ne izgubi ludo. Sluaj starca voj evo du Janka, ako eli dobiti Murata. [98] Kada li je danak osvanuo, lipo Janko vojsku razredio. Uze vojske etrjest ijada. pak izae na to poje ravno. Od konika krila uinio, na desno je krilo postavio vitezove od zemje pojake i katan od zemje ungarske. A na livo postavio, bie Karavlaha i Karabogdana i junake od Erdeja ravna, a prid ima vojevoda Janko.

8o

95

I0

izxgne.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA

(1759.)

N a desno je krilo udario Karac-pae od Azije ravne, junak, pobre, na silna junaka; ali Janko boji junak bie, jer pridobi pau od Azije ter ga tira uz t poje ravno, ali paa nije utekao, Janko mu je glavu odsikao.
I0

ne kti sluat Sibianin Janka, ve se skae na kona golema pak poleti niz t poje ravno, a za ime sva vojska ungarska. x N a carev je dundar udario, 35 al je pod rtim konic pokleknuo, zemju je ime udario. Pritrae Turci janiari, Vladislavu glavu odsikoe, I na bojno je natakoe kopje, 4 svoj ungarskoj pokazae vojsci. Mrtva glava kraja Vladislava strah zadade svoj vojsci ungarskoj. Svoja bila plea okrenue 1 ter uz pole ravno pobigoe, 4S a za ima careve delije: tirae ji do vode Dunaja, sikoe ji od podne do mraka, sve izgibe, malo utee. Tu gospoda mnoga izgiboe, IS koji kraja na zlo nametnue, tu pogibe mlaan kardinale, po imenu mudri Cesarine,
JZ

Mnogi s paom izgiboe Turci, IIQ od Azije po izbor koici, za dvadeset i vee i}ada osta mrtvi carevi delija. Kad vidie gospoda ungarska, kako Janko Turke razgonae II i ruse jim glave osicae, 5 to je ima i pomuno bilo. Srdito su kraju besidili: Sto smo doli, svitla kruno naa? Al smo doli gledat iz tabora I2 kano cuci iz gore zelene, kako sie sabja Jankulova? ini jadan vojevoda Janko, da ne ima na svitu junaka izvan starca Sibianin Janka. Ko je godir srca junakoga, nek se skae na kona viteza, da tiramo cara silenoga do Jedrene, grada bijeloga. 5

i biskupi od zemje ungarske, svi principi drave pojake; 1 x55 sam utee vojevoda Janko priko zemje bana Branko vica. Zaludu je i n utekao, ufati ga Jure Brankoviu,

Kraj ungarski samosvitan bie, mlado mome puno silovito,

1 Pogliaskke. Taj pridjev Kai 1 :dovno pie -ck-, no kako on i inae u pridjevima na -ki esto pie -sek- (rjei -sk-), bit ce da je i ovdje imao na umu izgovor -sk-.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)


l6 postavi ga u. tamnicu tamnu ter ga mori i eom i gladom.

cvili bane od jutra do mraka, niti jide nit se razgovara. Kada .li je danak osvanuo, 4 na srmsku je zemju udario, ogem pali sela i varose, sie, koje malo i veliko. . . . . . . . . . Pak se vrati ravnoj Arbaniji suze rone, ovako govore: *75 to uini, Jure Brankoviu, od starine nevirno kolino!

Brzo se je Janko oprostio i silenu sakupio vojsku: Jurinu je porobio zemju i varose ogem saegao. 0

l6

Kad razumi Kastrioti bane, da su kraja pogubili Turci,

Razbi Jure Kastrioti Fere-pau 1 na 1445. Kako. se povrati Kastrioti iz zem Je srbsk, ulize samo tri ijade Arbanasa u dravu tursku i mnogo zla Turkom uini: poro bivi mnogi vilajet, oplivi varose, zarobivi i isikavi mnogu e Jad tursku i zaplinivi neizbrojenu- ivotinu, s velikim vesejem povrati se natrag. Murat, za imati ga iva u. ruke, dade naredbu Feres-pai od Macedonije, da skrovito udari na ega i da ga radi iva ufatiti. Fere-paa znadui, da se Jure nahod na mejau turskomu samo tri ijade vojske, odlui s malom vojskom na ega skrovito udariti i tako uze samoi devet ijd vojnika, kako jedni piu, oli petnajest ijada, kako Barlecio kae, ter se uputi za nai Kastriotia i na ega udariti iznenada. Ma Kastriot, znadui nego'vu odluku, pripravu i putovan, doeka ga u jednoj dolini, koja se Mokra zove, udari na ega iz busije ter isie Turak', malo koji i utee, u komu boju po gibe isti Fere-paa. ivi Turaka ijadu ufatie i zdravi se natrag povratie. Razbi Kastrioti i pau Mustapu na 1446. Kada Murat razumi, to se dogodi od Feri-pae i vojske negove, srdit i puno oaloen zapovidi Mustap-pai, da s vojskom otie u Arbaniju, svu je da porobi i uini zlo koje moe vee. Mustapa, uzami vojske petnajest ijd, ulize u Arbaniju goru i
Ime ipaino pie Kai: Ferejc i Feres, Ferijc i Feris (u Barlecija . : Ferisius). Kako Kai i u domaim imenima, gdje nema umne da se ima izgo varati l, esto pie na kraju -s, transkribirao sam uvijek Fere, resp. Feri.
1

25o

-RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

poe robiti vilajet brez milosra. Ali od Kastriotia bi razbijen, koga vojske posice pet ijd po svidobi Barlecija. Mnogo vee bi raeni i puno' zasunem. Ode posli toga boja s vojskom u tursku zemju ter je porobi i dosta suzan' zasum i plina zaplini.

[26.] .Slidi pisma od reeni dogaaja. Gorko cvile Turci krajinici prid kolinom cara estitoga: Sultan-care, ivit ne moemo od zuluma Skenderbega Jurja. Opali nam sela i varoe, zarobi nam ene i sinove, odarna nam koe i volove i zaplini nae bile ovce. Kad je care tubu razumio, bijelu je kigu napisao ter je aje virnom sluzi svomu Fere-pai od Macedonije. U" kizii je nemu besidio: Fere-paa, virn slugo naa, *5 uzmi vojske koliko ti drago *5 ter porobi zemju Arbaniju i ufati iva Skenderbega, koji mi je puno doi jao pale moje bijele varoe i vodei suzne u. kaure. Nae ega na mej asu morou s tri ijade svoji Arbanasa. Nemoj ob dan na eg udarati, nego ob no, virn slugo moja. 5 5 Kad je paa kigu razgledao, 2* brzo vojsku bie sakupio ter otide nai Skenderbega, ob noc ide, a ob dan poiva. Gini jadan Turin Feri-paa, da e udrit na eg iznenada, 3 ali Jure mudra zmija bie, za negove pte znadijae. Doeka ga u gori zelenoj, a u Mokri, planini visokoj; IO ]iz busije udari na Turke, sve isie, malo utee. Jo i pai glavu odsikoe, pogubi ga Skenderbee bane, a ijadu ivi ufatie ter ji vod Krojami bilomu. Kad je Murat glase razumio, da je nemu vojska izginula, od alosti rusu bradu guli, gorko cvili i suze prolije. Kada li se naplakao bise, 45 srdito je Murat govorio: Aranzado, Skenderbee Jure, oli glava moja oil tvoja!

3$

2 20

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

gospodo, pase i nije koga porodila da pogubi Arbanasa ol pogubi ol dovede

veziri, majka, bna, iva?

uzmi vojske pedeset ijada, jer ti ne zna, to su Arbanasi: udarie jedan na stotinu, 7$ a Skenderbeg oce na ijadu. N a to se je paa nasmijao, Muratu je tijo govorio: Evo tebi tvrdu viru dajem, na mejdan u zazvat Skenderbega. Odsiu mu glavu na mejdanu, neka vid Turci i kauri, kako sie sabja Mustapina. To govori, al Boga ne moli, ve se skoi na kona viteza i povede svoju silnu vojsku ter otie ravnoj Arbamiji, da pogubi Skenderbega bana. Al je nemu loa sria bila: doeka ga Arbanase bane na mejau cara estitoga, u busiji u gori zelenoj. Iz busije udari na Turke, ter ji sie po gori zelenoj'1, pet ifd glava odsikoe, malo mane ivi ufatie.

Ko osveti Fere-pau moga i delije moje isiene, vezirom u ega uiniti 55 nad svim paam, agam i spaijam. Sva gospoda mukom zamukoe, ali ne ktii sileni Mustapa, ve zagre svoje bile ruke 6o i junake zasukuje brke. Pk govori caro estitomu: Daj mi vojske petnajest' ijada, a evo ti tvrdu viru dajem, porobiu zemju Arbanij.u. Doveu ti iva Skenderbega, 65 ol dovesti ol oniti glavu, i Amegu, 1 sinovca Aegova,2 kapetana Musu Arbanasa. Govori mu Murat, care silni: Posluaj me, virna slugo moja! 7 Ako misli Epir porobiti, Skenderbega iva ufatiti,

8a

9-

95:

Al utee falislav Mustapa i brez puke i b r e z sabje britke, brez saruka i samur-kalpaka. Ej Mustapa, kamo tvoja fala! IO
1

Amexu. Ovaj je stih, oito pometom kod lomjea tamparskoga sloga, u R2' s vrha druge kolone na str. 100 dospio na vrh prve kolone na istoj strani, pa. je to bilo uzrok pometama i u kasnijim izdanima.
2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

4-]
Pisma od enidbe i udaje Mamice, sestre Kastriotia. Kada Jure seku udarae, po imenu Mamicu divojku, za Topia, bana i viteza od lijepe zemje Arbanije, gospodski je sobet uinio u svojemu dvoru bijelomu, gospodu j.e na sobet sazvao, sve po izbor bane i knezove. Kada li se vinca ponkpie, dva se bana Juto zavadie: j e d a n bie bane Zakarija, drugi je D u k a d i n Aleksa. 1 5 [101] jfo govore na kona s-e skae 3 pak izae na to poje ravno, a za ime Dukaine bane, ter se z bojnim kopjim udarie.
IO

A k o ti je to p o m u n o , pobre, a ti odi, da se ogledamo: diliemo sriu i divojku z b r i t k o m sabjom i desnicom rukom.

Zakarija. boji junak bie, teko rani D u k a i n o v i a 35 pak povadi britku sabju svoju, da odsie Dukainu glavu. Al ga ote Skenderbee bane i delija Vrananine knee. Evo, pobre, rata i gorega, 4 pobie se momci i junaci! Svaki branec svoga gospodara jedan drugog i koje i para, osta mrtvi na poju delija od stotine mane ni jednoga. 45 Vrananina rane dopadoe i Juicu Vladenia kneza mire momke Dukainovia i mladoga Zakarije bana..

Svadie se d v a bana m l a a n a Jerinu, lipotu divojku, x lipu ercu bana Dumania, 5 kojoj ne bi slike ni prilike u svoj zemji grkoj ni slovinskoj. Govorio Dukainoviu: Jerina je moja dijevojka, ona se je meni obetala, evo ima. godina danka. Ali veli E v o im da Jerinu izprosio i
1

Zakarija b a n e : tri godine dana, jesam izprosio, prstenovao.

Aiekxa.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[28.] Pisma od rata Jure Kastriotia i republike mletake, koji se uini na' 1447. Rano rani Zakarija bane ter govori staroj majci svojoj: v Ostaj z Bogom, mila majko moja! Evo idem do divojke moje. Majka Ne od' Dukain koji ite nemu besidila bie: 5 tamo, drago dite moje! je davno- pribolio, rusu glavu tvoju. i brez sinka i brez zarunika u Dadnu, gradu bijelomu. 3 Al evo ti rata estokoga! Kigu pie dude Mleanine ter je aje od Skadra gospodi, ovako je ima besidio: Kako bilu kigu razgledate, od Daina kjue zapitajte; postavite moje vitezove, neka brane Dain na krajini, jere ga je meni darovala udovica neboga Boica. Kad gospoda kigu proui, od Daina kjue zapitae, posta vie u grad, vitezove, sve vojnike duda mletakoga. Kad je Jure glase razumio, 45" to je nemu puno ao bilo; skupi vojske trinajest ijada ter otie g Dainu bilomu. Sa svi ga je strana obsidnuo pak ga bije silenim topovim. 5 Kigu pie mlaan kapetane iz Daina, grada bijeloga, ter je a]e dudu mletakomu. knizi je dudu besidio: Kupi vojsku, mili gospodare, 55 i ali je na pomo Dainu,

Zasie ti u gori zelenoj, udarie na te iznenada v ter e tebe, sinko, pogubiti, mene tvoju majku razcviliti. Zakarija majke ne sluae, ve otie g dvoru divojinu. Zdravo bane do divojke doe i zdravo se natrag povratio. Kad ulize u luge zelene, loa mu je doskoila sria: doeka ga Dukaine bane u busiji u gori zelenoj. Iz busije udari potajne ter pogubi Zakariju bana i n e g o v a Bogom pobratima, po imenu Crnojevi Pavla.

IO

z0

Osta jadna Juba Dumania, 15 po imenu Boica banica, kukajui kano kukavica, a privru kano lastavica,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

kogano je Jure obsidnuo, ovo ima tri nedije dn, ter ga bije ogenkn topovm, juri ini, lagum pokopaje.

vaja danas ome bojak biti i junakii sriu prokuati.


6o

Kad je dude kigu progledao, skupi vojske petnajest ijada ter je aje na pomo Dainu i prid nome Juri enerala. Juri bise roda junakoga, mlado mome puno ponosito, druini je svojoj besidio: Posluajte, mila bratjo moja!
6

Nije ov bojak biti s Turcim, ve s Latinim, mudrim Talijancim, 9 i s Hrvatim, na glasu koriicim, koji e nam puno dodijati. Posluaj me, Musa kapetane! Ti e udrit s vojskom na Latine, ja u s mojim krilom udariti 95 na koike, mlade Dalmatine. Ti vitee, Vrananine knee, udarie s picim i koicim na vas dundar duda mletakoga ; IO u komu su mladi Arbanasi. Al vas molim, mila bratjo moja, neroena kano i roena, kad dudevu vojsku razbijete, pustite je zdravu i veselu lo pobignuti Skadru bijelomu. 5 Nisu Turci, nego bratja vaa, koji jednu viru virujemo, nit je lipo, niti je poteno, da nivu krvcu prolijemo.

N a glasu je Skenderbeze bane, da je silni junak na krajini, 7 al u nemu ne ima junatva, neg izdaje i turske privare. Nejma Jure od boja zanata, ne diluje dilo od junaka, IQ2] ve se skita po gori zelenoj 75 ter zasida kano pustaija. Evo vami tvrdu viru dajem, kad ugleda moju silnu vojsku aramija Skenderbeze bane, pobignue natrag brez obzira. Ne fali se Skenderbeze bane, ve ponizno svituje vojnike. Ovako je Jure besidio: Arbanasi, moji vitezovi! Ide na nas vojska principov, 85 prid ome je Juri enerale,
1

8o

Pak podie svoje vitezove, I I Q deset i} pisac' i konika; tri ijade ostavi vojnika pod Dainom, gradom na krajini. Maleno je postajalo vrime, sritoe se dvi vojske ogene, xl5 sritoe se ter se udarie crnim 1 praom i tekim olovom.

Szarnim. .

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVENSKOGA (1759.)

Udri Musa na Latine mlade, al se brane kano vitezovi; a Skenderbeg udri na Hrvate, I 2 al ji s mista pomistit ne moe. Vrananin je s vojskom udario na vas tabor duda mletakoga, al u nemu junaka ne bie, ll neg obana 1 mladi teaka 5 od lijepe zemje Arbanije, koji nisu boja ni vidili, kamo li su glave odsicali; pobigoe glavom brez obzira. Ostadoe Hrvati junaci i Latini, mladi Talijanci,
130

bojak biju od jutra do podne nasrid poja blizu Skadra grada. Zdravo doli Skadru bijelomu bojak biju, natrag uzmiui. 135 Osta mrtvi nasrid poja ravna dvi ijade dudevi delija. Ijadu ji ivi ufatie i Dainu gradu povedoe; x al je Jure srca milostiva, 4 sve ji pusti g dvoru bijelomu. Osta mrtvi Jurini delija tri stotine mladi Arbanasa, sedamdeset jo savie bie mrtvi Judi, Barlecio pie.

45

Mustapa drugi p u t razbijen o d J u r e Kastriotia n a 1448. elei M u s t a p a osvetiti p r v u sramotu i znadui, d a je J u r e u veliku r a t u s Mleanim, poe moliti M u r a t a , da m u dopusti poi s vojskom n a Kastriotia zemju. M u r a t znadui, koja adaja bie J u r e , n a ega se izprii; ali budui m u posli toga dola kiga od nike gospode skadarske, u kojoj ga ponukuju, da jim poaj n a p o m o vojsku p r o t i v a Kastriotiu, i da e udariti n a ega s jedne strane o n i , a z druge T u r c i , ter da e ga "prilasno slomiti i negovu svu osvojiti dravu, Murat se prignu videi taku lipu prigodu i dade oblast Mustapi, da izpuni sve ono, to u srcu ejae. Mustapa uze vojske petnajest i]ada; toliko se emu viae zadosta, inei da je Kastrioti Jure skonao bijui se s Mleanim. Ulize dakle Arbaniju, na 1448 ter poe sebice1 robiti i sela paliti. Ali budui [103] Kastriotiu svaka oitovajna, ostavi pod Dainom svoga sinovca Amegu 2 , a on se samo est ijad uputi nai Mustapu, koga naavi na poju zazvanu Oruni, blizu se istoga umeterizi za pobit se ime.
1 Jebicz. U tamparskom slogu ini se da su ispred te rijei na po etku retka ispala otprilike tri slova: vajada bi imalo biti sve sebice ili uzasebice. Isp. R2 160: Turci . . . poee sebice sii graane. 2 Arnexu.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA '(1755.)

Ma prija nego se udarie vojske, izae na kou jedan Turin puno snaan i slobodan, imenom Karagus 1 Alija, ter poe zvati na mejdan najbojega junaka od vojske Kastriotia, i nade se jedan vrstan ple mi i vitez, imenom Pava Manes, koji se skoi na kona, udari ga s kopjem, baci ga na zemju, odsie mu glavu i donese je u. Jurinu vojsku, vodei za sobom turskoga hata i to na nemu bie. Sva vojska bana Jure uini veliko veseje, kada se Pava Manes z glavom 2 turskom na kopju povrati zdrav u vojsku. A Jure mu darova jedno lipo i obilato selo u svojoj dravi, takoer i jednu a}inu, u kojoj ne bie mane zlata nego svile. Do malo pak vrimena vojske se pobie, ma Turci smeteni i pristraeni poee brzati. Paa videi, to se ini, samo dvi ijade konik pobie natrag: ma budui se no ufatila, izgubi put ter zae u jednu do'linu nedaleko^ od msta, na komu se bihu pobili, i inei, da je slobodan od vojske Jurine, hot i u reenoj dolini tu no pribivati i svojizim komcim poinuti. Ma za ne znadui Kastrioti, zorom rano sve ji pofata enera Musa i svim, izvan pae i velike gospode, ini glave odsii. [29-] Slidi pisma od reenoga boja. Kigu pie mome samoue, po imenu Skadranin Baria, ter je ale u Jedrenu bilu, a na ruke Murat Sulemana. kizi je emu besidio: 5 Sad je vrime, moj estiti care, da osveti tvoje vitezove, kojeno je Jure pogubio. Naodi se pod Dainom gradom, kogano je davno obsidnuo; * negova je vojska izginula bojak biju z dudevim deli jam. A ne e mu dobra pomo doi, jer su ega bani odbignuli. Sad je vrime, moj estiti care, *5 da osvoji Jurinu dravu. Kigu tije Murat Sulemane, tije kigu, a na u se smije, Mustapu je pau dozivao 2 ter je nemu care besidio: Mustap-paa, virna slugo naa, uzmi vojske koliko ti drago ter otii s vojskom na Skendera, nae ega pod Dainom gradom.

1 Ime toga Turina pie Kai Karagus i Karacus (u Barlecija, . 9596: Caragusius). 2 Manez' glavom. Malo daje u pjesmi zove Kai istoga junaka Ma ne Jcevich i ManeJe. U Barlecija, . yy. Paulus ManeJJi.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ne plai se, moj sivi sokole, 25 jurina je vojska izginula bojak biju'z dudom od Mletaka, evo ima godina dank. Kad je ega pasa razumio, jedva toga. bie doekao, slenu je vojsku podigao na Skendera,, bana od Krojana.

Ludo ti e izgubiti glavu 55 s malo vojske s nami bojak biju!

jo ti, pobre, jedno udo kaem: ie vitez iz vojske paine, po imenu Karagus Alija, 6o 3 [. a na hatu kou velikomu, ter zavika iza svega glasa: je li koga porodila majka u toj vojsci bana Skenderbega, da m' izae na mejdan junaki? To je uo vitez od po imenu Maneevi ter se skae na kona pk poleti kano sok krajine, Pavle, golema sivi.
6

Svu porobi ravnu Skenderiju do Krojana, grada bijeloga. Al je_ malo vrime postajalo, 35 glas dopade od Krojana banu: Zlo ga sio i vino popio! Arbaniju Turci pOTobie, ogem ple bijele varoe, zaplinie ovce i obane. Kad je skoio se ter izbire est ijd bane glase razumio, na noge viteke po vojsci junake, najboji konika, 45

Prama nemu Karakus Alija, Maneu je Ale besidio: 7 Dri me se, neznana delijo, vie pasa u srce junako. Veli nemu Maneevi Pavle: Dr me se, turski mejdangija,1 vie brka elo junako. 75 T o rekoe, k o e razigrae. Mejdangije 2 kopj poloie, udrie se nasrid poja r a v n a . K a r a k u s u lola sria bie, udari ga Maneevi P a v l e , dino ree, u elo junako, rusu jnu je glavu odsikao. Darova je banu Skenderbegu i negova hata velikoga,

ter otie priko Arbanije., Ili koga srit ili, stiz, on svakoga za Mustapu pit i negove Turke vitezove.

Kad je doa poju Oranicu, onde nae silnoga Mustapu. 5 Blizu pae pee adorove nasrid ravna po}a Oranica. Govorili Turci vitezovi: Mili Boe, manita junaka!
Mej danci ja. Mejdancije. Stari pisci hrvatski. XXVII.
2 1

8o

17

258

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)


8

a n nemu selo na krajini i kolajnu od suoga zlata, jo i lipu divan-kabanicu. I p r a v o je, jer je zadobio.

K a d li vidi falislav M u s t a p a , da ne m o e z b a n o m bojak biti, bii j a d a n u goru zelenu I0 z dvi ijade svojizi konika. Z a l u d u ' j e i on u t e k a o : iva ga je M u s a u f a t i o u dolini blizu O r u n i a ter ga vodi g d v o r u bijelomu. Sve ostale p o g u b i o bie, Barlecio i Sagredo pie:
io5

M a l e n o je v r i m e postajalo, d a d e J u r e o d boja zlamee: 9 vitezovi koe razigrae ter n a T u r k e skladno udarie. S v a k i sie koji koga moe, Skender bane ni broja se ne z n a : k u d a godir J u r e dopirae, 95 na alaje T u r k e razgonae.

osta mrtvi sileni Turaka deset ija po izbor junaka.

Vesele se orli i gavrani, lisiine jo i mrki vuci, jer se lipa naranise mesa na ravnomu poju Oruniu.

IIQ

Promijaju vlastela mletaka i Jure Kastrioti veseje, koje inahu Turci zaradi niova nesklada i rata, koji bi meu ima, navlastito kada razumie, da je vojska mletaka razbila Amegu, sinovca Jurina, i mnogu mu vojsku isikla onda, kad se bn Jure s Turcim bijae na Oruniu gori reenomu, pomirie se lipo i -zaklee, da e svakoj potribi jedan drugoga pomagati. Jure ostavi Dain i dade ga Mleanom, a oni nemu drugu dravu i uinie ga vlastelinom mletakim. I to se dogodi godita Gosp. 1448. Murat oaloen puno i rasren ide s vojskom na Skenderbega. Na 1449. Poznajui Murat zlo, koje primi od Kastriotia, dozv prida se vezira velikoga i ostale vinike dvora svoga ter jm ovako govoriti: Do sada nisam mogao uloiti svu snagu moju za slomiti holost nevirnoga Jure Kastriota, budui imao dosta inna i muke boj bijui s vojvodom Jankom,. Ma sada, budui se ime po dmirio, svu moju snagu i vojsku mislim okrenuti protiva onoj aranzadi, od pustaij arambai. Znam, da e mi se narugati svita po-

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

glavice, gdi jedan gospodar od. svita sa svom jakostju ie protiva jednomu banicu, koji se skit od planine do planine za utei srbu moju, ali ne mogui ga na drugi nain dobiti, potribito je, da ja glavom idem na ega sa svom vojskom, koju imadem. I zato dajem naredbu, da se po svim mo[jim dravm vojske kupe, ma tak skrovito i potajno, da oni ajduk ne moe doi poznane od take priprave. Veliki vezir, primivi reenu naredbu, izvri s velikom pomJom sve ono, to mu bi zapovieno od Murata, sto i pedeset ijda vojske sakupivi, devedeset i}d, konika, ostalo pisaca, koju voj sku budui Murat svojim oima vidio, razredi i namisti svaka, kako sliditi imadu, die se put Svetigrada. Ma prija nego se on dili, hoti da se brzokoniei na nikoliko dana nadu pod Svetigradom, neka mogu zatvoriti pute, da Kastrioti ni od kuda ne moe dati gradu pomoi. Ma se privari, jer Jure znadui za tursku misa i pripravu, Svetigrad bi obilno provien s ranom i s .vojskom. Ukaza se dakle po'cf gradom etrdeset ijda konika, koga sa svih strana obkruie. Malo posli ukaza se Murat sa svom vojskom na 1449 i okside Svetigrad, koga jakost i tvrdou razgledavi, uzboja se, da ga na silu osvojiti nije mogue, i zato posla dva. gospodiia kapetanu od grada, Petru Perlatu imenom, da ga ponukuje, neka mu na lipe grd pridde, ako misli koji dn poiviti, i da mu od strane careve obea mnogo blago i veliko gospodstvo. Sve to prikazae Petru kapetanu reena gospoda, ma od Petra i Svetigraana bihu usilo vni muati i udij se izpod grada diliti. Ponizno poklisari poee ji moliti, da se dostoje s Uati nikoliko besid, koje od strane careve imadihu ima prikazati; vojnici ne ktijahu sluati, ali po doputenu kapetanovu imadoe sriu za kazati ono, toi u srcu mijahu rei, i poee govoriti ove rii: Posluajte, Svetigradani, milostivo' ponukovane naega estitoga cara, koji elei vam saraee ivota i svako- dobro lipo vas pozdravja i kakono otac Jubeznivi sve vas ponukuje^ da uzmete, to se vaega naodi, i da mu n dobru voju brez boja, krvi i vae velike tete grd pidte. Ako li biste pak botili pod negovim barjako'm vojevati, biete puno srini i estiti. Drugojaije pak uinivi, nemojte se' srditi na ono, to vam se po svakoj pravdi dogoditi ima. N a niovo dugo i slono govorene Petar drugo ne odgovori, nego da se brez niova zla imadu udi} ! izpod grada diliti.

26o

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Murat poe grad biti. Murat rasren puno, ne mogui grada na privari imati, zapovii, da se bije s topovim. - I tako bihu izvedena dva najvea topa na jednu glavicu, ter ga poee biti i u malo dna probie beden od grada toliko iroko, da bi mogla''kola" kroz proboj proi." Vjdei Murat, da se grad mogae s juriem -osvojiti, dade naredbu, da se ini juri. Turci izvrie zapovid carevu ter zorom rano na grad udarie, jedni nosei grede, daske, makline, motike i poluge oliti uskije, a drugi skale oliti listve, ter ji sa svi strana, uz grad prislonile i uza ne uzlazei na bedene od grada sabjoni u ruci skakaju. Ma koliko' ji uzlazae, 1 on'liko1 ji sunovratice na zemju padae, koji brez glave, koji brez ruku oli brez nogu. N a puno mista, ne mogui listve podnti tegou od Turaka, pod ima pukoe ter se ima niz planinu zakotrjae. Bihu Turci nainili od greda i sarat nik katele i kule uz bedene grada, koje jadnim graanom teak strah zadadoe. Ali graani s vrilim paklom, katramom i ujem reene kule polijui brzo saegoe i s velikim kamenem grede izlomie. Tri debela sata juri inie Turci, i vee bi, da bn Jure [106] ne bud udario na | turske adorove i koike, koji bihu na poju. Gledajui dakle Turci izpod grada, kako Arbanasi siku koike po poju, bihu usilovni grad ostaviti i dat jim sa svom. vojskom po mo. Ostade mrtvi Turaka na juriu prvomu oko' tri ijade izvan onizi, koji na poju od Arbanasa posieni bihu. Svetigraana pogibe etrdeset, sto ji raeni ostade. Posli toga juria Turci za nikoliko dna poinue, ma topovi ne pristae nigda grad biti. Ban Kastrioti opet ini juri na Turke. Videi Kastrioti s jedne visoke planine, kako se Turci bihu razpustili i tamo amo po poju brez svakoga straha raztrkali, namisli ob no udariti na e. I naavi jednu n lipu prigodu, to bie namislio, on uini, ali mu ne izae sve onako, kako bie namislio, jer budui turske stre zautile jeku konika i rzaiie kon, zavikae: Skenderbeg, Skenderbeg na ns! Kastrioti, prem da bie poznao, da su ga Turci podpaili, ne kti se vratiti natrag^ nego hitro udari na adore aijanske i sve Turke, koje nae, pokla i isioe. Iz dundara Muratova doe Aijanom pomo, ali se Jure ne poplai, nego se ima viteki pobi i mnoge svojim Arbanasim odsie glave.
1

zlazajce.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

261

Morat oaloen Gledajui pae i Veziri. Murata puno smuena i oaloena, iskahu svake naine za razveseliti ga i zaradi te svrhe tri puta jedan dan juri inie na grad, ali se svaki put povratie s velikom niovom tetom izpod grada. Murat, jo vema oaloen, dozva svu gospodu prida se ter jim ovak govoriti poe: Jeda smo, vitezovi moji, doli u Arbaniju, da zakopamo svu slavu nau, nai ukundid, did i otaca? Jesmo- li mi oni isti, koji dobismo kraje od Persije i Azije, koji pogubismo- Vlaua, kraja od Ungarije? Sada ne moemo dobiti jednoga banica, moga slugu odmetnika? Ne ostae kraji, koje ne porazismo, krajevine, koje ne podloismo, gradovi, koje ne osvojismo: a sada vidim, da se jedan kokoinak, od lupea uzidan na jednoj glavici, ruga naoj sili, snazi i slavi. to se ovo ini? Kakvi su ov puti, kakva li je to sria moja? Sada dakle, moji nepridobitni kapetani, vladaoci i vitezovi, ako me Jubite, u t a ite Jubav vau, ter sjutra rano na grad udarivi osvojite ga i osve tite vs i mene, vaega gospodara. Bilo viteko, koje uini Jure Kastrioti. Prija nego Turci na grad udarie, dade Murat naredbu Feripai, da uva kanap samo dvanajest tisua konika i est tisua pisaca, bojei se Skenderbega. Feri-paa dobrovo|no primi naredbu, jo odvie pofli se, da e ga zazvat na mejdan, ako bi se po srii ukazao. Ma ne posta vele vrimena, Jure udari na Turke. Spomiiiui se Feri-paa rii, koje bie caru rekao, zazva Juru na mejdan, ma po se ne u dobar as, jer mu Kastrioti u jedan trat glavu G'dsie. Turci videi, to se od pae dogodi, pobigoe natrag, za IO Z] ima Arba|nasi, ter ji sikoe do adora careva. Car videi, to se ini na po]u od negovi vojnika, die svu vojsku izpod grada"za dati ima pomo. Pogibe tada na poju Turaka, kako Barlecio svidoi, etiri ijade. Murat pristraen. Murat gledajui krvave od grada zidove, mrtve oko grada Turke, veliko mnotvo ranenik, koga brez ruku, /ga brez nogu, i sluajui niova jeana, pla i jauk, a navlastito promi|ajui zlo, koje mu Skenderbeg uini pogubivi Feri-pau i mnoge ime,

26l

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

zanimi od velike alosti, uzdra se i pristrai jako. Budui se pk u se povratio, uzdanu ter poe svit od vezira i paa iskat, to se imadie uiniti. Jedni mu rekoe, da se dlli izpo grada i porobi sva Arbanija; drugi, da se Svetigrad ostavi, a Kroja obsine; a trei, da se ide tirati Skenderbeg. Nijedan ovi svit ne bi prirhjen od Murata, nego hoti, oli da se uzme na silu Svetigrad oli s velikim mitom oli s kakvom udnovatom privarom, kako- se i dogodi na ovi nain, koji slidi. Jedan rianin, Dibr'e rodom, veleznan i vragometan, za imati blago izdade Svetigrad. Obelva. Murat kapetanu od Svetigrada mnogo blago, veliko gospodstvo, zemje i mnoga druga dobra, takoer i svim vojnikom od grada, ako mu grad p(ridadu. Ma Petar kapetan i negovi vojnici dadoe caru otre odgovore kako i vazda. Sa svim. tim nae se jedan prokleti Juda od gome Dibre, koji za imati jaspre nae nain za pridati ga Muratu. Ali za doi u poznane ovoga dogaaja, potribito je ukazati, od koliko se vrsta nahoase Judi u Svetigradu. Bihu dakle u nemu vojnici od dv naroda, jezika i bogotovstva: jedni bihu Arbanasi, roeni u Svetigradu, pravovirni tovaoci i podlo nici svete crkve rimske; drugi bihu Dibrei, poslani od Kastriotia gradu na pomo, i ovizi bi dvojinom vee nego graana. Bihu je zika i naroda slovinskoga, a sliena u zakonu grkoga oliti rianskoga. Dvi su Dibre: jedna se zove doa, u kojoj se poraahu junaci puno' snani, slobodni i kriposni na oruju, s kojimno se Kastrioti najvee sluae u svakoj potribi negovoj; i ova je Dibra ravna, lipa i puno plodna. Druga je gorna, koja mejai s Macedonijom i Bulgarijom, i u oj se nhod planine velike, ma plodne i obilate, u kojoj tada pribivahu silni junaci od jezika i naroda bugarskoga, koji jezik od starine jest slovinski. I obe ove drave bihu podlone Juri Kastriotiu od starine. Budui dakle reeni Di brei, jedne, i druge drave, upali u mnoga, pomakaa grka virujui u razliita bajana i gtna, iz;meu koji drahu ovu za najveu, da se ne moe - niko saraniti, koji bi se krepala mesa okusio ali napio vode, kojoj se mrtvo tilo nae, i tako ji sotona u tomu bie utvrdila, da bi se prija pustili svakim mukam muiti nego se mesa krepala oli vode, u kojoj je krepalina, okusiti. Znadui dakle jedan od ovizih blaznovirca, da je u gradu dvostruko vee D-

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {1759.)

263

[108] breza nego Arbanasa, zaslipjen od veliki darova, koje ] Murat obeive, utopi jednu no psa u gustirma, koja se tada jedna u gradu nahoae. A kada Dibrei naoe pae mrtvo u vodi, svi poee gorko plakati, vece nego da su jm Turci dicu poklali, pk navalie na kapetana, da u ta as ima grad otvoriti i Turkom 1 pridati, ako eli od niove . sabje u tei. Siromah kapitan, koliko me, toliko govori, pripovida i nastoja, da tu manitst izvade iz glave. Ma sve to bi zaludu, jer kakono' udili vapijahu: Propni, propni!, onako oni jednoglasno vikahu: Otvori, otvori!' I tak s velikom alostju bi usilovn dati Muratu grd s ugovorom, da ji pusti poi s orujem kud jim drago'. [30.] Sld pisma od Svetigrada. Vojsku kupi Otmanovi care, po imenu Murat Sulemane; kupio je po godine dna, od Mratia do Jurjeva danka, devedeset ijd koik sve po izbor sileni vojnika, trijest ija baa i nefer, a toliko mladi janir. Kada li je bie sakupio, gospodi je Murat besidio: Svitujte me, virne sluge moje, kud imamo s vojskom udariti. 5 Gospodu je care posluao i otide s vojskom Svetigradu. Kada li ga bie obsidnuo, bijelu je kigu napisao ter je aje Petru, kapetanu od bijela grada Svetigrada, i ostalim negovim vojnikom od lijepe zemje Arbanije:
2

IO

Lipa pozdrav Petru kapetanu i nego vim mladim vitezovom, 3 a od mene, svita gospodara, estitoga Otmanovi cara! Neka znade, Petre kapetane, da te Jubim kano sinka moga rd virnosti i junatva tvoga 35 i tvojizi mladi Arbanasa. I vi vau jubav pokaite ter od grada klue poajite;-. a vidie sva vojska careva, kako u vas darovati lipo.

Ali bismo Kroju obsidnuli, al Svetigrad bili na krajini? Vele emu pae i veziri: *5 Da idemo g bilu Svetigradu, kojino je smutria na krajini cer je nami puno doi jao! Ako ti ga osvojiti Bog d, va e tvoja biti Arbanija.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

Odi meni, Petre kapetane, estita u uiniti tebe; sluaj mene, ne izgubi sebe ni tvojizl mladi vitezova. Ako li me posluati ne e, . 45 evo tebi tvrdu viru dajem: moja svitla sabja demikina 1 tvoje e se napojiti krvce.

Ovako je Petar besidio: st i dika, poklon i potene svitlu caru Murat Sulemanu i negovim paam i vezirom od Perlata Petra kapetana i negO'Vi mladi vitezova, virni sluga Skenderbega bana, Skenderije ravne go-spodara.

Ne uzdaj se, na glasu vitee, udim ti se, moj. estiti care, u . desnicu bana Skenderbega, 5 to govori, to l' u kizi pie, jer ne moe pomoi ni sebe, [109] da ti pofem k|-ue Svetigrada kamo 1' tebe i druinu tvoju; - i brez boja i brez krvi crne. jer umire od glad' i od ee skitaju se po gori zelenoj, istu jame i guste dubrave, 55 da utee srbu Muratovu. Al ga prije vira potvena, ist vira sveca Muhameda, i pravedna krvea prolivena vitezova cara estitoga. Ma tako mi posta ramazana i itapa moga Alkorana, neka skae u morske dubine, nae ega sab}a Muratova! Kigu tije Petar kapetane od bijela grada Svetigrada; kada li je prouio bie, drugu kigu n Muratu pie.
6

Da mi bude po grada serio i s topovim beden oborio, po druine moje pogubio, vas Svetigrad krvju natopio, jo ti ne bi prida. Svetigrada ni mojega bana ostavio, jer sam nemu tvrdu viru zada, da mu ne u pidat Svetigrada, dokle mi je na ramenu glava. to li pie, moj estiti care, da se Jure po planinm skita umirui od gl i od ee, ti se vara, vira ti je moja!

6o

5 Ne skita se po gori zelenoj, veno kupi po krajini vojsku, Arbanase po izbor junake, koji e ti puno doi jati.

Demijchigna. Kai pie tu rije i demijckignia (R 1 94, 2 9 8 ; ^ ' 49, 2j 1; amo idu i demijckiga R 2 291 i demiskignia R 2 301). Nae se u Kaia i inae -J"chi- = -ki- (n. pr. tejchim), ali vrlo rijetko. U drugu ruku Akad. rj. ima (dedue tek iz X I X . v.): demiina i demiija.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

265
I

Kad je Murat kigu prouio, gospodi je svojoj,-besidio: I0 Kako bil zora zabijeli, na grad- emo juri uiniti. Jedva Turci zore doekae. Kada li je ona zablila, zavikae carevi telri, raz vie se svileni barjaci. Poleti'e Turci janiari, a prid rtima pae i veziri, jo i Murat Otmanovi care z golom sabjom u desnici ruci. N a Svetigrad juri uinie
II0

T o je udo i car ugledao izpod bila g r a d a Svetigrada. Poe care suze p r o l i v a t i i Svetigrad Juto p r o k l n a t i :

I0

Svetigrade, ve se ne bilio, u tebi se j u n a k ne rodio, *35 iz neba te strile udarile, Jute strile Azret-Alijine!

Svetigrade, na krajini smraa, kamo moje pae i kadije? Kamo li mi dica janiari, *4* koji svoje pogubie glave juri ine od* jutra do podne, ali tebe uzet ne mogoe, nego pod nlm jadni izgiboe, ifiene starca teko ucvilie?, 45 Skenderbee, jedna aranzado, kamo moji po izbor koici? Proklet bio, ko te je rodio i bijelim mikom zadojio! Kada li se naplakao bie, '5 Feri-pau sebi zovijae ter je nemu Murat besidio: Feri-paa, virna slugo naa! Kada sjutra na grad udarimo, uzmi vojske dvadeset ijada ter mi uvaj bile adorove od ajduka Kastrioti Jur ja. AI je paa caru besidio: Ne brini se, mili gospodare, l6 evo tebi tvrdu viru dajem, kako zgledam bana Skenderbega,

ter ga sa svih strana obletie; prisloni listve uz bedene, z golim sabjam na bedene skau. A h moj Boe, goleme alosti! 1 T e k a ti se k r v c a proiivae 5 oko bila g r a d a Svetigrada, crna k r v c a carevi delija, na juriu koji izgiboe, ali bila g r a d a ne uzee, ve se p l a c u c . po vratise n a t r a g m a l o z d r a v i , p u n o izraraeni. Ali evo i gore alosti! U d r i J u r e iz gore zelene na k o i k e c a r a estitoga na T u r k e jadne sejsangije ter koga kone malo ji tira. u z poje, niz poje: stiza, napoli prisica, fata, a k o i k e si e, koji n e m u i utie.

I2

1Z

2 66

, RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1755.)

pozvau odsiu mu tebi u je, za jabuku

ga na mejdan junaki, glavu na mejdanu, care, darovati momu gospodaru. l6s

vuju kapu nad oi namie, bije kona izmam i mamuzam. Pk poleti kano sok sivi, di ga stie, tu mu glavu die: ri prija paa crnoj zemji pade, nego ga je Jure udario. Kad vidise ostli konci, da' je Feri-paa pogibao, pobigoe glavom brez obzira, a za ima mladi Arbanasi.

Kada li je danak osvanuo, raz vie se zeleni barjaci,,, udarie bubi i svirale, zavikae careve delije. Jedni nose gvozdene poluge, 4 drugi nose grede i balvane, oko grada kule nainaju, 1 izpod grada beden podkop ju. Trei nose listve tankovite ter ji peu gradu uz bedene, *75 al koliko Tur k' uzlazae, on'liko ji strmoglav padae'. T u se bie tri debela sta, ali bila ne uzee grada: ost a mrtvi sileni Turaka sedam ija i vee junaka.

2<

Sikoe ji, pobratime dragi, cio adora cara estitoga. Kada li se natrag povratie, svaki nosi glavu od junaka. 2( To gledae Murat, care silni, izpod bila grada Svetigrada. Nit se smije, nit se razgovara, ve od tuge zanimio bie. On ulize pod adore bile, 2 za tri danka ni s kim ne govori Kada li je etvrtomu bilo, progovara Otmanovi care: Pomozi me, svece Muhamede koji si me do sad pomagao! 2 Pk uzimje divit i artiju ter napisa listak kige bile i ale je Petru kapetanu. U knizi ga pozdravjae lipo 2 i vezirluk jo obetive nad svim paam, agam^ i spahijar

180

Evo, pobro, i gore alosti! ]no[Udri Jure iz gor zelene na cara estitoga i na mlad Turke sejsangije.2 185 Doeka ga silni Feri-paa z dva jest ija svojizi delija, spomenu se, ujede ga zmija, sto se caru obeao bie, * pozv Juru na mejdan junaki. *9 Kako ga je Jure razumio,
1 2

nacignahu. Jeijancije.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

267

a vojnikom blago nebrojeno i itluke u zemji carevoj, agiluke usrid Romanije, 22 kadiluke di j komu. drago, S ako dadu kjue Svetigrada brez prolitja krvi od junaka 1 poznadu cara estitoga za- svojega dobra gospodara.

Moja vojska ne mari za blago, ti ga podaj komu ti je drago: 2 vezirluke paam i kadijam, 4kadiluke ogam i agijam. Al se nae jedan izdajica, komu bihu jaspre omilile: Dibre Janko, da ga Bog ubio, z bugarskoga roda i plemena. 45

Kapetan se s vojskom dogovara 230 U gradu je vodu otrovao, ter ovako caru odgovara: dua nemu raja ne vidila! Ima znati, moj estiti care, Sve zaplk malo i veliko, da u prija izgubiti glavu a najvee Petar kapetane. . nego izdat Skenderbega, komuno sam da mu ne u moga gospodara od.Krojana bana, 235 tvrdu viru zada, izdat Svetigrada. Al se nemu ino ne mogae, 250. vee s carem ini ugovore, da ji pusti poi Skenderbegu i pod pukm i pod sabjam britkim

a da e mu k]ue pokloniti i od grada vrata otvoriti. To jim care dopustio bie, a oni mu vrata otvorie. Ej neviro, nigdi te ne bilo!

55

Murat kupi vojsku za poi na Kroju. Kako Murat bie s privarom osvojio Svetigrad, onakoi cinae osvojiti Kroju i svu Arbaniju i zaradi te svrhe poe na sve strane ku piti vojsku. Ali Kastfioti, znadui za taku pripravu, koliko* bi mo gue, pripravi se za doekati ga. Idui od grada do grada, od mista do mista i prigledajui svaka svojizim oimam meae vojnike u gra dove, zairu i ostale stvari potribite za opriti se toliko snanu ne pi jateju. Ali znadui, da e najpri Kroju obsidnuti, grd poglaviti u svojoj banovini, u najboje utvrdi toliko s orujem, koliko s vojnicim, gabanom i zairom za petnajest miseci. etiri ijade postavi, u I grd vojnika izabrani, koji e ga braniti, najboji i najvirniji, kojizim za vladaoca dade kneza Vranu, viteza mudra, slobodna,

268

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

snana i mnogo virna krajinika od Dibre. Ma ini izai iz grada ene, dicu, starce i one, koji nisu vrsni boja biti; I budui svaka razredia, uini jedno slatko i slono govorene knezu Vrahaninu 1 iiegovim vojnikom, ma tak umide lipo rei, da bi se najstraiviji vojnik slobodan uinio. A rii, koje ree, bihu svrhu priporuke grada, virnosti i lubavi prama otabini, Bogu i svomu poglavici,' * > koje, za ne uzmnoati govorena, ostavjam.

Murat podie vojsku za obsidnuti Kroju na 1450. Razumivi Kastrioti, da se je jurve uputio Murat s vojskom puno veom, nego kada osvoji Svetigrad, skupi osam ijada vojnika, est ijd konika, a ostalo pisaca. Toliko ji, a ne vee, imadie, jer ostale vojnike bie po gradovim razmetnuo. Uze dakle ono malo vojske' ter opali sve ito, livade sve ono, to mogae hiti za tursku^ slubu. Isie takoer voe od svake vrste, gore i dubrave oko'' grada i zavali potoke i vode, koliko bi mogue, pak ulize u jednu pla ninu, koja se zove Dumenito, etiri mije daleko od Kroje, s koje planine mogae viditi svu vojsku tursku i Kroji pomo davati.

Paa Sabalija prija Murata doe pod Kroju Prija sve vojske careve ugleda se etrdeset ijd brzokoika pod Krojom na poju, koje se1 zove Tirana. Posli hih do nikoliko dna ukaza se i Murat sa svom vojskom i pripravom, koja okrui Kroju sa svih strana, napuni veliko poje tirasko, doline i glavice krojske. Bie doveo sohom svoga sina Memeda, da se naui vojevati i krstjansku krv prolivati. Topova'zaradi duga i muna puta dovezao ne bie, ali donese mnogi tu i gvozd je ter ini topove pod Krojom salijati. Sve to budui brzo opravjeno, na-misti ji supro gradu ter ga poe biti brez pristanka: oni veliki kada hi pucali, tri mi|e daleko od grada zemfa bi se i planine tresla. Ovi dakle u malo dana razorie mnoge kule i do temeja na puno mista grad oborie, tako da mogahu Turci na koih u grad ulaziti. I videi Murat svoje vrime za initi juri, dade naredbu svojizim vojnikom, da stoje pripravni.
1

kojaje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Knez Vrana uini svojim vojnikom lipo govorene, Videci Vrananin, da se Turci spremaju na Kroju udariti, dozv svu vojsku prida- se i poe jim ovako govoriti: Ne imadu vas, moji nepridobiveni vitezovi, plaiti zidovi- od Kroje probijeni i na puno mista do temeja razoreni, jer vaa prsa gvozdena sluiti imadu namisto; zidova. Sada se gleda potene vae i vaega pogla vice bana. Nisu zidovi, koji brn Jude, nego Judi imadu braniti zidove. Nije Kastrioti priporuio^ ns zidovom, nego zidove nam:. Sada dakle vidie se Jubav vaa, koju nosite Bogu, poglavici va[ii2]emu, roditejem, enm, dici i meni, vaemu glavaru, I Ov go vorene svrivi, posla svakoga na svoje misto, a Turci meuto inhu priprave za udariti zorom na grd. Murat ini juri. Memed, sin Muratov, povadivi sabju za dati slobod i dobru priliku Turkom, die svu vojsku na grad jutrom rano, ter s veli kom vikom, hitrO'Stju- i snagom na Kroju sa svih strana udarie niki nosei listve za moi po! nim a u. grad uskoiti, niki poluge i rnakline za moi grad podkopvati i na zemju ga baciti, a niki noahu grede i daske za nainati katele i kule suproe gradu. I tako nevojni graani bihu mueni sa svih strana, tako- da ne mogahu odanuti asa ni trata ni otvoriti oka od mnotva stril, koje kakono gusti snig priko< grada leahu, Mnogo stotina skla bi uz grad prisloneno>, ter uza e janiari uzlazah, ma strmoglav niza ne na zemju padahu. Planina, na kojoj grad bi se, viae se sva krv ju polivena, a oko grada na sve etiri strane na hrpe i na snope viahu se turska tilesa leati. Od velike vike turske, grmjavine topova i puaka, jeke bubana i tambals nita se uti ne mo gae ni razumiti, tako da se svakomu inae, da je sudi dn doao i da se je pakao otvorio za prodriti vas svit. Kastrioti udari na Turke prvi put. Malo posli nego Turci na grad udarie, Jure, videci svoje vrime, uini juri na Turke, koji bihu ostali na poju uvajui adorove. Ma gledajui Murat izpod grada, to Kastrioti od ni mae, i ujui pla i jauk od Turaka na poju posla jim Memeda, sina svoga, i im mnogu vojsku na pomo. Ali prija nego> pomo doe,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Arbanasi osam stotina glava odsikoe' pak se s mnogom turskom odorom povratie veseli natrag svi kolici izvan Kastriotia i nikoliko najfooji vitezova, koji se bihu umiali meu Turke zaboravivi se sebe i svoje vojske. Arbanasi, ne videi svoga bana, stahu mnogo pristraeni i oaloeni inei, da je uf aen oli poginuo. Ma posli nikoliko vrimena ugleda se izlaziti vas krvav iz vojske turske samo deset svojizi virni vitezova, koga vojska ugledavi, mnogo se obeseli, navlastito kada vidie, da je zdrav brez nikakve rane. Osta mrtvi Turaka na juriu prvom osam i]d. Kastrroti udari na Turke drugi put. Ban Skenderbeg videi,. da su se Turci brez nikakva straha razpustili po poju, ob no uini juri na e. Ma prija nego na ne udari, ovu naredbu dade Musi eneralu, to jest da i on svojizim ima udriti na carev dundar oliti tabor, a da e Skenderbeg udariti, na turske, i to sve opravleno bi jednu no, udarivi Kastrioti na (koiike ter sve, koji ne imado.e sriu utei, posice i donese mnogu jaspru, ajine, barjake, oruje i odoru tursku. Musa ne uini nita, jer ga strae podpazie ter turskoj vojsci na glas dadoe.

[113]

Murat ini juri na Kroju drugi put. Izgubivi Murat vojsku mnogu ne samo* pod gradom na juriu nego li i na poju od Kastriotia, mnogo bi smuen i oaloen, tako da za tri dni iko ne smide nemu uilisti ni ime progovoriti izvan negov sin Memed, ma sa strahom i s velikom poniznostju. Videi pak, da je grad na puno mista pxobijen i; da se mogae lasno osvojiti, dade naredbu, da se svaka spravna nau za initi zorom juri na Kroju. I budui zora zablila, udarie Turci na grad s ve om puno snagom, srditostju i pripravom nego prvi put. Ali se tak Kastriotia vojnici branie, da nije mogue kazati ni virovati. Vi dei pae toliko mnotvo mrtvi tilesa oko grada leati i sve zidove od grada krvju oblivene, zavikae plaui i govorei: esiti care, imaj milosre na nesrinu vojsku tvoju, koja nemilo gine brez ni kakve koristi! Murat budui svojizim oima vidio, da nije mogue Kroju osvojiti, zapovidi svojizim, da se juria prou, pak srdit puno i oaloen povrati se na poje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

271

Kastrioti udari na Turke trei put. Srce viteko Jurino ne mogae se smiriti ni Turke toliko vrimena pod Krojom gledati, zato dakle odlui opet udariti na ne- ob no. I videi svoje vrime, razdili ono malo vojske na troje: dio jedan dade Tanusiji, drugi Musi, a trei ostavi za sebe istoga pak - dade naredbu, da se prija zore ini juri sa tri strane. I takoi budui uinili, mnoge turske odsikoe glave, adorove saegoe, barjake, oruje i odoru niovu donie. Poznajui Murat, da se na silu uiniti ne moe nita, poe opet napastovati kneza Vrananina, da mu grad pridade, a on da e ega uiniti velikim vezirom, ma se ne okoristi nita, jer primi od kneza otre odgovore kakono i prvi put. Murat smeten od velike misli ne zna, na koju e stranu okrenuti. Zove Murat prida se gospodu ter po od ih pitat svit, to se ima initi: oli vojsku dignuti izpod Kroje oli jo pod nom stati. Jedni mu rekoe, da se za puno vrimena dri grad obsidnut, dokiem graani od glada ne skonaju. Ovi svit odbaci Murat nosei razloge, da Turci nisu vrsni podnositi estinu od zime, koja se je jurve pribliala, i da Skenderbeg po snigu, dadu i ledu Turke lane moe loviti nego p o lipu vrimenu. Drugi mu rekoe, da se sa svom voj skom ide tirati Skenderbeg i robiti sva Arbanija. Ali ni ovi svit ne od ega primjen, nosei razlog, da je lane sve zviri planinske pofatati i iz gustih dubrava istirati nego Skenderbega iz planina arbanaki. Trei mu rekoe, da se posaje jedna mudra glava Skenderbegu, koji bi ga s razloim prignuo i pristraio, da se podloi pod ara, ter ako; bi se podloio pod reeni ara, mogli bismo se' s kojimgod potenem vratiti u nau zem|ut. Ovi nauk bi pofa]en i [n4]zagr}en od Murata. I tako bi | poslan jedan najmudriji gospodii, imenom Isup-paa, koji puno mudro besidi, ali nita ne opravi, nego se neveseo povrati natrag. Isup doe Muratu neveseo. Budui se Isup povratio od Skenderbega, izaoe sva gospoda prania nemu elei uti i razumiti, to bie opravio. Ma kada Mu ratu kaza odgovor Jurin, nego'vu slobotinu i vojnika negovi odluku, svi ostae oaloeni, Murat zanimi, pk budui na ega naskoila

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

jedna jaka febra oliti naki oga, baci ga u posteju, i poznavi, da se je iiegova smrt pribliala, dozy prida se vezira velikoga, muftiju i ostalu gospodu poglavitiju ter jim uini dugo govorene, kako posli nego osvoji po svita, bi usilovn pod Krojom ukopati svu slavu svoju. Posli toga istini priporui sina svoga, da ga za cara posli smrti negove uine, virni mu budu i ga zdrava u Jedrenu povrate. Okrenu se dakle sinu Memedu ter ga poe zaklnati, da osveti smrt oca svoga, koja bi uzrokovana od Krojana i niova bana Skenderbega: I ako me ne osveti, ree Murat, proklet, bio od mene i od moga sveca Muhameda. Najpo-sli davi proklestvo- Kroji i Kastriotiu dill se s ovoga svita pod krilo Muhamedovo trei dan, posli nego se razboli. Ma drugi pisaoci rekoe, da su ga bolesna ponili u Jedrenu oliti Drinopoje, ter da je umro u svomu dvoru. Kako mu da mu, Kastrioti, to bie Isupu obetao, ono sjutradan izvri udarivsi na Turke i mnogo niovi glava odsikavi, koga naglost^podnositi ne mogui, dilie se izpod Kroje, posli nego je bie pet miseci, ma s veliko-m niovorn tetom, jer ji doprati Jure do mejsa sturski na ne udarajui i niove odsicajui glave. [31.]. Slidi pisma o Kroje. Odkada su ari postanu u Jedreni, gradu bijelomu, nije vea vojska sakupjena na viteza bana Skenderbega, to sakupi Murat, care silni. 5 Kupio je godinu dank; kada li je sakupio bie, die vojsku na Kroju bijelu. Koliko je Tiran poje ravno izpod Kroje grada bijeloga, svega su ga Turci pritisnuli i popeli bile adorove. Kad li vojska poinula bie, silni Murat bilu kigu pise ter je safe krojskom kapetanu, *5 po imenu knezu Vrananinu. U kizi ga Murat pozdravjae ter ovako knezu govorae: Lipa pozdrav mladu kapetanu 2 Vrananinu, od starine banu, koju aje gospodar od svita, po imenu Murat Sulemane, britka sabja Boga velikoga i buzdohan sveca Muhameda. Vidio si, knee Vrananine, 25 silnu vojsku pod Krojanom gradom: bi li lane zvide pribrojio nego vojsku cara estitoga?

IO

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ovo jesu svati vitezovi, lipi svati Memeda mojega, koji su se dovlem potrudili po Krojami, Tipotu divojku,

Kada ga je care razumio, to je nemu i pomuno bilo, ali mu se ino ne mogae, ve gospodi tiho besiae: Evo Vrana kigu odpisuje, 65 u kizi se meni podruguje, da mi ne e pokloniti grada, dok je nemu na ramenu glava. Al evo mu tvrdu viru dajem: ako mi ga ufatiti Bog da, 7 crne u mu oi izvaditi, iva u ga na mihe derati. Vaja da mi rano uranimo ter na Kroju skladno udarimo; uhvati kneza Vrananina, 75 za pau u ega uiniti. Jo ne bie zora zablila, zavikae carevi telari:. Na noge se, Turci vitezovi, da se ie Kroja uzimati! Skoie .se pae i veziri, od bedrice sabje povadie; barjaktari razvie barjake, alaj-bezi podigoe vojsku ter na Kroju juri uinie, sa svi strana naglo udarie: s jedne strane Turci janiari, z druge strane bae i sejmeni. Jes' li, pobre, ikada vidio, kada sniak leti iz oblaka? Tako strile u grad doliahu ter vojnikom rane zadavahu.

kojuno sam davno zamirio, zamirio i prstenovao za mojega sinka*najdraega, 35 po imenu Memeda. mladoga. Vrananine, krojski kapetane, ol mi pridaj Kroju ponositu oli ekaj svate vitezove i pripravjaj gospodske darove: 4 iz bostana rumene jabuke, ruse glave tvoji vitezova. Svi su moji svati ponositi, za druge ti ne haju darove. Nemu knee kigu odpisuje, 45 u kizi se starcu po drugu je: Ne budali,, moj starce nevojni! Nije Kroja za Turke divojka,jer od davna ima. gospodara, po imenu Kastrioti bana, 5 koji bi se prija poturio, nego bi je tebi darovao. Odi meni, kad je tebi drago, i svi tvoji svati vitezovi, lipe sam jim dre pripravio, 55 crna praha i teka olova. ' Pozdravja te Krojana gospoja, zarunica Kastriotic bana, lipe ti je dare pripravila, britku sab Ju Jure gospodara. 6 o
Stari pisci hrvatski. XXVII.

80

.90

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) A trese se drvje i kamene o k o Kroje, visoke planine, od t o p o v a , ib i puaka, od j a u k a ranni junaka.

95

Kada li je danak osvanuo, udarie turski tambalasi, svitle sabje pae povadie, janiare na grad natirae. Listve nose bae i sejmeni ter ji meu gradu uz bedene, ai se brane viteki graani, listve lome, odsicaju glave.

I2

N a d K r o j o m je sunce p o m r a l o od crnoga p r a h a i olova, a zidovi k r v a v i bijahu IO sve od krvce carevi delija. Bila grada ne uzee T u r c i , nego p o d nim mnogi izgiboe, o k o g r a d a n a snope ieahu ter M u r a t u jade z a d a v h u . Ali e v o i gore alosti! U d r i J u r e iz gore zelene na konike cara estitoga
I0

3|

Ah, moj Boe, goleme alosti! Teka ti se krvca prolivae, I niz dolinu ona-tecijae, 3 u Drinu se riku salivae!
5

ter pogubi ijadu Turaka. Izpod Kroje to Murat gledae, bradu gule suze prolivae; " die vojsku izpod bila grada pak ulize pod adore bile. Za tri danka ni s kim ne govori, niti klana nit abdest uzimje. Kad je danak etvrti svanuo, IX5 zove Murat pae i vezire. Srdito je ima govorio: Al ste doli Kroju osvojiti, al Murata cara ukopati na Tirani, poju irokomu?

Maleno je vrime postajalo, udri Jure iz gore zelene na adore cara estitoga, sie Turke, ni broja se ne zna. Kada ga je Murat ugledao izpod Kroje, grada bijeloga, ovako je care besidio, di sluaju pae i veziri: Skenderbee, goorska aramijo, vele ti si meni dodijao i j'unaki glava odsikao, ali tvoje ne O'dsie niko!

Ali ima koe bile vile al junake sive sokolove? t I l 6 ] A l je tvoje od mazije tilo, I2 ter ti sabfa naudit ne moe?

*i

Evo vami tvrdu viru dajem: ^ako sjutra Kroju ne uzmete, ive u vas u tope meati 1 s vami u Kroju uzimati.

N a Agama esto udarasmo i negovu vojsku isikosmo; bojak bismo s carem Kostadinoi i negovu zemju osvojismo.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Pobismo se s krajem Karamanom ter negovo carstvo osvojismo; bojak bismo s krajem Vladislavom l6 i rusu mu glavu odsikosmo. A sad ima puno godinica da vojujem i da bojak bijem, da bi s kime, ne bi ni alio, ve s ajdukom, od Krojana banom, koga nigda pridobit ne mgo ni na silu niti na privaru. I ovo su Jut rane moje, koje nigda priboliti ne e. to e rei kraji i cesari, to ostali bani i glavari pridobi silu Muratovu, isie Turke janiare!
l6

ter pogubi Fere-pau moga i negovu na privari vojsku. Pouzda se u Mustapu moga, da e dobit Skenderbega bana, I 9 ali zmija Kastrioti Jure razbi pau, isie mu vojsku. Za otsvetit moje vitezove, od Skendera bana isiene, skupi vojsku, poo Svetigradu, 195 da na silu ja osvojim Aega. Osvoji ga, ali na privari; a kada se natrag povratimo^, ter pribroji silnu- vojsku moju, al to nejma polovinu, vojske. 2 0 Ovo ima po godine dan da ja bijem Kroju sa svi strana; ne mogu je tuan osvojiti ni na silu niti na privaru. Ve izgibe silna vojska moja zo5 pod Krojanom, on se ne bilio! I jo me je bolest obrvala od starosti i teke alosti. Pomozi me, svece Muhamede, koji si me do sad pomagaoi! 2 I Ako li me ti pomoi ne e, evo ti se kunem na itapu: razoriu visoke munare, a zidau crkve 1 otre; 'razkovau srebrne ibrike, a kovauv krize i kalee;

Posla na eg Ali-pau moga i s nim vojske erjest ijad, sve , po izbor vojnika, 45 da pogube Skenderbega bana, ol pogube ol dovedu iva; , al nevirni Kastrioti bane svu isie silnu vojsku moju nasrid Dibre, poja velikoga. l 8 Opt posla Fere-pau e moga i nim vojske petnajest iJd, ne bi li ga ob n pri v ario i rusu mu glavu odsikao. Al prokleti Skenderbee bane iz potajni udari busija
l8

2I

276

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

pogubiu ogu velikoga, klaau se papi latinskomu. To izusti, a duu izpusti pod Krojanom na poju ravnomu.

I poleti svecu Muhamedu ter se Murat s ime barabari: blizu sveca, pod vi v noge, side 22 lulu piju, na vatri se grijuc.

Slide dogaaji, koji se sgodie posli smrti Muratove Kako Memed s vojskom doe u Jedrenu, side na pristoju oca svoga Murata, i budui se u vojsci uzdigao i narestao, sva negova misao bi voje vati i Judsku prolivati" krv. Posli toga udari na Agama, cara od Perije, ma bojei se Skenderbega zapita u ega mir s ugovorom, da mu ara plaa. Kastrioti,' razumivi oholo pitane Memedovo, ovako mu odgovori: Ja nisam doao' u Arbaniju, da je pod ara podloim, nego da je od araa i turskoga progonstva-oslobodim, a tvoga mira niti elim, niti pitam. Videi pak Kastrioti, da su svaka u pokoju i u veliku miru, otie u tursku zemju ter je porobi i dosta zla Turkom uini. i11?} Car Memed aje na Kastriotia paa, imenom Amegu 1 , na. 1451. Pol nego se Memed povrati iz Perije, zapovidi pai Amegi, da uzme vojske, koliko mu se vidi zadosta, i da ide pogubiti Skenderbega, koji se s malo vojske nahoae na mejau turskomu. Amega, primivi zapovid Memedovu, otie samo- dvanajest ijada konika, nai Kastriotia, koji znadui za negove pute i odluku do eka ga u jednoj^ dolini samo pt ijd Arbanasa, na nega iz busije udari, sedam ijad glava, odsie, po svidobi Barlecija, i ufati iva Amegu pau negov sinovac, imenom Amega. Podie se Dibran-paa protiva Skenderbegu. Kada car razumi, to se od Amege 2 dogodi, puno se oalosti , i rasrdi. Naoae se u negovu dvoru jedan snaan, srican vojnik i gospodii, po imenu Dibr.an, i ovi se pojunai, da e udariti na Skenderbega s on'liko konika, koliko ji bie Amega 3 poveo, ter da e ga lasno pridobiti. Ma znadui Memed snagu Kastriotia, ree
1 2 3

Amexu. Amexe. Amexa.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

277

Dibranu, da uzme najmane dva jest ijad komk; ali Dibran uzdajui se u svoju slobodtinu povede samo petnajest ijd junaka, za koje budui Jure razumio, izae ga susristi izvan mej asa svoji samo sedam ijada. konika; koga budui naao na jednomu poju lipu i podobnu za pobit se s ime, doe blizu ega ter po initi razredbu, kako e na ega udariti. Dibran, ugledavi ga s malo vojske, veoma se obeseli ter ovako ree: Sada vidim, da ga sria .ostavja i da je zaslip'Jen, doavi s malo vojske na tua vrata i u tuu zemju za izgubit glavu. Kastrioti razredivi svaka, koja se pristojahu negovu zanatu, udari na Turke, ma nae toliku jakost u koicim turskim, da se i on zaudi i zamisli. Ali znadui, da u glavarom stoji sria i nesria sve vojske, namisli pogubiti Dibrana i za tu svrhu proliae kroz vojsku tursku, di bi ugledao Dibran-pau, za moi mu osii glavu. I evo* ti obiajna sria Jurina pristupi: nae Dibrana nevojnoga, udari ga s kop jem, baci ga na zemju i odsie mu glavu, Turci, kada vidie, da je niov glavar poginuo, smueni i pristraseni poee biati natrag, ma niovom velikom tetom, jer ji potirae Arbanasi ter etiri ijade glava odsikoe, malo ji mane bi ufaeno ivi. [32.] Sld pisma od reeni paa i mejdana. Kigu pie moime sveznadare iz Jedrene, grada bijeloga, ter je a]e Skenderbegu banu, Arbanije ravne gospodaru: Ter evo je vojsku sakupio, sve konika, dvanajest ijd; prid ima je Amega 1 vitee, silni junak od Macedonije,

kojino se od davna zarie, ao mi je, Skenderbee bane, 5 [118] da e odsi rusu glavu tvoju da e ludo izgubiti glavu, i tvojega Muse enerala, etaju se z banicom gospojom kojino je arbanaska fla. po mejau cara estitoga. Jeda ini, na glasu vitee, da ne znade Memed, care silni, kud se eta i vino izpij? Znade, bane, vira ti je moja!
1

IO

Kad je Jure glase razumio, malenu je vojsku sakupio, 'pet ijada mladi Arbanasa, pk otie priko Dibre ravne

Amexa.

278

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) i negovu vojsku isikao, vice care iza svega glasa: 55

Kad je dosa n Modri planinu, 25 s planine je Turke ugledao. Sade s vojskom pod Modri planinu ter ulize u gustu dubravu. Oko druma namia busije, sve najboje pisce i ": 3 s jedne strane Musu enerala, z drug strane Amegu 1 sinovca. Malo yrime. postajalo bie, al to jezde carevi tonici pivajui i popivajui i veselo koe igrajui. dubravu gustu ulizoe, na busiju Turci nagazie. Udri Jure iz gor zelene ter razgoni careve delije:

Di si sada, svece Muharnede? Ali ne zna al ne haje za na.s? Ali pije u mejni vino s mojim babom Murat Sulemanom? Ali si se, jadan, zabavio Jube mlade Turkie divojke? Ali te je zabolila glava, ter ne more pomoi ni sebe? Ali su ti Turci omrznuli ^5 i latinska vira omilila? Kamo tvoja sabja okovana, ter ne sie Skenderbega bana?

35

s jedne strane Skenderbee bane, z drug strane Musa kapetane, s tree strane knee Vrananine, a s etvrte Amega 2 vojvoda. Sedam i Jad' glv odsikoe, a ostali jedva utekoe; mlada pau ufatie iva, ufati ga Amega 2 vojvoda. 45

Probudi se, svece Muharnede, ter osveti i sebe i mene, 7C jer u dvoru ne imam. junaka, koji bi me osvetio lipo. To je uo Dibran kapetane, Memedu je tiho besidio: Utii se, moj estiti care! 75 Ja u tebe osvetiti lipo. Daj mi vojske dvanajest ijd, sve konika po izbor delija, doniu ti glavu Skenderovu, 8c doveu ti negovu Jubovcu. Veli nemiu care gospodare: Ako misli, moj sivi sokole, pogubiti bana Skenderbega, uzmi vojske dvadeset ijd,

Namiri se junak na junaka, na viteza, svoga imeaka, 5 mlad Amega2 na pau Amegu, 1 ter ga fata. i za blago pit. Ca^^azum^Me^med, care silni,
1 2

A-mexu. Amexa.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

jer ti ne zna, to su Arbanasi 85 ni Skenderbeg, arbanaki bane: udarie jedan na stotinu, a Skenderbeg oe na ijadu. . Za to paa haje i ne haje, ve podie svoje vitezove, u sve vojske petnajest ijd, pk otie niz to poje ravno.

Ali mu je loa sria bila: susrite ga odv Kroj ana bane, na ega je juri uinio, rusu mu je glavu odsikao. Kad vidie carevi konici, da je Dibran-paa poginuo^ pobigoe glavom brez obzira, a za ima Arbanasi mladi.

95

.9

IO

Tirae ji do Jedrene grada, sikose ji od podne do mraka. Dibran-paa, kamo tvoja fala, kamo li ti Sikenderova glava!

Car Memed po kriposti izdaje namisli pogubiti Skenderbega na 1454. Ne mogui Memed na silu dobiti Kastriotia, odlui s privaram obiajnim dobiti ga i osvetiti se. Znadui dakle, da je Mojsija oliti Musa najboji vitez prid vojskom Kastriotia, u koga se uzde {119] ne majne nego sebe istoga, pisa mu jednu kigu punu pofale i uz nesena rad negova vitekoga vojevana, slube i virriosti, koju svomu banu inae, s malim poznanm od istoga. Posli te lajive pofale poe ga moliti, da doe na negovu slubu, obeavi mu blago, i gospodstvo veliko, jo suvie krajestvo od sve' Arbanije, ako po koji nain bude vrstan pogubiti svoga bana Juru. Musi iz poetka tak izdaja inae se puno sramotna i muna, ma budui napastovan od iziprazne slave i zaslipjen od mnotva jaspri, koje se uzde imati, prignu se i-zpuniti ono, to mu Memed pisao bie. A najvei uzrok od negova oiana bi razbijene vojske Kastriotia pod Arbanakim Biogradom, pod kojim mak> prija bi posieno' pet ijada Jurini vojnika, komu boju pogiboe Jurini netjaci, sinovci, mnoga gospoda, i vrsni bani od Arbanije, najvee Talijanci. Doavi dakle Musa Carigrad, bi od Memeda lipo primjen i darovan, on od ega zapita dvajest i pet ijada vojske, kako Sagredo kae, s kojom se podie poi u Arbaniju n Skenderbega, obeavi se caru, da e ga pozvati na mejdan.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ulize dakle Musa u Arbaniju na 1454 febr ara na 25 i stade s vojskom na poju Dibrenskomu. Ali ne spavae ni Kastrioti, nego skupi dvanajest ijd Arbanasa ter ji povede na reeno poje, na komu naavi Turke, doe blizu ih ter poe initi razredbu za udariti na e. Cinae Musa, da mu Jure ne e smiti na mejdan izai, i zato se pofali ne samo- prid carom, negO' li joter i prid svom turskom vojskom, da e ga pozvati na-mejdan, i za tu svrhu dozva prida se jednoga slobodna Turina, ter mu naredi, da otie rei Kastriotiu, neka se pripravi izai Musi na mejdan. Ma se nae jedan Turin puno snaan, slobodan i od Mu.se pametniji, koji mu ovako govoriti poe: Nije podobno ni.-po nainu od vojevana dobro, da se glavari osobito udare, jer u ima stoji zlo i dobro, sria vojske i nesria. Vajalo1 bi dakle, da se dva mana okuaju, pk po niovu junatvu vidilo bi se, ija sria, ija li nesria im slditi. I ako se niko ne nae, evo' sam ja koji u zazvat jednoga od vojske Jurine. Turin, koji ova. govorae, zvae se Atmaga, ovomu budui dopueno, to pitae, izae na mejdan ter poe zvati jednoga od vojske Kastriotia.

Zakarija Gropa ide na mejdan Turinu Atmagi. Puno ji se nae, koji bi na mejdan izali Atmagi, ma budui se najpri metnuo na kona Gropa Zakarija, plemi i vitez od Arbanije, ostali se uztegoe, a on se dili's velikom hitrostju supro ree nomu mejdangiji,1 ter posli nego se barabarie, po obiaju od mejdangij,2 zaigrae koe i udarie se s kopjim, ma jedan drugomu rane ne zadade, jer kopja u tite udarie. Ma budui ko o kona snano udario, obadva na zemju padoe; ali toliko jedan koliko drugi hitro se digoe na noge ter se poee sab}am sii, i budui se jednomu i drugomu sabje izlomik, ufatie se po ruke ter se poee hrvati. Ma posli puno vrimena niova hrvana Zakarija baci na zemju Turina, odkla mu glavu i donese je u svoju vojsku s velikim vesejem^ Arbanasa. Musa Arbanasin, pun srbe i alosti za Turinom Atmagom, skoi se na kona, izae na ono isto misto, gdi bie prvi mejdan, ter zavika iza svega glasa: Skenderbee, odi na mejdan, Musa te po~
1 2

mejdanciji. Mejdanci.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.).

281

2o]ziv}'e! Sva Jurijna vojska osta izvan sebe promijajui slobod Muse izdajnika i veliko zlo, koje se mogae dogoditi, ako* niov ban pogine. Jure iz poetka ne odgovarae Musi nita, nego* stase zamijen, ne zaradi straha, nego zaradi velike [ubavi, koju Musi nosae, i zloe istoga Muse, koji Juri smrt ejae. Ma najposli, budui usilovn, napastovan i opsovan od svoga podlonika, uzavri u nemu- krv, skoi na kona, nadmae kalpak nad oi, krinu zubim, izkrvavi oi ter kano sok Musi poleti, koji videi ga srdita i puno strahovita okrenu plea i pobie sramotan u vojsku tursku. Slidi boj peni. Musa, za pokriti svoju sramotu, ne kti drugo ekati, nego davi zlamee od boja udari na Skenderbega, koji poznajui, da Musa drugo ne eli ni ite nego glavu negovu, puno* ga se pazae i bojae. S obi strane mnogi giahu, ma puno vee Turaka. Iz po etka Turci se ukazae vele snani i strahoviti protiva Arbanasom, ali malo po malo poee slobod gubiti i natrag uzmicati. Musa kano jedna rmma proliae tamo amo kroz vojsku tursku ter straive sloboae, a biee natrag uzbijae, i tako za mnogo vrimena znati se ne moe svrha od ovoga estokoga boju. Videi dakle Kastrioti jakost tursku i poznajui junatvo Musino skupi svu sngu, s kojom se jo nikada sluio ne bie, ter nasrnu snano na Turke, umia se meu e, a ega gledajui svi ostali, koga naglost Turci podnositi ne mogui, svi pobigoe izvan silnoga Muse," koji se s nikoliko ijad Turaka bie zapeo, ter se za puno vrimena brani. Ma budui mu sva vojska izginula, s malo Turaka utee i pobi,e Carigradu. Po svidobi Barlecija i Giammarie Breanina Musa ne bise mani junak od Skenderbega, i da je imao sobom junaka virni i slobodni dvi tri ifade, kakvi su Arbanasi, moglo bi se dogoditi, da bi Sken derbega dobio. Kako- mu da mu, Jure dobi, a Turaka oko dvajest ijad o'sta mrtvi na poju Dibrenskom. Doe Musa smuen u Carigrad. Samo etiri ijade Turaka izraeni, krvavi, porueni i po tamnili od straha, duga puta, glad, golotie i svake potribe, doe Musa u Carigrad. Carigradam gledajui ono malo vojske nagrdene i poruene jednoskupno na jadnoga Musu zavikae psujui ga muko

28i

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVlNKGA (1759.)

i ensko, a car Memed za najvee, koji mu bie namislk> odsii glavu. I to bi mu se zgodilo, da ga ne obranie Turci, koji ime bihu doli, ukazujui caru negovo veliko junatvo i da se nije, mogao nai na svitu ovik, koji bi se poidnio tako' viteki, kako< se je Musa podnio. Sa svim tim car ga iztira iz dvora svoga, i tako bi od svega grada zlo gledan, opsovan i nepoten dran. Nahodei se nesrini Musa u takonra nemilu stanu, odlui biati u Arbaniju i prositi milosre od svoga bana. Naavi pak lipu prigodu utee i doe u svoju zemju, s jednim singirom 1 na vratu ulize prid Skenderbega,. pade po nogam negovim ter kao druga Mandalina negove noge suzam oblivati. Sva vojska, koja to gledae, poe suze prolivati gledajui svoga polubjenoga enerala toliko pokorna i alosna, a najvee proplaka milostivi Skenderbeg, koji iga zagrli, pojubi i utii kaikono' otac sina izgu|blenoga* i iznova naastoga. Povrati mu eneralstvo', sve to bi negovo od starine, i zapovidi svakomu pod izgub|ee glave, da ga tizim nejma niko pokoriti ni za ime zlo rei.. [33-] Slidi pisma od ovoga stranoga boja. Kigu pie Otmanovi' care, po imenu Memed Sulemane, ter* je aje Musi kapetanu, Skenderbega bana deneralu: Kau meni, Musa kapetane, 5 da takoga ne ima junaka u Turina ni u kaurina. Ali ti je zaludu junatvo, zato dvori slipa gospodara, koji ne zna za junatvo tvoje. IO Da ti dvori cara estitoga, odavna bi bio za vezira. Odi meni, Musa kapetane, evo tebi tvrdu viru dajem:
1

dau tebi blago nebrojeno i paaluk od Macedonije. Ako li mi ti pogubi bana Skenderbega, tvoga gospodara, dau tebi krunu pozlaenu od lijepe zemje Arbanije. Kad je Musa kigu prouio, privari se, ujide ga zmija, ter ostavi Juru gospodara, ode dvoit Otmanovi cara. Kada doe caru estitomu, lipo ga je care priekao, uza se je Musu postavio, da mu slue pae i veziri.

Jincirom.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

283

Pofli se Musa kapetane: Vira moja, moj estiti care, 3 kako zgledam bana Skenderbega, pozvau ga na mejdan junaki. Odsiu mu glavu na mejdanu, osvojiu ravnu Arbaniju. Ve te molim, moj estiti care, 3 5 da mi dade silnu vojsku tvoju. to zapita Musa to zapita, to mu dva jest i est ijd izabrani po izbor kapetane, care daje: konika, vojnika.

6n ne moe srcu odoliti, ve se skae na kona viteza. Udari ga izmam i mamuzam i poloi kop je od mej dan a, kubaliju nad oi nadmie. ter poleti kano sok siviA ^ Supro emu Atmaga delija, udrie se, kako se sritoe: jedan drugom rane ne zadaje, jer u tite kopja udarie. Al evo ti goleme alosti:, oba kona zemji pokleknue od velike snage i itrosti, mejdangije1 na zemju bacie.

6o

7Q

Die vojsku cara estitoga priko ravne zemje Romanije. Kad je doa u zemju Jurinu, na Dibri je tabor uinio. Maleno je vrime postajalo, 45 al to ide Skenderbee bane i im vojske dvanajest ijada Arbanasa, po izbor konika. Stade vojska Arbanasa bana blizu turske nasrid poja ravna; 5 ali prija neg se udari dvi ogene nasrid poja vojske, vie junak iz vojske careve, po imenu Atmaga delija:. Je li koga porodila majka, 55 da m' izae na mejdan juna'ki? T o je uo Gropa Zakarija, knez i vitez, junak od starine:
1

Al se skau na noge junake ter se svitlim sabjam udarie; a kada se sab Je iz lo mise, 75; po bile se ufatie ruke-. Evo, brate, i gore alosti! Jedan drugom dohrvat ne moe;na usta jim bila pina skae, 8a al Turinu bila i krvava. Hrvae se od jutra do podne; kada li je po podnevu bilo, kleknu Turin na zemjicu crnu ter izgubi rusu glavu svoju. Pogubi ga Gropa Zakarija, Arbanasin, silni mejdangija: odnese mu glavu i odoru, prikaza je Skenderbegu banu,
8

Mejdancije.

284

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

a n nemu krilo pozlaeno i na krilu dva draga k a m e n a ; f I22 1 jo m u daje od zlata kolajnu, kojano je u Mleci k o v a n a .

ter pobie u vojsku carevu, osramoti cara estitoga, strah, zadade svoj vojsci carevoj. Tuan Musa, kamo tvoja fala? Al evo ti boja estokoga! Udrie se dvi vojske ogene nasrid Dihre, poja irokoga, ter se biju prahom i olovom.
l2

K a d li vidi Musa k a p e t a n e , da je e m u vitez poginuo, on se skae na kona golema 95

ter izlazi nasrid poja ravna. Pak zavika iza svega glasa ter dozivje Skenderbega bana. Kako vie Musa kapetane, Razliu se brda i doline: i Skenderbee, od Kroj na bane, ako si ti vitez od potena, izai mi na mejdan junaki, zove tebe Musa kapetane. Mui bane, ne govori nita, ve se misli i u zemju gleda: al ne mui Arbanasin Musa, ve ga psuje i enom nazivje. Kada ga je bane razumio, na ino se nemu ne mogae, ' ve poside dobra kona "Svoga, po imenu arca velikoga.
I0

T u se bie tri debela sata, l s obi strane mnogi izgiboe; 3 jo se ne zna, iji mejdan bie, ali turski ali arbanaki. To je Juri i pomuno- bilo, zubim krinu, a povadi ordu; r na tursku je vojsku udario, 3* a za ime ostali konci. Leti Jure kroz vojsku carevu kano vue kroz bijele ovce, krvave mu ruke do ramena, arcu kou griva do strimena.. 14 Siku jadne careve delije nasrid Dibre, poja velikoga, prisice i , jo i one mlade oklopnike. rsiega Turci podnit ne mogahu, natrag bila plea okreahu. Pobigoe uz to poje ravno, a za ima Arbanasi mladi. Sikoe ji do mrkloga mraka, dvajst i}a odsikoe glava, 5 seli Musa os ta na mejdanu z dvi ijade mladi janira
I45

I1Q

Vuju kapu nad oi nadmie, bije kona srebrnim manrazam I][ i poloi kop je od mejdna 5 ter poleti kano lastavica. Iz zuba mu vatra posipae, iz oiju muna udarae. Kada ga je Musa ugledao, pristrai se, alosna mu majka,

I2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

285

ter se brani od jutra do mraka. Ali mu je loa sria bila: umisse Skenderbee bane meu Turke janiare mlade ( ter ji koje kano jarke male. Al utee Musa kapetane: ne bi ni n junak utekao, vee ga je dobar ko odnio. l 6 Bii Musa od grada do grada, doe plau caru estitomu i s Aim vojske etiri i]ade: malo, brate, i to izraenol6 Kada ga je care ugledao, 5 srdito je Musi besidio: Bre, dieri, idi aurine, kamo vojska Otmanovi cara?

Sad promisli, care gospodare, je li pravo pogubiti Musu! Kada ji je care razumio, prosti ivot Musi kapetanu, x9 al ga tir iz dvora biloga, neka umre od glad' i od ee. Mislio se Arbanasin Musa, kuda li e, na koju li stranu: [123] Da bi bia caru tatarskomu, x95 pridae me caru nevirnomu. Da bi. bia kraju ungarskomu, Ungarci su Ju'di ponositi, ne e niko ni gledati na me, kolik'da sam roda horjatskoga. 2 Da pobignem dudu mletakomu, skoro se je s Jurom pobratio, psovae me i ene i dica ter e rei, da sam izdajica. . Sada znadem, to u. uiniti: 2S vru teak singir na grjoce i otiu moniu gospodaru Skenderbegu, od Krojana banu. U ega je srce milostivo, milostivo i Boga bojee, meni e se Jure smilovati, i, opet u ime vojevati. Sto je reka, to je uinio: na grlo je singir postavio ter pobie Juri gospodaru, a zafali Otmanovi caru.
2I

Kamo moje pae i kadije? Kamo li mi age i spaije? 4 Di je mejdan, di je tvoja fala? Di je bana Skenderbega glava? Zovite mi crnog Arapina Ibraima, mojega gelata, da pogubi jednog aranzdu, koji mi je ogulio bradu. Vele nemu Turci jaieari: Nemoj, care, mili gospodare, jer je "junak Arbanasin Musa ka i vitez Skenderbee bane. Al junaci nisu tvoji Turci nit su mrki iz gorice vuci, zato bila plea okrenue ter us pole ravno pobigoe. Sam ostade Musa na mejdanu z dvi ijade tvoji janiara.
l8

75

l8

2I

Pada Musa na noge Jurine ter ji gorkim suzam poli vae; svu je vojsku na plac okrenuo, 22 a najvee bana Skenderbega.

286

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Die Musu za bijelu ruku, suze tare, ime se celiv, Musu tii, za zdravje ga pit, a ne kori, kuda se je skita. Povrati mu sela i varae, ravna poja, zelene livaele, deneralstvo, koje imadie, prija nego utekao bie22

Jo je Jure tijo govorio: 2 Ko bi moga Musu prikorio 3 prid junacim i prid vitezovim, mojom sabjom odsiu mu glavu. 5 Posli Musa boli junak bie, Barkcio i Sagredo pie: ijadu je glava odsikao i sramotu svoju os vitlao.

35

Sinovac Jurin, Amega imenom, pobie u Carigrad za imati krajestvo od Arbanije na 1456= Ne mogae car Memed imati mira ob dan ni ob noc mislei, . kako bi se Kastriotiu osvetio, koji mu na toliko mist vojsku Isie i mnogo zla uini. Znadui dakle, da Amega, sinovac Jurin, bie polep an na krajevane, pisa mu kigu punu pozdravi, slatki besid i lajiva obeana, da e ga uiniti krajem od Arbanije i svega Epira, ako ostavi svoga strica i doe na slubu negovu. Amega, budui jo od davna zapoeo u. svojoj pameti svoga strica poraziti i negovu ugrabiti banovinu, lasno se prignu za uiniti na voiJu Memedovu. I naavi lipu prigodu pobie u Carigrad s e nom, dicm i svom familijom. Car Memed lipo ga zagrli i pofli dilo izdajno, koje bie uinio'. Posli pak nikoliko' vrimena dade mu pedeset ijda konika i prid ima pau Isaka, vrsna i mudra kapetana, komu dade naredbu, da svu osvoji Arbaniju ter uini za kraja Amegu, sinovca Jure Kastriotia. Skenderbeg, kada razumi alosne glase od svoga nevirnoga sinovca, ostade izvan sebe, a sva Arbanija puno smuena, oaloena i pristraena, navlastito kada razumi, s kolikom vojskom idae u Arbaniju. Ma Skenderbeg, za ne poplaiti puka, ukaza se veseo pak poe na sve strane kupiti vojsku i sakupi junaka, po svidobi Sagredovoj, eternajest ijda, s kojim se dili za susritnut svoga _ sinovca. Ali znadui, da protiva tolikomu mnotvu nije se vrstan cprki, ite naine, kako* bi ga s privarom dobk>, I poznajui dobro, > da Amega bie vojnik puno mudar i da za sve arbanake klance, busije, zside i pri vare znadie, ree vojnikom, da je potribito nove naine od vojevana i privare nai: S kojim se do sada nismo sluili nigda3 a nain novi bie ovi: kada ugledamo vojsku tursku,

"' .

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

287

ukazaemo se pristraeni od mnotva Turaka pak emo okrenuvi [124] plejca biati natrag moru prineipovu; ma toliko daleko imamo biati, da se ne mogu domisliti ni sumjiti kakvoj privari oli zasidi. Onda Turci inei, da su dobitnici, brez nikakva straha rasedlae koiie, poee jisti, piti, igrati i spavati; a mi, kada se no ufati, otiemo pojem naokolo, uliemo iza nih u planinu, udriemo zorom na ne, i svi e biti nai. Ova Jure ree glavarom najvirnijim, u koje se uzdae, i kako je rekao-, tako' je uinkx ugle davi Turke pobie niz poje moru dudevu, koga Amega 1 gledajuf veoma se obeseli, inei da je pobigao od straha i da se je utekao gospodi mletakoj za saranit ivot. I tako se'Turci razpustie po poju igrajui, jidui i pijui brez nikakve strae ni straha. Videi Skenderbeg vrime svoje dili se ob no s vojskom, provede je naokolo poja. i planina i ulize zd u planinu, pod ko jom se bihu Turci utaborili, s koje planine sve ujahu i gledahu, to Turci govore i ine, ne budu daleko1 od istih Turaka. ue, kako Turci napijahu novomu kraju od Arbanije govorei: Neka ive u vike Ameg, 1 kraj arbanaski! Ov i mnoga druga emu Turci govorahu, a siromaha Skenderbega pogrivahu na negove ui; ali imade veliko ustrpjee, dok nade svoje vrime za pokrati tursku oholost i Ameginu 2 nevirnost. Skenderbeg udari na Turke. Budui se priblialo vrime podobno za uinit ono, to bie namislio, Skenderbeg sade polagano sa svom vojskom s planine, dade naredbu, da po ijadu vojnika ulize u svaku dolinu, koje se naho'ahu 1 vojske turske, ter da sa svih strana zatrube u trubje, neka se vee poplae Turci. I kako bie naredio, onako vojnici obsluie: u jedan as sa sve etiri strane zatrubivi, zavikavi i udarivi na nesrine Turke, koji inei, da je sva Arbanija, Bosna i Dalmacija na e udarila, tako se pristraie i smetoe, da ne umihu kon sedlat, sabje ni puke u ruke uzeti. Paa-, i Amega 1 , koliko bi mogue, nastojae za metnuti vojsku u red i tvrav, ali ne bi nipoto' mogue vojsku pristraenu u red metnuti, jer Arba nasi naglo udarivi poee ji brez broja na sve strane sii i kopjim probadati, navlastito denera Musa, koji za oprati svoju sramotu
1 2

Amexa. Amexinu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

od izdaje i nevirnosti tri stotine glava ta dan odsle, po svidobi Barlecija i Sagreda. Amega 1 nesrini videi, da svak bii, pobie i on, ma zaludu, jer se tite za nim Gr op a Zakarija, ufati ga iva, dovede prid Skenderbega, koji mu ovako govoriti poe: Koje si zlo od mene primio, moj' sinko neharni? ta ti mankae u Arbaniji, ter mene ostavi, momu neprijateju pobie? Pokai der tu krunu, koju ti je Memed sakovao; postavi je na glavu, da vidimo, je li ti pristalo! Amega 1 od velika stida i straha bie vas potamnio, po utio i zanimio; drugo ne znadie izvan plakat, uzdisat i suze prolivat, koga gledajui Arbanasi svezana s mnogom gospodom turskom, poee i oni gorko plakati, a ih gledaju Skenderbeg zaplaka i on isti,. oprosti mu ruke i povede ga s potenem kui svojoj i posla ga kraju od Napuje, da brez prikora svoji Arbanasa moe poteno ivot svrit u zemji tuoj. Ostade mrtvi Turaka trideset ijad, kako oe Barlecio, oli dvadeset ijad, kako drugi piu. Bi ufaeno' mnogo sun, meu kojim ss nahoahu gospoda mnoga, koje Skenderbeg povede u suanstvo i za e primi puno ijad , koje sve vojsci ra'zdili. Ostade takoer na poju sve tursko oruje, adorovi, alaj-barjaci, jaspre, zaira i sve ostalo, to bihu sobom onili za okrunit novoga kraja, i to sve vojsci podili.
[125]

>li

pisma

ovoga dogaaja. da je ravna zemja Arbanija po zakonu tvoja banovina? J Tebi je je babo ostavio, 5sin stariji kraja Ivania. Odi meni, moj sivi sokole, da ti pridam tvoju banovinu, koju ti je striko ugrabio na privari, da ga bor ubio! Kad Amegi 2 bila kiga doe, kigu tije, od mila se smije, samur-kalpak vedru nebu baca, sam se sobom junak razgovara:

Jo ne bie istekla danica ni Vlaii goru nadjitili, rano rani Memed, care silni, rano rani, bilu kigu pie ter je aje knezu i vitezu od lijepe zemje Arbanije, po imenu Amegi2 vojvodi, a sinovcu bana od Krojana. kizi ga care pozdravjae, jo ovako nemu govorae: '' IO 1 A ne zna li, Amega vitee, od starine plemiu i knee,
1 2

. Amexi.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

289

Zafajuj-em Bogu velikomu 25 i mojemu caru estitomu, kad doeka ovoga veseja # ter imado, to od davna e{h. I pobie g bilu Carigradu, sobom vodi dku i Jubovcu. Lipo ga je care , doekao, zlatnu mu je krunu sakovao.

al se emu ino ne mogae, vee kupi po Epiru vojsku. Bie bane skupio vojnika etrnajest ijd konika pak je ima bans besidio: Posluajte, moji vitezovi! Koji meni nauke davae i nine lipe naoae, kako emo Turke dobivati, iz busija na ne udarati, evo me je sada odbignuO' i Memedu caru pribignuo1; ite, bratjo, rusu glavu moju i svu ravnu zemju Arbaniju.

55

6o

Postavi J na glavu negovu, uini ga kra|em od Epira, daje nemu silnu vojsku ^voju, 35 sve konika pedeset ijd i prid ima Isak-pau svoga, ter je nemu care besi dio: Kad osvoji ravnu Arbaniju, okrunie za kraja Amegu. 1 40 Kad je Isak cara razumio, die vojsku ravnoj Arbaniji. Maleno je vrime postajalo, viknu vila s Modrie planine: Kupi vojsku, arbanaki bane! 45 Eto na te silna turska vojska, < prid ome je drago- dite tvoje, desno krilo, Amega 2 vojvoda, koji ite rusu glavu tvoju i sva ravnu zemju Arbaniju. 5 Ima vojske pedeset ifd, vld ome Isak kapetane. Kad je bane vilu razumio; od alosti bie zanimio;
Amexu. Amexa. Stari pisci hrvatski. "XXVII.
2 1

Amega2 je mudra arnzada, muno emo pridobiti ega, 7 jere znade za konake nae i busije po gori zelenoj. Mudro vaj mudra pri variti i s nainom ime bojak biti. Evo nauk starca Skenderbega, 75 sad je vrime, da ga kaem svega: Kada tursku vojsku ugledamo, biaemo moru principovu podaleko priko Arbanije, 8o otiemo Skadru bijelomu. Pomislie Amega 2 vojvoda: ,Pristrai se Skenderbee bane i pobie moru principovu, da ga brane vlastela mletaka-'

i?

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kane svoje rasedlae Turci, nasrid poja popee adore, opice se vinom i erbetom ter e pospat kano i poklani. A kada li poine sunaee, otiemo pojem naokolo, uliemo u lge zelene iza vojske cara estitoga. Udriemo na e izazda, iz gorice crne iznenada; odkuda se ne nadaju1 Turci, odonlem e udariti vuci.

Dobar iar, Turci vitezovi! Pristrai se Skenderbee bane II i pobie na dudevo more, 5 da ga brane vlastela mletaka. Kad Amegu 1 razumie Turci, svoje brze koe rasedlae pak popee bile adorove po'srid Dibre, poja irokoga. I 2 Divn kola ufatie Turci, lijepe su pisme izvodili, svaku pismu oni pripivae novom kraju od Epira ravna. Piju Turci vino i muselez i rakiju od devet godina; opie se, ujide ji zmija, ter pospase kano i poklani.
I2

95

Al vas molim, mil bratjo moja, kada tursku potiramo vojsku, [126] pazite mi sinovca Amegu, 1 IO radite ga ufatiti iva: jer je on drago dite moje, straho me je2, izgubie duu progonei strica Skenderbega, a dvorei cara nevirnoga. Pk podie svoje vitezove 10S priko lipe zemje Skenderije. Kad je bio na poje Dibrensko, al to idu carevi koici. Ne kti bane s Turcim bojak biti, ve pobie4; moru principovu. I I 0 Gleda ga je Amega 3 vojvoda, gledao je fer je besidio:
1

Al ne spava Kastrioti bane, T ve podie svoje vitezove b ter otie pojem naokolo i ulize u goru zelenu. Kada li je zora zablila, udri Jure iz gore zelene, na ala je Turke razgoae ter jim ruse glave odsicase.

35

udio se Amega 8 vojvoda, mlade pae, age i spahije, odkud doe ta vojska nenadna^ odkud li je, od koje li zemje. i4

Amexu. ~ Strahomeje. Tako kae Kai na nekoliko mjesta i u stihu i u prozi (R2 146, 154, 175, 236; Kor. 27, 274). Isp. u Banovca: Ali me sve straho (Pripovidana 96; v. takoer 141). 3 Amexa.
2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ne e Jure da se razgovara, nego Turke i koje i par: kud ne gov a sbja dopirae, on'da potok krvce tecijae. Ne pucaju svitli geverdani 1 nit se uju puke talijanke, nego zvee sabje i kadare, bojna kop ja, mai i angari. 45

Nuder kai krunu pozlaenu, koju ti je care sakovao, postavi je na glavu viteku, da vidimo, je li ti pristalo!

l6

Pokai der sa zlatom kouju, I koju ti je dala sultani ja, 7 virna Juba Otmanovi cara, posestrima kraja od Epira! Striko e te lipe na grjoce gvozdenu narukvice na bijele i na noge negve do darovati: verugu, ruke kolma.

Tri jest ija glv odsikoe, x pet ijda ivi ufatie. 5 Osvitla se Musa kapetane, tri stotine podie Turaka. A kad vidi Amega 2 vojvoda, bii tuan uz to poje ravno: r zaludu je i on utekao, 55 jer ga stie Gropa Zakarija. Vee nemu ruke naopako ter ga vodi banu Skenderbegu. Kada ga je striko ugledao, l6 Amegi 3 je tijo besidio: Dobro doa, drago dite moje! Jesi li se, sinko, umorio barjak nose priko Romanije prid svatovim cara estitoga?

175

Klei jadan Amega 2 vojvoda prid kolinom bana Skenderbega, svezane mu ruke naopako, l8 teak singir vis. o grjocu. Svu je vojsku na plac okrenuo, a najvee strica Skenderbega, gledajui sinovca svojega, kako plae i uzdie teko. On ne moe srcu odoliti, Amegi 3 j . e ruke oprostio ter ga aje kraju od Napuj, Ferdinandu, posinku svojemu,
18$

neka seta. po dvoru negovu brez prikora gospode epirske. x9 To se udo i do cara ulo, ter pofli Skenderbega bana.
* ceverdani. Amexa. Amexi.

2 3

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Memed car, ne mogui dobiti Skenderbega, zapita u ega mir. N a 1459. Car Memed, promijajui s jedne strane sriu Kastriotia, a z drug strane Janka Sibianina, koji ga razbi pod Biogradom i na vee mista, bi usilovn pitati mir u Kastriotia .i zaradi te svrhe aje pametna poklisara, da ime za puno vrimena mir utvrdi. Uini Turin- lipo i dugo govorene prid Kastriotiem i gospodom arbanakom usilujui se, koliko bi mogue, za prignuti voju negovu na mir za deset godina- Ma od ega imde ovi odgovor: Ko je pravi sluga Boiji, nejma init mira s neprijatejem negovim, kakav je tvoj car i svi ostali Turci. Ali videi, da Arbanasi jednoglasno zavikae: Mir, mir!, ne moe drugo uiniti nego se prignut vo]i svoji vojnika, kojizim rat sveerni bie dodijao. Obea se dakle Kastrioti stat u miru s Turcim za deset godita, ma s ovim ugo vorom: da za to vrime ne ima ni u jednoga kraja oli bana krstjanskoga krenuti, da mu povrati Biograd Arbanaki i Svetigrad, koga je na privari o-svojio. Poklisar prikaza Memedu Kastriotia odgovor i odluku, koji se ne kti na taki ugovor prignuti, nego sakupi vi dvi vojske, posla ji da uvaju mejaa turski od Arbanasa, a prid ima posla dva vrsna kapetana: jedan se zvae Amur-paa, a drugi Sinam-paa. I ovim zapovidi pod izgubjee glava, da se ne imadu nipoto biti kenderbegom ni u negovu zemju ulaziti, ve a bi n na ne nasrnuo: Ma se Jure potrudi do ih ter po tir i razbi Amurpau. to vrime Ivan, duka oliti naki herceg od Kalabrije, imadui pomo kraja od France die se protiva Ferdinandu, kraju od Napuje, a. sinu kraja Alfonsa, velikoga prijateja i pomonika Sken derbega, ter mu osvoji gradove mnoge i razbi na puno mista vojsku. Prid vojskom francekom bie jedan enera puno srican i nauan u vojevanu, premda malahan u kipu, komu bie ime Jakov Picinin, a to e rei naki Jakov Mli. Budui dakle Kastrioti mo|en to liko od reenoga kraja Ferdinanda koliko od pape Pija, da mu doe dati pomo i da ga izbavi od Franceza, koji ga bihu obsili u gradu Barletu, bi usilovn doi s vojskom na pomo reenomu kraju, koga u mak> vrimena oslobodi od negovi neprijateja i ini mu sve gradove povratiti, kako e se viditi iz pisme. I ovo se dogodi na 1461. "

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (175

Slid! pisma od. Ferdinanda i Jure Kastriotia.

Juer Jure razbi Amur-pau, a jutros mu bila kiiiga doe od posinka, kraja pujikoga, po imenu mlada Ferdinanda: Pooime, Skenderbee bane, cli ne zna ol ne haje za me? Franoezi mi- krunu ugrabie i krajestvo moje osvojie. Svi su bani mene odbignuli, protiva se meni uzdignuli, i a evo me sada obsidoe u Barletu, gradu, bijelomu, koga biju, nigda ne pristaju, s crnim prahom i tekim olovom, a najvee z bumbam i Iumbardam i ostalim od boja orujem. Bie meni dobra pomo dola od Milana i grada Turna, 128] tri jest ija po izbor vojnika i prid ima od Milana bane,

koji cvili, nigda ne pristaje, u Barletu, gradu bijelomu, 3 ekajui od Boga pomoi i od tebe, pooima svoga. Kad je Jure kigu razgledao, od mila je suzam oborio pak podie svoj-e vitezove, 35 Arbanase pisce i koike, ter otide gradu Dubrovniku i naodi tanene galije, jo i druge od boja emije, ter zajedri priko sina mora. 4 Kad su bili blizu Puje ravne, ugleda ji Jako Picinine, od franceke vojske enerale, gledao je ter je besidio: Mili Boe, ije su emije? Al su lovci ali su trgovci, ali meni dobra pomo ide od mojega kraja Ludovika, 45

zo

po imenu slavni herceg Frane, ali mu je loa sria bila: Francezi mu vojsku isikoe nedaleko od Barleta grada. Ve te molim, dragi pooime, z5 oli sada oli ve ikada, da izbavi iz nevoje mene, Ferdinanda, kraja nesrinoga,

da osvojim ravnu Italiju svu do Rima, grada bijeloga, 5 do. Milana i Turina grada, tono nam je didovina stara? Dozivje ga vila posestrima: Ne budali, Jako enerale! Nit su lovci niti su trgovci, ">5 nit je vojska kraja Ludovika.

294

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

ve je ono Skenderbee bane, kojino se slavi na sve strane. Nije dos tebi pomo dati, 6 ve je dos na te udariti. Ne ekaj ga pod Bar letom gradom, nego bii i ne obziri se kuda znade priko Puje ravne, jer e ludo izgubiti glavu. Kad razumi vilu posestrimu Picinine, mlaan enerale, die vojsku izpod bila grada ter pobie priko Pu}e ravne. Kada li je podaleko bio od Barleta, grada bijeloga, druini je svojoj besidio: Posluajte, moji vitezovi!
6

turski nose, turski bojak biju, al od boja znana ne imaju. Istom junak tako besidei, al to iu dvi ogene vojske: 9 jedna vojska kraja Ferdinanda, druga je Skenderbega bana. N a Franceze skladno udarie, jer prid ima silni junak bie. Kada li je danak osvanuo, 95 druini je Jure besidio>: Arbanasi, sivi sokolovi, sve uzdae bana Skenderbega! Kamo vae sabje okovane, I0 koje turske odsicae glave? Di li su vam koni vitezovi? Kamo li vam kopja od mejdana? Al ste doli u Tali ju ravnu izgubiti slavu i potene i viteko ime od junaka, kojeno se slavi od Turaka?

Prid nami je planina visoka, kod e emo init meterize, Skenderbega bana doekati, 75 nim emo se, bratjo, ogledati. Nemojte se, moji vitezovi, pripadati bana Skenderbega ni negovi kona ni konika, Arbanasa, fajeni vojnika. Kad udari vijar od sivera, nosi drvje i teko kamene, naglo bane, al brzo pristane. Onaki su Arbanasi mladi: naglo udru, brzo se umore pak pobignu natrag tabore,
8

I0

Oli va]a danas poginuti ol franoeku vojsku pridobiti. Mi smo, bratjo, u zemji latinskoj, di nejmamo brata ni rodjaka, I I D
8o

nit imamo draga prijatela, koji bi nas na konak primio, niti znamo pute po Taliji, s kojim bismo natrag pobignuli. Sad je vrime, vitezova moji, u s da vi vae ime proslavite i posinka moga osvetite, Ferdinanda, kraja pujikoga.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Kada oni bana razumie, na Franoeze skladno udarie I 2 s jedne strane Arbanasi mladi, z druge strane vojska talijanska. 1129] Malo vrime postajalo bie, svi Francezi natrag pobigoe, a za ima Skenderbee bane ter jim rus odsicae glave. Niko kraja umolit ne moe, 13 5 d a ga pusti g d v o r u bijelomu, ve m u r u s u odsijee g l a v u ter je mee g r a d u n a b e d e n e . Ie Jure od grada do grada, I svu je r a v n u Puju osvojio 4 i gradove bile priuzeo, ter ji daje posinku svojemu, a on nemu blago nebrojeno i d v a grada usrid Puje r a v n e , x u kojim se i sada nalaze 45 praunuci bana Skenderbega. Kad- se bane n a t r a g p o v r a a e , sve z a p l a k a m a l o i veliko, a najvee kraju o d N a p u j e i Skenderbeg, arbanaki b a n e . x5-

I2

Al utee vitez enerale, po imenu Jako Picinine: bizi junak priko Italije, brez klobuka i brez sab je britke. r 3 Zaludu je i on utekao, jer ga stie od Milana bane: darova ga kraju od Napuje, ali mu je loa sria bila.

o v o m u dogaaju ne slau se pisaoci, jer nik oe, d a je Skenderbeg vojsku franceku razbio, svu Puju i gradove, koji se bihu od kraja F e r d i n a n d a odvrgli, p r i u z e o ; i o v o svidoi Barlecio A r b a n a s i n . Ali talijanski pisaoci Kastriotiu druge slave ne daju, nego1 d a je Franceze iztirao izpod Barleta 1 p a k da se je onas n a t r a g p o v r a t i o . Talijanci daju slavu svojizim p a i z a n o m , a Barlecio svojizim. Virujte k o m u oete, ja slidim moje govorene.

Posla M e m e d Sinam-pau na Kastriotia n a 1462. vrime, u koje se nahoae Kastrioti u Puji, car M e m e d u Asiji osvoji m n o g e g r a d o v e . Imadui dakle sriu n a sve strane ne mijae d r u g o m u , nego k a k o ;e Arbaniju osvojiti i dobiti S k e n d e r bega. Z a r a d i toga saje p r o t i v a nemu Sinam-pau samo- dvajest ijda vojske. J u r e z a t o z n a d u i uz sedam ijad Arbanasa i ulize u j e d n u p l a n i n u , koja se zvae M o k r a , k u d a imadie proi vojska t u r s k a , i budui j u r v e ulizla u reenu planinu, u d a r i J u r e iz busije ter ji vei dio posie, a m n o g e joter zasuni.

296

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Posla Memed drugoga pasu na Kastriotia, Asan-bega imenom, godita" gori imenovanoga. Pojunai se Asan-beg, da e dobiti Kastriotia, zapita od cara trijest ijd vojske ter otie s ome u Arbaniju. Kastrioti, znadui za negove pute, srite ga s vojskom, udari na ega ter mu vojsku isie. Asan-paa bi raen strilom ruku, i ne mogui se braniti, s nikoliko vojske i s pomou mrkle noi utee na meje turske, ulize u jednu gustu dubravu i lee spavati. Ali mu nevojniku san ne e na oci, jedno zarad tuge i alosti promijaju zlo, koje se dogodi, drugo zaradi bolesti, koju mu rana zadavae. Ma kada se svanu, bi gore oaloen i sasvim pristraen, jer ugleda Skenderbega i vojsku negovu, gdi z golim sabjam iu prama emu. Turci se tijahu braniti, koliko je mogue, ma jim ne dade paa Asan-beg, nego* jim zapovidi, da kleknuvi pitaju milosre. A paa izae prama Skenderbegu, epade na zemju i poe mu ovako razloiti: [4] Kud ide, vitee nejpridobiveni? N a koga si sabju povadio? N a jednoga suzna ranna, krvava i bolesna? Vee e tvoje junatvo- po svitu sinuti, tvojim neprijatejem prostivi/ nego sto i}ada glava odsikavi. Vodi nas suanstvo, nemoj nas smicati, neka moemo kazivati svakomu neizreeno vitetvo tvoje. Videi ga Jure onako ponizna, krvava i nevojna, negovu vojsku takoier po zemji prostrtu i suzam oblivenu, nasminu se pak mu ree: Ne strai se, Asanpaa, ne e poginuti! Uze ga za ruku, zagrli i pomilova; odvede ga u Kroju sa svim, koji ime bihu, izlici mu .rane i primivi mnogo dugovane z i ostale posla ji domove svoje.

Posla Memed treega pau, imenom )usup-bega, na Kastriotia godita gori reenoga. Posili se i zaree usup-beg prid carem, da e porobiti Arba niju i pogubiti Skenderbega s malo vojske. Car mu daje osamnajest ijda konika, i. dlii se ima put Arbanije. Jure razumivl svaka, i znadui, koliko1 je Turaka i kuda su namislili, izae ga susristi, ali usup ne smidui naprid utabori se na jednomu poju, to se zove Skopje. Skenderbeg videi, da usup kasni, ne moe imati uztrplea ekati ga, nego se potrudi s vojskom, otie ga pohoditi, udari na ega i razbi ga prilasno. usup utee, ali mu izgibe vojska.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[36.] Slidi pisma od ovi paa. Falile se tri delije mlade, tri delije, tri pae careve: Da nam oe dopustiti care, ega bismo osvetili lipo, porobili z-emju Arbaniju i doveli iva Skenderbega. T o se fle tri pae careve na divanu cara estitoga. Kada ji je care razumio, tri je siln vojske sakupio: jednu daje Sinam kapetanu, dvajest ij mladi krajinika; 5 Govorio paa usup-bee: Junak jesam i pristalo mi je, 3 u mene su najbri koici od lijepe zemfe Ronianije. Stignuli bi sivoga sokola, kamo ne bi bana Skenderbega! Ja imadem prvi udariti, 35 moju sabju krvce napojiti. A kad vidi Memed, care silni, da se pae pogodit ne mogu, lipo ji je care pogodio ter je ima tijo govorio: 4 Sinam-paa, virna sluga naa, na bana e prvi udariti, a za Aime bee Asan-bee, za Asanom usup kapetane. Kada pae cara razumie, -do crne se zemje pokldhie, podigoe silne vojske svoje ter odoe ravnoj Arbaniji. Prvi doe deli Sinam-paa u lijepu zemju Skenderiju, al je nemu loa sria bila: doeka ga od Kroj ana bane 45

IO

drugu daje pai Asan-begu, trijest ij pisac' i ; treu, pobre, daje usup-begu, x5 osamnajest ijada konika. Al se pae pogodit ne mogu, e prvi s vojskom udariti na viteza bana Skenderbega i negovu zem Ju porobiti.

Govorio Sinam kapetane: Evo ima. puno godin' dan, da vojujem i da bojak bi jem, Skenderbee moj e suzan biti.

Al mu veli paa Asan-bee: 25 u busiji kod Mokre planine,U mene je ruka od mejdana: na ega je juri uinio, i prija sam glave odsicao, i1 >i] vojsku mu je pod ma okrenuo; 5 5 ja u prvi ega ufatiti. : sm utee deli Sinam- paa.

298

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Maleno je vrime postojalo, al to ie silni Asan-paa i s nim vojske trideset ija-da od Azije i od Tatarije.
Bijelu je knigu. napisao ter je aje banu Skenderbegu: . Skenderbee, na glasu vitee, a k o jesi vitez od potena, ne u d a r a j iz busije na me, ve izai na poje Dibrensko, da mi nasu sriu p r o k u a m o i v i d i m o , ko je boji junak.

Salamale, Asan kapetane! Evo doe Skenderbee bane.


6o

Rii veu mlade vitezove, a konopi koe i volove 1 : nisam tebe privark>, pobre, dri me se, eto mene na te. Pak povadi sabju okovanu i poloi svoje bojno kopje ter udari na vojsku carevu, a za ime mladi Arbanasi.

95

N e m u bane kigu odpisuje: Ne brini se, Asan k a p e t a n e ! 7 E v o tebi t v r d u viru dajem, d a ti ne u uinit nevire. N a d a j mi se do tri bila d a n k a i ekaj me nasrid Dibr-e r a v n e ; onde emo koe proigrati 75 i viteku sriu prokuati. K a d a li je treem d a n k u bilo, ali ie Kastrioti bane z deset ija svojizi konika 8o i etiri ijade pisaca.

Svaki sie, koji koga moe, ban Skenderbeg ni broja se ne zna. U tri sata boja estokoga 10 deset ija glava odikoe, drugi kau dvadeset ijada, viruj, pobre, kako ti je drago. Ue raen paa Asan-bee z deset ija svoji vitezova. Kad je doa u zemj'u carevu, on ulize goru zelenu, da poine i rane zavije, jer ga bie bolest obrvala. Ali mu je loa sria bila: dostie ga Skenderbee bane. Kada ga je paa ugledao, druini je svojoj govorio:
I0

IIQ

Doeka ga deli Asan-bee nasrid ravna poja Dibrenskoga, al se bie kruto poplaio od viteza bana Skenderbega. Dozivje ga Skenderbee bane 85 ter je nemu lipo besidio:
1

Odpaite britke "sabje vae, bacite ji na travu zelenu, svi kleknite na zemjicu crnu "5 ter molite Skenderbega bana,

voleve."

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

299
r

da nas vodi sobom u suanstvo, a rusi nam ne odsica glava. T o govori, na noge se skae I20 ter ieta prid Jurinu vojsku. Kad ugleda Skenderbega bana, pade paa na zemjicu crnu, suze roni, ovako govori, di ga slua sva vojska Jurina: Slavni bane, veliki vitee, 125 na koga si sabju povadio? N jednoga suzna nevojnoga, izraena, bona i krvava!

Kad li mu je rane izliio, aje ega blu dvoru svomu, a on nemu teko dugo vane i ostale careve delije:

tri stotine ijada frenija izvan srebra od suhoga zlata. * < 5> Sve to bane Arbanasom daje, a u ega nita ne ostaje. Kad razumi silni )usup-bee, bii s vojskom u zemju carevu, x na Skopju je tabor uinio. 5i

Nemu bane bilu kigu pie: usup-bee, carevo uzdae, Smiluj nam se, Skenderbee bane, svi smo tvoji suzni siromasi: I 3 [x32] kud t biis z glavom brez obzira, s im es doi caru estitomu? povedi nas g dvoru bijelomu, daemo ti blago nebrojeno. Kad ti ne e poodki mene, l6' ja u tebe, vira ti je moja. Vee e ti sinuti potene Pak podie svoje vitezove prid junacim i prid vitezovim ter otide priko turske zemje. oprostivi dumaninu tvomu, *3S neg da tursku svu isie vojsku. Brzo doe na Skopje ponosno, l6 iznenada udari n Turke: f Osminu se Kastrioti Jure razbi pau i vojsku negovu ter je pai tijo govorio: Ne brini se, paa Asan-bee, nasrid Skopja, poja velikoga. ne e tebe pogubiti bane. :14 Bie Turci uz t poje ravno, a za mma mladi Arbanasi. Ufati ga za bijele ruku, Tirae ji do Jedrene grada, '*7> podie ga od zemjice crne, sikoe j$ od podne d mraka. povede ga g dvoru bijelomu i ostale Turke vitezove. Al utee usup kapetane na zelenku, dobru kou svomu. Teko ti ga svakomu junaku bojak biju Skenderbegom banom! l75

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Car Memed pie kigu Kastriotiu n 1463. Videi Memed, da nije mogue dobiti Kastriotia po kriposti vojske ni oruja, aje nemu svoga pokjisara s kigom i z darovim elei i nastojei, da se nirne pomiri za. moi ga lae izkorenuti. A u kizi, koju mu aje, pie ovako: Memed-beg, amir sultan od svih strana svita, od Istoka i Zapada vladaoc i gospodar, puno pozdravja Skenderbega, vojvodu od Arbanasa i Epirota! Ja drim, moj Skenderbee, da nijedno prijatejstvo ne moe biti tvre, drae ni vee od onoga, koje reste meu dva ovika do! svrhe niova restea. Budui se dakle tako prijatejstvo ukazak> meu nami od poela naega ditinstva, s nami resio i sveer se uzdralo, kadano se naoasmo18 zajedno u dvoru oca moga Murata, koji te je Jubio ne mane nego mene, svoga sina prvoroenoga, a ja vee nego moga brata, nije dakle lipo, da se tako> prijatejstvo meu nami trne i da toliko godina neprijatejstvu ivemo. Znam, da si prav i p pra vici priuzeo svoju banovinu, zato ocu, da si unapridak gospodar i kraj od sve Arbanije, kako ti je bilo od starine. Ali, moj dragi Skenderbee, elim, da se pomirimo i u skladu iv-emo mi i naa dica do svrhe svita, ma za veu tvrav od vikovite Jubavi vaja da mi pokloni ove m a k milosti, koje elim od tebe imati: prvo, da mi poaje tvoga sina, da ga mogu z ivota vidi ti i uiniti mu ast i potene kako momu sinu istomu; drugo, da doe meni, neka se moemo zagrliti, razgovoriti i pobratiti; tree, da pusti priko tvoje zemje vojsku moju za udariti na dravu mletaku. Ove male stvari elim od tebe imati, kako e ti prikazat naunice moj pokjisar Mustapa, komu mores virovat sve ono, to1 ti bude kazivati. I da si mi2 zdravo. Carigradu na 2 maja 1463. Odgovor Kastriotia n kigu Memedovu. Vojnik Isusov Jure Kastrioti, pridivkom Skenderbeg, pogla vica od Arbanasa i Epirota, mnogo pozdravja Memeda ; poglavicu od Turaka! Nije mogue, Memede, da prijateji Boiji mogu brez uvridena svoga Boga biti prijateji negovi neprijateja. Budui dakle ti jedan, ter najvei, od ovizi Boiji neprijateja, ne mogu ja, koji sam sluga pravoga Boga, nipoto s tobom prijatejstva imati. Da
1 2

naogiamo. dajiim.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

tvoj otac bude Jubk> mene, kako mi pie, ne bi potrovao moju bratju, ne bi posli smrti oca moga ugrabio n privari moje oinstvo, ne bi -toliko puta na me | vojsku kupio i mene iskao pogubiti. Istina je, da sam s tobom uzrestao, ali nisam nikada u slobodu stao, nego vazda predao kao> suzan, da me tvoj babo Murat ne smakne, kakono je smakao i moju bratju. Viruj mi, Memede, nije to prava Jubav, nego obiajne turske privare. Ima dakle znati, da ja, dok budem iviti, s tobom prijatejstva ne u. Ako- li pk eli sa mnom mirovati, pokrsti se, ta u ti i darovati moju banovinu, koja ti je toliko omilila. I da si zdrav! Kroji n 29 (maja 1463.

Jure Kastriotic 1 bi usilovn od Arbanasa za uinit mir s Memedom, m za malo dan, n 1463. Sasvim da Jure Kastriotic pomirit se s Memedom ne ktijae, koliko' je od negove strane, bi nita ne mane usilovn uiniti mir, ma brez nikakva ugovora, koga Memed o-tijae. Prikaza gospodi i vojski mnoge i nepridobitne razloge protiva miru s Turinom, ali sve zaludu, jer zavika sva vojska: Mir, mir! I tako Kastriotic, ne mogui drugo' uiniti, podpisa se na ugovor od mra. Ali budui do malo dan udarila turska vojska na dravu mletaku, bihu po slani Juri pokjisari principov za razbiti s carem mir utvreni i za imati pomo od Skenderbega. Al ne mogui od gospode arbanake opraviti nita, bi potribito utei se arcibiskupu od Draa, koga sva Arbanija drae za sveta. Doe dakle reeni arcibiskup ter uini jedno skladno i dugo1 govorene prid gospodom arbanaskom. koji ne mogui odgovorit n vele razloito govorene arcibiskupovo prignuse se- z uinit rat iznova protiv caru s velikim veselm Skenderbegovim, koji ne ti kasniti, nego udari n mejae turske ter porobi vilat, opali kue, isiee mnoge Turke, pofata efad i zaplini eset ijada volov, osamdeset ijada koza i ovaca i tri ilade kobila oliti veliki bedevija z dribenem. I to bihu bedevije careve postavjene n pasu za initi racu od kona veliki. - Posli dakle pet miseci mira bi proglaen rat n 1463.

CASTRIOTIK.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Memed rasren saje vojsku n Skenderbega n 1464. Kada Memed razumi zlo, koje mu Skenderbeg po ; nagovoru arcibiskupa od Draa bie opravio, veoma se oalosti i rasrdi, ma puno vee protiva arcibiskupu nego protiva Kastriotiu, i zaradi tog obea mnogo ijd cekina, ko< bi mu glavu odsikao. aje dakle u. Arbaniju jednoga vrsna i mudra glavara, imenom Balabana oli Belabana, kako ga niki imenuju, poturenaka, Arbanasa rodom, s mnogo ijd konik i pisaca. Ovi doavi na mejae od Arbanije pie kigu Kastriotiu, punu lajive ]ubavi, slatki i medeni rii, u kojoj mu ukazuje, da nije doao prama nemu boj initi, nego1 da je usilovn od cara braniti meae turske. I u isto vrime aje mu da rove mnogo lipe i plemenite. Ali Jure, poznajui egovaramzadluk, ne kti emu imati vire, nego mu pisa jednu kigu otru, u kojoj istomai vas negov rod i pleme, kako se je rodio od jednoga teaka prosjaka i kozara, svoga podlonika, i za uzdarje a]e mu ralo, lemi i motiku, koja uzdarja uinie Balabana puno srdita i smu ena. [i34] Jure Kastrioti 1 priblia se vojsci turskoj za udariti na u. Promijajui Skenderbeg nevirnost Balabanovu, to jest da se bijae prave vire i zakona odmetnuo, a pogani i nevirni zakon za grlio, ne viae asa ni sta n ega udariti i zato> se priblia nemu za izvriti ono, to namislio bie. M jer Balaban bie namislio n privari i brez boja pogubiti ga, ne kti izai iz meteriza nipoto. Kastrioti za izviditi, to se ini u taboru turskomu, a|e tri svoja vojnika n tursku obuena u vojsku Balabanovu, da svaka vide i uju, to se govori i u komu se stanu naode, ali jedan od onizi, budui rod jak pae Balabana, okrenu za sobom ona dva, ter oitovae pai, da su poslani od Kastriotia za uhode, i tako se u vojsku Jurinu ne povratie. Kastrioti inei, da su ufaeni i posieni, ne moe svomu srcu odolit, nego samo pet konika otie, da iz vidi, to se ini u vojsci Balabanovoj. M budui Turci obsili pute i na sve strane postavili-busije, nae se velikoj pogibji,2 jer Turci iz busija udaCASTRIOTIH. poghiblji. Moglo bi se po Kaievu pisanu itati takoer pogibliji, pa i pogibli.
1 2

RAZGOVOR UGODNI NRODA SEOVINSKOGA (1759.)

rie na ega sa svih strana. Ali se nita ne poplai, nego povadivi sabju, sikui Turke otvori put ter pobie natrag; nita ne manje jedva glavu iznese, a ostali, koji ime biu, izgiboe. Turci ufatie velikoga viteza Musu i druge s ime. Videi Musa, enera Kastriotia, gdi se Turci bihu razigrali po poju, uini na ne juri samo sto najboji .brzokoika, 1 potira ji i poe sii, ali od velike naglosti ne umide se natrag povratiti, nego tirajui ji i sikui usrnu u vojsku tursku, koja ga sa svi strana okolii, i za puno vrimena s Turcim se bijui i move osieajui glave bi od Turaka ufaen i nim sedam gospode arbanake, a ostale posikoe. Bi tada ufaen netjak Kastriotia, Musakio 2 kuom zazvan, od Aneli je, sestre Jurine, roen. Ufatie takoer Juicu Vladenija, velikoga kneza i plemia, i nim petericu od izvrite gospode i vitezova arbanaski, koje s velikom hitrostju povedoe caru u. Carigrad, a kada ji car ugleda, navlastito enerala Mojsiju aliti Musu, toliko se obeseli, koliko d a j e istoga Skenderbega ufatio. I z ugasiti svoju srbu, koju prama Kastriotiu, Musi i ostalim Arbanasom nosae, oti se na Musi i koji ime biju osvetit muei ji svakim mukam z dugo vrime, a najposli ini odrit n mih ive. Koliku Turci' imadoe radost, toliku i puno veu alost imadoe Arbanasi, a Skenderbeg za najvee, koji imadui to vrime dva suzna Turina i budui se izporedili, jednim udarcem obadva prisie po poli. Poznajui dakle Jure, kako Balaban nastoji s privarom pogulbiti ga, metnu svu pomju svrhu sebe i svoje vojske, kakvu nije imao nikada, i ne uzdajuci se u virnost svoji straana/ iae po svu no po vojsci gledajui, to ine strae. Dogodi se pak jedno , jutro, d magla bie sve pole pritisnula, tako da se ne mogae jedna ni druga viditi vojska, s pomou "koje magle Balaban se uputi s vojskom z. udariti potajno^ n Skenderbega. M Skenderbeg na dajui se svakoga asa zlu, koje se mogae dogoditi, ne spavae, [135] nego n. kou tamo amo obigravae, i budui po srii uo | baat i rane kona tuxski, dotra u vojsku svoju, ini udariti u bubne i svirale, ter koJiko bi mogue, postavi vojsku u red od boja.
barzognika. Mujachio. Is-p. u Kaia tua lina imena: Melchior, Ezechiel, Antiochian. Inae bi se po Kaievu pisanu italo: Musao.
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

meuto Balaban sa svom naglostju udari n ega, i tako se e stoko udarie, da u malo vrimena s jedne i druge strane pade mrtvi dosta, niti mogae jedan drugoga s mista pomistit. Skenderbeg nade se u velikoj pogibi za izgubiti glavu, jer u ist vrime est najjai Turaka nasrnu na ega sama, jedan od ih skoi svoga kon n sape kona negova, ufati ga rukam za grlo ter ga otijae bacit na zemju, i to bi mu se zgodilo, da ga Arbanasi ne bijau oteli, koji ne samo- ega izbavie, nego li joter i ono est Turaka posikoe. Videi Skenderbeg jakost tursku i poznajui mudrost Balabanovu veoma se bie zamislio, kakva svrha imadijae biti toga estokoga boja, i poznajui, da sria i nesria stoji u glavaru, namisli pogubiti Balabana. Obode kona, usrnu Turke i za nirne sva vojska ostala, ter snano n meteriz Balabanov udarie sikui Turke i prodirui najveu tvrav niovu z nai Balabana, da mu odsie glavu. Ali se i on nae u stanu mnogo nevojnu, jer od ve like hitrosti ko mu posrnu, udari glavom jedno drvo, a ega baci n zemju tako jako, da za puno vrimena za se znati ne more i u isto vrime bie itetio desnu ruku, d nom krenuti ne mogae. Videi Turci, da je pao, sasvim n ega nsrnue, da mu odsiku glavu, ali jim ne izae, kako mijau, jer budui ga Arbanasi okru ili, viteki ga obranie i opet istanovice na kona postavie. Bie se razglasilo po vojsci turskoj, da je Skenderbeg poginuo, m kada. ga ugledae, gdi z goloni sabjo'm tre p vojsci turskoj nosei je u livoj, veoma se poplaie, a vojska arbanaka priuze veu sloboda ter to mogahu i ne mogahu, ono inaju turske odsicajui glave. Videi pk Turci, da sili arbankoj. odoliti nije mogue, poee natrag uzmicati, a jedni sasvim biati, i tako do malo vrimena. sva. vojska turska okrenuvi plea pobie, ali ne doe trei dio doma s niovim paom Balabanom. I ovo je najei boj bio izmeu; svih ostali, koji su do toga vrimena slidili u Arbaniji, jer u nemu pogibe veliko mnotvo Turaka i Arbanasa. Ban jure, jedno od bolesti, drugo od alosti z svojizico, tree od velika umora, bi puno neveseo i lee spavati pod jednim dubom za puno vrimena. ne probudivi se.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[37.] Slidi pisma od ovoga estokoga boja. Sunce zae, a. misec izae, u Carigrad mlado mome doe brez dolame i brez kabanice i brez kape i brez opanaka. I^ubi caru ruke i kolina, gorko plae i suze proliva. Kada li se naplakao bie, estitomu caru besiae: 5 , 36] Arbanase, Balabane paa, kupi vojsku, to god prija more, 3 ter porobi zem ju Arbaniju i pogubi Juru aramiju, koji mi je vee dodijao neg svi bani, kraji i cesari. Drave je moje porobio, krajinike Turke isikao

35

Odkada je ravna Romanija, IO Bulgarija i Macedonija, nije gore zenija poroblena, to je tvoja; care gospodare! Nije. vece plina zaplieno ni junaki glava odsieno, to zaplini i odsie bane, Skenderije zemje gospodare: osamdeset ijada ovaca, a pedeset ijada volova, tri i Ja de turski bedevija, drugi kona ni broja se ne zna.

sve na miru i na tvrdoj viri. A nije mi ni na iiega ao, ve na. ogu, negova biskupa, Arbanasa od Draa biloga, 4 koji ga je na zlo nametnuo, da pomoe duda mletakoga, velikoga dumanina moga, i da ime udari na. mene priko mira skoro utvrena. 45 Osveti me, virna slugo moja, porobi mi ravnu Arbaniju, dovedi mi iva Skenderbega, donesi mi glavu biskupovu. Kad je paa ega razumio, silenu je vojsku sakupio: podie je priko Romanije do lijepe zemje Arbanije. 5

15

20

Odvede nam momke i divojke, nae lipe bule i kadune; isie nam Turke krajinike sve na. miru i na viri tvrdoj. Kada ga je care razumio, udrio se rukom po kolinu pak dozivje pau Balabana ter je care nemu govorio1:
Stari pisci hrvatski. XXVII.
2

Kad li paa n. mejae doe Skenderbega, bana od Krojana, 5. ador pee, bilu kigu pie ter je aje Skenderbegu banu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) p o nosu se p r s t o m u d a r i o , busije je s v u d a p o s t a v i o .


6o

I saje mu gosposke darove: samur-urke, skerletne dolame, britku sabju srebrom okovanu i buzdoan od suoga zlata.

U kizi ga paa pozdravjae, lau junak banu govorae: Nisam doa, Skenderbee bane, 6 robit tvoju ravnu Arbaniju, 5 ve sam doa, da se pomirimo i jo da se lipo pobratimo. Pozdravja te moj estiti care i ale ti svega srca dare. Srdito mu Jure odgovara, 7 Balabana i psuje i kara: Odmetnice vire Isusove, jeda ini, da te ne poznajem? Kako smide, nepriliko moja, zvati mene, da se pobratimo, 75 jedan kozar svoga gospodara Skenderbega, od Krojana bana? Ako ini, jedna poturice, da e z darom privariti mene, ne e, mome, vira ti je moja, 8o
nego odi, da se ogledamo. A z a dar ti ja ajem u z d a r j e : a r b a n a s k o ralo i motiku, tono ti je didovina stara b i tvojega estitoga cara. 5 K a d Balaban bilu kigu p r i m i , mui junak, ne govori nita;
1

Ali J u r e m u d r a zmija bise, 9z a busije turske znadijae: ob d a n spava, ob no strau uva, 1

da ne udru iz privare Turci: Evo, pobre, tuge i alosti! Ne e Musa da poiva s mirom, 95 ve se skae n koa viteza ter poleti u vojsku carevu, a za ime najbo|i junaka sto konika, mladi Arbanasa, sve. plemia i svitli knezova, IO jo i netjak Skenderbega bana. * Udarie na turske koike, pet stotina glava odsikoe, ali, pobre, od teke naglosti, I0 deliluka i od jogunluka 5 ne ktie se natrag, povratiti, ve u tursku vojsku udarie: sa svi strana biju zatvoreni od cara estitoga. Ufatie Musu enerala i netjaka Skenderbega bana, pet knezova mladi Arbanasa, a ostale pod ma okrenue.
IIQ

Povedoe Musu nesrinoga g bijelomu gradu Carigradu X15 i nim, pobre, sedam vitezova, arbanaki po izbor knezova.

cva.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Kad je care Musu ugledao, srdito je nemu govorio: Dobro doa, gorska aramijo, ve je vriroe, da se okumimo!

Kad razumi Skenderbee bane i5 to uini od junaka care, plae Jure kao dite malo, niti spava, nit se razgovara. Trei danak Jure progovara: Davor Musa, samovojo moja! 1S5 Nisam li ti, Musa, govorio, da se proe jogunluka tvoga? Ah, moj Musa, desna ruko moja, sve uzdane starca Skenderbega! Ko e moju sloboditi vojsku? l6 Ko li turske odsicati glave? Pak je svojoj govorio vojsci: Ne plaite, mila bratjo moja! Ako vam je i pogiba Musa, kojino vam desno krilo bie, i^s jo je vami u ivotu Jure, kojino e osvetiti Musu i mojega mlaana netjaka, od starine kneza i viteza. Maleno je vrime postojalo, x7 magla bie pdfe pritisnula, iz magle je nito govorilo: N noge se, Skenderbee bane! Eto na te silna turska vojska i prid ome paa Balabane. **75 Kad je Jure glase razumio, veselo je pau doekao. .. .. Pobie se dvi vojske junake, sikoe se od jutra do podne, izgiboe krani i Turci *8 nasrid poja, -ni broja se ne zna.

N a te plau majke i jubovce, kojeno si u crno zavio, ruse glave moji vitezova, I2 kojeno si, Musa, odsikao. 5 Ali, Musa, gorska aramijo, i tvoja e brzo ostat pusta, tvojom sabjom odsiu ti glavu, koja smae ijadu Turaka. N a to se je Musa nasmijao ter je caru tiho besi di o: Ja ne alim rusu glavu moju, [137] i e go tvoje, di je ne odsiko! Ah, moj Boe, goleme alosti! x Da je komu pogledati bilo 3i gorku muku Muse enerala, koju primi od Memeda cara! Mui Aega nediju danaka: na peice meso odrizuje, na kajie kou odkiduje, zaliva ga paklom i olovom.

Kolina mu. igom proigae, izpod nokta avlim udarae: iva ga je na mije derao, x rusu mu je glavu odsikao. 45 Sve ostale tako izmuie ' u bijelu gradu Carigradu. Silni Musa, krilo Skenderovo, e turske odsicati glave?

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Viknu Jure iza svega glasa: Di si, Musa, Jute rane moje! krinu zubi, a obode kona, samur-kalpak nad oi nadmie, l 8 s pak uleti u vojsku carevu, a za ime sva vojska negova. Leti bane kroz vojsku carevu kano vue kroz bijele ovce. Ite pau, mlada Balabana, da mu rusu odsijee glavu. AH malo ne pogibe bane siku mlade careve delije, ^

pristrai se sva vojska careva ter pobie natrag brez obzira, a za ima mladi Arbanasi ter ji siku do mrkloga mraka, a najvee Skenderbee bane, jer se bie teko razmutio. Arbanasi mnogi izgiboe, a Turaka ni broja se ne zna, al utee paa Balabane, ue junak, vesela mu majka! Skenderbeg se umorio bie siku Turke od jutra do mrak zaspa bane pod jelom zelenom, niko ega probudit ne smide. Kada li se od sna probudio, druini je svojoj govorio: Evo ima. trideset godina, da vojujem i da bojak bi jem: ja ne vidi eega mejdana, ni gorega, ni alosnijega od ovoga boja dananega, koji mi je dosta dodijao. Ali fala a i vami, koji danas vae sabje Bogu velikomu, moji vitezovi, pridobismo Turke, napojiste krvce.

jer je pod nim koic pokleknuo od brzine i teke itrosti, *95 zemju je z banom udario, desnu mu je ruku itetio. Skenderbega Turci obletie, mladi pisci i brzi koici, da pogube bana od Krojana, ali mu je sria priskoila.

20

Otee ga mladi Arbanasi, metnue ga n kona viteza, i poleti kano soko sivi ter prolie kroz vojsku carevu. 25 Desnu ruku podvezao bie, s livom turske glave odsicae:

Balaban drugi put s veom pripravoni ide na Kastriotia godita ,gori reenoga 1464, ali od Skenderbega bi i tada razbijen. Premda Balaban s malo vojske doe Carigrad, sa svim tizim bi od Memeda vee pofalen nego nijedan od paa, koji u Arbaniju odie, poznajui da se nije mogao boje vladati nego- se je vladao, i zato mu dade naredbu, da opet vojsku kupi i d udari na Skender-

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

bega. Balaban, jedva toga doekavi, skupi vojsku veliku i s nom ode put Arbanije za imati po koji nain Skenderbega u ruke. M Kastrioti, budui mudrija glava od ega, to jest od Balabana, za negove pute, govorena, jo i odluke znadie i zato se sasvim metnu uvati 1 sebe i svoju vojsku, i jos suvie namisli privariti Balabana, koji ga s privarom nastojae pogubiti. Budui dakle Balaban ulizao s vojskom u jednu dolinu, ree svojizim ovako: ovoj dolini ekaemo Skenderbega, koji ne e moi odo liti srcu, da ne doe na ns. Mi emo malo posli rvan i s ime vojevana pobignuti uz dolinu natrag, on tirajui nas ulie u tisne klance meu nae busije, koje e sa svih strana udarit n ega, i tako se ufam da ne e utei sabje nae. Sve bi se tako do godilo, da Jure nije imao svoje virne dokaziteje, koji mu svu na redbu Balabanovu oitovae, i tako- on po istomu putu i nainu hoti privariti, kako' i privari ega. Podie dakle vojsku i ulize z druge strane u reenu dolinu ostavivi iza sebe busiju, a kada ugleda Turke, ukaza se pristraen ter pofoie natrag. Turci inei, da se je do istine pristraio", poletie za ima, ali ji doeka busija i udari n e,;, takoer i Skenderbeg obrati-se natrag sa svom vojskom, koja biae. Ali Turci smeteni i pristraeni, okrenuvi plea, poee biati na trag, a za ima Arbanasi ter jii sikoe i tirae do onoga mista, gdi bihu Turci u busiji zasili, za koju busiju znadui, ne ktie napridovati, nego se natrag povratie, Balaban plaui u Carigrad.

Memed srdit ide sa svom vojskom n Skenderbega juna n 15 n 1465. Memed poznajui, da nijedan paa ne bi vrstan dobiti Sken derbega, odlui on isti poi u Arbaniju i tako dade naredbu, da se kupi vojska i d a , se ide n Skenderbega. U malo dakle vrimena skupi se dvista ijada vojske oli sto i pedeset, kako drugi oe. bie se opustio glas po Arbaniji, da car ide na ne samo pt stotina ifada vojske, i tako sva Arbanija nae se u jednomu strahu i alosti ve likoj ne znadui, kud li e biat, n koji li nain toliko mnotvo Turaka ekati. Ali Skenderbeg iae od mista do mista, od grada do grada slobodei Arbanase, da se ne strae, ukazuju svakomu
1

cuati.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

lajivi gls od tolikoga mnotva Turaka, a pak ovako poe govoriti Skenderbeg: Da bi ji bilo i toliko, koliko se govori, bie oni isti Turci, koji su i prija s nami boj bili i prid nami biali, to ji je vece, to e vee biti mrtvi tilesa turski i vee smutne meu Aima. ^39] Ovako Jure svoje Arbanase slojboae pk svaki grd i kateo hoti svojizim oima prigledati, vojnike i to je od potribe namistiti. U Kroju, grad svoj poglaviti, koga car najpri - namislio obsidnuri, postavi etiri ijade i pet stotina najboji vojnika, kojizim dade z glavara Tanusija Topiju, plemia i bana virna i kriposna, prah, olovo i zairu za. tri godita, bojei se da ga Turci ne e ostavit, doklen ga po kriposti glada ne osvoje. Posla meuto Zakariju. Gr opu u Rim, vrsna i pametna plemia od Arbanije, da od pape prime kakvu pomo, oli jaspre oli vojsku, za. moi se opriti tolikoj sili turskoj, ali se malo okoristi oli ni malo, kako niki pisaoci svidooe. I tako se vrati praznoruk natrag, a Skenderbeg samo osam ijad vojnika ulize u planinu nedaleko od Kroje i s tom malom vojskom odlui braniti grad, sebe i svu Arbaniju.

Prvi do'e Balaban pod Kroju na 1$ juna godita gori reenoga. Ukaza se Balaban s mnogo ijada konika pod Krojom, koju sa svi strana okolii, da joj ni od kuda pomo doi ne moe, a. posli petnajest dana ukaza se Memed sa svom snagom, koju imadie. Pod Krojom puno dana posta, dok vojska ne poine i dok ne metne u red svaka, kako se pristoji. Pklen pak izvri svaka, poe pitat kjue od grada, komu kapetan Tanusio odgovori ovako: Nije meni moj gospodar dao naredbu, da ti grd otvorim, nego da ga branim i od tebe zatvorim. Videi Memed, da na lipe ne more nita opra viti, poe grd bti s topovim pk posli nikoliko dana, budui zidovi n puno mista probijeni, dade naredbu, da se ini juri. Slidi prvi juri. Kako zora zabili, Turci sa svih strana udarie n Kroju, ali po se u zao, as, jer brez nikakve koristi turske pogibe puno ijada. Car hotijuci, da juri ne pristaje, nmisto mrtvi, ranni i umorni ajae ile i zdrave obeaju jim blago1 i gospostvo1, ako grd uzmu. Ma sve to bi zaludu, jer koliko ji uza skale uzlazae, om'liko ji mrtvi

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

na zemju padae. Videi Memed svojim oimam, kako mnotvo Turaka lei mrtvi oko grada brez nikakve koristi, die se izpod Kroje ter sade na poje i poe pitati svoje vitnike, tO' se imadie initi: oli grad ostaviti oli ga biti. Ali mu bi reeno od gospode, da nije mogue uzeti grada n silu, nego- da se ima drati, obsidnut za puno vrimena, doklen ne pomaka zaira, ter ne budu usilovni od glada pridati se brez boja i krvi. Nauk ovi bi primjen od Memeda, ter ostavivi Balabana s mnogo ijada Turaka dili se s ostalom voj skom izpod Kroje put Carigrada. Ma prvo nego iz Arbanije izae, uini zla dosta, jer je porobi i opali, d ne osta varo, selo ni kua zdrava. Uzida takoer usput jedan kateo u Arbaniji blizu svoga mea n jednoj glavici, koja se zove Valma, i u. ta kateo postavi mnogo svojizi vojnika, da ga uvaju1 od Arbanasa. Naoae se u jednoj dolini velikoj oko trideset ijada Judi, ena i dice, sve teaka i obana, koji se bihu sakrili od turskoga straha, ali ni u takomu mistu tvrdu i skrovitu ostati ne mogoe, jer po izdaji jednoga Arba nasa nevirnika bihu naasti, iznenada naskoeni i svi isieni.

] Jure Kastrioti, ostavivi vojsku, otie u Rim iskati pomoi od pape. Poznajui Kastrioti, da nije vrstan istirati Balabana izpod Kroje s ono malo vojske, priporui se banom od Arbanije, da mu dadu pomo, koliko ikada mogu veu, ukazujui jim zlo, koje se ima svoj Arbaniji dogoditi, ako- Turci negovu osvoje dravu. I bi mu od bana obeana pomo, koliko je mogue. Posli toga dili se put Rima, da od pape pita novce. Bi s velikim vesejem primjen od pape, kardinala i rimske gospode, ali druge pomoi nejmade nego slatki rii. I tako se neveseo> vrati u Arbaniju, ali se obeseli, kada doe u svoju banovinu, jer nade pomo poslanu od gospode mle take i bana arbanaski, to jest vojske etrnajest ijada, on ji ima die deset ijada, to ini u sve dvadeset i etiri ijade vojnika, koji broj vidi se nemu zadovojan za udariti n Balabana. Dili se dakle Skenderbeg s vojskom put Kroje. Ali mu bi reeno, da brat reenoga Balabana, imenom Jonima, i negov sin Ederbaa s mnogo Turaka idae Balabanu n pomo. Jure ji otie nai skrovito, sve ji isie, a Jonima i sina negova .ufati ive ter ji povede sobom pod Kroju i pokaza ji Balabanu s mnogim glavaoi turskim, koje odsikli bijaju.
1

cuaju.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Balaban videi s jedne strane brata i sinovca ruku Jurinim, a 2 druge strane vojsku veliku, koja bie namislila udariti na ega, toliko se smuti i pristrai, da ne znadie, kud e ni kamo li. Ali najposli, budui izgubio sve ufae od saraea ivota i dobit ja, namisli ludo poginuti na ovi nain, koji slidi. Uzjai n kona ter s nikoliko maniti Turaka nasrnu n vrata od grada viui, da mu ji u ta as imadu otvorit, ali mu bihu otvorena vrata paklena, jer ga udari puka iz grada ter ga rastavi z duom. Turci, naodei se u zlu stanu, ob no pobigoe izpod grada, ma tako muem i po tajno, da za niovo biane Arbanasi znati ne mogoe nita, ali osta vie topove, adorove, zairu i ostalo, to teko bie. I budui doli n jedno- poje, koje se zove Mala Tirana, osam daleko od grada Kroje, onde se utvrdie jako, bojei se za sobom potire. Kada se svanu, digoe se za putovati put turski mea, ali putujui naprid naoe sve klance zaprioene od Arbanasa i videi, da se u zlu stanu naode, poslae dva glavara Juri molei ga, da ji pusti brez oruja poi s mirom u svoju zemju. Jure se prignu n niovu molbu, ali sva vojska zavika, da se idu Turci sii, kojizim on odgovori ovako: Kada neprijatej jaci bii, ne samo nejma se tirati, nego li mu joter most od zlata uiniti, neka lame i bre mogu prii. Mi smo imali sriu brez krvi dobiti neprijateja, nejmamo. meat n rizik nau sriu, jer se ne zna, kakva ima biti ezina svrha. Pak odgo vori poklisarom ovako: Kako ste brez moga testira u moju zemju ulizli, onako- i izaite, mene se ne bojte; ako li vas od moji Arba nasa, obana i teaka kakva napast nae, ja vam ne u biti kriv. Turci primivi takii odgovor usnue n klance, prodrie n silu od oruja i pobigoe n turske meae, ali ji veliko mnotvo ostade mrtvi u klanci od Arbanije. [38-] Slidi pisma od stvari gori reeni. Zaklnie se Memed, care silni, u bijelu gradu Carigradu na itapu svomu Alkoranu i feresi Azreta Alije, da e silnu sakupiti vojsku i porobit ravnu Arbaniju, 5 da e bilu osvojiti Kroju i pogubit bana Skenderbega. to je reka, to silenu je sakupio dvi stotine ijada sve pisaca i brzi je uinio: vojsku, Turaka, konika,

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

pak podie silnu vojsku svoju priko ravne zemje Romanije. x Brzo doe pod Kroju bijelu 5 ter je care obsidnuo bie. Koliko je po|e izpod Kroje, oko poja visoke planine, jo i one duboke doline, sve to bihu pritisnuli Turci. Kad li vojska bie poinula, Memed care bilu kigu pie ter je aje krojskom kapetanu, od starine vitezu i banu, po imenu Topic Tanusiji, 1 u kizi je nemu govorio: Ej Topija, od starine bane, a od Kroje grada kapetane!
2

Kad je care kigu prouio, to je nemu puno .ao bilo. Poe biti Kroju sa svi strana iz svojizi silni lumbarada. Bio je je nediju ter uini devetera u Krojanu, gradu To bi2 drago caru danak vrata bijelomu, silenomu, 45

ter dozivje pae i vezire ter je ima care govorio: Kako bila zabijeli zora, u.driemo na Kroju bijelu. 5

Nemojte se strait, vitezovi! Lasno emo Kroju osvojiti: zidovi su krozjci probijeni 55 i bedeni na zemjicu pali. ' Kada li je danak osvanuo, udarie bubi i svirale, skoie se pae i kadije, alaj-bezi, age i spaije. Razvie se zeleni barjaci, poletie janiari Turci, a za ima bae i sejmeni, sa svi strana oni udarie. Ali bila grada ne uzee, nego pod im ludo izgiboe: oko grada tilesa leahu, kano gora kad je posiena.
6

Ako ti je tvoja glava draga, poaji mi kjue Kroje grada, 3 koga nigda obraniti ne e, ni svi bani, kraji ol cesari. Kapetan mu kigu odpisuje: Posluaj me, Memed care silni! Nije meni reka Skenderbee 35 da ti ajem kjue bila grada, ve je meni Jure zapritio, da zatvorim vrata od Krojana ba od tebe, cara sileno'ga, i da branim Kroju u Epiru. 4

6o

1 Janusj. Taj se krojski kapetan u R 2 , str. 139, zove (u dva puta) Tanusio. Isp. u Barlecija (. i 6 i ) : Tanujius. 2 tih.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Izgiboe pae i veziri, silni bezi, age 1 spaije, 7 ine vojske ni broja se ne zna, juri ine od jutra d mraka. Plae Memed i suze proliva gledajui mrtve vitezove, Muhameda sveca vapijae 75 ter ovako nemu govorae: Kamo tvoja sabja okovana, koja vlake glave odsicae? Kamo li ti tvoj konic zelenko, koji silne razgonae vojske? . 8o Kamo H ti buzdoan od zlata, koji mlade udarae bane? Ali si se, svece, poplaio od ajduka Skenderbega bana? Probudi zlo ga sio ter osveti od Jurie, se, svece Muhamede, 85 i vino popio, krvcu prolivenu vlakog arambae! Kad nestane u gradu zaire, crna praha i teka olova, sami e se graani pridati i od Kroje vrata otvoriti. To govora: n koa se skae *5 pak se die priko Arbanije: sie, kole malo 1 veliko, robi, pali sela i varoe. Dolina je usrid Arbanije, imenom se Kidna zovijae, u oj bie mladi Arbanasa jedno z drugim trideset ijada, sve teaka i mladi obana, divojaka, mladi obanica, udovica, ena muatica i diice skoro poroene.

IIG

ll

Po izdaji Arbanasa Vuka Boi ja ga pogubila ruka! sve to Memed pod sabju okrenu I2 pk pobie bilu Carigradu. Kad razumi Arbanase bane, tO' uini ta nevirni care, mislio se bane i mislio, kako bi se osvetio caru, Balabanu glavu odsikao, izpod Kroje Turke istirao. Sve je misli na jednu smislio: utee se dudu mletakomu.
1Z

Kada li se naplakao bie^ Balabana pau zovijae ter je emu Memed besidio: Balabane, sve moje uzdae!

Lito proe, crna zima doe, ne mogO'Smo osvojiti Kroje ni n silu niti n privam, 95 ve izgibe silna moja vojska. ] Eto tebi sto ijada vojske, ter obsidni Kroju na sve strane, ali nemoj n juri trati, jer e svoju pogubiti vojsku. IO

to zapita Skenderbee bane, to zapita, to mu dude dade: 4 svoje vojske petnajest i Jada, malo mae Jure imadie.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) D i e vojsku A r b a n a s i n bane p r i k o r a v n e zemje Skenderije. x N a m i r a ga n a m i r i l a bie 35 n m l a d o g a p a u Ederbau, a sinovca pae B a l a b a n a , koji stricu n a p o m o iae. busiji ega doekae, svu m u vojsku p o d m a okrenue. N a k o p j a jim glave- natakoe, Ederbau iva ufatie

315

zalie se gradu na bedene, buzdoanom u vrata udara. Al je emu loa sria bila: pue puka iz bijela grada i udari pasu Balabana, mrtav junak crnoj zemji pade.
140

5S

l6

Kada li je sunce poinulo, ter se bie noca ufatila, pobigoe Turci izpod grada, al potajno, da ne znade niko. Ostavie silene topove, adorove i alaj'-barjake, svu zairu, koju imadiju, ter odoe priko Arbanije.
l6

i Jonima, negova babajka, ter ji vode pod Kroju bijelu. Balaban se pomamio bie x45 od velike tuge i alosti, kad ugleda Skenderbega bana izpod grada nasrid poja ravna nose glave turski vitezova, koje usput odsikao bie, 4 i videi brata u suanstvu i negova sina Ederbau. Niti klana nit abdest uzimje, ve se skae n kona golema,

Al je Turkom loa sria bila: x obani jim pute pritekoe, 7 arbanake klance zatvorie, mnogo i}a odsikoe glava. , Sad dospivam pisme i popivke od viteza Skenderbega bana, jer je brzo priminuo Jure. 4% Bog mu dao nebesko spaene!

Slidi smrt Jure Kastriotia n 1467. istriol ' Budui Memed, kada se die iizpod Kroje, sagradio jedan lie kateo tvrd u Arbaniji i u ega stavio' svoje vojnike, kako je gori stavio reeno, Skenderbeg, ne mogui podnositi Turke u svojoj dravi, podne otide od grada do^ grada kupit vojsku za osvojit reeni kateo. Ali )jsku mu smrt ne dade izpuniti, to bie zamislio, jer kada doe grd" ie zan Ales, na ega bolest smrtna, to jest SV" 2St sveerni oga estoki, koji ga. die s ovoga svita na boji. Poznavi dakle Jure, da se bie pribliivi d alo vrime od negova putovan, s velikim skruenem uini veliku: vel:

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

ispovid i ,s velikim ponienstvom primi svete sakramente i veselo u svemu podloi se voji Boi joj. Ispunivi pak sve stvari duovne ini doi prida se gospodu arbanaku i pokjisara mletakoga ter jim poe ovako* govoriti: Znate li dobro, gospodo arbanaska, turske privare, s kojim se utemejie i puno snani uinie? Poznali ste niove nevirnosti, progonstva i veliku nenavido'st, prama kranom. Priporuujem vam 1 sklad i mir, da se imate zajedno drati i skladno protiva obeenomu neprijateju boj biti, zato> nesklad kraja i bana kranski jest temej od uzviena i rairena turskoga. Nisam ja sm caru odolio, negO' s vami zajedno, i ako se budete uzdrati u jubavi, istu ete sriu imati, koju ste sa mnom imali; jer kako ne sklad vladaoca kranski daje ivot i uzviene carstvu turskomu, tako' sklad iiov daje istomu smrt i skonane. Posli govorena obenoga obrati oi poklisaru mletakomu ter mu ovako poe razloiti: Ja sam vazda veliku jubav nosio repu blici2 mletakoj i gospodu mletaku kakonO' moje oce jubio i niove drave od naglosti turske branio. inei dakle brez nikakve sumle, da i oni meni istu jubav nose, zato moju banovinu pridajem ima u ruke priporuujui je, da je brane od neprijateja, doklen moj sin Ivan doe na godita od razuma i n mogustvo< od vladaia. Svrivi ovo govorene dozva prida se enu i sina Ivana ter mu poe pripovidati strah Boiji, obslueAe zapovidi negovi i jubav prama svojim podlonikom. Ali, moj sinko, ima znati (ree Skenderbeg), da e Turci iskati sve naine za imati te u ruke i na tebi radie ispuniti svu onu osvetu i srditost, koju su imali zaludu protiva meni. I zato potribito je, da se dili u drugo krajestvo; a budui mi moj veliki prijatej Ferdinando, kraj od Napuje, poklonio tri gradia u svojoj dravi, ima oti s majkom i onde e pribivati, dok ne doe n godita od vladana. Posli reenoga razgovora do malo dana poe s ovoga svita, i taki se pla uini po svoj Arbaniji, da nije mogue izkazati. Te aci, vojnici i gospoda, sve to jednoskupno' zaplaka, m iza svega glasa, znadui i promijajui suanstvo, u koje posli iegove smrti imadihu upasti. I ne samo od svojizi Arbanasa bi gorko< plakan, dali joter od sviju po svitu krana, a najvee od Rimjana i Mlean. Bi s velikim pot enem ukopan u crkvi sv. Nikole od Alsa, grada u Arbaniji, koji grd budui posli deset godina osvojili Turci
1 2

Priporucujevam. Repupliczi. Tako je jo koji put napisano, bez umne grijekom.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

sa svom Arbanijom, izpitae, gdi se naodi greb Skenderbegov, koga naavi otvorie, da vide negovo mrtvo tilo, bojei ga se jo i mrtva u grebu, pak razjag.mie iegove kosti drei se estit oni, koji mo[44] gase togod u|jagmiti, koje u srebro okivahu ter uza se s velikom pomjom draju inei, da e biti n vojevanu srini, snani i slo bodni, kako je i on bio. Tri ijade glava svojom sabjom Jure odsie, to se je oito vidilo od negovi vojnika, ali puno i puno vee, to se znati ne moe. Bie lipa, visoka i posve ugodna struka. Imadise taku snagu u ru km, d od jednoga maha volove po poli, oklopnike od vrata do bedre, po dva Turina uporeena s jednim udarcem prisicae. B mojen od cara Memeda, da mu poaje svoju sabju, koja taka udesa cma.se, ali videi, da u oj ne bijae te kriposti, koja se glasae,, posla je natrag tuei se,- da mu nije poslao onu sabju, koja volove i oklopnike prisicae. Jure mu odgovori, da je ona ista, ali nije ista desnica, koja s ome vlada, Puno se jo od ega stvari pie i tije, koje za ne uzmnoati sasvim moje govorene ostav^am. Tali janski razumi, neka tije Sagreda, Barlecij i Giammariu Bierni Bresanma, iz kojizi sam 1 u kratko ovo izvadio i u slovinski jezik sloio za siromahe teake i obane, koji latinski ne znadu. I svrujem istim se priporuujui, da mi reku: Pokoj ti dui, Mjelovane! [39.] [ 453 Slide pisme vojvode Janka, reenoga Sibianina, koji vojeva u isto vrime.kada i Jure Kastrioti, reeni Skenderbeg, izvaene iz razliiti istorij. Da je komu posluati bilo, to govore krajinici Turci! Vele oni: Jao, naa majko, pogubi nas vojevoda Janko! Ne vidi li, svece Muhamede, 5 to se ini od ispeta tvoga? Kamo tvoja sabja okovana? Jer ne sie dumanina svoga?
1

Posli bana Kastrioti Jurja nije zmije nad vojvodu Janka: 10 svu je tursku zemju porobi do Jedrene, grada bijeloga. Mnoge pae i mladi veziri bojak bie s vojevodom Jankom, x ali svoje pogubie glave. fLani razbi cara estitoga pod bijelim gradom Biogradom.

kojzimjam.

3 18

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Vaja biat zemju arapsku, jer od Janka ivit ne moemo. Muihamede, naa mila majko, 2 ne vidi li, to nam ini Janko? Ta se tuba i do cara ula, ter dozivje Isak-pau svoga; ovako je nemu govorio: Isak-paa, virna slugo naa! Eto tebi silna vojska moja, ter otii do Erdeja ravna i pogubi vo'jevodu Janku, ol pogubi, ol dovedi iva, jer je meni tuba dodijala od Turaka moji krajinika, da ne mogu s mirom veerati od ajduka vojevode Janka, 3

Kad je Janko glase razumio, 5 na pau je s vojskom udario: sve isice, niko ne utee izvan pae, vesela mu majka! Bii junak goricom zelenom, plau gorko u Jedrenu doe; 5 5 ostade mu azna i zaira, adorovi i alaj-barjaci. Kad je Murat glase razumio, bijae se teko zamislio, kako e se osvetiti Janku i porobit ravnu Ungariju. Tomu se zove sebi ter je ima Uj, veziri, je care domislio, pae i vezire tiho besidio: moji vitezovi!

6o

koji razbi silne vojske moje pod Aradom i pod Biogradom. 35 Isie mi Turke krajinike i pofata momke i divojke. T o Isaku i pomuno bie,ko je Janko, jer dobro znadie; ali mu se ino ne mogae, 4 vaja sluat cara estitoga. Die vojsku priko Romani je, brzo paa do Erdeja doe. Poe palit sela i varoe, ali mu je loa sria bila. 45 Viknu vila glasovito tanko: Na noge se, pobratime Janko! "U Erde} ti Turci ulizoe i varoe ogem saegoe.

Nije koga porodila majka, da otide do Erdeja ravna i porobi sela i gradove i pogubi Sibianin Janka? Svi veziri mukom zamukoe, 7 ali ne kti Memede vezire, ve se fali ter caru besidi na divami, di sluaju Turci: Daj mi, care, silnu vojsku tvoju, ja u poi do Erdeja ravna, 75 Janka u ti iva ufatiti, Ugriie pod ma okrenuti. Osvojiu Erdej, zem]u ravnu, Slavoniju i svu Ungariju. Kad je Murat ega razumio, 8 o sve mu dade, to je zapitao.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Podie se vezir Memed-paa, sobom vodi sina Ibraima; podie se priko Romanij-e 8 prid. deli jam cara estitoga. 5 Zdravo doe do Erdeja ravna pak poinu dva bijela danka. Lipo ui Turke janiare, kako mogu poznavati Janka. Jankovo jim obilicje1 kae, [46] dogu kona, sa zlatom ajine, ter je ima paa besidio: Ko pogubi Sibianin Janka, bie estit do sudega danka. U Janku je sria i nesria: ako sada ega pogubimo, sva e naa biti Ungarija, Slavonija, Lika i Krbava. Ali Janku dobra sria bie, pobratima virna imadie; koji nemu svaka kazivae, to se godir u vojsci mae. 9

Sjutra emo na te udariti, pazi dobro, ne izgubi glave. ^ I da si mi zdravo, pobratime! Neimeak 2 iz vojske careve. Kigu tije vojevoda Janko, kigu tije, a na u se smije. A kad li je danak osvanuo, on se bie vas priobrazio: na nemu su orjadske ajine, a pod ime zeak Tatarija. Maleno je vrime postajalo, al to idu carevi junaci. Dvi se silne udarie vojske u Erdefu nasrid poja ravna. Sikoe se od jutra do podne, a kad li je po podnevu bilo,
IX

I2

95

I2

IO

- razbi Janko Turke janiare i potira careve delije: Memed-pai ods'ijec-e glavu i negovu sinu Ibraimu. 4 Dvajest ija glava odsikoe, osam ija ivi ufatie. Pade mrtvi mladi Ugriia tri ijade nasrid poja ravna. Osta pusto blago Memedovo x35 i negova sina Ibraima, samur-urci, zelene 4olame alaj-beg, oga i agija.

Napisa mu listak kige bile ter u kizi Janku besiae: Pobratime, Sibianin Janko, IOS mnogo paa obeaje blago, kae dogu krilo odsie rusu glavu tvoju; Turkom tvoje bilije, kona, sa zlatom ajine, zlatno, brke do ramena.

II0

1 oblije. Graa stiha trai jo jedan slog, a u istoj pjesmi (stih 108.) ima u posve jednakom znaenu obilicje, za koji oblik ima jo potvrda u R2 i u Kor. 2 Netnegnak.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Sve to Janko po vojsci razdili; x rusu glavu sa Je Memedovu 4 i negova sina Ibraima Vladislavu, kraju ungarskomu. Kad je care glase razumio, od alosti bie zanimio, za tri danka ni s kim ne govori, Hi niti klana, nit abdest uzimje. Posli neg se izjadao bi se, opet kupi vojsku strahovitu: osamdeset ijada Turaka, sve najboji pisac' i konika. Saban-pau prida se dozivje, *ovako je nemu govorio: Eto tebi silna vojska moja, osamdeset ija vitezova, ter porobi ErdeJ, zemju ravnu, Kar a vlasku i Karabogdansku; sve pokoji malo i veliko, pali ogem sela i gradove. Ako li mi ti ufati Janka, ol ufati, ol odsie. glavu, uiniu tebe za vezira najveega u dvoru mojemu. Kada ga je paa razumio, pokloni se do zemjice crne pak podie vojsku Muratovu i otie, da pogubi Janka.

ogem pali sela i varoe, koje, sie malo i veliko. Ali mu je loa sria bila: na udari vojevoda Janko i s nim vojske petnajest ijada,. sve konika, po izbor junaka.

Razbi pau i vojsku iiegovu x75 ter ga tira us to poje ravno do Jedrene, grada bijeloga;sice. Turke, ni broja se ne zna. Evo tuge, evo i alosti! Car prokliiie i suze prolije ter vezire prida se dozivje, ovako se ima razgovara:

180

Svitujte me, virne sluge moje, to li emo i kako li emo, kud li emo, na koju li stranu! l85" Sve su moje zemje porobjene i silene1 vojske isiene od ajduka, vojevode Janka; ne e Janko s mirom mirovati, straho me je,2 sad e udariti. I 9 Vele nemu pae i veziri: Murat care, mili gospodare, kupi vojsku, to god veu mores, sve najboje pisce i ,

l6

l6

5 147]
l koji e ti uvati gradova 9$ od onizi ungarski vragova. Car je svoje posluao sluge ter pokupi vojsku na sve strane:

Brzo doe u zemju Jankovu, poe robit zemju Karavlaku;


1 2

Jielne. Isp. bij. uz R2 126.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

sto i dv a jest ijada Turaka kiajinika, po izbor junaka, ter se silna utabori vojska kod Morav, vodice studene. To je uo kraju Vladislave i podie svoje Ugriie, Karavlahe i Karabogdane, ter otie, da udari na e.

Evo Janku srie i iara! Sve spavae kano i poklano, a izae misec iza gore, ter mogae poznavati Turke. Povadie pak poee Sabje siku, teko sada sabje magarkie sii janiare. dobri koni taru, Otmanovi caru! 235

20

Kad je bio blizu turske zemje, zove mlada Sibianin Janka ter je nemu lipo besidio: enerale, desno krilo moje! 2 I est ijada izberi junaka ter otii uhoditi Turke. Vidi, Janko, sve moje uzdae, koliko je na okupu vojske. Jedva Janko toga. doekao, est ijada izabra konika ter otide da razgleda vojsku u po noi, da niko ne znade.
21

Posikoe Ungarci Turaka dvajest i pet ijada junaka, pet ijada ivi ufatie, Vladislavu kraju darovae.

2 Q

Kraj ungarski zaudi se jako,, to uini vojevoda Janko: 2 die vojsku, ode na Bugare 4S ter osvoji zemju Bulgariju. 5 Id s vojskom malo ponaprida i porobi ravnu Romaniju, Romaniju i Macedoniju 2 do Jedrene, grada bijeloga. 5 Al na ega Turci udarie i prid ima Karabeg vezire, zet Muratov, junak glasoviti, na oruju puno ponositi. U za as je po se udario i po cara, silnoga Murata: Janko mu je vojsku isikao, a pau je iva ufatio.
2

Kad je bio blizu turske vojske, 220 druini je Janko besidio: Ja ne idem, da uhodim vojsku, ve ja idem, da udrem na Turke. Svaki budi srca junakoga i desnice* Sibianin Janka: da vidite uda velikoga, to se ini noas od Turaka! Oudie se Turci i Ungarci, to uini Sibianin Janko. Pak ulize u vojsku carevu, da za ega i ne znade niko.
Stari pisci hrvatski. XXVII.

22

Plae Murat i teko nabraja, 2<5 svoju sriu proklie i kara; suze roni, ovako govori, di sluaju pae i veziri:

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Dvi me sabje siku brez pristanka: jedna sabja vojevode Janka, z6 a druga je Kastrioti bana, S Skenderbega priimenkom zvana.

Nikako ji dobiti ne mogu: vaja da mi vapijemo Bogu, da nas brani od ovih vukova, jutih zmaja, nebeski gromova! 27

OYO SU rati i mejdani poglaviti vojvode Janka i cara Mu rata, koji se zgodie na 1442 i na 1443; a to se je prija i posli zga dao, za ne uzmnozati velika govorena, sve stvari ne.meem, nago samo poglavitije. Sagredo drugo jai je imenuje reene pae; moe biti da su se i na vee naina zvali, kako se i sada velika gospoda obiaju zvati.

U] Pisma druga vojvode Janka.

Doe kiga iz vojske careve, a na ruke Sibianin Janka: Bii, Janko, z glavom brez obzira, eto na te sva sila careva! Kad je Janko kigu prouio, 5 silenu je vojsku sakupio: dvajest ija mladi Ugriia, sve junaka i brzi konika. . Ode sobom mlado kojeno s vojskom cara doekati, IO vodi Sekua netjaka, mome, lipo i gizdavo; mu desno krilo bie.

Mislio se Sibianin Janko, kuda li e, na koju li stranu: al e1 s vojskom natrag pobignuti, 20 al na Turke naglo udariti. Ovako se Janko razgovara: Da bi s vojskom natrag pobignuo, svak bi reka, da sam straivica; rugae se i malana dica. Da bi snano udrio na Turke, 25 po nesrii ter da izginemo, svak bi reka: Nurbudale Janka, to uini od svoji junaka! Sve je misli na jednu smislio, na Turke je juri uinio: 3 ali udri po deset Turaka na svakoga Jankova junaka.

Kad je. dosa na Kosovo bojno, ravno poje, dugo i iroko, onde nae cara silenoga *5 i negovu strahovitu vojsku.
1

Altchie.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A SLOVINSKOGA (1759.)

T u se vojske sedam danak 3 bie, po Kosovu poju prigonie: jedan danak voj-evoda Janko 3 5 pet je puta pridobio Turke. I pogubi trideset ijda na Kosovu carevi delija, ali e sili odoliti, li isi po svitu dubove?

i bijelim mlikom zadojila? Ej prokleta sabjo Muratova, jer mi nisi odsijekla 1 glavu na Kosovu, poju irokomu?

Idu Janko malo ponaprida namira ga namirila bie 7 na dva vuka, dva mlada ajduka i brez vire i brez milosra, ter na Janka oba udarie, uzee mu sabju okovanu. vratu mu zlatan kri visae,2 75 lupei se oba zavadie. To je Janku dobra sria bila, jednomu se sabje dobavia, rusu mu je glavu odsikao, 8o ue drugi u goru zelenu. Janko ide malo ponaprida, ali od glad' zanimio bie. Side starac na stini studenoj: tud izlazi neznana delija, koji poe Starac Nosi, malo za Boga znadie, 85 ega sadirat ajine. Janko jedva izgovara: brate, svu odoru moju!

Ah, moj Boe, goleme alosti! Izgiboe mladi kapetani, Sekul dite, Jankovo uzdae, i negova vojska sva kolika. Kad to vidi Sibianin Janko, 45 napuni se tuge i alosti pak pobie niz bojno Kosovo na vitezu dobru kou svomu. Tiraju ga najbri koici, al ga ne bi vile dostignule, kamo li e careve delije! I utee, potena mu majka!

Bii Janko goricom zelenom stramputice, kud se ne putuje; ob dan, ob no nigda ne poiva, 55 niti jid nit vodicu pije. Ali evo negove nesrie: ko mu pade na zemjicu mrtav od umora, glada i od ee. Kud e sada, Sibianin Janko? Id junak goricom zelenom gladan, edan, tuan i alostan. Suze roni, ovako govori: Jadna majko, jer si me rodila
1 2

Sve ti dajem i jo blagosivjem, al mi nosi togod blagovati, 9 jer 'vo u ti sada izdanuti ba od glada, velikoga jada. Smilova se neznana delija, uze Janka za bijelu ruku ter ga vodi g dvoru ubogomu. 95 Nevolno je poastio Janka,

odjiekla. Kai je tu rije u : tihu oito bojio za etiri sloga, v i / J a j c e . Po Kaicevu pisanu moglo bi se itati i visae.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

dade nemu sve, to imadie: komad kruha i glavicu luka. Lipo mu je Janko zafalio pak otie priko srmske zemje 49]

IO

I pusti ga iz tamnice tamne, ter otie g bilomu Budimu priko ravne zemje Ungarije pocrnio i vas potamnio.

I2

brez dolame i brez kabanice, brez izama i brez opanaka. N a putu mu loa sria bie: riani mu ruke savezae ter ga vod svomu gospodaru, po imenu Juri Brankoviu, velikomu banu i plemiu od Raije i ravne Servije.
I0

Boi svanu, u Budim banu, sve zavika malo i veliko: 13 Evo nami nae sunce arko! Meer nije poginuo Janko. 5 Sve to tre malo i veliko, da pozdravi i zagrli Janka, kolik' da je skoro uskrsnuo, iznova se opet porodio.

, *3

Mee Janka u tamnicu tamnu ter ga mori i eom i gl adom. I I 0 Ej neviro, nigdi te ne bilo, davno ti si na svit postanula! Posli toga. do malo sobet ini Brankoviu svu gospodu na sobet jo i suzna Sibianin danaka Jure, sazivje, " S Janka.

Malo Janko poinuo bie, tri nedije, ni mae ni vie, pak se skae na noge, junake ter otie priko Ungarije. Kupi vojsku, to god veu mos kada li je sakupio bie, na srbsku je zemju udario, na dravu Jure Brankovia. Robi, pali sela i varoe, *4 sie, koje malo i veliko^ Ite Juru, da m odsie glavu,' al utee u goru zelenu. Svu je srbsku zemju porobio x i gradove mnoge osvojio. 5 Ovako se svakomu zgodilo, koji nejma vire ni Jubavi!

Kada li se vinca ponapie, Brankovi je Janku besidio: Ako eli, moj plemiu Janko, I2 oti doma i odniti glavu, nuder uzmi lipu ercu moju za" tvojega sina Ladislava. N a ino se Janku ne mogae, ve sve daje, to Brankovi pita,

Pisaoci, koji Jankova junatva pisae, u svemu se ne slau, kakonoti u dogaaju Jankovu, kada ga ufatie biei priko srbsk zemje; jer niki govore, da ga je ufatio Brankovi onda, kada ga

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. pod Varnom Turci razbie i krala Vladislava pogubie, a drugi, da ga ufati onda, kadno< na Kosovu bi sva negova isioena vojska. Jedni piu, da je Bran-kovi usilovao Janka uzeti cer negovu za Vladislava, kako je gori u pismi; a drugi, da ima Matijas, sin drugi Jankov, uzeti Brankovia unuku, a cer Uldrika, kneza od Sicilije, kako je spomenuto u prvim kniicam od pisama na listu 133. Viruj, kako oe, nije cjanak od vire. [4L] Pisma trea vojvode Janka. Sunce zade, misec izae, viknu vila s visoki planina ter doziv|e Juru Brankovia, od starine svoga pobratima: Brankoviu, zlo vino popio! 5 Sam si sebi glavu odsikao, kad ufati vojevodu Janka, jer ga pusti iz tamnice tamne. N a te se je care rasrdio ter je silnu vojsku sakupio, svu e tvoju osvojit dravu i jo e ti odsi rusu glavu.
IO

ter je aje ravnoj Ungariji, z5 a na ruke Sibianin Janka. l i 5] kizi ga lipo pozdravjae ter ovako Janka zaklnae: Bogom brate Sibianin Janko, oli sada oli ve ikada! 3 Murat se je na me rasrdio i silenu vojsku sakupio, jer ti nisam glave odsikao, kadno bijah tebe ufatio. Zaklie se postom ramazanom 35 i itapom zlatnim Alkoranom, da e moju osvojit dravu i odsii moju rusu glavu. Ve te molim, Bogom pobratime,, da sakupi tvoje Ugriie 4 i da doe izbaviti mene od Murata, cara nevirnoga, zeta moga, dumanina tvoga, koji nejma vire ni zakona. Puno sam te uvridio, Janko 45 i svu ravnu zemju Ungariju branec cara, zeta nevirnoga, a izdaju brata krstjanina.

Prid vojskom je paa Frii-bee, cd starine junak i vitee. Bii, pobre, kuda godir znade, i* nemoj ludo izgubiti glave! Kad je Jure glase razumio, golemo se bie poplaio. Mislio se i mislio bane, kuda li e, na koje li strane.I tomu se domislio bie: rano rani, bilu kigu pie, ne pie je crnim mureepom, nego crnom krvcorn iz obraza, -

20

26

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

AI je vee milosre tvoje, neg su, Janko, opaine moje: od sada u tebi viran biti i protiva caru vojevati. Janko bie srca milostiva, pravi sluga Boga velikoga, virni sinak pape velikoga, obsluitej zakona pravoga. On se skae na noge junake, kupi vojsku po zemji ungarskoj ter sakupi mladi Ugriia oko dvajest i Jada konik. Pak otide priko Ungarije pivajui, kona igrajui: peti danak u'Rai ju doe, u dravu. Jure Branko vica. Maleno je vrime postojalo, al to ide paa Frii-bee. Poe robit sela i varoe i goniti bile vlake ovce. N a ega je Janko prija zore kano mrki Pobie se dvi ogene nasrid poja u Raiji udario vue. vojske ravnoj.

Al je Janku dobra sria bila, jer potir pau silenoga i negovu svu koliku vojsku 7 ter ji sie uz to poje ravno. Sikoe ji od podne do mraka, sve izgibe, niko ne utee izvan pae mlada Fridi-bega: bii tuan goricom zelenom. Zaludu je i pn utekao, a ime se Janko otiskao. Di e vrana utei sokolu! Stie pau u gori zelenoj. Ne kti'Aemu odsicati glave, s ve ga vodi sobom u suanstvo, dariva ga banu Brankoviu, da ga "ini i za blago pita.

6o

Posli toga boja estokoga ie Janko zemju carevu ter porobi sela i varoe i odvede rob Je nebrojeno. Nije majka rodila junaka, to je majka vojevodu Janka i negova Bogom pobratima, po imenu Skenderbega Jur ja!

[42.] Pisma etvrta vojvode Janka i s. Ivana Kapistrana, kako razbie cara Memeda, sina Muratova, pod Biogradom na 1456.' Divan ini Otmanovi care, po imenu Memede sultane, u bijelu gradu Carigradu, koga bie skoro osvojio.
1

Gospodu je na divan sazvao, sve po izbor pae i kadije: Useina, velikog vezira, mufti-ogu 1 i janiar-agu.

Mufri-ocxu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Car se seta uz divan niz divan, a gospoda podvv ruke stahu. IO Svitlu krunu vedru nebu baca ter se care s krunom razgovara: Vira moja, svitla kruno moja, oli- u te brzo izgubiti oli carstvo moje rairiti, 5 to mi babo nije rairio. Jo se svojom sabjom razgovara: Ova. sbja osvoji Carigrad i pogubi grkoga csara, 2 od istoni strana gospodara, Osvojie i Bosnu ponosnu, vise Bosne ravnu Ungariju, [151] Dalmaciju do smega mora, Italiju do Rima biloga. Osvetiu starca po imenu Murata koji bie Biograd ali ega uzeti ne babu moga, silnoga, obsio, moe,
2

eset ija moji janiara, a toliko i vee sejmena, etrdeset taneni galija, sto i trijest tanki ormanica. Otiemo uz Dunaj vodicu do bijela grada Biograda, brzo emo osvetiti ega i svu ravnu zemju Ungariju. Kada pae ega razumie, silnu vojsku brzo sakupie ter odoe ravnoj Ungariji i prid ima Memed ponositi. 4S

Al je malo vrime postajalo, glas dopade kraju ungarskomu, po imenu mladu Vladislavu, u Pounu skoro okruenu: 5 Zlo ga, kraju, igru zaigrao i na glavu krunu postavio! Eto na te Memed, care silni, nit e ute ni oniti glave.

6o

nego svoju svu izgubi vojsku ter sramotan u Jedrenu doe. 3 Da bi mene rodila Vlahina, a ne mlada kaduna Turkia, ako sada ne pogubim Janka, koji moga potira babajka i isie janiare Turke 35 pod bijelim Biogradom gradom. . Jo je Memed tiho besi dio: Na noge se, pae i kadije, brzo silnu vojsku sakupite, mlade pisce i brze koike:

Kraj Vladislav mlado dite bie, vojevati joter ne znadie, nego moli vojevodu Janka, da krajuje i za bojak bije. Jo Vladislav Janku besiae: 5 Kai pravo, desno krilo moje! Smidemo li cara doekati, doekati i s im bojak biti? -Veli nemu Sibianin Janko: Ovde ima fratar franceskane, 7 po imenu Ivo Kapistrane, koji ini udesa velika.

28

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

On e tebe svitovati lipo, moemo li s Turcim bojak biti. Kad je kraju rii razumio, 75 Ivanu je tiho besidio: Slugo Boja Ivo Kapistrane, kai pravo, tako bio zdravo! Smidemo li cara doekati 8o i na ega skladno udariti? Ali mu je svetac besidio: Ne brini se, svitla kruno moja, ja u poi s Turcim bojak biti, za Isusa moju krv proliti. Janko ima dvajest ijad' vojske, 85 malo mane ja u sakupiti, kri Isusov na e postaviti, zvati e se od sada Magari Boja vojska imenom kriari. T o govori, na noge se skae 9 ter otie priko Ungarije, mnogo ijad' sakupi junaka, sve obana i mladi teaka.

ter e nami pute zatvoriti, da ne damo pomo Biogradu. Zaveemo niz razbiemo turske i daemo pomo na sramotu cara

I0

Dunaj vodicu, ormanice Biogradu silenoga.


II0

Kad je ega Janko razumio, Ivana je lipo posluao. Od Budima ajke dojedrie, iznova se mnoge sagradie:

sto i eset mali i veliki, koje mogu s Turcim bojak biti, " 5 meu ima Jankova emija, strahovita kano sultanija. Maleno je vrime postajalo, glas dopade vojevodi Jariku: enerale od vojske ungarske, I 2 0 turska vojska pod Biograd doe!

Obside ga sa etiri strane: od istoka Turci janiari, od zapada crni Arnauti, Sastade se s vojevodom Jankom od Dunaj a tanene galije, ter je nemu tiho besidio: 95 [i 52] a od Save ohole bali je. Potribno je, Sibianin Janko, da nan od boja emije, Dunaj vodu ajke zatvorie, brze ajke, tanene galije, koje mogu s Turcim bojak biti na Dunaju, studenoj vodici, blizu bila grada Biograda, jer e Dunaj vodu zapriiti turske ajke, tanene galije,

I2

verugam se tekim-izvezae, Biograd je u nevoji tekoj, ne moe mu dobra pomo doi. 0


IO

Kad je Janko glase razumio, ormanice bie oruao; na e mee ogene topove i oruje, to je od potribe.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Sveti Ive slavnu misu ree, x35 kad je ree, na kolina klee: blagosivje vojevodu Janka i negovu sabju magarkiu. Pak se skae na noge viteke, x uze barjak u desnicu ruku, 4 na barjaku ime Isusovo, ter prid vojskom g Biogradu pode. Zavezoe ajke ormanice, a niz Dunaj, vodicu studenu, i prid ima vojevoda Janko u velikoj od boja emiji.

Dok se Janko s Turcim prigonae, sveti Ivo na kolinim klei, vedru nebu ruke uzdizae ter za Janka moli brez pristanka. 170 Moli Ivo i domoli Boga: razbi Janko na Dunaju Turke, zdravo doe u Biograd s vojskom na sramotu cara. silenoga. Kad to vidi Otmanovi care, 45 poe biti s topovim Biograd, vas se bili grade-tresijae od topova turski i ungarski. A kada li probie 4bedene i iroke laze otvorie, prokuae sriu od mejdana, udarie Turci sa svih strana. Doeka p. na oruju Janko, Turke sie nemilo i jako: koliko ji na grad udarae, on'liko ji strmoglav padae.

4S

Kada li se blizu sastadoe bojne ajke turske i ungarske, potrese se Dunaj, voda ladna, od onizih bojni lumbarad. *5 Evo, brate, boja estokoga, na Dunaju oga paklenoga! Stoji jauk raeni delija, lom|avina taneni galija. A kad se lipo sastadoe ormanice turske i ungarske, ne pucaju puke ni topovi, ve zvekeu sabje i kadare.
r

l8

l8

5J Ali Turci nigda ne pristaju, juri ine, lagum podkopaju, teko oni viu i alau, listve nose, na bedene skau. I 9 Kano soko Janko priliae ter po poli Turke prisicae; bedeni su s glavam okieni i svi s turskom krvju poliveni Te alosti car* Memed gledae, 195 bradu guli, suze prolivae; kruto jei, jedva izgovara, s jaicarim ter se razgovara:

Sikoe se po bijela danka na Dunaju dvi ogene vojske; *6 Dunaj adni vas krvav bijae, u ega se krvca salivae. Bie Janku sria pristupila, jer potopi dvadeset galija i osvoji mnogo ormanic, i6s dvajest i}a pogubi Turaka.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Dica moja, Turci janiari, sve uzdane cara estitoga! Ka'ko sjutra zorica zabili, . na Biograd snano udarite.

20

.3] mrtvi Turci za skale sluahu, u grad ivi priko ih skakahu. 23 Cvili Janko kano zmija luta: Pogibosmo, Ivo Kapistrane! Lipo ga je svetac slobodkK Ne plai se, enerale Janko! Branimo se do> mrkloga mraka, pak e vidit udo od'Turaka! Kako arko opoine sunce, zaeemo 1 bako'vite junce. Kad li poe misu govoriti, za graane Bogu uzdisati, zgodie se velika udesa: leti strila ozgar od nebesa,

Ako nami Bog i sria dade, ter Biograd sjutra osvojite, 2 islcke malo i veliko, 5 a Janka mi iva ufatite i papaza fra Ivana fratra: mu i u ji godinu danaka, jer su meni puno dodijali i svu rusu bradu ogulili.

2I

Kada li je zora zablila, sa svih strana udarie Turci: prislonie skale uz bedene, z golim sabjam skau na zidove. Mili Boe, tuge i alosti! 215 Da je komu pogledati bilo di se brani malo i veliko, slipo, ronio, staro i bolesno! Janka niko poznat ne mogae, 22 vas u krvi ogreznuo bie, biihu mu se umolile ruke prisicaju jaAiare Turke. Ali e sili odoliti, . isii svu vojsku carevu! Prve ance Turci osvojie ter barjake na e postavie. N a zidove druge udarie, na silu ji, po'bre, osvojie,
1

na otar je prid Ivana pala. Lipa dara, naem Bogu fala! 2 Sveti Ive uze je u ruke, 45 na noj tije: Do'biete Turke. Ov pismo svi graani tie ter jedino Bogu zafalie. Sabje otre, gorke suze taru, 2 jao sada Otmanovi caru! 5 Kako arko opoinu sunce, sve se skoi, malo i veliko-, nose grede, daske opakjene, sijeno, slamu, goru svakojaku. Uegoe, na Turke bacie, vojnici ji straga zatekoe: koji Turin od vatre biae, on od sabje ute ne mogae;
2

22

5 5J

Jaxechiemo. Moglo bi biti grijeskom i mj. saeemo.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

koji, pobre, od sabje biahu, 6 oni ivi u vatru skakahu. Sve izgori, niko ne utee, kano misi izgorili jee. Posli toga juris uinie na topije i na kumbargije 1 ter otee carevo oruje, ogrienite ibe i lumbarde.

Sva je vojska Janka posluala,, ali ne kti Ivan Kapistrane ni negovi kriari junaci, nego Dunaj vodu pribrodie. 29<> Pt ijad, ni mae ni vie, svega glasa Jezus! zavikae ter udrie jedino na Turke, na vas tabor cara silenoga. Za est uri s Turcim bojak bie, z95: od praha se nita ne viae, od topova nita ne ujae: Turci zovu sveca Muhameda, a krstjani ime Isusovo. Ali e z Bogom bojak biti, * Boiju vojsku pridobiti? Pobigoe Turci janiari, al ji siku Boi j kriari.. Otee jim aznu i zairu adorove i alaj-barjake, sve, oruje, ogene topove, tambalase, bube i svirale.

l6

Sjajni misec pomrao bie od crnoga praha i olova. to god Turak' oko grada bie, sve Ungarci pod ma okrenue. 27 Kada li je danak osvanuo, govorio Ive Kapistrane: Ko je godir srca junakoga, neka sada nasliduje mene! Dunaj emo vodu pribroditi 275 i na carev dundar udariti. T o je uo vojevoda Janko ter je svojoj govorio vojsci: Ko se nade od sve vojske moje, da pribrodi Duaj, vodu ladnu, 2 8 i udari juriem na Turke, mojom sablom odsiu mu glavu. Zadosta koje noas neka Turci ne dajimo je naega junatva, jesmo uinili; s mirom doma iu, 2#5 sriu za nesriu!

35

Tu gospoda mnoga izgiboe, sve po izbor age i spahije, mlaan vezir s agom janicarskim, 3IC* ine vojske ni broja se ne zna. Al utee Memed, care silni, ue raen, vesela mu majka! Ovo uvik nek se pripovida, kako Ivan Turke pridobiva! 31*

kumbarcije.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Reena pisma bi izvaena iz razliiti istorija latinski i tali janski. Ko li eli vas dogaaj obilato i svreno' znati, neka tije Sagreda, kronike reda s. Frane i kige, koje- se zovu Joannes triunfans. Nahodi se reena pisma i u prvim mojim kniicam od pisama, ma su u noj mnoga pomakaa i erori, navlastito u broju od godita i u imenovanu cara, koja bi brez moje voje i znana na tampu metnuta, kakono i druge mnoge stvari. [43.] Slide pisme vojvode Janka, koje openito pivju Dalmatini,' Bonaci, Liani 1 ostali od slovinskoga jezika narodi. Lipe su sluati, ako i nije mogue, da su posve istinite '"' Prva Kad se eni Sibianin Janko, sve obae zemje i gradove: slavnu Bosnu i Ercegovinu, Dalmaciju, Liku i Krbavu, al ne nae za se dijevojke, vee lipu Janu Temivatrku. Prosio je i prstenovao i zdravo se natrag povratio. S pisma. Sekulu je majka govorila: to e rei, drago dite moje, da te ujko u svate ne zove? Ovo udo ne e biti mani: straho me je,2 poginue ludo, jer je bio u zavadi surom. Sedlaj, sinko, kona najbojega, 25 kojino ti stoji u. potaji, i obuci bugarske ajine, po nazoru odi za svatovim, ako Janku do potribe bude, nek mu more u pomoi biti. 3 Kad je Sekul majku razumio, skoio se na noge junake ter osedla kona od mejdana i oblaci bugarske a Jin; za svatovim ie nazorice, 35 da ga niko poznat ne mogae.

Maleno je vrkne postajalo, IO od sure mu bia kiga doe: Kupi, Janko, gospodu svatove, kupi svate, odi po divojku, al ne vodi Sekua netjaka, u vinu ga kabgagijom1 kau. Kad je Janko kigu progledao, *S svoga suru bie posluao. Kupi svate, ie po divojku, al ne zove Sekua netjaka.
1 2

kabgacijom. Isp. bij. uz R 2 126.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kad su doli g dvoru divojinu, prida ne su sluge izetale, primaju jim koe i oruje, na Sekua i ne gleda niko. 4 Sve svatove u dvor uvedoe ter ji lipo za sto postavie; na Bugara i ne gleda niko, osta side na stini studenoj. Kada li se vinca ponapie, sure zetu igre zametnue; iznesoe na kopju jabuku ter su emu tiho besidili: 45

ako li ji ne priskoi, Janko, nit e oti ni odvest divojku. 7 Bugarin je Janku govorio: Ne brini se, mladoena Janko! I tu u ti biti do potribe. Zaleti se kano lastavica ter priskoi devet dobri kona, 75 desetomu na sedlo skoio. Treu oni igru zametnue: izvedoe devet divojaka ter govore vojevodi Janku: Sad poznaj tvoju dijevojku: ako li je poznvat ne more, nit e oti ni odvest divojku. Teko se je Janko zamislio, al mu veli crni Bugarine: [ Ne brini se, uveglija Jankowi ja u tvoju poznvat divojku. Skide sebe bugarske a]ine, sinu Sekul kano sunce arko. Svlai sebe skerletnu dolamu ter je stere izprid divojaka,"" 9 pak prosiplje od zlata prstene ter divojkam Sekul govorae: Kupi sada od zlata prstene, ujno moja, Jankova divojko! Ako li se koja druga mai, 95 odsiu joj ruku do lakata. Sve divojke na se odstupie, ali ne kti Jankova divojka, ve pokupi od zlata prstene I0 ter ji mee na bijele ruke.

8o

Strilaj, Janko, naj kopjiu jiabuku: ako li je ustrilit ne mores, i nit e otic ni odniti glavu ni odvesti lipotu divojku. Kad je Janko ri razumio, udrio se po kolinu rukom: Ajme meni, Sekule netjae, ludo ti sam izgubio glavu! To je uo crni Bugarine ter je Janku tiho besidio: Ne plai se, Sibianin Janko! Ja u strilat na kopju jabuku. Pak se skoi na kona viteza ter polet kano soko sivi i ustrili na kopju jabuku, oslobodi od napasti Janka. Drugu oni igru zaigrae: 5 izvedo-e devet dobn kon ter govore vojevodi Janku: Sad priskai devet dobri kona;

6o

334

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Uze Sekul ter je daje Eto, ujee, Juba tvoja,

za ruku divojku vojevodi Janku: lipota divojka, draga ujna moja!


I0

Teko ujcu brez svoga netjaka, a netjaku brez svoga brajeha. Otolem se svati podigoe, dijevojku Jau povedoe pivajui, koe igrajui. Onda bilo, sad se spomialo!

lv

Od mila je Janko zaplakao, 'Sekulu je tiho govorio:


:)

[44.]

Pisma od Sekule, Jankova netjaka, divojke Dragomana i pae Mustaj-bej a. Sino paa pade na Graovo, paalije okolo Graova, a ostale paine delije Nikole, kneza od Graova. Kada li je za veerom bilo, 5 Turci ladne vode zapitae, ali turski niko ne- umide nego jedna Dragoman divojka, lipa erca kneza Nikolice, ter dozivje milu majku svoju: Na noge se, draga nene.moja, Turci ladne vod zapitae. Dragoman j'e dite izproeno za Sekua, Jankova netjaka. N a mi metnu lipo obilije: tri sadaka od svile crjene i tri burme od suoga zlata, a na Aima tri draga kamena,
2

IO

pri kojim bi mog veerati i dvanajesit kona podkovati 3 u po noi kano i u podne. Nije za te Dragoman divojka! Kada je je Mujo razumio, neves-eo ode u lonicu; niti spava nit se razgovara, jedva zore bie doekao. Kada li je zora zabiKla, skoio se na. noge junake ter otide pai pod adore pak je nemu tiho govorio:

Skoila se Juba Nikolina ter je Turkom vodu dodvala. 1 Svi se Turci vodice napie, 5 ali ne kti elebija Mujo, ve je Mujo tiho besidio: Borja tebi, jubo Nikolina, pokloni mi Dragoman divojku za vijernu moju zarunicu. Ali mu je ona govorila: Ne budali, paina delijo!

35

Mustaj-paa, mili gospodare, to god ima pailuka tvoga, ne imade tip se dijevojke, to je erca od Graova kneza, \

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

po imenu Dragoman divojka: 45 mogla bi ti za Jubovcu biti. Kad je ega paa razumio, zove sebi od Graova kneza ter je nemu paa besi dio: Kai pravo, tako bio zdravo! 5 Je istina, to Judi govore, da ti ima jedno dite lipo, lipo-dite N e bi li je Zvati e se a mi emo Dragoman divojku? meni poklonio? mlada painica, 55 biti prijateji!

Potezi se g bilu dvoru momu, da idemo pai na divane; na divanu pitae divojku, da obere, koga joj je drago. 8 o Kad je Sekul glase razumio, skoio se na kona golema ter otie knezu na Graovo, sobom vodi trista Karavlaha. Tu je Sekul nocu prinoio; 85 kada li je danak osvanuo, ide junak pai estitomu, sobom vodi Dragoman divojku. Kada je je pa ugledao, divojei je tiho besidio: , 9 Sad mi reci, Dragoman divojko: ali voli poi za Sekua al se zvati mlada painica? Ona mu je tiho govorila: Vira moja, paa gospodare, volim s tobom u travi zelenoj neg Sekuom u svili crjenoj.

rez stida mu odgovara knee: Istina je, mlii gospodare, istina je, to Judi govore, da ja imam gizdavu divojku,* 6o al je ona davno izproena za Sekua, Jankova netjaka, koji metnu na mi obilije, trije burme od suhoga zlata.
6 Kada ga je paa razumio, 5 Nikoli je tiho govorio: [156] Dovd mi Dragoman divojku i Sekua, Jankova netjaka.

95

To j majka nauila bie, da promini viru za neviru. IO Sekul joj je tiho besidio: Bre neviro, Dragoman divojko! Kamo vira, kamo dua tvoja? Di je Isus, lipa dika tvoja? Povrati mi tri burme od I0 a ti ajde za koga ti drago! 5 Prui ruku, neviro divojko, da poznajem obilije moje.

Vidiemo, kad se sastanemo, komu voli Dragoman divojka: 7 ali pai al Sekulu tvomu. Nikoli se ino ne mogae, ve napisa listaik kige bile ter je aje Jankovu netjaku: Neka znade, Sekul dite mlado, 75 da ti paa otimfe divojku!

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) p a k se z b r i t k i m sabjam udarie. Al je pai "loa sria bila:
IIQ

Privari se Dragoman divojka, prui ruku, ujide je zmija. Manu sabjom Sekul dite mlado, odsie joj ruku pri ramenu pak je pai Sekul besidio: Tvoja sria, moj estiti paa! Meni ruka, a tebi divojka: svakoim svoije, a sito kotm Bog da.!
Srdito je paa govorio: Bre, Sekule, jedna a r a n z a d o ! T o li ini na divanu momu, di gledaju age i spahije! I2 K a d si junak i t a k a delija, izai mi na mejdan junaki. Al je nemu Sekul govorio: Sluicu te, moj estiti paa! O b a dobre koe posidoe i brijetke sabje povadie. Razigrae koe od mejdana p o G r a o v u , poju irokomu,

nanese ga koic n a j u n a k a , ba na desnu r u k u Sekulovu, u d a r i ga sabjom m a g a r k i o m ; k a k o ga je lako u d a r i o ,

I3

IIJ

d v i ga pole oko k o n a pale, J p o d ime je sedlo prisiikao, 3-5 jo i k o n a bie zafatio. N e k a , p o b r e , vesela mu m a j k a ! K a d je J a n k o glase r a z u m i o , k a k o pau bie pogubio, nit ga ali nit mu se raduje, *4 ve se smije ter se podruguje. N e t jaku je svomu besidio: Strana m o m k a , lipamejdangije 1 !

Usala ti ruka da ramena! Onako li sie poturicu?


12

45

Da to sie vojevoda Janko, . prisika bi kona i konika, jo bi sabjom zemje zafatio. Mejdangijam2 pisma na potene!

Ovo se piva od naega naroda: e virovati, neka viruje, ne e, neka miruje. 1*57] Slidi .govorene od uzet ja carigradskoga, koje se zgodi na 1453. Budu dolo vrime od Boga zabilieno, u koje odredio bie pedipsati holost grku, ini ganuti Memeda, openitoga neprijateja, protiva Grkom samo trista ijada. vojske po zemji, a sto ijada po moru, kako pie Florijan Kampi, oli trista i pedeset ijad, kako oce Sagredo. Ukaza se dakle,vojska turska pod Carigradom na 1453
1 2

Mejdancije. Mej'daoicijam.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

drugi dan aprila miseca, a do malo dan dojedrie brodovi od boja: sto galija i dvista od svake vrste ostali bojni brodova. Imadie Memed jednoga Ungarca, metra vrsna, koji znadie salivati topove. I ovi izmeu ostali topova sali dva puno velika i strahovita, koji najvee zlo inahu Carigradu, ali ga pokara brzo pravda Boija, jer, on isti ima vladajui, jedan se razkide ter ga odnese u ajer.1 Vidi se dakle nesrinii Carigrad, koga okoli brse mija osamnajest, sa svih strana okruen od Turaka, takoer i vas konali carigradski napuen brodova, bojni. A posli nikoliko dna ugledae se etiri drva oliti nave velike kao etiri "katela, jedan poslan od csara rimskoga, a tri od republike enueke Carigradu na pomo, i ovi s pomou vatra ulizoe u tisni konali carigradski. Ali budui pristao vitar i uinilo se tiho kao mliko more, stadoe na moru izpod Carigrada kakono etiri kola, da se ne mogahu pomaknuti natrag ni naprid. Turske galije sa svih strana i 01bletie s pomou vesala, ali se toliki oga prosu iz nava, da izlomi, satrga i potopi mnoge galije turske. Nesrini graani bihu se popeli na kule i zvonike za viditi ta estoki na moru oga. Car Memed gledajui svojim oima, to se od negovih galija inae, > od jada ne cre. I budui udario vitar pomonik, brodovi latinski otvorivi jidra zajedrie put Carigrada posrid galij i nava turski na sve strane oga prosiplui; galije, fute i ormanice turske topei zdravo i veselo u Carigrad dooe. Turaka, kako omi isti kazae posli, poginulo bie dvanajest ijd, a krstjn sasvim malo1. Memed rasrden zove prida se pau kapetana od bojni brodova s odlukom, da mu svojom rukom glavu odsie, jer mu nije bastalo dobiti latin ski brodova, nego mnoge izgubi galije i vojsku. Ali videi ga svega krvava i brez jednoga oka, uztee sabju, ali ne uzmae buzdohan, nego ga n isti poe nemilo biti. Bie Konstantin cesar zapriio konali carigradski s jednom verugom gvozdenom i zada postavio nikoliko galija i nava, da se tursiki brodi ne mogu pribliati gradu, ma se i tomu Memed domisli, jer ini jednu no brez buke i ogla ena priniti pojem mnogo nava i galija u por at od Carigrada s ve likim strahom i zauenem graana. Posli toga poe sa svih strana s kopna i mora grad biti.

Ater. Stari pisci hrvatski. XXVII.

338

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Sidi govorene od juria prvoga. Nesrini Konstantin ne imadie u gradu izvan est ijd svoji virni vojnika i tri ijade enuea i Mleia, koji bihu na pomo Carigradu doli, a ostalo sve gospode, kaludr, pp i ostaloga x 8 L 5 J J puka carigradskoga, u kojim malo ufane drase, budui se protiva nemu sve uzdigloy ne za drugo nego jer nastojae sjediniti Grke s Latinim, to smutjivci podniti ne mogahu volei izgubiti sebe, grad, csara i cesarstvo, nego da se dvi crkve, istona i zapadna, sjedini, kako se oito oglasi Luka Notaro, senatur carigradski i enera od brodova bojni, koji ree puku pristraenu ov rii: to plaete, graani? Svakako nam je boje gledati turske saruke po Carigradu nego rimski kardinala crfene klobuke. Ali Bog pravedni brzo- hoti 1 pokrati psovaoca i smutjivca, jer kada car osvoji grad, ide prida reeni Luka svojizirn sinovim ter ga poe moliti, da ga pusti mirno uivati zemje i posidovana svoja stara, a da e mu oitovati mis to, gdi bie zakopao mnoigo blago, to jest jaspre i drago kamene, malo prija rtego Turci grad uzee. Ma posluaj, tioe dragi, to pravda Boi ja uini! Car mu ree ove rii: Ah, pse brez due, jer to blago nisi dao tvomu nesrinomu csaru, da moe vojnike kupiti, tebe i sebe od moje sable braniti? Kako ti more o'betavati meni ono, to je moje? Kako sam grad osvojio, gospodar sam od svega, to se u gradu nahod. Zapovidi, da se posie on i opaki porod, i to bi izvreno). svako vrime Grci latinski neprijateji bihu, ma nigda vee to u vrime niova skonana: Ganutje na dospitku bre je govore mudraci. A otd ove smutne bi najvei uzrok jedan kaluer, imenom enadio, koga vas puk za sveta drase. Ovi nigda ne pristavae podbiine inei, psujui jadnoga Konstantina, patrijaru, pope i sve ostale, koji skladu nastojahu. I ne samo bi u ima holost i nenavidost, dali joter i velika lakomost, jer se ne nade gospodin ni trgovac, koji bi mu za jao jaspr za moi kupiti i plaati vojnike, premda je od mnogi pitao, ali ga dadoe na sramotu z glavom caru, svomu dumaninu. I ostavivi za sada svaka., koja se tada dogodie, od juria prvoga inim govorene. Videi car Memed, da je grad na puno mista probijen, dade naredbu, da se juri ini, i on isti za dati vojsci slobod i priliku
kotti.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

uzjai na kona pak pri vojskom uputi se prama gradu, a za irne sva ostala vojska, ter sa svih strana ega okoliie i na ega udarie mnogo stotina skala uz grad prislonivi ter uza skale na bedene od grada skaui, ali koliko ji se uza skale peahu, toliko ji suno vrat leae. A najprvi, koji juri inahu, bihu nesrini Grci i Ermeni, podlonici carevi, na silu dignuti i na juri usilovni za primiti prvu estinu od oga. Od jutra do mraka Turci ne pristae na grad trati, ma se graani viteki podnesoe jedno mnotvo neizbrojeno pobivi Turaka. Car Konstantin, premda malo vojske imadie, viteki se podnosae, a imadie i vrsne enerale, navlastito) od enue i Mletaka, kojizim Konstantin zabilii mista, gdi koji imadie stati i protiva se Turcim hrvati. Za braniteja dvora kod Blankerne bi postav]en Jerolim Minio, poklisar mletaki.. Za uvalca velikoga dvora ree noga Kod usta lavski. bi postavjen Petar Julijan, veliki vojnik i kapetan Katalanin. Za braniti Kateo od sedam kula. bi postavjen Teofil Paleolog, rodijk cesarov. Manuel enue, gospodii i vrsni vitez, imade naredbu braniti vrata Zlatna. Justinijan enue, snaoii vitez i plemi, enera na misto csarovo, imade naredbu braniti vrata s. Romana, prama kojim se bie car s janiarim utaborio i na koja najvea snaga udarae. Dva brata Troia od enue, Pava i L159J Antun, braahu vrata pram Je|dreni i ovi toliko pobie Turaka, da se ne moe 1 vee. Dva kapetana enueka, Jerolim, i Leonardo, braahu vrata Silocernu zvana. Todor Kanito, kapitan Carigraanin, branae vrata Karsiju zvana. Luka Notaro, grki denera, branase vrata od turski galija i nava. Dimitar Kantakuzen i Nicefor Paleolog, zet negov, principi carigradski, s ostalim plemiim grkim braahu veliku crkvu, Od dvanajest apostola reenu. Kalueri,popi i ostali sveenici ob dan uvahu mista od csara zabiliena, ob no s pukom krpjahu zidove razvajene i probijene od turski topova. Svi se reeni enerali toliko' junaki na svakomu juriu i tako viteki podnie, da se izrei ne moe. Za pedeset i vee dn Turci ne pristae biti Carigrad i na juri trati, ali ne budui jo dolo vrime od Boga zabilieno, uzeti ga ne mogoe, dali mnogo i mnogo ijd pod im osta mrtvi. Dooe Duhovi, i tada bi od mnozih viena jedna svitlost, gdi izleti iz grada ter nebesi2 poleti.
1 2

nemone. knebesih.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Ovo udo uzee Turci za svoju sriu, a grku nesnu, kako se i dogodi. Na dvadeset i sedam maja, a na dan prisvetoga Trojstva, prosvitli se sve poje oko' Carigrada u veer reenoga dneva. Turci poee initi molbe Bogu i svomu lacu svecu, da jim dadu dobru sriu za osvojiti Carigrad, s jutr a dan. uinie veliki proeesion za dobru sriu. Graani to gledajui veoma se bihu pristraili i oni po isti nain imojabu Boga i proeesione inahu, ali jurve bie Gospodin zatvorio svoje oi i ui, da ne vidi i ne uje niove tuge i alosti. Konstantin poznajui, da se Turci spremahu za uiniti veliki, ope niti i najposlidi juri na grad, dozva prida se sve glavare, gospodu i ostali puk od Carigrada pak: jim ovako govoriti poe: Dolo je, Carigraani, vrime, oli da se s pomou Boijom obranimo oli da svi poginemo. Svak dakle snano, kripiko, srdito i jako openitoga neprijateja ekaj i na ega udari. Sjutra e se viditi vaa lubav prama Bogu, svetoj, viri, vaoj dici, rodbini, otabini, vaemu c saru i svemu cesarstvu. Ako' se obranimo, 1 to e nai uzrokovat grisi. Slava Bogu i Bogorodici, primimo doforovojno za grije nae! Svak se pokaj, skrasi i pravo ispovidi, ter ako nae i pogine umrlo dio, neka je spasena dua. Svak svakomu prosti uvriena star, ja od sviju vas oprotene pitam. I nemojte initi, da sam se pristraio oli ufae od osloboena izgubio^, jer s pomou Boga dobiemo' neprijateje nae. Ako li se je pak priblialo vrime od naega skonana, fal Bogu i Bogorodici. Samoi ovo elim, da svaki od vas bude osvetiti Boga prolivi krv poganik, a to u ja uiniti, ako Bog da, ter svanemo zdravo, vidiete! Gospoda, redovnici i vas puk sluajui take rii gorko proiplakae. A Konstantin naredivi svaka, koja potribita bihu za doekati svu snagu vojske ca reve, otie u svetu Sofiju, uini s velikim skruenem ispovid eneralu, koliko da znadie, da e se brzo s ovoga svita diliti; i tako uinie mnogi ostali. Otie posli toga u svoj palac oliti dvor, dozva prida se dvorane ter poe od ih protene pitati, i ovde bi veliko proiitje suz O'd negove obiteli, sluga i dvorana, koje puno plane i alosne ostavivi dili se vojnicim za pobiti se s carem Otmanoviem.
3

Oito ima biti ne obranimo.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

160]

Turci uinie veliki juri na grad.

Na tri sata prije zore brez vike, bubana i svirala udari vee od sto ijada Turaka na grad, ali sve furde, to jest to se najgore i nevajalije u vojsci nahodae, ne za drugo nego' da graani ih sikui izmore se i uine slabi, da nisu harni hrvati se prama jakosti, koja imadie na e doi. Ovi prvinci nesrini tako izgiboe, da se od niorvih tilesa napunie jaruge carigradske. Kada pak zora zabili, udarie turski bubi i tambalasi, zavikae vojnici turski, uputie se protiva gradu, a meu nim a car na jednomu kou plemenitu i oholu. Donie mnogo ijd skla, dasaka, greda, maklina, poluga, motika i ostali udesa za uzeti Carigrad pripravjenih, na koga sa svih strana s: mora i s kopna ibihu udarili. Graani se tako snano Turkom oprie, da nije mogue virovati, bijui Turke s topovim, granatam, pukm, strilam, stinam, s vrilim paklom i sumporom, ter pobie Turaka, da se ni broja ne zna. Tri debela sata Turci ne . pristae z golim sabjaom uza skale na zidove skakati, ali koliko ji uzlazae, on'liko ji niz bedene strmoglav padae, koji brez ruku, koji brez nogu, koji brez glave. Najveu muku podnese Justinijan Denue, jer na negova vrata car sa svom snagom od janiara uda rae, i toliko turski glava odsie, da bi se od negova junatva kige po svitu tampale kao od vojvode Jarika, da se na poslidku ne bude osramotio, kako e se viditi sada. Ne mogui Turci uzeti Carigrada, poee biati natrag s ve likom gnevom, tetom i sramotom. Ali, ah moj Boe, velike alosti! Holost grka ne kti se smiriti, dok se ne izkorenu, jer uzae sve muko i ensko, malo i veliko na bedene od grada, ter to bi imali zafaliti Bogu, da ji je od smrti izbavio, ono istu smrt nemilu zovihu, da ji umori, viui iza svega glasa i rugajui se Turkom, da su ene, da su plaivice i da jim se ne bast povratiti natrag za pobit se ima. Toliko1 cesar koliko* reeni enera Justinijan karahu nhami puk, da mue, ali ne bi mogue zamuikati jih, i tako car rasren ini svu vojsku na e udariti. A reeni eneral Justinijan rasren protiva Carigraanom, ostavivi vrata svetoga Romana, pobie s.a svim svojim vojnicim u navu. Tada Turci reena vrata osvojie, koja se prozvae od Turaka Demir-kapija. Turci ulizoe ti grad i poee sebice sii graane. Cesar siromah u ruke se i i v ne daje, nego izvadivi sab}u odsicae po gradu turske glave, ma budui vas izraen i isioen pade sikui Turke na zem}u mrtav,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

komu glava bi odsiena i caru prikazana. crkvu s. Sofije bie utekao patrijara, kaluderi, svi principi, sva gospoda, monake, principee i sve gospoje inei, da e ji Majka Boija braniti od turske sabje, ali i ona bie zatvorila oi svoje, da ne vidi niove tuge i ne uje gorkoga plaa, budui oni malo prija zatvorili reoen crkvu, da se u noj leturije ne govore, jer bijae u noj rekao s. misu kardinal rimski. Razbie Turci Yrata, ulizoe u crkvu, poee sii, klati i nepoteno' dlo z gospojam i divojkam dilovati; jo i druge pogrde, koje se ne imadu imenovati, poee initi. Neizbrojeno srebro, zlato, drago kamene i ostale stvari meprociene, koje bihu unili reenu crkvu, sve pokupie i odnie. Nisu ga tili dati svomu kraju, da ji brni, dadoe ga na sramotu caru, koji ih izkorenu. Uzee | dakle Turci Carigrad na 1453, drugi dan po ss. Trojstvu, i u nemu car utvrdi svoje pristoje do dneva dananega. [45-] Pisma svrhu kige, kojo pisa cesar carigradski, imenom Konstantin najposlidi, papi Nikoli Petomu, i svrhu odgovora, koji dade ree nomu csaru. Kigu pie care Konstantine Carigrada nesrine godine ter je aje papi velikomu, . po imenu Nikoli Petomu. U kizi ga lipo pozdravjae, kano ocu ter imu se klafiae. Niz obraz je suzam oborio, ovako je papi. govorio: Oli sada, ali ve ikada, spomeni se, Oe, Carigrada! Turci e ga brzo osvojiti, mene, tvoga sinka, pogubiti. 5 i aji je dudu mletakomu, od starine prijateju momu, i svim krunam svitlim od Zapa neka dou branit Carigrada. Sveti Oe, potriba je taka, da me sada brani od Turaka. Uzmi mene za svojega sina, poalji mi na pomo cekina. A evo ti tvrdu viru-dajem, nek sam drugi, ako te izdaj em silovau moje podlonike, patrijare i sve sveenike, da poznadu tebe za glavara, Isusova pravoga vikara, rimsku crkvu jo za majku na izpuniu svu odluku vau.

IO

Ve te molim kano oca moga i vikara Boga velikoga: x tvoji sinci u nevoji cvile, 5 nuder pii listak kige bile

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ponizno mu odgovara papa, bilu kigu suzicam natapa: Nije vrime, care Konstantine, 35 zvat na pomoc Nimce ni Latine, jer ste Bogu i Latine teko Duha svetog u vaja da vam i puno dodijali izvarali, vami nejmade, Carigrad pade. 4

jLatiini e izgubiti due jidu abe i balave spue.' Od rimske se crkve odmeete 1 65 ter proklestvo na papu meete: ,Anatema budi lukavomu nevirniku, papi latinskomu!' Di e vrane orla pogubiti, di 1' prokkstva papi nahuditi! 7 Vae due nemilo trujete, kada papu pogrdno psujete. Zlo govorit, opsovat ovika nije grija niti je griia; spue jisti zla su privelika, 75 ne e vidit Boga ni Boia! Reci meni, care Konstantine, je li taki nauk od istine? Di e spui nauditi dui, di li kozle, koje se udui? 80 N e e jie duu o t r o v a t i , ga bud trizno blagovati, nego grisr i nevirnost vaa; il6z] kazat pravo to je dunost naa. Ko e rei, da pravedan nije 85 sveti sabor od Kalcedonije, koji prokle jednog poganina, Eutika Carigraanina, Dioskora, od Aleksandrije patrijaru, jo i druge ime, u kojizim pravednosti nije, jer Boije opsovae ime,'

" Nije misec ni-godina dana, odkad vas eka vaa majka, kojano je od Boga vladana ter e ivit do sudega danka. Sveti oci sabore inie, a Latini blago iztratie, da u miru s nami pribivate i da vau majku poznvte. U saborim vi se obetaste i vlastitim perom podpisaste, da ete se s nami milovati, kano bratja lipo skladovati, 45-

al se jadni vazda porekoste i od svete crkve odpadoste. Govorite rii svakojake, 55 drite nas kano mrciake. Vi volite gledat sarukaa, neg da s vama vlada majka vaa rimska crkva, Boja zarunica, 6o koju brni Marija Divica. Nepoteno Latine psujete po svim mistim, kuda putujete:

90

1 Od Rimske Je odmechiete. U ispravcima R2 337: od Rimske Je czarqve odmechiete. .

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

na Isusa kada zavikae, dvi naravi u nem zanikae: da nejmade Isus ovianstva, priuzeto bie od boanstva. Sveti anateme sjedinie znade i oci Boga proslaviie, na e postavi, Grke i Latine, sam, care Konstantine!

Bilu kigu oni napise, Ocu papi ter je prikazae. 95 Milosre od ega proahu, 1:i5 pomirit se s crkvom nastojahu. Kad je papa kigu progledao, on od mila bie zaplakao.
IO

Al ne proe puno godinica, medu se se zavadie dica, j-esr razdili Latina i Grka Akacio, grki patrijarka. Cesar Zenon, tako se zovie, patrijari u pomoi bie. Papa emu aje poklisare, svete crkve duhovne likare,
I0

I zagrli kano svoga sina pravovirca csara Justina, patrijaru i sve sveenike, Isusove prave naslidnike.

Puno godin' u skladu ivie. kano bratja Grci i Latini, T najposli se oni zavadie: 35 protivi se Focio istini. N a slu se ini patrijara, a s pomou Mihajla 1 csara, Iacija u tamnicu -mee, sklad i Jubav od sebe odmee. I4. Mori ega i eom i gladoni, patrijaru ter mui pod Bradom. Brani papa svetog Iacija, a proklie i kara Pocija. Al Focio za to i ne mari, Hi nego Jubav bratinsku pokvari ter razdili dva mila brajena, svete crkve mlikom zadojena. A to u ti drugo govoriti, x kako u ti oi otvoriti? 5 Vidi i sam u istoku tmine, kako Grci gledaju Latine.

da sjedine dva mila brajena, II0 u jedinstvu vire odgojena, al ji cesar u tamnicu mee, svetu crkvu ve za majku ne e. Za etrjest i vee godina u tamnostii Grci pribivae. Bog jiim dade csara Justina, koji pravi zakon poznavae, bulgarskoga roda slovinskoga naega Srican bie tad ovi im se sloi Ivan

"5

i plemena, imena. monarka, patrijarka. I 2

Izbaviti Grke nastojahu iz tamnosti, u kojizim stahu.


1

Mihjla. U ispravcima R2 337: Mihajla.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Vole vadit Turke i ajduke nego rimske crjene klobuke; vole, da jim zapovd paa . nego papa oli crkva naa. I tvoj bratac puno nastojase, cesar Ivan imenom se zvae, da sjedini Grke i Latine i da od ih niko ne pogine. l 6 Uenio tada papa bie, nemu cesar bilu kigu pie: ,ini sabor, kupi svete oce, primi Grke pod tvoje krioce!' N a kigu mu papa odgovara l6S ter csara lipo nagovara: ,Nu podigni tvoje sveenike, patrijaru i grke vladike, ter doite do grada Ferare, i dovedi bogoslovce stare, 4 koji znadu mudro besiditi, dva naroda lipo sjediniti. Poslau ti tri galije tanke, odi meni, vodi patrijarke. Ne staraj se, csare, zairom, 45 nego putuj Italiji s mirom. Rad Jubavi Boijega sina sto ijad straticu cekina za spaene1 istoni cesr i niovih slavni parijra/

pak podie svoje patrijare, mudre Jude bogoslovce stare. On ostavi svoje bile dvore l 8 J ter otie niz to sine more, l6 L 3zdravo doe dudu mletakomu, od starine prijateju svomu. Gospoda su prida izetala, u emiju ega postavila, 9 koja bie svilom pokrivena , i sva istim zlatom pozlaena. Zakantae Te Deum, popovi, zagrmie sileni topovi, potrese se drvje i kamene, *9S od radosti svak daje zlamene. asti ega dvadeset danaka svitla kruna, dude od Mletaka, pak doprati prijateja draga 20 do Ferare, bijeloga grada. Lipo ga je papa doekao, prid csara bie izetao. Kad je cesar papu ugledao, prid ime je na kolina pao. Al mu papa kleat ne dadie, 2 * za ruku ga ufatio bie, ter ga lubi kano sinka svoga rad lubavi Boga velikoga. Za im ide Joziip patrijarka, od istoka svitlost sunca arka, 2 I svi biskupi i duhovni oci i ostali grki vladaoci.

180

Kada cesar bilu kigu primi, od ves ej a malo ne z ani mi,


1

J'paJIegne. Moglo bi se itati i spaene.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Tu se s papom lipo pozdravie, pojubie i razgovorie. 2I Posli neg su oni poinuli, 5 u sabor se jesu podignuli. Side papa na stocu zlatnomu, na pristoju puno visokomu, z desnu ega cesar od Istoka, izpod ega gospoda visoka; 2 2 s livu stranu Jozip patrijarka za pristojem rimskoga csara, izpod ega ostali biskupi, svete crkve temejiti stupi. Tu bijae mudrost izabrana od istoni i zapadni strana, tu mudraci tanko govorie, bogoslovci pisma otvorie.
22

a za ime od Efea Marko, 24S ter razloi visoko i tanko, arcibiskup od Efea grada; ali Marko ne fubjae sklada. Dva bijahu od latinske strane najmudriji, koji razlog brane: 25 jedan bie mudri Cesarine, istina je, care Konstantine! a drugi se Dominikan pie, nemu Ivan lipo ime bie. 2 Privisoko ovi besiahu 55 i duboko vazda razloahu. U Fer ari sabor Florenci ve se tu dispute velike razlozi se duboci ne dospie, uputie: bijahu, noahu. 1

z6

Izabra se dvanajest mudraca 2 od Latina sve bogoslovaca, 3 a dvanaest grki duhovnika, u nauku ne bi jim prilika. Disputae tanko i visoko, vele znano i puno' duboko od izoda Duha Prisvetoga, staresinstva pape latinskoga, od pravedni dua oiena, od enina kruha posveena; i ostala mnoga govorahu, u saboru lipo razloahu. Meu Grim najmudriji bie Bezarion, tako se zovie, arcibiskup od Niceja grada, u mudrosti poteno se vlada;
1

Malo toga postajalo vrime, nu posluaj, care Konstantine! razboli se Jozip patrijarka: slavie se do sudega danka, jer uini dila plemenita prija neg se diii s ovog svita. Zove starac slugu Nekteriju pak zapita divit i artiju.
l6

35

N a ruku se naslonio bie starac Jozip ter ovako pie: 27 Ja viru jem s pravovirnim skupa, da je papa glava od biskupa. I ovo je Duh izlazi Ispovidam da se iste pravedna istina: od Oca i Sina. joter teme Jito, due vrimenito,

75

nojjahu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

i zove se misto oitna, di se mue radi sagriena; oitn na nebesa lete, vide Boga i negove svete. U prisan se posvetiti moe ka i kvas: ja vru jem, Boe! To izusti, a duicu pusti ime Boje spominu u ustih. Kada oci svaka izvidie, dva naroda lipo sjedinie. Veseli se malo i veliko*, nit se tomu suprotivi niko>,

Smiriti se nigda ne mogahu, patrijaru svoga prokliahu.


28

Meu nami da je jubav star, poslao sam moga poklisara 10 kardinala, Bojeg namisnika, neka vam je potene i dika. U Sofiji kada misu ree, misu ree, al jedva utee, jer zavika malo i veliko: 31? ,Ajde nadvor, judska nepriliko! Anatema papi latinskomu, Konstantinu, csaru grkomu, patrijari i svim odmetnikom, rimske crkve udm naslidnikom.'i 20 Jo divojke, vae koludrice i ohole grke udovice kunu mene, od crkve glavara, patrijaru i tebe csara. Al niove anateme nisu vrsne da pauka kamo li e Bojega koji grije proklie i lute smute, vikara, kara! 32S

28

nego jedan od Efea Marko, plakalo bi jo i sunce arko! 29 [1641 Kada doe g bilu Carigradu, guli Marko svoju rusu bradu. Tubu ini, grozne suze ori, starac Marko ovako govori: Nai otci zakon pokvarie, 295 s Latinim se lipo pomirie. Starac Marko ne Jubjae sklada, ' kupi vojsku oko Carigrada, sveenike, svoje naslidnike, kaluere i grke vladike. 3 ' U pustim sabor uinie, na csara proklestvo stavie. Jos jim ni to dosta ne bijae, ve na pomo heretike zvae, da se dignu protiva csaru. 35 od istonih strana gospodaru.

Ah, moj Boe, goleme alosti! Ko e podnit grke oholosti, 33 ko li ima Jubav pokazati, svitle kraje ter na pomo zvati? . Mojom ti se virom obitu jem: doe vrime, kako nito ujem, da e klaat u Sofiji Turci, 335 robie vas gore neg ajduci.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Ali neka znade, Konstantine, da te puno Jubim do istine: moliti u duda mletakoga, da ti brni Carigrada tvoga. 34 I moliu kraje od Zapada, nek ti dadu pomo iznenada. to je reka, to je uinio, sve je kraje po redu molio, al ji papa umolit ne me, 34S jer se bie rasrdio Boe na nesrino od Istoka carstvo: hoti, da jim poniaka cesarstvo.

Ne razumim ja, moj blagodarni tioe rianine, zlo govoriti od rien, koji su od naega mnogoasnoga i slavnoga jezika i naroda, jer ne nahodim, da su oni poetak od nesklada, smutne i razdijea bili, nego mrzim na oholost grku, koja bi uzrok od ne sklada medu bratjom, od izgubjea carstva niova, jo i od svi ba novina slovinski, koje jee pod tekim jarmom turskim, razdilivi brata od brata i prijateja od prijateja, neka mogu prija skonati i lane sebe i svoje imane izgubiti. N a e dakle imamo mrziti, jer su uzrok od svega zla duhovnoga i tilesnoga bili, ne samo svoga nego li i naega, protiva kojim sveti Pava pie i teko se tui, kako se tije u negovim kigam. A vami nosim ast i svako potene kakono junakom, vitezovim i gospodi slovinskoj, molei Boga i Bogorodicu, da se svi sjedinimo1 u jedinstvu duhovnomu pravovirstva i Jubavi naega Isukrista aliti, po va nain, Rista. Amen,. Nahod se u mojim proastim kniicam u govorenu od KraJevia Marka, da ga riani za sveta dre: ono nisu rii moje, nego nadometak jednoga, koji je moje istorije pripisiva, zato mi ne primi za zlo, jer ja kriv nisam. [46.] 164) Slijedi pjesma od uzetja carigradskoga, izvaena iz kig Florijana Kampi, prenesena u jezik preoslavni i sloena po starcu Mjelovanu, uzana gospodi rijeanskoj. Kigu pie mome sveznadare iz Jedrene, grada bijeloga, na ijadu etiri stotine i pedeset jo i tri godine ter je aje g bilu Carigradu, a na ruke cara Koistadina: 5 Kupi vojsku, mili gospodare, ide na te Otmanovi care. ega je vojska sjeiovita od Azije i od Tatari je, Bulgarije i od Romanije i ostalih mjesta i krajestv.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA

(i759.)

Kad Kostadin bijelu kigu primi, , kigu tije, a suze prolije. Pitaju ga rijescansika gospoda: J5 to je tebi, care Kostadine? Koja ti je cviliti nevoja? Ali ti je netjak poginuo, po imenu Kommen Dimitrija, bojak biju s carevim deli jam?

Maleno je vrijeme postajalo, 4S ugleda se vojska silovita oko bijela grada Carigrada drugi danak aprila mjeseca, sijeln vojska cara nevjernoga, po imenu Memeda Drugoga: 5 sto i Jada po< izbor konika, dvi stotine ilad pjesac, a n moru blizu Carigrada sto galija, dvista ormanica, oini u sve sijenih Turaka 5S za etiri stotine ijada. Gleda ji je care Kostadine iz bijela grada Carigrada, gledao je ter je govorio, cle ga slua malo i vejeko:

20

Odgovara care Kostadine: Prote me se,rijeanska gospodo! Nije meni netjak poginuo bojak biju s carevim delijam,
2 ali mi je cvi jelit nevoja, 5 jer evo mi lijesta'k kige dode od elije moga sveznadara iz Jedrene, bijeloga grada,

6o

da je care vojsku sakupio i da mjesli udariti na me, a ja ne smim doekati ega, jere nejmam moci ni pomoci.

Ah, moj Boe, uda prevejeka! Je li vee na svijetu ojeka, koji nije dosa Carigradu pohoditi cara Kostadina? Turskoj vojsci e odoliti 65 l' on'liku sjelu doekati? est ijda, ve' nejmam. vojnika, od mojega naroda junaka. Tri ijade doe vjetezova od Mletaka i enue grada. Udarie pedeset Turaka na svakoga mojega junaka.

Svi su bani mene odbjegnuli, protiva se meni uzdjegnuM, oborie u suanstvo mene, 35 a brzo e oborit i sebe. Sva je moja zemja porobjena od Memeda cara nevjernoga, do bijela grada Carigrada, a brzo e osvojit i ega, 4 jere nejmam brata ni rodjaka niti imam draga ponijateja, koji mi u pomoi bio, u potribi novce poklonio,

Al dok mi je na ramenu glava, ne u predat Turkom Carigrada, ~ jeda Boga i Bogorodice 75 i Sofije usred Carigrada!

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Pak se skoi na kona golema ter otie preo Carigrada i razgleda carigradska vrata, na e mee najboje junake: Teofila, svoga rodijaka, da mu brani vrata Pozlacena i kateo vie vrata Zlatni, koga, pobre, sedam kul brani; a eliju duda mletakoga, da mu pazi dvora bijeloga od sejmena i od jahir, vjetezva cara sjelenoga.
8

da e branit svijetlu krunu. moju i od grada bijeli z jedov.


8o

Dva Troia, dva mil brajena, IID u enui gradu odgojena, Antun jedno, a Pava je drugo, . od csara naredbu primie, da mu brane vrata od zapada pram Jedreni, gradu bijelomu, Il od konika cara tatarskoga 5 i pjeaca pae bugarskoga. Jo dozivje Todora vjeteza, od starine plemia i kneza; niz obraz je suzam oborio, ovako je emu govorio:

[166] Julijana mee Katalana, . od starine asna kapetana, 9 Lavsika vrata da junalki brani i da svoje potene sarami. A na vrata svetoga Romana car Kostadin postavio bie od enue mlada denerala, 95 Justini jam koji se zovie, pak je nemu tiho besidio: enerale, sve moje uzdae, uvaj vrata svetoga Romana, brani, sijenko, i sebe i mene, jer najvea sjela od Turaka na ova e vrata udariti. Janiari, ponositi Turci, puno e, bane, doi jati! Al se uzdam u vijernost tvoju i junatvo tvoji vjetezova,
1

I2

Slugo vjerna, Todore vjetee, predajem ti vrata od Karije; mnogo e ti Turci dodijati, brani sebe, ne izdaji mene. Dozivae i Luku Notara, denerala od tanki galija, enatura Carigraanina, ovako je nemu besidio:
T2

>

I0

enerale, sve moje uzdaiie, I pazi grada od turski galija. 3 Ima dosta praha i olova i junaka kano, sokolov. Zovijae dva principa mlada, od bijela Carigrada oba: Nicefora, svoga rodijaka, . l7>'> i Todora, silnoga junaka,

I0

zvan.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

351

tr ji saje, da mu crkvu brane od Dvanaest apostola zvane. Kaluere, oce duhovnike, mlade pope, grke sveenike 4 ponukuje care Kiostadine, da se brane prahom i olovom i da mole Boga brez pristanka od veera ter do bila danka. ' Al posluaj, moj mili bra jene, *45 to ti kae starac Mjelovane: dojedrie etiri emije iz daleka od zemje laenske. Svaka nosi po sto lumbarada, a puaka ni broja se ne zna, 15 pune bihu o gna estokoga i junaka od enue grada. Kad su bili blizu Carigrada, prista vjetar, stadoe emije nasred mora kano i planine, l55 nit se mjeu niti naprid idu. . Evo teka boja i mejdana! Zavezoe careve galije, obleee latinske emije nasred mora izpo Carigrada. Iz emija pucaju topovi ter se uju kano i gromovi, potJoipie tanene .galije, izlomie turske ormanice. Ne bi reka, da je morski bojak, ve bi rekao, da je su dni danak: iz laenski silenih brodova sipje oga, nigda ne pristaje.

Pade mrtvi carevi junaka za dvanajest ijd. Turaka. Tako isti povidie Turci, kad Carigrad izguhie Grci.

17

Laenom je dobra srea bila, Bog jim dade vjetra maestrala, zajedrie g bijelu Carigradu Vi posred turski tanenih galija. Na sve strane vatru prosiplui i s topovim galije bijui dojedrie zdravo Carigradu l8 pjevajui i popi jev aji. Memed care zanimio biye od velike tuge i alosti gledajui ajke' i galije, e se tope u to sine more. Zove care pau kapetana, da mu rusu odsijee glavu, a kada ga ugledao hie izraena i svega krvava,
l8

l6

[167]

ne kti nemu odsijecati glave, ve ga bije tekim buzdahanom: *9 Bre, dimsuze, paa kapetane, kamo moje tanene galije?
P a k namisti velike t o p o v e p r a m bijelu g r a d u C a r i g r a d u , poe ega biti sa svih strana i oriti do zemle bedene. P a k dozivje pae i vezire ter je ima M e m e d besidio: Sjutra va|a na g r a d udariti i na silu ega osvojiti.

9S

l6 6

5 5

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Koji prvi skoi na bedene i na metne alaj zelen barjak, za pasu u ega uiniti od sve moje zemje Romani je. Kada li je danak osvanuo, razvie se svileni barjaci, > udarie bubni i svjerale, zavijekase po vojsci aui. Poleee uz poje konci, udarie sa svih strana pjeci; juri ine od jutra do mraka, Carigrada uzet ne mogoe,
2

To je udo 1 car ugledao, preda se je oge dozivao ter je care ima govorio: Posluajte, oge zakonoe! 5

s%

Sjutra emo dovu prouiti i ramazan estok uiniti, da ako nam Bog i srea dade, ter Carigrad brzo osvojimo. 24o Kada li je danak osvanuo, Turci svoju dovu prouie i ramazan estok uinie, ne bi li jm dobra srea bila. To je gleda care Kostadine, 245 gledao je ter je besidio, e ga slua mak> i veliko, p atrij ara 1 svi sveenici: Ue dovu Turci vjetezovi, ba e sjutra na grad udariti. 2S Svaki svoje izpovjedi grije, pakajmo se, dok imamo vrijeme. gubimo se i pomijerimo se kano bratja i rijeani pravi. 2 Ako nae i pogine tijelo, 55 ne bi li nam dui boje bijelo!

2TO

neg pod nim izgiboe mnogi, a najvee Grci i Ermeni, 21 koji bihu silom povedeni $ i na juri prvi odreeni. Ali se to malo i znadie prama sjeli, koja dola bie: za pedeset i vee danka. ne prestae biti Carigrada. Evo, brate, i gore alosti! Bog ostavi nesrecne grenike: ugleda se svjetlost na Duhove u bijelu gradu Carigradu. Iz grada je ona izleela ter je vedru nebu. poleela. Kad to udo Turci ugledae, od ves-eja skupa zavikae:
22

22 J

'

Preoslavni otac patrijara, kojino vas i ui i kara, dae nami blaosove svete, ter e init da se Memed smete. Svaki budi srca junakga, a desnice Marka Krajevia, ter slobodno Turke doekajte i niove glave odsijecajte.

Slava budi Bogu vejekormi, dobra srea caru estitomu! -23 Bog pobjee iz Stambola grada, predade ga caru silenomu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ako se preblialo vrijeme, da mi nae pogubimo glave rd potena, vjere i zakona, slava Bogu i Bogorodici! ;

l6

a niz poje krvca teci jae, u sine se more salivae. [1 68]

9S

Boje na.m je poginut poteno neg na svijetu ivit nepoteno. 27 Svaki radi osvetiti Boga, ja u Boga i Bogorodicu! Kad vojnici 'nega-razumie, sve zapiaka malo i veliko, svak se kaje i protene pita, 275 a najvee care Kost a dine. Maleno je postajalo vrijeme, sa svih strana ud ari se Turci: deset ija skla preslonie zSo uz be dene bila Carigrada. Stoji jauk ranenih delija, stoji viska turski bedevija, a zemja se tresijae kruto oko bila grada Carigrada od topova turski i rijecanski, od. bubana i od tambalasa, od kumbar i silni puaka, od galija turski i laenski, od svjeraia i turski pifara i od trab Ja grki i laenski, od zveana maa i sabaja, alaJkaa carevih delija. Izgibo'e janiari Turci i sejmeni, ni broja se ne zna, Kollikoji. Stari pisci hrvatski. XXVII.
1 2

Koliko su visoci zjedovi od bijela grada Carigrada, mrtvi su ji Turci nadjetili, viruj, pobre, mudri Judi" kau. 00 Carigrada ni tad ne uzee, ve sramotno natrag pobjegoe. Al zavijeka malo i vejeko iz bijela grada Carigrada: Janiari, vi li ste levente i delije Otrnanovi cara. Odbacite svijetle sabje vae, prepaite enske opregjae, 35

kad ne smite s nami boja/k biti, ve biite kano straivlce! 3 10 Pofali se, Memede sultane, / koliko si1 glv odsjekao! Ah, moj Boe, goleme alosti, teke ti su grke oholosti! Kada ji je care razumio, 3r5 svu je vojsku natrag okrenuo. janiari, siloviti Turci, udarie kano mrki vuci, carigradska osvojie vrata, u Carigrad sjelom ujezoe. Isjekoe malo i veliko, pogubie cara Kostadina, al vjeteki poginuo bie siku mlade Turke janiare.

320

23

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Dvista rana na nemu bijae, 32J al p o poli Turke presieae, pak najposli crnoj zemji pade, zemji pade, Bogu duu dade. Side Memed nasrid Carigrada na pristoju csara grkoga, 33 ter od tada Otmanovi care sve ponizi krale i csare.

Sve po redu pozdravja rijeane po imenu starac Mjelovane! Molite mu vi Boga za zdrav je 335 ne bi li vam pjesme izvodio od Stambola, grada bijeloga, Rom-anije i od Bulgarije, od Mostara i ravna Kotara, Slavonije i od Ungarije, 34c

od junaka Lijeke i Krbave i od Bosne, vjetelke drave. Na sabji vam dobra srea bila i turske se krvoe napojila! [47-1 SHdi pisma druga od Carigrada. Cvilila je grka cesarica, Konstantina kraja zarunica, u suanstvu Otmanovi cara, od istoni strana gospodara. Konstantina esto spomiase 5 suze rone ter mu govorae: Da t' je ustat, mili gospodare, Konstantine, veliki csare, ter da vidi sad alosti moje, I0 ah, nesrine zarunice tvoje! N e zovu me vee cesaricom, ve nevojnom turskom robinicom. Nit me zovu gospojom Grkiom, ve Arapkom, crnom prosjakinom, koja nejma brata ni rodjaka, XS niti ima sestre ni netjaka. Obilija n e j m a m cesarice, jer je m o j e p o t a m n i l o lice nemiloga dvore gospodara, po imenu Otmanovi cara. ,

2C

Zlatnu krunu ne nosim na glavi svak me psuje i nemilo davi: od gospoje ne imam zlamea niti nosim dragoga kamena. to bi reka, dragi pobratime, 25 koji nosi od Rvata ime: koja skoro bie cesarica, Konstantina cara zarunica!'

Posluaj me, kazaii ti pravo, ah, tako mi, pobre, biti zdravo. 3C Ovo bie bili Carigrade, posli nego u suanstvo pade:

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759O

Nejma vee slave ni potena, u emu se ne dile protena, nit se krsti nit se izpovida, 35 nit je uti, da pripovid. Ve ne tuje crkve ni otre, neg gamije i turske munare; u Sofiji nije sveenika nit je u oj Boiji prilika. 4 Ne dolazi otac patrijara u Sofiju priestit csara, nego oge siloviti Turci, koji viju kano mrki vuci. Ne poje se vie leturije, sveenici ne karaju grije, nego oge tiju Alkorane ter nam Jute zadavaju rane. Oh ko te Kamo kamo 45

Di su tvoji bili manastiri, kalueri, duhovni pastiri? Kamo tvoja zvona glasovita, Carigrade, lipoto d svita? Plemenita di su ti gospoda od grkoga mudroga naroda? Di li su ti Grkie gospoje, koje bihu nareene tvoje?
6

Di je tvoja mudrost-i mudraci? Kamo li ti bijeli palai? 7 Sad u ima pribivaju Turci. to bi sria, da se legu uci! Kunu tebe svi narodi svita, jo i ega, god za te pita, a najvee od istoka strane, 75 jer jim jute ti zadade rane. Kune tebe zemla Arbanija,. Bulgarija i Macedonija, slavna Bosna i Ercegovina, Koarica lipa banovina.

nesrini grade Carigrade, tako nemilo izdade? 5 tvoji krajr i cesari, li ti tvoji bani stari, po svitu slavie, u zlo postavie? crkve i otari? lipom pokvari?

kojino se prija neg te Kud se die Ko li tvoju

tebi se zmije porodie, koje ove zemje porobie: u suanstvu cvile brez pristanka i progonstvu do darianeg danka radi tebe, grade Carigrade! Istina je, to i dite znade: oholost je tebe pokvarila i nevirnost na zemju bacila.
8

Kamo li ti tvoja lipa dika patrijara, veliki vladika? Kud se die pripovidaoci, zakonoe i duhovni oci?

6o

to si naao, > i uivaj, u turskomu suanstvu pribivaj: 9 -kukati e kano kukavica, suze ronit kano udovica.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

[48.] Slidi pisma od kue Frankopanovia., izvaena iz pofale, koju dade fra Frane Giavini Istrijanin gospodi od reene kue na 1628. udila se Lika i Krbava, to govori Bugarine Sava: kudi pleme Frankopanovia, i viteza bana Zrinovia. Svoje ime uzdie i fali, kojeno je poelo od lani, pogrduj-e stare vitezove, sve slovinsk bane i knezove: 5 Nije misec ni. godina dana. da je pleme Zrinovia bana: od ijade vee je godina, da se zvae knee od Nadia.

30

Sva su taka velika gospoda od naega slavnoga naroda: niko ne zna, odkada su bili 35 ni gospodstvo kad su zadobili.

Nu posluaj Frankopanovia, to je vece pleme Krajevia, IO velikoga bana i plemia, Koarica oli Kobilia od koga je roda i plemena od mojega roda vitekoga 17] i od koga izlazi vrimena. 4 i na glasu vazda junakoga? Svuda slave Zrinovia bana i mladoga kneza Frankapana, kano da su s neba doletili *5 i od vika na nebesih bilu A ne znadu, da su od teaka, od obana oli prosijaka: do juer su uzbijali ovce 20 i dvorili po svitu trgovce, a sada se svitli bani kau ter s teacim ne e da se slau, a nejmadu epu ni novca, nego itu pomo od trgovca. To je uo Lianin Baria ter je emu tiho besidio: Ne budali, Bugarin Savia! Ali si se brean pomamio?
25

Dvi ijade godita imade, odkada se ovo pleme znade. Trojanu gradu pribivae, po svemu se svitu. spominae, jer porodi vrsne vitezove, 45 plemenite bane i knezove. Ovako nam sveti oci kau, jo i drugi imam se prilau. Anicio starinom se zvae, od Enea bana iziazae i od Turna, kraja latinskoga, najveega plemia rimskoga. Od ega se rodie glavari, kardinali i Boji vikari: Aleksandro i Grgur Deveti, Inocenco, Grgur, papa sveti.

55

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

357

Jos porodi svete i svetice, Benedeta i mnoge divice, Isusove mnoge muenike, ene svete i ispovidnike. Od nega su. vitezovi stari, svitli bani, kra|i i cesari, eesarice i mlade banice i od svake vrste poglavice.

60

to vrime ban rvatski bise, imenom se Nikola zovie, od plemena Frank opanovia, imadie srce Krajevia ter sakupi Rvate junake, na oruju vitezove jake, sie vojsku cara tatarskoga, oslobodi krafa ungarskoga. Od ega se bani porodie, zadubine koji uinie: tuju crkvu i Boje pastire, sagradie mnoge manastire.
8

Po svem svitu Dante glasoviti, 65 xi nauku puno ponositi, Fiorentin koji se zovie, od kolina Frankopana bie, a od kue na glasu viteza Aldigera, velikoga kneza od bijela Florence grada, kojano se nalazi i sada.

7^

Sad promisli, Sava Bugarine, koji kudi bane od starine, je li vece pleme Zrinovica 95 i viteza Frankopanovia od tvojega roda i plemena i krasnoga od lani imena! N e m o j , pobre, nabijat kabjia ni grditi slovinski plemia!

Od ovoga, jasnoga plemena, al podavno u stara vrimena, za duda je mletakoga bio, 75 imenom se zvae Mijovio. Kad Tatari naglo udarie ter ungarsku zemju porobie, potirae kraja ungarskoga do siega mora latinskoga.

IO

,s

Gospodstvo su n a sabji dobili, a nisu ga za novce kupili ni pasui po p l a n i n m ovce ni dvorei p o svitu trgovce.

[49-] 5lidi pisma, k a k o I v a n B o n d u m i e r , L u d o v i k Kalbo i Pava Erico >ogiboe branei Kalcidu, r e e n o Eubeu, u Arcipelagu n a 1469., izvaena iz Sagreda. G r a d se bili u k r a j sina mora, u otoku od Arcipelaga: Kalcida se od starine zvae, ban mletaki u n o j pribivae. Gledae ga O t m a n o v i care, 5 po imenu Mernede sultane, k a d je on'da. s vojskom prolazio, gledao je ter je besidio:

358

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) a]i kjue, a ne gubi glave ni tvojizih u gradu graana. 4

Lipa grada, bogata otoka! Ali mu je zaludu lipota, kada dvori duda mletakoga, od starine dumanina moga.

I0

A ako mi Bog i sria dade, ter ja zdravo Carigradu doem, oruara tanene galije, 15 brz ajke, od boja emije. Zajedricu niza sine more, [171] osvojiu bijelu Kalcidu, sve otoke od Arcipelaga i po riima sela i varoe. to je reka, poreka se nije: kako doe g bilu Carigradu, naorua tanene galije, . brze ajke, bojne sultanije, pak zajedri niza sine more.

Doveo sam silnu vojsku na te: sto ijada baa i sejmena, janiara etrjest ijada; nit e ostat ni obranit'grada. 45 Kada Ive bilu kigu primi, onu tije, drugu napisuje 1 ter je aje caru silenomu. Ovako se ime razgovara: Jeda ini, Otmanovi care, 5 da su vrebci vlastela mletaka, ter ji misli z bukom poplaiti, iz Kalcide grada iztirati?

20

Drugi danak pod Kalcidu doe pak napisa listak kige bile ter je" saje mladu proviuru, po imenu Ivi Bondumiru. U kizi je care besidio: Vlasteline Ive Mleanine, sa]i kjue grada bijeloga, a ne srdi cara estitoga, 3

Imam dosta praha i olova i junaka kano sokolova, vlada s irna Erico vitee i Ludovik Kaibi kapetane, koji su se na kriu zakleli, da e prija izgubiti glave nego tebi pridati Kalcidu i 'izdati duda mletakoga. Kad je care ega razumio, poe biti bijelu Kalcidu iz svojizih tanenih galija i od,boja silenih emija. N e pristae za nediju dana brez pristanka biti bila grada, obori-e kule i dvorove, prolornie cd ^rada zidove.

55

6o

jer 'vo ti se kunem na itapu i na sabji i na desnoj ruci: 35 ako grada udij ne pridade i brez boja i brez krvce crne, iva u te na mibe derati i nemilom smrcom umoriti.
.
1

napijjuje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kad se svri nedija danaka, 7 stade vika silenih Turaka, janiari na grad udarie, uz bedene listve prislonie. Z golim sabjam na bedene skau, na grad meu zelene barjake, 75 ali svoje pogubie glave na juriu grada bijeloga. , Koliko ji pod gradom ginae, u vojsku ji vee dolazae: trijest danak' ne pristae Turci 8o udarajuc kano mrki vuci. iz galija pucaju topovi brez pristanka kano i gromovi, probijaju od grada zidove, 8 ore bile do zemje bedene. 5

A evo ti moju istu viru moga poslau te g bilu oruana, zdrava

viru dajem, Muhameda: dvoru tvomu i vesela.

I0

Erici se ino ne mogae: nestade mu praha i olova, sva mu vojska izginula bie bojak biju s carevim delijam.

IIQ

Lipu ercu prida se dozivje, po imenu Anicu divojku. Svojoj erci plano govorae: Posluaj me, Ane, erce moja! U Turinu nigda vire nije: J I 5 ti si, Ane, lipa i pristala, Turci e te Jubit na sramotu, pazi, erce, viru Isusovu.

Nemu Ane tiho* odgovara: P a k p o d g r a d o m laguni uegoe Ne brini se, moj mili babajko! i zidove n a zemju bacie. A h , m o j Boe, goleme alosti! Prija u ti izgubiti glavu K o e ostat o d turske naglosti? [172' nego Jubit poturicu mladu. Sa svih strana udarie Turci, 9 osvojie bijelu Kalcidu: pogiboe dva gospodiia, Bundumier, vitez od Mletaka, 1 Ludovik Kalbi, kapetane. Erica se Turkom, ne pridaje, 95 ve jim ruse odsijeca glave. Zatvori se kateo tvrdi od Kalcide, grada bijeloga. Kada je je babo razumio, on od mila bie zaplakao>, pak otvori od katela vrata, pridade ga caru nevirnmu.

I2

I2

Kad u ega Turci ulizoe, tad Erici ruke savezae ter ga vode caru pod adore i Anicu, lipotu divojku. ^

Moli junak Turke janjiare, Nemu care bilu kigu pie: jo- jim daje groe i dukate, Nu se pridaj, mlaan kapetane, 100 da Anici odsijeku glavu, jer katela obraniti ne e, jer se boji, da se ne poturi. nemoj ludo izgubiti glave!

6Q

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

x Vele nemu mladi janiari: 35 Ne budali, knee Latinine! Ko e smaknut mladu suitaniju, virnu }ubu cara estitoga?

Kad je M-emed razumio ega, vas od jida bie pobiidio. Poe ega na muke meati ter ga ini pilom pripilati. Pak dozovnu Anicu divojku x)5 ter se care ome razgovara: Do sad si se ti Anica zvala, a od sad e Fatima kaduna, virna luba cara estitoga. Srdito .. Ane odgovara: O nakazo, }uska nepriliko, za te li su Latinke divojke, zarunice Boga velikoga? Ja u prija u more skoiti i na vatri iva izgoriti neg zanikat Stvorite|a moga i Jubiti cara neistoga.
l6

Kada li ga caru dovedoe, car je nemu tiho besi dio: Silna, glavo, Latinine Pavle, jer isie moje janiare?

Ja sam tebi tvrdu viru dao, cla ti ne odsicati glave: x tvoju glavu odsicati ne u, 45 ali u ti zadat muku veu. Erica je emu govorio; Ne udim se tvojoj viri, care, zato vire u Turinu nije: kakva vira, taka i zakletva! f>'

x6

To je caru puno muno bilo, od bedre je sab}u povadio, 1 divojci je glavu odsikao 7 u Kalcidi, gradu nesrinomu. [je] Pisma, kako Ante Loredan, vlastelin mletaki, obrni Skadar od Turaka na 1475, izvaena iz Sagreda. Divan ini Otmanovi care, po imenu Memede sultane; svu gospodu na divan sazivje ter je Memed ima govorio: Ne bi li se koji junak naa, 5 da podigne silnu vojsku moju i otide priko Arbanije ter osvoji Skadar kod Bojane? Svi veziri mukom zamukoe, ali ne kti vezir Sulemane od bosanske na glasu drave, ve je caru tiho besidio:
IO

Daj mi, care, pisac' i konika osamdeset ijad vojnika, ja u poi Skadru bijelomu, x5 na silu u osvojiti ega.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

361

to zapita vezir BoManine, to zapita, to rnu care daje: osamdeset i|ada vojnika, sve po izbor najboji junaka. Podie se priko Arbanije, brzo doe Skadru bijelomu.1 Sa svi ga .je strana obsidnuo, pak napisa listak kige bile

ali ludo pogubie glave na juriu Skadra bijeloga.


2

Osta mrtvi etiri ijade 5 oko grada na juriu prvom sve najbojih Turak' krajinika. Pivaj, pobre, junaka je dika! Kada li je danak osvanuo, opet Turci juri uinie, od zorice ter do mrkle nocce ne pristae na grad udarati. Ali bila ne uzee grada, jer ga brani Ante Loredane. Bise ladn vod ponestalo naoj vojsci u Skadru bilomu.

55

" ter je aj mladu providuru, 5 Mleaninu Anti Loredanu. U kizi ga vezir pozdravja-e ter ovako nemu govorae: Providure Ante Loredane, poaji mi klue Skadra grada. 3 Nemoj gubit rusu . glavu tvoju ni tvojizih mladi vitezova. Loredan mu kriigu odpisuje: Ne budali, paa Bonanine! Ja sam dudu tvrdu, viru dao, 35 da mu ne u izdat Skadra grada, dok je moja na ramenu glava. Kad je ega paa razumio, poe biti Skadar sa svih strana. Bio ga je petnajest danaka P' od zorice ter do mrkla mraka. Bile kule mnoge oborie, na tri mista beden otvorie. Kad to vidi paa Bonanine, [173] na Skadar je juri uinio.

6o

Loredanu to muno bijae ter glavarom tiho besiae: Nije koga porodila majka, da otie do rike Bojane -5 s pet ijada najboji junaka i udare juriem na Turke ter donesu vod iz Bojane za svu vojsku, koja je Skadru? Svi junaci zemji pogledae, ali ne kti vitez od starine, po imenu Crnojevi Ive, ban od Zente i Gorice Crne, 7

45

Jedni Turci beden podkopaju, drugi skau gradu na bedene,


1

ve govori mladu providuru: Ne brini se, Ante Loredane! 75 Ja u poi do rike Bojane i donicu vode za junake.

skadaru bijelomu.

362

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Pak povede svoje Crnogorce, Ercegovce i silne Kotarce, 8o ter na Turke snano udarie, dvi ijade glava odsikoe. Otidoe do rike Bojane ter se ladne napie vodice. Zdravo su se natrag povratili, 8 za junake vodice onili, S Malo toga vrime postajalo, ;om Turci na era d ud ansf prislonie listve uz bedene, na grad meu barjake zelene. Loredan se Turkom ne pridaje, ve jim ruse odsijeca glave. Vezir bie sabju povadio, jnicare na grad natirao. Ai graaam za to 1 ne lia;u, ve jim ruse glave odsicaju, 9S biju Turke drvjem i kamenem, s crnim prahom i tekim olovom. 51-1 9

A kad vidi Suleman vezire, da ne moe Skadra osvojiti, die vojsku izpod bila grada, ode plau caru gospodaru.

Osta mrtvi pod gradom Turl za dvadeset ijd junaka, to Loredan pogubio bie branec Skadar, to Sagredo pi Za Antino veliko junatvo emu dade ducle eneralstvo od Levanta i lipe Morije, Cipra ravna i zemje Kandiie, Viteki je vazda vojevao, * po Levantu Turke razbijao: kad Lepanat bili obsidoe ter sa bie za osam miseci, na tursku je vojsku udario, deset ifa glav odsikao, Izpod grada on istira Turke, okrvavi svoje bile ruke.

od divojke Manile, \ je oslobodila | ske vojske, koja ga bi podslla na 1475. Izvaena Iz Sagreda, Sluaj, pobre, koji znade naki, da ti kaem mejdan divojaki, koji ima biti ter ne malo vitezovom sjajno ogledalo. Tu graani mnogi izgibose, a Turaka ni broja se ne zna, koluneli i mladi serdari.

Ali evo i gor alosti, jer pogibe mlaan kapetane, Kad na Lemno Turci udarie 5 zapovidriik od bijela grada, podaleko gori u Levantu, [174! siku mlade Turke janiare. juri in, nigda ne pristaju ter graanorn jade zadavaju.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

363

Pripade se malo i veliko, sve to plae i suze prolije, al ne plae Manila divojka, lipa oerca mlada kapetana. Posluajte, mladii i starci, Dalmatini i mladi Ungarci! Kada vidi Manila divojka da joj bie babo poginuo,
20

Svaki junak glave odsicase, al najvee Marula divojka: krvave joj ruke do ramena i svijetla sabja do balaka. Malo posli dobra pomo doe4 od viteza bana Loredana. Kada li ga Turci ugledae, brez obzira natrag pobigoe. Al da ne bi Marule divojke, tad bi Turci Lemno osvojili: 45 svi je ona slava divojak, ogledalo po svitu junaka. Uzvisuje sva zemja udinska do nebesa Judit udovicu, jer odsie. glavu Oloferni 5 pod bijelim gradom Betulijorn. . Uzvisuje 1 i emla slovinsk, jo i lipa drava latinska brez pristanka Marulu divojku, jer isie Turke janiare, 55 a u L e m n u , gradu, bijelomu.

divojake ajine odbaci, ? svoga babe odoru oblai -5 pak pripasa sabju na ajduku, u vojsku ie udarila tursku. Britkom sab]om Turke prisicae i vojnike svoje slcboae. Boji junak od babajka bi'e, 3 viruj, pobre, to Sagredo pie. Kad li vidi principov vojska, to uini Marula divojka, na Turke je skladno udarila, iz grada ji bise iztirala. 35

[52.] Pisma, kako Ante Lece, vlastelin mletaki, obrani Skadar,, koga car Memed.bie obsidnuo i pod im stao'godite dana na 1476. Izvaena iz Sagreda. Zaree se Memed, care silni, u Stambol, gradu bijelomu: Podignuu vojsku nebrojenu i otiu Skadru bijelomu. Na silu u osvojiti iiega, pogubi u Lecu providura,
UzviJ'Juje.

osv-etiu krvcu prolivenu, moju. vojsku, lani isienu. Zaveu se niz more .dudevo IO do bijela grada Venedika, pofatau gospodu mletaku i niove kadune jubovce.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Porobiu ravnu Italiju ['.7 svu do Rima, grada bijeloga, ufatiu papu latinskoga *5 i negove mlade kardinale, To govori, al Boga ne moli, ve. podie svoje vitezove, priko ravne z em Je Arbanije brzo doe Skadru kod Bojane ter ga care obsidriuo bie sa svih strana, ne more se vie: s jedne strane biju ga topovi, 2 druge strane bumbe ogfievite, s a s Ali, jer tree strane laguni podkopaju, 25 etvrte juri ne pristaje, grada osvojit ne moe, ga brani Lece providure Odpisuje Lece providure: 45 Vira moja, Otmanovi care, ne pridado tebi Skadra grada, dok je moja na ramenu glava. Nije adet vlastele mletake pridavati u Turke gradove brez velika boja i alosti, brez velike sile i naglostk Imam dosta praha i olova i zaire za devet godina, a i dobrih u gradu vojnika, kojino se ne boje Turaka.

55

to i' mi priti, Otmanovi care, da ti ne e vidit Carigrada, dok ne sidne u Skadru bilomu, 6o moju rusu ne odsie glavu, u to) ti je eji babo umro, straho me je, 1 da e umrit i ti. Prija e ti sva opasti brada, neg e imat kjue bila grada. Kada caru bila kiga doe, kigu tije, po nosu se bije, pak se skae na noge junake ter povadi sabju okovanu. Janiare na grad natiruje, ali ega osvojit ne moe, jer ga brani Lece providure i negovi mladi vitezovi. Skadar bie godinu danaka vitezovi Turci brez pristanka, al zaludu, jere izgiboe sve najboji pisci i kohici.
6

i negovi vitezovi mladi, Talijanci, Nimci i Rvati, Arbanasi, silni Crnogorci : ostali po izbor, junaci.

Biju Turke prahom i olovom, tekim bumbam,ogenim granatam, jo jim ruse odsicaju glave 35 ter ji meu gradu na bedene. To je caru i pomuno bilo, providu.ru bilu kigu pie: Nu se pridaj, Lece providure! Bila grada obraniti ne e. Evo ti se kunem na itapu i na mojoj sabji okovanoj, da me ne e vidit Carigrade, dok ne uzmam Skadar kod Bojane.
1

Isp. bij. uz R 2 126.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

365

A kad vidi Otmanovi care, da ne moe Skadra osvojiti, die vojsku, ide g dvoru, svomu ( neveseo, tuan i alostan.

Osta mrtvih pod gradom Turaka za pedeset i Jada junaka. Jadan care, kamo tvoja fala, kamo Lece providura glava!

[53-] Pisma oid kraja ungarskoga, Ludovika imenom, kako pogibe na Muakom poju boj bijui s carem Sulemanom na 1526.1 Izvaena iz Sa Sanak snila ungarska krajica, lipa Juba kraja Ludovika, u Budimu, gradu bijelomu; sanak snila, u sanku vidila, da se vedro nebo prolomilo 5 nad Budimom, nad bijelim gradom, da je sunce na zemjicu palo-, da je jasni misec pomrao, svitl zvide mis.ee odbignule IO ter su kraju neba pribignule; da su utve Dunaj priletile ter su pale na poje Muacko. Sveznavari sanak tomaie, tomai-e, al ne domislise, nego jedna mlaana divojka, u Budimu gradu odgojena. Krajici je sanak toroacila ter joj bie tiho besidila: tono jesi u sanku vidila, da se vedro nebo prolomilo nad Budimom, nad bijelim gradom, to e Turci Budim osvojiti. to je sunce na zemju padnulo, to e Turci kra]a pogubiti. to to e to to e je jasni misec pomrao, 2>" emu potamniti lice. su zvide misec odbigmile, ega odbignuti sluge.

to li utve Dunaj priletie ter padoe na po Je Muacko, ono Turci Dunaj pribrodie, na Muau tabor uinie.

Koliko je Mua, poje ravno, svega su ga-Turci pristisnuli: prid nimam je Otmanovi care, 35" po. imenu silni Suleman-e. Istom ona sanak tomaei, kiga doe kraju ungarskomu od silnoga cara Sulemana, u kizi je kraju govorio: 4-

20

1576.

66

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kad razgleda bilu kigu moju, poaji mi kjue od Budina oli odi, da se ogledamo na Muau, po]u irokomu. Kad Ludovik bilu kigu primi, 45 kupi vojsku po Budimu gradu, po Budimu i okolo ega, skupi vojske ~ trideset i jada. Ali jadan samosvitan bie, [176] mudrih ludi nauk ne primae: 5 za glavare ne mee vojnike, ve biskupe, fratre, redovnike, koji nisu Turak' ni vidili, kamo li su ima bojak bili. Mlada krala na zlo nametnue, 5 5 Ungariju u zlo oborie. Nije sabja za popa ni fratra, ve krunica i kri izpod vrata, diipline i pokora teka redovnika dila su vitezka. Fratar ima uvat manastira, biskup init dilo od pastira, a gospoda sabje pripasati i viteki vazda vojevati.

Ti e mojom upravlati - vojskom, sluae te pisci i konci, sva gospoda i svi vladaoci 75 od lijepe zemje Ungarije. P a k podie svoje vitezove, trijest ija mladi Ugriia, ter otide na pole Muako. A k a d a je T u r k e ugledao,
bijae se kraju poplaio. G o v o r i o ungarskoj gospodi: Svitujte me, moji vitezovi, m o e m o li s T u r c i m bojak biti, 8 smidemo li na ne udariti. 5 Vele n e m u ungarska gospoda:

8o

Ludovie, naa kruno svitla! Nemoj gubit i sebe i vojsku i svu ravnu zemlu Ungariju. Trijest i}ad',ve' nejma vojnika, 9 trista ija imade Turaka; udarie deset na jednoga, pogubie Turci do jednoga.

6o

Poekajmo tri bijela danka, jer evo nam dobra pomo ide, 95 Zampujane, od Erdeja bane, Kraj Ludovik mlado mome bie, 65 i nim vojske trideset ilada. vojevati joter ne znadie: ne kti sluat ungarske gospode, Ide tebi pomo od Rvata biskupe uze za vojvode. za petnajest junaka: prid imam je od Rvata bane, IO po imenu vitez Franipane. Zove sebL Tomorea fratra, franceskana po imenu Pavla, 7 arcibiskup od Koloa grada, Trijest ija ide vitezova ter je nemu tiho besidio: od Prusi je i od Bohmi je:

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

367

prid imam je junak od starine Brandeburgo, bane od Prusije. I0 5 Fra Pava mu biskup govorae, na zlo kraja ter nagovarae: Ne plai se, svitla kruno moja, dobiemo cara Sulemana! Desnica je naa od mejdana, ne ekajmo pomoi od bn, ve udrimo slobodno na Turke ter mi nae posvetimo ruke. Bie tvoja dika i pofala pridobivi silenoga cara brez velike od bana pomoi, koja ti je namislila doi.
II0

Bii, jadna, k u d a godir znade, pogibe ti kraju Ludovie! Govorila budimska krajica: N e budali, slugo Miovile! Nisi jadan kraja ni vidio,. 4 ve napija vino po Budimu, vino pije, a Jubi divojke. Ali veli sluga Miovile: Zlo ti vino, a gore ti bilo! Nije mi se izlomilo perje napijaju vino po Budimu ni. Jubei Budimke divojke,

45

Il

ve se moje izlomilo perje bojaik biju s carevim delijam. Kada ga je ona razumila, 5 niz obraz ]e suzam oborila,

Poslua ga, ujide ga zmija, U77] pak pokupi i srebro i zlato, ter udari na carevu vojsku. Sve do podne krajev mejdan bie, 20 sitni biser i drago kamene ter pobie Pounu bilomu, po podnevu Turci pridobie. di se krune kraji od Budima. !55 Izgiboe ungarska gospoda N a putu joj loa sria bie: brane svoga kraja Ludo vika, pustahije na nu udarie, i pogibe fratar franceskane, otee joj i srebro i zlato, arcibiskup od Koloa grada. I2 5 sitni biser i drago kamene. Jol i biskup od Bosne ponosne, arcibiskup od Strogona grada Osta plau u gori zelenoj, l 6 i ostali mnogi redovnici kukajui kano kukavica, poznadoe, to e rei Turci. suze rone jadna udovica. Tu pogibe kraju od Budima, r3 utopi se u vodu studenu. Utee mu sluga Miovile ter pobie g bilomu Budimu, ter dozivje budimsku krajicu pak joj tijo govorio bie: 135 Ej neviro, od Boga prokleta! I od tada, pobratime dragi, l6 osta turska ravna Ungarija. 5 Teko majci budalu rodei, a krajestvu dite vladajui!

368

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[54-1
Pisma od bana Zrinovia' i cara Sukmana Treega, koji obside Seget ungarski i pod aim umri na 1566. ' Sukman se razbolio bie u bijelu gradu Carigradu. Pitaju ga pase i veziri: to je tebi, care gospodare? 5 Koja ti je bolovat nevol? 5 Ali ti je starost dodijala ali junak Zrinovi Nikola devet godin' s tobom bojak biju? i? Odgovara care Sulemane: Pete me se, pae i veziri! Nije meni starost dodijala, ve nevirni Zrinovi Nikola, da idemo Seget uzimati u lijepoj zem}i Ungariji, koga mi je babo uzimao, al ga nije osvojit mogao.

Ako nami Bog i sria dade, ter mi sada nega osvojimo i Nikolu bana pogubimo, 35 bice vezir od svih paa moji. Kad je paa ega razumio, siienu je vojsku sakupio: sto ijada po izbor , piadije ni broja se ne zna. -1 Ode i prid Gleda gledao vojska do Segeta grada riome care Sulemane. ga je Zrinoviu bane, je ter je besidio:

IO 10

koji razbi Ali-pau moga pod Segetom on se ne bilio! x ter isie svu vojsku liegovu 15 5 i porobi Bosnu do Fojnice. Sada nejma veega junaka u Turina ni 11 kaurina ni eega meni dumanina od Nikole Zrinovia, bana.

20 2

Mili Boe, na daru ti fala, 4 " > kad doeka i ovoga danka, da ja vidi ov'liko junaka pohoditi Zrinovia bana! to sam, Boe, od tebe prosio, sada vidim, da sam izprosio: 5 blagosovi svitlu sab|u moju, da osvetim svetu viru tvoju. Tri i jade, ve'- nejmam vojnika, a brez broja na poju Turaka, al s pomou Boga velikoga 5S pridobiu dumanina moga.

Nit u ivit ni veseo biti, oga dok ne smaknem dumanina moga Zrinovia, bana rvatskoga, koji mi je puno dodijao.
2 Pak dozivje Sokolovi-pau 255 ter je emu care besidio-: Amet-paa, virna slugo naa, re, kupi vojsku, to god veu more,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

369

Pak je svojoj vojsci besidia: Posluajte, mila bratjo moja! Evo na nas turska sila doe i prid ome care Sulemane. 60 Spomen'te se, da jeste Ungarci: malo nas je, ali smo junaci, svaki udri na deset Turaka, sam Zrinovi oe na dvadeset. * Ako se je priblialo vrime, 65 da mi nau krvcu prolijemo branec svetu viru Isusovu i svijetlu krunu csarovu, umriemo kano muenici, od slavnoga naroda vojnici, 7 z golim sabjam u desnici ruci, al e platit i nevirni Turci. Pak naperi tanena viala [178] n a bedenu od bijela grada ter je drubi svojoj besidio: Posluajte, moji vitezovi! Ako bi se koji junak naa ter spomene, da se pridademo, staviu ga na viala tanka, da bi bila ista moja majka! Ako bi me pogubili Turci, oli Jute rane dopadnule, sluaete mojega netjaka, ba od mene bojega junaka. Vi imate praha i olova i zaire za tri godinice: branite se, ne izdajite se, ivi Turkom ne pridajite se!
Stari pisci hrvatski. XXVII.
8

Ako stari Seget izgubite, u novi se opet zatvorite; ako li bi novi izgubili, bizaete u kateo tvrdi. Istom bane tako govorei i delije svoje slobodei, potrese se Seget, grade bili, od carevih silnih lumbarada. Bio ga je tri nedije dana pak uini juri od mejdana, al se brani Zrinoviu bane, lute Turkom zadavae rane. Evo, pobre, goleme alost'! Turci estok lagum uegoe, po S-egeta u lagum digoe_ ter na Seget juri uinie. Al ji siku delije Ungarci, , Zrinovia po izbor junaci. Koliko je u godini dana, ban Zrinovi odsijee glava i pogubi dva zmaja ogena: Bulvi-pau od Macedonije, Tiluf-pau od Bagdata grada. Ali stari Seget izgubie, u novi se opet zatvorie. Ladna voda oko grada bie, al je zemfe Turci napunie: za tu vodu ne znade se ladnu, jer je brzo Turci prisuie. Namistie ogene topove, novi Seget biju brez pristanka pak na. ega jurie inahu od zorice ter do mrkle nocce.
24

75

8o

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.) Mnogo danak' i puno nedifa Seget bie i na udarae. Ungarci se Turkom ne pridaju, ve ji 1 siku, nigda ne pristaju. ll5 Tu pogibe sileni Turaka oko trijest i vee i}ada, al i vojska Zrinovia bana tad izgibe, malo i ostade. Ostade mu est stotin' vojnika J3 Ungaraca, na glasu'junaka. Kad to vidi Zrinovi Nikola, zatvori se u kateo tvrdi. Suleman mu bilu kigu pie: x Zrinoviu, krilo csarovo, 35 nemoj ludo izgubiti glave, ve otvori vrata od katela." Nemu bane kigu odpisuje: Vira moja, Sulejmane care, dok je meni na ramenu glava, x4 ne u. tebi otvoriti vrata. Imam dosta praha i olova i zaire, to je od potribe, meuto e dobra pomo doi od csara Maksimilijana. *45 Kada ga je care razumio, od jada se bie razbolio, pak dozivj Sokolovi-pau ter je nemu care besidio: postavi me na koije brze ter me vozi g bilu Carigradu. Ukopaj me, virna slugo moja, dino devet cara ukopano, *55 dino barjak sveca . M u h a m e d a i f ere ga A z r e t a Alije. T o izusti, a duicu pusti na krioou Sokolovi-pae, da c d vojske i ne znade niko l 6 p o d Segetom, p o d bijelim gradom. Sie paa careve dvorane i Mojsiju, negova likara, da zataji smru gospodara Sulemana, cara silenoga. Mee ega u koije brze ter ga vozi g bilu C a r i g r a d u . Lipo ga je paa u k o p a o , dino devet cara u k o p a n o , dino barjak sveca M u h a m e d a I7 i ferega Azreta Alije. O b no pode, "bb no opet doe, da od vojske niko ne znadie. K a d li doe p o d Seget u vojsku, x pusti paa po vojsci telare, 75 [179] da telare od jutra do m r a k a i od m r a k a d o bijela d a n k a :

l6

Z a p o v i d a care Sulemane, da kateo t v r d i osvojimo; Amet-paa, desno krilo moje! 150 a k o li ga osvojit ne e m o , . ive e nas meat u. topove Ako meni sudi danak doe, i s n a m i e neea uzimati.
1

l8

Vechi.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kad to ue Turci janiari, rta kateo tvrdi udari, uza tanke listve prislonie ter katelu skau na bedene.

l8

Gole e nas po vojsci voditi pak najposli na mibe d e r a t i . ^ Ali prija nego izginemo, hote, bratjo, da se zagrlimo. Svi"klekoe ter se pojubie 2I S i za grihe svoje proplakae. Nu posluaj, pobratime dragi, to uini Zrinoviu bane! Oblai se, to god lipe moe, metnu na se sa zlatom ajine 2 2 i na glavu kapu kubaliju, a za kapu est pera od drala. U -ep mee sto zlatnih dukata ter vak upisao bie: Ko ukopa Zrinovia bana, 215 neka nosi sto zlatnih dukata! Pak otvori vrata od katela i povadi sabju od bedrice. Na kateo Turci udarie, 2 al prvinci glave pogubie, 3 jer ji sie Zrinovi Nikola i negovi mladi vitezovi. A kad bana rane dopadoe, kleknu vitez na kolino livo. U ruke se Turkom ne pridaje, 235 ve jim ruse odsijeca glave, al ga bie puka udarila u zlo mis to-, u elo junako.

Za petnajest i vie danaka ne pristade juri brez pristanka-, ali svoje pogubie glave, jer ji siku ungarsk-e delije, *9 a najvee Zrinoviu bane. Ali mu je vojska izginula, ostade mu dvista vitezova, a pogibe etiri stotine. Evo, gabanu Kad to druini brate, i gore alosti: l95 mu Turci upalie. vidi Zrinovi Nikola, je svojoj besidio:

Turci nami barut upalie, svu zairu u lagum digoe; od c r n o g a ^ r a h a pocrnismo, cd ivoga oga izgorismo.

200

A ne e nam dobra pomo doi od csara Masimilijana. Obranit se Turkom ne moemo, zo5 da viteko dilo uinimo. Otvorimo oid katela vrata ter na sabje doekajmo Turke: lipe nam je slavno poginuti 2I0 nego ivi upasti u Turke.

Mrtav bane crnoj zemji pade, g zem}i pade, Bogu duu dade. 24 Zrinoviu, pokojna ti dua! Ko e turske odsicati glave?

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[55.] Slid! pisma, kako kraf Uluzali doe s mnogo galija i ostalih od boja brodova pod grad Korulu na 15 agusta oliti kolovoza 1571 i ne moe ga osvojiti. Zaree se Uluzali bane: Sakupiu Turke katalane, oruau tanene galije, brze ajke, od boja emije. Uraniu rano prija zore, zaveu se uza sine more, osvojiu Kotor i Korulu i bijelu Barbarigu kulu. Poro.biu po moru otoke, razoricu palace visoke ' od Kotora do balili Mletaka, pofatau dosta divo jaka. Razoriu crkve i otare, sagradiu visoke munare i gamije krajem Da l i taci je, di e klaat oge i agije. to je reka Uluzali bane, to je reka, poreka se nije, 8oj ve pokupi Turke katalane i orua tanene galije; pak zajedri priko sina mora, brzo doe g Buci od Kotora, al na Kotor udarit ne smide, ve z galijam pod Korulu ide. Istom zora zablila bie, bila vila s Pelica zovie od Korule kneza Latinina, vlastelina, pobre, Mleanina:
2

Vlasteline, od Korule knee, eto na te Uluzali-bee, 3C osamdeset imade galija, sve su pune oholi bali ja. s Korulu e Turci osvojiti, u suzanstvo tebe postaviti, ve prigledaj silene topove, svitle puke, ibe principov.

35

IO

N e pridaji bila grada tvoga, ne izdaji duda mletakoga. N a grad bili postavi barjake i oruaj misnike i djake, 4C sve graane, lovce i trgovce, mlade momke, starce ,i udovce, dijevojke, ene muatice, jo i one mlade udovice, svu. gospodu i gospodiie, koji s tobom ulaze u vice. Pobignue katalani Turci, kada vide, da ste mrki vuci. 4:

Zovi, knee, Antu Pomenia, od starine roda Ugriia, 5( u ega je srce od junaka, ne boji se silenih Turaka. 5 Neka vlada ibam i s topovim i s orujem svitlim principovim; i prija je s Turcim bojak bio 5 ter mejdane mma odnosio.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kad je vilu razumio knee, o Mletaka po izbor vitee, Koruli je vrata zatvorio, na bedene tope namistio. Pak razmota svilene barjake ter slobodi po gradu junake, da veselo doekaju Turke i bijele okrvave ruke.

6o

Dan Marije bie Uznesene, ugleda se veliko zlamee, vedro se je nebo otvorilo, iz neba je nisto govorilo-:

Nemojte se strait, Korulani, jer vas dobit ne e katalani, branie vas Marija Divica, 95 kojano je vaa pomonica. To zlamee i Turci vidie ter bijela jedra otvorie, pogiboe izpoid bila grada, ali varo opalie tada, u varou dvore Pomenia, ungarskoga starinom plemia. Al se bise lipo osvetio, jer je mnoge Turke pogubio. Zajedrie neveseli Turci, katalani, nevirni ajduci. prija zore Visu dojedrie ter bogato selo porobie. Isikoe malo i veliko, jer se Turkom ne nadae niko. Kako se je onda raselilo, ni danas se nije naselilo. 105

Malo vrime postajalo bie, 6? pod Korulu Turci dojedrie. Udari kano mrki vuci na Korulu katalani Turci, ter je biju kano i gromovi iz galija sileni topovi, al Korula lipo odgovara i galije s topovim obara.

ICO

Korula se Turkom ne pridaje, nego imam alosti zadaje, jer je brane viteki graani, 75 po imenu mladi Korulani: > dica, starci, gizdavi trgovci, popi, fratri, gospoda i lovci, udovice, ene i divojke i niove jo starice majke. ~

IIQ

8o

Al posluaj, da ti udo kaem, ensko udo, ter nita ne laem: obukoe ajine na muku, pripasae sabje na ajduku ter se brane kano muke glave, a sada se od junaka slave. Puke pune, meu se u Turke, u niove ne dadu se ruke.
85

Tu bi Turkom pozlaena brada, pak odoe do Staroga grada. Onde Turci malo zadobie,. IX5 ve Vrbovsku selo porobie. N a Jebu su varo udarili, i onde su malo zadobili, jer u Jelsi bijae junaka slobodniji puno od Turaka.

I2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Vele Turci gospodaru svomu: Da idemo g Bolu bijelomu! . l 8 l l Al Bol ne da ni gledati na se, kamo li e ih pustit prida se!
I2 A kad vidi Uluzali bane, 5 da nesrian bi-e na sve strane, povrati se uz to sine more, ide naci svoje bile dvore.

Slidi pisma od Cipra. Lipa ti je gora Romanija, jo je lipi Cipar nasrid mora. U em reste bilica penica, rujno vino kano malvasija. Po Cipru se bijele grado>vi kano bile tie labutovi, najlipa su 'dva grada bijela: jednom ime Nikoija bie, a drugi se Famagota zvae. 5 ni po poju zelene narane, nit je magla poje pritisnula.
2

Ve je o n o silna, turska vojska, p r i d .ome je M u s t a p a vezire; sino doe izpod Nikoije, koj'uno je juer osvojia. 3 Sve isie, niko ne utee, jedno z drugim za trijest ijad. N e ute se p o g r a n a m narane, ve na kopjim glave od junaka, kojeno su juer odsiene 35 u bijelu gradu Nikoiji. Najlipa je glava D a n d u l o v a , O'd bijela grada p r o v i d u r a , , spored ome glava biskupova, K o n t a r i n a , alosna mu majka! 4 N a glavi mu mitra od bisera, kojano je a Mleci krojena. A l su glave lipo osveene od A r n a l d e , lipote divojke, koja bie caru d a r o v a n a i jo s ome trista divojak. U navi je b a r u t upalila, sultani ju u lagum dignula:

Po nem seta mlaan providure, po imenu Ante Bragadine; izetao gradu na bedene ter pogleda niz to po Je ravno. Sam se sobom Ante razgovara: Ah, moj Boe, uda velikoga, x5 to se vidi nasrid poja ravna: al je gora al studena vodia, al po poju zelene narane, al je poje magla pritisnula? im li se je gora nakitila, al s jabukam al z utim naranam? Dozivje ga vila iz planina ter je nemu tiho besidila: Nit je gora nit studena voda,

20

45

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

sve izgori, niko ne utee, sama sebi lipu slavu stee. Istom vila tako besidei, silni Turci n grad udarae, vas se bili grade tresijae od onizl bojni lumbarada.

aji kjue od bijela grada; ako li ji ti poslati ne e, gola u te po vojsci voditi, iva u te na mije derati.

8o

Pod im Turci lito litovae 55 od Jurjeva .do Mioja danlka, "esto oni jurie inie, z golim cordam na beden skak; :e. Sie Turke Ante Bragadine i negovi mladi vitezovi, mnoge oni glave odsikoe ter ji meu gradu na bedene.

Nemu Ante kigu odpisuje: Neka znade, Mustapa vezire,. 8 5 da ti ne u pnidat bila grada, dok je moja na ramenu glava, jer.e meni dobra pomo doi od. mojega bana enerala: sto galija duda mletakoga 9 [182] i dvanajest bojni galijaca;
st galija kraja panolskoga, vlada imarn D o r i a principe; i d v a n a j e s t - b a n a maltekoga, a toliko p a p e velikoga. 95

60 _

Nigda, pobre, Turci ne prist; e ob dan, ob no jurie inei i pod gradom mine kopajui, 65 kule bile u lagum diui. T u gospoda mnoga izgiboe, koluneii i mladi serdari, vojevode i jo barjaktari; ine vojske ni broja se ne zna. 7 Al se bili grade ne pridaje, jer ga brani Ante Bragadine: JC.ad t vidi veliki vezire, on uzimje divit i artiju ter napisa listak kige bile, pak je aje Anti providuru ter je nemu tiho besidio: Zlo ti jutiro, Ante providure, bila grada obraniti ne e.

Kad je vezir kigu razgledao, od jada je bradu ogulio: ne e vezir da s mirom miruje, jaiiiare na grad natiruje. Pod gradom je mine ukopao i brzo ji bie uegao; kada li se mine uegoe, po bijela grada oborie.
I0

75

Tu se teka krvca prolivae, teika krvca koska, i }uniaka;i5 tu se brni ml i veliko: kalueri i svi sveenici, udovice, ene i divojke, dica, starci i mladi trgovci. Tu brat brata poznat ne mogae, jer svakoga krvca oblivae.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Da je komu pogledati bilo Bragadina, mlada providura! Krvave mu ruke do ramena i svijetla orda do balaka. Viteki se i tad podnesoe, jer iz grada Turke iztirae: osta mrtvi sileni Turaka oko tri jest i vee ijad.

lI

Kad je vezir kigu prouio, od veseja crnu zemlu jubi, 145 zaklie se na itapu svomu i daje mu jamca Boga svoga, da e i negovi oruani, Ali vire poi dudu, mletakomu mladi vitezovi zdravi i veseli. 5 u Turinu nije. ,;

Opt vezir bilu kigu pie I 2 ter je saje Anti Bragadinu: Zlo ti bilo, Ante providure, to li misli, u to li se uzda? Bila grada obraniti ne e, a ne e ti dobra pomo doi od tvojega bana enerala, Doria je ega odbignuo.

Privari se, ujide ga zmija: od grada je vrata otvorio, veziru je kjue poklonio. Govori mu silem vezire:

45

I2

Dobro doa, turska krvopijo! Kamo moje pae i kadije, kamo moje age i spaije, kamo li mi dica janiari, kojeno oko eset N a to se veziru je si s vojskom isikao i vee ijada? je Ante nasmijao, tiho besidio:
l6

Kad je Ante kigu progledao, bio barjak bie razmotao ter ga mee gradu na bedene, x3 jer se ino nemu ne mogae. Nestade mu praha ni olova ni zaire, to je od potribe. Sva mu vojska bie izginula, x a bedeni na zemju padnuli. 35 Veziru je kigu napisao, u kizi je nemu besidio: Zakuni se na itapu tvomu, daj mi jamca Boga velikog'a, d e pustit moje vitezove I 4 zdrave poi dudu mletakomu i pod pukm i pod britkim ordam, poslau ti klue bila grada.

MuV ne luduj, veliki vezire, l6 ja ne plaem pae i kadije, 5 nit ja plaem age ni spahije, jo ni tvoju dicu janiare, ve ja plaem, da si utekao, di ti glave nisam odsikao i posla je Mietku bijelomu 4 za jabuku dudu mletakomu. T 6 veziru puno muno bie, na svake ga n muke mease: crne mu je oi izvadio x i bijele ruke odsikao. 75

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVENSKOGA (1759.)

Via ega o lantini tankoj, neka vidi sva vojska careva Bragadina, mlada providura, koji turske glave odslcae.

Kada li skiduje ga iva ga je Bragadine,

je sunce poinulo, s tanene lantine, na milje derao. pokojna ti dua!

Krajestvo od Cipra zvae se jedan perivoj oliti ardin od svita radi negove lipote, ravnine i ploda, koga poraae, kad u nemu kraji kranski staju, a navlastito1 kada uivae lipi mir pod krilom privedroga principa, koji ga izgubi na I 57 I . [57-1
l8

3] Slidi pisma od stranoga boja, koji se uini na dan svete Justine. Odikada su Mleci sagraeni, 1 nije lipa vojska sakupjena, to je vojska duda mletakoga vrime rata Cipra nesirinoga: dvi stotine taneni galija, dva jest i pt veliki emija, est od boja silni galijaca, ormanic ni broja se ne zna. 5 Zavezoe uz more dudevo, zajedrie ipod grke zemje. ^Sie se je more zapinilo od galija i bojni emija. Kad su bili izpo Svete Mavre, govorio Doria principe: to se bili gori u istoku, al su snizi ali lab utovi, al je magla posrid poja pala, al popeti bili1 adorovi, 3 al se vile <na planini bile, al su grke na planditu ovce? Veli nemu bane Veniere: Nit su snizi, nit su bile vile, nit je magla, nit su labutovi 35 ni popeti bili atorovi, ve su ono turske ormanice, dvi stotine taneni galija, etrdeset bojni sultanija, sto galija Uluzali kraja i brez broja brzi ormanica.
2$

Prid imam su sivi sokolovi, I0 od latinske zemje vitezovi: od Mletaka bane Veniere, od Benue Doria Andrija, a od pane Ivan enerale i od Rima Kolona principe, od lijepe zemje Sicilije svitli bane, Kardon enerale. Kapetani, vlastela mletaka, kavaliri, gospoda malteka od velika roda i plemena, sve to tre, da Turina sle.
zagrageni.

20

40

U R1 247 u istome stihu: fagragieni.

37

RAZGOVOR U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1759.)

Prid imani je morski kapetane Ali-paa od Misira grada, nim emo se danas ogledati i vitek sreu prokuati. 45 Ali veli Doiria Andrija: Posluaj me, bane Veniere, ludo emo glave pogubiti, mi nemojmo s Turcim 1 bojak biti. Venier mu tiho odgovara; 5 Nije vrime tom besiditi; vaj danas s Turcim bojak biti, za Isusa nau krv proliti. Nismo doli etati po moru ni lubiti Grkie divojke, ve braniti viru Isusovu i naega duda mletakoga. Pak je svoju vojsku razr-edi i galije u rd postavio, od galija krila uinio, enerale lipo namistio. Naprid a}e bojne galijace: na jednoj je Duodo providure, a na drugoj Guoro kapetane, na treoj je Ante Bragadine. Peara se etvrta zovie, Piiamova petoj ime bie, a esta je Ambroz Bragadina, Mleanina svitla gospodina.

N a desno je krilo postavio od enue Andriju Doriu i viteza Kardona Ivana, Latinina i Sicilijana. A na livo postavio bie tri Mleia i gospodiia: Barbariga, deneraia bana, 1 Kverina po imenu zvana, r treega Kanal providura. U sridu je bane postavio deneraia Ivana panola i viteza Kolonu principa, kapetana papini galija. Iza sebe ostavio bie dvajiest i pet taneni galija i prid ima Alvar deneraia, od starine silnoga junaka: ako bi jim do potribe bilo, nek udare ili na umorne. A Venier lipo uprav]ae sa svom vojskom duda mletakoga. Maleno je vrime postajalo, dojedrie careve galije i prid ima silni kapetane Ali- paa od Misira grada. Lipo jedre turske ormanice po nainu mladoga miseca:

75

80

55

6o

[1!

65

95

1 Turczem. Isp. u' iduoj kitici: s' Turczim, a tako je i u istoj pjesmi u R 1 2 4 8 . U Kaia ima oblika: megiu Sinovom Izraelskim (Kor. 89), se' gniovom bratjom Benjaminovcem (Kor. 119), s recenim Amonichianom (Kor. 130), megiu neznaboxcem (Kor. 272). 2 Te rijece u R 2 nema.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) taki nain od boja morskoga dri vojska cara velikoga. A kada li blizu dojedrie, udarie paine borije, zavikae Turci janiari, galijace ivi oga dae. Stoji jeka buba' i svirala, grmjavina silni lumfcarada; stoji zvida 1 iba i puaka, lomjavina taneni galija, stoji jauk po moru delija. Kada li se, pobre, sastadoe sve galije turske i latinske, rekao bi, nebesa se ore, a planine u dubine nore. arko sunce pomralo bie od crnoga praha i olova, sve se sine more tresijae od topova turski i latinski. Po moru se drugo ne viae nego vesla, jedra i lantine, i ti lesa turska 1 krstjanska po i|adu zajedno plivae, jedan drugom smru zadavae. Ne uju se pisme ni popivke, nit se uju gusle ni tambure, nego juk i pla od junaka, zveketana ma i sabala.
I2 Sm niore krvavo bijae 5 sve od krvce turake 1 krstjanske;

379

najvea se krvca prolivae, di bijahu mladi enerali. . Iste Veniera bana, a Venier pau kapetana; sritoe se ter se udarie, dvi adaje Juto izranie. Vitezovi bana Veniera u galiju tursku uskoie, do polak je oni osvojie, drugu polu osvojit ne mogu,

IO

3'

I0

3S

II0

jer Aliji dobra pomo doe od junaka bega Karaoge i Mamuta, pae silenoga. I Izb a vie. Ali-kapetana 4 od viteza Veniera bana. Ali bane u nevoli bie, galije ga turske oibletie: Venier se ima ne pridaje, ve ji s ogem bije na sve strane. *45 A meuto dobra pomo doe ter udari sa etiri strane: s jedne strane Ivan Loredane, z druge strane vitez Kontarine,

"J

I20

s tree strane Alvar kavalire, x5 a s etvrte Malpier Katarine. Potopie careve galije, pogubie bega Karaogu. Dva viteza skladno udarie, Ivan bane i duka od Parme, I55 na galiju pae kapetana, udarie ter je osvojie.

zvizxda. Isp. R 1 249: zvzda,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ugleda se glava Alijina 1 na lantini od galije tanke, vie glave barjak trepeae privedroga duda mletakoga.

Trei danak bane Barbarigo od bolesti duicu ispusti.


l6

Jo ti kaem silnoga vojnika, 90 [185] po imenu Nani Federika, vitezki je s Turcim bojak bio, Kara-pau iva ufatio. Junak bie ilok kapetane, vitezki se brani na sve strane; x9) namira ga bie namirila na Kanala, mlada providura. estoko se oni udarie i nemilo, brate, izkrvie,' al pridobi Kanal providure i potopi tanene galije. Skoi paa t sine more, kruto pliv, ali ne ispliva, jer ga stie Ivan Kontarine ter mu rusu odsijeoe glavu. Desno krilo u nevoji bie, jer galije ega oklopie Uluzali, krala nevirnoga, pomonika cara estitoga. Kruto bije malteke galije i vedroga duda mletakoga: dvi galije bojne izgubie, braniti se vie ne mogoe. A kad vidi Andrija Doria jadno stane malteki galija, na Turke je naglo udario i galije mnoge potopio.
2I

Svezana mu dva sinka klecahu prid kolinom bana Veniera, ima mnoge pae i kadije, l6 silni Turci, age i spahije. 5 Turska sila bie dobivena i najvea sila satrvena izvan trijest tanem galija i carevi bojni, sultanija. Ali udri zmaje od dvi glave, *7C p o imenu Kverin enerale, razbi Turke, pofat galije, teko sie po moru bali je. Livo krilo mletaki galija Barbarigo vitezki branae, al ga bie strila udarila, juta strila u oko junako.

45

Za to bane haje i ne haje: strilu nosi u oku livomu, l8 britku sabju u desnici' ruci, ter pod strilom slobodi junake. A brzo mu dobra pomo doe od iegova dragoga netjaka, po imenu Marin Kontarina, l8 ter osveti ujca Barbariga. 5 N a Turke je juri uinio, bojak biju l je poginuo.
"-, Alina. Is:p. R 1 249: Alijina.

zl

5.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

381

Tu se bie od jutra do podne siln vojske na sinemu moru, a kad li je po podnevu bilo, 22 na dudu je mejdan ostanuo, jer negova vojska strahovita dobi vojsku cara silenoga. T 6 se zgodi rata Ciparskoga, po krstjane puno nesrinoga. 22 5 Sto galija turski ufatie, toliko ji ogem saegose, sam utee kraju od Alera samo svoji trideset galija*. Ne bi ni on junak utekao, ve ga pusti Doria principe, koji dudu pomoi ne dade. Ej neviro, nigdi te ne bilo! Osta mrtvi sileni Turaka za trideset i vee ijad, pet ijad ivi ufatie, sedam paa dudu darovae.
2

sve principa, vrsni vitezova,, kavalira, pobre, i knezova, to pogibe dan svete Justine 2 zarad svete, vire Isusove. Glasovite po imenu kaem vitezove duda mletakoga, bojak biju koji pogiboe i potene vine zadobie: Pogibe nam slavni enerale Barbarigo vitez Augustine, bie ega strlla udarila u zlo misto, u oko junako.
2

Pogiboe i dva Kontarina 1 , ' Marin jedan, Jerolim drugi, 2 al se oni lipo zaminie, jer galije mnoge potopi. Pogibe nam Ivan Loredane i- delija Malpier Katarine, Frane i kapetan Mezo, providuri, sileni junaci.

35

Osta mrtvi dudevi vojnika pet ilad po izbor junaka, 2 etrnajest vlastele mletake, 4 puno vee rimske i malteke,

Dva viteza- silna poginue:. Marko Lando i junak Soranco. Pogiboe i dva Barbariga: Jure jedno-, a Andrija drugo. 2

Ostale ti kazivati ne u, jer bi pisma odve duga bila. Neka pjeva, komu je ugodna, nek ostavi, komu je neplodna!
1

Contarine.

82

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[58.] Slidi popijevka od gospode presvijetle dubrovake, kako razbie i isjekoe Turke Saracene na moru blizu grada Korule na 1033, kraja bosanskoga Ostoju Kristia na 1401 i bana od Neretve ufatie i umorie. Pekzan presvijetloj gospodi dubrovakoj od fra Andrije Kaia, reenoga Mjelovana. Plau gorko svita banovine, jer su one teko porob Jene od Turaka, silni Saracena, al podavilo u stara vremena. Porobie ravnu Italiju, 5 grku zemju. i svu Dalmaciju, dubrovaku jo lijepu dravu, ravni Kotar, Lijeku i Krbavu. Mnogi kraji ima bojak bie, I0 na puno- ji mjesta predobie dubrovaka prisvijetla gospoda od naega slavnoga naroda. Mnogokrat su ima bojak bili i viteki jesu predobili: x kod Korule, grada bijeloga, 5 nasred mora duda mletakoga. Imadihu tanene galije i velike od boja emije, vladaoce slavne kapetane, vjetezove mlade Dubrovane, sijelne vojske dvanajest ijada od bijela Dubrovnika grada, , od Konavja i Popova ravna, sve vojnika od naroda slavna. Ostavie svoje bijele dvore, zavezo'e uza sine more,
2

Saracene Turke dostigoe, sa svi strana na ne udarie. Potopie turske sultanije, brz ajke, tanene galije; 3 isjekoe Saracene Turke pod Korulom, nevirne ajduke. Ne udi se, pobratime mili, jer su tada -Dubrovani bili puno snani i vele bogati, 3 5 pitaj mudri, ako eli a znati. I nek znade jo dobrota tvoja: kupi vojsku Kristiu Ostoja dvajest ija pjeac' i konika., sve po izbor bosanski vojnika. 4 Ide s vojskom gradu Dubrovniku ter ne prasca jo ni duhovniku, robi, pali sela i varoe. Dubrovani al se podigoe: deset i Jad' po izbor junaka, 4? kojino se ne boje Bonaka, i prid ima erva enerale, Dubrovanin, od starine bane. Ide erva kraja doekati i na ega snano udariti. Malo vrijeme postojalo bie, silene se vojske susritoe

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

38

kod Brgata, planine vjesoke, blijezu jedne doline duboke. Od bedric sabje povadie, 55 ' dvi se vojske silno udarie. Tu se proli krvca od junaka Dubrovana i mladi Bonk, . estoko se vojske isjekoe, 6o s obi strane mnogi izgibose. AI predobi erva enerale, silni vjetez, glasoviti bane: Kritia je vojsku isjekao, i ega bi, al je utekao.
6 U tom boju poginuo bie 5 erva vjetez, kako pero pijee. Di je radost, tu je i alosti, neka nije prazne oholosti!

Ufatise morskog kapetana, od Neretve vjeteza i bna, u tamnicu tamnu zatvorise i nemilom smrcom umorie. Razbie ga ter ga predobie i Branik bili osvojie u Neretvi blizu O p u z e n a , al p o d a v n o u star vremena._ U87J Posli tog oni vojevae i panolske kraje pomagae: tri stotine od boja emija poslase jim u malo godina.

75

8o

8 Vjeteki su oni vojevali 5 i p o moru vojske razbijali. K r a j od pane p o z n a d e ji lipo ter zagrli m l o i veliko.

To se zgodi, dragi pobratime, na ijadu etiri stotine. 7 I posli su oni vojevali ter gradove bile uzimali.

Svoj gospodi grada Dubrovnika ast i dika, slava privelika 9 i junaka pjesma davorija, koju pjeva ravna Slavonija.

Slide knezovi I vlastela naroda slovinskoga. 1 Ajinic od Bobovca. Arainovi od Brocna. Alaupovi iz Bosne. Burnazovi iz Podbija od Imoskoga. Baoi od Zente. Bai od Ser vije. Brzojevic iz Rogonice medu Omisem i Zadvarjem. Biloijevic od Mostara. ' Bogostinovi, knezovi od Blagaja. Bergejic,2 knezovi od Podumja, iz Livna.
1 2

Ovaj se popis knezova i vlastele nalazi i u R 1 225240 R2: Barghelich. R 1 : Bargheglich. Tsp. bij. uz R2 72.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Boinovi iz Glamoa. Bibie od Midenoga Brda iz Zagorja. Bogainovi, knezovi od Popova. Branilovi od Risva. Bjelavi od Bobovca. Bisagli od Duvna. Brankovi, knezovi od Jajca. Bjeloperjevi. v/ / . B ozicevic. Bogopankovi. Iz razliiti banovina. Bernakovi, starinom Grubii, od Olova. Kubr-eti iz Cetine, knezovi od Vrjike. [R,22S] Kositerovi od Livna. Kai, knezovi od Primorja, starinom gospoda ungarska. Kosovi, knezovi od Cetine. Od ovoga je plemena kua u Kotoru Prisvitloga i Pripotovanoga gospodina Vicenca Kosovia,, biskupa korulanskoga. Od istoga plemena nahodi se kua u Zaoistrogu, Drveniku i na vee mista. Kotromanovi od Mileeva iz Bosne, bani i kraji bosanski. . .Kobili od Novog Pazara. Od ovoga plemena bi veliki vitez Milo Kobilic, koji ubi cara Murata na Kosovu poju. Starinom zvae se Obili, ali zaradi n-enavidosti bi od Vuka Brankovia zazvan Kobili. Kosari, knezovi od Hercegovine. Bi od ovoga plemena erceg ti pan, ban od sve Hercegovine. Od istoga plemena i z ode go spoda Kosirii u ibeniku, a imadu Koarici Turci u Dubukoimu. Krui, bani, duke i markioni od Klisa. Kastrioti, poglavice oliti principi od Albanije. Od ovoga plemena, b i . Jure Kastrioti, reeni Skenderbeg, koji svega vrimena svoga ivota s Turcim rat imade i vazda ji dobi. Koetani, knezovi od Drvenika u grnemu Primorju f [R1.,,,] Krii od Vinana iz Posuja. Klei iz Rujana od poja Livanskoga. Kovai od sela Kovaia iz Livna. Krstilo, drugojaije Pavlovic, knezovi od Tribina, Popova i Konavja. ori od Tvele iz Bosne.

R A Z G O V O R U G O D N I ' N A R O D A SLOVINSKOGA (1759O

385

Kukreri od istoga mista. Kopci od Rame, sada su Turci. Kopjevi. Korjeni. Kurjai. [188] Krasinovi. 1 Klupkovi. Kvavkovi. Kraguni. Od razliiti mista banovina Bosne i Hercegovine. 2 Knezovi od Hercegovine. Divojevi od Zagorja. Debeji3 od Lazaria iz Servije. [R12281 Dobrainovi od Vavkova. D'ugainovi od gome Zente u Epiru. Dii. Draskovic. Dobrotovi. Diriii. Didlovi. Dekojevi. Denovi. Favkovi. Frankopanovi, Od razliiti banovina i mista slovinski. Gradanovi iz Kozice. Grebfanovi, knezovi od Servije. Grubaevi od Neretve iz itluka. Grubkovi od Neretve. Od ovoga je plemena Pujan izpod Jezera. b-rguncic. ovi. 4 ^ubibrati iz Tribina, comites,5
R 2 i R 1 : CraJJinovich. Moglo bi se itati i Krasinovi. Iza obiteji Cragunich spomenuta je u R 1 obite} Crejoevich: Kre sojevi, knezovi iz Brona. O d ovoga plemena i sada se nahodi kua u razli itim mistim: jedni se poturie, kada Turci Bosnu osvojise, i sada su bezi veliki u Bronu, a jedni, za saraniti viru Isusovu, pobigose u Cetinu i stadoe vie Trija u Kouti, gdi.-se i sada niova kula nahodi. A jedan doe u Neretvu, nije p u n o vrimena, imenom Lovre Kresojevi, u dobroti i imau covik obilat i od Judi vrsni pozna i potovan. 3 R 2 : Debegilch. R 1 : Debeglich. * R 2 i R 1 : Giovich. T a k o i Kor. 454. 6 R 1 nema iz Tribigna Comites. Stari pisci' hrvatski. X X V I I . 2$
2 1

86

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

Gijendisaji.1 Gizdelinovi. Grani. Glavi. Grubjesevic, od razliiti mist. Od ovoga su plemena Grubisici na Makarskoj, knezovi od starine. Hrvojevi 2 od Bane Luk. Bili su od plemena ovoga duke od Splita, Korule, Fara i Braa. Hrabreno vic od Bae Lke. Jablanovi od Neretve. Jugojevi od Jugova poja: [R122e] Jaksi od Velikoga Biograda. Ilini od Mostara. Jorini iz apjine. Jankometovi od Sutinske. Jelicie iz Mostara. Janosaji od Mostara. Lubkovi od Foe iz Ercegovine. Linii od ibenika. I^ubeti. Latiic. Lorki. Lovreti. Od razliiti banovina. Mirilovi od mista Mirilovia. Maravi od Livna. Morovi od Zvornika. Muijevi od Smidereva. Masnovic od Livna. Martinusevic od Buskoga blata. Matijevkovi od Raka. Mrnavevi od Ercegovine. Bi od ovoga plemena Krajevi Marko, kako se nahodi u itorijam slovinskim. Mrnari. 3 Morovlai. Milijenovi. Marulovi.
1 2 3

R2 i R1: GhiendiJJaglich. Tako i Kor. 454. R 2 : Hervoevich. R 1 : Herroevich. Isp. bij. uz R2 9. Mernarich.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

387

Mladjenovi. Mereji. Margiti. Od razliiti banovina. Margeriti od Zaabja. Melinie. Novakovi od Zaabja. Od ovoga plemena izlaze Maslardici. [R123ol Nimii od I^ubukoga. Nemani od Mostara. Neori, bani od Muca. Oblai iz Lazaria. Orlovi iz Brona. Omuevi od Olova. Pokraji iz Travnika. Preclojevi od Pnistioja, reenoga Sera. Pasovi od Neretve. aracic. Parmezanovi. Palikua. Pikoloimenovi. Prelasovi. Od razliiti banovina. Rupi od mista Rupia kod dubrave Crni Vrh. Rajkovi od Ogorja. Radmirovi od Crkvice kod Foe. i Rei od Bobovca. Radjelovi od Fojnice. Rujeevi. Radojevi. Sladojevi od Imoskoga. Sudi od Pojica. Stankovi od Vuevioe. Sitnii od Kosova poja. [189] Svimirovi od Neretve iz Konica. Sokolovi od Sarajeva. Zvizdojevi od Konica kod Rakitnie u Bosni. Zlatonosovi. Sagrilovi. Sestrii. Ll23i] Smoknonovi. Od mista razliiti. Svitlojevi od Smidereva.

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1759.)

ubi oid Prlibira1 iz Ostrvice. Od ove familije izae ban Zrinovi, silni vitez na oruju. Senevic od Mileeva u Ercegovini. estiokriilovii od Perasta. 2 Tomanovi, ^drugojaije Toknovi, iz Ercegovine. Tvrtkovi od Popova iz Draeva. Tasovi. 1 lcmovic. Trganovie. Tolisi. Teevic.3 Od banovina razliiti. Vojkovi iz Vojkovia od Tribina. Vili od Gorega Vakupa. Vukovi, drugaije Hrvatni, iz Livna. 4 Vukoslavi od Careva iz Raka. Vlai, reeni Vlaji Uros, Nemani ' sve jedno pleme. Vojinovi, knezovi od Uzica. Od ovoga su plemena NakiL Vladmirovi, knezovi od Mostara. 5 arkovi od Zaabja. dralovi od Sutinske. upanovi od upanca u Duvnu. LK 2 2 imrakovic od Zaabja. 3J Zantic 6 od Neretve. 2ili. v elkovi, Ercegovci. Crnojevi od Zaabja, vie rike Moraevo, , principi od Zente i Crne Gore. Zoranovic od Sarajeva. Cetianin.. Zurjati. Od razliiti mista. Slidi takoer 'kratko zabiliene meu ositalm gospodom bo sanskom od jasne i prisvitle obitili i kue kneza Reje Omuevia
R 2 i R 1 : Pribijr. Isp. bij. uz R 1 304. Tu se u R 2 i u R 1 ponavja: Svitloevich od Jmidereva. 3 R 2 i R 1 : TeJJevcich. Moglo bi se itati i Tesevi. 4 R 2 : Harvatni Livna. R 1 : Harvatnich iz Livna (tako i u Kor. 457). 5 LT R 1 je ovdje dodano: Nahodi se i sada kua od ovoga plemena i zovu se imunovii od imuna Vladmirovia. 6 R 2 i R 1 : Xantich. Isp. bil- uz R 1 274.
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Grguria, naelnoga 1 vlastelina bosanskoga, gdi e vidft u kratko, dobrovo|ni tioe, trina-est poroda po mukoj krvi, od kojizi izajdoe bani od Kostura u Macedomiji, namisto-bani u Bosni, vitezovi iliti kavaliri svetoga Jakova od Galicije, bojni i nedobitni enerali na moru i na zemji kraja od pane i Napuje. Od islti izajdoe cesarice,2 budui da udavaju svoje sestre i svoje keri za kraje i csare cari gradske i trapecunske u kuu Komnenovu. U Beu takoer kod csara i ungarski kraja imadoe velika, dostajanstva i gospostva, kako se tije u nihovim doputenim iliti diplomim, koje bi dugo- bilo 1 2] ovde prikazati. Slide dakle | u kratko ozgor reeni porodi od iste kuce. Porod prvi. Knez Radivoj Grguri, reen Vladisaji^ bi knez od grada Tuheja, koji se nalazi usrid Bosne medu Kreevom i Ko nicem, koga poeidovae od toliko godina negovi stariji, od koji rii mor poznat, da nisam poeo od poetka pisat stablo od nihovi poroda, zato- bi odvie dugo bilo govorene, ve samo od oni, koji su bili malo vrimena ima. Misto, gdi se ovi grad nalazi, zove se upa Smuzke, odkuda starinom izajdoe. Ovi imade za enu ime nom Vladavu Baoua. Drugi porod. Knez Grgur, sin kneza Radivoja Grguria ozgor reenoga. Ovi imade za enu Katu Krasojevia. Trei porod. Knez Radivoj, sin Grgurev, namisto-ban od Jajca i negovi drava. Ovomu tipan Kotro-manovi, ban bosanski, potvrda s v a kolika posidovana, koja uivaju negovi stariji, i reeni grad TuheJ dade na negovu zapovid i ui vane, i to bi godita Go spodinova na 1268. Ovi imade za enu Anicu Zvijezdia. 3 [190] I etvrti porod. Knez Grgur, sin Radivojev. 4 Ovi bi prozvan R'234] Homutina,'zato bijae vragojast, 5 a imajdijae dva brata, i muei se i vragujui ima izmakao bi jim togod iz ruku pak izmuzdio kao riba i uteko1 bi draei ji. Zato ista bratja nadie mu ime H o mutina, i tako, koji se od ega rodie, prozvae se Homuoevii 6 Grgurii. Ovi bi vojevoda od Jajca i imade za enu Ruicu Kostamca.
1 2

R : nacenoga. R 1 : nacekioga. R 2 : CzeJJaricze. R 1 : CzeJJaricze i Kraglicze. 3 R 2 i R 1 : Sviejdichia. Tako i Kor. 460. 4 R 2 : Radi voji. R 1 : Radivoev. 5 R 2 i R 1 : vragoliajt. 6 Poevi odavde Kai u R 2 i R 1 pie prezime te obiteji: Homuchevich (prije toga: Omuchevich). Isp. i Kor. 428, 456, 460, 461.
2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 J 9 .)

Peti porod. Knz Reja, sin Grgura Homutine, bi prozvan Homuevi. Ovi bi ban od Kostura, grada u Macedoniji, i'veliki, vojevoda csara tipana Nemaia godita Gospodinova na 1349. Bi toliko hitar i neizreeni junak, da bi se mogle od egovi slavni dilovana velike kige napisati, al mi ne d vrime ni siromatvo metnut na tampu. Samo u od ega ovdi metnuti jedno dilo od negove hitrosti. Nahodei se ovi jedan pu s gospodom na poju vie Smuzke 1 meu Kreevom i Konicem blizu crkve padigmanske, uini na nogu tri skoka toliko velika i toliko udnovita, da svi ostae izvan sebe, kako govore, da je s mista skoio svaki skok po trideset i dvi stope, tako da za vikovinu uspomenu usadie velike stupove od kamena od jednoga skoka do drugoga i na ima upisae [R'235] slavnim slovima ove rii: Ovdi skoi vitez Re[Ja Homuevi. Ovi, kako reko, bi kapetan enerali svrhu sve vojske csara tipana Nemaia; imade za enu Vidosavu Baoia. esti2 porod. Knez Grgur Homuevi, drugi ban od Kostura i gospodar od Popova, Orahova, Slanoga; i imade za enu Maru upanovia. Sedmi porod. Knez Ranisav Homuevi, gospodar od Po pova, Orahova i Slanoga. Ovomu potvrdi kraj bosanski Tvrtko sva kolika privileija, doputena i posidovana, koja su uivali negovi stari, godita Gospodinova na 1395. Ovi bi vojevoda i vladalac od Primorja hamisto reenoga kraja i imade za enu Radu Tvubibratia. Osmi porod. Knez Brajan Homuevi, gospodar od Popova i od Orahova, zato mu Dubrovani na silu uzee batine i zapovid, koju imadijae u Slanomu, to jest na 1460;3 i imade za enu Go;isavu Kovaia. Deveti porod. Knz i vojevoda Radivoj Homuevi, gospodar od Popova, Orahova i od svi svoji starina, koje mu potvrdi kraj Matija ungarski na 1465; i imade za enu Vidosavu Kostaia. Deseti porod. Knz Milat Homuevi, gospodar od Popova, [ 236] Orahova i od sviju svoji didovina; imajde za enu Bilicu4 Tasovica.
R1
1 2
3

R2: Jmuzhe. R1: Jmuzke. R2: Slidi. R1: Scejti.


R 2 : 1640. R 1 : 1460.

R2: Bliczu. R1: Biliczu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Jedanaest? porod. Knz Ivan Homuevi, gospodar od Po pova, Orahova, i bi poglavica od svi bojni driva kraju od Napuje, to jest eneral; i imade za enu Rdu oria. Dvanaesti porod. Knz Ive}a Homuevi, gospodar od Po pova, od Orahova i opet od Slanoga i eneral od svi bojni laa kraju od pane; i imade za enu Jelu Bogainovia. Trinaesti porod. Knz Petar, Ivejin sin, vitez iliri kavalir svetoga Jakova apostola od Galicije, komisar i eneral svrhu sve vojske Filipa Drugoga, kraja od pane, a navlastito svrhu vojske slavnoga naroda, koje mnogo imadijae u ono vrime posli razruena krajestva bosanskoga i negovi banovina. 2 Od ove kue na 1320 Radigost, arcibiskup metropolitan Bosni, u gradu imenom Glasinci; takoer drugi metropolitan n istoj crkvi od iste kue, imenom Dobroslavus, na 1366'. Po isti nain bise mnoi kanonici i dekani u svetomu Nikoli u Baru i u [R1237l drugi mi|sti; bie toliki i toliki redovnici, bogoslovci i nauiteji u redu svetog oca Dominika i svetoga oca Franeka) i jedan blaeni, [191] imenom Julijan, od bo|sanske provincije iliti drave, odkuda e poznat, da je ovo bila kua ne samo od uzvienoga gospostva, dali jo'ter bogoslovna, 3 katolianska i pravovirna. Od ove 4 kue Jelina, er5 kneza Iveje Homuevia, udade se za Petra Komnenovia, sina Aleksina. A od kue Komnenove izalo je dvanaest csara. Ovo nek bude za sad zadosta za uspomenu od kue Homu evia, a tko eli znati vie, neka tije kige, koje se ovako zovu: Le glorie cadute dell'antichissima ed augustissima famiglia Comnena, del Abbate Don Lorenzo Miniati, tampate in Venezia per Francesco Valvasense, del 1663. Ali ima, moj potovani tioe, znati, da ovde sva plemena gospodska nisu imenovana, budui da se nahode u razliitim kar tam, dukaam i diplomam mnoga, vlastela i knezovi od naroda slovinskoga, koji nisu u broju gospode gori imenovane, kakonoti ovi, koji slide, i drugi mnogi:
,x R 2 : Jedanejti. R 1 : Jedanaejti. 2 U R 1 je ovdje dodano: Posli ovoga ne nalazim drugoga, zato se ovi nije enio, a morebiti da ne ima nikoga po pravomu i upravnomu stablu i po rodu. 3 R 2 : Bogoslovna. R 1 : Bogojctovna. 4 R 2 : Odve. R 1 : Odove. 5 R 2 : chier. R 1 : kchi.

392

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSROGA (i 7 J 9 .)

Knez Mati, iz Varvare starinom. Knez Radinovi. Knez Radosaji. Knez Ivanovic. 1 l^Wl Knez Radivojevi. Knez Milatovi. Knez Divii. Knez Ostoji. Knez Svilojevi. Ovi plemii bosanski i mnogi drugi nabode se koji u dip lom am, koji u dukaam principovim, kakonoti niki od ovizi u diplomi kneza Kostania iz gorega Primorja, koju imade od kraja Tvrtka na 1398, na kojoj se imenovani knezovi podpisuju. U vrime kra| bosanski Matici bili su knezovi od Varvare, koja je blizu Rame u Bosni, ali posli razasutja bosanskoga doe u Petrovo poje i u mistu, koje se zove ipic,. nastani se, di se i sada vide temeji od riegove kule. Od reenoga kneza Matica i sada se nahod kuc u avoglavim, 2 koji se istim plemenom zovu. 3 Uspomene mnogi gospodski kua posve su se utrnule niti se znati mogu, i razlog je ovi: kada Turci Bosnu osvojie, koga mogos-e ufatiti, posikoe i niove uspomene saegoe. A dogodi se ovako: dozva car na viru gospodu bosansku pod grad, koji se zove Jajce, i obea jim dati niove batine, sela, gospodstva i potvrditi sva ona
Knez Ivannovich nije spomenut u R 1 . R 2 : covoglavim. U R 1 se veli (isp. iduu bijeku), da Mati prie stati avoglave, a selo se i danas zove avoglave (isp. Opinski rjenik za Dalmaciju, Be 1908., str. 24.; v. takoer u Akad. rj. s. v. avoglavi). 3 Mjesto odlomka 0 Matiima, to ga ima R 2 ( vrime kraja bosanski Matici . . . koji se istim plemenom zovu) ima u R 1 na str. 238 i 239 ovo: tije se od Matica, da je bio knez od Varvare, koja je blizu Rame, u vrime kraja bosanski, koji doe u Petrovo' poje u vrime razasutja bosanskoga,, u koje vrime zapovidae Dalmacijom kraj ungarski. Stade dakle reeni Mati u mistu, koje se zove ipic, di se i sada vide zidine od negove kule, od koje se posli sagradi crkva s. Ilije, koji posli uzetja kninskoga prie stati u avoglave. Kada Turci osvojie Dalmaciju, bi izmeu ostli pomilovan od zapovidnika turski, davi mu kliski kadija zemaja dosti, to jest trei dio od Koprm, i kadija, koji mu t dade, podpisuje se ovako: Memed Ali, kadija od Klisa, miseca, koji se zove turski seval, godita car. 1010, Gosp. 1597. Pismo reeno bi posli nikoliko vriLK 239I mena potvreno od drugoga kajdije kliskoga, koji se podpisuje ovako: met Memedi, kadija od Klisa, ?- miseca, koji se zove turski sufer, godit. car. 1014, Gosp. 1621. Kada otioe u Mletke glavari od Petrova poja i Zagorja za pod loiti privedromu principu reena mista, to jest knez Naki i ostali peterica, bi jedan od ih knez Mati, koje privedri princip zagrli i kakono upanom darova svakomu po divan-kabanicu i po zlatan prsten na ruku s jednom lipom dukalom, koja poimje ovako: Franciscus Molino, Dei gratia Dux Venetiarum &c. 1648 augusta na 12.
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

priviledija, koja su uivali prija pod krajini bosanskim, narodivi jim, da donesu sve svoje karte, koje se u niovim kucam nahoaju toliko od ni ova gospodstva koliko od zemaja i viteki dila, koja su oni i niovi stari uinili. Doavi dakle stariine od kua gospodski IR124o] P r id j cara pod Jajce, prikazae mu karte svoje, koje imadui car u ruke, sve ji ini saeci, a ih na tvrdoj viri, koji se ne ktie izturiti, ini pogubiti. Ostali puk dozv prida se ter izprominiva imena niova star i zapovidi, da se unapridak imadu oevim ime nom zvati, na priliku, komu otac bie Petar, zapovidi da se unapri dak zove Petr o vic . Mnoga gospoda, koji se ne ktie poturiti i koji imadoe sriu sakriti se od sabje Otmanovia, pobigoe moru u Primorje, kako se nahodi u pismu u manastiru bosanskomu, koji se zove Fojnica, gdi se tiju ove rii: Magna etiam Bosnensium pars ex" eo turbine in proximas Crainae piagas oramqiie maritimam fuga se salvavit, quarum plereque f amiliae, olim nobiles, nunc privatae sunt, religionis quam patriae amantiorumu Bosanska arma jest jedan tit i na nemu po miseca i jedna zvizda. U Primorju na mnogim starim grobnicam nahodi se reena arma; sva je prilika, da su take grobnice uinene od bosanski uskoka za jednu uspomenu od svoga doastja i go spodstva. i 192] Govorene kratko od kue Vladmirovia. Iz itorija slovinski, diploma bana i kraja bosanski i dukal privedri principa mletaki savi se1 istinita plemenitost, velianstvo i gospodstvo, koje u star vrimena uivae kua knezova Vladmi rovia. I ostavivi istorije, koje su svitu oite, ukazujem ono, to se u dukaam i diplomam uzdri. N a 990, maja na 20. Knez Vukotin Vladmirovi, osobiti go spodar od katela Vladinca i vladalac od mnogi msta i katela u Hercegovini, imade plemenitu dukalu od privedroga principa Petra Kandijana, u kojoj mu daje mnoga priviledija zaradi slube, virnosti i pomoi, koju mu bie reeni knez uinio. N a 1010. Knez Vukosav Vladmirovi imade izvrstitu diplomu od Ko'tromana, bana bosanskoga, u kojoj imenuje se reeni knez Vukosav gospodar i zapovidnik od sve Neretve, i kako1 ga vas zbor plemia bosanski i mogui od krajestva izbavja od openite tegoe davana, koja se obiavahu krajem bosanskim davati. Bi mu u istoj
1

Javi/e. Isp. Kor. 462: vadise.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

diplomi potvrena oblast osobita, vladane i zapovid svr'u svi svoji mist, sela i katela. tije se takoer u istoj diplomi, kako dobi pravdu hercegu tipanu, to jest misto, koje se zove Krupa iza itluka, drvo, kami i vodu. N a 1387. Imade knez Rado Vladmirovi diplomu od tipana ' Tvrtka, kraja bosanskoga, u kojoj mu bi dano i potvreno za vla stitu batinu Brono, lubuski i sva sela do drave primorske. N a 1446. Vilemiro Vladmirovi, reda svetoga Basilija aliti Vasilije opata, bi .biskup' od Kreovije 1 i u jeziku latinskomu i grkomu puno nauan i razuman; ovi bie veliki kanelir i sve znadar kraja tipana Tomaevia. N a 1461. Knez Radivoj Vladmirovi imade od tipana Kristia, kraja bosanskoga, mnoge batine u Bosni zaradi negove slube i vilekoga vojevana. Dade mu takoer Mlit u moru nedaleko od Stona. N a 1551. Knez Vladislav stase u Perci iza Baine, u dravi primorskoj, i uzdr se gospodstvu, ali ne u mogustvu, u komu, se negovi stari naboaju, jer tak hoti turska sila, koja nikomu ne prasca. laga, se2 s knezoviini od Primoirja, s koijizim uini nilke zakone i naredbe, na kojim se3 Vladislav podpisuje svojom rukom,
na 1560. 4

N a 1563. Fra Danijel Vladmirovi, reda s. Frane, drave ^bosanske, ovik puno mudar i nauan, bi biskupom od Duvna, podnese mnoga progonstva od Turaka, od kojizi bi ubijen najposli, koga tilo od krstjana bi vkopno u crkvi manastira Jubukoga. tx93J I Na 1620. Knez imun ivjae u Perci, i ovoga ubie Senani, koji dosta zla u svoj Dalmaciji uinise. Osta mu sin Ivan, i ovoga Vlasi zazvae imunovi, i tako se zazvae svi oni, koji od ega izaoe. N a 1647. Reeni knez Ivan privede krajinu do kule Norma, i zato mu od privedroga principa Franceska Molina bie radi viteki dilovan potvrena sva privileija toliko bosanska koliko, mletaka. Na 1684. Otac mnogo potovani F. Anton Vladmirovi, pro zvan Gabejanin, mudar redovnik, veleznan, bi uinn provincija lom bosanske provincije.
1

2
3 4

R2

krej'jovie. i R i . lagaJce. na kojimuje. Isp. R 1 388: na Kojim Je i Kor. 463: na kojimse. na 1610. Istu godinu bijei i R 1 388, ali Kor. 463 ima 1560.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

N a 1685. Knez Nikola Vladmirovi samo etiri druga vir na osvoji kulu od Norina, za koje vitek dilo imade pofalu s plaom od principa. Ovi punokrat bi od jerolima Kornera poslan na mejae turske, da ini ugovore z Bebia pukom, kako1 na koji nain imadie biati pod krilo principovo; i naavi prigodu doe i naseli se u dravi, koja u star vrimena bie istih knezova Vladmirovia. Reeni knez Nikola bi u ono vrime glasoviti junak, jer viteki vojev i mnoge odsie turske glave. Ali i on na uzet ju Gabele od turske puke pogibe: qui gladio cedit . Ove sve stvari svidoe atestati Kornera enerala i Dulfina 1690. N a 1700. Fra imun Vladmirovi bi parokom u Sarajevu, koga radi vire s. ubie Turci, kako svidoe karte noene na kapituo enerali u Milan 1722. N a 1704. Knez Jura Vladmirovi od enerala Zane bi ui nn kapetanom od krajinika, prid kojim vojev, tursku zemju porobi, plino zaplini, s ima glave odsic i mnogo robja dovede. N a 1751. Knez Luka i Ivan Vladmirovi imadoe u kriposti stari dostojanstva dukalu od principa, u kojoj potvruje niove diplome, koje jim kraji bosanski dali bihu, dajui ima i niovim poslidim u vike plemenito ime od knetva sa svim onim uva nm, koje gospoda ostala, od te vrste uivati obiaju. Od ove kue i sada su dva redovnika s. Frane: jedan je za lektura eneraloga u ibeniku, imenom fra Luka, oviik u svomu zanatu kripostan i nauan, a drugi u Ungariji studenat, imenom fra Paka, sinovac reenoga oca potovanoga fra Luke. Bog jim dao sreu i vazda poten glas! [59-] Pisma od Vukotina Vladmirovia, prikazana knezu Luci Viadmiroviu. Ponosi se1 Lika Zrinoviem, Novi Pazar Milo Kobiliem, Crna Gora ercegom tipanom, a Neretva Vladmir Vukotinom, koji bie dika od knezova, svitli bana, snani vitezova, sve ufae kraja bosanskoga, britka sabja duda mletakog

1 PonoJJe. U toj je rijei u primjercima Sveuiline kninice iznad slova / / dodano (ini se, tampom) slovo i.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i759.) Po porodu Boga Gospodina jo ne proe lita ni godina v devedeset i devet stotina, kad Neretva rodi Vukotina. odklem No-rin udara u more, sve Popovo ak do Crne Gore, sve drave od Mostara grada, da u vike brez araa vlada. Svitla. kranaTvritkovi tipane, 45 kra} od Bosne slavne vazda zvane, puno fali Vladmira Radosa, vee nego Kobili Miloa, jer je nemu u pomoi bio i ungarsku vojsku pridobio, prid kojomno Kleeviu bie Pava bane, tako se zovie. Zato kraju pomilova ega \ee nego bana i jednoga, rairi mu stru banovinu i potvrdi lipu didovinu. Darova mu selo Tiajinu, jo Velake, Klobuk, a i Plinu, sve Zvirie, Strug i Borovce, izvan toga darova mu Novce,

IO

Poznade ga dude Mleanine, po imenu Petar Kandijane, kada s vojskom u Neretvu doe, *5 Vukotina u Vladincu nae. Vukotin se sloi s Mlecaninom s svom svojom starom banovinom, pomoe mu podloit krajinu, slavu dade dudu Mleaninu. 2 0 to zapita Vladmir Vukotine, to mu dade dude Mleanine; potvrdi ga banom od Vladinca, nek su bani i negova dica. Potvrdi mu i sva pisma stara, 25 194] to j-e ima. od rimski csara, da 'banuje vazda brez araa, da na boju ne uskrati maa. Malo zatim vrime postajalo, dva jest go din' jo ne bie prolo, 3 kad u Bosnu doe Kotromane ter uini vie i divane. Vukotina 'zove najprvoga . . od gospode i krajestva svoga; ihoti, da je prvi u saboru 35 i negovu bijelomu dvoru. Rairi mu staru banovinu 1 negovu lipu didovinu; odlklem vrije voda rvnovnica, svu Neretvu do biloga Stoca, 4

55

6o

ravno Broeno sve do l^ubukoga i lubuski ak do Imotskoga, da bamije iz grada Sladinca Pvadoeva slavna porodica. Kad se pobi care Sulemane i kraj svitli Kristiu tipane na Koisovu, poju velikomu, ravnu, dugu, puno irokomu,
6

toga Stipe ne uini boja brez svog ujca Vladmir Radi voj a, j 0 i rusu bi glavu izgubio, da ga Vladmir nije izbavio.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Zato kraju pomilova ega vee nego bana i jednoga, jer mu dade mista i drave, po krajini bijele gradove:

75

- Ako li mi, pobro-, ne viruje, poslau te, da diplome tije od bosanski kraja upisane, od mletaki dd potvrene. Mili Boe, na daru ti fala! 85 Je Neretva igda na svit dala u toliko stotina godina od Vladmira veeg gospodina?

Tesan, Visu i Komotin bili, jo i Graac, pobratime mili, od Melide, koju topi more, sve drave ak do Crne Gore. o [60.]

Kratka pjesma od jasne kue i vitekoga plemena Ivanovia, prikazana pris. gosp. knezu i kavaliru Jozi Ivanoviu. Zapjevajte, slovinsk krajine, sva krajestva i sve banovine, davorije vai vjetezv, svitli bana i mladi knezova, meu ima kneza velikoga i principa od Nia biloga, po imenu Ivanovic Jur ja, kojino se glasi do Primorja, 5 [195] Izvan to mu bie djedovina, od starine lijepa banovina, dariva mu Ni grad na krajini i varoe u Ercegovini. Principom ga Matija zovie, 25 kakono mu od starine bie. To Mrnavi mudri svidoeae, imenom, se Tomko zovijae. Od negova roda i plemena izadoe u svaka vrimena glasovita po svijetu gospoda od naega slavnoga naroda.

po svoj Bosni, Lijei i Krbavi, i0 Dalmaciji, vjetekoj dravi, po svoj ravnoj zemji Ungariji, Slavoniji i po Bulgariji, jer je junak na oruju bio i vjeteki Turke pridobio, ter se slavi svuda od junaka Dalmatina i mladi Bonaka, a najvee od Jankova sina Matijaa, kraja od Budima, koji nemu* poklona darove, ravna poja, sela i gradove.

15

Jedni slave duda mletakoga, drugi svitla cara moskovskoga. Koji slav duda mletakoga, 35 oni jesu roda jnnakoga ter se zovu i'sada knezovi, od Dobrote mjesta vjetezovi, kavaliri od svetoga Marka, slavie se do sudega danka, 4

2C

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 , 15. jer poteno jesu vojevali, esto turske glave odsijecali, . pod barjakom duda mletakoga i naega kraja privedroga. Gospodstvo su na sabji dobili, 45 a nisu ga za novce kupili, ve vojuju i bojak bijui, za Isusa krvcu prolijui. To svidoi dude Mleanine i junaci" kotorske krajine, 5 Dalmacija, Lijeka i Krbava, od starine slovinsk drava. Koji slave cara moskovskoga od starine roda slovinskoga, ono jesu velika gospoda / 55 i principi slavnoga naroda. Protasio Ivanovic bie poglavica, kako pero pie; za eliju punokrat je bio, Leopoldu odlazio. Od csara on primi potene, za negova gospodstva zlamee: ast i diku, darove gospodske, to primaju elije moskovske. I sada su gospoda velika 65 p j eva j , pobro, to je tvoj a dika! u. lijepoj zemfi Moskoviji svitli bani, na glasu knezovi o 'kojena Ivanovic kneza, slovinskoga na glasu vjeteza, 7 a rodbina Joze kavalira, na mau mu dobra srea bila!

60

Slidi kratko govorene od. jasne kue i vitekoga plemena kneza Nakia, bosanskoga plemia, vlastelina sada i vinika skradinskoga. Knez Ivica Vojini, reeni Naki, na 1551 bi vlastiti gospo dar od mista Vojinia, Rompovia, Buovia, Ovina i drugi sela.; i ovi se proizv Naki od matere, kojoj Nako ime bie. Ovi ostavi pet sinov nakon sebe, to jest: Grgura, koji se rodi na 1590; Mitra, roena na 1602; T o m a koji se rodi na 1603; Pavla, roena na 160y, Matija, koji se porodi na 1607. Knez Mitar ostavi etiri sina nakon sebe: Matija, na 1628 roena; tipana, koji se na 1629 rodi; Martina, koji se porodi na 1630, i Ivana, roena na 1633. Knez serdar Matij imade iiest sinova: fra Antuna, reda s. Frane, provincije bosanske, rodi se na 1660 i bi veliki nauitej, jubilat i teolog Gonzage, duke od' Mantue; Antun, koji se rodi na 1652, i ovi bi kapitan od pisaca; Parva, na 1665 roen; Grgur, koluneo, sopraintendent i kavalir s. Marka, roen na 1680; Nikola, serdar i koluneo od krajine, roen na 1687; Ilija, alfir, roen na 1689.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Knez Grgur imade etiri sina: fra Antuna, reda s. Frane,'koji bie puno nauan, rodi se na 1701; Matija, koj bi kapetan i serdar, ir96J i ojvl se rodi na 1708; tipana, kapetana i serdara, roena na 1710; Ivana, alfira, roena na 1715. Knez Nikola ostavi nakon sebe pet sinova: Pavla, roena na 1750, ovi bi kapetan od pisaca, vioegovernatur od oruja i koluneo sopraintendente od krajine; Matija., koji se rodi na 1722, i ovi bi kapetan tenente od pisaca i mador od pijace kninske; Grgura, na 1724 poroena, i ovi bi alfir od konika; Miju, koji se rodi na 1728; tipana, koji se na 1733 porodi, 1 ovi bi kadet oid kavalerije. Ne krijui knez Matij Naki i brat ja negova podnositi tur skoga zuluma ni biti niov podlonik i elei protiva ima vojevati pod slavnim barjakom principovim, ostavi svoju didovinu i sve, to od starine uivae; die se z bratjoim i privede pod krilo privedroga principa blizu dvi ijade kua, nad kojizim Matij bie glavar i vladalac. Privedri princip nada nega i bratju Aegovu s privileijam, medajam od zlata i z divan-kabanicam, koje obiaje davati knezovoni velike asti dostojnim. Dade jim zem|e i mnoga posidovana u Drniu i poju Petrovu. Uini Matija serdarom od svi drniki krajinika, s kojizim svega svoga ivota vojeva robei tursku zemju i mnoge odsicajui glave z bratjom! svojom, navlastito s Martinom, glasovitim u ona vrimena vitezom. Vojevae reena brat ja pod Foskulom, Kornerom i Molinoni, deneralim od Dalmacije, ter neizreena zla Turkom uinie. Drni, Zadvarje, Si, Knin i ostale mnog kle i gradove osvojiti pomogoe. Porobie puno puta Brono do Mostara, Duvno, Livno, Ramu, Majdan, Glamo i druga mista turska, oplivi sela, varoe i mnoge ardake. U dravi ibenikoj svojizim krajinicim razbie Turke, otee jim robje, devedeset odsikoe glava, a vee ji ivi ufatie. N a Graovu razbie pau sto i rij.est i pet glava odsikavi. N a Kosovu s malo svoje druine udarie na Turke tr vee od devedeset Tu raka poS'ikoe. Serdar Matij samo dvista svoji, krajinika na Bilaju porobi i popali turske kue, osvoji kulu painu, posie mnogo Tu raka i dovede u ibenik mnogo robje tursko, koje dade eneralu Jerolimu Korneru. Otie u Livno prid svojim krajinicim i odsioe turski glava pedeset i sedam, a etrdeset i sedam suana dovede. Serdar Matij z bratom Martinom razbi Turke u Rupam, gdi trijest glava turski odsikoe, mnogo plino i suzne dovedoe. Vrpoju

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

odsikose etrdeset glava, medu kojim posie Martin bega Dagovia, aju pae Atlagia. Pod GlamooiTi uini Turkom mnogo zla, na Graovu pomoe razbiti Maul-pau. 1 Pod Siem, pod Zadvarjem, pod Drniom, Kninom i pod Gabelom ova. brat ja mnoge glave odsikose, rob je pofatae i krstjna pod krilo privedroga principa privedoe, meu kojim, pridostojnu kuu Vukovia, iz koje izaoe vrsni na oruju vitezovi. Serdar glasoviti Matij siku Turke pod Gabelom o istih po gibe na 1694 i bi od sve vojske principov gorko* oplakan i obajen. Viteki je ivio,- viteki je i svrio*. Sin negov Grgur, koluneo i kavalir, u junatvu naslidov stope oca svoga, jer toliko Bekoga koliko Maloga rata mnoge turske odsie glave, sela i varoe porobi, kule i ardake turske osvoji i zaradi negova viteztva imade kavalirstvo*, medaje i kolajne zlatne od privedroga principa. [61.'] Sidi pisma od vitezova gori imenovani, prikazana pris. gosp. knezu i kolunelu Pavlo Vojiniu, reenom JSfakiu. Gorko cvile dva mila brajena, u bogatoj zemji odgojena: dva Nakia, kneza i plemia, od starine roda Vojinia. Knez Matija jednom ime bie, 5 vitez Martin drugi se zovie; cvile oni jesu besidili, meu sobom lipo razloili: Lipa ti je naa didovina, kako znade sva Ercegovina, Vojinii, a i Rompovii, vin sek>, jo i Buovii. imam su zelene livade, ravna po>la, plemenite vode, al je imam zaludu lipota, *5 ladni voda zdravje i dobrota, kad ji tare Otmanovi care, koji smae nae bane stare, i negove age i spaije, silne bae, oge i kadije. Ter otee nau didovinu, od starine lipu banovinu, ravna poja, livade zelene, kud restiju jabuke rumene,
pisanu moglo bi se itati takoer:

IO

1 MaJJul-paJJu. Po Kaoievu Masul-pau.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

sve bogatstvo i nae gospodstvo. Upadoemo, brate, u suanstvo.. nemiloga dvore gospodara, po imenu Otmanovi cara. Od zuluma ivit ne moemo, ve sanemo i teko venemo'. 3o Sve dadosmo-, to god imadosmo, u nevoju, brate, upadosmo. Nai kmeti sad su gospodari 1 carevi virni aznadari, koji svetu 'viru. ostavie, 35 a pogani zakon zagrlie. Da biimo moru latinskomu vapijui Bogu velikomu pod krioce duda mletakoga, Latinina, kraja estitoga, 4 kojino je majka od junaka Dalmatin i mladi Bonk! Dae nami praha i olova. i za kalpak krila sokolova. Robioemo careve drave 45 do Bijaa, Like i Krbave, biemo se kano Crnogorci, vira moja, platie nam Turci! Sabje emo krvoe napojiti, Isusovu viru , rairiti, isiemo nae zulumare, silne bae, Turke janiare. Vodiemo suzne u Latine, platie nam Turci do istine! to zborie, ono uinie: na latinsko more pobigose,
- Stari pisci hrvatski. XXVII.

25

divedoe ijadu junaka, sve ditia i mladi momaka, pod krioce duda mletakoga, odbtgoe cara silenoga. Lipo ji je dude priekao, darovao i pomilovao, i daje jim praha i olova, a Nakiem krila sokolova. Nakii su srca junakoga, od starine roda vitekoga: svoje britke sab|e naotrie, na carevu zenAu udarie.

6o

Porobie Duvno i upanac, Livno ravno, Kupris i Brocanac, 7 opalie sela i varoe, mnoge turske glave odsikoe. Osvojie kle i gradove, pridobie Turke vitezove, pofatae momke i divojke, ucvilie stare turske majke. Osvojie Kotar i Zagorje, Knin bijeli, Drni i Zadvarje i Gabelu Neretvi mutnoj, jo Si tvrdi u Cetini ravnoj. Na Kosovu Turke potirase, devedeset glava, odsikoe. Kad razbie pau bosanskoga, Maul-pau, zmaja estokoga, na Bilaju, poju irokomu i mejdanu vazda junakomu, dvi stotine glv odsikoe, puno vee ivi ufatie.
16
8

75

8o

55

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Opt svoje posvetie ruke, [198] jer nevirne isikoe Turke ? u Vrpojcu, vise ibenika, pivaj, pobre, junaka je dika! i prid nima careva plemia, po imenu bega Dagovia; posice ga vitez od starine, po imenu Nakicu Martine. Kad u Livnu Turci izgiboe, Nakii se i tad namirie: posikoe etrjest Turaka, krajinika po izbor junaka. Porobie Rupe u Kotaru, imadoe svoju sriu staru, jer Ruplane Turke isikoe, mnogo tursko robje zarobie. Ne bi nigdi boja estokoga ni mej dana, pobre, velikoga brez Nakia, stari Vojinia, glasoviti bosanski plemia.
I0

Al pogibe serdar od krajine, Mate Naki, vitez od starine, siku mlade Turke Gabejane, Mostarane i Poitejane.

IIQ

95

v Plau ega latinska gospoda i delije naega naroda, IT al je_ ega sinak osvetio,, 5 jer j e mnoge Turke pogubio, po imenu Nakicu Grgure, od Drnia grada kavalere, i negova bratja i rodjaci, krajinici na glasu junaci,

I0

I2

kojim dade dude za junatvo na krajini veliko gospodstvo, ravna poja, zelene livade, svitla krila, od zlata medaje, 5 samur-urke, divan-kabanice, I2 5 koje nose bani na vojnice. rsTimam pjesma,zdrav}e Mjelovanu, estita jim srea na mejdanu!

Kratak razgovor od gospodske kue Kruevia, starinom Kneevia. Meu ostalim slovinskim plemiim nahodi se Kneevi aliti Krusevi, koja kua stara' vrimena bise velika i mogua, od razliiti kraja puno uzveliana i nadarena s mnogim blagodarstvim, navlastito od Mafijaa, kraja ungarskoga, sina velikoga bana i viteza vojvode Janka, od koga imade plemenitu diplomu, u Budimu na 2 kolovoza 1400 datu, u (kojoj dopua knezu Ivanu Krueviu Kneeviu osobito sudstvo-, da moe od svake vrste Jude suditi, i to n odsuditi bude, koliko d a j e od istoga kraja odsudeno, ima se drati. istoj diplomi izbavja od svakoga potroka, ara i davana, koje se kraju davati obiaju, reenoga kneza Ivana i kuu negovu, imenujui ga izmeu gospode ungarske za najprvoga plemia. Reena diploma bi potvrena od privedroga duda mle-

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

takoga Petra Grimana na 175i decembra na 25 s jednom pleme nitom dukalom., kojoj daje ime od knstva i staroga vlasteistva gospodinu pris. Anti Krueviu 1 Kneeviu, tenente-koiunelu, i negovim poelidim nakon ega. Od ovoga plemena gospodskoga na puno se msta kue nahode, iz kojizi izaoe glasoviti na oruju vitezovi i slavni oficijali, kakonoti Kneevii u Lici, koji su od krajine vladavci, koluneli i oibrstari, vitezovi i silni junaci, vazda na slubi csarovo j . Takoer u. dravi privedroga principa mle takoga nahode se Kneevii, koji poteno vojevae i krajinu raz micae, 'kakonoti oni, koji se u Kninu gradu nahode i na drugim mistim, kakono gospodin pris vitli Antun reeni Kruevi, koji od svoga ditinstva bi ,na slubi pirincipovoj, svega proastoga rata vojev, raen bi i od priprostitoga vojnika izae za vojvodu, za maora i za tenente-kolunela, komu i svim ostalim estitu nazivjem sreu. [62.] Pisma od gospode Kneevia aliti Krue vica, prikazana pris vitlom gospodinu knezu Anti Krueviu. Veliko je pleme Kruevia, od starine jer je Kneevia, ungarskoga plemia i kneza i na glasu po izbor viteza. Od ega se rodie gospoda, 5 vladaoci slavnoga naroda, banovinam koji upravjae, kad u Bosni kraji pribivae. Od ega se rodie junaci, vitezovi po izbor konici, kapitni i mladi serdari, koluneli, alaj-barjaktari, prid vojnicim koji vojevae i gradove bile uzimae.
1

Viteko je pleme , Kruevia, od starine jer je Kneevia. Da su bili vitezovi stari, to svidoe kraji i cesari i diploma kraja ungar|koga Matijaa, roda junakoga, koju dade Kruevi Ivanu, od starine Kneeviu zvanu: za sudca ga ini velikoga i plemia kae najprvoga; to odsu-di, dobro odsueno, to od kra]a bie potvreno. Jo dopusti knezu Krueviu, da je prvi u negovu vicu.

20

I0

Kruxevichiu no inae Kai pie uvijek: KruJJevich.

404

R A Z G O V O R U G O D N I N A R O D A S L O V I N S K O G A (1759.)

To potvrdi dude Mleanine Petar Griman, vitez od starine, 3 ter poiznade Antu Krusevia za viteza, kneza i plemia i negovim poslidim u vike, nek se slave od Skadra do Like od junaka i od vitezova, 35 od gospode, bn i knezova, kakono ji kraji proslavie, kada oni u Bosni vladae, i ostale krune i cesari, vladaoci, svita gospodari, od koji se i sada nahode koluneli i mlade vojvode, vitezovi, na glasu junaci, to svi do e i Turci Bosaci.

Jedni slave csara bekoga 45 i Jozipa, kraja ungarskoga, ter boj biju s krajem od Prusi je usrid ravne zemje ermanije. Kneevii idu prid Lianim ter boj biju s mladim Prusijanim, 5 bojak biju raeni su bili, Prusijane al su pridobili. Drugi slave duda mletakoga, Latinina, kraja velikoga, voj'ujui i bojak bijui 55 i z a ega k r v c u prolij ui. Kneeviem pjesma n a potene, Mj-elovanu nebesko spaene 1 ! Svim j u n a k o m z d r a v je i veseje 6o i n a sabji sreno vojevane!

Slidi kratko govorene od vitezova gospodske kue Suria. U kigam Pavla Vitezovia na listu 108 nahode se ove rii u slovinski jezik upisane: Fridrik Bubel, dalmatinski i rvatski ban, i Suri ban ov vrime bili su. Na 1645 bi od ove kue silni junak i glasovit vitez don Stioan Suri, od koga Latini udne stvari piu i negova junatva na svitlost daju. Privedri dud mletaki u dukaam puno ga fali, ta koer i braju liegovu Marija, Nikolu, Franu i Petra, kojizim zarad junatva dade vojvodstva i arambatva. Ko; eli znati negova vojevana i junatva, neka tije kige talijanskc, koje se zovu Framenti istorici della guerra in Dalmazia &c. N a listu 135, 138, 168, 184,
[200] 1 9 0 , 1 9 2 , 2 0 2 , 2 0 7 , J 2 1 2 , 2 1 7 , 2 2 4 , 2 3 2 , 2 4 2 , 2 5 4 , 2 5 8 , 2 9 0 , 300

u reenim, kniiica dom Stipanova vojevaia i smrt tiju se. Ovi glasoviti vitez nahodei se u Kotaru, dravi td carevoj, za paroka od krstjana, doe u poetku rata od Kandije eneralu Jerolimu Foskulu ter ime uini ugovor, kako1 e svoj puk dovesti
| p a J J e g n i e . Moglo bi se itati takoer spaene

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

pod krilo principovo, i utvrdivi svaka s reenim eneralom pobie iz Kotara i dovede sobom sedaim stotina krstjn, ad kojizi on bie serdar i vojvoda tilesni i duhovni, prid kojizim boj bijui s Turcim btez pristanka uini ima zla neizreena porobivi mnoga sela i varoe, zaplinivi blago, pofatavi suzne i na puno ji mist isikavi, tak da do> malo- vrimena vas Kotar podloi pod oblast privedroga principa, Pomoe osvojiti Klis i razbiti pau Teeliju, Skradin, Ze munik, Drni i mnoge druge kule i gradove. Pomoe braniti i benik, kada na ega turska vojska udarila bie, i pod reenim gra dom mnoge turske odsie glave. Ali i on bi u Lici rann, od svoji vojnika ostav]en i od Turaka ufaen, koga svakim mukam muie pak najposli iva na mih odrie i na kolac nabie, a. t on s velikim ustrpfeem podnese radi vire i jubavi Isusove, za koga boj bijae, Negova desnica, koja turske odsicae glave, i sada se ila nahod Sukoanu vie Zadra. Bi uinn od duda privedroga kavalirom svetoga Marka. Ne bihu mani na oruju vitezovi bratja negova gori reena, koji ga estokim nainom osvetie, i zaradi niova junatva privedri princip dade jim kunpanije i na selim vladana i plau, od kojizi jedan, imenom. Petar, bi posien od Turaka. Na 1690 sin Petrov, a sinovac don tipana, imenom Ivan Suri, dovede sobom pedeset kua pod krilo principovo, ostavivi sva svoja dobra, i donese sobom dva avan-topa od. tua i druga dva, koji se zovu sagri, i dvanajest bojni puaka zapeaeni topi i puke peatom s. Marka, koji su jedan put bili u Vrani, gradu Durat-Begovia, estokoga vojnika. Sin negov kapetan Frane, unuk dom tipana Suria, bi od Turaka uf aen rata Bekoga jo mome mlado, ali se, brzo odkupi ter viteki poe vojevat i u Livanskomu po|u pogubi jednoga silna junaka i velika zulumara, Agi-Glou imenom, od grada Sarajeva, koji mnoge krstjanske glave odsikao bie. Maloga rata kod Atlagia dvora ufati jednoga sejmenina od Mostara, a drugoga u Luani, od koga razumie nai stane turske vojske. Pod Siem izlazi na mejdan s ostalim serdarim i mejdangijam ter se viteki podnese i mejdane odnese. Pod Siem na poju, kada poginue dva viteza Lovria, reeni kapitan Frano udari Turina kop jem u elo, jednoga od omizi, koji Lovrie posikoe:

4o6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

pribi mu se kopje u elu i odnese na emu kalpak turski, Turin osta mrtav to od udarca kopja Suria, to od puke Grge Bakovia. Kada Sin Turci obsidoe, tada se kapitan Frano s mnogim metnu u busiju blizu grada zatvorivi pute Turkom, da ne mogu poi u robiju. Vojeva vega rata Bekoga i Maloga, koga princip uini kapetanom od sve krajine siske, a po negovu dostojanstvu tov sin sitariji, Ante imenom, bi uinn za kolunela od reene krajine i mladi, imun imenom, za kapetana od iste krajine, koji se i sada ivi nabode, zdravi, mladi i veseli. Bog jim dao, to jim eli starac M jelov an! Trei sin reenoga kapitana Frane jest fratar s. Frane, otac po. fra Marijan imenom, redovnik zadosta nauan i kripostan, koji bi uinn za vikara fora|nea od gosp. pris. biskupa trogirskoga. Sve stvari gori reene izvadio jesam iz atetata i du kaa, koji se u Suria nahode. [63.] SHdi pisma od vitezova gori reeni, prikazana pris. gosp. kohmelu Anti i kapetanu imi, bratu negovu. Suria je pleme glasovito, u junatvu puno ponosito, od ega se zmije porodie, koje tursku zemju poro bi e. Jedan bie Suri don tipane, 5 koji mnoge odnese mejdane, svu podloi kotarsku krajinu privedromu dudu Mleaninu. Prid junacim na vojsku iae, I0 Turke sie, rob je do vodae; vee neg je u godini dana, don tipan je odnio mejdan. ibenik je branit pomogao, pod nim turske glave odsicao, a kad Foiskul Klis grad uzimae, 5 pod ime se Suri naodae, koji razbi carevu deliju, po imenu pau Teeliju, nasrid Bora, poja irokoga, od Kandije rata ogenoga.

N e udi se, dragi pobratime, koji nosi od junaka ime, jer je vitez Suri don tipane kano i mlad Kastrioti bane. Davae mu dude od Mletaka sve na misec po tri jest dukata i dade mu slavno kavalirstvo za negvo veliko junatvo,
2

jer osvoji bijele gradove i pridobi Turke vitezove. 3 Mnogo Suri posie Turaka svojom sabjom najboji junaka.

RAZGOVOR'UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (^759.)

407

Ali ega rane dopadoe i druina svoja odbigoe: raena ga ufatie Turci kano mrki iz gorice vuci.

35

i dovede mnoge vitezove, krajinike sive sokolove, p o d krioce d u d a mletakoga. Robi zemju cara estitoga, bile dvore Durat-Begovia, bosanskoga n a glasu plemia, i donese od boja topove, koje prija biju principov. .
6

Muie ga tri bijela danka svakim mukam, brate, brez pristanka, najposli ga na mije derae i na kolac tvrdi nabijae. 4 Cvala nemu u raju duica! I sad mu se nahodi desnica u malenu selu Sukoanu. Pokoj vini Suri don tipanu! I bratja mu junaci bijahu, za junatvo dukate primahu: Petar, Frane, Matij i Nikola osvetie sivoga sokola. esto oni u etu iaju i brez broja rob je dovoda ju. Ov bihu mladi kapetani, vitezovi na krajini zvani. 45

I porodi zmaja od mejdana, p o imenu F r a n u k a p e t a n a : 7 vojeva je r a t a o d Morije, k a d na svitu b i h u mejdangije. Ali Suri ali se i lipo m l a a n osuAio bie Frane, k a k o p e r o pie, je brzo o d k u p i o se T u r k o m osvetio,

75

jer u etu s vojnicim iae, T u r k e sie, robje dovoae. 'I pogubi silnoga j u n a k a , koji bie glava od T u r a k a , Agi-Glou, zmaja ognenoga, zulumara cara estitoga, od bijela Sarajeva grada, istina je, iva moja b r a d a ! [202]

8o

Al pogibe Petar kapetane bojak bijuc s Turcim na sve strane. Ej, vitee, pokojna ti dua, 55 desno krilo mladi krajinika! Lipo ga je sinak osvetio Ivan Suri on se posvetio! jer ostavi cara silenoga 6o od Morije rata ogenoga koji kaza silne vojske Pokoj vini lipo zdravje

8 I ufati M u ju sejmenina 5 k o d bijela d v o r a Atlagia; drugoga je F r a n o ufatio u Luani, t a k o z d r a v o bk>!

stane od Turaka, carevi junaka. 9 Frani kapetanu, starcu Mjelovanu!

4o8

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)-.

Kratko govorene od gospodske kue Bergejia1, izvaeno iz negovi karata i diploma. Bergejii starinom su gospoda ungarska i pribivali su u mistu, koje 'se Osijek zove, kraj vode Bergo zvane, od koje ov pleme ime primi. Bihu u vrime kraja ungarski velici, na gospodstva i vl dan uzdignuti, a u vrime kraja Bele etvrtoga "u ovim stranm vladali su dravm i upam ter se upani zvaju. Kada pak Tatari pridobie kraja ungarskoga, koji se Bela zvae, i porobie svu Ungariju, razorivi gradove i oplivi kue, sela i varoe, tada i gospoda Bergejii s mnogim Ungarcim u ove dooe strane ter se u razliitim mistim namistie, a mnogi z Bergejiem u poju Livad skomu na 1241 oli, kako drugi oe, na 1235, gdi na jednoj planini vele visokoj, koja se Tribantica zvae, grad sagradie, koji od Ungaraca bi niovim imenom zazvan Hum, a posli do sadanega vrimena zazva se Podhum. Bie dakle kuca kneza Bergejia mo>gua, velika i plemenita ne samo u Ungariji, nego li jo ter i Bosni, koju bani bosanski u broju ostale gospode, knezova i plemia bo sanski drahu i na vladana velika uzdizahu, kakono ban tipan Kotromanovi, koji uini Ostoju Bergejia eneralisimom aliti voj vodom od sve negove vojske davi mu naredbu, da porobi Dalma ciju i rvatsku zemju. I takoise Ostoja viteki podnese, da u malo vrimena sve reene porobi drave i slavodobitnik povrati se u Bosnu, koga ban Kotromanovi s velikim vesejem primi, zagrli i lipo darova davi mu jednoga sokola od zlata s k.rilim rastvorenim, koga se prilika u negovoj armi gleda. Dade mu krilo od tie nike modra kolura i vilicu oliti kosiricu od zlata, kojiizi prilika gleda se na kapi ^vojnikoj aliti elmu u negovoj armi. Dade mu Podhum grad, Podhum je i druga sela nemu i negovim poslidim u vike. Ova. kua i -sada se u Dalmaciji u gradu Splitu nhodi ter se u gospodstvu, mogustvu i imenu od knetva uzdri, budui privedri princip potvrdio negove stare diplome i poislidnim Aegovim u vike. Od ovoga plemena bili su kavaliri rimski, koji se obiaju u dvoru . lateranskomu initi od .duhovni vladalaca, kakomoti . gosp. pris. knez i koluneo Markiol 2 i negov brat knez Luka, uinn juna na 28 1731. Bihu reeni knezovi postavjeni u broj vlastele od staroga i plemenitoga grada Oisera, takoer i Kerse, na 1719 juna na 7, da
BERGHEGLICHIA. tome prezimenu isp. . uz R2 72. Marchiol. Moglo bi se itati i Marol, no isp. u R2 257 lino ime: Melchior.
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

mogu kakono i ostala gospoda od reeni gradova u vie ima ulaziti i naredbe obiajne davati. Bi' reeni knez i koluneo Markioi uinn za governatura od oruja u Splitu na 1743. Po isti nain bi od privedroga principa uinn governatur od oruja u gradu Klisu na 1755. \ [64.]

Pisma od knezova kue gospodske Bergejia, prikazana pris. gosp. knezu kolunelu Markiolu Bergepu. Ako ne zna, na glasu vi tee, odkuda je Bergejiu knee, kazau ti pravo do istine: Ungarac je bio od starine od Osijeka, grada bijeloga, 5 slavio je kraja ungarskoga. Odavna je pleme Bergejia, / viteko je kano Zrinovia. Kad Tatari naglo udarie, Ungariju ravnu porobie, potirae kraja ungarskoga, po imenu Belu Velikoga, sagradie i grad glasoviti, na planini puno stanoviti. Ungarsko mu ime postavie, ZS Hum bijeli, kad ga sagradie; posli nemu Podhum ime bie, od Bosnk tako se zovie. Ali, pobro, do malo godina u slovinski vrime banovina svadie se Rvati junaci, Dalmatini i mladi Bonaci

i nim mnoge mlade Ugriie, vitezove, bane i plemie, x i mladoga Bergejia kneza, 5 ungarskoga na glasu viteza, otioe poju Livanskomu slavu dati banu bosanskomu. T u planina visoka bijae, Tribantica imenom se zvae. N a noj oni selo naselie, od Tatara kada pobigoe;
1

krajestvo i krajevine, 1 drave i banovine. Kad t vidi Kotroman tipane, 3 5 slavne Bosne vitee i bane, zove sebi kneza Bergejia, po imenu Ostoju plemia, ter je nemu besidio bane: Kupi, knee, vojsku na sve strane! 4 Ti e biti prid vojskom vojvoda, jer te kau vitekoga roda;

20

i kraglievine.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

porobioe rvatsku dravu, Dalmaciju, Liku i Krbavu. Kad je knee bana razumio, 45 po Bosni je vojsku pokupio pak porob rvatsku dravu do Ijubjane Liku i Krbavu, do Neretve upu i Primorje, vas do mora Kotar i Zagorje. 5 Povrati se natrag pivajui, vino piju, kona igrajui. Lipo ga je bane priekao, a jo lipe bie darovao: grli ega kano svoga brata i dade mu sokola od zlata. Jo mu daje krilo pozlaeno, sve kamenem dragim nakieno.

Darova mu Podhum i Podhumje, jer porobi Kotar i Zagorje, & do lubiane Liku i Krbavu, od starine rvatsku dravu; jo mu bane poklonio bie mnoga sela, kako pero pie. Od ovoga roda gospodskoga ungarskoga, a i bosanskoga, i sada se nahode knezovi Bergejii,2 mladi vitezovi,
6i

55

a u Splitu, gradu bijelomu, slavu daju dudu mletakomu, 7 koji svuda jesu vojevali i gradove bile uzimali. Od ega su bili vladaoci, koluneli, dudevi vojnici; od ega su kavaliri bili, 75 gospodstva su na sabji dobili.

[204] Slidi govorene od pridostojne i gospodske kue Vukovia i ezini vitezova. Vukovii starinom su iz Duvna, mista sada cara Otmanovia, u komu mistu zarad1 zuluma turskoga sitati ne bie jim obino, i zaradi t svrh, a najvee za moi se s Turcim biti i osvetiti krstjane od i muene i prognate, namislie ostaviti svoju starinu, po|a, kue i sve, to imadihu, ter se pod krilo- privedroga duda utei. I to bihu namislili, ono izvrie. N a 1687 doe arambaa Mise Vukovi gospodinu priuzvisenofflu deneralu Kornercu molei ga, da mu dade vojsku za porobit Livno, Duvno i upanac. enera prignu se na negovu molbu ter posla kavalira Jankovia, serdara Nakia, Sinobada i mnoge druge, koji porobie reene drave i mnoge turske odsikoe glave. A reeni
2

Bargheglichi. Isp. bi}, uz R2 72.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

aramibaa Mise, budui se s ima dogovoria, podie iz Duvna etiri stotine kua krstjanski, takoer i od Livna, Rame i drugi mista podigoe mnoge kue, a prid ima bihu glavari knez Nikola Vuckovi, arambaa Mise, Tadija, Pavao>, Boe i Ivan, reeni Zec, s arambaom Tomaeviem, koji naselie Cetinu ravnu i druga mista okolo Cetine. Usikoeie tada. ima fratri ramski, koji se pod Siem, na-, mistie. Mise reeni bi uinn za serdara i glavara od puka, koji ime: doe, ter od 1687 do 1690 poe vojevati i opali mnoga sela i varoe, porobi Duvno, Livno, Kupris, Ramu, Lubuski, Brono, upanac.i mnoga druga mista, koji, prija nego pogibe, dosta turski odsie glava i suana pod Sin dovede. A posli negove smrti bi ui nn za serdara negov brat Tadija, silni junak i vitez glasoviti, koji svojizim sinovcim Bozom i Ivanom, reenim Zecom, viteki voje,va, tursku zem|u porobi i niove odsica glave. N a 1690 marca na 2 doe u Cetinu sedam ijad Turaka, koje Vukovii i ostali Getiani razbie, mnoge odsikoe glave i sramotno iz Cetine iztirae. Posli toga porobivi opet Livno, Duvno, Ramu, upanac, Kupris, Brono, Lubuski, Imotski i mnoga druga mist, doimae neizbrojen plino, posikoe mnogo Turaka i brez. broja dovedoe suza 11 a. N a 1691 otobra na 10 pod Glamoem i Kuprisom etiri sto tine turski opalie kua, osvojivi jednu kulu i pofatavi Turke, koji u noj bihu. Po' isti nain osvojie jednu karaulu i pobie Turke, koji u oj bihu. N a 15 juna 1692 serdar Tadija .Vukovi, Boe i Ivan Zec,, negovi sinovci, s ostalim krajinicim opet otioe pod Livno ter est stotina upalie kua. i sto i dvadeset posikoe Turaka. N a 5 maja otioe na Borovo poje, koga porobie i dosta Turkom zla uinie. Tada Ivan Zec silnoga posie junaka, po imenu Grbu Ameta, bujumbau, u .komu"boju isti Zec raen bie. , ( N a 1694 razvalie most na Struzi, uzee jednu kulu od Tu raka braenu. N a 1695 razbie na Kuprisu Ismail-pau, i ufati Zec silna 205] barjaktajra. Opet razbie pod Livnom Selman-pau i mnoge turske: odsikoe glave. Zec Vukovi posie agu Kneevia, 1 a drugoga, agu ufati iva.
1

Knexejichia.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

N a 1695 otioe opet pod Glamo ter mnoge kue porobie i upalie, poisi'kavi Turaka dosta, gdi Zec Vukovi najboje se pod nese, koji ufati silnoga Turina Omera Alakovia i mnoge posie. Iu opet pod Livno ter razbie alaj-bega kliskoga, po imenu Rustan Paia, isikavi negove spaije. Isti Zec udari s kopjem pau kliskoga, koje bie oteo pai tirajui ga. Bi u tom boju raen i Zec, od koji do malo vrimena poe s ovoga svita. Poteno je vojevao, poteno je i umro, pokojna, mu dua! Reenoga godita Boe Vukovi viteki se podnosae robeci tursku zemju i glave odslcaju turske, izmeu ostali ufati pod Livnom Nubega Koeiterovia, ali ga brzo' ufatie Turci i u suzanstvof povedoe. Ma poteno^ utee ter opet vojevati poe svojim stricem Tadijoim, serdarom, robeci brez pristanka zemju tursku i niove odsicajui glave. -" N a 1697 udarie Turci u Cetinu na itluk, osvojie kulu i ufatie fra Pavla Vukovia, brata Tadije serdara, i bi suzan u Bagdtu, za koga pitae est ijda cekina. Suneva est godina; posli toga junaki utee, doe pod Sin, naini manastir i crkvu pod Siem. Poe vojevati protiva neprijatelju i dosta mu zla uini. Bi u Levantu kapelan z eneralom Muinigoin, s kojizim pomoe uzi mati gradove, i od istoga bi poslan pod Biograd za izviditi, koliko je csarov i turske vojske. Kada Sin obsidoe Turci, zatvori se grad, pomoe ga braniti slobodei junake i sivaku jim pomo dajui. N a 1706 umri serdar Tadija i bi uinn 'za serdara negov sinovac Boe, koji otie prid vojnicim u Italiju za kapetana ter se poteno podnese. N a 1715, uinivi se rat, pobie turske emine na mostu i uzee tursku kulu; odoe na avinu, gradi tvrd mnogo', ter ga osvojie, i prvi bi serdar Boe, koji barjak kapetanov odnese. Vojevase tada. ime ostali Vukovii, to jest: tipan, sin serdara Tadije; Matij, sin serdara Mise gori imenovanoga; Jerko<, Frane i Lovre. Svi se ovi junaki vladae i viteki vojevase. Kada turska vojska grad obside, serdar Boe i alfir Matij u grad se zatvoirie, s Turcim bie i viteki ga obranie. Posli tog porobie zemju tursku, Glamo i Livno-, ter dosta turski odsikose glava, robja dovedoe i plina zaplinie. N a 1716 umri serdar Boe i bi uinn za serdara tipan, koji s ostalim rodijacim vojeva, dok rat dura; opali i porobi mnoga sela turska i pomoe uzeti Imoski na 1717.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLVINSKQGA (1759.)

N a 1748 poe serdar tipan s ovoga svita, i stade na negovo mis to Ivan, sin negov, koji brzo- posavi s ovoga, svita, bi- ucinen za serdara kapitan Justin, sin serdara Boe gori imenovanoga, koji' se i sada nahodi na ovomu svitu. Bog ga produio> i u svemu blago slovio! O d ega, ne budui rata, drugo ne govorim, .nego da je go spodici dobar i poten i da je vazda na slubi principovoj bio I poteno, u svako vrime krajinom vladao i u od kuge, koja morae po Dalmaciji, branio. Pleme Vukovia izlazi od Nemana, kako se nahod u ne go vim starim pismim. Od ega izae Vuko, ter oni, koji se posli roie, prozvae se Vukovii. Posli razasutja bosanskoga puno go[206] ^in o v | s e p,0ijdilise ter jedni u Panoniju, drugi moru otioe,. a trei1 ostadoe u uvnu, niovoj diini, 1 svojizim ocem Petrom Vuckoviem, i to bie godita Gospod. 1506. Posli toga vrati se iz Ungarije. Toma Vukovi, budui svi negovi pomrli u reenoj dravi, i ovi stade svojim rodijakom Matijom, koji ivie skladno; zajedno, i od ni izlaze ovi, koji slide: Matij, Grgo, imun i Toma, sinovi reenoga gori Petra. Od Matija rodi se serdar Tadija, knez imun, serdar Mise i fra Pavao. Od Tadije izlazi alfir Toma i serdar tipan; od tipana ser dar Ivan; od Ivana Pavao. Od imuna, drugoga sina Matijeva, rodi se kapitan i serdar Boe. ' .' , Od Boe kapitan, serdar i vicekoluneo Justin; od Justina Matij, Jozip i fra Pavao; od Josipa Ivan i tipan. Od Mise, treega sina Matijeva, rodi se alfir Matij i F. Brno;; od Matija alfir Mijo; od Mije Jure. Od imuna, brata Matijeva, a sina Petrova, rodi se Ivan y reeni Bile; od Bile Ivan Zec, junak proglaeni; od Ivana Petar, reen Vukain; od Petra Ivan. Od Tome, etvrtoga brata Matijeva, a sina Petrova, izodi Jure, imun i Nikola knez. Od Jure Luka, Martin, Jerolim i Frane. 2 Od Luke Ivan i imun; od Ivana fra Frane i Luka. Od Martina, drugoga sina Jurina, izlazi Andrija; od Andrije Marko. '
1 2

gniovoj Diddi. Ovdje je jo jedno grijekom pooovleno Od Iure Luka.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Od Jerolima, treega sina Jurina, izodi Ilija; od Ilije tipan. Od Frane, etvrtoga- sina Jurina, izlazi Bartuo i Ivan; od Bartula Matij i Jozip. Od imuna, drugoga brata Jurina, a sina Tomina, izodi Ivan, Jure i Grgo; od Ivana imun i Toma. Od Nikole, treega brata Jurina, a sina Tomina, izlazi Pavao i Jure; od Pavla Marin, Nikola i Petar; od Jure Jakov. Ovo je, moj tioe, arbor ali cablo stare gospodske i pridodostojne kue Vukovia. Ako ti ne bude ugodan, a ti ne tij! 65-1 Pisma od vitezova gori imenovani, prikazana gosp. pris. ser Justi Vukoviu. Rano rani Vukoiviu Mise, prija zore uranio bie pak O'tide moru latinskomu eneralu, banu mletakomu. Klana mu se ter mu govorae: enerale, sve uzdane nae! Daj ti meni tvoje' krajinike Dalmatine, pisce i koike, i prid ima Jankovi Stojana, I( od Drnia Nakia Matija, a od Knina grada Sinobada, ' tri serdara, tri sokola mlada. Porobiu Livno, po Je ravno, do upanca Duvno, poje slavno, l i ostale drave careve; 5 isiemo Turke vitezove. Doveu ti carevu iraju, koji nemu teak ara daju, pod krioce duda mletakoga, cd starine krala estitoga. to zapita Vukoviu Mise, to mu bane darovao bie: daje nemu mlade krajinike, sve po izbor pisce i , i prid ima tri mlada serdara: Jankovia od ravna Kotara, [207] od Drnia Nakia Matija i od Knina serdar Sinobada. Otioe u zemju carevu, porobie negovu dravu: l i v n o ravno, Duvno i upanac, Ramu lipu, Kupris i Gorance. Mnogo i junaki dovedoe pro'slavie oni robje zarobie glava odsikose; iraju carevu, krunu principovu.

Sve junaka, mladi vitezova, devet stotin' kano sokolova silenoga cara ostavie ter Cetinu ravnu naseli,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (175.9.)

koji esto u etu iahu, sela rob, glave osicahu, i prid ima sivi sokolovi Vukovii, mladi vitezovi. . Serdar Mise jednom ime bie, 45 Tadija se drugi zovijase, trei bise po imenu Boe, a 'etvrti Vukoviu Zee. Robe zemju cara estitoga pod barjakom duda mletakoga; kud niova sabja dopirae, on'a crna krvca tecijae.

al je emu loa sria bila, jer udari Vukovi Tadija i Aegovi mladi krajinici Cetiani, na glasu koici. Razbi pau, pctira mu vojsku, 75 a uz Prolog, visoku planinu. Otioe Livnu bijelomu jade davat caru silenomu: est stotina kua upalie, sto i dvajest glava odsikoe. Udarie na po|e Borovo-, od starine gnizdo sokolovo, udarie ter ga porobie, mnogo rusi glava, odsikoe, i prid ima met bujumbaa, 85 pogubi ga Vukovi Ivane, a pridivkom arambaa Zee, vira moja, iz gorice vue. N a Kuprisu potirae Turke, a prid ima pau Ismaila, 9 potirae ter ji isikoe, a najbo|e Vukoviu Zee. Turke tira, glave jim odsica, potena mu sabja i desnica! I ufati mlada barjaktara, 95 po imenu Musu zulumara. M a l o posli Glamo porobie i bijele dvore oplie; T u r k e siku, robje fata ju, plino go>ne ter p o d v a pivaju. I 0

Porobie careve krajine, ravno Brono do Vele-planine; zaplinie, robje pofatae, 55 dosta rusi glv odsikoe, a najvee Vukoviu Mise, viruj, pobro, tako pero pie, i negova dva sinovca mlada ter se glase ak do Carigrada. 6 o Al pogibe Mise Vukoviu, silni junak kano Zrinoviu, bo'jak biju s carevim delijam. raju se uvik veselia! Lipo ga je bratac osvetia, po imenu Vukovi Tadija, prid junacim esto vojujui, Turke siku 1 bojak bijui.
6

Doe paa u Cetinu ravnu, da porobi mlade Cetiane, 7

, RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Silna zmaja ufatio bie Zec Vukovi, kako pero pie, Alakovi mlada Omer-agu ter ga vodi u. Cetinu ravnu. Opt idu Livnu bijelomu, jade daju caru si len omu; na kliskoga pau udarie, spaije mu mlade isiko&e.
IO

I ufati bega i plemia, po imenu Kositerovia. Malo vrime postojalo bie, serdar Bou Turci ufatie. S Al je Boe brzo utekao ter je opet voje vat poeo: i porobi Brono do Mostra, do Gabele i Blagaja grada,
125

Tir pau Vukoviu Zee Livno ravno-, Duvno i Jabuku II0 T ter.ga rani, ali mu utee: i ostalu svu krajinu tursku 3 z bojnim ga je kopjem udario, . [208] d Mostra do Udbine grada, u nemu je kopje ulomio. dosta Turkom on zadade jada. Al i Zeca rane dopaoloe. siku mlade krajinike Turke. n od rana pribolit ne moe, ve boluju duicu izpusti. On pomoe i Sin obraniti, iz Cetine Turke istirati; poteno je vazda vojevao, mnoge turske glave odsikao.

II

Lipo ga je bratac osvetio serdar Boe, on se posvetio! jer je tursku zemju porobio, I2 dosta rusi glava odsikao.

Jo ti kaem Tomu Vukovia, da bijae srca Smijania; po Levantu on je vojevao, r svitlu sabju krvce napojio. 4

Junak bie, al je poginuo Krf branei, s Turcim bojak biju. Vukoviem pisma na potene, Melovanu, to mu mili Bog da!

Kratko govorene od gosp. kue Graboveve. Staju Grabovci u Rokom Poju u ErcegO'vini, gdi bie niova stara didovina, ali ne mogui turske podnositi globe ni zuluma, ostavivi poeku rata Bekoga sva svoja dobra pobigoe pod krilo privedroga duda mletakoga i stadoe u ravnoj Cetini. est bie bratje Grabovaca, koji cara odbigoe, to jest: Marko, Martin, Marijan, Anton, Ivan i Matij. Ovi viteki svega Bekoga rata vo-

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 j 9 .)

jevae, gradove uzet pomogoe i turske odsicae glave; jo suvie izlazie na mejdan Turkom pod Gabelom i na vee mist ter move odsijecae glave. I za niovo- veliko junatvo* od privedroga principa bihu nadareni z gospodstvom i plaom oni i niovi poslidi u vike, budui od i izlazili vojvode aliti kapitni od vojnika plaeni i serdari na krajini siskoj, od koji se i sada nahodi gospodin serdar Ante Graibovac, sin glasovitoga junaka i viteza Ante Grabovca, komu nazivjem pokoj vini, a sinu mu zdravje, veseje, dug ivot i sreu na oruju! [66.] pisma od vitezova pridostojne kue Grabovceve, pri, gosp. pris. serdaru Anti Grabovcu. Ako ne zna, moj mili brajene i vitee od siske krajine, odkuda su starinom Grabovci, kaem tebi, da su Ercegovci podaleko od Poja Rokoga, 5 a starinom roda gospodskoga: od Lazara Grabjanovi kneza, velikoga bana i viteza, od koga se rodi se junaci, IO vitezovi kano i Bosaci, koji puno s Turcim bojak bie, prija nego Bosnu osvojie. A kad Turci Bosnu osvojie, pod ara je teki podloie, l osvojie i Ercegovinu, 5 Koarica lipu banovinu, ter Grabovci arae davaju, cara dvore ter mu se klaaju. Al u vrime rata od Kandije goji majka silne mejdangije,
Stari pisci hrvatski. XXVII.

est junaka, sivi sokolova, Grabovc, mladi vitezova. Kad li nirna krila narestoe, silenoga cara odbigoe. Uskoie silne mejdangije 25 na poetku rata od Morije pod krioce duda mletakoga, Latinina, kraja estitoga. Viteki su oni vojevali i junake glave odsicali, ovo bihu zmije na krajini, mrki vuci u ravnoj Cetini. Drave su turske porobili i varoe ogem opalili; svitle sabje krvce napojie, mnogo oni plino zaplinie.

35

. E Kad Gabelu princip uzimae, ter se pod nom krvca prolivae, [209] Grabovci su pod Gabelom bili i na mejdam Turkom izlazili. 4
27

418

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (175.9.)

Jedan bie silni Marijane: on izlazi Turkom na mejdane, etiri je mejdana odnio i viteki Turke pridobio. Drugi bie Marko arambaa, 45 koga fali sva krajina naa, na mejdan je i on izlazio, svitlu sab Ju krvce napojio. Ali ova, bratja izgiboe, pod Gabelom kada vojevae, 5 sam ostade Grabovac Antone, od junaka mlaan kapetane. Viteki je i on vojevao, s krajinicim glave odsicao, uzimao kule i ardake, zazivao na mejdan junake. Cetini silni junak bie ter se aka imenom zovie, ne bijae takog zulumara u svoj zemji estitoga cara.

v ju j ui on je raen bio, jo i livo oko izgubio. Kada na Sin Turci udarie, sto ijad, kak pero pie, i Grabovac gradu bijae, 75 Jute rane Turkom zadavae. Kada na grad jurie inaju ter Sinni glave odsicju, i Grabovac okrvavi ruke siku mlade krajinike Turke. N a d topijam bie topibaa, kako smlr, zaudi se paa: u ador je egov udario, kapigiju 1 mlada pogubio. Posli toga boja estokoga, koji bie rata Malenoga, govorio Grabovac Antone, od Cetine mladi kapetane:
6o 8

8o

55 5

T 6 Grabovac podnit ne mogae, ve na mejdan ega pozivae. Udrie se dva mlada konika, dva na glasu silena. vojnika. Udrie se ter se izkrvie, al Grabovac boji junak bie, Turinu je glavu odsikao i potene veliko stekao. Posli toga^ Ante vojevae, s Cetianim glave odsicae;
1 6

Rodbinu mi Turci zarobie i etiri brata pogubie, 9 oli u ji lipo osvetiti oli moju glavu izgubiti. Pak podie mlade Cetiane, na krajini vitezove zvane, ter poirobi Livno, poje slavno, 95 dugo, lipo, iroko i ravno. I pogubi zmaja estokoga, zulumara, pobio, velikoga, po imenu Ugarkovi Alu, rusu mu je odsikao glavu.

IO

Kapiciju.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Drugoga je iva ufatio, dosta lipa plina zap linio, ter mu dulde dade za junatvo u Cetini plau i serdarstvo, svitlo perje, od zlata medaje, ravne zemje, zelen livade, i negovu rodu i plemenu, u Cetini ravnoj odgojenu.
IO

[*70
Pisma Marka Bobovia ika, prikazana pris reenom junaci su bili Bobovii, sokolovi kano Jankovici, velikoga rata od Kandi je, posil ega Bea i Morije. Ako li mi ne e virovati, posluaj me, ja u ti kazati! Kiiigu pie sileni bali ja, po imenu Turin Duralija, ter je ale Bobov i u Marku, od krajine silnomu junaku. Ovako mu upisao bie Duralija, tako se zovie: 5 skoka, rata od Kandije sp vojvodi i maoru ga viteza 1

Kigu tije Boboviu Marko. z5 pak uzimje svoje pero tanko, drugu Marko bie napisao, Dur ali ji tiho bssidkx Vira moja, silni Duralija, 'jo se nije Turin porodi a, koji e mi odsi rusu glavu i uinit taku sebi slavu.

I0

'

to ja jesam odbigao cara, bodega sam stk gospodara: , svitlu krunu du da mletakoga, 3S Latinina vazda estitoga. to sam bile zaplinio ovce i isika sarajske trgovce, tvoje ovce nisu nigda bile, nego moje, ubile te sirile! Sarajlije teki zulumari, na e plau svi vlaki ovari, jer ne mogu s mirom veerati, to imadu, vaja ima dati! to l' mi priti, careva delijo 45 Duralija, silena balijo, da e odsi rusu glavu moju, ini mi se, ja u brzo tvoju!

Bre didijo Boboviu Marko, na te vice jo i sunce arko, I jer ostavi estitoga cara, 5 od starine tvoga gospodara, [210] ter isie sarajske trgovce i zaplini moje bile ovce, . jo pofat momke i divojke i U'cvili nae mile majke. Ve je tvoja sila dodijala, dodijala i dovojevala. Vira moja, vlaki araimbaa, brzo e te sii sabja naa.

420

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Pak ne proe nedija danaka, nu posluaj silnoga junaka: 5 kupi Marko etu krajinika, sve junaka i silni vojnika.

N a tursku je zemju udario ter je bie kruto porobio;' Dur ali je jo upali dvore prija danka jo i bile zore,

a nemu je glavu odsikao i jubovcu za roba odveo. Onda bilo, sad se spominalo!

[68.] Slidi malana pismica od vitezova pridostojne kue Tomaevia. Krajinici kada uskoie ter Cetinu ravnu naselie, tad uskoi' Tomaevi Jako, bie drugi vojevoda Janko, i dovede pedeset ogk krajinika, od Duvna junaka, pod krioce duda mletakoga vrime Bea rata estokoga. 5 Si je bili branit pomogao-, pod nim turske glave odsicao: t svidoe bani enerali i od Sina mladi providuri. rvTemu du de za jiunatvo dade lipe zemje, zelene livade, u Cetini lijepo serdarstvo, na' krajini veliko, gospodstvo. Sinovac mu jo junak bijae, "Ilija se sila zovijae; vojeva je rata Malenoga pod barjakom duda mletako; Prid junacim barjaktar je bi t na sabji bie zadobio. U tursku je zemju odlazio i od Livna robje dovodio. N a glasu je Tomaevi Lovre, viruj meni, istina je, pobre, silni junak, vitez od starine, jos i serdar od ravne Cetine.

Bie Jakov zmaje od dvi glave, IO koga mladi Cetiani slave; esto ie Livnu bijelomu, jade daje caru silenomu. Tursku zemju brez pristanka robi, plino goni, mlado robje vodi; na mejdan je Turkom izlazio, *5 britku sabju krvce napojio. Imadie silne arambae, koji rob sela i varoe; on prid ima Turke razgonae 2 i ruse jim glave odsicae.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Viteki je Lovre vojevao, prid junacim etu etovao, esto tursko plino dogonae i lijepo robje dovoae.. Si bijeli branit pomagae, 45 po Cetini Turke razgonae; bie junak rata Malenoga, krunu brani duda mletakoga.

I posice silnoga junaka, koji nemu potr babajka: i tad bi ga pogubio, pobre, da ga nije posikao Lovre. [211] Bog mu dao zdrav}e i veseje i sve, to mu eli Mjelovane, i negovim mladim krajinicim, od Cetine na glasu junacim!

[69.] Slidi pisma vitezova dostojne kue Lovria, koji viteki vojeyae i vojujui na boju pogiboe. Blokova nije brez oblaka ni Cetina ravna brez junaka, jer porada vazda vitezove krajinike, sive sokolove. Cetiani svi jesu junaci i na boju slini i jednac; viteki su vazda vojevali, teke jade Turkom zadavali. 5 junak bie rata od Morije, robi Filip careve krajine, Maloga je rata doekao i viteki vazda vojevao. Drugi bie Lovriu Grgure, tako kae Balbi providure, z babajkom je svojim vojevao i na mejdan Turkom izlazio blizu Sina, grada bijeloga, a u vrime rata Malenoga, kada na Si udarie Turci sa svi strana, kano mrki vuci. Tad oni kode posidoe ter na Turke juri uinie, poletie kano sokolovi dva Lovria, siski vitezovi. Po Cetini Turke razgoaju i Jute jim rane zadavaju, ali e sili o doliti, li tursku vojsku pridobiti?

Sve ne mogu brojit po imenu, IO po imenu oli po plemenu, jer bi pisme odve duge bile, koje ne bi ispjevale vile. Samo kaem tri mlada Lovria, od Cetine tri sokoliia, x da su bili srca junakoga, 5 vitezovi duda mletakoga. Jedan bie Lovriu Filipe, od krajine gizdave i lipe, koji esto na vojsku iae, s krajinicim glave odsicae.

20

2Z

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Siku Turke oba pogiboe i poteno glave izgubi: vit-eki su vazda vojevali, viteki su i dovjevali. Babajka je sinak osvetio Lovri Mate, on se veselio! Bosnu je esto odlazio ter je tursku vojsku uodio 45

Ie Mate u vojsku carevu, igra kona po bojnom Kosovu. Turski nosi* turski govori, lulu pije ter z deli jam zbori: kad li vojsku bie razgledao, 7 zdravo se je natrag povratio. Priko Bosne ide pivajui i viteza kona igrajui; mrski klana, vlaki boga moli, ie junak u Cetinu doli. 8 U Livnu mu loa sria bie, jer ga onde Turci poznadoe. Bii Lovri niz po|e Livansko, uzdaju se u srce junako. Za mm treu Turci vitezovi, lete oni kano sokolovi: dostigose Lovria junaka, ubie mu kona iz puaka
8

i po Bosni kule i gradove, po gradovim silene topove, 5 ter kazuje stane od Turaka privedroniu dudu d Mletaka. , esto Mate na vojsku iae, s krajinicim glave odsicae; u Cetini pogubi junaka, 55 koji bie dika od Turak. Ne bijae boja ni mejdana brez junaka Lovria Matija, jer s junaini svuda vojevae i gradove bil uzimae. Kad osvoji Alvis Mucenigo grad Imotski, gnizdo ercegovo, tad je Mate prvi uskoio, Mucenigo to je svidoio. Jo ti kaem dilo od junaka 65 i silnoga Lovria- konika: oblai se u turske , ter uodi po Bosni krajine. N a Kosovu turska vojska bie, kud e udrit, jos se ne znadie. 7

kod Prologa, visoke planine, blizu jedne dubrave zelene, 5 t 2I2 l ali Mate u goricu ue ter veseo u Cetinu doe. To svidoe mletaka vlastela, po Cetini varo-i i sela, vitezovi mladi d krajine 9 i junaci silni od starine. Ne udi se, dragi pobratime, koji nosi od junaka ime: Lovrii su roda junakoga, krunu brane duda mletakoga. IC

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Poteno su vazda vojevali i gradove bile uzimali, u tursku su zemju odlazili i s junacim robje dovodili.

Mrtvim pokoj, .ivim zdravje


lipo io 5

i na svitu ime glasovito: sabja ima vazda srena bila i turske se krvce napojila! [70.]

Pisma od Petra i Mtija Bria, vitezova cetinski Otoana, kako bihu isieni od Turaka. Kosovo je poje glasovito1, kaem tebi, brate, stanovito, jer je na em teak mejdan bio, kad je Janka care pridobio; a Getinsko sasvim plemenito, 5 ravno, lipo, puno ponosito, jer je u nem vojska isiena i junaka krvca prolivena estokoga rata od Kandije, malo posli Bea i Morije, a najvee rata Malenoga, Malenoga, ali manenoga. Malo vrime postojalo bie, sa svi strana Turci udarie, sto ijd pisac'' i konika, sve po izbor carevi vojnika.

Viteki se Otoani brane, s ognem Turke biju na sve strane, 3 ali e sili odoliti, li silne vojske pridobiti? Brzi koni vodu priplivae, a kom ci sabfe povadie, isikoe malo -i veliko, od mh tada. ne utee niko

IO

35

Al posluaj, moj mili brajene, da ti kaem tuge i emere, T u Cetini koje se zgodie, $ kadano je Turci porobie. Udri vojska cara silenoga na Cetinu rata Malenoga; u Cetini tvrd Otok bijae, oko ega rika tecijae. ' U ega -se zbigoe junaci, Cetiani mladici i starci, da se brane od vojske careve usrid vode studene Cetine.

ve dva brata, dva mlada Bria, koji bihu srca Jankovia: Petar jedan, Mate drugi bie; sik Turke, ne more se vie. 4 Kroz carevu vojsku pobigoe z golim sabjam u desnici ruci, u Cetinu vodu uplivae, ter se ud krajinici Turci. Utekoe Siu bijelomu, 45 zafalie Bogu velikomu. Posli toga Turcim bojak bie, s Si branie, glave odsicae.

20

424

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i759.) Mnogo rbje jesu zarobili, 65 i lijepo plino zaplinili, pak se natrag zdravi povratise, Otoane lipo osvetie.

A k a d a li pobigoe Turci iz Cetine k a n o gladni vuci, esto P e t a r suze prolivae ter o v a k o bracu govorae:

Za imam se, otiskoe Turci, Dicu nau Turci zarobie, . . . mladi pisci i brzi koici, 7 Ivana mi sinka pogubie, odnesoe, to god imadosmo, 55 l se oni Turkom ne pridaj'u, u suanstvo, brate, upadosmo. [213] ve jim ruse glave odsicaju. D a mi lipu etu sakupimo i L i v a n s k o poje p o r o b i m o : oli emo glave pogubiti ol rodbinu nasu osvetiti! to rekoe, ono uinie: po Cetini etu pokupie, po robi se Livno, po}e ravno, u srcu jim to bie odavno. Dva Bria oetu ostavie ter u Turke juri uinie: tri je Petar glave odsikao i krajinu svoju osvitlao. . Ali, pobre, po e bie loe: siku T u r k e oba pogiboe. Vjetezovi, pokojne v a m due, Mjelovana nek se ne oglue!

75

8o

Pisma od glasoviti junaka bratie Milanovia Pavla, Boe i Grgura. N a iladu jo i est stotina osamdeset i sedam godina tri sokola Prolog priletie, u Cetinu ravnu doletie, tri brajena, tri Milanovia, koji bihu srca Zrinovia: P a v a jedan, Boze drugi bie, a trei se Grgur zovijae. Silnoga su pod duldevo sobom trijest u Cetini selo cara ostavili, krilo pribignuli, kua dovedoe, naselie. 5 Tad bijae bane denerale po imenu Korner Jerolime: Pavlu daje lipo arambatvo z,a negovo veliko junatvo, neka moe etu etovati, prid junacim svojim vojevati. Pava bie srca junakoga, robi zem|u cara silenoga.

20

IO

Uze kulu Duratbegovia, bosanskoga na glasu plemia: rusu mu je glavu odsikao svojom sabjom, Bog ga pomogao!

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA ( 7 9 ) 15. To svidoe mletaka vlastela, 25 po Cetini varoi i sela, a najvee Korner enerale, silni, vitez, -od starine bane. Kad eraer Cetinu robjae, junaki se Pava podnosae: 3 tir Turke iz Cetine ravne ter jim rs odsijeca glave po svidobi Muceniga bana, po imenu Alvis denerala, koji Pavla uzdie i fali, 35 kakono ga fle i ostali. Vojeva je rata od Morije, Malenoga nije doekao, ve negova dva mila brajena, . u Livanskom poju odgojena. 4 esto oni Livnu odlazahu i od Livna robje dovoahu. Kad li Turci na Si udarie, i tada se bratja namirie. [72.]
l

Pomo daju siskim vitezovom, 45 biju Turke prahom i olovom, al je Bou puka udarila, s crnom ga je zemjom sastavila. Lipo ga je bratac osvetio, jer je sabju krvce napojio, po imenu Grgo arambaa, pivaj, pobre, to je dika naa!

Brez pristanka etu etovae, Turke fat, glave odsicae, Drenicu je varo porobio 55 i Zmijae ogem upalio. Pod Glamo je esto odlazio ter je mlado robje dovodio'; kad razbie pod Prologom Turke, 6o i tad Grgo okrvavi ruke. To svidoe na glasu junaci, Cetiani mladici i starci, i vlastelin Balbi proviidure, po imenu Mleanine Jure.

4] Sld pisma velikoga junaka i viteza kavalira dom Ivana Filipovia, reenoga Gria, izpod Sina, prikazana ocu potovanomu fra Petru Filipoviu, tiocu bogoslovcu. Kotar a Cetina kavalira koji bie fll Jankovi Stoj ana, Gric dom Ivana, duda mletakoga, srca vitekoga, Od Morije rata ogenoga, malo posli a i Malenoga, ne bijae eega vojnika, u Cetini brega konika.
I0

a plemena od Filipovia, bosanskoga na glasu plemia, kojino je svuda vojevao i junake glave odsicao.

Kad Cetinu Turci porobie, na Gria kulu udarie, J osvojit je oni ne mogoe, 5 nego pod nom mnogi izgiboe,

42

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

jer je brani Gri dom Ivane, od Cetine ravne kavalere; mnoge pobi Turke krajinike, 20 mlade pisce i brze koike. T svidoe starci od Cetine, a najvee Zo-rzi providure. Al posluaj, dragi pobratime,, sto uini Gri dom Ivane, kad udrie na Cetinu Turci s<! svi strana, kano mrki vuci 1 prid ima paa Atlagiu, silni vitez kano Kobi Licu!
z

Ne bijae boja ni mej dan a brez viteza Gri dom Ivana po svidozbi Dulfin enerala i Kavali, mletakoga, bana, 5C koji ega fale brez pristanka, da je bio dika od junaka. Kad u Grabu Turci izgiboe, a prid ima Regep-paa 1 bie, tada turske odsicae glave 5 silni junak Gri dom Ivane i negovi mladi Cetinani, vitezovi na krajini zvani, kako kae Mucenigo bane, glasoviti svitli enerale. Lipi bihu dvori Atlagia, Atlagia i Skendaragia, al ji Gri upalio bie, viruj, pobro, zlatno pero pie. Opet kupi mlade Cetiane, 6 robi tursku zemju na sve strane; mnogo plno zaplinio bie, Turke sie, ne more se vie. I pogubi zmaja ogenoga, ba sinovca pae bosanskoga, 7 po imenu mlada Ali-bega, i im mnogo aga. i sejmena. T svidoi siski providure, po imenu Semitekul Ante, i ostali mladi krajinici 7 Cetiani, pisci i koici.

Gri bie srca junakoga, brani krunu duda mletakoga, 3 po Cetini Turke razgonae ter jim ruse glave odsicae. Najbojega posie junaka, mejdangiju turskoga konika, po svidozbi Balbi providura, koji fali Gri dom Ivana.

'

35

Kuda godir eta olazae, on prid etom vojvoda bijae, svu je tursku zemju porobio, bilu Livnu vrata zatvorio. 4 To svidoi mlaan Trivisane, od bijela Klisa providure, koji kae rate i mejdane, sto uini Gri dom Ivane. esto kupi svoje Cetiane, 45 bojak bije s Turcim na 'Sve strane.
1

Recep Pajca.

RAZGOVOR UGODNA NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kada na Sin Turci udarie ter ga sa svi strana obsidoe, tada Gri u gradu bijae ter viteki glave odsicae.

8o

Na mejdan je Turkom izlazioi mejdan je vazda odnosio. Ne udi se, dragi pobratime, silni junak Filipovi bise!

[73.] 5] Pisma kapetana aliti vojvode Jure ulia i egovi sinov .Petra i Filipa, sileni vitezova. Kai pravo, iz gorice vilo, j-e li lipo pogledati bilo kapetane i mlade serdare, od Cetine vjetezove stare, meu ima sive sokolove, tri vojvode, mlade vitezove, tri ulia srca Zrinovia, a desnice Milos Kobilia! Jednom Jure krsno ime bise, Petar drugi imenom se zvae, trei Filip, junak od mejdana, oba sina Jure kapetana. 5 Ali Juru rane dopadoe ter ga brzo duom rastavie: viteki je glave odsicao, viteki je jos i pogibao.
z

Lipo ga je sinak osvetio Petar uli, on se veselio! 3 jer je mnogo godin' vojevao, . svitlu sablu krvce napojio. Vojujui i bojak bijui, pod Valonom Turke razgonei on je tada teko raen bio, 35 " al je Petar brzo pribolio. Posli toga Petar vojevae, jo i turske glave odsicae svega rata Bea i Morije, to svido'ce pjesme davorije. Trei bie Filipe vojvoda od ulia vjetekoga roda, silni junak ka mu i babajko' oli vjetez Krajeviu Marko. Junaki je Filip vojevao, Sin branio*, glave odsicao1: tako kae dude Mleanine i junaci cetinske krajine.
4$

I0

Po Levantu oni vojevae, brez pristanka s Turcim bojak bise: slavu daju dudu mletakomu, J5 teke jade caru estitomu. Vo'jujui i bojak bijui, Turke siku, krvcu prolijui za dvadeset i 'vee godina branili su duda Mleanina. Pomogose osvojit Moriju i poroibit ravnu Arbaniju, potopiti careve galije i od boja silne sultanije.

40-

20

428

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

A uo sam, di ludi govore ter ovako meu sobom zbore: Da ne bi se ulia konika i negovi plaeni vojnika,

muno bismo Sin grad obranili i pod ime Turke pridobili,' jer ga Filip viteki branae, teke jade Turkom z ad a vae.

[74-] [216] Pisma glasoviti vitezova Ante i Petra Breania, topibaa dudevi.
Prikazana gosp. Jozipu, topcibasi siskomu.

Posluajte, mladi topibae, ovu pjesmu, potene je vae, po imenu Ante Breanina, a viteza duda Mleanina, koji pobi careve delije velikoga rata od Morije principov branei gradove i negove mlade vitezove. Ne bijae grada bijeloga na krajini duda mletakoga, koga nije branit pomogao, i zpod ega Turke iztirao. 5

ne daTurkom blizu pristupiti, 25 na Si bili juri uiniti, topanu je tursku oborio, mnoge silne Turke pogubio. To svidoe mladii i starci, od Cetine po izbor junaci, a najvee Korner enerale i vlastelin Zorzi providure. Sina Petra Ante imadie, od babajka boji junak bie: s krajinicim on je vojevao i gradove bile uzimao.

I0

35

Kada na Klis Turci udarie, on u Klisu topibaa bie, I ter negovi sileni topovi 5 biju Turke kano i gromovi. Kud Antino oko dopirase. on'd s topom Turke obarae, tir Turke izpod bila grada, . 2 junaci ga spomiu i sada ; Kad li na Si udarie Turci sa svi strana kano mrki vuci u poetku rata od Morije, nu posluaj silnoga topije:

Kad li opet na Si udarie silni Turci ter ga obsidoe i bie ga za trijest danaka sa svi strana, brate, brez pristanka, al osvojit ega ne mogoe, nego pod im mnogi izgiboe, jer ji bije Petar Breanine iz topova, junak od starine. Kad li Turci z golim sabjam tada s kopjem i Jute jim rane jurie inaju, 45 na grad udaraju, Turke probadae zadavae.

40

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

To svidoi bane enerale i dudeve lijepe dukale, da je bio junak siloviti, . na oruju vjetez glasoviti.

Po moru je Gajtan vojevao i estoko s Turcim bojak bio; bojak biju on je poginuo, al je mnoge Turke pogubio.

6o

Od ega se rodie junaci, vitezovi kano i Ungarci: Ante jedan, Gajtan drugi bie, 55 trei Jozip, tako se zovie. [217]

To svidoi Bronza kavalire, viruj meni, pobro Radomir. Mrtvim pokoj, ivim zdravje Hp6s na oruju ime glasovito!

Slidi kratak razgovor od gospodske kue kneza ^ubibratia iz Trebia.

U broju gospode bosanske aliti knezova slovinski nahode se comites, t jest knezovi, jasne kue Vubibratia od staroga i ple menitoga grada Trebia u dravi ercegovakoj, podloan sada caru Otmanoviu. ovomu dakle gradu jest i sada kua gospode I^ubibratia, od kojizi u stara vrimena izlazahu vladaoci od gradova i drava namsto bana, a od iste kue i sada se jedni nahode u Sla voniji na slubi krajice ungarske oficijali i vrsni na oruju vjetezovi, kakonoti koluneo Jeronim i kapitni bratja negorva. Izaose . od ove kue kreposni i veleznani duhovnici svetoga Basilija, episkopi aliti vladike suena grkoga, kakono presvitli otac Petronije, vla dika u Slavoniji, i gospodin Stefan, vladika Kostanici; a trei od reene kue jest otac pripotovani Nektarija, arkimandrit od Sabine. ... S l i d i a r b o r l ^ u b i b r a t i a.
Genealogia noblis familiae comitum I^ubibrati. (Porod plemenite obiteli knezova tubibratia.)

Prvi bi knez J^ubibrat, od koga se rodi L^ubimir; od lubimira Stanislav; od Stanislava Toma; od Tome Radomir; od Radomira Teodor; od Teodora Ranisav; od Ranisava I^ubimir; od I^ubimira Radoslav; od Radoslava Milorad i Petronije, vladika; od Milorada Luka i Simeon, koji bi duovnik svetoga Basilija aliti Vasilije. Od Luke rodi se Mihael, Matija i Rado; od Mihaela Stanislav i Kosman; od Matijasa Vojn i Stefan,"vladika; od Radoa Marko i Lazar; od Kosmana Luka, Nektarija, arkimandrit od Sabine, ko luneo Jeronim, kapitan Kristofor i kapitan Mojse. Od Vojina izodi Matija i Jovan, a od Marka rodi se Maksim i Simeon.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) [75-] Slijedi pjesma od vjetezova I^ubibratia.
Pekzan presvitlomu gop. Jeronimu, koiunelu.

Trebi-grade, gnizdo sokolovo, koje jednom bie principovo, svi jeno je u Ercegovini, Koarica lipoj banovini. tebi su stari kraji stali i vjekova puno krajevali, slovinskoga roda i plemena, al podavno" u star vremena. Sijelne vojske na te udarae, al se one vazda pokajae, jer su kruto bile isjeene, britke sabje krvce napojen. 5

ali dvori cara silenoga, gospodara vazda nevirnoga, kakonoti i druge krajine i slovinsk jadne' banovine. I sada su mnogi vjetezovi od ovoga, kojena knezovi u TrebmUj gradu bijelomu, ara daju caru silenomu.

35

IO

Drugi slave ungarsku krajicu Teresiju, rimsku cesaricu, vojujui i bojak bijui, za krajicu krvcu pro-lijui: 40 jedan slavni vjetez Jeronime, od vojnika mlaan kolunele, a dva brata dva su kapetana, dva sokola, pobre, od mejdana. Gospodstvo su na sabji dobili, 4 5 jer su vazda na vojnici bili, a nisu ga kupili za novce ni psui po planinm ovce. Od ovoga, roda gospodskoga, na oruju vazda junakoga, 5 vladike su vazda izlazili i duoviii vladaoci bili,

Trebi-grade, majko od junaka, krajinika, pjeac' 1 konika, x koji mnoge Turke pogubie, 5 prija nego tebe osvojie. Iz tebe su bani izlazili, kojino su po svijetu vladali, pred junacim na vojsku odili ter su kraje mnoge predobili. tebi se rodie gospoda od naega slavnoga naroda, a od kue ^ubibratic kneza, trebiskoga na glasu vjeteza, od koga se rodie junaci, * jute zmije kano i Ungarei, gospodari od Trebia grada, kojino se naodi i sada,
2

20

od istone crkve bogpslovci, sveenici i' duovni oci, igumani i arkimandrite, 55 t poznaje i malano dite.

RAZGpVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) [219] Govorene od stare i plemenite kue Kaia.

43

Kaii od puno su vikv u Dalmaciji, kako- se tije Luciju i u ivotu svetoga Arnira. Bihu vrime kraja ungarski velic i puno mogui, zapovidajui u gradovim od Dalmacije kakono kne zovi, a u nik vrimena namsto bn zapovidae banovinani kakono bani, navlastito Jur an, Nikola, Kajalisio, Koloman, Brenkon, 1 Sa racen, Domaldo, Petar, Primislav, Osorioi, Dragan, Stanoje, Vukmir, Ivan i ostli mnogi, koje ako eli znati, tij Lucija i ostale pisaoce dalmatinske. Niki od ovizi odoe u Umgariju na slubu kraja ungarski i imadoe bogatstva i gospodstva aliti vladana velika za slubu, virnost i vtzstvo,' koje inami. Ma. posli nikoliko vrimena zavadie se ovi Kaii, koji stahu u Ungariji, s jednom visokom, moguom i puno plemenitom kuom, koj se Zagari zvae, i dogodi se po nesrii, da Kaii pobie gospodu reene kue, koji dogaaj bi uzrok od niova 1 biana iz Ungarije u Dalmaciju. Kraj ungarski, poznajui rtiova dostojanstva, dade jm kakono- knezovom Vranu u Kotaru, mistO' plemenito, ali nezdravo, i t bi uzrok, da se dile iz Vrane: jedan otide u Zadar, drugi u ibenik, a dva u gore Pri morje, gdi uzidae kateO', koga zazvase Gradac, drugi na Trpu vie mora na glavici, koga se zidovi i sada gledaju ili. Posli toga sagradie fute ter poee Puju robit, koja bie ratu s krajem ungarskm. Ali zn,adui rodbina one gospode ungarske, koje Kaii pobili bihu, da su se na Gracu ustanovitili, dooe na Rike, sagradie ormanice, koje oruavi zajedrie put Graca, i ne budui u to vrirrie Kaia doma, upalie jim kue, povedoe ene, dicu i odnie, to naoe. Ali mah> posli tog dogaaja, budui doli s ormanicam svojim Kaii i videi zlo uinno od Ugriia, otioe za ima potiru i naavi ji kod Bake Vode, gdi veselo blaguju, [220] udarie* na ne jedni s kopna, drugi s mora, ter ji | sve porazie, ene, dicu i ostalu ejad povratie, osvojivi, jo i niove ormanice i sve, to ima bie. Od jednoga brata muki porod ne ostade, od drugoga, ime nom Vrsajka, ostade sin, Baran imenom. Baran etiri imade sina, to jest: Vukaina, Vukia, Andrijaa i Barana. Ovi se podilie meu se, ter Vukaina zpade na dio Brist, Lavan i Podjezerje, Vukia
1

Cajalijio, Coloman, Brencon.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Podaca, ostale done Primorje do Vruje, kako> se tije u. staromu arboru aliti cabfu Kaia, iz koga, sam sve ovo govorene virno iz vadio. Ako> li je komu muno' virovati, neka se potrudi titi reeni arbor u kancelariji makarskoj'. I znadui, da su mnogi od ovoga plemena ejni znati niove praukundide, dakle za izpuniti niovu eju evo stare Kacie na svitlost meem, koji se u reenom arboru 1 nahode. Moj je trud, moja muka, moji praukundidi: narugat mi se niko nejma.

TT"

V /

tan

K a c i c i iz

Lavcana,

Vukasin, unuk Vrsajkov, sin Baranov, etiri imade sma, to jest: Vukmira, Grubiu, Radonu i Radoja. Od Vukmira rodi se Mikleus, i ovi etiri imade sina, to> jest: Ivana, tipana, Grgura i Radia. Od Ivana rodi se Juri; od Juria Rado, Nikolica, Grgur i Ivan, koji se prozvae Jurievii od Juria reenoga. Od tipana, drugoga sina Mikleueva, izae Grgur; od Grgura Stipic aliti Stipe, od koga se prozvae Stipici oni, koji se od nega poro die. Od Grgura, treega sina Mikleueva, izodi Nikola i Novak; od Novaka Mitar, June i Ivan. Od Radia, etvrtoga sina Mikleueva, rodi se Ravsav aliti Radosav; od Radasava 2 Peko, Ivan, Tadija i fra Jure; i od reenoga Peke prozvae se Pekii. S t a r i K a i i i z B r i s t a. Vukainov sin drugi bie Grubia, od koga se rodi Bartuo; od Bartula arko i Marijan; od arka Mikleu; od ega Nikolica i Frani; od'Nikolice imun, fra Luka, koji bi provincijalom, Jura, Grgur, Pava, Peri i fra Bartuo, biskup makarski na 1616. Ovi se od arka reenoga prozvae arkovii. Od Marijana, brata arkova, rodi se Mijo; i Radivoj; od Mije Grgur; od Grgura Ivan, i ovi se zazva Mioi od Mije, negova dida. Od Radivoja, brata Mijina, rodi se Aleksa; od Aleks Grgur; a koji se od ega roie, zazvae se Aleksii.
Arbore. Isp. isti tekst u Kor. 467: u recenom Arboru. Ravjav, alliti RadoJJav; od RadaJjava. Isp. Kor. 467: Rausav, alliti Radossav od Radassava.
2 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Trei sin Vukainov bi Radoa; od ega Novak; od Novaka Sladoje i Vladisav; od Sladoje Marijan; od Marijanu tipan, koji se prozva Sladojevi; i od ovizi izlaze Bartulovii na Suurju, koji se prija zvahu Kaii Sladoje vici. Od Vladisava, brata Sladojina, izodi Radisav i tipan, a od Radisva Jakov i Vladisav. etvrti sin Vukainov bie Radoje; od ega tipan; od ti pana Tadija i Nikola. Ovo su stari Kaii iz gorega Primorja, i ovi najposlidni bili su na svitu oko godita Gospod. 1624 malo- vie, malo mane. [221] S t a r i K a i i od K o t i i n e u donem Primorju.

Drugi sin Baranov, unuk Vrsajkov, a brat Vukainov, bie Vuki, koji se namisti u Kotiini, i od ega se rodi Juko i Ivan; od Juke Vuki; od Vukia imun; od imuna Baria. I od ovizi izlaze Terzii. Trei sin Baranov, a unuk Vrsajkov, bi Andrija, koji se Kotiini nastani; od ega se rodi Rado* i Peri; od Rade Andrija; od Andrijaa Pava i ije;1" od ije Toma i imun. Ovi se prozvae ijii.2 Od Peria, drugoga sina Andrijaeva, izlazi Baria, tipan i Marko; od Barie fra Petar, biskup makarski na 1661, Lovre, Andrija, Rado, fra Ivan i fra Pava. Od tipana, drugoga sina Perieva, rodi se Jure, reeni Klarevi; od Jure Filip i tipan, koji se prozvae avelii. *

S t a r i K a i i od

Makra.

etvrti sin Baranov, a unuk Vrsajkov, bi Baran, od kogaizodi Marko; od Marka tipan; od tipana Jakov i Jure; od J a kova I vic; od Ivica tipan, Jakov i Marko; od tipana Juro i Ivan; a od Jakova Andrija, ter se od ega prozvae Andrijaevii. Od Jure gori reenoga, praunuka Baranova, rodi se Tadija; od Tadije Mitar; od Mitra Ivan i Tadija; od Tadije Gapar. I ovi se prozvae Mitrovii, koji se i sada nalaze u Vrbovskoj.
Siglie. Siglihi. Stari pisci hrvatski. XXVII.
2 1

28

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ovo je, moj tioce, cabio od stari knezova Kacica, i nemoj se uditi, da ji je ov'liko, jer su odavna; a da ti svoje pleme mores ovako skupit, puno bi vee nabrojio Judi, nego1 ji je u ovomu cablu. Od ovizi opet odo-e jedni u Ungariju na slubu kraja ungarski t-er imadoe gospodstva velika i diplomu od Masimilijana, u kojoj kao gospodi staroj bosanskoj i ungarskoj pokazuje ast i .po&tene potvrdivi sva niova star uivana i meui ji iznova u broj' ungarske gospode, a reenu diplomu dade Miji i Gaparu, bratu negO'Vu. Sve kue od ovoga plemena dre svetoga Ivana za svoga braniteja, ma razliito1: jer ovi grnem Primorju slave ga na riansku sjutradn po latinskomu Vodokrstju, u koji dn dolazi rianski Ivan dn, a oni u donem Primorju slave ga na latinsku po naemu Boiu. Imadu u Podaci svoju vlastitu crkvu pod ime nom svetoga Ivana i u noj etiri greba, od koji su gospodari Mioii i Aleksii, koji na drugom mistu nejmadu svoji greb od starine izvan u reenoj crkvi. Biskupi od Kaia plemena, to se znati more, bihu ovi: Valentin, Saracen, fra Bartuo iz Brista, fra Petar iz Makarske i dom Antun iz Makarske, arcibiskup splitski. Bristu stade Vukain, od koga. su svi Kaii i gorega Primorja, a u reenomu mistu od starine bihu ove kue: kua Bilopavlovia, od koje izaoe arii/ Vezici, Levrii i Kuluzovii. Dooe Bilopavlovii od Biloga poja iza Mostara vrime bosan skoga razasutja i sagradie u Bristu crkvu svete Mare, od koji se lipa pisma piva ter ovak poimje: ilz2\ Svu no sjala jasna miseina, u po noi krvav dadic nae, car porobi Bilopavlovie 2 i zarobi clva gospodiia, Mirka jedno, Milinka drugo ec. Svu pismu ne meem, jer je i dica pivaju.

Druga kua bie Ostojia, koja doe u Brist iz Brona, ali se sada od e ne naodi niko po krvi mukoj. Trea Pearevia, koja je starino'm iz Grnenika, mista privileijanoga. Pearevi zvae se Zoranovi, koji bi plemi bosanski,
4

Sarichi. Isp. bij. uz R 1 259. Bilopavichie. as prije je Kai tu obitej u dva puta nazvao Bilopavloviima, a i u Kor. 471 se veli u istoj pjesmi: Bilopavlovichie.
2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

i ova. kua bise puno bogata u star vrimena, kako svidoe karte biskupa arko vica. Bihu od ove kue sudci i Jdi vrsni, kakonoti Ivani, odabran od zbora za sudca suuranskoga na 1676, i ostali mnogi prija ega. , ' Crnobor, pridivkom Bori, doe u Brist od Zavojana na 1610. Bi od ovoga plemena silni junak, koji rata od Kandije vojeva 1 turske odsica glave, imenom Filip Crnobor oliti Bori. Marui doe iz Desana; ako je svoje Maruiu iz Broena, tot se zovu starinom Miloradovii.

[76.]

stan knezova i\acica, i iz Ungarije n gore Primorje.

se

Prikazana prisvitlomu gospodinu knezu Ivanu Kaicu, reenomu Bartulovicu, iz Suurja, drave farsk.

Svadie se knezovi Raii i Zagari bani Ugriii, * svadie se ter se i pobie, al Kaii Ugre pogubie. Evo, pobre, tuge i alosti: sve se skoi malo i veliko, da pogube knezove Kaie, jer smakoe bane Zagarie. Dobra jim je sria doskoila ter je ima u potribi bila: zafalie kraju ungarskomu, pobigo.se moru latinskomu. Jedan ie g Zadru bijelomu, drugi ode gradu ibeniku, x dva odoe u gore Primorje 5 ter stadoe ukraj sina mora.
1

Vie mora gradi sagradie ter mu Gradac ime postavie; sagradie fute ormanice, porobie Puju i Napuju. Drugi oni gradi sagradie blizu Trpa 1 vie mora sina: i sada se gledaju zidovi, gdi su stli Kaii knezovi. A kad ue mladi Ugriii, da. se bihu knezovi Kaii xx Primorju lipo namistili i katele tvrde sagradili, svoje brze koe osedlae i na Rike brzo dojezdie, oruae brze ormanice, zajedrie gori pod Primorje.

30

Tarpgnie. Isp. R2 219: na Tarpgniu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Prija zore oni udarie i Kaica dvore porobie. Sve se ovo zgodilo bijae, jer Kaica doma ne bijae. Zarobie momke i divojke, Vrsajkovu dicu i lubovcu, bijele mu. dvore upalie, nebrojeno blago odnesose.

35

Odvedoe malo i veliko, odnesose blago nebrojeno. [223] Kad je knee rii razumio, po Primorju etu pokupio

pak zaveze doli pod Primorje, za Ungarcim u potiru tre. Brzo ji je knee dostigao ' 5 5 i na Bakoj 1 Vodi zatekao, gdi blaguju i s mirom laduju, oko vode rujno vino piju. Silovito, na ne udario 60 i sve ji je pod ma okrenuo.. On osvoji brze ormanice, oslobodi dicu i Jubovcu, sve povrati robje zarobjeno pak se vrati g dvoru bijelomu
05

Zav-ezoe krajem pod Primorje pivajuci' i popivajui. Al je malo vrime postajalo, glas dopade Kaieu Vrsajku: Zlu ga, kn Ugriii zorom udarie, bijele ti dvore upalie, zlatokosu Jubu odvedoe.

pivajiii i pukarajui, emluk ine i vince pijuci. Sve se ovo zgodilo bijae, kaci Primorje Ugrie dvorae.

177-]
[224] Slidi pisma od grada ibenika, samo trideset ifada vojske i bi ra: , Vrpojana i Krapiiana, ! na 16 Kigu pie starac Mjelovane ter je ale u Kotare ravne, a na ruke Bogom pobratima, od Karina starca Radovana: Spomme se, starce Radovane, 5 kadno vojska na ibenik doe
1

doe poda n 2 paa bosanski na 1646; takoer od Vodie Turke pod selom Vodice u poetku, rata od Kandije i prid norne bosanski vezire? Pene paa bile adorove na Danilu vie ibenika, Dervi-pau prida se dozivje, ovako je nemu besi dio:

Bajtkoj. Isp. bij. uz R 1 330. PODAGAN,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

,Izaberi najboji junaka est ijada mladi krajinika ter opli varo oko grada do katela svetoga Ivana/

*5

Ali Turkom dobra pomo doe: 45 sade s vojskom bosanski vezire, ter se silne vojske udarie vie bila sela Mandaiine. Stoji jauk raenih delija, stoji viska turski bedevija, grmiavina silnih lumbarada iz galija duda mletakoga.

Kad je Dervi pau razumio, jedva toga bie doekao ter izbira po vojsci junake, 2 sve najboje pisce i konike. Pk O'ti-e gradu ibeniku, ali mu. je loa sria bila, doeka ga vojska principov, prid nom su adaje glavari: Po-sidarac, od Kotara knee, 25 i kavalir Suric don tipane, od egara Mitroviu Janko i delija Smijani Ilija. Prid ostalim mladim, krajinicim cd bijela ibenika grada 3 ibenika bijahu gospoda od naega. slavnoga naroda, od Makarske Deli-Markoviu, a od Skadra Kruta kolunele; svim junacim lipo upravjae 35 silni vitez Foko enerale. Prid varo-em Turke doekae, na n-e ivi oga ob orise. Maleno je vrime postajalo, pobigoe Turci vitezovi, 4 a za ima mladi krajinici, Kotarani i ibeniani, i ostala vojska principov ter ji siku, nigda ne pristaju.

Deset uri s Turcirn bojak bie, s obi strane mnogi izgiboe, ali dobi vojska principov 55 i potira od Bosne vezira. Tu ne bie mlada krajinika, koji turske ne odsie' glave, svoju sabfu ne napoji krvce pod bijelim ibenikom gradom.^ 60 Spomine se, starce Radovane, malo prija uda i veega, kadno paa niz Kotare proe i nim vojske dvadeset ijada? Za nime se eta otisnula, mala eta, trista Vodiana, a toliko od Krapa delija, od Vrpojca i od Jadretovca. busiji Turke doekae, na ne ivi oga obore: mnoge turske odsikoe glave, ter se i sad od junaka slave.
6

Otolem se natrag povratie pivajui i popivajui. Zdravo eta u Vodice doe, 75 al ji paa sa svom vojskom nae.

438

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

N a Vodice Turci udarie, sa svih strana juri uinie: Vodiani viteki se brane, Turkom Jute zadavaju rane. Vazdan Turci jurie inie, al maleno selo ne uzee, jer ga brani malo i veliko ene, starci, dica i divojke.

Pade mrtvih ijadu Turaka, ]225J sve najboji na glasu junaka, kod Vodica ukraj sina mora kao gusta isiena gora.

''

Ne udim se gradu ibeniku, jer je ono so'ko na krajini, S ve Voicam, selu ukraj mora, kako se je Turkom obranilo

brez nikakve moi ni pomoci, brez galija i brez lumbarada. I da si mi zdravo, pobratime,- 95 od Karina starce Radovane! Ova se junatva nahode u Brusonu: od ibenika na karti X I I , gdi ovako -.poimje: Ma il Bassa & c ; takoer na karti 114, gdi govori: Da che innanimiti i Turki & c ; jos lipe na listu 115, gdi poimje: Percosso il Bassa e c ; od Voiana na listu 9S. tij, prijateju, vidice, da.je istina. [78.] Slidi pisma svrhu odgovora, koji dade Radovan Mjelovanu. Lijepa pozdrav starcu Mjelovanu od negova draga pobratima Radovana od Kotara ravna, barjaktara duda mletakoga! Istina je, da sam ostario, 5 al pameti nijesam izgubio: tri sam rata do sad zapantio i vazda sam s Turcim bojak bio. Kada paa na ibenik doe, bie meni dvadeset godina: spomiiiem se dobro, pobratime, da sam i ja glave odsijecao. A kada li Turke isikoe Vodiani ukraj sina mora i od Krapna sela vitezovi, od Vrpojca i od Jadretovca,

*$

na sab|e jim glave natakoe, eneralu banu prikazae, i to sam ti lipo upantio, da se zgodi rata od Kandije. 2 N e udi se, starce Mjelovane, jer junaci oko sina mora tada jesu krajinici bili i na mejdan Turkom izlazili.

10

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Sve do mora Turci osvojie, ih osvojit nigda ne mogoe. Oli oee oli ne e, pobre, nuder reci: Junaci su bili!

Kad li vidi silni Amet-p asa da ne moe osvojit Marinu, s topovim je poe uzimati 55 ter je bije nediju danaka. Pak dozivje Jerkovi Jakova, tiho mu je paa govorio: Nu se pridaj, mlaan kapetane, 6o nemoj ludo izgubiti glave! Veli nemu Jerkovi Jakov: Vira moja, Sejdijiu2 paa, ja u prija izgubiti glavu nego izdat duda mletakoga. Kada ga je paa razumio, po biti iznova Marinu: malo vrime postajalo bj.se, od katela beden oborie.
6

Al posluaj, da ja tebe pitam: bi li meni umio kazati, 3 jes' li ovo' udo upantio, velikoga rata od Kandije kadno Turci na Split udarie i prid ima Segdijiu1 paa? Al bijela ne uzee grada, 35 ve sramotno natrag pobigoe ter odoe niz Katele ravne, na Marinu selo udarie sa svib strana pisci, i komci, al se selo Turkom ne pridaje, 4 jer u nemu tvrd kateo bie, kraj mora kula biskupova, dosta praha i teka olova i zaire, to je od potribe, est stotina po izbor junaka, 4# koji tursku doekae vojsku, i prid ima mlaan kapetane, po imenu Jerkovi Jakov. Juri ine na Marinu Turci brez pristanka ter do mrkla mraka, 5 al se brani malo i veliko s crnim prahom i tekim olovom.
1 2

[226] . Uinie juri sa svih strana, u Marinu silom ulizoe 7 i kateo bili osvojie, ali mnogi izgiboe Turci. Da je komu pogledati bilo, di se brani malo i veliko! ruke se ivi ne pridaju, 75 nego siku po katelu Turke, a najvee Jerkovi Jakov i negova dva sinka priraga, al i oni, pobre, izgiboe bojak biju, glave odsicaju.

8o

Jeghdiichiu. Jejdlchiu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kapetana kada pogubie, junako mu srce izparae, na bojno ga natakoe kopje, neka vidi sva vojska paina, kakvo bie srce Jerkovia kao mlada Marka Krajevia. Jerkoviu, pokojna ti dua, tvoje ime ne umire nigda! Sve izgibe, ne ostade niko, nego kula puna divojaka, c male dice, ena muatica, i u kuli tri barila praha. Kada u u Turci ulizoe ter poee jubiti divojke, Marunova Jele tu bijae, koja vazda istou jub|ae. Svoju, duu Bogu priporui, viteko je dilo uinila: u kuli je barut upalila, sve izgori, niko ne utee, ter poteno ime u vik stee.
8

Jo ti, pobre, jedno udo kaem, koje se je tada dogodilo: tu se nae trijest divojaka, I0 udovica i mladi nevista. 5 5 Obukoe gae na vojniku, prepasae sabje na ajduku ter se brane kano muke glave po katelu od sela Marine. Prid imam je mlada udovica, po imenu Kate Despotova, est Turaka pogubila bie, a etiri Strijina lubovca.
II0

95

Kada ji je paa ufatio ter po'znade, da su enske glave, XIS i sam se je paa zaudio gledajui dijevojke mlade, kako pau sabje na ajduku, nose gae i odoru muku. I2 Odvede ji u Bosnu ponosnu i pod pukm i pod sabjam britkim,

IO

neka vide kadune Bosanke, kako nose mlade Dalmatinke, Dospi vajne po'zdravlam te lipo, I2 pobratime starce Mjelovane! 5 Bi izvaena iz istorija Jerolima Bruoiia, na listu 28 dila drugoga, gdi poimj talijanski ovako: In tutte invasioni ec. Zovu se Maririani drugaije Bosijani. Ko ne viruje, neka tije, vidie stvari puno lipih i udnovatijih. 1
1

udnovatih.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

79-]

Slidi pisma od grada Splita, kako dolazie poda Turci na 1646. Izvaena iz istorija Jerolima Brusom. Vojsku kupi Sejdijiu1 pasa po svoj Bosni i Ercegovini, po Kotaru, Lici i Krbavi velikoga rata od Kandije. Kada li je sakupio bie, zove paa age i spaije, alaj-bege, oge i kadije, kapetane i mlade serdare, 5
jer da doe sva sila careva jo i glavom Otma'novi care, ne bi ega osvojiti moga, da ga bije dvanajest godina, k a m o li e tvoji krajinici, Ercegovci i Bonaci T u r c i !

ter je ima tiho besidio: Svitujte nie, po izbor gospodo! IO AH emo na Split udariti al na Trogir u Kastelim ravnim? Ali bismo posli ibeniku za osvetit nae vitezove, x kojino su skoro izginuli 5 pod bijelim gradom ibenikom? Al bi moju podignuo vojsku niz Kotare g Zadru bijelomu? Veli nemu Atlagiu bee: Amet-paa, mili gospodare! 2 Ne odimo gradu ibeniku, ibenik je nesrian po Turke: [227] i skoro su poda n dolazili, al su svoje glave pogubili. Niti vodi silnu vojsku tvoju 25 niz Kotare Zadru bijelomu,
1

Ve odimo* Splitu bijelomu, di je rna kou i koniku, r a v n o poje, zelene livade, 35 ive vode, vino i enica, nemu su bogati trgovci i gospoda p u n o plemenita,

a gospoje kano Talijanke lipa struka i u pasu tanke.

A kada li Split grad osvojimo, otiemo niz Katele ravne do Trogira, grada bijeloga; lasno emo osvojiti ega, jer mu ne e dobra pomo doii 45 od mladoga bana enerala: nahod se u Kotoru gradu sa svom vojskom du da mletakoga. Kada ga je paa razumio, silenu je vojsku, podigao 5 ter otie 'S vojskom na Latine, brzo doe Splitu bijelomu.

Sejdlchiu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759-)

Ne da Turkom ni dahnuti paa, ve udari na varo od grada; varo ne da ni gledati na se, 5 5 jer iz ega ivi oga sipje. Brane ega viteki gospoda, varoani i mladi graani. Tu bijae zmaje od dvi glave, po imenu Trtaji vojvoda, koji turske glave osicae na mejdanu, pobre, junakornu; drugi bie Posidarac knee, od Kotara na glasu vitee. N a Turke su juri uinili, uz pole jih ravno potrali; mnoge turske odsikoe glave kod Mrjana, visoke planine. Ufatie pasana sinovca, po imenu mlada Asan-bega, al mu rusu glavu odsikoe ter je meu gradu na b edene.
6

i junaka duda mletakoga od Kotarami od ibenika, i prid ima Gonzaga principe, 8o od oruja mlaan enerale.
U g l e d a se n a sinemu m o r u osamdeset t a n k i ormanica, ter se bile k a n o labutovi i z p o d Braa, o t o k a slavnoga. _ J i d r e ajke Splitu bijelomu, 85 jade daju pai bosanskomu. K a d a ji je pasa ugledao on se k r u t o bie poplasio

60

ter podie svoje vitezove i pobi'e uz to poje r a v n o . K a d a T u r c i na Solin dooe, na Suurac selo udarie.

7,

U z a as su p o se udarili, p o d mroe su mnogi izginuli. Suurcu vitezova bie 95 od Katela, k a k o Bruson- pie, Jutih zmija, ogenih j u n a k a , kojino se ne boje T u r a k a : ; izpod sela iztirae T u r k e , IO otee jim oruje i urke.

AI je malo vrime postajalo, doe pomo Splitu bijelomu: pet velikih od boja emija, 75 pune praha i teka olova

[80.] [228] Slidi pisma druga od grada ibenika, kako doe poda paa Tecelija samo pedeset ifad vojske i' ne moe ga osvojiti na 1647.
Izvaena iz libra, koji se zove: Framenti istorici della guerra in'Dalmatia. &c, takoer iz Brusona i ostalih istorija.

Jo ne bie sunce poinulo, doe kiga caru estitomu ' od mladoga pae Ibraima. Knigu tije, a uzdie teko.

Pita ega Juba sultani ja: to je tebi, mili gospodare? Al je Pojak na te udario, al je Agam Bagat osvojio?

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

443

Govori joj care gospodare: Proi me se, sultanijo moja! Nit je Pojak na me udario, nit je Agam Bagdat osvojio, ali mi je tugovat nevol,' jer evo mi bila kiga dode od mojega pae bosanskoga, po imenu mlada Ibraima,

IO

Kad je care ega razumio, sve mu, dade, to je zapitao, silne vojske pedeset ijada, i otie g bilu ibeniku. Soboim vodi dvajest lumlbarada, 45 a toliko ogeni pitara. Kad je doa na po|e Petrovo, onde bile adorove. Ne die se za trijest danaka, dok mu dobro ne poinu vojska; 5 kada, li je ona poinula, podie se gradu ibeniku. Al je malo postajalo vrime, viknu vila s Kamenar-planine ter dozivje mlada providura, 55 po imenu Tomu Kontarina; 'Zlo ga lega i zoricu zaspa, ali ne zna al ne haje za se: eto na te paa Teelija i mm vojske pedeset ijada! Kontarinac vili odgovara: Ne budali, vilo posestrimo! Ne bojim se pae Teeelije, dok je meni tvrdi ibenice i kateo svetoga Ivana vie bila ibenika grada. I prija su poda dolazili, al ga nisu osvojiti mogli.
6

da je moja vojska izginula pod bijelim gradom ibenikom, a nejmadem virna kapetana, koji bi me osvetio lipo. 20 To je uo Memed Teelija pak je caru tiho besidio: Sultan care, mili gospodare, daj mi vojske pedeset i|ada Ja u poi gradu ibeniku, 25 na silu u osvojiti ega; osvetiu krvcu prolivenu pod bijelim gradom ibenikom. Doveu ti iva enerala i gospodu grada ibenika, a kadune, niove Jubovoe, Jubie ji oge i agije. Jo ti, pogubiu i silnoga kavalira

6o

care, tvrdu viru dajem: Franu Posidarca Suri don tipana, 35 od ravna Kotara,

od Makarske Deli-Markovica, Arbanasa Krutu kolunela, kapetane i mlade serdare, koji tvoju isikoe vojsku. 4

Ne e ni sad, vira ti je moja, jer imadem plaenih soldata 7 za etiri ijade vojnika, a toliko ml;adi krajinika, Kotaraca i ibeniana,

444

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.) n e k a vidi paa Teelija m r t v e glave svojizih delija. K a d a li je d a n a k o s v a n u o , udarie b u b i i svirale, alaj-bezi sabje povadi, janiare na grad natirae, ali svoje pogubie glave na juriu grada ibenika,
II0

i p r i d nim a F r a n u Posidarca, c d K o t a r a kneza velikoga, 75 Smijania, J a n k a M i t r o v i a i viteza Suric don tipana. I s t o m T o m a t a k o besidei, al t o ie paa Teelija: pee a d o r vie ibenika, o k o ega mladi alaj-beziA topije tope namistie: [229] d v a velika p u n o glasovita p r a m katelu svetoga I v a n a , ter ga biju k a n o i gromovi, a ostale ibe i lumbarde p r a m bijelu ibeniku g r a d u od istoka i z a p a d a sunca, biju ega, nig da ne pristaju. Peti d a n a k juri uinie na kateo svetoga I v a n a i trpae Turci brez p r i s t a n k a od veera ter do bila d a n k a . Osvojit ga oni ne mogae; jer ga brane N i m c i i Latini, a K o t a r c i juri uinie, i z p o d ega T u r k e iztirae. K a d a li je d a n a k osvanuo, opet T u r c i juri uinie^ al k a t e o svetoga I v a n a ne da ima ni gledati n a se. A K o t a r c i i ibenic ani siku T u r k e , ni broja se ne z n a . Mnoge oni odsilkoe glave, ter ji meu gradu ma bedene, IO>"
90

80

ter ji siku mladi krajinici, X I a biju jih ibe i lumbarde 5 iz katela svetoga Ivana, iz galija du da mletakoga, iz emije Mijagustovia. Ali Turci nigda ne pristaju juri oine od jutra do mraka: I 2 0 tu izgibe vojska principov, turska, pobre, ni broja se ne zna. Kad to vidi Toma Kontarine, od dudeve vojske providure, I2 on napisa listak kige bile 5 ter je afe g Zadru bijelomu, a na ruke Fokul eneralu.
95

kizi je nemu besidio: enerale, mili gospodare, I ovo ima dvadeset danaka, 3 d se s Turcim bijem brez pristanka. Ne ni mi ako li u em dadu mi nigda poinuti dadu s mirom blagovati: ja kadgod i poinem, odim, tomu i spavam. x3 5

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (17 $9.) aji pomo gradu ibeniku, kojino je u nevoji tekoj: mnoga mi je vojska izginula bojak biju s carevim deli jam. Bie bana bolest obrvala srdeboja, velika nevoja. Kad je bilu kigu razumio, prida se je sluge dozivao ter je ima besidio bane: Nosite me u galiju tanku, da idemo g bilu ibeniku, 10 je ne voji tekoj. Vir ne sluge bana posluae, u galiju tanku unesoe. Bog mu dade vitra maestrala, ter zajedri gradu ibeniku
140

445

udio se paa Teelija, udio se ter je besidio1: Odkad sam se od majke rodio l6 i na bedru sabju pripasao, s ja ne vidi oga estokoga ni veega ni emernijega, to na bilu gradu ibeniku, iz neba ga strile udarale! Kada Bagdat bili osvojismo, T /' ova/koga oga ne bijae. A kad li je sunce poinuk> i mrkla se noca ufatila, die paa svoje vitezove ter pobie natrag brez obzira. J75~
x

145

5
(

i nim mnoge od boja emije, ormamee i brze galije. Kad su bili blizu ibenika, zagrmie sileni topovi 155 iz galija duda mletakoga i emija, velikih brodova-, a ibenik lipo odgovara i kateo svetoga Ivana, ter se tresu brda i doline oko bila ibenika grada.
l6

Kad je doa na poje Petrovo, onde pee bile adorove. A kad svoju on pribroji vojsku, al mu nejma polovicu vojske. Plae paa i suze prolije, bradu guli, u prse se bije, na ruku se naslonio bie ter ovako tuan besiiae:
lo

to me nije puka udarila pod bijelim ibenikom gradom! [230] S im u doi caru estitomu i muftiji, ogi velikomu ? [81.] ,

l8

SHdi pisma od . Rano rani Teelija bane, bile kige pie na sve strane. Jednu aje Erdejiu banu i gospodi od zemje hrvatske: Erdejiu, od Hrvata bane, evo ima puno godin' dana, odkada smo kraja izgubili od naega slavnoga naroda,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (17^.)

a dvorimo kraja tuinina, po imenu cara Leopolda. Kamo naa uivana stara? Di je slava ungarske gospode?

i0

Sultan care, svita gospodare, evo tebi dabre glase kaem. 4 Za kraja su mene uinili Ugriii, mojii vitezovi, al se bojim dumanina tvoga Leopolda, cara mmakoga. Ve te molim, moj estiti care, 45 da sakupi silnu-vojsku tvoju, ja u. moje mlade Ugricie, Er dej ravni i svu Ungariju. Otiemo g Beu bijelomu, lasno emo osvojiti ega, ermaniju i svu Italiju ba do Rima, grada bijeloga.

Vec je vrime, da se probudimo i naega kraja okrunimo, T koji e nas milo vati lipo 5 kano majka sinove jedine. Evo nauk Teelije bana: cdbignite bekoga csara ter za kraja okrunite mene u Pounu, gradu bijelomu. j a imadem dosta lipa blaga; sakupiu moje Ugriie, osvojiu bijele gradove/ sve 'do Bea i okolo ega. Dau vami poja i livade, lipa sela, bogate v arose i bijele kule i gradove, tono vam je didovina star. Ako li me posluat ne ete, poidignuu ungarske katan, porobiu hrvatske drave do , grada bijeloga.
2

Sad je vrime, moj estiti care, da osveti tvoje janiare i pogubi dumanina tvoga 55 Leopolda, cara nimakoga, koji ti je puno doi jao, janiare tvoje isikao. Dospivaju klaam ti se lipo ter ti jubim skuta i koHna. Odpisuje Erdejiu bane i gospoda od hrvatske strane: Ne budali, mome silovito, mlado, zdravo, puno ponosito! Drugomu se kraju ne klaiiamo 65 neg csaru, starcu Leopoldu, kojino je mila majka naa, kako znade i dobrota vaa.

6o

Nuder ludo ne gubite glave, ve se mojoj kruni podloite, kakono se skoro pod loi e 35 vitezovi ungarski knezovi. D r u g u bie kigu. napisao ter je aje canu estitomu: .

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Prija emo glave pogubiti nego tebe za krafa poznati, 7 koji nejma vire ni zakona, ve Kalvina tuje kano Boga. Odpisuje Memed, care silni: Slugo virna, TeeUja bane! Ne e proi dva mi-seca dana, 75 doe tebi .pomo sa svih strana. Sto je reka, poreka se mije: silenu je vojsku sakupio, od Bagdata do Carevi vrata sve pokupi po izbor junaka: Palestinu i Aziju ravnu, Romaniju i svu Bulgariju, A ribani ju i Macedoniju, slavnu Bosnu i Ercegovinu, Karavlaku i Karabogdansku, 85 Tatariju do Bendera grada, Slavoniju, Liku i Krbavu, Kotar ravni i sisku dravu. Kada li se vojska podignula priko lipe zam}e Ungarije, 9 pribrojit je niko ne moga-e, doekat je niko ne smiaeOde vojska g Beu. bijelomu [231] pivajui, koe igrajui. Prid ome su pae i veziri, 95 juti zmaji cara estitoga: silni vitez veliki vezire, po imenu Karali Mustapa; Yezir-paa od grada Budima, po imenu deli Ibraime;-,

Ogli Oa, paa od Sofije, Amet-aga, veliki ceha ja; Karamerned, paa od Alepa, orbeg, paa od Mlisira grada, idir, paa od Bosne ponosne, Mustap, paa od Ercegovine, i teftedar cara estitoga, po imenu e feudi Asane;
I0

8o

Osman-paa, vezir od spahija, II0 topipaa od svitla oruja, Ali-paa od Karamanije, Omer-paa od Karaizara; Mustaj-bee, aga janiarski, met, paa grada Temivara, or-beg vezir, paa od Damaska, Ali-paa od Bursije grada; Ogli-Amet, paa od Agrije, Osman-OgU, paa od utaja, Asan, paa od grke drave, Emir-paa od Edena grada; Islan vezir, paa nikopojski, od Marasa silni Amet-paa, Ali-paa od grada Ancira, od Bolika paa Useine. Ostale ti pivati ne mogu, jer bi pisma odve duga bila. Al posluaj, moj raili btajene, da ti kaem tuge i emere!
I2

I2

IO

Turska vojska kuda prolazae, x on'da kuga morija morae: 3 staro siku, malu dicu ko|u, a divojke vode u suanstvo.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 759 .) Dok su doli do Bea biloga, > sto ijada robja zarobie, x malo mane glava odsikoe: 35 tako, pobre, mudri judi piu. Maleno je vrime postajalo, Leopoldu bila kiga doe od Lorene duke velikoga; x u kizi je nemu besidio: 4 Svitla kruno, veliki csare! Eto1 na te sva sila careva, prid nosme je veliki vezire, po imenu Karali Mustapa. Beu se izdajica nae ter dokaza Teeliji banu:, Zlo ga leg i zoricu zaspa, utee ti cesar Leopoldo!
l6

Kad je bane razumio glase, skoio se na kona viteza, *7 za cesarom u potiiru tre, al ga bane dostignut ne moe, jer utee goricom zelenom, zdravo docie Linu bijelomu.. N a putu mu loa sria bie, pustaije iz gore udrie,

4S

Otee mu srebrne taiiure, Bii, starce, kuda godir znade, 145 zlatne kupe, s kojim pije vino; nemoj ludo izgubiti glave. ni to ima dosta ne bijae, Kad je cesar knigm progledao1, l8 ve crkovnu odoru otee. od alosti bi-e propiakao. Pak dozivje kneza Stareniberga, I ovako je emu govorio: 5 Starembere, od starine knee, ti si meni vazda viran bio. Pridajem ti krunu i cesarstvo, Be bijeli i 'moje pristoje: ' .uzmi vojske, koliko ti drago, 4 5 brani grada kano svoju glavu. A ja idem od grada do grada iskat pomo od stara i mlada. Ne plai se, moj sivi sokole brzo e ti dobra pomo doi. l 6 Kad li se je noca. ufatila, bii cesar iz bijela grada, sobom vodi dicu i fubovcu, sluge svoje i dvorane mlade. Malo toga. vrime postajalo, glas dopade starcu Leopoldu: Bi5, csare, eto Ugri na te, nit e ostat ni odnki glave! Kad je cesar glase razumio, .l85" prija zore bie uranio ter pobie priko ermanije podaleko u grad Pasaviju. Ali evo jada i gorega: sve do Bea Turci osvojise, opalie Tatari varoe, obori se kule i gradove. Dimovi se do neba digoe od Budima do Bea biloga, a kad bi se noca ufatila, [232] svakoga bi tuga obujala

95

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) gledajui ogene plamene, di se diu gori u visine od onoga oga paklenoga oko Bea, grada, bijeloga. Te alosti Beani gledahu, gorko cvile, suze prolivahu, al ji tii Staremberg viteze, silni junak, od starine knee: Ne bojte se, Beani graani, 20S ne e Turci nauditi nami; metinimo se u Boije ruke, lasno emo pridobiti Turke. Za Isusa mi bojak bijemo' i za ega krvcu Drolijemo, za naega dobroga csara, za rodbinu i za otagbinu. Istom vitez tako besidei i druinu svoju slobodei, vidie se pisci i koici, a barjaci kano i oblaci oko Bea, grada bijeloga. Koliko je poje naokolo, po nemiu se drugo ne viae nego piici, koni i koici, adorovi i alaj-barjaci. Starembergu, O'd Bea glavaru; turski pie ter mu jako priti:
2

Damine, beki kapetane, 23 nevirnie, Boga odmetnice, kud e sada, na koju li stranu? Boja srgba evo pade na te , i na tvoga kraja nevirnoga 2 Leopolda, cara nimakoga, 3S koji bii od grada do grada, da utee srbu Memedovu. Al ovo mu tvrdu viru dajem: nek se krijie kud je nemu drago , po planinm i gustim dubravam, 240 nit e ute ni odniti glave. Tebe, bane, i tvoje graane ponukujem kano i sinove, da bacite te orle krstae od dvi glave, zlo uzdane vae, 245

2I

2I

5 a metnete careve barjake na bedene Bea bijeloga. ekacu vas po bijela dianka, jer je vezir vaa mila majka.

22

Srpa danak trinajesti bie, kada pod Be Turci dojezdie. ador pee veliki vezire pram bijelu dvoru csarovu. 225 Kafu pije, bilu kigu pie ter je aj.e mladu deneralu Stari pisci hrvatski. XXVII.

Kigu tije beki enerale, 25 kigu tije, na u se smije. Odgovori Mustapi veziru s crnim prahom i tekim olovom. Kad to vidi Mustapa vezire, 2 poe kopat tvrd meterize 55 i namiat goleme topove oko Bea, grada bijeloga.
29

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Sa svih strana ivi oga daje ter ga bije, nigda ne pristaje 1 : ore kule, dvore csarov, 260 probijaju od grada zidove. Be bijeli lipo odgovara, ne boji se silenoga cara, ivi oga iz ega sipae, na alaje Turke razgonae. stade vika u gradu junaka, silni Turci na grad udarise. Od zorice ter do mrkle noce 2 9 ne pristae na juri trati; al udari Seren enerale ter potira Turke janiare. Potira ji niz to poje ravno ter ji sie, nigda ne pristaje: 295 mnoge turske oidsijee glave, opoteni cesarovce mlade. Svega jula ne pristae Turci jade daju Beu bijelomu, lagumgije lagunie egui, 00 janiiari jurie inei. Ali ovo velike nevoje! N a etiri agusta mseca velik Turci lagum uegoe ter iroka vrata uinie. Udarise tada, janiari, silne bae i sejimeni Turci, sa svi strana pisci i koici kano mrki iz gorice vuci. Ali ima loa sria bie, 10 jer ji s ogem Nimci iztirae: osta mrtvi carevi delija oko grada ni broja se ne zna. Ovo opet oga i gorega! U po noi udarise Turci, peti danak agusta miseca, to e rei naki kolovoza.

Ali Turci nigda ne pristaju, [2 ve pod gradom laguni po-dkopaju: tri velika, puno strahovita uegoe na dvadeset i tri. Potrese se po|e naokolo, Dunaj voda, drvje i kamene, Be bijeli, visoke planine, dim se die gori u visine.
rv J anicari
2

juris ucinise, z golim sabjam na grad udarise, 2-75 gradu ji vojska doekala, na Turke je oga oborila: granatin s ogenim granatan, a pukari s prahom i olovom, vitezovi 'sab}am i kadaram, 2-80 a graani z drvjem i kamenem. Izgiboe Turci janiri, al bijela ne uzee grada, ve sramotni natrag pobigoe, izbijeni, juto izraeni. 285 Ne proose dva bijela danka, tri laguma Turci uegoe:
1

-v

v- \v

35

nigdi naprijtaje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Sinu svitlost po Beu bilomu, i po Beu i oikolo ega, u po noi kano i u podne 20 od onoga oga paklenoga. arampove osvojie Turci, na e meu zelene barjake: ali Turci teko izgiboe, a vee ji rane dopadoe. Sie Turke Lezle enerale, po imenu kneze Aleksandro; istiia ji iz bijela grada ter ji tira niz to poje ravno. Kada li se natrag povratie, 33 svaki nosi glavu od junaka, al pogibe Lezle enerale. Ej vi tee, pokojna ti dua! Jos ti, pobre, lipe udo1 kaem: skoio se Daun enerale, 335 u po noi udari na Turke ter viteke okrvavi ruke. To na sedam kolovoza bie, kad se niko boju ne nadae. Zdravo se je natrag povratio, 34 janiare mnoge pogubio. Ali e sili odoliti, gradove bile obraniti? Turska vojska pod zemlicom stase ter se na grad bili naslonase. 345

jedan drugom vince dodavati. Sad promisli tuge i alosti! Jei zem}a pod bijelim gradom, 35 lagumgije lagum podkopaju ter gradano'm teke jade daju, ekajui te smrti "nenade. Govorio Starembere knee: Ko pridade bilu kigu moju 35 5 svitlu banu, duki id Lorene, dau nemu sto uti dukata. Svi ali ne mlado ve je junaci mukom zamuknue, kti Mikalovi Jure, mo'me srca junakoga, 60 nemu junak besi dio:

325

Pii kigu, mili gospodare, ja u poi duci od Lorene po'srid vojske cara silenoga, govoriu turski i arapski. ' 365 Kad je ega razumio knee, pie knigu, suzam je poliva, ter je aje banu od Lorene. Ovako se s nime razgovara: enerale i privedri bane, 37 oli ne zna ol ne haje za ns: od Turaka ivit ne moemo ni braniti Bea csarova.

Sastae se i Turci i Nimci, da bi mogli skupa veerati,

Evo ima. pedeset danaka, da ga biju Turci brez pristanka: 375 s jedne strane bumbe i lumbarde ore k u k i polae bile;

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) z druge strane lagum potkopaju; s tree strane juri ne pristaje. Izgiboe moji enerali, 38 kapetani, mladi obrstari. Da ti znade, moj privedri bane, kakvi jesu koni u Turaka! Da ji Jutim uzdam ne uzteu, skoili bi gradu na bedene. 385 Turci nami jute jade daju, brez pristanka beden podkopaju. Odi s vojskom, to god prija more, jer 'vo smo ti nevoli tekoj. Odpisuje duka od Lorene: 39 Ne brini se, mlaan enerale! Ne e proi ni nedija dana, doe tebi pomo sa svih strana. N a dvanajest setembra miseca udarie bubi od istoka 395 Ivania, kraja pojaokoga, [234] i n i m vojske trideset ijada. Drugi e ti udariti bubi od zapada, gdi poiva sunce, moji bulbi, moja vojska silna, 4 trijest ijad p o izbor N i m a c a . Trei e ti bubi udariti od sivera duke Bavijere, i rum vojske dvadeset i}ada, ali je to oga estokoga! 405 Istom u grad bila kiga doe, potrese se drvje i kamene: ivi lagum T u r c i uegoe, tvrdi beden u lagum digoe. Velika se otvorie v r a t a 4IQ u irinu dvadeset l a k a t a : britke sabje Turci povadie, sa svih strana na grad udarie. E v o , brate, boja velikoga, evo rata, oga estokoga! T u se siku pisci i komci, tu se bodu silni kopjenici. lyUte kose kosci donesoe ter p o poli T u r k e izkosie: tu se b r a n i malo i veliko, popi, fratri, ene i divojke.

4*5

42

Biju Turke drvjem i kamenem, vrilom vodom, paklom raztopjenim; tu se koju noim i angarim a biju se tekim buzdohanim. 425 Skulari se junaki podnie: silovito na Turke udrie, |; dni siku, jedni bodu Turke ter krvave svoje bile ruke. T a d izgibe vojska csarova, 43 ali turska ni broja se ne zna; bila grada Turci ne uzee, gule brade natrag pobigoe. Kad li se je noca ufatila, graani se peu na visine, 435

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7S9 .) nebu meu ognene plamene iz zvonika svetoga tipana. N a glas daju duci od Lorene tuno stane Bea bijeloga, lipo' ima odgovara bane 44 od nimaki visoki planina. Od pomoi zlamea davae ter graane duka sloboae, da se brane za malo danaka od onizih nevirni Turaka. 445 Kad li doe danak dvanajesti, ugleda se vojska csarova na planini svetog Leopolda, silna vojska duke od Lorene, u crjeno bie obuena. 45 Druga se je vojska ugledala, sva u, bilo, pobre, obuena, dvaj-est ija .silenih junaka i prid ima duka Bavijera. Trea se je 1 ugledala vojska, 455 u zeleno sva je obuena, silna vojska kraja pojakoga Ivania, zmaja ogenoga. Sinu beko poje naokolo, oko ega visoke planine od oklopa i od oklopnika, od puaka, kopja i sabaja. enerali vice uinie, kako e se udarit na Turke. Desno krilo oni odredie velikomu kraju pojakomu,
1

a d nemu pomonici budu mladi vitez erceg od Saksena Lavemburgo, zrnaje od dvi glave, i Rabata bane enerale, 47 jo dva kneza na\glasu viteza: Magarija Palfi enerale i Gundula, vitez glasoviti, Dubrovanin puno plemeniti. Ovi bilu slavni enerali 475 pod barjakom kraja pojakoga, koji vojskom negovom vladahu i pod Beem glave odsicahu. Livo krilo odreeno bie velikomu banu od Lorene, 48 pomonike nemu, postavie silne lave, o r b od dvi glave: od Badena slavnoga ercega, Jutu zmiju Lezlu enerala, lubomirka i Merci barona, 485 Kroji -bna i Taf enerala. N a vas dundar bani odreie dvi adaje od zem Je nimake: Bavi jeru, bana velikoga, i Sasona, ercega slavnoga. 49 Dadoe jim dobre pomonike jeanajest mladih enerala, a da ima lipo zapovida svitli bane, princip od Valdeka. Tri st silne uputie vojske 495 niz planinu svetog Leopolda. Kad su sali na to poje ravno-,

46

4^5

Trechiaje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. enerali red postavie U3J] silne vojske, da se biju s Turcim. Boj zametnu Parela principe, 5 00 a za ime Lezie enerale; sa svim krilom udari na Turke silni vitez erceg od Lorene. mia se vojsku carevu 52 z golom sablom desnici ruci, a za ime sve krik> negovo, ter potira Turke vitezove. Malo poisli duka Bavijera razbi dundar cara silenoga. Kraj pojaki u potribi bie, janiari jer mu se oprie.

S25

Kraj pojaki udario bie z desnim krilfam na dvanajest paa, 505 N e moe ji s mista pom i titi na Mustapu, velikog vezira, nit ji moe junak pridobiti, i na mlade Turke jaieare. ali nemu dobra pomo doe 53 od Lorene i od Bavijere. dri dundar duke Bavijere na vas dundar cara silenoga. Udarie jedino na Turke, Evo boja, evo oga teka, 51 potirae mlade janiare evo, pobre, mejdana viteka! ter jih siku do mrkloga mraka, al utee Mustapa vezire. S3S Od praha se nita ne viae, od,topova nita ne ujae, Ostae mu ogneni topovi, po svem poju krvca teci jae, u Dunaj se vodu salivae. 515 adocovi, bubi i svirale, ostade mu azna i zaira, mrtve vojske pedeset ijada. Tu se bie od jutra do podne, jo se ne zna, iji mejdan bie. Bii vezir od grada do grada, 54 Kad to vidi duka od Lorene, jedva duhat u Biograd doe: udri kona srebrnim mamuzam. onde mu je gora sria bila, rusa mu je glava odsiena. ovoj pismi imenuje se Lesle enera, kako je poginuo Be branei, a u istoj se pismi piva Lesle enera, kako; je prvi na Turke udario, kada doe vojska Beu na pomo. Tomu se nejma uditi, dragi tioe, jer su dva bila od iste kue, a moebiti bratja oli rodijaci. Ova pisma bi izvaena iz kiga talijanski, koje se zovu Lega Sacra.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[82.] Slidi pisma principa Euenija, kako razbi cara Mustapu na Tisi rata Bekoga.
Izvaena iz istorija Petra Garzona, vlastelina mletakoga.

Da je tebi posluat, csare, sto govori Otmanovi care: Nejma lipa lova brez sokola ni brez cara estokoga boja! Ode vojska g Beu bijelomu 5 tri stotine ijada delija i prid ome Mustapa vezire, da osvoji Be u ermaniji. Be bijeli Turci ne uzee, Dermaniju malo i vidie, ve pod Beem izgiboe teko1, izgubie potene viteko.
IO

i nevirni p r i n c i p od B a d e n a ! Vec ne m o g u toga p o d n o s i t i , ja u poi i m a bojak biti.

to ne uze duka od Lorene

T o govori, na noge se skae, p a k podie silnu vojsku% svoju ter otie p r i k o Romanije 35 do lijepe zemje Ungarije. R a z b i vojsku b a n a V e t e r a n a , csarova m l a d a enerala,

i. uze mu Lipu na krajini, a upali Titul, varo bili. Jo je care tiho besi dio: Da idemo Petru Varadinu, na silu u osvojiti ega i svu ravnu zemju Slavoniju.

Ode vojska g bilomu Budimu, da obrani ega od Lorene, koga teko obsidnuo bie *5 i na juri esto udarae. Al Budima obranit ne moe, ve izgibe silna vojska moja od Lorene, duke nevirnoga, krvolije naroda turskoga. 20 Ide vojska do grada Osika, da ga brani od sile nknake, a1 ga ona obranit ne moe, ve izgibe ukraj Drave vode. 36] Di se godir vojske udarae, moji Turci vazda izgiboe. Ne ostade grada, ni varoa svoj ravnoj zemji Ungariji,
1

Veli nemu Teelija bane: 45 Posluaj me, mili gospodare! Ne odimo Petru Varadinu, muno emo osvojiti ega. nemu je zmaje od dvi glave, mlado mome princip Uenio: 5 straho me je, 1 isie ti vojsku, jer je princip roda junakoga.

2-5

Ve odimo Erde} osvojiti i po nemu bijele gradove! Mustapa je ega posluao, na Erde} je vojsku p o d i g n u o .

55

Isp. bi|. uz R 2 126.

456

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kad je doa na Tisu vodicu, ini care na vodi upriju od svjizih ajk ormanica, dok je svoju pribrodio vojsku. 60 Kada li se vojska pribrodila, kod Tise se umeterizila. To je uo princip Uenio ter otie cara pozdraviti. Die vojsku puno ognevitu, etrdeset ijada junaka, i poveze silene topove pad otie uz to poje ravno.
6

Ovde, pofare, estok oga bie i mnoga se krvca prolivae. Osvojie i meteriz drugi pak na trei snano udarie: potirae Turke janiare do adora cara -estitoga. Evo, brate, oga etokoga nimakoga i janiarskoga! Jaieari svoga cara brane ter nimake odsicaju glave.

95

Kad je doa blizu turske vojske, svoje lipo razredi vojnike: 7 z desnim krilom udario bie na upriju, da ne uu Turci, a s livim je krilom udario na meteriz cara silenoga. Dvi se jake udarie vojske 75 kraj Tise nasrid poja ravna. Tu se iva vatra prosipae, do neba se1 dimovi digoe: Turci zovu sveca Muhameda, a krstjani ime Isusovo. Nimci ginu, ali naprid idu; Turci viu, al natrag uzmiu. Turin veli: Jao moja majko! Nimac veli: Stan', poek a j , Turko! Meterize prve osvojie pak na druge snano udarie.
1

Mnogo vrime ima bojak bie, ali i ih Nimci pri dobie: potirae Turke janiare IO i sejmene niz to poje ravno. Evo, brate, plaa od Turaka! N a Tisu ji riku natirae: to od sable tada uticae, ono Tisa voda- prodirae. Dvajest i est ijada Turaka osta mrtvi na poju junaka izvan onih, to se potopi e i u Tisi rici ostadoe. Tu pogibe veliki vezire, sedamnajest paa i vezira i velikih aga janiarski, alaj-bega ni broja se ne zna. Al utee na komi Mustapa ter pobie niz t o poje ravno, jedva duhat u Temisvar doe samo svoji pet virnih delija.
I0

80

IIQ

"J

nebajja.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Ostae mu veliki topovi, osamdeset i tri strahovita, adorovi 1 alaj-barjaci, srebro, zlato i brez broja novci.

457

I20

Koliko je pusto Sarajevo, er bijeli, gnizdo trgovako, svega ga je princip osvojio, sa etiri strane uegao.

Ostade mu i peat od zlata, na veziru visec oko vrata. Teko babam, kud sejmeni prou, [237] a sejm-enom, kad na Tisu dou! Evo poe sria i junatvo, Uenija slavno velianstvo: razbi cara, uzvisi csara, mili Boe, plemenita dara!
I2

Vojska mu se u skerlet obue, sVe bogatstvo i ega izvue pak se vrati ravnoj Slavoniji pivajuci, koe igrajui. Tad krstjani mnogi uskoie, 45 silenoga cara odbigoe: 0 Brodu se namistie jedni, a Sibiu i selu Kobau; u Poegu drugi otioe ter poeki varo naselie, bojak bie, glave odsicae pod kriocem bekoga csara.
1

Ide s vojskom u Bosnu ponosnu, robi, pali sela i varoe: ^3 sva se Bosna poplaila bie, prida niko iza ne smidoe. N i t je uti puke ni lumbarde, nit je vidit kona ni konika, x jo ni pisca careva vojnika, 35 sve pobie u goru zelenu. [83.]

'esto oni u etu iahu, plino gone, tursko robje vode. x 1 sada su na glasu junaci 55 ter se zovu delije Posavci.

[238] Slidi pisma prv d vitezova ungarski \ hrvatski, koji u star vrimena turske odsicae glave, izvaena iz razliiti istorij tampani, poami od godita Gosp. 1441 do godita Gosp. 1641.
Prikazana prisvitloj gospodi zagrebskoj za sren lubavi vikovinu uspomenu.

Rano rani starac Mjelovane, rano rani, bilu kigu pie ter je aje Vuku Lianinu, od starine prijateju svomu: Gai Vue, od starine knee, 5 glasoviti na sabji vjetee! Od tebe se pjevaju popijevke, jer si mnoge pogubio Turke.

45 8

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

A uo sam od babajka moga, IO da si, knee, roda vjelinega. Nuder pitaj vijelu posestrimu, ne bi li ti kazala junake Slavonije, Like i Krbave, slavn Bosne, vjeteke drave, srbsk zemje i od Ungarije, *5 Dalmacije i od Bulgarije, jer je meni korba dodijala od mojega draga pobratima, po imenu starca Radovana, barjaktara od Kotara ravna,

da junaka nisam izpjevao, kad sam od ni pjesmu zapjevao. Kai mi ji,. Vue Lianine, da junake pjevam od starine!
2 Odpisuje Vue Lianine: 5 udim ti se, starce Mjelovane! Prosio ti je sto godina dan, a junake ne zna od mejdana.

Ta, uo si Sibianin Janka, ungarskoga bana i junaka, . 3 od koga se pivaju popivke po svoj zemli turskoj i slovinskoj, jer je vee posika Turaka, nego ima ti u bradi dlaka. Na boju je Janko ostario*, tri jest puta cara predobk>. A uo si i negova sina Mafijaa, kraja ungarskoga, kako turske glave odsicae i gradove bile uzimae.

35

Na 1441.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) On porobi Bosnu, zemju ravnu, i osvoji po Bosni gradove, punokrat je s Turcim bojak bio i. vazda ji bie pridobio. Boj je bio s nimakirn cesarom, dobi ega i Be mu osvoji; jos pridobi kraja pojakoga i porobi negove drave. Mnogi kraji na su udarali, ali su se brzo pokajali: 5 . boji. junak od babajka bie, pridobit ga miko ne mogae. Da li ti je, starce Mjelovane, Frandipane, od Rvta bane, koji turske vojske razbijae 55 i jiuinake glave odsijecae? Kamo li ti Gereb enerale, 1 kojino se pjeva na sve strane? Nu posluaj siile od junaka, to uini bane od Turaka, kad rvtsku zemju porobie, deset ija rbja zarobie ter ji vode u Bosnu ponosnu pivajuci, koe igrajui. Ali Turkom loa srea bie, jer Rvati na e udarae, a prid ima Gereb enerale i Boiardin bane Frandipane. Udarie ter ji isjekoe, mlado robje natrag dovedoe: bie s paom sileni Turaka [239] sedamnjest ijada junka.
1

Na 1458.

45

6o

Na

I 8

4 3-

U Vitezovica (Kronika, pod god. 1484.): Ban Gereb.

4 6o

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15.


O p t T u r c i vojsku sakupie i rvatsku zemlu porobie, al je ima loa srea bila, 75 d v a su b a n a n a e u d a r i l a : jedan bie Dereniu b a n e , a drugi je Brno F r a n i p a n e . Isikoe careve delije ukraj U n e , vodice studene.

8o

Pt ijd glava odsjekoe izvan oni, to se ipotopie; efatie Ijadu Turaka, pet stotina suvie junaka. N a glasu je Kolonie 1 Nikola, 85 vicebane Sea bijeloga, junaci ga u pjesmi spomiiu, kad goricom zelenom putuju, jer je esto na vojsku odio ter je tursku zem|u porobio: junake je glave odsicao, 2 u Se tursko rob je dovodio.

Na 1492.

90 Na 1494.

Jo ti kaem dva silna junaka, kojino se ne boje Turaka, dva rvatska bana i plemia, 95 koji bihu srca Krajevia: jedan bie Mijenovi 3 Marko, a drugi je Karlovic Ivane. Oba turske glave odmicae, oba sabje krvce napojie. . IO
1

Na 1505. Na 1522.

kolonik. odezao. Kako se1 upravo u ovoj pjesmi mijea ikavtina i ijekavstina, moglo bi se takoer itati: odsijecao. 3 Mislienovich. Isp. u Vitezovia (pod god. 1505.): Marka Mislyenovicha.
2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Al posluaj, starce Mjelovane, to uini Krste 'Fran.dip.ane: pod Jajcem je Turke isjekao, i zpod bila grada iztirao. Junak bie Krste Franipane i5 viru] meni, starce Mjelovane kano vjetez Marko Krajeviu i delija Milo Kobiliu. Suleman je vojsku sakupio* ter je tvrdi Kisek obsidnuo, bio ga je trinajest nedila i uini trideset juria.

461

Na 1525.

IXO

Na 1532.

Al ga care osvojit ne moe, ve izgubi silnu vojsku svoju, jer ga brani seski kapetane, " 5 po imenu Juriu Nikola. Ovo junak sileni bijae, zlatno krilo na nem trepeae, opotem sen'ske vitezove, sve rvatske bane i knezove. Kae meni vi jela 4 posestrima Juta zmaja Petra Kegjeviea, od Rvat bana i plemia, da je sjeka Turke krajinike, prid junacim na vojsku odio i carevu zemju porobio, dogoni o plno nebrojeno, dovodio rob je nekrane.
I2

120

5 Na 1538.

uo jesi, starce Mjelovane, to uini Baki Petre, bane: 13 prid ungarskom vojskom vojevae ter Saksonu jade zadavae.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {1759-) Oslobodi bekoga csara od Saksona, duke velikoga, negovu je vojsku isjekao podaleko u zemji nimakoj.

3i Na 1J47.

Mjelovane, zlo vino popio i u gusle mukle udario! Ta, kamo ti Zrinovi Nikola, od Rvt bane i vjetee, *4 koga slavi ravna Ungarija, Slavonija, Lika i Krbava, jer je turske vojske razbijao, na stotine glave odsijecao? Kamo li ti Lenkovi Ivane, J4S silni vitez, od Rvt bane, koji bie srca Jarikovia, a desnice Marka Krajevia? Ko isijece pod Segetom Turke, x Ali-pau i vojsku negovu, 5 nego bane Zrinovi Nikola i delija Lenkovi Ivane? Ko isie kqd Rakovca Turke za etiri i vee ijad nego junak Lenkoviu bane *55 i delija Alapiu Janko? Ko potira Turke krajinike ter jii stie blizu Vinodola [240] nego vitez Alapiu Janko, ter ji sie boje nego Marko? isijee silene junake, krajinike pjece i koike , od Bijaa i od Kostajnice nego vitez Alapovi Janko?

Na 1556.

Na 1557.

Na 1558.
l5

Na 1565.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759:) Jo ti, pobre, lipe glase kaem: 165 podie se Sokolovi-paa z dva jest i est ijada Turaka, ter porobi Liku i Krbavu. li mu je loa srea bila: na udari Erdejiu Petre, od Rvata bane i vitee, ter potr Sokolovic-pau i negovu vojsku silovitu. T u gospoda mnoga izgiboe, mladi bezi, silni alaj-bezi, ine vojske ni broja se ne zna. ,
l

463

Na 1565. 45

A l d a znade, starce Mjelovane, to uini Panovi Ivane: on malenu etu imadie, 8 ali esto Turke razbijae. Pali turska sela i varose, plino goni, mlado rob je vodi; kud negova sabja dopirae, on'd crna krvca teci jae. Elek Vjede silni junak bie, l 8 i kako vijeia posestrima pie, od Rvat vjetez, denerale, koji sijee Turke na sve strane. ; Kupi bane svoje vjetezve ter osvoji po Lici gradove, pali sela i bile varoe, sie Turke, to je po e loe.

Na 1564.

*9

Na 1579.

Jo ti kaem Juru Kriania, koji bie srca Smijania, jer na vojsku esto odlazae, 1>5 robje fat, glave odsice.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) tursku je zemju odlazio i v arose ogem opalio, Drenik tvrdi ori je osvojio, krajinike pod ma okrenuo. Zmija bie is lin enerale, kojino se slavi na sve strane, jer je tursku zemju porobio, bosanskoga pau pridobio. On isie pod Ostrocem 1 Trke, do ramena okrvavi ruke; slavie se do sudega danka od Rvati, sileni junaka. Kada Sisak Turci podsidose, 2I osvojit ga oni ne mogoe, jer ga brani pope dom Nikola, Mikaia roda vitekoga, koji puno posie Turaka krajinika, najboji junaka; svoje bile on posveti ruke, jer istir izpod grada Turke. Opet Turci Sisak obsidoe, a prid ninia Asan-paa bie, ali mu je loa srea bila, . na ega je vojska udarila Edefia, bana rvatskoga, kojino je roda junakoga. Razbi pau, isie mu vojaku, opoteni svu zemju rvatsku. to od sabje emiu uticae, ono Kupa voda prodirae:
1

Na 1578.
200

20

5 Na 1580.

2I

Na 1592.

22

Na 1593.

22

Ojtruczem. Isp. u Vitezovicevoj Kronici (pod god. 1580.): . . . i Vid Kijjlin General Hervatjki razbi Turke pri S. Jurju pod Ojtroshcem.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) utopi se Asane vezire, jo i negov bratac kapetane i mlad netjak cara silenoga 2 Sinan-paa roda junakoga. 3 Poznadoe siloviti Turci, to e rei Rvati junaci! Drugoga ti kaem Jankovia, po imenu Pavla Lenkovia, 2 enerala, rvatskoga kneza, 35 na Oiriijiu silnoga viteza,
v

465

* >

koji turske vojske razbijae ter jim rase glave odsicae; Rvaane podie junake ter osvoji kule i ardake. Petriniju 1 bie osvojio i krajinu tursku porobio1: robi zemju cara silenoga sve do Jajca, grada bijeloga. Ko osvoji bllu Kostajnicu nego vitez Lenko vicu Pavle? >o upali varo pod Biaem? Upali ga Lenkovicu Pavle.

Na 1594.
2

45

Ko isie Turke krajinike nego vitez Lenkovicu Pavle? 25 Ko privede Vlahe u krstjane nego vjetez Lenkovicu Pavle? [241] * Al posluaj, starce Mjelovane, da ti kaem i druge mejdane! 2 Kad Rvati naglo udarie 55 ter kod Kupe Turke isikoe,

1 Petriniu. Isp. u Vitezovia (pod god. 1594.): Ban i Lenkovicrf uzesse Petrinyu. Ne znajui imena toga grada po uvenu, Kai je Vitezovicevu Petrinyu loe proitao. Stari pisci hrvatski. XXVII. 30

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 759 .) tiu se nate vitez od knez i junak Uni od po imenu Mmavevi koji Turke oko Rupe krajine, starine, Vue, tue.

Namira ga bie namirila na junaka Badankovi-bega: z brijetkim se saibjam udarie, ali Vue boji junak bie,
6 jer pogubi kona i konika 5 jednim mahom, careva vojnika. Istim mahom dvi glave odsie silni junak Mrnavevic Vue.

Na 1627.

Veliko je pleme Drakovia, rvatsfcoga na glasu plemia, 27 jer porodi bane i knezove, na oruju silne vitezove, koji caru puno dodijae i negove vojske razbijae, a najvee Drakovi Ivane, slavini vitez, od Rvata bane, koji robi Liku i Krbavu, u t vrime carevu dravu. On isie Turke na sve strane, a najvee mlade Kladuane.

75

Na 1641.
z8

Svoj gospodi od rvatske strane prokazuje starac Melovane ovu pjesmu na ast i potene, za nivo vee uzviene!

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

467

[84.] Slidi pisma druga od vitezova rvatski, koji viteki vojevae rata Kandijanskoga i Bekoga. Ako eli znati, pobratime Mjelovane od gorice crne, koji bihu na glasu junaci od rvatske zemje i drave velikoga rata od Kandije, Bea grada oli od Morije, posluaj me, kazau ti pravo po imenu, tako bio zdravol 5 to je reka, nije se poreka: pie kigu Seanin Ivanu, 3 da mu id na mejdan junaki u Primorje na skelu makarsku. Kad je Ive kigu prouio, ormanicu futu oruao pak zaveze gori u Primorje. 35 Kad li junak na Makarsku doe, na mejdanu mlado Ture nade. nemu Ivan bie izetao i za zdravje ega upitao, pak m daje dva maa jednaka, 4 oba maa jednoga kovaa, ter je emu tiho besi dio: Pobratime Cukarinoviu, izaberi koga tebi drago, da junaku sreu prokuamo'! 45 Pak odstupi junak od junaka ter se z britkim maim udarie: Ivanu je dobra srea bila, Turinu je ruku odsjekao. Klee dizdar na zemjicu crnu 5 ter zaklnie Vlatkovi Ivana, da mu ruse ne odsijeca glave. Ivan bie srca milostiva, ne kti posi CukarinO'via.

Najipirvoga Vlatkovi Ivana i Juriu, seskog arambau, kojino se glase do1 Misira, do Bagdata i grada Ancira,

IO

jer su tursku zemlu porobili, vie Sea Liku i Krbavu, x Kotar ravni do Ercegovine, 5 sve Zagorje i krno Primorje. Porobie i mutnu Neretvu do Gabele, grada bijeloga; porobie Desne do Vratara, ravno Brono do grada Mostara. 2 Koliko su posikli Turaka, u Se bili doveli suana, sm Bog znade i Bogorodica, drugi niko, iva moja dica!

Zaree se dizdar od Vrgorca, 25 [242J Mjelovane, moj nevojni starce, 55 kamo tebi Daniiu Jure, mlado mome Cukarinoviu, kojino se slavi od junaka da e pozvat na mejdan junaki i u kolu jo od di vojaka, Seanina Vlatkovi Ivana.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

jer je tursku zemju porobio, svitlu sabju krvce napojio? Kad junaci goricom putuju, Daniia u pismi spominiu!

6o

osvoji mu silene topove, adorove i alaj-barjake. Mnoge turske odsijee glave, vee ji je ivi ufatio. To se zgodi kod Oraovice, a Bekoga rata estokoga.

Kamo li ti ReJanovi\ Toma, M jelov ane, ne bilo te doma! 6 koga fale po svijetu junaci, 5 Rvaani i mladi Umgarci? Ter je Toma silni junak bio . i mejdane Turkom odnosio. T o svidoe pisme i popivke, kojeno se od ega pjevaju. 7 Zmije bihu i Vukasovii, vjetezovi i gospodiii: poteno su vazda vojevali, jo i turske glave odsijecali. Od Kandije rata estokoga i Morije oiiti Bekoga bihu oni silne majdangije, vjetezovi od seske krajine. 75

Vjetez bie Erdejiu Frane, 95 jute Turkom zadavae rane: robi, pa.li sela i varoe, plino goni, tursko rob je vodi. Sedam stotin' podie Rvata, IO sve ditia i mladi momaka, ter namami na busiju Turke pak vjeteke okrvavi ruke. 1 I pogubi zmaja ogenoga, po imenu Muratovi-bega, a ufati Karamenic-agu i Jakupa beg ubanovia.

IO

Jo deliju kaem od mejdana, 8o po imenu Makar kapetana: ovo bie lave od dvi glave, a starinom od Makarske grada. On porobi sela i varoe, po krajinm osvoji gradove; 8 ne bijae boja ni mejidana S brez vjeteza Makar kapetana. Fonduk-paa Juta zmija bie, al ga dobi Makar kapetane,
1

Jo ti, pobre, Jutu zmiju kaem, imenom se Prebek zvijae. uje junak, di bani govore, IID da je muno Seget osvojiti, jer u nemu tvrd kateo bise, oko grada voda tecijae; jedva ga je care osvojio od Nikole bana Zrinovia. N u posluaj, to Prebek 1 uini: I]C5 oblai se u turske ajme ter otide do Segeta grada, turski klana, vlaki Boga moli.

Prebet. Inae se to ime uvijek pie: Prebek.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

469

Pitaju ga Turci Segeani: Odkuda si, od koje li zemje? *2 L i p o P r e b e k turski odgovara: Ja sam Turin od Filibe grada. Od baruta jesam zanatija ter 'vo idem od grada do grada, da nacinam barut za Turaka, I2 5 nek se mogu branit od Rvata. Vele emu Turci Segeani: Odi s nami u kateo tvrdi, onde emo barut nanati I i veselo erbet izpijati. 3 To Prebeku puno drago bie, ter ulize kateo1 tvrdi, prah naina, po katelu seta. Kad li svaka razgledao bie, u po noi, kad spavahu Turci, *3S n upali barut u katelu ter ga baci na zemjicu crnu i pogubi ijadu Turaka. A on ue, vesela mu majka, pivajui u. zemju rvats'ku! 4 to- bi rekao, dragi pobratime, je li Prebek kakav junak bio? Junak bie Patacie Stjepane, viruj meni, starce M jelov ane! I Vjeteki je vazda vojevao, 4J jo i turske glave odsijecao. Al pogibe Stipe od Turaka, silni vjetez, dika od junaka,
\ Pjevaje.

kod Osika, grada bijeloga, Bea grada rata ogenoga. Rodi majka golema junaka, kojino se ne boji Turak, po imenu Ori oibrstara. Junak bie i delija star,

s\u je tursku zemju-porobio, I55 mnogo rusi glava odsjekao. To se zgodi rata od Morije, [243] kad na svijetu bihu mejdangije. Sok bie Persilavi knee, Rvaanin, na glasu vjetee: esto leti u zemju carevu, kruto robi negovu dravu.

l6

Turke cera, glave jim odsijeca, plimo goni, mlado robje vodi; l6 bie srca Marika Krajevia, 5 a desnice Mjelo Kobilia. Da ti znade, starce Mjelovane, to uini Buiu Jovane, i ti bi se, starce, zaudio ter bi reka, da je junak bio. l7 On kapetan prid junacim bie, na e udarit niko ne Tniae; svu porobi bilu Kosudjnicu ter isijee Turke krajinike. . Pjevaju se1 pjesme davorije 45 od vjeteza Ranilovi Jurja, jer vjeteki vojevao bie, esto turske glave odsijecae.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Svu porobi Lijeku i Krbavu, l8 u to vrime carevu dravu, i osvoji tvrdu Breko vicu, a isijee delije careve. N a glasu je Ranilovi Frane ter se, pobre, pjeva na sve strane, l8 jer je junak glasoviti bio 5 i punokrat Turke predobio. On pogubi dva silna junaka, dva Turina, dva Beirevia, i niovu etu svu koliku samo svoji trista vjetezva. *9 Ote Turkom plijeno zaplijeeno i lijepo rob je zarobjeno pak se vrati g dvoru bijelomu pjevajui, koe igrajui. Vjetez bie Vojiinovic Stijepo, 19S gospodii od zemje rvatske, prid junacim na vojsku iae, esto Stipe Turke razbijae ter jim ruse odsijeca glave, razgoni ji po gori zelenoj kano sok bile golubove. Sve to bie rata od Morije.

mnoge turske odsijee glave i porobi careve drave. Al posluaj, ti delijo star, da ti kaem do tri obrstara: Ivanovic jedan se zovie, Vojinovic drugom ime bie, trei bie zmaje od dvi glave od rvatske po izbor drave, po imenu Makar obrstare, koji tare mlade janiare.

2TO

2I

Sva tri iu preo Slavonije pred junacim mladim krajinicim robe turska sela i varoe, Turke sijeku, robje fatajui. Jo jim ni to dosta ne bijae, ve odose do Segeta grada, 22 u po noi u grad ujezoe 5 ter ijadu glava odsjekoe. Puno vece ufatise ivi, odnesoe blago nebrojeno iz Segeta, grada bijeloga, vrime rata Bea i Morije. Jo n bie zora zabijelila ni daeca lijeca pomojela, izleee sijevi sokolovi, Rvaani, djeca csarova, i pred nima dva orla krstaa, 23S dva vjetez;a, oba enerala: jedan bie Jelai Stjepane s a drugi je Kameni ja Ive.

Dokazuje vijela planinkia vejekoga kneza i vjeteza, po imenu Keglevi Njekolu 1 : 2S djevojke ga pjevaju kolu, jer junaki vojevao bie, kada na Be Turci udarie;
keglievich Niekolu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Odleee u zemju carevu, oplie bijele varae, , 24 zaplijenie ovce na alaje, isjekoe Turke vjetezove. Drugi let sijevi sokolovi od Karlovca i od Sea grada: pred imam su zmije krilatice, 2 4i dva glavara, dva Rvaanina. Jedan bie Buii Baltazare, a drugi je Gali Bernardine: kad se godir s Turoim udarae, 2 vazda sabje krvce napojie. 5 Porobie Lijeku i Krbavu sve do Bosne, careve drave, osvojie kule i ardake, Buim 1 tvrdi i druge gradove. N a glasu je Dekodi 2 aria kano serdar Jankovi Savia, jer na vojsci bie ostario, svitlu sabju krvce napojio.
2

Dvi adaje goru preletie ter rvatsku zemju poorobie: od Poege paa Ibraime, od Bijca silni Mustaj-bee. Al je ima loa srea bila, jer udari od Trsata knee, po imenu Juria vjetee, ter potir dva zmaja ogena. Razgoni kano vue sve isijee, vrlo malo, ji po gori zelenoj: po planini ovce, malo utee, i to izraeno.

75

Uf a tie beg Orosovia, 28 Memed-agu jo Beiragia, Useina, bega silenoga, i dva zmaja, do dva BadAevia. Vjeteza je porodila majka, na oruju silnoga junaka, po imenu Baknovi Jur ja, kapetana od siega mora, koji ruse glave odsijecae i pofata turske ormanice. Junak bie rata od Morije, tako kau starci od krajine.

Alaj-barjak prid vojskom nosae, Kvisinceli starinom se zvase;- 2 junaci ga spoomiu i slave, [244] jer junake odsijecae glave. Gospodstvo je na sabji dobio, vicekneiz je od Gorice bio; z6 starinom je od Ercegovine, S gosipodii, pobre, od starine.
1
2

Jo mi kae vijela posestrima Jutu zmiju Orikovi Niku, da je esto u etu odio, jo i turske glave odsijecao.

BuJJim.
Desko dich.

RAZGOVOR UGODNI NARODA


Ko pogubi zmaja ognenoga 295 Mustaj-bega, pobre, biaskoga1 nego vjetez Ori'kovi Niko? To svjedoi m i veliko. N a glasu je Borkovi Martine, ban rvatski, junak od starine, 3 jer careve vojske razbijae i junake glave odsijecae. Krajinu je tursku porobio, gradove je mnoge osvojio: to svidoe po svitu junaci, 3S jo u kigam mudri Talijanci. Junak bie Dragi arambaa, pjevaj, brate, to je dika naa! Vjeteiki je vazda vojevao i junake glave odsijecao. 3* Opot-eni rvatsku krajinu z britkom sab|om i desnicom rukom vojujui i bojak bijui estokoga rata od Kandije. Kad zapjeva starce Mjelovane 3"j 5 kavalira Suri don Stjepana, jer ostavi Mesia don Marka, koji bie ^dijeka od junaka? Zajedno zajedno su zajedno su al zajedno su oba vojevali, Turke razbijali, glave odsijecali, ni jesu poginuli.

S L O V I N S K O G A (1759.)

esto turske glave odsijecae, 3. u vrijeme rata od Morije?

325

Ne bi nigdi boja ni mejdana brez vjetez a Milinkovi kneza, al pogibe s Turcim bojak biju. Ej delijo, pokojna ti dua! 33 Kamo li ti Sekule vojvoda od Kobaa, sela gizdavoga, koga slavi ravna Slavonija, a najvee Po'savci junaci, jer je dosta glava odsjekao 335 brane krunu csara Jozipa od Kuruca, sileni Magr, i delija Otmanovi cara. Di je vjetez Terzi Marijane, kojino se glasi na sve strane, 34 od Kobaa, sela malenoga, blizu Broda, grada bijeloga? On na mejdan Turkom izlazae ter jim ruse glave odsijecae. To se zgodi rata Malenoga, 345 po krstjane puno nesrinoga, . N a glasu je Rukavina Marko kano vjetez Sibinanin Janko, od bijela Peruia grada, kojino je u Lici i sada. 35 Poteno je Marko vojevao, pod Vakupom glave odsijecao. Kad negova bratja izgiboe, Ivan jedno, a Pana je drugo,

320

Di je knee Milinkovi Lovre, koji sijelno etu etovae,

Biaskoga. Inae pie Kai to mjesto: Bijach.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

473

lipo ji je Marko osvetio, tri je turske glave odsjekao, al i ega rane dopadoe, tri ga bojna kopja udarie.

355

Ali evo zmaja ogenoga, po imenu Star e vic Jakova! On na kou Turke razgonae, koga stiza, po poli prisic. 37

Marko bie srca junakoga, britkom sabjom kopja prisicae, 60 pak utee g dvoru bijelomu i tri kopja u sebi odnese.

Pitali su kjukog kapitana, -naj'bo'Je osicae glave, al se zakle libom i okapom: Najboja je sabja ,Starevia,

Soko bie Okovi Mate [245] d bijela Peruia grada, vjetezki je s Turcim bojak bio, 365 pod Vakupom glave odsijecao.

a za ime Dosen kapetana, po imenu Dujm, Lianina. Obadva su glave odsijecali, obadva su na mejdanu bili!

375

[85.] Pisma od glasovitoga viteza i junaka Sekua vojvode iz Kobaa od Posavja.

Lipa ti je Sava, voda ladn, kuda tee, nije zemja gladna: jo su lipi bijeli gradovi krajem Save kano labutovi.

Sve ne mogu po imenu zvati ni niova junatva kazati, samo kaem zmaja ogenoga 15 i viteza, pobre, silenoga,

Meu ima gnizdo sokolovo od starine bie Sekulovo Kob as selo, majka od junaka, kojino se ne boje Turaka.

po imenu Sekua vojvodu, Krajevia Marka slobodu, koji brani Jozipa csara od Kuruca, sileni Magara.

nemu se zmije porodie, tursku zemju koje porobie, Kobalije na glasu junaci krajinici, prozvani Posavci.

Al posluaj, kazacu ti pravo vas dogaaj, tako bio zdravo! Dva se Juta lava zavadie, cesar Jozip i ban Raikocio.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Prid vojskom je csara Jozipa, 25 prid ome je Sekule1 vojvoda; a prid vojskom bana Rakocila, pri'd ome je Balokadam Ive. Robi Ivan zemju csarovu, Ungariju i svu Slavoniju: nirnakoga razbi enerala i negovu svu isie vojsku.

Bii vitez Balokadam Ive brez obzira niz to po}e ravno: zaludu je i on utekao, 55 jer ga stie Sekule vojvoda. Ne kti nemu odsicati glave, ve ga vodi g bilomu Budimu, darova ga svomu gospodaru, po imenu Joizipu csaru. A n emu daje eneralstvo1 za nego v o veliko junatvo, al gospodstvo Sekul ne uiva, niti ega tad zatee iva, jer ga bie rana dopadnula, nagla, mrca brzo umorila. Bog ubio' nevirna likara, koji mu je ranu otrovao! Imadie virna pobratima po imenu Mirkovic Ivana, koji nirne svuda vojevae i junake glave odslcae.
6

6o

Kad t vidi Sekule vojvoda, die vojsku priko Slavonije: sedam ija mladi krajinika, 35 Posavaca na glasu . Malo vrime postajalo bie, dvi se silne vojske udarie; ne biju se prahom ni olovom, ve se sijeku sabjam i kadaram. 4 Sekulu je dobra srea bila, negova je vojska pridobila: pobigoe Magari Ungarci, a za ima Posavci junaci.

T u ne bie mlada krajinika, 45 [246] p o c [ Sentom je na mejdanu bio, svitlu sabju krvce napojio: koji rusu ne odsie glavu, branio je krunu csarovu 75 a najvee Sekule vojvoda svojim pobrom Sekuom vojvodom. od naega slavnoga naroda. Krvave mu ruke do ramena, zeku kou griva do strimena, 5 siku jadne Kuruce Magare, Ugriie i delije stare.
1

To se zgodi rata estokoga od Morije alki Bekoga. Ne udi se, dragi pobratime, junako je pleme Mirkovica.

Prid gniome Sekule.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

[86.]

Pisma Marijana Terzijia iz Kobaa od Slavonije, glasovitoga junaka i viteza.

Vojsku kupi kruna csarova, Karlo Peti roda sokolova, po svoj ravnoj zemji Ungariji, Slavoniji, Lici i Krbavi, ter je ale na Bosnu ponosnu, S da osvoji po. Bosni gradove. Brzo vojska Vrbas pribrodila ter je Banu Luku obsidnula. toj vojsci silni junak bie," Marijan se imenom zovie, kuom, pobre, vitez Terzijiu, silni junak kano Zrinoviu.

Odkuda je ta delija mlada, odkud li mu konie, bil vila? Vaja, da je uskrsnuo Marko, oli Marko ol vojvoda Janko, 30> ter razgoni nae vitezove kano sok mle golubove. Ali-paa prid vojskom bijae ter ovako Turkom govorae: Nije koga porodila majka, 35 da pogubi katanu junaka? Sve delije mulkom zamuknue, ali ne kti junak od krajine, silni vitez Banaluanine, po imenu ombeg kapetane. 4 > < Brci nemu bihu do ramena, ute oi kano u sokola: ne smi niko na eg ni gledati, kamo li e ime bo jak biti! Svu je vojsku glavom nadjitio, 45 vaja da je roda goljatsikoga; ne bijae eega junaka u svoj vojsci cara estitoga. Pokloni se pai gospodaru pak je nemu tiho besidio: ->Ali-paa, mili gospodare, ja u iza na mejdan junaki.

IO

Kad je doao na Vrbas vodicu, on ne moe srcu odoliti, ve pripliv Vrbas, vodu ladnu, *5 na ilau, dobru kou svomu. Konic mu je roda vilineiga, krila su mu kano u so/kola, na nem leti izpod Bane Luke ter na mejdan pozivae Turke. , N a mejdan mu Turci izlazie, al se vie doma ne vratie. T o gledaju oge i agije i opstale age i spahije. Gledali su ter su besidili, jo i ruse brade ogulili:
2

20

476

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 759 .) Kruto Turin obranio bise Marijana po ruci junakoj. 55 Al Marijan za to i ne haje, [247] ve obleti Dombega silnoga kano sok orla velikoga: 75 manu sabjom, odsie mu glavu.
6o

Ali tebi tvrdu viru dajem: pobignue ungarska katana, kako vidi hata kona moga i na nemu ombeg kapetana. Ako radiu zavru doniu li me doeka katana, ga ufaititi iva: se koem i konikom, ji u vojsku carevu.

To govori, na kona se skae pak poleti niz to poje ravno, a pram nemu Terziji Marjane, od Kobaa slavni kapetane. Leti junak na ilau svoimu kano brza tica lastavica: u ruci mu svitla sabja bie, za kopakom krilo trepeae. Sritoe se ter se udarie nasrid poja izpod Bane Luke.
6

Pak zapiv nasrid poja ravna: Pofali se, ombeg kapetane, kada doe svecu Muhamedu, 8o kako si mi glavu odsikao! N a mejdanu izpod Bane Luke evo sada. ja odsiko tvoju, ter je nosim u vojisku ungarsku i oidvedo hata kona tvoga. Marijane, slavni kapetane, 85 poizdrav|a te starac Mjelovane iz daleka od gorke crne: udri, pobre, ko na te nasrne!

Ako, moj tioe, nade u pismi reenoj togod da je na drugi nain bilo, nemoj mi za zlo primiti, jer kako mi ljudi kazae, onako ja sloi i pismu uini. Daleko sam od tizi strana: sve oito, kako je bilo, znati ne mogu, i koliko znado, toliko pridado.

[8/-] [24 8 J Slidi pisma od vitezova kotarski, koji rata od Kandije turske odsicae glave. Posluajte, slovinsk krajine, vitezove vae od starine, koje pjeva starac Mjelovane ter spomie stare Kotarane, O'd egara silnoga junaka, po imenu Mitrovia Janka, britku sabju duda mletakoga od Kandije rata estokoga.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Viteki je Jariko vojevao, mnogo turski glava odsjekao, zaplinio ovce i volove, pofatao Turke vitezove.

IO

komu Frane krsno ime bie, prid junacim na vojsku iae. 40i Viteki je Frane vojevao, jo i turske glave odsicao: robi zemju cara estitoga pod barjakom duda mletakoga. Ne bijae boja ni mejdana brez viteza Frane Posidarca: to svidoei Foskul enerale i dudeve sa zlatom dukale, 45

N Graovu razbi Vazli-p^u, opoteni svu krajinu nau, T isie mu vojsku silovitu 5 na Graovu puno straovitu. Dude Jnku dade kavalirstvo za negovo veliko junatvo, zlatno krilo, divan-kabanicu, 20 ravna poja, zelene livade. I pravo je, jer je zadobio* i gradove turske osvojio. Bie Janko roeni babajko kavalira Jankovi Stojana. Jo junaka pjeva od1 mejdana, 25 po imenu Suri don tipana, desno krilo duda mletakoga, dumanina cara silenoga. Od mejdana koulu nosae, 1 na nem zlatno krilo trepeae; 3 devedeset posie Turaka svojom sabjom sileni junaka. I sad mu se naodi desnica, koja Turke krajinike smic, u malenu selu Sukoanu. 35 Slava Bogu, pokoj don tipanu! Kaze starac silnoga vjeteza, od Kotara Posidarca kneza.',
1

jo i kige Bruon Latinina, viruj, brate, ovo je istina, 5' koje kau Posidarca Franu, da je vazda bio na mejdanu. Zadru grade, majko vitezova Fanfoia, slovinski knezova, kojino su bili mejdangije 55 estokoga rata od Kandije, koluneli i mlade vojvode, enerali od vojske dudeve! T o jiim dude dade za junatvo 6o i svijetle kuce velianstvo, " jer viteki jesu vojevali, jo i turske glave odsijecali, uzimali careve gradove, razbijali po moru brodove. To kazuju bani enerali, koji su jim svidoanstva dali, i dukle duda mletakoga kau, da su roda vitekoga.
6

no-ae.

kojjugliu noj Jajce. Po Kaievu se pisanu moe takoer itati: .

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Pjeva starac Smijanje Iliju, Zadranina, na glasu deliju, da je junak od mejdana bio, krajinike Turke pridobio.

jer pogubi silnoga junaka, koji bie glava od Turaka, po imenu beg Filipovia, kod bijela turna Metrovia 1

'
I0

Bie dika Zadra bijeloga, krunu brani duda mletakoga, vee od st posice Turaka: 75 t svidoi dude od Mletaka.

na mejdanu, pobre, junakomu, slavu dade dudu mletakomu. T se zgodi rata od Kandije, kad na svitu bihu mejdangije.
I0

Jo nam kae Petra Smijania i na glasu kano' Kobilia, da je junak od mejdana bio 8o svitlu sabju krvce napojio. Kada Petar na kou igrae, na nem zlatno krilo trepeae; krajinu je tursku porobio, mnogo rusi glava odsikao. Zmija bie Todore Kladniu, silni junak kano Smilaniu: od ega se piv a ju popivke, Todor e se slaviti u vike,
8

Sokola je porodila majka, po imenu Mijkovia Marka, Smijaniem glave odsicae, po Kotaru Turke razgonae.

Robi sela i varoe bile, tako kau Kotarskie vile: l'urke sle, mlado rob je vodi, plino goni, druinu slobodi. 5 Junaci ga u pismi spomiu, na sobetim kada vino pini, i u kolu gizdave divojke Kotarskie, a i Ercegovke.

IIQ

x1

jer na mejdan Turkom izlazae ter niove glave odsicae. 9 Bie dika Zadra bijeloga, robi zemju cara silenoga.

N a glasu je Durut arambaa, od Kotara lipa dika naa, jer je. s Turcim vazda bojak bio I2 i dvadeset glava odsikao.

-T249]

Turci ega u pismi spomiu, u tamburu kada udaraju, zovu ega Todor Latinine, 95 viruj meni, brate, do istine,
Mejtrovichiu.

Fli ega kotarska krajina, Dalmacija i Ercegovina, jer je Durut silni junak bio, na mejdane Turkom izlazio.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Evo, brate, sile i junaka, od Kotara Moivune Vuka! Krajinu je tursku porobio, devedeset glava, odsikao.

I2

dosta rusi glava odsikoe i lijepa robja dovedoe. Pjeva starac Matkovi Jovana 1 i junaka silna od mejdana, 5 jer viteki bie vojevao, jute rane Turkom zadavao. Ne bijae boja estokoga ni mejdana, pobre, junakoga brez viteza Matkovi Jovana i delije Jankovic Stojana.

Ne bijae junaka eega u svoj vojsci duda mletakoga: x 3 0 tako kau mletaka gospoda i delije slavnoga naroda. Bafak Vue silni junak bie, viruj, pobre, zlatno pero pie, po Kotaru Turke razgonae ter jim ruse glave odsicae. Vojevae rata od Kandije, malo posli Bea i Morije, s pobratimom Smi]ani Ilijom i z vitezom Jankovic Stojanom. l4 Zmije vitezovi kapetani i serdari bihu i Ur eno vici, kano Zrinovii, kotarske krajine rata od Kandije.
45

55

Jo mi kae zmaja ogenoga, kapetana, pobre, od Tisnoga, po imenu silu Andrijaa, x6 a plemenom od Perino vica, koji esto u etu idae ' i junake glave odsicae. On porodi zmiju od mejdana, po imenu Martin kapetana. Junaki je Martin vojevao, }ute rane Turkom zadavao. Ne udi se, pobratime mili, jer su tada. na krajini bili!
l6

Kotare su ravne porobili, jer su tada krajinici bili;

[88.] Pisma druga od kotarski vitezova, koji turske glave odsicae rata Bekoga. Ej Kotaru, viteka dravo, od starine gnizdo sokolovo, ti si majka sileni junaka, koji brane krunu od Mletaka. Poglavite kaem vitezove: najprvoga Jankovic Stojana, jutu zmiju, lava estokoga, kavalira duda mletakoga,

48o

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

koga slavi Lika i Krbava, slavna Bosna, viteka drava, Dalmacija i Ercegovina, Koarica lipa banovina,

IO

na mejdan je Turkom izlazio, britku sab|u krvce napojio. 4 Jo viteza kau od Kotara, po imenu Tin tor barjaktara: Tintor bie netjalk Jankovia, silni junak srca Krajevia. Kad na mejdan Turkom izlazae, 4S na nem zlatno krilo trepeae; sie Turke, ne more se vise, boji junak od Stoj ana bie. Al je TintO!r ludo poginuo pod Gabelom u Neretvi mutnoj: 5 na dvadeset ijad Turaka sam udari ter izgubi glavu. Ali evo zmaja ogenoga, po imenu Klanca od Novoga: silni junak i delija bie, 55 po Kotaru Turke razganae ter jim ruse odsijeca glave, i zato ga Kotarani slave, jer je bio junak glasoviti, mejdangija, pobre, siloviti. 60 Sokola ti kaem od Kotara, po imenu Resicu serdara, od bijela grada Zemunika: poznaje ga Krbava i Lika, jer je tursku zemju porobio, 65 svitlu sabju krvce napojio. T o svidoe starci od Kotara i delije Otmanovi cara.

jer ne osta sela ni varoa, koje nije ogem saegao, vee neg je 11 godini dana 15 svojom sabjom on odsie glv. To svidoe dudeve dukale, svitla krila, od zlata medale, [250] a zatizim pisme i popivke, kojeno se od Aega pivaju, jer porobi Bosnu zemju Ve se taki Kotaru ni Liku i Krbavu, i Ercegovinu. ne rodi delija okolo ega.

20

Ponosi se Vrana u Kotaru, 25 jer porodi zmiju od dvi glave, po imenu Franu Miretia, i viteza kano Jankovia. N a mejdan je Turke pozivao i niove glave odsicao, 3 krajinu je tursku porobio i trideset glava odsikao. U Kotaru kau Bukovicu, koja rodi sivoga sokola, po imenu Mijkovi imuna, od Kotara na glasu serdara, koji cesto na vojsku iae, plino goni, rob je dovoae;

35

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Porodi se silni mejdangija1 u Kotaru Gilima Andrija: 7 na mejdan je Turkom "izlazio i niove glave odsicao>. Kad se jednom vojske sastadoe pod Gabelom turska i krstjanska, prija neg se one udarie, 75 tursko mome vie brez pristanka: Nije koga porodila majka od sve vojske duda mletakoga, da mi ide na mejdan junaki, nasrid poja da se ogledamo? 8o Niko emu iza ne smiae nego vitez Gilima Andrija: sedla kona prija bila danka, nu posluaj silnoga junaka! Kona bije izmam i mamuzam, samur-kalpak nad oi namie, od bedre je sabju povadio, Turinu je glavu odsikao.
5

bihu oni silne mejdangije velikoga rata od Morije.

IO

Treega ti jo kaem vojnika, koji bie od Skradina dika, po imenu Lacu z Dubravic: boje ga se sva careva dica, jer u gori sam iz gore kano vue u ter jim ruse ima zasidae, na e udarae bijele ovce odsice glave.
I0

Zapjevae iz gorice vi jele: Junak bie Vlai Mijovile velikoga rata od Kandije, a za ime Bea i Morije.

II0

Cetini na Triju ravnomu slavu daje dudu mletakomu: na mejdan je Turkom izlazio i r 5 i junake glave odsicao.

Imadie snagu Sampsunovu, opoiteni vojsku princip ovu; N a glasu su dva silna junaka kad se s Turcim Mijo umeae, od Skradina, grada bijeloga: 9 [2JI] odmetnut mu niko ne mogae. I 2 0 [251] dva junaka, dva Pavasovia, Marko jedan, a Milovan drugi. Prija nego kamen uzimae, smijui se Turkom besiae: Oba bihu kotarski konci Daj ta pijak, poturice jedna, i dudevi na glasu vojnici, koga die ti na rame jedva! oba turske glave odsicae 95 i carevu zemju porobie. I oid tad se Pijii prczvae I2 5 svi, od ega koji izaoe: obiaj je taki u krajini, Vojvode su i serdari bili, da s' ne zove niko po starini. gospodstvo' su na sabji dobili;
1

Mejdanxija.
31

Stari pisci hrvatski. XXVII.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. oba bihu silne mejdangije Posli toga on je vojevao l6 pod barjakom duda mletakoga, 130 ogenoga rata od Morije. al je junak glavu izgubio Dva viteza porodie majke, od Morije rata estokoga. Jute zmije i silne junake, po imenu Bou Mijkoviea Svitla sabja Pokrajca serdara, i Smojana mlada Smijanica, po imenu Pange od Kotara, x turske se je krvce napojila, 35 majka ga je pod sabjom rodila. koji bihu na glasu konici, l65 a dudevi po izbor vojnici: Kada Panga na vojsku iae, svu su tursku zemju porobili vazda turske glave odsicae: i Turaka dosta pogubili. tako kau mladi krajinici, x od Kotara pisci i koioi. 4 Novigrade u Kotaru ravnu, od starine gnizdo sokolovo, 1 I 7 Soko bi se Vue Periiu, u tebi se zmije porodie, silni vitez kano Smijaniu: koji caru puno dodijae: on na mejdan Turkom izlazae ter im ruse glave odsicae. jedan bie Toma Sinovicicu,1 silni vitez kano Jankoviu; Al posluaj, dragi pobratime, *45 drugi bie Bandari Ivica, I75 to uini Bartulai 'ime: pomogla ga Marija Divica! silni serdar od Zadra bijae ter po poli Turke prisicae. jer viteki jesu vojevali, jo i ruse glave odsicali, uo jesam, gdi starci beside, bihu dika kotarske krajine l8 da on alke sabje ne bijae 150 i junaci, pobre, od starine. ni desnice tee u junaka u svem Zadru ni okolo ega. Trei bie zmaje od dvi glave, Otri 2 Luka, serdar od Novoga: Ah, moj Boe, plemenita dara! junaki je Luka vojevao, Dva serdara kau od Kotara, jo i turske glave odsicao. dva Pokrajca, dva orla krstaa, *55 Duku jedno, Milosava drugo. Dvi je zmije Jute pogubio l8 5 na mejdanu, potena mu majka: Viteki su oba vojevali, mejdngiju Tabakovi Mu ju i deliju Majin bujumbau. s vitle sab Je krvce napojili;
1 3

Jokolo. OJtrich.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

485

Na glasu je Medo Mijkoviu Turke sie Vide Jurjeviu, i delija Bajo Mitroviu, *9 a u vrime rata od Morije: jer obadva glave odsicae, opoteni duda mletakoga plino gone, rob je p of atae. [252] svitlom sabjom i desnicom rukom. Mitrovi je na mejdan odio i mejdane Turkom zadobio; Mijkovi je silni konik bio, 195 po Kotaru Turke razgonio. Puno fale zmaja od Kotara, po imenu Vojavi serdara, jer u tursku zemju odlazae, Turke sie, robje dovoae . 2 velikoga rata od Morije: tako kau starci od krajine, a najvee Kotarci junaci, viruj, pobre, jer ne lau. starci. Nekia je viteko kolino Kotaru od starine bilo: od ega se sivi sok rodi, po imenu Nekiu Antone, koji Turkom jade zadavae i niove glave odsicae; ' bie junak rata od Morije, tako kau starci od krajine. Ej delijo, Zriliu Nikola, tvoja svitla sabja demikma turske se je krvce napojila, mletakoga duda proslavila.
2

Nita mae Jo vicu Iv eko, 225 silni junak od Kotara ravna: na vojsci je Jovi ostario, svitlu sabju krvce napojio. Vitez bie Raspovi dom Visko 2 od lijepa sela Sukoana: 3 sivi soko i delija bie velikoga rata od Morije. Prid junacim na vojsku iae, robje fata, glave odsicae s pobratimom Jankovi Stojanom 235 i z delijom Smijanje Smolanom.

Ponosi se selo Pakoane, jer porodi .zmaja od dvi. glave: Baki ja se kuom zovi jae, 2 kruto, turske glave odsicae. 4 Ne nigdi boja ni mej dana brez Baki je, silnoga junaka: to svidoe dudeve dukale, svitla krila, od zlata kolajne. Rodi majka iz gorice vuka, 24S ter se zvae Pelajiu Luka: malakan je vojevat poeo-, etiri je zmije pogubio,. sva etiri po izbor konik, plivaj, pobre, junaka je dika! 25 AI je Luka mlaan poginuo vie Knina, -grada bijeloga.

2I

2I

Tebe fale mladi krajinici od Kotara do Novog Pazara, jer ne osta sela ni varoa, koga nisi ogem saegao. 220

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ej vitee Pletikosa Marko od Pamana, nae sunce %arko, 2 vele ti si glava odsikao, S5 ormanica turski potopio! [89.]

Ti si dika rvatski vojnika to svidoi Krbava i Lika: gOispodstvo si na sabji dobio, a nisi ga za novce kupio.

>e Pisma, kako Kotarci isikoe T u r k e rata Bekoga. Kigu pe Kuna Asan-aga ba u Kninu, gradu bijelomu, ter je saje Turkom od krajine Velagiu i Jelakoviu. Ovako j>e Kuna besidio: Na krajini moji sokolovi, pokupite vae krajinike ter doite Kninu bijelomu, da idemo Kotar porobiti i lijepo plino zapliniti: vodiemo Vlaine divojke, enicemo Vlainami Turke. S jer sam noas udan san vidio: 25 da je Stojan doa iz Mletaka, Klanac junak od gizdavi svt, Mijkovi je bolak pribolio, Moivuna kona dobavio, a Mirceti ruku izliio. N u se proi sile i trana ter ne srdi mladi Kotarna. Veli nemu Kuna Asan-aga: Straivice, bujubaa are1! Ako ne smi trat niz Kotare, a ti poi z bulom u omare. Istom oni tako besidei, u ta doba dvi zmije careve, Velagiu i Jelakoviu, svaki voi po trista . Toliko ji Kuna sakupio, ter odoe doli u Kotare: brzo ravni Kotar porobie od Nadina do grada Skradina. Pofatae momke i divojke 45 i kotarske zaplinie ovce, pak se zdravi natrag povratie pivajui, koe igrajui.

IO

35

Lasno emo Kotar porobiti, dosta lipa plina zapliniti, nije doma kotarski serdara: *5 Jankovi je u Mletke poao, Milkovic se bolom razbolio, Moivuna kona izgubio, Mirceti je ruku itetio, a Klanac je svate poao. To je slua starac bufumbaa ter je Kuni tiho besidio: Ostani se, Kuna Asan-aga, ostani se trke niz Kotare,
1

20

Jare. Isp. bi}, uz R 1 259.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kad su na Otres vodicu, silni Turci koe odsidoe 5 po livadi ter ji izvezae, oko vod uinat poee. Al je Turkom loa sria bila, za nimam se poto otisnula: od Kotara etiri serdara, 55 a oko ni etiri alaja. [253] Uze Stojan tri najboja druga, po imenu Lukainovia i Jovana Zlokuarevia, 6o Jutu zmiju Vida Rosamia. N e e junak da eka druine, ve za Turcim u potiru tre, a za ime tri druga negova, tri junaka, tri brzokoika. Turski suzni koe provoahu, 65 koe vode, niz Kotar gledahu: maglovito poje ugledae, kroz maglu se malo nazirae Jankovia krilo pozlaeno, di mu, pobre, za kalpakom siva 7 kano mua iz gusta oblaka. Sad e uti jauk od Turaka! Medu se je rob je besidilo: Blago nami, evo nam Stojana! daleko koe razvodimo, 75 Jankoviu pute otvorimo! T o je ulo tursko mome mlado ter zavika tanko glasovito:

Zlu uinu, Turci, uinali: pispi vmi Stojan na uinu! , 8 Kada ega razumie Turci, / skoie se na noge junake, na svezane koe uzjauju, smetoe se kano i dralovi. U ta doba Jankovi Stojane i aegova tri brzokoika od bedrice sabje povadie, siku oni po Otresu Turke. U ta, doba ostli serdari i junaci od Kotara ravna potirae Turke krajinike uz visoke od Otresa strane. est stotina, glava odsikoe do bijele kule od Zeeva: otee jim plino zaplieno i sve mlado robje zarobjeno. Utekoe tri zmije careve, Velagiu i Jelakoviu i ne vira Kuna Asan-aga: ue raen, vesela mu majka!
8

95

I0

Kad su doli Kninu bijelomu, veli ima starac bujumbaa: Dobro doli, Turci krajinici! Gonite li plino iz Kotara? Nosite li glave od junaka? Vodite li dosta divojaka? Darujte mi jednu robiicu, da oenim sina Useina.
I0

486

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Al mu veli Jelakovi -Mujo: Zlo ti plino, a gore divojke! , Kotarani Turke isikoe -ter jim glave g Zadru odnesoe. [90.]

Nakitie od Zadra bedene rusim glavam nai krajinika. Bog ubio Kunu Asan-agu, koji nas je na zlo nametnuo!

Ix

Slidi pisma Moivune Vuka. Pala magla od neba do zemje, kroz tu maglu turska vojska proe priko Krke, priko vod ladne, ter otie u Kotare ravne. Kad su doli Turci u Kotare, 5 porobile crkve i otare: s par amen tam koe pokrivaju, a s kaleim rujno vino* piju. Mnoge Turci glave odsikoe, a jo vee rb ja zarobie: ufatie seku Mijkovia i Saviu, brata Jankovia.
IO

a bojim se nadam pooanom: bie tisno tebi i svatovom! Maleno je vrime postajalo, glas dopade Jankovi Stojanu: 3 Zlo ga sio i vino, popio Smijaniem u Zadru bilomu! Kotar ravni Turci porobie, Saviu ti brata odvedoe, Aneli ju, seku Mijkovia, 35 [254] d r u g o robje ni broja se n e z n a . Razorie crkve i otare, odnesoe srebrne kalee, paramentam koe pokrivaju, a kaleim rujno vino piju.

A kad ravni Kotar porobie, svi se zdravo natrag povr atie pivajui i popivajui, *5 uz Kotare koe igrajui. Govorio Atlagiu bee: Udovice, seko Mijkovia, kada si se prija udavala, jes' ov'lik svatova imala? Veli nemu seka Mijkovia: Vira moja, Atlagiu bee, kada sam se prija udavala, ne bijae ov'liko svatova, ali bie poboji junaka, puno boji od tvoji Turaka,
2

Kad je Stojan rii razumio, udari se rukom po kolinu pak zavika iza svega glasa: Koma, slugo, da od Boga nae! Dok serdari koe osedlae, Moivuna kona uzjahuje; dok serdari koe uzjaie, Moivuna izae iz grada; dok serdari izali iz grada, Moivuna kod Babina duba; dok. serdari kod Babina duba, Moivuna dostignuo Turke. 4S

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Dok serdari Turke dostigoe, Moci vuna glave odsicae ter odsie sedamdeset glava 55 na Otresu, starom razbojitu. Ali mu je loa sria bila, jer ga bie puka udarila

487

u zlo msto, u elo junako: mrtav Vue crnoj zemji pade. Lipo ga je Stojan osvetio i negovi Kotarci junaci, jer carevu vojsku isikoe na Otresu, starom razbojitu.

6o

Onda bilo, sad se spomialo, 65 koga nije, da krua ne jide!

-
Pisma od Meje Durutovia i Kotarca Stipurinovia. Falio se Durutovi Mejo pod Udbinom, pod bijelim gradom, di sluaju Turci, Udbiani, ovako je Mejo besidio: Odkada sam vojevat poeo, 5 dvakrt jesam trea niz Kotare, a kada sam prvi put trao, ja pogubi Bojadmovia i odvedo negova komca, da takoga ni u cara nejma. Kad otio drugom u Kotare, ja p'ogubi Diklia Janoa, odneso mu svijetlo oruje, da takoga u Turina nije, 7 i negovo krilo pozlaeno, feojeno je u Mleci kovano'. Kau meni u Kotaru ravnom bile dvore Stipurinovia: ega je junaka odora, da je take u Kotaru nejma. Ja se junak mislim oeniti pod odorom Stipurinovia, pod jarakom Diklii Janosa, na konicu Bojadmovia. to je reka, poreka se nije: kupi Mejo Turke Udbiane, krajinike po izbor junake, ter otide doli u Kotare.
z

IO

,
x

Vas je ravni Kotar porobio ba do dvora Stipurinovia: ali ega porobit ne moe, 35 jer bijahu tvrdo sagraeni. Otolem se Turci podigoe, uz Kotare rob je povedoe, za imam se digoe Kotarci i prid ima Stipurinoviu

A evo vam tvrdu viru dajem: enen nisam nit u se eniti, dokle treom Kotar ne porobim 2 ter i tree ne odsiem glave.

4 88

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Kad je Mejo ega razumio, na oi je saruk namaknuo, a bojno je kopje poloio medu ui dobru kou svomu. N a ega je Mejo udario, ali mu je loa sria bila: udari ga Stipurinoviu z bojnim kop jem u elo junako.

ter tiraju Turke Udbiane. Kada li ji blizu dostigoe, mee ji se Stipurinoviu iz kubura i mali puaka. Izvre se Duratovi Mejo 45 ter doziv Je Stipurinovia: e Ne meci se, vlaki govedaru, da mi koga ne obrani druga!

55

6o

Veli nemu Stipurinoviu: Mrtav Mejo pod koica pade. Stan', pooekaj, bosanski slivaru, 5 Vadi sabju Stipurinoviu vidiemo, je boji junak, [25 5] ter mu rusu odsijee glavu, nisi meni danas utekao! na bojno je kopje natakao ter je mrtvoj glavi besidio: Oee li se oeniti, Mejo, pod odorom Stipurinovia, pod orujem Diklii Janoa, na koicu Bojadinovia? [92.] Pisma, kako Jankovi razb Ormu-pau 1 na Graovu. Ormu-paa pade na Graovo ukraj Zvide, studene vodice, oko ega pisci i koici, sve po izbor krajinici Turci. Mislio se paa Ormu-paa, kuda li e, na koju li stranu: a! e poi Kotar porobiti al Zagorje do siega mora. 5 T o je ula vila planinkia, posestrima Jankovi Stojana. Prija zore bie uranila, Stojana je pobru dozivala: Zlo ga leg, Stojko pobratime, 15 pade paa na Graovo ravnoi! Zaklie se zlatnim buzdo'hanom, jo i svojom sabjom okovanom, da e Kotar ravni porobiti 20 i o'dsii rusu glavu tvoju.
65

Sve mislio, na jednu smislio: IO zaree se Kotar porobiti.

1 ORMUS-PASSU. Kai pie esto i u domaim imenima na kraju s mj. s, pa va}ada i ovdje treba itati Ormu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

489

Kad je Stojan vilu razumio, prija zore bie uranio, kupi vojsku po Kotaru ravnu: dvi ijade bie sakupio 2 sve po izbor pisac' i konika. 5 Povede ji uz Kotare ravne ter otide pau pozdraviti. Zdravo Stojan na Graovo doe pak se fata. Tieva planine. Onde dobre koe odsidoe, 3 a kada li mak* poinue, z druinom se Stojan svitovae,' kako e se udri ti na Turke. Veli nemu Smifanic Smo}ane: Kavaliru Jankovi Stojane, 35 da ti oe mene posluati, ja bi tvoju razredio vojsku. Odgovara Stojan kavalire: Vira moja, Smijanic serdare, naredbu u tvoju obsluiti, to god ree, to u uiniti.

i prid ima dizdar od Udbine, ter emo ji pod ma okrenuti. Kad je Stojan ega razumio, Smijania bie posluao: 55 otioe gorom naokolo, okrenue od Udbine grada. Savijahu bijele saruke, zaigrae koe niz Graovo, zapivae turske davorije, podvikuju kano paalije.

6o

Daleko ji Turci ugledali ter su pai oni govorili: Dobra sria, na estiti paa! 6 Evo nami Turak' Udbinana 5 i prid ima dizdar od Udbine. Kad je paa glase razumio, on prid ador bie izetao, da doeka Turke Udbiane i dizdara od Udbine grada. 7 S paom bie Kovaevi Mujo, izpod live ruke pogledao ter poznade kona Jankovia, pak je pai Mujo besidio: Zla ti pomo, a gore ti bilo! 75 Nije ono dizdar od Udbine, ve je ono Jankovi Stojane i Kotarci, po izbor junaci. Kad zaupio Kona eto na je paa glase razumio, 8o svoga uadara: meni, virna slugo moja, nas Jankovi Stoj ana!

Kad je Smojan ega razumio, Stojana, je lipo svitovao: Da idemo gorom naokolo, okrenimo od Udbine grada. 45 Saviemo bijele saruke, igiaemo koe vitezove niz Graovo kano paalije, tursku emo pismu zapivati. Kad saruke Tur.ci ugledaju, ree oni, da su Udbiani 5

RAZGOVOR UGODNI I

Viknu telar po vojsci p-air. Svak na noge i na dobre danas emo ludo izginuti od serdara Jankovi Stojana! Kad li vidi Stojan kavalire da se bihu domislili Turci, [256] baci saruk na travu zelenu, samur-kalpak na oi namie. Pak povadi sabju okovanu i poloi bojno kopje svoje, ter poleti kano soko sivi, a za ime mladi Kotarani. Za paom al ga Stojajr jere pod iir. ter utee, ve

Slidi pisr Da je tebi posluati, pobre to govore Turci krajinici: Mi nipoto ivit ne moremc od zuluma Babica Dujasa. Zaplini nam 2 ovce i volov pofata nam momke i divojta pogubi nam najboje junake: ee zmije u Kotaru nije. Nije koga porodila ma j'] da pogubi Babica Dujasa? T o je uo. Gurli Asan-aga, silni junak od Obrovca grad;
1 2

odjiezaju. Bit e da Zaplinam.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA

(i759,)

Veli nemu novski kapetane: 25 Pobratime urli Asan-aga, ti e naci Babica Dujasa izpod Jadne vode Banievca, dl on ore poiJe izpod vode, ter brez straha, kolik' da je svoje: 3 ne boji se cara ni csara ni Turaka od ravna Kotara. Kad to uo urli Asan-aga, to je nemu puno' drago bilo, ter otie niz to poje ravno 35 * i naodi Babica Dujasa. Pak je nemu Ture besidilo: Zulumare, Babicu Dujase, viu na te Turci i kauri: tvoja sila danas je dospilal 4 Ostav' vole ter odi na mejdan, da vidimo, je boji junak. Veli nemu Babicu Dujase: Poekaj me, jedna poturice,

dok izarnem vole na uvrate, 45 sluiu te koliko ti drago. U Dujasa sabje ne bijae, ve dozivje Bogia Ivana :.K meni, sura Bogiu Ivane! Donesi mi britku sabju tvoju: 5 i prija je na mejdanu bila ter je turske glave odsicala. Kad je Bogi ega razumio, donese mu sabju od mejdana. Kad se Dujas sabje dobavio, 55 s Turinoin se bie udario>. Turinu je losa sria bila, Dujas mu je glavu odsikao, al doleti silni barjaktare, da pogubi Babica Dujasa. I nemu je losa sria bila: pogubi ga Babicu Dujase, ega skide sabju okovanu, jano se i danas nahodi u Babica dvoru bijelomu.

6o

'

-1
[2571

Sdi pisma od vitezova ibeniki. ibenice, gnizdo sokolovo, ukraj sina mora savijeno, u tebi se legu sokolii, vitezovi kano Ugriii: koluneli, alaj-barjaktari, kapetani i mladi serdari, koji tursku zemju porobie i gradove bile osvojie. Trikrat na te Turci udarae, ibenice, sjajno ogledalo, osvojit te nigda n e mogoe, ve p o d tobom kruto izgiboe. P u n o slave tvoje vitezove, ibenice, kige Bruonove, jer te oni snano obranie, 'svitl sabje krvce napojie.

IO

'

I :

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Jedan bie Draganiu Frane, drugi vjetez Divni Danijele, dva plemia dva Rvaanina: to svidol Bruson Latinine. Dokazuje imunia i tri sokola i tri plemia Dobrovia Marka, igorovia, silna junaka, srca Jankovia.

t svidoe negove diplome, koje mu je cesar darovao.


20

N a glasu je mejdangija bio po imenu Kosiriu Miho, jer je sabju krvce napojio i krajinu tursku porobio.

Jo i.mnoge druge vitezove 25 Bruon, pobre, po imenu zove, koji tursku vojsku doekae, grad branie, glave odsicae. Pjevaj, pobre, junaka je dika, sve delije grada ibenika: 3 Kosiria po imenu zvana, od kolina ercega tipana. On se tipan imenom zovie, koluneo prid vojinicim bie a na slubi kraja francuzkoga 1 ; 35 bie Stipe srca junakoga. Poteno je vazda vojevao i junake glave odsicao, slavie se uvik od vojnika, jer je bio dika ibenika. Drugoga ti jo kaem viteza, Melkiora 2 Kosiria kneza: silni junak bie od mejdana, kad dvorae Masimilijana. Kolunel je od konika, bio i punokrat Turke pridobio:
1 2

Kad se jednom vojske udarie, u toj vojsci i Kosiri bie ter posice silnoga junaka 55 na mejdanu, potena mu majka! I drugi su bili vitezovi od ovoga kolina knezovi, koji vazda slavno vojevae i potene dudu uinie. Ko obrni kateo bijeli u Vrpojcu vie ibenika nego vitez Kosiriu Krsto i nego vi mladi krajinici? Ko osvoji tvrdu Rakitnicu 65 nego vitez Kosiriu Miho? Al pogibe, pokojna mu dua, siku mlade po katelu Turke. Al posluaj, dragi pobratime, koji nosi od junaka ime, 7 da ti kaem silnoga vojnika od bijela grada ibenika, po imenu Manduia Vuka, u koga je od mejdana ruka: svu je tursku zemfu porobio 75 1 stotinu glava odsikao.

6o

45

Uz taj stih je u Kaia zabijezena godina: Na 1574. Melchiora.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

ega fale latinska gospoda i junaci slavnoga naroda, jer bijae Vue Manduiu silni junak kano Krajeviu. Bie serdar andiu 1 Jovane velikoga rata od Kandije, prid junacim na vojsku iae, esto turske glave odsicae.

8o

Pak skiduje prsten z desne ruke ter ga daje majci Omejia: skide urak od skerleta tanka, zaogrnu majku Omejia. Mee ruke u ep od dolanie, II0 vadi bane od zlata dukate ter ji daje majci Omejia, tk kau starci od krajine. Nu posluaj moj mili brajene, to uini ariu2 Cvijane, IX od bijela grada ibenika 5 silni vitez i junaka dika. Krajinu je tursku porobio, krajinike Turke ustraio; serdar bie rata od Morije, kadno bihu s\uda mejdangije. On podie mlade krajinike, dvi jade po izbor junaka, ter oae do Udbine grada, da porobi sela 1 varoe, Sritoe ga Turci krajinici, sedam ija carevi delija, ter na ega skladno^ udarie, al je Turkom loa sria bila,
xz

Serdarstvo je na boju dobio, 85 a nije ga za novce kupio: t svidoe pisne i popivke, od Jovana koje se pivaju. Rodi majka sedam sokolia, sedam bratje, sedam Omejia, 9 koji tursku zemju porobie i mejdane mnoge zadobie. Al posluaj, dragi pobratime, to uini Foskul enerale, kada ova bratja izgiboe 95 branec krunu duda mletakog!! Zove majku sedam Omejia ter joj bane bie besi dio: Dostojna si asti i potena, jer si majka sedam vitezova, koji svoje glave pogubie vojujui i bojak bijui, Turke siku, robje fatajui i na mejdan esto izlazei.
1 2 3

"

TO

jer ji razbi ariu3 Cvijane x 0 ter jm ruse glave odsicae. 3 Osta mrtvi ijadu Turaka, pet stotina i vee suana.

Sandichiu. Isp. bi}, uz R 1 258. Jcarrichiu. Sarrichiu. Isp. bij. uz R 1 259.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) R o d i majka golema j u n a k a , p o imenu Jurii Mi jata, koji T u r k e viteki isle *3S na V r b n i k u nie K n i n a g r a d a . J u n a k i je v a z d a vojevao esto turske glave odsicao'. K a d ga jednom T u r c i potirae, I on utee k p u i koniku 4 n a s r i d poja brez viteza k o n a . P i v a j pobre, junaka je d i k a ! Deliju ti kaem i vojnika, p o imenu Lugovia M a r k a , od bijela ibenika grada. *45 J u n a k bie, glave odsicae, a u v r i m e r a t a o d Morije; esto M a r k o u etu iae i od L i v n a robje dovoae. K o t a r fali J a n k o v i c Saviu, *5 a ibenik Berovi- ariu, jer obduje esto odnosae 1 a junake glave odsicae. A k a d a se vojske udarie n a G r a o v u , poju irokomu, etiri j e . glave odsikao, svitlu sabju 'krvce napojio.

ibenik je branit pomogao, viteki je svuda vojevao, jo i turske glave odsicao ogenoga rata od Kandije. *65 N a glasu je Rakiti Jovane i delija Babai imune: junaki su oba vojevali, oba turske glave odsicali. Ov bihu silne mejdangije 4 estokoga rata od Morije: esto oni na mejdan iahu i mejdane Turkom odnosahu. 3 Zmija bie Poipovi Dragojla, x tako kae vila od Zagorja, 75 jer je tursku zemju porobio, svoju sabju krvce napojio. ISIega slave p o svitu junaci i lijepe pisme i popivke, kojeno se po svitu piva ju od viteza Popovi Dragojle. I ovo je lipa dika riaa, po imenu Gulin arambaa od bijela grada ibenika, ter se i sad slavi od vojnika, jer u tursku zemju odlazae, plino goni, robje dovoae, jo i ruse odsicae glave, i zato ga krajinici slave.

l8

*5S

l8

A l posluaj, dragi pobratime,to govori Bruon L a t i n i n e : p u n o fll m l a d a Prkijiea 2 , 160 na oruju bana Zrinovia.
1

odnojajce. Parchiichia. Bit e da se ima itati Prkiji (u ibeniku ima i danas Prkia). 3 odnojahu.
2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

495 220

Al pogibe od junaka dika na Danilu vie ibenika od Kninn turski vitezova, krajinika po izbor junaka. Dokazuju Markovinovia ter ga slave kano Krajevia, od malena sela Mandaline, [259] cn bijae junak od starine.

ovo bie silni roejdangija estokoga rata od Kandije.

95

Krajinu je tursku porobio, mnoge ruse glave odsikao, al pogibe s Turcim bojak biju. 22 xEj delijo, pokojna ti dua! 5 Kada Turci naglo udarie ter ibenik bili obsidoe, Pakevii junaci bijahu, juri ine, glave odsicahu. To svido dudeve dukale, 2 3 koje ima darovao bie: ako li mi, pobre, ne viruje, poi titi, lane e ti biti. ibenice, krilo priincipovo, ukraj mora gnizdo sokolovo, u tebi se rodie junaci, vitezovi kano i Ungarci!

S Manduiem Turke razgonae ter jim ruse glave odsicae 2 velikoga rata od Kandije, kad na svitu bihumejdangije. Al da ti je, pobre, posluati, to govori dude Mleanine, po imenu Erico vitee, zo od Kandije rata ognenoga! 5 Puno fali dva mil bra jena, dva Vukia 1 Mandalianina, Juru jedno i Ivana drugo, ..da viteki jesu vojevali,
2I0 jo i turske glave odsicali . na poetku rata od Kandije, ali oba jesu poginuli brane krunu duda mletakoga,

35

Jedan bie Blaevi aria, a drugi je Rajevi Filipe: 2 oba ruse glave odsicae, 4 esto tursko robje dovodie. Rodi majka silnoga junaka usrid bila grada ibenika, po imenu Matu Mariia, i viteza kano Ugriia, kojino je mnogo vojevao, svoju sab}u krvce napojio i pogubi silnoga junaka, velikoga bega od Skradina.

koji ima darova dukale i niovim poslidim u vike, da ne ine posla principov, ve etaju kano i gospoda. Pivaju se pisme i popivke od junaka Bogeti imuna:
1

2I

45

V-ukxichia. Isp. Jakxich (R2 16, 188, 288; Kor. 391, 455) i Lekxich

(R2 2 8 0 ) .

49

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)


2

Sivi soko Laborovi Ive krajinu je tursku porobio, Kninu gradu vrata zatvorio, mnoge ruse glave odsikao.

Odnese mu divan-kabanicu i ostalu negovu odoru, a bega je Mijo darovao prisvitlomu banu eneralu. Dokazuju Vida Seralica, od Varoa mlada arambasu, da s junacim u etu idae ter viteki Turke razgonae.

z6

Jos ti kaem, moj mili brajene, 2 Jutu zmiju Dadi Mijovila 55 od gizdava sela Mandaline: junak bie rata od Kandije. S Manduiem u etu idae, Turke sie, robje dovoae i ufati zmaja estokoga, po imenu beg Filipovica.

26

Kada jednom u robiju poe 27( ter zaplmi ovce i volove, za ime se Turci otiskoe, alj'e ima loa srea bila:

doeka je mlaan arambaa 2 busiji u. gori zelenoj, 75 iz busije udari na Turke, sve isie, niko ne utee. [260] Slidi kratko govorene od sela Bosipne, koje se sada zove Primoene i Kavoesto, kako bi nasejeno od Bonak doli imenovani. Na 1386 dooe iz Bosne Judi, koji slide, gospodi ibenikoj mole ji, da ji u niovoj namiste dravi, i bibu Jubeznivo> od gospode primjeni i namiseni u mistu gori reenomu Bosijmi, sada Primotene zvanu. Imena, koji tada iz Bosne dooe, jesu ova: Radoslav Pladojevi, Cvitan Pribislavi, Stojia Poznanovi, Mate Pakovi, Mirko Jurislavi, Ivan Zdajinovi, Bogdan Stanii, Radak Pragoevi, Jovan Kosmati, Grgur Purkevi, Radovan Zorii, prozvan Silbaa, Vule Vesejkovi,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVENSKOGA (1759.)

Radovan Valievi, Radoslav Radmani, \ 1 Frano Vidajevi, Urs an Radoslavi, Ivan Juri, Rada] Pribislavi. Ovi reeno selo naselie, kada izpod kraja bosanskoga u ibeniku dravu dobigoe, i od i se razrodie mnoge kue i vitezovi na oruju puno snani, koji, kada Turci Bosnu i Dalmaciju osvojie, imam se bie, glave odsicae i viteki se tako podnie, da niovo- selo ne bi Turkom nigda podlono*. Od ovizi plemena, mnoge su sada kue u Primotenu, kojizim posli dooe i druge kue ter jedno selo uinie, i svi se sada zovu Primotenci. istomu selu naodi se pleme Juria, veliko- i gospodsko' od starine, od koga se porodie u stra vrimena vojvode, koluneli, enerali, jo i maresali od vojske francezke, kako- se tije u niovim kartam, koje se u istih nhod, takoer i u kucam gospode ibenike. Bihu u proast vrimena puno bogati i mogui, imadui mnotvo veliko zemaja i kua ne samo u selim nego li i u gradu ibeniku, iz koga grada jesu starinom; ali se sada vide s ostalim izjednaeni, a od toga uzrok bi sila turska, rati i svake tuge i nevoje. [95-] Slidi pisma od Bonaka gori imenovani. Izletilo jato sokolov iz daleka od Bosne ponosne, doletie moru prineipovu ter padoe vie ibenika i sa vie gnizdo sokolovo ukraj sina mora' Primotena. Kada li jim tii narestoe, jutim zmijam puno doi jae. [261] Nije ono jato sokolova, ve bosanski kita vitezova,
1 Krano. Stari pisci hrvatski, .XXVII.

koji siu moru doletie, kraj mora selo- naselie. Jedan bie iz gorice lave, Pribislavi imenom Cvitane, a Radoslav drugom ime bie, Pladojevi kuom se zovie. Poznanovi trei je Stojia, kako kae vila od Omia; etvrti je Pako vicu Mato, a peti je Jurislavi Mirko.
32

15

498

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

esti bie Stanii Bogdane, Zdajinovi sedmi je Jovane: ovi Bosnu zemju odbigoe. Jo ti kaem osmoga junaka, Pragoevi imenom Radaka; 5 devetoga Kosmati Jovana, lutu zmiju od bosanski strana. Deseti se Purkevi zovie, Grgur nemu lipo ime bie. I ostale kazau junake, sokolove, imenom Bonake, koji tada. moru pobigoe, bosanskoga kraja odbigoe:

jedan bie Vesejkovi Vule, a drugi je Zoriiu Rade; Radmanie se trei zovijae, Radoslav mu krsno ime bie; etvrti je Valievi Rado, peti bie Vidajevi Frano. 1

35

Jo ti kaem estoga junaka, 4 od starine viteza Bonaka, Radoslavi-imenom Ursana, i stdmoga Juria Jovana. Pribislavi osmi junak bie ter se Raaj imenom zovie. -V> Ov bihu starinom Bonaci, a sada se zovu Primotenci.

[96.] Slidi pisma druga od vitezova primotenski, kako junaki vojevase i turske odsicae glave rata od Kandije i Morije. Juria je pleme glasovito, kaem tebi, brate, stanovito: od ega su bili enerali, koluneli i mladi serdari (latinski se Jurini zovihu), koji svuda slavno vojevase i gradove bile uzimae. A jedan je i mareal bio od sve vojske kraja framcezkoga, viteki je vazda vojevao i silene2 vojske razbijao. To je dika slovinski vojnika, a najvee grada ibenika.
1

Drugi bie Juri Danijele, od dudeve vojske kolunele; p o Levantu on je vojevao, svoju sabju krvce napojio. 5 ' Trei bie Juriu Grgure, silni junak rata od Kandije; etu je junak odlazio, jo i turske glave odsicao. I pogubi zmaja ogenoga, po imenu Ametovi Imbru, na oruju silnoga junaka, u Boraji izpod Vitrenaka.

IO

krano.

Jielne.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

499

Al posluaj, dragi pobratime, to se zgodi rata od Kandije!' Die vojsku bosanski vezire ter porobi zemju Dalmaciju. Ie naprid moru principovu, 30 da porobi selo Primotene, al mu. veli Omer Mamut-aga: Ne od' tamo, mili gospodare, jer sam da je on I prija su al ga nisu uo od amige moga, selo vilovito. 3J Turci dolazili, osvojiti mogli,

Viteki je Mate vojevao, etrnajest glava, odsikao: to svidoi i staro- i mlado,


a najvee Viskovi vitee.

io

K a d K a n d i j u T u r c i podsidoe, ter graani juri uinie, tu se nae Marinovi J a k o 6 od malena sela P r i m o t e n a . 5 Mnoge turske on odsie glave,.. t svidoi od Kandije bane, i jo bi ji vee odsikao, da ne bude t a d a poginuo. Deliju ti k a e m od mejdana, .7 C v i t a n o v i imenom t i p a n a : vojevae, glave osieae p o d barjakoim b a n a maltekoga. I pogubi zmaja ognenoga, Ali-bau Reis k a p e t a n a ,

jer su u nem vitezovi bili ter su vazda Turke pridobili, i prid ima tri silna junaka, kojino se ne boje Turaka.

Jedan bie mlaan kapetane, po imenu Radmani Ursane; drugi bie Kosmati Stojia, a trei je Radei pgdane. 45 Ovi svoje selo obranie, dosta turski glava odsikose; rodie se od ih vitezovi ter su sada sivi sokolovi. [262] Kad je paa ega razumio, 5 na Primoten nije udario, ve porobi sve krno Zagorje pak se vrati u Bosnu ponosnu. Junak bie Krstulovi Mate, silni vojnik mlada kolunela Viskovia od Perasta grada, kavalira duda mletakoga.

75

koji bie silni mejdangija, desno krilo cara estitoga. Muni Marko Juta zmija bie i barjaktar rata od Morije, 8o tri je turske glave odsikao pod Tribmem gradom na krajini, etvrtoga Musu barjaktara blizu Stoca, bijeloga grada. Ali Marka Turci ufatie ter mu rusu glavu odsikose.

Vojevae Radiu tipane s Viskoviem po sinemu moru, namira ji|namirila bie a na s;ambek, mrsko drvo bojno.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

ambek su turski uskoili, 9 aramije pod ma okrenuli.^ Viteki se Stipe podnosae, po ambeku Turke prisicae. Svitla sabja Volia Tomaa turske se je krvce napojila 95 vojujui i bojak bijui pod. barjakom Fenca kolunela. Osam turski on odsie glava, viruj, pobre, silni konik bie: IO to svidoe starci od krajine, a, najvee Fence kolunele.

Jo ti kaem tri adaje jute, tri bra jena, tri Bliznakovia: sva tri turske glave odsicahu, I0 po Moriji kada vojevahu. 5 . Jo ti, pobre, jedno udo kaem: podie se Osman kapetane ter porobi irje, selo malo, pak zaveze selu Primotenu; ali ne da. ni gledati na, se, jer ga brani Voliu tipane i delija Mirkoviu Mate, a najvee Muiu don Lovre.
IIQ

97-1
Pisma, kako pogibe silni junak Gulin arambaa i Marko upuk. Odkada je postala krajina, nije vea alost uinna to u svetac na Veliki petak, kad pogibe Gulin arambaa na Danilu vie ibenika, 5 koji bie od junaka dika, britka sabja duda mletakoga od Kandije rata estokoga. Evo u ti danas poginuti na Danilu, poju irokomu: tursko me je mome izmorilo, ini mi se, nadvladae mene.

--0

Kad je Marko zeta razumio, od bedre je sabju povadio, na Turina juri uinio, < rusu mu je glavu odsikao >

Aim pogibe upukovi Marko [263] pak pobie niz Danilo ravno. od Turaka, kninski vitezova. IO Za nim tu kninski vitezovi: Ne bi Marko tad poginuo, kada li su doetignuli Marka, ve pogibe junak za drugoga, desnicu m odsikoe ruku. ba za zeta Laborovi Franu. 30 Pade ruka na travu zelenu i u ruci gola britka orda. S Turinom se bie ufatio, l al je Ture Frani dodijalo, 5 N e ktie mu odsicati glavu, . pak je svoga suru dozivao: ve su nemu besidili Turci: K meni, sura upukovi Marko!

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ej upue, vridni kaurine, ali voli, da te posioemo 35 il r a n n a K n i n u p o v e d e m o , ter e dati za se dugovane? Govorio upukovi Marko : to vam drago, kninski vitezovi! Ako ste mi i odsikli ruku, 4 jo je moja na ramenu glava, dobar jesam dati za se blago. To govori, oko sebe gleda, ne bi junak kudgod utekao, jer mu liva zdrava ruka bie, 45 kojom dri od uzd didume. Pak okrenu dobra kona svoga i pobie gradu ibeniku: za nim tru od Knina levente, ali Marka stignut ne mogahu. 5

Evo, pobre, Markove nesrie: jere ega dobar ko nanese na bijele od Danila stine ter udari koic priko vrata. Raen Marko pade pod koia, 5 5 u ta doba kninski vitezovi ter ga svega na- abje raznie. Ej delijo, pokojna ti dua! Vele ti si Turak' pogubio s pobratimom Gulinovi Franom. Plau Franu gospoda latinska i krajina, pobre, ibenika, a upuka bratja i druina, sva krajina i gora i dona, jer su bili na glasu junaci, vitezovi kano i Kotarci.

6o

65

[98.I
[264]

Pisma od grada Knina i negovi vitezova. Kninu grade, gnizdo sokolovo, na krajini krvava koujo, mnoge ti si razcvilio majke i sestrice u crno zavio! tebi se bani porodie, prija neg te Turci osvojie, tebi su i biskupi stali i duhovne naredbe davali. 5 Kad na kou trae Marinko, utei mu ne mogae niko1; s vitezovim kad se uskakae, x5 doskoit mu niko ne mogae. I sada su stupi od kamena, usaena u stara vrimena, ter su- sada skakalita zvana po imenu Marinkovi bana.

Kninu grade, naa lipa diko, u tebi se porodi Marinko/ i juti zmaje, na krajini bane, koji mnoge odnese mejdane.

Kninu grade, gnizdo sokolovo na visokoj stini savijeno, pod tobom je krvca prolivena od Turaka u stara vrimena,

j02

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)


2

al se malo mana prolivae, kadno Korner tebe uzimae, jer te branec izgiboe Turci, juri inee dudevi junaci. Ti porodi sive sokolove, mletakoga duda vitezove, koji biju silne mejdangije od Kandije rata i Morije.

nego vitez- Sinobad Jovane i negovi krajinici mladi? Ko ufati silnoga junaka, po imenu Makrem Komaniju? Ufati ga Sinobad Ivane, od krajine kninske kavalire. Ko upali kulu u Bilaju i u kuli dvista vitezova, sve Turaka po izbor junaka, nego vitez Sinobad Ivane? Ko pogubi Pakvi Ibraima, lutu zmiju, na glasu deliju? Pogubi ga Ive Sinobade, upali mu kulu i dvorove.

55

6o

Jedan bie mlaan kapetane, po imenu Mi tar Sinobade: esto junak na vojsku iae, 35 robi turska sela i varoe. N e bi nigdi boja ni mejdana brez viteza Mitra Sinobada, esto turske glave odsicae, od Glamoa robje dovoae. 4 Nemu dude mrtvu plau daje, svitlo perje, od zlata medaje, neka mu je dika i pofala prid gospodom turskom i latinskom. Drugi bie mlaan kavalire, 45 po imenu Sinobad Ivane, koji esto na vojsku iae i na Turke razgonae kano ora bile labudove, kano sok male golubove: 5 on bijele okrvavi ruke siku mlade krajinike' Turke. Ko pridobi pau Akaula na Graovu, poju irokomu,

Ko porobi Livno do Majdana, jo i Majdan u Bosni ponosnoj} 7 Porobi ga Ive Sinobade i negovi mladi krajinici! Ko pod Sinem glave odsicae, kadno ega Korner ,uzimae? Odsijecae Ive Sinobade, 75 silni junak, na glasu serdare. Za negovo veliko junatvo dude emu dade kavalirstvo, zlatno krilo, od zlata medaje, ravna poja, zelene livade.

8o

Kau starci zmiju od dvi glave ter ga puno spominu i fale, po imenu mlada Ugrinia Mjelovana, srca Jankovica,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

503

od Kosova po'Ja gizdavoga, 8* a drave Knina bijeloga. S Nakiem je na vojsku odio, Turke sika, rob Je dovodio. On otie do Glamoa grada i posice dva Turina mlada, 9 barjaktara i druga negova, dvi adaje, dva zmaja ogena. Kninu gradu, majko od junaka, koijino se ne boje Turk, tebi se zmije porodie, 95 {265] koji tursku z em Ju porobie. Jedan bie Sirnicu serdare, junakoga roda i plemena: spomiu ga sve delije stare i junaci naega vrimena.

na oj stoje i liti oblaci, , 115 pod nom, pobre, na glasu junaci. Jedan bie Gepinovi Marko, Juti zmaje od etiri glave. kano vitez Sibmanin Janko, I2 i zato ga svi junaci slave. Bie Marko krilo Jankovia, silni konik srca Krajevia: ili Turke srita ili stiza, on svakoga napoli p'risica. Pedeset je posik Turaka, **5 sedamnajest samo Glmocn, desnica mu bie od mejdana. Jo ti kaem dva zmaja ogena od Promine dva mila brajena, dva brajena, dva Valiijia 1 : -13 Marka jedno, mlada Juru drugo. Poteno su oba vojevali, Turke sikli, robje dovodili, al pogibe Valiiu 2 Marko . pod Glmoem s Turcim bojak bijuc. 135 Lipo ga je Jure osvetio*, tri je turske glave odsikao nasrid Livna, poja irokoga, tri junaka i sva tri konika.
J On posice Turudia bega 4 od Glamoa, grada bijeloga: osvoji mu kona i odoru, mur-dolamu, urak od skerleta,

I0

Poteno je i on vojevao s pobratimom Kneevi Nikolom, voijevae rata Malenoga,. Malenoga, ali estokoga. Silni junak Karabua bie, po imenu Jovan arambaa, od drave Knina bijeloga, a u vrime rata Malenoga. Viteki je Jovan vojevao, jo i turske glave odsicao: ne bijae boja ni mejdana brez Jovana, silna kapetana. Promina je visoka planina, blizu grada bijeloga Knina:
1 2

I0

"

Valiciichia. Valicichiu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

svitle toke, puca pozlaena. Sve se ovo i danas naodi u bijelu dvoru Juriinu pod Prominom, visokom planinom. Deliju ti kaem od mejdana, . po imenu Mirko vic Grgura: l krajinu je tursku porobio, 5 sedam rusih glava, odsikao. I pogubi silnoga Gavrana, od Glamoa mlada barjaktara, blizu ravna poja Bilajskoga x od Morije rata velikoga. 55 I sad mu se odora naodi bijelu dvoru Mirko vica: svitla sabja, geverdan 1 srebrni, duga puka i buzdoan perni. Junak bie Biluiu Petre, i n Turkom zada vae rane: poteno je Petar vojevao, britku sabju krvce napojioi Kada nae Turci potirae pod Gabelom ogem izgorila!
l6

on posie silnoga junka, koji nau vojsku razgonae. Strah zadade svoj vojsci carevoj, oslobodi vojsku principovu, svu je-vojsku natrag okrenuo, I 7 junaki je Turke potirao. Puno slave oid Knina Crjenka kano Kotar Mitrovia Janka, 2 koji sada estok bojak bije svitlm krunom krajem od Pruije. x75 Pod barjakom ungarske krajice Teresije, rimske cesarice, Crjenkovi viteki vojuje usrid ravne zemje ermanije. Krajica mu dade kolunelstvo za negovo veliko junatvo; ako bud joter poiviti, on de brzo i enera biti.
l8

l6

ivi, Petre, puno godin' dana, desnica je tvoja od mejdana, l8 5 spomeni se starca Mjelovana i negova pobre Radovana!

99-]
[

Slidi pisma od vitezova drniki i zagorski. Grad se bili kod poja Petrova, u nemu su dica principov, sagraen je na tvrdu kamenu ter se zove Drni po imenu.
1 2

nemu se goje sokolovi, krajinici mladi vitezovi, koji turskoj sili odolie, kad na Drni oni dolazie.

Ceverdan. Toga stiha R2 nema u samoj pjesmi, nego je uvrten u ispravcima na

str. 337.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Delije ti kaem po imenu, od koji se spomenuti mogu: najprvoga Naki Matijaa, bie dika i pofala naa, a za ime Nakia Martina, Matijaa brata roenoga. Oba bihu turske krvolije _ estokoga rata od Morije.

IO

u toj vojsci Radni Grgo bie, sie Turke, ne more se vie. 4 Al ga bie sria namirila, nito sria, a nito nesria, na krilaa, silna mejdangiju, na emu je mejdangi-kouja.

5 Z brijetkim se sabjam udarie 45 ter se oni teko izranie: Radnicu je loa sria bila, a Turinu gora i jadnija. Radnica je Turin udarao ter mu obraz bie prisikao, 5 Radni nemu i obraz i glavu, jo desnicu ruku pri ramenu. Posli toga boja estokoga ode Radni g dvoru bijelomu: od srebra je obraz sakovao 55 i viteki pod nim voevao., Dude nemu dade za junatvo od Drnia grada kavalirstvo, jo mu daje groe i dukate, 6o ravna poja, zelene livade. I pravo je, jer je zadobio. Leti sok od Karlovca grada ter Drniu pada na bedene: brani, pobre, gnizdo sokolovo, 6 kod Petrova poja savijeno. 5 Nije ono sok, tica siva, ve je ono zmaje od dvi glave, po imenu Butkovi Andrija, silni vitez, na glasu delija,

Svu krajinu tursku porobie, . mnoge ruse glave odsikoe, na stotine suzne dovoahu, pusto plino brez broja goahtr. 2 0 Ej Drniu, gnizdo sokolovo, na krajini krilo principovo, u tebi se Juti zmaje rodi, po imenu Radnicu Grgote, luta. zmija, silni mejdangija, 25 brzi konik i estoki vojnik, koji Turkom na mejdan iae ter jim ruse glave odsicae. Kada Radnic idae na vojsku, na em zlatno trepeae krilo, 3 vijae se mejdangi-kouja, sva od ute svile sakrojena, koju niko nositi ne smide izvan zmije silna mejdangije, koji Turke na mejdan pozivje, 35 ol pozivje oli se ozivje. Kad se jednom vojske udarie nasrid poja, turska i krstjanska,

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA

(i759.)

koji Turkom na mejdan iae, 7 na mejdanu glave odsicae: to se zgodi rata od Morije, kadno svuda bihu mejdangije. Za junatvo stee kavalirstvo, svitlo krilo, od zlata kolajne 75 i itluke u polu Petrovu, jer branae krunu principovu. Ponosi se gnizdo sokolovo, kod Petrova pola savijeno, jer porodi mlada kokmela kavalira Nakia Grgura,

Radnici su roda junaskoga, krunu brane duda mletakoga: tako kau starci od Zagorja, I0 od Petrova poja i Ogorja. i Jo deliju kau od mejdana od Zagorja putiu Bogdana: Juti zmaje od Zagorja bie, ~ia mejdanu glave odsicae. Velikoga rata od Kandije ne bijae takog mejdangije, od ega se pivaju popivke, slavie se putia uvike. Rodi majka zmaja i junaka u Zagorju Despota olaka: desna mu je ruka odsiena bojak biju s carevim deli jam.
IIQ

8o

koji Turke pod ma okreae, po Petrovu polu razgonae kano soko bile golubove, mrki vue po planinm ovce. 85 Opoteni duda mletakoga, a u vrime rata Malenoga, Livnu gradu esto odlazae, robje fata, glave odsicae. Zagorju Jute zmije kau, 9 dva Radnica od sela Sitnoga, koji Turkom rane zadadoe i niove glave odsicae. Jednom Mijo lipo ime bie, [27] Armanda se pridivkom zovie: 95 on isie pod Glamoem Turke ter junake okrvavi ruke. Drugi bie Jure barjaktare: to svidoe sve delije stare, viteki je Jure vojevao, svitlu sabju krvce napojio.

I]f

Livom turske glave odsicae, kada junak na vojsku iae; I2 on posice petnajest Turaka, krajinika po izbor junaka. Kad se jednom vojske sastadoe nasrid Livna, poja velikoga, vie junak iz vojske careve ter dozivje u vojsku dudevu: I25 Nije 1' koga porodila majka, da m' izae na mejdan junaki? Svi junaci mukom zamuknue, ali ne kti Matase tipane, vec se skae na noge junake, T3 po vojsci je koe izbirao, za se kona nai ne mogae, ve sejsanu utca pod samarom.

IO

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

507

Lipo ga je Stipe osedlao ter ga igra uz poje, niz poje. I35 Veli nemu Jankovi Stojane: Ej delijo Matase tipane, nuder uzmi mojega putaja, jer e ludo izgubiti glavu! Ali junak za to i ne haje, ve poleti uz to poje ravno,

Radia je viteko k o l i n o u Zagorju p u n o ponosito, jer p o r o d i sive sokolove, na oruju silne vitezove.

l6

5"

Radi P e t a r jedan se zovie, silni are 1 p r i d i v k o m se pie: viteki je are 1 vojevao, s J a n k o v i e m T u r k e isikao. O n pogubi m e t zulumara, I 7 a ufati Musu Zekijia: ocu mu je odsikao' glavu i pogubi araj Bai Alu. K o pogubi silu Memed-agu 1 deliju T u r s u l o v i I b r u

supro emu Turin mejdangija, ter se z britkim sabjam udari&e, ali Matas boji junak bie, I Turinu je glavu odsikao. 45 Ej delijo Mandariu Pavle od Zagorja, junake drave, junaci te spomiu i slave, jer si turske odsicao glave. Kad Vrjiku Turci porobie *5 ter lijepo robje odvedoe, doeka ji Mandariu Pavle v busiji u gori zelenoj. N a Turke je juri uinio, po gori je Turke rastirao, mnoge Pavle odsijee glave samo svoji sedam vitezova.

7S

i ufati olaka Ameta nego Radi are2 od Zagorja? Kad Jankovi razbi Ormu-pau, s u toj vojsci4 bijae delija, l8 po imenu Radiu- Ilija iz Zagorja od Suoga Doca. Junaki. se Ile podnosae, s Jankoviem glave odsicae, ne bi nigdi boja mejdana brez Radia Petra i Ilije. Jo mi kau Bou Zoriia ter ga fale kanoi Ugriia: s Jankoviem na vojsku iae, Turke sie, robje dovoae.

155

l8

Ote Turkom robje zarobjeno i lijepo plino zaplieno: l6 te se zgodi rata Malenoga, po krstjane puno> nesrinoga.
1 2 3 4

Jcare. Jare. Isp. . uz R 1 259. orus PaJJu. Isp. R2 255. vojjeki.

5o8

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)


x

Ne udi se, pobratime mili, junaci su Zori'ii bili estokoga rata od Kandije, malo posli Bea i Morije.

Petrovo je po Je ponosito, jer porodi zmije od mejdana, [268] dva Matica, dva mil brajena * u Petrovu poju odgojena,

koji turske glave odsicae i carevu zemju porobie: jedan bie knee Nikolica, a drugi je vitez Jerolime.

200

[100.]

.......

..-

Prva pisma od vitezova siski. Siu grade, zlatni buzdohane, od starine junaki mejdane, 1 Cetini gnizdo sokolovo, koga gleda oko principovo! tebi se legu sokolovi Getiai, mladi vitezovi, koji Turkom rane adadoe i ruse jim glave odsicae. Po imenu kaem krajinike Cetiane, pjece i koike: najprvoga ..Gri dom Ivana, od Cetine ravne kavalira, 5 koga fale latinska gospoda i delije slavnoga naroda, jer junake glave odsicae, tursko robje esto dovoae. Ali evo zmaja estokoga, koji slavi duda mletakoga, po imenu Zeca Vukovia, u junatvu Vuka Brankovia. Tira Turke i pau kliskoga od Morije rata estokoga: mnoge Turke bie pogubio i u pai kop je ulomio. Ue raen pak je besidio: Kaite mi, mila bratjo moja, koja ono delija bijae, tono mene s kop jem udarae! Vele nemu vitezovi Turci: On bie Vukoviu Zee, kojino te s kopjem udarae i viteke glave odsicae..

IO

koji Turkom na mejdan iae ter jim ruse glave odsicae; krajinu je tursku porobio, S5 robje fat, plino dogonio. Drugoga ti ja kaem junaka, svu priliku vojevode Janka, po imenu Bou Vukovia, britku sabju Marka Krajevia, 2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1779.)

Veli pasa: Ne ludujte, Turci! Nije ono p o imenu Zee, ve je mrki iz gorice vue, koji Turke krajinike tue. Siu grade, majko od junaka, 45 ti porodi silnoga konika Suri Franu, zmaja od dvi glave, koji Turkom odnese mejdane i pogubi silnoga dizdara, po imenu Glou zulumara, koji zemju du devu rob Jae i ruse jim glave odsicae. Ali evo zmije i junaka, koji mnogo pogubi Turak: aramba Gankovi 1 Nikola imadi-e srce od sokola.. esto junak Prolog priliae, Turke sice, robje dovodae, krajinu je tursku porobio i od Livna plino dogonio. Si je bili branit pomogao^ i na mejdan Turkom izlazio, estokoga boja n bijae brez Nikole Ganka arambae. Od ega se pjevaju popijevke, 65 kad u kolu igraju djevojke i junaci kada vino piju ol goricom zelenom putuju. Jo ti kaem, pobratime dragi,* dvi adaje od Cetine ravne: 7

ako vica i Tomaevica, d v a viteza, d v a sbkoliia. O b a d v a se o d junaka slave, jer viteki odsicae glave, obranie g n i z d o sokolovo, 75 u Cetini r a v n o j savijeno. Deliju mi k a u od mejdana, p o imenu G r a b o v c a A n t u n a : na krajini silni j u n a k bie, p r i n c i p o v o k a k o p e r o pie,

8o

jer u tursku zem]u odlazae, s kraj'inicim glave odsicae, ter ga fale po svitu junaci Dalmatini i Turci Bo'naci. 55 Kada na Si Turci udarie ter ga sa svi strana obsidoe, dva Lovria jurie'inahu ter viteki Turke razgoahu:
6o 8

otac i sin roda junakoga [269] sik Turke rata Malenoga, ali, pobre, oba pogiboe ter vojevat oni pristadoe.

Jo ti, brate, jedno udo' kaem: kada na Sin. udarie Turci, u gradu se moime naodae, 95 Ivan Guli imenom se zvae. On na Turke esto pogledae, topibai tiho govorae: Pusti mene, pobratime dragi, da ja smirarn u vojsku carevu! IOO;

r 1 e u K'aia takoer Xankvich (R1 Cxankovich. Isti se junak 284 i R2 273). To se prezime danas slu leno pie anko, no u narodu se podjednako uje i Ganko (Dr. Petrov).

5 lo

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Topija se na eg izcjirae ter srdito nemu govorae: Bij' otolem, cetinski obane, za te li su ibe i lumbarde! T o je uo Balbi providure I0 5 ter topiji bie besidm: Pusti momka, nek u Turke smir, da ako nam pogodi vezira! Od oka je Ivan pogledao i lumbardi ivi oga dao: lipo Guli bie pogodio, top je turski zrnom zatvorio.

Al da ti je, brate, posluati, to govore Turci krajinici: Niko nami vee ne dodija to delija Briu Martine! Turski nosi, turski govori, 25 turski klana, vlaki Boga moli, ter uhodi sela i gradove i svu vojsku cara estitoga. Ob dan spava, ob no kupi vojsku, x robi sela i varoe bile: 3 ako nam ga ufatiti Bog da, mi emo ga na mije derati. Maleno je vrime postajalo, na Otok su Turci udarili i Martina iva ufatili. vo, brate, tuge i alosti! Muise ga tri bijela danka ter ga iva na mije odrie, al se bie lipo osvetio, jer je mnoge Turke pogubio.

IIQ

Drugom smir Guliu Ivane, po'bi jadne Turke janiare: kuda godir s okom dopirae, "5 na alaje Turke razgoase. , Ve se taki ne rodi topija u Turina ni u Latinina, sto delija Guliu Ivane, koji brani mlade Getinane.

I20

[101.] Pisma drug od siiski vitezova. Kau starci Vidurinovia ter ga fale kano Zrinovia, jer je bio dika od junaka, kojino se ne boje Turaka. S krajinicim etu idae, esto tursko robje dovoae, jo i bile okrvavi ruke, jer je mnoge pogubio Turke. Malo Toma i spavae doma, ve po Livnu igra dobra kona; * . vojujui on je odrestao, bojak biju on je ostario. Cetini bie dika naa, po imenu Elek arambaa: ovo bie zmija od krajine, viruj starcu, brate, do istine.

"5

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

On se s ete nigda ne vraae, da turskoga roba ne vodae; on se nigda ne udari s Turcim, da junake ne odsie glave. 20 Puno fale Juru Jurevia kano mlada * Zeca Vukovia, jer je ime u etu odio, britku sabju krvce napojio. Arambaa bie od junaka, 25 tursku zemju robi brez pristanka, s krajinicim robje dovoae i lijepo plino dogonae. Posluajte, mladi Cetiani, vitezovi kano i Seani, 3 da vam kaem miju i junaka, koji dosta posice Turaka, po imenu Juru Vukovia, na oruju Janka Mitro vica: vo<;eva je rata Malenoga 35 pod barjakom duda mletakoga, Sin je bili branit pomogao, jo 1 turske glave odsicao. Da je junak Vukoviu Jure, . to svidoi Balbi providure. 4 I ovo je junak do istine Grgo- Pjak od ravne Cetine; svud je Grgo etu etovao, dosta tursk1' glava, odsikao. Robi zemju cara silenoga 45 pod barjakom duda mletakoga: tako kau cetinski serdari i niovi mladi barjaktari.

I Bekalo Frano arambaa vitez bie ter je dika naa: esto tursku zemju pohoae, plino goni, robje- dovoae.

Svud je Frano etu etovao, jo i turske glave odsicao: t svidoi mlo i veliko 55 nit se tomu suprotivi niko. I Odrjin silni junak bie, arambaa od Cetine ravne, svud je junak etu etovao, dosta turski glv odsikao. Punokrat je robje dovodio i lijepo plino dogonio1: tako kau od Sina serdari, od krajine vitezovi stari. Junaci su i Bujani bili, kapetanstvo na sabji dobili, prid junacim jer su etovali, teke jade Turkom zadavali. Krajinu su tursku porobili, Turke sikli, robje dovodili, Sin bijeli branit pomogoe i gradove bile uzimae. N a glasu je Mareti Ilija, arambaa po izbor delija, krajinu je tursku porobio, dosta mlada robja zarobio. Sin je bili branit pomogao, dosta jada Turkom zadavao: tako kau od Cetine starci, vjera moja, na glasu junaci.
6

6o

75

8o

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Vejia je pleme glasovito, junatvu puno ponosito, od ega su izali Bilii, u Cetini sivi sokolii, kojino su etu etovali i junaki svuda vojevali, s Jkrajinicim robje dovodili, Jute rane Turkom zadavali. Pomogoe osvojit gradove i pridobit Turke vitezove, al j e jedan od ni pogibao, Petar Bili, junak od Cetine. N a glasu je Gusiu Ivane, arambaa od ravne Cetine, jer je svuda etu etovao, s CetiAanim glave odsicao. Delije su od starine bili i vladane na sabji dobili, jer viteki svuda vojevae i junake glave odsicase. U junaka Slikovi Kriana desna ruka bie od mejdana, s junacim je u etu odio, Turke ik, robje dovodio.
I0 . Rosici su roda junakoga, 5 krunu brane duda mletakoga, viteki su oni vojevali i krajinu tursku porobili. 8

Bie junak i Bituac Marko, svidoie jo i sunce arko1: 1 poteno je vazda vojevao, 5 Turke fata, plino dogonio. * I posie dva silna junaka, koji bihu dika od Turaka: Omer-bau i druga negova kod bijela Atlagia dvora. Amet-aga silni junak bie ter junake glave odsicase, ali osta i negova pusta, jer ga ubi Radmanovic Jure. Ako li mi virovati ne e, a ti pitaj bega Vrebkovia, koji tada. u boju bijae, kad u Grabu Turci izgibose.
I2

I2

95

IO

Jo ti kaem obana ovara, I po imenu Jukia Kriana: 3 sam bijae kod bili ovaca, kad na ega udarie Turci. Al je mome srca junakoga ter pogubi dva konika mlada x iz svijetle puke talijanke, 35 iz velike, drugoga iz male, pak utee, potena mu majka! Junaci su i Bilancii u Cetini kano Bakovii, od junaka bihu arambae, porobie sela i varoe.

Kau starci Omrenovia ter ga fale kano Vukovia, jer je' junak glasoviti bio, Turke ik, robje dovodio.

IXO

Svuda oni na vojsku iahu, s krajinicim glave odsicahu: viruj ovo, brate, do istine, I tako kau starci od Cetine. 45

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Akrap Marko' i on vitez bie, [27 ] arambaa, kako pero pie: kuda godir ete odlazie, prid jimacim vazda Marko bie.
J

svi su taki cetinski glavari, arambae i mladi serdari. T6 svidoe bani enerali, a najvee Balbi providure, kojino je Sin grad obranio s krajinicim, Bog ga saranio!

155

Pali sela i varoe bile, *5 robje fata, Turkom jade daje;

[102.] Pisma od Marka urkovia. Posluajte, mladi Cetiani, kako biju Turke i obani: to je vaa dika i pofala, posluajte, nije ov la! Podie se jedna eta mala, od Lijevna, grada bijeloga, prid ome' je Dizdarevi Aso, barjak nos) Agicevi Ibro. 5 Brzo Turci Prolog prijezdie, u Cetinu ravnu ulizoe. Namira ji namirila bie na obana urkovia Marka, na sokola roda junakoga: bie Marko kod bili ovaca. Kada ga je Ibro ugledao, bojno kop je bie- poloio ter poleti kano sok sivi, da pogubi urkovia Marka.
2

Kad su bili uz Prolog planinu, IO govorio Agicevi Ibro: Pobratime Dizdarevi Aso, nito mi se loa sria kae! Dunu vijar od Cetine ravne, barjak mi se vije naopako: Bog e dati, da e dobro biti, * 5 ini mi se, da u poginuti. Ali mu je Aso besidio: Straivice Agicevi Ibro, ako ne smi s Vlaim bojak biti, 20 ne bijae iz doma hoditi! Kad je Ibro ega razumio, prid junaini ide neveseo.
Stari pisci hrvatski. XXVII.

Al je nemu besidio Marko: Nemoj, pobro, nasrati na me! Skoro sam se puke dobavio, 35 ini mi se, izdati me ne e. Ako te je rodila a mene je Cetinka poi z Bogom, a. ne moja puka za igru Turkia, < Vlaina: gubi glave, ne znade. 4

Ali Ibro za t i ne haje, ve doleti, da pogubi Marka; Marko puci ivi oga. daje ter udari- mlada barjaktara.
33

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

zlo ga je misto udario, 45 vie brka u elo junako; mrtav junak crnoj zemji pade, Muamedu svoju duu dade. Kad t vidi Dizdarevie Aso, on doleti, da pogubi Marka: 5 Marko bie srca junakoga, maloj puci ivi oga daje

ter udari Dizdarevi Asu: pribi nemu ruku u ramenu, al mu smrtne rane ne zadade. 55 - Evo, pobre, velike nevole! Sa svi strana Turci obletie, urkoviu glavu odsikoe. 'To se zgodi rata Malenoga, Malenoga, ali estokoga.

6o

[-] Slidi trea pisma od Sina i negovi vitezova, kako doe poda saraer Mustaj-paa samo sto Ijada vojske. Jo ne bie zora zabilila ni danica lica pomolila, zove vila s Prologa planine vitezove od ravne Cetine: Na noge se, mladi Cetiani! 5 Jer spavate kano i poklani? Eto na vas vojska strahovita, turska vojska puno silovita: sto ijada pisac' i konika, sve po izbor najboji vojnika; prid imam je silni Mustaj-paa, Ercegovac, krvolija vaa. Od elia roda i plemena, poturi se u mlada vrimena ter ostavi starca babu svoga, poe dvoit cara silenoga i kod ega jadnu od obana za pau i seraer od vojske ter sad robi drave Istom vila tako besidei, Cetiane mlade slobodei, na Cetinu Turci udarie, na Kosincu vodu pribrodie. Kad to vidi Vukoviu Boe, 25 stdla kona, to god prija moe, . kano soko udari na Turke ter junake okrvavi ruke. nim bijae tri jest vitezova krajinika, sivih sokolova, 3 dvajest i est glava odsikoe pak se natrag zdravi povratie. Al ne ktie dva silna junaka, u slobodu slina i jednaka, dva Lovria, dva orla krstaa, 35 otac i sin, lipa dika naa, nego siku Turke krajinike, mlade pisce i brze , ali po e tad bijae loe, siku Turke oba pogiboe. 4

sriu nade: izae careve dudeve. 2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

I^uto cvili Vukoviu Boe, od tuge se junak prinemoe, ali serdar dva Lovria svoja: Di ste sada, dva sokola moja, koji sa mnom u etu odiste ter od Divna robje dovodiste*! Ej Grgure, Jute moje rane, e branit mlade Cetiane? 4S

Malo vrime postajalo bie, na troje se oni razdilie. Jedni paze Sina bijeloga od pomoi duda mletakoga, drugi idu niz poje Petrovo, 75 da osvoje gnizdo sokolovo, Drni bili vie poja ravna: u srcu jim to bie odavna. Ali mnogi glave pogubie, prija nego Drni ni vidie, jer ji sice silni kavalire, s krajinicim Nakiu Grgure: ne dade jim pristupiti gradu, ve jim rusu svu oguli bradu. Sramotno se povratie Turci 8 s Siu gradu kano gladni vuci, niti Drni bili osvojie, niti mlado robje zarobie. Trea vojska ode pod Vrjiku, svakom daje alost priveliku: 9 > < na varo je zorom udarila [273] ter ga bie brzo osvojila. Upalie kule i ardake, Vrjiane ter siku junake, al se oni lipo osvetie, zato mnoge Turke pogubie.

Ej Filipe, rumena jabuko, sva alosti moja, teka muko, 5 joter nisi lipo ni zenula, a vidim te, da si uvenula. Evo, brate, alosti i vise! N a Otoku zbig cetinski bie, u vodu su Turci ugazili ter na Otok skladno udarili.

80

SS

Ladna se je voda zajazila, kud je turska vojska prigazila. T u se brani malo i veliko, 60 ali od ih ne utee niko, jer je silna vojska udarila, Otoane pod ma okrenula. Puno vee izgibe Turaka nego mladih ^cetinski junaka, al zaludu, niov mejdan bie, viruj, pobre, tako pero pie. Otolem se podigoe Turci Siu gradu kano mrki vuci. Cetinu su uz put porobili I pod Siem tabor 5 uinili.
dovodijce.

65

95

Kad su Turci varo osvojili, udarie na kateo bili, al na silu ega ne uzee, neg na viri, jer jim se zaklee, IO

5 16

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

da ji ne e pogubiti niko, neg veselo malo i veliko da e poi, kud je komu drago; jo jim uz to obeaju blago. Privarie jadne Vrjiane ter ji siku kano Otoane. Bie dua petnajest stotina. u katelu, ovo je istina. Kad u ega Turci ulizoe, to bi staro, ono posikoe, malu dicu nemilo razdiru, uinie veliku neviru, *5

Pridajte se, siski vitezovi, po Cetini biete knezovi: bilu gradu vrata otvorite, *3J estitom se pai poklonite! Pridajte se, mladi Cetinani, ne ginite kano Otoani; ostavite Latinina Marka, x bie paa vaa mila, majka. 4 Al serdari za to i ne haju, vee Turke psuju i karaju: Ej nevire, Turci Glmoeani, a di su nam nai Vrjiani,
kojino se vami pridadoe 45 ter na viri tvrdoj izgiboe? Nigda vire u vami nejmade, zato Turin za Boga ne znade.

no

a neviste i mlade divojke poturice fataju za dojke. Sve za robje tada. popadoe "5 pak se Sinu gradu podigoe. Tu su tuge, velike alosti: Turci vode robje br-ez milosti: majke ale, divojice cicu, a neviste Jao meni! viu. 120 Al alosti onde ne pristaju, pod Sinem jim goru muku daju: to god bie od boja junaka, sve pogibe tada od Turaka. Virujte mi, na glasu delije, nigda vire u Turinu nije: s nevirom je vojevat poeo, s nevirom je po 4 svita oteo.
I2

Prija emo podnit teike muke neg se pidat nevirne ruke T5 ni ostavit duda mletakoga, a dvoriti cara nevirnoga. Kad serdare Turci razumie, oko grada tope namistie ter ga biju, nigda ne pristaju, ^-55 sa svih strana ivi oga daju. Pak su naglo na grad udarili, s rukam su se zida ufatili; iva vatra prosu se iz grada, sluaj, brate, od Turaka jada! l 6 Koliko ji na grad udarae, on 5 liko ji, sunovrat padae: pogibe ji petnajest stotina na juriu, ovo je istina.

Opet oni o nev rade, oko Sina meeriz grade, *3 po im-enu dozivfu serdare ter nastoje, da i nih privare:

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKoGA (1759.)

A ostali bie i jauu, za imam se saruine suu; prid Mustapu idu izraeni, neveseli, sasvim ponieni.

*6S

Ovi tebi grada ne pridaju, nego nami Jute rane daju, i ostali siski kapetani, arambae od krajine zvani. Silni vitez ima zapovd, da se brane, sve jim pripovida: nije ono poplaeno Ture, nego vitez Balbi providure, koji bi se prija pomamio, jo i rusu glavu izgubio, nego bi se tebi poklonio-, Sinu gradu vrata otvorio.

Suze rone, ovako govore: Mustaj-paa, jos e biti gor, 4 jer Sinni nisu Otoeani nit su ono jadni VrJiani, ve su .ono zmaji i junaci, vitezovi kano i Ungarci; prid imm su adaje glavari, J7S kapetani i mladi serdari. Po imenu kaemo glavare, vitezove'i delije starej kavalira Gri dom Ivana, kojino je dika Cetiana; i serdara Bou Vukovia, na oruju Marka Krajevia; ankovia i Tomaevia i viteza Grgu Bakovia;

*8

Paa imam nita ne viruje, ve ji opet na grad natiruje. 210 Sinni se Turkom rie pridaju, ve jim ruse glave odsicaju. Osta mrtvi brez broja Turaka oko grada, najboji junaka; 21 obranie gnizdo sokolovo, 5 na krajini srce principovo.

Suri Franu, zmiju o>d mejdana, 185 Obrani ga Marija Divica, a unuka Suri don tipana; kojano je siska pomonica. vojevodu Grabovca Antuna Koliko ji pod grad dolazae, i ulia, mlada kapetana. toliko ji mrtvi ostavae. Ovo jesu cetinski glavari, kapetani i mladi serdari. Jo kaemo, moj estiti paa, tri papaza, to je alost naa: Bi u Sinu Gospina prilika, koja ini udesa velika: tikrt se je gradu znojila mole sinka, koga je rodila,

220

fra tipana roda Ugriia i fra Pavla fratra Vukovia, J [274] treega ti kaemo sokola, 9S ter se zove Bri fra Nikola.

da pogleda na svoje stvorene, 22S koje nosi negovo zlamee: Zarad, sin'ko, tvoje gorke muke ne daj puka u nevirne ruke!

5 18

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Tako t' moje velike alosti, nu se smiluj ter grinikom prosti: 230 3 plana gledat ja ne mogu puka ni sluati niova jauka. Ali Isus majci odgovara: Niova je opaina stara. Pusti mene, moja majko mila, 23S da pokaram ja niova dila! Niovi mi doi jae grisi, nek jim singir1 oko vrata visi. Trikrat majka moli sinka svoga, da ne kara puka cetinskoga. 24 Posluajte veliki udesa, to e sada pasti iz nebesa!

N a Turina doe srdebofa, teka bolest, velika nevoja. Po trista ji na dan umirae, 24S po toliko iz vojske biae, a uoi Gospojine slavne bie Turci iz Cetine ravne. Osta mrtvih trideset ijada turske vojske oko bila grada: to pogibe, to bolest umori, Gospe sinska posve ji obori.

Zafajujte, od Sina junaci, brez pristanka Isusovoj majci, Jano vas od Turak' obrani! 255 I da ste mi zdravi, Cetiani!

[104-] Slidi pisma od vitezova kliski. Soko sidi na stini studenoj, koje zmije po gori zelenoj iznad sina mora latinskoga vie Splita, grada bijeloga. Ne da zmijam blizu pristupiti 5 ni na tie svoje udariti, ve ji tira gori u planine, dino jim je misto od starine. Nije ono soko, tica koji zmaja prodirae veno tvrdi grade na Klis bijeli zazvan po siv, iva, * kamenu, imenu, od Turaka, carevi junaka, a najvee od silnih Bonaka. nemu su bani pribivali, za najvee Kruii su stli, sad poznaje duda mletakoga za pravoga gospodara svoga. Pod ime su bivali mejdani, kadno u. nem pribivae bani, izginuli brez broja junaci Dalmatini, Turci i Ungarci. Ungarski je i dva puta bio, 2i a Turina dvakrt je dvorio, sada treom duda mletakoga Latinina, krafa pravednoga.
X

2C

koji brani bijele gradove, oko mora kule i dvorove


1

Jincir.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1755.)

emu se rodie junaci, to svidoe i Turci Bonaci, a najvee silne mejdangije, koji siku oge i agije.

Turinu je losa sria bila, Milo mu je sabju pofatio, desnu mu je nogu prisikao.

6o

Kada Turci Bosnu osvojie, Dalmaciju, Liku i Krbavu, Klis bijeli oni obsidoe, 35 Krui bana viteku dravu. toj vojsci silni junak bie ter Kruia na mejdan zovie, al mu bane iza ne smiae, zato Turin adaja bijae. 4 Al se nae jedno- mome mlado, virna. sluga Krui Petra bana, imenom se Milo zovijae, ter izae na mejdan junaki. Kada ga je Turin ugledao, 45 Milou je tiho govorio: Ali' si se, moime, pomamilo1, oli ti je ivot omrznia 1 ? Gledaj na me, a pogledaj na se, pak e vidit, alosna ti majka, 5 jes' li moja slika i prilika, jes' li vrstan sa mnom bojak biti! Ali mu je Milo besidio: Ne mire se s arinom junaci! Da mi bude srce izmirio, 55 ne bi tako ludo besidio. T u se z britkim sabjam udarie, po mejdanu kliskom 2 prigonie.

Al se Turin i na livoj brani ter mu ne d blizu pristupiti. tomu se Milo domislio, iz daleka bije ga kamenem. :. 65 To Turinu i pomuno bie, ter Milou tiho- besiae: Psi se biju drvjem i kamenem, a junaci sabjam i kadaram! Baci nemu britku sab Ju svoju 7 ter ovako Turin besiae: Ne mui me, jedna aranzado, uzmi sabju, odsici mi glavu! Tad pristupi Milo, dite mlado, manu sabjom, odsie mu glavu. 75 Ne udi se, dragi pobratime, Milo bie srca Davidova! N a glasu je Klianin Ivane, jer odnese punokra mejdane: svidoe mu pisme i popivke,
kojeno se o d ega pivaju. I po jer ter ovo' je j u n a k glasoviti, imenu Klianin Baria, na mejdan T u r k e pozivae 8 niove glave odsicae. 5

8o

Al pogibe i on od T u r a k a , na mejdanu o d silna j u n a k a od Skradina, g r a d a bijeloga, od Morij r a t a estokoga.

1 oinarznaj. I stih trai jo jedan slog; u Dalmaciji se uje omrznia (Stojkovi). 2 kliskom. Isp. bij. uz R 1 310.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Dokazuju Breuja serdara, . vitez bie i delija stara, Cetinu je ravnu porobio velikoga rata od Kandije. 9 Plino goni, tursko robje vodi, prodaje ga na dudevo more; krajinu je tursku porobio, majke turske u crno zavio. ** N a glasu su dva silna junaka, dva junaka, obadva jednaka: iji 2 serdar i Buliga Marko, ne bi boji ni vojvoda Janko, jer carevu zemju porobie, .svoje sabje krvce napojie, junaci.su bili od starine estitoga rata od Kandije. I ovo je silni junak bio, po imenu Ivanoevi- Mijo: kada godir u etu iae,' vazda turske glave odsicae. "5

esto serdar na vojsku iae, jo i turske glave odsicae; 95 [276] serdarstvo je na sabfi dobio vojujui i bojak bijui. Gakuliu, 1 od Klisa serdare, na te vie Otmanovi care, jer si tursku zemju porobio, IO svitlu sabju krvce napojio. Deliju je porodila majka, vira moja, silnoga junaka, v po imenu Perkovi imuna, koji sie oge i agije '105 velikoga rata od Kandije.

I2

Vjetezovom pjesma na potene, Mjelovanu zravje i veseje, I2 neka moe pjesme izvoditi 5 i junake svuda naoditi! [105-] Slidi pisma d katelanski vitezova. Lipo ti je, pobre, pogledati od Solina do grada Trogira ter Katele ravne razgledati, kojeno su prilika Misira. To je poje dugo i iroko, 5 ne moe ga prigledati oko, ravno, plodno, puno ponosito, gizdavo je, sasvim plemenito.
1 2

Po nem restu zelene masline, viruj meni, brate, do istine I 0 rujno vino, bilica penica, svako voe, cvitje i ruica. Oko mora varoi bijeli, po imenu zovu se Kateli: tvrde kule, visoci palai i u nima sileni junaci,

Xakulichiu. Isp. bi. uz R 1 263. Giglich. Isp. bi. uz R 1 263.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

koji Turkom puno doi jae i niove glave odsicae velikoga rata od Kandije, malo posli Bea i Morije.

Svidoi ti od principa svitlo krilo, od junatva,

lipo kavalirstvo, dato za junatvo, 5 od zlata kolajne, tvojega zlamee.

Koje znadem, kaem po imenu: najprvoga Kumbata Ivana, cd Katela silnoga junaka, Jutu zmiju i orla krstaa, koji turske odsicae glave, 25 u Levantu kada vojevae; dude nemu dade eneralstvo od rvatske vojske za junatvo. Od Splita je Trtaji vojvoda, gospodii vitekoga roda: 3 ne bijae eeg mejdangije velikoga rata od Kandije. . Sedam glava odsikao bie na mejdanu, -tak pero pie; brez mejdana vece ji posice, vitezovi u emu se die.
b-7?} 35

Pivaju se pisme i popivke od junaka Varnice ajduka, jer na mejdan esto izlazae ter po poli Turke prisicae. Junak bie rata od Kandije, kad na svitu bihu mejdangije, a delija od ravni Katela; fale ega varoi i sela. uo jesam, gcli ludi pivaju, kad goricom zelenom putuju, Zavorovi da je vitez bio i svu tursku zsm}u porobio.

55

6o

6 O d ega su koluneli bili, 5 p o svoj turskoj zemji vojevali; ne lau jim k r i l a sokolova ni kolajne od suoga z l a t a .

Dva brajena, dva Ivanevia, srca bihu Marka Kra}evia; oba brata od Katela ravni spomiu se od junaka, slavni, 4 jer viteki jesu vojevali, jo i turske glave odsicali; bihu oni silne mejdangije ognenoga rata od Morije. .Rajeviu, diko od Katela, tebe fale mletaka vlastela, da si turske glave odsicao, po Levantu kad si vojevao. 45

Dokazuju mlada Rotundia ter ga slave kano Smijania, 7 da je sika turske aramije po Levantu rata od Morije. On pofat'a turske ormanice, boli junak bie od Varnice: svidoe mu kolajne od zlata, 75 da je bio dika od Rvata. Jo mi kau dva Vrvilovia, od Katela dva sokoliia, da junaki jesu vojevali, 8o jo i turske glave odsicali.

522

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Pivaj, pobre, to je naa dika: deliju ti kaem i vojnika, od Katela Juru Treursia, bie srca Rade Miletia, jer vite'ki Jure vojevae, jo i turske glave odsicae: to svidoe starci od Katela, a jo lipe mletaka vlastela. Ali evo sivoga sokola i delije od ravni Katela, po imenu ikare Ivana: u ega je ruka od mejdana,
8

Svi su oni bili mejdangije od Kandije rata i Morije. Ako li mi virovat ne ete, krajinici sadani junaci, nuder malo da probesidimo, kano bratja porazgovorimo.

"

Kadno Turci naglo udarie, Dalmaciju zemju osvojie IX doi siega mora principov, 5 al Katela oni ne uzee. Recite mi, tako bili ivi, ali boji junaci bijahu vai didi, turski podlonici, al su bili mladi Katejani,

jer po Livnu glave odsicae 1 barjake Turkom otimae; junak bie rata od Morije, 95 virujte mi, na glasu delije. Kad na Budvu udarie Turci, tu bijahu mladi Katejanci, i delija ikara Ivane 10 tri je turske glave osikao. Svidoe mu tri perle srebrne, koje'mu je bane darovao, i sada se te perle nahode u bijelu dvoru Ivanovu. Ali e izbrojit junake, od Katela vitezove jake?
105

I2

koji s Turcim vazda bojak bie, bojak bie i obranie se brez gradova i brez lumbarada i brez vae moi i pomoi? I nemojte rei, da ja laem, I2 5 posluajte, da van pravo kaem: kada Turci na e udarae, vai didi s Turcim alakae; al Katela bili ne neg sramotno vazda Oli oe oli ne e, Katejani junaci su uzee, izgiboe. pobre s bili.

Slidi kratko govorene od gospode pojike. Naode se u Pojicih od dvi vrste gospoda: jedni su bosanska, a drugi gospoda ungarsk. Knezovi bosanski izod -od jasne kue i plemena velikoga kneza Miroslava. Uzrok pak od niova u Pojicih nastanena jest ovi: dogodi se niki nesklad meu gospodom i kra-

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

523

Jem bosanskim, cica koga nesklada bi usilovn knez Tiimir Miroslavi svojim bratom Kreimirom i Elemom diliti se iz Bosne u Dalmaciju i uiniti svoje pribivaliite u Pojicih, a u mstu Zveanu, u komu mistu sagradie lipe polae, od kojizih zidovi i sada se u svomu bit ju naode. ' Dooe dakle reeni knezovi ma ijadu i petnajest, koji se posli nikolko vrimena razilie. Tiimir uze na dio sve od vode Gubavice, koja tee izpiod Zadvarja, do Graca, mista usrid Pojica. Elem uze sve, to je z goru stranu Mosora do Cetine i od Dugopoja do 8 i>7 ] Radobule. A Kreimiru zapadoe na dio' dona Pojica od Graca | do vode rvnovnice. I svaki se nastani u svomu dilu: Tiimir u Zveanu, ter od ega koji izaoe, zovu se Tiimiri; Elem u Grnem Docu, ter se zovu Elemiani, koji se od ega porodi se; a Kreimir u Dubravi, od koga se mnoge kue porodie zovui se i danas Kreimiri. Od ovizih triju plemena sva su sada gospoda Pojicih, kojizi - je Jedno mnotvo veliko, a Jols bi ji vee bilo, da se ne budu raztrkali p o mistih okolo stojeim. Niki se namistie u Splitu, kakono knez Marijanovi, reeni Janko, i Karaman, od koga je prisvitli gosp. arcibiskup zadarski; jedni u koje, jedni u Omi i u druga mista od Dalmacije. Gospoda ungarska, koji se naode u Pojicih, izaoe od Jure Rajica i negovih sinova Ugrina i Novaka, koji dooe iz Ungarije u zada doba, puno posli nego' reena gospoda bosanska iz Bosne, a posli ih doe gospoin Draoje. I od ovizi su sada sve kue gospode ungarsjse u Pojicih, kojizim knezovi bosanski dadoe izmeu sebe dile i posidoyiaa, koliko bi mogue, budui se sprijatejili i piriko uda zajubili meu se. Ova se pak gospoda lipo pogodde i vikovne zakone uinie u ime vladana, to< jest da gospO'd'a bosanska imadu stavjati i prominivati kneza velikoga i dva pro kuratura aliti providiteja od gospode ungarske, a gospoda ungarska da imadu obrati i initi velikoga vojvodu i dva prokuratura od gospode bosanske; i ovi jedan brez drugoga da suditi nejma, na vlastito u stvarma poglavitim. Imadoe u svako vrime vlastitu oblast i vladane do dopueeu kraja bosanski, ungarski i csara rimski, da mogu p o sebi od svake vrste sude initi, zle smaknuti, a dostojne blagodariti, koja oblast i danas naodi se meu ima po doputenu privedroga principa mletakoga, pod koga krilom oni vojujui vazda se ukazae vrsni na oruju vitezovi, kako e se viditi iz ovizi pisama, koje slide.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

[106.] Slidl pisma prva od Pojiana, kako isikoe T u r k e rata od Kandije na 1649 oujaka na 27,, Kigu pie kliski kapetane, po imenu Babametoviu, ter je saje gradu Carigradu, a na ruke Otmanovi cara: Sultan care, mili gospodare, 5 Pojiani tebe odbigoe, pod dudevo krilo pribigoe, evo ima po godine dana. drugu glavu Petra Kuliia, od Pojica vojvode i kneza, 3 koji Turke na mejdan poziv Je, na mejdanu odsijeca glave. Kad je paa ega razumio, silenu je vojsku sakupio, mlade pisce i brze , i otie vojska u Pojica.

35

Prid nonie su tri pae careve: Porobie svu Cetinu ravnu 10 [279] jedan bie Memed Topan-paa, i u Livnu dvore Atlagia: drugi bie silni Sejdi-paa, mi ne smirno grada otvoriti, na dudevo more pogledati. trei paa Izuran Alija. 49 Kada caru bila kiga doe, onu tije, drugu napisuje ter je ale pai bosanskomu; *5 ovako je emu besidio: Kako primi bilu kigu moju, kupi vojsku, to god veu more, ter otii moru latinskomu 2 i porobi. pojiku dravu. Sve isici'malo i veliko, a -knezove deri na mlhov, koji mene skoro odbigoe, mletakomu dudu pribigoe. Donesi mi dvi glave junake: 25 jednu glavu Bobeti tipana, pojikoga kneza velikoga, koji' mi je puno dodijao; Sva Pojica dona porobie od studene vode rvnovnice sve do Graca, mista gospodskoga, dino ine kneza velikoga. Po f atae momke i divojke, zaplinie na ala je ovce: robje vod, bile ovce gone pivajui i popivajui. 45

Al je Turkom loa sria bila: sve se skoi malo i veliko 5 od Pojica i doi i gori ter za Turcim u potiru tru, a prid ima dva zmaja ogena, dva viteza, od Pojica kneza: jedan bie Bobeti tipane, 55 a drugi je Kuliiu Petre.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

525-

Turskoj vojsci pute pritekoe ter u tisnim klancim zasidoe: iz busije udrie, potajne, na e ivi oga oborie. 60 Koliko je puknulo puaka, on'liko je ipan.ulo Turaka. Potirae svu vojsku carevu ter ji siku uz Mosor planinu. Oni nije glave odsikao, koji nije u tom boju bio. Natirae careve delije na visoke od Zakuja stine:
6

Tri stotine ivi ufatie i ezdeset suvie delija, alaj-bega i mladi dizdara, kapetana, aga. i serdara. Geverdana, 1 puak' i sabal, 8 mur-dolm, zeleni uraka, samur-kapa i ala j-bar jak odnesoe ni broja se ne zna.

Al ne proe puno godin' dana, opet Turci vojsku sakupie,' 9 porobie selo eevicu pak odoe doli u Pofica, da osvete glave od Turaka, u Pojici skoro odsiene. Al je Turkom loa sria bila, 95 zapazi ji i Mosora vila ter dozivje kneza velikoga pak je nemu vila besidila: Zlo ga lega i zoricu zaspa, eto na te careve delije!' Kad je knee vilu razumio, skoio se na noge junake ter pokupi malo i veliko pak zaside u busiji Turkom.
105

kako koji- Turin dolazae, niza stine strmoglav padae; 7 vee ji je skau poginulo., nego ji je sb] a pogubila. Alko li mi virovati ne e, uzpeni se na Mosor planinu, ter e vidit kosti od Turaka, pisaca, kona a konika, di se bile kano i toila, kud je vojska careva skoila. Izgibo'se vitezovi Turci u Pojicih, ni broja se ne zna.

75

I0

8o

Iz busije udrie potajne, tri stotine odsikoe glava, osam stotin' otee puaka, malo mane zeleni uraka. Ovi se drugi boj zgodi na 1663.

Geverdana.

52

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Slidi pisma druga od Pojiana, kako razbie Turke rata Bekoga oliti od Morije na 1686 srpa na 2. \ Jo ne bie zora zablila, ni danica lica pomolila, viknu vila tanko glasovito od Mosora, visoke planine. Kako vie, daleko se uje 'u Pojica i doa i gora: Pojiani, mladi vitezovi, zlo ga legli i zoru zaspali! lyUte klance Turci prijezdie ter u Dolac oni ulizoe, deset ila po izbor junaka, sve pisaca i brzi koaika. 5 ene, starci, dica i divojke pobigoe u Moisor planinu, 3 a junaci naglo priletie ter na Turke skladno udarie. Perut-pau oni potirae i negovu silovitu vojsku: pobigoe Siu bijelomu, a l je i m a loa sria bila. Pojiani Turke pritekoe ter jim Jute klance zatvorie; kad u klanac ulizoe Turci, iz busije udrie junaci. Prid ima je soko tica siva, sivi sok Pezeji dom Jure i delija Toimii Ivane, od Pojica knee i vitee. Svi udrie jedino na Turke 45 ter jim ruse odsicaju glave, razgone ji po gori zelenoj kano vuci po planinm ovce. Trijest i est odaijee glava, svojom sabjom Pezeji dom Jure, 5 malo mane Tomii Ivane sikuc Turke oba pogiboe. 5 Tu gospoda turska izgiboe: devetnajest mladih bujumbaa, do dva bega i dva alaj-bega, 55 ine vojske ni broja se ne zna.

35

IO

Prid imam je vitez od starine, po imenu silni Perut-paa od Stambola, grada bijeloga, *5 desno krilo cara estitoga, 280] kojiino se kune na itapu i na svojoj sabji okovanoj, da e turske osvetiti glave, u Pojicih prija odsiene. Vas je Dolac paa porobio i Srijane ogem saegao>: to je staro, pod sabju okrenu, to je mlado, vodi u suanstvo. Kada oni vilu razumise, sve se skoi malo i veliko; god moe sabju pripasati, sve to tre, da Turina sie.
2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Tri stotine ivi ufatie i etiri velik plemia: Mustaj-bega Babametovia, Giajia i Bara'kovia. Ufatie i Murat-bega, dva paina est aua i Filipovia na glasu viteza, alaj-barjaktara, pet bujumbaa.

60

Tu se nae Mare ujevia, dva Turina pogubila bie, treem sveza ruke naopako, 75 povede ga g dvoru bijelomu. 1 Druga bie srca junakoga kano majka Krajevia Marka: mlada Bare, Lekia2 Jubovca, opoteni Pojikine mlade.

8o

Tu ne bie kneza ni viteza d Pojica ni doi ni gori, koji turske ne odsie glave, svoju sabiu ne napoji krvce.

65

Jednoga je s kosorom posikla, drugoga je iva ufatila. Ne udi se, dragi pobratime, Pojike su roda vilmega! Mosoru, visokoj planini, tee vrutak vode ladne, onde sidi vila zlatokrilka, od Mosora banica gospoja.
85

l evo ti vee udo kaem pravo, brate, do nita ne laem: 7 jo i enski tad mejdan bie, kad u Docu Turci izgiboe.

e dino

oj dolaze Pojikine mlade ter na vodi bilo lice lade: 9 imam pisma, zdravme Mjelovanu i negovu pobri Radovanu! [108.] Slidi pisma trea osobita od vitezova pojiki, koliko je koji glava odsikao rata od Kandije i Morije. N u posluaj, dragi pobratime, to se zgodi jo u staro vrime! Sokolovi sivi izletie, u Pojica doli doletie. Lete jedni od Bosne ponosne, 5 drugi, pobre, od zemje ungarske,
1 2

ter savie gnizda sokolova u Pojicih vie sina mo;ra. Porodie tie sokolie, vitezove kano Ugriie, koji caru puno dodijae i negovu zem Ju porobi e.

bijelorrio Lekxichia. Isp. Jakxich (R2 16, 188, 288, i Kor. 391, 455) i Vukxich (R2 259).

j 28

RAZGOVOR UGODNI NARODASLOVINSKOGA (1759.) "Al posluaj Milo Kobilia, AS po imenu Petra Ruliia, od Pojic vojvode i kneza, na oruju silnoga viteza! Trideset je glava odsikao u sve vrime, to je vojevao; . 5\ najvee ji odsikaO' bie, kad pod Gracem Turci izgiboe. Ne bi nigdi boja estokoga brez viteza Kuliiia Petra: kad junaci rujno vino piju, 55 Kuliia pismii spomiu.
2

Vitezove kaem po imenu [28ij [ niovu junakom plemenu: najprvoga Krui Petra bana, od Pojica rua izabrana, koji turske glave odsicae, kad u Klisu gradu pribivae. Porodi se Krui Petre bane u Zveanu, mistu izpod strane. Drugoga ti ja kaem junaka, po imenu Sinovia Marka, iz Pojica od sela Dubrave. Junaci ga br-ez pristanka slave, jer je vee odnio mejdn, nego ima u godini dan; pod im kona poginulo 4 bie etrdeset, kako pero: pie,

Peti "bie Kulii Tadija: svu je tursku zemju porobi od Vratara do grada Mostara, od Zagvozda sve do Imoskoga. esto junak na mejdan iae ter mejdane Turkom, odnosae: svi mejdani Kulii Tadije. zgodie se rata od Kandije. Kau meni zmaja ogenoga i krilaa roda junakoga, po imenu Gotica Juriu, poliko ga kneza i vojvodu.

6o

bojak biju s carevim deli jam u Kandiji dvadeset godina. 3 Dude Marku dade kavalirstvo, za junatvo1 jo i eneralstvo'. Sinoviu, diko od Pojica, na te plau janiari dica, al te fale latinska gospoda i junaci slavnoga naroda.

35

Treega ti jo viteza kaem, po imenu Bobeti tipana, od Pojica kneza velikoga, britku sabju duda mletakoga, 4 koji u sve posie Turaka, kako kau, dva jest i etiri vojujui i bojak bijui velikoga' rata od Kandije.

N a nem zlatno krilo trepeae, mejdangi se kouja vijae, 7 Turke sie rata od Kandije na vitezu dobru kou svomu. Posli smrti Gotica vojvode od negove mejdangi-kouje paramenia bijae skrojena, u svetoga Luke postavjena.

75

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Pavia je kolino veliko, to ne moe zanikati niko, ' jer porodi mnoge vitezove, u/PoJicih velike knezove, koji Turkom puno doi jae i niove glave odsicae; velikoga rata od Kandije bihu oni silne mejdangije.1 Jedan bie Pavicu Juria, silni junak kano Smijaniu: pod Klisom je glave odsicao, kadno ga je Foskul uzimao.

koje vitez uinio bie, kada Korner Novi uzimae.


8o

Jo mi kau starci od Pojica II0 dva po|ika kneza 1 viteza od Jelia roda i plemena, al podavno stara, vrimena,

Petar jedno, a Nikola drugo: oba turske glave odsicae, 8 **5 i [282] svitle sab|e krvce napojie u poetku rata od Kandije. Od ovoga bora zelenoga izaoe i gospoda mnoga, ko'luneli i vojvode mlade; to jim du de za junatvo dade.

Drugi bie Pavi dom Nikola, silni junak, zmija krilatica: 9 deset Turak' pogubio bie, kad pod Gracem Turci izgiboe. Trei bie soiko, tica siva, . Mjelovan ga poznavae iva, po imenu Pavicu dom Jure 95 velikoga rata od Morije. Straan pukar dom Jure bijae ter kami zrnom udarae; i pogubi trideset Turaka, bie dika pojilki junaka. 1 Kau starci kneza i plemia od kolina Matijaevia: imenom se Mate zovi jae i on ruse glave odsicae. . Za negovo veliko junatvo du de Mati dade kavalirstvo,
1

I2

Jo mi kau na glasu plemia, kneza Franu Marijanovia, iz Pojica od sela Poistina: pivj, pobre, ovo je istina! Silni junak i vojvoda bie, brzi konik, ne more se vie; esto turske odsicae glave estitoga rata od Kandije.
I2

Oituju mnoga svidoanstva kneza Frane dila i junatva, T 3 0 poteno je vazda vojevao i pod Siem gradom poginuo. Al posluaj, moj mili brajene, da ti kaem zmiju i junaka, po imenu Lozi dom Ivana, *3S u koga je ruka od mejdana.

I0

Mejdancije.
34

Stari pisci hrvatski. XXVII.

53

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (17555.)

. Kad Mleani Klis grad obsidoe i na Dicmu Turke isikoe, est je turski odsikao glava svojom sabjom Lozi dom Ivane. I 4 A sve vrime, to je vojevao, om pogubi dvadeset Turaka: tako starci od Polica kau, viruj, brate, jer brade ne lau. Viteza je porodila majka, *4J u Pojicih golema junaka od Kordia roda i plemena, al podavno u stara vrimena, po imenu Pojicanin Marka: I poteno je Marko vojevao, 5 jo i turske glave odsicao na juriu Klisa bijeloga. Slava budi Bogu velikomu, dobra srea dudu mletakomu, svjeno je gnizdo sokolovo, *55 dino resite cablo topolovo u Zveanu, selu gizdavomu, od starine, pobre, gospodskomu: u nemu se legu sokolii, po imenu knezovi Martii, 160 koji bihu silne mejdangije1 od Kandije rata i Morije. Tako kau od Pojica starci i ostali po svitu junaci. Jedan bie Martiu Mati ju: i^5 sie Turke rata od Kandije,
1 2 3

dva je puta na mejdanu bio, oba puta mejdan zadobio. Bi uoien za vladalca to mu bane svitlo perje, od Foskula bana Klisa, bila grada; 4 dade za junatvo, od zlata medaje.

Viteza je porodila majka, dom Mafija Martia junaka: est je turski glava odsikao, dva je suzna iva ufatio.

45

Du de nemu daje za junatvo sve na misec po dva jest dukata; 2 i pravo je, jer je zadobio z britkom sabjom i desnicom rukom,. 180 Grgur Marti delija bijae, jer na mejdan Turkom izlazae i posie beg Orapovia 3 na mejdanu, pobre, junakomu. A to ti se ini, pobratime, od viteza Martia Ivana? Dvi je turske glave odsikao i Aiovu odoru odnio .
l8

Jo donese dva maa niova, oba maa jedinoga kovaa, 9 kojiino se i sada naode u bijelu dvoru Ivanovu. N a glatsu je Martiu Grgure, jer u etu junak odlazae i viteke glave odsicae, *9$ al pogibe s Turcim bojak biju.

Mejdancije. duka. Orapoviima i Arapoviima isp, bi], uz R 1 352.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Turke sie Martiu Matiju pod Gabelom rata od Morije; ne udi se, dragi pobratime, Martii su roda junakoga. Boia je gospodsko kolino i junako od starine bilo, od ega se rodie knezovi, u Pojicih silni vitezovi.

200

Druga, rodi lava estokoga, 2 po imenu Boia Grgura^; 3 koji bile okrvavi ruke siku mlade pod Kandijom, Turke. N a sabji je vojvodstvo dobio, koje mu je dude poklonio. 2 Ovo bihu silni vitezovi 35 od Boia plemena knezovi. Kae vila silnoga viteza Bari Marka, pojikoga kneza: junaki je Marko vojevao 2 i na moru Turke isikao. 4 I sad mu je krilo pozlaeno' i panciri od suoga zlata, a na ima dvi zlatne medale, za junatvo Marku darovane. Pusta sabja Pezeji dom Jure 245 sva je turskom krvcom polivena, jer posie u Docu Turaka trijest i est carevi junaka. I jo bi ji vee posi'kao, 2 da ne bude tada. poginuo 5 s pobratimom Tomii Ivanom na poetku rata od Morije. Kruia je pleme glasovito, , u Pojicih puno ponosito, z od ega se bani porodie, 55 koji tursku zemju porobie,

Jedan bic, dragi pobratime, 20 5 Jure Boi, junak od starine, koji Turke pod ma okreae, kad u Docu teko izgiboe. I ufati dva zmaja ogena Sulagia i Arapovia; jo odsie na Studenci glavu Ibraimu, mladu barjaktaru. Dokazuje Mosorkia vila jutu zmiju Boi Miovila, barjaiktara duda mletakoga [281 od Kandije rata velikoga.

2I

Da je ruse odsicao glave pod Kandijoni,pod bijelim gradom, te? svido od zlata medaje, 22 koje mu je dude darovao. Kada princip Novi uzimae podaleko u Buci kotorskoj, Pava Boi u tom boju bise ter junake glave odsicae. Viteza je porodila majka Boi Marka, golema junaka, jer posie Asan Begovia, Jutu zmiju kano Kralevia
22

jo i vitez pope dom Matiju Kruievi, zrna je od dvi glave, jer je sabju krvce napojio z6 siku Turke rata od Morije.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Ej delijo D-rmiu1 dom Mijo, i ti jesi na mejdanu bio ter viteke odsicao- glave, kad u Docu izgibose Turci. I Rogujic pope dom Tadija etiri je glave odsikao: tako kau starci od Polica-, a to znadu i malana dica.
z6<

koji smae silnoga junaka na mejdanu, potena mu majka! Sui Frane Juta zmija bie, Krajevia srce imadie; kad god Frane na vojsku iae, 29S vazda tursku krvcu prolivae. Ej delijo Brnievi Luka, bie tvoja od mejdana ruka, spomiu te i danas junaci Dalmatini, jo i Talijanci,

>

Svitla sabja Manenii Pavla sie Turke rata od Kandije: 27 u etu je esto odlazio, robje fata, plno dogonio. Oid negova roda vitekoga izioe sileni junaci, krunu brane duda mletakoga; 275 to svidoe misnici i djaci. Kad Docu izgiboe Turci, tu se nae Dragievic Mate, silni junak, na glasu vojvoda od naega slavnoga naroda. " 2 8 Okrvavi do ramena ruke siku mlade krajinike Turke; dade nemu dude od Mletaka mrtvu plau po deset dukata. I ovo je junak glasoviti, knez i vitez puno ponositi, po imenu Dragievic Ive, tri je turske odsikao^ glave.
28

00

jer si mnoge odsikao glave pod Gabelom i na vee mista, al i tvoja bie o>dsiena u Gabeli s Turcim bojak biju. Knez pojiki Suicu Nikola 35 bie junak rata od Kandije; est je turski glava odsikao, Pojici kadno izgiboe. I ufati dva zmaja ogena Vazlagia i Barakovia. 10 To se zgodi rata od Morije, viruj, pofare, ovde lai nije. Nu posluaj, to mi vila pie: deset glava odsikao bie po imenu Dageliu Mijo, 3X5 knez pojiki roda junalkoga,

[284] I ufati zmaja estokoga, po plemenu Babametovia, Mustaj-bega, od Klisa dizdara, Jo deliju kau od mejdana, 2 desno krilo Otmanovi cara. 20 po imenu Dragievic Jurja, 9
darmichiu. Moglo bi se ita :i i Darmiu. Raspitivanem nijesam doznao danas ni za Drmie ni za Darr ie (no ima Damia i Domia).
1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. Vitezove porodie majke, u Pojicih na glasu junake: jedan bie ujeviu Frane, koji Turkom zadavae rane, drugi junak ujevi Matiju, 325 dva po|ika kneza i viteza; . oba turske odsicae glave, u Pojicih kadno izgiboe. Tri sokola porodila majka, tri Skejia, tri "mila brajena: 33 sva tri bihu srca junakoga, jer su sabje krvce napojili. Dva brajena, dva Sladojevia, uinie veliko potene sikuc mlade careve delije 33 5 velikoga rata od Kandije.

Moe biti da e se kogod nai, kornu e muno biti ova ju natva virovati, ali da promisli, to e rei vojska razbijena tuoj zemji, u planinm strahovitim i, klancim sasvim krevitim, kako' se tri puta dogodi vojsci turskoj u dravi pofikoj, ne bi sumlio> ni malo, pae bi p o razlogu rekao, da ji nisu on'liko pogu bili, koliko su mogli, budui ji iste ene sikle i vezale. Uzrok pak, to ji pu.no utee, bi obiajna nai vojnika lakomost, koji volie s mrtvi tilesina sadirati odoru nego ji do svrhe tirati i sii, kakono ine oni, kada jim do ruke doe. Sve gori reene stvari svidoe niova pisma, atestati enerala, perle, medaje, kolajne, krila, starci i mnogi redovnici. Svidoci jesu ovi: Vojvoda Mate irmmi, od godita osam deset i devet; knez Jakov Marti, od godita, osamdeset i dva; knez vojvoda Tadija oti, od godita osamdeset; Toma Macanovi, od godita devedeset; dom Nikola Dragievic, kurt od Ostrvice i kancelir vikara od provincije, koji pisa svaka, to starci rekoe i to se tije1/. u pimih, koja se u niovi crkvam nahoide; Mijovio ujevi, knez i kancelir svitovrii od pojike drave; dom Ivan Manenii, vikar provincije pojike. Misto- peata "f- Komu ne bude smetati nenavidost, ne e mu muno biti virovati. [109-] Slidi pisma od vitezova omiki. Da je komu posluati bilo, kako pjeva knee Teovane Omiu, gradu bijelomu! Lipo slae ter junake kae,
1

vitezove duda mletakoga od Omia grada bijeloga estokoga rata od Kandije, malo posli Bea i Morije.

Jctoje Jctije.

534

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Imenuje Ra dos a Ivana, u Omiu zmaja od mejdana, koji turske glave odsicae, u Kandiji kada vojevae.

IO

Posluajte, mladi krajinici, kako piva knee Teovane! Mejdangiju od Omia kae, po imenu- abulinko vica, kako nemu bila kiga doe 45 od delije Vazlagi Alije na poetku rata od Kandije. Ovako je Tomi besidio: Tuan bio, jadan se rodio! Kako si se po gradu falio 5J prid gospodom od Omia grada, da e Turke biti zaunicam? Ako jesi junak od potena, izai mi na mejdan junacki u nediju, koja doe prva, 5i pod Zakuj, i je mejdan stari. Kada Tomi bila kiga doe, kigu tije, a na u se smije. Vele emu omika gospoda: Koji aber bila kiga kae? 6c Odgovara Babulin vojvoda: Evo mene zove poturica, p o imenu Vazlagi Alija, - da mu idem na mejdan junaki.< Gospoda su nemu besidila: 6' Ne od' tamo, Babulinkoviu! Alija je silni mejdangija, i do sad je mejdan odnosio, a ti oto josi ostario, ostario i jo oronuo: izgubie glavu na mejdanu i potene omiki junaka.

Svidoi mu krilo pozlaeno i kolajne od suoga zlata, koje mu je dude darovao *5 za negovo veliko junatvo; I za ime Kuliia Jurja, i sokola od siega mora, koji fata ajke ormanioe, 1 sie Turke, ni broja se ne zna. 2 Imadie futu ormanicu malo manu od galije tanke, sva joj krma bie pozlaena i crlenom svilom pokrivena.
2 N a oj, pobre, zlatan fan bie, 2S5 koga druga futa nejmadie: . za zlamee silnoga junaka tku slavu primi od Mletaka.

Bi enera od vojske rvatske, arbanalke i ercegovaske; 3) ima Jure Turke razbijae i gradove mnoge uzimae. Pjeva junak treega viteza od kolina Nenadia kneza, [285] po imenu maora Miloa, 35" lutu zmiju od grada Omia, koji turske glave odsicae, u Kandiji kada vojevae: to svioee negove dukale i kolajne od suoga zlata.

7C

4>

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759-)

Ali veli Babulin vojvoda: Ja u poi, ako u ne doi! ini mi se, omika gospodo, 75 da mi srce nije ostarilo. Pak uzimje sinka za divera ter se vozi uz Cetinu ladnu. Kad li junak pod Zakuje doe, 8o ali Turin po mejdanu seta. Za zdravje se lipo upitae, pak odstupi jedan od drugoga ter se svitlim maim udarie. Al Babulin stari vitez bie,
8 srce je Ture udario, 5 rusu mu je glavu odsikao ter je nosi niz Cetinu ladnu pak je mee gradu na bedene.

a on emu krilo i kolajnu. I pravo je, jer je zadobio; a na poju, di je mejdan bio, vitezovi br su usadili. Za junaka lipu uspomenu i negovu sriu na mejdanu bor zeleni i sad se nahod 'u vitekoj Buci od Kotora. Ej delijo Marinovi Ive, od starine viteko kolino, tvoja svitla od bedrice orda turske se je napojila krvce

I0

II0

1T

bojak biju rata od Morije oko Graca u gorem Primorju i osvoji svu Neretvu mutnu I2 do Gabele, grada bijeloga. Ter za tvoje veliko junatvo dude tebi dade kavalirsitvoi, svitlo krilo, od zlata kolajne. Ej vitee, pokojna ti dua! Soko bie Marinovi Petre, jer ufati tursku ormanicu u Levantu na sinemu moru vrime rata Bea bijeloga.
I2

Jo delija drugi mejdan kae od viteza Petra Baejia, 9 iz Omia silnoga junaka, podaleko u Buci kotorskoj. Ide mome iz vojske careve pak zavika iza svega glasa: Nije koga porodila majka 95 od sve vojske duda mletakoga, da m' izae na mejdan junaki? To je uo Baeliu Petre, skoio se na noge viteke pak izae na mejdan junaki. I 0 Z brijetikim se maim udarie, al Baefi boji junak bie: Turinu je glavu odsikao ter je daje banu eneralu,

Svoje bile okrvavi ruke siku mlade po emiji Turke, 13' al je i on tada pogibao siku Turke na sinemu moru. Vitez bie Dekovi Antone ogenoga rata od Morije, x emiju je tursku osvojio 35 i sve Turke pod ma okrenuo.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

Ne lau mu dudeve dukale, dvi kolajne i medaje zlatne, [286] ^ 0 j , e s u m u bile darovane od naega duda za junatvo. 4 Pivaj, pobre, junaka je dika: viteza ti kaem i vojnika, po imenu Dekovi tipana, od Omia, bijeloga grada.
x Poteno je Stipe vojevao 45 prid junacim mladim krajinicim, svitlu sabju krvce napojio velikoga rata od Morije.

Kada mlade isikoe Turke nasrid Dicma.vie Klisa grada, x7 tu se nae Paviiu Frane ter junake oisicae glave. Koliko je ude Mleanine osvojio bijeli gradova, svakoga je uzet pomogao i viteki vazda vojevao.

45

Drugi bie mlaan kapetane sin roeni Paviia Frane: Julijan se imenom zovie, bo]i junak od babajika bie. l 8 Nemu bie dato za junatvo^ od krajine siske kolunelstvo; prid junacim na vojsku iae, esto tursku krajinu -robjae. Kad u Grabu isikoe Turke krajinici O'd Cetine ravne, i on ruse glave odsicae: to svi doi Korner enerale.
l8

Ne bijae grada na krajini, I koga* nije uzet pomogao: 5 to svidoi Korner enerale i dukale duda mletakoga. Pivaju se dva orla krstaa, dva krstaa, oba iz Omia, da su tursku zemju porobili 55 i poteno vazda vojevali. Jedan bie Paviiu Frane, od vojnika mlaan kapetane, goispodii od Omia grada, kojino se Vulas zove sada,

l6

On pomoe Novi osvojiti, Sin bijeli i druge gradove; 9 pod Novim ga rane dopadoe bojak biju i grad uzimjui. Alko li mi virovat ne ete, Upitajte Korner enerala: kazae vam enerale bane, to uini vitez julijane.

Pomog je Klis grad uzimati i na Turke jurie initi, od grada je vrata otvorio ter je beden prvi osvojio. Mee barjak gradu na bedene l65 pri vedroga duda mletakoga; iz grada ga stine udarahu, al mu smrtni rana ne davahu.

95

Leti soko gradu Imotskomu, po imenu Perinovi Ive, i opali varo oko grada: 20 to se zgodi rata Malenoga.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Imoitu je bilu oibsidnuo prija vojske duda mletakoga, a kad doe vojska principov ter Imotu poe uzimati,
20 na juri je prvi udario 5 prid junacim mladim krajinicim. Pod ime je koic poginuo, a ega su rane dopadnule,

Veliko je pleme Zrinovica, nije mae ni Despotovia, glasovita od Omia kneza, od starine po izbor viteza. Od ega se rcdie vojnici, vojevode i brzi koici: poteno su vazda vojevali, vitezovi na oruju zvali.

22

al je Ive srca junakoga, rane zavi, a na juri tre, opoiteni duda mletakoga na uzetju grada Imoskogia.

2I

Vicenco se jedan zovijae, u panolskoj vojsci vojevae; 2 za negovoi veliko* junatvo 3i kraj mu Filip dade kavalirstvo. Gospodstvo je na sabji dobio', viceknaj je u Indijam bio: to je slava rvatski vojvoda, jo i svega slavnoga naroda. 24

Nemu bane za junatvo daj dvi kolajne od suoga zlata, 2I jer ne bie brega konika 5 u Turina ni u kaurina. Bie vitez Biliiu Franc, gospodii od Omia grada, junaki je puno vojevao od mladosti do svoje starosti.

[287] Oprostite, omika gospodo, koj ino ste krilo principovo: sve vas elim zvati po imenu, 22 al bi pisma odve duga bila. A uli ste, di Vlasi pivaju: z45 Duga pisma nije nikom draga. Ako li ti ugodna ne bude, ini boje, iroko je poje.

Vojvodstvo je na sabji dobio vojujiuci, krvcu prolijui; potvruju Franina junatva denerala mnogi svidoanstva.

Ako bude junak od starine, 2 koji pravi jezik posiduje, S bie pisma draga i ugodna: ako nisi, bie ti nemila.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Slidi broj oficijala omiki, koji su bili od rata Kandijanskoga do dneva dananega, Mecem, moj tioe, na svitlost reenoga grada- oficijale, ne za drugo nego za ukazati svitu slovinskomu veliku Jubav naega privedroga duda, s kojom nadaruje svoje podlonike, premda nisu od negova naroda ni jezika. I neka svak moe doi u poznane, da budui toliki oficiri i vladaoci izali iz jednoga malana grada, koliko ji ima biti iz gradova veliki i ostli drava, po Dalmaciji. Rata Kandijanskoga,

Knez Marko Sinovi, enera od oruja, silni junak, starinom Po' Jianin. Koluneo Dekovi, reeni Arbanasovi. Knez Nikola Jeli, maor od bataje i vladalac od sve vojske rvatske, starinom od Pojica. Vojvoa_ Jure Jeli, silni junak. Bi suza u Carigradu. Vojvoda Agustin Jeli, posien pod vojnicom. 1 Vojvoda Petar Jeli, posien u Moriji. Vojvoda Vicenco' Jeli. Vojvoda Jerolim Jeli. Vojvoda Ivan Jeli. Vojvoda tipan Jeli. Ovi se svi roie u Omiu, ali su starinom knezovi po|ikL Kavalir 1 maor od bataje Ivan Rado. Knez Milo Nenadi, maor od bataje-. Knez Bartuo Nenadi, kavalir i vojvoda. Kavalir Tadija Kulisie, vitez i mejdangija, pogibe pod Gradikom. Starinom je knez pofiki. Vojvoda Frane Pavii. Serdar Petar Kulisie, starinom Pojianin. Rata Bekoga.

Vojvoda Gapar Mareli. Vojvoda Petar Baeli, mejdangija.


1 pod Vojniczom. Ne mislim, da bi se time mislilo mjesto Hvojnica, jer Kai ime toga mjesta pie Fojnicza (R 1 240; R 2 15, 177, i88, 191).

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Vojvoda Toma Babulinkovi, mejdangija. Veliki vitez Jure Kulii, vladalac od sve vojske dalmatinske.. Vojvoda Ivan Kulii. Vojvoda Jure Kulisie. r Vojvoda Ante Kulii. Starinom Pojaani, roeni u Omiu, Vojvoda od konika Ivan Nenadi. Vojvoda od konika Luka Nenadi. Vojvoda od konika Frane Nenadi. Vojvoda od konika Milo Nenadi. Vojvoda Pava Jeri. Vojvoda Gapar Marijanovi. Vojvoda Janko Marijanovi. Starinom su knezovi poJikL [288] Vojvoda Frane Marijanovi. Vojvoda Ive Stipani. Koluneo Marin Marinovi. Koluneo Petar Marinovi. Vojvoda Petar Marinovi. Koluneo Nikola Marinovi. Kavalir i sopraintendent od Neretve Ivan Marinovi. tipan Deikojevi, reeni Furioz, sopraintendent i vladalac od kra jinika zadvarski. , Tenente-koluneoi Anton Dekojevi, reeni Furioz. Vojvoda Julijan Pavii, i koluneo od krajinika sinski. Tenente-koluneo Frane Franeski, reeni Zamarijic. Ovi na mej danu posice u Levantu Arapa mejdangiju. Vojvoda Ivan Pisti. Vojvoda Matij Gvitanovi. Vojvoda Grgur Gvitanovi. Vojvoda Frane Gvitanovi. Vojvoda Julio Jeli. Vojvoda Nikola Jeli. Knez vojvoda Jure Karalipeo Despotovi. Knez don Vicencoi Karalipeo Despotovi. Bi na slubi kraja od pane, uinn kavalir, di Calatrava reen, pak vicekraj od

Indija.
R a t a M a l o g a i p 01 s l i . Sopraintendent od Zadvarja Ivan Dekovi Furioz. Sopraintendent od Vrgorca Tome Furioz.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15. tipan Dekovi, sopraintendent od Zadvarja. Ivan Dekovi, koluneo imotski. Jure Dekovi, srente maor. Vojvoda Jere Dekovi. Voj. Joze Dekovi. Voj. Anton Dekovi. Voj. Petar Dekovi. Voj. drugi Anton Dekovi Puriozi. Knez Pava Despotovi Karalipeo^, goverhatur od oruja. Knez Knez Knez Ivan kolunelo Petar Jeli. Jure Jeli, srdente mador. drugi Petar Jeli, srdente maor. Franeki Perinovi, koluneo i vladalac 'od Zagvozda i upe.

Vojvoda Frane Perinovi. Srdente maor Lovre Rado. Voj . Petar Arbanasovi Voj . Ivan Kulii. Voj . Jere Marceli. Voj . Ante Zamariji. Voj . Jure Grabii. Voj . Petar Pisti. Voj . Jakov Bilii. Voj . Jere Cvitanovi. Voj . Ivan Bui. Voj . Mate Todorovi. Voj . tipan Jaki. Vo . Frane Bilii. Rati nesrini uzrok su vazda bili od razasutja ne samo- od krajestv, banovina i gradova, nego li i od gospodski kua i ple mena, jer 1 bizei po tuim dravm izgube ne samo imana i go spodstva, nego li joter i vlastito ime od svoga plemena. Dalma ciju iz Ungarije mnoga gospoda jesu do'bigla rad uzroka reenoga, i a k o n o gospoda Pistii, koji se u gradu Omiu nahode, i ostli mnogi. Pistia kua bi velika u Ungariji i gospodska, od koje izaoe knezovi i vladaoci od gradova, pae od istih vlastiti gospo1 er

ispalo.

U' tamparskom se slogu vidi, da je na poetku rijei jedno slovo

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

dari, u vrime kraja ungarski, kako se nahod u negovim kartam.. I ovo meem za jednu priprostit uspomenu od reenoga plemena gospodskoga. Vojvode u star vrimena zvali su se duke oliti ereezi veliki, kkoino vojvoda Janko, Kosari tipan i ostali. Ovde ja imenuju [289] ] vojvode ne razumim duke ni ercege, nego kapetane od soldata plaeni toliko pisaca koliko konika;-tako ji po Dalmaciji zovu. Slidi kratko govorene od sedam plemena gospodski, koja se nahode u mistu Rogoznici, starinom Gorici, blizu Omia. vrime kraja Bele dooe u reeno msto iz Ungarije ov plemii: Diklii, prozvan Kuzmani. Rubni, priivkom Knezovic. Davidovi, reeni Marui. Blaevi, prozvan Kardii. Mikuli, prozvan Alaburi. Vojineoi, reeni Dom Lui Radi, koji onde "pridivka nejma. Plemena imenovana imadoe mnoga privileija u stara vri mena od kraja ungarski, bosanski i od pri vedroga principa mle takoga, takoer i od bana Franipana, koje, budui kratko, meem na svitlost: Nos Xansa Frangipani, Vegliae, Segnete, Modrusii, Cetinae,. Klissae, Almissae et Dalmatiae Comes, Banus Croatiae. Cuicumque, ad quem hae nostrae pervenerint, significamus, quatenus nos pramisimus et promittiraus nobilibus viris Rogoznanis, subditis nostris, nos eos comservaturos in eorum veris et antiquis bonis, juribus et libertatibius, quibus soliti fuerant vivere, ad hoc ut psi denuo' revocent fratres suos, qui alibi reperiuntur vel alio discesiserant, ad eorum bona haereditaria, ad nostram olbedientiam etantiquam libertatem et jiuridicam patriam; et tarn his, qui ad prae sens reperiuntur, libertas, justitia et jus libertatis. Et ideo; ad majus robur hs nostras litteras patentes sub nostro sigillo coneessimus. Anno- Domini millesimo> quadringentesimo trigesimo sexto. Datum Almissae 30. mensis Mrtii.

142

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 7 9 ) 15.

Da se reena diploma razumi od ono sedam plemena imeno vani, premda niki cica nearne nenavidosti to ne razume, poznaete iz ovoga kratka terminaciona, koji slidi: Noi Marin Antonio Cavalli, per la Ser enis sima Repubblica di Venezia Proveditor Generale in Dalmazia ed Albania. Constando dalii -esami e prove date nelle Cancellarie delia Brazza e d' Almissa, che discendonO' veramente da' nobili famiglie di Rogoznicza e case Rubni detti Knezovi, Blaevi detti Kardii, Kuzmanic detti Borojevi, Davidovi detti Marui, Voineo 2 I 9] detti Dom Lu|i, Mikuli detti Alaburi e Radi, devonsi anco per giustizia li stessi comprendere nel numero di quelle famiglie nobili di Poiza, che dalia pubblica munificenz al tempo delia loro dedizione furoo privilegiati; codi' autorita pertanto del Generalam nostto ed in vigor delie presenti ordiniamo .e determiniamo, che come tali le famiglie suddette non debbano' soggiacere alle fazioni eon li villici, ma ess er considerate come famiglie nobili delia provinzia di Poiza. Tanto dovr esser inviolabilmente eseguito ec. Spalato li J Luiglio' 1740. Marin Antonio Cavalli, Proveditor Generale.

[ II0 ] . . ; , Slidi pisma vitezova zadvarski.

Dva bumbula svu no pripivae u Zadvarju, gradu na kamenu: knez Predoje iz Kotara ravna i Stanoje od Neretve mutne. Zapjevae pjesmu od junaka 5 Zadvarana, mladi vjetezova, ka:ko Turkom glave odsicae i carevu zemju porobie. Sve delije kau po imenu: najprvoga mlada kavalira, od Zadvarja Kosora serdara, Jutu zmiju rata od Morije, da je esto na mejdan odio, na mejdanu glave odsicao,

etrdeset posie Turaka, sve p o izbor najboji junaka.

15

Dude emu dade kavalirstvo za ngovo veliko junatvo' i za kalpa'k krilo pozlaeno, dvi kolajne i medaje zlatne. 2 Serdar Bajo silni junak bie, starinom se Kostojevi pie: dvanajest je glava odsiikao, puno vee ivi ufatio. Svidoe mu od zlata medaje z5 i serdarstvo zadvarske krajine, koje bie na sabji dobio Bea grada rata i Morije.

IO

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Sok sivi Tavra arambasa ^d malena sela eevice est }e turski glava odsika i principu Zadvarje pridao. T o svidoe starci krajinici i meda}e od suoga zlata, kojeno je gleda Mjelovane, kad je on'da skoro prolazio.

Spomenue zmije od mejdana, p o imenu Zeria I v a n a i viteza Santria Matija, da su ruse glave odsicali 6 od Morije r a t a velikoga. 5 Junako je selo eevica u e m u se sivi soko rodi, p o imenu P o p o v i u P e t r e , od starine r o d a vitekoga. U etu je esto odlazio^, krajinike T u r k e p o g u b i o ; za junatvo i m a d e serdaristvTv i medaje od suoga zlata. Ej vitee O m r e n o v i u , od starine Radoevi M a r k o , *1 tvoja svitla sabja demikina turske se je napojila k r v c e ! K a d a M a r k o u etu iae, esto tursko robje do v o d a e : j u n a k bie Radoevic M a r k o , 7

35

Viteki se dva bumbula slau *ter i druge jo junake kau: od Zadvarja Mursel arambau, opoteni svu krajinu nau, 4 jer je tursku zemju porobio, s krajiniiciim robje dovodio, joi i turske odsicae glave ogenoga rat od Morije. Jo nam kau tri silna junaka, 45 kojino se ne boje Turaka; sva tri turske glave odsicae i poteno1 vazda vojevae. Jedan bie Raul arambasa, drugi, pobre, Goricu Grgure, a trei je Popoviu Jure, tri junaka i sva tri jednaka.

75

8o

malo mani neg vojvoda Janko. Delija se pjeva od mejdana, po imenu Bekavac Nikola: starinom se Sekulovi zvae, 8 i on turske glave odsijecae. 5 I ovo je lipa dika naa od Zadvarja silni arambasa, po imenu Petkovi Ivane, od starine roda Orlovia, koji zemju porobi carevu, jo i turske odsijeca glave; i sada je starac od mejdana u ivotu od sto godin' dan. 9

Pave Buri na glasu bijae, Turke sie, robje dov odae; 9 nita mane Petkoviu Marko 55 i delija upukovi Jure. Sva tri esto u etu iahu, od Imote robje do vodahu; sva tri ruse odsicae glave ter se i sad od junaka slave.

6o

544

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {1759.)

Dokazuju starci krajinici barjaktara Bekavca Juriu, da je tursku zemju porobio, svitlu sabju krvce napojio.

95

Oba turske oidsicae glave, I2 od Mostara dovodi-e robje, vojevae rata Malenoga pod barjakom duda mletakoga. Mate Krzi 1 u etu iae i junaki vazda vojevae, tursko plino bie zaplinio, sviitlu sabju krvce napojio.

Drugoga jo barjaktara kau dva bumbula ter se lipo slau, 10 Jutu zmiju Petkovi Tadiju, da je smaka ogu i kadiju. I ufati suzna Ali-bega ter ga vodi g dvoru bijelomu: i sad mu se geverdan nahod IO u bijelu dvoru Petkovia. S Krajinici, vi najboje znate, to uini Smilojevi Mate, arambaa zadvarske krajine, silni junak bie od starine. Prid jiunacim na voijsku idae, robje vodi, glave odsicae; i pogubi zmaja ogenoga, barjaktara od upanca grada, po imenu Overui Muju.
IID

I2

N a glasu je Vukuiu Lov.re, sivi soko, i Deli u Pavle: obadva su lipo vojevali I i obadva glave odsicali. 3 Nita mane Kekez Miovile i delija Zuzule Ilija: ,y svi su ovi srca Smilania, a desnice Rade Miletia. Jo imade na glasu junaka *3$ od zadvarske po izbor krajine al ji vie pjevati ne mogu, jer 'vo sam ti teko obolio od starosti i druge alosti skitaju se od grada do grada, *4 od nemila, brate, do nedraga. Vami pjesma, a meni to Bog da!

Dvi se zrni je uju od starine, * *5 arambae zadvarske krajine: jedan bie Biskupovi Marko, a drugi je Bubalovi Mate. [111.]

Slidi pisma od vitezova drave imotske. Imotski se bili na kamenu kano labud na vodi studenoj, u nemu se zmije porodie, koji tursku zemju porobie.
karzich.

Odbigoe Cara silenoga, doletie moru Primorje pod krioce duda mletakoga od Kandije rata ogenoga.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

545

esto iu gradu Imoskomu, jade daju caru estitomu, koju zmije Turke krajinike, Ercegovce pisce i .

I0

Kada ji pokloni se pak izvadi ter ji daje

je suzan ugledao, do zemjice crne, dva dukata zlatna strai od tamnice.

I/ute zmije po imenu kazem, svekrilae zmaje od dvi glave; najprvoga Kumbatovi fratra, *5 koji turske odsicae glave i porobi imotsku krajinu, bili varo oko Imotskoga; robje fat, ni broja se ne zna, ter ga vodi na skelu makarsku; 2 a za ime Vejia Jurasa, od uskoka, bi-e arambaa, svu je tursku zemju porobio, dvajest i est glava odsikao. Robi, pali sela i varoe, 25 suzne vodi, tursko puno goni: bie Juras silni mejdangija velikoga rata od Kandije. [292] Od ega se sivi sok rodi, po imenu Veji Mati jau; cesto ruse glave odsicae, boji junak od babajka bie.

Tiho mu je Mate besidio: 45 Poi, brate, tako bio zdravo, donesi mi vina i erbeta, da napojim moje gospodare. ( Privari se straa od tamnice, donese mu vina trolitega 5 i rakije od devet godina, museleza i uzel-erbeta. Pie Turci od podne do mraka. Kada li se dobro ponapie, veli ima Vejiu Matiju: 55 Odveite bile ruke moje, neka mogu s v ami v i n o piti! Bijele m u odvezae ruke, do ponoi i m e v i n o pie, vino pie ter se i opie, svi pospae kano i poklani. Al ne spava Vejiu Matiju, ve ji koje kano bile jace, pak otvori od tamnice vrata i utee, vesela mu majka! N a glasu je silni arambaa, po imenu Lekiu Juria: krajinu, je tursku porobio i trideset glava odsikao. Ne bijae eega junaka od uskoka Lekia Jurie, od ega su pisme i popivke i u kolu lipe podskonice. 7

6o

Al ga bie dopalo suanstvo, ma e uti negovo junatvo: veu nemu ruke naopako 35 Mostarani, glasoviti Turci, stavjaju ga u tamnicu tamnu, da ne vidi sunca ni miseca; nemu idu age od Mostara, da ga cine i pitaju blago. 4
Stari pisci hrvatski. XXVII.

546

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (175.9.)

Viteza je porodila majka, po imenu Sovianin Marka: od uskoka bie arambaa, fali ega sva krajina naa, jer u etu esto odlazae, od Imote plino dogonae, Turke fata i odsica glave velikoga rata od Kandije. Junak hise Oegovi Luka, u ega je od mejdana ruka: nigda Luka s ete ne iae, da junake glave ne nosase.1 To svidoe Turci krajinici, Vrgorani, a i L,ubuani; kad junaci goricom putuju, esto Luku u pismi spomiu. Al da ti je uti, pobratime, to govore careve delije: Niko nami vee ne dodija to sileni Pavlinovi Mate! Turke sice, nae bule fat ter ji vodi na more duzdevo, za e prima groe i dukate i medae, junas'ko zlamee.

75

plino goni, mlado robje vodi svojim pobrom Miletia Radom. ioj Bie Mate dika od junaka, dvadeset je posika Turaka; to se zgodi rata od Morije, kadno bihu na svitu delije.

So

Da je komu pogledati bilo IXO Jutu zmiju Petra Mrkoia: . u ega su oi sokolove, a desnica Milo Kobilia!
8

esto ide na Bosnu ponosnu, rodi robje na skelu makarsku IX5 ter prodaje Turke u Latine i lijepe bule i kadune. N i to* Petru dosta ne bijae, ve junake glave odsicae. To svidoe starci od krajine, I 2 da bijae junak od starine, a najvee pisme i popivke, kojeno se od ega pivaju: junak* bie Petre Mrkoicu, ogenoga rata od Kandije. Kad Seani upu porobie do Proloca i do Imoskoga, dva bogata sela opalie, Runovie i selo Zmijavce.
x

95

I2

ega je puka talijanka, a desnica Sibianin Janka: kada puci ivi oga daje, * jednog smira, po dva padaju.

Dosta oni plina zaplinie [293] i lijepa robja zarobie, divojaka mladi neudni Sve porobi Brono do Mostara, i ditia prija neeneni. do Blagaja i do Poite}a,
1

nenofjaJce. Po Kaievu pisanu rnoe se itati i ne noae.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {1759.)

Kada li se natrag povratie, J Seanom je loa sria bila, 35 za imam se eta otisnula, dvi stotine od upe delija. Prid imam je Mitar arambaa od Radia roda i plemena: x dostigoe seske vitezove 4 kod Zagvozda, mista vilinega. N a Senane juri uinie ter ji siu moru potirae, otee jim plino zaplieno i lijepo robje zarobjeno. Mnogo rusi glava, odsikoe i zdravo se natrag povratie pivajui i popivajui, vino piju, kolo igrajui. Al posluaj, dragi pobratime, i5 to govori Ive Seanine: Niko meni vee ne dodija to zeleni Gude} arambaa! N a nem bihu zelene ajine, ter ga zato Gudejem prozvase, i od tada, dragi pobratime, Radii se Gudeji prozvase. Kada Turci teko izgiboe pod Zadvarjem rata od Morije, 1(,, tada turske glave odsicase Karlo GudeJ, alfir od krajine. Nemu bane svitlo perje daje, zlatan prsten na desnicu ruku, kojino se i sada naodi l5 u Radia, popa kanonika. >"

Kada Turci Tribi osvojie, u tom gradu Toma Gude} bie, mlaan alfir Lui kolunela s od Primorja, mista kamenoga. ruke se Turkom ne pridaje, ve utee kroz carevu vojsku, nose golu u desnici ordu, a u livoj alaj zelen barjak. udila se sva vojska careva, r gledajui mlada Ercegovca; 75 niko ega doekat ne srni de, i utee kroz carevu vojsku. A to ti se ini, pobratime, od junaka Pifevi vojvode? N a moru je Turke isikao, ormanice ognem saegao^ i posie trideset Turaka, ali primi sedamdeset rn; liva mu je ruka odsiena, desnom turske glave odsicase.
x

4J

l8

>

Nemu dude mrtvu plau daje, sve na misec po trijest dukata, jer isie careve delije. Neka, pobre, potena mu majka! Zagvozdu Jutu zmiju kau, V> po imenu Tomia tipana, od Zagvozda na glasu serdara, koji robi Brono do MoiStara, jo i ravno Duvno do upanca, 1 robje fat, a glave odsic. 95 Ne lau mu od zlata kolajne i medale, junako zlamee.

548

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKGA (1759.)

Al da ti je, brate, posluati, sto govori Tokmanovi Mujo: 2 Evo ima dvi godine dana, da vojujem i da bojak bijem. N a vojsci sam vazda srican bio, sedam suzan' jesam ufatio, nit u ivit niti u umriti, dok osmoga ne ufatimi suzna. 25 Al ne proe ni nedija dana s sritoe se dvi ete ogene, turska jedna, krstjanska druga, ter se silne ete udarie. Turska eta pridobila bise ter potira mlade krajinike; toj eti Tokmanovi bie, ufatiti suzna nastojae.
l>94] [112.]

I potira po imenu kada li je doeka ga

silnoga junaka, Grubii tipana: podaleko bilo, Grubii tipane,

2I

ufati ga za bijelu ruku ter ga mee na plea jtmaka, odnese ga g dvoru 1 bijelomu. 2 2 T o ti fala, Tokmanovi Mujo! Junak bie Lovrinevi Ive 'ogenoga rata od Kandije, poteno je vazda vojevao, viteki je glave odsicao.

22

Starinom je od Bosne ponosne i gospodar od Radne varoa: to svidoe bosanske diplome, koje dade Tvrtkoviu kraje mladu Radi Vladmirovi knezu. 2 3

pisma od vitezova vrg Svij eno je gnizdo sokolovo, od starine bie ercegovo, i sada se vidi na kamenu, Vrgorac se zove po imenu. nemu se legu sokolovi, junaci se zovu principov, koji tursku zemju porobi se, l^ubukomu vrata zatvorie. Po imenu kaem' krajinike Vrgorane, na glasu vojnike:; najprvoga Radu Miletia, na oruju Marka Kra}evia.
1

Junak bie od malo godina, sluaj, pobre, ovo je istina: on uae skulu u fratara, to- bijae u vrimena stara. Kad li naglo udarie Turci na manastir kano mrki vuci, ne e Rade skule ni bukvice, ve povadi sabju od bedrice. N a Turke je juri uinio i etiri glave odsikao, ter ji tira uz Primorske stne do- Rilia, visoke planine.

15

IO

Odneje g' dvoru.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Opet ide do malo danaka pod Vrgorac ekati Turaka: to ejae, to je doekao^, petnajest je glava odsikao. Ne kti sluiti fratara; vojnici ga ine za serdara, prid imam je Rado vojevao, sto je rusi glava odsikao', sve po izbor aga i spahija, alaj-bega i silni kadija, kapetana i mladi serdara, bujumbaa, alaj-barjaktara.

I pogubi zmaja estokoga po imenu Mesiovi Zuku, desno krilo cara estitoga, sve uzdae grada I^tibukoga. Dokazuju dva orla krstaa, ter ji slavi sva krajina naa: u Vrgorcu do dva Vidovia desnice su bana Zrinovia. Obadva su robje dovodili, obadva su glave odsicali, ustraie Turke krajinike I^ubuane, na glasu vojnike.

6o

35

On ega su pisme i popivke, kolu ga pivaju divojke: ve se taki ne rodi delija u Vrgorcu ni okolo ega. 4 N a glasu su do dva Jelavia, koji siku Turke I^ubuane, MoiStarane i Poitejane, Gabejane i Nevesinane. Jedan bise Jelaviu Petre, a drugi je Jelaviu Pavle: pukom biju kano Crnogorci, sabjoim siku kano i Ungarci. Bie Petar posik Turaka dvajest i pet po izbor junaka, malo mane Pva ji posice, ter se lipo Vrgorani die. 45

Silni junak Borovac Nikola imadie srce od sokola: 7 robi sela i turske varoe, plino goni, mlado robje vodi, i negova tri mila brajena, u Vrgorcu (gradu odgojena, sva etiri glave odsicae, etujui bratja izgiboe. Erceg Jakov Juta zmija bie, jer viteki vaz'da vojevae: tako kau od Vrgorca starci i ostali mladi krajinici. Ko ufati Zidou Meimeda? Ufati ga Ercee Jakov i pogubi tri Turina mlada blizu bila I^ubukoga grada. Viteza mi kau krajinici, . po imenu Petra Bariia, od starine roda Jeliia, barjaktara Rade Miletia,
8

75

8o

Deliju ti kaem od mejdana, po imenu Markoti Antona, koji estoi u etu iase, 55 l^ubuanom rane zadavae.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

da bijae junak na krajini, kano Grei u ravnoj Cetini: dvanaest je glava odsikao, a jo vee ivi ufatio. Dvi adaje porodie majke u. Kozici, selu junakoniu, dvi delije, do dva. Ravlijia, 1 2 95l od starine roda Bogetia.

esto junak u etu iae, I^ubuanom glave odsicae.

120

N a glasu su tri delije mlade, koji ruse odsicae glave, od kolina, pobre, Pervanova, a u vrime rata od Morije. 95 Jedan bie Pervane Ilija, na krajini vitez i delija, Nikolica drugi se zovie, Toma Pervan treem ime bie. Sva tri bihu sileni junaci, kako kau krajinici starci: vojevae, robje dovodie, britke ofde krvce napojie
1Z

Jure jedno, Ivanda je drugo, od vrgorske po izbor krajine: oba s Radom u etu iahu, IO oba turske glave odsicahu. Kadno Turci teko izgiboe nasrid Cerna izpod lyubuskoga, tu bijahu do dva Ravlijia, 1 po etiri glave odsikoe. Ivanda se u pismi spomie, *S pridivkom se Tepevi nazivje: bi se junak srca Smijania, a desnice Vuka Manduia. Ponosi se selo Zavojane, jer porodi zmiju od dvi glave, po imenu Crnobor Filipa, koji ive Turke prodirae velikoga rata od Kandije: tako kau starci od krajine. Arambaa od uskoka bi se, viruj, pobre, tako pero pie. Jo ti kaem Ivu Vujiia i deliju kano Ugriia:
1

i3

Pofali se o ga barjaktare, da e iznit barjak na Vrgorac. J U za as se po se pofalio, 3J Trlin mu je glavu odsikao. N e bie ga iz puke ubio, nego s kopjem pod Vrgorcem gradom. I sada je perje pozlaeno I za junatvo Juri darovano. 4 Tursko mome bie silovito, prid junacim puno ponosito: imenom se Kooga zovie, Vrgorcu se esto zaliae.

II0

1X

$
x Ali mu je loa sria bila: 45 posie ga junak od krajine, po imenu Marine Pervane, nasrid Cerna blizu lyubuskoga.

Ravlichia.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Leti sako doli u Primorje od Mostara, grada bijeloga, u poetku rata od Kandije, po imenu Katiu Ivane. Od uskoka bie arambaa, s Kuliiem u etu iae, tursku zemju nemilo rob jae, jo i ruse odsicae glave.

*5

Zmija bie Began fra tipane od Vrgorca, grada bijeloga, pukom bije kano Jelaviu, sabjom sie kano Miletiu. * Ah moj Boe, uda velikoga! Ko pogubi zmaja estokoga od bijela I^ubukoga grada, po imenu Kosaric Ameta?
l6

155

Pogubi ga mome golobrado, po imenu Nosi, dite mlado od petnajest i mane godina: viruj, brate, prava je istina!

[113.] Slidi pisma od vitezova primorski. Primorje je misto ponosito, od starine jer je vilenito, a Makarska gnizdo sokolovo, ukraj sina mora savijeno. emu se zmije porodie, koje Turkom puno naudie, ter se zovu mladi Klarevii, od starine knezovi Kaii. Od Kandije rata etovahu, od Imote robje dovoahu, svuda jesu oni vojevali, jo i turske glave odsicali. Jo porodi, tia sokolia, po imenu Matu Pavlovia, od starine plemia i kneza, na oruju po izbor viteza. 5 Prid junacim vojvoda bijae, esto ima glave odsicae; [296] vojeva je rata od Kandije prid delijam primorske krajine. 2 0 Klis je bili uzet pomogao i pod ime glave odsicao. Vojvode se od ega rodie, koji tursku zemju porobie*. ko lunli, mladi barjaktari, u Makarskoj vitezovi stari, koji jesu svuda "vojevali i gradove bile uzimali.
2

IO

N a glasu je Kardum, arambaa od uskoka i od Makarana, 3 svu je tursku zemju ustraio Turke siku, mlado robje vode.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) .

Kad bi koji Turin bolovao, ovako bi snu govorio: Branite me, mila bratjo moja, 35 posice me Kardum arambaa! Rusendic je roda junakoga od Makarske, grada bijeloga, po imenu Miloe vojvoda, koga slave latinska gospoda, 4 jer pogubi silnoga junaka, po imenu Musagic Ameta, i ufati Ibru Vlaovia, jutu zmiju kano Bakotia. Ko pogubi Karali Memeda? 45 Pogubi ga Rusndi Miloe. Ko ufati Arsinovi Muju? Ufati ga Rusendic Miloe. Ko pogubi Dizdar evi Muju? Pogubi ga Rusendic Miloe. 5 Ko pogubi Kulogli Memeda? Pogubi ga Rusendic Miloe. Ko pogubi aria1 Ajdara? Pogubi ga Ruendic Miloe. Ko li ov virovati ne e, neka tije Ruendia karte.

viteki se Jure podnoisae2 ter pod Klisom glave odsicae.


6 Piva ju se pisme i popivke 5 od junaka Ruendia Jurja i mladoga Batine ajduka, jer jim bie od mejdan a ruka.

Oba turske glave odsicae, od Imote rob je dovodie; vitezovi biliu od starine estokoga rata od Kandije.

7C

N a glasu su dva mila brajena, dva brajena, dva Martinevia: kada omi u etu iahu, 75 vazda turske glave odsicabu, ter se tue Turci krajinici: Niko nami vee ne dodija to dva brata, dva Martinevia od Makarske, grada ukraj !" Evo, pobre, sile i junaka, po imenu Ivana Komara, koji Turkom na mejdan iae, na mejdanu glave odsicae. Od ega ti vee udo kaem:' 85 kad na mejdan izlazae Turkom, Jube nemu noge i kolina, da se proe ala i mejdana I sada se to pleme naodi na Vrh Braa, ukraj sina mora, 9C dino bihu teke mejdangije3 i uskoci rata od Kandije.

55

Vitez bie Kaiu Juria od Makarske, grada bijeloga, knez na glasu, primorski vojvoda u poetku rata od Kandije. 60 Ode s vojskom Klisu bijelomu pomo dati dudu mletakomu:
1 2 3

Jarrichia. Is.p. bij. uz R 1 2J9. podnojajce. mejdancije. '

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Pivaj, pobre, junaka je dika! .Deliju ti kaem i vojnika, po imenu Gr u ju Grubiiea, 95 i viteza kano Ugriia, koji esto u etu iae, robje vodi, glave odsicae i ufati zmaja estokoga, Aalia mlada Mamu-agu, kapetana grada X^ubukoga. Rodi majka golema junaka, po imenu Bueji Grgura, Tuepi, selu malenomu, u Primorju, mistu kamenoimu. Arambaa od vojnika bie, on u etu esto odlazae, krajinu je tursku porobio, jo i ruse glave odsicao. Junaci ga pismi spomiu, kada gorom zelenom putuju; slavie se" vazda od junaka i u kolu jo od divojaka. "9

Viteza je porodila majka, po imenu Vojinia 1 Marka u Tuepi, selu malenomu: slavu dade dudu mletakomu. Viteki je Marko vojevao, svitlu sabju krvce napojio; to se zgodi rata od Kandije, kadno bihu na svitu delije.

I2

I0

10

I Zmaja kau i sokoliia, 3 od Makarske Dujma Nikolica, pobratima Lekia Jurie, od uskoka mlada arambae.

S Lekiem je u etu hodio i tursku je zemju porobio, od Imote robje dovodie, oba turske glave odsicae. Vojevae rata od Kandije, tako kau starci od krajine; ne bijae boja ni mejdana brez viteza Nikolica Dujma.

Ej delijo ajinovi Marko od malena sela Kotiine, "5 tebi dude dade za junatvo od Primorja lijepo serdarstvo, jer viteki jesi vojevao, [297] jo i turske glave odsicao od Kandije. rata i Morije. Marka i sad spomiu delije.

N a glasu je Galiot Ivane, starinom se Medvidovi zvae, Juta zmija, silni mejdangija x velikoga rata od Kandije. 45 On na mejdan Turkom izlazae pod Kozicu, din i Tomica; junaki se Ivan podnosae2 jer mejdane Turkom odnosae.3

I2

1 Uognichia. U Kaia se starinsko obitelsko ime drnikih Nakia pie Voinich (R2 197 i 198) i u stihu se uvijek broji kao tri sloga. Iako- se moebiti ne radi 0 istoj obiteji, jamano i ovdje Uognichia vaja itati Vojinia; svakako stih trai etiri sloga. 2 podnojajce. 3 odnojJajce.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

pismi se spomie delija, da je tursku zemfu porobio, jo i ruse glave odsicao, po imenu Vraneevi Grtgo. Od junaka bi-e arambaa, esto Grgo u etu iae, plino goni, tursko rob je vodi od Kandije rata estokoga. Serdar bie Voanovi Mijo od uskoka i od Primoraca; prid junacim na vojsku iae, od Kandije rata i Morije. Viteki je svuda vojevao, jo i turske glave odsicaoi: junaci ga u pismi spomiu, kad goricom zelenom putuju. Devia u Podgori jer porodi na oruju je pleme glasovito, puno ponosito, siv sokolove, snane vitezove.

pak mu vele: Poturi se Marko! Bie vei neg vojvoda Janko. N a to se je Marko nasmijao ter je ima tiho besidio: Ne u potrt zakona istoga l8 za sve blago cara estitoga. i Kada ega Turci razumie, viteku mu glavu odsikoe u bijelu gradu Sarajevu. Ej vjetee, pokojna ti dua!

55

l6

Drugi bie mlaan kapetane, * > SC po imenu Deviu tipane: ne bi igori junak od babajka, od viteza kolunela Marka.

l6

enerali ov svidoie ter medafe ima poklonie, 9 svitlo' perje, od zlata kolajne, prid junacim da jim je potene. Igrane je selo ponosito, ponosito ter je glasovito, jer porodi tia sokolia, po imenu Deli-Markovia.

Jedan bie Marko kolunele ogenoga rata od Kandije: viteki je Marko vojevao, 1 svojom sabjom glave odsicao. busiji Turkom zasidae, iz busije na ne udarae; razgoni ji po igori zelenoj ter ji koje kano male jace. Mnoge glave odsjekao bie, al i ega Turci ufatie
vojevaje.

20C

45

Slave ega latinska gospoda i delije naega naroda, jer bijae Deli-Markoviou 2 na oruju drugi Krajeviu. 5 Kada godir na vojsku iae, vazda turske glave odsicae; ve se taki ne rodi vojvoda od Primorja, mista kamenoga.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Zmija bie ale iz Igrane, kojino se uje na sve strane: bie serdar rata od Kandije i delija, pobre, od starine.

2I0

po imenu Peria Grgura, a pridivkom Deranu ajduka.

Soko bie Tomica vojvoda 2I od Igrane, sela malenoga, 5 koji esto na mejdan idae ter mejdane Turkom odnos ae. Ako eli znati, pobratime, od koiga je ale iz Igrane i Tomica, na glasu vojvoda, 220 posluaj me, kazau ti pravo. '' Oni jesu roda Antiia, od kolina, pobre, junakoga, od koga su bili kapetani, koluneli i mladi serdari. Dokazuje z Biokove vila od Dranica mlada Vukuia, da je turske glave odsicao u poetku rata od Kandije. I drugoga jo viteza kae, 23 po imenu Nikolu Alaa, kolunela placeni vojnika, (pivaj, pobre, to je naa dika! Gospodstvo je na sabji dobio, a nije ga za novce kupio; 235 okrvavi svoje bile ruke p o Levantu siku mlade Turke. Ponosi se selo ivogote, di porodi golema junaka,

Od vojnika bie arambaa ter u etu esto odlazae i na mejdan Turkom izlazae, jer od maa bie mejdangija. 245 Junaci su ljubiici bili od starine, pobratime mili, i gospoda od Rubina grada, s kojim sada Otmanovi vlada. Ivica se jedan zovijae, od Kandije rata vojevae, koji mnoge posijee Turke i bijele okrvavi ruke. On porodi sive sokolove, u Primorju silne vitezove, ter se zovu sad Ivievii i junaci kano Ugriii:
2

22

55

Petar jedan, a Nikola drugi, i niova bratja i rodjaci l6 svi kolici glave odsicae, od Vrgorca robje -dovodie. Od niova strica roenoga, po imenu Ivievi Pavla, pivaju se pjesme i popijevke, jer je sjeka krajinike Turke.

z6

Bakan bie srca junakoga i negova dva mila brajena, brane krunu duda mletakoga, ljubiica bijahu plemena.

c6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)


2

Od Morije rata eetovae i junake glave odsicase: ne udi se, dragi pobratime, junako je pleme ljubiica.

Krajinu je tursku porobio, sedam rusi glava odsikao pod Dulcmem i na vee mista: tako kau starci od Primorja. 35 N u posluaj, dragi pobratime, to uini Vujinevi Jure: alfirstvo je na sabji dobio siku mlade turske aramije s Pletikosom na sinemu moru. 3IC Podaca vie mora u Podaci po imenu je vie sina mora, u gorem Primorju: Juta zmija bie, Viskoviu Mijo.

Od ega su i sad barjaktari, 2 koluneli, mladi kapetani 7J u junakom mistu Drveniku, Mjelovanu viruj. duovniku! to reka, dragi pobratime, od junaka Burica Jakova? 28 On isie Turke Vrgorane i osveti pobratima svoga, po imenu Oegovi Luku, a vrime rata od Kandije: to svidoi pisma davorija, koju piva sva Ercegovina.

28

Imadie futu ormianicu, 31: jer je bio na moru vojvoda; punokrat je Turke isikao s pobratimom Deli-Markoviem. Vitez bie Barii Nikola od Kaia roda i plemena,
o n isie T u r k e Gabejane, m a l o posli mlade l^ubuane.

Zaostrog je selo ponosito vise mora u gorem Primorju, jer porodi na glasu junake, vitezove na oruje jake. Jedan bie Filipe vojvoda, od kolina Matutinovia, a starinom od Rriiojevia, silni vojnik i delija stara. Drugi bise Kriojevi Ive, koji turske odsicase glave na Utovu i na vee mista, a u vrime rata Malenoga.
2

321

T o svidoi bane enerale i n e g o v o krilo pozlaeno, kojeno se i sada nalazi bijelu d v o r u Bariia.

32

95

K a u starci Stipu Buklijaa, od P o d a e e bie a r a m b a a : u ega su od zlata, medaje, za j u n a t v o biku d a r o v a n e . 33 Brist je, pobre, selo vilemito podaleko u gorem Primorju, jer p o r o d i mlade v i t e z o v e , od Kaia kolina k n e z o v e .

Trei bie Bulat arambaa, glasni junak, lipa dika naa, koji esto u etu iae 00 prid junaini rata od Morije.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1779-)

557 365

Jedan bie arko vic imune, 335 silni junak, na glasu vojvoda: na moru je Turke isikao, ormanice ogem saegao. Drugi bie Mioeiic Grgure, silni vitez rata od Kandije: poteno je vazda vojevao, jo i ruse glave odsicao.

jedan bie Jurievi knee, po imenu Rado kapetane; drugi bie Stipiu Nikola, a trei je Peki u Tadija: siku oni Turke Gabejane velikoga rata od Kandije.

34

37

On pogubi dva zmaja ogena: vie Graca Asana Babica, ukraj bile kule od Igrane 345 1 barjaktara aria Omera. Trei bie Mioi Ivane, od vojnika mlaan kapetane: tri je turske glave odsikao u Bunini pod Vrgprcem gradom.35 Da ne bude tada poginuo, i jo jii vee pogubio, al pogibe od dvajest godina u poetku rata od Morije. SHpci ega uz gusle pivaju 355 i junaci, kad gorom putuju; boji junak od babajka bie, viruj, pobre, zlatno pero pie. etvrti je Aleksie Mati ju: vojevae rata od Morije, 60 siku Turke okrvavi ruke pod bijelom kulom Jurievom. Lavanu kau vitezove, od Kaia kolina knezove:
1

Svidooe jim perle pozlaene, od principa za junatvo dane, jer poteno vazda vojevae, svoje sabje krvce napojise. etvrti je Juri kapetane, 37* od Primorja knee i vitee: kad pod Gracem Turke isikoe, sedam glava odsikao bie; malo mane Bartulovi Niko pod bijelom kulom Jurievom, 8 0 u Gabeli i na vee miista vojujui i bojak bijui. Jo kaem vuka estokoga od Lavana, sela malenoga, po imenu Bilasa Mati ja, 385 od starine roda junakoga. On na mejdan Turkom izlazae f pod Kozicu, dino i Tomica, ter mejdane Turkom odnosae velikoga rata od Kandije. 39 Boji junak vitko Bilas bie, kako kau dudeve dukale, jer osvoji kulu od Norina" i Turke Gabefane.

Jarrichia. Isp. bij. uz R 1 259.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) Rodi majka golema junaka 395 u Baini, selu. malenomu, po imenu Tomaevi Matu, od junaka mlada arambau, koji esto na vojsku iae prid junacim svojim vitezovim, 4 jo i ruse glave odsicae pod Duciem, pod bijelim gradom. Kae pismo Vasilevi Petra, O'd starine Bogopankovia, da ne bie takog mejdangije 45 na poetku rata od Kandije. Robi zemju cara estitoga pod barjakom duda mletakoga, s junacim je u etu hodio i junake glave odsicao. 4* [3] Al pogibe s Turcim boijak bijuc u Podgori, selu junakomu. T o se zgodi rata od Kandije, kadno svuda bihu mejdangije. Silni junak u. Baimi bie, 4 4 starinom se Bogunovi pie, a priidivkom Damiu Grgure, sivi sok rata od Morije. Z Bilsoni je kulu osvojio od Norina u Neretvi mutnoj 420 ter isie Turke Gabejane: to svidoe dudeve dukata. N a glasu je i Lovreta fratar od malena sela Kotiine, jer u etu vazda odlazae, 42S robje fata, glave odsicae.

Kad Zadvarje nai osvojie, izpO'd grada Turke iztirase, najprvi je na Turke udrio i najprvi glavu odsikao. 43

[114.], 1 pisma od vitezova neretvanski. Tee voda posrid pola ravna, Neretva se proizivle od davna:, to je poje dugo i iroko, jedva bi ga priletio soko. Od Gabele do kule Norina, od Norina doli do mladina po nem stari bijahu gradovi, i sad jim se gledaju zidovi. Vid bijeli poglavica bie od Neretve, kako pero pie: malo mani od Rima bijae, slavni krali u nem pribivae.

IO

'

Rimske vojske poda dolazahu, a] osvojit ega ne mogahu, x jer u emu bijahu junaci: 5 to svidoe mudri Talijanei.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Cicaron ji uzdie i fali, da junaci vazda su se zvali: svu su grku zemju porobili, na moru su vitezovi bili. Od nih. svitli izaoe bani i knezovi na krajini zvani, koji puno godin' vojeva.se, Saracene Turke isikose.

i negova tri miil braj-ena, u Neretvi lipo odgojena.


20

Sva etiri glave odsicase i carevu zemju porobie, serdari su, pobre, od starine i gospoda od Neretve mutne.

Bojak bise z dudom od Mletaka 2* puno lita. i puno danaka, najposli se oni podloie, mletakomu du du poklonie. Pod barjakom duda mletakoga bihu oni srca junakoga, 3 carevu su zemju porobili, krajinike Turke pogubili. Vitezove kaem po imenu: najprvoga Novkovi Nikolu, 1 Jutu zmiju, na glasu viteza, 35 kavalira od Neretve mutne. Prid junacim na vojsku iae, esto turske glave odsicase; ne bijae boja ni mejdana, brez viteza Novkovi Nikole. 4 Nemu dude dade za junatvo od Neretve lipo kavalirstvo svitlo krilo, od zlata kolajne, kojeno su viteko zlamee. Jo ti kaem lava estokoga, 45 po imenu Senti Matijaa
1

Viteza je porodila majka, po imenu Kneia Milinka: sedam glava odsiikao bie 55 pod Gabelom na ograu prvom. uda kau od Kadijevia i Vejia vojevode Vuka, da viteki jesu vojevali i junake glave odsicali.

6o

Knei Vue i on Turke tue, serdar bie od Neretve mutne: robi tursku zemju do Mostara, do Blagaja i do Poiteja. Plino goni, tursko robje vodi, 65 bojak bije, a odsic. glave pod barjakom duda mletakoga. Kneii su roda junakoga! Lipo ti je selo Metkovie, u emu je zmaje od dvi glave, 7 po imenu Raji arambaa: pivaj, pobre, to je dika naa! On je s Turcim vazda bojak bio i niovu zemju porobio, mnoge ruse glave odsikao, 75 svitlu sabju krvce napojio.
zji.

Novkovicb. Nikola. Isp. bij. uz R 1

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Drugi bie Luicu Ilija, mrki vue, na glasu vojvoda: koliko je glava odsikao i sestrica u crno1 zavioi, kazae ti Mostarani i Tribmani i vitezovi na Turci I^ubuani, Poitejani, Nevesinani, krajini zvani.

8o

Prija zore Turci udarie, od dvora mu otvorie vrata pak u dvore bile ulizoe, na dobro mu Boi nazivae.

IID

to bi reka, dragi pobratime, 85 koji no'si od junaka ime, kakav bie Talaji imune, od krajine mlaan kapetane? Ono zmija na krajini 1 bie, koja ive Turke prozdirae: [301] svu je tursku zem]u porobio, s vitlu sabju krvce napojio.

Odgovara Arste arambaa: Vira moja, dva Tukura mlada nit je meni nit je vami danas! " ? Pak povadi sabju okovanu i posice dva Tukura mlada. Kroz Turke je juri uinio, etiri je smrtno obranio>, I2 al ga mnoge puke udarie ter ga s crnom zemjom sastavie. Ej delijo, pokoijna ti dua! Kau. starci Mika Miletia ter ga fale kano Krajevia: ega je sabja demikma, turske se je napojila krvce.

Da je komu posluati bilo, to govore dva Turina mlada, dva Tukura Poitejanina 95 a poetku rata Malenoga: Na glasu je Arste arambaa, Jeliia roda i plemena: vece e nam Arste dodijati, I0 nego drugi trideset junaka. N a sami je dvore sagradio*: sutra e mu Boi osvanuti, bie doma z dicom i s Jubovcoim, lasno emo Aega pogubiti. i Pak se skau na noge junake ter golemu etu sakupie, pet stotina mladi krajinika, pak odoe do Arstina dvora.
1 2 I0

1Z

Komlena, pobre, Miletia srce bie kano Jankovia: esto Komlen u etu iae, I jo i ruse glave odsicae. 3 Junak bie Vlaovi Matiju, jer je sabju krvce napojio: viteki je Mate vojevao' od Morije rata estokoga. Da je turske glave odsicao, X3S svidoi mu perje pozlaeno, koje mu je2 bane darovao za junatvo, potena mu majka!

kani. Kojemu.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

561

Tri junaka kau krajinika: ' J Glavinia i upia Marka, 4 a treega Franu Banoia, sva tri bihu srca Kobilia, jer viteki sva tri vojevae, britke - sabje krvce napojie, T krajinu su tursku porobili, 45 esto tursko plino zaplinili. Dokazuju iz gorice vuka, po imenu Matija ajduka, i viteza Blaa Nikolica, ter ji slave kano Krajevia, jer su oba glave odsicali i od Stoea robje dovodili 1 tako kau starci od krajine i junaci, pobre, od starine. Ponosi se sabla arkovica $5 kano mladog 1 Rade Miletica, jer je turske krvce napojena, tomu nije ni puno vrimena. Kau starci tia sokolia, arambau Grgurinovia, vjera moja, na glasu junaka, po imenu silenoga Marka, a od Briste, sela malenoga: robi zemlu cara silenoga, junaki je Marko vojevao i etiri glave odsikao. Zmija bie Turin Smail-aga od bijela Poiteja grada, ali mu je zaludu junatvo,
mlade. /atrichia. Isp. bij. -uz R 1 259. Stari pisci hrvatski. XXVII.
2 1

ufati ga deri kapetane, . po imenu Ercegovac Frane.

Junak bie Marojevi Marko od malena sela Pasiine, a u vrime rata od Morije, tako kau stare mejdangije. 175 Kad udrie vitezovi Turci na bijelu kulu od Podace, tu bijae Marojevi Mariko, kulu brani, a odsica glave. Boko Bili, junak od krajine, l 8 sie Turke rata od Morije, opoteni mlade krajinike z britkom sabjom. i desnicom rukom. Kau starci aria2 Matija, da bijae junak od Neretve, jer je sab Ju krvce napojio i poteno^ vazda vojevao.
l8

1T0

l6

r -,

Jo deliju kau od mejdana, Jutu zmiju, estokoga lava, po imenu Lalia Nikolu *9 od malena sela Metkovia. Junaski je s Turcim bojak bia i etiri glave odsikao: ne udi se, dragi pobratime, x Lalii su roda junakoga. 95 Jo mi kau dva siva sokola, koji turske odsicae glave, britke sabje napojie krvce: jedan bie Bajiu Jakov, a drugi je Draicu Ilija.

i6

36

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

[II5-] SHdi pisma od uskoka ercegovaki, koji uskoie pod krilo principovo, niki rata od Kandije, a nik rata Bekoga, i svrhu tube, koju ine Turci na iste uskoke svomu caru. Kigii piu Turci Mostarani, I^ubuani i Poitejani ter je aju g bilu Carigradu, a na ruke cara estitoga: Sultan care, mili gospodare, 5 oli ne zna ol ne haje za nas? Sokolovi sivi poletie, na dudevo more odletie: pobigoe Vlasi Latine, Eroegovci, na glasu junaci, koji s nami u etu iahu i kaurske glave odsicahu. Sa svih strana na nas udaraju ter nam teke jade zadavaju 3 od Neretve Novkovi Nikola, desno krilo duda mletakoga, i delija Bebic Mati jau, koji robi svu krajinu nau i pofata. mome i divojke, nae lipe bule i kadune,

35

'i

ter ji daje d u d u mletakomu, a on nemu groe i d u k a t e i kolajnu od suhoga zlata, koja vaja sto bih dukata. 4 Ima Bebi silne arambae, koji nami puno dodijae: Talajia i Batinovia i deliju Grgurinovia, Jutu zmiju Vladimro vic Jur ja, 45 barjaktara duda mletakoga, Jeliia, zmaja ogenoga, i deria izpod I^u'bukoga. Ovo jesu na glasu junaci, po imenu mladi Bebinovci, koji nami puno dodijae i krajinu nau porobie. Od Vrgorca na nas udaraju krajinici mladi Vrgorani; kakve nami jade zadavaju, nek ti znadu nai I^ubuani.

Bor obio dva papaza fratra, a od Kria bila manastira, Knezovia i Marino vica, 15 jer iraju tvoju podigoe, ter nam Jute rane zadavaju, brez pristanka na nas udaraju, pofatae momke i divojke, . nae bile zaplinie ovce. Nije noi ni bijela danka, da mi ima bo jak ne bijemo>: u gamijam klaat ne smidemo, po zakonu abdest uzimati. Nejma, care, majke ni Jubovce, 25 koja nije u crno zavita; na krajini nejmade junaka, koga nisu rane dopadnule.

55

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

563

Prid imam su dva orla krstaa: serdar Rado, teka muka naa, i Jelavi, silni arambaa, boji ga se sva krajina naa. 6 Kaemo ti o>stale glavare, koji nami doi jae, care: Aniia i Ivmovia, 1 io Frania i Mioeevia. Ov jesu mladi kapetani, Ercegovci na krajini zvani, koji tvoju zemju porobie, lyubukomu vrata zatvorie. Od zapada na nas udaraju ter nam Jute rane zadavaju mrki vuci od upe ajduci, vjera turska, na glasu junaci.
6

A koji nas skoro odbigoe ter iraju tvoju povedoe, kaemo ji tebi po imenu, po imenu oli po plemenu: Rosic jedno, Proloi je drugo, a trei je Gusi, zmija Juta; ovi bihu u Bronu knezovi, a sada su dudevi serdari.

K a e m o ti jo i k a p e t a n e , neka znade, na estiti care: Jelavia o d sela G i z d a v c a , i Vejia i z p o d N e o r i a ; od P o s t i n a i od Bitelia 2 k a p e t a n a k a e m o Bujana, od starine r o d a Lovretia, bosanskoga starinom plemia;

95

A imadu tri mlada serdara, ne boje se jo ni tebe cara: Budalia i.Marasovia 75 i viteza Tomia tipana. Ovi nami puno doi jae, do Mostara B.rono porobie, [303] i niovi mladi kapetani, Ercegovci od starine zvani.

od Muca ti k a e m o J u k i a , od P o d s t i a g o m e g a Katia. O v i tvoju zemju porobie, k a d iz B r o n a skoro pobigoe. 1CK>

8o

Devet stotin' podigoe kua ter stadoe jedni oko Muca, drugi stase okolo Cetine; kaemo ti, care, do istine.

I ako nam pomoi ne, dade, I0 5 tvrdu tebi viru zadajemo, biaemo i mi u Latine, a pod krilo duda mletakoga.
1 Ancichia i Juinovichia. Stih trai jo jedan slog; prezime Anicie postoji u Dalmaciji (is.p. R 1 259). 2 Diteliceia. Jamano grijekom mj. Bitelichia. Gizdavac, Neori, Postie i Biteli su sela dalmatinske Zagore (prva tri u mukoj opini, a Biteli u siskoj).

S64

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.) [116.] .

Slidi pisma, kako knez Nikola Vladmirovi, T o m a Kusturi, Jakov Zmijarevi, Cvitan Bilas i Grgur Dami osvojile kulu od.Norina.
Izvaena iz dukale, koju tada ima dade privedri princip Marko Antonio Justiniano 1685.

Da je komu posluati bik>, to govori Korner enerale na divanu Splitu bilomu u poetku rata od Morije: Evo im dvi godine dana, da vojujem i da bojak bi jem: gradove sam mnoge osvojio i carevu zem]u porobio-, al -mi os ta kula od Norina, kojoj nejma slike ni prilike u svoj zemji cara silenoga ni naega duda mletakoga. 5

to govori Korner enerale, na divanu u Splitu bilomu! Obeaje 1 plau i dukalu, svitlo perje, od zlata meda|e, osvoji kulu na Normu i isie Turke Gabela ne. Ne bi li se vas pouzdao., da junaku sreu prokuamo1, da ako nam Bog i sria dade ter bijelu kulu osvojimo?* Ali su mu oni besidili: Ti se u nas pouzdati mores ka i u se, knee Nikolica, ali evo velike nevoje: bilu kulu osvojit ne emo brez galija i brez lumbarad, jer su u noj sileni junaci, po imenu Gabe]ani Turci, a n a oj je estoko oruje, 45 brze ibe, ogeni topovi. Jedva bi je dude osvojio-, kamo li e Vladmirovi knee! Nikola je ima he sii : Ne brin'te se, ,mladi krajinici, 5 kulu emo las no osvojiti brez galija i brez lumbarad,

35

Koji bi je iunak osvojio, mrtvu bi mu plau izvadio T i dukale od svetoga Marka, 5 svitlu perlu, medale od zlata. To je uo Vladmirovi knee, po imenu Nikola vit-ee, pak se skae na noge junake 20 ter ibire najboje vojnike: od Jezera Tomu Kusturia i Jakova jo Zmijarevia, od Lavana Bilasa Cvitana, od Baine Damia Grgura. Tiho jim je knee besidio<: 25 Da vi znate, mladi krajinici,
1

Obehiaje. Moglo bi se takoer itati: obea je.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

565

jer 'vo brzo turski bar jam ie, ice Turci gori u Gabelu [304] ter e klaat s ogam i agijm ss i ostalim agam i spahijam. Onda emo udnit iznenada iz potaje iz gor zelene., bilu emo kulu .osvojiti, strau emo pod ma okrenuti.

U u mee plaene vojnike, 85 jo i one mlade krajinike. Osta kula do dananeg danka piod kriocem Mleanina Marka. Korneru se niko ne uae, kako je je osvojitii moga; 9 svak se udi Vladmirovi knezu i egovim mladim krajinicim, kako su je osvojiti mogli brez galija i brez lumbarada, brez nikakve moi i pomoi 95 i brez vojske duda mletakoga.

6o

to je rekao, to se dogodilo: brzo 'Turkom niov barjam doe, otioe klaat u Gabelu pivajui uz to poje ravno. U za as ga poli i klaali, a gore ga abdest uzimali: vitezovi iz gore udrie ter bijelu kulu osvojie.
6

Ne udi se, dragi polbratime, jer su 000 Jute zmije bile, koji Turkom rane zadadoe IO i niovu zemju porobie, a najvee Vladmirovi knee. Od ega se sokoli izlee, po imenu Vladmirovi Jure, od bandura mlaan kapetane, uini ga Zane enerale. Viteki je Jure vojevao i carevu zemju porobioi: plino goni, tursko rob je vodi ter ga daje banu eneralu, a on nemu groe i dukate, od skerleta zelene dolamfe. T01 svidoi Alvis MucinigO' i kavalir Novkoviu Vule.
II0

U noj bie dvanajest delija Gabelana, silni elebija; 7 sve ji oni pod ma okrenue, dudev barjak na kulu metnue. Kad je Korner glase razumio, mrtvu jim je plau izvadio i dukalu od svetoga Marka, 75 jim je slava kod junaka.Al je malo vrime postajalo', dva miseca, ni mane ni vee, opet Turci vojsku podigoe, na Norinu kulu osvojie. A kad vidi Korner enerale, naorua tanene galije pak zaveze uz Neretvu mutnu i osvoji kulu na Norinu.

I0

8o

Kada Turci koe pokradoe, lI sedamdeset na broju ji bie, $ brze koe plaeni konika, sve Latina dudevi vojnika,

66

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

namira ji namirila bie, na viteza Vladmirovi Jurja ba u Prudu kod vrila Norina, I 2 im bijahu tri druga negova. Iz gore je na e udario, po gori je Turke rastirao, dvojici je glavu odsikao>, dobre koe natrag povratio-.

Provi dur je darovao Jurja: sedamdeset srebrni talira, po cekina za kona svakoga, jer proslavi duda mletakoga. Ali jaspre junakom razdili, tere su ji u vinu popili. Vino pili, vazda zdravo bili i junake glave odsicali! 4

I2

[ I X 7-] Slidi pisma od grada Zadvarja^ na koga doe paa bosanski i ercegovaki jula na 15 Jo zorica ne zabijelila, ni dnica lica pomolila, zapopiva Vlai kirigija,1 lipo piva, a lipe popiva.: Ne udim se Beu bijelomu, 5 koga care osvojit ne moe, jer ga brani cesar Leopoldo i egovi mladi enerali; nit se udim Petru Varadinu, IO di ga vezir osvojit ne moe, jer ga brani princip Uenio, koji Turke vazda dobivae; a ni bilu gradu ibeniku, koji se je Turkom obranio, jer ga brani Foskul enerale i delija Toma Kontarine; nit se udim Siu bijelomu, di ga vezir osvojit ne moe,
1

1685.

jer ga brani Balbi providure i Sinan, na glasu junaci; ni Drniu kod poja Petrova, jer ga brani Nakiu Grgure, od krajine mlaan kavalire, i junaci od poja Petrova:

ve Zadvarju, gradu na kamenu, 2S kako se je caru obranio, kada nejnia bojni lumibarada ni velike moi ni pomoi. N a dolazi od Bosne vezire i Aim paa od Ercegovine: 3 na Avalu kulu udarie i brzo je Turci osvojie. Udarie na grad od Zadvarja, bie ega, al ga ne uzee: i tomu se izudit ne mogu, 35 odoli caru silenomu.

Kiricija.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

567

Doizivje ga iz gorice vila ter je nemu tiho besidila: Ne udi se, neznana delijo, gdi ga vezir osvojit ne moe, jer mu doe pomo iznenada: od sirtega mora ormanice, od Pojica po|iki knezovi, od Omia Dek ovi tipane,

ormanice od sinega mora, krajinici od gore zelene, 4 od zapada Furioz tipane, od istoka Lui kolunele, potirae Turke krajinike, sik pisce i brze konike. Pet stotina glava, odsikoe do adora pae bosanskoga; na paine udrie delije, razbie ji ter ji potirae. Mnoge i puno ji otee jim adorove turske odsikoe glave ivi ufatie, tope i pitare, i alaj-barjake.

55

od Makarske Lui kolunele, 45 od Igrane Tomica vojvoda, od Lavana Jurievi knee, a od upe mladi krajinici. Sa svi strana udrie na Turke kano vuci u bijele ovce: 5

6o

Sve se ovo naodi u kigam talijanskim, navlastito u istorijam, koje se zovu: Lega sacra &c, na listu 250, gdi poimje ovak: Per rip arare &c. Ova je pisma i prija od mene tampana, ali nije sve, kakoi je ovde, jer sam je tampa, kakoi sam je uo pivari;'ali budui istorije stio i drugaije od mudri |udi razumm, etoi je prikazujem svitu onaku, kako se je dogodilo.
[118.]

bo6]

Slidi pisma od katela Drvenika u gorem Primorju, kako- ga osvojie Turci na 15 aprila 1687. a na ruke primorski knezova, IO kapetana i mladi serdara. U kizi ji lipo pozdravfae, a za tizim i zapovidae, da sakupe vojsku po Primorju i da iu Siu bijelomu. J Kada oni bana razumie, 5 po Primorju vojsku pokupie.

Ako nisi uo, pobratime, kako Turci robje odvedoe iz katela bila Drvenika, kojino je u. gorem Primorju, posluaj me, da ti kaem pravo, 5 a more mi virovati zdravo. Kigu pie Korner enerale ter je aje gori u Primorje,

68

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Sve otie malo i veliko, god moe sabju pripasati, ali n e k t i Bustruevi Andre, ve pobie u z Primorske stine. T o glavarom i pamuna bie, Bustruevu kuu upalie. Mislio se Bustruevi A n d r e , k a k o bi se ima osvetio.

Vadi Marko saibju od bedrice 5 pak izleti prid kulu bijelu ter odsie barjaktaru glavu, od/nese je u kulu bijelu. , Zavikae paini aui: Nije ovde za Turke iara! Da idemo g bilu manastiru, dino ima dosta lipa blaga! Digoe se iz Poace Turci ter odose ig bilu manastiru Zaostrogu, ukraj sina mora, ter na ega skladno, uarie.

55

Sve je misli na jednu, smislio; 2 5 on otie pai engijiu, koji s vojskom u Rastoku bie ter iae Siu bijelomu. I^ubi pai skuta i kolina ter je n e m u tiho govorio: 3 Sad je vrime, mili gospodare, da porobi sve gore Primorje. Sto1 god bie od boja junaka, sve otie Siu bijelomu, a oistae ene i divojike, 35 slipi starci i diica mala. Moe uz put porobit Primorje i manastir ulkraj sina mora pak otii Siu bijelomu pomo dati pasi bosanskomu, 4 koji bije Si grad u Cetini. Kada ga je paa razumio, sade s vojskom doli u Primorje. Podaci tvrda kula bie, na u Turci juri uinie, 45 ali ne da ni gledati na se, jer je brane starci i divojke, a najvee jedno mome mlado, po imenu Marojevi Marko.-

6o

Al Zaostrog, tvrdi manastire, ne da Tur'kom ni gledati na se, jer u nemu ivi oga bie, 6 dosta praha i teka olova. S Kad vidie vitezovi Turci, da manastir osvojit ne mogu, digoe se izpod manastira neveseli, puno izraeni. Al zavika Ture silovito, 7 mlado mome, puno- ponosito: Ostaj z Bogom, starce gvardijane, nadaj nam se do nedije prve! T o je uo Despotiovi Mijo, svojoj puci ivi oga daje 75 ter u d a r i jedno! mome m l a d o , m r t a v junak crnoj zemji p a d e . P a k m u starac Mijo besiae: Poi t a m o , jedno mome mlado 1 , 8o p o z d r a v i mi sveca M u a m e d a ! Nae ega, di, muselez pije usrid pakla pod' jelom zelenom.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

569

Otioe vitezovi Turci malenomu selu Drveniku, 8 na bijelu kulu udarae S Kastiania, od Primorja kneza. noj' bie Koistani Radoe, bila mu je brada do' pojasa, i delija Ivievi Petre, mlado mome od dvajest godina, 9 37] a ostalo mladi divojaka, udovica, ena muatica. Puke puni Kotani u knee, pukom bije Ivievi Petre. Kada prvoj puci ogan. dade, 95 alaj-au crnoj z-amji pade; koliko je puak' izmetnuo1, on'liko je Turak' pogubio. Kad vidie vitezovi Turci, da se gine, a koristi nije, ostavie kulu Kostania pak udrie na kateo tvrdi. Al u nemu ne bie junaka, nego ena, jo i divo jaka, udovica i diice male i tri starca slip a i nejaka.

Branie se tri debela sata mlade ene kano muke glave, izpod grada Turke iztirae, uz Primorske stinie zapratie. Al evo ti goleme alosti, nu posluaj enske oholosti! Jednoskupno one zavikae ter ovako Turke opsovae:

II0

Pofal'te se, Turci krajinici, " 5 vaim bulam i vaim kadunam, kako su vas ene pridobile Primorkie, iz gorice vile! A kada ji razumie Turci, I2 smaimie se gore nego vuci, svi se, pobre, natrag povratie ter kateo tvrdi osvojie. Prvi bie Senti Matijau, koji razbi od katela vrata i 'ulize u kateo tvrdi, a za ime sva vojska paina. to bi staro, ono isikoe, to bi mlado, ono povedoe: osamdeset mladi divojaka, udovica, ena muatica

I0

125

I0

130

u suanstvo Turci odvedoe iz katela bila Drvenika po izdaji Bustruca Andrije u poetku rata od Morije.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

[119.] Slidi pisma od uzetja grada Novoga u Buci kotorskoj na 30 setembra 1687.
Ovo Vlasi pivaju.

Kupi vojsku Korner enerale od Kotara d a Neretve mutne, sve po izbor pisce i od slovinsk zemje i latinske. Bie bane vojske sakupio osam ija plaeni vojnika, dvi ijade mladi krajinika Kotarana i ibeniana, 5

Od Pojic pet stotin' delija i prid ima pet mladi knezova, 3 od omike na glasu krajine pet stotina bie vitezova i po pt ah, prid ima mlaan kolunele, imenu Dekovi tipane, vojvoda i pt barjaktara, 35 moj Boe, plemenita dara!

a prid ima Posidarac knee, IO od Kotara etiri serdara i dvadeset i tri kapetana, jo toliko mladi barjaktara; od Drnia i poja Petrova, od Zagorja i Cetine ravne, dvi ijade sileni junaka, sve pisaca i brzi konika, a prid ima etiri serdara i dvadeset i tri kapitana, svim upravja Nakiu Matiju, silni vitez oid Drnia grada. Od Trogira, Splita i Katela i od Klisa, grada bijeloga, dvi ijade podie junaka, sve ditia mladi momaka, a prid ima do dva kolunela 25 od Trogira i od Splita grada, jo etiri na glasu serdara i dvadeset mladi kapetana.

Pt stotina od upe delija, ali je to oga estokoga, i prid ima dva mlada serdara, pt vO'jvoda i pet barjaktara. 4 Od Primorja povede vojnika pt stotina po izbor junaka i prid ima kneza Pavlovia, po imenu Marka kolunela, pt vojvoda [ pt barjaktara. 45

*5

Jo povede tanke ormanice [308] od svi mista zemje Dalmacije ' ter zajedri uz dudevo more, 2 brzo doe u Buku kotorsku. I oibside Novi ukraj mora 5 ter ga bije sa etiri strane: s jedne strane dudeve lumbarde, z druge strane malteke galije, s tree strane mfadi Talijanei, a s etvrte brzi krajinici 55 juri ine o d jutra d o m r a k a i od m r a k a do bijela d a n k a .

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

*7i

Kad to vidi dizdar od Novoga, prija zore uranio bie, 6o suze roni, bilu kigu pie ter je saje pai bosanskomu: Topal-paa, mila. majko naa, ali ne zna al ne haje za nas? Pocrnismo kano gavranovi od crnoga praha i olova. 65 Odi s vojskom, to god prija more, jer 'vo smo ti nevoli tkoj, i alko te ne bi do nedije, pridaemo Novi u Latine. , Kada pai bila kiga doe, 7 onu tije, drugu napasuje: Virna slugo, dizdar od Novoga, ne daj grada brez velika jada i brez krvi i brez teki rana! N e plai se, ne pridaji grada, 75 ne e proi ni nedi|a dana, doe tebi pomo sa svi strana. Kad u Novi bila kiga doe, emluk ine Turci po Novomu, 8o ali Korner za t i ne haje, Novi bije, nigda ne pristaje. Pak je bane tiho govork>: Koluneli i vojvode mlade! Ide na nas silni Topal-paa, nemojte se, bratjo, pripadati. Nuder vae sabje naotrite ter slobodno ega doekajte;

i prija ste s Turcim bojak bili ter jim ruse glave odsicali. Istom bane tako besidei, ' al to ide silni Topal-paa ter udari naglo i srditona Rvate pisce i , 9

AI ji paa iztirat ne moe iz niovi tvrdi meteriza, 95 jer se brane prahom i olovom, teko biju Turke vitezove. prvomu meterizu bie silni junak Brklai vojvoda, a starinom Pavloviu knee: na Turke je juri uinio, svoju sab}u krvce napojio.

IO

Ali mu je loa sria bila jer ga bie puka udarila u zlo misto, u elo- junako,, IOS mrtav knee crnoj > zemji pade, im junaci mnogi izgiboe, koji prvi juri uinie; alfira mu dopadoe rane, IIQ po imenu Vuleti Grgura. Kad vidie mladi krajinici, ne mogoe srcu odoliti, ve pogleda junak na junaka, arambaa jedan na drugoga. Barjaktari podlbie barjake, krajinici sabje povadie ter jedino udrie na Turke. Brzo Turci plea okrenue, uz planinu Zubac pobigoe.
IJ

RAZGOVOR UGODNI NARODA -SLOVENSKOGA (1759.)

A za ima treu krajinici, sve p o izbor pisci i koni ci, dosta rusi glava odsikoe, eneralu banu prikazae. <

I2

Al utee silni Topal-paa, a ne bi iga ni on utekao, da ne bude bega lyuboviea: podmae mu svoju bedeviju, ter utee i odnese glavu.

30

Lipo- ji je bane darovaoi: komu krilo, komu perje svitlo, I2 5 jednim plau, dokiem budu ivi. I pravo je, jer ".su zadobili!

Kad vldie Turci od Novoga mrtve glave carevi delija, bilu. gradu vrata otvonie, *35 eneralu Novi poklonie.

Pogibe pod im vojske principov dvi ijade, a niki govore i vee. * [120.]

Slidi pisma od zbora primorskoga, uinna, u Makarskoj rata od Kandije,


Pekzan presvitloj gospodi makarskoj od starca Mjelov-ana.

Vice ine primorski knezovi, od starine bosanska gospoda, i ostali po izbor glavari, kapetani i mladi serdari u Makarskoj, gradu bijelomu, 5 u poetku rata od. Kandije. Poglavite kaem po^ imenu, koji tada. u zboru bijahu: od Makarske etiri 'Kaia, Markovia i Batanovia i mladoga Andrijaevia, etvrtoga Kovaevi Pavla;
N IO

od Bakoga poja Tasovia, a pridivkom i Ribarevia; Knezovica i Serdanovia od malena sela Rogonice; od Suurja kneza i plemia, po imenu Ivana Kaia; od Lavana, Brista i Baine svi Kacii bihu do istine,

20

2 koje tebi imenovat ne u, 5 jer bi pisma odve duga bila, ni ostale od sela glavare, kapetane, sudce ni serdare,

oid Makarske kneza Pavlovia i viteza Ivu Nenadia; l od Velikog Brda Nimiia, 5 Oid Tuepe kneza Grubiia;

koji tada u zboru bijahu, medu sobom lipo razloahu, kako e se cara Izbaviti i protiva nemu bojak biti.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

A od zbora poglavica bie svitli Petar, biskup od Makarske, od Kaia roda i plemena, 35 reda, pobre, svetoga Franceka. Niz obraz je suzam oborio, gospodi je tiho govorio i glavarom od svega Primorja od Baine do Omia grada: 4 Odkada je krajina primorska i Makarska ukraj sina mora, nai stari ara ne dadoe nijednomu kraju ni csaru, nego vazda u miru ivie, u gospodstvu ter se uzdrae. A sad ima. puno godin' dana, da nas tare Otmanovi care. 45

Nu se, bratjo, od sna probudite ter od cara sada odstupate! A evo mi bila kiga doe 65 od Foskula, mlada enerala, da silnoga cara odbignemo, pod dudevo krilo pribignemo. - Mi imamo praha i olova, biemo se kano Crnogorci sve s pomou Boga velikoga i naega duda mletakoga. Potvrdie nau didovinu, kako nam se kune na itapu; od nas drugo ni eli ni pita. nego sabju i desnicu ruku.

~70,

75

Od zuluma ivit ne moemo ni arae Turkoim' pripraviti: 5 to je naa sramota velika, da dvorimo cara nevirnoga. Kamo naa uivana stara, kamo li nam diploime sa zlatom, koje nam je cesar darovao 55 jo podavno u stara vrimena?

Al sluajte, da vam prorokujem, to e vam se brzo dogoditi: koji nisu krvcu proliivali 8o ni dukale na sabji dobili, radce vas u zlo oboriti i dukale vae ukinuti. vice jii nigda ne primajte, za glavare take ne stavbjte, 1
s

ve meite vazda starenike za glavare i vae vinike, Kamo li nam mletake dukale, ^31] koji e vas lipo svitovati koje nam je dude darovao, i nauke prave 'kazivati, da nikomu nita ne dajemo, 6o nego samo da bojak bijemo? u potribii da bojak bijete i za duda krvcu prolijete, Za t6 care nita i ne haje, da pazite karte od starine, ve nas tare, nigda ne pristaje. koje dade dude Mleaniine.
1

5"

9C=

nejtavgliate.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Meu vami bie vazda ludi, sluajte ji, ako niste ludi, jer slip ne zna, kuda ide sunce; 9> stare vae posluajte suce. zbor dice nigda ne primajte, svit ni nauk od ni ne pitajte, jere e vas u zlo oboriti: ne dajte jim s vami govoriti. I 0 Kige ne zn, Judsiki ne umide, prid gospodu izai ne smide; to e biti, nita ne razmija, vikat samo ui i promija. Govorie, da malo i mri za dukale nai did stari, ali ne zn, da mu vee vaja neg sve on, to ima zemaja.
I0

Nauk ovi ja vam dajem sada,, Petar, biskup od Makarske grada: u pamet ga vau postavite i naredbu moju izvrite! Kad glavari ega razumie, silenga cara ostavie ter razvie svilene barjake v IX5 privedroga duda mletakoga. Bojk bie, nigda ne pristae, sa svim Turcim mladim krajiinicim od Z a dv ar ja i od Imoskoga, od Vrgorca i od lyubukoga, I 2 od Mostara i od Nevesina, od Gabele i od Poiteja: dosta turski glava odsikoe, al i oni mnogi izgiboe.

I]

[121.] Pisma od Jurie Seaiiina. Pije vino Seanin Juria, ime pije trideset Seana; Juria jim lipo napijae: Ni moje ni u vae zdravje, ve u zdravje onoga junaka, 5 koj' e poi do Graaca grada i dovesti drala velikoga, dobra kona bega graakoga, i negovu na kojoj je sv ako puce to je nemu divan-kabanicu, trideset putc, od dvajesit dukata, care darovao. Svi junaci mukom zamuknue i g zemjici crnoj pogledae, x ali ne kti od Kosova Rade, 5 mala struka, ali junak silni. au prima, sabju odpasuje, svlai sebe zelenu dolamu i jeermu, na kojoj su toke, a oblai suzaske ajine pak otide do Graaca grada. '

IO

Kada Rade Graaac doe, ali Turci na divanu side, medu ima bee Graanine Z i na nemu divan-kabanica. S

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA ( 7 9 ) 15. Salamale turski nazivao, jo je Rade suze prolivao od mudrosti, da privari Turke i izmami drala, kona dobra. Pita naga beze Graanine: 3 Koja ti je golema nevoja, kai meni, moj suznu nevojni, ter niz obraz grozne suze roni? Odkolem si, od koje li zemje, kuda ide i gdi li duguje? 35 Ponizno mu Rade odgovara: Na milosti mili gospodine, volio bi, da sam poginuo, jer sam einem nepodobnom inom, u tvojega drala, kona dobra, 4 i u tvoju divan-kabanicu. Ja sam suzan od Glamoa grada, od Glamoa Kovaevi Ramo, a dugujem Seu bijelomu u Jurie i u Vladkovia. 45 Daj mi kona, mili gospodine, a za ega dugoivau tebi. Kada ga je bee razumio, ter je nemu lipo besidio: Dau tebi drala, kona moga, 5 jer smo stari prijateji bili, a dae mi sto uti dukata; al ne mogu dati kabanice, da sam glavom u kaure duan. Izvede mu drala velikoga; 55 kuao ga i kuao Rade, r L3 l odigra ga pak opet doigra, pak zaigra niz to poje ravno, '. ter je Rade begu govorio: Ostaj z Bogom, bee Graanine! Nije ovo Kovaevi Ramo, ve je ov od Kosova Rade. Kad je bee Radu razumio, skoio se i na gola kona,, a za ima od Graaca Turci, 6S sve potrea malo i veliko, Ali Radi Bog i sria dade, prija Turak' u busiju pade. Kad su Turci u busiju doli, udarie seski vitezovi. Svaki junak po Turina fat, mali Rade bega od Graaca, skide ega divan-kabanicu ter ga vodi Seu bijelomu. Ka su oni iprama Seu bili, 75 govorio Seanin Juria: Pobratime od Kosova Rade, ti si malan, duga kabanica, daruj mi je, dragi pobratime!
8o Ali nemu Rade odgovara: Ja sam malan, duga kabanica, u Seu je predobri terzija, podrizae kabanicu moju. Ne dam ti je, vira ti je moja!

576

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) [122.]

Pisma od Plav arambae. Malena se eta podignula od Primorja, mista kamenoga, prid etom je Plava arambaa, silni uskok izpo Imoskoga. \ Kad je bio na Primorske stne, 5 druini je Plava besidio: Druinice, mila bratjo moja, prid nami je Trnov vodica: da mi ladnu vodu obsidnemoi, prija nego zabili zorica! * Da ako nam Bog, i sria dade, ter izau Vrgorani Turci i prid ima Dizdarevi Mujo, na vodi e abdest uzimati, a mi emo udrit iz busije, *S sve emo ji pod ma okrenuti. ' to rekoe, ono uinie: prija zore vodu ob sioe. Kada li je zora zablila, al to ie eta Vrgorana i prid ome Plava arambaa, koji nam je puno dodijao 3 i junaki glava osikao, a jo vee robja pofatao! Al ga Plava slua iz gorice ter zavika iza svega glasa: Evo sam ti, Dizdarevi Mujo! 35 Doekaj me, ako ti je drago. N a Turke su skladno udarili, sve izgibe, niko ne utee ve delija Dizdarevi Mujo, bii mome Vrgorcu bilomu. 4 Za im tire Plava arambaa ter je emu tiho besidio: Stan5, pooekaj, Dizdarevi Mujo, nisi meni danas utekao! Ali mu je Mujo govorioi: 45 Vira moja, Plava arambaa, ti me danas ufatiti ne e, jer me nije groznica fa tala! Kad je Plava ega razumio, side junak na stini studenoj 5 ter je Muji lipo besidio: Odi, pobre, sa mnom u Primorje, da pijemo vino i rakiju; sidi malo, da probesidimo. Al mu lipo Mujo odgovara: 5S Poi z Bogom, Plava arambaa!

i prid ima Dizdarevi Mujo, ter druini Mujo besiae: Posluajte, moji vitezovi! Dianas nam se dobar iar kae. Ovde emo abdest uzimati z5 i ladne se vodice napiti, da ako nam Bog i sria dade, ter izae eta od Primorja

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVENSKOGA. (1753.)

577

Tvoja sria i tvoje junatvo: od mene si boje uranio, ima s cime doi u Primorje nose glave moji vitezova,
2

6o

al kako e Dizdarevi Mujo i brez puke i brez sabje britke i brez moje bratje Vrgorana doi gradu mojemu Vrgorcu?

1 Ovo je silni junak bio rata Bekoga, koji uskoi 1 iz Imot skoga u Primorje, a kada se mir uini, otie u Cetinu i onde se nastani. [123.] Pisma od Jurasa Vejia, silnoga junaka, rodom iz Zagvozda. Kigu piu Turci. Imoani ter je aju u Bosnu ponosnu, a na ruke od Bosne vezira. Ovako- su Turci besidili: Sultan-paa, mili gospodare! 5 Ako ne zna, kaemo ti pravom: vie, paa, ivit ne moemo' od uskoka Vejia Jurasa. Ne ostade kule ni ardaka, koje nije Juras osvojio, ni bijela sela ni varoa, koga nije ogem saegao. Nejma joter ni nedija dana, sam odsie devet rusi glava i ufati Zerduma Jakova, od bandura, turski arambau. Rani Juto zmaja estokoga, po imenu Mektijic : Alagu, ali junak priboliti ne e, jer su rame smrtne na Alagi.
2

I0

Isie nam Turke Imoane varou kod kule Zelia 3 i prid ima Vazlu bujumbau, posie ga Ivane Cijae, a barjaktar Vejia Jurasa. Kakav bise Alikalvi Aso, jedva bi ga vile dostignule:. ufati ga Veji arambaa nasrid poja izpod Imoskoga. A to emo< drugo besiditi: ee zmije na krajini nije junaka Vejia Jurasa; kada vikne, Imota se trese.

to god ie od cara ulape 2 krajinikom Turkom: Imoanom, sve to ote Veji-u Jurase * 5 svojim pobrom Lelas Mioviloim. I to bismo, paa, pirigoirili, ali evo tuge i alosti: isie nam Turke krajinike, sve na glasu najboje junake.
1 2

35

osko ci. ullape. Bez umne je to ulefa =r plaa turskim vojnicima po grado vima na krajini (Kreevjakovi). Stari pisci hrvatski; XXVII. 37

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kad je pasa kigu prouio, to je nemu i pomuno 'bilo, pak dozivje Memed bujumbau ter je paa nemu govotioi: 45 Slugo virna, Memed bujumlbaa, sakupi der etu Ariiauta, sve najboji i bri jtinaka, ter otii gradu Imotskomu i ufati Vejia Jurasa ol mu rusu odsijeci glavu i negovu dragu pobratimu, po imenu Lelas Mijovilu. 5

Odi, pobre, da se ogledamo: nasrid ravna poja Imotskoga! Ne itii me p o gori zelenoj, po Zagorju ni krnom Primorju, 75 evo sam ti i sam doa, poibre: ve je vrime, da Jurasa nije! Kad Jurasa razumie Turci, Arnauti fajeni junaci, idu trkom poju Imotskomu, 8 o a prid Aima Memed bujumbaa. Druini je Juras govorio: Posluajte, moji vitezovi! Svaki udri na svoga junaka, ')?. u starac na Memeda mlada. s5 Istom Juras tako govorei, udarie Arnauti Turci: namiri se sova na sokola, bujumbaa na Veji Jurasa. Kada li se blizu sastadoe, 9 z b rijetkim se sabjam udarie: Memedu je losa sria bila, Juras mu je glavu odsikao. Pobigoe Arnauti Turci, a za mma Vejiu Jurase i negovi mladi vitezovi ter ji siku do Imote grada. Svaki junak odsijee glavu, sam etiri Veji arambaa. N a poju je kolo ufati ter je lipu pismu zapivao<:

Skoio se Memed bujumbaa ter sakupi etu Armaut 5$ i tide gradu Imotskomu pak se fali Turkom Imoanom: 1] Da bi mene rodila Vlaina, a ne mlada Turkia kaduna, ako prija dvi medije dna ne pogubim Vejia Jurasa

6o

i negova dva druga 1 najboja, barjaktara Cijaka Ivana i Lelasa, zmiju glasovitu, 6 aranzadu puno ponositu. 5 T a se fala do Jurasa ula, ter pokupi eticu malenu pak otide gradu Imotskomu pozdraviti Memed bujumbasu. Seta Juras uz poje, niz poje, 7 ter doziv Je Memed bujumbasu:
1

10

druda.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Pofli se, Memed bujumbaa, kada doe pai bosanskomu, kako si mi glavu odsikao I0 i Lelasu, momu pobratimu. 5

Evo,, sada ja odsiko tvoju ter je nosim doli u Primorje! Pak otide gOiricom zelenom pivajui i popivajui.

IID Razliu se brda i doline, kako, Juras piva i popiva, nad Makarskom tvrda Biokova od emluka i od pukarana.

[124.] Pisma silnoga junaka Luke Oegovia, kako pogibe rata od Kandije. Kad pogibe Oegovi Luka tismomu klancu Privornici kod malena sela Zavojane cd.siileni Turak' Vrgorana, cvilila je juba Oegova,' kako cvili, do neba se uje. Kada li se bie naplakala, bijelu je kigu napisala 5 Ne budali, jadna udovice, di e ena osvetiti mua! Ne e imat glave Oegove, da je trikrat ti izmiri zlatom, jer je Luka nami doi jao, dosta rusi glv odsikao s pobratimom Lekia Juriom, kako znadu Turci i kauni.
2

ter je aje Turkom Vrgoranoim, IO kizi je ima besidila: Vrgorani, Turci na krajini, pojite mi glavu Oegovu, platiu je, kolik' da je iva. Ako li je poslati ne ete, evo vami tvrdu viru dajem: *5 Oisveticu Luku gospodara. Kada Turkoni bila kiga doe, kigu tiju, a na u se smiju. Odpisae |ubi Oegovoj, 20 ovako su oni besidilli:

Kada go dir s ete dolazase, vazda tebi roba dovoa'e, 3 oli roba oli robmicu, od Vrgorca ol od Lubukoga. Ali sada, lubo Oegova, Luinom se glavom umeemo po Vrgorcu, gradu bijelomu, 35 prid kadunam i naim divojkam, Kigu tije Juba Oegova, suze roni, ovako govori: Ko bi moga osvetio Luku, dala bi mu Luino imane

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

i negovu zelenu dolamu, pri dolami puca pozlaena i jeermu, pri kojoj su toke, a ja bi mu za Jubovcu bila. To je uo Buricu Jakove od gizdava sela Drvenika: kupi junak etu po Primorju pak otie do Vrgorca grada. Ter ulize u luge zelene i namami na busiju Turke, 45

iz busije udari potajne i potira Vrgorane Turke. Trideset je glava odsikao, sve po izbor vngorsiki delija, a vece ji obranio bie: tako vila s Motokita pie. Nije bratac braca osvetio-, to je Buri Oegovi Luku: on otie fubi Oegovoj ter je uze za Jubovcu virnu.

[125.] [34] Slid! pisma, uinna svrhu diplome, koju dade cesar Matija Pri morcem, upjanom i Podjezercem, da unapridak nejmadu biti . napastovani od Seana. A reena diploma bi uinna po nastojau i pisanu kneza Kaoia Grgura iz Brista, u grnemu Primorju, i bratje negove Petra i ostali. Diploma u latinski jezik ovako pooimje: Nos Manias, Dei gratia electus Romanorum Imperator, sem per augustus &c. Haec confirmatio facta est [ad] instantiam Comitum de Brist, Gregofii nimirum et Petri caeterorum fratrum eorumdem, familia seu prosapia Cacichiorum. Valentinus Leepes, Episcopus Nitriensis ec. Laurentius Ferencz ec. 1614. Ova ise nabodi u pukoj skrii Makarskoj. Knigu pie Kaicu Grgure bas iz Brista u grnem, Primorju ter je safe kraju Matijau, a od Bea velikom csaru. Ne pie je crnim murecepom, ve je pie krvcom iz obraza; ivit mu se dodijalo^ bie, suze roni ter ovako pie: Matijau, veliki csare, vladaoe, svita gospodare! Turska nam1 je sila dodijala, teka tuga srce obujala.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

81

N e moemo ivit ni umriti ni arae Turkom pripraviti: sve imane, to god imadosimo, *5 nevirnomu caru pridadosimo. Ne moremo s mirom veerati ni pokoja naem tilu dati od Turaka, nai zulumar a, 2 a delija Otmanovi cara. Jedni pou, drugi opet dou, sve pokupe, to u kui nadu. Tvrda zemja, nebo je visoko, sine more strano^ i duboko! Zemja ne e, a. nebo' nas ne e, 25 to su nae alosti najvee, jer predamo od jutra do noi ekajui, kad e Turci doi. I to bismo jadni prigorili, _ tugovali i cara dvorili, 3 ali nigda podnt ne moemo, ve sanemo i tko veinemo>, di nas robe seski vitezovi, podlonici tvoji sokolovi: zaplinie nae bile ovce, 35 ejad vode ter primaju novce. Porobie Kotar i Zagorje, do Gabele upu i Primorje: prodaju nas gore nego Turci, a robe nas kano i ajduci.

Spomeni se, na csare mili, 45 nai stari da su prija bili tvoji dld vlrnl podlonici, vitezovi i silni vojnici, ter pokaraj uskoke Seane, da ne rob na miru krstjane. Ako li ji pokrati ne e, u zlo stane ti Seane mee, jer e brzo biti porobieni, [3*5] pobijeni i svi isieni od krstjama, nai krajinika, i Turaka, carevi vojnika. Ja ne mogu drugo uiniti, vaja mi se caru potuiti; i prija sam nemu odlazio i od ega ferman donosio. Svitla, kruno, i opet u poi u Carigrad, ako u ne doi: prid carom u davu uiniti, na Seane vojsku podignuti. Vaja da se imam pobijemo, 65 jere vie ivit ne moemo^ s jedne strane od silni Turaka, z druge strane od 'tvoji junaka. Al se nadam u dobrotu tvoju, da e primit ovu molbu moju 7 i pokrat uskoke Seane, koji rob na miru krstjane, od starine tvoje podlonike, kojii sada dvore nevirnike. Dospivaju noge ti celivam 75 i gorkim ji suziicam polivam.

55

60

Matijau, svitla kruno naa, moe podnt to dobrota Vaa, da krstjanin tare krstjanin a ter ga mui kano* dumamina?

582

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kad je cesar kigu progledao, o, on je udij drugu napisao* ter je ale od Sea glavarom, 0 kapetanom i mladim serdarom: 8 o Posluajte, seski kapetani, na krajini vitezovi zvani! Doe tuba od Kaia kneza, po imenu Grgura viteza, da robite Kotar i Zagorje, do Gabele upu i Primorje i ostale primorske krajine, od starine lipe banovine. Proite se dila nemiloga, ne srdite Boga velikoga, Matijaa, vaega csara, ni silnoga Otmanovi cara:
8 8

Nisu Turci, nego bratja vaa, a iraja od starine naa: zadost a je niove alosti IO podnosei turske oholosti. to su stekli, sve su ima dali, za arae oruja prodali, ne imadu kona n volova, nit imadu praha ni olova,

5 5

da se mogu branit od dumana, od uskoka najvee Senan, koj ino su rodom Ercegovci, Gaibejani i mladi Primorci, a sad robe svoju otabinu, prijatelje i svoju rodbinu na privari i na tvrdoj viri, brez pristanka rade neviri.

I10

, jer ako mi druga tuba doe, ter se svaki zuluma ne proe, on e moju milost izgubiti 95 i sam sebi puno nauditi.

Al ako se od zla ne odvrate i svakomu svoje ne povrate, IX staviu j na viala tanka, 5 neka vise do sudega danka.

Ovu pismu uini ja fra Jozep Radmanovic, lektur enerali u ibeniku, na 1759 januara na 28, i prikaza knezui imunu Kaci u, reenomu Mioiu, iz Brista, praunuku gori imenovanoga kneza Grgura Kaia, za vikovimi sren lubavi uspomenu.

[126.] Slidi pisma od smrti glasovitoga viteza Mladinia, vlastelina - brakoga, i negova vojevana po moru., alosti se dude Mleanine Molin Frane, vitez o starine, od Kandije rata velikoga, ognenoga, puno estokoga. Pitaju ga mletaka vlastela: to je tvoja milost nevesela? Ali ti je vojska izginula, ter je tebe tuga pritisnula?

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

583

Al Kandiju Turci osvojie, al Moriju zemju porobie, ali si se Cipra spomenuo, kogano je care osvojio?

IO

Svitla sabjo duda mletakoga, e sii dumanina moga i tirati Turke vitezove 35 k a n o soko bile golubove? K a d se dude izjadao bie, uze pero, bilu kigu pie ter je saje K a n a l u vitezu, a od Braa velikomu knezu. U kizi se ime razgovara, ponukuje ter ga nagovara, da dozovne od Braa plemie i da ine u palau vice: Ko e uvat more od T u r a k a 45 od Stambula do bili M l e t a k a i ostale sve drave nae, da n a m ne bi naudile bae?

Veli ima dude Mleanine, od starine vitez Latinine: J Niti mi je vojska izginula, 5 nit je turska sila pritisnula, [316] nit Kandiju Turci osvojili, ni Moriju zemju porobili. Al je meni tugovat nevoja, kolik' da me mui srdeboja, jer evo mi doe kiga bila, koja mi je zle glase onila, da je umra vitez Mladinicu, silni junak kano Zrinoviu, koji Turke po moru fatae i ruse jim glave odsicae. Zapovidnik bie od galije ter isice careve delije
2

20

Biraani su n a moru junaci k a n o moji na suhu K o t a r c i ; i prija su s T u r c i m bojak bili ter ji jesu v a z d a pridobili. Izberite slobodna junaka, kojino se ne boji T u r a k a : mojizim e v l a d a t i gali jam i ostalim o d boja emijam.

i branae more od Turaka od Levanta lipo do Mletaka. 3 Mladinicu, krilo sokolovo, e branit more principovo?

55

Kiga, koju princip pisa knezu brakomu, budui kratka^ meem je na svitlost svitu: Franciscus Molino, Dei gratia Dux Venetiarum &c. Nobili et sapienti viro ChristophorO' Canali, de suo mandato Comiti Brachie fideli dilecto, salutem et dilectionis affectum. Grave, quanto^ si conviene per il proprio' merito, reputiamo la perdka del sopracoimito Mladineo, il quale con la sua presenza e valoire nelle occorenze tuitte del nostro- servizio si era giustamente guadagnata la publica affetione e gradimento. Volemo pero col

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

senato che f atti venire a vioi li deputati di cotesta Fidelisisima Comunit li attestiate la nostra displicenza per la morte di cossi benemerito soggetto, eccitandoli in conformit degli ordini che tenete dal Procurator Geronimo- Foscarini a devenire quanta' prima alia nominazione d' altro in luoco suo, ben certi che procureranno farla cader in persona abik alia carica e che possa come il precessore fedel e frutuosamente servire, avisandoei dell' operator Dat. in Nostro Ducali Palatio die 29. Novemibtis 1651.

[127.] Sudi pisma od vitezova kotorski. Ej Kotore, gnizdoi sokolovo, na visokoj grani savijeno, di se lg zmaji i sokoli, koji caru puno doi jae! Svjeno je na jeli zelenoj ter pokriva Buku od Kotora, kojano' je dika od Rvata i viteko srce od junaka, Viruj meni, dragi pobratime, koji nosi od junaka ime, da ja brojim nedijicu dana. od Kotora mlade vitezove, koji turske glave odsicae i na mejdan esto izlazie, ne bi ti ji moga izbrojiti ni niova junatva kazati, 5 . Ej Kotore, gnizdo sokolovo, Dalmacije diko i pofalo, u tebi se lgu sokolii i gospodska dica Zmajevii,
2 u Perastu estokrilovii S i estoke zmije Bujevii, koji Turkom na mejdan iahu, na mejdanu glave odsicahu.

IO

Zmiju bie porodila vila, po imenu Bronzu kavalira: delija je od Buke kotorske, boje ga se aramije turske.

*5

N a moru je s ima bojak bio i mnoge je Turke pogubio, opoteni duda mletakoga, 35 jer je Bronza roda junakoga.^ T o svidoe Latini i Turci, Dalmatini i svi Ercegovci, kavalirstvo, medaje od zlata, kojeno mu vise oko vrata.

Koliko je mladi Kotor ana, toliko je na mau delija, [^7] svi su oni srca vitekoga, krunu brane duda mletakoga. 2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

585

Ne udi se, dragi pobratime, krajinie i Rvaanine, jer od davna jesu Peiratani na krajini vitezovi zvani. Poteno su vazda vojevali i junake glave odsicali: te svidoe krajine rvatske, jo i mudre kige talijanske. 45

Dvi stotine ufati suana i ezdeset odsijee glv svojom sabjom Grujo eravica, .75 pomogla ga Marija Divica! Krajinu je tursku porobio, dvi ijade kua upalio: to svidoi bane Loredane, od dudeve vojske enerale. Od ega se rodi soko sivi, po imenu eravica Ivo, a barjaktar duda mletakoga od Morije rata ogenoga. Junak bie ka mu i babajko oli vitez vojevoda Janko: Sarabaa kada vojevae, Turke sie, rob je dovoae.
8

8o

Kad Rimjani vas svit oisvojie, svi se kraji ima poklonie, 5 al ne ktie silni Peratani ni ostali mladi Kotor ani, ve protiva ter Rimjanom to se zgodi u a vladana od ima vojevae puno dodijae: vrimena stara, 55 Rima cesra.

Piva ju se pisme i popivke od Grujice mlada eravice, jer je junak od mejdana bio*. i mejdane mnog zadobio. Arambaa od junaka bie ter u etu ima odla^ae velikoga rata od Kandije, malo posli Bea i Morije.

6o

Al posluaj, moj mili brajene, da ti kaem morske mejdangije, 9 koje pjeva starac Melovane ter ovak fali Koitorane: Zaree se Reis Omer-aga od Tripoli, bijeloga grada: Zaveu se niz more du devo, 95 kojeno je ufae negovo. Po moru u poftati lovce i od Buke kotorske trgovce; da ako mi Bog i srea dade, ter mi junak u ruke upa.de, po imenu Ivanovic Mato, mlado mome i puno bogato, vodicu ga g dvoru bijelomu, prodau ga kraju alerskomu.

Pridivkom se Sarabaa zvase, 65 u Banani selu pribivae; svu je tursku zemju porobio do Tribina i okolo ega. Ne bijae boja ni mejdana brez Grujice mlada eravice: razbi pau od Ercegovine, odnese mu zelen alaj-barjak.

I0

86

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

to je reka, poreka se nije, 105 ve zaveze izpod Barbarije pak zajedri niz duevo more pjevajui od mraka do zore. Pod viku je uz tamburu Muhamede; da ja naem tanko glasovito mome ponosito: n pokloni mi zdravje, Dobroeane mlade!

i ufati futu ormainicu, al utee Reis Omer-aga. Burovii od Erceg-Novoga proislavie duda mletakoga svitlom sabjom i desnicom rukom, jute rane zadadoe Turkom vojujui i bojak bijui, Turke siku, krvcu prolijui: junaci su bili od starine i gospoda svitla od krajine.

Vezau jm ruke naopako, vodicu ji g dvoru bijelomu, zaoiu moje vitezove, . pozlatiu futu ormanicu. Ali mu namira ga na junaka po imenu [318] je loa srea bila: bise namirila i na zmiju lutu, Ivanovic Matu.

"J

UJ

Vazda jesu kavaliri bili i gospodstvo na sabji dobili: mrtvim pokoj, ivim zdravje lipo, ast i dika, ime glasovito!
I20

Kada ga je Reis ugledao, golemo se bie poplaio pak ostavi futu ormanicu ter pobie, alosna mu majka! Dozivje ga Ivanovic Mato: I2 5 Poturice, Reis Omer-aga, kamo mejdan, di je tvoja snaga? Kom ostavi brzu ormanicu? Jer nagrdi svu carevu icu? Evo sam ti upao u ruke, opotemi od Alera Turke. Ali Reis bii brez obzira, ne e boja, nego pita mira. Ivanovic mira ne ktijae, ve se smije ter mu se rugae:
x

Falio se Turin mejdangija, Rizmanagi imenom agija: mene je srce od junaka, boje nego u vojvode Janka!

Viteki sam vazda vojevao I i juifake glave odsicao. 55 Sad mi kau siva sokolia, po imenu Markis Kosovia. Zazvau ga na mejdan junaki, na mejdanu odsjeu mu glavu. l6 Pak napisa listak kige bile ter je aje Markis Kosoviu: Ej delijo Markis Kosoviu od Dobrote, mista junakoga, ako te je porodila majka, izai mi na mejdan junaki! l6 5

*3 5

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7 5 9 .)

587

tije kigu Kosovi vitee, kigu tije, na u se smije: bie mu se srce razigralo * od veseja i radosti teke. Prija zore uranio bie ter otie na mejdan junaki i pogubi silnog mejdangiju, Rizmanagi imenom agiju
I

viraj, pobre, ako ti je drago, jer t znadu Turci i Latinci. uda kau od Ivanovia ter ga slave kano Zrinovia, svitla kneza od Doibrote Marka, 2 na oruju silnoga junaka, da isie aramije Turke ter bijele okrvavi ruke pod Petrasom na moru sinemu, slavu dade dudu mletakomu. 25 Samo svoji dvadeset junaka on pogubi ezdeset Turaka; toliko ji obranio bie, kako isti Turci svidoie. Da mu mrkla noca ne otela, on osvoji i tursku tar tanu: isti Turci od Petrasa 1 kau, pravo kau ter nita ne lau.
2I

N a glasu je kavalir Bolica od Kotora, grada bijeloga; 45 u ega je junaka desnica, krunu brani du da mletakoga. Viteki je vazda vojevao, svitlu sabju krvce napojio: junak, bie rata od Morije, od Kotora svidoe delije

l8

i dudeve sa zlatom dukale, svitlo krilo, od zlata medaje, kojeno mu darovao bie l8 za junatvo, kako pero pie. S Buci je pleme Visikovia i na glasu kano Jankovia: od ega se rodie glavari, koluneli, slavni kavaliri, jer su svuda oni vojevali, . *9 esto turske glave odsi'cali, ormanice mnoge potopili, aramije turske pridobili. b x 9] To svidoi i staro i mlado, x svi junaci i svi krajinici; 95

Dulde Marku dade kavalirstvo 2X za negovo veliko junatvo, $ na mau mu dobra srea bila, desnica mu Turke pridobila. Jo ti, pobre, jedno udo kaem, nemoj reci, da ja ovo la em: 22 deliju ti kaem od mejdana, po imenu od Perasta bana. Jemu Juro lipo ime bie, pod Draom se gradom nahoase samo dva jest i etiri druga: sad e uti od Turaka ruga. 22

Pefrasa. Oito grijekom mj. Petrasa.

88

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Od Draa se Turci podigoe, sto i eset mladi vitezova, ter na bana ob dan udarie, al se bane ne boji vragova. N a Trke je ogan oborio, tartanu je tursku osvojio, sto je turski glava odsikao, ezdeset je ivi ufatio.
2

Al i nemu loa sria bie, u navi mu barut upalie, izgorie krstjani i Turci, Peratani i morski ajduci.

l6

Svitli knee, od Perasta krilo, tvoje pleme junako je bilo, jo od davna i-.od birzemana z6 junaci su bili od mejdana. s Sivi soko more priliase ter na mejdan zmije pozivae, al na mejdan iza ne smiahu, sokola se estoko bojahu. Nije ono sok tica siva, ve je ono Jozo Kamenare od Dobrote, mista gizdavoga, koji slavi duda mletakoga.
2

Ali bana rane dopadoe t-er ga brzo z duom rastavie: 235 na Boi se sve ov dogodi, kadno Gospa Isusa porodi. Zmija bie Nikoli serdare kanoi vitez Jankovi Stojane, pridivikom se Bajo zovi jae, 24 esto turske glave odsicae. Velikoga rata od Kandije ne bijae eeg mejdangije, krajinu je tursku porobio i mejdane mnoge zadobio.

7
:

"

45

Ite Jozo Barbareze Turke, 2 da junake okrvavi ruke: 75 dvakrt su se na eg namirali, ai sramotno jesu pobignuli. Namira ga treom namirila na tartanu veliku emiju, Kamenar je ina u udario ter je mnoge Turike pogubio.

Al pogibe s Turcini bojak bijo na Vrtejci izpod Gore Crne: viteki je Bajo poginuo, dvanajest je glv odsjekao. Jo ti kaem zmaja ogenoga 25 od Perasta, grada bijeloga, po imenu Smeu, kapetana i viteza, pobre, od mejdana. N a nega su Turci udarili, tri od boja velike emije, junaki je ima bojak bio ter je mnoge Turike pogubio.

28

Al emiju tursku ne osvoji, jer utee niz to sine more: sramotno1 je ona pobignula, u moru je sjedra ostavila. J 285 Utekoe Turci pristraeni, pobijeni, puno izraeni: al ako mu Bog daruje zdravje, zaplatie Barbarezi Turci,

55

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

589

Jo ti, brate, estok rfjdan. kaem, 29Q koji se je na moru zgodio: vozila se ajka lada imala, oj voze dva mila brajena, dva brajena Arbanasovia, Marko jedan, a Nikola drugi, 295 od Dobrote, msta gizdavoga; s ima bihu dva druga niova. Maleno je vrime postajalo', al to ide lanca ajka brza: u oj bie trideset Turaka 00 Tripulina, p o izbor junaka. N a e Turci snano udarae, al se oni ima ne pridaju, ve od bedr mae povadie ter jim Jute rane zadavaju. 3S Viteki se oni oibranie 1 dvadeset Turak 5 pogubie, ude deset, i to izraeno. Kad ji budu pitat Barbarei, neka kau, kakvi su Bukei. 3 1 0 Ponosi se Buka od Kotora, jer porodi mlade vjetezove,

koji brane more principovo od onizi turski aramija.


-:'.
'

:
. :

"

l'
. 1

. '

'

Ko pofat po moru ajiuke, 3*5 .po imenu Alderine Turke, nego vjetez morski kapetane i levente od Buke kotorske? Ko potopi turske ormanice 1 ambeke kraja Alerina 20 [320] neg od Buke mladi vjetezovi, kavaliri, pobre, i knezovi? Sabjom siku kano i Ungarci, pukom biju kano Crnogorci, delije su kano i Kotarci, 32S a brzi su, jer su Ereegovci. Pristali su k a n o i Inglei, bogati su k a n o Olandei, pametni su kano Talijana!, visoci kano i Bonaci.

33

Ej Kotore, gnizdo sokolovo, na visokoj jeli savijeno, na te doe od Bosne vezire, ali tebe osvojit ne moe,

jer te brani bane enerale 335 i delije od Buke kotorske: na sabji jim dobra srea bila i turske se krvce napojila!

59

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA ( 1 7 )

[128.] 1] Sld pisma od kavalira Marka Ivanovia iz Dobrote od Buke kotorske. Bosna slavi Rej Bonanina, Se bijeli Ivu Seanina, Ungarija Sibianin Janika, Bulgarija Krajevia Marka, Ercegovci Milo Kobilia, Rvaani bana Zrinovia, sve krajine dva Ivanovia, dva od Buke kneza i viteza, koji vinu slavu zadobie, kad na moru Turke pridobie pod Atenom u grkoj dravi, koja cara silenoga slavi. 5 . Malo vrime postajalo bie, Ibro svojoj drubi besiae: Evo meni bila kiga doe od Atene, grada bijeloga,

da su onde dva Ivanovia, Jute zrni je, dva sokoliia, koji su nam puno dodijali, 35 nau bratju na moru pobili, oba sina deli Luke Vuka, deli Vuka, od Dobrote kneza. Sad je vrime, moji vitezovi, da mi nau bratju osvetimo, 4

IO

Al posluaj, moj mili brajene, kojuno je pogubio Marko jedno udo prija neuveno, P o d Petrasom na sinemu moru: bojno drvo prija nevieno, ^ evo ima pet godina dan, u Trrouli gradu sagraeno: ^Zl] odlkad mi je u srdacu rana. od galije puno vee bie ter se ambek turski zovi jae, sagradi ga silni Asaim-bee, od Tripula bane i vitee. Pun bijae praha i olova i svakoga oga estokoga, etrdeset bojni lumbard, a puaka ni broja se ne zna. U nem bie sileni Turaka tri stotine i eset junaka, a prid ima agi Ibraime od lijepe zemje Natolije.
2

20

Kada Turci ega razumie, od ambeka jedra otvorie, zajedrie i zpod arb arije, pod Atenu brzo dojedrie.

45

Gleda ji je Ivanovic Marko, gledao je ter je besidio: 5 Dobroani, moji vitezovi, evo na ns ambek strahoviti! S Nemojte se, bratjo, pripadati, Bog e nami dobru sreu dati, vala brzo s Turcim bojak biti, za Isusa nau krv proliti.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.J

Nae- ime svud je proslavj-eno', nemojmo ga, bratjo, pogrditi, da ne reku nai Dobroani, 6o Peratani, a i Kotor ani: ,Bog ubio, ji je rodio i junakim mlikoni zadojio! Pogrdie Buku od Kotora i naega duda mletakoga.' Ovo barut i teko olovo, boce praha, ogeni kolai, geverdani 1 srebrom navezeni, svitle puke u Brei kovane. Eto, bratjo, mai i kadare i svijetle sabje okovane, brze ibe i bojne lumbarde i ostalo od boja oruje.
6

na krmi mu alaj-barjak vije i na emu carevo zlamee. To mu care bie darovao za pofalu riegova junatva, 9 jer viteki bie vojevao u sve vrime svojega gusarstva. Kada li se blizu sastadoe, vie Ibre iza svega glasa ter doizivje Ivanovic Marka: 95 Nu se pridaj, kaurska delijo! Nemu Markoi tiho odgovara: Ibraime, turski kapetane, nemoj, pobro, nasrati na me, IO jer e ludo izgubiti glavu. Zakoihi su u zem]i carevoj i naega duda mletakoga, se nade pod bijelim gradom, da miruje i s mirom trguje. Al mu veli agi Ibraime: *5 Ne budali, Ivanovic Marko! Ne bojim se cara ni csara, ni tvojega duda mletakoga. Nu se pridaj, kaurska delijo, IIQ jer da ima krila sokolova, stignue te agi Ibraime, kojino je junak od starine. Nu pogledaj na ambeka moga i na tvoju malenu tartanu, I][ pak ti reci, flo izabrana: 5 Ne bojim se Ibre kapetana.

Turaka je trista i ezdeset, a nas nejma nego> etrdeset: svaki udri na devet Turaka, 75 branimo se, ne izdajimo se! Pak napisa listak knige bile ter je aje u grad od Atene, a na ruke pripovidaoca kapucina, duhovnoga oca, da jim doe dati blagosove i pokoru za niove grije. Brzo doe fratar' francekane ter jim dade'sveto odriene. Malo toga. postajalo vrime, al to ide ambek ogneviti:
1

8o

Ceverdani.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759 )

Ponizno mu odgovara Marko: Ne fali se careva delijo! I solko je tica primalena, dobiva orla velikoga. 20 Ne uzidaj se u mnotvo Turak ni u ambek, bojno drvo tvoje; i prija sam s Tureim bojak bio, ali sam jii 2 Bogom pridobio. Kada Marka razumie Turci, zmamie se gor nego vuci, na tartanu snano udarie, iz ambeka oga oborie.
I2

A l ji siku mladi Dobroani, vitezovi od starine zvani: *5 krvave jim ruke do ramena i svijetla sabja do balaka. A meduto, pobratime dragi, opet pue devet lumbarada i uini devetera vrata *55 u ambeiku, ogem izgorio! Poe tonut ambek glasoviti, izgiboie Turci siloviti Tripulini, alosna jm majka, lo tri stotine i vee junaka. Al je sunce pomralo arko, jer pogibe knez i vitez Marko: bie ega puka -udarila u zloi misto>, u elo junako. Joter Marko u rii bijae, svoga braca Jozu dozivae; niz obraz je suzam oborio, ovako je nemu govorio1:
l6

A kad pue devet lumbarada iz tartane Ivanovic Marka, *3 a za nima etrjest puaka, pade mrtvi ezdeset Turaka. Medet! Medet! Ibro vapijae, na tartanu Turke nagonae: Dobro ani ivi oga dae, *35 vee od -sto Turak' pogubie. Ibraim se bie pomamio, od velike tuge zanimao: tre naglo od krme do prove ter slobodi svoje vitezove. 5:4 Ali m u je loa srea bila, s m r t n a ga je rana dopadnula: udari ga Ivanovic M a r k o zlo misto>, u elo junako-. K a d vidie Barbarezi T u r c i , *4S da pogibe deli Ibraime, f323J od bedrice sable povadie, u t a r t a n u mnogi uskoie.

Evo su me rane dopadnule, od kojizi priboliti ne u: 17 sad umirem, ali Bogu fala, kad dobismo silnoga gusara. Pozdravi strica Radu pazi sebe, a sici Turke, mi starca babu moga, i sve Dobroane; ne plai mene, 45 nevirne ajduke.

Jednom ree: Jezus i Marija! Drugom ree: Primi, Gospe, duu! Treom ree:Z Bogom,vjetezovi! l8 T o izusti, a duicu pusti

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

na kriocu Jbze, braca svoga, pod Atenom na sinemu moru, bojak biju s carevim delijam. Kavaliru, pokojna ti dua! nim pogibe osam vitezova, *%5 sve delija od Buke kotorske: dva sokola, do dva Koisovia, Juro jedan, a Filip je drugi; trei bie Radonii Krste, silni junak, zmaje od dvi glave; *9 etvrti je Andriu Ilija, silni vjetez, na glasu delija; peti bie Pero Radomir, mrki vue, junaik od starine,, x a estice Ilicu. Jozepe, 95 svi junaci od msta Dobrote. Visko Bamba sedmi se zovie, inostranac osmi junak bie. Svi su ovi s Markom poginuli, al su dosta Turak' pogubili. 2 0 0 Petericu rane dopadoe Turke siku na sinemu, moru: jedan bie Ivanovic Pero, sijeku vjetez srca junakoga; drugi bie Maro vicu Boe, trei Tomi po imenu Rade: oba, pobre, sileni junaci na oruju kano i Ungarci.
2

Kad vidie mladi Dobroani, da .tona.se amlbek strahoviti, slavni barjak turski odnesoe, 2 I 5 ambek bojni ogem saegoe. Ibraime, morski aramija, kamo tvoji Turci vjetezovi? Sve izgibe, malo koi utee, vrlo malo, i to izraeno.

22

Kamo tvoji bubi i svjerale, kamo li ti svileni barjaci? Di je ambek, sve ufae tvoje? Ono gori na sinemu moru! N a iladu i sedam stotina, . 225 na pedeset jo i est godina, devetnajest aprila mjeseca, drugi danak slavna Uskrsinutja, Dobroani Marka ukopae i negovi osam vitezova. Lipo ega brat ja oplakae, jer bijae dika od knezova. Pak bijela jedra otvorie, niz dudevo more zajedrie, a na krmi barjak trepeae ter se, pobro, daleko viae.

35

Kada su ga Turci ugledali od Petrasa, grada bijeloga, od jada su oni zaplakali za barjakom gusara morskoga. '-4 Pak dozivju mlade Doibroans ter su nma Turci besidili: Prodajte nam turski alaj-barjak, dvi ijade daemo cekina!
38

Dva raena bibu inostranca, 2I ali, pobre, junakoga srca: oid rana su brzo pribolili i potene lipo zadobili.
Stari pisci hrvatski. XXVII.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

Odgovara Ivanovic Jozo: 245 Vira moja, od Petrasa Turci, ne bi vam ga proda, ni darova, da mi date po careva blaga, jer sam ega na boju dobio. I Pak zajedri niz more dudevo; 2 s a kad doe u Mletke bijele, iztralo mlo i veliko, staro, kjasto, romo i bolesno. Svak se udi i veseje ini, a najvee mletaka gospoda gledajui turaku odoru, alajnbarjaik, bubne i svjerale,

Al posluaj, moj mili brajene, da ti kaem dilo od vojnika 2 /5 i viteko srce od junaka starca babe Ivanovic Marka! Kad je starac glase razumio, da je emu sinak poginuo, 28 niti plae nit suze prolije, Jozu sina prida se dozivje ter je emu starac besidio: Ako, Jozo, ne osveti Marka, da bi tebe poelila majka, kakono je i brajena tvoga!* <l?5 Ali mu je Jozo govori.): Ne brini se, moj mili babajko! I sam se je osvetio Marko, jer je mnoge pogubio* Turke, 2 Ibraima i morske ajduke. 9 Slava nigda ne umira Marka, dokiem bude na svitu junaka, jer e ega vazda ^pomiati, davorije od Marka pjevati. Ako li mi Bog daruje zdravje, 295 ter ja naem Barbareze Turke, osvetiu Marka, braca moga, ah, tako mi Boga velikoga! ivi, Vue, st godina dana, desnica je tvoja od mejdana: 00 Bog ti dao zdravje i veseje, Marku sinku u raju naseje! >

S5

britke sabje, mae i kadare, svitle puke, turske geverdane i buzdohan agi Ibraima, 260 koga rodi slavna Natolija. Lipo ji je dude darovao: svakom drugu od zlata medaju, a rodbini mrtvi vjetezova lipu placu, dokiem budu ivi. l65 Joizi ini veliko potene: daje emu lipo kavalirstvo, neka mu je dika i pofala prid gospodom turskom i latinskom. Starcu Vuku Ivanovic knezu, 27 od starine silnomu vjetezu, darovae medaju od zlata, koja vaj sto zlatni dukata.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.) [129.]

595

Slidi pisma od vitezova dalmatinski,

koji, posli nego mnoge turske glave odsikoe, od Turaka pogiboe rata od Kandije.

Odi, pobre, da se domifamo, di je koji vitez poginuo od slavnoga mista Dalmacije estokoga rata od Kandije. Pogibe nam mlaan kavalire, 5 po imenu Suri don tipane, pod Buniem, pod bijelim gradom: pogubi ga Zene Ibraime. Pogibe nam na glasu delija, po imenu Smijani Ilija, na Vujaku izpod Velebita: pogubi ga Marki Radojica,

po imenu vojevoda Vue, od delije kjukog kapetana, po imenu Tataranovia. Jo pogibe junak od krajine, 3 a po imenu Matkovi Jovane, od Turina Poprenovia na Ribniku, ogem izgorio! N a Zeevu nie Varivoda estoki je zrna je poginuo, p o imenu M o i v u n a V u k o : pogubi ga L o p u i emane. I o v o je t k m u k a naa, di pogibe Durat arambaa na Otresu pod Pribirom 1 gradom: smae ega na glasu delija, po imenu Filipovi bee.

IO

35

koga trikrat vadi iz galije, a etvrto s taneni vi. Radojica raja ne vidia, *5 jer pogubi svoga pooima! U Cetini blizu Bitejia pogibe nam Dimitrovi Janko: posice ga na glasu delija, 2 po imenu Jamanliu bee. I pogibe Petre Smijaniu na krajini pod Udbinom gradom: pogubi ga junak od krajine, po imenu Ograevi Mujo. N a Driniu, poju irokomu, 25 sileni je junk poginuo,
1 2

Pogibe nam serdar od krajine, po imenu andiu2 Jovane: pogubi ga od Knina adaja, 45. Juta zmija Kuna Asan-aga. Odkada su Mleci sagraeni, nije taki junak poginuo . to delija Mandui Vuene: pogubi ga Vidimjiu bee 5 u Kotru blizu Varivoda.

Pribiirom. Isp. bi}, uz R 1 304. Xca-ndichiu. Isp. bij. uz R 1 2j8.

596

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA {1759.)

Pogibe nam OmeJ-iu Dujme na Kosincu u Cetini ravnoj': pogubi ga bee Atlagiu, l mu bihu ruke savezane. .55 Ah moj Boe, uda velikoga, pogubi Zoria Gavrana? Udari ga mome iz ardaka rad Begzade, lipote divojke. Mrtav Gavran crnoj zemji pade. 6o Straan ti je junak poginuo, koji turske glave odsicae, na Lijevnu, polu irokomu, po imenu Omejiu Vide.

komu bie dato eneralstvo - 8 od naega duda za junatvo, ja u tebi poviditi pravo, ah tako mi, pobre, biti zdravo: 6 ^ ] u Kandiji, gradu bijelomu, siku Turke pod Kandijom gradom. 9 I pogibe Kuliicu Petre pod Vrgorcem, pod bijelim gradom: plau nega latinska gospoda i sva zemja slavnoga naroda, zato bie junak od starine. 95 Pogibe nam Deli-Markoviu, koji Turke pd. ma okreae: pogubi ga Bogom pobratime, po imenu Pa viu Nikola. Neote je ega udario iz svijetle puke talijanke: mrtav junak crnoj zemji pade kod Osina ukraj mora sina.
I00

Pogibe nam zmija od dvi glave, 65 po imenu Breuju imune: paa mu je glavu odsikao. Ej imune, desno krilo nae! I pogibe Klianin Baria, koji esto na mejdan iae: 7 pogubi ga Turin od Skradina na mejdanu vie Klisa grada. Ej Kamdijo', ogem izgorila! Pod tobom je vitez' poginuo, od Katela ravni kolunele, 75 po imenu mladi Rabadane, I pogibe Varnica ajdue, silni junak od ravni Katela, koji turske glave odsicae: na mejdanu, pob-re, junakomu. pogubi ga Neziu Iae, Ako, eli znati, pobratime, gdi pogibe od Po'Jica knee, po imenu Sinoviu Marko,

Pogibe nam junak na krajini, I0 po imenu Lekicu Juria, 5 od uskoka mlaan arambaa: ubie ga nasrid Tiajine velikoga rata od Kandije. Jo pogibe' Kardurn arambaa od Makarske, grada bijeloga: I I Q pogubi ga Zloji Omer-aga u Drenici, ogem izgorila! I pogibe Juricevi knee, koji turske glave odsicae, po imenu Rad os arambaa: pogubi ga zmija od Gabele, po imenu Babicu Asane.

8o

IX

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

597

[130.] Pisma od vitezova, koji izgiboe rata Bekoga Jo zorica rie zabijelila ni danka pomolila lica, vie vila s Vekbit-planine ter dozivje majku Stojanoviui Ustani se, majko Stojanov, 5 u za as si zoricu zaspala i na vojsku sinka odpravila, ve ga, majko, priekati ne e! Pogibe ti Janfcovi Stojane, od Kotara mlaan kavalire: ne pogibe od brijetke Corde, ni od maa, ni od bojna kop ja, Nu posluaj, dragi pobratime, gdi pogibe netjak jankovica, 3 po imenu Tintor barjaktare: u Neretvi pod Gabelom gradom pogubi ga I^uboviu bee. Kukala je crna kukavica usrid zime, kad joj nije vrim: 35 nije on crn kukavica, ve je majka. Mijkovia Marka, zato Marka rane dopadoe bojak biju s carevim delijam, on od rana pribolit ne moe. 4 Mijko-viu, krilo od Kotara, mnoge ti si Turke pogubio! Ej Gabelo, da bi se prosila, pod tobom je junak poginuo, po imenu Nakiu Mati ju, 45 Juta zmija od grada Drnia! nim pogibe tipane Maticu, od starine vitez i plemiu: prija neg je junak pogibao, pet je turski glava odsikao. 5 vuto cvile od Knina levente, jer pogibe od Knina serdare, po imenu Ive Sinobade: pogubi ga Noiniovi Mujo pod Glamooem, pod bijelim gradom. 55

I0

ve od tanke puke talijanke, j ano je u resi kovana, x pogubi ga Nagakovi 1 Mujo 5 nasrid Duvna, poja irokoga. Jankoviu, krilo principovo, vele ti si glava odsikao, sve po izbor aga i spahija, 2 kapitana i mladi serdara! Ej krajino, krvava koujo, mnoge ti si majke razcvilila, a sestrice u crno zavila i Jubovce u rd odpravila! v Pogibe nam Pokraja serdare, 5 juti zmaje, dite Milosave: pogubi ga Kolak bujumbaa. Ej Pokraje, pokojna ti dua!
naxakovi'ch.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

I pogibe kliski 1 arambaa, po imenu Buligovi Marko: u Skopju mu glavu odsikoe, za jabuku pai darovae. Pogibe nam od Pojica knee, 7] po imenu Brnievi Luka, u Gabeli, da je Bog ubio! Al se bie lipo zaminuo*. etiri je glave odsikao.
6o

I pogibe Viskovi Juria, od Primorja mlaan arambaa, na juriu Sina bijeloga. Ej delijo, pokojna ti dua! Junak bie Vraneevi Grgo, al i nemu glavu odsikoe na Vrjici izpod Imoskoga: pogubi ga dizdar-aga Mujo. Pogibe nam na glasu vitee, koji turske odsicae glave, u Popovu pod kulom Sejia, po imenu Novkovi 2 Nikola, od Neretve mutne kavalire. I pogibe Talaji imune, luta zmija, pobre, od krajine: Turci emu glavu odsikoe u Mostaru, gradu bijelomu. Vitezovi, pokojne vam due!

Jo pogibe Kosor kavalire, 65 od Zadvarja po izbor serdare: pogubi ga Kusiu juria, koga bie uzeo- za sina. Ej neviro, nigdi te ne bilo! U Zaabju vie Metkovia 7 pogibe nam Vodanovi Mijo, od Primorja na glasu serdare, Jkoji turske odsicae glave.

[131.] Slidi pisma od glavara turski i silni junaka,


koji pogiboe od vitezova ercegovaki rata Kandijanskoga, Bekoga i Maloga oliti Siskoga. Mle, koji su poginuli, ne brojim, niti je mogue izbrojiti ji, nego poglavite, koji bihu na glasu junaci.

R a t a o d a n d i j e. Da je komu posluati bilo, to govore dva Turina mlada, dva serdara od grada Mostara! Kunu oni cara i csara i Latina, duda mletakoga:
1 2

Bog uibio cara i csara i Latina, duda Mleanina, koji ne e da zametnu rata, da se vlaki glv nasiemio!

klijski. Isp. \. uz R 1 310. Novkovich. Isp. \. uz R 1 272.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Narestoismo, za rat ne znadosmo, IO ostarismo, boja ne vidismo. to e nami sabje okovane, to li e nam kom od mej dana? To> je uo starac Delalija 1 pak je ima tiho besidio: 5 Ne fal'te se, dvi delije mlade, ne fal'te se, alosna vam majka! - I prija je bilo vitezova, ter poboji, nego li je sada, 20 ali svoje pogubie glave bojak biju z duzdevim delijam. Di su sada tri Perizovia, Jute zmije od Gabele grada? Pogubi ji Deli-Markoviu u Neretvi blizu sina mora,' dd udara u more Neretva.

Di je sada Duhagi Memede, 4 Juta zmija, pobre, od krajine? Pogubi ga Craolbo Filipe, od uskoka silni arambaa. Zmija bie Asian bujumbaa, od Popova na glasu delija: 45 poisie ga Bueji Grgure, od Tuepe mlaan arambaa. Kakav bie Talin bujurnibasa od Novoga, grada bijeloga! Vajadie dva grada careva: 5 pogubi ga na glasu vojvoda, [28] po imenu Popovi Nikola. U Gabeli Juta zmija bie, po imenu Babicu Asne, silni junak, aga od Gabele, koji esto glave odsicae. Namira ga namirila bie na viteza Mioi Grgura: po bile se ruke ufatie vie Graca ukraj sina mora. Asanu je losa sria bila, jer ga Grgo na zeimjicu baca: odnese mu toke pozlaene, kojeno su u Bosni kovane. I odnese prsten z desne ruke, 6S konino se i sada nalazi ba u dvoru Mioi Grgura, duica mu bila saraena!

55

Di je sada zmija od Mostara, po imenu Turin Asan-ago Orapovi, silni mejdangija1? Pogubi ga Kulisie Ta di ja 3 na Zadvarju vie sina mora, Kamo li nam Bojiu Alija, mrki vue, na glasu delija? Pogubi ga Lekiu Juria : negova brata Ibraima. 35 D i li, n a m je Ibrujevi-ago, koji ruse odsicae glave? Pogubi ga ale iz Igrane. Ej Mustapa, krilo od Vrgorca!
1

6o

meidancija. Orapoviima isp. bij. uz R 1 352.

6oo

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kamo li nam sila Alil-aga od bijela Poiteja grada? Pogubi ga V.eji Mati jae, silni vitez oid Neretve mutne.

Sila bie Manuka Amete, od bandura turski kapetane, esto ini u Primorje trke s 2 al mu mome odsijee brke, po imenu Grubii Mariju od Tuepe, sela malenoga. I ovo' se zgodilo bijae velikoga rata od Kandije.

80

Di li nam je Kurbegovic Mujo1, mrki vue od Gabele grada? Posice ga Tomica vojvoda 75 vie bile kule od Igrane. ata

Bekoga. Dizdar bie od .Nbrina kule, pogubi ga Buklijas tipane, od Podaee mlaan arambaa. lyUta zmija bie na krajini, 25 po imenu Vrgora cehaja: pogubi ga mome od Neretve, po imenu Nikoli Jakov. Vi ste uli crnog Arapina, koji bie carev mejdangija3, esto junak na mejdan iae, na mejdanu glave odsicae. Namira ga bie namirila na junaka, na Baia Marka: po bile se ruke ufatie naisrid Livna, poja irokoga.
\

Kamo zmija Topalovi Mujo, komu ne bi slike ni prilike od Neretve ter do ravne Like? Pogubi ga Miletiu Rado, silni vitez od Vrgorca grada. 5 Kamo li nam met bujumbaa od bijela Poiteja grada, koji vlake glave odsicae? Pogubi ga Aleksie Matiju IO ukraj bile kule Jurieve. Junak bie Firdusovic bee, sto je rusi glava odsikao, ma i ega mlada pogubie: pogubi ga mome golobrado, mlado mome Duga iz Vrgorca. r5 Ko bijae Katie Usejine? Ne bi take zmije na krajini: pogubi ga Senti Matijae i negiova tri druga najboja. to bi reka, dragi pobratime, 2 od junaka Sulagia Sule?
1 2 3

35

Al je nemu loa srica bila, jer ga Marko na zemjicu baca ter ga koje kano jae mal. Ej Arape, carevo uzdae! 4

Curdegovich mujo-. U.R 1 314 se isti junak zove: Curbegovich mujo. tarce. Isp. R 1 314 u istom stihu: tarke. meidaocija.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1750.)

601

Brz ti bie Zido Memede, bri, pobre, od 'kona careva: ufati ga mome od Vrgorca, po imenu Ercee Jakov. to god bie u cara junaka, ne bijae eega vojnika, to< bijae Osman, kapetane od Novoga, grada bijeloga. 45

C 9\ Namira ga namirila bie i na sokola na zmaju lutu, po imenu Pervanovi Tomu.

I ufati Jusup bujumbau podVrgorcem, pod bijelim gradom., ter ga vodi g dvoru bijelomu, da ga ini i z blago pita, tri ijade od zlata dukata. 7 Ai za vika. malo i veliko; Smakni, Toma, zmiju od krajine! Puno nam je Jusup doi jao i kranski glava odsikao. Al se.Tomi mo. ne mogae, 75 ve povadi sabfu od bedrice, manu sab]om, odsie mu glavu. I sad' mu se nahodi odora ba u dvoru Pervana Antona. I ovo se zgodilo bijae Bea, pobre, rata ogenoga. Ej Jusupe, zlatni buzdohane, e vlake odsicati glave? i p Oi si i e g a , Ko bijae Mesiovi Zuko? On bie zmaje od dvi glave: pogubi ga sok pid Vrgorca, sivi sok Markoti Antone. Ajme Zuko, naa desna ruko! ,
IO 8o

Dvadeset je glava, odsikao, sve delija prija neeneni, 5 al i nemu glavu odsikoe. Ej Osimane, krilo od Novoga! Posice ga netjak Zmajevia, po imenu Visko Buje vicu, mlado .mome od dva jest godina, 5 5 na mejdanu, pobre, j.unakomiu. Odkada je Bosna, zemja ravna, ne bijae eega junaka u Turina, ni u krstijani, 2 6o to1 bijae Jusup bufumbaa. Sto je rusi glava odsikao^, malo mane suzan 5 ufatioa Rata Maloga

Kud se die dvi adaje Jute, dv Tukura Poitejanina? Jedan, pobre, bie poginuo od junaka Matija ajiduika. Drugoga je junak pogubio, po imenu Arste arambaa, silni vitez od Neretve mutne, g-di se legu plemenite uitve.
2

5 Kakav bie Kos-ari Amete? l Vajadie dva grada careva: S pogubi ga od Vrgorca, p imenu Nosi, dite mlado.

karjtijani.

6o2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Kamo nami sila Anuiu, koji devet ikona priskakae? Posie ga Kneiu Vuene, od Neretve na glasu serdare. Vi ste uli zmaja estokoga od bijela grada Vubukoga, po imenu Selim Bakotia: pogubi ga Ujdure 1 imune, silni junak od Vrgorca grada.

Posie ga Sakulovi Laze, Juti zmaje od gorice crne.

Evo ima malo godinica, odkad nam je junak poginuo', po imenu Usa mejdangija2: pogubi ga mome od Neretve, po imenu Batiniovi Mte, *5
2

Kakav bie Turin Osinan-aga, koji vlake odsicae glave?

pogubi ga vie Metkovia u Neretvi nasrid poja ravna. Ajme Usa, krilo od Gabele, ludo ti si izgubio glavu!

[132.] Pisma od Graca u gorem Primorju,


na koga doe bosanski vezir i ercegovaki paa sarno etrdeset ijada vojske na 1666 otobra na 8.

Kigu piu Turci Gabejani ter je aju caru estitomu: Svitli care, podni t ne moemo, grad se gradi nakraj sina mora. Ne gradi ga care ni csare, : ni vitee dude Mleanine, nego Juri, od Lavana knee, i fra Luka Smojanovi fratre.

Kada caru bila kiga doe, kigu tije, drugu napasuje ter je aje na Bosnu ponosnu, a na rke od Bosne vezira':

Slugo moja, od Bosne vezire, kupi vojske etrjest ijada, digni s Livna od boja lumbarde ter obori Gradac u Primorju. 2

Zatvori nam; Buku od Neretve Kad veziru bila kiga. doe, I0 i Neretvu do kule Norina, l-33i0J skupi vojske etrjest -ijada mi ne smimio vie vojevati i poveze est bojni topova, ni na more sine izlaziti. A kad doe na Jezerac mali,
* Ujdure. Isp. R 1 318: Vidure. U Vrgorcu ima i danas obitej Ujdur. < 2 meidancia.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

60

zove sebi od Brona knezove 25 ter je nim a tiho besidioi: Ka'te pravo, tako bili zdravo, mogu li se izvesti topovi vie Graca na Primorske stine. Veli nemu alinovic knee: 3 Evo, paa, rusa glava moja, a eto ti britka sab Ja tvoja: kad izveze na stine lumbardu, odsici mi rusu glavu. moju. Nit je 1 puta koAu ni Skoniku 35 ni Turinu, tvojemu vojniku: visoke su vie Graca stine, jedva bi ji priletio drale, kamo li e iz jezditi Turci. Za t vezir i ne haje nita, 4? ve podie silnu vojsku svoju i poveze za vojskom lumbardu, izveze je na Primorske stine. Pak dozivje alinovi kneza, srdito je nemu besidioi: 45 Spomine se, alinovi knee, to si skoro meni govorio, da odsiem rusu glavu tvoju, ako doe na stine lumbarda? Nemoj rei, da ti je do mene: 5 sam si sebi glavu odsikao.

Bre idijio, alinovi knee, to ne moe sila uiniti! Kud n amis li, tud e udariti. Pak primae svojega gelata, 55 manu ordom, odsie mu glavu. I namisti na stinam lumbardu, poe biti Gradac u/kraj mora, al ne moe odbit ni kamena, 6o kamo li e Gradac razoriti. A kad vidu sileni veziru, posla vojsku pod Primorske stine, ne bi li ga s juriem uzeo. Ni tako ga oisvojit ne moe, jer ga brani vojska principov 65 i prid vojskom Korner enerale, jo ga brani Jurievi knee i fra Luka Smojanovi fratre. Mnogi Turci pod mm izgiboe, a vee ji rane dopadoe: 7 osta mrtvi ijadu Turaka uvajui Gradac ukraj mora. A Ikad vidi sileni vezire, da ne moe Gradac osvojiti, povrati se u Bosnu ponosnu suze rone, rusu bradu gule.

75

Nitije.

60

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759 ;

[I33-] Pisma od Raia,


kako su izginuli rata Kandijanskoga i Bekoga.

N u posluaj, Bogom pobratime, sto se uje u gori zelenoj! Al u travi juta zmija cvili, ali soku gori u -vedrini? Ali bila Slovinkma vila, 5 jer joj bie poginuo Marko? Ali cvili u gori jeline za koutom, svojizim jaranom? Pobratim je pobri govorio: Zle ti pisme, a emerni glasi! Nit je'zmija u travi zelenoj, nit je sok gori u vedrini, nit je mlada Slovinkina vila, jer joj nije poginuo- Marko1, ja sam sin s Markom besidio, *5 besidio, rujno vino pio, ni jeline u gori zelenoj, jer koutu nije izgubio, nego knee Kaiu Nikola prid kolinom bana enerala. Cvili knze kano zmija Juta: rodbinu mu Turci isikoe, a vee ji ivi odvedoe, u tamnice tamn postavie. Cvile knee suze p-rolivae ter ovak banu govorae: Neka znade, bane enerale, da mi babu Turci posikoe,
2

babu moga Kaiea Ivana. N a istoj ga ufatie Turci, pod Gabelom odsikoe glavu. Ej Gabelo, ognem izgorila! I Radova, mili gospodine, starca babu Jurievii kneza, ukraj bile kule ufatie i rusu m u glavu odsi'koe. Meni bie prvobratuede, esto turske odsicae glave. 331] T o su, bane, Jute rane moje, koje onigda priboliti n e.

35

40

Jo ti kaem 'dva -sinovca moja, dva sinovca, dva siva sokola: obadva ji Turci ufatie, starijemu glavu odsikoe, a mlaega ufatie iva, u Mostaru ega poturie, ter p-rom-ini viru za ne viru. I ovo su Jute rane moje. Cvili Juba Kaia Ivana, jer joj Franu sinka zarobie; gore cvili knee Nikolica, jer mu Pavla sina poguhie. 45

Jo ne bie zora zabilila ni danica lica pomolila, vie Brista, sela malenoga, vie vila iz Crjeni strna:

55

RAZGOV.OR UGODNI NARODA SLO VINS KOG A (1759.)

605

,Zlo ti jutro, lubo Stipanova, vrlo ti si zoricu zaspala! tipana ti Turci pogubie, 6o Pavla sinka ogem saegose i nego vi deset rodi jak, jo toliko mladi divojak; sm utee KaicuGrgure, ue junk, vesela mu majka!5 Ima znati, bane anerale, da su ov moji rodijaei, bratuedi i moji sinovci od staroga Kaia kolina, gospodskoga roda i plemena.
6

etvero mu dice odvedoe Sarajevu, gradu bijelomu. Jo pogibe vitez na krajini u Baini, selu malenomu, po imenu Kaicu Ivane, od mojega roda i plemena.

Ve te molim, bane enerale, 9S da mi dade do tri ormanice i na ima tri mlade vojvode od Primorja, mist a kamenoga: od Igrn Deli-Markovia, od Pbdace Miiju Viskovia, a od Brista Grgu arkovia, vitekoga kolina Kaica.

Ioa

Ej Bacino, ogem izgorila! 7 Gospodske si krvce napojena od Kaica, od rodbine moje, branec krunu duda mletakoga. Ah, tako mi, bane, biti zdravo, sve cu tii ji poviditi pravo, 75 u acini koji izgiboe velikoga rata od Kandije. Knezu Miji glavu odsikoe, ikolicu iva ufatie, Jubovcu mu Mandu zarobise i dvoje mu dice poturie. Da je tebi posluati, bane, kako Mirkova fubovca u Mostaru, gradu bijelomu, jer je mladu zarobise Turci , i etiri poisikose sinka! Knezu Juri odsikoe glavu branec tebe, mili gospodine,

Zaveu se u mutnu Neretvu, pogubim Turke Gabejane, 10 osvetiu moje rodijake, bramede i jo netijake. to zapita Kaicu Nikola, to god pita, to mu bane daje: dade nemu doi tri ormanice i na ima tri mlade vojvode.

II0

8o

Zavezoe morem pod Primorje. Kad su doli gori na mladine, di udara u more Neretva, kod Osina ukraj sina mora,
8

sritoe ji turske oirmanice i u ima Turci Gabefani, a prid ima tri age careve, tri brajena, tri Perizovia.

"J

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVTNSKOGA (1759-)

Pobie se praom i olovom: cd praha se nita ne viae, od topova nita ne ujae. Markoviu dobra sria bie, jer potopi do tri ormanice ,i isie Turke Gabejane: pogiboe tri mila brajena, tri brajena, tri Perizovia.

120

Posice ji Deli-Mar'kovieu kod Osina u mutnoj Neretvi, al i ega rane dopadoe, da b ' od koga, ne bi ni alio, x3 ve od svoga Bogom pobratima, po imenu Pa vicu Nikole: neote je ega udario, s crnom ga je zemjom sastavio.

12$

Plau ega gospoda latinska x3 5 i sva, pobre, krajina primorska. Markoviu, pokojna ti dua, vele ti si glava odsikao! 1332] I Pisma ov bi izvaena iz procesa uinna na Suurju, dravi od Fara, na 11 otobra 1663, p o nastojanu kneza Nikole Kaia iz Lavana, i poimje talijanski ovako: Dovendo> io Nikolo Kai valermi del' ingiomta verit, ptroueo gl' infrscritti capitoli e testimoni &C.1

U komu se procesu tiju svi Kaii u reenoj pismi imeno vani, to jest iz Lavana, Brista i Baine, i ovi su Jurievii, Pekii, Stipii, Mirkovii i Mioii, budui da ejad od ovizih kua imenuje, koja bihu zarobjena i posiena u poetku rata od Kandije, kakono same ejadi Mioia dvajes i sedmeroi jedan dan izgoreno od nevirni Turk.

[134.] Pisma od testamenta Karla csara. N a ijadu i sedam stotina, jo trideset i devet godina "umirae cesar Karlo esti, ali joter bijae u svisti. Svoje bane sebi zovijae ter ovako imam govorae: Vi ste meni vazda virni bili, vau krvcu za me prolivali.

1 Taj je proces tampan u Buli. di archeol. e storia dalm. X I , suppl. 8, str. 61-68, iz rkp. biskupa Petra Kaia, no datiran je 12 Ottobre 1561 (oito grijekom mj. 1661).

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

607

Zmija bie Otmanovi care, koji zemju svu kransku tare; povisoko glavu nadizae, da dobavi orla, nastojae. Zavija se orle pod oblake, tira zmiju iz zemje nimake, a orliem krila narestoe, Juitoj zmiji puno doi jae. Ob no mrki dolazae vue od zapada, gdi poiva sunce: da zakoje orla, nastojae, i ugrabi sve krajestvo nae.

IO

Sokoliim pane narestoe, lisiinam oi povadie, obrnie pristoje orlovo, kod Dunaja vode postavjeno. A sad, moji mladi vitezovi, vi po izbor bani i knezovi, ovo me je bolest oibrvla: ja umirem, ali Bogu fla! Posluajte, da rii izustim, prija nego duicu izpustim: to se godir nahoidi mojega i u Beu i okolo ega, sve drave mojega krajestva, jo i krunu mojega cesarstva, ja ostavjam dragoj erci mojoj, virnoj Jubi duke od Lorene. Pak dozivje svoga sekretara, od cesarstva svoga sveznadara, niz obraz je suzam oborio ter je nemu tiho govorio: Uzmi, slugo, pii kigu kraju drugu pii kraju po imenu Filipu divit i artiju, francekomli; panolskomu, Petomu.

*S

20

AI se orle vije pod oblake, oblai s u sunane zdrake, oblak svija, naina gromove, do dna muti sve morske valove. Iz oblaka ne 'd klati Doletie tii od ungarske lute strile bac, svojizi. ovc. sokolii, zemje Ungriii.

Teke vuku rane zadadoe i orlovu krunu obrnie: neka znadu svita banovine, kako siku ungarske katan. Iz jame se libi lisiina, i jejina, nemila tiina, da zakoje orla, nastojae, i Ungarce, sive sokolie.

?5

Priporui virnu Jubu moju i Mariju, Jubu Lo'remnu, nek jim vazda budu na pomoi i u dnevu, slugo, i u noi..
65

To izusti, duicu izpusti na kriocu svoje zarunice, virne Jube rimske cesarice. Ej csare, pokojna ti dua!

6p8

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (1759.)

Pisma od rata krajce ungarske krajim kranskim. Malo vrime postaj aloi bie poisli smrti krune csarov, Bavijera bile Imige pie i pripravja velike darove. Jednu saje kraju franc esko mu S Ludoviku, prijateju svomu, u kizi je nemu be sidi a: Kupi vojsku, svitla kruno moja, ter otimji sela i gradove sve do i okolo ega. Ako meni Bog i sria dade, da osvojim krunu csarovu, ja u Milan tebi darovati. A evo ti tvrdu viru dajem: kako krunu csarovu naeni, leiju u tebi darovati i uvik e sa mnom mirovati. Kada kraji kige progledae, 3 5 brzo silne vojske sakupie, sa svi strana oni udarie, sve do Bea grada osvojie. Cvili jadna erca csarova: Ej nevro, nigdi te ne bilo! 4 Divera je Karla dozivala, . ovako je nemu govorila: Posluaj me, moj mili brajene, brani Bea, ne izdaji mene! Ja u poi ravnoj Ungariji, 45 uteu' se Divici Mariji. Sakupiu moje Ugriie i Posavce, sive sokolie Pak uzimje sina malenoga, u svilu je ega zavijala, svojim ga je suzam oblivala,

IO

Drugu sa Je kraju panolsikomu, po imenu Filipu Petomu, *5 ter je nemu tiho govorio: Ej Filipe, od pane monarko, pomog te vanelita Marko! Nu sakupi tvoje vitezove ter uzimji bijele gradove, to je godir oko sina mora Lorenina oli csarova. Ako meni Bg i sria dade, da ja si dnem u Beu bilomu, darovau tebi Fioremcu sve d o Rima, grada bijeloga.

pak otie ravnoj Ungariji. Kad je dola Pounu bilomu, iztralo malo i veliko, da pozdravi ungarsku krajicu. SS Kada ji je oma ugledala, niz obraz je suam oborila, ovako je ima govorila:

Treu pie kraju od Pruije, u kizi je besidio emu: Kupi, kraju, tvoje vitezove ter otimji -sela i gradove. 3

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVNSKOGA (1759.)

609

Ugriii, mila bratjo moja, utoeie1 i ufae moje, branite mi sina malenoga, a vaega kraja ungarskoga! Svi su kr]i na me udarili i cesarstvo moje ugrabili: branite mi Bea bijeloga, koga mi je babo ostavio.

dvajest ijad' Rvata junaka, 9 sve ditia i mladi momaka, prid ima je od Karlovca bane, od rvatske vojske enerale; eset ijad' silne Nimdije, ali je to ogna estokoga, 95 prid imam je Keviniler bane, od nimake vojske enerale; dvajest ijad' Boema junaka, izabrani po izbor vojnika, prid ima je Lubkoviu bane, i kojino se glasi na sve strane. Malo mane bie Posavac, sve delija prija neeneni, prid ima je knee Trenkoviu, I0 na glasu je kano Krajeviu. 5 Ode vojska g Beu bijelomu pivajui i popivajui, vince pijiu, koe igrajui. Kad su bili g Beu bijelomu, II0 gledale ji iz Bea divojke, gledale su ter su besidile: Lipi kon, da lipi junaka, kano jedna kita divojak! Kai pravo, iz gorice vilo, je li lipo pogledati bilo od Posavja pribrze koike i delije Krbave i Like! Trepeu jim krila pozlaena za kalpakom kita vesliena.

65 [3.

Kad to ue umgarska gospoda, sve prorplaka mal i veliko, svoje britke sabje povadie, na sabji se svaki zaklinae, 7 da e prija izgubiti glavu nego izdat ungarsku kraticu i Jozepa, kraja ungarskoga. Jo ti, pobre, jedno udoi kaem, nemoj rei, da ja ovo laem: 75 skoie se ungarske divojke, udovice i niove majke, otvoirie arene sanduke, pokupiie i srebro i zlato, sitni biser i drago kamene, krajci ga nose na potene:

8o

Eto zlato, ungarska krajice, srio naa, prisvitla danice! Kupi sada tvoje vitezove, plaaj vojsku, bane i knezove. 8 i Maleno je vrime postajalo, slenu je vojsku sakupila: eset ijad' mldi Ugriia, prid ima je Palfi enerale;
Utocijctje. Stari pisci hrvatski. XXVII.
1

"5

39

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (175 9.)

Tu se vojske vina ponapie, I 2 od Bea se zdravo podigoe. Ode jedna u leiju ravnu: vitezovi ravne Slavonije, prid imam je knee Trenkoviu,
I2 i delije Like i Krbave, 5 od rvaske po izbor drave, prid imam je od Karlovca bane, koji esto odnese mejdane.

Ode trea g Pragu bijelomu: eset ija silne Nimadije, *5 dvajest ija Bojema junaka, prid ome su do tri denerala, tri sokola, naem Bogu fala! Jedan bie od Lorene Karlo, a drugi je Keviniler bane, *si trei bie bane Lubkoviu, boji vitez nego Kobiliu. Kad su doli Pragu bijelomu, sa svi strana ega obsidoe l6 i na ega skladno udarie. Odkuda ga Keviniler bije, odonlem se grade tresijae od topova Keviniler bana. Odkud li ga Karlo udarae, l6 bie gradu pocrnilo lice 5 od crnoga, praha i olova. A odkuda bije Lubkoviu, niz bodene krvca tecijae od. juria Lubkovia bana i negov'i mladi vitezova. AI je malo vrime postajalo, bio barjak n .gradu trepee, za mir pita, ne e boja vee. Bilu gradu vrata otvorie, principu se Karlu poklonie, x75 od grada mu kjue pridadoe, a Francuze nadvor istirae.

Kad su doli u leiju ravnu, r robe, pale sela i varoe: 3 kud niova sabja dopirae, on'd crna krvca tecijae. Iztirae kraja od Proije, a negovu vojsku isikoie. Nije brata, to ne rodi majka, X3S nad Slavonca ne ima junaka! Druga ode 'ravnoj Bavijeri, est ijada 1 mladi Ugriia, prid imam je soko tica siva, x po imenu Palfi enerale. 4 Popalie sela i varoe, osvojie kule i gradove, iztirae duku Bavijeru, a negovu isikoe vojsku. Prid dvorom ti resla zerdelija, 45 Ugrii je na glasu delija: sabju pae kano pustaija, kona jae kano paalija!

1 Sce/t igliada. Imalo bi biti: SceJet igliad (isp. 88. stih ove pjesme i isti stih u R 1 339).

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (17*9.)

6ll

Ungarci se povratie natrag pivajui i popivajui, vince piju, 1 koe igrajui.

Dosta lipa blaga donesoe i suana mladi dovedoe, sve Francuza mladi neeneni, Pruijan ni broja se ne zna.

Ugriiem pisma na potene, 18 5 Bog jim dao zdravje i vesele, rodilo jim vino i enica, nek su zdravo krafiina dica!

[136.] Pisma najposlida od slavne Bosne, prikazana otcu potovanomu fra Boni Beniu, tiocu bogoslovcu i kustodu reene provincije, od starca Mjelovana. Probudi se, Bosno, zemjo slavna, kojano si zaspala odavna, ter m kai bosanske junake, na oruju vitezove jake, neka mogu i ni zapjevati, 5 ast i diku slavnoj Bosni dati! Ali Bosna lipo odgovara, Mjelovana ter estoko kr: Jer si, brean starce, poludio, putujui pamet izgubio? -IO Kad si pjeva pjesme od junaka, najvee si pjev od Boiak. Ko je bio Marko Krajeviu, ko li vjetez Milos Kobiliu? Ko bijae Re]a Bonanine, *5 Omuevi junak od starine?
1

Ko je bio Brankoviu Vue, 1' starinom Kastrioti Jure, li junak Zrinoviu bane, delija Kosari Stjepane nego mladi starinom Bonaci, ol Bonaci odi Ercegovci, koji bihu bosanska gospoda od slavnoga mojega naroda? Odklem bie Seanin Ivane i delija Makar kapetane, odklem li je Novak i Radivoj i delija Toimiu Mijate ve od Bosne i Ercegovine, Koarica stare banovine? ostli uskoci junaci svi su, starce, starinom Bonaci.

pijuchi.

6i2

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOG A (759-)

Ko bijae Janko Mitroviu i Ilija serdar Smilaniu, li bie Suri don tipane i kavalir Jankovi Stojane

35

Odkuda su Domazetovii, 65 Jute zmije kano Jamkovii, ve starinom od Bosne knezovi, na oruju silni vitezovi, kojino su svuda vojevali, jo i turske glave odsicali 7 od Kandije rata estokoga pod barjakom csara bekoga? A kamo ti pae Atlagii, Atlagii i Kulinovii?" Di su tebi Duratbegovii, Duagii i Sokolovii? Kamo tebi sile Bakotii, Koarici i Filipovii? Di su tebi Kopc junaci, I^ulbovii di su Ercegovci, Sulagii i Mesiovii, Lopuii i Vazlinovii i ostali Ercegovci Dalmaciju na stotine [336] p o izbor junaci ol silni Bonaci, koji porobie, glava odsicae?

ve uskoci starinom Bonaci, ol Bonaci oli Ercegovci, i ostali kotarski serdari, kapetani, alaj-barjaktari? 4 Odklem bie starina Nak'ia, Sinobada i mlada Radnica ve od Bosne i Ercegovine? Viruj meni, starce, do istine. Odkolem je Vukoviu Zee 45 i kavalir Gri dom Ivane, odlklem li su ostali serdari i na glasu cetinski glavari nag od Bosne i Ercegovine vitezovi zvani od starine? Ko je bio Marko Sinoviu, silni vitez Petre Kulisiu neg Bonaci, starinom junaci, Ercegovci ol mladi Ungaroi? Odkolem je Deli-Markoviu., silni junalk Rade Miletiu neg uskoci mladi Ercegovci, a starinom svi jesu Bonaci? Ko bijae Nikolicu Bajo, li vitez Ivanovic Marko nego mladi starinom Bonaci, ol Bonaci oli Ercegovci? Sto li pjeva Posavce junake, to ti pjeva starinom Bonake.

75

8o

85

Kamo tebi Kuna Asan-aga, koji mnogo odnese mej dana? Di je junak Popreno vicu, na oruju Marko Krajeviu? 9( Kamo li ti Babicu Asane, di li ti je Lopui emane? Kamo tebi Cukarinovii, Noinovi i Nagakovii?

6o

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (17,-9.)

613

Di je tebi Firdu'soivi bee, Topalovi dii ti je vitee? Kamo li ti Zloji Omer-aga, di li ti je ari 1 dizdar-aga? Di su sile Tatar anovii, Duratovi i Tabakovii, koji svuda ete etovae, na stotine glave odsicae?

95

Svi su ovo starinom Bosnaci, . ol Bo'naci oli Ercegoivci, 10 kojino se tada lzturie, S kada Bosnu Turci osvojie, i ostali bez broja junaci, vitezovi starinom Bosnaci, koji vlake odsicae glave vee, neg je u Primorju trv.

"

I da si mi zdravo, Mjelovane! Boga moli, ostavi mejdane: sve je nita, sve e u prah poi, grije plai, vaja g Bogu doi.

Ove pisme svakomu drage ne e biti, jer medu ima malo im . razlikosti, nahodei se u svim iste rii, kakonoti ove: j u n a k , v i t e z , d e l i j a , 1 e v e n t a, z m i j a , z m a j , v u k , l a v , s 6, r a, g n i z id is o< 1 v i m a , s a b J a, k ; p> j' e, K r a J e v i , b i 1 i , Z d r i n o v i , k o l a j n e , m e d a} e, d u k a l e , odsicae, b ) e d o v o a e &c. Kad bi mogue bilo, imala bi jedna od druge biti posve, razli ita, ali budui svi vitezovi imenovani od iste kriposti, s istim rima sluiti se bi potribito za ukazati niova junatva.'Komu su ugodne, neka ji piva; komu li nisu, neka ie spavati.

Sarrich. Isp. bi}, uz R 1 259.

6I

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (175? )

Najposlidi razgovori starca Mjelovana z bratom tiocem. Prosti] pmlivo!

I. Znadem, da e niki mrziti na pisme moje nahoei u ima Jude od svake vrste i zanata, ali da ji oe ptoemivati i razgledati onako, kako ji starac Mjelovan gleda i razmija, ne bi naa medu ima toliku razlinost, dali bi ji vidili u zanatu sline i jednake. I neka me isto razumi, moj tioe potovani, kaem, ti bistro i otvorito, da moja svrha nije bila iziskivati, od koga je roda i plemena, koga je dila i zanata, nego1 je poglavita moja mis i svrha bila posli kraja i gospode znati i svitu prikazati, je junak bio, je li glave turske odsicao i koliko je koji osikao. Nahodei se dakle mnogi od ovoga rukodila i zanata, premda u drugim stvarmam neslini i nejednaci, u moje ji pisme metnu i svitu pokaza. Nikomu dakle to nejma mrsko biti ni sramovat se gledajui svoje stare u broju Judi od svake vrste, (kaikono se ne sramuju cesari, kraji, principi ni gospoda plemenita stati u jednomu gradu, u. komu su od svakoga zanata Judi, zli i dobri, poteni i nepoteni. Ako li je. p a t komu sa svim tim mrsikoi, neka se oituje: brzo> u, ako Bog dopusti, iste pisme pritampati, ta u ga lasno izvri. Ali da moe promisliti, kako simo svi od jednoga otea i matere roeni, tu bi iz. praznu mis od selbe daleko bacio. II. Fale se niki (kako ujem, ali malo virujem), da e mi initi pjesme porugjive. Mogli bi lasno, kad bi tili, ali virovati ne mogu, jer uzroka ne e nai, zato oli su u mojim pismam niovi [337] stari oli nisu: a|ko su u pismam, tot e mi vratiti zlo za dobro starca Mjelovana pogrujui, koji ni fali i uzvisuje 1 ; ako li se u mojim pismam ne nahoe, ja kriv nejmam biti, to oni junaci nisu bili. Ako li su bili taki, jer starcu Mjelovanu ne pokazae svoje karte s peatom od vladalaca utvrene, kadno se z guslam- skitae o Skadra doi Zadra, od Mostara do Kotara? Joda cine, da e ji s kapom u ruci moliti, da niove stare zapjeva junake? Vaisto nije to prilika ni pomisliti. Nejmau pak uzroka mrziti na pjesme Mjelovanove, jer su mnogi spored nivim starim pofajeni, zato bi se ukazali samoslavci, to ne stoji dobro; niti Mjelovan toga moe uiniti, jer je nemu po' naravi svakoga faliti i slaviti, ne samo 'prijateje, quia etiam ethnici hoc faciunt, negoi li joter i one,
1

uzvijjuje.

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA (i 7Jy .)

65

koji ga i danas zlo gledaju, kako je nikim po naravi tue potene, ast i slavu u zemju zakopavati. Ako li se pak kogod ne dostoji svoje stare vitezove gledati u mnotvu ludi razliiti, neka se vari u pritilini samoe svoga velianstva: ja mu dobru sreu nazivam i molim, da se proe siromaha Mjelovana, stara, bolesna i nevojna, koji ne misli zla ni tiici u gorici. Je li se pak kogod naotrio pro tiva nemu zapjevati, bilo mu u sto dobri as'! Ali neka znade, da e mu sirotna Mjelovan na onu staru crnogorsku odpojevati, koliko umioi bud; ako li mu brzo- brada opadne, kako se boji da oe, da ako se kogod nade od sve Dalmacije, Kroacije, Ungarije, Bulgarije, Raije i Skenderije, koje krajevine puno je slavio, a najvee prrvedroga duda mletakoga, ter ga lipo osveti i viteki odpojeva. III. Dajem ti, moj" tioe, na znane, da ja ovi trud nsam inio za Jude, koji latinski i talijanski jezik posiduju, jer oni znadu iste i puno vee stvari, nego sam ji ja u moje kige postavio. Samo dakle ovo uinio jesam za slubu oni ludi, koji izvan slovinski drugim jezikom govoriti ne znadu, niti se mislim radi toga slaviti pod imenom od istorika, jer je to jizbina Judi sveznanaca, kojim ja nisam vrstan sluga biti. Mnoge stvari jesam iz kiga izvadio, mnoge iz diploma, dukaa i atestata, kako se tije u poetiku moji kiga, a nike po> svidobi mudri i veliki Judi, koji su vee tili nego ja i kojizim se virovati ima brez sumje svake. Ako li pak kogod virovati ne ktio bude, ni zato se odsuditi ne e. Sa svim tim primalo e stvari nai, koje nisam oli iz kiga tampani oli iz karata autentikani izvadio. IV. Nae tolika poniakaa aliti erore od tampe, da e se zauditi. I tomu ja kriv nisam, jer sam nastojao, koliko sam mogao i ne mogao1, ali ne bi mogue, da ji sve svladati mogu. Nae pomakae u brojim, kakonoti na listu 4, di namisto 1746 mee 176; za rei 832 metnuo je 822 na listu 8; namisto 837 metnuo je 827 na listu 8; namisto 1339 mee 1329 na listu 9. A taka pomakaa nae se i na drugim mistim ne samo u broju, dali joter i u slovim, kakonoti namisto- v r k a metnuo je g v r na listu 2; na misto I s u s a metnuo je A s u s na listu 5; namistoi M i h a j l a na e M i h i 1 a na listu 162; za rei p a t r i j a r a mee p a t r i j a r k a na listu 103 1 ; namisto M i j o i a nae M i j o s t i a na listu 220, i na drugim mnogim mistim. Naes mnoga poman1

Treba da bude 163.

6i6

RAZGOVOR UGODNI NARODA SLO VINSKOGA (1759.)

kaa ilim rimam, kakonoti u pisrni od csara Konstantina najposlidega, gdi e nai ovako*, o d r i m s k e s e o d m e e t e , to bi ovako imao rei: o d r i m s k e s e c r k v e o d m e e t e , na listu 161. Ne e nai gdigod ni ila versa, kakono> u pismi kolunela Crjenka iz Kinina na 165 , gdi poimje: P u n o s l a v e o d K n i n a C r j e n k a , ostavio je: K a n o K o t a r M i t r o v i c a J a n k a . Nae pomakana mnoga u | puntim, u virgulam, u acentim, u rii sastavjenu oli rastav}enu: izpravjaj kako- znade, ja vie ne mogu. V. Muno e ti bit virovati, da su nai vojnici tako lasno. turske glave odsicali, ali ima znati, da navlastito rata Bekoga tako je na e pokarane Boije bilo dolo, da su ji iste ene i dica sii mogle, kakono je prija toga, navlastito rata Ciparskoga, dolo bilo pokarane na krstjanluk, u koja vrimena turski osin krstjane bijae. Daklem se tomu, moj prijate]u, uditi nejmade, q u i a d e x t e r a Domini fecit virtutem.

Svrha.

Treba da bude 265.

Pregled sadraja
Strana

ivot i rad Andrije Kacia Miosia Napomene uz ovo izdane Razgovor ugodni od god. 1756.: [Latinska posveta Bratu tiocu . biskupu Kosoviu] . . . . . . . .

V LIII

3 5

(Kai je i pro2u i pjesme poevi od str. 13 pa do 207 Razgo vora od 1756. uz neznatne promjene pretampao u izdanu od I 759- na str- I9 do 69 i 71 do 89, pa zato taj dio Razgovora od 175()- nije niti u ovome izdanu napose "tampan, nego su samo varijante naznaene bi\evskama ispod teksta Razgovora od 1759.) 132205 i 207234 [18.] Pisma od Jure Kastriotia i negove majke Vojsave [19.] Pisma druga od Jure Kastriotia . . . . . 6 10

(I Decretum Stephani Thomae, regis Bosnae ultimi i Slide knezovi i vlastela naroda slovinskoga, Razgovor od 1756., str. 221240, prenio je Kai uz male promjene u Razgovor od 17j9-, str. 70 do 71 i 187 do 191; te se promjene u ovom izdanu razbiraju iz hi\ezaka ispod teksta Razgovora od 1759.) 205207 i 383393 [20.] Pisma od Cipra . [21.] Pisma od boja na dan sv. Justine . [22.] Pisma od sv. Ivana Kapistrana i vojvode Janka Vitezovi od Kotara, koji turske odsicase glave Vitezovi od ibenika i drave ibenike Vitezovi od Knina, Drnia i Zagorja Vitezovi siski, koji vitezki vojevae i turske odsicase glave . . . Vitezovi od Katela, koji turske glave odsicase i na vojsci se vitezki podnesoe . Vitezovi od Klisa, koji turske odsicase glave . . . . . . . Vitezovi pojiiki i omiki;, koji turske glave odsicase i vitezki vojevae Vitezovi od Primorja, koji turske odsicase glave Kue oliti plemena, od koji su bili oficijali principovi . . . . . . Vitezovi od krajine imoske, koji turske glave odsicase i viteki vojevae Vitezovi i junaci od krajine vrgorske, koji turske glave odsicase . . Vitezovi od krajine neretanske, koji turske glave odsicase . . . . [23.] Pisma od vitezova od Kotara . [24.] Pisma od vitezova ibeniki i drave negove [25.] Pisma od vitezova drniki, kninski i zagorski . . . . . [26.] Pisma od vitezova siski 14 17 20 23 24 26 26 27 28 28 2 9 31 33 34 35 37 40 41 42

6i8
Strana

Pisma od vitezova omiki i pojiki .' Pisma od vitezova vrgorski i imoski Pisma od vitezova primorski Pisma od vitezova drave Novkovia Pisma od vitezova kotorski Pisma od vitezova dalmatinski, koji pogibose rata od Kandije . Pisma od vitezova, koji izgiboe rata Bekoga Pisma od glavara turski i silni junaka, koji pogibose od vitezova ercegovaki [35.] Pisma od Graca u Primorju, na koga doe bosanski vezir i ercegovaki paa (1666.) [36.] Pisma od grada Zadvarja, na kojega doe bosanski vezir i ercegovaki paa (168 j.) . . . " [37.] Pisma od Kaia, kako su izginuli rata Kandijanskoga i Bekoga . [38.] Pisma od testamenta Karla csara [39.] Pisma od rata krajice ungarske s krajim kranskim . . . . Junatva koja inie stari Primorci i uskoci [Govorene od kue Vladmirovia] . . . . ' . . . . . . Razgovor ugodni od god. 1759.: [Posveta knezu Luki Ivanoviu, talijanska] [Posveta knezu Luki Ivanoviu, hrvatska] Noi riformatori dello Studio di Padova Pripojubjenomu tiocu [i.] Pisma Radovana i Mjelovana [2.] Poskonica, koja se moe u kolu pjevati . . . . . . . Kratko ukazane od stari kraja slovinski i dogaaji u dravm slovinskim Dogaaji posli poroena Isusova Broj csara od naroda slovinskoga Broj papa slovinskoga naroda Broj od sveti naroda slovinskoga Broj od blaeni naroda slovinskoga Broj veliki sluga Boiji od naega slavnoga jezika i naroda [3.] Versi csara Konstantina Velikoga i negove majke Jeline Kriarice [4.] Pisma od etiri sveta imeaka Kraji slavni oliiti slovinski , ustroio', kraj slovinski I. . . . . . .. , Svevlad, kraj slovinski II Selimir, kraj slovinski III Vladan, kraj slovinski IV Radimir, kra} slovinski V Svetimir, kraj slovinski VI Budimir, kraj slovinski VII . . . . Svetolik, kraj slovinski VIII Vladislav I., kraj slovinski IX. . . . ' . . Tomislav, kraj slovinski X .

[27.] [28.] [29.] [30.] [31.] [32.] [33.] [34.]

43, 44 46 49 51 53. 55 58 61 63. 64 69 71 74 95:;

9 101 103, 103 104 105 108 no> 118 119 12O' 124 124 127 129 132 13 13 3 134 134 134 13? 136 137 137 138

6i9
Strana

Sebeslav, kraj slovinski XI Vladimir I., kra} slovinski XII Karamir, kra} slovinski XIII T v r doslav, kraf slovinski X I V Tolomir, kraj slovinski X V Pribislav, kra} slovinski X V I Krepemir, kra} slovinski XVII. . Svetorad, kra} slovinski XVIII Radoslav, kra} slovinski X I X [5.] Pisma od Radoslava Cijaslav, kr.a} slovinski X X . Pavlimir, kra} slovinski X X I [6.] Pisma od Pavlimira Tjieimir, kra} slovinski X X I I [7.] Pisma od kra}a Tjedmira Preliniir, kra} slovinski XXIII Silvestar, kra} slovinski X X I V . . . Tuimir, kraj slovinski X X V Falimir, kra} slovinski X X V I Vladimir IL, kra} slovinski X X V I I [8.] Pisma od kra}a Vladimira Dragimir, kra} slovinski XXVIII Dobroslav L, kra} slovinski X X I X . . [9.] Pisma od kraja Dobroslava Mihajlo, kra} slovinski X X X . . Radoslav ., kra} slovinski X X X I . . [10.] Pisma od Radoslava i Bodina . Bodin, kra} slovinski X X X I I Dobroslav II., kra} slovinski X X X I I I Vladimir III., kra} slovinski X X X I V . Jure, kr} slovinski X X X V Grubia, kra} slovinski X X X V I . Jure, drugi put kra} slovinski XXXVII. Dragina, kraj slovinski X X X V I I I Radoslav III., kra} slovinski X X X I X Simeon, kra} slovinski XL Stipari I., kra} slovinski XLI tipan II. Nemaa, kra} slovinski XLII [1 .] Pisma od kraja tipana Nemae tipan III., kra} slovinski XLIII [12.] Pisma od tipana Nemaia Uro Dragutin, kra} slovinski XLIV Uro Milutin, kra} slovinski XLV Vladislav II. Uro, kra} slovinski XLVI tipan IV. Uro, kra} slovinski XLVII tipan V. Uro, kraj slovinski XLVIII

. . .

. . . . . . 1 .

...

. .

. . . .

. . . .

13& 139 13 9 139 3 9 14 140 140 141 142. 144 I4J 146 147 148 150 151 151 151 ijz 154 157 157 159 161 162. 163 166 166 167 168 168 169. 170 171 172 172 172 173 175 176 177 177 178^ 178 179

6zo
Strana

[13.] Pisma od enidbe kraja bulgarskoga . 180 Uro, kraj slovinski XLIX. . . . . . . . . . . . . 181 [14.] Pisma od Vukaina i kraja Uroa 183 Vukain, kraj slovinski L 184 Lazar Grebjanovi, despot oliti poglavica od Raije 186 [15.] Pisma od Kobilia i Vuka Brankovia 189 J u r e Brankovi, poglavica od Raije . . . . 192 Jure, poglavica od Raije, dade caru pomo protiva kraju ungarskomu 193 Lazar Brankovi, poglavica od Raije . . . . . . . . . 195 Principi oliti poglavice od Zente . . 195 J u r e L, princip od Zente 196 Bala, princip od Zente . . . . 196 J u r a II., princip od Zente 196 Principi oliti poglavice bosanske . 1 9 7 [16.] Pisma od Kotromanovia 198 T v r t k o I. Kotromanovi, kraj bosanski 200 T v r t k o II. Kotromanovi, kraj bosanski II 201 Ostoja Kristi, kraj bosanski III . 201 tipan Jablanovi, kraj bosanski IV 201 [17.] Pisma od Ostoje Kristia i tipana Jablanovica 202 T v r t k o III. Kotromanovi, kraj bosanski V 204 T o m a Kristi, kraj bosanski VI 204 Decretum Stephani Thomae, regis Bosnae ulumi . . . . 205 [18.] Pisma od tipana Kristia i negovi svatova . . . . . 207 tipan Kristi, kraj bosanski VII. i najposlidi 210 [19.] Pisma od tipana Tomasevia oliti Kristia, kraja bosanskoga . 210 Epistoa regis Bosniae Stephani Tomaevi Poglavice od Bulgarije Orbat, poglavica od Bulgarije Butaja, poglavica bugarski Terbelo, poglavica bugarski Jasen Veliki, kraj od Bulgarije I Dobre, kraj bugarski II. Teeucio, .kraj bugarski Sabin, kraj bugarski IV Pagan, kraj bugarski V. . . . ., Telerik, kra} bugarski VI. . . . . Kardan, kra} bugarski VII O r u n , kraj bugarski VIII [20.] Psma od Oruna i Nicefora Murtag, kraj bugarski IX. . imun Laba, kraj bugarski X. . Petar I., kra} od Bulgarije XL Boriko, kra} bugarski XII Seeua, kra} bugarski XIII. . Subotin, kraj bugarski XIV . . 2 1 3 214 21J 215 215 . 216 217 ^7 217 . 218 . 218 218 218 . 219 221 221 222 222 223 2?

6zr
Strana:

Samuel, kraj bugarski X V [21.] Pisma od Basilija csara Radomir, kraj bugarski X V I Vladislav, kra} bugarski XVII. ._ Doli janin, kraj bugarski XVIII Alusijan, kraj bugarski X I X Petar ., kraj bugarski X X . ' . . Ivan, kraj bugarski X X I . Mirce, kraj bugarski X X I I . . . . . . . . . . Konstantin Zeko, kraj bugarski XXIII. . . Ivan Jasen, kraj bugarski X X I V . Terter, kraj bugarski X X V . . . Svetislav, kraj bugarski X X V I . . . . . . Miovio, kraj bugarski X X V I I . . . Aleksandro, kraj bugarski XXVIII. iman, kraj bugarski X X I X Kratko govorene od poglavica hrvatski oliti kranskih udnovati ivot i viteka vojevana Jure Kastriotia . . . . Poimju junatva Jure Kastriotia . [22.] Pisma od gori reeni mejdana , . [23.] Pisma od svih stvari gori imenovani Rati Jure Kastriotia i cara Murata na 1443 [24.] Pisma od ovoga boja [25.] Pisma, kako kraj ungarski pisia kigu Juri Kastriotiu (1443.) Razbi Jure Kastrioti Fere-pau (1445.) Razbi Kastrioti i pau Mustapu (1446.) . . . . . . . . . [26.] Pisma od reeni dogaaja . . [27.] Pisma od enidbe i udaje Mamice, sestre Kastriotia . . . [28.] Pisma od rata Jure Kastriotia i republike mletake (1447.), . Mustapa drugi p u t razbijen od Jure Kastriotia (1448.) . . . [29.] Pisma od reenoga boja Murat ie s vojskom na Skenderbega (1449.) . . . . . . Murat poe Svetigrad biti Ban Kastrioti opet ini juri na T u r k e Murat oaloen . Dilo viteko, koje uini Jure Kastrioti . . . . . . . . Murat pristraen Jedan rianin, Dibre rodom, izdade Svetigrad . . . . . . . [30.] Pisma od Svetigrada , . Murat kupi vojsku za poi na Kroju Murat podie vojsku za opsidnuti Kroju (1450.) . . . ^ . Paa Sabalija prija Murata doe pod Kroju Knez Vrana uini svojim vojnikom lipo govorene . . . . . Murat ini juri Kastrioti udari na T u r k e prvi put Kastrioti udari na T u r k e drugi put

. .

. .

. . . .

-23 2-.4. 225, 225. 2 ><> -.216 227^ 227 228 228; .-"9 230, 230. 231 231: 231 232. 234 235^ 236 238 241 242 246249 249 250 252. 253 255 256 258 260 260 261 261 261 262. 263 267 2 6 8 268 2 6 9 269. 269 270.

. . . .


Strana

Murat ini juri na Kroju drugi p u t Kastrioti udari na Turke trei put M u r a t ne zna, na koju e stranu okrenuti Jsup doe Muratu neveseo [31.] Pisma od Kroje Dogaaji posli smrti Muratove Car Memed saje na Kastriotia pau Amegu (1451.) . . . . . Podie se Dibran-paa protiva Skenderbegu , . . [32.] Pisma od reeni paa i mejana Car Memed po kriposti izdaje namisli pogubiti Skenderbega (1454.) . . Zakarija Gropa ie na mejdan Turinu Atmagi . . . . . Slidi boj openi Doe Musa smuen u Carigrad [33.] Pisma od ovoga stranoga boja Sinovac Jurin Amega pobie u Carigrad za imati kra|estvo od Arbanije (1456.) Skenderbeg udari na Turke [34.] Pisma od ovoga dogaaja Memed car zapita u Skenderbega mir (1459.) [35.] Pisma od Ferdinanda i Jure Kastriotia Posla Memed Sinam-pau na Kastriotia (1462.) Posla Memed na Kastriotia pau Asan-bega (1462.) Posla Memed na Kastriotia pau uisup-bega (1462.) [36.] Pisma od ovi paa C a r Memed pie kigu Kastriotiu (1463.) - . Odgovor Kastriotia na kigu Memedovu . . . . . < . . Jure Kastrioti usilovn od Arbanasa za uiniti mir s Memedoim (1463.) Memed aje vojsku na Skenderbega (1464.) . . Jure Kastrioti priblia se vojsci turskoj za udariti na u - . . . Turci ufatie velikoga viteza Musu [37.] Pisma od ovoga estokoga boja . . Balaban drugi put ie na Kastriotia (1464.) . . . . . . . Memed ie sa svom vojskom na Skenderbega (1465.) Prvi doe Balaban pod Kroju (1465.) Slidi prvi juri Jur Kastrioti otie u Kim iskati pomoi od pape [38.] Pisma od stvari gori reeni S m r t Jure Kastriotia (1467.) . . . [39.] Pisme vojvode Janka Sibianina. Prva pisma . . . . . . [40.] Pisma druga vojvode Janka 41.] Pisma trea od vojvode Janka [42.] Pisma etvrta vojvode Janka i 5. Ivana Kapistrana, kako razbie cara Memeda pod Biogradom (1456.) . . . . . . . [43.] Pisme vojvode Janka, koje abenito pivaju Dalmatini, Bonaci, Liani itd. Prva pisma . . . 44.] Pisrna od Sekule, Jankova netjaka, divojke Dragomana i pae Mustaj-bega

270 271 271 271 272 276 276 276 277 279 280 281 281 282 280 287 288 292 293 295 296 296 297 00 300 301 302 302 303 305 308 309 310 310 311 312 315 317 322 325 326 332 334


Strana Govorene od uzetja carigradskoga (1453.) . 336 Govorene od juria prvoga 338 T u r c i uinie velik juri na grad . 341 45.] Pisma svrhu kige, koju pisa cesar carigradski Konstantan papi Nikoli V., i svrhu odgovora, koji dade reenomu csaru . 342 [46.] Pjesma od uzetja carigradskoga 348 [47.] Pisma druga od Carigrada 3H [48.] Pisma od kue Frankopanovia 356 49,] Pisma, kako I. Bondumier, L. Kalbo i P. Erico pogibose branei Kalcidu (1469.) . $57 [50.] Pisma, kako A. Loredan obrani Skadar od Turaka (1475.) . . 360 51.] Pisma od divojke Marule, kako je osloibodila grad Lemno (1475.) 362 52.] Pisma, k a k o A. Leze obran Skadar (1476.) . . . . . . 363 53.] Pisma od kraja ungarskoga Ludovika, kako pogibe na Muakom poju (1526.) 365 54.] Pisma od bana Zrinovia i cara Sulemana, koji obside Seget (1566.) 368 [SS-1 Pisma, kako kra} Uluzali doe pod Korulu (1571.) . . . . 372 [56.] Pisma od Cipra . . . 374 57.] Pisma od boja na dan sv. Justine . . . . . . . . . 377 y8.] Popijevka od gospode dubrovake 382 Knezovi i vlastela naroda slovinskoga . 3 8 3 Govorene k r a t k o od kue Vladmirovia 393 59.] Pisma od Vukotina Vladmirovia > . . . 395 60.] Pjesma od kue i plemena Ivanovia 397 Govorene od kue i plemena kneza Nakia . . 398 [61.] Pisma od vitezova gori imenovani . . 400 Razgovor od kue Kruevia, starinom Kneevia 402 62.] Pisma od gospode Kneevia aliti Kruevia . . . . . . 403 Govorene od vitezova kue Suria 404 [63.] Pisma od vitezova gori reeni 406 Govorene od kue Bergejia 408 64.] Pisma od knezova kue Bergejia . . . . . . . . 409 Govorene od kue Vukovia 410 65.] Pisma od vitezova gori imenovani . . . . . . . 414 Govorene od kue Graboveve . 4 1 6 [66.] Pisma od vitezova kue Graboveve . 417 [6j.] Pisma Marka Bobovia, uskoka . . . . . . . . . 419 [68.] Pismica od vitezova kue Tomaevia 420 69.] Pisma vitezova kue Lovria . . , 421 [70.] Pisma od Petra i Matija Bria . 423 71.] Pisma od brae Milanovia . . . . . . . . . . . 424 72.] Pisma kavalira dom Ivana Filipovia 425 73.] Pisma Jure ulia i [74.] Pisma A n t e i Petra Razgovor od kue kneza 75.] Pjesma od vjetezova negovih sinova Breania . Lubibratia Lubibratia . . . . . . . . . 427 428 429 430

624 4
Strana

Govorene od kue Kaia [76.] Pisma od knezova Kaia, kako dooe iz Ungarije . . . . [77.]^ Pisma od ibenika, kako doe poda paa bosanski (1646.); ta koer od Vodiana, Vrpojana i Krapana, k a k o isikoe T u r k e

431 435

(1645O 436 [78.] Pisma svrhu odgovora, koji dade Radovan Mjelovanu . . .. . 438 [79.] Pisma od Splita, kako dolazie poda Turci (1646.) . . . . 441 [80.] Pisma druga od ibenika, kako doe poda paa Teelija (1647.) 442 [81.] Pisma od Bea 44 [82.] Pisma principa Euenija, kako razbi cara Mustapu na Tisi . . 455 [83.] Pisma prva od vitezova ungarski i hrvatski (1441.1641.) . . 457 [84.] Pisma druga od vitezova rvatski rata Kandijanskoga i Bekoga . 467 [85.] Pisma od viteza i junaka Sekua . 473 [86.] Pisma od Marijana Terzijia iz Kobaa . - . . . . . 475^ [87.] Pisma od vitezova kotarski rata od Kandije . . . . . . 476 [88.] Pisama druga od kotarski vitezova rata Bekoga 479 [89.] Pisma, kako Kotarci isikoe T u r k e rata Bekoga 484 [90.] Pisma Moivune Vuka 486 [91.] Pisma od Me je Durutovia i Kotarca Stipurinovia . . . . 487 [92.] Pisma, kako Jankovi razbi Ormu-pau na Graovu . . . . 488 [93.] Pisma Dujasa Babica 490 [94.] Pisma od vitezova .ibeniki . 491 Govorene od sela Bosijine, koje se sada zove Priimoscene i Kavocesto, kako bi nasejeno od Bonaka . . . . . . . . . 496 [95.] Pisma od Bonaka gori imenovani 497 [96.] Pisma druga od vitezova primotenski . . . . . . . 498 [97.] Pisma, kako- pogibe Gulin arambaa i Marko upuk . . . . 5 0 0 [98.] Pisma od Knina i negovi vitezova 501 [99.] Pisma od vitezova drniki i zagorski 504 [100.] Prva pisma od vitezova siski 508 [101.] Pisma druga od siski vitezova . . . . . . . . . . 5 1 0 [102.] Pisma od Marka urkovia 513 [103.] Trea pisma od Sina, kako doe poda Mustaj-paa . . . 514 [104.] Pisma od vitezova kliski 518 [105.] Pisma od katejanski vitezova . 520 Govorene od gospode pofike 522 [106.] Pisma prva od Pojiana, kako isikoe T u r k e 1649. . . . . 524 [107.] Pisma druga od Poliana, kako razbie T u r k e 1686 526 [108.] Pisma trea osobita od vitezova policki, koliko je koji glava odsikao rata od Kandije i Morije [109.] Pisma od vitezova omiki . . Broj oficijala omiki od rata Kandijanskoga do dneva dananega . . Govorene od sedam plemena gospodski u Rogoznici [110.] Pisma vitezova zadvarski [111.] Pisma od vitezova drave imotske [112.] Pisma od vitezova vrgorski 527 533 538 54r 542 544 548

625 Strana Pisma od vitezova primorski . . . . . . . . 55 1 Pisma od vitezova neretvanski . . . . . . 55^ Pisma od uskoka ercegovaki 5^ 2 Pisima, kako osvojie kulu od Norina . . . . . . . 564 Pisma od grada Zadvarja, na koga doe paa bosanski i ercegovaki (1685.) . 566 Pisma od katela Drvenika, k;iko ga osvojie Turci (1687.) . . 567 Pisma od uzetja grada Novoga u Buci kotorskoj (1687.) , . . 570 Piima od zbora primorskoga u Makarskoj rata od Kandije . . 572 Pisma od jurie Seanina . . . . . . . . . . . 574 Piisma od Piave arambae 576 Pisma od Jurasa Vejia iz Zagvozda 577 Pkma od Luke Oegovia 579 Pisma svrhu diplome, koju dade cesar Matija Primorcem, upjanom i Podjezercem, da nejmadu biti napastovani od Seana 580 Piisma od smrti viteza Mladinia, vlastelina brakoga . . . 582 Pisma od vitezova kotorski . . . 5 8 4 Pisma od Marka Ivanovia iz Dobrote . . . . . . . 590 Pisma od vitezova dalmatinski, koji pogibose rata od Kandije . 595 Pisma od vitezova, koji izgiboe rata Bekoga . ' . .. . . 597 Pisma od glavara turski i silni junaka, koji pogibose od vitezova ercegovaki 598 Pisma od Graca u Primorju, na koga doe bosanski vezir i erce govaki pasa (1666.) . 602 Pisma od Kaia, kako- su izginuli rata Kandijanskoga i Bekoga - 604 Pisma od testamenta Karla csara . . 606 Pisma od rata krajce ungarske s krajini kranskim . . . . 608 Pisma najposlida od slavne Bosne . . . . . . . . . 611 Najposlid: razgovori starca Mjelovana z bratom tiocem . . . . 614

You might also like