Professional Documents
Culture Documents
O STEAJU
("Sl. glasnik RS", br. 104/2009)
I OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet
lan 1
Ovim zakonom ureuju se uslovi i nain pokretanja i sprovoenja steaja nad pravnim licima. Steaj se, u smislu ovog zakona, sprovodi bankrotstvom ili reorganizacijom. Pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje poverilaca prodajom celokupne imovine steajnog dunika, odnosno steajnog dunika kao pravnog lica. Pod reorganizacijom se podrazumeva namirenje poverilaca prema usvojenom planu reorganizacije i to redefinisanjem duniko-poverilakih odnosa, statusnim promenama dunika ili na drugi nain koji je predvien planom reorganizacije.
2. Cilj steaja
lan 2
Cilj steaja jeste najpovoljnije kolektivno namirenje steajnih poverilaca ostvarivanjem najvee mogue vrednosti steajnog dunika, odnosno njegove imovine.
3. Naela steaja
Naelo zatite steajnih poverilaca lan 3
Steaj omoguava kolektivno i srazmerno namirenje steajnih poverilaca, u skladu sa ovim zakonom.
U steajnom postupku svim poveriocima obezbeuje se jednak tretman i ravnopravan poloaj poverilaca istog isplatnog reda odnosno iste klase u postupku reorganizacije.
Zakljuak o podacima koji predstavljaju slubenu ili poslovnu tajnu donosi steajni sudija na predlog steajnog upravnika. Sve oglase, reenja i druge akte za koje je ovim zakonom propisano da se objavljuju na oglasnoj tabli suda, sud istog dana, odmah po donoenju predmetnog akta, dostavlja registru privrednih subjekata, odnosno drugom odgovarajuem registru, koji je duan da takav oglas, reenje ili drugi akt istog dana, i to odmah po prijemu, objavi na svojoj internet strani ili na drugi odgovarajui nain ukoliko taj registar nema svoju internet stranu. Postupanje i donoenje odluka u steajnom postupku vri se na osnovu uvida u sve raspoloive informacije.
4. Steajni razlozi
lan 11
Steajni postupak se otvara kada se utvrdi postojanje najmanje jednog steajnog razloga. Steajni razlozi su: 1) trajnija nesposobnost plaanja; 2) pretea nesposobnost plaanja; 3) prezaduenost; 4) nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit nain. Trajnija nesposobnost plaanja postoji ako steajni dunik: 1) ne moe da odgovori svojim novanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospelosti obaveze; 2) potpuno obustavi sva plaanja u neprekidnom trajanju od 30 dana. Pretea nesposobnost plaanja postoji ako steajni dunik uini verovatnim da svoje ve postojee novane obaveze nee moi da ispuni po dospeu. Prezaduenost postoji ako je imovina steajnog dunika manja od njegovih obaveza. Ako je steajni dunik drutvo lica prezaduenost ne postoji ako to drutvo ima najmanje jednog ortaka odnosno komplementara koji je fiziko lice. Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije postoji kada steajni dunik ne postupa po planu reorganizacije ili postupa suprotno planu reorganizacije na nain kojim se bitno ugroava sprovoenje plana reorganizacije.
Posebni sluajevi u kojima se steajni postupak obustavlja ili zakljuuje bez odlaganja lan 13
Ako se utvrdi da steajni dunik ima samo jednog poverioca, otvoreni steajni postupak se obustavlja bez odlaganja. Ako se utvrdi da je imovina steajnog dunika manja od visine trokova steajnog postupka ili da je imovina steajnog dunika neznatne vrednosti, steajni postupak se zakljuuje bez odlaganja. U sluaju iz stava 2. ovog lana steajni sudija e reenjem o zakljuenju steajnog postupka naloiti steajnom upravniku da unovi imovinu steajnog dunika i ostvarenim sredstvima pokrije nastale trokove. Ako po pokriu nastalih trokova preostanu sredstva, ta sredstva se uplauju u budet Republike Srbije. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana steajni postupak se ne zakljuuje ako poverilac ili steajni dunik podnesu zahtev za sprovoenje postupka i ako po nalogu steajnog sudije podnosilac zahteva poloi sredstva neophodna za pokrie trokova steajnog postupka.
Za obaveze pravnog lica nad kojim se u skladu sa stavom 1. ovog lana ne sprovodi steajni postupak solidarno odgovaraju njegovi osnivai, odnosno vlasnici, kao lanovi ili akcionari.
5) odreuje iznos preliminarne i konane naknade trokova i nagrade steajnog upravnika; 6) odluuje o primedbama na radnje steajnog upravnika; 7) razmatra predlog plana reorganizacije i odrava roite za razmatranje predloga plana reorganizacije ili odbacuje predlog plana reorganizacije; 8) potvruje usvajanje plana reorganizacije ili konstatuje da plan reorganizacije nije usvojen; 9) donosi reenje o glavnoj deobi steajne mase; 10) donosi druge odluke i preduzima druge radnje odreene ovim zakonom.
Imenovanje lan 20
Steajnog upravnika imenuje steajni sudija reenjem o otvaranju steajnog postupka. Izbor steajnog upravnika vri se metodom sluajnog odabira sa liste aktivnih steajnih upravnika za podruje nadlenog suda, koju sudu dostavlja organizacija nadlena za voenje imenika steajnih upravnika (u daljem tekstu: ovlaena organizacija). Izuzetno, izbor steajnog upravnika moe se vriti odabirom sa liste aktivnih steajnih upravnika za teritoriju Republike Srbije ako delatnost steajnog dunika, sloenost sluaja ili potreba za specifinim iskustvom steajnog upravnika to zahteva. U prethodnom steajnom postupku, privremeni steajni upravnik se imenuje reenjem steajnog sudije na nain iz st. 2. i 3. ovog lana. Ministar nadlean za poslove steaja (u daljem tekstu: ministar) propisuje blie uslove i nain izbora steajnog upravnika metodom sluajnog odabira.
Organizacija iz stava 1. ovog lana duna je da ovlaenoj organizaciji dostavlja tromesene izvetaje o toku steajnog postupka i stanju steajne mase, kao i drugu dokumentaciju propisanu ovim zakonom i nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom, u cilju voenja statistike steajnih postupaka za teritoriju Republike Srbije.
godine od dana polaganja tog ispita, uz zahtev za izdavanje licence dostavljaju se i dokazi o ispunjenosti uslova za obnavljanje licence, u skladu sa ovim zakonom. Po isteku tri godine od dana polaganja strunog ispita zahtev za izdavanje licence smatra se nedozvoljenim. Ministar blie propisuje program i nain polaganja strunog ispita, kao i nain izdavanja i obnavljanja licence.
Reenja iz stava 6. ovog lana su konana i protiv njih se moe voditi upravni spor. Ovlaena organizacija bez odlaganja obavetava sudove koji sprovode steajne postupke o svim promenama u statusu licenciranog steajnog upravnika. Steajnom upravniku kome je oduzeta licenca ili kome je zahtev za obnavljanje licence odbijen iz razloga propisanih u stavu 4. ovog lana ne moe da se izda nova licenca u roku od pet godina od dana konanosti reenja o oduzimanju licence, odnosno reenja o odbijanju zahteva za obnavljanje licence.
3) novanu kaznu; 4) oduzimanje licence. Mere iz stava 2. ovog lana izriu se reenjem koje je konano. Reenje iz stava 3. ovog lana dostavlja se bez odlaganja svim sudovima koji sprovode steajne postupke, kao i odboru poverilaca u svim postupcima u kojima je imenovan steajni upravnik kome je izreena disciplinska mera. Po prijemu reenja kojim se izrie mera oduzimanja licence steajni sudija razreava steajnog upravnika. Po prijemu reenja kojima se izriu mere opomene, javne opomene i novane kazne, steajni sudija moe razreiti steajnog upravnika ili odrediti druge mere, ukljuujui i obavezu dobijanja posebne saglasnosti steajnog sudije ili pisanog odobrenja odbora poverilaca za sve ili pojedine radnje koje steajni upravnik preduzima, ako oceni da samostalno postupanje steajnog upravnika moe dovesti do oteenja steajne mase. Protiv reenja iz stava 3. ovog lana moe se voditi upravni spor.
7) uz saglasnost steajnog sudije, na teret steajne mase, osigura imovinu steajnog dunika, u celini ili delimino, ako je to potrebno radi njene zatite; 8) podnosi steajnom sudiji i odboru poverilaca redovan tromeseni izvetaj o toku steajnog postupka i o stanju steajne mase; 9) podnosi steajnom sudiji plan trokova steajnog postupka i obaveza steajne mase za naredni mesec; 10) se stara o zavretku zapoetih, a nezavrenih poslova steajnog dunika, u cilju ostvarivanja najvee mogue vrednosti steajnog dunika, odnosno njegove imovine; 11) daje miljenje o predlogu plana reorganizacije kada on nije podnosilac; 12) utvrdi osnovanost, obim i prioritet prijavljenih potraivanja prema steajnom duniku, kao i svih obezbeenja potraivanja; 13) unovi stvari i prava steajnog dunika, u skladu sa ovim zakonom; 14) sastavi nacrt reenja za glavnu deobu steajne mase i nacrt zavrnog rauna; 15) izvri isplatu poveriocima na osnovu reenja o glavnoj deobi, u delu u kojem je reenje postalo pravosnano, u skladu sa ovim zakonom; 16) dostavi zavrni raun; 17) zastupa steajnog dunika, odnosno steajnu masu u pokretanju i voenju sudskih, upravnih i drugih postupaka; 18) podnese predlog, zahtev ili drugi odgovarajui akt nadlenom organu strane drave kao zastupnik steajnog dunika, kojim izmeu ostalog zahteva plenidbu, oduzimanje, zatitu ili povraaj imovine steajnog dunika koja se nalazi u inostranstvu ili je pod kontrolom tog organa ili treeg lica koje se nalazi pod njegovom jurisdikcijom, kao i da sarauje sa organima strane drave ili stranim predstavnicima u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se regulie steaj sa elementom inostranosti; 19) obavesti odgovarajue registre o otvaranju steajnog postupka, u skladu sa zakonom; 20) obavlja i druge poslove koji su predvieni ovim zakonom ili su od interesa za uspeno sprovoenje steajnog postupka. Steajni upravnik moe uzeti kredit ili zajam, bez obezbeenja ili uz obezbeenje na imovini koja ini steajnu masu, u skladu sa ovim zakonom. Kredit ili zajam iz stava 2. ovog lana smatra se obavezom steajne mase, ime se ne dira u ranije steena prava razlunih poverilaca, osim ako se razluni poverilac ne saglasi drugaije.
Steajni upravnik obavlja svoje poslove samostalno i s panjom dobrog strunjaka, u skladu sa ovim zakonom, nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom i kodeksom etike. Steajni upravnik, u vrenju svojih poslova, moe da angauje struna strana ili domaa pravna ili fizika lica, uz saglasnost steajnog sudije. Nad radom angaovanih lica nadzor vri steajni upravnik. Steajni upravnik je duan da u vrenju svojih poslova prua uvid u svoj rad ovlaenoj organizaciji, te da obezbeuje neophodne podatke i dokumentaciju, kao i da sarauje u postupku vrenja nadzora nad njegovim radom, osim u sluaju kada je za steajnog upravnika imenovana organizacija koja je posebnim zakonom odreena da vri poslove steajnog upravnika. Steajni upravnik moe po potrebi da konsultuje odbor poverilaca ili steajnog sudiju o pitanjima vezanim za steajni postupak. Steajni upravnik imenovan u prethodnom steajnom postupku vri poslove odreene reenjem o njegovom imenovanju. Ministar, na predlog ovlaene organizacije, donosi nacionalne standarde za upravljanje steajnom masom i kodeks etike.
Izvetavanje lan 29
Steajni upravnik dostavlja tromesene pisane izvetaje o toku steajnog postupka i o stanju steajne mase odboru poverilaca, steajnom sudiji i ovlaenoj organizaciji. Na zahtev odbora poverilaca ili poverilaca ija su ukupna utvrena ili osporena potraivanja vea od 20% od ukupnog iznosa prijavljenih potraivanja steajnih poverilaca, steajni upravnik je duan da dostavlja i mesene i druge izvetaje. Trokove pripreme i dostavljanja izvetaja iz stava 2. ovog lana snosi podnosilac zahteva, a u sluaju odbora poverilaca steajna masa. Pisani izvetaj moe se dostaviti potom, faksom, elektronskim putem ili linom dostavom. Tromeseni izvetaj naroito sadri: 1) spisak imovine koja je prodata, prenesena ili na drugi nain otuena; 2) spisak gotovinskih priliva i odliva uinjenih u toku prethodna tri meseca; 3) poetno i krajnje stanje na raunu steajnog dunika; 4) spisak obaveza steajnog dunika; 5) spisak angaovanih strunjaka i iznosa koji su im isplaeni. Privremeni steajni upravnik dostavlja poseban pisani izvetaj o toku prethodnog steajnog postupka licima iz stava 1. ovog lana, koji naroito sadri podatke iz stava 5. ta. 1) do 4) ovog lana. Steajni upravnik dostavlja zavrni raun steajnom sudiji, odboru poverilaca i ovlaenoj organizaciji. Obrazac i nain dostavljanja izvetaja iz stava 1. ovog lana blie propisuje ovlaena organizacija.
Odbor poverilaca moe u bilo kom trenutku zahtevati od steajnog upravnika da zakljui ugovor o dodatnom osiguranju od profesionalne odgovornosti za konkretni steajni postupak i na iznos koji je vei od iznosa iz stava 1. ovog lana, a steajni upravnik je duan da takvo osiguranje ugovori, osim ukoliko ne dokae da nije u mogunosti da na tritu ugovori takvo osiguranje. Iznos iz stava 2. ovog lana odreuje odbor poverilaca s obzirom na visinu steajne mase i posebne okolnosti, kao i postojee ili mogue rizike, s tim to steajni sudija, postupajui po slubenoj dunosti ili po zahtevu zainteresovanog lica, moe naloiti umanjenje tog iznosa ili u potpunosti zabraniti preuzimanje dodatnog osiguranja ako proceni da su trokovi premije dodatnog osiguranja neopravdano visoki. Premija dodatnog osiguranja iz stava 2. ovog lana predstavlja obavezu steajne mase.
Razreenje lan 32
Steajni sudija po slubenoj dunosti ili na predlog odbora poverilaca razreava steajnog upravnika ako utvrdi da steajni upravnik: 1) ne ispunjava svoje obaveze; 2) ne potuje rokove odreene ovim zakonom; 3) postupa pristrasno u odnosu na pojedine poverioce;
4) po proteku jedne godine od roita za ispitivanje potraivanja nije preduzeo odgovarajue mere radi unovenja imovine koja ulazi u steajnu masu, osim kada je preduzimanje takvih mera bilo spreeno viom silom ili nepredvidivim okolnostima; 5) nije osigurao imovinu za sluaj nastupanja tete posle dva upozorenja steajnog sudije ili odbora poverilaca; 6) nije traio saglasnost ili nije postupio po dobijenoj saglasnosti u svim sluajevima gde je ovim zakonom propisana obavezna saglasnost odbora poverilaca. Steajni sudija po slubenoj dunosti razreava steajnog upravnika ako je brisan iz imenika steajnih upravnika, kao i u drugim sluajevima propisanim ovim zakonom. Na predlog odbora poverilaca za razreenje i istovremeno imenovanje novog steajnog upravnika za koji se izjasnilo najmanje tri etvrtine lanova odbora, steajni sudija razreava steajnog upravnika i kada ne postoje razlozi za razreenje iz stava 1. ovog lana i istim reenjem imenuje predloenog steajnog upravnika, osim u sluaju kada je za steajnog upravnika imenovana organizacija koja je posebnim zakonom odreena da obavlja poslove steajnog upravnika. Predlog iz stava 3. ovog lana odbor poverilaca moe podneti na prvom poverilakom roitu ili najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja prvog poverilakog roita. Pre donoenja odluke o razreenju iz stava 1. ovog lana, steajni sudija e omoguiti steajnom upravniku da se izjasni o razlozima za razreenje. Steajni sudija odluku o razreenju iz stava 1. ovog lana bez odlaganja dostavlja ovlaenoj organizaciji. Steajni upravnik se razreava i na lini zahtev.
Primopredaja lan 33
Po razreenju, steajni upravnik i novoimenovani steajni upravnik izvrie, bez odlaganja, primopredaju celokupne imovine i dokumentacije. Steajni upravnik koji je razreen duan je da izvetaj o toku steajnog postupka i stanju steajne mase od dana otvaranja steajnog postupka do dana razreenja dostavi steajnom sudiji i odboru poverilaca. Izvetaj o toku steajnog postupka i stanju steajne mase sadri sve podatke iz lana 29. stav 5. ovog zakona. Obaveza iz stava 1. ovog lana u pogledu predaje dokumentacije vai i za trea lica, ako se dokumentacija steajnog dunika nalazi u njihovom posedu u trenutku razreenja steajnog upravnika. Ako steajni upravnik koji je razreen ili lice iz stava 2. ovog lana odbije primopredaju imovine ili dokumentacije ili odugovlai sa tom primopredajom, steajni sudija e na
zahtev novoimenovanog upravnika bez odlaganja naloiti primopredaju pod pretnjom prinudnog izvrenja. U sluaju nepostupanja po nalogu iz stava 3. ovog lana steajni sudija e prema steajnom upravniku koji je razreen ili licu iz stava 2. ovog lana sprovesti mere prinude radi izvrenja. Razreeni steajni upravnik i lice iz stava 2. ovog lana odgovaraju za tetu nastalu usled neblagovremene primopredaje.
Skuptina poverilaca formira se najkasnije na prvom poverilakom roitu. Skuptinu poverilaca ine svi steajni poverioci, nezavisno od toga da li su do dana odravanja skuptine podneli prijavu potraivanja. Razluni poverioci mogu uestvovati u skuptini poverilaca samo do visine potraivanja za koju uine verovatnom da e se pojaviti kao steajni poverioci. Procenu osnova i visine potraivanja za potrebe glasanja na prvom poverilakom roitu u sluaju iz stava 3. ovog lana, kao i u drugim sluajevima (uslovna potraivanja, sporna potraivanja i slino) vri steajni sudija. Prvu sednicu skuptine poverilaca zakazuje: 1) steajni upravnik; 2) steajni poverioci ija su ukupna potraivanja vea od 20% od ukupnog iznosa potraivanja svih steajnih poverilaca. Na prvoj sednici skuptine poverilaca vri se izbor predsednika skuptine poverilaca i lanova odbora poverilaca. Zakazivanje i voenje kasnijih sednica skuptine poverilaca, obavetavanje o njima i odreivanje dnevnog reda vri predsednik skuptine poverilaca na predlog steajnih poverilaca. Ako predsednik skuptine poverilaca u roku od pet dana od dana dobijanja predloga steajnih poverilaca ne zakae skuptinu poverilaca, steajni poverioci ija su ukupna potraivanja vea od 20% od ukupnog iznosa potraivanja svih steajnih poverilaca mogu da zakau skuptinu poverilaca. Steajni poverioci se o odravanju skuptine poverilaca i o dnevnom redu obavetavaju isticanjem obavetenja na oglasnoj tabli suda i objavljivanjem oglasa u dva visokotirana dnevna lista koji se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije, osim ako skuptina poverilaca ne donese odluku o drugaijem nainu obavetavanja. Na skuptini poverilaca se glasa srazmerno visini potraivanja. Skuptina poverilaca odluuje dvotreinskom veinom glasova prisutnih poverilaca, osim u sluaju glasanja o bankrotstvu steajnog dunika na prvom poverilakom roitu. Ako broj steajnih poverilaca nije vei od pet, skuptina poverilaca ima poloaj odbora poverilaca, ali se glasanje u ovako formiranom odboru vri srazmerno visini potraivanja. Poveriocima ija su potraivanja osporena u celosti i koji nisu pokrenuli parnicu u zakonom predvienom roku i o tome obavestili steajnog upravnika prestaje svojstvo poverioca, a time i lanstvo u skuptini poverilaca.
lan 36
Prvo poverilako roite se zakazuje reenjem o otvaranju steajnog postupka, kojim se saziva i sednica skuptine poverilaca, ukoliko skuptina poverilaca nije formirana pre prvog poverilakog roita. Prvo poverilako roite odrava se najkasnije u roku od 40 dana od dana otvaranja steajnog postupka. Na roitu iz stava 1. ovog lana raspravlja se o izvetaju o ekonomsko-finansijskom poloaju steajnog dunika i proceni steajnog upravnika da li postoji mogunost reorganizacije steajnog dunika. Ako na roitu steajni poverioci za ija potraivanja se uini verovatnim da iznose vie od 70% ukupnih potraivanja steajnih poverilaca odlue da se steajni postupak odmah nastavi bankrotstvom steajnog dunika, steajni sudija donosi reenje o bankrotstvu. Steajni upravnik na poetku roita daje steajnom sudiji i prisutnim steajnim poveriocima pregled svih potraivanja o kojima na dan odravanja roita ima saznanje, procenu njihove osnovanosti i visine, kao i iznos procentualnog uea u odnosu na ukupna potraivanja steajnih poverilaca. Steajni upravnik duan je da pregled iz stava 5. ovog lana dostavi steajnom poveriocu na njegov zahtev i pre dana odravanja prvog poverilakog roita, uz napomenu da takav pregled moe biti izmenjen do odravanja roita.
Skuptina poverilaca na prvoj sednici ili na prvom poverilakom roitu bira odbor poverilaca. Broj lanova odbora poverilaca odreuje skuptina poverilaca, s tim to taj broj ne moe biti vei od devet lanova i to uvek mora biti neparan. lanovi odbora poverilaca mogu biti steajni poverioci, bez obzira na visinu svog potraivanja. Poverioci koji su istovremeno i zaposleni ili bivi zaposleni kod steajnog dunika ne mogu imati vie od jednog lana odbora poverilaca. Poverioci koji su meusobno povezana lica u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva ne mogu imati vie od jednog lana odbora poverilaca. lanovi odbora poverilaca biraju predsednika odbora poverilaca. lana odbora poverilaca razreava skuptina poverilaca ili steajni sudija ukoliko ne izvrava obaveze propisane ovim zakonom. lanu odbora poverilaca ije je potraivanje steajni upravnik osporio u celosti ili u delu koji predstavlja najmanje dve treine prijavljenog potraivanja i koji nije pokrenuo parnicu u zakonom predvienom roku i o tome obavestio steajnog upravnika ili je takva parnica pravosnano okonana u korist steajnog dunika prestaje lanstvo u odboru poverilaca. Ako steajni sudija ili skuptina poverilaca razrei lana odbora poverilaca ili lan odbora poverilaca da ostavku na lanstvo u tom odboru ili ako lanu odbora poverilaca prestane lanstvo u tom odboru u skladu sa stavom 7. ovog lana, odbor poverilaca moe da kooptira novog lana odbora poverilaca kome mandat traje do prvog narednog zasedanja skuptine poverilaca na kojoj e se izabrati novi lan tog odbora. Ako se na prvom poverilakom roitu ne formiraju poverilaki organi, dunost odbora poverilaca vri pet poverilaca ija su neobezbeena potraivanja najvea u odnosu na ukupna prijavljena potraivanja prema steajnom duniku sa presekom na dan odravanja prvog poverilakog roita, u skladu sa ovim zakonom.
Sednicama odbora poverilaca prisustvuje steajni upravnik na poziv odbora poverilaca. Steajni upravnik nema pravo glasa. Steajni sudija ne moe da prisustvuje sednicama odbora poverilaca. Umesto lana odbora poverilaca sednicama moe prisustvovati i uestvovati u donoenju odluka njegov zastupnik, na osnovu posebnog punomoja.
lan 41
Odbor poverilaca ima pravo: 1) na podnoenje pismenih primedaba steajnom sudiji na rad steajnog upravnika; 2) na podnoenje albe na reenja steajnog sudije, kada je alba dozvoljena; 3) uvida u zapisnike, nalaze vetaka i druga akta koja se nalaze u steajnom predmetu; 4) davanja miljenja o priznavanju opravdanih manjkova utvrenih prilikom inventarisanja; 5) predlaganja razreenja postojeeg steajnog upravnika i predlaganja imenovanja novog; 6) izjanjavanja o visini konane nagrade steajnom upravniku.
Pismene primedbe na rad steajnog upravnika odbor poverilaca podnosi u roku od pet dana od dana saznanja za pojedinanu radnju, a steajni sudija je duan da u roku od pet dana od dana prijema primedbe odlui o toj primedbi. Protiv odluke steajnog sudije donete po primedbi odbora poverilaca nije dozvoljena alba. Odbor poverilaca je duan da na zahtev skuptine poverilaca skuptini poverilaca podnese pismeni izvetaj o toku steajnog postupka i o stanju steajne mase. lanovi odbora poverilaca odgovaraju za tetu koju su prouzrokovali svojim radom ostalim poveriocima namerno ili krajnjom nepanjom.
Zloupotrebom prava na podnoenje zahteva za izuzee i iskljuenje, u cilju odugovlaenja postupka, smatra se podnoenje jednog ili vie zahteva za izuzee, odnosno iskljuenje, u roku od tri dana pre zakazanog roita ili na roitu ili zahteva za izuzee, odnosno iskljuenje kojim su obuhvaene sve sudije koje bi u sudu u kome se postupak vodi mogle postupati, kao i kojim se istovremeno trai izuzee i iskljuenje postupajueg sudije i predsednika suda. Zloupotrebom prava smatra se podnoenje zahteva za delegaciju suda u roku od tri dana pre zakazanog roita ili na roitu. Zahtevi iz st. 1. i 2. ovog lana odbacuju se kao nedozvoljeni. Protiv reenja iz stava 3. ovog lana nije dozvoljena alba.
alba lan 46
Protiv reenja se moe izjaviti alba sudu vieg stepena preko prvostepenog suda u roku od osam dana od dana objavljivanja reenja na oglasnoj tabli suda, odnosno od dana dostavljanja reenja uesnicima u postupku, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Reenje po albi donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema albe u sudu vieg stepena. alba protiv reenja ne zadrava izvrenje reenja, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
lan 47
Po prijemu albe steajni sudija e reenjem odbaciti neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu. Steajni sudija moe, ako oceni da je osnovana, albu izjavljenu protiv reenja u celosti usvojiti i reenje izmeniti donoenjem novog reenja. Ako steajni sudija ne usvoji albu, dostavie je bez odlaganja na reavanje sudu vieg stepena. Odredbe st. 2. i 3. ovog lana ne primenjuju se na reenje o otvaranju steajnog postupka, reenje o potvrivanju usvajanja plana reorganizacije i reenje o zakljuenju steajnog postupka.
Izluni poverilac
lan 50
Izluni poverilac je lice koje, na osnovu svog stvarnog ili linog prava, ima pravo da trai da se odreena stvar izdvoji iz steajne mase. Izluni poverilac nije steajni poverilac. Stvar iz stava 1. ovog lana ne ulazi u steajnu masu. Ako je steajni dunik neovlaeno otuio stvar iz stava 1. ovog lana u toku steajnog postupka, izluni poverilac ima pravo da trai namirenje iznosa koji odgovara trinoj vrednosti stvari, koji se izmiruje kao obaveza steajne mase.
Steajni poverioci se, u zavisnosti od njihovih potraivanja, svrstavaju u isplatne redove. Steajni poverioci nieg isplatnog reda mogu se namiriti tek poto se namire steajni poverioci vieg isplatnog reda. Steajni poverioci istog isplatnog reda namiruju se srazmerno visini njihovih potraivanja. Utvruju se sledei isplatni redovi: 1) u prvi isplatni red spadaju neisplaene neto zarade zaposlenih i bivih zaposlenih, u iznosu minimalnih zarada za poslednjih godinu dana pre otvaranja steajnog postupka sa kamatom od dana dospea do dana otvaranja steajnog postupka i neplaeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih za poslednje dve godine pre otvaranja steajnog postupka, a iju osnovicu za obraun ini najnia mesena osnovica doprinosa, saglasno propisima o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje na dan otvaranja steajnog postupka, kao i potraivanja po osnovu zakljuenih ugovora sa privrednim drutvima iji su predmet neisplaene obaveze na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih za poslednje dve godine pre otvaranja steajnog postupka, a iju osnovicu za obraun ini najnia mesena osnovica doprinosa, saglasno propisima o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje na dan otvaranja steajnog postupka; 2) u drugi isplatni red spadaju potraivanja po osnovu svih javnih prihoda dospelih u poslednja tri meseca pre otvaranja steajnog postupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih; 3) u trei isplatni red spadaju potraivanja ostalih steajnih poverilaca. Potraivanja steajnih poverilaca koji su se pre otvaranja steajnog postupka saglasili da budu namireni nakon punog namirenja potraivanja jednog ili vie steajnih poverilaca, bie namireni tek nakon punog namirenja treeg isplatnog reda sa pripadajuim kamatama.
Steajni dunik podnosi predlog za pokretanje steajnog postupka u sluaju postojanja jednog od steajnih razloga iz lana 11. stav 2. ovog zakona. Likvidacioni upravnik podnosi predlog za pokretanje steajnog postupka u sluajevima propisanim zakonom kojim se ureuje pravni poloaj privrednih drutava.
Predlog za pokretanje steajnog postupka se moe povui do isticanja oglasa o otvaranju steajnog postupka na oglasnoj tabli suda, odnosno pre donoenja reenja o odbacivanju ili o odbijanju predloga za pokretanje steajnog postupka. Ako predlaga povue predlog za pokretanje steajnog postupka, steajni sudija obustavlja postupak, a trokove postupka snosi predlaga.
1) ako steajni dunik podnese predlog za pokretanje steajnog postupka sa potrebnim ispravama i prilozima; 2) ako poverilac podnese predlog za pokretanje steajnog postupka, a steajni dunik prizna postojanje steajnog razloga; 3) u sluaju pretpostavke trajnije nesposobnosti plaanja iz lana 12. ovog zakona.
2) zabraniti isplate sa rauna steajnog dunika bez saglasnosti steajnog sudije ili privremenog steajnog upravnika; 3) zabraniti raspolaganje imovinom steajnog dunika ili odrediti da steajni dunik moe raspolagati svojom imovinom samo uz prethodno pribavljenu saglasnost steajnog sudije ili privremenog steajnog upravnika; 4) zabraniti ili privremeno odloiti sprovoenje izvrenja prema steajnom duniku, ukljuujui i zabranu ili privremeno odlaganje koje se odnosi na ostvarivanje prava razlunih poverilaca. U sluaju povrede zabrane raspolaganja iz stava 2. taka 3) ovog lana primenjuju se odredbe ovog zakona o pravnim posledicama povrede zabrane raspolaganja posle otvaranja steajnog postupka. Protiv reenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena alba. Mere iz stava 2. ovog lana vae do okonanja prethodnog steajnog postupka i steajni sudija ih moe u bilo koje doba usloviti ili ukinuti. Mere iz stava 2. ovog lana mogu biti ukinute ili izmenjene pod uslovima i na nain koji su ovim zakonom propisani za ukidanje ili uslovljavanje zabrane izvrenja.
Na pismeni zahtev pravnog lica iz stava 1. ovog lana steajni sudija moe da naloi steajnom duniku da kod suda deponuje deo svojih sredstava u cilju obezbeenja plaanja usluga tog pravnog lica za tekue obaveze nastale posle podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Iznos deponovanih sredstava ne moe biti vei od jednomesene uplate za usluge od opteg interesa koje se duniku prue u toku kalendarskog meseca koji prethodi mesecu u kojem je podnet predlog za pokretanje steajnog postupka.
Ako je pokrenut prethodni steajni postupak, steajni sudija zakazuje roite radi raspravljanja o postojanju steajnog razloga za otvaranje steajnog postupka najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema predloga za pokretanje steajnog postupka. Ako steajni sudija ne donese reenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka, zakazuje roite radi raspravljanja o postojanju razloga za otvaranje steajnog postupka u roku od deset dana od dana prijema predloga za pokretanje steajnog postupka. Na roite na kom se raspravlja o postojanju razloga za otvaranje steajnog postupka pozivaju se predlaga, steajni dunik i steajni upravnik, ako je bio imenovan u prethodnom steajnom postupku.
8) datum, vreme i mesto odravanja prvog poverilakog roita; 9) dan objavljivanja oglasa na oglasnoj tabli suda. Otvaranje steajnog postupka upisuje se u odgovarajui registar na osnovu reenja o otvaranju steajnog postupka.
Pravne posledice otvaranja steajnog postupka nastupaju poetkom dana isticanja oglasa o otvaranju postupka na oglasnoj tabli suda. Pravne posledice otvaranja steajnog postupka ne nastupaju u sluaju istovremenog otvaranja i obustave steajnog postupka prema unapred pripremljenom planu reorganizacije.
Steajni poverioci svoja potraivanja prema steajnom duniku ostvaruju samo u steajnom postupku. Otvaranjem steajnog postupka razluno pravo se ostvaruje iskljuivo u steajnom postupku, osim u sluaju donoenja odluke o ukidanju zabrane izvrenja i namirenja u skladu sa ovim zakonom. Izluni poverioci mogu svoje potraivanje ostvarivati u svim sudskim i drugim postupcima.
Finansijskim ugovorom u smislu stava 3. ovog lana smatra se ugovor koji predvia obavezu jedne ili obe ugovorne strane na vrenje nekog plaanja ili isporuku odreene robe, koji za predmet ima transakciju sa finansijskim derivatima poput svopova, opcija, fjuersa, forvarda i drugih neimenovanih derivata, repo transakciju ili zajam hartija od vrednosti, a koji je zakljuen u pisanoj formi ili usmeno ukoliko o sadrini takvog usmenog finansijskog ugovora postoji pisani trag u skladu sa uobiajenom poslovnom praksom za zakljuivanje ugovora takve vrste.
Kamate lan 85
Za neobezbeena potraivanja u steajnom postupku, obraunavanje ugovorenih i zateznih kamata prestaje danom otvaranja steajnog postupka. Na obezbeena potraivanja u steajnom postupku obraunava se ugovorena i zatezna kamata, ali samo do visine realizovane vrednosti imovine koja slui za obezbeenje potraivanja.
Ako posle izmirenja svih potraivanja postoje raspoloiva sredstva za isplatu, steajni sudija odobrava obraunavanje i plaanje kamate steajnim poveriocima i za period posle otvaranja steajnog postupka i obraunavanje i plaanje kamate obezbeenih poverilaca koje nisu izmirene iz realizovane vrednosti predmeta obezbeenja. Kamata iz stava 3. ovog lana obraunava se po propisima kojima se odreuje stopa zakonske zatezne kamate iz obligacionih odnosa, pri emu se kamata svim steajnim poveriocima isplauje srazmerno, nezavisno od isplatnih redova. Odredbe ugovora kojima se u sluaju neispunjenja ugovornih obaveza steajnog dunika, odnosno nesposobnosti plaanja ili pokretanja steajnog postupka predvia ugovorna kazna, poveana kamatna stopa ili bilo koja druga kaznena mera, smatraju se nitavim u postupku utvrivanja visine potraivanja u steajnom postupku. Steajni dunik odnosno steajni upravnik ima pravo da ostane pri ispunjenju prvobitnog ugovora u obliku u kom je on zakljuen pre otvaranja steajnog postupka, a u cilju izvrenja ugovornih obaveza u postupku reorganizacije.
Zastarelost lan 86
Prijavljivanjem potraivanja prekida se zastarelost potraivanja koje postoji prema steajnom duniku. Zastarelost potraivanja steajnog dunika prema njegovim dunicima zastaje danom pokretanja steajnog postupka i ne tee godinu dana od dana otvaranja steajnog postupka.
lan 88
U trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka steaja prekidaju se svi sudski postupci u odnosu na steajnog dunika i na njegovu imovinu, svi upravni postupci pokrenuti na zahtev steajnog dunika, kao i upravni i poreski postupci koji za predmet imaju utvrivanje novane obaveze steajnog dunika.
lan 90
Parnini postupak u kojem je steajni dunik tueni nastavlja se ako je: 1) tuilac kao steajni ili razluni poverilac podneo blagovremenu i urednu prijavu potraivanja; 2) na ispitnom roitu steajni upravnik osporio prijavu potraivanja; 3) tuilac kao steajni ili razluni poverilac zakljukom steajnog sudije upuen na nastavak prekinutog parninog postupka radi utvrivanja osporenog potraivanja; 4) tuilac kao steajni ili razluni poverilac predloio nastavak prekinutog postupka u roku od osam dana od dana prijema zakljuka steajnog sudije iz take 3) ovog lana.
lan 91
Ako nisu ispunjeni svi uslovi iz lana 90. ovog zakona parnini sud reenjem odbacuje predlog za nastavak prekinutog postupka. Ako su ispunjeni svi uslovi iz lana 90. ovog zakona parnini sud reenjem protiv koga nije dozvoljena posebna alba odreuje nastavak postupka. Ako se prekinuti parnini postupak vodio pred sudom opte nadlenosti, taj sud se, ukoliko nastavi prekinuti postupak, reenjem oglaava stvarno i mesno nenadlenim i predmet ustupa sudu koji sprovodi steajni postupak nad tuenim.
Ako se prekinuti parnini postupak vodio pred trgovinskim sudom kod koga se ne vodi steajni postupak nad tuenim, taj sud se, ukoliko nastavi postupak, reenjem oglaava mesno nenadlenim i predmet ustupa sudu koji vodi steajni postupak nad tuenim. Protiv reenja iz st. 3. i 4. ovog lana nije dozvoljena alba.
lan 92
Ukoliko u predlogu za nastavak postupka tuilac ne preinai tubu postavljanjem utvrujueg umesto obavezujueg tubenog zahteva, nadleni sud e nastaviti postupak i odbaciti tubu kao nedozvoljenu.
Na predlog razlunog poverioca, steajni sudija moe da donese odluku o adekvatnoj zatiti imovine koja je predmet obezbeenja njegovog potraivanja odreivanjem sledeih mera: 1) isplata redovnih novanih nadoknada razlunom poveriocu, iji je iznos jednak iznosu za koji se umanjuje vrednost imovine ili nadoknada za stvarne ili predviene gubitke; 2) zamena imovine ili odreivanje dodatne obezbeene imovine dovoljne da nadoknadi smanjenje vrednosti ili gubitak; 3) podela prihoda ili dela prihoda dobijenih korienjem imovine koja je predmet obezbeenog potraivanja razlunom poveriocu, do visine njegovog obezbeenog potraivanja ili predaja sredstava dobijenih otuenjem ove imovine, ako je imovinu otuio steajni dunik pre ili tokom prethodnog steajnog postupka; 4) popravka, odravanje, osiguranje ili mere posebnog obezbeivanja i uvanja imovine; 5) druge zatitne mere ili druge vrste nadoknada za koje steajni sudija smatra da e zatititi vrednost imovine razlunog poverioca.
Ako se steajni postupak otvori nad primaocem lizinga, davalac lizinga podnosi zahtev da mu se iz steaja izlui predmet lizinga, pod uslovima iz ovog lana. Zabrana izvrenja i namirenja iz lana 93. ovog zakona shodno se primenjuje i na ostvarivanje prava davaoca lizinga na izluenje iz steaja predmeta lizinga do odluke o bankrotstvu steajnog dunika, odnosno do potvrivanja usvojenog plana reorganizacije. Obaveze steajnog dunika prema davaocu lizinga koje dospevaju nakon otvaranja steajnog postupka smatraju se obavezama steajne mase. U sluaju da steajni dunik ili steajni upravnik nisu na adekvatan nain zatitili predmet lizinga tako da je njegova bezbednost izloena riziku davalac lizinga moe zahtevati ukidanje ili uslovljavanje mera obezbeenja, odnosno ukidanje zabrane izvrenja i namirenja. Na odluivanje po zahtevu iz stava 3. ovog lana primenjuje se lan 93. stav 5. ovog zakona. Davalac lizinga moe zahtevati i primenu mera zatite iz lana 93. stav 6. taka 4) i 5) ovog zakona. Steajni sudija moe, na predlog steajnog upravnika, i pre odluke o bankrotstvu steajnog dunika, odnosno usvajanja plana reorganizacije da naloi predaju davaocu lizinga predmeta lizinga koji nije od kljunog znaaja za reorganizaciju steajnog dunika. U sluaju odluke o bankrotstvu davalac lizinga ima pravo na izluenje predmeta lizinga, a steajni sudija bez odlaganja odluuje o zahtevu iz stava 1. ovog lana. Ako je izluni zahtev usvojen, steajni upravnik je duan da preda predmet lizinga davaocu lizinga bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od donoenja odluke o bankrotstvu, u suprotnom davalac lizinga ima pravo da zahteva povraaj dravine i izvrenje na predmetu lizinga u skladu sa ugovorom odnosno zakonom. Izuzetno, steajni sudija moe, na predlog steajnog upravnika i uz saglasnost odbora poverilaca, odbiti izluni zahtev i odrediti isplatu punog ugovorenog iznosa lizing naknade. Ukoliko takva isplata nije izvrena u roku od 30 dana od donoenja odluke o bankrotstvu, davalac lizinga ima pravo da zahteva povraaj dravine i izvrenje na predmetu lizinga u skladu sa ugovorom odnosno zakonom. U sluaju reorganizacije, steajni dunik odnosno steajni upravnik je duan da predmet lizinga preda davaocu lizinga u roku od osam dana od dana potvrivanja usvojenog plana reorganizacije, ukoliko usvojeni plan reorganizacije ne predvia nastavak korienja predmeta lizinga i plaanje lizing naknada u skladu sa ugovorom o lizingu. Ako steajni dunik odnosno steajni upravnik ne izvri predaju predmeta lizinga u skladu sa stavom 7. ovog lana, odnosno ne izvrava obaveze iz ugovora o lizingu nakon potvrivanja usvojenog plana reorganizacije, davalac lizinga ima pravo da zahteva povraaj dravine i izvrenje na predmetu lizinga u skladu sa ugovorom odnosno zakonom.
Fiksni poslovi
lan 96
Ako je vreme ispunjenja obaveze iz fiksnog ugovora nastupilo posle otvaranja steajnog postupka, saugovara steajnog dunika ne moe traiti ispunjenje, ali moe traiti naknadu zbog neispunjenja kao steajni poverilac. Naknada zbog neispunjenja iz stava 1. ovog lana odreuje se u visini razlike izmeu ugovorene i trine cene koja u mestu ispunjenja vai za fiksne ugovore na dan otvaranja steajnog postupka.
Zakup lan 99
Zakup nepokretnosti ne prestaje otvaranjem steajnog postupka. Saugovara steajnog dunika moe svoja prava koja su nastala pre otvaranja steajnog postupka prema steajnom duniku ostvarivati samo kao steajni poverilac. Ugovore o zakupu steajni upravnik moe otkazati nezavisno od zakonskih i ugovorenih rokova, sa otkaznim rokom od 30 dana. Pravo na naknadu tete zbog otkaza zakupa zakupodavac ostvaruje u iznosu koji ne moe biti vii od iznosa polugodinje zakupnine. Saugovara steajnog dunika ne moe otkazati zakup zbog neplaanja zakupnine ili zbog pogoranja imovinskog stanja steajnog dunika posle podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka.
Ako ugovor o zakupu ostane na snazi steajni dunik je u obavezi da uredno plaa ugovorenu zakupninu, a potraivanje po osnovu tog ugovora smatra se obavezom steajne mase. Ako je steajni postupak otvoren pre nego to je steajni dunik uao u nepokretnost kao zakupac, steajni upravnik i saugovara steajnog dunika mogu odustati od ugovora o zakupu u roku od 30 dana od dana otvaranja steajnog postupka, a po isteku tog roka shodno se primenjuju odredbe st. 3. do 5. ovog lana. Steajni upravnik moe imovinu steajne mase izdati u zakup, ali najdue do prodaje imovine koja je predmet zakupa.
VI STEAJNA MASA
1. Obim i sastav steajne mase
Pojam steajne mase lan 101
Steajna masa je celokupna imovina steajnog dunika u zemlji i inostranstvu na dan otvaranja steajnog postupka, kao i imovina koju steajni dunik stekne tokom steajnog postupka. U pogledu imovine steajnog dunika koja se nalazi u inostranstvu primenjuju se odredbe ovog zakona kojima se ureuje meunarodni steaj, ukoliko je takva imovina predmet stranog postupka.
Ako je stvar na kojoj postoji izluno pravo steajni dunik neovlaeno otuio pre otvaranja steajnog postupka, izluni poverilac moe zahtevati da se na njega prenese pravo na protivinidbu ako ona jo nije izvrena, a ako je izvrena, ima pravo na naknadu tete kao steajni poverilac. Ukoliko je stvar otuena tokom prethodnog steajnog postupka nakon stupanja na dunost privremenog steajnog upravnika, naknada tete predstavlja obavezu steajne mase.
Ako steajni dunik ili tree lice odbije da izvri predaju stvari koje ulaze u imovinu steajnog dunika, steajni upravnik e od steajnog sudije zatraiti da hitno naloi i sprovede prinudno izvrenje. Uz nalog za predaju stvari, steajni sudija moe prema steajnom duniku ili treem licu odrediti i mere prinude radi sprovoenja izvrenja. U tom sluaju lice koje je odbilo da preda stvari koje ulaze u imovinu steajnog dunika i koje ne postupi po nalogu suda odgovara za tetu koja je nastala usled takvog postupanja. Ako se u imovini steajnog dunika nau gotov novac, hartije od vrednosti ili dragocenosti, steajni upravnik odreuje nain njihovog uvanja ili ulaganja uz saglasnost odbora poverilaca.
lan 108
Steajni upravnik je duan da sastavi listu dunika steajnog dunika, sa podacima iz lana 107. stav 3. ovog zakona.
4) pravni osnov potraivanja; 5) iznos potraivanja i to posebno iznos glavnog potraivanja sa obraunom kamate; 6) stvar na kojoj je poverilac stekao razluno pravo ukoliko se radi o obezbeenom potraivanju i iznos njegovog potraivanja koji nije obezbeen, ako njegovo potraivanje nije u celini obezbeeno; 7) odreeni zahtev poverioca, shodno odredbama o sadrini tube zakona kojim se ureuje parnini postupak. Poverioci koji imaju potraivanja u stranoj valuti prijavljuju ih u valuti potraivanja. Ako se prijavljuju potraivanja o kojima se vodi parnica, u prijavi se navodi sud pred kojim tee postupak sa oznakom spisa. Solidarni sadunici i jemci steajnog dunika mogu, kao steajni poverioci, traiti da im se vrati ono to su za steajnog dunika platili posle dana otvaranja steajnog postupka, ako prema steajnom duniku imaju pravo regresa. Prijave se mogu podneti po isteku roka odreenog reenjem steajnog sudije, ali najkasnije u roku od 120 dana od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a sve prijave podnete po isteku roka od 120 dana bie odbaene kao neblagovremene. Trokove odravanja dopunskog roita za ispitivanje potraivanja iz stava 5. ovog lana duan je da predujmi podnosilac prijave. Ako se u roku koji odredi sud ne poloi predujam, prijava e se odbaciti.
Izluno potraivanje
lan 112
Izluni poverilac podnosi zahtev da mu se iz steaja izlui stvar koja ne ulazi u steajnu masu. Steajni upravnik je duan da u roku od 20 dana od dana prijema zahteva obavesti poverioca da li prihvata zahtev za izluenje ili odbija takav zahtev poverioca, kao i da precizira rok u kom e omoguiti povraaj stvari izlunom poveriocu. Rok iz stava 2. ne moe biti dui od deset dana od dana prihvatanja zahteva izlunog poverioca, osim u sluaju da steajni sudija iz opravdanih razloga odobri produenje ovog roka. Ako steajni upravnik odbije da izlui stvar iz steajne mase, protiv te odluke poverilac ima pravo na primedbu steajnom sudiji u roku od pet dana od prijema obavetenja od steajnog upravnika.
Ako steajni sudija ospori pravo na izluenje stvari, poverilac svoje pravo moe ostvarivati u drugim sudskim postupcima. Ako izluni poverilac ne podnese zahtev za izluenje do momenta prodaje imovine koja je predmet zahteva, izluni poverilac svoja prava moe ostvarivati samo u drugim postupcima, u skladu sa zakonom.
Ispitno roite
lan 114
Konana lista o svim prijavama potraivanja sainjava se na ispitnom roitu. Na ispitno roite se poziva steajni upravnik i poverioci, a moe se pozvati i steajni dunik, kao i lica koja su obavljala poslove kod steajnog dunika, a mogu da prue podatke o postojanju i visini potraivanja, kao i revizori koji su vrili pregled poslovanja steajnog dunika. Ispitno roite e se odrati i ako mu ne prisustvuju svi poverioci koji su prijavili svoja potraivanja. Poverioci mogu osporavati prijavljena potraivanja drugih poverilaca. Ako poverioci nisu osporavali potraivanja drugih poverilaca u propisanom roku, to ne mogu uiniti u kasnijem postupku.
Medijacija
lan 115
Poverilac osporenog potraivanja, odnosno steajni upravnik uz saglasnost odbora poverilaca, moe predloiti reavanje spornog odnosa putem medijacije, u skladu sa zakonom kojim se ureuje postupak medijacije. Ukoliko do zakljuenja ispitnog roita postoji saglasnost steajnog upravnika i odbora poverilaca, odnosno poverioca osporenog potraivanja, o reenju spornog potraivanja putem medijacije, steajni sudija e sporne prijave izdvojiti iz liste potraivanja. Postupak medijacije moe trajati najdue 30 dana od dana zakljuenja ispitnog roita, u kom roku je steajni upravnik duan da obavesti steajnog sudiju o rezultatu sprovedenog postupka. Izuzetno, u opravdanim sluajevima, na saglasan predlog svih uesnika u postupku posredovanja, steajni sudija moe odobriti produenje roka iz stava 3. ovog lana, a najdue do isteka roka od 60 dana od dana zakljuenja ispitnog roita. Poverilac koji je po sprovedenom postupku medijacije, utvrdio svoje potraivanje, ima pravo da trai da se uvrsti u listu utvrenih potraivanja u skladu sa ovim zakonom. Poverilac osporenog potraivanja koje po isteku roka iz st. 3. i 4. ovog lana nije utvreno u sprovedenom postupku medijacije stie status poverioca osporenog potraivanja.
Utvrena potraivanja
lan 116
Potraivanje se smatra utvrenim ako nije osporeno od strane steajnog upravnika ili od strane poverilaca do zakljuenja ispitnog roita. Steajni sudija e usvojiti konanu listu na osnovu liste potraivanja koju je sastavio steajni upravnik i na osnovu izmena unetih na roitu. Konana lista sadri podatke o svim prijavljenim potraivanjima, o tome ko ih je osporio i u kom iznosu su utvrena, odnosno osporena, kao i potraivanja o kojima e biti donet zakljuak o listi utvrenih i osporenih potraivanja. Na osnovu konane liste iz stava 2. ovog lana steajni sudija donosi zakljuak o listi utvrenih i osporenih potraivanja. Zakljuak o listi utvrenih i osporenih potraivanja dostavlja se steajnom upravniku i svakom steajnom poveriocu i objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Konana lista kojom se utvruje potraivanje i njegov isplatni red obavezujua je za steajnog dunika i za sve steajne poverioce. Zakljuak iz stava 3. ovog lana dostavlja se steajnom upravniku i svakom steajnom poveriocu ije je potraivanje osporeno i koji je upuen na parnicu i objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Steajni poverilac koji dokae svoje potraivanje u parnici na koju je upuen, ima pravo da trai ispravljanje konane liste utvrenih potraivanja.
Osporena potraivanja
lan 117
Poverilac ije je potraivanje osporeno upuuje se na parnicu radi utvrivanja osporenog potraivanja, koju moe da pokrene u roku od osam dana od dana prijema zakljuka iz lana 116. ovog zakona, odnosno od dana isteka roka za medijaciju u skladu sa lanom 115. ovog zakona. Poverilac koji je osporio potraivanje drugog poverioca priznato od strane steajnog upravnika, upuuje se na parnicu, u skladu sa stavom 1. ovog lana. Osporeno potraivanje smatra se priznatim ako poverilac koji je osporio potraivanje drugog poverioca ne pokrene parnicu u zakonom propisanom roku. Poverilac koji je upuen na parnicu duan je da o pokretanju parnice odnosno o nastavku prekinute parnice obavesti postupajueg steajnog sudiju u roku od 15 dana od dana pokretanja ili nastavka parnice. Ako poverilac iz stava 1. ovog lana ne obavesti steajnog sudiju o pokretanju parnice, odgovoran je za trokove i tetu prouzrokovanu proputanjem. U sluaju osporavanja potraivanja prijavljenih na osnovu izvrne isprave steajni sudija zakljukom upuuje steajnog upravnika ili poverioca koji je osporio potraivanje na
parnicu u skladu sa stavom 1. ovog lana. Osporeno potraivanje smatra se priznatim ako steajni upravnik ili poverilac ne pokrene parnicu u zakonom propisanom roku.
Uobiajeno namirenje
lan 120
Pravni posao ili druga pravna radnja preduzeti u poslednjih est meseci pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, kojima se jednom poveriocu prua obezbeenje ili daje namirenje na nain i u vreme koji su u skladu sa sadrinom njegovog prava (u daljem tekstu: uobiajeno namirenje), mogu se pobijati ako je u vreme kada su preduzeti steajni dunik bio nesposoban za plaanje, a poverilac je znao ili morao znati za njegovu nesposobnost plaanja. Pravni posao ili druga pravna radnja uobiajenog namirenja mogu se pobijati i kada su preduzeti posle podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, ako je poverilac znao ili je morao znati da je steajni dunik nesposoban za plaanje ili je znao da je podnet predlog za pokretanje steajnog postupka. Smatrae se da je poverilac znao ili morao znati za nesposobnost plaanja steajnog dunika ili za predlog za pokretanje steajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se na nesumnjiv nain moe zakljuiti da postoji nesposobnost plaanja, odnosno da je stavljen predlog za pokretanje steajnog postupka. Za lice koje je bilo povezano sa steajnim dunikom u vreme preduzimanja pravnog posla ili druge pravne radnje smatra se da je znalo ili moralo znati za nesposobnost za plaanje ili za predlog za pokretanje steajnog postupka.
Neubiajeno namirenje
lan 121
Pravni posao ili pravna radnja kojima se jednom poveriocu prua obezbeenje ili daje namirenje koje on uopte nije imao pravo da trai ili je imao pravo da trai ali ne na nain i u vreme kada je preduzeto, mogu se pobijati ako su preduzeti u poslednjih dvanaest meseci pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka.
je preduzeta ili proputena u poslednjih est meseci pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Smatrae se da je saugovara znao ili je morao znati za nesposobnost plaanja steajnog dunika ili za predlog za pokretanje steajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se na nesumnjiv nain moe zakljuiti da postoji nesposobnost plaanja, odnosno da je podnet predlog za pokretanje steajnog postupka. U sluaju iz stava 1. ovog lana shodno se primenjuju odredbe lana 120. st. 3. i 4. ovog zakona.
Povezana lica
lan 125
Povezanim licima steajnog dunika u smislu ovog zakona smatraju se: 1) direktor, lan organa upravljanja ili organa nadzora steajnog dunika; 2) lan steajnog dunika koji za njegove obaveze odgovara celokupnom svojom imovinom;
3) lan ili akcionar sa znaajnim ueem u kapitalu steajnog dunika; 4) pravno lice koje steajni dunik kontrolie u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva; 5) lica koja zbog svog posebnog poloaja u drutvu imaju pristup poverljivim informacijama ili imaju mogunost da se upoznaju sa finansijskim stanjem steajnog dunika; 6) lice koje je faktiki u poziciji da vri znaajniji uticaj na poslovanje steajnog dunika; 7) lice koje je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen ili u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva, srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva ili brani drug fizikih lica iz ta. 1), 2), 3), 5) i 6) ovog lana.
Nemogunost pobijanja
lan 126
Ne mogu se pobijati pravni poslovi zakljueni odnosno pravne radnje preduzete radi: 1) izvrenja usvojenog plana reorganizacije steajnog dunika preduzete posle otvaranja steajnog postupka; 2) nastavljanja poslova preduzetih posle otvaranja steajnog postupka; 3) isplate po menicama ili ekovima ako je druga strana morala primiti isplatu da ne bi izgubila pravo na regres protiv ostalih meninih odnosno ekovnih obveznika. Pravna radnja odnosno pravni posao koji se smatra uobiajenim, odnosno neuobiajenim namirenjem u smislu ovog zakona ne moe se pobijati ako je steajni dunik istovremeno ili u kratkom periodu pre ili posle izvrenog pravnog posla odnosno pravne radnje primio jednaku vrednost u vidu protivnaknade od poverioca ili drugog lica, za iji raun je izvren pravni posao odnosno pravna radnja. Pravna radnja odnosno pravni posao koji predstavlja uobiajeno ili neuobiajeno namirenje poverilaca, odnosno kojim se poverioci neposredno oteuju ne moe se pobijati ako je radnja preduzeta, odnosno posao zakljuen: 1) pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka; 2) na osnovu okvirnog ugovora iz lana 82. stav 3. ovog zakona; 3) u skladu sa uobiajenom poslovnom praksom za izvravanje ugovora takve vrste.
Rokovi
lan 127
Rokovi koji se raunaju unazad, a odnose se na pravne radnje i pravne poslove steajnog dunika koji se mogu pobijati tubom, raunaju se do dana u mesecu koji po broju odgovara danu podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Ako dan sa tim brojem ne postoji u poslednjem mesecu, rok se rauna do poslednjeg dana tog meseca. Smatra se da je pravni posao zakljuen onda kada su ispunjeni uslovi za njegovu punovanost, a ako je za punovanost nekog pravnog posla potreban upis u zemljinu knjigu ili u registar brodova, vazduhoplova ili patenata, odnosno u drugu javnu knjigu ili registar, smatra se da je pravni posao zakljuen onda kada je zahtev za upis podnet odgovarajuem organu.
Radnje pobijanja
lan 128
Pravni posao ili pravna radnja steajnog dunika pobijaju se tubom. Pravni posao ili pravna radnja steajnog dunika mogu se pobijati i podnoenjem protivtube ili prigovora u parnici, u kom sluaju ne vai rok propisan u lanu 119. stav 4. ovog zakona.
Dejstva pobijanja
lan 130
Ako zahtev za pobijanje pravnog posla ili druge pravne radnje bude pravnosnano usvojen, pobijeni pravni posao odnosno pravna radnja nemaju dejstva prema steajnoj masi, a protivnik pobijanja je duan da u steajnu masu vrati svu imovinsku korist steenu na osnovu pobijenog posla ili druge radnje. Protivnik pobijanja, nakon to vrati imovinsku korist iz stava 1. ovog lana, ima pravo da ostvaruje svoje protivpotraivanje kao steajni poverilac, podnoenjem naknadne prijave potraivanja.
Nain unovenja
lan 132
Po donoenju reenja o bankrotstvu, steajni upravnik zapoinje i sprovodi prodaju celokupne imovine ili dela imovine steajnog dunika. Steajni upravnik duan je da izvri procenu celishodnosti prodaje steajnog dunika kao pravnog lica, odnosno celokupne imovine steajnog dunika u odnosu na prodaju imovine steajnog dunika u delovima i da o tome obavesti odbor poverilaca. Prodaja imovine vri se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom, u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom. Uz saglasnost odbora poverilaca steajni upravnik moe angaovati domaa ili strana lica struna za vrenje prodaja javnim nadmetanjem ako je predmet prodaje umetniko delo, odnosno drugi specifian predmet prodaje za koji postoji specijalizovano trite ili ako smatra da e se takvim angaovanjem ostvariti vea javnost prodaje i povoljnije unovenje. Predlog prodaje iz stava 4. ovog lana mora sadrati sve uslove takve prodaje, ukljuujui i trokove angaovanja strunih lica. Ako se prodaja vri javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda, steajni upravnik je duan da oglasi prodaju u najmanje dva visokotirana dnevna lista koji se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije i to najkasnije 30 dana pre dana odreenog za javno nadmetanje ili dostavljanje ponuda. Izuzetno, ako su trokovi oglaavanja nesrazmerno visoki u odnosu na vrednost predmeta prodaje steajni upravnik, uz saglasnost odbora poverilaca, moe oglasiti prodaju na nain drugaiji od naina propisanog stavom 6. ovog lana. Oglas naroito sadri uslove i rokove prodaje, kao i podatke o tome kada i gde potencijalni kupci mogu da vide imovinu koja se prodaje. Prodaja neposrednom pogodbom moe se izvriti iskljuivo ako je takav nain prodaje unapred odobren od strane odbora poverilaca. Prodaja celokupne imovine steajnog dunika ili imovinske celine ne moe se vriti suprotno odredbama zakona kojim se ureuje zatita konkurencije, a organ nadlean za zatitu konkurencije postupa sa naroitom hitnou i u skraenom postupku.
osnovu, dostavi obavetenje o nameri, planu prodaje, nainu prodaje, rokovima prodaje i obavetenje o proceni celishodnosti iz lana 132. stav 2. ovog zakona. Steajni upravnik je duan da obavetenje iz stava 1. ovog lana dostavi najkasnije 30 dana pre predloenog datuma javnog nadmetanja, odnosno 15 dana pre dana odravanja prodaje javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom. Ako se prodaja vri javnim nadmetanjem, obavetenje steajnog upravnika mora da sadri: 1) mesto i adresu na kojoj se nalazi imovina koja se prodaje; 2) detaljan opis imovine sa podacima o nameni imovine; 3) poetnu cenu i uslove pod kojima e se izvriti javno nadmetanje. U sluaju prodaje javnim prikupljanjem ponuda, obavetenje mora da sadri: 1) mesto i adresu na kojoj se imovina nalazi; 2) detaljan opis imovine i njene funkcije; 3) procenu vrednosti imovine; 4) proceduru i uslove za izbor ponuda. U sluaju prodaje neposrednom pogodbom, obavetenje mora da sadri: 1) mesto i adresu na kojoj se imovina nalazi; 2) detaljan opis imovine i njene funkcije; 3) procenu vrednosti imovine; 4) podatke o kupcu koji se predlae; 5) sve uslove prodaje koja se predlae, ukljuivi i cenu i nain plaanja. Kada je imovina koja se prodaje predmet obezbeenja potraivanja jednog ili vie razlunih poverilaca, razluni poverilac moe u roku od deset dana od dana prijema obavetenja o predloenoj prodaji da predloi povoljniji nain unovenja imovine. Steajni dunik i poverioci mogu podneti prigovor na predloenu prodaju najkasnije u roku od deset dana pre predloenog datuma prodaje ili prenosa, ako za njega postoji propisan osnov. O prigovoru odluuje steajni sudija. Prigovor ne zadrava prodaju, osim ako steajni sudija ne odlui drugaije.
Posle izvrene prodaje steajni upravnik je duan da o izvrenoj prodaji, uslovima i ceni obavesti steajnog sudiju i odbor poverilaca u roku od deset dana od dana izvrene prodaje. Poverioci mogu staviti prigovor na izvrenu prodaju ukoliko za to postoji osnov. Prigovor ne utie na izvrenu prodaju, ve predstavlja osnov za utvrivanje odgovornosti steajnog upravnika ako je teta nastala radnjom steajnog upravnika u postupku prodaje. Osnov za prigovor moe biti prevara, pristrasno ponaanje steajnog upravnika, nepotpuno dato obavetenje ili bilo koji drugi razlog iz koga proizlazi da je steajni upravnik vodio postupak prodaje na tetu steajne mase. Obina tvrdnja da je postignuta cena preniska nije dovoljan osnov za podnoenje prigovora. Sredstva ostvarena prodajom imovine na kojoj nisu postojala optereenja ulaze u steajnu masu, a njihova deoba vri se u skladu sa postupkom deobe propisanim ovim zakonom. Ako je imovina bila predmet obezbeenja potraivanja jednog ili vie razlunih poverilaca iz ostvarene cene prvenstveno se namiruju trokovi prodaje koji ukljuuju i nagradu steajnog upravnika, a iz preostalog iznosa isplauju se razluni poverioci ije je potraivanje bilo obezbeeno prodatom imovinom u skladu sa njihovim pravom prioriteta. Namirenje razlunih poverilaca mora biti izvreno u roku od tri dana od dana kada je steajni upravnik primio sredstva po osnovu prodaje imovine. Ako posle namirenja razlunih poverilaca preostanu sredstva, celokupan preostali iznos ulazi u steajnu masu i deli se steajnim poveriocima u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na deobu. Kada kupac isplati cenu, na kupca se prenosi pravo svojine na kupljenoj imovini bez obzira na ranije upise i bez tereta, kao i bez ikakvih obaveza nastalih pre izvrene kupoprodaje, ukljuujui i poreske obaveze i obaveze prema privrednim subjektima pruaocima usluga od opteg interesa koje se odnose na kupljenu imovinu. Steajni sudija e reenjem konstatovati da je prodaja izvrena i naloiti po pravnosnanosti reenja odgovarajuem registru upis prava svojine i brisanje tereta nastalih pre izvrene prodaje, odnosno upis drugih prava steenih prodajom. Dragoceni metali, minerali, hartije od vrednosti i druge stvari koje imaju berzansku odnosno trinu cenu, prodaju se po toj ceni na odgovarajuoj berzi ili tritu. Ako dragoceni metali, minerali, hartije od vrednosti i druge sline stvari koje se uobiajeno prodaju na berzi ili imaju trinu cenu, u vreme prodaje nemaju berzansku odnosno trinu cenu, prodaju se neposrednom pogodbom uz saglasnost odbora poverilaca.
Ako je privremeno ili trajno bilo zabranjeno razvrgnue zajednice iz stava 1. ovog lana, danom otvaranja steajnog postupka zabrana prestaje da vai.
Novac dobijen prodajom steajnog dunika, kao i imovina steajnog dunika iz stava 2. ovog lana, ulazi u steajnu masu u odnosu na koju se steajni postupak nastavlja. Steajna masa registruje se u registru steajnih masa koji vodi organ nadlean za voenje registra privrednih subjekata i zastupa je steajni upravnik. Organ iz stava 4. ovog lana vodi registar steajnih masa preko Registratora steajnih masa. Na uslove i postupak imenovanja Registratora, kao i na njegova ovlaenja i obaveze, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se ureuje registracija privrednih subjekata, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. U sluaju kada je steajni dunik prodat kao pravno lice, razluni poverioci koji su imali razluno pravo na bilo kom delu imovine steajnog dunika imaju pravo prioriteta u deobi sredstava ostvarenih prodajom, prema rangu prioriteta koji su stekli u skladu sa zakonom, a srazmerno procenjenom ueu vrednosti imovine koja je predmet razlunog prava u odnosu na procenjenu vrednost pravnog lica. Za potraivanja prema steajnom duniku koja su nastala do obustave steajnog postupka ni steajni dunik ni njegov kupac ne odgovaraju poveriocima, a pravna lica koja su steajnom duniku pruala usluge od opteg interesa ne mogu obustaviti vrenje tih usluga po osnovu neplaenih rauna nastalih pre otvaranja steajnog postupka. U registru privrednih subjekata i drugim odgovarajuim registrima registruju se promene (pravne forme, osnivaa, lanova i akcionara i drugih podataka) na osnovu ugovora o prodaji steajnog dunika kao pravnog lica, u skladu sa zakonom kojim se ureuje registracija privrednih subjekata. Vlada blie propisuje sadrinu i nain upisa i voenja registra steajnih masa, kao i vrste i visinu naknada za registraciju i druge usluge koje prua organ nadlean za voenje tog registra.
2. Deoba
Opta pravila
lan 138
Steajnu masu za podelu steajnim poveriocima (deobnu masu), ine novana sredstva steajnog dunika na dan otvaranja steajnog postupka, novana sredstva dobijena nastavljanjem zapoetih poslova i novana sredstva ostvarena unovenjem stvari i prava steajnog dunika, kao i potraivanja steajnog dunika naplaena u toku steajnog postupka. Deoba sredstava radi namirenja steajnih poverilaca vri se pre ili posle glavne deobe, a prema dinamici priliva gotovinskih sredstava steajnog dunika. Na osnovu predloga steajnog upravnika, a u zavisnosti od priliva gotovinskih sredstava steajnog dunika, steajni sudija odluuje da li e odobriti deliminu deobu, koja se sprovodi na nain i pod uslovima sprovoenja glavne deobe.
Steajni sudija van roita donosi reenje o glavnoj deobi po isteku roka od 15 dana od dana dostave nacrta za glavnu deobu odboru poverilaca, ako nije podneta primedba na nacrt za glavnu deobu od strane odbora poverilaca, odnosno poverilaca pojedinano. Primedbe koje su izjavljene po isteku roka od 15 dana iz stava 1. ovog lana, nee se uzeti u razmatranje. Ako odbor poverilaca odnosno poverioci pojedinano podnesu primedbe na nacrt za glavnu deobu, steajni sudija e odrati roite i na njemu doneti reenje o glavnoj deobi. Reenje o glavnoj deobi objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja se odboru poverilaca, poveriocu koji je izjavio primedbu i steajnom upravniku. Smatra se da je dostava svim poveriocima uredno izvrena po isteku osam dana od dana dostave reenja odboru poverilaca. albu protiv reenja o glavnoj deobi mogu izjaviti steajni upravnik i poverioci ije primedbe na nacrt za glavnu deobu nisu prihvaene, uz navoenje razloga za izjavljivanje albe i podnoenje dokaza o njihovoj osnovanosti. alba iz stava 6. ovog lana moe se izjaviti samo zbog pogrene ocene osnovanosti primedaba na nacrt za glavnu deobu. Izuzetno od stava 6. ovog lana, albu protiv reenja o glavnoj deobi mogu izjaviti steajni upravnik i poverioci i u sluaju da reenje o glavnoj deobi odstupa od objavljenog nacrta za glavnu deobu, kao i zbog povrede ranije steenog prava ili pogrenog obrauna, u svakom sluaju uz navoenje razloga za izjavljivanje albe i podnoenje dokaza o njihovoj osnovanosti.
U sluaju da se parnica okona u korist steajne mase, steajni upravnik e postupati u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se ureuje sprovoenje naknadne deobe. Reenje iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a po pravnosnanosti se dostavlja registru privrednih subjekata ili drugom odgovarajuem registru radi brisanja steajnog dunika iz tog registra.
Obaveza iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na pravna lica koja su u postupku restrukturiranja u skladu sa propisima kojima se ureuje postupak privatizacije. Obavetenje iz stava 1. ovog lana organizacija koja sprovodi postupak prinudne naplate objavljuje u jednom visokotiranom dnevnom listu koji se distribuira na celoj teritoriji Republike Srbije i na svojoj internet strani. Po prijemu obavetenja iz stava 1. ovog lana, steajni sudija po slubenoj dunosti donosi reenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka u kome se utvruje i postojanje pravnog interesa poverilaca za sprovoenje steajnog postupka.
3) utvruje da ne postoji interes poverilaca i steajnog dunika za sprovoenje steajnog postupka; 4) zakljuuje steajni postupak. Reenje iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja registru privrednih subjekata. Na reenje iz stava 1. ovog lana albu mogu izjaviti steajni dunik i poverioci u roku od 30 dana od dana objavljivanja reenja na oglasnoj tabli suda.
XI REORGANIZACIJA
Sprovoenje reorganizacije
lan 155
Reorganizacija se sprovodi ako se time obezbeuje povoljnije namirenje poverilaca u odnosu na bankrotstvo, a posebno ako postoje ekonomsko opravdani uslovi za nastavak dunikovog poslovanja. Reorganizacija se sprovodi prema planu reorganizacije koji se sainjava u pisanoj formi. Plan reorganizacije moe se podneti istovremeno sa predlogom za pokretanje steajnog postupka ili nakon otvaranja steajnog postupka u skladu sa ovim zakonom.
Ako se plan reorganizacije podnosi istovremeno sa predlogom za pokretanje steajnog postupka njegov naziv se menja u unapred pripremljen plan reorganizacije, a sadrina i postupak koji se na njega primenjuje odreuju se u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se to pitanje ureuje.
12) finansijske projekcije, ukljuujui projektovani bilans uspeha, bilans stanja i izvetaj o novanim tokovima za period izvrenja plana reorganizacije; 13) procenu novanog iznosa koji bi se dobio unovenjem imovine sprovoenjem bankrotstva; 14) datum poetka primene plana reorganizacije; 15) rok sprovoenja plana koji ne moe biti dui od pet godina; 16) predlog za imenovanje steajnog upravnika i lanova odbora poverilaca ako je planom predvieno njihovo angaovanje. Rok iz stava 1. taka 15) ovog lana ne odnosi se na mere za realizaciju plana reorganizacije koje se odnose na predvianje otplate potraivanja u ratama, izmene rokova dospelosti, kamatnih stopa ili drugih uslova zajma, kredita ili drugog potraivanja ili instrumenta obezbeenja, period otplate kredita ili zajma uzetog u toku steajnog postupka ili u skladu sa planom reorganizacije, kao ni na rokove dospelosti dunikih hartija od vrednosti. Unapred pripremljen plan reorganizacije pored elemenata iz stava 1. ovog lana sadri i: 1) odredbu kojom se odreuje da e potraivanje poverioca koje nije obuhvaeno odredbama plana o namirenju poverilaca biti namireno na isti nain i pod istim uslovima kao potraivanja drugih poverilaca njegove klase; 2) potpisanu izjavu veinskih poverilaca po vrednosti potraivanja svake planom predviene klase da su saglasni sa sadrinom plana i spremni da glasaju za njegovo usvajanje; 3) izjavu steajnog dunika o verodostojnosti podataka i informacija navedenih u planu; 4) podatke o postupku pripreme plana reorganizacije, ukljuujui i podatke o poslatim obavetenjima, dostupnosti informacija poveriocima i toku pregovora; 5) vanredni izvetaj revizora sa stanjem poslovnih knjiga utvrenim najkasnije 60 dana pre dana podnoenja unapred pripremljenog plana reorganizacije sudu, sa pregledom svih potraivanja i procentualnim ueem svakog poverioca u odgovarajuoj klasi plana; 6) izjavu revizora ili licenciranog steajnog upravnika da je unapred pripremljen plan reorganizacije izvodljiv; 7) kratak izvetaj o oekivanim bitnim dogaajima u poslovanju nakon dana sainjavanja plana i pregled obaveza ije se dospee oekuje u narednih 90 dana, kao i naina namirenja tih obaveza.
lan 157
Mere za realizaciju plana reorganizacije su: 1) predvianje otplate u ratama, izmena rokova dospelosti, kamatnih stopa ili drugih uslova zajma, kredita ili drugog potraivanja ili instrumenta obezbeenja; 2) namirenje potraivanja; 3) unovenje imovine sa teretom ili bez njega ili prenos takve imovine na ime namirenja potraivanja; 4) zatvaranje pogona ili promena delatnosti; 5) raskid ili izmena ugovora; 6) otpust duga; 7) izvrenje, izmena ili odricanje od zalonog prava; 8) davanje u zalog optereene ili neoptereene imovine; 9) pretvaranje potraivanja u kapital; 10) zakljuivanje ugovora o kreditu, odnosno zajmu; 11) osporavanje i pobijanje potraivanja koja nisu pravno valjana; 12) otputanje zaposlenih ili angaovanje drugih lica; 13) ustupanje neoptereene imovine na ime namirenja potraivanja; 14) izmene i dopune optih akata steajnog dunika i drugih dokumenata o osnivanju ili upravljanju; 15) statusne promene; 16) promene pravne forme; 17) prenos dela ili celokupne imovine na jednog ili vie postojeih ili novoosnovanih subjekata; 18) ponitavanje izdatih ili izdavanje novih hartija od vrednosti od strane steajnog dunika ili bilo kog novoformiranog subjekta; 19) druge mere od znaaja za realizaciju plana reorganizacije.
U sluaju da je planom reorganizacije predviena mera pretvaranja potraivanja u kapital steajnog dunika, steajni sudija moe, po slubenoj dunosti ili na predlog steajnog upravnika, angaovati nezavisno struno lice da izvri procenu kapitala steajnog dunika, o troku podnosioca plana. Sprovoenje mera predvienih planom reorganizacije ne moe se vriti suprotno odredbama zakona kojima se ureuje zatita konkurencije, a organ nadlean za zatitu konkurencije postupa sa naroitom hitnou i u skraenom postupku. Podnosilac plana reorganizacije duan je da plan reorganizacije podnese organu nadlenom za zatitu konkurencije istovremeno sa podnoenjem plana steajnom sudu u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita konkurencije. Roite za razmatranje predloga plana reorganizacije i glasanje od strane poverilaca ne moe biti odrano pre donoenja odluke organa nadlenog za zatitu konkurencije, odnosno pre isteka roka propisanog zakonom kojim se ureuje zatita konkurencije. Obaveza plaanja naknade u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita konkurencije nastaje usvajanjem plana reorganizacije. Sprovoenje mera predvienih planom reorganizacije, a naroito izmene u strukturi kapitala steajnog dunika i otuenje ili drugo raspolaganje nepokretnom imovinom koja je evidentirana kao drutvena svojina, ne moe se vriti suprotno odredbama zakona kojima se ureuje zatita drutvenog kapitala u preduzeima koja posluju veinskim drutvenim kapitalom, odnosno kojima se ureuje zatita imovine koja je evidentirana kao drutvena svojina u zadrugama. Podnosilac plana reorganizacije duan je da plan reorganizacije, podnese organizaciji iz lana 19. stav 2. ovog zakona istovremeno sa podnoenjem tog plana steajnom sudu, a ta organizacija u postupku davanja prethodne saglasnosti na plan reorganizacije postupa sa naroitom hitnou i duna je da donese akt o davanju prethodne saglasnosti u roku od 15 dana od dana dostavljanja plana reorganizacije. Roite za razmatranje predloga plana reorganizacije i glasanje od strane poverilaca ne moe biti odrano pre donoenja akta o davanju prethodne saglasnosti organizacije iz lana 19. stav 2. ovog zakona.
2) planom nisu obuhvaeni poverioci koji bi, da su obuhvaeni planom, mogli da svojim glasanjem utiu na odluku o usvajanju plana; 3) je plan nepotpun ili neuredan, a naroito ako nisu potovane odredbe ovog zakona o ovlaenim podnosiocima, sadrini i roku za podnoenje plana reorganizacije, a nedostaci se ne mogu otkloniti ili nisu otklonjeni u roku koji je odredio steajni sudija; 4) utvrdi da ne postoji steajni razlog iz lana 11. ovog zakona. U sluaju da unapred pripremljen plan reorganizacije sadri otklonjive nedostatke ili tehnike greke, steajni sudija moe zakljukom naloiti steajnom duniku da u roku od osam dana izvri potrebne ispravke. Ukoliko steajni dunik u ostavljenom roku ne postupi po nalogu suda, steajni sudija e odbaciti predlog za pokretanje steajnog postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije.
Prethodni postupak za utvrivanje ispunjenosti uslova za pokretanje steajnog postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije
lan 159
Steajni sudija u roku od tri dana od dana podnoenja urednog predloga iz lana 158. ovog zakona, donosi reenje o pokretanju prethodnog postupka za ispitivanje ispunjenosti uslova za otvaranje postupka steaja u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije kojim zakazuje roite za odluivanje o predlogu i glasanje o planu na koje poziva sve poznate poverioce. Roite se odrava u roku predvienom za okonanje prethodnog postupka. Oglas o pokretanju prethodnog postupka za ispitivanje ispunjenosti uslova za otvaranje postupka steaja u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije, izrauje steajni sudija odmah po donoenju reenja iz stava 1. ovog lana. Oglas iz stava 2. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u "Slubenom glasniku Republike Srbije", kao i u najmanje tri visokotirana dnevna lista koji se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije. Trokove objavljivanja oglasa kao i druge trokove prethodnog postupka iz stava 1. ovog lana duan je da predujmi predlaga u iznosu koji odredi sud, a u roku od tri dana od dana dobijanja sudskog naloga. U sluaju da predlaga ne uplati predujam u roku iz stava 3. ovog lana, steajni sudija obustavie prethodni postupak i predlog odbaciti. Oglas iz stava 2. ovog lana, uz podatke iz reenja o pokretanju prethodnog postupka, mora da sadri i: 1) obavetenje poveriocima o tome gde i kada mogu izvriti uvid u predlog unapred pripremljenog plana reorganizacije;
2) poziv zainteresovanim licima da sve primedbe na predlog unapred pripremljenog plana reorganizacije kojima osporavaju sadrinu unapred pripremljenog plana reorganizacije, a naroito osnov ili visinu planom obuhvaenih potraivanja, dostave steajnom duniku i nadlenom sudu u roku koji nije krai od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srbije". Predlaga plana je u obavezi da odgovor na primedbe dostavi nadlenom sudu u roku od osam dana od dana prijema primedbe u sudu. Steajni sudija moe naloiti podnosiocu predloga da oglas iz stava 2. ovog lana objavi i u drugim domaim i meunarodnim sredstvima informisanja. Prethodni postupak iz stava 1. ovog lana traje najmanje 30, a najvie 45 dana. Steajni sudija moe zakljukom produiti ovaj rok za najvie 15 dana, ukoliko to zahtevaju razlozi sloenosti poslovanja i duniko poverilakih odnosa u vezi sa steajnim dunikom ili postupanje po primedbama iz stava 5. taka 2) ovog lana ili postupanje steajnog dunika po nalogu suda. Tokom prethodnog postupka iz stava 1. ovog lana, steajni sudija moe, na zahtev zainteresovanog lica ili po slubenoj dunosti, imenovati privremenog steajnog upravnika ili angaovati druga struna lica u cilju utvrivanja tanosti podataka iz unapred pripremljenog plana. Privremeni steajni upravnik obavlja poslove odreene reenjem o njegovom imenovanju. Trokove angaovanja upravnika i strunog lica snosi podnosilac predloga. Na predlog podnosioca plana steajni sudija u roku od pet dana od dana podnoenja predloga moe odrediti zabranu izvrenja na obezbeenoj i neobezbeenoj imovini steajnog dunika. Protiv reenja iz st. 8. i 9. ovog lana nije dozvoljena alba. Tokom prethodnog postupka iz stava 1. ovog lana steajni sudija moe zakazati roite za reavanje o zahtevu za odreivanje mere zabrane izvrenja i namirenja, za angaovanje privremenog steajnog upravnika, odnosno za razmatranje drugih pitanja u vezi sa unapred pripremljenim planom reorganizacije. U sluaju da nisu ispunjeni uslovi za otvaranje steajnog postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije propisani ovim zakonom steajni sudija odbacuje predlog za pokretanje postupka, a najkasnije pet dana pre odravanja roita za glasanje o unapred pripremljenom planu reorganizacije.
Roite za odluivanje o predlogu za pokretanje postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije
lan 160
Za potrebe glasanja o unapred pripremljenom planu reorganizacije smatra se da su sve obaveze steajnog dunika nastale pre podnoenja unapred pripremljenog plana reorganizacije dospele na dan odravanja roita o glasanju za plan.
Steajni sudija, postupajui po zahtevu zainteresovanog lica, moe izvriti procenu visine potraivanja za potrebe glasanja o unapred pripremljenom planu reorganizacije. Ako se unapred pripremljeni plan reorganizacije na roitu usvoji, steajni sudija e reenjem istovremeno otvoriti steajni postupak, potvrditi usvajanje unapred pripremljenog plana reorganizacije i obustaviti steajni postupak. Ako se na roitu ne usvoji unapred pripremljen plan reorganizacije steajni sudija reenjem odbija predlog za pokretanje steajnog postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije. Ako je podnosilac plana izdejstvovao meru zabrane izvrenja iz lana 159. stav 8. ovog zakona dovoenjem steajnog sudije u zabludu tako to je prikazao netane podatke o svojim dugovanjima, odnosno propustio da navede podatke od znaaja za odluku suda, podnosilac predloga je u obavezi da naknadi tetu koja je poveriocima prouzrokovana takvom zabranom. Odredbe ovog zakona kojima se ureuju reorganizacija i plan reorganizacije, osim odredaba l. 161. do 164. ovog zakona, primenjuju se i na postupak steaja pokrenut u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije, osim ako je ovim zakonom drugaije propisano. Trokove sainjavanja i podnoenja unapred pripremljenog plana reorganizacije snosi predlaga plana reorganizacije. Obaveze nastale od dana podnoenja unapred pripremljenog plana reorganizacije do dana odravanja roita za odluivanje o predlogu, u sluaju usvajanja plana, smatraju se trokom steajnog postupka, ako planom reorganizacije nije drugaije predvieno. Ministar blie propisuje nain sprovoenja reorganizacije po unapred pripremljenom planu reorganizacije i sadrinu plana.
lan 162
Plan reorganizacije podnosi se steajnom sudiji najkasnije 90 dana od dana otvaranja steajnog postupka. Ako je u roku iz stava 1. ovog lana podnet obrazloeni predlog za produenje tog roka, steajni sudija moe rok iz stava 1. ovog lana da produi najvie za 60 dana. Ako u roku za podnoenje plana reorganizacije ovlaeni predlaga zatrai dodatni rok za izmenu podnetog plana reorganizacije, steajni sudija moe, uz saglasnost odbora poverilaca, da odobri dodatni rok od najvie 60 dana.
Uz obavetenje iz stava 2. ovog lana dostavlja se i plan reorganizacije, ili se tim licima na drugi nain omoguava dostupnost planu reorganizacije najkasnije 15 dana pre dana odravanja roita. Plan reorganizacije i svaka izmena prvobitno predloenog plana sud bez odlaganja dostavlja registru privrednih subjekata, odnosno drugom odgovarajuem registru radi objavljivanja na internet strani tog registra najkasnije narednog dana od dana prijema. Sud oglaava obavetenje o roitu za razmatranje plana reorganizacije i glasanju od strane poverilaca, odnosno reenje iz lana 159. ovog zakona, u "Slubenom glasniku Republike Srbije" i u dva visokotirana lista koji se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije. U obavetenju se navodi ime steajnog dunika, ime lica koje predlae plan, dan i mesto odravanja roita i postupak glasanja, kao i nain na koji se sva lica mogu upoznati sa sadrinom plana.
Glasanje i usvajanje
lan 165
Pravo glasa imaju svi poverioci srazmerno visini njihovih potraivanja. U sluaju kada je potraivanje osporeno ili neispitano steajni sudija e izvriti procenu visine potraivanja u svrhu glasanja. Kada se glasanje obavlja pismenim putem, sudu se moraju podneti glasaki listii sa overenim potpisom ovlaenog lica. Glasanje se vri u okviru klasa poverilaca. Potraivanja poverilaca dele se najmanje na klase po osnovu njihovih razlunih prava i prava prioriteta njihovih potraivanja prema isplatnim redovima. Steajni sudija moe naloiti ili odobriti formiranje jedne ili vie dodatnih klasa u sledeim sluajevima: 1) ako su stvarne i sutinske karakteristike potraivanja takve da je opravdano formiranje posebne klase; 2) ako su sva potraivanja u okviru predloene posebne klase u znaajnoj meri slina, izuzimajui klase formirane iz administrativnih razloga u skladu sa stavom 6. ovog lana. Sud moe naloiti formiranje posebne klase poverilaca ako na osnovu dostavljenih dokaza utvrdi da su poverioci koji imaju vie od 30% potraivanja u okviru jedne od klasa: 1) lica povezana sa licem koje je kontrolni lan ili akcionar ili poseduje znaajno uee u kapitalu steajnog dunika, u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva; 2) pravna lica u kojima su lica iz take 1) ovog stava direktno ili indirektno kontrolni lanovi ili akcionari, odnosno poseduju znaajno uee u kapitalu, u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva;
3) lica koja sa licima iz ta. 1) i 2) ovog stava deluju zajedno u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva; Lica iz stava 5. ovog lana ine posebnu klasu poverilaca i ne glasaju o planu reorganizacije. Posebna administrativna klasa potraivanja moe biti formirana iz administrativnih razloga ako postoji vie od 200 potraivanja iji iznosi pojedinano ne prelaze 20.000 dinara, pod uslovom da sud odobri formiranje takve klase. Potraivanja iz administrativne klase mogu biti izmirena po ubrzanoj proceduri ako je potrebno umanjiti administrativno optereenje koje je svojstveno velikom broju malih potraivanja i ako je oigledno da e biti dovoljno raspoloivih sredstava za isplatu potraivanja iz klasa koje su formirane u okviru prvog i drugog isplatnog reda. Pre poetka glasanja, sud obavetava sve prisutne na roitu o rezultatima glasanja pismenim putem (glasanje u odsustvu). Plan reorganizacije se smatra usvojenim u jednoj klasi poverilaca ako su za plan reorganizacije glasali poverioci koji imaju obinu veinu potraivanja od ukupnih potraivanja poverilaca u toj klasi. Klasa poverilaca ija potraivanja prema planu reorganizacije treba da budu u potpunosti izmirena pre poetka primene plana reorganizacije ne glasa za plan reorganizacije, odnosno smatra se da je plan reorganizacije u toj klasi usvojen. Danom poetka primene plana reorganizacije smatra se dan koji je odreen planom reorganizacije, s tim da poetak primene tog plana ne moe nastupiti pre isteka najmanje tri odnosno najvie 15 dana posle dana donoenja reenja kojim se potvruje usvajanje plana reorganizacije. Plan reorganizacije se smatra usvojenim ako ga na propisani nain prihvate sve klase i ako je u skladu sa odredbama ovog zakona. Ako se podnese vie od jednog plana reorganizacije o njima se glasa po redosledu podnoenja, a usvojenim se smatra plan reorganizacije koji je prvi izglasan. Ako plan reorganizacije, osim plana iz lana 158. ovog zakona, ne dobije potreban broj glasova, steajni sudija moe odobriti predlagau plana reorganizacije da najdue u daljem roku od 30 dana podnese izmenjeni plan reorganizacije i zakazati roite u skladu sa ovim zakonom. Ako se ne usvoji ni tako izmenjeni plan reorganizacije, nad steajnim dunikom se sprovodi bankrotstvo.
Po pravnosnanosti reenja o potvrivanju usvajanja plana reorganizacije steajni postupak se obustavlja. Reenje iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja steajnim i razlunim poveriocima, steajnom duniku i podnosiocu plana, ako to nije steajni dunik. Protiv reenja iz stava 1. ovog lana albu mogu izjaviti steajni dunik, steajni upravnik, steajni poverioci i razluni poverioci. Po pravnosnanosti reenja iz stava 1. ovog lana usvojeni plan reorganizacije steajni sudija dostavlja registru privrednih subjekata, odnosno drugom odgovarajuem registru, radi objavljivanja na internet strani tog registra ili na drugi odgovarajui nain ukoliko takav registar nema svoju internet stranu. Registar je duan da obezbedi da usvojeni plan reorganizacije ostane trajno dostupan svim treim licima.
Po svakom planu reorganizacije, poverioci iz klase nieg isplatnog reda mogu primiti sredstva iz deobne mase, odnosno zadrati odreena prava, samo ako su sva potraivanja poverilaca iz vieg isplatnog reda u potpunosti izmirena ili ako su ti poverioci glasali, u skladu sa planom reorganizacije, da se tretiraju kao da su poverioci nieg isplatnog reda.
Poverioci obuhvaeni usvojenim planom, kao i poverioci ija su potraivanja nastala pre usvajanja plana a nisu obuhvaeni planom, mogu podneti predlog za pokretanje steajnog postupka i u sluaju da: 1) je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit nain; 2) steajni dunik ne postupa po planu ili postupa suprotno planu reorganizacije ako se time bitno ugroava sprovoenje plana reorganizacije. Smatra se da je sprovoenje plana bitno ugroeno u smislu stava 1. taka 2) ovog lana ako je usled nepostupanja po planu ili postupanja suprotno usvojenom planu dolo do: 1) negativnog odraavanja na novane tokove subjekta reorganizacije; 2) onemoguavanja subjekta reorganizacije da obavlja poslovnu delatnost; 3) znaajnog ugroavanja interesa jedne ili vie klasa poverilaca. U sluaju iz stava 1. ovog lana steajni sudija moe angaovati struno lice ili imenovati privremenog steajnog upravnika radi utvrivanja injenica od znaaja za ocenu postojanja steajnog razloga tokom prethodnog steajnog postupka. Ako utvrdi postojanje steajnog razloga iz stava 1. taka 1) ovog lana, steajni sudija e reenjem o otvaranju steajnog postupka odrediti da se steajni postupak sprovodi bankrotstvom steajnog dunika.
Dunik u smislu stava 2. ovog lana moe biti: 1) pravno lice koje nema registrovano sedite u Republici Srbiji; 2) fiziko lice koje nije rezident Republike Srbije u smislu zakona kojim se ureuje porez na dohodak graana. Strani predstavnik u smislu stava 1. ovog lana jeste lice ili organ, ukljuujui i one koji su privremeno imenovani, koji su u stranom postupku ovlaeni da vode reorganizaciju, bankrotstvo ili likvidaciju nad imovinom ili poslovima dunika ili da preduzimaju radnje kao predstavnik stranog postupka.
Merodavno pravo
lan 175
Na steajni postupak i njegova dejstva primenjuje se pravo drave u kojoj je steajni postupak pokrenut, ako ovim zakonom nije drugaije ureeno. U sluaju priznanja stranog postupka u skladu sa ovim zakonom, na izluna ili razluna prava na stvarima ili pravima koja se nalaze na teritoriji Republike Srbije primenjuju se propisi Republike Srbije. Za dejstvo steajnog postupka na ugovore o radu primenjuje se pravo koje je merodavno za ugovor o radu.
Steajni upravnik imenovan u skladu sa ovim zakonom ovlaen je da preduzima radnje u stranoj dravi u ime i za raun steajnog dunika, odnosno steajne mase, ako je to doputeno zakonom te drave.
Tumaenje
lan 181
Prilikom primene odredbi o meunarodnom steaju nadleni sud e posebno imati u vidu njihov meunarodni karakter i potrebu poboljanja njihove jednoobrazne primene u dobroj veri.
Ako se ne dokae suprotno, smatra se da je registrovano sedite dunika, odnosno njegovo prebivalite ako se radi o fizikom licu, sredite njegovih glavnih interesa.
Obaveza obavetavanja
lan 189
Posle podnoenja zahteva za priznanje stranog postupka, strani predstavnik je duan da bez odlaganja obavesti sud kojem je zahtev podnet o: 1) svakoj bitnoj promeni statusa stranog postupka ili statusa stranog predstavnika; 2) svakom drugom stranom postupku u vezi sa istim dunikom za koji strani predstavnik sazna.
Posledice priznanja glavnog stranog postupka su zabrana: 1) pokretanja novih i prekid zapoetih postupaka u vezi sa imovinom, pravima, obavezama ili odgovornostima dunika; 2) prinudnog izvrenja na imovini dunika; 3) prenosa, optereivanja i drugog raspolaganja imovinom dunika. Sud moe odrediti izuzea od primene posledica iz stava 1. ovog lana samo u sluajevima predvienim ovim zakonom za izuzea od primene posledica otvaranja steajnog postupka, kao i u sluaju kada utvrdi da glavni strani postupak ne obezbeuje odgovarajuu zatitu interesa poverilaca u Republici Srbiji. Zabrana iz stava 1. taka 1) ovog lana ne predstavlja smetnju za podnoenje tubi, odnosno za pokretanje postupka, ako je to neophodno radi ouvanja potraivanja poverioca prema duniku. Zabrana iz stava 1. ovog lana ne predstavlja smetnju za podnoenje predloga za pokretanje steajnog postupka u Republici Srbiji ili za prijavljivanje potraivanja u takvom postupku.
7) davanja drugih ovlaenja koja ima steajni upravnik po osnovu ovog zakona ili odreivanje drugih zabrana u skladu sa ovim zakonom. Posle priznanja stranog postupka, bilo glavnog ili sporednog, sud moe na zahtev stranog predstavnika poveriti sprovoenje deobe imovine ili dela imovine dunika koja se nalazi u Republici Srbiji stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi sud, pod uslovom da sud utvrdi da je obezbeena odgovarajua zatita interesa poverilaca u Republici Srbiji. Prilikom pruanja pomoi stranom predstavniku u sluaju sporednog stranog postupka u skladu sa ovim lanom, sud je duan da utvrdi da se takva pomo odnosi na imovinu kojom bi, po odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u okviru tog sporednog stranog postupka ili da se odnosi na podatke koji su potrebni u tom postupku.
Postojanje ovlaenja stranog predstavnika predstavlja prethodno pitanje u postupku iz stava 1. ovog lana.
Saradnja i neposredno obraanje izmeu sudova u Republici Srbiji i stranih sudova i drugih nadlenih organa ili stranih predstavnika
lan 196
U sluajevima iz lana 174. ovog zakona, sud je duan da u najveoj moguoj meri sarauje sa stranim sudovima i drugim nadlenim organima ili stranim predstavnicima, neposredno ili preko steajnog upravnika. Sud ima pravo da se neposredno obraa, odnosno da neposredno zatrai podatke ili pomo od stranih sudova i drugih nadlenih organa ili od stranih predstavnika.
Saradnja i neposredno obraanje izmeu steajnog upravnika i stranih sudova i drugih nadlenih organa ili stranih predstavnika
lan 197
U sluajevima iz lana 174. ovog zakona, steajni upravnik je duan da, u vrenju svojih dunosti i pod nadzorom suda, u najveoj moguoj meri sarauje sa stranim sudovima i drugim nadlenim organima ili stranim predstavnicima. Steajni upravnik ima pravo da se, u vrenju svojih dunosti i pod nadzorom suda, neposredno obraa stranim sudovima i drugim nadlenim organima ili stranim predstavnicima.
Oblici saradnje
lan 198
Saradnja iz l. 196. i 197. ovog zakona moe se sprovoditi na bilo koji odgovarajui nain, a naroito: 1) imenovanjem lica ili organa koji preduzima radnje po nalogu suda; 2) razmenom podataka na nain za koji sud smatra da je odgovarajui; 3) koordinacijom upravljanja i nadzora nad imovinom i poslovima dunika; 4) odobravanjem ili primenom od strane sudova sporazuma o koordinaciji postupaka; 5) koordinacijom istovremenih postupaka koji se vode prema istom duniku.
Krivina dela
Prijavljivanje lanog potraivanja lan 204
Ko sudu u steajnom postupku koji se vodi po odredbama ovog zakona prijavi lano potraivanje podnoenjem lanih dokumenata ili na drugi nain, kaznie se zatvorom od jedne do tri godine i novanom kaznom od 500.000 dinara do 10.000.000 dinara.
Raspolaganje imovinom steajnog dunika posle otvaranja steajnog postupka lan 205
Ko posle otvaranja steajnog postupka, a pre stupanja na dunost steajnog upravnika raspolae stvarima i pravima iz steajne mase bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara trinoj vrednosti, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina i novanom kaznom od najmanje 500.000 dinara, a ako je krivino delo uinjeno iz koristoljublja do 10.000.000 dinara. Ko posle imenovanja privremenog steajnog upravnika, dok on ne stupi na dunost, raspolae stvarima i pravima steajnog dunika bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara trinoj vrednosti, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina i novanom kaznom od najmanje 500.000 dinara, a ako je krivino delo uinjeno iz koristoljublja do 10.000.000 dinara.
Lano prikazivanje i prikrivanje injenica u unapred pripremljenom planu reorganizacije lan 206
Ko u unapred pripremljenom planu reorganizacije lano prikae ili prikrije injenice od znaaja za donoenje odluke suda ili glasanje poverilaca o planu, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina i novanom kaznom od najmanje 500.000 dinara, a ako je krivino delo uinjeno iz koristoljublja do 10.000.000 dinara.
lan 208
Od dana poetka primene ovog zakona do 31. decembra 2010. godine odredbe l. 150. do 154. ovog zakona primenjivae se na pravna lica koja su obustavila sva plaanja u neprekidnom trajanju od tri godine, a od 1. januara 2010. godine do 31. decembra 2011. godine primenjivae se na pravna lica koja su obustavila sva plaanja u neprekidnom trajanju od dve godine.
lan 209
U steajnim postupcima nad bankama i drutvima za osiguranje, nadlenosti i ovlaenja steajnog sudije iz ovog zakona vri steajno vee, u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuje steaj i likvidacija banaka i drutava za osiguranje, osim ako je tim zakonom drugaije propisano.
lan 210
Podzakonski akti koji se donose na osnovu ovlaenja iz ovog zakona bie doneti u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona.
lan 211
Danom poetka primene ovog zakona prestaje da vai Zakon o steajnom postupku ("Slubeni glasnik RS", br. 84/04 i 85/05 - dr. zakon).
lan 212
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a poinje da se primenjuje tridesetog dana od dana njegovog stupanja na snagu, osim: 1) odredaba lana 25. stav 3. i lana 30. ovog zakona koje poinju da se primenjuju 1. jula 2010. godine; 2) odredbe lana 25. stav 4. ovog zakona koja poinje da se primenjuje 1. januara 2012. godine; 3) odredaba l. 150. do 154. ovog zakona koje poinju da se primenjuju devedesetog dana od dana njegovog stupanja na snagu.