You are on page 1of 94

ZAKON

O STEAJU
("Sl. glasnik RS", br. 104/2009)

I OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet
lan 1
Ovim zakonom ureuju se uslovi i nain pokretanja i sprovoenja steaja nad pravnim licima. Steaj se, u smislu ovog zakona, sprovodi bankrotstvom ili reorganizacijom. Pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje poverilaca prodajom celokupne imovine steajnog dunika, odnosno steajnog dunika kao pravnog lica. Pod reorganizacijom se podrazumeva namirenje poverilaca prema usvojenom planu reorganizacije i to redefinisanjem duniko-poverilakih odnosa, statusnim promenama dunika ili na drugi nain koji je predvien planom reorganizacije.

2. Cilj steaja
lan 2
Cilj steaja jeste najpovoljnije kolektivno namirenje steajnih poverilaca ostvarivanjem najvee mogue vrednosti steajnog dunika, odnosno njegove imovine.

3. Naela steaja
Naelo zatite steajnih poverilaca lan 3
Steaj omoguava kolektivno i srazmerno namirenje steajnih poverilaca, u skladu sa ovim zakonom.

Naelo jednakog tretmana i ravnopravnosti lan 4

U steajnom postupku svim poveriocima obezbeuje se jednak tretman i ravnopravan poloaj poverilaca istog isplatnog reda odnosno iste klase u postupku reorganizacije.

Naelo ekonominosti lan 5


Steajni postupak se sprovodi tako da omogui ostvarivanje najvee mogue vrednosti imovine steajnog dunika i najveeg mogueg stepena namirenja poverilaca u to kraem vremenu i sa to manje trokova.

Naelo sudskog sprovoenja postupka lan 6


Po otvaranju steajni postupak sprovodi sud po slubenoj dunosti.

Naelo imperativnosti i prekluzivnosti lan 7


Steajni postupak se sprovodi po odredbama ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Na pitanja koja nisu posebno ureena ovim zakonom, shodno se primenjuju odgovarajue odredbe zakona kojim se ureuje parnini postupak. Propisani rokovi su prekluzivni, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

Naelo hitnosti lan 8


Steajni postupak je hitan. U steajnom postupku nije dozvoljen zastoj i prekid.

Naelo dvostepenosti lan 9


Steajni postupak je dvostepen, osim ako je ovim zakonom iskljuen pravni lek.

Naelo javnosti i informisanosti lan 10


Steajni postupak je javan i svi uesnici u steajnom postupku imaju pravo na blagovremeni uvid u podatke vezane za sprovoenje postupka, osim podataka koji predstavljaju poslovnu ili slubenu tajnu.

Zakljuak o podacima koji predstavljaju slubenu ili poslovnu tajnu donosi steajni sudija na predlog steajnog upravnika. Sve oglase, reenja i druge akte za koje je ovim zakonom propisano da se objavljuju na oglasnoj tabli suda, sud istog dana, odmah po donoenju predmetnog akta, dostavlja registru privrednih subjekata, odnosno drugom odgovarajuem registru, koji je duan da takav oglas, reenje ili drugi akt istog dana, i to odmah po prijemu, objavi na svojoj internet strani ili na drugi odgovarajui nain ukoliko taj registar nema svoju internet stranu. Postupanje i donoenje odluka u steajnom postupku vri se na osnovu uvida u sve raspoloive informacije.

4. Steajni razlozi
lan 11
Steajni postupak se otvara kada se utvrdi postojanje najmanje jednog steajnog razloga. Steajni razlozi su: 1) trajnija nesposobnost plaanja; 2) pretea nesposobnost plaanja; 3) prezaduenost; 4) nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit nain. Trajnija nesposobnost plaanja postoji ako steajni dunik: 1) ne moe da odgovori svojim novanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospelosti obaveze; 2) potpuno obustavi sva plaanja u neprekidnom trajanju od 30 dana. Pretea nesposobnost plaanja postoji ako steajni dunik uini verovatnim da svoje ve postojee novane obaveze nee moi da ispuni po dospeu. Prezaduenost postoji ako je imovina steajnog dunika manja od njegovih obaveza. Ako je steajni dunik drutvo lica prezaduenost ne postoji ako to drutvo ima najmanje jednog ortaka odnosno komplementara koji je fiziko lice. Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije postoji kada steajni dunik ne postupa po planu reorganizacije ili postupa suprotno planu reorganizacije na nain kojim se bitno ugroava sprovoenje plana reorganizacije.

Pretpostavka trajnije nesposobnosti plaanja lan 12


Postojanje trajnije nesposobnosti plaanja se pretpostavlja u sluaju kada je predlog za pokretanje steajnog postupka podneo poverilac koji u sudskom ili poreskom izvrnom postupku sprovedenom u Republici Srbiji nije mogao namiriti svoje novano potraivanje bilo kojim sredstvom izvrenja.

Posebni sluajevi u kojima se steajni postupak obustavlja ili zakljuuje bez odlaganja lan 13
Ako se utvrdi da steajni dunik ima samo jednog poverioca, otvoreni steajni postupak se obustavlja bez odlaganja. Ako se utvrdi da je imovina steajnog dunika manja od visine trokova steajnog postupka ili da je imovina steajnog dunika neznatne vrednosti, steajni postupak se zakljuuje bez odlaganja. U sluaju iz stava 2. ovog lana steajni sudija e reenjem o zakljuenju steajnog postupka naloiti steajnom upravniku da unovi imovinu steajnog dunika i ostvarenim sredstvima pokrije nastale trokove. Ako po pokriu nastalih trokova preostanu sredstva, ta sredstva se uplauju u budet Republike Srbije. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana steajni postupak se ne zakljuuje ako poverilac ili steajni dunik podnesu zahtev za sprovoenje postupka i ako po nalogu steajnog sudije podnosilac zahteva poloi sredstva neophodna za pokrie trokova steajnog postupka.

5. Sluajevi na koje se zakon ne primenjuje


lan 14
Steajni postupak se ne sprovodi prema: Republici Srbiji; autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave; fondovima ili organizacijama obaveznog penzijskog, invalidskog, socijalnog i zdravstvenog osiguranja; pravnim licima iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, a koja se iskljuivo ili preteno finansiraju kroz ustupljene javne prihode ili iz republikog budeta odnosno budeta autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave; Narodnoj banci Srbije; Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrednosti; javnim agencijama. Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na steajni postupak banaka i osiguravajuih organizacija, osim odredaba kojima se ureuju pitanja koja nisu ureena posebnim zakonom.

Za obaveze pravnog lica nad kojim se u skladu sa stavom 1. ovog lana ne sprovodi steajni postupak solidarno odgovaraju njegovi osnivai, odnosno vlasnici, kao lanovi ili akcionari.

II NADLENOST I ORGANI STEAJNOG POSTUPKA


1. Nadlenost
Stvarna nadlenost lan 15
Steajni postupak sprovodi sud odreen zakonom kojim se ureuje nadlenost sudova. Izvrne radnje u steajnom postupku sprovodi steajni sudija u skladu sa ovim zakonom.

Mesna nadlenost lan 16


Steajni postupak sprovodi sud na ijem podruju je sedite steajnog dunika. Steajni postupak nad steajnim dunikom koji nema sedite u Republici Srbiji sprovodi sud na ijem podruju je sredite glavnih interesa steajnog dunika, ako su za to ispunjeni uslovi predvieni ovim zakonom.

2. Organi steajnog postupka


lan 17
Organi steajnog postupka su steajni sudija, steajni upravnik, skuptina poverilaca i odbor poverilaca.

2.1. Steajni sudija lan 18


Steajni sudija: 1) odluuje o pokretanju prethodnog steajnog postupka; 2) utvruje postojanje steajnog razloga i odluuje o otvaranju steajnog postupka; 3) imenuje i razreava steajnog upravnika; 4) odobrava trokove steajnog postupka i obaveze steajne mase pre njihove isplate;

5) odreuje iznos preliminarne i konane naknade trokova i nagrade steajnog upravnika; 6) odluuje o primedbama na radnje steajnog upravnika; 7) razmatra predlog plana reorganizacije i odrava roite za razmatranje predloga plana reorganizacije ili odbacuje predlog plana reorganizacije; 8) potvruje usvajanje plana reorganizacije ili konstatuje da plan reorganizacije nije usvojen; 9) donosi reenje o glavnoj deobi steajne mase; 10) donosi druge odluke i preduzima druge radnje odreene ovim zakonom.

2.2. Steajni upravnik Pravni poloaj i status steajnog upravnika lan 19


Steajni upravnik vodi poslove i zastupa steajnog dunika, osim ako je ovim zakonom drugaije odreeno. Steajni upravnik, kao i lica koja obavljaju poslove steajnog upravnika u ime organizacije koja je posebnim zakonom odreena da obavlja poslove steajnog upravnika, imaju status slubenog lica u smislu odredaba Krivinog zakonika kojima se regulie poloaj slubenog lica.

Imenovanje lan 20
Steajnog upravnika imenuje steajni sudija reenjem o otvaranju steajnog postupka. Izbor steajnog upravnika vri se metodom sluajnog odabira sa liste aktivnih steajnih upravnika za podruje nadlenog suda, koju sudu dostavlja organizacija nadlena za voenje imenika steajnih upravnika (u daljem tekstu: ovlaena organizacija). Izuzetno, izbor steajnog upravnika moe se vriti odabirom sa liste aktivnih steajnih upravnika za teritoriju Republike Srbije ako delatnost steajnog dunika, sloenost sluaja ili potreba za specifinim iskustvom steajnog upravnika to zahteva. U prethodnom steajnom postupku, privremeni steajni upravnik se imenuje reenjem steajnog sudije na nain iz st. 2. i 3. ovog lana. Ministar nadlean za poslove steaja (u daljem tekstu: ministar) propisuje blie uslove i nain izbora steajnog upravnika metodom sluajnog odabira.

Ogranienje u imenovanju lan 21


Za steajnog upravnika ne moe biti imenovano lice koje je: 1) u pritvoru, za vreme trajanja pritvora, ili protiv koga je po slubenoj dunosti pokrenut krivini postupak, kao i lice koje je pravnosnano osueno za delo za koje je zapreena kazna preko pet godina zatvora ili koje ga ini nedostojnim za obavljanje poslova steajnog upravnika; 2) srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen ili u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva, srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva ili brani drug steajnog sudije, odnosno direktora ili lana organa upravljanja steajnog dunika; 3) solidarni dunik sa steajnim dunikom; 4) bilo direktor ili lan organa upravljanja ili nadzornog organa steajnog dunika u poslednje dve godine pre otvaranja steajnog postupka; 5) bilo zaposleno kod steajnog dunika u poslednje dve godine pre otvaranja steajnog postupka; 6) poverilac steajnog dunika ili je kod takvog lica bilo zaposleno u poslednjih est meseci pre otvaranja steajnog postupka; 7) dunik steajnog dunika ili je kod takvog lica bilo zaposleno u poslednjih est meseci pre otvaranja steajnog postupka; 8) preduzetnik koji se bavi delatnou koja je konkurentska delatnosti steajnog dunika, lice zaposleno kod tog preduzetnika, kao i lice koje bi imenovanjem za steajnog upravnika bilo u sukobu interesa u odnosu na steajnog dunika; 9) radilo kao savetnik steajnog dunika u poslovima vezanim za imovinu steajnog dunika u poslednje dve godine pre otvaranja steajnog postupka.

Imenovanje steajnog upravnika u steaju drutvenih i dravnih preduzea lan 22


U postupku sprovoenja steaja nad pravnim licem koje je u veinskoj dravnoj ili drutvenoj svojini, kao i u sluaju kada se tokom steajnog postupka promeni vlasnika struktura steajnog dunika tako da steajni dunik postane pravno lice u veinskoj dravnoj svojini, za steajnog upravnika steajni sudija imenuje organizaciju iz lana 19. stav 2. ovog zakona. Na obavljanje poslova steajnog upravnika od strane organizacije iz stava 1. ovog lana ne primenjuju se odredbe lana 20. i l. 23. do 26. ovog zakona.

Organizacija iz stava 1. ovog lana duna je da ovlaenoj organizaciji dostavlja tromesene izvetaje o toku steajnog postupka i stanju steajne mase, kao i drugu dokumentaciju propisanu ovim zakonom i nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom, u cilju voenja statistike steajnih postupaka za teritoriju Republike Srbije.

Licenca za obavljanje poslova steajnog upravnika lan 23


Licencu za obavljanje poslova steajnog upravnika (u daljem tekstu: licenca) izdaje ovlaena organizacija reenjem o izdavanju licence. Licenca se izdaje licu koje: 1) je dravljanin Republike Srbije; 2) ima poslovnu sposobnost; 3) ima steeno visoko obrazovanje; 4) ima tri godine radnog iskustva sa visokom strunom spremom ili tri godine radnog iskustva na sprovoenju steajnih postupaka; 5) ima poloen struni ispit za dobijanje licence; 6) je dostojno poverenja za obavljanje poslova steajnog upravnika. Licenca se ne moe izdati licu protiv koga je po slubenoj dunosti pokrenut krivini postupak, odnosno koje je pravnosnano osueno za delo za koje je zapreena kazna preko pet godina zatvora ili za delo koje ga ini nedostojnim za obavljanje poslova steajnog upravnika ili licu koje je u pritvoru, za vreme trajanja pritvora. Nije dostojno poverenja za obavljanje poslova steajnog upravnika u smislu stava 2. taka 6) ovog lana lice iz ijeg se ponaanja u obavljanju ranije profesionalne delatnosti ili drugih postupaka moe zakljuiti da nee savesno obavljati poslove steajnog upravnika i uvati ugled profesije steajnog upravnika. Dostojnost poverenja za obavljanje poslova steajnog upravnika utvruje se naroito u skladu sa kodeksom etike steajnih upravnika (u daljem tekstu: kodeks etike). U sluaju da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje licence iz ovog lana, ovlaena organizacija donosi reenje o odbijanju zahteva za izdavanje licence. Reenja iz st. 1. i 5. ovog lana su konana i protiv njih se moe voditi upravni spor. Licenca vai tri godine od dana izdavanja i moe se obnoviti. Zahtev za izdavanje licence podnosi se najkasnije u roku od godinu dana od polaganja strunog ispita. Po isteku jedne godine od dana polaganja strunog ispita, a pre isteka tri

godine od dana polaganja tog ispita, uz zahtev za izdavanje licence dostavljaju se i dokazi o ispunjenosti uslova za obnavljanje licence, u skladu sa ovim zakonom. Po isteku tri godine od dana polaganja strunog ispita zahtev za izdavanje licence smatra se nedozvoljenim. Ministar blie propisuje program i nain polaganja strunog ispita, kao i nain izdavanja i obnavljanja licence.

Obnavljanje i oduzimanje licence lan 24


Licenca se obnavlja na zahtev steajnog upravnika, koji se podnosi ovlaenoj organizaciji najranije tri meseca pre isteka roka vanosti licence. Steajni upravnik moe obnoviti licencu ako: 1) ispunjava uslove za izdavanje licence propisane ovim zakonom; 2) priloi dokaz da je u poslednje dve godine obavljao poslove steajnog upravnika ili druge strune poslove vezane za steajni postupak; 3) je u prethodnom periodu vanosti licence savesno obavljao poslove steajnog upravnika u skladu sa ovim zakonom, nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom i kodeksom etike; 4) priloi dokaz o uplati naknade za obnavljanje licence ija je visina propisana tarifom o odreivanju cena usluga ovlaene organizacije; 5) priloi dokaz da je izmirio sve obaveze po osnovu novanih kazni koje mu je izrekla ovlaena organizacija u postupku strunog nadzora. Lice koje ne ispunjava uslov iz stava 2. taka 2) ovog lana za potrebe obnavljanja licence prilae dokaz da je bilo polaznik najmanje tri struna seminara ili kursa godinje na temu sprovoenja steajnog postupka, koje organizuje ili priznaje ovlaena organizacija. Licu koje ne ispunjava uslov iz stava 2. taka 3) ovog lana ne moe biti izdata ni nova licenca. Licenca se moe oduzeti i pre isteka roka vaenja licence u sluaju da se u postupku po prijavi zainteresovanog lica ili po slubenoj dunosti utvrdi da steajni upravnik nije savesno obavljao poslove u skladu sa ovim zakonom, nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom i kodeksom etike. U sluaju iz st. 4. i 5. ovog lana ovlaena organizacija donosi reenje o odbijanju zahteva za obnavljanje licence, odnosno reenje o oduzimanju licence, na osnovu kojih steajnog upravnika brie iz imenika steajnih upravnika.

Reenja iz stava 6. ovog lana su konana i protiv njih se moe voditi upravni spor. Ovlaena organizacija bez odlaganja obavetava sudove koji sprovode steajne postupke o svim promenama u statusu licenciranog steajnog upravnika. Steajnom upravniku kome je oduzeta licenca ili kome je zahtev za obnavljanje licence odbijen iz razloga propisanih u stavu 4. ovog lana ne moe da se izda nova licenca u roku od pet godina od dana konanosti reenja o oduzimanju licence, odnosno reenja o odbijanju zahteva za obnavljanje licence.

Imenik steajnih upravnika lan 25


Imenik steajnih upravnika vodi ovlaena organizacija. U imenik steajnih upravnika upisuju se lica koja su stekla licencu za obavljanje poslova steajnih upravnika kao aktivni steajni upravnici ili kao neaktivni steajni upravnici. U imenik steajnih upravnika kao aktivni steajni upravnici upisuju se lica koja su, osim licence za obavljanje poslova steajnog upravnika, dostavila dokaz o postojanju obaveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti za tekuu godinu i koja su se registrovala kao preduzetnici ili su lanovi drutva lica. U imenik aktivnih steajnih upravnika ne moe biti upisano lice koje je u radnom odnosu, osim ako je zaposleno kod preduzetnika ili ortakog, odnosno komanditnog drutva. U sluaju privremene nemogunosti za obavljanje poslova steajnog upravnika steajni upravnik je duan da o tome bez odlaganja pismenom izjavom obavesti ovlaenu organizaciju, koja ga po prijemu obavetenja prevodi u status neaktivnog steajnog upravnika. Po prestanku privremene nemogunosti za obavljanje poslova steajnog upravnika, a na pismeni zahtev steajnog upravnika, ovlaena organizacija neaktivnog steajnog upravnika prevodi u status aktivnog steajnog upravnika.

Struni nadzor lan 26


Struni nadzor vri ovlaena organizacija. Na postupak strunog nadzora shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se ureuje opti upravni postupak. Ovlaena organizacija u postupku strunog nadzora izrie sledee mere: 1) opomenu; 2) javnu opomenu;

3) novanu kaznu; 4) oduzimanje licence. Mere iz stava 2. ovog lana izriu se reenjem koje je konano. Reenje iz stava 3. ovog lana dostavlja se bez odlaganja svim sudovima koji sprovode steajne postupke, kao i odboru poverilaca u svim postupcima u kojima je imenovan steajni upravnik kome je izreena disciplinska mera. Po prijemu reenja kojim se izrie mera oduzimanja licence steajni sudija razreava steajnog upravnika. Po prijemu reenja kojima se izriu mere opomene, javne opomene i novane kazne, steajni sudija moe razreiti steajnog upravnika ili odrediti druge mere, ukljuujui i obavezu dobijanja posebne saglasnosti steajnog sudije ili pisanog odobrenja odbora poverilaca za sve ili pojedine radnje koje steajni upravnik preduzima, ako oceni da samostalno postupanje steajnog upravnika moe dovesti do oteenja steajne mase. Protiv reenja iz stava 3. ovog lana moe se voditi upravni spor.

Delokrug poslova steajnog upravnika lan 27


Steajni upravnik je naroito duan da: 1) preduzme sve neophodne mere za zatitu imovine steajnog dunika, ukljuujui i spreavanje prenosa imovine, njeno peaenje ili oduzimanje ukoliko je to neophodno; 2) u roku od 30 dana od dana imenovanja sastavi plan toka steajnog postupka sa predraunom trokova i vremenskim planom; 3) zapone popisivanje imovine steajnog dunika u roku od deset dana od dana imenovanja i okona njeno popisivanje u roku od 30 dana od dana imenovanja; 4) sastavi poetni steajni bilans, kao i poreski bilans sa stanjem na dan otvaranja i na dan okonanja steajnog postupka u skladu sa poreskim propisima, i da te bilanse, sa poreskom prijavom, dostavi nadlenom poreskom organu u rokovima predvienim poreskim propisima; 5) bez odlaganja pismenim putem obavesti o otvaranju steajnog postupka sve poverioce koji su mu u tom trenutku poznati uz navoenje svih podataka iz reenja o otvaranju steajnog postupka, kao i drugih podataka od znaaja za poverioce; 6) bez odlaganja pismenim putem obavesti o otvaranju steajnog postupka sve sudove pred kojima se vode izvrni postupci;

7) uz saglasnost steajnog sudije, na teret steajne mase, osigura imovinu steajnog dunika, u celini ili delimino, ako je to potrebno radi njene zatite; 8) podnosi steajnom sudiji i odboru poverilaca redovan tromeseni izvetaj o toku steajnog postupka i o stanju steajne mase; 9) podnosi steajnom sudiji plan trokova steajnog postupka i obaveza steajne mase za naredni mesec; 10) se stara o zavretku zapoetih, a nezavrenih poslova steajnog dunika, u cilju ostvarivanja najvee mogue vrednosti steajnog dunika, odnosno njegove imovine; 11) daje miljenje o predlogu plana reorganizacije kada on nije podnosilac; 12) utvrdi osnovanost, obim i prioritet prijavljenih potraivanja prema steajnom duniku, kao i svih obezbeenja potraivanja; 13) unovi stvari i prava steajnog dunika, u skladu sa ovim zakonom; 14) sastavi nacrt reenja za glavnu deobu steajne mase i nacrt zavrnog rauna; 15) izvri isplatu poveriocima na osnovu reenja o glavnoj deobi, u delu u kojem je reenje postalo pravosnano, u skladu sa ovim zakonom; 16) dostavi zavrni raun; 17) zastupa steajnog dunika, odnosno steajnu masu u pokretanju i voenju sudskih, upravnih i drugih postupaka; 18) podnese predlog, zahtev ili drugi odgovarajui akt nadlenom organu strane drave kao zastupnik steajnog dunika, kojim izmeu ostalog zahteva plenidbu, oduzimanje, zatitu ili povraaj imovine steajnog dunika koja se nalazi u inostranstvu ili je pod kontrolom tog organa ili treeg lica koje se nalazi pod njegovom jurisdikcijom, kao i da sarauje sa organima strane drave ili stranim predstavnicima u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se regulie steaj sa elementom inostranosti; 19) obavesti odgovarajue registre o otvaranju steajnog postupka, u skladu sa zakonom; 20) obavlja i druge poslove koji su predvieni ovim zakonom ili su od interesa za uspeno sprovoenje steajnog postupka. Steajni upravnik moe uzeti kredit ili zajam, bez obezbeenja ili uz obezbeenje na imovini koja ini steajnu masu, u skladu sa ovim zakonom. Kredit ili zajam iz stava 2. ovog lana smatra se obavezom steajne mase, ime se ne dira u ranije steena prava razlunih poverilaca, osim ako se razluni poverilac ne saglasi drugaije.

Steajni upravnik obavlja svoje poslove samostalno i s panjom dobrog strunjaka, u skladu sa ovim zakonom, nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom i kodeksom etike. Steajni upravnik, u vrenju svojih poslova, moe da angauje struna strana ili domaa pravna ili fizika lica, uz saglasnost steajnog sudije. Nad radom angaovanih lica nadzor vri steajni upravnik. Steajni upravnik je duan da u vrenju svojih poslova prua uvid u svoj rad ovlaenoj organizaciji, te da obezbeuje neophodne podatke i dokumentaciju, kao i da sarauje u postupku vrenja nadzora nad njegovim radom, osim u sluaju kada je za steajnog upravnika imenovana organizacija koja je posebnim zakonom odreena da vri poslove steajnog upravnika. Steajni upravnik moe po potrebi da konsultuje odbor poverilaca ili steajnog sudiju o pitanjima vezanim za steajni postupak. Steajni upravnik imenovan u prethodnom steajnom postupku vri poslove odreene reenjem o njegovom imenovanju. Ministar, na predlog ovlaene organizacije, donosi nacionalne standarde za upravljanje steajnom masom i kodeks etike.

Preduzimanje radnji od izuzetnog znaaja lan 28


Radnje koje preduzima steajni upravnik, a koje znaajnije utiu na steajnu masu, kao to su uzimanje kredita ili zajma, nabavka opreme vee vrednosti i druge sline radnje (u daljem tekstu: radnje od izuzetnog znaaja), mogu se preduzeti uz obavetavanje steajnog sudije i uz dobijanje saglasnosti odbora poverilaca. Pobijanje pravnih radnji steajnog dunika podnoenjem tubi ili na drugi nain ne smatra se radnjom od izuzetnog znaaja. Radnje od izuzetnog znaaja u toku prethodnog steajnog postupka steajni upravnik preduzima uz saglasnost steajnog sudije. Steajni upravnik je duan da pismenim putem obavesti o nameravanoj radnji od izuzetnog znaaja steajnog sudiju najkasnije 15 dana pre preduzimanja te radnje, kao i da odboru poverilaca, odnosno steajnom sudiji u sluaju iz stava 2. ovog lana, uputi zahtev za davanje saglasnosti za preduzimanje te radnje u istom roku. U sluajevima izuzetne hitnosti rok iz stava 3. ovog lana moe biti i krai, ali ne krai od tri dana, pod uslovom da nijedan lan odbora poverilaca pismenim putem ili na sednici odbora poverilaca ne prigovori takvom roku dostavljanja. Smatrae se da je odbor poverilaca saglasan sa predloenom radnjom, ako je o njoj obaveten u roku iz st. 3. i 4. ovog lana i ako na obavetenje steajnog upravnika nije reagovao osporavanjem predloene ili predlaganjem druge radnje.

Izvetavanje lan 29
Steajni upravnik dostavlja tromesene pisane izvetaje o toku steajnog postupka i o stanju steajne mase odboru poverilaca, steajnom sudiji i ovlaenoj organizaciji. Na zahtev odbora poverilaca ili poverilaca ija su ukupna utvrena ili osporena potraivanja vea od 20% od ukupnog iznosa prijavljenih potraivanja steajnih poverilaca, steajni upravnik je duan da dostavlja i mesene i druge izvetaje. Trokove pripreme i dostavljanja izvetaja iz stava 2. ovog lana snosi podnosilac zahteva, a u sluaju odbora poverilaca steajna masa. Pisani izvetaj moe se dostaviti potom, faksom, elektronskim putem ili linom dostavom. Tromeseni izvetaj naroito sadri: 1) spisak imovine koja je prodata, prenesena ili na drugi nain otuena; 2) spisak gotovinskih priliva i odliva uinjenih u toku prethodna tri meseca; 3) poetno i krajnje stanje na raunu steajnog dunika; 4) spisak obaveza steajnog dunika; 5) spisak angaovanih strunjaka i iznosa koji su im isplaeni. Privremeni steajni upravnik dostavlja poseban pisani izvetaj o toku prethodnog steajnog postupka licima iz stava 1. ovog lana, koji naroito sadri podatke iz stava 5. ta. 1) do 4) ovog lana. Steajni upravnik dostavlja zavrni raun steajnom sudiji, odboru poverilaca i ovlaenoj organizaciji. Obrazac i nain dostavljanja izvetaja iz stava 1. ovog lana blie propisuje ovlaena organizacija.

Obavezno osiguranje lan 30


Aktivni steajni upravnik je duan da u svoje ime i za svoj raun zakljui sa osiguravajuim drutvom ugovor o obaveznom osiguranju od profesionalne odgovornosti sa osiguranom sumom u iznosu od najmanje 30.000 evra u dinarskoj protivvrednosti na dan zakljuenja ugovora, za sve rizike povezane sa obavljanjem poslova steajnog upravnika.

Odbor poverilaca moe u bilo kom trenutku zahtevati od steajnog upravnika da zakljui ugovor o dodatnom osiguranju od profesionalne odgovornosti za konkretni steajni postupak i na iznos koji je vei od iznosa iz stava 1. ovog lana, a steajni upravnik je duan da takvo osiguranje ugovori, osim ukoliko ne dokae da nije u mogunosti da na tritu ugovori takvo osiguranje. Iznos iz stava 2. ovog lana odreuje odbor poverilaca s obzirom na visinu steajne mase i posebne okolnosti, kao i postojee ili mogue rizike, s tim to steajni sudija, postupajui po slubenoj dunosti ili po zahtevu zainteresovanog lica, moe naloiti umanjenje tog iznosa ili u potpunosti zabraniti preuzimanje dodatnog osiguranja ako proceni da su trokovi premije dodatnog osiguranja neopravdano visoki. Premija dodatnog osiguranja iz stava 2. ovog lana predstavlja obavezu steajne mase.

Odgovornost za tetu lan 31


U sluaju kada je u obavljanju poslova steajni upravnik prouzrokovao tetu uesnicima u postupku namerno ili krajnjom nepanjom, steajni upravnik linom imovinom odgovara za takvu tetu. Ako je teta nastala zbog radnje steajnog upravnika koja je izvrena po nalogu steajnog sudije, steajni upravnik nije odgovoran za nastalu tetu, osim ako je nalog dat na osnovu njegovih nesavesnih radnji ili predloga. Za tetu koju uine struna lica koja je angaovao steajni upravnik, steajni upravnik odgovara ako je teta nastala usled proputanja steajnog upravnika da izvri nadzor nad njihovim radom. Zahtev za naknadu tete zastareva u roku od godinu dana od saznanja oteenog za tetu, a u svakom sluaju po isteku roka od tri godine od dana pravnosnanosti reenja o zakljuenju ili obustavljanju steajnog postupka, odnosno reenja kojim je potvreno usvajanje plana reorganizacije.

Razreenje lan 32
Steajni sudija po slubenoj dunosti ili na predlog odbora poverilaca razreava steajnog upravnika ako utvrdi da steajni upravnik: 1) ne ispunjava svoje obaveze; 2) ne potuje rokove odreene ovim zakonom; 3) postupa pristrasno u odnosu na pojedine poverioce;

4) po proteku jedne godine od roita za ispitivanje potraivanja nije preduzeo odgovarajue mere radi unovenja imovine koja ulazi u steajnu masu, osim kada je preduzimanje takvih mera bilo spreeno viom silom ili nepredvidivim okolnostima; 5) nije osigurao imovinu za sluaj nastupanja tete posle dva upozorenja steajnog sudije ili odbora poverilaca; 6) nije traio saglasnost ili nije postupio po dobijenoj saglasnosti u svim sluajevima gde je ovim zakonom propisana obavezna saglasnost odbora poverilaca. Steajni sudija po slubenoj dunosti razreava steajnog upravnika ako je brisan iz imenika steajnih upravnika, kao i u drugim sluajevima propisanim ovim zakonom. Na predlog odbora poverilaca za razreenje i istovremeno imenovanje novog steajnog upravnika za koji se izjasnilo najmanje tri etvrtine lanova odbora, steajni sudija razreava steajnog upravnika i kada ne postoje razlozi za razreenje iz stava 1. ovog lana i istim reenjem imenuje predloenog steajnog upravnika, osim u sluaju kada je za steajnog upravnika imenovana organizacija koja je posebnim zakonom odreena da obavlja poslove steajnog upravnika. Predlog iz stava 3. ovog lana odbor poverilaca moe podneti na prvom poverilakom roitu ili najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja prvog poverilakog roita. Pre donoenja odluke o razreenju iz stava 1. ovog lana, steajni sudija e omoguiti steajnom upravniku da se izjasni o razlozima za razreenje. Steajni sudija odluku o razreenju iz stava 1. ovog lana bez odlaganja dostavlja ovlaenoj organizaciji. Steajni upravnik se razreava i na lini zahtev.

Primopredaja lan 33
Po razreenju, steajni upravnik i novoimenovani steajni upravnik izvrie, bez odlaganja, primopredaju celokupne imovine i dokumentacije. Steajni upravnik koji je razreen duan je da izvetaj o toku steajnog postupka i stanju steajne mase od dana otvaranja steajnog postupka do dana razreenja dostavi steajnom sudiji i odboru poverilaca. Izvetaj o toku steajnog postupka i stanju steajne mase sadri sve podatke iz lana 29. stav 5. ovog zakona. Obaveza iz stava 1. ovog lana u pogledu predaje dokumentacije vai i za trea lica, ako se dokumentacija steajnog dunika nalazi u njihovom posedu u trenutku razreenja steajnog upravnika. Ako steajni upravnik koji je razreen ili lice iz stava 2. ovog lana odbije primopredaju imovine ili dokumentacije ili odugovlai sa tom primopredajom, steajni sudija e na

zahtev novoimenovanog upravnika bez odlaganja naloiti primopredaju pod pretnjom prinudnog izvrenja. U sluaju nepostupanja po nalogu iz stava 3. ovog lana steajni sudija e prema steajnom upravniku koji je razreen ili licu iz stava 2. ovog lana sprovesti mere prinude radi izvrenja. Razreeni steajni upravnik i lice iz stava 2. ovog lana odgovaraju za tetu nastalu usled neblagovremene primopredaje.

Nagrada za rad i naknada trokova lan 34


Steajni upravnik ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih trokova (u daljem tekstu: nagrada i naknada trokova). Konanu visinu nagrade i naknade trokova odreuje steajni sudija u vreme zakljuenja steajnog postupka, u skladu sa osnovama i merilima za odreivanje visine nagrade i naknade trokova. Do odreivanja konane visine nagrade, steajni sudija reenjem koje se dostavlja steajnom upravniku i odboru poverilaca odreuje preliminarnu visinu nagrade steajnom upravniku. Preliminarna visina nagrade moe se odrediti u procentu od ukupne vrednosti steajne mase. Ako se naknadno, s obzirom na dalji tok steajnog postupka, pokae da je tako odreena preliminarna visina nagrade nesrazmerno visoka ili niska, steajni sudija je moe na predlog steajnog upravnika ili odbora poverilaca smanjiti ili poveati. Protiv reenja o preliminarnoj visini nagrade nije dozvoljena alba. Steajni sudija moe reenjem odobriti meseni iznos nagrade i naknade trokova steajnom upravniku, koji mora biti srazmeran dunostima i rezultatima rada steajnog upravnika. Naknada trokova odreuje se prema stvarnim trokovima koje je steajni upravnik imao u obavljanju poslova, u skladu sa osnovama i merilima za odreivanje visine nagrade i naknade trokova. Ministar blie propisuje osnove i merila za odreivanje visine nagrade i naknade trokova steajnog upravnika.

2.3. Skuptina poverilaca Formiranje i rad skuptine poverilaca lan 35

Skuptina poverilaca formira se najkasnije na prvom poverilakom roitu. Skuptinu poverilaca ine svi steajni poverioci, nezavisno od toga da li su do dana odravanja skuptine podneli prijavu potraivanja. Razluni poverioci mogu uestvovati u skuptini poverilaca samo do visine potraivanja za koju uine verovatnom da e se pojaviti kao steajni poverioci. Procenu osnova i visine potraivanja za potrebe glasanja na prvom poverilakom roitu u sluaju iz stava 3. ovog lana, kao i u drugim sluajevima (uslovna potraivanja, sporna potraivanja i slino) vri steajni sudija. Prvu sednicu skuptine poverilaca zakazuje: 1) steajni upravnik; 2) steajni poverioci ija su ukupna potraivanja vea od 20% od ukupnog iznosa potraivanja svih steajnih poverilaca. Na prvoj sednici skuptine poverilaca vri se izbor predsednika skuptine poverilaca i lanova odbora poverilaca. Zakazivanje i voenje kasnijih sednica skuptine poverilaca, obavetavanje o njima i odreivanje dnevnog reda vri predsednik skuptine poverilaca na predlog steajnih poverilaca. Ako predsednik skuptine poverilaca u roku od pet dana od dana dobijanja predloga steajnih poverilaca ne zakae skuptinu poverilaca, steajni poverioci ija su ukupna potraivanja vea od 20% od ukupnog iznosa potraivanja svih steajnih poverilaca mogu da zakau skuptinu poverilaca. Steajni poverioci se o odravanju skuptine poverilaca i o dnevnom redu obavetavaju isticanjem obavetenja na oglasnoj tabli suda i objavljivanjem oglasa u dva visokotirana dnevna lista koji se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije, osim ako skuptina poverilaca ne donese odluku o drugaijem nainu obavetavanja. Na skuptini poverilaca se glasa srazmerno visini potraivanja. Skuptina poverilaca odluuje dvotreinskom veinom glasova prisutnih poverilaca, osim u sluaju glasanja o bankrotstvu steajnog dunika na prvom poverilakom roitu. Ako broj steajnih poverilaca nije vei od pet, skuptina poverilaca ima poloaj odbora poverilaca, ali se glasanje u ovako formiranom odboru vri srazmerno visini potraivanja. Poveriocima ija su potraivanja osporena u celosti i koji nisu pokrenuli parnicu u zakonom predvienom roku i o tome obavestili steajnog upravnika prestaje svojstvo poverioca, a time i lanstvo u skuptini poverilaca.

Prvo poverilako roite

lan 36
Prvo poverilako roite se zakazuje reenjem o otvaranju steajnog postupka, kojim se saziva i sednica skuptine poverilaca, ukoliko skuptina poverilaca nije formirana pre prvog poverilakog roita. Prvo poverilako roite odrava se najkasnije u roku od 40 dana od dana otvaranja steajnog postupka. Na roitu iz stava 1. ovog lana raspravlja se o izvetaju o ekonomsko-finansijskom poloaju steajnog dunika i proceni steajnog upravnika da li postoji mogunost reorganizacije steajnog dunika. Ako na roitu steajni poverioci za ija potraivanja se uini verovatnim da iznose vie od 70% ukupnih potraivanja steajnih poverilaca odlue da se steajni postupak odmah nastavi bankrotstvom steajnog dunika, steajni sudija donosi reenje o bankrotstvu. Steajni upravnik na poetku roita daje steajnom sudiji i prisutnim steajnim poveriocima pregled svih potraivanja o kojima na dan odravanja roita ima saznanje, procenu njihove osnovanosti i visine, kao i iznos procentualnog uea u odnosu na ukupna potraivanja steajnih poverilaca. Steajni upravnik duan je da pregled iz stava 5. ovog lana dostavi steajnom poveriocu na njegov zahtev i pre dana odravanja prvog poverilakog roita, uz napomenu da takav pregled moe biti izmenjen do odravanja roita.

Delokrug skuptine lan 37


Skuptina poverilaca: 1) donosi odluku o bankrotstvu steajnog dunika u skladu sa lanom 36. stav 4. ovog zakona; 2) bira i opoziva predsednika skuptine poverilaca i odbor poverilaca; 3) razmatra izvetaje steajnog upravnika o toku steajnog postupka i o stanju steajne mase; 4) razmatra izvetaje odbora poverilaca; 5) vri druge poslove odreene ovim zakonom.

2.4. Odbor poverilaca Izbor odbora poverilaca lan 38

Skuptina poverilaca na prvoj sednici ili na prvom poverilakom roitu bira odbor poverilaca. Broj lanova odbora poverilaca odreuje skuptina poverilaca, s tim to taj broj ne moe biti vei od devet lanova i to uvek mora biti neparan. lanovi odbora poverilaca mogu biti steajni poverioci, bez obzira na visinu svog potraivanja. Poverioci koji su istovremeno i zaposleni ili bivi zaposleni kod steajnog dunika ne mogu imati vie od jednog lana odbora poverilaca. Poverioci koji su meusobno povezana lica u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva ne mogu imati vie od jednog lana odbora poverilaca. lanovi odbora poverilaca biraju predsednika odbora poverilaca. lana odbora poverilaca razreava skuptina poverilaca ili steajni sudija ukoliko ne izvrava obaveze propisane ovim zakonom. lanu odbora poverilaca ije je potraivanje steajni upravnik osporio u celosti ili u delu koji predstavlja najmanje dve treine prijavljenog potraivanja i koji nije pokrenuo parnicu u zakonom predvienom roku i o tome obavestio steajnog upravnika ili je takva parnica pravosnano okonana u korist steajnog dunika prestaje lanstvo u odboru poverilaca. Ako steajni sudija ili skuptina poverilaca razrei lana odbora poverilaca ili lan odbora poverilaca da ostavku na lanstvo u tom odboru ili ako lanu odbora poverilaca prestane lanstvo u tom odboru u skladu sa stavom 7. ovog lana, odbor poverilaca moe da kooptira novog lana odbora poverilaca kome mandat traje do prvog narednog zasedanja skuptine poverilaca na kojoj e se izabrati novi lan tog odbora. Ako se na prvom poverilakom roitu ne formiraju poverilaki organi, dunost odbora poverilaca vri pet poverilaca ija su neobezbeena potraivanja najvea u odnosu na ukupna prijavljena potraivanja prema steajnom duniku sa presekom na dan odravanja prvog poverilakog roita, u skladu sa ovim zakonom.

Nain odluivanja odbora poverilaca lan 39


Radom odbora poverilaca rukovodi predsednik odbora poverilaca koji zakazuje sednice odbora poverilaca. Predsednik odbora poverilaca je duan da zakae sednicu odbora poverilaca kada to trai vie od polovine lanova tog odbora. Odluka odbora poverilaca se smatra donetom kada je za tu odluku glasalo vie od polovine svih lanova odbora poverilaca. U sluaju jednakog broja glasova odluujui glas je glas predsednika odbora poverilaca.

Sednicama odbora poverilaca prisustvuje steajni upravnik na poziv odbora poverilaca. Steajni upravnik nema pravo glasa. Steajni sudija ne moe da prisustvuje sednicama odbora poverilaca. Umesto lana odbora poverilaca sednicama moe prisustvovati i uestvovati u donoenju odluka njegov zastupnik, na osnovu posebnog punomoja.

Delokrug i prava odbora poverilaca lan 40


Odbor poverilaca: 1) daje miljenje steajnom upravniku o nainu unovenja imovine, ukoliko se prodaja ne vri javnim nadmetanjem, i daje saglasnost u vezi sa radnjama od izuzetnog znaaja, u skladu sa ovim zakonom; 2) daje miljenje o nastavljanju zapoetih poslova steajnog dunika; 3) razmatra izvetaje steajnog upravnika o toku steajnog postupka i o stanju steajne mase; 4) daje saglasnost na zavrni raun steajnog dunika; 5) pregleda i o svom troku pribavlja fotokopije iz celokupne dokumentacije; 6) izvetava skuptinu poverilaca o svom radu na zahtev skuptine poverilaca; 7) vri i druge poslove propisane ovim zakonom.

lan 41
Odbor poverilaca ima pravo: 1) na podnoenje pismenih primedaba steajnom sudiji na rad steajnog upravnika; 2) na podnoenje albe na reenja steajnog sudije, kada je alba dozvoljena; 3) uvida u zapisnike, nalaze vetaka i druga akta koja se nalaze u steajnom predmetu; 4) davanja miljenja o priznavanju opravdanih manjkova utvrenih prilikom inventarisanja; 5) predlaganja razreenja postojeeg steajnog upravnika i predlaganja imenovanja novog; 6) izjanjavanja o visini konane nagrade steajnom upravniku.

Pismene primedbe na rad steajnog upravnika odbor poverilaca podnosi u roku od pet dana od dana saznanja za pojedinanu radnju, a steajni sudija je duan da u roku od pet dana od dana prijema primedbe odlui o toj primedbi. Protiv odluke steajnog sudije donete po primedbi odbora poverilaca nije dozvoljena alba. Odbor poverilaca je duan da na zahtev skuptine poverilaca skuptini poverilaca podnese pismeni izvetaj o toku steajnog postupka i o stanju steajne mase. lanovi odbora poverilaca odgovaraju za tetu koju su prouzrokovali svojim radom ostalim poveriocima namerno ili krajnjom nepanjom.

Naknada trokova lan 42


Predsednik i lanovi odbora poverilaca imaju pravo na naknadu stvarnih i nunih trokova koje na osnovu obrazloenog zahteva odobrava steajni sudija. Naknada iz stava 1. ovog lana smatra se trokom steajnog postupka. Svaki poverilac pojedinano snosi svoje trokove u steajnom postupku, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

III OSNOVNE PROCESNE ODREDBE, STRANKE I UESNICI U POSTUPKU


1. Osnovne procesne odredbe
Pravila postupka lan 43
Steajni postupak se pokree predlogom ovlaenih predlagaa. Predlozi, izjave i primedbe ne mogu se podnositi po isteku roka koji je ovim zakonom propisan za njihovo podnoenje, kao i u sluaju izostanka sa roita na kojem je ove radnje trebalo preduzeti, osim ako je ovim zakonom drugaije odreeno. U steajnom postupku ne moe se traiti povraaj u preanje stanje, ne moe se izjaviti revizija niti se moe podneti predlog za ponavljanje postupka. Odluke se mogu donositi i bez usmene rasprave.

Zloupotreba zahteva za izuzee i iskljuenje lan 44

Zloupotrebom prava na podnoenje zahteva za izuzee i iskljuenje, u cilju odugovlaenja postupka, smatra se podnoenje jednog ili vie zahteva za izuzee, odnosno iskljuenje, u roku od tri dana pre zakazanog roita ili na roitu ili zahteva za izuzee, odnosno iskljuenje kojim su obuhvaene sve sudije koje bi u sudu u kome se postupak vodi mogle postupati, kao i kojim se istovremeno trai izuzee i iskljuenje postupajueg sudije i predsednika suda. Zloupotrebom prava smatra se podnoenje zahteva za delegaciju suda u roku od tri dana pre zakazanog roita ili na roitu. Zahtevi iz st. 1. i 2. ovog lana odbacuju se kao nedozvoljeni. Protiv reenja iz stava 3. ovog lana nije dozvoljena alba.

Akti u steajnom postupku lan 45


U steajnom postupku donose se reenja i zakljuci. Reenjem se odluuje u steajnom postupku. Zakljukom se odluuje po primedbama i izdaje nalog slubenom licu, organu koji sprovodi steajni postupak ili treem licu za izvrenje pojedinih radnji. Protiv zakljuka nije dozvoljena alba ili prigovor. Ako zakljuak sadri oiglednu tehniku ili slovnu greku, steajni sudija, na zahtev steajnog upravnika, poverioca ili drugog zainteresovanog lica, bez odlaganja vri ispravku zakljuka, radi otklanjanja greke.

alba lan 46
Protiv reenja se moe izjaviti alba sudu vieg stepena preko prvostepenog suda u roku od osam dana od dana objavljivanja reenja na oglasnoj tabli suda, odnosno od dana dostavljanja reenja uesnicima u postupku, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Reenje po albi donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema albe u sudu vieg stepena. alba protiv reenja ne zadrava izvrenje reenja, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

lan 47

Po prijemu albe steajni sudija e reenjem odbaciti neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu. Steajni sudija moe, ako oceni da je osnovana, albu izjavljenu protiv reenja u celosti usvojiti i reenje izmeniti donoenjem novog reenja. Ako steajni sudija ne usvoji albu, dostavie je bez odlaganja na reavanje sudu vieg stepena. Odredbe st. 2. i 3. ovog lana ne primenjuju se na reenje o otvaranju steajnog postupka, reenje o potvrivanju usvajanja plana reorganizacije i reenje o zakljuenju steajnog postupka.

2. Poverioci i drugi uesnici u postupku


Steajni poverilac lan 48
Steajni poverilac je lice koje na dan pokretanja steajnog postupka ima neobezbeeno potraivanje prema steajnom duniku.

Razluni poverilac lan 49


Poverioci koji imaju zalono pravo, zakonsko pravo zadravanja ili pravo namirenja na stvarima i pravima o kojima se vode javne knjige ili registri imaju pravo na prvenstveno namirenje iz sredstava ostvarenih prodajom imovine na kojoj su stekli to pravo. Poverioci iz stava 1. ovog lana nisu steajni poverioci. Ako je iznos njihovog potraivanja vei od iznosa sredstava ostvarenih prodajom imovine na kojoj su stekli razluno pravo, pravo na namirenje za razliku u visini tih iznosa ostvaruju kao steajni poverioci. Razluna prava steena izvrenjem ili obezbeenjem za poslednjih 60 dana pre dana otvaranja steajnog postupka radi prinudnog namirenja ili obezbeenja prestaju da vae i takvi poverioci nisu razluni poverioci. Na osnovu reenja steajnog sudije, nadleni organ koji vodi odgovarajue javne knjige, duan je da izvri brisanje ovako steenih razlunih prava. Razluni poverioci imaju pravo na srazmerno namirenje iz steajne mase kao steajni poverioci, ako se odreknu svog statusa razlunog poverioca ili ako bez svoje krivice ne mogu namiriti svoje razluno potraivanje. Pismenu izjavu o odricanju od statusa razlunog poverioca razluni poverioci podnose steajnom sudiji i steajnom upravniku, istovremeno sa zahtevom za brisanje tereta koji se podnosi nadlenom registru.

Izluni poverilac

lan 50
Izluni poverilac je lice koje, na osnovu svog stvarnog ili linog prava, ima pravo da trai da se odreena stvar izdvoji iz steajne mase. Izluni poverilac nije steajni poverilac. Stvar iz stava 1. ovog lana ne ulazi u steajnu masu. Ako je steajni dunik neovlaeno otuio stvar iz stava 1. ovog lana u toku steajnog postupka, izluni poverilac ima pravo da trai namirenje iznosa koji odgovara trinoj vrednosti stvari, koji se izmiruje kao obaveza steajne mase.

Sticanje svojstva stranke lan 51


Steajni dunik stie svojstvo stranke podnoenjem predloga za pokretanje steajnog postupka. Poverioci stiu svojstvo stranke podnoenjem prijave potraivanja u skladu sa ovim zakonom.

Uee u postupku lan 52


Poverioci na osnovu svojih potraivanja mogu da uestvuju u steajnom postupku i pre podnoenja prijave potraivanja sudu, na nain i u obimu propisanim ovim zakonom.

Trea lica lan 53


U steajnom postupku mogu da uestvuju lica koja su solidarni dunici, jemci, garanti i slino, na nain propisan ovim zakonom. Lica iz stava 1. ovog lana mogu kao steajni poverioci zahtevati da im se vrati ono to su za steajnog dunika platili pre ili posle dana pokretanja steajnog postupka, ako imaju regresno pravo prema steajnom duniku.

Redosled namirenja lan 54


Iz steajne mase prioritetno se namiruju trokovi steajnog postupka, a po njihovom punom namirenju obaveze steajne mase.

Steajni poverioci se, u zavisnosti od njihovih potraivanja, svrstavaju u isplatne redove. Steajni poverioci nieg isplatnog reda mogu se namiriti tek poto se namire steajni poverioci vieg isplatnog reda. Steajni poverioci istog isplatnog reda namiruju se srazmerno visini njihovih potraivanja. Utvruju se sledei isplatni redovi: 1) u prvi isplatni red spadaju neisplaene neto zarade zaposlenih i bivih zaposlenih, u iznosu minimalnih zarada za poslednjih godinu dana pre otvaranja steajnog postupka sa kamatom od dana dospea do dana otvaranja steajnog postupka i neplaeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih za poslednje dve godine pre otvaranja steajnog postupka, a iju osnovicu za obraun ini najnia mesena osnovica doprinosa, saglasno propisima o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje na dan otvaranja steajnog postupka, kao i potraivanja po osnovu zakljuenih ugovora sa privrednim drutvima iji su predmet neisplaene obaveze na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih za poslednje dve godine pre otvaranja steajnog postupka, a iju osnovicu za obraun ini najnia mesena osnovica doprinosa, saglasno propisima o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje na dan otvaranja steajnog postupka; 2) u drugi isplatni red spadaju potraivanja po osnovu svih javnih prihoda dospelih u poslednja tri meseca pre otvaranja steajnog postupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih; 3) u trei isplatni red spadaju potraivanja ostalih steajnih poverilaca. Potraivanja steajnih poverilaca koji su se pre otvaranja steajnog postupka saglasili da budu namireni nakon punog namirenja potraivanja jednog ili vie steajnih poverilaca, bie namireni tek nakon punog namirenja treeg isplatnog reda sa pripadajuim kamatama.

IV POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA I PRETHODNI STEAJNI POSTUPAK


1. Predlog za pokretanje steajnog postupka
Ovlaeni predlagai lan 55
Steajni postupak se pokree predlogom poverioca, dunika ili likvidacionog upravnika. Poverilac podnosi predlog za pokretanje steajnog postupka u sluaju postojanja trajnije nesposobnosti plaanja, nepostupanja po usvojenom planu reorganizacije i ukoliko je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit nain.

Steajni dunik podnosi predlog za pokretanje steajnog postupka u sluaju postojanja jednog od steajnih razloga iz lana 11. stav 2. ovog zakona. Likvidacioni upravnik podnosi predlog za pokretanje steajnog postupka u sluajevima propisanim zakonom kojim se ureuje pravni poloaj privrednih drutava.

Forma i sadrina predloga lan 56


Predlog za pokretanje steajnog postupka podnosi se nadlenom sudu. Predlog za pokretanje steajnog postupka sadri: 1) naziv suda kojem se predlog podnosi; 2) poslovno ime ili ime i adresu predlagaa ili adresu lica koje je u ovom postupku ovlaeno za prijem pismena i za zastupanje predlagaa; 3) poslovno ime steajnog dunika, kao i podatke o kontakt adresi; 4) spisak steajnih i ostalih poverilaca sa navoenjem visine iznosa i osnova potraivanja, kao i imena i prebivalita lanova drutva koji za obaveze steajnog dunika odgovaraju svojom imovinom, ako je predlaga steajni dunik; 5) injenice i prateu dokumentaciju koja dokazuje vrstu, osnov i visinu neizmirenog potraivanja, ako je predlaga poverilac; 6) spisak dokumenata priloenih uz predlog za pokretanje steajnog postupka.

Postupanje sa neurednim i nepotpunim predlogom za pokretanje steajnog postupka lan 57


Ako predlog za pokretanje steajnog postupka ne sadri sve propisane elemente, steajni sudija e o tome obavestiti predlagaa i odrediti rok, koji ne moe biti dui od osam dana, u kom je predlaga duan da predlog za pokretanje steajnog postupka uredi i da nedostatke otkloni. Ako predlaga ne postupi po nalogu iz stava 1. ovog lana, steajni sudija e predlog za pokretanje steajnog postupka odbaciti reenjem protiv koga nije dozvoljena alba. U sluaju iz stava 2. ovog lana trokove postupka snosi predlaga.

Povlaenje predloga za pokretanje steajnog postupka lan 58

Predlog za pokretanje steajnog postupka se moe povui do isticanja oglasa o otvaranju steajnog postupka na oglasnoj tabli suda, odnosno pre donoenja reenja o odbacivanju ili o odbijanju predloga za pokretanje steajnog postupka. Ako predlaga povue predlog za pokretanje steajnog postupka, steajni sudija obustavlja postupak, a trokove postupka snosi predlaga.

Naknada trokova lan 59


Predlaga je duan da u roku od pet dana od dana dobijanja naloga od suda uplati predujam na ime trokova oglasa i troka obavetavanja poverilaca iz lana 27. stav 1. taka 5) ovog zakona, trokova angaovanja steajnog upravnika i trokova neophodnih za obezbeenje imovine, u visini koju odredi steajni sudija. Ako predlaga u propisanom roku ne uplati sredstva iz stava 1. ovog lana, steajni sudija e odbaciti predlog za pokretanje steajnog postupka. Uplaeni predujam smatra se trokom steajnog postupka i isplauje se prioritetno iz steajne mase, odmah po utvrivanju da se trokovi obezbeeni predujmom mogu namirivati iz preostalih sredstava steajne mase, osim ako steajni sudija utvrdi da je predlog neosnovan i da ne postoje uslovi za otvaranje steajnog postupka, kada se nastali trokovi, po nalogu suda, izmiruju iz uplaenih sredstava iz stava 1. ovog lana. Ako su nastali trokovi vei od uplaenih sredstava iz stava 1. ovog lana, predlaga iji je predlog za pokretanje steajnog postupka odbijen duan je da nadoknadi razliku tih sredstava u roku od osam dana od dana dobijanja naloga od suda. Ako predlaga u ostavljenom roku ne uplati razliku, steajni sudija obustavlja postupak, a svi nastali trokovi padaju na troak predlagaa. Ako steajni postupak bude otvoren, u trokove tog postupka ulaze i trokovi prethodnog steajnog postupka, kao i trokovi prinudne likvidacije koja je pokrenuta u skladu sa zakonom kojim se ureuje privatizacija.

2. Pokretanje prethodnog steajnog postupka


Reenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka lan 60
Steajni sudija u roku od tri dana od dana dostavljanja predloga za pokretanje steajnog postupka donosi reenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka. Prethodni steajni postupak pokree se radi utvrivanja razloga za pokretanje steajnog postupka. Protiv reenja o pokretanju prethodnog steajnog postupka nije dozvoljena alba. Steajni sudija otvara steajni postupak bez voenja prethodnog steajnog postupka:

1) ako steajni dunik podnese predlog za pokretanje steajnog postupka sa potrebnim ispravama i prilozima; 2) ako poverilac podnese predlog za pokretanje steajnog postupka, a steajni dunik prizna postojanje steajnog razloga; 3) u sluaju pretpostavke trajnije nesposobnosti plaanja iz lana 12. ovog zakona.

Obaveza steajnog dunika da prui potrebne podatke lan 61


Ovlaena lica steajnog dunika, punomonici i lica koja za steajnog dunika vre finansijske poslove i poslove revizije obavezna su da steajnom sudiji i steajnom upravniku, na njihov zahtev i bez odlaganja, prue sve podatke i obavetenja. Obaveza iz stava 1. ovog lana odnosi se i na lanove upravnog i nadzornog odbora steajnog dunika kojima je prestala dunost otvaranjem steajnog postupka. Steajni sudija moe reenjem, protiv kojeg nije dozvoljena alba, naloiti steajnom duniku, kao i licima iz stava 1. ovog lana da, u odreenom roku, predaju pismeni izvetaj o ekonomsko-finansijskom stanju steajnog dunika. Ako steajni dunik, odnosno lica iz stava 1. ovog lana ne postupe po nalogu steajnog sudije, steajni sudija moe odrediti i sprovesti mere prinudnog izvrenja u skladu sa ovim zakonom. Lica iz stava 1. ovog lana odgovorna su poveriocima za naknadu tete koju su prouzrokovali uskraivanjem podataka i obavetenja, kao i nesavesno sastavljenim izvetajem o ekonomsko-finansijskom stanju steajnog dunika ili uskraivanjem tog izvetaja.

Mere obezbeenja lan 62


Steajni sudija e, po slubenoj dunosti ili na zahtev podnosioca predloga za pokretanje steajnog postupka, reenjem o pokretanju prethodnog steajnog postupka, odrediti mere obezbeenja radi spreavanja promene imovinskog poloaja steajnog dunika, odnosno unitavanja poslovne dokumentacije, ako postoji opasnost da e steajni dunik otuiti imovinu odnosno unititi dokumentaciju do otvaranja steajnog postupka. Steajni sudija moe izrei jednu ili vie mera iz stava 1. ovog lana, i to: 1) imenovati privremenog steajnog upravnika koji e preuzeti sva ili deo ovlaenja organa steajnog dunika;

2) zabraniti isplate sa rauna steajnog dunika bez saglasnosti steajnog sudije ili privremenog steajnog upravnika; 3) zabraniti raspolaganje imovinom steajnog dunika ili odrediti da steajni dunik moe raspolagati svojom imovinom samo uz prethodno pribavljenu saglasnost steajnog sudije ili privremenog steajnog upravnika; 4) zabraniti ili privremeno odloiti sprovoenje izvrenja prema steajnom duniku, ukljuujui i zabranu ili privremeno odlaganje koje se odnosi na ostvarivanje prava razlunih poverilaca. U sluaju povrede zabrane raspolaganja iz stava 2. taka 3) ovog lana primenjuju se odredbe ovog zakona o pravnim posledicama povrede zabrane raspolaganja posle otvaranja steajnog postupka. Protiv reenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena alba. Mere iz stava 2. ovog lana vae do okonanja prethodnog steajnog postupka i steajni sudija ih moe u bilo koje doba usloviti ili ukinuti. Mere iz stava 2. ovog lana mogu biti ukinute ili izmenjene pod uslovima i na nain koji su ovim zakonom propisani za ukidanje ili uslovljavanje zabrane izvrenja.

Javnost mera obezbeenja lan 63


Reenje kojim se odreuju mere obezbeenja iz lana 62. stav 2. ovog zakona objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja se registru privrednih subjekata, odnosno drugom odgovarajuem registru koji je duan da bez odlaganja upie izreene mere. Sadrina upisanih izreenih mera objavljuje se i na internet strani tog registra. Ako se reenjem iz stava 1. ovog lana odreuje mera zabrane isplate sa rauna, reenje se istog dana dostavlja organizaciji koja sprovodi postupak prinudne naplate, koja o tome bez odlaganja obavetava sve poslovne banke, radi spreavanja prenosa sredstava i drugih transakcija steajnog dunika koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Pruanje usluga od opteg interesa lan 64


Pravna lica koja steajnom duniku pruaju komunalne, telekomunikacione i usluge isporuke elektrine energije, gasa ili drugog energenta (u daljem tekstu: usluge od opteg interesa) ne mogu obustaviti vrenje tih usluga po osnovu neplaenih rauna nastalih pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Steajni dunik je duan da redovno vri plaanja za tekue obaveze po osnovu usluga iz stava 1. ovog lana, od dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka.

Na pismeni zahtev pravnog lica iz stava 1. ovog lana steajni sudija moe da naloi steajnom duniku da kod suda deponuje deo svojih sredstava u cilju obezbeenja plaanja usluga tog pravnog lica za tekue obaveze nastale posle podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Iznos deponovanih sredstava ne moe biti vei od jednomesene uplate za usluge od opteg interesa koje se duniku prue u toku kalendarskog meseca koji prethodi mesecu u kojem je podnet predlog za pokretanje steajnog postupka.

Privremeni steajni upravnik u prethodnom steajnom postupku lan 65


Za privremenog steajnog upravnika u prethodnom steajnom postupku moe se imenovati lice koje ispunjava uslove da bude imenovano kao steajni upravnik.

Ovlaenja privremenog steajnog upravnika lan 66


Ako je izreena mera obezbeenja zabrane raspolaganja imovinom, ovlaenje raspolaganja imovinom steajnog dunika prelazi na privremenog steajnog upravnika, koji je duan da zatiti i odrava imovinu i da nastavi sa voenjem poslova steajnog dunika, osim ako steajni sudija ne odredi prekid poslova. Privremeni steajni upravnik ima ovlaenja odreena reenjem o njegovom imenovanju. Ovlaenja privremenog steajnog upravnika prestaju donoenjem reenja o otvaranju steajnog postupka. Steajni upravnik koji je imenovan u prethodnom steajnom postupku podnosi izvetaj o svom radu sa podacima o ekonomsko-finansijskom stanju steajnog dunika i rezultatima rada u prethodnom steajnom postupku.

Rok prethodnog steajnog postupka lan 67


Prethodni steajni postupak moe trajati najdue 30 dana od dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka od strane ovlaenog predlagaa.

V OTVARANJE STEAJNOG POSTUPKA


1. Roita pre otvaranja steajnog postupka
Rasprava o otvaranju steajnog postupka lan 68

Ako je pokrenut prethodni steajni postupak, steajni sudija zakazuje roite radi raspravljanja o postojanju steajnog razloga za otvaranje steajnog postupka najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema predloga za pokretanje steajnog postupka. Ako steajni sudija ne donese reenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka, zakazuje roite radi raspravljanja o postojanju razloga za otvaranje steajnog postupka u roku od deset dana od dana prijema predloga za pokretanje steajnog postupka. Na roite na kom se raspravlja o postojanju razloga za otvaranje steajnog postupka pozivaju se predlaga, steajni dunik i steajni upravnik, ako je bio imenovan u prethodnom steajnom postupku.

Reenje o otvaranju steajnog postupka lan 69


Steajni sudija otvara steajni postupak donoenjem reenja o otvaranju steajnog postupka kojim se usvaja predlog za pokretanje steajnog postupka. Steajni sudija reenjem odbija predlog za pokretanje steajnog postupka ako utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za otvaranje steajnog postupka. U reenju o odbijanju predloga za otvaranje steajnog postupka odreuje se ko snosi trokove prethodnog steajnog postupka. Reenje iz st. 1. i 2. ovog lana steajni sudija donosi na roitu o otvaranju steajnog postupka.

Sadrina reenja o otvaranju steajnog postupka lan 70


Reenje o otvaranju steajnog postupka sadri: 1) naziv i sedite suda koji je doneo reenje o otvaranju steajnog postupka; 2) matini broj, poslovno ime i sedite steajnog dunika; 3) postojanje steajnog razloga; 4) odluku o imenovanju steajnog upravnika, njegovo ime, prezime i adresu; 5) poziv poveriocima da u roku koji ne moe biti krai od 30 dana, ni dui od 120 dana od dana objavljivanja oglasa o otvaranju steajnog postupka u "Slubenom glasniku Republike Srbije", prijave svoja obezbeena i neobezbeena potraivanja; 6) poziv dunicima steajnog dunika da ispune svoje obaveze prema steajnoj masi; 7) datum, vreme i mesto odravanja roita za ispitivanje potraivanja;

8) datum, vreme i mesto odravanja prvog poverilakog roita; 9) dan objavljivanja oglasa na oglasnoj tabli suda. Otvaranje steajnog postupka upisuje se u odgovarajui registar na osnovu reenja o otvaranju steajnog postupka.

Dostavljanje reenja i objavljivanje oglasa lan 71


Reenje o otvaranju steajnog postupka se istog dana kada je doneto dostavlja steajnom duniku, podnosiocu predloga, organizaciji koja sprovodi postupak prinudne naplate, registru privrednih subjekata, odnosno drugom odgovarajuem registru, a drugim licima ako sud proceni da za tim postoji potreba. Oglas o otvaranju steajnog postupka izrauje steajni sudija odmah po donoenju reenja. Oglas o otvaranju steajnog postupka objavljuje se na oglasnoj tabli suda, u jednom visokotiranom dnevnom listu koji se distribuira na celoj teritoriji Republike Srbije, kao i u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a moe se objaviti i u drugim domaim i stranim sredstvima informisanja. Oglas o otvaranju steajnog postupka sadri sve podatke iz reenja o otvaranju steajnog postupka i druge podatke od znaaja za poverioce.

2. Roita posle otvaranja steajnog postupka


Zakazivanje ispitnog i prvog poverilakog roita lan 72
Reenjem o otvaranju steajnog postupka steajni sudija zakazuje roite za ispitivanje potraivanja (u daljem tekstu: ispitno roite) i prvo poverilako roite. Ispitno roite e se odrati u roku koji nije krai od 30 dana i dui od 60 dana od dana isteka roka odreenog reenjem za prijavljivanje potraivanja. Prvo poverilako roite odrava se u skladu sa odredbama lana 36. ovog zakona.

3. Vreme nastupanja pravnih posledica otvaranja steajnog postupka


Nastupanje pravnih posledica lan 73

Pravne posledice otvaranja steajnog postupka nastupaju poetkom dana isticanja oglasa o otvaranju postupka na oglasnoj tabli suda. Pravne posledice otvaranja steajnog postupka ne nastupaju u sluaju istovremenog otvaranja i obustave steajnog postupka prema unapred pripremljenom planu reorganizacije.

4. Posledice otvaranja steajnog postupka po steajnog dunika


Prelazak prava i obaveza na steajnog upravnika lan 74
Danom otvaranja steajnog postupka prestaju zastupnika i upravljaka prava direktora, zastupnika i punomonika, kao i organa upravljanja i nadzornih organa steajnog dunika i ta prava prelaze na steajnog upravnika. Pravni posao raspolaganja stvarima i pravima koja ulaze u steajnu masu, koji je steajni dunik zakljuio posle otvaranja steajnog postupka, ne proizvodi pravno dejstvo, osim u sluaju raspolaganja za koja vae opta pravila pouzdanja u javne knjige, a druga strana ima pravo da zahteva vraanje protivinidbe iz steajne mase kao steajni poverilac. Punomoja koja je dao steajni dunik, a koja se odnose na imovinu koja ulazi u steajnu masu, prestaju otvaranjem steajnog postupka.

Pravo pree kupovine lan 75


Otvaranjem steajnog postupka gase se ranije steena prava pree kupovine u pogledu imovine steajnog dunika. Ako je nosilac prava pree kupovine za takvo pravo izvrio odreenu prestaciju steajnom duniku, on moe vrednost takve prestacije potraivati kao steajni poverilac. Ako se steajni postupak obustavi usled usvajanja plana reorganizacije, a imovina koja je bila predmet prava pree kupovine nije prodata, pravo pree kupovine se ponovo uspostavlja.

Naslednika izjava lan 76


Ako je steajni dunik stekao nasledstvo posle otvaranja steajnog postupka, nasledniku izjavu daje steajni upravnik.

Prestanak radnog odnosa lan 77


Otvaranje steajnog postupka je razlog za otkaz ugovora o radu koji je steajni dunik zakljuio sa zaposlenima. Steajni upravnik odluuje o otkazu ugovora o radu iz stava 1. ovog lana i o otkazu obavetava odgovarajui organ odnosno organizaciju za zapoljavanje na ijoj teritoriji se nalazi sedite steajnog dunika. Steajni upravnik moe, pored zaposlenih kojima nije dat otkaz ugovora o radu, da angauje potreban broj lica radi okonanja zapoetih poslova ili radi voenja steajnog postupka uz saglasnost steajnog sudije. Zarade i ostala primanja lica iz stava 3. ovog lana, koja odreuje steajni upravnik, uz saglasnost steajnog sudije, namiruju se iz steajne mase kao obaveza steajne mase.

Naziv steajnog dunika lan 78


Uz poslovno ime steajnog dunika dodaje se oznaka "u steaju".

Rauni steajnog dunika lan 79


Organizacija koja vodi postupak prinudne naplate odmah posle prijema reenja iz lana 71. stav 1. ovog zakona to reenje dostavlja svim bankama, radi spreavanja prenosa sredstava i drugih transakcija steajnog dunika koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Danom otvaranja steajnog postupka banka blokira raune steajnog dunika, ime prestaju prava lica koja su bila ovlaena da raspolau sredstvima sa tih rauna. Na zahtev steajnog upravnika, banka otvara novi raun preko kojeg e se vriti poslovanje steajnog dunika. Novana sredstva sa blokiranih rauna, na zahtev steajnog upravnika prenose se na novi raun, a rauni steajnog dunika se gase.

5. Posledice otvaranja steajnog postupka na potraivanja


Potraivanja poverilaca lan 80

Steajni poverioci svoja potraivanja prema steajnom duniku ostvaruju samo u steajnom postupku. Otvaranjem steajnog postupka razluno pravo se ostvaruje iskljuivo u steajnom postupku, osim u sluaju donoenja odluke o ukidanju zabrane izvrenja i namirenja u skladu sa ovim zakonom. Izluni poverioci mogu svoje potraivanje ostvarivati u svim sudskim i drugim postupcima.

Dospelost potraivanja prema steajnom duniku lan 81


Danom otvaranja steajnog postupka, potraivanja poverilaca prema steajnom duniku, koja nisu dospela, smatraju se dospelim. Novana i nenovana potraivanja prema steajnom duniku koja imaju za predmet povremena davanja postaju jednokratna potraivanja danom otvaranja steajnog postupka. Danom otvaranja steajnog postupka nenovana potraivanja steajnog dunika izraavaju se u novanoj vrednosti. Potraivanja u stranoj valuti obraunavaju se u dinarskoj protivvrednosti prema zvaninom srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan otvaranja steajnog postupka.

Pravo na prebijanje potraivanja u steajnom postupku lan 82


Ako je poverilac pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka stekao pravo na prebijanje svog potraivanja prema steajnom duniku sa potraivanjem steajnog dunika prema njemu, otvaranjem steajnog postupka ne gubi se pravo na prebijanje. Poverilac je duan da do isteka roka za prijavu potraivanja sudu dostavi prijavu na celokupan iznos potraivanja i izjavu o prebijanju. U suprotnom, poverilac gubi pravo na prebijanje. Izuzetno, u sluaju prava i obaveza iz jednog ili vie finansijskih ugovora u kojima je jedna od strana steajni dunik, a koji su zakljueni na osnovu okvirnog ugovora izmeu istih strana i to u periodu pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, pravo na prebijanje (netiranje) e postojati iskljuivo u pogledu takvih meusobnih prava i obaveza i ako je poverilac u skladu sa takvim okvirnim ugovorom pravo na prebijanje (netiranje) stekao posle podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, ali najkasnije u trenutku otvaranja steajnog postupka, automatski ili putem dostavljanja obavetenja o tome steajnom duniku koje mora biti urueno steajnom duniku najkasnije u roku od tri dana od dana otvaranja steajnog postupka, i to po osnovu postojanja steajnog razloga, podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka ili otvaranja steajnog postupka.

Finansijskim ugovorom u smislu stava 3. ovog lana smatra se ugovor koji predvia obavezu jedne ili obe ugovorne strane na vrenje nekog plaanja ili isporuku odreene robe, koji za predmet ima transakciju sa finansijskim derivatima poput svopova, opcija, fjuersa, forvarda i drugih neimenovanih derivata, repo transakciju ili zajam hartija od vrednosti, a koji je zakljuen u pisanoj formi ili usmeno ukoliko o sadrini takvog usmenog finansijskog ugovora postoji pisani trag u skladu sa uobiajenom poslovnom praksom za zakljuivanje ugovora takve vrste.

Sluajevi kada je prebijanje nedoputeno lan 83


Prebijanje nije doputeno: 1) ako je steajni poverilac potraivanje stekao u poslednjih est meseci pre dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, a steajni poverilac je znao ili je morao znati da je dunik nesposoban za plaanje ili da je prezaduen; 2) ako su se uslovi za prebijanje stekli pravnim poslom ili drugom pravnom radnjom koja se moe pobijati. Izuzetno od stava 1. taka 1) ovog lana prebijanje potraivanja je doputeno ako je u pitanju potraivanje koje je steeno u vezi sa ispunjenjem neizvrenih ugovora ili potraivanje kome je vraeno pravno dejstvo uspenim pobijanjem pravnog posla ili druge pravne radnje steajnog dunika.

Konverzija potraivanja steajnog dunika lan 84


Nenovana potraivanja steajnog dunika od treih lica unose se u steajnu masu i izraavaju se u novanoj vrednosti na dan otvaranja steajnog postupka. Potraivanja prema steajnom duniku u stranoj valuti prijavljuju se u toj valuti i preraunavaju se u dinarskoj protivvrednosti prema zvaninom srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan otvaranja steajnog postupka.

Kamate lan 85
Za neobezbeena potraivanja u steajnom postupku, obraunavanje ugovorenih i zateznih kamata prestaje danom otvaranja steajnog postupka. Na obezbeena potraivanja u steajnom postupku obraunava se ugovorena i zatezna kamata, ali samo do visine realizovane vrednosti imovine koja slui za obezbeenje potraivanja.

Ako posle izmirenja svih potraivanja postoje raspoloiva sredstva za isplatu, steajni sudija odobrava obraunavanje i plaanje kamate steajnim poveriocima i za period posle otvaranja steajnog postupka i obraunavanje i plaanje kamate obezbeenih poverilaca koje nisu izmirene iz realizovane vrednosti predmeta obezbeenja. Kamata iz stava 3. ovog lana obraunava se po propisima kojima se odreuje stopa zakonske zatezne kamate iz obligacionih odnosa, pri emu se kamata svim steajnim poveriocima isplauje srazmerno, nezavisno od isplatnih redova. Odredbe ugovora kojima se u sluaju neispunjenja ugovornih obaveza steajnog dunika, odnosno nesposobnosti plaanja ili pokretanja steajnog postupka predvia ugovorna kazna, poveana kamatna stopa ili bilo koja druga kaznena mera, smatraju se nitavim u postupku utvrivanja visine potraivanja u steajnom postupku. Steajni dunik odnosno steajni upravnik ima pravo da ostane pri ispunjenju prvobitnog ugovora u obliku u kom je on zakljuen pre otvaranja steajnog postupka, a u cilju izvrenja ugovornih obaveza u postupku reorganizacije.

Zastarelost lan 86
Prijavljivanjem potraivanja prekida se zastarelost potraivanja koje postoji prema steajnom duniku. Zastarelost potraivanja steajnog dunika prema njegovim dunicima zastaje danom pokretanja steajnog postupka i ne tee godinu dana od dana otvaranja steajnog postupka.

Uslovna potraivanja lan 87


Poveriocu ije je potraivanje vezano za odloni uslov obezbeuju se odgovarajua sredstva iz steajne mase. Ako odloni uslov ne nastupi do pravnosnanosti reenja o glavnoj deobi steajne mase, potraivanje vezano za odloni uslov se gasi, a sredstva se rasporeuju na ostale poverioce, srazmerno visini njihovih potraivanja. Potraivanja vezana za raskidni uslov uzimaju se u obzir prilikom deobe steajne mase ako poverilac prui obezbeenje da e vratiti ono to je primio iz steajne mase kada nastupi raskidni uslov. Ako raskidni uslov ne nastupi do pravnosnanosti reenja o konanoj deobi steajne mase, smatra se da taj uslov nije ni postojao.

6. Procesnopravne posledice otvaranja steajnog postupka


Prekid postupka

lan 88
U trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka steaja prekidaju se svi sudski postupci u odnosu na steajnog dunika i na njegovu imovinu, svi upravni postupci pokrenuti na zahtev steajnog dunika, kao i upravni i poreski postupci koji za predmet imaju utvrivanje novane obaveze steajnog dunika.

Nastavak postupka lan 89


Sudski postupak iz lana 88. ovog zakona u kojem je steajni dunik tuilac, odnosno predlaga nastavlja se kada steajni upravnik obavesti sud pred kojim se vodi postupak da je preuzeo postupak. Upravni postupak iz lana 88. ovog zakona pokrenut na zahtev steajnog dunika nastavlja se kada steajni upravnik obavesti organ koji vodi postupak da je preuzeo postupak. Upravni i poreski postupak koji za predmet ima utvrivanje novane obaveze steajnog dunika ne nastavlja se, a odgovarajui organ duan je da podnese prijavu potraivanja u skladu sa ovim zakonom.

lan 90
Parnini postupak u kojem je steajni dunik tueni nastavlja se ako je: 1) tuilac kao steajni ili razluni poverilac podneo blagovremenu i urednu prijavu potraivanja; 2) na ispitnom roitu steajni upravnik osporio prijavu potraivanja; 3) tuilac kao steajni ili razluni poverilac zakljukom steajnog sudije upuen na nastavak prekinutog parninog postupka radi utvrivanja osporenog potraivanja; 4) tuilac kao steajni ili razluni poverilac predloio nastavak prekinutog postupka u roku od osam dana od dana prijema zakljuka steajnog sudije iz take 3) ovog lana.

lan 91
Ako nisu ispunjeni svi uslovi iz lana 90. ovog zakona parnini sud reenjem odbacuje predlog za nastavak prekinutog postupka. Ako su ispunjeni svi uslovi iz lana 90. ovog zakona parnini sud reenjem protiv koga nije dozvoljena posebna alba odreuje nastavak postupka. Ako se prekinuti parnini postupak vodio pred sudom opte nadlenosti, taj sud se, ukoliko nastavi prekinuti postupak, reenjem oglaava stvarno i mesno nenadlenim i predmet ustupa sudu koji sprovodi steajni postupak nad tuenim.

Ako se prekinuti parnini postupak vodio pred trgovinskim sudom kod koga se ne vodi steajni postupak nad tuenim, taj sud se, ukoliko nastavi postupak, reenjem oglaava mesno nenadlenim i predmet ustupa sudu koji vodi steajni postupak nad tuenim. Protiv reenja iz st. 3. i 4. ovog lana nije dozvoljena alba.

lan 92
Ukoliko u predlogu za nastavak postupka tuilac ne preinai tubu postavljanjem utvrujueg umesto obavezujueg tubenog zahteva, nadleni sud e nastaviti postupak i odbaciti tubu kao nedozvoljenu.

Zabrana izvrenja i namirenja lan 93


Od dana otvaranja steajnog postupka ne moe se protiv steajnog dunika, odnosno nad njegovom imovinom, odrediti i sprovesti prinudno izvrenje, niti bilo koja mera postupka izvrenja osim izvrenja koja se odnose na obaveze steajne mase i trokova steajnog postupka. Postupci iz stava 1. ovog lana koji su u toku obustavljaju se. U sluaju izricanja mere zabrane izvrenja i namirenja iz lana 62. stav 2. ovog zakona ili u sluaju zabrane izvrenja i namirenja iz stava 1. ovog lana, steajni dunik, odnosno steajni upravnik su duni da obezbede adekvatnu zatitu imovine, na nain kojim e osigurati da vrednost i stanje imovine ostanu nepromenjeni. Steajni sudija, na pismeni zahtev razlunog poverioca, moe da donese odluku o ukidanju ili uslovljavanju mera obezbeenja iz lana 62. stav 2. taka 4) ovog zakona ili zabrane izvrenja ili namirenja iz stava 1. ovog lana u odnosu na imovinu koja je predmet razlunog prava ako: 1) steajni dunik ili steajni upravnik nisu na adekvatan nain zatitili predmetnu imovinu koja je predmet razlunog prava tako da je njena bezbednost izloena riziku; 2) se vrednost predmetne imovine smanjuje, a nema druge mogunosti da se obezbedi primerena i efikasna zatita od smanjenja vrednosti imovine; 3) je vrednost predmetne imovine manja od iznosa obezbeenog potraivanja tog poverioca, a predmetna imovina nije od kljunog znaaja za reorganizaciju. O zahtevu iz stava 4. ovog lana steajni sudija odluuje u roku od 20 dana od dana prijema tog zahteva. Ako steajni sudija u propisanom roku ne odlui po zahtevu, smatra se da je zabrana izvrenja privremeno ukinuta u odnosu na podnosioca zahteva u onoj meri u kojoj je ukidanje neophodno za ostvarivanje prava razlunog poverioca na imovini koja je predmet obezbeenja njegove imovine u skladu sa zakonom.

Na predlog razlunog poverioca, steajni sudija moe da donese odluku o adekvatnoj zatiti imovine koja je predmet obezbeenja njegovog potraivanja odreivanjem sledeih mera: 1) isplata redovnih novanih nadoknada razlunom poveriocu, iji je iznos jednak iznosu za koji se umanjuje vrednost imovine ili nadoknada za stvarne ili predviene gubitke; 2) zamena imovine ili odreivanje dodatne obezbeene imovine dovoljne da nadoknadi smanjenje vrednosti ili gubitak; 3) podela prihoda ili dela prihoda dobijenih korienjem imovine koja je predmet obezbeenog potraivanja razlunom poveriocu, do visine njegovog obezbeenog potraivanja ili predaja sredstava dobijenih otuenjem ove imovine, ako je imovinu otuio steajni dunik pre ili tokom prethodnog steajnog postupka; 4) popravka, odravanje, osiguranje ili mere posebnog obezbeivanja i uvanja imovine; 5) druge zatitne mere ili druge vrste nadoknada za koje steajni sudija smatra da e zatititi vrednost imovine razlunog poverioca.

7. Posledice otvaranja steajnog postupka na pravne poslove


Pravo na izbor u sluaju dvostranoteretnog ugovora lan 94
Ako steajni dunik i njegov saugovara do otvaranja steajnog postupka nisu u celosti ili delimino izvrili dvostranoteretni ugovor koji su zakljuili, steajni upravnik moe, umesto steajnog dunika, ispuniti ugovor i traiti ispunjenje od druge strane. Ako steajni upravnik odbije ispunjenje, saugovara steajnog dunika moe ostvariti svoje potraivanje kao steajni poverilac. Ako saugovara steajnog dunika pozove steajnog upravnika da se izjasni o ispunjavanju ugovora, steajni upravnik je duan da saugovaraa steajnog dunika, u roku od 15 dana od dana prijema poziva, pismeno obavesti o tome da li namerava da ispuni ugovor. Ako steajni upravnik ostane kod ispunjenja ugovora pa u toku steajnog postupka prestane da ga izvrava, potraivanje po osnovu tog ugovora smatra se obavezom steajne mase. Odredbe ovog lana primenjuju se na sve dvostranoteretne ugovore, osim ako je ovim zakonom za odreene ugovore drugaije propisano.

Finansijski lizing lan 95

Ako se steajni postupak otvori nad primaocem lizinga, davalac lizinga podnosi zahtev da mu se iz steaja izlui predmet lizinga, pod uslovima iz ovog lana. Zabrana izvrenja i namirenja iz lana 93. ovog zakona shodno se primenjuje i na ostvarivanje prava davaoca lizinga na izluenje iz steaja predmeta lizinga do odluke o bankrotstvu steajnog dunika, odnosno do potvrivanja usvojenog plana reorganizacije. Obaveze steajnog dunika prema davaocu lizinga koje dospevaju nakon otvaranja steajnog postupka smatraju se obavezama steajne mase. U sluaju da steajni dunik ili steajni upravnik nisu na adekvatan nain zatitili predmet lizinga tako da je njegova bezbednost izloena riziku davalac lizinga moe zahtevati ukidanje ili uslovljavanje mera obezbeenja, odnosno ukidanje zabrane izvrenja i namirenja. Na odluivanje po zahtevu iz stava 3. ovog lana primenjuje se lan 93. stav 5. ovog zakona. Davalac lizinga moe zahtevati i primenu mera zatite iz lana 93. stav 6. taka 4) i 5) ovog zakona. Steajni sudija moe, na predlog steajnog upravnika, i pre odluke o bankrotstvu steajnog dunika, odnosno usvajanja plana reorganizacije da naloi predaju davaocu lizinga predmeta lizinga koji nije od kljunog znaaja za reorganizaciju steajnog dunika. U sluaju odluke o bankrotstvu davalac lizinga ima pravo na izluenje predmeta lizinga, a steajni sudija bez odlaganja odluuje o zahtevu iz stava 1. ovog lana. Ako je izluni zahtev usvojen, steajni upravnik je duan da preda predmet lizinga davaocu lizinga bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od donoenja odluke o bankrotstvu, u suprotnom davalac lizinga ima pravo da zahteva povraaj dravine i izvrenje na predmetu lizinga u skladu sa ugovorom odnosno zakonom. Izuzetno, steajni sudija moe, na predlog steajnog upravnika i uz saglasnost odbora poverilaca, odbiti izluni zahtev i odrediti isplatu punog ugovorenog iznosa lizing naknade. Ukoliko takva isplata nije izvrena u roku od 30 dana od donoenja odluke o bankrotstvu, davalac lizinga ima pravo da zahteva povraaj dravine i izvrenje na predmetu lizinga u skladu sa ugovorom odnosno zakonom. U sluaju reorganizacije, steajni dunik odnosno steajni upravnik je duan da predmet lizinga preda davaocu lizinga u roku od osam dana od dana potvrivanja usvojenog plana reorganizacije, ukoliko usvojeni plan reorganizacije ne predvia nastavak korienja predmeta lizinga i plaanje lizing naknada u skladu sa ugovorom o lizingu. Ako steajni dunik odnosno steajni upravnik ne izvri predaju predmeta lizinga u skladu sa stavom 7. ovog lana, odnosno ne izvrava obaveze iz ugovora o lizingu nakon potvrivanja usvojenog plana reorganizacije, davalac lizinga ima pravo da zahteva povraaj dravine i izvrenje na predmetu lizinga u skladu sa ugovorom odnosno zakonom.

Fiksni poslovi

lan 96
Ako je vreme ispunjenja obaveze iz fiksnog ugovora nastupilo posle otvaranja steajnog postupka, saugovara steajnog dunika ne moe traiti ispunjenje, ali moe traiti naknadu zbog neispunjenja kao steajni poverilac. Naknada zbog neispunjenja iz stava 1. ovog lana odreuje se u visini razlike izmeu ugovorene i trine cene koja u mestu ispunjenja vai za fiksne ugovore na dan otvaranja steajnog postupka.

Primena pravila na druge poslove sa ugovorenim rokom lan 97


Odredbe l. 94. i 96. ovog zakona shodno se primenjuju i na pravne poslove ako su predmet ugovora inidbe, kao to su predaja hartija od vrednosti, isporuka plemenitih metala, novane inidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti i drugo, a ugovoreno vreme ili rok ispunjenja su nastupili posle otvaranja steajnog postupka.

Nalozi i ponude lan 98


Nalog koji je izdao steajni dunik gubi dejstvo danom otvaranja steajnog postupka, ako steajni upravnik ne odlui drugaije. Ponude uinjene steajnom duniku ili ponude koje je uinio steajni dunik koje nisu prihvaene do dana otvaranja steajnog postupka prestaju da vae danom otvaranja steajnog postupka, ako steajni upravnik ne odlui drugaije.

Zakup lan 99
Zakup nepokretnosti ne prestaje otvaranjem steajnog postupka. Saugovara steajnog dunika moe svoja prava koja su nastala pre otvaranja steajnog postupka prema steajnom duniku ostvarivati samo kao steajni poverilac. Ugovore o zakupu steajni upravnik moe otkazati nezavisno od zakonskih i ugovorenih rokova, sa otkaznim rokom od 30 dana. Pravo na naknadu tete zbog otkaza zakupa zakupodavac ostvaruje u iznosu koji ne moe biti vii od iznosa polugodinje zakupnine. Saugovara steajnog dunika ne moe otkazati zakup zbog neplaanja zakupnine ili zbog pogoranja imovinskog stanja steajnog dunika posle podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka.

Ako ugovor o zakupu ostane na snazi steajni dunik je u obavezi da uredno plaa ugovorenu zakupninu, a potraivanje po osnovu tog ugovora smatra se obavezom steajne mase. Ako je steajni postupak otvoren pre nego to je steajni dunik uao u nepokretnost kao zakupac, steajni upravnik i saugovara steajnog dunika mogu odustati od ugovora o zakupu u roku od 30 dana od dana otvaranja steajnog postupka, a po isteku tog roka shodno se primenjuju odredbe st. 3. do 5. ovog lana. Steajni upravnik moe imovinu steajne mase izdati u zakup, ali najdue do prodaje imovine koja je predmet zakupa.

Roba u prevozu lan 100


Saugovara steajnog dunika odnosno prodavac ili njegov komisionar, kome cena nije isplaena u celosti, moe traiti da mu se vrati roba koja je poslata steajnom duniku, a do dana otvaranja steajnog postupka nije prispela u mesto opredeljenja, odnosno nije preuzeta od steajnog dunika - pravo na potragu. Ako je steajni dunik preuzeo robu koja je stigla u mesto opredeljenja pre otvaranja steajnog postupka samo na uvanje, prodavac nema pravo na potragu, ali moe ostvariti svoja prava kao izluni poverilac po optim pravilima.

VI STEAJNA MASA
1. Obim i sastav steajne mase
Pojam steajne mase lan 101
Steajna masa je celokupna imovina steajnog dunika u zemlji i inostranstvu na dan otvaranja steajnog postupka, kao i imovina koju steajni dunik stekne tokom steajnog postupka. U pogledu imovine steajnog dunika koja se nalazi u inostranstvu primenjuju se odredbe ovog zakona kojima se ureuje meunarodni steaj, ukoliko je takva imovina predmet stranog postupka.

Izluna prava i naknada za izluna prava lan 102


Ako je izluno pravo upisano u zemljinu ili u drugu javnu knjigu ili registar, teret dokazivanja da stvar na kojoj postoji takvo pravo ulazi u steajnu masu pada na steajnog dunika.

Ako je stvar na kojoj postoji izluno pravo steajni dunik neovlaeno otuio pre otvaranja steajnog postupka, izluni poverilac moe zahtevati da se na njega prenese pravo na protivinidbu ako ona jo nije izvrena, a ako je izvrena, ima pravo na naknadu tete kao steajni poverilac. Ukoliko je stvar otuena tokom prethodnog steajnog postupka nakon stupanja na dunost privremenog steajnog upravnika, naknada tete predstavlja obavezu steajne mase.

Trokovi steajnog postupka lan 103


Trokovi steajnog postupka obuhvataju: 1) sudske trokove steajnog postupka; 2) nagrade i naknade steajnom upravniku i/ili privremenom steajnom upravniku; 3) druge izdatke za koje je zakonom predvieno da se namiruju kao trokovi steajnog postupka.

Obaveze steajne mase lan 104


Obaveze steajne mase su obaveze: 1) koje su prouzrokovane radnjama steajnog upravnika ili na drugi nain upravljanjem, unovenjem i podelom steajne mase, a koje ne spadaju u trokove steajnog postupka; 2) iz dvostranoteretnog ugovora, ako se njegovo ispunjenje trai za steajnu masu ili mora uslediti nakon otvaranja steajnog postupka; 3) koje su nastale neosnovanim obogaenjem steajne mase; 4) prema zaposlenima steajnog dunika, nastale nakon otvaranja steajnog postupka. Obaveze steajne mase su i obaveze iz stava 1. ovog lana koje su nastale tokom prethodnog steajnog postupka ako se steajni postupak otvori.

2. Upravljanje imovinom i pravima


Preuzimanje steajne mase lan 105
Otvaranjem steajnog postupka steajni upravnik preuzima u dravinu celokupnu imovinu koja ulazi u steajnu masu i njome upravlja.

Ako steajni dunik ili tree lice odbije da izvri predaju stvari koje ulaze u imovinu steajnog dunika, steajni upravnik e od steajnog sudije zatraiti da hitno naloi i sprovede prinudno izvrenje. Uz nalog za predaju stvari, steajni sudija moe prema steajnom duniku ili treem licu odrediti i mere prinude radi sprovoenja izvrenja. U tom sluaju lice koje je odbilo da preda stvari koje ulaze u imovinu steajnog dunika i koje ne postupi po nalogu suda odgovara za tetu koja je nastala usled takvog postupanja. Ako se u imovini steajnog dunika nau gotov novac, hartije od vrednosti ili dragocenosti, steajni upravnik odreuje nain njihovog uvanja ili ulaganja uz saglasnost odbora poverilaca.

Popis i peaenje lan 106


Steajni upravnik popisuje stvari koje ulaze u steajnu masu, uz naznaenje njihove procene u visini oekivanog unovenja. Ako je to potrebno, steajni upravnik e, uz saglasnost steajnog sudije, procenu vrednosti stvari poveriti vetaku. Steajni upravnik moe, poto je preuzeo steajnu masu, pre popisa stvari ili posle njega, prema okolnostima, zatraiti da slubeno lice steajnog suda zapeati prostorije u kojima se nalaze stvari steajnog dunika. Steajni dunik obavetava steajnog sudiju i odbor poverilaca o peaenju i skidanju peata.

Lista poverilaca lan 107


Steajni upravnik je duan da sastavi listu svih poverilaca za koje je saznao iz poslovnih knjiga i ostale dokumentacije steajnog dunika, iz drugih podataka, kao i iz prijave potraivanja. U listi iz stava 1. ovog lana posebno se evidentiraju razluni i izluni poverioci i zaposleni kod steajnog dunika za iznose neisplaenih zarada. Za svakog poverioca u listi se navode podaci o: 1) poslovnom imenu odnosno imenu i seditu odnosno prebivalitu sa kontakt adresom; 2) iznosu potraivanja, sa odreivanjem glavnog duga i obraunom kamata; 3) pravnom osnovu potraivanja; 4) stvarima na kojima postoji razluno ili izluno potraivanje.

Popis dunika steajnog dunika

lan 108
Steajni upravnik je duan da sastavi listu dunika steajnog dunika, sa podacima iz lana 107. stav 3. ovog zakona.

Poetni steajni bilans i izvetaj o ekonomsko-finansijskom poloaju lan 109


Steajni upravnik je duan da u roku od 30 dana od dana preuzimanja imovine i prava steajnog dunika sastavi poetni steajni bilans u kom e navesti i uporediti aktivu i pasivu steajnog dunika. Na predlog steajnog upravnika, rok iz stava 1. ovog lana steajni sudija moe produiti iz opravdanih razloga, ali najvie za pet dana. Steajni upravnik je duan da podnese sudu i odboru poverilaca poetni steajni bilans sa izvetajem o ekonomsko-finansijskom poloaju steajnog dunika sa procenom mogunosti reorganizacije najkasnije pet dana pre dana odravanja prvog poverilakog roita.

Poslovne knjige lan 110


Poslovne knjige steajnog dunika posle otvaranja steajnog postupka vodi steajni upravnik ili lice koje on odredi. Otvaranjem steajnog postupka smatra se da je poela nova poslovna godina. Steajni sudija moe da postavi ovlaenog revizora za ocenu zavrnog rauna odnosno poetnog steajnog bilansa.

VII UTVRIVANJE POTRAIVANJA


Prijavljivanje potraivanja
lan 111
Poverioci podnose prijave potraivanja pismeno steajnom sudu. U prijavi se naroito mora naznaiti: 1) naziv, odnosno ime i sedite odnosno prebivalite poverioca sa kontakt adresom; 2) matini broj pravnog lica, odnosno jedinstveni matini broj graana za fizika lica; 3) broj poslovnog ili tekueg rauna;

4) pravni osnov potraivanja; 5) iznos potraivanja i to posebno iznos glavnog potraivanja sa obraunom kamate; 6) stvar na kojoj je poverilac stekao razluno pravo ukoliko se radi o obezbeenom potraivanju i iznos njegovog potraivanja koji nije obezbeen, ako njegovo potraivanje nije u celini obezbeeno; 7) odreeni zahtev poverioca, shodno odredbama o sadrini tube zakona kojim se ureuje parnini postupak. Poverioci koji imaju potraivanja u stranoj valuti prijavljuju ih u valuti potraivanja. Ako se prijavljuju potraivanja o kojima se vodi parnica, u prijavi se navodi sud pred kojim tee postupak sa oznakom spisa. Solidarni sadunici i jemci steajnog dunika mogu, kao steajni poverioci, traiti da im se vrati ono to su za steajnog dunika platili posle dana otvaranja steajnog postupka, ako prema steajnom duniku imaju pravo regresa. Prijave se mogu podneti po isteku roka odreenog reenjem steajnog sudije, ali najkasnije u roku od 120 dana od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a sve prijave podnete po isteku roka od 120 dana bie odbaene kao neblagovremene. Trokove odravanja dopunskog roita za ispitivanje potraivanja iz stava 5. ovog lana duan je da predujmi podnosilac prijave. Ako se u roku koji odredi sud ne poloi predujam, prijava e se odbaciti.

Izluno potraivanje
lan 112
Izluni poverilac podnosi zahtev da mu se iz steaja izlui stvar koja ne ulazi u steajnu masu. Steajni upravnik je duan da u roku od 20 dana od dana prijema zahteva obavesti poverioca da li prihvata zahtev za izluenje ili odbija takav zahtev poverioca, kao i da precizira rok u kom e omoguiti povraaj stvari izlunom poveriocu. Rok iz stava 2. ne moe biti dui od deset dana od dana prihvatanja zahteva izlunog poverioca, osim u sluaju da steajni sudija iz opravdanih razloga odobri produenje ovog roka. Ako steajni upravnik odbije da izlui stvar iz steajne mase, protiv te odluke poverilac ima pravo na primedbu steajnom sudiji u roku od pet dana od prijema obavetenja od steajnog upravnika.

Ako steajni sudija ospori pravo na izluenje stvari, poverilac svoje pravo moe ostvarivati u drugim sudskim postupcima. Ako izluni poverilac ne podnese zahtev za izluenje do momenta prodaje imovine koja je predmet zahteva, izluni poverilac svoja prava moe ostvarivati samo u drugim postupcima, u skladu sa zakonom.

Postupak utvrivanja potraivanja i lista potraivanja


lan 113
Posle isteka roka za prijavljivanje potraivanja steajni sudija dostavlja sve prijave potraivanja steajnom upravniku. Steajni upravnik utvruje osnovanost, obim i isplatni red svakog potraivanja i o tome sainjava listu priznatih i osporenih potraivanja u roku od 40 dana od dana isteka roka odreenog od strane steajnog sudije za podnoenje prijave potraivanja. Potraivanje prijavljeno na osnovu izvrne isprave moe se osporiti ako je: 1) izvrna isprava ukinuta, ponitena, preinaena ili stavljena van snage; 2) potraivanje prestalo na osnovu injenice koja je nastupila nakon izvrnosti; 3) protekao rok u kome se po zakonu moe traiti izvrenje; 4) potraivanje nije prelo na steajnog poverioca, odnosno ako obaveza nije prela na steajnog dunika; 5) izvrna isprava takva da bi radnja njenog izvrenja mogla biti predmet pobijanja u skladu sa ovim zakonom. Steajni upravnik je duan da u roku od pet dana od dana isteka roka iz stava 2. ovog lana, dostavi listu potraivanja steajnom sudiji koji je duan da istu objavi na oglasnoj tabli suda ili, ukoliko je lista nesrazmerno velika, da na oglasnoj tabli istakne obavetenje o mestu gde se lista nalazi. Steajni upravnik je duan da izvri linu dostavu obavetenja onim poveriocima ija su potraivanja osporena. Na zahtev poverioca ije je potraivanje osporeno, steajni upravnik je duan da zajedno sa poveriocem pregleda ponovo njegovu prijavu sa dodatnim dokazima i da posle toga odlui konano da li e priznati ili osporiti potraivanje. Ako steajni upravnik ne postupi u skladu sa stavom 5. ovog lana, poverilac ije potraivanje je osporeno moe uloiti primedbu o kojoj odluuje steajni sudija. Ako steajni upravnik posle ponovnog pregleda prijave promeni svoju odluku, duan je da ispravi listu iz stava 2. ovog lana.

Ispitno roite
lan 114
Konana lista o svim prijavama potraivanja sainjava se na ispitnom roitu. Na ispitno roite se poziva steajni upravnik i poverioci, a moe se pozvati i steajni dunik, kao i lica koja su obavljala poslove kod steajnog dunika, a mogu da prue podatke o postojanju i visini potraivanja, kao i revizori koji su vrili pregled poslovanja steajnog dunika. Ispitno roite e se odrati i ako mu ne prisustvuju svi poverioci koji su prijavili svoja potraivanja. Poverioci mogu osporavati prijavljena potraivanja drugih poverilaca. Ako poverioci nisu osporavali potraivanja drugih poverilaca u propisanom roku, to ne mogu uiniti u kasnijem postupku.

Medijacija
lan 115
Poverilac osporenog potraivanja, odnosno steajni upravnik uz saglasnost odbora poverilaca, moe predloiti reavanje spornog odnosa putem medijacije, u skladu sa zakonom kojim se ureuje postupak medijacije. Ukoliko do zakljuenja ispitnog roita postoji saglasnost steajnog upravnika i odbora poverilaca, odnosno poverioca osporenog potraivanja, o reenju spornog potraivanja putem medijacije, steajni sudija e sporne prijave izdvojiti iz liste potraivanja. Postupak medijacije moe trajati najdue 30 dana od dana zakljuenja ispitnog roita, u kom roku je steajni upravnik duan da obavesti steajnog sudiju o rezultatu sprovedenog postupka. Izuzetno, u opravdanim sluajevima, na saglasan predlog svih uesnika u postupku posredovanja, steajni sudija moe odobriti produenje roka iz stava 3. ovog lana, a najdue do isteka roka od 60 dana od dana zakljuenja ispitnog roita. Poverilac koji je po sprovedenom postupku medijacije, utvrdio svoje potraivanje, ima pravo da trai da se uvrsti u listu utvrenih potraivanja u skladu sa ovim zakonom. Poverilac osporenog potraivanja koje po isteku roka iz st. 3. i 4. ovog lana nije utvreno u sprovedenom postupku medijacije stie status poverioca osporenog potraivanja.

Utvrena potraivanja
lan 116

Potraivanje se smatra utvrenim ako nije osporeno od strane steajnog upravnika ili od strane poverilaca do zakljuenja ispitnog roita. Steajni sudija e usvojiti konanu listu na osnovu liste potraivanja koju je sastavio steajni upravnik i na osnovu izmena unetih na roitu. Konana lista sadri podatke o svim prijavljenim potraivanjima, o tome ko ih je osporio i u kom iznosu su utvrena, odnosno osporena, kao i potraivanja o kojima e biti donet zakljuak o listi utvrenih i osporenih potraivanja. Na osnovu konane liste iz stava 2. ovog lana steajni sudija donosi zakljuak o listi utvrenih i osporenih potraivanja. Zakljuak o listi utvrenih i osporenih potraivanja dostavlja se steajnom upravniku i svakom steajnom poveriocu i objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Konana lista kojom se utvruje potraivanje i njegov isplatni red obavezujua je za steajnog dunika i za sve steajne poverioce. Zakljuak iz stava 3. ovog lana dostavlja se steajnom upravniku i svakom steajnom poveriocu ije je potraivanje osporeno i koji je upuen na parnicu i objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Steajni poverilac koji dokae svoje potraivanje u parnici na koju je upuen, ima pravo da trai ispravljanje konane liste utvrenih potraivanja.

Osporena potraivanja
lan 117
Poverilac ije je potraivanje osporeno upuuje se na parnicu radi utvrivanja osporenog potraivanja, koju moe da pokrene u roku od osam dana od dana prijema zakljuka iz lana 116. ovog zakona, odnosno od dana isteka roka za medijaciju u skladu sa lanom 115. ovog zakona. Poverilac koji je osporio potraivanje drugog poverioca priznato od strane steajnog upravnika, upuuje se na parnicu, u skladu sa stavom 1. ovog lana. Osporeno potraivanje smatra se priznatim ako poverilac koji je osporio potraivanje drugog poverioca ne pokrene parnicu u zakonom propisanom roku. Poverilac koji je upuen na parnicu duan je da o pokretanju parnice odnosno o nastavku prekinute parnice obavesti postupajueg steajnog sudiju u roku od 15 dana od dana pokretanja ili nastavka parnice. Ako poverilac iz stava 1. ovog lana ne obavesti steajnog sudiju o pokretanju parnice, odgovoran je za trokove i tetu prouzrokovanu proputanjem. U sluaju osporavanja potraivanja prijavljenih na osnovu izvrne isprave steajni sudija zakljukom upuuje steajnog upravnika ili poverioca koji je osporio potraivanje na

parnicu u skladu sa stavom 1. ovog lana. Osporeno potraivanje smatra se priznatim ako steajni upravnik ili poverilac ne pokrene parnicu u zakonom propisanom roku.

Postupak o osporenom potraivanju


lan 118
Ako u trenutku otvaranja steajnog postupka tee parnica o potraivanju, steajni upravnik e preuzeti parnicu u stanju u kom se ona nalazi u trenutku otvaranja steajnog postupka. Ako se parnica iz stava 1. ovog lana ne vodi pred steajnim sudom, sud pred kojim se vodi parnica e prekinuti postupak, a po stavljanju predloga za nastavak postupka oglasie se nenadlenim i predmet ustupiti steajnom sudu. Protiv reenja o ustupanju predmeta nije dozvoljena alba. Pravnosnana odluka o osporenom potraivanju ima dejstvo prema steajnom duniku i prema svim poveriocima steajnog dunika. Odluka doneta po vanrednom pravnom leku nema dejstvo prema poveriocima u pogledu isplata primljenih na osnovu reenja o glavnoj deobi.

VIII POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOG DUNIKA


Opti uslovi
lan 119
Pravne poslove i druge pravne radnje zakljuene odnosno preduzete pre otvaranja steajnog postupka, kojima se naruava ravnomerno namirenje steajnih poverilaca ili oteuju poverioci, kao i pravne poslove i druge pravne radnje kojima se pojedini poverioci stavljaju u pogodniji poloaj (u daljem tekstu: pogodovanje poverilaca), mogu pobijati steajni upravnik, u ime steajnog dunika i poverioci, u skladu sa odredbama ovog zakona. Proputanje zakljuenja pravnog posla odnosno proputanje preduzimanja radnje, u pogledu pobijanja, izjednaava se sa pravnim poslom odnosno sa pravnom radnjom. Pobijati se mogu i pravni poslovi, pravne i procesne radnje na osnovu kojih je doneta izvrna isprava ili koje su preduzete po osnovu izvrne isprave ili u postupku prinudnog izvrenja, ako ispunjavaju uslov iz stava 1. ovog lana. Ako zahtev za pobijanje bude usvojen, prestaje dejstvo izvrne isprave prema steajnoj masi. Pobijanje se moe vriti od dana otvaranja steajnog postupka do dana odravanja roita za glavnu deobu.

Uobiajeno namirenje

lan 120
Pravni posao ili druga pravna radnja preduzeti u poslednjih est meseci pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, kojima se jednom poveriocu prua obezbeenje ili daje namirenje na nain i u vreme koji su u skladu sa sadrinom njegovog prava (u daljem tekstu: uobiajeno namirenje), mogu se pobijati ako je u vreme kada su preduzeti steajni dunik bio nesposoban za plaanje, a poverilac je znao ili morao znati za njegovu nesposobnost plaanja. Pravni posao ili druga pravna radnja uobiajenog namirenja mogu se pobijati i kada su preduzeti posle podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, ako je poverilac znao ili je morao znati da je steajni dunik nesposoban za plaanje ili je znao da je podnet predlog za pokretanje steajnog postupka. Smatrae se da je poverilac znao ili morao znati za nesposobnost plaanja steajnog dunika ili za predlog za pokretanje steajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se na nesumnjiv nain moe zakljuiti da postoji nesposobnost plaanja, odnosno da je stavljen predlog za pokretanje steajnog postupka. Za lice koje je bilo povezano sa steajnim dunikom u vreme preduzimanja pravnog posla ili druge pravne radnje smatra se da je znalo ili moralo znati za nesposobnost za plaanje ili za predlog za pokretanje steajnog postupka.

Neubiajeno namirenje
lan 121
Pravni posao ili pravna radnja kojima se jednom poveriocu prua obezbeenje ili daje namirenje koje on uopte nije imao pravo da trai ili je imao pravo da trai ali ne na nain i u vreme kada je preduzeto, mogu se pobijati ako su preduzeti u poslednjih dvanaest meseci pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka.

Neposredno oteenje poverilaca


lan 122
Pravni posao ili pravna radnja steajnog dunika kojim se poverioci neposredno oteuju moe se pobijati ako je: 1) preduzet u poslednjih est meseci pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, a u vreme zakljuenja posla steajni dunik je bio nesposoban za plaanje i ako je saugovara steajnog dunika znao za njegovu nesposobnost plaanja; 2) posao zakljuen posle podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, a saugovara steajnog dunika je znao ili je morao znati da je steajni dunik nesposoban za plaanje ili da je stavljen predlog za pokretanje steajnog postupka; 3) u pitanju preduzimanje ili proputanje preduzimanja pravne radnje steajnog dunika kojom on gubi neko svoje pravo ili zbog koje on to pravo vie ne moe ostvariti, a radnja

je preduzeta ili proputena u poslednjih est meseci pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Smatrae se da je saugovara znao ili je morao znati za nesposobnost plaanja steajnog dunika ili za predlog za pokretanje steajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se na nesumnjiv nain moe zakljuiti da postoji nesposobnost plaanja, odnosno da je podnet predlog za pokretanje steajnog postupka. U sluaju iz stava 1. ovog lana shodno se primenjuju odredbe lana 120. st. 3. i 4. ovog zakona.

Namerno oteenje poverilaca


lan 123
Pravni posao odnosno pravna radnja zakljueni odnosno preduzeti u poslednjih pet godina pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka ili posle toga, sa namerom oteenja jednog ili vie poverilaca, mogu se pobijati ako je saugovara steajnog dunika znao za nameru steajnog dunika. Znanje namere se pretpostavlja ako je saugovara steajnog dunika znao da steajnom duniku preti nesposobnost plaanja i da se radnjom oteuju poverioci.

Poslovi i radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu


lan 124
Pravni posao i pravna radnja steajnog dunika bez naknade ili uz neznatnu naknadu mogu se pobijati ako su zakljueni odnosno preduzeti u poslednjih pet godina pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Ne mogu se pobijati uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi, kao ni darovi uinjeni iz zahvalnosti niti izdvajanja u humanitarne svrhe, pod uslovom da su u vreme kada su uinjeni bili srazmerni finansijskim mogunostima steajnog dunika i uobiajeni za privrednu granu kojoj steajni dunik pripada. Odricanje od nasledstva smatra se pravnom radnjom steajnog dunika bez naknade.

Povezana lica
lan 125
Povezanim licima steajnog dunika u smislu ovog zakona smatraju se: 1) direktor, lan organa upravljanja ili organa nadzora steajnog dunika; 2) lan steajnog dunika koji za njegove obaveze odgovara celokupnom svojom imovinom;

3) lan ili akcionar sa znaajnim ueem u kapitalu steajnog dunika; 4) pravno lice koje steajni dunik kontrolie u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva; 5) lica koja zbog svog posebnog poloaja u drutvu imaju pristup poverljivim informacijama ili imaju mogunost da se upoznaju sa finansijskim stanjem steajnog dunika; 6) lice koje je faktiki u poziciji da vri znaajniji uticaj na poslovanje steajnog dunika; 7) lice koje je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen ili u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva, srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva ili brani drug fizikih lica iz ta. 1), 2), 3), 5) i 6) ovog lana.

Nemogunost pobijanja
lan 126
Ne mogu se pobijati pravni poslovi zakljueni odnosno pravne radnje preduzete radi: 1) izvrenja usvojenog plana reorganizacije steajnog dunika preduzete posle otvaranja steajnog postupka; 2) nastavljanja poslova preduzetih posle otvaranja steajnog postupka; 3) isplate po menicama ili ekovima ako je druga strana morala primiti isplatu da ne bi izgubila pravo na regres protiv ostalih meninih odnosno ekovnih obveznika. Pravna radnja odnosno pravni posao koji se smatra uobiajenim, odnosno neuobiajenim namirenjem u smislu ovog zakona ne moe se pobijati ako je steajni dunik istovremeno ili u kratkom periodu pre ili posle izvrenog pravnog posla odnosno pravne radnje primio jednaku vrednost u vidu protivnaknade od poverioca ili drugog lica, za iji raun je izvren pravni posao odnosno pravna radnja. Pravna radnja odnosno pravni posao koji predstavlja uobiajeno ili neuobiajeno namirenje poverilaca, odnosno kojim se poverioci neposredno oteuju ne moe se pobijati ako je radnja preduzeta, odnosno posao zakljuen: 1) pre podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka; 2) na osnovu okvirnog ugovora iz lana 82. stav 3. ovog zakona; 3) u skladu sa uobiajenom poslovnom praksom za izvravanje ugovora takve vrste.

Rokovi
lan 127

Rokovi koji se raunaju unazad, a odnose se na pravne radnje i pravne poslove steajnog dunika koji se mogu pobijati tubom, raunaju se do dana u mesecu koji po broju odgovara danu podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Ako dan sa tim brojem ne postoji u poslednjem mesecu, rok se rauna do poslednjeg dana tog meseca. Smatra se da je pravni posao zakljuen onda kada su ispunjeni uslovi za njegovu punovanost, a ako je za punovanost nekog pravnog posla potreban upis u zemljinu knjigu ili u registar brodova, vazduhoplova ili patenata, odnosno u drugu javnu knjigu ili registar, smatra se da je pravni posao zakljuen onda kada je zahtev za upis podnet odgovarajuem organu.

Radnje pobijanja
lan 128
Pravni posao ili pravna radnja steajnog dunika pobijaju se tubom. Pravni posao ili pravna radnja steajnog dunika mogu se pobijati i podnoenjem protivtube ili prigovora u parnici, u kom sluaju ne vai rok propisan u lanu 119. stav 4. ovog zakona.

Stranke u postupku pobijanja


lan 129
Tuioci mogu biti poverilac i steajni upravnik, u ime i za raun steajnog dunika odnosno steajne mase. Steajni upravnik duan je pobijati pravne radnje uvek kada oceni da su ispunjeni uslovi za podnoenje tube, bez obaveze pribavljanja saglasnosti odbora poverilaca. Tuba se podnosi protiv lica sa kojim je pravni posao zakljuen, odnosno prema kome je pravna radnja preduzeta (u daljem tekstu: protivnik pobijanja) i protiv steajnog dunika, ako u njegovo ime tubu nije podneo steajni upravnik. Tuba za pobijanje pravnog posla ili pravne radnje moe se podneti i protiv naslednika ili drugog univerzalnog pravnog sledbenika protivnika pobijanja. Tuba se moe podneti i protiv ostalih pravnih sledbenika protivnika pobijanja ako je: 1) pravni sledbenik znao za injenice koje predstavljaju razlog za pobijanje pravnih poslova ili radnji njegovog prethodnika; 2) ono to je steeno pravnim poslom ili pravnom radnjom koji se pobijaju pravnom sledbeniku ustupljeno bez naknade ili uz neznatnu naknadu.

Dejstva pobijanja

lan 130
Ako zahtev za pobijanje pravnog posla ili druge pravne radnje bude pravnosnano usvojen, pobijeni pravni posao odnosno pravna radnja nemaju dejstva prema steajnoj masi, a protivnik pobijanja je duan da u steajnu masu vrati svu imovinsku korist steenu na osnovu pobijenog posla ili druge radnje. Protivnik pobijanja, nakon to vrati imovinsku korist iz stava 1. ovog lana, ima pravo da ostvaruje svoje protivpotraivanje kao steajni poverilac, podnoenjem naknadne prijave potraivanja.

IX UNOVENJE I DEOBA STEAJNE MASE, NAMIRENJE I ZAKLJUENJE STEAJNOG POSTUPKA


1. Unovenje steajne mase
Reenje o bankrotstvu i unovenju imovine lan 131
Steajni sudija donosi reenje o bankrotstvu ako: 1) je oigledno da u roku za podnoenje plana reorganizacije steajni dunik ne pokazuje interesovanje za reorganizaciju; 2) na prvom poverilakom roitu za to glasa odgovarajui broj steajnih poverilaca, u skladu sa lanom 36. stav 4. ovog zakona; 3) steajni dunik ne sarauje sa steajnim upravnikom ili odborom poverilaca radi ispunjavanja objektivnih zahteva za pruanje podataka i obavetenja u skladu sa odredbama ovog zakona; 4) steajni dunik ne izvrava naloge steajnog sudije; 5) nijedan plan reorganizacije nije podnet u propisanom roku; 6) nijedan plan reorganizacije nije usvojen na roitu za razmatranje plana reorganizacije. U sluaju iz stava 1. ta. 5) i 6) ovog lana steajni sudija je duan da reenje o bankrotstvu steajnog dunika donese narednog dana po isteku propisanog roka za podnoenje plana reorganizacije, odnosno na roitu na kome plan nije usvojen ili najkasnije u roku od dva dana od dana odravanja tog roita. Protiv reenja iz stava 1. ovog lana albu mogu izjaviti steajni upravnik i odbor poverilaca.

Nain unovenja

lan 132
Po donoenju reenja o bankrotstvu, steajni upravnik zapoinje i sprovodi prodaju celokupne imovine ili dela imovine steajnog dunika. Steajni upravnik duan je da izvri procenu celishodnosti prodaje steajnog dunika kao pravnog lica, odnosno celokupne imovine steajnog dunika u odnosu na prodaju imovine steajnog dunika u delovima i da o tome obavesti odbor poverilaca. Prodaja imovine vri se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom, u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom. Uz saglasnost odbora poverilaca steajni upravnik moe angaovati domaa ili strana lica struna za vrenje prodaja javnim nadmetanjem ako je predmet prodaje umetniko delo, odnosno drugi specifian predmet prodaje za koji postoji specijalizovano trite ili ako smatra da e se takvim angaovanjem ostvariti vea javnost prodaje i povoljnije unovenje. Predlog prodaje iz stava 4. ovog lana mora sadrati sve uslove takve prodaje, ukljuujui i trokove angaovanja strunih lica. Ako se prodaja vri javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda, steajni upravnik je duan da oglasi prodaju u najmanje dva visokotirana dnevna lista koji se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije i to najkasnije 30 dana pre dana odreenog za javno nadmetanje ili dostavljanje ponuda. Izuzetno, ako su trokovi oglaavanja nesrazmerno visoki u odnosu na vrednost predmeta prodaje steajni upravnik, uz saglasnost odbora poverilaca, moe oglasiti prodaju na nain drugaiji od naina propisanog stavom 6. ovog lana. Oglas naroito sadri uslove i rokove prodaje, kao i podatke o tome kada i gde potencijalni kupci mogu da vide imovinu koja se prodaje. Prodaja neposrednom pogodbom moe se izvriti iskljuivo ako je takav nain prodaje unapred odobren od strane odbora poverilaca. Prodaja celokupne imovine steajnog dunika ili imovinske celine ne moe se vriti suprotno odredbama zakona kojim se ureuje zatita konkurencije, a organ nadlean za zatitu konkurencije postupa sa naroitom hitnou i u skraenom postupku.

Postupak prodaje lan 133


Pre prodaje imovine steajni upravnik je duan da steajnom duniku, steajnom sudiji, odboru poverilaca, poveriocima koji imaju obezbeeno potraivanje na imovini koja se prodaje i svim onim licima koja su iskazala interes za tu imovinu, bez obzira po kom

osnovu, dostavi obavetenje o nameri, planu prodaje, nainu prodaje, rokovima prodaje i obavetenje o proceni celishodnosti iz lana 132. stav 2. ovog zakona. Steajni upravnik je duan da obavetenje iz stava 1. ovog lana dostavi najkasnije 30 dana pre predloenog datuma javnog nadmetanja, odnosno 15 dana pre dana odravanja prodaje javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom. Ako se prodaja vri javnim nadmetanjem, obavetenje steajnog upravnika mora da sadri: 1) mesto i adresu na kojoj se nalazi imovina koja se prodaje; 2) detaljan opis imovine sa podacima o nameni imovine; 3) poetnu cenu i uslove pod kojima e se izvriti javno nadmetanje. U sluaju prodaje javnim prikupljanjem ponuda, obavetenje mora da sadri: 1) mesto i adresu na kojoj se imovina nalazi; 2) detaljan opis imovine i njene funkcije; 3) procenu vrednosti imovine; 4) proceduru i uslove za izbor ponuda. U sluaju prodaje neposrednom pogodbom, obavetenje mora da sadri: 1) mesto i adresu na kojoj se imovina nalazi; 2) detaljan opis imovine i njene funkcije; 3) procenu vrednosti imovine; 4) podatke o kupcu koji se predlae; 5) sve uslove prodaje koja se predlae, ukljuivi i cenu i nain plaanja. Kada je imovina koja se prodaje predmet obezbeenja potraivanja jednog ili vie razlunih poverilaca, razluni poverilac moe u roku od deset dana od dana prijema obavetenja o predloenoj prodaji da predloi povoljniji nain unovenja imovine. Steajni dunik i poverioci mogu podneti prigovor na predloenu prodaju najkasnije u roku od deset dana pre predloenog datuma prodaje ili prenosa, ako za njega postoji propisan osnov. O prigovoru odluuje steajni sudija. Prigovor ne zadrava prodaju, osim ako steajni sudija ne odlui drugaije.

Posle izvrene prodaje steajni upravnik je duan da o izvrenoj prodaji, uslovima i ceni obavesti steajnog sudiju i odbor poverilaca u roku od deset dana od dana izvrene prodaje. Poverioci mogu staviti prigovor na izvrenu prodaju ukoliko za to postoji osnov. Prigovor ne utie na izvrenu prodaju, ve predstavlja osnov za utvrivanje odgovornosti steajnog upravnika ako je teta nastala radnjom steajnog upravnika u postupku prodaje. Osnov za prigovor moe biti prevara, pristrasno ponaanje steajnog upravnika, nepotpuno dato obavetenje ili bilo koji drugi razlog iz koga proizlazi da je steajni upravnik vodio postupak prodaje na tetu steajne mase. Obina tvrdnja da je postignuta cena preniska nije dovoljan osnov za podnoenje prigovora. Sredstva ostvarena prodajom imovine na kojoj nisu postojala optereenja ulaze u steajnu masu, a njihova deoba vri se u skladu sa postupkom deobe propisanim ovim zakonom. Ako je imovina bila predmet obezbeenja potraivanja jednog ili vie razlunih poverilaca iz ostvarene cene prvenstveno se namiruju trokovi prodaje koji ukljuuju i nagradu steajnog upravnika, a iz preostalog iznosa isplauju se razluni poverioci ije je potraivanje bilo obezbeeno prodatom imovinom u skladu sa njihovim pravom prioriteta. Namirenje razlunih poverilaca mora biti izvreno u roku od tri dana od dana kada je steajni upravnik primio sredstva po osnovu prodaje imovine. Ako posle namirenja razlunih poverilaca preostanu sredstva, celokupan preostali iznos ulazi u steajnu masu i deli se steajnim poveriocima u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na deobu. Kada kupac isplati cenu, na kupca se prenosi pravo svojine na kupljenoj imovini bez obzira na ranije upise i bez tereta, kao i bez ikakvih obaveza nastalih pre izvrene kupoprodaje, ukljuujui i poreske obaveze i obaveze prema privrednim subjektima pruaocima usluga od opteg interesa koje se odnose na kupljenu imovinu. Steajni sudija e reenjem konstatovati da je prodaja izvrena i naloiti po pravnosnanosti reenja odgovarajuem registru upis prava svojine i brisanje tereta nastalih pre izvrene prodaje, odnosno upis drugih prava steenih prodajom. Dragoceni metali, minerali, hartije od vrednosti i druge stvari koje imaju berzansku odnosno trinu cenu, prodaju se po toj ceni na odgovarajuoj berzi ili tritu. Ako dragoceni metali, minerali, hartije od vrednosti i druge sline stvari koje se uobiajeno prodaju na berzi ili imaju trinu cenu, u vreme prodaje nemaju berzansku odnosno trinu cenu, prodaju se neposrednom pogodbom uz saglasnost odbora poverilaca.

Podela imovine pravne zajednice lan 134


Pravna zajednica, u smislu ovog zakona, jeste susvojina, ortakluk i slini oblici pravne ili imovinske zajednice steajnog dunika sa treim licem. Ako je steajni dunik u pravnoj zajednici, razvrgnue zajednice sprovodi se shodnom primenom pravila vanparninog i izvrnog postupka. Zajedniar ima pravo na odvojeno namirenje za obaveze nastale u pravnoj zajednici.

Ako je privremeno ili trajno bilo zabranjeno razvrgnue zajednice iz stava 1. ovog lana, danom otvaranja steajnog postupka zabrana prestaje da vai.

Prodaja steajnog dunika kao pravnog lica lan 135


Predmet prodaje moe biti steajni dunik kao pravno lice, uz saglasnost odbora poverilaca i uz prethodno obavetavanje razlunih poverilaca u skladu sa lanom 133. stav 2. ovog zakona. U sluaju da steajni upravnik ne usvoji predlog razlunog poverioca o povoljnijem nainu unovenja imovine iz lana 133. stav 5. ovog zakona, steajni sudija e o takvom predlogu odluiti zakljukom u roku od 5 dana, naroito uzimajui u obzir procenu celishodnosti prodaje steajnog dunika kao pravnog lica iz lana 132. stav 2. ovog zakona, kao i da li je procena vrednosti steajnog dunika kao pravnog lica ili imovine koja je predmet razlunog prava izvrena u skladu sa nacionalnim standardima za upravljanje steajnom masom i da li se takvom prodajom postie oigledno nepovoljnije namirenje razlunog poverioca u odnosu na odvojenu prodaju te imovine. U sluaju usvajanja predloga razlunog poverioca steajni sudija zakljukom moe naloiti steajnom upravniku preduzimanje jedne ili vie od sledeih mera: 1) odlaganje prodaje; 2) vrenje nove procene celishodnosti iz lana 132. stav 2. ovog zakona ili procene vrednosti steajnog dunika kao pravnog lica, odnosno imovine koja je predmet razlunog prava; 3) izdvajanje imovine na kojoj postoji razluno pravo iz imovine steajnog dunika koji se prodaje kao pravno lice i njenu odvojenu prodaju; 4) druge mere u cilju adekvatne zatite interesa razlunog poverioca. Pre nego to izloi prodaji steajnog dunika kao pravno lice, steajni upravnik je duan da izvri procenu njegove vrednosti. Prodaja steajnog dunika kao pravnog lica ne moe se vriti suprotno odredbama zakona kojim se ureuje zatita konkurencije, a organ nadlean za zatitu konkurencije postupa sa naroitom hitnou i u skraenom postupku.

Posledice prodaje steajnog dunika kao pravnog lica lan 136


Posle prodaje steajnog dunika kao pravnog lica, steajni postupak se u odnosu na steajnog dunika obustavlja. Ugovor o prodaji steajnog dunika kao pravnog lica mora sadrati odredbu da imovina steajnog dunika koja nije bila predmet procene iz lana 135. stav 2. ovog zakona ulazi u steajnu masu.

Novac dobijen prodajom steajnog dunika, kao i imovina steajnog dunika iz stava 2. ovog lana, ulazi u steajnu masu u odnosu na koju se steajni postupak nastavlja. Steajna masa registruje se u registru steajnih masa koji vodi organ nadlean za voenje registra privrednih subjekata i zastupa je steajni upravnik. Organ iz stava 4. ovog lana vodi registar steajnih masa preko Registratora steajnih masa. Na uslove i postupak imenovanja Registratora, kao i na njegova ovlaenja i obaveze, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se ureuje registracija privrednih subjekata, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. U sluaju kada je steajni dunik prodat kao pravno lice, razluni poverioci koji su imali razluno pravo na bilo kom delu imovine steajnog dunika imaju pravo prioriteta u deobi sredstava ostvarenih prodajom, prema rangu prioriteta koji su stekli u skladu sa zakonom, a srazmerno procenjenom ueu vrednosti imovine koja je predmet razlunog prava u odnosu na procenjenu vrednost pravnog lica. Za potraivanja prema steajnom duniku koja su nastala do obustave steajnog postupka ni steajni dunik ni njegov kupac ne odgovaraju poveriocima, a pravna lica koja su steajnom duniku pruala usluge od opteg interesa ne mogu obustaviti vrenje tih usluga po osnovu neplaenih rauna nastalih pre otvaranja steajnog postupka. U registru privrednih subjekata i drugim odgovarajuim registrima registruju se promene (pravne forme, osnivaa, lanova i akcionara i drugih podataka) na osnovu ugovora o prodaji steajnog dunika kao pravnog lica, u skladu sa zakonom kojim se ureuje registracija privrednih subjekata. Vlada blie propisuje sadrinu i nain upisa i voenja registra steajnih masa, kao i vrste i visinu naknada za registraciju i druge usluge koje prua organ nadlean za voenje tog registra.

Prodaja kvarljive robe lan 137


Steajni upravnik e izloiti prodaji stvari podlone lakom kvarenju, uz obavetavanje steajnog sudije o nameravanoj prodaji. Ukoliko steajni sudija u roku od 24 sata od prijema obavetenja ne obavesti steajnog upravnika o donoenju zakljuka o unovenju kvarljive robe, steajni upravnik moe pristupiti prodaji. Steajni upravnik kod ove prodaje nije duan da sprovede postupak prodaje iz lana 133. ovog zakona.

2. Deoba
Opta pravila

lan 138
Steajnu masu za podelu steajnim poveriocima (deobnu masu), ine novana sredstva steajnog dunika na dan otvaranja steajnog postupka, novana sredstva dobijena nastavljanjem zapoetih poslova i novana sredstva ostvarena unovenjem stvari i prava steajnog dunika, kao i potraivanja steajnog dunika naplaena u toku steajnog postupka. Deoba sredstava radi namirenja steajnih poverilaca vri se pre ili posle glavne deobe, a prema dinamici priliva gotovinskih sredstava steajnog dunika. Na osnovu predloga steajnog upravnika, a u zavisnosti od priliva gotovinskih sredstava steajnog dunika, steajni sudija odluuje da li e odobriti deliminu deobu, koja se sprovodi na nain i pod uslovima sprovoenja glavne deobe.

Nacrt reenja za glavnu deobu lan 139


Pre glavne deobe steajne mase, steajni upravnik je duan da sastavi nacrt reenja za glavnu deobu deobne mase (u daljem tekstu: nacrt za glavnu deobu). Steajni upravnik nacrt reenja za glavnu deobu dostavlja steajnom sudiji radi objavljivanja na oglasnoj tabli suda odnosno izlaganja na uvid u pisarnici suda. Nacrt za glavnu deobu sadri sledee podatke: 1) konanu listu svih potraivanja iz lana 114. ovog zakona, ukljuujui i potraivanja koja su utvrena nakon ispitnog roita u postupku medijacije ili parninom postupku; 2) iznos svakog potraivanja; 3) isplatni red potraivanja; 4) iznos steajne mase koji e se raspodeliti steajnim poveriocima, kao i procenat namirenja steajnih poverilaca; 5) nain raspodele vika deobne mase ako je oigledno da postoji takav viak. Nacrt za glavnu deobu steajni upravnik je duan da dostavi odboru poverilaca, a odbor poverilaca je duan da obavesti steajne poverioce da je nacrt za glavnu deobu objavljen na oglasnoj tabli suda, odnosno da se nalazi u pisarnici u odreenoj prostoriji i da se u taj nacrt moe izvriti uvid u roku od 15 dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli suda.

Reenje o glavnoj deobi lan 140

Steajni sudija van roita donosi reenje o glavnoj deobi po isteku roka od 15 dana od dana dostave nacrta za glavnu deobu odboru poverilaca, ako nije podneta primedba na nacrt za glavnu deobu od strane odbora poverilaca, odnosno poverilaca pojedinano. Primedbe koje su izjavljene po isteku roka od 15 dana iz stava 1. ovog lana, nee se uzeti u razmatranje. Ako odbor poverilaca odnosno poverioci pojedinano podnesu primedbe na nacrt za glavnu deobu, steajni sudija e odrati roite i na njemu doneti reenje o glavnoj deobi. Reenje o glavnoj deobi objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja se odboru poverilaca, poveriocu koji je izjavio primedbu i steajnom upravniku. Smatra se da je dostava svim poveriocima uredno izvrena po isteku osam dana od dana dostave reenja odboru poverilaca. albu protiv reenja o glavnoj deobi mogu izjaviti steajni upravnik i poverioci ije primedbe na nacrt za glavnu deobu nisu prihvaene, uz navoenje razloga za izjavljivanje albe i podnoenje dokaza o njihovoj osnovanosti. alba iz stava 6. ovog lana moe se izjaviti samo zbog pogrene ocene osnovanosti primedaba na nacrt za glavnu deobu. Izuzetno od stava 6. ovog lana, albu protiv reenja o glavnoj deobi mogu izjaviti steajni upravnik i poverioci i u sluaju da reenje o glavnoj deobi odstupa od objavljenog nacrta za glavnu deobu, kao i zbog povrede ranije steenog prava ili pogrenog obrauna, u svakom sluaju uz navoenje razloga za izjavljivanje albe i podnoenje dokaza o njihovoj osnovanosti.

Osporena potraivanja lan 141


U sluaju da je poverilac ije je potraivanje osporeno u zakonskom roku podneo tubu, odnosno predlog za nastavak ranije pokrenute parnice, iznos koji bi poverilac dobio da njegovo potraivanje nije osporeno izdvaja se u srazmeri odreenoj reenjem o glavnoj deobi do pravnosnanog okonanja parnice.

Potraivanja vezana za uslov lan 142


Ako je steajnom poveriocu utvreno potraivanje sa raskidnim uslovom, ono e se uzeti u obzir ako steajni poverilac poloi obezbeenje da e ono to je primio vratiti ako se ispuni raskidni uslov. Ako je steajnom poveriocu utvreno potraivanje sa odlonim uslovom, isplatie mu se srazmerni deo potraivanja ako odloni uslov nastupi do roita za glavnu deobu.

Glavna deoba lan 143


Deobi steajne mase odnosno namirenju steajnih poverilaca pristupa se po pravnosnanosti reenja o glavnoj deobi. Deobi steajne mase pristupa se i u sluaju delimine pravnosnanosti reenja o glavnoj deobi, u delu u kome je to reenje postalo pravnosnano. Deobi se, na predlog steajnog upravnika, moe pristupiti i pre pravnosnanosti reenja, uz prethodnu rezervaciju sredstava potrebnih za ostvarenje prava podnosioca albe. O predlogu iz stava 2. ovog lana odluuje steajni sudija zakljukom.

Zavrna deoba lan 144


Zavrnoj deobi steajne mase pristupa se posle zavretka unovenja celokupne steajne mase odnosno pretenog dela steajne mase, ako glavnom deobom nije obuhvaena celokupna deobna masa. Zavrna deoba se sprovodi na nain i pod uslovima sprovoenja glavne deobe.

Zavrno roite lan 145


Steajni sudija reenjem odreuje zavrno roite na kom se: 1) raspravlja o zavrnom raunu steajnog upravnika; 2) raspravlja o konanim zahtevima za isplatu nagrade steajnog upravnika; 3) podnose primedbe na zavrni raun ili na podnete zahteve za isplatu naknada i nagrada; 4) odluuje o neraspodeljenim delovima steajne mase; 5) odluuje o drugim pitanjima od znaaja za bankrotstvo steajnog dunika. Reenje o zavrnom roitu objavljuje se na oglasnoj tabli suda, kao i u "Slubenom glasniku Republike Srbije". Rok za odravanje zavrnog roita ne moe biti krai od osam dana odnosno dui od 30 dana od dana objavljivanja poziva za njegovo odravanje.

Polaganje zadranih iznosa lan 146


Steajni upravnik e, uz saglasnost steajnog sudije, a za raun zainteresovanih lica, poloiti kod suda ili na poseban namenski raun iznose koji su na ime osporenih potraivanja izdvojeni prilikom zavrne deobe steajne mase.

Postupanje sa vikom deobne mase lan 147


U sluaju da se u postupku deobe, pre zavrne deobe ili u zavrnoj deobi, mogu u punom iznosu namiriti potraivanja steajnih poverilaca, steajni upravnik je duan da preostali viak deobne mase raspodeli imaocima udela ili akcija u privrednom drutvu, u skladu sa pravilima postupka likvidacije. Viak deobne mase u delu koji je srazmeran ueu drutvenog kapitala u ukupnom kapitalu steajnog dunika uplauje se na raun budeta Republike Srbije i rasporeuje se u skladu sa zakonom kojim se ureuje privatizacija. Na obrazloeni predlog steajnog upravnika steajni sudija moe doneti reenje o raspodeli sredstava iz st. 1. i 2. ovog lana i pre isplate steajnih poverilaca ako se nesumnjivo utvrdi da se iz raspoloivih novanih sredstava (postojee deobne mase) svi steajni poverioci mogu namiriti u celosti, sa pripadajuim kamatama u skladu sa ovim zakonom.

3. Zakljuenje steajnog postupka


Reenje o zakljuenju steajnog postupka lan 148
Steajni sudija donosi reenje o zakljuenju steajnog postupka na zavrnom roitu. Ako je unovena sva imovina steajnog dunika, a postoje parnice koje su u toku, steajni sudija na predlog steajnog upravnika moe doneti reenje o zakljuenju steajnog postupka. U sluaju iz stava 2. ovog lana steajni upravnik se imenuje za zastupnika steajne mase steajnog dunika koju ine sredstva izdvojena po osnovu osporenih potraivanja i sredstva koja se ostvare okonanjem parnica u korist steajnog dunika. Steajna masa registruje se u registru steajnih masa i zastupa je steajni upravnik. U sluaju da se parnica okona u korist poverioca osporenog potraivanja, steajni upravnik e po pravnosnanosti sudske odluke izvriti isplatu osporenog potraivanja poveriocu u skladu sa reenjem o glavnoj deobi.

U sluaju da se parnica okona u korist steajne mase, steajni upravnik e postupati u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se ureuje sprovoenje naknadne deobe. Reenje iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a po pravnosnanosti se dostavlja registru privrednih subjekata ili drugom odgovarajuem registru radi brisanja steajnog dunika iz tog registra.

Sprovoenje naknadne deobe lan 149


Ako se nakon zakljuenja steajnog postupka pronae imovina koja ulazi u steajnu masu, steajni sudija na predlog steajnog upravnika ili drugog zainteresovanog lica sprovodi postupak naknadne deobe unovenjem i raspodelom sredstava ostvarenih prodajom te imovine. U sluaju naknadno pronaene imovine steajnog dunika, prodaja i deoba imovine vri se u skladu sa ovim zakonom, osim u delu koji se odnosi na prava i obaveze poverilakih organa. Saglasnost na prodaju naknadno pronaene imovine daje steajni sudija. Protiv reenja o sprovoenju postupka naknadne deobe nije dozvoljena alba. Reenje o sprovoenju naknadne deobe dostavlja se steajnom upravniku koji naknadno pronaenu imovinu unovava i deli na osnovu reenja o glavnoj deobi. O unovenju i deobi naknadno pronaene imovine steajni upravnik dostavlja dopunski zavrni raun steajnom sudu. Steajni upravnik ima pravo na nagradu za rad u sluaju prodaje naknadno pronaene imovine i namirenja poverilaca iz ostvarenih sredstava. Nagrada se obraunava u skladu sa osnovama i merilima iz lana 34. stav 2. ovog zakona.

X POSEBNI POSTUPAK U SLUAJU DUGOTRAJNE NESPOSOBNOSTI ZA PLAANJE


Obavetenje i pokretanje prethodnog steajnog postupka
lan 150
Organizacija koja sprovodi postupak prinudne naplate u obavezi je da jednom meseno i to poslednjeg dana u mesecu sa presekom stanja na taj dan, svim sudovima nadlenim za sprovoenje steajnog postupka, dostavi obavetenje o pravnim licima sa njihove teritorije koja su obustavila sva plaanja u neprekidnom trajanju od najmanje godinu dana.

Obaveza iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na pravna lica koja su u postupku restrukturiranja u skladu sa propisima kojima se ureuje postupak privatizacije. Obavetenje iz stava 1. ovog lana organizacija koja sprovodi postupak prinudne naplate objavljuje u jednom visokotiranom dnevnom listu koji se distribuira na celoj teritoriji Republike Srbije i na svojoj internet strani. Po prijemu obavetenja iz stava 1. ovog lana, steajni sudija po slubenoj dunosti donosi reenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka u kome se utvruje i postojanje pravnog interesa poverilaca za sprovoenje steajnog postupka.

Rok za uplatu predujma


lan 151
Steajni sudija e reenjem o pokretanju prethodnog postupka odrediti visinu predujma iz lana 59. stav 1. ovog zakona i rok od 60 dana od dana objavljivanja reenja u kome poverioci ili steajni dunik mogu traiti sprovoenje steajnog postupka i poloiti predujam. Reenje iz lana 150. stav 4. ovog zakona objavljuje se na oglasnoj tabli suda i protiv njega nije dozvoljena alba.

Rasprava o otvaranju steajnog postupka


lan 152
Ako u roku iz lana 151. stav 1. ovog zakona bude uplaen predujam, steajni sudija bez odlaganja zakazuje roite radi raspravljanja o postojanju steajnog razloga za otvaranje steajnog postupka. U sluaju iz stava 1. ovog lana, na dalji tok postupka primenjuju se odredbe ovog zakona o otvaranju i sprovoenju steajnog postupka. Ako predujam ne bude uplaen u roku iz lana 151. stav 1. ovog zakona smatrae se da ne postoji pravni interes poverilaca i steajnog dunika za sprovoenje steajnog postupka.

Reenje o otvaranju i zakljuenju steajnog postupka


lan 153
U sluaju iz lana 152. stav 3. ovog zakona steajni sudija donosi reenje kojim: 1) otvara steajni postupak nad dunikom; 2) utvruje ispunjenost steajnog razloga trajnije nesposobnosti plaanja;

3) utvruje da ne postoji interes poverilaca i steajnog dunika za sprovoenje steajnog postupka; 4) zakljuuje steajni postupak. Reenje iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja registru privrednih subjekata. Na reenje iz stava 1. ovog lana albu mogu izjaviti steajni dunik i poverioci u roku od 30 dana od dana objavljivanja reenja na oglasnoj tabli suda.

Postupanje sa imovinom steajnog dunika


lan 154
Reenje iz lana 153. stav 1. ovog zakona po pravnosnanosti se dostavlja nadlenom organu koji vodi registar privrednih subjekata, odnosno drugi odgovarajui registar i predstavlja osnov za brisanje iz tog registra. Imovina steajnog dunika prelazi u svojinu Republike Srbije, ime se ne dira u ranije steena prava obezbeenja i prioritetnog namirenja poverilaca na predmetnoj imovini. Republika Srbija ne odgovara za obaveze steajnog dunika. Republika Srbija moe stupiti umesto steajnog dunika u parnicu koja se vodi po njegovoj tubi za naplatu potraivanja ili predaju stvari. Imovinom iz stava 2. ovog lana upravlja se i raspolae u skladu sa zakonom kojim se ureuje upravljanje i raspolaganje sredstvima u svojini Republike Srbije. U sluaju da zainteresovano lice podnese predlog iz lana 149. stav 1. ovog zakona u pogledu imovine dunika nad kojim je postupak steaja zakljuen u skladu sa lanom 153. ovog zakona, steajni sudija e takav predlog odbaciti usled nepostojanja pravnog interesa.

XI REORGANIZACIJA
Sprovoenje reorganizacije
lan 155
Reorganizacija se sprovodi ako se time obezbeuje povoljnije namirenje poverilaca u odnosu na bankrotstvo, a posebno ako postoje ekonomsko opravdani uslovi za nastavak dunikovog poslovanja. Reorganizacija se sprovodi prema planu reorganizacije koji se sainjava u pisanoj formi. Plan reorganizacije moe se podneti istovremeno sa predlogom za pokretanje steajnog postupka ili nakon otvaranja steajnog postupka u skladu sa ovim zakonom.

Ako se plan reorganizacije podnosi istovremeno sa predlogom za pokretanje steajnog postupka njegov naziv se menja u unapred pripremljen plan reorganizacije, a sadrina i postupak koji se na njega primenjuje odreuju se u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se to pitanje ureuje.

Sadrina plana reorganizacije i unapred pripremljenog plana reorganizacije


lan 156
Plan reorganizacije sadri: 1) kratak uvod u kojem su uopteno objanjeni delatnost koju steajni dunik obavlja i okolnosti koje su dovele do finansijskih tekoa; 2) popis mera i sredstava za realizaciju plana, kao i detaljan opis mera koje je potrebno preduzeti i nain na koji e se reorganizacija sprovesti; 3) detaljnu listu poverilaca sa podelom na klase poverilaca i kriterijume na osnovu kojih su klase formirane; 4) visinu novanih iznosa ili imovinu koja e sluiti za potpuno ili delimino namirenje prema klasi poverilaca, ukljuujui i obezbeene i neobezbeene poverioce, kao i sredstva rezervisana za poverioce osporenih potraivanja, postupak za izmirenje potraivanja i vremensku dinamiku plaanja; 5) opis postupka prodaje imovine, uz navoenje imovine koja e se prodavati sa zalonim pravom ili bez njega i namenu prihoda od takve prodaje; 6) rokove za izvrenje plana reorganizacije i rokove za realizaciju glavnih elemenata plana reorganizacije, ako ih je mogue odrediti; 7) jasno naznaenje da se usvajanjem plana reorganizacije sva prava i obaveze poverilaca iz plana definiu iskljuivo u skladu sa odredbama usvojenog plana, ukljuujui i situaciju u kojoj plan nije u potpunosti izvren, odnosno u kojoj se izvrenje plana obustavlja; 8) spisak lanova organa upravljanja i iznos njihovih naknada; 9) spisak strunjaka koji e biti angaovani i iznos naknada za njihov rad; 10) ime nezavisnog strunog lica koje e pratiti sprovoenje plana u interesu svih poverilaca obuhvaenih planom i nain na koji e to lice obavetavati poverioce o sprovoenju plana reorganizacije, kao i iznos i dinamiku isplate nagrade za njegov rad; 11) godinje finansijske izvetaje za prethodne tri godine sa miljenjem revizora ako su bili predmet revizije;

12) finansijske projekcije, ukljuujui projektovani bilans uspeha, bilans stanja i izvetaj o novanim tokovima za period izvrenja plana reorganizacije; 13) procenu novanog iznosa koji bi se dobio unovenjem imovine sprovoenjem bankrotstva; 14) datum poetka primene plana reorganizacije; 15) rok sprovoenja plana koji ne moe biti dui od pet godina; 16) predlog za imenovanje steajnog upravnika i lanova odbora poverilaca ako je planom predvieno njihovo angaovanje. Rok iz stava 1. taka 15) ovog lana ne odnosi se na mere za realizaciju plana reorganizacije koje se odnose na predvianje otplate potraivanja u ratama, izmene rokova dospelosti, kamatnih stopa ili drugih uslova zajma, kredita ili drugog potraivanja ili instrumenta obezbeenja, period otplate kredita ili zajma uzetog u toku steajnog postupka ili u skladu sa planom reorganizacije, kao ni na rokove dospelosti dunikih hartija od vrednosti. Unapred pripremljen plan reorganizacije pored elemenata iz stava 1. ovog lana sadri i: 1) odredbu kojom se odreuje da e potraivanje poverioca koje nije obuhvaeno odredbama plana o namirenju poverilaca biti namireno na isti nain i pod istim uslovima kao potraivanja drugih poverilaca njegove klase; 2) potpisanu izjavu veinskih poverilaca po vrednosti potraivanja svake planom predviene klase da su saglasni sa sadrinom plana i spremni da glasaju za njegovo usvajanje; 3) izjavu steajnog dunika o verodostojnosti podataka i informacija navedenih u planu; 4) podatke o postupku pripreme plana reorganizacije, ukljuujui i podatke o poslatim obavetenjima, dostupnosti informacija poveriocima i toku pregovora; 5) vanredni izvetaj revizora sa stanjem poslovnih knjiga utvrenim najkasnije 60 dana pre dana podnoenja unapred pripremljenog plana reorganizacije sudu, sa pregledom svih potraivanja i procentualnim ueem svakog poverioca u odgovarajuoj klasi plana; 6) izjavu revizora ili licenciranog steajnog upravnika da je unapred pripremljen plan reorganizacije izvodljiv; 7) kratak izvetaj o oekivanim bitnim dogaajima u poslovanju nakon dana sainjavanja plana i pregled obaveza ije se dospee oekuje u narednih 90 dana, kao i naina namirenja tih obaveza.

Mere za realizaciju plana reorganizacije

lan 157
Mere za realizaciju plana reorganizacije su: 1) predvianje otplate u ratama, izmena rokova dospelosti, kamatnih stopa ili drugih uslova zajma, kredita ili drugog potraivanja ili instrumenta obezbeenja; 2) namirenje potraivanja; 3) unovenje imovine sa teretom ili bez njega ili prenos takve imovine na ime namirenja potraivanja; 4) zatvaranje pogona ili promena delatnosti; 5) raskid ili izmena ugovora; 6) otpust duga; 7) izvrenje, izmena ili odricanje od zalonog prava; 8) davanje u zalog optereene ili neoptereene imovine; 9) pretvaranje potraivanja u kapital; 10) zakljuivanje ugovora o kreditu, odnosno zajmu; 11) osporavanje i pobijanje potraivanja koja nisu pravno valjana; 12) otputanje zaposlenih ili angaovanje drugih lica; 13) ustupanje neoptereene imovine na ime namirenja potraivanja; 14) izmene i dopune optih akata steajnog dunika i drugih dokumenata o osnivanju ili upravljanju; 15) statusne promene; 16) promene pravne forme; 17) prenos dela ili celokupne imovine na jednog ili vie postojeih ili novoosnovanih subjekata; 18) ponitavanje izdatih ili izdavanje novih hartija od vrednosti od strane steajnog dunika ili bilo kog novoformiranog subjekta; 19) druge mere od znaaja za realizaciju plana reorganizacije.

U sluaju da je planom reorganizacije predviena mera pretvaranja potraivanja u kapital steajnog dunika, steajni sudija moe, po slubenoj dunosti ili na predlog steajnog upravnika, angaovati nezavisno struno lice da izvri procenu kapitala steajnog dunika, o troku podnosioca plana. Sprovoenje mera predvienih planom reorganizacije ne moe se vriti suprotno odredbama zakona kojima se ureuje zatita konkurencije, a organ nadlean za zatitu konkurencije postupa sa naroitom hitnou i u skraenom postupku. Podnosilac plana reorganizacije duan je da plan reorganizacije podnese organu nadlenom za zatitu konkurencije istovremeno sa podnoenjem plana steajnom sudu u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita konkurencije. Roite za razmatranje predloga plana reorganizacije i glasanje od strane poverilaca ne moe biti odrano pre donoenja odluke organa nadlenog za zatitu konkurencije, odnosno pre isteka roka propisanog zakonom kojim se ureuje zatita konkurencije. Obaveza plaanja naknade u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita konkurencije nastaje usvajanjem plana reorganizacije. Sprovoenje mera predvienih planom reorganizacije, a naroito izmene u strukturi kapitala steajnog dunika i otuenje ili drugo raspolaganje nepokretnom imovinom koja je evidentirana kao drutvena svojina, ne moe se vriti suprotno odredbama zakona kojima se ureuje zatita drutvenog kapitala u preduzeima koja posluju veinskim drutvenim kapitalom, odnosno kojima se ureuje zatita imovine koja je evidentirana kao drutvena svojina u zadrugama. Podnosilac plana reorganizacije duan je da plan reorganizacije, podnese organizaciji iz lana 19. stav 2. ovog zakona istovremeno sa podnoenjem tog plana steajnom sudu, a ta organizacija u postupku davanja prethodne saglasnosti na plan reorganizacije postupa sa naroitom hitnou i duna je da donese akt o davanju prethodne saglasnosti u roku od 15 dana od dana dostavljanja plana reorganizacije. Roite za razmatranje predloga plana reorganizacije i glasanje od strane poverilaca ne moe biti odrano pre donoenja akta o davanju prethodne saglasnosti organizacije iz lana 19. stav 2. ovog zakona.

Podnoenje unapred pripremljenog plana reorganizacije


lan 158
Ako steajni dunik istovremeno sa podnoenjem predloga za pokretanje steajnog postupka podnese unapred pripremljen plan reorganizacije u predlogu se mora jasno naznaiti da se predlae pokretanje steajnog postupka reorganizacijom, u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije. Steajni dunik je duan da uz predlog iz stava 1. ovog lana podnese dokaz o postojanju nekog od steajnih razloga iz lana 11. ovog zakona. Steajni sudija e po slubenoj dunosti ili po primedbi zainteresovanog lica odbaciti predlog za pokretanje steajnog postupka i predlog unapred pripremljenog plana reorganizacije, ako: 1) plan nije u skladu sa zakonom;

2) planom nisu obuhvaeni poverioci koji bi, da su obuhvaeni planom, mogli da svojim glasanjem utiu na odluku o usvajanju plana; 3) je plan nepotpun ili neuredan, a naroito ako nisu potovane odredbe ovog zakona o ovlaenim podnosiocima, sadrini i roku za podnoenje plana reorganizacije, a nedostaci se ne mogu otkloniti ili nisu otklonjeni u roku koji je odredio steajni sudija; 4) utvrdi da ne postoji steajni razlog iz lana 11. ovog zakona. U sluaju da unapred pripremljen plan reorganizacije sadri otklonjive nedostatke ili tehnike greke, steajni sudija moe zakljukom naloiti steajnom duniku da u roku od osam dana izvri potrebne ispravke. Ukoliko steajni dunik u ostavljenom roku ne postupi po nalogu suda, steajni sudija e odbaciti predlog za pokretanje steajnog postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije.

Prethodni postupak za utvrivanje ispunjenosti uslova za pokretanje steajnog postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije
lan 159
Steajni sudija u roku od tri dana od dana podnoenja urednog predloga iz lana 158. ovog zakona, donosi reenje o pokretanju prethodnog postupka za ispitivanje ispunjenosti uslova za otvaranje postupka steaja u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije kojim zakazuje roite za odluivanje o predlogu i glasanje o planu na koje poziva sve poznate poverioce. Roite se odrava u roku predvienom za okonanje prethodnog postupka. Oglas o pokretanju prethodnog postupka za ispitivanje ispunjenosti uslova za otvaranje postupka steaja u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije, izrauje steajni sudija odmah po donoenju reenja iz stava 1. ovog lana. Oglas iz stava 2. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u "Slubenom glasniku Republike Srbije", kao i u najmanje tri visokotirana dnevna lista koji se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije. Trokove objavljivanja oglasa kao i druge trokove prethodnog postupka iz stava 1. ovog lana duan je da predujmi predlaga u iznosu koji odredi sud, a u roku od tri dana od dana dobijanja sudskog naloga. U sluaju da predlaga ne uplati predujam u roku iz stava 3. ovog lana, steajni sudija obustavie prethodni postupak i predlog odbaciti. Oglas iz stava 2. ovog lana, uz podatke iz reenja o pokretanju prethodnog postupka, mora da sadri i: 1) obavetenje poveriocima o tome gde i kada mogu izvriti uvid u predlog unapred pripremljenog plana reorganizacije;

2) poziv zainteresovanim licima da sve primedbe na predlog unapred pripremljenog plana reorganizacije kojima osporavaju sadrinu unapred pripremljenog plana reorganizacije, a naroito osnov ili visinu planom obuhvaenih potraivanja, dostave steajnom duniku i nadlenom sudu u roku koji nije krai od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srbije". Predlaga plana je u obavezi da odgovor na primedbe dostavi nadlenom sudu u roku od osam dana od dana prijema primedbe u sudu. Steajni sudija moe naloiti podnosiocu predloga da oglas iz stava 2. ovog lana objavi i u drugim domaim i meunarodnim sredstvima informisanja. Prethodni postupak iz stava 1. ovog lana traje najmanje 30, a najvie 45 dana. Steajni sudija moe zakljukom produiti ovaj rok za najvie 15 dana, ukoliko to zahtevaju razlozi sloenosti poslovanja i duniko poverilakih odnosa u vezi sa steajnim dunikom ili postupanje po primedbama iz stava 5. taka 2) ovog lana ili postupanje steajnog dunika po nalogu suda. Tokom prethodnog postupka iz stava 1. ovog lana, steajni sudija moe, na zahtev zainteresovanog lica ili po slubenoj dunosti, imenovati privremenog steajnog upravnika ili angaovati druga struna lica u cilju utvrivanja tanosti podataka iz unapred pripremljenog plana. Privremeni steajni upravnik obavlja poslove odreene reenjem o njegovom imenovanju. Trokove angaovanja upravnika i strunog lica snosi podnosilac predloga. Na predlog podnosioca plana steajni sudija u roku od pet dana od dana podnoenja predloga moe odrediti zabranu izvrenja na obezbeenoj i neobezbeenoj imovini steajnog dunika. Protiv reenja iz st. 8. i 9. ovog lana nije dozvoljena alba. Tokom prethodnog postupka iz stava 1. ovog lana steajni sudija moe zakazati roite za reavanje o zahtevu za odreivanje mere zabrane izvrenja i namirenja, za angaovanje privremenog steajnog upravnika, odnosno za razmatranje drugih pitanja u vezi sa unapred pripremljenim planom reorganizacije. U sluaju da nisu ispunjeni uslovi za otvaranje steajnog postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije propisani ovim zakonom steajni sudija odbacuje predlog za pokretanje postupka, a najkasnije pet dana pre odravanja roita za glasanje o unapred pripremljenom planu reorganizacije.

Roite za odluivanje o predlogu za pokretanje postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije
lan 160
Za potrebe glasanja o unapred pripremljenom planu reorganizacije smatra se da su sve obaveze steajnog dunika nastale pre podnoenja unapred pripremljenog plana reorganizacije dospele na dan odravanja roita o glasanju za plan.

Steajni sudija, postupajui po zahtevu zainteresovanog lica, moe izvriti procenu visine potraivanja za potrebe glasanja o unapred pripremljenom planu reorganizacije. Ako se unapred pripremljeni plan reorganizacije na roitu usvoji, steajni sudija e reenjem istovremeno otvoriti steajni postupak, potvrditi usvajanje unapred pripremljenog plana reorganizacije i obustaviti steajni postupak. Ako se na roitu ne usvoji unapred pripremljen plan reorganizacije steajni sudija reenjem odbija predlog za pokretanje steajnog postupka u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije. Ako je podnosilac plana izdejstvovao meru zabrane izvrenja iz lana 159. stav 8. ovog zakona dovoenjem steajnog sudije u zabludu tako to je prikazao netane podatke o svojim dugovanjima, odnosno propustio da navede podatke od znaaja za odluku suda, podnosilac predloga je u obavezi da naknadi tetu koja je poveriocima prouzrokovana takvom zabranom. Odredbe ovog zakona kojima se ureuju reorganizacija i plan reorganizacije, osim odredaba l. 161. do 164. ovog zakona, primenjuju se i na postupak steaja pokrenut u skladu sa unapred pripremljenim planom reorganizacije, osim ako je ovim zakonom drugaije propisano. Trokove sainjavanja i podnoenja unapred pripremljenog plana reorganizacije snosi predlaga plana reorganizacije. Obaveze nastale od dana podnoenja unapred pripremljenog plana reorganizacije do dana odravanja roita za odluivanje o predlogu, u sluaju usvajanja plana, smatraju se trokom steajnog postupka, ako planom reorganizacije nije drugaije predvieno. Ministar blie propisuje nain sprovoenja reorganizacije po unapred pripremljenom planu reorganizacije i sadrinu plana.

Podnosilac plana i trokovi podnoenja plana reorganizacije


lan 161
Plan reorganizacije, mogu podneti steajni dunik, steajni upravnik, razluni poverioci koji imaju najmanje 30% obezbeenih potraivanja u odnosu na ukupna potraivanja prema steajnom duniku, steajni poverioci koji imaju najmanje 30% neobezbeenih potraivanja u odnosu na ukupna potraivanja prema steajnom duniku, kao i lica koja su vlasnici najmanje 30% kapitala steajnog dunika. Trokove sainjavanja i podnoenja plana reorganizacije snosi predlaga plana reorganizacije. Trokovi u vezi sa sainjavanjem i podnoenjem plana reorganizacije, koji predloe steajni upravnik ili steajni dunik, predstavljaju troak steajnog postupka.

Rok za podnoenje plana

lan 162
Plan reorganizacije podnosi se steajnom sudiji najkasnije 90 dana od dana otvaranja steajnog postupka. Ako je u roku iz stava 1. ovog lana podnet obrazloeni predlog za produenje tog roka, steajni sudija moe rok iz stava 1. ovog lana da produi najvie za 60 dana. Ako u roku za podnoenje plana reorganizacije ovlaeni predlaga zatrai dodatni rok za izmenu podnetog plana reorganizacije, steajni sudija moe, uz saglasnost odbora poverilaca, da odobri dodatni rok od najvie 60 dana.

Odbacivanje predloga plana reorganizacije


lan 163
Steajni sudija moe po slubenoj dunosti ili na predlog zainteresovanog lica naloiti steajnom upravniku ili drugim strunim licima koje je angaovao da utvrde tanost podataka iz predloga plana reorganizacije. Trokove nastale po tom osnovu snosi podnosilac predloga plana reorganizacije. Steajni sudija e po slubenoj dunosti ili na predlog zainteresovanog lica odbaciti predlog plana reorganizacije ako: 1) nisu potovane odredbe ovog zakona o ovlaenim podnosiocima, sadrini i roku za podnoenje plana reorganizacije, a nedostaci se ne mogu otkloniti ili nisu otklonjeni u primerenom roku koji je odredio steajni sudija; 2) ako plan nije u skladu sa drugim propisom. Protiv reenja kojim se odbacuje plan reorganizacije albu moe izjaviti samo podnosilac plana.

Rasprava o planu reorganizacije


lan 164
Steajni sudija odrava roite za razmatranje predloga plana reorganizacije i glasanje od strane poverilaca u roku od 20 dana od dana podnoenja predloga plana reorganizacije, osim u sluaju iz lana 157. stav 3. ovog zakona kada se roite odrava u roku od 20 dana od dana prijema odluke organa nadlenog za zatitu konkurencije u sudu. Sud ili predlaga plana, na nain koji odobri sud, dostavlja obavetenje o zakazivanju roita steajnom duniku, steajnom upravniku, svim poveriocima obuhvaenim planom, osnivaima, odnosno lanovima ili akcionarima steajnog dunika, kao i svim drugim zainteresovanim licima najkasnije 15 dana pre dana odravanja roita.

Uz obavetenje iz stava 2. ovog lana dostavlja se i plan reorganizacije, ili se tim licima na drugi nain omoguava dostupnost planu reorganizacije najkasnije 15 dana pre dana odravanja roita. Plan reorganizacije i svaka izmena prvobitno predloenog plana sud bez odlaganja dostavlja registru privrednih subjekata, odnosno drugom odgovarajuem registru radi objavljivanja na internet strani tog registra najkasnije narednog dana od dana prijema. Sud oglaava obavetenje o roitu za razmatranje plana reorganizacije i glasanju od strane poverilaca, odnosno reenje iz lana 159. ovog zakona, u "Slubenom glasniku Republike Srbije" i u dva visokotirana lista koji se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije. U obavetenju se navodi ime steajnog dunika, ime lica koje predlae plan, dan i mesto odravanja roita i postupak glasanja, kao i nain na koji se sva lica mogu upoznati sa sadrinom plana.

Glasanje i usvajanje
lan 165
Pravo glasa imaju svi poverioci srazmerno visini njihovih potraivanja. U sluaju kada je potraivanje osporeno ili neispitano steajni sudija e izvriti procenu visine potraivanja u svrhu glasanja. Kada se glasanje obavlja pismenim putem, sudu se moraju podneti glasaki listii sa overenim potpisom ovlaenog lica. Glasanje se vri u okviru klasa poverilaca. Potraivanja poverilaca dele se najmanje na klase po osnovu njihovih razlunih prava i prava prioriteta njihovih potraivanja prema isplatnim redovima. Steajni sudija moe naloiti ili odobriti formiranje jedne ili vie dodatnih klasa u sledeim sluajevima: 1) ako su stvarne i sutinske karakteristike potraivanja takve da je opravdano formiranje posebne klase; 2) ako su sva potraivanja u okviru predloene posebne klase u znaajnoj meri slina, izuzimajui klase formirane iz administrativnih razloga u skladu sa stavom 6. ovog lana. Sud moe naloiti formiranje posebne klase poverilaca ako na osnovu dostavljenih dokaza utvrdi da su poverioci koji imaju vie od 30% potraivanja u okviru jedne od klasa: 1) lica povezana sa licem koje je kontrolni lan ili akcionar ili poseduje znaajno uee u kapitalu steajnog dunika, u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva; 2) pravna lica u kojima su lica iz take 1) ovog stava direktno ili indirektno kontrolni lanovi ili akcionari, odnosno poseduju znaajno uee u kapitalu, u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva;

3) lica koja sa licima iz ta. 1) i 2) ovog stava deluju zajedno u smislu zakona kojim se ureuju privredna drutva; Lica iz stava 5. ovog lana ine posebnu klasu poverilaca i ne glasaju o planu reorganizacije. Posebna administrativna klasa potraivanja moe biti formirana iz administrativnih razloga ako postoji vie od 200 potraivanja iji iznosi pojedinano ne prelaze 20.000 dinara, pod uslovom da sud odobri formiranje takve klase. Potraivanja iz administrativne klase mogu biti izmirena po ubrzanoj proceduri ako je potrebno umanjiti administrativno optereenje koje je svojstveno velikom broju malih potraivanja i ako je oigledno da e biti dovoljno raspoloivih sredstava za isplatu potraivanja iz klasa koje su formirane u okviru prvog i drugog isplatnog reda. Pre poetka glasanja, sud obavetava sve prisutne na roitu o rezultatima glasanja pismenim putem (glasanje u odsustvu). Plan reorganizacije se smatra usvojenim u jednoj klasi poverilaca ako su za plan reorganizacije glasali poverioci koji imaju obinu veinu potraivanja od ukupnih potraivanja poverilaca u toj klasi. Klasa poverilaca ija potraivanja prema planu reorganizacije treba da budu u potpunosti izmirena pre poetka primene plana reorganizacije ne glasa za plan reorganizacije, odnosno smatra se da je plan reorganizacije u toj klasi usvojen. Danom poetka primene plana reorganizacije smatra se dan koji je odreen planom reorganizacije, s tim da poetak primene tog plana ne moe nastupiti pre isteka najmanje tri odnosno najvie 15 dana posle dana donoenja reenja kojim se potvruje usvajanje plana reorganizacije. Plan reorganizacije se smatra usvojenim ako ga na propisani nain prihvate sve klase i ako je u skladu sa odredbama ovog zakona. Ako se podnese vie od jednog plana reorganizacije o njima se glasa po redosledu podnoenja, a usvojenim se smatra plan reorganizacije koji je prvi izglasan. Ako plan reorganizacije, osim plana iz lana 158. ovog zakona, ne dobije potreban broj glasova, steajni sudija moe odobriti predlagau plana reorganizacije da najdue u daljem roku od 30 dana podnese izmenjeni plan reorganizacije i zakazati roite u skladu sa ovim zakonom. Ako se ne usvoji ni tako izmenjeni plan reorganizacije, nad steajnim dunikom se sprovodi bankrotstvo.

Reenje o potvrivanju usvajanja plana reorganizacije


lan 166
Na roitu za razmatranje predloga plana reorganizacije, steajni sudija donosi reenje kojim potvruje usvajanje plana reorganizacije ili konstatuje da plan nije usvojen.

Po pravnosnanosti reenja o potvrivanju usvajanja plana reorganizacije steajni postupak se obustavlja. Reenje iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i dostavlja steajnim i razlunim poveriocima, steajnom duniku i podnosiocu plana, ako to nije steajni dunik. Protiv reenja iz stava 1. ovog lana albu mogu izjaviti steajni dunik, steajni upravnik, steajni poverioci i razluni poverioci. Po pravnosnanosti reenja iz stava 1. ovog lana usvojeni plan reorganizacije steajni sudija dostavlja registru privrednih subjekata, odnosno drugom odgovarajuem registru, radi objavljivanja na internet strani tog registra ili na drugi odgovarajui nain ukoliko takav registar nema svoju internet stranu. Registar je duan da obezbedi da usvojeni plan reorganizacije ostane trajno dostupan svim treim licima.

Pravne posledice potvrivanja plana


lan 167
Po donoenju reenja o potvrivanju usvajanja plana reorganizacije, sva potraivanja i prava poverilaca i drugih lica i obaveze steajnog dunika odreene planom reorganizacije ureuju se iskljuivo prema uslovima iz plana reorganizacije. Usvojeni plan reorganizacije je izvrna isprava i smatra se novim ugovorom za izmirenje potraivanja koja su u njemu navedena. Poslovi i radnje koje preduzima steajni dunik moraju biti u skladu sa usvojenim planom reorganizacije. Steajni dunik je duan da preduzme sve mere propisane usvojenim planom reorganizacije. Donoenjem reenja o potvrivanju usvajanja plana reorganizacije prestaju sve posledice otvaranja steajnog postupka, a u nazivu steajnog dunika brie se oznaka "u steaju". Ako je unapred pripremljenim planom reorganizacije obuhvaeno nepostojee potraivanje ili potraivanje u iznosu koji je vei od stvarno postojeeg potraivanja, steajni dunik, poverioci obuhvaeni usvojenim planom, kao i poverioci ija su potraivanja nastala pre usvajanja plana, a koji nisu obuhvaeni planom, mogu u roku od godinu dana od dana donoenja reenja o potvrivanju usvajanja unapred pripremljenog plana reorganizacije tubom, protivtubom ili isticanjem prigovora u parnici osporiti takvo potraivanje. Na preduzimanje radnji osporavanja potraivanja iz unapred pripremljenog plana reorganizacije i dejstva takvog osporavanja shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o preduzimanju radnji pobijanja i dejstvu pobijanja.

Prioritet klasa poverilaca


lan 168

Po svakom planu reorganizacije, poverioci iz klase nieg isplatnog reda mogu primiti sredstva iz deobne mase, odnosno zadrati odreena prava, samo ako su sva potraivanja poverilaca iz vieg isplatnog reda u potpunosti izmirena ili ako su ti poverioci glasali, u skladu sa planom reorganizacije, da se tretiraju kao da su poverioci nieg isplatnog reda.

Namirenje preko nominalnog iznosa potraivanja


lan 169
Planom reorganizacije moe se predvideti namirenje u iznosu veem od nominalnog iznosa prvobitnog potraivanja, kao naknada za produenje rokova isplate. Poverioci klase vieg isplatnog reda mogu biti isplaeni u iznosu koji premauje iznos kojim se u potpunosti namiruju njihova potraivanja ako su sva potraivanja poverilaca klase nieg isplatnog reda u potpunosti namirena ili ako su ti poverioci glasali za drugaiji tretman, u skladu sa planom reorganizacije.

Izuzetak od primene propisa o hartijama od vrednosti


lan 170
Na hartije od vrednosti koje se uesnicima u reorganizaciji izdaju ili ponitavaju u skladu sa usvojenim planom reorganizacije ne primenjuju se propisi o hartijama od vrednosti u delu koji se odnosi na izdavanje hartija od vrednosti i propisi o preuzimanju akcionarskih drutava.

Pravo poverilaca na informisanje


lan 171
Tokom sprovoenja usvojenog plana reorganizacije svi poverioci na koje se plan odnosi imaju pravo na informisanje i pristup aktima subjekta reorganizacije u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuju privredna drutva koje se odnose na pravo akcionara na informisanje i pristup aktima drutva.

Izvrenje plana reorganizacije


lan 172
Izvrenjem plana reorganizacije kojim je steajni dunik ispunio sve obaveze predviene planom reorganizacije prestaju potraivanja poverilaca utvrena planom reorganizacije.

Nepostupanje po usvojenom planu i prevaran i nezakonit plan kao steajni razlog


lan 173

Poverioci obuhvaeni usvojenim planom, kao i poverioci ija su potraivanja nastala pre usvajanja plana a nisu obuhvaeni planom, mogu podneti predlog za pokretanje steajnog postupka i u sluaju da: 1) je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit nain; 2) steajni dunik ne postupa po planu ili postupa suprotno planu reorganizacije ako se time bitno ugroava sprovoenje plana reorganizacije. Smatra se da je sprovoenje plana bitno ugroeno u smislu stava 1. taka 2) ovog lana ako je usled nepostupanja po planu ili postupanja suprotno usvojenom planu dolo do: 1) negativnog odraavanja na novane tokove subjekta reorganizacije; 2) onemoguavanja subjekta reorganizacije da obavlja poslovnu delatnost; 3) znaajnog ugroavanja interesa jedne ili vie klasa poverilaca. U sluaju iz stava 1. ovog lana steajni sudija moe angaovati struno lice ili imenovati privremenog steajnog upravnika radi utvrivanja injenica od znaaja za ocenu postojanja steajnog razloga tokom prethodnog steajnog postupka. Ako utvrdi postojanje steajnog razloga iz stava 1. taka 1) ovog lana, steajni sudija e reenjem o otvaranju steajnog postupka odrediti da se steajni postupak sprovodi bankrotstvom steajnog dunika.

XII MEUNARODNI STEAJ


Primena odredaba o meunarodnom steaju
lan 174
Odredbe o meunarodnom steaju primenjuju se ako: 1) strani sud ili drugi strani organ koji sprovodi kontrolu ili nadzor nad imovinom ili poslovanjem dunika ili strani predstavnik zatrai pomo u vezi sa stranim postupkom; 2) sud ili steajni upravnik zatrai pomo u stranoj dravi u vezi sa steajnim postupkom koji se u Republici Srbiji vodi u skladu sa ovim zakonom; 3) se strani postupak vodi istovremeno sa steajnim postupkom koji se u Republici Srbiji vodi u skladu sa ovim zakonom. Pod stranim postupkom, u smislu ovog zakona, podrazumeva se sudski ili upravni postupak, ukljuujui i prethodni postupak, koji se sa ciljem kolektivnog namirenja poverilaca putem reorganizacije, bankrotstva ili likvidacije sprovodi u stranoj dravi u skladu sa propisom kojim se ureuje insolventnost, a u kojem su imovina i poslovanje dunika pod kontrolom ili nadzorom stranog suda ili drugog nadlenog organa.

Dunik u smislu stava 2. ovog lana moe biti: 1) pravno lice koje nema registrovano sedite u Republici Srbiji; 2) fiziko lice koje nije rezident Republike Srbije u smislu zakona kojim se ureuje porez na dohodak graana. Strani predstavnik u smislu stava 1. ovog lana jeste lice ili organ, ukljuujui i one koji su privremeno imenovani, koji su u stranom postupku ovlaeni da vode reorganizaciju, bankrotstvo ili likvidaciju nad imovinom ili poslovima dunika ili da preduzimaju radnje kao predstavnik stranog postupka.

Merodavno pravo
lan 175
Na steajni postupak i njegova dejstva primenjuje se pravo drave u kojoj je steajni postupak pokrenut, ako ovim zakonom nije drugaije ureeno. U sluaju priznanja stranog postupka u skladu sa ovim zakonom, na izluna ili razluna prava na stvarima ili pravima koja se nalaze na teritoriji Republike Srbije primenjuju se propisi Republike Srbije. Za dejstvo steajnog postupka na ugovore o radu primenjuje se pravo koje je merodavno za ugovor o radu.

Stvarna nadlenost za priznanje stranog postupka i saradnju


lan 176
Priznanje stranog postupka i saradnju sa stranim sudovima i drugim nadlenim organima sprovodi sud iz lana 15. stav 1. ovog zakona, u skladu sa zakonom.

Mesna nadlenost za priznanje stranog postupka i saradnju


lan 177
Priznanje stranog postupka i saradnju sa stranim sudovima i drugim nadlenim organima sprovodi sud na ijem podruju se nalazi preteni deo imovine dunika u Republici Srbiji u sluaju iz lana 174. stav 1. taka 1) ovog zakona, odnosno sud koji sprovodi steajni postupak u Republici Srbiji u sluajevima iz lana 174. stav 1. ta. 2) i 3) ovog zakona.

Ovlaenje steajnog upravnika da preduzima radnje u stranoj dravi


lan 178

Steajni upravnik imenovan u skladu sa ovim zakonom ovlaen je da preduzima radnje u stranoj dravi u ime i za raun steajnog dunika, odnosno steajne mase, ako je to doputeno zakonom te drave.

Izuzetak u sluajevima suprotnim javnom poretku


lan 179
Nadleni sud moe da odbije da preduzme radnju u vezi sa meunarodnim steajem ako bi takva radnja bila u suprotnosti sa javnim poretkom Republike Srbije.

Pomo u skladu sa drugim zakonima


lan 180
Nadleni sud ili steajni upravnik mogu da prue i drugu pomo stranom predstavniku, u skladu sa zakonom.

Tumaenje
lan 181
Prilikom primene odredbi o meunarodnom steaju nadleni sud e posebno imati u vidu njihov meunarodni karakter i potrebu poboljanja njihove jednoobrazne primene u dobroj veri.

Pravo neposrednog pristupa


lan 182
Strani predstavnik ima pravo neposrednog postupanja pred sudovima u Republici Srbiji. Strani predstavnik je prilikom preduzimanja radnji iz stava 1. ovog lana putem podnoenja odgovarajueg zahteva ili na drugi nain duan da u cilju dokazivanja svoga svojstva podnese: 1) odluku o pokretanju stranog postupka i imenovanju stranog predstavnika u originalu ili overenoj kopiji ili overenom prepisu, prevedenu na jezik koji je u slubenoj upotrebi u nadlenom sudu u Republici Srbiji, zajedno sa dokazom o njenoj izvrnosti po pravu strane drave; 2) potvrdu stranog suda ili drugog nadlenog organa o postojanju stranog postupka i imenovanju stranog predstavnika; 3) bilo koji drugi dokaz o postojanju stranog postupka i imenovanju stranog predstavnika za koji nadleni sud u Republici Srbiji smatra da je prihvatljiv, a u odsustvu dokaza iz ta. 1) i 2) ovog stava.

Nadlenost u sluaju podnoenja zahteva od strane stranog predstavnika


lan 183
Podnoenjem zahteva nadlenom sudu u Republici Srbiji od strane stranog predstavnika, u skladu sa ovim zakonom, uspostavlja se nadlenost tog suda samo za odluivanje po predmetnom zahtevu.

Predlog stranog predstavnika za pokretanje postupka


lan 184
Strani predstavnik ima pravo da podnese predlog za pokretanje steajnog postupka ako su ispunjeni uslovi za pokretanje takvog postupka u skladu sa ovim zakonom.

Uestvovanje stranog predstavnika u postupku


lan 185
Posle priznanja stranog postupka, strani predstavnik ima pravo da uestvuje u postupku koji se prema duniku vodi u skladu sa ovim zakonom.

Zahtev za priznanje stranog postupka


lan 186
Strani predstavnik moe nadlenom sudu u Republici Srbiji da podnese zahtev za priznanje stranog postupka u kojem je imenovan, pri emu svoje svojstvo dokazuje na nain predvien lanom 182. stav 2. ovog zakona. Uz zahtev za priznanje prilae se izjava stranog predstavnika u kojoj se navode svi strani postupci u vezi sa dunikom koji su poznati stranom predstavniku, prevedena na jezik koji je u slubenoj upotrebi u nadlenom sudu u Republici Srbiji.

Pretpostavke u vezi sa priznanjem


lan 187
Ako odluka, odnosno potvrda iz lana 182. stav 2. ovog zakona prua dokaz da strani postupak ima obeleja postupka iz lana 174. stav 2. ovog zakona i da je strani predstavnik lice ili organ iz lana 174. stav 4. ovog zakona, sud moe te injenice smatrati utvrenim. Sud moe dokumenta koja su podneta uz zahtev za priznanje da smatra autentinim, bez obzira na to da li su legalizovana u smislu zakona kojim se ureuje legalizacija isprava u meunarodnom saobraaju.

Ako se ne dokae suprotno, smatra se da je registrovano sedite dunika, odnosno njegovo prebivalite ako se radi o fizikom licu, sredite njegovih glavnih interesa.

Odluka o priznanju stranog postupka


lan 188
Osim u sluaju iz lana 179. ovog zakona, strani postupak se priznaje ako: 1) ima obeleja postupka iz lana 174. stav 2. ovog zakona; 2) je strani predstavnik koji podnosi zahtev za priznanje lice ili organ iz lana 174. stav 4. ovog zakona; 3) zahtev ispunjava uslove iz lana 182. stav 2. ovog zakona; 4) je zahtev podnet nadlenom sudu, u skladu sa l. 176. i 177. ovog zakona. Strani postupak se priznaje kao: 1) glavni strani postupak, ako se vodi u dravi u kojoj je sredite glavnih interesa dunika; 2) sporedni strani postupak, ako dunik ima stalnu poslovnu jedinicu u toj stranoj dravi. Pod glavnim stranim postupkom, u smislu stava 2. taka 1) ovog lana, podrazumeva se strani postupak koji se vodi u dravi u kojoj je sredite glavnih interesa dunika koji nema registrovano sedite u Republici Srbiji. Izuzetno, pod glavnim stranim postupkom podrazumeva se strani postupak koji se vodi u dravi u kojoj je registrovano sedite dunika, ako se prema pravu drave u kojoj se nalazi sredite glavnih interesa dunika glavni strani postupak ne moe voditi po tom osnovu. Pod sporednim stranim postupkom u smislu stava 2. taka 2) ovog lana podrazumeva se strani postupak koji se vodi u dravi u kojoj dunik ima stalnu poslovnu jedinicu. Pod stalnom poslovnom jedinicom u smislu stava 4. ovog lana podrazumeva se bilo koje mesto poslovanja u kojem dunik obavlja ekonomsku aktivnost koja nije tranzitornog karaktera, upotrebom ljudske radne snage i dobara ili usluga. O zahtevu za priznanje stranog postupka sud odluuje reenjem u hitnom postupku. Reenje o priznanju stranog postupka prvostepeni sud e po slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica izmeniti ili ukinuti ako se utvrdi da uslovi za njegovo donoenje nisu bili ispunjeni ili da su nakon priznanja stranog postupka prestali da postoje. Posle otvaranja steajnog postupka nad steajnim dunikom ije je registrovano sedite u Republici Srbiji, odnosno ije je sredite glavnih interesa u Republici Srbiji, strani postupak se moe priznati samo kao sporedni strani postupak.

Obaveza obavetavanja
lan 189
Posle podnoenja zahteva za priznanje stranog postupka, strani predstavnik je duan da bez odlaganja obavesti sud kojem je zahtev podnet o: 1) svakoj bitnoj promeni statusa stranog postupka ili statusa stranog predstavnika; 2) svakom drugom stranom postupku u vezi sa istim dunikom za koji strani predstavnik sazna.

Pomo koja se prua posle podnoenja zahteva za priznanje stranog postupka


lan 190
Sud moe, od momenta podnoenja zahteva za priznanje stranog postupka pa do odluivanja o tom zahtevu, na zahtev stranog predstavnika pruiti potrebnu pomo privremene prirode u sluaju da je ta pomo hitno potrebna radi zatite imovine steajnog dunika ili interesa poverilaca. Pomo iz stava 1. ovog lana obuhvata izricanje sledeih mera: 1) zabranu prinudnog izvrenja nad imovinom dunika; 2) poveravanje upravljanja ili prodaje imovine ili dela imovine dunika koja se nalazi u Republici Srbiji stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi sud, radi zatite i ouvanja vrednosti imovine kojoj, zbog njene prirode ili drugih okolnosti, preti opasnost od nestanka, gubljenja vrednosti ili je ugroena na drugi nain; 3) druge mere koje se u skladu sa ovim zakonom mogu odrediti posle priznanja stranog postupka. Na odreivanje, vanost, ukidanje i izmenu mera iz stava 2. ovog lana shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje reguliu mere obezbeenja u prethodnom steajnom postupku. Mere iz stava 2. ovog lana koje je sud odredio prestaju da vae donoenjem odluke o zahtevu za priznanje, osim ako njihovo dejstvo nije produeno u skladu sa ovim zakonom u okviru pomoi koja se prua posle priznanja stranog postupka. Sud moe odbiti da prui zatraenu pomo ako bi takva pomo ometala voenje glavnog stranog postupka.

Pravno dejstvo priznanja glavnog stranog postupka


lan 191

Posledice priznanja glavnog stranog postupka su zabrana: 1) pokretanja novih i prekid zapoetih postupaka u vezi sa imovinom, pravima, obavezama ili odgovornostima dunika; 2) prinudnog izvrenja na imovini dunika; 3) prenosa, optereivanja i drugog raspolaganja imovinom dunika. Sud moe odrediti izuzea od primene posledica iz stava 1. ovog lana samo u sluajevima predvienim ovim zakonom za izuzea od primene posledica otvaranja steajnog postupka, kao i u sluaju kada utvrdi da glavni strani postupak ne obezbeuje odgovarajuu zatitu interesa poverilaca u Republici Srbiji. Zabrana iz stava 1. taka 1) ovog lana ne predstavlja smetnju za podnoenje tubi, odnosno za pokretanje postupka, ako je to neophodno radi ouvanja potraivanja poverioca prema duniku. Zabrana iz stava 1. ovog lana ne predstavlja smetnju za podnoenje predloga za pokretanje steajnog postupka u Republici Srbiji ili za prijavljivanje potraivanja u takvom postupku.

Pomo koja se prua posle priznanja stranog postupka


lan 192
Posle priznanja stranog postupka, bilo glavnog ili sporednog, ako je to neophodno radi zatite imovine steajnog dunika ili interesa poverilaca, sud moe, na zahtev stranog predstavnika, pruiti odgovarajuu pomo putem odreivanja sledeih mera: 1) zabrane pokretanja novih, odnosno prekid zapoetih postupaka u vezi sa imovinom, pravima, obavezama ili odgovornostima dunika, ako nisu prekinuti u skladu sa lanom 191. stav 1. taka 1) ovog zakona; 2) zabrane izvrenja na imovini steajnog dunika, ako izvrenje nije prekinuto u skladu sa lanom 191. stav 1. taka 2) ovog zakona; 3) zabrane prenosa, optereivanja ili drugog raspolaganja imovinom steajnog dunika, ako takva zabrana nije posledica primene odredbe lana 191. stav 1. taka 3) ovog zakona; 4) izvoenja dokaza sasluanjem svedoka ili na drugi nain, kao i pruanje podataka u vezi sa imovinom, poslovanjem, pravima, obavezama ili odgovornostima dunika; 5) poveravanja stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi sud upravljanja ili prodaje imovine ili dela imovine dunika koja se nalazi u Republici Srbiji; 6) produenja vaenja mera iz lana 190. st. 1. i 2. ovog zakona;

7) davanja drugih ovlaenja koja ima steajni upravnik po osnovu ovog zakona ili odreivanje drugih zabrana u skladu sa ovim zakonom. Posle priznanja stranog postupka, bilo glavnog ili sporednog, sud moe na zahtev stranog predstavnika poveriti sprovoenje deobe imovine ili dela imovine dunika koja se nalazi u Republici Srbiji stranom predstavniku ili drugom licu koje odredi sud, pod uslovom da sud utvrdi da je obezbeena odgovarajua zatita interesa poverilaca u Republici Srbiji. Prilikom pruanja pomoi stranom predstavniku u sluaju sporednog stranog postupka u skladu sa ovim lanom, sud je duan da utvrdi da se takva pomo odnosi na imovinu kojom bi, po odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u okviru tog sporednog stranog postupka ili da se odnosi na podatke koji su potrebni u tom postupku.

Zatita poverilaca i drugih zainteresovanih lica


lan 193
Prilikom donoenja odluke o pruanju ili odbijanju pruanja pomoi u skladu sa l. 190. i 192. ovog zakona ili odluke o izmeni ili stavljanju van snage takvih mera u skladu sa stavom 3. ovog lana, sud je duan da utvrdi da je obezbeena odgovarajua zatita interesa poverilaca i drugih zainteresovanih lica, ukljuujui i dunika. Sud moe usloviti dejstvo odreenih mera na nain koji smatra odgovarajuim. Sud moe na zahtev stranog predstavnika ili lica na koje utiu mere odreene u okviru pruanja pomoi na osnovu l. 190. i 192. ovog zakona ili po slubenoj dunosti izmeniti ili staviti van snage odreene mere.

Pobijanje pravnih radnji dunika


lan 194
Posle priznanja stranog postupka, strani predstavnik moe pobijati pravne radnje dunika u skladu sa pravilima o pobijanju pravnih radnji steajnog dunika. U sluaju sporednog stranog postupka, sud je duan da utvrdi da se pobijanje odnosi na imovinu kojom bi, po odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u okviru tog sporednog stranog postupka.

Uee stranog predstavnika u postupku koji se vodi u Republici Srbiji


lan 195
Posle priznanja stranog postupka, strani predstavnik moe, u skladu sa zakonom, biti uesnik u svakom postupku u kojem je dunik stranka.

Postojanje ovlaenja stranog predstavnika predstavlja prethodno pitanje u postupku iz stava 1. ovog lana.

Saradnja i neposredno obraanje izmeu sudova u Republici Srbiji i stranih sudova i drugih nadlenih organa ili stranih predstavnika
lan 196
U sluajevima iz lana 174. ovog zakona, sud je duan da u najveoj moguoj meri sarauje sa stranim sudovima i drugim nadlenim organima ili stranim predstavnicima, neposredno ili preko steajnog upravnika. Sud ima pravo da se neposredno obraa, odnosno da neposredno zatrai podatke ili pomo od stranih sudova i drugih nadlenih organa ili od stranih predstavnika.

Saradnja i neposredno obraanje izmeu steajnog upravnika i stranih sudova i drugih nadlenih organa ili stranih predstavnika
lan 197
U sluajevima iz lana 174. ovog zakona, steajni upravnik je duan da, u vrenju svojih dunosti i pod nadzorom suda, u najveoj moguoj meri sarauje sa stranim sudovima i drugim nadlenim organima ili stranim predstavnicima. Steajni upravnik ima pravo da se, u vrenju svojih dunosti i pod nadzorom suda, neposredno obraa stranim sudovima i drugim nadlenim organima ili stranim predstavnicima.

Oblici saradnje
lan 198
Saradnja iz l. 196. i 197. ovog zakona moe se sprovoditi na bilo koji odgovarajui nain, a naroito: 1) imenovanjem lica ili organa koji preduzima radnje po nalogu suda; 2) razmenom podataka na nain za koji sud smatra da je odgovarajui; 3) koordinacijom upravljanja i nadzora nad imovinom i poslovima dunika; 4) odobravanjem ili primenom od strane sudova sporazuma o koordinaciji postupaka; 5) koordinacijom istovremenih postupaka koji se vode prema istom duniku.

Otvaranje steajnog postupka posle priznanja glavnog stranog postupka


lan 199
Posle priznanja glavnog stranog postupka, steajni postupak se moe otvoriti samo u sluaju da steajni dunik ima imovinu u Republici Srbiji. Steajni postupak iz stava 1. ovog lana vodi se samo u odnosu na imovinu steajnog dunika koja se nalazi u Republici Srbiji, u meri koja je neophodna za ostvarivanje saradnje u skladu sa l. 196, 197. i 198. ovog zakona, kao i u odnosu i na drugu imovinu steajnog dunika kojom bi, u skladu sa ovim zakonom, trebalo da se upravlja u okviru steajnog postupka.

Koordinacija steajnog postupka i stranog postupka


lan 200
Kada se strani postupak i steajni postupak vode istovremeno prema istom duniku, sud e zatraiti saradnju i koordinaciju u skladu sa l. 196, 197. i 198. ovog zakona. Kada je u vreme podnoenja zahteva za priznanje stranog postupka ve podnet predlog za pokretanje steajnog postupka: 1) svaka pomo koja se prua u skladu sa l. 190. ili 192. ovog zakona mora biti u skladu sa pravilima i potrebama prethodnog steajnog postupka, odnosno steajnog postupka; 2) lan 191. ovog zakona se nee primenjivati ako je strani postupak priznat kao glavni strani postupak. Kada je predlog za pokretanje steajnog postupka podnet posle priznanja ili posle podnoenja zahteva za priznanje stranog postupka: 1) sud e po slubenoj dunosti preispitati svaku pomo koja je pruena u skladu sa l. 190. ili 192. ovog zakona i izmenie, odnosno staviti van snage sve takve mere ukoliko su u suprotnosti sa pravilima ili potrebama prethodnog steajnog postupka, odnosno steajnog postupka; 2) ako se radi o glavnom stranom postupku, izmena ili stavljanje van snage zabrana iz lana 191. stav 1. ovog zakona izvrie se u skladu sa lanom 191. stav 2. ovog zakona, ako su takve zabrane u suprotnosti sa pravilima ili potrebama prethodnog steajnog postupka, odnosno steajnog postupka. Kod odreivanja ili izmene mera pomoi koja se prua predstavniku sporednog stranog postupka sud je duan da utvrdi da se takva pomo odnosi na imovinu kojom bi, u skladu sa odredbama ovog zakona, trebalo da se upravlja u tom sporednom stranom postupku, odnosno da je u vezi sa podacima koji su potrebni u okviru tog postupka.

Postupanje u sluaju postojanja vie stranih postupaka


lan 201
U sluajevima iz lana 174. ovog zakona, kada se prema istom duniku vodi vie od jednog stranog postupka, sud e zatraiti saradnju i koordinaciju u skladu sa l. 196, 197. i 198. ovog zakona, pri emu: 1) svaka pomo koja se prua u skladu sa l. 190. ili 192. ovog zakona predstavniku sporednog stranog postupka posle priznanja glavnog stranog postupka mora biti u skladu sa pravilima i potrebama glavnog stranog postupka; 2) ako je odluka o priznanju glavnog stranog postupka doneta posle priznanja sporednog stranog postupka ili posle podnoenja zahteva za priznanje sporednog stranog postupka, sud e po slubenoj dunosti preispitati svaku pomo koja je pruena u skladu sa l. 190. ili 192. ovog zakona i izmenie, odnosno stavie van snage sve takve mere ukoliko su u suprotnosti sa pravilima ili potrebama glavnog stranog postupka; 3) ako, posle priznanja sporednog stranog postupka, bude doneta odluka o priznanju drugog sporednog stranog postupka, sud e po slubenoj dunosti ili na zahtev stranog predstavnika odrediti, izmeniti ili staviti van snage mere pomoi u cilju obezbeivanja koordinacije postupaka.

Pretpostavka postojanja steajnog razloga na osnovu priznanja glavnog stranog postupka


lan 202
Ako se ne dokae suprotno, postojanje steajnog razloga se pretpostavlja u sluaju postojanja pravnosnane odluke o priznanju glavnog stranog postupka koji se vodi prema steajnom duniku. Sud nee otvoriti steajni postupak ako steajni dunik dokae da ne postoji nijedan od steajnih razloga iz lana 11. ovog zakona.

Namirenje poverilaca u postupcima koji se vode istovremeno


lan 203
Osim u sluaju postojanja razlunog ili izlunog prava, poverilac ije je potraivanje delimino isplaeno u postupku koji je sproveden u skladu sa zakonom kojim se ureuje insolventnost u stranoj dravi ne moe da primi isplatu na ime istog potraivanja u steajnom postupku koji se vodi prema istom duniku sve dok su isplate prema ostalim poveriocima istog isplatnog reda ili klase u reorganizaciji proporcionalno manje od iznosa koji je taj poverilac ve primio.

XIII KAZNENE ODREDBE

Krivina dela
Prijavljivanje lanog potraivanja lan 204
Ko sudu u steajnom postupku koji se vodi po odredbama ovog zakona prijavi lano potraivanje podnoenjem lanih dokumenata ili na drugi nain, kaznie se zatvorom od jedne do tri godine i novanom kaznom od 500.000 dinara do 10.000.000 dinara.

Raspolaganje imovinom steajnog dunika posle otvaranja steajnog postupka lan 205
Ko posle otvaranja steajnog postupka, a pre stupanja na dunost steajnog upravnika raspolae stvarima i pravima iz steajne mase bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara trinoj vrednosti, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina i novanom kaznom od najmanje 500.000 dinara, a ako je krivino delo uinjeno iz koristoljublja do 10.000.000 dinara. Ko posle imenovanja privremenog steajnog upravnika, dok on ne stupi na dunost, raspolae stvarima i pravima steajnog dunika bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara trinoj vrednosti, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina i novanom kaznom od najmanje 500.000 dinara, a ako je krivino delo uinjeno iz koristoljublja do 10.000.000 dinara.

Lano prikazivanje i prikrivanje injenica u unapred pripremljenom planu reorganizacije lan 206
Ko u unapred pripremljenom planu reorganizacije lano prikae ili prikrije injenice od znaaja za donoenje odluke suda ili glasanje poverilaca o planu, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina i novanom kaznom od najmanje 500.000 dinara, a ako je krivino delo uinjeno iz koristoljublja do 10.000.000 dinara.

XIV PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 207
Steajni postupci koji su na dan poetka primene ovog zakona u toku, nastavie se po propisima koji su vaili do dana poetka primene ovog zakona. Izuzetno, na steajne postupke iz stava 1. ovog lana primenjivae se odredbe l. 22. do 26, l. 29. i 30. i lana 157. stav 5. ovog zakona.

lan 208

Od dana poetka primene ovog zakona do 31. decembra 2010. godine odredbe l. 150. do 154. ovog zakona primenjivae se na pravna lica koja su obustavila sva plaanja u neprekidnom trajanju od tri godine, a od 1. januara 2010. godine do 31. decembra 2011. godine primenjivae se na pravna lica koja su obustavila sva plaanja u neprekidnom trajanju od dve godine.

lan 209
U steajnim postupcima nad bankama i drutvima za osiguranje, nadlenosti i ovlaenja steajnog sudije iz ovog zakona vri steajno vee, u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuje steaj i likvidacija banaka i drutava za osiguranje, osim ako je tim zakonom drugaije propisano.

lan 210
Podzakonski akti koji se donose na osnovu ovlaenja iz ovog zakona bie doneti u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona.

lan 211
Danom poetka primene ovog zakona prestaje da vai Zakon o steajnom postupku ("Slubeni glasnik RS", br. 84/04 i 85/05 - dr. zakon).

lan 212
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a poinje da se primenjuje tridesetog dana od dana njegovog stupanja na snagu, osim: 1) odredaba lana 25. stav 3. i lana 30. ovog zakona koje poinju da se primenjuju 1. jula 2010. godine; 2) odredbe lana 25. stav 4. ovog zakona koja poinje da se primenjuje 1. januara 2012. godine; 3) odredaba l. 150. do 154. ovog zakona koje poinju da se primenjuju devedesetog dana od dana njegovog stupanja na snagu.

You might also like