You are on page 1of 28

PRIRUNIK ZA PROIZVODNJU

BOROVNICE ZA SVEU
POTRONJU
Dr Kortni Veber
2
Prirucnik za proizvodnju borovnice za svezu upotrebu
Dr Kortni Veber
Izdavac
Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Republike Srbije
Beograd, Maj 2007.
Tiraz 1.000
ISBN 978-86-83285-16-7
3
PRIRUNIK ZA PROIZVODNJU
BOROVNICE ZA SVEU
POTRONJU
Dr Kortni Veber
4
PRIRUNIK ZA PROIZVODNJU BOROVNICE ZA
SVEU POTRONJU
Tokom poslednje decenije, proizvodnja borovnice doivela je veliku ekspanziju. Meutim, u Evropi
borovnica jo uvek nije znaajnije zastupljena u ishrani, kao to je sluaj u Severnoj Americi. Borovnica
je srodna rododendronu, azalei, vresu i brusnici iz porodice Ericaceae, koje za dobru produktivnost
zahtevaju kisela zemljita. Postoje tri vrste borovnice koje se uzgajaju, odnosno divlja niskobunasta
borovnica (Vaccinium angustifolium), koja se uzgaja u severnim delovima SAD i jugoistonoj Kanadi,
borovnica zeje oko (V.ashei), koja vodi poreklo iz Junih delova SAD, i visokobunasta borovnica
(V. corymbosum), koja potie iz istonih krajeva SAD. Kao rezultat dosadanjeg oplemenjivakog rada
stvoren je veliki broj hibridnih kombinacija ove tri vrste borovnice koje su naile na dobar prijem na
komercijalnom tritu.
Veina sorti borovnice mogu se plasirati kako u sveem tako i smrznutom stanju, ili se mogu prera-
ivati u ele, sok, ili se mogu koristiti kao stone sorte. Borovnica se moe prilagoditi za uzgajanje na
povrinama razliitih veliina, s obzirom na to da se moe obraivati runo, a moe se odravati i uz
primenu mehanizacije. Uopteno govorei, kod uzgoja borovnice nailazi se na izvesan broj ozbiljnijih
problema u vezi sa tetoinama koje se mogu suzbiti integralnim pristupom, kao i optimalnom pri-
menom hemijskih sredstava. U poreenju sa mnogim drugim vonim vrstama, zasad borovnice moe
imati viedecenijski vek trajanja, uz niske trokove odravanja. Borovnica se dobro prilagoava organ-
skom okruenju kada se koristi sadni materijal ispravnog zdravstvenog statusa.
Ovaj prirunik bavi se visokobunastim sortama borovnice i njihovim hibridima, s obzirom na to da
klima podneblja Srbije najvie odgovara ovoj vrsti borovnice. U poglavljima ovog prirunika bie rei
o pripremi zemljita, izboru sadnog materijala, sadnji, sistemima gajenja, suzbijanju tetoina, prihrani
i navodnjavanju, berbi, kao i o ekonomskim aspektima proizvodnje.
5
PRIPREMA PRE SADNJE
ODABIR PARCELE
Borovnica najbolje uspeva kada je u potpuno-
sti izloena suncu i dobroj ventilaciji, obezbee-
na dovoljnom koliinom vlage, i uz zatitu od
oteenja koja mogu da izazovu niske tempera-
ture i proleni mrazevi. Cvetni pupoljci veine
visokobunastih borovnica mogu da izdre tem-
perature i do -26C, dok vegetativni pupoljci i
drvenasta tkiva podnose temperature i do -28C.
Pupoljci mnogo tee podnose temperature nie
od -18C krajem jeseni i poetkom prolea, sto-
ga treba izbegavati lokalitete na kojima je ova
pojava mogua. Topla i sunana leta su idealna
za uspeno uzgajanje borovnice, mada se visoke
temperature mogu negativno odraziti na aromu
i vrstinu plodova.
Umereni nagib od 3% do 5% idealan je za
obezbeivanje dobre ventilacije i zatitu od ve-
ih koliina povrinskih voda. Slaba ventilacija i
mrazni depovi mogu dovesti do oteenja cve-
tova u prolee. Gajenje borovnice na nagibima
okrenutim ka jugu je krajnje rizino zbog mo-
gueg prolenog izmrzavanja, jer sadnice obino
ranije cvetaju. Nagibi okrenuti u pravcu vetrova
takoe se nikako ne preporuuju za gajenje bo-
rovnice, zbog mogueg izmrzavanja usled stalne
izloenosti sadnica suvim i hladnim vetrovima.
Dobra cirkulacija vazduha u zasadu takoe
umanjuje mogunost pojave brojnih gljivinih
oboljenja. Slab protok vazduha poveava vla-
nost vazduha oko listova i plodova, to pogo-
duje razvoju bolesti listova i truljenju plodova
izazvanog gljivicama. Divlje biljne vrste sline
borovnici koje rastu oko parcele predviene za
postavljanje zasada takoe su dobro stanite za
tetoine, a esto predstavljaju izvor virusa i glji-
vinih patogena. Odstranite ih u krugu od 200
metara oko parcele na kojoj ete zasnovati zasad
sa borovnicom.
ZEMLJITE I PRIPREMA ZEMLJITA
Borovnica najbolje raa na visoko propustlji-
voj, peskovitoj ilovai iji sadraj organske mate-
rije iznosi najmanje 3,0%, i ija se kiselost (pH)
kree izmeu 4,24,8. Uzgajivai bi trebalo da
izbegavaju lokalitete sa plitkim zemljitem -
nijeg sastava, ili zemljita sa visokim sadrajem
gline, zatim zemljita sa slabom drenaom, ili
lokalitete na kojima usled velikih koliina pada-
vina dolazi do zadravanja vode u povrinskim
slojevima. Borovnica dobro podnosi i zemljita
kiselosti 3,8 5,5, ukoliko je sadraj organske
materije zemljita (humusa) visok. Pri visokoj
kiselosti zemljita esto dolazi do pojave ne-
dostatka hranljivih materija, naroito gvoa.
Zemljita sa neznatno izraenijom kiselou od
poeljne mogu se uskladiti unoenjem sumpora
tokom perioda pripreme zemljita za sadnju. Na
teka zemljita (sa <20% gline ili mulja) sa kole-
bljivom kiselou veoma je teko trajno uticati.
Nije teko sniziti nivo kiselosti na lakim, pe-
skovitim zemljitima sa visokim pH, meutim,
neophodno je svake godine u zemljite unositi
sumpor ili slino, kako bi se odravao nivo ki-
selosti. Uobiajene koliine sumpora koje treba
primenjivati prikazane su u Tabeli 1. Zemljita
sa visokim sadrajem aluminijuma ili manga-
na treba odravati na pH 5,2, da bi se izbegla
toksinost koju izazivaju ovi metali. Zemljita
ubrena gnojivom sa sadrajem organske mate-
rije u rasponu od 20 50% mogu pogodovati
borovnici, uz dobru propustiljivost zemljita i
odravanje odgovarajue kiselosti zemljita.
Sa pripremom zemljita trebalo bi krenuti go-
dinu do dve dana pre sadnje, kako bi se poveao
sadraj organske materije u zemljitu, uskladila
kiselost zemljita (ukoliko je to potrebno), eli-
minisali problemi sa korovom i obezbedili odgo-
varajui sadni kanali. Kod organske proizvodnje,
sa suzbijanjem korova treba poeti 23 godine
pre sadnje, uz kombinovanje sadnje povrinskih
useva i obrade zemljita.
Viegodinje korove treba suzbiti pre sadnje. Oni
se mogu suzbiti intenzivnijom primenom agroteh-
nikih mera, iako hemijska sredstva daju mnogo
bolje rezultate. Uopteno govorei, smena povrin-
skih useva i primena herbicida irokog spektra po-
kazala se ekasnom u suzbijanju pojave korova na
novozasaenim povrinama. Lake je suzbiti korov
pre sadnje nego nakon zasnivanja zasada.
STVARNA PH
VREDNOST
VRSTA ZEMLJITA
Peskovito Ilovaa Glina
5,0 175 530 800
5,5 350 1050 1600
6,0 530 1540 2310
6,5 660 2020 3030
7,0 840 2550 3830
Tabela 1. Okvirna kolicina sumpora (funti po
aru) potrebna :a smanfenfe pH vreanosti na 4,5
6
Poto se zemljite na kome e se postaviti zasad
oisti i otklone problemi vezani za drenau ze-
mljita, pristupite sveobuhvatnom testiranju ze-
mljita i primenite preporuke koje se odnose na
unoenje svih hranljivih materija, osim azota.
Labaratorije za testiranje u Srbiji su:
INSTITUT ZA ZEMLJITE
Teodora Drajzera 7, 11000 Beograd
POLJOPRIVREDNI FAKULTET
Nemanjina 6, 11080 Zemun, Beograd
AGRO FERICROP
Pap Pala 17, 24000 Subotica
Borovnica ima plii koren u odnosu na veinu
vonih vrsta, tako da je povrinski deo zemljita
(na dubini od 20 cm) najproblematiniji za is-
pitivanje. Neophodne koliine sumpora, krea,
magnezijuma, kalijuma i/ili fosfora treba po-
djednako rasporediti po itavoj povrini parcele,
i uneti na dubinu od 20 30 cm. Za smanjenje
nivoa kiselosti zemljita (pH) unoenjem sumpo-
ra potrebna je 1 godina. Da bi se kiselost zemljita
snizila ispod 4,0 moe se dodati kre u koliini
od 450 1800 kg (1000 4000 funti) po aru,
kod peskovitih zemljita i zemljita ubrenih
gnojivom. Sa unoenjem preporuene koliine
azota treba saekati do narednog prolea, kada e
se poeti sa postavljanjem zasada. tetoine kao
to su junska buba (Phyllophaga ssp.) i skoibuba
(Agriotes sputator), kao i nematode, mogu pred-
stavljati problem. Jednogodinji usevi, kao to su
kukuruz, penica ili ra, nisu pogodni za razvoj
mnogih tetoina koje napadaju borovnicu, tako
da e sejanje ovih useva pre sadnje borovnice uti-
cati na smanjenje brojnosti ovih tetoina, i na taj
nain e se prekinuti njihov ivotni ciklus. U ove
svrhe moe se primeniti fumigacija zemljita, ali
ona ukljuuje korienje hemikalija i specijalnu
opremu. Uz to, kod viegodinjeg sistema gajenja
esto dolazi do pojave neravnotee u ekosistemu
zemljita, to moe da ima povratni efekat koji se
ispoljava u vidu ponovljene pojave tetoina, ime
se problem samo uveava. O postupku fumigacije
konsultovati i druge izvore.
Poto ste uneli hranljive materije, potrebno je pri-
stupiti sadnji povrinskih useva, kako bi se poveao
sadraj organskih materija i suzbilo klijanje korova.
Povrinske useve moete zasejati u jesen, ili u rano
prolee pre sadnje. Pritom, raspadnuto lie, kompost
ili treset mogu biti korisni. Nemojte zaboraviti da do-
date 45 56 kg/ha azota, ime se obezbeuje dobro
primanje useva. Ovu koliina azota treba ponovo
uneti u zemljite poto se nakon sadnje povrinski
usevi raspadnu. Unoenje hranljivih materija prepo-
ruuje se u jesen, osim ukoliko se javljaju problemi
vezani za eroziju zemljita. Mahunasti usevi (sve vrste
detelina i lucerka) ne zahtevaju dodatni azot, meu-
tim, ne uspevaju dobro na kiselim zemljitima, stoga
se ne preporuuju kao povrinski usev za zasade sa bo-
rovnicom. Heljda (Fagopyrum escultentum, F. sagi-
ttatum) dobro podnosi zemljita niske kiselosti (pH)
i spreava klijanje korova, ali neznatno utie na pove-
anje sadraja organske materije u zemljitu. Ne sme
se dozvoliti da heljda sazri, jer e ponovo obrazovati
seme, i sam usev moe preuzeti ulogu korova. Kolii-
na od oko 80 kg/ha heljde posejana u krajem prolea
i poetkom leta bie dovoljna da se usev adekvatno
primi. Ovas (Avena sativa) takoe predstavlja dobar
povrinski usev, zbog dobrog podnoenja zemljita sa
niskom kiselou. Seje se u kasno prolee, a unosi se
u rano leto, ili se moe sejati u ranu jesen i ostaviti u
zemlji preko zime, tako da niske zimske temperature
unite seme Koliina semena dovoljna za setvu je oko
112 kg/ha. Ukoliko se za meuredni prostor planira
zatravljivanje, idealno vreme za setvu je kasno leto u
godini pre podizanja zasada sa borovnicom.
POSTAVLJANJE ZASADA
IZBOR SADNOG MATERIJALA
Najvaniji aspekt koji se tie postavljanja za-
sada borovnice je korienje sadnog materijala
dobrog kvaliteta, odnosno korienje sadnica sa
dobro formiranim korenovim sistemom i isprav-
nim zdravstvenim statusom (to podrazumeva
odsustvo oboljenja i tetoina). Sadni materijal
trebalo bi nabaviti iz pouzdanog rasadnika koji
prodaje serticirane sadnice, ime se obezbeuje
pouzdanost u smislu zdravstvenog statusa sad-
nog materijala. Za uspostavljanje zasada prepo-
ruuje se korienje sadnica dobijenih iz kulture
tkiva za koje se sa sigurnou moe rei da su
ispravnog zdravstvenog statusa. Sadnice treba
blagovremeno naruiti (ukoliko je to mogue
godinu do dve pre podizanja zasada), kako bi
se obezbedila adekvatna koliina sadnica eljene
sorte i veliine.
Postoji vie vrsta sadnica iz rasadnika (sadnice sa
golim korenom, gajene u kontejnerima, dobijenih iz
kulture tkiva) i raznih veliina (sa korenovim reznica-
ma, plugs iz kulture tkiva i dvogodinje i trogodinje
sadnice). Vee sadnice sazrevaju i donose rod ranije
od manjih sadnica. Sadnice gajene u kontejnerima
mogu na izvesan nain biti u prednosti u odnosu na
sadnice sa golim korenom, naroito ukoliko se kasni
sa prolenom sadnjom, jer one bolje podnose nagle
promene temperature i vlanosti. Meutim, tras-
port sadnica u kontejnerima je skuplji, i verovatno
e biti potrebno potkresati koren ukoliko su sadnice
balirane tokom transporta.
7
Prilikom odabira sorti treba obratiti panju
na nekoliko aspekata, odnosno na vreme berbe,
prinos, kvalitet plodova, otpornost, habitus, buj-
nost i otpornost na bolesti. Sadnice u polju ulaze
u period mirovanja kasno u jesen i tokom zime.
Dugotrajnost plodova meu vrstama bobiastog
voa veoma varira, premda su plodovi borovnice
u odnosu na ostalo bobiasto voe znatno dugo-
trajniji. Na tritu se, iz vie razloga, vea panja
poklanja krupnijim plodovima, s obzirom na
vei anitet potroaa prema krupnijim plodovi-
ma i poveanu ekasnost prilikom berbe, mada
i dalje postoji razvijeno trite za sitnu divlju
borovnicu niskobunastih sorti. Berba plodova
za preradu uglavnom je mehanizovana, mada se
plodovi za sveu potronju velikim delom tako-
e izdvajaju iz mehanizovano obranih plodova.
SORTE
RANE SORTE
Bluta (Bluetta) pokazuje veoma izraenu ot-
pornost, ali su njeni plodovi sitni, tamne boje i
veoma teki za mehanizovanu berbu, a na izvesan
nain, nisu atraktivni za sveu potronju. Nagla-
ena brazda na plodovima takoe je nedostatak.
Ova sorta nema izraen habitus, a mora se i pa-
ljivo orezivati da bi se zadrala bujnost i dobar
rod. Dobro podnosi temperature i do -35C.
Duke se smatra trenutno najboljom ranom
sortom borovnice na tritu. Kasnog je vremena
cvetanja, tako da na nju ne utiu rani proleni
mrazevi, a ipak rano donese rod. Nejni plodovi
su krupni, dobrog kvaliteta, meutim, gube na
aromi ukoliko se oberu sa zakanjenjem. Berba
moe biti mehanizovana. Tolerantna je na mra-
zeve, i dobro podnosi temperature do -25C.
Spartan Plodovi su vrsti, vrlo krupni i ve-
oma dobrog ukusa. Zbog kasnog vremena zre-
nja na ovu sortu ne utiu brojni mrazevi, i ona
obilno i rano raa. Najbolje uspeva na idealnim
lokalitetima, a slabo na zemljitima koja se mo-
raju znaajnije prilagoavati za uzgoj borovnice.
Mehanizovana berba joj pogoduje, a do izvesne
mere je otporna na Moniliniju (Monilinia vacci-
nii-corymbosi). Unakrsnim opraivanjem posti-
u najbolji prinosi. Dobro podnosi temperature
do -25C.
Earliblue - je sorta koja veoma rano sazreva i
daje velike, vrste plodove prilino blagog ukusa.
Zbun je snaan i prav i dobro podnosi zimske
uslove. Kada sazri, plod ne otpada tako lako i za-
drava kvalitet pri otpremi. Umereno je otporan
na pepelnicu (powdery mildew). Moe da izdri
hladnou do -25C. Loeg je ukusa.
SREDINA SEZONE / SREDNJE RANE
SORTE
Collins ima bun koji je uglavnom uspravan,
sa manjim brojem mladara, koji imaju otvorenu
krunu. Plod je krupan, vrst i dobrog ukusa,
ali je prinos umeren. Ne prilagoava se velikom
broju tipova zemljita. Otporna je prema zim-
skim temperaturama do -25C. Ima potekoa u
prilagoavanju zemljitu.
SORTE SREDNJEGVREMENA ZRENJA
Berkley Plodovi ove sorte su vrsti i veoma
krupni, svetlo plave boje, a pokazuju i izraenu
trajnost. Dobrog su ukusa. Umereno je otporna
na niske temperature. bun je srednje visok i
razgranat, pogodan za mehanizovanu berbu. Re-
zidbu treba vriti paljivo, da bi se zadrao oblik
buna. Dobro podnosi temperature do -25C.
Bluejay je sorta uspravnog, otvorenog habitu-
sa. Karakterie se brzim rastom. Daje optimalne
prinose. Plodovi su srednje krupni, veoma kva-
litetni, i mogu se brati mehanizovano. Dobro
podnosi transport. Otporna je na neke virusne
bolesti, srednje otporna na Moniliniju (Monili-
nia vaccinii-corymbosi). Dobro podnosi tempe-
rature do -25C.
Northland pokazuje izraenu otpornost na ni-
ske temperature. Ova sorta veoma obilno raa.
Srednje visokog habitusa, sa srednje krupnim,
mekanim plodovima, tamne boje. Dostie visi-
nu i do 1,25 m, i ima obilje izdanaka koji za-
htevaju otru rezidbu jednom godinje. Dobro
podnosi temperature do -35C.
Patriot je sorta otporna na zimske temperature,
ali je osetljiva na mraz, jer rano cvetava. Plod je
krupan, vrst, sa sitnom cvetnom brazdom. Plo-
dovi su slatki. Dobru aromu imaju samo ukoliko
su potpuno zreli. bun je niskog do srednjeg ra-
sta, sporo raste, ali ipak daje dobar rod. Da bi plo-
dovi ove sorte bili krupni, neophodno je obavljati
otru rezidbu. Pretpostavke o njenoj osetljivosti
na virus prstenaste pegavosti uticala je na njeno
ogranieno gajenje poslednjih godina, mada je, u
poreenju sa ostalim sortama, tolerantnija na ovo
oboljenje ukoliko se gaji na teim zemljitima.
Dobro podnosi hladnou do -25C.
Bluecrop je u svetu najrasprostranjenija sorta
srednjeg vremena zrenja. Obilno raa, plodo-
vi su joj vrsti, srednje krupni i dobrog ukusa.
Otporna je na zimske mrazeve, osim ukoliko se
gaji na lokalitetima sa izuzetno niskim tempe-
raturama. Bere se mehanizovano. Izdanci imaju
8
tendenciju da polegnu pod teretom roda, tako
da se mora pokloniti panja odravanju oblika.
Ima veoma izraenu otpornost na bolesti. Dobro
podnosi temperature do -25C.
Blueray je takoe veoma rasprostranjena sorta,
sa srednjim vremenom zrenja. Ova sorta sa kru-
pnim plodovima ima visok rodni potencijal, i
dobrog je ukusa. Zahteva otru rezidbu, jer bun
ima tendenciju irenja, poto izdanci polegnu
pod teretom roda. Veoma dobro podnosi zimske
mrazeve. Dobro podnosi temperature do -25C.
Chippewa je sorta srednje-visokog rasta, izu-
zetno otporna na zimske mrazeve. Obilno raa
i daje krupne i vrste plodove. Dobro podnosi
temperature do -35C.
Sierra dobro raa, a njeni plodovi su vrsti i
krupni, tako da dozvoljavaju mehanizovanu ber-
bu. bun je srednje veliine. Ne pokazuje naro-
itu otpornost u odnosu na druge sorte. Dobro
podnosi temperature do -25C.
Toro dobro raa, a njeni plodovi su krupni i
ravnomerno sazrevaju. Grozdovi su uglavnom
vrsti, to oteava berbu. Izdanci imaju tenden-
ciju da budu previe uspravni i zbijeni. Uz Blu-
ecrop, koja je za nijansu boljeg kvaliteta, Toro je
najzastupljenija sorta. Dobro podnosi tempera-
ture do -25C.
Rubel spada u grupu divljih selekcija, i moe
se gajiti za trite proizvodima iz prirode. Plod
joj je sitan, vrst, tamne boje poput plodova
nisko bunastih sorti. Dobrog je ukusa, a pri-
nosi su srednje obilni. Veoma dobro podnosi
zimske mrazeve. Dobro podnosi temperature
do -35C.
Coville raa veoma krupne, vrste plodove sa
srednje izrazenim oziljkom cveta. Ukus im je
dobar, ali pomalo nakiseo. Odlini su za pre-
radu. bun je uspravan, a prinos varira usled
ograniene otpornosti prema zimskim uslovima
samo do -15C. Ova sorta je bolja za preradu
nego za konzumiranje u sveem stanju.
Collins ima bun koji je uglavnom uspravan,
sa manjim brojem mladara, koji imaju otvorenu
krunu. Plod je krupan, vrst i dobrog ukusa,
ali je prinos umeren. Ne prilagoava se velikom
broju tipova zemljita. Otporna je prema zim-
skim temperaturama do -25C. Ima potekoa u
prilagoavanju zemljitu.
SORTE KASNOG VREMENA ZRENJA
Bluegold raa srednje krupne plodove sa
sitnim, suvim cvetnim brazdama. Njeni plo-
dovi imaju dobru aromu i vrstinu. Ovo je
sorta sa bunom niskog rasta i velikim bro-
jem grana. Veoma je otporna. Dobro podno-
si temperature do -25C
Brigitta raa krupne, vrste plodove dobre
arome i dobre trajnosti. Ovo je bujna sorta, ali
moe biti slabije otporna, jer raa kasno u jesen.
Viak azota u zemljitu moe se negativno odra-
ziti na njenu otpornost. Osetljiva je na plame-
njau. Dobro podnosi temperature do -25C.
Chandler raa veoma krupne plodove dobrog
ukusa. Karakteristino je veoma dugo vreme sa-
zrevanja (due od 6 nedelja), to pogoduje ru-
noj berbi. bun je bujan, sa blagom tendenci-
jom irenja, i dostie visinu od 1,5 2 m. Dobro
podnosi temperature do -25C.
Elliott je sorta veoma kasnog vremena zrenja,
sa plodovima izraene trajnosti (30 45 dana
u uslovima modikovane atmosfere). Plodovi
su krupni i vrsti, mada mogu imati opor ukus,
jer poprimaju plavu boju pre sazrevanja. Obilno
raa. bun je uspravnog habitusa, a grane u sre-
dinjem delu zbijene, to zahteva proreivanje
kako bi se poveala ventilacija. Dobro podnosi
temperature do -25C.
Jersey je stara sorta (1928), prilagoena za
gajenje na razliitim vrstama zemljita. Veoma
obilno raa, a berba je mehanizovana. Meutim,
plodovi su joj sitni i meki. bun je uspravnog
habitusa, a grane u sredinjem delu zbijene, to
zahteva rezidbu da bi se poveala ventilacija.
Dobro podnosi temperature do -35C.
Sorta Nelson dobro raa, a plodovi su joj vr-
sti, dobrog ukusa i atraktivnog izgleda. Berba se
obavlja mehanizovano. Plodovi se mogu zadrati
na bunu i due vreme. Ovo je bujna sorta, sa
bunom izraene otpornosti i prilagoavanja ra-
zliitim vrstama zemljita. Dobro podnosi tem-
perature do -25C.
Darrow ima krupne plodove koji sazrevaju ka-
sno i moraju biti potpuno zreli da bi im ukus
bio dobar. bun je uspravan , i samo je relativno
otporan prema temperaturi od -15C. Kvalitet
nije zadovoljavajui za komercijalnu proizvod-
nju, a otpornost prema nepovoljnim uslovima
je slaba.
Herbert je rodna sorta kasne sezone koja raa
veoma krupne plodove izvrsne za jelo, ali njihova
nena koica oteava transport. bun je bujan i
rairen, i otporan prema temperaturi od -25C.
Relativno je otporna prema moniliniji. Zbog
nene koice, ova sorta je pogodnija za lokalna
trita nego za izvoz.
9
POSTAVLJANJE ZASADA
BIOLOKI ASPEKTI BILJKE
Da bi se obezbedila optimalna nega sadnica bo-
rovnice potrebno je poznavati nain na koji biljka
borovnice raste i reaguje na uslove okruenja. bun
borovnice sastoji se od viegodinje krune i izdana-
ka. Koren borovnice je prilino plitak, sa obiljem
ilica. Tokom godine, na bunu se razvijaju mladi
izdanci. Bez obrzira na lokalitet, biljka na ustaljen
nain prolazi kroz razne faze rasta koje ukazuju
kada treba primeniti odgovarajui tretman biljke.
Poevi od zimskog mirovanja, razvojne faze tokom
vegetacionog perioda se odvijaju kroz bubrenje pu-
poljaka, kretanje pupoljaka, izduivanje izdanaka,
cvetanje, zametanje plodova, opadanje latica, rast,
fazu kada plodovi poprimaju boju, berba, zaustav-
ljanje terminalnog rasta biljke, kretanje pupoljaka,
diferencijacija pupoljaka, faza kada listovi poinju da
ute, opadanje lia i ponovo period mirovanja. Ove
razvojne faze ukazuju kada treba primeniti odgova-
rajue mere.
Kod visokobunastih sorti uobiajeno je da u
punoj zrelosti izdanci imaju visinu od 2 do 2,5
m, s tim to je ta visina neto nia kod nekih hi-
bridnih sorti. Biljka svoj vegetativni rast zapoinje
u rano prolee bubrenjem pupoljaka, i nastavlja
do rane jeseni. Izdanci tokom vegetacije inten-
zivno rastu, razvijajui se za od 15 do 25 cm, uz
adekvatne mere navodnjavanja i prihrane. Novi
izdanci takoe rastu iz buna u rano prolee (od
desetak pa sve do nekoliko desetina izdanaka, u
zavisnosti od sorte). Ovi izdanci su izrazito buj-
ni, inicijalno rastu i do jednog metra, dok je u
svakom narednom periodu rasta njihova bujnost
u izvesnom stepenu smanjena. Na brzinu rasta i
brojnost izdanaka mogu uticati ekstremne tempe-
rature, sue i poplave. Novi izdanci se odravaju
da bi bun imao mlade rodne izdanke u narednoj
sezoni, kao i da bi se zamenili oboleli ili oteeni
stariji izdanci.
U drugoj polovini leta zavrava se rast izdanaka, a
nastupa razvoj cvetnih pupoljaka. Mladi izdanci se
izduuju od poetka cvetanja do kasnog leta. Me-
utim, kretanje pupoljaka odvija se u isto vreme
kako na tek formiranim tako i na ve postojeim
izdancima. Sitni i uzani vegetativni pupoljci tran-
sformiu se u krupne, gotovo okrugle pupoljke,
koji sadre od 5 10 potencijalnih cvetova. Uo-
biajeno je da se na svakom izdanku razvije od 5
8 takvih pupoljaka koji nastavljaju da se razvijaju
i u jesen, sve dok niske temperature ne indukuju
dormanciju. Pre perioda mirovanja, mogu se pri-
metiti promene u boji listova, koje nastaju usled
promene duine dana i niskih temperatura. Lie
poprima najpre utu, a zatim i grimiznu, tamno
crvenu boju, u zavisnosti od sorte i uslova u koji-
ma se biljka priprema za period mirovanja nakon
opadanja lia.
Tokom perioda mirovanja potrebno je da biljka
provede od 60 1000 sati na temperaturi ispod
7,2C kako bi topli vremenski uslovi u prolee in-
dukovali normalno kretanje pupoljaka. Topljenje
snega tokom sredine zime ili topli vremenski perio-
di nakon neophodnih niskih temperatura mogu se
negativno odraziti na otpornost pupoljaka borov-
nice i izazvati oteenja ukoliko se niske tempera-
ture javljaju u vie navrata u kratkim vremenskim
periodima.
Koren borovnice je plitak, i retko raste dublje
od 1 m, najvei deo biljke zauzima 18 cm povr-
inskog sloja zemlje. Sastoji se od obilja vlakana,
ali te ilice nemaju nou kao kod drugih bilja-
ka, ime se ograniava njena sposobnost da upije
vodu i hranljive materije, to dalje umanjuje ot-
pornost biljke na suu i poplave i ini da ona zavisi
od mera navodnjavanja i prihrane. Korisne gljivi-
ce esto nastanjuju okruenje korenovog sistema
borovnice i pomau upijanje hranljivih materija
i vode. Jalovi ugar i obilna prihrana vremenom
unitavaju ove gljivice. Koren poinje da se razvi-
ja u prolee, kada temperature u zoni korenovog
sistema dostignu 7C, to se obino vremenski
podudara sa bubrenjem pupoljaka. Razvoj kore-
na se nastavlja do temeperature od 15,5C, a po-
tom se usporava, uporedo sa sazrevanjem plodova
i rastom temperature zemljita. Nie temperature
vazduha posle berbe krajem leta i poetkom jeseni
stimuliu dalji razvoj sve dok temperatura opet na
padne ispod 7C.
Vreme cvetanja u prolee varira od sorte do sor-
te, i u zavisnosti od temperature vazduha. Cveta-
nje ranih sorti esto traje dui vremenski period,
i do 14 dana, uporedo sa poveanjem tempera-
ture vazduha. Pozicioniranje cvetova u grozdu i
debljina izdanka takoe mogu uticati na vreme
cvetanja. Cvetovi borovnice su cevastog oblika, i,
za postizanje optimalnog zametanja ploda, obi-
no zahtevaju unakrsno opraivanje. Odgovarajui
opraivai su naroito znaajni u periodu pojave
cvetova, jer optimalno vreme oplodnje traje samo
3 6 dana. Uopteno govorei, to je opraivanje
uspenije plodovi e biti krupniji, jer veliki broj
semenki koje se u plodu razvijaju stimuliu rast
ploda.
Plod sazreva priblino oko 2 meseca nakon poet-
ka vremena cvetanja u prolee. Teina ploda obino
se kree od 1 2 grama, a i do 4 gr, pod idealnim
uslovima, kod sorti krupnijeg ploda. Uobiajeni
prinosi od 4.500 6.700 kg/ha mogu se oekivati
kod starijih zasada, a mogu biti i vii kod zasada na
izuzetno povoljnim terenima.
PRIPREMA ZEMLJITA
Sa pripremom zemljita treba krenuti godinu
dana pre sadnje. Viegodinje povrinske useve
treba unititi herbicidom irokog spektra. Poelj-
10
no je oformiti ujednaene sadne leje, to obino
podrazumeva duboko oranje, tanjiranje ili drlja-
nje, kao i freziranje, kako bi se razbili krupniji
busenovi. Ukoliko se planira zatravljivanje meu-
rednog prostora idealno je da se trava poseje kra-
jem leta u godini pre sadnje borovnice. U novom
zasadu se trava moe posejati i u prolee, ukoliko
se utvrdi da je to neophodno. Sadnja se obavlja u
rano prolee, onda kada je zemljite spremno za
obradu, obino od aprila do sredine maja.
Najbolje je redove postaviti u pravcu sever-
jug, da bi se omoguila maksimalna izloenost
suncu, a vetrovi obezbedili dobru ventilaciju i
protok vode u zasadu. Moe se dogoditi da se ne
mogu ispuniti oba ova uslova, stoga uzgajivai
moraju sami odluiti koji faktor moe stvarati
potekoe na odreenom terenu.
SADNJA
Razmak izmeu sadnica takoe treba odredi-
ti pre naruivanja sadnica, zbog obezbeivanja
adekvatanog broja sadnica. Razmak izmeu re-
dova zavisi od metoda odravanja zasada koje e
se koristiti (suzbijanje tetoina, koenje i berba),
kao i od naina berbe (unajmljena radna snaga,
samoorganizovana berba ili berba koju obavlja-
ju naruioci). Pritom, sadnja se mora planirati
na nain koji obezbeuje adekvatno opraivanje
sorte koja se sadi. Opraivanje borovnice najus-
penije je kada se dve sorte slinog vremena cve-
tanja posade u naizmeninim redovima na ita-
voj povrini zasada.
Uobiajeno rastojanje izmeu redova je 3 m, a
izmeu sadnica u redu 1,2 1,5 m. Duina re-
dova treba da pogoduje nainu berbe. Po duini,
redovi mogu biti neogranieno dugi, ukoliko se
primenjuje mehanizovana berba, mada ne tre-
ba da budu dui od 200 m, ako nema prolaza
za runo branje i ekasno odlaganje plodova u
hladnjau. Ukupan broj potrebnih sadnica za
sadnu povrinu izraunava se pomou obrasca:
ukupna povrina zasada podeljeno sa brojem
redova podeljeno sa razmakom izmeu sadnica.
Na primer, 10000 m2 (1 ha) podeljeno sa 3 m
izmeu redova podeljeno sa 1,5 m izmeu sadni-
ca jednako je 2222 sadnice (1000/3/1,5=2222).
Drugaije rastojanje u redu ili izmeu redova za-
hteva vei ili manji broj sadnica.
Sadnice borovnice treba zasaditi u rano pro-
lee, poto proe opasnost od jakih mrazeva.
Korenov sistem borovnice je plitak i kompak-
tne strukture, i za njega se pre moe rei da je
horizontalno postavljen u irinu. Stoga je neop-
hodno da jamica u koju se sadi borovnica bude
dovoljno iroka. Prilikom ponovnog nagrtanja
zemljom koja je iskopana iz jamice, u nju tre-
ba dodati i vlani treset. Nemojte zaboraviti da
treset dobro natopite, kako bi se izbeglo da nova
sadnica ne dobije potrebnu vlagu. Eventualno,
treset se moe uneti duinom itavog reda, pre
sadnje. Ovaj postupak je skup, ali se obino
isplati, jer obezbedjuje da se sadnica dobro pri-
mi i napreduje.
Postavite sadnice borovnice na visinu na kojoj
su bile u rasadniku. Razastrite korenov sistem i
dobro utabajte zemlju kojom ste zakopali sad-
nicu, da bi se obezbedilo dobro prijanjanje ko-
rena. Zalijte novoposaenu sadnicu sa 2,5 cm
vode odmah nakon sadnje. Da bi se izbegao stres
biljke po presadjivanju, oreite 1/3 gornjeg dela
sadnice i skinite cvetne pupoljke.
11
NEGA U GODINI SADNJE
SUZBIJANJE KOROVA
Suzbijanje korova je najznaajnija preventivna
mera zatite mladog zasada borovnice. Obezbe-
dite da prostor oko sadnice u preniku 0,9 m
bude bez korova, kako bi se spreilo rasipanje
hranljivih materija i vlage. Obrada zemljita u
neposrednoj blizini biljke treba da bude plitka,
da ne bi dolo do oteenja korenovog sistema.
Herbicidi koji se primenjuju pre i nakon poja-
ve korova ekasni su u suzbijanju veine korova
(pogledati poglavlje Suzbijanje korova i Suzbi-
janje tetoina)
Maliranje novih zasada predstavlja neop-
hodnu meru kojom se suzbija pojava korova,
uravnoteava temperatura zemljita, poveava
vlanost zemljita, odrava kiselost zemljita i
poveava sadraj organske materije. Kao mal,
najee se koristi strugotina nekog mekog dr-
veta, mada u tu svrhu moe da poslui i iverje,
kora drveta, slama, aa i meavina ovih materi-
jala. Debljina mala treba da se kree izmeu 7,5
i 12,5 cm, a treba je postaviti at toped, radi
poveanja dovoda vlage. Postavljenje mala du
itavog rednog prostora u irini od 1,25 m e-
kasnije je od pokrivanja malom manje povrine
oko svake sadnice.
Koren biljke se utvruje u meavinu zemlje i
mala, stoga, da ne bi dolo do oteenja korena,
mal treba obnoviti, odnosno ponovo nabaciti,
jer se vremenom osipa.
NAVODNJAVANJE
Plitak korenov sistem borovnice ini borov-
nicu veoma osetljivom na ekstremno prisustvo
ili odsustvo vode, odnosno na suu i poplave.
Uspeno postavljanje zasada zahteva adekvatno
navodnjavanje, kojim se obezbeuje zadrava-
nje 50% vode u zemlji tokom prve vegetacije.
Preporuuje se sistem zalivanja kap po kap, a
trebalo bi ga postaviti pre sadnje. U sredinji deo
reda, celom duinom, moe se postaviti savitljiva
irigaciona traka, koja se moe i ukopati u zonu
ispod korena, naroito kod sistema izdignutih
leja. Tenziometar je najbolji nain nadgledanja
vlanosti zemljita, mada se, po pravilu, unosi
ukupno 25 l vode na 10 m reda dnevno (25 l/10
m/d), ukljuujui i padavine u godini sadnje.
PRIHRANA SADNICA
Na oko 3 4 nedelje nakon sadnje, novozasa-
ene sadnice treba poubriti, a na zemljitima sa
niskim sadrajem organske materije (<3% OM)
postupak treba ponoviti jo jednom nakon 4 ne-
delje. Nanesite ili neko kompleksno ubrivo, za
biljke koje trae veu kiselost, ili amonijum sul-
fat (21-0-0) na 6,75 kg/ha istog N (14 g/ sadni-
ci) u preniku veem od 30 cm oko buna svake
sadnice (testiranje zemljita moe pokazati ma-
nju potrebu za vetakim ubrivima u odnosu
na prikazane vrednosti u godini sadnje, naroito
kod teih zemljita). Postupak se moe ponoviti
poetkom jula, ukoliko rast sadnica nije zado-
voljavajui. Na zemljitima sa niom kiselou,
ili na organskim zemljitima, amonijum sulfat se
moe zameniti ureom, u upola manjoj koliini.
Procenat azota u uobiajenim vetakim ubri-
vima koja se primenjuju kod borovnice moe
se videti u tabeli 2. Ne zaboravite da izraunate
koliinu vetakog ubriva samo za prostor na
kome su zasaene sadnice.
ORGANIZACIJA SEZONSKE
PROIZVODNJE
REZIDBA
Plodovi borovnice raaju na viegodinjim
lastarima, meutim, u isto vreme razvijaju se i
novi rodni izdanci. Adekvatnom rezidbom, ko-
jom se odstranjuju slabi i osueni izdanci, odr-
ava se oblik i proreuje bun i stimulie pro-
tok vazduha. Neophodna je kod bujnih sorti u
proizvodnim zasadima. Rezidbom se utie na
smanjenje broja plodova, to utie na poveanje
preostalih plodova i njihovu izloenost sunevoj
svetlosti koja utie na poveanje sadraja eera
u plodovima. to je vei protok vazduha manja
je mogunost pojave oboljenja. Pritom, uklanja-
njem zrelih, manje rodnih izdanaka stimulie se
novi prirast i odrava produktivnost.
Najbolje vreme za rezidbu borovnice je rano
Vetako
ubrivo
Hemijska
formula
Azot
%
Amonijum
nitrat
NH
4
NO
3
34
Urea CO(NH
2
)
2
46,6
Amonijum
sulIat
(NH
4
)2SO
4
20,5
Stajnjak promenljiva 1-15
Tabela 2. Hemfska formula i procenat a:ota
nekih uobicafenih vestackih aubriva
12
prolee, kada se mogu uoiti izdanci oteeni
zimskim mrazevima. Slabiji bunovi zahtevaju
otriju rezidbu od bujnih, jer se rezidbom sti-
mulie vegetativni prirast. Sorte koje imaju ten-
denciju irenja buna zahtevaju posebnu panju.
Polegnuti izdanci se uklanjaju, a ostavljaju oni
koji e dati dobar rod.
Prilikom rezidbe, izdanke oreite tako da
mogu uspravno da rastu, dok bun treba da
bude oformljen tako da omoguava dobru izlo-
enost sunevoj svetlosti. bunovi koji se beru
mehanizovano treba da budu ui i uspravniji od
onih kod kojih se berba obavlja runo. Prvi deo
rezidbe podrazumeva odstranjivanje izdanaka
koji su suvi ili oteeni niskim temperaturama,
insektima, bolestima ili koji su polomljeni. Dru-
go, eliminiite sve grane koje se dodiruju. Tree,
uklonite zrele izdanke i one koji se prostiru u
meuredni prostor. Najzad, odsecite kratke, raz-
granate izdanke u sredinjem delu buna koji su
slabo izloeni sunevoj svetlosti. Odsecite ih na
mestu to blie razgranjenju, kako bi se spreilo
truljenje zaostalog dela i irenje bolesti.
Da bi rast novih izdanaka bio konstantan neop-
hodno je rezidbu obavljati jednom godinje, jer
je novi prirast potreban za naredne sezone. Da bi
se stimulisao vegetativni prirast kod mladih bu-
nova dovoljno je odstraniti cvetove. Cvetove treba
skinuti poetkom prolea, kada poinju da bubre.
Na poetku tree godine, uklonite sve upredene ili
slabo razvijene izdanke, kako bi se bun pripremio
za sezonu. Kod sadnica starosti od 3 do 8 godina
odstranite sve izdanke u nivou neposredno iznad
povrine zemlje, a zadrite 2 najvia izdanka. Do
osme godine rastenja, sadnica borovnice treba da
ima 10 20 izdanaka razliite starosti. Nakon
toga, odravajte umerenu rezidbu sve dok izdanci
ne postignu punu veliinu, i zadravajui najbolja
2 3 izdanka iz svake sezone. U podrujima sa
toplijom klimom, moe se ak i 5 godina zadrati
i vie izdanaka naglaene rodnosti. Kada izdanci
postignu zrelost (od 5. do 8. godine) sve manje
raaju, tako da one zrelije treba ukloniti i zame-
niti mlaim izdancima, kako bi se zadrala pro-
duktivnost. Uopteno govorei, detaljna rezidba
buna vri se samo zato da bi se eliminisali osue-
ni ili oboleli izdanci. U tom sluaju, izdanke treba
odsei to blie zemlji, kako bolest ne bi prodrla
kroz deo izdanka koji je zaostao odsecanjem.
ZATITA OD MRAZA
U odnosu na ostale faktore koji utiu na prinos,
proleni mrazevi imaju najvei uticaj na smanje-
nje prinosa. Mraz tokom samo jedne noi moe
u potpunosti da uniti prinos. Borovnica obino
cveta pre poslednjeg mraza, naroito rane sor-
te. Meutim, za razliku od ostalih vonih vrsta,
osetljivost na mraz cveta borovnice odreena je
njegovim oblikom i pravcem prostiranja. Zatita
od mraza je obino obavezna kod izuzetno ranih
sorti na lokalitetima na kojima se proleni mra-
zevi mogu oekivati u vie navrata.
Ukoliko je zatita od mraza neophodna, prime-
njuje se vetaka kia, jer se cvetovi moraju posu-
ti vodom da bi efekat bio vidljiv. Dokle god na
cvetovima ima vode, temperature e se zadrati
na 0C, jer voda oslobaa toplotu pre nego to se
pretvori u led. Cvetovi borovnice obino podnose
temperature od nekoliko stepeni ispod take zale-
ivanja. Ovaj vremenski razmak izmeu leenja
vode i oteenja omoguava da se zasad u potpu-
nosti prekrije ledom, i cvetovi i sadnice ipak za-
tite. Meutim, ukoliko je mlaz vode koji se izliva
na cvetove nedovoljan, temperatura e sii ispod
take oteenja, i tako izazvati jo vea oteenja.
Neophodno je kontinuirano izlivanje na sadnice
najmanje 25 38 mm vode na sat, odnosno 420-
550 L/min po hektaru, da bi se obezbedila ade-
kvatna zatita. Vetrovito vreme uzrokuje gublje-
nje toplote, ime se zatita od mraza umanjuje.
Pod ovakvim uslovima potrebne su vee koliine
vode. Vetaka kia nema efekta u uslovima kada
je vetar ekstremno jak, jer gubljenje toplote moe
biti izraenije nego prilikom zamrzavanja vode.
Osetljivost cvetova na mraz razliita je u ra-
zliitim fazama razvoja cveta. Otvoreni ili deli-
mino otvoreni cvetovi su mnogo osetljiviji od
vrsto zatvorenih. Osim toga, cvetovi u razvoju
bolje podnose mraz nego oni koji su otvoreni.
Potreba za zatitom od mraza uslovljena je i dru-
gim vremenskim uslovima. Vea je verovatnoa da
e mirna, vedra no stvoriti uslove koji izazivaju
oteenja, jer se toplota brzo gubi, i temperatura cve-
tova moe biti nia od temperature u neposrednom
okruenju biljke. Moe se oekivati da e mrazevi
koji nastupaju posle perioda toplog vremena izazvati
vea oteenja od onih koji slede iza perioda sveijeg
vremena, zbog intenziviranog rasta biljaka.
Temperaturu treba pratiti na delu zasada koji
se nalazi na najnioj visinskoj taki, kako bi se
moglo zakljuiti o potrebi zatite od mraza. De-
lovi zasada na nioj visini bie hladniji od okru-
enja, a mogu biti znaajno hladniji u odnosu
na vazduh oko objekata. Uz to, zatitu od mraza
treba primeniti ranije ukoliko je relativna vla-
nost vazduha nia, jer je taka pojave rose nia u
takvim noima, kada se nie temperature i mogu
oekivati. Nemojte prekidati navodnjavanje uju-
tru pre izlaska sunca, i pre nego to led pone da
otpada sa biljke, ili pone da se prirodno topi.
MALIRANJE
Oko sadnice, u preniku od 1 1,25 m, treba
naneti sloj mala debljine 7.5 13 cm koji treba
obnavljati svake druge do tree godine. Koren
borovnice se razvija u toj meavini zemlje i mal-
13
a, i ukoliko se ne obnavlja po raspadanju koren
biljke moe biti ogoljen i podloan oteenjima.
esto je nakon prinavljanja mala neophodno
uneti i dodatne koliine azota, obino dva puta
veu koliinu od preporuene.
OPRAIVANJE
Da bi borovnica ostvarila maksimalne prinose
neophodni su joj insekti koji vre opraivanje (80
100% opraivanja). Polen borovnice je teak i le-
pljiv, stoga ga moraju prenositi insekti, da bi opra-
ivanje bilo uspeno. Pele mogu da otresu polen sa
antera i skupe velike koliine polena. Medonosne
pele ovo ne mogu da obavljaju, tako da su ma-
nje ekasne kod opraivanja. Solitarne pele tako-
e samo oteavaju okolnosti, jer one bue rupe u
osnovi cveta kako bi prikupile nektar. Na taj nain
se ne vri opraivanje, a medonosne pele koriste
ove prolaze, tako da ni one ne oprauju cvetove.
Kod sorti sa manjim cvetom (Bluecrop), ili onih
sa naglaenom produktivnou polena (Rubel), za-
metanje plodova je obino uspenije.
Medonosne pele nisu tako ekasne za oprai-
vanje kao bumbari, jer one manje lete po hlad-
nijem i vetrovitom vremenu. Bumbari i divlje
pele obino daju bolje rezultate, jer imaju ma-
nje rezervi hrane u konicama. Smatra se da se
podizanjem gustih, zelenih ograda oko zasada
borovnice stimulie naseljavanje domaih pela,
i time obezbeuje poboljano opraivanje.
Za opraivanje dovoljno je imati od 4 do 8 pela
po bunu tokom najtoplijeg dela dana. Tamo gde
ovo nije sluaj, konice se mogu postaviti u veem
broju u zasad i tako obezbediti adekvatno oprai-
vanje. Konice treba postaviti kada se razvije 5%
cvetova (pa najvie do 25%), i treba ih ostaviti u
zasadu sve dok latice cvetova ne ponu da opa-
daju. Za opraivanje je bolje imati vie krupni-
jih nego vei broj manjih konica. Jedna konica
po hektaru (sa najmanje 45.000 pela) dovoljna
je kod sorti Rubel, Bluetta i Blueray, 2 konice
po hektaru kod sorti Berkley i Elliot, 3 kod sor-
te Bluecrop i ak i do 5 konica kod sorte Jersey.
Konice treba postaviti na zatienom prostoru sa
prednjim delom konice (ulazom) okrenutim ka
istoku. Treba ih, po potrebi, rasporediti po celoj
parceli, na meusobnom rastojanju ne veem od
275 m. Koenjem cvea po obodu zasada usred-
srediete panju pela na bunove borovnice.
Nemojte zaboraviti da uklonite konice prilikom
prskanja zasada pesticidima.
KONTROLA IVOTINJA KOJE
PRIINJAVAJU TETU
U poreenju sa ostalim bobiastim vrstama,
borovnica trpi najveu tetu koju izaziva ivo-
tinjski svet, naroito ptice. Zabeleeni su gubici i
do 30% prinosa u ekstremnim sluajevima. Jata
ptica pevaica i manjih ptica mogu neposredno
na bunu da se hrane bobicama, i tako zaraze
rod. Druge tetoine, kao to su jelen i glodari,
takoe mogu da prouzrokuju tetu.
Najekasnija zatita od ptica je postavljanje
mree koja ziki ne dozvoljava pristup zasadu.
Postavljanje mree je esto skupo, ali se, u zavi-
snosti od materijala od koga je nainjena, moe
opravdati, s obzirom na vek trajanja mree (3
10 godina). Mree se prave ili od materijala koji
su izraeni od kombinacije plastike i impregnira-
nog platna, najlona, pamuka ili politilena. Postav-
ljanje i uklanjanje mree predstavlja veliki posao.
Ostali naini zatite, ukljuujui audio napra-
ve za pravljenje buke (vatromet, paranski topovi
itd.), elektronsko ometanje ptica ili emitovanje
zvukova iz divljine mogu biti ekasni samo na
kratko, jer se ptice brzo prilagode emitovanim
zvucima. Vizuelni efekti za zastraivanje ptica,
kao to su baloni sa oima ili lane divlje zveri,
mogu biti od koristi. Izmenom i premetanjem
razliitih ureaja doprinee se ekasnosti i du-
gotrajnosti ovih pristupa.
to se tie ostalog divljeg sveta, najee se pri-
menjuju smrtonosne metode, kao to je trovanje
(kod glodara) i korienje vatrenog oruja (kod
jelena i drugih veih ivotinja). Postavljanje ogra-
da i objekata za zastraivanje se ponegde pokazalo
uspenim, meutim, ove metode nisu pouzdane.
PRIHRANA
Borovnica bolje uspeva na kiselim zemljiti-
ma i, u poreenju sa ostalim vonim vrstama,
pokazuje manju potrebu za veinom mineral-
nih materija. Uopteno govorei, borovnica
trai vrlo malo dodatne prihrane, i osetljiva je
ne preteranu primenu mineralnih ubriva. Te-
stiranje zemljita treba da predstavlja standardni
deo programa prihrane i nege, naroito kontro-
la kiselosti zemljita. Veina zemljita moe da
obezbedi potrebne mineralne materije ukoliko
se kiselost odrava u odgovarajuim granicama.
Meutim, na veini parcela bie potrebna do-
datna prihrana svake godine.
Preporuuje se da se svake godine, u prolee,
mnogo pre berbe, ili po berbi, izvri testiranje ze-
mljita i listova borovnice. Pedeset listova sa ce-
lokupne povrine parcele treba prikupiti, oprati i
osuiti za analizu. Pregledom problematinih de-
lova zasada moe se utvrditi potreba za dodatnim
testiranjem. Obino se svake godine dodaje azot,
dok se ostale mineralne materije unose samo uko-
liko se testiranjem ukae na nedostatak.
Izvori azota su uglavnom amonijum sulfat,
amonijum nitrat, urea ili drugi organski izvori.
Kao izvoru azota, prednost se daje amonijum
14
sulfatu, u odnosu na nitrate, jer je borovnica
osetljiva na nitrate. Obino je urea najbolji iz-
bor, ukoliko je kiselost zemljita ispod 5,0. Ona
je obino i najjeftinija, i treba je unositi da bi
se izbeglo isparavanje. Kompleksna 15-15-15
ubriva ne treba koristiti, osim na peskovitim
zemljitima. Prilikom korienja ovih ubriva,
ne zaboravite da koristite amonijumske forme
azota. Zemljita sa veim sadrajem organske
materije mogu imati manju potrebu za azotom.
Debeo sloj strugotine ili iverja moe uticati na
ak do dva puta veu potrebu za azotom, jer su
to materijali koji privremeno mogu da onemo-
gue biljku da doe do ovih hranljivih materija.
Amonijum sulfat se takoe koristi kada treba
smanjiti kiselost zemljita. to je zasad stariji po-
trebe za azotom su vee. Iako doprinosi poveanju
kiselosti zemljita urea na kiselost ne utie u znat-
noj meri. Detaljnije informacije o tome date su u
tabeli 4. Moda e neto vie azota biti potrebno
na lakim, a manje na teim zemljitima. Unoenje
stajnjaka nakon sadnje se ne preporuuje za borov-
nicu koja se plasira na trite u sveem stanju, usled
mogunosti prenoenja bolesti preko hrane. Ako se
stajsko ubrivo ipak koristi, treba da bude dobro
kompostirano i uneseno pre sadnje, zbog smanje-
nja rizika. Radi boljeg usvajanja mineralnih mate-
rija preporuuje se primena azota u dva navrata, u
vreme kretanja pupoljaka i 6 nedelja nakon toga.
ubrenje treba izbegavati krajem leta, jer se tako
stimulie prirast, jer je podloan oteenjima to-
kom zime. Jesenje ubrenje obino je neekasno,
poto dolazi do demineralizacije pre nego to biljka
upije mineralne materije.
Nedostatak ostalih hranljivih materija na koji uka-
u analize zemljita i lista moe se nadoknaditi na
razliite naine. Fosfor se moe nadomestiti kom-
pleksnim ubrivima, ili individualno, kroz diamo-
nijum-fosfat, koncentrat superfosfata, monoamoni-
jum-fosfat i superfosfat. ubriva koja sadre samo
fosfor mogu se primenjivati bilo kada, dok ubriva
koja sadre azot treba tretirati kao azotna ubriva.
Ako se ukae potreba za dodatnim kalijumom,
treba primeniti kalijum sulfat, u bilo kom perio-
du godine. Izbegavajte korienje kalijum-hlori-
da, jer je borovnica osetljiva na hloride. Ukoliko
je potrebno nadomestiti i magnezijum, kalijum-
magnezijum sulfat e odgovarati. Jo jedan izvor
magnezijuma je dolomitski kre, ukoliko je kise-
lost zemljita nia od 4,5, odnosno ako je sadraj
magnezijum-sulfata vei.
Isuvie niska kiselost zemljita obino za posle-
dicu ima nedostatak kalcijuma. U tom sluaju,
koristi se krenjak ili dolomitski kre. Ukoliko
pH nije previe nizak, kao izvor kalcijuma moe
se upotrebiti gips, a da pritom ne doe do pro-
mene pH. Ostale mineralne materije retko kada
su u nedostatku, osim u sluajevima izuzetno vi-
soke kiselosti zemljita. Nedostatak gvoa (po-
java utila na mladim listovima) je obino prvi
Starost
(u godinama)
Urea
Amonijum
Sulfat
isti
Azot
8 160 350 75
7 135 290 63
6 110 240 51
5 90 190 42
4 70 145 33
3 50 110 23
2 40 85 19
Tabela 4. Goaisnfe kolicine nitrogena (hg/ha)
u tipicnom :asaau borovnica u Srbifi
indikator ove pojave, i tada obino postoji nedo-
statak i drugih mikroelemenata. Kontrolisanjem
kiselosti zemljita ovaj problem se eliminie.
NAVODNJAVANJE
Adekvatna kontrola vlage u zasadu ta-
koe je znaajna za postizanje protabilnih pri-
nosa. U podrujima u kojima se gaji borovni-
ca neujednaena koliina padavina dovodi do
remeenja ravnotee optimalne koliine vlage
tokom itavog veka zasada. Uzgajivai su prinu-
eni da nadoknauju nedostatak vode, odnosno
da uklanjaju viak vode u zasadu, da bi se izbegla
pojava bolesti. ak i u godinama sa normalnom
koliinom padavina moe se desiti da zasadu
ponestane vlage, jer je korenov sistem borovnice
plitak. Potrebe borovnice za vodom su najvee u
periodu rasta ploda, sredinom leta, kada je nor-
malna koliina padavina najnia. Padavine su
obilnije u prolee i jesen, odnosno u vreme kada
se koren borovnice razvija, i kada je najosetljivi-
ji na bolesti. Za visoke prinose najznaajnije je
praenje koliine padavina u odreenoj oblasti,
tako da uzgajivai budu u mogunosti da obez-
bede dodatne koliine vode, ako za to postoji
potreba, kao i odlivanje suvine vode iz zasada.
Navodnjavanjem borovnice postiu se bolji
prinosi, plodovi su krupniji, a broj plodova koji
se osipaju je manji. Prednost se daje navodnjava-
nju po sistemu kap po kap, u podrujima sa ret-
kom pojavom prolenih mrazeva, a postavljanje
15
ovog sistema treba obaviti pre sadnje. Elastine
plastine trake mogu se postaviti uz sadnice du
leja, ili se mogu ukopati ispod zone korenovog
sistema, u sluaju izdignutih leja. Vetaka kia
se takoe moe koristiti kada je potrebno obez-
bediti zatitu od mrazeva, ali, u tom sluaju, tre-
ba oekivati pojavu gljivinih oboljenja.
Za zasad borovnice standardne veliine potreb-
no je 125 155 cm vode po hektaru tokom itave
vegetacije. Kao i u godini postavljanja zasada, to-
kom itavog poetnog perioda vegetacije zemlji-
te u zasadu treba da bude obezbeeno vodom
do mere od oko 50% njenog kapaciteta primanja
vode. Tenziometrom se najekasnije kontrolie
koliina vlanosti zemljita, mada u praksi, u pr-
voj godini po sadnji, obino na 10 m reda dolazi
30 l vode dnevno (25 l/10 m/ d), ukljuujui pa-
davine i navodnjavanje, sa godinjim poveanjem
od oko 20%, dok zasad ne postigne zrelost. Ovaj
uslov moe se obezbediti kombinovanjem pada-
vina i navodnjavanja. Dnevne koliine e varirati
tokom vegetacije, u zavisnosti od faze rasta, s tim
to e, da bi se obezbedila odgovarajua koliina
vode za plod koji sazreva, vee koliine biti po-
trebne tokom perioda formiranja konane velii-
ne ploda, kao i tokom perioda berbe.
BERBA I MANIPULACIJA
PLODOVIMA POSLE BERBE
Tretiranje plodova pre berbe i odluke o na-
inu tretiranja zasada borovnice znaajno se
odraavaju na prinos. Izabrana sorta trebalo bi
da odgovara potrebama na tritu. Na primer,
treba izbegavati sorte sa plodovima problema-
tinog kvaliteta, a sorte kao to je Elliot, koje
boju poprimaju pre nego to postignu odgova-
rajui nivo eera, ne treba brati pre postizanja
pune zrelosti. Adekvatnom rezidbom postie se
da plodovi budu krupniji, ujednaeniji, ranijeg
vremena zrenja, kao i da se lake beru, to dopri-
nosi ekasnosti i smanjenoj pojavi oboljenja. Vi-
sok nivo azota moe dovesti do slabije trajnosti
plodova i zakasnelog vremena sazrevanja. Slabo
opraivanje negativno e se odraziti na zameta-
nje plodova i prinose. Vano je u svim oblastima
iznai najbolja reenja za gajenu kulturu, u cilju
dostizanja protabilnih prinosa.
Prvi prinosi se esto mogu oekivati u toku tree
i etvrte godine gajenja, s tim to se puna produk-
tivnost zasada oekuje u estoj i desetoj godini, u
zavisnosti od sorte i klimatskog podruja. Borov-
nica raste u grozdovima i nema ujednaeno vreme
sazrevanja, to podrazumeva vie berbi za posti-
zanje maksimalnih prinosa. Berbu treba obavljati
esto, na svakih 7 10 dana, ili ee, ukoliko
su temperature visoke. to se sezona vie primie
kraju, interval izmeu branja postaje dui, s tim
da su kod sorti sa kasnijim vremenom sazrevanja
berbe ree. Plodovi su najboljeg kvaliteta ako se
beru ujutru, poto se rosa osui, i pre nego to
nastupe visoke temperature. Ustanovljen sistem
brzog transporta plodova sa polja tokom berbe je
imperativ. Odlaganje hlaenja nakon berbe zna-
ajno moe uticati na trajnost plodova.
Borovnica za potronju u sveem stanju uglav-
nom se bere runo, a preporuuje se to manje
manipulisanje plodovima, da bi se umanjilo
oteenje plodova i irenje bolesti. Zrele bobice
sa grozda treba palcem otresti na dlan, ne treba
ih brati, kao veinu drugog voa. Proseni pro-
fesionalni bera moe da ubere od 20 do 25 kg
za 8 sati po danu, dok iskusniji berai mogu da
sakupe i vee koliine kada je rod obilan. Sve je
vie uzgajivaa koji plodove borovnice prilikom
berbe plasiraju u posude u kojima se bobice pro-
daju. Ovim se smanjuje prenoenje plodova iz
ruke u ruku, ali je radna snaga skuplja, jer ova-
kav nain berbe usporava beraa. Bobice bi tre-
balo brzo transportovati sa polja u hladnjau.
Borovnice za preradu podrazumevaju mehani-
zovanu berbu, mada je mehanizovana berba sve
uobiajenija i kod borovnice za sveu potronju.
Mali runi vibratori sa posudom za skupljanje
otresene borovnice mogu se koristiti na manjim
povrinama, dok se u komercijalnoj proizvod-
nji koriste veliki kontejneri koji se postavljaju
iznad maina za branje. Iako je kod mehanizo-
vane berbe neophodno dodatno sortiranje voa,
a dugotrajnost plodova smanjena, trokovi me-
hanizovane berbe su za do 1/3 nii u odnosu
na runu berbu. Meutim, kod mehanizovane
berbe, da bi berba bila ekasna, rastojanje izme-
u redova mora da bude 3 m, a rastojanje od
ivice zasada do poetka reda (zbog zaokretanja
mehanzacije) 8 m, dok nagib ne sme da bude
vei od 10%. Obino uzgajivai prve dve berbe
obavljaju runo, kod bilo koje sorte, sve dok ve-
ina bobica ne sazri, ime se smanjuje broj zele-
nih i za sortiranje nedovoljno sazrelih bobica.
HLAENJE I UVANJE
Bobiasto voe bi trebalo brzo stavljati u kli-
matizovane uslove hladnjae, proputanjem
hladnog vazduha ( 2C) preko paleta sa plo-
dovima. Kada se plodovi ohlade do blizu 0C,
palete sa gajbicama treba uviti u plastiku i osta-
viti u hladnu komoru na temperaturi od -1C
0C, pri relativnoj vlanosti vazduha od 85%,
i uz slab protok vazduha, radi smanjenja stepena
dehidratacije. Via temperatura vazduha u hlad-
njai i nia vlanost vazduha nepovoljno e se
odraziti na dugotrajnost plodova.
Plodovi obrani neposredno pre pune zrelosti
imae bolju dugotrajnost u odnosu na prezrele i
plodove obrane u punoj zrelosti. Kod proizvod-
nje borovnice za sveu potronju najbolje je obu-
16
iti berae da u pravo vreme beru plodove, tako
da sortiranje nakon berbe ne bude neophodno.
Berai mogu ubrane bobice odlagati direktno
u plastine posude za maloprodajno trite koje
se mogu direktno prosleivati u hladnjau i pla-
sirati na trite. Plastine posude od iste Cla-
mm-shell plastike, razliitih dimenzija, koriste
se kako za maloprodajno tako i za veleprodajno
trite. Ove posude su jeftine, omoguavaju brzo
hlaenje plodova i providne su. Precizni izgled
posude treba utvrditi u dogovoru sa kupcima.
Posude od stiropora, kartona ili drveta jo uvek
su u upotrebi za lokalno i neposredno malopro-
dajno trite, kao i za namensko trite.
TRANSPORT
Veliki procenat obranih plodova se izgubi na
putu od njive do trpeze. Veliki deo ovog gu-
bitka posledica je loe manipulacije plodovima
posle berbe, ukljuujui i transport. Smanje-
njem broja transfera plodova kako iz ruke u
ruku tako i kao upakovanog proizvoda, sma-
njuje se i procenat gubitka. Bobiasto voe bi
trebalo odravati u hladnim uslovima, upako-
vano u svakoj fazi transporta. Gajbice bi treba-
lo transportovati na paletama, ne doputajui
pri tom da lee na podu ili dodiruju stranu pri-
kolice, kako bi se obezbedio protok vazduha.
Temperatura u gajbicama koje dodiruju pod ili
stranu prikolice moe dostii ak i 11C. Isto
tako, gajbice ne treba redjati iznad zadnjih to-
kova kamiona, kako bi se smanjilo truckanje.
Da bi se palete stabilizovale one su mogu do-
datno prepakovati, ili se mogu obmotati pant-
ljikama. Ukoliko za to postoje mogunosti tre-
ba koristiti kamion-hladnjau. Meutim, kod
veine ovih kamiona cirkulacija vazduha nije
zadovoljavajua, i temperatura ne moe da se
odri ispod 4C, a da se plodovi pritom ne za-
lede. Usled toga, maksimalno hlaenje plodova
pre utovaranja je ak i vanije, kako bi proizvod
stigao na trite u to boljem stanju. Ukoliko
vam kamion-hladnjaa nije na raspolaganju,
gajbice sa plodovima iz klimatizovanih uslo-
va treba prekriti platnom da bi se odrala nia
temperatura. Ovaj postupak se ne preporuuje
za transport na veliku daljinu.
Transport plodova do veleprodajnog, odnosno
maloprodajnog trita esto je izvan kontrole
odgajivaa. Na poboljanje kvaliteta proizvoda
koji stie do potroaa utie razvijanje dobrih
odnosa sa kupcima u veleprodaji, odnosno ma-
loprodaji, u smislu njihove edukacije kako da na
adekvatan nain postupaju sa sveom borovni-
com. Poeljan je lini kontakt izmeu prodavca
i kupca pre prve isporuke, a u sluajevima kada
to nije mogue, od pomoi moe biti i uputstvo
za rukovanje pridodato uz poiljku.
SUZBIJANJE TETOINA
Borovnica je osetljiva na mnoge insekte i bo-
lesti. Mnoge od ovih tetoina mogu se kontro-
lisati, ili se njihova zastupljenost moe svesti na
minimum kroz adekvatnu negu i primenu agro-
tehnikih mera u zasadu. Odravanje ispravnog
zadravstvenog statusa sadnica, snabdevenost vo-
dom, kao i provetravanje i zatita od korova, u
cilju minimiziranja zastupljenosti domaina bo-
lesti, doprinee smanjenju uticaja bolesti i te-
toina. Suzbijanje tetoina lake je ako je bun
proreeniji. Pritom, izbor otpornih sorti i ade-
kvatna upotreba pesticida, u cilju zaustavljanja
irenja pojave tetoine koja se suzbija, takoe
pozitivno utie na njenu zastupljenost. Meu-
tim, kada se prilikom pregleda zasada utvrdi da
e gubici u prinosima prei prihvatljive granice
hemijski pesticidi pruaju najbolju zatitu i za-
dovoljavaju potrebe svakog trita.
17
INSEKTI TETOINE
Eriodna grinja (Acalitus vaccinii) je veoma
sitna, beliasta grinja, izdueno-kupastog oblika.
Osam noica grupisano je blizu glave na proire-
nom kraju tela. Da bi se grinja jasno videla mora
se koristiti lupa. Pupoljci koje ova grinja napad-
ne imaju crvenkastu boju i gruba ispupenja na
spoljnoj strani listia pupoljaka. Tokom itave
sezone, ove grinje se mogu nai u svim stadiju-
mima razvoja, i uglavnom se zadravaju na po-
puljcima i cvetovima. Ova grinja hrani se tkivom
i listiima pupoljaka, to dovodi do suenja i de-
formisanja cvetova, koji ili ne mogu da zametnu
plod ili obrazuju plod neravne povrine. Sadni-
ce treba pregledati u septembru, pre nego to se
novi pupoljci u potpunosti formiraju. Kontrola
ove pojave moe se vriti orezivanjem zaraenih
izdanaka, dok se u izvesnom stepenu moe suz-
biti i primenom hemijskih sredstava, odnosno
prskanjem nakon berbe meavinom Tiodana sa
70-second superior oil. Postupak treba ponoviti
posle dve sedmice.
Male zimske grinje (Operophtera brumata)
mogu izazvati ozbiljnu defolijaciju, a moe se
nai i kod drugih zastupljenih vonih vrsta. en-
ka, koja nema krila, uspue se uz izdanak buna
poetkom zime, da bi u naprslinama kore izdan-
ka izlegla jaja. Siune larve e se izlei poetkom
prolea, i nastaniti na nabubrelim pupoljcima.
One se hrane pupoljcima, i tako ih unitavaju.
Kasnije se premetaju na listove, gde se hrane, a
njih obmotavaju svilenkastim nitima. U ovom
stadijumu razvoja, one su zelene boje, sa jedva
vidljivom prugom sa bone strane. Sredinom leta
padaju ne zemlju gde, ispod biljnih ostataka, pre-
laze u stadijum lutke. tetoina razvija samo jednu
generaciju godinje. Za suzbijanje ove tetoine,
poetkom prolea, vano je pregledati pupoljke
borovnice i proveriti da li u njima ima siunih
crva. Prskanjem odraslih insekata, krajem jeseni
ili poetkom prolea, moe se donekle suzbiti ova
tetoina. Za suzbijanje insekata iz roda Lepidop-
tera ekasni su preparati na bazi Bacillus thurin-
giensis (BT) - malation, karbaril, azinfos-metil,
piretrin, fosmet, spinosad i tebufenoksizid.
Crv borovnice - (Rhagoletis mendax) je veo-
ma znaajna tetoina koja je esto u visokom
stepenu zastupljena kod borovnice. Kod ubra-
nih plodova nivo tolerancije je nula. Ova teto-
ina prezimi u zemlji ispod buna kao siuna
(3 mm), mrko-uta ahurasta forma. Poet-
kom leta poinju da se pojavljuju leptiri srednje
veliine,to se nastavlja tokom itavog leta. Telo
im je crne i tamno mrke boje, a na krilima, koja
imaju po jedno sa obe strane, uoljive su crne
pruge. Jaja polau ispod pokoice zrelih bobica,
ili bobica koje sazrezvaju, 7 do 10 dana po izla-
sku enke. Larve se izlegu kroz nedelju dana, a
hrane se bobicom, i mogu se uoiti samo uko-
liko im se veliina povea. Lepljive kartonske
trake sa amonijum-acetatom mogu se koristiti
za monitoring, a prag zastupljenosti je 1 odra-
stao insekt. Hemijska sredstva za suzbijanje ove
tetoine su malation, karbaril, azinfos-metil,
piretrin i fosmet.
Smotavac ploda borovnice (Argyrotaenia veluti-
nana, Choristoneura rosaceana) koristi terminalne
listove za zatitu larvi, obmotavajui ih svilenka-
stim nitima. Na isti nain moe obmotati i cvetove
i plodove. Ove tetoine mogu zaraziti obrane plo-
Slika 1. Acalitus vaccinii
Slika 2. Operophtera brumata
Slika 3. Rhagoletis menaax
Slika 4. Argyrotaenia velutinana
18
dove, naroito one koji su mehanizovano obrani.
Za monitoring se mogu koristiti feromonske klop-
ke, a prag zastupljenosti je 1 larva na 100 lisnih
izdanaka. Kontrola ukljuuje korienje preparata
na bazi Bacillus thuringiensis (BT) - malation, kar-
baril, piretrin, fosmet, spinosad i tebufenoksizid.
Lisni miner (Gracilaria vacciniella) hrani se
meu slojevima listova, a tuneli koje ostavlja
za sobom vidljivi su na donjoj strani listova. U
kasnijim stadijumima razvoja, tetoina izlazi iz
siunih tunela, i itav list savija i vezuje u trou-
glastu formu. Odrasla larva pada na zemlju, gde
se pretvara u lutku, i postaje odrasli insekt. Para-
zitska osa, Apanteles ornigis, moe u velikoj meri
unititi ovaj insekt. Visoka zastupljenost ove te-
toine moe se tolerisati, uz neznatne gubitke, ali
e prilikom berbe listovi zavezani kao to je opi-
sano pasti na zemlju i prouzrokovati zaraenost.
Preporuuje se da se u zasadima u kojima je berba
mehanizovana prskanje hemijskim preparatima
vie puta ponovi, nakon to se uoi pojava teto-
ine. Za suzbijanje se moe koristiti itava paleta
preparata, kao to su azinfos-metil, tebufenoksi-
zid, fosmet, metomil ili spinozad. Na parcelama
na kojima se berba obavlja runo moe se toleri-
sati pojava veeg broja ove tetoine.
Gusenice koje se hrane listom (Hyphantria cu-
nea, Datana sp., Malacasoma) hrane se na liu
borovnice. Neke od njih hrane se u grupama, sa
ili bez svilenkastog zastora, i mogu da prouzrokuju
potpun gubitak lisne mase na itavim bunovima.
Ako ih tokom perioda cvetanja ima u velikom bro-
ju, samo su insekticidi bazirani na bakteriji Bacillus
thuringiensis (BT) ekasni za suzbijanje. Kod ma-
nje zastupljenost tetoine, za kontrolu je dovoljno
obaviti rezidbu i sagoreti svilenkaste forme. Kasni-
je, u toku vegetacije, za suzbijanje insekata iz roda
Lepidoptera mogu da poslue preparati kao to su
malation, karbaril, azinfos-metil, piretrin, fosmet,
spinosad i tebufenoksizid.
Vai (Illionia pepperi, Myzus persicae, Fimbriap-
his mbriata) se najee mogu nai na donjoj stra-
ni mladog i sonog lia, kao i na mladim vrhovi-
ma izdanaka. Odrastao insekt moe da razvije vie
generacija godinje, pri emu se brojne populacije
insekta pojavljuju sredinom leta. Oteenja koja
uzrokuju vai esto su usko povezana sa prenoe-
njem virusnih i oboljenja koja lie na virusna. One
takoe mogu da budu uzrok zaraenosti kod plo-
dova obranih mehanizovano. U sluajevima pojave
znaajne opasnosti od virusa ili velikog broja ovih
tetoina, pre berbe treba pristupiti tretiranju zasa-
da metomilom ili malationom.
Osa galica borovnice (Hemadas nubilipennis)
obrazuje velika okruglasta zadebljanja na mladim
izdancima, obino pri terminalnim izdancima.
Siuna osa, koja ne leti, pojavljuje se poetkom
leta, uspue se uz mladi izdanak, gde e poloiti
jaja. Na tom mestu se obrazuje guka. Zaraenost
je obino lokalne prirode, ali se moe proiriti i,
naroito u mladim zasadima, prouzrokovati pro-
bleme. Kontrola se najbolje obezbeuje rezidbom
i sagorevanjem zadebljanja na mladim izdancima,
u jesen, poto lie opadne, kao i odstranjivanjem
sasuenih vrhova tokom vegetacije.
Insekti koji napadaju listie pupoljaka (Diaspidi-
otus ancylus, Lecanium sp.) hrane se granicama, i
mogu nepovoljno uticati na bujnost sadnice. U rano
Slika 5. Hyphantria cunea
Slika 6. Illionia pepperi
Slika 7. Hemaaas nubilipennis
Slika 8. Diaspiaiotus ancylus
19
prolee, na listiima pupoljaka na granicama se
moe uoiti veliki broj enki ovih insekata. Adekvat-
nom rezidbom umanjuje se verovatnoa ove pojave.
Prskanjem dormantnim uljanim preparatom poet-
kom prolea, u vreme bubrenja pupoljaka, obezbe-
djuje se kontrola ovih tetoina. Za ekasnu kontro-
lu neophodno je dobro poprskati zasad.
Dogwood borer (Synanthedon scitula) je siu-
ni leptir, najee crne boje, sa tankim utim pru-
gama u predelu abdomena. Odrastao insekt polae
jaja na izdancima tokom juna i jula, a larve se izleu
ispod kore izdanka, na mestima orezivanja, ili na
drugim pukotinama na izdanku. Hrane se mladim
izdancima, to moe da prouzrokuje suenje mla-
dih delova izdanaka, i dovede do slabljenja itavih
izdanaka koji se, usled vetra, obilnijeg roda ili usled
mehanizovane berbe mogu polomiti. Feromonske
klopke se mogu koristiti za monitoring ovih inse-
kata, a preparati kojima se eliminiu insekti iz roda
Lepidoptera su malation, karbaril, azinfos-metil,
piretrin, fosmet, spinosad i tebufenoksizid.
Svrdla izdanka borovnice (Oberea myops)
uzrokuje dve vrste oteenja. Poetkom leta, pr-
vih 7 do 10 cm postojeeg prirasta moe se osu-
iti i propasti. Ova pojava moe se dogoditi kako
na zrelim granama, koje se brzo razvijaju, tako i
na manjim granama. Pregledom mladih izdana-
ka mogu se uoiti nabori na rastojanju od 1 cm,
gde su jaja poloena. Oteenje koje je kasnije
vidljivo odnosi se na suenje itavog izdanka.
Detaljnim ispitivanjem mogu se opaziti siuna
udubljenja na 7 do 10 cm, itavom duinom
mladog izdanka, iz kojih vise pauinaste niti.
Kada se izdanak raspori po duini, u njemu se,
na kraju kanala, moe videti ukasta, beznoga
buba, dugaka 1 do 2 cm. Rezidba i spaljivanje
zaraenih izdanaka na delu ispod insekta jedina
je ekasna mera kontrole.
Nematode se najekasnije suzbijaju prikida-
njem ivotnog ciklusa tetoine, ili fumigacijom,
u vreme jesenje obrade zemljita pred sadnju.
Ove mikroskopske crve teko je uoiti i kontro-
lisati. Nematode Xiphinema spp. (uzrokuje ote-
enja na korenu), Pratylenchus spp. (uzrokuje
lezije na korenu) i Paratrichodorus spp. (uzro-
kuje zadebljanja na korenu) negativno se odraa-
vaju na bujnost biljke i njen ivotni vek. Na ove
nematode naroito su osetljive mlade sadnice. U
pogledu suzbijanja, veoma malo se moe uiniti
poto se zasad ve podigne. Dalje irenje nema-
toda moe se zaustaviti iskopavanjem zaraenih
sadnica sa korenovim sistemom i fumigacijom
tog dela zemljita. Povrinski usevi, kao to su
ra, engleska trava, sudanska trava i neven, mogu
smanjiti zastupljenost nematoda.
Slika 9. Synantheaon scitula
Slika 10. Oberea myops
20
BOLESTI I PROUZROKOVAI BOLESTI
Antraknoza (prouzrokova Colletotrichum
gleiosporioides) se uglavnom javlja u godinama
sa obilnim padavinama i toplim vremenom. Za-
raenost bobica obino nije uoljiva, ali se moe
pojaviti bilo u kojoj fazi razvoja ploda. Oboljenja
se javljaju tokom perioda cvetanja i kada je plod
jo uvek nezreo. Oboljenja su najuobiajenija na
cvetnim vrhovima plodova. Tokom perioda sazre-
vanja, incirana mesta postaju blago ulegnuta i
naborana. U uslovima poviene vlanosti, na tim
mestima, razvija se sloj ruiastih, sluzavih spora.
Orezivanjem i unitavanjem sasuenih izdanaka
u prolee umanjuje se pojava primarnih izazivaa
zaraze. Suzbijanje se moe vriti i hemijskim pu-
tem, rotiranjem razliitih preparata, kao to su, na
primer, azoksistrobin, meavina ciprodinila i u-
dioksonila, ziram, piraklostrobin, meavina kap-
tana i fenheksamida, meavaina piraklostrobina i
boskalida i hlorotalonil. Rotiranje razliitih klasa
preparata se naroito savetuje, kako bi se izbegla
rezistentnost patogena.
Botritis (prouzrokova Botrytis cinerea) Botrytis
cinerea moe da napadne cvetove i mlade granice,
u prolee, nekoliko dana nakon kinog i maglo-
vitog vremena, ali i zrele plodove, kasnije tokom
sezone. Cvetovi i/ili mlade grane propadaju, popri-
maju mrku boju, a prekriva ih mrka masa gljivinih
spora. Viak azota moe da dovede to izraenog ra-
sta lisne mase, koja je osetljivija na oboljenje. Ovo
oboljenje moe se suzbiti tokom perioda bubrenja
pupoljaka nanoenjem Kaptana, pre kretanja pu-
poljaka. Ziram je ekasan u prvim fazama razvoja
patogena, ali se kontrola bazirana samo na ovom
preparatu ne preporuuje. U periodu kada pupolj-
ci poprimaju ruiastu boju, mogu se primeniti
dodatne mere kontrole preparatima fenheksamid,
meavina ciprodinila i udioksonila, kaptan, me-
avina kaptana i fenheksamida, iprodion, meavina
piraklostrobina i boskalida i fenbukonazol. Rotira-
nje razliitih klasa preparata se naroito preporuu-
je, kako bi se izbegla rezistentnost patogena.
Monilinija (prouzrokova Monilinia vaccinii-
corymbosi) uzrokuje pojavu pri kojoj mladi iz-
danci venu, poprimaju mrku boju i propadaju,
a moe se pogreno zakljuiti da su navedena
oteenja izazvana mrazom. Tkivo u osnovi cvet-
nih grozdova moe izgledati vodenasto ili mrko.
Kako se plod razvija, bobice iznikle iz obolelih
cvetova poprimaju braon ili krem boju, klupaju
se u vrstu ahuru i slobodno padaju sa buna.
Sledeeg prolea, iz zaaurenih bobica pojavljuju
se spore. Uz mere kontrole, preporuuje se tanji-
ranje zemljita ispod samog buna, neposredno
pred kretanje pupoljaka, da bi se spreilo obrazo-
vanje spora. Oboljenje se moe i hemijski suzbiti
viestrukim prskanjem hlorotalonilom, odnosno
svakih 7 10 dana od pojave pupoljaka do vre-
mena punog cvetanja. Alternativno, oboljenje se
suzbija i primenom zirama, koji se nanosi na vr-
hove mladih pupoljaka, dva puta u intervalu od
7 dana. Azoksistrobin takoe moe biti ekasan
u kontroli, ali ga ne treba primenjivati u blizini
zasada sa jabukom, zbog njegove izraene to-
toksinosti. Ostali ekasni preparati su kaptan,
meavina ciprodinila i udioksonila, meavina
Slika 11. Colletotrichum gleiosporioiaes
Slika 12. Botrytis cinerea
Slika 13. Monilinia vaccinii-corymbosi
21
kaptana i fenheksamida, meavina piraklostro-
bina i boskalida i fenbukonazol. Preporuuje
se rotiranje razliitih klasa hemijskih preparata,
kako bi se izbegla rezistentnost patogena.
Plamenjaa borovnice (Phomopsis vaccinii)
dovodi do uvenua i suenja mladih izdanaka, od
vrha ka bunu. Sr biljke i mlade grane gube boju,
a oboleli zreli izdanci mogu iznenada da uvenu i
propadnu sredinom leta. Indikator oboljenja je
propadanje individualnih izdanaka, dok itava
biljka izgleda zdravo. Da bi se spreilo nastajanje
oboljenja najbolje je izvriti adekvane agrotehni-
ke mere (da se izbegnu oteenja od zimskih mra-
zeva), ukloniti sasuene izdanke i spaliti zaraeni
materijal po pojavi oboljenja. Prskanje krenim
sumporom u prolee, po izbijanju pupoljaka, re-
dukovae stepen pojave primarnih izazivaa zara-
ze. Dve nedelje po nanoenju preparata ne treba
nanositi uljane preparate. Ziram i bakar-hidrok-
sid takoe mogu donekle da obezbede kontrolu
oboljenja u ranim fazama vegetacije. Kasnije, to-
kom vegetacije, azoksistrobin, piraklostrobin ili
meavina piroklostrobina i boskalida mogu do
izvesne mere da poslue u kontroli. Azoksistrobin
je izuzetno totoksian za jabuke. Svaki od pre-
parata treba rotirati (po klasama) da bi se izbegla
rezistentnost patogena.
Trule korena (Phytophthora cinnamomi) se
najee javlja kod zemljita sa loom drenaom,
a oboljenje dovodi do propadanja itave biljke,
a ishod je fatalan. Inicijalni simptomi su utilo i
crvenilo listova, a katkad rubovi listova izgledaju
spaljeno i sparueno. Ono to potom sledi je kr-
ljanje i propadanje biljke. Gajenje borovnice na
izdignutim lejama i primena mera kojima se po-
boljava drenaa zemljita doprinosi suzbijanju
ovog oboljenja. Mefanoksam i fosetil-Al mogu
do izvesne mere pomoi u kontroli.
Virus suenja borovnice (BISV) moe prouzro-
kovati ozbiljna oteenja cveta i lista, sa fatalnim
ishodom. Simptomi se pojavljuju tokom perioda
cvetanja. U pogledu intenziteta, ispoljeni simpto-
mi variraju, poev od suenja cvetova do pojave
nekrotinih oblika na listovima, pri emu se 5-10
cm lista potpuno osui. Kod nekih sorti simptomi
ili nisu uoljivi ili je na zrelijim listovima uoljiva
samo hloroza lista. Virus se moe brzo proiriti
zasadom, najee vaima, to za posledicu ima
potpunu zaraenost zasada kroz nekoliko godina.
Najbolji pristup u kontroli ovog oboljenja je sad-
nja zdravih sadnica, u kombinaciji sa suzbijanjem
vai i eliminisanje i spaljivanje zaraenih sadnica.
Virus oka borovnice (BIShV) moe da dovede
do propadanja cveta i lista, a esto se pogreno
zamenjuje virusom sparuenosti lista. Meutim,
kod ovog virusa, na sadnicama se primeuje ok
u trajanju od 1 4 godine, a zasad slabo raa.
Potom se zasad oporavlja, ali i dalje ostaje izvor
primarnih izazivaa zaraze. Simptomi se najpre
javljaju sredinom prolea, uglavnom u vidu tan-
kih, crvenih prstenova sa obe strane lista, kao i na
cvetovima koji ne uspevaju da zametnu plod. Vi-
rus se potom brzo iri preko polena, i moe da za-
razi itave zasade. Iskrivanjem zaraenih sadnica
i iznoenjem konica iz zaraenih polja doprinee
se kontroli ovog oboljenja. Da bi zasad bio zdrav,
neophodno je koristiti bezvirusni sadni materijal.
Virus prstenaste pegavosti paradajza (ToR-
SV) prenosi se nematodom Xiphinema spp.,
a moe se nai kod mnogih vrsta koje se gaje.
Listovi se obino deformiu, a na njima se obra-
zuju sitne hlorotine pege krunog oblika. Na
mladim izdancima, granicama i rodnim grana-
Slika 14. Phomopsis vaccinii
Slika 15. BIShJ
Slika 16. ToRSJ
22
SUZBIJANJE KOROVA
Suzbijanje korova ukljuuje primenu kako
agrotehnikih mera odravanja zemljita tako
i primenu hemijskih preparata. Maliranjem i
runim plevljenjem moe se, do izvesne granice,
smanjiti potreba za znaajnijom primenom he-
mijskih preparata. Ne treba dozvoliti da se korov
utvrdi u zasadu, ili oko njega. Primenom agro-
tehnikih mera u zasadu u godini sadnje, kada
su sadnice niskog rasta, obezbeuje se olakano
suzbijanje korova u kasnijim godinama. Zemlji-
te treba u manjoj meri obraivati, jer je koren
borovnice veoma plitak. Meuredni prostor
moe se zatraviti, kako bi se umanjila pojava ko-
rova. Mal i herbicidi obino se nanose na pro-
storu od 1 1,2 m pored banka.
Za suzbijanje korova u zasadu borovnice po-
stoji veliki broj herbicida. Oni se mogu svrstati
u vie kategorija, u zavisnosti od toga na koje su
korove usmereni (irokolisni nasuprot travama),
u zavisnosti od vremena primene (pre pojave ko-
rova nasuprot onima koji se primenjuju nakon
pojave korova) i specinosti (irokog spektra
nasuprot onih namenjenih za odreene korove).
U tabeli 4, navedeni su herbicidi koji se mogu
nai na tritu, kao i uputstvo za upotrebu.
ma takoe se mogu javiti sline pege. Najbolja
mera kontrole ovog oboljenja je izbor zdravog
sadnog materijala. Povrinski usevi koji se seju
pre sadnje i fumigacija mogu do izvesne mere
uticati na suzbijanje oboljenja, dok sadnice ne
postanu zrele.
Virus mozaika se najee prenosi vaima,
i uzrokuje blago do sjajno arenilo lista, kao i
ukaste do ukasto-zelene forme mozaika li-
sta. Simptomi se ne moraju obavezno javiti sva-
ke godine, mada ima podataka o gubicima od
15%. Kontrola vai, vektora virusa, trebalo bi
da doprinese u suzbijanju oboljenja.
Oboljenje krljavosti uzrokuju organizmi na-
lik na mikroplazmu koji dovode do ukupne kr-
ljavosti biljke. Za ovu pojavu karakteristino je
da se plod povija na dole i umotava. Sredinja
vena lista i ostale vene i dalje ostaju zelene. Hlo-
rotine pege esto poprimaju crvenu boju u ka-
snijim fazama vegetacije. Ovo oboljenje prenosi
leafhopper, ali se on retko moe nai u poljima.
Insekticidi koji se koriste u kontroli ovog insekta
su od primarne vanosti. Prskanje nakon opada-
nja cvetnih latica rano u jesen mogu doprineti
suzbijanju odraslih insekata. Insekticidi irokog
spectra delovanja, kao to su malation i metomil,
takoe mogu biti ekasni. Iskrivanje zaraenih
biljaka ima pozitivan uticaj na suzbijanje ovog
oboljenja. Bezvirusni sadni material neophodan
je uslov za podizanje zdravog zasada.
23
Preparat
Nain
primene
Preporue-
na doza
(kgAI/ha)
Uputstvo za primenu
Napropamid
Pre pojave
korova
4,5
Primenite kasno u jesen ili u rano prolee, pre pojave
sejanaca korova. Uneti prilikom obrade zemljita, i zaliti
u roku od 24 h po tretiranju.
Terbacil
Pre pojave
korova
2,0-3,0
Koristiti samo na zasadima starim 1 ili vie godina. Uneti
u prolee, u vreme klijanja korova, ili kada su korovi
niskog rasta, ili u jesen, nakon berbe. Izbegavajte da
preparat doe u kontakt sa liem.
Fluazifop-butil
Nakon
pojave
korova
0,28-0,42 +
1% uljanog
koncentrata
Primeniti na trave ija visina ne prelazi 20 cm.
Glifosat
Nakon
pojave
korova
0,28-0,84
Preparat irokog spektra sa potpunim delovanjem. Ko-
risti se za pripremanje parcele. Sporadino se koristi na
mestima sa jaim korovima. Unitava bunove borovnice
ukoliko se nanese na zelena tkiva.
Parakvat
Nakon
pojave
korova
0,8-1,2
Preparat irokog spektra sa potpunim delovanjem. Nano-
si se u meuredni prostor za supresiju korova. Unitava
tkiva sa kojima doe u kontakt. Naneti na korov koji je
izbio, u rastvoru od 53 do 212 L/ha vode.
Pelargonska
kiselina
Nakon
pojave
korova
9-90 L
3-10%
rastvor
Preparat irokog spektra sa potpunim delovanjem. Nano-
si se u meuredni prostor za supresiju korova. Unitava
tkiva sa kojima doe u dodir.
Setoksidim
Nakon
pojave
korova
0,32-0,53
+ 1% uljani
koncentrat
Primeniti na izraslu travu-korov ija visina ne prelazi 20
cm. Kod viegodinjih trava-korova primeniti jae doze.
Ne obraivati zemljite 5 dana pre primene, I 7 dana po
nanoenju preparata.
Diklobenil
Pre pojave
korova
4,5-6,75
Koristi se u suzbijanju nekih viegodinjih korova koje drugi
herbicidi koji se koriste pre pojave korova ne uspevaju da
unite, a suzbija i sejance korova koji se kasnije pojave. Pri-
meniti krajem jeseni ili poetkom prolea, kada se dnevne
temperature ustale ispod 7,2C. Neophodno je ravnomerno
naneti preparat, a potrebna je i specijalizovana prskalica.
Norurazon
Pre pojave
korova
4,5
Preparat naneti u periodu od jeseni do poetka prolea
pre pojave korova, kao i za vreme zimskog mirovanja. Ne
koristiti ga na zasadima mlaim od 6 meseci, a prskanje
treba obaviti samo jednom godinje.
Orizalin
Pre pojave
korova
2,25-5,5
Preparat naneti krajem jeseni i poetkom prolea, pre po-
jave korova. Ne prskati na novozasaene bunove sve dok
se zemljite dobro ne utvrdi oko buna, tek poto puko-
tine na zemljitu nestanu . Ne preporuuje se korienje
na zemljitima sa visokim sadrajem organske materije.
Zalivati tokom 21 dana. Moe se meati u istoj posudi sa
parakvatom, simazinom ili norurazonom.
Pronamid
Pre pojave
korova
1,1-2,25
Preparat naneti krajem jeseni ili u zimu, pre nego to se
zemljite smrzne. Ne koristiti na zemljitima sa visokim
sadrajem organske materije, ili 3 meseca nakon presai-
vanja. Ne prskati vie od jednom godinje.
Simazin
Pre pojave
korova
2,25-4,5
Preparat primeniti poetkom prolea pre klijanja korova,
ili i u jesen i u prolee, ali u niskim dozama. U godini
podizanja zasada primeniti nisku dozu preparata.
Tabela 4. Herbiciai :a su:bifanfe korova u starifim :asaaima borovnice i preporucena ao:a
aktivne supstance (AI) po hektaru
24
BELEKE
25
BELEKE
26
BELEKE
Tis publication was made possible through support provided by the
Economic Policy and Finance Oce, Bureau for Europe and Eurasia, US
Agency for International Development, Mission for Serbia and Montenegro,
under the terms of Contract No. PCE-I-00-98-00013, Task Order 814. Te
opinions expressed herein are those of the author(s) and do not necessarily
reect the views of the US Agency for International Development.
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva
i vodoprivrede Republike Srbije

You might also like