OSNOVNI PRIRUNIK ZA DAVANJE PRVE POMOI

Prirunik je priredila dr. med. Lana Videc, lanica HGSS Stanice Zagreb. Pri izradi ovog prirunika koriteni su materijali objavljeni na web stranicama Stanice Hitne medicinske pomoi Zagreb http://www.hitna-pomoc-zg.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 i ovim putem se zahvaljujemo na mogunosti njihovog koritenja.

1. Prva pomo Je prva i bitna karika u postupku spaavanja ivota, a ukljuuje: provjeru sigurnosti pristupa mjestu nesree; obiljeavanje i osiguravanje mjesta nesree i zatitu ozlijeenih osoba od mogueg novog stradavanja; primjenu neodgodivih postupaka prve pomoi: - postavljanje osobe bez svijesti u stabilan boni poloaj; - poduzimanje mjera oivljavanja osobe bez svijesti koja ne pokazuje znakove ivota (osoba ne die, srce ne kuca); - zaustavljanje krvarenja. 2. Pozivanje pomoi Odmah obavijestite slubu Hitne pomoi. Ako je Hitnu pomo pozvala druga osoba, zatraite od nje da Vam potvrdi je li poziv primljen i stie li Hitna pomo ubrzo. Prilikom pozivanja Hitne pomoi potrebno je: predstaviti se i razgovijetno izrei svoje ime i prezime te napomenuti da ste osoba koja prua prvu pomo na mjestu nesree; dati broj telefona ili mobilnog aparata s kojeg zovete, to je vano za sluaj potrebe ponovne uspostave veze; rei operateru s kojim razgovarate: - gdje se nesrea dogodila? (navesti tonu adresu: opisati okolicu ceste, puta; dati to tonije i podrobnije podatke o mjestu dogaaja); - to se doista dogodilo? (opisati vrstu i teinu nesree, moguu opasnost od vatre, vode, plina, otrovnih tvari, posebnih vremenskih uvjeta); - broj, spol i priblinu starost ozlijeenih; - o kakvim se ozljedama radi? (prosudite sami o vrsti ozljeda, prirodi bolesti i stanju ozlijeenih). ekajte daljnja pitanja ili upute, osoba u Hitnoj slubi. Kkao razgovor esto zavarava, potvrdite da ste upute razumjeli. ekajte daljnja pitanja ili upute, razgovor uvijek zavrava osoba u hitnoj medicinskoj slubi. 3. Pruanje prve pomoi Dok ekate Hitnu pomo, osim postupaka neodgodive prve pomoi, primijenite i sve ostale postupke prve pomoi koji su potrebni. Pridravajte se pravila: "Prije svega ne tetiti" "Ne inite vie nego to se od vas oekuje" Ako iz nekog razloga dolazak Hitne pomoi nije mogu, organizirajte odgovarajui prijevoz do najblie zdravstvene ustanove. Prvom pomoi ne zbrinjavaju se samo ozljede, ve se pomo prua i osobi koja je zbog zadobivenih ozljeda znatno psihiki i emotivno potresena. Takvu osobu ohrabrujte! Imajte na umu da je ve vaa nazonost uz ozlijeenu osobu ili naglo oboljelu osobu znaajna kao i sam postupak kojim se ozljeda zbrinjava. Na slijedeim stranicama nalaze se upute za davanje prve pomoi kod slijedeih sluajeva 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Krvarenja Zavojni materijal Unutranja krvarenja Uganua Iaenja Prijelomi Imobilizacije 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Ozlijede kraljenice Amputacijske ozlijede ok Opekline Smrzotine Udar struje Besvjesno stanje 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Reanimacija Toplinski udar Pothlaenost Otrovanje Zmijski ugriz Sunano sljepilo Znakovi smrti

POSTUPCI ZA DAVANJE PRVE POMOI

1. KRVARENJE
Krvarenje nastaje ozljedom krvne ile. Vanjsko krvarenje je vidljivo jer krv istjee na povrini tjela. Unutarnje krvarenje se dogaa u unutranjosti tijela, skriveno od pogleda, pa dulje vrijeme moe ostati neprepoznato. Jaina krvarenja ovisi o veliini ozlijeene krvne ile. Pri ozljedi vee ile (arterije) krv e istjecati u mlazu, pa osoba moe vrlo brzo iskrvariti. Zato je zaustavljanje krvarenja prioritetni postupak prve pomoi kod svake ozljede.

Postupci za zaustavljanje vanjskog krvarenja:

Pritisak na ranu Komadom gaze ili tkanine vrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ozlijeeni ud i zadrite ga u povienom poloaju. Ako je u ranu zabodeno strano tijelo (no, drvo, strijela), ne smijete ga vaditi. Krvarenje ete zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela.

Kompresivni zavo Pritisak na ranu moe se ostvariti i kompresivnim zavojem: - na ranu stavite sterilnu gazu. - na gazu stavite zamotuljak zavoja ili tkanine, tono iznad mjesta krvarenja. Moe posluiti i komadi drveta ili kamen. - krunim zavojem vrsto stegnite zamotuljak. vor napravite iznad zamotuljka - Ozlijeenu ruku ili nogu treba drati u povienom poloaju.

Pritisak na veliku arteriju Krvarenje na ruci, nozi ili glavi moe se zaustaviti pritiskom na veliku arteriju koja dovodi krv u ozlijeeno podruje. Za ovaj postupak potrebna je vjetina i tono poznavanje mjesta pritiska. Nikad se ne smiju istovremeno pritisnuti obje vratne arterije.

Podvezivanje uda Ovo je radikalan zahvat koji dovodi do prekida cirkulacije ispod mjesta podvezivanja to moe dovesti do odumiranja tkiva i gubitka uda. Zato se podvezivanje smije primjeniti samo u sluajevima: amputacijske ozljede (otrgnua ili odsjecanja dijela ruke ili noge) ako ne oekujemo ponovno spajanje odvojenog uda. - jakog nagnjeenja i drobljenja uda kada je njegov gubitak neminovan. - jakog krvarenja koje se ne moe zaustaviti niti jednim drugim postupkom. Za podvezivanje se koriste namjenski proizvedene iroke gumene vrpce ili platnene vrpce s kopom (Esmarch), ali moe posluiti i trokutasta marama sloena na irinu od 5 cm, kravata ili debelo ue. Ne koristite tanke materijale jer se mogu usjei u tkivo. Podvezica se stavlja na nadlakticu ili natkoljenicu. Zatee se pomou tapia dok krvarenje ne prestane. Zabiljeite vrijeme stavljanja podvezice .

2. ZAVOJI
Rane i opekline pokrivaju se sterilnom gazom i zavojem. Za manje rane dovoljan je flaster. Gaza je pamuna tkanina preklopljena u nekoliko slojeva. titi ranu od infekcije i istovremeno upija krv i druge tekuine koje izlaze iz ozlijeenog tkiva. Gazu izvadite iz sterilnog pakiranja neposredno prije upotrebe. Drite je vrcima prstiju za rubove. Moete je djelomino razmotati da joj poveate povrinu. Stranu koju ete prisloniti na ranu ne smijete dodirivati. Kad se gaza prisloni na ranu, ne smije se vie pomicati. Debljina gaze na rani mora biti najmanje pola centimetra, a kod krvarenja i vie, pa tada stavljamo vie gaza. Uvruje se zavojem, trokutastom maramom, elastinom mreicom ili samoljepivom trakom - flasterom. U nedostatku ovih sredstava mogu posluiti i al, marama i drugi predmeti od tkanine. Pri jaem krvarenju koristi se kompresivni zavoj ili neka druga metoda zaustavljanja krvarenja. Opekline se pokrivaju posebno napravljenim "zavojem za opekline" ili obinom pamunom gazom i zavojem koji se postavljaju vrlo labavo, bez zatezanja.

3. UNUJTARNJE KRVARENJE
Krvarenje u unutranjosti tijela nastaje zbog ozljede ili bolesti unutarnjih organa. Skriveno je od pogleda pa moe dulje vrijeme ostati neprepoznato. Prvi simptomi se javljaju tek kada krv pone izlaziti na tjelesne otvore ili kad se pojave znakovi iskrvarenja.

3.1 Unutarnja krvarenja s izlaskom krvi na tjelesne otvore:

Krvarenje u pluima - Bolesnik iskaljava svjetlu, pjenuavu krv. Krvarenje u jednjaku, elucu ili dvanaesniku - Bolesnik povraa tamno crvenu ili crnu krv koja slii na talog od kave. Stolica je crna. Krvarenje u crijevima - Crna stolica. Krvarenje u zavrnim dijelovima crijeva - Crvena, krvava stolica. Krvarenje u bubregu ili mokranom mjehuru - Crvena mokraa.

3.2 Unutarnja krvarenja bez izlaska krvi na tjelesne otvore:

Krvarenje u trbunu upljinu Krvarenje u prsnu upljinu Popraeno je oteanim disanjem. Krvarenje u miije Pri prijelomu velikih kostiju, osobito natkoljenine ili nadlaktine kosti, kotani ulomci mogu ozlijediti krvnu ilu i izazvati obilno unutarnje krvarenje. Ozljeda ile moe nastati u trenutku prijeloma, ali i naknadno, nepravilnom manipulacijom i izostavljanjem imobilizacije ozlijeenog uda. Osobito je opasan prijelom bedrene kosti pri kojem ozlijeenik moe izgubiti i do 1,5 litara krvi ako se ozlijedi bedrena arterija

Pri svakom jaem udarcu u trup (npr. u prometnoj nezgodi) moramo posumnjati na mogunost unutarnjih ozljeda s krvarenjem u trbunu ili prsnu upljinu, ak i kada se ozlijeenik osjea relativno dobro i nema vidljivih ozljeda. Unutarnje krvarenje moe biti vrlo polagano, s prvim znakovima tek nakon vie sati.

Znakovi iskrvarenja
Gubitak vee koliine krvi dovodi do ope slabosti, vrtoglavice, uma u uima i iskrenja pred oima. U teim sluajevima razvijaju se svi znakovi oka. Osobu treba staviti u leei poloaj, po mogunosti s uzdignutim nogama i rukama (poloaj autotransfuzije) i pokriti.

Postupak:
Unutarnje krvarenje ne moe se zaustaviti mjerama prve pomoi. Zato je nuan hitan prijevoz u bolnicu. Kotane prijelome imobilizirajte prije transporta. Osoba ne smije jesti niti piti. Samo u sluaju produljenog transporta i ako nema ozljede trbuha niti krvarenja iz probavnog sustava, moete joj povremeno davati manje koliine vode ili aja.

4. UGANUA
Uganue ili distorzija je ozljeda ligamenata i zglobne ahure nastala zbog naglog, prejakog pokreta u zglobu. Najee se dogaa u glenju i vratnoj kraljenici.

4.1 Uganue glenja

esto se dogaa pri hodanju i tranju po neravnom terenu. Javlja se otra bol, a potom i oteklina zgloba. Tegobe se mogu ublaiti hladnim oblogom ili ledom. Noga treba mirovati u povienom poloaju. U teim sluajevima potreban je lijeniki pregled.

4.2 Distorzija vratne kraljenice (Whiplash)

Dogaa se u prometnim nezgodama zbog naglog pomicanja glave pri sudaru (trzajna ozljeda vratne kraljenice). Oituje se kao bol u stranjem dijelu vrata koja se javlja odmah nakon nezgode ili neto kasnije. Bol se moe iriti u

potiljak, lea i ruke, a pojaava se s pokretima glave pa osoba dri vrat ukoenim. Potrebna je lijenika pomo. Treba imati na umu da u sudaru mogu nastati i znatno tee ozljede vratne kraljenice s prijelomima vratnih kraljeaka i mogunou oteenja kraljenine modine. Ovakve ozljede trae znatno sloeniji pristup u pruanju prve pomoi (vidi ozljede kraljenice).

5. ISAENJA
Iaenje je ozljeda kod koje zglobna glavica izlazi iz zglobne aice. Zglob je izoblien i bolan, a ekstremitet u neobinom poloaju. Svaki pokuaj kretnje nailazi na otpor i bol. Iaenje se najee dogaa u ramenom zglobu. Prije prijevoza do bolnice imobilizirajte zglob u poloaju u kojem ste ga i zatekli. Ne pokuavajte sami namjestiti iaene kosti.

5.1 Iaenje patele

Patela ili iver je ovalna tetivna kost na prednjoj strani koljena. Daje koljenu njegov karakteristian oblik. Pri iaenju, patela je pomaknuta u stranu (prema van). Koljeno je izoblieno, poluskvreno i bolno. Iaenje patele moete ispraviti sami. Spasilac treba rukama ispruiti poluskvreno koljeno. Kada se koljeno isprui, patela se sama vraa u prirodni poloaj, na sredinu prednje strane koljena. Ako se ne vrati sama, lagano je potisnite prstima (koljeno mora biti isprueno). Bitno je zapamtiti da se koljeno oprua "pasivno" tj. vanjskom silom. Ozljeenik ne moe, niti treba pokuavati ispruiti koljeno "aktivno", tj. snagom miia noge.

5.2 Habitualna iaenja

Nestabilnost pojedinog zgloba moe dovesti do uestalih iaenja koja se javljaju i pri manjim ozljedama ili odreenim pokretima. To je posljedica nepotpunog cijeljenja zglobne ahure i ligamenata nakon prvog iaenja, ili priroene slabosti zglobnih sveza. Habitualna iaenja su najea u ramenom zglobu i pateli. Popraena su slabijim bolovima, a mogu biti i bezbolna. Neke osobe mogu i namjerno odreenim pokretom ruke izazvati (bezbolno) iaenje ramena, a zatim isto tako vratiti zglob u prirodni poloaj.

6. PRIJELOMI
Kotani prijelom bez ozljede koe (rane) zovemo zatvorenim prijelomom. Ako na mjestu prijeloma postoji rana, to je otvoreni ili vanjski prijelom. Kotani ulomci mogu svojim otrim rubovima ozlijediti krvne ile, ivce i miie, ili probiti kou. To se moe dogoditi u trenutku prijeloma ili naknadnim pomicanjem slomljenih kostiju.

Znakovi prijeloma ruke ili noge:

Bol Nemogunost pokretanja ozlijeenog uda. Oteklina na mjestu prijeloma. Nije uvijek prisutna. Deformitet uda. Nije uvijek prisutan. Ako postoji siguran je znak prijeloma.

I sama sumnja na mogunost prijeloma zahtijeva postupak kao da prijelom postoji.

Postupak:
Ako je slomljeni ud deformiran, pokuajte ga izravnati uzdunim istezanjem. Povlaite lagano dva susjedna zgloba u suprotnim smjerovima. Ovaj postupak ne smije biti nasilan i treba ga prekinuti ako naiete na otpor ili jau bol. Nepravilna manipulacija slomljenim udom moe dovesti do oteenja krvnih ila, ivaca i ostalih tkiva ili pretvoriti zatvoreni prijelom u otvoreni. Slomljena kost se mora imobilizirati prije prenoenja ili prijevoza ozljeenika. Ako je hitna medicinska pomo dostupna, najbolje je imobilizaciju i transport prepustiti strunim osobama. Ozljeeni mora mirovati do dolaska pomoi. Kod otvorenih prijeloma pokrijte ranu sterilnom gazom. Na gazu stavite jastui od pamuka (vate) ili vune i sve skupa uvrstite zavojem. Ako slomljena kost viri iz rane, ne smije se istezanjem uda vraati u prirodni poloaj, nego se nakon previjanja rane imobilizira u zateenom poloaju.

7. IMOBILIZACIJA
Imobilizacija je postupak kojim se ozlijeeni dio tijela stavlja u stanje mirovanja. U okviru prve pomoi provodi se privremena (transportna) imobilizacija. Njena svrha je sprijeiti pogoranje ozljede i smanjiti bol tijekom prijevoza do bolnice. Indikacije za imobilizaciju su: prijelom kosti ili sumnja na prijelom, iaenje, opsena rana ili opeklina, smrzotina, zmijski ugriz i prignjeenje uda.

Sredstva za imobilizaciju
Medicinske ekipe imaju tvorniki proizvedene udlage, okovratnike i zrane jastuke za imobilizaciju udova i kraljenice. U nedostatku tvornikih sredstava mogu posluiti daice, trokutasta marama i drugi predmeti koji se mogu nai na licu mjesta (priruna sredstva) ovisno o snalaljivosti osobe koja prua prvu pomo.

Principi imobilizacije udova

U stanje mirovanja stavlja se ozlijeeni dio ruke ili noge i dva susjedna zgloba. Noga se imobilizira u ispruenom poloaju (ozljeenik mora leati), a ruka presavijena u laktu i priljubljena uz tijelo. Izuzetak su ozljede zglobova iaenja i zglobni prijelomi, kada svaki pokuaj kretnje u zglobu nailazi na otpor i jaku bol. Ud se tada imobilizira u poloaju u kojem je i zateen.

8. OZLJEDE KRALJENICE
Kraljenica se sastoji od kraljeaka, prstenastih kostiju koje poredane u niz tvore kraljeniki kanal. Unutar kraljenikog kanala nalazi se kraljenina (lena) modina - snop ivanih niti i stanica koje provode ivane impulse iz mozga u razne djelove tijela i obrnuto. Od kraljenine modine odvajaju se pojedinani ivci koji izlaze iz kraljeninog kanala. Kod prijeloma kraljeka kotani ulomci mogu ozlijediti kraljeninu modinu to dovodi do djelomine ili potpune oduzetosti miia i gubitka osjeta ispod razine ozljede (paraplegia = oduzetost donjih udova, quadriplegia = oduzetost svih etriju udova). Kraljenina modina moe biti oteena u samom trenutku ozljede kraljeka, ali i kasnije prilikom pomicanja i noenja ozlijeenog.

Najei uzroci ozljeda kraljenice

Prometna nezgoda U prometnim nezgodama stradavaju svi dijelovi kraljenice, ali su najee ozljede vratne kraljenice nastale zbog naglog pregibanja glave prema naprijed pri elnom sudaru, ili prema natrag pri udarcu u stranji dio vozila. Skok vodu Ovo je est uzrok prijeloma vratnih kraljeaka i posljedine oduzetosti itavog tijela. Pad s visine Tunjava Strijelna ozljeda trupa i ubod noem u lea

Ozljeda vratne kraljenice u vozilu kod sudara s udarom odostraga

Kada posumnjati na ozljedu kraljenice

kad se ozljeenik ali na bol u leima ili vratu kad je ozljeda popraena gubitkom svijesti pri svakoj teoj ozljedi glave kod viestrukih ozljeda

Znakovi ozljeda kraljenike modine Slabost ili oduzetost udova (pitajte ozljeenika moe li micati rukama i nogama ili prstima na rukama i nogama). Slabljenje ili gubitak osjeta (pitajte ozljeenika osjeti li va dodir na svojim nogama, trupu i rukama). Osjeaj trnaca ili vruine u udovima. Ponekad ozljeenik ima osjeaj da je "presjeen na pola".

Postupak:
I sama sumnja na ozljedu kraljenice zahtijeva postupak kao da ta ozljeda postoji. Dok ekate dolazak hitne pomoi ostavite ozljeenika na mjestu i u poloaju u kojem ste ga i zatekli. Pri sumnji na ozljedu vratne kraljenice paljivo mu poduprite glavu dlanovima da sprijeite njeno pomicanje. Recite mu da se ne mie i ne ostavljajte ga samog

Okolnosti u kojima morate pomaknuti ozlijeenog

Ako je bez svijesti provjerite disanje i krvotok i po potrebi poduzmite mjere oivljavanja. Onesvijetenog koji die okrenite u boni poloaj. Ako mu prijeti opasnost na mjestu gdje lei (npr. prometna cesta, poar) premjestite ga na sigurnije mjesto. Za podizanje i noenje ozlijeenog potrebno je vie ljudi koji moraju uskladiti svoje pokrete. Ozljeenik se pomie kao cjelovita jedinica, bez savijanja trupa. Pri sumnji na ozljedu vratne kraljenice jedna osoba mora pridravati glavu da sprijei savijanje i rotaciju vrata. To e uiniti tako da dlanove stavi pod ozlijeenikove lopatice dok glava lei na podlakticama. Ako je hitna medicinska pomo nedostupna preostaje vam da sami imobilizirate i prevezete ozlijeenog. Potrebna vam je jedna iroka daska ili ploa (mogu posluiti i vrata) i odgovarajue vozilo. Pri sumnji na ozljedu vratne kraljenice glava mora biti poduprta s obje strane da se sprijei njeno pomicanje tijekom vonje.

9. AMPUTACIJSKE OZLIJEDE
Ozljede kod kojih dolazi do odvajanja dijela tijela nazivaju se amputacijskim ozljedama. Odrezani ili otrgnuti dio tijela mogue je ponekad ponovo spojiti (replantacija). Uspjeh replantacije uvelike ovisi o postupcima prve pomoi.

Postupak:
Zaustavite krvarenje na bataljku. Metoda podvezivanja uda ne bi se smjela koristiti ako oekujemo replantaciju. Ipak, mora se primijeniti ako ni jedan drugi postupak nije uspjean. Neke amputacijske rane ne krvare odmah nego naknadno. Zato ozlijeenik mora biti pod stalnim nadzorom. Zatitite ranu gazom i zavojem, imobilizirajte bataljak i postavite ga u povien poloaj. Poduzmite mjere za ublaavanje oka.

Ako odvojeni dio tijela nije uniten, treba ga to prije staviti meu kockice leda. Ne smije se istiti i ispirati, niti stavljati u zamrziva jer bi preniska temperatura unitila tkivo. Najbolja je temperatura od 0C (temperatura leda koji se otapa) do +4C. Ranu na odvojenom ekstremitetu zatitite gazom i zavojem. itav ud stavite u plastinu vreicu a potom uronite u vodu pomijeanu s kockicama leda. Zapiite vrijeme nastanka ozljede. to prije ozlijeenik i amputirani ud budu dopremljeni do bolnice koja je osposobljena za ovakve zahvate, ansa za uspjeh replantacije je vea. U optimalnim uvjetima koji ovise najvie o nainu pruanja prve pomoi, odvojeni prsti i djelovi dlana mogu se replantirati nakon najvie 20 sati. Za vee djelove tijela granica je 6 sati.

Primjer postupka s amputacijskom ozljedom prsta

1. odvojeni dio prsta zamotajte u sterilnu gazu. 2. tako zamotani prst stavite u plastinu vreicu i zaveite otvor. 3. uronite vreicu u posudu ili vreu napunjenu vodom i kockicama leda

10. OK
U svakodnevnom govoru esto koristimo rije "ok" sa znaenjima koja se razlikuju od njegove medicinske definicije. ok u medicinskom smislu znai po ivot opasno stanje poremeene cirkulacije krvi koje moe imati razliite uzroke i mehanizme nastanka. Najei uzroci oka: Veliki gubitak krvi zbog vanjskog ili unutarnjeg krvarenja. Teke ozljede - prijelomi, opsene opekline, prignjeenja udova, strijelne ozljede, ozljede trbuha, prsnog koa i dr. Anafilaktika reakcija - vrsta alergijske reakcije koja se moe javiti kod uboda insekata ili primjene nekih lijekova. Srani infarkt. Sepsa - teka infekcija s pojavom bakterija u krvi. Veliki gubitak tjelesnih tekuina povraanjem, proljevom i znojenjem. Bol i strah potpomau razvoj oka.

Znakovi oka: Koa je blijeda i hladna, oroena ljepljivim znojem. Usne i prsti mogu biti modri. Puls je ubrzan i teko opipljiv. Disanje je ubrzano i povrno. Osjeaj hladnoe. e, munina i ponekad povraanje. Nemir i uzbuenost koji s pogoranjem oka prelaze u apatiju i nezainteresiranost. Bolesnik vie ne zapomae, a pogled mu je odsutan.

Postupak:
Zaustavite krvarenje, previjte rane, imobilizirajte prijelome. Ozlijeenik ili bolesnik u oku treba leati s lagano uzdignutim nogama. Pokrijte ga.

Ne ostavljajte ga samog, nastojte ga ohrabriti i pruiti mu osjeaj sigurnosti. NE dajte mu hranu niti pie. Samo ako je prijevoz do bolnice dugotrajan i ako ste sigurni da nema ozljede trbuha niti krvarenja iz probavnih organa, moete mu povremeno davati manje koliine vode ili aja. NE koristite izvore topline poput termofora ili toplog crijepa za zagrijavanje osobe u oku.

11. OPEKLINE
Opekline su ozljede nastale djelovanjem visoke temperature, kemijskih tvari (kemijske opekline) ili zraenja. Njihova teina ovisi o zahvaenoj povrini tijela i dubini oteenja tkiva. Djeca tee podnose opekline od odraslih.

Postupak: - Skinuti odjeu natopljenu vruom tekuinom ili kemikalijom. Komadi tkanine koji su zalijepljeni za kou ne smiju
se nasilno odvajati ve ih treba obrezati karama. - Brzo hlaenje opeene povrine vodom najvanija je mjera prve pomoi koja bitno poboljava konani ishod ozljede. Opeeni dio tijela treba to prije uroniti u vodu ili tuirati. Voda mora biti hladna, ali ne ledena. Hlaenje treba trajati najmanje deset minuta. Malu djecu ne ostavljajte predugo u hladnoj vodi jer moe doi do pothlaivanja tijela. - S opeene ruke odmah skinuti prstenje, narukvice i sat, prije nego koa natekne. Ako se zbog otekline prsten vie ne moe skinuti, treba ga prerezati. - Opekline se pokrivaju gazom i zavojem vrlo labavo, bez zatezanja. - Ako je opeena velika povrina ruke ili noge, imobilizirajte ozlijeeni ud. - Ako je prijevoz do bolnice dugotrajan, dajte ozlijeeniku da pije tekuinu (alkohol je zabranjen).

11.1 Gaenje vatre na ovjeku

Osobe sa zapaljenom odjeom esto u panici tre ime se vatra jo vie rasplamsava. Potrebno je lei na zemlju i valjati se. Vatru na ovjeku moemo gasiti dekom, kaputom, vodom i protupoarnim aparatima na halone ili prah (NaHCO3), pazei da ne prskamo u oi. Ne smije se koristiti protupoarni aparat na ugljini dioksid (CO2).

12. SMRZOTINE
Smrzotine su lokalne ozljede nastale djelovanjem niskih temperatura. Javljaju se najee na stopalima, prstima ruku, ukama i nosu. Nastanak im pospjeuju tijesna i vlana obua i opa iscrpljenost. esto se javljaju zajedno s opom pothlaenou tijela.

Tipine okolnosti nastanka smrzotina

Dulji boravak u prirodi u zimskim uvjetima - planinari, alpinisti, vojnici. Tijesna obua smanjuje cirkulaciju u stopalu i time pogoduje nastanku smrzotina, pogotovo ako se dulje vrijeme ne skida.

Kako prepoznati smrzotinu?

U poetku postoji osjeaj hladnoe u zahvaenoj okrajini koji prelazi u bol. Nagli prestanak osjeaja hladnoe i boli znak je poetka smrzavanja. Koa zahvaenih okrajina je modra, blijeda ili crvena. Kasnije nastaje oteklina, a ponekad i mjehuri.

Postupak:
Osobu treba uvesti u toplu prostoriju i skinuti joj odjeu, obuu i prstenje. Komadi tkanine koji su zalijepljeni za kou ne smiju se nasilno skidati ve ih treba obrezati karama. Smrzotine pokrijte gazom, ali ne omatajte zavojem. Ruku ili nogu sa smrzotinom treba imobilizirati i staviti u povien poloaj.

NE trljajte promrzle djelove tijela. NE buite mjehure. NE stavljajte praak, mast i sl. na smrzotinu. NE navlaite rukavice ili arape na smrznute okrajine. NE zagrijavajte promrzle okrajine termoforom i slinim izvorima topline. NE dozvolite osobi za smrznutim stopalom da hoda.

13. UDAR STRUJE

Strujni udar nastaje kad se ljudsko tijelo ili dio tijela ukljui u strujni krug.Posljedice mogu biti bezazlene ili kobne, to ovisi o brojnim imbenicima kao to su: tehnike osobine struje, otpor tkiva, duljina izloenosti i put prolaska struje kroz tijelo. Mokra ili vlana koa ima manji elektrini otpor pa pogorava posljedice strujnog udara. Elektrina struja prouzrokuje duboke i otro ograniene opekline. Prolasci struje kroz srce i kroz mozak mogu izazvati trenutnu smrt zbog zastoja sranog rada i oteenja centra za disanje u mozgu. Snani miini grevi prouzrokovani strujom mogu dovesti do pucanja miia i kotanih prijeloma. Ukruenost miia moe potrajati i nekoliko minuta nakon prestanka dodira sa strujom, to u sluaju zahvaenosti miia za disanje dovodi do prestanka disanja. Osoba koja je rukama primila icu pod naponom nee je moi ispustiti zbog gra miia ruku.

Postupak:
Ako je unesreeni jo uvijek u strujnom krugu, treba ga to prije osloboditi. Spasilac mora paziti i na vlastitu sigurnost. Ovisno o situaciji strujni krug se prekida izvlaenjem utikaa iz utinice, vaenjem osiguraa ili odvajanjem elektrinog vodia od tijela pomou predmeta od izolirajueg materijala (plastika, guma, suho drvo, debeli sloj suhe tkanine ili papira). Dobro je koristiti gumene rukavice i izme. Eventualni poar na mjestu nezgode ne smije se gasiti vodom. Ako je unesreeni bez svijesti, provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite mjere oivljavanja. Onesvijetenog koji die okrenite u boni poloaj. S opeklinama i prijelomima postupite kao to je opisano u odgovarajuim poglavljima.

14. BESVJESNO STANJE

Do gubitka svijesti mogu dovesti mnoge bolesti i stanja od kojih su neka bezazlena (npr. prolazni pad tlaka), a neka vrlo teka (npr. zastoj srca). Dubina besvjesnog stanja moe biti razliita i moe se mijenjati kod istog bolesnika.

Kako provjeriti je li osoba bez svijesti?

Ako naiete na ovjeka koji nepomino lei ili se u vaem prisustvu iznenada srui na tlo, lagano ga protresite za ramena i uputite mu nekoliko pitanja, npr: "to se dogodilo? ujete li me? Kako se zovete?". Kod pliih gubitaka svijesti onesvijeteni moe pomicati pojedine dijelove tijela ili povraati. Ako nema nikakve reakcije, osoba je u stanju najdubljeg gubitka svijesti (koma).

Postupak:
Pozovite lijeniku pomo, ili ako je mogue, poaljite nekoga da to uini da ne gubite vrijeme. Provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite postupak oivljavanja. Ako onesvijeteni die, okrenite ga u boni poloaj. Povremeno provjeravajte disanje. Pokrijte onesvijetenog da sprijeite pothlaivanje. Onesvijeteni se smije transportirati samo u leeem (bonom) poloaju.

NE pokuavajte onesvijetenome davati hranu ili pie. NE ostavljajte onesvijetenog bez nadzora.

Boni poloaj
U stanju duboke nesvijesti, za razliku od sna, svi tjelesni miii omlohave. Ako onesvijeteni lei na leima, dolazi do sputanja donje eljusti i jezika koji moe zatvoriti dini put. Mogue je i guenje vlastitim povraenim sadrajem. Stoga onesvijeteni mora leati na boku, poduprt jednom rukom i nogom, s glavom zabaenom prema natrag. Time se osigurava prohodnost dinog puta jer se jezik odmie od stranje stjenke drijela i omoguava se istjecanje sline, krvi i povraenog sadraja iz usta. ruke onesvijetenog stavite u poloaj kao na slici koljeno na suprotnoj strani podignite tako da stopalo bude isprueno na podlozi

okrenite onesvijetenog povlaei ga za rame i za bok ili natkoljenicu

gornju nogu povucite prema naprijed i gornju ruku stavite ispod obraza da podrava glavu u zabaenom poloaju

Okretanje na bok pri ozlijedi kraljenice:

Ako je gubitak svijesti prouzrokovan ozljedom (npr. prometnom nezgodom ili padom s visine), moramo posumnjati i na mogunost ozljede kraljenice. Za okretanje su tada potrebne dvije osobe. Dok jedna polagano okree trup bolesnika, druga za to vrijeme pridrava glavu u neutralnom poloaju, tj. u istoj osovini s trupom, izbjegavajui savijanje i rotaciju vrata. Ukoliko ste sami na mjestu nezgode, ozlijeenog morate okrenuti sami, jer je opasnost od guenja vea od rizika ozljede kraljenine modine.

15. REANIMACIJA OIVLJAVANJE

Prestanak disanja i sranog rada ne mora znaiti definitivnu smrt.Takve osobe moemo u nekim sluajevima povratiti u ivot postupkom oivljavanja. Oivljavanje ili reanimacija podrazumijeva masau srca i umjetno disanje, a za opremljene medicinske ekipe jo i primjenu lijekova i elektrine struje. Prestankom disanja i/ili sranog rada organizam ostaje bez kisika, to dovodi do odumiranja stanica. Modane stanice odumiru prve, ve za nekoliko minuta. Samo unutar tog kratkog vremena ima smisla pokuati oivljavanje. Klinika smrt = stanje neposredno nakon prestanka disanja i sranog rada, a prije odumiranja stanica, kada je jo mogue postupkom reanimacije oivjeti osobu. Cerebralna (modana) smrt = odumiranje modanih stanica. Nastaje nekoliko minuta po prestanku disanja ili rada srca. Ovo je nepovratan proces. Oivljena osoba kod koje je ve dolo do djelominog gubitka modanih stanica imat e blae ili tee znakove oteenja mozga koji se oituju kao invalidnost ili smanjeno intelektualno funkcioniranje. U najteim sluajevima "oivljena" osoba moe biti u trajnoj komi, prikljuena na respirator, bez ikakvog izgleda da se jednog dana probudi, to nije cilj postupka oivljavanja. Vremenski period koji protekne od prestanka disanja i/ili sranog rada do odumiranja modanih stanica je varijabilan. Najee iznosi 3-5 minuta, ali moe biti i dulji. Ako je kliniki mrtva osoba u stanju pothlaenosti ili hipotermije (npr. utopljenik izvaen iz hladne vode), kemijske reakcije u tijelu se znatno usporavaju pa je i odumiranje stanica odgoeno. Time dobivamo vie vremena za zapoinjanje uspjenog reanimacijskog postupka.

Kako prepoznati i tretirati zastoj disanja i srca?

1. Provjeriti stanje svijesti Ako naiete na osobu koja nepomino lei ili se u vaem prisustvu iznenada srui na tlo najprije provjerite je li pri svijesti. Primite ju za ramena i lagano protresite. Uputite joj nekoliko pitanja. Ako nema odgovora, zakljuujemo da je osoba bez svijesti. Svi daljnji postupci moraju se provoditi brzo i bez odlaganja. Pozovite pomo i prijeite na toku 2 (ABC postupak...). 2. ABC - postupak s onesvijetenom osobom "ABC" je kratica stvorena radi lakeg pamenja redosljeda mjera koje provodimo kod onesvijetene osobe: A - airway (dini put) - otvaranje dinog puta. B - breathing (disanje)- provjera disanja. C - circulation (krvotok)- masaa srca i umjetno disanje.

15.1 Objanjenje izvedbe ABC postupka

A Airway - dini put
Okrenite onesvijetenog na lea i zabacite mu glavu podiui bradu prstima jedne ruke dok drugom rukom pritiete elo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom korijen jezika se odmie od stranje stjenke drijela ime se osigurava prohodnost dinog puta. Ponekad ete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili povraeni sadraj. To ete najlake uiniti prstom umotanim u maramicu ili gazu.

B Breathing - disanje
Da biste provjerili postoji li normalno disanje pribliite svoj obraz ustima i nosu onesvijetenog drei mu glavu u zabaenom poloaju kao to je opisano. Pokuajte osjetiti na svom licu zranu struju (dah). Istovremeno oslukujte zvukove disanja i promatrajte dine pokrete na prsima i trbuhu onesvijetenog. Provjera disanja smije trajati do deset sekundi. Povremeni kratkotrajni udasi ne smatraju se normalnim disanjem i tada treba postupiti kao da disanja nema. Ako onesvijeteni normalno die, okrenite ga u boni poloaj i pozovite Hitnu medicinsku pomo. Povremeno kontrolirajte disanje. Ako onesvijeteni ne die, zamolite nekog da pozove hitnu medicinsku pomo i zaponite postupak oivljavanja (toka C). Ako ste sami, pozovite hitnu medicinsku pomo prije nego zaponete oivljavanje. Ako ste sami, a unesreena osoba je dijete, najprije zaponite oivljavanje pa nakon jedne minute napravite to krau pauzu da bi pozvali hitnu medicinsku pomo

C Circulation cirkulacija
Masaa srca Oivljavanje zapoinjemo masaom srca. Ovaj postupak nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutranjih organa pa ga smijete provoditi samo kad je potreban. Tijekom itavog ciklusa pritiskanja i poputanja laktovi spasioca trebaju biti isprueni, a dlanovi u kontaktu s prsnim koem. Masaa se izvodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde). Nakon trideset pritisaka prijeite na umjetno disanje. Bolesnik mora leati na tvrdoj podlozi. Ako lei na krevetu spustite ga na pod. Odjeu nije potrebno skidati. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koa. Drugi dlan poloite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili isprueni, ali ne smiju dodirivati stjenku prsnog koa. Laktovi spasioca moraju biti isprueni, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jaine prilagoene dobi i konstituciji bolesnika. Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 4-5 cm. Slijedi poputanje pritiska kako bi se prsni ko svojom elastinou vratio u prvobitni oblik. Pri tome ne smijemo odvajati dlanove od stijenke prsnog koa.

16. TOPLINSKI UDAR

Toplinski udar je stanje poviene tjelesne temperature koje nastaje zbog pojaane tjelesne aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka, kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela nisu vie sposobni osloboditi viak topline u okolinu. Najvaniji mehanizam oslobaanja vika topline je isparavanje znoja. Ako je postotak vlage u zraku visok, znoj ne moe isparavati i tijelo nema naina da se rijei vika topline. Toplinski udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se organizam ne moe izvui sam. Svi takvi bolesnici umiru ako im se ne prui pomo. Tipine okolnosti nastanka toplinskog udara: Ljudi koji borave na otvorenome, sportai i vojnici izloeni tjelesnim naporima na vruini Rad u kotlovnici i praonici rublja Debele osobe, alkoholiari i stariji ljudi su skloniji toplinskom udaru

Znakovi toplinskog udara: Osjeaj vruine, glavobolja, vrtoglavica, smuenost, nemir Koa je suha i crvena. Kod mlae osobe moe biti i znojna Gubitak svijesti Tjelesna temperatura izmjerena u crijevu iznosi 42C ili vie.

Postupak:
Bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeu. Ako nije pri svijesti, okrenite ga u boni poloaj. Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istovremeno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kou. Hlaenje treba trajati dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38C.

17. POTHLAENOST
Pothlaenost je stanje sniene ope tjelesne temperature. Nastaje kada organizam gubi vie topline nego to je moe proizvesti. Stanje alkoholiziranosti, iscrpljenosti i niska temperatura okoline pospjeuju nastanak pothlaivanja. este rtve smrzavanja su pijane osobe koje zaspu izvan kue. Novoroenad i mala djeca su vrlo sklona pothlaivanju zbog male tjelesne mase. Znakovi pothlaivanja U poetku osoba ima osjeaj hladnoe i drhti (ovaj stadij moe i izostati). Kasnije osjeaj hladnoe prestaje, javljaju se umor, tromost i velika elja za snom. Sve tjelesne i psihike funkcije se usporavaju. Ponekad se javljaju privienja. S daljnjim sniavanjem tjelesne temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca se jako usporavaju. Ako se ne prui pomo, smrt nastupa zbog prestanka disanja i prestanka rada srca.

Postupak:
Ako je pothlaeni bolesnik pri svijesti:

Unesite ga u toplu prostoriju. Vlanu i mokru odjeu zamijenite suhom. Dajte mu topla, zaslaena, bezalkoholna pia. Moete upotrijebiti termofor i sline izvore topline za zagrijavanje bolesnika, ali ne prislanjajte ih direktno na tijelo, nego preko slojeva deke. Ako nemate na raspolaganju toplu prostoriju, pokuajte bolesnika izolirati sa svih strana dekom, odjeom, novinskim papirom ili drugim materijalom. Pozovite pomo.

Ako pothlaeni bolesnik nije pri svijesti: Provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite mjere oivljavanja. U stanju pothlaenosti disanje i srani rad mogu biti toliko oslabljeni i usporeni da ih je mogue previdjeti. No, postojanje i minimalnog disanja od samo 2-3 udisaja u minuti iskljuuje potrebu oivljavanja. Pri oivljavanju pothlaene osobe treba biti uporniji nego inae jer vrijedi pravilo da "pothlaeni bolesnik nije mrtav dok nije topao i mrtav". Zagrijavanje pothlaenog bolesnika bez svijesti treba provoditi postupno i to tako da se najprije grije trup bolesnika, tj. predio srca. Ravnomjerno zagrijavanje itavog tijela moglo bi biti kobno jer irenje krvnih ila pri zagrijavanju dovodi do pada krvnog tlaka i istovremenog priljeva hladne krvi s periferije organizma u srce to moe izazvati srani zastoj. Dobra metoda postupnog zagrijavanja bolesnika u okolnostima kada medicinska pomo nije dostupna je Hiblerov toplinski omota:

1. bolesnika poloite na rairene deke. Ispod trupa treba biti postavljena aluminijska ili plastina folija. 2. sloeni runik ili plahtu namoite u vruu vodu (60 - 70C), poloite na prsni ko i trbuh bolesnika i zamotajte spomenutom folijom. Ruke moraju ostati izvan folije. 3. itavo tijelo zamotajte dekama tako da samo lice ostane otkriveno. Namoeni runik ili plahtu mjenjajte svakih sat vremena.

18. OTROVANJA
Mnoge tvari koje koristimo u svakodnevnom ivotu i radu su otrovne. Razna sredstva za pranje, ienje, razrjeivai, boje, lakovi, pesticidi, derivati nafte, lijekovi i dr. predstavljaju potencijalnu opasnost, osobito za djecu. Otrov moe ui u organizam na tri naina: gutanjem, udisanjem i preko koe. Njegova tetnost uvelike ovisi o nainu ulaska i koliini. Mala djeca su este rtve trovanja, osobito u dobi od 1 - 5 godina. Tome je kriva njihova radoznalost, neiskustvo i sklonost da sve stavljaju u usta. Zato sve kemikalije i lijekove uvajte izvan dosega djece. est razlog trovanja odraslih ljudi, pogotovo alkoholiara, je dranje pesticida i naftnih derivata u staklenim bocama, to dovodi do zabune. Zato kemikalije treba drati u originalnoj ambalai ili dobro oznaene. Da bi izbjegli trovanje ugljinim monoksidom redovito odravajte dimnjake i pei. Nikada ne drite upaljen motor u zatvorenoj garai. Ako doete u dodir s nekom tvari za koju ne znate je li otrovna ili ne, i kako postupiti, informacije moete dobiti u Centru za kontrolu otrovanja u Zagrebu na tel. (01) 2348 342 Znakovi otrovanja Znakovi mogu biti vrlo razliiti, ovisno o vrsti otrova, njegovoj koliini i brzini ulaska u tijelo, putevima ulaska i individualnim osobinama organizma. Ako se otrov proguta, najee se javljaju munina i bol u trbuhu, proljev i povraanje. Pri udisanju otrovnih plinova ili para moe doi do kalja i osjeaja guenja. Korozivne tvari (kiseline i luine) izazivaju kemijske opekline. Ako se takav otrov popije, opekline se vide na usnama i sluznici usta. Neki otrovi izazivaju psihike poremeaje, vrtoglavicu, glavobolju, greve pojedinih miia ili cijelog tijela, nepravilan rad srca. Koa moe postati plava, uta ili crvena. Tei sluajevi trovanja dovode do gubitka svijesti, a potom i do prestanka disanja.

Postupak s osobom koja je progutala otrov:

Ako je osoba bez svijesti provjerite disanje i krvotok i po potrebi zaponite mjere oivljavanja pazei da i sami ne doete u dodir s otrovom (koristite gazu pri umjetnom disanju) Onesvijetenu osobu koja die okrenite u boni poloaj. Ako je osoba pri svijesti, pokuajte izazvati povraanje podraivanjem drijela prstom. Naizmjeninim pijenjem tople vode i povraanjem moe se isprati eludac.

NE smije se izazivati povraanje kod osobe koja nije pri punoj svijesti ili koja se opire. NE smije se izazivati povraanje pri otrovanju kiselinama, luinama, benzinom, petrolejem, otapalima za boje i sredstvima koja stvaraju pjenu. Otrovana osoba treba popiti 2 - 3 lice medicinskog ugljena (aktivni ugljen, carbo medicinalis) razrijeene u ai vode. Med. ugljen vee na sebe puno vrsta otrova i tako sprjeava njihovu resorpciju u crijevima. Trebao bi biti sastavni dio kune ljekarne. Ne smije se davati kod trovanja kiselinama i luinama.

19. ZMIJSKI UGRIZ

U naim krajevima ive dvije vrste otrovnica - riovka i poskok. Manje su otrovne od na pr. afrikih ili azijskih zmija pa im je ugriz rijetko kada smrtonosan. Poskok je neto otrovniji od riovke. Znakovi ugriza: Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba. Ponekad postoji samo jedna ranica. Sam ugriz ne znai da je zmija i ubrizgala otrov. ak u 22% dokazanih ugriza nema znakova otrovanja. Znakovi otrovanja (ne moraju svi biti izraeni): Vrtoglavica Munina i povraanje Bol i oteklina na mjestu ugriza Otok limfnih vorova u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku.

ok je najopasnija posljedica ugriza

Postupak:
Ugriena osoba treba mirovati. Imobilizirajte nogu ili ruku na kojoj je ugrizna ranica. Time se usporava irenje otrova u organizmu. Potreban je brz prijevoz do bolnice. Najee pogreke koje nikako ne smijete initi NE podvezujte ugrieni ud. NE zarezujte ranicu NE isisavajte otrov NE stavljajte led na mjesto ugriza.

20. SUNANO SLJEPILO

Sunano sljepilo se javlja zbog prevelike koliine direktnog ili reflektiranog svjetla - za vrijeme ili nakon dugotrajnog naprezanja vida i gledanja svijetlih ili blistavih povrina, kao to su povrina mora, zaleene I zasnjeene povrine pa ak i svijetli kamen. Nakon dugog gledanja u neku blistavu povrinu, moe se dogoditi nekoliko problema s okom: miii koji stiu zjenicu mogu se zgriti, pa se zjenice ili drastino stisnu ili proire, a i oni ivci loije prenose informaciju. Simptomi su slini kratkotrajnoj zaslijepljenosti - meutim traju neuobiajeno dugo i osoba esto satima pa i danima ne moe normalno gledati. Simptomi sunevog sljepila su crvenilo oka, trnci i pijesak u oima, glavobolja, vid je pomuen i sve je presvijetlo ili pretamno ili jednostavno osoba vie ne vidi. Za zatitu oiju, posebno kod dugotrajnog gledanja u vodu, preporuuju se kvalitetne sunane naoale sa bonom zatitom, staklenim vizirom i zajamenom UV zatitom - jer oi i vid mogu stradati kako od vidljivog svjetla tako i nevidljivih sunevih zraenja. Ukoliko se pojave simptomi sunanog sljepila, odnosno dugotrajne zasljepljenosti, potrebno je boraviti u mranoj prostoriji, stavljati hladne obloge na oi i na dulje vrijeme treba izbjegavati izlazak na svjetlo. Ako simptomi potraju, potrebno je kontaktirati lijenika. Osim zaslijepljenosti, suneve (UV) zrake mogu uzrokovati i dugotrajne probleme kao to su otvrdnjavanje ronice ili oteenja vidnog ivca.

21. ZNAKOVI SMRTI

Maje oko Ako se ona jabuica mrtvaca postranino pritisne, zjenica se izduuje i postaje ovalna.

Mrtvake pjege Modro ljubiaste su boje. Nastaju zbog slijevanja krvi u najnie dijelove tijela. Vide se na koi one strane tijela na kojoj mrtvac lei. U poetku su pomine, tj. ako mrtvaca okrenemo i pjege e se preseliti opet u najnie dijelove tijela. Mrtvake pjege poinju se javljati 30 - 60 minuta nakon smrti.

Mrtvaka ukoenost Mrtvo tijelo u poetku je mlohavo. Dva do etiri sata nakon smrti zapoinje koenje pojedinih zglobova, a 6 - 8 sati nakon smrti cijelo je tijelo ukoeno. Ukoenost traje 2 - 3 dana.