P. 1
mjerenja

mjerenja

|Views: 84|Likes:
Published by df
mjerenja
mjerenja

More info:

Published by: df on Jan 04, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/28/2013

pdf

text

original

B BR RO OJ JI IL LA A E EL LE EK KT TR RI IČ ČN NE E E EN NE ER RG GI IJ JE E

Mjerenje utrošene električne energije svodi se na mjerenje snage potrošača p(t) i
vremena t za koje je potrošač priključen na mrežu. Utrošena energija je u svakom
trenutku proizvod dt p(t) :



=
t
0
dt p(t) A
.


Jedinica snage u SI sistemu je wat (W), a jedinica vremena je sekunda (s), odnosno
jedinica energije je džul (J=Ws). U praksi se, umjesto džula češće upotrebljavaju njegovi
multipli, kao što su kWh (1 kWh = 1000 W ⋅ 3600 s = 3,6⋅10
6
J) ili (MWh).

Podjela električnih brojila se može izvršiti na više načina. Prema vrsti električne struje
brojila se djele na istosmjerna i izmjenična. Izmjenična brojila mogu biti jednofazna i
trofazna. Trofazna brojila mogu biti dvosistemska ili trosistemska.

Prema vrsti električne energije koju mjere brojila se mogu podjeliti na brojila aktivne,
reaktivne ili prividne energije.

Prema konstrukciji brojila se mogu podjeliti na elektrodinamska, indukciona,
elektronička itd. Elektrodinamska brojila se u pravilu koriste kao istosmjerna, a
indukciona i elektronska brojila kao izmjenična.

Za razliku od analognih mjernih instrumenata opisanih u poglavlju 5 brojila nemaju
direkcioni protumoment, pa njihov pomični dio (rotor) može da se obrće oko osovine.
Osovina je povezana sa brojačem obrtaja na čijem se brojčaniku može očitati utrošena
električna energija.

Da bi brojilo pokazalo mjerenu energiju potrebno je da brzina vrtnje pomičnog dijela
(rotora) bude srazmjerna snazi potrošača, to jest:



P k
dt
d
⋅ =
α
= ω


Uvrštavajući predhodnu relaciju u relaciju za energiju dobije se:


∫ ∫ ∫
π
=
α
= α =
ω
= =
α t
0
t
0 0
k
N 2
k
d
k
1
dt
k
p(t)dt A
,

gdje je N broj obrtaja brojila u vremenu t.

Iz predhodne relacije vidi se da se iz broja obrtaja N, uz poznatu konstantu brojila k
(obr/kWh) na brojčaniku može direktno očitati utrošena električna energija.


1. ELEKTRODINAMSKA BROJILA

Elektrodinamska brojila se najčešće upotrebljavaju kao jednosmjerna brojila.

Principijelna shema elektrodinamskog brojila data je na slici 1.


1 | 2 | 4 | 0
I
R
s
U
R
z
N
s1
N
s2
1 1
2
3
7
4
8
9
5
6


Slika 1. Izgled elektrodinamskog brojila električne energije


Struja potrošača prolazi kroz nepokretni namotaj (1), koji je podijeljen na dvije sekcije
(N
s1
, N
s2
) i stvara magnetno polje. U magnetnom polju ovog namotaja postavljen je
naponski namotaj (2), koji se obrće oko osovine (3). Naponski namotaj, koji se sastoji od
više pravougaonih svitaka, se preko kolektora (4), dirki i otpornika za zaštitu R
z
vezuje
na napon potrošača U.
Poznato je da je elektrodinamski kretni moment proporcionalan strujama kroz strujni i
naponski namotaj, a isto tako struja naponskog namotaja proporcionalna je naponu.

Zakretni moment je dakle proporcionalan proizvodu napona i struje, odnosno snazi
potrošača:


P k M
1 1
=
.

Pod dejstvom ovog kretnog (aktivnog) momenta, naponski namotaj (2) počinje da se
vrti. Kako se na istoj osovini nalazi i aluminijski kolut (5), postavljen između
permanentnog magneta (6), obrtanjem koluta javlja se otporni momenat indukovanih
vihornih struja, koji je proporcionalan ugaonoj brzini obrtanja osovine:


ω =
2 2
k M
.

Kada se ova dva momenta (aktivni i otporni) izjednače kolut se obrće ravnomjernom
brzinom. Brzina obrtanja osovine brojila proporcionalna je snazi potrošača:


P
k
k
2
1
= ω
.

Prema tome, električna energija W, utrošena u vremenskom periodu t biće
proporcionalna broju obrtaja koluta koji osovina brojila učini za to vrijeme.


B
t
t
1
2
t
0
t
0
t
0 1
2
1
2
k
N
N 2
k
k
d
k
k
dt
k
k
Pdt W = π = α = ω = =
∫ ∫ ∫
,

gdje je W – energija utrošena u posmatranom periodu t, N
t
– broj obrtaja osovine u tom
vremenu, k
B
– konstanta brojila (obr/kWh).

Obrtanje osovine se preko pužastog prenosnika (7) prenosi na brojčanik (8). Moment
trenja u ležaju rotora koji bi kod malih struja potrošača, zbog slabog zakretnog momenta,
mogao izazvati greške jednostavno se kompenzira dodatnim namotajem (9). Ovaj
namotaj je spojen u seriju sa naponskim namotajem. Kako je naponski namotaj stalno
spojen na mrežu struja kroz pomoćni namotaj teče i onda kada nema opterećenja. Da se
zbog djelovanja pomoćnog polja rotor ne bi vrtio i onda kada nema potrošnje aluminijski
kolut se dodatno mehanički koči.

Kao što su elektrodinamski instrumenti, tako su i elektrodinamska brojila osjetljiva na
utjecaj stranih magnetnih polja, jer je magnetno polje koje stvara strujni namotaj dosta
slabo (magnetna indukcija reda 10–15(mT)). Zbog toga se često ova brojila izvode sa
željeznom jezgrom. Kod takvih brojila je manja potrošnja, veći moment, a osjetljivost na
strana magnetna polja mala.

Kod proširivanja mjernog opsega istosmjernih elektrodinamskih brojila vrijede ista
pravila kao za proširivanje mjernog opsega analognih instrumenata (poglavlje 5). Dakle
strujni mjerni opseg brojila proširuje se paralelnim dodavanjem otpornika strujnom
svitku, a naponski mjerni opseg serijskim dodavanjem predotpora naponskom svitku.

Elektrodinamska brojila mogu se upotrebljavati i u kolima izmjenične struje, isto kao i
elektrodinamski vatmetar. Prisustvo kolektora je slaba tačka ovih brojila, tako da su ona
potpuno potisnuta iz primjene u kolima izmjenične struje.


2. INDUKCIONA BROJILA

Principijelna shema indukcionog brojila prikazana je na slici 2.


U
1
2
I
3
7
4
5 6


Slika 2. Izgled indukcionog brojila za jednofazni sistem izmjenične struje


Namotaj naponskog elektromagneta (1) sa mnogo zavoja tanke žice priključen je na
napon potrošača U, a kroz namotaj strujnog elektromagneta (2) sa nekoliko navoja debele
žice prolazi struja potrošača I. Oba elektromagneta djeluju svojim izmjeničnim
magnetnim fluksevima na aluminijski kolut (3), koji može da se obrće oko osovine (4).
Kada se kolut (3) obrće njegov broj obrtaja preko pužastog prenosnika (5) registruje
brojčanik (6). Djelovanje kočionog otpornog momenta proporcionalno je ugaonoj brzini
obrtanja ω.
Da bi bila jasnija teorija indukcionog brojila treba analizirati principijelnu shemu
indukcionog vatmetra, koja je data na slici 3.

Naizmjenični fluksevi struje potrošača I
s
, koja za naponom U kasni za ugao φ, i struje
naponskog kola I
n
, indukuju u kolutu vihorne struje I
ws
i I
wn
, koje su fazno pomaknute
(zaostaju) za strujama I
s
i I
n
za ugao π/2. Na obrtanje koluta djeluju dva momenta:
moment uzajamnog djelovanja struje potrošača I
s
i vihorne struje I
wn
(struja I
wn
u
kolutu je stvorena djelovanjem izmjeničnog fluksa struje naponskog namotaja I
n
), i
moment uzajamnog djelovanja struje naponskog kola I
n
i vihorne struje I
ws
(struja I
ws

u kolutu stvorena je djelovanjem izmjeničnog fluksa struje potrošača I
s
).

I
ws
I
wn
'
2
φ
m
2
m
1
m
I
s
I
n
L
R
U
'
1
φ


Slika 3. Indukcioni vatmetar
Vektorski dijagram je dat na slici 4. Sa dijagrama se vidi da struja naponskog kola I
n

kasni za naponom U za ugao π/2.

I
wn
I
ws
I
n
I
s
n
φ
s
φ
ϕ
ψ
U
2 / π

Slika 4. Vektorski dijagram napona, struja i flukseva
indukcionog mjernog sistema


Indukciono brojilo, principijelno, može se posmatrati kao indukcioni motor sa
kratkospojenim rotorom (u ovom slučaju rotor predstavlja aluminijski kolut). Stator su
elektromagneti (1) i (2) sa strujama I
s
i I
n
.

Za struje I
s
i I
n
može se pisati:


t sin I 2
s s
ω = i
,


) t sin( I 2
n n
ψ − ω = i
,

gdje su I
s
i I
n
efektivne vrijednosti izmjeničnih struja i
s
i i
n
, respektivno.

Struje i
s
i i
n
stvaraju sopstvene magnetne flukseve:


t sin 2
1
'
1
ω Φ = Φ
,


) t sin( 2
2
'
2
ψ − ω Φ = Φ
.

Predpostavlja se da su struje i
s
i i
n
u fazi sa fluksevima
'
1
Φ i
'
2
Φ , što je približno tačno.
Fluks u stvarnosti kasni za strujom za neki mali ugao zbog gubitaka u željezu i usljed
vihornih struja.
Izmjenični magnetni fluksevi
'
1
Φ i
'
2
Φ induciraju u aluminijskom kolutu elektromotorne
sile:


dt
d
e
'
1
1
Φ
− =
i
dt
d
e
'
2
2
Φ
− =
.

Elektromotorne sile e
1
i e
2
fazno zaostaju za fluksevima
'
1
Φ i
'
2
Φ za ugao π/2. Ove
elektromotorne sile proizvode u kolutu vihorne struje I
ws
i I
wn
. Može se uzeti da su struje
I
ws
i I
wn
pomjerene fazno (zaostaju) za fluksevima
'
1
Φ i
'
2
Φ za ugao π/2.

Trenutne vrijednosti vihornih struja u kolutu su:

t cos I
R
t cos 2
R
dt
d
R
e
I
IM
1
1
1
'
1
1
1
ws
ω − =
ω ω Φ −
=
Φ

= =
,

) t cos( I
R
) t cos( 2
R
dt
d
R
e
I
UM
2
2
2
'
2
2
2
wn
ψ − ω − =
ψ − ω ω Φ −
=
Φ

= =
.

Obično se uzima da je R
1
= R
2
= R.

Predpostavi li se, prvo, da kolut stoji, magnetni fluks
'
1
Φ djeluje na vihorne struje I
ws
, a
magnetni fluks
'
2
Φ djeluje na vihorne struje I
wn
. Rezultat toga je obrtni moment M, koji
pokreće kolut brojila.

Na dio vihornih struja I
wn
u polju fluksa
'
2
Φ djeluje elektromotorna sila:


l
wn 2 1
I B F =
,

a na dio vihornih struja I
ws
u polju fluksa
'
1
Φ djeluje elektromagnetna sila:


l
ws 1 2
I B F =
,

gdje su:
- B
1
i B
2
- trenutne vrijednosti magnetne indukcije (gustine magnetnog fluksa
'
1
Φ i
'
2
Φ ),
- l – dužina strujnog kola u polju elektromagneta.

Smjerovi sila F
1
i F
2
su suprotni, što se može lako utvrditi pravilom lijeve ruke. Momenti
ovih sila su:


'
2 wn 1 wn 2 1 1
I k d I B d F m Φ = = = l
,


'
1 ws 2 ws 1 2 2
I k d I B d F m Φ = = = l
.

Ako se uzme za pozitivan smjer, smjer kretanje kazaljke na satu (gledano odozgo)
rezultantni moment sile će biti:


+ ψ ⋅ ω + ω ⋅ ψ ⋅ ω −
ω Φ Φ
= − = ) sin t cos t cos cos t sin (
R
2 k
m m m
2
2
2 1 1
2 1

+
) sin t sin t cos cos t (sin
R
2 k
2
1
2 1 2
ψ ⋅ ω + ω ⋅ ψ ⋅ ω
ω Φ Φ
. .

Obzirom na simetričnost položaja elektromagneta, kao i vihornih struja, može se uzeti da
je:

k
1
=k
2
=k i R
1
=R
2
=R,

pa je:


ψ Φ Φ ω = sin
R
k 2
m
2 1 .

Dakle, trenutna vrijednost aktivnog obrtnog momenta proporcionalna je proizvodu
efektivnih vrijednosti flukseva
1
Φ i
2
Φ , njihovoj frekvenciji i sinusu ugla između njih. Iz
predhodnog izraza vidi se da je vrijednost momenta konstantna (ne sadrži član ωt).

Može se uzeti da je fluks
1
Φ proporcionalan struji I
1
(ili I
s
), ako je magnetna
permeabilnost konstantna. Proizvod kružne učestalosti ω i fluksa
2
Φ (ili
n
Φ )
proporcionalan je naponu U na krajevima namotaja naponskog elektromagneta, uz uslov
da je omski otpor namotaja elektromagneta zanemariv u odnosu na njegov induktivni
otpor. Odnosno može se pisati da je:


ψ = sin UI
R
k 2
M
1 ,

odnosno (uvrštavajući da je ϕ = cos UI P
1
):


ϕ
ψ
=
cos
sin
P
R
k 2
M
.

Aktivni moment će biti srazmjeran aktivnoj snazi ako je zadovoljen uslov:


2
cos sin 1
cos
sin π
= ϕ + ψ ⇒ ϕ = ψ ⇒ =
ϕ
ψ



Ovaj uslov će biti ispunjen kada fluks
2
Φ naponskog elektromagneta fazno kasni za π/2 u
odnosu na napon U (Slika 5). Iako je induktivni otpor naponskog namotaja veliki, struja
kroz njega pomjerena je za ugao koji je manji od π/2. Magnetni fluks
2
Φ može se
dodatno pomjeriti (do π/2) dodavanjem kratkospojenih namotaja naponskom
elektromagnetu.


I
1
I
2
2
φ φφ φ
ϕ
ψ
U


Slika 5.Vektorski dijagram


Sada je aktivni moment jednak:


P k P
R
k 2
M
1
= =


Usljed obrtanja aluminijskog koluta u međugvožđu elektromagneta (1) i (2), kao i stalnog
magneta (7) u kolutu se indukuju i druge vihorne struje koje stvaraju kočioni moment
ω =
2 2
k M koji je srazmjeran brzini vrtnje koluta.

Iz jednakosti aktivnog i kočionog momenta izvodi se ovisnost utrošene električne
energije od broja obrtaja za odgovarajući vremenski period:


B 1
2
t
0
t
0 1
2
k
N
N 2
k
k
dt
k
k
dt p W = π = ω = =
∫ ∫ .
Kada se indukciono brojilo želi koristiti za mjerenje reaktivne energije, uvrštavajući da je
ϕ = sin UI Q
1
dobije se:


ϕ
ψ
=
sin
sin
Q
R
k 2
M
.

Aktivni moment će biti srazmjeran reaktivnoj snazi ako je zadovoljen uslov:


ϕ = ψ ⇒ ϕ = ψ ⇒ =
ϕ
ψ
sin sin 1
sin
sin
.

Ovaj uslov će biti ispunjen kada je fazni pomak napona i struje potrošača fazno jednak
faznom pomaku između flukseva naponskog i strujnog elektromagneta. U praksi se to
postiže dodavanjem paralelnog otpora R
S
strujnom namotaju, odnosno dodavanjem
predotpora R
P
naponskom namotaju kako je to prikazano na slici .


R
p R


Slika.6. Priključak jednofaznog brojila reaktivne energije.


Za mjerenje prividne snage obično se koristi kombinacija brojila aktivne i reaktivne
energije, čiji se brojevi okretaja geometrijski zbrajaju. Kako je brzina vrtnje brojila
aktivne energije proporcionalna aktivnoj energiji (
p p p
W k n = ), a brzina vrtnje brojila
reaktivne energije proporcionalna reaktivnoj energiji (
q q q
W k n = ) to je geometrijska
suma ovih brzina proporcionalna potrošenoj prividnoj energiji:

s s
2
q
2
p s
W k n n n = + =
.

3. ELEKTRONSKA BROJILA

Kod većih potrošača električne energije, naročito na višim naponskim nivoima, danas se
najčešće koriste elektronska brojila. Ova brojila se sve više koriste i u niskonaponskim
mrežama. Pogreške ovih brojila su znatno manje nego mehaničkih brojila, pa se već
izrađuju sa granicama greške od 0,1 %.

Principijelna blok shema jednog elektronskog brojila data je na slici 7. Elektronsko
brojilo se u principu priključuje preko naponskih i strujnih mjernih transformatora (1) i
(2) koji prilagođavaju mjereni napon i struju ulazu u množač (3). Najvažniji dio ovih
brojila je množač (3), jer o njemu ovisi i tačnost mjerenja. Većinom se koriste impulsni
množači čiji je zadatak da proizvodi pravokutne impulsečija je površina proporcionalna
umnošku ulaznih veličina.


NF
Filter
X
f
U-
I -
8
7 6 5 4 3 1
u(t)
i(t)
2 -


Slika 7. Principijelna shema rada elektronskog brojila


Jedna od ulaznih veličina (napon potrošača) upravlja širinom niza impulsa, a druga
ulazna veličina (struja potrošača) upravlja amplitudom impulsa. Istosmjerna komponenta
izlaznog impulsa iz množača, izdvojena niskopropusnim filterom, direktno je
proporcionalna aktivnoj snazi potrošača. Ovaj istosmjerni signal se vodi na pojačalo (5) i
dalje u pretvarač napona (struje) u frekvenciju (6). Broj impulsa u vremenu, iza tog
pretvarača srazmjeran je energiji potrošača W = P⋅t . Impulsi se dovode brojaču koji ih
bilježi na brojčaniku (7). Impulsi se mogu voditi i na izlazne kontakte (8) koji
omogućavaju prijenos podataka na daljinu.

Ova brojila su obično opremljena i indikatorom smjera protoka energije koji djeluje na
osnovu predznaka napona na izlazu iz pojačala (5) i preko odgovarajućih sklopki
uključuje brojače za primnjenu, odnosno predatu energiju.

Kada je brojilo predviđeno i za mjerenje reaktivne energije, u naponskom krugu iza
mjernog transformatora dodaje se sklop za zakretanje faze za 90
0
.
Elektronska brojila imaju znatno manju vlastitu potrošnju od indukcionih brojila, malu
ovisnost pokazivanja o promjeni napona i frekvencije i potpuno neovisnost o položaju pri
ugradnji.


4. PREGLED I OVJERA BROJILA

Kao i svi ostali mjerni instrumenti, tako i brojila električne energije, s obzirom na granice
greške moraju zadovoljiti odgovarajuće propise. Određivanje greški, odnosno definiranje
tačnosti brojila nešto je komplikovanije nego kod ostalih mjernih instrumenata. Kako
brojilo mora da radi u veoma širokim granicama opterećenja (npr od nekoliko W do
nekoliko kW), pri čemu se može mjenjati i faktor snage, metrološki propisi definišu
granice greški za razne veličine struje i razne faktore snage, a proizvođači daju podatke u
svojoj dokumentaciji dijagramima u zavisnosti od struje za različite cosϕ (na primjer:
cosϕ=1, cosϕ=0,5 induktivno, cosϕ=0,5 kapacitivno za brojila aktivne energije.).

Prema propisima brojila se djele u četiri razreda tačnosti 0,2; 0,5; 1; 2. Elektronička
(statička) brojila izrađuju se za klase tačnosti 0,2 S i 0,5 S.

Brojila se mogu umjeriti pomoću:
− vatmetra i časovnika,
− etalonskog brojila.


4.1. Ovjera brojila vatmetrom i časovnikom

Na izvor jednofazne struje čiji je napon jednak nazivnom naponu brojila (smije da se
mjenja samo 2 do 5 % u ovisnosti o klasi tačnosti brojila) priključuje se promjenjivi
potrošač. Prema šemi na slici 8 ovjerava se jednofazno indukciono brojilo pomoću
preciznog vatmetra i štoperice.
Vrijeme t se mjeri štopericom i broji se broj obrtaja N pločice. Električna energija koju
registruje brojilo je:


3
B
p
10 3600
k
N
W ⋅ =
(Ws),
gdje je k
B
konstanta brojila (obr./kWh).

Snaga P se očitava na vatmetru. Stvarna potrošnja električne energije iznosi:


t P W
s
=
(Ws).

Procentualna greška brojila je:


( ) % 100
W
W W
p
s
s p

=
.

Mjerenje se izvodi pri različitim opterećenjima. Na osnovu dobijenih podataka odrede se
greške i grafički prikaže njihova ovisnost o opterećenju.

Ovisnost greške o faktoru snage određuje se mjerenjem kod stalnog opterećenja sa
različitim faktorom snage.
Ako je izvor napona vrlo stabilan (promjene napona manje od 0,1 %) greška brojila se
može odrediti i kao:


( ) % 100
t
t t
p
s
s


=
,

gdje je t
s
stvarno vrijeme potrebno brojilo da napravi N obrtaja (mjereno štopericom), a t
vrijeme koje se dobije na osnovu očitanja na vatmetru kao:


P k
10 3600 N
t
B
3
⋅ ⋅
=
(s).


W
P
Brojilo
I
U
V
A


Slika 8. Ovjera brojila sa vatmetrom i časovnikom


4.2. Ovjera brojila sa etalonskim brojilom




Slika.9. Ovjera brojila sa etalonskim brojilom


Ovjera brojila pomoću etalonskog brojila (Slika 9.) izvodi se tako što se strujne grane
ispitivanog i etalonskog brojila spoje u seriju, a naponske grane oba brojila paralelno. Pri
različitim opterećenjima upoređuju se očitanja ispitivanog i etalonskog brojila i određuje
greška kao:


( ) % 100
W
W W
p
etal
etal isp

=
,

gdje je:
- W
isp
– energija očitana na ispitivanom brojilu
- W
etal
– energija očitana na etalonskom brojilu

Etalonsko brojilo mora imati bolju klasu tačnosti, i obično se za ovakva ispitivanja koristi
elektronsko brojilo. Pri ovom ispitivanju nije potrebna velika stabilnost napona, kao kod
ispitivanja vatmetrom i štopericom, pa se ova metoda može upotrebljavati i pri ispitivanju
na terenu i u manje opremljenim laboratorijama


4.3. Ovjera brojila sa vještačkim opterećenjem

Ispitivanje brojila pomoću stvarnog opterećenja zahtjeva izvor relativno velike snage. Na
primjer za brojilo 220 V, 30 A potreban je izvor snage veće od 6(kW). Zato se pri
ispitivanju brojila vrlo rijetko koristi stvarno opterećenje, već se obično koristi tzv.
vještačko opterećenje kako je to prikazano na slici 10.


Brojilo
W A
V


Slika 10. Ovjera brojila sa vještačkim opterećenjem


U tom slučaju strujni krug brojila je odvojen od naponskog (prekidanjem veze naponskog
i strujnog kruga na priključnici brojila) i svaki krug je priključen na svoj izvor. Izvor na
koji je priključen naponski krug brojila opterećen je samo malom strujom. Izvor na koji
je priključen strujni krug brojila može imati mali napon (do nekoliko V). Tako se brojilo
može ispitati uz minimalnu potrošnju energije, a odvojeno napajanje strujnog i
naponskog kruga omogućava lakše podešavanje napona, struja i faznih pomaka.


5. NAČINI PRIKLJUČENJA BROJILA NA MREŽU

Monofazna brojila električne energije imaju dva para ulaznih stezaljki. kako je to
prikazano na slici 11.

Propisi nalažu da se stezaljke strujnog elektromagneta spajaju na fazni vodič i to tako da
je krajnja lijeva stezaljka predviđena za ulaz faznog vodiča, a druga lijeva za izlaz faznog
vodiča. Jedna stezaljka naponskog svitka je tvornički spojena sa krajnjom lijevom
stezaljkom, tako da se kod priključka brojila ne treba posebno izvoditi taj spoj. Ali taj
spoj treba odstraniti kada se brojilo ovjerava ili kada se priključuje preko strujnih i
naponskih mjernih transformatora. Desni par stezaljki predviđen je za priključak nultog
vodiča te je na njega priključen drugi kraj naponskog svitka.



Slika.11. Priključenje monofaznog brojila električne energije


Treba naglasiti da se kod priključenja brojila ne smiju zamjeniti ulazni i izlazni vodiči ili
vodiči faznog i nultog vodiča. Zamjena faznog i nultog vodiča uzrokuje neregistrovanje
energije potrošača koji kao povratni vod koriste zemljovod.

Nazivne struje brojila za direktan priključak su prema metrološkim uslovima za
indukciona brojila 10, 15, 20 i 30 (A). Direktan priključak brojila kod većih struja
upotrebljava se samo u rijetkim slučajevima i obično se tada koriste strujni mjerni
transformator i brojilo nazivne struje 5(A). Na slici 12. prikazan je takav način
priljučivanja jednofaznog brojila aktivne energije. Naponski svitak se direktno spaja na
mrežu.


S
1
S
2
P
1
P
2
L
N


Slika 12. Poluindirektni spoj jednofaznog brojila aktivne energije


Kod viših napona treba i naponski svitak brojila priključiti preko naponskog mjernog
transformatora (Slika 13.).


L
N
a
b
A B
S
1
S
2
P
1
P
2


Slika 13. Indirektni spoj jednofaznog brojila aktivne energije


U trofaznim mrežama upotrebljavaju se dvije vrste brojila. U mrežama sa nul vodom
(četverovodne mreže), kakve su uglavnom niskonaponske mreže, koristi se indukciono
brojilo sa tri mjerna sistema (trosistemsko brojilo). U trovodnim mrežama (bez nultog
vodiča) koristi se brojilo sa dva sistema (dvosistemsko brojilo) priključeno u Aronovom
spoju.

Na slici 14. prikazan je poluindirektni način priključivanja trosistemskog brojila aktivne
energije, a na slici 15. direktan priključak dvosistemskog brojila.


L
1
L
2
L
3
N
S
1
S
2
P
1
P
2
S
1
S
2
P
1
P
2
S
1
S
2
P
1
P
2


Slika 14. Poluindirektni spoj trofaznog trositemskog brojila
aktivne energije
L
1
L
2
L
3


Slika 15. Direktni priključak trofaznog dvosistemskog brojila
aktivne energije


6. POSEBNE IZVEDBE ELEKTRIČNIH BROJILA

Potrošnja električne energije nije stalna tokom dana. U pojednim djelovima dana
distributivni sistem je preopterećen, a u drugim djelovima podopterećen. Radi toga
tarifna politika stimulira potrošače na ravnomjernu potrošnju. Cijene energije niže su u
vrijeme slabijeg opterećenja i obratno. Da bi brojilo moglo registrirati potrošnju i u jednoj
i u drugoj tarifi posebno potrebno je da ima dva brojčanika. Kod elektromehaničkih
brojila brojčanici se uključuju i isključuju posebnim tzv. uklopnim satom ili impulsima
koji se šalju mrežom (mrežno tonfrekventno upravljanje – MTU). Elektronička brojila
posjeduju vlastiti elektronski uklopni sat.
Tarifnom politikom se potrošači nastoje odvratiti i od prekoračenja instalisane granične
snage, to jest od izrazito povećane potrošnje u nekim kraćim vremenskim intervalima.
Stoga se izvode posebna tzv vršna brojila koja registruju samo potrošnju nastalu pri
prekoračenju granične snage. Ova brojila se obično izvode tako što se brojilu dodaje
jedan konstantan protumoment koji odgovara vrijednosti granične snage. Ako je aktivni
moment manji od ovog protumomenta brojilo se ne obrće.

Da bi se stimulisala jednolična potrošnja upotrebljavaju se i brojila sa pokazivačem
maksimuma koja registruju najveći utrošak energije u 15, 30 ili 60 minutnom intervalu.


M ME ET TO OD DE E M MJ JE ER RE EN NJ JA A S SN NA AG GE E


Snaga se definiše kao proizvod trenutnih vrijednosti napona u(t) i struje i(t):
p(t) = u(t)i(t) = dA/dt,
i predstavlja izvršeni rad (dA) u vremenskom periodu (dt).

Ako se radi o istosmjernoj struji aktivna snaga je jednaka:

P = UI,

gdje je U napon na krajevima potrošača, a I struja kroz potrošač.

Ako se radi o izmjeničnim monofaznim kolima trenutna vrijednost aktivne snage jednaka
je:

( ) [ ] ϕ + ϕ = ⋅ ϕ + = = t 2ω cos - cos I U t sinω 2 I ) t sin(ω 2 U (t) (t) p(t) i u

dok je srednja vrijednost aktivne snage jednaka:


( ) [ ] ϕ = ϕ + ϕ = =
∫ ∫
cos I U dt t 2ω cos - cos I U
T
1
dt p(t)
T
1
P
T
0
T
0
.

Vremenski dijagram napona, struje i snage dat je na slici 1.

u
i
p
u
i
p
ϕ
P
t


Slika 1. Dijagram napona, struje i snage u kolu izmjenične struje (ϕ ≠0)

U slučaju kada su napon i struja u fazi ( ) 0 = ϕ srednja vrijednost aktivne snage jednaka
je:


( ) [ ] I U dt t 2ω cos - 1 I U
T
1
dt p(t)
T
1
P
T
0
T
0
∫ ∫
= = =
.

Vremenski dijagram napona, struja i snage za ovaj slučaj dat je na slici 2.


u
i
p
u
i
p
P
t


Slika 2. Dijagram napona, struje i snage u kolu izmjenične struje ( ϕ=0)

U trofaznim električnim kolima izraz za trenutnu vrijednost snage ima oblik:


=
=
3
1
) ( ) ( ) (
i
i i
t i t u t p

gdje su fazni naponi i struje :

( ) ϕ − ω = = t sin I (t) ωt, sin U (t)
m1 1 m1 1
i u
,

,
3

ωt sin I (t) ,
3

ωt sin U (t)
m2 2 m2 2
|
¹
|

\
|
ϕ − − = |
¹
|

\
|
− = i u

.
3

ωt sin I (t) ,
3

ωt sin U (t)
m3 3 m3 3
|
¹
|

\
|
ϕ − − =
|
¹
|

\
|
− = i u

Reaktivna snaga u kolu izmjenične struje je:

ϕ = sin I U Q
.
1.MJERENJE SNAGE U KOLU ISTOSMJERNE STRUJE

Mjerenje se može obavljati na dva načina:
indirektnim mjerenjem pomoću ampermetra i voltmetra (paralelno spojenim na
potrošač), i
indirektnim mjerenjem pomoću voltmetra i ampermetra (serijski vezanim sa
potrošačem).
Poznato je da je, u kolima istosmjerne struje, snaga proporcionalna naponu U na
krajevima potrošača i jačini struje I kroz njega, to jest I U P ⋅ = .
Mjerenje snage pri jednosmjernoj struji sa ampermetrom i voltmetrom pri čemu je
voltmetar povezan paralelno sa potrošačem prikazano je na slici 3.


1
U
v
U
x
R
v
R
2
I
1
I
A
R
I
A
V

Slika.3. Mjerenje snage pri istosmjernoj struji sa ampermetrom i voltmetrom


Prema ovoj shemi ampermetar mjeri struju I
1
koja je jednaka zbiru struje I (koja prolazi
kroz potrošač) i struje I
2
(koja prolazi kroz voltmetar). Prema tome, proizvod vrijednosti
napona očitanog na voltmetru
V
U i struje očitane na ampermetru I
1
neće dati tačnu
vrijednost snage P, već približnu vrijednost snage:


1 V
'
I U P =
.

Tačna vrijednost snage P je:

|
|
¹
|

\
|
− = − =
V
V
1 V 2 1 V
R
U
I U ) I (I U P
.
Apsolutna greška P P ∆P
'
− = je sistematska greška metode i ona iznosi:


V
2
V
2 1 V 1 V
'
R
U
) I (I U I U P P ∆P = − − = − =
.

Relativna sistemska greška metode biće:


V
X
X
2
V
V
2
V
V
V
2
V
R
R
R U
R U
I U
R U
P
∆P
= = =
.

Ukoliko je dovoljno mala greška (manja od 0,1%) tada važi:


0,1% 100
P
∆P

,

odnosno,


0,1% 100
R
R
V
X

.

Znači da otpor voltmetra R
V
treba da bude bar 1000 puta veći od otpora potrošača:


X V
R 1000 R ≥
.
Ova shema je podesna za mjerenje snage potrošača male otpornosti. Sa druge strane,
prednost joj je što je s velikom tačnošću moguće izvršiti korekciju sistematske greške,
rezultata dobijenog proizvodom izmjerenog napona i struje, jer je otpor voltmetra poznat
(R
V
).

On je obično dat tvornički, na samom instrumentu (R
V1
) u V) Ω ( , tako da je
m V1 v
U R R = (napon pune skale). Posmatrajući otpornost voltmetra
V
R tačna snaga se
dobije:


V
2
V 2 V
'
R U I U ∆P P P − = − =
.

Dakle, može se konstatovati da je snaga koja se troši na potrošaču jednaka proizvodu
napona U
V
koji pokazuje voltmetar i struje I
1
koju pokazuje ampermetar, umanjena za
snagu
V
2
V
R U , koja nastaje zbog sopstvene potrošnje voltmetra.
Snaga, koju daje izvor pri mjerenju po ovoj shemi jednaka je:


2
1 A 1 V G
I R I U P + =
.

Mjerenje snage pri istosmjernoj struji sa voltmetrom i ampermetrom kada je ampermetar
serijski vezan sa potrošačem prikazano je na slici 4.


1
U
x
R
1
I
A
R
A
v
R
2
I
V
I
U


Slika.4. Mjerenje snage pri istosmjernoj struji sa voltmetrom i ampermetrom


Prema ovoj shemi ampermetar mjeri stvarnu struju potrošača I dok voltmetar mjeri veći
napon od napona potrošača U za pad napona na ampermetru R
A
I
2
. Prema tome, proizvod
vrijednosti napona registrovanog na voltmetru U
V
i struje registrovane na ampermetru I
neće dati tačnu vrijednost snage P već približnu vrijednost:


I U P
V
'
=
.
Tačna vrijednost snage P je:


I I) R (U I ) U (U P
A V A V
− = − =


Apsolutna greška P P ∆P
'
− = je sistematska greška metode i ona iznosi:


2
A A V V
'
I R I I) R (U I U P P ∆P = − − = − =
.

Relativna sistematska greška metode je:


X
A
2
X
2
A
2
A
R
R
I R
I R
I U
I R
P
∆P
= = =
.

Ukoliko se može smatrati da je dovoljno mala greška ona koja je manja od 0,1% dobije
se:


0,1% 100
P
∆P

,

odnosno,


0,1% 100 ) R R (
X A

,

što znači da otpor potrošača R
X
treba da bude bar 1000 puta veći od otpora ampermetra,
R
A
:


. R 1000 R
A X



Dakle, ovaj spoj je pogodan za mjerenje potrošača velike otpornosti.

Ukoliko se poznaje otpornost ampermetra R
A
može se odrediti tačna vrijednost snage P:


2
A V
'
I R I U ∆P P P − = − =
.

Snaga, koju daje izvor pri mjerenju, po ovoj posljednjoj shemi, je:


V
2
1
1 G
R
U
I U P + =
.

Pri mjerenju snage voltmetrom i ampermetrom greške mjerenja mogu da budu velike.
Zbog toga se snaga može mjeriti direktno vatmetrom (na primjer, elektro-dinamičkim).
Pri tome se vezivanje vatmetra sa potrošačem može izvesti na dva načina:
naponska grana vatmetra vezana je paralelno sa potrošačem (Slika 5.a.),
strujna grana vatmetra vezana je u seriju sa potrošačem (Slika 5.b.).

1
U
1
I
A
R
A
v
R
V
W
U
P
W
R'

a) naponska grana vezana paralelno sa potrošačem


1
U
1
I
v
R
V
W
U
P
W
R'
A
R
A
I

b) strujna grana vezana u seriju sa potrošačem

Slika 5. Mjerenje snage vatmetrom


Stavljajući da je R
W
ukupan otpor naponske grane vatmetra, R
S
otpor strujne grane
vatmetra, a P pokazivanje vatmetra, prema slici 5a. izraz za snagu koju uzima potrošač
biće:


,
R
U
R
U
P P
W
2
V
2
R
|
|
¹
|

\
|
+ − =


a izraz za snagu koju daje izvor je:


2
1 S A G
I ) R (R P P + + =
.
U slučaju da je naponska grana vatmetra vezana paralelno izvoru, snaga koju uzima
potrošač biće:


2
S A
I ) R (R P P + − =
,

a snaga koju daje izvor:


W
2
1
V
2
1
G
R
U
R
U
P P + + =
.


2. MJERENJE AKTIVNE SNAGE U KOLU JEDNOFAZNE
IZMJENIČNE STRUJE

2.1. Metoda mjerenja vatmetrom

Na slikama 5a. i 5b. moguće je uočiti da se, osim vatmetara, u kolu nalaze i voltmetar i
ampermetar, radi definisanja faktora snage. U tom slučaju može se pisati da je:


I U
P
cos = ϕ
.

Treba napomenuti da je moguće napraviti grešku prilikom mjerenja pomoću
elektrodinamičkog vatmetra ukoliko postoji neka fazna razlika δ između struje I
W
koja
prolazi kroz naponsku granu vatmetra i napona U na krajevima ove grane (Slika .6.) do
koje dolazi zbog induktiviteta naponske grane vatmetra. Pri tome, umjesto da mjeri
aktivnu snagu ϕ = cos I U P , vatmetar mjeri snagu:


δ) ( cos I U P
1
− ϕ =
.

Procentualna relativna greška pokazivanja vatmetra biće:


100%
cos UI
cos I U δ) ( cos I U
g
P
ϕ
ϕ − − ϕ
=
.

Ako se uzme da je sinδ sin cosδ cos δ) ( cos ϕ + ϕ = − ϕ , te pošto je δ vrlo malo, to je
δ ≈ δ sin i 1 cos ≈ δ , pa je :


(%) tg δ 100 g
P
ϕ =
.
U
I
W
I
ϕ
δ
δ − ϕ

Slika 6. Vektorski dijagram struje I i napona U potrošača

Mjerenje aktivne snage potrošača može se izvršiti direktno u slučaju da je jačina struje,
odnosno vrijednost napona ispod neke granice (na primjer, struja do 10(A), a napona do
600(V), pri 1 cos = ϕ ).
Ukoliko to nije slučaj, mjerenje aktivne snage vatmetra treba vršiti indirektno koristeći
strujne i naponske transformatore.
Način priključivanja vatmetra preko naponskog i strujnog transformatora prikazan je na
slici 7.


P
A
V
W
A B
a b
1
P
2
P
2
S
1
S
strujni
transformator
naponski
transformator


Slika 7. Indirektno mjerenje aktivne snage vatmetrom


2.2. Mjerenje snage pomoću tri voltmetra

Za ovu indirektnu metodu potrebno je redno sa potrošačem snage P vezati poznati
otpornik R i pomoću tri voltmetra mjeriti napon potrošača U
P
, napon na krajevima
poznatog otpornika U
R
i ukupni napon U, prema shemi na slici 8.


U
R
U
U P
B
A
I
R
R
U
P
U
V
R
P
U


Slika 8. Mjerenje snage metodom tri voltmetra


Sa slike 8. može se zaljučiti da je:

R P
U U U + = .

Napon U
R
je u fazi sa strujom I
P
potrošača, dok je napon U
P
fazno pomjeren od napona
U
R
za neki ugao ϕ (Slika 9.).


U
R
U
P
U
P
I
ϕ


Slika 9. Vektorski dijagram napona i struje


Na temelju kosinusne teoreme može se napisati:


) (180 cos U U 2 U U U
P R
2
P
2
R
2
ϕ − ° − + =
.
Pošto je
P R
R I = U , a izraz za aktivnu snagu prijemnika ϕ = cos I U P
P P
, to se može
pisati:


R 2
U U U
P
2
P
2
R
2
− −
=
.

Dati obrazac ne daje tačnu vrijednost srednje aktivne snage P, već postoji određena
sistemska greška. Za dobijanje tačne vrijednosti treba uzeti u obzir i struju I koja protiče
kroz voltmetar koji mjeri napon potrošača U
P
, kao i otpor voltmetra R
V
, koji mjeri napon
U
R
na krajevima redno vezanog otpornika R.

Izraz za faktor snage je:


P R
2
P
2
R
2
U U 2
U U U
cos
− −
= ϕ
.


2.3. Mjerenje snage pomoću tri ampermetra

Za ovu indirektnu metodu potrebno je paralelno sa potrošačem čija se snaga P mjeri
vezati otpor poznate otpornosti R i pomoću tri ampermetra mjeriti struju potrošača I
P
,
struju kroz paralelno vezani otpor I
R
i ukupnu struju I prema slici 10.


I
U
P
R
1
A
2
A
3
A
a
U
R
I
P
U
P
I


Slika 10. Mjerenje snage metodom tri ampermetra
Sa slike 10. se vidi da je:


P R
I I I + =
.
Struja I
R
je u fazi sa naponom U dok je struja I
P
, koja prolazi kroz prijemnik, fazno
pomjerena od struje I
R
za neki ugao ϕ (Slika 11.).


ϕ
U R
I
P
I
I


Slika 11. Vektorski dijagram napona i struja


Na temelju kosinusne teoreme može se napisati:


) (180 cos I I 2 I I I
P R
2
P
2
R
2
ϕ − ° − + =
.


ϕ + + = cos I I 2 I I I
P R
2
P
2
R
2
.

Dalje se dobije :


P R
2
P
2
R
2
I I 2
I I I
cos
− −
= ϕ
.

Pošto je
R
R
U
I = , a aktivna snaga potrošača P =U⋅I⋅cosϕ, može se pisati:


( )
2
P
2
R
2
P R
2
P
2
R
2
P R
I I I
2
R
I I 2
I I I
I R I P − − ⋅ =
− −
=
.

Dobijeni izraz ne daje potpuno tačnu vrijednost srednje aktivne snage P, jer se pojavljuje
sistematska greška. Da bi se dobila tačna vrijednost srednje aktivne snage mora se uzeti u
obzir i unutarnji otpor ampermetra R
A
, kao i činjenicu da je napon na krajevima ove dvije
paralelno vezane grupe jednak:


A P P a P
R I U U U + = +
.

Predhodni izraz može se zapisati i prema slici 12.


P R
I
R
I
P
I
A
R
a
U
p
U
1
A
2
A
3
A


Slika 12. Shema veza za indirektno mjerenje snage metodom tri ampermetra


3. MJERENJE AKTIVNE SNAGA U TROFAZNOM
SISTEMU

Trofazni sistem može biti trožični (bez nultog provodnika) ili četverožični (sa nultim
provodnikom). Visokonaponske mreže su u pravilu trožične, a niskonaponske
četverožične.

3.1. Trožični trofazni sistem

Mjerenje aktivne snage u trožičnom trofaznom sistemu može se vršiti pomoću jednog
vatmetra (Slika 13.) u slučaju da se radi o simetrično opterećenom sistemu.

Kao što se vidi sa slike 13. strujna grana vatmetra spojen je u jednu od faza (faza L
1
na
slici 13.), a naponska grana između te faze i vještačkog zvjezdišta. Vatmetar pokazuje
aktivnu snagu jedne faze:

1 1 1 1 1 1 1 W
cos I U ) , ( cos I U P ϕ = ∠ = I U
.

Ukupna snaga sistema jednaka je trostrukom izmjereneom iznosu. To jest:

W
P 3 P =
,
Ako je trofazni sistem nesimetričan aktivna snaga se može izmjeriti pomoću tri vatmetra
kao što je prikazano na slici 14.
1 L
2 L
3 L
W
1
ϕ
1
U
1
I
O


Slika 13. Mjerenje aktivne snage sa jednim vatmetrom

1 L
2 L
3 L
1 W
O
2 W
3 W
1
U
2
U
3
U
3
I
2
I
1
I
1
ϕ
2
ϕ
3
ϕ


Slika 14. Mjerenje aktivne snage sa tri vatmetra


Kao što se vidi sa slike 14. strujne grane vatmetara spojene su u svakoj fazi. Ulazna
naponska stezaljka spojena je na odgovarajuču fazu, a izlazne stezaljke svih vatmetara
spojene su zajedno u vještačko zvjezdište. Pri tome treba paziti da su otpori naponskih
grana sva tri vatmetra jednaki.
Watmetri će pokazivati snage po pojedinim fazama:

1 1 1 1 W1
cos I U P P ϕ = =
,

2 2 2 2 W2
cos I U P P ϕ = =
,

3 3 3 3 W3
cos I U P P ϕ = =
,
a ukupna snaga trofaznog sistema je:

W3 W2 W1
P P P P + + =
.

Aktivna snaga trožičnog trofaznog potrošača, neovisno o tome je li opterećenje
simetrično ili nije može je mjeriti pomoću dva vatmetra u Aronovom spoju (Slika 15.)

1
W
2
W
o
30
o
30
1
U
2
U
3
U
3
I
2
I
1
I
3
- U
13
U
23
U
1
ϕ
2
ϕ
3
ϕ
3 L
2 L
1 L


Slika 15. Aronov spoj


Strujne grane vatmetara uključene su u dvije faze (na slici faze R i S). Ulazne naponske
grane spojene su na fazne vodiče gdje su spojene i strujne, a izlazne naponske grane
spajaju se na treću fazu u kojoj nema strujnih grana.
Ukupna snaga trofaznog sistema jednaka je:

T T S S R R
i u i u i u p ⋅ + ⋅ + ⋅ =

Kako se radi o sistemu bez nultog provodnika vrijedi da je 0 = + +
T S R
i i i , to jest
) (
S R T
i i i + − = pa je:

ST S RT R T S S T R R
u i u i u u i u u i p ⋅ + ⋅ = − + − = ) ( ) (

Iz predhodnog izraza vidi se da vatmetri spojeni kao na slici mjere ukupnu snagu
trofaznog sistema. Pri tome treba naglasiti da pokazivanje svakog vatmetra samo za sebe
nema fizikalno značenje, jer su naponska grane vatmetara na linijskom naponu, a snaga
faze je određena faznim naponom i faznom strujom.
Detaljnija analiza može se dati pomoću vektorskog dijagrama na slici 15. Pokazivanje
pojedinih vatmetara iznosi:


|
¹
|

\
|
ϕ −
π
= ∠ =
1 1 13 1 13 1 13 W1
6
cos I U ) , ( cos I U P I U



|
¹
|

\
|
ϕ +
π
= ∠ =
2 2 23 2 23 2 23 W2
6
cos I U ) , ( cos I U P I U


Kod simetričnih i uravnoteženih trofaznih sistema je:

3 U U U U
31 23 13
= = =
,


I I I I
31 23 13
= = =
,


ϕ = ϕ = ϕ = ϕ
3 2 1
,

pa je ukupna snaga trofaznog sistema:


=
(
¸
(

¸

|
¹
|

\
|
ϕ +
π
+ |
¹
|

\
|
ϕ −
π
= + =
6
cos
6
cos I U 3 P P P
W2 W1


= |
¹
|

\
|
ϕ
π
− ϕ
π
+ ϕ
π
+ ϕ
π
= sin
6
sin cos
6
cos sin
6
sin cos
6
cos I U 3



ϕ = ϕ
π
= cos
2
3
2 I U 3 cos
6
cos 2 I U 3



ϕ = cos I U 3 P
.

Iz predhodnih izraza vidi se da otkloni pojedinih vatmetara ovise o faznom uglu. Za
potrošače čiji je fazni ugao 60
0
<ϕ<90
0
drugi vatmetar će imati negativno pokazivanje.
Isto tako za potrošače čiji je fazni ugao –60
0
<ϕ<–90
0
prvi vatmetar će imati negativno
pokazivanje. Da bi se izmjerila snaga u ovim slučajevima treba zamjeniti priključke
naponskih stezaljki vatmetra koji ima negativno pokazivanje, a njegovo očitanje se uzima
sa negativnim predznakom.
Aronovim spojem može se odrediti i faktor snage u simetrično opterećenom sistemu.
Oduzimanjem pokazivanja vatmetara:


|
¹
|

\
|
ϕ −
π
=
6
cos I U P
1 i
|
¹
|

\
|
ϕ +
π
=
6
cos I U P
2 ,

dobije se:


ϕ
π
+ ϕ
π
− ϕ
π
+ ϕ
π
= − sin
6
sin I U cos
6
cos I U sin
6
sin I U cos
6
cos I U P P
2 1 ,


ϕ = − sin I U P P
2 1
,

a njihovim sabiranjem:


ϕ = + cos I U 3 P P
2 1


Djeljenjem predhodne dvije relacije dobija se:


ϕ =
ϕ
ϕ
=
+

tg
3
1
cos I U 3
sin I U
P P
P P
2 1
2 1


odnosno:


2 1
2 1
P P
P P
3 tg
+

= ϕ
,


2
2 1
2 1
2
P P
P P
3 1
1
tg 1
1
cos
|
|
¹
|

\
|
+

+
ϕ +
= ϕ
.


Ako se radi o trofaznom sistemu sa direktno uzemljenom nultom tačkom ili nultom
tačkom uzemljenom preko kompenzacione prigušnice, mjerenje u Aronovom spoju nije
tačno u slučaju jednofaznog zemljospoja, jer se tada struja zatvara i kroz zemlju kao kroz
četvrti vodič. Ovo je naročito važno kod mreža uzemljenih preko kompenzacionih
prigušnica jer zemljospoj može da traje znatno duže.
11.3.2. Četverožični trofazni sistem

Aktivna snaga u četverožilnom sistemu najčešće se mjeri pomoću tri vatmetra kao na
slici 16. Kao što se vidi sa slike strujne grane vatmetara spojene su u svakoj fazi.
Naponske stezaljke spojene su na fazni napon, to jest ulazna naponska stezaljka spojena
je na odgovarajuču fazu, a izlazna stezaljke spojena je na nulti provodnik.


1 L
2 L
3 L
1 W
2 W
3 W


Slika 16. Mjerenje aktivne snage sa tri vatmetrom u četvorožičnom
trofaznom sistemu



W WA AT TM ME ET TR RI I Ć ĆE E P PO OK KA AZ ZI IV VA AT TI I S SN NA AG GE E P PO O P PO OJ JE ED DI IN NI IM M F FA AZ ZA AM MA A: :

1 1 1 1 W1
cos I U P P ϕ = =
,

2 2 2 2 W2
cos I U P P ϕ = =
,

3 3 3 3 W3
cos I U P P ϕ = =
,

a ukupna snaga trofaznog sistema je:

W3 W2 W1
P P P P + + =
.


1 L
2 L
3 L
W
1
ϕ
1
U
1
I
0


Slika 17. Mjerenje aktivne snage sa jednim vatmetrom u četvorožičnom trofaznom
sistemu


Ako se radi o simetričnom četverožičnom sistemu, što je rijedak slučaj, mjerenje se može
izvesti i pomoću jednog vatmetra, slično kao i kod trožičnog sistema. Ukupna snaga P
jednaka je trostrukom pokazivanju vatmetra P
W1
:

1 1 1 1 1 1 1 1 W1
P cos I U ) , ( cos I U P = ϕ = ∠ = I U
,

1 1 1 1 W1
P 3 cos I U 3 P 3 P = ϕ = =
.


You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->