B BR RO OJ JI IL LA A E EL LE EK KT TR RI I N NE E E EN NE ER RG GI IJ JE E

Mjerenje utroene elektrine energije svodi se na mjerenje snage potroaa p(t) i

vremena t za koje je potroa prikljuen na mreu. Utroena energija je u svakom
trenutku proizvod dt p(t) :

=
t
0
dt p(t) A
.


Jedinica snage u SI sistemu je wat (W), a jedinica vremena je sekunda (s), odnosno
jedinica energije je dul (J=Ws). U praksi se, umjesto dula ee upotrebljavaju njegovi
multipli, kao to su kWh (1 kWh = 1000 W 3600 s = 3,610
6
J) ili (MWh).

Podjela elektrinih brojila se moe izvriti na vie naina. Prema vrsti elektrine struje
brojila se djele na istosmjerna i izmjenina. Izmjenina brojila mogu biti jednofazna i
trofazna. Trofazna brojila mogu biti dvosistemska ili trosistemska.

Prema vrsti elektrine energije koju mjere brojila se mogu podjeliti na brojila aktivne,
reaktivne ili prividne energije.

Prema konstrukciji brojila se mogu podjeliti na elektrodinamska, indukciona,
elektronika itd. Elektrodinamska brojila se u pravilu koriste kao istosmjerna, a
indukciona i elektronska brojila kao izmjenina.

Za razliku od analognih mjernih instrumenata opisanih u poglavlju 5 brojila nemaju
direkcioni protumoment, pa njihov pomini dio (rotor) moe da se obre oko osovine.
Osovina je povezana sa brojaem obrtaja na ijem se brojaniku moe oitati utroena
elektrina energija.

Da bi brojilo pokazalo mjerenu energiju potrebno je da brzina vrtnje pominog dijela
(rotora) bude srazmjerna snazi potroaa, to jest:



P k
dt
d
=

=


Uvrtavajui predhodnu relaciju u relaciju za energiju dobije se:




=

= =

= =
t
0
t
0 0
k
N 2
k
d
k
1
dt
k
p(t)dt A
,

gdje je N broj obrtaja brojila u vremenu t.

Iz predhodne relacije vidi se da se iz broja obrtaja N, uz poznatu konstantu brojila k
(obr/kWh) na brojaniku moe direktno oitati utroena elektrina energija.


1. ELEKTRODINAMSKA BROJILA

Elektrodinamska brojila se najee upotrebljavaju kao jednosmjerna brojila.

Principijelna shema elektrodinamskog brojila data je na slici 1.


1 | 2 | 4 | 0
I
R
s
U
R
z
N
s1
N
s2
1 1
2
3
7
4
8
9
5
6


Slika 1. Izgled elektrodinamskog brojila elektrine energije


Struja potroaa prolazi kroz nepokretni namotaj (1), koji je podijeljen na dvije sekcije
(N
s1
, N
s2
) i stvara magnetno polje. U magnetnom polju ovog namotaja postavljen je
naponski namotaj (2), koji se obre oko osovine (3). Naponski namotaj, koji se sastoji od
vie pravougaonih svitaka, se preko kolektora (4), dirki i otpornika za zatitu R
z
vezuje
na napon potroaa U.
Poznato je da je elektrodinamski kretni moment proporcionalan strujama kroz strujni i
naponski namotaj, a isto tako struja naponskog namotaja proporcionalna je naponu.

Zakretni moment je dakle proporcionalan proizvodu napona i struje, odnosno snazi
potroaa:


P k M
1 1
=
.

Pod dejstvom ovog kretnog (aktivnog) momenta, naponski namotaj (2) poinje da se
vrti. Kako se na istoj osovini nalazi i aluminijski kolut (5), postavljen izmeu
permanentnog magneta (6), obrtanjem koluta javlja se otporni momenat indukovanih
vihornih struja, koji je proporcionalan ugaonoj brzini obrtanja osovine:


=
2 2
k M
.

Kada se ova dva momenta (aktivni i otporni) izjednae kolut se obre ravnomjernom
brzinom. Brzina obrtanja osovine brojila proporcionalna je snazi potroaa:


P
k
k
2
1
=
.

Prema tome, elektrina energija W, utroena u vremenskom periodu t bie
proporcionalna broju obrtaja koluta koji osovina brojila uini za to vrijeme.


B
t
t
1
2
t
0
t
0
t
0 1
2
1
2
k
N
N 2
k
k
d
k
k
dt
k
k
Pdt W = = = = =

,

gdje je W energija utroena u posmatranom periodu t, N
t
broj obrtaja osovine u tom
vremenu, k
B
konstanta brojila (obr/kWh).

Obrtanje osovine se preko puastog prenosnika (7) prenosi na brojanik (8). Moment
trenja u leaju rotora koji bi kod malih struja potroaa, zbog slabog zakretnog momenta,
mogao izazvati greke jednostavno se kompenzira dodatnim namotajem (9). Ovaj
namotaj je spojen u seriju sa naponskim namotajem. Kako je naponski namotaj stalno
spojen na mreu struja kroz pomoni namotaj tee i onda kada nema optereenja. Da se
zbog djelovanja pomonog polja rotor ne bi vrtio i onda kada nema potronje aluminijski
kolut se dodatno mehaniki koi.

Kao to su elektrodinamski instrumenti, tako su i elektrodinamska brojila osjetljiva na
utjecaj stranih magnetnih polja, jer je magnetno polje koje stvara strujni namotaj dosta
slabo (magnetna indukcija reda 1015(mT)). Zbog toga se esto ova brojila izvode sa
eljeznom jezgrom. Kod takvih brojila je manja potronja, vei moment, a osjetljivost na
strana magnetna polja mala.

Kod proirivanja mjernog opsega istosmjernih elektrodinamskih brojila vrijede ista
pravila kao za proirivanje mjernog opsega analognih instrumenata (poglavlje 5). Dakle
strujni mjerni opseg brojila proiruje se paralelnim dodavanjem otpornika strujnom
svitku, a naponski mjerni opseg serijskim dodavanjem predotpora naponskom svitku.

Elektrodinamska brojila mogu se upotrebljavati i u kolima izmjenine struje, isto kao i
elektrodinamski vatmetar. Prisustvo kolektora je slaba taka ovih brojila, tako da su ona
potpuno potisnuta iz primjene u kolima izmjenine struje.


2. INDUKCIONA BROJILA

Principijelna shema indukcionog brojila prikazana je na slici 2.


U
1
2
I
3
7
4
5 6


Slika 2. Izgled indukcionog brojila za jednofazni sistem izmjenine struje


Namotaj naponskog elektromagneta (1) sa mnogo zavoja tanke ice prikljuen je na
napon potroaa U, a kroz namotaj strujnog elektromagneta (2) sa nekoliko navoja debele
ice prolazi struja potroaa I. Oba elektromagneta djeluju svojim izmjeninim
magnetnim fluksevima na aluminijski kolut (3), koji moe da se obre oko osovine (4).
Kada se kolut (3) obre njegov broj obrtaja preko puastog prenosnika (5) registruje
brojanik (6). Djelovanje koionog otpornog momenta proporcionalno je ugaonoj brzini
obrtanja .
Da bi bila jasnija teorija indukcionog brojila treba analizirati principijelnu shemu
indukcionog vatmetra, koja je data na slici 3.

Naizmjenini fluksevi struje potroaa I
s
, koja za naponom U kasni za ugao , i struje
naponskog kola I
n
, indukuju u kolutu vihorne struje I
ws
i I
wn
, koje su fazno pomaknute
(zaostaju) za strujama I
s
i I
n
za ugao /2. Na obrtanje koluta djeluju dva momenta:
moment uzajamnog djelovanja struje potroaa I
s
i vihorne struje I
wn
(struja I
wn
u
kolutu je stvorena djelovanjem izmjeninog fluksa struje naponskog namotaja I
n
), i
moment uzajamnog djelovanja struje naponskog kola I
n
i vihorne struje I
ws
(struja I
ws

u kolutu stvorena je djelovanjem izmjeninog fluksa struje potroaa I
s
).

I
ws
I
wn
'
2

m
2
m
1
m
I
s
I
n
L
R
U
'
1

Slika 3. Indukcioni vatmetar
Vektorski dijagram je dat na slici 4. Sa dijagrama se vidi da struja naponskog kola I
n

kasni za naponom U za ugao /2.

I
wn
I
ws
I
n
I
s
n

U
2 /

Slika 4. Vektorski dijagram napona, struja i flukseva
indukcionog mjernog sistema


Indukciono brojilo, principijelno, moe se posmatrati kao indukcioni motor sa
kratkospojenim rotorom (u ovom sluaju rotor predstavlja aluminijski kolut). Stator su
elektromagneti (1) i (2) sa strujama I
s
i I
n
.

Za struje I
s
i I
n
moe se pisati:


t sin I 2
s s
= i
,


) t sin( I 2
n n
= i
,

gdje su I
s
i I
n
efektivne vrijednosti izmjeninih struja i
s
i i
n
, respektivno.

Struje i
s
i i
n
stvaraju sopstvene magnetne flukseve:


t sin 2
1
'
1
=
,


) t sin( 2
2
'
2
=
.

Predpostavlja se da su struje i
s
i i
n
u fazi sa fluksevima
'
1
i
'
2
, to je priblino tano.
Fluks u stvarnosti kasni za strujom za neki mali ugao zbog gubitaka u eljezu i usljed
vihornih struja.
Izmjenini magnetni fluksevi
'
1
i
'
2
induciraju u aluminijskom kolutu elektromotorne
sile:


dt
d
e
'
1
1

=
i
dt
d
e
'
2
2

=
.

Elektromotorne sile e
1
i e
2
fazno zaostaju za fluksevima
'
1
i
'
2
za ugao /2. Ove
elektromotorne sile proizvode u kolutu vihorne struje I
ws
i I
wn
. Moe se uzeti da su struje
I
ws
i I
wn
pomjerene fazno (zaostaju) za fluksevima
'
1
i
'
2
za ugao /2.

Trenutne vrijednosti vihornih struja u kolutu su:

t cos I
R
t cos 2
R
dt
d
R
e
I
IM
1
1
1
'
1
1
1
ws
=

=

= =
,

) t cos( I
R
) t cos( 2
R
dt
d
R
e
I
UM
2
2
2
'
2
2
2
wn
=

=

= =
.

Obino se uzima da je R
1
= R
2
= R.

Predpostavi li se, prvo, da kolut stoji, magnetni fluks
'
1
djeluje na vihorne struje I
ws
, a
magnetni fluks
'
2
djeluje na vihorne struje I
wn
. Rezultat toga je obrtni moment M, koji
pokree kolut brojila.

Na dio vihornih struja I
wn
u polju fluksa
'
2
djeluje elektromotorna sila:


l
wn 2 1
I B F =
,

a na dio vihornih struja I
ws
u polju fluksa
'
1
djeluje elektromagnetna sila:


l
ws 1 2
I B F =
,

gdje su:
- B
1
i B
2
- trenutne vrijednosti magnetne indukcije (gustine magnetnog fluksa
'
1
i
'
2
),
- l duina strujnog kola u polju elektromagneta.

Smjerovi sila F
1
i F
2
su suprotni, to se moe lako utvrditi pravilom lijeve ruke. Momenti
ovih sila su:


'
2 wn 1 wn 2 1 1
I k d I B d F m = = = l
,


'
1 ws 2 ws 1 2 2
I k d I B d F m = = = l
.

Ako se uzme za pozitivan smjer, smjer kretanje kazaljke na satu (gledano odozgo)
rezultantni moment sile e biti:


+ +

= = ) sin t cos t cos cos t sin (
R
2 k
m m m
2
2
2 1 1
2 1

+
) sin t sin t cos cos t (sin
R
2 k
2
1
2 1 2
+

. .

Obzirom na simetrinost poloaja elektromagneta, kao i vihornih struja, moe se uzeti da
je:

k
1
=k
2
=k i R
1
=R
2
=R,

pa je:


= sin
R
k 2
m
2 1 .

Dakle, trenutna vrijednost aktivnog obrtnog momenta proporcionalna je proizvodu
efektivnih vrijednosti flukseva
1
i
2
, njihovoj frekvenciji i sinusu ugla izmeu njih. Iz
predhodnog izraza vidi se da je vrijednost momenta konstantna (ne sadri lan t).

Moe se uzeti da je fluks
1
proporcionalan struji I
1
(ili I
s
), ako je magnetna
permeabilnost konstantna. Proizvod krune uestalosti i fluksa
2
(ili
n
)
proporcionalan je naponu U na krajevima namotaja naponskog elektromagneta, uz uslov
da je omski otpor namotaja elektromagneta zanemariv u odnosu na njegov induktivni
otpor. Odnosno moe se pisati da je:


= sin UI
R
k 2
M
1 ,

odnosno (uvrtavajui da je = cos UI P
1
):

=
cos
sin
P
R
k 2
M
.

Aktivni moment e biti srazmjeran aktivnoj snazi ako je zadovoljen uslov:


2
cos sin 1
cos
sin
= + = =

Ovaj uslov e biti ispunjen kada fluks
2
naponskog elektromagneta fazno kasni za /2 u
odnosu na napon U (Slika 5). Iako je induktivni otpor naponskog namotaja veliki, struja
kroz njega pomjerena je za ugao koji je manji od /2. Magnetni fluks
2
moe se
dodatno pomjeriti (do /2) dodavanjem kratkospojenih namotaja naponskom
elektromagnetu.


I
1
I
2
2

U


Slika 5.Vektorski dijagram


Sada je aktivni moment jednak:


P k P
R
k 2
M
1
= =


Usljed obrtanja aluminijskog koluta u meugvou elektromagneta (1) i (2), kao i stalnog
magneta (7) u kolutu se indukuju i druge vihorne struje koje stvaraju koioni moment
=
2 2
k M koji je srazmjeran brzini vrtnje koluta.

Iz jednakosti aktivnog i koionog momenta izvodi se ovisnost utroene elektrine
energije od broja obrtaja za odgovarajui vremenski period:


B 1
2
t
0
t
0 1
2
k
N
N 2
k
k
dt
k
k
dt p W = = = =
.
Kada se indukciono brojilo eli koristiti za mjerenje reaktivne energije, uvrtavajui da je
= sin UI Q
1
dobije se:

=
sin
sin
Q
R
k 2
M
.

Aktivni moment e biti srazmjeran reaktivnoj snazi ako je zadovoljen uslov:


= = =

sin sin 1
sin
sin
.

Ovaj uslov e biti ispunjen kada je fazni pomak napona i struje potroaa fazno jednak
faznom pomaku izmeu flukseva naponskog i strujnog elektromagneta. U praksi se to
postie dodavanjem paralelnog otpora R
S
strujnom namotaju, odnosno dodavanjem
predotpora R
P
naponskom namotaju kako je to prikazano na slici .


R
p R


Slika.6. Prikljuak jednofaznog brojila reaktivne energije.


Za mjerenje prividne snage obino se koristi kombinacija brojila aktivne i reaktivne
energije, iji se brojevi okretaja geometrijski zbrajaju. Kako je brzina vrtnje brojila
aktivne energije proporcionalna aktivnoj energiji (
p p p
W k n = ), a brzina vrtnje brojila
reaktivne energije proporcionalna reaktivnoj energiji (
q q q
W k n = ) to je geometrijska
suma ovih brzina proporcionalna potroenoj prividnoj energiji:

s s
2
q
2
p s
W k n n n = + =
.

3. ELEKTRONSKA BROJILA

Kod veih potroaa elektrine energije, naroito na viim naponskim nivoima, danas se
najee koriste elektronska brojila. Ova brojila se sve vie koriste i u niskonaponskim
mreama. Pogreke ovih brojila su znatno manje nego mehanikih brojila, pa se ve
izrauju sa granicama greke od 0,1 %.

Principijelna blok shema jednog elektronskog brojila data je na slici 7. Elektronsko
brojilo se u principu prikljuuje preko naponskih i strujnih mjernih transformatora (1) i
(2) koji prilagoavaju mjereni napon i struju ulazu u mnoa (3). Najvaniji dio ovih
brojila je mnoa (3), jer o njemu ovisi i tanost mjerenja. Veinom se koriste impulsni
mnoai iji je zadatak da proizvodi pravokutne impulseija je povrina proporcionalna
umnoku ulaznih veliina.


NF
Filter
X
f
U-
I -
8
7 6 5 4 3 1
u(t)
i(t)
2 -


Slika 7. Principijelna shema rada elektronskog brojila


Jedna od ulaznih veliina (napon potroaa) upravlja irinom niza impulsa, a druga
ulazna veliina (struja potroaa) upravlja amplitudom impulsa. Istosmjerna komponenta
izlaznog impulsa iz mnoaa, izdvojena niskopropusnim filterom, direktno je
proporcionalna aktivnoj snazi potroaa. Ovaj istosmjerni signal se vodi na pojaalo (5) i
dalje u pretvara napona (struje) u frekvenciju (6). Broj impulsa u vremenu, iza tog
pretvaraa srazmjeran je energiji potroaa W = Pt . Impulsi se dovode brojau koji ih
biljei na brojaniku (7). Impulsi se mogu voditi i na izlazne kontakte (8) koji
omoguavaju prijenos podataka na daljinu.

Ova brojila su obino opremljena i indikatorom smjera protoka energije koji djeluje na
osnovu predznaka napona na izlazu iz pojaala (5) i preko odgovarajuih sklopki
ukljuuje brojae za primnjenu, odnosno predatu energiju.

Kada je brojilo predvieno i za mjerenje reaktivne energije, u naponskom krugu iza
mjernog transformatora dodaje se sklop za zakretanje faze za 90
0
.
Elektronska brojila imaju znatno manju vlastitu potronju od indukcionih brojila, malu
ovisnost pokazivanja o promjeni napona i frekvencije i potpuno neovisnost o poloaju pri
ugradnji.


4. PREGLED I OVJERA BROJILA

Kao i svi ostali mjerni instrumenti, tako i brojila elektrine energije, s obzirom na granice
greke moraju zadovoljiti odgovarajue propise. Odreivanje greki, odnosno definiranje
tanosti brojila neto je komplikovanije nego kod ostalih mjernih instrumenata. Kako
brojilo mora da radi u veoma irokim granicama optereenja (npr od nekoliko W do
nekoliko kW), pri emu se moe mjenjati i faktor snage, metroloki propisi definiu
granice greki za razne veliine struje i razne faktore snage, a proizvoai daju podatke u
svojoj dokumentaciji dijagramima u zavisnosti od struje za razliite cos (na primjer:
cos=1, cos=0,5 induktivno, cos=0,5 kapacitivno za brojila aktivne energije.).

Prema propisima brojila se djele u etiri razreda tanosti 0,2; 0,5; 1; 2. Elektronika
(statika) brojila izrauju se za klase tanosti 0,2 S i 0,5 S.

Brojila se mogu umjeriti pomou:
vatmetra i asovnika,
etalonskog brojila.


4.1. Ovjera brojila vatmetrom i asovnikom

Na izvor jednofazne struje iji je napon jednak nazivnom naponu brojila (smije da se
mjenja samo 2 do 5 % u ovisnosti o klasi tanosti brojila) prikljuuje se promjenjivi
potroa. Prema emi na slici 8 ovjerava se jednofazno indukciono brojilo pomou
preciznog vatmetra i toperice.
Vrijeme t se mjeri topericom i broji se broj obrtaja N ploice. Elektrina energija koju
registruje brojilo je:


3
B
p
10 3600
k
N
W =
(Ws),
gdje je k
B
konstanta brojila (obr./kWh).

Snaga P se oitava na vatmetru. Stvarna potronja elektrine energije iznosi:


t P W
s
=
(Ws).

Procentualna greka brojila je:


( ) % 100
W
W W
p
s
s p

=
.

Mjerenje se izvodi pri razliitim optereenjima. Na osnovu dobijenih podataka odrede se
greke i grafiki prikae njihova ovisnost o optereenju.

Ovisnost greke o faktoru snage odreuje se mjerenjem kod stalnog optereenja sa
razliitim faktorom snage.
Ako je izvor napona vrlo stabilan (promjene napona manje od 0,1 %) greka brojila se
moe odrediti i kao:


( ) % 100
t
t t
p
s
s

=
,

gdje je t
s
stvarno vrijeme potrebno brojilo da napravi N obrtaja (mjereno topericom), a t
vrijeme koje se dobije na osnovu oitanja na vatmetru kao:


P k
10 3600 N
t
B
3

=
(s).


W
P
Brojilo
I
U
V
A


Slika 8. Ovjera brojila sa vatmetrom i asovnikom


4.2. Ovjera brojila sa etalonskim brojilom




Slika.9. Ovjera brojila sa etalonskim brojilom


Ovjera brojila pomou etalonskog brojila (Slika 9.) izvodi se tako to se strujne grane
ispitivanog i etalonskog brojila spoje u seriju, a naponske grane oba brojila paralelno. Pri
razliitim optereenjima uporeuju se oitanja ispitivanog i etalonskog brojila i odreuje
greka kao:


( ) % 100
W
W W
p
etal
etal isp

=
,

gdje je:
- W
isp
energija oitana na ispitivanom brojilu
- W
etal
energija oitana na etalonskom brojilu

Etalonsko brojilo mora imati bolju klasu tanosti, i obino se za ovakva ispitivanja koristi
elektronsko brojilo. Pri ovom ispitivanju nije potrebna velika stabilnost napona, kao kod
ispitivanja vatmetrom i topericom, pa se ova metoda moe upotrebljavati i pri ispitivanju
na terenu i u manje opremljenim laboratorijama


4.3. Ovjera brojila sa vjetakim optereenjem

Ispitivanje brojila pomou stvarnog optereenja zahtjeva izvor relativno velike snage. Na
primjer za brojilo 220 V, 30 A potreban je izvor snage vee od 6(kW). Zato se pri
ispitivanju brojila vrlo rijetko koristi stvarno optereenje, ve se obino koristi tzv.
vjetako optereenje kako je to prikazano na slici 10.


Brojilo
W A
V


Slika 10. Ovjera brojila sa vjetakim optereenjem


U tom sluaju strujni krug brojila je odvojen od naponskog (prekidanjem veze naponskog
i strujnog kruga na prikljunici brojila) i svaki krug je prikljuen na svoj izvor. Izvor na
koji je prikljuen naponski krug brojila optereen je samo malom strujom. Izvor na koji
je prikljuen strujni krug brojila moe imati mali napon (do nekoliko V). Tako se brojilo
moe ispitati uz minimalnu potronju energije, a odvojeno napajanje strujnog i
naponskog kruga omoguava lake podeavanje napona, struja i faznih pomaka.


5. NAINI PRIKLJUENJA BROJILA NA MREU

Monofazna brojila elektrine energije imaju dva para ulaznih stezaljki. kako je to
prikazano na slici 11.

Propisi nalau da se stezaljke strujnog elektromagneta spajaju na fazni vodi i to tako da
je krajnja lijeva stezaljka predviena za ulaz faznog vodia, a druga lijeva za izlaz faznog
vodia. Jedna stezaljka naponskog svitka je tvorniki spojena sa krajnjom lijevom
stezaljkom, tako da se kod prikljuka brojila ne treba posebno izvoditi taj spoj. Ali taj
spoj treba odstraniti kada se brojilo ovjerava ili kada se prikljuuje preko strujnih i
naponskih mjernih transformatora. Desni par stezaljki predvien je za prikljuak nultog
vodia te je na njega prikljuen drugi kraj naponskog svitka.



Slika.11. Prikljuenje monofaznog brojila elektrine energije


Treba naglasiti da se kod prikljuenja brojila ne smiju zamjeniti ulazni i izlazni vodii ili
vodii faznog i nultog vodia. Zamjena faznog i nultog vodia uzrokuje neregistrovanje
energije potroaa koji kao povratni vod koriste zemljovod.

Nazivne struje brojila za direktan prikljuak su prema metrolokim uslovima za
indukciona brojila 10, 15, 20 i 30 (A). Direktan prikljuak brojila kod veih struja
upotrebljava se samo u rijetkim sluajevima i obino se tada koriste strujni mjerni
transformator i brojilo nazivne struje 5(A). Na slici 12. prikazan je takav nain
priljuivanja jednofaznog brojila aktivne energije. Naponski svitak se direktno spaja na
mreu.


S
1
S
2
P
1
P
2
L
N


Slika 12. Poluindirektni spoj jednofaznog brojila aktivne energije


Kod viih napona treba i naponski svitak brojila prikljuiti preko naponskog mjernog
transformatora (Slika 13.).


L
N
a
b
A B
S
1
S
2
P
1
P
2


Slika 13. Indirektni spoj jednofaznog brojila aktivne energije


U trofaznim mreama upotrebljavaju se dvije vrste brojila. U mreama sa nul vodom
(etverovodne mree), kakve su uglavnom niskonaponske mree, koristi se indukciono
brojilo sa tri mjerna sistema (trosistemsko brojilo). U trovodnim mreama (bez nultog
vodia) koristi se brojilo sa dva sistema (dvosistemsko brojilo) prikljueno u Aronovom
spoju.

Na slici 14. prikazan je poluindirektni nain prikljuivanja trosistemskog brojila aktivne
energije, a na slici 15. direktan prikljuak dvosistemskog brojila.


L
1
L
2
L
3
N
S
1
S
2
P
1
P
2
S
1
S
2
P
1
P
2
S
1
S
2
P
1
P
2


Slika 14. Poluindirektni spoj trofaznog trositemskog brojila
aktivne energije
L
1
L
2
L
3


Slika 15. Direktni prikljuak trofaznog dvosistemskog brojila
aktivne energije


6. POSEBNE IZVEDBE ELEKTRINIH BROJILA

Potronja elektrine energije nije stalna tokom dana. U pojednim djelovima dana
distributivni sistem je preoptereen, a u drugim djelovima podoptereen. Radi toga
tarifna politika stimulira potroae na ravnomjernu potronju. Cijene energije nie su u
vrijeme slabijeg optereenja i obratno. Da bi brojilo moglo registrirati potronju i u jednoj
i u drugoj tarifi posebno potrebno je da ima dva brojanika. Kod elektromehanikih
brojila brojanici se ukljuuju i iskljuuju posebnim tzv. uklopnim satom ili impulsima
koji se alju mreom (mreno tonfrekventno upravljanje MTU). Elektronika brojila
posjeduju vlastiti elektronski uklopni sat.
Tarifnom politikom se potroai nastoje odvratiti i od prekoraenja instalisane granine
snage, to jest od izrazito poveane potronje u nekim kraim vremenskim intervalima.
Stoga se izvode posebna tzv vrna brojila koja registruju samo potronju nastalu pri
prekoraenju granine snage. Ova brojila se obino izvode tako to se brojilu dodaje
jedan konstantan protumoment koji odgovara vrijednosti granine snage. Ako je aktivni
moment manji od ovog protumomenta brojilo se ne obre.

Da bi se stimulisala jednolina potronja upotrebljavaju se i brojila sa pokazivaem
maksimuma koja registruju najvei utroak energije u 15, 30 ili 60 minutnom intervalu.


M ME ET TO OD DE E M MJ JE ER RE EN NJ JA A S SN NA AG GE E


Snaga se definie kao proizvod trenutnih vrijednosti napona u(t) i struje i(t):
p(t) = u(t)i(t) = dA/dt,
i predstavlja izvreni rad (dA) u vremenskom periodu (dt).

Ako se radi o istosmjernoj struji aktivna snaga je jednaka:

P = UI,

gdje je U napon na krajevima potroaa, a I struja kroz potroa.

Ako se radi o izmjeninim monofaznim kolima trenutna vrijednost aktivne snage jednaka
je:

( ) [ ] + = + = = t 2 cos - cos I U t sin 2 I ) t sin( 2 U (t) (t) p(t) i u

dok je srednja vrijednost aktivne snage jednaka:


( ) [ ] = + = =

cos I U dt t 2 cos - cos I U
T
1
dt p(t)
T
1
P
T
0
T
0
.

Vremenski dijagram napona, struje i snage dat je na slici 1.

u
i
p
u
i
p

P
t


Slika 1. Dijagram napona, struje i snage u kolu izmjenine struje ( 0)

U sluaju kada su napon i struja u fazi ( ) 0 = srednja vrijednost aktivne snage jednaka
je:


( ) [ ] I U dt t 2 cos - 1 I U
T
1
dt p(t)
T
1
P
T
0
T
0

= = =
.

Vremenski dijagram napona, struja i snage za ovaj sluaj dat je na slici 2.


u
i
p
u
i
p
P
t


Slika 2. Dijagram napona, struje i snage u kolu izmjenine struje ( =0)

U trofaznim elektrinim kolima izraz za trenutnu vrijednost snage ima oblik:

=
=
3
1
) ( ) ( ) (
i
i i
t i t u t p

gdje su fazni naponi i struje :

( ) = = t sin I (t) t, sin U (t)
m1 1 m1 1
i u
,

,
3
2
t sin I (t) ,
3
2
t sin U (t)
m2 2 m2 2
|

\
|
= |

\
|
= i u

.
3
4
t sin I (t) ,
3
4
t sin U (t)
m3 3 m3 3
|

\
|
=
|

\
|
= i u

Reaktivna snaga u kolu izmjenine struje je:

= sin I U Q
.
1.MJERENJE SNAGE U KOLU ISTOSMJERNE STRUJE

Mjerenje se moe obavljati na dva naina:
indirektnim mjerenjem pomou ampermetra i voltmetra (paralelno spojenim na
potroa), i
indirektnim mjerenjem pomou voltmetra i ampermetra (serijski vezanim sa
potroaem).
Poznato je da je, u kolima istosmjerne struje, snaga proporcionalna naponu U na
krajevima potroaa i jaini struje I kroz njega, to jest I U P = .
Mjerenje snage pri jednosmjernoj struji sa ampermetrom i voltmetrom pri emu je
voltmetar povezan paralelno sa potroaem prikazano je na slici 3.


1
U
v
U
x
R
v
R
2
I
1
I
A
R
I
A
V

Slika.3. Mjerenje snage pri istosmjernoj struji sa ampermetrom i voltmetrom


Prema ovoj shemi ampermetar mjeri struju I
1
koja je jednaka zbiru struje I (koja prolazi
kroz potroa) i struje I
2
(koja prolazi kroz voltmetar). Prema tome, proizvod vrijednosti
napona oitanog na voltmetru
V
U i struje oitane na ampermetru I
1
nee dati tanu
vrijednost snage P, ve priblinu vrijednost snage:


1 V
'
I U P =
.

Tana vrijednost snage P je:

|
|

\
|
= =
V
V
1 V 2 1 V
R
U
I U ) I (I U P
.
Apsolutna greka P P P
'
= je sistematska greka metode i ona iznosi:


V
2
V
2 1 V 1 V
'
R
U
) I (I U I U P P P = = =
.

Relativna sistemska greka metode bie:


V
X
X
2
V
V
2
V
V
V
2
V
R
R
R U
R U
I U
R U
P
P
= = =
.

Ukoliko je dovoljno mala greka (manja od 0,1%) tada vai:


0,1% 100
P
P

,

odnosno,


0,1% 100
R
R
V
X

.

Znai da otpor voltmetra R
V
treba da bude bar 1000 puta vei od otpora potroaa:


X V
R 1000 R
.
Ova shema je podesna za mjerenje snage potroaa male otpornosti. Sa druge strane,
prednost joj je to je s velikom tanou mogue izvriti korekciju sistematske greke,
rezultata dobijenog proizvodom izmjerenog napona i struje, jer je otpor voltmetra poznat
(R
V
).

On je obino dat tvorniki, na samom instrumentu (R
V1
) u V) ( , tako da je
m V1 v
U R R = (napon pune skale). Posmatrajui otpornost voltmetra
V
R tana snaga se
dobije:


V
2
V 2 V
'
R U I U P P P = =
.

Dakle, moe se konstatovati da je snaga koja se troi na potroau jednaka proizvodu
napona U
V
koji pokazuje voltmetar i struje I
1
koju pokazuje ampermetar, umanjena za
snagu
V
2
V
R U , koja nastaje zbog sopstvene potronje voltmetra.
Snaga, koju daje izvor pri mjerenju po ovoj shemi jednaka je:


2
1 A 1 V G
I R I U P + =
.

Mjerenje snage pri istosmjernoj struji sa voltmetrom i ampermetrom kada je ampermetar
serijski vezan sa potroaem prikazano je na slici 4.


1
U
x
R
1
I
A
R
A
v
R
2
I
V
I
U


Slika.4. Mjerenje snage pri istosmjernoj struji sa voltmetrom i ampermetrom


Prema ovoj shemi ampermetar mjeri stvarnu struju potroaa I dok voltmetar mjeri vei
napon od napona potroaa U za pad napona na ampermetru R
A
I
2
. Prema tome, proizvod
vrijednosti napona registrovanog na voltmetru U
V
i struje registrovane na ampermetru I
nee dati tanu vrijednost snage P ve priblinu vrijednost:


I U P
V
'
=
.
Tana vrijednost snage P je:


I I) R (U I ) U (U P
A V A V
= =


Apsolutna greka P P P
'
= je sistematska greka metode i ona iznosi:


2
A A V V
'
I R I I) R (U I U P P P = = =
.

Relativna sistematska greka metode je:


X
A
2
X
2
A
2
A
R
R
I R
I R
I U
I R
P
P
= = =
.

Ukoliko se moe smatrati da je dovoljno mala greka ona koja je manja od 0,1% dobije
se:


0,1% 100
P
P

,

odnosno,


0,1% 100 ) R R (
X A

,

to znai da otpor potroaa R
X
treba da bude bar 1000 puta vei od otpora ampermetra,
R
A
:


. R 1000 R
A X



Dakle, ovaj spoj je pogodan za mjerenje potroaa velike otpornosti.

Ukoliko se poznaje otpornost ampermetra R
A
moe se odrediti tana vrijednost snage P:


2
A V
'
I R I U P P P = =
.

Snaga, koju daje izvor pri mjerenju, po ovoj posljednjoj shemi, je:


V
2
1
1 G
R
U
I U P + =
.

Pri mjerenju snage voltmetrom i ampermetrom greke mjerenja mogu da budu velike.
Zbog toga se snaga moe mjeriti direktno vatmetrom (na primjer, elektro-dinamikim).
Pri tome se vezivanje vatmetra sa potroaem moe izvesti na dva naina:
naponska grana vatmetra vezana je paralelno sa potroaem (Slika 5.a.),
strujna grana vatmetra vezana je u seriju sa potroaem (Slika 5.b.).

1
U
1
I
A
R
A
v
R
V
W
U
P
W
R'

a) naponska grana vezana paralelno sa potroaem


1
U
1
I
v
R
V
W
U
P
W
R'
A
R
A
I

b) strujna grana vezana u seriju sa potroaem

Slika 5. Mjerenje snage vatmetrom


Stavljajui da je R
W
ukupan otpor naponske grane vatmetra, R
S
otpor strujne grane
vatmetra, a P pokazivanje vatmetra, prema slici 5a. izraz za snagu koju uzima potroa
bie:


,
R
U
R
U
P P
W
2
V
2
R
|
|

\
|
+ =


a izraz za snagu koju daje izvor je:


2
1 S A G
I ) R (R P P + + =
.
U sluaju da je naponska grana vatmetra vezana paralelno izvoru, snaga koju uzima
potroa bie:


2
S A
I ) R (R P P + =
,

a snaga koju daje izvor:


W
2
1
V
2
1
G
R
U
R
U
P P + + =
.


2. MJERENJE AKTIVNE SNAGE U KOLU JEDNOFAZNE
IZMJENINE STRUJE

2.1. Metoda mjerenja vatmetrom

Na slikama 5a. i 5b. mogue je uoiti da se, osim vatmetara, u kolu nalaze i voltmetar i
ampermetar, radi definisanja faktora snage. U tom sluaju moe se pisati da je:


I U
P
cos =
.

Treba napomenuti da je mogue napraviti greku prilikom mjerenja pomou
elektrodinamikog vatmetra ukoliko postoji neka fazna razlika izmeu struje I
W
koja
prolazi kroz naponsku granu vatmetra i napona U na krajevima ove grane (Slika .6.) do
koje dolazi zbog induktiviteta naponske grane vatmetra. Pri tome, umjesto da mjeri
aktivnu snagu = cos I U P , vatmetar mjeri snagu:


) ( cos I U P
1
=
.

Procentualna relativna greka pokazivanja vatmetra bie:


100%
cos UI
cos I U ) ( cos I U
g
P

=
.

Ako se uzme da je sin sin cos cos ) ( cos + = , te poto je vrlo malo, to je
sin i 1 cos , pa je :


(%) tg 100 g
P
=
.
U
I
W
I

Slika 6. Vektorski dijagram struje I i napona U potroaa

Mjerenje aktivne snage potroaa moe se izvriti direktno u sluaju da je jaina struje,
odnosno vrijednost napona ispod neke granice (na primjer, struja do 10(A), a napona do
600(V), pri 1 cos = ).
Ukoliko to nije sluaj, mjerenje aktivne snage vatmetra treba vriti indirektno koristei
strujne i naponske transformatore.
Nain prikljuivanja vatmetra preko naponskog i strujnog transformatora prikazan je na
slici 7.


P
A
V
W
A B
a b
1
P
2
P
2
S
1
S
strujni
transformator
naponski
transformator


Slika 7. Indirektno mjerenje aktivne snage vatmetrom


2.2. Mjerenje snage pomou tri voltmetra

Za ovu indirektnu metodu potrebno je redno sa potroaem snage P vezati poznati
otpornik R i pomou tri voltmetra mjeriti napon potroaa U
P
, napon na krajevima
poznatog otpornika U
R
i ukupni napon U, prema shemi na slici 8.


U
R
U
U P
B
A
I
R
R
U
P
U
V
R
P
U


Slika 8. Mjerenje snage metodom tri voltmetra


Sa slike 8. moe se zaljuiti da je:

R P
U U U + = .

Napon U
R
je u fazi sa strujom I
P
potroaa, dok je napon U
P
fazno pomjeren od napona
U
R
za neki ugao (Slika 9.).


U
R
U
P
U
P
I

Slika 9. Vektorski dijagram napona i struje


Na temelju kosinusne teoreme moe se napisati:


) (180 cos U U 2 U U U
P R
2
P
2
R
2
+ =
.
Poto je
P R
R I = U , a izraz za aktivnu snagu prijemnika = cos I U P
P P
, to se moe
pisati:


R 2
U U U
P
2
P
2
R
2

=
.

Dati obrazac ne daje tanu vrijednost srednje aktivne snage P, ve postoji odreena
sistemska greka. Za dobijanje tane vrijednosti treba uzeti u obzir i struju I koja protie
kroz voltmetar koji mjeri napon potroaa U
P
, kao i otpor voltmetra R
V
, koji mjeri napon
U
R
na krajevima redno vezanog otpornika R.

Izraz za faktor snage je:


P R
2
P
2
R
2
U U 2
U U U
cos

=
.


2.3. Mjerenje snage pomou tri ampermetra

Za ovu indirektnu metodu potrebno je paralelno sa potroaem ija se snaga P mjeri
vezati otpor poznate otpornosti R i pomou tri ampermetra mjeriti struju potroaa I
P
,
struju kroz paralelno vezani otpor I
R
i ukupnu struju I prema slici 10.


I
U
P
R
1
A
2
A
3
A
a
U
R
I
P
U
P
I


Slika 10. Mjerenje snage metodom tri ampermetra
Sa slike 10. se vidi da je:


P R
I I I + =
.
Struja I
R
je u fazi sa naponom U dok je struja I
P
, koja prolazi kroz prijemnik, fazno
pomjerena od struje I
R
za neki ugao (Slika 11.).

U R
I
P
I
I


Slika 11. Vektorski dijagram napona i struja


Na temelju kosinusne teoreme moe se napisati:


) (180 cos I I 2 I I I
P R
2
P
2
R
2
+ =
.


+ + = cos I I 2 I I I
P R
2
P
2
R
2
.

Dalje se dobije :


P R
2
P
2
R
2
I I 2
I I I
cos

=
.

Poto je
R
R
U
I = , a aktivna snaga potroaa P =UIcos, moe se pisati:


( )
2
P
2
R
2
P R
2
P
2
R
2
P R
I I I
2
R
I I 2
I I I
I R I P =

=
.

Dobijeni izraz ne daje potpuno tanu vrijednost srednje aktivne snage P, jer se pojavljuje
sistematska greka. Da bi se dobila tana vrijednost srednje aktivne snage mora se uzeti u
obzir i unutarnji otpor ampermetra R
A
, kao i injenicu da je napon na krajevima ove dvije
paralelno vezane grupe jednak:


A P P a P
R I U U U + = +
.

Predhodni izraz moe se zapisati i prema slici 12.


P R
I
R
I
P
I
A
R
a
U
p
U
1
A
2
A
3
A


Slika 12. Shema veza za indirektno mjerenje snage metodom tri ampermetra


3. MJERENJE AKTIVNE SNAGA U TROFAZNOM
SISTEMU

Trofazni sistem moe biti troini (bez nultog provodnika) ili etveroini (sa nultim
provodnikom). Visokonaponske mree su u pravilu troine, a niskonaponske
etveroine.

3.1. Troini trofazni sistem

Mjerenje aktivne snage u troinom trofaznom sistemu moe se vriti pomou jednog
vatmetra (Slika 13.) u sluaju da se radi o simetrino optereenom sistemu.

Kao to se vidi sa slike 13. strujna grana vatmetra spojen je u jednu od faza (faza L
1
na
slici 13.), a naponska grana izmeu te faze i vjetakog zvjezdita. Vatmetar pokazuje
aktivnu snagu jedne faze:

1 1 1 1 1 1 1 W
cos I U ) , ( cos I U P = = I U
.

Ukupna snaga sistema jednaka je trostrukom izmjereneom iznosu. To jest:

W
P 3 P =
,
Ako je trofazni sistem nesimetrian aktivna snaga se moe izmjeriti pomou tri vatmetra
kao to je prikazano na slici 14.
1 L
2 L
3 L
W
1

1
U
1
I
O


Slika 13. Mjerenje aktivne snage sa jednim vatmetrom

1 L
2 L
3 L
1 W
O
2 W
3 W
1
U
2
U
3
U
3
I
2
I
1
I
1

Slika 14. Mjerenje aktivne snage sa tri vatmetra


Kao to se vidi sa slike 14. strujne grane vatmetara spojene su u svakoj fazi. Ulazna
naponska stezaljka spojena je na odgovarajuu fazu, a izlazne stezaljke svih vatmetara
spojene su zajedno u vjetako zvjezdite. Pri tome treba paziti da su otpori naponskih
grana sva tri vatmetra jednaki.
Watmetri e pokazivati snage po pojedinim fazama:

1 1 1 1 W1
cos I U P P = =
,

2 2 2 2 W2
cos I U P P = =
,

3 3 3 3 W3
cos I U P P = =
,
a ukupna snaga trofaznog sistema je:

W3 W2 W1
P P P P + + =
.

Aktivna snaga troinog trofaznog potroaa, neovisno o tome je li optereenje
simetrino ili nije moe je mjeriti pomou dva vatmetra u Aronovom spoju (Slika 15.)

1
W
2
W
o
30
o
30
1
U
2
U
3
U
3
I
2
I
1
I
3
- U
13
U
23
U
1

3 L
2 L
1 L


Slika 15. Aronov spoj


Strujne grane vatmetara ukljuene su u dvije faze (na slici faze R i S). Ulazne naponske
grane spojene su na fazne vodie gdje su spojene i strujne, a izlazne naponske grane
spajaju se na treu fazu u kojoj nema strujnih grana.
Ukupna snaga trofaznog sistema jednaka je:

T T S S R R
i u i u i u p + + =

Kako se radi o sistemu bez nultog provodnika vrijedi da je 0 = + +
T S R
i i i , to jest
) (
S R T
i i i + = pa je:

ST S RT R T S S T R R
u i u i u u i u u i p + = + = ) ( ) (

Iz predhodnog izraza vidi se da vatmetri spojeni kao na slici mjere ukupnu snagu
trofaznog sistema. Pri tome treba naglasiti da pokazivanje svakog vatmetra samo za sebe
nema fizikalno znaenje, jer su naponska grane vatmetara na linijskom naponu, a snaga
faze je odreena faznim naponom i faznom strujom.
Detaljnija analiza moe se dati pomou vektorskog dijagrama na slici 15. Pokazivanje
pojedinih vatmetara iznosi:


|

\
|

= =
1 1 13 1 13 1 13 W1
6
cos I U ) , ( cos I U P I U



|

\
|
+

= =
2 2 23 2 23 2 23 W2
6
cos I U ) , ( cos I U P I U


Kod simetrinih i uravnoteenih trofaznih sistema je:

3 U U U U
31 23 13
= = =
,


I I I I
31 23 13
= = =
,


= = =
3 2 1
,

pa je ukupna snaga trofaznog sistema:


=
(

\
|
+

+ |

\
|

= + =
6
cos
6
cos I U 3 P P P
W2 W1


= |

\
|

= sin
6
sin cos
6
cos sin
6
sin cos
6
cos I U 3



=

= cos
2
3
2 I U 3 cos
6
cos 2 I U 3



= cos I U 3 P
.

Iz predhodnih izraza vidi se da otkloni pojedinih vatmetara ovise o faznom uglu. Za
potroae iji je fazni ugao 60
0
<<90
0
drugi vatmetar e imati negativno pokazivanje.
Isto tako za potroae iji je fazni ugao 60
0
<<90
0
prvi vatmetar e imati negativno
pokazivanje. Da bi se izmjerila snaga u ovim sluajevima treba zamjeniti prikljuke
naponskih stezaljki vatmetra koji ima negativno pokazivanje, a njegovo oitanje se uzima
sa negativnim predznakom.
Aronovim spojem moe se odrediti i faktor snage u simetrino optereenom sistemu.
Oduzimanjem pokazivanja vatmetara:


|

\
|

=
6
cos I U P
1 i
|

\
|
+

=
6
cos I U P
2 ,

dobije se:

= sin
6
sin I U cos
6
cos I U sin
6
sin I U cos
6
cos I U P P
2 1 ,


= sin I U P P
2 1
,

a njihovim sabiranjem:


= + cos I U 3 P P
2 1


Djeljenjem predhodne dvije relacije dobija se:


=

=
+

tg
3
1
cos I U 3
sin I U
P P
P P
2 1
2 1


odnosno:


2 1
2 1
P P
P P
3 tg
+

=
,


2
2 1
2 1
2
P P
P P
3 1
1
tg 1
1
cos
|
|

\
|
+

+
+
=
.


Ako se radi o trofaznom sistemu sa direktno uzemljenom nultom takom ili nultom
takom uzemljenom preko kompenzacione prigunice, mjerenje u Aronovom spoju nije
tano u sluaju jednofaznog zemljospoja, jer se tada struja zatvara i kroz zemlju kao kroz
etvrti vodi. Ovo je naroito vano kod mrea uzemljenih preko kompenzacionih
prigunica jer zemljospoj moe da traje znatno due.
11.3.2. etveroini trofazni sistem

Aktivna snaga u etveroilnom sistemu najee se mjeri pomou tri vatmetra kao na
slici 16. Kao to se vidi sa slike strujne grane vatmetara spojene su u svakoj fazi.
Naponske stezaljke spojene su na fazni napon, to jest ulazna naponska stezaljka spojena
je na odgovarajuu fazu, a izlazna stezaljke spojena je na nulti provodnik.


1 L
2 L
3 L
1 W
2 W
3 W


Slika 16. Mjerenje aktivne snage sa tri vatmetrom u etvoroinom
trofaznom sistemu



W WA AT TM ME ET TR RI I E E P PO OK KA AZ ZI IV VA AT TI I S SN NA AG GE E P PO O P PO OJ JE ED DI IN NI IM M F FA AZ ZA AM MA A: :

1 1 1 1 W1
cos I U P P = =
,

2 2 2 2 W2
cos I U P P = =
,

3 3 3 3 W3
cos I U P P = =
,

a ukupna snaga trofaznog sistema je:

W3 W2 W1
P P P P + + =
.


1 L
2 L
3 L
W
1

1
U
1
I
0


Slika 17. Mjerenje aktivne snage sa jednim vatmetrom u etvoroinom trofaznom
sistemu


Ako se radi o simetrinom etveroinom sistemu, to je rijedak sluaj, mjerenje se moe
izvesti i pomou jednog vatmetra, slino kao i kod troinog sistema. Ukupna snaga P
jednaka je trostrukom pokazivanju vatmetra P
W1
:

1 1 1 1 1 1 1 1 W1
P cos I U ) , ( cos I U P = = = I U
,

1 1 1 1 W1
P 3 cos I U 3 P 3 P = = =
.