Professional Documents
Culture Documents
1 Standardi za vozila
4
STANDARDI I SKRAENICE ZA VOZILA
4.1 STANDARDI ZA VOZILA 4.1.1 Sistematizacija drumskih vozila prema ISO 3833:1977
Predmet standarda ISO 3833:1977 1977 Road vehicles-Types-Terms and definitions (Drumska vozila- Tipovi- Termini i definicije) je definisanje termina koji se odnose na neke tipove drumskih vozila odreenih prema izvedenim i tehnikim karakteristikama. Odredbe ovog standarda odnose se na sva vozila projektovana za saobraaj na cesti (motorna vozila, prikljuna vozila, kombinacija vozila, mopede, motocikle). Ovaj standard ne obuhvata vozila kao to su poljoprivredni traktori koji retko slue za transport osoba ili tereta ili za vuu vozila. U tabeli 4.1 koje slede data je sistematizacija vozila prema standardu. Tabela 4.1: Sistematizacija drumskih vozila prema ISO 3833 Podele Opis, namene i primeri
1. MOTORNO VOZILO PUTNIKI AUTOMOBIL
Vozilo na motorni pogon koje ima 4 ili vie tokova, koje se ne kree po inama, koje se obino koristi za: transport osoba i/ili tereta, vuu vozila i specijalnu namenu. Ovaj termin ukljuuje: vozilo koje se napaja iz elektrine mree npr. trolejbus, vozilo na tri toka ija masa praznog vozila prelazi 400 kg (vozilo sa manjom masom smatra se motociklom). Putniko vozilo (PV): prevoz do najvie 9 osoba ukljuujui vozaa i prtljag.
241
Limuzina sedan Limuzina kabriolet Limuzina pulman (produena) Karavan Kombinovano vozilo Kupe Kabriolet i kabriolet kupe Vienamensko vozilo Sa seditem vozaa napred isturenim Specijalno vozilo AUTOBUS Minibus Gradski
Vie od 17 sedita i mesta za stajanje za neometano kretanje putnika. Vie od 17 sedita i mesta za stajanje u prolazu izmeu sedita (za krae ture). Obezbeuje udobnost i nije predvien za putnike koji stoje. Vozilo od dva spojena dela. Autobus koji ima elektrini pogon preko trole. Specifine izvedbe. Uglavnom za transport tereta.
242
SPECIJALNO VOZILO
TEGLJA ZA PRIKOLICU TEGLJA ZA POLUPRIKOLICU 2. PRIKLJUNO VOZILO PRIKOLICA Autobus prikolica Prikolica za optu namenu Kamp prikolica Specijalna prikolica POLUPRIKOLICA Autobus poluprikolica Poluprikolica za optu namenu Specijalna poluprikolica 3. SKUPOVI VOZILA SKUP VOZILA SKUP AUTOBUSA SKUP TEGLJAA DVOSTRUKI SKUP VOZILA KOMPOZITNI SKUP VOZILA SPECIJALNI SKUP VOZILA
Teglja sa sedlom.
Vozilo bez vlastitog pogona namenjena za transport osoba i tereta, namenjenog za vuu vunim vozilom. Znaajnim delom teine ne optereuje vuno vozilo. Namenjena za transport osoba i prtljaga. Namenjena za transport tereta. Za stanovanje. Specijalne namene, (cisterna, hladnjaa, i sl.) Prikljuuje se na teglja i znaajnim delom teinu prenosi na teglja. Namenjena za transport osoba i prtljaga. Namenjena za transport tereta. Specijalne namene, (cisterna, hladnjaa, i sl.) Motorna vozila spojena sa jednim ili vie prikljunih vozila. Kombinacija teretnog vozila i 1 ili vie prikolica. Kombinacija autobusa sa jednom ili vie prikolica za transport putnika. Kombinacija tegljaa i poluprikolice Kombinacija tegljaa sa poluprikolicom i prikolicom. Kombinacija motornog vozila za transport osoba sa prkolicom za transport tereta. Teret na mostnoj platformi optereuje i vuno i prikljuno vozilo tj spajanje vozila moe biti preko samog tereta. Vozilo na motorni pogon sa dva ili tri toka kome brzina ne prelazi 50 km/h a zapremina motora 50 cm3 .
4. MOPED
243
5. MOTOCIKL
45 km/h
Kategorija M: vozila sa prevoz osoba s najmanje 4 toka Oznaka Broj sedita ne raunajui sedite vozaa M1 8 M2 > 8 M3 > 8
Vozila kategorije M2 i M3 pripadaju jednoj od sledee tri klase (I, II, III) prema pravilniku ECE 36, i 107 (velika putnika vozila - Large Passenger Vehicles): Klasa I vozilo ima sedita i prostor za putnike koji stoje koji doputa intenzivno kretanje putnika. Klasa II vozilo konstruisano za putnike koji sede ali ima mogunost za prevoz putnika koji stoje samo na prolazu izmeu sedita, i Klasa III vozilo konstruisano iskljuivo za putnike koji sede. Ili jednoj od dvije klase (A, B) prema pravilniku ECE 52 (vozila malog kapaciteta za prevoz do 22 putnika ne raunajui vozaa - Small Capacity Vehicles): Klasa A vozila projektovana za prevoz putnika koji stoje, a imaju i sedita i Klasa B vozila nisu projektovana za prevoz putnika koji stoje.
Kategorija N: motorna vozila za prevoz tereta sa najmanje 4 toka ili 3 toka ako im je ukupna teina > 1 t Oznaka Ukupna teina Izvoenje N1 3.5 t
244
Kategorija O: sve vrste prikljunih vozila i prikolica Oznaka Ukupna teina Izvoenje O1 < 0.75 t Samo jedno osovinska prikolica O2 > 0.75 t 3.5 t poluprikolica, prikolica, prikolica sa O3 > 3.5 t 10 t centralnom osovinom, O4 > 10 t Specijalna vozila vozila za posebnu namenu Su vozila kategorije M, N O, za prevoz lica ili tereta a koja poseduje specijalno konstruisanu nadogradnju ili opremu. Tu spadaju: ambulantna vozila, blindirana vozila, vozila za hendikepirana lica, pogrebna vozila, vozilo za stanovanje, itd. Motorno vozilo sa tokovima ili gusenicama, koje ima najmanje dve osovine, ija funkcija zavisi bitno od njegove vune snage i koje je posebno namenjeno za vuenje, guranje, prevoz tereta ili pokretanje odreenih orua, maina ili prikolica namenjenih za korienje u poljoprivredi ili umarstvu. Takav traktor moe biti prilagoen za prevoz tereta i rukovaoca. Su ona vozila kategorije M I N koji ispunjavaju zahteve ove take i proverena su prema uslovima definisanim regulativom.
4.1.2.1 Definicija tipa nadgradnje Tip nadgradnje vozila oznaava se kodovima, tabela 4.3. Tabela 4.3: Kodovi za tip nadgradnje
Putniki automobili (M1) AA - limuzina Standard ISO 3833:2000, definicija broj 3.1.1.1, ukljuuje takoe vozila sa vie od etiri bona prozora AB sa zakoenim Limuzina (AA) sa zakoenim zadnjim krajem (hatch back). zadnjim vratima AC - karavan Standard ISO 3833:2000, definicija broj 3.1.1.4. AD - kupe Standard ISO 3833:2000, definicija broj 3.1.1.5. AE - kabriolet Standard ISO 3833:2000, definicija broj 3.1.1.6. AF - vienamensko Motorno vozilo, koje se razlikuje od navedenih AA do AE a koje je vozilo namenjeno za prevoz putnika i njihovog prtljaga u istom prostoru. Ovakva vozila ne svrstavaju se u kategoriju M1 ako ispunjavaju sledea dva uslova: 1.uslov Broj mesta za sedenje iskljuujui mesto vozaa nije vei od 6. (mestom za sedenje se smatra ono koje poseduje odgovarajue lako dostupno uvrenje za sedita). Dostupna se smatraju ona uvrena koja se mogu koristiti. Da bi proizvoa spreio dostupnost uvrena mora fiziki spreiti njihovu upotrebu tako da npr. zavari ploicu ili ugradi trajnu opremu koju je nemogue uklonitit sa obinim alatom. 2.uslov P - (M + N x 68) > N x 68 gde je:
245
Klase B CW
246
4.1 Standardi za vozila populacija. Npr. 5. procenat model tela oznaava malenu telesnu veliinu tj. samo 5% populacije ima manju veliinu, a 95 % veu veliinu, tabela 4.4. Tabela 4.4: Veliina tela-klase (DIN 33408)
Mukarci Veliina tela-klase Procenat Odgovarajua visina obue), mm Veliina tela-klase Procenat Odgovarajua visina obue), mm oveka (bez malo 5. 1629
veoma malo
ene
oveka
(bez
1. 1449
SAE H-taka model u skladu sa SAE J 826: 1987. predstavlja: 10. procenat, 50. procenat i 95. procenat butne kosti i donjeg dela noge. Zakonskim odredbama u mnogim zemljama proizvoai vozila moraju koristiti SAE H-taku model (H-point template) za odreivanje referentne take sedita. Model tela po DIN-u 33408 je naroito pogodan za dimenziono konstruisanje sedita i prostora za putnike. Na slici 4.1 a, b su prikazani parametri koji odreuju lokaciju sedita. H-taka je taka rotacije izmeu torza i butne kosti i uglavnom predstavlja visinu butnog zgloba. Referentna taka sedita ili R-taka (prema ISO 6549) oznaava poziciju dizajnirane H take u krajnjem poloaju sedita kod prilagodljivog sedita. Kod odreivanja pozicije dizajnirane H take mnogi proizvoai koriste poziciju za model 95. procenat odraslog mukarca ili ukoliko se ta pozicija ne moe dostii krajnju poziciju sedita. Referentna taka sedita se koristi : - da se definie poziciju elipse oiju (SAE J 941) i taka oka V 1 / V2 (RREG 77/649) kao osnovu za definisanje vidnog polja vozaa, - da se definie okruenje koje se moe dosegnuti rukom (eng. hand reach envelopes), da bi se odredila pozicija upravljakih ureaja u vozilu. da se odredi AHP taka pozicija pete (eng. aceclerator hel point) kao referentna taka za pozicioniranje pedala. Pozicija zadnjeg sedita (visina referentne take sedita, prostor za sedenje, prostor za glavu) je odreena potrebnim prostorom za postavljanje zadnje osovine vozila kao i oblikom i potrebnim postorom za rezervoar goriva. Time je odreen i izgled zadnjeg dela krova vozila. Uglovi nagiba tela i razmak izmeu referentne take sedita vozaa i zadnjeg sedita su razliiti za razliite SAE modele tela, a uslovljeno je vrstom vozila koje se razvija, projektovanim osnovnim dimenzijama vozila i zahtevanom veliinom prostora za putnike. Duina unutranjeg prostora vozila najvie je uslovljena visinom sedita. Nia sedita zahtevaju vie ispruenu sedeu poziciju putnika pa prema tome i veu unutranju duinu. irina unutranjeg prostora vozila zavisi od projektovane vanjske 247
4 Standardi i skraenice za vozila irine vozila (oblika karoserije tj. krivina na karoseriji, mehanizma za vrata) i prostora predvienog za razliite ureaje. Veliina i izgled prtljanog prostora zavise od izgleda zadnjeg dela vozila, kao i: pozicije i veliine rezervoara za gorivo, prostora za rezervni toak i lokacije i veliine priguivaa zvuka. Veliina prtljanog prostora se odreuje prema ISO 3832. Na slici 4.2 su prikazane tipine unutranje i spoljanje mere na putnikim vozilima.
AHP - poloaj pete na konici Slika 4.1a: Parametri koji odreuju lokaciju sedita kod putnikih vozila (SAE J 826 Maj 1987.; DIN 33408) Slika 4.1b: Primena modela tela za definisanje lokacije sedita vozaa za teretna vozila
H i R- taka prema ISO 6549 Slika 4.2:Tipine unutranje i spoljanje mere na putnikim vozilima (VDA 239-01)
Kote H5 H 30 H 31 H 61 H 63 H 101 L 13 L 50 L 101 L 103 Oznake (SAE J 826, DIN 33408) R-taka od poda R- taka. od pete (AHP) R- taka. zadnjeg sedita Prostor za glavu napred Prostor za glavu nazad Visina vozila Od volana do pedale konice R-taka: razmak sedita Razmak izmeu tokova Ukupna duina vozila Tipina-mala vozila 460 240 300 940 920 1360 480 710 2430 3840 Tipina-velika vozila 510 300 310 980 950 1400 630 830 2880 4930
248
ISO 3779
Evropska Unija i Severna Amerika > 500 vozila / godinje Evropska Unija i Severna Amerika < 500 vozila / godinje
WMI
Identifikacija proizvoaa Identifikacija proizvoaa
VDS
modelaGodina modelaGodina brojKontrolni brojKontrolni Opisni deo vozila Kod fabrike
VIS
Serijski broj proizvoaa
Kod fabrike
Oznaka proizvoaa
Identifikacioni broj vozila se sastoji od 17 alfa-numerikih kombinacija svrstanih u tri grupe: 1. Meunarodna ifra za identifikaciju proizvoaa, (WMI- World Manufacturer Identifier ISO 3780) - dodeljuje se proizvoau vozila kako bi se omoguilo prepoznavanje navedenog proizvoaa te se upotrebljava zajedno s preostalim delovima VIN broja, da se osigura njena jedinstvenost za sva vozila proizvedena u svetu u razdoblju od 30 godina. WMI oznaka mora se sastojati od tri znaka. 2. Opisni deo vozila, (VDS- Vehicle Description Section) - mora se sastojati od est znakova (slova i/ili brojeva). Oznaava opte karakteristike vozila, a znakove i redosled odreuje proizvoa. 3. Fabrika identifikacija vozila, (VIS- Vehicle Identifier Section) - zadnji deo broja VIN i mora se sastojati od osam znakova, pri emu zadnja 249
4 Standardi i skraenice za vozila etiri znaka moraju biti brojke. Ako proizvoa izabere oznaavanje godine proizvodnje i/ili fabriku u ovom delu, godina proizvodnje (godina modela) mora biti oznaena prvim znakom VIS, a fabrika koja je proizvela vozilo drugim znakom. Proizvoai koji proizvode manje od 500 vozila godinje na treem mestu WMI stavljaju broj "9". Kod njih se 12-to, 13-to i 14-to mesto u VIN broju koristi za drugi deo identifikacije proizvoaa, tabela 4.5. Objanjenje oznaavanja vozila je dato na primeru vozila MERCEDES. VIN- Vehicle Identifications Number (17 alfanumerikih oznaka)
Primer oznake firme Mercedes:
Oznaavanje vozila i motora uvodi u svakodnevnu praksu konstruktivne specifinosti. Zato emo ovde ilustrovati sistem nominalnog obeleavanja motora u firmi "Opel".
X 17 D Oznaavanje oto i dizel motora kod firme "Opel" T L (Primer za dizel motor)
Konstruktivne specifinosti Modifikacije (Design Specifics) Sistem za napajanje gorivom Radna zapremina motora x 10 u litrima Ekoloki propisi koje motor ispunjava
1 2 3
250
X C E X
GDI- direktno ubrizgavanje cilindre Ekoloki propisi koje motor ispunjava Bez oznake ECE 15.04 EC 2000 Y ECE 15.04 EC 2005 Z US 83 (Catalytic Converter) LEV L Euronorm ULEV U EC 96 (US 93/94) ZEV 0
D G
Dizel motori
benzina
4.1.4.1 Mesto i nain postavljanja identifikacijskog broja Mesto i nain postavljanja VIN broja na vozilu je predmet standarda ISO 4030:1983. VIN broj mora biti postavljen na desnoj strani vozila te ako je mogue na prednjoj polovini. Kada zbog zakonskih propisa VIN broj mora biti itljiva s vanjske strane vozila (u sluaju zatvorenih vozila), on mora biti postavljena unutar prostora za putnike neposredno uz nosa vjetrobranskog stakla. VIN broj mora biti na vidljivom mestu, tako da ostane trajno itljiv, neizbrisiv, a da su njegove prepravke nemogue. Za privrenje VIN broja proizvoa vozila mora odabrati jedno od ova dva reenja: - VIN broj se stavlja direktno na odreeni deo vozila; na asiji ili kod samonoseih karoserija na delu konstrukcije koji se ne moe lako skinuti ili zameniti. - VIN broj se stavlja na zasebnu ploicu koja je trajno privrena na vozilo. Dozvoljena je kombinacija oba naina postavljanja na istom vozilu, prema elji proizvoaa. Ploica proizvoaa identifikacijska je oznaka vozila i kao takva mora biti u skladu sa smernicom EEC 76/114. Ova se smernica primjenjuje na motorna vozila, prikljuna vozila, motocikle i mopede. Smernicom je propisan sadraj ploice zavisno od kategorije vozila te mesto postavljanja na vozilu, slika 4.3.
Proizvoa VIN oznaka Najvea dozvoljena masa vozila Najvea dozvoljena masa skupa vozila Dozvoljeno optereenje 1. osovine Dozvoljeno optereenje 2. osovine Oznaka pogonskog motora Varijanta, izvedba
251
4 Standardi i skraenice za vozila Slika 4.3: Sadraj ploice za vozila, primer FIAT DUCATO Tip vozila: Tipom vozila smatraju se vozila iste kategorije, istoga proizvoaa i iste proizvoake oznake tipa koja se bitno ne razlikuju u asiji i pogonskom motoru. Tip vozila moe sadravati varijante i izvedbe. Varijanta tipa vozila: Varijante tipa vozila su sva vozila jednog tipa koja se ne razlikuju po obliku karoserije i po motoru (oto dizel, broj i raspored cilindara, razlika snage ne vea od 30%, i razlika radne zapremine ne vea od 20%), po broju i rasporedu pogonskih osovina, kao i po broju i rasporedu upravljanih osovina. Izvedba: Izvedbe varijante tipa vozila su vozila jedne varijante s manjim meusobnim razlikama. Drumska vozila poseduje oznake koje govore o tipu i opremi vozila. Na primer:
Putniko vozilo Renault: LAGUNA 2.2D RN (Tip- LAGUNA; 2.2= 2188 cm3 zapremina motora; D- dizel; RN- oprema i td.) Teretno vozilo "ZASTAVA-IVECO": Z-35.8 NF ("Z"- Zastava; 35 - 3500 kg ukupna masa; 8 - 80 KS - snaga motora; "N"- normalni razmak osovina; "D" -produeni razmak; "F"- Furgon i td.). Kamion "FAP-MERCEDES": 1314 BDT (13=13000 kg - ukupna dozvoljena masa; 14=140 KS - snaga motora; B - trambus kabina; D - produena kabina; T teglja; ostala slova u oznaci mogu biti: K - kiper; V - V motor; L - vazduno ogibljenje i sl.).
Na slici 4.4 je prikazano za kamione nain oznaavanja broja tokova na pogonskoj osovini i ukupan broj tokova.
KAMIONI 1- tovarni prostor; 2- tokovi; 3- ram; 4- menja; 5- motor; 6- kabina; 6.1- pomina i 6.2- fiksna kabina
252
Slika 4.4: Oznaavanja broja tokova na pogonskoj osovini i ukupan broj tokova
253