MIŠLJENJE Pojam -> Sud -> Zaključak Mišljenje je proces, psihička funkcija, kojom se služimo u situaciji kada se nalazimo pred problemom

. U osnovi proces mišljenja treba da postoji neki zadatak. Kroz proces mišljenja mi se služimo raznim mislenim radnjama. Mi analiziramo i sintetišemo. Mi zaključujemo. Jedan od najčešćih zaključaka je indukcija i dedukcija. Pojam je zbir opštih karakteristika, nekog predmeta ili situacije. U svakom pojmu postoje predstave sjećanja. Više pojmova čine sud. Sud je ustvari definicija veza i povezanosti i uzročnosti kauzalnosti između određenih pojmova. Zaključak je zbir sudova. Mišljenjem se provjerava ispravnost percepcije. Mišljenjem otkrivamo nama (subjektivno) nepoznato. Mišljenjem se i osjećamo ali i anticipiramo. Osnovna podjela je: apstraktno mišljenje, konkretno mišljenje, sinkretičko mišljenje (animizam). Apstraktno mišljenje se služi pojmovima, a konkretno slikama. Apstraktno mišljenje ne pravi razliku između objekta i simbola. Ovo mišljenje nema logiku. Kreativno mišljenje se odnosi na umjetničko i naučničko stvaralaštvo. Ono prolazi kroz nekoliko faza: 1. Preparacija – priprema, gdje se luta između nekoliko rješenja 2. Inkubacija – ležanje, nek prenoći, nekoliko ideja se ostavi da odleži 3. Iluminacija – Eureka, Kairos fenomen, prosvjetljenje 4. Validacija – provjeravanje, ocjenjivanje Intuicija je prisutna kod svih ljudi. To je nešto vrlo dragocijeno. Najjednostavnija definicija intuicije je opažanje i doživljavanje mimo rezonovanja. To je neka kratica (prečica). Intuitivno rješenje i sadržaj tog procesa, ne ide uhodanim putem (putem rezonovanja), nego on zaobiđe i odmah dođe do sadržaja. Intuicija je čak i selektivna u smislu: umjetnička, policijska, naučnička. Mašta je oblik mišljenja. Mašta reformiše polje posmatranja. U mašti se postavljaju nove zakonitosti, novi odnosi i značenja. Stvaraju se nove slike i nova pravila i za takve ljude mi kažemo da su maštoviti. Mašta ili imaginacija dolazi od lat. riječi „imago“. Mašta je znači sposobnost stvaranja novih slika. Imaginacija je prisutna u svakom umjetničkom izrazu ali je posebno vidljiva u slikarstvu, zato što se tu dešava suština imaginativnog mišljenja, a to je upotreba simbola. Upotreba simbola može biti jezička, grafička i numerička. Mi imamo kreativnu imaginaciju ali imamo i fantazijsku imaginaciju. Imamo imaginaciju anticipacije i imaginaciju prisjećanja. Imaginacija anticipacije je sposobnost predviđanja. Imaginacija prisjećanja je sposobnost živopisnog prikazivanja slika o nečemu što se davno desilo.

POREMEĆAJI MIŠLJENJA
1. Formalni – se vidi na našem verbalnom iskazu, što znači da vrlo često između

mišljenja i govora možemo staviti znak jednakosti. Bolesna opširnost je jedan od oblika formalnog poremećaja mišljenja. Blok ili zastoj. Disocijativno mišljenje (rascjepljenje) je kada neko priča o jednoj temi i naglo počne pričati o drugoj koja nema nikakve veze sa prvobitnom temom. Perseleracija je formalni poremećaj koji znači stalno ponavljanje određenih riječi ili rečenica. Inkoherencija je prisustvo, u govornom duktusu, određenih rečenica koje unutar sebe imaju smisao i logiku, ali međusobno nemaju nikakvu logiku. Salata od riječi – rasulo misli
2. Sadržajni – ovdje su najvažnije sumanute ideje koje su na neki način osnovni

gradivni materijal da bismo rekli da je neko lud. Sumanute ideje nisu podložne korekciji. Njihov nosilac nema uvida i ne vidi nikakvu njihovu neispravnost i samim tim ga ne možete iskorigovati. Postoje sumanute ideje krivice, živiti sa osjećajem krivice i toliko čvrsto vjerujete u to da dođete do samoubistva. Sumanute ideje veličine: ja ću svoj narod izvesti, imao je direktan razgovor s Bogom itd. Sumanute ideje ljubomore se vrlo interesantne. Možete tvrditi da vas žena vara što je poprilično realno.Ali kad on ima 77, ona 76, kaže žena ga vara s unukom. Sumanuta ideja porijekla. Mi smo begovi, imam plave krvi itd. Sumanuta ideja značenja... Sumanuta ideja odnosa, teroristički, misle da govore o njemu. Izraženija senzitivnost da se nešto izvana odnosi na mene. Nihilistička sumanuta ideja, nemam ja ime, nemam ja kuću, nemam ništa, ne mogu jesti nemam stomaka. Prisilne misli i precijenjene ideje su također sadržajni poremećaji mišljenja.

-Imbecil 20 – 50.INTELIGENCIJA Inteligencija se bavi apstraktnim pojmovima u smislu u kome se mišljenje bavi opažanjem i pažnjom. -Debili 50 – 80.. SQ operiše sa smislom i vrijednostima. Ona je naravno kod nekih ljudi prisutna jako mnogo. POREMEĆAJI INTELIGENCIJE -Idioti 0 – 20. do 25. Neki se nekad uključe u neki zanat itd.. svi imamo generalnu inteligenciju a imamo i specifičnu. Specifična je kada smo inteligentni za samo jednu malu oblast. smješteni su u institucije. Ona koja nas uvodi u prostor detekcije prirode naših osjećanja prema drugima i drugih prema nama. Imamo različite oblike inteligencije. duhovna inteligencija. Ona je brza sposobnost adaptacije.. nemaju mišljenje. sposobnost brzog otkrivanja nekih validnih rezultata (tačnih). Dosta se dobro uključe. Inteligencija je jedina psihička funkcija koja se može izmjeriti. ona opada.. -Prosječna -Visoka 90 – 110 110 – 120 120 – 140 -Vrlo visoka -Geniji 140 -> . Čim je fiziološko. filozofska. Vrhunac razvoja inteligencije je od 16. suosjećanje. Postoje neke inteligencije koje su vrlo delikatne a to je emocionalna inteligencija. kod nekog ne postoji.. -Fiziološka tupost 80 – 90. normalno je ali je tupo. Čovjek se svakodnevno služi inteligencijom i ona je često urođena a često se i razvija.. godine. Inteligencija je sposobnost brzog pamćenja. da hodaju sami.. To je empatija. Ovi se malo i kreću ali im treba velika pomoć. Ne znaš da li je mentalno retardiran ili nije. To je kreativna.. rješavanja zadataka. Ne znaju da govore. Ljudi stvaraju u osami jer tu inteligencija ima prostor jer operira sa apstraktnim pojmovima. Mi možemo imati produkt svoje inteligencije i bez mišljenja i bez pažnje. To ne znači da iza 25.

„Nikad nisi bio bogat. Ovo se često naziva mentalna retardacija. Nisu sve tako strašne. Oligofrenija je maloumnost i s njom se rađamo.“ .“ Demencija se stiče.Poremećaji inteligencije su oligofrenija i demencija. „Bio si bogat pa si osiromašio. „oligo“ znači smanjeno.

nema organizaciju. nagonski dio. ID je esencija ljudskih instinkata. a drugi dio je SAVJEST. funkcionalno. Ljudi sa rigidnim super-egom posjeduju previše časti. ID ne misli. SUPER-EGO se sastoji od dva dijela.FREUD Najznačajniji čovjek u zadnjih 200 godina psihologije i psihijatrije. praktično. predsvjesnom i svjesnom. On radi na našem prilagođavanju ili adaptaciji. EGO radi na našim sposobnostima da integrišemo. Misli se na zadovoljenje nagona. ID je agresivan. Prvi dio je EGO-IDEAL. EGO koristi naše mišljenje. On ne pamti. nema nikakvih ispada koji bi asocirali da nešto s njim nije uredu. SUPER-EGO kaže ID-u: “Nemoj. Najbolji je srednji SUPER-EGO.” Freud: “Sada kada sve znamo. ID – on je sav nesvjestan. služeći se amoralnošću. Freud: “Čovječanstvo je banda ubica. on ima sadašnjost. On je nazvan od strane psihoanalitičara slugom dvaju zlih gospodara. nema razvojnu liniju. podrazumijeva se da to neko treba da kontroliše i da reguliše ovo bračno stanje u svakom čovjeku. zabranjeno je. Taj se mehanizam odvija putem kazne i nagrade. EGO je stožer iskustva i ponašanja. Kompletan ID je u nesvjesnom. ID želi i djeluje. Svaki unutrašnji mentalni prostor. On je začetnik pesimističke antropologije. ostaje nam da otkrijemo zašto ljudi ubijaju druge ljude. SUPER-EGO je moralističan. Naši pokreti čak dolaze iz EGA. . agresivnošću. čovjek ima svoje 3 instance koje sarađuju i ako dobro sarađuju čovjek je adaptiran usklađen. znači da je iracionalni dio naše ličnosti. koordinišemo.” Konstalacija 3 principa od koje je sastavljena svaka ličnost. ID je instinktivističan. 3 aspekta. Freudova teorija ličnosti počiva na nesvjesnom. Freud kaže da je ID osnova čovjeka. On testira realnost. Odgovor za agresivnost nalazimo ovdje.” On se konstituiše na osnovu kako nama roditelji prenose te moralne stavove. EGO je realističan. On je zadužen za svakodnevno. opažanje. Freud ima jako mnogo svojih vodećih pojmova. koji se prenose na nas sa roditelja. On je taj mračni. On je ono što kažu: “Hoću odmah”. On je vezan sa moralom. Težeći da dosegne zadovoljstvo.. On se rukovodi principom zadovoljstva. vodimo i usmjeravamo svoj vlastiti identitet u vlastitom životu i u društvu. ideale društva. SUPER-EGO mora biti ugrađen od strane roditelja. ponašanje u našoj svakodnevnici. SUPER-EGO su ustvari zabrane i odobrenja. Rigidan je krut. nema ni prošlost ni budućnost. EGO se rukovodi principom realnosti. naše stavove. EGO . ne mijenja se.je instanca koja uspostavlja komunikaciju sa okolinom. Ova antropologija ukazuje da je čovjek nagonsko biće i da se rukovodi svojim instinktima i po tome je blizak životinjama. SUPER-EGO – on predstavlja tradicionalne vrijednosti društva. haotičan. destruktivan. Npr. 3 instance: Id – Ego – Super Ego Kada čovjek ostvari sadejstvo ove tri funkcije onda je on usklađen. Za razliku od ID-a..

on se može izjednačiti i sa agresivnošću. Platon: “Eros je ljubav prema filozofskom saznanju. potisnuti materijal često hoće da se vrati. Pošto svijest ne može izdržati u originalnom obliku moje želje. Freud se proslavio na tumačenju neuroza. Tanatos je Bog smrti. ka mraku i ponoru. Simptomi neuroze. Ego nagoni su nagoni samoodržanja. incestuozni. To su nagoni koji mi omogućavaju da ja opstanem. Automatske radnje (mahanje rukama dok hodamo). Međutim. a događaju se. Freud je snove nazvao “carski put” u nesvjesno. Tanatos je u velikoj skali. On je zaslužan za povratak materijala u svijest. Niko se ne rađa sa svojom zrelom seksualnošću. homoseksualni i heteroseksualni. .” . za njega nema nade. sve to smo mi potisnuli u nesvjesno. Vrhunac pobjede Tanatosa je kad ja sam sebe ubijem.nije samo seksualni nagon i on slavi život. Eros i Tanatos su dva nagona po Freudu. a Tanatos razbija životne fragmente. Svjesno je sve ono što je spoznatljivo. pulzije. Freud je nesvjesno nazivao velikom nepoznatom zemljom. Eros je univerzalna ljubav za ljepotom. Čovjek ubija drugog čovjeka iz strasti. Nesvjesno je suprotno. adolescencije. Tamo je smješteno ono najcrnje i naprljavije u ljudskom univerzumu. Nigdje se tako čvrsto nisu isprepletali Eros i Tanatos kao u ljubavnom i seksualnom činu. Freud – Tumačenje snova. tj ključni pojam: NESVJESNO – PREDSVJESNO – SVJESNO Nesvjesno je najveće. Neuroze su produkt naših nesvjesnih konflikata. U toku hipnoze (dok čovjek spava) on je podatak pohranio u nesvjesno. Nemogućni da izdržimo. Teži ka destrukciji. Većina nas živi pod vlašću Erosa. Svjesno je onaj aktuelni protok i funkcija našeg mentalnog sklopa koje sadejstvuju i pomažu nam da se u tom svijetu u nama i oko nas snalazimo. Čovjek svoj libido razvija sve negdje do završetka zrelosti. Energija seksualnog nagona koja traži svoje zadovoljenje i ide u pravcu ego nagona i objekata za zadovoljenje seksualnog nagona. Ego nagoni mogu biti: fantazmatski.Libido – je energija seksualnog nagona. usmjerena prema različitim objektima i različitim situacijama. samopoštovanja. Sljedeći dokaz za nesvjesno su omaške. Niz događaja kojih mi nismo svjesni. Životinje nemaju strasti. Tanatos – slavi smrt i teži ka smrti. za okupljanjem životnih fragmenata. “Sublimacija” Eros .Freud Ono po čemu će on ostati poznat.” Eros je ljubav za svim lijepim. “Čovjek je životinja. Posthipnotička poslušnost. Libido je energija koja dolazi iz ID-a i često jednim mehanizmom može biti pretvorena. uzvišenim. podzemlju. On i Tanatos su cijeli život u međuigri.

osvješćavanja potisnutog. onda se to maskira. Zato što se vrlo lako može osvijestiti. pa mi dobijemo. putem sadržaja snova. kod svakog čovjeka. kreativnost !!!!! . Simptomi su vrlo važan dokaz za postojanje nesvjesnog. Predsvjesno.osjećanja i ne dozvoljava da se probiju. on nije ni svjestan niti nesvjestan. tu su skoro sve psihičke funkcije i mi vrlo lako postajemo svjesni. Mi smo poliperverzni jer smo potisnuli. Freud je tvrdio da smo mi svi vrlo sumnjive psihoseksualne orijentacije. Problem Don Juana je problem bježanja od svoje nesigurno potisnute homoseksualnosti. Tu je smještena. Tu su naše i percepcije i mišljenja. Neurotsko stanje je psihogena paraliza. tek treba da prođe proces osvješćivanja. a ne treba nam da to potežemo iz dubine nesvjesnog. savladali svoje poliperverzne seksualne pulzije.

žeđ. dijete doji i grize. nikako. Ovo “grize” je agresivnost. Prototipi: davanje izmeta. Dijete je poliperverzno. Dijete počinje da manipuliše. Dijete seksualno zadovoljenje doživljava prolaskom izmeta kroz anus. Usta su centralno mjesto u oralnoj fazi. Osnovna crta analnog karaktera je škrtost. To je ono što se zove OBJEKTNI ODNOSI. brojni pokušaji.4 mjeseca doživljava majku kao nešto izvan njega. sa zadrškom. . ovdje se formiraju: -Karakter -Seksualnost (perverzije) -Vrsta psihičkih poremećaja Homoseksualnost se formira u 4. U oralnoj fazi. Dijete sa majkom uspostavlja odnos. on ima instinktivne potrebe: hrana. ispljune hranu. grize bradavicu. Analni stadij 1 – 2(3) god. nema dijete samo pritisak na sluznici usta zbog toga što ima seksualne potrebe. Kada smo osvojili zdravu seksualnost. Dijete je rođeno bez doživljaja za objekat. godini života a otkriva u pubertetu. Prototipi na osnovu kojih se razvija oralni karakter: zatvorena usta. Majka postaje objekat. Sluznica anusa kroz koju prolazi izmet je sada nova dinamika. iz ovog prototipa formira se analni karakter sa svojom karakteristikom kolekcionarstva. zadržava hranu. Kad dijete neće nikako da vrši nuždu. skupljanje izmeta. Analna faza je potpuno druga dinamika. Falični stadij 2(3) – 5(6) Letencija 5(6) . poji se i ta iritacija bradavice i sluznice rasterećuje te nesvjesne tenzije jer je i seksualnost instinktivistička potreba. Mi s ustima radimo razne radnje. Dijete se rađa i instinktivno traži bradavicu.11(12) Adolescencija 11(12) – 18(19) Zrelo doba 20(21) --> Pregenitalno Genitalno Pregenitalni period. Dijete tek nakon 3. Mi dok dojimo majku počinjemo da formiramo svoju seksualnu orijentaciju. nema zuba ali grize desnima. Spremno na sve perverzije. Dijete se hrani. to je vrhunac genitalnog perioda.FREUDOVA NAUKA O SEKSUALNOSTI Razvoj libida: Oralni stadij 0 – 1 god. U analnoj fazi se formira biseksualnost. One se vide na prototipima koji se formiraju na osnovu dinamike koja se uspostavlja na relaciji dječija usta i spoljašnji svijet. Erogena zona prelazi na anus.

Odnosi se na delikventno ponašanje. Adolescencija je formiranje stavova i karakternih osobina: dosljednost. Ovo su 4 parametra koja objašnjavaju ličnost. temperamenta. Šta je smisao? Šta je to sloboda. Tu se formira i Edip i Elektra kompleks.. harmonično ili neharmonično. Adolescencija je vrijeme istinskih ideala. Adolescencija je ranjiva. Maloljetnička delikvencija (sintagma) nije slučajno napravljena. istina? Da li ću ja voljeti ili mrziti? Da li ću se ja slagati sa vašim stavovima? Ovo je period kada su te djeca istjerala a odrasli nisu primili. mutiranje glasa. prva polucija (ejakulacija dječaka u snu). Ovo je vrlo lijepo i vrlo ružno doba. Maladaptivni obrasci ponašanja se formiraju. To su prva menstruacija. Svaki taj element se zove crta ličnosti. nije objelodanjeno. Dijete tad razvija socijalnu komponentu. Pubertet je sve ono što se odnosi na organsko. Falokratija je dominacija muškaraca. formira se histerični karakter i narcistični karakter. Ovo je VEOMA RANJIVO DOBA ZA SVE. lako si ranjen. nije javno. Ličnost čovjekova je sistem koji se sastoji od elemenata. Tu je psiha. Kognitivna Emotivna Konativna 9 psihičkih funkcija svrstane u 3 grupe koju svaki čovjek ima . LIČNOST Ovo je zaokružena dinamika i odnosi različitih psihičkih aspekata (funckija). ljubav. Tu nije centrirano tijelo. zauzimanje. vidimo na osnovu ponašanja i mišljenja osobe. interesira se za sve drugo.. To je faza gdje se dijete počinje interesirati za genitalije. prve masturbacije ali sada potpuno drukčije masturbacije. Adolescencija je nešto drugo. pravda. Latencija je period koji nastaje od završetka faličnog statusa do početka puberteta i adolescencije. ali to nije centriranje. Najviše se ubijaju mladi i starci. Latencija znači nešto što je skriveno. inteligencije. pa je tu narkomanija. somatski izgled (morfologija ili tjelesni oblik). to su bubuljice. Adolescencija i pubertet nisu isto. Crta ličnosti je model da se trajno i kontinuirano uvijek ponavlja isti način i odgovor na određenu situaciju ili djelovanje koje registrujemo izvan nas a i u nama. prostitucija. Svaka ličnost se sastoji od: karaktera. To je preokupiranost tjelesnim. To je vrijeme kada se postavljaju pitanja.. samoubistva. Biopsihosocijalno se razvija u ovom dobu. koji su u harmoničnom sadejstvu i mi to njihovo sadejstvo..Falična faza – falus je antropološki izraz za muški polni organ.

Poremećaj karaktera nije isto što i poremećaj ličnosti. Oni su veliki boemi i lijenčine. u vraćanju (regresiji) na periode gdje mu je bilo divno. postanu alkoholičari. neiskren . bešćutnost . odnos prema radu i obavezama. To je osnovno značenje. visoki ili niski moral. Oralci su ljudi koji su gladni znanja. . Oni se vrlo često za nekog vežu. Prema drugim ljudima. Oralci su postojani ljudi. samo tebi daju. Osobine ličnosti preko kojih se izražavaju moralni lik i osobine pojedinca nazivaju se karakterne osobine. dosljednost (u svakodnevnom ponašanju). odgovornost – neodgovornost. Oralni su ustvari zabavni. kontinuitet. zatvorena usta) podrazumijeva govorljivost.20 Emil Siorani: “Balkan je javna kuća u plamenu” Oblomov – Ruski pisac (pripovijetka) KARAKTER Karakter dolazi još od starih grka. Karakter je dio ličnosti. Oralni karakter (otvorena. ne ostvare se. Ličnost i karakter nije isto. altruizam. dijete se tu fiksira i to kasnije ponese kao jezgro svog karaktera. CVANCIKA . Karakterne osobine mogu se ispoljavati u odnosima prema različitima aspektima života. Oralni karakter voli da pije. drže riječ. da puši. Uzimati znanje je uzimati hranu – SIMBOLIČNO. marljivost i lijenost. sažaljenje. uglavnom sami sebe zeznu. Stalno je u strahu da će ostati sam. nemoral. Vole da upotrebljavaju usta na taj način. U oralnoj fazi ništa ne daješ. da se drogira. Visoko i smanjeno samopoštovanje. Oralni karakter voli da govori. ironiji.iskren sam. agresivnosti. Učenik Aristotela je napisao knjigu o karakteru. Identitet. To dolazi iz oralne faze: dijete je zavisno od majke. on podrazumijeva brbljivost. visoko ili nisko samopouzdanje. Oralni karakter je tvrdoglavost. Mi vidimo karakterne osobine u odnosu pojedinca prema samom sebi. Neurotski oralni karakter nastaje fiksacijom. vrlo šarmantni ljudi. moral. Mnogi ljudi svoj govor baziraju na satirici. O patologiji karaktera govorimo kada jedna karakterna crta se razvije do nesrazmjera više od drugih karakternih crta i dominira cjelokupnim sistemom karaktera tj kad dominira karakternim profilom te ličnosti. egoizam. Karakter se odnosi na društveni i moralni aspekt svake ličnosti.Svaki čovjek ima svoj sopstveni doživljaj sepstva. Karakter podrazumjeva uobičajenu prirodu ponašanja. Karakter označava opšte ponašanje jedinke u društvenim odnosima. Karakterologija je nauka o karakterima. stlano im treba neko da ga drže za rukav. U ustima se nalaze zubi. vrlo često su nesigurni. Prema društvu.hoću pomoći.

Egzibicionističko ponašanje. Histerici su često degutantni. nažalost nisam ni stranicu. govori deminutive. Ti su ljudi lišeni imaginativnog. Histerični (histrionski) karakter se razvija u sklopu Edipalnog stadija. Oni stalno “igraju”. da mu se vide naočale u kosi i on se uvaljuje i nabacuje. infantilni. (Ivo Andrić – roman Gospođica i pripovijetka Zlostavljanje) Analni karakter je vrlo težak. Histrionski karakter ne mora biti prisutan kod glumaca ali je uglavnom prisutan a ovo uglavnom znači da ima i drugih profesija koje imaju crte histrionskog karaktera. koketira. razigranog. da mu se vidi zlatni lanac. ni ona ne mogu da prihvate pravu. hrabrost. on je pun sebe i svojih pobjeda nad ženskim rodom – Don Juan. tačnost. urednost. To je manevar uspostavljanja ovog paravana o kome Frojd govori. “Volim gram vlasti nego kilu zlata.” Falični karakter – za njega je karakteristična Edipska situacija iz koje se formiraju razni karakteri. Fribolnost. Ni on. Karakteristike: čistoća. bezočnost. neurotska ambivalencija. drskost. Prisilna. (“kačiperka”) Iza histeričnog muškarca ili žene postoji problem koji je vezan za seksualnost.” Meša Selimović: “Čitav život sam pisao. patološko kockanje. Histrioni znači glumci. Don Juan je za Frojda paravan za homoseksualnost. opsesivna čistoća. sadomazohizam. Patološke tačke analnog karaktera: Biseksualnost. (Vilhelm Rajh – Teorija ličnosti) Falusni karakter je: sujeta. Ono što je zajedničko je da difuzno erotizira svoju okolinu i to je manevar. škrtost. Histerična žena se oblizuje.Sklonost ka iracionalnom. bezobzirnost. lažnost. zrelu genitalnu sigurnost.Nametljive “glumačke” težnje 3. hvalisavost Kod histerika je interesantna nagla smjena ponašanja. hvalisavost.Lažljivost. fantazmatskom 4. Smatra se da se ovaj karakter formira kod ljudi koji nisu uspješno likvidirali Edipov kompleks.Analni karakter je nešto što se formira na osnovu svega iz analnog stadija. a o fenomenu čovjekove želje za vlašću. energičnost. Čovjek teži ka tri moći: moć novca. Onda mijenjaju . On podrazumijeva: 1. trepće. moć vlasti i seksualna moć. odlučnost. Mnogi su govorili o faličnom karakteru. ali sa svakim. od poštara do advokata. Histeričan muškarac voli da se otkopča. 2. težnja ka vlasti. samouvjerenost. To je ona pretjerana čistoća. narcizam. lakomisleni. Oni su nezreli. Ko god nije raskrstio sa Edipom neke će probleme imati. opsesivno-kompulsivna neuroza. Oni hoće da su u centru pažnje.Sklonost ka dramatičnosti 5. Ovaj karakter jako podsjeća na ono što glumci ispoljavaju na sceni.

Ako se jedan Norvežanin zaljubi i pati. erotske. Ako se identifikujemo sa majkom onda idemo u homoseksualnost. Kod oca ima stremljenje identifikacije sa uzorom.” TEMPERAMENT Ovo je ustvari način na koji se mobiliše. opravdano. njome upravlja i vodi i ispoljava nagonskoafektivna energija u nekoj ličnosti. Ništa ne može uticati na nečiji temperament. U njemu se javlja strah kad spozna da otac posjeduje majku na način na koji bi on htio da je posjeduje. i to se isto desi jednom Sicilijancu. EDIPOV KOMPLEKS Dječak ------> Majka -----> Otac Prvi put da dijete uspostavlja objektne odnose prema majci u smislu investiranja libidinozne. motorika(nivo motorne aktivnosti). mi ćemo vidjeti potpuno različita ponašanja. Temperament je nešto što je dato geografski. nesvjesno. . On traži mamu u svim tim ženama. Njega konstituišu 3 konstituente: emocija. Opada sa starošću. Dječak shvaća da će biti kažnjen.partnere jer ne mogu da nađu adekvatnu zamjenu za roditeljske likove (Edip). onda isto tako. Uglavnom dječak kaže: “Ne mogu ja da posjedujem ono što otac posjeduje. ono gaji čulne emocije prema svojoj majci. On je dat biološki. nesvjesne. i socijabilnost. Identifikovati ću se sa ocem. Dijete ima otvorene. seksualne pretenzije. Dječak mora da se identifikuje sa ocem a ne sa majkom. Ako je motivacija pretvorena u pitanje “Zašto?”. Neko loše likvidira ovaj kompleks da dovodi do izvjesnih problema.možemo pretvoriti temperament u pitanje “Kako?”.

Mi njih izbacujemo iz sebe i kačimo na nekog drugog. ali ne mrzi on tebe nego ti mrziš njega. Zreli -----> Sublimacija. a piknici su depresivni. ID je instinktivističan. Potisnuto kad-tad nađe put do svjesnog pa makar u onom obliku koji se zove simptom. daleko od svakog maštanja. Vrlo često se sreće da su astenički tipovi introvertni. Mi stalno potiskujemo neugodne misli i sjećanja i trošimo energiju. potiskivanje. najcrnji mehanizam odbrane. Više su skloniji depresiji nego šizofreniji. “On mene mrzi”. pomjeranje. On nije sitan a nije ni krupan. osjećanja i intencije pripisujemo drugom. dok su piknički suprotno: ekstroverti. konflikata. regresija. fiksacija Potiskivanje je najgori. distancirani od života. Ego se štiti i brani od svega ovoga i to nazivamo mehanizmi odbrane. altruizam. Ego se brani od anksioznosti. reaktivna formacija. Ljudi ga najviše vole.KONSTITUCIJA Atletski tip Astenički tip Piknički tip Atletski tip je prosječni tip po svom izgledu. Toliko mogu otići u depresiju da iznenade okolinu svojim samoubistvom. falsifikuju i oni se odvijaju na nesvjesnoj bazi. Projekcija je mehanizam odbrane kada mi nepogodne sadržaje stanja. MEHANIZMI ODBRANE Mi znamo da je Ego ugrožen i od strane ID-a i od strane Super-ega. On se može nazvati “potiskivanje pod tepih”. a Super-ego moralističan. Astenički je visok i vrlo mršav. sanjari. frustracija i realnog straha. humor Nezreli --> Projekcija. Piknički je malen i debeo. Oni krivotvore. Simptom znači znak. Ego je realističa. Svi se dijele na zrele i nezrele. Od jednog tipa možemo očekivati neke psihopatološke osobine. oni žive konkretan život. Nit je mršav nit debeo nit previsok nit prenizak. . Mi potiskujemo od ujutru do navečer. Bolest astenička je šizofrenija. oni su stalno u oblacima. identifikacija. Don Kihot i Sancho. racionalizacija. Dvije su osnovne karakteristike svih mehanizama odbrane. negacija.

” Identifikacija. Nagonske pulsije su sastavljene od seksualnosti i agresivnosti. žvače žvaku. Regresija je vraćanje. Sve se to odvija na jednoj matrici koja se zove kiselo grožđe . Bezuspješni ljudi se često identifikuju sa uspješnim. Međutim skrene u socijalnogratificiran cilj.-oj godini. Mi se identifikujemo sa objektom i situacijom koju volimo iz nesvjesnog straha da je ne bi izgubili. Sublimacija se formira u latenciji. Ide prema cilju.” Fiksacija znači ostati u nekom stadiju. estrade. Centar nagonske energije se nalazi u ID-u. Sublimacija znači uzvišenje. On je regradirao. Dobije muškarac tešku prehladu. da me nagradi. Ako nečija nagonska energija ne potpadne pod sublimaciju odmah ide i ima seksualno zadovoljstvo. da je potroši. Uzor se zove “moj otac”. Mi počinjemo pušiti u identifikacionom procesu. Bez sublimacije nema ni umjetnosti. .” Teško je prihvatiti da sam ja kriv. Sublimacijom se napada na nagonsku energiju. ostvario nešto što ljudi odobravaju i nagrađuju (gratificiraju). “Ja zakasnim na predavanje: Saobraćaj je kriv. Kod nekog sublimacija ide u vrlo radikalne ekstreme (celibat). Reaktivna formacija je suprotno. Nekome je najdraži poginuo i oni se potpuno normalno ponašaju. (rađanje djece) Sublimacija nije samo: “Ja napisao roman.sladak limun. može postojati mogućnost da je mizantrop. “Direktor se ne smije derat na ženu pa se dere na sekretaricu. nema ni filozofije. uljepšavanju i omalovažavanju. supica. Okreće se za curicama. Jednu trećinu energije potisnemo. jedna sublimira a jedna iživi.”. Negacija je ustvari apsolutno potiranje. Inače je vraćanje unatrag. Žena odmah se brine o njemu. dječak treba da se identifikuje sa ocem. neko se identifikuje sa velikim umjetnicima. Teško podnijeti nečiji uspjeh i onda slijedi nastojanje da omalovažavamo. nego sam se odmah fiksirao. nema ni nauke. Mladi ljudi se identifikuju sa zvjezdama nauke. “Činovnici odu na more u 60. Mi sublimiramo tako što idemo na fakultet. temperatura. Nikad nisam otišao naprijed pa regradirao. Potpuno je negirao taj doživljaj. Racionalizacija se sastoji u opravdavanju. Ako je on filantrop. (Ivo Andrić – Smrt u Sinanovoj tekiji) Čovjek mora da deseksualizira i deagresivira svoju nagonsku energiju da bi sublimirao. jer je neizdrživo živjeti sa tim saznanjem. oplemenjenje. nema ni religije. Radi ugleda u društvu i pohvale. Lakše je onda podnijeti nečiji uspjeh. legne u krevet. Reaktivna formacija je vrlo rijedak mehanizam koji je Frojd pronašao i svrstao u nezrele. Strašno je kada se identificiramo sa idejama i vođama.Pomjeranje je takav mehanizam gdje mi nepogodne afekte pomjeramo s jednog objekta na drugi. Regresija u psihološkom smislu znači da se mi sa ovog stadija na kojem jesmo vraćamo u neke stadije koje smo davno završili. To znači da mi društvo plješće. SUBLIMACIJA je srž kulture. gledaju televiziju. Čovjek krene da zadovolji svoju nagonsku energiju.

Sublimacija je sposobnost da se izvorni seksualni cilj. Interesantne omaške su zaboravljanje imena. U toku razgovora razmjenjuju se osjećanja između terapeuta i pacijenta. Ona ima nekoliko osnovnih elemenata. da je to ljekovito. trava. . katarza i regresija u službi Ega. omaške u pisanju. . omaške u hvatanju. Katarza je očišćenje svih negativnih afekata kroz razgovor. Taj spektar osjećanja koji ide od pacijenta ka doktoru zove se transfer. igranje ključevima. Omaške su pogrešne radnje i propusti koje se pojavljuju u različitim sferama našeg djelovanja. Najznačajnije su omaške u govoru. To se zove nulta točka psihoterapije. Sublimacija. namještanje kragne itd. riječ.” OMAŠKE Omaške su “slučajne”. One su obično beznačajne i nama nepoznato čime su motivisane. Suština omaške je paralelno postojanje svjesne i nesvjesne namjere gdje svjesna namjera bude kompromitovana od strane nesvjesne. Treće može biti ambivalentan transfer. pojmova. zajedno sa altruizmom i humorom je zreli mehanizam odbrane. nenamjerne sitnice. Psihoterapija se može definisati kao brojni psihološki postupci kojima je zajednička namjera pomoći osobi koja pati i to preko psiholoških sredstava. On može biti (transfer) pozitivan i može biti negativan. Psihoterapijskih metoda ima jako mnogo. zamjeni nekim drugim koji više nije seksualni. Ovim sredstvima se liječimo od pećine pa sve do danas. PSIHOTERAPIJA Nož. Psihoanaliza je “transfer – kontra-transfer”. Čak su i najpoznatiji svjetski psihoterapeuti da je ugodan razgovor sa komšijom. Omaške su jedan od najvećih dokaza za postojanje nesvjesnog. Ova terapija se provodi u svjetlu Frojdove psihoanalize. Umjetnost je sublimacija. Omaške se također mogu ispoljavati u stalnom zaboravljanju. Omaške su neke radnje. sa barmenom kojeg znaju.Frojd “Svi su ti umjetnici djeca. omaške u čuvenju. stalnom samopovređivanju. Nama je najvažnija psihoanalitička-psihoterapija.

Psihoze se mogu podijeliti na: . podozrivi imaju taj paranoidni oblik ali su sasvim normalni. prekida se kontakt sa realnošću. žive sami) Kataton SCH (katatoni stupor) Paranoja ima jako mnogo oblika. 3. ja i vanjski svijet.. Ljudi koji su jako nepovjerljivi i jako senzitivni.DUŠEVNI POREMEĆAJI PSIHIJATRIJSKE DIJAGNOZE Pozorišni likovi su puni dijagnoza. autizam) SCH Paranoides (osjećaj proganjanja. Kod psihoza je poremećen odnos ja i svoje tijelo.. 2. One su ustvari potpuna dezintegracija i razaranje strukture realiteta. Psihoza je dubok poremećaj a nastaje u sukobu Ega i realnog svijeta kao što je ishodište sukoba ID-a i Ega neuroza. asocijalni su. oligofrenija. sumnjičavi. Postoje grupe dijagnoza: psihoze. hladni. neuroze.” .Funkcionalne (šizofrenija. Periodi kada pacijent nije u klinici (između dolazaka u kliniku) zovu se remisije. Hebefrenija (nezrelost. paranoja i reaktivne psihoze) Šizofrenija se dijeli na: 1. Imaju svoje klasifikacije. Imamo osnovnu paranoju. Paranous znači misliti pored normalnog mišljenja.ovo je što se događa u državi . Dva osnova podsimptoma: halucinacije i sumanutost. Najteže duševno oboljenje. paranoidni poremećaj ličnosti. ugroženosti) SCH Simplex (usamljeni ljudi. 4. Način mišljenja koji odudara od svakodnevnog načina mišljenja većine. bez interesa. poremećaji ličnosti (psihopatije). Duševni poremećaji nisu svi isti. Psihoza je “narcistička neuroza”. Paranoja je stanje gdje se često pojavljuje taj paranoidni oblik pa imamo paranoidno ponašanje. ta relacija. manično-depresivna psihoza. “Organizovana dezorganizacija društvenog sistema. Svaka psihoza je regresija. Psihoze su pravi duševni poremećaji. depresije. paranoidna SCH. ja i moja okolina. a sukob Ega i Super-Ega je depresija.

on stalno trpi unutrašnju napetost (nije anksioznost). Nije prava duševna bolest. prisilno brojati bandere. somatski simptomi (konverzivna neuroza. Psihopate su često i šarmantni i dopadljivi bilo gdje. fobičnost. Tjeskoba = anksioznost. Vrlo je gadna i teško se liječi. Potiskivanje je suština neuroze. Antisocijalni ubijaju. emocionalni mir. Nemaju stalne dugotrajne veze. Psihopate su često asocijalne. Ona često može biti veoma maligna do te mjere da predhodi početku šizofrenije. Prisilni rituali koji nemaju nikakvu svrsishodnost. drogama i tome da se režu. Asocijalan je neko ko izbjegava društvo. Neurotičar stalno ima konflikt i stalno potiskivanje. to je odstupanje od normalnog obrasca ponašanja. Kršenje društvenih normi je karakteristika psihopata. kradu itd. Svaka psihoza više ili manje ima u sebi anksioznost. Psihopate nisu samo agresivni nego su i autoagresivni. Skloni su alkoholu. Simptomi neuroze: anksioznost. Psihopata ima vrlo oskudan emocionalni aparat.POREMEĆAJI LIČNOSTI Psihopatija nije bolest. tj. sukob između naših nagonskih potreba i želja u sukobu sa nedozvoljenim. prisilno prati ruke 40 puta dnevno. Neuroze su u prvo redu sukob ID-a i Ega. Osnovna stvar je prisila u ovoj neurozi. Ne mogu da uspostave mir osjećanja. pretvaranje konflikata u somatsko oboljenje) Neurosis conversiva (konverzivna neuroza) Neurotska depresija Fobična neuroza Anksiozna neuroza Opsesivno-kompulsivna neuroza (najteži oblik) Opsesivno-kompulsivna neuroza je neurotski entitet koji se formira kod djeteta u analnoj fazi. . Anksiozna neuroza. Oni su često i uspješni ljudi. Rituali kod opsesivno-kompulsivne neuroze su česti. Ulaže se velika energija u potiskivanje zabranjenih nagona u nesvjesno. nema duševnog poremećaja bez anksioznosti. Ali potisnuto se zna vratiti i ono što se vratilo se vidi kroz omaške i simptome. Psihopate imaju vrlo nizak prag tolerancije na frustracije (nerviranje). Neuroza ima sačuvan test realnosti. Ona je na granici između normalnog i patološkog. Prisilno 3 puta zaključati vrata. međutim kroz par mjeseci pokaže svoje lice. depresivnost.

Strukturisana grupa (organizacija) je nacija. Pojedinac u grupi ima osjećaj da je sve to što radi dozvoljeno. osjećanja.Depresija je u prvom redu kompromitacija afekta. uglavnom spontano i ishitreno. više od 20-70 su velike grupe. GRUPA Grupa je skup pojedinaca koji su u odnosu jedan prema drugom što ih dovodi u uzajamnu zavisnost ili bolje rečeno grupa je socijalna jedinica koja se sastoji od određenog broja pojedinaca. Ta mu snaga uglavnom služi za agresivne i destruktivne obrasce ponašanja. ali prolazno. I jedna i druga su strukturisane. Ove grupe imaju zajednički cilj. U rulji pojedinac ima osjećaj snage. Zajednički cilj povezuje članove grupe. Gomila okuplja ljude. vjera. Nestrukturisane grupe su sve suprotno. Imamo male grupe i organizacije. Svi članovi zajedno su jedno novo biće. rulja. To je ustvari jedan eksperiment. politička partija. Sve se grupe mogu podijeliti: strukturisane i nestrukturisane grupe. Platon je govorio: “Kada bi svi članovi atenskog parlamenta bili pametni kao Sokrat. Treća je socijalni pokret. Organizacije su vrlo različite. Publika. Jako zavisi od toga što se trenutno dešava. Druga vrsta nestrukturisanih grupa je gomila. Depresija je univerzalni ljudski fenomen. Da li je melanholija psihijatrijska ili estetička kategorija? Grci su govorili da su muze pjesnika tužne. Oslobađa pojedinca od osjećanja krivice.” Rulja je puna iracionalnog. Depresivan čovjek nema prijedloga ni za sebe ni za druge. Imamo neurotsku i psihotičnu depresiju. Za umjetničku kreaciju treba malo melanholije. koja može biti slučajna ili organizovana. Sljedeće osjećanje je da je anoniman. da je ispravno. sportske organizacije. . Depresivan čovjek ima velikih problema sa svojom agresivnošću i sa osjećanjem gubitka i sa osjećanjem krivice. Razlika je u kvantitetu. On se ujutru u kupatilu pita da li bi se obrijao ili da li bi se ubio. da je normalno. Belerefont je mitski junak iz mitologije koji je bio depresivac. Grupe se formiraju spontano i organizovano ali ima minimalna paradigma grupa. opet bi to bila obična rulja. naučne ustanove. Konstituiše se u oralnoj fazi. Strukturisane grupe su organizovane. Male grupe su od 3 člana pa do 20.

Imamo i ekspresivne mase. događajima. Fleksibilan. Imamo rulje koje nemaju veze sa agresivnošću. Predrasuda je razvijanje odnosa prema nečemu mimo rezonovanja (rasuđivanja). iznikao. proslava Nove Godine na Trafalgar skveru. Karnevali. Prva i osnovna karakteristika stava je trajnost. Harizma je posjedovanje većeg energetskog naboja u svakom pogledu nego kod ostalih oko mene. način odnosa pojedinca prema nečemu: pojavi. Kada uđem u grupu ja sam izgubio svoj individualitet. Gomila uvijek ima vođu. Opozicija je suprotno od konformizma. stvarima. Jedna od odlika jake individue je konzistentnost i dosljednost. samonikli vođa. Ovo su nešto što nas uvijek ispunjava nekim zadovoljstvom. manje konzervativan i mora imati harizmu. On prvo mora biti vjerovatno pametniji od ostalih. Vođa mora imati neke osobine. legislativa. zakone i norme okoline. STAV Stav je postojan. kolektivna vjenčanja itd. u svojoj strukturi ličnosti. iskoristi priliku. Postoje razne predrasude.Prva vrsta gomila su agresivne gomile. ja oponiram društvenim stavovima. Harizma je nešto urođeno i to je teško objasniti. Zauzimanje stava prije rasuđivanja. Vođe mogu biti izabrane. Vođa ima sposobnost da nas okupi i povede i mi s njim uspostavljamo vrlo često identifikacioni proces i mi ga jako volimo tj. ljudima. Različiti stavovi su u različitim kulturama. njegov fizički izgled je također bitan. Oportunizam nije ništa drugo nego snalaženje. u raznim elementarnim nepogodama (potres. Onaj ko je u vlasti predrasuda vrlo teško će se osloboditi. Indignitet. Oportunizam je najjednostavniji. Ja se zahvaljujući novonastaloj situaciji ponašam tako da imam neku dobit. sugestivan. integritet. poplave). cijenimo. ujednačen. elokventniji. Jedan od oblika stava su predrasude. Ne može se teorijski objasniti. Djecu treba odgajati tako da ne izgrađuju nikakve predrasude. Stav ima i kognitivnu i konativnu i afektivnu komponentu. gomile. . realnim i iracionalnim kategorijama i pitanjima. Onda se mi prepuštamo njegovom vođenju i podržavamo sve njegove ideje. Konformizam je takav stav gdje ja odmah prihvatam stavove. Predrasude su najgori stavovi. ne slažem se. može biti postavljen i vođa sam sebe stavi.

SOCIJALIZACIJA Svako društvo svog novog člana želi da ga oblikuje po svojoj mjeri. Tamna zona socijalizacije su nacionalni stereotipi. Postoji bezbroj prenosnika (agensa) socijalizacije. Socijalizacija je proces koji traje cijeli život. treći su vršnjaci. Demokratija podrazumjeva individualne slobode ali i odgovornost pojedinca. Čim je haos to je anarhija i to je antidemokratski. počinje ne samo sa formalnim obrazovanjem nego i prenošenjem tradicije. konzervativnost. -autoritarna agresivnost. -prijateljstvo. -realizam. djela. Sporedni prenosnici su predškolske ustanove (vrtići). DEMOKRATSKA LIČNOST Odnos demokratije i antidemokratije je jedna od najznačajnijih tema nauke psihologije međuljudskih odnosa. Odnos i razumjevanje tih sloboda i prava mora biti takav da se ne pretvori u svoju suprotnost koja se zove anarhija. Ni jednom društvu ne odgovara antisocijalni i asocijalni čovjek. ići u pravcu koji odgovara društvu i onda kažemo da smo postigli socijalizaciju. komšiluk. Suprotno od demokratske ličnosti imamo antidemokratsku ličnost koja se često naziva autoritarna ličnost. Prvi agens je porodica. etnocentrizam. ponašanje ići u pravcu misli. Osobine ove ličnosti: -konvencionalnost. -antiintraceptivnost. To je predvorje fašističke ličnosti. -prihvatanje sebe i povjerenje u sebe. -svijest neopterećena statusnim razlikama. Socijalizacija je u isto vrijeme pravljenje modela člana društva čiji će čitav život tj. drugi je škola. Taj proces je jedan širok pojam socijalizacije. Ova ličnost u svom jezgru ima nešto što čini njegovo jezgro i ima 3 sindroma:: antisemitizam. -pravednost. . -autoritarna submisivnost. služenje vojske. četvrti su mediji. Društvo od njega hoće da napravi socijalno biće. Demokratska ličnost je ona koju karakteriše: -otvorenost duha (sposobnost slušanja tuđeg mišljenja).

3. život određuju snage izvan nas samih i treba im se povinovati premoć. sklonost stereotipima. . 2. On je autoritativan (pridjev) On je autoritaran. Ne bave se svojim doživljajima. emocijama itd. polarizacija crno-bijelo. karakteristike autoritarne ličnosti: 1.Konvencionalnost su ljudi koji su skloni konvencijama. rigidnost mišljenja. Isto kao da smo rekli da je fašista. jako su zainteresovani za tuđi seksualni život i tuđe perverzije. Antiintraceptivnost znači odsustvo svakog kopanja po sebi. Autoritarna submisivnost je ta snishodljivost. Po Erihu Fromu. 4. čitav svijet se može podijeliti na moćne i nemoćne obožavanje prošlosti osjećanje krivice On je autoritet. Još neke karakteristike autoritarne ličnosti su: egoizam. netrpeljivost.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful