P. 1
Psihologija

Psihologija

|Views: 398|Likes:
Published by Lejla Muratcaus
Skripta
Skripta

More info:

Published by: Lejla Muratcaus on Jan 31, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/01/2015

pdf

text

original

MIŠLJENJE Pojam -> Sud -> Zaključak Mišljenje je proces, psihička funkcija, kojom se služimo u situaciji kada se nalazimo pred problemom

. U osnovi proces mišljenja treba da postoji neki zadatak. Kroz proces mišljenja mi se služimo raznim mislenim radnjama. Mi analiziramo i sintetišemo. Mi zaključujemo. Jedan od najčešćih zaključaka je indukcija i dedukcija. Pojam je zbir opštih karakteristika, nekog predmeta ili situacije. U svakom pojmu postoje predstave sjećanja. Više pojmova čine sud. Sud je ustvari definicija veza i povezanosti i uzročnosti kauzalnosti između određenih pojmova. Zaključak je zbir sudova. Mišljenjem se provjerava ispravnost percepcije. Mišljenjem otkrivamo nama (subjektivno) nepoznato. Mišljenjem se i osjećamo ali i anticipiramo. Osnovna podjela je: apstraktno mišljenje, konkretno mišljenje, sinkretičko mišljenje (animizam). Apstraktno mišljenje se služi pojmovima, a konkretno slikama. Apstraktno mišljenje ne pravi razliku između objekta i simbola. Ovo mišljenje nema logiku. Kreativno mišljenje se odnosi na umjetničko i naučničko stvaralaštvo. Ono prolazi kroz nekoliko faza: 1. Preparacija – priprema, gdje se luta između nekoliko rješenja 2. Inkubacija – ležanje, nek prenoći, nekoliko ideja se ostavi da odleži 3. Iluminacija – Eureka, Kairos fenomen, prosvjetljenje 4. Validacija – provjeravanje, ocjenjivanje Intuicija je prisutna kod svih ljudi. To je nešto vrlo dragocijeno. Najjednostavnija definicija intuicije je opažanje i doživljavanje mimo rezonovanja. To je neka kratica (prečica). Intuitivno rješenje i sadržaj tog procesa, ne ide uhodanim putem (putem rezonovanja), nego on zaobiđe i odmah dođe do sadržaja. Intuicija je čak i selektivna u smislu: umjetnička, policijska, naučnička. Mašta je oblik mišljenja. Mašta reformiše polje posmatranja. U mašti se postavljaju nove zakonitosti, novi odnosi i značenja. Stvaraju se nove slike i nova pravila i za takve ljude mi kažemo da su maštoviti. Mašta ili imaginacija dolazi od lat. riječi „imago“. Mašta je znači sposobnost stvaranja novih slika. Imaginacija je prisutna u svakom umjetničkom izrazu ali je posebno vidljiva u slikarstvu, zato što se tu dešava suština imaginativnog mišljenja, a to je upotreba simbola. Upotreba simbola može biti jezička, grafička i numerička. Mi imamo kreativnu imaginaciju ali imamo i fantazijsku imaginaciju. Imamo imaginaciju anticipacije i imaginaciju prisjećanja. Imaginacija anticipacije je sposobnost predviđanja. Imaginacija prisjećanja je sposobnost živopisnog prikazivanja slika o nečemu što se davno desilo.

POREMEĆAJI MIŠLJENJA
1. Formalni – se vidi na našem verbalnom iskazu, što znači da vrlo često između

mišljenja i govora možemo staviti znak jednakosti. Bolesna opširnost je jedan od oblika formalnog poremećaja mišljenja. Blok ili zastoj. Disocijativno mišljenje (rascjepljenje) je kada neko priča o jednoj temi i naglo počne pričati o drugoj koja nema nikakve veze sa prvobitnom temom. Perseleracija je formalni poremećaj koji znači stalno ponavljanje određenih riječi ili rečenica. Inkoherencija je prisustvo, u govornom duktusu, određenih rečenica koje unutar sebe imaju smisao i logiku, ali međusobno nemaju nikakvu logiku. Salata od riječi – rasulo misli
2. Sadržajni – ovdje su najvažnije sumanute ideje koje su na neki način osnovni

gradivni materijal da bismo rekli da je neko lud. Sumanute ideje nisu podložne korekciji. Njihov nosilac nema uvida i ne vidi nikakvu njihovu neispravnost i samim tim ga ne možete iskorigovati. Postoje sumanute ideje krivice, živiti sa osjećajem krivice i toliko čvrsto vjerujete u to da dođete do samoubistva. Sumanute ideje veličine: ja ću svoj narod izvesti, imao je direktan razgovor s Bogom itd. Sumanute ideje ljubomore se vrlo interesantne. Možete tvrditi da vas žena vara što je poprilično realno.Ali kad on ima 77, ona 76, kaže žena ga vara s unukom. Sumanuta ideja porijekla. Mi smo begovi, imam plave krvi itd. Sumanuta ideja značenja... Sumanuta ideja odnosa, teroristički, misle da govore o njemu. Izraženija senzitivnost da se nešto izvana odnosi na mene. Nihilistička sumanuta ideja, nemam ja ime, nemam ja kuću, nemam ništa, ne mogu jesti nemam stomaka. Prisilne misli i precijenjene ideje su također sadržajni poremećaji mišljenja.

do 25. godine. Specifična je kada smo inteligentni za samo jednu malu oblast. suosjećanje.. Ne znaju da govore. To je kreativna. Ovi se malo i kreću ali im treba velika pomoć. Ona je brza sposobnost adaptacije. Čim je fiziološko. Vrhunac razvoja inteligencije je od 16. Dosta se dobro uključe. filozofska. Postoje neke inteligencije koje su vrlo delikatne a to je emocionalna inteligencija. Ona koja nas uvodi u prostor detekcije prirode naših osjećanja prema drugima i drugih prema nama. svi imamo generalnu inteligenciju a imamo i specifičnu. duhovna inteligencija. Čovjek se svakodnevno služi inteligencijom i ona je često urođena a često se i razvija.INTELIGENCIJA Inteligencija se bavi apstraktnim pojmovima u smislu u kome se mišljenje bavi opažanjem i pažnjom. da hodaju sami. Inteligencija je jedina psihička funkcija koja se može izmjeriti. Inteligencija je sposobnost brzog pamćenja... Neki se nekad uključe u neki zanat itd. ona opada. -Prosječna -Visoka 90 – 110 110 – 120 120 – 140 -Vrlo visoka -Geniji 140 -> . rješavanja zadataka.. -Imbecil 20 – 50. SQ operiše sa smislom i vrijednostima.. normalno je ali je tupo. Imamo različite oblike inteligencije. To je empatija.. sposobnost brzog otkrivanja nekih validnih rezultata (tačnih). smješteni su u institucije.. Ne znaš da li je mentalno retardiran ili nije. kod nekog ne postoji. To ne znači da iza 25.. Ljudi stvaraju u osami jer tu inteligencija ima prostor jer operira sa apstraktnim pojmovima. -Fiziološka tupost 80 – 90. nemaju mišljenje. Mi možemo imati produkt svoje inteligencije i bez mišljenja i bez pažnje. Ona je naravno kod nekih ljudi prisutna jako mnogo. POREMEĆAJI INTELIGENCIJE -Idioti 0 – 20. -Debili 50 – 80.

„oligo“ znači smanjeno.“ .“ Demencija se stiče. Nisu sve tako strašne. Oligofrenija je maloumnost i s njom se rađamo. „Bio si bogat pa si osiromašio.Poremećaji inteligencije su oligofrenija i demencija. Ovo se često naziva mentalna retardacija. „Nikad nisi bio bogat.

čovjek ima svoje 3 instance koje sarađuju i ako dobro sarađuju čovjek je adaptiran usklađen. On radi na našem prilagođavanju ili adaptaciji. On je ono što kažu: “Hoću odmah”. ID je instinktivističan. ponašanje u našoj svakodnevnici. SUPER-EGO kaže ID-u: “Nemoj. nema ni prošlost ni budućnost. ne mijenja se. on ima sadašnjost. On je vezan sa moralom. EGO koristi naše mišljenje. SUPER-EGO mora biti ugrađen od strane roditelja. On testira realnost. Za razliku od ID-a. . EGO se rukovodi principom realnosti. SUPER-EGO se sastoji od dva dijela. Svaki unutrašnji mentalni prostor.. EGO je realističan. Taj se mehanizam odvija putem kazne i nagrade. naše stavove. opažanje. Ljudi sa rigidnim super-egom posjeduju previše časti. koji se prenose na nas sa roditelja. znači da je iracionalni dio naše ličnosti. ID – on je sav nesvjestan. koordinišemo. Misli se na zadovoljenje nagona. ID je esencija ljudskih instinkata. 3 aspekta.” Freud: “Sada kada sve znamo.” Konstalacija 3 principa od koje je sastavljena svaka ličnost. agresivnošću. On se rukovodi principom zadovoljstva. ostaje nam da otkrijemo zašto ljudi ubijaju druge ljude. Npr. Kompletan ID je u nesvjesnom. podrazumijeva se da to neko treba da kontroliše i da reguliše ovo bračno stanje u svakom čovjeku. funkcionalno. SUPER-EGO – on predstavlja tradicionalne vrijednosti društva.. EGO . praktično. On je zadužen za svakodnevno. Težeći da dosegne zadovoljstvo.je instanca koja uspostavlja komunikaciju sa okolinom. Rigidan je krut.” On se konstituiše na osnovu kako nama roditelji prenose te moralne stavove. destruktivan. SUPER-EGO su ustvari zabrane i odobrenja. Prvi dio je EGO-IDEAL. haotičan. Naši pokreti čak dolaze iz EGA. On je taj mračni. ideale društva. Freudova teorija ličnosti počiva na nesvjesnom. ID ne misli. 3 instance: Id – Ego – Super Ego Kada čovjek ostvari sadejstvo ove tri funkcije onda je on usklađen. a drugi dio je SAVJEST. Freud: “Čovječanstvo je banda ubica. ID želi i djeluje. nema razvojnu liniju. nema organizaciju. ID je agresivan. On je začetnik pesimističke antropologije. zabranjeno je. vodimo i usmjeravamo svoj vlastiti identitet u vlastitom životu i u društvu. Ova antropologija ukazuje da je čovjek nagonsko biće i da se rukovodi svojim instinktima i po tome je blizak životinjama. predsvjesnom i svjesnom. On je nazvan od strane psihoanalitičara slugom dvaju zlih gospodara. nagonski dio. On ne pamti. SUPER-EGO je moralističan.FREUD Najznačajniji čovjek u zadnjih 200 godina psihologije i psihijatrije. služeći se amoralnošću. Freud ima jako mnogo svojih vodećih pojmova. EGO je stožer iskustva i ponašanja. Freud kaže da je ID osnova čovjeka. nema nikakvih ispada koji bi asocirali da nešto s njim nije uredu. EGO radi na našim sposobnostima da integrišemo. Odgovor za agresivnost nalazimo ovdje. Najbolji je srednji SUPER-EGO.

. Većina nas živi pod vlašću Erosa. a Tanatos razbija životne fragmente. a događaju se.” . Libido je energija koja dolazi iz ID-a i često jednim mehanizmom može biti pretvorena. “Čovjek je životinja. Simptomi neuroze. Automatske radnje (mahanje rukama dok hodamo). Eros i Tanatos su dva nagona po Freudu. tj ključni pojam: NESVJESNO – PREDSVJESNO – SVJESNO Nesvjesno je najveće. Ego nagoni su nagoni samoodržanja. On i Tanatos su cijeli život u međuigri. U toku hipnoze (dok čovjek spava) on je podatak pohranio u nesvjesno. Freud je snove nazvao “carski put” u nesvjesno. Posthipnotička poslušnost.nije samo seksualni nagon i on slavi život. Sljedeći dokaz za nesvjesno su omaške. Pošto svijest ne može izdržati u originalnom obliku moje želje. Čovjek ubija drugog čovjeka iz strasti. usmjerena prema različitim objektima i različitim situacijama. sve to smo mi potisnuli u nesvjesno. adolescencije. “Sublimacija” Eros . podzemlju. pulzije. samopoštovanja. ka mraku i ponoru. Nemogućni da izdržimo. Ego nagoni mogu biti: fantazmatski. za njega nema nade. uzvišenim. Tamo je smješteno ono najcrnje i naprljavije u ljudskom univerzumu. Nigdje se tako čvrsto nisu isprepletali Eros i Tanatos kao u ljubavnom i seksualnom činu. on se može izjednačiti i sa agresivnošću. potisnuti materijal često hoće da se vrati.Libido – je energija seksualnog nagona. On je zaslužan za povratak materijala u svijest. Čovjek svoj libido razvija sve negdje do završetka zrelosti. Platon: “Eros je ljubav prema filozofskom saznanju. Životinje nemaju strasti. Niz događaja kojih mi nismo svjesni. Eros je univerzalna ljubav za ljepotom. Teži ka destrukciji. Svjesno je onaj aktuelni protok i funkcija našeg mentalnog sklopa koje sadejstvuju i pomažu nam da se u tom svijetu u nama i oko nas snalazimo. Neuroze su produkt naših nesvjesnih konflikata.Freud Ono po čemu će on ostati poznat. za okupljanjem životnih fragmenata. Niko se ne rađa sa svojom zrelom seksualnošću. Freud – Tumačenje snova. incestuozni. Vrhunac pobjede Tanatosa je kad ja sam sebe ubijem. Nesvjesno je suprotno. Tanatos je u velikoj skali. Freud se proslavio na tumačenju neuroza.” Eros je ljubav za svim lijepim. Energija seksualnog nagona koja traži svoje zadovoljenje i ide u pravcu ego nagona i objekata za zadovoljenje seksualnog nagona. To su nagoni koji mi omogućavaju da ja opstanem. homoseksualni i heteroseksualni. Tanatos – slavi smrt i teži ka smrti. Freud je nesvjesno nazivao velikom nepoznatom zemljom. Tanatos je Bog smrti. Međutim. Svjesno je sve ono što je spoznatljivo.

a ne treba nam da to potežemo iz dubine nesvjesnog. Simptomi su vrlo važan dokaz za postojanje nesvjesnog. tu su skoro sve psihičke funkcije i mi vrlo lako postajemo svjesni. Problem Don Juana je problem bježanja od svoje nesigurno potisnute homoseksualnosti. pa mi dobijemo. on nije ni svjestan niti nesvjestan. putem sadržaja snova.osjećanja i ne dozvoljava da se probiju. Neurotsko stanje je psihogena paraliza. Zato što se vrlo lako može osvijestiti. osvješćavanja potisnutog. Predsvjesno. Mi smo poliperverzni jer smo potisnuli. tek treba da prođe proces osvješćivanja. kreativnost !!!!! . savladali svoje poliperverzne seksualne pulzije. Freud je tvrdio da smo mi svi vrlo sumnjive psihoseksualne orijentacije. Tu je smještena. kod svakog čovjeka. onda se to maskira. Tu su naše i percepcije i mišljenja.

Kad dijete neće nikako da vrši nuždu. Majka postaje objekat. ovdje se formiraju: -Karakter -Seksualnost (perverzije) -Vrsta psihičkih poremećaja Homoseksualnost se formira u 4. Dijete je rođeno bez doživljaja za objekat. Kada smo osvojili zdravu seksualnost.FREUDOVA NAUKA O SEKSUALNOSTI Razvoj libida: Oralni stadij 0 – 1 god. Analni stadij 1 – 2(3) god. Dijete seksualno zadovoljenje doživljava prolaskom izmeta kroz anus. to je vrhunac genitalnog perioda.11(12) Adolescencija 11(12) – 18(19) Zrelo doba 20(21) --> Pregenitalno Genitalno Pregenitalni period. To je ono što se zove OBJEKTNI ODNOSI. Prototipi na osnovu kojih se razvija oralni karakter: zatvorena usta. dijete doji i grize. grize bradavicu. nema zuba ali grize desnima. Falični stadij 2(3) – 5(6) Letencija 5(6) . nikako. žeđ. Mi dok dojimo majku počinjemo da formiramo svoju seksualnu orijentaciju. Dijete tek nakon 3. Sluznica anusa kroz koju prolazi izmet je sada nova dinamika. Mi s ustima radimo razne radnje. ispljune hranu. on ima instinktivne potrebe: hrana. godini života a otkriva u pubertetu. Usta su centralno mjesto u oralnoj fazi. U oralnoj fazi. Dijete sa majkom uspostavlja odnos. Dijete počinje da manipuliše. Dijete je poliperverzno. U analnoj fazi se formira biseksualnost. Spremno na sve perverzije. Analna faza je potpuno druga dinamika. skupljanje izmeta. Erogena zona prelazi na anus. Ovo “grize” je agresivnost. . Prototipi: davanje izmeta. Dijete se hrani. poji se i ta iritacija bradavice i sluznice rasterećuje te nesvjesne tenzije jer je i seksualnost instinktivistička potreba. nema dijete samo pritisak na sluznici usta zbog toga što ima seksualne potrebe. Dijete se rađa i instinktivno traži bradavicu. sa zadrškom. iz ovog prototipa formira se analni karakter sa svojom karakteristikom kolekcionarstva. brojni pokušaji. zadržava hranu.4 mjeseca doživljava majku kao nešto izvan njega. Osnovna crta analnog karaktera je škrtost. One se vide na prototipima koji se formiraju na osnovu dinamike koja se uspostavlja na relaciji dječija usta i spoljašnji svijet.

. formira se histerični karakter i narcistični karakter. Adolescencija je ranjiva. prve masturbacije ali sada potpuno drukčije masturbacije. Falokratija je dominacija muškaraca. Crta ličnosti je model da se trajno i kontinuirano uvijek ponavlja isti način i odgovor na određenu situaciju ili djelovanje koje registrujemo izvan nas a i u nama. ali to nije centriranje. Biopsihosocijalno se razvija u ovom dobu. Maladaptivni obrasci ponašanja se formiraju. prva polucija (ejakulacija dječaka u snu). To su prva menstruacija. Najviše se ubijaju mladi i starci. Adolescencija je formiranje stavova i karakternih osobina: dosljednost. Tu se formira i Edip i Elektra kompleks. Ovo je VEOMA RANJIVO DOBA ZA SVE. Ovo su 4 parametra koja objašnjavaju ličnost. Svaki taj element se zove crta ličnosti. Tu je psiha. istina? Da li ću ja voljeti ili mrziti? Da li ću se ja slagati sa vašim stavovima? Ovo je period kada su te djeca istjerala a odrasli nisu primili. To je faza gdje se dijete počinje interesirati za genitalije. Pubertet je sve ono što se odnosi na organsko. Kognitivna Emotivna Konativna 9 psihičkih funkcija svrstane u 3 grupe koju svaki čovjek ima . somatski izgled (morfologija ili tjelesni oblik).. LIČNOST Ovo je zaokružena dinamika i odnosi različitih psihičkih aspekata (funckija). To je preokupiranost tjelesnim. Odnosi se na delikventno ponašanje. inteligencije. ljubav. pa je tu narkomanija. Latencija znači nešto što je skriveno. Adolescencija i pubertet nisu isto. Tu nije centrirano tijelo. interesira se za sve drugo. Latencija je period koji nastaje od završetka faličnog statusa do početka puberteta i adolescencije.. harmonično ili neharmonično. vidimo na osnovu ponašanja i mišljenja osobe. Ovo je vrlo lijepo i vrlo ružno doba. to su bubuljice. Ličnost čovjekova je sistem koji se sastoji od elemenata. samoubistva. zauzimanje.. Maloljetnička delikvencija (sintagma) nije slučajno napravljena. nije objelodanjeno.Falična faza – falus je antropološki izraz za muški polni organ. koji su u harmoničnom sadejstvu i mi to njihovo sadejstvo. Šta je smisao? Šta je to sloboda. temperamenta. Adolescencija je vrijeme istinskih ideala. Svaka ličnost se sastoji od: karaktera. prostitucija. Dijete tad razvija socijalnu komponentu. mutiranje glasa. Adolescencija je nešto drugo. nije javno. To je vrijeme kada se postavljaju pitanja. lako si ranjen. pravda.

Stalno je u strahu da će ostati sam. visoki ili niski moral. moral. Oralci su postojani ljudi. Ličnost i karakter nije isto. U ustima se nalaze zubi. Karakter označava opšte ponašanje jedinke u društvenim odnosima. Osobine ličnosti preko kojih se izražavaju moralni lik i osobine pojedinca nazivaju se karakterne osobine. . Prema drugim ljudima. Karakter se odnosi na društveni i moralni aspekt svake ličnosti. Učenik Aristotela je napisao knjigu o karakteru. Oralni karakter je tvrdoglavost. sažaljenje. agresivnosti. Oralni karakter voli da govori.Svaki čovjek ima svoj sopstveni doživljaj sepstva. marljivost i lijenost. Karakter podrazumjeva uobičajenu prirodu ponašanja. altruizam. Poremećaj karaktera nije isto što i poremećaj ličnosti. Uzimati znanje je uzimati hranu – SIMBOLIČNO. samo tebi daju. uglavnom sami sebe zeznu. stlano im treba neko da ga drže za rukav. Karakterologija je nauka o karakterima. da se drogira. postanu alkoholičari. kontinuitet. odnos prema radu i obavezama. To dolazi iz oralne faze: dijete je zavisno od majke. drže riječ. egoizam. Karakterne osobine mogu se ispoljavati u odnosima prema različitima aspektima života. odgovornost – neodgovornost. Oni se vrlo često za nekog vežu.20 Emil Siorani: “Balkan je javna kuća u plamenu” Oblomov – Ruski pisac (pripovijetka) KARAKTER Karakter dolazi još od starih grka. U oralnoj fazi ništa ne daješ. on podrazumijeva brbljivost. Mnogi ljudi svoj govor baziraju na satirici.hoću pomoći. nemoral. Identitet. zatvorena usta) podrazumijeva govorljivost. Visoko i smanjeno samopoštovanje. Oralni karakter (otvorena. visoko ili nisko samopouzdanje. Oralni karakter voli da pije. bešćutnost . u vraćanju (regresiji) na periode gdje mu je bilo divno. ironiji. dosljednost (u svakodnevnom ponašanju). vrlo šarmantni ljudi. Oni su veliki boemi i lijenčine. Oralni su ustvari zabavni. Prema društvu. Oralci su ljudi koji su gladni znanja. To je osnovno značenje. vrlo često su nesigurni. Vole da upotrebljavaju usta na taj način. ne ostvare se. CVANCIKA . Neurotski oralni karakter nastaje fiksacijom. neiskren .iskren sam. da puši. O patologiji karaktera govorimo kada jedna karakterna crta se razvije do nesrazmjera više od drugih karakternih crta i dominira cjelokupnim sistemom karaktera tj kad dominira karakternim profilom te ličnosti. dijete se tu fiksira i to kasnije ponese kao jezgro svog karaktera. Mi vidimo karakterne osobine u odnosu pojedinca prema samom sebi. Karakter je dio ličnosti.

urednost. Don Juan je za Frojda paravan za homoseksualnost. težnja ka vlasti. lakomisleni. ni ona ne mogu da prihvate pravu. bezočnost. Histrionski karakter ne mora biti prisutan kod glumaca ali je uglavnom prisutan a ovo uglavnom znači da ima i drugih profesija koje imaju crte histrionskog karaktera. Histerici su često degutantni. sadomazohizam. drskost. Ko god nije raskrstio sa Edipom neke će probleme imati. govori deminutive.Analni karakter je nešto što se formira na osnovu svega iz analnog stadija. Karakteristike: čistoća. lažnost.Nametljive “glumačke” težnje 3. narcizam. hvalisavost Kod histerika je interesantna nagla smjena ponašanja. da mu se vidi zlatni lanac. opsesivna čistoća. Patološke tačke analnog karaktera: Biseksualnost. neurotska ambivalencija. zrelu genitalnu sigurnost. on je pun sebe i svojih pobjeda nad ženskim rodom – Don Juan.” Meša Selimović: “Čitav život sam pisao. To je ona pretjerana čistoća. tačnost. infantilni.” Falični karakter – za njega je karakteristična Edipska situacija iz koje se formiraju razni karakteri. Ono što je zajedničko je da difuzno erotizira svoju okolinu i to je manevar. a o fenomenu čovjekove želje za vlašću. To je manevar uspostavljanja ovog paravana o kome Frojd govori. samouvjerenost. moć vlasti i seksualna moć. Smatra se da se ovaj karakter formira kod ljudi koji nisu uspješno likvidirali Edipov kompleks. (“kačiperka”) Iza histeričnog muškarca ili žene postoji problem koji je vezan za seksualnost. Ti su ljudi lišeni imaginativnog. koketira. energičnost.Lažljivost. razigranog. fantazmatskom 4. Ni on. škrtost. Čovjek teži ka tri moći: moć novca. odlučnost. ali sa svakim. bezobzirnost. od poštara do advokata. 2. trepće.Egzibicionističko ponašanje. Oni stalno “igraju”. Ovaj karakter jako podsjeća na ono što glumci ispoljavaju na sceni. “Volim gram vlasti nego kilu zlata. Histerični (histrionski) karakter se razvija u sklopu Edipalnog stadija. Prisilna.Sklonost ka iracionalnom. nažalost nisam ni stranicu. Oni hoće da su u centru pažnje. Oni su nezreli. Histerična žena se oblizuje.Sklonost ka dramatičnosti 5. Histrioni znači glumci. opsesivno-kompulsivna neuroza. (Vilhelm Rajh – Teorija ličnosti) Falusni karakter je: sujeta. Mnogi su govorili o faličnom karakteru. Fribolnost. da mu se vide naočale u kosi i on se uvaljuje i nabacuje. hvalisavost. On podrazumijeva: 1. hrabrost. patološko kockanje. Histeričan muškarac voli da se otkopča. Onda mijenjaju . (Ivo Andrić – roman Gospođica i pripovijetka Zlostavljanje) Analni karakter je vrlo težak.

Dječak shvaća da će biti kažnjen. mi ćemo vidjeti potpuno različita ponašanja. nesvjesne. Kod oca ima stremljenje identifikacije sa uzorom. onda isto tako. motorika(nivo motorne aktivnosti). Identifikovati ću se sa ocem. njome upravlja i vodi i ispoljava nagonskoafektivna energija u nekoj ličnosti. nesvjesno. . Temperament je nešto što je dato geografski. i socijabilnost. Uglavnom dječak kaže: “Ne mogu ja da posjedujem ono što otac posjeduje. Opada sa starošću.” TEMPERAMENT Ovo je ustvari način na koji se mobiliše. i to se isto desi jednom Sicilijancu. Ništa ne može uticati na nečiji temperament. On traži mamu u svim tim ženama. ono gaji čulne emocije prema svojoj majci. erotske. U njemu se javlja strah kad spozna da otac posjeduje majku na način na koji bi on htio da je posjeduje. Dijete ima otvorene. Ako se identifikujemo sa majkom onda idemo u homoseksualnost. Dječak mora da se identifikuje sa ocem a ne sa majkom. Njega konstituišu 3 konstituente: emocija. seksualne pretenzije. On je dat biološki.partnere jer ne mogu da nađu adekvatnu zamjenu za roditeljske likove (Edip). Ako je motivacija pretvorena u pitanje “Zašto?”. Ako se jedan Norvežanin zaljubi i pati. EDIPOV KOMPLEKS Dječak ------> Majka -----> Otac Prvi put da dijete uspostavlja objektne odnose prema majci u smislu investiranja libidinozne.možemo pretvoriti temperament u pitanje “Kako?”. Neko loše likvidira ovaj kompleks da dovodi do izvjesnih problema. opravdano.

“On mene mrzi”. Projekcija je mehanizam odbrane kada mi nepogodne sadržaje stanja. Ego je realističa. Mi stalno potiskujemo neugodne misli i sjećanja i trošimo energiju. Potisnuto kad-tad nađe put do svjesnog pa makar u onom obliku koji se zove simptom. a piknici su depresivni. Vrlo često se sreće da su astenički tipovi introvertni. Toliko mogu otići u depresiju da iznenade okolinu svojim samoubistvom. racionalizacija. Don Kihot i Sancho. konflikata. dok su piknički suprotno: ekstroverti. humor Nezreli --> Projekcija. najcrnji mehanizam odbrane. ali ne mrzi on tebe nego ti mrziš njega. Piknički je malen i debeo. Dvije su osnovne karakteristike svih mehanizama odbrane. Više su skloniji depresiji nego šizofreniji.KONSTITUCIJA Atletski tip Astenički tip Piknički tip Atletski tip je prosječni tip po svom izgledu. Simptom znači znak. oni su stalno u oblacima. osjećanja i intencije pripisujemo drugom. . reaktivna formacija. negacija. Ego se brani od anksioznosti. Ego se štiti i brani od svega ovoga i to nazivamo mehanizmi odbrane. pomjeranje. a Super-ego moralističan. regresija. falsifikuju i oni se odvijaju na nesvjesnoj bazi. Oni krivotvore. Ljudi ga najviše vole. potiskivanje. identifikacija. oni žive konkretan život. frustracija i realnog straha. MEHANIZMI ODBRANE Mi znamo da je Ego ugrožen i od strane ID-a i od strane Super-ega. ID je instinktivističan. fiksacija Potiskivanje je najgori. daleko od svakog maštanja. On se može nazvati “potiskivanje pod tepih”. Od jednog tipa možemo očekivati neke psihopatološke osobine. Nit je mršav nit debeo nit previsok nit prenizak. Zreli -----> Sublimacija. On nije sitan a nije ni krupan. sanjari. distancirani od života. Bolest astenička je šizofrenija. Svi se dijele na zrele i nezrele. altruizam. Astenički je visok i vrlo mršav. Mi potiskujemo od ujutru do navečer. Mi njih izbacujemo iz sebe i kačimo na nekog drugog.

To znači da mi društvo plješće. Sve se to odvija na jednoj matrici koja se zove kiselo grožđe . Mi počinjemo pušiti u identifikacionom procesu. nema ni filozofije. nema ni religije.Pomjeranje je takav mehanizam gdje mi nepogodne afekte pomjeramo s jednog objekta na drugi.”. . estrade. Mi se identifikujemo sa objektom i situacijom koju volimo iz nesvjesnog straha da je ne bi izgubili. gledaju televiziju. Regresija je vraćanje. Inače je vraćanje unatrag. Nikad nisam otišao naprijed pa regradirao. Ide prema cilju. Bezuspješni ljudi se često identifikuju sa uspješnim. Nekome je najdraži poginuo i oni se potpuno normalno ponašaju. nema ni nauke. Negacija je ustvari apsolutno potiranje. Ako je on filantrop. Mi sublimiramo tako što idemo na fakultet. “Direktor se ne smije derat na ženu pa se dere na sekretaricu. da je potroši. Sublimacijom se napada na nagonsku energiju. dječak treba da se identifikuje sa ocem. Reaktivna formacija je vrlo rijedak mehanizam koji je Frojd pronašao i svrstao u nezrele. SUBLIMACIJA je srž kulture.” Fiksacija znači ostati u nekom stadiju. jedna sublimira a jedna iživi. Čovjek krene da zadovolji svoju nagonsku energiju. Centar nagonske energije se nalazi u ID-u. Nagonske pulsije su sastavljene od seksualnosti i agresivnosti. Sublimacija se formira u latenciji. Dobije muškarac tešku prehladu. Okreće se za curicama. Bez sublimacije nema ni umjetnosti. Žena odmah se brine o njemu.” Teško je prihvatiti da sam ja kriv. Strašno je kada se identificiramo sa idejama i vođama. jer je neizdrživo živjeti sa tim saznanjem. (Ivo Andrić – Smrt u Sinanovoj tekiji) Čovjek mora da deseksualizira i deagresivira svoju nagonsku energiju da bi sublimirao. da me nagradi.” Identifikacija. (rađanje djece) Sublimacija nije samo: “Ja napisao roman. nego sam se odmah fiksirao. temperatura.-oj godini. Reaktivna formacija je suprotno. Jednu trećinu energije potisnemo. Lakše je onda podnijeti nečiji uspjeh. supica.sladak limun. neko se identifikuje sa velikim umjetnicima. Uzor se zove “moj otac”. Potpuno je negirao taj doživljaj. Regresija u psihološkom smislu znači da se mi sa ovog stadija na kojem jesmo vraćamo u neke stadije koje smo davno završili. žvače žvaku. Sublimacija znači uzvišenje. Ako nečija nagonska energija ne potpadne pod sublimaciju odmah ide i ima seksualno zadovoljstvo. Teško podnijeti nečiji uspjeh i onda slijedi nastojanje da omalovažavamo. On je regradirao. Kod nekog sublimacija ide u vrlo radikalne ekstreme (celibat). legne u krevet. može postojati mogućnost da je mizantrop. “Činovnici odu na more u 60. Međutim skrene u socijalnogratificiran cilj. Mladi ljudi se identifikuju sa zvjezdama nauke. oplemenjenje. ostvario nešto što ljudi odobravaju i nagrađuju (gratificiraju). Radi ugleda u društvu i pohvale. Racionalizacija se sastoji u opravdavanju. uljepšavanju i omalovažavanju. “Ja zakasnim na predavanje: Saobraćaj je kriv.

omaške u pisanju. omaške u čuvenju. riječ. Katarza je očišćenje svih negativnih afekata kroz razgovor. Ovim sredstvima se liječimo od pećine pa sve do danas. Taj spektar osjećanja koji ide od pacijenta ka doktoru zove se transfer. On može biti (transfer) pozitivan i može biti negativan. . zajedno sa altruizmom i humorom je zreli mehanizam odbrane. Omaške su neke radnje. Omaške su jedan od najvećih dokaza za postojanje nesvjesnog. Omaške su pogrešne radnje i propusti koje se pojavljuju u različitim sferama našeg djelovanja. Čak su i najpoznatiji svjetski psihoterapeuti da je ugodan razgovor sa komšijom. omaške u hvatanju. sa barmenom kojeg znaju. Interesantne omaške su zaboravljanje imena. namještanje kragne itd. One su obično beznačajne i nama nepoznato čime su motivisane.Sublimacija je sposobnost da se izvorni seksualni cilj. pojmova. To se zove nulta točka psihoterapije. da je to ljekovito. U toku razgovora razmjenjuju se osjećanja između terapeuta i pacijenta.” OMAŠKE Omaške su “slučajne”. Umjetnost je sublimacija. Nama je najvažnija psihoanalitička-psihoterapija. Omaške se također mogu ispoljavati u stalnom zaboravljanju. Sublimacija. . Treće može biti ambivalentan transfer. Ova terapija se provodi u svjetlu Frojdove psihoanalize. nenamjerne sitnice. katarza i regresija u službi Ega. Suština omaške je paralelno postojanje svjesne i nesvjesne namjere gdje svjesna namjera bude kompromitovana od strane nesvjesne.Frojd “Svi su ti umjetnici djeca. zamjeni nekim drugim koji više nije seksualni. igranje ključevima. Psihoanaliza je “transfer – kontra-transfer”. trava. Najznačajnije su omaške u govoru. Ona ima nekoliko osnovnih elemenata. Psihoterapija se može definisati kao brojni psihološki postupci kojima je zajednička namjera pomoći osobi koja pati i to preko psiholoških sredstava. Psihoterapijskih metoda ima jako mnogo. stalnom samopovređivanju. PSIHOTERAPIJA Nož.

paranoidni poremećaj ličnosti. 2. ta relacija. Duševni poremećaji nisu svi isti. Psihoza je “narcistička neuroza”. poremećaji ličnosti (psihopatije). prekida se kontakt sa realnošću. One su ustvari potpuna dezintegracija i razaranje strukture realiteta. Hebefrenija (nezrelost. depresije. manično-depresivna psihoza. Ljudi koji su jako nepovjerljivi i jako senzitivni.Funkcionalne (šizofrenija. ja i vanjski svijet. Imaju svoje klasifikacije. Imamo osnovnu paranoju. a sukob Ega i Super-Ega je depresija. bez interesa. “Organizovana dezorganizacija društvenog sistema. žive sami) Kataton SCH (katatoni stupor) Paranoja ima jako mnogo oblika. Paranous znači misliti pored normalnog mišljenja. oligofrenija. ugroženosti) SCH Simplex (usamljeni ljudi. ja i moja okolina. Psihoza je dubok poremećaj a nastaje u sukobu Ega i realnog svijeta kao što je ishodište sukoba ID-a i Ega neuroza. Psihoze se mogu podijeliti na: . Svaka psihoza je regresija. Kod psihoza je poremećen odnos ja i svoje tijelo. podozrivi imaju taj paranoidni oblik ali su sasvim normalni. Psihoze su pravi duševni poremećaji. hladni. Postoje grupe dijagnoza: psihoze... 4. neuroze. paranoidna SCH. Najteže duševno oboljenje. sumnjičavi. asocijalni su. Dva osnova podsimptoma: halucinacije i sumanutost. paranoja i reaktivne psihoze) Šizofrenija se dijeli na: 1.” . autizam) SCH Paranoides (osjećaj proganjanja. Način mišljenja koji odudara od svakodnevnog načina mišljenja većine. Paranoja je stanje gdje se često pojavljuje taj paranoidni oblik pa imamo paranoidno ponašanje. 3. Periodi kada pacijent nije u klinici (između dolazaka u kliniku) zovu se remisije.DUŠEVNI POREMEĆAJI PSIHIJATRIJSKE DIJAGNOZE Pozorišni likovi su puni dijagnoza.ovo je što se događa u državi .

nema duševnog poremećaja bez anksioznosti. Ne mogu da uspostave mir osjećanja. Ulaže se velika energija u potiskivanje zabranjenih nagona u nesvjesno. Ona je na granici između normalnog i patološkog. Vrlo je gadna i teško se liječi. prisilno brojati bandere. drogama i tome da se režu. to je odstupanje od normalnog obrasca ponašanja. Nemaju stalne dugotrajne veze. Potiskivanje je suština neuroze. pretvaranje konflikata u somatsko oboljenje) Neurosis conversiva (konverzivna neuroza) Neurotska depresija Fobična neuroza Anksiozna neuroza Opsesivno-kompulsivna neuroza (najteži oblik) Opsesivno-kompulsivna neuroza je neurotski entitet koji se formira kod djeteta u analnoj fazi. Anksiozna neuroza. Neuroza ima sačuvan test realnosti. fobičnost. Tjeskoba = anksioznost. emocionalni mir. Psihopate imaju vrlo nizak prag tolerancije na frustracije (nerviranje). Psihopata ima vrlo oskudan emocionalni aparat. somatski simptomi (konverzivna neuroza. Nije prava duševna bolest. tj. Psihopate su često asocijalne. Simptomi neuroze: anksioznost. Prisilno 3 puta zaključati vrata. Ona često može biti veoma maligna do te mjere da predhodi početku šizofrenije. Prisilni rituali koji nemaju nikakvu svrsishodnost. Neuroze su u prvo redu sukob ID-a i Ega.POREMEĆAJI LIČNOSTI Psihopatija nije bolest. Antisocijalni ubijaju. depresivnost. Psihopate nisu samo agresivni nego su i autoagresivni. . Oni su često i uspješni ljudi. Ali potisnuto se zna vratiti i ono što se vratilo se vidi kroz omaške i simptome. Osnovna stvar je prisila u ovoj neurozi. prisilno prati ruke 40 puta dnevno. Kršenje društvenih normi je karakteristika psihopata. kradu itd. Psihopate su često i šarmantni i dopadljivi bilo gdje. Skloni su alkoholu. on stalno trpi unutrašnju napetost (nije anksioznost). Neurotičar stalno ima konflikt i stalno potiskivanje. Svaka psihoza više ili manje ima u sebi anksioznost. Asocijalan je neko ko izbjegava društvo. Rituali kod opsesivno-kompulsivne neuroze su česti. međutim kroz par mjeseci pokaže svoje lice. sukob između naših nagonskih potreba i želja u sukobu sa nedozvoljenim.

On se ujutru u kupatilu pita da li bi se obrijao ili da li bi se ubio. ali prolazno. Jako zavisi od toga što se trenutno dešava. U rulji pojedinac ima osjećaj snage. Strukturisane grupe su organizovane. Za umjetničku kreaciju treba malo melanholije. osjećanja. I jedna i druga su strukturisane. Male grupe su od 3 člana pa do 20. Depresivan čovjek nema prijedloga ni za sebe ni za druge. Razlika je u kvantitetu.” Rulja je puna iracionalnog. rulja. Platon je govorio: “Kada bi svi članovi atenskog parlamenta bili pametni kao Sokrat. Treća je socijalni pokret. Depresivan čovjek ima velikih problema sa svojom agresivnošću i sa osjećanjem gubitka i sa osjećanjem krivice. Ove grupe imaju zajednički cilj. . Gomila okuplja ljude. Svi članovi zajedno su jedno novo biće. da je normalno. uglavnom spontano i ishitreno. Sve se grupe mogu podijeliti: strukturisane i nestrukturisane grupe. Organizacije su vrlo različite. Imamo male grupe i organizacije. Nestrukturisane grupe su sve suprotno. Da li je melanholija psihijatrijska ili estetička kategorija? Grci su govorili da su muze pjesnika tužne. Zajednički cilj povezuje članove grupe. politička partija. da je ispravno. Konstituiše se u oralnoj fazi. Oslobađa pojedinca od osjećanja krivice. više od 20-70 su velike grupe. koja može biti slučajna ili organizovana. To je ustvari jedan eksperiment. naučne ustanove. Pojedinac u grupi ima osjećaj da je sve to što radi dozvoljeno. Grupe se formiraju spontano i organizovano ali ima minimalna paradigma grupa. Strukturisana grupa (organizacija) je nacija. opet bi to bila obična rulja. Sljedeće osjećanje je da je anoniman. sportske organizacije. Druga vrsta nestrukturisanih grupa je gomila. Depresija je univerzalni ljudski fenomen. Belerefont je mitski junak iz mitologije koji je bio depresivac. Imamo neurotsku i psihotičnu depresiju. Ta mu snaga uglavnom služi za agresivne i destruktivne obrasce ponašanja. vjera. Publika. GRUPA Grupa je skup pojedinaca koji su u odnosu jedan prema drugom što ih dovodi u uzajamnu zavisnost ili bolje rečeno grupa je socijalna jedinica koja se sastoji od određenog broja pojedinaca.Depresija je u prvom redu kompromitacija afekta.

STAV Stav je postojan. ja oponiram društvenim stavovima. samonikli vođa. Djecu treba odgajati tako da ne izgrađuju nikakve predrasude. u svojoj strukturi ličnosti. Harizma je posjedovanje većeg energetskog naboja u svakom pogledu nego kod ostalih oko mene. Predrasuda je razvijanje odnosa prema nečemu mimo rezonovanja (rasuđivanja). ne slažem se. Indignitet. realnim i iracionalnim kategorijama i pitanjima. Različiti stavovi su u različitim kulturama. Oportunizam nije ništa drugo nego snalaženje. sugestivan. Ja se zahvaljujući novonastaloj situaciji ponašam tako da imam neku dobit. način odnosa pojedinca prema nečemu: pojavi. Fleksibilan. Vođa mora imati neke osobine. Jedna od odlika jake individue je konzistentnost i dosljednost. legislativa. gomile. iskoristi priliku. Vođe mogu biti izabrane. Jedan od oblika stava su predrasude. Kada uđem u grupu ja sam izgubio svoj individualitet. On prvo mora biti vjerovatno pametniji od ostalih. cijenimo. Konformizam je takav stav gdje ja odmah prihvatam stavove. Prva i osnovna karakteristika stava je trajnost. ujednačen. Gomila uvijek ima vođu. Vođa ima sposobnost da nas okupi i povede i mi s njim uspostavljamo vrlo često identifikacioni proces i mi ga jako volimo tj. njegov fizički izgled je također bitan. Onda se mi prepuštamo njegovom vođenju i podržavamo sve njegove ideje. Onaj ko je u vlasti predrasuda vrlo teško će se osloboditi. Ne može se teorijski objasniti.Prva vrsta gomila su agresivne gomile. Karnevali. manje konzervativan i mora imati harizmu. proslava Nove Godine na Trafalgar skveru. Stav ima i kognitivnu i konativnu i afektivnu komponentu. Predrasude su najgori stavovi. stvarima. Ovo su nešto što nas uvijek ispunjava nekim zadovoljstvom. Postoje razne predrasude. elokventniji. Opozicija je suprotno od konformizma. Imamo i ekspresivne mase. iznikao. poplave). ljudima. Oportunizam je najjednostavniji. Imamo rulje koje nemaju veze sa agresivnošću. događajima. kolektivna vjenčanja itd. . Harizma je nešto urođeno i to je teško objasniti. zakone i norme okoline. može biti postavljen i vođa sam sebe stavi. u raznim elementarnim nepogodama (potres. Zauzimanje stava prije rasuđivanja. integritet.

Tamna zona socijalizacije su nacionalni stereotipi. -realizam.SOCIJALIZACIJA Svako društvo svog novog člana želi da ga oblikuje po svojoj mjeri. drugi je škola. treći su vršnjaci. -pravednost. počinje ne samo sa formalnim obrazovanjem nego i prenošenjem tradicije. konzervativnost. Čim je haos to je anarhija i to je antidemokratski. -prihvatanje sebe i povjerenje u sebe. . -autoritarna submisivnost. Društvo od njega hoće da napravi socijalno biće. -antiintraceptivnost. To je predvorje fašističke ličnosti. četvrti su mediji. služenje vojske. -svijest neopterećena statusnim razlikama. Demokratija podrazumjeva individualne slobode ali i odgovornost pojedinca. Ni jednom društvu ne odgovara antisocijalni i asocijalni čovjek. ponašanje ići u pravcu misli. Osobine ove ličnosti: -konvencionalnost. etnocentrizam. Ova ličnost u svom jezgru ima nešto što čini njegovo jezgro i ima 3 sindroma:: antisemitizam. Prvi agens je porodica. komšiluk. Postoji bezbroj prenosnika (agensa) socijalizacije. Demokratska ličnost je ona koju karakteriše: -otvorenost duha (sposobnost slušanja tuđeg mišljenja). -prijateljstvo. Socijalizacija je u isto vrijeme pravljenje modela člana društva čiji će čitav život tj. ići u pravcu koji odgovara društvu i onda kažemo da smo postigli socijalizaciju. Suprotno od demokratske ličnosti imamo antidemokratsku ličnost koja se često naziva autoritarna ličnost. Odnos i razumjevanje tih sloboda i prava mora biti takav da se ne pretvori u svoju suprotnost koja se zove anarhija. djela. Sporedni prenosnici su predškolske ustanove (vrtići). Taj proces je jedan širok pojam socijalizacije. Socijalizacija je proces koji traje cijeli život. DEMOKRATSKA LIČNOST Odnos demokratije i antidemokratije je jedna od najznačajnijih tema nauke psihologije međuljudskih odnosa. -autoritarna agresivnost.

netrpeljivost. jako su zainteresovani za tuđi seksualni život i tuđe perverzije. polarizacija crno-bijelo. . Antiintraceptivnost znači odsustvo svakog kopanja po sebi. On je autoritativan (pridjev) On je autoritaran. život određuju snage izvan nas samih i treba im se povinovati premoć. karakteristike autoritarne ličnosti: 1. 4.Konvencionalnost su ljudi koji su skloni konvencijama. Ne bave se svojim doživljajima. rigidnost mišljenja. Autoritarna submisivnost je ta snishodljivost. 3. Po Erihu Fromu. 2. sklonost stereotipima. emocijama itd. čitav svijet se može podijeliti na moćne i nemoćne obožavanje prošlosti osjećanje krivice On je autoritet. Još neke karakteristike autoritarne ličnosti su: egoizam. Isto kao da smo rekli da je fašista.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->