Psihologija

MIŠLJENJE Pojam -> Sud -> Zaključak Mišljenje je proces, psihička funkcija, kojom se služimo u situaciji kada se nalazimo pred problemom

. U osnovi proces mišljenja treba da postoji neki zadatak. Kroz proces mišljenja mi se služimo raznim mislenim radnjama. Mi analiziramo i sintetišemo. Mi zaključujemo. Jedan od najčešćih zaključaka je indukcija i dedukcija. Pojam je zbir opštih karakteristika, nekog predmeta ili situacije. U svakom pojmu postoje predstave sjećanja. Više pojmova čine sud. Sud je ustvari definicija veza i povezanosti i uzročnosti kauzalnosti između određenih pojmova. Zaključak je zbir sudova. Mišljenjem se provjerava ispravnost percepcije. Mišljenjem otkrivamo nama (subjektivno) nepoznato. Mišljenjem se i osjećamo ali i anticipiramo. Osnovna podjela je: apstraktno mišljenje, konkretno mišljenje, sinkretičko mišljenje (animizam). Apstraktno mišljenje se služi pojmovima, a konkretno slikama. Apstraktno mišljenje ne pravi razliku između objekta i simbola. Ovo mišljenje nema logiku. Kreativno mišljenje se odnosi na umjetničko i naučničko stvaralaštvo. Ono prolazi kroz nekoliko faza: 1. Preparacija – priprema, gdje se luta između nekoliko rješenja 2. Inkubacija – ležanje, nek prenoći, nekoliko ideja se ostavi da odleži 3. Iluminacija – Eureka, Kairos fenomen, prosvjetljenje 4. Validacija – provjeravanje, ocjenjivanje Intuicija je prisutna kod svih ljudi. To je nešto vrlo dragocijeno. Najjednostavnija definicija intuicije je opažanje i doživljavanje mimo rezonovanja. To je neka kratica (prečica). Intuitivno rješenje i sadržaj tog procesa, ne ide uhodanim putem (putem rezonovanja), nego on zaobiđe i odmah dođe do sadržaja. Intuicija je čak i selektivna u smislu: umjetnička, policijska, naučnička. Mašta je oblik mišljenja. Mašta reformiše polje posmatranja. U mašti se postavljaju nove zakonitosti, novi odnosi i značenja. Stvaraju se nove slike i nova pravila i za takve ljude mi kažemo da su maštoviti. Mašta ili imaginacija dolazi od lat. riječi „imago“. Mašta je znači sposobnost stvaranja novih slika. Imaginacija je prisutna u svakom umjetničkom izrazu ali je posebno vidljiva u slikarstvu, zato što se tu dešava suština imaginativnog mišljenja, a to je upotreba simbola. Upotreba simbola može biti jezička, grafička i numerička. Mi imamo kreativnu imaginaciju ali imamo i fantazijsku imaginaciju. Imamo imaginaciju anticipacije i imaginaciju prisjećanja. Imaginacija anticipacije je sposobnost predviđanja. Imaginacija prisjećanja je sposobnost živopisnog prikazivanja slika o nečemu što se davno desilo.

POREMEĆAJI MIŠLJENJA
1. Formalni – se vidi na našem verbalnom iskazu, što znači da vrlo često između

mišljenja i govora možemo staviti znak jednakosti. Bolesna opširnost je jedan od oblika formalnog poremećaja mišljenja. Blok ili zastoj. Disocijativno mišljenje (rascjepljenje) je kada neko priča o jednoj temi i naglo počne pričati o drugoj koja nema nikakve veze sa prvobitnom temom. Perseleracija je formalni poremećaj koji znači stalno ponavljanje određenih riječi ili rečenica. Inkoherencija je prisustvo, u govornom duktusu, određenih rečenica koje unutar sebe imaju smisao i logiku, ali međusobno nemaju nikakvu logiku. Salata od riječi – rasulo misli
2. Sadržajni – ovdje su najvažnije sumanute ideje koje su na neki način osnovni

gradivni materijal da bismo rekli da je neko lud. Sumanute ideje nisu podložne korekciji. Njihov nosilac nema uvida i ne vidi nikakvu njihovu neispravnost i samim tim ga ne možete iskorigovati. Postoje sumanute ideje krivice, živiti sa osjećajem krivice i toliko čvrsto vjerujete u to da dođete do samoubistva. Sumanute ideje veličine: ja ću svoj narod izvesti, imao je direktan razgovor s Bogom itd. Sumanute ideje ljubomore se vrlo interesantne. Možete tvrditi da vas žena vara što je poprilično realno.Ali kad on ima 77, ona 76, kaže žena ga vara s unukom. Sumanuta ideja porijekla. Mi smo begovi, imam plave krvi itd. Sumanuta ideja značenja... Sumanuta ideja odnosa, teroristički, misle da govore o njemu. Izraženija senzitivnost da se nešto izvana odnosi na mene. Nihilistička sumanuta ideja, nemam ja ime, nemam ja kuću, nemam ništa, ne mogu jesti nemam stomaka. Prisilne misli i precijenjene ideje su također sadržajni poremećaji mišljenja.

POREMEĆAJI INTELIGENCIJE -Idioti 0 – 20... suosjećanje..INTELIGENCIJA Inteligencija se bavi apstraktnim pojmovima u smislu u kome se mišljenje bavi opažanjem i pažnjom... svi imamo generalnu inteligenciju a imamo i specifičnu. Imamo različite oblike inteligencije. ona opada. Ljudi stvaraju u osami jer tu inteligencija ima prostor jer operira sa apstraktnim pojmovima. duhovna inteligencija. To je kreativna. -Fiziološka tupost 80 – 90. filozofska. SQ operiše sa smislom i vrijednostima. sposobnost brzog otkrivanja nekih validnih rezultata (tačnih). nemaju mišljenje. Postoje neke inteligencije koje su vrlo delikatne a to je emocionalna inteligencija. do 25. Inteligencija je jedina psihička funkcija koja se može izmjeriti. Inteligencija je sposobnost brzog pamćenja. Ona koja nas uvodi u prostor detekcije prirode naših osjećanja prema drugima i drugih prema nama. normalno je ali je tupo. Vrhunac razvoja inteligencije je od 16. Ona je naravno kod nekih ljudi prisutna jako mnogo. -Prosječna -Visoka 90 – 110 110 – 120 120 – 140 -Vrlo visoka -Geniji 140 -> . Neki se nekad uključe u neki zanat itd... -Imbecil 20 – 50. Čovjek se svakodnevno služi inteligencijom i ona je često urođena a često se i razvija. Ovi se malo i kreću ali im treba velika pomoć. Ne znaš da li je mentalno retardiran ili nije. Ne znaju da govore. kod nekog ne postoji. Specifična je kada smo inteligentni za samo jednu malu oblast. Čim je fiziološko.. smješteni su u institucije. Ona je brza sposobnost adaptacije. -Debili 50 – 80. To ne znači da iza 25. da hodaju sami. Dosta se dobro uključe. godine. To je empatija. Mi možemo imati produkt svoje inteligencije i bez mišljenja i bez pažnje. rješavanja zadataka.

Oligofrenija je maloumnost i s njom se rađamo.“ Demencija se stiče. Nisu sve tako strašne. „Bio si bogat pa si osiromašio. „Nikad nisi bio bogat. „oligo“ znači smanjeno.“ . Ovo se često naziva mentalna retardacija.Poremećaji inteligencije su oligofrenija i demencija.

EGO . On testira realnost. znači da je iracionalni dio naše ličnosti. nema ni prošlost ni budućnost. Za razliku od ID-a. zabranjeno je. Freudova teorija ličnosti počiva na nesvjesnom. Najbolji je srednji SUPER-EGO. On ne pamti. EGO je realističan. On je začetnik pesimističke antropologije. SUPER-EGO – on predstavlja tradicionalne vrijednosti društva. naše stavove. nagonski dio. Rigidan je krut. Taj se mehanizam odvija putem kazne i nagrade. agresivnošću.” On se konstituiše na osnovu kako nama roditelji prenose te moralne stavove. ne mijenja se. a drugi dio je SAVJEST. On je ono što kažu: “Hoću odmah”. Prvi dio je EGO-IDEAL. Ova antropologija ukazuje da je čovjek nagonsko biće i da se rukovodi svojim instinktima i po tome je blizak životinjama. koji se prenose na nas sa roditelja. koordinišemo. SUPER-EGO je moralističan. On je nazvan od strane psihoanalitičara slugom dvaju zlih gospodara. Svaki unutrašnji mentalni prostor. Freud ima jako mnogo svojih vodećih pojmova. SUPER-EGO mora biti ugrađen od strane roditelja. služeći se amoralnošću. On radi na našem prilagođavanju ili adaptaciji. 3 instance: Id – Ego – Super Ego Kada čovjek ostvari sadejstvo ove tri funkcije onda je on usklađen. podrazumijeva se da to neko treba da kontroliše i da reguliše ovo bračno stanje u svakom čovjeku. . Npr. praktično. Ljudi sa rigidnim super-egom posjeduju previše časti. nema organizaciju. funkcionalno. ponašanje u našoj svakodnevnici. predsvjesnom i svjesnom. EGO radi na našim sposobnostima da integrišemo. čovjek ima svoje 3 instance koje sarađuju i ako dobro sarađuju čovjek je adaptiran usklađen. 3 aspekta. SUPER-EGO kaže ID-u: “Nemoj. On je taj mračni. On je zadužen za svakodnevno. on ima sadašnjost.” Konstalacija 3 principa od koje je sastavljena svaka ličnost. nema nikakvih ispada koji bi asocirali da nešto s njim nije uredu. opažanje.. Odgovor za agresivnost nalazimo ovdje. ID ne misli. haotičan. EGO je stožer iskustva i ponašanja. SUPER-EGO su ustvari zabrane i odobrenja. ID je esencija ljudskih instinkata.. SUPER-EGO se sastoji od dva dijela. Misli se na zadovoljenje nagona.je instanca koja uspostavlja komunikaciju sa okolinom. ID je agresivan. Freud: “Čovječanstvo je banda ubica. ID želi i djeluje. On je vezan sa moralom. EGO se rukovodi principom realnosti.” Freud: “Sada kada sve znamo. nema razvojnu liniju. ostaje nam da otkrijemo zašto ljudi ubijaju druge ljude. vodimo i usmjeravamo svoj vlastiti identitet u vlastitom životu i u društvu. On se rukovodi principom zadovoljstva. Freud kaže da je ID osnova čovjeka. ID je instinktivističan. destruktivan. Naši pokreti čak dolaze iz EGA. Kompletan ID je u nesvjesnom. EGO koristi naše mišljenje. ID – on je sav nesvjestan. ideale društva. Težeći da dosegne zadovoljstvo.FREUD Najznačajniji čovjek u zadnjih 200 godina psihologije i psihijatrije.

Tamo je smješteno ono najcrnje i naprljavije u ljudskom univerzumu. tj ključni pojam: NESVJESNO – PREDSVJESNO – SVJESNO Nesvjesno je najveće. Ego nagoni su nagoni samoodržanja. uzvišenim. Tanatos je Bog smrti. podzemlju. Neuroze su produkt naših nesvjesnih konflikata. ka mraku i ponoru. Automatske radnje (mahanje rukama dok hodamo). adolescencije. Freud je snove nazvao “carski put” u nesvjesno. “Čovjek je životinja.” Eros je ljubav za svim lijepim. Pošto svijest ne može izdržati u originalnom obliku moje želje. Nigdje se tako čvrsto nisu isprepletali Eros i Tanatos kao u ljubavnom i seksualnom činu. Vrhunac pobjede Tanatosa je kad ja sam sebe ubijem. Platon: “Eros je ljubav prema filozofskom saznanju. sve to smo mi potisnuli u nesvjesno. “Sublimacija” Eros . Eros i Tanatos su dva nagona po Freudu. potisnuti materijal često hoće da se vrati. a događaju se. Eros je univerzalna ljubav za ljepotom. Nesvjesno je suprotno. Libido je energija koja dolazi iz ID-a i često jednim mehanizmom može biti pretvorena. Svjesno je sve ono što je spoznatljivo.nije samo seksualni nagon i on slavi život. pulzije. Teži ka destrukciji. incestuozni. Životinje nemaju strasti. on se može izjednačiti i sa agresivnošću.Libido – je energija seksualnog nagona. Tanatos – slavi smrt i teži ka smrti. Međutim. samopoštovanja. za okupljanjem životnih fragmenata. Svjesno je onaj aktuelni protok i funkcija našeg mentalnog sklopa koje sadejstvuju i pomažu nam da se u tom svijetu u nama i oko nas snalazimo. Energija seksualnog nagona koja traži svoje zadovoljenje i ide u pravcu ego nagona i objekata za zadovoljenje seksualnog nagona. Sljedeći dokaz za nesvjesno su omaške. U toku hipnoze (dok čovjek spava) on je podatak pohranio u nesvjesno. Freud – Tumačenje snova. On je zaslužan za povratak materijala u svijest. usmjerena prema različitim objektima i različitim situacijama. Čovjek ubija drugog čovjeka iz strasti. . za njega nema nade. Niz događaja kojih mi nismo svjesni. Ego nagoni mogu biti: fantazmatski. Simptomi neuroze. Tanatos je u velikoj skali. On i Tanatos su cijeli život u međuigri. Nemogućni da izdržimo.” . homoseksualni i heteroseksualni. Posthipnotička poslušnost. Većina nas živi pod vlašću Erosa. Freud se proslavio na tumačenju neuroza.Freud Ono po čemu će on ostati poznat. a Tanatos razbija životne fragmente. Freud je nesvjesno nazivao velikom nepoznatom zemljom. Čovjek svoj libido razvija sve negdje do završetka zrelosti. Niko se ne rađa sa svojom zrelom seksualnošću. To su nagoni koji mi omogućavaju da ja opstanem.

a ne treba nam da to potežemo iz dubine nesvjesnog. on nije ni svjestan niti nesvjestan. tu su skoro sve psihičke funkcije i mi vrlo lako postajemo svjesni.osjećanja i ne dozvoljava da se probiju. Mi smo poliperverzni jer smo potisnuli. tek treba da prođe proces osvješćivanja. kreativnost !!!!! . Simptomi su vrlo važan dokaz za postojanje nesvjesnog. Neurotsko stanje je psihogena paraliza. onda se to maskira. Tu su naše i percepcije i mišljenja. savladali svoje poliperverzne seksualne pulzije. pa mi dobijemo. Problem Don Juana je problem bježanja od svoje nesigurno potisnute homoseksualnosti. Freud je tvrdio da smo mi svi vrlo sumnjive psihoseksualne orijentacije. kod svakog čovjeka. Tu je smještena. putem sadržaja snova. Zato što se vrlo lako može osvijestiti. osvješćavanja potisnutog. Predsvjesno.

Kada smo osvojili zdravu seksualnost. brojni pokušaji. Dijete seksualno zadovoljenje doživljava prolaskom izmeta kroz anus. Sluznica anusa kroz koju prolazi izmet je sada nova dinamika. Dijete sa majkom uspostavlja odnos. dijete doji i grize. Kad dijete neće nikako da vrši nuždu. Analni stadij 1 – 2(3) god. Usta su centralno mjesto u oralnoj fazi. U analnoj fazi se formira biseksualnost. nema zuba ali grize desnima. nikako.11(12) Adolescencija 11(12) – 18(19) Zrelo doba 20(21) --> Pregenitalno Genitalno Pregenitalni period. One se vide na prototipima koji se formiraju na osnovu dinamike koja se uspostavlja na relaciji dječija usta i spoljašnji svijet. on ima instinktivne potrebe: hrana. skupljanje izmeta. Dijete tek nakon 3. poji se i ta iritacija bradavice i sluznice rasterećuje te nesvjesne tenzije jer je i seksualnost instinktivistička potreba. sa zadrškom. godini života a otkriva u pubertetu. ispljune hranu.FREUDOVA NAUKA O SEKSUALNOSTI Razvoj libida: Oralni stadij 0 – 1 god.4 mjeseca doživljava majku kao nešto izvan njega. Spremno na sve perverzije. Osnovna crta analnog karaktera je škrtost. Erogena zona prelazi na anus. grize bradavicu. Prototipi na osnovu kojih se razvija oralni karakter: zatvorena usta. . ovdje se formiraju: -Karakter -Seksualnost (perverzije) -Vrsta psihičkih poremećaja Homoseksualnost se formira u 4. zadržava hranu. To je ono što se zove OBJEKTNI ODNOSI. Falični stadij 2(3) – 5(6) Letencija 5(6) . Dijete je poliperverzno. Ovo “grize” je agresivnost. Majka postaje objekat. Dijete počinje da manipuliše. Mi dok dojimo majku počinjemo da formiramo svoju seksualnu orijentaciju. Prototipi: davanje izmeta. Dijete se hrani. Dijete se rađa i instinktivno traži bradavicu. iz ovog prototipa formira se analni karakter sa svojom karakteristikom kolekcionarstva. Dijete je rođeno bez doživljaja za objekat. U oralnoj fazi. Mi s ustima radimo razne radnje. žeđ. Analna faza je potpuno druga dinamika. nema dijete samo pritisak na sluznici usta zbog toga što ima seksualne potrebe. to je vrhunac genitalnog perioda.

zauzimanje. samoubistva. Svaka ličnost se sastoji od: karaktera.. somatski izgled (morfologija ili tjelesni oblik).. harmonično ili neharmonično. Tu nije centrirano tijelo. Latencija znači nešto što je skriveno. To je preokupiranost tjelesnim. Adolescencija je vrijeme istinskih ideala. Adolescencija i pubertet nisu isto. Biopsihosocijalno se razvija u ovom dobu. Ličnost čovjekova je sistem koji se sastoji od elemenata. nije objelodanjeno. vidimo na osnovu ponašanja i mišljenja osobe. pravda. koji su u harmoničnom sadejstvu i mi to njihovo sadejstvo. inteligencije. Adolescencija je nešto drugo. Svaki taj element se zove crta ličnosti. istina? Da li ću ja voljeti ili mrziti? Da li ću se ja slagati sa vašim stavovima? Ovo je period kada su te djeca istjerala a odrasli nisu primili. temperamenta. Adolescencija je ranjiva. LIČNOST Ovo je zaokružena dinamika i odnosi različitih psihičkih aspekata (funckija). Maloljetnička delikvencija (sintagma) nije slučajno napravljena. Šta je smisao? Šta je to sloboda. Pubertet je sve ono što se odnosi na organsko. Ovo je VEOMA RANJIVO DOBA ZA SVE. Odnosi se na delikventno ponašanje.. interesira se za sve drugo. Tu se formira i Edip i Elektra kompleks. to su bubuljice. pa je tu narkomanija. prostitucija. ljubav. Crta ličnosti je model da se trajno i kontinuirano uvijek ponavlja isti način i odgovor na određenu situaciju ili djelovanje koje registrujemo izvan nas a i u nama. To je faza gdje se dijete počinje interesirati za genitalije. prva polucija (ejakulacija dječaka u snu). Tu je psiha. Ovo su 4 parametra koja objašnjavaju ličnost. To je vrijeme kada se postavljaju pitanja. Najviše se ubijaju mladi i starci. Maladaptivni obrasci ponašanja se formiraju. Adolescencija je formiranje stavova i karakternih osobina: dosljednost. mutiranje glasa. To su prva menstruacija. nije javno.Falična faza – falus je antropološki izraz za muški polni organ.. prve masturbacije ali sada potpuno drukčije masturbacije. Dijete tad razvija socijalnu komponentu. ali to nije centriranje. lako si ranjen. Kognitivna Emotivna Konativna 9 psihičkih funkcija svrstane u 3 grupe koju svaki čovjek ima . Latencija je period koji nastaje od završetka faličnog statusa do početka puberteta i adolescencije. Ovo je vrlo lijepo i vrlo ružno doba. Falokratija je dominacija muškaraca. formira se histerični karakter i narcistični karakter.

To dolazi iz oralne faze: dijete je zavisno od majke. Karakter označava opšte ponašanje jedinke u društvenim odnosima. u vraćanju (regresiji) na periode gdje mu je bilo divno. Karakter se odnosi na društveni i moralni aspekt svake ličnosti. visoko ili nisko samopouzdanje.Svaki čovjek ima svoj sopstveni doživljaj sepstva. U oralnoj fazi ništa ne daješ. ironiji. U ustima se nalaze zubi. Oralni karakter (otvorena. Oni se vrlo često za nekog vežu.hoću pomoći. bešćutnost . Stalno je u strahu da će ostati sam. vrlo šarmantni ljudi. O patologiji karaktera govorimo kada jedna karakterna crta se razvije do nesrazmjera više od drugih karakternih crta i dominira cjelokupnim sistemom karaktera tj kad dominira karakternim profilom te ličnosti. visoki ili niski moral. Visoko i smanjeno samopoštovanje. Oralci su postojani ljudi. Oni su veliki boemi i lijenčine. Osobine ličnosti preko kojih se izražavaju moralni lik i osobine pojedinca nazivaju se karakterne osobine. Karakter podrazumjeva uobičajenu prirodu ponašanja. Ličnost i karakter nije isto. da se drogira. Karakter je dio ličnosti. altruizam. Oralni karakter je tvrdoglavost. neiskren . kontinuitet. drže riječ. postanu alkoholičari. CVANCIKA . Karakterologija je nauka o karakterima. Mnogi ljudi svoj govor baziraju na satirici. egoizam. sažaljenje. Oralni karakter voli da pije. Oralni su ustvari zabavni. Oralni karakter voli da govori.iskren sam. Učenik Aristotela je napisao knjigu o karakteru. vrlo često su nesigurni. Identitet. dosljednost (u svakodnevnom ponašanju). on podrazumijeva brbljivost.20 Emil Siorani: “Balkan je javna kuća u plamenu” Oblomov – Ruski pisac (pripovijetka) KARAKTER Karakter dolazi još od starih grka. . da puši. Prema drugim ljudima. Mi vidimo karakterne osobine u odnosu pojedinca prema samom sebi. nemoral. To je osnovno značenje. ne ostvare se. Neurotski oralni karakter nastaje fiksacijom. marljivost i lijenost. odnos prema radu i obavezama. agresivnosti. moral. samo tebi daju. Poremećaj karaktera nije isto što i poremećaj ličnosti. Vole da upotrebljavaju usta na taj način. Uzimati znanje je uzimati hranu – SIMBOLIČNO. stlano im treba neko da ga drže za rukav. zatvorena usta) podrazumijeva govorljivost. odgovornost – neodgovornost. dijete se tu fiksira i to kasnije ponese kao jezgro svog karaktera. Oralci su ljudi koji su gladni znanja. Karakterne osobine mogu se ispoljavati u odnosima prema različitima aspektima života. uglavnom sami sebe zeznu. Prema društvu.

da mu se vidi zlatni lanac. hvalisavost Kod histerika je interesantna nagla smjena ponašanja. Mnogi su govorili o faličnom karakteru. razigranog. tačnost. infantilni. Smatra se da se ovaj karakter formira kod ljudi koji nisu uspješno likvidirali Edipov kompleks. zrelu genitalnu sigurnost. fantazmatskom 4. Histerici su često degutantni. (Vilhelm Rajh – Teorija ličnosti) Falusni karakter je: sujeta. neurotska ambivalencija.” Meša Selimović: “Čitav život sam pisao. 2. koketira. Don Juan je za Frojda paravan za homoseksualnost. On podrazumijeva: 1. Histerični (histrionski) karakter se razvija u sklopu Edipalnog stadija. Ni on. To je manevar uspostavljanja ovog paravana o kome Frojd govori. odlučnost. (“kačiperka”) Iza histeričnog muškarca ili žene postoji problem koji je vezan za seksualnost. Čovjek teži ka tri moći: moć novca. Histeričan muškarac voli da se otkopča. lakomisleni.” Falični karakter – za njega je karakteristična Edipska situacija iz koje se formiraju razni karakteri. da mu se vide naočale u kosi i on se uvaljuje i nabacuje.Analni karakter je nešto što se formira na osnovu svega iz analnog stadija. Histrioni znači glumci. a o fenomenu čovjekove želje za vlašću. (Ivo Andrić – roman Gospođica i pripovijetka Zlostavljanje) Analni karakter je vrlo težak. Oni su nezreli. sadomazohizam. Oni hoće da su u centru pažnje. opsesivno-kompulsivna neuroza. energičnost.Sklonost ka iracionalnom. Fribolnost.Nametljive “glumačke” težnje 3. urednost.Egzibicionističko ponašanje. on je pun sebe i svojih pobjeda nad ženskim rodom – Don Juan. Oni stalno “igraju”. nažalost nisam ni stranicu. drskost.Sklonost ka dramatičnosti 5. opsesivna čistoća. Onda mijenjaju . škrtost. samouvjerenost. govori deminutive. Ti su ljudi lišeni imaginativnog. lažnost. ni ona ne mogu da prihvate pravu. bezobzirnost.Lažljivost. Prisilna. moć vlasti i seksualna moć. bezočnost. “Volim gram vlasti nego kilu zlata. patološko kockanje. Karakteristike: čistoća. Patološke tačke analnog karaktera: Biseksualnost. Ovaj karakter jako podsjeća na ono što glumci ispoljavaju na sceni. od poštara do advokata. To je ona pretjerana čistoća. Histrionski karakter ne mora biti prisutan kod glumaca ali je uglavnom prisutan a ovo uglavnom znači da ima i drugih profesija koje imaju crte histrionskog karaktera. Histerična žena se oblizuje. težnja ka vlasti. narcizam. Ono što je zajedničko je da difuzno erotizira svoju okolinu i to je manevar. hrabrost. trepće. ali sa svakim. Ko god nije raskrstio sa Edipom neke će probleme imati. hvalisavost.

seksualne pretenzije.” TEMPERAMENT Ovo je ustvari način na koji se mobiliše.možemo pretvoriti temperament u pitanje “Kako?”. Dječak shvaća da će biti kažnjen. EDIPOV KOMPLEKS Dječak ------> Majka -----> Otac Prvi put da dijete uspostavlja objektne odnose prema majci u smislu investiranja libidinozne. On traži mamu u svim tim ženama. Temperament je nešto što je dato geografski. i socijabilnost. U njemu se javlja strah kad spozna da otac posjeduje majku na način na koji bi on htio da je posjeduje. njome upravlja i vodi i ispoljava nagonskoafektivna energija u nekoj ličnosti. mi ćemo vidjeti potpuno različita ponašanja. onda isto tako. Identifikovati ću se sa ocem. Opada sa starošću. Neko loše likvidira ovaj kompleks da dovodi do izvjesnih problema. Ako se jedan Norvežanin zaljubi i pati. Uglavnom dječak kaže: “Ne mogu ja da posjedujem ono što otac posjeduje. Kod oca ima stremljenje identifikacije sa uzorom. nesvjesno. Dijete ima otvorene. Dječak mora da se identifikuje sa ocem a ne sa majkom. Njega konstituišu 3 konstituente: emocija. erotske. Ništa ne može uticati na nečiji temperament. ono gaji čulne emocije prema svojoj majci. opravdano. . nesvjesne. Ako se identifikujemo sa majkom onda idemo u homoseksualnost. Ako je motivacija pretvorena u pitanje “Zašto?”. i to se isto desi jednom Sicilijancu.partnere jer ne mogu da nađu adekvatnu zamjenu za roditeljske likove (Edip). motorika(nivo motorne aktivnosti). On je dat biološki.

MEHANIZMI ODBRANE Mi znamo da je Ego ugrožen i od strane ID-a i od strane Super-ega. distancirani od života. najcrnji mehanizam odbrane. Ego je realističa. potiskivanje. altruizam. oni žive konkretan život. Mi njih izbacujemo iz sebe i kačimo na nekog drugog. humor Nezreli --> Projekcija. Ljudi ga najviše vole. fiksacija Potiskivanje je najgori. racionalizacija. Simptom znači znak. dok su piknički suprotno: ekstroverti. Zreli -----> Sublimacija. Ego se brani od anksioznosti. Vrlo često se sreće da su astenički tipovi introvertni. regresija. osjećanja i intencije pripisujemo drugom. Oni krivotvore. Astenički je visok i vrlo mršav. Toliko mogu otići u depresiju da iznenade okolinu svojim samoubistvom. negacija. “On mene mrzi”. Potisnuto kad-tad nađe put do svjesnog pa makar u onom obliku koji se zove simptom. On se može nazvati “potiskivanje pod tepih”. Svi se dijele na zrele i nezrele. Više su skloniji depresiji nego šizofreniji.KONSTITUCIJA Atletski tip Astenički tip Piknički tip Atletski tip je prosječni tip po svom izgledu. pomjeranje. Od jednog tipa možemo očekivati neke psihopatološke osobine. On nije sitan a nije ni krupan. Mi potiskujemo od ujutru do navečer. Projekcija je mehanizam odbrane kada mi nepogodne sadržaje stanja. Bolest astenička je šizofrenija. Nit je mršav nit debeo nit previsok nit prenizak. falsifikuju i oni se odvijaju na nesvjesnoj bazi. konflikata. Dvije su osnovne karakteristike svih mehanizama odbrane. daleko od svakog maštanja. Mi stalno potiskujemo neugodne misli i sjećanja i trošimo energiju. oni su stalno u oblacima. a piknici su depresivni. Don Kihot i Sancho. reaktivna formacija. sanjari. a Super-ego moralističan. . ali ne mrzi on tebe nego ti mrziš njega. frustracija i realnog straha. identifikacija. Ego se štiti i brani od svega ovoga i to nazivamo mehanizmi odbrane. ID je instinktivističan. Piknički je malen i debeo.

Sublimacija znači uzvišenje. jer je neizdrživo živjeti sa tim saznanjem. Ako je on filantrop. On je regradirao. . SUBLIMACIJA je srž kulture. nema ni religije. “Ja zakasnim na predavanje: Saobraćaj je kriv. može postojati mogućnost da je mizantrop. Regresija je vraćanje. žvače žvaku. Žena odmah se brine o njemu.sladak limun. (rađanje djece) Sublimacija nije samo: “Ja napisao roman. To znači da mi društvo plješće. supica. Lakše je onda podnijeti nečiji uspjeh. Potpuno je negirao taj doživljaj. Inače je vraćanje unatrag. Čovjek krene da zadovolji svoju nagonsku energiju.” Teško je prihvatiti da sam ja kriv. Sublimacijom se napada na nagonsku energiju. Nekome je najdraži poginuo i oni se potpuno normalno ponašaju. Teško podnijeti nečiji uspjeh i onda slijedi nastojanje da omalovažavamo.” Identifikacija. nego sam se odmah fiksirao. Racionalizacija se sastoji u opravdavanju.”. Sublimacija se formira u latenciji. Nagonske pulsije su sastavljene od seksualnosti i agresivnosti. uljepšavanju i omalovažavanju. Dobije muškarac tešku prehladu. Uzor se zove “moj otac”. estrade. “Činovnici odu na more u 60. jedna sublimira a jedna iživi. Međutim skrene u socijalnogratificiran cilj. Nikad nisam otišao naprijed pa regradirao. Radi ugleda u društvu i pohvale. Jednu trećinu energije potisnemo.Pomjeranje je takav mehanizam gdje mi nepogodne afekte pomjeramo s jednog objekta na drugi. temperatura. Bezuspješni ljudi se često identifikuju sa uspješnim. Bez sublimacije nema ni umjetnosti. Mladi ljudi se identifikuju sa zvjezdama nauke. gledaju televiziju. Ako nečija nagonska energija ne potpadne pod sublimaciju odmah ide i ima seksualno zadovoljstvo. Centar nagonske energije se nalazi u ID-u. (Ivo Andrić – Smrt u Sinanovoj tekiji) Čovjek mora da deseksualizira i deagresivira svoju nagonsku energiju da bi sublimirao. nema ni filozofije. neko se identifikuje sa velikim umjetnicima. Reaktivna formacija je vrlo rijedak mehanizam koji je Frojd pronašao i svrstao u nezrele. nema ni nauke. Okreće se za curicama. Strašno je kada se identificiramo sa idejama i vođama. legne u krevet. Sve se to odvija na jednoj matrici koja se zove kiselo grožđe . ostvario nešto što ljudi odobravaju i nagrađuju (gratificiraju).” Fiksacija znači ostati u nekom stadiju. Regresija u psihološkom smislu znači da se mi sa ovog stadija na kojem jesmo vraćamo u neke stadije koje smo davno završili. Mi sublimiramo tako što idemo na fakultet. da je potroši.-oj godini. Mi počinjemo pušiti u identifikacionom procesu. Kod nekog sublimacija ide u vrlo radikalne ekstreme (celibat). “Direktor se ne smije derat na ženu pa se dere na sekretaricu. Ide prema cilju. da me nagradi. Mi se identifikujemo sa objektom i situacijom koju volimo iz nesvjesnog straha da je ne bi izgubili. dječak treba da se identifikuje sa ocem. Reaktivna formacija je suprotno. Negacija je ustvari apsolutno potiranje. oplemenjenje.

U toku razgovora razmjenjuju se osjećanja između terapeuta i pacijenta. Suština omaške je paralelno postojanje svjesne i nesvjesne namjere gdje svjesna namjera bude kompromitovana od strane nesvjesne. Interesantne omaške su zaboravljanje imena.” OMAŠKE Omaške su “slučajne”. Čak su i najpoznatiji svjetski psihoterapeuti da je ugodan razgovor sa komšijom. Omaške su pogrešne radnje i propusti koje se pojavljuju u različitim sferama našeg djelovanja. Omaške se također mogu ispoljavati u stalnom zaboravljanju. trava. Sublimacija. zamjeni nekim drugim koji više nije seksualni. Treće može biti ambivalentan transfer. Psihoterapijskih metoda ima jako mnogo. Psihoterapija se može definisati kao brojni psihološki postupci kojima je zajednička namjera pomoći osobi koja pati i to preko psiholoških sredstava. Omaške su neke radnje. katarza i regresija u službi Ega. Katarza je očišćenje svih negativnih afekata kroz razgovor. riječ. igranje ključevima.Frojd “Svi su ti umjetnici djeca. omaške u hvatanju. Nama je najvažnija psihoanalitička-psihoterapija. Taj spektar osjećanja koji ide od pacijenta ka doktoru zove se transfer. sa barmenom kojeg znaju. PSIHOTERAPIJA Nož. pojmova. nenamjerne sitnice. Najznačajnije su omaške u govoru. Ovim sredstvima se liječimo od pećine pa sve do danas. Omaške su jedan od najvećih dokaza za postojanje nesvjesnog. Ova terapija se provodi u svjetlu Frojdove psihoanalize. Psihoanaliza je “transfer – kontra-transfer”. namještanje kragne itd. To se zove nulta točka psihoterapije. . On može biti (transfer) pozitivan i može biti negativan. Umjetnost je sublimacija. Ona ima nekoliko osnovnih elemenata.Sublimacija je sposobnost da se izvorni seksualni cilj. One su obično beznačajne i nama nepoznato čime su motivisane. . omaške u čuvenju. omaške u pisanju. stalnom samopovređivanju. zajedno sa altruizmom i humorom je zreli mehanizam odbrane. da je to ljekovito.

ovo je što se događa u državi . Psihoze se mogu podijeliti na: . podozrivi imaju taj paranoidni oblik ali su sasvim normalni. Duševni poremećaji nisu svi isti. Paranoja je stanje gdje se često pojavljuje taj paranoidni oblik pa imamo paranoidno ponašanje. paranoidni poremećaj ličnosti. Imaju svoje klasifikacije. paranoidna SCH. “Organizovana dezorganizacija društvenog sistema. Periodi kada pacijent nije u klinici (između dolazaka u kliniku) zovu se remisije.DUŠEVNI POREMEĆAJI PSIHIJATRIJSKE DIJAGNOZE Pozorišni likovi su puni dijagnoza. Psihoza je dubok poremećaj a nastaje u sukobu Ega i realnog svijeta kao što je ishodište sukoba ID-a i Ega neuroza. 3. Hebefrenija (nezrelost. Način mišljenja koji odudara od svakodnevnog načina mišljenja većine. prekida se kontakt sa realnošću.Funkcionalne (šizofrenija. Ljudi koji su jako nepovjerljivi i jako senzitivni. 2. Paranous znači misliti pored normalnog mišljenja. asocijalni su. neuroze. Kod psihoza je poremećen odnos ja i svoje tijelo. bez interesa. ja i vanjski svijet. Imamo osnovnu paranoju. a sukob Ega i Super-Ega je depresija. ugroženosti) SCH Simplex (usamljeni ljudi. sumnjičavi. manično-depresivna psihoza. žive sami) Kataton SCH (katatoni stupor) Paranoja ima jako mnogo oblika. Psihoze su pravi duševni poremećaji. Najteže duševno oboljenje. paranoja i reaktivne psihoze) Šizofrenija se dijeli na: 1. depresije. One su ustvari potpuna dezintegracija i razaranje strukture realiteta. hladni. ta relacija.. Psihoza je “narcistička neuroza”. 4. poremećaji ličnosti (psihopatije). autizam) SCH Paranoides (osjećaj proganjanja. Svaka psihoza je regresija. ja i moja okolina. Dva osnova podsimptoma: halucinacije i sumanutost.” .. oligofrenija. Postoje grupe dijagnoza: psihoze.

Rituali kod opsesivno-kompulsivne neuroze su česti. Ona često može biti veoma maligna do te mjere da predhodi početku šizofrenije. Vrlo je gadna i teško se liječi. . Ali potisnuto se zna vratiti i ono što se vratilo se vidi kroz omaške i simptome. Tjeskoba = anksioznost. Neurotičar stalno ima konflikt i stalno potiskivanje. Kršenje društvenih normi je karakteristika psihopata. Simptomi neuroze: anksioznost. prisilno prati ruke 40 puta dnevno. Svaka psihoza više ili manje ima u sebi anksioznost. kradu itd. Ona je na granici između normalnog i patološkog. Psihopate nisu samo agresivni nego su i autoagresivni. Ulaže se velika energija u potiskivanje zabranjenih nagona u nesvjesno. Psihopate imaju vrlo nizak prag tolerancije na frustracije (nerviranje). on stalno trpi unutrašnju napetost (nije anksioznost). međutim kroz par mjeseci pokaže svoje lice. Ne mogu da uspostave mir osjećanja.POREMEĆAJI LIČNOSTI Psihopatija nije bolest. Psihopate su često i šarmantni i dopadljivi bilo gdje. drogama i tome da se režu. Anksiozna neuroza. Nije prava duševna bolest. Psihopata ima vrlo oskudan emocionalni aparat. Antisocijalni ubijaju. Psihopate su često asocijalne. Oni su često i uspješni ljudi. depresivnost. tj. Potiskivanje je suština neuroze. pretvaranje konflikata u somatsko oboljenje) Neurosis conversiva (konverzivna neuroza) Neurotska depresija Fobična neuroza Anksiozna neuroza Opsesivno-kompulsivna neuroza (najteži oblik) Opsesivno-kompulsivna neuroza je neurotski entitet koji se formira kod djeteta u analnoj fazi. somatski simptomi (konverzivna neuroza. to je odstupanje od normalnog obrasca ponašanja. nema duševnog poremećaja bez anksioznosti. prisilno brojati bandere. Skloni su alkoholu. Osnovna stvar je prisila u ovoj neurozi. Prisilni rituali koji nemaju nikakvu svrsishodnost. Nemaju stalne dugotrajne veze. Neuroza ima sačuvan test realnosti. Asocijalan je neko ko izbjegava društvo. Neuroze su u prvo redu sukob ID-a i Ega. emocionalni mir. sukob između naših nagonskih potreba i želja u sukobu sa nedozvoljenim. Prisilno 3 puta zaključati vrata. fobičnost.

Sljedeće osjećanje je da je anoniman. Strukturisana grupa (organizacija) je nacija. Platon je govorio: “Kada bi svi članovi atenskog parlamenta bili pametni kao Sokrat. vjera. uglavnom spontano i ishitreno. Nestrukturisane grupe su sve suprotno. ali prolazno. Konstituiše se u oralnoj fazi. opet bi to bila obična rulja. To je ustvari jedan eksperiment. koja može biti slučajna ili organizovana. Ove grupe imaju zajednički cilj. Pojedinac u grupi ima osjećaj da je sve to što radi dozvoljeno. više od 20-70 su velike grupe. Ta mu snaga uglavnom služi za agresivne i destruktivne obrasce ponašanja. da je ispravno. Svi članovi zajedno su jedno novo biće. sportske organizacije. osjećanja. Grupe se formiraju spontano i organizovano ali ima minimalna paradigma grupa.” Rulja je puna iracionalnog. Oslobađa pojedinca od osjećanja krivice. Publika. Zajednički cilj povezuje članove grupe. Strukturisane grupe su organizovane. Sve se grupe mogu podijeliti: strukturisane i nestrukturisane grupe. Imamo neurotsku i psihotičnu depresiju. Male grupe su od 3 člana pa do 20.Depresija je u prvom redu kompromitacija afekta. Belerefont je mitski junak iz mitologije koji je bio depresivac. Depresivan čovjek ima velikih problema sa svojom agresivnošću i sa osjećanjem gubitka i sa osjećanjem krivice. I jedna i druga su strukturisane. Organizacije su vrlo različite. Razlika je u kvantitetu. . da je normalno. Depresivan čovjek nema prijedloga ni za sebe ni za druge. naučne ustanove. GRUPA Grupa je skup pojedinaca koji su u odnosu jedan prema drugom što ih dovodi u uzajamnu zavisnost ili bolje rečeno grupa je socijalna jedinica koja se sastoji od određenog broja pojedinaca. Imamo male grupe i organizacije. politička partija. U rulji pojedinac ima osjećaj snage. Treća je socijalni pokret. Gomila okuplja ljude. Jako zavisi od toga što se trenutno dešava. On se ujutru u kupatilu pita da li bi se obrijao ili da li bi se ubio. Za umjetničku kreaciju treba malo melanholije. rulja. Da li je melanholija psihijatrijska ili estetička kategorija? Grci su govorili da su muze pjesnika tužne. Druga vrsta nestrukturisanih grupa je gomila. Depresija je univerzalni ljudski fenomen.

Jedan od oblika stava su predrasude. Opozicija je suprotno od konformizma. Različiti stavovi su u različitim kulturama. Zauzimanje stava prije rasuđivanja. može biti postavljen i vođa sam sebe stavi. STAV Stav je postojan. ujednačen. Ne može se teorijski objasniti. Predrasude su najgori stavovi. Jedna od odlika jake individue je konzistentnost i dosljednost. iznikao. događajima. Karnevali. . njegov fizički izgled je također bitan. Harizma je nešto urođeno i to je teško objasniti. Harizma je posjedovanje većeg energetskog naboja u svakom pogledu nego kod ostalih oko mene. Vođa ima sposobnost da nas okupi i povede i mi s njim uspostavljamo vrlo često identifikacioni proces i mi ga jako volimo tj. integritet. cijenimo. stvarima. Fleksibilan. način odnosa pojedinca prema nečemu: pojavi. Predrasuda je razvijanje odnosa prema nečemu mimo rezonovanja (rasuđivanja). zakone i norme okoline. Onda se mi prepuštamo njegovom vođenju i podržavamo sve njegove ideje. Prva i osnovna karakteristika stava je trajnost. elokventniji. kolektivna vjenčanja itd. Oportunizam nije ništa drugo nego snalaženje. ljudima. Vođa mora imati neke osobine. Vođe mogu biti izabrane. Postoje razne predrasude. proslava Nove Godine na Trafalgar skveru.Prva vrsta gomila su agresivne gomile. u svojoj strukturi ličnosti. Onaj ko je u vlasti predrasuda vrlo teško će se osloboditi. realnim i iracionalnim kategorijama i pitanjima. Oportunizam je najjednostavniji. iskoristi priliku. ne slažem se. legislativa. u raznim elementarnim nepogodama (potres. Gomila uvijek ima vođu. Djecu treba odgajati tako da ne izgrađuju nikakve predrasude. Stav ima i kognitivnu i konativnu i afektivnu komponentu. Ja se zahvaljujući novonastaloj situaciji ponašam tako da imam neku dobit. Ovo su nešto što nas uvijek ispunjava nekim zadovoljstvom. sugestivan. Imamo rulje koje nemaju veze sa agresivnošću. Kada uđem u grupu ja sam izgubio svoj individualitet. samonikli vođa. Imamo i ekspresivne mase. poplave). ja oponiram društvenim stavovima. Indignitet. On prvo mora biti vjerovatno pametniji od ostalih. gomile. manje konzervativan i mora imati harizmu. Konformizam je takav stav gdje ja odmah prihvatam stavove.

ići u pravcu koji odgovara društvu i onda kažemo da smo postigli socijalizaciju. Socijalizacija je u isto vrijeme pravljenje modela člana društva čiji će čitav život tj. djela. počinje ne samo sa formalnim obrazovanjem nego i prenošenjem tradicije. Suprotno od demokratske ličnosti imamo antidemokratsku ličnost koja se često naziva autoritarna ličnost. komšiluk. DEMOKRATSKA LIČNOST Odnos demokratije i antidemokratije je jedna od najznačajnijih tema nauke psihologije međuljudskih odnosa. Društvo od njega hoće da napravi socijalno biće.SOCIJALIZACIJA Svako društvo svog novog člana želi da ga oblikuje po svojoj mjeri. . -pravednost. -autoritarna agresivnost. četvrti su mediji. drugi je škola. Odnos i razumjevanje tih sloboda i prava mora biti takav da se ne pretvori u svoju suprotnost koja se zove anarhija. Ova ličnost u svom jezgru ima nešto što čini njegovo jezgro i ima 3 sindroma:: antisemitizam. služenje vojske. konzervativnost. Demokratska ličnost je ona koju karakteriše: -otvorenost duha (sposobnost slušanja tuđeg mišljenja). -autoritarna submisivnost. Demokratija podrazumjeva individualne slobode ali i odgovornost pojedinca. Tamna zona socijalizacije su nacionalni stereotipi. -realizam. Osobine ove ličnosti: -konvencionalnost. ponašanje ići u pravcu misli. Prvi agens je porodica. Taj proces je jedan širok pojam socijalizacije. Socijalizacija je proces koji traje cijeli život. -antiintraceptivnost. Čim je haos to je anarhija i to je antidemokratski. -prijateljstvo. To je predvorje fašističke ličnosti. etnocentrizam. Sporedni prenosnici su predškolske ustanove (vrtići). -prihvatanje sebe i povjerenje u sebe. -svijest neopterećena statusnim razlikama. Postoji bezbroj prenosnika (agensa) socijalizacije. Ni jednom društvu ne odgovara antisocijalni i asocijalni čovjek. treći su vršnjaci.

polarizacija crno-bijelo. On je autoritativan (pridjev) On je autoritaran. Isto kao da smo rekli da je fašista. Još neke karakteristike autoritarne ličnosti su: egoizam. Autoritarna submisivnost je ta snishodljivost. sklonost stereotipima. netrpeljivost. 2. karakteristike autoritarne ličnosti: 1. Po Erihu Fromu. . Antiintraceptivnost znači odsustvo svakog kopanja po sebi. rigidnost mišljenja. čitav svijet se može podijeliti na moćne i nemoćne obožavanje prošlosti osjećanje krivice On je autoritet. 4. život određuju snage izvan nas samih i treba im se povinovati premoć. 3. emocijama itd. Ne bave se svojim doživljajima.Konvencionalnost su ljudi koji su skloni konvencijama. jako su zainteresovani za tuđi seksualni život i tuđe perverzije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful