MIŠLJENJE Pojam -> Sud -> Zaključak Mišljenje je proces, psihička funkcija, kojom se služimo u situaciji kada se nalazimo pred problemom

. U osnovi proces mišljenja treba da postoji neki zadatak. Kroz proces mišljenja mi se služimo raznim mislenim radnjama. Mi analiziramo i sintetišemo. Mi zaključujemo. Jedan od najčešćih zaključaka je indukcija i dedukcija. Pojam je zbir opštih karakteristika, nekog predmeta ili situacije. U svakom pojmu postoje predstave sjećanja. Više pojmova čine sud. Sud je ustvari definicija veza i povezanosti i uzročnosti kauzalnosti između određenih pojmova. Zaključak je zbir sudova. Mišljenjem se provjerava ispravnost percepcije. Mišljenjem otkrivamo nama (subjektivno) nepoznato. Mišljenjem se i osjećamo ali i anticipiramo. Osnovna podjela je: apstraktno mišljenje, konkretno mišljenje, sinkretičko mišljenje (animizam). Apstraktno mišljenje se služi pojmovima, a konkretno slikama. Apstraktno mišljenje ne pravi razliku između objekta i simbola. Ovo mišljenje nema logiku. Kreativno mišljenje se odnosi na umjetničko i naučničko stvaralaštvo. Ono prolazi kroz nekoliko faza: 1. Preparacija – priprema, gdje se luta između nekoliko rješenja 2. Inkubacija – ležanje, nek prenoći, nekoliko ideja se ostavi da odleži 3. Iluminacija – Eureka, Kairos fenomen, prosvjetljenje 4. Validacija – provjeravanje, ocjenjivanje Intuicija je prisutna kod svih ljudi. To je nešto vrlo dragocijeno. Najjednostavnija definicija intuicije je opažanje i doživljavanje mimo rezonovanja. To je neka kratica (prečica). Intuitivno rješenje i sadržaj tog procesa, ne ide uhodanim putem (putem rezonovanja), nego on zaobiđe i odmah dođe do sadržaja. Intuicija je čak i selektivna u smislu: umjetnička, policijska, naučnička. Mašta je oblik mišljenja. Mašta reformiše polje posmatranja. U mašti se postavljaju nove zakonitosti, novi odnosi i značenja. Stvaraju se nove slike i nova pravila i za takve ljude mi kažemo da su maštoviti. Mašta ili imaginacija dolazi od lat. riječi „imago“. Mašta je znači sposobnost stvaranja novih slika. Imaginacija je prisutna u svakom umjetničkom izrazu ali je posebno vidljiva u slikarstvu, zato što se tu dešava suština imaginativnog mišljenja, a to je upotreba simbola. Upotreba simbola može biti jezička, grafička i numerička. Mi imamo kreativnu imaginaciju ali imamo i fantazijsku imaginaciju. Imamo imaginaciju anticipacije i imaginaciju prisjećanja. Imaginacija anticipacije je sposobnost predviđanja. Imaginacija prisjećanja je sposobnost živopisnog prikazivanja slika o nečemu što se davno desilo.

POREMEĆAJI MIŠLJENJA
1. Formalni – se vidi na našem verbalnom iskazu, što znači da vrlo često između

mišljenja i govora možemo staviti znak jednakosti. Bolesna opširnost je jedan od oblika formalnog poremećaja mišljenja. Blok ili zastoj. Disocijativno mišljenje (rascjepljenje) je kada neko priča o jednoj temi i naglo počne pričati o drugoj koja nema nikakve veze sa prvobitnom temom. Perseleracija je formalni poremećaj koji znači stalno ponavljanje određenih riječi ili rečenica. Inkoherencija je prisustvo, u govornom duktusu, određenih rečenica koje unutar sebe imaju smisao i logiku, ali međusobno nemaju nikakvu logiku. Salata od riječi – rasulo misli
2. Sadržajni – ovdje su najvažnije sumanute ideje koje su na neki način osnovni

gradivni materijal da bismo rekli da je neko lud. Sumanute ideje nisu podložne korekciji. Njihov nosilac nema uvida i ne vidi nikakvu njihovu neispravnost i samim tim ga ne možete iskorigovati. Postoje sumanute ideje krivice, živiti sa osjećajem krivice i toliko čvrsto vjerujete u to da dođete do samoubistva. Sumanute ideje veličine: ja ću svoj narod izvesti, imao je direktan razgovor s Bogom itd. Sumanute ideje ljubomore se vrlo interesantne. Možete tvrditi da vas žena vara što je poprilično realno.Ali kad on ima 77, ona 76, kaže žena ga vara s unukom. Sumanuta ideja porijekla. Mi smo begovi, imam plave krvi itd. Sumanuta ideja značenja... Sumanuta ideja odnosa, teroristički, misle da govore o njemu. Izraženija senzitivnost da se nešto izvana odnosi na mene. Nihilistička sumanuta ideja, nemam ja ime, nemam ja kuću, nemam ništa, ne mogu jesti nemam stomaka. Prisilne misli i precijenjene ideje su također sadržajni poremećaji mišljenja.

normalno je ali je tupo. -Fiziološka tupost 80 – 90. Mi možemo imati produkt svoje inteligencije i bez mišljenja i bez pažnje. Imamo različite oblike inteligencije. Postoje neke inteligencije koje su vrlo delikatne a to je emocionalna inteligencija. Inteligencija je jedina psihička funkcija koja se može izmjeriti.. Čovjek se svakodnevno služi inteligencijom i ona je često urođena a često se i razvija. ona opada. POREMEĆAJI INTELIGENCIJE -Idioti 0 – 20. Ne znaju da govore. To je empatija. suosjećanje. Čim je fiziološko.. godine. svi imamo generalnu inteligenciju a imamo i specifičnu.. Inteligencija je sposobnost brzog pamćenja. nemaju mišljenje. To ne znači da iza 25. Ona koja nas uvodi u prostor detekcije prirode naših osjećanja prema drugima i drugih prema nama. Vrhunac razvoja inteligencije je od 16. Ovi se malo i kreću ali im treba velika pomoć.. Ona je brza sposobnost adaptacije. do 25. To je kreativna.. Ne znaš da li je mentalno retardiran ili nije. Neki se nekad uključe u neki zanat itd. -Imbecil 20 – 50. Dosta se dobro uključe. kod nekog ne postoji. SQ operiše sa smislom i vrijednostima. smješteni su u institucije. -Debili 50 – 80. sposobnost brzog otkrivanja nekih validnih rezultata (tačnih).. rješavanja zadataka. filozofska.. Ona je naravno kod nekih ljudi prisutna jako mnogo. da hodaju sami..INTELIGENCIJA Inteligencija se bavi apstraktnim pojmovima u smislu u kome se mišljenje bavi opažanjem i pažnjom. Specifična je kada smo inteligentni za samo jednu malu oblast. duhovna inteligencija. -Prosječna -Visoka 90 – 110 110 – 120 120 – 140 -Vrlo visoka -Geniji 140 -> . Ljudi stvaraju u osami jer tu inteligencija ima prostor jer operira sa apstraktnim pojmovima.

Nisu sve tako strašne. Ovo se često naziva mentalna retardacija.Poremećaji inteligencije su oligofrenija i demencija. „oligo“ znači smanjeno. „Bio si bogat pa si osiromašio.“ Demencija se stiče. Oligofrenija je maloumnost i s njom se rađamo. „Nikad nisi bio bogat.“ .

SUPER-EGO – on predstavlja tradicionalne vrijednosti društva. haotičan. ID ne misli. EGO se rukovodi principom realnosti. naše stavove. Taj se mehanizam odvija putem kazne i nagrade. EGO je realističan. Freud kaže da je ID osnova čovjeka. Freudova teorija ličnosti počiva na nesvjesnom. Freud: “Čovječanstvo je banda ubica. koordinišemo. SUPER-EGO se sastoji od dva dijela. Npr. nagonski dio. Ova antropologija ukazuje da je čovjek nagonsko biće i da se rukovodi svojim instinktima i po tome je blizak životinjama. podrazumijeva se da to neko treba da kontroliše i da reguliše ovo bračno stanje u svakom čovjeku. a drugi dio je SAVJEST. nema razvojnu liniju.” Konstalacija 3 principa od koje je sastavljena svaka ličnost. Ljudi sa rigidnim super-egom posjeduju previše časti. Za razliku od ID-a. služeći se amoralnošću. ponašanje u našoj svakodnevnici. On se rukovodi principom zadovoljstva.. SUPER-EGO je moralističan. nema organizaciju. zabranjeno je. EGO je stožer iskustva i ponašanja. ID je esencija ljudskih instinkata. Odgovor za agresivnost nalazimo ovdje. SUPER-EGO kaže ID-u: “Nemoj. znači da je iracionalni dio naše ličnosti. Kompletan ID je u nesvjesnom. Prvi dio je EGO-IDEAL. opažanje. ID želi i djeluje. Najbolji je srednji SUPER-EGO. 3 instance: Id – Ego – Super Ego Kada čovjek ostvari sadejstvo ove tri funkcije onda je on usklađen.FREUD Najznačajniji čovjek u zadnjih 200 godina psihologije i psihijatrije. SUPER-EGO mora biti ugrađen od strane roditelja. ostaje nam da otkrijemo zašto ljudi ubijaju druge ljude. praktično. Svaki unutrašnji mentalni prostor. On je nazvan od strane psihoanalitičara slugom dvaju zlih gospodara. destruktivan. ID je agresivan.je instanca koja uspostavlja komunikaciju sa okolinom. On testira realnost. nema ni prošlost ni budućnost.” On se konstituiše na osnovu kako nama roditelji prenose te moralne stavove. SUPER-EGO su ustvari zabrane i odobrenja. ID je instinktivističan. On radi na našem prilagođavanju ili adaptaciji. on ima sadašnjost. On je taj mračni. vodimo i usmjeravamo svoj vlastiti identitet u vlastitom životu i u društvu. EGO . . ID – on je sav nesvjestan. 3 aspekta. On ne pamti. koji se prenose na nas sa roditelja. funkcionalno. Misli se na zadovoljenje nagona. agresivnošću.. EGO radi na našim sposobnostima da integrišemo. predsvjesnom i svjesnom. Naši pokreti čak dolaze iz EGA. EGO koristi naše mišljenje. ne mijenja se. Težeći da dosegne zadovoljstvo. On je zadužen za svakodnevno. čovjek ima svoje 3 instance koje sarađuju i ako dobro sarađuju čovjek je adaptiran usklađen. On je začetnik pesimističke antropologije. nema nikakvih ispada koji bi asocirali da nešto s njim nije uredu. On je vezan sa moralom. ideale društva. On je ono što kažu: “Hoću odmah”. Rigidan je krut.” Freud: “Sada kada sve znamo. Freud ima jako mnogo svojih vodećih pojmova.

Čovjek ubija drugog čovjeka iz strasti.nije samo seksualni nagon i on slavi život. On i Tanatos su cijeli život u međuigri. Većina nas živi pod vlašću Erosa. za okupljanjem životnih fragmenata. Ego nagoni su nagoni samoodržanja. Niko se ne rađa sa svojom zrelom seksualnošću. Svjesno je onaj aktuelni protok i funkcija našeg mentalnog sklopa koje sadejstvuju i pomažu nam da se u tom svijetu u nama i oko nas snalazimo. “Čovjek je životinja. Teži ka destrukciji. on se može izjednačiti i sa agresivnošću. sve to smo mi potisnuli u nesvjesno. Međutim. a Tanatos razbija životne fragmente. pulzije. incestuozni. Svjesno je sve ono što je spoznatljivo. Eros i Tanatos su dva nagona po Freudu. Posthipnotička poslušnost. Simptomi neuroze. Sljedeći dokaz za nesvjesno su omaške. Nigdje se tako čvrsto nisu isprepletali Eros i Tanatos kao u ljubavnom i seksualnom činu. Platon: “Eros je ljubav prema filozofskom saznanju. . za njega nema nade. uzvišenim.Freud Ono po čemu će on ostati poznat. Freud – Tumačenje snova. To su nagoni koji mi omogućavaju da ja opstanem. Pošto svijest ne može izdržati u originalnom obliku moje želje. potisnuti materijal često hoće da se vrati. tj ključni pojam: NESVJESNO – PREDSVJESNO – SVJESNO Nesvjesno je najveće. podzemlju. Automatske radnje (mahanje rukama dok hodamo).Libido – je energija seksualnog nagona. adolescencije. Tanatos je Bog smrti. Libido je energija koja dolazi iz ID-a i često jednim mehanizmom može biti pretvorena. usmjerena prema različitim objektima i različitim situacijama. Čovjek svoj libido razvija sve negdje do završetka zrelosti. Tanatos je u velikoj skali. U toku hipnoze (dok čovjek spava) on je podatak pohranio u nesvjesno. Tamo je smješteno ono najcrnje i naprljavije u ljudskom univerzumu.” Eros je ljubav za svim lijepim. Neuroze su produkt naših nesvjesnih konflikata. Nesvjesno je suprotno. Eros je univerzalna ljubav za ljepotom. Freud je snove nazvao “carski put” u nesvjesno. Energija seksualnog nagona koja traži svoje zadovoljenje i ide u pravcu ego nagona i objekata za zadovoljenje seksualnog nagona. Tanatos – slavi smrt i teži ka smrti.” . Freud je nesvjesno nazivao velikom nepoznatom zemljom. ka mraku i ponoru. homoseksualni i heteroseksualni. Nemogućni da izdržimo. “Sublimacija” Eros . Vrhunac pobjede Tanatosa je kad ja sam sebe ubijem. Freud se proslavio na tumačenju neuroza. a događaju se. Niz događaja kojih mi nismo svjesni. samopoštovanja. Ego nagoni mogu biti: fantazmatski. On je zaslužan za povratak materijala u svijest. Životinje nemaju strasti.

Predsvjesno. tek treba da prođe proces osvješćivanja. Tu su naše i percepcije i mišljenja. tu su skoro sve psihičke funkcije i mi vrlo lako postajemo svjesni. putem sadržaja snova. kod svakog čovjeka. on nije ni svjestan niti nesvjestan. osvješćavanja potisnutog. Neurotsko stanje je psihogena paraliza. onda se to maskira. Freud je tvrdio da smo mi svi vrlo sumnjive psihoseksualne orijentacije. kreativnost !!!!! . Zato što se vrlo lako može osvijestiti. pa mi dobijemo. savladali svoje poliperverzne seksualne pulzije. Mi smo poliperverzni jer smo potisnuli. Simptomi su vrlo važan dokaz za postojanje nesvjesnog.osjećanja i ne dozvoljava da se probiju. Problem Don Juana je problem bježanja od svoje nesigurno potisnute homoseksualnosti. a ne treba nam da to potežemo iz dubine nesvjesnog. Tu je smještena.

Kad dijete neće nikako da vrši nuždu. Usta su centralno mjesto u oralnoj fazi. Dijete se hrani. U oralnoj fazi. sa zadrškom. ispljune hranu. brojni pokušaji. Analni stadij 1 – 2(3) god. nikako.FREUDOVA NAUKA O SEKSUALNOSTI Razvoj libida: Oralni stadij 0 – 1 god. Dijete počinje da manipuliše. skupljanje izmeta. . godini života a otkriva u pubertetu. žeđ. nema zuba ali grize desnima. grize bradavicu. To je ono što se zove OBJEKTNI ODNOSI. Dijete je rođeno bez doživljaja za objekat.4 mjeseca doživljava majku kao nešto izvan njega. Falični stadij 2(3) – 5(6) Letencija 5(6) . to je vrhunac genitalnog perioda. Erogena zona prelazi na anus. Analna faza je potpuno druga dinamika. Dijete tek nakon 3. Prototipi na osnovu kojih se razvija oralni karakter: zatvorena usta. Dijete seksualno zadovoljenje doživljava prolaskom izmeta kroz anus. Dijete je poliperverzno. on ima instinktivne potrebe: hrana. Mi s ustima radimo razne radnje. Prototipi: davanje izmeta. nema dijete samo pritisak na sluznici usta zbog toga što ima seksualne potrebe. Ovo “grize” je agresivnost. dijete doji i grize. Dijete se rađa i instinktivno traži bradavicu. Dijete sa majkom uspostavlja odnos. Sluznica anusa kroz koju prolazi izmet je sada nova dinamika. Kada smo osvojili zdravu seksualnost. ovdje se formiraju: -Karakter -Seksualnost (perverzije) -Vrsta psihičkih poremećaja Homoseksualnost se formira u 4. One se vide na prototipima koji se formiraju na osnovu dinamike koja se uspostavlja na relaciji dječija usta i spoljašnji svijet. zadržava hranu. Majka postaje objekat. poji se i ta iritacija bradavice i sluznice rasterećuje te nesvjesne tenzije jer je i seksualnost instinktivistička potreba. Mi dok dojimo majku počinjemo da formiramo svoju seksualnu orijentaciju. iz ovog prototipa formira se analni karakter sa svojom karakteristikom kolekcionarstva. U analnoj fazi se formira biseksualnost. Osnovna crta analnog karaktera je škrtost. Spremno na sve perverzije.11(12) Adolescencija 11(12) – 18(19) Zrelo doba 20(21) --> Pregenitalno Genitalno Pregenitalni period.

Latencija je period koji nastaje od završetka faličnog statusa do početka puberteta i adolescencije. samoubistva. Ovo su 4 parametra koja objašnjavaju ličnost. nije javno. To je faza gdje se dijete počinje interesirati za genitalije. Adolescencija je ranjiva. koji su u harmoničnom sadejstvu i mi to njihovo sadejstvo. Crta ličnosti je model da se trajno i kontinuirano uvijek ponavlja isti način i odgovor na određenu situaciju ili djelovanje koje registrujemo izvan nas a i u nama. Adolescencija je vrijeme istinskih ideala. To je preokupiranost tjelesnim. prve masturbacije ali sada potpuno drukčije masturbacije. LIČNOST Ovo je zaokružena dinamika i odnosi različitih psihičkih aspekata (funckija).. ljubav. somatski izgled (morfologija ili tjelesni oblik). Latencija znači nešto što je skriveno. zauzimanje. Kognitivna Emotivna Konativna 9 psihičkih funkcija svrstane u 3 grupe koju svaki čovjek ima . prostitucija. Dijete tad razvija socijalnu komponentu. Ovo je VEOMA RANJIVO DOBA ZA SVE. Tu se formira i Edip i Elektra kompleks. Adolescencija i pubertet nisu isto. pravda. lako si ranjen. formira se histerični karakter i narcistični karakter. Maloljetnička delikvencija (sintagma) nije slučajno napravljena. Pubertet je sve ono što se odnosi na organsko. Najviše se ubijaju mladi i starci. Biopsihosocijalno se razvija u ovom dobu. harmonično ili neharmonično. interesira se za sve drugo. to su bubuljice. Šta je smisao? Šta je to sloboda.. To je vrijeme kada se postavljaju pitanja.. prva polucija (ejakulacija dječaka u snu).. vidimo na osnovu ponašanja i mišljenja osobe. Odnosi se na delikventno ponašanje. Svaka ličnost se sastoji od: karaktera. Ličnost čovjekova je sistem koji se sastoji od elemenata. Tu nije centrirano tijelo. ali to nije centriranje. Falokratija je dominacija muškaraca. Tu je psiha. To su prva menstruacija. nije objelodanjeno. Adolescencija je formiranje stavova i karakternih osobina: dosljednost. Maladaptivni obrasci ponašanja se formiraju. istina? Da li ću ja voljeti ili mrziti? Da li ću se ja slagati sa vašim stavovima? Ovo je period kada su te djeca istjerala a odrasli nisu primili. mutiranje glasa. temperamenta. Adolescencija je nešto drugo. Ovo je vrlo lijepo i vrlo ružno doba.Falična faza – falus je antropološki izraz za muški polni organ. Svaki taj element se zove crta ličnosti. inteligencije. pa je tu narkomanija.

Oralni karakter (otvorena. Oni se vrlo često za nekog vežu.20 Emil Siorani: “Balkan je javna kuća u plamenu” Oblomov – Ruski pisac (pripovijetka) KARAKTER Karakter dolazi još od starih grka. Karakter je dio ličnosti. ne ostvare se. . Oralni karakter voli da pije. samo tebi daju. uglavnom sami sebe zeznu. on podrazumijeva brbljivost. Poremećaj karaktera nije isto što i poremećaj ličnosti. drže riječ. U ustima se nalaze zubi. Prema drugim ljudima. vrlo često su nesigurni. da puši. u vraćanju (regresiji) na periode gdje mu je bilo divno. Oralci su postojani ljudi. Karakterologija je nauka o karakterima. Oralni karakter je tvrdoglavost. dosljednost (u svakodnevnom ponašanju). kontinuitet. Identitet. ironiji. Karakter podrazumjeva uobičajenu prirodu ponašanja. da se drogira. moral. Ličnost i karakter nije isto. Vole da upotrebljavaju usta na taj način.hoću pomoći. dijete se tu fiksira i to kasnije ponese kao jezgro svog karaktera. Karakter se odnosi na društveni i moralni aspekt svake ličnosti. Neurotski oralni karakter nastaje fiksacijom. Stalno je u strahu da će ostati sam. bešćutnost . visoki ili niski moral. Osobine ličnosti preko kojih se izražavaju moralni lik i osobine pojedinca nazivaju se karakterne osobine. U oralnoj fazi ništa ne daješ. Visoko i smanjeno samopoštovanje. Oralni karakter voli da govori. odgovornost – neodgovornost. Prema društvu.iskren sam. neiskren . sažaljenje. Mi vidimo karakterne osobine u odnosu pojedinca prema samom sebi. Karakter označava opšte ponašanje jedinke u društvenim odnosima. odnos prema radu i obavezama. visoko ili nisko samopouzdanje. nemoral. stlano im treba neko da ga drže za rukav. CVANCIKA . agresivnosti. Oni su veliki boemi i lijenčine. egoizam. marljivost i lijenost. zatvorena usta) podrazumijeva govorljivost. vrlo šarmantni ljudi. O patologiji karaktera govorimo kada jedna karakterna crta se razvije do nesrazmjera više od drugih karakternih crta i dominira cjelokupnim sistemom karaktera tj kad dominira karakternim profilom te ličnosti. Mnogi ljudi svoj govor baziraju na satirici. altruizam. To dolazi iz oralne faze: dijete je zavisno od majke. Oralni su ustvari zabavni. Učenik Aristotela je napisao knjigu o karakteru. Oralci su ljudi koji su gladni znanja. To je osnovno značenje. Uzimati znanje je uzimati hranu – SIMBOLIČNO. Karakterne osobine mogu se ispoljavati u odnosima prema različitima aspektima života. postanu alkoholičari.Svaki čovjek ima svoj sopstveni doživljaj sepstva.

Prisilna. Ni on. Histrioni znači glumci. Oni su nezreli. bezočnost.Nametljive “glumačke” težnje 3. lakomisleni. moć vlasti i seksualna moć. urednost. samouvjerenost. tačnost. zrelu genitalnu sigurnost. Ko god nije raskrstio sa Edipom neke će probleme imati. Oni hoće da su u centru pažnje. Patološke tačke analnog karaktera: Biseksualnost. energičnost. opsesivno-kompulsivna neuroza. (“kačiperka”) Iza histeričnog muškarca ili žene postoji problem koji je vezan za seksualnost. drskost. Don Juan je za Frojda paravan za homoseksualnost. Čovjek teži ka tri moći: moć novca. Mnogi su govorili o faličnom karakteru. hvalisavost. To je manevar uspostavljanja ovog paravana o kome Frojd govori. Histrionski karakter ne mora biti prisutan kod glumaca ali je uglavnom prisutan a ovo uglavnom znači da ima i drugih profesija koje imaju crte histrionskog karaktera. Ovaj karakter jako podsjeća na ono što glumci ispoljavaju na sceni. škrtost. Smatra se da se ovaj karakter formira kod ljudi koji nisu uspješno likvidirali Edipov kompleks. od poštara do advokata.Egzibicionističko ponašanje. opsesivna čistoća. Ono što je zajedničko je da difuzno erotizira svoju okolinu i to je manevar. Karakteristike: čistoća. ni ona ne mogu da prihvate pravu.Lažljivost. težnja ka vlasti. da mu se vide naočale u kosi i on se uvaljuje i nabacuje. (Ivo Andrić – roman Gospođica i pripovijetka Zlostavljanje) Analni karakter je vrlo težak. da mu se vidi zlatni lanac. on je pun sebe i svojih pobjeda nad ženskim rodom – Don Juan. “Volim gram vlasti nego kilu zlata. nažalost nisam ni stranicu. To je ona pretjerana čistoća. Fribolnost. hvalisavost Kod histerika je interesantna nagla smjena ponašanja. Onda mijenjaju . patološko kockanje. a o fenomenu čovjekove želje za vlašću. Histerični (histrionski) karakter se razvija u sklopu Edipalnog stadija. On podrazumijeva: 1.Sklonost ka dramatičnosti 5. Oni stalno “igraju”. ali sa svakim.” Falični karakter – za njega je karakteristična Edipska situacija iz koje se formiraju razni karakteri. Histeričan muškarac voli da se otkopča. Histerična žena se oblizuje. sadomazohizam.” Meša Selimović: “Čitav život sam pisao. trepće. hrabrost. razigranog. Ti su ljudi lišeni imaginativnog. (Vilhelm Rajh – Teorija ličnosti) Falusni karakter je: sujeta. narcizam. neurotska ambivalencija.Analni karakter je nešto što se formira na osnovu svega iz analnog stadija. fantazmatskom 4. odlučnost.Sklonost ka iracionalnom. govori deminutive. bezobzirnost. lažnost. 2. koketira. infantilni. Histerici su često degutantni.

opravdano. Neko loše likvidira ovaj kompleks da dovodi do izvjesnih problema. On je dat biološki. seksualne pretenzije. ono gaji čulne emocije prema svojoj majci. Temperament je nešto što je dato geografski. Ako se identifikujemo sa majkom onda idemo u homoseksualnost. U njemu se javlja strah kad spozna da otac posjeduje majku na način na koji bi on htio da je posjeduje.možemo pretvoriti temperament u pitanje “Kako?”.partnere jer ne mogu da nađu adekvatnu zamjenu za roditeljske likove (Edip). Ako se jedan Norvežanin zaljubi i pati. motorika(nivo motorne aktivnosti). Njega konstituišu 3 konstituente: emocija. Uglavnom dječak kaže: “Ne mogu ja da posjedujem ono što otac posjeduje. erotske. njome upravlja i vodi i ispoljava nagonskoafektivna energija u nekoj ličnosti. mi ćemo vidjeti potpuno različita ponašanja. Kod oca ima stremljenje identifikacije sa uzorom.” TEMPERAMENT Ovo je ustvari način na koji se mobiliše. nesvjesne. nesvjesno. On traži mamu u svim tim ženama. Identifikovati ću se sa ocem. Ništa ne može uticati na nečiji temperament. i to se isto desi jednom Sicilijancu. EDIPOV KOMPLEKS Dječak ------> Majka -----> Otac Prvi put da dijete uspostavlja objektne odnose prema majci u smislu investiranja libidinozne. Dječak mora da se identifikuje sa ocem a ne sa majkom. i socijabilnost. Dijete ima otvorene. Dječak shvaća da će biti kažnjen. Opada sa starošću. onda isto tako. Ako je motivacija pretvorena u pitanje “Zašto?”. .

humor Nezreli --> Projekcija. Svi se dijele na zrele i nezrele. regresija. Nit je mršav nit debeo nit previsok nit prenizak. a Super-ego moralističan. . Mi njih izbacujemo iz sebe i kačimo na nekog drugog. negacija. Više su skloniji depresiji nego šizofreniji. pomjeranje. Mi stalno potiskujemo neugodne misli i sjećanja i trošimo energiju. potiskivanje. On nije sitan a nije ni krupan. Dvije su osnovne karakteristike svih mehanizama odbrane. identifikacija. oni su stalno u oblacima. ali ne mrzi on tebe nego ti mrziš njega. osjećanja i intencije pripisujemo drugom. Simptom znači znak. Bolest astenička je šizofrenija. Don Kihot i Sancho. Ego se brani od anksioznosti. konflikata. Astenički je visok i vrlo mršav. “On mene mrzi”.KONSTITUCIJA Atletski tip Astenički tip Piknički tip Atletski tip je prosječni tip po svom izgledu. oni žive konkretan život. a piknici su depresivni. Potisnuto kad-tad nađe put do svjesnog pa makar u onom obliku koji se zove simptom. sanjari. Toliko mogu otići u depresiju da iznenade okolinu svojim samoubistvom. fiksacija Potiskivanje je najgori. On se može nazvati “potiskivanje pod tepih”. MEHANIZMI ODBRANE Mi znamo da je Ego ugrožen i od strane ID-a i od strane Super-ega. Projekcija je mehanizam odbrane kada mi nepogodne sadržaje stanja. Zreli -----> Sublimacija. distancirani od života. Ego je realističa. Ljudi ga najviše vole. Mi potiskujemo od ujutru do navečer. Oni krivotvore. najcrnji mehanizam odbrane. Piknički je malen i debeo. reaktivna formacija. Od jednog tipa možemo očekivati neke psihopatološke osobine. daleko od svakog maštanja. ID je instinktivističan. Vrlo često se sreće da su astenički tipovi introvertni. altruizam. Ego se štiti i brani od svega ovoga i to nazivamo mehanizmi odbrane. dok su piknički suprotno: ekstroverti. falsifikuju i oni se odvijaju na nesvjesnoj bazi. frustracija i realnog straha. racionalizacija.

Regresija u psihološkom smislu znači da se mi sa ovog stadija na kojem jesmo vraćamo u neke stadije koje smo davno završili. Sublimacija se formira u latenciji. Radi ugleda u društvu i pohvale. nema ni filozofije. Okreće se za curicama. uljepšavanju i omalovažavanju. SUBLIMACIJA je srž kulture. Nagonske pulsije su sastavljene od seksualnosti i agresivnosti. On je regradirao. Čovjek krene da zadovolji svoju nagonsku energiju. Sublimacija znači uzvišenje. Racionalizacija se sastoji u opravdavanju.-oj godini. Nekome je najdraži poginuo i oni se potpuno normalno ponašaju. Reaktivna formacija je suprotno. žvače žvaku.” Identifikacija. Žena odmah se brine o njemu. Negacija je ustvari apsolutno potiranje.Pomjeranje je takav mehanizam gdje mi nepogodne afekte pomjeramo s jednog objekta na drugi.” Teško je prihvatiti da sam ja kriv. estrade. Nikad nisam otišao naprijed pa regradirao. Ako nečija nagonska energija ne potpadne pod sublimaciju odmah ide i ima seksualno zadovoljstvo. Ide prema cilju.sladak limun. jer je neizdrživo živjeti sa tim saznanjem. legne u krevet. Sublimacijom se napada na nagonsku energiju. “Činovnici odu na more u 60. dječak treba da se identifikuje sa ocem. Mi sublimiramo tako što idemo na fakultet. (rađanje djece) Sublimacija nije samo: “Ja napisao roman. gledaju televiziju. da me nagradi. Teško podnijeti nečiji uspjeh i onda slijedi nastojanje da omalovažavamo. Inače je vraćanje unatrag. Mi se identifikujemo sa objektom i situacijom koju volimo iz nesvjesnog straha da je ne bi izgubili. da je potroši. . Ako je on filantrop. Bez sublimacije nema ni umjetnosti. Sve se to odvija na jednoj matrici koja se zove kiselo grožđe . neko se identifikuje sa velikim umjetnicima.” Fiksacija znači ostati u nekom stadiju. jedna sublimira a jedna iživi. Regresija je vraćanje. Uzor se zove “moj otac”. nego sam se odmah fiksirao. može postojati mogućnost da je mizantrop. Jednu trećinu energije potisnemo. (Ivo Andrić – Smrt u Sinanovoj tekiji) Čovjek mora da deseksualizira i deagresivira svoju nagonsku energiju da bi sublimirao. Dobije muškarac tešku prehladu. “Direktor se ne smije derat na ženu pa se dere na sekretaricu. temperatura. ostvario nešto što ljudi odobravaju i nagrađuju (gratificiraju). Mladi ljudi se identifikuju sa zvjezdama nauke. To znači da mi društvo plješće. Kod nekog sublimacija ide u vrlo radikalne ekstreme (celibat). nema ni religije. Strašno je kada se identificiramo sa idejama i vođama. Bezuspješni ljudi se često identifikuju sa uspješnim. oplemenjenje. “Ja zakasnim na predavanje: Saobraćaj je kriv. Potpuno je negirao taj doživljaj. Međutim skrene u socijalnogratificiran cilj.”. nema ni nauke. Reaktivna formacija je vrlo rijedak mehanizam koji je Frojd pronašao i svrstao u nezrele. Mi počinjemo pušiti u identifikacionom procesu. supica. Centar nagonske energije se nalazi u ID-u. Lakše je onda podnijeti nečiji uspjeh.

PSIHOTERAPIJA Nož. katarza i regresija u službi Ega. omaške u hvatanju. . . zamjeni nekim drugim koji više nije seksualni. Ovim sredstvima se liječimo od pećine pa sve do danas. stalnom samopovređivanju. Suština omaške je paralelno postojanje svjesne i nesvjesne namjere gdje svjesna namjera bude kompromitovana od strane nesvjesne. Psihoterapijskih metoda ima jako mnogo. Ova terapija se provodi u svjetlu Frojdove psihoanalize.” OMAŠKE Omaške su “slučajne”. Sublimacija. omaške u čuvenju. Interesantne omaške su zaboravljanje imena. Nama je najvažnija psihoanalitička-psihoterapija. pojmova. da je to ljekovito. sa barmenom kojeg znaju. U toku razgovora razmjenjuju se osjećanja između terapeuta i pacijenta. Najznačajnije su omaške u govoru. Omaške su pogrešne radnje i propusti koje se pojavljuju u različitim sferama našeg djelovanja. nenamjerne sitnice. riječ. Treće može biti ambivalentan transfer. namještanje kragne itd. omaške u pisanju. Omaške su jedan od najvećih dokaza za postojanje nesvjesnog. To se zove nulta točka psihoterapije. Ona ima nekoliko osnovnih elemenata.Frojd “Svi su ti umjetnici djeca. One su obično beznačajne i nama nepoznato čime su motivisane. Omaške su neke radnje. Omaške se također mogu ispoljavati u stalnom zaboravljanju. On može biti (transfer) pozitivan i može biti negativan.Sublimacija je sposobnost da se izvorni seksualni cilj. Katarza je očišćenje svih negativnih afekata kroz razgovor. zajedno sa altruizmom i humorom je zreli mehanizam odbrane. Čak su i najpoznatiji svjetski psihoterapeuti da je ugodan razgovor sa komšijom. Psihoterapija se može definisati kao brojni psihološki postupci kojima je zajednička namjera pomoći osobi koja pati i to preko psiholoških sredstava. igranje ključevima. Umjetnost je sublimacija. Taj spektar osjećanja koji ide od pacijenta ka doktoru zove se transfer. Psihoanaliza je “transfer – kontra-transfer”. trava.

bez interesa.. Ljudi koji su jako nepovjerljivi i jako senzitivni. 3. Psihoze se mogu podijeliti na: . Kod psihoza je poremećen odnos ja i svoje tijelo. Psihoze su pravi duševni poremećaji. “Organizovana dezorganizacija društvenog sistema. paranoidna SCH. oligofrenija. Svaka psihoza je regresija. a sukob Ega i Super-Ega je depresija. ugroženosti) SCH Simplex (usamljeni ljudi. ta relacija. Postoje grupe dijagnoza: psihoze.” . Duševni poremećaji nisu svi isti. neuroze.. manično-depresivna psihoza. Psihoza je “narcistička neuroza”. Imamo osnovnu paranoju. Način mišljenja koji odudara od svakodnevnog načina mišljenja većine. žive sami) Kataton SCH (katatoni stupor) Paranoja ima jako mnogo oblika.DUŠEVNI POREMEĆAJI PSIHIJATRIJSKE DIJAGNOZE Pozorišni likovi su puni dijagnoza. paranoidni poremećaj ličnosti. hladni. 2. ja i vanjski svijet. podozrivi imaju taj paranoidni oblik ali su sasvim normalni. Hebefrenija (nezrelost.ovo je što se događa u državi . asocijalni su. poremećaji ličnosti (psihopatije). Psihoza je dubok poremećaj a nastaje u sukobu Ega i realnog svijeta kao što je ishodište sukoba ID-a i Ega neuroza. depresije. Periodi kada pacijent nije u klinici (između dolazaka u kliniku) zovu se remisije. Paranoja je stanje gdje se često pojavljuje taj paranoidni oblik pa imamo paranoidno ponašanje. autizam) SCH Paranoides (osjećaj proganjanja. Imaju svoje klasifikacije. Najteže duševno oboljenje. sumnjičavi. prekida se kontakt sa realnošću. paranoja i reaktivne psihoze) Šizofrenija se dijeli na: 1. ja i moja okolina. Dva osnova podsimptoma: halucinacije i sumanutost. 4. Paranous znači misliti pored normalnog mišljenja. One su ustvari potpuna dezintegracija i razaranje strukture realiteta.Funkcionalne (šizofrenija.

kradu itd. Vrlo je gadna i teško se liječi. Osnovna stvar je prisila u ovoj neurozi. Neurotičar stalno ima konflikt i stalno potiskivanje. Psihopate nisu samo agresivni nego su i autoagresivni. Ona je na granici između normalnog i patološkog. Neuroza ima sačuvan test realnosti. Oni su često i uspješni ljudi. . Psihopate imaju vrlo nizak prag tolerancije na frustracije (nerviranje). depresivnost. Nemaju stalne dugotrajne veze. Tjeskoba = anksioznost. Svaka psihoza više ili manje ima u sebi anksioznost. Prisilno 3 puta zaključati vrata. prisilno brojati bandere. fobičnost. Nije prava duševna bolest. Simptomi neuroze: anksioznost. Kršenje društvenih normi je karakteristika psihopata. emocionalni mir. nema duševnog poremećaja bez anksioznosti. Ne mogu da uspostave mir osjećanja. on stalno trpi unutrašnju napetost (nije anksioznost). Psihopata ima vrlo oskudan emocionalni aparat. Ulaže se velika energija u potiskivanje zabranjenih nagona u nesvjesno. Rituali kod opsesivno-kompulsivne neuroze su česti. Ali potisnuto se zna vratiti i ono što se vratilo se vidi kroz omaške i simptome. Prisilni rituali koji nemaju nikakvu svrsishodnost. sukob između naših nagonskih potreba i želja u sukobu sa nedozvoljenim. tj. drogama i tome da se režu. somatski simptomi (konverzivna neuroza.POREMEĆAJI LIČNOSTI Psihopatija nije bolest. prisilno prati ruke 40 puta dnevno. pretvaranje konflikata u somatsko oboljenje) Neurosis conversiva (konverzivna neuroza) Neurotska depresija Fobična neuroza Anksiozna neuroza Opsesivno-kompulsivna neuroza (najteži oblik) Opsesivno-kompulsivna neuroza je neurotski entitet koji se formira kod djeteta u analnoj fazi. Skloni su alkoholu. Psihopate su često i šarmantni i dopadljivi bilo gdje. to je odstupanje od normalnog obrasca ponašanja. Anksiozna neuroza. Neuroze su u prvo redu sukob ID-a i Ega. Psihopate su često asocijalne. međutim kroz par mjeseci pokaže svoje lice. Ona često može biti veoma maligna do te mjere da predhodi početku šizofrenije. Asocijalan je neko ko izbjegava društvo. Antisocijalni ubijaju. Potiskivanje je suština neuroze.

Depresija je u prvom redu kompromitacija afekta. Belerefont je mitski junak iz mitologije koji je bio depresivac. više od 20-70 su velike grupe. To je ustvari jedan eksperiment.” Rulja je puna iracionalnog. Depresivan čovjek ima velikih problema sa svojom agresivnošću i sa osjećanjem gubitka i sa osjećanjem krivice. politička partija. Grupe se formiraju spontano i organizovano ali ima minimalna paradigma grupa. U rulji pojedinac ima osjećaj snage. Depresija je univerzalni ljudski fenomen. I jedna i druga su strukturisane. vjera. Zajednički cilj povezuje članove grupe. Sve se grupe mogu podijeliti: strukturisane i nestrukturisane grupe. Razlika je u kvantitetu. Konstituiše se u oralnoj fazi. osjećanja. Sljedeće osjećanje je da je anoniman. Da li je melanholija psihijatrijska ili estetička kategorija? Grci su govorili da su muze pjesnika tužne. Ove grupe imaju zajednički cilj. Imamo male grupe i organizacije. ali prolazno. uglavnom spontano i ishitreno. . Strukturisane grupe su organizovane. Za umjetničku kreaciju treba malo melanholije. da je normalno. rulja. opet bi to bila obična rulja. Gomila okuplja ljude. Svi članovi zajedno su jedno novo biće. Depresivan čovjek nema prijedloga ni za sebe ni za druge. On se ujutru u kupatilu pita da li bi se obrijao ili da li bi se ubio. GRUPA Grupa je skup pojedinaca koji su u odnosu jedan prema drugom što ih dovodi u uzajamnu zavisnost ili bolje rečeno grupa je socijalna jedinica koja se sastoji od određenog broja pojedinaca. sportske organizacije. Organizacije su vrlo različite. koja može biti slučajna ili organizovana. Druga vrsta nestrukturisanih grupa je gomila. Pojedinac u grupi ima osjećaj da je sve to što radi dozvoljeno. Male grupe su od 3 člana pa do 20. naučne ustanove. Publika. Platon je govorio: “Kada bi svi članovi atenskog parlamenta bili pametni kao Sokrat. Treća je socijalni pokret. da je ispravno. Strukturisana grupa (organizacija) je nacija. Jako zavisi od toga što se trenutno dešava. Nestrukturisane grupe su sve suprotno. Imamo neurotsku i psihotičnu depresiju. Oslobađa pojedinca od osjećanja krivice. Ta mu snaga uglavnom služi za agresivne i destruktivne obrasce ponašanja.

Opozicija je suprotno od konformizma. ujednačen. legislativa. Predrasude su najgori stavovi. Jedan od oblika stava su predrasude. Ne može se teorijski objasniti. Zauzimanje stava prije rasuđivanja. iskoristi priliku. proslava Nove Godine na Trafalgar skveru. Kada uđem u grupu ja sam izgubio svoj individualitet. Djecu treba odgajati tako da ne izgrađuju nikakve predrasude. Prva i osnovna karakteristika stava je trajnost. Harizma je posjedovanje većeg energetskog naboja u svakom pogledu nego kod ostalih oko mene. manje konzervativan i mora imati harizmu. integritet. iznikao. događajima. Različiti stavovi su u različitim kulturama. način odnosa pojedinca prema nečemu: pojavi. Onaj ko je u vlasti predrasuda vrlo teško će se osloboditi. Imamo rulje koje nemaju veze sa agresivnošću. ne slažem se. Stav ima i kognitivnu i konativnu i afektivnu komponentu. ljudima. ja oponiram društvenim stavovima. Karnevali. . realnim i iracionalnim kategorijama i pitanjima. Gomila uvijek ima vođu. Oportunizam je najjednostavniji. Harizma je nešto urođeno i to je teško objasniti. stvarima. Ovo su nešto što nas uvijek ispunjava nekim zadovoljstvom. sugestivan. Vođa ima sposobnost da nas okupi i povede i mi s njim uspostavljamo vrlo često identifikacioni proces i mi ga jako volimo tj.Prva vrsta gomila su agresivne gomile. zakone i norme okoline. Indignitet. Imamo i ekspresivne mase. može biti postavljen i vođa sam sebe stavi. STAV Stav je postojan. Fleksibilan. Vođa mora imati neke osobine. Postoje razne predrasude. u svojoj strukturi ličnosti. Predrasuda je razvijanje odnosa prema nečemu mimo rezonovanja (rasuđivanja). u raznim elementarnim nepogodama (potres. On prvo mora biti vjerovatno pametniji od ostalih. cijenimo. Oportunizam nije ništa drugo nego snalaženje. Onda se mi prepuštamo njegovom vođenju i podržavamo sve njegove ideje. Jedna od odlika jake individue je konzistentnost i dosljednost. elokventniji. poplave). gomile. Konformizam je takav stav gdje ja odmah prihvatam stavove. samonikli vođa. Ja se zahvaljujući novonastaloj situaciji ponašam tako da imam neku dobit. kolektivna vjenčanja itd. Vođe mogu biti izabrane. njegov fizički izgled je također bitan.

To je predvorje fašističke ličnosti. Ova ličnost u svom jezgru ima nešto što čini njegovo jezgro i ima 3 sindroma:: antisemitizam. Društvo od njega hoće da napravi socijalno biće. -autoritarna agresivnost. etnocentrizam. ići u pravcu koji odgovara društvu i onda kažemo da smo postigli socijalizaciju. Čim je haos to je anarhija i to je antidemokratski. konzervativnost. Suprotno od demokratske ličnosti imamo antidemokratsku ličnost koja se često naziva autoritarna ličnost. Prvi agens je porodica. -pravednost. Odnos i razumjevanje tih sloboda i prava mora biti takav da se ne pretvori u svoju suprotnost koja se zove anarhija. Postoji bezbroj prenosnika (agensa) socijalizacije. -prihvatanje sebe i povjerenje u sebe. Ni jednom društvu ne odgovara antisocijalni i asocijalni čovjek. Demokratija podrazumjeva individualne slobode ali i odgovornost pojedinca. Socijalizacija je proces koji traje cijeli život. . -realizam.SOCIJALIZACIJA Svako društvo svog novog člana želi da ga oblikuje po svojoj mjeri. komšiluk. DEMOKRATSKA LIČNOST Odnos demokratije i antidemokratije je jedna od najznačajnijih tema nauke psihologije međuljudskih odnosa. -antiintraceptivnost. Osobine ove ličnosti: -konvencionalnost. djela. drugi je škola. Socijalizacija je u isto vrijeme pravljenje modela člana društva čiji će čitav život tj. služenje vojske. četvrti su mediji. Demokratska ličnost je ona koju karakteriše: -otvorenost duha (sposobnost slušanja tuđeg mišljenja). -svijest neopterećena statusnim razlikama. Sporedni prenosnici su predškolske ustanove (vrtići). -autoritarna submisivnost. počinje ne samo sa formalnim obrazovanjem nego i prenošenjem tradicije. Tamna zona socijalizacije su nacionalni stereotipi. Taj proces je jedan širok pojam socijalizacije. ponašanje ići u pravcu misli. -prijateljstvo. treći su vršnjaci.

2. čitav svijet se može podijeliti na moćne i nemoćne obožavanje prošlosti osjećanje krivice On je autoritet. karakteristike autoritarne ličnosti: 1. Po Erihu Fromu. rigidnost mišljenja. netrpeljivost. Ne bave se svojim doživljajima. jako su zainteresovani za tuđi seksualni život i tuđe perverzije. polarizacija crno-bijelo. Još neke karakteristike autoritarne ličnosti su: egoizam. 4. 3. Antiintraceptivnost znači odsustvo svakog kopanja po sebi. emocijama itd. život određuju snage izvan nas samih i treba im se povinovati premoć.Konvencionalnost su ljudi koji su skloni konvencijama. . On je autoritativan (pridjev) On je autoritaran. sklonost stereotipima. Autoritarna submisivnost je ta snishodljivost. Isto kao da smo rekli da je fašista.