MIŠLJENJE Pojam -> Sud -> Zaključak Mišljenje je proces, psihička funkcija, kojom se služimo u situaciji kada se nalazimo pred problemom

. U osnovi proces mišljenja treba da postoji neki zadatak. Kroz proces mišljenja mi se služimo raznim mislenim radnjama. Mi analiziramo i sintetišemo. Mi zaključujemo. Jedan od najčešćih zaključaka je indukcija i dedukcija. Pojam je zbir opštih karakteristika, nekog predmeta ili situacije. U svakom pojmu postoje predstave sjećanja. Više pojmova čine sud. Sud je ustvari definicija veza i povezanosti i uzročnosti kauzalnosti između određenih pojmova. Zaključak je zbir sudova. Mišljenjem se provjerava ispravnost percepcije. Mišljenjem otkrivamo nama (subjektivno) nepoznato. Mišljenjem se i osjećamo ali i anticipiramo. Osnovna podjela je: apstraktno mišljenje, konkretno mišljenje, sinkretičko mišljenje (animizam). Apstraktno mišljenje se služi pojmovima, a konkretno slikama. Apstraktno mišljenje ne pravi razliku između objekta i simbola. Ovo mišljenje nema logiku. Kreativno mišljenje se odnosi na umjetničko i naučničko stvaralaštvo. Ono prolazi kroz nekoliko faza: 1. Preparacija – priprema, gdje se luta između nekoliko rješenja 2. Inkubacija – ležanje, nek prenoći, nekoliko ideja se ostavi da odleži 3. Iluminacija – Eureka, Kairos fenomen, prosvjetljenje 4. Validacija – provjeravanje, ocjenjivanje Intuicija je prisutna kod svih ljudi. To je nešto vrlo dragocijeno. Najjednostavnija definicija intuicije je opažanje i doživljavanje mimo rezonovanja. To je neka kratica (prečica). Intuitivno rješenje i sadržaj tog procesa, ne ide uhodanim putem (putem rezonovanja), nego on zaobiđe i odmah dođe do sadržaja. Intuicija je čak i selektivna u smislu: umjetnička, policijska, naučnička. Mašta je oblik mišljenja. Mašta reformiše polje posmatranja. U mašti se postavljaju nove zakonitosti, novi odnosi i značenja. Stvaraju se nove slike i nova pravila i za takve ljude mi kažemo da su maštoviti. Mašta ili imaginacija dolazi od lat. riječi „imago“. Mašta je znači sposobnost stvaranja novih slika. Imaginacija je prisutna u svakom umjetničkom izrazu ali je posebno vidljiva u slikarstvu, zato što se tu dešava suština imaginativnog mišljenja, a to je upotreba simbola. Upotreba simbola može biti jezička, grafička i numerička. Mi imamo kreativnu imaginaciju ali imamo i fantazijsku imaginaciju. Imamo imaginaciju anticipacije i imaginaciju prisjećanja. Imaginacija anticipacije je sposobnost predviđanja. Imaginacija prisjećanja je sposobnost živopisnog prikazivanja slika o nečemu što se davno desilo.

POREMEĆAJI MIŠLJENJA
1. Formalni – se vidi na našem verbalnom iskazu, što znači da vrlo često između

mišljenja i govora možemo staviti znak jednakosti. Bolesna opširnost je jedan od oblika formalnog poremećaja mišljenja. Blok ili zastoj. Disocijativno mišljenje (rascjepljenje) je kada neko priča o jednoj temi i naglo počne pričati o drugoj koja nema nikakve veze sa prvobitnom temom. Perseleracija je formalni poremećaj koji znači stalno ponavljanje određenih riječi ili rečenica. Inkoherencija je prisustvo, u govornom duktusu, određenih rečenica koje unutar sebe imaju smisao i logiku, ali međusobno nemaju nikakvu logiku. Salata od riječi – rasulo misli
2. Sadržajni – ovdje su najvažnije sumanute ideje koje su na neki način osnovni

gradivni materijal da bismo rekli da je neko lud. Sumanute ideje nisu podložne korekciji. Njihov nosilac nema uvida i ne vidi nikakvu njihovu neispravnost i samim tim ga ne možete iskorigovati. Postoje sumanute ideje krivice, živiti sa osjećajem krivice i toliko čvrsto vjerujete u to da dođete do samoubistva. Sumanute ideje veličine: ja ću svoj narod izvesti, imao je direktan razgovor s Bogom itd. Sumanute ideje ljubomore se vrlo interesantne. Možete tvrditi da vas žena vara što je poprilično realno.Ali kad on ima 77, ona 76, kaže žena ga vara s unukom. Sumanuta ideja porijekla. Mi smo begovi, imam plave krvi itd. Sumanuta ideja značenja... Sumanuta ideja odnosa, teroristički, misle da govore o njemu. Izraženija senzitivnost da se nešto izvana odnosi na mene. Nihilistička sumanuta ideja, nemam ja ime, nemam ja kuću, nemam ništa, ne mogu jesti nemam stomaka. Prisilne misli i precijenjene ideje su također sadržajni poremećaji mišljenja.

Inteligencija je sposobnost brzog pamćenja. Vrhunac razvoja inteligencije je od 16. Neki se nekad uključe u neki zanat itd.... do 25. Ona je naravno kod nekih ljudi prisutna jako mnogo. Specifična je kada smo inteligentni za samo jednu malu oblast. nemaju mišljenje. Imamo različite oblike inteligencije. normalno je ali je tupo. Mi možemo imati produkt svoje inteligencije i bez mišljenja i bez pažnje. godine.. Ovi se malo i kreću ali im treba velika pomoć. rješavanja zadataka. filozofska. da hodaju sami. POREMEĆAJI INTELIGENCIJE -Idioti 0 – 20. Ljudi stvaraju u osami jer tu inteligencija ima prostor jer operira sa apstraktnim pojmovima... -Prosječna -Visoka 90 – 110 110 – 120 120 – 140 -Vrlo visoka -Geniji 140 -> . smješteni su u institucije. Ne znaju da govore. Čovjek se svakodnevno služi inteligencijom i ona je često urođena a često se i razvija. -Fiziološka tupost 80 – 90. Ona je brza sposobnost adaptacije. -Imbecil 20 – 50. sposobnost brzog otkrivanja nekih validnih rezultata (tačnih). To je kreativna. To je empatija. Dosta se dobro uključe. Postoje neke inteligencije koje su vrlo delikatne a to je emocionalna inteligencija. svi imamo generalnu inteligenciju a imamo i specifičnu. -Debili 50 – 80. suosjećanje. Inteligencija je jedina psihička funkcija koja se može izmjeriti.INTELIGENCIJA Inteligencija se bavi apstraktnim pojmovima u smislu u kome se mišljenje bavi opažanjem i pažnjom. To ne znači da iza 25. Ne znaš da li je mentalno retardiran ili nije. SQ operiše sa smislom i vrijednostima. Ona koja nas uvodi u prostor detekcije prirode naših osjećanja prema drugima i drugih prema nama.. duhovna inteligencija.. kod nekog ne postoji. ona opada. Čim je fiziološko.

„Bio si bogat pa si osiromašio.“ .“ Demencija se stiče.Poremećaji inteligencije su oligofrenija i demencija. Ovo se često naziva mentalna retardacija. „Nikad nisi bio bogat. „oligo“ znači smanjeno. Nisu sve tako strašne. Oligofrenija je maloumnost i s njom se rađamo.

Naši pokreti čak dolaze iz EGA. Kompletan ID je u nesvjesnom. Za razliku od ID-a. nema organizaciju. 3 aspekta. Freud kaže da je ID osnova čovjeka. čovjek ima svoje 3 instance koje sarađuju i ako dobro sarađuju čovjek je adaptiran usklađen. EGO radi na našim sposobnostima da integrišemo. SUPER-EGO kaže ID-u: “Nemoj. On je vezan sa moralom. znači da je iracionalni dio naše ličnosti. ID je agresivan. ID želi i djeluje. ponašanje u našoj svakodnevnici. . ID ne misli. On je nazvan od strane psihoanalitičara slugom dvaju zlih gospodara. nema ni prošlost ni budućnost. Freudova teorija ličnosti počiva na nesvjesnom. zabranjeno je. Taj se mehanizam odvija putem kazne i nagrade. SUPER-EGO su ustvari zabrane i odobrenja. SUPER-EGO se sastoji od dva dijela. EGO koristi naše mišljenje. ID – on je sav nesvjestan. 3 instance: Id – Ego – Super Ego Kada čovjek ostvari sadejstvo ove tri funkcije onda je on usklađen. opažanje. SUPER-EGO je moralističan. Npr. koordinišemo. Prvi dio je EGO-IDEAL. On radi na našem prilagođavanju ili adaptaciji. agresivnošću. predsvjesnom i svjesnom. Freud ima jako mnogo svojih vodećih pojmova.. On testira realnost.. Rigidan je krut. EGO se rukovodi principom realnosti. nagonski dio. On ne pamti. ne mijenja se. funkcionalno. ideale društva. on ima sadašnjost. Ljudi sa rigidnim super-egom posjeduju previše časti. On je ono što kažu: “Hoću odmah”. podrazumijeva se da to neko treba da kontroliše i da reguliše ovo bračno stanje u svakom čovjeku. Najbolji je srednji SUPER-EGO. praktično. Težeći da dosegne zadovoljstvo. destruktivan.FREUD Najznačajniji čovjek u zadnjih 200 godina psihologije i psihijatrije. EGO .” On se konstituiše na osnovu kako nama roditelji prenose te moralne stavove. Freud: “Čovječanstvo je banda ubica. haotičan. a drugi dio je SAVJEST. SUPER-EGO – on predstavlja tradicionalne vrijednosti društva. On je taj mračni.je instanca koja uspostavlja komunikaciju sa okolinom. služeći se amoralnošću. On je začetnik pesimističke antropologije. On se rukovodi principom zadovoljstva. ID je esencija ljudskih instinkata. koji se prenose na nas sa roditelja. ID je instinktivističan. nema razvojnu liniju. ostaje nam da otkrijemo zašto ljudi ubijaju druge ljude. SUPER-EGO mora biti ugrađen od strane roditelja. Svaki unutrašnji mentalni prostor. Odgovor za agresivnost nalazimo ovdje. EGO je stožer iskustva i ponašanja. vodimo i usmjeravamo svoj vlastiti identitet u vlastitom životu i u društvu. EGO je realističan. Misli se na zadovoljenje nagona.” Konstalacija 3 principa od koje je sastavljena svaka ličnost. On je zadužen za svakodnevno.” Freud: “Sada kada sve znamo. naše stavove. nema nikakvih ispada koji bi asocirali da nešto s njim nije uredu. Ova antropologija ukazuje da je čovjek nagonsko biće i da se rukovodi svojim instinktima i po tome je blizak životinjama.

Posthipnotička poslušnost. Međutim.Freud Ono po čemu će on ostati poznat. Pošto svijest ne može izdržati u originalnom obliku moje želje. on se može izjednačiti i sa agresivnošću.nije samo seksualni nagon i on slavi život. Tanatos – slavi smrt i teži ka smrti. za njega nema nade. Životinje nemaju strasti. Čovjek ubija drugog čovjeka iz strasti. uzvišenim. Freud se proslavio na tumačenju neuroza. Tamo je smješteno ono najcrnje i naprljavije u ljudskom univerzumu. “Čovjek je životinja. Platon: “Eros je ljubav prema filozofskom saznanju. sve to smo mi potisnuli u nesvjesno.Libido – je energija seksualnog nagona. Energija seksualnog nagona koja traži svoje zadovoljenje i ide u pravcu ego nagona i objekata za zadovoljenje seksualnog nagona. potisnuti materijal često hoće da se vrati. Svjesno je onaj aktuelni protok i funkcija našeg mentalnog sklopa koje sadejstvuju i pomažu nam da se u tom svijetu u nama i oko nas snalazimo. Tanatos je u velikoj skali. Sljedeći dokaz za nesvjesno su omaške. Većina nas živi pod vlašću Erosa. ka mraku i ponoru. usmjerena prema različitim objektima i različitim situacijama. a događaju se. Freud – Tumačenje snova.” Eros je ljubav za svim lijepim. Eros je univerzalna ljubav za ljepotom. Neuroze su produkt naših nesvjesnih konflikata. Simptomi neuroze. Čovjek svoj libido razvija sve negdje do završetka zrelosti. Niz događaja kojih mi nismo svjesni. adolescencije. Teži ka destrukciji. U toku hipnoze (dok čovjek spava) on je podatak pohranio u nesvjesno. Niko se ne rađa sa svojom zrelom seksualnošću. podzemlju. Svjesno je sve ono što je spoznatljivo. Vrhunac pobjede Tanatosa je kad ja sam sebe ubijem. incestuozni. Eros i Tanatos su dva nagona po Freudu. Tanatos je Bog smrti. Automatske radnje (mahanje rukama dok hodamo). Ego nagoni su nagoni samoodržanja. . Nigdje se tako čvrsto nisu isprepletali Eros i Tanatos kao u ljubavnom i seksualnom činu. “Sublimacija” Eros . Nemogućni da izdržimo. homoseksualni i heteroseksualni. tj ključni pojam: NESVJESNO – PREDSVJESNO – SVJESNO Nesvjesno je najveće. Libido je energija koja dolazi iz ID-a i često jednim mehanizmom može biti pretvorena. Freud je nesvjesno nazivao velikom nepoznatom zemljom. On je zaslužan za povratak materijala u svijest.” . Ego nagoni mogu biti: fantazmatski. To su nagoni koji mi omogućavaju da ja opstanem. Nesvjesno je suprotno. pulzije. samopoštovanja. On i Tanatos su cijeli život u međuigri. za okupljanjem životnih fragmenata. a Tanatos razbija životne fragmente. Freud je snove nazvao “carski put” u nesvjesno.

Simptomi su vrlo važan dokaz za postojanje nesvjesnog. Problem Don Juana je problem bježanja od svoje nesigurno potisnute homoseksualnosti. a ne treba nam da to potežemo iz dubine nesvjesnog. tu su skoro sve psihičke funkcije i mi vrlo lako postajemo svjesni. savladali svoje poliperverzne seksualne pulzije. Neurotsko stanje je psihogena paraliza. tek treba da prođe proces osvješćivanja. onda se to maskira. pa mi dobijemo. on nije ni svjestan niti nesvjestan. Zato što se vrlo lako može osvijestiti. Predsvjesno. Mi smo poliperverzni jer smo potisnuli. Tu je smještena. kod svakog čovjeka. Tu su naše i percepcije i mišljenja. kreativnost !!!!! .osjećanja i ne dozvoljava da se probiju. Freud je tvrdio da smo mi svi vrlo sumnjive psihoseksualne orijentacije. putem sadržaja snova. osvješćavanja potisnutog.

U oralnoj fazi. Kada smo osvojili zdravu seksualnost. Sluznica anusa kroz koju prolazi izmet je sada nova dinamika. on ima instinktivne potrebe: hrana.11(12) Adolescencija 11(12) – 18(19) Zrelo doba 20(21) --> Pregenitalno Genitalno Pregenitalni period. Mi dok dojimo majku počinjemo da formiramo svoju seksualnu orijentaciju. brojni pokušaji. Osnovna crta analnog karaktera je škrtost. Falični stadij 2(3) – 5(6) Letencija 5(6) . Dijete sa majkom uspostavlja odnos. Usta su centralno mjesto u oralnoj fazi. skupljanje izmeta. Dijete seksualno zadovoljenje doživljava prolaskom izmeta kroz anus. žeđ. One se vide na prototipima koji se formiraju na osnovu dinamike koja se uspostavlja na relaciji dječija usta i spoljašnji svijet. To je ono što se zove OBJEKTNI ODNOSI. Spremno na sve perverzije. Dijete je poliperverzno. godini života a otkriva u pubertetu. Erogena zona prelazi na anus. to je vrhunac genitalnog perioda. Mi s ustima radimo razne radnje. Majka postaje objekat. zadržava hranu. Ovo “grize” je agresivnost. sa zadrškom. nema dijete samo pritisak na sluznici usta zbog toga što ima seksualne potrebe. dijete doji i grize. Kad dijete neće nikako da vrši nuždu.FREUDOVA NAUKA O SEKSUALNOSTI Razvoj libida: Oralni stadij 0 – 1 god. grize bradavicu. Dijete se hrani.4 mjeseca doživljava majku kao nešto izvan njega. Analni stadij 1 – 2(3) god. Analna faza je potpuno druga dinamika. ispljune hranu. iz ovog prototipa formira se analni karakter sa svojom karakteristikom kolekcionarstva. Dijete počinje da manipuliše. nema zuba ali grize desnima. Prototipi na osnovu kojih se razvija oralni karakter: zatvorena usta. Dijete tek nakon 3. Dijete se rađa i instinktivno traži bradavicu. ovdje se formiraju: -Karakter -Seksualnost (perverzije) -Vrsta psihičkih poremećaja Homoseksualnost se formira u 4. nikako. Dijete je rođeno bez doživljaja za objekat. Prototipi: davanje izmeta. U analnoj fazi se formira biseksualnost. . poji se i ta iritacija bradavice i sluznice rasterećuje te nesvjesne tenzije jer je i seksualnost instinktivistička potreba.

Biopsihosocijalno se razvija u ovom dobu. LIČNOST Ovo je zaokružena dinamika i odnosi različitih psihičkih aspekata (funckija). Adolescencija je formiranje stavova i karakternih osobina: dosljednost. zauzimanje. To je vrijeme kada se postavljaju pitanja. Tu je psiha. to su bubuljice. nije javno. Ličnost čovjekova je sistem koji se sastoji od elemenata. To su prva menstruacija. ljubav. prva polucija (ejakulacija dječaka u snu). pravda. pa je tu narkomanija. prostitucija. Adolescencija je ranjiva. mutiranje glasa. harmonično ili neharmonično. Latencija je period koji nastaje od završetka faličnog statusa do početka puberteta i adolescencije. Pubertet je sve ono što se odnosi na organsko. Ovo je VEOMA RANJIVO DOBA ZA SVE. Ovo je vrlo lijepo i vrlo ružno doba. interesira se za sve drugo. Maladaptivni obrasci ponašanja se formiraju. Latencija znači nešto što je skriveno. Adolescencija je nešto drugo. istina? Da li ću ja voljeti ili mrziti? Da li ću se ja slagati sa vašim stavovima? Ovo je period kada su te djeca istjerala a odrasli nisu primili. Najviše se ubijaju mladi i starci. koji su u harmoničnom sadejstvu i mi to njihovo sadejstvo. Svaki taj element se zove crta ličnosti. samoubistva. Tu nije centrirano tijelo. Adolescencija je vrijeme istinskih ideala. Odnosi se na delikventno ponašanje. Kognitivna Emotivna Konativna 9 psihičkih funkcija svrstane u 3 grupe koju svaki čovjek ima .. nije objelodanjeno.Falična faza – falus je antropološki izraz za muški polni organ. Šta je smisao? Šta je to sloboda. vidimo na osnovu ponašanja i mišljenja osobe.. Adolescencija i pubertet nisu isto. ali to nije centriranje. inteligencije.. Falokratija je dominacija muškaraca. formira se histerični karakter i narcistični karakter. Svaka ličnost se sastoji od: karaktera. temperamenta. To je faza gdje se dijete počinje interesirati za genitalije. Crta ličnosti je model da se trajno i kontinuirano uvijek ponavlja isti način i odgovor na određenu situaciju ili djelovanje koje registrujemo izvan nas a i u nama. lako si ranjen. somatski izgled (morfologija ili tjelesni oblik). prve masturbacije ali sada potpuno drukčije masturbacije. Tu se formira i Edip i Elektra kompleks. Maloljetnička delikvencija (sintagma) nije slučajno napravljena.. To je preokupiranost tjelesnim. Dijete tad razvija socijalnu komponentu. Ovo su 4 parametra koja objašnjavaju ličnost.

ironiji. uglavnom sami sebe zeznu. To je osnovno značenje. Karakter podrazumjeva uobičajenu prirodu ponašanja. O patologiji karaktera govorimo kada jedna karakterna crta se razvije do nesrazmjera više od drugih karakternih crta i dominira cjelokupnim sistemom karaktera tj kad dominira karakternim profilom te ličnosti. moral. on podrazumijeva brbljivost. drže riječ. vrlo često su nesigurni. altruizam. U ustima se nalaze zubi.iskren sam. Uzimati znanje je uzimati hranu – SIMBOLIČNO. egoizam. u vraćanju (regresiji) na periode gdje mu je bilo divno. visoki ili niski moral. Karakterologija je nauka o karakterima. Mi vidimo karakterne osobine u odnosu pojedinca prema samom sebi. odnos prema radu i obavezama. Oralni karakter (otvorena. Poremećaj karaktera nije isto što i poremećaj ličnosti. kontinuitet. sažaljenje. nemoral. Karakter se odnosi na društveni i moralni aspekt svake ličnosti. Prema drugim ljudima. Oralci su ljudi koji su gladni znanja. zatvorena usta) podrazumijeva govorljivost. postanu alkoholičari. Karakterne osobine mogu se ispoljavati u odnosima prema različitima aspektima života. Karakter označava opšte ponašanje jedinke u društvenim odnosima. Učenik Aristotela je napisao knjigu o karakteru. ne ostvare se. U oralnoj fazi ništa ne daješ. marljivost i lijenost. Identitet. vrlo šarmantni ljudi.Svaki čovjek ima svoj sopstveni doživljaj sepstva.hoću pomoći. odgovornost – neodgovornost. Neurotski oralni karakter nastaje fiksacijom. Karakter je dio ličnosti. da puši. Vole da upotrebljavaju usta na taj način. neiskren . stlano im treba neko da ga drže za rukav. Oralci su postojani ljudi. Osobine ličnosti preko kojih se izražavaju moralni lik i osobine pojedinca nazivaju se karakterne osobine. . visoko ili nisko samopouzdanje. agresivnosti. Prema društvu. Oralni karakter voli da govori. Oralni karakter je tvrdoglavost.20 Emil Siorani: “Balkan je javna kuća u plamenu” Oblomov – Ruski pisac (pripovijetka) KARAKTER Karakter dolazi još od starih grka. Oralni karakter voli da pije. Oni se vrlo često za nekog vežu. Oni su veliki boemi i lijenčine. dosljednost (u svakodnevnom ponašanju). To dolazi iz oralne faze: dijete je zavisno od majke. da se drogira. dijete se tu fiksira i to kasnije ponese kao jezgro svog karaktera. samo tebi daju. Visoko i smanjeno samopoštovanje. Stalno je u strahu da će ostati sam. Oralni su ustvari zabavni. Mnogi ljudi svoj govor baziraju na satirici. Ličnost i karakter nije isto. bešćutnost . CVANCIKA .

Histrionski karakter ne mora biti prisutan kod glumaca ali je uglavnom prisutan a ovo uglavnom znači da ima i drugih profesija koje imaju crte histrionskog karaktera. zrelu genitalnu sigurnost. da mu se vidi zlatni lanac. Histerični (histrionski) karakter se razvija u sklopu Edipalnog stadija. Smatra se da se ovaj karakter formira kod ljudi koji nisu uspješno likvidirali Edipov kompleks. ali sa svakim. (Vilhelm Rajh – Teorija ličnosti) Falusni karakter je: sujeta. težnja ka vlasti. tačnost. nažalost nisam ni stranicu. bezočnost. “Volim gram vlasti nego kilu zlata. Ovaj karakter jako podsjeća na ono što glumci ispoljavaju na sceni. a o fenomenu čovjekove želje za vlašću. 2. hvalisavost. infantilni. To je manevar uspostavljanja ovog paravana o kome Frojd govori. Histerici su često degutantni. odlučnost. govori deminutive. hrabrost. Ni on. Onda mijenjaju . moć vlasti i seksualna moć. Čovjek teži ka tri moći: moć novca. lažnost. Oni stalno “igraju”. Oni hoće da su u centru pažnje.Nametljive “glumačke” težnje 3. lakomisleni. Mnogi su govorili o faličnom karakteru. trepće.” Falični karakter – za njega je karakteristična Edipska situacija iz koje se formiraju razni karakteri. drskost. neurotska ambivalencija. Ti su ljudi lišeni imaginativnog.Sklonost ka dramatičnosti 5. Karakteristike: čistoća. od poštara do advokata. To je ona pretjerana čistoća.Egzibicionističko ponašanje.” Meša Selimović: “Čitav život sam pisao. sadomazohizam. škrtost.Analni karakter je nešto što se formira na osnovu svega iz analnog stadija. koketira. opsesivna čistoća. Don Juan je za Frojda paravan za homoseksualnost. energičnost. fantazmatskom 4. Patološke tačke analnog karaktera: Biseksualnost. samouvjerenost. (Ivo Andrić – roman Gospođica i pripovijetka Zlostavljanje) Analni karakter je vrlo težak. ni ona ne mogu da prihvate pravu. On podrazumijeva: 1. Histeričan muškarac voli da se otkopča. opsesivno-kompulsivna neuroza. narcizam. (“kačiperka”) Iza histeričnog muškarca ili žene postoji problem koji je vezan za seksualnost. patološko kockanje.Sklonost ka iracionalnom. hvalisavost Kod histerika je interesantna nagla smjena ponašanja. Fribolnost. bezobzirnost. Ono što je zajedničko je da difuzno erotizira svoju okolinu i to je manevar. urednost. da mu se vide naočale u kosi i on se uvaljuje i nabacuje. Ko god nije raskrstio sa Edipom neke će probleme imati.Lažljivost. Prisilna. on je pun sebe i svojih pobjeda nad ženskim rodom – Don Juan. Oni su nezreli. razigranog. Histerična žena se oblizuje. Histrioni znači glumci.

mi ćemo vidjeti potpuno različita ponašanja. motorika(nivo motorne aktivnosti). Ako se identifikujemo sa majkom onda idemo u homoseksualnost. Dječak mora da se identifikuje sa ocem a ne sa majkom. Neko loše likvidira ovaj kompleks da dovodi do izvjesnih problema. Ako se jedan Norvežanin zaljubi i pati. On je dat biološki. nesvjesno. Dječak shvaća da će biti kažnjen. On traži mamu u svim tim ženama. Ništa ne može uticati na nečiji temperament. Njega konstituišu 3 konstituente: emocija. . Temperament je nešto što je dato geografski. Ako je motivacija pretvorena u pitanje “Zašto?”. njome upravlja i vodi i ispoljava nagonskoafektivna energija u nekoj ličnosti. erotske. opravdano.partnere jer ne mogu da nađu adekvatnu zamjenu za roditeljske likove (Edip). Uglavnom dječak kaže: “Ne mogu ja da posjedujem ono što otac posjeduje. nesvjesne.” TEMPERAMENT Ovo je ustvari način na koji se mobiliše. Kod oca ima stremljenje identifikacije sa uzorom. i socijabilnost. EDIPOV KOMPLEKS Dječak ------> Majka -----> Otac Prvi put da dijete uspostavlja objektne odnose prema majci u smislu investiranja libidinozne. ono gaji čulne emocije prema svojoj majci. seksualne pretenzije. Identifikovati ću se sa ocem. Dijete ima otvorene. Opada sa starošću. onda isto tako. i to se isto desi jednom Sicilijancu. U njemu se javlja strah kad spozna da otac posjeduje majku na način na koji bi on htio da je posjeduje.možemo pretvoriti temperament u pitanje “Kako?”.

dok su piknički suprotno: ekstroverti. altruizam. “On mene mrzi”. frustracija i realnog straha. reaktivna formacija. konflikata. Ego se štiti i brani od svega ovoga i to nazivamo mehanizmi odbrane. negacija. identifikacija. Nit je mršav nit debeo nit previsok nit prenizak. a Super-ego moralističan. On nije sitan a nije ni krupan. Ego je realističa. On se može nazvati “potiskivanje pod tepih”. Ljudi ga najviše vole. pomjeranje. racionalizacija. ID je instinktivističan. fiksacija Potiskivanje je najgori. ali ne mrzi on tebe nego ti mrziš njega. Vrlo često se sreće da su astenički tipovi introvertni. Projekcija je mehanizam odbrane kada mi nepogodne sadržaje stanja. Dvije su osnovne karakteristike svih mehanizama odbrane. oni žive konkretan život. Piknički je malen i debeo. humor Nezreli --> Projekcija. falsifikuju i oni se odvijaju na nesvjesnoj bazi. Toliko mogu otići u depresiju da iznenade okolinu svojim samoubistvom. Zreli -----> Sublimacija. potiskivanje. sanjari. regresija. a piknici su depresivni. Astenički je visok i vrlo mršav. Svi se dijele na zrele i nezrele. Mi njih izbacujemo iz sebe i kačimo na nekog drugog. daleko od svakog maštanja. osjećanja i intencije pripisujemo drugom. distancirani od života. Mi potiskujemo od ujutru do navečer. Od jednog tipa možemo očekivati neke psihopatološke osobine. oni su stalno u oblacima. Bolest astenička je šizofrenija. Oni krivotvore. najcrnji mehanizam odbrane. Simptom znači znak. Mi stalno potiskujemo neugodne misli i sjećanja i trošimo energiju. Don Kihot i Sancho. Ego se brani od anksioznosti. Potisnuto kad-tad nađe put do svjesnog pa makar u onom obliku koji se zove simptom. Više su skloniji depresiji nego šizofreniji. MEHANIZMI ODBRANE Mi znamo da je Ego ugrožen i od strane ID-a i od strane Super-ega. .KONSTITUCIJA Atletski tip Astenički tip Piknički tip Atletski tip je prosječni tip po svom izgledu.

Racionalizacija se sastoji u opravdavanju. Bezuspješni ljudi se često identifikuju sa uspješnim. ostvario nešto što ljudi odobravaju i nagrađuju (gratificiraju).” Fiksacija znači ostati u nekom stadiju. Reaktivna formacija je suprotno. Ako je on filantrop. (rađanje djece) Sublimacija nije samo: “Ja napisao roman. nego sam se odmah fiksirao. SUBLIMACIJA je srž kulture. “Ja zakasnim na predavanje: Saobraćaj je kriv. Potpuno je negirao taj doživljaj. Nagonske pulsije su sastavljene od seksualnosti i agresivnosti. Bez sublimacije nema ni umjetnosti. gledaju televiziju. Uzor se zove “moj otac”. Inače je vraćanje unatrag. može postojati mogućnost da je mizantrop. “Direktor se ne smije derat na ženu pa se dere na sekretaricu. Reaktivna formacija je vrlo rijedak mehanizam koji je Frojd pronašao i svrstao u nezrele. Ide prema cilju. žvače žvaku.” Teško je prihvatiti da sam ja kriv. supica. Regresija u psihološkom smislu znači da se mi sa ovog stadija na kojem jesmo vraćamo u neke stadije koje smo davno završili. Sve se to odvija na jednoj matrici koja se zove kiselo grožđe . uljepšavanju i omalovažavanju. Dobije muškarac tešku prehladu. jer je neizdrživo živjeti sa tim saznanjem. oplemenjenje. Mi počinjemo pušiti u identifikacionom procesu. Sublimacija znači uzvišenje. nema ni religije. temperatura.”. On je regradirao. Centar nagonske energije se nalazi u ID-u. Mi se identifikujemo sa objektom i situacijom koju volimo iz nesvjesnog straha da je ne bi izgubili. Mladi ljudi se identifikuju sa zvjezdama nauke. Ako nečija nagonska energija ne potpadne pod sublimaciju odmah ide i ima seksualno zadovoljstvo. estrade. nema ni nauke.” Identifikacija. nema ni filozofije. Jednu trećinu energije potisnemo. Teško podnijeti nečiji uspjeh i onda slijedi nastojanje da omalovažavamo. Negacija je ustvari apsolutno potiranje. Međutim skrene u socijalnogratificiran cilj. jedna sublimira a jedna iživi.sladak limun. Mi sublimiramo tako što idemo na fakultet. Regresija je vraćanje. “Činovnici odu na more u 60. Sublimacija se formira u latenciji. Strašno je kada se identificiramo sa idejama i vođama. Nikad nisam otišao naprijed pa regradirao.-oj godini. Okreće se za curicama. Radi ugleda u društvu i pohvale. da je potroši. . Nekome je najdraži poginuo i oni se potpuno normalno ponašaju. Lakše je onda podnijeti nečiji uspjeh. To znači da mi društvo plješće. legne u krevet. Sublimacijom se napada na nagonsku energiju. (Ivo Andrić – Smrt u Sinanovoj tekiji) Čovjek mora da deseksualizira i deagresivira svoju nagonsku energiju da bi sublimirao. Čovjek krene da zadovolji svoju nagonsku energiju. Kod nekog sublimacija ide u vrlo radikalne ekstreme (celibat). da me nagradi. neko se identifikuje sa velikim umjetnicima. dječak treba da se identifikuje sa ocem.Pomjeranje je takav mehanizam gdje mi nepogodne afekte pomjeramo s jednog objekta na drugi. Žena odmah se brine o njemu.

omaške u pisanju. .Frojd “Svi su ti umjetnici djeca. U toku razgovora razmjenjuju se osjećanja između terapeuta i pacijenta. Omaške su pogrešne radnje i propusti koje se pojavljuju u različitim sferama našeg djelovanja. One su obično beznačajne i nama nepoznato čime su motivisane. katarza i regresija u službi Ega. Nama je najvažnija psihoanalitička-psihoterapija. Čak su i najpoznatiji svjetski psihoterapeuti da je ugodan razgovor sa komšijom. Treće može biti ambivalentan transfer. Ona ima nekoliko osnovnih elemenata. pojmova. Katarza je očišćenje svih negativnih afekata kroz razgovor. Psihoterapija se može definisati kao brojni psihološki postupci kojima je zajednička namjera pomoći osobi koja pati i to preko psiholoških sredstava. riječ. zamjeni nekim drugim koji više nije seksualni. da je to ljekovito. Omaške su jedan od najvećih dokaza za postojanje nesvjesnog. nenamjerne sitnice. Ovim sredstvima se liječimo od pećine pa sve do danas. To se zove nulta točka psihoterapije. trava. igranje ključevima. Psihoanaliza je “transfer – kontra-transfer”. namještanje kragne itd. Sublimacija. Najznačajnije su omaške u govoru. omaške u čuvenju. PSIHOTERAPIJA Nož. stalnom samopovređivanju. Psihoterapijskih metoda ima jako mnogo. Omaške se također mogu ispoljavati u stalnom zaboravljanju. . sa barmenom kojeg znaju. Ova terapija se provodi u svjetlu Frojdove psihoanalize.Sublimacija je sposobnost da se izvorni seksualni cilj. omaške u hvatanju. Interesantne omaške su zaboravljanje imena. Omaške su neke radnje. zajedno sa altruizmom i humorom je zreli mehanizam odbrane. Suština omaške je paralelno postojanje svjesne i nesvjesne namjere gdje svjesna namjera bude kompromitovana od strane nesvjesne. Umjetnost je sublimacija.” OMAŠKE Omaške su “slučajne”. Taj spektar osjećanja koji ide od pacijenta ka doktoru zove se transfer. On može biti (transfer) pozitivan i može biti negativan.

hladni. 3. Postoje grupe dijagnoza: psihoze. bez interesa. Paranoja je stanje gdje se često pojavljuje taj paranoidni oblik pa imamo paranoidno ponašanje. ugroženosti) SCH Simplex (usamljeni ljudi. neuroze. Hebefrenija (nezrelost. “Organizovana dezorganizacija društvenog sistema. 4. asocijalni su. autizam) SCH Paranoides (osjećaj proganjanja. depresije. 2. prekida se kontakt sa realnošću. podozrivi imaju taj paranoidni oblik ali su sasvim normalni. Psihoze su pravi duševni poremećaji. Periodi kada pacijent nije u klinici (između dolazaka u kliniku) zovu se remisije. Najteže duševno oboljenje. paranoidni poremećaj ličnosti. žive sami) Kataton SCH (katatoni stupor) Paranoja ima jako mnogo oblika. Dva osnova podsimptoma: halucinacije i sumanutost. manično-depresivna psihoza. Duševni poremećaji nisu svi isti. Psihoze se mogu podijeliti na: . ja i moja okolina. sumnjičavi. Psihoza je dubok poremećaj a nastaje u sukobu Ega i realnog svijeta kao što je ishodište sukoba ID-a i Ega neuroza. Imaju svoje klasifikacije.ovo je što se događa u državi . One su ustvari potpuna dezintegracija i razaranje strukture realiteta. Ljudi koji su jako nepovjerljivi i jako senzitivni. paranoja i reaktivne psihoze) Šizofrenija se dijeli na: 1. oligofrenija. Kod psihoza je poremećen odnos ja i svoje tijelo. Svaka psihoza je regresija. Imamo osnovnu paranoju.” . a sukob Ega i Super-Ega je depresija. poremećaji ličnosti (psihopatije).Funkcionalne (šizofrenija. paranoidna SCH. Psihoza je “narcistička neuroza”.. ja i vanjski svijet.DUŠEVNI POREMEĆAJI PSIHIJATRIJSKE DIJAGNOZE Pozorišni likovi su puni dijagnoza.. Način mišljenja koji odudara od svakodnevnog načina mišljenja većine. ta relacija. Paranous znači misliti pored normalnog mišljenja.

drogama i tome da se režu. . Ulaže se velika energija u potiskivanje zabranjenih nagona u nesvjesno. Ne mogu da uspostave mir osjećanja. Ona je na granici između normalnog i patološkog. Asocijalan je neko ko izbjegava društvo. pretvaranje konflikata u somatsko oboljenje) Neurosis conversiva (konverzivna neuroza) Neurotska depresija Fobična neuroza Anksiozna neuroza Opsesivno-kompulsivna neuroza (najteži oblik) Opsesivno-kompulsivna neuroza je neurotski entitet koji se formira kod djeteta u analnoj fazi. Prisilno 3 puta zaključati vrata. Ali potisnuto se zna vratiti i ono što se vratilo se vidi kroz omaške i simptome. Skloni su alkoholu. Prisilni rituali koji nemaju nikakvu svrsishodnost. Psihopate su često asocijalne. Vrlo je gadna i teško se liječi. Psihopate su često i šarmantni i dopadljivi bilo gdje.POREMEĆAJI LIČNOSTI Psihopatija nije bolest. Oni su često i uspješni ljudi. Nemaju stalne dugotrajne veze. Ona često može biti veoma maligna do te mjere da predhodi početku šizofrenije. Potiskivanje je suština neuroze. on stalno trpi unutrašnju napetost (nije anksioznost). Neuroze su u prvo redu sukob ID-a i Ega. Nije prava duševna bolest. emocionalni mir. Rituali kod opsesivno-kompulsivne neuroze su česti. međutim kroz par mjeseci pokaže svoje lice. Psihopate nisu samo agresivni nego su i autoagresivni. Svaka psihoza više ili manje ima u sebi anksioznost. Tjeskoba = anksioznost. depresivnost. nema duševnog poremećaja bez anksioznosti. tj. Kršenje društvenih normi je karakteristika psihopata. Neurotičar stalno ima konflikt i stalno potiskivanje. Neuroza ima sačuvan test realnosti. sukob između naših nagonskih potreba i želja u sukobu sa nedozvoljenim. prisilno prati ruke 40 puta dnevno. Antisocijalni ubijaju. Simptomi neuroze: anksioznost. somatski simptomi (konverzivna neuroza. prisilno brojati bandere. Psihopate imaju vrlo nizak prag tolerancije na frustracije (nerviranje). kradu itd. fobičnost. Osnovna stvar je prisila u ovoj neurozi. Psihopata ima vrlo oskudan emocionalni aparat. to je odstupanje od normalnog obrasca ponašanja. Anksiozna neuroza.

Grupe se formiraju spontano i organizovano ali ima minimalna paradigma grupa. rulja. sportske organizacije. Depresivan čovjek ima velikih problema sa svojom agresivnošću i sa osjećanjem gubitka i sa osjećanjem krivice. Zajednički cilj povezuje članove grupe. Male grupe su od 3 člana pa do 20. Da li je melanholija psihijatrijska ili estetička kategorija? Grci su govorili da su muze pjesnika tužne. Za umjetničku kreaciju treba malo melanholije.” Rulja je puna iracionalnog. koja može biti slučajna ili organizovana. više od 20-70 su velike grupe. osjećanja. Druga vrsta nestrukturisanih grupa je gomila. Strukturisane grupe su organizovane. On se ujutru u kupatilu pita da li bi se obrijao ili da li bi se ubio. Publika. Strukturisana grupa (organizacija) je nacija. Imamo male grupe i organizacije. Gomila okuplja ljude. Treća je socijalni pokret. Sljedeće osjećanje je da je anoniman. Organizacije su vrlo različite. ali prolazno. Nestrukturisane grupe su sve suprotno. uglavnom spontano i ishitreno. . da je normalno. Pojedinac u grupi ima osjećaj da je sve to što radi dozvoljeno. Jako zavisi od toga što se trenutno dešava. U rulji pojedinac ima osjećaj snage. Konstituiše se u oralnoj fazi. politička partija. da je ispravno. Ta mu snaga uglavnom služi za agresivne i destruktivne obrasce ponašanja.Depresija je u prvom redu kompromitacija afekta. GRUPA Grupa je skup pojedinaca koji su u odnosu jedan prema drugom što ih dovodi u uzajamnu zavisnost ili bolje rečeno grupa je socijalna jedinica koja se sastoji od određenog broja pojedinaca. Sve se grupe mogu podijeliti: strukturisane i nestrukturisane grupe. To je ustvari jedan eksperiment. opet bi to bila obična rulja. Oslobađa pojedinca od osjećanja krivice. Razlika je u kvantitetu. Imamo neurotsku i psihotičnu depresiju. naučne ustanove. Svi članovi zajedno su jedno novo biće. Depresivan čovjek nema prijedloga ni za sebe ni za druge. vjera. I jedna i druga su strukturisane. Depresija je univerzalni ljudski fenomen. Belerefont je mitski junak iz mitologije koji je bio depresivac. Ove grupe imaju zajednički cilj. Platon je govorio: “Kada bi svi članovi atenskog parlamenta bili pametni kao Sokrat.

realnim i iracionalnim kategorijama i pitanjima. Vođa mora imati neke osobine. njegov fizički izgled je također bitan. kolektivna vjenčanja itd. Zauzimanje stava prije rasuđivanja. sugestivan. Opozicija je suprotno od konformizma. način odnosa pojedinca prema nečemu: pojavi. legislativa. On prvo mora biti vjerovatno pametniji od ostalih. integritet. Harizma je nešto urođeno i to je teško objasniti. manje konzervativan i mora imati harizmu. zakone i norme okoline. događajima. Ja se zahvaljujući novonastaloj situaciji ponašam tako da imam neku dobit. Oportunizam je najjednostavniji. cijenimo. Ovo su nešto što nas uvijek ispunjava nekim zadovoljstvom. stvarima. Oportunizam nije ništa drugo nego snalaženje. . Onda se mi prepuštamo njegovom vođenju i podržavamo sve njegove ideje. ne slažem se. STAV Stav je postojan. Predrasuda je razvijanje odnosa prema nečemu mimo rezonovanja (rasuđivanja). Jedan od oblika stava su predrasude. Imamo rulje koje nemaju veze sa agresivnošću. Jedna od odlika jake individue je konzistentnost i dosljednost. Karnevali. Konformizam je takav stav gdje ja odmah prihvatam stavove. iznikao. Fleksibilan. Kada uđem u grupu ja sam izgubio svoj individualitet. ljudima. Različiti stavovi su u različitim kulturama.Prva vrsta gomila su agresivne gomile. Harizma je posjedovanje većeg energetskog naboja u svakom pogledu nego kod ostalih oko mene. može biti postavljen i vođa sam sebe stavi. Predrasude su najgori stavovi. proslava Nove Godine na Trafalgar skveru. Djecu treba odgajati tako da ne izgrađuju nikakve predrasude. ujednačen. Vođe mogu biti izabrane. iskoristi priliku. samonikli vođa. Postoje razne predrasude. Stav ima i kognitivnu i konativnu i afektivnu komponentu. gomile. ja oponiram društvenim stavovima. Indignitet. Vođa ima sposobnost da nas okupi i povede i mi s njim uspostavljamo vrlo često identifikacioni proces i mi ga jako volimo tj. Imamo i ekspresivne mase. u svojoj strukturi ličnosti. elokventniji. u raznim elementarnim nepogodama (potres. Prva i osnovna karakteristika stava je trajnost. Ne može se teorijski objasniti. Gomila uvijek ima vođu. Onaj ko je u vlasti predrasuda vrlo teško će se osloboditi. poplave).

ići u pravcu koji odgovara društvu i onda kažemo da smo postigli socijalizaciju. -realizam. Ova ličnost u svom jezgru ima nešto što čini njegovo jezgro i ima 3 sindroma:: antisemitizam. drugi je škola. -autoritarna submisivnost. Socijalizacija je u isto vrijeme pravljenje modela člana društva čiji će čitav život tj. komšiluk. Ni jednom društvu ne odgovara antisocijalni i asocijalni čovjek. -autoritarna agresivnost. -svijest neopterećena statusnim razlikama. Odnos i razumjevanje tih sloboda i prava mora biti takav da se ne pretvori u svoju suprotnost koja se zove anarhija. Demokratska ličnost je ona koju karakteriše: -otvorenost duha (sposobnost slušanja tuđeg mišljenja). -prihvatanje sebe i povjerenje u sebe. . Sporedni prenosnici su predškolske ustanove (vrtići). Suprotno od demokratske ličnosti imamo antidemokratsku ličnost koja se često naziva autoritarna ličnost. djela. konzervativnost. Društvo od njega hoće da napravi socijalno biće. Demokratija podrazumjeva individualne slobode ali i odgovornost pojedinca. ponašanje ići u pravcu misli. Taj proces je jedan širok pojam socijalizacije. četvrti su mediji. etnocentrizam. služenje vojske. -prijateljstvo. treći su vršnjaci.SOCIJALIZACIJA Svako društvo svog novog člana želi da ga oblikuje po svojoj mjeri. Prvi agens je porodica. Socijalizacija je proces koji traje cijeli život. Čim je haos to je anarhija i to je antidemokratski. Tamna zona socijalizacije su nacionalni stereotipi. Osobine ove ličnosti: -konvencionalnost. DEMOKRATSKA LIČNOST Odnos demokratije i antidemokratije je jedna od najznačajnijih tema nauke psihologije međuljudskih odnosa. To je predvorje fašističke ličnosti. -antiintraceptivnost. -pravednost. Postoji bezbroj prenosnika (agensa) socijalizacije. počinje ne samo sa formalnim obrazovanjem nego i prenošenjem tradicije.

Po Erihu Fromu. karakteristike autoritarne ličnosti: 1. rigidnost mišljenja. sklonost stereotipima. polarizacija crno-bijelo. Još neke karakteristike autoritarne ličnosti su: egoizam. . jako su zainteresovani za tuđi seksualni život i tuđe perverzije. 3. Antiintraceptivnost znači odsustvo svakog kopanja po sebi. On je autoritativan (pridjev) On je autoritaran. Autoritarna submisivnost je ta snishodljivost. život određuju snage izvan nas samih i treba im se povinovati premoć. čitav svijet se može podijeliti na moćne i nemoćne obožavanje prošlosti osjećanje krivice On je autoritet. 4. Isto kao da smo rekli da je fašista. Ne bave se svojim doživljajima.Konvencionalnost su ljudi koji su skloni konvencijama. emocijama itd. 2. netrpeljivost.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful