You are on page 1of 23

MILJENJE Pojam -> Sud -> Zakljuak Miljenje je proces, psihika funkcija, kojom se sluimo u situaciji kada se nalazimo

pred problemom. U osnovi proces miljenja treba da postoji neki zadatak. Kroz proces miljenja mi se sluimo raznim mislenim radnjama. Mi analiziramo i sintetiemo. Mi zakljuujemo. Jedan od najeih zakljuaka je indukcija i dedukcija. Pojam je zbir optih karakteristika, nekog predmeta ili situacije. U svakom pojmu postoje predstave sjeanja. Vie pojmova ine sud. Sud je ustvari definicija veza i povezanosti i uzronosti kauzalnosti izmeu odreenih pojmova. Zakljuak je zbir sudova. Miljenjem se provjerava ispravnost percepcije. Miljenjem otkrivamo nama (subjektivno) nepoznato. Miljenjem se i osjeamo ali i anticipiramo. Osnovna podjela je: apstraktno miljenje, konkretno miljenje, sinkretiko miljenje (animizam). Apstraktno miljenje se slui pojmovima, a konkretno slikama. Apstraktno miljenje ne pravi razliku izmeu objekta i simbola. Ovo miljenje nema logiku. Kreativno miljenje se odnosi na umjetniko i nauniko stvaralatvo. Ono prolazi kroz nekoliko faza: 1. Preparacija priprema, gdje se luta izmeu nekoliko rjeenja 2. Inkubacija leanje, nek prenoi, nekoliko ideja se ostavi da odlei 3. Iluminacija Eureka, Kairos fenomen, prosvjetljenje 4. Validacija provjeravanje, ocjenjivanje Intuicija je prisutna kod svih ljudi. To je neto vrlo dragocijeno. Najjednostavnija definicija intuicije je opaanje i doivljavanje mimo rezonovanja. To je neka kratica (preica). Intuitivno rjeenje i sadraj tog procesa, ne ide uhodanim putem (putem rezonovanja), nego on zaobie i odmah doe do sadraja. Intuicija je ak i selektivna u smislu: umjetnika, policijska, naunika. Mata je oblik miljenja. Mata reformie polje posmatranja. U mati se postavljaju nove zakonitosti, novi odnosi i znaenja. Stvaraju se nove slike i nova pravila i za takve ljude mi kaemo da su matoviti. Mata ili imaginacija dolazi od lat. rijei imago. Mata je znai sposobnost stvaranja novih slika. Imaginacija je prisutna u svakom umjetnikom izrazu ali je posebno vidljiva u slikarstvu, zato to se tu deava sutina imaginativnog miljenja, a to je upotreba simbola. Upotreba simbola moe biti jezika, grafika i numerika. Mi imamo kreativnu imaginaciju ali imamo i fantazijsku imaginaciju. Imamo imaginaciju anticipacije i imaginaciju prisjeanja. Imaginacija anticipacije je sposobnost predvianja. Imaginacija prisjeanja je sposobnost ivopisnog prikazivanja slika o neemu to se davno desilo.

POREMEAJI MILJENJA
1. Formalni se vidi na naem verbalnom iskazu, to znai da vrlo esto izmeu

miljenja i govora moemo staviti znak jednakosti. Bolesna opirnost je jedan od oblika formalnog poremeaja miljenja. Blok ili zastoj. Disocijativno miljenje (rascjepljenje) je kada neko pria o jednoj temi i naglo pone priati o drugoj koja nema nikakve veze sa prvobitnom temom. Perseleracija je formalni poremeaj koji znai stalno ponavljanje odreenih rijei ili reenica. Inkoherencija je prisustvo, u govornom duktusu, odreenih reenica koje unutar sebe imaju smisao i logiku, ali meusobno nemaju nikakvu logiku. Salata od rijei rasulo misli
2. Sadrajni ovdje su najvanije sumanute ideje koje su na neki nain osnovni

gradivni materijal da bismo rekli da je neko lud. Sumanute ideje nisu podlone korekciji. Njihov nosilac nema uvida i ne vidi nikakvu njihovu neispravnost i samim tim ga ne moete iskorigovati. Postoje sumanute ideje krivice, iviti sa osjeajem krivice i toliko vrsto vjerujete u to da doete do samoubistva. Sumanute ideje veliine: ja u svoj narod izvesti, imao je direktan razgovor s Bogom itd. Sumanute ideje ljubomore se vrlo interesantne. Moete tvrditi da vas ena vara to je poprilino realno.Ali kad on ima 77, ona 76, kae ena ga vara s unukom. Sumanuta ideja porijekla. Mi smo begovi, imam plave krvi itd. Sumanuta ideja znaenja... Sumanuta ideja odnosa, teroristiki, misle da govore o njemu. Izraenija senzitivnost da se neto izvana odnosi na mene. Nihilistika sumanuta ideja, nemam ja ime, nemam ja kuu, nemam nita, ne mogu jesti nemam stomaka. Prisilne misli i precijenjene ideje su takoer sadrajni poremeaji miljenja.

INTELIGENCIJA Inteligencija se bavi apstraktnim pojmovima u smislu u kome se miljenje bavi opaanjem i panjom. Mi moemo imati produkt svoje inteligencije i bez miljenja i bez panje. Ljudi stvaraju u osami jer tu inteligencija ima prostor jer operira sa apstraktnim pojmovima. Ona je brza sposobnost adaptacije, rjeavanja zadataka, sposobnost brzog otkrivanja nekih validnih rezultata (tanih). ovjek se svakodnevno slui inteligencijom i ona je esto uroena a esto se i razvija. Vrhunac razvoja inteligencije je od 16. do 25. godine. To ne znai da iza 25. ona opada. Inteligencija je sposobnost brzog pamenja. Inteligencija je jedina psihika funkcija koja se moe izmjeriti. Imamo razliite oblike inteligencije, svi imamo generalnu inteligenciju a imamo i specifinu. Specifina je kada smo inteligentni za samo jednu malu oblast. Postoje neke inteligencije koje su vrlo delikatne a to je emocionalna inteligencija. Ona koja nas uvodi u prostor detekcije prirode naih osjeanja prema drugima i drugih prema nama. To je empatija, suosjeanje. SQ operie sa smislom i vrijednostima. To je kreativna, filozofska, duhovna inteligencija. Ona je naravno kod nekih ljudi prisutna jako mnogo, kod nekog ne postoji.

POREMEAJI INTELIGENCIJE -Idioti 0 20... Ne znaju da govore, da hodaju sami, nemaju miljenje, smjeteni su u institucije. -Imbecil 20 50... Ovi se malo i kreu ali im treba velika pomo. Neki se nekad ukljue u neki zanat itd. -Debili 50 80... Dosta se dobro ukljue.

-Fizioloka tupost 80 90... Ne zna da li je mentalno retardiran ili nije. im je fizioloko, normalno je ali je tupo. -Prosjena -Visoka 90 110 110 120 120 140

-Vrlo visoka -Geniji

140 ->

Poremeaji inteligencije su oligofrenija i demencija. Oligofrenija je maloumnost i s njom se raamo. Nisu sve tako strane, oligo znai smanjeno. Ovo se esto naziva mentalna retardacija. Nikad nisi bio bogat. Demencija se stie. Bio si bogat pa si osiromaio.

FREUD Najznaajniji ovjek u zadnjih 200 godina psihologije i psihijatrije.


Freud ima jako mnogo svojih vodeih pojmova. Freudova teorija linosti poiva na nesvjesnom, predsvjesnom i svjesnom. On je zaetnik pesimistike antropologije. Ova antropologija ukazuje da je ovjek nagonsko bie i da se rukovodi svojim instinktima i po tome je blizak ivotinjama. Freud: ovjeanstvo je banda ubica. Freud: Sada kada sve znamo, ostaje nam da otkrijemo zato ljudi ubijaju druge ljude. Konstalacija 3 principa od koje je sastavljena svaka linost, 3 aspekta, 3 instance: Id Ego Super Ego Kada ovjek ostvari sadejstvo ove tri funkcije onda je on usklaen, nema nikakvih ispada koji bi asocirali da neto s njim nije uredu. Svaki unutranji mentalni prostor, ovjek ima svoje 3 instance koje sarauju i ako dobro sarauju ovjek je adaptiran usklaen... Npr. Odgovor za agresivnost nalazimo ovdje. ID on je sav nesvjestan. On je taj mrani, nagonski dio. Kompletan ID je u nesvjesnom. On se rukovodi principom zadovoljstva. On je ono to kau: Hou odmah. Misli se na zadovoljenje nagona. ID ne misli, znai da je iracionalni dio nae linosti. On ne pamti, nema organizaciju, nema ni prolost ni budunost, on ima sadanjost. ID je esencija ljudskih instinkata. ID eli i djeluje. ID je agresivan, destruktivan, haotian, ne mijenja se, nema razvojnu liniju. Freud kae da je ID osnova ovjeka. Teei da dosegne zadovoljstvo, sluei se amoralnou, agresivnou, podrazumijeva se da to neko treba da kontrolie i da regulie ovo brano stanje u svakom ovjeku. EGO - je instanca koja uspostavlja komunikaciju sa okolinom. EGO je stoer iskustva i ponaanja. Nai pokreti ak dolaze iz EGA. On je nazvan od strane psihoanalitiara slugom dvaju zlih gospodara. Za razliku od ID-a, EGO se rukovodi principom realnosti. EGO koristi nae miljenje, opaanje, nae stavove. On testira realnost. On je zaduen za svakodnevno, praktino, funkcionalno, ponaanje u naoj svakodnevnici. On radi na naem prilagoavanju ili adaptaciji. EGO radi na naim sposobnostima da integriemo, koordiniemo, vodimo i usmjeravamo svoj vlastiti identitet u vlastitom ivotu i u drutvu. SUPER-EGO on predstavlja tradicionalne vrijednosti drutva, ideale drutva, koji se prenose na nas sa roditelja. SUPER-EGO se sastoji od dva dijela. Prvi dio je EGO-IDEAL, a drugi dio je SAVJEST. On je vezan sa moralom. SUPER-EGO kae ID-u: Nemoj, zabranjeno je. On se konstituie na osnovu kako nama roditelji prenose te moralne stavove. SUPER-EGO mora biti ugraen od strane roditelja. Taj se mehanizam odvija putem kazne i nagrade. SUPER-EGO su ustvari zabrane i odobrenja. Najbolji je srednji SUPER-EGO. Ljudi sa rigidnim super-egom posjeduju previe asti. Rigidan je krut. SUPER-EGO je moralistian, EGO je realistian, ID je instinktivistian.

Libido je energija seksualnog nagona. ovjek svoj libido razvija sve negdje do zavretka zrelosti, adolescencije. Energija seksualnog nagona koja trai svoje zadovoljenje i ide u pravcu ego nagona i objekata za zadovoljenje seksualnog nagona. Ego nagoni su nagoni samoodranja, samopotovanja. To su nagoni koji mi omoguavaju da ja opstanem. Ego nagoni mogu biti: fantazmatski, incestuozni, homoseksualni i heteroseksualni. Niko se ne raa sa svojom zrelom seksualnou. Libido je energija koja dolazi iz ID-a i esto jednim mehanizmom moe biti pretvorena, usmjerena prema razliitim objektima i razliitim situacijama. Sublimacija Eros - nije samo seksualni nagon i on slavi ivot. Eros i Tanatos su dva nagona po Freudu. On i Tanatos su cijeli ivot u meuigri. Veina nas ivi pod vlau Erosa. Eros je univerzalna ljubav za ljepotom, za okupljanjem ivotnih fragmenata, a Tanatos razbija ivotne fragmente. Platon: Eros je ljubav prema filozofskom saznanju. Eros je ljubav za svim lijepim, uzvienim. Tanatos slavi smrt i tei ka smrti. Tanatos je Bog smrti. Tei ka destrukciji, ka mraku i ponoru, podzemlju. Nigdje se tako vrsto nisu isprepletali Eros i Tanatos kao u ljubavnom i seksualnom inu. Tanatos je u velikoj skali, on se moe izjednaiti i sa agresivnou. Vrhunac pobjede Tanatosa je kad ja sam sebe ubijem.

ovjek ubija drugog ovjeka iz strasti. ivotinje nemaju strasti. ovjek je ivotinja, za njega nema nade. - Freud Ono po emu e on ostati poznat, tj kljuni pojam: NESVJESNO PREDSVJESNO SVJESNO Nesvjesno je najvee. Svjesno je sve ono to je spoznatljivo. Svjesno je onaj aktuelni protok i funkcija naeg mentalnog sklopa koje sadejstvuju i pomau nam da se u tom svijetu u nama i oko nas snalazimo. Nesvjesno je suprotno. Niz dogaaja kojih mi nismo svjesni, a dogaaju se. Freud je snove nazvao carski put u nesvjesno. Freud Tumaenje snova. Sljedei dokaz za nesvjesno su omake. Simptomi neuroze. Freud se proslavio na tumaenju neuroza. Neuroze su produkt naih nesvjesnih konflikata. Posthipnotika poslunost. U toku hipnoze (dok ovjek spava) on je podatak pohranio u nesvjesno. Automatske radnje (mahanje rukama dok hodamo). Freud je nesvjesno nazivao velikom nepoznatom zemljom. Tamo je smjeteno ono najcrnje i naprljavije u ljudskom univerzumu. Nemoguni da izdrimo, sve to smo mi potisnuli u nesvjesno. Meutim, potisnuti materijal esto hoe da se vrati. On je zasluan za povratak materijala u svijest. Poto svijest ne moe izdrati u originalnom obliku moje elje, pulzije,

osjeanja i ne dozvoljava da se probiju, onda se to maskira, pa mi dobijemo, putem sadraja snova, osvjeavanja potisnutog. Neurotsko stanje je psihogena paraliza. Simptomi su vrlo vaan dokaz za postojanje nesvjesnog. Freud je tvrdio da smo mi svi vrlo sumnjive psihoseksualne orijentacije. Mi smo poliperverzni jer smo potisnuli, savladali svoje poliperverzne seksualne pulzije. Problem Don Juana je problem bjeanja od svoje nesigurno potisnute homoseksualnosti. Predsvjesno, on nije ni svjestan niti nesvjestan. Zato to se vrlo lako moe osvijestiti, tek treba da proe proces osvjeivanja. Tu su nae i percepcije i miljenja, tu su skoro sve psihike funkcije i mi vrlo lako postajemo svjesni, a ne treba nam da to poteemo iz dubine nesvjesnog. Tu je smjetena, kod svakog ovjeka, kreativnost !!!!!

FREUDOVA NAUKA O SEKSUALNOSTI


Razvoj libida: Oralni stadij 0 1 god. Analni stadij 1 2(3) god. Falini stadij 2(3) 5(6) Letencija 5(6) - 11(12) Adolescencija 11(12) 18(19) Zrelo doba 20(21) --> Pregenitalno

Genitalno

Pregenitalni period, ovdje se formiraju: -Karakter -Seksualnost (perverzije) -Vrsta psihikih poremeaja Homoseksualnost se formira u 4. godini ivota a otkriva u pubertetu. Mi dok dojimo majku poinjemo da formiramo svoju seksualnu orijentaciju. Dijete se raa i instinktivno trai bradavicu, nema dijete samo pritisak na sluznici usta zbog toga to ima seksualne potrebe, on ima instinktivne potrebe: hrana, e. Dijete se hrani, poji se i ta iritacija bradavice i sluznice rastereuje te nesvjesne tenzije jer je i seksualnost instinktivistika potreba. Dijete je poliperverzno. Spremno na sve perverzije. Kada smo osvojili zdravu seksualnost, to je vrhunac genitalnog perioda. U oralnoj fazi, dijete doji i grize, nema zuba ali grize desnima. Ovo grize je agresivnost. Usta su centralno mjesto u oralnoj fazi. Mi s ustima radimo razne radnje. One se vide na prototipima koji se formiraju na osnovu dinamike koja se uspostavlja na relaciji djeija usta i spoljanji svijet. Prototipi na osnovu kojih se razvija oralni karakter: zatvorena usta, grize bradavicu, zadrava hranu, ispljune hranu, brojni pokuaji. Dijete je roeno bez doivljaja za objekat. Dijete tek nakon 3- 4 mjeseca doivljava majku kao neto izvan njega. Majka postaje objekat. To je ono to se zove OBJEKTNI ODNOSI. Dijete sa majkom uspostavlja odnos. Analna faza je potpuno druga dinamika. Erogena zona prelazi na anus. Sluznica anusa kroz koju prolazi izmet je sada nova dinamika. Dijete poinje da manipulie. Dijete seksualno zadovoljenje doivljava prolaskom izmeta kroz anus. Prototipi: davanje izmeta, sa zadrkom, nikako. Kad dijete nee nikako da vri nudu, skupljanje izmeta, iz ovog prototipa formira se analni karakter sa svojom karakteristikom kolekcionarstva. U analnoj fazi se formira biseksualnost. Osnovna crta analnog karaktera je krtost.

Falina faza falus je antropoloki izraz za muki polni organ. Falokratija je dominacija mukaraca. To je faza gdje se dijete poinje interesirati za genitalije, ali to nije centriranje, interesira se za sve drugo. Tu se formira i Edip i Elektra kompleks, formira se histerini karakter i narcistini karakter. Latencija je period koji nastaje od zavretka falinog statusa do poetka puberteta i adolescencije. Dijete tad razvija socijalnu komponentu. Latencija znai neto to je skriveno, nije objelodanjeno, nije javno. Adolescencija i pubertet nisu isto. Pubertet je sve ono to se odnosi na organsko. To su prva menstruacija, prva polucija (ejakulacija djeaka u snu), to su bubuljice. To je preokupiranost tjelesnim, mutiranje glasa, prve masturbacije ali sada potpuno drukije masturbacije. Adolescencija je neto drugo. Tu nije centrirano tijelo. Tu je psiha. To je vrijeme kada se postavljaju pitanja. ta je smisao? ta je to sloboda, ljubav, pravda, istina? Da li u ja voljeti ili mrziti? Da li u se ja slagati sa vaim stavovima? Ovo je period kada su te djeca istjerala a odrasli nisu primili. Ovo je VEOMA RANJIVO DOBA ZA SVE. Maloljetnika delikvencija (sintagma) nije sluajno napravljena. Odnosi se na delikventno ponaanje. Adolescencija je ranjiva, lako si ranjen, pa je tu narkomanija, prostitucija, samoubistva... Najvie se ubijaju mladi i starci. Adolescencija je formiranje stavova i karakternih osobina: dosljednost, zauzimanje... Adolescencija je vrijeme istinskih ideala. Ovo je vrlo lijepo i vrlo runo doba. Biopsihosocijalno se razvija u ovom dobu. Maladaptivni obrasci ponaanja se formiraju.

LINOST Ovo je zaokruena dinamika i odnosi razliitih psihikih aspekata (funckija), koji su u harmoninom sadejstvu i mi to njihovo sadejstvo, harmonino ili neharmonino, vidimo na osnovu ponaanja i miljenja osobe. Linost ovjekova je sistem koji se sastoji od elemenata. Svaki taj element se zove crta linosti. Crta linosti je model da se trajno i kontinuirano uvijek ponavlja isti nain i odgovor na odreenu situaciju ili djelovanje koje registrujemo izvan nas a i u nama. Svaka linost se sastoji od: karaktera, inteligencije, temperamenta, somatski izgled (morfologija ili tjelesni oblik). Ovo su 4 parametra koja objanjavaju linost.

Kognitivna Emotivna Konativna

9 psihikih funkcija svrstane u 3 grupe koju svaki ovjek ima

Svaki ovjek ima svoj sopstveni doivljaj sepstva. Identitet, kontinuitet, dosljednost (u svakodnevnom ponaanju). Karakter je dio linosti. Linost i karakter nije isto. CVANCIKA - 20 Emil Siorani: Balkan je javna kua u plamenu Oblomov Ruski pisac (pripovijetka)

KARAKTER

Karakter dolazi jo od starih grka. Uenik Aristotela je napisao knjigu o karakteru. Karakterologija je nauka o karakterima. Karakter se odnosi na drutveni i moralni aspekt svake linosti. To je osnovno znaenje. Karakter oznaava opte ponaanje jedinke u drutvenim odnosima. Karakter podrazumjeva uobiajenu prirodu ponaanja. Poremeaj karaktera nije isto to i poremeaj linosti. O patologiji karaktera govorimo kada jedna karakterna crta se razvije do nesrazmjera vie od drugih karakternih crta i dominira cjelokupnim sistemom karaktera tj kad dominira karakternim profilom te linosti. Osobine linosti preko kojih se izraavaju moralni lik i osobine pojedinca nazivaju se karakterne osobine. Karakterne osobine mogu se ispoljavati u odnosima prema razliitima aspektima ivota. Mi vidimo karakterne osobine u odnosu pojedinca prema samom sebi, visoko ili nisko samopouzdanje. Visoko i smanjeno samopotovanje, visoki ili niski moral, odgovornost neodgovornost, odnos prema radu i obavezama, marljivost i lijenost. Prema drugim ljudima; saaljenje, beutnost - iskren sam, neiskren - hou pomoi, altruizam, egoizam. Prema drutvu; moral, nemoral. Oralni karakter (otvorena, zatvorena usta) podrazumijeva govorljivost, on podrazumijeva brbljivost. U ustima se nalaze zubi. Mnogi ljudi svoj govor baziraju na satirici, ironiji, agresivnosti. Oralni karakter voli da govori. Vole da upotrebljavaju usta na taj nain. Oralni karakter je tvrdoglavost. Neurotski oralni karakter nastaje fiksacijom, u vraanju (regresiji) na periode gdje mu je bilo divno, dijete se tu fiksira i to kasnije ponese kao jezgro svog karaktera. Oralni karakter voli da pije, da pui, da se drogira. Oralci su ljudi koji su gladni znanja. Uzimati znanje je uzimati hranu SIMBOLINO. Oralci su postojani ljudi, dre rije. Oni se vrlo esto za nekog veu, stlano im treba neko da ga dre za rukav, vrlo esto su nesigurni. To dolazi iz oralne faze: dijete je zavisno od majke. Stalno je u strahu da e ostati sam. Oni su veliki boemi i lijenine. U oralnoj fazi nita ne daje, samo tebi daju. Oralni su ustvari zabavni, vrlo armantni ljudi, uglavnom sami sebe zeznu, ne ostvare se, postanu alkoholiari.

Analni karakter je neto to se formira na osnovu svega iz analnog stadija. Karakteristike: istoa, tanost, urednost, krtost. To je ona pretjerana istoa. Prisilna, opsesivna istoa. Ti su ljudi lieni imaginativnog, razigranog. (Ivo Andri roman Gospoica i pripovijetka Zlostavljanje) Analni karakter je vrlo teak. Patoloke take analnog karaktera: Biseksualnost, sadomazohizam, patoloko kockanje, opsesivno-kompulsivna neuroza, neurotska ambivalencija. ovjek tei ka tri moi: mo novca, mo vlasti i seksualna mo. Volim gram vlasti nego kilu zlata. Mea Selimovi: itav ivot sam pisao, a o fenomenu ovjekove elje za vlau, naalost nisam ni stranicu.

Falini karakter za njega je karakteristina Edipska situacija iz koje se formiraju razni karakteri. Mnogi su govorili o falinom karakteru. (Vilhelm Rajh Teorija linosti) Falusni karakter je: sujeta, odlunost, drskost, tenja ka vlasti, hvalisavost, samouvjerenost, narcizam, energinost, bezobzirnost, hrabrost, bezonost.

Histerini (histrionski) karakter se razvija u sklopu Edipalnog stadija. Smatra se da se ovaj karakter formira kod ljudi koji nisu uspjeno likvidirali Edipov kompleks. Histrioni znai glumci. Histrionski karakter ne mora biti prisutan kod glumaca ali je uglavnom prisutan a ovo uglavnom znai da ima i drugih profesija koje imaju crte histrionskog karaktera. Ovaj karakter jako podsjea na ono to glumci ispoljavaju na sceni. On podrazumijeva: 1.Egzibicionistiko ponaanje, 2.Nametljive glumake tenje 3.Sklonost ka iracionalnom, fantazmatskom 4.Sklonost ka dramatinosti 5.Laljivost, hvalisavost Kod histerika je interesantna nagla smjena ponaanja. Oni hoe da su u centru panje. Fribolnost, lanost. Histerici su esto degutantni. Oni su nezreli, infantilni, lakomisleni. Oni stalno igraju. Histerian mukarac voli da se otkopa, da mu se vidi zlatni lanac, da mu se vide naoale u kosi i on se uvaljuje i nabacuje, on je pun sebe i svojih pobjeda nad enskim rodom Don Juan. Don Juan je za Frojda paravan za homoseksualnost. Histerina ena se oblizuje, trepe, govori deminutive, koketira, ali sa svakim, od potara do advokata. (kaiperka) Iza histerinog mukarca ili ene postoji problem koji je vezan za seksualnost. Ko god nije raskrstio sa Edipom neke e probleme imati. Ono to je zajedniko je da difuzno erotizira svoju okolinu i to je manevar. To je manevar uspostavljanja ovog paravana o kome Frojd govori. Ni on, ni ona ne mogu da prihvate pravu, zrelu genitalnu sigurnost. Onda mijenjaju

partnere jer ne mogu da nau adekvatnu zamjenu za roditeljske likove (Edip). On trai mamu u svim tim enama, nesvjesno.

EDIPOV KOMPLEKS
Djeak ------> Majka -----> Otac Prvi put da dijete uspostavlja objektne odnose prema majci u smislu investiranja libidinozne, erotske. Kod oca ima stremljenje identifikacije sa uzorom. Neko loe likvidira ovaj kompleks da dovodi do izvjesnih problema. Dijete ima otvorene, nesvjesne, seksualne pretenzije, ono gaji ulne emocije prema svojoj majci. U njemu se javlja strah kad spozna da otac posjeduje majku na nain na koji bi on htio da je posjeduje. Djeak shvaa da e biti kanjen. Djeak mora da se identifikuje sa ocem a ne sa majkom. Ako se identifikujemo sa majkom onda idemo u homoseksualnost. Uglavnom djeak kae: Ne mogu ja da posjedujem ono to otac posjeduje. Identifikovati u se sa ocem.

TEMPERAMENT
Ovo je ustvari nain na koji se mobilie, njome upravlja i vodi i ispoljava nagonskoafektivna energija u nekoj linosti. Ako je motivacija pretvorena u pitanje Zato?, onda isto tako, opravdano,moemo pretvoriti temperament u pitanje Kako?. Nita ne moe uticati na neiji temperament. On je dat bioloki. Opada sa starou. Njega konstituiu 3 konstituente: emocija, motorika(nivo motorne aktivnosti), i socijabilnost. Temperament je neto to je dato geografski. Ako se jedan Norveanin zaljubi i pati, i to se isto desi jednom Sicilijancu, mi emo vidjeti potpuno razliita ponaanja.

KONSTITUCIJA
Atletski tip Asteniki tip Pikniki tip Atletski tip je prosjeni tip po svom izgledu. Nit je mrav nit debeo nit previsok nit prenizak. On nije sitan a nije ni krupan. Asteniki je visok i vrlo mrav. Pikniki je malen i debeo. Od jednog tipa moemo oekivati neke psihopatoloke osobine. Vrlo esto se sree da su asteniki tipovi introvertni, sanjari, distancirani od ivota, oni su stalno u oblacima, dok su pikniki suprotno: ekstroverti, daleko od svakog matanja, oni ive konkretan ivot. Don Kihot i Sancho. Bolest astenika je izofrenija, a piknici su depresivni. Vie su skloniji depresiji nego izofreniji. Toliko mogu otii u depresiju da iznenade okolinu svojim samoubistvom.

MEHANIZMI ODBRANE
Mi znamo da je Ego ugroen i od strane ID-a i od strane Super-ega. Ego je realistia, ID je instinktivistian, a Super-ego moralistian. Ego se brani od anksioznosti, konflikata, frustracija i realnog straha. Ego se titi i brani od svega ovoga i to nazivamo mehanizmi odbrane. Dvije su osnovne karakteristike svih mehanizama odbrane. Oni krivotvore, falsifikuju i oni se odvijaju na nesvjesnoj bazi. Svi se dijele na zrele i nezrele. Zreli -----> Sublimacija, altruizam, humor

Nezreli --> Projekcija, potiskivanje, pomjeranje, identifikacija, reaktivna formacija, racionalizacija, negacija, regresija, fiksacija Potiskivanje je najgori, najcrnji mehanizam odbrane. On se moe nazvati potiskivanje pod tepih. Mi stalno potiskujemo neugodne misli i sjeanja i troimo energiju. Potisnuto kad-tad nae put do svjesnog pa makar u onom obliku koji se zove simptom. Simptom znai znak. Ljudi ga najvie vole. Mi potiskujemo od ujutru do naveer. Projekcija je mehanizam odbrane kada mi nepogodne sadraje stanja, osjeanja i intencije pripisujemo drugom. Mi njih izbacujemo iz sebe i kaimo na nekog drugog. On mene mrzi, ali ne mrzi on tebe nego ti mrzi njega.

Pomjeranje je takav mehanizam gdje mi nepogodne afekte pomjeramo s jednog objekta na drugi. Direktor se ne smije derat na enu pa se dere na sekretaricu. Identifikacija, djeak treba da se identifikuje sa ocem. Uzor se zove moj otac. Bezuspjeni ljudi se esto identifikuju sa uspjenim. Mladi ljudi se identifikuju sa zvjezdama nauke, estrade, neko se identifikuje sa velikim umjetnicima. Mi se identifikujemo sa objektom i situacijom koju volimo iz nesvjesnog straha da je ne bi izgubili. Mi poinjemo puiti u identifikacionom procesu. Strano je kada se identificiramo sa idejama i voama. Reaktivna formacija je suprotno. Ako je on filantrop, moe postojati mogunost da je mizantrop. Reaktivna formacija je vrlo rijedak mehanizam koji je Frojd pronaao i svrstao u nezrele. Racionalizacija se sastoji u opravdavanju, uljepavanju i omalovaavanju. Ja zakasnim na predavanje: Saobraaj je kriv. Teko je prihvatiti da sam ja kriv. Teko podnijeti neiji uspjeh i onda slijedi nastojanje da omalovaavamo. Lake je onda podnijeti neiji uspjeh. Sve se to odvija na jednoj matrici koja se zove kiselo groe - sladak limun. Negacija je ustvari apsolutno potiranje. Nekome je najdrai poginuo i oni se potpuno normalno ponaaju, gledaju televiziju. Potpuno je negirao taj doivljaj, jer je neizdrivo ivjeti sa tim saznanjem. Regresija je vraanje. Inae je vraanje unatrag. Regresija u psiholokom smislu znai da se mi sa ovog stadija na kojem jesmo vraamo u neke stadije koje smo davno zavrili. inovnici odu na more u 60.-oj godini. Okree se za curicama, vae vaku. On je regradirao. Dobije mukarac teku prehladu, legne u krevet. ena odmah se brine o njemu, supica, temperatura. Fiksacija znai ostati u nekom stadiju. Nikad nisam otiao naprijed pa regradirao, nego sam se odmah fiksirao. SUBLIMACIJA je sr kulture. Bez sublimacije nema ni umjetnosti, nema ni religije, nema ni nauke, nema ni filozofije. Sublimacija znai uzvienje, oplemenjenje. Sublimacijom se napada na nagonsku energiju. Nagonske pulsije su sastavljene od seksualnosti i agresivnosti. ovjek krene da zadovolji svoju nagonsku energiju, da je potroi. Jednu treinu energije potisnemo, jedna sublimira a jedna iivi. Centar nagonske energije se nalazi u ID-u. Ide prema cilju. Meutim skrene u socijalnogratificiran cilj. To znai da mi drutvo pljee, da me nagradi. Ako neija nagonska energija ne potpadne pod sublimaciju odmah ide i ima seksualno zadovoljstvo. (raanje djece) Sublimacija nije samo: Ja napisao roman.. Mi sublimiramo tako to idemo na fakultet. Kod nekog sublimacija ide u vrlo radikalne ekstreme (celibat). (Ivo Andri Smrt u Sinanovoj tekiji) ovjek mora da deseksualizira i deagresivira svoju nagonsku energiju da bi sublimirao, ostvario neto to ljudi odobravaju i nagrauju (gratificiraju). Radi ugleda u drutvu i pohvale. Sublimacija se formira u latenciji.

Sublimacija je sposobnost da se izvorni seksualni cilj, zamjeni nekim drugim koji vie nije seksualni. Sublimacija, zajedno sa altruizmom i humorom je zreli mehanizam odbrane. Umjetnost je sublimacija, katarza i regresija u slubi Ega. - Frojd Svi su ti umjetnici djeca.

OMAKE Omake su sluajne, nenamjerne sitnice. One su obino beznaajne i nama nepoznato ime su motivisane. Omake su pogrene radnje i propusti koje se pojavljuju u razliitim sferama naeg djelovanja. Najznaajnije su omake u govoru, omake u pisanju, omake u uvenju, omake u hvatanju. Omake se takoer mogu ispoljavati u stalnom zaboravljanju, stalnom samopovreivanju. Omake su neke radnje, igranje kljuevima, namjetanje kragne itd. Sutina omake je paralelno postojanje svjesne i nesvjesne namjere gdje svjesna namjera bude kompromitovana od strane nesvjesne. Omake su jedan od najveih dokaza za postojanje nesvjesnog. Interesantne omake su zaboravljanje imena, pojmova.

PSIHOTERAPIJA
No, trava, rije. Ovim sredstvima se lijeimo od peine pa sve do danas. Psihoterapija se moe definisati kao brojni psiholoki postupci kojima je zajednika namjera pomoi osobi koja pati i to preko psiholokih sredstava. ak su i najpoznatiji svjetski psihoterapeuti da je ugodan razgovor sa komijom, sa barmenom kojeg znaju, da je to ljekovito. To se zove nulta toka psihoterapije. Psihoterapijskih metoda ima jako mnogo. Nama je najvanija psihoanalitika-psihoterapija. Ova terapija se provodi u svjetlu Frojdove psihoanalize. Ona ima nekoliko osnovnih elemenata. U toku razgovora razmjenjuju se osjeanja izmeu terapeuta i pacijenta. Taj spektar osjeanja koji ide od pacijenta ka doktoru zove se transfer. On moe biti (transfer) pozitivan i moe biti negativan. Tree moe biti ambivalentan transfer. Psihoanaliza je transfer kontra-transfer. Katarza je oienje svih negativnih afekata kroz razgovor.

DUEVNI POREMEAJI PSIHIJATRIJSKE DIJAGNOZE


Pozorini likovi su puni dijagnoza. Duevni poremeaji nisu svi isti. Imaju svoje klasifikacije. Postoje grupe dijagnoza: psihoze, neuroze, depresije, poremeaji linosti (psihopatije), oligofrenija... Psihoze su pravi duevni poremeaji. Najtee duevno oboljenje. One su ustvari potpuna dezintegracija i razaranje strukture realiteta. Dva osnova podsimptoma: halucinacije i sumanutost. Kod psihoza je poremeen odnos ja i svoje tijelo, ta relacija, ja i moja okolina, ja i vanjski svijet. Psihoza je dubok poremeaj a nastaje u sukobu Ega i realnog svijeta kao to je ishodite sukoba ID-a i Ega neuroza, a sukob Ega i Super-Ega je depresija. Psihoza je narcistika neuroza. Svaka psihoza je regresija. Psihoze se mogu podijeliti na: - Funkcionalne (izofrenija, manino-depresivna psihoza, paranoja i reaktivne psihoze)

izofrenija se dijeli na: 1. 2. 3. 4. Hebefrenija (nezrelost, prekida se kontakt sa realnou, autizam) SCH Paranoides (osjeaj proganjanja, ugroenosti) SCH Simplex (usamljeni ljudi, bez interesa, hladni, asocijalni su, ive sami) Kataton SCH (katatoni stupor)

Paranoja ima jako mnogo oblika. Imamo osnovnu paranoju, paranoidna SCH. Paranous znai misliti pored normalnog miljenja. Nain miljenja koji odudara od svakodnevnog naina miljenja veine. Paranoja je stanje gdje se esto pojavljuje taj paranoidni oblik pa imamo paranoidno ponaanje, paranoidni poremeaj linosti. Ljudi koji su jako nepovjerljivi i jako senzitivni, sumnjiavi, podozrivi imaju taj paranoidni oblik ali su sasvim normalni. Periodi kada pacijent nije u klinici (izmeu dolazaka u kliniku) zovu se remisije.

Organizovana dezorganizacija drutvenog sistema. - ovo je to se dogaa u dravi

POREMEAJI LINOSTI
Psihopatija nije bolest, to je odstupanje od normalnog obrasca ponaanja. Ona je na granici izmeu normalnog i patolokog. Nije prava duevna bolest. Psihopata ima vrlo oskudan emocionalni aparat, on stalno trpi unutranju napetost (nije anksioznost). Krenje drutvenih normi je karakteristika psihopata. Psihopate imaju vrlo nizak prag tolerancije na frustracije (nerviranje). Psihopate su esto asocijalne. Asocijalan je neko ko izbjegava drutvo. Antisocijalni ubijaju, kradu itd. Psihopate nisu samo agresivni nego su i autoagresivni. Skloni su alkoholu, drogama i tome da se reu. Nemaju stalne dugotrajne veze. Ne mogu da uspostave mir osjeanja, emocionalni mir. Psihopate su esto i armantni i dopadljivi bilo gdje, meutim kroz par mjeseci pokae svoje lice. Oni su esto i uspjeni ljudi.

Neuroze su u prvo redu sukob ID-a i Ega, tj. sukob izmeu naih nagonskih potreba i elja u sukobu sa nedozvoljenim. Neuroza ima sauvan test realnosti. Neurotiar stalno ima konflikt i stalno potiskivanje. Potiskivanje je sutina neuroze. Ulae se velika energija u potiskivanje zabranjenih nagona u nesvjesno. Ali potisnuto se zna vratiti i ono to se vratilo se vidi kroz omake i simptome. Simptomi neuroze: anksioznost, depresivnost, fobinost, somatski simptomi (konverzivna neuroza, pretvaranje konflikata u somatsko oboljenje) Neurosis conversiva (konverzivna neuroza) Neurotska depresija Fobina neuroza Anksiozna neuroza Opsesivno-kompulsivna neuroza (najtei oblik) Opsesivno-kompulsivna neuroza je neurotski entitet koji se formira kod djeteta u analnoj fazi. Ona esto moe biti veoma maligna do te mjere da predhodi poetku izofrenije. Osnovna stvar je prisila u ovoj neurozi. Prisilno 3 puta zakljuati vrata, prisilno brojati bandere, prisilno prati ruke 40 puta dnevno. Rituali kod opsesivno-kompulsivne neuroze su esti. Prisilni rituali koji nemaju nikakvu svrsishodnost. Vrlo je gadna i teko se lijei. Anksiozna neuroza, nema duevnog poremeaja bez anksioznosti. Svaka psihoza vie ili manje ima u sebi anksioznost. Tjeskoba = anksioznost.

Depresija je u prvom redu kompromitacija afekta, osjeanja. Depresivan ovjek nema prijedloga ni za sebe ni za druge. On se ujutru u kupatilu pita da li bi se obrijao ili da li bi se ubio. Depresivan ovjek ima velikih problema sa svojom agresivnou i sa osjeanjem gubitka i sa osjeanjem krivice. Konstituie se u oralnoj fazi. Depresija je univerzalni ljudski fenomen. Razlika je u kvantitetu. Imamo neurotsku i psihotinu depresiju. Da li je melanholija psihijatrijska ili estetika kategorija? Grci su govorili da su muze pjesnika tune. Belerefont je mitski junak iz mitologije koji je bio depresivac. Za umjetniku kreaciju treba malo melanholije.

GRUPA
Grupa je skup pojedinaca koji su u odnosu jedan prema drugom to ih dovodi u uzajamnu zavisnost ili bolje reeno grupa je socijalna jedinica koja se sastoji od odreenog broja pojedinaca. Grupe se formiraju spontano i organizovano ali ima minimalna paradigma grupa. To je ustvari jedan eksperiment. Sve se grupe mogu podijeliti: strukturisane i nestrukturisane grupe. Strukturisane grupe su organizovane. Ove grupe imaju zajedniki cilj. Zajedniki cilj povezuje lanove grupe. Svi lanovi zajedno su jedno novo bie, ali prolazno. Imamo male grupe i organizacije. Organizacije su vrlo razliite. Strukturisana grupa (organizacija) je nacija, vjera, politika partija, naune ustanove, sportske organizacije. Male grupe su od 3 lana pa do 20. vie od 20-70 su velike grupe. I jedna i druga su strukturisane. Nestrukturisane grupe su sve suprotno. Publika, koja moe biti sluajna ili organizovana. Druga vrsta nestrukturisanih grupa je gomila, rulja. Trea je socijalni pokret. Gomila okuplja ljude, uglavnom spontano i ishitreno. Jako zavisi od toga to se trenutno deava. Platon je govorio: Kada bi svi lanovi atenskog parlamenta bili pametni kao Sokrat, opet bi to bila obina rulja. Rulja je puna iracionalnog. U rulji pojedinac ima osjeaj snage. Ta mu snaga uglavnom slui za agresivne i destruktivne obrasce ponaanja. Pojedinac u grupi ima osjeaj da je sve to to radi dozvoljeno, da je normalno, da je ispravno. Sljedee osjeanje je da je anoniman. Oslobaa pojedinca od osjeanja krivice.

Prva vrsta gomila su agresivne gomile. Imamo rulje koje nemaju veze sa agresivnou, u raznim elementarnim nepogodama (potres, poplave). Imamo i ekspresivne mase, gomile. Ovo su neto to nas uvijek ispunjava nekim zadovoljstvom. Karnevali, proslava Nove Godine na Trafalgar skveru, kolektivna vjenanja itd.

Gomila uvijek ima vou. Kada uem u grupu ja sam izgubio svoj individualitet. Indignitet, integritet, legislativa. Jedna od odlika jake individue je konzistentnost i dosljednost. Voa ima sposobnost da nas okupi i povede i mi s njim uspostavljamo vrlo esto identifikacioni proces i mi ga jako volimo tj. cijenimo. Onda se mi preputamo njegovom voenju i podravamo sve njegove ideje. Voe mogu biti izabrane, moe biti postavljen i voa sam sebe stavi, iznikao, samonikli voa. Voa mora imati neke osobine, u svojoj strukturi linosti. On prvo mora biti vjerovatno pametniji od ostalih, elokventniji, sugestivan, njegov fiziki izgled je takoer bitan. Fleksibilan, manje konzervativan i mora imati harizmu. Harizma je neto uroeno i to je teko objasniti. Ne moe se teorijski objasniti. Harizma je posjedovanje veeg energetskog naboja u svakom pogledu nego kod ostalih oko mene.

STAV Stav je postojan, ujednaen, nain odnosa pojedinca prema neemu: pojavi, ljudima, stvarima, dogaajima, realnim i iracionalnim kategorijama i pitanjima. Prva i osnovna karakteristika stava je trajnost. Razliiti stavovi su u razliitim kulturama. Stav ima i kognitivnu i konativnu i afektivnu komponentu. Jedan od oblika stava su predrasude. Predrasuda je razvijanje odnosa prema neemu mimo rezonovanja (rasuivanja). Postoje razne predrasude. Onaj ko je u vlasti predrasuda vrlo teko e se osloboditi. Djecu treba odgajati tako da ne izgrauju nikakve predrasude. Predrasude su najgori stavovi. Zauzimanje stava prije rasuivanja. Konformizam je takav stav gdje ja odmah prihvatam stavove, zakone i norme okoline. Opozicija je suprotno od konformizma, ja oponiram drutvenim stavovima, ne slaem se. Oportunizam je najjednostavniji, iskoristi priliku. Oportunizam nije nita drugo nego snalaenje. Ja se zahvaljujui novonastaloj situaciji ponaam tako da imam neku dobit.

SOCIJALIZACIJA
Svako drutvo svog novog lana eli da ga oblikuje po svojoj mjeri. Drutvo od njega hoe da napravi socijalno bie. Taj proces je jedan irok pojam socijalizacije, poinje ne samo sa formalnim obrazovanjem nego i prenoenjem tradicije. Tamna zona socijalizacije su nacionalni stereotipi. Ni jednom drutvu ne odgovara antisocijalni i asocijalni ovjek. Socijalizacija je u isto vrijeme pravljenje modela lana drutva iji e itav ivot tj. ponaanje ii u pravcu misli, djela, ii u pravcu koji odgovara drutvu i onda kaemo da smo postigli socijalizaciju. Socijalizacija je proces koji traje cijeli ivot. Postoji bezbroj prenosnika (agensa) socijalizacije. Prvi agens je porodica, drugi je kola, trei su vrnjaci, etvrti su mediji. Sporedni prenosnici su predkolske ustanove (vrtii), sluenje vojske, komiluk.

DEMOKRATSKA LINOST
Odnos demokratije i antidemokratije je jedna od najznaajnijih tema nauke psihologije meuljudskih odnosa. Demokratija podrazumjeva individualne slobode ali i odgovornost pojedinca. Odnos i razumjevanje tih sloboda i prava mora biti takav da se ne pretvori u svoju suprotnost koja se zove anarhija. im je haos to je anarhija i to je antidemokratski. Demokratska linost je ona koju karakterie: -otvorenost duha (sposobnost sluanja tueg miljenja), -prihvatanje sebe i povjerenje u sebe, -realizam, -svijest neoptereena statusnim razlikama, -pravednost, -prijateljstvo. Suprotno od demokratske linosti imamo antidemokratsku linost koja se esto naziva autoritarna linost. To je predvorje faistike linosti. Ova linost u svom jezgru ima neto to ini njegovo jezgro i ima 3 sindroma:: antisemitizam, etnocentrizam, konzervativnost. Osobine ove linosti: -konvencionalnost, -autoritarna submisivnost, -autoritarna agresivnost, -antiintraceptivnost.

Konvencionalnost su ljudi koji su skloni konvencijama. Autoritarna submisivnost je ta snishodljivost. Antiintraceptivnost znai odsustvo svakog kopanja po sebi. Ne bave se svojim doivljajima, emocijama itd. Jo neke karakteristike autoritarne linosti su: egoizam, rigidnost miljenja, sklonost stereotipima, netrpeljivost, polarizacija crno-bijelo, jako su zainteresovani za tui seksualni ivot i tue perverzije. Po Erihu Fromu, karakteristike autoritarne linosti: 1. 2. 3. 4. ivot odreuju snage izvan nas samih i treba im se povinovati premo, itav svijet se moe podijeliti na mone i nemone oboavanje prolosti osjeanje krivice

On je autoritet. On je autoritativan (pridjev) On je autoritaran. Isto kao da smo rekli da je faista.

You might also like