MIŠLJENJE Pojam -> Sud -> Zaključak Mišljenje je proces, psihička funkcija, kojom se služimo u situaciji kada se nalazimo pred problemom

. U osnovi proces mišljenja treba da postoji neki zadatak. Kroz proces mišljenja mi se služimo raznim mislenim radnjama. Mi analiziramo i sintetišemo. Mi zaključujemo. Jedan od najčešćih zaključaka je indukcija i dedukcija. Pojam je zbir opštih karakteristika, nekog predmeta ili situacije. U svakom pojmu postoje predstave sjećanja. Više pojmova čine sud. Sud je ustvari definicija veza i povezanosti i uzročnosti kauzalnosti između određenih pojmova. Zaključak je zbir sudova. Mišljenjem se provjerava ispravnost percepcije. Mišljenjem otkrivamo nama (subjektivno) nepoznato. Mišljenjem se i osjećamo ali i anticipiramo. Osnovna podjela je: apstraktno mišljenje, konkretno mišljenje, sinkretičko mišljenje (animizam). Apstraktno mišljenje se služi pojmovima, a konkretno slikama. Apstraktno mišljenje ne pravi razliku između objekta i simbola. Ovo mišljenje nema logiku. Kreativno mišljenje se odnosi na umjetničko i naučničko stvaralaštvo. Ono prolazi kroz nekoliko faza: 1. Preparacija – priprema, gdje se luta između nekoliko rješenja 2. Inkubacija – ležanje, nek prenoći, nekoliko ideja se ostavi da odleži 3. Iluminacija – Eureka, Kairos fenomen, prosvjetljenje 4. Validacija – provjeravanje, ocjenjivanje Intuicija je prisutna kod svih ljudi. To je nešto vrlo dragocijeno. Najjednostavnija definicija intuicije je opažanje i doživljavanje mimo rezonovanja. To je neka kratica (prečica). Intuitivno rješenje i sadržaj tog procesa, ne ide uhodanim putem (putem rezonovanja), nego on zaobiđe i odmah dođe do sadržaja. Intuicija je čak i selektivna u smislu: umjetnička, policijska, naučnička. Mašta je oblik mišljenja. Mašta reformiše polje posmatranja. U mašti se postavljaju nove zakonitosti, novi odnosi i značenja. Stvaraju se nove slike i nova pravila i za takve ljude mi kažemo da su maštoviti. Mašta ili imaginacija dolazi od lat. riječi „imago“. Mašta je znači sposobnost stvaranja novih slika. Imaginacija je prisutna u svakom umjetničkom izrazu ali je posebno vidljiva u slikarstvu, zato što se tu dešava suština imaginativnog mišljenja, a to je upotreba simbola. Upotreba simbola može biti jezička, grafička i numerička. Mi imamo kreativnu imaginaciju ali imamo i fantazijsku imaginaciju. Imamo imaginaciju anticipacije i imaginaciju prisjećanja. Imaginacija anticipacije je sposobnost predviđanja. Imaginacija prisjećanja je sposobnost živopisnog prikazivanja slika o nečemu što se davno desilo.

POREMEĆAJI MIŠLJENJA
1. Formalni – se vidi na našem verbalnom iskazu, što znači da vrlo često između

mišljenja i govora možemo staviti znak jednakosti. Bolesna opširnost je jedan od oblika formalnog poremećaja mišljenja. Blok ili zastoj. Disocijativno mišljenje (rascjepljenje) je kada neko priča o jednoj temi i naglo počne pričati o drugoj koja nema nikakve veze sa prvobitnom temom. Perseleracija je formalni poremećaj koji znači stalno ponavljanje određenih riječi ili rečenica. Inkoherencija je prisustvo, u govornom duktusu, određenih rečenica koje unutar sebe imaju smisao i logiku, ali međusobno nemaju nikakvu logiku. Salata od riječi – rasulo misli
2. Sadržajni – ovdje su najvažnije sumanute ideje koje su na neki način osnovni

gradivni materijal da bismo rekli da je neko lud. Sumanute ideje nisu podložne korekciji. Njihov nosilac nema uvida i ne vidi nikakvu njihovu neispravnost i samim tim ga ne možete iskorigovati. Postoje sumanute ideje krivice, živiti sa osjećajem krivice i toliko čvrsto vjerujete u to da dođete do samoubistva. Sumanute ideje veličine: ja ću svoj narod izvesti, imao je direktan razgovor s Bogom itd. Sumanute ideje ljubomore se vrlo interesantne. Možete tvrditi da vas žena vara što je poprilično realno.Ali kad on ima 77, ona 76, kaže žena ga vara s unukom. Sumanuta ideja porijekla. Mi smo begovi, imam plave krvi itd. Sumanuta ideja značenja... Sumanuta ideja odnosa, teroristički, misle da govore o njemu. Izraženija senzitivnost da se nešto izvana odnosi na mene. Nihilistička sumanuta ideja, nemam ja ime, nemam ja kuću, nemam ništa, ne mogu jesti nemam stomaka. Prisilne misli i precijenjene ideje su također sadržajni poremećaji mišljenja.

Mi možemo imati produkt svoje inteligencije i bez mišljenja i bez pažnje.. sposobnost brzog otkrivanja nekih validnih rezultata (tačnih). To je empatija. suosjećanje. -Prosječna -Visoka 90 – 110 110 – 120 120 – 140 -Vrlo visoka -Geniji 140 -> . Dosta se dobro uključe. Ona je naravno kod nekih ljudi prisutna jako mnogo. -Imbecil 20 – 50. POREMEĆAJI INTELIGENCIJE -Idioti 0 – 20.INTELIGENCIJA Inteligencija se bavi apstraktnim pojmovima u smislu u kome se mišljenje bavi opažanjem i pažnjom. duhovna inteligencija.. Čim je fiziološko. normalno je ali je tupo. To ne znači da iza 25. nemaju mišljenje. Imamo različite oblike inteligencije. filozofska.. To je kreativna. Ona je brza sposobnost adaptacije.. rješavanja zadataka. do 25. svi imamo generalnu inteligenciju a imamo i specifičnu. Postoje neke inteligencije koje su vrlo delikatne a to je emocionalna inteligencija. godine. Ovi se malo i kreću ali im treba velika pomoć.. Vrhunac razvoja inteligencije je od 16. Čovjek se svakodnevno služi inteligencijom i ona je često urođena a često se i razvija. ona opada.. Ljudi stvaraju u osami jer tu inteligencija ima prostor jer operira sa apstraktnim pojmovima. SQ operiše sa smislom i vrijednostima. Ne znaju da govore. -Debili 50 – 80. Specifična je kada smo inteligentni za samo jednu malu oblast.. da hodaju sami. Neki se nekad uključe u neki zanat itd. -Fiziološka tupost 80 – 90. Ona koja nas uvodi u prostor detekcije prirode naših osjećanja prema drugima i drugih prema nama. Inteligencija je sposobnost brzog pamćenja. smješteni su u institucije.. Inteligencija je jedina psihička funkcija koja se može izmjeriti. kod nekog ne postoji. Ne znaš da li je mentalno retardiran ili nije.

“ Demencija se stiče. „oligo“ znači smanjeno. „Bio si bogat pa si osiromašio. Ovo se često naziva mentalna retardacija. Nisu sve tako strašne.Poremećaji inteligencije su oligofrenija i demencija. „Nikad nisi bio bogat. Oligofrenija je maloumnost i s njom se rađamo.“ .

ID ne misli. praktično. ID je esencija ljudskih instinkata. On je zadužen za svakodnevno. ponašanje u našoj svakodnevnici.FREUD Najznačajniji čovjek u zadnjih 200 godina psihologije i psihijatrije.” Freud: “Sada kada sve znamo. Prvi dio je EGO-IDEAL. nema razvojnu liniju. a drugi dio je SAVJEST. opažanje. EGO radi na našim sposobnostima da integrišemo. nema organizaciju. On je taj mračni. Taj se mehanizam odvija putem kazne i nagrade. Freud: “Čovječanstvo je banda ubica. Za razliku od ID-a. On je nazvan od strane psihoanalitičara slugom dvaju zlih gospodara. SUPER-EGO – on predstavlja tradicionalne vrijednosti društva. Težeći da dosegne zadovoljstvo.. koordinišemo. On testira realnost. Najbolji je srednji SUPER-EGO. Npr. ID – on je sav nesvjestan. Odgovor za agresivnost nalazimo ovdje.” On se konstituiše na osnovu kako nama roditelji prenose te moralne stavove. On je vezan sa moralom. Freudova teorija ličnosti počiva na nesvjesnom.” Konstalacija 3 principa od koje je sastavljena svaka ličnost. EGO je realističan. Freud kaže da je ID osnova čovjeka. On se rukovodi principom zadovoljstva. naše stavove. ostaje nam da otkrijemo zašto ljudi ubijaju druge ljude. Ova antropologija ukazuje da je čovjek nagonsko biće i da se rukovodi svojim instinktima i po tome je blizak životinjama. SUPER-EGO mora biti ugrađen od strane roditelja. podrazumijeva se da to neko treba da kontroliše i da reguliše ovo bračno stanje u svakom čovjeku. nema ni prošlost ni budućnost. Misli se na zadovoljenje nagona. On ne pamti. haotičan. 3 aspekta. čovjek ima svoje 3 instance koje sarađuju i ako dobro sarađuju čovjek je adaptiran usklađen. On je ono što kažu: “Hoću odmah”. služeći se amoralnošću. EGO se rukovodi principom realnosti. funkcionalno. on ima sadašnjost. ID želi i djeluje. koji se prenose na nas sa roditelja. SUPER-EGO je moralističan.je instanca koja uspostavlja komunikaciju sa okolinom. EGO . Kompletan ID je u nesvjesnom. . Freud ima jako mnogo svojih vodećih pojmova. 3 instance: Id – Ego – Super Ego Kada čovjek ostvari sadejstvo ove tri funkcije onda je on usklađen. predsvjesnom i svjesnom. On radi na našem prilagođavanju ili adaptaciji. EGO koristi naše mišljenje. ideale društva. On je začetnik pesimističke antropologije. Ljudi sa rigidnim super-egom posjeduju previše časti. EGO je stožer iskustva i ponašanja. ne mijenja se. vodimo i usmjeravamo svoj vlastiti identitet u vlastitom životu i u društvu. zabranjeno je. ID je instinktivističan. SUPER-EGO su ustvari zabrane i odobrenja. nagonski dio. ID je agresivan. SUPER-EGO se sastoji od dva dijela. znači da je iracionalni dio naše ličnosti. Svaki unutrašnji mentalni prostor.. SUPER-EGO kaže ID-u: “Nemoj. Rigidan je krut. destruktivan. agresivnošću. nema nikakvih ispada koji bi asocirali da nešto s njim nije uredu. Naši pokreti čak dolaze iz EGA.

samopoštovanja. uzvišenim. Tanatos je u velikoj skali. adolescencije. Nesvjesno je suprotno. za okupljanjem životnih fragmenata. a Tanatos razbija životne fragmente. homoseksualni i heteroseksualni. on se može izjednačiti i sa agresivnošću. za njega nema nade. Pošto svijest ne može izdržati u originalnom obliku moje želje. . Energija seksualnog nagona koja traži svoje zadovoljenje i ide u pravcu ego nagona i objekata za zadovoljenje seksualnog nagona. Čovjek ubija drugog čovjeka iz strasti. tj ključni pojam: NESVJESNO – PREDSVJESNO – SVJESNO Nesvjesno je najveće. Eros i Tanatos su dva nagona po Freudu.” Eros je ljubav za svim lijepim. Međutim. Automatske radnje (mahanje rukama dok hodamo). Freud je snove nazvao “carski put” u nesvjesno. Teži ka destrukciji.” . Niz događaja kojih mi nismo svjesni. Ego nagoni su nagoni samoodržanja. Freud se proslavio na tumačenju neuroza. potisnuti materijal često hoće da se vrati. usmjerena prema različitim objektima i različitim situacijama.nije samo seksualni nagon i on slavi život. Neuroze su produkt naših nesvjesnih konflikata. Eros je univerzalna ljubav za ljepotom. Tanatos – slavi smrt i teži ka smrti. “Čovjek je životinja.Freud Ono po čemu će on ostati poznat. Niko se ne rađa sa svojom zrelom seksualnošću. Nemogućni da izdržimo. Posthipnotička poslušnost. Čovjek svoj libido razvija sve negdje do završetka zrelosti. Ego nagoni mogu biti: fantazmatski. Freud je nesvjesno nazivao velikom nepoznatom zemljom. Libido je energija koja dolazi iz ID-a i često jednim mehanizmom može biti pretvorena. a događaju se. U toku hipnoze (dok čovjek spava) on je podatak pohranio u nesvjesno. “Sublimacija” Eros . Simptomi neuroze. Životinje nemaju strasti. pulzije. To su nagoni koji mi omogućavaju da ja opstanem. Svjesno je onaj aktuelni protok i funkcija našeg mentalnog sklopa koje sadejstvuju i pomažu nam da se u tom svijetu u nama i oko nas snalazimo. Freud – Tumačenje snova. Svjesno je sve ono što je spoznatljivo. Tamo je smješteno ono najcrnje i naprljavije u ljudskom univerzumu. Vrhunac pobjede Tanatosa je kad ja sam sebe ubijem. incestuozni. ka mraku i ponoru. Većina nas živi pod vlašću Erosa. podzemlju. Sljedeći dokaz za nesvjesno su omaške. Nigdje se tako čvrsto nisu isprepletali Eros i Tanatos kao u ljubavnom i seksualnom činu. Platon: “Eros je ljubav prema filozofskom saznanju. sve to smo mi potisnuli u nesvjesno. Tanatos je Bog smrti. On i Tanatos su cijeli život u međuigri. On je zaslužan za povratak materijala u svijest.Libido – je energija seksualnog nagona.

tu su skoro sve psihičke funkcije i mi vrlo lako postajemo svjesni. osvješćavanja potisnutog. Neurotsko stanje je psihogena paraliza. tek treba da prođe proces osvješćivanja. Freud je tvrdio da smo mi svi vrlo sumnjive psihoseksualne orijentacije. Tu su naše i percepcije i mišljenja. putem sadržaja snova. Tu je smještena. kod svakog čovjeka. Mi smo poliperverzni jer smo potisnuli. Problem Don Juana je problem bježanja od svoje nesigurno potisnute homoseksualnosti.osjećanja i ne dozvoljava da se probiju. Zato što se vrlo lako može osvijestiti. pa mi dobijemo. on nije ni svjestan niti nesvjestan. a ne treba nam da to potežemo iz dubine nesvjesnog. Predsvjesno. onda se to maskira. savladali svoje poliperverzne seksualne pulzije. Simptomi su vrlo važan dokaz za postojanje nesvjesnog. kreativnost !!!!! .

Mi dok dojimo majku počinjemo da formiramo svoju seksualnu orijentaciju. Dijete se rađa i instinktivno traži bradavicu. Dijete počinje da manipuliše. Prototipi na osnovu kojih se razvija oralni karakter: zatvorena usta. .11(12) Adolescencija 11(12) – 18(19) Zrelo doba 20(21) --> Pregenitalno Genitalno Pregenitalni period. Falični stadij 2(3) – 5(6) Letencija 5(6) . Mi s ustima radimo razne radnje. nema zuba ali grize desnima. Erogena zona prelazi na anus. dijete doji i grize. godini života a otkriva u pubertetu. Usta su centralno mjesto u oralnoj fazi. One se vide na prototipima koji se formiraju na osnovu dinamike koja se uspostavlja na relaciji dječija usta i spoljašnji svijet. Spremno na sve perverzije. žeđ. U analnoj fazi se formira biseksualnost. Dijete sa majkom uspostavlja odnos. U oralnoj fazi. skupljanje izmeta. zadržava hranu. Sluznica anusa kroz koju prolazi izmet je sada nova dinamika. Majka postaje objekat. Analna faza je potpuno druga dinamika. Dijete je poliperverzno.4 mjeseca doživljava majku kao nešto izvan njega. nema dijete samo pritisak na sluznici usta zbog toga što ima seksualne potrebe. Kada smo osvojili zdravu seksualnost. Dijete tek nakon 3. grize bradavicu. To je ono što se zove OBJEKTNI ODNOSI. ispljune hranu. sa zadrškom. on ima instinktivne potrebe: hrana. Osnovna crta analnog karaktera je škrtost. poji se i ta iritacija bradavice i sluznice rasterećuje te nesvjesne tenzije jer je i seksualnost instinktivistička potreba. Ovo “grize” je agresivnost. ovdje se formiraju: -Karakter -Seksualnost (perverzije) -Vrsta psihičkih poremećaja Homoseksualnost se formira u 4. Dijete seksualno zadovoljenje doživljava prolaskom izmeta kroz anus. brojni pokušaji. iz ovog prototipa formira se analni karakter sa svojom karakteristikom kolekcionarstva. Dijete se hrani.FREUDOVA NAUKA O SEKSUALNOSTI Razvoj libida: Oralni stadij 0 – 1 god. Prototipi: davanje izmeta. to je vrhunac genitalnog perioda. Analni stadij 1 – 2(3) god. Dijete je rođeno bez doživljaja za objekat. Kad dijete neće nikako da vrši nuždu. nikako.

Svaki taj element se zove crta ličnosti. Falokratija je dominacija muškaraca.. Ovo je vrlo lijepo i vrlo ružno doba. Dijete tad razvija socijalnu komponentu. Ovo su 4 parametra koja objašnjavaju ličnost. Odnosi se na delikventno ponašanje.. koji su u harmoničnom sadejstvu i mi to njihovo sadejstvo. Tu je psiha. Ličnost čovjekova je sistem koji se sastoji od elemenata. Biopsihosocijalno se razvija u ovom dobu. mutiranje glasa. Adolescencija je vrijeme istinskih ideala. interesira se za sve drugo. Tu se formira i Edip i Elektra kompleks. Šta je smisao? Šta je to sloboda. nije javno. zauzimanje. Maloljetnička delikvencija (sintagma) nije slučajno napravljena. pa je tu narkomanija. Adolescencija i pubertet nisu isto. inteligencije. prve masturbacije ali sada potpuno drukčije masturbacije. Najviše se ubijaju mladi i starci.. somatski izgled (morfologija ili tjelesni oblik). Ovo je VEOMA RANJIVO DOBA ZA SVE. pravda. Tu nije centrirano tijelo. Svaka ličnost se sastoji od: karaktera. LIČNOST Ovo je zaokružena dinamika i odnosi različitih psihičkih aspekata (funckija). prostitucija. Adolescencija je ranjiva. prva polucija (ejakulacija dječaka u snu). To su prva menstruacija. ljubav. harmonično ili neharmonično..Falična faza – falus je antropološki izraz za muški polni organ. Latencija znači nešto što je skriveno. Latencija je period koji nastaje od završetka faličnog statusa do početka puberteta i adolescencije. formira se histerični karakter i narcistični karakter. istina? Da li ću ja voljeti ili mrziti? Da li ću se ja slagati sa vašim stavovima? Ovo je period kada su te djeca istjerala a odrasli nisu primili. Crta ličnosti je model da se trajno i kontinuirano uvijek ponavlja isti način i odgovor na određenu situaciju ili djelovanje koje registrujemo izvan nas a i u nama. Adolescencija je formiranje stavova i karakternih osobina: dosljednost. lako si ranjen. Maladaptivni obrasci ponašanja se formiraju. To je faza gdje se dijete počinje interesirati za genitalije. to su bubuljice. Adolescencija je nešto drugo. To je vrijeme kada se postavljaju pitanja. vidimo na osnovu ponašanja i mišljenja osobe. ali to nije centriranje. Pubertet je sve ono što se odnosi na organsko. nije objelodanjeno. temperamenta. Kognitivna Emotivna Konativna 9 psihičkih funkcija svrstane u 3 grupe koju svaki čovjek ima . To je preokupiranost tjelesnim. samoubistva.

vrlo često su nesigurni. Karakter označava opšte ponašanje jedinke u društvenim odnosima. To dolazi iz oralne faze: dijete je zavisno od majke.20 Emil Siorani: “Balkan je javna kuća u plamenu” Oblomov – Ruski pisac (pripovijetka) KARAKTER Karakter dolazi još od starih grka. da se drogira. Oralni karakter voli da govori. odgovornost – neodgovornost. moral. Mnogi ljudi svoj govor baziraju na satirici. marljivost i lijenost. egoizam. Poremećaj karaktera nije isto što i poremećaj ličnosti. visoko ili nisko samopouzdanje. samo tebi daju.hoću pomoći. Neurotski oralni karakter nastaje fiksacijom. Prema drugim ljudima. altruizam. Prema društvu. Karakterologija je nauka o karakterima. ne ostvare se. Oralci su ljudi koji su gladni znanja. Oralci su postojani ljudi. nemoral. Osobine ličnosti preko kojih se izražavaju moralni lik i osobine pojedinca nazivaju se karakterne osobine. Oni se vrlo često za nekog vežu. bešćutnost . odnos prema radu i obavezama. O patologiji karaktera govorimo kada jedna karakterna crta se razvije do nesrazmjera više od drugih karakternih crta i dominira cjelokupnim sistemom karaktera tj kad dominira karakternim profilom te ličnosti. Učenik Aristotela je napisao knjigu o karakteru. postanu alkoholičari. Oralni karakter (otvorena. . agresivnosti. Identitet. Karakter podrazumjeva uobičajenu prirodu ponašanja. Vole da upotrebljavaju usta na taj način. Ličnost i karakter nije isto. vrlo šarmantni ljudi. Karakter se odnosi na društveni i moralni aspekt svake ličnosti. Oni su veliki boemi i lijenčine. Mi vidimo karakterne osobine u odnosu pojedinca prema samom sebi. CVANCIKA . stlano im treba neko da ga drže za rukav. dosljednost (u svakodnevnom ponašanju). Karakterne osobine mogu se ispoljavati u odnosima prema različitima aspektima života. ironiji. zatvorena usta) podrazumijeva govorljivost. on podrazumijeva brbljivost. sažaljenje. uglavnom sami sebe zeznu.Svaki čovjek ima svoj sopstveni doživljaj sepstva. da puši. kontinuitet. Oralni karakter voli da pije. To je osnovno značenje. Uzimati znanje je uzimati hranu – SIMBOLIČNO. U ustima se nalaze zubi. Stalno je u strahu da će ostati sam. u vraćanju (regresiji) na periode gdje mu je bilo divno. U oralnoj fazi ništa ne daješ. neiskren . drže riječ.iskren sam. dijete se tu fiksira i to kasnije ponese kao jezgro svog karaktera. visoki ili niski moral. Oralni su ustvari zabavni. Karakter je dio ličnosti. Oralni karakter je tvrdoglavost. Visoko i smanjeno samopoštovanje.

moć vlasti i seksualna moć. Karakteristike: čistoća. Histerici su često degutantni. Oni su nezreli.Nametljive “glumačke” težnje 3. ali sa svakim. (“kačiperka”) Iza histeričnog muškarca ili žene postoji problem koji je vezan za seksualnost. samouvjerenost. a o fenomenu čovjekove želje za vlašću. ni ona ne mogu da prihvate pravu. Fribolnost. To je manevar uspostavljanja ovog paravana o kome Frojd govori. neurotska ambivalencija. da mu se vide naočale u kosi i on se uvaljuje i nabacuje. nažalost nisam ni stranicu. bezobzirnost. tačnost. opsesivno-kompulsivna neuroza. trepće. govori deminutive. lakomisleni. Histrionski karakter ne mora biti prisutan kod glumaca ali je uglavnom prisutan a ovo uglavnom znači da ima i drugih profesija koje imaju crte histrionskog karaktera.Lažljivost. zrelu genitalnu sigurnost. hvalisavost Kod histerika je interesantna nagla smjena ponašanja. Ko god nije raskrstio sa Edipom neke će probleme imati. Ti su ljudi lišeni imaginativnog. lažnost. infantilni. sadomazohizam. Mnogi su govorili o faličnom karakteru. drskost.Analni karakter je nešto što se formira na osnovu svega iz analnog stadija. (Vilhelm Rajh – Teorija ličnosti) Falusni karakter je: sujeta.Sklonost ka iracionalnom. odlučnost. hrabrost. koketira. da mu se vidi zlatni lanac. Oni hoće da su u centru pažnje.Sklonost ka dramatičnosti 5. Oni stalno “igraju”. Don Juan je za Frojda paravan za homoseksualnost. od poštara do advokata. “Volim gram vlasti nego kilu zlata. opsesivna čistoća. razigranog. Ni on. energičnost. Ono što je zajedničko je da difuzno erotizira svoju okolinu i to je manevar. on je pun sebe i svojih pobjeda nad ženskim rodom – Don Juan. težnja ka vlasti. Onda mijenjaju . fantazmatskom 4. Smatra se da se ovaj karakter formira kod ljudi koji nisu uspješno likvidirali Edipov kompleks. Čovjek teži ka tri moći: moć novca. (Ivo Andrić – roman Gospođica i pripovijetka Zlostavljanje) Analni karakter je vrlo težak. Histerični (histrionski) karakter se razvija u sklopu Edipalnog stadija. škrtost.” Meša Selimović: “Čitav život sam pisao. bezočnost. On podrazumijeva: 1. 2. Patološke tačke analnog karaktera: Biseksualnost. hvalisavost. Histeričan muškarac voli da se otkopča.Egzibicionističko ponašanje. Prisilna. narcizam. To je ona pretjerana čistoća.” Falični karakter – za njega je karakteristična Edipska situacija iz koje se formiraju razni karakteri. Histrioni znači glumci. Ovaj karakter jako podsjeća na ono što glumci ispoljavaju na sceni. Histerična žena se oblizuje. patološko kockanje. urednost.

Neko loše likvidira ovaj kompleks da dovodi do izvjesnih problema.partnere jer ne mogu da nađu adekvatnu zamjenu za roditeljske likove (Edip). mi ćemo vidjeti potpuno različita ponašanja. Identifikovati ću se sa ocem. Dječak shvaća da će biti kažnjen. EDIPOV KOMPLEKS Dječak ------> Majka -----> Otac Prvi put da dijete uspostavlja objektne odnose prema majci u smislu investiranja libidinozne. Opada sa starošću. erotske. njome upravlja i vodi i ispoljava nagonskoafektivna energija u nekoj ličnosti. nesvjesno. Ako se identifikujemo sa majkom onda idemo u homoseksualnost.možemo pretvoriti temperament u pitanje “Kako?”. On je dat biološki. Temperament je nešto što je dato geografski. U njemu se javlja strah kad spozna da otac posjeduje majku na način na koji bi on htio da je posjeduje.” TEMPERAMENT Ovo je ustvari način na koji se mobiliše. motorika(nivo motorne aktivnosti). nesvjesne. ono gaji čulne emocije prema svojoj majci. i to se isto desi jednom Sicilijancu. Kod oca ima stremljenje identifikacije sa uzorom. Njega konstituišu 3 konstituente: emocija. Ako se jedan Norvežanin zaljubi i pati. Dječak mora da se identifikuje sa ocem a ne sa majkom. Ako je motivacija pretvorena u pitanje “Zašto?”. seksualne pretenzije. . Ništa ne može uticati na nečiji temperament. opravdano. On traži mamu u svim tim ženama. Uglavnom dječak kaže: “Ne mogu ja da posjedujem ono što otac posjeduje. onda isto tako. Dijete ima otvorene. i socijabilnost.

Projekcija je mehanizam odbrane kada mi nepogodne sadržaje stanja.KONSTITUCIJA Atletski tip Astenički tip Piknički tip Atletski tip je prosječni tip po svom izgledu. On se može nazvati “potiskivanje pod tepih”. osjećanja i intencije pripisujemo drugom. Bolest astenička je šizofrenija. reaktivna formacija. ID je instinktivističan. frustracija i realnog straha. humor Nezreli --> Projekcija. MEHANIZMI ODBRANE Mi znamo da je Ego ugrožen i od strane ID-a i od strane Super-ega. Svi se dijele na zrele i nezrele. Nit je mršav nit debeo nit previsok nit prenizak. . oni žive konkretan život. falsifikuju i oni se odvijaju na nesvjesnoj bazi. Simptom znači znak. Oni krivotvore. Piknički je malen i debeo. najcrnji mehanizam odbrane. pomjeranje. Ego je realističa. Više su skloniji depresiji nego šizofreniji. Vrlo često se sreće da su astenički tipovi introvertni. ali ne mrzi on tebe nego ti mrziš njega. Dvije su osnovne karakteristike svih mehanizama odbrane. fiksacija Potiskivanje je najgori. a Super-ego moralističan. daleko od svakog maštanja. Od jednog tipa možemo očekivati neke psihopatološke osobine. Astenički je visok i vrlo mršav. Mi njih izbacujemo iz sebe i kačimo na nekog drugog. distancirani od života. Ego se brani od anksioznosti. dok su piknički suprotno: ekstroverti. regresija. Toliko mogu otići u depresiju da iznenade okolinu svojim samoubistvom. Mi stalno potiskujemo neugodne misli i sjećanja i trošimo energiju. potiskivanje. Ljudi ga najviše vole. Potisnuto kad-tad nađe put do svjesnog pa makar u onom obliku koji se zove simptom. Don Kihot i Sancho. “On mene mrzi”. oni su stalno u oblacima. altruizam. On nije sitan a nije ni krupan. negacija. sanjari. Zreli -----> Sublimacija. Ego se štiti i brani od svega ovoga i to nazivamo mehanizmi odbrane. konflikata. Mi potiskujemo od ujutru do navečer. racionalizacija. identifikacija. a piknici su depresivni.

nema ni filozofije. Reaktivna formacija je vrlo rijedak mehanizam koji je Frojd pronašao i svrstao u nezrele. jedna sublimira a jedna iživi. Nagonske pulsije su sastavljene od seksualnosti i agresivnosti. Mladi ljudi se identifikuju sa zvjezdama nauke. Mi se identifikujemo sa objektom i situacijom koju volimo iz nesvjesnog straha da je ne bi izgubili. On je regradirao. nema ni nauke. Žena odmah se brine o njemu. . Kod nekog sublimacija ide u vrlo radikalne ekstreme (celibat). Sublimacija znači uzvišenje. Mi počinjemo pušiti u identifikacionom procesu. Sve se to odvija na jednoj matrici koja se zove kiselo grožđe . Inače je vraćanje unatrag. Ako je on filantrop. Racionalizacija se sastoji u opravdavanju.-oj godini. nego sam se odmah fiksirao. Uzor se zove “moj otac”. Regresija je vraćanje. Centar nagonske energije se nalazi u ID-u. Okreće se za curicama. supica.sladak limun. Reaktivna formacija je suprotno. dječak treba da se identifikuje sa ocem. da me nagradi. Regresija u psihološkom smislu znači da se mi sa ovog stadija na kojem jesmo vraćamo u neke stadije koje smo davno završili. žvače žvaku. uljepšavanju i omalovažavanju. gledaju televiziju.”. To znači da mi društvo plješće. Bezuspješni ljudi se često identifikuju sa uspješnim.” Teško je prihvatiti da sam ja kriv.” Fiksacija znači ostati u nekom stadiju. neko se identifikuje sa velikim umjetnicima. (rađanje djece) Sublimacija nije samo: “Ja napisao roman.” Identifikacija. Ako nečija nagonska energija ne potpadne pod sublimaciju odmah ide i ima seksualno zadovoljstvo. Međutim skrene u socijalnogratificiran cilj. Radi ugleda u društvu i pohvale. Strašno je kada se identificiramo sa idejama i vođama. da je potroši. “Činovnici odu na more u 60. (Ivo Andrić – Smrt u Sinanovoj tekiji) Čovjek mora da deseksualizira i deagresivira svoju nagonsku energiju da bi sublimirao. Potpuno je negirao taj doživljaj. nema ni religije. Mi sublimiramo tako što idemo na fakultet. ostvario nešto što ljudi odobravaju i nagrađuju (gratificiraju). Bez sublimacije nema ni umjetnosti. Sublimacija se formira u latenciji. Lakše je onda podnijeti nečiji uspjeh. Dobije muškarac tešku prehladu. oplemenjenje. Sublimacijom se napada na nagonsku energiju. Nikad nisam otišao naprijed pa regradirao. može postojati mogućnost da je mizantrop. jer je neizdrživo živjeti sa tim saznanjem. “Ja zakasnim na predavanje: Saobraćaj je kriv.Pomjeranje je takav mehanizam gdje mi nepogodne afekte pomjeramo s jednog objekta na drugi. Jednu trećinu energije potisnemo. Nekome je najdraži poginuo i oni se potpuno normalno ponašaju. “Direktor se ne smije derat na ženu pa se dere na sekretaricu. Negacija je ustvari apsolutno potiranje. estrade. Čovjek krene da zadovolji svoju nagonsku energiju. SUBLIMACIJA je srž kulture. Ide prema cilju. temperatura. legne u krevet. Teško podnijeti nečiji uspjeh i onda slijedi nastojanje da omalovažavamo.

omaške u pisanju. Najznačajnije su omaške u govoru. Omaške su jedan od najvećih dokaza za postojanje nesvjesnog. pojmova. Umjetnost je sublimacija. igranje ključevima. Psihoterapijskih metoda ima jako mnogo.Sublimacija je sposobnost da se izvorni seksualni cilj. zamjeni nekim drugim koji više nije seksualni.Frojd “Svi su ti umjetnici djeca. namještanje kragne itd. Čak su i najpoznatiji svjetski psihoterapeuti da je ugodan razgovor sa komšijom. Omaške se također mogu ispoljavati u stalnom zaboravljanju. Ona ima nekoliko osnovnih elemenata. To se zove nulta točka psihoterapije. . Sublimacija. PSIHOTERAPIJA Nož. trava. omaške u čuvenju. Katarza je očišćenje svih negativnih afekata kroz razgovor. . Psihoterapija se može definisati kao brojni psihološki postupci kojima je zajednička namjera pomoći osobi koja pati i to preko psiholoških sredstava. omaške u hvatanju. Omaške su neke radnje. riječ. zajedno sa altruizmom i humorom je zreli mehanizam odbrane. da je to ljekovito.” OMAŠKE Omaške su “slučajne”. nenamjerne sitnice. Ovim sredstvima se liječimo od pećine pa sve do danas. Nama je najvažnija psihoanalitička-psihoterapija. Interesantne omaške su zaboravljanje imena. Treće može biti ambivalentan transfer. Psihoanaliza je “transfer – kontra-transfer”. One su obično beznačajne i nama nepoznato čime su motivisane. Omaške su pogrešne radnje i propusti koje se pojavljuju u različitim sferama našeg djelovanja. katarza i regresija u službi Ega. U toku razgovora razmjenjuju se osjećanja između terapeuta i pacijenta. Taj spektar osjećanja koji ide od pacijenta ka doktoru zove se transfer. On može biti (transfer) pozitivan i može biti negativan. Suština omaške je paralelno postojanje svjesne i nesvjesne namjere gdje svjesna namjera bude kompromitovana od strane nesvjesne. stalnom samopovređivanju. Ova terapija se provodi u svjetlu Frojdove psihoanalize. sa barmenom kojeg znaju.

hladni. Psihoze su pravi duševni poremećaji.” . Imamo osnovnu paranoju. prekida se kontakt sa realnošću. Ljudi koji su jako nepovjerljivi i jako senzitivni. a sukob Ega i Super-Ega je depresija. Najteže duševno oboljenje. Psihoza je dubok poremećaj a nastaje u sukobu Ega i realnog svijeta kao što je ishodište sukoba ID-a i Ega neuroza.. poremećaji ličnosti (psihopatije). “Organizovana dezorganizacija društvenog sistema. sumnjičavi. ja i moja okolina. asocijalni su. 3.. Imaju svoje klasifikacije. paranoidna SCH. Način mišljenja koji odudara od svakodnevnog načina mišljenja većine. Periodi kada pacijent nije u klinici (između dolazaka u kliniku) zovu se remisije. Dva osnova podsimptoma: halucinacije i sumanutost.DUŠEVNI POREMEĆAJI PSIHIJATRIJSKE DIJAGNOZE Pozorišni likovi su puni dijagnoza. Svaka psihoza je regresija. ta relacija. ja i vanjski svijet. depresije.Funkcionalne (šizofrenija. 4. Kod psihoza je poremećen odnos ja i svoje tijelo. paranoidni poremećaj ličnosti. ugroženosti) SCH Simplex (usamljeni ljudi. manično-depresivna psihoza. Paranous znači misliti pored normalnog mišljenja. Hebefrenija (nezrelost. podozrivi imaju taj paranoidni oblik ali su sasvim normalni. žive sami) Kataton SCH (katatoni stupor) Paranoja ima jako mnogo oblika. 2. Duševni poremećaji nisu svi isti. Psihoze se mogu podijeliti na: . Psihoza je “narcistička neuroza”. Postoje grupe dijagnoza: psihoze. bez interesa. paranoja i reaktivne psihoze) Šizofrenija se dijeli na: 1. neuroze. Paranoja je stanje gdje se često pojavljuje taj paranoidni oblik pa imamo paranoidno ponašanje. autizam) SCH Paranoides (osjećaj proganjanja. oligofrenija.ovo je što se događa u državi . One su ustvari potpuna dezintegracija i razaranje strukture realiteta.

Anksiozna neuroza. Ona je na granici između normalnog i patološkog. Prisilno 3 puta zaključati vrata. Potiskivanje je suština neuroze. Tjeskoba = anksioznost. Osnovna stvar je prisila u ovoj neurozi. prisilno brojati bandere. tj. Oni su često i uspješni ljudi. Asocijalan je neko ko izbjegava društvo. Neuroza ima sačuvan test realnosti. drogama i tome da se režu. to je odstupanje od normalnog obrasca ponašanja. Kršenje društvenih normi je karakteristika psihopata. Ulaže se velika energija u potiskivanje zabranjenih nagona u nesvjesno. Psihopata ima vrlo oskudan emocionalni aparat. . Rituali kod opsesivno-kompulsivne neuroze su česti. Nemaju stalne dugotrajne veze. kradu itd. Nije prava duševna bolest. prisilno prati ruke 40 puta dnevno. Ali potisnuto se zna vratiti i ono što se vratilo se vidi kroz omaške i simptome. Svaka psihoza više ili manje ima u sebi anksioznost. Psihopate imaju vrlo nizak prag tolerancije na frustracije (nerviranje). nema duševnog poremećaja bez anksioznosti. Psihopate su često asocijalne. Prisilni rituali koji nemaju nikakvu svrsishodnost. Ne mogu da uspostave mir osjećanja. Psihopate nisu samo agresivni nego su i autoagresivni. Simptomi neuroze: anksioznost. Neurotičar stalno ima konflikt i stalno potiskivanje. somatski simptomi (konverzivna neuroza. sukob između naših nagonskih potreba i želja u sukobu sa nedozvoljenim. Skloni su alkoholu. depresivnost. Antisocijalni ubijaju. emocionalni mir. Neuroze su u prvo redu sukob ID-a i Ega. Vrlo je gadna i teško se liječi. on stalno trpi unutrašnju napetost (nije anksioznost). Ona često može biti veoma maligna do te mjere da predhodi početku šizofrenije.POREMEĆAJI LIČNOSTI Psihopatija nije bolest. međutim kroz par mjeseci pokaže svoje lice. pretvaranje konflikata u somatsko oboljenje) Neurosis conversiva (konverzivna neuroza) Neurotska depresija Fobična neuroza Anksiozna neuroza Opsesivno-kompulsivna neuroza (najteži oblik) Opsesivno-kompulsivna neuroza je neurotski entitet koji se formira kod djeteta u analnoj fazi. Psihopate su često i šarmantni i dopadljivi bilo gdje. fobičnost.

I jedna i druga su strukturisane.Depresija je u prvom redu kompromitacija afekta. više od 20-70 su velike grupe. Razlika je u kvantitetu. Gomila okuplja ljude. Pojedinac u grupi ima osjećaj da je sve to što radi dozvoljeno. vjera. U rulji pojedinac ima osjećaj snage. GRUPA Grupa je skup pojedinaca koji su u odnosu jedan prema drugom što ih dovodi u uzajamnu zavisnost ili bolje rečeno grupa je socijalna jedinica koja se sastoji od određenog broja pojedinaca. koja može biti slučajna ili organizovana. Ta mu snaga uglavnom služi za agresivne i destruktivne obrasce ponašanja. Imamo neurotsku i psihotičnu depresiju. Depresivan čovjek nema prijedloga ni za sebe ni za druge. Depresivan čovjek ima velikih problema sa svojom agresivnošću i sa osjećanjem gubitka i sa osjećanjem krivice. Belerefont je mitski junak iz mitologije koji je bio depresivac. da je ispravno. uglavnom spontano i ishitreno. osjećanja. To je ustvari jedan eksperiment. Depresija je univerzalni ljudski fenomen. rulja. Da li je melanholija psihijatrijska ili estetička kategorija? Grci su govorili da su muze pjesnika tužne. Organizacije su vrlo različite. ali prolazno. Za umjetničku kreaciju treba malo melanholije. politička partija. Nestrukturisane grupe su sve suprotno.” Rulja je puna iracionalnog. Strukturisana grupa (organizacija) je nacija. Zajednički cilj povezuje članove grupe. Konstituiše se u oralnoj fazi. Treća je socijalni pokret. Sljedeće osjećanje je da je anoniman. Oslobađa pojedinca od osjećanja krivice. Sve se grupe mogu podijeliti: strukturisane i nestrukturisane grupe. On se ujutru u kupatilu pita da li bi se obrijao ili da li bi se ubio. da je normalno. opet bi to bila obična rulja. Platon je govorio: “Kada bi svi članovi atenskog parlamenta bili pametni kao Sokrat. Svi članovi zajedno su jedno novo biće. Ove grupe imaju zajednički cilj. Jako zavisi od toga što se trenutno dešava. Publika. Imamo male grupe i organizacije. Strukturisane grupe su organizovane. Grupe se formiraju spontano i organizovano ali ima minimalna paradigma grupa. . Druga vrsta nestrukturisanih grupa je gomila. Male grupe su od 3 člana pa do 20. naučne ustanove. sportske organizacije.

ja oponiram društvenim stavovima. iskoristi priliku. proslava Nove Godine na Trafalgar skveru. Onda se mi prepuštamo njegovom vođenju i podržavamo sve njegove ideje. Imamo rulje koje nemaju veze sa agresivnošću. u raznim elementarnim nepogodama (potres. Kada uđem u grupu ja sam izgubio svoj individualitet. Karnevali. Oportunizam je najjednostavniji. iznikao. STAV Stav je postojan. ljudima. Predrasuda je razvijanje odnosa prema nečemu mimo rezonovanja (rasuđivanja). elokventniji. Jedan od oblika stava su predrasude. Vođa mora imati neke osobine. integritet. njegov fizički izgled je također bitan. Konformizam je takav stav gdje ja odmah prihvatam stavove. način odnosa pojedinca prema nečemu: pojavi. Vođe mogu biti izabrane. Različiti stavovi su u različitim kulturama. događajima. realnim i iracionalnim kategorijama i pitanjima. Gomila uvijek ima vođu. Harizma je posjedovanje većeg energetskog naboja u svakom pogledu nego kod ostalih oko mene. Stav ima i kognitivnu i konativnu i afektivnu komponentu. Vođa ima sposobnost da nas okupi i povede i mi s njim uspostavljamo vrlo često identifikacioni proces i mi ga jako volimo tj. manje konzervativan i mora imati harizmu. stvarima. kolektivna vjenčanja itd. Djecu treba odgajati tako da ne izgrađuju nikakve predrasude. Imamo i ekspresivne mase. poplave). zakone i norme okoline. samonikli vođa. Harizma je nešto urođeno i to je teško objasniti. cijenimo. gomile. u svojoj strukturi ličnosti. Postoje razne predrasude. Ja se zahvaljujući novonastaloj situaciji ponašam tako da imam neku dobit. Ovo su nešto što nas uvijek ispunjava nekim zadovoljstvom. . Prva i osnovna karakteristika stava je trajnost. Predrasude su najgori stavovi. ne slažem se. Zauzimanje stava prije rasuđivanja. On prvo mora biti vjerovatno pametniji od ostalih. Fleksibilan. Indignitet. legislativa. Oportunizam nije ništa drugo nego snalaženje. sugestivan. Opozicija je suprotno od konformizma. Onaj ko je u vlasti predrasuda vrlo teško će se osloboditi. ujednačen. Jedna od odlika jake individue je konzistentnost i dosljednost. Ne može se teorijski objasniti. može biti postavljen i vođa sam sebe stavi.Prva vrsta gomila su agresivne gomile.

To je predvorje fašističke ličnosti. četvrti su mediji. Odnos i razumjevanje tih sloboda i prava mora biti takav da se ne pretvori u svoju suprotnost koja se zove anarhija. Suprotno od demokratske ličnosti imamo antidemokratsku ličnost koja se često naziva autoritarna ličnost. etnocentrizam. ići u pravcu koji odgovara društvu i onda kažemo da smo postigli socijalizaciju. . -pravednost. -antiintraceptivnost. Sporedni prenosnici su predškolske ustanove (vrtići). Društvo od njega hoće da napravi socijalno biće. -prijateljstvo. Taj proces je jedan širok pojam socijalizacije. konzervativnost. Socijalizacija je u isto vrijeme pravljenje modela člana društva čiji će čitav život tj. Osobine ove ličnosti: -konvencionalnost. -autoritarna agresivnost. DEMOKRATSKA LIČNOST Odnos demokratije i antidemokratije je jedna od najznačajnijih tema nauke psihologije međuljudskih odnosa. -svijest neopterećena statusnim razlikama. Tamna zona socijalizacije su nacionalni stereotipi. ponašanje ići u pravcu misli. -autoritarna submisivnost. služenje vojske. komšiluk. -realizam. Socijalizacija je proces koji traje cijeli život.SOCIJALIZACIJA Svako društvo svog novog člana želi da ga oblikuje po svojoj mjeri. -prihvatanje sebe i povjerenje u sebe. Postoji bezbroj prenosnika (agensa) socijalizacije. djela. treći su vršnjaci. Ni jednom društvu ne odgovara antisocijalni i asocijalni čovjek. počinje ne samo sa formalnim obrazovanjem nego i prenošenjem tradicije. Demokratska ličnost je ona koju karakteriše: -otvorenost duha (sposobnost slušanja tuđeg mišljenja). Prvi agens je porodica. Demokratija podrazumjeva individualne slobode ali i odgovornost pojedinca. Čim je haos to je anarhija i to je antidemokratski. Ova ličnost u svom jezgru ima nešto što čini njegovo jezgro i ima 3 sindroma:: antisemitizam. drugi je škola.

karakteristike autoritarne ličnosti: 1. netrpeljivost. Isto kao da smo rekli da je fašista. Autoritarna submisivnost je ta snishodljivost. 3. On je autoritativan (pridjev) On je autoritaran.Konvencionalnost su ljudi koji su skloni konvencijama. 2. 4. jako su zainteresovani za tuđi seksualni život i tuđe perverzije. čitav svijet se može podijeliti na moćne i nemoćne obožavanje prošlosti osjećanje krivice On je autoritet. Po Erihu Fromu. Ne bave se svojim doživljajima. rigidnost mišljenja. sklonost stereotipima. polarizacija crno-bijelo. emocijama itd. život određuju snage izvan nas samih i treba im se povinovati premoć. . Još neke karakteristike autoritarne ličnosti su: egoizam. Antiintraceptivnost znači odsustvo svakog kopanja po sebi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful