- GRANULIRANJE -

Granulacija
granulati - aglomerati praaka, aglomerirane estice lijeka i razliitih pomonih tvari dobivenih postupcima granulacije granuliranjem se poboljavaju svojstva teenja te kompresibilnost smjese a to su svojstva vana za postupak tabletiranja * postupak granuliranja se sastoji od mijeanja praaka, te dodatka otopine (disperzije) veziva smjesi praaka kojim se ona ovlauje

Granulati se mogu izraivati:

* suhim postupcima (direktno komprimiranje i suha granulacija)

* vlanim postupcima (vlana granulacija i granulacija vrtloenjem)

SUHI POSTUPCI:
DIREKTNO KOMPRIMIRANJE:

* dobro za manje pogone (zahtjeva malo opreme i prostora) * uteda energije, vremena te radne snage * pogodno za tabletiranje termolabilnih i na vlagu osjetljivih ljekovitih supstancija

Kod veine ljekova efektivna doza je tako mala da se ne mogu komprimirati bez dodatakakompresibilnog punila

Pomona sredstva za direktno komprimiranje su: * fizioloki inertne tvari * bez okusa * s izraenim osobinama
raspadljivosti

* pomijeana s ljekovitim
supstancijama se moraju zbijati bez potekoa

Proces:
* sastojci se
komprimiraju pod visokim tlakom u velike tablete (promjer > 2 cm)kompaktna smjesa prakastog materijala

SUHA GRANULACIJA:
* brikete se samelju i prosiju- dobije se produkt slian granulatu s osobinama jednolinog protjecanja * postupak se moe ponoviti ako nisu dobivene odgovarajue osobine granulata

* dodaju se veziva (derivat celuloze i polivinilpirolidona) pa je oblikovanje u tzv. brikete mogue i pod niim tlakom

= primjenjivala se prije pronalaska direktnog komprimiranja za izradu

tableta s ljekovitim supstancijama osjetljivim na vlagu i toplinu

* granulati dobiveni briketiranjem

su vri i manje porozni od onih dobivenih vlanim postupcima

* briketiranje zahtjeva manje prostora i opreme nego

vlana granulacija (nije potrebno dodavanje otopine veziva i suenje granulata)

= briketiranjem se tabletiraju acetilsalicilna kiselina, askorbinska kiselina

VLANI POSTUPCI:
VLANA GRANULACIJA: * iskljuuje nepovoljne osobine estica * praci nemaju sposobnost da pod
tlakom stvaraju dobro kohezivne agregate (tablete)

* ako se u praku nalazi vie sastojaka

razliite gustoe i veliine estica, tableta se moe raslojiti

* u praku se nalazi i mnogo

pomijeanog zraka pa ako se on tabletiranjem zatvori izmeu estica pojavi se kalanje povrine tableta

Faze:
* mijeanje prakastih
sastojaka * priprema otopine veziva * ovlaivanje praka * gnjeenje * protiskivanje ovlaene smjese kroz sitne otvore * suenje dobivenog granulata * regranulacija

* odabir veliine rupica granulatora za regranulaciju je

uvjetovan veliinom tableta koje e se izraivati od tog granulata

* za manje tablete koristi se granulator s rupicama ili

sito s otvorima veliine 0,7 mm, a za vee tablete od 1,0 do 1,7 mm

Vrste granulatora:
pomou polukrunog gibanja (180 valjka potiskuje ) smjesu kroz otvore sita koje je ugraeno ispod njih

* Oscilirajui granulator

rotirajuim valjcima koji se valjcima, okreu razliitim brzinama, podvrgavaju smjesu tlaenju i smicanju, izbacijui granulat kroz svoju unutranjost

* Granulator s perforiranim

Vrste granulatora:
* Ekstruderi istiskuju smjesu
kroz perforirane plohe tlakom i trenjem

* Tanjuri za granulaciju rade

na naelu ovlaivanja otopinom veziva prakastih sastojaka koji padaju na koso poloenu plohu. Zbog rotacije oblikuju se kuglice (peleti) koje se istodobno sue strujom zraka.

GRANULACIJA VRTLOENJEM
brzina strujanja zraka kroz krute estice je dovoljno velika da se one dovode u stanje vrtloenja (fluidizacije) prednosti:
faze teku u jednom ureaju znatno bre nego kod konvencionalne vlane granulacije (suenje zahtjeva mnogo vremena) manji gubici sastojaka vrlo dobra mogunost pravilne raspodjele i najmanjih koliina lijeka opasnost od kontaminacije je gotovo sasvim iskljuena

 granulacija vrtloenjem je skup vie tehnolokih operacija:

mijeanje vlaenje aglomeracija suenje

mijeanjem prakastih sastojaka postie se pravilan stupanj razdjeljenja, no moe doi do pojave statikog elektriciteta vlaenjem koje uzrokuje aglomeraciju primarnih estica postupno se poveavaju zrna do odreene veliine proces nadogradnje suenjem se u vrtlonom sloju toplina prenosi na svako zrno, a osuen je produkt zbog istovremenog mijeanja izrazito homogen vrtloenje se osim za granulaciju koristi i za suenje, oblaganje (mikroinkapsuliranje) i drairanje

 kod vrtlone granulacije na estice prakastih sastojaka, uskovitlane strujom toplog zraka, prska se otopina veziva poprskane estice se gomilaju u agregate, a u daljnjem tijeku procesa se zbijaju u okrugle tvorevine, te se nastala zrna brzo klasiraju

 laganije granule noene zranim vrtlogom prispijevaju do mjesta na kojem dolaze u doticaj s fino rasprenom tekuinom za granuliranje, a zrna poveane mase se zadravaju u niem dijelu vrtlonog sloja i s vremenom padaju na dno

Vrste granulata
granulat manjih zrna dobiva se kada se ovlaivanje provodi tijekom rotacije krupni granulat se dobiva kada se prakasti sastojci vlae na mjestu pada na tanjurastu plou najvea granulacijska zrna nastaju ovlaivanjem prakastih sastojaka pri samom dnu tanjura

Strujanje zraka
jednosmjerno otopina veziva i vrui zrak se dovode u komoru iz istog smjera- prerada termolabilnih supstancija (industrija) protusmjerno - otopina veziva i vrui zrak se produkti dovode u komoru iz suprotnih smjerova -produkti neznatne vlanosti (laboratorij) mjeovito - otopina veziva i vrui zrak se dovode u komoru na oba naina