You are on page 1of 12

Begonia semperflorens syn.

Begonia x semperflorens-cultorum Engleski naziv: wax begonia Familija: Begoniaceae To su zeljaste biljke, sa sukulentnim stabljikama i listovima, visine 15-50 cm, zavisno od kultivara. Poreklom su iz Brazila i danas se gaji veliki broj kultivara. Listovi su sjajni, blago asimetrini, spiralno rasporeeni. Mogu biti zeleni ili crvenkasti, kao i panairani. Cvetovi su prosti ili puni, razliitih nijansi bele, roze ili crvene boje.

Begonia x tuberhybrida Spada u gomoljaste begonije. Obrazuje dva tipa stabla viegodinje podzemno stablo gomolj i iz njega svake godine jednogodinje u prolee koje u jesen ugine. Listovi su dlakavi sa obe strane, a cvetovi su jednopolnipolni, muki krupniji a enski sitniji. Cveta od juna do jeseni. Ima puno varijeteta.

Gajenje i nega vrsta roda Begonia SVETLO: dosta svetlosti ali ne direktne. TEMPERATURA: dosta toplote, na temperaturi koja ne prelazi ispod 18C, smeta joj jaka toplota grejnog tela. VODA: zalivanje dva puta nedeljno, leti, a po potrebi i ee. Zemlja uvek vlana ali ne previe mokra. Trai i vlagu u vazduhu. PRIHRANJIVANJE: u prolee i leto svakih 14 dana tekuim djubrivom. PRESADNJA: treba svake godine presaditi u novu i sveu zemlju, nakon presaivanja neko vreme ne treba prihranjivati, dok se biljka ne stabilizuje. Ne voli pomeranje i promaju. Nakon svakih 3 do 4 godine promeniti biljku, jer tokom godina izgubi svoju lepotu.

Anthurium andreanum syn. Anthurium x cultorum Engleski naziv: Flamingo Flower Familija: Araceae Poreklom je iz vlanih umskih podruja na n.v. 400-1200 m, gde raste kao epifita. Danai kultivari su rezultat hibridizacije koja traje nekoliko decenija, tako da se oni danas prilino razlikuju od osnovne, divlje vrste od koje su potekli. Ovaj rod se karakterie prisustvom karakteristinog zadebljanja na mestu spajanja liske i lisne drke koje se naziva genikulum. On omoguava biljci da rotira lisku tako da se okree prema svetlosti (slino kao cvet kod suncokreta). Prvenstveno se gaji za dobijanje rezanog cveta, ali i kao saksijska kultura.

Anthurium scherzerianum

Poreklom je iz vlanih tropskih uma brdskog i planinskog podruja Kosta Rike, gde raste na n.v. 1300-2100m, a moe se nai i na obroncima Kordiljera. Spata je eliptina ili jajasta, a spadiks je uvijen.

Azalea indica syn. Rhododendron indicum Familija: Ericaceae Poreklom je iz Kine i Tajlanda. To je niski, patuljasti bun, visine oko pola metra. Listovi su tamno zeleni, duine do 4 cm, dlakavog nalija. Cvetovi su zvonasti, prosti ili puni. Biljke se gaje tako da cvetaju tokom zime, mada mogu da cvetaju i do tri puta u toku jedne godine. Najbolje je kupovati biljke sa pupoljcima, jer e period cvetanja u enterijeru due trajati. Po precvetavanju, nastaviti sa negom, a tokom leta biljke se mogu izneti.

Calceolaria hybrida Engleski naziv: slipper flower, Lady's purse Familija: Calceolariaceae, Scrophulariaceae Rod obuhvata oko 400 vrsta bunja, lijana i zeljastih biljaka poreklom iz Centralne i June Amerike. Grupa hibrida Calceolaria hybrida obuhvata kultivare dobijene od tri vrste poreklom iz ilea: Calceolaria crenatiflora, Calceolaria corymbosa i Calceolaria cana. To su biljke visine 30-45 cm, sa mekim stabljikama i cvetovima ute, narandaste ili crvene boje, sa crvenim ili purpurnim takicama.

Cyclamen persicum Familija: Primulaceae Poreklom je sa planinskih predela Mediterana i zapadne Azije. Danas se gaje brojni kultivari koji se od osnovne vrste razlikuju obino po krupnijim cvetovima, razliitim dijapazonom boja i neki imaju drugaiji oblik latica ili su puni. Listovi su okruglasti ili srcasti, tamno zelene boje sa srebrnastim arama, esto sa crvenim nalijem. Kod nekih kultivara je obod listova blago nazubljen ili renjevit. Prilikom kupovine treeba birati biljke sa puno cvetova koji su tek poeli da se otvaraju i sa vrstim, sukulentnim listovima. Cvetanje traje oko tri meseca. Cvetovi mogu biti razliitih nijansi bele, roze, ljubiaste ili crvene boje.

Dianthus caryophyllus Engleski naziv: Carnation Familija: Caryophyllaceae Poreklom je sa Mediterana. Ime roda je grkog porekla - ''cvet bogova''. To je busenasta perena, visine do 80 cm. Stabljike su u osnovi razgranate i odrvenele. Listovi su linearni, duine do 15 cm, glatki, ravni. Cvetovi su krupni, miriljavi, obino po 1-5 u terminalnim cvastima.

Gaji se prvenstveno za proizvodnju rezanog cvea. Danas postoji veliki broj kultivara.

Freesia hybrida Familija: Iridaceae Rod obuhvata oko 15 vrsta poreklom iz Afrike. Ime roda dato je u ast nemakog fiziara Dr Freese-a. Podzemni izdanak je krtolasta lukovica prenika 1-2.5 cm iz koje se razvijaju dugi (10 - 30 cm), linearni listovi svetlo zelene boje i cvetno stablo. Cvetno stablo je duine 30-60 cm, i na njemu se nalazi nekoliko listova. Cvetovi su levkastog oblika, veoma miriljavi i nalaze se u jednostranoj klasastoj cvasti, obino po 5-7 cvetova. Boje cvetova su razliite, bele, ute, narandaste, crvene, roze, ljubiaste, purpurne. Cvetovi su jednobojni ili viebojni. Prvenstveno se gaje za dobijanje rezanog cveta. Neki kultivari se gaje za ekstrakciju miriljavih ulja (aromaterapija, kozmetika industrija). Prilikom kupovine rezanog cveta voditi rauna da je prvi pupoljak poeo da se otvara i da su njegove latice ve poprimile boju karakteristinu za tu sortu. Ne treba kupovati freziije kod kojih su svi pupoljci zatvoreni i zelene boje ili kod kojih su vrhovi latica posmeili (esto posledica fiziolokog stresa). Nakon kupovine, treba ukloniti listove sa donje polovine stabljike. Frezijama treba svakodnevno menjati vodu u posudi. Osetljive su na etilen, pa ih treba drati podalje od zrelog voa, ali i duvanskog dima. Ne treba ih stavljati u istu posudu sa narcisom.

Aphelandra squarrosa Engleski naziv: Zebra plant Familija: Acanthaceae Poreklom je iz Brazila. Visine je oko 40 - 60 cm. Listovi su u rozeti, eliptini, zailjeni na vrhu, tamno zelene boje, votano sjajni, sa krem belim arama du nerava. Iz sredita rozete razvija se cvetno stablo sa intenzivno utim braktejama i cvetovima.

Strelitzia reginae Engleski naziv: bird-of-paradise, crane flower Familija: Musaceae, Strelitziaceae Poreklom je iz june Afrike, odakle je uneta u Evropu 1773. godine, u botaniku batu Kralja Dorda III. Ime je dobila u ast kraljeve supruge - Charlotte of MecklenburgStrelitz. Visina biljke je oko 2 m. Listovi su zimzeleni, dugi, liska je duine 25-70cm, irine 10-30 cm, a lisna drka je duine preko 1 m. Cvetna stabla su duga, dua od listova. Cvast je okruena posebnim listom zelene boje koji se naziva spata i postavljena je koso u odnosu na glavno stablo tako da podsea na glavu i kljun ptice, odakle domai naziv biljke. Cvetovi se razvijaju postepeno, jedan po jedan. Cvet se sastoji iz 3 jarko narandasta aina listia i tri intenzivno plava krunina listia, od kojih su dva spojena. Cveta tokom jeseni, zime i prolea.

Gajenje i nega: SVETLO: Strelitzia zahteva mnogo direktnog sunevog svetla kako bi cvet bio bogatiji. TEMPERATURA: mraz moe trajno otetiti lie. VODA: Supstrat treba odravati konstantno vlanim iako odrasle biljke postaju izdrljivije i lake trpe periode slabijeg zalivanja. PRESAIVANJE: redovno u vee saksije kako bi se pospeio njihov rast- skueni prostor ograniava rast korena i dovodi do slabog razvoja biljke pa i deformacija.

Gerbera jamesonii Engleski naziv: Gerbera Daisy Familija: Asteraceae To je zeljasta biljka poreklom iz June Afrike. Listovi obrazuju prizemnu rozetu, duine su do 25 cm, irine oko 10 cm, izdueno objajastog oblika, duboko renjeviti po obodu. Visina biljke je oko 45 cm, irina oko 60 cm. Danas se gaji veliki broj hibrida sa cvetovima razliitih boja. Sredite cveta je obino ute boje, a latice mogu biti razliitih boja, bele, krem, roze, crvene, ljubiaste i dr. POstoje sorte sa punim cvetovima. U staklenicima gde se gaji za rezani cvet, cveta tokom cele godine, a u toplim predelima, na otvorenom, cveta od aprila do oktobra. ''Cvetovi'' su pojedinani, prenika 710 cm. Trajnost rezanog cveta u vodi je oko 14 dana.

Calla aethiopica Syn. Zantedeschia aethiopica, Richardia africana Engleski naziv: Arum lily, Calla Familija: Araceae To je rizomatina, zeljasta perena poreklom iz Afrike. Visine je do 1 m, sa listovima koji izbijaju iz rizoma i obrazuju prizemnu rozetu. LIstovi su dugi 15-45 cm. Spata je obino bele boje, uvijena u fiek, a spadiks je ute boje. Svi delovi biljke sadre kalcijum oksalat, zbog kog su otrovne. Gajenje i nega SVETLO: puno svetlosti TEMPERATURA: za cvetanje je potrebno dosta toplote VODA: u toku razvoja i cvetanja supstrat treba da bude uvek vlaan, posle cvetanja u periodu odmora smanjiti i potpuno prestati sa zalivanjem PRIHRANJIVANJE: jednom nedeljno u vreme razvoja i cvetanja PRESAIVANJE: svake godine u novembru

Cineraria hybrida syn. Pericallis x hybrida, Senecio x hybridum Familija: Asteraceae Grupa hibrida Cineraria hybrida nastala je ukrtanjem vrsta Cineraria cruenta i C. lanata, obe poreklom sa Kanarskih ostrva. Prvi hibrid je nastao jo 1777. godine u

Britaniji. U to vreme su vrste pripadale rodu Cineraria, danas su svrstane u poseban rod Pericallis. Biljke su visine 30-90 cm. Cvetovi su u terminalnim glaviastim cvastima koje su prenika oko 5 cm. Boje cvetova su razliite: roze, crvene, plave, ljubiaste, purpurne, jedino nisu ute boje.

Iris hollandica Engleski naziv: Dutch Iris Familija: Iridaceae Poreklom je iz panije i Maroka. Visine je oko 50 cm i ima podzemni izdanak lukovicu. Prvenstveno se gaji kao rezani cvet. Cvetovi mogu biti plavi, purpurni, uti, beli, jednobojni ili viebojni.

Lilium sp. Familija: Liliaceae To su zeljaste biljke koje imaju podzemni izdanak u vidu lukovice. Rod obuhvata preko 100 vrsta. Gajenje i nega SVETLO: dosta svetlosti bez direktnog sunca. TEMPERATURA: otporna na niske temperature, 0 18C.. VODA: jednom nedeljno, tj. kada se gornji sloj supstrata osui, podnosi suv vazduh. PRIHRANJIVANJE: svakih 15 dana u vreme rasta i cvetanja tenim ubrivom za cvetnice. Lukovice posaditi u jesen i ostaviti na svee mesto bez mraza. Potrebni su podupirai za mlade biljke.

Saintpaulia ionantha Engleski naziv: African Violet Familija: Gesneriaceae Rod obuhvata 6 (20) vrsta zeljastih perena poreklom iz tropskih oblasti Afrike. Ime roda dato je u ast upravnika kolonijalne provincije u Africi koji je prvi pronaao ovu biljku i poslao je u botaniku batu, u Englesku. To je biljka visine 5-15 cm. Listovi formiraju rozetu, eliptini si ili okruglasti, dlakavi, sukulentni. Cvetovi su petolani, prenika oko 2 cm, skupljeni u cvastima po 3 - 10 zajedno. Boja cveta se kree od plave i ljubiaste do bele i roze.

Spathiphyllum wallisii Engleski naziv: Peace lily, White sails, Spathe flower Familija: Araceae

Poreklom je iz Centralne Amerike. Spata je bela ili bela sa zelenkastim nervima, a spadiks je u poetku krem, kasnije zelenkast. Listovi su u rozeti, sjajni, sa izraenom nervaturom, izdueno eliptini i zailjeni na vrhu. Lisne drke su duge tako da su listovi luno povijeni. Biljka se bokori u korenovom vratu.

Pelargonium grandiflorum Familija: Geraniaceae Rod obuhavata oko 270 vrsta poreklom iz tropskih oblasti Afrike, Azije, Australije. Ime roda se odnosi na oblik plodova koji podsea na kljun rode (grki ''pelargos''). Biljka je visine oko 50 cm. Danas se gaje brojni hibridi sa cvetovima bele, roze i crvene boje.

Pelargonium graveolens Familija: Geraniaceae Pridev ''graveolens'' je latinskog porekla i znai ''jakog mirisa''. Ova vrsta se gaji kao cvetno i lisnodekorativna, ali ima znaajnu primenu i u kozmetikoj industriji. To je bunasta, razgranata biljka, koja moe dostii visinu do 1 m. Stabljike su dlakave i zeljaste, a vremenom u donjem delu odrvene. Listovi su duboko renjeviti, meki i lepljivi. Imaju jak, karakteristian miris. Cvetovi su roze ili ree beli, skupljeni u titastim cvastima.

Pelargonium peltatum Familija: Geraniaceae Engleski naziv: ivy-leaved pelargonium To je polusukulentna perena, sa puzavim stablom koja se na stanitu penje preko okolnih stabala i bunja. Stabljike su duge i do 2 m. LIstovi su prstasto renjeviti, celog oboda, podseaju na list brljana, otuda engleski naziv biljke. Cvetovi su u titastim cvastima, razliitih nijansi ruiaste boje. Pridev ''peltatum'' se odnosi na oblik lista koji je peltatan - mesto spajanja liske i lisne drke je pomereno ka sreditu liske.

Pelargonium zonale Familija: Geraniaceae Engleski naziv: geraniums, pot geraniums To je bunasta biljka sa mekim, razgranatim stabljikama koje su u osnovi odrvenele. Obino dostie visinu oko 1 m. Stabljike su sukulentne i dlakave. Listovi su meki, okruglasti, sa karakteristinom polukrunom arom zbog koje u nazivu ima ''zonale''. Cvetovi su u titastoj cvasti, razliitih nijansi ruiaste, crvene i bele boje. esto se mogu sresti i pod imenom geranijumi, ali to nije ispravano, samo su u istoj familiji.

Passiflora coerulea Familija: Passifloraceae To je brzorastua povijua, poreklom iz Brazila i Argentine. Stabljike su duine 1520 m. Gaji se prvenstveno zbog svojih cvetova koji su prenika oko 10 cm, beli, okrueni plavim ili ljubiastim filamentima i veoma miriljavi. Plodovi su uto narandaste, eliptine bobice, prenika oko 4 cm.

Primula obconica Familija: Primulaceae To je zeljasta perena visine oko 30 cm.

Oxalis triangularis Familija: Oxalidaceae To je listopadna, gomoljasta biljka poreklom iz Brazila. Listovi su trolani, tamne purpurne boje. Cvetovi su roze boje.

Phalaenopsis sp. Familija: Orhidaceae To je rod koji obuhvata oko 60 vrsta i hiljade hibrida. Veina vrsta su epifite. Imaju monopodijalni rast, uspravnu stabljiku sa naizmeninim listovima koji su sukulentni, debeli, eliptini. Godinje obrazuje 1-2 nova lista dok stari listovi postepeno opadaju. Zdrave, odrasle listove mogu imati i do 10 listova, ali ee imaju manje. Cvast je grozd ili metlica, a cvetanje traje 2-3 meseca. U principu se vrste ovog roda mogu svrstati u dve grupe - grupu sa dugim, razgranatim cvastima, duine i do 1m, i grupu sa kratkim stabljikama i votanim cvetovima intenzivnijih boja. Veina ljudi kada govori o orhidejama zapravo misli na vrste roda Phalaenopsis, obzirom da se one najee mogu nai na tritu.

Amaryllis belladonna Familija: Amaryllidaceae Engleski naziv: Belladonna Lily Rodu pripada samo jedna vrsta, a poreklom je iz june Afrike. To je lukoviasta biljka sa lukovicom prenika 5-10 cm. Listovi su trakasti, zeleni, duine 30-50 cm, irine 2-3 cm, rasporeeeni u dva reda. Listovi se formiraju u jesen ili u rano prolee, u toplim podrujima, zavisno od kinog perioda, zatim odumiru i lukovica postaje dormantna do kasnog leta. Biljka nije otporna na mraz, a ne uspeva ni u podrujima sa tropskom klimom jer joj je potreban period mirovanja i sue izmeu rasta listova i formiranja cvetova. Krajem leta, otprilike 2 meseca nakon suenja listova, svaka lukovica obrazuje 1-2 cvetna stabla bez listova, visine 30-60cm, svako sa po 2-12 levkastih cvetova. Cvetovi su prenika 5-10cm sa 6 latica, miriljavi.

Vrlo esto se moe pomeati sa vrstama iz roda Hippeastrum. Zapravo lukovice amarilisa koje se prodaju u jesen su vrlo esto hipeastrumi. Obe vrste imaju krupne lukovice iz kojih se razvijaju debela cvetna stabla sa nekoliko cvetova na vrhu koji podseaju na ljiljan. Meutim, cvetovi amarilisa su sitniji, a stabljike nisu uplje kao kod hipeastruma. Takoe, amarilis cveta nakon to se listovi osue. Pored toga, za razliku od amarilisa, hipeastrum je poreklom iz June Amerike.

Hippeastrum sp. Familija: Amaryllidaceae Rod obuhvata oko 90 vrsta sa oko 1000 hibrida. Poreklom su iz June Amerike. Imaju krupnu lukovicu iz koje se razvijaju listovi i 1-2 cvetna stabla. Obino se prvo formira cvetno stablo, a zatim nakon cvetanja listovi ili se listovi obrazuju istovremeno sa cvetanjem. Cvetovi mogu biti svih boja osim plave. Gajenje i nega hipeastruma i amarilisa SVETLO: najbolje raste na svetlom mestu TEMPERATURA: 20 do 25C kada se formira iz lukovice i cveta VODA: Kada malo izraste (nikako pre) treba poeti sa zalivanjem, i to na nain to se ispod saksije stavi tacna u koju se naliva voda. to vie raste vie ga treba zalivati i ee prihranjivati.

Clivia miniata Familija: Amaryllidaceae Engleski naziv: Kaffir lily, Bush lily Poreklom je iz june Afrike, ali je na stanitu ugroena jer starosedeoci sakupljaju rizome za potrebe tradicionalne medicine. To je perena visine oko 50 cm, sa tamno zelenim, sjajnim, trakastim listovima koji se razvijaju iz debelog podzemnog izdanka. Cvetovi su u terminalnim cvastima, trubiasti, najee narandaste boje (ree ute). Danas se gaji veliki brop hibrida uglavnom poreklom od 4 vrste klivija: C. nobilis, C. gardenii, C. caulescens, C. miniata. Gajenje i nega SVETLO: otporna je na razliite uslove. Bolje cveta ako se dri na prozoru okrenutom prema severu. TEMPERATURA: rano zimi, dok miruje treba da bude na hladnom 7 - 10C. Kako se pojavljuju cvetni pupoljci temperaturu treba povisiti do 15C. Najvia letnja temperatura treba biti oko 21C. VODA: kada je biljka u fazi cvetanja i kad raste barem jednom nedeljno, dok miruje, jednom u 14 dana. Odgovara joj vlaan vazduh. PRIHRANJIVANJE: leti, kad biljka raste, teno ubrivo jednom nedeljno. PRESAIVANJE: mlade biljke moraju se presaivati svake godine u prolee, odrasle biljke najbolje je da ostavite da miruju dokle god je mogue, ali zamenjti gornji povrinski sloj zemlje svake dve - tri godine. Pri presaivanju paziti da se ne oteti mesnato korenje i ne presaivati u velike posude

Clerodendron

Clerodendron thomsoniae Verbenaceae To je drvenasta bunasta biljka ili lijana koja potie iz tropske Afrike. Ima puzavo stablo koje dostie duinu i do 2,5 m. Zimi se moe orezati i dobiti grmoliku ili viseu formu. Gajenje i nega SVETLO: dosta svetlo mesto bez direktnog sunca. TEMPERATURA: toplo ili umereno toplo, zimi sveije, 13-16C, VODA: leti treba da je supstrat stalno vlaan, a tokom zime vrlo malo zalivati. Leti oroavati ee. PRESADJIVANJE: u prolee svake godine

Agapanthus Agapanthaceae Engleski naziv: African Lily Blue African Lily Lily of the Nile Domai naziv: Ukrasni ljiljan Podzemni izdanak je lukovica. Cvasti se sastoje od mnotva belih i plavih cvetnih aica. Cveta tokom maja i juna. Gajenje i nega SVETLO: sunano mesto, tada cveta obilno. TEMPERATURA: tokom zime treba da bude na temperaturi 5-8 stepeni. VODA: zalivati umereno da podzemni deo biljke ne bi istrulio. PRIHRANJIVANJE: U sezoni, od marta do avgusta, prihranjivati je tenim ubrivom za saksijske cvetne biljke.

Anemone Ranunculaceae Anemone se dele u dve velike grupe: prolene i jesenje anemone koje cvetaju ak i u oktobru. Jesenje vrste treba posaditi na prolee i pre svega, potrebno je prve zime da se dobro zatite od hladnoe. Cvetovi su razliitih boja - irok spektar od bele, roze i crvene do ljubiaste, plave i ute. Gajenje i nega SVETLO: polusenka, puno svetla TEMPERATURA: otporna na niske temperature.

VODA: obilno u toku cvetanja

Hyacinthus orientalis Hyacinthaceae Domai naziv: Zumbul Potie iz istone Evrope i zapadne Azije. Visine je do 50 cm, sa 4-12 prizemnih listova, koji su ljebasto savijeni i sa jednom cvetnom stabljikom koja nosi grozdastu cvast. Cvast je duine do 20 cm, sa gusto zbijenim cvetovima. Broj cvetova u cvasti je do 15 kod samoniklih i subspontanih biljaka, dok se kod gajenih kultivara moe videti i po 50 cvetova. Cveta tokom prolea, cvetovi su veoma mirisni, plave, ruiaste, ute ili bele boje, hermafroditni. Listii perigona su srasli u cev, sa renjevima koji tre ili se povijaju te daju zvonast izgled itavom cvetu. Postoji oko 2,000 kultivara. Gajenje i nega SVETLO: dosta svetla, ali ne direktno, istoni ili severni poloaj. TEMPERATURA: od 0 do 18C VODA: kada je biljka u cvetu svaki 3. dan u malim koliinama da ne bi dolo do truljenja, podnosi suv vazduh. PRIHRANJIVANJE: dodavanje vetakih ubriva tokom cvetanja jednom nedeljno. Korisno je uklanjanje uvelih stabljika i listova kako bi se vie energije/hrane magacioniralo u lukovice. Lukovice staviti u zemlju u saksiji tako da vrh bude iznad povrine ili u posudu sa vodom i ostaviti do cvetanja.

Tulipa sp. Liliaceae Lala, tulipan Rod obuhvata oko 150 vrsta uglavnom poreklom sa bliskog istoka ili iz Turske, danas su rasprostranjene na celoj severnoj hemisferi. Postoji veliki broj kultivara. Lukovica je osrednje veliine, duguljasta ili krukasta, pri dnu okruglasta, pri vrhu zailjena, a iznutra sa zadebljanom, spolja glatkom, tankom i suvom ljuskom. Cvetna drka je vrsta, obla, 15 do 75 cm visoka, to zavisi od sorte i vrste, okruena glatkim sedeim duguljastim sivkasto-zelenim listovima. Svaka cvetna drka nosi po jedan uspravan, zvonast krupan cvet, koji moe biti jednostavan ili dupli. S obzirom na cvetanje, sorte lala dele se na : rano cvetajue, srednje rano cvetajue, kasno cvetajue. Takoe, lale mogu biti saksijske i batenske. Gajenje i nega

SVETLO: Puno sunca do pojave cvetova, potom poluhladovina da bi cvetovi trajali due. TEMPERATURA: otporna na hladnou, 0 18C VODA: jednom nedeljno, viak vode je veoma tetan. PRIHRANJIVANJE: nije neophodno sem ako se lukovica ponovo koristi, tada prihranjivati tenim ubrivom za lukovice jednom meseno. Lukovica mora da proe hladan tretman na oko 4C da bi mogla da cveta, moe se drati u friideru ili napolju na tamnom mestu.

Mammillaria Rod obuhvata vie od 200 vrsta, a veina potie iz Meksika. Prilikom zalivanja treba voditi rauna da se kod vrsta sa belim dlakama sama biljka nikada ne pokvasi. Opuntia Rod obuhvata veliki broj vrsta sa preko 200 varijeteta. Filokladije su nalik na aku ili abu, zbog ega su dobile takav naziv. Visina je razliita, od svega nekoliko centimetara, pa do nekoliko metara. Neki varijeteti puze po zemlji. Ima ih sa jakim velikim trnjem, ali i sa malim belim, crvenim, smeim ili isto utim bodljama i dlaicama. Cvet im je lep i raznobojan, ali kratkotrajan. Gajenje i nega kaktusa SVETLO: Kaktusi se najbolje neguju na sunanom mestu. TEMPERATURA: Zimi im treba umereno toplo i suvo mesto, mada neki kaktusi (Opuntia) podnose i neto niu temperaturu. VODA: veoma malo, zalivaju se samo onda kada im je zemlja sasvim suva, a za vreme zimskog mirovanja kaktusi se gotovo i ne zalivaju. PRESAIJIVANJE: svake tree ili etvrte godine posle precvetavanja. Zemlja za kaktuse treba da bude laka i rastesita sa 15% renog peska i malo praha od drvenog uglja. Polovinom maja, kada nastanu topliji dani kaktusi se iznose napolje, ali se prethodno moraju priviknuti na spoljni vazduh i u poetku se zatititi od jakog sunca i vetra, dok se ne aklimatizuju.

Lithops ''ivi kamen'' Ove biljke su toliko sline kamenu i bojom su se potpuno prilagodile okolini, da ih ivotinje ne primeuju i zbog toga ih ne jedu.

Cymbidium Ima uspravnu, do 60 cm dugu cvast sa belo- ruiasto proaranim cvetovima, koji se otvaraju u prolee. Gajenje i nega SVETLO: treba je zatititi od jakog letnjeg sunca, ali je poeljno izloiti je jesenjem i zimskom. TEMPERATURA: zahteva hladniju, prozranu prostoriju. Zimska temperatura ne nia od 7C do 13C.

VODA: Leti se obilno zaliva , a oskudno zimi. Od aprila do avgusta redovno se oroava. PRIHRANJIVANJE: svakih 14 dana razreenim tenim ubrivima. Presauje se otprilike svake tree godine nakon cvetanja i to u jednake delove ilovae i treseta ili specijalni supstrat za orhideje.

You might also like