P. 1
9c15e731cea0250d821e9a14a27f4514

9c15e731cea0250d821e9a14a27f4514

|Views: 125|Likes:
Published by 27081973

More info:

Published by: 27081973 on Feb 14, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/14/2013

pdf

text

original

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Zavod za materijale

Kolegij :

Toplinska obrada i površinska zaštita

Područje: Toplinska obrada

PODLOGE ZA VJEŽBE

Podloge pripremio: doc. dr. sc. Darko Landek Podloge odobrio: prof. dr. sc. Franjo Cajner

Student:
_____________________________________________

Ak. god. 2009./10.

Zavod za materijale
Katedra za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina

Zavod za zavarene konstrukcije
Katedra za zaštitu materijala

TOPLINSKA OBRADA I POVRŠINSKA ZAŠTITA
Ak. god. 2009/2010. - ljetni semestar Raspored vježbi
Tjedan 01.03. – 05.03.2010. 08.03. – 12.03.2010. Naslov vježbe 1. Određivanje parametara austenitizacije 2. Konstrukcijski materijali u agresivnim sredinama 3. Određivanje sastava zaštitne atmosfere 4. Pojavni oblici korozijskih oštećenja 5. Ispitivanje sredstava za gašenje 6. Zaštita prevlačenjem organskim prevlakama 7. Izbor čelika na temelju prokaljivosti 8. Zaštita prevlačenjem anorganskim metalnim i nemetalnim prevlakama 9. Toplinska obrada brzoreznih čelika 10. Zaštita od korozije promjenom okolnosti 11. Postupci modificiranja i prevlačenja površina 12. Naknadna obrada površine zavarenih spojeva od nehrđajućih čelika Laboratorij Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

15.03. – 19.03. 2010. 22.03. – 26.03.2010. 29.03. – 02.04.2010. 12.04.– 16.04.2010. 19.04. – 23.04.2010. 26.04. – 30.04.2010. 03.05. – 07.05.2010. 10.05. – 14.05.2010. 17.05. – 21.05.2010. 24.05. – 28. 05.2010.

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala
Laboratorij za toplinsku obradu

Laboratorij za zaštitu materijala

Neradni dan: 05. 04. 2010. – Uskrsni ponedjeljak

Zavod za materijale
Katedra za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina

Zavod za zavarene konstrukcije
Katedra za zaštitu materijala

TOPLINSKA OBRADA I POVRŠINSKA ZAŠTITA
Ak. god. 2009/2010. - ljetni semestar Raspored vježbi
Zavod za materijale
Vježbe iz područja toplinske obradbe - Laboratorij za toplinsku obradu
ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

8 9:15 10:15 11:15 12:15

:15

3-pi-obrsust
3-pi-autopro

3-pi-oskval

3-pi-prermont 3-pi-zavkon

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Zavod za materijale

Kolegij :

Toplinska obrada i površinska zaštita

Područje: Toplinska obrada

Vježba:

Određivanje parametara austenitizacije

Podloge pripremio: doc. dr. sc. Darko Landek
e-mail: darko.landek@fsb.hr

Podloge odobrio: prof. dr. sc. Franjo Cajner

Ak. god. 2009./10.

.temperaturu austenitizacije.5 Ti W Al + + + + + + + + C ekv = C + 5 4 3 10 5 5 5 10 10 %C < 0. pri kaljenju.b.a.8 %Mo < 0.45 %C s polaznom strukturom ferita i perlita u uvjetima kontinuiranog grijanja Dijagram porast austenitnog zrna ugljičnog čelika s 0. . Određivanje temperature austenitizacije I. pougljičavanju i dr.režim ugrijavanja na temperaturu austenitizacije.5 %Ti < 0. .. priručnika.70 °C) (2) Podaci iz TTT dijagrama. solna kupka) a) podeutektoidni čelici: ϑa = A3 + (30 ..).45 %C s polaznom strukturom ferita i perlita u uvjetima kontinuiranog grijanja II. Austenitizacija uobičajeno predstavlja prvu fazu u različitim postupcima toplinske obrade (npr.70 °C) (1) b) nadeutektoidni čelici: ϑa = A1 + (50 . Za uspješnu provedbu austenitizacije treba odrediti slijedeće parametre: . plinska ili električna peć.1 %Cr < 1. .5 %Ni <5 %V < 0. Određivanje parametara austenitizacije Austenitizacija je postupak u kojem se čelik ili željezni lijev ugrijavaju i drže na temperaturi iznad temperature Ac1 da bi im se mikrostruktura potpuno ili djelomično pretvorila u austenit. preporuka proizvođača čelika. vakuumska peć.9 %Mn < 1. pokusi I. indukcijsko ugrijavanje) uobičajeno se određuje uz pomoć TTS (odnosno ZTA) dijagrama za poznati kemijski sastav i polazno stanje čelika.Toplinska obrada i površinska zaštita Austenitizacija Vježba 1. dijagrama stanja. I.vrstu i sastav zaštitne atmosfere.5 (3) %W <2 %Al <2 _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . normalizacijskom žarenju..25 %Si < 0. Temperatura austenitizacije pri brzom ugrijavanju (npr. Dijagram otapanja strukturnih faza ugljičnog čelika s 0. Određivanje režima ugrijavanja na temperaturu austenitizacije a) Konstrukcijski čelici predgrijavaju se ovisno o Cekv : Mn Cr Mo Ni V Si − 0.vrijeme austenitizacije (vrijeme grijanja). Temperatura austenitizacije pri konvencionalnom ugrijavanju (npr.

III.. kupke..55 Predgrijavanje Predgrijavanje nije potrebno na 400.. + II. kupka. 1150 ºC imaju I.. . kontrolnih volumena ili konačnih elemenata). 880 ºC (visokolegirani alatni čelici sa ϑa = 960. izabranih tehnoloških parametara i uređaja (postrojenja) u kojem se provodi grijanje. konačnih diferencija. predgrijavanje na 400 . .....55 > 0... zračenjem. 500 ºC (sve vrste alatnih čelika) .) raspored temperature u unutrašnjosti peći ili kupke zadana temperatura (peći.) prijelaz topline... Na iznos vremena austenitizacije (tu) utječu čimbenici zavisni od samog obratka.. medij (zaštitna atmosfera... + II.I. rastaljena sol.500 ºC Potreban broj predgrijavanja ovisno o Cekv: b) Alatni čelici obavezno se predgrijavaju prema slijedećim preporukama . predgrijavanje) . Smoljnikovu ili Newtonu) ili numeričkih metoda (npr. predgrijavanje na 1050 ºC (brzorezni čelici imaju I.) veličina (instalirana snaga) način ugrijavanja (plamenom. Struktura vremena austenitizacije (ugrijavanja) Utjecajni čimbenici na vrijeme grijanja (tgr) zavisni od obratka: dimenzije masa oblik (omjer V/A) površina toplinska vodljivost Utjecajni čimbenici na vrijeme grijanja (tgr) zavisni od tehnoloških parametara: temperatura ugrijavanja (austenitizacije) broj obradaka raspored obradaka režim grijanja Utjecajni čimbenici na vrijeme grijanja (tgr) zavisni od postrojenja: vrsta (peć. odnosno šaržu primjenom različitih analitičkih metoda (npr. predgrijavanje) III.) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 . induktor.Toplinska obrada i površinska zaštita Cekv Broj i temperatura predgrijavanja Vježba 1. vakuum . + III. Određivanje parametara austenitizacije < 0. konvekcijom. Određivanje vremena austenitizacije (grijanja) Vrijeme grijanja (tu) određuje se pojedinačno za obradak.II. predgrijavanje na 860 .. prema Ordinanzu..

.. omjer volumena i površine obratka.. ''termodinamički tankom'' predmetu). Oblik i dimenzije obratka obuhvaćene su iskustvenim faktorom ''k'' određenim prema nekoj karakterističnoj dimenziji obratka ''s''.5 1 1 1 + Bi 5 (6) . W/mK V/A .za kuglu ε= (7) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 .za valjak ε= 1 1 Bi 1+ 3. koeficijent toplinske vodljivosti. Određivanje parametara austenitizacije III. Prema umnošku ''s·k'' za određeni uređaj za grijanje određuje se vrijeme grijanja (pojedinačnog obratka). Karakteristična dimenzija ''s'' i koeficijent oblika ''k'' za nekoliko tipičnih obradaka (prema normi TGL 25 473) Vrijeme grijanja (tgr) u zavisnosti od produkta ''s·k'' Za određeni oblik obratka određuje se faktor oblika ''k'' i dimenzija ''s''. Biotov broj (značajka).Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 1.. W/m2K λ .a Određivanje vremena grijanja (tgr) metodom Ordinanz Ova metoda uzima u obzir kemijski sastav čelika. koeficijent (konvekcijskog) prijelaza topline. Karakteristična dimenzija ''s'' je dimenzija na obratku u čijem smjeru se pri ugrijavanju odvodi najveća količina topline.. 1 Za termodinamički masivnije predmete (Bi > 0.za ploču ε= 1 1 1 + Bi 3 (5) .. oblik.. III..25 (4) α . Ako se istovremeno ugrijava više obradaka treba uzeti u obzir njihovu količinu i način šaržiranja. dimenzije obratka i medij u kojem se izvodi ugrijavanje.b Određivanje vremena grijanja (tgr) metodom Newton Metoda proračuna vremena grijanja prema Newtonu polazi od pretpostavke o mogućem zanemarenju temperaturne raspodijele po volumenu ugrijavanog obratka u slučaju kad se radi o materijalu visoke toplinske vodljivosti (tzv. m Bi . Ova pretpostavka je praktički ispunjena ako je ispunjen slijedeći uvjet: α⎜ ⎟ Bi = ⎛V ⎞ ⎝ A⎠ λ ≤ 0.25) kod kojih se pojavljuje značajnija razlika temperatura između površine i jezgre pri ugrijavanju (i ohlađivanju) uvodi se koeficijent usporenja ugrijavanja ε koji se računa ovisno o obliku obratka: .

. Njen konačni oblik naveden je jednadžbom (8): ⎛V ⎞ ⎜ ⎟⋅c⋅ ρ ⎛ ϑ peć − ϑ poč ⎞ ⎝ A⎠ ⎟.... omjer volumena i površine obratka.. koeficijent (konvekcijskog) prijelaza topline.ϑ zavr = 2 ... za izjednačenje temperatura ϑzavr i ϑpeć) trebalo ugrijavati beskrajno dugo.. s (8) = ⋅ ln ⎜ t gr ⎜ϑ −ϑ ⎟ α ⋅ε zavr ⎠ ⎝ peć α ....5) Prilozi (za proračun vremena grijanja Newtonovom metodom) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 . specifični toplinski kapacitet za interval temperaturaϑpoč-ϑpoč. Stoga se za praktičnu primjenu dopuštaju slijedeće vrijednosti: ϑpeć .. koeficijent usporenja ugrijavanja. početna temperatura obratka.. 5 ºC (za Bi < 0. J/kgK ρ . kg/m3 V/A . ºC Napomena: Iz jednadžbe (8) slijedi.ϑ zavr = 10 ºC (za Bi > 0. 1 c .. gustoća ( za čelike = 7800). ºC ϑzavr . m Bi .. temperatura peći.. 1 ϑpeć . Biotov broj (značajka). ºC ϑpoč ...Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 1.5) ϑpeć .. Određivanje parametara austenitizacije Jednadžba za proračun vremena grijanja izvodi se iz jednadžbe toplinske ravnoteže obratka i peći. da bi se za potpuno ugrijavanje (tj. W/m2K ε .. završna temperatura obratka.

Određivanje parametara austenitizacije Koeficijent prijelaza topline pri ugrijavanju čelika u električnoj peći s i bez zaštitne atmosfere Koeficijent prijelaza topline pri ugrijavanju čelika u solnoj kupci Promjena koeficijenta vodljivosti topline s temperaturom tipičnih skupina čelika Zadaci Zadatak 1 Izračunajte vrijeme grijanja osovine ∅ 60 x 1000 mm izrađene od nelegiranog čelika od ϑpoč = 20ºC na ϑa= 900ºC. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 6 .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 1. Zadatak 1 Izračunajte vrijeme grijanja ploče dimenzija 400 x 400 x 500 mm izrađene od visokolegiranog alatnog čelika X165CrVMo12 1) od ϑpoč = 20ºC na ϑa = 1000ºC u komornoj električnoj peći ugrijanoj na 1000ºC. ako je komorna električna peć ugrijana na 900ºC.

Darko Landek e-mail: darko.landek@fsb. sc. dr. 2009. Franjo Cajner Ak. .FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 2. Vježba: Određivanje sastava zaštitne atmosfere Podloge pripremio: doc. god. sc./10.hr Podloge odobrio: prof. dr.

H2O i H2. To znači da se promjenom temperature mijenja i konstanta Kw. tj. ravnoteže Kw također zavisi o temperaturi. Konstanta KC = KH = pCO pCO2 pH2 p H 2O 2 pCO pCO2 [C] + CO2 ↔ 2CO RAZUGLJIČENJE K= K= [C] + H2O ↔ CO + H2 pCO ⋅ p H 2 p H 2O REAKCIJA VODENOG PLINA CO2 + H2 ↔ CO + H2O Kw = pCO ⋅ p H 2O pCO2 ⋅ p H 2 Kw = ( pCO + x ) ⋅ ( p H O + x ) reakcije (p CO2 − x ⋅ pH2 − x )( 2 ) Kw = (CO + x ) ⋅ (H 2 O + x ) (CO2 − x ) ⋅ (H 2 − x ) Razugljičenje i pougljičenje različitih čelika u plinskoj atmosferi Konstanta ravnoteže reakcije vodenog plina CO2 + H2 ↔ CO + H2O _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . Kemijska reakcija: Fe + CO2 ↔ FeO + CO OKSIDACIJA Fe + H2O ↔ FeO + H2 Konstanta ravnoteže reakcije s čistim željezom Napomena: Izborom odgovarajućeg sastava plinske atmosfere treba spriječiti odvijanje oksidacije čelika. tj. Određivanje sastava zaštitne atmosfere Kemijske reakcije u plinskim zaštitnim atmosferama Plinske zaštitne atmosfere sadrže (zavisno od vrste) različite plinske komponente koje mogu reagirati s čelikom i izazvati nepoželjne reakcije oksidacije i razugljičenja površine obratka. dolazi do promjene parcijalnih tlakova (i volumnih udjela) plinskih komponenata. CO2. zaštitna atmosfere treba biti reducirajuća U plinskoj atmosferi mogu se odvijati nepoželjne reakcije razugljičenja površine čelika koje treba spriječiti izborom odgovarajućeg ''Cpotencijala'' atmosfere.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 2. Reakcija vodenog plina pojavljuje se u plinskim atmosferama koje sadrže CO.

_________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 . tj. ispitivanje mjerenjem električnog otpora indirektne metode (temelje se na poznavanju jednadžbi oksidacije. 5 % H2. onaj %C koji čisto željezo primi u termodinamičkoj ravnoteži s ispitivanom plinskom atmosferom. a ako je niži nastaje nepoželjno razugljičenje površine čelika. reakcije vodenog plina i konstanti ravnoteže ovih kemijskih reakcija): određivanje %CO2 plinskim analizatorom.8 % C treba pri temperaturi 800 ºC zaštititi od razugljičenja (i pougljičenja). Nelegirani čelik koji sadrži 0.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 2. Određivanje sastava zaštitne atmosfere C-potencijal atmosfere Svaka plinska atmosfera ima svoj karakterističan C-potencijal (''potencijal ugljika''). Metode ispitivanja C-potencijala atmosfere: a) b) direktne metode: ispitivanje Fe-folijom. razugljičenja. Ako je C-potencijal plinske atmosfere viši od sadržaja uglijka u čeliku nastupit će pougljičenje. 0.0127 H2O. 4 % CO. ispitivanja sadržaja kisika ''kisikovom sondom'' Konstanta ravnoteže reakcije [C] + CO2 ↔ 2CO Utjecaj volumnih udjela komponenata vodenog plina na nelegirani čelik Zadatak 1.01 % CO2. određivanje temperature rošenja plinske atmosfere (odnosno sadržaja vlage u atmosferi). ostalo N2: Kakvo će biti djelovanje plinske atmosfere na nelegirani čelik s 1 % C na 900 ºC ? Zadatak 2. Kakav bi trebao biti sastav plinske atmosfere ako generator plina daje plin osnovnog sastava: CO + CO2 = 4 % H2 + H2O = 5 %. Plinska atmosfera je proizvedena u odgovarajućem uređaju i pri sobnoj temperaturi ima slijedeći sastav: 0.

Određivanje sastava zaštitne atmosfere _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 . Sadržaj vodene pare u plinovima Vježba 2.Toplinska obrada i površinska zaštita Tablica I.

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 3. Franjo Cajner Ak. dr.hr Podloge odobrio: prof. sc. sc.landek@fsb. Darko Landek e-mail: darko. dr. 2009./10. . god. Vježba: Ispitivanje sredstava za gašenje Podloge pripremio: doc.

Ispitivanje sredstava za gašenje Gašenje i sredstva za gašenje Da bi se neki obradak mogao zakaliti treba ga ohladiti dovoljno brzo s temperature austenitizacije (jedan od četiri uvjeta zakaljivanja). Pri izboru sredstva za gašenje nastoji se odabrati ono ''najblaže'' koje će još uvijek dati najveći udio martenzita. Zavisno od kvalitete čelika treba odabrati prikladno sredstvo za gašenje kojim će se dobiti 100 % mase martenzita. martenzit Određivanje gornje kritične brzine gašenja vkg iz TTT dijagrama za kontinuirano ohlađivanje nekog podeutektiodnog ugljičnog čelika Iz kontinuiranog TTT dijagrama uočava se kritično područje temperatura (između 650 i 400 ºC) oko temperature inkubacije ϑi u kojem je potrebno vrlo brzo ohlađivanje da bi se izbjegla pretvorba pothlađenog austenita u prelit ili bainit (vidi idealiziranu krivulju gašenja na donjoj slici) ''Idealizirana'' krivulja gašenja u TTT dijagramu za kontinuirano ohlađivanje nekog podeutektiodnog ugljičnog čelika Iz iznesenog proizlazi nužnost poznavanja vrsta i karakteristika sredstava za gašenje te fizikalnih fenomena utjecajnih na proces gašenja (npr. Oznake mikrostrukurnih faza: A .. Donja kritična brzina gašenja (vkd) je ona najmanja brzina ohlađivanja kod koje tek počinje pretvorba u martenzit. Sredstva za gašenje uobičajeno korištena u toplinskoj obradi čelika mogu se prema svojim fizikalnim svojstvima podijeliti na slijedeće tri skupine: _________________________________________________________________________________________ 1 Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale ... čime se smanjuje opasnost nastajanja napetosti i eventualnih pukotina... odnosno donje kritične brzine gašenja (vkg).Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 3. Za određivanje prikladnog sredstva za gašenje uobičajeno se polazi od analize TTT dijagrama za kontinuirano ohlađivanje (vidi donju sliku) i u njemu određene gornje. Gornja kritična brzina gašenja (vkg) je ona najmanja brzina ohlađivanja kod koje se dobiva potpuno martenzitna mikrostruktura. bainit M .. ferit P . austenit F . perlit B . inverzna topivost otopina polimera)... Leidenfrostov fenomen...

pojavljuju se u različitim vremenskim periodima od početka gašenja. Faza parnog omotača → nastaje na početku gašenja kad se oko obratka stvara parni omotač koji spriječava odvođenje topline II. III. . navedene faze: . Ispitivanje sredstava za gašenje Sredstva s vrelištem ispod temperature austenitizacije čelika (sredstva podložna Leidenfrostovom fenomenu. tj. Faza hlađenja konvekcijom → nastaje na završetku gašenja kad se vrijednost temperature obratka spusti do temperature vrelišta sredstva za gašenje U zavisnosti od sredstva za gašenje i oblika obratka.simultano se pojavljuju na obratku Napredovanje fronta kvašenja pri ohlađivanju valjaka ∅ 25x100 mm od Cr-Ni čelika u destiliranoj vodi temperature 35 ºC s temperature austenitizacije 860 ºC _________________________________________________________________________________________ 2 Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale . argon o fluidizirane čestice II. Faze gašenja u sredstvu podložnom Leidenfrostovom fenomenu I. otopine polimera) o ulje za kaljenje o emulzije (otopine ulja i vode) Sredstva s vrelištem iznad temperature austenitizacije čelika (sredstva koja ne podliježu Leidenfrostovom fenomenu): o rastaljene soli o rastaljeni metali Tehnički plinovi i vakuum (sredstva koja ne podliježu Leidenfrostovom fenomenu): o zrak (mirni. helj. . komprimirani) o inertni plinovi: dušik. Faza vrenja → nastaje kad dolazi do raskidanja parnog omotača i postizanja najvećeg odvođenja topline iz obratka III. stvaranju parnog filma oko obratka na početku gašenja): o voda o vodene otopine anorganskih ili organskih tvari (npr.različite su intenzitetu ohlađivanja.Toplinska obrada i površinska zaštita I. Vježba 3.

Ispitivanje sredstava za gašenje _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 3.

Tijekom ohlađivanja snimaju se dva tipična dijagrama ϑ-t: Promjena temperature i brzine hlađenja u središtu sonde ISO 9950:1995(E) pri gašenju u ulju ''Metoda Meinhardt'' → Pogonska metoda → Tijelo mjerne naprave ugrije u peći ili solnoj kupci se na ϑ = 800 ºC / 5 min i potom prebaci iz peći u ispitivano sredstvo za gašenje → U centru mjerne naprave ugrađen je termoelement. Ispitivanje sredstava za gašenje Metode ispitivanja sposobnosti ohlađivanja a) Laboratorijske metode (npr. metoda prema normi ISO 9950:1995(E)) b) Pogonske metode (npr. a na dršci naprave nalazi se kronometar. na temelju ove krivulje može se odrediti srednja brzina ohlađivanja za određeni interval Srednja brzina ohlađivanja za ϑ=700-300 ºC Intenzitet gašenja Zadatak. pa je moguće u vremenski pravilnim razmacima očitavati izmjerenu temperaturu i potom konstruirati dijagram ϑ-t. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 3. ''metoda Meinhardt'') Laboratorijska metoda prema normi ISO 9950:1995(E) → Sonda se ugrije na ϑ = 850 ºC / 5 min i potom prebaci iz peći u ispitivano sredstvo za gašenje.

Na temelju rezultata ispitivanja iz dijagrama temperatura-vrijeme odrediti srednju brzinu hlađenja vsr (za temperaturno područje 700 do 300 ºC) i intenzitet gašenja H ulja za kaljenje. Ispitivanje sredstava za gašenje Provesti ispitivanje hlađenja prema normiranoj metodi ISO 9950:1995(E) u dva sredstva za gašenje: a) mirnoj vodi temperature 18 ºC b) mirnom ulju za kaljenje temperature 18 ºC. Rješenje Sredstvo za gašenje Vrijeme hlađenja probe (s) Vrijeme hlađenja probe (s) Sredstvo za gašenje: Srednja brzina hlađenja od 700 do 300 ºC (ºC/s) Intenzitet gašenja H (1) mirna voda (18 ºC) mirno ulje (18 ºC) 1 _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 3.

2009. Darko Landek e-mail: darko. . Vježba: Izbor čelika na temelju prokaljivosti Podloge pripremio: doc. dr. Franjo Cajner Ak.landek@fsb.hr Podloge odobrio: prof. god./10.FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 4. sc. sc. dr.

Ova krivulja pruža niz informacija o zakaljivosti i prokaljivosti čelika. laboratorijska peć s automatskom regulacijom temperature. provođenje pokusa je propisano normom DIN 50191. Pri tome se brzina ohlađivanja smanjuje od čela prema glavi probe.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. koje bi ujedno vladale na pojedinim mjestima presjeka pri gašenju obratka realnih dimenzija. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1 . Eksperimentalno ispitivanje prokaljivosti čelika poznatog kemijskog sastava Treba ispitati prokaljivost zadanog čelika metodom Jominy i konstruirati krivulju prokaljivosti. Za provedbu pokusa raspoloživa je Jominy epruveta dimenzija Ø25x100 mm. Princip određivanja indeksa prokaljivosti Zadatak 1. a preko pomoćnih dijagrama ukazuje na postizive tvrdoće po presjeku kaljenih dijelova. Pokus se sastoji od ugrijavanja ispitne probe promjera 25 i dužine 100 mm na optimalnu temperaturu austenitizacije ispitivanog čelika u zaštitnoj atmosferi i potom gašenja vodom s čela (vidi donju sliku). Sustavnim ispitivanjem Jominy krivulja za velik broj šarži iste vrste čelika dobivaju se krivulje prokaljivosti koje se nalaze unutar pojasa garantirane prokaljivosti. Za poznati pojas garantirane prokaljivosti zadane vrste čelika mogu se odrediti indeksi prokaljivosti prema slici 2. čime se dobiva cijeli raspon brzina ohlađivanja. Izbor čelika na temelju prokaljivosti Ispitivanje Jominy krivulje prokaljivosti čelika Najjednostavnija i najraširenija metoda ispitivanja prokaljivosti je Jominy pokus čeonog gašenja. naprava za ispitivanje prokaljivosti i tvrdomjer. Jominy krivulja) za ispitani čelik. Slika 2. Odrediti optimalnu temperaturu austenitizacije ispitivanog čelika. Slika 1. Ispitivanje prokaljivosti po Jominyju Ispitivanjem tvrdoće metodom Rockwell C ili Vickers po brušenim izvodnicama valjka dobiva se krivulja tvrdoće (tzv.

Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. Ovi dijagrami povezuju promjer (D) okrugle kaljene šipke (valjaka). mm Slika 3. intenzitet gašenja (H) i udaljenost od čela Jominy probe (J) a) Određivanje tijeka tvroće po presjeku kaljenog valjka pomoću Crafts-Lamontovih dijagrama Slika 4. Jominy-krivulja ispitivanog čelika _______________ Tijek tvrdoće po presjeku kaljenog obratka – U –krivulje tvrdoće Konstrukcija ''U-krivulje'' tvrdoće provodi se uz pomoć Jominy krivulje ispitivanog čelika i dijagrama Crafts-Lamont ili Gerber-Wyss. Izbor čelika na temelju prokaljivosti Tablica 1. mm) Parametri austenitizacije: Tvrdoća. HRC 70 60 50 T rd c . Shematski prikaz crtanja U-krivulje tvrdoće uz pomoć dijagrama Crafts-Lamont _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . Parametri kaljenja i izmjerene tvrdoće ovisno o udaljenosti od gašenog čela. Vrsta čelika: Udaljenost od gašenog čela (J. H C v oa R 40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Udaljenost od gašenog cela.

Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. Izbor čelika na temelju prokaljivosti Tablica 2. Intenziteti gašenja različitih sredstava za gašenje Slika 5. Crafts-Lamontovi dijagrami _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 .

Izbor čelika na temelju prokaljivosti Slika 5.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. Crafts-Lamontovi dijagrami (nastavak) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 .

Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4.4) i vodu s pokretanjem (H=2) Slika 8. Gerber-Wyssovi dijagrami za ulje s pokretanjem (H = 0. U-krivulje tvrdoće za različite intenzitete gašenja H i za različite promjere šipki _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 . Shematski prikaz crtanja U-krivulje tvrdoće uz pomoć dijagrama Gerber-Wyss Slika 7. Izbor čelika na temelju prokaljivosti b) Određivanje tijeka tvroće po presjeku kaljenog valjka pomoću Gerber-Wyssovih dijagrama Slika 6.

Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4. Veza između tvrdoće kaljenja i popuštanja Slika 11. Iz slike 10. Izbor čelika na temelju prokaljivosti Primjer izbora čelika na temelju prokaljivosti grafičkom metodom Grafičko rješenje prema Liedtke-u Iz slike 9. slijedi da za postizanje tvrdoće od 34 HRC u kaljenom stanju uz 50 % martenzita čelik treba imati barem 0. Veza između Rm. Rp0. Iz slike 11.2 = 760 N/mm2 treba popuštanjem postići tvrdoću 28 HRC u jezgri osovine. slijedi da za Rp0. Ako bi se popuštalo na 600 ºC tvrdoća u kaljenom stanju treba biti 50 HRC. Za tvrdoću od 50 HRC u kaljenom stanju (uz 50 % martenzita) čelik treba imati 0.55 %C. Zakaljivost čelika ovisno o %C _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 6 .25 %C. se vidi da tvrdoći popuštanja na 500 ºC od 28 HRC odgovara tvrdoća kaljenja od 34 HRC. Slika 9.2 i HRC Slika 10.

34 HRC) unutar pojasa garantirane prokaljivosti. Izbor čelika na temelju prokaljivosti Iz slike 12 određuje se ekvidistantno mjesto na Jominy probi koje se ohlađuje približno istom brzinom kao jezgra osovine promjera 40 mm.5 mm udaljeno od čela probe. Ekvidistantana mjesta na Jominy probi za okrugle šipke gašene u ulju ili vodi Slika 13. 34 HRC) nalazi na krivulji donje granice pojasa prokaljivosti ili blizu nje (slika 13). 28 Mn6. 25 CrMo4 i dr. Slika 12. 34 HRC) Od uobičajeno korištenih čelika cementiranje i onih za poboljšavanje u rješavanom slučaju u potpunosti zadovoljavaju šarže čelika poput 41 Cr4 i 34 CrMo4. Usvaja se ekvidistantna udaljenost J = 15 mm zbog polazno postavljenog zahtijeva za gašenjem u ulju. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 7 . kod kojih je zadana točka (J = 15 mm. Također zadovoljavaju šarže bolje prokaljivosti poput čelika 22 CrMo4-4. Pojas garantirane prokaljivosti čelika koji zadovoljava postavljene zahtjeve (J = 15 mm. a za gašenje u vodi J = 12. U idućem koraku slijedi pretraživanje baze podataka raspoloživih Jominy pojaseva različitih vrsta kaljivih čelika uz kriterij da se ekvidistantna točka (J = 15 mm. Ekvidistantno mjesto Jominy probe za jezgru za pretpostavljeno gašenje u ulju nalazi se J = 15 mm od čela probe. pa ga je nakon popuštanja na 500 ºC dozvoljeno i sporo hladiti. 38 Cr2. Od prva dva spomenuta čelika prednost treba dati čeliku 34 CrMo4 u odnosu na čelik 41 Cr4 koji zbog dodatka molibdena nije sklon visokotemperaturnoj krhkosti popuštnja.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4.

Izbor čelika na temelju prokaljivosti Primjer izbora čelika na temelju prokaljivosti računskom metodom _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 8 .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 4.

2009. dr.landek@fsb. Franjo Cajner Ak. sc.FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 5. god./10.hr Podloge odobrio: prof. vježba: Toplinska obrada brzoreznih čelika Podloge pripremio: doc. Darko Landek e-mail: darko. sc. . dr.

Ovisnost temperature oštrice reznog alata o brzini rezanja (vrez) različitih materijala izrađeno od brzoreznog čelika HS18-0-1 Slika 3. V. Tijek omekšanja triju tipičnih vrsta alatnih materijala pri povišenim temperaturama Brzorezni čelici se uobičajeno isporučuju u mekožarenom stanju (tvrdoće oko 240 do 300 HB). AUSTENITIZACIJA Prema pseudobinarnim dijagramima (npr. Odvalno glodalo ∅ 280 mm Slika 2.7 do 1. Zbog velikog ukupnog udjela karbida u mikrostrukturi brzorezni čelici pokazuju visoku otpornost na trošenje i pri povišenim temperaturama (slika 3) te visoku otpornost na popuštanje. W.Toplinska obrada i površinska zaštita UVOD Vježba 5. Toplinska obrada brzoreznih čelika Brzorezni čelici se primjenjuju uglavnom za rezne alate (slika 1) koji su u radu izloženi jakom ugrijavanju (slika 2) i trošenju. Pri tim temperaturama _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1 . Kid. ali im je radi toga niska žilavost. K″ i Ke.3 %) stvaraju slobodne karbide (u obliku mreže) postojane pri povišenim temperaturama. Legirani su su s kobaltome te jakim karbidotvorcima (Cr. za čelik HS18-0-1 vidi sliku 4) brzorezni čelici pripadaju grupi ledeburitnih (podeutektičkih) čelika. Slika 1. Zbog toga ih treba ugrijavati na visoku temperaturu austenitizacije blizu temperature solidusa (1200 do 1300 ºC). a u mikrostrukturi su im prisutni slijedeći konstituenti: αid. Mo) koji s povišenim udjelom ugljika (0.

Za postizanje dovoljnog sadržaja ugljika u austenitu na temperaturi austenitizacije treba disocira i oko 2/3 volumena svih karbida i njihove sastavne dijelove otopiti u austenitu. Kod primjene solnih kupki to je tzv. Uz pseudobinarni dijagram jednog brzoreznog čelika na slici 4 kvalitativno je ucrtan i položaj krivulje početka (Ms) i završetka (Mf) martenzitne pretvorbe u zavisnosti od sadržaja ugljika u austenitu. Radi visokog sadržaja legirajućih elemenata brzorezni čelici imaju slabu toplinsku vodljivost i vrlo su osjetljivi na režim ugrijavanja. a drugo (na oko 850 ºC) i treće (na oko 1050 ºC) predgrijavanje u solnim kupkama. Toplinska obrada brzoreznih čelika austenit rastvara dovoljno ugljika (0. K″ i Ke.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 5. Ugrijavanjem na temperaturu austenitizacije potpuno se rastvaraju eutektoidni karbidi (Kid) i jedan dio sekundarnih karbida (K″) dok eutektički karbidi ostaju nerastvoreni. Posebno je važno završno grijanja na temperaturu austenitizacije. Rastvaranjem karbida povećava se sadržaj ugljika u austenitu pa se u fazi gašenja u mikrostrukturi uz martenzit dobiva i velik udio zaostalog austenita (20 do 40 %). Stoga je nužno za konkretan brzorezni čelik tražiti optimalne parametre austenitizacije i prema njima provesti ugrijavanje.5 do 0. Stoga se mikrostruktura brzoreznih čelika na temperaturi austenitizacije sastoji od slijedećih faza: A.6%) što je preduvjet postizanja visoke tvrdoće martenzita nakon kaljenja. Predugo držanje na visokim temperaturama uzrokovat će porast austenitnog zrna. U slučaju kaljenja u solnih kupkama. ''vrijeme potapanja'' koje obuhvaća ugrijavanje s temperature posljednjeg predgrijavanja do temperature _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . Slika 4. Stoga se ugrijavanje provodi uz višestruko predgrijavanje (dva ili tri predgrijavanja). Na slici 4 prikazan je pseudobinarni dijagrama jednog brzoreznog čelika s ucrtanim masenim udjelom ugljika u čeliku te rastvorljivost ugljika u austenitu pri temperaturi austenitizacije. Pseudobinarni dijagram brzoreznog čelika i položaj krivulja Ms i Mf zavisno o koncentraciji ugljika u austenitu Proces otapanja dijela karbida je difuzijski proces ovisan od temperature i trajanja. prvo predgijavanje (na oko 450 ºC) se provodi u peći sa zračnom atmosferom. Kod nedovoljnog trajanja ugrijavanja ne postiže se dovoljna koncentracija ugljika u austenitu.

Toplinska obrada brzoreznih čelika austenitizacije. Zato su trajanja ugrijavanja na temperaturu austenitizacije duža. a) Jednokomorna vakuumska peć. oC 1300 Površina Gašenje 800 Jezgra Tlak. b) Vrijeme uranjanja u kupku za austenitiziranje u zavisnosti od presjeka alata od brzoreznog čelika Pri kaljenju u vakuumskim pećima prijenos topline je manje intenzivan nego u solnim kupkama. U cilju ubrzanja ugrijavanja. Grijanje Temperatura. Tijek ugrijavanja alata najbolje je pratiti pomoću dodatnih temoparova koji su ugrađeni u probne alate. Vrijeme potapanja u kupki za austenitiziranje zavisi od dimenzija alata koji se kale. Gornji ventilator (manje snage) služi za ostvarenje strujanja inertnog plina u fazi ugrijavanja. Na slici 6. mbar 20 5000 1000 0 10-4 Vrijeme.a) Kaljenje brzoreznog čelika u solnoj kupci . b) Tehnološki dijagram promjene temperature i vakuuma u vakuumskoj peći pri kaljenju brzoreznog čelika Na slici 6. Za složenije oblike alata uvjeti ugrijavanja određuju se prema dimenzijama dijela alata koji je posebno važan pri eksploataciji.b prikazan je dijagram promjene tlaka i temperature u vakuumskoj peći tijekom kaljanja brzoreznog čelika. a) b) Slika 5. h a) b) Slika 6. Empirijski je utvrđeno da su optimalna _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 . te držanje na toj temperaturi (u cilju rastvaranja sekundarnih karbida).a prikazan je presjek jednokomorne vakuumske peći s dva ventilarora. Ar) čiji pritisak i strujanje (slika 6) doprinose bržem ugrijavanju i spriječava pojavu selektivnog isparivanja legirajućih elemenata s površine brzoreznog čelika.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 5. a aksijalno ugrađeni ventilator (veće snage) služi za ostvarenje intenzivnog strujanja inertnih plinova kroz peć u fazi hlađenja.Za jednostavnije alate može se očitati iz iskustveno dobivenih odnosa (slika 5). posebno do temperature oko 750 ºC u vakuumsku peć se nakon početne evakuacije zraka i postizanja potrebnog vakuuma uvodi inertni plin (N2.

To ima za posljedicu povišenje temperatura Ms i Mf. pa se mikrostruktura zakaljenog brzoreznog čelika sastoji od martenzita (αc). Gašenjem do sobne temperature ne dostiže se temperatura završetka martenzitne pretvorbe (Mf).5 min. POPUŠTANJE Popuštanje brzoreznih čelika se provodi višestruko (dva ili tri puta) u području temperatura 540 do 590 ºC (slika 8). Iz TTT dijagrama se uočava da se pretvorba u austenitnom području može ostvariti u širokom rasponu brzina hlađenje. TTT dijagram za kontinuiranu pretvorbu brzoreznog čelika HS 10-4-3-10 Brzorezni čelici su zbog visokog udjela legirajućih elemenata visoko prokaljivi. pa se za gašenje smiju primijeniti blaža sredstva za ohlađivanje poput ulja. GAŠENJE Primjer TTT dijagrama za jedan brzorezni čelik (HS 10-4-3-10) prikazan je na slici 7. Međutim presporo hlađenje moglo bi imati za posljedicu pojavu stvaranja martenzita po granicama zrna (u intervalu temperatura između Ms' do Ms) i izlučivanje sekundarnih karbida što je nepovoljno radi smanjenja žilavosti. pa ih je stoga nužno popuštati odmah poslije kaljenja. Pri tome se odvija nekoliko stadija popuštanja s odgovarajućim mikrostrukturnim promjenama. Duža vremena držanja na temperaturi austeitizacije imaju za posljedicu štetno pogrubljenje austenitnog zrna. Toplinska obrada brzoreznih čelika držanja na temperaturi austenitizacije uobičajenih brzoreznih čelika oko 2. krhki i dimenzijski nestabilni te nedovoljno otporni na trošenje (uslijed prisutnosti visokog udjela mekanog zaostalog austenita).Uslijed izdvajanja ugljika za nastanak karbida popuštanja. zaostalog austenita (γz) i neotopljenih karbida K″ i Ke. Stoga se naknadnim ohlađivanjem do sobne temperature iz zaostalog austenita izdvaja sekundarni martenzit (αc″): Višestrukim popuštanjem _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 . Na temperaturi popuštanja iz zaostalog austenita se izdvaja rastvoreni ugljik pri čemu nastaju karbidi popuštanja (Kp). Brzorezni čelici su u kaljenom stanju puni zaostalih naprezanja. koncentracija ugljika u zaostalom austenitu je smanjena. Slika 7. termalne kupke (martempering postupak) ili struje plinova (u vakuumskoj peći).Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 5.

sekundarno otvrdnuće) i porast otpornosti na trošenje. Toplinska obrada brzoreznih čelika udjel zaostalog austenita se značajno smanjuje. Dijagram postupka kaljenja i popuštanja brzoreznog čelika Višestruko popuštanje provodi se u području temperatura maksimalnog sekundarnog otvrdnuća (oko 550 ºC) u solnim kupkama ili vakuumskim pećima.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 5. Slika 8. Posljedica toga je porast tvrdoće (tzv. Slika 9. a povećava se udio popuštenog martenzita (αcp ) i karbida popuštanja (Kp). Dijagram popuštanja brzoreznog čelika HS 12-1-2. Dijagrami popuštanje (slika 9) daju parametre popuštanja (temperatura i trajanje) i postizive tvrdoće nakon popuštanja za konkretni brzorezni čelik. Temperatura austenitizacije ovog čelika nalazi se u intervalu od 1240 do 1270 ºC _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 .

landek@fsb.hr Podloge odobrio: prof.FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Zavod za materijale Kolegij : Toplinska obrada i površinska zaštita Područje: Toplinska obrada 6./10. 2009. Darko Landek e-mail: darko. sc. god. Franjo Cajner Ak. sc. . dr. dr. vježba: Toplinsko kemijski postupci Podloge pripremio: doc.

8%C). Toplinsko kemijski postupci TOPLINSKO KEMIJSKI POSTUPCI CEMENTIRANJE Postupak cementiranja se sastoji od pougljičavanja.. h Slika 1. → Pougljičenje u granulatu je najstariji. Osnovni cilj cementiranja je obogaćivanje površinskih slojeva čelika ugljikom (najpovoljnije je sadržaj oko 0. Proizvođači granulata daju tehničke podatke o potrebnom trajanju pougljičenja za određenu dubinu i primjenjivosti granulata za upotrebljeni čelik. A3 (jezgra) A1 (jezgra) Temperatura. solnoj kupki. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 1 .25%C) ostane žilava (otporna na udarce) (slika 2). a da pri tom niskougljična jezgra (sa <0. najjednostavniji i najjeftiniji način pougljičavanja.. kaljenja i niskotemperaturnog popuštanja (slika 1).1 .Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. oC sporo hladenje gašenje jezgra martenzitni sloj prijelazna zona (0. plinskoj atmosferi ili ioniziranom plinu. a izborom soli moguće je postići njegove različite vrijednosti. fluidiziranoj kupki. 0. → Pougljičenje u solnim kupkama daje određeni C-potencijal. Dijagram postupaka cementiranja čelika Slika 2.22 % C) pougljicavanje kaljenje niskotemperaturno popuštanje Vrijeme. radi dobivanja tvrdog površinskog sloja (minimalno 60 HRC) otpornog na trošenje. Zone na cementiranom obratku Postupak cementiranja može se provoditi uz pougljičenje u različitim sredstvima granulatu. Pri radu sa solnim kupkama potrebne su posebne mjere opreza i postrojenje za neutralizacija otrovnih otpadnih tvari.

35% (slika 4). Uobičajene su dubine cementiranja 0. etilacetat. Označavanje dubine cementiranja na crtežu prema normi DIN 6773:2001 Slika 6.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6.1 do 3 mm. metanol) je znatno brže nego u granulatu. Primjer označavanja zahtjeva za cementiranje na crtežu Mikrostruktura cementiranih dijelova (slike 7 i 8) uobičajeno se analizira i ispituje svjetlosnom mikroskopijom nakon odgovarajuće metalografske pripreme. kao i rad s više C-potencijala. Efektivna dubina cementiranja (Eht) određuje se prema normi DIN 50190:1979 kao ona okomita udaljenost od ruba do mjesta gdje je postignuta granična tvrdoća od 550 HV1. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 2 . CH4 i drugi ugljikovodici. Slika 5. Slika 3 Utjecaj trajanja pougljičavanja na Slika 4. Na slici 6 naveden je primjer ispravnog zadavanja zahtijeva za cementiranjem na crtežu pri čemu se propisuje tražena površinska tvrdoća (s tolerancijom ) i dubina cementiranja. Toplinsko kemijski postupci → Pougljičenje u plinskim atmosferama (CO. Ovoj tvrdoći odgovara sadržaj ugljika u pougljičenom sloju čelika oko 0. odnosno promjenljivim C-potencijalom (slika 3). Tijek koncentracije ugljika tijek sadržaj ugljika u rubnom sloju pri tvrdoće i efektivna dubina pougljičavanju u plinskoj atmosferi cementiranog sloja Na slici 5 prikazan način označavanja dubine cementiranja na crtežima sukladno normi DIN 6773:2001. a moguća je i izvrsna regulacija C-potencijala atmosfere.

Dijagram stanja Fe-N _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 3 . svornjaci. Fe4N i Fe2-3N) (slika 9). → sprječavanje: postavljanje i održavanje optimalnog C-potencijala takvim da se u rubnoj zoni postigne 0. stapni svornjaci. vretena.7 .. ako istovremeno u površinski sloj čelika difundira i ugljik postupak se naziva nitrokarburiranje. vodeće čahure. 0. Mikrostruktura cementiranog čelika 20MnCr5 s karbidima izlučenim u rubnom sloju Do izlučivanja karbida u rubnom sloju došlo je zbog prenaugljičenja ruba. Svim postupcima nitriranja i nitrokarburiranja zajedničko je da se odvijaju ispod temperature A1 tako da mikrostruktura u jezgri obratka ne doživljava nikakvu promjenu (uz nužno prethodno kaljenje i popuštanje na dovoljno visoku temperaturu).. Slika 9.9 %C ili regulirana promjena Cpotencijala (npr.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. koljenasti zglobovi. rad s dva C potencijala ili kontinuirano promjenljivim C – potencijalom) Slika 7. Toplinsko kemijski postupci Slika 8. koljenaste osovine. automobilske poluosovine. lančanici. Mikrostruktura cementiranog čelika 20MnCr5 s rasporedom tvrdoće (pravilno proveden postupak cementiranja) Primjeri cementiranih dijelova: zupčanici za prijenos snage. kardanski zglobovi i sl NITRIRANJE Nitriranje je postupak u kojem u površinu čelika difundira dušik pa se stvaraju Fe-nitridi (npr.

Difuzijska zona nalazi se u površinskoj zoni i sadrži kemijske elemente (N. dubine nitriranja (slika 11) i površinske tvrdoće.kod nas uvriježeno nazvana efektivna dubina nitriranja) okomita je udaljenost od površine nitriranog predmeta do mjesta na kojem tvrdoća odgovara utvrđenoj graničnoj vrijednosti (slika 11). a) Slika b) Zona spojeva 20 µm 10. idući od jezgre prema površini. male ili zanemarive deformacije obratka. (b) hlađeno u vodi i dodatno grijano na 300 °C / 1 h / zrak Karakterizacija nitriranog sloja sastoji se u ispitivanju i određivanju sljedećih veličina: . Nitrirani (nitrokarburirani) sloj općenito se sastoji. propisuje se način označavanja i provedba ispitivanja debljine zone spojeva. povećana otpornost na koroziju. Sporim ohlađivanjem s temperature nitriranja ili naknadnim ugrijavanjem i ohlađivanjem. Zona spojeva nalazi se u krajnjem rubnom sloju. da se struktura tog sloja znatno razlikuje od ostalog područja. U njoj su zbog visokog sadržaja dušika prisutni nitridi i/ili karbonitridi u tolikoj mjeri. u čvrstom ili djelomično precipitiranom stanju.C. postupak TENIFER). plinu i u plazmi ioniziranih plinova. solnim kupkama (npr.O). Normom DIN 6773:2001.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. u solnoj kupki Tenifer pri 580 °C / 2 h: (a) hlađeno u vodi. moguće je difuzijsku zonu učiniti vidljivom zbog izlučivanja igličastih nitrida (slika 8). Nitriranjem (i nitrokarburiranjem) se postižu slijedeća svojstva: povišena površinska tvrdoća. Nht (skraćenica od Nitrierhärtetiefe – dubina tvrdoće nitriranja . Sve navedene veličine. kod ugljičnih čelika. osim površinske tvrdoće. od difuzijske zone i zone spojeva (slika 10). Toplinsko kemijski postupci Nitriranje se može provoditi u prašku.efektivne dubine nitriranja Efektivne dubine nitriranog sloja (Nht) iznose do 0. povećana dinamička izdržljivost. uobičajeno se ispituju na metalografski pripremljenom poprečnom presjeku nitriranog uzorka. otpornost toplinskom umoru. dobra otpornost trošenju na povišenim temperaturama (500–550 °C). Prema DIN 50190:1979 dubina nitriranja (Nht) određuje se na slijedeći način: _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 4 . povećana otpornost na (adhezijsko) trošenje. Treba napomenuti da je nekim postupcima (npr. dovedene u materijal tijekom nitriranja. nitriranjem u plazmi) moguće postići samo difuzijsku zonu bez zone spojeva. Difuzijska zona Mikrostruktura površinskog sloja nitrokarburiranog čelika C15. a debljine zone spojeva na površini iznose do 20 µm. a nastavlja se na difuzijsku zonu.6 mm.tvrdoće i debljine zone spojeva (ako je prisutna poroznost onda i dubine i intenziteta poroznog dijela zone spojeva) .rasporeda tvrdoće po dubini difuzijske zone . Dubina nitriranja.površinske tvrdoće .

Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. i ona zavisi bitno od opterećenja kojim se izvodi ispitivanje (veće opterećenje – niži iznosi tvrdoće i obratno).70 0.07 0.5 HV 0.5 HV 0.60 0.40 0.25 0.10 0.5 HV 0.5 HV 0.05 0.9 N (HV 0.20 0. Za konkretni slučaj smije se upotrijebiti i manje opterećenje od propisanog (u tablici II). Odabir opterećenja za ispitivanje površinske tvrdoće ovisno o minimalno postignutoj dubini nitriranja (Nht) i minimalno očekivanoj tvrdoći površine prema normi DIN 6773:2001 Minimalna dubina nitriranja.6 N (HV 0.5 HV 1 HV 1 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 HV 50 od 600 do 700 HV HV 0.5 HV 0. Određivanje dubine nitriranja sukladno normi DIN 50190:1979 Površinska tvrdoća je u stvari tvrdoća zone spojeva i difuzijske zone. ali nikako ne i veće. Dobiveni rezultati ucrtavaju se u dijagram.3 do HV 2).15 0. Tvrdoća se mjeri Vickers-ovom ili Knoop-ovom metodom.08 0.5 HV 0.5 HV 1 HV 1 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 od 400 do 500 HV HV 0.75 Minimalna tvrdoća površine 200 do 300 HV HV 0.5 HV 1 HV 1 HV 1 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 HV 50 HV 50 HV 100 HV 50 HV 100 Sukladno već spomenutoj normi DIN 6773:2001 uobičajeno se na crtežima dijelova namijenjenih nitriranju navodi zahtijevana dubina nitriranja u milimetrima i njoj se pripisuje najveća odgovarajuća tolerancija u plusu (slike 12 i 13) _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 5 .9 N do 19. s opterećenjem 4.5 HV 0. Zbog toga je u normama za postignutu minimalnu dubinu nitriranja (Nht) i očekivanu tvrdoću površine propisano maksimalno dopušteno opterećenje za ispitivanje tvrdoće površine Vickers-ovom metodom (vidi tablicu II).5 HV 1 HV 1 HV 3 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 od 300 do 400 HV HV 0.65 0.09 0.45 0.5 HV 1 HV 1 HV 1 HV 1 HV HV HV HV HV HV HV HV HV HV 3 5 10 10 30 30 30 50 50 50 od 800 do 900 HV HV 0.5). Nhtmin.5 HV 1 HV 3 HV 5 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 od 500 do 600 HV HV 0. Tablica II. mm 0. Toplinsko kemijski postupci Na metalografski pripremljenom uzorku (polirano stanje) poprečnog presjeka nitriranog dijela mjeri se tvrdoća.5 HV 1 HV 1 HV 1 HV 3 HV 5 HV 10 HV 10 HV 10 HV 30 HV 30 HV 30 HV 50 HV 50 HV 50 HV 50 od 700 do 800 HV HV 0. Prema potrebi moguće je upotrijebiti i druga opterećenja od 2. od nitriranog ruba prema jezgri.5 HV 0. Potrebno je izmjeriti dva niza tvrdoće na istom uzorku.50 0. i potom se određuje dubina nitriranja Nht na način da je to okomita udaljenost od ruba do mjesta gdje je granična tvrdoća jednaka tvrdoći jezgre + 50 HV ( slika 10) Slika 11.30 0.55 0.5 HV 0.

ukovnji). rezni alati i sl. dijelovi pumpi (rotori. lančanici. Sredstva u kojima se izvodi boriranje mogu biti u obliku praška (granulata). Dijagram stanja Fe-B Tablica III.borida (slika 14. alati za topli rad (kalupi.Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. Osnovne karakteristike Fe-borida _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 6 . Postupak se izvodi na temperaturama 800 do 1100 °C u trajanju od nekoliko sati. BORIRANJE Boriranje je toplinsko-difuzijski postupak pri kojem u površinske slojeve čelika difundira bor te dolazi do stvaranja Fe. Toplinsko kemijski postupci nitrirano ≥800 HV 3 Nht = 0. dijelovi u industriji precizne mehanike.1 + 0. Označavanje dubine nitriranja na crtežu prema normi DIN 6773:2001 Slika 13. Primjer označavanja zahtjeva za nitriranje kada opterećenja za ispitivanje tvrdoće odstupaju od propisanih Primjeri nitriranih i nitrokarburiranih dijelova: dijelovi motornih vozila (zupčanici koljenaste osovine. Slika 14.05 Slika 12. plinske atmosfere (vrlo otrovan i rijetko primjenjivan postupak) ili solne kupke. osovine). alati za obradu polimera. paste (pogodno za lokalno boriranje). tablica III). osovine).

pojava velikih zaostalih naprezanja) koje može uzrokovati pukotina između slojeva i odvajanje sloja FeB. Mikrostruktura i raspored tvrdoće na Slika 16. uz nešto nižu žilavost i čvrstoću savijanja. dijelovi ventila. Iz karakteristika boridnih slojeva navedenih tablici III. vrlo visoku tvrdoću. proizlazi da treba izbjegavati istovremeno pojavljivanje oba tipa borida u sloju (različiti koeficijenti toplinske dilatacije.1. dijelovi za oblikovanje betona. Kod ispitivanja se primjenjuju mala opterećenja jer je boridni sloj vrlo krhak pa bi upotrebom viših opterećenja došlo do njegovog pucanja. HV0. slijedeća svojstva. ''mekog jarka'' ispod boridnog sloja koji loše utječe na eksploatacijska svojstva obratka (tvrdi rub na mekoj podlozi). kavitaciji i postojanost na visokim temperaturama (do 1050 °C). brzini grijanja i hlađenja te naknadnoj toplinskoj obradi.3 mm (slika 15) ovisno o vrsti čelika. Slika 15. dijelovi mjenjača.2).Toplinska obrada i površinska zaštita Vježba 6. Borirani dijelovi imat će. Pri provedbi boriranja čelika s povišenim sadržajem ugljika ispod boridnog sloja nastaje tzv. Pri provedbi boriranja čelika legiranih s povećanim sadržajem Si i Al dolazi do stvaranja tzv. visoku otpornost na trošenje (abraziji. valjci za graviranje. Do ove pojave dolazi potiskivanjem ugljika uslijed difuzije bora koje dovodi do povećanja koncentracije ugljika ispod zubi boridnog sloja. Stvaranje mekog jarka (slika 16) uvjetovano je povećanjem sklonosti čelika k stvaranju ferita potaknute djelovanjem legirajućih elemenata Si i Al. _________________________________________________________________________________________ Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb Zavod za materijale 7 . eroziji. ugljikov bedem. Nakon boriranja obratci se mogu naknadno zakaliti pri čemu se ne smije koristiti ''oštro'' sredstvo za gašenje zbog mogućeg pucanja boridnog sloja. Ispitivanje tvrdoće provodi se opterećenjima od 1 N do 2 N (npr. otpornost prema kiselinama i lužinama Tvrdoća boriranih dijelova mjeri se metodom Vickers ili Knoop na površni i na poprečnom presjeku ispitnih uzoraka koji su prethodno metalografski pripremljeni (u poliranom stanju). trajanju i temperaturi boriranja. kalupi za prešanje. Iz tablice III i slike 15 uočljivo je da tvrdoće boridnih slojeva iznose oko 2000 HV. Mikrostruktura raspored tvrdoće na boriranom uzorku od čelika C45 boriranom uzorku od čelika (monofazni sloj Fe2B) X38CrMoV 5 1 Primjeri boriranih dijelova: trnovi i žigovi za duboko vučenje. sapnice za lijevanje. Toplinsko kemijski postupci Dubine boridnih slojeva iznose od nekoliko desetaka µm do 0. HV0. sredstvu za boriranje.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->