You are on page 1of 52

2011/12

Bosnia andhHerzegovinas C oice

Green Garden broj 84 sijeanj / veljaa 2013. godina XIII

- Sadnja rua - Cijepljenje lubenice - Nove sorte krumpira - Kalemarski vosak - Europska gnjiloa pelinjeg legla
info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

KLUB

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

Rije urednika
Prvi broj glasila Green Garden u ovoj godini na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz razliitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najvei broj priloga vezan je za voarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i cvjearstvo. Poetne stranice glasila obiluju temama iz cvjearstva meu kojima se izdvaja nekoliko lanaka koji obrauju pojedine cvjetne vrste. Tako moete proitati prilog o kameliji, jaglacima,te prilog o ruama. Poetkom veljae u junim podrujima Hercegovine kree sadnja krumpira.. Kako bi proizvoaima olakali izbor sorti, pripremili smo poseban prilog o novim sortama krumpira. Ovih dana, na podruju Hercegovine, u tijeku je rezidba voaka i vinove loze, iza koje slijedi vezanje i formiranje uzgojnih oblika. Za ljubitelje voaka i vinove loze pripremili smo poseban prilog o rezidbi i vezivima koja se koriste za vezanje voaka i vinove loze. Za vinogradare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze ije simptome vinogradari mogu uoiti prilikom rezidbe vinove loze. Na stranicama posveenim zatiti bilja moete proitati nekoliko zanimljivih lanaka od kojih izdvajamo prilog o zatiti kotiavih voaka od monilije. Ovo je samo dio sadraja prvog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da e i ostali prilozi u ovom broju pronai svoje itatelje. Urednitvo

Editors word
The first issue of Green Garden this year, on its pages, brings you many interesting articles from different fields of agricultural production. The largest number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal with particular types of flower, so you can read articles about camellias, primroses and article about roses. The beginning of February in south Herzegovina is time when many producers start with planting of seed potatoes. To make it easier for them to choose what varieties will they plant we have prepared special article about new seed potato varieties. These days, in Herzegovina, its time for pruning fruit trees and grape wine, and after that will follow binding and forming of farming form. Fruit growers and winegrowers can find special article about pruning and about binders that are usually used for binding fruit trees and grape wine. For winegrowers we also prepared article about grape wine diseases which symptoms can be seen during the pruning. On the pages dedicated to the plant protection you can read a couple of interesting articles from which we recommend article about protection fruits from Monilia laxa. This is only a part of everything that you can find in the first issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers. Editors office
Zimska rezidba voaka - obvezna agrotehnika mjera .....................................32 Vezanje vinove loze i voaka .........................35 Klementina traenija od mandarine ............37 Pitanja i odgovori .......................................... 38 Green Garden - Superbrands za 2011./2012. ..41 Suzbijanje monilije na kotiavim vokama ...................................................... 43 Gnojidba maslina ..........................................44 Europska gnjiloa pelinjeg legla.................46 Zanimljivosti .................................................. 50
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 iroki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi Marketing: Valentina Vrlji Mii, dipl. oec. Andrea aravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljevi, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji
Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

Sadraj
Uzgoj rua .........................................................4 Kamelija zimska kraljica cvatuega grmlja ...........................................5 Sadnja ivice .....................................................6 Snijena plijesan - veliki problem nakon otapanja snijega ............................... 8 Visibaba - vjesnik proljea ..............................9 U potrazi za neobinim i lijepim...................10 Cijepljenje lubenice na tikvu ......................... 13 Hibridi lubenice za visoke urode...................14

Sjeme u traci ...................................................16 Uzgoj graha mahunara ..................................18 Naklijavanje krumpira....................................19 Nove sorte sjemenskog krumpira ............... 20 Povrtnjak zimi.................................................23 Nashi kruke - neto sasvim novo............25 Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze ......... 26 Redovita rezidba smokve ............................. 29 Uzgojni oblik za trenju ................................ 30 Kalemarski vosak za zatitu rana drvenastih biljaka........................................ 31

Novosti, obavijesti, najave!!!


Na poetku smo jo jedne godine i novog broja Green Garden glasila, te se veselimo nastavku zajednike suradnje i druenja kroz Klub Green Garden i Green Garden glasilo. I ove godine lanove Kluba Green Garden eka niz pogodnosti pri kupovini, posebne akcije, popusti i ponude. to se tie samog glasila, kao to i sami moete vidjeti, napravili smo neke tehnike izmjene vezane za dimenziju i format glasila, poveali broj stranica glasila, doradili koncept glasila, ali i dalje to ostaje strunoinformativno glasilo sa jo vie informacija, savjeta, ideja i raznih zanimljivih sadraja. I zato i ove godine budite sa nama, ostanite sa nama ili nam se pak pridruite kao lanovi Kluba Green Garden. Kako postati lan kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov lan: jednostavno preuzmite pristupnicu, ispunite i poaljite/dostavite prema uputama koje ete pronai u pristupnici. Godinja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a lanstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentrima. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@ sjemenarna.com

4
Ivana Markota, master struke

ue vole mjesto na kojem ima dostatno svjetlosti, ali to ne znai da biljka mora cijeli dan biti izloena suncu, pogotovo novije sorte koje vole polusjenu. Ali, vano je naglasiti da ne postoji rua koja bi lijepo rasla i obilno cvala u sjeni, a pogotovo ne ispod kronji drvea ili borova! Moramo obratiti panju da na mjestu na kojem emo saditi rue ima protoka zraka, ali ne i da je vjetrometina. Poeljno je da se jame za sadnju iskopaju 15-20 dana prije sadnje. Dubina jame je 4050 cm, a isto toliko i irina. Zemlja mora biti usitnjena i oplemenjena sa 50% odstajaloga stajskog gnoja ili humusa-komposta. Danas se u prodaju uglavnom nalaze sadnice iji je korijen obloen tresetom a nadzemni dio parafiniran. Prije sadnje, skine se folija kojom je omotan korijen, te se sadnica rue postavlja u pripremljenu rupu. Oko sadnice se nagre pripremljena zemlja Zemlju oko biljke potisnemo rukama i pazimo da nam biljka stoji uspravno, kao i da je cijepljeno mjesto obavezno na dubini 2-3 cm ispod razine zemlje. Tlo oko sadnice se lagano sabije. Kad se jama ispunili otprilike na 2/3 zemljom, lagano ponemo zalijevati vodom, pazei pritom da nam rua ne ode preduboko u jamu, pa ju stoga podrimo dok voda lagano ne popuni sve praznine oko korijena. Nakon ovoga ruu nagrnemo ostatkom pripremljene zemlje, napravimo oko rue vijeni od zemlje radi lakeg otjecanja vode pod sam ko-

Uzgoj rua
rijen i ponovno zalijemo. Napominjemo da bi kod sadnje svaka biljka trebala dobiti oko 5 l vode. Razmaci sadnje: Ako smo planirali napraviti ruinjak, to znai da emo posaditi vie grmova rua u gredice, moramo znati koji su preporuljivi razmaci da bi naa gredica izgledala ba kao kod profesionalaca ili u parkovima... stoga navodimo minimalne razmake za pojedine sorte rua. Naravno, ako elite pojedinanu sadnju, a to znai da svaki grm stoji odvojen za sebe, razmaci mogu biti puno vei, ali na taj nain neete dobiti zatvorenu gredicu niti otoie rua. Penjaice se sade na razmak od 120 cm. Grmolike rue u gredici sade se na razmak od 50 cm (ako su u pitanju manji grmovi) pa sve do 200 cm (ako govorimo o robusnijim ruama). Dakle, razmak ovisi o sorti grmolike rue i nainu njezina rasta. ajevke se sade na minimalni razmak od 40 cm. Ako rue sadimo u vie redova, primjenjuje se cik-cak sadnja gdje se opet pridravamo razmaka od 40 cm izmeu svake rue. Floribunde (park rue) u gredici se sade na razmak od 30-35 cm, tj. 3 kom. na 1 duni metar. Isto tako, ako ih sadimo u nekoliko redova, koristimo cik-cak nain sadnje. Mini rue sadimo na razmak od 25 cm dok se rue pokrivaice tla sade sa na razmak ne manji od 80 cm.

Prodaja rua u Sjemenarninim agrocentrima


BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

KAMELIJA zimska kraljica cvatuega grmlja


Kamelije su rod zimzelenih grmova i drvea podrijetlom uglavnom iz umskih predjela istone Azije s toplom klimom. Rod je dobio ime, po ljekarniku -sveeniku, imenom George J. Kamell ili Camellus. Nazivaju je kraljicom meu cvatuim grmljem.
Matea Pehar, dipl. ing. pororastua i dugoivua biljka. Uzgaja se kao lonanica, vrtni grm (visine do 4m), drvo (visine do 9m). Lie je ovalno, tamnozeleno i koasto s nazubljenim rubom. Nenadmaivo elegantni cvjetovi mogu biti razliita oblika. Japanska kamelija posaena u lonac procvjeta jo kao mala biljka, a savrena ljepota njezinih cvjetova privlai tijekom zimskih mjeseci hladnim obeanjima. Da sprijeimo razoarenje zbog odbacivanja pupova i lia, moramo uzeti u obzir neke prohtjeve ove ljepotice.

Cvijet kamelije

Uvjeti uzgoja

Kao prvo, kamelija ne podnosi alkalno tlo, ve trai kiselo tlo, s tim da je uzgoj mogu i u tlu neutralne reakcije. Najpovoljnija pH-vrijednost za uzgoj veine sorti, kree se od 5,5 do 6,8.

Kao i rododendroni, najbolje uspijeva u sjeni stabala koja omoguavaju djelominu sjenu, ali ipak proputaju svjetlo. Stabla ih opskrbljuju prirodnim malem lisnjaa, te pruaju zatitu od sunca i vjetra. Ako rastu vani, moraju imati zatitu od hladnoe, mraza i suhog vjetra. Cvjetove moe otetiti i kia. U podrujima s otrim proljetnim mrazevima, zid prema sjeveru ili sjeveroistoku e omoguiti dodatnu zatitu od mraza i smanjiti rizik od oteenja cvijeta. Najbolje je uzgajati u posudi koju ete tijekom zime drati na polusjenovitom mjestu u prostoriji ija se temperatura kree od 10 do 13C. Svakako treba izbjegavati: grijane prostorije, suh i ustajao zrak, preesto premjetanje i okretanje, pretjerano zalijevanje. Kad proe opasnost od otrih mrazeva iznesite je na balkon ili u vrt na lagano sjenovito mjesto bez propuha.

Zalijevanje i gnojidba

Kod kamelije vrijedi pravilo: bolje manje nego previe. To se posebno odnosi na zalijevanje i gnojidbu. Zalijeva se tedljivo, ali supstrat mora biti vlaan, prejako isuivanje moe biti kobno. Prihranjuje se prije cvatnje i nakon zavretka cvatnje do sredine ljeta specijalnim gnojivima svaka dva tjedna, umjereno ali redovito. Ako osiguramo kvalitetan supstrat, pogreke kod zalijevanja i gnojidbe bit e manje. Biljke ne treba esto presaivati, mlade svake 2 do 3 godine, a starije jo rjee. Najpogodnije vrijeme za presaivanje je lipanj srpanj, kada su mladi izboji zavrili rast. Openito kameliju nije potrebno orezivati. Sredinom proljea, nakon cvatnje mogu se skratiti predugaki, razvueni i oteeni izbojci. Stare i zanemarene biljke dobro reagiraju na intenzivnije orezivanje.

BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

6
Matea Pehar, dipl. ing.

ivice se obino sade u jednom redu, a ukoliko raspolaete s dovoljno prostora istu tu sadnju moete planirati i u dva reda (cik-cak sadnja). Ukoliko pak, planirate formiranje duge ivice za koju e vam trebati mnogo biljaka, onda je dobro u rasadnicama odreenu koliinu unaprijed i naruiti. to se broja sadnica tie, one ovise od veliine i naina rasta biljne vrste s tim da e vam po nepisanom pravilu za jedan duni metar trebati od 2 do 5 sadnica. Razumljivo, da ukoliko elite ivicu koja e se brzo zatvoriti onda se i sama sadnja planira malo gue, s tim da ipak u tom pogledu ne smijete pretjerivati. Dakle, ako vam se ne uri, grmove posadite na preporuenu udaljenost. Sadnja se izvodi na nain da uz trasu ivice prethodno nategnete ue uz koje se iskopa jarak dubine 30-50 cm i irine 40-60 cm. Potom je poeljno vilama dodatno prorahliti dno jaraka. Sadnice razmjestite po trasi ivice na predvienim razmacima, naizmjenino rasporeujui slabije i snanije sadnice, kako bi i ivica bila koliko-toliko ujednaena. Nakon toga, iskopanu zemlju iz jarka pomijeajte sa Flortis supstratom te manji dio te mjeavine nanesite na dno jarka i na tu zemlju poloite sadnice. Slijedi zatrpava-

Sadnja ivice

Sadnice lovor vinje

nje jarka s ostatkom zemlje uz njezino paljivo zbijanje. Kada ste sa sadnjom zavrili jo je potrebno ivicu prikratiti kako biste potakli njezino grananje, ali i izvriti obilno zalijevanje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke dobile dovoljne koliine vode.

Lovor vinja

Lovor vinja je zimzeleni grm sa prekrasnim sjajno-zelenim 15 cm dugim, koastim listovima. Cvate krajem proljea bijelim cvjetiima skupljenim u uspravne grozdove, nakon ega donosi

Izgled ograde od lovor vinje

plodove u obliku crnih bobica. Brzorastua je biljka i moe prerasti okvire grma te nakon 10 godina moe dosei veliinu od preko 5 metara. Lovor vinja izvrsno podnosi orezivanje i moete je odravati na visini kojoj elite. Biljka dobro podnosi sjenu, mada bolje uspijeva na sunanim poloajima. Trai dobro dreniranu zemlju i ne podnosi vapnenac, u tom sluaju listovi dobiju ukastu boju. Dobro podnosi rez i vrlo je zahvalna biljka za ive ograde obzirom da lijepo izgleda kroz sva godinja doba. Preporua se visina ograde od 100 do 300 cm sadnjom 2 3 biljke na jedan metar duljine. Kao ivicu mlade biljke iajte u visinu i irinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad. Prvih godina, nakon sadnje, preporua se orezivanje u oujku i lipnju na nain da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm, ovisno o napretku biljaka. Kad dostignete eljenu visinu grm samo odravajte ianjem i to u svibnju, nakon cvatnje, te jo jednom u kolovozu ili rujnu. Ako raste kao samostalan grm, u rano proljee prikratite samo grane koje stre i naruavaju eljeni oblik. Mlade grane, koje kreu blie korijenu, skratite na polovicu da bi razgranali podnoje grma koje esto ogoli. Svakih, otprilike, pet godina rasteretite sredite grma kako bi ga prozraili.
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

NOVA PERSPEKTIVA ZA PROLJEE! NOVA PERSPEKTIVA ZA PROLJEE!

Ovlateni uvoznik iidistributer firmi: Ovlateni uvoznik distributer firmi:

Tel. 036/ 352- 560; www.unikomerc.ba Tel. 036/ 352- 560; www.unikomerc.ba

ZIMSKA REZIDBA S FISKARS REZNIM ALATIMA! ZIMSKA REZIDBA S FISKARS REZNIM ALATIMA!
www.fiskars.com

AKCIJA AKCIJA AKCIJA -- 15% - 15% 15%

Snijena plijesan veliki problem nakon otapanja snijega


Matea Pehar, dipl. ing.

nogi ljubitelji travnjaka ostali su iznenaeni izgledom svojih travnjaka nakon otapanja snijega. Naime, mnogi od njih alili su se na problem mjestiminog propadanja travnjaka koji se oituje velikim brojem rupa promjera desetak centimetara. Pojavu snjenu plijesni prouzrouju Microdochium nivale (Pink snow mold syn. Fusariun nivale), Typhula incarnata (Gray snow mold), Typhula ishikariens (Speckled snow mold), Sclerotinia borealis (Sclerotinia snow mold). Ovi uzronici bolesti mogu se pojaviti pojedinano ili kao kompleks, to dodatno oteava njihovo suzbijanje. Meu navedenim uzronicima snjene plijesni najee se javlja Microdochium nivale. Ovo je vjerojatno najrairenija gljivina bolest u Europi, najee napadane su trave finih i irokih listova kao Agrostis, Lolium, Poa. Simptomi napada su najvidljiviji poslije zime iako je gljivica

prisutna cijele godine. Neke trave poput Festuca rubra pokazuju izrazitu otpornost prema ovoj bolesti. Snjena plijesan napada oslabljene i prerasle biljke ,najee se pojavljuje na vlanim i suvie zbijenim tlima,kao i nakon razdoblja dugotrajnog zadravanja snjenog pokrivaa,izrazito se dobro razvija u uvjetima visoke vlanosti i snienih temperatura koje su ispod snjenog pokrivaa

koje nakon toga, uz neke sekundarne infekcije, potpuno odumiru. Loe i kiovito vrijeme tijekom proljea utjee na irenje micelija po cijeloj povrini.

Mjere zatite

Simptomi

Ako na travnjaku, nakon topljenja snijega primijetite u rano proljee svijetlosmee povrine promjera oko 5 cm,sigurno je u tijeku napad snjene plijesni. Pod povoljnim uvjetima ove se povrine mogu poveati i do 30 cm u promjeru te daljim irenjem bolesti zaraeni dijelovi mogu zauzeti cijelu povrinu travnjaka. Prvi znaci ove bolesti mogu se primijetiti ve u jesen u obliku svijetloutih mrlja. Napad snjene plijesni utjee na slabljenje biljaka

Aerifikacija - prozraivanje jedna od mjera koja moe bitno pridonijeti nadzoru ove bolesti, zatim uklanjanje snijega s travnjaka, zadnju konju treba obaviti to nie da bi smanjili lisnu povrinu prije zime. Travnjak treba prihraniti prije zime neto veim postotkom kalija dok duika treba dodati u vrlo maloj koliini ili nita, ovisno od analize tla. Previsoke pH vrijednosti takoer utjeu na pojavu i razvoj bolesti. Osim toga gnojiva na osnovi eljeza (eljezni helati) kojima se travnjaci prskaju koncem jeseni pomau i smanjuju napad uzronika bolesti U sluaju da sve ove navedene mjere nisu dostatne treba pristupiti u rano proljee uporabi sistematinih fungicida.
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

VISIBABA - vjesnik proljea


Matea ori, master struke isibaba je viegodinja proljetna biljka velike rasprostranjenosti, od parkova, uma, livada, te okunica. Raste obino samoniklo u prirodi. Kako je veoma omiljena biljka, jedan od ranih vjesnika proljea, koju nerijetko nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvoritima okunica gdje se esto sadi i kao kultivirana biljka. Cvijet biljke je bijele boje prepoznatljivoga zvonastog oblika koji ine est latica rasporeenih u dva kruga. Razmnoava se sjemenom ili lukovicom. Visibaba cvate od sijenja do travnja. Iz lukovice se u rano proljee razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Zvonast vjeni tvori 6 latica rasporeenih u dva kruga. Vanjske su latice bijele, duguljaste, a unutranje su krae, sa zelenom pjegom na vrhu. Mlijenobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Miris joj je slab, a u Hrvatskoj je to zatiena cvjetna vrsta.

Visibaba u cvatnji

Jeste li znali...
Visibaba je jedna od najranijih proljetnica te esto cvjeta dok snijeg jo nije okopnio. Narodni naziv je vjerojatno dobila zbog cvijeta pognuta poput stare bake (babe), a struni naziv potjee od grkih rijei gala i anthos mlijeko i cvijet (mlijeno cvijee) i pridjeva nivalis snjeni. Visibaba je i vana medonosna biljka jer je vaan izvor nektara u najranije proljee te su njezini cvjetovi prilagoeni opraivanju pelama. Pele privuene nektarom, prvo dotaknu njuku tuka i oplode je s pomou peluda koji su donijele s druge biljke, a zatim u potrazi za nektarom unutar tog cvijeta pokupe pelud koji onda prenose dalje.

BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

10

U potrazi za neobinim i lijepim


Postoje biljke koje svojom veliinom, neobinim oblikom ili upadljivim bojama odmah skrenu panju na sebe. A postoje one zbog kojih je potrebno malo zastati, bolje pogledati jer njihova ljepota se ne uoi odmah.

Erica sp., crnjua

Ivana Markota, master struke rste roda Erica prirodno rastu u podrujima Europe, Mediterana, Sjeverne Afrike i junog dijela Junoafrike Republike. Europske vrste posluile su kao poetni materijal za dobivanje otpornih kultiviranih vrsta. Neke ope znaajke ovog roda bile bi: vrsti izbojci, igliasti listovi, zvonoliki cvjetovi. Meu postojeim vrstama postoji iznenaujue irok raspon oblika, veliina, boja i zahtjeva glede stanita. Tipina erika je biljka zbijena rasta koja naraste oko 20cm i najee se sadi kao pokriva tla. Postoje patuljaste vrste, ali i divovi visoki 1,8m. Ponuda boja kree se od isto bijele do gotovo crne. E.carnea - crnjua, zimski vrijesak, daleko je najpopularnija vrsta. Ova vrsta sa svim svojim sortama (kultivarima) cvjeta od kasne jeseni do ranog

proljea. Cvatnja traje od est do osam tjedana. Osim radi cvjetova, koji oivljavaju sumorne zimske vrtove, zanimljiva je i u proljee kad novoizrasli vrhovi izboja zablistaju utom ili be bojom. Ne naraste vie od 30cm u visinu, ali promjer moe dosei i do pola metra. Osnovno je pravilo vrsto posaditi biljku na osunani, najbolje juni poloaj i u blago kiselo tlo. Ova vrsta podnijet e blagu sjenu i neutralno do blago vapneno tlo. Izbjegavati bogata tla. Prikladna je za: vrtne gredice, ukrasne vrtne i balkonske posude, za sadnju u kamenjaru. (Posebno lijep dojam ostavlja erika u kombinaciji s mini ruama.) U kasno ljeto biljku valja podrezati. Samo odreite uvele cvjetne glave da bi biljka ljepe izgledala i da potaknete rast novog lia i obilje cvjetova. Ne reite u staro, tamno drvo! Razmnoava se reznicama duljine 2,5 5cm u ljeto i povaljenicama u proljee.
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Sadnice rua

U proljee, kada trava poinje vegetirati, oekujemo da e na travnjak povratiti svoj stari "sjaj", te inimo sve kako bismo ga uinili ljepim, guim, zelenijim. Zato vam savjetujemo prozraivanje travnjaka. To se najjednostavnije radi pomou motornih ili elektrinih prozraivaa. Zato prozraivati? Kako bi trava mogla rasti, potrebni su joj voda i druge hranjive tvari. Meutim, vremenom se na tlu travnjaka stvara filc od uvele trave, te raste mahovina i korov koji sprjeavaju neometan dotok ovih tvari. Prozraivanjem se taj sloj otklanja. Kada prozraivati? Prozraivanje se preporuuje u proljee i kasnu jesen. Ljeti i zimi se nikako ne preporua radi ekstremnih uvjeta koji bi mogli dovesti do oteenja korjenja. Koliko esto prozraivati? Jednom godinje, a na starim povrinama sa puno korova i filca od uvele trave se moe prozraivati i dva puta, dakle, jednom u proljee i jednom u jesen. Pri tome imajte na umu da se novoposijani travnjak prvih 2-3 godine ne bi smio prozraivati.

PROZRAIVANJE TRAVNJAKA
Kako prozraivati? Uoi prozraivanja je prvo potrebno nisko pokositi travu kosilicom, na visinu od 2-3 cm. to se nie pokosi, to je rezultat bolji i to je lake raditi. Pri tome tlo ne smije biti niti previe mokro, a ni previe suho. Ne smije se zraiti preduboko. Tlo bi trebalo biti samo zagrebano, kako bi se izbjeglo oteivanje korjena trave. Noevi bi trebali zadirati u zemlju samo 2-3 mm. Ukoliko radite sa motornim prozraivaem, on se sam ne bi smio kretati prema naprijed. To je pouzdan znak da noevi zadiru preduboko. Zraiti treba u ravnim paralelnim redovima. Ukoliko u travnjaku ima puno filca od uvele trave, jo jedanput prozraiti pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na prvi niz redova. Pri tome treba paziti da prije skretanja motornog prozraivaa noevi za prozraivanje budu podignuti. Prozraiva se gura ujednaenim radnim tempom, a stajanje na jednom te istom mjestu dok su noevi sputeni treba izbjegavati. Kada ureaj stoji na mjestu, noeve treba podignuti.

otpatke je potrebno temeljito ukloniti s travnjaka. Ukoliko va prozraiva nema ve ugraenu korpu za hvatanje otpadaka, to najbolje moete uiniti tako da s kosilicom prijeete preko travnjaka, koja e ostatke pokupiti u korpu za travu. Zatim travnjak treba jednakomjerno posuti sa duinim gnojivom. U sluaju da ima ogoljelih dijelova ili kod kompletnog obnavljanja travnjaka, travu treba ponovo posijati. Na kraju dodati pijesak na travnjak kako tlo ne bi prebrzo otvrdnulo, te dobro natopiti. Nakon prozraivanja, travnjaku je potrebno nekoliko tjedana kako bi se regenerirao, te se u ovom vremenu ne preporua kositi. U tom periodu ne hodati po travi i izbjegavati bilo kakvo optereivanje travnjaka. Rezultat Voda i hranjive tvari lake prodiru u zemlju i do korjenja trave. Travnjak postaje otporan na bolesti, suu, vruinu, hladnou, a otvrdnuto, ugaeno tlo se rastrese. to jo moete uiniti nakon prozraivanja? Travu redovito zalijevati, ovisno o vremenu, ali najmanje jednom tjedno. PRAVILO: travnjak se zalijeva rijetko, ali obilno. Ovakav nain zalijevanja trave poboljava produbljivanje korijena. Prozraivanjem osiguravate mnogo godina zabave sa svojim travnjakom. Oni doprinose tome da vae travnate povrine dobiju ono to im je potrebno: zrak, vodu i hranjive tvari za gust rast i zasieno zelenilo.
Izvor: VIKING

to initi nakon prozraivanja? Nakon prozraivanja travnjaka

13

Cijepljenje lubenice na tikvu


Mr. sc. Danko Toli

Opravdanost cijepljenja

Sigurnost u proizvodnji lubenice, uzgoj na istim parcelama uz visok prinos cilj je svakog proizvoaa. Da bi u tome uspio, cijepljenje je postala standardna mjera. Cijepljenjem se dobije tolerancija na korijenove bolesti, ali i tolerancija na viak soli (gnojiva) i vlage u zoni korijena nakon sadnje - presaivanja. Korijen podloge - tikve je aktivniji na niim temperaturama tla, a lubenicu bolje opskrbljuje vodom i hranjivima kad nastupe ljetne ege. Cijepljenjem dobijemo jai rast, a plodovi budu bolje zatieni liem od sunca . Cijepljena lubenica ima krupnije plodove, esto imamo dvokratnu berbu i daleko vei urod. Ova metoda uzgoja zastupljena je na 95% povrina u dolini Neretve. Polovicom travnja lubenica se sije u kontejnere sa 80 ili 100 rupa ili u neke druge posude od plastike ili stiropora. Nakon 2 - 4 dana sije se podloga tj. tikva u plastinim kontejnerima promjera 8-12 cm. Tikva je spremna za cijepljenje kad ima razvijena dva kotiledona lista. Prvo se na tikvi otrim noem ili rukom odstrani vegetacijski vrh, a zatim se na tom mjestu (izmeu kotiledona) pravi otrim noem ili iletom procjep duine 1-1,5 cm. Nakon toga se vadi biljka lubenice i odsjee se 1,5 cm ispod kotiledona. Potom se zaree na klin tako da legne u procijep na tikvi. Kada je lubenica stavljena u procjep privrsti se posebnom tipalicom za tu namjenu. Ovim postupkom cijepljenje je zavreno. Iako je malo zamren za objasniti postupak cijepljenja lubenice na tikvu

Postupak cijepljenja

Pripreme za cijepljenje

vie je nego jednostavan. Meutim, potrebno je voditi rauna da se s cijepljenjem nipoto ne kasni ve da se ono obavi 2-3 dana poslije nicanja, odnosno, u fazi razvijenih kotiledona a to je ranije pomno i opisano. I na kraju spomenimo kako iskustva u proizvodnji lubenica pokazuju da berba cijepljenih biljaka poinje oko desetak dana ranije od berbe necijepljenih.

nje u isto vrijeme. Ovo je vrlo bitno jer je vrijeme cijepljenja kratko (2-3 dana). Preporuuju se za klasine metode cijepljenja u rascjep ili na jedan kotiledon.

Empahasis F1

Najpoznatija hibridna podloga za lubenicu od vrste Lagenarija (tikva vodenjaa). Pogodna je za ranu i srednje ranu proizvodnju lubenice. Odgovara za hibride Romanza, Farao i Constallation. Sjeme ove tikve isporuuje se naklijalo (primed seed) to osigurava visoku energiju klijanja, ujednaeno nicanje i prispjee za cijeplje-

BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

14

HIBRIDI LUBENICE ZA VISOKE URODE


Mr.sc. Danko Toli Duina vegetacije 60-68 dana Snaan rast, listovi odlino pokrivaju plodove Plodovi okrugli, nema uplje srce u normalnim uvjetima uzgoja Kora vrlo tanka s tamnozelenim prugama, odlino podnosi manipulaciju i transport Meso tamnocrvene boje sono i vrlo slatko > 12 Brixa Sjemenke sitne (1000 sj. cca 20g), sporo fermentira nakon berbe i dugo se uva Prosjena masa ploda 8-10 kg, ako se kalemi i vie (12-14 kg) Uspijeva na tlima loije kvalitete (najbolje nacjepljena na Emphasis ili Carnivor) Zamee 2-4 ploda pa vrijei, cijepljenjem sposobna za dva termina berbe (60-80t/ha) Otporna na Antraknozu

Romanza F1 - Rana lubenica za proizvodnju na otvorenom polju ili ispod agrila

Srednje rana lubenica vegetacije 75-78 dana Vrlo jaka biljka, listovi odlino pokrivaju plodove, dobro se dri na polju Odlino trpi stresove i nepovoljne uvjete uzgoja (hladnoa i sua) Nije sklona oegotinama od sunca Ovalni oblik, kora vrlo tanka s tamnozelenim prugama (visoki sjaj) Meso tamnocrvene boje sono i vrlo slatko > 12 Brixa Sjemenke krupne (1000 sjemenki cca 105 g) pogodan i za izravnu sjetvu Nema uplje srce u normalnim uvjetima uzgoja Zamee min 2 ploda prosjene mase 12-14 kg (cijepljena daje prinos 60-80 t/ha) Nakon berbe sporo fermentira i dugo se uva u skladitu Otporna na fuzarijsko venue i antraknozu

Farao F1 - Jo uvijek jedan od najprodavaniji hibrida lubenice

Duina vegetacije 75-78 dana kao Farao Hibrid jakog vigora i velikih listova koji odlino pokrivaju plodove Odlino trpi stresove i nepovoljne uvjete uzgoja i nije sklona oegotinama u ljetnom uzgoju Ovalni oblik, kora sa svjetlozelenim prugama, vrlo tanka ali tvrda i dobro podnosi transport Meso tamnocrvene boje sono i vrlo slatko > 12 Brixa Sjemenke vrlo sitne, sporo fermentira i dobro se uva u skladitu Masa ploda 10-14 kg Zamee min 2-3 ploda, cijepljenjem postie prinos vii od 60 t/ha Otporna na fusarijsko venue i antraknozu

Constallation F1 - Nova visokorodna ovalna lubenica krupnih plodova

BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Koristimo prirodni kruni tok! Vrt je oaza osobnog zadovoljstva, komad prirode koji se treba njegovati i uvati s ljubavlju. To je jednostavno kad rad u vrtu olakavaju i korisna pomagla, na primjer praktine vrtne sjekalice. Ovi ureaji su dragocijena pomo u mnogim pogledima: oni iste ostatke trave, drvea ili ivice, kao i lia i uvenulog cvijea koji se nakupljaju u vrtu. Pri tome znaajno smanjuju volumen otkosa, te ga moete koristiti kao osnovu za maliranje i kompost ili iskoristiti za pokrivanje povrina ispod drvea i grmlja. To nee samo sprijeiti rast divljeg raslinja nego i omoguiti ist i uredan izgled vrta. to se sve moe isjeckati? U principu, kvalitetne vrtne sjekalice mogu obraditi gotovo sve to se u vaem vrtu nakupi u vidu otkosa i vrtnog otpada. U pravilu razlikujemo izmeu tvrdog i mekanog materijala. U tvrdi materijal se ubrajaju grane, kronje i odrezana ivica, a u mekani materijal ostaci cvijea, povra, voa te lie.

STVARANJE DODATNE VRIJEDNOSTI SJEKANJEM


Kompost od isjeckanih biljnih ostataka je najstarije i najprirodnije gnojivo na svijetu. On vraa potroene hranjive tvari i tragove elemenata nazad u tlo i potie ivot u tlu bolje od bilo kojeg drugog gnojiva. To nije udo jer se u aci komposta nalazi deset milijardi organizama, te tako kompost znaajno poboljava teksturu tla. Rezultat: biljke postaju otpornije na tetoine i bre rastu. Uz to, kompostiranje tedi novac: potrebno je kupiti manje gnojiva i korpa za otpatke ostaje rastereena. Kod kompostiranja je vano postii pravu mjeavinu zelenih biljnih ostataka koji sadre duik (N), i smeih koji sadre ugljik (C), a koja nastaju prilikom sjeckanja. Dobro gnojivo nastaje kada se prilikom kompostiranja optimizira odnos ugljika i duika C/N. Najbolje vrijednosti za uravnoteen odnos C/N su od 25:1 do 30:1. Ako udio ugljika prevladava, biljni ostaci e sporije trunuti. Nedostatak duika ograniava mikroorganizme prilikom izgradnje njihove tjelesne supstance, kao i prilikom mnoenja. Previe duika je takoer tetno. Tada se truljenje bre odvija, ali nestaje premalo stabilnih humusnih spojeva. Osim toga, kompost ima razliite stupnjeve zrenja i razliito izgleda upojedinim fazama. Dobar, gotov kompost nema neugodan miris, ve mirie i izgleda kao plodna zemlja. Deset pravila dobrog koposta: 1. Pazite na odgovarajui odnos biljnih ostataka koje sadre ugljik i duik! 2. Kompostu je potreban zrak! Zato nemojte nikada stavljati materijale u jamu i nemojte upotrebljavati spremnike koji su zatvoreni na svim stranama. 3. Kompost nemojte slagati na tvrdo tlo od kamena, betona i sl. Kompostu je potrebna veza sa tlom da bi u njega mogle prodrijeti kine gliste i sitni organizmi. 4. Kine gliste su prijatelji vaeg komposta, a privlae ih npr. plamenac i zova. Omiljena hrana kinih glista su i ljuske luka, ostaci enjaka, talog kave ili aja. 5. Uredite svoj kompost. Kao donji sloj naslaite grublji isjeckani materijal u visini od otprilike 20 cm. Na to dolaze izmijeani, finiji materijali, npr. lie ili isjeckani materijal. 6. Sloj trave neka bude tanak, jer postoji opasnost od truljenja. 7. Kuhinjske ostatke uvijek pokrijte zemljom jer privlae ivotinje. 8. Izbjegavajte potpuno isuivanje, jer je mikroorganizmima u kompostu potrebna vlaga. 9. Nemojte previe vlaiti kompost. 10. Kada zavrite sa slaganjem komposta, pokrijte ga. Uvijek je sezona sjekalice. Sezona vrhunca rada sjekalice je svakako jesen, ali sjekalica se moe smisleno upotrijebiti i u proljee i ljeto. Jer u toplim godinjim dobima moete obraditi velike koliine organskog otpada: granje, otpake cvijea, kuhinjski otpad i vie. Sjekalice se u svakom sluaju isplate. Izvor: VIKING

Utedite isti novac svojim zelenim otpadom! Proizvedite vlastito gnojivo.

16

Sjeme u traci

Izgled trake sa sjemenom

Matea ori, master struke

oetak proljea je najpovoljnije vrijeme za sjetvu povra. Kod sjetve povra esto puta imamo probleme sa sjetvom koji se prije svega odnose na dubinu i gustou sjetve,

tako da smo esto puta prisiljeni nakon nicanja povrtnih kultura obavljati prorjeivanje u dva ili tri navrata. Kako bi se donekle izbjegli ti problemi, a samim time i olakao posao sjetve, danas se na tritu nude posebni naini pakiranja povrtnih vrsta ije su

sjemenke dosta male (mrkva, perin, salata i dr). Dakle, radi se o tzv. sjemenima u traci. Na tritu su se pojavile trake razliite duljine (najee pet metara) u kojima se ve nalaze sjemenke mrkve, salate, perina spremne za sjetvu. To znai da su u navedenoj traci sjemenke posloene na pravu udaljenost to u mnogo emu olakava sami moment sjetve. Meutim, navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u sluajevima kada smo zemlju prethodno kvalitetno obradili, odnosno, fino-mrviasto usitnili. Osim toga, tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako e biljke napredovati samo uz dovoljnu koliinu hranjivih elemenata. Za gnojidbu se posebno preporuuju organska peletirana gnojiva, primjerice Biorex ili Frutorto. Kod uzgoja mrkve i perina posebno preporuamo primjenu organskog gnojiva Frutorto koje kod uzgoja ovih povrtnica iskljuuje primjenu mineralnog gnojiva. Poto smo traku poloili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i obilnije zaliti, pogotovo ako je tlo suho kako bi sjemenke dole u kontakt s tlom. Za kratak vremenski period dolazi do razgradnje trake i vrlo brzo nicanje mladih biljaka. Mrkve iz ovakvih traka su pravilnog oblika i standardnih dimenzija. Osim mrkve, danas se u svim bolje opskrbljenim agrocentrima mogu pronai i trake s sjemenkama perina, pinata, salate, rotkvice, bosiljka

Neke od povrtnih vrsta ije se sjeme nalazi u traci


BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Faluka
www.sjemenarna.com

Faluka Faluka
SORTA VISOKIH URODA
Rana do srednje rana sorta sa ujednaenim i krupnim gomoljima. Gomolji su ukasto-bijele pokoice sa mesom krem boje, prikladna za svjeu upotrebu. Po kulinarskoj klasikaciji pripada tipu B, prilino niskim sadrajem suhe tvari i dobrom sposobnou ouvanja. Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljka daje vei broj krupnih ujednaenih gomolja. Oblik gomolja ovalan, plitkih okaca i mekane pokoice. Za sadnju koristiti naklijale gomlje. Sorta trai dobro nagrtanje kako ne bi dolo do pozelenjavanja gomolja, jer svaka biljka daje vei broj izrazito krupnih gomolja. Karakteristina je po dobroj toleranciji na ekstremne temperature i viak te nedostatak vlage. Stabljika je srednje bujna. Obiljeje sorte: Najrodnija sorta krumpira

18

Uzgoj graha mahunara


Ivica Doko, dipl. ing.

rah mahunar ima velike zahtjeve za toplinom koja je neophodna za normalan rast i razvoj. Optimalna temperatura u fazi sjetve iznosi 20-230C dok bi tijekom vegetacije temperatura trebala iznositi 18-250C. Pri ovim temperaturnim vrijednostima biljke normalno niu i razvijaju se. Ipak, potrebno je znati kako sjetvu graha mahunara treba planirati na nain da se izbjegnu visoke temperature

u vrijeme cvatnje. One u toj fazi ne bi smjele prelaziti 30 stupnjeva jer se to negativno odraava na oplodnju i zametanje plodova. U pogledu opskrbe vodom grah mahunar ima umjerene zahtjeve. Poto se korijenov sustav uglavnom nalazi u povrinskom sloju tla, potrebe za vodom su manje u odnosu na druge povrtne kulture. Ipak, u tom pogledu moramo voditi rauna da nipoto ne pretjeramo jer prekomjerna koliina vode (stagnirajua voda) moe dovesti do pomanjkanja kisika u zoni

korijena. Osim toga, prevelika koliina vode u vrijeme cvatnje moe prouzroiti opadanje cvijeta i smanjenje prinosa. Nadalje, u pogledu tla grah mahunar nije pretjerano zahtijevan te najbolje uspijeva na dobro dreniranim tlima kao i tlima dobre strukture koja imaju dovoljno vapna.

Plodored i sjetva

Iako veina naih poljoprivrednih proizvoaa zanemaruje plodored i njegovo potivanje, plodosmjena ima veliku vanost u uzgoju graha mahunara. Naime, grah mahunar bi na istu parcelu trebao ponovno doi tek nakon 4 godine. Dobra pretkultura je krumpir kao i strna ita dok se nipoto kao predusjev ne preporuuje uzgoj graka, boba i povra iz iste porodice. Sjetva graha mahunara obavlja se na meuredni razmak 40 do 80 cm dok razmak u redu iznosi 5-20 cm. Drugim rijeima niske sorte siju se na razmak od 5 cm dok se visoke sorte siju na vei razmak u redu, koji treba iznositi 15-20 cm. Sjeme se sije na dubinu od 3-5 cm. udo piemontea je niska, srednje rana sorta. Mahuna je ute boje s ljubiastim strijama, blago zakrivljena, duga 16-18 cm i iroka oko 1,5-2 cm. Mahuna je bez vlakana. Zrno je svijetlosmee boje s tamnijim strijama. Mahuna kuhanjem poprima utu boju i pogodna je za potronju tijekom cijele godine. Osnovno obiljeje sorte udo Piemonte jest da je to iznimno kvalitetna i nada sve ukusna sorta graha mahunara.

Hit je sorta udo Piemontea

BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Naklijavanje krumpira
Svake godine u naem glasilu Green Garden objavljujemo lanke o naklijavanju gomolja pred sadnju krumpira. Postavlja se pitanje zato? Zato to se radi o veoma vanoj mjeri za rane sorte (Arnova, Arizona, Faluka, Monaco i dr.) kao i suna podruja (Hercegovina) jer je dokazano da se ovom mjerom prinos krumpira poveava i do 25%
Mario ubela, dipl. ing. koliko nam je poznato da u Hercegovini imamo nemali broj proizvoaa koji sade krumpir na velikim povrinama i u velikim koliinama, onda nikako ne moemo zanemariti 25 posto vei urod. S druge strane, proizvoai koji sade manje koliine (iskljuivo za potrebe domainstva) ne bi trebali zanemariti naklijavanje jer je poznato kako ova mjera utjee i na bre prispjevanje krumpira za 10 do 25 dana, u ovisnosti od sorte. To je posebno vano u sunim godinama (kao to je bila prola) jer su tada tete od nedostatka vlage puno manje.

19

Postupak naklijavanja

S naklijavanjem bi trebalo poeti barem 40 dana pred sadnju i u tu svrhu treba koristiti suhe, iste i osvijetljene prostorije. U novije vrijeme se koristi i umjetno osvjetljenje u vidu flourescentnih lampi jaine 40 do 65 W. Meutim, posebnu pozornost trebamo obratiti na temperaturu koja u prostorijama treba iznositi od 13 do 18 stupnjava C. Kada smo prostorije oistili i dezinficirali 2 postotnim rastvorom formalina (ukoliko e gomolji biti prostrti po podu) i kada smo nabavili certificirani, kvalitetan sjemenski krumpir potrebno je jo osigurati drvene gajbice (holandeze). U holandeze se paljivo slau gomolji, po mogunosti u jednom sloju. Ali, u tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno i okretati kako bi se klice to ujednaenije aktivirale. Ne smijemo zaboraviti ni povremeno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivinih oboljenja sveli na najmanju moguu mjeru. Ukoliko smo dobro sproveli postupak naklijavanja dobit emo kratke klice, oko 1,5 do 2 cm duljine iju vrstinu testiramo tako to uhvatimo za klicu

Priprema krumpira za naklijavanje

Izgled naklijalog krumpira

i dobro protresemo. Ukoliko se klice ne otrgnu znai da smo naklijavanje krumpira uspjeno proveli. Prije same

sadnje, pripremljene gomolje iznosimo u polje vodei rauna da klice to manje otetimo tj. polomimo.

BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

20

Nove sorte sjemenskog krumpira


Sustavno ispitivanje, praenje i uvoenje novih sorti krumpira selekcioniranih u svijetu, uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovakim podrujima, najsigurniji je nain da se iz bogate ponude kvalitetnih sorti odaberu one koje su za nae uvjete najpogodnije.
Mario ubela, dipl. ing.

ada govorimo o sjemenskom krumpiru, sa aljenjem emo ustvrditi kako je kod nas domai sortiment prilino oskudan. Osim toga, dosadanja iskustva svjedoe da su najbolji proizvodni rezultati postignuti koritenjem proizvodnog i genetskog potencijala inozemnih sorti, nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veu perspektiArnova vu. A upravo zahvaljujui otvaranju trita, posljednjih 15-tak godina nai proizvoai imaju mogunost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata. Tako su u Hercegovini za kratko vrijeme, zbog svoje velike kvalitete udomaene strane sorte kao to su Romano, Kennebec, Monalisa, Liseta, Adora, Carera... Meutim, svake godine na tritu pojavljuju se nove, jo produktivnije sorte izvrsnih kulinarskih osoArizona bina. U tom pogledu posebno izdvajamo sljedee sorte: Arnova, Arizona, Faluka, Monaco, Pekaro, Roko, Stirling i Evolution. Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata ukastobijele boje pokoice. Zbog dobrih proizvodnih osobina strunjaci predviaju kako su napokon pronali sortu koja e zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Do sada su joj jedino mogle parirati dvije sorte- Adora i Liseta, ali, naalost, bez znaajnijeg uspjeha kod velikih Faluka proizvoaa. Naime, Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu dok Liseta prispijeva 10tak dana kasnije, premda su obje navedene sorte za konzumiranje puno kvalitetnije od Jaerle. Ali to oito nije bitna injenica velikim proizvoaima koji od sjemenskog krumpira trae da je vrlo rani i da je iznimno rodan. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30Monaco 50 % rodnija od nje. Stoga vjerujemo kako e za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Arizona je rana sorta krumpira, Jaerlu za koju je ve utvrena brza degene- ute boje pokoice i svijetloute boje racija-izroavanje, to dovodi do poteko- mesa pogodna za svjeu potronju. a u proizvodnji njezina sjemena. Urod je iznimno visok s ujednae-

nim, atraktivnim i krupnim ovalnim gomoljima. Sorta je pogodna i za kuhanje i peenje. Izrazito lijepi, krupni, glatki i ovalni gomolji ute boje pokoice i sviBROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

21
jetloute boje mesa su glavna znaajka ove sorte. Monaco predstavlja ranu do srednje ranu sortu. Odlikuje je bijela pokoica dok je meso ute boje. Sorta je idealna za uzgoj na podruju Bosne i Hercegovine, te je prikladna za svjeu potronju. Dospijeva odmah iza najranijih sorata pritom formirajui srednje velike, ujednaene ovalne gomolje s plitkim okcima. Monaco je takoer vrlo rodna sorta krumpira s odlinim kulinarskim osobinama (AB tip). Gomolji navedne sorte se ne raskuhavaju te se mogu posluiti kuhani leo, na salatu, kao i peeni s mesom na klasian nain. Sorta je otporna na bolesti zbog ega je proizvoaima krumpira puno prihvatljivija u odnosu na Lisetu. Zbog toga svi oni koji su imali prigodu uzgajati obje spomenute sorte, Monaco u argonu nazivaju poboljanom, oplemenjenom Lisetom. Pored toga, proizvoai hvale sortu Monaco i zbog lijepa izgleda gomolja ija je pokoica glatka, a gomolji ujednaeni, to bitno olakava prodaju na trnicama i na policama trgovina. Ako svemu pridodamo dobru otpornost na nedostatak vode tijekom uzgoja i iznimno dobre kulinarske osobine, Monaco e u budunosti svakako biti sorta od veeg znaaja za Bosnu i Hercegovinu. Evolution je rana sorta krumpira. Gomolji su ovalnog oblika, dosta veliki, lijepe crvene boje pokoice i svijetloute boje mesa. Sorta se preporua za proizvodnju mladog krumpira na podruju Mediterana. Trai osunana, laganija tla koja se mogu navodnjavati. Sorta se koristi za svjeu potronju i nije pogodna za dulje skladitenje. Ne podnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korova. Roko pripada skupini kasnih sorti, duina vegetacije 140 dana. Znaajka sorte je crvena do svijetloljubiasta boja pokoice, dok je meso bijele boje. Sorta se koristi za svjeu potronju, ali je pogodna za skladitenje. Tolerantna je na visoke ali i niske temperature. Ova sorta je jedna od najboljih sorti krumpira za zimnicu. Odlina je za kuhanje ali i peenje (posebno dobra za peke)Obiljeje: Visoki prinos, lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoe.
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Pekaro

Roko

Stirling

Evolution

Pekaro pripada skupini srednje kasnih sorti krumpira s vegetacijom od oko 120 dana. Pokoica gomolja je glatka, crvenkaste boje dok je meso uto obojeno. Gomolji su prilino veliki, ovalnog oblika. Odlikuje je visoka tolerantnost na visoke i niske temperature. Pripada BC kulinarskom tipu. Koristi se za svjeu potronju, ali i kao krumpir za zimnicu. Stirling je srednje kasna sorta krumpira. Pokoica gomolja je svi-

jetloute boje, a meso je izrazito bijele boje. Gomolji su ovalna oblika,ujednaeni i vrlo veliki. Sorta je pogodna za sadnju na svim tlima. Potrebno je naklijavanje prije sadnje. Trai vie duika na startu, ali i u prihranjivanju. Gomolji se mogu due uvati. I na koncu, dobro zapamtite nazive ranije opisanih sorti jer ovih dana je nabavka sjemenskog krumpira koji je za potpun uspjeh proizvodnje nuno pravodobno i na pravilan nain naklijati.

Povrtnjak zimi
U odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povra dobiva vee znaenje, to se podjednako odnosi na otvoreni i zatieni prostor. Osim toga, pribliavanjem proljea potrebno je izvriti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva
Dado Mari, dipl. ing.

23

ribliavanjem toplijeg vremena u povrtnjaku se lagano intenziviraju radovi. To se posebice odnosi na sjetvu u zatieni prostor s ciljem proizvodnje prijesadnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili zatienim prostorima. Meutim, kako se najvie sije hibridno sjeme, a ono nije jeftino, savjetujemo svim uzgajivaima da strogo vode rauna o gustoi i dubini sjetve, ali i o pravilnom izboru hibrida povra. Osim proizvodnje prijesadnica, tijekom veljae obavlja se i sadnja krumpira, proljetnog enjaka, luka (arpadik), artioke, paroga i rabarbare. U Hercegovini je posebno aktualna sadnja ranog krumpira koji se ve poetkom svibnja nalazi na policama trgovina. Dakle, dok se u Hercegovini mladi krumpir vadi, u sjevernijim dijelovima zemlje u tijeku je sadnja i to preteno kasnijih sorti krumpira. Meutim, prije sadnje krumpira poeljno je u tlo unijeti i neki od zemljinih insekticida koji imaju dozvolu u krumpiru.

Dakle, blii se vrijeme kada e u povrtnjaku biti veoma ivo i vrijeme kada uzgoj povra (prijesadnica i konzumnog povra) biva vrlo profitabilan. S druge strane, ljubitelje neobinog i rijetkog povra obavjetavamo da je u Sjemenarnine agrocentre u Mostaru, irokom Brijegu, Grudama i itluku, pristigla vea koliina ovog

sjemena. To znai da i ove godine moete posijati sjemena iz neobinog svijeta tikava, tikvica, paprika, rajica, krastavaca, kineskog kupusa i ostalog povra koje inae nemate prigodu kupiti na policama trgovina ili na trnicama.

Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima VRSTA POVRA GRAAK MRKVA PERIN ROTKVICA PINAT CIKLA KOLIINA SJEMENA g/m2 25 4 3 3 3 3 VRIJEME SJETVE 01.-20.02. 10.-28.02. 10.-28.02. 10.-28.02. 01.-28.02. 20.-28.02.

BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Neke od povrtnica koje se mogu sijati krajem veljae

24

udo Piemontea je niska, srednje rana sorta. Mahuna je ute boje s ljubiastim strijama, blago zakrivljena, duga 16-18 cm i iroka oko 1,5-2 cm. Mahuna je bez vlakana. udo Piemontea je iznimno kvalitetna i vrlo ukusna sorta graha.

BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

NASHI
Dado Mari, dipl. ing.

25

U potrazi za neobinim i nesvakidanjim vonim vrstama, Nashi kruke su pravi izbor. Domovina Nashi kruaka je Kina i Japan, odakle se polako ire u ostala podruja. U Kini su poznate kao Li ili Cha-li sorte, a zapadne literature ih zajedinkim imenom naziva Nashi.

neto sasvim novo


rasporedom oborina tijekom godine i neto veom relativnom vlagom zraka. to se tie tla nemaju posebnih zahtjeva. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kruke. Stabla Nashi kruaka su neto bujnija od europskih. Veina sorata raa na dvogodinjem drvetu, no ima i onih koje rode na jednogodinjem odnosno trogodinjem. Sorte koje raaju na starijem drvetu trae neto otriju rezidbu. Nashi kruke cvatu dosta rano. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Veinom su samooplodne no ima i onih koje trebaju drugu sortu za oplodnju, pri emu treba voditi rauna kod nabavke sadnog materijala. Veina sorata iznimno dobro raa, a karakteristino je da lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema, te je stoga potrebno provoditi prorijeivanje plodova. Dozrijevanje plodova je sukcesivno i u pravilu traje do 14 dana. Pokoica plodova Nashi kruaka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se oteuje, stoga teko podnose transport. Plodovi Nashi kruaka po okusu se ne mogu usporeivati s europskim sortama, koje su mnogo plemenitijih organoleptikih svojstava. Ovisno o uvjetima skladitenja plodovi se mogu uvati 2-6 mjeseci.

uropa je za njima pokazala zanimanje tek zadnjih dvadesetak godina, prije svega zbog neobinog, za veinu naih potroaa nedojmljivog okusa. Za razliku od europskih sorata kruke drukijeg su oblika ploda zbog kojega se uvrijeilo miljenje da su nastale krianjem jabuke i kruke. U nastanku nashi kruaka, koritene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri, kineskih autohtonih sorata.Kao podloge za cjepljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata. Nashi krukama pogoduju podruja s dovoljno toplim ljetima, ujednaenim

Uvjeti uzgoja

SORTIMENT Kosui (Blagotvorna voda)


Nalazi se meu pet vodeih sorata u Japanu. Stablo je dosata bujno. Plod je velik (150-200 grama), spljotenookruglastog oblika. Meso ploda je ukasto, dosta itno. Sorta dozrijeva deset dana prije Viljemovke. Japanska sorta koja je u Italiji i Francuskoj preporuena za komercijalni uzgoj. Stablo je srednje bujno, razgranate kronje. Najvie raa na dvogodinjem drvetu. Plod je srednje velik do velik (150-250 grama), spljotenookruglastog oblika, utozelene boje. Meso je tvrdo i sono. Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke.

Shinseiki (Novo stoljee)


Plodovi nashija

Na podruju BiH uzgoj Nashi kruaka mogu je samo u njezinim junim podrujima (juna Hercegovina) zbog posebnih klimatskih zahtjeva. Budui da su po izgledu i okusu plodaneto sasvim drugo od nama bliskih europskih kruaka-ni potroai nisu za njih posebno zainteresirani.
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

26

Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze


Prigodom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova vinove loze uoiti promjene koje u nekim sluajevima mogu upuivati na razvoj opasnih bolesti, odnosno zarazu s nekim uzronicima biljnih bolesti. Koje bolesti se mogu uoiti prigodom rezidbe na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova?
Simptomi bolesti
Simptomi se tijekom vegetacije najbolje uoavaju na mladicama, i to na bazalnim internodijima (najee drugi i trei internodij), u obliku izduenih i ulegnutih tamnih lezija, koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica. U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi oituju izbjeljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve, iako to ne mora uvijek biti sluaj kod zaraene rozgve, jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu prouzroiti i druge fitopatogene gljive kao npr. Botrytis, Botryosphaeria i dr. Takoer se na rozgvi dobro uoavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile jo na mladicama tijekom vegetacije. Iz takve rozgve u rano proljee izbijaju crna plodna tijela ili piknidi, u kojima nastaju piknospore, koje onda ire zarazu. Takoer pupovi na zaraenoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze. Mladice koje izbiju iz takvih pupova esto su zakrljale i zaostale u razvoju. Ako za rezidbu ostavimo zaraenu rozgvu,

o su najee crna pjegavost ili (fomopsis), esca ili apopleksija i eutipoza ili suenje krakova vinove loze. Uoavanje simptoma bolesti vano je da bi se prigodom rezidbe poduzele neke preventivne mjere zatite, a to je, prije svega, kompletno uklanjanje takvih zaraenih dijelova vinove loze iz vinograda, ime se smanjuje izvor zaraze i irenja bolesti, te spaava ostatak zdravog dijela trsa od daljnjeg propadanja. Pojava ove opasne bolesti moe postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze, pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali, ilavka, kardinal, debit, krlet, vranac, i dr.) Uzronik bolesti je gljiva Phomopsis viticola. Bolest se nekada nazivala eskorioza, iako se pod tim nazivom podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra, koji su se prije vie koristili, a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest.

Crna pjegavost

Simptomi fomopsisa na rozgvi

pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mladice budu jako zakrljale, pa idue godine ne mogu posluiti za daljnu rezidbu. Bolest stoga iz godine u godinu iscrpljuje biljku, stalno smanjujui urod, a moe doi i do suenja zaraenog dijela okota. Zaraza piknosporama dogaa se ve rano u proljee (tijekom travnja), na poetku vegetacije, pa je to idealno vrijeme za zatitu od ove bolesti, iako prvo tretiranje treba provesti jo u razdoblju zimskog mirovanja i poetkom vegetacije.

Suzbijanje

Rezidba vinove loze

Od agrotehnikih preventivnih mjera suzbijanja najbitnije je pripaziti na rezidbu i kompletno iznoenje zaraene rozgve iz vinograda, kao i njezino spaljivanje, jer je takva rozgva stalan izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati iskljuivo zdravu rozgvu.
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

27
Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije ve je spomenuto prskanje fungicidima, i to u koncentracijama koje su do tri puta vee od onih u vegetaciji. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr.: Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Kocide DF, Cuprablau Z WP, Bakreni Dithane WP i dr. Na poetku vegetacije (poevi od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem, i to barem dva puta sljedeim fungicidima: Antracol WP 70, Chromoneb S-70, Dithane M-45, Mankozeb WP, Pinozeb M-45 WP, Star 80 WP, Delan 700 WDG, Polyram DF, Quadris KS, Shavit F WP, Dakonil 720 SC, Mikal Flash WG, Rival WP, Winner WP, Alonso WP i dr. koja daljnjim razvojem bolesti prelazi u smeu boju, zbog nekroze i suenja zahvaenih dijelova lista. Vrhovi mladica takoer venu, a moe doi i do venua i suenja grozdova. Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs (pogotovo u sluaju mlaih trsova, koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno osuiti) ili samo dijela trsa (u sluaju starijih trsova). Razvoj ovakvih simptoma ipak ne mora nuno dovesti do potpunog suenja trsova vinove loze. Uzrok ovakvih simptoma na liu i drugim organima vinove loze su patoloke promjene u unutarnjem staniju loze, koje se na presjeku trsa zahvaenog boleu ogledaju u vidu razorenog stanija utobijele boje, koje nastaje zbog djelovanja fitotoksina i enzima gljiva uzronika. Ovakve promjene se upravo dobro uoe prigodom rezidbe. Kao uzronici ove bolesti danas se, prema najnovijim saznanjima, uglavnom navode vrste gljiva iz roda Fomitiporia (sinonim Phellinus), i to vrste Fomitiporia mediterranea i Fomitiporia punctata. esto se uz ove vrste kao gljive uzronici eske navode i gljive iz rodova Phaeoacremonium (P. aleophilum) i Phaeomoniella (P. chlamydospora), a prema najnovijim podacima, vrste gljiva iz rodova Phaeoacremonium i Phaeomoniella vie su karakteristine za jednu drugu bolest koja je po simptomima jako slina eski, a zove se petrijeva bolest vinove loze. ulaz spora gljive u biljku, te u sluaju pojave bolesti uklanjanje zaraenih trsova iz vinograda. Da se bolest ne bi prenosila, karama za vrijeme rezidbe treba provoditi i dezinfekciju karama. Od izravnih ili kemijskih mjera zatite fungicidima za sada, na alost, ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspjeno mogla sprijeiti pojava ili irenje ove bolesti. Postoje podaci o razliitoj osjetljivosti/otpornosti nekih kultivara vinove loze pa se tako kao izrazito osjetljivi kultivari navode Sauvignon, Cabernet Sauvignon i dr.

Esca ili apopleksija

Posljednjih godina veliku panju vinogradara irom svijeta, pa i kod nas, zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektino venue ili suenje vinove loze, o kojoj se jo ne zna dostatno, pa se svake godine uvelike mijenjaju pogledi na ovu bolest i njezine uzronike. Iako eska nije u biti nikakva nova ili nepoznata bolest vinove loze, ipak je ona danas jo prilino nejasna, unato brojnim istraivanjima u svijetu i unato tome to je po simptomima poznata jo iz drevnih antikih vremena. Tipini simptomi eske u vegetaciji javljaju se na liu vinove loze u vidu nekroza ili palei izmeu lisnih ila, koje se ponekad mogu pojaviti iznenada u vrlo kratkom roku. U poetku razvoja bolesti ovi se simptomi na liu javljaju u vidu crvenkastoute boje,

Simptomi eske

Suzbijanje

Glavne mjere zatite od ove bolesti su iskljuivo preventivne, kao to su: koritenje zdravoga sadnog materijala, premazivanje rana od rezidbe zatitnim voarskim voskom kako bi se sprijeio

Ova se bolest po simptomima esto moe zamijeniti s eskom, ali i s nekim simptomima crne pjegavosti ili tzv. fomopsisa. Tipini simptomi ove bolesti su skraeni internodiji mladica i njihov krljavi ili bunast rast. Lie je obino klorotino i uto. Zbog takvih simptoma u rano proljee moe se zamijeniti s napadom grinja. Tijekom zime, odnosno prigodom rezidbe na presjeku rozgve ili dijelova trsa mogu se uoiti nekroze ili promjene boje stanija, najee u vidu slova V, koje se ire od sredinjeg dijela prema vanjskom. Bolest obino zahvaa jedan dio trsa, a s vremenom se iri na cijeli trs. Uzronik je gljiva Eutypa lata. Suzbijanje bolesti je preventivno, i to odstranjivanjem zaraenih dijelova trsa prigodom rezidbe i njihovo spaljivanje, te premazivanje rana fungicidima na bazi benzimidazola. prof.dr.sc. Tihomir Milievi Zavod za fitopatologiju Agronomski fakultet u Zagrebu

Eutipoza ili suenje krakova vinove loze

Simptomi suenja krakova vinove loze


BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Redovita rezidba smokve

29

Ono to rijetki voari znaju jest injenica da je smokva moda i najzahtjevnija vona vrsta u pogledu rezidbe. Ova kraljica junih krajeva doista ne trai mnogo osim u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi
Dado Mari, dipl. ing.

rije svega, potrebno je znati kako se u toplijim predjelima, gdje nema opasnosti od mrazeva smokva moe rezati u razdoblju od prestanka do poetka kretanja sokova. Ako, pak, postoji mogunost pojave jaeg mraza, smokva se orezuje neto kasnije i to pred sam poetak kretanja sokova. Ono to je bitno znati jest injenica da smokva ne podnosi rez debljih grana zato to tada rane teko zacjeljuju. Uslijed toga na tim mjestima javlja se trule ili nekroza tkiva to

u konanici moe izazvati i propadanje cijelog stabla. Nezarasla rana postaje i sredite okupljanja tetnika i drugih bolesti koji brzo prodiru kroz rahlu i spuvastu sriku grana uslijed ega drvo postupno truli i na koncu sasvim propada. Zbog toga je najpoeljnije to manje orezivati deblje grane smokve. Osim toga, radi smanjenja oteenja kore kao posljedice djelovanja sunca i mraza oko veih rezova trebamo deblo i grane premazati otopinom vapna. Nakon zavrene rezidbe sve odrezane grane nuno je sakupiti i odstraniti iz vonjaka. Kada smo sve to uradi-

li slijedi i redovita zimska zatita s 3 %-tnim bijelim uljem (Oviphyt) kojim unitavamo titaste ui. Ovo je tim vanije ukoliko nam je poznato kako je na smokvi, kasnije tijekom vegetacije ograniena uporaba insekticida. Zapravo, samo mali broj njih smijemo koristiti na smokvama tijekom vegetacije a ukoliko ne primijenimo odgovarajui moe doi do totalne defolijacije lia. Drugim rijeima, na neadekvatne insekticide smokva reagira potpunim odbacivanjem lia. Stoga se mjera zimske zatite za smokvu ini vie nego prihvatljivom.

Rezidba smokava
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

30

Uzgojni oblik za trenju


Uzgojni oblik trenje u najveoj mjeri ovisi o podlozi na koju je cijepljena. Svakako da o podlozi ovisi i razmak sadnje. Bujnije podloge trae vei razmak sadnje.

Formiranje uzgojnog oblika

Mladen Karai, dipl. ing.


a suvremenu proizvodnju trenje najprihvatljiviji je prostorni oblik popravljena piramida, koju trenja sama prirodno oblikuje. Popravljena piramida je kombinacija vretenaste piramide i vaze. Znaajke ovoga uzgojnog oblika jesu osiguravanje vrstog kostura i dobrog osvjetljenja kronje. Deblo se formira na visinu od 80 do 90 cm. Provodnica zavrava uspravnom produljnicom. Na provodnici se uzgaja 4 do 8 postranih kosturnih grana koje su spiralno rasporeene i meusobno razmaknute po visini od 20 do 40 cm. Kada se je postigla eljena visina uzgoja provodnica se odstranjuje tako da voka

zavrava zadnjom postranom granom. U prvoj godini formiranje popravljene piramide zapoinje skraivanjem sadnice za 30 cm vie od predviene visine debla. Nakon toga odabiru se 2 do 3 primarne grane duljine 60 do 70 cm koje se razdvajaju pod kutem od 45, dok se ostale grane ne diraju. Kad zapone rast sve mladice ispod prve etae se pinciraju na 10 do 15 cm duine kako ne bi konkurirale provodnici. Suvie bujne mladice pri vrhu kronje koje bi mogle postati konkurentne osnovnim granama svijaju se od polovice srpnja u luk. U veljai druge godine uzgoja, prije poetka kretanja vegetacije, obavlja se osnovna rezidba i oblikovanje etaa. Zatim se provodnica oree na 40 cm

od gornje osnovne grane. Konkurentne grane koje u prethodnoj godini nisu bile savijene ove sezone ih je potrebno odrezati do osnove. U vegetaciji do konca lipnja potrebno je pincirati mladice u blizini vrha kako bi produljnice osnovnih grana to bolje rasle. Od izraslih mladica na etaama izabiremo najpovoljnije postrane grane dok se ostale odstranjuju do osnove. U treoj godini nastavlja se odabir osnovnih etanih grana dok se na njima odabiru i formiraju sekundarne grane koje su blie provodnici. Na kraju se provodnica skrauje na visinu zadnje etae i uzgojni oblik popravljene piramide je oblikovan. Nasad trenje ne zahtjeva armaturu.

Podloge koje se najee koriste za trenju Santa Lucia 64


Selekcija je raeljke koja se vegetativno razmnoava. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. Ima dobru usklaenost s trenjom i daje stabla do 20% manje bujnosti od sjemenjaka. Ova podloga ubrzava poetnu rodnost i zriobu plodova. Generativna je podloga. Ubraja se u novu selekciju Santa Lucie. Umjerene je bujnosti, a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje neto slabiju bujnost (5 do 10 %), ranije stupa u rod, daje krupnije plodove bolje kvalitete i bolje podnosi vlana tla. Pogodna je za dobro drenirana, siromana i vapnenasta tla.
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Santa Lucia 405

KALEMARSKI VOSAK
ZA ZATITU RANA DRVENASTIH BILJAKA

31

Obavezno premazivanje rana

Ivica Doko, dipl. ing. o naslovu bi rekli kako je medicina razvila svoju granu i u voarstvu. Ali, na svojevrstan nain doista je tako. Rana je rana, bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba to prije zalijeiti. A kako je mirovanje vegetacije pravo vrijeme za rezidbu voaka, jasno nam je kako e i rezanih rana biti previe. Kako bi rane nastale rezidbom to prije sanirali, trebamo nabaviti kalemarski (voarski) vosak ijom masom moramo premazati sva vea rezana mjesta. Zato? Zato to su takva mjesta idealna za prodor patogenih gljivica koje u konanici mogu unititi cijelo stablo. S druge strane, takva mjesta su idealna za mnoge tetnike koji na njih odlau jaja (jabuni staklokrilac) ili na njima formiraju kolonije (ui). Osim toga, navedeni vosak slui i za saniranje oteenih dijelova stabla a koje su posljedica ljudske nepanje ili nekoga drugog imbenika. Stoga pri rezidbi ne vodite rauna samo o otrim karama ve i o sredstvu koje e na najuinkovitiji nain zacijeliti nastala rezana mjesta!
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

32

ZIMSKA REZIDBA VOAKA


obvezna agrotehnika mjera
Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo moe izvoditi od opadanja lia u jesen pa sve do kretanja vegetacije koncem zime i poetkom proljea. Poto je zimska rezidba veoma bitna za buduu rodnost i kakvou plodova u vonjak ne smijemo ulaziti bez odgovarajueg pribora i alata
Ivan Peri, dipl. ing.

ez voaka je vrlo sloen i odgovoran posao, koji se jo ni dan danas esto ne obavlja dovoljno struno. Jer, treba znati kako je za pravilno obavljanje reza nuno puno strunog znanja iz morfologije (oblija),

fiziologije (promjena u ivotu voke) i ponaanja voaka prema rezu, ovisno o ostalim uvjetima uzgoja. Dakle, jednom rijeju, za provoenje rezidbe potreban nam je kompletan strunjak. No, to ne znai da smijemo izgubiti hrabrost i izbjegavati rezidbu voaka jer je i loije izvedena rezidba bolja nego nikakva.

Stoga, emo vam ovim lankom nastojati pomoi da rezidbu svojih voaka obavite to pravilnije.

Kod rezidbe koristite voarski vosak

Rezidba voaka

Kako se esto radi neznanja ili zato to je vonjak iznimno velik, zimskoj rezidbi nerijetko pristupa ve neto ranije tj. tijekom rane jeseni, voke mogu osjetiti svojevrsne posljedice. Naime, rezidba u jesen nije tako povoljna jer rane ne mogu potpuno zarasti, pa su podlone napadu uzronika bolesti i tetnika, te utjecaju niskih zimskih temperatura. Tako je nuno znati kako se zimska rezidba izvodi samo kad temperature ne padaju ispod nitice. S druge strane, da na orezanom mjestu ne bi omoguili prodor patogenih mikroorganizama ista ta mjesta odmah po rezidbi trebamo zatititi, odnosno, premazati voarskim voskom. Na taj nain potpomaemo brzom zacjeljivanju rana nakon ega je i orezana voka manje podlona negativnom utjecaju nepovoljnih imbenika okoline (mraz,
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

33
tetnici i bolesti i dr.). Voarski vosak se nanosi vrlo jednostavno i u tu svrhu moemo koristiti etkice ili male kistove s tim da vea rezna mjesta moramo premazati dva puta.

U rezidbu samo s otrim voarskim alatom !

Vrlo esto se dogaa da u veliki i vrlo ozbiljni posao zimske rezidbe odlazimo nepripremljeni tj. s neodgovarajuim reznim alatom. Jer, treba znati kako sve voarske kare djelomino nagnjeuju stanije kore i drveta. To nagnjeivanje kore i drveta je manje izraenije to su i kare otrije. Iako na tritu postoji veliki broj proizvoaa voarskih kara svakako treba napomenuti kako se njima trebaju rezati samo izboji do 30 mm debljine. Svakako da su u tu svrhu najpodesnije profi kare s dvije suprotno postavljene otrice, koje dobro lee jedna na drugoj (no na no). U novije vrijeme se mogu kupiti i kare s teleskopskim drkama (koje se mogu produljiti) za rezidbu manje pristupanih dijelova kronje. Za deblje grane i presjeke treba, pak, koristiti namjenske voarske pile koje mogu biti lune (s okvirom) i lisne (bez luka), a kojima list moe biti preklopni. Pile s listom su praktinije za provlaenje kroz kronju, osobito ako se mogu sklopiti jer su rezau ruke slobodne za penjanje pa je i vjerojatnost ozljeivanja puno manja. Cilj svake rezidbe jest osigurati kronji to vie svjetla i prozranosti. Pored toga, rezidbom trebamo odravati ravnoteu izmeu dijelova kronje ograniavanjem bujnijih grana u korist onih manje bujnih. Takoer, rezidbom je nuno regulirati i alternativnu rodnost a to podrazumijeva pojavu izmjene rodnih i nerodnih godina prouzroenu nedostatnom prehranom voaka u rodnim godinama. Rezidbom

Rezovi na debljim granama se moraju premazati

je takoer bitno regulirati vegetativni i generativni rast to znai da je potrebno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima i nerodno s vegetativnim pupovima. I na koncu, rezidbom se u velikoj mjeri moe utjecati na poboljanju kvalitete i trajnosti plodova, a to znai kako je jednom rijeju zimska rezidba neophodan zahvat u voarskoj proizvodnji i to kao osnovni regulator redovite rodnosti i eljenog kvaliteta proizvoda.

to na kraju rei ve napomenuti kako vas u narednom razdoblju eka obilje radova u vaem vonjaku. Jer, voke osim to treba pognojiti stajskim i mineralnim gnojivima treba i adekvatno orezati. Posebice je to naglaeno kod mladih vonih sadnica kojima treba pravilno oblikovati kronju. Ukoliko im to pravilno ne uinimo u prve tri-etiri godine ivota kasnije je to nemogue ispraviti. Jer, kod formiranja uzgojnog oblika mladih voaka treba osigurati i snaan skelet koji e moi izdrati puno optereenje rodom. Ali, ukoliko sami niste vjeti rezidbi, nadati se da e vam netko i pomoi u tom zahtjevnom poslu!

Osnovni ciljevi rezidbe

BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

35

Vezanje vinove loze i voaka


Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze, vezanje jednogodinjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Ali, trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao moe biti znatnije olakan primjenom profesionalnih traka kao i runih rezaa
Mladen Karai, dipl. ing. nasadu vinograda esto svaki trs ima svoj vlastiti kolac. Uz kolac se vee stablo trsa, a krakovi se veu uz glavnu icu. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Stablo se vezuje pagom ili odgovarajuim plastinim materijalima. Meutim, openito gledano, za vezivanje stabla, krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od razliitih materijala kao to su: kudeljni konopac (paga), rafija, plastini lik, plastini lanii ili prstenovi od eline ice.

Gumeno vezivo i prstenovi za sjeenje

Profesionalne trake za vezanje vinove loze

Iako se u Hercegovini, u svrhu vezanja, ponajvie koristi lik posljednjih se godina uoila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. Naime, pojedini vinogradari su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i jaanja stabla vez kontinuirano treba i poputati, odnosno, obnavljati zato to se vezivo lako usijeca u stablo. Na taj nain dolazi do poremeaja u kolanju sokova, to pak moe imati nesagledive poslje-

dice po cijeli trs s obzirom na injenicu da se vezanje loze vri na nekoliko mjesta. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara, a u svrhu vezanja vinove loze, nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su nainjene od plastino-gumiranog materijala s praznom sredinom. Zahvaljujui tomu, navedene trake se lako rasteu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadravaju nekoliko godina, tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje ime je i cijeli posao uvrivanja loze bitno olakan. Iste te trake mogu se, osim u vinogradima, koristiti i u vonjacima.

Runi rezai

Poto se sav posao oko vezanja vinove loze uglavnom svodi na runi rad

proizvedeni su i odgovarajui rezai ijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavljuje. Naime, radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju nainjene savinute otre rezae. Na taj nain, im se loza povee dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadravanja moe prijei na privrivanje sljedeeg trsa. Meutim, dok se profesionalna traka za vezanje loze poprilino udomaila u hercegovakim vinogradima, runi rezai su jo uvijek apstraktni pojam. Ali, ne radi svoje nefunkcionalnosti ve iskljuivo radi neznanja vinogradara. Stoga se nadam da e i ovaj lanak potaknuti nae vinogradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potrae i spomenute rune rezae.

Vezanje vinove loze


BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

37
Velimir Lasi, dipl. ing. eliki broj hobi voara kao i ljubitelja junog voa u potrazi za sadnicom mandarine postavlja pitanje: A imate li klementinu? Obino ni sami ne znaju zato trae iskljuivo tu sortu mandarine. Valjda su nekada uli za nju ili su je pak kuali te im je stoga i ostala u pamenju. Idui tragom tog pitanja ustanovili smo da je podrijetlo klementine pomalo i mistino. Tako legenda kae kako je postojao fratar Clement u nekom samostanu u

Klementina traenija od mandarine


Posljednjih nekoliko godina mnogi voari amateri trae sadnice klementine. Razlog lei u injenici to su mnogi od njih prezadovoljni plodovima klementine koje uglavnom kupuju u prodavaonicama voa. Ipak, sa sadnjom klementine na podruju Hercegovine treba biti oprezan jer je manje otporna na hladnou.
klementina uglavnom nee imati sjemenke samo ukoliko se uzgaja sama. Meutim, radi sonog mesa, ugodna okusa i arome te obilja C vitamina svakako se preporua za zimsku trpezu. Klementina je manje otporna na hladnou, plodovi su joj slai i ukusniji od sorte uniu, bez sjemenki. Manja je od mandarine te je crvenkaste boje, a sazrijeva negdje oko prosinca. Eterino ulje se dobiva hladnim preanjem kore, kao to je pravilo kod citrusa. Ulje posjeduje svjeu ljutu citrusnu aromu, poput narane ili tangerine, ali tanju sa skoro cvjetnom slatkastom nijansom. Perfektno se mijea s drugim uljima, pogotovu citrusnim i cvjetnim. Tradicionalno eterino ulje klementine se koristi kao antidepresant i sredstvo za smirenje i relaksaciju. isto ulje se mora koristiti s oprezom, jer je fototoksino i moe iritirati kou. Ulje klementine se esto koristi u sastavu dezodoransa, kao i u parfemima.

u Misserghin, u Aliru. Tako da nije do kraja jasno po kojem od dva Clementa klementina je dobila svoje ime. Premda se pria da su je Kinezi napravili mnogo ranije. Tomu u prilog idu i botaniari koji tvrde kako je klementina nastala krianjem izmeu mandarinke i gorke narane u Aliru odakle je proirena u sve agrumarske zemlje na Sredozemlju. Kako nemaju kotica i dosta su slatke, od svih citrusa najbolji su sastojak vonih salata kojima daju potrebnu svjeinu i miris. Ali, trebate znati kako

Aliru i kako je iznimno volio i uzgajao mandarine. Vodio je poljoprivrednu kolu u Oranu. U svome velikom nasadu pronaao je prirodnu mutaciju, bez kotica a glatke kore i iznimne slasti. Po njemu je onda i ova sorta dobila ime. Prema drugoj, klementinu je dobio otac Clment Rodier u vrtu za siroad

Plodovi klementine
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

38

PITANJA I ODGOVORI
Zatita voaka od divljai
Svake godine u svom vonjaku (ljiva, jabuka i breskva) imam oteenja na stablima, najvjerojatnije da potjeu od zeca. tete su vidljive samo na stablima jabuka, na deblu i prvim granama. Postoji li nain da zatitim svoje voke. Vonjaci na podruju srednje i sjeverne Bosne posebno tijekom zimskih mjeseci sa snijegom, esto stradavaju od zeca. Naime, zec grize koru mladih voaka i na taj nain priinjava ozbiljne tete. Mladi nasadi voaka mogu se uspjena zatititi mreama koje se postavljaju oko svake voke (mree se mogu kupiti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama), dok se stariji nasadi zatiuju mreom ili prskaju pripravkom Kunilent R-12 u koncentraciji 5-10 %. Nia koncentracija prua zatitu 50 dana dok pripravak primijenjen u veoj koncentraciji titi voke i do 80 dana. Ivica Doko, dipl. ing. Moete li mi objasniti zato je u vonim rasadnicima teko pronai cijepljene, odnosno, kalemljene sadnice oraha i koliko je vremena potrebno da sadnica-sijanac uope doe na rod? Unaprijed zahvalan! Istina je da u vonim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha i da je u ponudi najee njegova sadnica-sijanac. Razlog lei u sloenosti i potekoama kod samih tehnika cijepljenja oraha zbog ega na tritu imamo i njihovu stalnu nestaicu. Jer, orah je za razliku od drugih vonih vrsta, koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova vegetativnih i generativnih podloga (primjerice jabuka), ogranien zapravo na samo jednu podlogu. Rije je o podlozi uzgojenoj iz sjemena ime se razumljivo i produava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. Jednostavno reeno sadnica-sijanac e rod donijeti puno kasnije u odnosu na cijepljeni orah. Po rijeima voara rasadniara to e biti ve za 4-5 godina a po praktinim iskustvima tek za 9-10 godina. Ako vas to pak moe utjeiti, sadnica-sijanac je nekoliko puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha. Ivan Peri, dipl. ing.

Sadnice cijepljenog oraha

Vrijedi pravilo kako e rue dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pravodobno i kvalitetno zagrnemo. Jer, u vaim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obino dolaze kada su rue jo nepokrivene. Zeleni listovi tada ve za nekoliko dana poute i otpadnu to je znak da vegetacija potpuno prestaje. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. A zagre se motikom i prave se humke, tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. Postavlja se pitanje-to e biti s dijelovima biljke iznad humke. Oni e, naime biti izloeni mrazevima i hladnoi, ali e isto tako tijekom orezivanja u proljee biti uklonjeni, pa ih i ne treba tititi od niskih temperatura. Spomenimo i kako zemlja koritena prigodom zagrtanja mora biti fino usitnjena a sve kako bi to bolje nalegla tj. kako bi sama humka bila kompaktnija. I na kraju, recimo da je zagrtanje obavezna mjera koja se provodi kod rua ajevki i mjesearki to znai da rue puzavice i penjaice u pravilu ne trae posebnu njegu tijekom zime. Mario ubela, dipl. ing.

Sorta jabuke Breaburn


U svome malom nasadu jabuka imam nekoliko stabala sorte Breaburn. Poto se radi o mladim stablima koja jo nisu raala, tako da nisam bio u prigodi kuati plodove te sorte. Molim nekoliko osnovnih znaajki te sorte. Breaburn je novozelandska sorta otkrivena 50-ih godina 20. stoljea. Pretpostavlja se da je nastala krianjem sjemenjaka sorte Lady Hamilton i Granny Smitha, iako to nije znanstveno dokazano. Smatra se visokoproduktivnom plantanom sortom i u svijetu je jedna od najvanijih komercijalnih sorata jabuke. Dozrijeva u drugoj dekadi listopada i kvalitetom je prvoklasna desertna jabuka. Plodovi su joj krupni, osnovna boja im je svijetlozelena, a obojani su mutnim crvenilom. To je jedna od prvih dvobojnih sorata. Meso je hrskavo i sono, bogatoga osvjeavajueg okusa koji dosta podsjea na okuse starih sorti jabuka. Sklona je posmeivanju mesa tijekom uvanja plodova. Mladen Karai, dipl. ing.
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Zimska zatita rua od niskih temperatura

Ve dvadeset godina Croatia osiguranje d.d. uspjeno posluje kao samostalno gospodarsko drutvo u Bosni i Hercegovini. Klju uspjeha ogleda se u tradiciji staroj 128 godina, kompletnoj ponudi ivotnih i neivotnih osiguranja, brzom i pravinom izvrenju obveza, sudjelovanju osiguranika ivota u dobiti i strunim i profesionalnim zaposlenicima. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvo osiguranicima da svaki preuzeti rizik Drutvo moe nositi bez ugroavanja tekue likvidnosti uz brzu i cjelovitu isplatu tete. Hvala na ukazanom povjerenju! Croatia osiguranje d.d. Za sva vremena

Posjedujem ozbiljniji nasad rua koje uzgajam na malo vioj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Stoga me i zanima, trebam li svoje rue tijekom zime tititi od niskih temperatura, odnosno, trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje?

Monac Monaco
www.sjemenarna.com

Monaco

GURMANSKA SORTA KRUMPIRA

MONACO. Svrstana u skupinu ranih do srednje ranih sorti. Gomolji su glatke, bijele pokoice, utog mesa. Sorta je prikladna za svjeu potronju, sa niskim sadrajem suhe tvari. Zbog dobrog okusa najee se koristi kao kuhani krumpir i krumpir za peenje. Moe se dulje skladititi. Prije sadnje preporua se naklijavanje gomolja jer tada e sorta dati svoj maksimum. U suzbijanju korova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzina. Osnovno obiljeje sorte su visoki urodi, ujednaeni gomolji odlinih gurmanskih svojstava.

i nakna a mate Nize k

ija kc A
ve od 7,19%
(*EKS 7,77%)

www.intesasanpaolobanka.ba

080 020 307

kred ite za sve de

NA DUE A PRO . GODINE AKCIJ .2013 1.03 DO 3

ve od 6,20% (*EKS 6,48%)

ve od 5,30% (*EKS 7,42%)

Za vie informacija posjetite nae poslovnice.


* EKS izraunat za iznos maksimalnog kredita na maksimalni period otplate i naknadu za obradu kredita 1% od iznosa odobrenog kredita

lanica grupe

GREEN GARDEN SUPERBRANDS ZA 2011./2012.


Valentina Vrlji Mii, dipl. oec. veana dodjela priznanja zaokruuje etvrti izbor bh. Superbrandova, koji je zapoeo okupljanjem strunog vijea u studenom 2011. godine. Vie od 1.000 domaih i meunarodnih brandova, rasporeenih u 27 kategorija, nalazilo se na listi finalista koja je pripremljena u suradnji sa vodeim agencijama za istraivanje trita (GfK, Ipsos Puls, Mareco Index Bosnia i Valicon). Za najbolje brandove glasalo se na osnovu kvalitete, prepoznatljivosti, dugogodinje dosljednosti te emotivne povezanosti izmeu potroaa i odreenog branda. U procesu odabira uestvovalo je struno vijee, sastavljeno od vodeih marketinkih, poslovnih, akademskih strunjaka i predstavnika medija, kao i preko 20.000 potroaa. Na sveanoj dodjeli je predstavljeno i etvrto izdanje bh. Superbrands publikacije koja opisuje svojevrsne branding

41

2011/12

Bosnia andhHerzegovinas C oice

Bosanskohercegovaki Superbrandovi, trine marke koje su dobile uglednu meunarodnu titulu Superbrands za 2011/2012 godinu, su predstavljene 31.10.2012. na sveanoj ceremoniji dodjele priznanja u Sarajevu. Meu mnogim poznatim brandovima naao se i brand Sjemenarne Green Garden.

Sa dodjele priznanja

studije Superbrandova koji sudjeluju u programu. Meunarodna organizacija Superbrands jedini je globalni i neovisni autoritet na podruju brandinga. Prisutna je u 88 zemalja irom svijeta, a glavni

joj je cilj identificirati vodee brandove na svakom pojedinom tritu te, na taj nain, dodatno promovirati disciplinu brandinga. Ceremonija dodjele priznanja odrana je u Hotelu Evropa Sarajevo.

Nagraeni za 2011/2012 godinu


BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

Suzbijanje monilije na kotiavim vokama


Ivica Doko, dipl. ing.

43

onilia laxa napada preteno kotiave voke: trenju, vinju, ljivu, breskvu, marelicu. Najea je na marelici, vinji i breskvi. U pojedinim godinama, od ove bolesti, moe potpuno izostati urod. Suenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Mladica procvate, ali tada vei ili manji broj cvjetova poinje naglo smeiti, suiti se i propadati. Mladica se osui. Mnogi ljudi ne znajui za uzrok svode to na hladnou ili mraz. Meutim, ako se radi o mrazu, onda se sue svi cvjetovi jedne voke, a u ovom sluaju se sue samo cvjetovi na pojedinim mladicama. Broj tako osuenih mladica s cvjetovima moe na stablu biti velik, pa itava voka ima alostan izgled jer je zahvaena u punoj cvatnji. Roda naravno nema. Najkritinije je upravo razdoblje cvatnje kada je kiovito i prohladno vrijeme s velikom koliinom vlage. Kada voka proe fazu cvatnje i plodovi malo narastu, nema vie mogunosti prodora gljive u mladicu. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje, ne dolazi do zaraze i te godine nema suenja mladica. No, u sluaju uzastopnog ponavljanja kiovitog vremena vie godina u vrijeme cvatnje, stradaju mladice, javlja

Simptomi monilije

se smolotok i voka polagano slabi i sui se. To se najee dogaa kod breskve, marelice i vinje, a daleko slabije je izraeno kod trenje i ljive.

Zatita

Prvi dio zatite se odnosi iskljuivo na preventivne mjere suzbijanja, budui da bolest nije lako suzbiti, posebno ne u kinim uvjetima i jo k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Dakle, potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe granice s kotia-

vih voaka. ak i deblje grane odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. Kotiave voke se mogu rezati u vegetaciji, tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, ve za ljetnu. Dalje, obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati svi mumificirani plodovi ostali na drvetu. Takoer ispod voaka bi bilo dobro poistiti teren od moguih ostataka voa. I ono najvanije, prskanje u punoj cvatnji s organskim fungicidima: Signum, Chorus ili Switch.

Za voare koji imaju nekoliko stabla kotiavih voaka predlaemo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 20 gr koji je dostatan za jednu lenu prskalicu kojom se moe poprskati nekoliko vonih stabala.

Kemijski pripravci za suzbijanje monilije


BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

44

Gnojidba maslina
Velimir Lasi, dipl. ing.

aslina moe uspijevati na plitkim, skeletoidnim tlima koja su siromana humusom i mineralnim tvarima gdje mogu doivjeti preko dvjesto godina. To joj omoguuje njezina otpornost prema sui koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mree. No, takva stabla su slabe bujnosti, nemaju redovite prirode, a rodnost im je nia nego na stablima uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima. Ukoliko se maslina uzgaja na skeletnim tlima slabo opskrbljenim hranjivima, ona ne postie dovoljan ukupni prirast jednogodinjih izboja koji su osnova za rodnost. Duina jednogodinjih izboja je mala pa nema obilne cvatnje,

zametanja plodova i rodnosti. S druge strane maslina je vrlo osjetljiva prema slaboj prozranosti i suviku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilovasto-glinene teksture koja su slabo propusna za vodu, neprikladna za uzgoj maslina ako se prethodno ne popravi njihova dreniranost agromeliorativnim zahvatima. Prikladna tla za uzgoj maslina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta, duboka, drenirana, dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima te neutralne reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkaline reakcije, ali ako su kisela i ne sadre dovoljno kalcija, tada se preporua kalcifikacija. Redovita gnojidba organskim gnojivima je vrlo vana u popravljanju svojstava loih tala (skeletnih i glinenih) jer

Gnojidba mladih maslina gnojivom Biolivo

osim hranjivih elemenata, gnojivom se unosi organska tvar koja poveava sadraj humusa, popravlja strukturu tla i povoljno utjee na mikrobioloku aktivnost . Kod teih glinenih tala popravlja prozranost i toplinu, a kod laganih skeletnih tala organska tvar zadrava vlagu i ublaava suu. Za gnojidbu maslina posebno su prikladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljanim nainom otputanjem duika. Naime, osnovna znaajka ovog gnojiva je da postupno otputa duik kojeg biljka postupno usvaja. Dakle, nema ispiranja duika bez obzira na kie tijekom zime. Osim fosfora (3%) i kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bogato organskim ugljikom (42%). Organsko gnojivo BIOLIVO je optimalno za gnojidbu maslina zahvaljujui i dodatku bora. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj, koji potie sintezu nukleinskih kiselina i klorofila. Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju, jer bor pomae pri oplodnji i primjenom bora poveava se postotak oploenih cvjetova. Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo, od zime do proljea. Preporua se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. Koliina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu.
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

46

Europska gnjiloa pelinjeg legla


Kruno Laec, dr. vet. med. zronik bolesti je nesporogena gram-pozitivna bakterija Melissococcus (Streptococcus) pluton. Vrlo je otporna, i ako zaostane u sau moe izazvati bolest i nakon vie godina. Sa sigurnou je moemo izolirati samo iz crijeva ive liinke mlae od etiri dana. Izolaciju iz starijih, uginulih liinki oteava mogua prisutnost drugih bakterija. Za pojavu bolesti osim uzronika potrebno je i djelovanje razliitih negativnih imbenika u konici ili izvan konice (slaba zajednica, zajednica bez matice, nagle promjene temperature, kina proljea, slaba paa nakon dugih

Europska ili blaga gnjiloa pelinjeg legla je bakterijska bolest nepoklopljenog legla. Oituje se promjenama boje i poloaja, a na kraju i ugibanjem liinke u dobi izmeu etiri i pet dana.
izmeu konica prenositi grabeom, prometom meda te kontaminiranim priborom i opremom. Glavni simptom bolesti je promjena boje liinke. Gubi bijelu boju i sedefast sjaj. Boja se mijenja od bijele preko ute, sive pa sve do tamnosmee. Liinka e promijeniti i svoj poloaj u stanici saa, i to tako da se isprui, ponekad prelazei rub stanice. Moe pasti i na podnicu. U zadnjem dijelu srednjeg crijeva liinke mogue je uoiti prljavoute do sive nakupine. U pravilu, koica liinke ostaje sauvana i lako se moe izvui iz stanice. Kako liinke ugibaju u stadiju nepoklopljenog legla, pele istaice lako ih uklanjaju. Na taj nain bolest se moe drati pod nadzorom i blagog je tijeka, pa ju pelar i ne primijeti. Propala liinka na kraju se osui, a kako se ne dri za podlogu moe se lako izvui. Ako zaraena liinka ne ugine ve se nastavi razvijati, obino povrati sadraj u kojem su bakterije na unutarnju stranu poklopca i na taj nain iri bolest. S obzirom na vrstu sekundarne infekcije, u zaraenom leglu razvijaju se razliiti mirisi. Ako je prisutan Bacillus alvei, javlja se jak smrad po pokvarenom siru, a liinka se pretvara u bezoblinu smeu, sluzavu i rastezljivu tvar. Kad se razmnoi Streptococcus apis, liinka ima kiselkast miris i pretvara se u suhu mrviastu tvar. Sam tijek bolesti moe se znatno razlikovati od konice do konice. Ponekad bolest izbije naglo, ugine veliki broj liinki, smanjuje se broj pela i zajednica propada. Ipak, puno je ei blagi oblik kod kojeg se bolest iri polako, ugiba mali broj liinki i zajednica ne slabi. Nakon odreenog vremena ugibanje liinki moe samo od sebe prestati. Dijagnoza bolesti moe se postaviti samo na temelju potvrenoga mikroskopskog nalaza uzronika u sadraju
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

zima). Sam tijek bolesti ovisit e i o sekundarno prisutnim bakterijama kao to su Bacillus alvei, Bacterium eurydice i Streptococcus apis. Bolest se najee javlja u proljee i rano ljeto. Proirena je po cijelom svijetu, pa je nalazimo i u naoj zemlji iako nije uestala. Od europske gnjiloe obolijeva nepoklopljeno pelinje leglo, i to u prvom redu savijene liinke matica, radilica i trutova stare etiri do pet dana. Liinka se zarazi kada hranom u svoj probavni trakt unese uzronika bolesti. Ako nema legla, uzronik e se zadravati u crijevima odraslih pela i u ostatcima hrane i otpadu na podnici konice. Ako su zaraeni med i pelarska oprema, bolest e se dalje

Pregled konica

47

crijeva liinke. Zato je u sluaju sumnje na bolest potrebno preko podrune veterinarske ambulante u nadleni laboratorij poslati uzorak saa (najmanje 10x10 cm) s vidljivim promjenama, zamotan u novinski papir i spremljen u drvenu ili kartonsku kutiju. Uz njega obvezno treba poslati i popratni dopis, a izvana naznaiti da je rije o zaraznom materijalu. Oboljela pelinja zajednica moe se sanirati na dva naina- bioloko-uzgojnim mjerama i tretiranjem lijekovima. Kada se utvrdi europska gnjiloa pelinjeg legla, treba pregledati sve zajednice i utvrditi proirenost bolesti. Iz oboljelih zajednica izvade se okviri koji sadre vei broj uginulih liinki. Sae iz njih treba pretopiti u vosak. Zajednice pojaavamo leglom i mladim pelama iz jakih zajednica, vodei rauna da ih zbog toga ne oslabimo. Ako pelinja zajednica u potpunosti propadne zbog bolesti, sae dezinficiramo pretapanjem, a konicu opaljivanjem plamenom. Od lijekova dajemo antibiotike-najee geomicin ili streptomicin u eernoj otopini, i to 1 gram antibiotika na litru eerne otopine (1:1). Lijek se daje
BROJ 84 SIJEANJ / VELJAA 2013.

u manjim koliinama (0,2-0,25 litre) svakoga drugog dana, da ga pele ne bi unosile u medite, nego da ga iskoriste za sebe i prehranu legla. Poeljno je da se za trajanja terapije medite skine i na taj nain sprijei kontaminacija meda lijekom. Europska gnjiloa pelinjeg legla ne napada jake pelinje

zajednice, pa se u profilaksi bolesti naglasak stavlja upravo na njihovo jaanje. Trebamo voditi rauna, izmeu ostalog, o pravilnom uzimljavanju i osiguravanju dovoljnih koliina hrane. Pribor i opremu kojom radimo na pelinjaku svakog dana trebamo temeljito oistiti i dezinficirati.

50

ZANIMLJIVOSTI
Arapski jasmin sirovina za parfimerijsku industriju Vanilija vrlo skupi zain
Prava vanilija je poslije klinia drugi najskuplji zain na svijetu. To ne udi kada se zna koliki je troak potreban za njezinu proizvodnju. Izvan domovine svaki se cvijet mora runo opraivati jer nedostaju specijalno prilagoene pele za tu namjenu. Potrebno je 5-8 mjeseci da bi se mogli brati poluzreli plodovi, a svaki nalet hladnoe tijekom tog razdoblja uniti berbu. Nakon toga plodovi se kratko zagrijavaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci i to prvo svakodnevno na suncu, a potom umotani u vunene deke. Preko noi uvaju se u zrakonepropusnim spremnicima kako bi se sauvala aroma.

Arapski jasmin ne potjee iz Arabije, ve svoj naziv zahvaljuje injenici to su ve u srednjem vijeku arapski trgovci donijeli njegove mirisne cvjetove u Europu. Danas oni slue za aromatiziranje aja od jasmina, te za dobivanje ulja za parfumerijsku industriju. Za hinduse i budiste oni su simbol istoe i stoga omiljeni rtveni prinos. esto se uzgajaju oblici s punim cvjetovima koji nemaju pranike i mogu se razmnoavati iskljuivo presadnicama. Kao ukrasne biljke, i to ne samo u tropima, slue i mnoge druge od preko 200 vrsta roda Jasminum. Vrsta J. polyanthum, primjerice, s perastim listovima i esto crvenkastom cijevi vjenia, nudi se kao sobna biljka, dok domai jasmin (J .nudiflorum) koji cvate utim cvjetovima ukraava nae vrtove u rano proljee

Kakaovac doping ili ljubavni napitak


Kakaovac je biljka iz ijeg se sjemena dobiva kakao prah. Plodovi su crveni, dugaki 30 cm, crvenosmee boje s brojnim sjemenkama veliine do 3 cm. Podrijetlo vodi iz Amazonije. Kakaovac se u Srednjoj i Junoj Americi uzgajao i prije dolaska Europljana. Za Asteke je kakaovac bio sredstvo plaanja i svojevrstan doping koji se davao ratnicima. Casanova ga je smatrao ljubavnim napitkom. Doista, kakaovac sadri osvjeavajue sastojke koji mogu razviti i neku vrstu ovisnosti. Odmah nakon berbe sjemenke kakaovca nisu jestive, ve ih je potrebno fermentirati da bi se razgradile gorke tvari, a razvile tipine aromatske tvari. Kakao-maslac koji se javlja prigodom proizvodnje kakao praha, koristi se u kozmetici i farmaciji.

Nourak cvate u poslijepodnevnim satima

za izdavatvo i grafiku djelatnost


Vaganska 5., 88220 iroki Brijeg, BiH Tel.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: info@tiskara-logotip.com www.tiskara-logotip.com

LOGOTIP d.o.o.

Nourak je viegodinja biljka, no i kod nas se moe uzgajati kao jednogodinja zeljanica. Svoj naziv zahvaljuje mnotvu boja svojih cvjetova. Veina naziva u drugim jezicima povezana je, meutim, s injenicom da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne, a pred jutro se ponovno zatvaraju. Njegova navodna aka je zapravo ovoj pricvjetnih listova. Korijen daje izrazito jako laksativno sredstvo, a cvjetovi u Aziji slue za bojenje ivenih namirnica.

Roko Roko
www.sjemenarna.com

Roko

NAJKVALITETNIJA SORTA KRUMPIRA ZA ZIMNICU

ROKO. Pripada skupini kasnih sorti. Zamjena za sortu Romano sa puno boljim osobinama. Karakteristika sorte je crvena do svijetlo ljubiasta boja pokoice gomolja dok je meso gomolja bijele boje. Gomolji su dosta ujednaeni. Sorta se koristi za svjeu potronju, ali je pogodna za due skladitenje. Gomolji se koriste za kuhanje i peenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature. Obiljeje: Visoki urod, lijepi ujednaeni gomolji srednje veliine, odlini za kuhanje i peenje.

Za 10-15 litara vode

You might also like