2011/12

Bosnia andhHerzegovina’s C oice

Green Garden • broj 84 • siječanj / veljača 2013. • godina XIII

- Sadnja ruža - Cijepljenje lubenice - Nove sorte krumpira - Kalemarski vosak - Europska gnjiloća pčelinjeg legla
info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

KLUB

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

Riječ urednika
Prvi broj glasila Green Garden u ovoj godini na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najveći broj priloga vezan je za voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i cvjećarstvo. Početne stranice glasila obiluju temama iz cvjećarstva među kojima se izdvaja nekoliko članaka koji obrađuju pojedine cvjetne vrste. Tako možete pročitati prilog o kameliji, jaglacima,te prilog o ružama. Početkom veljače u južnim područjima Hercegovine kreće sadnja krumpira.. Kako bi proizvođačima olakšali izbor sorti, pripremili smo poseban prilog o novim sortama krumpira. Ovih dana, na području Hercegovine, u tijeku je rezidba voćaka i vinove loze, iza koje slijedi vezanje i formiranje uzgojnih oblika. Za ljubitelje voćaka i vinove loze pripremili smo poseban prilog o rezidbi i vezivima koja se koriste za vezanje voćaka i vinove loze. Za vinogradare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze čije simptome vinogradari mogu uočiti prilikom rezidbe vinove loze. Na stranicama posvećenim zaštiti bilja možete pročitati nekoliko zanimljivih članaka od kojih izdvajamo prilog o zaštiti koštičavih voćaka od monilije. Ovo je samo dio sadržaja prvog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje. Uredništvo

Editor’s word
The first issue of Green Garden this year, on its pages, brings you many interesting articles from different fields of agricultural production. The largest number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal with particular types of flower, so you can read articles about camellias, primroses and article about roses. The beginning of February in south Herzegovina is time when many producers start with planting of seed potatoes. To make it easier for them to choose what varieties will they plant – we have prepared special article about new seed potato varieties. These days, in Herzegovina, it’s time for pruning fruit trees and grape wine, and after that will follow binding and forming of farming form. Fruit growers and winegrowers can find special article about pruning and about binders that are usually used for binding fruit trees and grape wine. For winegrowers we also prepared article about grape wine diseases which symptoms can be seen during the pruning. On the pages dedicated to the plant protection you can read a couple of interesting articles from which we recommend article about protection fruits from Monilia laxa. This is only a part of everything that you can find in the first issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers. Editor’s office
Zimska rezidba voćaka - obvezna agrotehnička mjera .....................................32 Vezanje vinove loze i voćaka .........................35 Klementina traženija od mandarine ............37 Pitanja i odgovori .......................................... 38 Green Garden - Superbrands za 2011./2012. ..41 Suzbijanje monilije na koštićavim voćkama ...................................................... 43 Gnojidba maslina ..........................................44 Europska gnjiloća pčelinjeg legla.................46 Zanimljivosti .................................................. 50
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Sadržaj
Uzgoj ruža .........................................................4 Kamelija – zimska kraljica cvatućega grmlja ...........................................5 Sadnja živice .....................................................6 Sniježna plijesan - veliki problem nakon otapanja snijega ............................... 8 Visibaba - vjesnik proljeća ..............................9 U potrazi za neobičnim i lijepim...................10 Cijepljenje lubenice na tikvu ......................... 13 Hibridi lubenice za visoke urode...................14

Sjeme u traci ...................................................16 Uzgoj graha mahunara ..................................18 Naklijavanje krumpira....................................19 Nove sorte sjemenskog krumpira ............... 20 Povrtnjak zimi.................................................23 “Nashi” kruške - nešto sasvim novo............25 Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze ......... 26 Redovita rezidba smokve ............................. 29 Uzgojni oblik za trešnju ................................ 30 Kalemarski vosak za zaštitu rana drvenastih biljaka........................................ 31

Novosti, obavijesti, najave!!!
Na početku smo još jedne godine i novog broja Green Garden glasila, te se veselimo nastavku zajedničke suradnje i druženja kroz Klub Green Garden i Green Garden glasilo. I ove godine članove Kluba Green Garden čeka niz pogodnosti pri kupovini, posebne akcije, popusti i ponude. Što se tiče samog glasila, kao što i sami možete vidjeti, napravili smo neke tehničke izmjene vezane za dimenziju i format glasila, povećali broj stranica glasila, doradili koncept glasila, ali i dalje to ostaje stručnoinformativno glasilo sa još više informacija, savjeta, ideja i raznih zanimljivih sadržaja. I zato i ove godine budite sa nama, ostanite sa nama ili nam se pak pridružite kao članovi Kluba Green Garden. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@ sjemenarna.com

4
Ivana Markota, master struke

R

uže vole mjesto na kojem ima dostatno svjetlosti, ali to ne znači da biljka mora cijeli dan biti izložena suncu, pogotovo novije sorte koje vole polusjenu. Ali, važno je naglasiti da ne postoji ruža koja bi lijepo rasla i obilno cvala u sjeni, a pogotovo ne ispod krošnji drveća ili borova! Moramo obratiti pažnju da na mjestu na kojem ćemo saditi ruže ima protoka zraka, ali ne i da je vjetrometina. Poželjno je da se jame za sadnju iskopaju 15-20 dana prije sadnje. Dubina jame je 40–50 cm, a isto toliko i širina. Zemlja mora biti usitnjena i oplemenjena sa 50% odstajaloga stajskog gnoja ili humusa-komposta. Danas se u prodaju uglavnom nalaze sadnice čiji je korijen „obložen“ tresetom a nadzemni dio parafiniran. Prije sadnje, skine se folija kojom je omotan korijen, te se sadnica ruže postavlja u pripremljenu rupu. Oko sadnice se nagrće pripremljena zemlja Zemlju oko biljke potisnemo rukama i pazimo da nam biljka stoji uspravno, kao i da je cijepljeno mjesto obavezno na dubini 2-3 cm ispod razine zemlje. Tlo oko sadnice se lagano sabije. Kad se jama ispunili otprilike na 2/3 zemljom, lagano počnemo zalijevati vodom, pazeći pritom da nam ruža ne ode preduboko u jamu, pa ju stoga podržimo dok voda lagano ne popuni sve praznine oko korijena. Nakon ovoga ružu nagrnemo ostatkom pripremljene zemlje, napravimo oko ruže vijenčić od zemlje radi lakšeg otjecanja vode pod sam ko-

Uzgoj ruža
rijen i ponovno zalijemo. Napominjemo da bi kod sadnje svaka biljka trebala dobiti oko 5 l vode. Razmaci sadnje: Ako smo planirali napraviti ružičnjak, što znači da ćemo posaditi više grmova ruža u gredice, moramo znati koji su preporučljivi razmaci da bi naša gredica izgledala baš kao kod profesionalaca ili u parkovima... stoga navodimo minimalne razmake za pojedine sorte ruža. Naravno, ako želite pojedinačnu sadnju, a to znači da svaki grm stoji odvojen za sebe, razmaci mogu biti puno veći, ali na taj način nećete dobiti zatvorenu gredicu niti otočiće ruža. Penjačice se sade na razmak od 120 cm. Grmolike ruže u gredici sade se na razmak od 50 cm (ako su u pitanju manji grmovi) pa sve do 200 cm (ako govorimo o robusnijim ružama). Dakle, razmak ovisi o sorti grmolike ruže i načinu njezina rasta. Čajevke se sade na minimalni razmak od 40 cm. Ako ruže sadimo u više redova, primjenjuje se cik-cak sadnja gdje se opet pridržavamo razmaka od 40 cm između svake ruže. Floribunde (park ruže) u gredici se sade na razmak od 30-35 cm, tj. 3 kom. na 1 dužni metar. Isto tako, ako ih sadimo u nekoliko redova, koristimo cik-cak način sadnje. Mini ruže sadimo na razmak od 25 cm dok se ruže pokrivačice tla sade sa na razmak ne manji od 80 cm.

Prodaja ruža u Sjemenarninim agrocentrima
BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.

5

KAMELIJA – zimska kraljica cvatućega grmlja
Kamelije su rod zimzelenih grmova i drveća podrijetlom uglavnom iz šumskih predjela istočne Azije s toplom klimom. Rod je dobio ime, po ljekarniku -svećeniku, imenom George J. Kamell ili Camellus. Nazivaju je kraljicom među cvatućim grmljem.
Matea Pehar, dipl. ing. pororastuća i dugoživuća biljka. Uzgaja se kao lončanica, vrtni grm (visine do 4m), drvo (visine do 9m). Lišće je ovalno, tamnozeleno i kožasto s nazubljenim rubom. Nenadmašivo elegantni cvjetovi mogu biti različita oblika. Japanska kamelija posađena u lonac procvjeta još kao mala biljka, a savršena ljepota njezinih cvjetova privlači tijekom zimskih mjeseci hladnim obećanjima. Da spriječimo razočarenje zbog odbacivanja pupova i lišća, moramo uzeti u obzir neke prohtjeve ove ljepotice.

Cvijet kamelije

S

Uvjeti uzgoja

Kao prvo, kamelija ne podnosi alkalno tlo, već traži kiselo tlo, s tim da je uzgoj moguć i u tlu neutralne reakcije. Najpovoljnija pH-vrijednost za uzgoj većine sorti, kreće se od 5,5 do 6,8.

Kao i rododendroni, najbolje uspijeva u sjeni stabala koja omogućavaju djelomičnu sjenu, ali ipak propuštaju svjetlo. Stabla ih opskrbljuju prirodnim malčem – lisnjača, te pružaju zaštitu od sunca i vjetra. Ako rastu vani, moraju imati zaštitu od hladnoće, mraza i suhog vjetra. Cvjetove može oštetiti i kiša. U područjima s oštrim proljetnim mrazevima, zid prema sjeveru ili sjeveroistoku će omogućiti dodatnu zaštitu od mraza i smanjiti rizik od oštećenja cvijeta. Najbolje je uzgajati u posudi koju ćete tijekom zime držati na polusjenovitom mjestu u prostoriji čija se temperatura kreće od 10 do 13ºC. Svakako treba izbjegavati: grijane prostorije, suh i ustajao zrak, prečesto premještanje i okretanje, pretjerano zalijevanje. Kad prođe opasnost od oštrih mrazeva iznesite je na balkon ili u vrt na lagano sjenovito mjesto bez propuha.

Zalijevanje i gnojidba

Kod kamelije vrijedi pravilo: bolje manje nego previše. To se posebno odnosi na zalijevanje i gnojidbu. Zalijeva se štedljivo, ali supstrat mora biti vlažan, prejako isušivanje može biti kobno. Prihranjuje se prije cvatnje i nakon završetka cvatnje do sredine ljeta specijalnim gnojivima svaka dva tjedna, umjereno ali redovito. Ako osiguramo kvalitetan supstrat, pogreške kod zalijevanja i gnojidbe bit će manje. Biljke ne treba često presađivati, mlade svake 2 do 3 godine, a starije još rjeđe. Najpogodnije vrijeme za presađivanje je lipanj – srpanj, kada su mladi izboji završili rast. Općenito kameliju nije potrebno orezivati. Sredinom proljeća, nakon cvatnje mogu se skratiti predugački, razvučeni i oštećeni izbojci. Stare i zanemarene biljke dobro reagiraju na intenzivnije orezivanje.

BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.

Prvih godina. Ako raste kao samostalan grm. Dobro podnosi rez i vrlo je zahvalna biljka za žive ograde obzirom da lijepo izgleda kroz sva godišnja doba. da ukoliko želite živicu koja će se brzo zatvoriti onda se i sama sadnja planira malo gušće. u tom slučaju listovi dobiju žućkastu boju. Kada ste sa sadnjom završili još je potrebno živicu prikratiti kako biste potakli njezino grananje. Nakon toga. u rano proljeće prikratite samo grane koje strše i narušavaju željeni oblik. Razumljivo. koje kreću bliže korijenu. ovisno o napretku biljaka. a ukoliko raspolažete s dovoljno prostora istu tu sadnju možete planirati i u dva reda (cik-cak sadnja). Potom je poželjno vilama dodatno prorahliti dno jaraka. Što se broja sadnica tiče. Mlade grane. Lovor višnja izvrsno podnosi orezivanje i možete je održavati na visini kojoj želite. mada bolje uspijeva na sunčanim položajima. preporuča se orezivanje u ožujku i lipnju na način da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm. nakon čega donosi Izgled ograde od lovor višnje plodove u obliku crnih bobica. nakon cvatnje. Kad dostignete željenu visinu grm samo održavajte šišanjem i to u svibnju. grmove posadite na preporučenu udaljenost. skratite na polovicu da bi razgranali podnožje grma koje često ogoli. nakon sadnje. . Preporuča se visina ograde od 100 do 300 cm sadnjom 2 – 3 biljke na jedan metar duljine. pet godina rasteretite središte grma kako bi ga prozračili. ako vam se ne žuri. Slijedi zatrpava- Sadnja živice Sadnice lovor višnje nje jarka s ostatkom zemlje uz njezino pažljivo zbijanje.6 Matea Pehar. kožastim listovima. ing. Sadnice razmjestite po trasi živice na predviđenim razmacima. Brzorastuća je biljka i može prerasti okvire grma te nakon 10 godina može doseći veličinu od preko 5 metara. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Sadnja se izvodi na način da uz trasu živice prethodno nategnete uže uz koje se iskopa jarak dubine 30-50 cm i širine 40-60 cm. one ovise od veličine i načina rasta biljne vrste s tim da će vam po nepisanom pravilu za jedan dužni metar trebati od 2 do 5 sadnica. naizmjenično raspoređujući slabije i snažnije sadnice. Ukoliko pak. Dakle. kako bi i živica bila koliko-toliko ujednačena. ali i izvršiti obilno zalijevanje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke dobile dovoljne količine vode. otprilike. iskopanu zemlju iz jarka pomiješajte sa Flortis supstratom te manji dio te mješavine nanesite na dno jarka i na tu zemlju položite sadnice. te još jednom u kolovozu ili rujnu. Ž ivice se obično sade u jednom redu. Cvate krajem proljeća bijelim cvjetićima skupljenim u uspravne grozdove. Kao živicu mlade biljke šišajte u visinu i širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad. onda je dobro u rasadnicama određenu količinu unaprijed i naručiti. dipl. Biljka dobro podnosi sjenu. planirate formiranje duge živice za koju će vam trebati mnogo biljaka. Lovor višnja Lovor višnja je zimzeleni grm sa prekrasnim sjajno-zelenim 15 cm dugim. Traži dobro dreniranu zemlju i ne podnosi vapnenac. s tim da ipak u tom pogledu ne smijete pretjerivati. Svakih.

fiskars.ba ZIMSKA REZIDBA S FISKARS REZNIM ALATIMA! ZIMSKA REZIDBA S FISKARS REZNIM ALATIMA! www. www.unikomerc. 036/ 352.NOVA PERSPEKTIVA ZA PROLJEĆE! NOVA PERSPEKTIVA ZA PROLJEĆE! Ovlašteni uvoznik iidistributer firmi: Ovlašteni uvoznik distributer firmi: Tel. www.com AKCIJA AKCIJA AKCIJA -.15% .ba Tel.560. 036/ 352.15% 15% .560.unikomerc.

Ovi uzročnici bolesti mogu se pojaviti pojedinačno ili kao kompleks. . Napad snježne plijesni utječe na slabljenje biljaka Aerifikacija .izrazito se dobro razvija u uvjetima visoke vlažnosti i sniženih temperatura koje su ispod snježnog pokrivača koje nakon toga. Poa.kao i nakon razdoblja dugotrajnog zadržavanja snježnog pokrivača. Pod povoljnim uvjetima ove se površine mogu povećati i do 30 cm u promjeru te daljim širenjem bolesti zaraženi dijelovi mogu zauzeti cijelu površinu travnjaka.8 Sniježna plijesan veliki problem nakon otapanja snijega Matea Pehar. dipl. Osim toga gnojiva na osnovi željeza (željezni helati) kojima se travnjaci prskaju koncem jeseni pomažu i smanjuju napad uzročnika bolesti U slučaju da sve ove navedene mjere nisu dostatne treba pristupiti u rano proljeće uporabi sistematičnih fungicida. Ovo je vjerojatno najraširenija gljivična bolest u Europi. ovisno od analize tla. Typhula ishikariens (Speckled snow mold).sigurno je u tijeku napad snježne plijesni. M nogi ljubitelji travnjaka ostali su iznenađeni izgledom svojih travnjaka nakon otapanja snijega. Typhula incarnata (Gray snow mold). BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Među navedenim uzročnicima snježne plijesni najčešće se javlja Microdochium nivale. ing.najčešće se pojavljuje na vlažnim i suviše zbijenim tlima. Mjere zaštite Simptomi Ako na travnjaku. Naime. Fusariun nivale). potpuno odumiru. zadnju košnju treba obaviti što niže da bi smanjili lisnu površinu prije zime. nakon topljenja snijega primijetite u rano proljeće svijetlosmeđe površine promjera oko 5 cm. Simptomi napada su najvidljiviji poslije zime iako je gljivica prisutna cijele godine. uz neke sekundarne infekcije. Prvi znaci ove bolesti mogu se primijetiti već u jesen u obliku svijetložutih mrlja. Loše i kišovito vrijeme tijekom proljeća utječe na širenje micelija po cijeloj površini. Pojavu snježnu plijesni prouzročuju Microdochium nivale (Pink snow mold syn. Previsoke pH vrijednosti također utječu na pojavu i razvoj bolesti. Travnjak treba prihraniti prije zime nešto većim postotkom kalija dok dušika treba dodati u vrlo maloj količini ili ništa. Sclerotinia borealis (Sclerotinia snow mold). što dodatno otežava njihovo suzbijanje. najčešće napadane su trave finih i širokih listova kao Agrostis. Lolium. Snježna plijesan napada oslabljene i prerasle biljke . Neke trave poput Festuca rubra pokazuju izrazitu otpornost prema ovoj bolesti.prozračivanje jedna od mjera koja može bitno pridonijeti nadzoru ove bolesti. mnogi od njih žalili su se na problem mjestimičnog propadanja travnjaka koji se očituje velikim brojem „rupa“ promjera desetak centimetara. zatim uklanjanje snijega s travnjaka.

prvo dotaknu njušku tučka i oplode je s pomoću peluda koji su donijele s druge biljke. Vanjske su latice bijele.vjesnik proljeća Matea Ćorić. koju nerijetko nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvorištima okućnica gdje se često sadi i kao kultivirana biljka. a u Hrvatskoj je to zaštićena cvjetna vrsta. jedan od ranih vjesnika proljeća. od parkova. Narodni naziv je vjerojatno dobila zbog cvijeta pognuta poput stare bake (babe). . Raste obično samoniklo u prirodi. Razmnožava se sjemenom ili lukovicom. Miris joj je slab. Cvijet biljke je bijele boje prepoznatljivoga zvonastog oblika koji čine šest latica raspoređenih u dva kruga. Kako je veoma omiljena biljka.. šuma. livada. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. te okućnica. Zvonast vjenčić tvori 6 latica raspoređenih u dva kruga. Visibaba je jedna od najranijih proljetnica te često cvjeta dok snijeg još nije okopnio. 9 V Visibaba u cvatnji Jeste li znali. master struke isibaba je višegodišnja proljetna biljka velike rasprostranjenosti.. Iz lukovice se u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. duguljaste. Visibaba je i važna medonosna biljka jer je važan izvor nektara u najranije proljeće te su njezini cvjetovi prilagođeni oprašivanju pčelama. a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala i anthos – mlijeko i cvijet (mliječno cvijeće) i pridjeva nivalis – snježni. Pčele privučene nektarom. a unutrašnje su kraće.VISIBABA . Visibaba cvate od siječnja do travnja. Mliječnobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. sa zelenom pjegom na vrhu. a zatim u potrazi za nektarom unutar tog cvijeta pokupe pelud koji onda prenose dalje.

Osim radi cvjetova. Erica sp. ali promjer može doseći i do pola metra. ukrasne vrtne i balkonske posude. Europske vrste poslužile su kao početni materijal za dobivanje otpornih kultiviranih vrsta. ali i divovi visoki 1.) U kasno ljeto biljku valja podrezati. Izbjegavati bogata tla. Među postojećim vrstama postoji iznenađujuće širok raspon oblika. Samo odrežite uvele cvjetne glave da bi biljka ljepše izgledala i da potaknete rast novog lišća i obilje cvjetova. Ova vrsta sa svim svojim sortama (kultivarima) cvjeta od kasne jeseni do ranog V proljeća.8m. . Osnovno je pravilo čvrsto posaditi biljku na osunčani. za sadnju u kamenjaru. Ne naraste više od 30cm u visinu. zimski vrijesak. daleko je najpopularnija vrsta. Tipična erika je biljka zbijena rasta koja naraste oko 20cm i najčešće se sadi kao pokrivač tla. boja i zahtjeva glede staništa..crnjuša. najbolje južni položaj i u blago kiselo tlo. veličina. Ponuda boja kreće se od čisto bijele do gotovo crne. Ne režite u staro. Sjeverne Afrike i južnog dijela Južnoafričke Republike. E. (Posebno lijep dojam ostavlja erika u kombinaciji s mini ružama.carnea . crnjuša Ivana Markota. tamno drvo! Razmnožava se reznicama duljine 2.5 – 5cm u ljeto i povaljenicama u proljeće. Mediterana. Neke opće značajke ovog roda bile bi: čvrsti izbojci. zvonoliki cvjetovi.10 U potrazi za neobičnim i lijepim Postoje biljke koje svojom veličinom. Ova vrsta podnijet će blagu sjenu i neutralno do blago vapneno tlo. zanimljiva je i u proljeće kad novoizrasli vrhovi izboja zablistaju žutom ili bež bojom. Postoje patuljaste vrste. A postoje one zbog kojih je potrebno malo zastati. master struke rste roda Erica prirodno rastu u područjima Europe. Prikladna je za: vrtne gredice. igličasti listovi. bolje pogledati jer njihova ljepota se ne uoči odmah. koji oživljavaju sumorne zimske vrtove. neobičnim oblikom ili upadljivim bojama odmah skrenu pažnju na sebe. Cvatnja traje od šest do osam tjedana. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.

Sadnice ruža .

ali najmanje jednom tjedno. To je pouzdan znak da noževi zadiru preduboko. ovisno o vremenu. travu treba ponovo posijati. otpatke je potrebno temeljito ukloniti s travnjaka. kako bi se izbjeglo oštećivanje korjena trave. Prozračivanjem se taj sloj otklanja. Međutim. vodu i hranjive tvari za gust rast i zasićeno zelenilo. Koliko često prozračivati? Jednom godišnje. PROZRAČIVANJE TRAVNJAKA Kako prozračivati? Uoči prozračivanja je prvo potrebno nisko pokositi travu kosilicom. Zatim travnjak treba jednakomjerno posuti sa dušičnim gnojivom. Oni doprinose tome da vaše travnate površine dobiju ono što im je potrebno: zrak. a otvrdnuto. U tom periodu ne hodati po travi i izbjegavati bilo kakvo opterećivanje travnjaka. a stajanje na jednom te istom mjestu dok su noževi spušteni treba izbjegavati.U proljeće. očekujemo da će naš travnjak povratiti svoj stari "sjaj". Ne smije se zračiti preduboko. Izvor: VIKING Što činiti nakon prozračivanja? Nakon prozračivanja travnjaka . te raste mahovina i korov koji sprječavaju neometan dotok ovih tvari. Što se niže pokosi. vrućinu. Prozračivač se gura ujednačenim radnim tempom. Zračiti treba u ravnim paralelnim redovima. potrebni su joj voda i druge hranjive tvari. noževe treba podignuti. Ukoliko radite sa motornim prozračivačem. Ljeti i zimi se nikako ne preporuča radi ekstremnih uvjeta koji bi mogli dovesti do oštećenja korjenja. Pri tome imajte na umu da se novoposijani travnjak prvih 2-3 godine ne bi smio prozračivati. To se najjednostavnije radi pomoću motornih ili električnih prozračivača. ali obilno. Pri tome tlo ne smije biti niti previše mokro. koja će ostatke pokupiti u korpu za travu. to je rezultat bolji i to je lakše raditi. Ukoliko u travnjaku ima puno filca od uvele trave. jednom u proljeće i jednom u jesen. Travnjak postaje otporan na bolesti. travnjaku je potrebno nekoliko tjedana kako bi se regenerirao. još jedanput prozračiti pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na prvi niz redova. Kada uređaj stoji na mjestu. U slučaju da ima ogoljelih dijelova ili kod kompletnog obnavljanja travnjaka. sušu. Zato vam savjetujemo prozračivanje travnjaka. Ovakav način zalijevanja trave poboljšava produbljivanje korijena. Na kraju dodati pijesak na travnjak kako tlo ne bi prebrzo otvrdnulo. zelenijim. Što još možete učiniti nakon prozračivanja? Travu redovito zalijevati. Nakon prozračivanja. dakle. te dobro natopiti. kada trava počinje vegetirati. hladnoću. a na starim površinama sa puno korova i filca od uvele trave se može prozračivati i dva puta. PRAVILO: travnjak se zalijeva rijetko. Rezultat Voda i hranjive tvari lakše prodiru u zemlju i do korjenja trave. on se sam ne bi smio kretati prema naprijed. Kada prozračivati? Prozračivanje se preporučuje u proljeće i kasnu jesen. Prozračivanjem osiguravate mnogo godina zabave sa svojim travnjakom. Ukoliko vaš prozračivač nema već ugrađenu korpu za hvatanje otpadaka. te činimo sve kako bismo ga učinili ljepšim. na visinu od 2-3 cm. Zašto prozračivati? Kako bi trava mogla rasti. ugaženo tlo se rastrese. to najbolje možete učiniti tako da s kosilicom prijeđete preko travnjaka. Tlo bi trebalo biti samo zagrebano. te se u ovom vremenu ne preporuča kositi. vremenom se na tlu travnjaka stvara filc od uvele trave. gušćim. Noževi bi trebali zadirati u zemlju samo 2-3 mm. a ni previše suho. Pri tome treba paziti da prije skretanja motornog prozračivača noževi za prozračivanje budu podignuti.

odnosno. Ovim postupkom cijepljenje je završeno. Nakon toga se vadi biljka lubenice i odsječe se 1. Prvo se na tikvi oštrim nožem ili rukom odstrani vegetacijski vrh. . ali i tolerancija na višak soli (gnojiva) i vlage u zoni korijena nakon sadnje .4 dana sije se podloga tj. Cijepljenjem se dobije tolerancija na korijenove bolesti. potrebno je voditi računa da se s cijepljenjem nipošto ne kasni već da se ono obavi 2-3 dana poslije nicanja.tikve je aktivniji na nižim temperaturama tla. u fazi razvijenih kotiledona a što je ranije pomno i opisano. Farao i Constallation. Pogodna je za ranu i srednje ranu proizvodnju lubenice. Tikva je spremna za cijepljenje kad ima razvijena dva kotiledona lista. Potom se zareže na klin tako da legne u procijep na tikvi. Danko Tolić Opravdanost cijepljenja Sigurnost u proizvodnji lubenice. a zatim se na tom mjestu (između kotiledona) pravi oštrim nožem ili žiletom procjep dužine 1-1. I na kraju spomenimo kako iskustva u proizvodnji lubenica pokazuju da berba cijepljenih biljaka počinje oko desetak dana ranije od berbe necijepljenih. Ova metoda uzgoja zastupljena je na 95% površina u dolini Neretve. često imamo dvokratnu berbu i daleko veći urod. Preporučuju se za klasične metode cijepljenja u rascjep ili na jedan kotiledon. Cijepljena lubenica ima krupnije plodove. Da bi u tome uspio. uzgoj na istim parcelama uz visok prinos cilj je svakog proizvođača. a lubenicu bolje opskrbljuje vodom i hranjivima kad nastupe ljetne žege.5 cm ispod kotiledona. Međutim. Nakon 2 . Cijepljenjem dobijemo jači rast.presađivanja. Odgovara za hibride Romanza. Sjeme ove tikve isporučuje se naklijalo (primed seed) što osigurava visoku energiju klijanja. Polovicom travnja lubenica se sije u kontejnere sa 80 ili 100 rupa ili u neke druge posude od plastike ili stiropora. Kada je lubenica stavljena u procjep pričvrsti se posebnom štipalicom za tu namjenu.5 cm. sc. cijepljenje je postala standardna mjera. Empahasis F1 Najpoznatija hibridna podloga za lubenicu od vrste Lagenarija (tikva vodenjača).13 Cijepljenje lubenice na tikvu Mr. Ovo je vrlo bitno jer je vrijeme cijepljenja kratko (2-3 dana). Iako je malo zamršen za objasniti postupak cijepljenja lubenice na tikvu Postupak cijepljenja Pripreme za cijepljenje više je nego jednostavan. a plodovi budu bolje zaštićeni lišćem od sunca . nje u isto vrijeme. Korijen podloge . ujednačeno nicanje i prispjeće za cijeplje- BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. tikva u plastičnim kontejnerima promjera 8-12 cm.

odlično podnosi manipulaciju i transport Meso tamnocrvene boje sočno i vrlo slatko > 12 Brixa Sjemenke sitne (1000 sj. cca 20g).Rana lubenica za proizvodnju na otvorenom polju ili ispod agrila • Srednje rana lubenica vegetacije 75-78 dana • Vrlo jaka biljka.14 HIBRIDI LUBENICE ZA VISOKE URODE Mr.Još uvijek jedan od najprodavaniji hibrida lubenice • Dužina vegetacije 75-78 dana kao Farao • Hibrid jakog vigora i velikih listova koji odlično pokrivaju plodove • Odlično trpi stresove i nepovoljne uvjete uzgoja i nije sklona ožegotinama u ljetnom uzgoju • Ovalni oblik. nema šuplje srce u normalnim uvjetima uzgoja Kora vrlo tanka s tamnozelenim prugama. cijepljenjem postiže prinos viši od 60 t/ha • Otporna na fusarijsko venuće i antraknozu Constallation F1 . sporo fermentira nakon berbe i dugo se čuva Prosječna masa ploda 8-10 kg. dobro se drži na polju • Odlično trpi stresove i nepovoljne uvjete uzgoja (hladnoća i suša) • Nije sklona ožegotinama od sunca • Ovalni oblik. vrlo tanka ali tvrda i dobro podnosi transport • Meso tamnocrvene boje sočno i vrlo slatko > 12 Brixa • Sjemenke vrlo sitne.Nova visokorodna ovalna lubenica krupnih plodova BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. ako se kalemi i više (12-14 kg) Uspijeva na tlima lošije kvalitete (najbolje nacjepljena na Emphasis ili Carnivor) Zameće 2-4 ploda pa vriježi.sc. listovi odlično pokrivaju plodove Plodovi okrugli. . Danko Tolić • • • • • • • • • • Dužina vegetacije 60-68 dana Snažan rast. kora vrlo tanka s tamnozelenim prugama (visoki sjaj) • Meso tamnocrvene boje sočno i vrlo slatko > 12 Brixa • Sjemenke krupne (1000 sjemenki cca 105 g) pogodan i za izravnu sjetvu • Nema šuplje srce u normalnim uvjetima uzgoja • Zameće min 2 ploda prosječne mase 12-14 kg (cijepljena daje prinos 60-80 t/ha) • Nakon berbe sporo fermentira i dugo se čuva u skladištu • Otporna na fuzarijsko venuće i antraknozu Farao F1 . kora sa svjetlozelenim prugama. sporo fermentira i dobro se čuva u skladištu • Masa ploda 10-14 kg • Zameće min 2-3 ploda. listovi odlično pokrivaju plodove. cijepljenjem sposobna za dva termina berbe (60-80t/ha) Otporna na Antraknozu Romanza F1 .

Izbjegavajte potpuno isušivanje. Sezona vrhunca rada sječkalice je svakako jesen. To je jednostavno kad rad u vrtu olakšavaju i korisna pomagla. krošnje i odrezana živica. Tada se truljenje brže odvija. već miriše i izgleda kao plodna zemlja. ali sječkalica se može smisleno upotrijebiti i u proljeće i ljeto. Dobro gnojivo nastaje kada se prilikom kompostiranja optimizira odnos ugljika i dušika C/N. betona i sl. Kompostu je potreban zrak! Zato nemojte nikada stavljati materijale u jamu i nemojte upotrebljavati spremnike koji su zatvoreni na svim stranama. Kišne gliste su prijatelji vašeg komposta. Kod kompostiranja je važno postići pravu mješavinu „zelenih” biljnih ostataka koji sadrže dušik (N). Dobar. Uvijek je sezona sječkalice. jer je mikroorganizmima u kompostu potrebna vlaga. kuhinjski otpad i više. 7. . Najbolje vrijednosti za uravnotežen odnos C/N su od 25:1 do 30:1. te ga možete koristiti kao osnovu za malčiranje i kompost ili iskoristiti za pokrivanje površina ispod drveća i grmlja. Ovi uređaji su dragocijena pomoć u mnogim pogledima: oni čiste ostatke trave. otpake cvijeća. Kompost nemojte slagati na tvrdo tlo od kamena. To neće samo spriječiti rast divljeg raslinja nego i omogućiti čist i uredan izgled vrta. gotov kompost nema neugodan miris. U tvrdi materijal se ubrajaju grane. lišće ili isjeckani materijal.Koristimo prirodni kružni tok! Vrt je oaza osobnog zadovoljstva. U pravilu razlikujemo između tvrdog i mekanog materijala. Nemojte previše vlažiti kompost. a u mekani materijal ostaci cvijeća. ali nestaje premalo stabilnih humusnih spojeva. kao i prilikom množenja. Osim toga. Izvor: VIKING Uštedite čisti novac svojim zelenim otpadom! Proizvedite vlastito gnojivo. a privlače ih npr. 5. talog kave ili čaja. Pazite na odgovarajući odnos biljnih ostataka koje sadrže ugljik i dušik! 2. 8. biljni ostaci će sporije trunuti. Kada završite sa slaganjem komposta. i „smeđih” koji sadrže ugljik (C). Kompostu je potrebna „veza sa tlom” da bi u njega mogle prodrijeti kišne gliste i sitni organizmi. kao i lišća i uvenulog cvijeća koji se nakupljaju u vrtu. „Uredite” svoj kompost. Previše dušika je također štetno. plamenac i zova. Omiljena hrana kišnih glista su i ljuske luka. kompostiranje štedi novac: potrebno je kupiti manje gnojiva i korpa za otpatke ostaje rasterećena. a koja nastaju prilikom sjeckanja. kompost ima različite „stupnjeve zrenja” i različito izgleda upojedinim fazama. Deset pravila dobrog koposta: 1. Na to dolaze izmiješani. Pri tome značajno smanjuju volumen otkosa. Sječkalice se u svakom slučaju isplate. 9. On vraća potrošene hranjive tvari i tragove elemenata nazad u tlo i potiče život u tlu bolje od bilo kojeg drugog gnojiva. Sloj trave neka bude tanak. Nedostatak dušika ograničava mikroorganizme prilikom izgradnje njihove tjelesne supstance. drveća ili živice. Što se sve može isjeckati? U principu. ostaci češnjaka. te tako kompost značajno poboljšava teksturu tla. Ako udio ugljika prevladava. 10. 4. Rezultat: biljke postaju otpornije na štetočine i brže rastu. Kao donji sloj naslažite grublji isjeckani materijal u visini od otprilike 20 cm. kvalitetne vrtne sječkalice mogu obraditi gotovo sve što se u vašem vrtu nakupi u vidu otkosa i vrtnog otpada. STVARANJE DODATNE VRIJEDNOSTI SJEČKANJEM Kompost od isjeckanih biljnih ostataka je najstarije i najprirodnije gnojivo na svijetu. 6. 3. pokrijte ga. povrća. npr. komad prirode koji se treba njegovati i čuvati s ljubavlju. Kuhinjske ostatke uvijek pokrijte zemljom jer privlače životinje. Uz to. jer postoji opasnost od truljenja. voća te lišće. To nije čudo jer se u šaci komposta nalazi deset milijardi organizama. finiji materijali. Jer u toplim godišnjim dobima možete obraditi velike količine organskog otpada: granje. na primjer praktične vrtne sječkalice.

navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u slučajevima kada smo zemlju prethodno kvalitetno obradili. danas se u svim bolje opskrbljenim agrocentrima mogu pronaći i trake s sjemenkama peršina. . salata i dr). Osim toga. rotkvice. peršina spremne za sjetvu. Mrkve iz ovakvih traka su pravilnog oblika i standardnih dimenzija. danas se na tržištu nude posebni načini pakiranja povrtnih vrsta čije su sjemenke dosta male (mrkva.16 Sjeme u traci Izgled trake sa sjemenom Matea Ćorić. Kako bi se donekle izbjegli ti problemi. Kod sjetve povrća često puta imamo probleme sa sjetvom koji se prije svega odnose na dubinu i gustoću sjetve. fino-mrvičasto usitnili. tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako će biljke napredovati samo uz dovoljnu količinu hranjivih elemenata. Pošto smo traku položili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i obilnije zaliti. Za gnojidbu se posebno preporučuju organska peletirana gnojiva. tako da smo često puta prisiljeni nakon nicanja povrtnih kultura obavljati prorjeđivanje u dva ili tri navrata. odnosno. a samim time i olakšao posao sjetve. bosiljka Neke od povrtnih vrsta čije se sjeme nalazi u traci BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. To znači da su u navedenoj traci sjemenke posložene na pravu udaljenost što u mnogo čemu olakšava sami moment sjetve. radi se o tzv. pogotovo ako je tlo suho kako bi sjemenke došle u kontakt s tlom. Međutim. Dakle. master struke P očetak proljeća je najpovoljnije vrijeme za sjetvu povrća. Na tržištu su se pojavile trake različite duljine (najčešće pet metara) u kojima se već nalaze sjemenke mrkve. salate. peršin. Za kratak vremenski period dolazi do razgradnje trake i vrlo brzo nicanje mladih biljaka. špinata. salate. sjemenima u traci. Osim mrkve. Kod uzgoja mrkve i peršina posebno preporučamo primjenu organskog gnojiva Frutorto koje kod uzgoja ovih povrtnica isključuje primjenu mineralnog gnojiva. primjerice Biorex ili Frutorto.

Karakteristična je po dobroj toleranciji na ekstremne temperature i višak te nedostatak vlage. Obilježje sorte: Najrodnija sorta krumpira .Faluka www. Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljka daje veći broj krupnih ujednačenih gomolja. Oblik gomolja ovalan. Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlo do pozelenjavanja gomolja. Po kulinarskoj klasifikaciji pripada tipu B. prikladna za svježu upotrebu. Stabljika je srednje bujna. Gomolji su žućkasto-bijele pokožice sa mesom krem boje. plitkih okaca i mekane pokožice.sjemenarna. prilično niskim sadržajem suhe tvari i dobrom sposobnošću očuvanja. Za sadnju koristiti naklijale gomlje. jer svaka biljka daje veći broj izrazito krupnih gomolja.com Faluka Faluka SORTA VISOKIH URODA Rana do srednje rana sorta sa ujednačenim i krupnim gomoljima.

. Pošto se korijenov sustav uglavnom nalazi u površinskom sloju tla. Osnovno obilježje sorte Čudo Piemonte jest da je to iznimno kvalitetna i nada sve ukusna sorta graha mahunara.5-2 cm. potrebe za vodom su manje u odnosu na druge povrtne kulture. Mahuna je žute boje s ljubičastim strijama. Mahuna kuhanjem poprima žutu boju i pogodna je za potrošnju tijekom cijele godine. plodosmjena ima veliku važnost u uzgoju graha mahunara. Nadalje. Hit je sorta Čudo Piemontea BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. srednje rana sorta. ing. Mahuna je bez vlakana.18 Uzgoj graha mahunara Ivica Doko. Zrno je svijetlosmeđe boje s tamnijim strijama. Ipak. Drugim riječima niske sorte siju se na razmak od 5 cm dok se visoke sorte siju na veći razmak u redu. blago zakrivljena. prevelika količina vode u vrijeme cvatnje može prouzročiti opadanje cvijeta i smanjenje prinosa. boba i povrća iz iste porodice. One u toj fazi ne bi smjele prelaziti 30 stupnjeva jer se to negativno odražava na oplodnju i zametanje plodova. Čudo piemontea je niska. potrebno je znati kako sjetvu graha mahunara treba planirati na način da se izbjegnu visoke temperature G u vrijeme cvatnje. grah mahunar bi na istu parcelu trebao ponovno doći tek nakon 4 godine. u pogledu tla grah mahunar nije pretjerano zahtijevan te najbolje uspijeva na dobro dreniranim tlima kao i tlima dobre strukture koja imaju dovoljno vapna. Osim toga. Pri ovim temperaturnim vrijednostima biljke normalno niču i razvijaju se. Optimalna temperatura u fazi sjetve iznosi 20-230C dok bi tijekom vegetacije temperatura trebala iznositi 18-250C. Dobra pretkultura je krumpir kao i strna žita dok se nipošto kao predusjev ne preporučuje uzgoj graška. rah mahunar ima velike zahtjeve za toplinom koja je neophodna za normalan rast i razvoj. Ipak. Plodored i sjetva Iako većina naših poljoprivrednih proizvođača zanemaruje plodored i njegovo poštivanje. Sjetva graha mahunara obavlja se na međuredni razmak 40 do 80 cm dok razmak u redu iznosi 5-20 cm. U pogledu opskrbe vodom grah mahunar ima umjerene zahtjeve. duga 16-18 cm i široka oko 1. Sjeme se sije na dubinu od 3-5 cm. dipl. koji treba iznositi 15-20 cm. u tom pogledu moramo voditi računa da nipošto ne pretjeramo jer prekomjerna količina vode (stagnirajuća voda) može dovesti do pomanjkanja kisika u zoni korijena. Naime.

Ne smijemo zaboraviti ni povremeno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivičnih oboljenja sveli na najmanju moguću mjeru. Ukoliko se klice ne otrgnu znači da smo naklijavanje krumpira uspješno proveli. koliko nam je poznato da u Hercegovini imamo nemali broj proizvođača koji sade krumpir na velikim površinama i u velikim količinama. po mogućnosti u jednom sloju. Ali. Ukoliko smo dobro sproveli postupak naklijavanja dobit ćemo kratke klice. Monaco i dr. u tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno i okretati kako bi se klice što ujednačenije aktivirale. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.Naklijavanje krumpira Svake godine u našem glasilu Green Garden objavljujemo članke o naklijavanju gomolja pred sadnju krumpira. Faluka. U holandeze se pažljivo slažu gomolji. To je posebno važno u sušnim godinama (kao što je bila prošla) jer su tada štete od nedostatka vlage puno manje. . čiste i osvijetljene prostorije. S druge strane. ing. u ovisnosti od sorte. Arizona. polomimo. oko 1. kvalitetan sjemenski krumpir potrebno je još osigurati drvene gajbice (holandeze). pripremljene gomolje iznosimo u polje vodeći računa da klice što manje oštetimo tj. 19 U Postupak naklijavanja S naklijavanjem bi trebalo početi barem 40 dana pred sadnju i u tu svrhu treba koristiti suhe. posebnu pozornost trebamo obratiti na temperaturu koja u prostorijama treba iznositi od 13 do 18 stupnjava C. proizvođači koji sade manje količine (isključivo za potrebe domaćinstva) ne bi trebali zanemariti naklijavanje jer je poznato kako ova mjera utječe i na brže prispjevanje krumpira za 10 do 25 dana. Postavlja se pitanje zašto? Zato što se radi o veoma važnoj mjeri za rane sorte (Arnova.) kao i sušna područja (Hercegovina) jer je dokazano da se ovom mjerom prinos krumpira povećava i do 25% Mario Ćubela. dipl. Prije same sadnje. Međutim.5 do 2 cm duljine čiju čvrstinu testiramo tako što uhvatimo za klicu Priprema krumpira za naklijavanje Izgled naklijalog krumpira i dobro protresemo. onda nikako ne možemo zanemariti 25 posto veći urod. U novije vrijeme se koristi i umjetno osvjetljenje u vidu flourescentnih lampi jačine 40 do 65 W. Kada smo prostorije očistili i dezinficirali 2 postotnim rastvorom formalina (ukoliko će gomolji biti prostrti po podu) i kada smo nabavili certificirani.

Stirling i Evolution. glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i sviBROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Do sada su joj jedino mogle parirati dvije sorte. još produktivnije sorte izvrsnih kulinarskih osoArizona bina.Adora i Liseta. nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veću perspektiArnova vu. Carera. Mario Ćubela. bez značajnijeg uspjeha kod velikih Faluka proizvođača. što dovodi do poteško. Naime. Međutim. Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih. Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje. Faluka. uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovačkim područjima. s tim da je za 30Monaco 50 % rodnija od nje. Stoga vjerujemo kako će za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Arizona je rana sorta krumpira. Monaco.mesa pogodna za svježu potrošnju. Osim toga. dosadašnja iskustva svjedoče da su najbolji proizvodni rezultati postignuti korištenjem proizvodnog i genetskog potencijala inozemnih sorti. ća u proizvodnji njezina sjemena. Izrazito lijepi. posljednjih 15-tak godina naši proizvođači imaju mogućnost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata. sa žaljenjem ćemo ustvrditi kako je kod nas domaći sortiment prilično oskudan. Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu dok Liseta prispijeva 10tak dana kasnije. U tom pogledu posebno izdvajamo sljedeće sorte: Arnova. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla. nažalost. najsigurniji je način da se iz bogate ponude kvalitetnih sorti odaberu one koje su za naše uvjete najpogodnije. ali.. dipl. . Kennebec. Arizona. atraktivnim i krupnim ovalnim gomoljima.20 Nove sorte sjemenskog krumpira Sustavno ispitivanje. Zbog dobrih proizvodnih osobina stručnjaci predviđaju kako su napokon pronašli sortu koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Liseta. ranih sorata žućkastobijele boje pokožice. zbog svoje velike kvalitete „udomaćene“ strane sorte kao što su Romano. Urod je iznimno visok s ujednače- nim. ing. K ada govorimo o sjemenskom krumpiru. krupni. Monalisa. Tako su u Hercegovini za kratko vrijeme. premda su obje navedene sorte za konzumiranje puno kvalitetnije od Jaerle. Adora.žute boje pokožice i svijetložute boje racija-izrođavanje. svake godine na tržištu pojavljuju se nove. A upravo zahvaljujući otvaranju tržišta. Roko.. praćenje i uvođenje novih sorti krumpira selekcioniranih u svijetu. Ali to očito nije bitna činjenica velikim proizvođačima koji od sjemenskog krumpira traže da je vrlo rani i da je iznimno rodan. Jaerlu za koju je već utvrđena brza degene. Pekaro.

kao i pečeni s mesom na klasičan način. na salatu. Koristi se za svježu potrošnju. Roko pripada skupini kasnih sorti. I na koncu. . Stirling je srednje kasna sorta krumpira. Gomolji se mogu duže čuvati. Gomolji su ovalna oblika. Evolution je rana sorta krumpira. Dospijeva odmah iza najranijih sorata pritom formirajući srednje velike.ujednačeni i vrlo veliki. Ova sorta je jedna od najboljih sorti krumpira za zimnicu. Sorta se koristi za svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje. Ako svemu pridodamo dobru otpornost na nedostatak vode tijekom uzgoja i iznimno dobre kulinarske osobine. Monaco će u budućnosti svakako biti sorta od većeg značaja za Bosnu i Hercegovinu. ali i kao krumpir za zimnicu. Pekaro Roko Stirling Evolution Pekaro pripada skupini srednje kasnih sorti krumpira s vegetacijom od oko 120 dana. što bitno olakšava prodaju na tržnicama i na policama trgovina. Pripada BC kulinarskom tipu. dužina vegetacije 140 dana. proizvođači hvale sortu Monaco i zbog lijepa izgleda gomolja čija je pokožica glatka. Sorta se koristi za svježu potrošnju. crvenkaste boje dok je meso žuto obojeno. lijepe crvene boje pokožice i svijetložute boje mesa.21 jetložute boje mesa su glavna značajka ove sorte. Sorta je idealna za uzgoj na području Bosne i Hercegovine. Pokožica gomolja je svi- jetložute boje. Ne podnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korova. ali je pogodna za skladištenje. dobro zapamtite nazive ranije opisanih sorti jer ovih dana je nabavka sjemenskog krumpira koji je za potpun uspjeh proizvodnje nužno pravodobno i na pravilan način naklijati. dosta veliki. ovalnog oblika. ujednačene ovalne gomolje s plitkim okcima. Monaco u žargonu nazivaju poboljšanom. dok je meso bijele boje. Monaco je također vrlo rodna sorta krumpira s odličnim kulinarskim osobinama (AB tip). Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpira na području Mediterana. ali i u prihranjivanju. Pored toga. Potrebno je naklijavanje prije sadnje. Sorta je pogodna za sadnju na svim tlima. oplemenjenom Lisetom. Sorta je otporna na bolesti zbog čega je proizvođačima krumpira puno prihvatljivija u odnosu na Lisetu. Gomolji navedne sorte se ne raskuhavaju te se mogu poslužiti kuhani „lešo“. Traži više dušika na startu. a gomolji ujednačeni. Pokožica gomolja je glatka. Tolerantna je na visoke ali i niske temperature. Odlikuje je bijela pokožica dok je meso žute boje. Gomolji su ovalnog oblika. Odlična je za kuhanje ali i pečenje (posebno dobra za peke)Obilježje: Visoki prinos. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Traži osunčana. laganija tla koja se mogu navodnjavati. Zbog toga svi oni koji su imali prigodu uzgajati obje spomenute sorte. Monaco predstavlja ranu do srednje ranu sortu. te je prikladna za svježu potrošnju. lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoće. Odlikuje je visoka tolerantnost na visoke i niske temperature. a meso je izrazito bijele boje. Gomolji su prilično veliki. Značajka sorte je crvena do svijetloljubičasta boja pokožice.

.

pristigla veća količina ovog sjemena. kako se najviše sije hibridno sjeme.02. a ono nije jeftino. 10. paprika. luka (arpadžik). savjetujemo svim uzgajivačima da strogo vode računa o gustoći i dubini sjetve. To se posebice odnosi na sjetvu u zaštićeni prostor s ciljem proizvodnje prijesadnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili zaštićenim prostorima.-28. 10.Povrtnjak zimi U odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povrća dobiva veće značenje. tijekom veljače obavlja se i sadnja krumpira. Grudama i Čitluku. Osim proizvodnje prijesadnica. Dakle. kineskog kupusa i ostalog povrća koje inače nemate prigodu kupiti na policama trgovina ili na tržnicama.02. tikvica.02. šparoga i rabarbare.-20. ljubitelje neobičnog i rijetkog povrća obavještavamo da je u Sjemenarnine agrocentre u Mostaru. 23 P ribližavanjem toplijeg vremena u povrtnjaku se lagano intenziviraju radovi.02.-28. S druge strane. bliži se vrijeme kada će u povrtnjaku biti veoma živo i vrijeme kada uzgoj povrća (prijesadnica i konzumnog povrća) biva vrlo profitabilan. rajčica. 10.-28.-28. prije sadnje krumpira poželjno je u tlo unijeti i neki od zemljišnih insekticida koji imaju dozvolu u krumpiru. što se podjednako odnosi na otvoreni i zaštićeni prostor. ing. nabavke sjemena i gnojiva Dado Marić. Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima VRSTA POVRĆA GRAŠAK MRKVA PERŠIN ROTKVICA ŠPINAT CIKLA KOLIČINA SJEMENA g/m2 25 4 3 3 3 3 VRIJEME SJETVE 01. 20. dipl. ali i o pravilnom izboru hibrida povrća. Neke od povrtnica koje se mogu sijati krajem veljače . Međutim. proljetnog češnjaka. U Hercegovini je posebno aktualna sadnja ranog krumpira koji se već početkom svibnja nalazi na policama trgovina.02. krastavaca.02. Dakle.-28. u sjevernijim dijelovima zemlje u tijeku je sadnja i to pretežno kasnijih sorti krumpira. dok se u Hercegovini mladi krumpir vadi. Međutim. artičoke. Širokom Brijegu. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. To znači da i ove godine možete posijati sjemena iz neobičnog svijeta tikava. Osim toga. približavanjem proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih kultura. 01.

5-2 cm. Mahuna je žute boje s ljubičastim strijama. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Mahuna je bez vlakana. Čudo Piemontea je iznimno kvalitetna i vrlo ukusna sorta graha. blago zakrivljena. . srednje rana sorta. duga 16-18 cm i široka oko 1.24 Čudo Piemontea je niska.

Plodovi Nashi krušaka po okusu se ne mogu uspoređivati s europskim sortama.Kao podloge za cjepljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata. Većinom su samooplodne no ima i onih koje trebaju drugu sortu za oplodnju. E uropa je za njima pokazala zanimanje tek zadnjih dvadesetak godina. Ovisno o uvjetima skladištenja plodovi se mogu čuvati 2-6 mjeseci. žutozelene boje. odakle se polako šire u ostala područja. Plod je srednje velik do velik (150-250 grama). vrlo lako se oštećuje. Što se tiče tla nemaju posebnih zahtjeva. “Nashi” kruške su pravi izbor. ing. kineskih autohtonih sorata. 25 U potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vrstama. Stabla Nashi krušaka su nešto bujnija od europskih. korištene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. te je stoga potrebno provoditi prorijeđivanje plodova. pri čemu treba voditi računa kod nabavke sadnog materijala. nešto sasvim novo rasporedom oborina tijekom godine i nešto većom relativnom vlagom zraka. a karakteristično je da lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema. U Kini su poznate kao “Li” ili “Cha-li” sorte. Za razliku od europskih sorata kruške drukčijeg su oblika ploda zbog kojega se uvriježilo mišljenje da su nastale križanjem jabuke i kruške. Sorta dozrijeva deset dana prije Viljemovke. Domovina “Nashi” krušaka je Kina i Japan. dipl. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kruške. stoga teško podnose transport. Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri. Većina sorata rađa na dvogodišnjem drvetu. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. za većinu naših potrošača nedojmljivog okusa. Plod je velik (150-200 grama). Japanska sorta koja je u Italiji i Francuskoj preporučena za komercijalni uzgoj. Najviše rađa na dvogodišnjem drvetu.“NASHI” Dado Marić. U nastanku nashi krušaka. Dozrijevanje plodova je sukcesivno i u pravilu traje do 14 dana. razgranate krošnje. ujednačenim Uvjeti uzgoja SORTIMENT Kosui (Blagotvorna voda) Nalazi se među pet vodećih sorata u Japanu. Meso je tvrdo i sočno. Sorte koje rađaju na starijem drvetu traže nešto oštriju rezidbu. Pokožica plodova Nashi krušaka je vrlo osjetljiva. no ima i onih koje rode na jednogodišnjem odnosno trogodišnjem. a zapadne literature ih zajedinčkim imenom naziva “Nashi”. Stablo je dosata bujno. Meso ploda je žućkasto. spljoštenookruglastog oblika. Nashi kruškama pogoduju područja s dovoljno toplim ljetima. Stablo je srednje bujno. koje su mnogo plemenitijih organoleptičkih svojstava. Budući da su po izgledu i okusu ploda”nešto sasvim drugo” od nama bliskih europskih krušaka-ni potrošači nisu za njih posebno zainteresirani. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Većina sorata iznimno dobro rađa. Nashi kruške cvatu dosta rano. spljoštenookruglastog oblika. prije svega zbog neobičnog. dosta žitno. Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke. . Shinseiki (Novo stoljeće) Plodovi nashija • Na području BiH uzgoj “Nashi“ krušaka moguć je samo u njezinim južnim područjima (južna Hercegovina) zbog posebnih klimatskih zahtjeva.

iako se pod tim nazivom podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. kompletno uklanjanje takvih zaraženih dijelova vinove loze iz vinograda. koji su se prije više koristili. kao i njezino spaljivanje. te spašava ostatak zdravog dijela trsa od daljnjeg propadanja. škrlet. čime se smanjuje izvor zaraze i širenja bolesti. jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu prouzročiti i druge fitopatogene gljive kao npr. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra. Botryosphaeria i dr. u kojima nastaju piknospore. debit. pa je to idealno vrijeme za zaštitu od ove bolesti. iako prvo tretiranje treba provesti još u razdoblju zimskog mirovanja i početkom vegetacije. Zaraza piknosporama događa se već rano u proljeće (tijekom travnja). Pojava ove opasne bolesti može postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze. Mladice koje izbiju iz takvih pupova često su zakržljale i zaostale u razvoju. pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali. jer je takva rozgva stalan izvor zaraze. Suzbijanje Rezidba vinove loze Od agrotehničkih preventivnih mjera suzbijanja najbitnije je pripaziti na rezidbu i kompletno iznošenje zaražene rozgve iz vinograda. Botrytis. prije svega. a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest. i dr. Također pupovi na zaraženoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze. U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbjeljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve. Uočavanje simptoma bolesti važno je da bi se prigodom rezidbe poduzele neke preventivne mjere zaštite. a može doći i do sušenja zaraženog dijela čokota. Crna pjegavost Simptomi fomopsisa na rozgvi pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mladice budu jako zakržljale. .26 Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze Prigodom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova vinove loze uočiti promjene koje u nekim slučajevima mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti. u obliku izduženih i ulegnutih tamnih lezija. Ako za rezidbu ostavimo zaraženu rozgvu. Bolest se nekada nazivala eskorioza. T o su najčešće crna pjegavost ili (fomopsis). Iz takve rozgve u rano proljeće izbijaju crna plodna tijela ili piknidi. esca ili apopleksija i eutipoza ili sušenje krakova vinove loze. i to na bazalnim internodijima (najčešće drugi i treći internodij). a to je. pa iduće godine ne mogu poslužiti za daljnu rezidbu. kardinal. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati isključivo zdravu rozgvu. koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica. stalno smanjujući urod. iako to ne mora uvijek biti slučaj kod zaražene rozgve.) Uzročnik bolesti je gljiva Phomopsis viticola. Bolest stoga iz godine u godinu iscrpljuje biljku. vranac. na početku vegetacije. koje onda šire zarazu. odnosno zarazu s nekim uzročnicima biljnih bolesti. žilavka. Koje bolesti se mogu uočiti prigodom rezidbe na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova? Simptomi bolesti Simptomi se tijekom vegetacije najbolje uočavaju na mladicama. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Također se na rozgvi dobro uočavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile još na mladicama tijekom vegetacije.

ali i s nekim simptomima crne pjegavosti ili tzv. Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs (pogotovo u slučaju mlađih trsova. kao što su: korištenje zdravoga sadnog materijala. a prema najnovijim podacima. najčešće u vidu slova V. chlamydospora). Alonso WP i dr. ulaz spora gljive u biljku. Shavit F WP. Iako eska nije u biti nikakva nova ili nepoznata bolest vinove loze. Vrhovi mladica također venu. Da se bolest ne bi prenosila. Esca ili apopleksija Posljednjih godina veliku pažnju vinogradara širom svijeta. Razvoj ovakvih simptoma ipak ne mora nužno dovesti do potpunog sušenja trsova vinove loze. U početku razvoja bolesti ovi se simptomi na lišću javljaju u vidu crvenkastožute boje. Delan 700 WDG. Uzročnik je gljiva Eutypa lata. ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspješno mogla spriječiti pojava ili širenje ove bolesti. Dithane M-45. koja daljnjim razvojem bolesti prelazi u smeđu boju. Pinozeb M-45 WP. uglavnom navode vrste gljiva iz roda Fomitiporia (sinonim Phellinus). Tipični simptomi ove bolesti su skraćeni internodiji mladica i njihov kržljavi ili žbunast rast. Simptomi eske Suzbijanje Glavne mjere zaštite od ove bolesti su isključivo preventivne. Na početku vegetacije (počevši od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem. Postoje podaci o različitoj osjetljivosti/otpornosti nekih kultivara vinove loze pa se tako kao izrazito osjetljivi kultivari navode Sauvignon. Kocide DF. Chromoneb S-70. a može doći i do venuća i sušenja grozdova. zbog nekroze i sušenja zahvaćenih dijelova lista. koje se ponekad mogu pojaviti iznenada u vrlo kratkom roku. škarama za vrijeme rezidbe treba provoditi i dezinfekciju škarama. o kojoj se još ne zna dostatno. Bakreni Dithane WP i dr. Suzbijanje bolesti je preventivno. aleophilum) i Phaeomoniella (P. Ovakve promjene se upravo dobro uoče prigodom rezidbe. a s vremenom se širi na cijeli trs. i to odstranjivanjem zaraženih dijelova trsa prigodom rezidbe i njihovo spaljivanje. Od izravnih ili kemijskih mjera zaštite fungicidima za sada. premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom kako bi se spriječio Ova se bolest po simptomima često može zamijeniti s eskom. Kao uzročnici ove bolesti danas se. Rival WP. koje se šire od središnjeg dijela prema vanjskom. Quadris KS.sc. prof. te premazivanje rana fungicidima na bazi benzimidazola. zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektično venuće ili sušenje vinove loze. i to u koncentracijama koje su do tri puta veće od onih u vegetaciji. fomopsisa. i to barem dva puta sljedećim fungicidima: Antracol WP 70. Često se uz ove vrste kao gljive uzročnici eske navode i gljive iz rodova Phaeoacremonium (P. odnosno prigodom rezidbe na presjeku rozgve ili dijelova trsa mogu se uočiti nekroze ili promjene boje staničja. Bolest obično zahvaća jedan dio trsa.: Nordox 75 WG. koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno osušiti) ili samo dijela trsa (u slučaju starijih trsova). Polyram DF. i to vrste Fomitiporia mediterranea i Fomitiporia punctata. Mankozeb WP. Lišće je obično klorotično i žuto. Cabernet Sauvignon i dr. Tijekom zime. Uzrok ovakvih simptoma na lišću i drugim organima vinove loze su patološke promjene u unutarnjem staničju loze. unatoč brojnim istraživanjima u svijetu i unatoč tome što je po simptomima poznata još iz drevnih antičkih vremena.27 Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije već je spomenuto prskanje fungicidima. vrste gljiva iz rodova Phaeoacremonium i Phaeomoniella više su karakteristične za jednu drugu bolest koja je po simptomima jako slična eski. Tihomir Miličević Zavod za fitopatologiju Agronomski fakultet u Zagrebu Eutipoza ili sušenje krakova vinove loze Simptomi sušenja krakova vinove loze BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih trsova iz vinograda. koje nastaje zbog djelovanja fitotoksina i enzima gljiva uzročnika. ipak je ona danas još prilično nejasna. Zbog takvih simptoma u rano proljeće može se zamijeniti s napadom grinja. na žalost. . Mikal Flash WG. Winner WP. koje se na presjeku trsa zahvaćenog bolešću ogledaju u vidu razorenog staničja žutobijele boje. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr. pa se svake godine uvelike mijenjaju pogledi na ovu bolest i njezine uzročnike. Dakonil 720 SC. prema najnovijim saznanjima. Cuprablau Z WP. a zove se petrijeva bolest vinove loze. Tipični simptomi eske u vegetaciji javljaju se na lišću vinove loze u vidu nekroza ili paleži između lisnih žila.dr. Star 80 WP. Nordox Super 75 WP. pa i kod nas.

.

Zbog toga je najpoželjnije što manje orezivati deblje grane smokve. Nezarasla rana postaje i središte okupljanja štetnika i drugih bolesti koji brzo prodiru kroz rahlu i spužvastu srčiku grana uslijed čega drvo postupno truli i na koncu sasvim propada. kasnije tijekom vegetacije ograničena uporaba insekticida. samo mali broj njih smijemo koristiti na smokvama tijekom vegetacije a ukoliko ne primijenimo odgovarajući može doći do totalne defolijacije lišća. Ova kraljica južnih krajeva doista ne traži mnogo osim u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi Dado Marić. dipl. Zapravo. .Redovita rezidba smokve 29 Ono što rijetki voćari znaju jest činjenica da je smokva možda i najzahtjevnija voćna vrsta u pogledu rezidbe. Osim toga. Drugim riječima. smokva se orezuje nešto kasnije i to pred sam početak kretanja sokova. na neadekvatne insekticide smokva reagira potpunim odbacivanjem lišća. Ovo je tim važnije ukoliko nam je poznato kako je na smokvi. Rezidba smokava BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. potrebno je znati kako se u toplijim predjelima. radi smanjenja oštećenja kore kao posljedice djelovanja sunca i mraza oko većih rezova trebamo deblo i grane premazati otopinom vapna. ing. Nakon završene rezidbe sve odrezane grane nužno je sakupiti i odstraniti iz voćnjaka. pak. Ono što je bitno znati jest činjenica da smokva ne podnosi rez debljih grana zato što tada rane teško zacjeljuju. Uslijed toga na tim mjestima javlja se trulež ili nekroza tkiva što u konačnici može izazvati i propadanje cijelog stabla. P rije svega. postoji mogućnost pojave jačeg mraza. Stoga se mjera zimske zaštite za smokvu čini više nego prihvatljivom. Kada smo sve to uradi- li slijedi i redovita zimska zaštita s 3 %-tnim bijelim uljem (Oviphyt) kojim uništavamo štitaste uši. gdje nema opasnosti od mrazeva smokva može rezati u razdoblju od prestanka do početka kretanja sokova. Ako.

Zatim se provodnica oreže na 40 cm od gornje osnovne grane. U trećoj godini nastavlja se odabir osnovnih etažnih grana dok se na njima odabiru i formiraju sekundarne grane koje su bliže provodnici. Santa Lucia 405 . Nasad trešnje ne zahtjeva armaturu.30 Uzgojni oblik za trešnju Uzgojni oblik trešnje u najvećoj mjeri ovisi o podlozi na koju je cijepljena. Kad započne rast sve mladice ispod prve etaže se pinciraju na 10 do 15 cm dužine kako ne bi konkurirale provodnici. a suvremenu proizvodnju trešnje najprihvatljiviji je prostorni oblik popravljena piramida. ranije stupa u rod. Na provodnici se uzgaja 4 do 8 postranih kosturnih grana koje su spiralno raspoređene i međusobno razmaknute po visini od 20 do 40 cm. Generativna je podloga. U prvoj godini formiranje popravljene piramide započinje skraćivanjem sadnice za 30 cm više od predviđene visine debla. Bujnije podloge traže veći razmak sadnje. U veljači druge godine uzgoja. Ima dobru usklađenost s trešnjom i daje stabla do 20% manje bujnosti od sjemenjaka. dipl. Ubraja se u novu selekciju Santa Lucie. Podloge koje se najčešće koriste za trešnju Santa Lucia 64 Selekcija je rašeljke koja se vegetativno razmnožava. Ova podloga ubrzava početnu rodnost i zriobu plodova. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Kada se je postigla željena visina uzgoja provodnica se odstranjuje tako da voćka Z završava zadnjom postranom granom. U vegetaciji do konca lipnja potrebno je pincirati mladice u blizini vrha kako bi produljnice osnovnih grana što bolje rasle. prije početka kretanja vegetacije. daje krupnije plodove bolje kvalitete i bolje podnosi vlažna tla. Na kraju se provodnica skraćuje na visinu zadnje etaže i uzgojni oblik popravljene piramide je oblikovan. siromašna i vapnenasta tla. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. obavlja se osnovna rezidba i oblikovanje etaža. Provodnica završava uspravnom produljnicom. Značajke ovoga uzgojnog oblika jesu osiguravanje čvrstog kostura i dobrog osvjetljenja krošnje. Nakon toga odabiru se 2 do 3 primarne grane duljine 60 do 70 cm koje se razdvajaju pod kutem od 45°. Umjerene je bujnosti. ing. Pogodna je za dobro drenirana. Konkurentne grane koje u prethodnoj godini nisu bile savijene ove sezone ih je potrebno odrezati do osnove. Od izraslih mladica na etažama izabiremo najpovoljnije postrane grane dok se ostale odstranjuju do osnove. Svakako da o podlozi ovisi i razmak sadnje. dok se ostale grane ne diraju. Suviše bujne mladice pri vrhu krošnje koje bi mogle postati konkurentne osnovnim granama svijaju se od polovice srpnja u luk. Formiranje uzgojnog oblika Mladen Karačić. a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje nešto slabiju bujnost (5 do 10 %). Deblo se formira na visinu od 80 do 90 cm. Popravljena piramida je kombinacija vretenaste piramide i vaze. koju trešnja sama prirodno oblikuje.

dipl. navedeni vosak služi i za saniranje oštećenih dijelova stabla a koje su posljedica ljudske nepažnje ili nekoga drugog čimbenika. takva mjesta su idealna za mnoge štetnike koji na njih odlažu jaja (jabučni staklokrilac) ili na njima formiraju kolonije (uši). Rana je rana. bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba što prije zaliječiti. Ali. Zašto? Zato što su takva mjesta idealna za prodor patogenih gljivica koje u konačnici mogu uništiti cijelo stablo. P . Stoga pri rezidbi ne vodite računa samo o oštrim škarama već i o sredstvu koje će na najučinkovitiji način zacijeliti nastala rezana mjesta! BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. S druge strane. jasno nam je kako će i rezanih rana biti previše. o naslovu bi rekli kako je medicina razvila svoju granu i u voćarstvu. Osim toga. Kako bi rane nastale rezidbom što prije sanirali.KALEMARSKI VOSAK ZA ZAŠTITU RANA DRVENASTIH BILJAKA 31 Obavezno premazivanje rana Ivica Doko. trebamo nabaviti kalemarski (voćarski) vosak čijom masom moramo premazati sva veća rezana mjesta. ing. na svojevrstan način doista je tako. A kako je mirovanje vegetacije pravo vrijeme za rezidbu voćaka.

zimskoj rezidbi nerijetko pristupa već nešto ranije tj. tijekom rane jeseni. ing. ovisno o ostalim uvjetima uzgoja. da na orezanom mjestu ne bi omogućili prodor patogenih mikroorganizama ista ta mjesta odmah po rezidbi trebamo zaštititi. jednom riječju. S druge strane. No. to ne znači da smijemo izgubiti hrabrost i izbjegavati rezidbu voćaka jer je i lošije izvedena rezidba bolja nego nikakva. R ez voćaka je vrlo složen i odgovoran posao. ćemo vam ovim člankom nastojati pomoći da rezidbu svojih voćaka obavite što pravilnije. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Kod rezidbe koristite voćarski vosak Rezidba voćaka Kako se često radi neznanja ili zato što je voćnjak iznimno velik. Stoga.32 ZIMSKA REZIDBA VOĆAKA obvezna agrotehnička mjera Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo može izvoditi od opadanja lišća u jesen pa sve do kretanja vegetacije koncem zime i početkom proljeća. premazati voćarskim voskom. fiziologije (promjena u životu voćke) i ponašanja voćaka prema rezu. rezidba u jesen nije tako povoljna jer rane ne mogu potpuno zarasti. Dakle. . Tako je nužno znati kako se zimska rezidba izvodi samo kad temperature ne padaju ispod ništice. Jer. Naime. dipl. pa su podložne napadu uzročnika bolesti i štetnika. odnosno. Pošto je zimska rezidba veoma bitna za buduću rodnost i kakvoću plodova u voćnjak ne smijemo ulaziti bez odgovarajućeg pribora i alata Ivan Perić. koji se još ni dan danas često ne obavlja dovoljno stručno. te utjecaju niskih zimskih temperatura. Na taj način potpomažemo brzom zacjeljivanju rana nakon čega je i orezana voćka manje podložna negativnom utjecaju nepovoljnih čimbenika okoline (mraz. voćke mogu osjetiti svojevrsne posljedice. za provođenje rezidbe potreban nam je kompletan stručnjak. treba znati kako je za pravilno obavljanje reza nužno puno stručnog znanja iz morfologije (obličja).

Pile s listom su praktičnije za provlačenje kroz krošnju. I na koncu. To nagnječivanje kore i drveta je manje izraženije što su i škare oštrije. nadati se da će vam netko i pomoći u tom zahtjevnom poslu! Osnovni ciljevi rezidbe BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. ukoliko sami niste vješti rezidbi.33 štetnici i bolesti i dr. Jer. Svakako da su u tu svrhu najpodesnije profi škare s dvije suprotno postavljene oštrice. Jer. Što na kraju reći već napomenuti kako vas u narednom razdoblju čeka obilje radova u vašem voćnjaku.). . Rezidbom Rezovi na debljim granama se moraju premazati je također bitno regulirati vegetativni i generativni rast što znači da je potrebno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima i nerodno s vegetativnim pupovima. Cilj svake rezidbe jest osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti. Ali. rezidbom trebamo održavati ravnotežu između dijelova krošnje ograničavanjem bujnijih grana u korist onih manje bujnih. koje dobro leže jedna na drugoj (nož na nož). Također. a kojima list može biti preklopni. Iako na tržištu postoji veliki broj proizvođača voćarskih škara svakako treba napomenuti kako se njima trebaju rezati samo izboji do 30 mm debljine. a što znači kako je jednom riječju zimska rezidba neophodan zahvat u voćarskoj proizvodnji i to kao osnovni regulator redovite rodnosti i željenog kvaliteta proizvoda. Pored toga. pak. koristiti namjenske voćarske pile koje mogu biti lučne (s okvirom) i lisne (bez luka). treba znati kako sve voćarske škare djelomično nagnječuju staničje kore i drveta. U rezidbu samo s oštrim voćarskim alatom ! Vrlo često se događa da u veliki i vrlo ozbiljni posao zimske rezidbe odlazimo nepripremljeni tj. Jer. s neodgovarajućim reznim alatom. Ukoliko im to pravilno ne učinimo u prve tri-četiri godine života kasnije je to nemoguće ispraviti. Voćarski vosak se nanosi vrlo jednostavno i u tu svrhu možemo koristiti četkice ili male kistove s tim da veća rezna mjesta moramo premazati dva puta. voćke osim što treba pognojiti stajskim i mineralnim gnojivima treba i adekvatno orezati. kod formiranja uzgojnog oblika mladih voćaka treba osigurati i snažan skelet koji će moći izdržati puno opterećenje rodom. osobito ako se mogu sklopiti jer su rezaču ruke slobodne za penjanje pa je i vjerojatnost ozljeđivanja puno manja. U novije vrijeme se mogu kupiti i škare s teleskopskim drškama (koje se mogu produljiti) za rezidbu manje pristupačnih dijelova krošnje. rezidbom se u velikoj mjeri može utjecati na poboljšanju kvalitete i trajnosti plodova. Posebice je to naglašeno kod mladih voćnih sadnica kojima treba pravilno oblikovati krošnju. Za deblje grane i presjeke treba. rezidbom je nužno regulirati i alternativnu rodnost a što podrazumijeva pojavu izmjene rodnih i nerodnih godina prouzročenu nedostatnom prehranom voćaka u rodnim godinama.

.

Kako bi udovoljili potrebama vinogradara. a krakovi se vežu uz glavnu žicu. krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudeljni konopac (špaga). a u svrhu vezanja vinove loze. dipl. plastični lančići ili prstenovi od čelične žice. plastični lik. Ali. ponajviše koristi lik posljednjih se godina uočila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. Ali. Na taj način. ne radi svoje nefunkcionalnosti već isključivo radi neznanja vinogradara. nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su načinjene od plastično-gumiranog materijala s praznom sredinom. Ručni rezači Pošto se sav posao oko vezanja vinove loze uglavnom svodi na ručni rad proizvedeni su i odgovarajući rezači čijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavljuje. odnosno. Uz kolac se veže stablo trsa. tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršćivanja loze bitno olakšan. trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka kao i ručnih rezača Mladen Karačić. navedene trake se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. Vezanje vinove loze BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. pojedini vinogradari su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i jačanja stabla vez kontinuirano treba i popuštati. Međutim. Stablo se vezuje špagom ili odgovarajućim plastičnim materijalima. za vezivanje stabla. dok se profesionalna traka za vezanje loze poprilično udomaćila u hercegovačkim vinogradima.35 Vezanje vinove loze i voćaka Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze. čim se loza poveže dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadržavanja može prijeći na pričvršćivanje sljedećeg trsa. Naime. U Gumeno vezivo i prstenovi za sječenje Profesionalne trake za vezanje vinove loze Iako se u Hercegovini. rafija. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. što pak može imati nesagledive poslje- dice po cijeli trs s obzirom na činjenicu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. ing. . radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju načinjene savinute oštre rezače. Iste te trake mogu se. obnavljati zato što se vezivo lako usijeca u stablo. općenito gledano. Zahvaljujući tomu. Stoga se nadam da će i ovaj članak potaknuti naše vinogradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potraže i spomenute ručne rezače. Naime. osim u vinogradima. u svrhu vezanja. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadržavaju nekoliko godina. vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Međutim. ručni rezači su još uvijek apstraktni pojam. koristiti i u voćnjacima.

.

poput naranče ili tangerine. Manja je od mandarine te je crvenkaste boje. Klementina je manje otporna na hladnoću. eliki broj hobi voćara kao i ljubitelja južnog voća u potrazi za sadnicom mandarine postavlja pitanje: A imate li klementinu? Obično ni sami ne znaju zašto traže isključivo tu sortu mandarine. dipl. Tradicionalno eterično ulje klementine se koristi kao antidepresant i sredstvo za smirenje i relaksaciju. od svih citrusa najbolji su sastojak voćnih salata kojima daju potrebnu svježinu i miris. u Alžiru. Idući tragom tog pitanja ustanovili smo da je podrijetlo klementine pomalo i mistično. Vodio je poljoprivrednu školu u Oranu. Tako legenda kaže kako je postojao fratar Clement u nekom samostanu u V Klementina traženija od mandarine Posljednjih nekoliko godina mnogi voćari amateri traže sadnice klementine. Premda se priča da su je Kinezi napravili mnogo ranije. Tako da nije do kraja jasno po kojem od dva Clementa klementina je dobila svoje ime. u Misserghin. jer je fototoksično i može iritirati kožu. . bez sjemenki. U svome velikom nasadu pronašao je prirodnu mutaciju. Čisto ulje se mora koristiti s oprezom. Međutim. pogotovu citrusnim i cvjetnim. trebate znati kako Alžiru i kako je iznimno volio i uzgajao mandarine. Kako nemaju koštica i dosta su slatke. Valjda su nekada čuli za nju ili su je pak kušali te im je stoga i ostala u pamćenju. Ulje klementine se često koristi u sastavu dezodoransa. klementinu je dobio otac Clément Rodier u vrtu za siročad Plodovi klementine BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Eterično ulje se dobiva hladnim prešanjem kore. klementina uglavnom neće imati sjemenke samo ukoliko se uzgaja sama.37 Velimir Lasić. Razlog leži u činjenici što su mnogi od njih prezadovoljni plodovima klementine koje uglavnom kupuju u prodavaonicama voća. radi sočnog mesa. kao i u parfemima. a sazrijeva negdje oko prosinca. Ali. ing. plodovi su joj slađi i ukusniji od sorte unšiu. Perfektno se miješa s drugim uljima. Tomu u prilog idu i botaničari koji tvrde kako je klementina nastala križanjem između mandarinke i gorke naranče u Alžiru odakle je proširena u sve agrumarske zemlje na Sredozemlju. Ulje posjeduje svježu ljutu citrusnu aromu. ugodna okusa i arome te obilja C vitamina svakako se preporuča za zimsku trpezu. Po njemu je onda i ova sorta dobila ime. Prema drugoj. ali tanju sa skoro cvjetnom slatkastom nijansom. sa sadnjom klementine na području Hercegovine treba biti oprezan jer je manje otporna na hladnoću. Ipak. bez koštica a glatke kore i iznimne slasti. kao što je pravilo kod citrusa.

dipl. Plodovi su joj krupni. koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova vegetativnih i generativnih podloga (primjerice jabuka). kalemljene sadnice oraha i koliko je vremena potrebno da sadnica-sijanac uopće dođe na rod? Unaprijed zahvalan! Istina je da u voćnim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha i da je u ponudi najčešće njegova sadnica-sijanac. Hvala na ukazanom povjerenju! Croatia osiguranje d. tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. Spomenimo i kako zemlja korištena prigodom zagrtanja mora biti fino usitnjena a sve kako bi što bolje nalegla tj. Jer. odnosno. — Za sva vremena Posjedujem ozbiljniji nasad ruža koje uzgajam na malo višoj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Sorta jabuke Breaburn U svome malom nasadu jabuka imam nekoliko stabala sorte Breaburn. na deblu i prvim granama. tako da nisam bio u prigodi kušati plodove te sorte. sadnica-sijanac je nekoliko puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha. trebam li svoje ruže tijekom zime štititi od niskih temperatura. dipl. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. pa ih i ne treba štititi od niskih temperatura. trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje? . brzom i pravičnom izvršenju obveza. kako bi sama humka bila kompaktnija. Možete li mi objasniti zašto je u voćnim rasadnicima teško pronaći cijepljene. Smatra se visokoproduktivnom plantažnom sortom i u svijetu je jedna od najvažnijih komercijalnih sorata jabuke.38 PITANJA I ODGOVORI Zaštita voćaka od divljači Svake godine u svom voćnjaku (šljiva. ograničen zapravo na samo jednu podlogu. iako to nije znanstveno dokazano. Sadnice cijepljenog oraha Vrijedi pravilo kako će ruže dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pravodobno i kvalitetno zagrnemo. Zimska zaštita ruža od niskih temperatura Već dvadeset godina Croatia osiguranje d. naime biti izloženi mrazevima i hladnoći. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvo osiguranicima da svaki preuzeti rizik Društvo može nositi bez ugrožavanja tekuće likvidnosti uz brzu i cjelovitu isplatu štete. sudjelovanju osiguranika života u dobiti i stručnim i profesionalnim zaposlenicima. ing. Jer. Ivan Perić. kompletnoj ponudi životnih i neživotnih osiguranja. Niža koncentracija pruža zaštitu 50 dana dok pripravak primijenjen u većoj koncentraciji štiti voćke i do 80 dana. Oni će. osnovna boja im je svijetlozelena. Postavlja se pitanje-što će biti s dijelovima biljke iznad humke. dok se stariji nasadi zaštićuju mrežom ili prskaju pripravkom Kunilent R-12 u koncentraciji 5-10 %.d. ing. Po riječima voćara rasadničara to će biti već za 4-5 godina a po praktičnim iskustvima tek za 9-10 godina. Meso je hrskavo i sočno. odnosno. Ključ uspjeha ogleda se u tradiciji staroj 128 godina. A zagrće se motikom i prave se humke. zec grize koru mladih voćaka i na taj način pričinjava ozbiljne štete. Ivica Doko. stoljeća. Ako vas to pak može utješiti. često stradavaju od zeca. Naime. Sklona je posmeđivanju mesa tijekom čuvanja plodova. orah je za razliku od drugih voćnih vrsta. Riječ je o podlozi uzgojenoj iz sjemena čime se razumljivo i produžava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. recimo da je zagrtanje obavezna mjera koja se provodi kod ruža čajevki i mjesečarki što znači da ruže puzavice i penjačice u pravilu ne traže posebnu njegu tijekom zime. ali će isto tako tijekom orezivanja u proljeće biti uklonjeni. a obojani su mutnim crvenilom. To je jedna od prvih dvobojnih sorata. uspješno posluje kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini. bogatoga osvježavajućeg okusa koji dosta podsjeća na okuse starih sorti jabuka. Stoga me i zanima. Dozrijeva u drugoj dekadi listopada i kvalitetom je prvoklasna desertna jabuka. ing. Postoji li način da zaštitim svoje voćke. Pretpostavlja se da je nastala križanjem sjemenjaka sorte Lady Hamilton i Granny Smitha. Breaburn je novozelandska sorta otkrivena 50-ih godina 20. dipl. ing. Mladi nasadi voćaka mogu se uspješna zaštititi mrežama koje se postavljaju oko svake voćke (mreže se mogu kupiti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama). jabuka i breskva) imam oštećenja na stablima. Jednostavno rečeno sadnica-sijanac će rod donijeti puno kasnije u odnosu na cijepljeni orah. Pošto se radi o mladim stablima koja još nisu rađala.d. Štete su vidljive samo na stablima jabuka. Voćnjaci na području srednje i sjeverne Bosne posebno tijekom zimskih mjeseci sa snijegom. I na kraju. Mladen Karačić. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. u vašim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obično dolaze kada su ruže još nepokrivene. dipl. Razlog leži u složenosti i poteškoćama kod samih tehnika cijepljenja oraha zbog čega na tržištu imamo i njihovu stalnu nestašicu. Molim nekoliko osnovnih značajki te sorte. najvjerojatnije da potječu od zeca. Mario Ćubela. Zeleni listovi tada već za nekoliko dana požute i otpadnu što je znak da vegetacija potpuno prestaje.

Monac Monaco www. Zbog dobrog okusa najčešće se koristi kao kuhani krumpir i krumpir za pečenje.sjemenarna. Može se dulje skladištiti. Svrstana u skupinu ranih do srednje ranih sorti. Gomolji su glatke. U suzbijanju korova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzina. Sorta je prikladna za svježu potrošnju.com Monaco GURMANSKA SORTA KRUMPIRA MONACO. ujednačeni gomolji odličnih gurmanskih svojstava. žutog mesa. Prije sadnje preporuča se naklijavanje gomolja jer tada će sorta dati svoj maksimum. sa niskim sadržajem suhe tvari. bijele pokožice. Osnovno obilježje sorte su visoki urodi. .

intesasanpaolobanka.42%) Za više informacija posjetite naše poslovnice.03 DO 3 već od 6. * EKS izračunat za iznos maksimalnog kredita na maksimalni period otplate i naknadu za obradu kredita 1% od iznosa odobrenog kredita članica grupe .20% (*EKS 6.77%) www.48%) već od 5.30% (*EKS 7.ba 080 020 307 kred ite za sve de NA DUŽE A PRO .19% (*EKS 7.2013 1. GODINE AKCIJ .i nakna a mate Nize k ija kc A već od 7.

2012. prepoznatljivosti. dodatno promovirati disciplinu brandinga. nalazilo se na listi finalista koja je pripremljena u suradnji sa vodećim agencijama za istraživanje tržišta (GfK. kao i preko 20. Na svečanoj dodjeli je predstavljeno i četvrto izdanje bh. koji je započeo okupljanjem stručnog vijeća u studenom 2011. Valentina Vrljić Mićić.000 potrošača. Međunarodna organizacija Superbrands jedini je globalni i neovisni autoritet na području brandinga. S Sa dodjele priznanja studije Superbrandova koji sudjeluju u programu. večana dodjela priznanja zaokružuje četvrti izbor bh. Superbrandova. sastavljeno od vodećih marketinških. dugogodišnje dosljednosti te emotivne povezanosti između potrošača i određenog branda. raspoređenih u 27 kategorija. Za najbolje brandove glasalo se na osnovu kvalitete. . Nagrađeni za 2011/2012 godinu BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Ceremonija dodjele priznanja održana je u Hotelu “Evropa” Sarajevo. tržišne marke koje su dobile uglednu međunarodnu titulu Superbrands za 2011/2012 godinu. Superbrands publikacije koja opisuje svojevrsne branding 41 2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice Bosanskohercegovački Superbrandovi. U procesu odabira učestvovalo je stručno vijeće. na taj način. su predstavljene 31. Među mnogim poznatim brandovima našao se i brand Sjemenarne Green Garden.000 domaćih i međunarodnih brandova.10. poslovnih.GREEN GARDEN SUPERBRANDS ZA 2011./2012. Prisutna je u 88 zemalja širom svijeta. na svečanoj ceremoniji dodjele priznanja u Sarajevu. Ipsos Puls. a glavni joj je cilj identificirati vodeće brandove na svakom pojedinom tržištu te. oec. godine. akademskih stručnjaka i predstavnika medija. dipl. Više od 1. Mareco Index Bosnia i Valicon).

.

Najčešća je na marelici. Koštičave voćke se mogu rezati u vegetaciji. onda se suše svi cvjetovi jedne voćke. sušiti se i propadati. U pojedinim godinama. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. može potpuno izostati urod. ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. marelice i višnje.Suzbijanje monilije na koštićavim voćkama Ivica Doko. Dakle. od ove bolesti. ako se radi o mrazu. I ono najvažnije. a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama. . nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. dipl. već za ljetnu. obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati svi mumificirani plodovi ostali na drvetu. stradaju mladice. Roda naravno nema. Čak i deblje grane odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. prskanje u punoj cvatnji s organskim fungicidima: Signum. Kemijski pripravci za suzbijanje monilije BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Mladica se osuši. marelicu. pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji. Chorus ili Switch. potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštiča- vih voćaka. ing. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje. Međutim. javlja Simptomi monilije se smolotok i voćka polagano slabi i suši se. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Dalje. To se najčešće događa kod breskve. • Za voćare koji imaju nekoliko stabla koštičavih voćaka predlažemo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 20 gr koji je dostatan za jednu leđnu prskalicu kojom se može poprskati nekoliko voćnih stabala. 43 M onilia laxa napada pretežno koštičave voćke: trešnju. breskvu. višnju. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje kada je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage. Zaštita Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Mladica procvate. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive. budući da bolest nije lako suzbiti. Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. No. šljivu. višnji i breskvi.

ona ne postiže dovoljan ukupni prirast jednogodišnjih izboja koji su osnova za rodnost.44 Gnojidba maslina Velimir Lasić. Organsko gnojivo BIOLIVO je optimalno za gnojidbu maslina zahvaljujući i dodatku bora. Naime. a kod laganih skeletnih tala organska tvar zadržava vlagu i ublažava sušu. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj. zametanja plodova i rodnosti. Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo. neprikladna za uzgoj maslina ako se prethodno ne popravi njihova dreniranost agromeliorativnim zahvatima. osnovna značajka ovog gnojiva je da postupno otpušta dušik kojeg biljka postupno usvaja. S druge strane maslina je vrlo osjetljiva prema slaboj prozračnosti i suvišku vode u tlu. M aslina može uspijevati na plitkim. Kod težih glinenih tala popravlja prozračnost i toplinu. tada se preporuča kalcifikacija. Ukoliko se maslina uzgaja na skeletnim tlima slabo opskrbljenim hranjivima. ali ako su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija. To joj omogućuje njezina otpornost prema suši koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mreže. dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima te neutralne reakcije. Osim fosfora (3%) i kalija (3%). ovo gnojivo je osobito bogato organskim ugljikom (42%). No. Količina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Redovita gnojidba organskim gnojivima je vrlo važna u popravljanju svojstava loših tala (skeletnih i glinenih) jer Gnojidba mladih maslina gnojivom Biolivo osim hranjivih elemenata. Preporuča se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. skeletoidnim tlima koja su siromašna humusom i mineralnim tvarima gdje mogu doživjeti preko dvjesto godina. . drenirana. duboka. popravlja strukturu tla i povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost . dipl. od zime do proljeća. jer bor pomaže pri oplodnji i primjenom bora povećava se postotak oplođenih cvjetova. nema ispiranja dušika bez obzira na kiše tijekom zime. takva stabla su slabe bujnosti. koji potiče sintezu nukleinskih kiselina i klorofila. Dužina jednogodišnjih izboja je mala pa nema obilne cvatnje. a rodnost im je niža nego na stablima uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima. ing. Stoga su tla glinene ili ilovasto-glinene teksture koja su slabo propusna za vodu. Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju. Za gnojidbu maslina posebno su prikladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljšanim načinom otpuštanjem dušika. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkalične reakcije. gnojivom se unosi organska tvar koja povećava sadržaj humusa. Dakle. Prikladna tla za uzgoj maslina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta. nemaju redovite prirode.

.

Bolest se najčešće javlja u proljeće i rano ljeto. Izolaciju iz starijih. smanjuje se broj pčela i zajednica propada. nagle promjene temperature. Može pasti i na podnicu. Vrlo je otporna. Ako su zaraženi med i pčelarska oprema. med. zročnik bolesti je nesporogena gram-pozitivna bakterija Melissococcus (Streptococcus) pluton. Ponekad bolest izbije naglo. ponekad prelazeći rub stanice. uzročnik će se zadržavati u crijevima odraslih pčela i u ostatcima hrane i otpadu na podnici košnice. kišna proljeća. Sa sigurnošću je možemo izolirati samo iz crijeva žive ličinke mlađe od četiri dana. Proširena je po cijelom svijetu. Ličinka se zarazi kada hranom u svoj probavni trakt unese uzročnika bolesti. Za pojavu bolesti osim uzročnika potrebno je i djelovanje različitih negativnih čimbenika u košnici ili izvan košnice (slaba zajednica. S obzirom na vrstu sekundarne infekcije. i to tako da se ispruži. ličinka ima kiselkast miris i pretvara se u suhu mrvičastu tvar. u zaraženom leglu razvijaju se različiti mirisi. a kako se ne drži za podlogu može se lako izvući. a na kraju i ugibanjem ličinke u dobi između četiri i pet dana. U zima). obično povrati sadržaj u kojem su bakterije na unutarnju stranu poklopca i na taj način širi bolest. sive pa sve do tamnosmeđe. Ako nema legla. i to u prvom redu savijene ličinke matica. Ako je prisutan Bacillus alvei. i ako zaostane u saću može izazvati bolest i nakon više godina. radilica i trutova stare četiri do pet dana. slaba paša nakon dugih Europska ili blaga gnjiloća pčelinjeg legla je bakterijska bolest nepoklopljenog legla. prometom meda te kontaminiranim priborom i opremom. vet. Bacterium eurydice i Streptococcus apis.46 Europska gnjiloća pčelinjeg legla Kruno Lažec. Ipak. ugiba mali broj ličinki i zajednica ne slabi. Gubi bijelu boju i sedefast sjaj. uginulih ličinki otežava moguća prisutnost drugih bakterija. pa ju pčelar i ne primijeti. Očituje se promjenama boje i položaja. sluzavu i rastezljivu tvar. javlja se jak smrad po pokvarenom siru. Dijagnoza bolesti može se postaviti samo na temelju potvrđenoga mikroskopskog nalaza uzročnika u sadržaju BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Ličinka će promijeniti i svoj položaj u stanici saća. zajednica bez matice. ugine veliki broj ličinki. Kako ličinke ugibaju u stadiju nepoklopljenog legla. Nakon određenog vremena ugibanje ličinki može samo od sebe prestati. U zadnjem dijelu srednjeg crijeva ličinke moguće je uočiti prljavožute do sive nakupine. pa je nalazimo i u našoj zemlji iako nije učestala. U pravilu. Ako zaražena ličinka ne ugine već se nastavi razvijati. bolest će se dalje Pregled košnica . Na taj način bolest se može držati pod nadzorom i blagog je tijeka. između košnica prenositi grabežom. Propala ličinka na kraju se osuši. kožica ličinke ostaje sačuvana i lako se može izvući iz stanice. Glavni simptom bolesti je promjena boje ličinke. pčele čistačice lako ih uklanjaju. puno je češći blagi oblik kod kojeg se bolest širi polako. dr. Sam tijek bolesti ovisit će i o sekundarno prisutnim bakterijama kao što su Bacillus alvei. a ličinka se pretvara u bezobličnu smeđu. Sam tijek bolesti može se znatno razlikovati od košnice do košnice. Boja se mijenja od bijele preko žute. Kad se razmnoži Streptococcus apis. Od europske gnjiloće obolijeva nepoklopljeno pčelinje leglo.

Poželjno je da se za trajanja terapije medište skine i na taj način spriječi kontaminacija meda lijekom. .biološko-uzgojnim mjerama i tretiranjem lijekovima. između ostalog. treba pregledati sve zajednice i utvrditi proširenost bolesti. i to 1 gram antibiotika na litru šećerne otopine (1:1). a košnicu opaljivanjem plamenom. Ako pčelinja zajednica u potpunosti propadne zbog bolesti. Lijek se daje BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Europska gnjiloća pčelinjeg legla ne napada jake pčelinje zajednice. nego da ga iskoriste za sebe i prehranu legla. Saće iz njih treba pretopiti u vosak. da ga pčele ne bi unosile u medište. u manjim količinama (0. vodeći računa da ih zbog toga ne oslabimo. Uz njega obvezno treba poslati i popratni dopis. Od lijekova dajemo antibiotike-najčešće geomicin ili streptomicin u šećernoj otopini. Trebamo voditi računa. pa se u profilaksi bolesti naglasak stavlja upravo na njihovo jačanje. Iz oboljelih zajednica izvade se okviri koji sadrže veći broj uginulih ličinki. Zato je u slučaju sumnje na bolest potrebno preko područne veterinarske ambulante u nadležni laboratorij poslati uzorak saća (najmanje 10x10 cm) s vidljivim promjenama.2-0.25 litre) svakoga drugog dana. a izvana naznačiti da je riječ o zaraznom materijalu. Oboljela pčelinja zajednica može se sanirati na dva načina. Pribor i opremu kojom radimo na pčelinjaku svakog dana trebamo temeljito očistiti i dezinficirati. Zajednice pojačavamo leglom i mladim pčelama iz jakih zajednica. Kada se utvrdi europska gnjiloća pčelinjeg legla. o pravilnom uzimljavanju i osiguravanju dovoljnih količina hrane.47 crijeva ličinke. zamotan u novinski papir i spremljen u drvenu ili kartonsku kutiju. saće dezinficiramo pretapanjem.

.

.

nudi se kao sobna biljka. i to ne samo u tropima. Casanova ga je smatrao ljubavnim napitkom.tiskara-logotip. koristi se u kozmetici i farmaciji. Kakaovac se u Srednjoj i Južnoj Americi uzgajao i prije dolaska Europljana. s činjenicom da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne. Noćurak cvate u poslijepodnevnim satima za izdavaštvo i grafičku djelatnost Vaganska 5. no i kod nas se može uzgajati kao jednogodišnja zeljanica. primjerice. . Noćurak je višegodišnja biljka. Većina naziva u drugim jezicima povezana je. već ih je potrebno fermentirati da bi se razgradile gorke tvari. Kao ukrasne biljke. Često se uzgajaju oblici s punim cvjetovima koji nemaju prašnike i mogu se razmnožavati isključivo presadnicama.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: info@tiskara-logotip. dok domaći jasmin (J .o. međutim. crvenosmeđe boje s brojnim sjemenkama veličine do 3 cm. 88220 Široki Brijeg. već svoj naziv zahvaljuje činjenici što su već u srednjem vijeku arapski trgovci donijeli njegove mirisne cvjetove u Europu. a cvjetovi u Aziji služe za bojenje živežnih namirnica. Nakon toga plodovi se kratko zagrijavaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci i to prvo svakodnevno na suncu. s perastim listovima i često crvenkastom cijevi vjenčića.. a svaki nalet hladnoće tijekom tog razdoblja uništi berbu. Vrsta J. Za Asteke je kakaovac bio sredstvo plaćanja i svojevrstan doping koji se davao ratnicima.com www. kakaovac sadrži osvježavajuće sastojke koji mogu razviti i neku vrstu ovisnosti. Kakao-maslac koji se javlja prigodom proizvodnje kakao praha.o.com LOGOTIP d. a potom umotani u vunene deke. Svoj naziv zahvaljuje mnoštvu boja svojih cvjetova. Njegova navodna čaška je zapravo ovoj pricvjetnih listova. Za hinduse i budiste oni su simbol čistoće i stoga omiljeni žrtveni prinos. a razvile tipične aromatske tvari. Plodovi su crveni. BiH Tel.nudiflorum) koji cvate žutim cvjetovima ukrašava naše vrtove u rano proljeće Kakaovac – doping ili ljubavni napitak Kakaovac je biljka iz čijeg se sjemena dobiva kakao prah. Izvan domovine svaki se cvijet mora ručno oprašivati jer nedostaju specijalno prilagođene pčele za tu namjenu. te za dobivanje ulja za parfumerijsku industriju. Korijen daje izrazito jako laksativno sredstvo. Potrebno je 5-8 mjeseci da bi se mogli brati poluzreli plodovi. služe i mnoge druge od preko 200 vrsta roda Jasminum.50 ZANIMLJIVOSTI Arapski jasmin – sirovina za parfimerijsku industriju Vanilija – vrlo skupi začin Prava vanilija je poslije klinčića drugi najskuplji začin na svijetu. Odmah nakon berbe sjemenke kakaovca nisu jestive. Preko noći čuvaju se u zrakonepropusnim spremnicima kako bi se sačuvala aroma. Arapski jasmin ne potječe iz Arabije. To ne čudi kada se zna koliki je trošak potreban za njezinu proizvodnju. Podrijetlo vodi iz Amazonije. a pred jutro se ponovno zatvaraju. polyanthum. dugački 30 cm. Doista. Danas oni služe za aromatiziranje čaja od jasmina.

ali je pogodna za duže skladištenje. . lijepi ujednačeni gomolji srednje veličine. Sorta se koristi za svježu potrošnju. Zamjena za sortu Romano sa puno boljim osobinama. odlični za kuhanje i pečenje.sjemenarna.Roko Roko www. Karakteristika sorte je crvena do svijetlo ljubičasta boja pokožice gomolja dok je meso gomolja bijele boje. Gomolji su dosta ujednačeni. Obilježje: Visoki urod. Gomolji se koriste za kuhanje i pečenje.com Roko NAJKVALITETNIJA SORTA KRUMPIRA ZA ZIMNICU ROKO. Pripada skupini kasnih sorti. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature.

Za 10-15 litara vode .