Green Garden 84

2011/12

Bosnia andhHerzegovina’s C oice

Green Garden • broj 84 • siječanj / veljača 2013. • godina XIII

- Sadnja ruža - Cijepljenje lubenice - Nove sorte krumpira - Kalemarski vosak - Europska gnjiloća pčelinjeg legla
info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

KLUB

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

Riječ urednika
Prvi broj glasila Green Garden u ovoj godini na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najveći broj priloga vezan je za voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i cvjećarstvo. Početne stranice glasila obiluju temama iz cvjećarstva među kojima se izdvaja nekoliko članaka koji obrađuju pojedine cvjetne vrste. Tako možete pročitati prilog o kameliji, jaglacima,te prilog o ružama. Početkom veljače u južnim područjima Hercegovine kreće sadnja krumpira.. Kako bi proizvođačima olakšali izbor sorti, pripremili smo poseban prilog o novim sortama krumpira. Ovih dana, na području Hercegovine, u tijeku je rezidba voćaka i vinove loze, iza koje slijedi vezanje i formiranje uzgojnih oblika. Za ljubitelje voćaka i vinove loze pripremili smo poseban prilog o rezidbi i vezivima koja se koriste za vezanje voćaka i vinove loze. Za vinogradare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze čije simptome vinogradari mogu uočiti prilikom rezidbe vinove loze. Na stranicama posvećenim zaštiti bilja možete pročitati nekoliko zanimljivih članaka od kojih izdvajamo prilog o zaštiti koštičavih voćaka od monilije. Ovo je samo dio sadržaja prvog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje. Uredništvo

Editor’s word
The first issue of Green Garden this year, on its pages, brings you many interesting articles from different fields of agricultural production. The largest number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal with particular types of flower, so you can read articles about camellias, primroses and article about roses. The beginning of February in south Herzegovina is time when many producers start with planting of seed potatoes. To make it easier for them to choose what varieties will they plant – we have prepared special article about new seed potato varieties. These days, in Herzegovina, it’s time for pruning fruit trees and grape wine, and after that will follow binding and forming of farming form. Fruit growers and winegrowers can find special article about pruning and about binders that are usually used for binding fruit trees and grape wine. For winegrowers we also prepared article about grape wine diseases which symptoms can be seen during the pruning. On the pages dedicated to the plant protection you can read a couple of interesting articles from which we recommend article about protection fruits from Monilia laxa. This is only a part of everything that you can find in the first issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers. Editor’s office
Zimska rezidba voćaka - obvezna agrotehnička mjera .....................................32 Vezanje vinove loze i voćaka .........................35 Klementina traženija od mandarine ............37 Pitanja i odgovori .......................................... 38 Green Garden - Superbrands za 2011./2012. ..41 Suzbijanje monilije na koštićavim voćkama ...................................................... 43 Gnojidba maslina ..........................................44 Europska gnjiloća pčelinjeg legla.................46 Zanimljivosti .................................................. 50
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Sadržaj
Uzgoj ruža .........................................................4 Kamelija – zimska kraljica cvatućega grmlja ...........................................5 Sadnja živice .....................................................6 Sniježna plijesan - veliki problem nakon otapanja snijega ............................... 8 Visibaba - vjesnik proljeća ..............................9 U potrazi za neobičnim i lijepim...................10 Cijepljenje lubenice na tikvu ......................... 13 Hibridi lubenice za visoke urode...................14

Sjeme u traci ...................................................16 Uzgoj graha mahunara ..................................18 Naklijavanje krumpira....................................19 Nove sorte sjemenskog krumpira ............... 20 Povrtnjak zimi.................................................23 “Nashi” kruške - nešto sasvim novo............25 Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze ......... 26 Redovita rezidba smokve ............................. 29 Uzgojni oblik za trešnju ................................ 30 Kalemarski vosak za zaštitu rana drvenastih biljaka........................................ 31

Novosti, obavijesti, najave!!!
Na početku smo još jedne godine i novog broja Green Garden glasila, te se veselimo nastavku zajedničke suradnje i druženja kroz Klub Green Garden i Green Garden glasilo. I ove godine članove Kluba Green Garden čeka niz pogodnosti pri kupovini, posebne akcije, popusti i ponude. Što se tiče samog glasila, kao što i sami možete vidjeti, napravili smo neke tehničke izmjene vezane za dimenziju i format glasila, povećali broj stranica glasila, doradili koncept glasila, ali i dalje to ostaje stručnoinformativno glasilo sa još više informacija, savjeta, ideja i raznih zanimljivih sadržaja. I zato i ove godine budite sa nama, ostanite sa nama ili nam se pak pridružite kao članovi Kluba Green Garden. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@ sjemenarna.com

4
Ivana Markota, master struke

R

uže vole mjesto na kojem ima dostatno svjetlosti, ali to ne znači da biljka mora cijeli dan biti izložena suncu, pogotovo novije sorte koje vole polusjenu. Ali, važno je naglasiti da ne postoji ruža koja bi lijepo rasla i obilno cvala u sjeni, a pogotovo ne ispod krošnji drveća ili borova! Moramo obratiti pažnju da na mjestu na kojem ćemo saditi ruže ima protoka zraka, ali ne i da je vjetrometina. Poželjno je da se jame za sadnju iskopaju 15-20 dana prije sadnje. Dubina jame je 40–50 cm, a isto toliko i širina. Zemlja mora biti usitnjena i oplemenjena sa 50% odstajaloga stajskog gnoja ili humusa-komposta. Danas se u prodaju uglavnom nalaze sadnice čiji je korijen „obložen“ tresetom a nadzemni dio parafiniran. Prije sadnje, skine se folija kojom je omotan korijen, te se sadnica ruže postavlja u pripremljenu rupu. Oko sadnice se nagrće pripremljena zemlja Zemlju oko biljke potisnemo rukama i pazimo da nam biljka stoji uspravno, kao i da je cijepljeno mjesto obavezno na dubini 2-3 cm ispod razine zemlje. Tlo oko sadnice se lagano sabije. Kad se jama ispunili otprilike na 2/3 zemljom, lagano počnemo zalijevati vodom, pazeći pritom da nam ruža ne ode preduboko u jamu, pa ju stoga podržimo dok voda lagano ne popuni sve praznine oko korijena. Nakon ovoga ružu nagrnemo ostatkom pripremljene zemlje, napravimo oko ruže vijenčić od zemlje radi lakšeg otjecanja vode pod sam ko-

Uzgoj ruža
rijen i ponovno zalijemo. Napominjemo da bi kod sadnje svaka biljka trebala dobiti oko 5 l vode. Razmaci sadnje: Ako smo planirali napraviti ružičnjak, što znači da ćemo posaditi više grmova ruža u gredice, moramo znati koji su preporučljivi razmaci da bi naša gredica izgledala baš kao kod profesionalaca ili u parkovima... stoga navodimo minimalne razmake za pojedine sorte ruža. Naravno, ako želite pojedinačnu sadnju, a to znači da svaki grm stoji odvojen za sebe, razmaci mogu biti puno veći, ali na taj način nećete dobiti zatvorenu gredicu niti otočiće ruža. Penjačice se sade na razmak od 120 cm. Grmolike ruže u gredici sade se na razmak od 50 cm (ako su u pitanju manji grmovi) pa sve do 200 cm (ako govorimo o robusnijim ružama). Dakle, razmak ovisi o sorti grmolike ruže i načinu njezina rasta. Čajevke se sade na minimalni razmak od 40 cm. Ako ruže sadimo u više redova, primjenjuje se cik-cak sadnja gdje se opet pridržavamo razmaka od 40 cm između svake ruže. Floribunde (park ruže) u gredici se sade na razmak od 30-35 cm, tj. 3 kom. na 1 dužni metar. Isto tako, ako ih sadimo u nekoliko redova, koristimo cik-cak način sadnje. Mini ruže sadimo na razmak od 25 cm dok se ruže pokrivačice tla sade sa na razmak ne manji od 80 cm.

Prodaja ruža u Sjemenarninim agrocentrima
BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.

5

KAMELIJA – zimska kraljica cvatućega grmlja
Kamelije su rod zimzelenih grmova i drveća podrijetlom uglavnom iz šumskih predjela istočne Azije s toplom klimom. Rod je dobio ime, po ljekarniku -svećeniku, imenom George J. Kamell ili Camellus. Nazivaju je kraljicom među cvatućim grmljem.
Matea Pehar, dipl. ing. pororastuća i dugoživuća biljka. Uzgaja se kao lončanica, vrtni grm (visine do 4m), drvo (visine do 9m). Lišće je ovalno, tamnozeleno i kožasto s nazubljenim rubom. Nenadmašivo elegantni cvjetovi mogu biti različita oblika. Japanska kamelija posađena u lonac procvjeta još kao mala biljka, a savršena ljepota njezinih cvjetova privlači tijekom zimskih mjeseci hladnim obećanjima. Da spriječimo razočarenje zbog odbacivanja pupova i lišća, moramo uzeti u obzir neke prohtjeve ove ljepotice.

Cvijet kamelije

S

Uvjeti uzgoja

Kao prvo, kamelija ne podnosi alkalno tlo, već traži kiselo tlo, s tim da je uzgoj moguć i u tlu neutralne reakcije. Najpovoljnija pH-vrijednost za uzgoj većine sorti, kreće se od 5,5 do 6,8.

Kao i rododendroni, najbolje uspijeva u sjeni stabala koja omogućavaju djelomičnu sjenu, ali ipak propuštaju svjetlo. Stabla ih opskrbljuju prirodnim malčem – lisnjača, te pružaju zaštitu od sunca i vjetra. Ako rastu vani, moraju imati zaštitu od hladnoće, mraza i suhog vjetra. Cvjetove može oštetiti i kiša. U područjima s oštrim proljetnim mrazevima, zid prema sjeveru ili sjeveroistoku će omogućiti dodatnu zaštitu od mraza i smanjiti rizik od oštećenja cvijeta. Najbolje je uzgajati u posudi koju ćete tijekom zime držati na polusjenovitom mjestu u prostoriji čija se temperatura kreće od 10 do 13ºC. Svakako treba izbjegavati: grijane prostorije, suh i ustajao zrak, prečesto premještanje i okretanje, pretjerano zalijevanje. Kad prođe opasnost od oštrih mrazeva iznesite je na balkon ili u vrt na lagano sjenovito mjesto bez propuha.

Zalijevanje i gnojidba

Kod kamelije vrijedi pravilo: bolje manje nego previše. To se posebno odnosi na zalijevanje i gnojidbu. Zalijeva se štedljivo, ali supstrat mora biti vlažan, prejako isušivanje može biti kobno. Prihranjuje se prije cvatnje i nakon završetka cvatnje do sredine ljeta specijalnim gnojivima svaka dva tjedna, umjereno ali redovito. Ako osiguramo kvalitetan supstrat, pogreške kod zalijevanja i gnojidbe bit će manje. Biljke ne treba često presađivati, mlade svake 2 do 3 godine, a starije još rjeđe. Najpogodnije vrijeme za presađivanje je lipanj – srpanj, kada su mladi izboji završili rast. Općenito kameliju nije potrebno orezivati. Sredinom proljeća, nakon cvatnje mogu se skratiti predugački, razvučeni i oštećeni izbojci. Stare i zanemarene biljke dobro reagiraju na intenzivnije orezivanje.

BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.

Dakle. grmove posadite na preporučenu udaljenost. mada bolje uspijeva na sunčanim položajima. otprilike. Ž ivice se obično sade u jednom redu. s tim da ipak u tom pogledu ne smijete pretjerivati. Kao živicu mlade biljke šišajte u visinu i širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad. u rano proljeće prikratite samo grane koje strše i narušavaju željeni oblik. da ukoliko želite živicu koja će se brzo zatvoriti onda se i sama sadnja planira malo gušće. koje kreću bliže korijenu. one ovise od veličine i načina rasta biljne vrste s tim da će vam po nepisanom pravilu za jedan dužni metar trebati od 2 do 5 sadnica. ali i izvršiti obilno zalijevanje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke dobile dovoljne količine vode. Potom je poželjno vilama dodatno prorahliti dno jaraka. ovisno o napretku biljaka. nakon cvatnje. onda je dobro u rasadnicama određenu količinu unaprijed i naručiti. Sadnja se izvodi na način da uz trasu živice prethodno nategnete uže uz koje se iskopa jarak dubine 30-50 cm i širine 40-60 cm. nakon čega donosi Izgled ograde od lovor višnje plodove u obliku crnih bobica. planirate formiranje duge živice za koju će vam trebati mnogo biljaka. Cvate krajem proljeća bijelim cvjetićima skupljenim u uspravne grozdove. Ukoliko pak. kožastim listovima. Slijedi zatrpava- Sadnja živice Sadnice lovor višnje nje jarka s ostatkom zemlje uz njezino pažljivo zbijanje. Biljka dobro podnosi sjenu. u tom slučaju listovi dobiju žućkastu boju. Lovor višnja Lovor višnja je zimzeleni grm sa prekrasnim sjajno-zelenim 15 cm dugim. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. nakon sadnje. iskopanu zemlju iz jarka pomiješajte sa Flortis supstratom te manji dio te mješavine nanesite na dno jarka i na tu zemlju položite sadnice. Svakih. Dobro podnosi rez i vrlo je zahvalna biljka za žive ograde obzirom da lijepo izgleda kroz sva godišnja doba. te još jednom u kolovozu ili rujnu. dipl. ing. Preporuča se visina ograde od 100 do 300 cm sadnjom 2 – 3 biljke na jedan metar duljine. a ukoliko raspolažete s dovoljno prostora istu tu sadnju možete planirati i u dva reda (cik-cak sadnja). Brzorastuća je biljka i može prerasti okvire grma te nakon 10 godina može doseći veličinu od preko 5 metara. naizmjenično raspoređujući slabije i snažnije sadnice. Prvih godina. pet godina rasteretite središte grma kako bi ga prozračili. Kad dostignete željenu visinu grm samo održavajte šišanjem i to u svibnju.6 Matea Pehar. ako vam se ne žuri. Razumljivo. . Nakon toga. skratite na polovicu da bi razgranali podnožje grma koje često ogoli. Sadnice razmjestite po trasi živice na predviđenim razmacima. Lovor višnja izvrsno podnosi orezivanje i možete je održavati na visini kojoj želite. Što se broja sadnica tiče. preporuča se orezivanje u ožujku i lipnju na način da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm. Kada ste sa sadnjom završili još je potrebno živicu prikratiti kako biste potakli njezino grananje. Mlade grane. kako bi i živica bila koliko-toliko ujednačena. Ako raste kao samostalan grm. Traži dobro dreniranu zemlju i ne podnosi vapnenac.

www. 036/ 352.15% .unikomerc.15% 15% .unikomerc.560.ba Tel.fiskars.NOVA PERSPEKTIVA ZA PROLJEĆE! NOVA PERSPEKTIVA ZA PROLJEĆE! Ovlašteni uvoznik iidistributer firmi: Ovlašteni uvoznik distributer firmi: Tel.com AKCIJA AKCIJA AKCIJA -. www. 036/ 352.ba ZIMSKA REZIDBA S FISKARS REZNIM ALATIMA! ZIMSKA REZIDBA S FISKARS REZNIM ALATIMA! www.560.

potpuno odumiru. Ovo je vjerojatno najraširenija gljivična bolest u Europi. Previsoke pH vrijednosti također utječu na pojavu i razvoj bolesti. zadnju košnju treba obaviti što niže da bi smanjili lisnu površinu prije zime. Sclerotinia borealis (Sclerotinia snow mold).izrazito se dobro razvija u uvjetima visoke vlažnosti i sniženih temperatura koje su ispod snježnog pokrivača koje nakon toga. ing. ovisno od analize tla. Mjere zaštite Simptomi Ako na travnjaku. Snježna plijesan napada oslabljene i prerasle biljke . Neke trave poput Festuca rubra pokazuju izrazitu otpornost prema ovoj bolesti. što dodatno otežava njihovo suzbijanje. Typhula ishikariens (Speckled snow mold).kao i nakon razdoblja dugotrajnog zadržavanja snježnog pokrivača. Među navedenim uzročnicima snježne plijesni najčešće se javlja Microdochium nivale. Pod povoljnim uvjetima ove se površine mogu povećati i do 30 cm u promjeru te daljim širenjem bolesti zaraženi dijelovi mogu zauzeti cijelu površinu travnjaka. Osim toga gnojiva na osnovi željeza (željezni helati) kojima se travnjaci prskaju koncem jeseni pomažu i smanjuju napad uzročnika bolesti U slučaju da sve ove navedene mjere nisu dostatne treba pristupiti u rano proljeće uporabi sistematičnih fungicida.8 Sniježna plijesan veliki problem nakon otapanja snijega Matea Pehar. Prvi znaci ove bolesti mogu se primijetiti već u jesen u obliku svijetložutih mrlja. Fusariun nivale). nakon topljenja snijega primijetite u rano proljeće svijetlosmeđe površine promjera oko 5 cm. Poa. mnogi od njih žalili su se na problem mjestimičnog propadanja travnjaka koji se očituje velikim brojem „rupa“ promjera desetak centimetara. Travnjak treba prihraniti prije zime nešto većim postotkom kalija dok dušika treba dodati u vrlo maloj količini ili ništa. Pojavu snježnu plijesni prouzročuju Microdochium nivale (Pink snow mold syn. Ovi uzročnici bolesti mogu se pojaviti pojedinačno ili kao kompleks. Napad snježne plijesni utječe na slabljenje biljaka Aerifikacija . Lolium. Typhula incarnata (Gray snow mold). M nogi ljubitelji travnjaka ostali su iznenađeni izgledom svojih travnjaka nakon otapanja snijega. Simptomi napada su najvidljiviji poslije zime iako je gljivica prisutna cijele godine. dipl. . uz neke sekundarne infekcije.najčešće se pojavljuje na vlažnim i suviše zbijenim tlima.prozračivanje jedna od mjera koja može bitno pridonijeti nadzoru ove bolesti. najčešće napadane su trave finih i širokih listova kao Agrostis. Loše i kišovito vrijeme tijekom proljeća utječe na širenje micelija po cijeloj površini. zatim uklanjanje snijega s travnjaka.sigurno je u tijeku napad snježne plijesni. Naime. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.

a u Hrvatskoj je to zaštićena cvjetna vrsta. master struke isibaba je višegodišnja proljetna biljka velike rasprostranjenosti. 9 V Visibaba u cvatnji Jeste li znali. koju nerijetko nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvorištima okućnica gdje se često sadi i kao kultivirana biljka. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Cvijet biljke je bijele boje prepoznatljivoga zvonastog oblika koji čine šest latica raspoređenih u dva kruga. Iz lukovice se u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Narodni naziv je vjerojatno dobila zbog cvijeta pognuta poput stare bake (babe).vjesnik proljeća Matea Ćorić. Miris joj je slab. Kako je veoma omiljena biljka. Visibaba je i važna medonosna biljka jer je važan izvor nektara u najranije proljeće te su njezini cvjetovi prilagođeni oprašivanju pčelama. Mliječnobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Razmnožava se sjemenom ili lukovicom. .. Vanjske su latice bijele. sa zelenom pjegom na vrhu. Visibaba cvate od siječnja do travnja. a unutrašnje su kraće. a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala i anthos – mlijeko i cvijet (mliječno cvijeće) i pridjeva nivalis – snježni. te okućnica. Raste obično samoniklo u prirodi.VISIBABA . Zvonast vjenčić tvori 6 latica raspoređenih u dva kruga.. a zatim u potrazi za nektarom unutar tog cvijeta pokupe pelud koji onda prenose dalje. Visibaba je jedna od najranijih proljetnica te često cvjeta dok snijeg još nije okopnio. livada. šuma. od parkova. jedan od ranih vjesnika proljeća. prvo dotaknu njušku tučka i oplode je s pomoću peluda koji su donijele s druge biljke. duguljaste. Pčele privučene nektarom.

zimski vrijesak. crnjuša Ivana Markota. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.8m. Erica sp. Ne naraste više od 30cm u visinu. Ne režite u staro. neobičnim oblikom ili upadljivim bojama odmah skrenu pažnju na sebe. igličasti listovi. Postoje patuljaste vrste.carnea . bolje pogledati jer njihova ljepota se ne uoči odmah. najbolje južni položaj i u blago kiselo tlo. Europske vrste poslužile su kao početni materijal za dobivanje otpornih kultiviranih vrsta. Ova vrsta podnijet će blagu sjenu i neutralno do blago vapneno tlo.. Prikladna je za: vrtne gredice. boja i zahtjeva glede staništa. ali i divovi visoki 1. za sadnju u kamenjaru. Mediterana. master struke rste roda Erica prirodno rastu u područjima Europe. veličina. Neke opće značajke ovog roda bile bi: čvrsti izbojci. Osnovno je pravilo čvrsto posaditi biljku na osunčani. Cvatnja traje od šest do osam tjedana.10 U potrazi za neobičnim i lijepim Postoje biljke koje svojom veličinom. Izbjegavati bogata tla. Ponuda boja kreće se od čisto bijele do gotovo crne. Među postojećim vrstama postoji iznenađujuće širok raspon oblika. Osim radi cvjetova. daleko je najpopularnija vrsta. koji oživljavaju sumorne zimske vrtove. (Posebno lijep dojam ostavlja erika u kombinaciji s mini ružama.) U kasno ljeto biljku valja podrezati. Sjeverne Afrike i južnog dijela Južnoafričke Republike. Ova vrsta sa svim svojim sortama (kultivarima) cvjeta od kasne jeseni do ranog V proljeća. zvonoliki cvjetovi. zanimljiva je i u proljeće kad novoizrasli vrhovi izboja zablistaju žutom ili bež bojom.5 – 5cm u ljeto i povaljenicama u proljeće. Tipična erika je biljka zbijena rasta koja naraste oko 20cm i najčešće se sadi kao pokrivač tla. ali promjer može doseći i do pola metra. E.crnjuša. . A postoje one zbog kojih je potrebno malo zastati. ukrasne vrtne i balkonske posude. Samo odrežite uvele cvjetne glave da bi biljka ljepše izgledala i da potaknete rast novog lišća i obilje cvjetova. tamno drvo! Razmnožava se reznicama duljine 2.

Sadnice ruža .

Ljeti i zimi se nikako ne preporuča radi ekstremnih uvjeta koji bi mogli dovesti do oštećenja korjenja. koja će ostatke pokupiti u korpu za travu. Pri tome tlo ne smije biti niti previše mokro. Što još možete učiniti nakon prozračivanja? Travu redovito zalijevati. te dobro natopiti. U tom periodu ne hodati po travi i izbjegavati bilo kakvo opterećivanje travnjaka. To se najjednostavnije radi pomoću motornih ili električnih prozračivača. Ukoliko u travnjaku ima puno filca od uvele trave. Koliko često prozračivati? Jednom godišnje. jednom u proljeće i jednom u jesen. Ukoliko radite sa motornim prozračivačem. to najbolje možete učiniti tako da s kosilicom prijeđete preko travnjaka. Noževi bi trebali zadirati u zemlju samo 2-3 mm. a otvrdnuto. PRAVILO: travnjak se zalijeva rijetko. Ukoliko vaš prozračivač nema već ugrađenu korpu za hvatanje otpadaka. Ovakav način zalijevanja trave poboljšava produbljivanje korijena. gušćim. Travnjak postaje otporan na bolesti. Ne smije se zračiti preduboko. a na starim površinama sa puno korova i filca od uvele trave se može prozračivati i dva puta. Međutim. travnjaku je potrebno nekoliko tjedana kako bi se regenerirao. otpatke je potrebno temeljito ukloniti s travnjaka. potrebni su joj voda i druge hranjive tvari. još jedanput prozračiti pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na prvi niz redova. to je rezultat bolji i to je lakše raditi. te se u ovom vremenu ne preporuča kositi. Zašto prozračivati? Kako bi trava mogla rasti. Prozračivanjem se taj sloj otklanja. Zračiti treba u ravnim paralelnim redovima. kako bi se izbjeglo oštećivanje korjena trave. PROZRAČIVANJE TRAVNJAKA Kako prozračivati? Uoči prozračivanja je prvo potrebno nisko pokositi travu kosilicom. a stajanje na jednom te istom mjestu dok su noževi spušteni treba izbjegavati. Kada uređaj stoji na mjestu. te činimo sve kako bismo ga učinili ljepšim. noževe treba podignuti. Pri tome treba paziti da prije skretanja motornog prozračivača noževi za prozračivanje budu podignuti. Oni doprinose tome da vaše travnate površine dobiju ono što im je potrebno: zrak. ugaženo tlo se rastrese. dakle. vremenom se na tlu travnjaka stvara filc od uvele trave. Prozračivač se gura ujednačenim radnim tempom. U slučaju da ima ogoljelih dijelova ili kod kompletnog obnavljanja travnjaka. Zatim travnjak treba jednakomjerno posuti sa dušičnim gnojivom. Kada prozračivati? Prozračivanje se preporučuje u proljeće i kasnu jesen. To je pouzdan znak da noževi zadiru preduboko. Rezultat Voda i hranjive tvari lakše prodiru u zemlju i do korjenja trave. sušu. Prozračivanjem osiguravate mnogo godina zabave sa svojim travnjakom. hladnoću. Na kraju dodati pijesak na travnjak kako tlo ne bi prebrzo otvrdnulo. ali obilno. te raste mahovina i korov koji sprječavaju neometan dotok ovih tvari. Izvor: VIKING Što činiti nakon prozračivanja? Nakon prozračivanja travnjaka . ali najmanje jednom tjedno. ovisno o vremenu. travu treba ponovo posijati. Tlo bi trebalo biti samo zagrebano. zelenijim. očekujemo da će naš travnjak povratiti svoj stari "sjaj". Nakon prozračivanja. vodu i hranjive tvari za gust rast i zasićeno zelenilo. a ni previše suho. Pri tome imajte na umu da se novoposijani travnjak prvih 2-3 godine ne bi smio prozračivati. Što se niže pokosi. na visinu od 2-3 cm. on se sam ne bi smio kretati prema naprijed.U proljeće. kada trava počinje vegetirati. vrućinu. Zato vam savjetujemo prozračivanje travnjaka.

Danko Tolić Opravdanost cijepljenja Sigurnost u proizvodnji lubenice.presađivanja. Međutim. tikva u plastičnim kontejnerima promjera 8-12 cm. Cijepljenjem dobijemo jači rast. Odgovara za hibride Romanza. nje u isto vrijeme. Potom se zareže na klin tako da legne u procijep na tikvi. Tikva je spremna za cijepljenje kad ima razvijena dva kotiledona lista. često imamo dvokratnu berbu i daleko veći urod. Korijen podloge . uzgoj na istim parcelama uz visok prinos cilj je svakog proizvođača. a lubenicu bolje opskrbljuje vodom i hranjivima kad nastupe ljetne žege. Farao i Constallation.4 dana sije se podloga tj. Ovo je vrlo bitno jer je vrijeme cijepljenja kratko (2-3 dana). Preporučuju se za klasične metode cijepljenja u rascjep ili na jedan kotiledon. a zatim se na tom mjestu (između kotiledona) pravi oštrim nožem ili žiletom procjep dužine 1-1.5 cm ispod kotiledona. Iako je malo zamršen za objasniti postupak cijepljenja lubenice na tikvu Postupak cijepljenja Pripreme za cijepljenje više je nego jednostavan. ali i tolerancija na višak soli (gnojiva) i vlage u zoni korijena nakon sadnje . . I na kraju spomenimo kako iskustva u proizvodnji lubenica pokazuju da berba cijepljenih biljaka počinje oko desetak dana ranije od berbe necijepljenih. Nakon 2 . Da bi u tome uspio. Empahasis F1 Najpoznatija hibridna podloga za lubenicu od vrste Lagenarija (tikva vodenjača).tikve je aktivniji na nižim temperaturama tla. Polovicom travnja lubenica se sije u kontejnere sa 80 ili 100 rupa ili u neke druge posude od plastike ili stiropora. Prvo se na tikvi oštrim nožem ili rukom odstrani vegetacijski vrh. Cijepljenjem se dobije tolerancija na korijenove bolesti. potrebno je voditi računa da se s cijepljenjem nipošto ne kasni već da se ono obavi 2-3 dana poslije nicanja. Sjeme ove tikve isporučuje se naklijalo (primed seed) što osigurava visoku energiju klijanja.13 Cijepljenje lubenice na tikvu Mr. odnosno. Ovim postupkom cijepljenje je završeno. Cijepljena lubenica ima krupnije plodove. a plodovi budu bolje zaštićeni lišćem od sunca . Pogodna je za ranu i srednje ranu proizvodnju lubenice. u fazi razvijenih kotiledona a što je ranije pomno i opisano. Ova metoda uzgoja zastupljena je na 95% površina u dolini Neretve. Nakon toga se vadi biljka lubenice i odsječe se 1. ujednačeno nicanje i prispjeće za cijeplje- BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. sc. cijepljenje je postala standardna mjera.5 cm. Kada je lubenica stavljena u procjep pričvrsti se posebnom štipalicom za tu namjenu.

Rana lubenica za proizvodnju na otvorenom polju ili ispod agrila • Srednje rana lubenica vegetacije 75-78 dana • Vrlo jaka biljka. nema šuplje srce u normalnim uvjetima uzgoja Kora vrlo tanka s tamnozelenim prugama. kora sa svjetlozelenim prugama. cijepljenjem postiže prinos viši od 60 t/ha • Otporna na fusarijsko venuće i antraknozu Constallation F1 . listovi odlično pokrivaju plodove Plodovi okrugli. cca 20g).Još uvijek jedan od najprodavaniji hibrida lubenice • Dužina vegetacije 75-78 dana kao Farao • Hibrid jakog vigora i velikih listova koji odlično pokrivaju plodove • Odlično trpi stresove i nepovoljne uvjete uzgoja i nije sklona ožegotinama u ljetnom uzgoju • Ovalni oblik.14 HIBRIDI LUBENICE ZA VISOKE URODE Mr. odlično podnosi manipulaciju i transport Meso tamnocrvene boje sočno i vrlo slatko > 12 Brixa Sjemenke sitne (1000 sj. cijepljenjem sposobna za dva termina berbe (60-80t/ha) Otporna na Antraknozu Romanza F1 . kora vrlo tanka s tamnozelenim prugama (visoki sjaj) • Meso tamnocrvene boje sočno i vrlo slatko > 12 Brixa • Sjemenke krupne (1000 sjemenki cca 105 g) pogodan i za izravnu sjetvu • Nema šuplje srce u normalnim uvjetima uzgoja • Zameće min 2 ploda prosječne mase 12-14 kg (cijepljena daje prinos 60-80 t/ha) • Nakon berbe sporo fermentira i dugo se čuva u skladištu • Otporna na fuzarijsko venuće i antraknozu Farao F1 . dobro se drži na polju • Odlično trpi stresove i nepovoljne uvjete uzgoja (hladnoća i suša) • Nije sklona ožegotinama od sunca • Ovalni oblik. sporo fermentira i dobro se čuva u skladištu • Masa ploda 10-14 kg • Zameće min 2-3 ploda. .Nova visokorodna ovalna lubenica krupnih plodova BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. vrlo tanka ali tvrda i dobro podnosi transport • Meso tamnocrvene boje sočno i vrlo slatko > 12 Brixa • Sjemenke vrlo sitne.sc. listovi odlično pokrivaju plodove. sporo fermentira nakon berbe i dugo se čuva Prosječna masa ploda 8-10 kg. Danko Tolić • • • • • • • • • • Dužina vegetacije 60-68 dana Snažan rast. ako se kalemi i više (12-14 kg) Uspijeva na tlima lošije kvalitete (najbolje nacjepljena na Emphasis ili Carnivor) Zameće 2-4 ploda pa vriježi.

Kada završite sa slaganjem komposta. Ako udio ugljika prevladava. Osim toga. kvalitetne vrtne sječkalice mogu obraditi gotovo sve što se u vašem vrtu nakupi u vidu otkosa i vrtnog otpada. Nedostatak dušika ograničava mikroorganizme prilikom izgradnje njihove tjelesne supstance. On vraća potrošene hranjive tvari i tragove elemenata nazad u tlo i potiče život u tlu bolje od bilo kojeg drugog gnojiva. Najbolje vrijednosti za uravnotežen odnos C/N su od 25:1 do 30:1. Pazite na odgovarajući odnos biljnih ostataka koje sadrže ugljik i dušik! 2. Sječkalice se u svakom slučaju isplate. voća te lišće. Uz to. jer je mikroorganizmima u kompostu potrebna vlaga. komad prirode koji se treba njegovati i čuvati s ljubavlju. Kompost nemojte slagati na tvrdo tlo od kamena. 9. Kompostu je potrebna „veza sa tlom” da bi u njega mogle prodrijeti kišne gliste i sitni organizmi. Kompostu je potreban zrak! Zato nemojte nikada stavljati materijale u jamu i nemojte upotrebljavati spremnike koji su zatvoreni na svim stranama. Izbjegavajte potpuno isušivanje. lišće ili isjeckani materijal. a privlače ih npr. 6. 8. Što se sve može isjeckati? U principu. otpake cvijeća. i „smeđih” koji sadrže ugljik (C). jer postoji opasnost od truljenja. Kišne gliste su prijatelji vašeg komposta. te ga možete koristiti kao osnovu za malčiranje i kompost ili iskoristiti za pokrivanje površina ispod drveća i grmlja. 10. Tada se truljenje brže odvija. Sezona vrhunca rada sječkalice je svakako jesen. To je jednostavno kad rad u vrtu olakšavaju i korisna pomagla. Previše dušika je također štetno. drveća ili živice. Dobar. Sloj trave neka bude tanak. talog kave ili čaja. Rezultat: biljke postaju otpornije na štetočine i brže rastu. Jer u toplim godišnjim dobima možete obraditi velike količine organskog otpada: granje. finiji materijali. biljni ostaci će sporije trunuti. krošnje i odrezana živica. 4. Kod kompostiranja je važno postići pravu mješavinu „zelenih” biljnih ostataka koji sadrže dušik (N). gotov kompost nema neugodan miris. ali sječkalica se može smisleno upotrijebiti i u proljeće i ljeto. npr. Omiljena hrana kišnih glista su i ljuske luka. Ovi uređaji su dragocijena pomoć u mnogim pogledima: oni čiste ostatke trave. ostaci češnjaka. te tako kompost značajno poboljšava teksturu tla. 5. To nije čudo jer se u šaci komposta nalazi deset milijardi organizama. Na to dolaze izmiješani. plamenac i zova. kompost ima različite „stupnjeve zrenja” i različito izgleda upojedinim fazama.Koristimo prirodni kružni tok! Vrt je oaza osobnog zadovoljstva. Kuhinjske ostatke uvijek pokrijte zemljom jer privlače životinje. kao i lišća i uvenulog cvijeća koji se nakupljaju u vrtu. Uvijek je sezona sječkalice. betona i sl. Deset pravila dobrog koposta: 1. povrća. U tvrdi materijal se ubrajaju grane. već miriše i izgleda kao plodna zemlja. Nemojte previše vlažiti kompost. U pravilu razlikujemo između tvrdog i mekanog materijala. . Pri tome značajno smanjuju volumen otkosa. To neće samo spriječiti rast divljeg raslinja nego i omogućiti čist i uredan izgled vrta. Kao donji sloj naslažite grublji isjeckani materijal u visini od otprilike 20 cm. pokrijte ga. a u mekani materijal ostaci cvijeća. „Uredite” svoj kompost. 7. Izvor: VIKING Uštedite čisti novac svojim zelenim otpadom! Proizvedite vlastito gnojivo. na primjer praktične vrtne sječkalice. kuhinjski otpad i više. kao i prilikom množenja. Dobro gnojivo nastaje kada se prilikom kompostiranja optimizira odnos ugljika i dušika C/N. 3. a koja nastaju prilikom sjeckanja. ali nestaje premalo stabilnih humusnih spojeva. STVARANJE DODATNE VRIJEDNOSTI SJEČKANJEM Kompost od isjeckanih biljnih ostataka je najstarije i najprirodnije gnojivo na svijetu. kompostiranje štedi novac: potrebno je kupiti manje gnojiva i korpa za otpatke ostaje rasterećena.

16 Sjeme u traci Izgled trake sa sjemenom Matea Ćorić. sjemenima u traci. pogotovo ako je tlo suho kako bi sjemenke došle u kontakt s tlom. peršin. salate. master struke P očetak proljeća je najpovoljnije vrijeme za sjetvu povrća. Pošto smo traku položili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i obilnije zaliti. Međutim. Na tržištu su se pojavile trake različite duljine (najčešće pet metara) u kojima se već nalaze sjemenke mrkve. primjerice Biorex ili Frutorto. fino-mrvičasto usitnili. a samim time i olakšao posao sjetve. Osim toga. radi se o tzv. navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u slučajevima kada smo zemlju prethodno kvalitetno obradili. . Kod sjetve povrća često puta imamo probleme sa sjetvom koji se prije svega odnose na dubinu i gustoću sjetve. To znači da su u navedenoj traci sjemenke posložene na pravu udaljenost što u mnogo čemu olakšava sami moment sjetve. bosiljka Neke od povrtnih vrsta čije se sjeme nalazi u traci BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Dakle. Osim mrkve. Za kratak vremenski period dolazi do razgradnje trake i vrlo brzo nicanje mladih biljaka. salata i dr). Za gnojidbu se posebno preporučuju organska peletirana gnojiva. peršina spremne za sjetvu. odnosno. tako da smo često puta prisiljeni nakon nicanja povrtnih kultura obavljati prorjeđivanje u dva ili tri navrata. Kako bi se donekle izbjegli ti problemi. tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako će biljke napredovati samo uz dovoljnu količinu hranjivih elemenata. špinata. danas se u svim bolje opskrbljenim agrocentrima mogu pronaći i trake s sjemenkama peršina. danas se na tržištu nude posebni načini pakiranja povrtnih vrsta čije su sjemenke dosta male (mrkva. salate. Mrkve iz ovakvih traka su pravilnog oblika i standardnih dimenzija. Kod uzgoja mrkve i peršina posebno preporučamo primjenu organskog gnojiva Frutorto koje kod uzgoja ovih povrtnica isključuje primjenu mineralnog gnojiva. rotkvice.

Oblik gomolja ovalan. Po kulinarskoj klasifikaciji pripada tipu B. Karakteristična je po dobroj toleranciji na ekstremne temperature i višak te nedostatak vlage. prilično niskim sadržajem suhe tvari i dobrom sposobnošću očuvanja. Gomolji su žućkasto-bijele pokožice sa mesom krem boje.com Faluka Faluka SORTA VISOKIH URODA Rana do srednje rana sorta sa ujednačenim i krupnim gomoljima. Obilježje sorte: Najrodnija sorta krumpira . Stabljika je srednje bujna. plitkih okaca i mekane pokožice.sjemenarna. jer svaka biljka daje veći broj izrazito krupnih gomolja. Za sadnju koristiti naklijale gomlje.Faluka www. prikladna za svježu upotrebu. Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljka daje veći broj krupnih ujednačenih gomolja. Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlo do pozelenjavanja gomolja.

. Naime. Dobra pretkultura je krumpir kao i strna žita dok se nipošto kao predusjev ne preporučuje uzgoj graška. Pri ovim temperaturnim vrijednostima biljke normalno niču i razvijaju se. ing. grah mahunar bi na istu parcelu trebao ponovno doći tek nakon 4 godine. Zrno je svijetlosmeđe boje s tamnijim strijama. Osim toga. srednje rana sorta. prevelika količina vode u vrijeme cvatnje može prouzročiti opadanje cvijeta i smanjenje prinosa. duga 16-18 cm i široka oko 1. Osnovno obilježje sorte Čudo Piemonte jest da je to iznimno kvalitetna i nada sve ukusna sorta graha mahunara.5-2 cm. Plodored i sjetva Iako većina naših poljoprivrednih proizvođača zanemaruje plodored i njegovo poštivanje. boba i povrća iz iste porodice. potrebno je znati kako sjetvu graha mahunara treba planirati na način da se izbjegnu visoke temperature G u vrijeme cvatnje. Mahuna je bez vlakana. plodosmjena ima veliku važnost u uzgoju graha mahunara. Čudo piemontea je niska. u tom pogledu moramo voditi računa da nipošto ne pretjeramo jer prekomjerna količina vode (stagnirajuća voda) može dovesti do pomanjkanja kisika u zoni korijena. Sjeme se sije na dubinu od 3-5 cm.18 Uzgoj graha mahunara Ivica Doko. dipl. Mahuna kuhanjem poprima žutu boju i pogodna je za potrošnju tijekom cijele godine. Sjetva graha mahunara obavlja se na međuredni razmak 40 do 80 cm dok razmak u redu iznosi 5-20 cm. rah mahunar ima velike zahtjeve za toplinom koja je neophodna za normalan rast i razvoj. koji treba iznositi 15-20 cm. Ipak. Pošto se korijenov sustav uglavnom nalazi u površinskom sloju tla. blago zakrivljena. One u toj fazi ne bi smjele prelaziti 30 stupnjeva jer se to negativno odražava na oplodnju i zametanje plodova. Ipak. Drugim riječima niske sorte siju se na razmak od 5 cm dok se visoke sorte siju na veći razmak u redu. u pogledu tla grah mahunar nije pretjerano zahtijevan te najbolje uspijeva na dobro dreniranim tlima kao i tlima dobre strukture koja imaju dovoljno vapna. Hit je sorta Čudo Piemontea BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Mahuna je žute boje s ljubičastim strijama. potrebe za vodom su manje u odnosu na druge povrtne kulture. U pogledu opskrbe vodom grah mahunar ima umjerene zahtjeve. Nadalje. Optimalna temperatura u fazi sjetve iznosi 20-230C dok bi tijekom vegetacije temperatura trebala iznositi 18-250C.

Ukoliko se klice ne otrgnu znači da smo naklijavanje krumpira uspješno proveli. posebnu pozornost trebamo obratiti na temperaturu koja u prostorijama treba iznositi od 13 do 18 stupnjava C. proizvođači koji sade manje količine (isključivo za potrebe domaćinstva) ne bi trebali zanemariti naklijavanje jer je poznato kako ova mjera utječe i na brže prispjevanje krumpira za 10 do 25 dana. S druge strane.Naklijavanje krumpira Svake godine u našem glasilu Green Garden objavljujemo članke o naklijavanju gomolja pred sadnju krumpira. onda nikako ne možemo zanemariti 25 posto veći urod. Prije same sadnje. Postavlja se pitanje zašto? Zato što se radi o veoma važnoj mjeri za rane sorte (Arnova. Faluka. Arizona. u tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno i okretati kako bi se klice što ujednačenije aktivirale. Kada smo prostorije očistili i dezinficirali 2 postotnim rastvorom formalina (ukoliko će gomolji biti prostrti po podu) i kada smo nabavili certificirani. kvalitetan sjemenski krumpir potrebno je još osigurati drvene gajbice (holandeze). U holandeze se pažljivo slažu gomolji. koliko nam je poznato da u Hercegovini imamo nemali broj proizvođača koji sade krumpir na velikim površinama i u velikim količinama. polomimo. pripremljene gomolje iznosimo u polje vodeći računa da klice što manje oštetimo tj. oko 1. Monaco i dr. dipl. po mogućnosti u jednom sloju.5 do 2 cm duljine čiju čvrstinu testiramo tako što uhvatimo za klicu Priprema krumpira za naklijavanje Izgled naklijalog krumpira i dobro protresemo. čiste i osvijetljene prostorije. 19 U Postupak naklijavanja S naklijavanjem bi trebalo početi barem 40 dana pred sadnju i u tu svrhu treba koristiti suhe.) kao i sušna područja (Hercegovina) jer je dokazano da se ovom mjerom prinos krumpira povećava i do 25% Mario Ćubela. To je posebno važno u sušnim godinama (kao što je bila prošla) jer su tada štete od nedostatka vlage puno manje. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. . U novije vrijeme se koristi i umjetno osvjetljenje u vidu flourescentnih lampi jačine 40 do 65 W. u ovisnosti od sorte. Ne smijemo zaboraviti ni povremeno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivičnih oboljenja sveli na najmanju moguću mjeru. ing. Ali. Međutim. Ukoliko smo dobro sproveli postupak naklijavanja dobit ćemo kratke klice.

20 Nove sorte sjemenskog krumpira Sustavno ispitivanje. Roko. K ada govorimo o sjemenskom krumpiru. dipl. još produktivnije sorte izvrsnih kulinarskih osoArizona bina. premda su obje navedene sorte za konzumiranje puno kvalitetnije od Jaerle. A upravo zahvaljujući otvaranju tržišta. nažalost. Carera. Zbog dobrih proizvodnih osobina stručnjaci predviđaju kako su napokon pronašli sortu koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Stirling i Evolution. praćenje i uvođenje novih sorti krumpira selekcioniranih u svijetu. svake godine na tržištu pojavljuju se nove. Arizona. dosadašnja iskustva svjedoče da su najbolji proizvodni rezultati postignuti korištenjem proizvodnog i genetskog potencijala inozemnih sorti. Monalisa. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla. ća u proizvodnji njezina sjemena. ing. Naime. bez značajnijeg uspjeha kod velikih Faluka proizvođača. Stoga vjerujemo kako će za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Arizona je rana sorta krumpira. Faluka. Urod je iznimno visok s ujednače- nim. U tom pogledu posebno izdvajamo sljedeće sorte: Arnova. Ali to očito nije bitna činjenica velikim proizvođačima koji od sjemenskog krumpira traže da je vrlo rani i da je iznimno rodan.žute boje pokožice i svijetložute boje racija-izrođavanje. Mario Ćubela. Monaco.. Liseta. Adora. nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veću perspektiArnova vu. atraktivnim i krupnim ovalnim gomoljima. ranih sorata žućkastobijele boje pokožice. Pekaro. zbog svoje velike kvalitete „udomaćene“ strane sorte kao što su Romano. . najsigurniji je način da se iz bogate ponude kvalitetnih sorti odaberu one koje su za naše uvjete najpogodnije.mesa pogodna za svježu potrošnju. Kennebec. što dovodi do poteško. Tako su u Hercegovini za kratko vrijeme. Međutim. glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i sviBROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. s tim da je za 30Monaco 50 % rodnija od nje. ali. Osim toga.Adora i Liseta. Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje. uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovačkim područjima. Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu dok Liseta prispijeva 10tak dana kasnije. Jaerlu za koju je već utvrđena brza degene.. posljednjih 15-tak godina naši proizvođači imaju mogućnost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata. krupni. Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih. sa žaljenjem ćemo ustvrditi kako je kod nas domaći sortiment prilično oskudan. Do sada su joj jedino mogle parirati dvije sorte. Izrazito lijepi.

Gomolji navedne sorte se ne raskuhavaju te se mogu poslužiti kuhani „lešo“. Gomolji se mogu duže čuvati. proizvođači hvale sortu Monaco i zbog lijepa izgleda gomolja čija je pokožica glatka. crvenkaste boje dok je meso žuto obojeno. dosta veliki. Pripada BC kulinarskom tipu. Odlikuje je bijela pokožica dok je meso žute boje. ali i u prihranjivanju.ujednačeni i vrlo veliki. Sorta je pogodna za sadnju na svim tlima. ali je pogodna za skladištenje. dobro zapamtite nazive ranije opisanih sorti jer ovih dana je nabavka sjemenskog krumpira koji je za potpun uspjeh proizvodnje nužno pravodobno i na pravilan način naklijati. Značajka sorte je crvena do svijetloljubičasta boja pokožice. Monaco će u budućnosti svakako biti sorta od većeg značaja za Bosnu i Hercegovinu. Gomolji su ovalna oblika. dužina vegetacije 140 dana. Sorta je idealna za uzgoj na području Bosne i Hercegovine. Sorta se koristi za svježu potrošnju. Zbog toga svi oni koji su imali prigodu uzgajati obje spomenute sorte. Pokožica gomolja je glatka. Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpira na području Mediterana. Pekaro Roko Stirling Evolution Pekaro pripada skupini srednje kasnih sorti krumpira s vegetacijom od oko 120 dana. I na koncu. Tolerantna je na visoke ali i niske temperature. na salatu. Traži osunčana. Gomolji su ovalnog oblika. Stirling je srednje kasna sorta krumpira. Monaco predstavlja ranu do srednje ranu sortu.21 jetložute boje mesa su glavna značajka ove sorte. Monaco je također vrlo rodna sorta krumpira s odličnim kulinarskim osobinama (AB tip). kao i pečeni s mesom na klasičan način. ujednačene ovalne gomolje s plitkim okcima. Traži više dušika na startu. ovalnog oblika. oplemenjenom Lisetom. te je prikladna za svježu potrošnju. što bitno olakšava prodaju na tržnicama i na policama trgovina. Odlikuje je visoka tolerantnost na visoke i niske temperature. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Roko pripada skupini kasnih sorti. ali i kao krumpir za zimnicu. Sorta se koristi za svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje. Pored toga. lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoće. Koristi se za svježu potrošnju. Sorta je otporna na bolesti zbog čega je proizvođačima krumpira puno prihvatljivija u odnosu na Lisetu. Dospijeva odmah iza najranijih sorata pritom formirajući srednje velike. lijepe crvene boje pokožice i svijetložute boje mesa. Ako svemu pridodamo dobru otpornost na nedostatak vode tijekom uzgoja i iznimno dobre kulinarske osobine. Monaco u žargonu nazivaju poboljšanom. . dok je meso bijele boje. Gomolji su prilično veliki. a gomolji ujednačeni. Potrebno je naklijavanje prije sadnje. Ne podnosi pripravke na osnovi metribuzina u suzbijanju korova. Ova sorta je jedna od najboljih sorti krumpira za zimnicu. Odlična je za kuhanje ali i pečenje (posebno dobra za peke)Obilježje: Visoki prinos. Pokožica gomolja je svi- jetložute boje. a meso je izrazito bijele boje. Evolution je rana sorta krumpira. laganija tla koja se mogu navodnjavati.

.

To znači da i ove godine možete posijati sjemena iz neobičnog svijeta tikava. u sjevernijim dijelovima zemlje u tijeku je sadnja i to pretežno kasnijih sorti krumpira. Grudama i Čitluku. Neke od povrtnica koje se mogu sijati krajem veljače .-20.-28. Dakle. proljetnog češnjaka. 20. Osim proizvodnje prijesadnica. bliži se vrijeme kada će u povrtnjaku biti veoma živo i vrijeme kada uzgoj povrća (prijesadnica i konzumnog povrća) biva vrlo profitabilan. kako se najviše sije hibridno sjeme. Osim toga.-28.-28. nabavke sjemena i gnojiva Dado Marić. paprika. S druge strane. približavanjem proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih kultura. 23 P ribližavanjem toplijeg vremena u povrtnjaku se lagano intenziviraju radovi.02. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. kineskog kupusa i ostalog povrća koje inače nemate prigodu kupiti na policama trgovina ili na tržnicama. luka (arpadžik). 10. savjetujemo svim uzgajivačima da strogo vode računa o gustoći i dubini sjetve.02. Međutim. prije sadnje krumpira poželjno je u tlo unijeti i neki od zemljišnih insekticida koji imaju dozvolu u krumpiru. krastavaca.-28. Širokom Brijegu. To se posebice odnosi na sjetvu u zaštićeni prostor s ciljem proizvodnje prijesadnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili zaštićenim prostorima. ali i o pravilnom izboru hibrida povrća.-28. rajčica.02. tijekom veljače obavlja se i sadnja krumpira. što se podjednako odnosi na otvoreni i zaštićeni prostor.Povrtnjak zimi U odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povrća dobiva veće značenje. tikvica. ljubitelje neobičnog i rijetkog povrća obavještavamo da je u Sjemenarnine agrocentre u Mostaru. 10. 01. dipl. artičoke. ing.02. dok se u Hercegovini mladi krumpir vadi. pristigla veća količina ovog sjemena. 10. U Hercegovini je posebno aktualna sadnja ranog krumpira koji se već početkom svibnja nalazi na policama trgovina. Dakle.02. a ono nije jeftino.02. Međutim. šparoga i rabarbare. Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima VRSTA POVRĆA GRAŠAK MRKVA PERŠIN ROTKVICA ŠPINAT CIKLA KOLIČINA SJEMENA g/m2 25 4 3 3 3 3 VRIJEME SJETVE 01.

. blago zakrivljena. Mahuna je bez vlakana.5-2 cm. srednje rana sorta. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Čudo Piemontea je iznimno kvalitetna i vrlo ukusna sorta graha. duga 16-18 cm i široka oko 1. Mahuna je žute boje s ljubičastim strijama.24 Čudo Piemontea je niska.

“NASHI” Dado Marić. Nashi kruške cvatu dosta rano. Dozrijevanje plodova je sukcesivno i u pravilu traje do 14 dana. stoga teško podnose transport. “Nashi” kruške su pravi izbor. U Kini su poznate kao “Li” ili “Cha-li” sorte. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Sorta dozrijeva deset dana prije Viljemovke. Ovisno o uvjetima skladištenja plodovi se mogu čuvati 2-6 mjeseci. žutozelene boje. Stablo je dosata bujno. za većinu naših potrošača nedojmljivog okusa. Većina sorata rađa na dvogodišnjem drvetu. Većina sorata iznimno dobro rađa. Plodovi Nashi krušaka po okusu se ne mogu uspoređivati s europskim sortama. 25 U potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vrstama. dosta žitno. kineskih autohtonih sorata. a karakteristično je da lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema. korištene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Plod je velik (150-200 grama). ing. Što se tiče tla nemaju posebnih zahtjeva. nešto sasvim novo rasporedom oborina tijekom godine i nešto većom relativnom vlagom zraka. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kruške. a zapadne literature ih zajedinčkim imenom naziva “Nashi”. Sorte koje rađaju na starijem drvetu traže nešto oštriju rezidbu. Domovina “Nashi” krušaka je Kina i Japan. U nastanku nashi krušaka. prije svega zbog neobičnog. Plod je srednje velik do velik (150-250 grama). spljoštenookruglastog oblika. Stabla Nashi krušaka su nešto bujnija od europskih. Za razliku od europskih sorata kruške drukčijeg su oblika ploda zbog kojega se uvriježilo mišljenje da su nastale križanjem jabuke i kruške. spljoštenookruglastog oblika. ujednačenim Uvjeti uzgoja SORTIMENT Kosui (Blagotvorna voda) Nalazi se među pet vodećih sorata u Japanu. Meso ploda je žućkasto. Shinseiki (Novo stoljeće) Plodovi nashija • Na području BiH uzgoj “Nashi“ krušaka moguć je samo u njezinim južnim područjima (južna Hercegovina) zbog posebnih klimatskih zahtjeva. pri čemu treba voditi računa kod nabavke sadnog materijala. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Najviše rađa na dvogodišnjem drvetu. Pokožica plodova Nashi krušaka je vrlo osjetljiva. E uropa je za njima pokazala zanimanje tek zadnjih dvadesetak godina. razgranate krošnje. Meso je tvrdo i sočno. . Budući da su po izgledu i okusu ploda”nešto sasvim drugo” od nama bliskih europskih krušaka-ni potrošači nisu za njih posebno zainteresirani. vrlo lako se oštećuje.Kao podloge za cjepljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata. Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri. te je stoga potrebno provoditi prorijeđivanje plodova. koje su mnogo plemenitijih organoleptičkih svojstava. Stablo je srednje bujno. no ima i onih koje rode na jednogodišnjem odnosno trogodišnjem. Japanska sorta koja je u Italiji i Francuskoj preporučena za komercijalni uzgoj. dipl. Nashi kruškama pogoduju područja s dovoljno toplim ljetima. Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke. odakle se polako šire u ostala područja. Većinom su samooplodne no ima i onih koje trebaju drugu sortu za oplodnju.

Botryosphaeria i dr. Ako za rezidbu ostavimo zaraženu rozgvu. Botrytis. Također se na rozgvi dobro uočavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile još na mladicama tijekom vegetacije. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati isključivo zdravu rozgvu. jer je takva rozgva stalan izvor zaraze. i to na bazalnim internodijima (najčešće drugi i treći internodij). a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest. iako se pod tim nazivom podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. kao i njezino spaljivanje. debit. Suzbijanje Rezidba vinove loze Od agrotehničkih preventivnih mjera suzbijanja najbitnije je pripaziti na rezidbu i kompletno iznošenje zaražene rozgve iz vinograda. iako to ne mora uvijek biti slučaj kod zaražene rozgve. Zaraza piknosporama događa se već rano u proljeće (tijekom travnja). a može doći i do sušenja zaraženog dijela čokota. pa iduće godine ne mogu poslužiti za daljnu rezidbu. a to je. i dr. u obliku izduženih i ulegnutih tamnih lezija. te spašava ostatak zdravog dijela trsa od daljnjeg propadanja. Koje bolesti se mogu uočiti prigodom rezidbe na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova? Simptomi bolesti Simptomi se tijekom vegetacije najbolje uočavaju na mladicama. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbjeljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve. odnosno zarazu s nekim uzročnicima biljnih bolesti. koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica. jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu prouzročiti i druge fitopatogene gljive kao npr. stalno smanjujući urod. u kojima nastaju piknospore. Također pupovi na zaraženoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze. Bolest se nekada nazivala eskorioza. žilavka. T o su najčešće crna pjegavost ili (fomopsis). pa je to idealno vrijeme za zaštitu od ove bolesti. škrlet. pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali. koje onda šire zarazu. kardinal. koji su se prije više koristili. . iako prvo tretiranje treba provesti još u razdoblju zimskog mirovanja i početkom vegetacije. Mladice koje izbiju iz takvih pupova često su zakržljale i zaostale u razvoju. Crna pjegavost Simptomi fomopsisa na rozgvi pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mladice budu jako zakržljale. kompletno uklanjanje takvih zaraženih dijelova vinove loze iz vinograda. esca ili apopleksija i eutipoza ili sušenje krakova vinove loze. Pojava ove opasne bolesti može postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze. na početku vegetacije. Uočavanje simptoma bolesti važno je da bi se prigodom rezidbe poduzele neke preventivne mjere zaštite. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra.26 Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze Prigodom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova vinove loze uočiti promjene koje u nekim slučajevima mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti. čime se smanjuje izvor zaraze i širenja bolesti. Iz takve rozgve u rano proljeće izbijaju crna plodna tijela ili piknidi. prije svega. Bolest stoga iz godine u godinu iscrpljuje biljku.) Uzročnik bolesti je gljiva Phomopsis viticola. vranac.

unatoč brojnim istraživanjima u svijetu i unatoč tome što je po simptomima poznata još iz drevnih antičkih vremena. Kocide DF. Esca ili apopleksija Posljednjih godina veliku pažnju vinogradara širom svijeta. na žalost. odnosno prigodom rezidbe na presjeku rozgve ili dijelova trsa mogu se uočiti nekroze ili promjene boje staničja.dr. Da se bolest ne bi prenosila.sc. prof. Dakonil 720 SC. a s vremenom se širi na cijeli trs. i to odstranjivanjem zaraženih dijelova trsa prigodom rezidbe i njihovo spaljivanje. Bakreni Dithane WP i dr.27 Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije već je spomenuto prskanje fungicidima. koje nastaje zbog djelovanja fitotoksina i enzima gljiva uzročnika. najčešće u vidu slova V. Alonso WP i dr. a zove se petrijeva bolest vinove loze. Simptomi eske Suzbijanje Glavne mjere zaštite od ove bolesti su isključivo preventivne. ipak je ona danas još prilično nejasna. a prema najnovijim podacima. Delan 700 WDG. aleophilum) i Phaeomoniella (P. Bolest obično zahvaća jedan dio trsa. pa i kod nas. i to u koncentracijama koje su do tri puta veće od onih u vegetaciji. Tijekom zime. koja daljnjim razvojem bolesti prelazi u smeđu boju. Mankozeb WP. Tipični simptomi eske u vegetaciji javljaju se na lišću vinove loze u vidu nekroza ili paleži između lisnih žila. Ovakve promjene se upravo dobro uoče prigodom rezidbe. Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs (pogotovo u slučaju mlađih trsova. Kao uzročnici ove bolesti danas se. zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektično venuće ili sušenje vinove loze. Nordox Super 75 WP. ali i s nekim simptomima crne pjegavosti ili tzv. koje se ponekad mogu pojaviti iznenada u vrlo kratkom roku. premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom kako bi se spriječio Ova se bolest po simptomima često može zamijeniti s eskom. Dithane M-45. fomopsisa. Rival WP. Od izravnih ili kemijskih mjera zaštite fungicidima za sada. koje se na presjeku trsa zahvaćenog bolešću ogledaju u vidu razorenog staničja žutobijele boje. Quadris KS. zbog nekroze i sušenja zahvaćenih dijelova lista. Winner WP. škarama za vrijeme rezidbe treba provoditi i dezinfekciju škarama. chlamydospora). Suzbijanje bolesti je preventivno. Tipični simptomi ove bolesti su skraćeni internodiji mladica i njihov kržljavi ili žbunast rast. Shavit F WP. Na početku vegetacije (počevši od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem. Cabernet Sauvignon i dr. o kojoj se još ne zna dostatno. Cuprablau Z WP. a može doći i do venuća i sušenja grozdova. i to vrste Fomitiporia mediterranea i Fomitiporia punctata. U početku razvoja bolesti ovi se simptomi na lišću javljaju u vidu crvenkastožute boje. Star 80 WP. . koje se šire od središnjeg dijela prema vanjskom. i to barem dva puta sljedećim fungicidima: Antracol WP 70. te premazivanje rana fungicidima na bazi benzimidazola. Razvoj ovakvih simptoma ipak ne mora nužno dovesti do potpunog sušenja trsova vinove loze. Uzrok ovakvih simptoma na lišću i drugim organima vinove loze su patološke promjene u unutarnjem staničju loze. ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspješno mogla spriječiti pojava ili širenje ove bolesti. Zbog takvih simptoma u rano proljeće može se zamijeniti s napadom grinja. Pinozeb M-45 WP. uglavnom navode vrste gljiva iz roda Fomitiporia (sinonim Phellinus). Polyram DF. kao što su: korištenje zdravoga sadnog materijala. te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih trsova iz vinograda. prema najnovijim saznanjima. Mikal Flash WG. koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno osušiti) ili samo dijela trsa (u slučaju starijih trsova).: Nordox 75 WG. Tihomir Miličević Zavod za fitopatologiju Agronomski fakultet u Zagrebu Eutipoza ili sušenje krakova vinove loze Simptomi sušenja krakova vinove loze BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. vrste gljiva iz rodova Phaeoacremonium i Phaeomoniella više su karakteristične za jednu drugu bolest koja je po simptomima jako slična eski. Uzročnik je gljiva Eutypa lata. Iako eska nije u biti nikakva nova ili nepoznata bolest vinove loze. Postoje podaci o različitoj osjetljivosti/otpornosti nekih kultivara vinove loze pa se tako kao izrazito osjetljivi kultivari navode Sauvignon. Često se uz ove vrste kao gljive uzročnici eske navode i gljive iz rodova Phaeoacremonium (P. Vrhovi mladica također venu. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr. Chromoneb S-70. pa se svake godine uvelike mijenjaju pogledi na ovu bolest i njezine uzročnike. ulaz spora gljive u biljku. Lišće je obično klorotično i žuto.

.

gdje nema opasnosti od mrazeva smokva može rezati u razdoblju od prestanka do početka kretanja sokova. Ovo je tim važnije ukoliko nam je poznato kako je na smokvi. . P rije svega. smokva se orezuje nešto kasnije i to pred sam početak kretanja sokova. samo mali broj njih smijemo koristiti na smokvama tijekom vegetacije a ukoliko ne primijenimo odgovarajući može doći do totalne defolijacije lišća. Nakon završene rezidbe sve odrezane grane nužno je sakupiti i odstraniti iz voćnjaka. potrebno je znati kako se u toplijim predjelima. Drugim riječima. Uslijed toga na tim mjestima javlja se trulež ili nekroza tkiva što u konačnici može izazvati i propadanje cijelog stabla. Rezidba smokava BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Zbog toga je najpoželjnije što manje orezivati deblje grane smokve. Ako. Stoga se mjera zimske zaštite za smokvu čini više nego prihvatljivom. kasnije tijekom vegetacije ograničena uporaba insekticida. Nezarasla rana postaje i središte okupljanja štetnika i drugih bolesti koji brzo prodiru kroz rahlu i spužvastu srčiku grana uslijed čega drvo postupno truli i na koncu sasvim propada.Redovita rezidba smokve 29 Ono što rijetki voćari znaju jest činjenica da je smokva možda i najzahtjevnija voćna vrsta u pogledu rezidbe. dipl. Zapravo. Ova kraljica južnih krajeva doista ne traži mnogo osim u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi Dado Marić. Ono što je bitno znati jest činjenica da smokva ne podnosi rez debljih grana zato što tada rane teško zacjeljuju. pak. Kada smo sve to uradi- li slijedi i redovita zimska zaštita s 3 %-tnim bijelim uljem (Oviphyt) kojim uništavamo štitaste uši. Osim toga. postoji mogućnost pojave jačeg mraza. ing. na neadekvatne insekticide smokva reagira potpunim odbacivanjem lišća. radi smanjenja oštećenja kore kao posljedice djelovanja sunca i mraza oko većih rezova trebamo deblo i grane premazati otopinom vapna.

a suvremenu proizvodnju trešnje najprihvatljiviji je prostorni oblik popravljena piramida. Umjerene je bujnosti. Konkurentne grane koje u prethodnoj godini nisu bile savijene ove sezone ih je potrebno odrezati do osnove. Generativna je podloga. Bujnije podloge traže veći razmak sadnje. Suviše bujne mladice pri vrhu krošnje koje bi mogle postati konkurentne osnovnim granama svijaju se od polovice srpnja u luk. Kada se je postigla željena visina uzgoja provodnica se odstranjuje tako da voćka Z završava zadnjom postranom granom. Ubraja se u novu selekciju Santa Lucie. Kad započne rast sve mladice ispod prve etaže se pinciraju na 10 do 15 cm dužine kako ne bi konkurirale provodnici. prije početka kretanja vegetacije. U trećoj godini nastavlja se odabir osnovnih etažnih grana dok se na njima odabiru i formiraju sekundarne grane koje su bliže provodnici. Zatim se provodnica oreže na 40 cm od gornje osnovne grane. obavlja se osnovna rezidba i oblikovanje etaža. Nasad trešnje ne zahtjeva armaturu. Svakako da o podlozi ovisi i razmak sadnje. Na provodnici se uzgaja 4 do 8 postranih kosturnih grana koje su spiralno raspoređene i međusobno razmaknute po visini od 20 do 40 cm. U vegetaciji do konca lipnja potrebno je pincirati mladice u blizini vrha kako bi produljnice osnovnih grana što bolje rasle. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. siromašna i vapnenasta tla. Ima dobru usklađenost s trešnjom i daje stabla do 20% manje bujnosti od sjemenjaka. Deblo se formira na visinu od 80 do 90 cm. U prvoj godini formiranje popravljene piramide započinje skraćivanjem sadnice za 30 cm više od predviđene visine debla. Formiranje uzgojnog oblika Mladen Karačić. Provodnica završava uspravnom produljnicom. Na kraju se provodnica skraćuje na visinu zadnje etaže i uzgojni oblik popravljene piramide je oblikovan.30 Uzgojni oblik za trešnju Uzgojni oblik trešnje u najvećoj mjeri ovisi o podlozi na koju je cijepljena. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Pogodna je za dobro drenirana. dok se ostale grane ne diraju. Značajke ovoga uzgojnog oblika jesu osiguravanje čvrstog kostura i dobrog osvjetljenja krošnje. Podloge koje se najčešće koriste za trešnju Santa Lucia 64 Selekcija je rašeljke koja se vegetativno razmnožava. Popravljena piramida je kombinacija vretenaste piramide i vaze. koju trešnja sama prirodno oblikuje. ranije stupa u rod. daje krupnije plodove bolje kvalitete i bolje podnosi vlažna tla. Od izraslih mladica na etažama izabiremo najpovoljnije postrane grane dok se ostale odstranjuju do osnove. a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje nešto slabiju bujnost (5 do 10 %). U veljači druge godine uzgoja. Santa Lucia 405 . Ova podloga ubrzava početnu rodnost i zriobu plodova. ing. dipl. Nakon toga odabiru se 2 do 3 primarne grane duljine 60 do 70 cm koje se razdvajaju pod kutem od 45°.

Osim toga. ing. bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba što prije zaliječiti. A kako je mirovanje vegetacije pravo vrijeme za rezidbu voćaka. Stoga pri rezidbi ne vodite računa samo o oštrim škarama već i o sredstvu koje će na najučinkovitiji način zacijeliti nastala rezana mjesta! BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. o naslovu bi rekli kako je medicina razvila svoju granu i u voćarstvu. P . jasno nam je kako će i rezanih rana biti previše. Rana je rana. na svojevrstan način doista je tako. navedeni vosak služi i za saniranje oštećenih dijelova stabla a koje su posljedica ljudske nepažnje ili nekoga drugog čimbenika. S druge strane. takva mjesta su idealna za mnoge štetnike koji na njih odlažu jaja (jabučni staklokrilac) ili na njima formiraju kolonije (uši). Kako bi rane nastale rezidbom što prije sanirali. dipl.KALEMARSKI VOSAK ZA ZAŠTITU RANA DRVENASTIH BILJAKA 31 Obavezno premazivanje rana Ivica Doko. Ali. Zašto? Zato što su takva mjesta idealna za prodor patogenih gljivica koje u konačnici mogu uništiti cijelo stablo. trebamo nabaviti kalemarski (voćarski) vosak čijom masom moramo premazati sva veća rezana mjesta.

No. te utjecaju niskih zimskih temperatura. .32 ZIMSKA REZIDBA VOĆAKA obvezna agrotehnička mjera Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo može izvoditi od opadanja lišća u jesen pa sve do kretanja vegetacije koncem zime i početkom proljeća. pa su podložne napadu uzročnika bolesti i štetnika. ovisno o ostalim uvjetima uzgoja. zimskoj rezidbi nerijetko pristupa već nešto ranije tj. S druge strane. rezidba u jesen nije tako povoljna jer rane ne mogu potpuno zarasti. Tako je nužno znati kako se zimska rezidba izvodi samo kad temperature ne padaju ispod ništice. koji se još ni dan danas često ne obavlja dovoljno stručno. za provođenje rezidbe potreban nam je kompletan stručnjak. tijekom rane jeseni. Stoga. voćke mogu osjetiti svojevrsne posljedice. Dakle. dipl. Na taj način potpomažemo brzom zacjeljivanju rana nakon čega je i orezana voćka manje podložna negativnom utjecaju nepovoljnih čimbenika okoline (mraz. jednom riječju. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Naime. ing. da na orezanom mjestu ne bi omogućili prodor patogenih mikroorganizama ista ta mjesta odmah po rezidbi trebamo zaštititi. Pošto je zimska rezidba veoma bitna za buduću rodnost i kakvoću plodova u voćnjak ne smijemo ulaziti bez odgovarajućeg pribora i alata Ivan Perić. R ez voćaka je vrlo složen i odgovoran posao. fiziologije (promjena u životu voćke) i ponašanja voćaka prema rezu. Jer. Kod rezidbe koristite voćarski vosak Rezidba voćaka Kako se često radi neznanja ili zato što je voćnjak iznimno velik. treba znati kako je za pravilno obavljanje reza nužno puno stručnog znanja iz morfologije (obličja). ćemo vam ovim člankom nastojati pomoći da rezidbu svojih voćaka obavite što pravilnije. to ne znači da smijemo izgubiti hrabrost i izbjegavati rezidbu voćaka jer je i lošije izvedena rezidba bolja nego nikakva. premazati voćarskim voskom. odnosno.

rezidbom je nužno regulirati i alternativnu rodnost a što podrazumijeva pojavu izmjene rodnih i nerodnih godina prouzročenu nedostatnom prehranom voćaka u rodnim godinama. Cilj svake rezidbe jest osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti. koje dobro leže jedna na drugoj (nož na nož). U rezidbu samo s oštrim voćarskim alatom ! Vrlo često se događa da u veliki i vrlo ozbiljni posao zimske rezidbe odlazimo nepripremljeni tj. Pile s listom su praktičnije za provlačenje kroz krošnju. a što znači kako je jednom riječju zimska rezidba neophodan zahvat u voćarskoj proizvodnji i to kao osnovni regulator redovite rodnosti i željenog kvaliteta proizvoda. nadati se da će vam netko i pomoći u tom zahtjevnom poslu! Osnovni ciljevi rezidbe BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. osobito ako se mogu sklopiti jer su rezaču ruke slobodne za penjanje pa je i vjerojatnost ozljeđivanja puno manja. a kojima list može biti preklopni. To nagnječivanje kore i drveta je manje izraženije što su i škare oštrije.33 štetnici i bolesti i dr. Jer. voćke osim što treba pognojiti stajskim i mineralnim gnojivima treba i adekvatno orezati. kod formiranja uzgojnog oblika mladih voćaka treba osigurati i snažan skelet koji će moći izdržati puno opterećenje rodom. pak. rezidbom se u velikoj mjeri može utjecati na poboljšanju kvalitete i trajnosti plodova. I na koncu. treba znati kako sve voćarske škare djelomično nagnječuju staničje kore i drveta. Što na kraju reći već napomenuti kako vas u narednom razdoblju čeka obilje radova u vašem voćnjaku. Posebice je to naglašeno kod mladih voćnih sadnica kojima treba pravilno oblikovati krošnju. Jer. ukoliko sami niste vješti rezidbi. U novije vrijeme se mogu kupiti i škare s teleskopskim drškama (koje se mogu produljiti) za rezidbu manje pristupačnih dijelova krošnje. Svakako da su u tu svrhu najpodesnije profi škare s dvije suprotno postavljene oštrice. Za deblje grane i presjeke treba. Ali. Voćarski vosak se nanosi vrlo jednostavno i u tu svrhu možemo koristiti četkice ili male kistove s tim da veća rezna mjesta moramo premazati dva puta. rezidbom trebamo održavati ravnotežu između dijelova krošnje ograničavanjem bujnijih grana u korist onih manje bujnih. Iako na tržištu postoji veliki broj proizvođača voćarskih škara svakako treba napomenuti kako se njima trebaju rezati samo izboji do 30 mm debljine. Jer. Pored toga. . Ukoliko im to pravilno ne učinimo u prve tri-četiri godine života kasnije je to nemoguće ispraviti. Također.). Rezidbom Rezovi na debljim granama se moraju premazati je također bitno regulirati vegetativni i generativni rast što znači da je potrebno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima i nerodno s vegetativnim pupovima. koristiti namjenske voćarske pile koje mogu biti lučne (s okvirom) i lisne (bez luka). s neodgovarajućim reznim alatom.

.

ponajviše koristi lik posljednjih se godina uočila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. što pak može imati nesagledive poslje- dice po cijeli trs s obzirom na činjenicu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadržavaju nekoliko godina. Međutim. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Na taj način. plastični lančići ili prstenovi od čelične žice. za vezivanje stabla. u svrhu vezanja. dok se profesionalna traka za vezanje loze poprilično udomaćila u hercegovačkim vinogradima. pojedini vinogradari su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i jačanja stabla vez kontinuirano treba i popuštati. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova. osim u vinogradima. radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju načinjene savinute oštre rezače. a u svrhu vezanja vinove loze. Stablo se vezuje špagom ili odgovarajućim plastičnim materijalima. navedene trake se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara. a krakovi se vežu uz glavnu žicu. trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka kao i ručnih rezača Mladen Karačić.35 Vezanje vinove loze i voćaka Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze. Iste te trake mogu se. općenito gledano. Naime. Vezanje vinove loze BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. . tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršćivanja loze bitno olakšan. Uz kolac se veže stablo trsa. plastični lik. dipl. Ručni rezači Pošto se sav posao oko vezanja vinove loze uglavnom svodi na ručni rad proizvedeni su i odgovarajući rezači čijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavljuje. ing. Međutim. odnosno. čim se loza poveže dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadržavanja može prijeći na pričvršćivanje sljedećeg trsa. Naime. Zahvaljujući tomu. nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su načinjene od plastično-gumiranog materijala s praznom sredinom. krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudeljni konopac (špaga). Stoga se nadam da će i ovaj članak potaknuti naše vinogradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potraže i spomenute ručne rezače. rafija. U Gumeno vezivo i prstenovi za sječenje Profesionalne trake za vezanje vinove loze Iako se u Hercegovini. obnavljati zato što se vezivo lako usijeca u stablo. koristiti i u voćnjacima. ne radi svoje nefunkcionalnosti već isključivo radi neznanja vinogradara. Ali. ručni rezači su još uvijek apstraktni pojam. nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. Ali.

.

eliki broj hobi voćara kao i ljubitelja južnog voća u potrazi za sadnicom mandarine postavlja pitanje: A imate li klementinu? Obično ni sami ne znaju zašto traže isključivo tu sortu mandarine. Idući tragom tog pitanja ustanovili smo da je podrijetlo klementine pomalo i mistično. Klementina je manje otporna na hladnoću. Ali. ali tanju sa skoro cvjetnom slatkastom nijansom. Čisto ulje se mora koristiti s oprezom. kao što je pravilo kod citrusa. Tomu u prilog idu i botaničari koji tvrde kako je klementina nastala križanjem između mandarinke i gorke naranče u Alžiru odakle je proširena u sve agrumarske zemlje na Sredozemlju. bez sjemenki. plodovi su joj slađi i ukusniji od sorte unšiu. Međutim. trebate znati kako Alžiru i kako je iznimno volio i uzgajao mandarine. pogotovu citrusnim i cvjetnim. Razlog leži u činjenici što su mnogi od njih prezadovoljni plodovima klementine koje uglavnom kupuju u prodavaonicama voća. Vodio je poljoprivrednu školu u Oranu. u Misserghin. klementina uglavnom neće imati sjemenke samo ukoliko se uzgaja sama. Ulje posjeduje svježu ljutu citrusnu aromu. Ipak. radi sočnog mesa. sa sadnjom klementine na području Hercegovine treba biti oprezan jer je manje otporna na hladnoću. Tako legenda kaže kako je postojao fratar Clement u nekom samostanu u V Klementina traženija od mandarine Posljednjih nekoliko godina mnogi voćari amateri traže sadnice klementine. dipl. Tradicionalno eterično ulje klementine se koristi kao antidepresant i sredstvo za smirenje i relaksaciju. Prema drugoj. poput naranče ili tangerine. Ulje klementine se često koristi u sastavu dezodoransa.37 Velimir Lasić. od svih citrusa najbolji su sastojak voćnih salata kojima daju potrebnu svježinu i miris. . Manja je od mandarine te je crvenkaste boje. u Alžiru. kao i u parfemima. Perfektno se miješa s drugim uljima. Tako da nije do kraja jasno po kojem od dva Clementa klementina je dobila svoje ime. Premda se priča da su je Kinezi napravili mnogo ranije. Po njemu je onda i ova sorta dobila ime. bez koštica a glatke kore i iznimne slasti. jer je fototoksično i može iritirati kožu. ing. a sazrijeva negdje oko prosinca. klementinu je dobio otac Clément Rodier u vrtu za siročad Plodovi klementine BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Kako nemaju koštica i dosta su slatke. Eterično ulje se dobiva hladnim prešanjem kore. Valjda su nekada čuli za nju ili su je pak kušali te im je stoga i ostala u pamćenju. U svome velikom nasadu pronašao je prirodnu mutaciju. ugodna okusa i arome te obilja C vitamina svakako se preporuča za zimsku trpezu.

Dozrijeva u drugoj dekadi listopada i kvalitetom je prvoklasna desertna jabuka. jabuka i breskva) imam oštećenja na stablima.38 PITANJA I ODGOVORI Zaštita voćaka od divljači Svake godine u svom voćnjaku (šljiva. Mladen Karačić.d. odnosno. Ključ uspjeha ogleda se u tradiciji staroj 128 godina. Stoga me i zanima. Zeleni listovi tada već za nekoliko dana požute i otpadnu što je znak da vegetacija potpuno prestaje. Niža koncentracija pruža zaštitu 50 dana dok pripravak primijenjen u većoj koncentraciji štiti voćke i do 80 dana. ali će isto tako tijekom orezivanja u proljeće biti uklonjeni. Po riječima voćara rasadničara to će biti već za 4-5 godina a po praktičnim iskustvima tek za 9-10 godina. osnovna boja im je svijetlozelena. Naime.d. ing. Ivan Perić. Možete li mi objasniti zašto je u voćnim rasadnicima teško pronaći cijepljene. Zimska zaštita ruža od niskih temperatura Već dvadeset godina Croatia osiguranje d. Riječ je o podlozi uzgojenoj iz sjemena čime se razumljivo i produžava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. Mladi nasadi voćaka mogu se uspješna zaštititi mrežama koje se postavljaju oko svake voćke (mreže se mogu kupiti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama). uspješno posluje kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini. dipl. kako bi sama humka bila kompaktnija. pa ih i ne treba štititi od niskih temperatura. To je jedna od prvih dvobojnih sorata. tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. Meso je hrskavo i sočno. Jer. ograničen zapravo na samo jednu podlogu. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvo osiguranicima da svaki preuzeti rizik Društvo može nositi bez ugrožavanja tekuće likvidnosti uz brzu i cjelovitu isplatu štete. Ivica Doko. brzom i pravičnom izvršenju obveza. zec grize koru mladih voćaka i na taj način pričinjava ozbiljne štete. sadnica-sijanac je nekoliko puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha. Mario Ćubela. Molim nekoliko osnovnih značajki te sorte. a obojani su mutnim crvenilom. Spomenimo i kako zemlja korištena prigodom zagrtanja mora biti fino usitnjena a sve kako bi što bolje nalegla tj. ing. dok se stariji nasadi zaštićuju mrežom ili prskaju pripravkom Kunilent R-12 u koncentraciji 5-10 %. kalemljene sadnice oraha i koliko je vremena potrebno da sadnica-sijanac uopće dođe na rod? Unaprijed zahvalan! Istina je da u voćnim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha i da je u ponudi najčešće njegova sadnica-sijanac. Sadnice cijepljenog oraha Vrijedi pravilo kako će ruže dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pravodobno i kvalitetno zagrnemo. dipl. Jednostavno rečeno sadnica-sijanac će rod donijeti puno kasnije u odnosu na cijepljeni orah. kompletnoj ponudi životnih i neživotnih osiguranja. ing. Postoji li način da zaštitim svoje voćke. — Za sva vremena Posjedujem ozbiljniji nasad ruža koje uzgajam na malo višoj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Hvala na ukazanom povjerenju! Croatia osiguranje d. Sorta jabuke Breaburn U svome malom nasadu jabuka imam nekoliko stabala sorte Breaburn. stoljeća. Sklona je posmeđivanju mesa tijekom čuvanja plodova. I na kraju. orah je za razliku od drugih voćnih vrsta. Voćnjaci na području srednje i sjeverne Bosne posebno tijekom zimskih mjeseci sa snijegom. Jer. sudjelovanju osiguranika života u dobiti i stručnim i profesionalnim zaposlenicima. u vašim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obično dolaze kada su ruže još nepokrivene. bogatoga osvježavajućeg okusa koji dosta podsjeća na okuse starih sorti jabuka. Pretpostavlja se da je nastala križanjem sjemenjaka sorte Lady Hamilton i Granny Smitha. trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje? . najvjerojatnije da potječu od zeca. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. Štete su vidljive samo na stablima jabuka. Breaburn je novozelandska sorta otkrivena 50-ih godina 20. Postavlja se pitanje-što će biti s dijelovima biljke iznad humke. često stradavaju od zeca. Oni će. na deblu i prvim granama. dipl. odnosno. iako to nije znanstveno dokazano. trebam li svoje ruže tijekom zime štititi od niskih temperatura. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Ako vas to pak može utješiti. dipl. Razlog leži u složenosti i poteškoćama kod samih tehnika cijepljenja oraha zbog čega na tržištu imamo i njihovu stalnu nestašicu. A zagrće se motikom i prave se humke. ing. naime biti izloženi mrazevima i hladnoći. koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova vegetativnih i generativnih podloga (primjerice jabuka). tako da nisam bio u prigodi kušati plodove te sorte. Smatra se visokoproduktivnom plantažnom sortom i u svijetu je jedna od najvažnijih komercijalnih sorata jabuke. Pošto se radi o mladim stablima koja još nisu rađala. recimo da je zagrtanje obavezna mjera koja se provodi kod ruža čajevki i mjesečarki što znači da ruže puzavice i penjačice u pravilu ne traže posebnu njegu tijekom zime. Plodovi su joj krupni.

Svrstana u skupinu ranih do srednje ranih sorti. U suzbijanju korova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzina. .Monac Monaco www. Osnovno obilježje sorte su visoki urodi. Može se dulje skladištiti. sa niskim sadržajem suhe tvari. Prije sadnje preporuča se naklijavanje gomolja jer tada će sorta dati svoj maksimum. Gomolji su glatke.com Monaco GURMANSKA SORTA KRUMPIRA MONACO. ujednačeni gomolji odličnih gurmanskih svojstava. bijele pokožice. žutog mesa.sjemenarna. Zbog dobrog okusa najčešće se koristi kao kuhani krumpir i krumpir za pečenje. Sorta je prikladna za svježu potrošnju.

2013 1.03 DO 3 već od 6.20% (*EKS 6.77%) www.intesasanpaolobanka.48%) već od 5.ba 080 020 307 kred ite za sve de NA DUŽE A PRO .i nakna a mate Nize k ija kc A već od 7.19% (*EKS 7.30% (*EKS 7.42%) Za više informacija posjetite naše poslovnice. GODINE AKCIJ . * EKS izračunat za iznos maksimalnog kredita na maksimalni period otplate i naknadu za obradu kredita 1% od iznosa odobrenog kredita članica grupe .

Više od 1. Među mnogim poznatim brandovima našao se i brand Sjemenarne Green Garden. godine. večana dodjela priznanja zaokružuje četvrti izbor bh.2012./2012. dipl. na svečanoj ceremoniji dodjele priznanja u Sarajevu. Nagrađeni za 2011/2012 godinu BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.GREEN GARDEN SUPERBRANDS ZA 2011. Međunarodna organizacija Superbrands jedini je globalni i neovisni autoritet na području brandinga. a glavni joj je cilj identificirati vodeće brandove na svakom pojedinom tržištu te. Valentina Vrljić Mićić.000 potrošača. Mareco Index Bosnia i Valicon). Ceremonija dodjele priznanja održana je u Hotelu “Evropa” Sarajevo. Prisutna je u 88 zemalja širom svijeta. su predstavljene 31. kao i preko 20. akademskih stručnjaka i predstavnika medija. Ipsos Puls. sastavljeno od vodećih marketinških. Za najbolje brandove glasalo se na osnovu kvalitete. tržišne marke koje su dobile uglednu međunarodnu titulu Superbrands za 2011/2012 godinu. Na svečanoj dodjeli je predstavljeno i četvrto izdanje bh. dodatno promovirati disciplinu brandinga. poslovnih. oec. dugogodišnje dosljednosti te emotivne povezanosti između potrošača i određenog branda. koji je započeo okupljanjem stručnog vijeća u studenom 2011. raspoređenih u 27 kategorija.10. prepoznatljivosti. nalazilo se na listi finalista koja je pripremljena u suradnji sa vodećim agencijama za istraživanje tržišta (GfK. U procesu odabira učestvovalo je stručno vijeće. S Sa dodjele priznanja studije Superbrandova koji sudjeluju u programu. na taj način. .000 domaćih i međunarodnih brandova. Superbrands publikacije koja opisuje svojevrsne branding 41 2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice Bosanskohercegovački Superbrandovi. Superbrandova.

.

prskanje u punoj cvatnji s organskim fungicidima: Signum. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive. U pojedinim godinama. ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. višnji i breskvi. marelicu. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. breskvu. već za ljetnu. To se najčešće događa kod breskve. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje kada je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage. od ove bolesti. potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštiča- vih voćaka. budući da bolest nije lako suzbiti. višnju.Suzbijanje monilije na koštićavim voćkama Ivica Doko. Mladica se osuši. Dalje. onda se suše svi cvjetovi jedne voćke. nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Roda naravno nema. može potpuno izostati urod. Chorus ili Switch. Koštičave voćke se mogu rezati u vegetaciji. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. Dakle. marelice i višnje. Međutim. Mladica procvate. stradaju mladice. sušiti se i propadati. dipl. Kemijski pripravci za suzbijanje monilije BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. 43 M onilia laxa napada pretežno koštičave voćke: trešnju. Čak i deblje grane odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama. javlja Simptomi monilije se smolotok i voćka polagano slabi i suši se. pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji. ako se radi o mrazu. Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. . ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. Zaštita Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja. ing. No. Najčešća je na marelici. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje. I ono najvažnije. šljivu. obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati svi mumificirani plodovi ostali na drvetu. • Za voćare koji imaju nekoliko stabla koštičavih voćaka predlažemo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 20 gr koji je dostatan za jednu leđnu prskalicu kojom se može poprskati nekoliko voćnih stabala.

Redovita gnojidba organskim gnojivima je vrlo važna u popravljanju svojstava loših tala (skeletnih i glinenih) jer Gnojidba mladih maslina gnojivom Biolivo osim hranjivih elemenata. gnojivom se unosi organska tvar koja povećava sadržaj humusa. Ukoliko se maslina uzgaja na skeletnim tlima slabo opskrbljenim hranjivima. To joj omogućuje njezina otpornost prema suši koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mreže. Organsko gnojivo BIOLIVO je optimalno za gnojidbu maslina zahvaljujući i dodatku bora. koji potiče sintezu nukleinskih kiselina i klorofila. Naime. Dakle. Preporuča se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. ovo gnojivo je osobito bogato organskim ugljikom (42%). No. M aslina može uspijevati na plitkim. dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima te neutralne reakcije. osnovna značajka ovog gnojiva je da postupno otpušta dušik kojeg biljka postupno usvaja. duboka. . Količina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu. zametanja plodova i rodnosti. Dužina jednogodišnjih izboja je mala pa nema obilne cvatnje. nema ispiranja dušika bez obzira na kiše tijekom zime. Za gnojidbu maslina posebno su prikladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljšanim načinom otpuštanjem dušika. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkalične reakcije. BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. neprikladna za uzgoj maslina ako se prethodno ne popravi njihova dreniranost agromeliorativnim zahvatima. jer bor pomaže pri oplodnji i primjenom bora povećava se postotak oplođenih cvjetova. ing. ali ako su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija. Kod težih glinenih tala popravlja prozračnost i toplinu. takva stabla su slabe bujnosti. S druge strane maslina je vrlo osjetljiva prema slaboj prozračnosti i suvišku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilovasto-glinene teksture koja su slabo propusna za vodu. a kod laganih skeletnih tala organska tvar zadržava vlagu i ublažava sušu. nemaju redovite prirode.44 Gnojidba maslina Velimir Lasić. dipl. skeletoidnim tlima koja su siromašna humusom i mineralnim tvarima gdje mogu doživjeti preko dvjesto godina. Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo. tada se preporuča kalcifikacija. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj. Prikladna tla za uzgoj maslina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta. ona ne postiže dovoljan ukupni prirast jednogodišnjih izboja koji su osnova za rodnost. Osim fosfora (3%) i kalija (3%). Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju. od zime do proljeća. drenirana. popravlja strukturu tla i povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost . a rodnost im je niža nego na stablima uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima.

.

Za pojavu bolesti osim uzročnika potrebno je i djelovanje različitih negativnih čimbenika u košnici ili izvan košnice (slaba zajednica. Proširena je po cijelom svijetu. Ako zaražena ličinka ne ugine već se nastavi razvijati. zajednica bez matice. Izolaciju iz starijih. a ličinka se pretvara u bezobličnu smeđu. med. slaba paša nakon dugih Europska ili blaga gnjiloća pčelinjeg legla je bakterijska bolest nepoklopljenog legla. Može pasti i na podnicu. vet. Ako su zaraženi med i pčelarska oprema. Propala ličinka na kraju se osuši. Od europske gnjiloće obolijeva nepoklopljeno pčelinje leglo. sluzavu i rastezljivu tvar. ponekad prelazeći rub stanice. a kako se ne drži za podlogu može se lako izvući. između košnica prenositi grabežom. puno je češći blagi oblik kod kojeg se bolest širi polako. ugine veliki broj ličinki. sive pa sve do tamnosmeđe. Bacterium eurydice i Streptococcus apis. Nakon određenog vremena ugibanje ličinki može samo od sebe prestati. Ipak. prometom meda te kontaminiranim priborom i opremom. U pravilu. zročnik bolesti je nesporogena gram-pozitivna bakterija Melissococcus (Streptococcus) pluton. Kad se razmnoži Streptococcus apis. dr. bolest će se dalje Pregled košnica . Kako ličinke ugibaju u stadiju nepoklopljenog legla. Vrlo je otporna. a na kraju i ugibanjem ličinke u dobi između četiri i pet dana. Sa sigurnošću je možemo izolirati samo iz crijeva žive ličinke mlađe od četiri dana. ugiba mali broj ličinki i zajednica ne slabi. Ponekad bolest izbije naglo. U zima). uzročnik će se zadržavati u crijevima odraslih pčela i u ostatcima hrane i otpadu na podnici košnice. U zadnjem dijelu srednjeg crijeva ličinke moguće je uočiti prljavožute do sive nakupine. Sam tijek bolesti može se znatno razlikovati od košnice do košnice. Ličinka će promijeniti i svoj položaj u stanici saća. Očituje se promjenama boje i položaja. Bolest se najčešće javlja u proljeće i rano ljeto. pčele čistačice lako ih uklanjaju. Ako je prisutan Bacillus alvei. radilica i trutova stare četiri do pet dana. pa ju pčelar i ne primijeti. Na taj način bolest se može držati pod nadzorom i blagog je tijeka. Sam tijek bolesti ovisit će i o sekundarno prisutnim bakterijama kao što su Bacillus alvei.46 Europska gnjiloća pčelinjeg legla Kruno Lažec. ličinka ima kiselkast miris i pretvara se u suhu mrvičastu tvar. pa je nalazimo i u našoj zemlji iako nije učestala. uginulih ličinki otežava moguća prisutnost drugih bakterija. nagle promjene temperature. Gubi bijelu boju i sedefast sjaj. obično povrati sadržaj u kojem su bakterije na unutarnju stranu poklopca i na taj način širi bolest. Ličinka se zarazi kada hranom u svoj probavni trakt unese uzročnika bolesti. Ako nema legla. kožica ličinke ostaje sačuvana i lako se može izvući iz stanice. i to u prvom redu savijene ličinke matica. i to tako da se ispruži. i ako zaostane u saću može izazvati bolest i nakon više godina. Glavni simptom bolesti je promjena boje ličinke. smanjuje se broj pčela i zajednica propada. S obzirom na vrstu sekundarne infekcije. kišna proljeća. Boja se mijenja od bijele preko žute. u zaraženom leglu razvijaju se različiti mirisi. Dijagnoza bolesti može se postaviti samo na temelju potvrđenoga mikroskopskog nalaza uzročnika u sadržaju BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. javlja se jak smrad po pokvarenom siru.

zamotan u novinski papir i spremljen u drvenu ili kartonsku kutiju. Oboljela pčelinja zajednica može se sanirati na dva načina. nego da ga iskoriste za sebe i prehranu legla. Uz njega obvezno treba poslati i popratni dopis.2-0. Trebamo voditi računa.47 crijeva ličinke. . saće dezinficiramo pretapanjem. i to 1 gram antibiotika na litru šećerne otopine (1:1). Zajednice pojačavamo leglom i mladim pčelama iz jakih zajednica. Europska gnjiloća pčelinjeg legla ne napada jake pčelinje zajednice. da ga pčele ne bi unosile u medište. Zato je u slučaju sumnje na bolest potrebno preko područne veterinarske ambulante u nadležni laboratorij poslati uzorak saća (najmanje 10x10 cm) s vidljivim promjenama. o pravilnom uzimljavanju i osiguravanju dovoljnih količina hrane. a košnicu opaljivanjem plamenom. Kada se utvrdi europska gnjiloća pčelinjeg legla.biološko-uzgojnim mjerama i tretiranjem lijekovima. u manjim količinama (0. Lijek se daje BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013. Pribor i opremu kojom radimo na pčelinjaku svakog dana trebamo temeljito očistiti i dezinficirati. Iz oboljelih zajednica izvade se okviri koji sadrže veći broj uginulih ličinki. Ako pčelinja zajednica u potpunosti propadne zbog bolesti.25 litre) svakoga drugog dana. Od lijekova dajemo antibiotike-najčešće geomicin ili streptomicin u šećernoj otopini. a izvana naznačiti da je riječ o zaraznom materijalu. treba pregledati sve zajednice i utvrditi proširenost bolesti. pa se u profilaksi bolesti naglasak stavlja upravo na njihovo jačanje. Poželjno je da se za trajanja terapije medište skine i na taj način spriječi kontaminacija meda lijekom. Saće iz njih treba pretopiti u vosak. između ostalog. vodeći računa da ih zbog toga ne oslabimo.

.

.

Preko noći čuvaju se u zrakonepropusnim spremnicima kako bi se sačuvala aroma. Kakao-maslac koji se javlja prigodom proizvodnje kakao praha. BiH Tel. Doista. dok domaći jasmin (J . a cvjetovi u Aziji služe za bojenje živežnih namirnica. s perastim listovima i često crvenkastom cijevi vjenčića.com www. i to ne samo u tropima. Kao ukrasne biljke. a svaki nalet hladnoće tijekom tog razdoblja uništi berbu. Nakon toga plodovi se kratko zagrijavaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci i to prvo svakodnevno na suncu. s činjenicom da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne. polyanthum. služe i mnoge druge od preko 200 vrsta roda Jasminum. Izvan domovine svaki se cvijet mora ručno oprašivati jer nedostaju specijalno prilagođene pčele za tu namjenu. Odmah nakon berbe sjemenke kakaovca nisu jestive. Noćurak je višegodišnja biljka. Casanova ga je smatrao ljubavnim napitkom. koristi se u kozmetici i farmaciji. dugački 30 cm. a potom umotani u vunene deke. Većina naziva u drugim jezicima povezana je.o.50 ZANIMLJIVOSTI Arapski jasmin – sirovina za parfimerijsku industriju Vanilija – vrlo skupi začin Prava vanilija je poslije klinčića drugi najskuplji začin na svijetu. To ne čudi kada se zna koliki je trošak potreban za njezinu proizvodnju. Za Asteke je kakaovac bio sredstvo plaćanja i svojevrstan doping koji se davao ratnicima. crvenosmeđe boje s brojnim sjemenkama veličine do 3 cm. Vrsta J. Plodovi su crveni. već svoj naziv zahvaljuje činjenici što su već u srednjem vijeku arapski trgovci donijeli njegove mirisne cvjetove u Europu. Podrijetlo vodi iz Amazonije. Korijen daje izrazito jako laksativno sredstvo. Kakaovac se u Srednjoj i Južnoj Americi uzgajao i prije dolaska Europljana. Njegova navodna čaška je zapravo ovoj pricvjetnih listova. Potrebno je 5-8 mjeseci da bi se mogli brati poluzreli plodovi.com LOGOTIP d. već ih je potrebno fermentirati da bi se razgradile gorke tvari. Arapski jasmin ne potječe iz Arabije. 88220 Široki Brijeg.nudiflorum) koji cvate žutim cvjetovima ukrašava naše vrtove u rano proljeće Kakaovac – doping ili ljubavni napitak Kakaovac je biljka iz čijeg se sjemena dobiva kakao prah.tiskara-logotip. Danas oni služe za aromatiziranje čaja od jasmina. međutim. Noćurak cvate u poslijepodnevnim satima za izdavaštvo i grafičku djelatnost Vaganska 5. kakaovac sadrži osvježavajuće sastojke koji mogu razviti i neku vrstu ovisnosti. a pred jutro se ponovno zatvaraju. primjerice. a razvile tipične aromatske tvari. . no i kod nas se može uzgajati kao jednogodišnja zeljanica. Često se uzgajaju oblici s punim cvjetovima koji nemaju prašnike i mogu se razmnožavati isključivo presadnicama. nudi se kao sobna biljka. Svoj naziv zahvaljuje mnoštvu boja svojih cvjetova. Za hinduse i budiste oni su simbol čistoće i stoga omiljeni žrtveni prinos.. te za dobivanje ulja za parfumerijsku industriju.o.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: info@tiskara-logotip.

Obilježje: Visoki urod. Pripada skupini kasnih sorti. Zamjena za sortu Romano sa puno boljim osobinama.sjemenarna. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature.Roko Roko www. odlični za kuhanje i pečenje. Sorta se koristi za svježu potrošnju. Gomolji se koriste za kuhanje i pečenje. . Gomolji su dosta ujednačeni. Karakteristika sorte je crvena do svijetlo ljubičasta boja pokožice gomolja dok je meso gomolja bijele boje. ali je pogodna za duže skladištenje.com Roko NAJKVALITETNIJA SORTA KRUMPIRA ZA ZIMNICU ROKO. lijepi ujednačeni gomolji srednje veličine.

Za 10-15 litara vode .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful