Don Winslow U RALJAMA ZVIJERI

Naslov izvornika The Power of the Dog

U spomen na Sue Rubinsky, koja je uvijek eljela saznati istinu Duu moju istrgni mau, Iz apa pasjih ivot moj. Psalam 22

Prolog
El Sauzal Drava Baja Kalifornija Meksiko, 1997.

Dijete je mrtvo na majinim rukama. Po nainu na koji tijela lee - ona povrh, beba ispod nje - Art Keller zakljuuje da je pokuala zatititi dijete. Morala je znati da njezino meko tijelo nee uspjeti zaustaviti metke, misli Art - ne iz automatskih puaka, ne iz te udaljenosti. No pokret je zacijelo bio instinktivan. Majka podmee svoje tijelo izmeu djeteta i opasnosti. Zato se okrenula, savila se pod udarom metaka, a zatim pala preko sina. Je li zaista mislila da moe spasiti dijete? Moda nije, misli Art. Moda jednostavno nije htjela da dijete vidi smrtonosni plamen iz cijevi oruja. Moda je htjela da posljednji osjeaj njezina djeteta na ovom svijetu bude osjeaj njezinih grudi. Obgrljeno u ljubavi. Art je katolik. U etrdeset sedam godina ivota vidio je mnogo madona. Ali nijednu poput ove. "Cuernos de chivo", uje nekoga kako govori. Tiho, gotovo kroz apat, kao da su u crkvi. Cuernos de chivo. Jarevi rogovi: AK-47. Altu je ve jasno da stotine 7.2-milimetarskih ahura lee na betonskom podu dvorita, s nekoliko .12-kalibarskih ahura iz samarice i vjerojatno nekoliko 5.56-ica iz, kako misli, AR-15. No veina je ahura iz cucnios de chiva, omiljenog oruja meksikih narcotraficantesa. Devetnaest leeva. Devetnaest novih rtava u Ratu protiv droge, razmilja Art. U svom etrnaestogodinjem ratu s Adnom Barrerom navikao je na leeve - vidio je mnoge. Ali ne devetnaest. Ne ene, djecu, bebe. To ne. Deset mukaraca, tri ene, estero djece. Poredani uz dvorini zid i ubijeni. Razneseni je jaa rije, misli Art. Razneseni u komade u beskrajnom naletu metaka. Koliina krvi je nestvarna. Lokva veliine velikog auta, nekoliko centimetara puna crne, osuene krvi. Krv poprskana po zidovima, krv poprskana po pokoenoj tratini, gdje crno-crvena blista na vrcima trave. Vlati mu nalikuju na tanke krvave sablje. Vjerojatno su se poeli boriti kad su shvatili to e se dogoditi. Izbaeni iz kreveta usred noi, odvueni na dvorite, poredani du zida - netko je potakao na otpor, jer je namjetaj prevrnut. Teak dvorini namjetaj od kovanog eljeza. Staklo posvuda po betonu. Art sputa pogled i vidi... Boe, to je lutka - njezine smee staklene oi zure u njega - i lei u krvi. Lutka i mala slatka ivotinja, i prekrasno izraen plastini areni konj, svi lee u krvi uza zid za smaknue.

Djeca, razmilja Art, otrgnuta od sna, grabe svoje igrake i vrsto ih dre. ak i pod grmljavinom puaka. Naroito pod grmljavinom puaka. Pojavljuje mu se iracionalna slika: punjeni slon. Igraka iz djetinjstva s kojom je uvijek spavao. Imao je jedan gumb na mjestu oka. Bio je umrljan od povraanja, urina, od svih raznih djeakih izluevina, i mirisao je po svima njima. Njegova majka ga je potajno odnijela dok je spavao i zamijenila ga novim slonom s dva oka i istom aromom, a kad se Art probudio, zahvalio joj je na novom slonu, a zatim naao i ponovo iz smea vratio starog. Arthur Keller uje vlastito srce kako se slama. Prebacuje pogled na odrasle rtve. Neki su u pidamama - skupim svilenim pidamama i neglieima neki u majicama. Dvoje od njih, mukarac i ena, goli su - kao da su bili istrgnuti iz postkoitalnog usnulog zagrljaja. to je jednom bila ljubav, misli Art, sada je gola opscenost. Jedno tijelo lei osamljeno uza zid preko puta. Neki starac, glava obitelji. Vjerojatno ubijen posljednji, misli Art. Prisiljen gledati kako mu ubijaju obitelj, zatim i sam otpremljen na onaj svijet. Milosrdno? - pita se Art. Je li to bilo nekakvo bolesno milosre? No zatim ugleda stareve ruke. Nokti su mu iupani, a prsti odsjeeni. Usta su mu jo otvorena u zaleenom vrisku i Art vidi prste zabodene u jezik. to znai da su smatrali da je netko u njegovoj obitelji bio dedo, prst - dounik. Jer sam ih ja naveo da vjeruju u to. Boe, oprosti mi. Pretrauje tijela sve dok ne nalazi ono koje trai. Kad ga nae, eludac mu se prevre i mora se boriti protiv povraanja koje mu se diglo do grla, jer je mladievo lice oljuteno kao banana; trake mesa odvratno vise s njegova vrata. Art se nada da su to uinili nakon to su ga ubili, ali zna da nije tako. Donja polovica lubanje mu je raznesena. Ustrijelili su ga u usta. Izdajicama pucaju u zatiljak, dounicima u usta. Mislili su da je on taj. to je tono ono to si elio da misle, govori Art sam sebi. Suoi se - obavljeno je upravo onako kako si planirao. Ali nikad nisam pretpostavljao ovo, misli. Nikad nisam pomislio da e uiniti ovo. "Moralo je biti slugu", govori Art. "Radnika." Policija je ve provjerila radnike etvrti. "Otili su", kae jedan policajac. Izgubili se. Nestali. Prisiljava se da ponovo pogleda u leeve. Ja sam kriv, misli Art. Ja sam im to priredio. ao mi je, misli Art. Jako im je, jako ao. Nagnut nad majku i dijete, Art rukom ocrtava kri i ape: "In nonstrus Spiritus Sancti." "Elpoder delperro", uje kako si jedan meksiki policajac govori u bradu. Pasja sila.

PRVI DIO Istoni Grijesi

1 Ljudi iz Sinaloe
Vidi li onu sumornu ravnicu, Zaboravljenu, divlju, pustu, mranu, Koju tek sjaj tih plamenova modrih Blijedom i stranom ini? John Milton, Izgubljeni raj

Okrug Badiraguato Drava Sinaloa Meksiko 1975. Makovi gore. Crveni cvjetovi, crveni plamenovi. Samo u paklu, misli Art Keller, samo u paklu cvijee cvjeta vatrom. Sjedi na grebenu iznad plamtee doline. Gledati nadolje isto je kao viriti u lonac s juhom koja se pui - ne vidi dobro kroz dim, ali ono to nazire je prizor iz pakla. Hieronymus Bosch slika Rat protiv droge. Campesinos - meksiki seljaci farmeri - kaskaju ispred plamenova, vrsto drei ono malo imovine koju mogu zgrabiti prije negoli vojnici bace baklje na njihovo selo. Gurajui svoju djecu ispred sebe, campesinosi nose vree hrane, obiteljske fotografije kupljene po visokoj cijeni, nekoliko pokrivaa, neto odjee. Njihove bijele koulje i slamnati eiri sa utim miljama od znoja ine ih nalik duhovima u sumaglici dima. Da nije odjee, misli Art, mogao bi to biti Vijetnam. Pri pogledu na rukav vlastite koulje gotovo da je iznenaen to vidi traper umjesto vojniki zelenog. Podsjea ga da to nije Operacija Feniks, ve Operacija Kondor i da to nisu bambusom obrasle planine Prvog korpusa, ve planinske doline Sinaloe bogate makom. A usjevi nisu ria, to je opijum. Art uje vup-vup-vup, mukli bas elise helikoptera i pogleda prema gore. Kao i mnoge deke koji su bili u Vijetnamu, taj zvuk ga podsjea. Da, ali na to? - pita se, zatim zakljuuje da je neke uspomene bolje pokopati.

Helikopteri i avioni krue u visini kao strvinari. Avioni zaprauju; helikopteri tite avione od povremene vatre iz AK-47 koju ispaljuju preostali gomerosi - uzgajivai opijuma - koji se jo ele boriti. Art vrlo dobro zna da precizna vatra iz AK-a moe oboriti helikopter. Pogodi ga u repnu elisu pa e spiralno pasti kao slomljena igraka na djejem roendanu. Pogodi pilota i ah... Do sada su imali sree i nijedan helikopter nije pogoen. Gomerosi su ili loi strijelci ili pak nisu nauili pucati na helikoptere. Tehniki, svi su avioni meksiki - slubeno, Kondor je meksika predstava, zdruena operacija Devetog vojnikog korpusa i drave Sinaloe, ali avione je kupila i platila DEA3 i njima upravljaju piloti pod ugovorom s DEA-om, veinom bivi namjetenici CIA-e iz stare jugoistonoazijske postave. Ima tu neke sone ironije, razmilja Keller deki iz Air Americe4 koji su nekad prevozili heroin za tajlandske vojne diktatore sada herbicidima zaprauju meksiki opijum. DEA je htjela upotrijebiti Agent Orange5, ali Meksikanci su to sprijeili. Stoga kao zamjenu koriste novu smjesu, 24-D, s kojom se Meksikanci uglavnom slau. Keller se smijulji: slau se zato to je gomerosi ve koriste za unitavanje korova oko polja makova. Tako je uspostavljena izravna isporuka.

__________________________________
3 DEA - Drug Enforcement Administration. Odjel za borbu protiv droge pri Ministarstvu pravosua SAD-a. 4 Air America - zrana kompanija u tajnom vlasnitvu CIA-e od 1950. do 1976. 5 Agent Orange - popularni naziv za jaki herbicid koji je amerika vojska koristila u Vijetnamskom ratu.

Da, misli Art, to je meksika operacija. Mi Amerikanci smo tu dolje sumo kao "savjetnici", kao i u Vijetnamu. Samo u drugaijim dresovima. Ameriki Rat protiv droge otvorio je frontu u Meksiku. Sada se deset tisua meksikih vojnika probija kroz dolinu pokraj grada Badiraguata, podupirui eskadrone Gradske pravosudne savezne policije6, poznatije kao federales, a prati ih desetak savjetnika DEA-e kao to je Art. Veina vojnika su pjeaci; ostali su na konjima, kao vaquerosi koji gone stoku ispred sebe. Nareenja su im jednostavna: otrujte polja makova i spalite ostatke, raznesite gomerose kao suho lie u oluji. Unitite izvor heroina ovdje u sinaloanskim planinama u zapadnom Meksiku. Sierra Occidental ima najpovoljniju kombinaciju visine, padalina i slanosti tla u zapadnoj hemisferi za uzgoj Papavera somniferuma, maka iz kojeg se dobiva opijum koji se u konanici prerauje u meksiko blato, jeftin, sme, jak heroin koji preplavljuje ulice amerikih gradova. Operacija Kondor, razmilja Art. Nitko na meksikom nebu vie od ezdeset godina nije vidio ivog kondora, dulje nego u SAD-u. No svaka operacija treba ime, u suprotnom ne vjerujemo da se dogaa, stoga je to Kondor. Art je proitao neto o toj ptici. To je (bila je) najvea ptica grabljivica, iako opis malo zavarava, jer ona strvinarenje pretpostavlja lovu. Veliki kondor, nauio je Art, moe ugrabiti manjeg jelena; ali ono to mu se puno vie svia je da prije njega neto drugo ubije jelena, tako da se ptica jednostavno obrui i odnese ga.

Mi smo grabljivci mrtvih. Operacija Kondor. Jo jedan odbljesak iz Vijetnama. Smrt s neba. I evo me, ponovno zguren u grmlju, tresem se na vlanoj planinskoj hladnoi, postavljam zasjede. Ponovno. Osim to sada meta nije neki pripadnik Vijetkonga na povratku u svoje selo, ve je to stari Don Pedro Aviles, narkobos u Sinaloi, El Patron glavom. Don Pedro ve pola stoljea izvozi opijum iz ovih planina, _________________________
6 MJFP - Municipal Judicial Federal Police.

poeo je i prije negoli je Bugsy Siegel stigao ovamo s Virginia Hilla kao prirepkom da bi uvrstio trajan izvor heroina mafiji sa Zapadne obale. Siegel je sklopio sporazum s mladim Don Pedrom Avilesom, koji je tu polugu iskoristio da od sebe uini patrona, efa, i taj status je odrao do dananjih dana. No starcu je mo u posljednje vrijeme poela izmicati kad su neki mladi i poduzetni poeli u pitanje dovoditi njegov autoritet. Zakon prirode, pretpostavlja Art - mladi lavovi na kraju napadaju stare. Vie od jedne noi u njegovoj hotelskoj sobi u Culiacnu Arta je budnim drao zvuk vatre iz strojnica na ulicama, u posljednje vrijeme toliko uobiajen da je grad dobio nadimak Mali Chicago. No nakon dananjeg dana moda im nee ostati nita zbog ega bi se borili. Uhiti starog Don Pedra i zavri tu priu. I uini od sebe zvijezdu, razmilja uz lagan osjeaj krivnje. Art duboko vjeruje u Rat protiv droge. Odrastajui u Barrio Loganu u San Diegu iz prve je ruke vidio to heroin ini okolini, osobito onoj siromanoj. Zato se podsjea da je tu rije o ienju ulica od droge, a ne o napretku u karijeri. No istina u svemu tome je da e, ako si onaj koji e sruiti starog Don Pedra Avilesa, izgraditi karijeru. to, dodue, znai proboj prema vrhu. DEA je nova organizacija, postoji jedva dvije godine. Kad je Richard Nixon objavio Rat protiv droge, trebali su mu vojnici koji e se u njemu boriti. Veina novih regruta stigla je iz starog Ureda za narkotike i opasne droge; mnogo ih je stiglo iz raznih policijskih odjela iz cijele zemlje, ali nemalo njih mobiliziranih u poetne postave u DEA-i stiglo je iz Kompanije7. Art je bio jedan od tih kompanijskih kauboja. Tako policijski tipovi nazivaju bilo koga tko je doao iz CIA-e. Likovi koji provode zakon ne vole tajnovite tipove i nemaju povjerenja u njih. Ne bi trebalo biti tako, misli Art. To je u osnovi ista funkcija - obavjetajno povezivanje. Pronae svoje podruje, obrauje ga, vodi ga, _______________________________
7 Rijeju "Kompanija" nerijetko se oznaava CIA (Central Intelligence Agency, amerika Sredinja obavjetajna sluba).

nastupa prema obavjetajnim podacima koje ti dostavljaju. Velika razlika izmeu njegova novog posla i njegova starog posla je u tome da u prijanjem svoje mete uhiuje, a u novom ih jednostavno ubija. Operacija Feniks, programirano eliminiranje vijetkongovske infrastrukture. Art nije previe sudjelovao u stvarnom "mokrom poslu"8. Njegov zadatak tamo u Vijetnamu bio je prikupljanje sirovih podataka i njihova analiza. Ostali momci, uglavnom iz specijalnih postrojbi koje je unajmila Kompanija, izlazili su na teren i postupali prema Artovim obavijestima. Uglavnom su izlazili nou, sjea se Art. Ponekad ih nije bilo danima, a zatim bi se vraali u bazu u sitnim jutarnjim satima, napaljeni Dexedrinom. Potom bi nestajali u svojoj cugi i drogi i povremeno spavali danima; nakon toga bi izlazili i ponovo obavljali istu stvar. Art je samo nekoliko puta izlazio s njima, nakon to bi njegovi dounici dostavili obavijest o prisutnosti velike grupe kadrova koncentriranih na odreenom podruju. Potom bi zajedno sa specijalcima krenuo u postavljanje none zasjede. Nije mu se to previe svialo. U veini sluajeva bio je nasmrt prestraen, ali obavljao je svoj posao, povlaio je okida, uvao je lea svojim dekima, izlazio iv sa svim udovima na svom mjestu i netaknute psihe. Vidio je mnogo sranja koja bi htio da moe zaboraviti. Moram ivjeti s injenicom, razmilja Art, da sam ispisivao neija imena na komad papira i da sam na taj nain potpisivao njihove smrtne presude. Nakon toga, rije je o pronalaenju naina kako asno ivjeti u neasnom svijetu. Ali taj jebeni rat. Taj prokleti, jebeno odvratan rat. Kao i mnogi, na televiziji je vidio posljednje helikoptere kako se diu sa sajgonskih krovova. Kao i mnogi veterani, izaao je i nasmrt se opio te noi, a kada je stigla ponuda da se prebaci u novu DEA-u, objeruke ju je prihvatio. Prvo je o tome porazgovarao s Althie. ____________________________
8 Izvorno wet work - u poetku eufemizam za ubojstvo ili smaknue koje su provodile vladine agencije, u dananje vrijeme odnosi se na razne tajne akcije koje podupire Vlada.

"Moda je to rat u koji je vrijedi borbe", rekao je svojoj eni. "Moda je to rat koji stvarno no moemo dobili." A sada, razmilja Art dok sjedi i eka Don Pedra da se pojavi, moda smo blizu tom cilju. Noge ga bole od nepominog sjedenja, ali ne mie se. Nauio je to u Vijetnamu. Meksikanci razmjeteni u grmlju oko njega jednako su disciplinirani - dvadeset specijalnih agenata iz DFS-a, naoruani uzijima i odjeveni u maskirne uniforme. To Barrera je u odijelu. ak i ovdje u visokom grmlju guvernerov specijalni pomonik nosi crno dizajnersko odijelo, bijelu koulju na kopanje, crnu konu kravatu. Izgleda leerno i ozbiljno, prizor mukog latino dostojanstva.

Podsjea na one idole s matineja sa starim filmovima iz etrdesetih, misli Art. Crna kosa zalizana unatrag, tanki brkovi, usko, pristalo lice s jagodicama koje kao da su isklesane iz granita. Oi crne poput noi bez mjeseine. Slubeno, Miguel ngel Barrera je murjak, dravni policajac Sinaloe, tjelesni uvar guvernera drave, Manuela Sncheza Cerra. Neslubeno, Barrera vue konce, on je guvernerov prvi ovjek. A s obzirom na to da je Kondor tehniki dravna operacija Sinaloe, Barrera je onaj koji doista upravlja predstavom. I mnome, misli Art. Ako zaista elim poteno priznati, To Barrera upravlja i mnome. Dvanaest tjedana obuke u DEA-i nisu bili naroito naporni. Fiziki trening bio je kao lahor - Art je bez problema mogao optrati stazu od pet kilometara i odigrati koarku, a satovi samoobrane bili su priprosti u usporedbi s Langleyjemy. Instruktori su traili samo da se hrvu i boksaju, a Art je kao klinac bio trei na Zlatnoj rukavici San Diega. Bio je osrednji poluteka s dobrom tehnikom, ali sporih ruku. Spoznao je bolnu istinu da se brzina ne moe nauiti. Bio je dovoljno dobar jedino za napredak do viih razina na kojima moe dobiti prave batine. Ali pokazao je da ih moe podnijeti, a to je, kao klincu mjeancu, bila njegova propusnica u kvartu. Meksikanci koji vole borbu vie potuju ono to borac moe podnijeti nego ono to moe udijeliti. ____________________________
9 Langley - sjedite CIA-e.

Art nije mogao podnijeli. Nakon sto je poeo boksati, klinci Meksikanci uglavnom su ga ostavljali na miru. ak su ga se i bande klonile. Na treninzima DEA-e shvatio je, dodue, da u ringu treba biti suzdran prema protivnicima. Nije imalo svrhe nekoga izmlatiti i od njega stvoriti neprijatelja samo da bi se pravio vaan. Teajevi u vezi s procedurom provoenja zakona bili su tei, ali ih je uspjeno proao, a obuka o drogama bila je prilino lagana. Pitanja su bila: Moete li prepoznati marihuanu? Moete li prepoznati heroin? Art se odupro porivu da odgovori kako to uvijek moe kod kue. Sljedea kunja kojoj se odupro bila je da zavri kao najbolji na teaju. Mogao je, znao je daje mogao, ali odluio je letjeti ispod dometa radara. Deki koji provode zakon ve su osjetili da kompanijski tipovi neovlateno ulaze na njihovo podruje, stoga je bilo bolje kretati se polako. Zato je malo popustio na fizikom treningu, utio u uionici, ispustio neka pitanja na testovima. Uinio je dovoljno da bude dobar, da proe, ali ne dovoljno da blista. Malo je tee bilo ostati oputen na praktinoj nastavi. Obuka nadziranja? Stara stvar. Skrivene kamere, mikrofoni, prislukivai? Mogao ih je instalirati u snu. Tajni sastanci, tajna mjesta, javna mjesta, uspostava izvora podataka, ispitivanje sumnjivih, prikupljanje obavjetajnih podataka, analiza podataka? Mogao je predavati sve te predmete. Drao je jezik za zubima, diplomirao i postao specijalni agent DEA-e. Dali su mu dva tjedna odmora i poslali ga ravno u Meksiko.

Ravno u Culiacan. Glavni grad trgovine drogom na zapadnoj hemisferi. Grad trnica opijuma. Utroba zvijeri. Njegov novi ef prijateljski ga je pozdravio. Tim Taylor, RAC10 u Culiacanu ve je prozreo Artov oklop i vidio iza prozirne zavjese. ak nije niti pogledao u dosje. Art je sjedio prekoputa njegova radnog stola, a tip je rekao: "Vijetnam?" "Aha." ___________________________________
10 RAC - Resident Agent in Charge - nadleni agent u mjestu boravka, ujedno i najvie rangirani agent u stranoj zemlji.

"Ubrzani program pacifikacije..." "Aha." Ubrzani program pacifikacije, poznat i pod nazivom Operacija Feniks. Stari vic kae da su mnogi deki pacificirani u urbi. "CIA", izgovorio je Taylor, to nije bilo pitanje, bila je to tvrdnja. Pitanje ili tvrdnja, Art nije odgovorio. Znao je podatke o Tayloru -bio je to stari frajer iz BNDD-a11 koji je proivio teke dane na malom proraunu. Sada kad su droge postale prioritet, nije elio svoju teko steenu imovinu prepustiti skupini novih klinaca u kvartu. "Zna to mi se ne svia kod vas kompanijskih kauboja?" upita Taylor. "Ne, to?" "Vi niste murjaci", ree Taylor. "Vi ste ubojice." A jebi se i ti, pomislio je Art. No drao je jezik za zubima. vrsto ih je stegnuo dok se Taylor uputao u predavanje kako od Arta ne eli sluati nikakva kaubojska sranja. Kako su oni ovdje "tim" i da e za Arta biti bolje da bude "timski igra" i "igra po pravilima." Art bi bio sretan da bude timski igra kad bi mu dopustili da ue u ekipu. To ne znai da se Art zbog toga previe brinuo. Kad odraste u barrijun kao sin anglosaksonskog oca i majke Meksikanke, ne igra ni u ijoj ekipi. Artov je otac bio poslovan ovjek iz San Diega koji je zaveo meksiku djevojku dok je bio na odmoru u Mazatlanu. (Art je esto mislio kako je smijeno daje zaet, iako ne i roen, u Sinaloi.) Art stariji odluio je ispravno postupiti pa se oenio djevojkom - nije to bila prebolna opcija s obzirom da je bila ludo lijepa; Art je svoj dobar izgled naslijedio s majine strane. Njegov ju je otac doveo natrag u SAD, gdje je shvatio da je ona poput mnogih stvari koje ti se pruaju na odmoru u Meksiku - puno je bolje izgledala na mjeseinom obasjanoj plai u Mazatlanu nego ispod hladnog anglosaksonskog svjetla amerike svakodnevice. Art stariji napustio ju je kad je Artu bilo priblino godinu dana. Nije htjela odbaciti jedinu prednost koju je njezin sin imao u ivotu -ameriko dravljanstvo - stoga je otila ivjeti kod nekih daljih roaka u Barrio Loganu. Art je znao tko je njegov otac ponekad bi sjedio u

___________________________________

11 BNDD - Bureau of Narcotics and Dangerous Drugs - odjel za borbu protiv narkotika i opasnih droga. Prethodnik DEA-e. 12 Barrio - u SAD-u, gradska etvrt u kojoj se govori panjolski.

malom parku u ulici Crosby i gledao visoke staklene zgrade u centru, zamiljajui kako ulazi u jednu od njih da bi se sastao s ocem. Ali nije. Art stariji slao je ekove - redovito u poetku, a zatim povremeno -a povremeno bi dobivao i napadaje roditeljske potrebe ili krivnje pa bi se pojavio da Arta odvede na veeru ili na utakmicu Padresa.13 No vrijeme koje su otac i sin provodili zajedno bilo je grozno i usiljeno, a kad je Art stigao do prvog srednje, posjeti su zauvijek prestali. I novac je presuio. Sedamnaestogodinjem Artu zbog toga nije bilo nimalo lako otii u centar grada, umarirati u jednu od onih visokih staklenih zgrada, dugim korakom ui u ured svog oca, poloiti papir s rezultatima koje je postigao na SAT14 ispitu i pismo o primitku na sveuilite UCLA-u na njegov radni stol i rei: "Nemoj poludjeti. Jedino to trebam od tebe je ek." Dobio ga je. Jedanput na godinu u etiri godine. Dobio je i lekciju: SSS. Sada si sam. A to je bila dobra lekcija jer ga je DEA upravo bacila u Culiacan, doslovno samog samcatog. "Samo promatraj zemlju", rekao mu je Taylor na poetku govora prepunog klieja medu koje su se ubrajali i "Ne smije se bojati uprljati ruke", "Samo polako" i, bez zezancije, "Ne pripremiti se znai pripremiti se za propast". Na kraju je jo samo nedostajalo: "Idi radi i tko te jebe", jer na to se sve svodilo. Taylor i policijski tipovi potpuno su ga izolirali, tajili su mu informacije, nisu ga upoznavali s vezama, potpuno su ga iskljuili sa sastanaka s lokalnim meksikim murjacima, nisu ga ukljuivali u jutarnja sranja uz kavu i krafne ili u predveernja ispijanja piva na kojima su se razmjenjivale najvanije informacije. Sjebali su ga odmah, u korijenu. Lokalni Meksikanci nisu htjeli s njim razgovarati jer je kao Jenki15 u Culiacanu mogao biti ili diler droge ili narki. Nije bio diler droge jer _______________________________
13 San Diego Padres - bejzbolska momad. 14 SAT Reasoning Test - bivi Scholastic Aptitude Test - ameriki standardizirani test koji srednjokolci polau umjesto prijemnog ispita za fakultet. 15 Yanqui - meksiki naziv za Amerikanca. 16 Nare - naziv za policajca koji se bori protiv droge.

nita nije kupovao (Taylor ne bi odvojio nimalo novca; nije htio da Art zajebe bilo to to je ve bilo uhodano), znai morao je biti nark. Policija Culiacna nije htjela imati nita s njim jer je on bio Jenki nark koji treba ostati kod kue i gledati svoja posla, a osim toga, veina ih je ionako bila na platnoj listi Don Pedra Avilesa. Dravni policajci Sinaloe nisu s njim htjeli imati posla iz istih razloga, uz dodatni, osnovni razlog: ako Kellerova vlastita DEA ne eli raditi s njim; zato bi oni?

A ni tim nije radio puno bolje. DEA ve dvije godine pritie meksiku Vladu ne bi li je natjerala da krene protiv gomerosa. Agenti bi donosili dokaze - fotografije, vrpce, svjedoke - a od federalesa bi dobili samo obeanje da e se smjesta pokrenuti. Ne bi se pokrenuli, samo bi im rekli: "Ovo je Meksiko, senores. Za te stvari treba vremena." Dok bi dokazi hlapjeli, svjedoci se uplaili, a federalesi zamijenili poloaje zbog ega bi Amerikanci morali poeti sve ispoetka, s drugim saveznim murjakom koji bi im rekao da mu donesu vrste dokaze, dovedu svjedoke. Kada bi to napokon uinili, pogledao bi ih s nevjerojatnim prezirom i rekao: "Senores, ovo je Meksiko. Za te stvari treba vremena." Dok je heroin kao proljetni otopljeni mulj s brda tekao u Culiacn, mladi gomerosi su se noima borili s Don Pedrovim snagama, sve dok grad Artu nije poeo odzvanjati kao Danang ili Sajgon, samo s puno vie pucnjave. No za noi Art bi leao na krevetu u svojoj hotelskoj sobi, pio jeftin viski, moda gledao nogometnu utakmicu ili boksaki me na TV-u, ljut i alei sam sebe. I nedostajala mu je Althie. Boe, kako mu je nedostajala Althie. Altheu Patterson upoznao je na svojoj zadnjoj godini, predstavljajui se otrcanim rijeima: "Nismo li mi na istim vjebama iz Politikih?" Visoka, vitka i plava, Althea je bila vie uglata nego zavojita: nos joj je bio dug i kukast, usta malo prevelika, a oi su joj bile malo previe udubljene da bi se mogla smatrati klasinom ljepoticom, ali bila je prekrasna. I pametna - zapravo bili su na istini vjebama iz Politikih, i on bi je sluao kako govori na nastavi. Svoja stajalita (malo ljevija od Emme Goldinan") obrazlagala bi vatreno, a to ga je takoer napaljivalo. I tako su izali na pizzu, a zatim otili u njezin stan u Westwoodu. Ona je pripremila espresso i onda su razgovarali. Saznao je da je bogata djevojka iz Santa Barbare, obitelj joj ine starokalifornijski bogatai, a otac joj je velika faca u Demokratskoj stranci Kalifornije. Njoj je on bio ludo zgodan, s tim busenom crne kose koji mu je padao preko ela, tim neravnim slomljenim nosom koji ga je spaavao od toga da bude slatki deko, i s pritajenom inteligencijom koja je klinca iz barrija dovela do UCLA-a. Bilo je tu i jo neega - osamljenosti, ranjivosti, boli, granice gnjeva. Sve gaje to inilo neodoljivim. Zavrili su u krevetu, a on ju je u postkoitalnoj tami upitao: "Dakle, jesi li sada odradila jo jednu stavku sa svojeg liberalnog popisa?" "Koju stavku?" "Pa, spavala si sa spicom." Nekoliko je sekundi razmiljala, a zatim odgovorila: "Vidi, uvijek sam mislila da se spic odnosi na Portorikanca. Ono to na popisu mogu prekriiti je spavanje s Meksikancem." "Zapravo," rekao je, "ja sam samo napola Meksikanac." "Dobro, zaboga, Art", rekla je "Kakva onda korist od tebe?!" Althea je bila iznimka u Artovoj doktrini o SSS-u, podmukli uljez u samodostatnost koja je ve bila duboko usaena u njemu prije nego to ju je upoznao. Tajnovitost mu je ve bila navika, zatitni zid koji je kao dijete paljivo podigao oko sebe. Prije nego to

se zaljubio u Althie imao je dodatnu prednost iz strune obuke iz discipline mentalne kompartmentalizacije19. Kompanijini lovci na talente uoili su ga na drugoj godini i ubrali ga kao plod s najniih grana voke. Njegov profesor iz meunarodnih odnosa, kubanski imigrant odveo ga je na kavu, zatim ga poeo savjetovati koje predmete da uzme, koje jezike da studira. Profesor Osuna odveo ga je kui na veeru, uio ga _____________________________
17 Emma Goldman (1869.-1940.), poznata anarhistica. 18 Spic - uvredljiv izraz za osobu hispanskog porijekla. 19 Mentalna kompartmentalizacija - podijeljenost raznih podruja mozga u razne module - ladice.

kada koju vilicu koristiti, koje vino odabrati, ak i s kojim enama izlaziti.(Profesor Osuna je volio Altheu. "Ona je savrena za tebe", rekao je. "Profinjuje te.") Bilo je to vie zavoenje nego regrutiranje. Arta nije bilo teko zavesti. Imaju nos za tipove poput mene, poslije je razmiljao Art. Izgubljene, osamljene, bikulturalne izrode koji potjeu iz dva razliita svijeta, a ne pripadaju nijednome. A ti si bio savren za njih - pametan, ovrsnuo na ulici, ambiciozan. Izgledao si kao bijelac, ali si se borio kao tamnoputi. Sve to ti je trebalo bila je glazura i oni su ti je dali. Zatim su stigli mali zadaci: "Arturo, u posjet dolazi bolivijski profesor. Moe li mu pokazati grad?" Jo nekoliko takvih, zatim: "Arturo, to bi dr. Echeverra volio raditi u slobodno vrijeme? Pije li? Voli li djevojke? Ne? Moda deke?" Zatim: "Arturo, ako profesor Mndez bude htio malo marihuane, moe li mu nabaviti?" "Arturo, moe li mi rei s kim na prijatelj, uvaeni pjesnik, razgovara na telefon?" "Arturo, ovo je prisluna naprava. Ako bi je mogao podmetnuti u njegovu sobu..." Art je sve to obavio da nije trepnuo i sve je obavio dobro. Uruili su mu diplomu i kartu za Langley praktiki u isto vrijeme. Objasniti to Althie bio je zanimljiv zadatak. "Mogu ti na neki nain rei, ali stvarno ne mogu", bilo je najbolje to je mogao izvesti. Nije bila glupa; shvatila je. "Boksanje", rekla mu je, "To je savrena metafora za tebe." "Kako to misli?" "Umjetnost da se stvari zadre, izvan sebe", rekla je. "U tome si zaista vjet. Nita ne dopire do tebe." To nije istina, pomislio je Art. Ti dopire do mene. Vjenali su se nekoliko tjedana prije nego to je otplovio u Vijetnam. Pisao bi joj duga osjeajna pisma u kojima nikad nije bilo niega o onom to je zaista radio. Promijenio se kad se vratio kui, mislila je; naravno da jest, kako ne bi? No jednostranost koja je oduvijek postojala sada se pojaala. U trenutku bi postavio kilometre emocionalne udaljenosti izmeu sebe i nje, istodobno poriui da to ini. Potom bi se ponovo pretvarao u onog njenog, zaljubljenog mukarca kojeg je zavoljela. Osjetila je olakanje kad je rekao da razmilja o promjeni posla. Oduevio se novom DEA-om; mislio je da bi tamo stvarno mogao napraviti neto dobro. Ohrabrivala ga je da prihvati posao, ak ako je to znailo da e otii na nova tri mjeseca i iako je to

znailo da e doi kui tek na toliko da ona ostane u drugom stanju te zatim ponovo otii, ovaj put u Meksiko. Pisao joj je duga osjeajna pisma iz Meksika u kojima nikad nije bilo niega o onom to je zaista radio. Jer ne radim nita, pisao joj je. Apsolutno i prokleto nita, osim to alim samog sebe. Onda digni guzicu i uini neto, otpisivala je ona. Ili odustani i vrati mi se. Znam da ti Tatica u sekundi moe nai posao u senatorovoj slubi, samo zucni. Art nije zucnuo. Ono to je uinio bilo je da je digao guzicu i otiao vidjeti sveca. Svatko u Sinaloi zna legendu o Santu Jesusu Malverdeu. Bio je banito, smioni pljaka, junak siromah koji je vraao siromasima, Kobin Hood iz Sinaloe. Srea ga je napustila 1909. i federalesi su ga objesili na vjeala tono na drugoj strani ulice od mjesta na kojemu je sada kapelica. Grob je nastao spontano. U poetku neto cvijea, zatim slika, pa kuica od grubo ispiljenih dasaka koju su nou postavili siromasi. ( ak je se ni policija nije usuivala sruiti jer se proirila legenda da u kapeli obitava Malverdeova dua. I da ako doe onamo i moli, zapali svijeu i da mandu - sveto obeanje - Jess Malverde moe te i hoe nagraditi milou. Obdariti te dobrom etvom, zatititi od neprijatelja, izlijeiti od bolesti. Poruke zahvalnosti koje potanko opisuju milosti koje je Malverde podario, urezane su u zidove: izlijeeno bolesno dijete, udom pristigao novac za stanarinu, izbjegnuto uhienje, odbaena presuda, mojado20 se sretno vratio iz El Nortea, izbjegnuto ubojstvo, osveeno ubojstvo. Art je otiao do kapelice. Mislio je daje to dobro mjesto za poetak. Odetao je iz hotela, strpljivo ekao u redu s ostalim hodoasnicima i na kraju uao. ________________________________
20 Mojado - meksiki "gastarbajter" koji odlazi trbuhom za kruhom "na sjever" - najee u SAD, ali i u sjevernije dijelove Meksika, gdje je hladnije i vlanije (to je pravo znaenje rijei "mojado").

Ve od prije navikao je na svece. Majka ga je redovito vukla u Nau Gospu od Guadalupea u Barrio Loganu, u kojoj je pohaao satove vjeronauka, dobio prvu priest, bio krizman. Molio se svecima, palio svijee pod kipovima svetaca, kao dijete sjedio je i gledao slike svetaca. Zapravo, Art je bio prilino revan katolik, ak i na studiju. U Vijetnamu je u poetku redovito iao na priest, ali njegova je pobonost oslabjela i prestao je odlaziti na ispovijed. Bilo je to neto kao: Oprosti mi, Oe, jer sam grijeio; Oprosti mi, Oe, jer sam grijeio; Oprosti mi, Oe, jer sam - ah, jebe sve to, koja je svrha? Svaki dan odreujem ljude za smrt, svaki drugi tjedan ih ubijam sam. Ne elim sada ui i rei ti da to vie neu uiniti, jer to je na rasporedu, redovito kao misa. Sal Scachi, jedan od specijalaca, iao je na misu svake nedjelje kad vani nije ubijao ljude. Art se znao uditi kako ga zamjetna koliina licemjerja nije uzbuivala. Jedne pijane noi ak su o tome i razgovarali, Art i taj talijanski frajer iz New Yorka. "Ne smeta mi", rekao je Scachi. "Ne bi trebalo ni tebe. Vijetkongovci ionako ne vjeruju u Boga pa 'ko ih jebe."

Upali su u vatrenu raspravu, Art zapanjen to je Scachi zaista mislio da "obavljaju Boju dunost" ubijajui Vijetkongovce. Komunisti su ateisti, ponovio je Scachi. Oni ele unititi Crkvu. Ovo to radimo, objasnio je, obrana je Crkve i nije grijeh, nego dunost. Posegnuo je ispod koulje i pokazao Artu medaljon sa svetim Antunom koji je nosio oko vrata na laniu. "Svetac me uva", objasnio je "Trebao bi si i ti nabaviti jednog." Art si nije nabavio sveca. Sada u Culiacanu, stajao je i zurio u Santo Jesus Malverdeove oi od zada. Sveeva gipsana koa bila je blistavo bijela, njegovi brkovi intenzivno crni, a dreavi crveni krug oko njegova vrata naslikan je kako bi hodoasnika podsjetio da je svetac, kao i svi najbolji sveci, bio muen. Santo Jesus umro je zbog naih grijeha. "Pa", Art ree kipu, "to god da ti radi, to uspijeva, a to god da ja radim, ne uspijeva, dakle..." Art izvede ritual mande: klekne, zapali svijeu i ostavi novanicu od dvadeset dolara. Neka ide k vragu. "Pomozi mi da ih osudim. Santo Jess", proape na panjolskom. "Novca ima jo. Dat u je siromasima." Na putu iz kapelice natrag prema hotelu A +rt je susreo Adna Barreru. Art je bezbroj puta prolazio pokraj sportske dvorane. Htio ju je pogledati iznutra, ali nikad nije, no te veeri unutra se skupila prilino velika grupa ljudi pa je uao i stajao u prikrajku. Adnu je tada bilo jedva dvadeset. Nizak, gotovo siuan, njene grae. Duga crna kosa zaeljana unatrag, dizajnerske traperice, tenisice Nike i ljubiasta polo-majica. Skupa odjea za taj barrio. Otmjena odjea, otrouman klinac - Art je to uoio otprve. Adn Barrera jednostavno je izgledao kao da je uvijek znao to se dogaa. Art ga je procijenio na 160, moda 165 centimetara visine, ali klinac koji je stajao pokraj njega sigurno je dosezao 185. I jake je grae. iroka prsa, sputena ramena, mrav. Ne bi se reklo da su braa osim po licima. Jedno lice na dva razliita tijela - duboke crne oi, koa boje bijele kave, vie nalik na panjolce nego na Indijance. Stajali su na rubu ringa i gledali onesvijetenog boksaa. Drugi boksa stajao je u ringu. Klinac, zaista, svakako jo tinejder, ali tijelo mu je izgledalo kao da je isklesano iz ivog kamena. A imao je oi - Art je takve ve vidio u ringu - s pogledom roenog ubojice. Samo to je sada izgledao zbunjen i kao da ga mui lagani osjeaj krivnje. Art je odmah shvatio. Boksa je upravo nokautirao sparing-partnera i sada nema s kime vjebati. Dvojica brae njegovi su menaderi. To je esta pojava u svakom meksikom barriju. Siromana djeca iz barrija imala su samo dva puta za izlazak drogu ili boks. Klinac je bio u usponu, odvaja se od gomile, a Mutt i Jeff21 iz srednjeg sloja bili su mu menaderi. Nii se mladi osvrtao po publici da nae nekoga tko bi uao u ring i odradio nekoliko rundi. Mnogi od njih odjednom su nali neto vrlo zanimljivo na vrcima svojih cipela. Art nije. Uhvatio je pogled niskoga momka. "Tko si ti?" upita klinac. ___________________________
21 Mutt i Jeff - dva komina lika iz stripova.

Njegov brat je pogledao Ara i rekao: "Jenki nark" Zatim se osvrnuo po publici, pa Artu u lice strusio: "Vete al demonio, picaflor!" Zapravo: "Goni se odavde, pederu." Art mu je istog trenutka odbrusio: "Pela las nalgas, perra." Gurni si ga u guzicu, kujo. Iznenadilo ih je to to je reenicu izgovorio frajer koji je izgledao vrlo bijel. Mravi se brat poeo probijati kroz skupinu da skoi na Arta, ali manji ga je brat zgrabio za lakat i neto mu apnuo. Vii se brat nasmijao, a nii obratio Artu na engleskom: "Nekako si prave veliine. Hoe odraditi nekoliko rundi s njim?" "On je dijete", odgovori Art. "On se zna brinuti za sebe", ree nii brat. "Ustvari, on se moe pobrinuti i za tebe." Art se nasmije. "Boksa?" pritiskao je klinac. "Nekad jesam", ree Art "Pomalo." "Pa, hajde ui, Jenki", ree klinac. "Nai emo ti nekakve rukavice." Art nije prihvatio izazov zbog maizma. Mogao je sa smijehom odbiti. No boksanje je sveta stvar u Meksiku, a kad te ljudi kojima se mjesecima nastoji pribliiti pozovu u svoju crkvu, onda ode. "Dakle, s kim se borim?" upitao je jednog iz publike dok su mu bandairali ruke i navlaili rukavice. "S El Leoncitom iz Culiacana", ponosno odgovori ovjek. "Malim lavom iz Culiacana. Jednog dana bit e prvak svijeta." Art ue u sredite ringa. "Budi njean sa mnom", ree "Ja sam star ovjek." Dodirnuli su se rukavicama. Ne pokuavaj pobijediti, ree Art sam sebi. Budi njean s klincem. Ovdje si da uspostavi prijateljstva. Deset sekundi poslije Art se smijao vlastitim pretenzijama. Zapravo, smijati se uspijevao tek izmeu udaraca koje je primao. Ne bi mogao biti manje djelotvoran, ree Art sam sebi, taman da si omotan spojnicama za telefonske ice. Mislim da se ne treba brinuti zbog pobjede. Moda bi se trebao pobrinuti da ostane iv, rekao je sam sebi deset sekundi nakon toga. Brzina ruku toga klinca bila je zastraujua. Art nije uspio ni vidjeti odakle udarci stiu, nije ih pokuao blokirati, nije pokuao kontrirali. Ali mora pokuati. Zbog potovanja. Malo je udario desnim direktom nakon lijevog, a zauzvrat je pokupio kombinaciju od tri opaka udarca. Bum-bum-bum. Kao da ivi unutar prokletih timpana, pomislio je Art povlaei se. Loa zamisao. Klinac se obruio, dva puta munjevito udario, a zatim zadao direktan udarac u lice, pa ako Artov nos nije bio slomljen, bio je vraki blizu lome. Obrisao je krv s nosa, pokrio se i veinu od serije udaraca primao po rukavicama, dok klinac nije promijenio taktiku i spustio se prema dolje, s desna se i s lijeva zabadajui u Artova rebra. inilo se da je proao sat vremena kad se oglasilo zvono i Art otiao do svog stolca. Veliki se brat odmah stvorio kraj njega. "Je l' ti bilo dosta, picafor? Osim to ovaj put "pederu" nije zvualo tako neprijateljski.

Art je odgovorio prijateljskim tonom. "Samo uzimam zraka, kujo." Zrak je izbijen iz njega nakon pet sekundi u drugoj rundi. Opaki lijevi kroe u jetra bacio je Arta na jedno koljeno. Pognuo je glavu, a krv i znoj kapali su mu s nosa. Hvatao je zrak, kutovima suznih oiju vidio je ljude u publici kako izmjenjuju novac i ve je uo manjeg brata kako tonom lako predvidivog ishoda odbrojava prema deset. Jebite se svi, pomislio je Art. Ustao je. Zauo je psovanje nekolicine iz publike, tek od nekih potporu. Hajde, Art, rekao je sam sebi. Ako te jednostavno prebije, to te nee nikamo odvesti. Mora se poeti boriti. Neutraliziraj brzinu njegovih ruku, ne dopusti da tako lako izbjegava udarce. Jurnuo je. Za svoj je trud primio tri teka udarca, ali je i dalje gurao naprijed i utjerao klinca u konopce. Stajao je s njim u bliskom kontaktu i poeo udarati kratko i otro, ne dovoljno jako da bi stvarno boljelo, ali dovoljno da se klinac pokrije. Zatim se Art prignuo, dva puta ga udario u rebra, a zatim se nagnuo naprijed i uklijetio ga. Nakon nekoliko sekundi Art dobije udarac. Nasloni se na klinca, moda da ga malo izmori. Ali ak i prije negoli je mali brat stigao razdvojiti klin, klinac je klizimo ispod Artovih ruku, izvukao se i dvaput ga udario postrance u glavu. Art je nastavio napadati. Cijelo je vrijeme primao udarce, ali Art je bio taj koji je napadao, i u tome je bila stvar. Klinac se povlaio, plesao, udarao ga po volji, ali usprkos svemu, kretao se prema natrag. Spustio je ruke, a Art ga je vrlo jako lijevom udario u prsa, gurnuvi ga unatrag. Klinac je izgledao iznenaen pa je Art ponovio istu stvar. Braa su izmeu rundi bila previe zaokupljena vikanjem na svog boksaa da bi uope pogledala Arta. Dobro mu je doao odmor. Jo jedna runda, mislio je. Samo da proem jo jednu rundu. Zvono je zazvonilo. Mnogo dinera22 promijenilo je ruke kad je Art ustao sa stolca. Dodirnuo je rukavice s klincem za zadnju rundu, pogledao ga u oi i odmah shvatio da je povrijedio njegov ponos. Sranje, pomislio je Art, nisam to htio. Obuzdaj svoj ego, upino, i ne pokuavaj pobijediti u ovom. Nije se trebao brinuti. Sto god da su braa rekla klincu izmeu rundi, klinac se tome prilagodio. Stalno se pomicao ulijevo, u smjeru svojih udaraca, ruke je drao visoko, prilino esto udarao Arta kako je htio, zatim se izmicao. Art se kretao unaprijed, udarajui po zraku. Stao je. Stao je u sredinu ringa, stresao glavom, nasmijao se i domahnuo klincu da prie. Publici se to svidjelo. Klincu se to svidjelo. Dovukao se do sredine ringa i poeo obasipati Arta kiom udaraca koje je ovaj blokirao kako je najbolje mogao i pokrio se. Art bi svakih nekoliko sekundi ispalio udarac ili kontru, ali klinac bi to prebrodio i ponovo ga pritisnuo. _____________________________
22 Dinero - novac na panjolskom.

Klinac nije iao na nokaut udarce. U njemu vie nije bilo ljutnje. Istinski je sparirao, uivljavajui se u svoju vjebu i pokazujui da moe pogoditi Arta kad god zaeli, boksao je za publiku, izvodio im predstavu koju su doli vidjeti. Pri kraju je Art bio na jednom koljenu sa rukavicama vrsto uz glavu i laktovima utisnutim u rebra, tako da je veinu udaraca primao po rukavicama i rukama. Oglasilo se zavrno zvono. Klinac je podigao Arta i zagrlili su se. Jednog dana postat e prvak", ree mu Art. 'Bio si dobar", ree klinac. "Hvala ti na meu." " Naao si si dobrog borca", rekao je Art dok mu je mali brat skidao rukavice. "Idemo do kraja", ree mali brat. Pruio mu je ruku. "Ja sam Adn, i ovo je moj brat Ral." Ral pogleda Arta i kimne. "Nisi se predao, Jenki. Mislio sam da e se predati." Ovog puta bez "pederu", primijetio je Art. "Da sam imao imalo mozga, predao bih se", ree. "Bori se kao Meksikanac", ree Ral. Najvea pohvala. Zapravo, borim se kao polumeksikanac, pomislio je Art, ali to je zadrao za sebe. No znao je to je Ral mislio. Isto tako je i u Barrio Loganu, nije toliko vano koliko moe dati, nego koliko moe podnijeti. Ove sam noi zbilja podnio mnogo, mislio je Art. Sve to sada elim je vratiti se u hotel, dugo stajati pod vruim tuem i ostatak noi provesti s vreicom leda. No, dobro, nekoliko vreica leda. "Idemo popiti nekoliko piva", ree Adn. "Hoe s nama?" Aha, pomisli Art. Aha, hou. I tako je proveo no trusei piva u cafetnu s Adnom. Godinama nakon toga Art bi bio dao bilo to da je jednostavno ubio Adna Barreru na licu mjesta. Tim Taylor ga je sljedeeg jutra pozvao u ured. Art je izgledao kao govno, to je bio toan vanjski odraz njegove unutarnje stvarnosti. U glavi mu je bubnjalo od piva i yerbe2' s kojom je zavrio puei je u nonom klubu u koji ga je Adn odvukao. Oi su mu bile crne, a pod nosom je jo uvijek nosio tragove tamne, osuene krvi. Otuirao se, ali se nije obrijao; prvo, nije imao vremena, a drugo, pomisao da povlai bilo to po svojoj natekloj vilici bila je jednostavno nezamisliva. Premda se u fotelju spustio polako, njegova su modricama prekrivena rebra zavritala. Taylor ga je gledao s neskrivenom odvratnou. "Priutio si si dobru no." Art se glupavo nasmijao. ak i to boli. "Saznao si." "Zna kako sam uo?" upita Taylor. "Jutros sam imao sastanak s Miguelom Barrerom. Zna tko je to, Kelleru? On je policajac na razini drave Sinaloe, guvernerov specijalni pomonik, glava na ovom podruju. Dvije godine pokuavamo ga pridobiti da surauje s nama. I od njega moram uti da se jedan od naih agenata hrve s lokalcima" "Bio je to sparing me."

"Kako god", ree Taylor. "Sluaj, ti ljudi nisu nai prijatelji ni frendovi sa anka. Oni su nae mete i" "Moda je u tome problem", uo se Art kako govori. Neki izvantjelesni glas koji nije mogao kontrolirati. Naumio je ne govoriti nita, ali bio je jednostavno previe razjeban da bi bio discipliniran. "U emu je problem?" Jebe sve, pomisli Art. Sada je prekasno. "Da na te ljude gledamo kao na 'mete'", odgovori na pitanje. Osim toga, popizdio je. Ljudi kao mete? Bio sam tamo, uinio sam to. Osim toga, prole noi vie sam nauio o tome kako stvari tu dolje funkcioniraju nego u posljednja tri mjeseca. "Sluaj, ovdje nisi u skrivenoj misiji", rekao je Taylor. "Surauj s lokalnim vlastima" "Ne mogu, Tim", ree Art. "Vrlo si me uspjeno sjebao kod njih." "Izbacit u te odavde", ree Tim. "Hou da ode iz moje ekipe." Pripremi papire za otkaz ree Art. Bilo mu je dosta sranja. ______________________
23 Yerba - trava, marihuana.

Ne brini, hou", ree Taylor. "U meuvremenu, Kelleru, pokuaj se ponaati kao profesionalac." Art je kimnuo i ustao sa stolice. Polako. Art je zakljuio da bi vrijeme ljuljanja birokratskog Damoklovog maa mogao provesti i radei. Kako ono ide poslovica? - zapitao se. Mogu te ubiti, ali te ne mogu pojesti? To nije istina - mogu te ubiti i pojesti te - ali to ne znai da e im to ii. Pomisao da e morati odlaziti na posao u senatorov ured bacala ga je u totalnu depresiju. Nije se to toliko odnosilo na posao, koliko na to da e mu ga srediti Althein otac, s obzirom na to da je Art imao nekako podvojeno miljenje o oinskim figurama. Ubijala ga je pomisao na neuspjeh. Ne doputa im da te nokautiraju, prisiljava ih da te nokautiraju. Prisiljava ih da slome svoje jebene ruke dok te nokautiraju, daje im na znanje da su bili u borbi, daje im neto po emu e te se sjeati svaki put kad se pogledaju u ogledalo. Odmah se vratio u sportsku dvoranu. "!Qu noche bruta!" rekao je Adnu. "Me mata la cabeza." "Pero gozamos." Da, dobro smo se zabavili, mislio je Art. Glava mi puca, u svakom sluaju. "Kako je mali lav?" "Cesar? Bolje nego ti", ree Adn. "Bolje nego ja." "Gdje je Ral?" "Vjerojatno negdje evi", ree Adn. "Es el cono, se. Hoe pivo?" "Hou, da." Boe, dobro je legla. Art je potegnuo dug, predivan gutljaj i zatim prislonio ledeno hladnu bocu na svoj otekli obraz.

"Izgleda kao govno", ree Adn. "Tako dobro?" "Aha." Adn je signalizirao konobaru i naruio platu hladnog mesa. Dva mukarca sjedila su za stolom na terasi i promatrala kako se svijet okree. "Znai, ti si nark", ree Adn. "Jesam." "Moj stric je murjak." "Ti se nisi prihvatio obiteljskog posla?" Adn odvrati: "Ja sam krijumar." Art podigne obrvu. ak ga je i to zaboljelo. "Traperice", kroz smijeh e Adn. "Moj brat i ja odlazimo u San Diego, kupujemo traperice i vercamo ih natrag preko granice. Prodajemo ih duty-free duanima iza kamiona. Zaudio bi se kad bi znao koliko je novca u tome." "Mislio sam da si na fakultetu. to je ono bilo, raunovodstvo?" "Mora imati neto oko ega e voditi raune", ree Adn. "Zna li ti stric kako zarauje novac za pivo?" "To zna sve", ree Adn. "On misli da je to bez veze. Hoe da se 'uozbiljim'. Ali posao s trapericama je dobar. Donosi neto gotovine dok je boksanje ne odnese. Cesar e biti prvak. Zaradit emo milijune." "Jesi li ti ikad pokuao boksati?" upita Art. Adn odmahne glavom. "Ja sam mali, ali sam spor. Ral, on je borac u obitelji." "Meni se pak ini da mi je ono bio zadnji me." "Mislim da bi ti to bilo pametno." Obojica su se nasmijala. Zgodna je stvar kako se uspostavljaju prijateljstva. Art bi se godinama kasnije sjetio svega toga. Sparing-me, pijana no, jedno poslijepodne na terasi kafia. Razgovor, prie o ambicijama uz razna jela, boce i sate. Obojica su srala na klaftre. Smijeh. Art bi kasnije razmiljao o tome, o spoznaji da do Adna Barrer nikad zapravo nije imao prijatelja. Imao je Althie, ali to je bilo neto drugo. Vlastitu enu moe najiskrenije nazvati najboljim prijateljem, ali to nije ista stvar. Nije to ona muka stvar, onaj brat-kojega-nikad-nisi-imao, frajer-s-kojim-si-se-povlaio-poulici. Cuntes, amigos, gotovo lui nimios. Teko je proniknuti kako dolazi do toga. Moda je ono to je Adn vidio u Artu bilo ono to nije naao u svom bratu inteligenciju, ozbiljnost, zrelost koju sam nije imao, a elio ju je. Moda je ono to je Art vidio u Adnu... Boe, jo je godinama nakon toga traio objanjenje, ak i samo za sebe. Radilo se samo o tome da je u dobra, stara vremena Adn Barrera bio dobar momak. Stvarno je to bio ili se barem tako inilo. to god da je lealo duboko u njemu... Moda lei u svima nama, razmiljao bi Art. U meni je zasigurno lealo. Pasja sila. Adn ga je na kraju krajeva upoznao s Tiom.

est tjedana poslije Art je leao na krevetu u svojoj hotelskoj sobi i gledao nogometnu utakmicu na televiziji. Osjeao se usrano jer je I im Taylor upravo bio dobio zeleno svjetlo da ga premjesti na drugo mjesto. Moda me poalje u Iowu da provjeravam pridravaju li se ljekarne propisa o izdavanju lijekova protiv kalja ili slino, razmiljao le Art. Karijera je gotova. Zaulo se kucanje na vratima. Otvorio je i ugledao ovjeka u crnom odijelu, bijeloj koulji i crnoj konoj kravati. Kosa mu je bila staromodno zalizana unatrag, brkovi tanki, oi crne kao pono. Moda etrdeset godina star, s ozbiljnou svojstvenom Starome svijetu. "Senor Keller, oprostite to ometam vau privatnost", rekao je. Moje je ime Miguel ngel Barrera. Dravna policija Sinaloe. Mogu li vam malo smetati?" Jo kako moe, pomisli Art i zamoli ga da ue. Na sreu, Art je imao do pola punu bocu viskija koja je ostala nakon hrpe samotnih noi pa je ovjeka barem mogao ponuditi piem. Barrera je prihvatio i Artu zauzvrat ponudio tanku crnu kubansku cigaru. "Prestao sam", ree Art. "Smeta li vam?" "Preko vas u uivati u ivotu", odgovorio je Art. Osvrnuo se uokolo za pepeljarom i naao je. Nakon toga su dvojica mukaraca sjela za mali stol do prozora. Barrera je nekoliko trenutaka gledao Arta, kao da neto promilja, zatim ree: "Moj neak me zamolio ako bih mogao navratiti k vama." "Va neak?" "Adn Barrera." "Dobro." Moj stric je murjak, pomisli Art. Znai, to je To. Art ree: "Adn me smutio da uem u ring s jednim od najboljih boksaa koje sam ikad vidio." "Adn si zamilja da je menader", ree To. "Ral misli da je on trener." "Dobro rade", ree Art. "S Cesarom bi mogli daleko dogurati." "Cesar je moj", ree Barrera. "Ja sam popustljiv stric, doputam svojim neacima da se igraju. Ali uskoro u morati angairati pravog menadera i pravog trenera za Cesara. Zavreuje vie. Bit e prvak." "Adn e biti razoaran." "Nauiti se nositi s razoaranjem dio je procesa kojim se postaje mukarac", ree Barrera. ovjek ne sere. "Adn veli da imate nekih profesionalnih tekoa?" Evo sad, kako da na to odgovorim, pitao se Art. Taylor bi bez sumnje primijenio kliej da "ne treba prati svoje prljavo rublje u javnosti" i bio bi u pravu. U svakom bi sluaju dobio mlade kad bi samo saznao da je Barrera bio ovdje, da je iao ispod njega, kao to i jest, da razgovara s niim slubenikom. "Moj ef i ja ne slaemo se uvijek u svemu." Barrera kimne. "Vienje senor Taylora moda je uskogrudno. Sve to vidi je Pedro Aviles. Problem s tom vaom DEA-om je da je ona, oprostite mi, prilino amerika. Vai kolege ne razumiju nau kulturu, kako stvari funkcioniraju, kako stvari moraju funkcionirati."

ovjek nije u krivu, pomisli Art. Na pristup ovdje dolje u najmanju je ruku traljav i nasilan. Taj zajebani ameriki nastup: "Mi znamo kako treba rjeavati stvari", "Samo nam se maknite s puta i pustilo nas da obavimo posao." A zato ne? U Vijetnamu je ba odlino upalilo. Art je odgovorio na panjolskom: "Ono to nam nedostaje u profinjenosti nadoknaujemo manjkom profinjenosti." Barrera upita: "Jeste li vi Meksikanac, senor Keller?" "Napola", ree Art. "Po majci. Zapravo, ona je iz Sinaloe. Mazatln." Bogme, pomislio je Art, nije mi ispod asti odigrati tu kartu. "Ali odrasli ste u batriju", ree Barrera. "U San Diegu?" Ovo nije razgovor, pomislio je Art, to je intervju za posao. "Poznat vam je San Diego?" upitao je. "ivio sam u Trinaestoj ulici. "Ali niste bili s bandama?" "Boksao sam." Barrera je kimnuo, a zatim nastavio na panjolskom. "Vi elite skinuti gomerose", ree Barrera. "I mi." "Sin falta. Bez greke." "Ali kao boksau", ree Barrera, "poznato vam je da ne moete odmah ii na nokaut. Morate pripremiti protivnika, udarcima u tijelo oslabiti mu noge, smanjiti ring. Ne idete na nokaut dok nije pravi trenutak." Pa, nisam imao puno nokauta, pomislio je Art, ali teorija je tona. Mi Jenkiji idemo odmah na nokaut, a ovaj mi govori da jo nije pripremljen. "To to govorite itekako ima smisla", ree Art. "To je razumno. Ali strpljivost ba nije amerika vrlina. Mislim, kad bi moji pretpostavljeni mogli barem uoiti neki napredak, neki pomak..." "S vaim pretpostavljenima", ree Barrera, "teko je raditi. Oni su... Trai rije. Art dovri umjesto njega. "Falta grada." "Neotesani", sloi se Barrera. "Tono to. Ako bismo, u drugu ruku, mogli suraivati s nekim simptico, un companero, s nekim kao to ste vi... Dakle, misli Ail, Adn ga je zamolio da mi spasi dupc, a tip je zakljuio da se to isplati. On je popustljiv stric, doputa neacima da se igraju; ali je i ozbiljan ovjek s konanim ciljem na umu, a ja bih mogao biti od koristi u postizanju tog cilja. I opet, poteno. No to je skliska padina. Neprijavljena veza izvan agencije? Striktno verboten24. Partnerstvo s jednim od najvanijih ljudi u Sinaloi, a ja to nosim u depu? Tempirana bomba. Mogla bi me zauvijek izbaciti iz DEA-e. S druge strane, to mogu izgubiti? Art im je obojici natoio jo jedno pie i zatim rekao: "Volio bih raditi s vama. Ali postoji problem." Barrera slegne ramenima. "?Yqu?" "Neu biti ovdje", ree Art. "Premjetaju me." Barrera je pijuckao svoj viski s prividom uitka, kao da je rije o dobrom viskiju, iako su obojica znala da je jeftino sranje. Zatim je upitao: "Znate li koja je prava razlika izmeu Amerike i Meksika?"

Art odmahne glavom. "U Americi se sve vrti oko sistema", ree Barrera. "U Meksiku se sve vrti oko osobnih odnosa." A ti mi ga nudi, pomisli Art. Osobni odnos simbiotske prirode. "Senor Barrera" "Zovem se Miguel ngel," ree Barrera, "ali prijatelji me zovu To." To, razmiljao je Art. "Stric." To je doslovan prijevod, ali u meksikom panjolskom implicira mnogo vie. To moe biti brat jednog od roditelja, ali i bilo koji roak koji se osobno zauzima za dijete. Ide to i dalje; To moe biti svatko tko te uzme pod svoje, neto poput starijeg brata, ak i utjelovljenje oinstva. Neka vrsta kuma. "To..." zapoeo je Art. __________________________
24 Verboten (njem.) - zabranjeno.

Mancia se nasmijao i prihvatio poast laganim naklonom glave. Zatim je rekao: "Arturo, mi sohrino..." Arthurc, moj iieae... Ne ide ti nikamo. Osim prema gore. Artov je premjetaj bio poniten sljedeega poslijepodneva. Pozvali su ga natrag u Taylorov ured. "Kojeg kurca ti pozna?" Taylor ga upita. Art slegne ramenima. "Upravo sam pretresao svoje veze sve do Washingtona", ree Taylor. "Je li to neko CIA sranje? Jesi li jo uvijek na njihovoj platnoj listi? Za koga radi, Kelleru, njih ili nas?" Za sebe, pomislio je Art. Radim za sebe. Ali to nije izgovorio. Jednostavno je pojeo svoju porciju govana i rekao: "Radim za tebe, lim. Reci samo jednu rije i tetovirat u si 'DEA' na guzici. Ako hoe, moe to biti srce s tvojim imenom preko njega." Taylor je zurio u njega preko radnog stola, oito nesiguran sprda li se Art s njim i kako da mu odgovori. Namjestio je ton birokratske neutralnosti i rekao: "Imam upute da te pustim na miru da obavlja svoje stvari. Zna li kako sam odluio gledati na to, Kelleru?" "Kao da mi daje dovoljno konopa da se objesim?" "Tono tako." Kako sam znao? "Donijet u ti rezultate, Tim", ree Art ustajui da izae. "Radit u za tim." No na izlasku si nije mogao pomoi da ne zapjeva, mada ispod glasa, Ja sam stari kauboj s Rija Grande. Ali ne mogu ujarmiti kravu jer ne znam kako... " Partnerstvo skovano u paklu. Tako bi to Art poslije opisao. Art Keller i To Barrera.

Sastajali su se rijetko i u tajnosti. Tio je pomno birao mete. Art je vidio kako napreduje ili jo bolje - kako uz njegovu pomo i pomo DEA-e polako podriva Don Fedra, izvlaei ciglu po ciglu iz njegove graevine. Vrijedno polje maka, zatim preraivanica, zatim laboratorij, zatim dva mlada gomerosa, tri korumpirana dravna policajca, jednog federalea koji je uzimao mordidu, odgrizak, mito - od Don Pedra. Barrera se drao podalje od svega toga, nikad se nije izravno mijeao, nikad si nije pripisivao zasluge, samo je koristio Arta i njegovu otricu da Avilesovoj organizaciji vadi utrobu. Art u svemu tome nije bio samo marioneta, dapae. Dounike koje mu je Barrera otkrio koristio je za rad s drugim dounicima, za uspostavu utjecaja, za ostvarivanje prednosti u metastazirajuoj matematici obavjetajnog prikupljanja podataka. Jedan dounik donosi ti dva, dva ti donose pet, pet ti donosi... No osim dobrih stvari, zaredale su i beskrajne porcije govana od policijskih tipova u DEA-i. Tim Taylor Arta je na tapeti imao nekoliko puta. Gdje dobiva informacije, Art? Tko ti je dounik? Tko ti cinka? Mi smo tim, Art. U timu nema ja. Da, ali ima u pobjedi, pomislio je Art, a to je ono to u konanici radimo pobjeujemo. Uspostavljamo utjecaj, hukamo jednog suparnikog gomera na drugog, pokazujemo campesinosima iz Sinaloe da su dani vladavine gomera zaista stigli do kraja. Zato Tayloru nije rekao nita. Morao je priznati da je u tome bilo i neega kao: Jebi se, Tim, ti i tvoj tim. Istovremeno je To Barrera manevrirao kao najbolji tehniar u ringu. Stalno gurajui naprijed, ali uvijek s podignutim gardom. Pripremajui udarce i zadajui ih samo kad je bilo najmanjeg rizika za njega. Izbijajui zrak i tlo pod nogama Don Pedra, smanjujui ring, zatim Udarac za nokaut. Operacija Kondor. Masovni nalet trupa i avijacije u potpori, s bombama i herbicidima, ali Art Keller bio je taj koji ih je navodio kamo treba udariti, kao da je imao vlastitu kartu sa svakim poljem maka, preraivanicom i laboratorijem u provinciji, to je bila istina. Sada Art ui u grmlju, eka glavni zgoditak. Sa svim uspjehom akcije Condor, DEA jo uvijek stremi prema jednom cilju: uhvatiti Don Pedia. Art je samo o tome sluao: Gdje je Don Pedro? Uhvatite Don Pedra. Moramo uhvatiti Patrona. Kao da tu trofejnu glavu moramo objesiti na zid ili e cijela operacija propasti. Stotinu tisua jutara maka uniteno, cjelokupna infrastruktura gomera iz Sinaloe unitena, a jo uvijek trebamo tog starca kao simbol uspjeha. Eno ih tamo vani, iskoritavaju svaku glasinu i obavjetajni kolai; ali stalno su korak iza ili, kako bi Taylor rekao, jedan dan u zakanjenju i s jednim dolarom premalo. Art nije siguran to bi Taylor vie volio -uhvatiti Don Pedra ili da Art ne uhvati Don Pedra. Art je bio na terenu u Jeepu i provjeravao pougljenjene ruevine vanog heroinskog laboratorija kad je stigao To Barrera kotrljajui se iz dima s malim konvojem DFS trupa. Jebeni DFS? pitao se Art. Direccin Federal de Seguridad - Savezna il i rekcija za sigurnost - to je kao FBI i CIA smotani u jedno, samo mnogo moniji. Deki iz DFS-a imaju u pravom smislu rijei carte bianche za bilo to to rade u Meksiku. Sada, To Barrera je dravni murjak Jalisca - kojeg vraga radi onda s elitnom jedinicom DFS-a? I

jo zapovijeda, ni manje ni vie! To se nagne iz svog otvorenog Jeepa Cheerokee i uz uzdah jednostavno ree: "Mislim da bi bilo najbolje da odemo i pokupimo starog Don Pedra." Nudei Artu najveu nagradu u Ratu protiv droge kao da je vrea namirnica. "Znate gdje je?" upita Art. "Jo bolje", ree To "Znam gdje e biti." Tako Art sada sjedi zguren u grmlju, ekajui starca da upadne u zasjedu. Osjea Tiov pogled. Osvrne se i spazi Ta kako pomno gleda na sat. Art je shvatio poruku. Svaki as. Don Pedro Aviles sjedi na prednjem sjedalu svog Mercedesa kabrioleta dok polagano poskakuje po sporednom zemljanom putu. Izvezli su se iz plamtee doline u planinu. Ako se dokopa druge strane, bit e na sigurnom. "Pazi", govori mladom Gueru za volanom "Pazi na rupe. Ovo je skup auto." "Moramo te izvui odavde, patron", kae mu Guero. "To znam", frkne Don Pedro. "Ali jesmo li ba morali ii ovim putem? Auto e se unititi." "Na ovom putu nee biti vojnika", kae mu Guero. "Nee biti federalesa, dravne policije." "Siguran si u to?" pita Aviles. I opet. "Rekao mi je to sam Barrera", govori Guero. "On je oistio ovaj put." "I mora oistiti put", kae Aviles. "Za sav novac koji mu dajem." Novac guverneru Cerru, novac generalu Hernandezu. Barrera po novac dolazi redovito poput menstruacije. Uvijek novac politiarima, generalima. Oduvijek je bilo tako, jo otkad je Don Pedro bio djeak i uio posao od svojeg oca. I uvijek e biti takvih povremenih ienja, tog ritualnog ispiranja koje dolazi iz Ciudad de Mexica po nareenju Jenkija. Ovaj put to je u zamjenu za viu cijenu nafte, a guverner Cerro poslao je Barreru da porui Don Pedru: Investiraj u naftu, Don Pedro. Prodaj opijum i uloi novac u naftu. Ubrzo e poskupjeti. A opijum... Zato sam pustio mlade budale da otkupe moja polja maka. Uzeo sam im novac i uloio ga u naftu. A Cerro je dopustio Jenkijima da spale polja maka. Obavili su posao koji bi inae odradilo sunce. U tome i jest najvei tos: operacija Kondor isplanirana je tako da se odvije tono prije nadolaska sunih godina. U posljednje dvije godine osjetio je to na nebu. Po stablima, travi, pticama. Dolaze sune godine. Pet godina slabog uroda prije nego to se kie vrate. "Da Jenkiji nisu spalili polja," govori Don Pedro Gueru, "ja bih. Osvjeio bih zemlju." Prema tome, operacija Kondor je farsa. Igra, ala. Ali ipak mora otii iz Sinaloe. Aviles nije doivio sedamdeset tri godine zato to je bio neoprezan. Zato je uzeo Guera da vozi i pet svojih najpovjerljivijih sicariosa - pucaa- da budu u autu iza. Ljudi ije obitelji ive na Don Pedrovu imanju u Culiacanu i koje bi sve bile pobijene ako se Don Pedru ita dogodi.

A Guero je njegov naunik, njegov pomonik. Siroe koje je maknuo s ulica Culiacna, kao mandu Santu Jessu Malverdeu, vrhovnom svecu svih gomerosa iz Sinaloe. Guera je podigao u poslu, svemu ga nauio. Sada je mladi njegova desna ruka, lukav kao lisica, u trenutku napamet i acuna s velikim brojevima, ali usprkos svemu vozi Mercedes prebrzo po ovom grbavom putu. "Uspori", nareuje Aviles. Guero - nadimkom "Blondi", zbog svijetle kose - smijulji se. Starac ima milijune i milijune, ali e kvocati kao neka stara koko nad raunom za popravak. Mogao bi baciti ovaj Mercedes i da mu ne bude ao, ali e kukati zbog nekoliko pesosa koje e platiti za skidanje praine. Gueru to ne smeta; navikao je. Usporava. "Morali bismo prinijeti mandu Malverdeu kad stignemo u Culiacn", govori Don Pedro. "Ne moemo ostati u Culiacnu, Patrn", govori Guero "Amerikanci e biti tamo." "K vragu s Amerikancima." "Barrera nam je savjetovao da idemo u Guadalajaru." "Ne volim Guadalajaru", govori Don Pedro. "Jo malo pa smo tamo." Stiu do spoja cesta i Guero poinje okretati ulijevo. "Udesno", govori Don Pedro. "Ulijevo, patron" govori Guero. Don Pedro se smije. "vercam opijum iz ovih brda otkad se otac tvojeg oca drao za gaice tvoje bake. Okreni desno." Guero slijee ramenima i skree udesno. Put se suava, a zemlja postaje meka i duboka. "Nastavi polako", govori Don Pedro. "Vozi polako, ali vozi." Stiu do otrog desnog zavoja kroz gusto grmlje, a Guero skida nogu s gasa. "?Qu cono te pasa?" pita Don Pedro. Koji ti je vrag' Puane cijevi vire iz grmlja. Osam ih je, devet, deset. Jo deset iza njih. Zatim Don Pedro vidi Barreru, u crnom odijelu i zna da je sve u redu. "Uhienje" e biti predstava za Amerikance. Ako uope ode u zatvor, izai e za jedan dan. Polako ustaje i podie ruke. Nareuje svojim ljudima da uine isto. Guero Mndez polako potone na pod auta. Art se die. Gleda Don Pedra koji stoji u autu s rukama u zraku i drhti od hladnoe. Starac izgleda tako krhko, misli Art, kao da bi ga jak vjetar mogao prevrnuti. Kratka neobrijana dlaka na licu, oi utonule od vidljivog umora. Samo slab starac blizu kraja puta. ini se gotovo okrutnim uhititi ga, ali... To kima. Njegovi ljudi otvaraju vatru. Meci tresu Don Pedra kao tanko stablo. "to to radite?!" vie Art. "Pokuava se" Njegov se glas ne uje od grmljavine oruja.

Guero ui duboko na podu auta, ruke su mu na uima jer je buka nepodnoljiva. Stareva krv kao njena kia pada mu po rukama, postrance po licu, po leima. ak i kroz grmljavinu oruja uje Don Pedrov vrisak. Kao stara ena koja tjera psa iz kokoinjca. Zvuk iz njegova ranog djetinjstva. Napokon prestaje. Guero eka deset dugih trenutaka tiine prije negoli se usuuje ustati. Kad to uini, vidi policiju kako se pojavljuje iz zaklona gustog zelenog grma. Iza njega. Don Pedrova petorica sicariosa popadala su mrtva, krv curi iz rupa od metaka na boku njihova auta kao voda iz odvodnog zbiba. A pokraj njega - Don Pedro. Patronova usta i jedno oko su otvoreni. Drugog oka nema. Njegovo je tijelo nalik na jednu od onih jeftinih igraaka u kojima pokuava ubaciti male kuglice u rupe, osim to na njemu ima mnogo, mnogo vie rupa. A starac je prekriven razmrskanim staklom vjetrobrana koje nalikuje eernom preljevu na mladoenji povrh skupe svadbene torte. Guero glupavo razmilja o tome kako bi se Don Pedro ljutio zbog tete na Mercedesu. Auto je uniten. Art otvara vrata automobila i iz njega ispada starev le. Zapanjeno primjeuje da mu se prsa jo uvijek nadimaju od uzdaha. Ako ga moemo prebaciti zrakom odavde, misli Art, postoji mogunost daTio prilazi, gleda le i govori: "Prestani ili pucam." Izvlai .45 iz korica, cilja u zatiljak glave starog patrona i povlai okida. Don Pedrov vrat trgne se od zemlje, zatim ponovo padne. To gleda Arta i govori: "Posegnuo je za pitoljem." Art ne odgovara. "Posegnuo je za pitoljem", ponavlja To. "Svi su to uinili." Art gleda leeve uokolo razbacane po zemlji. Vojnici DFS-a podiu oruje mrtvih i pucaju u zrak. Iz cijevi puaka izbija crveni bljesak. Ovo nije bilo uhienje, misli Art, bilo je to smaknue. Mravi plavokosi voza iskrada se iz auta, klei na krvlju natopljenoj zemlji i podie ruke. Trese se, Art ne moe procijeniti je li to od straha, hladnoe ili oboje. I ti bi se tresao, govori u sebi, kad bi znao da e te uskoro ubiti. Kad je dosta, dosta je. Art ustane da bi stao izmeu Ta i klinca na koljenima. "To" To govori: "Levntante Guero." Klinac se drhtavo die na noge. "Dios le bendiga, patrn." Bog te blagoslovio. Patrn. efe. Tada Art shvaa - ovo nije bilo uhienje niti smaknue. To je bilo ubojstvo.

Gleda Ta koji je vratio pitolj u korice i sada pali jednu od svojih tankih crnih cigara. To podie pogled i vidi Arta kako zuri u njega, bradom pokazuje na Don Pedrov le i govori: "Dobio si to si traio." "I ti si." "Pues..." To slijee ramenima. "Uzmi svoj trofej." Art odlazi do svog Jeepa i izvlai kabanicu. Vraa se i paljivo umata Don Pedrov le, zatim mrtvog ovjeka dri na rukama. Starac je lak kao pero. Art ga odnosi do Jeepa i poloi preko stranjeg sjedala. Odlazi da odnese trofej natrag u bazni logor. Kondor, Feniks, koja je razlika? Pakao je pakao, kako god da ga nazove. Ruan san budi Adna Barreru. Potmuli, ritmiki bas. Istrava iz kolibe i spazi velike vilinske konjice kako lebde u zraku. Nakon treptaja pretvaraju se u helikoptere. Obruavaju se kao strvinari. Zatim zauje viku pa buku kamiona i konja. Vojnici tre, pucaju puke. Grabi jednog campesina, nareuje "Sakrij me!" i ovjek ga odvodi u kolibu gdje se Adn skriva ispod kreveta dok slamnati krov ne bukne u plamenu a on istrava ravno pred vojnike s bajunetama. ______________________________
25 Levntate - ustani.

Katastrofa - koji kurac se dogaa? A njegov stric njegov stric e pobjesnjeti. Rekao im je da se ovaj tjedan maknu - da odu u Tijuanu ili ak San Diego, da budu bilo gdje samo ne ovdje. No njegov brat Ral morao je vidjeti tu curu iz Badilaguata za kojom je slinio, trebao je biti tulum i Adn je morao poi s njim. Sada je Ral bogzna gdje, razmilja Adn, a meni su bajunete uperene u prsa. Tio je vie-manje odgajao dvojicu djeaka otkad im je umro otac, kad su Adnu bile etiri godine. To ngel jedva da je i sam tada bio odrastao, ali preuzeo je odgovornost odraslog, donosio je novac u kuu, s djeacima je razgovarao kao otac, pazio je da ispravno postupaju. ivotni standard obitelji podizao se kako je To napredovao u slubi, a u trenutku kad je Adn postao mladi, ivio je solidnim ivotom srednje klase. Za razliku od ruralnih gomerosa, braa Barrera bila su gradska djeca - ivjeli su u Culiacnu, tamo su ili u kolu, na tulume na bazenima po gradu, na tulume na plai u Mazatln. Dijelove vruih ljeta provodili su na Tiovoj hacijendi na prohladnom planinskom zraku Hadiraguata, igrajui se s djecom campesinosa. Djeaki dani u Badiraguatu bili su idilini; vonja biciklima do planinskih jezera, skakanje s okomitih stijena u duboku smaragdnu vodu kamenoloma granita, ljenarenje na prostranom kunom trijemu dok je desetak tas - tetia - revno oblijetalo oko njih i spremalo im tortilje, albndigas, mesne okruglice, i, Adnu najdrae - svje, domai voni kola preliven gustom karamelom. Adn je zavolio los campesinose.

Postali su mu velika, draga obitelj. Majka mu je nakon oeve smrti postala suzdrana, stric sav u poslovima i ozbiljnosti. Ali u campesinosima je bila sva toplina ljetnjeg sunca. Bilo je upravo onako kako je otac Juan, sveenik iz njegova djetinjstva, u beskraj propovijedao: "Isus je sa siromanima." Rade tako naporno, promatrao je mladi Adn - na poljima, u kuhinjama i u praonicama i imaju tako mnogo djece, ali kad se odrasli vrate s posla, uvijek imaju vremena zagrliti svoju djecu, staviti ih da im skau u krilu, da se s njima igraju i ale. Adn je volio ljetne veeri vie od iega, kad su obitelji bile na okupu, ene kuhale, a djeca u ludim hihotavim rojevima trala naokolo. Mukarci su pili hladno pivo i alili se, razgovarajui o ljetini, vremenu, stoci. Zatim bi svi sjeli zajedno jedui za velikim stolovima ispod starih hrastova i sve bi se stialo kad bi na poetku ljudi prionuli ozbiljnom poslu jedenja. Zatim, kad bi glad minula, amor bi ponovo poeo ale, obiteljsko bockanje, smijeh. Nakon jela, dok se dug ljetni dan povlaio pred noi i zrak se hladio, Adn bi sjeo to je blie mogao uz prazne stolice koje e se popuniti kad se mukarci vrate s gitarama. Zatim bi doslovno sjedio pod nogama ljudi dok su pjevali tamboru20, ushieno sluao dok su pjevali o gomerosima i bandidosima i revolucionariosima, herojima Sinaloe koji su stvarali legende njegova djeatva. Nakon nekog vremena mukarci bi se zamorili i govorili o tome kako e sunce sutra izai rano, a tas su Adna i Rala potjerale natrag na hacijendu kao kokoi, gdje su spavali na djejim krevetima na zaklonjenim balkonima, na plahtama koje su tas pokropile hladnom vodom. A veinu noi, abuelas - stare ene, bake - priale bi im prie o brujas - vjeticama prie o duhovima i utvarama koje su se pretvarale u sove, sokolove i orlove, zmije, gutere, lisice i vukove. Prie o naivnim ljudima zaaranim od amor brujo opinjenosti - lude, opsesivne ljubavi, i o tome kako su se ljudi borili s pumama i vukovima, s divovima i duhovima, sve za ljubav prekrasnih mladih ena, da bi na kraju ustanovili daje njihova voljena zapravo runa stara vjetica ili sova, ili pak lisica. Adna bi te prie uspavale pa bi spavao kao zaklan dok ga sunce ne bi ubolo u oi i cijeli bi dug, prekrasan ljetni dan poeo ponovo, s mirisom svjeih tortilja, machaca27, choriza28 i debelih, slatkih narani. Sada jutro mirie na pepeo i otrov. Vojnici bjesne po selu, pale slamnate krovove i kundacima rue zidove od nepeene cigle. Fedrale porunik Navarres jako je loe raspoloen. Ameriki agenti iz DEA-e su nezadovoljni - dosta im je hvatanja "sitne ribe"; ele se uspeti na ljestvici i zbog toga mu ne daju ivjeti, implicirajui da on zna gdje su "velike face" i da ih namjerno vodi u pogrenom smjeru. Ulovili su puno sitnia, ali ne i krupnu ribu. Sada ele Garciu Abrega, Chalina Guzmna, znanog kao El Verde, Jaimea Herreru i Rafaela Cara, sve njih koji su do sada isklizavali iz mree. _____________________________
26 Tambora (ili banda) je vrsta glazbe koja je nastala u Sinaloi, karakteristina po tome to se obino izvodi na vrsti bubnja zvanoj tambora. 27 Machaca - tradicionalno meksiko jelo od suenog mesa peenog s jajima i lukom.

28 Choriza - jako zainjena svinjska kobasica.

Najvie ele Don Pedra. Il Patrona. "Ovdje nismo u misiji 'pretrai i izbjegni', je li tako?" izravno ga pita jedan od ljudi iz DEA-e u plavoj bejzbolskoj kapi. Navarresa je to razbjesnilo, to beskonano jenkijevsko klevetanje da svaki meksiki murjak prima la mordidu, mito, ili, kako Amerikanci kau, da im se lijepi lova". Navarres je zbog toga bijesan i ponien, a to ponosnog ovjeka ini opasnim. Zatim spazi Adna. Jedan pogled na dizajnerske traperice i tenisice Nike poruniku govori da niski mladi ovjek s gradskom frizurom i otmjenom odjeom nije nikakav campesino. Izgleda tono kao neki osrednji mladi gomero dripac iz Culiacna. Porunik prilazi dugim koracima i gleda Adna. "Ja sam porunik Navarres", govori asnik, "iz Gradske pravosudne savezne policije. Gdje je Don Pedro Aviles?" "Ja o tome ne znam nita", govori Adn, pokuavajui da mu glas ne zadrhti. "Ja sam student." Navarres se smijulji. "to studira?" "Poslovanje", odgovara Adn. "Raunovodstvo." "Raunovoa", govori Navarres. "A to rauna? Kile?" "Ne", govori Adn. "Ti si ovdje sasvim sluajno." "Moj brat i ja doli smo ovamo na zabavu", govori Adn. "Sluaj, sve je ovo pogreka. Kad bi razgovarao s mojim stricem, on bi" Navarres vadi pitolj i postrance udara Adna preko lica. Federalesi ubacuju onesvjetenog Adna i campesina koji ga je sakrio otraga u kamion i odvoze se. Ovaj se put Adn budi u tami. Shvaa da nije no, ve da mu je crna kapuljaa zavezana preko glave. Teko die i poinje paniariti. Ruke su mu vrsto svezane na leima i uje zvukove - upaljene motore, elise helikoptera. Vjerojatno smo u nekoj vrsti ha/c, misli Ailan. Tada zauje neto jos gore ovjek stenje, tup udarac gume i otar lom metala po mesu i kostima. Osjea miris njegove piali ne, njegova govna, njegove krvi i osjea odvratan miris vlastitog straha. uje Navarresov uglaen, aristokratski glas koji govori: "Reci mi gdje je Don Pedro." Navarres gleda seljaka, kau koja se znoji, krvari, trese se sklupana na atorskom podu, lei izmeu nogu dvojice federalesa, jedan dri dugaku, teku gumenu cijev, drugi stie kratku elinu ipku. DEA-ini ljudi sjede vani, ekaju da progovori. Oni samo ele informacije; ne zanima ih proces kojim se do njih dolazi. Amerikanci, razmilja Navarres, ne vole gledati kako se rade kobasice. Kima jednom od svojih federalesa. Adn uje um gumene cijevi i krik. "Prestanite ga mlatiti", vie Adn. "A, pridruio si nam se", Navarres govori Adnu. Zgureno prilazi, a Adn osjea njegov dah. Mirie na metvicu. "Onda mi ti reci gdje je Don Pedro?" Campesino vie: "Nemoj im rei!" "Slomi mu nogu", govori Navarres.

Grozan zvuk dok fedrale polugom smrskava campesinovu potkoljenicu. Kao sjekirom po drvu. Zatim vritanje. Adn uje kako ovjek zapomae, gui se, bljuje, moli se, ali ne govori nita. "Sada vjerujem", govori Navarres, "da ne zna." Adn osjea da se comandante pribliava. Osjea miris kave i duhana u njegovu dahu dok fedrale govori: "Ali mislim da ti zna." Kapuljaa je strgnuta s Adnove glave i prije negoli uspijeva ita rei, zamjenjuju je vrstim povezom preko oiju. Zatim osjea da su njegovu stolicu nagnuli unatrag tako da je gotovo preokrenut, a noge su mu pod kutom od etrdeset pet stupnjeva prema stropu. "Gdje je Don Pedro?" "Ne znam." Ne zna. U tome je problem. Adn nema pojma gdje je Don Pedro, iako iskreno eli da zna. I suoen je s nemilosrdnom istinom-da zaista zna, rekao bi. Nisam tako tvrd kao campesino, misli, tako hrabar, tako odan. Prije nego to ih pustim da mi slome nogu, prije nego to ujem taj grozan zvuk na svojim kostima, osjetim tu nezamislivu bol, rekao bih im bilo to. Ali on ne zna, zato govori: "Zaista. Nemam pojma... ja nisam gomero" "Hm-mmm." Navarresovo tiho mumljanje u nevjerici. Zatim Adn osjeti miris neega. Benzin. Guraju mu krpu u usta. Opire se, ali goleme ga ruke pritiu dok mu ulijevaju benzin kroz nosnice. Osjea se kao da se utapa i upravo mu se to i dogaa. eli zakaljati, povratiti, ali krpa u ustima mu ne doputa. Osjea kako mu se eludac die prema grlu i pita se hoe li se uguiti u mjeavini rigotine i benzina kad ga ruke odjednom puste, glava estoko zatrese s jedne sirane na drugu, a zatim mu vade krpu i namjetaju stolicu natrag. Kad Adn prestaje povraati, Navarres mu ponovo postavlja pitanje. "Gdje je Don Pedro?" "Ne znam", dahe Adn. Osjea navalu panike u grlu. Zbog toga izgovara glupost. "Imam gotovine u depovima." Stolica je ponovo nagnuta, krpa ponovo ugurana u usta. Mlaz benzina ulazi mu u nos, puni mu sinuse, ini se da mu preplavljuje mozak. Nada se da hoe, nada se da e ga to ubiti, jer ovo je nepodnoljivo. Ba kad pomilja da e se onesvijestiti, ponovo vraaju stolicu i vade krpu, a on povraa po sebi. Navarres vriti: "to misli tko sam ja?! Neki prometnjak koji te zaustavlja zbog prebrze vonje?! Nudi mi napojnicu? "Oprostite", dahe Adn. "Pustite me. Javit u vam se, platit u vam koliko hoete. Recite cijenu." Ponovo dolje. Krpa, benzin. Odvratan, grozan osjeaj zaguljivih para koje mu se probijaju kroz sinuse, mozak, plua. Osjea kako mu se glava trza, trup savija, noge nekontrolirano bacakaju. Kad sve to napokon prestane, Navarres podie Adnovu bradu. "Ti malo traficantsko smee", govori Navarros. "Misli da je svatko na prodaju, zar ne? Pa, da ti kaem neto, ti jadno govno - ne moe me kupiti. Ja nisam na prodaju. Ovdje nema pogaanja - nema dogovora. Jednostavno e mi dati ono to elim."

Tada se Adn zauje kako izgovara neto vrlo glupo. "Comemierda." Navarres je izvan sebe. Urlie: "Ja da jedem govna? Ja da jedem govna?! Dovedite ga." Adn je trzajem postavljen na noge i odvuen van do latrine, prljave rupe sa starom zahodskom daskom nabaenom nad nju. Gotovo do vrha napunjenom drekom, komadima zahodskog papira, pialinom, muhama. Federalesi podiu Adna koji se opire i glavu mu dre iznad rupe. "Ja da jedem govna?!" vriti Navarres. "Ti jedi govna!" Sputaju Adna dok mu cijela glava nije uronjena u prljavu kau. Pokuava zadrati dah. Izvija se, savija, otima, ponovo pokuava zadrati dah, ali na kraju mora udisati govna. Podiu ga. Adn iskaljava govno iz usta. Guta zrak dok ga ponovo sputaju. vrsto zatvara oi i usta, zaklinje se da e umrijeti prije nego to ponovo proguta govno, ali uskoro se trese, plua mu trae zraka, mozak prijeti da e eksplodirati pa ponovo otvara usta i zatim se utapa u prljavoj kai. Podiu ga van i bacaju na zemlju. "Dakle, tko jede govna?" "Ja." "Isperite ga." Mlaz vode grize, ali Adn je zahvalan. Stoji na sve etiri, povraa, ali voda je predivna. Navarresov ponos je izlijeen, oinski se ponaa dok se nadvija nad Adna i pita: "A sada... gdje je Don Pedro?" Adn vie: "Ja... ne... znam." Navarres odmahuje glavom. "Dovedite drugog", nareuje svojim ljudima. Nekoliko trenutaka poslije dolaze vukui campesina. Bijele su mu hlae krvave i poderane. Lijeva mu se noga vue pod udnim, slomljenim kutom, a nazubljeni dio kosti viri iz mesa. Adn to vidi i isti as bljuje. Jo mu je loije kad ga poinju vui prema helikopteru. Art vrsto pritie maramicu preko nosa. Dim i pepeo ga obavijaju, bodu mu oi, ulaze mu u usta. Bogzna, misli Art, kakvo otrovno govno udiem u plua. Dolazi do malog sela koje se nadvilo nad zavojem na putu. Campesinosi stoje na drugoj strani puta i gledaju kako se vojnici pripremaju baciti baklje na slamnate krovove njihovih casitas, kuica. Mladi vojnici ih nervozno zadravaju od pokuaja da iznesu svoje stvari iz kua u plamenu. Tada Art vidi luaka. Visok, krupan ovjek glave obrasle u bijelu kosu, neobrijana, hrapava lica obrasla u kratke bijele dlaice, nosi traper-koulju izvan plavih traperica i tenisica, pred sobom nosi drveno raspelo kao lo glumac u drugorazrednom filmu o vampirima. Gura se kroz skupinu campesinosa i ee se o vojnike. I vojnici vjerojatno misle da je lud jer uzmiu i putaju ga da proe. Art ga gleda kako dugim koracima prelazi preko puta i postavlja se izmeu dvojice vojnika s bakljama i kue.

"U ime vaeg Gospodina i Spasitelja, Isusa Krista," vie, "zabranjujem vam da to radite!" Izgleda kao neiji aavi stric, misli Art, koji je uglavnom boravio u kui, ali je izaao u kaos i sada luta uokolo sa svojim osloboenim mesijanskim kompleksom. Dvojica vojnika samo stoje, gledaju ga, ne znaju to bi. Njihov narednik im pokazuje to initi; prilazi i urla na njih da prestanu buljiti kao dva fregadosa29 i da zapale tu chingada30 kuu. Vojnici pokuavaju zaobii luaka, ali on klizne ustranu da ih blokira. _________________________________
29 Fregado - dosAdn, zanovijetajui, kompliciran, zbunjola. 30 Chingada - beskorisnu, usred pustoi.

Brze noge za debelog ovjeka, misli Ari. Narednik uzima puku i podie kundak prema luaku kao da e mu razbiti lubanju ako se ne makne. Luak se ne mie. Samo stoji i zaziva ime Boje. Art uzdie, zaustavlja Jeep i izlazi. Zna da nije njegov posao da se mijea, ali jednostavno ne moe dopustiti da ludom tipu razbiju tintaru a da to barem ne pokua sprijeiti. Prilazi naredniku, govori mu da e se on pobrinuti za to, zatim grabi luaka za lakat i pokuava ga odvui. "Hajde, viejo3'", govori Art "Isus mi je rekao da te eli vidjeti na drugoj strani puta." "Stvarno?" odgovara ovaj, "jer Isus je rekao meni da kaem tebi da odjebe." ovjek ga gleda udesnim sivim oima. Art ih vidi i odmah mu je jasno da ovaj tip nije nikakva munjara, ve neto potpuno drugo. Ponekad vidi neije oi i zna, jednostavno zna, da je svim sranjima kraj. Te oi su vidjele mnogo i nisu ustuknule niti odvratile pogled. Sada on gleda na oznaku DEA-e na Artovoj kapi. "Ponosan si na sebe?" pita. "Samo radim svoj posao." "A ja samo radim svoj." Okree se vojnicima i jo jedanput im nareuje da se povuku i odustanu. "Sluaj, ne bih volio vidjeti te ozlijeenog." "Onda zatvori oi." Zatim vidi zabrinut izraz na Artovu licu i dodaje: "Bez brige, nee me dirati. Ja sam sveenik. Biskup, zapravo." Sveenik?! misli Art. Da odjebem? Kakav vraji sveenik - oprostite, biskup upotrebljava takve... Vatra iz oruja prekida misao. Art uje monotonu pop-pop-pop vatru iz AK-47 i baca se na pod, stiui se uz zemlju to vre moe. Die pogled i vidi sveenika koji jo uvijek stoji kao osamljeno drvo u preriji dok su svi ostali zalegli. I dalje dri kri, vie prema brdima, nareuje da prestanu pucati. To je jedna od najnevjerojatnijih hrabrih stvari koju je Art ikad vidio. ____________________________
31 Vieja - star, starac, stari prijatelj.

Ili blesavih, ili pak jednostavno ludih. Sranje, misli Ari. Ustaje na koljena, a zatim zamahuje prema sveenikovim nogama, obara ga i dri uz zemlju. "Meci ne znaju da si sveenik", govori mu Art. "Bog e me pozvati onda kad me pozove", odgovara sveenik. Pa, Bog je zamalo posegnuo za telefonom, misli Art. Lei u praini pokraj sveenika dok pucnjava ne prestane, zatim riskira jo jedan pogled prema gore i vidi vojnike koji poinju izlaziti iz sela prema izvoru pucnjave. "Ima li sluajno koju cigaretu vika?" pita sveenik. "Ne puim." "Puritanac." "To e te ubiti", govori Art. "Sve to volim e me ubiti", odgovara sveenik. "Puim, pijem, previe jedem. Seksualna sublimacija, pretpostavljam. Ja sam biskup Parada. Moe me zvati otac Juan." "Ti si luak, oe Juan." "Isus treba luake", govori Parada dok stoji i otire prainu. Gleda naokolo i smijei se. "A selo je i dalje na svom mjestu, nije li?" Aha, misli Art, zato to su gomerosi poeli pucati. "Ima li ime?" pita sveenik. "Art Keller." Prua ruku, Parada je prihvaa, pita: "Zato si ovdje i spaljuje moju zemlju, Arte Kellere?" "Kao to sam rekao, to je" "Tvoj posao", kae Parada "Usrani posao, Arturo." Vidi da Art reagira na "Arturo". "Dakle, ti si dijelom Meksikanac, zar ne?" pita Parada. "Etniki?" "Po majinoj strani." "Ja sam dijelom Amerikanac", govori Parada. "Roen sam u Teksasu. Moji roditelji bili su mojados, radnici migranti. Odveli su me natrag u Meksiko dok sam bio jo malo dijete. Tehniki, ipak, ja sam ameriki dravljanin. Teksaanin, nita manje." "Ju-hu..." "Dr' ih za rogove.1"' Trkom prilazi neka ena i obraa se Paradi. Plae i tako brzo govori da je Art vrlo teko razumije. Ipak uspijeva shvatiti nekoliko rijei: Padre Juan ifederales i tortura muenje. Parada se okree Artu. "Mue ljude u logoru nedaleko odavde. Moe li to zaustaviti?" Vjerojatno ne, misli Art. To je SOP33 u Kondoru. Federalesi ih utimavaju, a nakon toga pjevaju nama. "Oe, nije mi doputeno da se mijeam u unutarnje stvari" "Nemoj me tretirati kao idiota", govori sveenik. Ima autoritativan ton koji ak i Arta Kellera prisiljava da slua. "Idemo." Odlazi i upada u Artov Jeep. "Hajde, pokreni guzicu." Art ulazi, pali motor i otro ubacuje u brzinu.

Kad stignu do baznog logora, Art spazi Adna koji sjedi otraga u otvorenom helikopteru ruku svezanih na leima. Pokraj njega lei campesino s groznom poprenom frakturom. Helikopter treba uzletjeti. Elise se vrte, uzdiu prainu i kamenie Artu u lice. Iskae iz Jeepa, saginje se ispod elisa i tri do pilota, Phila Hansena. "Phil, koji je ovo vrag?!" vie Art. Phil mu se kesi. "Dvije ptice!" Art shvaa to to znai: Podigne dvije ptice. Jedna leti, druga pjeva. "Ne!" govori Art. Upire prst prema Adnu. "Ovaj je moj!" "Jebe tebe, Kelleru!" Da, jebe mene, misli Art. Gleda prema stranjem dijelu helikoptera gdje Parada ve zbrinjava campesina slomljene noge. Sveenik se okree Artu s pogledom koji je istovremeno pitanje i zahtjev. Art trese glavom, zatim vadi svoj .45, zapinje ga i prislanja Hansenu na lice. "Nee se dii, Phil." ____________________________
32 "Hook 'em. Homs" - popularni pozdrav studenata na Sveuilitu u Austinu u Teksasu. 33 SOP - Standard Operating Procedure - propisani nain rada.

Deki iz DEA-e istru vani iz atora kantine. Taylor se dere: "Kelleru, to to dovraga radi?!" To nam je nova metoda, Tim?" pita Art. "Bacamo ljude iz helikoptera?" Nisi nikakva jumferica, Kelleru", govori Taylor. "Nisi se samo lenom valjao po stranjem sjedalu." Da bih rije rekao, misli Art. Istina je. "Gotov si, Kelleru", govori Taylor. "Ovaj put je svreno s tobom. Ja u dobiti tvoj prokleti posao. Bacit u te u zatvor." Zvui sretno. Art dri pitolj uz Hansenovo lice. "Ovo je meksika stvar", govori Navarres. "Ne mijeajte se. Ovo nije vaa zemlja." "Ovo je moja zemlja!" vie Parada. "I ja u tvoju guzicu izopiti tako brzo" "Kakav je to rjenik, oe", govori Navarres. "ut e jo i gore za sekundu." "Pokuavamo nai Don Pedra Avilesa", Navarres objanjava Artu. Pokazuje na Adna. "Ovo malo govno zna gdje je i rei e nam." "Hoete Don Pedra?" pita Art. Vraa se do Jeepa i odvija pono. Don Pedrov le razlijeva se po zemlji i podie male oblake praine. "Imate ga." Taylor gleda mecima rastrgan le. "to se dogodilo?" "Pokuali smo uhapsiti njega i njegovih petero ljudi", govori Art. "Pruili su otpor. Svi su mrtvi." "Svi", govori Taylor zurei u Arta. "Da." "Nema ranjenih?" "Ne."

Taylor se glupavo smjeka. Ali sjeban je, i Art to zna. Art je donio Veliki trofej i sada mu Taylor ne moe nita. Savreno jebeno nita. Ipak, vrijeme je da se ponudi primirje. Art bradom pokazuje prema Adnu i ranjenom campesina i mirno govori: "Mislim da obojica imamo o emu utjeli. Tim." "Da." Art se uspinje u stranji dio helikoptera i odvezuje Adna. "ao mi je zbog ovoga." "Ne koliko meni", govori Adn. Okree se Paradi. "Kako mu je noga, oe Juan?" "Vi se poznajete?" pita Art. "Ja sam ga krstio", govori Parada. "Dao sam mu prvu priest. Bit e mu dobro." No pogledom koji upuuje Adnu i Artu govori neto drugo. Art vie prema prednjem dijelu: "Sada moe poletjeti, Phil! Za bolnicu u Culiacnu i nagazi gas!" Helikopter se podie. "Arturo", govori Parada. "Da?" Sveenik mu se smijei. "estitam", govori Parada. "Ti si luak." Art gleda dolje na unitena polja, spaljena sela, prognanike koji ve stoje u koloni na pranom putu iz sela. Priroda je sprena i pougljenjena dokle mu pogled see. Polja crnih cvjetova. Da, misli Art, ja sam luak.

Devedeset minuta poslije Adn lei ispod istih bijelih plahti u najboljoj bolnici u Culiacnu. Rana na licu od cijevi Navarresova pitolja mu je oiena i zbrinuta. Napunili su ga injekcijama antibiotika, ali odbio je preporuene tablete protiv boli. Adn eli osjeati bol. Die se iz kreveta i hoda hodnicima dok ne nalazi sobu u koju su, na njegovo ustrajanje, smjestili Manuela Sncheza. Campesino otvara oi i vidi Adna. "Moja noga..." "Jo je na mjestu." Ne daj im- Neu", govori Adn. "Odspavaj malo." Adn trai doktora. "Moete li spasiti nogu?" "Mislim da moemo", govori doktor. "Ali bit e to skupo." "Znate li tko sam ja?" "Znam tko ste vi." Adnu ne promie preziran pogled ili jo prezirniji nastavak: Znam tko je va stric. "Spasite mu nogu", govori Adn, "i postat ete ef novog krila bolnice. Izgubite nogu, ostatak ivota provest ete izvodei abortuse u bordelu u Tijuani. Izgubite pacijenta, bit ete u grobu prije njega. I moj stric nee biti onaj koji e vas pokopati, bit u to ja. Shvaate?"

Doktor shvaa. A Adn shvaa da se ivot promijenio. Djetinjstvo je zavrilo. ivot je sada ozbiljan.

To polagano uvlai iz kubanske cigare i gleda kako dim u krugovima lebdi po sobi. Operacija Kondor nije mogla proi bolje. Nakon to su spalili polja Sinaloe, otrovali zemlju, rastjerali gomerose, a vilesa spremili pod zemlju, Amerikanci vjeruju da su unitili izvor svih zala i vratit e se u svoj san, barem to se Meksika tie. Njihovo spokojstvo dat e mi vremena i slobode da stvorim organizaciju koja e do vremena kad se Amerikanci probude za njih biti prejaka da je dodirnu. Federacin. Lagano kucanje na vratima. Ulazi u crno odjeven agent DFS-a, s uzijem prebaenim preko ramena. "Netko vas eli vidjeti, don Miguel. Kae da je va neak." "Pusti ga." Adn stoji na hodniku. Miguel ngel Barrera ve je saznao to se dogodilo njegovom neaku - batine, muenje, njegova prijetnja doktoru, posjet Paiadinoj klinici. U jednom danu djeak je postao mukarac. A mukarac odmah prelazi na stvar. "Znao si za napad", govori Adn. "ak sam pomogao u planiranju." Zaista, mete su bile paljivo odabrane da se eliminiraju neprijatelji, suparnici i stari dinosaur koji nikada ne bi shvatio novi svijet. Ionako ne bi preivjeli, samo bi stajali na putu. Sada ne stoje. "Bilo je to zvjerstvo", govori Adn. "Bilo je potrebno", govori To. "Ionako bi se dogodilo, zato da ne budemo u prednosti. To je posao, Adn." "Pa..." govori Adn. A sada, razmilja To, vidjet emo u kakva se mukarca djeak pretvorio. eka da Adn nastavi. "U redu", govori Adn. "elim ui u posao." To Barrera ustaje na elu stola. Restoran je tu no bio zatvoren - privatna zabava. I stvarno jest, misli Adn; mjesto je opkoljeno ljudima iz DFS-a naoruanim uzijima. Svi gosti su pretraeni i oduzeto im je oruje. Popis gostiju bi za Jenkije bio kao popis za Djeda Mraza. Svaki vaniji gomero kojega je To odredio da preivi operaciju Kondor je ovdje. Adn sjedi do Rala i snima lica ljudi za stolom. Garca brego, u dobi od pedeset, star ovjek u ovom poslu. Srebrna kosa i srebrni brkovi, izgleda kao stari, mudri maak. to i jest. Sjedi i ravnoduno gleda Barreru, a Adn na njegovu licu ne moe proitati reakciju. "A to je", To je rekao Adnu, "ono zbog ega je doivio pedeset godina starosti u ovom poslu. Naui lekciju od njega."

ovjek koji sjedi do njega Adnu je poznat kao El Verde, "Zeleni". Tako ga zovu zbog zelenih izama od nojeve koe koje stalno nosi. Osim tog znaka osobne tatine Chalino Guzmn izgleda kao farmer - traper-koulja i hlae, slamnati eir. Do Guzmana sjedi Guero Mndez. Guero je ak i za posjet gradskom restoranu odjenuo sinaloansku kaubojsku odjeu: crnu koulju s bisernim kopama, uske crne traperice s velikom srebrnom i tirkiznom kopom za remen, piaste izme i velik kaubojski eir, koji ne skida ak ni u zatvorenom. Guero ne zna zaepiti o svojem udesnom preivljavanju iz zamke federalesa u kojoj je ubijen njegov ef, Don Pedro. "Santo Jess Malverde zatitio me od metaka", govori Guero. "Kaem vam, brao, proao sam kroz kiu. etiri sata nakon toga nisam znao da sam iv. Mislio sam da sam duh." I tako dalje i dalje i usrano dalje o tome kako je ispraznio svoju pistolu na federalese, zatim iskoio iz auta i otrao - "izmeu metaka, brao" - u grmlje iz kojega je uspio pobjei. I kako se probijao do grada, "mislei da mibje svaki trenutak posljednji, brao." Adn gleda ostale goste: Jaime Herrera, Rafael Caro, Chapo Montana, svi gomerosi iz Sinaloe, sada svi na potjernicama, svi u bijegu. Zalutali i vjetrom odneseni brodovi koje je To doveo u sigurnu luku. To je sazvao ovaj sastanak, a sam taj njegov poziv osigurao mu je nadmo. Prisilio ih je da svi zajedno sjede oko velikih posuda s hladnim raiima, plata s tanko izrezanim carneom34, i krinja s ledeno hladnim pivom koje pravi Sinaloanci pretpostavljaju vinu. U susjednoj sobi mladi sinaloanski muziari zagrijavaju se za pjevanje bandas pjesama koje slave junatva traficantesa, od kojih mnogi sjede za stolom. U privatnoj sobi dalje odostraga skupilo se desetak skupih prostitutki koje su naruene iz ekskluzivnog bordela Haley Saxon iz San Diega. "Krv koja je prolivena osuila se", govori To. "Sada je vrijeme da zaboravimo sva zamjeranja, da isperemo gorak okus venganze, osvete, iz usta. Te su stvari prolost, kao voda iz isuene rijeke." Uzima gutljaj piva, ispire usta, zatim ga pljuje na pod. Zastaje da vidi protivi li se netko. Nitko se ne protivi. Govori: "Nema vie ni ivota kojim smo ivjeli. Odnio ga je otrov i plamen. Nai stari ivoti su kao krhki snovi koje sanjamo prije buenja, koji nas naputaju kao oblai dima noen vjetrom. Moda bismo zaeljeli zazvati san da se vrati, da nas vrati slatko spavati, ali to nije ivot, to je san. Amerikanci su htjeli raspriti nas Sinaloancc. Vatrom nas otjerati s nae zemlje, raspriti vjetrovima. Ali vatra koja guta istovremeno otvara put novim usjevima. Vjetar koji razara istovremeno raznosi sjeme na novu zemlju. Kaem, ako nas ele raspriti, neka bude tako. U redu. Rasprit emo se kao sjeme manzanite, jabuke, koje raste na bilo kojem tlu. Raste i iri se. Ja kaem da idemo i irimo se kao prsti jedne ruke. Kaem, ako nam ne daju da imamo Sinalou, uzet emo cijelu zemlju. Postoje tri izabrana podruja s kojih e se upravljati la pistom se-cretom35: Sonora, koja granii s Teksasom i Arizonom; Zaljev, odmah nasuprot Teksasu, Louisiani i

Floridi te Baja, u blizini San Diega, Los Angelesa i Zapadne obale. Traim da brego uzme Zaljev za svoju plau, da za svoje trite ima Houston, New Orleans, Tampu i Miami. Traim da El Verde, Don Chalino uzme plazu Sonora, da se smjesti u Jurezu, da za svoje trite ima New Mexico, Arizonu i ostatak Teksasa." Adn neuspjeno pokuava proitati njihove reakcije: Zaljevska plaza potencijalno je bogata, ali optereena tekoama s obzirom na to da ameriko uvoenje zakona zavrava s Meksikom i koncentrira se na istone Karibe. Ali brego bi trebao zaraditi milijune - ne, milijarde - ako pronae izvor kojem bi prodao proizvod. Gleda El Verdea ije je campesinovsko lice nepronino. Sonorska plaza trebala bi biti unosna. El Verde bi trebao prebaciti tone droge u Phoenix, El Paso i Dallas, da se i ne spominje put prema sjeveru iz tih gradova prema Chicagu, Minneapolisu i osobito Detroitu. Ali svi ekaju da se karte dokraja stave na stol, a Adn gleda u njihove oi dok im postaje jasno da je To ostavio eer za sebe. Baja. Tijuana osigurava ulaz na golema trita San Diega, Los Angelesa, San Francisca, San Josea. I u transportne sustave koji mogu prebaciti proizvod do jo bogatijih trita sjeveroistoka SAD-a: Philadelphije, Bostona i dragulja nad draguljima - New Yorka. Tako da postoje: Zaljevska plaza, Sonorska plaza, ali prava je plaza Baja. La Plaza. __________________________________
35 La pista secreta - tajna cesta, put.

Nitko nije stvarno ushien i nitko nije zaista iznenaen, kad Barrera ree: "Sebe, predlaem... ... preseliti u Guadalajaru." Sasa jesu iznenaeni. Nitko vie od Adna koji ne moe povjerovati da se To odrie potencijalno najunosnije nekretnine u zapadnom svijetu. Ako prava plaza ne dopadne obitelj, tko e "Traim", govori Barrera, "da Guero Mndez preuzme Plazu Baja." Adn gleda kako se Guerovo lice razvlai u osmijeh. Zatim mu postaje jasno. Odraava bogojavljenje koje objanjava udo Guerova preivljavanja u stupici koja je ubila Don Pedra. Sada zna da prava plaza nije poklon iznenaenja ve ispunjeno obeanje. Ali zato? pita se Adn. to To sprema? I gdje je moje mjesto? Toliko zna da je bolje ne otvarati usta i pitati. To e mu rei nasamo, kad bude spreman. Garca brego naginje se naprijed i smije. Usta su mu mala ispod bijelih brkova. Kao usta make, misli Adn. brego govori: "Barrera dijeli svijet na tri dijela, zatim etvrti uzima sebi. Ne mogu a da se ne pitam zato." "brego, to uspijeva u Guadalajari?" pita Barrera. "Na kojoj granici lei Jalisco? Nijednoj. To je povoljno mjesto, to je sve. Sigurno mjesto za opsluivanje nae Federacin."

To je prvi put da je tome dao ime, misli Adn. Federacija. S njime na elu. Ne po tituli, ve po poloaju. "Ako prihvatite ovaj sporazum," govori Barrera, "dijelit u ono to je moje. Moji prijatelji bit e vai prijatelji, moja zatita vaa zatita." "Koliko emo plaati za tu zatitu?" pita brego. "Razumnu naknadu", kae Barrera. "Zatita je skupa." "Koliko skupa?" "Petnaest posto." "Barrera", kae brego. "Dijeli zemlju na plazas. Sve je to u redu i dobro. brego e prihvatiti Zaljev. Ali neto si zaboravio - dijelei kola, nisi dijelio nita. Naa polja su spaljena i zatrovana. Nae planine su prepune policije i Jenkija. Dakle, daje nam trita - nema opijuma koji bismo prodavali na tim naim novim tritima." "Zaboravi opijum", govori Hartera. "A yerba- " poinje Guero. "Zaboravi i marihuanu", kae Barrera. "To su sitne stvari." brego prua ruke i govori: "Onda, Miguel ngel, El ngel Negro, govori nam da zaboravimo la mapolu i la yerbu. to hoe da uzgajamo?" "Prestani razmiljati kao farmer." "Ja jesam farmer." "Imamo dvije tisue milja kopnene granice sa Sjedinjenim Dravama", govori Barrera. "Sljedeu tisuu na moru. To je jedini urod koji nam treba." "O emu govori?" prasne brego. "Hoe li ui u Federacin?" "Da, svakako", govori brego. "Prihvaam tu Federaciju niega. to mi preostaje?" Nita, misli Adn. To dri dravnu policiju Jalisca i partner je s DFS-om. Operacijom Kondor organizirao je revoluciju preko noi i popeo se na vrh. Ali - a brego je tu takoer u pravu - na vrh ega? "El Verde?" pita Barrera. "S." "Mndez?" "S, Don Miguel." "Onda, hermanos", govori Barrera. "Da vam otkrijem budunost." Upuuju se u vrlo dobro uvanu sobu u susjednom hotelu iji je vlasnik Barrera. Ramn Mette Ballasteros ih eka. Mette je Honduraanin, zna Adn, povezan s Kolumbijcima u Medellnu, a Kolumbijci malo posla, ako i uope, obavljaju kroz Meksiko. Adn ga gleda kako otapa kokainski prah u vr s kljunom u kojem je mjeavina vode i sode bikarbone. Gleda kako Mette postavlja vr iznad plamenika i pojaava plamen do kraja. "To je kokain", govori brego. "Pa to onda?" "Pogledaj", govori Barrera. Allan gleda kako otopina poinje kuhati i slua dok koka proizvodi smijean pucketav zvuk. Zatim se prah poinje zbijati i otvrdnjavati. Mette ga paljivo odmie i stavlja da se sui. Nakon suenja poprima oblik kugle nalik omanjem kamenu. Bartera govori: "Gospodo, upoznajte budunost."

Art stoji ispred Santa Jesusa Malverdea. "Izrekao sam ti mandu", govori Art. "Ti si odradio svoj dio dogovora, ja u svoj." Izlazi iz kapelice i odlazi taksijem na rub grada. Ve se pojavljuje sirotinjsko predgrae. Prognanici iz Badiraguata prevru kartonske kutije, od kaseta i prekrivaa sklapaju svoje nove domove. Sretnici i prvi meu njima nali su ploe od valovitog lima. Art vidi ak i jednu veliku reklamu za stari film - ovjek zvan hrabrost - koju su podigli kao krov. Od sunca izblijedjeli John Wayne gleda na grupu obitelji kako grade zidove od starih plahti, odbaenih komada perploe, slomljenih graevnih blokova. Parada je naao nekakve stare atore - Art se pita je li zastraio vojsku? - i postavio kuhinju za postradale i provizornu bolnicu. Nekoliko dasaka poloenih preko konja za piljenje je stol za posluivanje. Tank s propanom osigurava plamen koji zagrijava tanku limenu plou na kojoj sveenik i nekoliko asnih sestara zagrijavaju juhu. Nekoliko metara dalje nekoliko ena priprema tortilje na rotilju postavljenom iznad otvorene vatre. Art ulazi u ator u kojem medicinske sestre peru djecu, vatom na tapiu iste im ruke pripremajui ih za injekcije tetanusa koje doktor propisuje za male posjekotine i rane. S druge strane atora uje vrisku djece. Prilazi blie i vidi Paradu kako njeno gugue maloj curici s opeklinama po rukama. Oi su joj razrogaene od straha i boli. "To je najbogatije opijumom u zapadnom svijetu," govori Parada, "a mi nemamo nita da djetetu olakamo bol." "Ja bih se zamijenio s njom da mogu", kae Art. Parada ga prouava jedan dug trenutak. "Vjerujem ti. teta to ne moe." Ljubi curicu u obraz. "Isus te voli." Malu curicu boli, misli Parada, i to je sve to joj moram rei. Ima i teih ozljeda. Imamo ljude koji su tako strano pretueni da su im doktori morali amputirati ruke, noge. Sve zato to Amerikanci ne mogu obuzdati apetit za drogom. Dolaze paliti mak, a spaljuju djecu. Da ti kaem, Isuse, dobro bi nam sada osobno doao. Art ga slijedi po atoru. "Isus te voli'" mrmlja Parada. "Noi poput ove navode me da pomislim je li to jednostavno sranje. to te dovodi ovamo? Krivnja?" "Tako neto." Art vadi novac iz depa i nudi ga Paradi. To mu je plaa od prolog mjeseca. "Kupit e se lijekovi", kae Art. "Bog te blagoslovio." "Ne vjerujem u Boga", kae Art. "Nije vano", kae Parada. "On vjeruje u tebe." Onda je naivina, pomisli Art.

2 Divlji Irci

Hell's Kitchen New York, 1977. Kamo god krenemo, slavimo Zemlju to nas uini izbjeglicama, Zbog straha od sveenika s praznom zdjelom Zbog krivnje i uplakanih svetakih kipova. Shane MacGowan, "Thousands Are Sailing36"

Callan odrasta na krvavim priama. Cuchulain, Edward Fitzgerald, Wolfe Tone, Roddy McCorley, Pdraic Pearse, James Connelly, Sean South, Sean Barry, John Kennedy, Bobby Kennedy, Krvava nedjelja, Isus Krist. Teak, crveni gula irskog nacionalizma ili irskog katolikog nacionalizma ili irskog nacionalnog katolicizma. Svejedno. Zidovi male zgrade bez dizala u West Sideu i zidovi Osnovne kole Sv. Bridget ukraeni su, ako je to prava rije, loim slikama muenitva: McCorley se njie ispod mosta rijeke Toome; Connelly svezan za stolicu okrenut prema britanskom streljakom vodu; Sveti Timothy i gomila strijela zabodenih u njega; jadni, beznadni Wolfe Tone koji britvom ree svoj vrat, ali zajebe i presijeca si dunik umjesto vratne ile - kako bilo, uspijeva

________________________
36 Tisue ih plove, naslov velikog hita irske punk-rock grupe Pogues.

mu umrijeti prije nego to ga objese; jadni John i jadni Bobby gledaju s visina; Isus na kriu. Naravno, u Sv. Bridget je etrnaest postaja Krinog puta. Bievanje Krista, Trnova kruna, Krist posre ulicama Jeruzalema s kriem na leima. avli mu probijaju blaene ruke i noge. (Vrlo mladi Callan pita asnu sestru je li Isus bio Irac, a ona uzdie i govori mu: "Ne, ali kao da jest".) Sedamnaest mu je godina i s prijateljem O-Bopom mlati po pivama u pubu Liffey na uglu etrdeset sedme i Dvanaeste. Jedini tip u baru osim ankera, Billyja Shieldsa, je Mali Mickey Haggerty. Mali Mickey sjedi u dnu bara i ozbiljno se oblokava zbog skoranjeg susreta sa sucem - bravarom koji e ga na osam-do-deset odvojiti od njegova Bushmillsa37. Mali Mickey doao je sa smotuljkom kovanica koje je sve ubacio u duboks stiui istu tipku. E-5. I tako Andy Williams sat vremena pjevui "Moon River", ali deki nita ne govore jer znaju sve o njegovoj krai. Jedno je od onih ubitanih njujorkih popodneva u kolovozu - jedno od onih "Nije to zbog vruine, to je zbog vlage" popodneva - kada se koulje lijepe za lea, a zrakom lebdi loe raspoloenje.

To je ono to O-Bop govori Callanu. Sjede za ankom i ispijaju pivo, a O-Bop jednostavno ne moe prijei preko onoga. to su uinili Michaelu Murphyju. "To to su uinili Michaelu Murphyju bilo je pogreno", govori O-Bop. "Bila je to greka." "Bila je", Callan se slae. Ono to se dogodilo s Michaelom Murphyjem bilo je da je pucao i ubio svojeg najboljeg prijatelja, Kennyja Mahera. Bila je to jedna od tih stvari. Tada su oboje bili urokani, rastrgani od Meksikog blata, heroina od smeeg opijuma koji je u to vrijeme kruio po kvartu. Bila je to samo jedna od tih stvari. Svaa izmeu dva narkia koja izmie kontroli, a Kenny malo zvekne Michaela, a Michael se raspizdi i odlazi i uzima mali pitolj kalibra .25 i slijedi Kennyja do kue i okida mu jedan u glavu. _________________________
37 Bushmills - vrsta irskog viskija.

Tad sjeda nasred etrdeset devete ulice, i urla jer je ubio svojeg najboljeg prijatelja. O Bop je onaj koji nailazi i odvodi ga prije nego to e doi murjaci, a u etvrti Hell's Kitchen, kakva ve jest, murjaci nikad ne saznaju tko je otkazao Kennyjevu rezervaciju. Osim to su murjaci jedini u kvartu koji ne znaju tko je ubio Kennyja Mahera. Svi ostali saznaju, ukljuivi i Eddieja Friela, to je loa vijest za Murphyja. Eddie "Mesar" Friel prikuplja novac za Velikog Matta Sheehana. Veliki Matt upravlja kvartom, upravlja sindikatom West Side Longshoreman, upravlja vozaima kamiona, upravlja kockom, kamatarenjem, kurvama, im god eli - Matt Sheehan jedino ne doputa drogu u kvartu. Za Sheehana je to pitanje ponosa i razlog zbog kojeg je tako popu-laran kod starijih stanovnika Kitchena. "Reci to god hoe o Mattu", rei e. "Djecu nam dri podalje od droge." Osim Michaela Murphyja i Kennyja Mahera i jo nekoliko njih, ali ini se da to nije nita mijenjalo u Sheehanovoj reputaciji. A veliki dio reputacije Matt zahvaljuje Eddiju Mesaru jer ga se cijeli kvart smrtno boji. Kada Eddie Mesar dolazi pokupiti, plaa. Bolje je platiti u novcu, jer ako nema, plaa u krvi i slomljenim kostima. A i dalje duguje novac. U bilo kojem trenutku, ugrubo, polovica Hell's Kitchena duguje novac Velikom Mattu Sheehanu. to je jo jedan razlog zbog kojeg su se svi poeli pretvarati da im se svia. Ali O-Bop, on uje Eddieja kako govori da bi se netko trebao pobrinuti za tog malog usranog narkia Murphyja te odlazi Murphyju i govori mu da bi trebao otii na neko vrijeme. Isto ini i Callan. Callan mu to govori jer ne samo da Eddieja prati reputacija da stoji iza svojih gadnih rijei nego i zato to je Matty pronio glas da su narkii koji se ubijaju loa stvar za kvart i loa za njegovu reputaciju. Zato O-Bop i Callan govore Murphyju da treba nestati, ali Murphy kae: jebe sve, ostaje tamo gdje je, a oni misle da mu dolazi da se ubije zbog ubojstva Kennyja. Ali nekoliko tjedana poslije vie ga ne viaju, pretpostavljaju da se opametio i da je otiao, i tako smatraju sve dok

se jednog jutra pojavi Eddie- Mesar u Shamrock Cafeu s cerekom na licu i s kutijom mlijeka. Pokazuje je posvuda, prilazi mjestu gdje su Callau i O-Bop pokuavali u miru popiti alicu kave da izlijee mamurluk i baca kutiju na pod da je O-Bop vidi i govori: "Hej, pogledaj unutra." O-Bop gleda u kutiju i zatim povraa ravno po stolu, to Eddie smatra urnebesno smijenim, naziva O-Bopa pikicom i odlazi smijui se. A sljedeih nekoliko tjedana po kvartu se pria kako Eddie i njegov usrani prijatelj Larry Moretti odlaze u Michaelov stan, odvlae ga ispod tua i izbadaju ga oko sto pedeset puta te zatim razrezuju. Pria govori da se Eddie Mesar prihvaa tijela Michaela Murphyja i ree ga kao da je komad svinjetine pa komade iznosi u vreama za smee i raznosi ih po gradu. Osim Michaelova kurca, koji stavlja u karton od mlijeka da pokae svima u kvartu kako ne bi bilo nikakve sumnje u to to se dogaa kad se zajebava s jednim od Eddijevih prijatelja. I nitko ne moe uiniti nita, jer je Eddie blizak s Mattom Sheehanom, a Sheehan ima dogovor s obitelji Cimino pa je nedodirljiv. Osim to est mjeseci poslije O-Bop jo jai na tome. Govori da nije u redu to su uinili Murphyju. "Okej, moda su ga morali ubiti", govori O-Bop. "Moda. Ali ukokati ga na takav nain? Zatim uiniti ono to su uinili, pokazivati taj njegov dio naokolo? Ne, to nije u redu. To savreno nije u redu." Barmen, Billy Shields, otire ank - to je moda prvi put da to ini - i postaje stvarno nervozan dok slua kako taj klinac olajava Eddieja Mesara. Cisti ank kao da e nakon toga na njemu operirati. O-Bop vidi kako ga barmen gleda, ali to ga ne stiava. O-Bop i Callan su raspravljali o tome cijeli dan dok su hodali uz rijeku Hudson, duvajui doint i ispijajui pivo iz smeih papirnatih vreica, tako da ako ve nisu sasvim potroeni, nisu ni sasvim pri sebi. Tako da O-Bop nastavlja. Kenny Maher mu je nadjenuo ime O-Bop. Svi su u parku i igraju ulini hokej, ali prekidaju kad dolazi Stevie O'Leary, kako je tada jo bio znan, a Kenny Mher gleda Stevieja i kae: "Trebali bi te zvati 'Bop'." Stevie nije nezadovoljan. Njemu je koliko, petnaest? Zato se smijei i kae: '"Bop"? Zato "Bop"? "Zbog naina na koji hoda", govori Kenny. "Poskakuje pri svakom koraku. Ti na neki nain radi bop." "Hop", govori Callan. "Ba mi se svia." "Koga briga to se tebi svia?" govori Kenny. Zatim upada Murphy: "Kakvo jebeno ime je 'Bop' za jednog Irca? Jebote, pogledaj ga s tom crvenom kosom. Stoji na uglu, a auti staju, pogledaj tu jebenu bijelu kou i te pjege, zaboga. Kako ga moe zvati Bop'? Zvui kao da je crnac. Ovo je najbjelji frajer kojega sam vidio u ivotu." Kenny razmilja o tome. "Mora biti irski, ha?"

"Jebiga, da." "Okej," kae Kenny, "kako bi bilo O'Bop?" Osim to to kae s naglaskom na O, tako da postaje O-Bop. I pristaje mu. Kako bilo, O-Bop nastavlja o Eddiju Mesaru. "Mislim, jebe tog tipa", govori. "Znai ako se skompao s Mattyjem Sheehanom, moe raditi to hoe? Koji kurac je Matty Sheehan? Neka ipkasta stara pijana Irina koja i dalje nad svojim pivom plae za Jackom Kennedyjem? Moram potovati tog tipa? Jebe njega. Jebe ih obojicu." "Polako", kae Callan. "Guzicu polako", kae O-Bop. "Ono to su uinili Michaelu Murphyju nije bilo u redu." Prihvatio se za ank i nastavio piti pivo. Postaje teak kao to poslijepodne. Moda je to nakon deset minuta kad ulazi Eddie Friel. Eddie Friel je golem jebeni tip. Ulazi i vidi O-Bopa i govori, zaista glasno: "Hej, stidna dlako." O-Bop se ne uspravlja i ne okree. "Hej!" vie Eddie. "Tebi govorim. To jesu stidne dlake na tvojoj glavi, zar ne? Sve frkave i crvene?" Callan gleda kako se O-Bop i okree. "to hoe?" Pokuava zvuati opako, ali Callan uje da je prestraen. Zato ne? I Callan je. "ujem da ima problema sa mnom", govori Friel. "Ne. Nemam problema", govori O-Bop. to Callan smatra da je pametno rei, osim to Friel nije zadovoljan. "Jer ako ima problema sa mnom, evo me, tu sam." "Ne, nemam problema." "To nije ono to sam uo", govori Friel. "uo sam da si iao po kvartu i lajao o tome da ima problem u vezi s neim to sam moda uinio." "Ne." Da to nije bilo jedno od onih ubitanih njujorkih popodneva u kolovozu, vjerojatno bi time i zavrilo. Sranje, da je u Liffyeju bio klima-ureaj, vjerojatno bi time zavrilo. Ali nije, bila su tu samo dva stropna ventilatora koja su hrpici praine i mrtvim muhama sluila za vonju kao na lijenom vrtuljku, i tako, to nije zavrilo tamo gdje je trebalo zavriti. Jer O-Bop se potpuno povukao. Jaja kao da su mu se stisnula i nema potrebe gurati tu stvar dalje, osim to je Eddie sadistika pika, zato kae: "Ti laljivi mali drkadijo." Dolje u dnu anka, Mickey Haggerty napokon podie pogled sa svojeg Bushmillsa i govori: "Eddie, deko ti je rekao da nema problema." "Netko te je pitao?" kae Friel. Mickey govori: "On je jo dijete, zaboga." "Onda ne bi smio olajavati kao odrasli", govori Friel. "Ne bi smio hodati naokolo i priati kako neki ljudi nemaju pravo upravljati kvartom." "ao mi je", cvili O-Bop. Glas mu se trese. "Da, ao ti je", govori Friel. "Malom drkadiji je ao. Gledajte ga, plae kao mala curica, a to je odrastao ovjek koji misli kako neki ljudi nemaju pravo upravljati kvartom." Rekao sam da mi je ao." Zacvili O-Bop. Da, ujem to mi govori u lice", govori krici. "Ali to e mi govoriti iza lea, ha"

"Nita." "Nita?" Friel izvlai .38 ispod koulje. "Klekni." "to?" "'to?'" oponaa ga Friel. "Klekni na jebena koljena, ti mali drkadijo." O-Bop je ionako blijed, ali sada Callan vidi da je nekako bijel. Izgleda kao da je ve mrtav, a moda i jest, jer ini se ba po svemu kao da e ga taj as smaknuti. O-Bop se trese dok se sputa sa stolca. Prvo mora ruke spustiti na pod kako se ne bi jednostavno prevalio dok se sputa na koljena. I plae - velike suze liju mu iz oiju i teku niz lice. Eddie ima osmijeh na licu kao da jede govno. "Daj", Callan govori Frielu. Friel se okree njemu. "Hoe i ti malo, deko?" pita Eddie. "Mora odluiti s kim si, s nama ili s njim." Zuri u Callana. "S njim", govori Callan dok vadi pitolj kalibra .22 ispod koulje i dva puta puca Eddiju u elo. Eddie izgleda kao da ne zna to se dogodilo. Samo gleda u Callana: Koji kurac? I zatim se presavija. Lei na leima na prljavom podu kad mu O-Bop uzima 38-icu iz ruke, gura ga Eddiju u usta i pone povlaiti okida. O-Bop plae i vriti opscenosti. Billy Shields dri ruke u zraku. "Ja nemam problema", govori. Mali Mickey podie pogled sa svog Bushmillsa i kae Callanu: "Moda bi mogao razmisliti o tome da ode." Callan pita: "Da ostavim pitolj?" "Ne", govori Mickey. "Baci ga u Hudson." Mickey zna da u rijeci Hudson izmeu Trideset osme i Pedeset sedme ima na dnu vie eljeza nego, recimo, u Pearl Harboru. A murjaci se nee ba puno truditi da nau oruje koje se obruilo na Eddieja Mesara. Reakcija na junom Manhattanu bit e otprilike ovakva: Netko je zbrisao Eddieja Friela? Oh. eli li netko preljev od okolade? Ne, problem tih djeaka nije zakon, njihov problem je Matt Sheehan. Nee biti Mickey taj koji e odjuriti Velikom Mattu da mu kae tko je skinuo Eddieja. Matt je mogao svojom mesnatom akom pritisnuti svakog suca i skinuti teret s Mickeyja u vezi s onom kradom, ali nije ga bilo briga, stoga Mickey ne smatra da Sheehanu duguje ikakvu odanost. Ali barmen Billy Shields dat e sve od sebe da dobije bodove kod Velikog Matta, tako da bi ovim klincima bilo bolje da odu i objese se na mesarsku kuku i utede Mattu trud. Osim ako prije toga ne skinu Matta, to ne mogu. Tako da su ti klinci ve poprilino mrtvi, ali ne bi trebali samo stajati i ekati smrt. "Idite", govori im Mickey. "Odite iz grada." Callan sprema pitolj kalibra .22 pod koulju i stavlja ruku ispod O-Bopova lakta. Podie ga s mjesta na kojem ui iznad tijela Eddieja Mesara. "Hajde", kae. "ekaj malo."

O-Bop kopa po Frielovim depovima i vadi sveanj izguvanih novanica. Prevre ga na bok i vadi neto iz stranjeg depa. Crni notes. "Okej", kae O-Bop. Izlaze kroz vrata. Murjaci stiu desetak minuta poslije. Tip iz Odjela za umorstva dolazi do mlake krvi koja je oblikovala veliku, mokru, crvenu aureolu oko Frielove glave, zatim gleda Mickeyja Haggertyja. Tip je upravo napredovao iz Odjela za krae, tako da poznaje Mickeyja. Gleda Mickeyja i podie ramena: to se dogodilo? "Poskliznuo se pod tuem", kae Mickey.

Ne odlaze iz grada. Zapravo, izlaze iz puba Liffey i slijede prijedlog Mickeyja Haggertyja; odlaze ravno do rijeke i bacaju pitolje. Zatim stanu i prebroju Eddijev sveanj. "Tristo osamdeset sedam dolara", kae O-Bop. to je razoaravajue. Nee stii ba daleko s tristo osamdeset sedam dolara. A ionako ne znaju kamo da idu. Oni su deki iz kvarta, nikad nisu bili nigdje drugdje, ne bi znali to da rade, to da ne rade, kako da se ponaaju, kako da funkcioniraju. Moraju sjesti na autobus i nekamo otii, ali kamo? Odlaze u duan na uglu i kupuju nekoliko malih boca piva, a zatim odlaze ispod jednog stupa autoceste West Side da razmisle. "Jersey?" kae O-Bop. To je gotovo limit njegove zemljopisne imaginacije. "Poznaje bilo koga u Jerseyju?" Pita Callan. "Ne. A ti?" "Ne." Hell's Kitchen je mjesto gdje poznaju ljude i tako zavravaju ispijanjem jo nekoliko piva i ekaju da se smrai, a onda ponovo kliznu u kvart. Tu se uvaljuju u jedno naputeno skladite u kojem spavaju. Rano ujutro odlaze u stan sestre Bobbyja Remingtona u Pedesetoj ulici. Bobby je tamo nakon jo jedne svae sa svojim starim. Dolazi do vrata, vidi Callana i O-Bopa gdje stoje i povlai ih unutra. "Isuse Kriste," govori Bobby, "to ste to uinili?" "Htio je ubiti Stevieja", objanjava Callan. Bobby odmahuje glavom. "Nije ga htio ubiti. Htio mu se popisati u usta, to je sve. Tako se pria." Callan slegne ramenima. "Kako god." "Trae nas?" pita O-Bop. Bobby ne odgovara. Ima previe posla oko sputanja roleta. "Bobby, ima malo kave?" pita Callan. "Da, skuhat u."

Beth Remington izlazi iz spavae sobe. U dresu je Rangersa38 koji joj prekriva bedra. Njezina crvena kosa je raupana i pada joj po ramenima. Gleda u Callana i kae: "Sranje." "Haj, Beth." "Morate otii odavde." "Samo u im skuhati kavu, Beth." "Hej, Bobby", govori Beth, izvlai cigaretu iz kutije na kuhinjskom pultu, ubacuje je u usta i pali. "Dovoljno je sranje to sam te pustila na kau, ne trebaju mi ovi frajeri. Bez uvrede." O-Bop govori: "Bobby, treba nam neko eljezo." "No, krasno", govori Beth. Zavaljuje se na kau do Callana. "Koji kurac ste doli ovamo?" "Nismo imali nigdje drugdje." "Poaena sam." Nekoliko puta se napije i povalja se s njim i sad on misli da moe doi ovamo, sad kad je u neprilici. "Bobby, spravi im tost ili neto." "Hvala ti", kae Callan. "Ovdje neete ostati." "Onda, Bobby," govori O-Bop, "moe nam nabaviti?" "Ako saznaju, najebao sam." "Mogao bi otii do Burka, rei mu da je za tebe", govori O-Bop. "to vi, deki, jo uvijek radite u kvartu?" pita Beth. "Do sad ste ve trebali biti u, recimo, Buffalu." "Buffalu?" kae O-Bop, smijeei se. "to ima u Buffalu?" Beth slegne ramenima. "Nijagarini slapovi. Ne znam." Piju kavu i jedu tost. "Otii u do Burka", kae Bobby. "Da, to ti ba treba," kae Beth, "da naleti na Mattyja Sheehana." "Jebe Sheehana", kae Bobby. "Aha, odi i reci mu to", kae Beth. Okree se Callanu. "Ne trebaju vam pitolji, trebaju vam karte za autobus. Imam neto novca..." Beth je blagajnica u Loewsu u etrdeset drugoj ulici. Povremeno zajedno sa svojom proda jednu kartu koja pripada kinu. Tako da na strani ima neto gotovine. "Imamo novca", kae Callan. "Onda idite." Idu. Idu sve do Gornjeg West Skica, smucaju se po Riverside parku, oko Grantova groba. Zatim se vraaju u grad; Beth ih puta u Loews, cijeli dan sjede otraga na balkonu, gledaju Ratove zvijezda. Jebena Zvijezda smrti ve i esti put treba eksplodirati kad se Bobby pojavljuje s papirnatom vreicom i ostavlja je do Callanovih nogu. "Dobar film, a?" govori i nestaje isto tako brzo kako je i uao. Callan nonim zglobom prelazi po vreici i osjea metal. Odlaze u WC i otvaraju vreicu. Jedan stari .25 i jednako prastari .38, specijalni policijski. "Kako?" govori O-Bop. "Nije imao kremenjaa?" "Prosjaci ne mogu birati."

Callan se svakako bolje osjea s malo eljeza oko pasa. udno kako ti brzo pone nedostajati na tom mjestu. Osjea se upravo lagan, misli. Kao da bi mogao uzletjeti sa zemlje. Metal te dri na tlu. Sjede u kinu do samog zatvaranja, zatim se oprezno probijaju natrag do skladita. Poljska kobasica spaava im ivot. Tim Healey, on tamo sjedi ve pola jebene noi i gladniji je od psa dok eka ta dva klinca, zato alje Jimmyja Boylana da ide po poljsku kobasicu. "to hoe za prilog?" pita Boylan. "Kiselo zelje, ljuti senf i ostalo", kae Tim. Tako Boylan izlazi i vraa se, a Tim se baca na poljsku kobasicu kao vuk, kao da je rat proveo u japanskom zarobljenikom logoru, a ta kruta kobasica pretvara se u plin u njegovim crijevima upravo kad Callan i O-Bop ulaze. Nalaze se u ahtu od stepenica s druge strane zakljuanih metalnih vrata kad uju Healeyja kako isputa. Skamenjuju se. "Isuse Kriste", uju Boylana kako govori. "Je li netko ozlijeen!" Callan gleda O-Bopa. "Bobby nas je izdao?" ape O-Bop. ____________________________
39 Ulysses Simpson Grant (1822.-1885.) - zapovjednik vojske Unije u Graanskom ratu. Poslije predsjednik SAD-a.

Callan podie ramena. "Otvorit u vrata, da ue zraka", govori Boylan. "Isuse, Jim." "ao mi je." Boylan otvara vrata i vidi deke koji tamo stoje. Zavie: "Sranje!" dok podie samaricu, ali sve to Callan uje je eksplozija pitolja koja odjekuje u stubitu nakon to on i O-Bop ponu. Staniol klie s Healeyjeva krila dok ustaje sa drvene sklopive stolice i vadi pitolj. Ali vidi Jimmyja Boylana kako tetura unatrag dok mu veliki komadi tijela lete iza leda, i gubi hrabrost. Odbacuje svoj .45 na pod i podie ruke. "Sredi ga!" vie O-Bop. "Ne, ne, ne, ne, ne!" vie Healey. Poznavali su Debelog Tima Healeyja cijeli ivot. Davao bi im sitni da si kupe stripove. Jednom igraju hokej na ulici i Callanov udarac razbija Healeyjev desni far, a Heaely izlazi iz Liffeyja i samo se smije i kae u redu je. "Nabavit e mi karte kad bude igrao za Rangerse, okej?" To je sve to Tim Healey kae. Sada Callan zaustavlja O-Bopa da ne ubije Healeyja. "Samo mu uzmi pitolj!" dere se. Vie jer mu zvoni u uima. Glas mu zvui kao da je na kraju tunela, a glava ga boli kao luda. Healey ima senfa po licu. Govori neto kao da je prestar za ovakva sranja.

Kao da postoji prava dob za ovakva sranja? misli Callan. Zatim uzima Healeyjev .45 i Boylanovu 12 kalibarsku samaricu i odlazi na ulicu. Trei. * * *

Veliki Matty luduje kad uje za Eddieja Mesara. Osobito kad uje da su to bila dva klinca praktiki u posranim pelenama. Pita se u to se to svijet pretvara - kakav e to svijet biti - kad se pojavljuje generacija koja ne potuje autoritete. Ono to dodatno brine Velikog Mattyja je koliko mu ljudi prilazi i moli za milost za ta dva klinca. "Moraju biti kanjeni", govori im Veliki Matt, ali je uznemiren kad njegovu odluku dovode u pitanje. "Kanjeni, svakako", govore mu. "Moda im slomiti noge ili ruke, otjerati ili iz kvarta, ali ne zasluuju da ih se zbog toga ubije." Veliki Matt nije nauen da ga se izaziva na takav nain. Uope mu se to ne svia. Takoer mu se ne svia to je, ini se, cjevovod u kvaru. Morao je te dvije male ivotinje zgrabiti u roku od nekoliko sati, ali ve ih danima nema, a pria se da su jo uvijek u kvartu - to mu se baca u lice - ali da nitko tono ne zna gdje. ak i oni koji bi trebali znati, ne znaju. Veliki Matt ak razmatra zamisao o kanjavanju. Odluuje da bi moda prava stvar bila da kazni samo ruke koje su povukle okida. Sto je vie razmatra, ta mu se zamisao sve vie svia. Ostaviti ta dva klinca da lunjaju po Hell's Kitchenu s nekoliko batrljaka kao podsjetnicima na ono to se dogaa kad se ne iskazuje dolino potovanje prema autoritetima. Zato e dati da im se odsijeku ruke i na tome e ostati. Pokazati im da Veliki Matt Sheehan zna biti velikoduan. Zatim mu pada na pamet da vie nema Eddieja Mesara da obavi rezainu. Dan kasnije nema mu vie ni Jimmyja Boylana ili Debelog Tima I Healeyja, jer Boylan je mrtav, a Healey je jednostavno nestao. A Kevin Kelly je zakljuio da je zgodno da se pobrine oko nekih poslova u Albanyju. Marty Stone ima bolesnu tetu u Far Rockawayu. A Tommy Dugan je urokan. to sve navodi Velikog Matta da posumnja da je moda dolo do pua - otvorene revolucije - u poslu. Stoga je rezervirao let za svoj drugi dom u Floridi. to bi bila dobra vijest za Callana i O-Bopa, osim to se ini da je Matty prije ulaska u avion kontaktirao Velikog Paulija Calabresea, novog representantea - efa - obitelji Cimino i zatraio zatitu. "to misli da mu je dao?" "Ulaz u Javits centar40?" kae O-Bop. __________________________________
40 Javits Center - veliki kongresni centar u New Yorku.

Veliki Matt kontrolira graevinske sindikate i sindikate vozaa kamiona koji rade na golemom kongresnom centru koji se planira na West Sideu. Talijani ve godinu dana ili dulje sline za dijelom toga posla. Vrhnje s ugovora o cementu samo za sebe vrijedi milijune. Sada Matt ba nije u poloaju da kae ne, ali s pravom oekuje malu uslugu za svoje da. Profesionalna uljudnost. Callan i O-Bop skriveni su u stanu na drugom katu u etrdeset devetoj, izmeu Desete i Jedanaeste. Ne spavaju mnogo. Lee i gledaju u nebo. Ili u ono to se moe vidjeti s krova u New Yorku. "Ubili smo dvojicu", govori O-Bop. "Aha." "Iako u samoobrani", govori O-Bop. "Mislim rei, morali smo, tono?" "Naravno." Neto kasnije O-Bop govori: "Pitam se hoe li Mickey Haggerty trgovati nama." "Misli da hoe?" "eka ga osam-do-dvanaest zbog pljake", govori O-Bop. "Mogao bi trgovati." "Ne", kae Callan. "Mickey je stara kola." "Mickey je moda stara kola," govori O-Bop, "ali moda mu je dosta leanja. Ovo mu je drugi put." Callan zna da e Mickey odleati svoje i vratiti se u kvart i htjeti hodati uspravno. A Mickey zna da nee moi dobiti ni toliko koliko je zdjelica kikirikija u bilo kojem baru u Kitchenu ako drukne murjacima. Mickey Haggerty je najmanja od njihovih briga. To je ono o emu Callan razmilja dok kroz prozor gleda Lincoln Continental parkiran na drugoj strani ulice. "Dakle, to moemo smatrati rijeenim", govori O-Bopu. O-Bop je stavio glavu s crvenom kovravom kosom pod kuhinjsku slavinu da se osvjei. Da, to e pomoi - vani je etrdeset, a oni su u dvosobnom stanu na petom katu s ventilatorom veliine propelera na djejem brodiu; pritisak vode je nula jer su mali fakini iz kvarta otvorili svaki poarni hidrant na ulici. to hoe?" pita O-Bop. "Hoe izai i pucati na sve strane? Obranu kod O.K. Corrala?" "Bilo bi bolje nego da se ovdje primo do smrti." "Ne, ne bi", kae O-Bop. "Ovdje gore je sigurno, a tamo dolje na ulici smaknuli bi nas kao pse." Jednom se moramo spustiti", govori Callan. Ne, ne moramo", kae O-Bop. Izvlai glavu ispod slavine i otresa vodu. "Sve dok isporuuju pizze, ne moramo se spustiti." Prilazi prozoru i gleda dugaki crni Lincoln parkiran na drugoj strani ulice.

"Jebeni Talijani se nikad ne mijenjaju", govori O-Bop. "Pomisli da e se moda ubaciti u Mercedes, BMW, ne znam, u jebeni Volvo ili tako neto. U bilo to osim tih jebenih Lincolna i Caddyja. Velim ti, sigurno je to nekakvo digiko pravilo ili tako neto." "Tko sjedi u autu, Stevie?" U autu su etvorica. Jo trojica stoje vani u blizini. Izgledaju sasvim obino. Pue cigarete, piju kavu, avrljaju. Kao mafijaki proglas okolini nekog emo ovdje srediti pa moda elite biti negdje drugdje. O-Bop ponovo gleda. "Picconeova nia posada iz posade Johnny Boy Cozza", kae O-Bop. "Demonteovo krilo obitelji Cimino." "Kako zna?" "Tip na sjedalu do vozaa jede konzervu bresaka", govori O-Bop. "Znai, to je Jimmy Piccone - Jimmy Breskva. On se pali na breskve iz konzerve." O-Bop je iva enciklopedija za mafiju. Prati ih kao to neki prate bejzbolske ekipe. U glavi mu je kompletna organizacijska shema Pet obitelji. Zato je O-Bop upuen u injenicu da je, otkad je Carlo Cimino umro prole godine, obitelj bila u stanju previranja. Veina prekaljenih tipova bila je sigurna da e izabrati Neilla Demontea za nasljednika, ali umjesto njega odluio se za svojeg urjaka Paulija Calabresea. Bio je to nepopularan izbor, osobito za staru gardu koja smatra da je Calabrese preinteleklualan, premekan. Previe usredotoen na to da novac pretvori u legitiman posao. Opakim dekima - kamatarima, umjetnicima u iznuivanju i najobinijim pljakaima - to se nije svialo. Jimmy "Velika Breskva" Piccone je jedan od njih. Upravo on sjedi u Lincolnu i raspreda o tome. "Mi smo Cimino, obitelj kriminala", govori Breskva svojem bratu, Maloj Breskvi. Joey "Mala Breskva" Piccone zapravo je vei od svojeg starijeg brata, Velike Breskve, ali nitko to nee rei, tako da su im nadimci ostali. "ak nas i jebeni New York Times naziva Cimino, obitelj kriminala. Mi se bavimo kriminalom. Da sam htio biti poslovni ovjek otiao bi - to ja znam - u IBM." Breskvi se takoer ne svia to su Demontea previdjeli kao efa. "On je jedan star ovjek, kakva je teta da mu se dopusti da se nekoliko godina ogrije na suncu? Zasluio je. Ono to je Stari trebao uiniti je da ostavi za efa gospodina Neilla, a Johnnyja Boya za zamjenika. Tada bismo imali 'nau stvar', nau cosu nostru." Za mladog frajera - Breskvi je dvadeset est - on je atavist, konzer-vativac, mafiozo William F. Buckley bez kravate. On voli stare naine, stare tradicije. "U starim danima", govori Breskva, kao da ga je uope bilo u starim danima, "mi bismo jednostavno uzeli dio Javits centra. Ne bismo morali lizati guzicu nekom starom Irini kao to je Matt Sheehan. Nije kao da e nam Paulie dati zalogaj. Njega nije briga ako gladujemo." "Hej", kae Mala Breskva. "Hej to?" "Hej, Paulie daje zadatak gospodinu Neillu, koji ga daje Johnnyju Boyu, koji ga daje nama", govori Mala Breskva. "Sve to trebam znati: Johnny Boy nam daje zadatak, mi izvravamo zadatak."

"Mi emo izvriti taj jebeni zadatak", govori Breskva. Ne treba mu da mu mlai brat dri lekcije o tome kako to ide. Breskva zna kako to ide, svia mu se kako to ide, osobito u Demonteovu krilu obitelji, gdje to ide kao u starim danima. Jo jedna stvar, Breskva zaista oboava Johnnyja Boya. Johnny Boy je sve ono to je Mafija nekad bila. to mora ponovo biti, misli Breskva. Uskoro, kad se potpuno smrai," govori Breskva, "ui emo i ponititi mu kartu." Callan sjedi i prelistava crni notes. "Tvoj tala je unutra", kae. "To je iznenaenje", govori O-Bop sarkastino. "Za koliko?" "Dva soma." "Vjerojatno se kladio na Budweiser Clydesdales da bi se hvalio u Aqueductu", govori O-Bop. "Hej, stie pizza. Hej, koji je ovo kurac? Uzimaju nau pizzu!" O-Bop je iskreno bijesan. Nije osobito ljut to su ti tipovi ovamo doli da ga ubiju - to se moe oekivati, to je samo posao - ali otmicu pizze smatra osobnom uvredom. "Ne smiju to uiniti!" jaue. "To jednostavno nije u redu!" to je, Callan se sjea, bilo kako je sve to u prvom redu poelo. Die pogled s crnog notesa da bi vidio tu debelu Talijaninu sa irokim cerekom na licu kako mu pokazuje kriku pizze. "Hej!" vie O-Bop. "Dobra je!" Breskva vie natrag. "Uzeli su nau pizzu!" O-Bop govori Callanu. "Nema veze", kae Callan. O-Bop jaue: "GlAdn sam!" "Onda odi i uzmi im", govori Callan. "Mogao bih." "Uzmi samaricu." "Jebemu!" Callan uje tipove na ulici kako im se smiju. Ne obazire se. Ne prima ga se to kao OBopa. O-Bop mrzi da mu se smiju. Tad bi se uvijek smjesta potukao. Callan, on se jednostavno moe okrenuti. "Stevie?" "to?" "Kako si rekao da se onaj tip dolje zove?" "Koji tip?" "Tip kojega su poslali da nas smakne." "Jimmy Breskva." "Tu je." "to kae?" O-Bop se odmie od prozora. "Za koliko?" "Sto tisua." Gledaju se i ponu se smijati. "Callan," govori O-Bop, "sad je ovo potpuno nova utakmica." Zato to Breskva Piccone duguje Mattu Sheehanu 100.000 dolara. A to je jednostavno osnovno naelo - kamata mora rasti bre od smrada na smetlitu u vrijeme trajka smetlara, tako da je Piccone u ozbiljnoj neprilici. Matt Sheehan ga vrsto dri za grlo.

to bi bila loa vijest -a njemu jo vea motivacija da sredi Sheehana - osim to Callan i O-Bop imaju notes. Koji je jaka karta. Ako dovoljno dugo poive da je odigraju. Jer smrauje se, naglo. "Ima kakve ideje?" pita O-Bop. "Da, imam." To je jedan od onih posljednjih oajnikih etvrtih pokuaja41, ali jebiga, to i je posljednji pokuaj. O-Bop izlazi na poarne stepenice s bocom mlijeka u ruci. Vie: "Hej vi, proklete Talijanine!" Deki gledaju iz Continentala. Ba kad O-Bop pali krpu uguranu u bocu, vie: "Pojedite ovo!" i lansira ju u dugom, lijenom luku na Lincoln. "Koji kurac" To dolazi od Breskve koji pritie tipku da spusti prozor i vidi tu udnu baklju koja s neba pada ravno na njega, uri da otvori vrata i _________________________________
41 Fourth-and-long - izraz u amerikom nogometu kad se u etvrtom, zadnjem pokuaju mora osvojiti vie od 10 jardi. U prenesenom smislu, posljednja prilika.

izvue guzicu sa stranjeg sjedala Lincolna, i radi to tono na vrijeme jer je O-Hop odlino naciljao pa se boca razbija na krovu auta i plamen se iri. Breskva vie prema poarnim stepenicama: "Ovo je jebeni novi auto!" I zaista je bijesan jer nema ak ni priliku pucati u bilo koga jer se okuplja gomila i uju se sirene i sva ta sranja, ne prolazi ni par minuta prije nego to je cijeli blok pun irskih murjaka i irskih vatrogasaca, koji poinju gasiti ono to je ostalo od Lincolna. Irski murjaci i irski vatrogasci i oko petnaest tisua jebenih transvestita iz Devete avenije stoje oko Breskve, vrite i krie i pleu i seru. alje Malu Breskvu dolje do telefona na uglu da nazove i nabavi novo jebeno vozilo, a zatim osjea metal pritisnut na svoj lijevi jebeni bubreg i netko ape: "Gospodine Piccone, okrenite se vrlo polako, molim." S respektom, dodue, to Breskva cijeni. Okree se i tu je taj irski klinac - ne neki otrcani upak s bocom, ve visoki, tamni klinac - stoji tu s pitoljem u smeoj papirnatoj vreici, a neto drugo dri u drugoj ruci. Koji je to kurac? pita se Breskva. Zatim shvaa. Mali crni notes Matta Sheehana. "Trebali bismo razgovarati", govori klinac. "Trebali bismo", kae Breskva.

Evo ih u podrumu Paddy Hoyleove smrdljive palae daleko tamo u Dvanaestoj i mogli bi to zvati meksikim obraunom42, samo to nema nijednog Meksikanca. Ima samo taj italo-irski susret oi u oi, a to izgleda tako da Callan i O-Bop stoje na jednom kraju leima doslovno uza zid, Callan izgleda kao neki ludi desperado s

pitoljem u svakoj ruci, a O-Bop, on dri samaricu u visini struka. A uz vrata su dva brata Piccone. Talijani nisu izvukli pitolje, samo stoje u svojim finim odijelima i izgledaju mirno i vrlo opako. __________________________________
42 U izvorniku - Mexican standoff - napeta situacija u kojoj obje strane imaju spremno oruje, ali ni jedna nije u prednosti.

O-Bop to potuje. Potpuno mu je jasno. Neto kao, ve su jednom ove veeri bili u neprilici nije vano to su izgubili Lincoln i nee se i dalje dovoditi u nepriliku da bi izgledali kao da ih je uope briga zbog ta dva dripca koji imaju arsenal otvoreno uperen u njih. loje ik na mafijaki nain i O-Bopu je to jasno. Zapravo, svia mu se. Callanu se ivo fuka. Ako stvar krene po zlu, poet e povlaiti okidae i jednostavno gledati to se dogaa. "Koliko vam je, deki, uope godina?" pita Breskva. "Dvadeset", lae O-Bop. "Dvadeset jedna", kae Callan. "Vi ste dva mala tvrdoglava jebaa, kaem vam", govori Breskva. "Ipak, moramo raistiti tu stvar oko Eddieja Friela." Tu smo, misli Callan. Samo mu jedan lagani trzaj miinog vlakna nedostaje da prekine sa svime. "Gadila mi se ta bolesna stvar", govori Breskva. "Piati tipu u usta? Sto ima u tome? Koliko puta ste uope pucali u njega? Oko osam? Vi ste, deki, htjeli do kraja obaviti posao, je li tako?" Smije se. Mala Breskva smije se s njim. Smije se i O-Bop. Callan ne. On je samo spreman, i to je to. "ao mi je zbog vaeg auta", kae O-Bop. "Aha", govori Breskva. "Drugi put kad budete htjeli razgovarati, uzmite jebeni telefon, moe?" Svi osim Callana se smiju. "To pokuavam rei i Johnnyju Boyu", govori Breskva. "Govorim mu: Poslao si me ovamo u West Side sa Zuluima, PR-ima43 i divljim Ircima. Koji kurac da radim? Rei u mu da bacaju jebenu vatru s neba, a sada moram nabaviti novi auto. Divlji jebeni Irci. Jesi pogledao u taj mali crni notes?" "to misli?" pita O-Bop. "Mislim da jesi. Definitivno mislim da jesi. to si vidio?" "Ovisi." _________________________________
43 PR - u amerikom slengu kratica za Portorikanca.

'O emu?" 'to e se ovdje dogoditi." "Reci to bi se trebalo dogoditi." Callan uje kako O-Bop guta knedlu. Zna da je O-Bop nasmrt prestraen, ali da e ipak ii do kraja. Callan razmilja: Hajde, Stevie, poni predstavu. "Prva stvar je", govori O-Bop, "da nemamo notes sa sobom."

"Hej, kuhinjska krpo", govori Breskva. "Kad ponemo s tobom, rei e gdje je notes. To ti nije adut u rukama. Olabavi s okidaem, jo uvijek razgovaramo." Sada gleda u Callana. O-Bop govori: "Znamo gdje je svaki novi koji Sheehan ima na ulici." "Bez ale - pia krv da vrati taj notes." "Jebe njega", govori O-Bop. "Ne dobije notes natrag, ne duguje mu ni kurca." "To je tono?" "to se nas tie", govori O-Bop. "A Eddie Friel nee rei drukije." O-Bop vidi olakanje na Breskvinu licu, zato gura dalje. "U notesu ima murjaka", govori. "Tipova iz sindikata. Vijenika. Nekoliko milijuna dolara u novcu na ulici." "Matty Sheehan je bogat ovjek", kae Breskva. "Zato da to bude on?" kae O-Bop. "Zato ne bismo mi? Zato ne vi?" Gledaju Breskvu kako razmilja. Gledaju kako vae rizike naspram dobiti. Nakon nekoliko asaka kae, "Sheehan mojem efu radi neke usluge." O-Bop govori: "Kad dobijete taj notes, i vi moete raditi te iste usluge." Callan shvaa da je pogrijeio izvukavi pitolje. Ruke mu postaju umorne, tresu se. Htio bi spustiti pitolj, ali ne eli slati nikakve poruke. Ipak, boji se da e se, ako Breskva izabere krivi put, njegove vlastite ruke prejako tresti da bi pucao tono, ak i s ove udaljenosti. Napokon Breskva pita: "Jeste li ikome drugom rekli da ste vidjeli moje ime u tom notesu?" O-Bop govori ne tako brzo da ja Callanu jasno da je to jako vano pitanje. Tjera ga da se pita zato je Breskva posudio novac, za to ga upotrebljava. "Divlji Irci", Breskva govori sam za sebe. Zatim kae njima: "Drite svoje jebene glave dolje. Pokuajte jedan dan ili malo dulje da nikoga ne ubijete, moe? Javit u vam se." Zatim se okree i penje se stepenicama, njegov brat je odmah iza njega. "Boe", kae Callan. Sjeda na pod. Ruke mu se poinju tresti kao lude. Breskva pritie zvono na vratima zgrade Matta Sheehana. Neka jebena Irina otvara vrata. Breskva iznutra uje Sheehana, pita: "Tko je to?" U glasu mu se osjea strah. "To je Jimmy Breskva", govori tip, dok ga puta unutra. "U radnoj sobi je." "Hvala." Breskva ide hodnikom, skree lijevo, ulazi u radnu sobu. Soba je obloena u jebene zelene tapete. Djetelina44 i sranja posvuda. Velika slika Johna Kennedyja. Jedna druga Bobbyjeva. Slika Pape. Tip ovdje ima sve osim jebenog vilenjaka koji sjedi na grani. Veliki Matt gleda utakmicu Yankeesa. Ustaje iz fotelje, ipak - Breskva cijeni potovanje - i obdaruje Breskvu jednim od onih velikih osmijeha irskih politiara. Kae: "James, tako mi je drago to te vidim. Jesi li imao imalo sree s tom malom potekoom dok me nije bilo?" "Aha." "Naao si te dvije ivotinje." "Aha." I?

__________________________________
44 Irski nacionalni simbol.

Jimmy zabija no prije nego to Matty stigne reci "Boe, pomozi", otricu zabija ispod lijevog pektoralnog miia i vue je prema gore. Malo vrti otricu da se osigura da u bolnici ne doe do tekih etikih ...Muka. Jebeni no je zapeo u Sheehanovim rebrima tako da Jimmy mora staviti nogu na njegova iroka prsa i oduprijeti se da izvadi otricu. Ovaj tako jako udara o pod da se slike na zidu tresu. Debeli koji ga je pustio unutra stoji na vratima. Ne izgleda kao da eli ita uiniti. "Koliko mu ti duguje?" pita Breskva. "Sedamdeset pet." "Ne duguje mu nita", kae Breskva, "ako nestane." Razrezuju Mattyja i odnose ga u Wards Island, bacaju ga u kanalizacijski kolektor. Na povratku Breskva pjeva. Je li netko vidio mog starog prijatelja Mattyja... znate li kamo je otia-o-o-o?

Mjesec dana nakon onoga to je u etvrti Hell's Kitchen postalo poznato kao "Dizanje mjeseeve rijeke", Callanov ivot se malo promijenio. Ne samo da je jo uvijek iv, to ga iznenauje, ve je postao i heroj u kvartu. Jer dok je Breskva sreivao Sheehana, on i O-Bop su crnim flomasterom arali po Mattyjevu malom crnom notesu i doslovno sreivali neke dugove. Fenomenalno dobro su se zabavljali - neke stavke su eliminirali, druge reducirali, zadravajui one za koje su mislili da e im donijeti najvei plijen. U Kitchenu vlada izobilje. Callan i O-Bop naseljavaju se u pubu Liffey kao da je njihov, koji, ako se paljivo pogleda u crni notes, na neki nain to i je. Ljudi ulaze i gotovo im ljube prstenje, bilo zbog zadovoljstva to ih Matty ne stee za grlo; bilo zbog straha jer ih sada za grlo steu deki koji su sredili Eddiea Friela, Jimmyja Boylana i vrlo vjerojatno Mattyja Sheehana osobno. I jo nekog. Larryja Morettija. To je jedino ubojstvo zbog kojeg e se Callan loe osjeati. Eddieja Mesara se moralo. I Jimmyja Boylana. Isto tako, ak dapae, Mattyja Sheehana. Ali Larry Moretti je samo osveta - jer je pomogao Eddiju da razree Murphyja. "To se oekuje od nas", govori O-Bop. "To je stvar respekta."

Moretti zna da se pribliava. Zavukao se u svoj stan u Sto etvrtoj i opija se. Nije se ni s kim susreo nekoliko tjedana - samo je stalno pijan - tako da je lak plijen kad Callan i OBop ulaze kroz vrata.

Moretti lei na podu s bocom. Glavu je stavio izmeu dva zvunika i slua neko zajebano disko sranje s basovima koji nabijaju kao udaljeno topnitvo. Na tren otvara oi i gleda Callana i O-Bopa kako stoje s pitoljima uperenim u njega, a zatim zatvara oi. O-Bop vie: "Ovo je za Mickeyja!" i poinje pucati. Callan se loe osjea, ali se pridruuje i, to je uasno, gruva u tipa koji je ve pao. Nakon toga uzeli su tijelo na obradu, ali O-Bop se bio pripremio pa koturaju Morettija na komad debele plastike i Callan sada shvaa koliko je Eddie Friel morao biti jak da tako razreze meso. To je jebeno teak rad i Callan nekoliko puta odlazi u kupaonicu da se pobljuje, ali na kraju su dobili od Morettija dovoljno komada da ga stave u vree za smee koje odnose u Wards Island. O-Bop misli da bi Morettijevu stvar trebali staviti u kutiju od mlijeka i pokazivati je po kvartu, ali Callan kae ne. Ne treba im takvo sranje. Stvar se proula i mnogi dolaze u Lif'fey da iskau potovanje. Jedan koji ne dolazi je Bobby Remington. Callan zna da se Bobby boji da oni misle da ih je on izdao Mattyju, a zna da Bobby nije... Beth je. "Samo si pokuavala zatititi svog brata", Callan joj govori kad se pojavljuje u njegovu novom stanu. "Shvaam to." Ona gleda u pod. Dola je ureena; njezina duga kosa je poeljana i sjajna, a na sebi ima haljinu. Crna haljina s prednje je strane izrezana tono toliko da otkriva vrhove njezinih bijelih grudi. Callanu je jasno. Dola je spremna da se poda, da spasi svoj ivot, bratov. "Stevie razumije?" pita. "Natjerat u ga da razumije", kae Callan. "Bobby to je grozno", kae ona. "Ne. Bobbyju je dobro." "Treba posao", kae ona. "Ne moe dobiti iskaznicu sindikata..." Callan se uasno osjea kad uje da je to upueno njemu. To je vrsta usluge koju su ljudi znali traiti od Mattyja. "Aha, to moemo srediti", govori Callan. Ima papir od slubenika u sindikatu vozaa kamiona, graevinaca, bilo kojeg. "Reci mu da svrati. 1 lou rei, prijatelji smo." "A ja?" pita. "Jesmo li mi prijatelji?" Volio bi je povaliti. Sranje, volio bi je povaliti. Ali bilo bi to drugaije, bilo bi to kao da je uzima samo zato to moe, jer mu duguje. Jer on sada ima mo, a ona nema. Zato govori: "Da, prijatelji smo." Da bi joj pokazao da je u redu, sve tima, ne mora s njime lei. "I to je sve to smo?" "Da, Beth. To je sve." On se nekako loe osjea jer se uredila i namazala i ostalo, ali vie ne eli ii s njom u krevet. To je nekako tuno. Kako bilo, pojavljuje se Bobby i oni ga obvezuju poslom na kojem njegov novi ef pretpostavlja da se nee pojavljivati - i u odnosu na to Bobby ga ne razoarava - a ostali dolaze platiti kamate ili traiti uslugu, i jedno mjesec dana Callan i O-Bop iz stranje sobice u pubu Liffey izigravaju mlade kumove.

Dok ne nazove pravi kum. Veliki Paulie Calabrese puta pipke i zahtijeva da dou u Queens i njemu osobno objasne zato (a) oni nisu mrtvi, a (b) njegov prijatelj i partner Matt Sheehan jest. "Rekao sam im da ste to, deki, bili vi koji ste sredili Sheehana", objanjava Breskva. Sjede u stranjoj sobici u Landmark Tavernu, a Breskva pokuava pojesti neko jebeno srnee govno s krumpirima i masnim smeim umakom prelivenim preko svega. U najmanju ruku, na sastanku s Velikim Paulijem dobit e pristojno jebeno jelo. Moda im to bude zadnje, ali bit e pristojno. "Zalo si to uinio?" Callan pita. "Ima svoje razloge", kae O-Bop. "Dobro", kae Callan. "Koji su to?" "Zato to", Breskva paljivo objanjava, "da sam mu rekao da sam to ja uinio, dao bi me ubiti, bez sumnje." "To je odlian razlog", Callan govori O-Bopu. Okree se natrag Breskvi. "I tako e on sada jednostavno dati da srede nas." "Ne nuno", kae Breskva. "Ne nuno?" "Ne", objanjava Breskva. "Vi, deki, niste u obitelji. Niste zavjetovani. Ne podlijeete istoj disciplini. Vidite, da sam ja htio ubiti Matta Sheehana, morao bih dobiti doputenje od Calabresea, koje on nikad ne bi dao. Zato ako nastavim i uinim to bez obzira, u velikoj sam neprilici." "O, to je dobra vijest", kae Callan. "Ali vi, deki, ne trebate doputenje", govori Breskva. "Sve to vam treba je dobar razlog. I ispravno stajalite." "Kakvo stajalite?" "Prema budunosti", govori Breskva. "I stajalite puno prijateljstva. Suradnje." O-Bop se ushiuje. To je kao ostvarenje snova. "Calabrese nas eli zakvaiti?" pita. Praktiki pada sa stolice. "Ja ne znam elim li biti zakvaen", kae Callan. O-Bop kae: "To je naa prilika! To je jebena obitelj Cimino! ele raditi s nama!" "Ima jo jedna stvar", kae Breskva. "To je dobro", govori Callan. "Nadao sam se, zna, da to nije sve." "Notes", kae Breskva. "to s njim?" "Moja stavka", govori Breskva. "Sto somova? Calabrese ne smije nikad ak ni saznati. Ako sazna, mrtav sam." "Zato?" pita Callan. "To je njegov novac", govori Breskva. "Sheehan je stavio na stranu nekoliko stotina od Paulieja. Ja sam posudio od Matta." "Znai, otkida od Paula Calabresca", kae Callan. "Mi". Breskva ga ispravlja. "Isuse Boe", kae Callan. Sada ak ni O-Bop ne izgleda oduevljen. Kae: "Ne znam, Jimmy."

"Koji kurac?" govori Breskva. "Ne zna? Trebao sam vas, deki, srediti. To mi je bilo nareenje, a nisam ga izvrio. Mogu me ubiti samo zbog toga. Spasio sam vam jebene ivote. Dvaput. Prvo, nisam vas ubio, onda sam vam koknuo Mattyja Sheehana. A ti ne zna?" Callan zuri u njega. Zatim govori: "Dakle, taj sastanak. Obogatit e nas ili e nas ubiti." "To je uglavnom tako", kae Breskva. "Ko ga jebe", kae Callan. Bogati ili mrtvi. Ima i loijih izbora.

Sastanak je dogovoren u stranjoj sobi u restoranu u Bensonhurstu. "Digiko sredite", kae Callan. Vrlo prikladno. Ako nas Calabrese odlui ubiti, dovoljno je da izae i za sobom zatvori vrata. On izlazi na prednja vrata, naa tijela izlaze kroz ulaz za osoblje. Ili izlaz. Ili bilo to. Razmilja o tome dok stoji pred ogledalom pokuavajui svezati kravatu. "Nisi nikad prije nosio kravatu?" pita O-Bop. Glas mu je visok, nervozan. "Naravno da jesam", govori Callan. "Na prvoj priesti." "Sranje." O-Bop prilazi i poinje mu vezati kravatu. Zatim kae: "Okreni se, ne mogu je svezati ovako odostraga." "Ruke ti se tresu." "Jebiga, da, tresu mi se." Na taj sastanak odlaze goli. Nikakvo eljezo bilo koje vrste. Nitko u efovoj blizini ne nosi pitolje osim efovih ljudi. to e jo vie olakati da ih se smakne. Nikako nisu imali namjeru ii tamo bez pratnje. Imali su Bobbyja Remingtona i Debelog Jima Healeyja i jo jednog klinca iz kvarta. Billyja Bohuna, koji e u autu kruiti ispred restorana. O-Bopove upute savreno su jasne. "Bilo koga tko osim nas izlazi na prednja vrata," govori im, "ubijte." I jo jedna predostronost: Beth i njezina prijateljica Moira ruat e u otvorenom dijelu restorana. Beth i Moira e isto tako imati .22 i .44 svaka u svojoj torbici, samo za sluaj da stvari krenu po zlu pa da deki imaju mogunost izai iz stranje sobe. O-Bop govori: "Ako ve idem u pakao, putujem punim autobusom." Do Queensa odlaze podzemnom eljeznicom jer O-Bop kae da ne eli izai s veselog, uspjenog sastanka, ui u svoj auto i bum. "Talijani se ne slue bombama", pokuava mu rei Breskva. "To je irsko sranje." O-Bop ga podsjea da je Irac i sjeda u podzemnu. Silaze u Bensonhurstu, i on i Callan idu ulicom prema restoranu i skreu iza ugla. O-Bop kae: "O, prokleto sranje." "to, o, prokleto sranje? to?" etiri mafijaka vojnika stoje ispred restorana. Callan mrmlja neto kao: Pa ta, etiri ili pet vojnika uvijek stoje ispred mafijakih restorana - to im je posao. "Ono je Sal Scachi", kae O-Bop. Velik, vrst tip, u ranim etrdesetima, Sinatrinih plavih oiju i srebrne kose oiane britvom, prekratko za digia. Izgleda kao mafija, misli Callan, ali, s druge strane on ne izgleda kao mafija. I ima te potpuno kockaste crne cipele, ulatene tako da se sjaje kao crni mramor.

Ovo je ozbiljni jebeni tip, misli Callan. "Koja je njegova pria?" pita O-Bopa. "On je jebeni pukovnik u Zelenim beretkama", kae O-Bop. "Sere." "Ne serem", govori O-Bop. "Tone medalja iz Vijetnama, i on je zavjetovan. Ako odlue da nas skinu s rauna, Scachi je taj koji e uiniti znak minusa." Scachi se okree i vidi ih kako dolaze. Odvaja se iz svoje grupe, prilazi O-Bopu i Callanu, smijei se i govori: "Gospodo, dobro doli u prvi ili posljednji dan ostatka vaih ivota. Bez uvrede, ali moram se uvjeriti da ne ntisite oruje." Callan kima i podie ruke. Scachi ga cijelog opipava s nekoliko blagih pokreta, sve do glenjeva, zatim isto radi i s O-Bopom. "U redu", kae. "A sada, hoemo li ruati?" Odvodi ih do stranje sobe restorana. Callan ju je vidio prije, u oko etrdeset osam glupih filmova o mafiji. Murali na zidovima prikazuju sretne prizore sa sunane Sicilije. Tu je dugaak stol pokriven stolnjakom s crveno-bijelim kvadratima. ae za vino, alice za espresso, komadii maslaca na rashlaenim pladnjiima. Boce crnog, boce bijelog. lako su doli tono na vrijeme tu ve ima tipova. Breskva ih nervozno predstavlja Johnnyju Boyu Cozzu i Demonteu i nekolicini drugih. Zatim se vrata otvaraju i ulaze dvojica gorila, prsa su im kao mesarski panjevi, a onda ulazi Calabrese. Callan baca pogled na Johnnyja Boya, koji na licu ima osmijeh, osmijeh opasno blizu podrugljivom. Ali svi oni izvode to sicilijansko sranje s grljenjem i ljubljenjem, a zatim Calabrese sjeda na elo stola. Breskva obavlja nuan uvod. Callanu se ne svia to Breskva izgleda prestraeno. Breskva izgovara njihova imena, zatim Calabrese prua ruku i govori: "Prvo jedemo, onda posao." ak i Callan mora priznati da je jelo savreno. To je najbolje to je Callan ikad pojeo u ivotu. Poinje velikim predjelom sa sirom provolone i prutom i slatkim crvenim paprikama. Zatim rolade od unke i tanke male rajice koje Callan nikad prije nije vidio. Konobari ulaze i izlaze kao da su redovnice koje dvore Papu. Zavravaju s predjelom i na stol dolazi tjestenina. Nita matovito, samo male zdjelice sa pagetima u crvenom umaku. Zatim pilea piceata - odresci pileih prsa u bijelom vinu, limunu i kaparima, a zatim peena riba. Potom nova salata, pa desert - slatki bijeli kola natopljen anisettom. Sve to i vina dolazi i odlazi, a do trenutka kad im konobari posluuju espresso, Callan je napola gotov. Gleda kako Calabrese otpija dugaak gutljaj iz alice. Zatim ef upita: Recite mi razlog zato da vas ne ubijem." Jedno jebeno lako pitanje. Jedan dio Callana eli povikati: Ne bi nas trebao ubiti zato to ti je Jimmy Piccone ukrao sto somova a mi to moemo dokazati! Ali dri usta zatvorena, pokuavajui smisliti drugaiji odgovor. Zatim uje Breskvu kako govori: "To su dobri deki, Paul." Calabrese se smije. "Ali ti nisi dobar deko, Jimmy. Da si ti dobar deko, ja bih danas ruao s Mattom Sheehanom."

Okree se i gleda O-Bopa i Callana. "Jo uvijek ekam va odgovor." eka i Callan. Pokuava razmiljati hoe li mu ga dati ili bi trebao pokuati jurnuti izmeu dvije komadine mesa koje uvaju vrata, probiti se do restorana da zgrabi pitolje od Beth i vratiti se pucajui. Ali ak ako i uspijem izai i vratiti se, misli Callan, O-Bop e do tada ve biti mrtav. Da, ali tada ga mogu otpremiti u njegovu punom autobusu. Pokuava skliznuti do ruba stolice da nitko ne opazi. Na centimetar od ruba, podvlai noge ispod sebe kako bi mogao jurnuti s nje. Moda ravno na Calabresea i zgrabiti ga za vrat i povlaiti se prema izlazu... I otii kamo? razmilja. Na glupi Mjesec? Kamo da odemo a da nas obitelj Cimino ne nae? Jebe sve, misli. Potegni oruje, izai kao ovjek. Prekoputa stola Sal Scachi mu odmahuje glavom. To je gotovo neprimjetan pokret, ali tu je, govori mu da je mrtav ako se nastavi micati. Callan se ne pomie. ini se da sve to razmiljanje traje oko sat vremena, ali zapravo traje samo nekoliko sekundi u, da kaemo, napetoj atmosferi sobe, a Callan je zaista iznenaen kad zauje O-Bopov tanki glasi kako pisti: "Ne bi nas trebao ubiti jer..." Jer ahhhhhhhhh... "... jer moemo za vas uiniti vie nego to je Sheehan ikad mogao", kae Callan. "Moemo vam isporuiti dio Javits centra, lokalne vozae kamiona, lokalne graevince. Ni komad betona ne putuje i ne dolazi a da vi od njega nemate dio. Dobivate deset posto od svakog lihvarskog dolara sa ulice, i mi emo se pobrinuti za sve umjesto vas. Ne morate pomaknuti prst zbog toga, niti se mijeati." Callan gleda Calabrcsea kako razmilja o tome. I bogme mu se nigdje jebeno ne uri. A to Callana poinje ljutiti. Kao, gotovo oekuje da Calabrese kae Jebite se, deki pa da mogu prekinuti s tim diplomatskim sranjem i jednostavno prijei na stvar. No Veliki Paulie umjesto toga kae: "Postoje neki uvjeti i neka pravila. Prvo, uzimamo trideset, a ne deset posto. Drugo, uzimamo pedeset posto od svakog novca koji se pojavljuje u poslovanju sindikata i u gradnji i trideset posto od svakog novca koji se pojavi u bilo kojem drugom poslu. U zamjenu, nudim vam svoje prijateljstvo i zatitu. S obzirom na to da ne moete postati lanovi obitelji jer niste Sicilijanci, moete postati partneri. Radit ete pod nadzorom Jimmyja Breskve. Smatrat u ga osobno odgovornim za vae poslovanje. Ako vam neto treba, idete Jimmyju. Ako imate problema, idete Jimmyju. Ovaj besmisleni Divlji zapad mora prestati. Nai poslovi najbolje se obavljaju u atmosferi mira i tiine. Shvaate li?" "Da, gospodine Calabrese." Calabrese kima glavom. "S vremena na vrijeme moda e mi trebati vaa pomo. To u prenijeti Jimmyju, koji e to onda prenijeti vama. Od vas oekujem da, kao uzvrat za prijateljstvo i zatitu koju vam pruam, neete gledati u stranu kad vas pozovem. Ako vai neprijatelji trebaju biti moji, onda moji moraju biti vai." "Da, gospodine Calabrese."

Callan se pita trebaju li mu sada ljubiti prsten. "Zadnja stvar", govori Calabrese. "Pazite na svoj posao. Zaraujte novac. Prosperirajte. Radite ono to trebate raditi, ali - bez droge. To je pravilo koje je ustanovio Carlo, i to pravilo jo vrijedi. To je preopasno. Nije mi namjera da starost provedem u zatvoru, zato je pravilo apsolutno: Dila, umre." Calabrese ustaje sa stolice. Svi ostali ustaju za njim. Callan stoji dok Calabrese kratko pozdravlja, a dvije komadine mesa mu otvaraju vrata. Callanu u cijeloj slici neto ne tima. Kae: "Stevie, ovjek odlazi." O-Bop ga gleda, kao, u i rilu. "Stevie, ovjek odlazi prema vratima." Sve se zaustavlja. Breskva je zapanjen ovim faux pasom, i govori najljubaznije to moe: "Don uvijek izlazi prvi." "Ima problema?" pita Scachi. "Ima", kae Callan. "Ima problema." O-Bop blijedi kao krpa. Breskvina vilica toliko se stee da je vjerojatno nee moi otvoriti bez odvijaa, a Dmonte bulji u njih kao da su neko udo u specijalnoj emisiji National Geographica. Johnny Boyu sve je nekako smijeno. Scachi ne misli. Ispaljuje: "U emu je problem?" Callan guta slinu i govori: "Problem je u tome to imamo svoje ljude na ulici kojima smo rekli da ubiju prvoga tko izae kroz vrata ako to nismo mi." Trenutak napetosti. Dva Calabreseova uvara polau ruke na pitolje. I Scachi, jedino to je njegov .45kalibarski vojniki revolver pod pravim kutem uperen u Callanovu glavu. Calabrese gleda u Callana i O-Bopa i trese glavom. Jimmy Breskva pokuava se sjetiti tonih rijei ina kajanja. Zatim se Calabrese nasmije. Smije se tako jako da mora izvaditi maramicu iz depa sakoa i pritisnuti je na oi. Ni to ne pomae - mora ponovo sjesti. Prestaje se smijati i gleda Scachija: "A ta sad ti tu stoji? Ubij ih." Zatim jednako brzo dodaje: "alim se, alim se. Vi, deki, mislite da bih ja izaao kroz vrata i da bi poeo Trei svjetski rat. Aaa, to je smijeno." Rukom im pokazuje prema vratima. "Samo ovaj put", kae. Izlaze kroz vrata i ona se zatvaraju za njima. Iz prednje sobe restorana jo uvijek uju smijeh. Prolaze pokraj Beth i njezine prijateljice Moire i izlaze na ulicu. Nema ni traga od Bobbyja Remingtona ni Debelog Tima Healeyja. Samo gomila crnih Lincolna od ugla do ugla. Mafiozi stoje oko njih. "Isuse Kriste", govoi i O-Bop. "Nisu mogli nai parking." Bobby e im poslije uz isprike rei da je jednostavno vozio i vozio uokolo dok jedan maliozo nije zaustavio auto i rekao im da odjebu odande. Posluali su ga. No to e biti poslije. Sada O-Bop stoji na ulici i gleda u plavo nebo. Kae: "Zna to to znai, je li?" "Ne, Stevie, to to znai?" "To znai", govori O-Bop dok grli Callana, "da smo kraljevi West Sidea." Kraljevi West Sidea.

To je dobra vijest. Loa vijest je ono to je Jimmy Breskva uinio sa sto somova koji su mu sada slobodni i izbrisani iz posljednje elje i oporuke Mattyja Sheehana. Kupio je drogu. Ne uobiajeni heroin koji putuje na ustaljenoj liniji Turska - Sicilija. Ne od marsejske veze. ak ni od nove laoske veze koju je uspostavio Santo Trafficante. Ne - ako kupi od bilo kojeg od tih izvora, Calabrese bi to saznao za petnaest sekundi, a samo tjedan dana poslije napuhnuto tijelo Jimmyja Breskve bi okiralo turiste na Krunoj liniji45. Ne, mora nai novi izvor. Meksiko. ________________________________
45 Circle Line - turistiko razgledavanje Manhattana brodom.

3 Kalifornijske djevojke
Htio bih da su sve djevojke kalifornijske. Brian Wilson, "California Girls" La Jolla, Kalifornija 1981. Nori Hayden bilo je etrnaest godina kad joj se prvi put poeo upucavati jedan od tatinih prijatelja. Vozio ju je kui nakon to je uvala njegova sina i odjednom joj zgrabio ruku, stavljajui je na svoju nabreklinu. Namjerava je maknuti, ali je fascinirana izrazom njegova lica. I onim kako se osjea. Mono. Zato ostavlja ruku. Ne pomie je gore-dolje ni bilo to, ali ini se da je i to bilo dovoljno jer uje njegovo teko disanje i vidi kako mu se oi are i postaju smijene. Smije joj se, ali ne eli - znate kako je - razbiti ar trenutka. Sljedei put on dri svoju ruku na njezinoj i krui. Osjea ga kako raste ispod njezina dlana. Osjea kako se trza. Izraz lica mu je smijean.

Sljedei put zaustavlja auto i kae joj da ga izvadi. A ona, kao, mrzi tog tipa, tono? Beskrajno joj se gadi, ali radi onako kako joj pokazuje. ini joj se da je ona glavna, ne on. Kao, moe mu drkati a i nadrkavati ga, samo tako da stane i onda opet pone ponovo. "To nije penis", rei e svojoj prijateljici Elizabelh. "To je uzica." "Ne. To je pravi psic". govori Elizabeth. "Gladi ga, mazi ga, ljubi ga, nae mu udobno mjesto za spavanje, i on e ti donositi to god eli." etrnaest joj je, a izgleda kao da joj je sedamnaest. Njezina mama to vidi, ali to da radi? Nora provodi vrijeme izmeu mame i tate, i termin zajednika skrb4 nikada nije imao tako suptilno znaenje. Jer svaki put kad odlazi tati, on uzima doint. Tata je kao neka vrsta bijelca rastafarijanca bez pletenica ili religioznih uvjerenja. Tata ne bi mogao skuiti Etiopiju na karti Etiopije; on samo voli travu. Taj dio kui totalno. Mama se toga rijeila, i to je glavni razlog njihove rastave. Svoju hipijevsku fazu prerasla je s osvetom, kao od hipija do japija47, od nule do sto u ravno tri sekunde. On je zapeo u Birkenstocksicama4S kao da su mu privezane za noge, ali ona napreduje. Zapravo, dobije stvarno dobar posao u Atlanti i eli da Nora ide s njom, ali Nora kae: "Ako mi ne pokae gdje je plaa u Atlanti, ne idem." Na kraju to dolazi do suca koji pita Noru s kojim bi roditeljem htjela ivjeti, a ona zamalo kae: Ni s jednim, ali ipak kae: "S tatom", pa do petnaeste odlazi u Atlantu u vrijeme duljih praznika i mjesec dana ljeti. to je sasvim podnoljivo ako, na primjer, ima dovoljno dobre trave. Djeca u koli zovu je "Nora Whora49", ali nije ju briga, kao zapravo, ni njih. Nije to toliko izraz prezira koliko spoznaja o pravom stanju stvari. to biste rekli za prijateljicu iz razreda po koju pred kolu dolaze Porschei, Mercedesi i limuzine, a nijedan nije auto njezinih roditelja? Jednog popodneva Nora je urokana dok ispunjava upitnik za socijalnog radnika i pod "izvankolske aktivnosti" upisuje "puenje kurca". Prije nego to izbrie, pokazuje upitnik svojoj prijateljici Elizabeth i obje se smiju. _________________________
46 Igra rijei. Zajednika skrb - Joint custody. Joint - doint, cigareta marihuane. 47 Yuppie - (od YUP -young urban professional) - mladi urbani profesionalac koji zarauje pristojan novac u korporacijskom svijetu i ivi "dizajnerskim" stilom ivota. 48 Birkenslocks - marka njemakih udobnih, anatomskih sandala koje su tipine za hipije. 49 Whora - od whore - kurva.

I da nije nekome sluajno palo na pamet da se u limuzini pokua provesti kroz drivein-a kod McDonald'sa, Burger kinga, Taco Bella ili neke sline zabiti. Nora ima glavu i tijelo da bude glavna u Las Brisasu, El Adobeus" ili u Inn at Laguna. eli Noru, osiguraj joj dobro jelo, dobro vino, dobru drogu. Jerry Pljuga uvijek ima dobru koku. eli da s njim ode u Cabo. Naravno da ide. On je etrdesetetverogodinji diler droge s vie uspomena nego mogunosti; njoj je esnaest i ima tijelo kao proljetni cvijet. Kako da ne poeli da je odvede na jedan opaki vikend u Meksiko?

Nori se to svia. esnaest joj je, ali nije nevinace. Zna da lik nije zaljubljen u nju. Jasno joj je kao dan da ni ona nije zaljubljena u njega. Zapravo, misli da je on manje ili vie puioniar u svom crnom svilenom sakou i sa svojom crnom sportskom kapom koja mu pokriva sve tanju kosu. Njegove isprane traperice, tenisice Nike bez arapa. Ne, Nori je jasno - lik se jednostavno uasava starenja. Nema straha, lik, misli. Ne boj se niega. Jesi star. Jerryju Pljugi uspijevaju samo dvije stvari. Ali dvije dobre. Novac i koka. Zapravo je to jedna stvar. Jer, Nora zna: Ako ima novca, ima koke. A ako ima koke, ima novca. Pui mu. Traje dulje zbog koke, ali ne smeta joj, nema pametnijeg posla. A cuclati Jerryjev pimpek bolje je nego da mora razgovarati s njim ili, jo gore, sluati ga. Ne eli vie nita uti o njegovim bivim enama, njegovoj djeci - sranje, ona pozna dvoje od njegove djece bolje od njega; ide u kolu s njima. Ne slua joj se ni o njegovu trostrukom optravanju na prvenstvu u softballu51. Kad je zavrila, on je pita: "Dakle, eli ii?" "Ii kamo?" ____________________________
50 Otmjeni restorani. 51 Softball - vrsta bejzbola u kojoj se igra s veom i mekom loptom.

"Cabo." Okej." "I onda, kad eli ii?" pita Jerry Pljuga. Slijee ramenima. "Kad god." Ve je gotovo izala iz auta kad joj Jerry prua plastinu vreicu punu fine trave. "Hej", kae tata kad Nora doe kui. Ispruen je na kauu i gleda reprizu Osam je dovoljno52. "Kakav je bio tvoj dan?" "Dobar." Baca plastinu vreicu na stoli. "Jerry ti je ovo poslao." "Meni? Fino." Tako fino da je ak sjeo. Odjednom je gospodin s inicijativom, mota si fini debeli doint. Nora odlazi u svoju sobu i zatvara vrata. Pita se to da misli o ocu koji vlastitu ker podvodi za drogu.

U Cabou Nora doivljava neto to joj mijenja ivot. Upoznaje Haley. Lei uz bazen pokraj Jerryja Pljuge, a ta enska na lealjci na kotaima s druge strane bazena bez sumnje je prouava. Tip fine-otmjene-dame.

Kasne dvadesete, tamna smea kosa kratko oiana ispod titnika za sunce. Malo, vitko tijelo oblikovano u teretani, izviruje iz gotovo nepostojeeg crnog badia. Fin nakit - decentan, zlatan, skup. Svaki put kad Nora podigne pogled, enska gleda u nju. S tim sve-mi-je-jasno osmijehom, tek s naznakom podsmijeha. I stalno je prisutna. Nora podigne pogled s lealjke - tu je. ee po plai - tu je. Veera u hotelskom restoranu - tu je. Nora izbjegava kontakt oima; uvijek je Nora ta koja prva odvraa pogled. Na kraju to vie ne moe podnijeti. eka da Jerry klizne u jednu od svojih postkoitalnih siesta pa odlazi do bazena, sjeda na lealjku pokraj ene i govori: "Neto me puno mjerka." ________________________________
52 Eight is enough - ameriki TV serijal, koji se prikazivao od 1977. do 1981. godine.

"Jesam." "Ne zanima me." ena se smije. "Ti i ne zna to je to to te ne zanima." "Nisam lezbijka", kae Nora. Neto kao, ne zanimaju je muki, ali niti enske, isto. to ostavlja make i pse, ali nije luda ni za makama. "Nisam ni ja", kae ena. "Dakle?" "Da te pitam ovo", kae ena. "Zarauje li ikakav novac?" "Ha?" "Od toga to si koka za koku", kae ena. "Zarauje li ikakav novac?" "Ne." ena odmahuje glavom, govori: "Dijete, s takvim bi licem i tijelom mogla dobro zaraivati." Dobro zaraivati. Nori se svia zvuk tih rijei. "Kako?" ena posee u torbicu i daje Nori posjetnicu. Haley Saxon - s telefonskim brojem iz San Diega. "ime se bavi, neto kao prodaja?" "Moglo bi se tako rei." "Ha?" '"Ha?"' podruguje se Haley. "Sluaj, ako eli dobro zaraivati, mora prestati govoriti 'ha'." "Pa moda ne elim dobro zaraivati." "U tom sluaju, ugodan vikend", kae Haley. Ponovo podie svoj asopis i vraa se itanju. Ali Nora nikamo ne odlazi, samo sjedi i osjea se glupo. ini se kao punih pet minuta prije negoli nalazi petlje rei: "Okej, moda elim zaraivati." "Okej." "Dakle to prodaje?" "Tebe. Prodajem tebe." Nora je ve zaustila da kae "Ha", zatim se obuzdava i kae: "Nisam sigurna na to misli."

Haley se nasmije. Polae elegantnu ruku na Norinu i govori: "Jednostavno je kao to i zvui. Prodajem ene mukarcima. Za novac." Nora lako shvaa. "Dakle, radi se o seksu", kae. "Dijete", kae Haley, "uvijek se radi o seksu." Haley joj dri cijeli govor, ali u osnovi svodi se na ovo: Cijeli svijet - cijelo vrijeme trai da se neega otrese. Govor zavrava rijeima: "Ako se eli poklanjati ili jeftino prodavati, to je tvoja stvar. Ako se eli prodavati za veliku lovu, to je moja stvar. Koliko ti je godina, uostalom?" "esnaest", kae Nora. "Isuse", kae Haley. Prima joj glavu u ruke. "to?" Haley uzdie. "Potencijal." Na poetku bijae glas. "Ako eli nastaviti puiti na stranjem sjedalu za sitni, moe govoriti kao cura s plae", govori joj Haley nekoliko tjedana nakon to su se upoznale u Cabou. "Ako se eli uspinjati u ovom svijetu..." Haley Noru predaje jednom alkoholiarskom izbjeglici iz Royal Shakespeare Companyja koji Norin glas sputa za oktavu. ("To je vano", kae Haley. "Dubok glas tjera pimpeka da se uspravi i slua.") Tutor za duboke tonove zaokruuje Norine samoglasnike, izotrava njezine suglasnike. Tjera je da izvodi monologe: Portia, Rosalind, Viola, Paulina... Kakva smiljena muenja ima za mene tiranine? Kakve kotae? ljestve? ognjeve? deranje koe, prenje?53 I tako joj glas postaje kulturan. Dublji, puniji, nii. Sve je to dio paketa. Kao i odjea koju kupuje s Haley u pratnji. Knjige koje joj Haley daje da ita. Dnevne novine. "I ne modne stranice, dijete, niti umjetnost",, kae Haley. "Kurtizana prvo ita sportsku stranicu, zatim financijske stranice, nakon toga moda novosti." ____________________________
53William Shakespeare, Zimska pria. Prijevod Mate Marasa.

I tako je poela dolaziti u kolu s jutarnjim novinama. Njezini prijatelji na parkiralitu vuku zadnje dimove prije zvona, a Nora sjedi i prouava rezultate, Dow Jones", kolumne. ita National Review, The Wall Street Journal, glupavi Christian Science Monitor. Gotovo je sa stranjim sjedalima. Nora Whora odlazi u Cabo i vraa se kao Nora Snjena Kraljica. "Ponovo je djevica", Elizabeth objanjava svojim zbunjenim prijateljima. Ne misli to na ruan nain; to je jednostavno istina. "Otila je u Cabo gdje su joj ponovo stavili himen." "Nisam znala da se to moe", kae njezina prijateljica Raven. Elizabeth samo uzdie. Raven je pita za doktorovo ime. Nora postaje stanovnica teretane, provodi sate na sobnom biciklu, jo vie na pokretnoj traci. Haley joj unajmljuje profesionalnu trenericu, faistikog manijaka zdravlja

imenom Sherry koju Nora krsti u svog "fizikog terorista". Ta nacistica ima tijelo poput hrta i poinje bievati Norino malo tijelo u vrsti paketi koji Haley eli staviti na trite. Tjera je na sklekove, unjeve, tranje u mjestu i daje joj utege. Zanimljiva je stvar da se to Nori poinje sviati. Sve - rigorozni mentalni i fiziki trening. Nora je nekako u tome. Jednog jutra ustaje i odlazi se umiti (specijalnim sredstvom za ienje koje joj Haley kupuje), gleda se u ogledalo i kae: "Vaau, tko je ova ena?" Odlazi na nastavu, uje samu sebe kako raspravlja o aktualnim dogaajima i ponovno se pita: Tko je ta ena? Tko god da je, Nori se svia. Njezin tata ne primjeuje promjenu. Kako i bi? misli Nora. Ne dolazim u plastinoj vreici. Haley je odvodi na vonju do Sunset Stripa u L.A. da joj pokae kurve na cracku. Crack kokain udario je na ovu zemlju kao virus, a kurve su se zarazile. Krasna vremena. Na koljenima su u sporednim uliicama, na leima u autima. Neke od njih su mlade, neke stare - Nora je okirana to sve izgledaju ba stare. I bolesne. "Nikad ne bih mogla biti jedna od tih ena", govori Nora. "Da, mogla bi", kae Haley. "Ako ne ostane ista. Dri se dalje od droge, ne dopusti da ti se mozak razjebe. Vie od svega, spremaj novac sa strane. Imat e 10-12 tisua zarade godinje, ako bude __________________________________
54 Dow Jones Industrial Average - jedan od indeksa vrijednosti dionica.

vodila rauna o sebi. Vrh. Nakon toga, sve je nizbrdica. Dakle, nabavi si dionice, obveznice, ulazi u investicijske fondove. Nekretnine. Spojit u te sa svojini financijskim planerom." Jer cura e ga trebati, misli Haley. Nora je bombonijera. Kad je stigla osamnaesta, bila je spremna za Bijelu kuu. Bijeli zidovi, bijeli tepih, bijeli namjetaj. Muka za ienje i odravanje, ali isplati se jer mukarce smiruje istog trena kad uu. (Nema nijednog koji se kao djeak nije nasmrt prestraio kad bi neto prolio po neem majinom bijelom.) A kad Haley prima, uvijek je u bijelom: Ova kua, to sam ja, ja sam ova kua. Nedodirljiva sam, moja kua je isto tako nedodirljiva. Njezine su ene uvijek u crnom. Nita drugo, uvijek potpuno crno. Haley eli da se njezine ene istiu. I uvijek su potpuno odjevene. Nikad u rublju niti ogrtaima - Haley ne vodi jeftini ran mustanga u Nevadi. Na glasu je da ene oblai u dolevite, poslovne kostime, jednostavne male crne haljinice, duge haljine. Svoje ene oblai u odjeu koju mukarci mogu zamiljati kako jc skidaju. A ona ih puta da ekaju da bi to radili. Moraju se pomuiti, ak i u Bijeloj kui. Na zidovima vise crno-bijele izvedbe boica: Afrodita, Nika, Venera, Hedy Lamarr, Sally Rand, Marilyn Monroe. Nora smatra da su slike zagonetne, osobito ona s Monroe, jer pomalo nalikuju jedna na drugu. Bez ale, nalikuju, misli Haley. Noru oglaava kao mladu Monroe bez sala.

Nora je nervozna. Zuri u videomonitor iz dnevne sobe, gleda tu grupu klijenata, a s jednim od njih e prvi put profesionalno lei. Ionako se ve godinu i pol ne seksa, ak nije sigurna ni da se sjea kako se to radi; nema veze, uini to, vrijedi sto dolara. I tako se nada da e dobiti ovoga, visokog, tamnog, srameljivog. ini se da Haley pokuava navesti vodu na taj mlin. "Nervozna?" pita je Joyce. Joyce je njezina suta suprotnost, mukasta, ravnih grudi odjevena kao iz Pariza pedesetih - Gigi kao kurva pomae joj oko minke i odjee i oblai crnu bluzu golih lea preko crne suknje. "Da." "Sve su prvi put", kae Joyce. "Nakon toga postaje rutina." Nora i dalje gleda etvoricu mukaraca koji nespretno sjede na velikoj sofi. Izgledaju mladi, tek u srednjim dvadesetima, ali ne izgledaju kao bogati razmaeni frajeri s fakulteta, pa se pita odakle im novac. Kako su uope doli ovamo? Callan se pita istu stvar. Kao, koga vraga tu radimo?

Veliki Paulie Calabrese piao bi krv kad bi znao da je Jimmy Breskva ovdje i da spaja cjevovod koji e kao golema slamka isisavati kokain iz Kolumbije preko Meksika do West Sidea. "Hoe se smiriti?" govori Breskva. "Ima mjesto za stolom, hoe, jebote, sjesti i jesti?" "'Dila, umre'", podsjea ga Callan. "Tako je rekao Calabrese." "Aha, 'Dila, umre'", kae Jimmy. "Ali ako ne dilamo, gladujemo. Daje li nam jebeni Paulie da zagrizemo od sindikata? Ne. Od mita? Ne. Od kamiona? Graevine? Ne. Jebe njega. Neka mi da da zagrizem u te poslove i onda mi moe rei: Ne dilaj. U meuvremenu, dilam." Jo se nisu zatvorila vrata iza guzica hotelskih nosaa, a Breskva kae da eli otii u taj bordel o kojemu je sluao. Callan nije za to. "Letjeli smo pet tisua kilometara zbog eve?" pita. "Moemo eviti kod kue." "Ne, ovako ne moemo", govori Breskva. "Pria se da tamo dre najbolje pike na svijetu." "Seks je seks", kae Callan. "to ti zna o tome?" pita Breskva. "Ti si Irac." Nije da Callan nije bio u iskuenju, no ovo je trebao biti slubeni put, a kad se radi o poslu, Callan je samo u tome - u poslu. Ve dovoljno tekom jer je morao paziti da si braa Piccone u poslu ne nagaze na kurac; kad guze ene, nije vano. Zato govori: "Mislio sam da je ovo poslovno putovanje." "Boe, hoe se oraspoloili?" govori Breskva. "Umrijet e, a na grobu e ti pisati da se nikad nisi zabavljao. evit emo, poslovat emo. Moemo ak i odvojiti minutu za jelo ako se slae. ujem da ovdje imaju izvrsnu morsku hranu." Da, to je zbilja pametno od njega, razmilja Callan. Dok gleda kroz prozor u beskrajni ocean, misli da je dosad netko ovdje ve mogao skuiti kako se sprema riba. "Ti si angrizavi pizdun, zna?" dodaje Breskva. Da, ja sam angrizavi pizdun, misli Callan. Za Cimine sam izbuio karte, koliko, petorici frajera, a Breskva mi govori da sam angrizavi pizdun.

"Tko ti je dao broj?" pita Callan. Ne svia mu se to. Breskva zove taj broj, neka glupaa mu kae: Svakako, doite. Ma da, kurac, doi e u neko skladite gdje ih jedino ekaju govna u oluji. "Sal Scachi mi je dao broj, dobro?" kae Breskva. "Sala poznaje." "Ne poznajem", kae Callan. Ali ako ih Calabrese opali zbog ovoga s drogom, Scachi e biti taj koji e ih sve srediti. "Hoe se opustiti?" kae Breskva. "Poinje me ivcirati." "Dobro." "'Dobro.' Znai da hoe da budem ivan." "Hou da bude iv." "Cijenim tu osjeajnost, Callan, stvarno." Breskva prua ruku, hvata Callana za zatiljak i ljubi ga u obraz. "Evo, sad moe otii sveeniku i rei mu da si homoseksualno opio s Digiem. Volim te, ti glupa Irino. Kaem ti, ova veer je iskljuivo za uivanciju." Ipak, prije izlaska Callan zatakne svoj prigueni .22. Stiu do Bijele kue, a trenutak kasnije svi stoje u foajeu, potpuno zbunjeni. Callan odluuje popiti pivo, zatim se odmaknuti i paziti na stvari. Ako bilo tko planira skinuti Breskvu, ekat e da Jimmy bude na evi da mu onda opali u zatiljak. Zato e Callan popiti pivu, zgrabiti O-Bopa i postaviti neku vrstu osiguranja. Naravno, O-Bop e mu rei da odjebe, da eli evu, tako da e osiguranje biti uglavnom Callanov posao. Pijucka pivo dok Haley razmjeta nekoliko fascikala po stoliu. "Imamo prilian broj dama veeras", govori dok otvara fascikl. Na svakoj stranici je jedna bljetava fotografija, crno-bijela, dimenzija dvadeset s dvadeset pet. u plastinoj kouljici, a na poleini je manja koja prikazuje cijelo tijelu. Haley ne voli da njezine ene paradiraju kao da su na stonom sajmu. Ne, ovo ima stila, otmjenosti, i slui da mukarcima napali matu. "S obzirom na to da dobro poznajem dame," govori, "bit e mi zadovoljstvo pomoi vam da dobro izaberete." Nakon to su ostali izabrali, sjeda do Callana, primjeuje da fiksira sliku Norina lica i ape mu u uho. "Njezine oi mogle bi te natjerati da svri." Callan se crveni do nonih prstiju. "Bi li je elio upoznati?" pita Haley. Uspijeva mu kimnuti. Ispada da bi elio. Isti tren se zaljubljuje. Nora ulazi u sobu, gleda ga tim oima. Osjea udarac koji mu ide iz srca u prepone i natrag, a kad je proao ve je gotov. U ivotu nije vidio nita tako lijepo. Nikada mu nije niti palo na pamet da bi neto - netko - tako lijepo moglo biti njegovo. A sada je pred njim. Teko je progutao slinu. Sto se nje tie, laknulo joj je da je to on. Ne izgleda loe i ne ini se da je zao. Prua ruku i osmjehuje se. "Ja sam Nora." "Callan." "Ima li ime, Callan?" pita.

"Sean." "Drago mi je, Sean."

Haley im se smijei kao yenta55. Htjela je srameljivog za Norin prvi izlazak, zato je izmanipulirala ostale da izaberu iskusnije ene. Sad su svi spojeni u parove kako je htjela, stoje i avrljaju, spremaju se da odu u sobe. Ona klizne iza u svoj ured kako bi mogla nazvati Adna i rei mu da se njegove muterije dobro provode. ___________________________________
55 idovska rije za brbljavu, napornu staricu, koja se bavi i spajanjem osamljenih srdaca.

"Ja u se pobrinuti za raun govori joj Adn. 'To je sitnica. To je napojnica u usporedbi s poslom koji bi mu braa Piccone mogla pribaviti. Adn moe prodati puno kokaina u Kaliforniji. Ima mnogo muterija u San Diegu i L.A.-u. Ali njujorko e trite biti golemo. Da plasira svoj proizvod na ulice New Yorka preko Ciminove distribucijske mree... pa, Jimmy Breskva moe dobiti sve kurve koje eli, kua asti. Adn vie ne odlazi u Bijelu kuu. Barem ne kao muterija. Odlazak u krevet ak i s prvorazrednim prostitutkama ne odgovara mu kao poslovnom ovjeku. Osim toga, zaljubljen je. Luca Vivanca je kerka iz obitelji srednje klase. Roena u SAD-u, "osvojila je Dnevni dupli56" kako to Ral kae; to znai, ima dvojno, ameriko i meksiko dravljanstvo. Tek je nedavno maturirala na srednjoj koli Naa Gospa od mira u San Diegu, ivi sa starijom sestrom i pohaa nastavu na Sveuilitu San Diego. I prava je ljepotica. Mrava, prirodne plave kose iznad prodornih tamnih oiju; skladne, male figure koju Ral u svakoj prilici opsceno komentira. "Te chupas57, stari," govori, "kako stre iz bluze. Moe se porezati na njih. teta to je chiflona58." Ona nije koketa, misli Adn, ona je dama. Dobro odgojena, kulturna, obrazovale su je asne sestre. Ipak, mora priznati da je frustriran nakon bezbrojnih hrvakih meeva na prednjem sjedalu njegova parkiranog auta ili na sofi u stanu njezine sestre kad bi ih brina stara bruja nekoliko trenutaka ostavila nasamo. Luca se jednostavno ne eli predati, ne prije vjenanja. A ja jo nemam novca da se oenim, misli Adn. Ne damom kakva je Luca. "Uinio bi joj uslugu", protivi se Ral, "da ode s kurvom. Nemoj sav pritisak svaljivati na nju. U stvari, ti to duguje Luciji, da ode u Bijelu kuu. Tvoja moralnost je sebino ugaanje." ____________________________________________
56 Daily Double - kladiti se na konja koji je pobijedio u dvije uzastopne utrke. 57 Chupas - bradavice. 58 Chiflona - doslovno "sua", ovdje se misli frigidna.

to se toga tie, Raul zasigurno nije sebian, misli Adn. Njegova velikodunost je zaista velika. Moj brat, razmilja Adn, nasre na Bijelu kuu isto kao to kuhar u restoranu pustoi ostavu i jede sve ostatke. "To je moj nagon za darivanjem", govori Ral. "to da kaem? Ja sam ovjek iz naroda." "Svoj nagon za darivanjem veeras dri u hlaama", govori mu Adn. "Veeras se radi o poslu." Nada se da je u Bijeloj kui sve kako treba.

Jesi li za pie?" Callan pita Noru. "Sok od grejpa?" "To je sve?" "Ne pijem", kae Nora. Nema pojma to da radi ili da kae, zato samo stoji, gleda je. Ona gleda njega, iznenaena. Ne toliko time to osjea, ve onime to ne osjea. Prezir. ini se da ne moe u sebi probuditi prezir. "Sean?" "Daa?" "Ovdje imam sobu. Hoe da odemo?" Zahvalan joj je to je prekinula to sranje. Da samo stoji i osjea se kao budala. Zaboga da, hou, misli. Hou da odemo gore i da te skinem i diram posvuda i da budem u tebi, a onda te elim odvesti kui. Odvesti te u Kitchen i postupati s tobom kao s kraljicom West Sidea; da bude prva stvar koju u ugledati kad se ujutro probudim i zadnja stvar koju u vidjeti prije sna. "Da. Da, hou." Smijei se i prima ga za ruku. Okreu se da odu gore kad se preko sobe zauje Breskvin glas. "Ej, Callan!" Callan se okree i vidi ga kako stoji u kutu pokraj male ene crne kratke kose. " Daa'.'" "Hocu zamjenu." "to?" pita Callan. Nora govori: "Ne mislim" "Dobro. I dalje ne misli", govori Breskva. Gleda Callana. "Onda?" Breskva je ispien. Zapazio je Noru kad je ula u sobu. Moda najljepi komad kojeg je ikad u ivotu vidio. Da su mu prvo pokazali nju, izabrao bi nju. "Ne", kae Callan. "Daj, budi frend." U sobi sve zastaje. O-Bop i Mala Breskva prestaju prouavati ene s kojima jesu i poinju ispitivati situaciju. Opasnu situaciju, misli O-Bop. Jer iako Jimmy Breskva definitivno nije najlui od brae Piccone - ta ast pripada Maloj Breskvi, asna rije - Jimmy Breskva se lako zapali. Bukne odjednom, niotkuda i nikad ne zna to e uiniti - ili jo gore, narediti tebi da uini - u istom trenu.

A Jimmy je ba sada iziritiran, dok razmilja o Callanu, jer je Callan postao - to? udljiv, tih, otkako su stigli u Kaliforniju. A to Jimmyja ivcira jer mu Callan treba. A sada bi Callan trebao otii gore i jebati tu enu koju Breskva eli jebati i to jednostavno nije u redu jer ovdje je Breskva ef. No ipak, postoji jo neto zbog ega je ova rasprava opasna, i svi znaju to je to, iako to nitko od Picconeove posade nee rei naglas: Breskva se boji Callana. Stvari stoje tono ovako. Svi oni znaju da je Breskva dobar. vrst je, pametan i zao. I hlAdn je. Ali Callan. Callan je najbolji. Callan je najhladnokrvniji ubojica koji je ikad postojao. A Jimmy Breskva ga treba i boji ga se, to je nestalna kombinacija. To je nitroglicerin na kvrgavoj cesti, eto to je to, razmilja O-Bop. Uope mu se ne svia ovo sranje. Jaja su mu otpala dok ih nije spojio s Picconovima, svi skupa zarauju i sad e sve to otii u kurac zbog neke pike? "Ma, koji kurac, deki", kae O-Bop. "Ne, koji je ovo kurac?" pita Breskva. "Rekao sam ne", ponavlja Callan. Breskvi je jasno da Callan moe trgnuti mali .22 i spraiti mu metak meu oi prije nego ijedan od njih trepne. Ali isto tako zna da Callan ne moe pobiti cijelu obitelj Cimino, to e morati ako ubije Breskvu. Zbog toga ga Breskva dri u ahu. to ozbiljno ljuti Callana. Dosta mu je toga da bude digiki borbeni pas. Neka Jimmy Breskva ide k vragu. Neka ide k vragu on, Johnny Boy, Sal Scachi i Paulie Calabrese. Ne skidajui pogled s Breskve, pita O-Bopa: "Dri mi lea?" "Drim ti lea." Evo ga. Dolo je do zapleta. A ini se da za njega i sve ostale nee dobro zavriti, sve dok Nora ne kae, "Zato da ja ne odluim?" Breskva se smije. "To je poteno. Je li to poteno Callan?" "Poteno je." A misli da nije poteno. Doi tako blizu ljepote koja ti zaustavlja dah, a onda ti ona klizne. No koji kurac je ikada potenje imalo s tim veze? "Hajde", govori Breskva. "Izaberi." Callan osjea kao da mu je srce iskoilo iz grudi. Van, i kuca da ga svi vide. Ona ga gleda i kae: "Svidjet e ti se Joyce. Lijepa je." Callan kima. "ao mi je", ape mu. I stvarno joj je ao. Htjela je otii s Callanom. No Haley, koja se vratila u sobu i daje sve od sebe da smiri situaciju, dala joj je mig, a Nora je dovoljno pametna da shvati da mora izabrati velikog. Haley je laknulo. No mora proi u redu. Adn joj je sasvim jasno dao do znanja da se ove noi ne radi o njezinu poslu ve o njegovu. A imajui pred oima Ta Barreru koji

joj je osigurao novac da otvori ovo mjesto, vodit e rauna o obiteljskim poslovima Barrera. "Neka ti ne bude ao", govori Callan Nori. Ne ide s Joyce. Govori joj, "Bez uvrede, ali ne hvala", izlazi i stoji pokraj auta. Vadi svoj .22 i dri ga iza lea kada se nekoliko minuta kasnije zaustavlja auto i iz njega izlazi Sal Scachi. Obuen je leerno kalifornijski ali i dalje nosi one ulatene vojnike cipele. Digii i njihove cipele, misli Callan. Govori Scachiju da stane tamo gdje je i da ruke dri tako da ih on vidi. "Hej, to je strijelac", govori Scachi. "Ne brini se, Strijelac, Jimmy Breskva se ne mora brinuti zbog mene. Ono to Paulie ne zna..." Lagano boksne Callana u ali ispod brade i ulazi u kuu. Silno je sretan to je ovdje jer je nekoliko posljednjih mjeseci proveo odjeven u zeleno radei u nekoj CIA-inoj operaciji nazvanoj Kerber. Scachi s timom ljudi iz ostalih agencija postavlja tri radiotornja u jebenoj kolumbijskoj dungli, zatim ih nadgleda da se uvjeri kako ih komunistiki gerilci nee sruiti. Sada se mora uvjeriti da e se Breskva spojiti s Adnom Barrerom. to ga podsjea... Okree se i obraa Callanu. "Hej, deko! Doi e nekoliko Meksikanaca", govori Scachi. "Uini mi uslugu - pazi da ih ne ubije." Smije se i odlazi u kuu. Callan ponovo gleda u svjetlo gore na prozoru.

Breskva je estoko obrauje. Nora ga pokuava usporiti, smekati, pokazati mu zgodne polagane stvari koje ju je Haley nauila, ali to ga ne zanima. Ve mu se digao od pobjede tamo dolje. Baca je na krevet licem prema dolje, naglo joj skida haljinu i gaice i ubacuje se unutra. "Osjea ovo, ha?" kae. Osjea. Boli. Velik je, a ona jo nije ni priblino dovoljno vlana. On skae po njoj, tako da mora osjetiti. Osjea da podvlai ruke ispod nje i trga joj grudnjak. Poinje joj vrsto stiskati grudi i isprva mu je pokuala objasniti i rei mu, ali tada osjeti daje obuzimaju bijes i prezir. Najradije bi mu rekla: Ajde uivaj, pa bol izbacuje iz sebe u krikovima koje on krivo tumai kao ugodu i zato je nabija jo jae. Ona se sjetila da ga stisne da svri, ali on ga vadi. "Nemoj mi prodavati te kurvinske trikove." Okree je i zajai ju. Stie joj grudi i zatim stavlja pimpek izmeu njih i gura ga gore prema njezinim ustima. "Pui ga." Ona ga pui. Pui ga onoliko koliko joj omoguuje dok kao klip motora ide unutra i van jer eli da se to zavri. On ionako glumi u vlastitom porniu, tako da je ubrzo gotovo. Vadi kurac, pumpa ga i prazni se po njezinu licu.

Zna to eli. I ona je gledala filmove. Zato uzima malo toga na prst, srkne u usta i gleda ga u oi dok uzdie: "Mmmmrnmr I vidi ga kako se smijei. Kad Breskva ode, odlazi u kupaonicu, etka zube dok joj desni ne prokrvare i grglja Listerine po ustima cijelu minutu prije nego to ga ispljune. Dugo stoji pod gotovo vrelim tuem, zatim oblai ogrta, odlazi do prozora i gleda van. Vidi onog zgodnog, srameljivog, naslonjen je na auto. Voljela bi kad bi mogao biti njezin deko.

DRUGI DIO KERBER

4 Meksiki trampolin
Tko ima brodove? Tko ima avione?

Malcolm X Guadalajara Meksiko 1984. Art Keller gleda DC-4 kako se sputa. On i Ernie Hidalgo sjede u autu na strmoj obali koja se nadvija nad zranu luku Guadalajara. Art nastavlja gledati kako meksiki federalesi pomau pri istovaru tereta. "ak se i ne trude promijeniti uniforme", kae Ernie. "Zato bi?" odgovara Art. "Na poslu su, je li tako?" Art je svoj dalekozor za nono gledanje usmjerio na teretno uzletite koje se postrance odvaja od glavne piste. Na blioj strani uzletita su brojni teretni hangari i nekoliko kuica koje slue kao uredi kompanijama za zrani prijevoz tereta. Kamioni su parkirani ispred hangara, a federalesi sanduke iz aviona unose u kamione. Govori Ernieju: "Je li ti ovo jasno?" "Smijeak molim", odgovara Ernie. Elektromotor njegove kamere zuji. Ernie je odrastao meu bandama u El Pasu, vidio je to je droga uinila u njegovu barriju i htio je neto poduzeti u vezi s tim. Zato je, kad mu je Art ponudio posao u Guadalajara, objeruke prihvatio. Sada pita: "A to mislimo da bi moglo biti u sanducima?" "Keksi 'Oreo'?" sugerira Art. "Djeje papue?" "Za jednu smo stvar sigurni da nije", govori Art. "Nije kokain, jer..." Zajedno zavravaju reenicu: "... u Meksiku nema kokaina!" Smiju se zajednikoj ali, ritualnom pjevu, sarkastinoj interpretaciji slubene reenice koju su uli od svojih efova u DEA-i. Prema pametnjakoviima u Washingtonu, avioni puni koke koji stiu tonije i ee od United Airlinesa, proizvod su Kellerove mate. Prevladava miljenje da je meksika trgovina drogom razbijena u danima Operacije Kondor. Tako govore slubeni izvjetaji, tako govori DEA, tako govori Ministarstvo vanjskih poslova i tako govori dravni tuitelj i nikome od navedenih ne treba Art Keller da izmilja matarije o meksikim "kartelima" droge. Art zna to govore o njemu. Da postaje prava napast jer ispaljuje mjesene izvjetaje i pokuava stvoriti Federacin od aice seljaina iz Sinaloe koji su prije devet godina istjerani iz planina. Svima dosauje s grupicom Frito banditosa59 koji vercaju malo marihuane i moda malo heroina, a sve to treba shvatiti je da ulice Amerike razdire prava epidemija eracka, a kokain dolazi iz Kolumbije, ne iz prokletog Meksika. ak su i Tima Taylora poslali iz Ciudad de Mxica da mu kae neka vie zavee. ovjek odgovoran za kompletnu DEA-inu operaciju u Meksiku okupio je Arta, Ernieja Hidalga i Shaga Wallacea u stranjoj sobi ureda DEA-e u Guadalajari i rekao, "Nema nas tamo gdje je akcija. Vi se, deki, morate s time suoiti umjesto da izmiljate" "Nita ne izmiljamo", ree Art. "Gdje je dokaz?" "Radimo na tome."

"Ne", ree Taylor. "Ne radite na tome. Nema niega na emu biste radili. Dravni tuitelj Sjedinjenih Drava izvijestio je Kongres" "Proitao sam govor."

_____________________________
59 Frito bandito - crtana maskota za ips Frito od 1967. do 1971., koji je u reklamama za taj proizvod parodirao kliej "meksikog bandita" iz filmova.

"da je meksiki problem s drogom sveprisutan. Pokuavate li da prikaete AG kao budalu." "Mislim da mu to uspijeva i bez moje pomoi." "Potrudit u se da mu kaem to si rekao, Arthure", ree Taylor. "Nee, ponavljam nee, trkarati po Meksiku u potjeri za snijegom kojega nema. Jesmo li se razumjeli?" "Naravno", ree Art. "Ako mi itko pokua prodati meksiki kokain, ja samo trebam rei ne." Sada, tri mjeseca poslije, gleda nepostojee federa lese kako utovaruju nepostojei kokain u nepostojee kamione kojima e se kokain isporuiti nepostojeim lanovima nepostojeeg Federacina. To je zakon o nenamjernim posljedicama, misli Art dok gleda fe-deralese. Operacijom Kondor namjeravalo se ukloniti rak Sinaloe iz Meksika, ali umjesto toga postiglo se da se proirio po cijelom tijelu. A Sinaloancima treba odati priznanje - njihov odgovor na odlazak u dijasporu bio je jednostavno genijalan. Negdje na svom putu shvatili su da njihov glavni proizvod nije droga, da je to granica od tri tisue dvjesto kilometara koju dijele sa Sjedinjenim Dravama i mogunost da preko nje krijumare. Zemlja se moe spaliti, urod se moe zatrovati, ljudi se mogu raseliti, ali granica - granica ostaje. Proizvod koji vrijedi nekoliko centi na jedan centimetar od njihove strane granice vrijedi tisue samo jedan centimetar s druge strane. Proizvod - usprkos DEA-i, dravi i meksikoj vladi - je kokain. Federacin je sklopio vrlo jednostavan i unosan ugovor s kartelima Medelln i Cali: Kolumbijci plaaju tisuu dolara za svaki kilogram kokaina koji im Meksikanci mogu sigurno isporuiti unutar Sjedinjenih Drava. Dakle, u osnovi, Federacin je prestao s poslom oko uzgoja droge i prebacio se na posao transporta. Meksikanci preuzimaju poiljku koke od Kolumbijaca, transportiraju je do postaja du granice, prebacuju je na sigurna mjesta u SAD-u, a zatim je vraaju Kolumbijcima i uzimaju svojih tisuu dolara za kilogram. Kolumbijci je prebacuju do svojih laboratorija i prerauju u crack. A to sranje je na ulicama tjedan - nekad samo nekoliko dana - nakon izlaska iz Kolumbije. Ne kroz Floridu - DEA se tim putovima povlaila poput teglee mazge - ve kroz zaboravljena meksika "stranja vrata". Na kojima se Federacin, razmilja Art - apsolutno, bez sumnje mora pojaviti preko noi. Ali kako? pita se. ak i on mora priznati da postoji- veliki problemi u toj teoriji. Kako ispod dometa radara letjeti avionom iz Kolumbije do Guadalajare, preko podruja

Srednje Amerike koje je prepuno ne samo DEA-e nego, zahvaljujui prisutnosti komunistikog sandinistikog reima u Nikaragvi, i CIA-e? pijunski sateliti, AWACSa'" - nijedan ne registrira te letove. A zatim, tu je i problem s gorivom. Jedan DC-4, kao i ovaj koji upravo gleda, nema kapacitet goriva da takav let obavi u komadu. Morao bi sletjeti i napuniti gorivo. Ali gdje? ini se nemogue, kao to su mu to njegovi efovi veselo naglasili. Da, dobro, moda nije mogue, misli Art. Ali avion je tamo, krcat kokainom. Stvaran koliko i epidemija cracka koja uzrokuje toliko boli u amerikim getima. Zato znam da to radi, misli Art dok gleda avion, samo ne znam kako to radi. Ali saznat u. I onda u dokazati. "to je ovo?" pita Ernie. Crni Mercedes zaustavlja se pokraj uredske kuice. Izvlae se neki federalesi i otvaraju stranja vrata auta. Visok, mrav ovjek u crnom odijelu izlazi. Art vidi ar cigare dok ovjek prolazi kroz kordon federalesa i ulazi u ured. "Pitam se je li to on", pita Ernie. "Tko?" "Sam mitski M-l", kae Ernie. 'M-l' je meksiki nadimak za nepostojeeg efa nepostojeega Federacina. Obavjetajni podaci koje je Art uspio prikupiti u godinu dana govore da je Federacin koji vodi M-f, kao Cezarova Galija, podijeljen na tri dijela: Zaljevske drave, Sonoru i Baju. Zajedno pokrivaju granicu sa Sjedinjenim Dravama. Svakim od ta tri podruja upravlja Sinaloanac koji je u Operaciji Kondor istjeran sa svojega zaviajnog podruja, a Art je uspio otkriti imena sve trojice. Zaljev: Garca brego. Sonora: Chalino Guzmn, poznat kao El Verde, "Zeleni". _________________________________
60 AW ACS (Airborne Warning And Control System) - letei centar za rano otkrivanje protivnikih letjelica i kontrolu zranog prometa.

Baja: Guero Mndez. Na vrhu tog trokuta, sa sjeditem u Guadalajari: M-l. Ali nije im poznato ni ime ni lice. Ali ti e to saznati, zar ne? pita Art sam sebe. Ima predosjeaj u elucu tko je patrn Federacina. Ti si mu pomogao da doe na poloaj. Kroz svoj dalekozor za nono gledanje Art viri u mali ured, fokusira se na ovjeka koji sada sjedi za radnim stolom. Nosi konzervativno crno poslovno odijelo, bijelu koulju otkopanu na vratu, bez kravate. Njegova crna kosa, proarana s malo srebra, zaeljana je ravno unatrag. Na njegovu uskom tamnom licu poigrava tanki brk, a pui tanku, smeu cigaru.

"Pogledaj ih", govori Ernie. "Ponaaju se kao da je to papinski posjet. Hou rei, ovog tipa nisam nikad prije vidio, a ti?" "Ne", govori Art dok odlae dalekozor. "Nisam." Svakako ne ve devet godina. Ali To se nije puno promijenio. Althea spava kad se Art vraa kui u njihovu unajmljenu kuu u etvrti Tlaquepaque, u zelenom predgrau s obiteljskim kuama, buticima i pomodnim restoranima. Zato ne bi spavala, misli Art. Tri su sata ujutro. Posljednja dva sata proveo je nad aradom praenja M-l da otkrije njegov identitet. No, to je ipak vjeto obavljeno, misli Art. On i Ernie bili su daleko iza crnog Mercedesa dok je izlazio na autocestu koja je vodila natrag u centar Guadalajare. Pratili su auto kroz staru etvrt Centro Histrico i preko raskrija trgova - Plaze de Armas, Plaze de la Liberacin, Plaze de la Rotonda de los Hombres i Plaze Tapatia - u ijem je sreditu katedrala. Zatim u modernu poslovnu etvrt, pa natrag van prema predgrau gdje se Mercedes napokon zaustavio ispred auto-salona. Uvoz iz Njemake. Luksuzni automobili. Stajali su blok kua daleko i ekali. To je uao u ured, zatim nakon nekoliko minuta izaao sa setom kljueva i uao u novi Mercedes 510 - ovaj put bez vozaa, bez strae. Pratili su ga do bogate etvrti s vrtovima gdje je To uao na prilaz, izaao iz auta i otiao u kuu. Jo jedan poslovni ovjek koji dolazi kui nakon to je radio do kasno u no. Dakle, razmilja Art, ujutro u proi novu arau, unoenje auto-salona i njihovih adresa u sustav koji bi trebao otkriti identitet naeg neotkrivenog M-l. Miguel ngel Barrera. To ngel. Art odlazi u dnevnu sobu, otvara ormari s piem i toi si Johnnie Walker Black. Ispija pie i ide niz hodnik. Gleda svoju djecu. Cassie ima pet i slii, hvala Bogu, svojoj majci. Michaelu su tri i isto je na Altheu, iako je vre Artove grae. Althea je presretna to su oba djeteta, zahvaljujui meksikoj domaici i meksikoj dadilji, na putu da postanu dvojezini. Michael vie ne trai kruh, trai pari; voda je postala agua. Art na prstima ulazi svakome u sobu, njeno ih ljubi u obraz i zatim se vraa kroz dugaak hodnik, kroz glavnu spavau sobu do spojene kupaonice u kojoj dugo stoji pod tuem. Ako je Althie bila pukotina u Artovoj SSS doktrini, djeca su bila hidrogenska bomba. Istog trena kad je ugledao svoju tek roenu ker i zatim kako lei na Althienim rukama, znao je da je njegov oklop "sam sa sobom" raznesen u komade. Kad je stigao sin, nije bilo bolje, bilo je samo drugaije, gledati umanjenu verziju samoga sebe. I jedno bogojavljenje -jedini iskup grijeha to si imao loeg oca je da ti bude dobar. A bio je dobar. Njean, brian otac svojoj djeci. Vjeran, njean suprug svojoj eni. Veliki dio bijesa i gorine iz njegove mladosti je izblijedio, ostalo je samo ovo - ovo s Tiom Barrerom. Jer me je To iskoristio u danima Kondora. Iskoristio me da smakne svoje suparnike i da uspostavi svoj Federacin. Napravio me budalom, pustio me da mislim kako unitavam mreu droge, dok je sve to sam radio sluilo njemu kao pomo u uspostavi jedne vee i bolje.

Priznaj sam sebi, razmilja dok puta vreli tu po svojim umornim ramenima, zbog toga si doao ovamo. Zahtjev za odlazak na taj zadatak inio se udnim, zabit poput Guadalajare, osobito za junaka Operacije Kondor. Smaknue Don Pedra dovelo je njegovu karijeru pred uzlet. Iz Sinaloe je otiao u Washington, zatim u Miami, zatim u San Diego. Art Keller, udesni deko, u 33. Godini, najmlai RAC- agent u agenciji. Mogaoje birati slubu. Svi su bili iznenaeni kad je izabrao Guadalajaru. Svoju karijeru skrenuo je s brze pruge i iskoio iz tranica. Kolege, prijatelji, ambiciozni suparnici pitali su se zato. Art nije htio rei. ak ni samom sebi, zaista. Da ima nedovrenog posla. A moda bih ga takvim trebao i ostaviti, razmilja dok izlazi ispod tua, skida runik s draa i brie se. Bilo bi tako lako povui se i slijediti nain rada kompanije. Jednostavno privoditi sitne dilere marihuane koje ti Meksikanci ele izruiti, revno uruivati izvjetaje da meksiki napori u borbi protiv droge uredno teku (to bi bila dobra ala, s obzirom na to da meksiki avioni s herbicidom koje plaa SAD isputaju uglavnom vodu - oni zapravo zalijevaju marihuanu i urod maka) i sjediti i uivati ovdje na izletu. Nikakve istrage oko M-l, nikakva otkria oko Miguela Angela Barrer. To je prolost, razmilja. Neka ostane tamo. Ne mora poljubiti kobru. Da, mora. To te izjeda ve devet godina. Sva razaranja, sve patnje, sve smrti koje je donijela Operacija Kondor, sve to da bi To mogao uspostaviti svoj Federacin sa sobom na vrhu. Zakon o nenamjernim posljedicama, isto sranje. Bilo je to tono ono to je To namjeravao, to je planirao, to je uspostavio. Iskoristio te, nahukao kao psa na svoje neprijatelje, a ti si to izvrio. Zatim si o tome usta drao zatvorena. Dok su te slavili kao junaka, tapali te po leima, uzeli te u ekipu. Ti bijedni kukin sine, o tome se radilo, nije li? O tvojoj oajnikoj elji da te uzmu. Za to si prodao svoju duu. Sada misli da je moe otkupiti. Pusti sve - ima obitelj za koju se mora brinuti. Uvlai se u krevet pokuavajui da ne probudi Altheu, ali ne uspijeva. "Koliko je sati?" pita ona. "Skoro etiri." "Ujutro?" "Spavaj dalje." "U koliko ustaje?" "U sedam." "Probudi me", kae. "Moram ii u knjinicu." Izvanredni je student na Sveuilitu u Guadalajari gdje radi na postdoktorskoj disertaciji: Poljoprivredna radna snaga u predrevolucionarnom Meksiku - statistiki model. Zatim kae: "Hoe se malo maziti?" "etiri su sata."

"Nisam pitala za tono vrijeme i temperaturu", kae. "Pitala sam hoe li me povaliti. 'Ajde." Grli ga. Ruke su joj tople i za nekoliko sekundi je u njoj. To mu uvijek izgleda kao povratak kui. Kad je dola do klimaksa, hvata ga za stranjicu i vrsto ga gurne unutra. "Bilo je prekrasno, duo", govori. "Sada me pusti da spavam." On lei budan.

Ujutro, Art gleda slike aviona, federalesa kako istovaruju koku, zatim kako Tiu otvaraju vrata auta, pa kako To sjedi za radnim stolom u uredu. Zatim slua Ernieja koji ga izvjetava o onome to ve zna. "Uao sam u OCEP", govori Ernie mislei na Obavjetajni centar El Paso, kompjutersku banku podataka koja koordinira DEA-u, carinske i imigracijske informacije. "Miguel ngel Barrera je bivi dravni policajac Sinaloe, u stvari, tjelesni uvar samog guvernera. Jake veze s meksikim DFS-om. Sad uj ovo: Igrao je za nau ekipu - bio je jedan od dravnih murjaka koji su provodili Operaciju Kondor '77. Neki izvjetaji OCEP-a odaju mu priznanje da je sam samcat unitio operiranje heroinom u Sinaloi. Napustio je slubu i nakon toga nestao s OCEP-ova radara." "Nita nakon '75.?" pita Art. "Nada". odgovara1 Ernie. "Njegova pria nastavlja se ovdje u Guadalajari. On je vrlo uspjean poslovni ovjek. Vlasnik je aulo-salona, etiriju restorana, dviju stambenih zgrada i veeg broja nekretnina. Sjedi u upravi u dvije banke i ima jake veze u Vladi drave Jalisco i u Ciudad de Mexicu." "Nije ba profil cara droge", govori Shag. Shag je dobri stari deko iz Tucsona, vijetnamski veteran koji je preao iz vojne obavjetajne slube u DEA-u, i na svoj miran nain isto je toliko tvrd koliko i Ernie. Slui se svojim kaubojskim izrekama kako bi prikrio otroumnost, a mnogi dileri droge su sada u zatvoru jer su podcijenili Shaga Wallacea. "Dok ga ne vidi da nadgleda poiljku koke", govori Ernie pokazujui fotografije. "Moe li on biti M-l?" Art kae: "Postoji samo jedan nain da saznamo." Da, razmilja, uinismo jo jedan korak prema rubu litice. "Nee biti nikakve istrage o Barrerinoj povezanosti s kokainom", kae. "Je li jasno?" Ernie i Shag izgledaju pomalo zaprepateno, ali obojica kimaju. "Ne elim vidjeti nita u vaim biljekama, nikakve papire", kae. "Mi se samo borimo protiv marihuane. S tim u vezi, Ernie, radi na svojim meksikim izvorima, vidi pojavljuje li se igdje Barrerino ime. Shag, radi na avionu." "Sto je s praenjem Barrere?" pita Ernie. Art odmahuje glavom. "Ne elim ga uzbuivati prije nego to budemo spremni. Dovest emo ga u vezu. Radite na ulicama, radite na avionu, radite prema njemu. Ako je to ono prema emu sve to vodi." Ali, jebiga, misli Art. Zna da vodi. Serijski broj DC-4 je N-3423VX.

Shag se probija kroz zamrenu potjeru po papirima o holding korporacijama, preuzetim kompanijama i DBA-ima61. Trag zavrava na jednoj kompaniji za zrani prijevoz tereta pod imenom Servicios TursticosSETCO __________________________________
61 Skraenica od doing business as - pravni termin za kompanije u ijim dokumentima se ne pojavljuje stvarni vlasnik.

koja operira iz zrane luke Aguacate u Tegu-cigalpu u Hondurasu. Da netko izvozi drogu iz Hondurasa gotovo je isto toliko iznenaujue kao da netko prodaje hot dog na stadionu Yankeesa. Honduras, prva "banana republika", ima dugu i dobro poznatu povijest trgovine drogom koja see sve do prelaska u dvadeseto stoljee kad je zemlja bila potpuno u posjedu kompanija Standard Fruit i United Fruit. Kompanijama je sjedite bilo u New Orleansu, a gradski dokovi bili su u vlasnitvu neworleanske mafije koja je kontrolirala sindikate dokera, tako da ako su kompanije eljele da se njihove hondurake banane istovare, bilo im je bolje da brodovi ispod tih banana prevoze jo neto. Toliko je droge stiglo u zemlju u tim brodovima s bananama, da je u mafijakom slengu izraz za heroin postao banana. Honduraka registracija ne iznenauje, razmilja Art, i odgovara na pitanje gdje DC-4 puni gorivo. Vlasnici SETCO-a jednako tako bistre stvar. Dva partnera - David Nnez i Ramn Mette Ballasteros. Nnez je kubanski emigrant koji sada ivi u Miamiju. Nita udno u tome. Ono to je udno je to da je Nnez sudjelovao u Operaciji 40, operaciji CIA-e u kojoj su kubanski emigranti bili obuavani da se vrate i preuzmu politiku kontrolu nakon uspjeha invazije u Zaljevu svinja. Osim to Zaljev svinja, najoitije, nije bio uspjean. Neki deki iz Operacije 40 skonali su mrtvi na plai, drugi su otili pred streljaki vod. Oni sretni su se uspjeli vratiti u Miami. Nnez je bio jedan od tih sretnika. Art ne treba itati dosje Ramona Mettea Ballasterosa. Ve zna tu knjigu. Bio je kemiar gomerosima jo u danima procvata heroina. Izvukao se trenutak prije Kondora i vratio u zaviajni Honduras i uao u posao s kokainom. Pria se daje Mette osobno financirao udar kojim je nedavno svrgnut predsjednik Hondurasa. Okej, razmilja Art, ta dva tipa kao vode kompaniju. Veliki diler koke ima zrani put kojim se slui za prebacivanje koke u Miami. Ali najmanje jedan od SETCO-vih aviona leti u Guadalajaru, a to se ne slae sa slubenim opisom. Sljedei normalan korak bio bi da nazove ured DEA-e u Tegucigalpi u Hondurasu, ali to ne moe jer je zatvoren prole godine zbog "pomanjkanja posla". S Hondurasom i El Salvadorom sada se upravlja iz Guatemale, pa je Art sada na tragu Warrenu Farrar, RAC-u u Guatemala Cityu. "SIKO", kae Art. "to s njim?" pita Farrar.

"Nadao sam se da e mi ti rei", kae Art. Nastaje stanka, stanka koju bi Art najradije opisao dramskom, zatim I a nar govori: "Ne mogu se s tobom igrati oko toga, Art." Stvarno? udi se Art. Zato dovraga ne? Na godinu imamo samo oko osam tisua konferencija, tako da se moemo igrati oko tono takvih stvari. Zato ispaljuje: "Zato je zatvoren ured u Hondurasu, Warren?" "S im se zajebava, Art?" "Ne znam. Zato i pitam." Jer se pitam je li quid pro quo to Mette financira predsjedniki udar znailo da e nova vlada izbaciti DEA-u. Kao odgovor, Farrar sputa slualicu. Pa, puno ti hvala, Warren. to te toliko iznerviralo? Nakon toga, Art naziva Odjel za drogu u Ministarstvu vanjskih poslova, naziv toliko ironino zajedljiv da mu dolazi da se rasplae, jer mu na ljubazan, birokratski nain govore da ga mole da odjebe. Sljedee, Art naziva Odjel za vezu u CIA-i, iznosi svoj zahtjev i isto popodne dobiva povratni poziv. Ono to ne oekuje je povratni poziv od Johna Hobbsa. Osobno. Jednom prije, John Hobbs je bio na elu Operacije Feniks. Art ga je nekoliko puta izvjetavao. Hobbs mu je ak ponudio posao nakon to je u zemlji proveo godinu dana, ali prije toga mu je DEA domahnula i Art je otiao. Sada je Hobbs CIA-in ef odjela za Srednju Ameriku. Meni ima smisla, misli Art. Hladni ratnik ide tamo gdje je hladni rat. Neobavezno razgovaraju nekoliko minuta (Kako su Althea i djeca? Kako ti se svia u Guadalajari?), zatim Hobbs pita: "to moemo uiniti da ti pomognemo, Arthure?" "Pitao sam se moe li mi pomoi da saznam neto o kompaniji za zrani teret koja se zove SETCO", govori Art. "Vlasnik joj je Kainon Mette." "Da, moji ljudi su proslijedili tvoj zahtjev", kae Hobbs. "To e morati biti negativno, bojim se." "Negativno." "Da", kae Hobbs. "Jedno ne." Aha, nema banana, misli Art. Danas nemamo banana. Hobbs nastavlja: "Nemamo nita o SETCO-u." "Pa, hvala da si me nazvao." Zatim Hobbs pita: "to ima tamo dolje, Arthure?" "Imam samo neke radarske podatke", lae Art "da SETCO moda razvozi marihuanu uokolo." "Marihuanu." "Naravno", govori Art. "To je jedino to je ovih dana ostalo u Meksiku." "Pa, sretno s tim, Arthure", govori Hobbs. "ao mi je to ti nikako ne moemo pomoi." "Cijenim trud", kae Art.

Sputa slualicu pitajui se zato bi Kompanijin ef za latinskoamerike operacije odvojio vrijeme iz svog napornog dana u kojem pokuava svrgnuti sandiniste da ga osobno nazove i da mu lae. Nitko ne eli govoriti o SETCO-u, razmilja Art, ni moji kolege u DEA-i, ni Ministarstvo vanjskih poslova, ak ni CIA. Sva ta unutaragencijska abecedna juha ispisuje SSS. Sada si sam. Erniejev izvjetaj je gotovo identian. Izgovori ime Barrera bilo kojem od uobiajenih izvora i oni zaute. ak i najbrbljaviji cinkaroi dobiju gr eljusti. Barrera je jedan od najcjenjenijih poslovnih ljudi u gradu, osim to nitko nikad nije uo za njega. Zato, okani se toga, govori Art sam sebi. Ovo ti je prilika. Ne mogu. Zato ne. Jednostavno no mogu. Budi barem iskren. Okej. Moda mu jednostavno ne mogu dopustiti da pobijedi. Moda mu moram uzvratiti udarac. Da, osim to on udara tebe. A ak se ni no pojavljuje. Ne moe ga niti dotaknuti. Istina je - ne mogu prii Tiu. Zatim se dogaa najgluplja stvar. To prilazi njima. Pukovnik Vega, fedrale od ranga u Jaliscu i ovjek s kojim Art treba odravati vezu ulazi u Artov ured, sjeda i tuno govori: "Senor Keller, bit u iskren. Doao sam ovamo ljubazno ali odluno zamoliti vas - molim vas, prestanite s uznemirivanjem Don Miguela Angela Barrer." Zure jedan u drugoga, zatim Art govori: "Koliko god bih vam elio pomoi, pukovnie, ovaj ured ne provodi istragu nad senorom Barrerom. U svakom sluaju, koliko ja znam, ne provodi." Vie prema glavnom uredu: "Shag, vodi li ti istragu nad senorom Barrerom?" "Ne, gospodine." "Ernie?" "Ne." Art podie ruke u znak nemoi. "Senor Keller," kae Vega gledajui kroz vrata Erniea, "vai ljudi povlae Don Miguelovo ime naokolo na vrlo neodgovoran nain. Senor Barrera je cijenjen poslovni ovjek s puno prijatelja u vladi." "I, jasno, u Gradskoj pravosudnoj saveznoj policiji." "Vi ste Meksikanac, je li tako?" pita Vega. "Ja sam Amerikanac." Ali na to cilja? "Ali govorite panjolski?" Art kima. "Onda vam je poznata rije intocable", govori Vega ustajui na odlasku. Nedodirljiv. Nakon iznoenja tog pojma, Vega odlazi.

Ernie i Shag ulaze u Artov ured. Shag poinje govoriti, ali mu Ari signalizira da prestane i rukama pokazuje da svi izau. Slijede ga niz gotovo cijeli blok prije nego to kae, "Kako je Vega saznao da vodimo operaciju oko Barrer?" Ponovo u uredu, treba im tek nekoliko minuta da nau mali mikrofon ispod Artova radnog stola. Ernie kree da ga istrgne, ali ga Art hvata za zglob i zaustavlja ga. "Godilo bi mi pivo", govori Art. "A vama, deki?" Odlaze u bar u centru grada. "To je divno", govori Ernie. "U Americi, murjaci prislukuju loe momke. Ovdje, loi momci prislukuju murjake." Shag trese glavom. "Znai oni znaju sve to mi znamo." Pa, misli Art, oni znaju da sumnjamo da je To M-l. Znaju da nas je avion doveo do Nneza i Mettea. I znaju da nakon toga ni kurca ne moemo saznati. Onda, to ih uzbuuje? Zato alju Vegu da zatvori istragu koja nikamo ne vodi? I zato ba sada? "Okej", govori Art. "Emitirat emo im. Pustiti ih da misle da su nas stisnuli. Vi se, deki, neko vrijeme primirite." "to kani, efe?" Ja? Ja u dodirnuti nedodirljivog. U uredu, sa aljenjem kae Ernieju i Shagu da e morati zatvoriti istragu nad Barrerom. Zatim odlazi do telefonske govornice i zove Altheu: "Neu stii na veeru." "ao mi je." "I meni", kae. "Poljubi mi djecu za laku no." "Hou. Volim te." "I ja tebe."

Svaki ovjek ima svoje slabosti, razmilja Art, tajnu koja ga moe upropastiti. Barem ja to znam. Ja znam svoju, ali koja je tvoja, To? Art te noi ne uspijeva doi kui, ni sljedeih pet. Ja sam kao alkoholiar, razmilja Art. uo je lijeene pijance kako govore da hi se odvezli do duana s piem, cijelo vrijeme se zaklinjui da nee, zatim ulaze zaklinjui se da nee kupiti, zatim kupuju zaklinjui se da nee piti to to su upravo kupili. Zatim piju. Ja sam takav, misli Art, privezan za Ta kao pijanac za bocu. Zato, umjesto da ode kui, sjedi u autu na irokom bulevaru, parkiran blok i pol od Tova auto-salona i promatra ured kroz retrovizor. To sigurno prodaje mnogo automobila, jer je unutra do osam ili osam i trideset naveer, a zatim sjeda u auto i vozi se kui. Art sjedi na kraju njegove ceste, jedinog ulaza ili izlaza iz stambenog bloka, do ponoi ili jedan, ali To ne izlazi. Napokon, este noi, Art ima sree. To odlazi iz ureda u est i trideset i vozi se ne prema predgrau ve natrag prema centru grada. Art se dri podalje u prometnoj guvi, ali mu uspijeva pratiti Mercedes dok vozi kroz Centro Histrico i zaustavlja se pokraj tapas62 restorana.

Tri federalesa, dva policajca drave Jalisco i nekoliko tipova koji izgledaju kao agenti DFS-a vani su na strai, a na natpisu na vratima restorana pie CERRADO - zatvoreno. Jedan od federalesa otvara Tova vrata. To izlazi, a fedrale odvozi Mercedes kao da je uvar parkiralita. Policajac drave Jalisco otvara zatvorena vrata restorana i To ulazi. Drugi murjak Jalisca mae Artu da nastavi voziti. Art sputa prozor. "Htio bih neto prizalogajiti." "Privatna zabava." Aha, naravno, misli Art. Parkira auto dva bloka dalje, uzima Nikon aparat sa 70-300 objektivom i gura ga pod kaput. Prelazi ulicu i prolazi pola bloka, zatim skree lijevo u sporednu uliicu i ide dok ne procjeni da je stigao iza stranje strane zgrade prekoputa restorana, zatim skae i sputa protupoarne ljestve. Penje se po metalnim ljestvama pribijenim u ciglu dok se ne uspne preko tri kata do krova. __________________________
62 Tapas - svako toplo ili hladno malo jelo koje se posluuje, obino na anku, na zajednikom tanjuriu, bez prethodne narudbe, obino im se narui pie.

DEA i RAC ne bi trebali raditi takve stvari - oni bi trebali biti uredska stvorenja, odravati vezu sa svojini meksikim kolegama. Ali kad vidim koliko meksikih kolega stoji prekoputa i uva moju metu, razmilja Art, odravanje veze nee uspjeti. Saginje se i prelazi na drugu stranu krova, zatim lei iza niskog parapeta koji zaokruuje zgradu. Posao praenja dobro se odraava na raunu za kemijsko ienje, razmilja dok se prua po prljavom krovu, postavlja objektiv na parapet i usmjerava ga na restoran, a ne moe ga ni platiti karticom. Priprema se za ekanje, ali ne mora dugo ekati da se parada automobila zaustavi uz Talaverin tapas restoran. Dril je isti - policija Jalisca stoji i straari dok federalesi izigravaju uvara parkiralita, a veliki igra u meksikoj trgovini droge izlazi i ulazi u restoran. To je kao holivudska premijera za zvijezde droge. Garca brego, ef zaljevskog kartela, izlazi iz svog Mercedesa. Postariji ovjek srebrne kose, podrezanih brkova i u sivom poslovnom odijelu izgleda otmjeno. Guero Mndez, Baja kartel, izgleda kao narko-kauboj, to i je. Njegova duga, plava kosa odatle nadimak Guero, "Blondi" - visi ispod kaubojskog eira. Nosi crnu svilenu koulju, otkopanu do pojasa, crne svilene hlae i crne kaubojske picaste izme s kapicom od srebra. Chalino Guzmn izgleda vie kao seljak, to i je, u loe krojenom starom sakou, hlaama koje ne odgovaraju sakou i zelenim izmama. Isuse, razmilja Art, ovo je jebeni sastanak u Apalachinu53, osim to ovi deki ne izgledaju previe zabrinuto zbog uplitanja policije. To bi bilo kao da se kumovi obitelji Cimino, Genovese i Colombo skupljaju na sastanku pod straom FBI-a. Osim to, kad bi to bila sicilijanska mafija, nikad ne bih mogao prii tako blizu. Ali ovi deki su spokojni. Misle da su sigurni. I vjerojatno nisu u krivu.

Ali Art se pita, zato ovaj restoran? To je vlasnik desetak restorana u Guadalajari, ali Talavera nije jedan od njih. Zato ne bi odrao ovaj sastanak na vrhu u jednoj od svojih rupa? Mislim da to skida svaku sumnju da je To M-l. __________________________________
63 Povijesni sastanak efova mafijakih obitelji odran u studenom 1957. u Apalachinu u dravi New York. Sastanak je privukao panju policije koja je upala na njega i uhitila vie od ezdeset efova podzemlja.

Promet tamo dolje prestaje, a Ari se priprema za dugotrajno ekanje. Ne postoji kratka meksika veera, a ti deki vjerojatno imaju dnevni red. Boe, to bih sve dao da tamo imam mikrofon. Vadi okoladicu Kit Kat iz depa na hlaama, odmata je, lomi dva reda i ostatak vraa, ne znajui kad e ponovo biti u prilici neto pojesti. Zatim se prevre na lea, a da mu bude toplije, stavlja ruke u kri na prsa i drijema, odradi sat-dva loeg sna, a onda ga bude vrata automobila i glasovi. Predstava poinje. Ponovo se prevre i vidi ih kako svi izlaze na plonik. Ako ne postoji neto kao Federacin, razmilja, izvode jako dobru imitaciju toga. Sasvim su besramni, svi stoje na ploniku, smiju se, rukuju se i jedan drugom pripaljuju kubanske cigare dok ekaju da im federatesi uvari parkiralita dovezu aute. Sranje, misli Art, gotovo da mogu osjetiti prekomjerni miris dima i testosterona. Atmosfera u zraku naglo se mijenja kad izlazi djevojka. Oaravajua je, misli Art. Mlada Liz Taylor, ali maslinaste koe i crnih oiju. I dugih trepavica kojima trepe svim mukarcima dok jedan stariji mukarac koji je vjerojatno njezin otac, stoji na vratima, nervozno se smjeka i gomerosima odmahuje adis. Ali oni ne odlaze. Guero Mndez je potpuno zaokupljen djevojkom. ak je skinuo svoj kaubojski eir, primjeuje Art. Moda ti to nije najbolji potez, Guero, bar dok ne opere kosu. Ali Guero se klanja - stvarno klanja - svojim eirom mete po ploniku i smijei se djevojci. Njegovi srebrni zubi blijete pod ulinom rasvjetom. Aha, Guero, to e je oboriti, misli Art. To spaava djevojku. Prilazi, gotovo oinski stavlja ruku na Guerovo rame i lagano ga odvodi prema njegovu autu koji je upravo stigao. Grle se i izvode svoju predstavu opratanja, a Guero preko Tova ramena gleda djevojku prije nego to ue u auto. To je iskrena ljubav, misli Art. Ili barem iskrena pouda. Zatim odlazi brego, s dostojanstvenim rukovanjem umjesto zagrljaja, a Art gleda kako se To vraa do djevojke, saginje se i ljubi joj ruku. Francusko vitetvo. Pita se Art. Ili... Ne... Ali Art kod Talavere veera sljedei dan. Djevojci je ime Pilar i, bez sumnje, ona je Talaverina kerka.

Sjedi odostraga u separeu, pretvarajui se da ui iz udbenika, svako malo izvodi samosvjesni pokret bokom podiui pogled ispod dugih trepavica da vidi tko je moda promatra. Svaki frajer u restoranu, misli Art. Ne izgleda kao da joj je petnaest, osim po preostalom tragu djejeg sala i fino mladenaki napuenih, prerano popunjenih usta. Pa iako se zbog toga pomalo osjea kao pedofil, Art ne moe a da ne primijeti da ima tijelo koje je svakako vrlo postadolescentno. Jedina stvar koja Artu odaje da joj je petnaest je rasprava koju trenutno vodi sa svojom majkom koja sjedi u separeu i glasno je nekoliko puta podsjea da joj je tek petnaest. A papa uznemireno podie pogled svaki put kad se vrata otvore. Kog vraga je tako nervozan? pita se Art. Zatim saznaje. To ulazi kroz vrata. Art je leima okrenut vratima, a To prolazi tono iza njega. ak ne primjeuje ni svog davno izgubljenog neaka, misli Art, toliko je usredotoen na djevojku. A u ruci nosi cvijee - tako mi Boga, svojim dugim tankim prstima stee cvijee - i tako mi Boga, ispod druge ruke nosi kutiju slatkia. To je doao udvarati se. Sada je Artu jasno zato je Talavera toliko uzbuen. Zna da je Miguel ngel Barrera naviknut na droit de seignew ruralne Sinaloe, prema kojem djevojke njezine dobi i mlae rutinski defloriraju glavni gomerosi. A to je ono to ih zabrinjava. Da e taj moni ovjek, taj oenjeni ovjek, njihovu dragocjenu, prekrasnu, djeviansku kerku pretvoriti u

_____________________
64 Pravo prve noi.

svoju ljubavnicu, iskoristi i nakon toga odbaci, uniti joj reputaciju i priliku za dobru udaju. I ne postoji ba nita to se u pogledu toga moe uiniti. To nee silovati djevojku, Art to zna. Nee je uzeti silom. To se moe dogoditi tamo u brdima Sinaloe, ali nee se dogoditi ovdje. Ali ako ga prihvati, ako dobrovoljno ode s njim, roditelji su bespomoni. Ali koja se petnaestogodinja glava ne bi uzbudila zbog panje koju joj iskazuje bogat i moan ovjek? Ta klinka nije glupa - zna da su to sada cvijee i slatkii, ali moglo bi postati nakit i odjea, putovanja i odmori. Stoji na vrhu duge, ali s mjesta na kojem stoji ne vidi dolje - da e jednog dana nakit i odjea ponovo postati cvijee i slatkii, a zatim nee vie biti ni to. To je leima okrenut Artu koji ostavlja neto pesosa na stolu, ustaje to tie moe, odlazi do anka i plaa raun. Razmilja: Tebi, To, ona moda izgleda kao neto mlado i nepoznato. Meni nalikuje na trojanskog konja.

U devet te veeri Art oblai traperice i demper i odlazi u kupaonicu gdje se Althea tuira. "Duo, moram izai." "Sada?" "Aha." Prepametna je da bi pitala kamo ide. Ona je ena murjaka, s njim je u DEA-i posljednjih osam godina, zna dril. Ali iako zna, ne prestaje se brinuti. Otvara klizna vrata i ljubi ga na rastanku. "Pogaam da ne trebam ekati?" "Dobro pogaa."

to to radi? pita se dok se vozi prema Talaverinoj kui u predgrau. Nita. Neu piti. Nalazi adresu i zaustavlja se pola bloka dalje na suprotnoj strani ulice. To je mirna etvrt, solidna etvrt srednje klase, s dovoljno uline rasvjete da prui sigurnost, nedovoljno da bude nametljiva. Sjedi na svom mjestu u tami i eka. Tu no i sljedee tri. Svaku veer je tamo kad se obitelj Talavera vraa kui iz restorana. Svjetlo se pali na katu, zatim se malo kasnije gasi kad Pilar odlazi na spavanje. Art eka jo pola sata i zatim odlazi kui. Moda si u krivu, razmilja. Ne, nisi. To dobiva ono to eli. etvrte noi ba kad se Art sprema kui, niz ulicu dolazi Mercedes, gasi svjetla i zaustavlja se ispred Talaverine kue. Uvijek galantan, razmilja Art, To alje auto s vozaem. Ne taksi za ovu maloljetnu pikicu. To je tako jadno, razmilja dok gleda Pilar kako izlazi na prednja vrata i urno sjeda na stranje sjedalo auta. Art pritie gas, zatim odlazi. Auto se zaustavlja ispred luksuzne kue na brdacu u zapadnom predgrau. To je fina, mirna etvrt, prilino nova. Samostalne stambene jedinice gnijezde se medu stablima jacarande, zatitnog znaka grada. Artu je adresa novost, nije meu imovinom za koju zna da pripada Tiu. Kako slatko, misli Art, novopeeno ljubavno gnijezdo za novopeenu ljubav. Tiov auto je ve tamo. Voza izlazi i otvara vrata Pilar. To je eka na vratima i uvodi je u kuu. Jedno su drugom u zagrljaju i prije nego to se vrata zatvore. Boe, razmilja Art, da ja jebem petnaestogodinju djevojku barem bih navukao zastore. Ali ti misli da si siguran, je li tako, To? A najopasnije mjesto na svijetu Je ono na kojem si siguran.

Vraa se do La Case del Amor (kako ju je nazvao) kasno tog jutra kad zna da e To biti u uredu, a Pilar, no, hm, u koli. Odjeven je u radniki kombinezon u kojem obino radi u svom vrtu i nosi kare za podrezivanje. Zapravo, u vrijeme izvianja ak i ree

nekoliko nepravilnih grana jacarande, pamtei tonove vanjskih boja i boju buke, poloaj telefonskih vodova, prozora, bazena, wellnessa, svih vanjskih zgrada.

Tjedan dana kasnije, nakon to je otiao u eljezariju i u trgovinu maketama i nakon to je u San Diegu nazvao duan s tehnikom robom koji isporuuje potom, vraa se odjeven u isto i ree jo nekoliko grana na putu prema pedantno zasaenom grmlju u kojem e uati ispred zida spavae sobe. Svia mu se ta pozicija, ne zbog poude radije bi da ne uje taj dio - ve zato to telefonski vodovi ulaze u spavau sobu. Iz depa vadi mali odvija ravne glave i, paljivo kao kirurg, nadie sasvim mali otvor iza aluminijskog okna. Umee siunu bubu FX-101 u otvor, iz, depa vadi malu tubu s izolacijskim sredstvom i njime ponovo peati otvor, zatim uzima boicu sa zelenom bojom koja tono odgovara originalnoj boji i, tankim kistom za bojenje maketa aviona, ponovno boji izolacijsko sredstvo. Lagano pue da osui boju, zatim se naginje unatrag da procijeni svoj rad. Bubu, ilegalno i neovlateno nabavljenu, isto je tako nemogue otkriti. FX-101 moe registrirati bilo koji zvuk u krugu od deset metara i emitirati ga u dodatnih ezdeset, a to Artu osigurava pokretljivost. Odlazi izvan kompleksa do kanalizacijskog otvora. Vadi napravu u kojoj je prijemnik i magnetofon koji se ukljuuje na zvuk govora pa je ljepljivom trakom uvruje na poklopac otvora. Dalje e to biti samo pitanje etnje, vaenje jedne kasete i stavljanje nove. Zna da e to biti metoda pokuaji-pogreke, ali treba mu samo nekoliko pogodaka. Tiu e La Casa del Amor uglavnom sluiti kao mjesto za susrete s Pilar, ali e se sluiti i telefonom. Moda e tu luksuznu kuu koristiti i za sastanke. ak ni najoprezniji kriminalac, Artu je to poznato, ne moe odvojiti posao od privatnog ivota. Naravno, priznaje, ne moe ni ti. Lae Ernieju i Shagu. Sada zajedno odlaze na tranje. Prividno, Artov je zadatak odrati ekipu u formi, ali u stvarnosti to im je paravan za razgovore koje ne mogu obaviti u uredu. Teko je prislukivati metu u pokretu, osobito na otvorenim plaama u centru Guadalajare i zato se svaki dan prije ruka presvlae u trenirke i tenisice i odlaze na tranje. "Imam jednog PD-a", govori im. Povjerljivog dounika. Nije mu ugodno to im lae, ali to je zbog njihove osobne zatite. Ako ovo krene po zlu, kao to gotovo da i mora, eli sve primiti na svoja ramena. Ako ti deki znaju da nelegalno prislukuje, prema propisima su obvezni prijaviti ga svojim nadlenima. U suprotnom, prikrivaju "saznanje o krivnji" to bi im unitilo karijere. Zna da ga oni nikad ne bi cinkali, zato izmilja povjerljivog dounika. Neki izmiljeni prijatelj, misli Art: Barem je dosljedno -nepostojei dounik za nepostojeu koku. i tako dalje... "To je odlino, efe", kae Ernie. "Tko" "Oprosti", kae Art. "Jo je rano. Zasad samo hodamo." Shvaaju. Veza s dounikom je kao veza sa suprotnim spolom. Nabacuje se, zavodi, iskuava. Kupuje im darove, govori im koliko ih treba, ne moe ivjeti bez njih. A ako i odu s tobom u krevet, o tome ne govori ak - osobito ne - ni dekima u svlaionici.

U najmanju ruku ne dok to nije gotova stvar, a kad to postane svima poznato, uglavnom je ve ionako na putu prema kraju. Dakle, Artov dan postaje ovakav: odrauje svoje sate u uredu, ide kui, kasno nou odlazi od kue pronai vrpcu od toga dana, zatim se vraa kui i presluava je u svojoj radnoj sobi. To se nastavlja sljedea dva beskorisna tjedna. Ono to uje veinom je ljubavni razgovor, razgovor o seksu, dok To snubi svoju mladu inamoratu i postupno je poduava profinjenijim nainima voenja ljubavi. Veinu toga Art brzo premotava, ali shvaa to se dogaa. Pilar Talavera brzo odrasta dok To uvodi neke zanimljive, fine note u ljubavnu glazbu. Dobro, zanimljive ako se bavi takvim stvarima, a Art se njima zasigurno ne bavi. Zapravo, tjeraju ga na povraanje. Bila si zloesta curica. Jesam? Da, i treba te kazniti. To je zajedniko svim prislukivanjima - uje toliko sranja koja nikad nisi elio uti. Zatim, iako rijetko, rua na hrpi gnoja. Jedne noi Art donosi svoju vrpcu kui, toi si viski i pijucka ga dok presluava bolesno razvlaenje od te veeri i uje Ta kako potvruje isporuku "tri stotine vjenanica" na jednu adresu u Chula Visti, podruju smjetenom izmeu San Diega i Tijuane. Sad kad je tu, razmilja Art, to e s njom uiniti? SOP zahtijeva da informaciju preda svojim meksikim kolegama i istovremeno DEAinu uredu u Ciudad de Mexicu, da je prenese u ured u San Diegu. No, ako je predam meksikoj strani, odlazi ravno Tiu, a ako je predam Timu Tayloru, samo e ponoviti slubenu reenicu da nema "vjenanica" koje se kreu Meksikom. I zahtijevat e da sazna tko je moj dounik. to mu ba i neu odati. Raspravljaju o tome na jutarnjem tranju. "Sjebani smo", govori Ernie. "Ne, nismo", odvraa Art. Vrijeme je za novi korak prema rubu litice. Nakon ruka odlazi iz ureda i ide u telefonsku govornicu. U Americi, razmilja, kriminalci se moraju uljati i sluiti se govornicama. Ovdje su to murjaci. Naziva jednog znanca iz narkojedinice policije San Diega. Russa Dantzlera upoznao je prije nekoliko mjeseci na nekoj meuagencijskoj konferenciji. inilo se da je pristojan tip, igra. Da, a ono to mi sada treba je pravi igra. S dijamantima. "Russ? Art Keller, DEA. Popili smo nekoliko piva, kad je to bilo, prolog srpnja?" Dantzler ga se sjea. "to je novo, Art?" Art mu govori.

"Moda je to sranje", dovrava, "ali mislim da nije. Moda se eli ukljuiti." Naravno da se eli ukljuiti. I ne postoji nita to javni tuitelj Sjedinjenih Drava ili Ministarstvo vanjskih poslova ili cijela federalna vlada moe u vezi s tim. Ako federalci pritisnu policiju San Diega, policija San Diega e im jednostavno rei neka se jebu neim nazubljenim. S dunim potovanjem prema policijskim pravilima ponaanja, Dantzler pita: "to ti eli od mene?" "Dri me izvan toga i dri me oko toga", odgovara Art. "zaboravi da sam ti dao podatak i ne zaboravi mi dostaviti svaki obavjetajni podatak do kojeg doe." "Dogovoreno", govori Dantzler. "Ali treba mi osiguranje, Art. Samo za sluaj da si zaboravio kako stvari funkcioniraju u demokraciji koja vrlo savjesno titi prava svojih graana." "Imam PD-a", lae. "Primljeno." Ne trebaju vie nita rei. Dantzler e informaciju prenijeti jednom od svojih deki koji e je prenijeti jednom od svojih PD-a koji e se zatim okrenuti i dostaviti je Dantzleru koji e je prenijeti sucu i ubrzo - osnovana sumnja. Sljedeeg dana, u dogovoreno vrijeme, Dantzler zove Arta iz telefonske govornice i urla: "Tristo kila kokaina! To na ulici vrijedi est milijuna dolara! Art, pobrinut u se da dobije duno priznanje!" "Zaboravi da sam ti ita dao", govori Art. "Samo zapamti da mi duguje."

Dva tjedna poslije i policija El Pasa duguje Artu zbog zapljene lepera punog kokaina. Mjesec dana nakon toga Art odlazi do Russa Dantzlera s jo jednom informacijom o kui u Lemon Groveu65. Racija koja je uslijedila donosi nitavnih dvadeset pet kilograma kokaina. K tome i etiri milijuna dolara u gotovini, tri aparata za brojenje novca i hrpe zanimljivih dokumenata u kojima su i bankovni odresci. Bankovni odresci su tako zanimljivi da, nakon to ih Dantzler odnosi na savezni sud, sudac zamrzava daljnjih petnaest milijuna dolara efektive koja je na nekoliko imena poloena u pet banaka u okrugu San Diego. Iako nijedno ime nije Miguel Angel Barrera, svaki peni od tog novca pripada bilo njemu, bilo lanovima kartela koji mu plaaju proviziju za uvanje svoje imovine. A Art kroz telefonski promet uje kako nitko od njih nije previe sretan. Nije ni Tim Taylor.

_____________________________
65 Lemon Grove - gaj limuna.

ef DEA-e gleda faksiranu kopiju San Diego Union Tribunea, iji naslov vriti: VELKA ZAPLJENA DROGE U VONJAKU, s aluzijom na "Federacin", i drugi faks iz ureda JT-a koji vriti: Koji kurac se dogaa? Naziva Arta.

"Koji kurac se dogaa?!" dere se. "Na to misli?" "Jebemti, znam to radi!" "Onda hou da se ukljui." "Ima PD-a! I to gura preko drugih agencija i jebemti, Arthure, bolje bi ti bilo da nisi ti taj od kojega je to sranje procurilo u novine!" "Nisam", odgovara Art istinu. Ja to putam u druge agencije kako bi to oni pustili novinama. "Tko je PD?" "Ne postoji PD", odgovara Art. "Ja nemam nita s tim." Aha, osim to tri tjedna poslije policiji L.A.-a omoguava zapljenu od stotinu kilograma u Hacienda Heightsu. Murjaci iz Arizone zaustavljaju leper sa sto sedamdeset pet kilograma koji se kotura po I-10.66 Policija iz Anaheima provaljuje u kuu i plijeni robu u vrijednosti od deset milijuna. Svi poriu da su ita saznali od njega, ali svi ponavljaju njegovo evanelje: La Federacin, La Federacin, La Federacin, neprestano, do beskraja, amen. ak i RAC iz Bogte stie do oltara.

Jednog dana Shag odgovara na telefon, slualicu dri pritisnutu na prsa i govori Artu: "To je Glavni, osobno. Direktno iz prvih redova Rata protiv droge." Jo prije dva mjeseca, Chris Conti, RAC u Kolumbiji, ne bi svog starog prijatelja Arta taknuo ni poslovinim tapom. Ali sada je ak i Conti oito postao religiozan. "Art," govori, "naiao sam na neto to bi te, mislim, moglo zanimati." "Dolazi ovamo gore?" pita Art. "Ili hoe da ja doem dolje?" _________________________________
66 Interstate-10 - cesta koja povezuje Cali (pokraj Los Angelesa) s mnogim gradovima prema istoku SAD-a.

"Zato ne na pola puta? Jesi u posljednje vrijeme bio u Kostariki?" Ono to eli rei je da ne eli da Tim Taylor ili bilo tko drugi sazna da se sastaje s Artom Kellerom. Sastaju se u Queposu. Sjede na plai u sjenici od palminog lia. Conti dolazi nosei darove; po grubom stolu iri brojne bankovne odreske. Odresci odgovaraju priznanicama bankovnih ekova iz Bank of America u San Diegu koji su zaplijenjeni u posljednjoj raciji. Dokumentirani dokaz koji povezuje Barrerinu organizaciju s kolumbijskim kokainom. "Gdje si ih nabavio?" "Iz banaka u gradiima u Medellinu." "Pa, hvala, Chris." "Nisi ih dobio od mene." "Naravno da nisam." Conti na stol stavlja zrnatu fotografiju. Uzletite u dungli, hrpa tipova stoji oko jednog DC-4 sa serijskim brojem N-3423VX. Art odmah prepoznaje Ramona Mettea, ali jedan od preostalih samo mu je maglovito

poznat. Srednjih godina, oian kratko vojniki; nosi maskirnu uniformu i visoke, sjajno ulatene, crne izme. Bilo je to davno. Davno. Vijetnam. Operacija Feniks. ak i tada, Sal Scachi je volio ulatene izme. "Misli ono to ja mislim?" pita Conti. Pa, ako misli da taj izgleda kao da je iz Kompanije, dobro misli. Posljednje to sam uo, Sal Scachi je bio pukovnik u Specijalnim snagama, zatim ih je napustio. To je do sada jedina Kompanijina pria. "Sluaj", kae Conti. "uo sam neke glasine." "Glasine su mi posao. Nastavi." "Tri radijska tornja u dunglama sjeverno od Bogote", govori Conti. "Ne mogu se pribliiti tom podruju da provjerim." "Ljudi u Medellinu imaju naina da instaliraju takvu vrstu tehnologije", kae Art. I to bi rijeilo misteriju kako SETCO avioni lete ispod eadara. Tri radijska tornja koja emitiraju VOR signale mogu ih voditi u oba smjera. "Kartel Medellim posjeduje tehnologiju za njihovu gradnju", govori Conti. "Ali ima li tehnologiju koja e ih uiniti nevidljivima?" "Na to misli?" "Satelitske snimke." "Okej." "Ne prikazuju se", govori Conti. "Ne tri radijska tornja, ni dva, ni jedan. S tih fotografija moemo oitati registarske tablice, Art. VOR toranj se ne bi prikazao? A to je s avionima, Art? Dobivam podatke s AWACS-a, i ne pojavljuju se. Svaki avion koji leti iz Kolumbije u I londuras mora prijei preko Nikaragve, sandinistike zemlje, a iznad nje, prijatelju, definitivno imamo ukljueno Nebesko oko." To je svakako tono. Nikaragva je glavna meta u politici Reaganove vlade prema Srednjoj Americi, komunistiki reim tono u srcu Monroeove doktrine. Vlada je financirala kontrake snage koje su, od 1 Iondurasa prema sjeveru i upravo odavde iz Kostarike prema jugu, opkoljavale Nikaragvu, ali onda je ameriki Kongres usvojio Bolandov amandman68 kojim je ukinuta vojna pomo kontraima. A sada je tu bivi tip iz Specijalnih snaga i zakleti antikomunist (Oni su bezbonici, je li tako? Jebi ih) u drutvu Ramona Mettea Ballasterosa i SETCO-va aviona. Art odlazi iz Kostarike jo lui nego to je doao. Ponovo u Guadalajari, Art alje Shaga u Ameriku na zadatak. Kauboj se ugurava u svaki narkoodjel i ured DEA-e na jugoistoku i svojim mekim kaubojskim otezanjem govori im: "Ta stvar u Meksiku je stvarna. Eksplodirat e, a kad se to dogodi, bolje da vas ne ulove sa sputenim hlaama kad budete pokuavali objasniti zato niste vidjeli da se pribliava. Javno moete biti uz kompaniju, ali privatno, bilo bi vam bolje da igrate s nama, jer kad se trube oglase, amigos, sjetit emo se tko su ovce a tko jarci." _______________________________
67 VHF Omnidirectional Range. Navigacijski sustav u zranom prometu. 68 Amandman koji je ameriki Kongres usvojio 1982., kojim se Vladi zabranjuje slanje vojne pomoi za svrgavanje vlasti u Nikaragvi.

Deki iz Washingtona su bespomoni u toj stvari. to da kau amerikim murjacima da ne plijene drogu na amerikom tlu. Ministarstvo pravosua eli Arta razapeli. Sumnjaju da on iri ta sranja, ali mu ne mogu nita, ak ni kad ih naziva Ministarstvo vanjskih poslova i vriti zbog "nepopravljive tete koja je nanesena naim odnosima s vanim susjedom". Ured JT-a elio bi bievati Arta po Aveniji Pennsylvania, zatim ga pribiti na stup na Capitol Hillu. Ali nije uinio nita to mogu dokazati. A ne mogu ga ni premjestiti iz Guadalajare jer su mediji douli o La Federacin, i kako bi tek to izgledalo? Zato moraju mirovati u rastuoj frustraciji dok Art Keller gradi carstvo zasnovano na izjavama nevidljivog, nepoznatog, nepostojeeg PD-D0243.

"PD-D0243 je nekako impersonalno, nije li?" jednog dana pita Shag. "Hou rei, za tipa koji tako mnogo pridonosi." "Kako bi ga ti nazvao?" pita Art. "Duboko grlo69", predlae Ernie. "To smo ve imali", kae Art. "Ali on je neka vrsta meksikog Dubokog grla." "Chupar", kae Ernie. "Nazovimo ga Dounik Chupar." Puenje kurca. Dounik Chupar dostavlja Artu bankovni raun svake agencije u slubi zakona du granice. Iz njih se ne vidi da ita primaju od tog tipa, ali mu svi duguju. Duguju? Sranje, vole ga. DEA ne moe funkcionirati bez lokalne suradnje, a ako eli tu suradnju, bolje joj je da se ne zajebava s Artom Kellerom. Ne, Art Keller brzim koracima postaje intocable. Osim to ne postaje. Troi ga to; vodi operaciju protiv Ta, a istovremeno se pretvara da je ne vodi. Odlazi od obitelji kasno nou, dri svoje djelovanje u tajnosti,

________________________________
69 Deep Throat - Duboko grlo, naziv za osobu koja je novinarima dala podatke u aferi Watergate.

dri svoju prolost u tajnosti i, eka da Tio otkruje da on stoji iza toga i zatim - podsjeti ga da su u prolosti bili povezani. Art ne jede, ne spava. On i Althea rijetko vode ljubav. Predbacuje mu da je razdraljiv, tajnovit, zatvoren. Nedodirljiv. Dok sjedi na rubu kade u etiri ujutro, Art razmilja. Upravo je povratio ostatke pileeg molea70 koje mu je Althea ostavila u hladnjaku i koje je pojeo u tri i trideset. Ne, prolost te ne proganja, ti marira prema njoj. Odluno, korak po korak, ide prema ponoru.

To noima lei budan pokuavajui zakljuiti tko je sopln - dounik. Patrones Federacina - brego, Mndez, El Verde poduzeli su ozbiljne korake i vre velik pritisak na njega da neto poduzme. Jer je jasno da je problem ovdje u Guadalajari. Jer su pogoene sve tri plazas. brego, Mndez, El Verde, svi ustraju na tome da mora postojati sopln u organizaciji koju vodi M-l. Nai ga, govore. Ubij ga. Uini neto. Ili emo mi.

Pilar Talavera lei pokraj njega, jednolino i lako die u dubokom, nepomuenom, mladenakom snu. Gleda njezinu sjajnu, crnu kosu, njezine duge, crne trepavice, sklopljene oi, njezinu punu gornju usnu vlanu od znoja. Voli njezin svje miris mladosti. Prua ruku prema nonom ormariu, uzima cigaru i pripaljuje ju. Dim je nee probuditi. Nee ni miris. Navikao ju je na to. Osim toga, razmilja, nita ne bi tu djevojku moglo probuditi nakon onakve predstave kakvu su imali. Kako je udno to je pronaao ljubav u toj dobi. Kako udno i kako divno. Ona je moja srea, razmilja, la sonrisa de mi corazn - osmijeh moga srca. Za godinu dana uinit u je svojom enom. Brza rastava, zatim jo bra svadba. A Crkva? Crkva se moe kupiti. Otii u kardinalu osobno i ponuditi mu bolnicu, kolu, sirotite. Vjenat emo se u katedrali. Ne, Crkva nee biti problem.

______________________
70 Mole - umak od ilija s trunkom okolade.

Problem je soplon. Condciuulo71 "Dounik Chupar". Kota me milijune. Jo gore, ini me ranjivim. Tono ujem Abrega, ljubomorni zorro viejo, stara lisica kako ape protiv mene, M-l se gubi. Naplauje nam bogatstvo za zatitu koju ne moe osigurati. U njegovoj organizaciji je soplon. Abrego ionako eli biti patron Federaciona. Koliko jo, dok ne pomisli da je dovoljno jak da krene? Hoe li me napasti izravno ili e upotrijebiti jednog od ostalih? Ne, razmilja, ako ne pronaem soplona, krenut e svi zajedno.

Sve poinje oko Boia. Djeca su gnjavila Arta da ih odvede da vide veliko boino drvo u gradu na Krianju trgova. Nadao se da e biti zadovoljni s posadas, nonim povorkama djece koja idu od kue do kue u susjedstvu u Tlaquepaqueu odjeveni kao Josip i Marija koji trae prenoite. Ali te male procesije samo su nagnale djecu da odu vidjeti drvo i

pastorelas, smijene uline predstave o Isusovu roenju koje se izvode ispred katedrale. Nije vrijeme za smijene predstave. Art je ba bio presluavao jedan od Tiovih razgovora o osamsto kilograma kokaina u osamsto kutija lijepo umotanih u boini papir, sa svezanim vrpcama i ostalim prazninim drangulijama. Boini darovi u vrijednosti od trideset milijuna dolara u skrovitu u Arizoni, a Art jo nije odluio kome e ih dati. Ali Art zna da je zapustio obitelj, zato u subotu prije Boia vodi Altheu, djecu i ire kuanstvo koje ine kuharica Josefina i sluavka Guadalupe, u kupnju na otvoreni sajam u starom dijelu grada. Mora priznati da se odlino zabavlja. Idu jedan drugom kupiti boine poklone, a kupuju i male rukom izraene ukrase za svoj bor u kui.

____________________________
71 Condenado - prokleti.

Imali su predivan dugi ruak od svjee narezane canillas i juhu od graha, zatim slatke sopaipillas ' s metlom kao deseti. Zatim Cassie spazi konje i koije, blistavo crne s crveno-ljubiastim jastucima i ona se mora provozati: Molim te, tata, molim te, i Art dogovara cijenu s koijaem u sjajnom odijelu gaucha pa svi sjedaju ispod deke iza koijaa. Michael sjedi Artu u krilu i zaspi od jednolinog klop klop konjskih kopita po kamenom poploenoj plazi. Ne i Cassie; ona je izvan sebe od uzbuenja, gleda konje u sveanoj bijeloj opremi s ukrasnim perjem, a zatim drvo od dvadeset metara s blistavim lampicama. Dok Art osjea sinovo duboko disanje na prsima, zna da je sretniji nego to uope moe biti. Kad vonja zavri, ve je mrak, njeno budi Michaela i dodaje ga Josefini pa idu preko Plaze Tapatie prema katedrali na kojoj je postavljena mala pozornica. Predstava tek to nije poela. Zatim ugleda Adna. Njegov stari cuate, nosi izguvano poslovno odijelo. Izgleda umoran, kao da je putovao. Ugleda Arta i odlazi u javni zahod na rubu plaze. "Moram na WC", kae Art. "Michael, mora i ti?" Reci ne, dijete, reci ne. "Bio sam u restoranu." "Idi pogledati predstavu", kae Art. "Pridruit u vam se." Kad Art ulazi, Adn je naslonjen na zid. Art krene provjeravati odjeljke da se uvjeri da su prazni, ali Adn kae: "Ja sam ve provjerio. I nitko nee ui. Dugo te nisam vidio, Arturo." "to hoe?" "Znamo da si to ti." "O emu govori?" "Ne igraj se sa mnom", govori Adn. "Samo mi odgovori na pitanje - to to radi?" "Svoj posao", kae Art. "Nema nieg osobnog."

"Jako je osobno", govori Adn. "Kad se ovjek okrene protiv prijatelja, onda je to jebeno osobno." _______________________________
72 Camilas - komadi svinjetine s rotilja. 73 Sopaipillas - vrsta dizanog tijesta koje se pri u ulju do zlatnoute boje, a obino zaslauje medom.

"Vie nismo prijatelji." "Moj stric je jako nesretan zbog toga." Art slegne ramenima. "Zvao si ga To", kae Adn. "Ba kao i ja." "To je bilo onda", kae Art. "Stvari se mijenjaju." "To se ne mijenja", govori Adn. "To ostaje zauvijek. Prihvatio si njegovu zatitu, njegov savjet, njegovu pomo. On te uinio ovim to jesi." "Stvorili smo jedan drugoga." Adn odmahuje glavom. "Toliko o molbi za odanost. Ili zahvalnost." Kree rukom prema unutarnjem depu, a Art kree korak prema njemu da ga sprijei da izvadi pitolj. "Polako", kae Adn. Vadi kuvertu, stavlja je na rub umivaonika. "Ovdje je sto tisua amerikih dolara, gotovina. Ali ako ti je drae, moemo ti ih poloiti na Kajmanske, Kostariku..." "Nisam na prodaju." "Stvarno? Sto se promijenilo?" Art ga zgrabi, gurne ga prema zidu i opipava ga. "Ozvuen si, Adn? Ha? Namjeta mi? Gdje su jebene kamere?" Art ga puta i pretrauje prostoriju. Kutove na stropu, odjeljke, ispod umivaonika. Ne nalazi nita. Prestaje pretraivati i, iscrpljen, naslanja se na zid. "Sto tisua odmah sada u dobroj namjeri", govori Adn. "Sljedea stotina za ime tvog soplna. Zatim dvadeset na mjesec, samo da ne radi nita." Art odmahuje glavom. "Rekao sam Tiu da nee prihvatiti", govori Adn. "Tebi je draa druga strana medalje. Okej, omoguit emo ti dovoljno zapljene marihuane da ponovo postane zvijezda. To je plan A." "Koji je plan B?" Adn prilazi, grli Arta i vrsto ga dri. Tiho mu govori u uho: "Arturo, ti si jedna nezahvalna, nefleksibilna, Gueropozerska upina. Ali i dalje si mi prijatelj i ja te volim. Zato uzmi novac ili nemoj uzeti novac, ali makni se. Nije ti jasno s im se zajebava." Adn se odmie i stoji licem u lici- prema Artu. Nosovi im se skoro dodiruju dok ga gleda u oi i ponavlja, "Nije ti jasno ,s im se zajebava." Odmie se, uzima kuvertu i podie je. "No?" Art odmahuje glavom. Adn slijee ramenima i vraa kuvertu u dep. "Arturo?" govori. "Bolje da ne zna plan B." Zatim izlazi.

Art prilazi umivaoniku, otvara slavinu i umiva se hladnom vodom. Zatim se brie i izlazi da se vrati obitelji. Oni stoje na rubu male grupe ljudi ispred pozornice, djeca skakuu gore-dolje oduevljena alama dvojice glumaca koji maskirani u anela Gabrijela i Lucifera jedan drugog tapovima tuku po glavi u borbi za duu Isusa djeteta. Kad te veeri izlaze iz javne garae, ispred ograde se pokree Ford Bronco i slijedi ih. Djeca ne primjeuju, naravno - vrsto spavaju -a ne primjeuju ni Althea ni Josefina ni Guadalupe, ali Art ga prati u retrovizoru. Art se njime malo poigrava kroz promet, ali auto se ne gubi. ak se i ne pokuava prikriti, razmilja Art, znai da se eli izjasniti, poslati poruku. Kad Art skree na prilaz, auto prolazi, zatim se okree i parkira na drugoj strani ulice, pola bloka dalje. Art uvodi obitelj u kuu, zatim se ispriava da je neto zaboravio u autu. Izlazi, odlazi do Bronca i kuca na prozor. Kad se prozor spusti, Art se uvlai, pritie ovjeka na sjedalo, prua ruku u njegov lijevi unutarnji dep i vadi novanik. Novanik sa znakom Policije drave Jalisco baca natrag murjaku u krilo. "U kui je moja obitelj", govori Art. "Ako ih uplai, ako ih prestrai, ako ak i saznaju da si ovdje, vratit u se i uzeti tu pistolu koju ima na boku i tako ti je zabiti u guzicu da e ti izai na usta. Jesmo se razumjeli, brate?" "Samo obavljam svoj posao, brate." "Onda ga obavljaj bolje." Ali Tiova poruka bila je prenesena, razmilja Art dok se vraa u kuu - ne zajebavaj svoje prijatelje. Nakon uglavnom neprospavane noi, Ari ustaje, kuha si alicu kave i pijucka dok se obitelj ne probudi. Zatim djeci sprema doruak, ljubi Altheu na rastanku i vozi se prema uredu. Na putu se zaustavlja kod telefonske govornice da poini profesionalno samoubojstvo - zove erifov ured u okrugu Pierce u Arizoni. "Sretan Boi", kae i pria mu o osamsto kutija kokaina. Zatim odlazi u ured i eka telefonski poziv.

Althea se sljedeeg jutra vraa iz trgovine kad je poinje slijediti neki udni auto. ak nije ni odmjeren u tome, prilijepio se za njezin kraj i ne poputa. Ne zna to da radi. Boji se odvesti se kui i izai iz auta, a boji se otii bilo kamo drugamo, zato vozi prema uredu DEA-e. Nasmrt je prestraena - njezino dvoje djece je na stranjem sjedalu -i kad je puna tri bloka udaljena od ureda, auto je prisiljava da stane, a etiri mukarca s pitoljima izlaze iz njega. Glavni mae znakom Policije drave Jalisco. "Dokumenti, senora Keller?" pita. Ruke joj se tresu dok trai vozaku dozvolu. Dok je trai, on se naginje preko prozora, gleda otraga i govori: "Zgodna djeca." Osjea se glupo kad se uje da govori: "Hvala." Prua mu dozvolu. "Putovnica?"

"Kod kue mi je." "Trebali biste je imati sa sobom." "Znam, ali ovdje smo ve dugo i" "Moda ste ovdje i previe dugo", govori murjak. "Bojim se da ete morati sa mnom." "Ali djeca su sa mnom." "Vidim, senora, ali morate ii sa mnom." Althea osjea da e se rasplakati. "Ali to da radim sa svojom djecom?" Murjak se na sekundu ispriava i vraa se do svog auta. Althea sjedi par dugih minuta, pokuava se kontrolirati. Svladava iskuenje da pogleda u retrovizor da vidi to se dogaa, a isto tako svladava nagon da jednostavno izae iz auta i nastavi s djecom pjeke. Napokon, murjak se vraa. Naginje se kroz prozor i ljubazno govori: "U Meksiku cijenimo obitelj. Dovienja."

Art prima telefonski poziv. Tim Taylor, zove da kae da je uo neto uznemiravajue i da o tome trebaju razgovarati. Taylor jo laje kad poinje pucnjava. Plan B. Prvo uju grmljavinu jureeg auta, zatim kakofoniju pucnjave iz AK-47, zatim su svi na podu, ue iza radnih stolova. Art, Ernie i Shag nakon prestanka pucnjave ekaju nekoliko minuta, zatim izlaze pogledati Artov auto. Prozori Ford Taurusa su razneseni, gume izbuene, a na svakoj strani izbueno je desetak velikih rupa od metaka. Shag govori: "Ne vjerujem da e s ovim moi u Plavu knjigu74, efe." Federatesi stiu za nekoliko trenutaka. Ako ve nisu bili tu, misli Art. Odvode ga u stanicu gdje ga pukovnik Vega gleda vrlo zabrinutim pogledom. "Hvala Bogu da niste bili u vozilu", govori. "Tko je mogao tako neto uiniti? Imate li neprijatelja u gradu, senor Keller?" "Vi jako dobro znate tko je to uinio", ispaljuje Art. "Va deko, Barrera." Vega ga irom otvorenih oiju gleda u nevjerici. "Miguel ngel Barrera? Ali zato bi on uinio tako neto? Vi osobno ste mi rekli da ne vodite istragu nad Don Miguelom." Vega ga tri i pol sata dri u sobi za ispitivanje, uglavnom ga ispitujui o njegovim istragama, pod izgovorom da pokuava odrediti tko je mogao imati motiv za napad. Ernie se boji da nee ni izai. Parkira se u predsoblju i odbija otii dok se njegov ef ne vrati kroz ta vrata. Dok se Ernie tamo utaborio, ______________________________
74 Blue Book - Plava knjiga - popis cijena rabljenih automobila.

Shag se odvozi do kue Kellerovih i priopava Althei: "Art je dobro, ali..." Kad Art dolazi kui, Althea je u njihovoj spavaoj sobi i pakira se. "Imam karte za veeras, idemo u San Diego", govori. "Neko vrijeme emo biti kod mojih roditelja."

"to to govori?" "Danas sam se prepala, Art", kae. Pria mu o susretu s murjakom iz Jalisca, o tome kako se osjeala kad je ula da su pucali na njegov auto i da su ga odveli u fedrale stanicu. "Nikad prije nisam bila zaista prestraena, Art. elim otii iz Meksika." "Nema zbog ega biti prestraena." Gleda ga kao da je poludio. "Pucali su na tvoj auto, Art." "Znali su da nisam u njemu." "Znai, kad podmetnu bombu u kuu", govori, "hoe li onda znati da ja i djeca nismo u njoj?" "Nee napadati obitelj." "to je to?" pita ona. "Neka vrsta pravila?" "Da", kae on. "Ionako, ja sam taj kojega gone. To je osobno." "Kako to misli, 'to je osobno'?" Kad nije odgovorio pola minute, ona kae: "Art, kako to misli?!" Posjeda je i pria joj o svom prijanjem odnosu s Tom i Adnom Barrerom. Pria joj o zasjedi u Badiraguatu, smaknuu est zarobljenika i kako je o tome utio. Kako je to pomoglo Tiu da osnuje Federacin koji sada preplavljuje amerike ulice crackom i kako je on taj koji treba neto poduzeti oko toga. Gleda ga s nevjericom. "Sve to nosi na ramenima." On kima glavom. "Sigurno si prilino moan frajer, Art", kae mu. "to si drugo tada mogao uiniti? Nisi ti bio kriv. Nisi mogao znati to Barrera sprema." "Mislim," govori Art, "moda je dio mene znao. Ali si jednostavno nisam htio priznati." "Znai, misli da to nekako mora ispraviti?" pita ona. "Tako da smakne Barrer? ak i da te to kota ivota." "Tako nekako." Ona ustaje i odlazi u kupaonicu. ini mu se kao da je tamo cijelu vjenost, ali prolo je tek nekoliko minula kad izae, otvara ormar, uzima njegov koveg i baca ga na krevet. "Kreni s nama." "Ne mogu." "Taj kriarski rat ti je vaniji od obitelji?" pita. "Nita mi nije vanije od moje obitelji." "Dokai", kae ona. "Poi s nama." "Althea" "eli ostati ovdje i igrati se Tono u podne, u redu", govori ona. "Ako eli obitelj na okupu, poni se pakirati. Samo na nekoliko dana. Tim Taylor je rekao da e srediti da nam spakiraju ostale stvari i da ih poalju." "Razgovarala si o tome s Timom Taylorom?!" "Nazvao je", govori ona. "to je, usput reeno, vie nego to si ti uinio." "Bio sam u sobi za ispitivanje!" "Zato bi mi trebalo biti lake?!" "Zaboga, Althie! to hoe od mene?!" "Hou da ide s nama!" "Ne mogu!"

Sjedi na krevetu, prazan kufer pokraj njega stoji kao dokaz da ne voli svoju obitelj. Voli ih - jako i iskreno - ali jednostavno, ne moe se prisiliti da uini ono to ona trai. Zato ne mogu? pita se. Je li Althea u pravu? Volim li ja ovaj kriarski rat vie od vlastite obitelji? "Zar ne shvaa?" pita ona. "Ne radi se o Barrerama. Radi se o tebi. Radi se o tome da sam sebi ne moe oprostiti." "Hvala na jeftinoj psihoterapiji." "Jebi se, Art." Zatvara svoj kufer. "Nazvala sam taksi." "Barem mi dopusti da vas odvezem na aerodrom." "Ne, osim ako se ne ukrca na avion. Bilo bi to preteko za djecu." Uzima njezinu torbu i nosi ju dolje. Stoji s njezinom torbom u rukama dok se ona i Josefina grle i plau. Saginje se da zagrli Cassie i Michaela. Michaelu nije sasvim jasno. Cassiene tople suze su mu na licu. "Zato i ti ne poe s nama?" pita. "Moram neto obaviti", govori Art. "Brzo u doi." "Ali hou da ide s nama!" "Bit e ti jako lijepo kod djeda i bake", govori. Auto trubi i on iznosi njihove torbe. Ulica je zakrena posadama, lokalnim klincima u kostimima Josipa i Marije, kraljeva i pastira. Ovi posljednji, u skladu s glazbom malog limenog orkestra koji povorku prati niz ulicu, lupaju svojim tapovima okienim vrpcama i cvijeem. Art torbe taksistu mora dodavati preko djejih glava. "Aeropuerto", kae Art. "Yo s75", kae taksist. Dok taksist sprema prtljagu u prtljanik, Art smjeta djecu na stranja sjedala. Ponovo ih grli i ljubi i zadrava osmijeh dok govori dovienja. Althea bespomono stoji pokraj prednjih vrata. Art je grli i eli je poljubiti, ali ona okree glavu i prua obraz. "Volim te", kae. "Pazi na sebe, Art." Ulazi u taksi. Art gleda za njima dok se stranja crvena svjetla taksija ne izgube u noi. Zatim se okree i probija se kroz posadu, u pozadini uje pjesmu "Uite, vi sveti putnici U ovaj smjerni dom Smjetaj je skroman Ali je dar od srca" Vidi bijelog Bronca jo parkiranog na ulici i odlazi prema njemu, sudara se s malim dekom koji mu postavlja ustaljeno pitanje: "Imate sobu za veeras, senor? Imate mjesta za nas?" "to?" "Imate sobu" "Ne, ne veeras." _____________________
75 Znam.

Stie do Broncoa i kuca na prozor. Kada se spusti, zgrabi murjaka i udari ga prije no to ga baci na ulicu. Dok ga dri za koulju, udara ga opet i opet, dere se: "Rekao sam ti da se ne zajebava s mojom obitelji! Rekao sam ti da se ne zajebava s mojom obitelji!" Dvoje roditelja iz susjedstva ga odvlai.

Izvlai se iz njihova stiska i kree prema kui. Dok hoda, vidi murjaka, jo uvijek lei na cesti, kako posee oko pojasa i vadi pitolj iz futrole na boku. "Samo daj", govori Art. "Samo daj, prokleta pizdo." Murjak sputa pitolj. Art se probija kroz okiranu gomilu i ulazi u kuu. Pije dva jaka viskija i odlazi u krevet.

Na ustrajanje Ernieja i Terese Hidalgo i usprkos njegovu protivljenju, Art provodi Boi s njima. Dolazi kasno, ne elei vidjeti mlaeg Krnesta i Huga kako otvaraju boine darove, ali dolazi s igrakama u rukama, a deki, ve izlueni od prevelike sree, skau naokolo i viu: "To Arturo! To Arturo!" Pretvara se da ima teka. Teresa se prilino namuila da pripremi tradicionalnu veeru s puricom (tradicionalnu za njega, ne za hispansko domainstvo), zato se prisiljava da pojede velik komad purice s pire-krumpirom, a zapravo mu ne prija. Ustraje da pospremi stol, a u kuhinji Ernie mu kae: "efe, ponudili su mi premjetaj u El Paso." "A da?" "Prihvatit u." "Okej." Ernieju zasuze oi. "To je zbog Terese. Strah ju je ovdje. Za mene, za deke." "Ne duguje mi nikakva objanjenja." "Da, dugujem." "Sluaj, ne krivim te."

To je pustio s lanca svoje pse federalese da gone agente DEA-e po Guadalajari. Federalesi su doli u ured, traili oruje, nezakonite prislune ureaje, ak i drogu. Dva ili tri puta dnevno zaustavljali bi agente u autima pod najsmjenijim izgovorima. A nou se Tiovi sicariosi voze oko njihovih kua ili parkiraju na drugoj strani ulice, mau im kad ujutro izlaze pokupiti novine. Zato Art ne krivi Ernieja to se izvlai. Samo zato to sam ja izgubio obitelj, razmilja, ne znai da i on mora izgubiti svoju. Govori: "Mislim da ispravno postupa, Ernie." "ao mi je, efe." "Neka ti ne bude." Nespretno se grle. Kad se puste, Ernie kae: "Novo mjesto se otvara za mjesec ili tako nekako, zato..." "Naravno, uinit emo malo tete prije nego to ode." Art se ispriava malo nakon deserta. Ne podnosi pomisao da se vrati u praznu kuu, zato vozi naokolo dok ne nae otvoren bar. Sjeda na barsku stolicu i ispija dva pia koja ga ne omamljuju dovoljno da ode kui, zato se vozi do aerodroma. Sjedi u autu na breuljku iznad uzletita i gleda dolazak SETCO-va aviona. "Hajde, Dancer, hajde, Prancer", govori za sebe. "Hajde, Donner, hajde, Blitzen.76" Saonice Djeda Mraza dolaze s darovima za svu dobru djeicu.

Mi moemo zaplijeniti toliko snijega koliko bi ga bilo dovoljno za cijelu zimu u Minnesoti, razmilja, a snijeg bi i dalje stizao. Moemo zaplijeniti toliko novca da otplatimo nacionalni dug, a novac bi i dalje samo pritjecao. Sve dok je Meksiki trampoln u funkciji, sve to nije vano. Koka jednostavno odskae iz Kolumbije u Honduras do Meksika, a zatim u SAD. Prerauje se u crack i veselo odskakuje na ulice. Bijeli DC-4 dodiruje pistu. Ova koka nije namijenjena tome da je mru burzovni meetar i starlete. Ova koka e se puiti kao crack - prodavat e se siromasima, veinom crncima i Hispancima, po deset dolara za paketi. Ova koka nee otii u Washington ili Hollywood; otii e u Harlem i Watts, u juni Chicago i istoni L.A., u Roxbury i Barrio Logan. Art sjedi na breuljku i gleda kako federalesi zavravaju s utovarom koke u kamione. Uobiajena SETCO-va procedura, misli, bez zastoja i intocable, i ba kad se sprema otii, dogaa se neto novo. ________________________________
76 Imena sobova koji vuku saonice Djeda Mraza.

Federalesi poinju utovarivati neto na avion. Art gleda kako sanduk za sandukom podiu u teretni prostor u DC-4. Koji vrag? razmilja. Prebacuje dalekozor i vidi Ta kako nadgleda utovar. Koji vrag? to to tovare na avion? O tome razmilja dok se vozi kui. Okej, razmilja, imamo avione koji prevoze koku iz Kolumbije. Avione ne navodi nikakav radijski signal i lete ispod dometa radara. Pod zatitom Ramona Mettea, iji je partner jedan stari kubanski emigrant, sudionik u Operaciji 40, zaustavljaju se u Hondurasu i dotau gorivo. Zatim avioni lete u Guadalajaru gdje se istovaruju pod Tiovom zatitom i isporuuju teret jednom od tri kartela - Zaljevskom, Sonorinom, Bajinom. Karteli prebacuju koku preko granice na sigurna spremita, zatim je ponovo isporuuju Kolumbijcima za tisuu dolara po kili. Meksiki karteli od te cijene isplauju postotak Tiu. To je Meksiki trampolin, razmilja Art, kokain odskakuje iz Medellina do Hondurasa do Meksika do SAD-a. A ured DEA-e u Hondurasu je zatvoren, Meksiko u vezi s tim ne eli poduzeti nita, a DEA, Ministarstvo pravosua i Ministarstvo vanjskih poslova ne ele znati. Ne vidi zlo, ne uj zlo, i za ime Boga, ne govori zlo. Okej, to su stare vijesti. U emu je razlika? Razlika je u tome da je to dvosmjerni promet. Sada se neto vraa u suprotnom smjeru. Ali to? Razmilja o tome dok otvara vrata i ulazi u svoju praznu kuu. Osjeti cijev pitolja na zatiljku. "Ne okrei se." "Neu." Naravno da neu. Dovoljno se bojim i kad samo osjetim pitolj. Ne trebam ga jo i vidjeti. "Vidi kako je to jebeno lako, Art?" govori ovjek. "Doi do tebe."

To je ameriki naglasak, pomisli Art. Istona obala. New York. Riskira da baci pogled, ali sve to vidi su vrhovi cipela tog tipa. Crne, ulatene, da se u njima moe ogledati. "Shvatio sam, Sal", kae Art. Trenutak tiine koji slijedi govori mu da je u pravu. "To je bilo stvarno uasno glupo, Art", kae Sal. Povlai okida. Art uje tup, metalan klik. "Isuse Boe", kae. Osjea da su mu koljena slaba, kao da su od vode, kao da e se sruiti. Srce mu luduje, tijelo mu je vrelo. Osjea kao da ne moe disati. "Sljedea komora nije prazna, Art." "Okej." "Okani se tog sranja", govori Sal. "Nije ti jasno s im se zajebava." Ista stvar koju mi je Adn rekao, misli Art. Iste rijei. "Je li te Barrera poslao?" pita. "Kad ti bude drao pitolj na mojoj glavi onda moe postavljati pitanja." kae Sal. "Govorim ti, dri se dalje od aerodroma. Sljedei put - a bolje da ne bude sljedeeg puta, Arthur - neemo imati 'dijalog'. Jednostavno, bit e iv, pa onda nee. Shvaa?" "Aha." "Dobro", govori Sal. "Sad u otii. Ne okrei se. I Arthur?" "Da?" "Kerber." "to?" "Nita", kae ovaj. "Ne okrei se." Art se ne okree dok slua Sala kako odlazi. Stoji na mjestu punu minutu dok ne zauje auto na ulici kako odlazi. Zatim sjeda i poinje se tresti. Treba mu nekoliko minuta i veliki viski da se sabere, ali pokuava promisliti o svemu. Dri se dalje od aerodroma. to god bilo ono to utovaruju u avion, misli Art, vrlo su osjetljivi u vezi s tim. A koji vrag je kerber? Gleda kroz prozor, a vani je jo jedan murjak iz Jalisca koji nadzire. Ode u radnu sobu i zove Ernija kui. "Trebam te da mi doveze auto. Doi drugim putem i parkiraj se dva bloka juno. Vrati se taksijem." Izlazi odostraga kroz kuhinjska vrata, zatim se penje preko stranje ograde u susjedovo dvorite i izlazi na stranju ulicu. Nalazi Erniejev aulo tamo gdje treba biti, ali nastaje problem. Hrnie je jo uvijek u njemu. "Rekao sam ti da se vrati taksijem", govori Art dok ulazi. "ini mi se da nisam uo taj dio." "Idi kui", kae Art. Budui da se Ernie ne mie, kae mu: "Sluaj, ne elim zajebati i tvoj ivot." "Kad e me pustiti da se ukljuim u to?" pita Ernie dok izlazi iz auta. "Kad budem znao to radim", kae Art. Neto kao, moda nikad.

Namjeta se u Ernijevom autu i vozi prema La Casi del Amor. to ako me ekaju? misli dok ide prema zidu da uzme vrpcu. Jednostavno, bit e iv, pa onda nee. Klik. Gotovo. Otresa strah i probija se kroz grmlje do zida. Baca kratki pogled preko zida i vidi da je svjetlo u Tiovoj spavaoj sobi upaljeno. uei uza zid, utie slualicu u magnetofon da slua uivo. Kae se da oni koji prislukuju nikad nita lijepo ne uju o sebi, misli Art dok slua. "Je li upalilo?" pita To. "Ne znam." Salov panjolski je prilino dobar, misli Art, ali to je sigurno onaj isti glas. "Iako mislim da je. Izgledao je prilino prestraen." Aha, ma nemoj, misli Art. Daj da ti pritisnem pitolj u lea pa da vidim kako si ti hlAdn. "Je li znao ita o Kerberu?" "Mislim da nije. Uope nije odgovorio." Opusti se, misli Art. Ne znam ni kurca o tome. to god da je. Zatim uje Tia kako kae: "Ne moemo riskirati. Sljedea razmjena..." Razmjena? misli Art. Kakva razmjena? "... bit e na El Norteu." El Norte, misli Art. U Americi. Aha, misli Art. Samo daj, Tio. Preleti s tim preko granice. Jer im to uini... Pruit u ruku i skinuti taj avion ravno s neba.

Borrego Springs, Kalifornija Sijeanj, 1985. Avion, ba svaki avion, leti prema VOR signalu. VOR (varijabilni oscilacijski radio) signal je jedna vrsta radiosvjetionika, ali umjesto zrake svjetla emitira zvune valove koji se kao biip oitavaju na radiju u avionu ili kao pulsirajue svjetlo na upravljakoj ploi. Svi aerodromi, ak i mali, imaju VOR. Ali avion pun droge nee sletjeti na aerodrom u Sjedinjenim Dravama, ak ni na jedan od manjih. Mjesto na kojem e sletjeti bit e buldoerom iskopano privatno uzletite u udaljenoj pustinji. VOR signali su jo uvijek vrlo vani jer pilot e locirati sletnu stazu na uzletitu tako da lokaciju triangulira izmeu tri VOR signala, u ovom sluaju VOR-ove u Borrego Springsu, Ocotillo Wellsu i Blytheu. to e se dogoditi? Ljudi sa zemlje prikljuit e se na ADF radio77 i dati mu tu lokaciju koju su odredili po udaljenosti i tokama na kompasu - to se u zranoj navigaciji naziva "vektor" - s tri poznate lokacije VOR-a. Nakon toga e se smjestiti na kraju sletne staze, a kad ugledaju avion, sluit e mu kao kontrolni toranj, ako se to tako moe nazvati, i to tako da upale prednja svjetla na autima. Pilot e se ravnati prema tim svjetlima i spustiti avion s dragocjenim teretom. ___________________________
77 ADF radio - radio lokacijski ureaj u avionu.

Iz sigurnosnih razloga ljudi na zemlji pilotu nee javiti skinu lokaciju sve dok ne bude u zraku, a kad je ve u zraku, to se moe dogoditi? Pa, mnogo toga, jer I u ADE oznaava "frekvenciju", a Art je zna iz prislukivanja Tiovih razgovora i prikljuen je na nju, tako da e sletnu lokaciju saznati istog trenutka kad i pilot. Ali to nije dovoljno dobro - Artova ekipa ne moe ekati da avion sleti pa da ih sve pohapsi, jer se ne mogu dovoljno pribliiti a da ih ne opaze puno prije nego to avion stigne. Kad se izae iz Borrego Springsa, gradia u Kaliforniji, pustinja Anza-Borrego zapravo je milijun jutara niega, pa ako se upali makar samo baterija, svijetlit e kao reflektor. A tamo vlada i tiina, tolika da se dip uje kao oklopna kolona. Nije se mogue pribliiti, sve da se, nakon to se sazna lokacija, i stigne na vrijeme. To je razlog zbog kojeg Art ide u suprotnom smjeru - umjesto da pokua prisilno spustiti avion i zatim se uuljati u njega, spustit e ga na svoje sletite. Neuven je, taj njegov plan. Toliko je jednostavan, toliko lud da ga nitko nee oekivati. Prvo mu treba sletite. Ispostavlja se da Shag poznaje nekog ranera tamo negdje gdje je potrebno oko stotinu jutara da se nahrani jedna jedina krava. I tako Shagov stari prijatelj ima svojih nekoliko tisua jutara i, da, ima i uzletite jer, kako to Shag objanjava Artu, "stari Wayne leti u Ocotillo da si kupi namirnice" i ne ali se. A kako je miljenje starog Waynea o dilerima droge gotovo isto kao i njegovo miljenje o federalnoj vladi, sretan je da uva tu malu tajnu i da uti o njoj. Sljedee to mu treba je jo jedan urotnik, jer prije spomenuti Washington nee biti sasvim oduevljen da mu RAC iz Guadalajare izvodi takve akrobacije nekoliko stotina kilometara od svog propisanog mjesta djelovanja. Ono to Artu treba je netko tko e provesti nuna hapenja i zapljene, sakriti to i zatim pratiti avion na povratku a da na bilo koji nain ne bude upletena DEA ili Ministarstvo vanjskih poslova. Zato Russ Dantzler sjedi do njega. Jo jedna stvar koju Art treba obaviti je ubacivanje u pilotov ADF, da ga prebaci na novu frekvenciju i da ga onda navede da se spusti na tulum na ran starog Waynea. A najvanija stvar koja je Artu potrebna je, kako bi to stari Wayne rekao, ogromna usrana vrea sree. Adn sjedi na prednjem sjedalu Land Rovera usred chingada pustinje, s nekoliko milijuna dolara vrijednom kokom u zraku i sa svojom budunou u rukama. A sada chingada radio ne radi. "to mu je?" ponovo prasne. "Ne znam", ponavlja mladi tehniar dok prka po kvaicama, brojanicima i prekidaima, pokuavajui vratiti signal. "Elektrina oluja, neto na avionu... trudim se." Deko zvui prestraeno. I treba - Ral vadi .44 i smjera prema dekovoj glavi. "Potrudi se jae." "Makni to", prasne Adn. "To nee pomoi." Ral slijee ramenima i sprema pitolj ispod remena.

Ali ruka tog klinca strunjaka za radio sada se trese na brojanicima. Nije to nain na koji se stvar trebala odvijati - trebao je obaviti neki jednostavan posao za malo jednostavne koke, a sada mu prijete da e mu prosuti mozak ako ne vrati avion na ADE A ne moe. Sve to dobiva je neko cviljenje feedbacka gitare psihodelinih Led Zeppelina. A njegova ruka leti preko brojanika. "Smiri se", govori Adn. "Samo namjesti avion." "Trudim se", ponavlja deko, izgleda kao da e se rasplakati. Adn gleda Rala pogledom koji govori: Vidi to si uinio? Ral se mrti. Naroito kad Jimmy Breskva prilazi i kucka na prozor. "Koji kurac se dogaa?" "Pokuavamo dobiti avion na radio", kae Adn. "Koliko je to teko?" pita Breskva. "Tee je ako nas gnjavi", govori Ral. "Vrati se, sjedi u kamion, sve je u redu." Ne, nije sve u redu, Breskva razmilja dok ide natrag prema kamionu. Prva stvar koja nije u redu je da sam tu i izigravam Lawrenca od Arabije u istonoj Pripizdini, druga stvar je da sjedim u kamionu krcatom kaznenim djelima, trea stvar je da u tom kamionu imam veliku nepovratnu investiciju koju sam pokrenuo novcem nekih drugih ljudi, etvrta stvar je da su ti drugi ljudi Johnny Boy Cozzo, Johnnyjev brat Gene i Sal Scachi, od kojih ni jedan nije ba poznat po karakteru koji oprata, to me dovodi do pete stvari, a to je da e nas Veliki Paulie, ako ikad nasluti da dilamo drogu, sve maknuti - ovo "nas" poinje od "mene"- a to me vodi do este stvari, a to je da je sva koka sada u nekom avionu negdje na nebu, a ove budale ne mogu ga nai. "Ne mogu nai jebeni avion", govori Maloj Breskvi dok se penje natrag u kamion. "Kako to misli?" pita. "Koju rije nisi, jebote, razumio?" "To je razdraljivo." "Jebem mu mater, ja sam razdraljiv." Sav taj put iz Kalifornije u kamionu punom oruja, a nije to samo nekoliko pitolja, nego pravo ludo naoruanje - M-16, AR-15, streljivo, imaju ak i nekoliko LAW-a u kamionu; za koji kurac Meksikancima trebaju raketni bacai, neu nikad saznati. Ali takav je bio dogovor - Meksii su ovaj put eljeli biti plaeni u oruju, zato uzimam novac od Cozzovih i Sala, potajno dodajem malo optereenja na cijenu da pokrijem svoj dio i onda vuem guzicu po cijeloj Istonoj obali i guram ovaj glupi arsenal. Zatim ga vozim preko cijele zemlje, serem u gae svaki put kad vidim policajca na motoru jer iza sebe vozim doivotnu u Lewisburgu. Breskva je dodatno razdraljiv jer se stvari u obitelji Cimino ne razvijaju kako treba. Prije svega, Veliki Paulie ima pune gae zbog sluaja s Komisijom koja zajedno s javnim tuiteljem njujorkog Istonog okruga, Giulianijem, prijeti da odere oko jedno stoljee svakom od voa preostalih etiriju obitelji. Zato im Paulie ne doputa da ita rade da bi zaradili za ivot. Nikakve pljake, nikakve napade, naravno, nikakvu drogu. A kad zazvone po lancu prema vrhu i kau da doslovno gladuju tu dolje, vraa im se odgovor da su trebali uloiti svoj novac. Trebaju imati legalne poslove u koje e se pouzdati.

to je sranje, razmilja Breskva. Svi ti jebeni obrui kroz koje mora skoiti da postane - to? Prodava cipela? Jebe to. Jebeni Paulie je jebeno ensko. Breskva ga je ak poeo zvati Kuma. Ba prije neki dan preko telefona, on i Mala Breskva su razgovarali o tome. "Hej," govori Breskva, "zna onu kunu pomonicu koju Kuma natee? Sjedi? ujem da ima pimpek na pumpanje kojim se slui." "Kako to radi?" pita. "Uope me ne zanima", kae Breskva. "Mislim da je to kao prazna guma na autu, pumpa je da se stvrdne." "A on ima to, neto kao ugraenu cijev u kurcu?" "Mislim da je tako", kae Breskva. "Kako bilo, nije u redu to to radi, evi kunu pomonicu tamo u kui u kojoj ivi njegova ena. To je pomanjkanje potovanja. Hvala Bogu da Carlo nije iv da to vidi." "Da je Carlo iv, ne bi se nita vidjelo", kae Mala Breskva. "Paulie ne bi imao jaja, da ne spominjemo napumpani kurac, da jebe neku kurvu u kui pred oima Carlove sestre. Paulie bi bio mrtav, eto to bi bio." "Iz tvojih usta u Boje ui", govori Breskva. "Ako hoe neto novo, fino - idi i nai si neto novo. Ako hoe neto malo sa strane, radi to sa strane ne u kui. Kua je enin dom. To se potuje. To je na nain." "Tono." "Sada je sve to tako jebeno loe", govori. "A kad gospodin Neill napokon ode... kaem ti, mjesto zamjenika efa bolje neka pripadne Johnnyju Boyu." "Paulie nee postaviti Johna za podefa", govori Mala Breskva. "Previe ga se boji. Taj posao e dobiti Bellavia, samo ekaj." "Tommy Bellavia je Paulijev voza", breke Velika Breskva. "On je taksist, za ime Boga, ja neu odgovarati nikakvom jebenom oferu. Kaem ti, bolje da to bude John." Mala Breskva govori: "Kako god, ne smijemo riskirati s ovom poiljkom. Moramo je uzeti i poslati na ulicu i uzeti si neki jebeni novac." "Sluam."

*** Callan slino razmilja dok sjedi otraga u kamionu usred hladne pustinjske noi. Volio bi da ima jo neto osim svoje stare konate jakne. "Tko je znao", govori mu O-Bop, "da e u jebenoj pustinji biti hladno'!" "to se dogaa?" pita Callan. Ne svia mu se ovo sranje. Ne svia mu se biti izvan New Yorka, ne svia mu se biti negdje usred niega, ne svia mu se ak ni ono to ovdje rade. Vidi on to se dogaa na ulicama, to crack ini u kvartu, u cijelom gradu. Osjea se loe - nije to pravi nain da se zarauje za ivot. Sranje sa sindikatom je jedna stvar, sranje s graevinom, kamatarenje, kocka - ak i ubojstva - ali doista mu se ne svia pomagati Breskvi da alje drogu na ulicu. "to emo?" pitao je O-Bop kad se taj posao pojavio. "Rei ne?" "Aha."

"Ako se stvar zajebe i nae guzice su u pitanju." "Znam." Zato, evo ih, sjede otraga u kamionu na vrhu gomile oruja dovoljne za preuzimanje male banana-republike, ekaju da se avion spusti kako bi obavili razmjenu i Otili kui. Osim ako se Meksikanci ne ponu praviti pametni, a u tom sluaju Callan ima deset .22 metaka u okviru i jo jedan u cijevi. "Ovdje ima cijeli arsenal", kae O-Bop. "to hoe s .22?" "Dovoljan je." Jebiga, da, dovoljan je, misli O-Bop, sjea se Eddieja Friela. Jebiga, da, dovoljan je. "Provjeri to se dogaa", kae Callan. O-Bop lupa po kamionu. "to se dogaa?!" "Ne mogu nai jebeni avion!" "ali se!" "Aha, alim se!" vie mu Breskva. "Avion se spustio, obavili smo razmjenu i sada svi sjedimo kod Rocca i jedemo linguine u umaku od koljaka!" "Kako se moe izgubiti cijeli avion?" pita Callan. Nema niega. U tome je problem. Pilot je na dvije tisue etristo metara iznad pustinje i ne vidi nita osim tame ispod sebe. Moe pronai Borrego Springs, moe pronai Ocotillo Wells ili Blythe, ali ako se netko ne javi i ne da mu sletnu lokaciju, ima toliko anse da nae to uzletite koliko i Cubsi da osvoje World Series. Toka. Problem je to nema dovoljno goriva i vrlo brzo morat e poeti razmiljati o zaokretu i povratku u El Salvador. Ponovo pokuava s radijem i dobiva isto metalno cviljenje. Zatim ga podie za pola frekvencije i uje "Javi se, javi se." "Gdje si, dovraga, bio?" pita pilot. "Na krivoj si frekvenciji." To ti kae, misli Art. Sveti Antun je zatitnik beznadnih sluajeva, a Art se podsjea da mu zahvali svijeom i novanicom od dvadeset dolara dok Shag govori u radiomikrofon. "eli prigovarati ili se eli spustiti?" "elim se spustiti." Grupica ljudi okupljena je oko radija u ledenoj noi, gledaju jedan drugoga i doslovno se cere. Poprilino ih zagrijava injenica da su od slijetanja SETCO-va aviona punog kokaina udaljeni doslovno tek jedan trenutak. Osim ako sve ne ode potpuno nizbrdo. A vrlo lako bi moglo. Shag se ne brine. "Moja karijera je ionako sjebana." Daje pilotu koordinate za slijetanje. "Deset minuta", kae pilot. "Primljeno. Kraj." "Deset minuta", kae Art. "Dugih deset minuta", kae Dantzler. Mnogo toga se moe dogoditi u deset minuta. U deset minuta pilot moe postati sumnjiav, predomisliti se i okrenuti avion. U deset minula pravo uzletite moe se probiti kroz Dantzlerovu radijsku zbrku, uspostaviti vezu s avionom i navesti ga na

pravu lokaciju. U deset minuta, razmilja Art, moe se dogoditi potres koji e otvoriti pukotinu na ovom uzletitu koja e nas sve progutati. U deset minuta... Isputa dug uzdah. "Ma nemoj", kae Dantzler. Shag mu se smije. Adn Barrera se ne smije. eludac mu se gri, vilica mu je vrsto stegnuta. Ne smije se dopustiti da ovaj posao ne uspije, upozorio ga je To. Ovaj se mora obaviti. Iz mnogo razloga, misli Adn. Sada je oenjen ovjek. On i Luca vjenali su se u Guadalajari, a sam otac Juan je vodio ceremoniju. Bio je to divan dan i jo divnija no, kad je nakon godina frustracije napokon uao u Luciju. U krevetu je bila iznenaenje, vie nego poeljna partnerica, ushieno se izvijala i svijala, zvala njegovo ime. Njezina plava kosa bila je razlivena po jastuku u nesvjesnoj simetriji s njezinim rairenim nogama. Brani ivot je lijep, ali s brakom dolaze i obveze, osobito sad kad je Luca trudna. To, razmilja Adn dok sjedi u pustinji, mijenja sve. Sada igra za uzdravanje. Sada e uskoro postati pap, s obitelji koju mora uzdravati, njihova budunost je u tvojim rukama. Nije nesretan zbog toga - naprotiv, oduevljen je, uzbuen je to e morati preuzeti odgovornost mukarca, presretan to e imati dijete - ali to znai da jo vie nego ikad prije ne smije dopustiti da ovaj posao ne uspije. "Pokuaj s drugom frekvencijom", govori tehniaru. "Pokuao sam sa svakom" Vidi kako Ral dodiruje drak pitolja za remenom. "Pokuat u ponovo", kae, iako je sada uvjeren da nije frekvencija u pitanju. To je oprema, taj radio. Tko zna to se od trenje moglo olabaviti dok smo se ovuda tandrkali? Ljudi su uvijek isti, razmilja. Imaju milijune dolara u kokainu koji lete ovdje negdje po zraku, ali ne ele potroiti dodatnih nekoliko stotina dolara na radio da ih prizemlje. Zato moram raditi s ovim jeftinim govnom. Tu kritiku ipak nije prenio svojini poslodavcima. Samo nastavlja prkati po kvaicama. Adn zuri u mrano nebo. Zvijezde se ine tako niske i sjajne da osjea kao da bi mogao pruiti ruku i spustiti jednu. elio bi da isto to moe uiniti s avionom. A tako i Art. Jer nema niega tamo gore, niega osim zvijezda i mjeseeva srpa. Provjerava sat. Glave se okreu kao da je izvukao pitolj. Prolo je deset minuta. Imao si svojih deset minuta, razmilja. Imao si svojih beskonanih deset minuta koje su nam kidale ivce, preokretale eludac, od kojih nam je srce htjelo iskoiti, zato, prestani se igrati s nama. Prestani s muenjem. Ponovo gleda u nebo. Svi ine to isto, stoje na hladnoi, gledaju u nebo kao neko prethistorijsko pleme, pokuavajui shvatiti to sve to znai. "Gotovo je", govori Art minutu kasnije. "Sigurno je shvatio." "Sraaanje", kae Shag. "ao mi je, Art", kae Dantzler. "ao mi je, efe."

"U redu je", kae Art. "Pokuali smo." Ali nije u redu. Vjerojatno im se vie nikad nee pruiti nova prilika da spuste fiziki dokaz da Meksiki trampolin doista postoji. I zatvorit e ured u Guadalajari i sve nas uhititi i to e biti to. "ekat emo jo pet minuta, a onda" "uti", kae Shag. Svi zure u njega - to je netipino otresito od jednog kauboja. "Sluajte", kae. Tek tada razabiru. Zvuk motora. Avionskog motora. Shag tri do kamiona, pali motor i signalizira svjetlima. Avion odgovara signalom svojih svjetala. Nakon dvije minute Art gleda kako se avion sputa iz crnila i meko slijee. Pilot isputa uzdah olakanja kad vidi nekoga kako ide prema njemu. Zatim mu taj gura pitolj u glavu. "Iznenaenje, upino", govori Russ Dantzler. "Ima pravo na utnju..." Na utnju? Tip je potpuno zanijemio. Shag nije. U autu je s Artom, imitira kauboja Bundinija Browna79. "Ti si najvei, efe! Ima ruke kao orangutan! Ti si King Kong! Prua ruke u nebo i skida avione!" Art se smije. Zatim vidi Dantzlera koji prilazi autu. San Diego nark zatrese glavom i ak i na slabom svjetlu izgleda blijed. Potresen. "Art", poinje Dantzler. "Taj tip... pilot... kae..." "to?" "Da radi za nas." Art otvara stranja vrata iza kojih su smjestili pilota. Phil Hansen trebao bi biti vrlo nervozan tip, ali nije. Naslonjen je kao da eka odrezak za prometni prekraj koji e ionako srediti. Art bi mu najradije pljuskom skinuo smijeak s lica. "Dugo te nisam vidio, Keller", govori nehajno, kao da je sve ovo velika ala. "Koji kurac je ovo da ti radi za nas?" Hansen ga mirno gleda. "Kerber." "to?" "Ma daj. Kerber? Hopongo? Hangar etiri?" ________________________________
79 Bundini Brown bio je pomoni trener Muhammada Alija. Kasnije je glumio u nekoliko filmova, u jednom od njih glumio je kauboja.

"O kojem kurcu govori?" Osmijeh nestaje s llansenova lica. Sada izgleda uznemiren. "Mislio si to, da ima prolaz?" pita Art. "Prevozi nekoliko stotina kilograma koke u Sjedinjene Drave i misli da ima prolaz? Zbog ega to misli, upino?" "Rekli su da si bio" "Rekli su da sam bio to?" "Nita."

Hansen okree glavu i gleda kroz prozor. Art govori: "Ako ima besplatnu kartu za izlaz iz zatvora, sada je vrijeme da je pokae. Daj mi ime, Phil. Koga da nazovem?" "Zna koga da nazove." "Ne, ne znam. Reci mi." "Ja sam ovdje zavrio." Zuri kroz prozor. "Netko te zajebao, Phil", govori Art. "Ne znam tko ti je to rekao, ali ako misli da igramo u istoj ekipi, u krivu si. Natovarili smo ti trideset-do-doivotne ovime, Phil. A minimalno petnaest e odraditi. Ali jo nije kasno da prijee na pravu stranu. Surauj sa mnom, pa ako uspije, pobrinut u se da se nagodi." Kad Hansen ponovo okree glavu prema njemu, u oima su mu suze. Govori: "Imam enu i djecu u Hondurasu." Ramn Mette, misli Art. Ovaj tip je nasmrt prestraen da e se Mette osvetiti njegovoj obitelji. Teko sranje - o tome si trebao razmiljati prije nego to si s kokom poeo letjeti naokolo. "eli ih vidjeti prije nego to budu imala vlastitu djecu? Priaj mi." Art je ve vidio takav pogled - naziva ga Skellovom vagom80, onaj tko je kriv vae svoje opcije, na vlastiti uas shvaa da nema dobrih opcija, samo manje loih. eka da Hansen odvagne stvari. Hansen odmahuje glavom. Art lupa vratima auta i odlazi na minutu u pustinju. Mogao bi sada zaplijeniti avion, ali koja korist od toga? To bi dokazalo da SETCO prevozi drogu, ali on to ve zna. No ne bi mu otkrilo to se i komu kao teret vraa na povratnom letu. ______________________________
80 Skeli - izraz za beskunika ili sitnog kriminalca.

Ne, vrijeme je da se poduzme novi veliki rizik. Vraa se do Dantzlera. "Odigrajmo ovu drugaije. Pustimo avion da nastavi." "to?!" "Moemo ga pratili na tri strane", govori Art. "Vidjeti kamo odlazi koka, kamo odlazi novac i to prevozi na povratku." Dantzler se slae s tim. to da, dovraga, radi? To trai jebeni Art Keller. Art kima i vraa se u auto. "Samo testiram", govori Hansenu. "Proao si. Pokreni se." Art gleda kako se avion ponovo die. Zatim ukljuuje radio da kae Ernieju neka oekuje SETCO-v povratni let, da ga fotografira i pusti. Ali Ernie se ne javlja. Ernie Hidalgo je nestao s radara.

Narcosanti
Postoje dvije stvari koje Amerikanci ne ele: novu Kubu na kopnu Srednje Amerike, i novi Vijetnam.

Ronald Reagan

Meksiko Sijeanj, 1985.

est sati nakon to Ernie nestaje s ekrana, Art kao oluja upada u ured pukovnika Vege. "Jedan od mojih ljudi je nestao", govori. "Hou da se ovaj grad preokrene od vrha do dna i iznutra prema van. Hou da uhapsi Miguela Angela Barreru i ne elim sluati nikakva tvoja sranja" "Senor Keller" "Tvoja sranja kako ne zna gdje je, i da je, svakako, nevin. Hou da ih sve pokupi Barreru, njegove neake, Abrega, Mndeza, sve do jednog od tih prokletih vercera droge - i ja" "Ne moete biti sigurni da je otet", govori Vega. "Moda ima ljubavnicu, moda je negdje pijan. Svakako ne moete znati da Barrera ima ita s" Art se naginje preko njegova radnog stola, ravno pukovniku u lice. "Ako budem morao," govori Art, "poet u jebeni rat." Misli to ozbiljno. Poduzet e sve to treba, prijetiti da e sve odati novinarima, otii e, prijetiti da e otii nekim lanovima Kongresa, otii e - dovest e diviziju mannara iz logora Pendleton i poet e pravi prokleti rat s pucnjavom, ako je to ono to treba da oslobodi Ernieja Hidalga. Ako je - molim te, Boe, molim te, Isuse i Marijo, Majko Boja -Ernie jo iv. Sekundu kasnije dodaje: "A sada, zato jo uvijek tu sjedi?" Izlaze na ulice. Odjednom, kao arolijom, Vega zna gdje su gomerosi. To je udo, misli Art. Vega zna gdje svaki nii ili srednji narcotraficante u gradu stanuje, na koja mjesta izlazi ili gdje obavlja poslove. Sve ih protresaju - Vegini federatesi eljaju grad kao Gestapo, jedino to ne nalaze Miguela Angela ni Adna ni Rala ni Mndeza ni Abrega. To je onaj isti stari test na boje, razmilja Art, ista stara "pretrai i izbjegni" misija. Znaju gdje su ti tipovi bili, samo se ini da ne mogu ustanoviti gdje su sada. Vega ak vodi raciju na Barrerino imanje, ije se adrese odjednom prisjetio, ali kad stiu onamo, saznaju da Miguela ngela nema. Nalaze jo neto to je Arta dovelo do totalnog ludila. Fotografiju Ernija Hidalga. Fotografiju za dokumente snimljenu u uredu MJFP-a u Guadalajari. Art je uzima i mae njome Vegi ispred lica.

"Gledaj ovo!" vie. "Jesu li mu tvoji tipovi dali ovu sliku?! Jesu li tvoji jebeni tipovi to uinili?!" "Naravno da nisu." "Vraga nisu", kae Art. Vraa se u ured i zove Tima Taylora u Ciudad de Mxico. "uo sam", kae Taylor. "I to poduzima?" "Bio sam u veleposlanikovu uredu", kae Taylor. "Susrest e se s predsjednikom osobno. Jesi li izvukao Teresu i djecu?" "Nije htjela ii, ali" "Sranje, Arthure." "Ali naredio sam Shagu da je odveze na aerodrom", govori Art. "Sad bi morali biti u San Diegu." "to je sa Shagom?" "Pretrauje ulici.'." "Vadim vas iz toga." "Vraga nas vadi", kae Art. Nakon kratke tiine, Taylor pita: "to ti treba, Art?" "Poten murjak", kae Art. Pria Tayloru o fotografiji koju je naao na Barrerinu imanju, zatim govori: "Neu vie nijednog od ovih MJFP upina. Poalji mi nekog istog, nekog s teinom."

Antonio Ramos stie u Guadalajaru tog popodneva. Adn slua ovjeka koji urla. I miran glas koji jedno te isto pitanje ponavlja do besvijesti. Tko je Chupar? Tko je Chupar? Tko je Chupar? Ernie mu ponavlja da ne zna. Njegov ispitiva mu ne vjeruje i ponovo gura razbija za led, strue njime po Erniejevoj kosti potkoljenice. Ponovno isto pitanje. Ti to zna. Reci nam tko je. Tko je Dounik Chupar? Ernie im daje imena. Sva kojih se mogao sjetiti. Manji dileri, vei dileri, federalesi, Policija drave Jalisco - svakog gomera ili korumpiranog murjaka, nije ga briga. Sve samo da prestanu. Ne prestaju. Ne padaju ni na jedno ime koje im daje. Doktor - ostali zapravo tog ovjeka zovu "Doktor" - samo nastavlja s razbijaem za led, polako, strpljivo, pedantno, ne obazirui se na Erniejeve krikove. Ne uri se. Tko je Chupar? Tko je Chupar? Tko je Chupar? "Ne znaaaaaaam..." Razbija za led pronalazi novi kut prema neoteenom dijelu kosti i strue. Guero Mndez izlazi iz sobe, pokoleban. "Mislim da ne zna", kae Guero. "Zna", govori Ral. "On je maco - tvrdi kukin sin." Nadajmo se da nije pretvrd, misli Adn. Kad bi nam samo dao ime soplna, mogli bi ga pustiti prije nego to sve ovo ode predaleko i otme se kontroli. Poznajem ja Amerikance, Adn je rekao svom stricu, bolje od tebe. Oni mogu bombardirati, paliti i trovati druge narode, aliako se jednom od njihovih neto dogodi, reagirat e samoopravdavajuim divljatvom.

Nekoliko sati nakon to je prijavljen nestanak agenta, vojska I DEA-inih agenata provalila je u Adnovo skrovite na Rancho Santa Feu. Bila je to najvea zapljena droge u povijesti. Tisuu kilograma kokaina u vrijednosti od 37,5 milijuna dolara, dvije tone sinsemille81 vrijedne novih pet milijuna dolara, k tome dodatnih 7 milijuna dolara u gotovini, brojai novca, vage i druga raznovrsna uredska oprema u poslovanju s drogom. Da ne spominjemo petnaest ilegalnih meksikih radnika zaposlenih na vaganju i pakiranju koke. Ali kotalo je mnogo vie od toga, razmilja Adn dok pokuava iskljuiti bolno zapomaganje iz druge sobe. To je puno skuplje. Droga i novac moe se uvijek nadomjestiti, ali dijete... "Limfatina malformacija", nazvali su to doktori. "Cistini limfangiom." Rekli su da to nema nikakve veze s njihovim iznenadnim letom od kue u San Diegu, nekoliko koraka ispred DEA-e, nikakve veze sa zbrkom zbog jureeg bijega preko granice u Tijuanu, nikakve veze s letom u Guadalajaru. Doktori su rekli da se stanje razvija u prvim mjesecima trudnoe, ne kasnijim, i da ne znaju toan uzrok, jedino da se limfni kanali kerke Adna i Lucije nisu ispravno razvili i zbog toga su joj lice i vrat deformirani, iskrivljeni, i da nema terapije ni lijeka. Pa iako je ivotni vijek uglavnom normalan, postoji rizik od infekcije ili modanog udara, ponekad i potekoe u disanju... Luca krivi njega. Ne njega izravno, ve nain njihova ivota, poslove, secretu. Da su mogli ostati u SADu, uz vrhunsku prenatalnu skrb, da je moda dijete roeno u klinici Scripps, kao to je bilo planirano, da je moda u tim prvim trenucima kad su opazili da se neto vrlo loe dogaa, da su mogli doi do najboljih doktora na svijetu... moda, samo moda... iako su je doktori u Guadalajari uvjerili da ne bi bilo nikakve razlike. Luca se htjela vratiti u SAD da rodi dijete, ali nije htjela ii bez njega, a on nije mogao ii. Za njim je bila izdana tjeralica i To mu je zabranio. _____________________
81 Jaa vrsta marihuane.

Ali da sam znao, razmilja sada, da mi je bilo i u primisli da bi neto loe moglo hiti s djetetom, bio bih prihvatio rizik. A s njime i posljedice. Prokleti bili Amerikanci. I proklet bio Art Keller. Adn je u tim prvim groznim satima nazvao oca Juana. Luca je bila u agoniji, svi su bili, a otac Juan je odmah odjurio u bolnicu. Doao je i drao dijete, odmah je krstio, za svaki sluaj, a zatim je drao Lucijinu ruku i razgovarao s njom, molio se s njom, govorio joj da e biti predivna majka posebnom, prekrasnom djetetu koje e je trebati. Zatim, kad je Luca napokon popustila pod tabletama za smirenje i zaspala, otac Juan i Adn izali su na parkiralite da bi biskup mogao popuiti cigaretu. "Reci mi o emu razmilja", rekao je otac Juan.

"Da me Bog kanjava." "Bog ne kanjava nevinu djecu zbog grijeha njihovih oeva", odgovorio je Parada. Usprkos Bibliji, pomisli. "Onda mi objasni ovo", rekao je Adn. "Je li ovo nain na koji Bog voli djecu?" "Voli li svoje dijete, usprkos njezinu stanju?" "Naravno." "Onda Bog voli kroz tebe." "To nije dovoljno dobar odgovor." "Jedini je koji imam." A nije dovoljno dobar, mislio je Adn, a misli i sada. A ova otmica Hidalga sve e nas unititi, ako ve nije. Ugrabiti Hidalga bio je laki dio. Boe, policija je to uinila za njih. Tri murjaka pokupila su Hidalga na La Plazi de Armas i predali ga Ralu i Gueru koji su ga drogirali, zavezali mu oi i doveli ga ovamo u ovu kuu. Gdje ga je Doktor oivio i poeo svoju slubu boju. Koja, do sada, nije dala nikakve rezultate. Iz sobe uje Doktorov blag, strpljiv glas. "Reci mi imena", govori Doktor, "vladinih dunosnika koji su na platnoj listi Miguela Angela Barrer." "Nemam nikakva imena." "Je li ti Chupar dao ta imena? Rekao si da je. Reci ih meni." "Lagao sam. Izmiljao sam ih. Ne znam." "Reci mi ime Chupara", govori Doktor. "Tako da pitamo njega umjesto tebe. Tako da ovo radimo njemu umjesto tebi." "Ne znam tko je on." Je li mogue, pita se Adn, da ovjek zaista ne zna? uje jeku svog prestraenog glasa prije osam godina u vrijeme Operacije Kondor kada su ga DEA i federalesi tukli i muili zbog informacija koje nije imao. Rekli su mu da se moraju uvjeriti da ne zna, zato su nastavili s muenjem i nakon to im je uporno ponavljao ne znam. "Boe", govori. "to ako ne zna?" "Pa to ako ne zna?" Ral slijee ramenima. "U svakom sluaju, jebeni Amerikanci moraju nauiti lekciju." Adn uje kako se lekcija odrava u drugoj sobi. Hidalgo zapomae dok mu metal razbijaa za led strue po kosti potkoljenice. I Doktorov ljubazno ustrajni glas. "eli ponovo vidjeti svoju enu. Svoju djecu. Sigurno im duguje vie nego to duguje tom douniku. Razmisli: Zato smo ti zavezali oi? Da smo te namjeravali ubiti ne bi nas bilo briga. Ali namjeravamo te pustiti. Da se vrati svojoj obitelji. Teresi, Ernestu i Hugu. Misli na njih. Kako su samo zabrinuti. Kako su samo tvoji mali sinovi prestraeni. Kako samo ele da im se pap vrati. Ne eli da odrastaju bez oca, je li tako? Tko je Chupar? to ti je rekao? ija ti je imena dao?" Hidalgov odgovor, isprekidan uzdasima: "Ne... znam... tko... je... on." "Pues... onda." Ponovo poinje. Doslovno.

ivio je u straari pokraj smetlita i prevrtao po smeu da nae hranu, odjeu, ak i zaklon. Kad su u blizini sagradili kolu, Ramos je odlazio u nju, svaki dan, a ako bi ga neki klinac zafrkavao da smrdi po smeu. Ramos hi ga namlatio. Ramos je bio jak klinac - mrav od nedostatka hrane, ali visok i brzih ruku. Nakon nekog vremena nisu ga zafrkavali. Zavrio je ak i srednju kolu, a kad je primljen u policiju Tijuane, bilo je to kao da odlazi u raj. Dobra plaa, dobra hrana, ista odjea. Nestalo je koatosti i popunio se, a njegovi su nadleni saznali neto novo o njemu. Znali su da je ilav; nisu znali da je pametan. To je saznala i DFS, meksika tajna sluba, i regrutirala ga. I sada, ako se pojavi vaan zadatak koji zahtijeva pamet i ilavost, obino pozovu Ramosa. Dobiva poziv da vrati tog amerikog agenta DEA-e, Hidalga, pod svaku ili bilo koju cijenu. Art ga susree na aerodromu. Ramosov nos i nekoliko zglobova na prstima su savinuti i slomljeni. Ima gustu crnu kosu iji jedan pramen pada preko ela usprkos njegovim povremenim naporima da ga kontrolira. U usta mu je utisnuta crna cigara kao zatitni znak. "Svaki murjak treba imati zatitni znak", govori svojim ljudima. "Htio bi da negativci govore: 'uvaj se mao tipa s crnom cigarom'." uvaju ga se. To govore, uvaju ga se i boje ga se jer Ramosa prati poteno zaraena reputacija murjaka koji provodi vlastitu vrstu grube pravde. Poznato je da su tipovi kojima se Ramos poigrao zazivali policiju. Policija ne bi dolazila. Ni oni se nisu htjeli petljati s Ramosom. U Tijuani postoji uliica pokraj Avenide Revolucin koju su nazvali La Universidad de Ramos. Puna je opuaka cigara i runih navika izbijenih iz glava kriminalaca. U njoj je Ramos, dok je bio ulini murjak u Tijuani, drao lekcije dekima koji su si umiljali da su opaki. "Niste vi opaki", govorio im je. "Ja sam opak." Zatim im je pokazivao to je opakost. Ako bi im trebao podsjetnik, obino bi ga, godinama nakon toga, mogli nai u ogledalu. est loih hombresa82 pokualo je ubiti Ramosa. Ramos je otiao na svih est pogreba, za sluaj da se netko od oaloenih eli pokuati ____________________________
82 Hombre - ovjek, mukarac.

Osvetiti. Nitko nikad nije pokuao. Svoj uzi zove "Mi sposa" - moja ena. Trideset dvije su mu godine. Za nekoliko sati priveo je tri policajca koji su pokupili Ernieja. Jedan od njih je ef Policije drave Jalisco. Ramos govori Artu: "Moemo to izvesti na brz nain ili na polagan nain." Ramos vadi dvije cigare iz depa na koulji, jednu nudi Artu i slijee ramenima kad Art odbije. Treba mu dugo da zapali cigaru, okree je lako da vrh gori jednolino, zatim povlai dug dim i podie svoje crne obrve prema Artu.

Teolozi su u pravu, misli Art - postajemo ono to mrzimo. Zatim kae: "Na brz nain." Ramos govori: "Vrati se nakon nekog vremena." "Ne", kae Art. "Ja u obaviti svoj dio." "To je muki odgovor", govori Ramos. "Ali ne elim svjedoka." Ramos efa policije drave Jalisco i dva federalesa odvodi u eliju u podrumu. "Nemam vremena zajebavat' se s vama, frajeri", govori Ramos. "Problem je u ovom: ovog trena vie se bojite Miguela Angela Barrere nego mene. To moramo preokrenuti." "Molim te," govori ef, "svi smo mi policajci." "Ne, ja sam policajac", trlja Ramos crne, podstavljene rukavice. "ovjek kojega ste oteli je policajac. Vi ste govna." Podie rukavice kako bi ih svi vidjeli. "Ne elim izgrepsti ruke", kae Ramos. ef kae: "Sigurno bismo se neto mogli dogovoriti." "Ne", govori Ramos. "Ne bi." Okree se prema veem, mlaem federaleu. "Digni ruke. Brani se." Federaleove oi su irom otvorene, prestraene. Odmahuje glavom, ne podie ruke. Ramon slijee ramenima: "Kako hoe." Desnom zavarava prema licu, a zatim svu svoju snagu prenosi u tri razorna lijeva aperkata pod rebra. Podstavljene rukavice lome kost i hrskavicu. Murjak poinje padali, ali Ramos ga pridrava lijevom rukom i udara ga s nova tri udarca desne. Zatim ga baca o zid, okree ga i lijevom i desnom ga udara po bubrezima. Dri ga za vrat uza zid i govori: "Osramotio si svoju zemlju. Jo gore, osramotio si moju zemlju" ijednom rukom ga prima za vrat, a drugom za remen i punom brzinom ga preko sobe udara o suprotni zid. Glava federalea tupim udarcem pogaa betonski zid. Vrat mu se savija unatrag. Ramos nekoliko puta ponavlja proceduru prije nego to pusti da ovjek klizne na pod. Ramos sjedi na drvenom tronocu i pripaljuje cigaru dok ostala dvojica murjaka zure u onesvijetenog prijatelja koji lei licem prema dolje. Noge mu se grevito tresu. Zidovi su umrljani krvlju. "A sada," govori Ramos, "vie se bojite mene nego Barrer, zato moemo poeti. Gdje je ameriki policajac?" Govore mu sve to znaju. "Isporuili su ga Gueru Mndezu i Ralu Barreri", Ramos govori Artu. "I Doktoru Alvarezu, zbog ega mislim da bi tvoj prijatelj jo uvijek mogao biti iv." "Zato to misli?" "lvarez je radio za DFS", govori Ramos. "Kao ispitiva. Sigurno Hidalgo ima informacije koje im trebaju, si?" "Ne", kae Art. "Nema informacije." Artu se stee eludac. Mue Ernieja zbog identiteta Chupara. A ne postoji nikakav Chupar.

Reci mi", govori To. Ernie stenje: "Ne znam."

To kima Doktoru Alvarezu. Doktor koristi kuharske rukavice da uzme bijelo uarenu elinu ipku, koju gura u "O Boe!" urla Ernie. Zatim mu se oi raskolae, a glava pada na stol na koji su ga svezali remenjem. Oi su mu zatvorene, nije pri svijesti, a otkucaji srca, koji su do malo prije bili jako ubrzani, sada su opasno polagani. Doktor odlae kuharske rukavice i uzima pricu pumi lidokaina koji ubrizgava Ernieju u ruku. Droga e ga odrati budnim da osjeti bol. Odrat e mu srce da ne stane. Trenutak kasnije Amerikaneva glava se trza prema gore, a oi se naglo otvaraju. "Neemo te pustiti da umre", govori To. "A sada, priaj mi. Reci mi tko je Chupar?" Znam da me Art trai, misli Ernie. Prevre nebo i zemlju. "Ne znam", stenje, "tko je Chupar." Doktor ponovo podie elinu ipku. Trenutak poslije Ernie urla: "O Booooooe.

Art gleda kako se plamen pali, zatim titra, zatim se die prema nebu. Klei ispred klupe sa zavjetnim svijeama i moli se za Ernieja. Djevici Mariji, Svetom Antunu, samom Isusu. Visok, debeo ovjek dolazi niz srednji prolaz katedrale. "Oe Juan." Sveenik se malo promijenio u devet godina. Njegova bijela kosa je rjea, trbuh neto vei, ali prodorne sive oi imaju isti sjaj. "Moli se", govori Parada. "Mislio sam da ne vjeruje u Boga." "Sve u poduzeti." Parada kima. "Kako mogu pomoi?" "Ti poznaje Barrer." "Krstio sam ih", odgovara Parada. "Dao sam im prvu priest. Krizmao ih." Vjenao Adna i njegovu enu, misli Parada. Drao njihovo deformirano, prekrasno dijete na rukama. "Obrati im se", govori Art. "Ne znam gdje su." "Mislio sam na radio", govori Art. "Televiziju. Tebe potuju, tebe e posluati." "Ne znam", kae Parada. "Svakako mogu pokuati." "Odmah sada?" "Naravno", govori Parada, zatim dodaje: "Mogu te ispovjediti." "Nema vremena." Odvoze se do radijske postaje i Parada u eter alje svoju poruku "onima koji su oteli amerikog policajca." Moli ih, u ime Moga Oca i Isusa Krista i Majke Marije i svih svetaca da ovjeka oslobode neozlijeenog. Moli ih da se obrate svojim duama, a zatim, ak i na Artovo iznenaenje, izvlai posljednju kartu - prijeti izopenjem ako naude tom ovjeku. Svom svojom moi i autoritetom osuuje ih na vjeni boravak u paklu. Zatim ponavlja nadu u spasenje. Otpustite ovjeka i vratite se Bogu.

Njegova sloboda je vaa sloboda.

"... dali su mi adresu", govori Ramos. "to?" pita Art. Sluao je Paradine rijei na radiju u uredu. "Rekao sam, dali su mi adresu", kae Ramos. Prebacuje uzi preko ramena. "Mi Esposa. Idemo." Kua se nalazi u predgrau koje je teko opisati. Dva Ramosova Ford Bronca, prepuna njegovih DFS specijalaca, grmei stiu i ljudi iskau. Vatra iz oruja - dugi, nekontrolirani rafali iz AK-a - otvara se s prozora. Ramosovi ljudi bacaju se na pod i odgovaraju kratkim rafalima. Pucnjava prestaje. Pod zatitom svojih ljudi Ramos i jo dvojica s ovnom za razbijanje tre prema vratima i razvaljuju ih. Art ulazi odmah iza Ramosa. Ne vidi Ernieja. Tri kroz sve sobe u toj maloj kui, ali jedino na to nailazi su dva mrtva gomerosa, oba s pravilnom rupom na elu, koji lee pod prozorima. Jedan ranjeni sjedi naslonjen na zid. Drugi sjedi ruku visoko podignutih iznad glave. Ramos vadi pitolj i prislanja ga na glavu ranjenom ovjeku. "ODnde?" Ramos pita. Gdje? "No s." Art odskae kad Ramos povlai okida, a mozak trca po zidu. "Isuse!" vie Art. Ramos to ne uje. Prislanja pitolj na sljepooicu drugog gomerosa. "IDnde?" "ISinaloa!" "?Donde?" Un rancho de Guero Mndez! Cmo lo encuentro? - kako u ga nai? Gomero vie: No s! No s! No s! Por favor! Por el amor de Dios! Art ga lovi za ruku. "Ne." Ramos jednu sekundu izgleda kao da bi mogao ubiti Arta. Zatim sputa pitolj i govori: "Moramo pronai tu farmu prije nego to ga ponovo premjeste. Trebao si me pustiti da ubijem tu pizdu da ne bi priao." Gomero se slama u jecajima. "!Por el amor de Dios!" "Ti nema Boga, ti odvratna kurvo", govori Ramos dok ga amara punom snagom gdje god stigne. "!Te voy a mandarpa carajo!" Poslat u te u pakao. "Ne", govori Art. "Ako federalesi saznaju da znamo za Sinalou," govori Ramos, "jednostavno e ponovo premjestiti Hidalga prije nego to ga uspijemo pronai." Ako ga uspijemo pronai, misli Art. Sinaloa je velika, poljoprivredna drava. Lociranje odreene farme u njoj isto je kao i pronalaenje farme u Iowi koja se razlikuje od drugih. Ali nee nam pomoi ako ubijemo ovog frajera. "Stavi ga u izolaciju", kae Art. "!Ay, Dios! !Qu chingan que eres!" vie Ramon. "Boe, ba si picajzla!" Ali Ramos nareuje jednom od svojih ljudi da odvede gomera i da ga dri negdje i da sazna to jo zna, i kae, "Za ime Boga, ne dopusti mu da pria bilo s kime, ili e to biti tvoja jaja koja u mu ugurati u usta."

Zatim Ramos gleda tijela na podu. "I izbaci smee", kae.

Adn Barrera slua Paradinu poruku preko radija. Biskupov poznati glas smireno prekriva pratee akorde Hidalgovih ritminih jauka iz pozadine. Zatim grmi prijetnja o izopenju. "Praznovjerno sranje", kae Guero. "Ovo je bila greka", kae Adn. Glupost. Katastrofalno kriva procjena. Amerikanci su reagirali ak i otrije nego to se bojao da e reagirati, tovarei sav svoj golemi ekonomski i politiki pritisak na Ciudad de Mxico. Jebeni Amerikanci zatvorili su granicu ostavljajui tisue kamiona uz cestu, njihov teret trune na suncu, njegova ekonomska cijena pada. A Amerikanci prijete da e zajmove staviti na naplatu, pritisnuti Meksiko preko MMF-a, prouzroiti duniku i monetarnu krizu koja bi doslovno mogla unititi peso. Zato se ak i nai kupljeni-iplaeni prijatelji u Ciudad de Mxicu okreu protiv nas, a kako i ne bi? MJFP, DFS i vojska odgovaraju na amerike prijetnje, pritiu svakog lana kartela kojega mogu pronai, provaljuju u kue i na raneve... iri se pria da je pukovnik DFS-a jednog osumnjienog premlatio nasmrt i ubio ostalu trojicu, tako da su izgubljena ve tri meksika ivota za ovaj jedan ameriki, ali ini se da nikoga nije briga, jer oni su samo Meksikanci. Zato je otmica bila teka pogreka, praena injenicom da, uza svu cijenu koju su platili, nisu ak ni doznali identitet Chupara. Sasvim je jasno da Amerikanac ne zna. Rekao bi. Ne bi mogao podnijeti struganje kostiju, elektrode, elinu ipku. Da je znao, rekao bi. A sada lei i jaue u spavaoj sobi koja je postala muilite. ak je i Doktor digao ruke i rekao da ne moe izvui nita vie. Jenkiji i njihovi lambiosos me trae, a ak me i moj stari sveenik alje u pakao. Otpustite ovjeka i vratite se Bogu. Njegova sloboda je vaa sloboda. Moda, misli Adn. Moda si u pravu. Ernie Hidalgo sada ivi u bipolarnom svijetu. Postoji bol i postoji odsutnost boli, i to je sve to postoji. Ako ivot znai bol, to nije dobro. Ako smrt znai odsutnost boli, to je dobro.

____________________________
83 Pogrdan izraz; u doslovnom znaenju dupelizac.

Pokuava umrijeti. Na ivotu ga odravaju infuzijom fizioloke otopine. Pokuava zaspati. Dre ga budnim injekcijama lidokaina. Prate mu rad srca, mjere mu puls, temperaturu, paljivo, tako da ne umre i tako ne zaustavi bol. Uvijek ista pitanja: Tko je Chupar? to ti je rekao? ija imena ti je odao? Koja u vladi? Tko je Chupar? Uvijek isti odgovori: Ne znam. Nije mi rekao nita to vam nisam rekao. Nitko. Ne znam. Na to se nastavljala nova bol, zatim brina njega, zatim nova bol. Zatim novo pitanje. Niotkuda, novo pitanje i nova rije. Sto je Kerber? Jesi li uo za Kerbera? Je li ti Chupar ikad priao o Kerberu? Sto ti je rekao? Ne znam. Nisam. Ne, nije. Nita mi nije rekao. Kunem se Bogom. Kunem se Bogom. to je s Artom? Je li ti on ikad priao o Kerberu? Je li ikad spomenuo Kerbera? Jesi li ga ikad uo da s nekim pria o Kerberu? Kerber, Kerber, Kerber... Poznata ti je ta rije, dakle. Ne. Kunem se Bogom. Kunem se Bogom. Boe, pomozi mi. Boe, pomozi mi. Molim te, Boe, pomozi mi. Doktor izlazi iz sobe, ostavlja ga samog sa svojim bolima. Ostavlja ga da se pita: Gdje je Bog, gdje je Arthur? Gdje su Isus, Majka Marija i Duh Sveti? Marijo, podari mi milost. Milost stie, dovoljno udno, u obliku Doktora. Ral je taj koji daje prijedlog. "Sranje, ovo jaukanje me totalno izluuje", govori Doktoru. "Zar ga ne moe uutkati?" "Mogao bih mu neto dati." "Daj mu neto", kae Adn. Jaukanje smeta i njemu. A ako ga namjeravaju izruiti, to on i namjerava, bilo bi bolje da ga izrue u najboljem moguem stanju. Koje nije bogzna kakvo, ali je bolje nego da je mrtav. A Adn ima ideju kako da vrate murjaka a da zauzvrat dobiju ono to ele. Ponovo se obratiti Arturu. "Heroin?" pita Doktor. "Ti si doktor", kae Raul. Heroin, razmilja Adn. Kod kue proizvedeno 'Meksiko blato*. Zgodna ironija. "Pridigni ga", govori Doktoru. Ernie osjea kako mu se igla uvlai u ruku. Poznati ubod i peckanje, zatim neto drugo - blaeno olakanje. Prestanak boli. Moda ne prestanak; recimo, odvajanje, kao da lebdi na kumulusu visoko iznad boli. Promatrani i promatra. Bol je jo tu, ali je daleka. Eli, eli, hvala ti. Majko Marijo, Meksiko blato. Mmmmmmm...

Art je u uredu s Ramosom, nagnuti su nad karte Sinaloe i usporeuju ih s obavjetajnim izvjetajima o poljima marihuane i o Gueru Mndezu. Pokuavaju nekako suziti mreu. Na televiziji, neki dunosnik iz ureda meksikog javnog tuitelja sveano izgovara: "U Meksiku, kategorija velike bande droge ne postoji." "Mogao bi raditi za nas", kae Art. Moda kategorija velike bande droge ne postoji u Meksiku, razmilja Art, ali sigurno kao dan postoji u Sjedinjenim Dravama. Iste sekunde kad su primili vijest o Erniejevu nestanku, Dantzler je zaplijenio poiljku kokaina koja je ila na dva odredita. U toj akciji zamalo su pronali Adna u njegovu skrovitu u San Diegu, ali zapljena je bila povijesna. Na Istonoj obali ponovo plodno tlo, hapsi jednog Jimmyja "Veliku Breskvu" Picconea, capa u obitelji Cimino. FBI iz New Yorka dostavio je sve fotografije praenja te ekipe koje je imao, a Art ih pregledava dok ne ugleda neto od ega mu se smrzavaju jaja. Fotografija je snimljena ispred nekog mjesta u koje je mafiozo zalazio, a na njoj je debeli Jimmy Piccone i njegov jednako toliko oteali mladi brat, i jo neki Talijanine, a zatim tu stoji jo netko. Sal Scachi. Art naziva Dantzlera. "Da to je Salvatore Scachi", govori mu Dantzler. "Zavjereniku obitelji Cimino." "U Piccorinovoj ekipi?" "Oito, Scachi nije u ekipi", govori Dantzler. "On je neka vrsta mudraca bez portfelja. On je direktno odgovoran samom Calabreseu. A uj ovo, Art - tip je bio pukovnik u amerikoj vojsci." Prokletstvo, misli Art. "Ima jo neto, Art", govori Dantzler. "Taj tip Piccone, Jimmy Breskva? FBI ga je prislukivao mjesecima. On je jebena lutka koja se ne gasi. Brbljao je o puno stvari." "O koki?" "Aha", govori Dantzler. "I oruju. ini se da je njegova ekipa do grla u preprodaji otetog oruja." Art sve to slua kad zvoni druga linija, a Shag skae da se javi. Zatim otro: "Art." Art prekida Dantzlera i preuzima drugu liniju. "Moramo razgovarati", kae Adn. "Kako da znam da ga ima?" "S unutarnje strane njegova prstena upisano je: Eres toda mi vida." Ti si sav moj ivot. "Kako da znam da je jo iv?" pita Art. "Hoe da ga natjeramo da ti zaurla?" "Ne!" kae Art. "Reci mjesto." "Katedrala", govori Adn. "Otac Juan e jamiti za sigurnost obojice. Art, vidim li i jednog murjaka, tvoj ovjek je mrtav." U pozadini, uz Erniejevo stenjanje, uje neto od ega se, ako je to mogue, jo vie smrzava. "to zna o Kerberu?"

Art klei u ispovjedaonici. Zastor se navlai. Art ne raspoznaje lice iza zastora, to je, pretpostavlja, i svrha ove bogohulne arade. "Upozoravali smo te i upozoravali i upozoravali," govori Adn, "a ti nisi sluao." "Je li iv?" "iv je", govori Adn. "Sad je na tebi da ga odri na ivotu." "Ako umre, nai u te i ubili te." "Tko je Chupar?" Art je o tome ve razmislio - ako kae Adnu da ne postoji Chupar, to je isto kao da Ernieju ispali metak u elo. Mora zavlaiti. Zato kae: "Prvo mi daj Hidalga." "To nee ii." Artu zamalo zastaje srce dok govori: "Mislim da onda nemamo o emu razgovarati." Poinje se dizati. Tada uje Adna kako govori: "Mora mi neto dati, Art. Neto s ime se mogu vratiti." Art ponovo klei. Oprosti mi, Oe, sagrijeit u. "Zatvorit u sve operacije protiv Federacina", kae. "Otii u iz zemlje, napustiti DEAu." Jer, kvragu, zar ne? To je ionako ono to svi oekuju od njega -njegovi efovi, njegova vlada, njegova vlastita ena. Ako taj opasni, glupi zatvoreni krug mogu razmjeniti za Erniejev ivot... Adn pita: "Napustit e Meksiko?" "Da." "I ostaviti nae obitelji na miru?" Sad kad si mi osakatio kerku. "Da." "Kako da znam da e odrati rije?" "Kunem se Bogom." "Nije dovoljno." Ne, nije. "Uzet u novac", kae Arthur. "Otvori mi raun, ja u se povui. Zatim oslobodi Ernieja. Kad se pojavi, odat u ti identitet Chupara." "I otii." "Ni sekundu kasnije nego to moram, Adn." Art eka cijelu vjenost dok Adn razmilja o ponudi. Dok eka, tiho se moli i Bogu i vragu da prihvati dogovor. "to tisua", govori Adn. "telefonski e se prebacili na i raun u Prvu Georgetown Bank, na Velikom Kajmanu. Nazvat u te da ti kaem broj. Sedamdeset e podii telefonski, im vidimo transakciju, pustit emo tvog ovjeka. Obojica ete napustiti Meksiko prvim letom. I, Art, da se vie nikud nisi vratio."

Prozori se klizei zatvara. Valovi se prijetei uzdiu, zatim udaraju i lome se o njegovo tijelo. Valovi bola, svakim naletom sve vei. Ernie trai jo droge. uje kako se vrata otvaraju. Dolaze li s novom drogom? Ili s novom boli?

Guero gleda amerikog policajca. Stotine ubodnih rana u koje je bio zaboden razbija za led zagnojene su i inficirane. Lice mu je puno oiljaka i nateklo od batina. Runi zglobovi, stopala i genitalije spaljene su mu od elektroda, njegova guzica... Smrad je odvratan - inficirane rane, pialina, govno, kiseli znoj. Uredite ga, naredio je Adn. A tko je Adn Barrera da izdaje nareenja? Dok sam ja ubijao ljude, on je klincima prodavao traperice. A sad se vraa nakon to je sklopio sporazum - bez znanja ili dozvole M-l - da se taj ovjek pusti, u zamjenu za to? Za prazna obeanja jo jednog amerikog murjaka? Koji e uiniti to, pita se Guero, nakon to ugleda svog muenog, iznakaenog prijatelja? Koga Adn zafrkava? Hidalgo e biti sretan ako preivi vonju autom. ak i ako preivi, vjerojatno e ostati bez nogu, moda i bez ruku. Kakav mir Adn misli da moe kupiti ovom krvavom, smrdljivom, raspadajuom hrpom mesa? ui pokraj Hidalga i govori mu: "Odvest emo te kui." "Kui?" "Si" kae Guero. "Moe ii kui. Spavaj. Kad se probudi, bit e kod kue." Zabada iglu u Erniejevu venu i pritie klip. Meksikom blatu treba samo sekunda da udari. Erniejevo tijelo se gri, a noge udaraju. Kau da je udar heroina isto to i poljubiti Boga.

Art gleda Erniejevo golo truplo. Lei u fetalnom poloaju u crnoj plastici u jarku pokraj zemljanog puta u Badiraguatu. Njegova osuena krv je crno slijepljena na sjajnoj crnoj plastici. Crni povez mu je jo uvijek na oima. Gol je pa Art vidi otvorene rane u koje su zabadali razbija za led i kroz meso mu strugali kosti, opekline od elektroda, znakove analnog silovanja, oiljke od igle injekcija s lidokainom i heroinom posvuda po rukama. to sam to uinio? pita se Art. Zato je netko drugi morao platiti zbog moje opsesije? Oprosti mi, Ernie. Oprosti mi ako ikako moe. A naplatit u im tvoju smrt, tako mi Boga. Murjaci-federalesi i Policija drave Sinaloe - su posvuda. Dravna policija je stigla prva i savreno dobro izgazila mjesto zloina, izbrisali su otiske guma, stopala, svaki dokaz koji bi bilo koga mogao povezati s ubojstvom. Sada su federalesi preuzeli kontrolu i ponavljaju istu stvar, pazei da im ne promakne ni najmanji dokaz. Comandante prilazi Artu i govori: "Ne brinite se, senor, neemo prestati sve dok ne otkrijemo tko je poinio ovu groznu stvar." "Znamo tko ju je poinio", odgovara Art. "Miguel ngel Barrera." Shag Wallace eksplodira. "Jebem mu mater, tri tvoja prokleta frajera su ga otela!" Art ga odvlai. Dri ga uz auto kad uz grmljavinu stie dip i Ramos iskae iz njega i klipe prema Artu. Ramos govori: "Nali smo ga." "Koga?" "Barrera", kae Ramos. "Moramo ii odmah." "Gdje je?" "El Salvador." "Kako si"

"Izgleda da maloj curici s kojom je M-l nedostaje kua", govori Ramos. "Nazvala je mamicu i taticu." El Salvador, Veljaa 1985. El Salvador- "Spasitelj", je mala zemlja, otprilike veliine Massachusettsa, smjetena na pacifikoj obali srednje amerike prevlake. Nije, Artu je poznato, banana-republika kao njegov istoni susjed Honduras, ve je kava-republika, iji su radnici poznati po svojoj marljivosti, tako da su dobili nadimak "Nijemci Srednje Amerike". Naporan rad nije im donio mnogo dobra. Takozvane etrdeset obitelji, oko dva posto sadanje populacije od tri i pol milijuna, oduvijek je bilo u posjedu gotovo cijele plodne zemlje, veinom u obliku kavinih fincas - plantaa. Sto je vie zemlje sluilo za uzgoj kave, to je manje zemlje sluilo za uzgoj hrane, a do polovice devetnaestog stoljea veina salvadorskih marljivih campesinosa je praktiki gladovala. Art promatra zelenu prirodu. Iz zraka se ini tako miroljubiva -ljupka, zaista - ali Art zna da je to zemlja na kojoj se ubija. Ozbiljno krvoprolie poelo je 1980-ih, kad su se campesinosi poeli okupljati oko FLMN-a, Nacionalne oslobodilake fronte Farabundo Mart84, ili radnikih sindikata, dok su studenti i sveenici vodili pokret za reforme rada i zemljine reforme. etrdeset obitelji odgovorilo je formiranjem desno orijentirane milicije nazvane ORDEN panjolski akronim koji znai "red" - a pod redom su podrazumijevali onaj koji je do tada vladao. ORDEN, iji su pripadnici veinom bili aktivni asnici Salvadorske vojske, smjesta se dao na posao. Campesinosi, radnici, studenti i sveenici poeli su nestajati, na kraju su se njihova tijela poela pojavljivati du puteva, a glave po kolskim dvoritima kao lekcije iz graanskog prava. Sjedinjene Drave, slijedei svoj hladnoratovski program, su se ukljuile. Mnogi ORDEN-ovi asnici obuavali su se na Vojnom fakultetu za Sjevernu i Junu Ameriku.85 Za progon gerilaca i seljaka FLMN-a, studenata i sveenika, Salvadorska vojska bila je potpomognuta amerikom donacijom u obliku Bell helikoptera, C-47 transportnih aviona, _____________________________
84 Frente Farabundo Marti de Liberacin Nacional. 85 U izvorniku - United States Army School of the Americas.

puaka M-ln i strojnica M-h(). Pobili su mnogo gerilaca, ali i stotine studenata, uitelja, seljaka, tvornikih radnika i sveenika. Ni FLMN nisu bili ba aneli, misli Art. I oni su ubijali, a novac su nabavljali otmicama. Ali njihovi su napori bili mizerni u usporedbi s dobro organiziranom, vrlo bogatom Salvadorskom vojskom i njezinim dvojnikom ORDEN-om. Sedamdeset pet tisua mrtvih, razmilja Art dok se njegov avion sputa u zemlju koja je postala vlastita masovna grobnica. Milijun izbjeglica, novi milijun beskunika. Od populacije koju ini samo pet i pol milijuna ljudi.

Predvorje u Sheratonu isto je i blista. Oni otmjeno odjeveni i one na visokim potpeticama oputaju se u klimatiziranom predvorju ili sjede u hladnom, tamnom baru. Svi su tako uredni i tako lijepo odjeveni u lagani pamuk, bijele haljine i tropske sakoe. Tu je sve tako lijepo, razmilja Art. I tako ameriko. Amerikanci su posvuda, ispijaju pivo za ankom, pijuckaju Colu u kavani, a veina njih su vojni savjetnici. U civilu su, ali vojniki izgled je nepogreiv - sa strane kratko podiana kosa, polo-majice kratkih rukava, traperice iznad tenisica ili iznad sjajno ulatene smee vojnike obue. Otkad su sandinisti osvojili vlast u Nikaragvi, tamo, malo junije, El Salvador je postao ameriki vojni geto. Prividno, Amerikanci su prisutni kao savjetnici Salvadorske vojske u njezinu ratu protiv gerile FLMN-a, ali tu su i da se uvjere da El Salvador nee postati nova domino kockica u Srednjoj Americi koja e pasti. Dakle, tu su ameriki vojnici koji savjetuju Salvadorce i ameriki vojnici koji savjetuju kontrae, a onda su tu i agenti. Kompanijini tipovi toliko su zamjetni na svoj nain, kao to su vojnici izvan dunosti zamjetni na svoj. Bolje se odijevaju, za poetak - nose odijela po mjeri i raskopane koulje bez kravate, umjesto sportske odjee koja visi na vjealicama u intendanturi baze. Frizure su im paljivo ureene - ak i malo due, po trenutnoj latinskoamerikoj modi - i nose skupe cipele marke Churchill i Bancroft. Ako vidi agenta u tenisicama, misli Art, znai da igra tenis. Dakle, tu su vojnici i agenti, a zatim su tu tipovi iz veleposlanstva - koji ne moraju biti ni vojnici ni agenti, mogu biti jedni ili drugi, ili i jedni i drugi. Tu su i diplomati i slubenici u konzulatu koji se bave svakodnevnim rutinskim poslom kao to su vize i izgubljene putovnice te ameriki retro hipi klinci uhieni zbog skitnje i/ili uzimanja droge, zatim su tu kulturni ataei, tajnice i daktilografkinje; tu su vojni ataei koji izgledaju tono kao vojni savjetnici, samo to se bolje odijevaju; a zatim su tu zaposlenici u veleposlanstvu koji imaju fiktivne opise radnih mjesta, neto kao prozirni veo pristojnosti, a koji su zapravo agenti. Sjede u veleposlanstvu i sluaju emitiranje radija iz Manague, ui su im nauljene ne bi li uhvatili kubanski ili, jo bolje, ruski naglasak. Ili obrauju "ulicu" kako to oni kau, sastajui se sa svojim izvorima na tono takvim mjestima kao to je bar u Sheratonu, pokuavajui ispipati koji pukovnik napreduje, koji je pred odlaskom, koji moda planira sljedei golpe - udar - i hoe li to biti dobra ili loa stvar. Dakle, tu su vai vojnici, vai agenti, vai tipovi iz veleposlanstva i vai agenti iz veleposlanstva, a zatim su tu vai poslovni ljudi. Kupci kave, kupci pamuka, kupci eera. Kupci kave izgledaju kao da pripadaju toj sredini. Trebali bi, misli Art. Njihove obitelji su ve generacijama ovdje. Kod njih je prisutan blag osjeaj posjedovanja - ovo je njihov bar, njihov i salvadorskih uzgajivaa s kojima ruaju u velikom dvoritu. Kupci pamuka i eera izgledaju vie klasino ameriki - oni su noviji plodovi u salvadorskom pejzau - i ti ameriki kupci tek se trebaju stopiti. Bez kravata izgledaju neprilino, nekompletno. Dakle, tu je mnogo Amerikanaca, a tu je mnogo bogatih Salvadoraca, a jedini preostali Salvadorci koji se mogu vidjeti su ili hotelsko osoblje ili tajna policija.

Tajna policija, razmilja Art. To je oksimoron. Jedina tajna oko tajne policije je kako joj uspijeva da bude tako uoljiva. Art stoji u predvorju i razaznaje ih kao aruljice na boinom drvcu. To je jednostavno - njihova jeftina odijela su loa imitacija skupog, po mjeri krojenog izgleda vie klase. I dok pokuavaju izgledati kao poslovni ljudi, njihova lica su i dalje smea lica campesinosa. Ni jedan ladino, lukavac, iz etrdeset obitelji nee se prijaviti u policijske postrojbe, tajne ili neke druge, tako da ti tipovi kojima je dunost da prate tko ulazi i izlazi iz Sheratona i dalje izgledaju kao seljaci koji idu na vjenanje roaka koji ivi u gradu. Ali, Art to zna, uloga tajne policije u drutvu poput ovog nije da bude neprimjetna, ve da se vidi. Da bude zapaena. Da svima pokae da Veliki brat gleda. I zapisuje.

Ramos nalazi murjaka kojega trai. Povlae se u sobu i poinju pregovarati. Sat poslije on i Art su na putu prema imanju na koje se To zavukao sa svojom Lolitom. Vonja iz San Salvadora je duga, zastraujua i tuna. El Salvador ima najveu gustou stanovnitva u Srednjoj Americi, i svakim danom raste, a posljedice Art zapaa posvuda. Mala naselja od straara zaposjela su svako proirenje na cesti - na policama sklepanim od konopa, kartona, valovitog lima, perploa ili jednostavno od otrgnutog granja, svata se nudi na prodaju ljudima koji imaju malo ili nita ime bi kupili. Njihovi vlasnici tre do dipa kad na prednjem sjedalu vide gringa. Djeca se naguravaju oko dipa, mole hranu, novac, bilo to. Art vozi dalje. Mora doi do imanja prije nego to To ponovo nestane. U El Salvadoru ljudi stalno nestaju. Ponekad po nekoliko stotina na tjedan. Zgrabe ih desniarski odredi smrti i zatim ih jednostavno vie nema. A ako netko o tome postavi previe pitanja, nestane i sam. Sve siromane etvrti u Treem svijetu su iste, razmilja Art - isto blato ili praina, ovisno o podneblju ili godinjem dobu, isti smrad pei na ugljen i otvorene kanalizacije, isti srceparajui monotoni prizor neishranjene djece s nadutim trbusima i velikim oima. To, jasno kao dan, nije Guadalajara, u kojoj brojna i uglavnom uspjena srednja klasa ublauje ponor izmeu bogatih i siromanih. Ali nije tako u San Salvadoru, razmilja, u kojem straare siromanih etvrti pritiu blistave visoke zgrade kao to su slamnate kolibe srednjovjekovnih seljaka pritiskale zidine dvoraca. Po zidinama tih dvoraca patroliraju privatne zatitarske strae s automatskim pukama i poluautomatskim pitoljima u rukama. A nou, strae odlaze u avanture izvan zidina i postse po naseljima - u dipovima umjesto na konjima - i masakriraju seljake, ostavljajui njihova tijela na raskrijima i sreditima trgova u naseljima, siluju i ubijaju ene, a djecu ubijaju pred roditeljima. Tako da preivjeli znaju gdje im je mjesto. To je zemlja gdje se ubija, razmilja Art. Il Salvador. Spasitelj, da ne bi. * * *

Imanje je smjeteno u lugu palminog drvea, stotinu metara od obale. Kameni zid s bodljikavom icom na vrhu okruuje glavnu zgradu, garau i prostore za poslugu. Debela drvena vrata i straarska kuica prijee prilaz koji se odvaja od privatne ceste. Art i Ramos ue iza zida, trideset metara od vrata. Kriju se od punog mjeseca. Desetak salvadorskih komandosa razmjeteno je oko zida. Trebali su muni sati pregovora da se dobije salvadorska suradnja, ali dogovor je postignut. Sada mogu upasti i zgrabiti Barreru, brzo ga prebaciti u veleposlanstvo SAD-a, mlanjakom Ministarstva vanjskih poslova prevesti ga u New Orleans i ondje ga optuiti za ubojstvo prvog stupnja i urotu zbog raspaavanja droge. Prestraeni trgovac nekretninama bio je izbaen iz kreveta i odveden u svoj ured, u kojem ekipi komandosa daje nacrt imanja. Uplaenom ovjeku nisu dopustili razgovore dok racija ne bude gotova. Art i Ramos nadvili su se nad nacrt i izili s operativnim planom. Ali sve to treba izvesti brzo, prije nego to Barrerini zatitnici u meksikoj vladi neto saznaju i ubace se; treba to obaviti isto - bez strke i zbrke i, vie od svega, bez rtava na salvadorskoj strani. Art gleda na sat - 4:57 ujutro. Tri minute do sata H. Daak vjetria s imanja donosi miris jacarande, podsjeajui Arta na Guadalajaru. Vidi vrkove stabala iza zida, njihovo lie srebrenkasto treperi na blistavoj mjeseini. S druge strane uje valove kako njeno zapljuskuju obalu. Savrena ljubavna idila, razmilja. Mirisan vrt. Raj. No nadajmo se da e Raja ovaj put zauvijek nestati, razmilja. Nadajmo se da To vrsto spava, seksualno drogiran u postkoitalnu letargiju iz koje bi mogao biti grubo probuen. Artu se ukazuje dodue vulgaran prizor Tia kako ga gole guzice vuku u kombi koji eka. to vie ponienja, to bolje. uje korake, zatim vidi jednog od privatnih zatitara imanja kako mu se pribliava, nehajno baterijom svijetli po zidu u potrazi za kakvim skrivenim provalnicima. Art svoje tijelo polagano, vre pritie uza zid. Trak svjetla baterije pogaa ga ravno u oi. Straar posee za pitoljem u koricama, a zatim mu se garota od krpe ornata oko vrata i Ramos ga podie sa zemlje. Straareve oi su izbuljene i jezik mu je ispao iz usta. Ramos onesvijetenog ovjeka sputa na zemlju. "Bit e dobro", govori Ramos. Hvala Bogu, misli Art, jer mrtav civil upropastio bi cijeli taj osjetljiv dogovor. Gleda na sat koji pokazuje pet, a komandosi su sigurno iz specijalnog odreda jer tono te sekunde Art zauje tupi bum od eksplozivnog punjenja koje raznosi vrata na zidu. Ramos gleda Arta. "Tvoj pitolj." "to?" "Bolje da pitolj ima u ruci." Art je zaboravio da uope ima tu prokletu stvar. Vadi ga iz futrole ispod ramena i kroz raznesena vrata iza Ramosa tri u vrt. Pokraj prostora za poslugu gdje prestraeni

radnici lee na zemlji, jedan komandos svoj M-16 dri uperen u njih. Dok Art tri prema glavnoj kui, pokuava se sjetiti nacrta, ali mu adrenalin raste, pamenje mu slabi, i zatim misli: Jebe ga, i samo slijedi Ramosa koji ispred njega hoda brzim ali lakim korakom, s Esposom koja mu plee na boku. Art gleda prema zidu gdje crno obueni komandosi snajperisti sjede kao vrane, njihove puke uperene su po cijelom imanju, spremni su pokositi svakoga tko bi pokuao pobjei. Zatim, odjednom, stie do proelja glavne kue, a Ramos ga grabi i baca na zemlju uz novi mukli udarac i zvuk drva koje se lomi dok prednja vrata lete u zrak. Ramos ispaljuje pola okvira u prazan prostor. Zatim ulazi. Art ulazi iza njega. Pokuava se sjetiti - spavaa soba, gdje je spavaa soba?

*** Pilar sjeda i vriti kad oni ulaze na vrata. Podie plahtu preko grudi i ponovo vriti. To - a Art ne moe povjerovati, toliko je nestvarno - skriva se ispod pokrivaa. Povukao je plahte preko glave kao malo dijete koje misli: Ako ja ne vidim njih, oni ne vide mene, ali Art u svakom sluaju njega vidi. Art je sav pod adrenalinom - strgne plahte, lovi Ta otraga za vrat, die ga i stresa kao ribu, zatim ga licem nadolje tresne o parket na podu. To nije gole guzice, ve je u crnim svilenim boksericama koje Art osjea dok mu klize po nozi. Stavlja koljeno Tiu na kria, hvata ga za bradu i glavu podie prema natrag, toliko da se ini da e mu slomiti vrat, zatim mu prislanja cijev pitolja na desnu sljepoonicu. "Nemojte ga ozljediti!" vriti Pilar. "Nisam htjela da ga ozlijedite!" To izvlai bradu iz Artove ruke i podie vrat da vidi curu. Cista mrnja dok izgovara samo jednu rije: "Chocho." Pika. Cura je blijeda i uasnuta. Art pritie Tiovo lice o pod. Krv iz Tiova slomljena nosa razlijeva se po ulatenom podu. Ramos govori: "Hajde, moramo pouriti." Art vadi lisice s remena. "Ne stavljaj mu ih", govori Ramos s neskrivenom ljutnjom. Art trepe oima. Zatim shvaa - ne ubija se ovjek u pokuaju bijega ako taj ovjek ima lisice na rukama. Ramos pita: "Hoe ga srediti ovdje ili vani?" To je ono to oekuje od mene, razmilja Art, da ubijem Barreru. To je ono zbog ega misli da sam ustrajao da budem prisutan u raciji, samo da obavim tu stvar. Vrti mu se u glavi kad mu postaje jasno da moda svi oni to od njega oekuju. Svi tipovi iz DEAe, Shag - naroito Shag - oekuju od njega da primijeni staro pravilo da ne privodi ubojicu policajca, da ubojica policajca uvijek strada pri pokuaju bijega. Boe, oekuju li to?

To svakako oekuje. Govori tiho, mirno, posprdno: "Me maravilla que todava estoy vivo." udi me da sam jo iv. Da, nemoj hiti previe zauen, razmilja Art dok povlai okida. "Date prisa", govori Ramos. Pouri se. Art ga gleda - Ramos pali cigaru. Dva komandosa ga gledaju, nestrpljivo ekaju, pitaju se zato mekani gringo ve nije uinio ono to treba uiniti. Dakle, cijeli plan da se Ta odvede u veleposlanstvo bio je trik, razmilja Art. Predstava da se zadovolje diplomati. Mogu povui okida i svi e se zakleti da se Barrera opirao uhienju. Izvlaio je pitolj. Morao sam ga ubiti. I nitko se, isto tako, nee pomno baviti nalazima forenziara. "Date prisa." Osim to ovaj put to izgovara To i zvui kao da ga Art gnjavi, da se gotovo dosauje. "Date prisa, sobrino." Pouri se, neae. Art ga grabi za kosu i trgne mu glavu uvis. Art se prisjea Erniejeva unakaenog tijela koje lei u jarku prekriveno tragovima muenja. Sputa usta do Tiova uha i ape: "Vete al demonio, To." Idi k vragu, Strie. "Srest emo se tamo", odgovara To. "Trebao si to biti ti, Arturo. Ali nagovorio sam ih da umjesto tebe uzmu Hidalga, zbog dobrih starih vremena. Za razliku od tebe, ja potujem veze. Ernie Hidalgo umro je za tebe. A sada, daj. Budi muko." Art stie okida. Tvrd je, potreban je jai pritisak nego to mu je ostalo u sjeanju. To mu se kesi. Art osjea prisutnost utjelovljenog zla. Pasja sila. Naglim pokretom, podie Ta na noge. Barrera mu se smije s krajnjim prezirom. "to radi?" pita Ramos. "to smo planirali." Vraa pitolj u korice i stavlja Tiu lisice na ruke iza lea. "Idemo." "Ja u to obaviti", kae Ramos, "ako si ti preslab." "Nisam", govori Art. "Vamonos." Jedan komandos poinje navlaiti crnu kapuljau preko Tiove glave. Art ga zaustavlja, zatim se unosi Tiu u lice i govori: "Smrtonosna injekcija ili plinska komora, To. Misli o tome." To mu se samo smije. Smije mu se. "Navuci mu kapuljau", nareuje Art. Komandos navlai crnu kapuljau preko Tiove glave i vee je na dnu. Art ga lovi za sputane ruke i gura ga van. Kroz mirisan vrt. U kojem, razmilja Art, jacarande nisu nikad tako njeno mirisale. Njeno i muno, razmilja Art sam za sebe, kao tamjan u crkvi kojega se sjea iz djetinjstva. Prvi daak mirisa bio je ugodan; sljedei bi mu izazvao laganu muninu.

Tako se sada osjea dok drei ga za ruke, gura Ta preko imanja prema kombiju koji eka na cesti. Ali kombi vie ne eka, a dvadesetak puanih cijevi upereno je u njega. Ne u Ta. U Arta Kellera. To su postrojbe regularne salvadorske vojske i s njima jedan Jenki u civilnoj odjei i ulatenim crnim cipelama. Sal Scachi. "Kelleru, rekao sam ti da u sljedei put jednostavno pucati." Art gleda oko sebe i vidi snajperiste kako ue na zidovima. "Bilo je malih razlika u miljenju unutar salvadorske vlade", govori Scachi. "Izgladili smo to. ao mi je, deko, ne moemo dopustiti da ga uzme." Dok se Art pita tko smo to "mi", Scachi kima glavom i dva salvadorska vojnika skidaju kapuljau s Tiove glave. Nije udo da se tako smijao, misli Art. Znao je da konjica ne moe biti daleko. Neki drugi vojnici izvode Pilar. Sada je u neglieu, ali taj vie otkriva nego to skriva i vojnici otvoreno zure u nju. Dok je vode pokraj Ta, ona zajeca: "Oprosti mi!" Tio joj pljuje u lice. Vojnici je dre za ruke na leima tako da se ne moe obrisati i pljuvaka joj se cijedi niz obraz. "Ovo ti neu zaboraviti", kae Tio. Vojnici guraju Pilar do kombija koji eka. Tio se okree prema Artu: "Ni tebi neu zaboraviti." "U redu, u redu", govori Scachi. "Nitko nikom nee zaboraviti. Don Miguel, dajte da vam damo neku odjeu i da odemo. to se tebe tie, Kelleru, i tebe, Ramos, lokalna policija bi vas obojicu rado strpala u zatvor, ali nagovorili smo ih na deportaciju. Vojni avioni ekaju. Dakle, ako je ova zabava u pidamama gotova.. ." "Kerber", kae Art. Scachi ga grabi i rukama ga gura na stranu. "Koji kurac si rekao?" "Kerber", odgovara Art. Misli da mu je napokon sve jasno. "Aerodrom Hopongo, Sal? Hangar broj etiri?" Scachi bulji u njega, zatim govori: "Kelleru, upravo si zaradio ulaz u prvom krugu u Dvoranu slavnih pizda."

Pet minuta poslije Art je na prednjem sjedalu dipa. "Kunem se Bogom," govori Scachi dok vozi, "da je do mene, isti as bih ti spraio metak u zatiljak." Hopongo je prometno uzletite. Posvuda su vojni avioni, helikopter i transportni avioni te osoblje koje ih opsluuje. Sal vozi dip prema ovalnim hangarima od valovitog lima s natpisima na proeljima koji su ih oznaavali brojevima od 1 do 10. Vrata hangara 4 klizno se otvaraju i Sal ulazi u njega. Vrata se zatvaraju. U hangaru je mete. Nekoliko desetaka ljudi, neki u maskirnim uniformama, neki u vojnikim radnim odijelima, svi naoruani, istovaruju teret iz SETCO-va aviona.

Druga trojica stoje u blizini i razgovaraju. Iz iskustva Art zna da kad god postoji grupa ljudi koja radi, a ostali stoje u blizini i razgovaraju, oni koji razgovaraju su glavni. Vidi lice jednog od trojice. David Nunez. Partner Ramona Mettea u SETCO-u. Kubanski imigrant, veteran Operacije 40. Nunez prekida razgovor i odlazi do mjesta gdje se odlau sanduci. Zarei nareenje i jedan od pela radilica otvara sanduk. Art promatra Nuneza koji podie baca granata kao da je vjerski idol. Sirovi ljudi drugaije barataju orujem od nas ostalih, misli. Kao da je oruje s njima povezano preko utrobe, kao da im neka ica ide od okidaa kroz kurac do srca. I Nunez ima takav izraz u oima - on je zaljubljen u taj komad oruja. Jaja i srce ostavio je na obali u Zaljevu svinja, a oruje je njegova nada u osvetu. Ovo je stara narkoveza Kuba-Miami-Mafija, jasno je Artu, ponovo uspostavljena i po njoj koka leti iz Kolumbije do Srednje Amerike do Meksika do Marijinih dilera u Sjedinjenim Dravama. A Mafija plaa u oruju koje odlazi kontraima. Meksiki trampolin. Sal iskae iz dipa i odlazi do mladog Amerikanca koji je vjerojatno vojni asnik u civilu. Znam tog tipa, misli Art. Ali odakle? Tko je on? Zatim mu se pamenje vraa. Sranje, jasno da moram poznavati tog tipa - u Vijetnamu sam s njime postavljao zasjede, Operacija Feniks. Kako se dovraga zove? Tada je bio u specijalnim snagama, satnik... Craig, tako je. Scott Craig. Sranje, ovdje je stari Hobbsov tim. Art gleda kako Scachi i Craig razgovaraju pokazujui prema njemu. On im se smije i mae rukom. Craig ukljuuje radio i slijedi jo jedno avrljanje. Iza njega Art vidi pakete kokaina naslagane do stropa. Scachi i Craig mu prilaze. "To si elio vidjeti, Art?" pita Scachi. "Sad si sretan?" "Aha, nasmrt sam oduevljen." "Ne bi se trebao aliti", kae Scachi. Craig ga runo gleda. Ne pomae. Izgleda kao mali izvia, misli Art. Djeako lice, kratka kosa, uredan, fino izgleda. Izvia koji eli zasluiti svoju znaku Droga za Oruje. "Postavlja se pitanje," Craig govori Artu, "hoe li biti timski igra?" Pa, bilo bi to prvi put, ne bi li? misli Art. Sacchi oito pomisli istu stvar. "keller ima reputaciju kauboja", govori. "Tamo u pustoj preriji... "Gadno mjesto za biti", kae Art. "Osamljeni, plitki grob", dodaje Scachi. "U sefu sam ostavio kompletne podatke o svemu to znam", lae Art. "Ako mi se bilo to dogodi, sve ide u The Washington Post." "Blefira, Art", kae Scachi. "eli se uvjeriti?"

Scachi odlazi i razgovara radiovezom. Malo zatim se vraa i ispaljuje nareenje: "Stavite pizdunu kapuljau." Po trenji Art zakljuuje da je u otvorenom autu, vjerojatno dipu. Zna da se kree. Zna da je to, kamo god da ga vode, vrlo daleko jer se ini kao da se voze ve satima. Tako se ini, u svakom sluaju, ali ne zna tono, jer ne moe pogledati na sat, ni na bilo to drugo, i sada shvaa uasan, dezorijentirajui uinak kapuljae preko glave. Lebdei, zastraujui osjeaj kad se ne vidi ali se uje, a svaki zvuk pojaava sve crnje slike u glavi. Dip se zaustavlja, a Art eka da zauje metalno kljocanje zatvaraa na puci, ili klik udarne igle pitolja dok se povlai ili, jo gore, vuuu, maete koja ree prvo po zraku, a zatim Osjea mijenjanje brzina i kako dip ponovo skae, a onda poinje drhtati. Noge mu se nekontrolirano trzaju i ne moe ih smiriti, a ne moe ni mozak prisiliti da prestane dozivati slike Erniejeva izmasakriranog tijela. Ne moe zaustaviti misao: Ne dopusti im da meni uine isto to i Ernieju, a ni logiki zakljuak: Bolje njemu nego meni. Osjea se posramljeno, bijedno, kad mu postaje jasno da bi u situaciji kad voda doe do grla, kad je uasna stvarnost tako blizu, zaista htio da to rade nekom drugom a ne njemu - kad bi mogao, ne bi se mijenjao s Erniejem. Pokuava se sjetiti ina kajanja, u pamenje mu se vraa to su ga asne sestre uile u osnovnoj koli - ako treba umrijeti, a u blizini nema sveenika da ti otpusti grijehe, ako izrekne iskren in kajanja, __________________________________
86 Scachi pjeva staru kaubojsku pjesmu Bury me not on the Lone Prairie.

ipak moe otii na nebo. Toga se sjea, ali se ne sjea same proklete molitve. Dip se zaustavlja. Motor je u leru. Ruke hvataju Arta iznad laktova i podiu ga iz dipa. Pod nogama osjea lie; spotie se o stabljiku, ali ruke ne doputaju da padne. Postaje mu jasno da ga vode u dunglu. Zatim ga ruke guraju na koljena. Ne treba puno snage - noge su mu kao od vode. Skinite kapuljau." Artu je poznat glas koji izdaje otro nareenje. John Hobbs, ef CIA-ine postaje. U nekoj su vrsti vojne baze, po izgledu kampa za obuku, duboko u dungli. Njemu zdesna vojnici u maskirnim uniformama tre po stazi s preprekama - loe. Slijeva vidi malo uzletite usjeeno u dungli. Ravno ispred njega, u fokusu mu se pojavljuje Hobbsovo malo, pristalo lice - gusta sijeda kosa, blistave plave oi, prezriv smijeak. "I skinite lisice." Art osjea kako mu se krv ponovo vraa u zglobove, ali osjea i peckanje kao da ga bockaju iglice. Hobbs mu daje znak da ga slijedi. Ulaze u ator s nekoliko platnenih stolica, jednim stolom i poljskim krevetom. "Sjedni, Arthure." "Htio bih malo stajati." Hobbs slijee ramenima. "Arthure, mora razumjeti; da nisi u 'obitelji', ve bi te se bili rijeili. A sada, kakva je to glupost oko sefa?"

Sada je Artu jasno da je bio u pravu. Njegova Zdravomarijo na izdisaju pogodila je u metu da je istjecanje kokaina iz Hangara 4 bilo samo djelo nekih otpadnika, slistili bi ga po putu. Ponavlja prijetnju koju je izrekao Scachiju. Hobbs zuri u njega, zatim pita: "to zna o Crvenoj magli?" Koji vrag je Crvena magla? pita se Art. Art govori: "Sluaj, ja znam samo o Kerberu. A ono to znam dovoljno je da te utopi." "Slaem se s tvojim analizama", govori Hobbs. "I dakle, gdje smo sada..." "eljusti stisnutih jedno drugom oko vrata", govori Art. "I nijedan ne moe pustiti." "Hajdemo proetati." Pjeae kroz kamp, pokraj staze s preprekama, pokraj poligona za gaanje, istina u dungli na kojima vojnici u maskirnim uniformama sjede na zemlji i sluaju instruktora koji ih poduava taktici postavljanja zasjeda. "Sve to se nalazi u kampu za obuku", govori Hobbs, "platio je Miguel ngel Barrera." "Isuse." "Barrera razumije." "Razumije to?" Hobbs ga vodi uz strmi put do vrha brda. Hobbs pokazuje prema golemom prostranstvu dungle koje se prostire ispod njih. "emu ti ovo slii?" pita ga. Art slijee ramenima. "Na tropsku umu." "Meni", govori Hobbs, "ovo slii devinom nosu. Zna onu staru arapsku poslovicu: Jednom kad deva gurne svoj nos u ator, ui e u ator. Tamo dolje je Nikaragva, komunistiki devin nos u atoru srednjeamerike prevlake. Nije to otok kao Kuba koji moemo izolirati mornaricom, ve dio amerikog kopna. Kako stoji sa zemljopisom?" "Mogu proi." "Onda e znati", govori Hobbs, "da je juna granica Nikaragve - koju sada gledamo slaba toka, petsto kilometara od Panamskog kanala. Sjevernu granicu dijeli s nesigurnim Hondurasom i jo nesigurnijim El Salvadorom, a obje se drave bore protiv komunistikih pobunjenika. Isto tako bori se i Gvatemala koja bi bila sljedea ploica domina koja bi pala. Ako ide dalje sa svojim zemljopisom, znat e da nema gotovo niega osim brdovite dungle i tropskih uma izmeu Gvatemale i meksikih junih drava Yucatna, Quintana Rooe i Chiapasa. Te su drave gotovo u cijelosti ruralne i siromane, naseljene helotima bez zemlje koji su savrene mete za komunistiku pobunu. to ako Meksiko padne komunistima u ruke, Arthure? Kuba je ve dovoljno opasna - sad zamisli granicu od tri tisue dvjesto kilometara s dravom koja je ruski satelit. Zamisli Sovjetske rakete smjetene u utvrenim podrujima u Jaliseu, Durang, Baji." "Pa to, nakon toga uzimaju Teksas?" "Ne, uzimaju Zapadnu Europu", govori Hobbs, "jer znaju - a to je istina da ak ni Sjedinjene Drave nemaju vojnih ili financijskih izvora da istovremeno brane granicu od tri tisue dvjesto kilometara s Meksikom i prolaz kod Fulde." "To je suludo." "Je li?" pita Hobbs. "Nikaragvanci FLMN-u El Salvadoru ve izvoze oruje preko granice. Ali ne treba ii ni tako daleko. Samo uzmi Nikaragvu, sovjetski satelit, koja opkorauje Srednju Ameriku. Zamisli sovjetske podmornice smjetene na pacifikoj

strani u Zaljevu Fonseca ili na atlantskoj strani u Meksikom zaljevu. Mogle bi Zaljev i Karibe pretvoriti u sovjetsko jezero. Razmisli o ovom: Ako misli da smo tekom mukom otkrili spremita za rakete na Kubi, pokuaj ih otkriti u ovim planinama, tamo u Cordillera Isabeliji. Rakete srednjeg dometa lako bi mogle dohvatiti Miami, New Orleans ili Houston, a nama bi ostalo malo vremena za odgovor. A da ne spominjemo opasnost od udara raketa s podmornica smjetenih negdje u Zaljevu ili u Karibima. Ne moemo dopustiti da Nikaragva ostane sovjetski satelit. To je to. Kontrai su spremni obaviti taj posao ili bi ti radije gledao amerike momke kako se bore i ginu u dungli, Arthure? To ti je izbor." "eli da to izaberem? Kontrae koji vercaju drogu? Kubanske teroriste? Salvadorske odrede smrti koji ubijaju ene, djecu, sveenike i asne sestre?" "Oni jesu brutalni, podmukli i zli", govori Hobbs. "Jedini gori ljudi koje mogu zamisliti su komunisti. Pogledaj svijet", nastavlja Hobbs. "Pobjegli smo iz Vijetnama, a komunisti su iz toga izvukli najispravniju pouku. U tren oka su uzeli Kambodu. Mi nismo uinili nita. Umarirali su u Afganistan, a mi nismo uinili nita, samo smo neke sportae ostavili kod kue.87 Dakle, to je Afganistan, sljedei je Pakistan, a zatim je to Indija. A onda je gotovo, Arthure - cijelo azijsko kopno je crveno. Sovjetski sateliti su Mozambik, Angola, Etiopija, Irak i Sirija. A mi ne poduzimamo nita i nita i nita, zato oni razmiljaju: Odlino, da vidimo nee li i u

____________________________________
87 Misli se na Olimpijske igre u Moskvi 1980. na kojima nisu sudjelovali ameriki sportai.

Srednjoj Americi poduzeti nita. I tako, uzimaju Nikaragvu, a kako mi odgovaramo? Bolandovim amandmanom." "To je zakon." "To je samoubojstvo", govori Hobbs. "Samo budala ili Kongres ne vide ludost koja e dopustiti da sovjetska marioneta ostane u srcu Srednje Amerike. Glupost prelazi sve mogue granice. Moramo neto poduzeti, Arthure." "Dakle, CIA preuzima na sebe da" "CIA nita ne preuzima na sebe", govori Hobbs. "To je ono to ti pokuavam rei, Arthure. Kerber dolazi od najvie mogue instancije vlasti u ovoj zemlji." "Ronald Reagan" "je Churchill", govori Hobbs. "U kritinom trenutku povijesti, shvatio je bit stvari i imao je odlunosti stupiti u akciju." "Hoe mi rei" "On, naravno, ne zna nijedan detalj", govori Hobbs. "On nam je jednostavno naredio da u Srednjoj Americi preusmjerimo plimni val i sruimo sandiniste svim potrebnim, raspoloivim sredstvima. Ispriat u ti tonu priu, Arthure - Direktivom broj tri Odjela za nacionalnu sigurnost ovlauje se potpredsjednik da preuzme zapovijedanje nad aktivnostima protiv komunistikih terorista koji djeluju bilo gdje u Latinskoj Americi. Na to je potpredsjednik odgovorio osnivanjem RGTI-a - Radne grupe za teroristike incidente - sa sjeditima u El Salvadoru, Hondurasu i Kostariki, koja je zatim poela ONHP - Operaciju nacionalne humanitarne pomoi - koja je, u skladu s

Bolandovim amandmanom, zamiljena kao pruanje neopasne 'humanitarne' pomoi nikaragvanskim izbjeglicama, poznatima kao kontrai. Operacija Kerber ne provodi se preko Kompanije - tu si u krivu - ve preko Ureda potpredsjednika. Scachi odgovara izravno meni, a ja odgovaram izravno potpredsjedniku." "Zato mi to govori?" "Apeliram na tvoje domoljublje", kae Hobbs. "Zemlja koju ja volim ne odlazi u krevet s ljudima koji do smrti mue njezine vlastite agente." "Onda na tvoju pragmatinost", govori Hobbs. Vadi nekakve dokumente iz depa. "Bankovni zapisi. Poloi na tvoje raune na Kajmanima, u Kostariki. Panami... svi su od Miguela Angela Barrere." "Ne znam nita o tome." "Odresci od podizanja", govori Hobbs, "s tvojim potpisom." "Bio je to dogovor koji sam morao ispotovati." "Manje od dva zla. Tono", govori Hobbs. "Shvaam potpuno tvoju dvojbu. Sada traim da ti shvati nau. Ti uvaj nae tajne, mi emo tvoje." "Jebi se." Art se okree i vraa se po putu. "Keller, ako misli da emo te samo tako pustiti da ode" Art podie srednji prst i nastavlja hodati. "Moramo pronai nekakav sporazum" Art odmahuje glavom. Neka uzmu svoju domino teoriju, razmilja, i neka si je zabiju. to mi Hobbs moe ponuditi da nadoknadi Ernieja? Nita. Nita na ovom svijetu. Nita ne moe ponuditi ovjeku koji je izgubio sve - obitelj, posao, prijatelja, nadu, povjerenje, vjeru u vlastitu zemlju. Ne postoji nita to tom ovjeku moe ponuditi to bi mu neto znailo. Ali pokazuje se da postoji. Tada Artu postaje jasno - Kerber nije uvar, on je portir. Dahtavi, iskeeni vratar isplaenog jezika koji te napasno poziva u podzemni svijet. I ne moe se oduprijeti.

6 Zadrhta najdublje dno

... i svaki zasun taj i rezu od vrstog gvoa i stijenja s lakoom Otvori: naglo tad rastvorie se Trzajem snanim, uz tropotav zvuk, Paklene dveri, i potmulo arke kripnue, tako da najdubljim dnom

Zadrhta Ereb. John Milton, Izgubljeni raj1

Ciudad de Mxico 19. rujna 1985.

Krevet se trese. Trenja joj se uvlai u san, zatim u misao pri buenju: Krevet se trese. Nora sjedi u krevetu i gleda na sat, ali tekom mukom vidi digitalne brojke jer joj se, pred oima, ine kao da vibriraju, zamalo rastapaju. Prua ruku da smiri sat - 8 i 18 je ujutro. Zatim shvaa da je to noni ormari koji se trese, da se sve trese - stol, lampe, fotelja, krevet. U sobi je na "sedmom katu hotela Regis, draesnog starinskog obiljeja u sreditu grada, na Avenida Juarez, pokraj parka La Alameda. Goa ministra lana vlade, doveli su je da mu pomogne proslaviti Dan nezavisnosti, i tri dana nakon toga jo je tamo. Ministar svake veeri odlazi kui svojoj eni. Svako popodne dolazi u Regis proslavili svoju nezavisnost. Nora misli da moda jo spava, jo uvijek sanja, jer sada se zidovi svijaju. Jesam li bolesna? pita se. Zaista osjea vrtoglavicu, muninu, a to se pojaava kad izlazi iz kreveta i ne moe hodati, ak ni stajati, dok se pod ini kao da se kotrlja ispod nje. Gleda prema velikom zidnom ogledalu nasuprot krevetu, ali lice joj se ne ini blijedo. Samo se njezina glava ee po ogledalu, a zatim se ogledalo savija i rasprskava. Brzo podie ruke ispred oiju i osjea kako ju pogaaju male krhotine stakla. Zatim zauje zvuk teke kie, ali to nije kia - to je kr koji pada s viih katova. Zatim se ini kao da pod klizi, poput jedne od onih metalnih ploa u djejem zabavitu, ali ovo nije zabava - ovo je uas. Bila bi jo uasnutija da je mogla vidjeti izvan zgrade. Da je vidi kako se doslovno njie, da vidi kako se krov hotela savija i kako raznosi krov susjedne zgrade. Sve to uje. uje podmukli tupi lom, zatim se zid iza kreveta uruava, a ona otvara vrata i istrava na hodnik.

Vani, Ciudad de Mxico trese se nasmrt. Grad je graen na starom dnu jezera, a to je meko tlo, koje sjedi na velikoj Cocos tektonskoj ploi koja se stalno pomie ispod meksike kopnene mase. Grad i njegovi meki, klimavi temelji sjede jedva tristo dvadeset kilometara od ruba ploe, i od jedne od najveih greaka na kugli zemaljskoj, goleme Srednjeamerike brazde, koja se protee ispod Tihog oceana, od meksikog ljetovalita Puerta Vallarte sve do Paname. Godinama je du sjevernog i junog ruba ploe dolazilo do potresa, ali ne u blizini njezina sredita, ne u blizini Ciudad de Mxica, koji znanstvenici zovu "seizmikim procjepom". Geolozi to usporeuju s nizom petardi koje su eksplodirale du oba kraja, ali ne i u sredini. Kau da se, prije ili kasnije, sredite mora zapaliti i eksplodirati.

Problem poinje oko trideset kilometara ispod zemljine povrine. Kroz nebrojene eone Ploa Cocos je pokuavala potonuti, podvui se ispod ploe na istonoj strani, a ovog jutra uspijeva. ezdeset pet kilometara od obale, tristo osamdeset kilometara od Ciudad de Mxica, zemlja puca, alje straan potres kroz litosferu. Da je grad bio blie tom epicentru, moda bi izdrao. Visoke zgrade bi moda preivjele jaku trenju visoke frekvencije do koje dolazi u centru samog potresa, zgrade bi moda poskoile i sjele i popucale, ali bi izdrale. No kako se potres iri iz sredita, njegova energija se raspisuje, to je, suprotno intuiciji, ini jo opasnijom zbog mekog tla. Potres se razblauje u duge, polagane kotrljajue pomake - u, ako hoete, brojne goleme valove koji se zavlae ispod mekog dna jezera, te zdjele elatine na kojoj je grad sagraen - a ta se elatina samo valja, sa sobom valja i zgrade, trese ih, ne toliko okomito koliko vodoravno, i u tome je problem. Svaki kat visoke zgrade vie se otklanja u stranu od kata ispod. Tako da se zgrade od vrstih materijala doslovno njiu u zraku, sudaraju se elima i njiu se natrag. Dvije duge minute vrhovi tih zgrada njiu se u stranu, naprijed-natrag po zraku, a onda se jednostavno slamaju. Betonski blokovi otpadaju i rue se na ulicu. Prozori pucaju; veliki nazubljeni komadi stakla lete zrakom kao rakete. Unutarnji zidovi propadaju, s njima i nosive grede. Bazeni na krovovima pucaju, tone njihove vode lome stropove ispod sebe. Neke se zgrade jednostavno slamaju na etvrtom ili petom katu; dva, tri, osam, dvanaest katova kamenja, betona i elika treskom udara o cestu, tisue ljudi pada s njima, pokopano je pod njima. Zgrada za zgradom - dvjesto pedeset njih u etiri minute - rui se u potresu. Vlada doslovno pada - Ministarstvo mornarice, Ministarstvo trgovine i Ministarstvo za veze se rue. Turistiko sredite grada izgleda kao popis rtava, ime iza imena - Hotel Monte Carlo, Hotel Romano, Hotel Versailles, Roma, Bristol, Ejecutivo, Palacio, Reforma, Inter-Continental i Regis, svi se rue. Hodnik na vrhu Hotela Caribe puca kao tap, kroz pukotinu na ulicu padaju madraci, prtljaga, zavjese i gosti. Cijele etvrti doslovno nestaju - Colonia Roma, Colonia Doctores, Unidad Aragon i stambeni projekt Tlatelolco u kojem se dvadeset katova visoki stambeni toranj rui na svoje stanovnike. U osobito jakom naletu potres razara Opu bolnicu Meksika i bolnicu Juarez, zarobljava bolesnike i oajniki potrebne doktore i sestre. Nori nita od toga nije poznato. Istrava na hodnik u kojemu vrata koja su poela ispadati nalikuju na karte u precizno sagraenoj kui od karata koja se poinje ruiti. Jedna ena tri ispred nje i stie tipku dizala. "Ne!" vie Nora. ena se okree i gleda je, oima razrogaenim od straha. "Ne idite liftom," govori Nota, "idite stubama." ena zuri u nju. Nora se pokuava sjetiti panjolskih rijei, ali ne uspijeva. Zatim se vrata dizala klizno otvaraju i izlijeva se voda, kao u prizoru iz loeg, grotesknog filma strave. ena se okree, gleda Noru, smije se i kae: "Agua." "Vamonos", govori Nora. "Vmonos, kako god. Idemo. Hajde." Grabi enu za ruku da je pokua odvui niz hodnik, ali ena se ne pomie. Izvlai ruku i opet i opet poinje pritiskati tipku na dizalu za dolje.

Nora je ostavlja i pronalazi izlazna vrata za stubite. Pod ispod njezinih nogu se njie. Ulazi na stubite, a to je kao daje unutar dugake kutije koja se izvija. Sila je baca s jedne strane na drugu dok tri niza stube. Sada ispred i iza nje ima ljudi; stubite se zakruje. Zvukovi, grozni zvukovi odjekuju u skuenom prostoru: lomljava, kidanje, buka zgrade koja samu sebe para - i krikovi - krikovi ena, jo gore, prodorna djeja vriska. Prima se za rukohvat da uhvati ravnoteu, ali i on se njie. Jedan kat, dva, pokuava brojiti po odmoritima, zatim odustaje. Jesu li to tri kata, etiri, pet? Zna da mora proi sedam. Idiotski, ne zna kako u Meksiku broje katove. Poinju li s prizemljem pa idu prvi, drugi? Ilije prizemlje prvi, pa onda drugi, trei, etvrti...? Kakve veze ima? Samo idi, govori si, zatim je straan nagib, kao da se brod valja po boku, baca na lijevi zid. Odrava ravnoteu, noge su pod njom. Samo idi, samo idi, izai iz ove zgrade prije nego to ti se srui na glavu. Samo idi po tim stubama. udno, razmilja o strmim stubama koje vode s Montmartra kroz Place Willette, kako se neki ljudi voze uspinjaom, ali ona uvijek ide stubama jer je to dobro za njezine listove ali i zato to jednostavno uiva u tome, a ako ide pjeice umjesto iarom, to je opravdanje za chocolat chaud u zgodnom kafiu u podnoju. I opet elim tamo otii, razmilja, elim opet sjediti za stolom na ploniku i elim da mi se konobar osmjehuje i da promatram ljude, gledam smijenu katedralu, baziliku Sacr Coeur na vrhu, onu koja izgleda kao da je napravljena od marcipana. Misli o tome, misli o tome, ne misli kako e umrijeti u ovoj zamki, u ovoj pretrpanoj, njiuoj, kotrljajuoj smrtnoj zamki. Boe, postaje vrue. Boe, prestani vritati, to ti ne pomae, zaepi, evo malo zraka, sada su ljudi iza i ispred nje, a onda se guva lomi i ona iza, ali ljudi ulazi u predvorje. Lusteri sa stropova padaju kao trulo voe kad se stresa stablo, padaju i rasprskavaju se na starom poploenom podu. Gazi po razbijenom staklu prema rotirajuim vratima. U guvi - eka svoj red - ulazi u njih. Ne treba gurati, ljudi iza guraju ih vie nego dovoljno. Osjea miris zraka - predivnog zraka, vidi mutno sunce, skoro e izai Zatim se zgrada rui na nju.

On slui misu kad udara. esnaest kilometara od epicentra, u katedrali u Ciudad Guzmanu, nadbiskup Parada dri hostiju iznad glave i moli se Bogu. To je jedna od beneficija i povlastica koju donosi poloaj nadbiskupa Guadalajarske nadbiskupije, da povremeno dolazi ovamo i slui misu u gradiu. Voli ovu klasinu staropanjolsku baroknu arhitekturu katedrale, u Meksiku jedinstvenu prilagodbu europske gotike poganstvu Azteka i Maja. Dva gotika tornja katedrale zaokruena su pretkolumbovskim poliformama i stoje sa strane kupole ukraene sjajnom presvlakom od raznobojnih crijepova. ak i sada, dok je okrenut retablu iza oltara, zapaa pozlaene rezbarije u drvu - europski aneli i ljudske glave, ali i domae arabeske od voa, cvijea i ptica. Ljubav prema boji, prirodi, radosti ivljenja - to je ono zbog ega uiva u meksikoj vrsti kranstva, to nevidljivo stapanje domaeg poganstva s emocionalnom, nepokolebljivom vjerom u Isusa. Nije to ona suha, krta religija europskog intelektualizma koja mrzi pojavni svijet. Ne, Meksikanci imaju uroenu mudrost,

duhovnu irokogrudnost - kako da to kae? - ruke dovoljno duge da se omotaju oko ovog svijeta i da ga dre u toplom zagrljaju. To je sasvim dobro, razmilja dok se okree vjernicima. Trebam nai naina da to izrazim u propovijedi. Ovog jutra - iako je etvrtak - katedrala je prepuna vjernika jer je on doao sluiti misu. Imam dovoljno velik ego, razmilja, da uivam u toj injenici. Istina je da je on beskrajno popularan biskup - odlazi meu ljude, dijeli s njima njihove brige, misli, njihovo veselje, njihove obroke. O, Boe, razmilja, kako samo dijelim s njima njihove obroke. Zna da postoji lokalni vic u svakom gradiu kojeg posjeuje: "Proirite stolicu na elu stola - nadbiskup Juan dolazi na veeru." Uzima hostiju i stavlja je na jezik vjernika koji klei pred njim. Zatim pod ispod njega odskakuje. Tono takav osjeaj, odskakivanje. Zatim jo jedanput, pa jo jedanput, dok se odskoi ne stope ujedno neprekidno poskakivanje. Na rukavu osjea neto vlano. Gleda dolje i vidi kako se vino razlijeva iz vra koji dri ministrant pokraj njega. Stavlja ruku djeaku oko ramena. "Prvo stanite ispod lukova," govori, "zatim van. Hajde sada svi, polako, mirno." Njeno gura ministranta. "Hajde." Djeak silazi s oltara. Parada eka. ekat e dok ostali ljudi u crkvi ne izau. Budi miran, govori sam sebi. Ako ti bude miran, i oni e biti mirni. Ako doe do panike, ljudi bi se mogli polomiti da izau. Zato ostaje i gleda naokolo. Izrezbarene ivotinje oivljavaju. Poskakuju i podrhtavaju. Izrezbarena lica kimaju glavama gore-dolje. Sumanuti dogovor, misli Parada. O emu, pitam se? Vani, dva se tornja tresu. Napravljeni su od starog kamena. Prekrasno runo isklesani, rad domaih majstora. Toliko je ljubavi u njih uloeno, toliko panje. Ali stoje u gradu Ciudad Guzman, u provinciji Jalisco iji naziv potjee od izvornih stanovnika, Taraskanaca, i znai "pjeskovito mjesto". Kamenje u tornjevima je tvrdo, vrsto i ravno, ali vezivo je napravljeno od tog pjeskovitog tla. Moe odoljeti mnogim pojavama, vjetru i kii i protoku vremena, ali nikad nije bilo pripremljeno da odoli potresu jaine 7,8 Richtera, trideset kilometara dubokom i udaljenom samo petnaest kilometara. I dok vjernici strpljivo izlaze, tornjevi podrhtavaju, vezivo koje ih dri poputa i oni se rue na prapraunuke onih koji su ih klesali i podizali. Tornjevi probijaju kupolu s crepovima i padaju na dvadeset pet vjernika. Jer je crkva toga jula puna. Zbog ljubavi prema biskupu Juanu. Koji stoji na oltaru, nedodirnut, u oku i uasu dok ljudi pred njim jednostavno nestaju u oblaku ute praine. Hostiju jo uvijek dri u ruci. Tijelo Kristovo.

Nora je izvuena iz mrtvih. Potporna elina greda spasila joj je ivot. Dijagonalno je pala na odlomljen komad zida i sprijeila da je ne zgnjei drugi stup. Ostavila je pukotinu, malo zraka, dok lei ispod ruevina hotela Regis, tako da bar moe disati. Nema puno toga to bi se udisalo, zrak je prepun praine. Gui se njime, kalje, ne vidi nita, ali uje. Je li to koju minutu kasnije ili su ve proli sati? Ne zna ali u tim trenucima pita se je li mrtva. Izgleda li ovako pakao - zarobljena u malom, vruem prostoru, ne vidi, gui se u praini. Mrtva sam, razmilja, mrtva i pokopana. uje stenjanja, krikove boli i pita se hoe li to trajati zauvijek. Je li to njezina vjenost. U koju odlazi kurva nakon smrti. Ima samo toliko mjesta da glavu nasloni na ruku. Moda mogu prespavati pakao, prespavati vjenost. Boli. Vidi da joj je ruka oblijepljena vlanom krvi, zatim se sjea ogledala koje se rasprskava, a staklo joj leti u ruku. Nisam mrtva, misli, osjeajui vlanu krv. Mrtvaci ne krvare. Nisam mrtva, misli. iva sam zakopana. Zatim je hvata panika. Poinje hiperventilirati, znajui da ne smije, da time samo bre troi malu zalihu kisika, ali ne moe si pomoi. Pomisao na to da je iva zakopana, u tom mrtvakom sanduku ispod zemlje - sjea se neke glupe Poeove prie koju su je natjerali da proita u srednjoj koli. Izgrebeni znakovi na poklopcu sanduka... Najradije bi vritala. Nema svrhe troiti zrak na ludovanje, razmilja. Ima korisnijih stvari za koje joj je potreban. Jednostavno vikne: "Upomo!" Opet i opet. Zatim uje sirene, korake, odjek nogu tono iznad sebe. "Upomo!!" Udarac, zatim: "Donde estas?" "Ovdje!" vie. Zatim razmisli pa vie: uiAqui!" uje i osjea kako se stvari odmiu iznad nje. Izdaju se nareenja, odreuju se mjere opreza. Zatim podie ruku koliko je moe pruiti. Sekundu kasnije osjea nevjerojatnu toplinu druge ruke koja hvata njezinu. Zatim osjea kako je vuku, gore i van, a zatim, nekim udom, stoji na otvorenom prostoru. No, gotovo otvorenom. Iznad nje je strop od svaega. Zidovi i stupovi suludo nakoeni. Kao da je u muzeju ruevina. Spasilac je dri za ruke, znatieljno je gleda. Zatim osjea neki miris. Slatkast, muan miris. Boe, to je to? Iskra pada na plin i pali ga. Nora uje otar lom, zatim potmuli bum koji joj kida srce i ona pada preko rupe. Kad ponovo podie pogled, vatra je posvuda. Kao da prokleti zrak gori. I ide prema njoj. Ljudi viu: "Vamonos! Ahorita!" Idemo! Smjesta! Jedan od njih ponovo grabi Noru za ruku i gura je i oni tre. Vatra je svuda oko njih, a gorue krhotine padaju po njima. uje pucketanje, osjea trpki, kiselkasti miris, a ovjek joj dlanovima poklapa glavu i ona shvaa da joj kosa gori, ali ne osjea. Rukav

njegove koulje gori, ali on je i dalje gura, gura i odjednom su na otvorenom i njoj dolazi da padne, ali je ovjek ne puta, nastavlja je gurati i gurati, jer iza njih, ono to je ostalo od hotela Regis, raspada se i gori. Ostala dvojica ne uspijevaju. Pridruuju se ostalim herojima, njih je sto dvadeset osam, koji pogibaju pokuavajui spasiti ljude zarobljene u potresu. Dok tetura preko Avenida Benito Juarez u relativnu sigurnost otvorenog prostora La Alameda Parka, Nora to jo ne zna. Pada na koljena dok joj policajka prebacuje jaknu preko glave i tapkanjem gasi plamen. klora gleda naokolo hotel Regis je gomila gorueg kra. Do njega, trgovina Salinas y Kocha izgleda kao da je prepolovljena. (rveno-ze-leno-bijele uske trake, ukrasi za Dan nezavisnosti, lebde u zraku iznad prerezane ljuske zgrade. Posvuda oko nje, sve dokle moe vidjeti kroz oblake praine, zgrade su sruene ili prepolovljene. Goleme gromade kamenja, betona i savijenog elika lee po cesti. I ljudi. Posvuda po parku, ljudi klee i mole se. Nebo je tamno od dima i praine. Zastire sunce. I neprestano uje kako mrmljaju istu reenicu: "Elfin del mundo." Smak svijeta. Norina kosa na desnoj strani je spaljena i crna; lijeva ruka joj je krvava i izbodena sitnim krhotinama stakla. ok i adrenalin prolaze i javlja se stvarna bol.

Parada klei iznad tijela. Posmrtno im udjeljuje posljednju pomast. Red trupala ga eka. Dvadeset pet tijela omotanih u privremene mrtvake pokrove - u deke, runike, stolnjake, u bilo to to se moglo nai. Lee u pravilnom redu u praini ispred sruene katedrale dok izbezumljeni sugraani prevru ruevine u potrazi za drugima. Trae svoje najmilije, nestale, zarobljene ispod starog kamena. Oajniki, s nadom oslukuju ne bi li uli bilo kakve znakove ivota. Njegova usta mumljaju latinske rijei, ali njegovo srce... Neto se slomilo u njemu, puklo tako stvarno i smrtonosno kao to je i zemlja pukla. Sada izmeu mene i Boga postoji udna veza, razmilja. Bog koji postoji, Bog koji ne postoji. Ne moe im to rei - bilo bi okrutno. Oekuju od njega da due njihovih najdraih preminulih poalje na nebo. Ne moe ih razoarati, ne u tom trenutku, moda nikad. Ljudima treba nada i ja im je ne mogu oduzeti. Nisam tako okrutan kao Ti, razmilja. Zato izgovara molitve. Pomazuje ih uljem i nastavlja obred. Iza njega prilazi sveenik. " Padre Jun?" "Ne vidi da imam posla" "Trae vas u Ciudad de Mxicu." "Potreban sam ovdje." "To su nareenja, padre Juan." "ija nareenja?" "Papinskog nuncija", govori sveenik. "Svi su pozvani, u organiziranje pomoi. Vi ste to i prije radili, tako da"

"Ovdje imam desetke mrtvih" "U Ciudad de Mxicu ima na tisue mrtvih", govori sveenik. "Tisue?" "Nitko ne zna koliko", govori sveenik. "I deseci tisua bez krova nad glavom." Znai, misli Parada, to je to - treba sluiti ivima. "im zavrim ovdje", kae Parada. Vraa se davanju posljednje pomasti.

Ne mogu je nagovoriti da ode. Mnogi pokuavaju - policajci, spasioci, hitna pomo - ali ne eli otii po lijeniku pomo. "Vaa ruka, senorita, vae lice" "Sranje", ona govori. "Ima mnogo ljudi koji su puno tee ozlijeeni. Ja sam dobro." Boli me, ali sam dobro. To je smijeno, jo juer bih mislila da te dvije stvari ne idu zajedno, ali sada znam da idu. I ruka je boli, glava je boli, lice, spaljeno od vatre kao teka opeklina od sunca, boli je, ali osjea se dobro. Zapravo, osjea se jaka. Bol? Jebe bol - ljudi umiru. Ne eli pomo - ona eli pomoi. Sjedi i paljivo vadi komadie stakla iz ruke, zatim je ispire na puknutoj vodovodnoj cijevi. Otkida rukav s pamune pidame koja je jo uvijek na njoj i povezuje ga oko rane. Zatim otkida drugi rukav koji joj slui kao marama preko nosa i usta, jer praina i dim gue, a miris... To je miris smrti. Nezamisliv, ako ga nikad niste osjetili, nezaboravan, kad ga jednom osjetite. Pritie maramu na lice i odlazi potraiti neto to bi stavila na noge. to nije teko kad vidi kako je trgovina svoj sadraj doslovno izbacila na ulicu. Tako prisvaja par gumenih japanki, ne smatra to kraom (nema kraa - usprkos prevladavajuem siromatvu mnogih stanovnika grada, nema kraa) i pridruuje se dobrovoljnoj spasilakoj ekipi koja kopa po ruevinama hotela, trai preivjele. Stotine je takvih ekipa, tisue dobrovoljaca po cijelom gradu kopa po sruenim zgradama, rade s lopatama, krampovima, polugama za promjenu guma, slomljenim eljezom iz armiranog betona, golim rukama da dou do ljudi zarobljenih ispod njih. Iznose mrtve i ranjene na dekama, plahtama, zastorima od tueva, rade bilo to da pomognu prezaposlenom spasilakom osoblju. Jedna dobrovoljaka ekipa pomae ukloniti ruevine s ceste da se oslobodi prolaz za ambulantna vozila i vatrogasne kamione. Vatrogasni helikopteri lete iznad zgrada u plamenu, na vitlima sputaju svoje ljude da izvuku one do kojih se ne moe doi sa zemlje. Sve vrijeme na tisuama radioaparata uje se itanje popisa koje probija vrisak bola ili sree onih koji sluaju dok spiker iitava imena poginulih i imena preivjelih. uju se i drugi zvui - stenjanje, cviljenje, molitve, krici u pomo - svi prigueni, svi iz dubine ispod ruevina. Glasovi ljudi zarobljenih ispod tona ruevina. Spasioci rade. Mirno, ustrajno, dobrovoljci i profesionalci u potrazi za preivjelima. Pokraj Nore kopa grupa djevojica izviaica. Ne moe im biti vie od devet, misli Nora dok gleda njihova ozbiljna, odluna lica koja ve, doslovno, nose teret svijeta. Tu

su djevojice i djeaci izviai, nogometni klubovi, brid-klubovi i pojedinci ba kao to je Nora, koji se organiziraju u ekipe. Doktori i sestre, premalo ih je ostalo nakon ruenja bolnica, pretrauju ruevine stetoskopima, prislanjaju ih na kamenje ne bi li uli i najslabije znakove ivota. Kad zauju, spasioci viu da bude tiina, sirene staju, vozila gase motore i svi stoje savreno mirno. Zatim kimnu i ekipe ulaze. Paljivo, polako u kamen i elik i beton i ponekad to sretno zavrava, nekoga izvlae ispod ruevina. Ponekad je tunije - jednostavno ne mogu dovoljno brzo razgrnuti ruevine; stiu prekasno i pronalaze beivotno tijelo. to god da se dogaa, rade i dalje. Cijeli taj dan i cijelu no. Tijekom noi Nora jednom prekida. Uzima odmor i alicu aja i kriku kruha iz spasilake postaje postavljene u parku. Park je pretrpan novim beskunicima i ljudima koji se boje ostati u svojim kuama i zgradama. Park tako nalikuje na golem izbjegliki centar, koji, razmilja Nora, to i je. Ono stoje drugaije je mir. Radioaparati se sluaju tiho, ljudi apuu molitve, tiho razgovaraju s djecom. Nema svae, guranja ili naguravanja zbog male porcije hrane ili vode. Ljudi strpljivo ekaju u redu, viak hrane donose starcima i djeci, jedan drugom pomau nositi vodu, postaviti privremene atore i zaklone, kopati zahode. Oni iji domovi nisu srueni donose pokrivae, lonce i zdjele, hranu, odjeu. Jedna ena daje Nori traperice i flanelsku koulju. "Uzmite ovo." "Ne mogu." "Postaje hladno." Nora uzima odjeu. "Hvala. Gracias." Nora odlazi iza stabla da se presvue. Nikad se nije tako dobro osjeala u odjei. Osjeaj flanela na koi je divan i topao. Kod kue ima ormare pune odjee, razmilja, koju je obukla jedanput ili dvaput. Ovog trena puno toga bi dala za par sokni. Znala je da je grad na nadmorskoj visini veoj od kilometar i pol, ali sada je, kako no postaje hladna, osjea. Zabrinuta je za ljude koji su jo uvijek zarobljeni, pita se je li im toplo. Dovrava svoj aj i kruh, zatim ponovo vee maramu i odlazi natrag do ruevina hotela. Sputa se na koljena pokraj jedne sredovjene ene i poinje istiti ruevine. * * *

Parada hoda kroz pakao. Vatra na sve strane mahnito izbija iz puknutih plinovoda. Plamenovi blijete iz unutranjosti sruenih zgrada, osvjetljavaju tamu Mada. Ljuti dim tipa ga za oi. Praina mu ulazi u nos i usta i tjera ga na kaalj. Zbog smrada zatvara usta i nos. Bolestan zadah tijela koja se raspadaju, smrad spaljenog mesa. Ispod tih prodornih mirisa prisutan je, potmuliji, ali isto tako otar miris ljudskog izmeta, jer je kanalizacija zakazala. Kako ide dalje, postaje sve gore, nailazi na dijete iza djeteta, lutaju, plau za svojim majkama i oevima. Neki od njih samo u donjem rublju ili pidamama, drugi u kolskim uniformama. Dok ide dalje, okuplja ih. U jednoj ruci nosi malog djeaka, a

drugom dri za ruku malu curicu, a ona dri neko drugo dijete za ruku, koje dri neko drugo... Kad stigne do La Alameda Parka, sa sobom ima vie od dvadesetero djece. Luta naokolo dok ne saznaje gdje je Katolika pomo postavila svoj ator. Parada pronalazi monsinjora i pita: "Jeste li vidjeli Antonuccija?" Misli na kardinala Antonuccija, papinskog nuncija, najvieg predstavnika Vatikana u Meksiku. "Slui misu u katedrali." "Gradu ne treba misa", govori Parada. "Treba mu struja i voda. Hrana, krv i plazma." "Duhovne potrebe zajednice" "Si, si, si, si", govori Parada na odlasku. Mora razmisliti, srediti se. Toliko toga treba organizirati, toliko je ljudi s mnogim potrebama. To je strano. Iz depa vadi kutiju cigareta i pripaljuje jednu. Glas - enski glas - ree kroz tamu. "Ugasite to. Jeste li ludi?" Pue u ibicu i gasi je. Ukljuuje bateriju i pronalazi lice te ene. Neobino ljupko lice, ak i pod svom tom prainom i prljavtinom. "Popucale plinske cijevi", govori ona. "Hoete nas sve raznijeti?" "Posvuda su vatre", kae on. "Onda mislim da nam nije potrebna jo jedna, ha?" "Ne, mislim da nije", govori Parada. "Vi ste Amerikanka?" "Jesam." "Brzo ste stigli." "Bila sam ovdje", govori Nota, "kad se to dogodilo." "Ali." Pomno je zagleda. Osjea blijedi daak davno zaboravljenog uzbuenja. ena je mala, ali ima neto ratniko u njoj. U sukobu je sa svima. Htjela bi se boriti, ali ne zna protiv ega i kako. Kao i ja, misli. Prua ruku. "Juan Parada." "Nora." Samo Nora, primjeuje Parada. Bez prezimena. "ivite li u Ciudad de Mexicu, Nora?" "Ne, dola sam ovamo poslom." "Kakvim se poslom bavite?" pita on. Gleda ga ravno u oi. "Ja sam call girl." "Bojim se da ne" "Prostitutka." "Ah." "ime se vi bavite?" On se smije. "Ja sam sveenik." "Niste odjeveni kao sveenik." "Vi niste odjeveni kao prostitutka", govori on. "U stvari, ja sam neto jo gore od sveenika, ja sam biskup. Nadbiskup." "Je li to bolje od biskupa?" "Ako sudite samo po rangu", govori on. "Bio sam sretniji kao sveenik."

"Zato se onda ne vratite i ne budete sveenik?" Ponovo se smije i kima. Govori: "Kladim se da ste vrlo uspjena dama za pratnju." "Jesam", govori Nora. "Kladim se da ste vi vrlo uspjean nadbiskup." "U stvari, razmiljam da prekinem." "Zato?" "Nisam siguran da i dalje Vjerujem." Nora slijee ramenima i kae: "Glumite." "Da glumim" "To je lako", kae ona. "Ja to stalno radim." "O. Ovooo, shvaam." Parada osjea kako se crveni. "Ali zato da ja bilo to glumim?" "Mo", kae Nora. Vidjevi Paradin zauen izraz, nastavlja. "Jedan nadbiskup mora imati prilino veliku mo, je li tako?" "Na neki nain." Nora kima. "Ja spavam s puno monih ljudi. Znam da kad oni ele da se neto uini, to se uini." "I?" "I", govori ona, okreui glavu prema parku oko sebe, "ima puno toga to treba uiniti." "Ah." Iz usta neiskusnih, razmilja Parada. Da ne spominjemo prostitutke. "Pa, bilo je ugodno razgovarati s vama", govori. "Trebali bismo ostati u vezi." "Kurva i biskup?" kae Nora. "Oito, nikad niste itali Bibliju", govori Parada. "Novi zavjet? Marija Magdalena? Govori neto?" "Ne." "U svakom sluaju, bilo bi dobro da ostanemo prijatelji", govori, zatim brzo dodaje: "Ne mislim onakvi prijatelji, naravno. Zavjetovao sam se... Jednostavno, elim rei... bilo bi mi drago da budemo prijatelji." "Ja mislim da bi i meni bilo drago." Vadi posjetnicu iz depa. "Kad se stvari smire, hoete li me nazvati?" "Aha, hou." "Dobro. Pa, bolje da idem. Ima posla." "I ja." Vraa se u ator Katolike pomoi. "Poni uzimati imena ove djece," nareuje sveeniku, "zatim ih usporedi s popisom mrtvih, nestalih i preivjelih. Netko negdje mora imati popis roditelja koji trae svoju djecu. Usporedi njihova imena." "Tko ste vi?" pita sveenik. "Ja sam nadbiskup Guadalahare", kae. "A sada, pokloni se. I odredi nekog drugog da ovoj djeci nosi hranu i pokrivae." "Da, Vaa Milosti." "I trebat e mi auto." "Vaa milosti?" "Auto", govori Parada. "Trebat e mi auto da me odveze u nuncijaturu."

Papinska nuncijatura, Antonuccijeva rezidencija, nalazi se u junom dijelu grada, daleko od najvie stradalih dijelova. Imat e struju, svjetla. Sto je najvanije, radit e telefoni. "Mnoge ulice su zakrene, Vaa Milosti." "A mnoge nisu", govori Parada. "Jo uvijek stoji. Zato?" Dva sata poslije, papinski nuncij kardinal Girolamo Antonucci vraa se u svoju rezidenciju i u uredu zatjee uznemirenog pomonika i nadbiskupa Paradu koji dri noge na stolu, povlai iz cigarete, ispaljuje nareenja u telefon. Kad Antonucci ulazi, Parada podie pogled. "Moete li nam donijeti jo kave?" pita Parada. "Bit e to duga no." I jo dulji sutranji dan. Grijeni uici. Vrua, jaka kava. Svjei topli kruh. I hvala Bogu da je Antonucci Talijan i da pui, misli Parada dok uvlai u plua najgreniji od svih grijenih uitaka, barem od onih koje si jedan sveenik moe priutiti. Ispuhuje dim i gleda kako se penje prema stropu, slua kako Antonucci odlae alicu i govori ministru unutarnjih poslova: "Razgovarao sam sa Svetim Ocem osobno i on eli da vladi njegova voljenog meksikog naroda izrazim spremnost Vatikana u pruanju svake pomoi koja je u njegovoj mogunosti, usprkos injenici da jo uvijek ne uivamo slubene diplomatske odnose s meksikom vladom." Antonucci izgleda kao ptica, misli Parada. Siuna ptica s malim, njenim kljunom. Prije osam godina odaslan je iz Rima s misijom da Meksiko i slubeno vrati pod okrilje Rima nakon vie od sto godina slubenog dravnog antiklerikalizma, od vremena kada su prema zakonu Ley Lerdo,v' iz 1856. bile oduzete i prodane velike hacijende i ostala zemlja u vlasnitvu Crkve. Revolucionarni ustav iz 1857. oduzeo je Crkvi vlast u Meksiku, a Vatikan je uzvratio izopenjem svakog Meksikanca koji se zakleo na ustav. Krhko primirje izmeu Vatikana i meksike vlade vladalo je jedno stoljee. Slubeni odnosi nikad nisu bili ponovo uspostavljeni, ali ak ni najtvri socijalisti iz PRI-a Partido Revolucionario Institucional, Institucionalne revolucionarne partije koja je vladala Meksikom u jednostranakoj, pseudodemokratskoj vladi od 1917. - ne bi pokuali Crkvu potpuno izbaciti iz ove zemlje vjernika seljaka. Dolazilo je samo do neznatnih provokacija kao to je bila zabrana sveenike odjee, ali uglavnom, na snazi je bila nezadovoljavajua nagodba izmeu vlade i Vatikana. Ali cilj Vatikana uvijek je bio da vrati svoj slubeni status u Meksiku, i kao politiar iz ultrakonzervativnog krila Crkve, Antonucci je pouavao Paradu i ostale biskupe da "vjernike Meksika ne smijemo prepustiti bezbonim komunistima". Stoga je prirodno, razmilja Parada, da e Antonucci na potres gledati kao na priliku. Smrt deset tisua vjernika vidjet e kao put Boji da vladu baci na koljena. Potreba e natjerati vladu da se u nekoliko sljedeih dana ee ponizi; tek se treba poniziti prihvaanjem pomoi od Amerikanaca, ali hoe. I tek e pred Crkvom trebati puzati za pomo, ali to je, tu je. A mi emo im dati novac.

Novac koji smo stoljeima prikupljali od vjernika, bogatih i siromanih. Novi s pladnja, neoporezovan, uloen uz visoku kamatu. I tako, razmilja Parada, od zemlje na koljenima naplatit emo cijenu tako da joj vratimo novac koji smo iz nje iznijeli. Isus e plakati. Mjenjai novca u hramu? Mi jesmo mjenjai novca u hramu. ________________________________
89 Autor zakona bio je Miguel Lerdo, ministar razvitka u vladi predsjednika Juana Alvareza.

"Posebno mislim novac", Antonucci govori. "Treba vam novac, a tekom mukom ete ga posuditi, s obzirom na to da vaa vlada ve ima neizvjestan kreditni rejting." "Izdat emo mjenice." "Tko e ih kupiti?" pita Antonucci, lagani zadovoljno podrugljivi smijeak poigrava mu na rubovima usana. "Ne moete ponuditi dovoljne kamate da privuete ulagae na takvu vrstu novca. Ne moete plaati ni anuitete, da ne govorimo o otplati dugova koje ve imate. Nama je to poznato; ve posjedujemo hrpu meksikih papira." "Osiguranje", govori ministar. "Vi ste podosigurani", govori Antonucci. "Vae Ministarstvo unutarnjih poslova je zamirilo na jedno oko u cijeloj hotelskoj praksi podosiguranja kako bi potaknulo turizam. Robne kue, stambene zgrade - ista stvar. ak su i vladina ministarstva koja su se sruila bila u veini sluajeva podosigurana. Ili samoosigurana, rekao bih, bez sredstava za potporu. To je malo skandalozno, bojim se. I zato, dok vaa vlada slubeno omalovaava Vatikan, financijske institucije imaju neto bolje miljenje o nama. Vjerujem da se to u argonu naziva 'Trostruko A.'" Machiavelli je mogao biti jedino Talijan, razmilja Parada. Kad to ne bi bilo odvratno cinino iznuivanje, gotovo da bi mu se morao diviti. Ali ima previe posla koji mora obaviti, i hitan je, zato Parada govori: "Prestanimo s tim sranjem, hoemo li? Rado emo isporuiti koju god pomo moemo, financijsku i materijalnu, po neslubenoj osnovi. Zauzvrat, vi ete naem sveenstvu dopustiti da nosi krieve i jasno oznaiti svaku materijalnu pomo koja dolazi od svete Rimokatolike crkve. Jamit ete da e sljedea vlada, u roku od trideset dana nakon preuzimanja dunosti, poeti pregovore u dobroj namjeri o uspostavi slubenih odnosa izmeu drave i Crkve." "To je 1988.", ispaljuje Antonucci. "Za tri godine." "Da, uio sam matematiku", kae Parada. Ponovo se okree ministru. "Jesmo li se sporazumjeli?" Da, jesu.

"to misli, tko si ti?" Antonucci pita nakon to ministar odlazi. "Da me vie nikad nisi istisnuo u pregovorima. Imao sam ga u aci." "Je li to sada naa uloga?" pita Parada "Da imamo ministra u aci?" "Ti nema ovlasti za" "Hou li biti odveden u podrum?" pita Parada. "Ako je tako, obavi to brzo. Imam posla."

"ini se da zaboravlja da sam ti ja izravno nadreen." "Prije svega, ne moe se zaboraviti ono za to se nije dobila potvrda", govori Parada. "Ti mi nisi nadreen. Ti si politiar kojega je Rim poslao da provodi politiku." Antonucci govori: "Potres je bio Boje djelo" "Ne vjerujem svojim uima." "koje prua priliku za spas dua milijuna Meksikanaca." "Ne spaavaj njihove due!" vie Parada. "Spasi njih." "To je otvorena hereza!" "Dobro!" Nisu to samo rtve potresa, razmilja Parada. To su milijuni koji ive u bijedi. Doslovno nebrojeni milijuni u sirotinjskim predgraima Ciudad de Mexica, ljudi koji ive na smetlitima u Tijuani, seljaci bez zemlje u Chiapasu koji su u stvarnosti tek neto vie od robova. "Ta 'liberalna teologija' kod mene ne prolazi", kae Antonucci. "Nije me briga", govori Parada. "Ne odgovaram tebi - odgovaram Bogu." "Mogu podignuti slualicu i dati da te premjeste u Ognjenu zemlju." Parada grabi telefon i prua mu ga. "Hajde", govori. "Bio bih jako sretan da sam sveenik u upi na kraju svijeta. Zato ne zove? Hoe da ja to uinim umjesto tebe? Stavljam na tvoj blef. Nazvat u Rim, a onda u nazvati novinare i rei im zato sam zaista premjeten." Vidi kako se male crvene tokice pojavljuju na Antonuccijevim obrazima. Ptica je uzrujana, misli Parada. Raupao sam njegovo fino perje. Ali Antonucci vraa svoj mir, svoju spokojnu vanjtinu, ak i svoj samozadovoljni osmijeh, dok vraa slualicu na mjesto. "Dobar izbor", govori Parada s povjerenjem koje ne osjea. "Ja u voditi ovu stvar oko pomoi, ja u oprati crkveni novac tako da vladu ne dovedem u neugodnu situaciju i pomui da se crkva vrati u Meksiko." "ekam na to", govori Antonucci, "u pro quo." "Vatikan e me proglasiti kardinalom." Jer mo da se ini dobro moe stii samo kroz mo. Antonucci govori: "Postao si neto kao politiar." Istina je, misli Parada. Dobro. Fino. Neka bude tako. "Dakle, razumjeli smo se", kae Parada. Odjednom je postao vie maka nego ptica, razmilja Parada. Misli da je progutao kanarinca. Da sam mu prodao duu zbog svojih ambicija. Transakcija koju on razumije. Dobro, neka tako misli. Glumi, rekla je ljupka amerika prostitutka. U pravu je - to je lako.

Tijuana 1985.

Adn Barrera razmilja o ugovoru koji je upravo sklopio s PRI-em. Bilo je zaista poprilino jednostavno, razmilja. Ulazi na doruak s aktovkom punom gotovine, a izlazi bez nje. Stoji ti ispod stola do nogu, nikad je se ne spominje, ali se pretpostavlja, preutno se podrazumijeva. Usprkos amerikom pritisku za suprotnim, Tiu e biti doputen povratak kui iz egzila u Hondurasu. I da ode u mirovinu. To e povueno ivjeti u Guadalajari i u miru upravljati svojim zakonitim poslovima. To je napredak u dogovoru. Nazadak je u tome to e Garci brego ostvariti svoju dugogodinju ambiciju da zamjeni Ta kao El Patrn. A moda to i nije tako loa stvar. Tovo zdravlje je loe i, priznajmo to, promijenio se otkad ga je ta kuka Talavera izdala. Boe, on je stvarno volio tu malu segunderu, htio se njome oeniti, i vie nije isti ovjek. Dakle, brego e preuzeti upravljanje Federacionom iz svoje baze u zaljevskim dravama. El Verde e nastaviti voditi Sonoru; Guero Mndez e i dalje imati Plau Baja. A meksika savezna vlada gledat e na drugu stranu. Zahvaljujui potresu. Vladi treba novac za gradnju, a trenutno postoje samo dva izvora - Vatikan i narkosi. Crkva je ve ula, Adnu je poznato, a ui emo i mi. Ali bit e to quid pro quo, i vlada e to potovati. Nadalje, Federacin e platiti i raun kako bi se osigurala da vladajua stranka, PRI, pobjedi na dolazeim izborima, kao to je nakon revolucije stalno pobjeivala. Ve sada Adn pomae Abregu u organizaciji veere za prikupljanje dvadeset pet milijuna dolara, a oekuje se da e pridonijeti svaki vei narko i poslovni ovjek u Meksiku. To jest, ako ele poslovati. A sada trebamo poslovati vie nego ikada, razmilja Adn. Fijasko s Hidalgom bio je velika smetnja, pa iako je Arturo izvan zemlje, i sve se smiruje, treba sakupiti puno novca. Dakle, s naim ponovo uspostavljenim vezama s Ciudad de Mxicom koje stoje na vrstim nogama, moemo se vratiti uobiajenom poslu. to znai oduzeti Gueru Plazu Baja. Bila je Tiova ideja da se njegovi neaci ubace u Tijuanu. Kao kukavija jaja. Jer dugoroni plan je da im polako ojaa snaga i utjecaj, a zatim da Guera izbace iz gnijezda. On je ionako zemljoposjednik u odsutnosti, pokuava voditi Plau Baja sa svog ranca izvan Culiacna. Guero se oslanja na svoje pomonike u voenju svakodnevnice u La Plazi, na narkose koji su mu vjerni, kao Juan Esparagoza i Tito Mical. I Adn i Ral Barrera. Bila je to Tiova ideja da se Adn i Ral stope s nasljednicima drutvenog poretka u Tijuani. "Postanite dio tkanine, pa ako ele izvui lenu nit, nee moi a da ne rastrgaju cijeli pokriva. A to oni nee uiniti." "Ponite s djecom", savjetovao je. "Stariji e uiniti sve da zatite mlade."

I tako su Adn i Ral krenuli u ofenzivu armiranja. Kupili su skupe kue u ekskluzivnim etvrtima Colonia Hipdromo i odjednom su bili jednostavno tamo. Zapravo, posvuda. Neto kao, jedan dan nema Rala Barrer, a sljedei dan ima ga gdje god da odete. Odete u klub, Ral je tamo i plaa raun; odete na plau, Ral tamo izvodi svoje karate kate; odete u disko, Ral je tamo i natapa ga Dom Prignonom. Oko sebe poinje okupljati pratnju, podmladak tijuanskog drutva, devetnaestogodinjake i dvadesetogodinjake; sinove bankara, odvjetnika, doktora i vladinih dunosnika kojima se svia da parkiraju svoje automobile uza zid pokraj golemog, starog stabla hrasta i da neobavezno razgovaraju s Ralom. Prilino brzo stablo hrasta postaje jednostavno "stablo" - i svatko tko je netko mota se oko El Arbola. Kao Fabin Martnez. Fabin je zgodan kao filmska zvijezda. Ime starog pjevaa iz filmova s plae ne odgovara njegovu izgledu -vie nalikuje mladoj hispanskoj varijanti Tonyja Curtisa. Fabin je zgodan deko i on to zna. Svi mu to govore ve od este godine, a ogledalo samo potvruje. Visok je, bakrene koe i ima iroka, senzualna usta. Crna mu je kosa gusta i zalizana unatrag. Zubi su mu sjajni, bijeli - godinama oblikovani skupim protezama - a osmijeh mu je zavodniki. Svjestan je toga jer ga je uvjebavao - esto. Jednog dana Fabin lunja, kad zauje kako netko govori: "Hajdemo nekog ubiti." Fabin gleda svog cuatea Alejandra. To je tako zgodno. To je ba iz Lica s oiljkom. Iako Ral Barrera ne izgleda nimalo kao Al Pacino. Ral je visok i vrsto graen, velikih tekih ramena i vrata koji pristaje uz karate pokrete koje stalno demonstrira. Danas je odjeven u konatu jaknu i bejzbolsku kapu San Diego l'atliesa. Ali nakit to je kao .Al l'arino. Ral se gui u njemu debeli zlatni lanci oko vrata, zlatne narukvice po rukama, zlatno prstenje i neizbjean zlatni Rolex. Zapravo, razmilja Fabin, Ralov stariji brat vie slii Al Pacinu, ali tu slinost s Licem s oiljkom prestaje. Fabin je Adna Barrera susreo samo nekoliko puta: u nonom klubu s Ramnom, na boksakom meu, sljedei put u "El Bigu" - Tedovoj Big Boy rupi s hamburgerima na Avenida Revolucin. Ali Adn izgleda vie kao knjigovoa nego kao narcotraficante. Bez krzna od nerca, bez nakita, vrlo mirno i ljubazno govori. Ako vam ga nitko ne pokae, ne biste ni znali da je tu. Za Rala znate da je tu. Danas je naslonjen na svoj sjajni, crveni Porsche Targu, niim potaknut govori kako bi nekog trebalo ubiti. Bilo koga. "Tko ima neto protiv nekoga?" pita ih Ral. "Koga hoete da maknemo s ulice?" Fabin i Alejandro se jo jedanput pogledavaju. Ve dugo su cuates - prijatelji, gotovo od roenja, jer su roeni u istoj bolnici - Scripps, u San Diegu, a dijeli ih samo nekoliko tjedana. U kasnim ezdesetima bila je to

uobiajena praksa kod vie klase u Tijuani: odlazili su da im se djeca rode preko granice kako bi imala prednost dvojnog dravljanstva. Tako da su Fabin i Alejandro i veina njihovih cautesa roeni u SAD-u, zajedno su ili u vrti i malu kolu u ekskluzivnoj etvrti Hipdromo, na breuljcima iznad centra Tijuane. Kad je dolo vrijeme da krenu u peti ili esti razred, njihove majke su se vratile u San Diego i povele djecu kako bi osnovnu i srednju kolu pohaala u SAD-u, nauila engleski, postala potpuno bikulturalna i uspostavila meunacionalne veze koje e biti od velike vanosti za uspjeh u kasnijem ivotu. Njihovi su roditelji shvatili da Tijuana i San Diego mogu biti u dvjema razliitim zemljama, ali poslovna zajednica im je jedna. Fabin, Alejandro i svi njihovi prijatelji pohaali su katoliku muku Visoku kolu Augustin u San Diegu; njihove sestre ile su u Nau Gospu od Mira. (Njihovi roditelji su na brzinu prelistali popis javnih kola u San Diegu i odluili da njihova djeca ne moraju biti toliko bikulturalna.) Radne dane provodili su sa sveenicima, a vikende u Tijuani, zabavljajui se u klubu izvan grada ili odlazei u ljetovalita u Rosaritu i Ensenadi. Ili bi ponekad ostajali u San Diegu, radili ista sranja koja ameriki tinejderi radeza vikend kupovali po trgovakim centrima, odlazili u kino, vozili se na Pacific Beach ili na Jolla Shores, ili na zabave u kue bilo koga iji su roditelji otili za vikend (a esto su odlazili - jedna od prednosti bogate djece je da njihovi roditelji imaju novca za putovanja), pili, evili, puili drogu. Ti deki u depovima imaju gotovine i dobro se odijevaju. Uvijek su se dobio odijevali - u osnovnoj, u srednjoj koli. Fabin, Alejandro i njihova kvadra nosili su posljednju modu, kupovali u najboljim duanima. ak i sada, kad su obojica na studiju u Baji, dobivaju deparac da na sebe nabace najbolje krpe. Ne provode puno vremena u diskoklubovima ili oko El Arbola, provode ga u kupnji. Vie vremena provode u kupnji nego u uenju, to je sigurno. To ne znai da je ijedan od njih glup. Nisu glupi. Osobito Fabin - on je pametan deko. Mogao bi zatvorenih oiju biti najbolji na predavanjima o poslovanju - koja pohaaju samo pola vremena. Fabin u glavi moe izraunati kamate dok netko drugi tek upisuje brojeve u kalkulator. Mogao bi biti izvrstan student. Ali nema potrebe. To nije dio plana. Plan je sljedei: u SAD-u ide u srednju kolu, vraa se i na fakultetu prolazi s gospodskom trojkom, tata te uvodi u posao i sa svim vezama koje si uspostavio s obje strane granice, zarauje novac. To je ivotni plan. Ali plan nije predviao da se braa Barrera presele u grad. Nigdje nije bilo zapisano da e se Adn i Ral Barrera preseliti u Colonia Hipdromo i unajmiti veliku bijelu kuu na brijegu. Fabin je Rala upoznao u disku. Sjedi za stolom s gomilom prijatelja, a taj udesan tip ulazi - dugaak kaput od nerca, sjajne zelene kaubojske izme i crni kaubojski eir. Fabin gleda Alejandra i kae: "Hoe pogledati ovo?" Misle da je taj tip neki aljivac, ali aljivac gleda prema njima, vie konobaru i naruuje trideset boca ampanjca. Trideset boca ampanjca.

A ne ni neko jeftino sranje - Dom. Koji plaa gotovinom. Zatim pita: "Tko e se zabavljati sa mnom?" Svi, kako se ispostavlja. Zabavu plaa Ral Barrera. Zabava traje, toka, ovjee. A onda jednog dana ne samo da je tu, nego te i prihvaa. Jednog dana sjede oko El Arbola, pue malo trave i lagano se bave karateom, a Ral poinje priati o Felizardu. "Boksa?" pita Fabin. Cesar Felizardo - gotovo najvei idol Meksika. "Ne, radnik na farmi", odgovara Ral. Dovrava kruni stranji udarac, zatim gleda Fabina. "Da, boksa. Sljedei tjedan ovdje u gradu bori se protiv Pereza." "Ne moe nabaviti karte", odgovara Fabin. "Ne, ti ne moe nabaviti karte", govori Ral. "Moe?" "On je iz mog grada", govori Ral. "Culiacna. Bio sam mu menader - on je moj viejo. Ako, deki, hoete ii, sredit u stvar." Da, ele ii, i da, Ral sreuje stvar. Mjesta uz ring. Borba ne traje dugo - Felizardo nokautira Pereza u treoj rundi - ali ipak je uitak. Jo vei uitak je kad ih nakon borbe Ral odvodi u svlaionicu - gdje zaista upoznaju Felizarda. Stoji i razgovara s njima kao da su stari prijatelji. Fabin zapaa i jo neto: Felizardo se odnosi prema njima kao prema prijateljima, a prema Ralu se odnosi kao prema cuateu, ali prema Adnu boksa se odnosi drugaije. Ima tu neto od pokornosti, u nainu na koji razgovara s Adnom. A Adn se ne zadrava dugo, samo ulazi i mirno estita boksau. Zatim odlazi. Ali u nekoliko minuta koliko je u svlaionici, sve zastaje. Da, Fabinu postaje jasno da ga braa Barrera mogu odvesti do pravih mjesta, ne samo na najbolja mjesta na nogometnoj utakmici (Ral ih vodi) ili u loe na utakmicama Padresa (Ral ih vodi) ili ak u Vegas, kamo svi skupa lete mjesec dana poslije, odsjedaju u Mirageu, gube sav svoj jebeni novac, gledaju kako Felizardo u est rundi namrtvo prebija Rodolfa Aguilara u obrani naslova u polutekoj, zatim u Ralovu apartmanu tulumare s desetak skupih prostitutki, a nakon toga, sljedeeg popodneva, lete kui - mamurni, izjebani i sretni. No, postane svjestan da Barrerasi mogu zauzeti njegovo mjesto i doi do pravih mjesta na koja moda godinama on nee stii, ako ikad i stigne, radei etrnaest sati dnevno u uredu svoga tate. Svata se uje o Barrerama - novac kojim se naokolo razbacuju dolazi od droge (da, sve se to zna) - ali naroito krue prie o Ralu. Jedna od pria koju su kroz apat uli o Ralu ide ovako: Sjedi on u svojoj makini pred kuom, bandera90 muzika para zvunike, a bas je odvrnut do svemirskih visina, kad izlazi jedan susjed i kuca na prozor auta. Ral sputa prozor. "Daa?" "Moe li to malo stiati?!" tip se dere preko glazbe. "Sve se uje unutra! Trese prozore!" Ral odluuje da se malo s njim zajebava. "to?!" vie. "Ne ujem te!"

ovjek nije raspoloen za zajebanciju. I on je maco. Zato se dere: "Muzika! Stiaj je! Preglasna je!" Ral vadi pitolj iz sakoa, pritie ga na prsa toga tipa i povlai okida. "Sada nije preglasna, je li tako, pendejo?" Glupane. Tijelo tog ovjeka nestaje i nakon toga nitko se ne buni zbog Ralove muzike. Fabin i Alejandro su razgovarali o toj prii i sloili se da je to sranje, tono tako, ne moe biti istina, previe je to Lice s oiljkom da bi bila istina, ali sada je tu Ral koji dovrava svoj doint i predlae: "Hajdemo nekog ubiti", kao da predlae odlazak u Baskin-Robbins na sladoledni kup. "Dajte," govori Ral, "mora postojati netko s kim elite izravnati raune." Fabin se osmjehuje Alejandru i kae: "Pa dobro..." Fabinu je tata dao Miatu; Alejandrovi roditelji otili su korak dalje s Lexusom. Kao i mnoge veeri prije, jedne veeri utrkivali su se tim autima. Osim to te veeri Fabin pokuava pretei Alejandra na cesti s dva traka, a ususret dolazi drugi auto. Fabin se u zadnji as vraa u ________________________________
90 Muica bandera - vrsta glazbe popularna u Meksiku i jugozapadnom dijelu SAD-a.

svoj trak, i izbjegava frontalni sudar za dlaku". Ispada da je drugi voza tip koji radi u poslovnoj zgradi njegova oca i prepoznaje auto. Naziva Fabinova oca koji je izvan sebe i oduzima mu Miatu na est mjeseci, pa je tako Fabin bez makine. Fabin tu tunu priu pria Raulu. To je ala, je li tako? To je glupost, smijena stvar, pria napuenog. Sve je to tako do sljedeeg tjedna kad ovjek nestaje. Jedne od rijetkih veeri kad Fabinov otac dolazi kui na veeru, Fabin je kod kue, njegov otac poinje priati o tome kako ovjeka iz njegove zgrade nema, jednostavno je nestao s lica zemlje, a Fabin se ispriava, die od stola i odlazi u kupaonicu. Umiva se hladnom vodom. Kasnije te veeri nalazi se s Alejandrom u klubu i pod zatitom glasne muzike razgovaraju o tome. "Sranje," govori Fabin, "stvarno misli da je to uinio?" "Ne znam", kae Alejandro. Zatim pogleda Fabina, nasmije se i kae: "Neeeeee." Ali taj se ovjek vie nikad ne vraa. Ral nikad ni rijei ne progovara o tome, ali ovjek se vie nikad ne vraa. A Fabin je nekako izluen. Bila je to samo ala, samo je ispitivao, samo je provjeravao Ralova sranja, a sada je, zbog toga, ovjek mrtav? A kako se, kao to bi kolski pedagog pitao, zbog toga osjea? Fabin je iznenaen odgovorom. Osjea se grozno, krivim i Dobro. Mono. Pokae prstom i Adis, pizdo. To je kao seks, samo jo bolje.

Dva tjedna nakon toga skuplja hrabrost da s Ralom porazgovara o poslu. Ulaze u crveni Porsche i odlaze na vonju. "Kako da se ukljuim?" pita Fabin. ___________________________
91 Picina dlaka.

"U to?" "La pistu sccirtu", govori Fabin. "Nemam puno novca. Hou rei, puno svog novca." "Ne treba ti novac", kae Ral. "Ne Ireba?" "Ima li zelenu kartu?92" "Aha." "To ti je poetna oprema." Tako jednostavno. Dva tjedna nakon toga Ral daje Fabinu Ford Explorer i kae mu da ga odveze preko granice u Otay Mesa. Kae mu u koje vrijeme da prijee i po kojem traku. Fabin je prestraen kao govno, ali udno je to, pozitivno prestraen, to je injekcija adrenalina, poticaj. Granicu prelazi kao da ne postoji; ovjek mu samo mae rukom da proe. Vozi do adrese koju mu Ral daje, tamo dva tipa ulaze u njegov Explorer, on prelazi u njihov i zatim se vraa u TJ93. Ral mu daje deset tisua amerikih dolara. U gotovini. Fabin uvodi i Alejandra. Oni su cuates, kui, prijatelji. Alejandro obavlja nekoliko vonji kao njegov pomonik, a zatim je sam u poslu. Sve je u redu, zarauju novac, ali "Ne zaraujemo pravi novac", govori Alejandru jedno popodne. "Meni se ini pravi." "Ali pravi novac je u prijevozu koke." Odlazi do Rala i govori mu da je spreman za viu stepenicu. "To je fino, braco", govori Ral. "Svi se mi uspinjemo po stepenicama." Objanjava Fabinu kako to ide i ak ga povezuje s Kolumbijcima. Sjedi uz njega dok slau ve prilino uhodan ugovor - Fabin e preuzeti poiljku od pedeset kilograma koke koja e biti baena s broda kod Rosarita. Prenijet e je preko granice za tisuu po kilogramu. Stotina od te tisue, pak, ide Ralu za zatitu. ______________________________
92 Zelena karta - Green Card - dozvola za boravak u SAD-u. 93 Tijuanu.

etrdeset tisua samo tako. Fabin odrauje jo dva ugovora i kupuje si Mercedes. Neto kao, neka ti bude tvoja Miata, tata. Sparkiraj tu japansku kosilicu i neka ostane parkirana. I kad si kod toga, prestani me gnjaviti oko ocjena jer sam ve s odlinim

poloio osnove marketinga. Ja sam ve strunjak za proizvode, tata. Ne razbijaj glavu da li me moe uvesti u firmu, jer zadnja stvar na svijetu koju elim je P-O-S-A-O. Ne bih si mogao priutiti odbitke od plae. Ako mislite da je Fabin prije okretao komade, trebate ga vidjeti sada. Fabin ima N-O-V-A-C. Dvadeset jedna mu je godina i ivi na visokoj nozi. Ostali deki to vide, ostali sinovi doktora i odvjetnika i burzovnih meetara. Oni to vide i oni to ele. Vrlo brzo veina tipova koja se kree oko Raulova malog drutva kod El Arbola - bavi se karateom i pui yerbu - ulazi u posao. Prevoze drogu u SAD ili sklapaju svoje ugovore i dio daju Raulu. U tome su - sljedea generacija strukture vlasti u Tijuani - do grla. Vrlo brzo grupa dobiva nadimak. Juniori. Fabin postaje neto kao prvi Junior.

Jedne veeri dok se oputa u Rosaritu, nalijee na boksaa po imenu Eric Casavales i na njegova agenta, starijeg tipa po imenu Jos Miranda. Eric je prilino dobar boksa, ali veeras je pijan i potpuno krivo shvaa tog mladog japijevskog klauna kojeg je gurnuo na ulici. Pia su prolivena, koulje umrljane, rijei razmijenjene. Smijui se, Casavales vadi pitolj iz remena i mae njime prema Fabinu prije nego to ga Jos odvlai. I tako Casavales teturajui odlazi, smije se preplaenom izrazu lica tog bogatog klinca kad je ugledao cijev pitolja i jo uvijek se smije kad Fabin odlazi do svog Mercedesa, vadi svoj pitolj iz pretinca za rukavice, nalazi Casavalesa i Mirandu kako stoje ispred boksaeva auta i ubija ih obojicu. Fabian baca pitolj u ocean, ulazi u svoj Mercedes i vozi se natrag. Osjeajui se prilino dobro. Prilino dobro zbog sebe. To je jedna verzija prie. Druga - popularna u Tedovu Big Boyu -kae da Martinezov sukob s boksaem uope nije bio sluajan, da je Casavalesov agent otezao borbu koja je Cesaru Felizardu trebala za uspon i da nije htio popustiti, ak ni kad mu je priao Adn Barrera osobno s vrlo razumnom ponudom. Nitko ne zna koji je pravi razlog, ali Casavales i Miranda su mrtvi, a kasnije te godine, Felizardo dobiva svoj me za prvaka u polutekoj i pobjeuje. Fabin porie da je bilo koga ubio iz bilo kojeg razloga, ali to vie porie, to vie pria dobiva na vjerodostojnosti. Ral mu ak daje nadimak. El Tiburn. Morski pas. Jer se kree kao morski pas kroz vodu.

Adn ne radi s klincima - radi s odraslima. Luca je od velike pomoi sa svojim pedigreom stare kole. Odvodi ga dobrim krojaima, kupuje mu konzervativna, skupa poslovna odjela i neupadljivu odjeu. (Adn pokuava, ali ne uspijeva, nagovoriti Rala da se podvrgne istom preobraaju. Ako nita drugo, njegov brat postaje jo slikovitiji, dodajui svojoj sinaloanskoj narko-

kaubojskoj garderobi, na primjer, dugaki kaput od nerca.) Odvodi ga u ekskluzivne privatne klubove, u francuske restorane u etvrti Rio, na privatne zabave u privatne kue na podrujima Hipodroma, Chapultepeca i Ra. A, naravno, odlaze i u crkvu. Idu na misu svake nedjelje ujutro. Na pladnju ostavljaju velike ekove, daju velike doprinose u fond za izgradnju, u fond za siroad, u fond za ostarjele sveenike. Otac Rivera im dolazi na veeru, prireuju rotilj u stranjem dvoritu, kumovi su sve veem broju mladih parova koji tek zasnivaju obitelj. Oni su poput svih mladih parova u usponu u Tijuani - on je miran, ozbiljan poslovni ovjek, u poetku s jednim restoranom, zatim dva, zatim pet; ona je ena mladog poslovnog ovjeka. Luca odlazi u teretanu, na ruak s drugim mladim enama. U San Diego u kupnju u Fashion Valley'" i Horton Plazu. Ona to shvaa kao svoju obvezu prema poslovima svoga mua, ali je prekraja prema svojim obvezama. Druge ene to razumiju - jadna Luca mora biti s jadnim djetetom, eli biti kod kue, predana je Crkvi. Kuma je estero djece. Boli je - osjea da joj je sudbinom odreeno da stoji s bolnim osmijehom na licu i dri tue zdravo dijete pokraj krstionice. Adna se, kad nije kod kue, moe nai u uredu ili u stranjoj sobi u jednom od njegovih restorana, pijucka kavu i bavi se brojkama na utom bloku papira. Da se ne zna kakvim se poslom zaista bavi, ne bi se nikad moglo pogoditi. Izgleda kao mladi knjigovoa, ovjek od brojeva. Da se ne vide stvarne brojke olovkom naarane po bloku, ne bi se nikad moglo pomisliti da su to izrauni x kilograma kokaina, vremena, naplata za poiljku od Kolumbijaca, minus transportni trokovi, trokovi zatite, plae za zaposlenike i ostala optereenja, Guerovih deset posto odbitka, Tiovih deset posto. Postoje i prozainiji izrauni kao to su trokovi za govee ramsteke, platnene salvete, za sredstva za ienje i slino, ali veinu vremena oduzima mu kompliciranije knjigovodstvo prebacivanja tona kolumbijskog kokaina, kao i Guerove sinsemille, i neto malo heroina, tek toliko da budu na tritu. On rijetko, ako ikad, vidi stvarnu drogu, dilere ili muterije. Adn se bavi samo novcem - nadzire ga, broji ga, pere ga. Ali ga ne prikuplja - to je Raulov posao. Ral dobro obavlja svoj posao. Uzmimo sluaj dvojice kurira s novcem koji uzimaju dvjesto tisua dolara Barrerine gotovine, prenose ih preko granice i voze se dalje prema Monterreyu umjesto u Tijuanu. Ali meksike ceste znaju biti duge, i naravno, tu dvojicu pendejosa MJFP hvata blizu Chihuahue i zadrava ih dovoljno dugo da stigne Ral. Ral nije sretan. Ruke jednog od kurira polae preko rezaa za papir, zatim ga pita: "Nije te majka nikad uila: prste k sebi?" "Je!" kurir urla. Oi mu ispadaju iz duplji. ____________________ 94 Dolina mode.

"Morao si je sluati , kae Raul. Tad se svom teinom nasloni na otricu koja drobi kurirove zglobove. Murjaci tipa hitno prevoze u bolnicu jer je Ral prilino jasno rekao da eli da ovjek bez ruku ostane iv i da hoda naokolo kao iva oglasna ploa. Drugi greni kurir stie u Monterrey, ali okovan, s krpom u ustima, u prtljaniku auta koji Ral dovozi na prazno parkiralite, polijeva ga benzinom i zapaljuje. Zatim Ral sam gotovinu odvozi u Tijuanu, rua s Adnom i odlazi na nogometnu utakmicu. Dugo nitko ne pokuava prisvojiti ni djeli Barrerina novca. Adn se ne uplie u te zavrzlame. On je poslovni ovjek; to je za njega izvoz-uvoz, izvoz droge, uvoz gotovine. Zatim obrtanje gotovine, to je problem. To je vrsta problema koji poslovan ovjek, naravno, eli imati - Sto da radim sa svim tim novcem? - ali i dalje je problem. Adn izvjesnu koliinu moe oprati kroz restorane, ali pet restorana ne moe podnijeti milijune dolara, zato je u stalnoj potrazi za praonicama. Ali za njega su to samo brojke. Godinama nije vidio ni grama droge. Ni krvi. Adn Barrera nikad nikoga nije ubio. Nikad ak nikoga nije ni udario u ljutnji. Ne, svi poslovi za opake momke, sva primjena sile ide na Ralov raun. Njemu to ne smeta; ba suprotno. A takva raspodjela posla olakava Adnu poricanje onoga to stvarno donosi novac u kuanstvo. A to je ono emu se treba ponovno vratiti, prikupljanju novca.

7 Vrijeme Boia
A tuberkulozni starac Kod Nelsona dahe, kalje A netko e na jug Dok sve to ne proe... Tom Waits, "Small Change"

New York Prosinac, 1985. Callan blanja dasku. Jednim dugim, jednolinim pokretom, vue blanju od jednog do drugog kraja daske, zatim se odmie da procijeni obavljeno.

ini se u redu. Uzima komad finog brusnog papira, ovija ga oko otpatka drveta i brusi rub koji je upravo izblanjao. Stvari dobro stoje. Uglavnom, razmilja Callan, dobro stoje zato to su krenule jako loe. Uzmi Breskvinu dobitnu kombinaciju s kokainom: 0 Zapravo, minus nula. Callan iz toga nije izvukao ni centa, vidio je kako je sav kokain zavrio u sefovima FBIa prije nego to je mogao zavriti na ulici. Sigurno su agenti o tome znali cijelo vrijeme, jer im je Breskva taj kokain dopremio na podruje Istonog New Yorka, Giulijanijevi istrenirani agenti sjeli su na njega kao muhe na govno. A Breskva je bio optuen za posjedovanje s namjerom raspaavanja. Teka kategorija. Breskva je suoen s injenicom da e svoju krizu srednjih godina provesti u Ossiningu, ako poivi tako dugo, tako da se mora isprsiti s velikom koliinom novca za jamevinu, da ne spominjemo novac za odvjetnike, i da ne spominjemo da, dok se sve to dogaa, on ne zarauje, tako da je Breskva u poziciji da kae: platite deki, vrijeme je poreza, pa Callan i O-Bop ne samo da gube svoj ulog u koku nego moraju ubaciti i u Fond za obranu Velike Breskve, to odnosi veliki dio njihova novca od mita, iznuivanja i kamatarenja. Ali dobra vijest je da nisu optueni zbog koke. Bez obzira na sve mane koje ima, Breskva je ovjek od povjerenja - to je i Mala Breskva - pa, iako su federalni agenti snimili sve Breskvine razgovore sa svakim i/ili o svakom digiu na irem gradskom podruju New Yorka, nemaju O-Bopa ili Callana. to je, razmilja Callan, jebeni dar Boji. Teret koke donosi ti trideset-do-doivotnu, blie doivotnoj. Znai, to je dobro. To zrak ini ugodnim, biti u mogunosti udisati ga i znati da e ga i dalje udisati. Ve si u prednosti. Ali Breskva je u kripcu, kao i Mala Breskva, a pria se da su federalci ulovili Cozza i Cozzova brata i jo neke i da samo ekaju trenutak kad e pokuati pritisnuti Veliku Breskvu da izbrblja. Aha, elim vam sreu, razmilja Callan. Breskva je stara kola. Stara kola se ne okree tek tako. Ali zatvor je najmanji od Breskvinih problema, jer federalni su optuili Velikog Paulieja Calabresea. ______________________________
95 Ossining - grad u dravi New York u kojem se nalazi Sing Sing, poznati zatvor.

Ne zbog koke, ve zbog gomile drugih stvari koje spadali pod zakon RICO", i Veliki Paulie se zaista preznojava zbog toga, jer je prolo tek nekoliko mjeseci otkad je

napaljeni Giuliani smjestio svakom od etiriju efova jedno stoljee zatvora, a sluaj Velikog Paulieja je sljedei. Taj Giuliani je udan pizdek, dobro mu je poznata stara talijanska zdravica Cent'anni ivjeli sto godina - osim, ono to on misli je "ivjeli sto godina u buksi." I Giuliani eli zatvoriti krug - eli otkinuti sve glave starih Pet obitelji, pa se ini da Paulie pada. Razumljivo, Paulie ne eli umrijeti u uzi, zato je malo napet. Malo svoje agite97 eli prebaciti na Breskvu. Dila, umre. Breskva, on se dere da je nevin, da su mu federalni smjestili, da ne bi ni u snu pomislio da se dilanjem droge suprotstavi svom efu, ali Calabrese i dalje uje glasine o vrpcama na kojima Breskva govori o koki, a progovara i o nekoliko vrlo kakljivih stvari o Calabreseu glavom, ali Breskva nijee: Vrpce? Kakve vrpce? A federalni ne ele vrpce predati Paulieju, jer ih ne namjeravaju koristiti kao dokaz u Calabreseovu sluaju - ne jo - ali Calabrese zna da e ih, sigurno kao dan, koristiti protiv Breskve u njegovu sluaju, znai Breskva ih ima, a Paulie zahtijeva da ih donese u kuu na Todt Hillu. Breskva to nikako ne eli jer si onda moe jednostavno gurnuti bombu u guzicu, pruiti ruku iza sebe i izvaditi iglu. Jer ima ga na tim vrpcama kako govori sranja: Hej, zna onu kunu pomonicu koju Kuma natee? Sjedi? ujem da ima pimpek na pumpanje... I druge probrane poslastice o Kumi i kako je to jeftin, opak, upak mekog kurca, da ne spominjemo verbalnu tiradu o cjelokupnom Ciminovu batinakom poretku, zbog toga Breskva ne eli da se Pauliejeve ui napune tim vrpcama. Ono to stvara dodatnu napetost je da rak napokon odnosi Neilla Demontea, Ciminova podefa iz stare kole, i jedinu stvar koja je prijeila Cozzovo krilo obitelji od otvorene pobune. I ne samo da je __________________________________
96 RICO - Racketeer Influenced and Corrupt Organizations Act - zakon izglasan 1970. godine, koji omoguuje rtvama organiziranog kriminala da sudskim putem trae odtetu od odgovornih za poinjene zloine, te kojim se openito sankcionira krijumarenje, reketarenje i korupcija. 97 Napetosti.

nemali utjecaj prestao, nego e i mjesto podefa ostati prazno, a Cozzovo krilo se nada. Bolje im je da tog Johnnyja Boya, a ne Tommyja Bellaviju, postave za novog pod efa. "Neu odgovarati nikakvom jebenom oferu", Breskva guna kao da ve nije na tankom ledu. Kao da e imati jebenu priliku odgovarati bilo kome osim zatvorskom upravitelju ili svetom Petru. Sve te prie Callan uje od O-Bopa, koji jednostavno ne eli uti tla se Callan povlai. "Ne moe se povui", kae O-Bop. "Zato ne?" "Kako, misli da jednostavno ode?" pita O-Bop. "Misli da postoje izlazna vrata?" "Tono to sam mislio", govori Callan. "Zato, stajat e na njima?" "Ne," brzo kae O-Bop, "ali ima nekih koji se protive. Ne eli biti tamo vani sam." "Ba to elim."

Pa, ne sasvim. Istina je u tome da je Callan zaljubljen. Prestaje blanjati dasku i odlazi kui, razmiljajui o Siobhan. Upoznao ju je u pubu Glocca Mora na uglu Dvadeset este i Tree. Sjedi za ankom i pije pivo, slua Joea Burka koji svira na irskoj flauti i zapaa je s grupom prijatelja za stolom u prednjem dijelu. Prvo to opaa je njezina duga, crna kosa. Zatim se ona okree i tada vidi njezino lice i te sive oi i gotov je. Prilazi stolu i sjeda. Ime joj je Siobhan i iz Belfasta je - odrasla je na Kashmir Roadu. "Moj tata je bio iz Clonnarda", govori Callan. "Kevin Callan." "ula sam za njega", kae, zatim okree glavu. "to?" "Dola sam ovamo da se maknem od svega toga." "Zato si onda ovdje?" pita je. Sranje, svaka druga pjesma koju ovdje pjevaju govori o tome - o nevoljama, prolim, sadanjim, buduim. ak i sada, Joe Burke odlae flautu, uzima bendo i bend poinje s "Ljudi iza ice"*": "Oklopnjaci i tenkovi prolaze Po sinove nam dolaze Ali svi emo mi stati Iza ljudi iza ice." Govori: "Ne znam - tu dolaze Irci, je li tako?" "Ima i drugih mjesta", govori on. "Jesi li veerala?" "Tu sam s prijateljima." "Nee imati nita protiv." "Ali ja hou." Izgara u plamenu. Zatim ona kae: "Neki drugi put." "Je li taj 'drugi put', neto kao pristojan odjeb?" Callan pita. "Ili drugi put idemo na spoj?" "Slobodna sam u etvrtak naveer." Izvodi je na jedno skupo mjesto na Restaurant Rowu", odmah izvan Kitchena, ali jo duboko u njegovoj i O-Bopovoj zoni utjecaja. Ni jedan komad istog rublja ne ulazi u to mjesto a da on ili O-Bop nisu dali zeleno svjetlo, poarni inspektor ne primjeuje da stranja vrata ostaju zakljuana, murjak u ophodnji svaki put smatra da je korisno jednostavno proi pokraj tog mjesta i praviti se ludim, a ponekad nekoliko sanduka viskija ulazi ravno s kamiona, bez gnjavae oko rauna, tako da Callan dobiva najbolji stol i vrhunsku poslugu. "Isuse", Siobhan pita dok ita jelovnik. "Moe si ovo priutiti?" "Da." "ime se bavi?" pita ga. "to radi?" to je nezgodno pitanje. "Ovo i ono." Ovo je znailo reketarenje, kamatarenje i naruena ubojstva; ono je znailo droga. __________________________________
98 The Men Behind the Wire - irska tradicionalna pjesma nastala nakon to je engleska vojska 1971. uhiivala i bez suda zatvarala irske nacionaliste.

99 Popularni naziv za dio 46. ulice s mnogo malih restorana.

"Sigurno je unosno", govori ona. "Ovo i ono." Misli da e tog trena moda ustati i otii, ali ona naruuje filete od lista. Callan ne zna nita o vinima, ali tog popodneva svratio je u restoran i objasnio da to god djevojka narui, posluitelj vina mora donijeti prikladnu butelju. Konobar upravo tako postupa. Kua asti. Siobhan zaueno gleda Callana. "Radim neke stvari za njih", objanjava Callan. "Ovo i ono." "Aha." Nakon nekoliko minuta ustaje i odlazi u toalet, nalazi efa sale i govori mu: "Sluaj, hou raun, dobro?" "Sean, vlasnik bi me ubio kad bih ti dao raun." Naime, nije takav dogovor. Dogovor je da, kad god Sean Callan i Stevie O'Leary dou i jedu, nema nikakvog rauna, a oni konobaru ostavljaju masnu napojnicu u gotovini. To se jednostavno podrazumijeva, kao to se podrazumijeva da ne dolaze preesto i da svoje izlaske raspodijele po drugim mjestima u Restaurant Rowu. Nervozan je - ne ide esto na spojeve, a kad ide, onda uglavnom ide u Gloc ili Liffey, a ako uope jedu, onda je to hamburger ili moda nekakav srnei gula i uglavnom se naroljaju i teturaju kui, eve se i jedva se poslije sjeaju jedno drugoga. Na mjesta poput ovog ide jedino zbog posla, da - kako to O-Bop kae - istakne zastavu. "Ovo", govori dok brie zadnje ostatke okoladnog moussea s usana, "je bilo neto najbolje to sam pojela u cijelom ivotu." Raun stie i jebeno je papren. Dok ga Callan gleda, nije mu jasno kako prosjean frajer moe uope ivjeti. Vadi sveanj novanica iz depa i stavlja ih na plAdnj. Zbog toga od Siobhan dobiva jo jedan zauen pogled. Ipak, zauen je kad ga ona odvodi u svoj stan i ravno u spavau sobu. Svlai demper preko glave i stresa kosu, zatim rukama na leima otkopava grudnjak. Zatim odbacuje cipele, izvlai se iz traperica i uvlai se pod pokrivae. "Nisi skinula arape", kae Callan. "Noge su mi jo tako hladne", govori ona. "Dolazi?" Skida se do gaa i prieka dok nije ispod pokrivaa da ih skine. Uvodi ga u sebe. Ona brzo svrava, a kad njemu dolazi da svri, pokuava ga izvui, ali ona ga vrsto obgrljuje nogama i ne da mu. "U redu je, na piluli sam. Hou da svri u mene." Zatim zanjie kukovima i stvar je gotova. Ujutro ustaje da ide na ispovijed. Inae, govori mu, u nedjelju se ne moe priestiti. "Hoe li se ispovjediti i zbog nas?" pita on. "Naravno." "Hoe li obeati da to vie nee raditi?" pita napola u strahu da e odgovor biti da. "Ne bih lagala sveeniku", kae. Zatim izlazi.

On ponovo zaspi. Budi se kad je osjeti da mu se vratila u krevet. Ali kad je eli primiti, odbija ga i govori mu da e morati priekati do iza sutranje mise jer joj dua mora biti ista za priest. Katolkinje, razmilja Callan. Odvodi je na polnoku. Ubrzo veinu vremena provode zajedno. Previe vremena, misli O-Bop. Poinju ivjeti zajedno. Glumica koja je Siobhan iznajmila stan vraa se s turneje i Siobhan mora nai stan, to u New Yorku nije lako s onim to konobarice zarauju, zato Callan predlae da se jednostavno preseli k njemu. "Ne znam", kae. "To je veliki korak." "Ionako gotovo svaku no spavamo zajedno." "Gotovo je ovdje kljuna rije." "Zavrit e u Brooklynu." "Brooklyn je okej." "Okej je, ali se dugo vozi podzemnom." "Stvarno eli da se preselim k tebi?" "Stvarno elim da se preseli k meni." Problem je u tome to je njegov stan rupetina. Trei kat bez lifta na uglu etrdeset este i Jedanaeste. Jedna soba i kupaonica. Ima krevet, fotelju, TV, tednjak koji nikad nije ukljuivao i mikrovalnu. "Zarauje koliko?" pila Breskva. I ivi u ovome?" "Vie mi ne treba." Osim to mu sad treba i on trai novi stan. Razmilja o Upper West Sideu. O-Bopu se to ne svia. "Ne bi bilo lijepo", govori, "da ode iz kvarta." "Ovdje vie nema dobrih stanova", govori Callan. "Svi su zauzeti." Pokazuje se da to nije istina. O-Bop govori nekoliko rijei nekim upraviteljima zgrada, neki predujmovi se vraaju i Callanu je na raspolaganju etiri-pet stanova na izbor. Izabire stan na uglu Pedesete i Dvanaeste, s malim balkonom i pogledom na rijeku Hudson. On i Siobhan poinju se igrati doma. Ona poinje kupovati opremu za stan - pokrivae, plahte, jastuke i runike i sva enska sranja za kupaonicu. I lonce i zdjele i posue i kuhinjske krpe i sranja, to njega u poetku izluuje, ali poslije mu se nekako svia. "Mogli bismo ee jesti kod kue", govori ona, "i utedjeti puno novca." "ee jesti kod kue?" pita on. "Uope ne jedemo kod kue." "To i mislim", govori ona. "Logino je. Troimo bogatstvo koje bismo mogli stavljati na stranu." "Stavljati na stranu za to?" Ne shvaa. Breskva mu objanjava. "Mukarci ive u sadanjici. Jedu sada, piju sada, eve sada. Mi ne razmiljamo o sljedeem obroku, sljedeem piu, sljedeoj jebaini - nama je lijepo sada. ene ive u budunosti - i bolje ti je da to naui, ti glupa Irino: ena uvijek savija gnijezdo. Sve to ona radi, to zaista radi, je da skuplja granice i lie i sranja za

gnijezdo. A gnijezdo nije namijenjeno tebi, paisan. Gnijezdo nije namijenjeno ak ni njoj. Gnijezdo je za bambina." I tako, Siobhan poinje vie kuhati i u poetku mu se to ne svia, nedostaje mu drutvo i galama i avrljanje - ali onda mu se poinje sviati. Svia mu se mir, svia mu se dok je gleda kako jede i ita novine, svia mu se pranje suda. "Kog vraga pere sue?" pita ga O-Bop. "Kupi si perilicu." "Skupe su." "Ne, nisu", govori O-Bop. "Ode u Handrigan, izabere perilicu, padne s kamiona, a Handrigan dobije od osiguranja." "Ja u prati sude." Ali, tjedan nakon toga, on i O-Bop su vani i obavljaju posao, a Siobhan je kod kue kad zvoni zvono i dva tipa se penju s perilicom u kutiji na runim kolicima. "to je to?" pita Siobhan. "Perilica za sue." "Nismo naruili perilicu za sue." "Hej," govori jedan, "upravo smo ovo doteglili ovamo gore, neemo tegliti dolje. I ne, neu rei O-Bopu da nisam uinio ono to mi je rekao da uinim, zato budi dobra cura i daj da ti prikopamo tu perilicu." Puta ih da unesu perilicu, ali to je glavna tema razgovora kad Callan dolazi kui. "to je ovo?" pita. "To je perilica za sue." "Znam to to je", govori ona. "Hou rei to to predstavlja?" To predstavlja to da u namlatiti Stevieja, misli Callan, ali kae: "To je dar za useljenje u novi dom." "To je vrlo velikoduan dar za useljenje." "O-Bop je velikoduan tip." "Ukradena je, je li tako?" "Ovisi o tome to misli pod ukradena." "Ide natrag." "To bi bilo komplicirano." "to je tu komplicirano?" Ne eli objanjavati da je Handrigan ve vjerojatno podnio prijavu osiguranju i za tri ili etiri iste takve koje je prodao u pola cijene u nekom povoljnom aranmanu. Zato samo kae: "Komplicirano je, to je sve." "Nisam glupa, zna", kae ona. Nitko joj nita nije rekao, ali shvaa. Otkad ivi u kvartu - ide u duan, u kemijsku, pregovara s frajerom iz kabelske, s vodoinstalaterom - osjea razliku u nainu na koji joj se obraaju. To su sitnice - nekoliko kruaka u koari, odjea koja je gotova sutra umjesto prekosutra. Te noi u krevetu govori: "Otila sam iz Belfasta jer mi je bilo dosta gangstera." Zna to time eli rei Provosi100 su postali malo vie od boraca, u Belfastu su poeli kontrolirati veinu stvari koje, no, veinu stvari koje on i O-Bop kontroliraju u Kitchenu. Zna o emu mu govori. eli je moliti da ostane, ali umjesto toga kae: "Pokuavam se izvui." "Samo se izvuci."

"Nije to jednostavno, Siobhan." "Komplicirano je." "Tono tako." Stari mit o tome da je mogue otii jedino mrtav, upravo je to - mit. Moe otii, ali je komplicirano. Ne moe jednostavno odetati. Mora se izvui polako jer inae nastupaju svakojake opasne sumnje. A to bih ja radio? razmilja. Za novac? Nije puno stavio na stranu. Mui ga klasina jadikovka svih poduzetnika - puno novca pritjee, ali puno i odlazi. Ljudi ne razumiju - tu je Calabreseov dio, i Breskvin, odmah na poetku. Zatim podmiivanja - efovima u sindikatima, murjacima. Zatim se namiruje ekipa. Nakon toga on i O-Bop uzimaju od ostatka, to je jo uvijek puno, ali ne toliko koliko se misli. A sada moraju davati u fond za Breskvinu obranu... znai, nema dovoljno da ode u mirovinu, nema dovoljno da krene u zakonit posao. A ionako, pita se, to bi to bilo? Za koga vraga sam kvalificiran? Sve to znam je iznuivati, primjenjivati grubu silu i - budimo iskreni - smicati tipove. "to hoe da uinim, Siobhan?" "Bilo to." "to? Da konobarim? Ne vidim se s krpom preko ruke." Jedna od onih dugih tiina u mraku prije nego to izgovara: "Onda, mislim da se ja ne vidim s tobom." ___________________________
100 Pripadnici IRA-e, Irske republikanske armije.

Ustaje sljedeeg jutra. Ona sjedi za stolom, pije aj i pui cigaretu. (ensku moe odvesti iz Irske, ali... misli on.) Sjeda za stol prekoputa nje i govori: "Ne mogu se tek tako izvui. Ne ide to tako. Treba mi jo malo vremena." Ona odmah prelazi na osnovno, jedna od stvari koju voli kod nje - ne okolia. "Koliko vremena?" "Godinu, ne znam." "To je previe." "Ali moda e trebati toliko." Nekoliko puta kima glavom, zatim govori: "Samo ako bude iao prema vratima." "Okej." "Mislim, vrsto prema vratima." '"Da, shvaam."

I tako, nekoliko mjeseci poslije pokuava to objasniti O-Bopu. "Sluaj, to je sve tako zajebano. Zna, ne znam ak ni kako je sve to poelo. Jedno popodne sjedim u baru i ulazi Eddie Friel i tada sve jednostavno izmie kontroli. Ne krivim tebe, ne krivim nikoga, jedino mi je jasno da to treba prestati. Izlazim."

Kako bi na to stavio toku, sve svoje eljezo stavlja u smeu papirnatu vreicu i predaje ga rijeci. Zatim odlazi kui da porazgovara sa Siobhan. "Razmiljam o stolariji", govori. "Zna, proelja duana i stanova i takva sranja. Moda bih, s vremenom, mogao izraivati ormare, stolove za urede i slino. Razmiljao sam da odem i porazgovaram s Patrickom McGuiganom, moda da vidim bi li me uzeo za neplaenog naunika. Imamo dovoljno uteenog novca da nas odri dok ne doem do pravog posla." "Zvui kao plan." "Bit emo siromani." "Bila sam siromana," kae, "dobro mi to ide." I tako, sljedeeg jutra odlazi u McGuiganovu radionicu na Jedanaestoj i etrdeset osmoj. Obojica su ila u srednju Sacred Heart pa malo razgovaraju o kolskim danima, jo malo o hokeju, a zatim ga Callan pita moe li ga zaposliti. "Zajebava me, je li?" kae McGuigan. "Ne. Ozbiljan sam." Da. i stvarnu je tako. Callan radi kao crv dok ui zanat. Svakog jutra dolazi tono u sedam, u ruci revno nosi uinu, a u glavi odluku da bude radni ovjek. McGuigan nije znao to da oekuje, ali nikako nije oekivao da e Callan raditi kao konj. Zamiljao ga je kao pijanca ili mamurnog narkia, moda, ali ne kao graanina koji svako jutro dolazi na vrijeme. Ali ne. Doao je raditi i uiti. Callan otkriva da mu se svia raditi rukama. U poetku je nespretan - osjea se kao budala, glupan, ali nakon toga stvar kree. A McGuigan, kad vidi da je Callan ozbiljan, ima strpljenja. Daje si vremena da ga naui nekim stvarima, vodi ga sa sobom, daje mu male poslove da ih zajebe dok ne doe do toke kad ih moe obaviti a da ih ne zajebe. Callan naveer odlazi kui umoran. Na kraju dana, fiziki je potroen - sve ga boli, bole ga ruke - ali mentalno se osjea dobro. Oputen je, ne brine se ni o emu. Nema niega to je obavio danju zbog ega bi iste noi nemirno spavao. Prestaje odlaziti u barove i pubove u koje su on i O-Bop znali izlaziti. Vie se ne skice oko Liffeya ili Landmarka. Veinom dolazi kui pa on i Siobhan na brzinu veeraju, malo gledaju TV, idu u krevet. Jednog dana O-Bop se pojavljuje u stolarskom studiju. Stoji na vratima, jedan trenutak izgleda glupo, ali Callan ga ak i ne gleda, zaokupljen je svojim pjeskarenjem, a zatim se O-Bop okree i odlazi, a McGuigan misli da bi moda trebao neto rei, ali ne ini se da treba ita rei. ini se da je Callan upravo sredio stvar, to je sve, i sada se McGuigan ne treba brinuti da e ga obilaziti deki iz West Sidea. Ali, nakon posla, Callan ide i trai O-Bopa. Nalazi ga na uglu Jedanaeste i etrdeset tree i zajedno odlaze do dokova. "Jebi se", govori O-Bop. "to je to znailo?"

"To sam ja koji ti govorim da je moj posao moj posao." "to, ne smijem doi pozdraviti?" "Ne dok radim." "Nismo vie, kao, prijatelji?' pita O-Bop. Prijatelji smo." "Ne znam", govori O-Bop. "Nema te, nitko te ne vidi. Mogao bi ponekad doi na pivo, zna." "Ne idem vie po barovima." O-Bop se smije. "Postaje pravi jebeni mamin sin, je li tako?" "Smij se ako hoe." "Aha, hou." Stoje i gledaju preko rijeke. Hladna je veer. Voda je crna i teka. "Pa, gledaj, nita ne trebam od tebe", govori O-Bop. "Ionako vie nisi zabavan otkako si u toj ljakerskoj, heroj radnike klase, stvari. Radi se samo o tome da ljudi pitaju za tebe." "Tko pita za mene?" "Ljudi." "Breskva?" "Sluaj", govori O-Bop. "Panika je, puno je pritisaka. Ljudi postaju razdraljivi pri pomisli da bi neki drugi ljudi mogli priati pred velikim porotama." "Ja ne priam nikome." "Dobro, aha, pazi da ne pria." Callan grabi Stevieja za revere sakoa. "Pokuava mi prijetiti, Stevie?" "Ne." Kao da cvili. "Jer, nemoj prijetiti meni, Stevie." "Samo kaem... zna." Callan ga puta. "Da, znam." Zna. Puno je tee izai nego ui. Ali on izlazi, odlazi, i svakim je danom sve dalje. Svakim danom je blii svom novom ivotu i svia mu se taj novi ivot. Svia mu se ustajati i odlaziti na posao, naporno raditi i zatim se vraati kui gdje je Siobhan. Veerati, rano odlaziti u krevet, ustajati i sve to ponavljati. On i Siobhan izvrsno se slau. ak razgovaraju i o braku. Onda umire Neill Demonte.

Moram ii na pogreb, kae Callan. "Zato?" pita Siobhan. "Da iskaem potovanje." "Nekom gangsteru?" Bijesna je. Ljuta je i boji se. Da e ponovo upasti u sve to. Jer se bori protiv svih starih demona u svom ivotu, a sada se ini da se ponovo u to vraa nakon to se toliko trudio da izae. "Samo u otii, iskazati potovanje i vratiti se", kae. "A da meni iskae potovanje?" pita ona. "A to je s potovanjem nae veze?"

"Potujem je." Ona podie ruke. Htio bi joj objasniti, ali je ne eli prestraiti. Da bi njegov nedolazak bio pogreno protumaen. Da bi ljudi koji ve sumnjaju u njega postali jo sumnjiaviji, da bi se zbog toga mogli uspaniiti i da bi mogli neto poduzeti zbog svojih sumnji. "Misli da ja elim ii?" "Mora da eli, jer tono to i radi." "Ne razumije." "Tono, ne razumijem." Odlazi i za sobom lupa vratima spavae sobe, a on uje klju u bravi. Razmilja da razvali vrata, zatim promisli bolje, tako da samo udara o zid i izlazi. Na groblju je teko nai mjesto za parkiranje, svi mafijai iz grada su tamo, da ne spominjemo odrede lokalnih, dravnih i saveznih murjaka. Jedan od njih fotografira Callana dok prolazi, ali Callan ne mari. Razmilja: Jebe sve njih. A i boli ga ruka. "Problemi u raju?" govori O-Bop kad mu vidi ruku. "Daj odjebi!" "To je to", govori O-Bop. "Sada nee dobiti svoj Orden za doprinos pogrebnim pravilima ponaanja." Zatim prestaje jer po Callanovu mranom licu shvati da nije raspoloen za humor. ini se da je doao svaki mafija kojega Giuliani jo nije strpao u orku. Tu su braa Cozzo, svi kratke kose i u odijelima po mjeri, tu su Picconi, tu su Sammy Grillo i Frankie Lorenzo, Mali Nick Corotti i Leonard DiMarsa i Sai Scachi. Tu je cijela obitelj Cimino, neki Genoveseovi kapetani - Barney Bellomo i Dom Cirillo. I neki Luccheseovi ljudi - Tony Ducks i Mali Al D Arco. I ono to je ostalo od obitelji Colombo, sada kada Persico odrauje svojih sto, a ak i nekoliko starih Bonannovih tipova - Sonny Black i Lefty Ruggiero. Svi su tu da iskau potovanje Aniellu Demonteu. Svi su tu da pronjukaju kako e se stvari razvijati sada kada je Demonte mrtav. Svi znaju da to ovisi o tome koga e Calabrese izabrati za novog podefa, jer uz vjerojatnost da Paulie odlazi, novi podef postat e sljedei ef. Ako Paulie izabere Cozza, u obitelji e biti mir. Ali ako izabere nekog drugog... uvaj se. Zato su svi digii tu da to pokuaju ispipati. Svi su tu. S jednom zaista velikom iznimkom. Veliki Paulie Calabrese. Breskva jednostavno ne moe vjerovati. Svi ekaju da se zaustavi njegova velika, crna limuzina da bi poeli obred, ali ona ne stie. Udovica je preneraena, ne zna to bi, pa napokon izlazi Johnny Cozzo i kae: "Ponimo." "Tip se ne pojavljuje na pogrebu vlastitog podefa?" govori Breskva nakon obreda. "To nije u redu. To jednostavno nije u redu." Okree se Callanu. "Ipak, drago mi je to te vidim tu. Gdje si, dovraga, bio?" "Blizu i daleko." "Nisi bio blizu mene." Callan nije raspoloen. "Nisam vae digiko vlasnitvo", kae.

"Pazi na prokleta usta." "Daj, Jimmy", govori O-Bop. "On je u redu frajer." "Onda," Breskva govori Callanu, "ujem da si sada neto kao stolar?" "Aha." Breskva kae: "Znam da su stolara pribili na kri." "Kad doe po mene, Jimmy," govori Callan. "doi u mrtvakim kolima, jer u njima e otii." Cozzo se postavlja izmeu njih dvojice. "Koji vam je kurac?" govori. "Hoete federalcima priutiti nove vrpce? to sad hoe, 'Jimmy Breskva, koncert uivo'? Sada vas, kretene, trebam da se drite zajedno. Dajte si ruke." Breskva prua ruku Callanu. Callan je prihvaa, a Breskva drugom rukom prima Callana za potiljak i privlai ga. "Jebiga, deko, oprosti. To je od napetosti, od bola." "Znam. Oprosti i ti." "Volim te, ti glupa jebena Irino", Breskva mu ape u uho. "Ako hoe izai, neka ti bude. Vani si. Idi i radi svoje ormare i stolove i sve to i budi sretan, moe? ivot je kratak, mora biti sretan dok moe." "Hvala ti, Jimmy." Breskva puta Callana i govori glasnije: "Sredit u ono s drogom, imat emo tulum, okej?" "Okej." Callan je s ostalima bio pozvan u Ravenite, ali ne ide. Ide kui. Nalazi mjesto za parkiranje, uspinje se stepenicama i nekoliko trenutaka eka pred vratima dok ne skupi dovoljno odlunosti da okrene klju i ue. Ona je tamo. Sjedi u fotelji uz prozor, ita knjigu. Zaplae kad ga vidi. "Nisam mislila da e se vratiti." "Nisam znao hoe li biti tu." Saginje se i grli je. Ona ga vrsto grli. Kad ga puta, on kae: "Razmiljao sam da bismo mogli otii i kupiti bor." Kupuju jedan zgodan. Malen je i malo ratrkan. Nije to savren bor, ali njima odgovara. Putaju neku kiastu boinu glazbu, a onda su ostatak veeri zaposleni oko kienja svog bora. ak i ne znaju da je Veliki Paulie Calabrese imenovao Tomnyja Bellaviju za svog novog podefa.

Sljedee veeri dolaze po njega. Callan se vraa s posla kui, traperice s prednje strane i vrhovi cipela prekriveni su mu piljevinom. No je hladna, tako da je podigao ovratnik kaputa, a vunenu kapu navukao preko uiju. Ne vidi i ne uje auto prije nego to se zaustavlja pokraj njega.

Prozor se sputa. "Upadaj." Nema pitolja, nita ne viri. Nema potrebe. Callan zna da e, prije ili kasnije, ui u auto - ako ne u ovaj, onda u sljedei - zato ulazi. Sputa se na prednje sjedalo, die ruke i puta da mu Sal Scachi raskopa kaput i opipa ga ispod ruku, po kriima, po nogama. "Znai, istina je", govori Scachi kad je zavrio. "Sada si civil." "Aha." "Graanin", govori Scachi. "Koji kurac je ovo? Piljevina?" "Aha, piljevina." "Sranje, po kaputu mi je." Lijep kaput, misli Callan. Sigurno kota pet stotina. Scachi izlazi na autocestu West Side, vozi prema centru, a zatim skree ispod mosta i staje. Dobro mjesto, misli Callan, da se u nekoga sjuri metak. Pogodnost blizine vode. uje kako mu srce tue. uje i Scachi. "Ne treba se niega bojati, mali." "to hoe od mene, Sal?" "Posljednji posao", kae Scachi. "Ne obavljam vie takve poslove." Gleda preko rijeke na svjetla Jerseyja, takva kakva jesu. Moda bismo se Siobhan i ja trebali preseliti u Jersey, razmilja, malo se odmaknuti od ovog sranja. A onda bismo mogli etali uz lijeku i gledali svjetla New Yorka. "Nema izbora, klinac", govori Scachi. "Ili si s nama ili si protiv nas. A ti si nam preopasan da te pustimo da bude protiv nas. Ti si Billy the Kid Callan. Mislim, od prvog dana si pokazao da ima smisla za osvetu, tono? Sjea se Eddieja Friela?" Da, sjeam se Eddieja Friela, misli Callan. Sjeam se da sam se bojao za sebe, i za Stevieja, a pitolj se pojavio kao da ga neto drugo izvlai. Sjeam se izraza u oima Eddieja Friela dok mu se metak zabijao u glavu. Sjeam se da mi je bilo sedamnaest godina. I sve bih dao da sam tada, tog popodneva, bio bilo gdje drugdje, a ne u tom baru. "Neki ljudi trebaju otii, mali", govori Scachi. "I bilo bi... politiki nezgodno... da to obavi netko tko je u obitelji. Ti to shvaa." Shvaam, misli Callan. Veliki Paulie eli proistiti Cozzovo krilo obitelji - Johnny Boy, Jimmy Breskva, Mala Breskva - ali isto tako eli biti u mogunosti porei da je to on uinio. Svali krivnju na divlje Irce. Nama je ubijanje u krvi. A ja imam izbora, misli. Mogu ubiti ili umrijeti. "Ne", kae. "Ne, to?" "Vie nikog neu ubiti." "Sluaj" "Neu to obaviti", ponavlja Callan. "Ako me eli ubiti, ubij me."

Odjednom se osjea slobodan, kao da mu je dua ve u zraku, leti iznad ovog starog prljavog grada. Putuje oko zvijezda. "Ima djevojku, je li tako?" Pogodak. Natrag na zemlju. "Ima neko smijeno ime", govori Scachi. "Kao da se ne pie onako kako se izgovara. Neto irsko, je li tako? Ne, sjeam se - to je kao neki starinski materijal za haljine koje su cure nosile. Sifon? Ili kako ve?" Na ovaj prljavi svijet. "Ti misli," govori Scachi, "ako se tebi neto dogodi da e je on tek tako pustiti da odjuri na policiju da mu ponovi razgovore s jastuka koje ste vas dvoje moda vodili?" "Ona ne zna nita." "Da, ali tko e riskirati, ha?" Ne mogu nita uiniti, razmilja Callan. ak kad bih sada i zgrabio Scachija, uzeo mu pitolj i ispraznio mu ga u usta - to bih mogao -Scachi je prisegnuti lan i oni bi me ubili, a ubili bi i Siobhan. "Koga?" pita Callan. Koga hoe da ubijem?

Norin telefon zvoni. Budi je. Pospana je, bila je dokasna na spoju. "Hoe li raditi na jednoj zabavi?" pita Haley. "Mislim da ne bih", kae Nora. udi se to je to Haley pita. Ve jako dugo ne radi na zabavama. "Ova je malo drugaija", govori Haley. "To je zabava, ele nekoliko djevojaka, ali sve e biti jedan-na-jedan. Tebe su specijalno traili." "Neka vrsta boine proslave u kolektivu?" "Na izvjestan nain." Nora gleda na digitalni sat na radiobudilici. 10:35 je. Jutro. Treba ustati, popiti kavu, pojesti grejp i otii u teretanu. "Daj", govori Haley. "Bit e zgodno. ak i ja idem." "Gdje je to?" "To je jo jedna zgodna stvar", kae Haley. Zabava je u New Yorku.

To je zbilja krasan bor", Nora kae Haley. Stoje pokraj klizalita na Rockefeller Plazi, gledaju golemo boino drvo. Plaa je krcata turistima. Boine pjesme trete sa zvunika, Djedovi Mrazovi Vojske spasa zvone zvonima, ulini prodavai nude kestenje. "Vidi" govorii Haley. Rekla sam ti da e biti zgodno." I jest, prizna si Nora. est njih, pet djevojaka i Haley, letjele su prvim razredom kasnim letom, na La Guardiji su ih doekale dvije limuzine i odvele ih u hotel Plaza. Nora je ve bila u njemu, naravno, ali nikad u vrijeme Boia, i stvarno je bilo drugaije. Prekrasan i

staromodan sa svim moguim ukrasima, a njezina soba gledala je na Central Park, u kojem su ak i konjske koije bile okiene boinim vjeniima i cvijetom boine zvijezde.. Malo je zadrijemala pa se otuirala, a zatim su ona i Haley krenule u ozbiljnu ekspediciju kupovanja u Tiffany, Bergdorf i Saks - Haley je kupovala, Nora veinom samo gledala. "Potroi malo", rekla je Haley. "Tako si krta." "Nisam krta", govori Nora. "Konzervativna sam." Tisuu dolara za nju nije samo tisuu dolara. To su kamate na tisuu dolara uloenih u razdoblje od, recimo, dvadeset godina. To je stan na Montparnassu i mogunost da se u njemu lagodno ivi. Zato svoj novac ne razbacuje, eli ga ulagati, da radi za nju. No ipak kupuje dva ala od kamira - jedan za sebe i jedan za Haley - zato to je jako hladno i zato to eli neto darovati Haley. "Evo", govori kad ponovo izlaze na ulicu. Vadi svijetlosivi al iz vreice. "Omotaj se." "Za mene?" "Neu da se prehladi." "Kako si draga." Nora svoj al omota oko vrata, zatim namjeta eir i kaput od umjetnog krzna. Jedan je od onih bistrih, hladnih, njujorkih dana u kojima povjetarac zapanjuje svojom hladnoom i u kojima se vjetar sputa kroz kanjone avenija da bi grizao lica i zasuzio oi. I zato, kad se Norine oi pune suzama dok gleda Haley, sama sebi govori da je to od hladnoe. "Jesi li ikad vidjela bor?" pita Haley. "Koji bor?" "Boino drvo u Rockefeiler centru", kae Haley. "Mislim da nisam." "Idemo." I tako sada stoje, dive se velikom boru i Nora mora priznati da se dobro zabavlja.

Posljednji Boi. To je ono to Jimmy Breskva objanjava Salu Scachiju. "To je moj zadnji glupi Boi na slobodi", govori. Zove iz govornice u govornicu da bar jednom federalni ne sjednu na razgovor. "Na dugo jebeno vrijeme. Ulovili su me na djelu, Sally. Odlazim na trideset-do-doivotne, prokleti Rockefellerov zakon.102 Kad se ponovno doepam pike, vjerojatno e mi ve biti svejedno." "Ali" "Ali nita", govori Breskva. "Ovo je moj tulum. I elim ogroman biftek, elim ii u Copu103 s prekrasnim komadom pod rukom. elim da mi pjeva Vic Damone, a onda elim najbolju piku na svijetu i da je jebem dok mi se kurac ne potroi." "Razmisli kako e to izgledati, Jimmy." "Moj kurac?" "injenica da na na sastanak dovodi pet kurvi", kae Sal. Ljut je, pita se kada e i hoe li Jimmy Breskva ikad odrasti. Taj tip je pravi luak. Otegne jaja da neto izvede kako treba, onda taj debeli, napaljeni majmun dovede pet kurvi iz Kalifornije.

Samo to mu treba - pet osoba u sobi u kojoj ne bi trebale biti. Pet nedunih jebenih promatraa. "to John o tome misli?" "John misli da je to moja zabava." Ba tako, ba to misli, razmilja Breskva. John je stara kola. John je klasa, nije kao ovaj stari jebeni peder kojega su postavili za efa. John je s razlogom zahvalan to u otii kao ovjek i prihvatiti ono to me eka, bez krenja dogovora, bez izdaje ijednoga imena, osobito njegova. to John misli? John plaa sve jebene trokove. __________________________________
102 Zakon o tajnosti informacija. 103 Skraenica od Copacabana. Poznati noni klub na Manhattanu.

Sve to eli Jimmy. Sve. To je tvoja no. Ja plaam. Ono to Jimmy eli je Sparks Steak House, Copa i ta Nora, najljepi, najslasniji komad koji je ikad imao. Dupe kao zrela breskva. Nikad ju nije uspio izbiti iz glave. Da ju stavi na sve etiri i okine je odostraga, da gleda njezine breskvice kako se tresu. "Okej", govori Sal. "Kako bi bilo da se enske pojave u Copi, nakon Sparksa?" "Jebe to." "Jimmy" "to?" "Ovo veeras je ozbiljan posao." "To znam." "Hou rei, ne moe biti ozbiljniji nego to je." "Zato u se", govori Breskva, "jako ozbiljno zabavljati." "Sluaj," govori Sal i stavlja karte na stol, "ja sam odgovoran za osiguranje oko te stvari" "Onda se pobrini da budem siguran", govori Breskva. "To je sve to mora uiniti, Sal, a onda zaboravi, moe?" "Ne svia mi se to." "Neka ti se ne svia", govori Breskva. "Jebi se. Sretan Boi." Aha, misli Sal dok sputa slualicu. Sretan Boi tebi, Jimmy. Imam ve spreman dar za tebe.

Ispod bora je nekoliko umotanih paketia. Dobro je da je bor malen jer nema puno darova, teko je s novcem i slino. No kupio joj je novi sat i srebrnu ogrlicu i neke svijee s mirisom vanilije koje voli. A tu je i nekoliko poklona za njega - ini se da je odjea, a potrebna mu je. Nova radna koulja i moda neke nove traperice. Mali, skromni Boi. Planirali su ii na polnoku. Ujutro otvorili poklone, pokuati ispei puricu, otii popodne u kino. Mali, skromni Boi. Ali to nee biti tako, razmilja Callan. Ne ovaj put. Ionako je moralo zavriti, ali zavrava jo bre, jer ona pronalazi jedan drugi paket, onaj koji je gurnuo duboko ispod kreveta. Te veeri rano se vraa s posla, a ona sjedi s dugakom kutijom ispred nogu.

Upalila je lampice na boru. mirkaju crveno, zeleno i bijelo iza nje. "to je ovo?" pita. "Kako si to nala?" "istila sam ispod kreveta", govori. "to je to?" To je vedska poluautomatska puka modela 45 Garl Gustaf kalibra 9mm. Sa sklopivim metalnim kundakom i spremnikom s trideset est metaka. Vie nego to je potrebno da se obavi posao. Registarskih brojeva nema, ista je i ne moe joj se ui u trag. Sa sklopljenim kundakom duga je samo pedeset centimetara. Teka je etiri kilograma. Kutiju moe odnijeti u grad kao da je boini dar. Baciti kutiju i nositi puku ispod sakoa. Sal ju je isporuio. Ne govori joj nita o tome. Ono to govori je glupo i oito: "Nisi to trebala vidjeti." Ona se smije. "Mislila sam da je to dar za mene. Osjeala sam grinju savjesti jer sam je otvorila." "Siobhan" "Opet si u tome, je li tako?" pita ona. Sive oi tvrde su kao kamen. "Opet obavlja neki posao." "Moram." "Zato?" eli joj rei, ali ne eli da taj teret nosi do kraja ivota. Zato kae: "Ne bi razumjela." "O, razumijem ja", govori ona. "Ja sam iz Kashmir Roada, sjea se? Belfast? Odrasla sam gledajui brau i strieve kako izlaze iz kue sa svojim malim boinim kutijama, izlaze ubijati ljude. Zato sam i otila - bilo mi je dosta ubijanja. I ubojica." "Kao to sam ja." "Mislila sam da si se promijenio." "Jesam." Ona pokazuje prema kutiji. "Moram", ponavlja on. "Zato?" pita ona. "to je toliko vano da je vrijedno ubijanja?" Ti, misli on. Ti si. Ali samo stoji bez rijei. Nijemi svjedok protiv samog sebe. "Kad se ovaj put vrati, vie me nee biti", govori ona. "Neu se vratiti", govori on. "Moram otii na neko vrijeme." "Boe", govori ona. "Jesi li mi namjeravao rei? Ili si samo mislio otii?" "Planirao sam te pitati hoe li poi sa mnom." Istina je. Ima dvije putovnice, dva kompleta karata. Vadi ih iz donje ladice radnog stola i stavlja ih na kutiju pred njezinim nogama. Ona ih ne podie, ak ih i ne pogleda. "Samo tako?" pita. Unutarnji glas mu vriti. Reci joj. Reci joj da to radi zbog nje, zbog vas oboje. Moli je da ide. eli joj rei, ali ne moe. Nikad si ne bi oprostila da bude dio toga. Nikad ne bi oprostila tebi. "Volim te", govori joj. "Zaista te volim." Ona ustaje iz fotelje. Prilazi blie i govori: "Ja tebe ne volim. Voljela sam te, ali ne znam. Ne volim ono to jesi. Ubojica." On kima. "U pravu si."

Prolazi pokraj nje, svoju kartu i putovnicu stavlja u dep, zatvara kutiju i prebacuje ju preko ramena. "Moe ostati ovdje ako eli", govori. "Najam je plaen." "Ne mogu ivjeti ovdje." Bilo je to zgodno mjesto, on razmilja, gleda uokolo po malom stanu. Najsretnije, najbolje mjesto u njegovu ivotu. Ovo mjesto, ovo vrijeme, tu s njom. Stoji i trai rijei kojima bi joj to rekao, ali nita ne dolazi. "Gubi se", kae ona. "Idi ubij nekog. To je ono ime se bavi, je li tako?" "Da." Izlazi na ulicu, kia pada kao luda. Hladna, ledena kia. Podie ovratnik i gleda gore prema stanu. Vidi kako jo uvijek sjedi uz prozor. Pognuta, s licem meu rukama. Iza nje tri aruljice trepere crveno, zeleno i bijelo. *** Njezina haljina blista na svjetlu. Crveno-zeleni dekolte od ljokica. Vrlo boino, rekla je Haley, vrlo seksi. Trs dcollet. Zapravo, Jimmy Breskva ne moe odoljeti da pogledom ne skine haljinu. Ako se to izuzme, mora se priznati da se ponaa kao dentlmen. Iznenaujue dobro i uredno izgleda u svom tamnosivom Armaniju. ak ni crna koulja i kravata nisu tako grozne. Daak digike otmjenosti, moda, ali ne ba potpuno prostaki. Isto je i s restoranom. Oekivala je neki kiasti sicilijanski film strave, ali Sparks Steak House se, usprkos prozainom imenu, pokazuje kao mjesto ureeno s mjerom i dobrim ukusom. Ne njezinim ukusom - zidovi u hrastovini i drvorezi s motivima iz lova, uglavnom engleski stil, nisu njezin stil, ali ipak je ukusno i uope nije onako kako je oekivala od mafijakog sastajalita. Stigli su u nekoliko limuzina, a portir je drao kiobran da zatiti pola metra izmeu auta i duge zelene tende ispred ulaza. Sloili su pravu predstavu na ulazu, mafijai sa svojim curama koje ih dre pod rukama. Gosti za stolovima u prednjem dijelu restorana prestaju jesti i otvoreno zure. A zato i ne bi, misli Nora. Djevojke su fantastine. Haleyin najbolji servis.Izabrane prema boji kose, licima, oblicima tijela. Divne, zgodne, profinjene ene, bez imalo kurvinskog u sebi. Elegantno odjevene, besprijekorno poeljane, otmjenog ponaanja. Mukarci crvene od ponosa dok ulaze u restoran. ene ne - one laskanje smatraju uroenim pravom. Niim ne odaju da im godi. Odmjereno ponizan ef sale odvodi ih u privatnu prostoriju u dnu restorana. Svi ih gledaju dok ulaze. Pa, ne ba svi. Ne i Callan.

Nije prisutan kad ulaze. Iza ugla je, na Treoj aveniji, eka znak da se priblii. Gleda dok limuzine dolaze probijajui se kroz gust blagdanski promet, zatim kako skreu desno u etrdeset estu prema Sparksu i zakljuuje da su Johnny Boy, Picconeovi i OBop stigli na sastanak. Gleda na svoj sat. 17:30 je - u sekundu tono. Scachi ih doekuje i pozdravlja, svi mafijai i djevojke uzvraaju. On je domain, je li tako, on je sredio sastanak. On ak (prelazei pogledom niz njezinu haljinu) Nori ljubi ruku. "Zadovoljstvo mi je", kae. Boe, jasno mu je zato ju je Breskva izabrao za svoju posljednju vonju. Nevjerojatno je lijepa. Sve su, ali ova... Johnny Boy prima Scachija pod ruku. "Sal," govori, "samo sam htio odvojiti trenutak da ti zahvalim to si ovo sredio. Znam da je trebalo puno diplomacije, puno detalja. Ako postignemo rezultat koji veeras oekujemo, moda emo imati mir u obitelji." "To je sve to elim, Johnny." "I mjesto za tebe za stolom." "Ne traim to", kae Scachi. "Ja samo volim svoju obitelj, Johnny. Volim ovu nau stvar. elim da i dalje ostane jaka, ujedinjena." "To i mi elimo, Sally." "Moram izai, provjeriti stvari", kae Sal. "Naravno", govori Johnny Boy. "Sada moe nazvati kralja i rei mu da moe ui, sada kad su njegovi seljaci tu." "Vidi, to je upravo ona vrsta ponaanja" Johnny Boy se smije. "Sretan Boi, Sal." Grle se i ljube jedan drugog u obraz. "Sretan Boi, Johnny." Sal oblai kaput i kree. "Hej, Johnny?" "Da?" "Sretna jebena Nova godina." Sal izlazi van ispod tende. Oajna jebena no. Kia pada u valovima, prijeti da prijee u ledenu oluju. Vonja natrag u Brooklyn bit e gnjavaa i pol. Iz depa kaputa vadi mali voki-toki i ispod ovratnika ga prislanja na usta. "Jesi tamo?" "Da", kae Callan. "Zovem efa da doe", govori Sal. "Znai, vrijeme je." "Sve je u redu?" "Kao to smo dogovorili", govori Sal. "Ima deset minuta, mali." Callan odlazi do kante za smee. Baca u nju kutiju, puku stavlja ispod kaputa i kree niz etrdeset estu ulicu. Na kiu. ampanjac se prelijeva iz aa. Uz smijeh i ale. "Pa to onda", izjavljuje Breskva. "ampanjca imamo." Puni sve ae. Nora podie svoju. Nee je cijelu popiti, ali e srknuti za zdravicu koja slijedi. Kako bilo, voli mjehurie u nosu.

"Zdravica", govori Breskva. "Hej, u ivotu ima loih stvari, ali ima i dobrih stvari. Zato neka nitko nije tuan za ove blagdane. ivot je lijep. Imamo puno toga proslaviti." U ovo doba nade, misli Nora. Zatim se otvara pakao.

Callan rastvara kaput i izvadi puku. Povlai zatvara i cilja kroz gustu kiu. Bellavia ga vidi prvi. Upravo je otvorio vrata gospodinu Calabreseupa gleda i vidi Callana. U prvi tren u svinjskom oku toga ovjeka zasvjetluca izraz prepoznavanja, a zatim opasnosti. Kree da upita to ti tu radi, ali onda shvaa odgovor i posee za svojim pitoljem ispod kaputa. Prekasno. Ruka mu se raznosi dok mu se 9mm Parabellum meci zabijaju u grudi. Pada unatrag preko otvorenih vrata crnog Lincolna Continentala, zatim se rui na plonik. Callan okree puku prema Calabreseu. Pogledi im se susreu pola sekunde prije nego to Callan ponovo povlai okida. Starac tetura, zatim se ini kao da se topi u lokvi kie. Callan prilazi i zastaje iznad dva sklupana tijela. Dri cijev iznad Bellavijine glave i dva puta stie okida. Bellavijina glava odskakuje od mokrog betona. Zatim Callan prislanja cijev na Calabreseovu sljepoonicu i povlai okida. Odbacuje puku, okree se i odlazi istono prema Drugoj aveniji. Iza njega, krv se slijeva u kanal.

Nora uje krikove. Vrata se naglo otvaraju. ef sale utrava i vie da su vani nekoga ubili. Nora ustaje, svi ustaju, ali ne znaju zato. Ne znaju bi li istrali van ili da ostanu gdje jesu. Zatim ulazi Sal. "Ostanite svi na mjestima", nareuje. "Netko je ubio efa." Nora misli: Kojeg efa? Tko? Cviljenje sirena zagluuje sve ostalo. Ona poskoi, ali Pop. Srce joj je u grlu. Svi ostali zure u Johnnyja Boya, on jo uvijek sjedi, toi si ampanjac u au. * * *

Auto eka na uglu. Stranja vrata se otvaraju i Callan ulazi. Auto skree istono u etrdeset sedmu, ide pokraj FDR-a"14 i vozi izvan centra. Otraga je nova odjea. Callan svlai svoju odjeu i uvlai se u novu. Sve vrijeme voza ne govori nita, samo se uspjeno probija kroz nesnosan promet. Do sada, razmilja Callan, sve je ilo tono onako kako su planirali. Bellavia i Calabrese doli su u oekivanju da e naii na mjesto zloina, da su njihovi kolege brutalno

poubijani i da je pozornica spremna za njihovo jadikovanje i krgut zubima i vikanje Ovamo smo doli dogovoriti mir u naoj obitelji. Samo to to nije bilo ono to su Sai Scachi i ostatak obitelji imali na umu. Dila, umre, ali ako ne dila, isto tako umre, jer to je ta stvar koja donosi novac i mo. Ako dopusti drugim obiteljima da preuzmu sav novac i mo, vozi se po sporoj cesti prema samoubojstvu. Tako je razmiljao Scachi i bio je u pravu. Zato je Calabrese morao otii. A Johnny Boy postati kralj. "To je generacijsko pitanje", objasnio je Sal na njihovoj dugoj etnji po Riverside parku. "Van sa starima, unutra s mladima." Naravno, trebat e neko vrijeme da se sve to smiri. Johnny Boy e poricati bilo kakvu upletenost, jer glave ostale etiri obitelji, ili onog to je od njih ostalo, se nikad nee pomiriti s time da je to izveo bez njihove dozvole, koju nikad ne bi dali. ("Kralj", Scachi ga je poduio, "nikad nee odobriti ubojstvo drugog kralja.") Zato e se Johnny Boy zakleti da e pronai proklete dilere droge koji su ubili njegova efa i bit e jo nekoliko tvrdoglavih tipova odanih Calabreseu koji e ga slijediti na drugi svijet, ali na kraju e se sve to smiriti. Johnny Boy e si odluno odbijajui dopustiti da bude izabran za novog efa. Ostali efovi e ga prihvatiti. I droga e ponovo tei. Bez zapreka, iz Kolumbije, u Honduras, u Meksiko.

______________________________
104 Spomenik Franklinu Delanu Rooseveltu.

U New York. U kojemu e, na kraju svega, biti bijeli Boi. Ali ja neu biti tu da ga vidim, razmilja Callan. Otvara platnenu torbu na podu. Prema dogovoru, sto tisua dolara u gotovini, putovnica, avionske karte. Sai Scachi je sve sredio. Let u Junu Ameriku i novi ivot. Automobil dolazi na most Triborough. Callan gleda kroz prozor i, bez obzira na kiu, vidi horizont Manhattana. Negdje u njemu, razmilja, bio je moj ivot. Kitchen, Sacred Heart, pub Liffey, Landmark, Glocca Morra, rijeka Hudson. Michael Murphy i Kenny Mher i Eddie Friel. I Jimmy Boylan, Larry Moretti i Matty Sheehan. A sada, Tommy Bellavia i Paulie Calabrese. I ivi duhovi Jimmy Breskva. I O-Bop. Siobhan. Ponovo gleda na Manhattan i ono to vidi je njihov stan. Ona u subotnja jutra dolazi za stol na doruak. Kosa joj je razbaruena, nema minke, tako je lijepa. Dok sjedi s njom uz alicu kave i novine, uglavnom neproitane, i gleda na sivi Hudson i Jersey s druge strane. Callan je odrastao na priama.

Cuchulain, Edward Fitzgerald, Wolfe Tone, Roddy McCorley, Pdraic Pearse, James Connelly, Sean South, Sean Barry, John Kennedy, Bobby Kennedy, Krvava nedjelja, Isus Krist. Svi su zavrili u krvi.

3. DIO NAFTA105
_______________________________
105 NAFTA - North American Free Trade Agreement - Sjevernoameriki sporazum o slobodnoj trgovini.

8 Dan nevine djeice

U Rami se glas uje, kuknjava i pla gorak: Rahela oplakuje sinove svoje i nee da se utjei jer vie ih nema.106 Evanelje po,Mateju, 2:18 Tegucigalpa, Honduras San Diego, Kalifornija Guadalajara, Meksiko 1992.

Art sjedi na klupi u parku u Tegucigalpi i gleda ovjeka u kestenjastoj Adidasovoj trenirci koji izlazi iz kue prekoputa. Ramn Mette ima sedam trenirki - jednu za svaki dan u tjednu. Svaki dan oblai drugu i izlazi iz svoje kue u predgrau Tegus na pet kilometara doginga, uz njega su dva tjelohranitelja u istim trenirkama, osim to se njihove nadiu na neuobiajenim mjestima na kojima su Mac 10 koje nose da ga tite na njegovim tranjima. I tako, Mette izlazi svakog jutra. Tri krug od pet kilometara i vraa se kui. Tuira se dok jedan od tjelohranitelja u mikseru priprema voni frape. Mango, papaja, grejp i, budui da su u Hondurasu, banana. Zatim svoj napitak nosi na dvorite i pijucka ga dok ita novine. Obavlja neke telefonske razgovore, neke poslove, zatim odlazi u privatnu reretanu da nadoda malo elika. To je rutina. Toan raspored, svakog dana. Mjesecima. No tog jutra, tjelesni uvar otvara vrata, znojni, zadihani Mette ulazi, a drak pitolja udara ga u glavu. Rui se na koljena pred Artom Kellerom. Njegov tjelesni uvar bespomono stoji s rukama u zraku dok mu u crno odjeveni pripadnik hondurake tajne slube dri M-16 uperen u glavu. Sigurno ih je pedeset tamo vani. Sto je udno, misli Mette kroz sumaglicu boli i vrtoglavice, jer - mislio sam da ja plaam tajnu slubu. Oito ne, jer nitko od njih nita ne poduzima kad Art Keller Mettea udara ravno po zubima. Stoji iznad njega i govori: "Nadam se da si uivao u dogingu jer ti je to posljednji koji e ikad trati." I tako, umjesto vonog frapea, Mette pije vlastitu krv dok mu Art prebacuje dobru staru kapuljau preko glave, vrsto je vee i drei ga rukama, gura ga ispred sebe

prema parkiranom kombiju zatamnjenih prozora. A ovaj put nema nikoga tko bi se suprotstavio dok ga vuku na vojni avion na let u Dominikansku Republiku, gdje ga odvode u ameriko veleposlanstvo, uhiuju zbog ubojstva Ernija Hidalga, ukrcavaju na drugi avion i prevoze u San Diego gdje je smjesta izveden pred sud, odbijena mu je kaucija i smjeten je u samicu u saveznom pritvoru. Sve to vrlo brzo dovodi do nereda na ulicama Tegucigalpe na kojima tisue gnjevnih graana, koje su nahukali i platili Metteovi odvjetnici, pale ameriko veleposlanstvo u znak prosvjeda protiv imperijalizma Jenkija. ele znati odakle tom amerikom murjaku huevos, muda, da doe u njihovu zemlju i otme jednog od njihovih uglednih sugraana. Puno ljudi u Washingtonu pita se isto. Jo bi htjeli znati odakle Artu Kelleru, osramoenom RAC-u iz zatvorenog ureda u Guadalajari, huevos da izazove meunarodni incident. I ne samo muda, nego i sredstva kojima je to ostvario. Kako se to, dovraga, dogodilo?

Quito Fuentes je sitni varalica. I sada je, kao to je bio i 1985., kad je izmuenog Ernieja Hidalga odvezao iz sigurne kue u Guadalajari na ran u Sinaloi. Sada ivi u Tijuani gdje na sitno dila drogu beznaajnim Amerikancima koji dolaze preko granice po brzu zaradu. Ako se bavi takvim poslom, ne eli biti "lagan", u sluaju da si neki Jenki klinac utuvi u glavu kako je on pravi bandito i pokua ti oteti drogu i odjuriti prema granici. Ne, treba ti malo optereenja na boku, a trenutno je na boku Quito optereen jedino govnom. Quitu treba novi pitolj. Na koji, suprotno uvrijeenom miljenju, u Meksiku nije lako naii, jer federalesi i dravna policija ele imati monopol nad vatrenim orujem. Na Quitovu sreu, s obzirom na to ime se bavi u TJ-i, stanuje odmah do najveeg supermarketa oruja na svijetu, los Estados Unidos, pa se sav pretvorio u uho kad ga naziva Paco Mndez iz Chula Viste da mu kae da ima ponudu za njega. Treba samo prebaciti neobiljeeni Mac-10. Sve to Quito treba je doi i preuzeti ga. Ali Quitu se vie ne sviaju avanture sjeverno od granice. Ne nakon one stvari s Jenki murjakom, Hidalgom. Quito zna da je u Meksiku prilino siguran od hapenja zbog te stvari, ali u SAD-u bi to mogla biti druga pria, zato govori Pacu: Hvala, ali ne hvala, i zar je ne bi on jednostavno mogao donijeti u TJ? Zna da u tom pitanju ima vie nade nego realizma, jer morao bi biti ili (a) vrlo dobro povezan ili (b) neka teka budala da pokua provercati bilo kakvo vatreno oruje, da ne govorimo o poluautomatskom pitolju, u Meksiko. Ako te ulove, federalesi e ubiti boga u tebi, a zatim e uloviti minimum dvije godine u meksikom zatvoru. Paco zna da u meksikim zatvorima ne dijele hranu - za to neka se pobrine tvoja obitelj, a Paco u Meksiku vie nema obitelji. A s obzirom na to da nije vrlo dobro povezan i da nije teka budala, govori Quitu kako misli da on nee moi obaviti to putovanje.

Ali zato to Paco taj pitolj mora pretvoriti u brzu zaradu, govori Quitu: "Daj da razmislim. Zvat u te opet." Sputa slualicu i govori Artu Kelleru: "Ne eli doi." "Onda ti ima veliki problem", kae Art. Jo kako, veliki problem - kokain i pitolj. a za sluaj da Paco jo nije dovoljno zagrizao. Art dodaje: "Dignut u to na saveznu razinu i traiti od suca da te osudi za svako posebno." "Pokuavam!" cvili Paco. "Nema rezultata od tvojih pokuaja", kae Art. "Stvarno ovjeku oteava, zna?" "Znam", govori Art. "Zna li to ti? Paco se svali na stolicu. "Okej", govori Art. "Samo ga dovedi do ograde." "Da?" "Mi emo ostalo." I Paco se ponovo javlja i dogovara sastanak kod rasklimane iane granine ograde u kanjonu Coyote. Niija zemlja.

Ako u kanjon Coyote idete nou, bolje je da uzmete pitolj, a moda ni to ne bude dovoljno, jer puno Boje djece nosi pitolje u kanjonu Coyote, tom velikom oiljku u valovitim brdima koja se du granice naslanjaju na ocean. Kanjon se protee do sjevernog ruba TJ-e tri kilometra u Sjedinjene Drave, i to je banditsko podruje. Kasno popodne, tisue potencijalnih useljenika okupljaju se na obje strane kanjona, na vrhu brdaca iznad presuenog vodovoda koji je stvarna granica. Kada sunce zae, sjure se kanjonom i jednostavno preplavljuju agente pogranine ophodnje koji su u manjini. To je zakon brojeva - vie ih proe nego to ih ulove. A ak ako ih i ulove, uvijek postoji sutra. Moda. Jer i pravi banditosi ulaze u kanjon, lee i ekaju kao grabljivci da se pojavi krdo mojadosa. Izdvajaju stare i ranjene. Pljakaju, siluju i ubijaju. Otimaju ono malo novca koji ilegalci imaju, njihove ene odvlae u grmlje i siluju ih, zatim im moda reu vratove. Zato ako elite brati narane u los Estados Unidos, morate proi pakao kanjona Coyote. A u tom kaosu, u praini od mnogo nogu u trku, u tami usred krikova, vatre iz oruja i bljeska otrica, dok vozila granine ophodnje grme gore-dolje po brdima kao kauboji koji pokuavaju kontrolirati stampedo (oni to jesu; a i stampedo je zaista to), du ograde se obavlja mnogo poslova. Poslovi u vezi s drogom, seksom, orujem. I to je to to Quito radi dok puzi pored rupe probuene u ogradi. "Daj mi pitolj." "Daj mu novac."

Quito vidi Mac-10 koji se bljeska na mjeseini, zato je prilino siguran da ga njegov stari tale Paco nee izraditi. Prua ruku kroz rupu da preda Pacu novac, a Paco grabine novac nego njegov zglob. I ne puta. Quito pokuava povui ruku, ali sada su tu tri Jenkija koji ga primaju, a jedan od njih govori: "Uhapen si zbog smrti Ernieja Hidalga." Quito govori: "Ne moete me uhapsiti, ja sam u Meksiku." "To nije problem", kae Art. Zatim ga poinje vui u Sjedinjene Drave, jednostavno ga trzajem uvlai kroz rupu na ogradi, ali jedan odlomljeni dio ice na probuenoj ogradi zapinje za Quitove hlae. Art vue i dalje, a otra ica zabada se u Quitovo dupe i probija na drugu stranu. I tako on lei u biti lijevim guzom naboden na kolac i dere se: "Zapeo sam! Zapeo sam!" Arta nije briga - on se nogama odupire o ameriku stranu ograde i samo vue. ica para Quitovo dupe i sada se stvarno dere jer je ozlijeen i krvari, a u Americi ga Jenkiji namrtvo prebijaju, zatim mu guraju krpu u usta da zauti i stavljaju mu lisice. Nose ga prema dipu i Quito vidi agenta pogranine ophodnje i eli povikati upomo, ali migra samo okree lea kao da nita ne vidi. Sve to Quito govori sucu koji ozbiljno gleda Arta i pita ga gdje se uhienje dogodilo. "Optuenik je uhapen u Sjedinjenim Dravama, asni sue", govori Art. "Bio je na amerikom tlu." "Optuenik tvrdi da ste ga uvukli kroz ogradu." Dok Quitov odvjetnik po dunosti doslovno poskakuje od zgraanja, Art odgovara: "U tome nema ni rijei istine, asni sue. Gospodin Fuentes doao je u ovu zemlju po vlastitoj volji da bi kupio ilegalno vatreno oruje. Moemo ponuditi svjedoka." "Bi li to bio gospodin Mndez?" "asni sue," govori branitelj, "gospodin Mndez je oito sklopio sporazum s" "Nije bilo sporazuma", govori Art. "kunem se Bogom.

Slijedei. S Doktorom nee biti tako lako. Doktor lvarez ima dobro uhodanu ginekoloku ordinaciju u Guadalajari i nee otii. Nema niega na svijetu to bi ga namamilo preko, pa ak ni blizu granice. Zna daje DEA svjesna njegove uloge u Hidalgovom ubojstvu, zna kako ga Keller oajniki eli, tako da dobri doktor ostaje vrsto u Guadalajari. "Ciudad de Mxico ve vriti zbog Quita Fuentesa", govori Artu Tim Taylor. "Samo neka." "Lako je tebi rei." "Da, je." "Govorim ti, Arte", kae Taylor. "Ne moemo jednostavno otii i ugrabiti Doktora, a Meksikanci to nee uiniti. Nee ga ni izruiti. To nije Honduras, to nije kanjon Coyote. Sluaj zavren." Moda za tebe, misli Art.

Ne i za mene. Nee nikad biti zavren sve dok svi oni koji su sudjelovali u Erniejevu ubojstvu ne budu mrtvi ili iza reetaka. Ako mi to ne moemo uiniti, a meksiki murjaci to nee uiniti, onda moram nai nekoga tko hoe. Art odlazi u Tijuanu. U Tijuani je Antonio Ramos vlasnik malog restorana. Velikog biveg policajca nalazi kako sjedi ispred restorana nogu poloenih na stol, s cigarom stisnutom u ustima i s hladnom Tecateom107 na dohvat ruke. Vidi Arta kako prilazi i kae mu: "Ako si u potrazi za izvrsnim chile verdeom108, odmah ti govorim da ovo nije to mjesto." "Nisam u potrazi za tim", kae Art i sjeda. Od konobara koji se pojavio kao metak naruuje cervezu109.

_____________________________
107 Tecate - meksiko pivo. 108 Meksiki gula od svinjetine s lukom, krumpirima, enjakom, japaleno ilijem i tomatilom. 109 Pivo.

"Za ime onda?" "Ne za ime - za kime", govori Art. "Doktor Humberto Alvarez." Ramos odmahuje glavom. "Povukao sam se." "Poznato mi je." "Ionako su unitili DFS", govori Ramos. "Uinim jednu veliku stvar u ivotu, a oni je proglase nevanom." "I dalje bi mi dobro dola tvoja pomo." Ramos mie noge sa stola i naslanja se kako bi svoje lice to vie pribliio Artovu. "Imao si moju pomo, sjea se? Dao sam ti jebenog Barreru, a ti nisi htio povui okida. Nisi htio osvetu, htio si pravdu. Nisi dobio ni jedno ni drugo." "Nisam odustao." "Trebao bi", govori Ramos. "Jer pravde nema, a ti nisi odluan u pogledu osvete. Ti nisi Meksikanac. Nema mnogo stvari koje ozbiljno shvaamo, ali osveta je jedna od njih." "Mislim ozbiljno." "Mislim da nije tako." "Siguran sam kao sto tisua dolara", kae Art. "Nudi mi sto tisua dolara da ubijem Alvareza?" "Ne da ga ubije", govori Art. "Da ga otme. Strpa ga u vreu, stavi na avion za Ameriku, gdje ga ja mogu izvesti pred sud." "Vidi, to je tono ono to mislim", govori Ramos. "Ti si mekan. eli osvetu, ali nisi dovoljno muko daje izvri. Mora je maskirati mierdom"" oko 'potenog suenja'. Bilo bi puno lake jednostavno ga ubiti."

"Nisam zainteresiran za lako", govori Art. "Zainteresiran sam za teko, dugo paenje. elim ga ostatak ivota staviti u jednu od saveznih paklenih rupetina i nadati se da je taj ostatak dug. Ti si onaj koji je mekan jer ga eli potedjeti te muke." "Ne znam..." "Mekan si i dosadno ti je", govori Art. "Nemoj mi rei da ti nije dosadno. Sjedi ovdje dan za danom, nakuhava tamalese1" za turiste. Pratio si vijesti. Zna da sam ve sredio Mettea i Fuentesa. A sljedeeg ______________________________
110 Sranjem. 111 Tamales - tradicionalno meksiko jelo od kuhanog tijesta punjeno mesom ili povrem umotano u ljusku kukuruza ili list banane.

u ulovili Doktora, s tobom ili bez tebe. A onda u uloviti Barreru. S tobom ili bez tebe." "Sto tisua." "Sto tisua." "Trebat e mi nekoliko ljudi..." "Imam sto tisua za posao", govori Art. "Podijeli ih kako god hoe." "Opaki frajer." "Vjeruj u to." Ramos duboko povue iz cigare, ispusti savrene krugove dima i gleda ih kako lebde u zraku. Zatim kae: "Sranje, ovdje nita ne zaraujem. Okej. Acurdate. Dogovoreno." "elim ga ivog", govori Art. "Ako mi donese tijelo, moe si fukati svoj novac." "S, s, si..."

Doktor Humberto lvarez Machain zavrava sa zadnjom pacijenticom, galantno je ispraa do vrata, recepcionarki eli laku no i povlai se u privatni ured da pokupi neke papire prije odlaska kui. Ne uje sedmero ljudi koji ulaze na vanjska vrata. Ne uje sve dok Ramos ne ue u njegov ured, uperi mu omamljiva u noni zglob i opali elektrini naboj. lvarez pada na pod i prevre se u boli. "Pregledao si svoju zadnju fndete, Doktore", govori Ramos. "Nema chocho tamo kamo ide." I opet puca. Ramos govori: "Boli kao kuga, je li tako?" "Da", stenje lvarez. "Da je do mene, odmah bih ti spraio metak u glavu", govori Ramos. "Srea tvoja, nije do mene. A sada e raditi sve ono to ja kaem, je li tako?" "Da." "Dobro." Stavljaju mu povez preko oiju, spojnice za telefonske ice omataju mu oko zglobova na rukama i izvode ga na stranja vrata u auto koji eka u uliici i bacaju ga na stranje sjedalo, a zatim ga polau na pod. Ramos ulazi i svoje noge slavlja Alvaiezu na vrat, voze se do sigurne kue u predgrau.

Uvode ga u zamraenu dnevnu sobu i skidaju mu povez. Alvarez zavie kad ispred sebe ugleda visokog ovjeka ispruenog na fotelji. "Zna li tko sam ja?" pita Art. "Ernie Hidalgo je bio moj blizak prijatelj. Un hermano. Sangre de mi sangre. Krv moje krvi." Alvarez se sada nekontrolirano trese. "Ti si ga muio", govori Art. "Ti si grebao njegove kosti metalnim ipkama, ti si u njega gurao uareno eljezo. Davao si mu injekcije da ga odri pri svijesti i na ivotu." "Ne", govori Alvarez. "Ne lai mi", govori Art. "To me samo jo vie ljuti. Imam te na vrpci." Na prednjoj strani doktorovih hlaa izbija mrlja i iri se niz jednu nogu. "Pia po sebi", kae Ramos. "Svucite ga." Skidaju mu koulju i ostavljaju je da mu visi oko svezanih zglobova. Trzajem mu sputaju hlae i gae do glenjeva. Alvarezove oi se ire, male jabuice u strahu. Jo vie kada Kleindeist kae: "Pomirii. to osjea?" Alvarez trese glavom. "Iz kuhinje", govori Kleindeist. "Dobro razmisli - ve si prije osjetio taj miris. Ne? Okej metal koji se zagrijava. Komad metala, na pei." Jedan od Ramosovih ljudi ulazi, u ruci s kuhinjskom rukavicom dri crveno uareni, bljetei metal. Alvarez se rui u nesvijest. "Probudite ga", kae Art. Ramos mu puca u list noge. Alvarez se budi i urla. "Naslonite ga preko kaua." Postavili su Alvareza preko naslonjaa kaua. Dvojica ga dre za ruke i ire ih. Druga dvojica mu noge vrsto dre na podu. Sljedei donosi uarenu ipku i pokae mu je. "Ne, molim vas... ne." "Hou imena", govori Art, "svih koje si vidio u kui s Ernijem Hidalgom. I hou ih odmah." No problema. lvarez poinje govoriti kao da je navijen. "Adn Barrera, Ral Barrera," govori, "ngel Barrera, Guero Mndez." "to?" "Adn Barrera, Ral Barrera" "Ne", prekida ga Art. "Zadnje ime." "Guero Mndez." "On je bio tamo?" "S, s, s. On je bio voa, senor." lvarez guta zrak, zatim kae: "On je ubio Hidalga." "Kako?" "Predozirao ga je heroinom", govori lvarez. "Sluajno. Htjeli smo ga osloboditi. Kunem se. La verdad." "Podignite ga." Art gleda doktora koji jeca i govori: "Napisat e izjavu. Rei sve o svojoj ulozi. Sve o Barrerama i Mndezu. ?De acuerdo?" "De acuerdo."

"Zatim e napisati jo jednu izjavu", govori Art, "u kojoj e potvrditi da ni na koji nain nisi bio muen ili prisiljavan da napie prvu izjavu. ?De acuerdo?" "S." Zatim, kao se ponovo sabrao, poinje pregovarati. "Hoete li mi uzeti u obzir da sam suraivao?" "Rei u koju dobru rije za tebe", kae Art. Posjedaju ga za kuhinjski stol s papirom i olovkom. Sat poslije, obje izjave su gotove. Art ih ita, stavlja u svoju aktovku i kae: "Sada ide na kratko putovanje." "Ne, senor" vie lvarez. Poznato mu je sve o kratkim putovanjima. Obino ukljuuju lopate i plitke grobove. "U Sjedinjene Drave", govori Art. "Na aerodromu nas eka avion. Pretpostavljam da ide dobrovoljno." "Da, naravno. Potpuno isprazno, naravno, razmilja Art. Taj ovjek je upravo cinkao Carrere i Guera Mendeza. Njegov oekivani ivotni vijek u Meksiku je vjerojatno jednak nuli. Art se nada da e njegova dugovjenost u saveznom zatvoru Marion biti u starozavjetnim razmjerima.

Dva sata poslije, ureen i u novim hlaama, Alvarez je na avionu za El Paso, gdje je uhien i optuen za muenje Ernija Hidalga. Pri zatvaranju ga slikaju, golog, od glave do koljena da se vidi da nije bio maltretiran. A Art, vjeran svome obeanju, govori dobru rije za Alvareza. Preko saveznih tuilaca ne trai smrtnu kaznu. eli mu ivot u zatvoru bez mogunosti pomilovanja. ivot bez nade. Meksika vlada je prosvjedovala, a pridruila joj se eta pravnika iz Amerikih graanskih sloboda, ali obojica, i Mette i Alvarez, sjede u Marionu, saveznom zatvoru s najveim osiguranjem, i ekaju rjeenje albi, Quito Fuentes je u eliji u San Diegu, a da nitko nije pokuao sprijeiti Arta Kellera. Oni koji bi htjeli, ne mogu. A oni koji mogu, ne ele. Zato to je lagao. Art je bestidno lagao senatskom odboru koji je provjeravao glasine o tome da je CIA na izvjestan nain bila ukljuena u poslove oruje-za-drogu s kontraima. Transkript svjedoenja Artu jo uvijek prolazi glavom kao glazba iz filma koju ne moe iskljuiti. P: Jeste li ikad uli za zranu kompaniju za prijevoz tereta pod nazivom SETCO? O: Neto malo. P: Jeste li sada, ili ste ikad bili, uvjereni da su se SETCO-vi avioni koristili za prijevoz kokaina? O: Nemam saznanja o tome. P: Jeste li ikad uli za neto to se naziva "Meksiki trampolin"? O: Ne. P: Mogu li vas podsjetiti da ste pod zakletvom? O: Da.

P: Jeste li ikada uli za TIWG'l2? O: to je to? P: Radna grupa za teroristike incidente. O: Ne, sve do sada. P: to je s NSD direktivom br. 3?113 O: Ne znam. P: NHAO?114 Artov odvjetnik se nagnuo preko stola i rekao u mikrofon: "Uvaeni kolega, ako samo elite pecati, mogu li vam predloiti da unajmite ribarski amac?" P: Jeste li ikada uli za NHAO? O: Tek nedavno, iz novina. P: Je li itko iz NHAO-a na vas vrio pritisak zbog svjedoenja? "Neu dopustiti da ovo jo dugo traje", rekao je Artov odvjetnik. P: Je li, na primjer, pukovnik Craig na vas vrio pritisak? Pitanje je imalo namjeravani uinak buenja novinara. Pukovnik Scott Craig zabijao je ameriku zastavu, koplje i sve ostalo, ravno u dupe jednom drugom odboru koji ga je pokuao optuiti za dogovor oruje-za-taoce s Irancima. U vrijeme procesa Craig je postao ameriki narodni junak, ljubimac medija, televizijski domoljub. Zemlja se usredotoila na sporednu predstavu Iran-Kontra, na usrani dogovor oruje-za-taoce, a nikad se nije prihvatila pravog skandala - da je

____________________________________________
112 TIWG - Terrorist Incident Working Group - Radna grupa za teroristike incidente. 113 NSD - National Security Directives - Direktive koje se odnose na nacionalnu sigurnost. 114 NHAO - Nicaraguan Humanitarian Assistance Office - Ured za isporuku humanitarne pomoi Nikaragvi.

administracija pomogla ugovor o zamjeni droge za oruje. Zato je sugestija da je pukovnik Craig, kojega je Art posljednji pul vidio u Hopongu pri istovaru kokaina, vrio pritisak na Kellera da nita ne govori, bila dramatini trenutak. "To je neuveno, savjetnie", rekao je Artov odvjetnik. P: Slaem se. Hoe li va klijent odgovoriti na pitanje? O: Ovdje sam da istinito i tono odgovaram na vaa pitanja, i to pokuavam. P: Dakle, hoete li odgovoriti na pitanje? O: Nikad nisam sreo niti imao ikakav razgovor s pukovnikom Craigom o bilo kojoj temi. Predstavnici medija su ponovo zaspali. P: Kako stoji stvar s neim to se zove "Kerber", gospodine Keller? Jeste li ikad uli za to?

O: Ne. P: Je li neto to se zove Kerber imalo bilo kakve veze s ubojstvom agenta Hidalga? O: Ne.

Nakon tog odgovora Althea je napustila galeriju. Poslije, pokraj Watergatea, rekla mu je: "Moda hrpa senatora ne moe ocijeniti kad lae, Art, ali ja mogu." "Ne moemo li jednostavno otii s djecom na jednu lijepu veeru?" upitao je Art. "Kako si mogao?" "to?" "Prikljuiti se gomili desniara" "Stani." Podigao je ruku i okrenuo joj lea. Dosta mu je da to stalno slua. Dosta mu je da bilo to slua, mislila je Althea. Ako je posljednjih nekoliko mjeseci u Guadalajari bio dalek, bio je to prokleti medeni mjesec u usporedbi s ovjekom koji se vratio iz Meksika. Ili se nije vratio, ne onaj kojeg je prepoznala kao svog mua. Nije elio razgovarati, nije htio sluali. Veinu svoje "slubene odsutnosti" provodio je sjedei sam pokraj bazena njezinih roditelja ili je odlazio na duge, osamljene etnje kroz pacifiko palisado ili dolje po plai. Sjedio bi za veerom jedva govorei ili, jo goro, upadao bi u ljutite tirado o tome kako je politika sranje, zatim bi se ispriao i odlazio na kat, sam, ili na nonu etnju. Do kasno u no leao bi u krevetu pritiui daljinski kao da je neki manijak brzine, prebacivao je s programa na program, sve proglaavao sranjem i jo veim sranjem. U sve rjeim prigodama kad bi vodili ljubav (ako se to tako moe nazvati), bio je agresivan i brz, kao da je elio izbaciti bijes, vie nego izraziti ljubav ili ak poudu. "Ja nisam boksaka vrea", rekla je jedne noi dok je leao na njoj u jednoj od svojih spektakularnih postkoitalnih depresija. "Nikad te nisam udario." "Nisam to mislila." Ostao je brian, iako ukoen otac. Radio je sve one stvari koje tata radi kao i prije, ali sada je to izgledalo vie kao da samo izvodi pokrete. Kao robotska verzija Arta koji djecu vodi u park, robot Art koji pokazuje Michaelu kako da daska na trbuhu, robot Art igra tenis s Cassie. Djeca su to osjeala. Althea ga je pokuala nagovoriti da posjeti strunjaka. Nasmijao se. "Psihijatar?" "Psihijatar, savjetovalite, bilo to." "Sve to rade je da ti daju lijekove", ree on. Zaboga, pa uzmi ih onda, pomislila je. Postalo je jo gore kad su poeli stizati sudski pozivi. Susreti s birokratima iz DEA-e, vladinim dunosnicima, kongresnim istraiteljima. A tek odvjetnici - Boe, toliko odvjetnika. Bila je zabrinuta da e zbog pravnih pristojbi bankrotirati, ali sve to bi on rekao bilo je neka se ne brine: "To je sreeno." Nikad joj nije bilo jasno odakle pristie novac, ali pristizao je, jer nikad nije vidjela nijedan raun od odvjetnika. Art je, naravno, odbijao razgovarati o tome. "Ja sam ti ena", preklinjala ga je jedne noi. "Zato mi se ne otvori?"

"Ima stvari o kojima ne treba nita znati", rekao je. elio je razgovarati s njom, ispriati joj sve, ponovo joj se pribliiti, ali nije mogao. Bilo je to kao da postoji nevidljiv zid, polje sile iz kroz koje se nikako nije mogao probiti. Bilo je to kao da je cijelo vrijeme provodio hodajui kroz vodu, ispod vode, i gledajui gore prema svjetlu stvarnog svijeta, ali je vidio samo od vode izobliena lica svoje ene i svoje djece, nemoan da prui ruku prema gore, probije se i dotakne ih. Nemoan da dopusti da ga oni dotaknu. Umjesto toga uranjao je sve dublje. Povukao se u tiinu, u polagani brani otrov. Onog dana pred Watergateom pogledao je Altheu i znao je da ona zna da je izveo salto - predao se i lagao za vladu, pomogao im da sakriju usrani sporazum koji je doveo crack na ulice amerikih geta. Ono to nije znala bilo je zbog ega. Zbog ovoga, razmilja Art sada dok viri kroz aluzine na prozoru i gleda prekoputa na ulicu Cosmos br. 2718 gdje se skriva To Barrera. "Ovaj put te imam, pizdo", govori Art. "I nitko te ovaj put otamo nee izvui." To je svakih nekoliko dana mijenjao boravite, selio se izmeu svojih desetak stanova i kua u Guadalajari. Zbog straha od uhienja ili, kako se pria, zbog toga to je puio vlastiti proizvod, To je postao jako paranoian. S dobrim razlogom, misli Art. Ve tri dana promatra Ta na tom mjestu. To je za Ta puno vremena da bude na bilo kojem mjestu. Vjerojatno e se ovog popodneva ponovo preseliti. Ili misli da hoe. Art ima svoje planove za Tiovu sljedeu selidbu. Ali treba ih provesti kako spada. Njegova vlada obeala je meksikoj vladi da e se to izvesti bez strke i zbrke. Vie od svega, bez kolateralnih rtava. A Art se mora izgubiti stoje prije mogue - to mora izgledati kao potpuno meksika operacija, pobjeda federalesa. Kako god, misli Art. Nije me briga, To, sve dok to zavrava s tobom u zatvorskoj eliji. ui pokraj prozora i ponovo viri. Ovo je nagrada za Moje godine u pustinji, kako je poeo nazivati gadno razdoblje '87., '88. i '89. u kojem se kretao kroz minska polja istraga, znojio se zbog optube za krivokletstvo koja nikad nije stigla, gledao kako jedan piedsjednik i ila/i s dunosti a njegov potpredsjednik isti onaj ovjek koji je vodio tajni rat protiv sandinista - ga nasljeduje. Moje godine u pustinji, sjea se Art, premjetaj s jednog kancelarijskog posla na drugi dok je brak propadao. On i Althea odvajali su se u zasebne sobe, dok Althea napokon nije zatraila razvod, a on se svim silama borio protiv njega. ak i sada, razmilja Art, novi kup papira za razvod stoji nepotpisan na kuhinjskom stoliu u njegovu praznom malom stanu u sreditu San Diega. "Nikad ti neu", Art je rekao svojoj eni, "dopustiti da uzme moju djecu." Napokon, dolo je do mira. Ne za Kellerove, ve u Nikaragvi.

Odrani su izbori, sandinisti su zbaeni, tajni rat je prestao, a jedno pet minuta nakon toga Art je otiao do Johna Hobbsa zatraiti svoju nagradu. Unitenje svakoga koji je bio umijean u ubojstvo Ernieja Hidalga. Popis za odstrijel: Ramn Mette, Quito Fuentes, Doktor Alvarez, Guero Mndez. Ral Barrera. Adn Barrera. I Miguel ngel Barrera. To. to god da je Art mislio o predsjedniku, Johnu Hobbsu, pukovniku Scottu Craigu i Salu Scachiju, bili su to ljudi od rijei. Artu Kelleru dane su slobodne ruke i osigurana sva raspoloiva suradnja. Krenuo je na svoj juri. "Kao rezultat", rekao je Hobbs, "imamo zapaljeno veleposlanstvo u Hondurasu i divlju borbu za graanska prava, a nai diplomatski odnosi s Meksikom su u pepelu. Da proirimo metaforu do kraja, Ministarstvo vanjskih bi te htjelo spaliti na lomai, a Ministarstvo pravosua e donijeti granje." "Ali uvjeren sam", govori Art, "da imam punu potporu Bijele kue i predsjednika." to je bilo Artovo podsjeanje Hobbsa da je prije nego to je sadanji predsjednik uao u Bijelu kuu bio okupiran dobavljanjem kokaina, zato neka se ne govore vie nikakva sranja oko "Drave" i "Prava." Ucjena je uspjela; Art je dobio doputenje da krene na Tia. A to nije bilo lako organizirati. Pregovori na najvioj razini, a Art ak nije bio ni ukljuen u njih. Hobbs je otiao u Los Pinos, predsjednikovu rezidenciju, na dogovor: uhienje Miguela Angela Barrere uklonit e jedan kamen smutnje u izglasavanju NAFTE. NAFTA je klju, apsolutno klju od osnovne vanosti za modernizaciju Meksika. S njom Meksiko moe ii prema sljedeem stoljeu. Bez nje, gospodarstvo e stagnirati i propasti, a zemlja e zauvijek ostati barutina Treeg svijeta, u movari siromatva. Zato e trgovati s Barrerom kao dijelom pregovora oko NAFTE. Ali ima jo jedan, jo nepovoljniji uvjet: to je posljednje uhienje. To zatvara kutiju na Hidalgovo ubojstvo. Artu Kelleru nakon toga nee biti doputen ni povratak u zemlju. Tako da e dobiti Barreru, ali ne Adna, Raula ili Guera Mendeza. To je okej, misli Art. Imam planove za njih. Ali prvo Tio. Tako Art sada promatra i eka. Problem su trojica Tiovih tjelesnih uvara (opet Kerber, razmilja Art, neizbjeni troglavi pas koji uva ulaz), naoruana 9-milimetarskim poluautomatskim pitoljima, s AK-47 i runim bombama. I spremni su ih upotrijebiti. Arta to ne zabrinjava previe. I njegova je ekipa dobro naoruana. Rije je o dvadesetpetorici specijalnih federalesa s M-16, snajperskim pukama i kompletnim

SWAT"5 arsenalom, da ne spominjemo Ramosa i njegove plaenike. Ali meksiki uvjet je bio "Ni u kom sluaju ne smije doi do oruanih borbi na ulicama Guadalajare, to se jednostavno ne smije dogoditi", a Art je odluio da potuje to pravilo. Zato pokuavaju pronai nain da uu. Omoguuje im ga djevojka. Barrerina najnovija ljubavnica sa slijepljenom kosom. Ne eli kuhati.

___________________________
115 SWAT - Special Weapons and Tactics - jedinice specijalnih postrojbi.

Prethodna tri jutra Art je gledao kako se kreu prema lokalnoj comidi da si kupe doruak. Kroz prislunu napravu sluao je prepirke, nju kako vie, njih kako prigovaraju dok izlaze i vraaju se nakon dvadeset minuta, nahranjeni i spremni za cjelodnevno uvanje Miguela ngela. Danas ne, misli Art. Dananji dan e biti kratak. "Trebali bi izai", govori Ramonu. "Ne brini se." "Brinem se", kae Art. "to ako ona odjednom dobije napad kuanstva?" "Ta prasica?" pita Ramon. "Zaboravi. Da je ona moja enska, sad bi pripremala doruak. Budila bi se ujutro, zvidukala i htjela bi me oraspoloiti. Najsretnija ena u Meksiku." Ali i on je razdraen, vidi Art. Vilice su mu stegnute oko sveprisutne cigare, a prstima po spremniku svoje Espose, svog uzija, tipka sitne tetovae. "Moraju jesti." Nadajmo se, misli Art. Ako ne, i ako propustimo ovu priliku, cijeli labav sporazum s meksikom vladom mogao bi propasti. Oni su ve nervozni, neskloni saveznici. Ministar unutarnjih poslova i guverner Jalisca doslovno su se odmaknuli od operacije; kilometrima daleko su vani na moru na trodnevnom "ronilakom izletu" tako da i narodu i preivjeloj brai Barrera mogu izjaviti da nisu sudjelovali. A ima toliko pokretnih dijelova u ovoj operaciji, i svi moraju biti usklaeni, to cijelu stvar ini vrlo osjetljivom na planiranje vremena. Ekipa federalesa iz Ciudad de Mxica postavljena je ovdje, eka da zgrabi Barreru. U isto vrijeme, specijalna vojna postrojba smjetena je na rubu grada, spremna da ue i zaustavi cjelokupne policijske snage drave Jalisco, njihovog efa i guvernera drave dok Barrera ne odleti u Ciudad de Mxico, ne bude optuen i zatvoren. To je dravni udar, misli Art, isplaniran u sekundu, a ako ovaj trenutak proe, nee biti mogue ostati u tajnosti jo jedan dan. Policija Jalisca izvui e svog deka Barreru, guverner e izjaviti da nita nije znao i bit e svreno. Zato to mora biti sada. Gleda na prednja vrata kue. ___________________
116 Zalogajnica, restorani.

Pilji u vrata kue kao da ih moe otvoriti pogledom.

To je na cracku. Navukao se na lulu. To je tragino, razmilja Adn dok gleda strica. to je poelo kao glumljenje nemoi postalo je stvarnost, kao da se To uivio u ulogu i ne moe je odbaciti. Uvijek vitak ovjek sada je tanji nego ikad, ne jede, pui jednu cigaru za drugom. Kad ne uvlai dim, iskaljava ga. Njegova nekad kao ugljen crna kosa sada je srebrna, a koa ukasta. Prikljuen je na infuziju koju na postolju s kotaiima kao psia vue svuda za sobom. Pedeset tri su mu godine. Mlada djevojka - Boe, koja je to? peta ili esta nakon Pilar - ulazi, sputa svoje obilno dupe na meku fotelju i daljinskim ukljuuje televizor. Ral je okiran zbog nepotovanja, jo je vie okiran kad njegov stric krotko progovara: "Calor de mi vida, razgovaramo o poslu." Toplina mog ivota, malo sutra, misli Adn. Djevojka - ak joj se ni imena ne moe sjetiti - jo je jedna blijeda kopija Pilar Talavere Mndez. Deset kilograma tea, mlohava, masne kose, lica koje je mnogo carnitas udaljeno od toga da bude lijepo, ali postoji mala slinost. Adn moe shvatiti opsjednutost s Pilar - Boe, kakva ljepotica ali opsjednutost ovom segunderom ne razumije. Osobito kad napri piku od svojih debelih usta i mijaukne, "Ti uvijek razgovara o poslu." "Spremi nam neto za ruak", kae Adn. "Ja ne kuham." Podrugljivo govori i gega se van. Iz susjedne sobe uju kako se na sav glas ukljuuje drugi televizor. "Voli svoje sapunice", objanjava To. Adn je do tada utio, sjedio je u fotelji i s rastuom zabrinutou promatrao svoga strica. Njegovo oito loe zdravstveno stanje, njegovu slabost, njegove pokuaje da nadomjesti Pilar, pokuaje koliko uporne toliko i unitavajue. To ngel se naglo pretvara u jadnika, ali ipak, on je jo uvijek patrn pasadora1'7.

______________________
117 Pasador - doslovno znai otpravnik, krijumar, klupko, kurir.

To se naginje preko stola i ape: "Via li je?" "Koga, To?" "Nju", mrmlja To. "Mendezovu mujer. Pilar." Guero se oenio tom djevojkom. Doekao ju je kad je izala iz aviona nakon svog "medenog mjeseca" u Salvadoru s Tom i oenio se tom djevojkom koju veina Meksikanaca ne bi ni dodirnula, jer ne samo da nije bila djevica nego je bila i Barrerina stvar sa strane, njegova segundera. Toliko Guero voli Pilar Talaveru. "S, To", govori Adn. "Viam je." To kima glavom. Brzim pogledom provjerava gleda li djevojka jo uvijek televiziju, a zatim ape, "Je li jo uvijek lijepa?" "Ne, To", lae Adn. "Debela je. I runa." Ali nije. Ona je, razmilja Adn, prekrasna. On svaki mjesec odlazi na Mndezov ran u Sinaloi da isplati davanja i susree je. Sada je mlada majka, s trogodinjom kerkom i sasvim

malim sinom i izgleda savreno. Mladenaki jastuii na obrazima su nestali i sazrjela je u divnu mladu enu. A To je jo uvijek zaljubljen u nju. Adn se pokuava vratiti na stvar. "to emo s Kellerom?" "to je s njim?" pita To. "Oteo je Mettea u Hondurasu," govori Adn, "a sada je oteo lvareza ovdje u Guadalajari. Jesi li ti sljedei?" To je zaista zabrinjavajue, misli Adn. To slijee ramenima. "Mette se opustio, lvarez je bio neoprezan. Ja nisam ni jedno ni drugo. Ja sam oprezan. Mijenjam kue svakih par dana. Policija Jalisca me titi. Osim toga, imam i drugih prijatelja." "Misli CIA-u?" pita Adn. "Rat protiv kontraa je zavren. Od kakve si im sada koristi?" Jer odanost nije amerika vrlina, razmilja Adn, a nije to ni dugo pamenje. Ako to ne znate, samo pitajte Manuela Noriegu u Panami. I on je bio kljuni partner u Kerberu, odskona toka na Meksikom trampolinu, a gdje je sada? Na istom mjestu kao Mette i lvarez, u amerikom zatvoru, osim to to nije Artovo djelo, ve Noriegina starog Prijatelja Scorgea Husha koji ga je tamo strpao. Napao je njegovu ciniju, ugrabio ga i uklonio. Zato ako rauna da u ti Amerikanci uzvratiti odanost, To, raunaj prstima jedne ruke. Gledao sam Artov nastup na CNN-u. Postoji cijena za njegovu utnju, a ta cijena bi mogao biti ti, mogli bi to biti svi mi. "Ne brini se, mi sobrino", govori To. "Los Pinos je na prijatelj." Los Pinos, rezidencija predsjednika Meksika. "Zbog ega nam je tako veliki prijatelj?" pita Adn. "Zbog dvadeset pet milijuna mojih dolara", odgovara To. "I jo jedne stvari." Adn zna koja je to "jo jedna stvar". Federacin je tom predsjedniku pomogao da ukrade izbore. Prije etiri godine, '88., inilo se sigurnim da e opozicijski kandidat, ljeviar Crdenas pobijediti na izborima i svrgnuti PRI, koja je bila na vlasti od Revolucije iz 1917. Dogodila se udna stvar. Kompjuteri koji su prebrojavali glasove na udesan su se nain pokvarili. Predsjednik izborne komisije pojavio se na televiziji da slegne ramenima i objavi da e trebati nekoliko dana da se izbroje glasovi i objavi pobjednik. A u tih nekoliko dana, tijela dvojice opozicijskih pasa uvara zaduenih za praenje kompjuterskih glasova dvojice koja bi mogla i koja bi utvrdila istinu da je Crdenas osvojio pedeset pet posto glasova - naena su u rijeci. Licima nadolje. A predsjednik izborne komisije ponovo se pojavio na televiziji da savreno potenim izrazom lica objavi da je PRI pobijedila na izborima. Sadanji presidente preuzeo je dunost i nastavio s nacionalizacijom banaka, telekomunikacijske industrije, naftnih polja, a sve su to, ispod trine cijene, kupili su oni isti ljudi koji su se pojavili na njegovoj veeri za prikupljanje novca za kampanju i od kojih je svatko na stolu ostavio napojnicu od dvadeset pet milijuna dolara.

Adn zna da To nije organizirao ubojstva dvojice izbornih dunosnika - bio je to Garca brego - ali To je to morao znati i dati svoj pristanak. A kako je brego prisan s Los Pinos - zapravo je partner s El Bagmanom, predsjednikovim bratom koji je vlasnik treine svih poiljski koke - To ima dobar razlog da vjeruje da Los Pinos ima sve mogue razloge da mu bude odan. Adn ima svoje sumnje. Sada gleda svog ujaka i vidi da bi htio zavriti sastanak. To eli puiti svoj crack, a ne eli to raditi pred Adnom. Tuno je, razmilja na izlasku, vidjeti to je droga uinila od tog velikog ovjeka. Adn uzima taksi do Krianja trgova i odlazi do katedrale da se pomoli da se dogodi udo. Bog i znanost, razmilja. Nekad srodne, nekad suprotne snage kojima se Adn i Luca obraaju kako bi pomogli svojoj kerki. Luca se vie obraa Bogu. Odlazi u crkvu - moli se, plaa mise i blagoslove, klei ispred bljetavih svetaca. Ispred katedrale kupuje milagros i prinosi ih kao rtvu, pali svijee, daje novac, rtvuje se. Adn u crkvu odlazi nedjeljom, prinosi svoje rtve, moli svoje molitve, prieuje se, ali to je vie zbog forme, zbog Lucfje. Ne vjeruje vie da e pomo stii iz tog smjera. Zato on klei, mumlja rijei, izvodi sve pokrete, ali to su prazne kretnje. Na svojim redovitim putovanjima u Culiacn u kojima Gueru Mndezu prinosi redovite rtve, zaustavlja se u kapeli Santa Jesusa Malverdea i ini svoju mandu. Moli se Narcosantu, ali vie nade polae u doktore. Adn trguje drogom118; on nabavlja biofarmakologiju. Pedijatrijski neurolozi, neuropsiholozi, psihoneurolozi, endokrinolozi, specijalisti za mozak, kemiari istraivai, travari, prirodni iscjelitelji, arlatani, nadrilijenici. Doktori posvuda - u Meksiku, Kolumbiji, Kostariki, Engleskoj, Francuskoj, vicarskoj, pa ak i tu, odmah preko granice, u SAD-u. Na ta putovanja Adn ne moe ii. Ne moe pratiti svoju enu i kerku na njihovim alosnim, uzaludnim pohodima specijalistima u bolnicama Scripps u La Jolli ili Mercy u Los Angelesu. alje Lucju s napisanim porukama, napisanim pitanjima, gomilama medicinskih nalaza, povijesti bolesti, nalaza od pretraga. ___________________
118 Igra rijei. Drug u engleskom znai i lijek.

Luca ide s keri svim moguim doktorima - i ponekad ih nema tjednima, ponekad mjesecima, a tada Adn pati za svojom kerkom. Uvijek se vraaju s istim starim novostima. Nema novosti. Nije pronaeno nikakvo novo udo. Niti je otkriveno. Ni od Boga ni od doktora.

Nita vie ne mogu uiniti. Adn i Luca jedno drugo tjee nadom i vjerom - koju Luca ima, a Adn glumi, i ljubavlju. Adn iskreno voli svoju enu i kerku. Dobar je mu i divan otac. Neki drugi mukarci, Luca to zna, moda bi deformiranom djetetu okrenuli lea, moda bi izbjegavali djevojicu, izbjegavali kuu, izmiljali tisue razloga da vrijeme provode izvan kue. Ne i Adn. On je kod kue gotovo svake veeri, gotovo svakog vikenda. Prvo to ini svakog jutra je da ode u Glorijinu sobu da je poljubi i zagrli; zatim joj sprema doruak prije nego to ode na posao. Kad se naveer vraa kui, prva stanica mu je njezina soba. ita joj, pria joj prie, igra se s njom. Niti Adn skriva svoje dijete kao neto sramotno. Odvodi je na duge etnje u etvrt Rio. Vodi je u park, na ruak, u cirkus, bilo kamo, svuda. U boljim etvrtima Tijuane oni su svakodnevan prizor - Adn, Luca i Gloria. Svi prodavai poznaju curicu - daju joj slatkie, cvijee, male komade nakita, ukosnice, ogrlice, zgodne stvarice. Kad Adn mora otii zbog posla - kao to je to sada kad je na redovitom slubenom putu u Guadalajari u posjetu Tiu, zatim u Culiacnu s kovegom gotovine za Guera naziva svaki dan, nekoliko puta na dan, da razgovara sa svojom kerkom. Pria joj viceve, govori o smijenim stvarima koje je vidio. Donosi joj darove iz Guadalajare, Culiacna, Badiraguata. A na ona putovanja u posjet doktorima na koja moe ii - na sva osim u Sjedinjene Drave - odlazi. Postao je strunjak za limfangiom; ita, ui, postavlja pitanja, nudi poticaje i nagrade. Daje velike donacije za istraivanja, potiho nagovara svoje poslovne partnere da uine isto. On i Luca imaju lijepe stvari, lijep dom, ali mogli bi imati mnogo vee stvari, mnogo vei dom, da novac ne moraju troiti na doktore. I na donacije i priloge i mise i blagoslove i djeja igralita i klinike. Luciji je drago zbog toga. Njoj ne trebaju ljepe stvari, vei dom. Ne treba joj - i ne bi je ni htjela - raskona i, iskreno govorei, neukusna palaa kakve imaju neki drugi narcotraficantesi. Luca i Adn dali bi sve to imaju, dao bi svaki roditelj, bilo kojem doktoru ili bilo kojem bogu, svakom doktoru i svakom bogu, koji bi izlijeio njihovo dijete. to je znanost nemonija, to vie se Luca okree vjeri. Vie nade polae u Boje udo nego u suhoparne brojke medicinskih nalaza. Boji blagoslov, blagoslov svetaca, Nae Gospe od Guadalupe, u tren oka bi preokrenuo plimu tih brojeva u ustreptalost srca. Stalno je u crkvi, svakodnevno se prieuje. Njihovog upnika, oca Riveru, dovodi kui na veere, na privatne molitve i satove utjehe, na prouavanje Biblije. Propituje dubinu svoje vjere ("Moda je moja sumnja ono to prijei milagro"), propituje iskrenost Adnove vjere. Potie ga da ee ide na misu, da se vie moli, da jo vie novca daje za Crkvu, da razgovara s ocem Riverom: "Reci mu to ti je u srcu." Da joj olaka duu, odlazi sveeniku. Rivera nije lo tip, iako je pomalo luckast. Adn sjedi u sveenikovu uredu, prekoputa radnog stola i govori: "Nadam se da ne potie Luciju da povjeruje kako je njezino pomanjkanje vjere ono to prijei izljeenje nae kerke." "Naravno da ne. Nikad ne bih izrekao, ak ni pomislio, tako neto." Adn kima.

"Ali da razgovaramo o tebi", govori Rivera. "Kako mogu pomoi tebi, Adn?" "Zaista, dobro mi je." "Ne moe biti lako" "Nije. To je ivot." "A kako stoje stvari izmeu tebe i Lucije?" "U redu su." Rivera poprima onaj svoj pametan izraz lica, zatim pita: "A u krevetu? Mogu li pitati? Kako stoji stvar s branim" Adn uspijeva suspregnuti bijes. I uvijek ga obuzme kad sveenici, ti samokastriram eunusi, ele davati savjete o seksualnim temama. Neto kao kad vam vegetarijanci ele ispei odrezak na rotilju. Kako bilo, jasno je da je Luca sa sveenikom razgovarala o njihovu seksualnom ivotu; inae taj ovjek ne bi nikad imao petlje potaknuti tu temu. injenica je da se nema o emu razgovarati. Nema seksualnog ivota. Luca se uasava od pomisli da ostane trudna. A s obzirom na to da Crkva zabranjuje umjetnu kontracepciju, a ona nee uiniti nita to bi moglo ukazati na bilo to osim potpune predanosti zakonima Crkve... Stotinu puta joj je rekao da su izgledi da dobije jo jedno dijete s uroenom manom tisuu prema jedan, milijun prema jedan, zaista, ali logika na nju ne utjee. Zna da je u pravu, ali jedne noi mu kroz suze priznaje da jednostavno ne moe podnijeti pomisao na onaj trenutak u bolnici, trenutak kad su joj priopili, kad je vidjela... Ne moe podnijeti pomisao da ponovo proivi taj trenutak. Nekoliko puta je pokuala s njim voditi ljubav u danima kada je to ritam prirodne kontracepcije doputao, ali jednostavno bi se smrzla. Uas i osjeaj krivnje, primjeuje Adn, nisu afrodizijaci. Istina je, htio bi rei Riveri, da mu to nije vano. Da ima puno posla na radnom mjestu, da ima puno posla kod kue, da mu svu energiju oduzimaju voenje poslova (o specifinoj prirodi tih poslova nisu nikad razgovarali), briga o vrlo bolesnom, teko hendikepiranom djetetu i pokuaji da joj nae lijek. U usporedbi s patnjama njihove keri, nedostatak seksualnog ivota je nevaan. "Volim svoju enu", govori Riveri. "Ja sam je poticao da ima jo djece", govori Rivera. Dosta je, razmilja Adn. To ve pomalo vrijea. "Oe," govori, "samo se za Gloriju moemo sada brinuti." Na stolu ostavlja ek. Odlazi kui i govori Luciji da je razgovarao s ocem Riverom i da ga je taj razgovor uvrstio u njegovoj vjeri. Ali ono u to Adn zaista vjeruje su brojke. Boli ga kad vidi njezinu tunu, beznadnu vjeru; zna da si svakim danom zadaje sve veu bol, jer jedina stvar koju Adn pouzdano zna je da brojke nikad ne lau. Bavi se brojkama po cijele dane, svaki dan. Donosi kljune odluke koje se zasnivaju na brojkama i zna da je aritmetika apsolutni zakon svemira, da je matematiki dokaz jedini dokaz. A brojke govore da e njihovoj keri biti sve loije, a ne bolje, kako bude rasla i da se usrdne molitve njegove ene ne uju ili nisu usliene. Zato svoje nade polae u znanost, u to da e se netko negdje pojaviti s (u pravom smislu rijei) pravom formulom, udesnim lijekom, kirurkom metodom koja e nadjaati Boga i njegovu nevrijednu pratnju svetaca.

U meuvremenu, ne preostaje drugo nego, korak po korak, hodati na tom beznadnom maratonu. Ni Bog ni znanost ne mogu pomoi njegovoj keri. *** Norina koa je toplo ruiasta, sjajna nakon kupanja u vreloj vodi. Na sebi ima debeli frotirski kuni ogrta, a kosu je omotala runikom i savila ga u turban. Svaljuje se na sofu, noge podie na stoli i uzima pismo. Pita: "Hoe li?" "Hou li to?" pita Parada dok ga njezino pitanje budi iz slatkog sanjarenja uz Coltraneovu plou koja svira na gramofonu. "Odstupiti." "Ne znam", govori. "Mislim da hou. Mislim, pismo od Pape osobno..." "Ali rekao si da je to zamolba", govori Nora. "On moli, ne nareuje." "To je samo obzirnost", odgovara Parada. "To podrazumijeva istu stvar. Papina zamolba se ne odbija." Nora slijee ramenima. "Za sve treba prvi put." Parada se nasmije. Ah, bezbrina hrabrost mladih. To je, razmilja, istovremeno i mana i vrlina mladih ljudi, da imaju tako malo potovanja prema tradiciji, a jo manje prema autoritetima. Nadreeni te trai da uini neto to ne eli? Lagano - jednostavno odbije. Ali bilo bi tako lako prihvatiti, razmilja. Vie nego lako - izazovno. Odstupiti i ponovo postati jednostavni upnik ili prihvatiti premjetaj. Zvui fantastino u usporedbi s trajnim stresom i odgovornou. Beskrajnim politikim pregovaranjima, stalnim naporima uloenim u nabavu hrane, u osiguravanje krova nad glavom, u nabavu lijekova. Da se ne spominje kronini alkoholizam, maltretiranje ena, nezaposlenost i siromatvo i bezbroj tragedija koje iz toga proizlaze. To je teret, razmilja potpuno svjestan samosaaljenja, a sada Il Papa ne samo da eli maknuti tanjur ispred mene, ve i zahtijeva da ga se odreknem. On e mi ga, zapravo, oteti silom ako ga pokorno ne predam. To je ono to Nora ne razumije. Jedna od rijetkih stvari koje Nora ne razumije. Sada ga ve godinama posjeuje. U poetku, bili su to posjeti od nekoliko dana, pomagala je u sirotitu izvan grada. Zatim se to pretvorilo u dulje posjete, ostajala bi nekoliko tjedana, a zatim su tjedni postali mjeseci. Onda bi se vraala u SAD da radi ono to radi da zaradi novac, onda bi se vraala, a boravci u sirotitu postajali su sve dulji i dulji. Sto je jako dobro, jer tamo je ona od neprocjenjive koristi. Na vlastito iznenaenje, postala je jako dobra u izvravanju onoga to se treba obaviti. U pojedinim jutrima to je uvanje predkolske djece, u drugima je to nadgledanje popravaka naoko beskrajnih kvarova vodovoda ili pregovori s izvoaima o cijenama gradnje novih spavaonica. Ili odlasci na veletrnicu u Guadalajaru na ugovaranje najpovoljnije cijene namirnica za taj tjedan.

U prvo vrijeme, svaki put kad bi se pojavio zadatak, ona bi zakukala isti refren: "Ja nita ne znam o tome", a onda bi od sestre Camelle dobila uvijek isti odgovor: "Nauit e." I jest; nauila je. Postala je pravi strunjak za zamrene vodoinstalaterske radove Treeg svijeta. Lokalni izvoai radova istovremeno vole i mrze vidjeti je kako se pribliava - tako je lijepa, ali i tako nemilosrdno okrutna, istovremeno su okirani i oduevljeni kad vide enu koja im prilazi i krvolonim, ali uinkovitim panjolskim izgovara: "No me quiebres el culo." Ne zajebavajte me. U drugim sluajevima, zna biti tako draga i zavodljiva da joj jedva uz neku zaradu omoguuju ono to eli. Ona se naginje i gleda ih tim oima i tim osmijehom, govori im da ovaj propali condenada ne moe ekati da dobiju gotovinu-dolaze kie, ne vidite li oblake? Ne, ne vide. Ono to vide je njezino lice i tijelo i, budimo poteni, njezinu duu, odlaze popraviti taj condenada krov. I znaju da je dobra to se tie novca, osigurat e ga, jer tko je onaj koji e u biskupiji njoj rei ne? Nitko, to je onaj koji e joj to rei. Nitko nema muda. A na veletrnici? Dios mo, prava je napast. Oko tandova s povrem kree se kao kraljica, zahtijeva najbolje od ovoga, najsvjeije od onoga. Opipava i mirie, trai da kua pojedine vrste. Jednog jutra, jedan od prodavaa kojemu je prekipjelo, pita ju: "Za koga mislite da kupujete? Za vlasnike luksuznih hotela?" Ona odgovara: "Moja djeca zasluuju isto tako, ako ne i bolje. Ili moda mislite drugaije?" Nabavlja im najbolju hranu po najpovoljnijim cijenama. Prie se gomilaju. Ona je glumica - ne, kurva - ne... ona je kardinalova ljubavnica. Ne, ona je bila skupa kurtizana i umire od AIDS-a, u sirotite je dola da bi otkupila svoje grijehe prije nego to se suoi s Bogom. Ali kako godina prolazi, pria gubi na vjerodostojnosti - zatim prolaze dvije, zatim pet, zatim sedam - a ona i dalje dolazi u sirotite, a zdravlje joj nije narueno, izgled joj nije loiji, a do tog vremena prie o njezinoj prolosti su ionako, uglavnom, zaboravljene. Zaista uiva u obrocima kad odlazi u grad. Jede sve dok se ne dovede gotovo u stanje omame, zatim au vina odnosi u veliku kupaonicu s oslikanim ploicama i uranja u vrelu vodu dok joj koa nije blistavo ruiasta. Zatim se brie velikim, podatnim runicima (oni u sirotitu su mali i gotovo prozirni), a spremaica dolazi s istom odjeom koja se oprala dok je ona bila u kadi, a zatim se ponovo pridruuje ocu Juanu na veer razgovora, glazbe ili gledanja filma. Svjesna je da je njezino vrijeme u kupaonici iskoristio za izlazak u vrt i potajno puenje (doktori su mu govorili i govorili i govorili, a njegov odgovor je: "to ako se odreknem puenja, a zatim me pregazi auto? Sve to zadovoljstvo rtvovao bih uzalud!"), a nakon toga, smijeno, cucla pepermint prije negoli se Nora vrati, kao da zavarava nekoga, kao da mora zavarati nju. Zapravo, doli su do toga da njezno vrijeme u kupaonici mjere cigaretama "Idem u kupaonicu na pet cigareta" ili, ako osjea naroitu potrebu za kupanjem i umor: "Ovo kupanje e trajati osam cigareta." Ali on se i dalje mui da preutno opovrgne da je to ono to zapravo radi i, bez obzira na sve, svaki put cucla pepermint.

Ta igra traje skoro sedam godina. Sedam godina - ne moe vjerovati. U taj posjet stigla je, neuobiajeno, ujutro, nakon to je cijelu no potroila da bolesno dijete odveze u gradsku bolnicu i bdije uz njega. Nakon to je kriza prola, uzela je taksi i odvezla se do Juanove rezidencije. Priutila si je kupanje i obilan doruak. Sada sjedi u njegovoj radnoj sobi i slua glazbu. "Kamo je otilo?" pita ga dok se Coltraneov solo uzdie do kreenda, a zatim se ponovo smiruje. "Kamo je otilo to?" "Sedam godina." "Onamo kamo je uvijek odlazilo", on govori. "U ono to se mora uiniti." "Nadam se." Zabrinuta je zbog njega. Izgleda umorno, istroeno. I, iako zbijaju ale na taj raun, u zadnje vrijeme izgubio je na teini i ini se da je manje otporan na prehlade i napadaje gripe. Ali postoji neto vanije od njegova zdravlja. To je njegova sigurnost. Nora se boji da e ga ubiti. Nije to samo zbog njegovih stalnih politikih propovijedi i radnikog udruivanja; jer nekoliko posljednjih godina vie je vremena provodio u dravi Chiapas i ondje je Crkvu organizirao kao sredite pokreta starosjedilakih Indijanaca, stoje razbjesnilo lokalne zemljoposjednike. Sve vie je otvoreno govorio o mnogim socijalnim temama, uvijek je zauzimao opasne ljeviarske stavove, ak je izraavao protivljenje NAFTAinu ugovoru, koji e, kako on objanjava, samo dodatno obe-spraviti siromane i one bez zemlje. Zbog toga je prosvjedovao ak i s propovjedaonice, izazivajui bijes pretpostavljenih u Crkvi i bijes meksike desnice. Objava je, doslovno, na zidu."'1 Prvi put kad je ugledala jedan od plakata, ljutilo je krenula da ga strgne, ali on ju je zaustavio. Smatrao ga je smijenim, bila je to njegova karikatura s potpisom EL CARDENAL ROJO - Crveni kardinal -i s proglasom OPASNI KRIMINALAC - TRAI SE ZBOG IZDAJE DOMOVINE. Htio je da mu jedan kopiraju i uokvire. To ga ne plai - uvjerava je da ak ni desniari ne bi ubili sveenika. Ali ubili su Oscara Romera u Gvatemali, nisu li? Njegove halje nisu skrenule te metke. Desniarski odred smrti upao je u njegovu crkvu dok je sluio misu i izreetao ga. Zato se ona boji meksike Guardie Blance i tih plakata koji ohrabruju nekog osamljenog luaka da ubojstvom izdajice od sebe uini heroja. "Samo me pokuavaju uznemiriti", rekao joj je Juan kad su prvi put vidjeli plakate. Ali upravo je to ono ega se boji, jer zna da ga to nee uznemiriti. A kad shvate da ga nee prestraiti, to e uiniti? Stoga misli da je "zamolba" da odstupi moda dobra ideja. Sto je razlog da mogue odstupanje ostavlja da lebdi u zraku. Prepametna je da otvoreno spomene njegovo zdravlje, njegove muke i prijetnje koje mu dolaze, ali mu eli ostaviti otvorena vrata za odlazak. Jednostavno, otii.

iv. "Ne znam", govori nehajno. "Moda to nije tako loa ideja." Ispriao joj je o raspravi kad ga je papinski nuncij pozvao u Ciudad de Mxico da mu objasni njegove "teke pastoralne i doktrinalne pogreke" u Chiapasu. "Ta 'liberalna teologija'", poeo je Antonucci. "Nije me briga za liberalnu teologiju." "Sluam to s olakanjem." "Briga me je samo za osloboenje." Antonuccijevo lice nalik na zebu smrailo se dok je izgovarao: "Isus oslobaa nau duu od pakla i smrti, i ja mislim da je to dovoljno osloboenje. To je dobra vijest iz Evanelja i to je ono to treba pruati _____________________
119 Igra rijei. U izvorniku Writing on the wall doslovno znai natpis na zidu, a u prenesenom predznak prokletstva ili neke velike nesree.

vjernicima." "Moja glavna briga", ree Parada, "jest da Evanelje ljudima postane dobro navjetenje, a ne nakon to umru od gladi." "Takva politika orijentacija bila je u modi nakon Drugog vatikanskog koncila," ree Antonucci, "ali moda je promaklo tvojoj panji da sada i mamo drugaijeg Papu." "Da," ree Parada, "a ponekad stvari vraa na poetak: kamo god ide, ljubi zemlju i gazi po ljudima." Antonucci ree: "Ovo nije ala. Vode istragu o tebi." "Tko je vodi?" "Ured za Latinsku Ameriku u Vatikanu", ree Antonucci. "Biskup Gantin. I on eli da te se makne." "Na osnovi ega?" "Krivovjerstva." "Ma, to je smijeno!" "Je li?" Antonucci je podigao dosje sa svog stola. "Jesi li prolog svibnja u selu Chiapan drao misu odjeven u odjeu Maja, zainjenu pernatim pokrivalom za glavu?" "To su simboli koje strosjedioci" "Znai odgovor je da", ree Antonucci. "Otvoreno si se ukljuio u pogansku idolatriju." "Misli li ti da je Bog ovamo stigao tek s Kolumbom?" "Sada sam sebe citira", ree Antonucci. "Da, imam ovdje jednu malu poslasticu. Da vidimo. Da, evo je: 'Bog voli sve ljude"' "Ima li primjedbi na tu tvrdnju?" "'i zato je otkrio svoje "boansko" svim kulturnim i etnikim grupama diljem svijeta. Prije negoli je ijedan misionar doao propovijedati o Isusu, proces spasenja tamo je ve postojao. Pouzdano znamo da Kolumbo nije doveo Boga na svojim brodovima. Bog je ve prisutan u svim kulturama, zato misionarski zadatak ima sasvim drugaiji smisao - navjetavanje prisutnosti Boga koji je ve tamo.' Porie li da si to rekao?" "Ne, ja to prihvaam." "Spaeni su prije Isusa?" "Da."

"isto krivovjerstvo." "Ne, nije." To je islo spasenje. Ta jedna jednostavna tvrdnja, Kolumbo nije sa sobom doveo Boga, uinila je vie u pokretanju duhovne obnove u Chiapasu nego tisuu katekizama, onda kad su starosjedioci poeli istraivati vlastitu kulturu ne bi li pronali tragove otkrivenog Boga. I nali su ih - u svojim obiajima, svojem upravljanju zemljom, starim zakonima o nainu na koji se odnositi prema brai i sestrama. Bilo je to tek tada, kad su Boga pronali u sebi, da su zaista mogli primiti dobru vijest o Isusu Kristu. I nadu u spasenje. Od petsto godina ropstva. Pola tisuljea porobljavanja, poniavanja i pogubne, oajne bijede koja ubija. A ako se Isus nije pojavio da ih spasi od toga, nije se uope ni pojavio. "A to je onda s ovim?" zapita Antonucci. '"Misterij Trojstva nije matematika zagonetka od tri u jednom. To je prikazivanje Oca u politici, Sina u ekonomiji i Duha Svetoga u kulturi'. Odraava li to zaista tvoje razmiljanje?" "Da." Da, odraava, jer Bogu je potrebno sve to - politika, ekonomija i kultura - da se otkrije u svoj svojoj moi. Zato smo posljednjih sedam godina proveli u gradnji kulturnih centara, klinika, seljakih kooperacija i, da, politikih organizacija. Antonucci ree: "Ti bi Boga Oca reducirao samo na politiku, a Isusa Krista, Njegova Sina, Naeg Spasitelja, na razinu predsjednika marksistikih teoretiara u nekom treerazrednom ekonomskom odjelu?! A tvoje bogohulno povezivanje Duha Svetoga s lokalnom poganskom kulturom, to god to trebalo znaiti, neu ni komentirati." "Problem je u injenici da ti ne zna to bi to trebalo znaiti." "Ne," ree Antonucci, "problem je u injenici da ti to zna." "Zna li to me je neki dan upitao jedan stari Indijanac?" "Nema sumnje da e mi rei." "Upitao me je: 'Spaava li taj va Bog samo nae due? Ili spaava i naa tijela?'" "Tresem se pri pomisli kako si mu vjerojatno odgovorio." "I treba se tresti." Sjedili su jedan nasuprot drugog za radnim stolom, zurili jedan u drugoga, zatim je Parada malo popustio i pokuao objasniti: "Pogledaj to sam uinio u Chiapasu: sada imamo est tisua kateheta starosjedilaa. razmjeteni su po svim selima, pouavaju Evanelje." "Da, pogledajmo to si postigao u Chiapasu", ree Antonueci. "Ima najvei postotak preobraenika na protestantizam u cijelom Meksiku. Samo su malo vie od polovice tvojih ljudi jo uvijek katolici, najnii postotak u Meksiku." "Znai, to je ono o emu je tu zaista rije", ispalio je Parada. "Coca-Cola se boji da e izgubiti dio trita u korist Pepsija." Ali Parada je istog trenutka zaalio zbog te sarkastine primjedbe. Bila je djetinjasta i bahata i unitila je svaku mogunost ponovne uspostave normalnih odnosa. A Antonuccijeva osnovna tvrdnja je tona, tako sada razmilja. Otiao sam na selo s namjerom da preobratim Indijance. Umjesto toga, oni su preobratili mene. A sada e ih taj uas od NAFTA-e otjerati s ono malo zemlje koja im je preostala, kako bi se oslobodio prostor za "djelotvornije" vee raneve. Kako bi se utro put veim fincasima kave, rudnicima, iskoritavanju drvnog bogatstva i, naravno, naftnim buotinama.

Mora li sve, pita se on, biti rtvovano na oltaru kapitalizma? Sada ustaje, stiava glazbu i pretrauje sobu u potrazi za cigaretama. Svaki put ih mora traiti, kao to mora traiti i naoale. Ona mu ne pomae, bez obzira na to to ih vidi na stoliu. Previe pui. Ne bi to pomoglo. "Dim mi stvarno smeta", govori ona. "Neu zapaliti", kae nakon to je naao kutiju. "Samo u je cuclati." "Pokuaj sa vakaom." "Ne volim vakau." Ponovo sjeda nasuprot njoj i kae: "eli da se povuem." Ona odmahuje glavom. "elim da uini ono to eli uiniti." "Prestani me obraivati", on je odrjeit. "Samo mi reci ono to misli." "Ti si to traio", govori ona. "Zasluuje nekakav ivot. Zaradio si ga. Ako se odlui povui, nitko ti nee zamjeriti. Zamjerit e Vatikanu, a iz svega toga moe izai uzdignute glave." Ustaje sa stolice, odlazi do prirunog anka i toi si au vina. Uzme au vina, ali vie od toga osjeti njegov pogled. Ne eli da je gleda dok govori: "Sebina sam, je li tako? Ne bih mogla podnijeti da ti se neto dogodi." "Ah." Uzajamna, neizreena misao opasno visi negdje u zraku izmeu njih: Ako bi se odrekao, ne samo slube kardinala, ve i zareenja, onda bi mogli... Ali on to nikad ne bi mogao uiniti, razmilja ona, i zaista ne bih eljela da to uini. A ti si stvarno ba blesav starac, razmilja on. Ona je etrdeset godina mlaa od tebe, a ti si, kad se sve uzme u obzir, sveenik. Zato govori: "Bojim se da sam ja onaj koji je sebian. Moda je nae prijateljstvo ono to te prijei da potrai vezu" "Nemoj." "koja e te vie zadovoljiti." "Ti me potpuno zadovoljava." Izraz njezina lica tako je ozbiljan da je na trenutak zapanjen. Te udesne oi tako su intenzivne. Odgovara: "Svakako ne potpuno." "Potpuno." "Ne eli li mua?" pita je. "Obitelj? Djecu?" "Ne." eli zavritati: Nemoj me napustiti. Ne prisiljavaj me da te napustim. Ne trebam mua ni obitelj ni djecu. Ne trebam seks ni novac ni udobnost ni sigurnost. Trebam tebe. I vjerojatno postoji milijarda psiholokih razloga - otac kojeg nije briga, seksualna disfunkcija, strah od veze s mukarcem koji je zaista slobodan; psihijatar bi imao jebeno plodan dan - ali, nije me briga. Ti si najbolji mukarac kojeg sam ikad upoznala. Najpametniji, najpristojniji, najduhovitiji, najbolji mukarac kojeg sam ikad upoznala, i ne znam to bih uinila da ti se ikad ita dogodi, zato, molim te, nemoj otii. Ne prisiljavaj me da odem. "Nee se povui, je li tako?" pita ga. "Ne mogu." "Nikad." "Naravno." Nikada uistinu nije pomislila da e se povui.

Lagano kucanje na vratima. Njegov mu pomonik mrmlja da ima jednog nenajavljenog posjetitelja kojemu je reeno da "Tko je to?" pita Parada. "Senor Barrera", odgovara pomonik. "Rekao sam mu" "Primit u ga." Nora ustaje. "Ionako moram otii." Grle se i ona odlazi da se obue. Parada odlazi u svoj privatni ured i u njemu nalazi Adna koji sjedi. Promijenio se, razmilja Parada. Jo uvijek ima izraz lica djeaka, ali to je djeak s brigama. I s laganom nedoumicom, razmilja Parada, to e biti s bolesnim djetetom. Parada prua ruku na pozdrav. Adn je prihvaa i, neoekivano, ljubi mu prsten. "To zaista nije potrebno", govori Parada. "Prolo je puno vremena, Adn." "Skoro est godina." "Onda zato" "Hvala ti na darovima koje si poslao Gloriji", govori Adn. "Nema na emu", govori Parada. "Drim i mise za nju. I molim se." "Zahvalni smo na njima vie nego to bi pretpostavio." "Kako je Gloria?" "Isto." Parada kima. "A Luca?" "Dobro, hvala." Parada se vraa za radni stol i sjeda. Naslanja se preko stola, sklapa prste i gleda Adna pomnim, pastoralnim izrazom lica. "Prije est godina obratio sam ti se i zatraio milost za bespomonog ovjeka. Uzvratio si tako da si ga ubio." "Bila je to greka", govori Adn. "Bilo je to izvan moje kontrole." "Moe lagali sebi i meni", govori Parada. "Ne moe lagali Mogu." Zato ne? misli Adn. On lae nama. Ali govori: "Kunem se ivotom svoje ene i svog djeteta, htio sam osloboditi Hidalga. Jedan od mojih suradnika sluajno mu je dao preveliku dozu pokuavajui mu ublaiti bol." "Koju je traio jer su ga muili." "Nisam ga ja." "Dosta, Adn", govori Parada, odmahuje rukom kao da eli otkloniti ispriku. "Zbog ega si ovdje? Kako ti mogu pomoi?" "Ne moe." "Onda..." "Traim da bude duebrinik mome stricu." "Isus je hodao po vodi", govori Parada. "Ne znam da se to ikad ponovilo." "to znai?" "to znai", govori Parada dok uzima kutiju cigareta sa stola, jednu istresa u usta i pripaljuje ju, "da, usprkos slubenom miljenju, moram vjerovati da su neki ljudi odmakli predaleko za iskupljenje svojih grijeha. Ono to trai je udo." "Mislio sam da se bavi udima."

"Bavim se", odgovara Parada. "Na primjer, upravo sada pokuavam nahraniti tisue gladnih ljudi, osigurati im istu vodu, pristojne stanove, lijekove, kolovanje i izvjesnu nadu u budunost. Bilo to od toga bilo bi udo." "Ako je u pitanju novac" "Jebe tvoj novac", govori Parada. "Tako, je li to dovoljno jasno?" Adn se osmjehuje, podsjea se zato voli tog ovjeka. I zato je otac Juan vjerojatno jedini sveenik dovoljno vrst da pomogne Tiu. Govori: "Moj stric pati." "Dobro. I treba patiti." Kad Adn podie obrvu, Parada kae: "Nisam siguran da vjerujem u gorui pakao, Adn, ali ako postoji, tvoj stric, bez sumnje, odlazi u njega." "Ovisan je o cracku." "Poznat ti je koncept karine?" "Mutno", govori Ailn. "Znam da mu je potrebna pomo. I znam da ne moe odbiti pomo dui koja pati." "Dui koja dolazi u iskrenom pokajanju, koja trai da se promijeni", govori Parada. "Opisuje li to tvog strica?" "Ne." "Opisuje li to tebe?" "Ne." Parada ustaje. "Onda, o emu da razgovaramo?" "Molim te, posjeti ga", govori Adn. Iz depa na sakou vadi notes i ispisuje Tiovu adresu. "Ako bi ga mogao nagovoriti da ode u kliniku, u bolnicu..." "Ima ih na stotine u mojoj biskupiji koji ele takvu terapiju, a ne mogu si je priutiti", govori Parada. "Petoricu njih poalji s mojim stricem, a njihove raune poalji meni." "Kao to sam prije rekao" "Tono, jebe moj novac", govori Adn. "Tvoji principi, njihove patnje." "Od droge koju prodaje." "Govori to s cigaretom u ustima." Adn saginje glavu, i drugi put gleda u pod, zatim govori: "ao mi je. Doao sam traiti uslugu. Na vratima sam trebao ostaviti svoju drskost. Mislio sam da mogu." Parada povlai dug dim iz svoje cigarete, odlazi do prozora i gleda van na zcalo, podnoje stuba, gdje su ulini prodavai rasprostrti svoje prekrivae i izloili svoje milagros na prodaju. "Otii u do Miguela ngela", govori. "Sumnjam da e to ita pomoi." "Hvala ti, oe Juan." Parada kima. "Oe Juan?" "Da?" "Ima mnogo ljudi koji bi htjeli znati adresu." "Ja nisam policajac", govori Parada. "Nisam trebao nita rei", kae Adn. Odlazi do vrata. "Dovienja, oe Juan. Hvala ti." "Promijeni nain svog ivota, Adn." "Prekasno je." "Da stvarno u to vjeruje, ne bi doao ovamo."

Parada ispraa Adna kroz vrata u malo predvorje u kojem mlada ena stoji s malom putnom torbom preko ramena. "Trebala bih otii", govori Nora Paradi. Gleda Adna i osmjehuje se. "Nora Hayden," govori Parada, "Adn Barrera." "Mucho gusto", kae Adn. "Mucho gusto", okree se Paradi. "Vratit u se za nekoliko tjedana." "Veselim se tome." Ona se okree da ode. "I ja upravo odlazim", govori Adn. "Mogu li vam ponijeti torbu? Trebate li taksi?" "To bi bilo lijepo." Ljubi Paradu u obraz. "Adis." "Buen viaje." Vani na zcalu ona kae: "Taj lukavi osmijeh na vaem licu..." "Imam li lukav osmijeh na licu?" "nije priklAdn. Nije to to mislite." "Krivo shvaate", govori Adn. "Ja volim i potujem tog ovjeka. Nikad mu ne bih zavidio na bilo kakvoj srei koju nae na ovom svijetu." "Mi smo samo prijatelji." "Kako hoete." "Jesmo." Adn gleda preko trga. "Tamo preko je zgodan caf. Ba sam htio dorukovati, a mrzim jesti sam. Imate li vremena i sklonosti pridruiti mi se?" "Nisam jela." "Doite onda", kae Adn. Kad je s njom prelazio trg, doda: "ujte, samo moram obaviti jedan telefonski razgovor." "Samo izvoli" Vadi telefon i pritie Glorijin broj. "Hola, sonrisa de mi alma", govori kad se ona javi. Ona je osmijeh njegove due. Njezin glas je njegovo jutro i njegova veer. "Kako si jutros?" "Dobro, papa. Gdje si?" "U Guadalajari", govori. "U posjetu Tiu." "Kako je on?" "I on je dobro", govori Adn. Gleda preko trga na kojem su se okupili ulini trgovci. "Ensancho de mi corazn, utjeho mog srca, ovdje prodaju ptice pjevice. Hoe li da ti jednu donesem?" "Koje pjesme pjevaju, papa?" "Ne znam", govori. "Mislim da ih mora nauiti pjevati pjesme. Zna li koju?" "Papa," ona se smije, oduevljena, zna da je zadirkuje, "stalno ti pjevam." "Znam da mi pjeva." Tvoje pjesme mi slamaju srce. "Da, molim te, papa," govori, "voljela bih imati pticu." "Koje boje?" "utu?" "Mislim da vidim jednu utu." "Ili zelenu", kae. "Bilo koje boje, papa. Kad e doi kui?" "Sutra naveer", govori. "Moram otii posjetiti Ta Guera, onda u doi kui." "Nedostaje mi." "I ti meni nedostaje", govori joj. "Nazvat u te veeras."

"Volim te." "Ja volim tebe." Zavrava razgovor. "Vaa djevojka?" pita Nora. "Ljubav mog ivota", govori Adn. "Moja ki." "Ah." Adn joj izvlai stolicu, zatim sjeda. Gleda preko stola u te dojmljive plave oi. Ona ne skree pogled, ne skanjuje se, ne crveni se. Jednostavno, gleda ravno u njega. "A vaa ena?" "to s njom?" "To sam ja htjela pitati", kae Nora.

Vrata se lome kao pucanj. Drvo se rasprskava po metalu. Angelov pito klizi iz djevojke dok se okree i vidi federalese kako upadaju kroz vrata. Art misli kako je to gotovo komino dok To skakue s gaama oko nogu u grotesknoj imitaciji trka; stalak za infuziju slijedi ga kao uznemireni sluga. Pokuava dohvatiti puke koje su sloene u kutu sobe. Stalak se prevre i lomi, igla mu se izvlai iz ruke, a To se rui u kut, na puke, i izvlai runu bombu. Sjedi tamo dolje i prka oko udarne igle dok ga fedrale ne zgrabi i ne istrgne mu runu bombu iz ruke. Tamo je jo i bijela, debela guzica koja viri iza kuhinjskog stola kao divovska hrpa tijesta. I uje se pijas kad Ramos odlazi i pljesne je kundakom puke. Ona zavriti jedan ljutiti "Au". "Trebala si pripremiti doruak, ti lijena droljo." Grabi je za kosu i podie je. "Obuci gae, nitko ne eli gledati tvoju nalgas grandes." Tvoju ogromnu guzicu. "Dat u vam pet milijuna dolara", ngel govori federaleu. "Pet milijuna amerikih dolara da me pustite." Zatim ugleda Arta koji stoji tamo i zna da pet milijuna dolara nee pomoi, da za to ne postoji dovoljno novca. Poinje cmizdriti. "Ubij me. Molim te, ubij me odmah." I to mi je olienje zla, razmilja Art. Tuna lakrdija. ovjek sjedi u kutu sa sputenim gaama, preklinje me da ga ubijem. Jadno. "Tri minute", kae Ramos. "Hajde da ovo govno iznesemo odavde", govori Art. Klekne tako da su mu usta tono na uhu njegova strica i ape: "To, da ti kaem ono to si oduvijek htio znati." "to?" "Tko je bio Dounik. Chupar." "Tko?" "Guero Mndez", lae Art. Guero Mndez, ti pizdo. "Mrzio te je", dodaje Art, "zato to si mu odveo tu malu drolju i unitio je. Znao je da je jedini nain da je ponovo vrati da se rijei tebe."

Moda ne mogu doprijeti do Adna, Rala i Guera, razmilja Art, zato u se zadovoljiti sljedeom najboljom stvari. Natjerat u ih da unite jedan drugoga.

Adn je iznemogao na Norinu tijelu. Ona ga dri za vrat i cupka ga za kosu. "Bilo je nevjerojatno", govori on. "Dugo nisi bio sa enom", kae ona. "Je li to bilo tako oito?" Bili su izali iz cafa i otili ravno u hotel u blizini. Prsti su mu se tresli dok joj je otkopavao bluzu. "Nisi svrila", kae. "Hou", kae ona. "Sljedei put." "Sljedei put?" Sat kasnije ona se rukama odupire o prozorsko okno, njezine su noge miiavo preokrenuto V dok je pumpa odostraga. Povjetarac koji ulazi kroz otvoren prozor hladi joj znoj na koi dok uzdie i cvili u prekrasno odglumljenom klimaksu sve dok se on ne zadovolji i ne svri. Poslije, dok je leao na podu, kae: "elim te ponovo vidjeti." "To se moe srediti", kae Nora.

To je samo stvar posla. To sjedi u eliji. Njegova optunica nije otila u dobrom smjeru - otila je u smjeru kojim nikako nije smjela otii. "Ne znam zato me se povezuje s poslovima oko kokaina", rekao je iz prostora za optuenika. "Ja prodajem automobile. Sve to znam o trgovini droge ono je to sam proitao u novinama." A ljudi u sudnici su se smijali. Smijali, a sudac mu je odredio suenje. Bez kaucije - opasan kriminalac, rekao je sudac. Definitivan rizik od bijega. Osobito u Guadalajari gdje se sumnja da optuenik ima znatan utjecaj u tijelima koja provode zakon. Zato su ga doveli - okovanog - na vojni avion i odveli ga u Ciudad de Mxico. Kroz specijalni zatitni tunel u kombi crno obojenih prozora. Zatim u zatvor Almoloya i u samicu. U kojoj ga od hladnoe bole kosti. A oajnika potreba za crackom gloe mu kosti kao glAdn pas. Pas ga dere, dere, eli kokain. Ali gore od svega toga je bijes. Gnjev zbog izdaje. Izdaje svojih saveznika - jer morala se dogoditi izdaja na najvioj razini da on sjedi u ovoj eliji. Taj hijo de puta120 i njegov brat u Los Pinosu. Kojega smo kupili i platili za njega i postavili ga na dunost. Izbori koji su bili ukradeni Crdenasu mojim novcem i novcem koji im je na moj nagovor dao kartel - a oni su me ovako izdali. Te proklete kurve, cabrones'2', lambiosos.

I Amerikanci, Amerikanci kojima sam pomogao u ratu protiv komunista, i oni su me izdali. I Guero Mndez, koji mi je ukrao moju ljubav. Mndez koji ima enu koja je trebala biti moja, i djecu koja su trebala biti moja. I Pilar, ta pika koja me je izdala. To sjedi na podu elije, ruke su mu ovite oko nogu, ljulja se naprijed-natrag u potrebi za drogom i u bijesu. Treba mu jedan dan da pronae uvara koji mu prodaje drogu. Udie predivan dim i zadrava ga u pluima. ___________________
120 Kurvin sin. 121 Kopilad.

dok ga dovede do euforije. Tada mu je sve jasno. Osveta. Mendezu. Pilar. S osmijehom tone u san. *** Fabian Martnez - poznat kao El Tiburn - je hladnokrvni ubojica. Junior je postao jedan od Raulovih kljunih sicariosa, njegov najdjelotvorniji revolvers. Novinski urednik iz Tijuane ije je istraivako novinarstvo postalo previe istraivako - El Tiburn ga je oborio kao metu na videoigri. Onaj propali kalifornijski daska i drogirana budala koji je istovario tri tone yerbe na plau pokraj Rosarite, ali nije platio pristojbu za istovar, El Tiburn ga je probuio kao balon i nakon toga otiao na zabavu. A ona tri kompletno idiotska pendejosa iz Duranga koji su izvrili tombe, pljaku s ubojstvom, uz poiljku koke za koju je Barrera jamio - no, El Tiburn je uzeo jedan AK i sprao ih je s ceste kao pasje govno, zatim je njihova tijela polio benzinom, zapalio ih i pustio da gore kao luminarias122. Lokalni vatrogasci su se bojali, s dobrim razlogom, ugasiti ih, a pria govori da su ta dva tipa jo uvijek disala kad je El Tiburn na njih bacio ibicu. "To su gluposti", govorio bi Fabin poriui tu priu. "Upotrijebio sam upalja." to god. Ubija bez osjeaja i savjesti. A to je ono to nam treba, razmilja Ral sada dok sjedi u autu s klincem i trai da uini tu uslugu za Barrerinpasador. "elimo da preuzme isporuke gotovine Gueru Mndezu", govori mu Ral. "Da postane novi kurir." "To je sve?" pita Fabin. Mislio je da e to biti neto drugo, neto mokro, neto to ukljuuje otar, sladak nalet adrenalina pri ubijanju. Zapravo, ima jo neto.

___________________
122 Svjetiljke.

*** Njena djeca ljubav su njezina ivota. Ona je mlada madona s trogodinjom kerkom i malim sinom, lice i tijelo su joj zreliji, a oko oiju se pojavio karakter kojeg prije nije bilo. Sjedi uz rub bazena i bosim nogama praaka po vodi. "Djeca su la sonrisa de mi corazn", govori Fabinu Martnezu. Zatim otvoreno, tuno dodaje: "Ne moj mu." Fabin misli da je estancia Guera Mndeza krajnje neukusno ureena. "Traficantski ik" je kako mu je Pilar nasamo opisuje, u glasu ak i ne pokuava sakriti prezir. "Pokuavam neto promijeniti, ali on u svojoj glavi ima tu predodbu..." Narcovaquero, misli Fabin. Narkokauboj. Umjesto da bjei od svojih seoskih korijena, Guero se njima razmee. Stvara grotesknu, modernu verziju velikih zemljoposjednika iz prolosti - donova, ranera, vaquerosa koji su nosili eire irokih oboda i izme i kone navlake za noge jer su im trebale meu stablima mesquite, meu krdima stoke. U dananje vrijeme novi nareosi izvru sliku: crne poli-esterske kaubojske koulje s lanim bisernim dugmetima, poliesterske navlake za noge u arkim pastelima - limeta zelena, kanarinsko uta i koraljno ruiasta. I izme s visokom potpeticom. Ne praktine izme za hodanje, ve piaste Jenki kaubojske izme, izraene od razliitih materijala, to egzotinijih - koa noja, aligatora - obojene u kriavo crvene i zelene. Stari vaquerosi bi se smijali. Ili bi se prevrtali u grobu. A kua... Pilar je neugodno zbog nje. Nije to klasini estancia stil - jednokatnica, krov od crepova, ljupki, otmjeni trijem - ve trokatno udovite od ute cigle, stupova i eline ograde. A unutranjost - konate stolice s kravljim rogovima kao naslonjaima za ruke i s kopitima umjesto nogu. Sofe izraene od kravlje koe. Barske stolice sa sedlima za sjedenje. ______________________ 123 Hacijenda, ran, boravite.

"Svim tim novcem, to bi sve mogao nemili..." Govorei o novcu, Fabian u ruci dri koveg pun novca. Jo novca da se Mndez posveti svom ratu protiv ukusa. Sada je Fabin kurir, jer je preopasno da se braa Barrera motaju naokolo nakon onoga to se dogodilo Miguelu Angelu. Moraju se pritajiti. Zato e Fabin obavljati mjesene isporuke gotovine i donositi izvjetaje s fronte. Na rancu odravaju zabavu za vikend. Pilar izigrava draesnu domaicu, a Fabin se iznenauje kad se zatekne u razmiljanju da je draesna - zgodna i armantna i

suptilna. Oekivao je neko strailo od kuanice, ali ona to nije. Te veeri, za veerom, u velikoj otmjenoj blagovaonici koja je sada puna gostiju, gleda njezino lice pod svjetlom svijea, a to je lice neto posebno. Ona skree pogled i vidi kako je gleda. Taj deko, zgodan kao filmska zvijezda, u finoj odjei sa stilom. Prilino brzo, zatjee se kako s njom izlazi do bazena, a zatim mu ona govori da ne voli svog mua. Ne zna to da kae, zato ne otvara usta. Zauen je kad ona nastavlja: "Bila sam tako mlada. Kao i on, i muy guapo, no124? I, oprosti mi, htio me je osloboditi Don Angela. Sto je i uinio. Htio je od mene stvoriti veliku damu. Sto je i uinio. Nesretnu veliku damu." Fabin govori, glupavo: "Vi ste nesretni?" "Ne volim ga", govori ona. "Nije li to grozno od mene? Ja sam grozna osoba. On dobro postupa sa mnom, sve mi prua. Nema drugih ena, ne ide kurvama... ja sam ljubav njegova ivota, i zbog toga osjeam krivnju. Guero me oboava i zbog toga imam osjeaj da ga nisam dostojna. Kad je sa mnom, ne osjeam... ne osjeam. A onda poinjem sastavljati popis stvari koje ne volim kod njega: on je tup, nema ukusa, on je primitivac, seljaina. Mrzim biti ovdje. elim se vratiti u Guadalajaru. Pravi restorani, pravi duani. elim ii u muzeje, na koncerte, u galerije. elim putovati - vidjeti Rim, Pariz, Rio. Ne elim da me zamara - moj ivot, moj mu." Osmjehuje se, zatim se okree gostima koji su se okupili oko velikog bara s druge strane bazena. "Oni svi misle da sam kurva." _____________________
124 Vrlo zgodan, zar ne?

"Ne misle." "Naravni) da misle", izgovara jednolino. "Ali nitko nije dovoljno hrabar da to glasno kae." Naravno da nije, misli Fabin - svi oni znaju za priu o Rafaelu Barragosu. Pita se zna li ona. "Rafi" je bio na rotilju na ranu, nemalo nakon to su se Guero i Pilar vjenali. Stajao je s nekim cuatesima kad je Guero izaao iz kue s Pilar ispod ruke. A Rafi se smijuljio i ispod glasa izrekao duhovitu opasku kako je Guero u svoju koiju upregao Barrerinu putu. A jedan od njegovih dobrih prijatelja otiao je Gueru i rekao mu. Te noi Rafija su izveli iz njegove gostinske sobe. Srebrni plAdnj koji im je poklonio kao vjenani dar pred njim je bio istopljen i u usta su mu utaknuli lijevak i ulili mu rastopljeno srebro kroz njega. Guero je gledao. Rafijevo tijelo nali su u takvom poloaju - visjelo je glavom nadolje s telefonskog stupa uz cestu, trideset kilometara udaljenom od rana, oi su mu bile irom otvorene u agoniji, otvorena usta bila su mu puna skrutnutog srebra. Nitko se nije usudio skinuti tijelo, ni policija, ak ni obitelj, a godinama je jedan starac koji je vodio koze na pau pokraj tog mjesta priao o udnim zvukovima koji su dolazili od vrana koje su kljucale Rafijeve obraze i lupkale po srebru.

A to mjesto uz cestu postalo je poznato kao "Donde los Cuervos son Ricos" - mjesto bogatih vrana. Zato, razmilja Fabin dok je gleda, voda koja se reflektira iz bazena zlatno blista na njezinoj koi. Svi se boje nazvati te puta. Vjerojatno se boje ak i pomisliti. A, razmilja Fabin, ako je to Guero uinio ovjeku koji te samo uvrijedio, to bi uinio ovjeku koji bi te zaveo? Osjea ubod straha, ali zatim osjea kako se pretvara u uzbuenje. Napaljuje ga; osjea se ponosan na svoju hladnokrvnu hrabrost, na ljubavniki podvig. Zatim se ona prislanja uz njega, na njegovo iznenaenje i uzbuenje. ape: "Yo quiero rabiar." elim vatru. elim strast. elim poludjeti. * * *

Adn vriti u orgazmu. Rui se na Norme meke grudi, a ona ga vrsto dri rukama i ritmiki ga stee u sebi. "Moj Boe", on dahe. Nora se smije. "Jesi svrila?" on je pita. "O, da", lae ona. "Bilo je divno." Ne eli mu rei da nikad ne svrava s mukarcem, da se nakon toga sama slui prstima da se olaka. Ne bi imalo svrhe da mu to kae, a ne eli povrijediti njegove osjeaje. Zapravo, drag joj je, osjea neku privlanost prema njemu i, osim toga, to jednostavno nije neto to ete rei mukarcu kojega nastojite zadovoljiti. Susretali su se redovito nekoliko mjeseci nakon to su se prvi put sreli u Guadalajari. Sada, kao danas, obino uzmu sobu u hotelu u Tijuani, to je njoj lake za putovanje iz San Diega a oito, odgovara i njemu. Tako on jedanput na tjedan, ili tako nekako, nestaje iz jednog od svojih restorana i nalazi se s njom u hotelskoj sobi. To je kliejizirana "ljubav poslijepodne"; naveer je uvijek kod kue. Adn je to dao do znanja od samog poetka. "Volim svoju enu." ula je to tisuu puta. Svi oni vole svoje ene. A veina njih zaista ih voli. Ovdje se radi o seksu, ne o ljubavi. "Ne elim je povrijediti", izjavio je Adn kao da izlae poslovnu politiku. Sto, misli Nora, i jest radio. Ne elim da na bilo koji nain bude uznemirena ili poniena. Ona je nevjerojatna osoba. Nikad neu ostaviti ni nju ni svoju kerku. "Dobro", ree Nora. Oboje su poslovni ljudi, do dogovora dolaze brzo i bez ikakvih emocionalnih petljanja. Nikad ne eli vidjeti stvaran novac. On joj otvara raun u banci i svakog mjeseca polae izvjesnu svotu novca. On bira datume i vrijeme njihovih sastanaka, i ona e doi, ali on mora javiti tjedan dana unaprijed. Ako je eli vidjeti vie od jedanput na tjedan, moe, ali i dalje joj mora javiti unaprijed. Jedanput na mjesec, nalazi koji potvruju da je seksualno zdrava, diskretno e stizali u njegov ured. On e isto raditi za nju pa mogu odbaciti dosadni kondom. Jo jedna stvar u pogledu koje se sporazumijevaju - otac Juan ne smije znati za njih.

Na neki aav nain oboje se osjeaju kao da ga varaju - ona zbog njihova platonskog prijateljstva, Adn zbog njihova biveg odnosa. "Zna li on kako zarauje za ivot?" pitao ju je. "Da." "I, odobrava li?" "Mi smo prijatelji, bez obzira", ree Nora. "Zna li kako ti zarauje za ivot?" "Ja sam vlasnik restorana." "A-ha." Nije u to vjerovala tada, a zasigurno ne vjeruje ni sada, nakon to se mjesecima sastaje s njim. Ipak, ime joj je mutno zvonilo u glavi, od one noi u Bijeloj kui prije gotovo deset godina kad ju je Jimmy Piccone tako brutalno pustio na trite. Zato je nakon povratka u Guadalajaru nazvala Haley, upitala je za Adna Barreru i dobila kompletan rezime. "Pazi se", savjetovala joj je Haley. "Barrer su opasni." Moda, razmilja Nora sada kad Adn uranja u postkoitalni drijeme. Ali ona nije upoznala tu Adnovu stranu i sumnja da uope postoji. Prema njoj je bio samo njean, ak i sladak. Divi se njegovoj odanosti bolesnoj kerki i frigidnoj eni. Ima svoje potrebe, to je sve, i nastoji ih zadovoljiti na najmoralniji mogui nain. Za relativno profinjenog mukarca, on je nadasve neprofinjen u krevetu. Morala ga je polako uvesti u neke igre, nauiti ga poloaje i tehnike; taj ovjek je zapanjen dubinom zadovoljstva koje mu je omoguila da osjeti. I nije sebian, razmilja. U krevet ne dolazi s potroakim mentalitetom s kojim toliki dolaze, s osjeajem prava koji proizlazi iz njihovih platinastih kartica. eli je zadovoljiti, eli da bude zadovoljena koliko i on, eli da osjea istu sreu. Ne odnosi se prema meni, razmilja, kao prema ulinom automatu. Ubaci kovanicu, povuci ruku i uzmi okoladicu. Prokletstvo, razmilja, svia mi se taj ovjek. Poela je stvarati vezu, seksualnu i osobnu. Dane provode u razgovoru. Ne u vezi s poslovima s drogom, naravno - on zna da ona zna ime se bavi, to ostavljaju onako kako jest - ve o poslovima s restoranima, o gomili problema koji su povezani s time da se potroakoj javnosti stavi jelo u usta i osmijeh na lice. Razgovaraju o sportu - on je oduevljen to ona moe razgovarati o detaljima boksa, to zna razliku izmeu klizee i zavojite lopte125 - i o burzi; ona je promuurna ulagaica koja svoj dan poinje na isti nain kao i on, s The Wall Street Journalom pokraj jutarnje kave. Razglabaju o ponudi na jelovniku, komentiraju rang-listu polutekaa, relativne prednosti i slabosti zajednikih fondova naspram gradskih obveznica. Zna da je to jo jedan kliej, isto toliko otrcan kao i ljubav poslijepodne, ali mukarci zaista dolaze kurvama da bi razgovarali. ene ovog svijeta otkinule bi dobar dio od njezina posla kad bi bacile pogled na sportske stranice, provele nekoliko minuta u gledanju ESPN-a ili Wall Street Weeka. Njihovi muevi bi drage volje proveli nekoliko sati u razgovoru o osjeajima kad bi njihove ene htjele samo malo vie razgovarati o stvarima. Dakle, to je dio posla, ali zaista uiva u razgovorima s Adnom. Zainteresirana je za teme i voli o njima razgovarati s njim. Bila je navikla na inteligentne, uspjene ljude, ali

Adn je stvarno pametan. On je neumoljiv analitiar; on promilja stvari, izvodi intelektualne operacije dok ne doe do sri stvari. I, suoi se s tim, govori sama sebi, privlai te njegova tuga. alost koju nosi s toliko tihog ponosa. Misli da mu moe olakati bol i to ti se svia. Nije tu rije o uobiajenoj plitkoj satisfakciji da vodi ovjeka naokolo drei ga za pimpek, rije je o tome da prima ovjeka kojega boli i uspijeva da svoju tugu nakratko zaboravi. Da, sestra Nora, razmilja. Florence Jebena Nightingale koja umjesto u fenjer pue u kurac. Naginje se i njeno ga dira po vratu dok mu se oi irom ne otvore. "Mora ustati", govori mu. "Za sat vremena ima sastanak, sjea se?" "Hvala", govori pospano. Ustaje i odlazi pod tu. Kao i veina stvari koje radi, to je ustro i djelotvorno - ne troi suvino vrijeme _________________________
125 Odnosi se na nain bacanja lopte u bejzbolu.

ispod mlaza vrele vode, ve se pere, brie i uinkom, vraa se u sobu i poinje se oblaiti. Ali danas, dok zakopava koulju, govori: "elio bili da budemo ekskluzivni." "Oh, Adn, to bi bilo vrlo skupo", govori ona malo smeteno, uhvaena na krivoj nozi. "Hou rei, ako eli imati cijelo moje vrijeme, morat e platiti za cijelo moje vrijeme." "Toliko sam pretpostavio." "Moe si to priutiti?" "Novac nije problem u mojem ivotu." "Adn," govori, "ne elim da oduzima novac svojoj obitelji." Isti tren ali to je to rekla jer vidi da je uvrijeen. Die pogled s koulje, zuri u nju na nain koji nikad prije nije vidjela i govori: "Mislim da ve zna da je to neto to nikad ne bih uinio." "Znam. Oprosti." "Uzet u ti stan ovdje u Tijuani", kae. "Moemo se dogovoriti o godinjoj kompenzaciji i ponovno je razmatrati na kraju svake godine. Osim u toj prilici, vie nikad ne moramo razgovarati o novcu. Ti bi jednostavno bila moja" "Ljubavnica." "Vie sam mislio na rije 'ljubav'", govori. "Nora, stvarno te volim, elim te u svom ivotu, ali ja veliki dio svog ivota moram provoditi posvuda, a veina mog ivota je ve zauzeta." "Shvaam." "Znam da shvaa", govori. "I cijenim to, vie nego to misli. Znam da ti mene ne voli, ali mislim da sam ti vie nego obina muterija. Sporazum koji predlaem nije idealan, ali mislim da nam moe pruiti najvie to moemo imati jedno od drugoga." Pripremao se za to, ona razmilja. Promislio je o tome, izabrao tone rijei i uvjebavao ih. Vjerojatno bih trebala pomisliti kako je to jadno, govori u sebi, ali zapravo sam dirnuta. Dao si je vremena i razmiljao.

"Adn, polaskana sam," govori, "dolazim u napast. To je zgodna ponuda. Mogu li uzeti malo vremena i razmisliti o tome?" "Naravno." Pomno razmilja nakon to on odlazi. Treba dobro razmotrili. Dvadeset devet ti je godina, govori si, mlada dvadesetdevetogodinjakinja, dobra dvadesetdevetogodinjakinja, ali, usprkos tome, upravo na rubu druge strane brda. Grudi su i dalje vrste, dupe je i dalje napeto, trbuh ravan. Nita od toga se jo neko vrijeme nee promijeniti, ali svake godine bit e to tee odravati, ak i fanatinim vjebanjem. Vrijeme e uzeti svoj danak. A pojavljuju se mlae djevojke, djevojke dugih nogu i uspravnih grudi, djevojke kojima je sila tee jo uvijek saveznik. Djevojke koje imaju tijelo bez dugih sati na sobnom biciklu i pokretnoj traci, bez unjeva i dizanja utega, bez dijeta. A jo vie od toga, to su djevojke koje e platinasti frajeri eljeti. Dakle, koliko ti je godina ostalo? Godina na vrhu, jer sredina nije mjesto na kojem eli biti, a dno je mjesto na koje ne eli otii. Koliko jo godina prije negoli te Haley pone slati klijentima s B liste, a onda te uope prestane slati? Dvije, tri, najvie pet. Zatim to? Hoe li imati dovoljno novca u banci da se povue? Ovisi o tritu, o ulaganjima. Za dvije ili tri ili pet godina moda u imati dovoljno novca da ivim u Parizu ili u moda morati raditi. U tom sluaju, to bih radila? Dvije su grane industrije seksa. Prostitucija i pornografija. Naravno, postoji i striptiz, ali to je ono s ime mnoge djevojke poinju, ali se ne zadravaju dugo. Ili se izvlae ili odlaze u prostituciju ili pornografiju. Ti si preskoila plesaku fazu - hvala ti, Haley - i ula ravno u vrh prostitucijskog posla, ali to nakon toga? Ako ne prihvati Adnovu ponudu, a trite se ne iskae? Pornografija? Sam Bog zna daje dobivala ponude. Novac je solidan ako se naporno radi. I uje da paze na zdravstvene probleme, ali Boe... neto joj je odbojno u seksu pred kamerama. I opet, koliko dugo to moe raditi? est ili sedam godina, najvie. Zatim bi uslijedilo strmo sputanje prema niskobudetnim kratkim videofilmiima. Jebanje na madracu u stranjem dvoritu neke kue u Dolini. Scene djevojka-sdjevojkom; scene orgija; vrua, napaljena domaica; svekrva nimfomanka; seksa gladna, kurca eljna, zahvalna, poudna postarija ena. Ubila bi se za godinu dana. Britva po venama ili predoziranje drogom. Isto je i s neizbjenim sputanjem kao callgirl. Vidjela si to, premrla od straha, alila si ene koje su predugo ostajale, nisu tedjele novac, nisu se udale, nisu se vezale za dugoronu muteriju. Gledala si kad su im lica postala istroena od kreveta, tijela stara, due zgaene, i saaljevala si ih. Saaljenje.

Same sebe ili nekoga drugoga, ne bi to podnijela. Prihvati ponudu tog ovjeka. Voli te, dobro s tobom postupa. Prihvati njegovu ponudu dok si jo lijepa, dok te jo eli, dok mu jo moe pruiti vie zadovoljstva nego to je ikad smatrao moguim. Prihvati njegov novac i spremi ga, a onda kad mu te bude dosta, kad pone pomnije gledati mlae djevojke, pone ih gledati na nain na koji sada gleda tebe, tada moe otii s nedirnutim ponosom i pristojnim ivotom pred sobom. Povui se iz posla i jednostavno ivjeti. Odluuje da Adnu kae da.

Guamuchilito, Sinaloa, Meksiko Tijuana, Meksiko Kolumbija 1992.

Fabin gori. Od onog to mu je Pilar apnula. Je li mi to ona govori, pita se, ono to mislim da mi je govorila? Vodi ga to drugim mislima, o njezinim usnama, njezinim nogama, njezinim stopalima koja se praakaju po vodi, obrisima njezina spola ispod kupaeg kostima. I mata - kako ruku zavlai ispod tog kostima i osjea njezine grudi, kako probija njezinu chocho, kako je uje dok stenje, kako je u njoj i... I je li mislila rabiar? panjolski je suptilan jezik u kojem svaka rije moe imati mnoga znaenja. Rabiar moe znaiti eati, gorjeti, ludjeti, izludjeti, a njemu se ini da je sve to zamiljala. A isto tako to se specifino moe odnositi na sado-mazo, a on se pita je li uope mogla i pomisliti da bi htjela biti svezana, bievana, grubo izjebana - a to je u njemu potaklo jo jae nadraujue matarije. Iznenaujue matarije koje nikad prije nije imao ni o jednoj eni. Zamilja se kako je vee svilenim alovima, pljee je po njezinu prekrasnom dupetu, biuje ju. Vidi se iza nje, ona na rukama i koljenima, jebe je na pasji nain, a ona mu vie da je vue za kosu. On grabi veliki pramen te guste, crne, sjajne kose i povlai ga kao konjske uzde, tako da se njezin dugi vrat savija u luku i izravnava se dok vriti od boli i uitka. "Yo quiero rabiar." "!Ay, Dios mo!" Sljedei put kad odlazi na Rancho Mndez (tjednima nakon toga -beskrajnim tjednima nakon toga), jedva moe disati dok izlazi iz auta. Grlo mu je stegnuto i osjea vrtoglavicu. I krivnju. Pita se, dok ga Guero pozdravlja zagrljajem, vidi li se na njegovu licu divlja pouda za enom tog ovjeka. I uvjeren je da se vidi kad ona izlazi na vrata kue i osmjehuje mu se. Nosi djeaka i rukom obgrljuje malu curicu kojoj govori: "Mira, Claudia, To Fabin est aqu." Stric Fabin.

Osjea grinju od srama, neto kao: Bok, Claudia, stric Fabin eli jebati tvoju mamu. Loe. Te noi je ljubi. Jebeni Guero opet ih ostavlja same u sobi da obavi telefonski razgovor, a oni stoje uz vatru. Ona mirie kao cvijet mimoze i ini mu se kao da e mu srce eksplodirati. Oni se gledaju i zatim se ljube. Njezine usne su zauujue meke. Kao prevrele hreskve. Osjea vrtoglavicu. Poljubac prestaje i oni se odmiu jedno od drugog. Zapanjeni. Prestraeni. Potaknuti. On odlazi do drugog kraja sobe. "Nisam htjela da se to dogodi", govori ona. "Nisam ni ja." Ali je htio. To je plan. Plan koji mu je Ral izloio, ali Fabin je siguran da je potekao od Adna. A moda i od samog Miguela Angela Barrer. A Fabin ostvaruje taj plan. I tako, ubrzo nakon toga, potajno se ljube, grle, ekaju se rukama, znakovito se pogledavaju. To je suludo opasna igra, suludo uzbudljiva. Flert sa seksom, i smru, jer Guero bi ih zasigurno oboje ubio kad bi saznao. "Mislim da ne bi", Pilar govori Fabinu. "Oh, mislim da bi ubio tebe, ali ipak mislim da bi urlao i plakao i oprostio mi." Govori to gotovo tunim glasom. Ne eli da joj bude oproteno. eli gorjeti. Bez obzira na sve, govori: "Nita se ne moe dogoditi izmeu nas." Fabin se slae. Na rijeima. Ali razmilja: Da, moe. Da, hoe. To je moj posao, moja dunost, moj zadatak: zavedi Guerovu enu. Odvedi je sa sobom. Poinje arobnim rijeima: Sto bi bilo. Tri najmonije rijei u bilo kojem jeziku. to bi bilo da smo se mi prvi upoznali? to bi bilo da smo slobodni? to bi bilo kad bismo zajedno mogli putovati - Pariz, Rio, Rim? Sto bi bilo kad bismo pobjegli? Sto bi bilo kad bismo uzeli dovoljno novca da ponemo novi ivot? to hi bilo. sto bi bilo. io bi bilo. Oni su kao dvoje djece koja se igraju. (to bi bilo da je ovo kamenje zlato?) Poinju zamiljati detalje svog bijega - kad bi otili, kako, to bi uzeli sa sobom. Kako bi umakli a da Guero ne primijeti? to je s njegovim uvarima? Gdje bi se nali? to je s njezinom djecom? Ne bi ili ostavila. Nikad ih ne bi mogla ostaviti. Sve te zajednike matarije dogaaju se u kratkim razgovorima, trenucima ukradenim od Guera - u dui i srcu ve je nevjerna Gueru. A u spavaoj sobi - kad je na njoj, zamilja Fabina. Guero je tako zadovoljan sa sobom kad ona vriti u orgazmu (to je neto novo, svjee), ali ona zamilja Fabina. ak je i to poela krasti od njega. Nevjera je potpuna - jedino to jo preostaje su fiziki detalji.

Mogunost se pretvara u matanje, matanje se pretvara u razmiljanje, razmiljanje se pretvara u planiranje. To je predivno, planiranje novog ivota. Razrauju ga do najsitnijih detalja. Oboje pate na odjeu, cijele dragocjene minute provode u tome to e spakirati, to mogu kupiti tamo ("tamo" je, naizmjence, Pariz, Rim ili Rio). Ili oko vanijih detalja: bi li trebali Gueru ostaviti poruku? Ili jednostavno nestati? Bi li trebali otii zajedno ili se negdje sastati? Ako imamo sudar, gdje? Ili moemo otii odvojeno na istom letu. Preko prolaza izmjenjivati znakovite poglede - dug, seksualno muan cjelononi let, zatim staviti djecu u krevet i nai se u njegovoj sobi u parikom hotelu. Rabiar. Ne, ne bih mogla doekati, govori mu. Na avionu u otii u toalet. Ti e doi za mnom. Vrata e biti otkljuana. Ne, nai e se u baru u Riju. Pretvarati se da se ne poznaju. Slijedit e je u pokrajnju uliicu, pritisnut e je na ogradu. Rabiar. Hoe li mi zadati bol? Ako eli. Da. Onda u ti zadati bol. On je sve to Guero nije: profinjen, zgodan, dobro odjeven, sa stilom, seksi. I armantan. Tako armantan. Spremna je. "Uskoro", govori joj. "elim pobjei s tobom, ali..." Ali. Strana protutea onome to bi bilo. Uplitanje stvarnosti. U tom sluaju... "Trebat e nam novca", govori. "Ja imam neto novca, ali ne dovoljno da se skrivamo onoliko dugo koliko se budemo morali skrivati." Jasno mu je da je delikatno. Ovo je kritian trenutak u kojem bi balon mogao puknuti. Sada lebdi na laganom povjetarcu romance, ali svjetovni, surovi financijski detalji mogli bi ga u hipu rasprsnuti. Na lice navlai masku osjeajnosti, pomijeane s trakom srama. Gleda u zemlju dok govori: "Morat emo priekati dok ne zaradim vie novca." "Koliko e to biti?" pita ga. Zvui povrijeeno, razoarano, na rubu suza. Mora biti oprezan. Vrlo oprezan. "Ne dugo", govori. "Godinu. Moda dvije." "To je predugo!" "ao mi je. to da radim?" Pitanje ostavlja u zraku kao da nema odgovora. Ona dolazi s odgovorom koji eli i prihvaa. "Ja imam novca." "Ne", govori odrjeito. "Nikad." "Ali dvije godine" "Ne dolazi u obzir." Ba kao to nekad njihov flert nije dolazio u obzir, ba kao to njihovi poljupci nisu dolazili u obzir, ba kao to njihov bijeg... "Koliko bi nam bilo potrebno?" pita ga. "Milijuni", kae. "Zbog toga e trebati" "Toliko mogu povui iz banke." "Ne bih mogao na to pristati."

"Ti misli samo o sebi", ona govori. "Tvoj muki ponos. Tvoj maizam. Kako moe biti tako sebian?" U tome je klju rjeenja, misli Fabin. To je sada gotova stvar, sada kada je ubacio jednadbu. Sada kad bi prihvaanje njezina novca s njegove strane bio in velikodunosti i nesebinosti. Sada kad je toliko voli, rtvovao bi svoj ponos, svoj maizam. "Ne voli me" "Volim te vie od ivota." "Ne voli me dovoljno da bi" "Da", govori. "Volim te." Kad se vraa u Tijuanu, nalazi Rala i govori mu da je to gotova stvar. Trebali su mjeseci, ali Morski pas e uskoro jesti. Sve je dobro isplanirano, razmilja Ral. Jer vrijeme je za poetak rata protiv Guera Mndeza.

Pilar paljivo presavija i pakira kratku crnu haljinu. Zajedno s crnim grudnjacima i gaicama i ostalim rubljem. Fabin je voli u crnom. eli mu ugoditi. eli da to bude savreno, njezin prvi put s njim. Pues, a menos que la fantasa sea mejor que e acto - no, osim ako mata nije bolja od samog ina. Ali misli da nee biti. Nijedan mukarac ne moe govoriti kao on, ne moe upotrebljavati rijei koje on upotrebljava, ne moe imati zamisli koje on ima a da ne bude u stanju da bar dio njih potvrdi. Ovlai se kad razgovara s njim - to e tek uiniti kad je uzme u ruke. Dopustit u mu da radi sa mnom to god eli, razmilja. elim da radi to god eli. Hoe li mi zadati bol? Ako eli. Da. Onda u ti zadati bol. Nadam se da hoe, nadam se da tako misli, da ga nee zastraiti njezina ljepota i da nee izgubiti petlju. Za bilo to od toga - jer ona eli nov ivot, daleko od te ustajale Sinaloe sa svojim muem i njegovim primitivnim prijateljima. eli svojoj djeci bolji ivot - pristojno kolovanje, kulturu, osjeaj da je svijet vei i bolji od groteskne tvrave skrivene u predgrau osamljenog planinskog grada. A Fabin ima osjeaj za to, razgovarali su o tome. Priao joj je o sklapanju prijateljstava izvan tog uskog kruga narcotraficantesa, o uspostavljanju veza s bankarima, ulagaima, ak i s umjetnicima i piscima. To je ono to eli za sebe. To je ono to eli za svoju djecu. Zato je kad se, za vrijeme doruka, Guero ispriao, a Fabin se nagnuo i apnuo: "Danas", osjetila uzbuenje koje joj je zaigralo u srcu. Bilo je to gotovo kao mali orgazam. "Danas?" apnula je.

"Guero ide u prirodu," rekao je Fabin, "u obilazak svojih polja." "Da." "Zato kad ja odem na aerodrom, ii e sa mnom. Rezervirao sam nam let za Bogotu." "A djeca?" "Naravno", ree Fabin. "Moe li spakirati nekoliko stvari? Na brzinu?" Sada uje kako se Guero vraa hodnikom. Koveg gura pod krevet. Gleda razbacanu odjeu. "to to radi?" "Mislim se rijeiti nekih od ovih starih stvari", govori mu. "Odnijet u ih u crkvu." "Onda e ii u kupovinu?" pita, smije se, zadirkuje ju. Voli kad ide u kupovinu. Voli kad troi novac. Potie je na to. "Vjerojatno." "Idem ja", govori. "Nee me biti cijeli dan. Moda ostanem i preko noi." Toplo ga ljubi. "Nedostajat e mi." "Nedostajat e mi", kae on. "Moda ugrabim una nena, djevojicu, da me ugrije." Htjela bih to, misli ona. Onda ne bi dolazio u na krevet tako oajan. Ali govori: "Ne ti. Ti nisi jedan od onih starih gomerosa." "I volim svoju enu." "I ja volim svog mua." "Je li Fabin ve otiao?" "Ne. mislim da se pakira." "Idem ga pozdraviti." "I poljubi djecu." "Zar vie ne spavaju?" "Naravno", govori. "Ali vole znati da si ih poljubio prije odlaska." Prima je i ponovo je ljubi. "Eres toda mi vida." Ti si sav moj ivot. im on izlazi, zatvara vrata i vadi koveg ispod kreveta.

Adn se oprata od obitelji. Odlazi u Glorijinu sobu i ljubi je u obraz. Djevojica se smije. Usprkos svemu, smije se, razmilja Adn. Tako je vedra, tako hrabra. U pozadini cvrkue ptica koju joj je donio iz Guadalajare. "Jesi li dala ptici ime?" pita je. "Gloria." "Kao ti?" "Ne", hihoe se. "Gloria Trevi." "Ah." "Odlazi, je li?" "Da." "Papaaa..." "Samo na tjedan ili tako nekako", kae. "Kamo?" "Na puno mjesta", govori. "Kostarika, moda Kolumbija." "Zato?" "Potraiti kavu za otkup", govori. "Za restorane."

"Ne moe li kupiti kavu ovdje?" "Nije dovoljno dobra za nae restorane." "Ne bih li mogla s tobom?" "Ne ovaj put", govori. "Moda drugi put." Ako bude drugog puta, razmilja. Ako se sve bude odvijalo po planu u Badiraguatu, u Culiacanu i na mostu preko Rio Magdalene, gdje e se sastati s Orejuelama. Ako sve bude ilo po planu, moja ljubavi. Ako ne, odavno se osigurao da Luca zna gdje su police ivotnog osiguranja i kako da ue u bankovne raune na Kajmanima, da doe do obveznica u sefovima, do podataka o ulaganjima. Ako stvari krenu po zlu na ovom putu, ako Orejuele bace njegovo tijelo s mosta, njegova ena i dijete bit e zbrinuti za cijeli ivot. Bit e i Nora. Ostavio je raun u banci i upute kod svog privatnog bankara. Ako se ne vrati s puta, Nora e imati dovoljno sredstava da pone mali posao, nov ivot. "to da ti donesem?" pita svoju kerku. "Samo se vrati", kae ona. Intuicija malog djeteta, razmilja. ita ti misli s nevjerojatnom tonou. "Bit e to iznenaenje", kae. "Da papi pusu?" Osjea njezine suhe usne na svom obrazu, a zatim njezine tanke ruke oko vrata koje ga ne putaju. Srce mu se slama. Nikako je ne eli ostaviti, i na trenutak razmilja da ne ide. Da se jednostavno makne s piste secrete i od voenja restorana. Ali sada je prekasno za to - rat protiv Guera se pribliava i ako oni ne ubiju njega, Guero e ubiti njih. Zato smiruje svoje srce, mie njezine ruke i podie se. "Dovienja, mi alma", govori. "Zvat u te svaki dan." Brzo se okree da ne vidi suze u njegovim oima. Prestraile bi je. Izlazi iz njezine sobe, a Luca eka u dnevnoj sobi s njegovim kovegom i jaknom. "Tjedan dana", kae. "Nedostajat e nam." "Nedostajat ete mi." Ljubi je u obraz, uzima jaknu i odlazi prema vratima. "Adn?" "Da?" "Je li ti dobro?" "Dobro mi je", govori. "Malo sam umoran." "Moda zaspi u avionu." "Moda." Kree otvoriti vrata, zatim se okree i govori: "Luca, ti zna da te volim." "I ja tebe volim, Adn." Govori to kao da je isprika. I, na neki nain, jest. Isprika zbog toga to ne vodi ljubav s njim, zbog toga to je njihov krevet hlAdn, zbog svoje bespomonosti da bilo to promijeni. Da mu kae da to ne znai da ga ne voli. On se tuno osmjehuje i odlazi. Na putu prema aerodromu zove Noru i govori joj kako se ovaj tjedan nee vidjeti. Moda vie nikad, razmilja dok prekida razgovor. Ovisi o tome to se dogaa u Culiacnu. Gdje su se banke upravo otvorile.

*** Pilar povlai sedam milijuna dolara. Iz tri razliite banke u Culiacnu. Dvojica direktora banaka se protive i ele kontaktirati senor Mndeza, prvi, na Fabinov uas, ak podie slualicu - ali Pilar ustraje, govori prestraenim direktorima da je ona senora Mndez, a ne neka domaica koja troi vie nego to joj je doputeno. Slualica se vraa na postolje. Ona dobiva novac. Prije nego to uope uu u avion, Fabin je nagovara da dva milijuna telefonski prebaci na raune otvorene u desetak banaka po svijetu. "Sada moemo ivjeti", govori joj Fabin. "Ne moe nai nas, ne moe nai novac." Djecu utrpavaju u auto i odvoze se prema aerodromu na privatni let za Ciudad de Mxico. "Kako si to izveo?" pita Pilar Fabina. "Imam utjecajne prijatelje", odgovara Fabin. Impresionirana je. Guerito je premalen da bi znao to se dogaa, naravno, ali Claudia eli znati gdje je njezin tata. "Igramo se jednu igru s tatom", objanjava Pilar. "Neto kao skrivaa." Djevojica prihvaa objanjenje, ali Pilar vidi da je i dalje zabrinuta. Vonja do aerodroma je puna straha i uzbuenja; stalno gledaju iza sebe, pitaju se dolaze li Guero i njegovi sicariosi. Zatim su na samom aerodromu, voze se do piste na kojoj eka privatni avion. Dok sjede i ekaju doputenje za polijetanje, Fabin gleda kroz prozor i vidi Guera i aicu ljudi kako se kotrljaju u dva dipa. Vjerojatno je direktor banke, na kraju, ipak nazvao. Pilar zuri u njega, oi su joj raskolaene od uasa. I uzbuenja. Guero skae sa dipa i Pilar ga vidi kako se prepire s policajcem zaduenim za osiguranje, a zatim gleda ravno u nju kroz mali prozor na avionu, pokazuje prema avionu, zatim se Fabin hladno naginje prema njoj i ljubi je u usta. Naginje se prema pilotu i ispaljuje: "Vamonos." Avion poinje mlati po pisti. Guero ponovo skae u dip i juri po pisti za mlanjakom, ali Pilar osjea da se kotai odljepljuju i da su u zraku, a Guero i sav taj mali svijet Culiacna se smanjuju. Pilar se osjea kao da bi Fabiana mogla odvesti u mali toalet u avionu i pojebati ga tamo, ali djeca je gledaju, zato mora ekati, a frustracija i uzbuenje samo se poveavaju. Prvo lete u Guadalajaru da napune gorivo. Zatim lete u Ciudad de Mxico gdje naputaju privatni avion i ukrcavaju se na turistiki let za Belize, gdje e, misli ona, sigurno stati i otii u neko ljetovalite na plai i gdje e se tada opustiti, ali na malom aerodromu u Belizeu oni ponovo mijenjaju avion i drugim letom odlaze u San Jos u Kostariku, gdje e, misli ona, sigurno stati na dan ili dva, napokon, ali zatim ekiraju let za Caracas, no ne ukrcavaju se.

Umjesto toga, ukrcavaju se na jedan drugi komercijalni let, za Cali u Kolumbiji. S drugim putovnicama i lanim imenima. Sve je to tako stimulirajue i uzbudljivo, a kad napokon stiu u Cali, Fabin joj govori da e ostati nekoliko dana. Uzimaju taksi do hotela Internacional gdje im Fabin uzima dvije spojene sobe, ali pod razliitim imenima, a ona se osjea kao da e eksplodirati dok svi zajedno sjede u jednoj sobi i dok iscrpljena djeca ne zaspu. "Htjela bih se otuirali", govori. "Ne." "Ne?" Nije to rije koju je navikla uti. On kae: "Skini se. Odmah." "Ali" Pljusne je po licu. Zatim sjeda u fotelju u kutu i gleda je dok otkopava bluzu i skida je. Zbacuje cipele i sputa hlae i stoji u crnom rublju. "Skini." Boe, kurac mu nabija. Njezine bijele grudi ispod crnog grudnjaka su zamamne. eli ih dirati, milovati je, ali zna da to nije ono to ona eli i ne usuuje se razoarati ju. Otkopala je grudnjak i njezine grudi padaju, ali samo malo. Zatim skida gaice i gleda ga. Divlje crveni dok ga pita: "A sada to?" "Na krevet", kae. "Na ruke i koljena. Ponudi mi se." Trese se dok se penje na krevet i sputa glavu na ruke. "Jesi li vlana za mene?" "Da." "Hoe da te jebem?" "Da." "Reci 'Molim te'." "Molim te." "Ne jo." Skida remen. Grabi je za ruke, podie ih - Boe, grudi su joj prekrasne dok se njiu omata ga oko zglobova, a zatim oko okvira na uzglavlju kreveta. Sada mu je ruka puna njezine kose, trzajem joj povlai glavu, savija joj vrat. Jai je kao konja, iba je po kriima, tjera je do cilja. Svia joj se otar zvuk pljuskanja, probAdnja; osjea to duboko u sebi, podrhtavanje koje istjeruje orgazam. Boli. Rabiar. Pilar gori. Njezina koa gori, njezino dupe gori, njezina pika gori dok ju udara, bui, jebe je. Savija se na krevetu, na koljenima, ruke su joj zajedno svezane za uzglavlje kreveta. Tako dobro boli jer je tako dugo ekala. Mjesece, da, zavoenja, zatim matanja, zatim planiranja, ali i uzbuenja od samog bijega. Ah. Ah. Ah. Ah. Probada je u ritmu njezinih uzdaha. Pijas. Pijas. Pijas. Pijas. Stenje: "!Voy a morir! !Voy a morir!" Svrit u! Umrijet u! I vie: "!Voy a volar!" Letim! Eksplodirat u! Zatim vriti. Dug, beskrajan vrisak.

Pilar izlazi iz kupaonice i sjeda na krevet. Moli ga da joj zakopa haljinu na leima. On je zakopava. Koa joj je divna. Kosa joj je tako divna. Poleinom dlana odmie joj kosu i ljubi je u vrat. "Poslije, mi amor", prede. "Djeca ekaju u autu." Ponovo je ljubi u vrat. Drugom rukom je opasuje i trlja joj bradavice. Ona uzdie i izvija se unatrag. Uskoro, opet je na sve etiri, otvara se, eka (on je ostavlja da eka; njoj se svia da je ostavlja da eka) da ue u nju. Prima ju za kosu i povlai joj glavu unatrag. Tada osjea bol. U grlu. U prvi tren misli da je to jo jedna od sado-mazo igara, da je on pritom gui, ali on ne prestaje, a bol se Izvija se. Gori. Rabiar. Opire se, a noge joj se nekontrolirano trzaju. Fabin joj sike u uho: "Ovo ti je za Don Miguela Angela, bruja. alje ti pozdrave." Krv trca po stropu. Fabin podie glavu drei je za sjajnu, crnu kosu. Njezine beivotne oi pilje u njega. Stavlja je u prijenosni hladnjak, zatvara ga, zatim hladnjak stavlja u kutiju na kojoj je ve napisana adresa. Kutiju vrsto omata s nekoliko slojeva vrpce za pakiranje. Zatim se tuira. Njezina krv plee mu po stopalima prije negoli u spirali nestane u odvodu. Brie se, oblai istu odjeu i iznosi kutiju na ulicu, gdje eka auto. Djeca sjede na stranjem sjedalu. Fabin se uvlai do njih i kima Manuelu da krene. "Gdje je mama? Gdje je mama?" pita Claudia. "Doekat e nas tamo." "Gdje tamo?" Claudia plae. "Na posebnom mjestu", govori Fabin. "To je iznenaenje." "Kakvo iznenaenje?" pita Claudia. Zavarana, prestaje plakati. "Ako ti kaem, onda ne bi bilo iznenaenje, je li tako?" "Je li i kutija iznenaenje?" "Koja kutija?" "Kutija koju si stavio u prtljanik", govori Claudia. "Vidjela sam te." "Nije", govori Fabin. "To je samo neto to moram poslati potom." Odlazi u potu i baca kutiju na pult. Iznenaujue je teka, misli, njezina glava. Sjea se njezine guste kose, njezine punoe dok bi se njom poigravao, vukao je, dio njegova zavoenja. Bila je fantastina u krevetu, razmilja. Osjea - uz lagani uas, razmiljajui o onome to je upravo uinio, o onome to jo mora obaviti - nagli udar seksualne poude. "Kako elite poslati?" pita potanski slubenik. "Kao hitnu dostavu." Slubenik je stavlja na vagu i pita: "elite li preporueno?" "Ne."

"Ipak e biti skupo", govori slubenik. "Jeste li sigurni da je ne elite poslati samo kao urnu? Stii e za dva do tri dana." "Ne, mora stii sutra", kae Fabin. "Poklon?" "Da, poklon." "Iznenaenje?" "Nadam se", govori Fabin. Plaa potarinu i vraa se do auta. U pauzi dok je ekala, Claudia se ponovo prestraila. "Hou mamu." "Vodim te k njoj", kae Fabin. *** Most Santa Ysabel premouje klanac istog imena kojim, dvjesto metara ispod, Rio Magdalena brza preko otrih stijena na svom dugom, mukotrpnom putu od izvora u Cordillera Occidental do Karipskog mora. Na putu prelazi veim dijelom sredinje Kolumbije, tee pokraj gradova Cali i Medellin. Adnu je jasno zato su braa Orejuela odabrala to mjesto - na osami je, a sa svake strane mosta mogue je spaziti stupicu sa stotinu metara udaljenosti. Ili se bar tako nadam, misli Adn. Istina je da bi ba sada iza mene mogli blokirati cestu, a ja to ne bih znao. Ali to je rizik koji se mora preuzeti. Bez izvora kokaina koji pripada Orejuelama, pasador ne moe oekivati da e dobiti rat protiv Guera i ostatka Federacina. Rat koji je, do ovog trena, ve morao biti neopozivo objavljen. El Tiburn je ve morao pobjei s Pilar Mndez, uvjerivi je da svome muu ukrade milijune dolara. Svaki tren bi se morao pojaviti ovdje s gotovinom koja e Orejuele okrenuti protiv Federacina. Sve to kao dio Tiova plana da se osveti Mndezu tako da ga uini rogonjom, zatim da ponienje spoji s njegovom enom koja e osigurati gotovinu za financiranje rata protiv njega. Ili moda Fabin visi na telefonskom stupu s ustima punim srebra, a Orejuele dolaze da me ubiju. uje zvuk drugog auta koji dolazi cestom iza njega. Metak u lea, pita se, ili Fabin s novcem? Okree se da vidi. Fabin se osmjehuje osmijehom filmske zvijezde. "S bonusom." Predaje Adnu koveg s pet milijuna. "Gdje je Pilar?" pita Adn. "Na putu kui", govori Fabin iskrivljenim cerekom od kojeg se Adn jei. "Otila je bez djece?" pita Adn. "to e oni ovdje? to" "Samo slijedim Rulove upute", govori Fabin. "Adn" Pokazuje prema drugoj strani mosta na kojoj se polako pojavljuje crni Land Rover. "ekaj tu", kae Adn. Uzima koveg i kree preko mosta. Fabin uje curicu kako pita: "Hoemo se ovdje nai s mamom?" "Da", kae Fabin. "Gdje je? Je li s onim ljudima?" pita Claudia pokazujui na auto s druge strane mosta iz kojega upravo izlaze Orejuele. "Mislim da je, da", kae Fabin. "Hou tamo!" "Mora malo priekati", kae Fabin. "Hou ii sada!" "Prvo moramo razgovarati s tim ljudima."

Adn ide do sredine mosta, kao to je dogovoreno. Noge su mu odrvenjele od straha. Ako u brdima imaju snajpere, mrtav sam, to je sve, govori za sebe. Ali mogli su me ubiti bilo kada dok sam bio u Kolumbiji, znai da ele uti to im imam rei. Dolazi do sredine mosta i eka dok mu se Orejuele pribliavaju. Dva brata, Manuel i Gilberto, niski, tamni i zdepasti. Svi se rukuju, a zatim Adn pita: "Da prijeemo na posao?" "Zato smo ovdje", kae Gilberto. "Ti si traio ovaj sastanak", kae Manuel. Otresito, misli Adn. Grubo. I nije ga briga. Dakle, ispada da je dinamika takva da je Gilberto sklon postizanju sporazuma, a da se Manuel opire. Onda, u redu. Ponimo. "Naeg su pasilloni maknuli iz federaciona", govori Adn, elimo se osigurati da emo, usprkos svemu, ovdje u Kolumbiji biti povezani." "Mi smo povezani s Abregom", govori Manuel, "i s Federacin." "Tono," govori Adn, "ali po svakom kilogramu vaeg kokaina koju Federacin prenosi, uzima pet kilograma iz Medellina." Svjestan je da je pogodio u icu, osobito u Gilbertovu. Braa su ljubomorna na svoje jae suparnike iz Medellina, a imaju ambicije. A, s obzirom na to da amerika DEA tako jako pritie kartel Medellin i njegove ogranke u Floridi, ovdje se Orejuelama otvara prilika da se ubace. Gilberto pita: "I vi nam nudite ekskluzivan ugovor?" "Ako se sloite i dopustite mi da prenosimo va kokain," govori Adn, "mi emo prenositi jedino proizvod iz Calija." "To bi bila ba velikoduna ponuda," govori Manuel, "osim to bi se Don brego protivio da poslujemo s vama i uskratio bi nam posao koji imamo s njim." Ali Gilberto trai rjeenje tog problema, misli Adn. U iskuenju je. "Don brego je prolost - mi smo budunost", govori Adn. "To je teko povjerovati", govori Manuel, "dok ef vaeg pasadora sjedi u zatvoru. ini se da vlast koju je Bog postavio u Meksiku smatra daje brego njihova budunost. A nakon njega... Mndez." "Potui emo Mndeza." "Zato mislite da ga moete potui?" pita Manuel. "Morat ete se oko toga boriti s Mndezom, a brego e stati iza Mndeza, kao i svi ostali pasadori. I federalesi. Zaista, bez uvrede, Adne Barrera, ali ini mi se da gledam mrtvog ovjeka koji tu stoji i nudi mi ekskluzivan ugovor ako odbacim svoj posao sa ivima da ponem posao s mrtvima. Koliko kokaina moe prenositi iz svog groba?" "Mi smo Barrera pasador", govori Adn. "Pobjeivali smo prije, pobjeivat emo" "Ne", govori Manuel. "Opet, oprosti mi, ali ti vie nisi Barrera pasador. Tvoj je stric, slaem se, mogao pobijediti Abrega i Mndeza i cijelu meksiku vladu, ali ti nisi tvoj stric. Ti si jako pametan, ali sama pamet nije dovoljna. Koliko si jak? Rei u ti istinu, Adn - meni se ini mekanim. Adn kima, zatim trai doputenje, da otvori koveg ispod svojih nogu. Dobiva njihov pristanak, zatim se saginje, otvara poklopac, pokazuje mu novac u kovegu i govori: "Pet milijuna, novci Guera Mndeza. Pojebali smo mu enu u guzicu i prisilili je da nam preda njegov novac. Dakle, ako i dalje mislite da ga ne moemo pobijediti, uzmite ovaj novac, ubijte me, bacite moje tijelo s mosta i nastavite primati napojnicu od

Federacina. Ako se predomislite i shvatite da moemo pobijediti Mndeza, onda vas molim da ovo prihvatite kao na znak dobre volje i predujam za mnoge milijune koje emo zajedno zaraditi." Na lice navlai miran izraz, ali s njihovih lica ita da bi sve to moglo otii u oba smjera. Isto ita i Fabin. A El Tiburnove upute u tom sluaju su jasne. Raulova nareenja koja su dola ravno od legendarnog M-l. "Vengan", Fabin govori djeci. "Hajdemo." "Hoemo li sada vidjeti mamu?" pita Claudia. "Si", Fabin je prima za ruku i prebacuje Guerita preko ramena. Vraa se prema sredini mosta. *** Mi esposa, mi esposa linda! Moja ena, moja lijepa ena! Guero vie, a jeka mu se vraa po velikoj, praznoj kui. Posluga se krije. uvari izvan kue se skrivaju dok Guero tetura po kui, baca pokustvo, razbija staklene stvari, baca se na sofu od kravlje koe i dok jeca, utapa lice u jastuk. Naao je njezinu suhoparnu poruku: NE VOLIM TE VIE. OTILA SAM S FABINOM I ODVELA DJECU. DOBRO SU. Srce mu je slomljeno. Uinio bi sve da je vrati. I primio bi je natrag i sve bi joj nadoknadio. Sve to govori svom jastuku. Zatim podie glavu i jei: "!Mi esposa, mi esposa linda!" Tjelesni uvari, desetak sicaria koji straare na zidovima i vratima estancije uju ga. To ih plai, a ve su na rubu, jo od hapenja Dona Miguela Angela Barrer, znaju da bi rat mogao biti pred vratima. Svakako nova podjela karata, a to obino prati prolijevanje krvi. A sada je jefe u kui, tuli kao ena da ga svatko moe uti. To je uznemirujue. I traje cijeli dan. FedExov kamion dolazi cestom. Desetak AK-47 upereno je u njega. Straari zaustavljaju kamion malo ispred ulaza. Jedan dri strojnicu uperenu u vozaa dok drugi pregledava stranji dio kamiona. Pita prestraenog vozaa: "Sto hoe?" "Paket za senora Mndeza." "Od koga?" Voza pokazuje na povratnu adresu na naljepnici. "Njegove ene." Sada je straar u neprilici - Don Guero je rekao da ga ne uznemiravaju, ali ovo je od senore Mndez, bolje je da unese. "Ja u mu predati", kae straar. "Moram imati njegov potpis." Straar uperi cijev puke vozau u lice i govori: "Ja mogu potpisati umjesto njega, da?" "Svakako, naravno." Straar potpisuje, nosi paket do kue i zvoni na zvono. Sluavka dolazi na vrata. "Don Guera se ne smije" "Paket od senore. Hitna poiljka." Guero se pojavljuje iza sluavke. Oi su mu natekle, lice mu je crveno, curi mu iz nosa. "to je to?" ispaljuje. "Zaboga, rekao sam"

"Paket od senore." Guero ga uzima i treskom zatvara vrata. Guero kidajui otvara kutiju. Na kraju, od nje je. I tako raskida kutiju, a unutra je mali hladnjak. Oslobaa kope i brzo podie poklopac i vidi njezinu sjajnu crnu kosu. Njezine mrtve oi. Otvorena usta. A u zubima - posjetnica. Urla i urla. Uspanieni straar provaljuju vrata. Upadaju u sobu, a tamo je el jefe, stoji leima okrenut kutiji i urla. Straar koji je donio paket gleda u kutiju, zatim se savija i povraa. Pilarina otkinuta glava lei na dnu u osuenoj krvi, u stisnutim zubima je posjetnica. Ostala dva straara uzimaju Guera za ruke i pokuavaju ga odvui, ali on je ukopan i samo nastavlja urlati. Drugi straar otire usta, dolazi k sebi i uzima posjetnicu iz Pilarinih usta. Poruka nema smisla: HOLA, CHUPAR. Druga dva straara pokuavaju odvesti Guera do sofe, ali on grabi poruku, ita je, okree, ako je to mogue, jo bljei i zatim vie: "!Dios mo, mis nenes! !?Dnde estn mis nenes?!" O moj Boe, moja djeca! Gdje su moja djeca?! *** Donde est mi madre? !Yo quiero mi madre!" "Gdje je moja mama? Hou svoju mamu!" dere se Claudia jer na mostu ne vidi svoju mamu, samo gomilu nepoznatih ljudi koji bulje u njih. Guerito vidi njezin strah te i on poinje plakati. A Claudia sada nee da je nosi. Izvija se i otima iz Fabinovih ruku i plae, "!Mi madre! !Mi madre!" Ali Fabin nastavlja hodati prema sredini mosta. Adn ga vidi kako dolazi. Kao nona mora, prizor iz pakla. Adn se osjea kao da je paraliziran, noge su mu prikovane za drveni most. Samo stoji dok se Fabin smije brai Orejuela i govori: "Don Miguel ngel Barrera vas uvjerava da njegova krv tee venama njegova neaka." Adn vjeruje u brojeve, u znanost, u fiziku. To je tono taj trenutak kad mu postaje jasna priroda zla, da zlo ima vlastitu snagu koju je, kad se jednom oslobodi, nemogue zaustaviti. To je zakon fizike - tijelo u mirovanju nastoji ostati u mirovanju; pokrenuto tijelo nastoji ostati u pokretu. Osim ako ga neto ne zaustavi. A Tiov plan je, po obiaju, briljantan. ak i u svojoj potpunoj izopaenosti, stravino je precizan u procjeni ljudske naravi. Tu je Tova genijalnost - on zna da ovjek koji nikad ne bi bio toliko slab da pokrene veliko zlo, nema dovoljno snage da ga zaustavi jednom kad se pokrene. Da najtea stvar na svijetu nije sustezanje od toga da se poini zlo, ve da se ustane i da ga se zaustavi. Da se neiji ivot suprotstavi plimnom valu.

Jer to je to, razmilja Adn, dok mu mozak vrije. Ako to sada zaustavim, to e za Orejuele znaiti znak slabosti - slabosti koja e se istog trena ili na kraju pokazati fatalnom. Ako pokaem i najmanje neslaganje s Fabinom, to e sigurno biti naa smrt. Tova genijalnost - da me stavi tono u takav poloaj, znajui da nemam nikakvog realnog izbora. "Hou mamu!" vriti Claudia. "", ape Fabin. "Vodim te k njoj." Fabin gleda Adna da mu da znak. A Adn zna da e mu ga dati. Jer imam obitelj koju moram tititi, razmilja Adn, i nema drugog izbora. Mendezova obitelj ili moja. Da je Parada bio tamo, Adn bi to drugaije postavio. Rekao bi da u odsutnosti Boga postoji samo priroda, a priroda ima okrutne zakone. Da je prva stvar koju novi voe rade - ubijanje potomstva starih. Bez Boga, to je jedino to: preivljavanje. Pa, Boga nema, razmilja Adn. Kima glavom. Fabin baca djevojicu s mosta. Njezina kosa nalikuje na nemona krila i ona pada okomito dok Fabin hvata malog djeaka i jednim laganim zamahom baca ga preko ograde. Adn se prisiljava da gleda. Tijela djece strmoglavljuju se dvjesto metara u dubinu, zatim udaraju o stijene. Zatim gleda prema brai Orejuela ija su lica bijela od oka. Gilber-tove ruke se tresu dok zatvara koveg, podie ga i nesigurnim korakom odlazi natrag preko mosta. Tamo dolje, Rio Magdalena odnosi tijela i ispire krv.

9 Dani mrtvih
Hoe li me itko osloboditi ovog nametljivog sveenika? Henrik II.

San Diego 1994.

Dan je mrtvih. Velik dan u Meksiku. Tradicija see u asteka vremena i slavi boicu Mictecacihuatl, "Gospu od mrtvih", ali panjolski sveenici su je umili i premjestili iz sredine ljeta u jesen kako bi se poklapala

sa Svim svetima i Dunim danom. Da, dominikanci je mogu zvati kako god ele - tu je i dalje rije o La Muerte. Meksikanci se ne ustruavaju govoriti o smrti. Imaju mnogo imena za nju - Zgodna dama, Mravica, Koata ili dobra stara La Muerte. Ne pokuavaju je drati daleko od sebe. Povezani su sa smru, intimni su s njom. Svoje mrtve dre blizu sebe. Na El Dia de los Muertos, ivi odlaze posjetiti svoje mrtve. Spremaju izabrana jela i nose ih na groblja pa sjede i dijele fine obroke sa svojim preminulim dragima. Sranje, razmilja Art, ja bih htio podijeliti fini obrok sa svojom ivom obitelji. ive u istom gradu, zauzimaju isti fiziki prostor i vrijeme, a ipak, nekako, svi smo na razliitim letovima postojanja. Potpisao je dokumente za rastavu kratko nakon to je saznao priu o ubojstvu Pilar Mndez i njezino dvoje djece. Obino saznanje neizbjene istine, pitao se, ili neka vrsta pokore? Znao je da dijeli dio odgovornosti za smrt djece, da je, u trenutku kad je Tu apnuo u uho lanu informaciju da je Guero Mndez zamiljeni Dounik Chupar, pomogao da se pokrene ta grozna lavina. Zato je, kad se obavjetajnim kanalima doznala pria - glasine da su Barrer Pilar otkinuli glavu i njezinu djecu bacili s mosta u Kolumbiji - Art napokon uzeo kemijsku olovku i potpisao dokumente za rastavu koji su mjesecima leali na njegovu radnom stolu. Pun nadzor nad djecom prepustio je Althie. "Zahvalna sam ti, Art", rekla je. "Ali to sada?" Kazna, razmiljao je. I ja gubim dvoje djece. Nije ih izgubio, naravno. Kod njega su svaki drugi vikend i jedan mjesec ljeti. Odlazi na Cassiene odbojkake utakmice i Michaelove bejzbolske utakmice. Redovito odlazi na kolska dogaanja, predstave, balete, roditeljske sastanke. Ali to je usiljeno, mali spontani trenuci ne dogaaju se u isplaniranom vremenu, a njemu nedostaju male stvari. Da im sprema doruak, ita prie, hrve se s njima na podu. Tuna je zbilja da nema onoga to se zove "kvalitetno vrijeme"; postoji samo "vrijeme", a njemu nedostaje kvalitetno. Nedostaje mu i Althie. Boe, koliko mu nedostaje Althie. Ali ti si je odbacio, razmilja. A zbog ega? Da postane "Kralj granice"? Tako ga sada u zovu DEA-i, iza lea, naime. Osim Shaga koji mu to govori u lice. Donosi alicu kave u njegov ured i pita: "Kako je Kralj granice jutros?" Tehniki, on je ef Odreda za jugozapadnu granicu i vodi grupu za koordinaciju svih agencija koje sudjeluju u Ratu protiv droge: DEA, FBI, Granina patrola, Carina i useljenitvo, lokalna i dravna policija - svi oni odgovorni su Artu Kelleru. Smjeten u San Diegu, ima golem ured i primjereno osoblje. Ima moan poloaj, tono onakav kakav je zahtijevao od Johna I Johhsa. lan je i Okomitog odbora. To je mala grupa - sastoji se od njega i Johna Johhsa - koja koordinira aktivnosti DEA-e i CIA-e u obje Amerike kako bi se osiguralo da jedna drugoj ne gazi po nogama. To joj je slubena svrha; neslubena svrha joj je da se osigura da Art ne mini nita to bi pokvarilo Kompanijin dnevni red.

To je bio quid pro quo. Art je dobio Odred za jugozapadnu granicu da hi mogao voditi svoj rat protiv Barrera; u zamjenu, stavio sije uzicu oko vrata. Dan mrtvih? Razmilja dok sjedi u parkiranom automobilu na ulici u La Jolli. Mogao bih ba otii i staviti okoladicu na vlastiti grob. Zatim vidi Noru Hayden kako izlazi iz butika. Ona je stvar navike i proli su ve mjeseci otkako ju je stavio pod prismotru. Prvi put je privukla njegovu panju preko izvora koje ima u Tijuani. Proulo se da Adn Barrera ima djevojku, ljubavnicu, daje unajmio apartman u etvrti Ro i da tamo redovito odlazi da se nade s njom. Netipino neoprezno od Adna, izabrati jednu Amerikanku za zastranjivanje, razmilja Art dok gleda tu enu koja hoda plonikom s vreicama u obje ruke. Nije to nimalo slino Adnu, zaista, koji je imao reputaciju - barem sve donedavno - vjernog obiteljskog ovjeka. Ali Art shvaa iskuenje dok gleda Noru. Moda je to najljepa ena koju je ikad vidio. Po vanjtini, dakako, razmilja, podsjeajui se da ta pika jebe Adna Barreru. Profesionalno. Odredio joj je praenje prije tri mjeseca kad se vratila s one strane granice. Tako da je imao ime i adresu, a vrlo brzo imao je i neto drugo. Haley Saxon. DEA je godinama drala madam u aci. Isto tako, ispalo je da je ima i IRS.126 Policijska uprava San Diega znala je sve o Bijeloj kui, naravno,

__________________________
126 1RS - Internal Revenue Service. Porezna uprava.

ali nitko nije nita poduzimao jer je popis muterija Haley Saxon bio politiko osinje gnijezdo koje nitko nije imao muda proakati. A sada ispada da je Adnova segundera jedna od Haleynih najbolje plaenih. Sranje, razmilja Art, da je Haley Saxon Mary Kay, Nora Hayden bi do sada ve imala vlastitu ergelu ruiastih Cadillaca127. eka da se jo malo priblii, zatim izlazi iz auta, pokazuje joj svoju znaku. "Gospoice Hayden, moramo razgovarati." "Mislim da ne moramo." Ima udesne plave oi, a glas joj je kultiviran i samopouzdan. Mora se podsjetiti da je ona samo kurva. "Zato ne bismo sjeli u moj auto?" predlae Art. "Zato bismo?" Poinje se odmicati, ali on je prima za lakat. "Zato ja ne bih dao da se vaa prijateljica Haley Saxon uhapsi zbog voenja javne kue?" pita Art. "Zato je ne bih zauvijek zatvorio?" Doputa mu da je dovede do auta. Otvara prednja vrata i ona ulazi. Zatim on obilazi okolo i sjeda na vozako mjesto.

Nora gleda na svoj sat. "Htjela bih stii na film u jedan i petnaest." Art kae: "Priajmo o vaem deku." "Mom deku?" "Ili je Barrera vaa 'muterija'?" pita Art. "Ili va 'jeba'? Pouite me argonu." Ona ne trepne. "On je moj ljubavnik." "Plaa li vam za tu povlasticu?" "To se vas ne tie." Art pita, "Znate li kako va ljubavnik zarauje za ivot?" "Ima restorane." "Daj, Nora", kae Art. "Gospodine Keller," govori, "recimo jednostavno da gajim simpatije prema poslovanju s uicima koje drutvo smatra ilegalnim." "Aha, dobro", ree Art. "A kako je s ubojstvom? Misli li daje i to dobro?" _________________________
127 Mary Kay je ime palete kozmetikih proizvoda koju prodaje i proizvodi tvrtka Mary Kay Inc. Tvrtku je 1963. osnovala Mary Kay Ash, a proslavila se i time to svojim direktorima poslovnica poklanja Cadillace posebne ruiaste boje.

"Adn nikad nikog nije ubio." "Pitaj ga a I a Edeja", kae Art. "Kad bude kod toga, pitaj ga za Pilar Mndez. Dao je da joj odreu glavu. A njezina djeca... Zna li to je tvoj deko uinio s njima? Bacio ih je s mosta." "To je stara la koju je Guero Mndez lansirao da" "Je li to ono to ti je Adn rekao?" "to elite, gospodine Keller?" Ona je poslovna ena, razmilja Art. Ide ravno u bit stvari. Dobro. Vrijeme je za tvoj udarac. Nemoj zeznuti. "Tvoju suradnju", kae Art. "elite da vas obavjetavam o" "Recimo samo da si u jedinstvenom poloaju da" Otvara vrata auta. "Zakasnit u na film." Prima je i zaustavlja. "Idi na kasniju predstavu." "Nemate pravo zadravati me protiv moje volje", govori Nora. "Nisam poinila nikakav zloin." "Daj da ti objasnim nekoliko stvari", govori Art. "Znamo da su Barrer uloili u posao Haley Saxon. Samo to je ve dovodi u kripac. Ako su ikada koristili tu kuu za svoje sastanke, zatvorit u je na dvadeset-do-doivotne, i to e biti tvoja krivnja. No imat e dovoljno vremena da joj se za to ispriava, jer u te strpati u istu eliju. Moete li objasniti sve svoje prihode, gospoice Hayden? Moete li objasniti novac koji vam Adn sada isplauje da bi bio va 'ljubavnik'? Ili pere novac od droge zajedno s prljavim plahtama? U vodi ste do grla, gospoice Hayden. Ali moete se spasiti. Moete spasiti svoju prijateljicu Haley. Pruam vam priliku. Prihvatite je." Gleda ga s istim gaenjem. to je dobro, misli Art. Ne treba me voljeti, treba samo uiniti ono to elim.

"Da moete uiniti ono to kaete da moete uiniti Haley," Nora mirno govori, "ve biste to uinili. A to se tie onog to moete uiniti meni - pokuajte najbolje to znate." Ponovo kree da izae. "to je s Paradom?" pita Art. "Obraujete li i njega?" Oni znaju da sveenika posjeuje u Guadalajar i ak i u San Crstbalu, u brojnim situacijama. Okree se i gleda ga. "Ti si smee." "Vjeruj da jesam." "Tebi na znanje," govori, "Juan i ja smo prijatelji." "Da?" kae Art. "Bi li ti i dalje bio prijatelj kad bi znao da si kurva?" "On to zna." Bez obzira na to, on me voli, misli Nora. "Zna li da se prodaje onom malom govnu od ubojice kao to je Adn Barrera?" pita Art. "Bi li ti i dalje bio prijatelj da to zna? Da uzmem telefon i kaem mu to? Poznajemo se odavno." Znam, misli Nora. Priao mi je o tebi. Ono to mi nije rekao je koliko si odvratan. "Uinite sve to elite uiniti, gospodine Keller", govori Nora. "Nije me briga. Mogu li ii?" "Za sada."

Izlazi iz auta i vraa se ulicom, njezina haljina lebdi joj oko prekrasnih, tamnih nogu. I izgleda, misli Art, kao da je upravo popila aj s prijateljicom. Ti prokleta budalo, misli, potpuno si zajebao. Ali elio bih znati, Nora, hoe li Adnu ispriati na mali razgovor.

Meksiko 1994.

Adn je cijeli dan proveo na grobljima. Morao je posjetiti devet grobova, izgraditi devet malih kapelica, iznijeti devet odabranih jela. Devet lanova obitelji koje je Guero Mendez ubio u jednoj noi, jedva prije mjesec dana. Njegovi ljudi, obueni u crne uniforme federalesa, izveli su ih iz njihovih kua ili su ih ugrabili s ulice u Ciudad de Mexicu i Guadalajari. Dva strica, jedna tetka, etvorica bratia i dvije sestrine. Jedna od sestrina bila je pravnica i radila je za pasador, ali ostali nisu imali veze s obiteljskim poslom s drogom. Njihova jedina veza bila je da su bili roaci Miguela ngela i Adna i Rala, i to je bilo dovoljno. Pa, dovoljno za. Pilar, Guerita i Claudiju, je li tako? razmilja Ailn. Mndez nije poeo to s ubijanjem obitelji. Mi smo. Zato su svi oni u Meksiku koji su neto znali o trgovini drogom oekivali Mndezov "krvavi rujan". Lokalna policija jedva daje istraivala ubojstva. "to su oekivali?" bilo

je ope miljenje. "Ubili su mu enu i djecu." I ne samo da su ih ubili nego su Mndezu poslali glavu njegove ene i videosnimku njegove djece kako se strmoglavljuju s mosta. Bilo jc to previe, ak i za Meksiko, ak i za narcotraficantese - to je izopilo Barrerin pasador, to stoje uinio. Pa, ako je Mndez uzvratio ubojstvom lanova obitelji Barrera, eto, to se oekivalo. Zato je Adn imao posla cijeli dan. Poeo je rano ujutro s grobovima u Ciudad de Mxicu, zatim je odletio u Guadalajaru da tamo obavi svoje dunosti, zatim je na brzinu doletio ovamo u Puerto Vallartu gdje je njegov brat Ral, karakteristino, priredio zabavu. "Razvedri se", govori Ral Adnu kad Adn stigne u klub. "Ovo je Lil Da de los Muertos." Naravno, primili su nekoliko udaraca, ali su ih i podijelili nekoliko. "Moda bi i na njihove grobove trebalo odnijeti neto hrane", kae Adn. "Sranje, bankrotirali bi", govori mu Ral, "kad bi nahranili sve te tipove koje smo poslali k vragu. Jebi ih - neka ih nahrane njihove obitelji." Barrer protiv svijeta. Kokain iz Calija protiv kokaina iz Medellina. Da Adn nije sklopio sporazum s braom Orejuela, na dananji dan braa Barrera bi primala cvijee i slatkie. Ali s uhodanim isporukama robe iz Calija, imaju ljude i novac za voenje rata. A bitka za La Plau je bila krvava, ali jednostavna. Ral je lokalnim dilerima ponudio jednostavan izbor: elite li prodavati Coca-Colu ili prodavati Pepsi? Morate izabrati; ne moete prodavati oboje. Cola ili Pepsi, Ford ili Chevy, Hertz ili Avis - ili jedno ili drugo. Alejandro Cazares, na pi imjer, odabrao je ( olu. I Haga u nekretnine iz San Diega, poslovan ovjek i ilcr droge objavio je svoju odanost (iueiu Mndezu i tijelo mu je pronaeno u njegovu autu podalje od prasne neasfaltirane ceste u San Ysidru. A Billy Brennan, jo jedan diler iz. San Diega, pronaen je s metkom u glavi u sobi motela u Pacific Beachu. Ameriki su policajci bili zbunjeni. Zato je svakoj od tih rtava u usta bila utaknuta limenka Pepsija? Guero Mndez je uzvratio, naravno. Eric Mendoza i Salvador Marechal pristali su uz Pepsi, a njihova pougljenjena tijela pronaena su u autima iz kojih se jo uvijek dimilo, na praznom parkiralitu u Chula Visti. Barrer su uzvratili istom mjerom i na nekoliko tjedana Chula Vista postala je pravo parkiralite za zapaljene automobile i spaljena tijela. Ali Barrer su ostvarivali svoj cilj: mi smo ovdje, pendejos. Guero pokuava La Plau voditi iz Culiacna, ali mi smo ovdje. Mi smo odavde. Mi moemo pruiti ruku i dohvatiti nekoga - u Baji ili San Diegu - a ako je Guero tako jak, zato ne moe pruiti ruku i dohvatiti nas na vlastitom teritoriju u Tijuani? Zato nas Guero nije dao ubiti? Odgovor je jednostavan, prijatelji - zato to ne moe. Zavukao se u svoju palau u Culiacnu i ako elite biti na njegovoj strani, samo dajte, ali brao, on je tamo, a mi smo ovdje. Guerov manjak akcije je znak slabosti, ne snage, jer istina je da mu ponestaje izvora. Moe on vrsto drati Sinalou, ali njihova voljena domovina je izolirana. Bez koritenja La Plaze, Guero mora platiti El Verdeu prolaz droge kroz Sonoru ili platiti Abregu da je prevozi Zaljevom, a moemo se kladiti da mu ta dva stara pohlepna gada skupo naplauju svaki kilogram njegova proizvoda koji prolazi njihovim podrujima.

Ne, Guero je skoro gotov, a masakr strieva, tetaka, bratia i sestrini Barrera bilo je samo koprcanje ribe na palubi. Danas je Dan mrtvih, a Adn i Ral su jo ivi, i to je neto to treba proslaviti. to i rade u svom novom disku u Puerto Vallarti. Guero Mndez hodoasti na groblje Jardines del Valle u Culiacnu, do kripte bez natpisa s izrezbarenim mramornim stupovima, skulpturama s plitkim reljefom i s kupolom ukraenom freskama dvaju malih anela. Slike njegove ene i djece. Fotografije u boji u staklenim krabicama vise na zidu. Claudia i Guerilo. Njegova dva angelitos. Pilar. Njegova esposa i querida12*. Zavedena, ali jo uvijek voljena. Guero je sa sobom donio ofrenda a los muertos, darove mrtvima. Svojim angelitos donio je papel picado, svileni papir izrezan u obliku kostura i lubanja i malih ivotinja. I kolaie i slatkie u obliku lubanja s njihovim imenima ispisanim glazurom. I igrake lutkice za nju, male vojnike za njega. Pilar je donio cvijee - tradicionalne krizanteme, nevene i rue -sloene u krieve i vijence. I mrtvaki koveg napravljen od marcipana. I kolaie sa sjemenkama amarante koje je voljela. Klei ispred grobova i polae darove, zatim ulijeva svjeu vodu u tri posude da mogu oprati ruke prije gozbe. Vani, mali norteno'29 orkestar svira veselu glazbu pod budnim okom ete sicariosa. Guero pokraj svake posude polae ist runik za ruke, zatim sreuje oltar, paljivo razmjeta votane svijee i zdjele s riom i grahom, polio130 u umaku mole, sa zaeerenim bundevama i slatkim krumpirom. Zatim pali tapi s campol tamjanom i sjeda na pod. Dijeli uspomene s njima. Lijepe uspomene s piknika, plivanja u planinskim jezerima, obiteljskim ftbol utakmicama. Govori naglas, njihove odgovore uje u glavi. Glazbu slau od one koju sviraju vani. Uskoro u vam se pridruiti, govori svojoj eni i djeci. Ne dovoljno brzo, ali uskoro. Prvo trebam obaviti mnogo posla. Prvo moram postaviti stol za Barrer. I napuniti ga gorkim plodovima. ____________________________
128 Draga, voljena. 129 Norteno - sjeverni. 130 Polio - piletina.

I lubanjama od eera s njihovim imenima: Miguel ngel, Ral, Adn. I njihove due poslati u pakao. *** Nisko, razmilja Adn, je spomenik vulgarnosti.

Ral je La Sirenu uredio s podmorskim motivima. Groteskna neonska sirena (La Sirena glavom) nadvija se iznad prednjeg ulaza, a kad uete, unutarnji zidovi izvedeni su kao koraljni grebeni i podmorske spilje. Cijeli lijevi zid je golem stjenovit akvarij s dvije tisue litara morske vode. Adn se stresao od cijene staklenog zida, da se ne spominje troak za egzotine tropske ribe ute, plave i ljubiaste tange, svaka dvjesto dolara; porcupine po tristo dolara; riba kostorogi klaun petsto dolara, sa svojim, mora se priznati, prekrasnim utim i crnim tokama. Zatim su tu skupi koralji, a naravno, Ral ih je morao imati nekoliko vrsta; otvorene koralje, gljivaste koralje, cvjetne koralje i koralje u obliku prstiju koji iz vode izranjaju kao utopljeni mornar. I "ive stijene" s okamenjenim algama koje ljubiasto blijete pod svjetlom. Jegulje - crno-bijele pahuljaste jegulje i smee tropske jegulje s crnim prugama - glavama vire iz rupa na stijenama i koraljima, rakovi puu po vrhovima stijena, a kampi plutaju u umjetno napravljenoj struji. Desnim zidom kluba dominira pravi vodopad. ("To nema nikakva smisla", prigovorio je Adn bratu dok je jo vodopad bio u izvedbi. "Kako moe imati podvodni vodopad?" "Jednostavno sam ga htio imati", odgovorio je Ral. No to je odgovor na to, mislio je Adn - jednostavno ga je htio imati.) A ispod vodopada je spilja ravnih stijena koje slue kao krevet parovima da se na njima izleavaju, a Adnu je drago da, zbog higijenskih razloga, spilju stalno ispire vodopad. Stolovi u klubu su svi savijeni, zahrali metal, ploe na njima izvedene su od bisera na koje su inkrustirane morske koljke. Plesni podij je obojen kao dno oceana, a skupa rasvjeta doarava plaviasto mrekanje vode, kao da plesai plivaju pod vodom. To mjesto kota pravo bogatstvo. "Moe se u to upustiti," Adn je bio upozorio Rala, "ali pazi da donosi novac." "Zar ga nisu svi do sada donosili?" odgovorio je Ral. Budimo poteni, to je istina, morao je priznati Adn. Ral moda ima ekscentrini ukus, ali je genij u projektiranju pomodnih nonih klubova i restorana koji su sami po sebi donosili profit i bili od neprocjenjive koristi za pranje narkodolara koji se sada s El Norte slijevaju kao duboka, zelena rijeka. Mjesto je krcato. Ne samo zato to je El Da de los Muertos, ve i zato to je La Sirena hit, ak i u ovom ljetovalinom gradu s velikom konkurencijom. A u vrijeme godinje pijane orgije koju zovu proljetnim raspustom, u klub ee se sjatiti ameriki sveuilitarci, troiti jo i vie (istih) amerikih dolara. Ali veeras, publiku veinom ine Meksikanci. Veina su zapravo prijatelji i poslovni partneri brae Barrera, ovdje su da s njima proslave. Ima nekoliko amerikih turista koji su uspjeli ui i grupice Europljana isto tako, nema veze. Sto se toga tie, veeras se ovdje nee voditi poslovi, ni bilo koje veeri - postoji nepisano pravilo da su legalni poslovi u Ijetovalinim gradovima strogo zabranjeni za bilo kakvo narkouplitanje. Nema pregovaranja oko droge, nema sastanaka i, iznad svega, nema nasilja. Poslije narkotika turizam je ovoj zemlji najvaniji izvor strane valute, zato nitko ne eli otjerati Amerikance, Britance, Nijemce i Japance koji ostavljaju svoje dolare, funte, marke i jene u Mazatlnu, Puerto Vallarti, Cabo San Lucasu i Cozumelu. Svi karteli u tim gradovima u vlasnitvu imaju none klubove, diskoklubove i hotele, zato imaju interesa da ih tite, interesa kojemu bi nakodilo da nekog turista dohvati zalutali metak. Nitko ne eli uzeti novine i vidjeti naslove o krvavoj pucnjavi sa

snimkama tijela koja lee na ulici. Zato pasadores i vlada imaju zdrav dogovor s preutnim "Radite to negdje drugdje, deki". Previe se novca zarauje da bi se s time alilo. U navedenim gradovima se moete igrati, ali dok se igrate morate biti dobri. Poteno? A veeras se zaista zabavljaju, razmilja Adn dok gleda Fabina Martneza kako plee s tri ili etiri plavokose Njemice. Ima previe posla o kojem treba voditi brigu, neprestani ciklus u kojem proizvod ide na sjever, a novac se vraa na jug. Tu su stalni poslovni dogovori s Orejuelama, zatim konkretan prijenos kokaina iz Kolumbije u Meksiko, pa trajan izazov da ga se sigurno unese u SAD i pretvori u crack, zatim da ga se proda prodavaima na malo, ubere novac, da se gotovina vrati u Meksiko i da se opere. Dio novca odlazi na zabavu, ali mnogo novca odlazi za podmiivanje. Srebro ili olovo. Plata o plomo. Jedan od Barrerinih porunika jednostavno bi otiao lokalnom comandanteu policije ili vojnom zapovjedniku s torbom punom gotovine i tono ovim rijeima dao bi mu da bira: "?Plata o plomo?" To je sve to je trebalo rei. Poruka je bila jasna - moe se obogatiti ili moe umrijeti. Tvoj izbor. Ako su izabrali bogatstvo, bila je to Adnova briga. Ako su izabrali smrt, bila je to Raulova briga. Veina izabire bogatstvo. Cono, razmilja Adn, veina policajaca je planirala da se obogati. Zapravo, morali su svoje poloaje kupiti od nadreenih ili im plaati mjeseni dio od svoje mordide. To je bila kao franiza. Burger King, Taco Bell, McBribes. Najlaki novac na svijetu. Samo gledaj na drugu stranu, budi negdje drugdje, ne vidi zlo, ne uj zlo, ne govori zlo, i mjesena e isplata stizati u cijelosti i na vrijeme. A rat je, razmilja Adn dok gleda drutvo kako plee pod treperavim plavim svjetlom, bio dodatna blagodat murjacima i vojsci. Mndez plaa svojim murjacima da plijene nau drogu, mi plaamo svojim tipovima da plijene Mndezovu drogu. To je dobar posao za svakoga, osim za tipa kojemu otmu drogu. Recimo da Dravna policija Baje zaplijeni milijun dolara vrijedan Guerov kokain. Mi im platimo sto tisua dolara "nagrade za nalaznika", oni u novinama postanu heroji i Jenkijima izgledaju kao dobri momci, a zatim, nakon pristojnog vremena, oni nam prodaju tu milijun dolara vrijednu zapljenu za petsto tisua dolara. To je posao u kojem svi zarauju. A to je samo u Meksiku. Ne treba zaboraviti i amerike carinske slubenike kojima treba platiti da gledaju na drugu stranu kad vozila puna koke ili trave ili heroina prolaze njihovim prijelazima trideset tisua dolara za puno vozilo, bez obzira na to to je na njemu. A i dalje, nema naina koji e jamiti da e vae vozilo proi kroz "istu" kontrolu, ak i ako ste kupili zgrade iji ravni krovovi gledaju na prijelaze i na kojima imale promatrae koji su u radiovezi s vaim vozaima i pokuavaju ih upravili prema "ispravnim" prilaznim trakovima. Ali carinski slubenici se mijenjaju esto i po svojoj volji, a drugi slubenici prate

radioveze, tako da ako poaljete tucet vozila u isto vrijeme preko graninog prijelaza u San Ysidru i Otay Mesi, moete oekivati da e ih devet ili deset proi. Ne treba zaboraviti i mito za murjake u San Diegu, Los Angelesu, San Hernardinu, gdje god elite. I za dravnu policiju i urede erifa. I za tajnice i tipkaice u DEA-i koje vam mogu dobaciti informaciju o aktualnim istragama i kojom se tehnologijom provode. Ili ak i za rijetke, rijetke, agente DEA-e koje moete pridobiti, ali njih je malo, jer izmeu DEA-e i meksikih kartela postoji krvna zavada, i dalje, nakon ubojstva Ernieja Hidalga. Art Keller vodi brigu o tome. I Bogu hvala na tome, misli Adn, jer dok me Kellerova opsesija osvetom kota novca na kratki rok, na dugi rok ona mi donosi novac. A to jc ono to Amerikanci jednostavno, ini se, ne mogu shvatiti - da sve ono to rade samo podie cijenu i obogauje nas. Bez njih, svaki bobo, glupan, sa starim kamionom ili rasuenim brodom s vanjskim motorom, mogao bi prevoziti drogu na El Norte. A tada cijena ne bi bila vrijedna truda. Ali ovako kako je, potrebni su milijuni dolara za prijevoz droge, a cijene su, shodno tome, nebeski visoke. Amerikanci preuzimaju proizvod koji, doslovno, raste na granama i pretvaraju ga u potronu robu. Bez njih, kokain i marihuana bili bi kao narane i umjesto da se njihovim krijumarenjem zarauju milijarde, zaraivao bi se sitni od njihova mukotrpnog ubiranja na nekim kalifornijskim plantaama. A zaista smijena ironija lei u tome da je Keller dodatni proizvod, jer zaraujem milijune na zatiti od njega; nezavisnim poduzetnicima koji svoj proizvod ele prevoziti kroz La Plau naplaujem tisue dolara da se slue naim murjacima, vojskom, carinskim slubenicima, Obalnom straom, opremom za praenje, vezama... To je ono to meksiki murjaci znaju cijeniti, a ameriki murjaci ne. Mi smo partneri, mi hermano Arturo, u istom poslu. Suborci u Ratu protiv droge. Ne bismo opstali jedan bez drugog. Adn gleda dvije mlade ene, nordijskog izgleda; stoje ispod vodopada, putaju da voda moi njihove tanke majice pa se oslikavaju njihove grudi svakom i svim oboavateljima kojih je sasvim dovoljno. Disko glazba treti, plee se frenetino, pije se obilno, puno i stalno. Ovo je Hl Da de los Muertos, a veina noas ovdje okupljenih ljudi stari su prijatelji iz Culiacna ili Badiraguata, a ako ste narko iz Sinaloe, imate mnogo mrtvih kojih se morate prisjetiti. Puno je mrtvih dua na ovoj zabavi. Ovo je krvav rat. Ali, razmilja Adn, nadajmo se da je skoro pri kraju i da emo se vratiti jedino poslu. Jer Adn Barrera je osmislio nov nain u poslovanju s drogom. Tradicionalni oblik bilo kojeg meksikog pasadora bila je piramida. Slino sicilijanskim mafijakim obiteljima, postojao je Kum, ef, zatim su dolazili kapetani, pa vojnici, a svaka razina "pritiskala" je onu ispod sebe. Nie razine zaraivale su vrlo malo, osim ako nisu uspjele stvoriti razine ispod sebe, koje bi pritiskali, ali koje bi malo zaraivale. Svatko tko nije budala shvaao je problem s piramidom - ako u nju ue rano, zlato je

tvoje; ako ue kasno, sjeban si. Sve to se iz toga izrodilo, prema Adnovim analizama, bio je poticaj da se izae i stvori nova piramida. Piramida je isto tako bila suvie ranjiva na odluno provoenje zakona. Sve stoje trebalo da se to shvati, mislio je Adn, bilo je osvrnuti se na ono to se dogodilo amerikoj mafiji. Sve to je za to potrebno jedan je dedo, jedan cinkaro, jedan nezadovoljni vojnik na niim razinama, a taj murjake moe proetati po cijeloj strukturi piramide. Doslovno svaki od efova njujorkih Pet obitelji sada je u zatvoru, a njihove obitelji suoene su s ozbiljnim i neizbjenim padom. Zato je Adn sruio piramidu i zamijenio je vodoravnim ustrojem. No ne sasvim vodoravnim. Njegova organizacija imala je samo dvije razine: braa Barrera na vrhu, svi ostali ispod njih. Ali na istoj razini. "Trebaju nam poduzetnici, ne zaposlenici", rekao je Adn Ralu. "Zaposlenici kotaju novaca, poduzetnici proizvode novac." Nova struktura stvorila je rastuu plimu visoko motiviranih, bogato nagraenih nezavisnih poslovnih ljudi koji su Barrerama plaali 12 posto od svog bruto prihoda i bili su zadovoljni time. Sada postoji samo jedna razina koja se moe pritiskati; ako vodite vlastiti posao, preuzimate vlastiti rizik, ubirete vlastite plodove. A Adn se pobrinuo da potencijalni plodovi novim poduzetnicima budu i unosniji. Svoj Baja reorganizirao je na tom principu, doputajui - svoje ljude da pokrenu vlastiti posao; smanjujui im poreze na 12 posto, dajui im zajmove s niskim kamatama na poetni kapital, osiguravajui im pristup financijskim slubama - to jest pranju novca sve to samo u zamjenu za odanost kartelu. "Dvanaest posto od puno njih", Adn je objasnio Raulu kad mu je prvi put predloio drastino smanjivanje poreza, "donijet e vie nego trideset posto od nekolicine." Pratio je predavanja o Reaganovoj i evoluciji. Vie novca mogli bi zaraivati smanjivanjem poreza nego njihovim poveanjem jer nii porezi omoguuju veem broju poduzetnika da udu u posao i da zarade vie novca i da plaaju vie poreza. Ral misli da primarno nije novi poslovni model, nego pobjeda u ratu protiv Mndeza, i usko gledajui, u pravu je. Ali Adn je uvjeren da je mnogo jai faktor ista snaga ekonomije - Barrer su jednostavno bili jeftiniji od Guera Mndeza. Moete prodavati Coca-Colu s trideset posto reijskih trokova ili Pepsi s dvadeset posto reijskih trokova -izaberite. Izbor je jednostavan - moete prodavati Pepsi i zaraivati puno novca, ili Coca-Colu i zaraivati manje novca, dok vas Ral ne ubije. Odjednom, pojavilo se mnogo prodavaa Pepsija. Bili biste budala da izaberete olovnu Coca-Colu umjesto srebrne Pepsi. Srebro ili olovo. Jin i jang novog Baja kartela. Posluj s Adnom i dobiva srebro ili posluj s Ralom i dobiva olovo. Poredak koji se na vagi u Baji okrenuo protiv Guera Mndeza. Jednostavno, bio je prespor da uhvati korak, a kad ga je uhvatio, nije bio u mogunosti sniziti cijene jer nije mogao dobiti dovoljno kokaina preko La Plaze i morao je plaati trideset posto da ga preveze kroz Sonoru ili kroz Zaljev. Ne, poslije je Ral morao priznati, posao od 12 posto bilo je djelo istog genija. To je savreno za tipove poput Fabina Martneza i ostale Juniore. Pravila su bila jednostavna.

Barrerama biste rekli u koje vrijeme prenosite proizvod, to on je (kokain, marihuana ili heroin), kolika mu je teina i koja je vaa unaprijed dogovorena prodajna cijena obino izmeu etrnaest tisua dolara i esnaest tisua dolara po kilogramu - i kojeg datuma ga namjeravate isporuiti prodavaima na malo u Americi. Nakon tog datuma ostalo bi vam etrdeset osam sati da Barrcrama isplatite 12 posto od dogovorene prodajne cijene. (Unaprijed dogovorena cijena bilo je jamstvo za najniu cijenu - ako ste prodali za manje, i dalje ste dugovali postotak od dogovorene cijene, ako ste prodali za vie, dugovali ste postotak od vie cijene.) Ako novac niste mogli isporuiti u dva dana, bolje vam je bilo da sjednete s Adnom i dogovorite plan isplate nego da sjednete s Ralom... Srebro ili olovo. Dvanaest posto bilo je samo za prijevoz droge kroz La Plau. Ako ste s lokalnom policijom, federalesima, ili vojnim comandantima eljeli sklopiti vlastiti ugovor koji bi jamio siguran prijevoz vae poiljke, u redu, ali ako bi bila zaplijenjena, i dalje biste dugovali dvanaest posto. Ako ste htjeli da Barrer sklope ugovore o sigurnosti, i to je bilo u redu, ali bi vas kotalo - cijenu mordide plus naknadu za prijevoz. Ali u tom sluaju Barrer su jamile sigurnost poiljke s meksike strane granice. Ako bi bila ulovljena, vratili bi vam ukupnu cijenu poiljke. to znai, ako je to bio kokain, na primjer, Barrer bi vam platili kupovnu cijenu koju ste dogovorili s kartelom Orejuela u Caliju, a ne maloprodajnu cijenu koju ste mislili dobiti u SAD-u. Ako ste kupili Barrerin sigurnosni paket, sigurnost vae poiljke bila je apsolutno zajamena od trenutka kad bi stigla u Baju do trenutka kad bi dola do granice. Ni jedan drugi diler ne bi je pokuao ukrasti, ni jedan bandit ne bi je pokuao oteti. Ral i njegovi sicariosi su se za to brinuli - trebali ste biti potpuno ludi da pokuate ukrasti poiljku za iju sigurnost jami Ral Barrera. Barrer su nudili i financijske usluge. Adn je htio omoguiti to veem broju ljudi to jednostavniji ulazak u posao, tako da se tih 12 posto nije moralo plaati unaprijed. Niste morali platiti sve dok niste prodali. To se obraunavalo pri isplati. Ali Barrer su otili korak dalje - kad biste jednom prodali svoju poiljku, pomogli bi vam oprati novac, i to je za Barrer bio proizvod od kojeg je stalno rasla dobit. Uobiajena rata za pranje novca bila je 6,5 posto, ali potplaeni bankari Barrerama su davali diskontnu cijenu od pet posto, tako da je Adn zaraivao dodatnih 1,5 posto od svakog dolara svojih klijenata. Ponovo, svoju gotovinu niste trebali prati preko Barrera - vi ste nezavisni poslovni ovjek, moete raditi to god hoete. Ali ako ste otili nekamo drugamo i tamo su vas pokrali ili prevarili ili ako vam je novac bio zaplijenjen na amerikoj carini na povratku preko granice, bila je to vaa loa srea, dok su Barrer, nasuprot tome, jamiti za va novac. to god prljavo da ste ubacili, vratilo bi vam se isto u roku od tri radna dana minus 0,5 posto. I to je bila Adnova "Baja revolucija" - prilagoditi posao s drogom vremenima. "Miguel ngel Barrera je posao s drogom pomaknuo u dvadeseto stoljee", tako je to objasnio jedan narcotraficante. "Adn ga uvodi u dvadeset prvo." I u pobjedu protiv Guera Mndeza, kad smo ve kod toga, razmilja Adn. Ako ne prevozi svoj kokain, ne moe plaati mordida. Ako ne moe plaati mordidu, ne moe prevoziti svoj kokain. Istovremeno, koristei najnoviju i najbolju tehnologiju i financijske mehanizme, gradimo brzu, djelotvornu i poduzetniku mreu. ivot je lijep, razmilja Adn, na ovaj Dan mrtvih.

Dan mrtvih, razmilja Callan. Strana stvar. Nisu li svi dani - dani smrti? Trusi ih nekoliko na anku u La Sireni. Ako elite izazivati, pokuajte naruiti isti viski u meksikom baru na plai. Recite tipu da elite pie bez tog glupog kiobrana u njemu, pa e vas gledati kao da ste mu upropastili jebeni dan. Callan to ipak izvodi. "Hej, viejo, pada li ovdje kia?" "Ne." "Onda mi ne treba ovo, je li tako?" A da sam htio voni sok, amigo, naruio bih voni sok. Jedini sok koji elim je sok od jema. Irski C-vitamin. Stare vode ivota*. to je nekako smijeno, razmilja Callan, ako se uzme u obzir kako zaraujem za ivot, kako sam uvijek zaraivao, uglavnom. Otkazivao sam ljudima rezervacije. ________________
131 Waters of life - kotski izraz za viski.

Oprostite, gospodine, vi odlazite ranije. Da, ali Da, ali nita. Van iz bazena. Vie to nije za obitelj Cimino, ali Sal Scachi jo uvijek vue konce, na neki nain. Callan se hladio u Kostariki, ekao je da se usrana oluja u New Yorku ispue, kad je doao Scachi. "Kako bi bilo da ode dolje u Kolumbiju?" upitao je Callana. "Zbog ega?" Da se povee s neim to se zove MAS, bio je odgovor. Muerte a Secuestradores - Smrt otmiarima. Scachi je objasnio da je to poelo jo '81. kad je ljeviarska pobunjenika grupa M-19 otela sestru kolumbijskog gospodara droge Fabina Ochoe i traila otkupninu. Aha, to je bio pravi poslovni plan, mislio je Callan, oteti efovu sestru. Kao da e Ochoa platiti, ha? Ono to je kokainski magnat uinio umjesto toga, priao je Scachi, bilo je da je sazvao sastanak 223 partnera i svakoga od njih prisilio da ispljune dvadeset tisua dolara u gotovini i deset svojih najboljih revolveraa. Izraunaj - to je ratna blagajna s etiri i pol milijuna dolara i vojska s vie od dvije tisue ubojica. "uj ovo", ree Scachi. "Ti su tipovi ak helikopterom letjeli iznad nogometnog stadiona i bacali letke u kojima su najavljivali to e uiniti." Uglavnom, prohujali su kroz Cali i Medellin kao bijesni psi na cracku. Upadali su u kue, izvlaili studente ravno iz njihovih uionica, neke ubijali na licu mjesta, a druge odvodili u sigurne kue na "ispitivanje". Ochoina je sestra bila osloboena neozlijeena. "Kakve sve to veze ima sa mnom?" upitao je Callan.

Scachi mu govori. Kolumbijska vlada postigla je 1985. primirje s raznim ljeviarskim grupama koje su osnovale legalan savez nazvan Unin Patritica koji je na izborima '86. u parlamentu osvojio etrnaest mjesta. "Okej", ree Callan. "Nije okej", odgovorio je Scachi. "Ti su ljudi komunisti, Sean." Scachi se upusti u jebenu diskusiju ija je parola bila da smo se mi oduprli komunistima kako bi ljudima doveli demokraciju, a onda se te proklete pizde okreu i glasaju za komuniste. Tako da je ono to je Sal govorio, mislio je. Callan, bilo da ljudi trebaju imati demokraciju, samo ne toliko puno demokracije. Imaju apsolutnu slobodu izabrati ono to mi elimo da izaberu. "MAS e u pogledu toga neto uiniti", govorio je Scachi. "Mogao hi im trebati ovjek tvojih talenata." Moda bi, mislio je Callan, ali nee dobiti ovjeka mojih talenata. Ne znam kako je Sal povezan s MAS-om, ali meni to nita ne znai. "Mislim da u se jednostavno vratiti u New York", ree Callan. Na kraju, Johnny Boy je vrsto na elu obitelji, a Johnny Boy nije imao nikakvog razloga da Callanu prui ita osim tople i sigurne luke. "Da, moe to uiniti", ree Scachi. "Osim to te tamo eka oko tri tisue saveznih optunica." "Za to?" "Za to?" ree Scachi. "Dilanje kokaina, iznuivanje, reketarenje. Nauo sam da si im drag i zbog one stvari s Velikim Pauliejem." "Nisi li im i ti drag zbog te stvari s Velikim Pauliejem?" pita Callan. "to to govori?" "Hou rei, ti si me u to uvukao." "Sluaj, mali, vjerojatno ti to mogu srediti," govori Scachi, "ali ne bi bilo zla ako bi nam, zna, pomogao da rijeimo ovu stvar." Callan nije pitao kako bi Sai Scachi mogao srediti federalno prigovaranje tako da ga poalje dolje u Kolumbiju da se prikljui hrpi antikomunistikih kokainskih vigilanata, jer neke stvari ovjek jednostavno ne eli znati. Samo je uzeo avionsku kartu i novu putovnicu, odletio u Medelln i prijavio se u MAS. Ispalo je da je Smrt otmiarima zapravo Smrt pobjednikim kandidatima Unin Patriotice. estoro njih je umjesto prisege prije preuzimanja slube dobilo metak u elo. (Dani mrtvih, razmilja Callan sada dok ispija pia. Dani mrtvih.) Nakon toga bilo je samo idemo dalje, sjea se. M-19 je uzvratio zauzimanjem Palae pravde, a vie od sto ljudi, ukljuujui nekoliko sudaca Vrhovnog suda, bilo je ubijeno u sjebanom pokuaju spaavanja. to se dogaa, razmilja Callan, kad se koriste murjaci i vojska umjesto profesionalaca. Ali su koristili profesionalce onda kad je trebalo udariti na vodu Unin Patritice. Callan nije povukao okida nego je drao strau kad su smaknuli Jaimea Parda Lala. Bio je to dobar udar - ist, djelotvoran, profesionalan. Ipak, ispalo je da je to bilo tek zagrijavanje. Pravo ubijanje poelo je '88. Novac koji je stajao iza mnogo toga dolazio je od ovjeka osobno, gospodara kokaina iz Medellna, Pabla Escobara.

U poetku Callan nije mogao shvatiti za koji se kurac Escobar i ostali gospodari koke uope zanimaju za politiku. Ali zatim je saznao da su deki iz kartela mnogo svog novca od koke uloili u nekretnine, velike stone raneve koje nisu eljeli vidjeti kako propadaju po nekom ljeviarskom programu raspodjele zemlje. Callan je jedan od tih raneva upoznao vrlo dobro. U proljee '87. MAS ga je premjestio u Las Tangas, veliku fincu u posjedu dvojice brae, Cariosa i Fidela Cardona. Dok su jo bili maloljetni, oca su im oteli i ubili komunistiki gerilci. Tako da koliko god da elite govoriti o politici i svim tim sranjima, razmiljao je Callan kad ih je upoznao na njihovu rancu, to je osobno. To je uvijek osobno. Las Tangas nije bio toliko ran koliko jebena tvrava. Callan je vidio neto malo stoke, ali ono to je najee vidio bili su drugi ubojice poput njega. Bilo je mnogo Kolumbijaca, unajmljenih vojnika kartela, ali bilo je i Junoafrikanaca i Rodezijaca koji su izgubili u svom ratu i eljeli su pobijediti u ovom. Zatim je tu bilo Izraelaca, Libanonaca, Rusa, Iraca i Kubanaca. Bilo je to jebeno olimpijsko selo za ubojice. I oni su, isto tako, prolazili naporan trening. Jedan tip, za kojeg se prialo da je izraelski pukovnik, doao je s grupom jebenih Britanaca koji su svi bili bivi pripadnici SAS-a132 ili su barem tako tvrdili. Kao prava Irina, Callan je mrzio Britance i SAS, ali je morao priznati da su ti Britanii znali svoj posao. ________________________
132 SAS - Special Air Service, Britanske specijalne snage.

Callan je oduvijek bio vjet sa .22, ali elio je mnogo vie i ubrzo je Callan poeo dobivati instrukcije o uporabi M-l6, AK-47, strojnice M-60 i snajperske puke modela Barrett .90. Proao je i obuku o borbi prsa o prsa - kako nekoga ubiti noem, garotom, rukama i nogama. Neki od stalnih instruktora bili su bivi tipovi iz Amerikih specijalnih snaga - neki od njih vijetnamski veterani iz Operacije Feniks. Mnogi od njih bili su asnici kolumbijske vojske koji su govorili engleski kao da su iz Mayberryja u Americi. To bi nasmijavalo Callana, kad god bi neki od bogatih bijelih Kolumbijaca otvorio usta i zvuao kao neka siromana bjelina. Zatim je saznao da je veina tih tipova svoju obuku prola u Fort Benningu133, u Georgiji. Odnosno neemu to se naziva Vojna kola za Sjevernu i Junu Ameriku. Aha, kakva je to jebena kola? razmiljao je Callan. itanje, pisanje i ubijanje. Kako god, uili su ih nekim gadnim vjetinama koje su Kolumbijci sa zadovoljstvom prenosili skupini koja je postala poznata kao Los Tangueros, plesai tanga. Bilo je tu i dosta PO-e. Pozadinske obuke. Jednog dana eta Tanguerosa izala je postaviti zasjedu grupi gerilaca koja je djelovala na tom podruju. Oficir lokalne vojske razdijelio je fotografije est ciljeva koji su u selima ivjeli kao obini campesinosi u vrijeme dok u okolici nisu zajebavali sa svojom gerilom.

Fidel Cardona je osobno zapovijedao akcijom. Cardona je postao neto kao fajter, nazivao se "Rambo" i oblaio se vrlo slino tom tipu iz filmova. Kako bilo, izali su i postavili zasjedu na neasfaltiranom putu kojim su ti tipovi trebali proi. Tanguerosi su se rasporedili po savrenoj U formaciji, tono onako kako su ih uili. Callanu se to nije svialo, dok je leao u grmlju, obuen u maskirnu uniformu, znojei se na vruini. Ja sam gradski deko, razmilja. Kako li sam samo pristupio jebenoj vojsci? Istina je, bio je napet. Ne prestraen, zaista, vie zabrinut, nije znao to da oekuje. Nikad prije nije krenuo na gerilce. Vjerovao je da e vjerojatno biti vrlo dobri, dobro obueni, da e poznavati teren i nain na koji da ga iskoriste. _______________
133 Vojna baza za obuku pjeatva.

Gerilci su upali u otvoren. Nisu bili ono io je Callan oekivao, ovrsnuli borci u maskirnim uniformama s AKima. Ti su tipovi nalikovali na farmere, u starim traper-kouljama i kratkim campesino hlaama. I nisu se, isto tako, kretali kao vojnici - raireno, oprezno. Jednostavno su dolazili cestom. Callan je nian svoje puke Galil uperio na tipa koji je bio najdalje na lijevoj strani. Ciljao je malo nie, tipu u trbuh, u sluaju da se puka trne. Isto tako, nije mu htio gledati u lice, jer imao je to djeako lice i razgovarao je s prijateljima i smijao se, onako kako se to radi s prijateljima na kraju radnog dana. Zato je Callan pogled usmjerio na donji dio njegove koulje, jer tada je to bilo kao da puca u stvar, kao na vjebi iz gaanja. ekao je da Fidel zapuca prvi, a kad ga je zauo, okida je pritisnuo dva puta. Njegov je ovjek pao. Pali su svi. Te jadne budale nikad nisu saznale to im se sprema, nisu saznale to ih je pogodilo. Na njih se samo obruila vatra iz grmlja pokraj ceste, a nakon toga estorica gerilaca pala su, krvarei u praini. Nisu ak imali vremena ni izvui svoje oruje. Callan se prisilio da ode do ovjeka na kojega je pucao. Tip je bio mrtav, leao je na cesti licem nadolje. Callan je nogom prevrnuo tijelo. Imali su stroga nareenja da pokupe sve oruje, ali Callan ga nije naao. Sve to je taj tip imao bila je maeta, ona vrsta koja je campesinosima sluila za skidanje banana s drveta. Callan se osvrnuo i vidio da nitko od gerilaca nije imao oruje. Zbog toga se Fidel nije brinuo. On ih je obilazio, pucao im u zatiljak da se osigura da su mrtvi, zatim se radiovezom javio u Las Tangas. Ubrzo nakon toga stigao je kamion s hrpom odjee koju su komunistiki gerilci obino nosili, a Fidel je svojim ljudima naredio da trupla odjenu u novu odjeu. "Mora da se ali", rekao je Callan. Rambo se nije zajebavao. Rekao je Callanu da se primi posla. Callan se primio posla tako da je sjeo uz rub ceste. "Nisam ja nikakav jebeni grobar", bilo je ono to je rekao Fidelu.

Cijelim putem natrag Fidel mu je zanovijetao. "Znam to radim", govorio je Fidel. "Iao sam u kolu." Da, i ja sam iao u kolu, rekao mu je Callan. Satove su drali u etvrti Hell's Kitehen. "Ali tipovi koje sam ja ubio, Rambo?" dodao je Callan. "Obino su imali oruje u rukama." Vjerojatno ga je Rambo psovao kod Scachija jer se Sal pojavio na lancu nekoliko tjedana nakon toga da odri "savjetodavni sastanak" s Callanom. "Koji je tvoj problem?" pitao ga je Scachi. "Moj problem je ubojstvo tih jebenih seljaka", ree Callan. "Ruke su im bile prazne, Sal." "Ovdje ne snimamo vesterne", odgovorio je Sal. "Nema tu 'kodeksa asti'. Sto, eli pucati na njih dok su u dungli s AK-ima u rukama? Bolje e se osjeati ako bude imao rtava? Ovo je prokleti rat, Sparky." "Da, shvaam da je to rat." Scachi ree: "Plaaju ti, je li tako?" Da, mislio je Callan, plaaju mi. Orao klike dva puta na mjesec, u gotovini. "I dobro s vama postupaju?" upitao je Scachi. Kao s jebenim kraljevima, morao je priznati Callan. Svaku veer odrezak, ako si ga htio. Besplatno pivo, besplatan viski, besplatna koka ako sije troio. Tu i tamo Callan bi umrkao koke, ali njezin uinak nije bio kao onaj od cuge. Mnogi Tanguerosi bi umrkali hrpu koke, zatim bi se bacili na kurve koje su dovodili za vikende i jebali bi ih cijelu no. Callan je nekoliko puta otiao kurvama. ovjek ima potrebe, ali to je uglavnom bilo samo to, zadovoljavanje potreba. Nisu to bile prvorazredne call girls kao u Bijeloj kui, dapae - bile su to uglavnom Indijanke koje su na zapad doveli s naftnih polja. Nisu ak bile ni ene, ako se poteno na to gleda. Veinom su bile samo djevojice u jeftinim haljinama i teko naminkane. Prvi put kad je otiao s jednom, nakon toga je osjeao vie tugu nego olakanje. Otiao je u mali odvojeni prostor pri kraju njihove vojarne. Goli zidovi od perploe i krevet s neprekrivenim madracem. Pokuavala mu je govorili na seksi nain, govorila je stvari koje je mislila da eli uli, ali na kraju joj je rekao neka zavee i neka se samo jebe. Nakon toga leao je na leima i razmiljao o plavokosoj eni tamo u San Diegu. Zvala se Nora. Bila je prekrasna. Ali to je bio drugaiji ivot. Nakon Scachijeva promidbenog govora Callan je postao pravi vojnik i odlazio je na nove zadatke. Los Tangueros su u zasjedi na obali rijeke skinuli novih est nenaoruanih "gerilaca", sljedeu estoricu su pobili tono na sredinjem trgu tamonjeg sela. Fidel je imao izraz za njihovo djelovanje. Limpieza, tako je on to zvao. ienje. Podruje su istili od gerilaca, komunista, radnikih voda, agitatora -svog tog jebenog smea. Callan je uo prie da nisu jedino oni obavljali ienje. Bilo je mnogo drugih

grupa, drugih raneva, drugih centara za obuku, posvuda u zemlji. Sve su grupe imale nadimke - Muerte a Revolucionarios, ALFA 13, Los Tinados. U tri godine ubili su vie od tri tisue aktivista, organizatora, kandidata i gerilaca. Veina tih ubojstava dogaala se u izoliranim ruralnim selima, osobito u utvrenom podruju Medellina u dolini Magdalena u kojem bi okupili cijelo muko stanovnitvo sela i smaknuli ih strojnicama. Ili bi ih izrezali maetama, ako se smatralo da su meci preskupi. A, osim komunista, istilo se i mnoge druge - klince skitnice, homoseksualce, narkomane, pijance. Jednog dana Tanguerosi su izali u ienje nekih gerilaca koji su se kretali od jedne operacijske baze u drugu. Tako su Callan i drutvo ekali da se na putu pojavi taj ruralni autobus, zaustavili su ga i skinuli sve osim vozaa. Fidel je pregledavao putnike usporeujui njihova lica s fotografijama koje je drao u ruci, zatim je izvukao petoricu iz grupe i dao da ih se odvede u jarak. Callan je gledao dok su ti ljudi padali na koljena i poinjali se moliti. Callan se okrenuo i ugledao svoja dva suborca kako vozaa lancima veu za volan. "Koji kurac radite?" zaderao se Callan. Pretoili su benzin iz tanka autobusa u plastini vr za vodu i zatim su ga prolili po vozau, a kad je ovaj zavapio za milost, Fidel se okrenuo putnicima i objavio: "To je ono to se dobiva za prijevoz gerilaca!" Dvojica Tanguerosa zadravala su Callana dok je Fidel bacao ibicu u autobus. Callan je ugledao vozaeve oi, uo njegove krikove i gledao njegovo tijelo kako se izvija i plee u plamenovima. Nikad se nije rijeio tog mirisa u nosu. (Sada dok sjedi u ovom baru u Puerto Vallarti, osjea miris gorueg mesa. Nema dovoljno viskija na svijetu da ispere taj miris.) Te noi Callan je navalio na bocu. Dobro i jebeno se opio i razmiljao da uzme svoj stari .22 i da Fidelu navue vraga na lea. Odluio je da nije spreman izvriti samoubojstvo i umjesto toga se poeo pakirati. Jedan od Rodezijaca ga je zaustavio. "Odavde ne bi otiao na nogama", ree mu taj tip. "Ubili bi te prije nego to prijee kilometar." Tip je u pravu, ne bih preao ni kilometar. "Ne moe nita uiniti", ree Rodezijac. "To je Crvena magla." "to je Crvena magla?" upita Callan. Tip ga je udno pogledao, a zatim samo slegnuo ramenima. Kao, ako ne zna...

"to je Crvena magla?" upitao je Callan Scachija kad je Sal sljedei put doao u Las Tangas da ispravi Callanovo sve usranije ponaanje. Jebena Irina je samo sjedila u vojarni i vodila duge razgovore s Johnnyjem Walkerom. "Gdje si uo za Crvenu maglu?" upitao je Scachi. "Nije vano." "Aha, dobro, zaboravi da si uo." "Jebe to, Sal", ree Callan. "Dio sam neega, elim znati to je to." Ne, ne eli, mislio je Scachi. A ak i da eli, ne mogu ti rei.

Crvena magla je bila ifra za koordinaciju velikog broja operacija za "neutraliziranje" ljeviarskih pokreta u Latinskoj Americi. U osnovi, program Feniks za Junu i Srednju Ameriku. Polovicu vremena pojedinane operacije vodene su bez znanja da su u koordinaciji kao dio Crvene magle, ali bila je to Scachijeva uloga, kao Hobbsova deka za sve, da se osigura razmjena obavjetajnih podataka, dostava sredstava, da se ciljevi pogaaju i da u provedbi toga nitko nikome ne gazi po nogama. Nije to bio lagan posao, ali Scachi je za to bio savrena osoba. Pripadnik Zelenih beretki, neko sredstvo CIA-e, prisegnuti lan Mafije, Sal bi se jednostavno izgubio iz vojske na "odvojenu dunost" i radio kao Hobbsov vodonoa. A trebalo je nositi puno vode: Crvena magla je obuhvaala doslovno stotine desniarskih milicija i gospodara droge, njihovih sponzora, tisue vojnih asnika i nekoliko stotina tisua vojnih trupa, desetke zasebnih obavjetajnih agencija i policijskih snaga. I Crkvu. Sal Scachi je bio Malteki vitez i lan Opusa Dei, revne desniarske, antikomunistike tajne organizacije biskupa, sveenika i privrenih laika kao to je on sam. Katolika crkva je ratovala sama sa sobom, njezino konzervativno vodstvo u Vatikanu borilo se protiv "liberalnih teologa" - ljeviarskih, esto marksistikih sveenika i biskupa na terenu u Treem svijetu - za spas due same Majke Crkve. Malteki vitezovi i Opus Dei u rukavicama su suraivali s desniarskim milicijama, vojnim asnicima, ak i s kartelima droge kad je bilo potrebno. A krv je tekla kao vino na priesti. Veina toga bila je plaena, izravno ili neizravno, amerikim dolarima. Izravno, iz amerike pomoi vojskama tih zemalja iji su asnici osnovali gomilu odreda smrti; neizravno, tako da su Amerikanci kupovali drogu dolarima koji su odlazili kartelima koji su sponzorirali odrede smrti. Milijarde dolara kao ekonomska pomo, milijarde dolara preko poslovanja s drogom. U El Salvadoru, desniarski odredi smrti ubili su ljeviarske politiare i radnike organizatore. Godine 1989., na kampusu Srednjoamerikog Sveuilita u San Salvadoru, salvadorski vojni asnici su snajperskim pukama ubili est jezuitskih sveenika, sluavku i njezinu malu curicu. Iste godine vlada Sjedinjenih Drava je vladi El Salvadora dostavila pomo od pola milijarde dolara. Do kraja '80-ih, ubijeno je priblino sedamdeset pet tisua ljudi. U Gvatemali se ta brojka udvostruila. U dugotrajnom ratu protiv marksistikih pobunjenika bilo je ubijeno vie od sto pedeset tisua ljudi, a daljnjih etrdeset tisua nije nikad pronaeno. Djecu beskunike ubijali su po ulicama. Ubijali su studente, jednom amerikom hotelijeru skinuli su glavu. Sveuilina profesorica izbodena je u hodniku u svojoj nastavnoj zgradi. Jednu ameriku asnu sestru su silovali, ubili i bacili na leeve njezinih prijatelja. Za sve to vrijeme ameriki vojnici su osiguravali obuku, savjete i opremu, ukljuujui i helikoptere koji su ubojice prevozili do stratita. Do kraja 80-ih, predsjedniku SAD-a, Georgeu Bushu, toliko se ogadilo klanje da je napokon ukinuo sredstva i naoruanje za gvatemalsku vojsku. Posvuda u Latinskoj Americi bilo je isto - dugotrajni, prikrivani rat izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju, izmeu desniara i marksista, s liberalima koji su se, kao jelen zaslijepljen svjetlima automobila, nali izmeu njih. Crvena magla je uvijek bila prisutna.

John Hobbs je nadgledao operaciju. Sal Scachi ju je vodio iz dana u dan. Bio je u vezi s asnicima obuenim u koli za Amerike u Fort Benningu u Georgiji. Osiguravao je obuku, tehnike savjete, opremu, obavjetajne podatke. Posuivao je ljude latinskoamerikim oruanim snagama i milicijama. Jedan od njih bio je Sean Callan. Taj ovjek je potpuno poemeren, razmiljao je Scachi dok je gledao Callana - duga, prljava kosa, koa uta od mnogih dana tekog opijanja. Nije ba neki prototip ratnika, ali izgled vara. No kakav god bio, mislio je Scachi, Callan je ipak talent. A na talent je teko naii, zato... Vodim te iz Las Tangasa", rekao je Scachi. "Dobro." "Imam za (che drugi posan." Naravno da ima, podsjea sc Callan. Luis Carlos Galn, predsjedniki kandidat Liberalne stranke koji je premono pobijedio na izborima, skinut je s liste u ljeto '89. Bernardo Jaramillo Osa, voa UP-a, ubijen je kad je izlazio iz aviona u Bogoti sljedeeg proljea. Carlos Pizarro, predsjedniki kandidat M-19, smaknut je samo nekoliko tjedana nakon toga. Nakon toga Kolumbija je postala prevrua za Seana Callana. Ali Gvatemala nije. Nije bio ni Honduras, ak ni El Salvador. Scachi ga je pomicao kao skakaa na ahovskoj ploi. Skakao je s njime ovamo, skakao onamo, upotrebljavao ga je za micanje figura s ploe. Guadalupe Salcedo, Hctor Oqueli, Carlos Toledo - zatim tuce njih. Callan je poeo zaboravljati njihova imena. Moda nije tono znao to Crvena magla je, ali je jasno kao dan znao to je ona njemu krv, crvena magla koja mu je ispunjavala misli sve dok nije postala jedina stvar koju je vidio. Zatim ga je Scachi premjestio u Meksiko. "Zbog ega?" pitao je Callan. "Da se neko vrijeme ohladi", odgovorio je Scachi. "Samo se pobrini za malo zatite nekim ljudima. Sjea se brae Barrera?" Kako da se ne sjea? Bio je to ugovor 'kokain za oruje' od kojeg je sve to poelo '85. Ulovio je Veliku Breskvu kako vara Velikog Paulieja to je odredilo njegov udan put. Aha, Callan ih se sjeao. to je s njima? "Oni su nai prijatelji", ree Scachi. Nai prijatelji, razmiljao je Callan. udan izbor rijei, fraza koju zavjetovani tipovi upotrebljavaju samo onda kad jedan drugom opisuju druge zavjetovane tipove. No ja nisam zavjetovani tip, razmiljao je Callan, a ni dva meksika dilera koke to sigurno nisu, zato - koji je to kurac? "To su dobri ljudi", objasnio je Scachi. "Oni pridonose naporima." Aha, zbog toga su jebeni aneli, mislio je Callan. Ali otiao je u Meksiko. Jer kamo drugamo da ode? I tako je sada u tom hotelu na plai, na zabavi. Odluuje da e popiti nekoliko aica jer su na sigurnom mjestu na Magdan, tako da nee bili problema. ak i ako ih bude, razmilja, ovih dana sam bolji kad sam malo pijan nego potpuno trijezan.

ispija svoje zadnje pie, zatim vidi kako se veliki akvarij trese i voda se izlijeva, a dvoje ljudi pada u njega na onaj specifian nain na koji ljudi padaju kad su pogoeni. Callan se baca iza barskog stolca i vadi svoj .22. Kroz prednja vrata upada valjda etrdeset federalesa u crnim odorama, s boka pucaju iz svojih M-16. Meci araju po umjetnim stijenama spilje, a dobro je da jesu umjetne, misli Callan, jer primaju metke umjesto da ih odbijaju prema gomili. Zatim jedan od federalesa skida runu bombu sa svojeg pojasa. Callan vie: "Dolje!" kao da ga itko moe uti ili razumjeti, zatim ispaljuje dva metka federaleu u glavu, a zatim taj pada prije nego to stigne izvaditi iglu i bomba bez uinka pada na pod, ali drugi federale baca drugu granatu i ona pada pokraj plesnog podija i eksplodira u pirotehnikom blijetanju diskokluba i tada nekoliko prisutnih pada, bolno vritei dok im rapneli paraju noge. Sada su ljudi do zglobova u krvavoj vodi i ribama koje se bacakaju, a Callan osjea da ga je neto udarilo u nogu, ali nije to metak, to je plava tang riba, zavodljiva i elektrino plava ispod rasvjete nonog kluba, i on tone u spokojan trenutak dok gleda ribu. Sada je u La Sireni pravi pakao, posjetitelji viu i vrite, pokuavajui se probiti do izlaza, ali nema izlaza jer federalesi zaprjeuju vrata. I pucaju. Callanu je drago da je malo pripit. On je ukljuio automatskog pilota alkoholiarskeirske-unajmljene-ubojice, glava mu je bistra i hladna, i sada mu je jasno da oni koji pucaju nisu federalesi. Ovo nije racija, ovo je napad, a ako su ovi tipovi murjaci, onda su izvan dunosti i zarauju malo novca sa strane za predstojee praznike. I ubrzo mu postaje jasno da nitko nee izai na prednja vrata - u svakom sluaju, ne iv - mora postojati stranji izlaz, zato se sputa u vodu i poinje puzati prema stranjem dijelu kluba. * * *

Pomini zid je ono to Adini spaava ivot. Baca ga sa stolice i rui ga na pod tako mu da prvi meci iz oruja i rapneli prelijeu iznad glave. Poinje se podizati, ali zatim prevladava instinkt dok uje kako meci fijuu iznad njega pa se ponovo sputa. Tupo gleda kako meci kidaju skupi koralj, sada na suhom i izloen iza raznesenog akvarija, zatim skae kad mu se izludjela jegulja izvija iza lea. Gleda prema drugom zidu gdje, iza vodopada, Fabin Martnez pokuava uskoiti u hlae dok jedna od Njemica koja sjedi na ravnini stijene pokuava to isto, a Ral tamo stoji s hlaama oko glenjeva i pitoljem u rukama uzvraa vatru kroz vodopad. Lani federalesi ne vide kroz vodopad. To je ono to spaava Rala koji tamo stoji i sakriven treti dok ne ostane bez streljiva, baca pitolj, posee rukama i podie hlae. Zatim Fabina hvata za rame i govori: "Hajde, moramo se izvui odavde." Jer se sada federalesi probijaju kroz gomilu, trae brau Barrera. Adn ih vidi kako dolaze i ustaje da se probije prema stranjem dijelu, sklize se i pada, ponovo se die, a kad se podie, fedrale mu upire pitolj u lice i smije se. Adn je mrtav, osim to federaleov smijeh nestaje u vrtlogu krvi, a Adn osjea kako ga netko grabi za ruku i

baca ga na pod. Zatim je u vodi na podu, licem u lice s Jenkijem koji govori: "Na pod, glupane." Zatim Callan poinje pucati na federalese koji se pribliavaju, kratkim, djelotvornim paf-paf paf-paf- skidajui ih kao patke u zabavitu. Adn sputa pogled na mrtvog federalea i, na svoj uas, vidi da su se rakovi ve, hodajui unatrag, okupili da se nahrane na otvorenoj upljini gdje je nekad bilo murjakovo lice. Callan pue prema naprijed i uzima dvije rune bombe od tipa kojega je upravo ubio, zatim brzo ponovo puni metke, nogama pue natrag, hvata Adna i, dok drugom rukom puca iza lea, vue ga prema stranjem dijelu. "Moj brat!" vie Adn. "Moram nai svog brata!" "Na pod!" urla Callan dok se nova kia metaka rasprskava prema njima. Adn zaista pada dok mu se meci zabijaju u stranji dio desnog lista i bacaju ga licem nadolje u vodu u kojoj priglupo lei i gleda vlastitu krv koja mu tee ispred nosa. Izgleda da se ne moe pokrenuti. Mozak mu pokuava zapovjediti da ustane, ali odjednom je iscrpljen, preumoran da bi se pokrenuo. Callan se prigiba, baca Adna preko ramena i tetura prema vratima na kojima pie BANOS. Zamalo je doao do njih kad mu Ral skida teret. "Imam ga", govori Ral. Callan kima. Jedan drugi Barrerin revolvers titi im lea, iza sebe puca po kaosu u klubu. Callan razvaljuje vrata i ulazi u relativan mir u malom hodniku. S desne strane su vrata na kojima pie SIRENAS, s malim reljefom sirene na njima; na vratima s lijeve strane pie POSEIDONES, s reljefom ovjeka duge, kovrave kose i brade. Tono ispred je SALIDA i Ral hita ravno prema tom izlazu. Callan vie: "NE!" i odvlai ga drei ga za ovratnik. Tono na vrijeme, jer meci poinju zvidati kroz otvorena vrata, ba kao to je i oekivao. Svatko tko ima dovoljno vremena i ljudstva za izvoenje takve vrste napada, revolverae e postaviti ispred stranjih vrata. Zato Rala odvlai kroz vrata POSEIDONES. Drugi revolvers ulazi iza njega. Callan izvlai iglu iz jedne od runih bombi i baca je van pred stranja vrata kako bi odvratio bilo koga od pomisli da bude tamo, ili da pokua ui. Zatim uskae u muki toalet i zatvara vrata za sobom. uje kako bomba eksplodira u potmulom zvuku basa. Ral posjeda Adna na koljku, a drugi revolvers uva vrata dok Callan pregledava Adnovu ranjenu nogu. Meci su proli ravno, ali nema naina da se ustanovi jesu li slomili koju kost. Ili pogodili bedrenu arteriju, to bi znailo da bi Adn mogao iskrvariti prije negoli dovedu pomo. Istina je u tome da se nitko od njih nee izvui, ne ako revolverai nastave pristizati, zato to su u zamci. Jebiga, razmilja, nekako mi je uvijek bilo jasno da u umrijeti u kenjari, zatim se osvre, i tu nema prozora koje biste oekivali u amerikim toaletima, ali tu je, ravno iznad njega, prozor na stropu. Prozor na stropu u mukom toaletu? Bio je to jo jedan od Ralovih stilskih zahtjeva. "elim da toaleti izgledaju kao na stranu prevrnute kabine na putnikom brodu", objanjavao je to Adnu dok su raspravljali oko prozora na stropu. "Zna, kao da je brod potonuo?"

I tako, prozor na stropu je u obliku brodskog okna, a toaleti su prigodno ukraeni, a sve osim lavaboa i koljke je preokrenuto na stranu. to je tono ono to ti treba, misli Callan, ako si strusio margarite i zatim otiao piati - kenjara morske bolesti. Pita se koliko lije studenata ovamo uteturalo u prilino dobrom stanju i pobljuvalo sve iz sebe nakon to su sve vidjeli postrance, ali ne razmilja o tome dugo jer to glupo jebeno brodsko okno iznad njih je njihov izlaz, zato se penje na plou lavaboa i otvara prozor na stropu. Skae, prima se, povlai se prema gore i izvlai se, a zatim je na krovu. Zrak je slankast i topao. Zatim glavu provlai natrag kroz brodsko okno i govori: "Hajde!" Fabin skae i izvlai se kroz prozor na stropu, zatim Ral podie Adna, a Callan i Fabin ga izvlae na krov. Ral se s mukom provlai kroz to malo okno, ali uspijeva tono na vrijeme prije nego to federalesi provaljuju vrata i prostoriju zasipaju mecima. Nakon toga upadaju, oekuju da e naii na mrtva tijela i ranjene koji vrite i izvijaju se. Ali ne nailaze na ita takvog pa su zbunjeni sve dok jedan od njih ne pogleda prema gore i ne vidi otvoren prozor na stropu i tada mu postaje jasno. Ali sljedee to vidi je Callanova ruka koja baca bombu, a zatim se prozor zatvara. Sada ima mrtvih i onih koji vrite i izvijaju se u mukom toaletu u La Sireni. Callan ih vodi preko krova do stranje strane zgrade. Sada samo jedan fedrale straari na uliici iza zgrade i Callan ga skida s dva brza pucnja u zatiljak. Nakon toga on i Ral paljivo sputaju Adna do Fabina koji ih eka. Zatim se teturajui gube niz uliicu. Ral s Adnom preko ramena, prema pokrajnjoj ulici gdje Callan metkom izbija prozor na Fordu Exploreru, otvara vrata i treba mu oko trideset Sekundi da spajanjem ica upali motor. Deset minuta nakon toga nalaze se na hitnom odjelu u bolnici Nae Gospe od Guadalupe u kojoj sestre na prijemu uju ime Barrera i ne postavljaju nikakva pitanja. Adn ima sree - natkoljenica je oteena ali nije slomljena, a femoralna arterija je neozlijeena. Pretrauju okolicu La Silono u potrazi za bilo kojim od onih tipova koji se moda motaju naokolo. No vraaju se ni s jednim, samo s vijestima da je estero ljudi na zabavi ubijeno, a deset federalesa je ili ubijeno ili ranjeno. Ali Mendezovi revolverai nisu uspjeli ubiti brau Barrera. Zahvaljujui Seanu Callanu. "to god eli", govori mu Adn. Na ovaj Dan mrtvih. Treba samo pitati. to god na ovom svijetu eli. *** Mlada mu djevojka priprema pan de muerto. Kruh mrtvih. Tradicionalni zaeereni slatki kruh sa skrivenim iznenaenjem, to je poslastica koju zna da Don Miguel ngel Barrera osobito voli i veseli joj se za ovaj blagdan. A s obzirom da onome koji zagrize komadi kruha koji u sebi ima skriveno iznenaenje to donosi sreu, jedan kruh priprema samo za njega da se osigura da je Don Miguel onaj koji e otkriti iznenaenje. eli da mu ove naroite veeri sve bude kako treba.

Zato se odijeva s naroitom panjom: jednostavna ali elegantna crna haljina, crne arape i visoke pete. Polako nanosi minku, osobito obraa panju na pravu koliinu makare, zatim elja svoju dugu crnu kosu dok ne pone sjati. Uinak provjerava u ogledalu, a ono to vidi zadovoljava je - koa joj je glatka i blijeda, crne oi su naglaene, njezina kosa meko pada na ramena. Odlazi u kuhinju i stavlja specijalni pan de muerto na srebrni plAdnj, uz rub stavlja jantarne svijee, pali ih i odlazi u njegov dio elije za jelo. Izgleda kraljevski, misli ona, u kestenjastom sakou preko svilene pidame. Neaci Dona Miguela su se pobrinuli da njihov stric ima sav luksuz koji poeli kako bi mu boravak u zatvoru bio podnoljiv - finu odjeu, finu hranu, dobra vina. Ljudi apuu da se Adn s toliko panje odnosi prema svom stricu zato da bi umanjio vlastitu krivnju jer mu je drae da stric vrijeme provodi u zatvoru kako se stari ne bi uplitati u voenje Barrera pasadora. Oni otriji jezici blebeu da je zapravo Adn smjestio vlastitom stricu da bi mogao preuzeti vodstvo. Djevojka ne zna to je istina iza bilo ega od toga i nije ju ni briga. Sve to zna je da ju je Adn Barrera spasio od budunosti u bijedi u bordelu Ciudad de Mxica i umjesto toga joj je odredio da njegovu stricu pravi drutvo. Traevi govore da slii eni koju je Don Miguel jednom volio. to je moja srea, misli djevojka. Don Miguelovi zahtjevi nisu teki. Ona mu kuha, pere robu, brine se o potrebama koje ima kao mukarac. Istina je, tue je, ali ne tako esto ili tako estoko kao to je to radio njezin otac, a seksualne potrebe mu nisu este. Tue je, zatim je evi, a ako ne moe svoj floto odrati krutim, naljuti se i tue je dok mu to ne uspije. Ima i gorih ivota, razmilja ona. A novac koji joj Adn Barrera alje je velikoduan. Ali ne toliko velikoduan kao... Tu misao izbacuje iz glave i Don Miguelu donosi pan de muerto. Ruke joj se tresu. To primjeuje. Njezine male ruke drhte dok kruh sputa ispred njega na stol, a kad joj pogleda u oi, vidi da su mutne, na rubu suza. Je li to tuga? pita se. Ili strah? Ali kad je bolje pogleda, ona skree pogled prema pan de muertu, a zatim ponovo gleda njega. Jasno mu je. "Prekrasan je", govori dok gleda slatki kruh. "Hvala." Je li to pukotina u njezinu glasu? pita se. Samo i najmanje oklijevanje? "Molim te, sjedni", kae, ustaje i izvlai joj stolicu. Ona sjeda, ruke joj stiu rubove stolice. "Molim te, zagrizi ti prva", govori i ponovo sjeda. "O, ne, to je za tebe." "Inzistiram." To je zapovijed. Ne moe odbiti. Tako ona otkida komad pana i prinosi ga usnama. Ili barem pokuava ruke joj se tako grozno tresu da tekom mukom pronalaze put do usta. I pokuava ih svom snagom zadrati, ali oi joj se pune suzama, a zatim se prelijevaju. Maskara se cijedi niz obraze, ostavljajui crne pruge po licu. Podie pogled prema njemu i mrca: "Ne mogu."

"A ipak bi mene tim hranila." Ona mrca, ali mali mjehurii sline izlaze joj iz nosa. Prua joj platnenu salvetu. "Obrii nos", govori. Ona ga brie. Zatim govori: "Sada mora pojesti kruh koji si ispekla za mene." Ona izlane: "Molim te." Zatim sputa pogled. Jesu li moji neaci ve mrtvi? pita se To. Guero se ne bi usudio pokuati ubiti me, osim ako Adn i Ral, osobno, nisu provjereno maknuti sa slike. Zato su ili ve mrtvi ili e uskoro biti, ili je Guero i tu zabrljao. Nadajmo se da je, razmilja, i u glavi zapisuje da prvom prilikom mora stupiti u vezu sa svojim neacima, im bude obavljen ovaj triste134 posao. "Mndez ti je ponudio bogatstvo, je li tako?" Miguel ngel pita djevojku. "Novi ivot tebi, cijeloj tvojoj obitelji?" Ona kima. "Ima mlae sestre, je li tako" pita To. "Ona pijanica od tvog oca ih napastuje? S Mndezovim novcem mogla bi ih izvui, nai im dom?" "Da." "Shvaam", kae To. Ona ga gleda s nadom. ________________
134 Tuan.

"Jedi", govori. Znam da ne bi htjela da umrem polako i u bolovima." Oduzima se dok stavlja kruh u usta. Ruke joj se tresu, na sjajnom crvenom ruu prilijepljene su mrvice. A sada velike, teke suze padaju na kruh, otapaju eerni premaz koji je nanijela s toliko panje. "Jedi." Uzima zalogaj kruha, ali ga ne moe progutati, zato on toi au crnog vina i stavlja joj ga u ruku. Ona otpija mali gutljaj, ini se da to pomae, i njime tjera zalogaj, zatim uzima drugi zalogaj i otpija drugi gutljaj. On se naginje preko stola i stranjom stranom dlana odmie joj kosu. I njeno mrmlja: "Znam, znam", dok drugom rukom novi zalogaj primie njezinim ustima. Ona otvara usta i uzima ga na jezik, zatim gutljaj vina, a zatim strihnin udara. Njezina se glava trza unatrag, oi se irom otvaraju, a samrtni hropac strue joj u vlanim otvorenim ustima. Dao je da se njezino tijelo baci preko ograde psima. *** Parada pripaljuje cigaretu. Povlai dim dok se naginje, obuva cipele i pita se zato su ga probudili u sitnim jutarnjim satima, kakav je to "hitan osobni posao" koji nije mogao priekati da izae sunce. Svojoj domaici govori neka se ministar obrazovanja raskomoti u njegovoj radnoj sobi i da e se on odmah spustiti. Parada poznaje Cerra godinama. Bio je biskup u Culiacnu dok je Cerro bio guverner Sinaloe i ak je tom ovjeku krstio dvoje zakonite djece. A nije li Miguel ngel Barrera

u obje te prilike bio kum? pita se Parada. Naravno da je to bio Barrera koji je doao do njega da sredi stvar, i duhovno i svjetovno, za Cerrova nezakonitog potomka, nakon to je guverner iskoristio neku mladu djevojku iz jednog sela. No dobro, barem su doli k meni a ne nekom abortistu, a to je neto to tom ovjeku ide u prilog. Ali, razmilja dok jedan stari demper navlai preko glave, ako je to neka nova maloljetnica u zanimljivim okolnostima, spreman sam se ozbiljno naljutiti. U svojim godinama, Cerro bi ve morao znati. Zaista, mogao je nauiti iz iskustva, ako ne iz nieg drugog, a u svakom sluaju, zato to mora biti - gleda na svoj sat - u etiri ujutro? Zvoni domaici. "Kavu, molim , govori joj Parada. "Za dvoje. U radnu sobu." U posljednje vrijeme njegov odnos s Cerrom sastojao se naizmjence od svaa i pohvala, preklinjanja i prijetnji, sve otkako je ministru obrazovanja poslao peticiju za gradnju novih kola, nabavu knjiga, izradu programa i za poveanje broja uitelja. Bili su to stalni pregovori u kojima se Parada kretao na granici ucjene, jednom je prosvjedovao da se prema ruralnim selima ne smije odnositi kao prema "djeci kopikuli" - ta primjedba je po svemu sudei vrijedila dvije osnovne kole i desetak novih uitelja. Moda je ovo Cerrova osveta, razmilja Parada dok silazi stepenicama. Ali kad otvara vrata svoje radne sobe i vidi Cerrovo lice, jasno mu je daje to neto mnogo ozbiljnije. Cerro odmah prelazi na stvar. "Umirem od raka." Parada je skamenjen. "Uasno mi je ao to to ujem. Zar ne postoji nita..." "Ne. Nema nade." "Hoe li da te ispovjedim?" "Imam sveenika za to", govori Cerro. Predaje Paradi koveg. "Donio sam ti ovo", govori Cerro. "Nisam znao kome drugom da ga odnesem." Parada ga otvara, gleda papire i vrpce i govori: "Ne razumijem." "Bio sam sudionik", govori Cerro, "u velikom zloinu. Ne smijem umrijeti... bojim se umrijeti... s ovim na dui. U najmanju ruku, moram barem pokuati neto nadoknaditi." "Svakako e dobiti oprost ako se ispovjedi", odgovara Parada. "Ali ako su ovo dokazi od izvjesne teine, zato ih nosi meni? Zato ne javnom tuitelju ili..." "Na njima se uje njegov glas." No, to objanjava zato, misli Parada. Cerro se naginje prema naprijed i ape: "Javni tuitelj, ministar unutarnjih poslova, predsjednik PRI-a, Predsjednik. Svi oni. Svi mi." Dobri Boe, misli Parada. to je na tim vrpcama? Kutija i pol cigareta otilo je u dim dok je sve presluao. Palei novu cigaretu starom, presluava vrpce i zadubljuje se u dokumente. Zapisnici sa sastanaka, Cerrove zabiljeke. Imena, datumi i mjesta. Petnaestogodinje biljeenje korupcije - ne, ne samo korupcije. Samo to bi ve bilo tuno, ali ovo je neto posebno. Vie nego posebno - nema rijei. Sto su uinili, najjednostavnije reeno: prodali su zemlju narcotraficantesima.

Ne bi vjerovao da nije uo na vlastite ui: vrpce s veere - 25 milijuna dolara po tanjuru - organizirane da se pomogne u izboru novog predsjednika. Ubojstva ljudi koji su provodili izbore i kraa tih istih izbora. Glasovi Predsjednikova brata i javnog tuitelja kako planiraju te strahote. I nagovaraju narkose da sve to plate. I da poine ubojstva. I da mue i ubiju amerikog agenta Hidalga. A zatim je tu bila Operacija Kerber, zavjera za financiranje, opremanje i obuku kontraa kroz prodaju kokaina. I Operacija Crvena magla, desniarska ubojstva djelomino financirana od kartela droge u Kolumbiji i Meksiku i potpomognuta od PRI-a. Nije udo da se Cerro boji pakla - pomogao je da se stvori na zemlji. A sada mi je jasno zato je ove dokaze donio meni. Glasovi na vrpcama, imena na zapisnicima - Predsjednik, njegov brat, ministar vanjskih poslova, Miguel ngel Barrera, Garca brego, Guero Mndez, Adn Barrera, doslovno gomila policijskih, vojnih i obavjetajnih asnika, lanovi PRI-a - nema osobe u Meksiku koja e ili koja moe pokrenuti neto u vezi s tim. Zato to Cerro donosi meni. eli da ja to dam... Kome? Kree zapaliti novu cigaretu, ali na svoje iznenaenje opaa da mu je dosta puenja ima okus blata u ustima. Odlazi na kat i pere zube, zatim staje pod gotovo vreo tu i dok puta da mu voda bubnja po vratu, razmilja o tome da bi moda te dokaze trebao predati Artu Kelleru. Odrava estu korespondenciju s Amerikancem, na nesreu sada je persona non grata u Meksiku, a taj ovjek je jo uvijek opsjednut time da srui kartele droge. On razmisli o tome, govori sam sebi: Ako to preda Arthuru, to e se dogoditi s time, nakon to izae na vidjelo. Ima li Art dovoljno moi da radi na tome ili e to sprijeiti sadanja vlada? Ili bilo koja amerika vlada usredotoena na NAFTU koliko i ova? NAFTA, razmilja Parada s gaenjem. Ponor prema kojemu mariramo u vrstom zagrljaju s Amerikancima. Ali ima nade. Pribliavaju se predsjedniki izbori, a kandidat PRI-a - koji e, silom, pobijediti izgleda dobar ovjek. Luis Donaldo Colosio je zakonit predstavnik ljevice koji e sasluati razloge. Parada je jednom sjedio s njim i ovjek ima razumijevanja. A ako ovi zapanjujui dokazi koje mije donio umirui Cerro mogu diskreditirati dinosaura u PRI-i, to Colosiju moe dati snagu koja mu je potrebna da slijedi svoje osnovne nagone. Da njemu dam ove informacije? Ne, misli Parada, Colosija se ne smije vidjeti da nastupa protiv svoje stranke - to bi ga svakako stajalo imenovanja. Onda tko, pita se Parada dok sapuna lice i poinje se brijati, ima samostalnosti, snage, iste moralne snage da na svjetlo dana iznese injenicu da se kompletna vlada jedne zemlje na aukciji prodala kartelu trgovaca drogom? Tko? Odgovor mu se pojavljuje iznenada. To je jasno. eka do pristojnih jutarnjih sati, zatim zove Antonuccija da mu kae da Papi eli proslijediti vane informacije.

Red Opus Dei osnovao je 1928. jedan bogati panjolski odvjetnik imenom Josemaria Escriva koji se zaredio. Bio je zabrinut jer je Sveuilite u Madridu postalo leglo lijevog radikalizma. Bio je tako zabrinut da se njegova nova organizacija katolike elite borila na strani faista u panjolskom graanskom ratu, a sljedeih trideset godina pomagala je da general Franco ostane ukopan na vlasti. Ideja je bila da se unovae talentirani, elitni mladi laici konzervativci koji su bili na ulasku u vladu, tisak, u velike poslovne organizacije, da im se usade "tradicionalne" katolike vrijednosti - osobito antikomunizam - i da ih se poalje da obavljaju posao Crkve u podrujima koja su odabrali. Salvatore Scachi - pukovnik Specijalnih snaga, lan CIA-e, malteki vitez i zavjetovani lan Mafije - prokuani je i pravi pripadnik Opusa Dei. Obavljao je sve zahtjeve svakodnevno je iao na misu, ispovijedao se samo sveeniku iz Opusa Dei i redovito se povlaio u prostore Opusa Dei. A bio je i dobar vojnik. Dobro se borio protiv komunizma u Vijetnamu, Kambodi i u Zlatnom trokutu. Ratovao je u Meksiku, u Kerberu u Srednjoj Americi, u Crvenoj magli u Junoj Americi - u svim operacijama koje sada liberalni teolog Parada prijeti da e objaviti svijetu. Sada sjedi u Antonuccijevu uredu i razmilja to uiniti s informacijama koje kardinal Juan Parada eli proslijediti u Vatikan. "Kae da ga je posjetio Cerro", Scachi govori Antonucciju. "To mi je Parada rekao." "Cerro zna dovoljno da srui cijelu vladu", kae Scachi. I jo vie od meksike vlade. "Ne moemo Svetog Oca optereivati tim informacijama", govori Antonucci. Papa je oduvijek bio najvaniji pristalica Opusa Dei, ak do te mjere daje nedavno oca Escrivu proglasio blaenim, stoje prvi korak prema kanonizaciji. Prisiljavati ga da se suoi s dokazima o upletenosti Reda u neke ee akcije protiv komunistike svjetske zavjere bilo bi, u najmanju ruku, neugodno. Jo bi gori bio skandal koji bi tada nastao protiv sadanje vlade, sada kad traju pregovori o vraanju Crkve u potpuno legalan status u Meksiku. Ne, ta otkria bi potopila vladu, a s njom i pregovore. Vodu bi skrenula na mlin heretikih liberalnih teologa - od kojih su mnogi dobronamjerni "korisni idioti" koji bi pomogli u uspostavi komunistike vlasti. To je uvijek posvuda bila ista pria, razmilja Antonucci - glupi, zavedeni, liberalni sveenici pomau komunistima da dou na vlast, zatim crveni ubijaju sveenike. To je svakako bila istina za panjolsku, zbog ega je blagoslovljeni Escriva u prvom redu i osnovao red. Kao lanovi Opusa Dei, i Antonucci i Scachi upoznati su s konceptom vieg dobra, a vie dobro pobjede nad komunizmom za Sala Scachija ima veu teinu od zla korupcije. Jo neto mu je takoer na pameti -sporazum NAFTA, koji je jo uvijek na raspravi u Kongresu. Ako bi se Paradina otkria ikad objavila, potopila bi NAFTA-u. A bez NAFTA-e ne bi bilo nade u razvoj meksike srednje klase koja je jedini dugoroni protulijek za otrovno irenje komunizma. Sada Antonucci govori: "O molim za due milijuna vjernika da kao znak zaziva meksike vlade meksikom narodu vratimo istinsku Crkvu." "Ako zatajimo ovu informaciju." "Tono tako."

"Ali to nije tako jednostavno", govori Scachi. "Parada oito ima neka saznanja s kojima e izai ako ne vidi da" Antonucci ustaje. "Takve svjetovne detalje moram prepustiti laikoj brai Reda. Ja se ne razumijem u te stvari." Ali Scachi se razumije. *** Adn lei na krevetu na Rancho las Bardas, Ralovoj velikoj estanciji koja je i tvrava, dalje od ceste izmeu Tijuane i Tecate. Glavni dio ranca namijenjen ivljenju, sastavljen od zasebnih kua za Adna i Rala, okruen je zidom od tri metra na vrhu kojega je otra ica i krhotine stakla od razbijenih boca. Postoje dva ulaza, svaki s masivnim vratima pojaanih elikom. Na svakom uglu su tornjevi s reflektorima na kojima su straari s AK-47, strojnicama M-50 i kineskim raketnim bacaima. A da bi se uope dolo do tog mjesta, mora se voziti tri duga kilometra od autoceste po crvenom zemljanom putu, ali vjerojatno se uope neete spustiti na taj put jer spoj s autocestom dvadeset etiri sata, sedam dana u tjednu, uvaju policajci drave Baja u civilu. Dakle, to je mjesto na koje su braa stigla to je bre bilo mogue nakon napada na disko La Sirenu i sada je ono pod najviim stupnjem pripravnosti. Straa danonono patrolira oko zidova, odredi u dipovima patroliraju po okolici, tehniari elektroniki pretrauju podruje da uhvate radioveze ili pozive s mobitela. A Manuel Snchez sjedi vani ispod prozora Adnove spavae sobe kao vjeran pas. Sad smo blizanci, razmilja Adn, jednako epamo. Ali moje je privremeno, a njegovo je trajno, i to je ono zbog ega sam ga ostavio na poslu kao tjelesnog uvara sve ove godine nakon loih starih dana Operacije Kondor. Snchez ne bi ostavio svoje mjesto - ni da jede ni da ode spavati. Samo je naslonjen na zid sa samaricom u krilu, povremeno ustaje i epesa gore-dolje du zida. "i relian san liili tamo, !uilron ", rekao je Adnu ilok su mu su/e kapale niz lice. "Trebao sam bili s lobom." "Tvoj posao je da titi moj dom i moju obitelj", odgovorio je Adn. "I ti me nikad nisi izdao." A nikad i nee. Nee napustiti Adnov prozor. Kuharice mu donose tanjure s toplim tortiljama od brana s frijoles refritos135 i paprikama, zdjele s toplim albndigama, a on sjedi pod prozorom i jede. Ali nee otii: don Adn mu je spasio ivot i nogu, a don Adn i njegova ena i kerka su u toj kui, pa ako se Guerovi sicariosi ikad probiju na to imanje, morat e prijei preko Manuela Sncheza da ih se dokopaju. A nitko nee prijei preko Manuela. Adnu je drago da je tamo, makar samo da Lucji i Gloriji prui osjeaj sigurnosti. Ve su prole teke kunje kad su ih pasadorovi sicariosi probudili usred noi i odvukli ih na selo a da nisu imale priliku ni da se spakiraju. Uznemirenje je uzrokovalo velike probleme u disanju. Morali su avionom dovesti doktora, s povezom na oima, zatim ga odvesti do ranca da pregleda bolesnu djevojicu. Skupu i osjetljivu medicinsku opremu - respiratore, atore za disanje, ovlaivae - sve je to trebalo spakirati iz

njihove kue i prenijeti usred noi, a ak i sada, tjednima kasnije, Glorija jo uvijek pokazuje simptome. A zatim kad ga je vidjela kako epa i boli ga, bio je to ve novi ok pa se on loe osjeao jer joj je lagao, govorei joj da je imao nesreu na motociklu, i jo vie lagao, govorei joj da e na selu ostati neko vrijeme jer je tamo za nju bolji zrak. Ali ona nije glupa, Adn to zna. Vidi tornjeve, oruje, straare, i uskoro e shvatiti providnost njihova objanjenja da je obitelj bogata i da treba zatitu. A onda e postavljati tea pitanja. I dobivati tee odgovore. O tome kako papa zarauje za ivot. I hoe li razumjeti? pita se Adn. Nemiran je, nabruen, dosta mu je toga da bude rekonvalescent. I budi poten, govori sam sebi - nedostaje ti Nora. Nedostaje ti u krevetu i za stolom. Bilo bi dobro s njom porazgovarati o cijeloj situaciji.

___________________
135 Skuhani i zatim pasirani grah.

Znao je da je sve vidjela na televiziji ili je proitala u novinama, i htio joj je rei da je s njim u redu. Da e proi nekoliko tjedana prije nego to e je opet moi vidjeti, ali to je vanije, da treba ostati izvan Meksika dok joj on ne kae da je sigurno. Odgovorila je tono onako kako je pretpostavljao da e odgovoriti, tono onako kako se nadao. Podigla je slualicu na prvo zvono. Osjetio je njezino olakanje kad je zaula njegov glas. Zatim je brzo s njim poela zbijati ale, govorila mu da je, ako si je dopustio da ga namami neka druga sirena osim nje, dobio to je zasluio. "Pozovi me", rekla je. "Dotrat u." Htio bih da mogu, razmilja dok bolno prua nogu. Ne zna kako jako bih htio da mogu. Dosta mu je kreveta, zato sjeda, polako izvija ranjenu nogu i lagano se oslanja na stopala. Uzima tap i epesa do prozora. Divan je dan. Sunce je arko i toplo, a ptice cvrkuu. Lijepo je ivjeti. A noga mu zacjeljuje brzo i dobro - nije bilo infekcije - i uskoro e biti spreman. Sto je dobro jer ima mnogo toga to treba obaviti a nema mnogo vremena za to. Istina je da je zabrinut. Napad na La Sirenu, injenica da su bili u uniformama federalesa i imali njihove oznake - sigurno je to u mordidi kotalo stotine tisua dolara. A injenica da se Guero osjetio dovoljno jakim da prekri zabranu nasilja u ljetovalitima mora znaiti da je Guerov posao zdraviji nego to su mislili. Ali kako? pita se Adn. Kako taj ovjek svoj proizvod prevozi kroz La Plazu, koju mu je pasador Barrera vie nego zatvorio? I kako je Guero ishodio pomo Ciudad de Mxica i njegovih federalesa? I je li se brego svrstao uz Guera? Bi li Guero ikad izveo napad na La Sirenu bez stareva odobrenja? A ako je tako, Abregova potpora ukljuila bi Predsjednikova brata, El Bagmana, i cijeli sastav savezne vlade. ak i u samoj Baji traje graanski rat izmeu lokalnih murjaka -Barrer dre Dravnu policiju Baje, a Guero dri federalese. Murjaci iz Tijuane su manje-vie neutralni, ali pojavio se nov igra u gradu - Specijalna taktika grupa, elitna grupa, neto kao

Nedodirljivi, koju predvodi nitko drugi nego nepotkupljivi Antonio Ramos. Ako se ikada udrui s federalesima... Bogu hvala, pribliavaju se izbori, razmilja Adn. Adnovi ljudi su nekoliko puta diskretno pristupili PRI-ovu izabranom kandidatu Colosiju, da bi ih on jednostavno odbio. Ali Colosio je barem dao do znanja da je totalni antinarko - kad bude izabran, navalit e na Barrer i Mndeza istim arom. Ali u meuvremenu, to smo mi protiv cijelog svijeta, razmilja Adn. A ovaj put, svijet pobjeuje.

Callanu se to nimalo ne svia. Na stranjem je sjedalu ukradenog, vatrogasno crvenog Suburbana - omiljenog vozila meu narcotraficantskim kaubojima - sjedi pokraj Rala Barrer koji krui Tijuanom kao da je jebeni gradonaelnik. Koturaju se niz Aleju Daz Ordaz, jednom od najprometnijih ulica u gradu. Policajac drave Baje vozi, a jo jedan je na prednjem sjedalu. A on je skockan u punu opremu kauboja iz Sinaloe, od izama preko crne koulje s bisernim dugmetima, do bijelog kaubojskog eira. Nije ovo nikakav nain da se vodi rat, razmilja Callan. Ono to bi ovi frajeri trebali uiniti je isto ono to su radili stari Sicilijanci - udariti po madracima136, pritajiti se, odabrati mjesta. Ali to oito nije meksiki nain, nauio je Callan. Ne, meksiki nain je mao - izai i istakni zastavu. Dakle, Ral eli da ga se vidi. Zato za Callana nije nikakvo iznenaenje kad ih dva crna Suburbana puna federalesa u crnim uniformama poinju slijediti niz aleju. Sto nije dobra vijest, misli Callan. "Ej, Ral..." "Vidim ih." Govori vozau da skrene desno u pokrajnju ulicu, uzdu golemog buvljaka. Guero je u drugom crnom Suburbanu. Gleda van i vidi ovo japijevsko vatrogasno vozilo kako skree desno, a ini mu se da na stranjem sjedalu vidi Rala Barreru. Zapravo, prva stvar koju vidi je klaun.

_______________
136 Mafijaki izraz, poznat iz filma "Kum" Francisa Forda Coppole, znai pripremiti se za rat.

Glupo nasmijano lice klauna naslikano je na ziu ogromnog buvljaka koji se protee duinom oil dva gradska bloka. Klaun ima jedan od onih velikih crvenih nosova, bijelo lice i periku i ima sve to klaun treba imati i Guero kao da mu trepe oima, a zatim se usredotouje na tipa na stranjem sjedalu crvenog Suburbana s kalifornijskom registracijom i taj tip jasno kao dan slii Raiilu. "Zaustavi ga", govori svom vozau. Prvi crni Suburban prelazi i gura crveni Suburban prema rubniku. Guerovo vozilo prilazi straga i zabija se u crveni SUV. O, sranje, misli Callan dok comandante federale izlazi iz prednjeg auta i prilazi im, drei svoj M-16. Dvojica njegovih deki odmah su iza njega. Ovo nije zaustavljanje

zbog globe. Sputa se malo nie na svom sjedalu, lagano s boka izvlai svoj .22 i stavlja ga ispod lijeve podlaktice. "Pokriveni smo", govori Raul. Callan nije ba siguran jer puane cijevi vire kroz prozore dvaju crnih Suburbana kao mukete iz kola u jednom od onih starih vesterna. Callan misli da ako se konjica ubrzo ne pojavi, nee ostati mnogo toga da se pokopa ovdje u staroj preriji. Jebeni Meksiko. Guero sputa stranji desni prozor, svoj AK naslanja na vrata, prebacuje polugu na "rafalno ienje" i sprema se pomesti Raiila. Voza, murjak drave Baja, sputa svoj prozor i pita: "Ima li kakvih problema?" Da, oito da ima jer comandante federale krajikom oka opaa Raula i poinje povlaiti okida svoje M-16. Callan puca iz krila. Dva hica pogaaju comandantea u elo. M-16 pada na plonik trenutak prije njega. Dva murjaka drave Baja s prednjih sjedala pucaju ravno kroz vjetrobransko staklo. Raul sjedi otraga, ispaljuje metke uz ui svojih deki na prednjim sjedalima i vie i puca jer ako je ovo posljednja Arriba, otii e sa stilom. Otii e na nain o kojemu e narcocorridosi pjevati godinama. Osim to ne odlazi. Guero je ugledao arko crveni Suburban, ali nije vidio bezlian Ford Acrostar i Volkswagen Jettu koji su izmilili iz bloka kua iza njih, a sada ta dva ukradena vozila stiu uz grmljavinu i federalese hvataju u zamku. Fabin iskae iz Aerostara i rafalom iz AK-a kosi federalea preko prsa. Ranjeni fedrale pokuava otpuzati u zaklon ispod crnog Suburbana, ali jedan od njegovih deki vidi kako su nadjaani u oruju i pokuava sauvati ivot tako da na licu mjesta mijenja stranu. Podie svoj M-16 i dok ovjek preklinje za ivot, ispaljuje coup de grace svom prijatelju kroz podignute ruke u elo, zatim gleda Fabina i eka priznanje. Fabin mu ispaljuje dva metka u glavu. Kome treba takva kukavica? Callan povlai Rala na sjedalo i urla, "Moramo te maknuti odavde!" Callan otvara vrata auta i otkotrlja se na plonik. Puca ispod auta na sve to na sebi ima crne hlae dok Ral izlazi preko njihovih tijela, a onda se pucnjavom poinju izvlaiti, povlaiti se ulicom prema glavnoj aleji. To je kompletno sranje, misli Callan. Murjaci tutnjei pristiu sa svih strana svijeta, u autima, na motociklima i pjeice. Savezni murjaci, dravni murjaci, gradski murjaci iz Tijuane, nisu sigurni tko je tko sve je to jebena runda-za-sve. Svatko pokuava razabrati na koga da puca i istovremeno pokuava nai naina da ne bude pogoen. Fabinovi revolverai barem znaju na koga pucaju, u svakom sluaju, dok metodino skidaju federalese koji su ih zaustavili. Ali to su vrsti momci, uzvraaju vatru pa meci lete u svim smjerovima a tamo je i neki kreten sa svojom kamerom Sony 8mm i pokuava svu tu prokletu guvu snimiti na video, a uz milost Boju koja je podarena idiotima i pijancima preivljava cijelu desetminutnu bitku, a mnogi drugi ne.

Tri federalesa su mrtva, druga tri ranjena. Dva Barrerina sicariosa -ukljuujui jednog policajca drave Baja - su poginula, a druga dvojica su prilino gadno nastrijeljena, kao i sedam ranjenih promatraa. A u jednom od tih nestvarnih trenutaka koji se, kako se ini, mogu dogoditi jedino u Meksiku, pojavljuje se tijuanski biskup, koji se sluajno naao u susjedstvu, ide od tijela do tijela i daje posljednju pomast mrtvima i duhovnu utjehu ivima. Pristiu ambulantna kola, policijski automobili. Klaun se vie ne smije. Smijeh mu je doslovno strgnut s lica, njegov crveni nos je istokan mecima, a u dnu kuta svake zjenice su novo izbuene rupe, tako da na taj prizor gleda razrokim oima. Guero se izvukao pjeice - veinu bitke proveo je na podu svog Suburbana, a zatim je kliznuo prema suprotnim vratima i zbrisao da ga nitko nije vidio. Ali zato mnogi vide Raula. On i Callan se povlae niz ulicu, rame uz rame, Ral bjesomuno puca iz svog AK-a, Callan iz svog .22 ispaljuje precizne polurafale od dva metka. Callan vidi Fabina koji uskae u Aerostar i unatrag ga vozi niz ulicu, iako su gume probuene. Vozi ga po naplatcima - iskre frcaju -i staje uz Callana i Rala. Vie: "Upadajte!" Okej to se mene tie, misli Callan. Ba je na jebenim vratima kad Fabin ponovo gazi po gasu i unatrag lete niz ulicu i zatim udaraju u novi Suburban koji je blokirao raskrije. Auto je pun detektiva u civilu, njihove M-16 podignute su i spremne. Callanu je laknulo kad Ral sputa svoj AK, podie ruke i smije se. Umeuvremenu, Ramos i njegovi deki dolaze napraiti guzice, osim to veina guzica ili ve krvari na ploniku ili je ve davno nestala. Cijela ulica u Ramosovim uima zuji kao insekt dok slua glasine da je policija uhitila jednog od Barrera. Bio je to Adn. Ne, bio je to Ral. Koji god jebeni Barrera, razmilja Ramos, koji su ga murjaci uhitili, i kamo su ga odveli?! To je vano, jer ako su to bili federalesi, vjerojatno su ga odveli na smetlite da ga ubiju, a ako su to bili deki iz drave Baje, oni su ga vjerojatno odveli u sigurnu kuu, a ako je to bila gradska policija, Ramos bi moda jo uvijek mogao imati priliku zgrabiti brata Barreru. Bilo bi lijepo da je to Adn. Odmah na drugom mjestu - Ral. Ramos grabi jednog oevica za drugim sve dok mu ne prie uniformirani gradski policajac i govori mu da su detektivi gradskog Odjela za umorstva zgrabili za vrat jednog od Barrera i jo dvojicu i da su ih odvezli. Ramos tri natrag u policijsku postaju. S cigarom stisnutom u ustima, s Esposom na boku, kao oluja upada u sobu Odjela za umorstva ba na vrijeme da vidi kako Raulov zatiljak nestaje kroz stranja vrata. Ramos podie svoju puku da spremi metak u taj zatiljak, ali tip iz Odjela hvata cijev. "Polako", govori detektiv. "Tko je to bio?" pita Ramos. "Tko je bio tko?"

"Taj tip koji je upravo pobio gomilu murjaka", govori Ramos. "Ili te nije briga za to?" Oito nije, jer tipovi iz Odjela na neki nain zapreuju hodnik da puste da Ral, Fabin i Callan neometano odu, a ako se srame, to Ramos na njihovim licima ne vidi. Adn to gleda na televiziji. Stoni sajam u Sinaloi je na svim vijestima. uje reportere koji bez daha izvjetavaju da je uhien. Ili da je njegov brat, zavisno od kanala koji gleda. Ali svi programi komentiraju da su drugi put u nekoliko tjedana neduni graani bili ulovljeni u unakrsnu vatru izmeu protivnikih narkobandi u srcu velikog grada. I da neto treba poduzeti da se prekine nasilje izmeu protivnikih kartela iz Baje. Pa, uskoro e neto biti, razmilja Adn. Imamo sree da smo preivjeli posljednja dva napada, ali koliko jo treba dok nas srea ne napusti? Zakljuak je - gotovi smo. A kad ja poginem, Guero e uloviti Lucju i Gloriju i poklati ih. Osim ako ne naem - i ne zaustavim - izvor Guerove novopronaene snage. Odakle dolazi?

Mig koji ih je tamo odveo bio je dobar, nalaze gomile kokaina. Desetak radnika Guera Mendeza je svezano, a Ramos primjeuje da svi kriom pogledavaju prema viljukaru koji stoji u jednom kutu. "Gdje su kljuevi?" pita upravitelja skladita. "U gornjoj ladici." Ramos uzima kljueve, skae na viljukar i odmie ga unatrag. Jedva moe vjerovati onom to vidi. Otvor tunela. "Zajebavate me?" glasno pita Ramos. Skae s viljukara, prima upravitelja i podie ga u zrak. "Ima li ljudi tamo?" pita. "Eksploziva?" "Ne." "Ako ima, vratit u se i ubit u te." "Kunem se." "Ima li svjetla tamo dolje?" "Si." "Upali ih." Pet minuta nakon toga Ramos dri Esposu u jednoj ruci, a drugom se slui da se spusti po ljestvama koje su zabijene sa strane ulaza u tunel. Dubok dvadeset metara. Cijev tunela je oko dva metra visoka i metar i pol iroka, s podovima i zidovima od armiranog betona. Fluorescentne svjetiljke privrene su za strop. Sustav za klimatizaciju upumpava svje zrak cijelom duinom tunela. Uskotrani kolosijek postavljen je po podu i na tranice su postavili vagonete. "Isuse," razmilja Ramos, "barem nema lokomotive. Zasad."

Kree kroz cijev tunela, prema sjeveru, prema Sjedinjenim Dravama. Zatim mu pada na pamet da bi vjerojatno trebao kontaktirati nekog na drugoj strani prije nego to prijee granicu, ak i podzemnim putem. Vraa se na povrinu i obavlja nekoliko telefonskih razgovora. Dva sata poslije ponovo se sputa ljestvama, s Artom Kellerom odmah iza sebe. A iza njih je odred Specijalne taktike grupe i gomila agenata DEA-e. Na amerikoj strani, vojska sastavljena od agenata DEA-e, INS-a"7, ATI;-a, FBI-a i Carine ravnomjerno je rasporeena na podruju prekoputa tunela, eka da jurne na tu lokaciju im se radiovezom jave oni iz tunela. "Potpuno jebeno nestvarno", govori Shag Wallace kad se spuste na dno. "Netko je u ovo uloio gomilu novca." "Netko je kroz ovo provezao gomilu novca", odgovara Art. Okree se Ramosu. "Znamo da je to bio Mndez, ne Barrer?" "To je Guerovo", govori Ramos. "to, netko mu je pokazao kasetu s Velikim bjegom?' pita Shag. "Reci mi kad prijeemo granicu", govori Ramos Artu. "Samo bih nagaao", odgovara Art. "Isuse, koliko daleko ovo ide?" etiristo metara, plus-minus neto sitno. Toliko su izmjerili koracima prije nego stiu do drugog okomitog ahta. eljezne ljestve zabijene u betonske zidove vode do zasunom zatvorenog poklopca. Art se prikljuuje na GPS sustav. Trupe e se pokrenuti. Gleda gore prema poklopcu. "Dakle", govori Art, "tko eli prvi proi kroz ovo?" "Mi smo pod tvojim ovlastima", odgovara Ramos. Art se penje po ljestvama, Shag mu je ispod nogu, pa obojica balansiraju s jednom rukom na ljestvama dok drugom krunim pokretom skidaju zasun s poklopca i otvaraju ga. To je bila vraka operacija, razmilja Art, izvlaiti drogu iz ahta tunela. Vjerojatno je lanac ljudi stajao na odreenim prekama na ljestvama. Pita se jesu li imali u planu dodati dizalo. Poklopac se otvara i svjetlo obasjava aht. Art vre stie svoj pitolj i izvlai se van. Kaos. Ljudi tre uokolo kao ohari kad se upali svjetlo, a deki iz grupe za napad u plavim jaknama ih metu, bacaju ih na pod i plastinim spojnicama za ice veu im ruke iza lea. Ovo je tvornica konzervi, primjeuje Art.

________________
137 INS - Immigration and Naturalization Seivice. Sluba za imigraciju i dravljanstvo. 138 ATF - Bureau of Alcohol, Tobacco, Firearms and Explosives. Uprava za alkohol, duhan, vatreno oruje i eksplozive.

Art ita jednu etiketu. I zaista, tamo su goleme hrpe crvenih ljutih paprika spremnih da ih stave na pokretne trake. Ali tu su i cigle kokaina. Art smatra da je koka predviena za runo pakiranje u limenke. Prilazi mu Russ Dantzler. "Guero Mndez - Willy Wonka139 slatkia za nos." "ija je ovo zgrada?" pita Art. "Jesi li spreman? Brae Fuentes." "Ma nemoj." "Ne zajebavam te." Prehrambeni proizvodi Tri Brata, razmilja Art. Gle, gle, gle - obitelj Puentes je istaknuti inventar u meksiko-amerikoj zajednici. Vani poslovni ljudi u junoj Kaliforniji ijedni od vodeih simpatizera Demokratske stranke. Kamioni Fuentesa odlaze iz tvornica i skladita konzervi u San Diegu i Los Angelesu prema gradovima po cijeloj zemlji. Gotov sustav distribucije za kokain Guera Mndeza. "Genijalno, nije li?" govori Dantzler. "Koku ovamo dopremaju kroz tunel, pakiraju je u limenke kao Caliente Chili Peppers i dostavljaju je kamo god ele. Pitam se zajebu li ikad - hou rei, pitam se ide li ikad netko u Detroitu kupiti limenku paprika i umjesto s tim zavrava s trideset pet dekagrama praha. U tom sluaju, daj mi zdjelu takvih paprika, zna to hou rei? Dakle, to e s tom braom Fuentes?" "Uhapsit u ih", kae Art. to e biti zanimljivo, razmilja. Ne samo da su Fuentesi jedni od vodeih simpatizera Demokratske stranke, oni su i veliki pomagai predsjednike kampanje Luisa Donalda Colosija.

Trebalo je oko trideset sedam sekundi da vijesti stignu do Adna. Sada znamo kako Mndez prenosi svoj kokain kroz La Plazu, razmilja Adn. Vozi ga ispod nje. A sada nam je poznat i izvor njegove snage u Ciudad de Mxicu. Kupio je oitog nasljednika, Colosija. _________________________
139 Willy Wonka - lik koji vodi tvornicu okolade, iz romana "Charlie i tvornica okolade" Roalda Dahla.

Dakle, to je to. Guero si je kupio Los Pinos, i mi smo gotovi. Zatim zvoni telefon. Sal Scachi eli ponuditi neku vrstu pomoi. Kad kae to ta pomo sadri, Adn istog trenutka kae ne. vrsto, bez pogovora, apsolutno, odgovor je ne. To je nezamislivo. Osim ako... Adn mu govori to eli zauzvrat. Quid pro quo. Trebaju dani tajnih pregovora, ali Scachi na kraju pristaje.

Adn mora djelovati brzo. To je u redu, misli Adn. Ali za to e nam trebati ljudi. Klinci. To je ono to Callan gleda - klince. Sjedi u podrumu kue u Guadalajari. Kua je jebeno spremite oruja. eljezo je posvuda, i to ne samo uobiajeni AR-i i AK-i, dapae. Ovo je teka roba: mitraljezi, bacai granata, pancirke od kevlara. Callan sjedi na metalnoj stolici na sklapanje i gleda skupinu maloljetnih bandita iz San Diega dok oni gledaju Rala Barreru koji pribada fotografiju na oglasnu plou. "Zapamtite ovo lice", govori im Ral. "To je Guero Mndez." Maloljetnici su ushieni. Osobito kad Ral polako i dramatino vadi svenjeve gotovine iz platnene torbe i stavlja ih na stol. "Pedeset tisua amerikih dolara", govori Ral. "U gotovini. I pripast e prvom od vas koji..." Zastaje dramatino. "... u Guera Mndeza upuca smrtonosni metak." Idu u "lov na Guera", objavljuje Ral. Formirat e konvoje oklopnih vozila dok ne pronau Mndeza i zatim ga kombiniranom vatrom ne raznesu u pakao, gdje i pripada. "Ima pitanja?" pita Ral. Da, nekoliko, misli Callan. Poevi sa: Kako, zaboga, misli udariti na Guerove profesionalne revolverae s ovim odredom klinaca. Oni su prokleta farsa, s nadimcima kao Idaco, Sanjar, Poplop i - tako mi Isusa Scooby Doo. Fabin ih je regrutirao u bairiju, kae da su hladnokrvni ubojice, tvrdi da su svi proli svoje. Da, moda, misli Callan. Moda jesu, ali velik je prijelaz od toga kad se u vonji pripuca po nekom drugom banditu koji pui travu na trijemu ispred kue do napada na ekipu profesionalnih ubojica. A hrpa klinaca u velikom napadu? Bit e prezauzeti pianjem u gae i pucanjem jedan u drugoga - i nadam se ne u mene - kad ponu paniariti i gruvati po bilo emu to e spaziti krajikom oka. Ne, Callan to jo uvijek ne shvaa - koji kurac Ral misli s tim djejim kriarskim i atom. Sve e to biti ogromna zbrka, a Callan se jedino nada a) da e u tom kaosu uspjeti nai Mndeza i slistiti ga, i b) da e to uiniti prije nego to ga jedan od tih klinaca zabunom ne nastrijeli. Zatim se sjea da mu je bilo samo sedamnaest kad je skinuo Eddieja Friela tamo u Kitchenu. Da, ali to je bilo drukije. Ti si bio drugaiji. Ovi klinci mi jednostavno ne slie ubojicama. Dakle ovo je pitanje koje eli postaviti Ralu: Jesi li pijan? Jesi li siao sa svog jebenog uma? Ne pita, ipak. Odluuje se za praktinije pitanje. "Kako znamo", pita Callan, "da je Mndez uope u Guadalajari?" Zato to ga je Parada zamolio da doe. Zato to je Adn zamolio Paradu da zamoli njega. "elim zaustaviti nasilje", govori svom starom sveeniku. "To je lako", odgovara Parada. "Zaustavi ga." "Nije to tako lako", protivi se Adn. "Zato traim tvoju pomo."

"Moju pomo? Za to?" "Za uspostavu mira s Guerom." Adn zna da je na pravom putu - da je pogodio u icu kojoj ni jedan sveenik ne moe odoljeti. To naravno stavlja Paradu pred teak izbor. Nije on zanesenjaka budala - jasno mu je da ako, protiv svih izgleda, posredovanjem zaista uspije uspostaviti mir izmeu Barrera i Mndeza, da e isto tako otvoriti vrata za jo bolje mjesto u kojima e poslovati. U tom smislu, on bi pomogao da se nastavi zlo, to se kao sveenik zavjetovao da nee uiniti. S druge strane, isto lako se zavjetovao da e iskoristiti svaku prigodu koja mu se prui u borbi protiv zla, a mir izmeu dvaju zaraenih kartela sprijeio bi bogzna koliko ubojstava. A ako je prisiljen izabrati izmeu zala trgovine drogom i ubojstava, mora presuditi da je ubojstvo vee zlo, zato pita: "eli sjesti i porazgovarati s Guerom?" "Da," govori Adn, "ali gdje? Guero ne bi doao u Tijuanu, a ja ne idem u Culiacn." "Bi li doao u Guadalajaru?" pita Parada. "Ako ti jami moju sigurnost." "A bi li ti jamio Guerovu?" "Da", govori Adn. "Ali on ne bi prihvatio to jamstvo, isto kao to ni ja ne bih prihvatio njegovo." "Nije to ono to traim", govori Parada nestrpljivo. "Traim da obea da nee pokuati ni na koji nain nakoditi Gueru." "Kunem se duom." "Tvoja dua, Adn, crnja je od pakla." "Jedno po jedno, oe." Paradi to dopire do uiju. Ako samo i jedan traak svjetla moe ubaciti u tamu, ponekad je to prva iskra koja e se proiriti dok ne obasja cijelo nitavilo. Kad ne bih u to vjerovao, razmilja dok kontemplira o dui ovog viestrukog ubojice, ujutro ne bih mogao ustati. Zato ako ovaj ovjek trai taj jedan traak svjetla, teko da mogu odbiti. "Pokuat u, Adn", kae. Nee biti lako, razmilja dok sputa slualicu. Ako je ak i polovica onoga to sam uo o ratu izmeu tih ljudi istinita, bit e zaista nemogue uvjeriti Guera da doe i da s Adnom Barrerom razgovara o miru. A opet, moda mu je dosta ubijanja i smrti.

Trebaju mu puna tri dana samo da se probije do Mndeza. Parada naziva stare prijatelje u Culiacnu i puta glas da eli razgovarati s Guerom. Tri dana poslije, Guero zove. Parada ne gubi vrijeme s uvodima. "Adn Barrera eli razgovarati o miru." "Nisam zainteresiran za mir." "Ubio mu je enu i djecu." "Razlog vie." Guero ba ne vidi logike u tome, ali ono to vidi je prilika. Dok l'arada pritie o sastanku u Guadalajari, na javnom mjestu, s njime kao voditeljem i "cijelom moralnom teinom Crkve" koja e jamiti njegovu sigurnost, Mndez vidi priliku da napokon

izvue Barrer iz njihove tvrave u Baji. Na kraju, njegova najbolja prilika da ih ubije je propala, a sada ga mlate u San Diegu. Zato slua. A dok slua sveenika kako brblja o tome kako bi njegova ena i djeca htjeli da tako bude, na oi mu naviru suze pa, guei se, pristaje doi na sastanak. "Pokuat u, oe", govori mirno. "Preuzet u rizik zbog mira. Moemo li se moliti zajedno, oe? Moemo li se moliti preko telefona?" A dok Parada moli Isusa da im pomogne da pronau svjetlo mira, Guero se moli Santu Jesusu Malverdeu za neto drugo. Da ovaj put ne zajebe. Oni e kraljevski zajebati. To je ono to misli Callan. Gleda cirkus koji Ral postavlja u gradu Guadalajari. To je prokleto komino, raditi veliku predstavu s jurnjavom po gradu u konvoju, nadajui se da e spaziti Guera kako bi se mogli rasporediti kao bojni brodovi pred otokom i raznijeti ga. Callan je sudjelovao u velikim napadima. To je ovjek koji je osobno skinuo glave dviju od Pet obitelji pa pokuava rei Ralu kako to treba obaviti. ("Sazna gdje e biti u odreeno vrijeme, zatim tamo dolazi prvi i pripremi stvar.") Ali Ral ne eli sluati - tvrdoglav je; kao da eli da bude fijasko. Samo se smije i govori Callanu: "Ohladi se, ovjee, i budi spreman kad pucnjava pone." Cijeli tjedan Barrerine snage krue gradom, nou i danju, u potrazi za Guerom Mndezom. A dok oni trae, drugi prislukuju. Ral je u drugu sigurnu kuu smjestio tehniare koji upotrebljavaju najsuvremeniju opremu visoke tehnologije u praenju poziva s mobitela, pokuavaju uloviti poruke koje moda idu od Guera do njegovih porunika i natrag. Guero radi isto. On ima svog ovjeka, u svojoj sigurnoj kui koji prati promet izmeu mobitela, pokuavajui fiksirali Barrere. Dvije strane igraju istu igru, stalno mijenjaju mobitele, sele se u sigurne kue, patroliraju ulicama i zranim valovima, pokuavaju pronai i ubiti jedni druge da steknu neku vrstu prednosti prije nego to Parada organizira mirovni sastanak, koji bi se mogao samo pretvoriti u rizian obraun. Obje strane pokuavaju napredovati u tom pogledu, pokuavaju prikupiti bilo kakve obavjetajne podatke koji bi im osigurali prednost - kakve aute neprijatelj vozi, koliko ljudi ima u gradu, koji su to, kakvo oruje nose, gdje borave i kojim e putem krenuti? A imaju i svoje pijune vani na svom poslu, pokuavaju saznati koji policajci su na ijoj platnoj listi, kada su na dunosti, hoe li biti federalesa, a ako hoe, gdje? Obje strane prislukuju Paradine uredske telefone, pokuavaju se dokopati njegova rasporeda, njegovih planova, bilo ega to bi moglo naznaiti gdje namjerava odrati sastanak, to bi im omoguilo da prvi postave zamku. Ali kardinal svoje karte vrsto dri uz sebe, ba zato, i ni Mndez, ni Barrer ne mogu saznati kada ili gdje e sastanak biti. Jedan od Raulovih tehno-trebera uspijeva staviti Guera na nian. "Upotrebljava zeleni Buick", treber govori Ralu. "Guero vozi Buick?" pita Ral s nekim prezirom. "Kako zna?" "Jedan od njegovih vozaa je nazvao garau", objasnio je treber. "Htio je znati kad e Buick biti spreman. To je zeleni Buick." "Koja garaa?" pita Ral.

Ali kad su stigli do garae Buick je bio odvezen. Zato se potraga nastavlja, no i dan. Adn prima telefonski poziv od Parade. "Sutra u dva i trideset, hotel Hidalgo na aerodromu", govori mu Parada. "Nai emo se u predvorju." Adn to ve zna, uhvatio je poziv kardinalova vozaa supruzi, a razgovarali su o rasporedu za sljedei dan. A to samo potvruje ono to Adn ve zna - kardinal Antonucci slijee iz Ciudad de Mxica u 13:30. Parada dolazi po njega na aerodrom. Zatim e otii na kat u privatnu sobu za sastanke, nakon ega e Paradin voza odvesti Antonuccija. Adn je to ve unaprijed znao, ali nije bilo svrhe da bilo to od toga podijeli s Raulom sve do posljednjeg mogueg trenutka. Adn boravi u drugoj sigurnoj kui i sada odlazi u podrum u kojem je smjeten stvarni odred ubojica. Ti sicariosi stigli su zasebnim letovima nekoliko prolih dana, potiho su ih preuzimali na aerodromu i izolirali u ovom podrumu. Jela su im, samo nekoliko u isto vrijeme, donosili i/ razliitih restorana, ili su ih spremali u kuhinji na katu i odnosili ih dolje. Nitko nije izlazio u etnje ili none klubove. To je strogo profesionalno. Desetak uniformi policajaca drave Jalisco uredno je sloeno na stolovima. Neprobojni prsluci i AR-15 uredno su odloeni. "Upravo sam sve potvrdio", Adn govori Fabinu. "Jesu li tvoji ljudi spremni?" "Da." "Ovo se mora obaviti kako treba." "Obavit e se." Adn kima i prua mu mobitel za koji zna da ga prate. Fabin naziva broj i aatim govori: "Kreemo. Budi na mjestu do jedan etrdeset pet." Zatim prekida vezu. Gueru vijest stie deset minuta poslije. On je ve primio poziv od Parade i sada zna da se Adn sprema uhvatiti ga u zamku dok se vozi na aerodrom. "Mislim da emo se na sastanku pojaviti malo ranije", govori Guero svom glavnom sicariu. I zamku uhvatiti u zamku, misli on. Ral prima poziv od Adna preko sigurnog telefona, zatim odlazi u spavaonice probuditi usnule bandite. "Otkazano je", izjavljuje. "Sutra idemo kui." Klinci su ljuti, razoarani, njihovi snovi o laganih pedeset tisua dolara upravo su nestali u zahodskoj koljci. Pitaju Rala to se dogodilo. "Ne znam", govori Ral. "Mislim da je saznao da smo mu na tragu i pobjegao natrag u Culiacn. Bez brige - bit e drugih prilika." Raul ih pokuava oraspoloiti. "Da vam kaem, ranije odlazimo na na let - moete ii u trgovaki centar." To je slaba utjeha, ali je neto. Centar u sreditu Guadalajare jedan je od najveih na svijetu. S brzinom oporavka kakvu mladost ima, djeaci poinju razgovarati o tome to e kupiti u centru. Raul Fabiana odvodi na kat. "Zna to treba?" pita ga Raul.

"Naravno." "I spreman si na to?" "Spreman sam", kae.

Raul Callana nalazi u spavaoj sobi na katu. "Sutra se vraamo u TJ", govori Raul. Callanu je laknulo. Cijela ova stvar bila je prilino sjebana. Raul mu daje avionsku kartu i dnevni raspored. Govori mu: "Guero e nas pokuati udariti na aerodromu." "Kako to misli?" "Misli da emo sklopiti mir s njim", govori Raul. "Misli da nas titi samo gomila klinaca. Poubijat e nas." "Ispravno razmilja." Raul se smije i odmahuje glavom. "Mi imamo tebe i imamo cijelu ekipu sicariosa koji e biti obueni kao Policija drave Jalisco." Pa, to u krajnjoj liniji daje odgovor na moje pitanje zato su Barrere upotrebljavali ekipu klinaca. Klinci su mamac. A to si i ti. Raul govori Callanu da ruku dri na pitolju, a oi otvorene. To uvijek i radim, misli Callan. Veina mrtvih tipova koje je poznavao mrtvi su zato to oi nisu drali otvorene. Postali su neoprezni ili su nekom vjerovali. Callan nije neoprezan. I ne vjeruje nikome. * * *

Parada svoju vjeru polae u Boga. Ustaje ranije nego obino, odlazi u katedralu i dri misu. Zatim klei pred oltarom i moli Boga da mu udjeli snage i mudrosti da tog dana obavi ono to treba obaviti. Moli za potvrdu da radi ispravnu stvar, zatim zavrava s "Budi volja tvoja". Vraa se u rezidenciju i ponovo se brije, zatim s neuobiajenom panjom bira odjeu. Ono to nosi Antonucciju e poslati trenutnu poruku, a Parada eli poslati pravu poruku. Na neki udan nain, gaji nadu u pomirenje izmeu sebe i Crkve. A zato ne? Ako se Adn i Guero mogu pomiriti, mogu se i Antonucci i Parada. A on je, prvi put nakon dugoga vremena, pun nade. Ako ove vlasti odu, a dou bolje, u tom novom okruenju moda bi konzervativni i liberalni teolozi mogli pronai zajedniko podruje. Ponovo raditi zajedno na traenju pravde na zemlji i blaenstva na nebu. Kree zapaliti cigaretu, zatim je gasi. Morao bih prestati puiti, razmilja, barem da usreim Noru. A ovo je pravi dan za poetak. Dan novih poetaka. Izabire crnu sutanu i oko vrata vjea veliki kri. Sasvim dovoljno religijski da smeka Antonuccija, ali ne toliko ceremonijalno da bi nuncij pomislio da se potpuno preobratio u konzervativca. Pomirbeno ali ne ponizno, razmilja, zadovoljan svojim izborom.

Boe, kako bih rado zapalio, razmilja. Nervozan je zbog svojih dananjih zadataka predaja Cerrovih inkriminirajuih informacija Antonucciju, a zatim sastanak s Adnom i Guerom. A to da kaem, razmilja, da izmeu te dvojice uspostavim mir? Kako se uspostavlja mir izmeu onoga ija je obitelj ubijena i onoga koji ih je - tako se barem pria - ubio? No, uzdaj se u Boga. On e ti poslati rijei. Ali ipak bi bilo zadovoljstvo zapaliti. Ali neu. I izgubit u nekoliko kilograma. Za mjesec dana odlazi na biskupsku konferenciju u Santa Fe i planira tamo vidjeti Noru. I bit e to jako zabavno, razmilja, kad je iznenadim vitkom, od cigareta osloboenom osobom. No dobro, ne vitkom, moda, ali mravijom. Silazi u svoj ured i na nekoliko sati se udubljuje u papire, zatim naziva vozaa i govori mu da pripremi auto. Odlazi do sefa i vadi koveg pun Cerrovih inkriminirajuih zabiljeaka i vrpci. Vrijeme je za odlazak na aerodrom.

U Tijuani, otac Rivera priprema se za krtenje. Oblai halje, blagoslivlja svetu vodicu i paljivo vadi potrebne papire. U dnu formulara kao kumove unosi Adna i Luciju Barreru. Kad novopeeni roditelji ulaze sa svojim blagoslovljenim djetetom, Rivera izvodi neto neuobiajeno. Zatvara vrata crkve. Barrerina ekipa dolazi na aerodrom Guadalajare ravno iz trgovakog centra. Natovareni su vreicama, u osnovi su pokuali kupiti cijeli taj glupi centar. Ral je klincima dobacio neto bonus novca da ih utjei u njihovu razoaranju zbog otkazivanja Guerove lutrije, a oni su uinili ono to djeca ine u trgovakom centru s depom punim novaca. Potroili su ga. Callan sve to gleda u nevjerici. Flaco je kupio ftbol dres momadi Chivas Rayadas del Guadalajara - koji nosi zajedno s naljepnicom o rasprodaji prikvaenoj na stranjem dijelu ovratnika - dva para Nikeica, novi Nintendo GameBoy i pola tuceta novih igrica za njega. Sanjar je otiao samo na odjel odjee. Kupio si je tri nova pokrivala, i sva tri su se istovremeno guvala na njegovoj glavi, jaknu od antilopa i novo odijelo - prvo uope paljivo sloeno u garderobnu vreu. Scooby Doo ima zacakljene oi od video igara. Dovraga, razmilja Callan, taj mali snifer ljepila ionako obino ima tup pogled, ali sad su mu zjenice rairene nakon dobra dva sata igranja Tomb Raidera i Mortal Kombata i Assassina 3 i sada jo uvijek pijucka onaj isti veliki Slurpee140 koji je cuclao cijelim putem iz centra ovamo. __________________
140 Vrsta bezalkoholnog pia u velikim plastinim aama sa slamkom.

Poptop je pijan. Dok su ostali kupovali, Poptop je otiao u restoran i mlatio po pivama, a do trenutka kad su se ponovo nali, bilo je prekasno. Trebali su i Flaco i Sanjar i Scooby Doo da se othrvu s njim i odvuku ga natrag u kombi ne bi li krenuli prema aerodromu. Morali su putem stati tri puta da bi Poptop povratio. A sada to malo govno ne moe pronai svoju avionsku kartu, tako da on i njegovi prijatelji prekopavaju po njegovu ruksaku i trae je. Odlino, misli Callan. Ako pokuavamo uvjeriti Guera Mndeza da smo rtveni janjci, to nam savreno dobro uspijeva. Na ploniku ispred terminala hrpa je klinaca s gomilama prtljage i vreica, a Ral pokuava uvesti nekakav red. Adn je upravo stigao s nekoliko svojih ljudi i sve to izgleda nita manje nego srednjokolski izlet koji se vraa kui posljednjeg kaotinog dana. Djeaci se smiju i dovikuju jedan drugom, a Ral od slubenika na vanjskom alteru pokuava saznati mogu li vreice ekirati vani ili ih moraju unijeti unutra. Sanjar odlazi da nae nekoliko kolica za prtljagu i govori Flacu da ide s njim da mu pomogne. Flaco vie na Poptopa: "Kako si mogao izgubiti svoju jebenu kartu,pendejo!" Poptop se ini kao da e ponovo povratiti, ali ono to mu izlazi na usta nije bljuvotina, to je krv, i zatim pada na rubnik. Callan je ve na ploniku, prati zeleni Buick iz ijih prozora na vratima vire puane cijevi. Izvlai svoj .22 i ispaljuje dva metka na Buick. Zatim se kotrlja iza drugog parkiranog auta ba kad rafal iz AK-a raznosi plonik ispred mjesta na kojem je upravo bio, meci odskau od betona i zabijaju se u zid terminala. Glupi jebeni Scooby Doo stoji i cucla svoju slamku iz Slurpeeja, gleda kao da je to neka videoigra sa zaista radikalnom grafikom. Pokuava se sjetiti jesu li uope izali iz centra i koja je ovo tono igra, ali sigurno ga je kotala tone etona jer je tako ivotna. Callan juri iz relativne sigurnosti iza kombija, grabi Scooby Dooa i baca ga na beton, a Slurpee se prolijeva svuda po ploniku. To je Slurpee od malina tako da ga je teko razlikovati od Poptopove krvi koja se takoer razlijeva po betonu. Ral, Fabin i Adn bacaju crne futrole na pod i izvlae iz njih AK-e, zatim puke prinose ramenima i poinju pucati po Buicku. Meci se odbijaju od auta - ak i od vjetrobrana - pa Callan pretpostavlja da je vozilo oklopljeno, ali ispaljuje dva metka, zatim se baca na pod i ba vidi kako se suprotna vrata Buicka otvaraju. Guero i dva tipa s pukama izlaze, zatim se naginju na auto, postavljaju AK-e na krov i poinju. Callan pada u stanje u kojem nita ne uje - u glavi mu je savrena tiina dok gleda Guera, paljivo mu niani u glavu i ba da e ga maknuti s ovoga svijeta - kad se bijeli auto pojavljuje tono na vatrenoj crti. ini se da je voza nesvjestan onoga to se dogaa, kao da se naao na snimanju filma, na mjestu dogaaja pa je ljut i odluan da usprkos svemu stigne do aerodroma. Tako se auto uparkirava pokraj Buicka i na rubnik pet metara ispred njega. Sto oito pokree Fabina. Opaa bijeli Marquis i kree prema njemu trei postrance uz Buick, pucajui po njemu u prolazu. Callan misli da je Fabin bijeli auto snimio kao novi tovar Guerovih sicariosa. Fabin se pucnjavom probija do njega, zato ga Callan pokuava zatititi

svojom vatrom, ali bijeli auto je na vatrenoj crti i on ne eli pucati u sluaju da su to civili a ne novi Guerovi deki. Ali sada Buick pogaaju meci s druge strane. Krajikom oka Callan raspoznaje neke od lanih murjaka Jalisca koji usmjeravaju vatru na taj auto koji Guera i njegove revolverae tjera da unu iza njega, i tako Fabin preivljava svoj juri prema bijelom Marquisu. Parada ga ak i ne vidi kako dolazi. Previe je zaokupljen prizorom krvoprolia koje se odvija ispred njega. Tijela su prevrnuta po cijelom ploniku, neki lee nepomino, drugi puu potrbuke, vukui noge za sobom, a Parada ne zna jesu li ranjeni ili mrtvi ili pokuavaju nai zaklon od metaka koji lete posvuda. Zatim gleda kroz prozor i vidi mladia koji lei na leima, a mjehurii krvi naviru mu na usta. Oi su mu raskolaene od boli i straha. Paradi je jasno da taj mladi umire, zato poinje izlaziti iz auta da mu udijeli posljednju pomast. Pablo, njegov voza, pokuava ga zgrabiti i zaustaviti, ali on je malen i Parada ga s lakoom stresa i vie: "Bjei odavde!" Ali Pablo ga ne eli ostaviti, zato se zguruje to vie moe ispod volana i ruke stavlja preko uiju dok Parada otvara vrata i izlazi, upravo kad pristie Fabin i puku uperuje u sveenikova prsa. Callan ga vidi. Ti glupi majmune, misli, to je pogrean frajer. Gleda dok Parada svoje veliko tijelo izvlai iz auta, ispravlja se i kree prema Poptopu, gleda dok mu Fabin prepreuje put i podie svoj AK. Callan se podie i vie: "NE!" Hitro preskae preko poklopca motora i tri prema Fabinu. Vie: "FABIN, NE! TO NIJE ON!" Fabin skree pogled na Callana, pa Parada grabi puku i uspijeva cijev skrenuti prema zemlji, a zatim je Fabin ponovo pokuava podii. Povlai okida i prvi metak pogaa Paradu u skoni zglob, a sljedei u koljeno. No adrenalin struji kroz Paradu i on ih ak i ne osjea, ne eli pustiti puku. Jer eli ivjeti. U tom trenutku osjea to jae, ee nego ikad prije u ivotu. Osjea da je ivot lijep, da je zrak mirisan i da ima jo toliko toga to mora uiniti, eli uiniti. eli doi do tog mladia i pruiti utjehu njegovoj dui prije nego to ode. eli i dalje sluati jazz. eli vidjeti Noru kako se smije. eli jo jednu cigaretu, jo jedan dobar obrok. eli kleati u tihim njenim molitvama svome Gospodu. Ali ne hoditi s Njim, ne jo, previe toga mora obaviti, zato se bori. Cijelim se svojim ivotom dri za cijev puke. Fabin saginje glavu i die nogu. Stavlja je tono na kri na Paradinim prsima i udara, odbacuje sveenika raskreenih nogu na auto. Fabin ponovo podie cijev puke i ispaljuje petnaest metaka koji se zabijaju u Paradina prsa. Parada osjea kako ivot istjee iz njega dok mu tijelo klizi niz bok auta. Callan klei pokraj umirueg sveenika. ovjek gleda u njega i mrmlja neto to Callan ne moe odgonetnuti. "to?" pita Callan. "to si rekao?" "Opratam ti", mrmlja Parada. "to?" "Bog ti oprata." Sveenik eli uiniti znak kria, zatim mu ruka pada i tijelo mu se stresa. Nema ga vie.

Callan klei i gleda mrtvog sveenika. Fabin podie puku, cilja i odluno ispaljuje jo dva metka postrance Paradi u glavu. Krv trca po bijeloj boji auta. I po pramenovima Paradine bijele kose. Callan se okree i govori: "Ve je bio mrtav." Fabin se ne obazire na njega, posee prema prednjem sjedalu auta, vadi koveg i odlazi s njim. Callan sjeda i u rukama ljulja Paradinu raznesenu glavu i, dok plae kao malo dijete, stalno ponavlja pitanje, "to si rekao? to si rekao?" Ne uje bitku koja se vodi oko njega. Nije ga briga. Adna je. Ne vidi da je ubijen Parada; zaposlenje dovrenjem egzekucije Guera Mndeza, koji ui iza Buicka, i upravo mu postaje jasno daje zajebao. Dva njegova momka ve su pala, a auto, iako je oklopljen, vibrira pod brojnim mecima koji ga pogaaju i nee jo dugo odolijevati. Veina stakala se rasprsnula i gume su izbuene. Samo je pitanje vremena kad e rezervoar eksplodirati. Potpuno je brojano nadjaan od ljudi iz Barrerina jurinog odreda koji su prerueni u murjake Jalisca. Cijelo to sranje oko djeje brigade bilo je upravo to - sranje. I sada ga dre s tri strane, a ako uspiju i sa etvrte - iza Buicka - gotovo je. Mrtav je. I dok bi bio savreno sretan da ode a da sa sobom moe povesti Adna i Rala, sada je prilino jasno da se to nee dogoditi, zato sada treba odavde otpirjati i pokuati ponovo neki drugi put. Ali izvlaenje nee biti lako. Shvaa da ima samo jednu priliku i odluuje ju iskoristiti. Prua ruku prema stranjem sjedalu i vadi bombu sa suzavcem. U luku je baca preko Buicka prema Barrerama, zatim etvorici od svojih preivjelih ljudi vie da se probiju, to oni rade, trei usporedno s terminalom, istovremeno pucajui. Adnov jurini odred ima puno naoruanja, ali nemaju zatitne maske pa poinju grcati i kaljati. Adn osjea kao da mu oi gore i bori se da ostane na nogama. Zatim odluuje da, zato to ne vidi i zato to meci fijuu naokolo, moda to ba i nije tako dobra ideja. Zato se sputa na koljena. Ral se ne sputa. Oiju koje gore, s vatrom u nosu, juria prema Mndezovoj grupi koja bjei, pucajui s boka. Jedan rafal pogaa Mndezova glavnog sicaria u lea i rui ga, ali Ral razoarano gleda kako Mndez uspijeva stii do parkiranog taksija, kako izbacuje vozaa na kolnik i sjeda za volan, eka tek toliko da njegova tri preivjela tirosa, lanova tima, uskoe prije nego to e odmagliti. Ral puca po autu, ali ne pogaa kotae i Guero velikom brzinom izlazi iz parkiralita, nisko prignut, glava mu viri tek toliko da moe vidjeti, dok murjaci Jalisca koji nisu bili zahvaeni suzavcem pucaju po taksiju koji nestaje velikom brzinom. "Prokleti kurvin sin!" dere se Ral. Okree se udesno i vidi Callana gdje sjedi, dri Paradino tijelo. Ral misli da je Callan pogoen. Taj ovjek plae i krv je posvuda po njemu, i to god da Ral jest, nezahvalan nije, zna svoje dugove, zato se i saginje da podigne Callana. "Hajde!" vie Ral. "Moramo te izvui odavde!" Callan ne odgovara.

Ral ga drkom pitolja udara po zatiljku, podie ga na noge i vue ga prema terminalu. Stalno vie: "Idemo! Moramo uloviti avion!" Vani na pisti, Aeromexicov let 211 za Tijuanu kasni ve petnaest minuta pri polijetanju. Ali let eka. "Murjaci Jalisca" skidaju svoje uniforme ispod kojih se pojavljuje civilna odjea, odbacuju oruje na plonik i mirno odlaze prema vratima za odlazak. Zatim Barrer i preivjeli banditi i profesionalni jurini odred ulaze u terminal. Moraju preskakati tijela da bi doli do tamo - ne samo Poptopovo i dvojice Mndezovih revolveraa, ve i estorice sluajnih prolaznika pogoenih u unakrsnoj vatri. Terminal je prava ludnica, ljudi plau i vrite, medicinsko osoblje pokuava izdvojiti ranjene, a kardinal Antonucci stoji usred svega toga i vie: "Smirite se! Smirite se! to se dogodilo? Hoe li mi netko rei to se dogodilo?" Boji se izai i sam se uvjeriti. U elucu osjea tup i teak nemir. Nije poteno da se nalazi u tom poloaju. Sve to ga je Sal Scachi traio da uini bilo je da se sastane s Paradom, to je bilo sve, a sada je to taj prizor, i osjea posramljeno olakanje kad jedan mladi prolazi pokraj njega i odgovara na njegovo pitanje. "Uguili smo Guera Mndeza!" govori mu Sanjar. "El Tiburn je uguio Mndeza!" Barrerina grupa mirno ide prolazom prema svom letu i staje u red da slubenici na vratima prui karte, ba kao to bi uinili na nekom obinom letu. Slubenica im uzima karte i vraa im propusnice za ulazak na avion, a zatim se penju po stubama i ulaze u avion. Adn Barrera i dalje nosi svoju futrolu s AK-om u njoj, ali to izgleda kao svaka druga runa prtljaga, osobito s obzirom na to da je u prvoj klasi. Jedini problem je kad Ral stie do vrata s onesvijetenim Callanom preko ramena. Slubeniin glas podrhtava dok govori: "Ne moe ovakav ui." "Ima kartu", kae Ral. "Ali" "Prvi razred", kae Ral. Prua joj karte i prolazi pokraj nje. Penje se po stubama. Pronalazi sjedalo s Callanovim brojem i baca ga na njega, zatim pokrivaem pokriva njegovu koulju natopljenu krvlju i govori okiranoj stjuardesi: "Previe tulumarenja." Adn sjeda do Fabina, koji gleda pilota i pita: "Sto eka?" Pilot iza sebe zatvara vrata kabine. Kad se avion spustio, isti as ih doekuje aerodromska policija i na stranji ulaz ih ispraa do automobila koji ekaju. A Ral izdaje nareenje: Rasprite se.

Callanu to ne treba rei. Njega su odbacili do njegove kue gdje ostaje tek toliko da se istuira, promijeni krvavu odjeu, uzme novac i ode. Uzima taksi do graninog prijelaza u San Ysidru i prelazi rampu, vraa se u Sjedinjene Drave. Samo jo jedan pijani gringo koji se vraa s pijanevanja na Avenidi Revolucin. Nije ga bilo devet godina. Sada se vratio u zemlju gdje ga trae zbog sudjelovanja u raspaavanju narkotika, reketarenja, iznuivanja i ubojstva. Nije ga briga. Radije e riskirati ovdje nego

provesti vie i jedan trenutak u Meksiku. Zato prelazi granicu i uskae u arko crveni inobus i vozi se sve do sredita San Diega. Treba mu oko sat i pol da pronae prodavaonicu oruja, na uglu etvrte i J. Kupuje .22 u stranjoj sobi bez pokazivanja ikakvih dokumenata. Zatim pronalazi prodavaonicu alkoholnih pia i kupuje bocu viskija, zatim odlazi u hotel s jednokrevetnim sobama i uzima sobu na tjedan dana. Zatvara se u sobu i poinje piti. Opratam ti, rekao je sveenik. Bog ti oprata. Nora je u svojoj spavaoj sobi kad uje vijest. ita s CNN-om u pozadini, kad joj do uiju dopiru rijei: "Kad se vratimo, tragina smrt meksikog najvieg crkvenog dunosnika..." Srce joj zastaje, a u glavi joj nabija dok stie brzo biranje Juanova broja i sjedi ispred beskrajnih reklama - nadajui se, molei se da se javi, da to nije on, da e podii slualicu - molim te, Boe, ne daj da je to on - ali kad se vijesti nastavljaju, na njima je na jednoj polovici ekrana njegova stara fotografija na kojoj pozira, a prizor s aerodroma na drugoj i ona ga vidi kako lei na kolniku i tad ne vriti. Usta joj se otvaraju, ali nita ne izlazi. Obinim danom, Krianje trgova u Guadalajari je krcato turistima, ljubavnim parovima i stanovnicima koji su izali na podnevnu etnju. Obinim danom, ispred zidova katedrale nanizani su tandovi na kojima ulini prodavai nude krieve, svete sliice, gipsane kipie svetaca i milagrose, male glinene modele koljena, lakata i drugih dijelova tijela koje ljudi koji osjeaju da su bili izlijeeni molitvom ostavljaju u katedrali kao spomen. Ali ovo nije obian dan. Danas je pogrebna misa za kardinala Paradu i sada se dva tornja katedrale sa utim crepovima nadvijaju nad plau pretrpanu tisuama oaloenih, poredanih u obliku serpentine, koji satima ekaju da prou pokraj kovega kardinala muenika da mu odaju poast. Doli su sa svih strana Meksika. Mnogi od njih su profinjeni Tapatfosi,141 u skupim odijelima i u pomodnim haljinama, ali priguenih boja. Neki su doli sa sela, campesinosi u svjee opranim bijelim kouljama i haljama. Ostali su krenuli na put iz Culiacana i Badiraguata,

____________________________
141 Ljudi iz drave Jalisco.

a ti su u kaubojskoj odjei. Mnoge od njih Parada je krstio, dao im prvu priest, vjenao ih, gledali su ga kad je pokapao njihove roditelje, kad je bio samo seoski sveenik. Onda su tu vladini birokrati u sivim i crnim odijelima, sveenici i biskupi u svojoj zAdnoj crkvenoj odjei i stotine asnih sestara u razliitoj odjei svojih redova. Obinim danom plaza ivi u zvukovima - u stalnoj vatri meksike brbljave konverzacije, izvikivanju ulinih prodavaa, muzici ulinih mariaija - ali danas je plaza udovino tiha. Sve to se uje su tihe molitve i jo tamniji mrmor o zavjeri. Jer rijetki u gomili vjeruju vladinu objanjenju Paradine smrti, da je bio rtva zamjene identiteta, da su Barrerini sicariosi zamjenili Paradu s Guerom Mndezom.

Ali prie o zavjeri su potisnute. Danas je dan alovanja i tisue onih koji strpljivo ekaju u zavojitom redu i zatim ulaze u katedralu, ekaju uglavnom u tiini ili u tihoj molitvi. Art Keller je jedan od njih. to vie saznaje o smrti oca Juana, to vie je zbog toga zabrinut. Parada se vozio u bijelom Marquisu, Mndez u zelenom Buicku; Parada je bio odjeven u crnu sutanu s velikim grudnim kriem (sada ga nema), Mndez je bio odjeven u kompletnu sinaloansku kaubojsku odoru. Kako bi itko mogao zamijeniti gotovo dva metra visokog, ezdeset dvije godine starog ovjeka bijele kose odjevenog u sutanu i s kriem, s plavokosim tipom od metar i ezdeset koji na sebi ima narkokaubojsku opremu? Iz neposredne blizine? Kako bi se jednom iskusnom ubojici poput Fabina Martneza to moglo dogoditi? Zato je jedan avion ekao? Kako su se Adn i Ral i svi njihovi revolverai mogli ukrcati? Kako su se mogli iskrcati u Tijuani i pod pratnjom biti izvedeni iz aerodroma? I zato je, iako su deseci svjedoka ovjeka na aerodromu i u avionu opisali kao identinog Adnu Barreri, otac Rivera - obiteljski sveenik Barrer - izaao s izjavom da je Adn Barrera bio kum na krtenju koje se obavljalo tono u isto vrijeme kad je Parada ubijen? Sveenik je ak pokazao i zapis s krtenja, s Adnovim imenom i potpisom. I tko je bio misteriozni Jenki kojega su deseci vidjeli kako dri i ljulja Paradino tijelo? Koga su s Barrerama unijeli u avion, a od tog trena mu se gubi trag? Art na brzinu izgovara molitvu - iza njega ljudi ekaju u redu - i pronalazi mjesto u krcatoj katedrali. Pogrebna misa je duga i dirljiva. Osoba za osobom ustaje da bi govorila o onome stoje otac Juan uinio za njihove ivote, a zvui jecaja ispunjavaju veliki prostor. Ozraje je mirno, ispunjeno tugovanjem, potovanjem i sve je prigueno. Dok ne ustaje Predsjednik i kree odrati govor. Morao se tamo pojaviti, naravno, Predsjednik i cijela Vlada i velik broj ostalih vladinih dunosnika, i dok ustaje i odlazi prema propovjedaonici, nad gomilom se nadvija tiina iekivanja. A El Presidente proiuje grlo i poinje: "Kriminalni in je odnio ivot dobrog, istog i velikodunog ovjeka" I to je bilo sve to uspijeva izgovoriti jer netko iz gomile vie: "Justicia!" Pravda. A zatim to prihvaa jedan drugi, pa jo jedan i kroz nekoliko sekundi tisue ljudi u katedrali i zatim daljnje tisue onih izvan nje poinje skandirati "Justicia, justicia, justicia" i El Presidente se odmie od mikrofona s osmijehom razumijevanja dok eka da skandiranje prestane, ali ono ne prestaje "Justicia, justicia, justicia" postaje sve jae "JUSTICIA, JUSTICIA, JUSTICIA" i tajna policija postaje uznemirena, doaptavaju se preko malih mikrofona i slualica, ali teko se uju kroz skandiranje "JUSTICIA, JUSTICIA, JUSTICIA"

koje se pojaava i pojaava dok dva policajca uznemireno odvlae El Presidentea od mikrofona kroz pokrajnja vrata katedrale u njegovu oklopljenu limuzinu, ali skandiranje ga prati dok auto izlazi s plaze "JUSTICIA, JUSTICIA, JUSTICIA" Veina vladinih dunosnika otila je prije Paradina pokopa u katedrali. Art se nije pridruio skandiranju, sjedio je u udu kad su ljudi u toj crkvi objavili da im je dosta korupcije. Suoili su se s monim vodom svoje zemlje i zahtijevali pravdu. Razmilja: Pa, dobit ete je ako ja budem imao ita s time. Sada ustaje da stane u red i proe pokraj kovega. Paljivo se uvlai u red. Plava kosa Nore Havden pokrivena je crnim alom, tijelo joj je u crnoj haljini. ak je i u tome prekrasna. On klekne pokraj nje, podie ruke na molitvu i ape: "Moli se za njegovu duu i spava s njegovim ubojicom?" Ona ne odgovara. "Kako moe ivjeti s tim?" govori Art, zatim ustaje. Odlazi od njezina tihog plaa. Ujutro, nacionalni zapovjednik cijele MJFP, general Rodolfo Leon, leti u Tijuanu s pedeset specijalno izabranih elitnih agenata koji su se do popodneva rasprili u dobro naoruane, borbeno spremne odrede od estero ljudi u svakom, i u oklopljenim Suburbanima i Dodge Ramovima eljaju ulice Colonie Chapultepec. Do veeri su provalili u est Barrerinih sigurnih kua, ukljuujui i Raulovu osobnu rezidenciju na Caco Suru, u kojoj nalaze skrovite s AK-47, pitoljima, granatama za ive ciljeve i dvije tisue komada streljiva. U golemoj garai pronalaze est oklopljenih Suburbana. Do kraja tjedna uhitili su dvadeset pet suradnika Barrera, zaposjeli vie od osamdeset kua, skladita i raneva koji su pripadali ili Barrerama ili Gueru Mendezu i uhitili desetero aerodromskih policajaca koji su ispratili Barrere s leta 211. U Guadalajari, odred pravih policajaca drave Jalisco nalijee na kamionet pun lanih policajaca Jalisca, a potjera kroz grad zavrava s dvojicom lanih policajaca koji su upali u zamku u jednoj kui pa cijelu no i dio jutra pucaju na vie od stotinu policajaca Jalisca, kad je jedan ubijen, a drugi se predaje, ali ne prije nego to su ubili dva prava policajca i ranili zapovjednika dravnih policijskih snaga. Sljedee jutro, El Presidente izlazi pred kamere da iskae svoju odlunost da jednom zauvijek slomi kartele droge i da objavi da su otkrili i otpustili, i da e zbog kriminala optuiti, vie od sedamdeset korumpiranih policajaca MJFP-a, a nudi pet milijuna dolara nagrade za informaciju koja e pripomoi uhienju Adna i Raula Barrere i Guera Mendeza, koji su svi jo na slobodi, prebivalite im se ne zna. Jer ak ni s vojskom, federalesima i svim dravnim policijskim snagama koje pretrauju zemlju, ne mogu nai Guera, Raula ili Adna. Jer nisu u njoj. Guero je preko granice u Gvatemali. A i Barrer su preli granicu. U Sjedinjene Drave. ive u La Jolli. Fabin pronalazi Flaca i Sanjara koji ive ispod mosta Laurel Street u parku Balboa. Murjaci ih nisu mogli pronai, ali Fabin je proeljao barrio i ljudi su mu ispriali stvari koje ne bi rekli murjacima. Govore mu zato to znaju da ako od murjaka naprave budale, murjaci bi ih mogli gnjaviti i zajebavati, ali ako budalu naprave od Fabina, on e ih sve posmicati, i to je gola istina.

I tako jedne noi Flaco i Sanjar drijemaju ispod mosta kad Flaco osjea nogu koja mu se zabija u rebra i skae, misli da je to murjak ili peder, ali to je Fabin. I tako die pogled prema Fabinu rairenih oiju jer se napola boji da e mu tiro utjerati metak, ali Fabin se osmjehuje i govori: "Hermanitos, vrijeme je da pokaete koliko ste hrabri." I unutarnjom stranom ake lupa ga u prsa. "to hoe?" pita Flaco. "Adn alje po vas", odgovara Fabin. "eli da odete natrag u Meksiko." Objanjava kako se na Barrer svalilo sve ivo nakon sveenikove smrti, kako ih federalesi pritiu, provaljuju u njihove sigurne kue, uhiuju ljude, i kako se stvar nee smiriti osim ako ne nau nekoga tko je sudjelovao u pucnjavi. "Otii ete tamo i dati se uhititi", govori Fabin, "i rei ete im istinu - mi smo traili Guera Mndeza, umjesto toga upali smo u njegovu zamku i Fabin je zamijenio Paradu s Guerom i sluajno ga ubio. Nitko nije ni pomislio ozlijediti Paradu. Neto tako." "Ne znam, ovjee", kae Sanjar. "Gledaj," odgovara Fabin, "vi ste klinci. I vi niste pucali. Dobit ete samo nekoliko godina, a dok ste unutra, o vaim obiteljima vodit e se briga kao da su kraljevi. A kad izaete, u banci ete imati zahvalnost i potovanje Adna Barrer koja e vam donositi kamate. Flaco, tvoja majka je istaica u motelu, tono?" "Aha." "Ne vie, nije", govori Fabin, "ako bude hrabar." "Ne znam", govori Sanjar. "Meksiki murjaci..." "Da ti neto kaem", govori Fabin. "Ta nagrada za Guera? Tih pedeset tisua. Vas dvojica to podijelite, kaite nam kome da ih odnesemo i stvar je svrena." Oba deka govore da ele da novac ode njihovim majkama. Kako se pribliavaju granici, Flacove noge se tako jako tresu da se boji da e ih Fabin vidjeti. Koljena mu doslovno lupaju jedno o drugo i ini se da ih ne moe zaustaviti. Oi su mu pune suza i ne moe ih zaustaviti. Sram ga je, iako uje Sanjara kako mrca na stranjem sjedalu. Kad stiu blizu prijelaza, Fabin staje da ih pusti van. "Vi ste hrabri", govori im. "Vi ste ratnici." Kroz Useljeniki i carinu prolaze bez problema i kreu juno prema gradu. Prolaze oko dva bloka kad ih reflektori pogaaju u lice, zasljepljuju ih, a federalesi viu i govore im da podignu ruke. Flaco podie! ruke visoko. Zatim ga murjak grabi, baca ga na zemlju i lisicama mu vrsto stee ruke iza leda. I tako Flaco lei u prljavtini, lea su mu bolno savijena jer mu ruke tako jako vuku unatrag, ali onda ta bol nije nita jer mu fedrale pljuje u lice, zatim ga grubo udara, ravno po uhu, vrhom svoje teke izme, i Flaco se osjea kao da mu je bubnji upravo eksplodirao. Bol u Flacovoj glavi rasprskava se kao petarda. Zatim, iz velike udaljenosti, uje glas koji mu govori To je tek poetak, mi hijo. Tek se zagrijavamo. Norin telefon zvoni i ona podie slualicu. Adn je. "elim te vidjeti." "Idi dovraga."

"Bio je to nesretan sluaj", govori. "Greka. Daj mi priliku da ti objasnim. Molim te." eli prekinuti, prezire se jer nije prekinula, ali ne prekida. Umjesto toga, pristaje sastati se s njim te veeri na plai na La Jolla Shores, kod spasilakog tornja 38. Ispod priguenog svjetla s tornja vidi je kako dolazi. ini se da je sama. "Zna da sam svoj ivot stavio u tvoje ruke", govori. "Ako pozove policiju..." "On je bio tvoj sveenik", govori. "Tvoj prijatelj. Moj prijatelj. Kako si mogao" Odmahuje glavom. "Nisam ak ni bio tamo. Bio sam na krtenju u Tijuani. Bilo je to sluajno, unakrsna vatra" "To nije ono to govori policija." "Mndez dri policiju." "Mrzim te, Adn." "Nemoj to govoriti, molim te." Izgleda tako tuan, misli. Osamljen, oajan. eli mu vjerovati. "Zakuni se", govori. "Zakuni mi se da govori istinu." "Kunem ti se." "Na ivot svoje keri." Ne moe podnijeti da je izgubi. Kima. "Kunem se." Ona prua ruke, a on je grli. "Boe, Adn, tako sam tuna." "Znam." "Voljela sam ga." "Znam", govori Adn. "I ja sam ga volio." A alosno je, razmilja, da je to istina. Vjerojatno su na smetlitu jer Flaco osjea miris smea. I vjerojatno je jutro jer na licu osjea lagano sunce, ak i kroz crnu kapuljau. Jedan bubnji mu je puknut, ali uje Sanjara kako preklinje: "Molim vas, molim vas, ne, ne, molim vas..." Hitac eksplodira i Flaco vie ne uje Sanjara. Zatim Flaco osjea cijev pitolja kako mu grebe sa strane po glavi, oko zdravog uha. Opisuje male krugove, kao da onaj koji ga dri eli biti siguran da Flaco zna to to je, zatim uje povlaenje okidaa. Flaco vriti. Prazan klik. Flaco se prazni. Mjehur mu poputa i osjea vreli urin kako mu tee niz nogu. Koljena mu otkazuju i on se rui na zemlju, grei se i savijajui kao crv, pokuavajui se odmaknuti od cijevi na glavi. Zatim uje kako se okida ponovo povlai i novi prazan klik i zatim jedan glas govori: "Moda sljedei, mali pendejo, a?" Klik. Flaco je uneredio hlae. Federalesi se deru i urlaju. "Boe, kakav smrad! Sto si jeo, omlet od govana!" Flaco uje kako se okida ponovo povlai. Pitolj grmi. Metak se zabija u smee pokraj njegova uha. "Podignite ga", govori glas.

Ali federalesi izbjegavaju dotaknuti posranog klinca. Na kraju pronalaze rjeenje skidaju kapuljau sa Sanjara i vade mu krpu iz usta. Nareuju mu da skine Flacove usrane hlae i gae, i daju mu mokru krpetinu da obrie drek sa svoga prijatelja. Flaco mu mrmlja, "Oprosti mi. Oprosti." "U redu je." Zatim obojicu stavljaju u stranji dio kombija i odvoze ih natrag u eliju. Bacaju ih na goli betonski pod, lupaju vratima pri izlasku i zaista ih neko vrijeme ostavljaju na miru. Djeaci lee na podu i plau. Sat kasnije ulazi federale, a Flaco se poinje nekontrolirano tresti. Ali federale im samo dobacuje blok papira i olovku i govori im da ponu pisati. * * *

Njihove prie su na naslovnicama novina sljedeeg jutra. Potvrda onoga stoje MJFP pretpostavljao da se dogodilo u Paradinu sluaju - kardinal je bio rtva zamjene identiteta, ubijen zato to su ga ameriki lanovi bande zamijenili s Guerom Mendezom. El Presidente se vraa na televiziju s generalom Leonom pokraj sebe da objavi kako ta vijest samo uvruje odluku njegove vlade da vodi nemilosrdan rat protiv kartela droge. Nee odustati prije nego to ti ubojice budu kanjeni i narcotraficantesi uniteni. Flacov jezik isplaen visi iz usta. Lice mu je tamnoplavo. Objeen oko vrata visi na parnoj cijevi koja se protee stropom njegove elije. Sanjar se njie pokraj njega. Mrtvozornik se vraa s potvrdom o dvostrukom samoubojstvu: mladii nisu mogli ivjeti s osjeajem krivnje da su ubili kardinala Paradu. Mrtvozornik se uope ne bavi tupim ozljedama na njihovim zatiljcima. San Diego

Art eka na amerikoj strani granice. Kroz dalekozor za nono promatranje teren izgleda udnovato zelen. To je ionako udan kraj, razmilja. Niija zemlja, pust lanac pranih brda i dubokih kanjona koji se pruaju izmeu Tijuane i San Diega. Svake noi tamo se igra udna igra. Malo prije sumraka, budui mojadosi okupljaju se oko suhog odvodnog kanala koji ide uz granicu, ekaju da padne mrak. I kao na signal, u isti tren svi tre preko njega. To je igra brojeva - ilegalci znaju da granina ophodnja moe zaustaviti samo toliko njih, koliko je potrebno da se ostali probiju u potrazi za manje od minimalno plaenih poslova branja voa, pranja posua, rada na farmama. Ali veeranja luda trka je ve zavrena, a Art se osigurao da granina ophodnja bude povuena iz tog sektora. S druge strane dolazi prebjeg, pa iako e biti gost vlade Sjedinjenih Drava, ne moe prijei na bilo kojem od slubenih prijelaza. Bilo bi to

preopasno - Barrere imaju osmatrae koji neprekidno osmatraju, a Art ne moe riskirati da tog ovjeka otkriju. Gleda na sat i ne svia mu se ono to vidi. Sad je 1:10 i njegov ovjek kasni deset minuta. Moda je to samo zbog tekoa u snalaenju na ovom jezovitom terenu nou. Njegov se tip moda izgubio u jednom od ovih brojnih uskih kanjona ili se uspeo na krivi vrh ili... Prestani se zavaravati, govori. Ramos je s njim, a Ramos poznaje ovo podruje kao da mu je dvorite iza kue, to uglavnom i je. Moda se Ramos nije probio do njega, a tip je odluio da bude uz Barrere. Moda se jednostavno usrao, promijenio miljenje. Ili moda Ramos nije prvi dopro do njega, pa sad lei u jarku s metkom u zatiljku. Ili, vjerojatnije, ustrijeljen u usta, kako se to radi s dounicima. Upravo tada opaa bateriju koja miga tri puta. On svojom miga dva puta, otputa osigura na revolveru i sputa se u kanjon, baterija u jednoj ruci, pitolj u drugoj. Nakon jedne minute raspoznaje dva lika, jedan visok i jak, drugi nii i puno tanji. Sveenik izgleda jadno. Ne nosi sutanu ili okovratnik, nego trenirku Nike s kapuljaom, traperice i tenisice. Sto je, razmilja Art, primjereno. Izgleda prestraeno i kao da mu je hladno. "Otac Rivera?" pita Art. Rivera kima. Ramos ga lupa po leima. "Razvedri se, oe. Dobro si izabrao. Barrere bi te ubili prije ili kasnije." Ili je u krajnju ruku to bilo ono u to su eljeli da vjeruje. Na Artovo nagovaranje, Ramos je pristupio Riveri. Naao je sveenika na njegovu jutarnjem dogiranju, kaskao pokraj njega i pitao ga voli li miris svjeeg zraka i bi li ga i dalje htio udisati. Zatim mu je pokazao fotografije nekih ljudi koje je Raul muio do smrti i veselo dodao da bi njega vjerojatno samo ubili, jer je sveenik. Ali ne mogu te pustiti da ivi, padre, rekao mu je Ramos. Previe zna. Ti bijedna, laljiva, dupelizaka zamjena za svetog ovjeka. Ipak, mogao bih te spasiti, dodao je Ramos kad je ovjek poeo plakati. Ali to mora biti uskoro - noas - i morat e mi vjerovati. "U pravu je", govori Art sada. Kima Ramosu, a ako se ljudske oi zaista mogu glupo smijuljiti, Ramosove se glupo smijulje. "Adis, viejo", Ramos govori Artu. "Adis, moj stari prijatelju." Art prima Riveru za ruku i polako ga odvodi natrag do svog vozila. Sveenik doputa da ga vodi kao dijete. Chalino Guzmn, poznat i kao El Verde, patrn kartela Sonora, dolazi u svoj omiljeni restoran u Ciudad Jurezu na doruak. Ovamo dolazi svakog jutra pojesti svoje huevos rancheros'42 s tortiljama od brana, i da nije upadljivih zelenih izama od guterove koe, pomislili biste da je to samo jo jedan seljak sa krte zemlje koji svoj ivot grebe iz tvrde, suncem ispeene crljenice.

Ali konobari znaju bolje. Prate ga do njegova stalnog stola u dvoritu i donose mu kavu i jutarnje novine. I odnose termos-boce s vruom kavom njegovim sicariosima koji sjede u parkiranim automobilima ispred restorana. Odmah preko granice je teksaki grad El Paso kroz koji El Verde prebacuje tone kokaina, marihuane i ak i malo heroina. Sada sjedi i gleda u novine. Ne zna itati, ali voli se pretvarati da zna. Kako bilo, voli gledati slike. Baca pogled iznad novina i vidi jednog od svojih sicariosa kako prilazi do Ford Bronca parkiranog ispred restorana da mu kae da se makne. El Verdeu smetaju sitnice veina lokalnih stanovnika zna pravila u ovo doba jutra. Sigurno je to stranac u gradu, razmilja dok mu sicario kuca na prozor. Zatim eksplodira bomba i raznosi El Verdea u komade. Don Francisco Uzueta - poznat kao Garca brego, ef Zaljevskog kartela i patrn Federacina - jae palomino pastuha na elu parade na godinjem festivalu u svojem malom selu Coquimatln. Njegov pastuh je u punoj paradnoj opremi, kopita lupkaju po kamenom poploenoj

____________________________
142 Huevos rancheros - jaja na ranerski nain; prena jaja s umakom od rajice i ilija; klasini doruak u Meksiku.

uskoj ulici, a on je odjeven u kompletnu vaquero odjeu, kako pristoji patronu sela. Svojim sombrerom optoenim dragim kamenjem zadovoljno odmahuje na upuene pozdrave. A imaju i zato pozdravljati - Don Francisco je sagradio seosku bolnicu, kolu, igralite. ak je platio i uvoenje klimatizacije u policijsku stanicu. Zato se sada osmjehuje mnotvu i milostivo prihvaa zahvalnost i ljubav. U mnotvu prepoznaje pojedince i osobito pazi da odmahuje djeci. Ne vidi cijev M-60 strojnice koja izviruje kroz prozor na drugom katu. Meci iz prvog kratkog rafala kalibra .50 odnose smijeak zajedno s ostatkom njegova lica. Drugi rafal kida mu prsa. Palomino prestraeno njiti, povlai se i propinje. Abregova mrtva ruka jo uvijek stee uzde.

Mario Aburto, dvadesettrogodinji mehaniar, stoji u velikom mnotvu ljudi tog dana u sirotinjskoj etvrti Lomas Taurinas, nedaleko od aerodroma Tijuane. Lomas Taurinas je naselje ilegalaca od improviziranih kueraka i koliba skriveno u gudurama golih, blatnih planina koje s istone strane opkoljavaju Tijuanu. U Lomasu Taurinasu, kad se ovjek ne gui od praine, klie se po blatu koje se slijeva s ogoljenih brda, ponekad odnosei kuerke. Donedavno, tekua voda znaila je da ste svoj kuerak podigli iznad jedne od tisua rjeica - voda vam je tekla kroz kuu - ali colonia je nedavno dobila vodu iz vodovoda i struju kao nagradu za svoju odanost PRI-u. Ali i dalje je velik dio blatne zemlje otvorena kanalizacija i polako plovee smetlite. Luis Donaldo Colosio okruen je petnaestoricom vojnika u civilu iz elitne Estado Mayor, predsjednike tjelesne strae. Specijalni odred bivih murjaka Tijuane,

unajmljenih za osiguranje na obilascima u predsjednikoj kampanji, razmjeten je u mnotvu. Kandidat govori sa stranjeg dijela kamioneta zaustavljenog u nekoj vrsti prirodnog amfiteatra u dnu gudure. Ramos promatra s padine, njegovi odani ljudi razmjeteni su po razliitim tokama u amfiteatru. To je teak zadatak - mnotvo je veliko i buno i klizi kao blato. Ljudi su se natisnuli oko Colosiova crvenog Chevy Blazera dok polako napreduje uz jednu ulicu prema naselju. Sada je Ramos zabrinut da e se isto dogoditi kad Colosio bude odlazio. "Bit e to teko sranje", govori sam za sebe. Ali Colosio se nakon govora ne vraa u svoj automobil. Umjesto toga, odluuje ii pjeice. Da "pliva meu ljudima", kako on to kae. "Uinit e to?" vie Ramos u svoj radio generalu Reyesu, zapovjedniku garde. "Ii e pjeice." "To je suludo!" "To je ono to eli." "Ako to uini," govori Ramos, "ne moemo ga tititi!" Reyes je lan vrhovnog stoera i drugi po rangu u Predsjednikovoj tjelesnoj strai. On nee primati zapovijedi od nekog natmurenog murjaka iz Tijuane. "Nije tvoj posao da ga titi", frke. "Na je." Colosio uje razmjenu. "Otkada mi", pita, "treba zatita od mojih ljudi?" Ramos bespomono gleda kako se Colosio utapa u moru ljudi. "Glave gore! Glave gore!" radiovezom javlja svojim ljudima, ali zna da bilo tko od njih ne moe nita uiniti. Iako su njegovi ljudi dobri strijelci, jedva da mogu i vidjeti Colosija koji izviruje i tone u mnotvu, da ne govorimo o tome da bi mogli spaziti potencijalnog ubojicu. Ne samo da ne vide, nego i ne uju kad iz zvunika postavljenih na kamion pone tretati lokalna cumbia glazba iz Baje. Zato Ramos ne uje pucanj. Jedva da i vidi Marija Aburta koji se probija kroz kordon tjelesnih uvara, hvata Colosija za desno rame, pritie .38 pitolj na desnu stranu njegove glave i povlai okida. Ramos se tekom mukom probija prema dolje dok izbija kaos. Neki ljudi iz mnotva hvataju Aburta i poinju ga tui. General Reyes podie Colosija na ruke i nosi ga prema autu. Jedan od njegovih ljudi, bojnik u civilu, grabi Aburta za ovratnik koulje i vue ga kroz gomilu. Krv trca po bojnikovu ovratniku kad netko Aburta pogaa kamenom u glavu, ali sada se odred Estado Mayor postavlja oko bojnika kao bekovi oko trkaa143. On se kao buldoer probija kroz gomilu i baca ubojicu u crni Suburban. Dok se Ramos probija prema Suburbanu, vidi da su jedna ambulantna kola uspjela stii. Vidi Reyesa i bolniare kako podiu Colosija u stranji dio. Tada Ramos opaa drugu ranu na Colosijevoj lijevoj strani - nije bio nastrijeljen jedanput, nego dva puta. Ambulantna kola zavijaju i odlaze. Poinje odlaziti i crni Suburban, ali Ramos podie Esposu i cilja ravno u armijskog bojnika na prednjem sjedalu. "Policija Tijuane!" vie Ramos. "Identificirajte se!" "Estado Mayor! Makni se!" bojnik uzvraa viui. Izvlai pitolj.

To je loa zamisao. Dvanaest Ramosu odanih puaka upereno mu je u glavu. Ramos prilazi vozilu sa suvozake strane. Sada vidi navodnog ubojicu na stranjem sjedalu, izmeu trojice vojnika u civilu koji ga bacaju na pod i tuku. Ramos gleda bojnika na prednjem sjedalu. "Otvori vrata, ulazim." "Vraga ulazi." "elim da taj ovjek u policijsku stanicu stigne iv!" "To se tebe ni najmanje ne tie! Makni se!" Ramos se okree svojim ljudima. "Ako se auto pomakne, ubijte ih!" Podie Esposu i kundakom razbija prozor na suvozakoj strani. Dok se bojnik saginje, Ramos prua ruku, otkljuava vrata, otvara ih i ulazi. Sada je cijev Espose uperio bojniku u trbuh; bojnik svoj pitolj dri uperen u Ramosovu glavu. "Kako?" pita bojnik. "Misli da sam ja Jack Ruby?144" "Samo se osiguravam da ne bude. elim da ovaj ovjek do stanice stigne iv." "Vodimo ga u zapovjednitvo savezne policije", govori bojnik.

______________________________
143 Odnosi se na ameriki nogomet. Bekovi tite trkaa s loptom od napada protivnike obrane. 144 ovjek koji je na izlazu iz policijske stanice ubio Leeja Oswalda, navodnog ubojicu Johna Kennedyja.

"Samo ako tamo stigne iv", ponavlja Ramos. Bojnik sputa pitolj i govori vozau: "Idemo." Mnotvo je stiglo ispred Ope bolnice u Tijuani prije Colosijevih ambulantnih kola. Na stepenicama ispred ulaza okupili su se ljudi koji plau i mole se, izvikuju Colosijevo ime i podiu njegove slike. Ambulantna kola dovoze Colosija sa stranje strane i odnose ga u pripremljenu operacijsku dvoranu. Na ulicu je sletio helikopter, elisa se vrti, spreman je ranjenika prevesti u specijalni traumatoloki centar preko granice u San Diego. Na taj let ne odlazi. Colosio je ve mrtav. Bobby. To previe nalikuje na Bobbyja, misli Art. Osamljeni revolvera - otuen, samozatajni luak. Dvije ulazne rane, jedna na desnoj, druga na lijevoj strani "Kako je taj klinac Aburto to uinio?" Art pita Shaga. "Iz neposredne blizine puca u desnu stranu Colosijeve glave, a zatim mu ponovo puca u lijevu stranu trbuha? Kako?" "Ba kao i kod RFK-a145", odgovara Shag. "rtva se okree kad je pogaa prvi metak." Shag to demonstrira, trza glavom unatrag i okree se ulijevo dok se rui na pod. "To bi moglo biti tako," govori Art, "osim to putanje metaka pokazuju da su ispaljeni iz suprotnih smjerova." "O, evo nas." "Okej", govori Art. "Mi smo provalili Guerov tunel, a to je povezano s braom Fuentes koji snano podupiru Colosija. Nakon toga Colosio dolazi u Tijuanu, na podruje Barrera, i pogiba. Reci mi da sam lud, Shag." "Ne mislim da si lud", govori Shag. "Ali mislim da si opsjednut Barrerama, jo od onda..." Zastaje. Gleda u stol.

____________________________
145 Robert Fitzgerald Kennedy.

Art zavrava misao umjesto njega. "Otkad su ubili Ernieja." "Aha." "A ti nisi?" "Jesam", govori Shag. "elim ih zgrabiti sve, Barrer i Mndeza. Ali, efe, u jednom trenutku, hou rei... na neki nain, mora pustiti." U pravu je, misli Art. Naravno da je u pravu. I ja bih elio pustiti. Ali elje i mogunosti su dvije vrlo razliite stvari, a pustiti tu "opsesiju Barrerama", kako to Shag naziva, neto je to ja jednostavno ne mogu. "Kaem ti," govori, "kad se sve ovo dobro protrese, saznat emo da su iza toga stajali Barrer." Ne sumnjam u to.

Guero Mndez lei na krevetu u privatnoj bolnici u kojoj se tri najbolja plastina kirurga pripremaju da mu naprave novo lice. Novo lice, razmilja, obojena kosa, novo ime, i nakon toga mogu ponovo poeti svoj rat protiv Barrera. Rat koji e sigurno dobiti s novim predsjednikom na svojoj strani. Lijee na jastuk dok ga sestra priprema. "Jeste li spremni zaspati?" pita ga. Kima. Spreman je zaspati i probuditi se kao novi ovjek. Ona uzima injekciju, skida mali gumeni zatvara i iglu mu uvodi u venu na ruci, zatim pritie klip. Pljee ga po licu kad sredstvo poinje djelovati, zatim njeno govori, "Colosio je mrtav." "to si rekla?" "Imam poruku od Adna Barrer - tvoj ovjek Colosio je mrtav." Guero se pokuava pridii, ali njegovo tijelo ne slua mozak. "Ovo se zove Dormicum", govori sestra. "Prevelika doza - moe je zvati 'smrtonosnom injekcijom'. Kad ti se ovaj put oi sklope, nikad se vie nee otvoriti." Pokuava vikati, ali iz usta mu ne izlazi nita. Bori se da ostane budan, ali osjea kako ga naputa svijest i ivot. Bori se protiv okova, pokuava osloboditi ruku da strgne masku i zavapi za pomo, ali miii ga ne sluaju. ak mu se ni vrat ne okree, da strese glavom ne, ne, ne, dok osjea kako ga ivot naputa. I kao da dopire iz velike udaljenosti, uje sestru kako govori: "Barrer ti poruuju da trune u paklu." Dvojica straara guraju kolica za rublje, natovarena istim plahtama i pokrivaima, gore, prema apartmanu elija Miguela ngela Barrer u zatvoru Almoloya. To se uspinje unutra i straari prebacuju plahtu preko njega, guraju ga iz zgrade, preko dvorita i kroz vrata van. Tako jednostavno, tako lako. Kao to je bilo obeano. Miguel ngel se izvlai iz kolica i odlazi prema kombiju koji eka. Dvanaest sati nakon toga ivi umirovljen u Venezueli.

Tri dana prije Boia, Adn klei pred kardinalom Antonuccijem u njegovu privatnom uredu u Ciudad de Mxicu. "Najtraeniji ovjek u Meksiku" slua pjev papinskog nuncija, na latinskom, o oprostu grijeha njemu i Raulu zbog njihove nenamjerne uloge u nesretnom ubojstvu kardinala Juana Ocampa Parade. Antonucci im ne daje oprost grijeha za ubojstva El Verdea, Abrega, Colosija i Mndeza, razmilja Adn, ali meksika vlada im je dala. Unaprijed - sve je to bio dio quid pro quo ugovora za ubojstvo Parade. Ako ubijem vaeg neprijatelja, ustrajao je Adn, morate mi dopustiti da ubijem svoga. Dakle, to je obavljeno, razmilja Adn. Mndez je mrtav, rat je zavren, To je izvuen iz zatvora. A ja sam novi patrn.

Meksika vlada je svetoj Rimokatolikoj crkvi upravo ponovo priznala punopravni status. Koveg pun inkriminirajuih informacija Adn Barrera predao je izvjesnim ministrima u vladi. Adn naputa sobu s novom duom, od slubenog mjesta blistavo proienom. Quid pro quo.

Stara je godina, Nora se vraa s veere s Haley Saxon. Otila je ak i 'prije nego to su puknuli epovima ampanjaca. Jednostavno, nije joj do zabave. Praznici su bili depresivni. Bio je to njezin prvi Boi u posljednjih devet godina koji nije provodila s Juanom. Ubacuje klju u vrata svoje sobe i otvara ih, i dok ulazi, ruka joj prekriva usta. Kopa po torbici i trai plinski sprej, ali torbica joj je izbijena iz ruku. "Neu ti nita", govori Art. "Ne vii." Polagano joj mie ruku s usta. Ona se okree i pljusne ga po licu, zatim govori: "Zvat u policiju." "Ja sam policija." "Zvat u pravu policiju." Odlazi do telefona i poinje nazivati. On govori: "Imate pravo na utnju. Sve to kaete moe biti koriteno protiv vas na..." Sputa telefon. "To je ve bolje." "to hoe?" "Hou da neto vidi." "Nema pojma koliko puta sam to ula." Vadi videokasetu iz depa sakoa. "Ima video?" Ona se smije. "Amaterski filmovi? Sjajno. Jesi li ti na njima, da me impresionira? Ili sam ja na njima? Prije su to bile prijetnje, sada su ucjene. Da ti neto kaem, duo vidjela sam ih na stotine, i prilino dobro izgledam na njima." Otvara komodu i pokazuje mu TV i video. "to god da te napaljuje." On ubacuje kasetu i kae: "Sjedni." "Ne treba, hvala."

"Rekao sam - sjedni." "O, sad malo sile." Ona sjeda na sofu. "Sada si sretan? Napaljen?" "Gledaj." Smijulji se dok vrpca kree, ali zastaje kad se na ekranu pojavljuje slika mladog sveenika. Sjedi na metalnoj stolici na sklapanje iza metalnog stola. U dnu ekrana prikazuje se potpis, pokazuje datum i vrijeme. "Tko je to?" ona pita. "Otac Esteban Rivera", odgovara Keller. "Adnov upnik." U pozadini uje Artov glas koji postavlja pitanja. Osjea kako joj se srce slama dok slua. Sjeate se gdje ste bi 24. svibnja 1994.? Da. Krstili ste, je li tono? Da. U svojoj crkvi u Tijuani. Da. Pogledajte ovaj dokument. Nora vidi kako jedna ruka baca papir preko stola do sveenika. On ga podie, gleda ga i vraa na stol. Prepoznajete li ovo? Da. to je to? Zapisnik s krtenja. Adn Barrera je naveden kao kum. Vidite li to? Da. To je va rukopis, je li tako? Da. Vi ste upisali Adna Barreru kao kuma i naveli ste da je bio prisutan na krtenju, je li to tono? Uinio sam to, da. Ali to nije istina, je li tako? Nori zastaje dah dok Rivera uzima dug predah da promisli o svojem odgovoru. Ne. Osjea bol u trbuhu. Lagali ste o tome. D a. Sram me je. Tko je traio da izjavite da je Adn bio tamo? On. Je li to njegov potpis? Da, je. Kad je to tono potpisao? Bilo je to tjedan dana prije. Nora se saginje i glavu stavlja meu koljena. Znate li gdje je Adn bio toga dana? Ne, ne znam. "Ali mi znamo, je li tako?" Art govori Nori. Ustaje, vadi kasetu iz aparata i vraa je u dep. "Sretna Nova godina, gospoice Hayden." Ne podie pogled dok on izlazi.

Nova godina je, Art se budi uz zvukove televizije u tekom mamurluku. Sigurno sam tu prokletu stvar ostavio da radi prolu no, razmilja. Gasi je, odlazi u kupaonicu, uzima dva aspirina i ispija veliku au vode. Zatim odlazi u kuhinju i pristavlja lonac za kavu. Dok voda kuha, otvara vrata hodnika i uzima novine. Novine i kavu odnosi na stol u bezlinom dnevnom boravku i sjeda. Vani je bistar zimski dan. Ima pogled na luku San Diega, samo nekoliko blokova udaljenu, a iza nje, Meksiko. Zbogom tisuu devetsto devedeset etvrtoj, razmilja. Groznoj godini. Neka '95. bude bolja. Jo vie gostiju na skupu mrtvih od prole noi. Svi dotadanji, a sada i otac Juan. Smaknuti u unakrsnoj vatri koju sam ja smislio, pokuavajui uspostaviti mir u ratu koji sam ja poeo. Sa sobom je, takoer, odnio i neke ljude. Djecu. Dvoje bandita iz San Diega, djecu mog vlastitog starog barrija. Stii e na ispraaj stare godine. Kakav tulum. Gleda na naslovnu stranicu novina i bez puno zanimanja ita da NAFTA danas stupa na snagu. No, estitke svima, razmilja. Slobodna trgovina e cvasti. Tvornice e kao gljive poslije kie niknuti odmah s druge strane granice, a potplaena meksika radna snaga proizvodit e nae tenisice, nau dizajnersku odjeu, nae hladnjake i prirune kuanske aparate po cijeni koju si moemo priutiti. Svi emo biti debeli i sretni, pa to je jedan mrtvi sveenik u usporedbi s time? No, drago mi je da imate svoj ugovor, razmilja. Ali, tako mi svega, ja ga nisam potpisao.

ETVRTI DIO Put za Ensenadu

10 Zlatni Zapad
A svi federalesi kau: "Mogli smo ga uloviti bilo kad." Pustili su ga tako dugo Samo zato to su dobri, rekao bih. Townes Van Zandt, "Pancho i Lefty"

San Diego 1996.

Suneve zrake probijaju se kroz prljavtinu. Teko se probijajui kroz prljav prozor i prljave, slomljene aluzine, uvlai se u Callanovu sobu kao tetan plin, bolestan i ut. Bolestan i ut opisuje i Callana bolestan, ut, znojan, obrastao. Lei savinut na tjednima nepromijenjenim plahtama, njegove pore (neuspjeno) znojem nastoje izbaciti alkohol, osuena slina skorena je na rubovima njegovih poluotvorenih usta, njegov mozak grozniavo nastoji razluiti komare nonih mora od dolazee, razbuene jave. Slabo sunce udara mu u kapke i oni se otvaraju. Jo jedan dan u raju. Jebiga. Zapravo, gotovo da mu je drago to je budan - snovi su bili runi, jo runiji zbog cuge. Nekako oekuje da e nai krv u krevetu - njegovi snovi su krvavi; krv njima tee kao rijeka, jedna se mora nastavlja na drugu. Nije da je java puno bolja. Nekoliko puta trepe, uvjerava se da je budan, i polako izvlai noge, bolne od nagomilavanja mlijene kiseline, na pod. Sjedi na trenutak, razmilja da ponovo legne, zatim posee za kutijom cigareta na nonom ormariu. Ubacuje cigaretu u usta, pronalazi upalja i drhtavo prinosi plamen vrhu cigarete. Duboko uvlai, hrope i osjea se malo bolje. Sada mu treba pie. Za otvaranje oiju. Gleda dolje i uz noge vidi praznu bocu Seagram'sa od pola litre.

Koje sranje - i to se ovih dana dogaa sve ee. Vraga sve ee, razmilja. Sada se to dogaa svaku no. Ispija cijelu bocu i ne ostavlja nita za ujutro, ni najtanju zraku utog tekueg sunca. Sto znai da e morati ustati. Ustati, obui se i izai po pie. Dogaalo se - ne ini se tako davno - da se budio s mamurlukom i da je ono to je elio bila alica kave. U tim prijanjim danima, otiao bi u malu zalogajnicu na etvrtoj aveniji i pio tu prvu alicu protiv glavobolje i moda bi se opustio nekim dorukom "specijalitetom" masnim krumpirima, jajima i tostom. Zatim je prestao dorukovati jedino to je mogao podnijeti bila je kava - a tada, nekako u to doba, negdje na polaganom, lijenom putovanju niz rijeku koje je predstavljalo produljeno oblokavanje, nije kava bila to to je elio u prvom odurnom trenutku jutra, ve novi alkohol. I zato se sada die na noge. Koljena mu kripe, lea ga bole od predugog spavanja u istom poloaju. Tetura do kupaonice. Umivaonik, koljka i tu ugurani su u neto to je nekad bio ugraeni ormar. Tanka, nedovoljno visoka limena pregrada odvaja tu od poda, tako da se u danima dok se jo redovito tuirao (a svaki tjedan plaa prilinu dodatnu svotu za privatnu kupaonicu jer nije elio dijeliti zajedniku na kraju hodnika s brbljavim psihopatima, starim sifilistiarima, pijanim starim kurvama), voda uvijek prelijevala na stare umrljane podne ploice. Ili je trcala kroz tanki, potrgani plastini zastor s izblijedjelim znakovima mira po sebi. Sada se ne tuira esto. Razmilja o tome, ali to se jednostavno ini kao prevelik napor, a ionako je boca ampona zamalo prazna, preostali ampon se sasuio i prilijepio za dno, a preveliki mu je mentalni napor otii u Longs Drugs i kupiti novu. A i ne voli biti medu tolikim ljudima - bar ne medu tolikim civilima. Tanki listi sapuna zaostao je na podu tua, a drugi sasueni komad vrlo smrdljivog antiseptinog sapuna - koji daje hotel s tankim runikom - stoji na umivaoniku. Polijeva malo vode po licu. Ne gleda u ogledalo ali ono zuri u njega. Lice mu je podbuhlo i uto, do ramena duga kosa mu je masna, brada mu je neuredna. Poinjem izgledati, razmilja Callan, kao svaki drugi cuger, narki i pijanac u Lampu. Pa, jebiga, zato ne? Osim to mogu otii do bankomata i svaki put podii novac, ja jesam kao svaki drugi cuger, narki i pijanac u Lampu. Pere zube. To ipak radi. Ne podnosi ustajali okus viskija i bljuvotine u ustima - tjera ga na ponovno povraanje. Zato pere zube i odlazi u WC. Ne treba se oblaiti - ve je obuen u ono u emu se onesvijestio, u crne traperice i crnu majicu. Ali mora obuti cipele, to znai sjesti na krevet i saginuti se prema naprijed, a kad zavrava vezivanje svojih crnih visokih Chuck Taylorica (bez arapa), poeli da ponovo ode u krevet. Ali jedanaest je ujutro. Vrijeme da se krene. Popiti neto. Prua ruku ispod jastuka, pronalazi svoj 22-kalibarski pitolj, zatakne ga za pojas na leima ispod prevelike majice izvan hlaa, pronalazi kljueve i izlazi kroz vrata. Hodnik smrdi. Uglavnom od lizola koji uprava prolijeva uokolo kao jebeni napalm i pokuava ubiti tvrdoglave smradove urina, bljuvotine, govana i umiruih staraca. Ipak ubija bacile. To

je trajna, gubitnika bitka - to je ono to ovo mjesto svakako je, razmilja Callan dok pritie tipku jedinog, rasklimanog dizala - trajna gubitnika bitka. Zbog ega si ga izabrao kao boravite. Mjesto za konaan poraz u svojoj trajnoj gubitnikoj bitci. Hotel Zlatni Zapad. SJS. Samo jednokrevetne sobe. Samo jebeno sranje. Posljednja stanica prije komada kartona na ulici ili mrtvozornikova stola. Jer hotel Zlatni Zapad pretvara zdravstvene ekove, ekove socijalne (ne)sigurnosti, ekove za nezaposlene, ekove za invalide, izravno u najamninu. Ali kad ekovi prestanu stizati, to je Samo jebeno sranje. Oprosti, stari, idi na ulicu, na karton, na mrtvozornikov stol. Neki sretniji umiru u svojim sobama. Nisu platili najamninu ili se smrad od raspAdnja iri ispod vrata i napokon postaje jai od lizola, gadljivi recepcionar stavlja rupi na nos i okree glavni klju. Zatim se obavlja telefonski poziv i ambulantna kola kreu na svoj polagani, naueni put prema hotelu, pa jo jednog starog frajera iznose na nosilima na njegovu posljednju vonju, njegovo sunce napokon zalazi na Zlatnom Zapadu. Nisu tu samo stari cugeri. Povremeni europski turist zaluta ovamo privuen povoljnom cijenom u inae skupom San Diegu. Ostaje tjedan dana i odlazi. Ili je to mladi ameriki klinac, koji si zamilja da je novi Jack Kerouac ili novi Tom Waits, privuen zadnjom bijedom - sve dok mu ruksak s diskmenom i svim novcem ne ukradu iz sobe, ili dok ga ne opljakaju na ulici, ili dok ga neki slikovit stari ne pokua zgrabiti za kurac u zajednikoj kupaonici. Tada ta tobonja dharma skitnica146 naziva mamicu, a ona telefonira na recepciju i daje svoju kreditnu karticu da sinia izvue otamo. Vidio je dio Amerike koji inae ne bi vidio. Ali veinom su to stari pijanci i prastari psihopati, kao vrane okupljeni na otrcanim foteljama ispred televizora u predvorju. Brbljaju svoje prie, svaaju se zbog programa (bilo je noeva, ak i smrtnih sluajeva, oko Rockfordovih dosjea ili Gilliganova otoka; sranje, bilo je noeva zbog Ginger protiv Mary Ann147), ili jednostavno mrmljaju monologe iz stvarnih ili zamiljenih prizora koji se odigravaju u njihovoj glavi. Trajne gubitnike bitke. ________________________________
146 The Dharma Bums, roman Jacka Kerouaca u kojem se istrauje odnos ivljenja u prirodi naspram "gradskog ivota" u jazz klubovima, na veerima poezije i pijanim zabavama. 147 Dva lika iz Gilliganova otoka koja su u mnogobrojnim raspravama i esejima "nadivjela" seriju i pretvorila se u predmet openitije diskusije, poput, primjerice, one jesu li ljepe plavue ili crnke.

Callanu nije potrebno da ivi ovdje. Ima novca, mogao bi ivjeti bolje, ali bira ovo mjesto. Nazovite to pokorom, istilitem, ime god elite - ovo je mjesto u kojem provodi dugo samokanjavanje, troi cugu u koliinama koje e mu polako doi glave (samoubrizgavanje smrtonosne injekcije?), kupa se u nonom znoju, bljuje krv, vie naglas dok sanja, umire svake noi, ujutro sve poinje ispoetka. Opratam ti, Bog ti oprata.

Zato je to stari sveenik morao rei? Nakon sjebanog obrauna u Guadalajari, Callan je otiao u San Diego, prijavio se u Zlatni Zapad i poeo piti. Godinu i pol nakon toga jo uvijek je tamo. To je pravo okruenje za mrnju prema sebi. Svia mu se tamo. Dizalo stie, buni se kao stari umorni konobar za dostavu u sobu. Callan pritiskom na ruku otvara vrata i pritie tipku ispod izlizanog L. Reetkasta vrata se zatvaraju, kao na eliji, i lift se muno sputa. Callanu je laknulo to je jedini u njemu - nema francuskih turista koji se naguravaju sa svojim velikim putnim vreama, nema kolarca koji je na putovanju Upoznajmo Ameriku i koji ga lupa svojim ruksakom, nema starog smrdljivog pijanca sa zadahom svoga tijela. Sranje, razmilja Callan, ja sam smrdljivi pijanac ije tijelo zaudara. Nije ga briga. Recepcionar voli Callana. Nema nieg zbog ega ga ne bi volio - udan, mladi (za Zlatni Zapad) frajer koji plaa u gotovini, unaprijed. Miran je i ne prigovara. Jedne noi kad je tu stajao i ekao svoj klju, neki je dripac povukao no na recepcionara, a taj frajer ga je samo pogledao i sruio ga. Pijan kao majka, a samo jednim udarcem sruio je dripca, i zatim ponovo ljubazno zatraio svoj klju. I tako recepcionar voli Callana. Naravno, ovjek je stalno pijan, ali on je miran pijanac koji ne izaziva nikakve neprilike, i to je sve to se moe zahtijevati. Zato recepcionar pozdravlja kad Callan ostavlja svoj klju, a Callan mrmljajui uzvraa pozdrav i izlazi. Sunce ga pogaa kao udarac u prsa. Mute naspram sunca, samo tako. Zaslijepljen, stoji i mirka na trenutak. Nikad se na to nije navikao - u New Yorku nisu nikad imali ovakvo sunce. ini se da sunce stalno sja u jebenom San Diegu. Sunani Diego, tako bi ga trebali zvati. Dao bi svoje lijevo jaje za jedan kini dan. Privikava oi na svjetlo i odlazi u etvrt Gaslamp. Bila je to nekad bljetava, opasna etvrt, nakrcana striptizerskim jazbinama, pornorupama i SJS hotelima - tipino sredite grada koje nestaje. Onda su se, kad je poeo proces rasta vrijednosti zemljita i kad je postalo fora i trendovski ivjeti u Lampu, troni hoteli poeli pretvarati u otmjene. Tako da sada imate vrhunski restoran odmah do pornoduana, otmjeni klub preko puta SJS-a, visoku skupu zgradu s kavanom u prizemlju koja izigrava susjeda tronoj zgradi s cugerima u podrumu i narkiima na krovu. Rast vrijednosti zemljita pobjeuje. Naravno da pobjeuje - novac uvijek pobjeuje, a Lump se pretvara u japijevski tematski park. Nekoliko SJS-a odolijeva, nekoliko pornoduana, aica najjadnijih barova. Ali proces se ne moe vratiti; unatrag, jednom kad poinju ulaziti lanci Starbucksi, Gapovi, kine-j matografi Edward. Lamp poinje poprilino izgledati kao i sva ostala mjesta, a skrovite pornorupe, barovi za alkie i SJS hoteli nalikuju na starosjedilake Indijance koji pijano tumaraju po parkiralitima amerike trgovine. Callan ne razmilja o bilo emu od toga. Razmilja samo kako da doe do tog pia, a noge ga nose do jednog od tih starih preivjelih mjesta, do mranog uskog bara kojemu ne zna ni naziv - natpis je davno izblijedio - stisnutog izmeu posljednje praonice u kvartu i umjetnike galerije. Mraan je, kao to svi barovi trebaju biti.

To je bar za prave cugere - amateri i diletanti neka se ne prijavljuju - i tu je desetak cugera, uglavnom mukih, razmjetenih oko anka ili po separeima uzdu suprotnog zida. Ljudi ovamo ne zalaze da se drue ili da razgovaraju o sportu ili politici, ili da isprobavaju fine viskije. Ovamo dolaze da se napiju i da ostanu pijani tako dugo dok traje njihov novac i jetra. Neki od njih podiu pogled pun zamjeranja kad Callan otvara vrata i puta da se zraka sunca probije kroz tamu. Ipak, vrata se dovoljno brzo zatvaraju i oni nastavljaju zuriti u svoja pia. Callan ulazi, sjeda na stolac uz ank i naruuje. Pa, ne zure ba svi u svoja pia. U dnu anka je jedan tip koji kradomice pogledava preko svog viskija. Nizak tip, stari tip s licem anela i guste savreno srebrne kose. Izgleda kao mali duh nasaen na klobuk gljive, a oi mu trepu u iznenaenju kad prepoznaje tog ovjeka koji je upravo uao u bar, sjeo i naruio dva piva i au viskija za ispiranje. Prolo je dvadeset godina otkako je posljednji put vidio tog ovjeka, prije dvadeset godina u pubu Liffey u etvrti Hell's Kitchen kad je taj ovjek - tada djeak, zapravo izvukao pitolj s lea i spraio dva metka u Eddieja "Mesara" Friela. Mickey se ak sjea i koja je glazba svirala. Sjea se da je napunio duboks da ponavlja "Moon River" jer je tu pjesmu elio uti to vie puta prije nego ode na svoje novo zatvorsko leanje. Sjea se da je tom ovjeku rekao - ne, to je sigurno on, sve do malog zadebljanja u kojemu jo uvijek nosi pitolj - da ode i baci pitolj u rijeku Hudson. Mickey vie nikad nije ponovo vidio deka, sve do ovog trena, ali uo je ostatak prie. O tome kako je ovaj deko - kako mu je ime? -nastavio i zbacio Mattyja Sheehana i postao jedan od kraljeva etvrti Hell's Kitchen. Kako su on i njegov prijatelj sklopili mir s obitelji Cimino i postali revolverai Velikog Paulieja Calabresea, i kako je - ako su glasine bile tone - ustrijelio Velikog Paulieja ispred Sparks Steak Housea tono prije Boia. Callan, razmilja starac. Sean Callan. Dakle, ja sam prepoznao tebe, Sean Callan, ali izgleda da ti ne prepoznaje mene. to je dobro. Dobro je. Mickey Haggerty ispija svoje pie, skida se sa stolca i klizne van do telefonske govornice. Zna nekoga tko bi bio jako zainteresiran da sazna da je Sean Callan u baru u Gaslampu. C wigurno je d.t.148 Callan ipak posee za pitoljem. _________________________________
148 Delirium tremens.

Ali sigurno je to d.t. - konano je ovdje - jer ne postoji ni jedno drugo objanjenje zato Velika Breskva i O-Bop stoje iznad njegova kreveta u hotelu Zlatni Zapad i pitolje dre uperene u njega. Vidi metke u bubnju, sjajne i smrtonosne, lijepe i srebrne, reflektiraju se pod svjetlom uline svjetiljke, lane plinske svjetiljke ije svjetlo aluzine ne mogu sprijeiti.

Crveni neon s porno-duana prekoputa bljeska kao alarm. Prekasno. Ako ovo nije d.t., ve sam mrtav, razmilja Callan. Ali ipak poinje izvlaiti pitolj ispod jastuka. Odvest e ih sa sobom. "Nemoj, ti glupa jebena Irino", uje kako glas rei. Callanove ruke se koe. Je li ovo pijani san ili java? Stoje li Velika Breskva i O-Bop zaista u njegovoj sobi s pitoljima uperenim u njega? A ako su mislili pucati, zato ne pucaju? Kae se da e, ako umre u snovima, umrijeti i u stvarnom ivotu, ali ponekad je teko razlikovati smrt od ivota. Posljednje ega se sjea je ispijanje piva i viskija u baru. A sada se budi (dolazi k sebi) i mogao bi biti mrtav ili bi mogao biti iv. Ili, je li ponovo u Kitchenu, a posljednjih devet godina je sanjao? Velika Breskva se smije. "Sto si to sada, neki jebeni hipi? Sva ta kosa? Brada?" "Na cugi je", govori O-Bop. "Irska studijska godina." "Ima malu .22 pucaljku ispod jastuka, je li tako?" govori Breskva. "Nije me briga koliko si jebeno pijan, ima taj pitolj. Polaaako - da smo te doli koknuti, bio bi mrtav prije buenja." "Onda zato pitolji?" pita Callan. "Nazovi to obiljem opreza", govori Breskva. "Ti si Billy the Kid, Callan. Tko zna to te dovelo ovamo? Moda ugovor na mene. Zato pitolj izvadi polako." Callan to ini. Nekoliko sekundi razmilja da ih skine obojicu, ali onda se predomilja. Osim toga, trese mu se ruka. O-Bop polagano uzima pitolj iz Callanove ruke i zatie ga za svoj pojas. Zatim sjeda do njega i grli ga. "Boe, lijepo je vidjeti te." Breskva sjeda na podnoje kreveta. "Gdje si, jebote, bio? Isuse, rekli smo idi na jug, nismo mislili na Antarktik. Ti jebeni frajeru." O-Bop govori: "Izgleda kao govno." "Osjeam se kao govno." "No, tako izgleda", govori Breskva. "I koji kurac radi u ovom jebenom zahodu? Zaboga, Callan." "Ima pie?" "Naravno." O-Bop iz depa vadi etvrt litre Seagram'sa i prua je Callanu. Callan povlai dug gutljaj. "Hvala." "Vi jebeni Irci", govori Breskva. "Vi ste svi pijanci." "Kako ste me nali?" pita Callan. Breskva kae: "Mali Mickey Haggerty, kad ve govorimo o pijancima. Vidio te u toj usranoj rupi od bara gdje si pio. Ubacuje kovanicu, mi saznajemo da boravi u hotelu Zlatni Zapad, ne moemo, jebiga, povjerovati. Koji ti se kurac dogodio?" "Puno toga." "Tko bi rekao, ha", kae Breskva. "Zato ste doli?" "Da te odvedemo odavde", govori Breskva. "Vraa se kui sa mnom." "New York?" "Ne, glupa pizdo", govori Breskva. "Sada ivimo ovdje. San Diego, duo. Lijep je. Lijepa stvar." "Imamo ekipu", objanjava O-Bop. "Ja, Breskva, Mala Breskva, Mickey, sada ti." Callan odmahuje glavom. "Ne, ja sam prestao s tim sranjima."

"Aha," govori Breskva, "to god da sada radi, oito ti uspijeva. Sluaj, o tome emo razgovarati poslije. Sada te moramo otrijezniti, ubaciti dobre hrane u tebe. Malo voa ne bi vjerovao kakvo je ovdje voe. Ne samo breskve, i drugo. Govorim o krukama, naranama, grejpu, tako su ruiasti i soni, bolji su od seksa, govorim ti. O-Bop, nai svom deku neku odjeu, izvadimo ga odavde." Callan je dovoljno pijan da popusti. O-Bop prikuplja neto njegovih sranja i Breskva ga izvodi van. Baca stotku na pult recepcije i govori im da je raun sreen, koliko god da iznosi. Cijelim putem do auta - a Breskva si je kupio nov Mercedes - O-Bop i Breskva govore Callanu kako je ovdje krasno, kako lijepim stvarima se bave. Kako su ulice poploene zlatom, duo. Zlato. Grejp u zdjeli nalikuje na debelo sunce. Debelo, okruglo, sono sunce. "Jedi", govori Breskva. "Treba ti vitamina C." Breskva je postao fanatik zdravlja, kao i svi ostali u Kaliforniji. I dalje je teak sto pedeset i sitno, ali sada je to preplanulih sto pedeset i sitno s niskim kolesterolom i na dijeti s puno vlaknaste hrane. "Provodim puno vremena na zahodu," objanjava Callanu, "ali osjeam se odlino." Callan se ne osjea. Callan se osjea tono kao ovjek koji je bio na dugogodinjem oblokavanju. Osjea se kao smrt, ako smrt ima stvarno usran okus. A sada taj debeli, preplanuli tip kojeg zovu Velika Breskva sjedi tamo i pili ga da mora pojesti jebeni grejp. "Ima pivo?" pita Callan. "Da, ja imam pivo", govori Breskva. "Ti nema pivo. I, isto tako, nee dobiti nikakvo pivo, ti jebeni alkoholiaru. Dovest emo mi tebe u red." "Koliko dugo sam ovdje?" "etiri jebena dana", govori Breskva. "I svaki trenutak je bio uitak dok si bljuvao, plakao, mumljao, urlao o sranjima." 0 kakvim sam sranjima urlao? pita se Callan. To je zabrinjavajue jer snovi su bili krvavi i teki. Proklete utvare - a bilo ih je mnogo -jednostavno se nisu htjele maknuti. I taj jebeni sveenik. Opratam ti, Bog ti oprata. Ne, On ne oprata, oe. "ovjee, nizata ne bih htio vidjeti sliku tvoje jetre", govori Breskva. "Sigurno izgleda kao stara teniska lopta. Sada igram tenis, jesam li ti rekao? Igram svako jutro, osim zadnja etiri jutra kad sam se igrao dadilje. Aha, igram tenis, rolam se." Sto ezdeset kilograma Velike Breskve na kotaima? misli Callan. Priaj mi o nesreama koje ekaju da ti se dogode... "Aha," govori O-Bop, "skinuli smo kotae s Mack kamiona i stavili smo mu ih na role." "Jebi se, kuhinjska krpo", ree Breskva. "Rolam se prilino dobro." "Ljudi mu se panino sklanjaju s puta, kaem ti", govori O-Bop. "Ti bi se morao baviti nekim drugim vjebama osim podizanja jebenog lakta", govori Breskva O-Bopu. "Ti, Propali vikendu, jedi taj svoj prokleti grejp." "Kako, prvo ga guli?" pita Callan. "Tako mi Boga, jebeni idioti. Daj mi to." Breskva uzima no, ree grejp na pola, zatim ga paljivo razdvaja na krike i vraa ga u Callanovu zdjelu. "Sada ga jedi licom, jebeni barbaru. Zna daje rije barbar dola

od Rimljana? Znaila je 'crvenoglavi'. Oni su mislili na vas. Vidio sam to na - kako se zove? - History Channelu, prole veeri. Svia mi se to sranje." Zvono na vratima zvoni i Breskva ustaje da otvori. O-Bop se ceri Callanu. "Breskva u tom kunom ogrtau izgleda kao neki stari mamma mia, je li tako? ak mu i cice rastu. Sve to mu jo treba su one pahuljiaste papue s malim coflekima. Tako mi Boga, trebao bi ga vidjeti na tim rolama. Ljudi mu bjee s puta. To je kao neki japanski film strave. Wopzilla." uju Breskvu kako govori: "Doite u kuhinju, pogledajte to je maca dovukla." Nekoliko trenutaka kasnije Callan gleda u Malu Breskvu koji ga vrsto grli. "Priali su mi o tome", govori Mala Breskva, "ali nisam vjerovao dok nisam vidio. Gdje si bio?" "U Meksiku, uglavnom." "Nemaju telefona u Meksiku?" pita Mala Breskva. "Ne moe nazvati ljude, rei im da si iv?" "Gdje sam vas mogao zvati?" pita Callan. "Ti si u Programu jebene zatite svjedoka. Da sam te mogao pronai, mogli bi i drugi." "Svi drugi su u Marionu", ree Breskva. Kakvo udo, misli Callan. Ti si ih tamo strpao. Velika Breskva se iz stare kole pretvorio u najspektakularniju pticu pjevicu nakon Valachija149. Smjestio Johnnyja Boya na doivotni zatvor uz dodatne godine. Nije da e ivot biti dug - pria se da Johnny Boy ima rak. Ipak je dobro daje Breskva pjevao jer se Callan ne mora brinuti da e nazvati Sala Scachija koji ne moe biti sretan to je Callan otiao iz rezervata. Callan zna previe o Scachijevim poslovima - sve to sranje oko Crvene magle - da bi bio vani na vjetru, zato je dobro da su linije izmeu Breskve i njega iskljuene. Mala Breskva se okree svom bratu. "Hrani li ovog frajera?" "Da, hranim ga." "Ne s tim sranjem od grejpa", govori Mala Breskva. "Isuse Boe, daj mu kobasica, malo pruta, malo raviola. Ako ih moe nai. Callan, u ovom gradu je Mala Italija, a ni mitraljezom ne bi naao cannole. Talijanski restorani ovdje posluuju na suncu osuene rajice. Sto je to? Nekoliko godina ovdje i postat u na suncu osuena rajica. Ovdje je stalno dvadeset pet i sunano, ak i nou. Kako im to uspijeva, ha? Hoe li mi netko dati kave ili je moram naruiti kao da sam u nekom jebenom restoranu?" "Evo ti tvoje jebene kave", kae Breskva. "Hvala." Mala Breskva stavlja kutiju na stol i sjeda. "Evo, donio sam krafne." "Krafne?" govori Breskva. "Zato me uvijek sabotira?" "Hej, Richard Simmons150, ne jedi ih ako nee. Nitko ti ne stavlja pitolj na glavu." "Ti jebena upino." "Zato to u kuu svog brata ne dolazim praznih ruku", govori Mala Breskva Callanu. "Zbog lijepog ponaanja sam upina." "Jebena upina", govori Breskva dok uzima krafnu. "Callan, pojedi krafnu", kae Mala Breskva. "Pojedi ih pet. Svaku koju ti pojede nee pojesti moj brat, ne moram ga sluati kako cvili ___________________________________

149 Joe Valachi - prvi lan mafije koji je javno potvrdio da ona postoji; jedan od najpoznatijih svjedoka na procesima protiv mafije. 150 Ameriki glumac koji je dobar dio ivota bio debeo, a onda je posebnom dijetom i nainom vjebanja koji je popularizirao diljem svijeta postao vitak i zdrav.

zbog svoga izgleda. Debeo si, Jimmy. Ti si debeli, tusti Digi. Pomiri se s tim." Izlaze na dvorite jer Breskva smatra da Callan treba uloviti malo sunca. Zapravo Breskva misli da Breskv mora uloviti malo sunca, ali ne eli da to izgleda kao da je sebian. Bfeskvino je miljenje da nema razloga ivjeti u San Diegu ako se u svakoj prilici koja se prui ne ode i ne sjedi na suncu. Zato se prua na lealjci s kotaima, otvara ogrta i poinje svoje tijelo trackati s kremom Bain de Soleilorn. "ovjek se ne treba zajebavati s rakorn koe", govori. Mickey se svakako ne zajebava. Stavlja kapu Yankeesa i sjeda ispod dvorinog suncobrana. Breskva otvara ohlaenu limenku breskvi i ubacuje ih nekoliko u usta. Callan gleda kako kap soka pada na njegova debela prsa, zatim se spaja sa znojem i losionom za sunanje i cijedi mu se niz trbuh. "Ipak, dobro je da si se pojavio", govori Breskva. "Zato?" "Kako bi ti se svialo", govori Breskva, "da poini zloin u kojem rtve ne mogu otii murjacima?" "Zvui okej." "Zvui 'okej'?" pita Breskva. "Meni zvui rajski." Izlae stvar Callanu.

Droga putuje na sjever - iz Meksika u SAD. Novac putuje na jug - iz SAD-a u Meksiko. "Samo stave lovu - est, nekad sedarri znamenki - u aute i voze je preko granice, u Meksiko", govori Breskva. "Ili je ne voze", dodaje Mala Breskva. Ve su obavili tri takva posla, a sada im je stigao glas da je narko sigurna kua u Anaheimu prepuna gotovine i da treba krenuti na put na jug. Imaju adresu, imaju imena, imaju marku auta i registraciju. ak imaju i ideju o tome kada bi kuriri trebalj krenuti. "Odakle dobivate informacije?" pita Callan. "Jedan tip", odgovara Breskva. Callan je i mislio da je to tip. "Ne treba znati", govori Breskva. "Uima trideset posto." "To je kao da si ponovo u poslu s drogom, ali je jo bolje", govori O-Bop. "Uzimamo profit, ali ak nikad ne moramo ni vidjeti tu stvar." "To je jednostavno osnovni, poteni zloin", govori Breskva. "Ruke u vis, daj mi novac." "Onako kako je to dobri Bog zamislio", kae Mickey. "Dakle, Callan," govori Mala Breskva, "Jesi unutra?" "Ne znam", odgovara Callan. "iji novac uzimamo?" "Od Barrera", odgovara Breskva lukavog, upitnog pogleda koji pita: Je li to problem? Ne znam, razmilja Callan. Je li?

Barrer su opasni kao morski psi, nisu to ljudi s kojima se nepromiljeno zajebava. To je jedna stvar. Takoer, oni su i "nama prijatelji" - barem prema Salu Scachiju - a to je jo jedna stvar. Ali oni su ubili sveenika, to je tako. Bio je to napad, a ne nesretan sluaj. Hladnokrvni profesionalni ubojica kao Fabin "El Jebeni Tiburn" nikoga ne ubija s male udaljenosti sluajno. To se jednostavno ne dogaa. Callan ne zna zato su ubili sveenika, samo zna da su to uinili. A mene su uvukli u to, razmilja. Zato za tu stvar treba naplata. "Da," govori Callan, "unutra sam." Banda s West Sidea je ponovo na okupu. O-Bop gleda kako auto izlazi s prilaza. Tri je u noi i on je zavuen u svoju makinu, pola bloka dalje. Mora obaviti vaan posao: slijediti kurirov auto da ne bude primijeen i potvrditi da se uspinje na Petu. Pritie broj na svom mobitelu i govori: "Krenuo je." "Koliko ih je?" "Trojica. Dvojica naprijed, jedan otraga." Prekida, eka nekoliko sekundi, zatim polako izlazi. Prema planu, Mala Breskva zove Breskvu, koji zove Callana, koji zove Mickeyja. Ukljuuju topericu na satovima i ekaju sljedei poziv. Mickey je, naravno, izmjerio vrijeme prosjene vonje od prilaza do ulazne rampe na Petoj. Sest-zarez-pet minuta. Zato e otprilike za minutu znati kad bi trebali primiti sljedei poziv. Ako stigne poziv, plan kree. Ako poziv ne stigne, morat e improvizirati, a to nitko ne eli. Tako da je to napetih est minuta. Osobito za O-Bopa. On je onaj koji trenutno obavlja posao, onaj koji moe sve zajebati ako bude otkriven, onaj koji mora biti na mjestu odakle moe vidjeti njih a da oni ne vide njega. Prikriva se na razliitim udaljenostima. Od jednog bloka, od dva bloka. Daje migavac za lijevo i na trenutak gasi prednja svjetla tako da kad ih ponovo pali izgleda kao neki drugi auto. O-Bop uspijeva. Dok Mala Breskva sjedi, znoji se, sat i pol vremena, junije na Petoj. Tri minute. etiri.

Velika Breskva je u gostionici kod Dennyja, malo dalje od autoceste, samo malo sjevernije od Male Breskve. Prevre omlet od sira, krum-pirie, tost i kavu. Mickey ne voli kad jedu prije posla - pun eludac komplicira stvari ako te pogode - ali Breskva se ponaa kao da to nije vano. Ne eli izazivati nesreu poduzimanjem mjera opreza to e se dogoditi ako bude pogoen. Do kraja jede masne krumpire, iz depa vadi dvije vakae i vae ih dok ita sportsku stranicu. Pet minuta. Callan pokuava ne gledati na sat. Lei na krevetu u sobi motela na izlazu autoceste Ortega, dalje od Pete. Naao je HBO i gleda neki film a da uope ne zna o emu se radi. Nema smisla da sjedi na motoru vani na hladnoi. Ako kurir ue na Petu bit e dovoljno vremena. Gledanje na sat nee nita

promijeniti, samo e ga uzrujati. Ali nakon onoga to se inilo kao desetak minuta, predaje se i pogleda. Pet i pol minuta. Mickey ne gleda na svoj sat. Poziv e stii kad stigne. Sjedi u autu parkiranom pokraj centra Oceanside Transportation. Pui cigaretu i u glavi razmatra to se dogaa ako kurir ne krene Petom. Tada bi oni morali opozvati akciju, priekati sljedeu priliku. Ali Breskva im to nee dopustiti, zato e se morati koprcati. Pokuati pogoditi put prema informacijama koje im O-Bop daje i nai nain na koji e doi ispred kurirova auta i skinuti ga. Neto kao kauboji i Indijanci. Ne svia mu se to. Ali nee pogledati na sat. est minuta. Mala Breskva izi. Milijun u gotovini je u pitanju i Telefon zvoni. "Sve po planu", uje O-Bopa kako govori. Na svom satu pritie tipku za ponovno ukljuivanje. Sat i dvadeset osam minuta je prosjeno vrijeme vonje od ulazne rampe do ovog izlaza. Zatim naziva Breskvu koji podie telefon a da ne skida pogled s novina. "Sve po planu." Breskva provjerava svoj sat, zove Callana i naruuje komad pite od treanja. Callan prima poziv, usklauje svoj sat, naziva Mickeyja, zatim ustaje i odlazi pod dugi vrui tu. Nema urbe, a eli biti miran i oputen, zato stoji ispod tua neko vrijeme i puta da mu voda koja se pui udara po ramenima i vratu. Osjea kako adrenalin raste, ali ne eli se veseliti unaprijed. Zato si uzima vremena da se istuira polako i temeljito, osjea se dobro kad primjeuje da mu se ruka ne trese. Takoer si uzima vremena i za oblaenje. Polako navlai crne traperice, crnu majicu i crni gornji dio trenirke. Crne arape, crne motociklistike izme, prsluk od kevlara. Zatim crnu konu jaknu, uske crne rukavice. Kree prema izlazu. Veer prije platio je gotovinom i potpisao se lanim imenom, zato samo ostavlja klju u sobi i zatvara za sobom vrata. O-Bopov zadatak je sada laki. Ne lagan, ali laki, jer moe biti na veoj udaljenosti iza kurirova auta, a pribliiti se mora samo kad dolaze blizu silaznih rampi. Mora biti siguran da ne skrenu i izau na Pedeset sedmu ili Dvadeset drugu, ili na Laguna Beach Road ili autocestu Ortega. Ali ini se da je Breskvin predosjeaj bio dobar, ovi tipovi idu ravno po ici - ostaju na glavnoj cesti koja ide do Meksika. Tako da O-Bop usporava, a sada moe razgovarati na telefon bez straha da ga otkriju pa Maloj Breskvi sipa detalje: "Plavi BMW, UZ 1 832. Trojica. Koveg u prtljaniku." Ovo zadnje nije najbolja vijest jer trai dodatni korak onda kad skinu auto, ali Mickey ih je prisilio da uvjebaju takav sluaj, tako da se O-Bop ne brine previe zbog toga. Mickey se brine. To je ono to radi. Brine se i eka dok se ne otvori alter Amtraka151, zatim ulazi i gotovinom plaa vonju u jednom smjeru do San Diega. Nakon toga odlazi na

autobusnu stanicu Grayhound i kupuje kartu do Chula Viste. Zatim se vraa u auto i eka. I brine se. Desetak puta su to uvjebavali, ali i dalje se brine. Previe je nepredvienosti, previe to ako. to ako je zastoj u prometu, to ako u blizini eka policajac na motociklu, to ako postoji zatitni auto a mi ga ne vidimo? to ako netko bude ubijen? to ako, to ako, to ako... "Da je baba muko..." to je Breskva rekao na sve te brige. Sada dovrava svoju pitu, ispija jo jednu alicu kave, ostavlja gotovinu za raun i napojnicu (napojnica je primjerena - ni premala ni prevelika; ne eli da ga se po bilo emu sjeaju) i odlazi do svog auta. Izvlai pitolj iz pretinca za rukavice, dri ga nisko u krilu i provjerava spremnik. Svi meci su jo na mjestu, kao to je i mislio da e biti, ali to je navika, refleks. Breskva pati od toga da e jednog dana povui okida i da e uti tupi klik na leitu za metak. Gura pitolj u korice iznad nonog zgloba. Svia mu se njegova ugodna teina dok pokree motor i pritie papuicu gasa. Sada su svi na svojim mjestima: Mala Breskva neto dalje od Calafia Roada; Breskva na izlazu autoceste Ortega; Callan na svom motoru, eka kod izlaza Beach Cities u Dana Pointu; Mickey kod centra Oceanside Transportation; O-Bop na Petoj, prati kurirov auto. Svi su na svojim mjestima. ekaju potansku koiju. Koja se kotura ravno u stupicu. O-Bop uzima telefon. "Otprilike osamsto metara ispred." Mala Breskva vidi kako auto prolazi. Sputa dalekozor, uzima mobitel. "Sada." Callan se uspinje na autocestu. "Gore sam." Breskva: "Primljeno." _______________________________
151 eljeznika putnika kompanija.

Mickey ponovo stie topericu. Callan vidi auto u retrovizoru i malo usporava, puta ga da ga proe. Nitko u autu ga i ne pogleda. Osamljeni bajker na putu prema jugu u praskozorje. Ima dvadeset minuta do praznog dijela ceste kod Pendletona, gdje to kani obaviti, zato malo zaostaje, ali stranja svjetla auta dri na oku. Prigradski promet tee uglavnom prema sjeveru, ne prema jugu, a ono malo vozila koja idu njihovim smjerom jo e se prorijediti kad izau iz San Clementea, najjunijega grada podruja Orange. Prolaze Basilone Road, zatim poznate plae za daskanje zvane Trestles, zatim dvije kupole nuklearne elektrane San Onofre, zatim kontrolno mjesto Granine patrole koje na Petoj blokira trakove koji vode prema sjeveru, a zatim postaje prazno i mirno. S njihove desne strane nema niega osim pjeanih dina i oceana koji se sada poinju nazirati pod slabim svjetlom zraka sunca koje dopiru slijeva preko Crne planine koja se nadvija nad krajolik Camp Pendletona. U svojoj motociklistikoj kacigi Callan ima mikrofon i slualice. Izgovara samo jednu rije: "Idemo?" Mickey odgovara: "Idemo."

Callan dodaje gas, naginje se naprijed da smanji otpor vjetra i juri prema kurirovu autu. Dolazi do njega gotovo tono tamo gdje je planirao - na dugakoj ravnini odmah iza dugog desnog zavoja koja se sputa prema oceanu. Voza ga ugleda u posljednjoj moguoj sekundi. Callan vidi kako mu se oi ire od iznenaenja, a zatim se auto trgne prema naprijed kad voza pritisne gas. Sada se ne brine da e ga zaustaviti murjaci, brine se da ne pogine, i Bendola skae. Istog trena. Zato su uzeli Harleya, tono? Zato su kupili prase152, u osnovi jedan motor s dva kotaa i sjedalom privrenim na njega. Jebeni Harley nee izgubiti od nikakvog japimobila. A svakako nee izgubiti od japi-mobila s ponudom od dva milijuna dolara u gotovini. Zato kad Bendola pritisne sto deset, Callan pritie sto deset. Kad se popne na sto trideset, Callan je na sto trideset. ________________________________
152 Ime od milja za Harley Davidson.

Sto etrdeset, sto etrdeset. Kad skree u prvu desnu traku, Callan skree s njim. Natrag lijevo, natrag lijevo. Natrag desno, natrag desno. Bendola dolazi do oznake od sto ezdeset, Callan dolazi do iste. A sada poputa adrenalinu. Pumpa mu kroz vene kao benzin kroz motor motocikla. Motocikl, motor, voza, adrenalin sada pjeva, plovi, leti, Callan je u transu - ista adrenalinska provala od brzine dok vozi usporedno s Bendolom, a voza trza volanom ulijevo da ga pokua oboriti i zamalo uspijeva. Callan se mora odmaknuti i zamalo pada. Zamalo pada sa sto ezdeset, to bi ga u vrtnji izbacilo na beton, na kojem bi bio samo mrlja krvi i mesa. Ali ispravlja motocikl i skree iza Bendole, koji je sada deset metra u vodstvu, a zatim se otvara stranji prozor i proviruje Mac-10 i poinje pucati kao mitraljezac u repu. Ali moda je Breskva bio u pravu - ak ni iz auta ne moe pogoditi nita pri takvoj brzini i, kako god, Callan se naginje lijevo-desno, usporava pa ubrzava, a frajeri u Bendoli vide da to nee ii i da im je bolja prilika u pedali gasa i zato ju pritiu. Bendola dosee 170, 180 i odvaja se. ak ga ni Harley nee uloviti. Zato Callan upravo tu dodaje gas - jer ravnina zavrava u velikom otrom vanjskom zavoju koji Bendola nee izvui sa sto ezdeset, da ne govorimo o sto devedeset. To je ta jebena stvar s fizikom - kod nje nema kompromisa, tako da ili e voza usporiti i dopustiti da ga revolvers na motoru uhvati ili e odletjeti s ceste kao mlanjak s palube nosaa aviona, samo to ovaj mlanjak ne leti. Odluuje da e pokuati s revolveraem. Pogrean izbor. Callan se prebacuje ulijevo, noga mu gotovo strue po betonu. Na vrhu zavoja dostie ga i vozi usporedno s vozaevim prozorom. Voza se smrzava kad vidi kako mu se .22 die prema licu. Callan ispaljuje jedan metak od kojega se prozor rasprskava kao pauina, zatim Paf-paf.

Uvijek dva hica, jedan za drugim, jer drugi hitac automatski ispravlja prvi. Ne treba to na ovoj udaljenosti; oba hica zabijaju se tono u centar. Dva 22-kalibarska metka fijuu po mozgu tog tipa kao kuglice u fliperu. Zato je .22 oruje po Callanovu izboru. Nije dovoljno mono da hicem probije lubanju na obje strane. Umjesto toga, ispaljuje metak koji se odbija unutar lubanje, panino trai izlaz, pali sva svjetla, a zatim ih gasi. Igra gotova. Nema dodatne. Bendola se okree za 360 stupnjeva a zatim slijee s ceste. Ipak se ne prevre - kvalitetna njemaka izrada - ali dva putnika su jo u oku od trzaja kad Callan zaustavlja motocikl i Pafpaf. Pafpaf. Callan se vraa na autocestu.

Tri sekunde kasnije, Mala Breskva se zaustavlja iza Bendole. Izlazi iz auta sa samaricom u lijevoj ruci, za svaki sluaj, prilazi i otvara vozaka vrata. Naginje se preko mrtvog vozaa i uzima klju ispod volana. Odlazi do stranjeg dijela auta, uzima kovege iz prtljanika, vraa se u svoj auto i kree. Sigurno je desetak vozila na autocesti koja vide dijelove toga prizora, ali nijedan se ne zaustavlja i ne prilazi jer Mala Breskva je u automobilu kalifornijske cestovne ophodnje i u njihovoj uniformi, zato misle da on ima sve pod kontrolom. Ima. Vraa se u patrolni auto i polako vozi prema jugu. Ne brine se da e ga zaustaviti pravi murjak, jer je prije nekoliko trenutaka, tono prema Mickeyjevu satu, Velika Breskva kliknuo prekida na radioprijenosniku, a na praznom parkiralitu, udaljenom pola bloka, jedan stari kombi Dodge odletio je u zrak kao roendanska torta jednog osamdesetogodinjaka i dok se Velika Breskva izvlai na svoj sljedei zadatak, ve uje sirene kako zavijaju u njegovu smjeru. Vozi se do parkiralita gradskog golf-terena u sjevernom Oceansideu i sjedi tamo kad dolazi Mala Breskva. Mala Breskva uzima kovege, izlazi iz lanog policijskog automobila i sjeda do Breskve. Dok se Mala Breskva izvlai iz murjake uniforme, voze se prema centru Oceanside Transportation. O-Bop je proao pokraj skrene Bendoie, tako da zna daje barem dio posla zavren, zato se vozi prema izlazu s Autoceste 76. Tamo je malo zemljano parkiralite unutar krianja dviju autocesta i to je mjesto na kojem se Callan zaustavio. Ostavlja Harley i sjeda do O-Bopa. Voze se prema transportnom centru. Gdje Mickey eka u svom autu. S pogledom na sat, eka. Vrijeme istjee. Ili je posao uspjeno obavljen ili su njegovi prijatelji ozlijeeni, mrtvi, uhapeni. Tada vidi Malu Breskvu kako ulazi na parkiralite. Sjede u autu dok ne najave dolazak vlaka, a vide ga dolje na pruzi, dolazi iz San Diega. Zatim izlaze iz auta, odjeveni su u klasina odijela, svaki od njih nosi koveg, kartonsku au kave i vreu za odijelo prebaenu preko ramena, izgledaju tono kao bilo koji poslovni ovjek koji se uri

uhvatiti vlak da bi stigao na sastanak u L.A. Mickey im dobacuje karte dok prolaze pokraj njegova auta. Ukrcavaju se nekoliko trenutaka prije polaska i to je ono zbog ega su izabrali centar Oceanside Transportation - jer dok Amtrakov vlak dolazi iz smjera juga, lokalni prigradski vlak izlazi po drugom kolosijeku, prema jugu. Breskva uzima jedan koveg i penje se na vlak za L.A. Njegov brat uzima drugi koveg i kree na jug prema San Diegu. Kad vlakovi napuste peron, Callan i O-Bop ulaze na parkiralite i izlaze iz auta. Kosa im je kratko podiana, kao u marinaca, odjeveni su u neku vrstu rune odjee koju marinci nose kad nisu na dunosti. Prebacuju mornarske vree preko ramena, prolaze pokraj Mickeyjeva auta i uzimaju karte. Zatim odlaze u dio prometnog kolodvora na kojemu stoje autobusi. Samo dva nova marinca iz Pendletona na dopustu. O-Bop se penje na autobus za Escondido, Callan na onaj za Hemet. Breskva ima kartu do L.A.-a, ali ne ide cijelim putem. Nekoliko minuta prije stanice u Santa Ani odlazi u toalet i presvlai se iz odijela poslovne budale u jednostavnu kalifornijsku odjeu i ne izlazi dok vlak ne ude u stanicu. Zatim izlazi u Santa Ani i prijavljuje se u motel. Mala Breskva ini slino, samo na putu prema jugu, skida se u Encinitasu, zgodnom gradiu za daskanje i prijavljuje se u jedan od onih starih motelakoliba uz cestu koji s plae gleda na pacifiku autocestu. Mickey se samo vozi natrag u svoj hotel. Nije bio blizu akcije i ako mu murjaci ele ui u trag i postaviti mu neka pitanja, on ionako nema to rei. Vozi se pedeset na sat prema gradu i vraa se u krevet da malo odrijema. Callan i O-Bop voze se do svojih odredita, O-Bop do No-Tell Motela153 odmah do pornoduana. Sretan je i ima dosta toga obaviti dok se bude skrivao. Prijavljuje se, zatim odlazi i kupuje etone u vrijednosti od dvadeset dolara. Vei dio popodneva provodi u ubacivanju etona u video igre. Dok sjedi u autobusu, Callan pokuava zaboraviti daje upravo ubio trojicu ljudi, ali ne moe. Ne osjea onu svoju uobiajenu prazninu; osjea neto emu ne moe dati ime. Opratam ti. Bog ti oprata. Ne moe to sranje izbaciti iz glave. Izlazi iz autobusa i prijavljuje se u Motelu 6. Soba nije bogzna to, ali ima kabelsku. Callan se baca na krevet i gleda filmove na televiziji. Soba smrdi po dezinficijensima, ali je bolje nego u Zlatnom Zapadu. Plan je da na nekoliko dana nestanu, zatim ako je sve u redu - a nema razloga da ne bude - nai e se u Sea Lodgeu u La Jolli, nekoliko danai biti neprimjetni na obali, pozvati nekoliko kurvi (Breskva je stvarno rekao "kurvi") Haley Saxon, imati tulum. Callan se sjea djevojke koju je tamo vidio, Nore. Sjea se koliko je jako elio tu djevojku i kako mu ju je Velika Breskva oduzeo. Sjea se kako je bila lijepa i razmilja da bi, kad bi nekako mogao dodirnuti tu ljepotu, to njegov ivot uinilo manje runim. Ali to je bilo davno, mnogo je krvi proteklo ispod mosta od tada i nije mogue da je ta djevojka Nora jo uvijek u toj kui. Jeli? Ne eli pitati, ipak. Tri dana poslije, Breskva je na telefonu kao da naruuje kinesku hranu: to hoete? Plavuu, brinetu, to mislite o crnom komadu? Svi su u Breskvinoj sobi, iako svi imaju

sobe blizu njegove odmah na plai. To je ba zgodno, razmilja Callan - izae iz sobe i odmah si na plai. Raznjeuje se dok gleda kako sunce zalazi u ocean, a Breskva telefonski naruuje ene. __________________________________
153 Motel u kojem se boravi anonimno, obino radi intimnih susreta.

"Koju god", govori Breskvi. "I koju god", govori Breskva u telefon, a zatim ih tjera van jer mora obaviti neki posao u kojemu ne trebaju sudjelovati. Idite se okupati, idite se otuirati, odite na veeru, spremite se za kurve. Breskvin posao pojavljuje se nakon sat vremena, nakon to se smrauje. Ne govore mnogo. Breskva mu samo predaje koveg u kojem je tristo tisua u gotovini, to je njegov dio za informaciju. Art Keller uzima novac i odlazi. I to je to. I Haley Saxon mora obaviti neki posao. Odreuje pet djevojaka koje e poslati u Sea Lodge, zatim die slualicu da obavijesti Raula Barreru. Neki mafijai iz starih dana su u gradu i razbacuju se gotovinom, pogodi tko su. Sjea se Jimmyja Breskve? Dakle, odjednom se dokopao hrpe novca. Raul je jako zainteresiran. I naravno, Haley zna tono gdje su. Samo moje djevojke ostavi po strani. Callan lei u krevetu i gleda kako se djevojka oblai. Zgodna je, stvarno zgodna - duga crvena kosa, lijepe grudi, lijepo dupe - ali ona nije bila ona. Olakala ga je, ipak, pruila mu je protuvrijednost za ono to je platio. Puila mu je, a zatim se popela na njega i jahala ga dok nije svrio. Sada ona stoji u kupaonici i dotjeruje se. Vidi ga u ogledalu, gleda je. "Moemo ponoviti ako hoe", govori. "Dosta mi je." Kad ona ode, on se ornata runikom i izlazi na malu terasu. Gleda malene valove koji se u srebru lome pod mjeseinom. Zgodan sportski ribarski amac udaljen je oko sto metara, njegova svjetla sjaje u zlatu. Bilo bi to ba savreno smirujue, razmilja Callan, kad ne bih uo Veliku Breskvu kako navaljuje u susjednoj sobi, i ne prestaje. Prokleta Breskva se nikad ne mijenja ponovo izvlai svoje uobiajeno "vie mi se svia tvoja cura", osim to je ovaj put to bio njegov brat. Maloj Breskvi nije stalo - on je svoju curu ve poslao u svoju sobu i samo je rekao: "Uzmi je", i tako su zamijenili ene i sobe i zbog toga Callan mora sluati Veliku Breskvu kako pue i dae kao astmatini bik. Tijelo Male Breskve nalaze ujutro. Mickey kuca na Callanova vrata, a kad ih Callan otvara, Mickey ga samo grabi i odvlai ga u sobu Velike Breskve. Tamo je Mala Breskva, svezan za stolicu sa akama u depovima. Samo to mu ake nisu na rukama. Odrezane su; tepih je natopljen krvlju.

Kuhinjska krpa je Maloj Breskvi ugurana u usta, a oi su mu iskolaene. Ne treba biti Sherlock Holmes da se shvati da su mu odrezali ake i ostavili ga da iskrvari. Callan uje Veliku Breskvu u kupaonici, plae i povraa. 0-Bop< sjedi na krevetu, glavu dri meu rukama. Novac je nestao, naravno. Umjesto njega, u ormaru je poruka. RUKE DRITE U SVOJIM DEPOVIMA. Barrere. Breskva izlazi iz kupaonice. Njegovo debelo lice je crveno i iarano suzama. Mali mjehurii sline izbijaju mu iz nosa. "Ne moemo ga samo tako ostaviti", vie. "Moramo, Jimmy", govori Callan. "Ulovit u ih", govori Breskva. "Posljednje to u uiniti, osvetit u se tim gadovima." Uope se ne pakiraju. Samo svaki sjeda u svoj auto i odlazi. Callan vozi sve dok ne proe San Francisco, zatim pronalazi mali motel pokraj plae i zavlai se u njega. Raul Barrera je vratio svoj novac, iako je tristo tisua laki. Raul zna da je novac otiao onome tko je brai Piccone dao mig. Ali - odaje priznanje Maloj Breskvi, bio je vrst - nije im rekao tko je to bio. Tvrdio je da ne zna.

Vallan se skriva u Seasideu, Kalifornija. Pronalazi jedan od onih starih motela nalik na kolibu nedaleko od plae i plaa u gotovini. Prvih nekoliko dana uope ne izlazi. Zatim poinje ii na duge etnje plaom. Gdje mu val ritmino ape: Opratam ti. Bog...

11 Uspavana ljepotica

Zaudio se kad vidje Evu Razbaruene kose, arka lica, Kao da je u nemirnu snu... John Milton, Izgubljeni raj'54

Rancho las Bardas Baja, Meksiko

oujak, 1997.

Nora spava s Gospodarom nebesa. To je Adnov novi nadimak meu narkoekspertima - El Senor de los Cielos, Gospodar nebesa. A ako je on Gospodar, Nora je Gospa. Veza je sada javna. Gotovo stalno je s njim. Narkosi su Noru nazvali, s namjernom ironijom, La Guera, "Blonda", zlatokosa dama Adna Barrere. Njegova ljubavnica, njegova savjetnica. Guero je pokopan u Guamuchilitu. Cijelo selo bilo je na pogrebu. Bili su i Adn i Nora. On u crnom odijelu, ona u crnoj haljini i velu, ili su u povorci iza cvijeem okienih mrtvakih kola. Orkestar mariaija svirao je alobne corridos u ast pokojnika, dok je povorka izlazila iz crkve koju je Guero sagradio, pokraj klinike i nogometnog igralita za koja je dao novac, prema grobnici koja uva ostatke njegove ene i djece. Ljudi su otvoreno jecali, pritravali otvorenom lijesu i bacali cvijee na Guerovo tijelo. Njegovo je lice u smrti bilo lijepo, smireno, gotovo spokojno. Njegova plava kosa bila je paljivo zaeljana unatrag i bio je odjeven u skupo ugljenosivo odijelo i klasinu crvenu kravatu umjesto u crnu narkokaubojsku odjeu koju je za ivota volio nositi. Sicariosi su bili posvuda, i Adnovi ljudi i Guerovi veteranosi, ali oruje je bilo skriveno ispod koulja i sakoa iz potovanja prema prigodi. Pa iako su Adnovi ljudi budno pazili, nitko se nije previe brinuo zbog ubijanja. Rat je zavrio; Adn Barrera je pobjednik i, tovie, njegovo dranje odavalo je duno potovanje i ponos. Nora je predloila ne samo da dopusti da se Guera pokopa u rodnom mjestu sa svojom obitelji nego i da budu na pogrebu, ne samo pojavno nego i uoljivo. Nora gaje nagovorila da pokloni novane darove lokalnoj crkvi, lokalnoj koli i klinici. Nora gaje nagovorila da donira sav iznos za novi centar zajednice koji e se nazvati Hctor "Guero" Mndez Salazar. Nora gaje uvjerila da unaprijed poalje izaslanike koji e uvjeriti Guerove sicariose i policiju da je rat zavren, da se nee traiti osveta za uinjena prola djela i da e se operacije nastaviti kao i prije s istim ljudima na poloajima. Zato je Adn u pogrebnoj povorci hodao kao gospodar osvaja, ali gospodar osvaja s maslinovom granom u ruci. Adn je uao u malu grobnicu i, ponovo na Norin nagovor, kleknuo ispod male kupole sa slikama Pilar, Claudije i Guerita i molio se Bogu za njihove due. Za svakog od njih zapalio je svijeu, zatim je sagnuo glavu i molio u dubokoj pobonosti. Mala otrcana predstava nije ostala bez uinka na ljude koji su stajali vani. Shvatili su bili su navikli na smrt i ubojstva i, na udan nain, na pomirenje. Do trenutka kad je Adn izaao iz grobnice, inilo se kao da su ve zaboravili da je on bio taj koji ju je napunio tijelima. Sjeanja su s Guerom pokopana u njegovu grobu. Bilo je to ponavljanje procedure koju su Adn i Nora proli na pogrebima El Verdea i Garcje Abrega, i na svima na koje su ili bilo je isto. S Norom pokraj sebe, Adn je osnivao zaklade za kole, klinike, igralita - sve u ime pokojnih. Privatno, sastajao se s

pokojnikovim bivim suradnicima i nudio im nastavak Revolucije Baja - mir, oprost, zatitu i niu poreznu stopu. Pronio se glas - moete se sastati s Adnom ili se moete sastati s Raulom. Mudra veina sastala se s Adnom; nekoliko priglupih priredilo si je vlastite pogrebe. Federacin se vratio, s Adnom kao patronom. Vratio se mir, a s njime i napredak.

Novi meksiki predsjednik preuzeo je dunost 1. prosinca 1994. Ve sljedeeg dana, dvije brokerske kue koje je kontrolirao Federacin poele su kupovati tesobonos dravne obveznice. Sljedeeg tjedna, karteli droge povukli su kapital iz Meksike narodne banke, prisiljavajui novog predsjednika da devalvira peso za pedeset posto. Zatim je Federacin naplatio svoje tesobonos i slomio meksiko gospodarstvo. Feliz Navidad. Kao boini poklon samom sebi, Federacin je kupovao vlasnitva, poslove, nedovrene nekretnine i pesse, stavljajui ih ispod bora i ekajui. Meksika vlada nije imala dovoljno gotovine za isplatu tesobonosa. Zapravo, nedostajalo je pedeset milijardi dolara. Kapital je letio iz zemlje bre nego vrag ispred tamjana. Drava Meksiko bila je samo nekoliko dana udaljena od objave bankrota kad je ujahala amerika konjica s pedeset milijardi dolara zajma za pokretanje meksikog gospodarstva. Ameriki predsjednik nije imao izbora; on i svi kongresnici na Hillu155 dobivali su panine pozive iz Citicorpa156 od velikih donatora u kampanji, i pedeset milijardi dolara izvukli su kao da plaaju raun za ruak. Novi meksiki predsjednik morao je narkogospodare doslovce pozvati da se vrate u zemlju sa svojim milijunima narkodolara da ponovo oive gospodarstvo kako bi se otplatio zajam. A narkosi su u to vrijeme imali jo vie milijardi dolara nego prije "peso krize" jer su u vrijeme izmeu _______________________________
155 Odnosi se na Capitol Hill, sjedite amerikog Kongresa. 156 Citicorp Center - veliko bankarsko sredite u New Yorku.

Prodaje pesosa za dolare i amerike jamevine, dolare koristili za kupnju devalviranogpesa, ija je vrijednost ponovo poela rasti kao posljedica izdavanja velikih amerikih zajmova. Ono to je u osnovi Federacin uinio bilo je: kupi zemlju, ponovo je prodaj po visokoj cijeni, kupi po niskoj, zatim investiraj u nju i gledaj kako vrijednost investicija raste. Adn je milostivo primio El Presidenteov poziv. Ali cijena koju je zahtijevao za povrat svojih narkodolara u zemlju bila je "povoljno trgovako okruenje." to je znailo da El Presidente moe galamiti koliko ga je volja o "slamanju kraljenice kartelima droge", ali bolje da u vezi s tim ne uini nita. Mogao je govoriti koliko je htio, ali nije mogao poduzimati nikakve korake jer bi svaki takav korak znaio pad s litice. Amerikanci su to znali. Dali su El Presidenteu popis glaveina u PRI-u koji su bili na platnoj listi Federacina i odjednom su trojica od njih imenovana guvernerima drava.

Sljedei je postao ministar prometa, a jedan drugi koji je upao na listu postavljen je za cara droge glavom - postao je ef Nacionalnog instituta za borbu protiv droge. Bio je to povratak uobiajenom poslu. Boljem od uobiajenog, jer ono to je Adn uinio s neoekivano velikom zaradom od "peso krize" bila je kupnja Boeinga 727. U dvije godine ima ih dvadeset tri, flotu mlaznih aviona veu od veine onih iz zemalja Treeg svijeta. U Caliju ih do vrha tovari kokainom i leti na civilne aerodrome, vojna uzletita i ak i na autoceste koje se zatvaraju i uva ih vojska dok se avion sigurno ne istovari. Koka se tovari u hladnjae i odvozi do skladita uz granicu gdje se prepakirava u manje koliine i tovari na kamione i u automobile koji su proizvod inovativnog genija. U Baji je niknula cijela jedna nova industrija, industrija "umjetnika za preraivanje" koji su preraivali vozila ugradnjom skrivenih odjeljaka zvanih "skrovita". Imala su dvostruke krovove, dvostruke podove i lane odbojnike koje su buili i punili drogom. Kao i u svakoj industriji, razvile su se specijalnosti - ima tipova koji su poznati kao veliki preraivai i ostalih koji su brusai i lakireri. Ima nekih tipova koji bondom157 rade takve stvari o kojima venecijanski majstori buke mogu samo sanjati. Kad su vozila pripremljena, voze ________________________________
157 Bondo - zajedniki naziv za materijale (kitove) koji se upotrebljavaju u popravcima oteenja na automobilima.

ih preko granice u Sjedinjene Drave i isporuuju ih u sigurne kue, obino u San Diegu ili Los Angelesu, zatim ih obiljeavaju za razliite destinacije: L.A., Seattle, Chicago, Detroit, Cleveland, Philadelphia, Newark, New York i Boston. Droga ide i morskim putem. S mjesta istovara u Meksiku odvoze je u gradove na obali Baje gdje se pakira u vakuumirane vreice i zatim utovaruje na privatne i komercijalne ribarske amce koji plove uz obalu do voda ispred Kalifornije gdje drogu bacaju u more i gdje pluta dok je ne pokupe gliseri, a ponekad ak i ronioci koji je odnose na obalu i prevoze do sigurnih kua. Ide i pjeice. Sitni krijumari ju jednostavno utrpavaju u pakete i alju je na leima mujadosa ili kojota koji tre preko granice, u nadi da e zaraditi bogatstvo - recimo pet tisua dolara - kad je isporue na unaprijed odreeno mjesto negdje u prirodi istono od San Diega. Neka od tih mjesta u prirodi su u udaljenim pustinjama ili visokim planinama i nije neuobiajeno da Granina ophodnja naie na tijelo mujadosa koji je umro od dehidracije u pustinji ili od hladnoe u planinama zato to nije ponio vodu ili pokrivae koji su mu mogli spasiti ivot, ve je umjesto toga teglio drogu. Droga ide na sjever, a novac se vraa na jug. I obje ture tog krunog putovanja su mnogo lake jer je osiguranje granice zbog NAFTE ublaeno, to, izmeu ostalih stvari, osigurava glatko prometovanje izmeu Meksika i Sjedinjenih Drava. A time i glatko prometovanje droge. A promet donosi veu zaradu nego ikad jer Adn svoju novosteenu mo iskoritava za postizanje boljeg ugovora s Kolumbijcima, koji se u osnovi svodi na "Mi emo va kokain kupovati na veliko i sami ga prodavati na malo, hvala." Nema vie tisuu dolara naknade po isporuenom kilogramu; mi smo sami u svom poslu.

Sjevernoameriki ugovor o slobodnoj trgovini (drogom) NAFTA, razmilja Adn. Bog blagoslovio slobodnu trgovinu. Adn uspijeva da stari Meksiki trampoln poinje nalikovati na malo dijete koje skae po krevetu. Hej, zato skakati kad se moe letjeti? I Adn leti. On je Gospodar nebesa. A ivot se nije vratio u status quo ante bellum'58. Nije. Oduvijek realist, Adnu je jasno da nita ne moe biti isto nakon ubojstva Parade. Tehniki, on je jo uvijek ovjek s potjernice: njihovi novi "prijatelji" u Los Pinosu ponudili su pet milijuna dolara nagrade za brau Barrera, ameriki FBI stavio ih je na popis najtra-enijih osoba, njihove fotografije vise na zidovima graninih prijelaza i vladinih ureda. To je pretvaranje, naravno. Sve je to samo zavaravanje Amerikanaca. Meksike snage za provoenje zakona ne ulau nita vie napora da ih ulove nego to se trude potpuno zaustaviti trgovinu drogom. Ipak, Barrer im to ne mogu trljati na nos, ne smiju se previe pokazivati. To je preutan dogovor. Dakle, stari dani su proli - nema vie zabava u velikim restoranima, nema vie diskoklubova, konjskih utrka, mjesta uz ring na velikim boksakim meevima. Barrer moraju vladi pruiti prihvatljivo objanjenje, dopustiti joj da Amerikancima slegne ramenima i da tvrdi da bi rado uhitila Barrer kad bi samo znala gdje da ih nade. Zato Adn vie ne ivi u velikoj kui u Colonia Hipdromo, ne odlazi u svoje restorane, ne sjedi u stranjem separeu i ne bavi se brojkama na svojim utim blokovima. Ne nedostaje mu kua, ne nedostaju mu restorani, ali mu nedostaje kerka. Luca i Gloria ponovo ive u Americi, u Boniti, mirnom predgrau San Diega. Gloria ide u mjesnu katoliku kolu, Luca odlazi u novu crkvu. Jedanput na tjedan Barrerin kurir eka je na parkiralitu trgovakog centra i predaje joj koveg sa sedamdeset tisua dolara u gotovini. Jedanput na mjesec Luca vodi Gloriju u Baju da vidi oca. Sastaju se u udaljenim kolibama u prirodi ili u izletitima uz cestu blizu Tecate. Adn ivi za te posjete. Gloriji je sada jedanaest i poinje shvaati zato njezin otac ne moe ivjeti s njima, zato ne moe prijei granicu i doi u SAD. Pokuava joj objasniti da je lano optuen za mnoge stvari, da Amerikanci uzimaju sve grijehe ovoga svijeta i svaljuju ih Barrerama na lea. Ali vie od toga razgovaraju o svakodnevnim stvarima - kako joj ide u koli, koju glazbu voli sluati, koje filmove je pogledala, tko su joj prijatelji i to rade kad su zajedno. Ona raste, naravno, ali kako raste, ______________________________
158 Doslovno: stanje kakvo je bilo prije rata.

tako se poveava i njezin deformitet, a progrediranje njezine bolesti ima tendenciju rasta u razvojnoj dobi. Rast njezina vrata povlai njezinu ve otprije teku glavu nadolje i ulijevo i poinje joj svakim danom sve vie smetati u razumljivom govoru. Neki klinci iz kole - to je uobiajeno, misli on, da su djeca okrutna - zadirkuju je, zovu je Slonicom.

On zna da je to boli, ali ini se da je u stanju mirno prijei preko toga. "To su idioti", govori mu. "Ne brini se, imam ja svoje prijatelje." Ali on se brine - izluuje ga njezino zdravlje, optuuje se to ne moe vie vremena provoditi s njom, oajan je zbog dugoronih prognoza njezine bolesti. Guta suze nakon svakog susreta. Dok Gloria sjedi u autu, Adn raspravlja s Luciom, pokuava je uvjeriti da se vrati u Meksiko, ali ona to ne prihvaa. "Neu ivjeti kao bjegunac", govori mu. Osim toga, govori da ju je strah u Meksiku, da se boji novog rata, da se boji za sebe i za svoju kerku. To je dovoljno razloga, ali Adn zna pravi razlog - ona ga sada prezire. Srami ga se, srami se naina na koji zarauje za ivot, onoga to je do sada uinio za takav ivot. eli to drati to dalje od sebe, eli biti mama koja e ii na nogometne utakmice, brinuti se o njihovoj krhkoj kerki u miru i spokoju amerikog ivota u predgrau. Ali ipak uzima novac, razmilja Adn. Nikad ne alje natrag kurirov auto. Trudi se da ne bude ogoren zbog toga. Nora pomae. "Mora shvatiti kako se ona osjea", govori mu Nora. "Ona eli normalan ivot za svoju ker. Tebi je to teko, ali mora razumjeti kako se ona osjea." udno je to, razmilja Adn, da ljubavnica dri eninu stranu, ali cijeni je zbog toga. Puno puta mu je rekla da ako ponovo uspije okupiti svoju obitelj, a trebao bi, e se ona povui. Ali Nora je utjeha njegova ivota. Kad je iskren prema sebi, mora priznati da je ljepa strana njegova udaljavanja od ene to to ima vie slobodnog vremena da bude s Norom. Ne, Gospodar nebesa leti visoko. Sve dok * * *

Isporuka kokaina ne pone presuivati. Ne dogaa se to odjednom. To je postupno, kao nadolazea sua. To je jebena amerika DEA. Prvo su navalili na kartel Medelln (Fidel "Rambo" Cardona okrenuo se protiv svog prijatelja Pabla Escobara i pomogao Amerikancima da ga otkriju i ubiju), zatim su navalili na Cali. Nakon toga su poskidali brau Orejuela kad su se vraali sa sastanka s Adnom u Cancunu. Oba kartela, Medelln i Cali, raspala su se na manje dijelove - na "malu djecu", kako ih je Adn nazvao. To je jedino to ima smisla, razmilja Adn - prirodna evolucija pod neprestanim amerikim pritiskom. Oni koji preive bit e oni koji mogu ostati mali i neprimjetni. Letjeti, kao to se i obavljalo, ispod dometa amerikog radara. To ima smisla, ali to istovremeno Adnov posao ini kompliciranijim i teim - umjesto da posluje s jednim velikim subjektom ili dva, sada se mora petljati s desecima, ako ne i vie, malih udruga, ak i sa samostalnim poduzetnicima. A s nestankom okomito povezanih kartela, Adn vie ne moe raunati na glatku i tonu isporuku kvalitetnog proizvoda. Recite to hoete o monopolima, razmilja Adn, ali uinkoviti su. Oni mogu isporuiti

ono to obeaju, na mjesto i u vrijeme u koje obeaju, ne kao mala djeca kod kojih je tona isporuka kvalitetnog proizvoda postala iznimka a ne pravilo. Tako da se proizvodni dio Adnova poslovanja s kokainom poeo tresti, a to vibracije prenosi po cijelom lancu, od prodavaa na veliko kojima Barrer osiguravaju prijevoz i zatitu do novih maloprodajnih trita u Los Angelesu, Chicagu i New Yorku koja je Adn preuzeo nakon uhienja Orejuela. Jo vie, njegovi Boeinzi 727 - skupi u nabavi, odravanju i opremanju posadom - stoje prazni na uzletitima u Kolumbiji, ekaju kokain koji esto dolazi prekasno ili ne dolazi uope, a kad stigne nije onaj obeane kvalitete i jaine. Tako da se potroai na ulicama ale maloprodavaima, koji se ale veleprodavaima, koji se (pristojno) ale Barrerama. Tada protok kokaina gotovo potpuno prestaje. Bujica postaje potok, zatim potoi, zatim kapanje. Tada Adnu postaje jasno: Las Fuerzas Armadas Revolucionarias de Colombia. Takozvani FARC. Najstariji i najvei preivjeli marksistiki ustaniki pokret u Latinskoj Americi. FARC kontrolira udaljeno jugozapadno podruje Kolumbije uz kritinu granicu sa zemljama proizvoaima kokaina Peruom i Ekvadorom. Iz svog uporita na sjeverozapadnim obroncima amazonske dungle, FARC vodi tridesetogodinji gerilski rat protiv kolumbijske vlade, bogatih zemljoposjednika te naftnih kompanija koje djeluju na naftom bogatim priobalnim podrujima. A snaga FARC-a raste. Upravo prolog mjeseca njegovi gerilci poduzeli su smion napad na vojni poloaj u gradu Las Delicias. Uz uporabu minobacaa i visokoeksplozivnog punjenja zauzeli su tvravu, ubili ezdeset vojnika i zarobili ostatak. FARC je presjekao strateki vanu autocestu koja povezuje jugozapadno podruje s ostatkom zemlje. I ne samo da FARC kontrolira kokainske krijumarske putove iz Perua i Ekvadora, na njegovu podruju je i okrug Putumayo, gusta dungla i amazonske tropske ume koje su sada i vano podruje za uzgoj stabljika koke. Domaa proizvodnja kokaina bila je davni san velikih kartela; uloili su kapital od vie milijuna dolara u plantae koke na tom podruju. Ali ba kad je njihov trud poeo donositi plodove, karteli su izali iz posla, ostavljajui iza sebe kaotinu malu djecu i oko tristo tisua hektara pod kulturom, i novim hektarima koji se svakodnevno zasauju. to je Sinaloa bila za mak, to je Putumayo za lie koke - poetak, izvor, gornji tok rijeke iz kojeg se slijeva promet drogom. FARC ga je presjekao, zatim se obratio njemu s prijedlogom za pregovore. I morat u ba to uiniti, razmilja Adn dok gleda Noru koja lei pokraj njega. Ona se budi i vidi Adna kako je gleda. Nora se osmjehuje, njeno ga ljubi i govori: "Htjela bih se ii proetati." "Idem s tobom." Oblae se i izlaze.

Manuel je tamo. Manuel je uvijek tamo, misli ona.

Adn je na imanju dao za njega sagraditi kuu. To je mala, jednostavna kua sagraena u sinaloanskom campesino stilu. Osim to je Adn izvoaima rekao neka je sagrade u malo veim dimenzijama, da olaka Manuelu kretanje s ukoenom nogom koju vue. Dao je da se izradi poseban namjetaj da mu olaka uspinjanje i sputanje i mali jacuzzi odostraga da mu ublai boli koje su se s godinama pojaavale. Manuel ga ne voli upotrebljavati jer misli da je zagrijavanje preskupo, tako da je Adn naredio sluzi da svaku veer odlazi i zagrijava ga. Manuel ustaje s klupe i prati ih, desna noga mu se vue. Prati ih na diskretnoj udaljenosti uoljivo epajui. Nori izgleda gotovo kao karikatura: AK objeen preko ramena, dvostruko prebaeni redenici preko ramena kao kod nekadanjih bandita, na svakom boku pitolji u koricama, preveliki no zataknut za remen. Sve to mu nedostaje, misli ona, je veliki sombrero i brkovi koji vise. Izlazi sluavka i trkara s posluavnikom. Dvije kave: bijela i slatka za njega; crna, bez eera, za nju. Adn zahvaljuje sluavci i ona se urno vraa u kuhinju. Ne gleda Noru, boji se da gringine oi ne zaaraju njezine kao to su zaarale patrnove. Tako se pria u kuhinji pogledaj u oi te bruje i ostat e zaaran. U poetku je bilo teko, uz prikriveno neprijateljstvo posluge i Raulovo otvoreno neslaganje. ula je brau kako se zbog toga svaaju i predloila je da ode, ali Adn nije htio ni uti za to. Sada su uli u mirnu domau koloteinu koja ukljuuje i ovu jutarnju etnju. Imanje je divno. Nora ga voli osobito ujutro, prije nego to sunce sve oblike ne svede na siluete i ne izblijedi sve boje. etnju poinju u vonjaku jer Adn zna da voli trpak miris voki - narana, limuna i grejpa - i sladak miris mimoza i Jacaranda dok njihovi cvjetovi padaju s grana kao blijedoljubiaste suze. Prolaze pokraj paljivo ureenih cvjet-njaka - jednodnevni ljiljani, uti ljiljani, makovi - i ulaze u ruinjak. Gleda cvijee koje blista pod kapima vode, slua ritmiko u-u-u sistema za zalijevanje koji polijeva sve cvijee prije nego to sunce zalijevanje ne pretvori u trenutno isparavanje. Adn tjera pauna iz vrta. Zaista, imanje je oivjelo s pticama: paunovi, fazani, perlinke. Jednog jutra kad Adna nije bilo, izala je sama i nala pauna kako sjedi na rubu sredinjeg vodoskoka. Pogledao ju je i rairio svoj rep. Bio je to prekrasan prizor, sve mogue boje prostrte iznad svijetlosmeeg pijeska. Ostale ptice su na stablima. Nevjerojatno mnogo vrsta zeba - Adn je uzaludno pokuava nauiti njihova prava imena, ona ih raspoznaje jedino po boji: zlatne i ute, ljubiaste i crvene. Male pjevice i nepoznate vrste vrabaca i nevjerojatna piranga ludolsiciana159 koja joj izgleda kao letei zalaz sunca. I kolibrii. Zasaeno je posebno cvijee i objeene su hranilice sa zaeerenom vodom da privuku kolibrie - Annu i Costu i crnovratku, kako ih je Adn nazvao da ih ona razlikuje. Ona ih raspoznaje samo kao bljetavi let boja dragulja, jako e joj nedostajati ako se vie ne vrate. "Hoe vidjeti ivotinje?" "Naravno." Adn je praktian ovjek koji puno radi i ne moe se potpuno sloiti s vremenom i novcem koji Ral odvaja za svoje ivotinjsko carstvo. To je za Rala samo jo jedna

zabava, zadovoljavanje ega da ima jednog ozelota, dvije vrste deva, itu, nekoliko lavova, leoparda, dvije irafe, krdo rijetkih jelena. Ali nema bijelog tigra. Ral ga je prodao jednom kolekcionaru iz Los Angelesa, a taj idiot ga je pokuao prevesti preko granice i bio je ulovljen. Morao je platiti veliku kaznu, a tigra su konfiscirali. Sada ivi u zoolokom vrtu u San Diegu. Kit kojeg je imao postao je filmska zvijezda. Iz zabavnog parka su izvukli i posljednji novi njegove vrijednosti, zatim su ga odbacili, a kit je zavrio u seriji uspjenih filmova. Kit je dakle sebe dobro osigurao, iako ga Adn u posljednje vrijeme nije vidio ni u jednom novom filmu. I tako Adn i Nora eu ujutro privatnim zoolokim vrtom, a jedan od uvara je stalno spreman s hranom da Nora moe hraniti irafe. Svia joj se njihova elegancija, njihovi dugaki vratovi i nain na koji hodaju. Sputa se s malog postolja koje slui za hranjenje irafa, uzima svoju kavu i hoda ispred Adna. Jedan drugi uvar otvara vrata da je pusti u tor s jelenima i daje joj plastinu posudu punu hrane. _________________________
159 Vrsta zebe.

"Dobro jutro, Toms." "Senora.' Jeleni se okupljaju oko nje, njukaju njezinu odjeu, pruaju nosove da dobiju hranu. Nora i Adn dorukuju na istonoj terasi da uhvate sunce. Ona uzima grejp i kavu. To je sve - svje grejp iz vonjaka, ubran doslovno nekoliko trenutaka prije nego to joj je posluen, i kava. On jede kao jedan od Raulovih lavova. Veliki tanjur huevos con machaca s velikim komadima tune i narezanim vruim kobasicama. Hrpu toplih kukuruznih tortilja. Na Norino ustrajanje, zdjelu voa. I malu zdjelu svjee salse, miris rajice i korijandra tjera joj slinu na usta, ali ostaje uz dijetni grejp. On primjeuje. "Nema masnoa", govori. "Tortilja koju bih s tim pojela ima." "Ti da ima kilu vika?" "Tako si ljubazan." On se smije i vraa se novinama znajui da je nee uvjeriti. Ona je svojim tijelom zaokupljena gotovo koliko i on. im se on istuira i ode u ured na cjelodnevni posao, ona cijelo jutro provodi u teretani. Opremio ju je stereo aparaturom i televizorom jer zna da voli buku dok vjeba. A teretana ima dva primjerka od svega - dva bicikla s ergometrom, dvije pokretne trake, dvije Universalove sprave za dizanje utega, dva kompleta utega - iako ga samo rijetko moe nagovoriti da vjeba s njom. Druge dane tri po dugakom zemljanom putu koji okruuje imanje, a to je dovelo do prigovaranja osiguranja sve dok Adn nije naao dva sicariosa koji vole trati. Zatim se ona bunila zbog toga, rekla je da je dekoncentrira kad je ljudi slijede, ali on nije popustio i nije bilo rasprave. Zato kad tri, dva tjelesna uvara trkaraju za njom. Po njegovim izriitim uputama oni naizmjence tre i brzo hodaju. Ne eli da obojica u isto vrijeme ostanu bez daha.

Ako doe do pucnjave, eli da barem jedan od njih ima mirnu ruku. A bilo im je reeno: "Ako joj se bilo to dogodi, obojica odlazite." Njezina popodneva su duga i polagana. Zato to u vrijeme ruka on radi, ona jede sama. Zatim moda malo zadrijema ispruena na lealjci ispod suncobrana, izbjegavajui sunce. Iz istog razloga veinu popodneva provodi u kui, ita asopise i knjige, lijeno gleda meksiku televiziju, uglavnom eka Adna da se pojavi prije nego to sjednu za kasnu veeru. Sada govori: "Moram na poslovni put. Moda me nee biti neko vrijeme." "Kamo ide?" Odmahuje glavom. "U Kolumbiju. FARC eli pregovarati." "Idem s tobom." "Preopasno je." Govori mu da shvaa. Otii e u San Diego dok njega nema - malo kupovati, pogledati nekoliko filmova, nai se s Haley. "Ali nedostajat e mi", govori mu. "I ti e meni nedostajati." "Hajdemo natrag u krevet." Jebe ga s demonskom energijom. Stie ga pikom, vrsto ga dri nogama i osjea kako se olakava duboko u njoj. Miluje ga po kosi dok glavu polae na njezine grudi i govori: "Volim te. Tienes mi alma en tus manos." Moja je dua u tvojim rukama. Putumayo, Kolumbija 1997. Adn sjedi na stranjem sjedalu dipa koji polako poskakuje po blatnom, izbrazdanom putu kroz amazonsku dunglu sjeverozapadne Kolumbije. Zrak oko njega je vru i smrdljiv, pa udara muhe i komarce koji mu se roje oko glave. Bio je to muan put. Odbacio je ideju da jednostavno otputuje na jednom od svojih 727. Nitko nije trebao znati da Adn ide na sastanak s Tirofiom, zapovjednikom FARC-a; u svakom sluaju, let bi bio preopasan. Da su amerike CI A ili DEA upale u program leta, rezultat bi bio katastrofalan. A osim toga, ima stvari koje Tirofio eli da Adn vidi na svom putu. Zato se Adn prvo ukrcao na privatnu sportsko-ribolovnu jahtu ispred Caboa, nakon toga se prebacio na jedan stari ribarski brod, na dugo putovanje prema mjestu iskrcaja na junoj kolumbijskoj obali, na uu rijeke Coqueta. To je bio najopasniji dio puta jer je obala pod kontrolom vlasti i njome patroliraju privatne milicije koje su unajmile naftne kompanije za uvanje svojih buotina i tornjeva. S ribarskog broda Adn se prebacio na mali, jednomotorni amac. U rijeku su uli nou, voeni plamenovima koji su izbijali iz tornjeva rafinerije kao signalne vatre pakla. Ue rijeke bilo je muljevito i zagaeno, zrak je bio gust i prljav. Klizili su uzvodno po rijeci, proli pokraj posjeda naftne kompanije okruenog tri metra visokom ogradom od bodljikave ice sa straarskim tornjevima na svakom uglu. Trebalo im je dva dana plovidbe uzvodno, uz izmicanje vojnim ophodnjama i privatnim odredima osiguranja. Na kraju, dospio je do tropske ume i sada e ostatak

puta prijei dipom. Put ih vodi du polja koke, i prvi put Adn vidi porijeklo proizvoda koji mu je donio milijune. Pa, tu i tamo ih vidi. U ostalim prilikama vidi mrtva i usahla polja, otrovana helikopterima koji ih zaprauju herbicidima. Kemijska sredstva ne biraju - unitavaju usjeve koke, ali isto tako i grah, rajice, povre. Truju vode i zrak. Adn prolazi kroz naputena sela koja nalikuju na muzejske izloke - savreni antropoloki izloci kolumbijskih sela, osim to u njima nitko ne ivi. Izbjegli su pred herbicidima, izbjegli su pred vojskom, izbjegli su pred FARC-om, izbjegli su pred ratom. Ostala sela pokraj kojih prolaze jednostavno su spaljena. Pougljenjeni krugovi na zemlji odaju mjesta na kojima su nekad stajale kolibe. "Vojska", objanjava njegov vodi. "Spaljuje sela za koja misle da su povezana s FARC-om." A FARC spaljuje sela za koja misli da su povezana s vojskom, razmilja Adn. Napokon dolaze do Tirofijeva logora. Tirofijevi gerilci nose maskirne uniforme, beretke i AK-47. Iznenaujue veliki broj njih su ene - Adnu upada u oi jedna osobito privlana Amazonka duge kose koja joj leti ispod beretke. Ona na njegov pogled odgovara jednim od onih pogleda a-togleda, koji ga prisiljava da skrene pogled. Gdje god da pogleda, vidi da se neto dogaa - odredi gerilaca prolaze obuku, drugi iste oruje, peru odjeu, kuhaju, iste logor - i sve to se dogaa izgleda organizirano. Logor je velik i uredan - paljivo posloeni redovi maslinastozelenih atora podignuti su ispod maskirnih mrea. Nekoliko kuhinja podignuto je ispod slamnatih sklonita ramada. Vidi i neto to bi trebalo biti bolniki ator i dispanzer. Prolaze ak i pokraj atora u kojem je knjinica. Ovo nije hrpa bandita u bijegu, razmilja Adn. To je dobro organizirana snaga koja kontrolira svoje podruje. Maskirne mree - kao zatita od promatranja iz aviona - jedini su znak koji ukazuje na opasnost. Pratilac odvodi Adna prema neemu to nalikuje na zapovjedni centar. atori su vei, s dodatnim platnenim nadstrenicama koje ine neto kao trijem, ispod njih su umivaonici, stolice i stolovi izraeni od grubo obraenih dasaka. Trenutak kasnije pratilac se vraa s jednim starijim, vrstim ovjekom odjevenim u maslinastozelenu maskirnu uniformu i s crnom beretkom na glavi. Tirofio ima lice poput abe, razmilja Adn. Deblje nego to bi se oekivalo od jednog gerilca, s dubokim jastuiima ispod oiju, vrstim vilicama i irokim ustima iskrivljenim u neto to izgleda kao trajno mrtenje. Njegove jagodice su visoke i otre, oi su mu uske, u luk svinute obrve su srebrne. Usprkos svemu, izgleda mlade od svojih skoro sedamdeset godina. Ide prema Adnu odluno i snano - nema podrhtavanja u njegovim kratkim, tekim nogama. Tirofio na trenutak gleda Adna, odmjerava ga, zatim pokazuje prema slamnatoj ramadi ispod koje je stol i nekoliko stolica. Sjeda i pokretom Adnu pokazuje da uini isto. Bez ikakvog uvoda govori: "Poznato mi je da pomae u provoenju operacije Crvena magla." "To nije politiki", govori Adn. "To je samo posao." "Poznato ti je da bih te mogao zadrati zbog otkupnine", govori Tirofio. "Ili bih te ovog trena mogao ubiti." "A tebi je poznato", govori Adn, "da bi me nadivio moda tjedan dana."

Tirofio kima glavom. "Dakle, o emu moramo razgovarati?" pita Adn. Tirofio vadi cigarete iz depa na koulji i jednu nudi Adnu. Kad Adn odmahuje glavom, Tirofio slijee ramenima i pripaljuje cigaretu, zatim povlai dugi dim i pita: "Kad si roen?" "Devetsto pedeset tree." "Ja sam se poeo boriti 1948.", govori Tirofio. "U razdoblju koje sada nazivaju 'La Violencia'. Jesi li uo za to?" "Ne." Tirofio kima. "Bio sam drvosjea, ivio sam u malom selu. U to vrijeme ja se nisam bavio politikom. Ljevica, desnica - u tom nije bilo razlike za stabla koja sam morao sjei. Jednog jutra bio sam u brdima, sjekao drva, kad je lokalna desniarska milicija dola u nae selo, okupila sve mukarce, ruke im svezala na leda i prerezala im grla. Ostavila ih je da kao svinje iskrvare do smrti na seoskom trgu dok su oni silovali njihove kerke. Zna li zato su to uinili?" Adn odmahuje glavom. "Zato to su seljani dopustili da si ljeviarska grupa iskopa bunar", govori Tirofio. "Tog jutra sam se vratio i naao tijela kako lee u praini. Moji susjedi, moji prijatelji, moja obitelj. Otiao sam natrag u brda, taj put da se pridruim gerilcima. Zato ti priam tu priu? Zato to moe rei da se ne bavi politikom, ali onog dana kad ugleda prijatelje i obitelj kako lee u praini, bavit e se politikom." Adn govori: "Postoji novac i pomanjkanje novca, postoji mo i pomanjkanje moi. I to je sve to postoji." "Vidi?" smije se Tirofio. "Ve si napola marksist." "Sto hoe od mene?" Oruje. Tirofio ima dvanaest tisua boraca i planira jo trideset tisua. Ali ima samo osam tisua puaka. Adn Barrera ima novac i avione. Ako njegovi avioni mogu izvoziti kokain, mogu natrag dovoziti oruje. Dakle, ako elim zatititi svoj izvor kokaina, Adnu postaje jasno, morat u uiniti to to ovaj stari ratnik eli. Morat u mu nabaviti oruje da titi svoj teritorij od desniarskih milicija i vojske i, da, od Amerikanaca. To je praktina potreba, ali u tome ima i slatka mjera osvete. Zato on govori: "Ima li na umu ugovor?" Tirofio ga ima. Neka bude jednostavno, kae. Jedan kilogram jednak je jednoj puki. Za svaku puku koju Adn donese avionom, FARC e dopustiti da se proda jedan kilogram kokaina s njegova teritorija po nioj cijeni koja e odgovarati cijeni oruja. To se odnosi na standardne puke - AK-47 je izbor, ali prihvatljive su i amerike M-16 ili M-2, s obzirom na to da FARC odgovarajue streljivo moe dobiti od zarobljenih vojnika ili desniarskih milicija. Za ostalo oruje - a Tirofio oajniki ezne za runim raketnim bacaima - dopustit e kilogram i pol ili ak dva kilograma. Adn prihvaa bez pregovaranja. Nekako osjea da bi bilo neprimjereno pregovarati, gotovo nepatriotski. Osim toga, taj dogovor e uspjeti. Ako - i to je veliki ako - bude u stanju nabaviti dovoljno oruja. "Dakle, to je to", govori Adn. "Dogovorili smo se?"

Tirofio mu stee ruku. "Jednog dana doi e do toga da je sve u politici i postupat e prema svom srcu umjesto prema svom depu." Toga dana, govori mu Tirofio, otkrit e svoju duu.

Nora prostire odjeu po krevetu njihova apartmana u malom hotelu u Puerto Vallarti koulje i odjela koje je Adnu kupila u La Jolli. "Sviaju ti se?" "Sviaju." "Jedva da si ih pogledao", kae Nora. "ao mi je." "Neka ti ne bude", kae. Prilazi i obavija ruke oko njega. "Samo mi reci o emu razmilja." Paljivo slua dok Adn objanjava logistiki izazov s kojim je suoen: gdje da nabavi koliinu vojnog oruja da ispuni svoj dio dogovora s Tirofiom. Relativno je lako nabaviti poneki komad oruja tu i tamo -Sjedinjene Drave su u osnovi jedno veliko trite oruja - ali tisue puaka koje e mu biti potrebne u nekoliko sljedeih mjeseci, to je neto to ak ni ameriko crno trite ne moe osigurati. A onda, oruje e morati stizati preko Amerike, ne preko Meksika. Ludi kao to Jenkiji ve jesu zbog droge koja ulazi preko granice, Meksikanci su jo fanatiniji u pogledu oruja. Koliko god se Washington buni zbog narkotika koji ulazi iz Meksika, Los Pinos odgovara prigovorima zbog oruja koje ulazi iz Sjedinjenih Drava. Trajna smetnja u odnosima dviju zemalja je to to Meksikanci, kako se ini, vatreno oruje smatraju opasnijim od droge. Ne razumiju zato u Americi osuuju na dulju zatvorsku kaznu zbog dilanja malo marihuane nego zbog prodaje mnogo oruja. Ne, meksika vlada je osjetljiva na oruje, kao to dolikuje zemlji optereenoj povijeu punoj revolucija. Sada jo i vie, s pobunom u Chiapasu. Kao to Adn govori Nori, nema naina na koji moe uvesti tako veliku koliinu naoruanja izravno u Meksiko, ak i da nade dobavljaa. Oruje e morati stii u SAD, zatim e povratnim putem biti prokrijumareno u Baju, utovareno na 727 na kojemu e letjeti u Kolumbiju. "Moe li uope nabaviti toliko oruja?" pita Nora. "Moram", kae Adn. "Gdje?"

Hong Kong 1997.

Prvi pogled na Hong Kong je svaki put zapanjujui. Prvo, beskrajan let preko Tihog oceana, bez iega ispod osim dugih sati plave vode, onda odjednom izvire otok, smaragdnozelen s visokim neboderima koji blistaju na suncu i brdima u pozadini. Nikad prije nije bio tamo. Ona jest, nekoliko puta, pokazuje mu pojedine predjele kroz prozor: sam Hong Kong, Victoria Peak, Kowloon, luku. Prijavljuju se u hotel Peninsula.

To je njezina zamisao, da ostanu na kopnu u Kowloonu radije nego u jednom od modernih hotela za poslovne ljude na samom otoku. Svia joj se kolonijalni arm Peninsule, misli da e se i njemu svidjeti. Osim toga, Kowloon je zanimljivija etvrt, osobito nou. Svia mu se hotel - privlana mu je njegova elegancija starog stila. Sjede na staroj verandi (sada ostakljenoj) s pogledom na luku i trajektno pristanite, i piju pravi engleski aj (ona naruuje) dok ekaju da im se pripremi apartman. "Ovdje", govori ona, "su se nekad okupljali stari gospodari opijuma." "Stvarno?" pita on. Vrlo malo zna o povijesti, ak i onoj o trgovini drogom. "Naravno", kae ona. "Tako su Britanci zauzeli Hong Kong. Zauzeli su ga u opijumskom ratu." "Opijumskom ratu?" "Jo 1840-ih", objanjava Nora, "Britanci su krenuli u rat protiv Kineza da ih prisile da dopuste trgovinu opijumom." "ali se." "Ne", govori Nora. "Kao dio mirovnog ugovora, britanski trgovci opijumom mogli su prodavati svoje proizvode u Kini, a britanska Kruna je dobila Hong Kong kao koloniju. Kako bi imali luku za siguran izvoz opijuma. Vojska i mornarica zapravo su titile drogu." "Nita se ne mijenja", govori Adn. Zatim: "Odakle zna sve te stvari?" "itam", govori Nora. "Kako god, mislila sam da e ti se sviati ovdje." Svia mu se. Naslanja se, pijucka svoj Darjeeling, mae pecivo gustim vrhnjem i demom i osjea se kao da je on jedan od onih koji nastavljaju tu dugu tradiciju. Kad udu u sobu, rui se na krevet. "Ne smije zaspati", govori mu. "Nikad se nee rijeiti vremenske razlike." "Ne mogu ostati budan", mrmlja. "Ja u te drati budnim." "Daaa?" Daaa. Nakon toga se tuiraju i ona mu govori da ima isplaniran ostatak dana i veer, ako se prepusti u njezine ruke. "Zar to nisam upravo uinio?" pita. "Zar nisi uivao?" "Ja sam taj koji je vikao." "Moramo biti toni", govori mu dok se brije. "Pouri se." On se uri. "Ovo mi je jedna od najdraih stvari na svijetu", kae dok se sputaju do pristanita Star Ferryja. Ona kupuje karte pa ekaju nekoliko minuta, zatim se ukrcavaju na trajekt. Izabire sjedala na lijevoj strani starog broda vatrogasnocrvene boje, s najboljim pogledom na sredite Hong Konga na prelasku prema otoku. Svuda oko njih su ribarski amci, gliseri, dunke i sampani koji plove lukom. Kad se iskrcaju, ona ga pouruje da izae iz terminala. "emu urba?" pita je dok ga grabi za lakat i gura naprijed. "Vidjet e, vidjet e. Hajde.'" Vodi ga niz Garden Road do podnoja Victoria Peaka, gdje uskau u tramvaj. Tramvaj, uspinjaa, klopoe uz strmu kosinu. "To je kao vonja u zabavitu", kae Adn. Dolaze do promatranice upravo prije zalaska sunca. To je ono to eli da vidi. Stoje na terasi dok nebo postaje ruiasto pa crveno, a zatim nestaje u tami. Svjetla grada se pale kao gusto rasuti dijamanti na crnom satenskom jastuku.

"Nikad nisam vidio neto takvo", govori Adn. - "Mislila sam da e ti se sviati." On se okree i ljubi je. "Volim te", kae. "I ja tebe volim."

S Kinezima se sastaju sljedeeg popodneva. Kao to je bilo dogovoreno, motorni amac dolazi po Noru i Adna u luci Kowloona i odvozi ih u zaljev gdje se prebacuju na dunku koja ih eka, na kojoj prelaze dug put do zaljeva Silver Mine na istonoj strani otoka Lantau. Tamo se dunka gubi u floti tisua drugih dunki i sampana na kojima ive "ljudi s amaca". Njihova dunka se probija kroz labirint dokova, molova i usidrenih brodova prije nego to pristane uz jedan veliki sampan. Kapetan postavlja dasku izmeu svog broda i sampana pa Nora i Adn prelaze. Trojica mukaraca sjede za malim stolom ispod tende u obliku luka to natkriva sredinji dio broda. Ustaju kad vide Adna i Noru kako ulaze na brod. Dvojica mukaraca su starija. Jedan od njih, Nora isti as primjeuje, ima ravna ramena i kruto dranje vojnika; drugi je oputeniji i malo poguren - on je poslovni ovjek. Trei je mladi ovjek koji je oito nervozan u prisutnosti visokopozicioniranih nadreenih. To je, misli Nora, vjerojatno prevoditelj. Mladi se na engleskom predstavlja kao gospodin Yu, a Nora to prevodi na panjolski, iako Adn zna vie nego dovoljno engleskog da razumije osnove razgovora. Ali to joj prua izgovor da bude prisutna, a za tu ulogu je odjevena u jednobojno sivo poslovno odijelo s bluzom boje slonovae visoka ovratnika i s neto jednostavnog nakita. Ipak, njezina ljepota ne promie asniku, gospodinu Liju, koji se pri predstavljanju klanja, ni poslovnom ovjeku, gospodinu Chenu, koji se osmjehuje i gotovo da joj ljubi ruku. Nakon to je obavljeno predstavljanje, sjedaju uz aj na posao. Frustrirajue za Adna, prvi dio posla je naoko beskrajno avrljanje i ala, koje je bilo jo dosadnije zbog dvostrukog prevoenja s mandarinskog na engleski, zatim s engleskog na panjolski, pa ponovo na mandarinski. Htio bi prekinuti blebetanje, ali Nora ga je upozorila da je to nuan dio u obavljanju poslova u Kini i da bi ga smatrali nepristojnim, to znai i nevjerodostojnim partnerom kad bi skratio proceduru. Tako da samo sjedi i osmjehuje se u razgovoru o tome kako je Hong Kong divan, zatim o ljepotama Meksika, o tome kako je meksika hrana odlina, kako su Meksikanci zgodan i inteligentan narod. Zatim Nora hvali kvalitetu aja, a gospodin Li odgovara daje to smee, pa Nora kae da bi voljela kad bi takvo "smee" mogla dobiti u Tijuani, a gospodin Li se nudi da e joj ga poslati ako ustraje, usprkos injenici da je nije vrijedan, i tako dalje i tako dalje sve dok gospodin Li - visokopozicioniran general u Narodnooslobodilakoj vojsci - ne daje jedva primjetan znak mladom gospodinu Yuu, koji zatim poinje stvarni posao koji treba obaviti tog dana. Kupnja naoruanja. To prolazi kroz viestruki prijevod, iako Li govori i vie nego razumljiv engleski. No proces prevoenja daje mu vremena za razmiljanje i savjetovanje s Chenom, asnikom GOSCA - Guangdong Overseas Shipping Company160 - i osim toga, to

prua mogunost da se sauva sretna slika da je ta oaravajua ena prevoditeljica a ne Barrerina ljubavnica, to je opepoznata stvar u diplomatskim krugovima u Ciudad de Mxicu. Trebalo je vremena da se ugovori ovaj sastanak, vremena i osjetljivih uvoda, a Kinezi su nauili svoju domau zadau. Poznato _______________________________
160 Guangdonka prekomorska brodarska kompanija.

im je da diler droge ima vezu s poznatom kurtizanom koja je, ako nita drugo, kao poslovna osoba isto toliko pametna i agresivna kao i njezin ljubavnik. Zato Li strpljivo slua dok Yu govori eni, a ena govori Barreri, iako svi oni ve znaju da je doao kupiti oruje koje oni ele prodati. U suprotnom, ne bi uope bio tu. Koju vrstu naoruanja? Puke. AK-47. Zovete ih "jarevi rogovi". To je prilino u redu. Koliko komada elite kupiti? Za poetak, mala narudba. Moda nekoliko tisua. Li je zateen veliinom zahtjeva. I impresioniran je da se Barrera - ili je to moda bila ena - pobrinuo da to nazove "malom" narudbom, to uveava povjerenje u njih. Koje u sada izgubiti ako ne budem u stanju osigurati tako "malu" narudbu. Dobro je i to to su mahali onim za poetak kao mamcem. Pokazujui tako da e ih, ako mogu zadovoljiti takvu veliku narudbu, biti i vie. Li se ponovo obraa Adnu. Obino ne baratamo tako malim brojkama. Znamo da nam inite uslugu. Moda bismo vam mogli uzvratiti trud ako bismo kupili i neko tee naoruanje? Recimo neke KPG-2 raketne bacae? Raketne bacae? Oekujete li rat? Nora odgovara: Miroljubivi kineski narod zna da netko kupuje oruje ne zato da bi vodio rat, ve da bi sprijeio potrebu da se on vodi. Sun Tzu je napisao: "Nepobjedivost ovisi o pojedincu osobno; neprijateljeva ranjivost o njemu samome." Nora je duge sate u avionu korisno iskoristila. Li je impresioniran. Naravno, govori Li, s obzirom na malu koliinu, ne bismo bili u mogunosti ponuditi istu cijenu koju bismo mogli ponuditi za vee narudbe. Adn odgovara: S obzirom na to da je ova narudba tek poetak onoga to se nadamo da e biti dugotrajna poslovna suradnja, nadamo se da ete nam, kao izraz dobre volje, ponuditi cijenu koja e nam omoguiti da vam se obratimo s buduim potrebama. Govorite li da ne moete platiti punu cijenu? Ne. Govorim da neu platiti punu cijenu. Adn je, takoer, nauio svoju domau zadau. Poznato mu je da je NOV161 isto toliko posao koliko i narodna obrana, i da je pod velikim pritiskom Pekinga da ostvari prihode. Njima ovaj dogovor treba koliko i meni, razmilja, moda i vie, i veliina narudbe nije nita zbog ega bi trebalo sliniti, savreno nita. Zato ete mi, generale, dati moju cijenu, osobito ako Naravno, Adn dodaje, platili bismo u amerikim dolarima. U gotovini. Jer NOV nije samo pod pritiskom da ostvari prihode, pod pritiskom je i da dode do strane valute, i to brzo, a nisu im potrebni nikakvi nesigurni meksikipesosi, osobito

ne u obliku papira. Trebaju im vrsti Jenki zeleni. Adnu se svia taj krug: ameriki dolari Kini za oruje, oruje Kolumbiji za kokain, kokain Sjedinjenim Dravama za amerike dolare... Meni odgovara. Odgovara i Kinezima. Iduih nekoliko sati provode u pregovorima oko detalja - cijena, datuma isporuke. General eli taj dogovor. eli ga i poslovni ovjek. eli ga i Peking. GOSCO ne samo da gradi svoje prostore u San Pedru i Long Beachu nego ih gradi i u Panami. I kupuje goleme povrine zemljita uz kanal, koje ne samo da prepolovljuje ameriku ratnu flotu na pola, nego se i nalazi izmeu dvije nabujale ljeviarske pobune u Srednjoj Americi - FARC-ova rata u Kolumbiji i raajueg zapatistikog ustanka u junom Meksiku. Neka Amerikanci za promjenu budu zaposleni u svojoj hemisferi. Neka im vie brige zadaje panamski tjesnac od tjesnaca s takozvanim Tajvanom. Ne, ovaj dogovor s Barrerinim kartelom moe samo pojaati kineski utjecaj u amerikom stranjem dvoritu, zaposliti ih u gaenju komunistikih umskih poara i isto tako prisiljavati ih da troe svoje izvore na rat protiv droge. Donesena je boca vina, odrana je zdravica, u ime prijateljstva. "Wan sweP62", govori Nora. Deset tisua godina. U roku od est tjedana poiljka od dvije tisue AK-47 i est tuceta runih bacaa, s dovoljno streljiva, krenut e iz Guangzhoua na GOSCO-vu teretnom brodu. ______________________
161 Narodno Oslobodilaka Vojska. 162 Doslovno: "ivjeli deset tisua godina", a izvorno su je podanici govorili Kineskom caru.

San Diego Tjedan dana nakon povratka iz Hong Konga, Nora prelazi granicu u Tecateu, zatim se dugo vozi kroz pustinjsku zabit do San Diega. Prijavljuje se u hotel Valencia i uzima apartman s pogledom na zaljev La Jolla i na ocean. Sastaje se s Haley pa veeraju u Top of the Covu. Posao dobro ide, pria joj Haley. Nora rano odlazi u krevet i rano ustaje. Presvlai se u trenirku i odlazi na dug doging oko zaljeva La Jolla, po stazi koja je usjeena u hridi koje se nadvijaju nad ocean. Vraa se umorna i znojna, naruuje svoj grejp i crnu kavu u sobu i tuira se dok eka da joj donesu doruak. Zatim se oblai i ide u kupovinu u La Jolla Village. Svi trendovski duani su na udaljenosti koja se moe prijei pjeice. Ima ruke pune vreica kad ulazi u svoj najdrai butik gdje izabire tri haljine i nosi ih u kabinu za isprobavanje. Nekoliko minuta kasnije izlazi s dvije haljine, odlae ih na pult i govori: "Uzet u ove. Crvenu sam ostavila u kabini." "Ja u je objesiti", govori vlasnica. Nora joj zahvaljuje, osmjehuje se i izlazi natrag na prekrasno sunano popodne u La Jolli. Za ruak se odluuje za francusku kuhinju i nema problema oko stola u Brasserie. Ostatak popodneva ubija filmom i dugim drijemeom. Ustaje, naruuje mesnu juhu za veeru, zatim oblai jednu od svojih novih crnih haljina, ureuje kosu i nanosi minku.

Art Keller parkira tri bloka dalje od Bijele kue i ostatak puta ide pjeice. Osamljen je. Ima svoj posao i malo to drugo. Cassie je sada osamnaest, uskoro e maturirati na Parkmanu; Michaelu je esnaest, na prvoj godini je u Bishop's School. Art odlazi na Cassiene odbojkake utakmice i na Michaelova plivaka natjecanja i nakon toga ih izvodi van, ako ve prije toga nisu neto isplanirali sa svojim prijateljima. Provode nelagodne vikende-jedanput-namjesec u njegovu stanu u centru grada - zaista se trudi da ih zabavi, ali vrijeme najvie provode pokraj zajednikog bazena s ostalim "tatama kojima se dolazi u posjet" i njihovom djecom. A njegova djeca sve vie odbijaju dogovorene posjete, smetnja su u njihovu drutvenom ivotu. Art ima razumijevanja i obino im puta da odgode posjet s lano veselim "Sljedei put!" Nema djevojku. Imao je nekoliko kratkotrajnih veza s nekoliko rastavljenih ena neobavezne eve ugurane izmeu zahtjeva okupiranosti poslom i obveza samohranog roditeljstva - ali bile su vie tune nego zadovoljavajue, i ubrzo nakon toga prestao se truditi. Tako da veinu noi provodi u drutvu mrtvih. Oni nisu nikad prezaposleni i ne nedostaje ih. Ernie Hidalgo, Pilar Talavera i njezino dvoje djece. Juan Parada. Sve kolateralne rtve u Artovu privatnom ratu protiv Barrera. Dolaze mu u posjet nou, avrljaju s njim, pitaju ga je li to vrijedilo. Barem za sada, odgovor je ne. Art gubi rat.

Kartel Barrera trenutno zarauje priblino osam milijuna dolara na tjedan. Polovica kokaina i treina heroina koji preplavljuju amerike ulice dolazi preko kartela Baja. Doslovno sav metamfetamin zapadno od Mississippija dolazi od Barrera. Adnova mo u Meksiku nema granica. On je ponovo sloio striev Federacin i on je bespogovorni patrn. Ni jedan drugi kartel ne moe ugroziti njegov utjecaj. tovie, Barrera je uspostavio vlastitu isporuku kokaina u Kolumbiji. Neovisan je o Caliju ili Medellinu. Barrerina operacija s drogom je samostalna, od plantaa koke do ulinih uglova, od cvijeta maka do kua droge, od sjemena sinsemille do cigli'"3 koje preplavljuju ulice, od osnovnog efedrina do grumena kristalnog metadona. Kartel Baja je okomito povezana operacija s raznim vrstama droge. A nijedno od navedenog ne ukljuuje njegove "legalne" poslove. Barrerin novac je u velikim koliinama uloen u maquiladoras'64 du granice, u nekretnine po cijelom Meksiku - osobito u ljetovalita Puerto Vallarta i Cabo San Lucas - i jugozapadu Sjedinjenih Drava, i u bankarstvo, ukljuujui nekoliko banaka i kreditnih kua u SAD-u. Financijski mehanizmi kartela su vrsto umreeni s mehanizmima najbogatijih i najmonijih meksikih poslovnih koncerna. Sada Art dolazi do ulaznih vrata Bijele kue i pritie zvono. ________________________
163 Brick - cigla. Pakiranje od jednog kilograma bilo koje droge. 164 Tvornice koje slau proizvode za izvoz, obino tehniku robu za ameriko trite.

Haley Saxon silazi u foaje da ga doeka. Profesionalno se smijei i daje mu klju od sobe na katu. Nora sjedi na krevetu. Izgleda nevjerojatno u svojoj crnoj haljini. "Jesi li dobro?" pita je. Crvena haljina bila je njezina poruka da ga mora vidjeti osobno. Sada mu ve vie od dvije godine ostavlja poruke na tajnim javkama165 po cijelom gradu. Nora mu je dostavila detalje o sastanku brae Orejuela s Adnom, informaciju koja je DEA-i omoguila da ih uhiti dok su letjeli natrag u Kolumbiju. Nora mu je dala rezime novog ustroja Federaciona. Nora mu je dostavila stotine obavjetajnih podataka, iz kojih je mogao izvesti tisue novih. Zahvaljujui najvie njoj, ima organizacijsku shemu Barrerine organizacije u Baji i u Kaliforniji. Putove isporuke, sigurne kue, kurire. Kada je stizala droga, novac izlazio van, tko je ubio koga i zato. Riskirala je ivot da mu dostavi informacije kad je odlazila na svoja "shopping putovanja" u San Diego i Los Angeles, posjete toplicama, na bilo koje putovanje izvan Meksika i bez Adna. Nain kojim se slue je iznenaujue jednostavan. injenica je da karteli droge imaju vei proraun, a time i vea sredstva od Arta, i nemaju ustavnih ogranienja. Zbog toga je jedini nain da se prevlada Barrerina nadmo u visokoj tehnologiji da se ide niskom tehnologijom. Nora jednostavno sjedne u svoju hotelsku sobu, napie obavijest i poalje ju Artu preko potanskog pretinca koji je otvorio pod lanim imenom. Bez mobitela. Bez interneta. Samo dobra stara Amerika pota. Osim ako sluaj nije hitan; tada bi ostavila crvenu haljinu u kabini. Vlasnica butika je bila suoena s neovlatenim posjedovanjem, to ju je moglo odvesti u zavor na pet godina. Umjesto toga, pristala je Kralju granice initi ovu uslugu. _______________________________________
165 Dead drop - unaprijed utvreno mjesto na kojem se ostavljaju potrebne informacije, bez osobnog kontakta sudionika.

"Dobro sam", kae Nora. Ali ljuta je. Ne, ljuta nije dobar opis, razmilja dok gleda Arta Kellera. Rekao si da e uz moju pomo brzo skinuti Adna, ali prole su dvije i pol godine. Dvije i pol godine pretvaranja da volim Adna Barreru, uzimanja ovjeka koji mi se gadi u sebe, u usta, u piku, u dupe i pretvaranja da mi se to svia. Pretvaranja da volim tog monstruma koji je ubio ovjeka kojega sam zaista voljela, a zatim sam ga navodila, poduavala, pomagala mu da stekne mo da poini jo vie gadosti. Ne zna kako je to - kako bi mogao? - probuditi se ujutro s tim pokraj sebe, puzati mu izmeu nogu, iriti svoje, vriskati u lanim orgazmima, osmjehivati se i smijati se, razgovarati i zajedno jesti, cijelo vrijeme proivljavati moru, ekati da ti pone djelovati. A do sada, to si uinio?

Osim uhienja Orejuela, nita. Sjedio je na tim informacijama dvije i pol godine, ekao pravi trenutak za akciju. Sada Art govori: "Ovo je preriskantno." "Imam povjerenja u Haley", govori ona. "Hou da neto poduzme. Odmah.'" "Adn je jo uvijek nedodirljiv. Ne elim" Pria mu o Adnovu dogovoru s FARC-om i Kinezima. Art je gleda sa strahopotovanjem. Znao je da je pametna - pratio ju je dok je Adnu pomagala da kormilari kroz pliake - ali nije znao da je toliko sposobna. O svemu je promislila. Naravno da jesam, misli Nora. Cijeli ivot prouava mukarce. Vidi promjenu na njegovu licu, oi su mu uarene od uzbuenja. Svaki mukarac se na neto pali. Vidjela je sve, sada vidi na to se pali Art Keller. Osveta. Kao i kod mene. Jer Adn je teko pogrijeio. Upleo se u neto to bi ga moglo sruiti. A mi oboje to znamo. "Tko jo zna o poiljci naoruanja?" pita. "Adn, Ral i Fabin Martnez", govori. "I ja. Sada i ti." Art odmahuje glavom. 'Ako krenem na ovo, znat e da si to bila ti. Ne smije se vratiti." "Vraam se", govori Nora. "Znamo da je to San Pedro i GOSCO. Ali ne znamo koji je brod, koji gat" A ak i kad bi saznala tu informaciju, razmilja Art, zapljena bi bila znak jednakosti za njezino ubojstvo. Kad je bio na odlasku, ona pita: "eli li me pojebati, Art? Da budemo vjerodostojni, naravno." Njegova osamljenost se moe opipati, razmilja. Tako ju je lako dotaknuti. iri noge sasvim malo. On oklijeva. To je mala osveta za to to ju je tako dugo ostavio "spavati", ali je dobar osjeaj i ona govori: "alila sam se, Art." Shvaa. Naplata. Zna da je toliko dugo ostavljanje tajnog agenta na svom mjestu nesavjesno. est mjeseci je dugo, godina dana je maksimum. Jednostavno ne mogu toliko dugo trajati ivci im poputaju, otkrivaju se, informacije koje dostavljaju vode natrag do njih, vrijeme jednostavno istjee. A Nora Hayden nije profesionalka. Istinu govorei, ona ak nije ni tajni agent, ve povjerljivi dounik. Nije vano - bila je u dubokoj tajnosti, i bila je u njoj predugo. Ali nijednu informaciju koju mije dostavila nisam mogao iskoristiti u Meksiku, jer je Barrera pod meksikom zatitom. A nisam mogao iskoristiti nijedan njezin obavjetajni podatak unutar SAD-a, jer bi je to moglo otkriti prije nego to bismo Adna skinuli jednom zauvijek. Frustracija je bila grozna. Nora mu je dostavila dovoljno podataka da doslovno uniti Barrerinu organizaciju jednim udarom preko noi, a nije ih mogao iskoristiti. Jedino to je mogao bilo je da eka da Gospodar nebesa vine preblizu suncu.

A sada se vinuo. Vrijeme je da se povue okida na njega. I vrijeme da izvue Noru. Mogao bih je sada jednostavno uhititi. Sam Bog zna da postoji dovoljno razloga. Uhititi je, nagoditi se s njom i onda se vie nikad ne bi mogla vratiti. Osigurati joj nov identitet i novi ivot. Ali ne uhiuje ju. Zato to je jo uvijek treba da bude blizu Adna, jo samo malo. Zna da njezine ice napinje do krajnjih granica, ali je puta da ode iz sobe. Trebaju mi dokazi", kae John Hobbs. vrsti, opipljivi dokazi koje bi pokazao meksikim vlastima prije nego to uope pomisli potaknuti ih da krenu u ofenzivu protiv Adna Barrer. "Imam dounika", kae Art. Hobbs kima - da, nastavi. Art odgovara: "Ne mogu ga otkriti." Hobbs se smije. "Nisi li ti onaj isti ovjek koji je, stoje opepoznato, stvorio dounika koji zapravo nije postojao?" A sada Keller, sa svojom dobro poznatom opsesijom Barrerama, dolazi s priom o tome kako Adn Barrera sklapa dogovor s FARC-om za uvoz kineskog naoruanja u zamjenu za kokain? S neim to bi CIA-u zaista ukljuilo u njegov rat protiv Barrera? Ba zgodno. Art shvaa. Davao sam lane izjave i sad mi ne vjeruju. "Koji su dokazi?" pita. "Poiljka naoruanja bi sasvim dobro dola, na primjer." Art se dvoumi. Zapljena poiljke oruja otkrila bi upravo ono to pokuavam zatititi. Kad bih mogao dobiti Hobbsa da pritisne Ciudad de Mxico da sada poduzme napad koji bi preduhitrio Barreru, ne bi bilo potrebe Noru izlagati opasnosti. Ali da ih nagovorim da poduzmu napad, moram im pokazati poiljku oruja, a jedina osoba koja mi to moe osigurati je Nora. Ali ako to uini, vjerojatno je mrtva. "Hajde, John," govori, "ti bi to mogao zamaskirati kao da je dolo od kineske strane. Hvatanje morskih radiosignala, promet internetom, satelitski podaci - jednostavno reci da ima dounika u Pekingu." "Hoe da otkrijem dragocjene dounike u Aziji da bih zatitio neku dilericu droge koju si opalio? Molim te." Ali u iskuenju je.

Zapatisti u Chiapasu su aktivniji nego ikad, njihove jedinice su se navodno jako pojaale nedavnim izbjeglicama iz susjedne Gvatemale, tako da ondje postoji potencijal iz kojeg bi se komunistika pobuna mogla proiriti po cijeloj regiji. A nova ljeviarska pobunjenika grupa, EPR, Ejrcito Popular Revolucionario, Narodna revolucionarna vojska, ponovo se pojavila u lipnju na komemoraciji u Guerreru u poast seljacima koje su poubijale desniarske milicije. Zatim, jedva prije tjedan dana, EPR je istovremeno napao policijske poloaje u Guerreru, Tabascu, Puebli i u samom Meksiku, ubivi pritom esnaest policajaca i ranivi dvadeset tri. Vijetkong je poeo s manjim brojem, razmilja Hobbs. Svojoj meksikoj obavjetajnoj drugoj

strani ponudio je pomo protiv EPR-a, ali Meksikanci, oduvijek osjetljivi na jenkijevsko neoimperijalistiko uplitanje, to su odbili. Glupo od njih, razmilja Hobbs. Jer potreban je samo letimian pogled na kartu da bi se vidjelo da se komunistika pobuna iri sjeverno od Chiapasa, potaknuta gospodarskom propau nakon peso krize i poremeajima uzrokovanim primjenom NAFTA-e. Meksiko se ljulja na rubu revolucije i svi osim nojeva u Ministarstvu vanjskih poslova to znaju. ak i Ministarstvo obrane prihvaa mogunost - Hobbs je upravo zavrio itanje najtajnijih planova za eventualnu ameriku invaziju na Meksiko u sluaju potpunog socijalnog i gospodarskog sloma. Boe, jedan Castro na Kubi je dovoljan moete li zamisliti komandanta Zera kako vlada iz Los Pinosa? Marksistiku vladu koja dijeli tri tisue dvjesto kilometara dugu granicu sa Sjedinjenim dravama? I da svaka drava uz tu granicu uskoro ima hispansku veinu? Ali, Boe, ne bi li Meksikanci izgubili glavu da nauju neto o tom izvjetaju? Ne, Meksikanci ameriku vojnu pomo mogu prihvatiti jedino pod velom Rata protiv droge. Nita drugaije od amerikog Kongresa, misli Hobbs. Vijetnamski sindrom sprjeava Kongres da odobri makar i peni za voenje tajnog rata protiv komunista, ali svaki put e otvoriti trezor za ratovanje protiv droge. Zato se ne ide na Capitol Hill da bi im se reklo kako se pomae saveznicima i susjedima u njihovoj obrani protiv marksistikih gerilaca; ne, svoje pristalice alje se u DEA-u da trae novac koji e drogu drati podalje od ruku mladih Amerikanaca. Zato Kongres ne bi nikad odobrio, niti bi Meksikanci otvoreno prihvatili, ponudu od sedamdeset pet helikoptera Huey i dvanaest aviona C-26 za borbu protiv zapatista i EPR-a, ali Kongres je isti taj paket financirao da pomogne Meksikancima u sprjeavanju trgovaca drogom, a oprema e se potiho prebaciti meksikoj vojsci daje upotrijebi u Chiapasu i Guerreru. A sad imate tog patrna Federacina koji osigurava oruje komunistikim pobunjenicima u Kolumbiji? To e Meksikance sasvim sigurno ukrcati na brod. Art odigrava svoju zadnju kartu. "Dakle, jednostavno e dopustiti da ta poiljka oruja proe i ode komunistikim pobunjenicima u Kolumbiji? Da ne spominjemo porast kineskog utjecaja u Panami?" "Ne", govori mirno Hobbs. "Ti e." "Jebi se, John", govori Art. "Ako to propadne, ni CIA nee nita dobiti. Ja ne dijelim obavjetajne podatke, svoje pijune, jamstva, nita." "Daj mi ime dounika, Arthure." Art zuri u njega. "Onda mi daj oruje", kae Hobbs. Ali ne mogu, razmilja Art. Ne dok mi Nora ne kae gdje je.

Meksiko

I na Ranchu las Bardas odrava se sastanak. Izmeu Adna, Rala i Fabina. I Nore. Adn je ustrajao da i ona bude ukljuena. injenica je da bez nje ne bi bili sklopili dogovor.

To Raulu ne sjeda najbolje. "Otkada nae baturras166 znaju o naem poslu?" pita Fabina. "Trebala bi ostati u spavaoj sobi, gdje joj je i mjesto. Neka otvara noge, a ne usta." Fabin se smijulji. Volio bi otvoriti La Guerine noge i njezina usta. Ona je najslaa chocho koju je ikad vidio. Gubi vrijeme s tim papkom kao to je Adn, razmilja. Doi meni, tragona'67, vritat e. _____________________________________
166 Pogrdno: seljanice. 167 Nezasitna.

Nora mu vidi izraz na licu i misli: Pokuaj, upino. Adn bi dao da te ivog oderu i ispeku na laganoj vatri. A ja bih donijela drva. Kinezi ele gotovinu pri isporuci i nee prihvatiti nijedan drugi nain isplate, ne telefonske transfere ili seriju opranih isplata kroz "prazne kompanije". Ustraju na tome da se isplati apsolutno ne moe ui u trag, a jedini nain da se to obavi je prijenos gotovine iz ruke u ruku. I ele da to Nora obavi. To im je jamstvo, da Adn poalje svoju voljenu ljubavnicu. "Ni u kom sluaju", Adn i Ral govore ujedan glas, iako iz potpuno suprotnih razloga. "Ti prvi", Nora govori Ralu. "Ti i Adn niste svoju vezu ba drali ispod pokrivaa", govori Ral. "DEA vjerojatno ima vie tvojih fotografija nego to ima mojih. Ako te uhapse, u toj svojoj lijepoj glavi ima mnogo informacija i motiva da ih isporui." "Zbog ega bi me uhapsili, zbog spavanja s tvojim bratom?" pita Nora. Okree se Adnu. "Ti si na redu." "Preopasno je", govori. "Ako ita krene po zlu, prijeti ti ivot u zatvoru." "Onda se osigurajmo da nita ne krene po zlu", govori ona. Ona izlae svoj sluaj: Ja stalno prelazim granicu. Ja sam amerika dravljanka s prebivalitem u San Diegu. Ja sam privlana plavua i na arm mogu prijei svaki granini prijelaz. I, to je najvanije, to je ono to Kinezi ele. "Zato?" pita Ral iznenada. "Zato bi ti preuzela rizik?" "Zato", govori ona uz osmijeh, "to e me zauzvrat uiniti bogatom." Ona eka dok odgovor lebdi u zraku. Napokon, Adn govori: "elim najboljeg limara u Baji. Maksimalno osiguranje s obje strane granice. Fabin, nadi nae najbolje ljude u Kaliforniji da obave primopredaju. Hou da osobno bude tamo. Ako joj se ita dogodi, odgovarat ete mi obojica." Ustaje i izlazi.

Nora samo sjedi i smjeka se. Ral ide za Adnom u vrt. "O emu razmilja, hermano!" pita ga. "to je spreava da se okrene protiv nas? to je spreava da jednostavno ne uzme novac i da se vie ne osvrne?! Ona je kurva, zaboga!"

Adn se naglo okree i grabi ga za koulju. "Ti si mi brat i volim te, Ral. Ali ako ikad vie bude tako govorio o njoj, podijelit emo pasador i otii svaki svojim putem. A sada, molim te, samo radi svoj posao."

Dok Nora eka u koloni na graninom prijelazu San Ysidro, najbolji umjetnik za preraivanje u Baji sjedi na stolici na desetom katu stambene zgrade koja gleda na prijelaz. Malo je nervozan jer mu je nareeno da jami za svoj posao - ako auto bude uhvaen pri prijelazu granice, Ral Barrera e mu ispaliti metak u zatiljak. "Tek toliko da ima jebenog interesa", rekao je Ral. On ne zna kamo auto ide, ne zna tko ga na to mjesto vozi, ali zna da nije uobiajeno da gotovina putuje preko granice na sjever umjesto da ide na jug. Konstruirao je skrovita po cijeloj neuglednoj Toyoti Camry, i ta je curica nakrcana milijunima amerikih dolara. Jedino se nada da se Granina patrola nee sjetiti da auto stavi na vagu. Nada se i Nora. Nije previe zabrinuta zbog vizualne pretrage, ak ni zbog pasa, jer su psi istrenirani da trae drogu, ne novac. ak i u tom sluaju, omoti s novanicama od sto dolara bili su namoeni u sok od limuna da neutraliziraju bilo kakav miris. A i sam auto je svje - nikad nije bio koriten za prijevoz droge, tako da nema nikakvog zaostalog mirisa. Ipak, ima ostataka pijeska, paljivo ostavljenog na podu na vozakoj strani i na stranjem sjedalu, zajedno s nekim vlanim runicima, trenirkom s kapuljaom i parom starih japanki. Dananje ekanje na graninom prijelazu je dulje od sata i pol, stoje gnjavaa. Ali Adn je ustrajao da prijee u nedjelju kasno popodne, kada je na prijelazu najvea guva, kad je zakren tisuama Amerikanaca koji se vraaju s vikenda u jeftinim ljetovalitima u Ensenadi i Rosariti. Tako da ima dovoljno vremena da se probije u trei trak, na kojemu je u smjeni agent Granine ophodnje kojeg Barrera dri na platnoj listi. Ipak, nije preputeno sluaju. Ral stoji na prozoru stana i gleda kroz dalekozor. Na meksikoj strani granice su tri stambena nebodera koji gledaju na granicu, a Barrer su vlasnici sva tri. Sada Ral gleda kako njegov plaeni agent Granine ophodnje zauzima svoje mjesto i pogledava prema neboderu. Raul pritie brojeve na dojavljivau. Norin dojavljiva zvoni i ona gleda. Vidi broj 666 na malom displeju - narkoifra za "Sve u redu". Kima glavom vozau u Ford Explorern ispred sebe. Voza gleda u retrovizor i skree desno u trei trak, gura se da Nora skrene za njim. Jeep Cherokee iza nje radi isto, ostavlja joj prostora. Trube trube, pokazuju se srednji prsti, ali Nora e se probiti u trei trak. Sve to sada treba je ekati i braniti se od ete prodavaa koji idu gore-dolje uz kolonu automobila. Ljudima koji se dosauju dok ekaju prijelaz prodaju sombrera, milagros, slagalice sa zemljopisnim kartama Meksika, napitke, tacose, bunite, majice, bejzbolske kape, skoro sve to se moe zamisliti. Granino ekalite je jedna dugaka, uska trnica na otvorenom, a ona kupuje jeftin areni sombrero, pono i MOJA CURA JE ILA U TIJUANU I SVE TO MI JE DONIJELA JE OVA USRANA MAJICA kako bi uvrstila svoj turistiki izgled, a i zato to joj je uvijek ao ulinih prodavaa, osobito djece. Tri auta su ispred nje do prijelaza kad Raul gleda kroz dalekozor i vie: "Sranje!" Umjetnik za preraivanje skae sa stolice. "to?"

"Mijenjaju se. Gledaj." Raul viri prema dolje. Voditelj agenata Granine ophodnje mijenja ih u razliite trakove. To je uobiajena praksa, ali trenutak u kojem se dogaa je preblizu da bi bio samo sluajnost. "Znaju li neto?" pita umjetnik za preraivanje. "Trebamo li odustati?" "Prekasno", odgovara Raul. "Ne moe se okrenuti." Graci znoja prekrivaju umjetnikovo elo. Nora vidi da su promijenili agenta i misli: Molim te, Boe, ne, ne sada, kad sam tako blizu. Osjea kako joj srce poinje ubrzano kucati i trudi se duboko disati da ga smiri. Granini agenti su izueni da opaaju znakove uzbuenja, govori sama sebi, a ti eli biti samo jo jedna plavua koja se vraa s tekog vikendakog tulumarenja u Meksiku. Ford Explorer staje na prijelazu. On je "pretrpan Chicanosima168", kako je to nazvao Fabin, ponovo kao dio plana. Agent e potroiti puno vremena na pregledavanje tog auta i vjerojatnije je da e nju samo letimino pogledati. Naravno, agent postavlja mnoga pitanja, gleda kroz prozore, provjerava dokumente. Izlazi zlatni retriver i trkara oko vozila, veselo njuka i mae repom. Dobro je da oduzima vrijeme, razmilja Nora, to je dio plana. Ali isto tako je i muenje. Napokon, Explorer izlazi iz prijelaza, a Nora ulazi. Sunane naoale podie na elo kako bi agent u cijelosti mogao uivati u njezinim plavim oima. Ali ne govori dobar dan i ne poinje razgovor - agenti trae ljude koji se ponaaju previe prijateljski ili nestrpljivo. "Dokumenti?" pita agent. Pokazuje mu svoju kalifornijsku vozaku dozvolu, ali putovnicu dri na vidljivom mjestu na sjedalu do sebe. Agent primjeuje. "to ste radili u Meksiku, gospoice Hayden?" "Ila sam na vikend", govori. "Znate ono, malo sunca, plaa, nekoliko margarita." "Gdje ste odsjeli?" "U hotelu Rosarita." U torbici ima potvrde koje odgovaraju njezinoj Visa kartici. Agent kima. "Znaju li da ste im uzeli runike?" "Ups." "Nosite li bilo to natrag u zemlju?" "Samo ove stvari", govori. Agent gleda na turistika sranja koja je kupila dok je ekala u koloni. To je kritini trenutak; mahnut e joj rukom da proe ili e jo malo pogledati auto, ili je uputiti u trak za pretraivanje. Opcije jedan i dva su prihvatljive, ali opcija tri mogla bi biti katastrofa. Ral zadrava dah dok agent uvlai glavu kroz prozor i gleda na stranje sjedalo. Nora se samo smjeka. Lupka nogom u ritmu klasinog rocka na radiju. Agent se izvlai. ______________________________________
168 Chicano - u amerikom slengu naziv za Amerikanca meksikog porijekla.

"Droge?" "to?"

Agent se osmjehuje. "Dobro doli natrag, gospoice Hayden." "Prola je", kae Ral. Umjetnik kae da treba na WC. "Nemoj se previe oputati", vie mu Ral. "Jo mora proi kroz San Onofre." Telefon zvoni na radnom stolu Arta Kellera. "Keller." "Ula je." Art ostaje na liniji da dobije marku automobila, opis i broj tablica. Zatim naziva stanicu Granine ophodnje u San Onofreu.

Adn u svom uredu prima slian poziv. "Prola je", govori Ral. Adn se osjea bolje, ali i dalje je zabrinut. Jo mora proi prijelaz u San Onofreu, a otuda njegov strah - prijelaz San Onofre smjeten je na praznoj ravnini ceste broj 5 malo sjevernije od marinske baze u Pendletonu, a podruje je u cijelosti pokriveno elektronikim praenjem i spravama za ometanje radiosignala. Ako je DEA eli zgrabiti, zgrabit e je tamo, daleko od Barrerinih izviakih nebodera ili bilo koje mogue pomoi iz Tijuane. Sasvim je mogue da se Nora vozi ravno u zamku u San Onofreu. Nora se po Cesti broj 5, glavnoj arteriji u smjeru sjever-jug koja, kao kraljenica, ide preko cijele Kalifornije, vozi prema sjeveru. Vozi se pokraj sredinjeg dijela San Diega, pokraj aerodroma i SeaWorlda169, pokraj velikog mormonskog hrama koji izgleda kao da je sagraen od marcipana koji e se rastopiti na kii. Vozi pokraj izlaza za La Jollu, pokraj hipodroma u Del Maru i juri pokraj sredita Oceansidea dok napokon ne staje na odmoritu malo junije od marinske baze u Campu Pendletonu. __________________________________
169 SeaWorld - veliki park s morskim ivotinjama u San Diegu.

Izlazi i zakljuava auto. Ne vidi Barrerine sicariose koji su parkirani u blizini, ali zna da su u jednom od auta, ili moda u nekoliko njih, i da uvaju njezin auto dok ona odlazi u toalet. Malo je vjerojatno da bi netko ukrao rabljenu Toyotu Camry, ali nitko ne eli riskirati zbog nekoliko milijuna dolara u njoj. Obavlja nudu, zatim odlazi do umivaonika da opere ruke i osvjei minku. istaica strpljivo eka da zavri. Nora joj se osmjehuje, zahvaljuje joj i, prije nego to izlazi, daje joj novanicu od jednog dolara. Iz automata kupuje dijetnu Pepsi, vraa se u auto i nastavlja prema sjeveru. Voli ovaj dio autoceste koji ide kroz marinsku bazu, jer kad se prou vojarne, uglavnom je prazan. Samo lanci brda prema istoku i prema zapadu, niega osim trakova s prometom koji tee prema jugu i zatim plavi Tihi ocean. Stotine puta prela je prijelaz San Onofre - kao i veina stanovnika june Kalifornije ako ide iz San Diega prema podruju Orangea. Uvijek je to bila kao neka ala, razmilja dok promet ispred nje usporava, "granini" prijelaz sto deset kilometara

udaljen od granice. Ali injenica je da mnogi ilegalci idu prema podruju grada Los Angelesa i veina njih ide po Cesti broj 5, tako da to moda ima smisla. Ono to se obino dogaaje da se doe do prijelaza, pritisne konica, ako si bijelac, agent Granine ophodnje ti samo lijenim pokretom ruke mahne da proe. To je ono to se obino dogaa, razmilja dok staje iza desetak auta ispred prijelaza, i to je ono to oekuje. Osim to joj ovaj put tip iz Granine ophodnje pokazuje da stane. Art gleda na svoj sat - ponovo. Sada bi trebala prelaziti. Zna kada je prela granicu, kad je stala na odmoritu. Ako se nije negdje okrenula, ako nije posumnjala i promijenila miljenje, ako... ako... ako...

Adn hoda po uredu. I on na pameti ima raspored, a Nora bi uskoro morala nazvati. Ne bi riskirala zvati u blizini elektronikog praenja u Pendletonu, i nita ne treba rei prije nego to proe San Onofre, ali do sada bi ve morala proi. Morala bi biti u San Clementeu, morala bi biti...

Agent joj pokazuje da spusti prozor. Drugi agent prilazi s druge strane. Ona sputa i taj prozor, zatim gleda agenta pokraj sebe i pita: "Neto nije u redu?" "Imate li dokumente sa sobom?" "Naravno." Kopa po torbici da nae novanik, zatim ga dri otvorenog da agent moe vidjeti njezinu vozaku. Dok to radi, agent s druge strane gura mikro odailja izmeu naslonjaa za glavu i sjedala dok se naginje da pregleda stranji dio. Prvi agent dugo gleda u dozvolu, zatim govori: "Oprostite na smetnji, gospoice" i odmahuje joj da proe.

Art grabi slualicu prije nego to je prvi put odzvonilo do kraja. "Rijeeno." Sputa slualicu i isputa dug uzdah olakanja. Sada je odailja za praenje na svom mjestu a grupa vojnih "prometnih" helikoptera i privatnih aviona moe je pratiti cijelim putem. A kad se sastane s Kinezima, bit emo tamo.

Nora eka da bude u San Clementeu prije nego to uzme mobitel i tipka broj u Tijuani. Kad se Fabin javi, govori: "Prola sam" i prekida. Sada ostaje samo vonja prema sjeveru dok im Kinezi ne jave vrijeme i mjesto sastanka. I zato ona vozi. Samo vozi.

Adn prima poziv od Rala da je Nora prela prijelaz San Onofre pa izlazi proetati. Sada ostaje samo ekanje. Da, misli, samo ekanje. Fabin ima kamione u pripremi u Los Angelesu, ekaju da preuzmu poiljku oruja i da ga odvezu do granice na osamljeno mjesto u pustinji, gdje e se pretovariti na nove kamione, odvesti na razliita uzletita i zatim zranim putem prebaciti u Kolumbiju. Sve je na svom mjestu - ali prvo Nora mora obaviti tu najvaniju transakciju s Kinezima. Ali jo prije toga, Kinezi im moraju rei gdje i kada. Art takoer ima ljude koji ekaju - odrede teko naoruanih agenata DEA-e, savezne erife, FBI-evce - skrivene u San Pedru ekajui znak. Luka u San Pedru je vrlo velika, i GOSCO-ve zgrade u njoj su ogromne - red iza reda teretnih skladita, zato moraju tono znati koje treba napasti. To je nezgodna operacija zato to moraju ekati da se postigne dogovor, ali tada moraju upasti brzo.

Art je sada u helikopteru, gleda elektroniku kartu podruja Orange i malo treperavo crveno svjetlo koje predstavlja Noru. Pregovara sam sa sobom. Bi li grupu sa zemlje prikljuio na nju sada ili da eka? Odluuje ekati dok ona s Ceste broj 5 silazi na izlazu Sjever na Cestu broj 405 i vozi prema San Pedru. Tu nema iznenaenja. Ali je iznenaen kad treperavo svjetlo silazi s 405 kod Bulevara MacArthur u Irvinu i skree prema zapadu. "Koji kurac radi?" kae Art naglas. Govori pilotu: "Leti iznad nje!" Pilot odmahuje glavom. "Ne mogu! Kontrola leta!" Zatim Art shvaa to se dogaa. "Jebemti!" Zove grupe na zemlji da odjure u Zranu luku John Wayne. Ali karta mu pokazuje da na tom aerodromu ima pet moguih izlaza i bit e sretan ako uspije pokriti samo jedan od njih. Ona silazi s MacArthura kod izlaza s aerodroma i ulazi u parkiralinu zgradu. Artov helikopter lebdi iznad 405, sjeverno od aerodroma. Njegova najvea nada je da je ula u aerodrom da omete zvuno praenje, da sazna lokaciju u San Pedru i da e se uskoro vratiti na autocestu. Ili, razmilja Art, uzima milijune dolara i ulazi u avion. Gleda na ekran, ali crveno treperavo svjetlo je jednostavno nestalo. Nora uzima mobitel. "Tu sam", govori. Raul joj daje jednu adresu u oblinjoj Costa Mesi, udaljenoj oko tri kilometra. Izlazi iz zgrade i skree zapadno na MacArthur, u smjeru suprotnom od 405, zatim skree u Ulicu Bear u ravnu pravilnu mreu uliica Costa Mese. Pronalazi malu garau u ulici punoj malih skladita. ovjek s automatskim pitoljem Mac-10 prebaenim preko ruke otvara vrata i ona ulazi. Vrata se zatvaraju iza nje, a zatim je to kao na utrci Formule 1 na koju je jednom otila s muterijom - posada ljudi isti tren baca se na auto s elektrinim alatima, rastavlja ga i stavlja novac u kovege Halliburton, a zatim u prtljanik crnog Lexusa.

Ovo, razmilja ona, bi bio trenutak za krau, ali nijedan od ovih ljudi ak ne dolazi ni u iskuenje. Svi su oni ilegalci s obiteljima u Baji i znaju da su Barrerini sicariosi postavljeni ispred njihovih kua s nareenjem da ubiju sve unutra ako novac i kurir brzo i sigurno ne napuste garau. Nora ih gleda kako rade s glatkom, mirnom djelotvornou prvorazredne posade u boksovima. Jedino to se uje je zujanje builica, potrebno je samo trinaest minuta da se rastavi auto i da se novac pretovari u Lexus. ovjek s automatskim pitoljem dodaje joj novi mobitel. Zove Raiila. "Gotovo." "Reci mi boju." "Plava", kae. Svaka druga boja znaila bi da je zadrana protiv svoje volje. "Kreni." Ulazi u Lexus. Vrata garae se otvaraju i ona izlazi. Vraa se u Bear i deset minuta nakon toga je ponovo na 405, vozi prema San Pedru. Vozi se tono ispod helikoptera koji krui iznad tog podruja.

Art zuri u prazan ekran. Nora Hayden, konano priznaje sam sebi, je odleprala. Ona to zna, shvaa, vozi prema sjeveru u bogzna to i sada to radi sama. to nije nita novo za Noru - osim onih premalo godina s Paradom, radila je to sama cijeli ivot. Ali ne zna kako bi to sada obavila. Ili to e se dogoditi. Najlaka stvar na svijetu bila bi da jednostavno uzme novac i da nastavi voziti, ali to joj nee donijeti ono to eli. No je dok prolazi kroz Carson, njegove buotine prirodnog plina gore kao signalni tornjevi u nekoj vrsti industrijske izvedbe pakla. Postupajui prema planu, ovaj put silazi na izlazu za LAX170 i naziva. Imaju mjesto sastanka. AARCO-va benzinska stanica zapadno prema izlazu za Cestu broj 110. Na putu prema San Pedru. "Reci mi boju." "Plava." "Kreni." Jednu sekundu razmilja o tome da jednostavno uzme mobitel i nazove Kellera na broj vrue linije koji joj je dao, ali tada bi se broj pokazao na ispisu, a osim toga, moda je auto ozvuen. Zato se samo vozi do benzinske stanice i vozi uz pumpe. Automobil miga svjetlima. Zaustavlja se pokraj reda telefonskih govornica (Boe, slui li se jo itko javnim govornicama? pita se) i sjedi dok jedan Azijac s malim kovegom u ruci izlazi iz drugog auta i dolazi do njezina auta sa suvozake strane. Ona otkljuava vrata i on ulazi. To je mlad ovjek, vjerojatno u srednjim dvadesetim, odjeven u crno odijelo, bijelu koulju i crnu kravatu, to je, ini se, u ovo vrijeme uniforma za mlade azijske poslovne ljude. "Ja sam gospodin Lee", govori. "Aha, ja sam gospoa Smith." "Oprostite," govori Lee, "ali molim vas da se okrenete i stavite ruke na vrata." ___________________________________
170 Los Angeles International Airport - Kratica za meunarodni aerodrom Los Angelesa.

Ona tako radi, a on pretrauje da nije ozvuena. Zatim otvara koveg, vadi malu elektroniku napravu i provjerava ima li u autu buba. Zadovoljan to je ist, govori: "Oprostit ete mi, nadam se." "Nema problema." "Krenite." "Kamo?" "Rei u vam po putu." Daje joj upute i kreu prema luci. Art GOSCO-vu luku zgradu ima pod prismotrom. To je njegova posljednja, najbolja prilika. Agent DEA-e sjedi visoko na vrhu goleme dizalice, njegov moni dalekozor za nono promatranje usmjeren je na ulaz u GOSCO i vidi kako crni Lexus dolazi cestom. "Dolazi vozilo." "Moe prepoznati vozaa?" "Ne. Zatamnjeni prozori." Mogao bi biti bilo tko, misli Art. Mogla bi biti Nora, mogao bi biti upravitelj iz GOSCO-a koji dolazi provjeriti skladite, mogla bi biti neka muterija koja je nala mrano mjesto da mu se popui na brzinu. "Prati ga." Ne eli predugo biti na liniji. Ako se to zaista dogaa, narkosi e imati ukljuene zvune tragae, pa iako je njegovo emitiranje ifrirano, alosna je injenica da narkosi imaju vei proraun i bolju tehnologiju. Zato on sada sjedi u stranjem dijelu hipijevskog kombija na pet kilometara od luke i eka. To je sve to moe. Nora vozi cestom izmeu dva reda GOSCO-vih skladita koja lee okomito na njihove dokove za utovar. Dva golema GOSCO-va teretna broda privezana su uz molove. Iskre frcaju oko varilaca koji obavljaju popravke na brodovima, a viljukari jurcaju naprijed-natrag izmeu doka i skladita. Nastavlja voziti dok ne stignu u mirniji dio. Vrata skladita se otvaraju i Lee je upuuje unutra. Izgubio sam ih", agent govori Artu. "Uli su u skladite." "Koje prokleto skladite?" "Moglo bi biti jedno od tri", odgovara agent. "D-1803, 1805 ili 1807." Art provjerava plan GOSCO-vih zgrada. U roku od deset minuta moe imati ekipu na lokaciji i blokirati grupu skladita s dviju strana. Mijenja kanal i govori: "Svim jedinicama, pripremite se za ulaz za pet."

Gospodin Lee je pristojan. Izlazi, odlazi na drugu stranu i Nori otvara vrata. Ona izlazi i ogledava se. Ako je ovdje unutra velika poiljka oruja, pametno je skrivena u obliku gomile praznih polica i crnog Lexusa identinog onom koji je uvezla unutra. Gleda Leeja i podie obrve.

"Imate li novac?" pita on. Ona otvara prtljanik, zatim kovege. Lee na brzinu pregledava svenjeve rabljenih novanica, zatim sve ponovo zatvara. "Vi ste na redu", govori Nora. "ekat emo", kae on. "to?" "Da vidimo hoe li doi policija." "To nije bio dio plana", govori Nora. "To nije bio dio vaeg plana", kae Lee. Zure jedno u drugo nekoliko trenutaka. "Ovo", govori ona, "je stvarno dosadno." Vraa se u auto i sjeda. Razmilja: Molim te, Boe, nemoj da Keller upadne razvaljujui vrata. * * *

Glas Shaga Wallacea javlja se na radio. "Na tvoj znak, efe." Art uvruje svoj zatitni prsluk od kevlara, otputa zatvara na svom M-16, duboko uzdie i govori: "Idemo." "Razumijem." "Stani!" vie u mikrofon. Dolazi mu iz utrobe - neto ovdje ne valja, neto je sumnjivo. Bili su preoprezni, prefini. Ili moda postajem kukavica pod stare dane. Ali govori: "ekajte." Petnaest minuta. Dvadeset. Pola sata. Nora uzima telefon. "to radite?" pita Lee. "Zovem svoje ljude", govori Nora. "Poet e se pitati koji vrag mi se dogodio." On joj prua svoj telefon. "Upotrijebite ovaj." "Zato?" "Sigurnost." Slijee ramenima i uzima telefon. "Gdje smo?" "Ne aljite ih ovamo", kae Lee. "Zato ne?" Na licu mu je samozadovoljan osmijeh. Nora ga je na mukarcima vidjela tisuu puta, obino nakon jednog od svojih spektakularnih lanih orgazama. "Roba nije ovdje." "Gdje je?" Sad kad se policija nije pojavila na ovoj lokaciji, osjea daje sigurno da joj kae tonu lokaciju. Osim toga, ima ljubavnicu Adna Barrere kao osiguranje. "Long Beach." Nova GOSCO-va zgrada u luci Long Beacha, govori joj. Mol 4, red D, zgrada 3323. Ona naziva Raula i daje mu informaciju. Kad zavri, govori Leeju: "Moramo nazvati naeg efa i dobiti pristanak za ovu promjenu planova."

Art Keller se znoji kao lud.

Ako je to Nora ula u skladite, tamo je ve vie od pola sata. A nita se nije dogodilo. Nitko nije uao ni izaao, nikakvi kamioni nisu stigli. Neto je krenulo krivo. "Neka sve jedinice budu pripravne", govori. "Kreemo na moj znak." Zatim njegov mobitel zvoni. Lee zabrinuto slua dok Nora Adnu Barreri pria sve o tome kako su je odveli u jednu praznu zgradu i stavili joj pitolj na glavu kao probu, i kako je oruje zapravo u Long Beachu: "Mol 4, red D, zgrada 3323." "Mol 4, red D, zgrada 3323", govori Art Keller. "Tono", kae Nora. Prekida i vraa telefon Leeju. "Hajdemo", kae. On odmahuje glavom. "Ostajemo ovdje." "Ne razumijem." Razumije kad on vadi .45 ispod jakne svog crnog odijela i polae ga u krilo. "Kad ova transakcija bude uspjeno zavrena," govori, "ja u uzeti auto s novcem, a vi ete uzeti drugi auto i odvesti se. Ali ako bi neto nesretno iskrsnulo..."

Long Beach, razmilja Art. Jebeni Long Beach. Moramo tamo stii prije nego to uspiju stii Barrerini kamioni i utovare se. Javlja se na radio i govori svojim ljudima da se okupe. Moramo tu prokletu vojsku premjestiti u Long Beach i hitno to uiniti. * * *

Fabin Martnez o toj stvari razmilja na gotovo isti nain. Na cesti sada ima taj glupi konvoj, tri lepera s natpisom CALEXICO PRODUCE COMPANY koje je pripremio da idu u San Pedro, a sada se moraju kotrljati po Cesti broj 405 do glupog Long Beacha. Zajebano. Sjedi na suvozakom sjedalu u prvom kamionu s Macom-10 ispod kaputa. Za svaki sluaj. Dvojica njegovih ljudi su u izviakom autu oko osamsto metara ispred. Oni e ui prvi, a ako opaze neto to ne treba biti tamo, poslat e mu poruku preko dojavljivaa da nestane. Hladno je za junokalifornijsku no, ak i u oujku, pa on podie ovratnik i govori vozau da ukljui grijanje. Nora sjedi na prednjem sjedalu Lexusa i eka. "Smeta li vam ako ukljuim radio?" pita. Leeju ne smeta. Dok juri prema Long Beachu, Art mijenja plan. Koji prokleti plan? misli. U tome je problem. Imao je taktiki plan za napad u San Pedru, ali sada e to jednostavno biti snai-se-kako-zna juri lake konjice na bogzna to, i to ga ini prokleto ivanim. Najbolje bi bilo pustiti da Barrerini kamioni obave pretovar i da ih se onda udari na putu. Ali mora se uvjeriti da je Nora dobro. Zato zapljena mora biti u skladitu, i sada to mora biti udari-i-zgrabi. Ui na juri, ui vrsto. Svi su agenti dobili upute - svi znaju da Gospodar granice oajniki eli La Gueru i da je eli ivu jer bi je se moglo prisiliti da isporui svog deka. Oni to znaju, razmilja

Art, ali hoe li se toga sjetiti u kaosu upada, osobito ako se Barrerini ljudi odlue probiti orujem? Postoje sve pretpostavke da se stvar vrhunski zajebe, i Nora bi mogla biti ubijena. Ponovo se radijem javlja Shagu da se uvjeri da razumije. Fabinovi izviaki automobili ne opaaju nita to im se ne svia i alju signal 666. Jedan ujutro je i kompleks Long Beach je pun kamiona koji utovaruju teret. to je jako dobro, misli Fabin. to znae jo dodatna tri? Pronalazi mol 4, zatim red D, zatim zgradu 3323, golemu graevinu od polukrunog valovitog lima, kao i sve ostale. Iskae iz kamiona i kuca na vrata ureda. Stoji vani, cupka nogama, dok dva Kineza pregledavaju njegove kamione - vozake kabine i prikolice. Zatim se velika metalna vrata te zgrade klizno otvaraju. Fabin se vraa u kabinu prvog kamiona i uvodi ih unutra. Nora se trgne na zvonjavu Leejeva mobitela. Vidi kako se Leejeva ruka stee oko drka pitolja dok odgovara. Duboko uzima zrak i sprema se zgrabiti ga za ruku, kad on prekidaj okree se prema njoj i govori: "Vai ljudi su tamo. Sve je okej." " "Dobro", govori ona. "Hajdemo." On odmahuje glavom. "Ne jo." Fabin stoji i razgovara s nadlenim Kinezom. "Imate novac?" "Da." "Gdje je ona?" "Na drugoj lokaciji", govori ovjek. "im ova transakcija bude sigurno zakljuena, ona e vam se pridruiti." Fabinu se to ne svia. Ne zato to bi se brinuo za Noru Hayden - osim to bi je htio dobro pojebati, ne bi ga bilo briga da je stvarno ukokaju - nego zato to se Adn brine, i dri ga odgovornim za Norinu sigurnost. A ti kosooki je dre kao taokinju? Uope nije dobro. "Daj je na telefon." Lee dodaje Nori telefon. "ele razgovarati s tobom." Nora uzima telefon. "Reci mi boju", kae Fabin. "Crvena." Fabin vraa Kinezu njegov telefon, zatim vadi svoj Mac-10 iz jakne i gura ga tom tipu u lice. "Nazovi ponovo svog deka. Reci mu da je sve u redu." Oruje izviruje odasvud. Vade svi Fabinovi ljudi, i svi Kinezi. Osim to je veina Kineza gore na galeriji, oruje je upereno prema dolje, tako da imaju taktiku prednost. To je klasina pat-pozicija. Koja prestaje kad se uredska vrata uz tresak rue. To je pravi kaos. Art je prvi na vratima s falangom agenata iza sebe. Ukljuuje prekida i metalna vrata za teret se ponovo otvaraju i otkrivaju jo jedan odred DEA-e, FBI-a, ATF-a. Cijela smrtonosna abecedna zavrzlama, s automatskim pukama, samaricama, zatitnim prslucima i neprobojnim vizirima, svjetiljke svijetle s njihovih kaciga. Agenti urlaju punim pluima. "STOJ!" "DEA!"

"NA POD! NA POD!" "FBI!" "BACI ORUJE!" Oruje lupa po metalnoj galeriji i betonskom podu. Fabin razmilja da se probije pucnjavom, ali odmah uvida da je to uzaludno, puta svoj Mac-10 da klizne na pod i podie ruke. Art se osvre da nae Noru. Teko je bilo to spaziti u tom kaosu kad jedni tre, drugi padaju na pod, agenti grabe ostale i bacaju ih na pod. Trai njezinu plavu kosu, ali je ne vidi, zato vie u svoj radiomikrofon: "KRENI!" nadajui se da e ga Shag uti unato toj kakofoniji, molei se da nije prekasno. Pokraj njega jedan Kinez vie u mobitel. Art ga grabi za ovratnik, baca ga na pod i nogom mu izbija mobitel iz ruke. Lee uje svog efa kako vriti na telefon. Nora vidi kako mu se oi iskolauju i kako se pojavljuje pitolj, uperen joj je ravno u elo. Vriti. Uz tupi bum eksplozije. Krv i kosti trcaju po prozoru auta. Leeovo tijelo se trzajem odbija od naslonjaa, a Nora se okree i vidi snajperista iz SWAT-a koji stoji na vratima. Vrata savinuta vise izbijena sa arki. Ona i dalje vriti dok Shag Wallace polako prilazi autu, otvara njezina vrata i njeno je prima za lakat. "U redu je", govori. "Dobro si. Hajde, moramo se maknuti odavde." Izvodi je iz auta, iz skladita i posjeda na prednje sjedalo svog auta. "Priekaj tu trenutak." Shag se vraa u skladite, sjeda na prednje sjedalo Lexusa i uzima .45 iz Leejeve ruke. Zatim ga dri centimetar-dva od Leejeva ela, cilja u ulazne rane i povlai okida. Otire pitolj i vraa se do svog auta. Sjeda do Nore i govori joj da pridri .45 na trenutak. Ukoena u oku, ini ono to joj kae. Zatim on ponovo uzima pitolj i govori: "Ovo je tvoja pria: Stvari su krenule loe i krivo. Htio te je ubiti. Zgrabila si pitolj, borila si se, pobijedila si. Shvaa li?" Ona kima glavom. Misli da razumije. Nije sigurna. Ruke joj se ne prestaju tresti. "Jesi li dobro?" pita Shag. "Sluaj, u redu je ako nisi. Ako eli da se sve to smjesta zaustavi, samo reci rije. Shvatit emo." "Jesu li uhapsili Adna?" "Ne jo", odgovara Shag. Ona odmahuje glavom.

Art Fabinu koljenom pritie lea i vee mu ruke plastinom icom. "To je bila ta pika, je li tako?" pita Fabin. Art Fabina koljenom malo jae pritie dok mu recitira njegova prava. "Jebeno tono da u htjeti odvjetnika", govori Fabin.

Art ga podie na noge, baca ga u jedan DEA-in kombi i odlazi istraiti dva brodska kontejnera - est metara dugaka, dva i pol metra iroka i dva i pol metra visoka puna sanduka. Njegovi ljudi ih vade i razvaljuju. AK-47 kineske proizvodnje - dvije tisue njih - u dijelovima ispadaju iz kutija: cijevi, spremnici, kundaci. Ostala oprema ukljuuje dvadeset pet kineskih raketnih bacaa KPG-2, koji se smatraju iznimno vrijednima jer se ispaljuju s ramena. Dvije tisue puaka jednako je dvije tisue kilograma kokaina, misli Art. Bogzna koliko se kilograma moe prevesti za raketne bacae, koji mogu oboriti helikoptere. Zatim nalaze est velikih sanduka s pukama M-2, standardnim vojnim pukama izvedenim iz M-l. Razlika izmeu originala i M-2 je u tome to ova druga jednostavnim prebacivanjem ruice moe postati automatska. Takoer pronalazi i nekoliko LAWS-a, amerike verzije KPG-2, ne toliko uinkovite protiv helikoptera, ali vrlo dobre protiv oklopnih vozila. Sve je to savreno oruje za gerilski rat. I vrijedi tisue kilograma koke. To je najvea zapljena oruja u povijesti. Ali on jo nije zavrio. Sve je to bezvrijedno ako ne dovede do propasti Adna Barrer. to god da kota. Ako Adn nestane s niana, jedina prilika da ga se ponovo pronae je preko Nore. Ima plan kako je izvui, ali ima naina da se planovi izjalove. Sama se htjela vratiti, govori sam sebi. Pruio si joj priliku da odustane, a ona je sama odabrala. Odrasla je, moe sama odluivati. Aha, samo se i dalje uvjeravaj. Nora po autocesti vozi novi Lexus do prvog izlaza, staje na benzinskoj stanici, odlazi u toalet i povraa. Kad joj se eludac ispraznio, vraa se u auto i vozi se na eljezniku stanicu u Santa Ani, ostavlja auto na parkiralitu, ulazi u telefonsku govornicu, zatvara vrata i zove Adna. Pla nije problem. Suze same dolaze dok gui jecaje i govori: "Neto je krenulo krivo... Ne znam... Htio me ubiti... Ja..." "Vrati se." "Policija me vjerojatno trai." "Prerano je", govori on. "Rijei se auta, ukrcaj se na vlak, odi u San Ysidro, prijei preko pjeakog mosta." "Adn, bojim se." "U redu je", govori. "Idi na gradsko mjesto. ekaj tamo. Javit u ti se." Zna to pod tim misli. To je ifra koju su davno ugovorili, za ba ovakvo izvanredno stanje kao to je ovo. Gradsko mjesto je stan koji imaju u Coloniji Hipdromo u Tijuani. "Volim te", govori mu. "I ja tebe volim." Ukrcava se na sljedei vlak koji ide na jug u San Diego. Ima naina da se planovi izjalove.

U ovom sluaju, mehaniari u Costa Mesi rade na preraenoj maloj Toyoti Camry da je pripreme za sljedei prijevoz i pronalaze neto zanimljivo ugurano izmeu sjedala i naslonjaa za glavu na suvozakoj strani. Neka vrsta elektronike naprave. ef mehaniara obavlja telefonski poziv. Nora silazi s vlaka u San Diegu i uskae na inobus prema San Ysidru, silazi, uspinje se stepenicama na pjeaki most i prelazi granicu.

12 Odlazak u no
Odlazim u no Kad mi majka govori "Odlazi u no, oh, oh, oh, Uskoro e platiti." War, "Slippin' Into Darkness"

Tijuana 1997. Nora Hayden je odleprala. To je gola, okrutna istina s kojom se Art pokuava suoiti. Sve isto kao s Erniejem Hidalgom. Dounik Chupar u proirenoj verziji. To su najgrozniji trenuci u ivotu bilo koga tko ima pijune. Proputena provjera, nema signala, samo muk. Muk je ono od ega e vam se eludac griti, zubi krgutati, vilice se stiskati, muk koji e polako gasiti plamiak lane nade. Teki muk dok na radaru jedan za drugim aljete signale u tamu, u prazninu i zatim ekate povratni signal. I ekate i ekate, a vraa vam se samo muk. Trebala je otii u stan u Coloniji Hipdromo i nai se s Adnom. Ali nije se pojavila, a nije ni Gospodar nebesa. Pojavio se Antonio Ramos - dva odreda njegovih specijalnih vojnika u oklopnim vozilima blokirala su cijeli blok i udarila na stan kao da je normandijska obala. Samo to je bio prazan. Nita od Adna Barrer, nita od Nore.

Sada Ramos razvaljuje Baju u potrazi za braom Barrera. Godinama je ekao taj poziv. Nakon to ih je John Hobbs uvjerio da Adn Barrera dila oruje ljeviarskim pobunjenicima u Chiapasu i na drugim mjestima, Ciudad de

Mxico je pustio Ramosa s uzice, i on je jurnuo kao pit bul na steroidima. U tjedan dana operacije udario je ve na sedam sigurnih kua, sve u otmjenim etvrtima Colonia Chapultepec, Colonia Hipdromo i Colonia Cacho. Cijeli tjedan Ramosovi vojnici tutnje kroz bogate etvrti Tijuane u oklopnim kamionima i Humveeima, i uope nisu njeni, razvaljuju skupa vrata eksplozivnim punjenjima, pretrauju kue, zaustavljaju promet i satima ometaju poslove. To je kao da se Ramos eli zamjeriti gradskoj eliti, koja se, zaista, lomi izmeu toga da okrivi ili Ramosa ili Barrer za sve te probleme. To je, naravno, godinama bio sredinji dio dugorone strategije Adna Barrer - toliko se ispreplesti s gornjom klasom Baje da napad na njega bude i napad na njih. I oni zaista vrite u Ciudad de Mxicu da je Ramos izmakao kontroli, preko svake mjere ugroava njihova graanska prava. Ramosa nije briga to ga gornja klasa Tijuane mrzi iz dna due. On njih mrzi takoer, misli da su to malo due koju su imali prodali brai Barrera - primajui ih u drutvo, u svoje kue, doputajui njihovim sinovima i neacima da petljaju s drogom - u zamjenu za jeftine uitke u druenju i brzom i laganom zgrtanju novca. Ponaali su se kao jato gusaka narkooboavateljica, odnosei se prema smeu od Barrera kao prema slavnima, rock-glazbenicima, filmskim zvijezdama. I on im to govori kad se dolaze aliti. "Gledajte," Ramos govori gradskim oima, "narcotraficantesi su ubili katolikog kardinala, a vi ste im priredili dobrodolicu. Poubijali su federalese po ulicama u vrijeme prometne guve, a vi ste ih zatitili. Ubili su vaeg efa policije i nita niste poduzeli. Zato mi ne dolazite i ne alite mi se - to ste si sami navukli." Ramos se pojavljuje na televiziji i poziva ljude da mu se pridrue. Gleda ravno u kameru i najavljuje da e u roku od etrnaest dana Adna i Rala Barreru strpati iza reetaka, a njihovu organizaciju baciti na gomilu pepela povijesti. Stoji pokraj hrpa zaplijenjenog oruja i velikih koliina zaplijenjene droge i izgovara imena - Adn, Ral i Fabin - i nastavlja s imenima potomaka nekoliko uglednih obitelji iz Tijuane koji su im pomagali i obeava da e i njih strpati u zatvor. Zatim izjavljuje da je otpustio pedeset federalesa iz Baje zbog pomanjkanja "moralnih kvalifikacija" za posao policajca, i govori: "Sramota je za naciju da u Baji mnogi policajci nisu neprijatelji kartela Barrera, ve njegovi sluge." Ja se neu povui, govori. Napadam Barrer - tko je sa mnom? Pa, ne mnogi. Jedan mladi tuitelj, dravni istraitelj i Ramosovi ljudi - i to bi bilo sve. Artu je jasno zato se graani Tijuane ne okupljaju ispod Ramosove zastave. Boje se. A zato da se ne boje? Prije dva mjeseca, murjak iz Baje koji je objavio imena korumpiranih policajaca iz dravne policije pronaen je pokraj puta u platnenoj vrei. Svaka kost u tijelu bila mu je slomljena - jedno od smaknua sa zatitnim znakom Rala Barrer. Prije samo tri tjedna, jo jedan tuitelj koji je istraivao Barrer ubijen je na svom jutarnjem dogingu na atletskoj stazi gradskog sveuilita. Izvritelja tek treba uloviti. A upravitelj zatvora je ubijen iz jureeg auta kad je izaao na trijem da uzme jutarnje novine. Ulicom se

pria da je uvrijedio jednog Barrerinog suradnika koji je bio zatvoren u njegovoj ustanovi. Ne, Barrer su moda sada u bijegu, ali to ne znai da je vladavina terora zavrena, a ljudi nee izvui vratove dok ne vide Barrer na koljenima. injenica je, razmilja Art tjedan dana nakon poetka operacije, da nismo nita uinili. Ljudi u Baji znaju da smo zamahnuli prema Barrerinim glavama i da smo promaili. Ral je jo na slobodi. Adn je jo na slobodi. A Nora? Dakle, injenica da Adn nije upao u zamku u Coloniji Hipdromo vjerojatno znai da je otkrivena. Art se i nadalje nada, ali kako dani prolaze u tiini, mora se pomiriti s mogunou da e morati potraiti njezino izmasakrirano tijelo. Zbog toga Art nije dobro raspoloen kad ide u sobu za ispitivanje u saveznom zatvoru u San Diegu da bi porazgovarao s Fabinom Martnezom, poznatim kao El Tiburn. Mali dripac ne izgleda tako otmjeno sada kad je u svojoj naranastoj zatvorskoj kuti, s lisicama i lancima na rukama. Ali ne skida osmijeh s lica dok ga uvode i posjedaju na sklopivu stolicu s druge strane metalnog stola za kojim sjedi Art. "Iao si u katoliku kolu, je li tako?" poinje Art. "U Augustin", odgovara Fabin. "Upravo ovdje u San Dogu." "Dakle, zna za razliku izmeu istilita i pakla", kae Art. "Osvjei mi pamenje." "Svakako", govori Art. "U osnovi su oba bolna. Ali vrijeme u istilitu moda doe svom kraju, dok je pakao vjean. Ovdje sam da ti ponudim izbor izmeu pakla i istilita." "Sluam." Art mu iznosi stanje stvari. Kako mu samo optuba zbog oruja donosi trideset-dodoivotne u saveznom zatvoru, da se ne spominju optube zbog prijevoza droge, svaka nosi petnaest-do-doivotne. Dakle, to je pakao. U drugu ruku, ako Fabin postane vladin svjedok, provest e nekoliko bolnih godina u svjedoenju protiv svojih starih prijatelja, nakon ega slijedi kratka zatvorska kazna, zatim novo ime i nov ivot. A to je istilite. "Prvo," odgovara Fabin, "nisam nita znao o tom oruju. Tamo sam bio da preuzmem proizvod. Drugo, kakve optube zbog prijevoza droge? Kako se u tome pojavila droga?" "Imam svjedoka", govori Art, "koji te stavlja u sredite velike mree narkotika, Fabin. U stvari, na izvjestan nain mi se svia zbog svog 'kraljevskog' poloaja, osim ako ti nema nekog drugog na umu." "Blefira." "Hej," govori Art, "ako eli odigrati trideset-do-doivotne da vidi tu kartu, zovi me. Ali u osnovi, ti si suparnik na licitaciji mojem drugom svjedoku, a tko mi da bolju ponudu za Barrer, pobjeuje." "elim odvjetnika." Dobro, razmilja Art, i elim da ga dobije. Ali kae: "Ne, ne eli, Fabin. Jer odvjetnik e ti samo rei da zavee i otpremit e te u zatvor ostatak ivota." "elim odvjetnika."

"Dakle, nema dogovora?" "Nema dogovora." Art govori: "Moram ti proitati tvoja prava." "Ve si mi ih proitao", govori Fabin, naslanjajui se na svojoj stolici. Sada mu je dosta; eli se vratiti u eliju i itati asopise. "Oh, to je bilo zbog optube za oruje", govori Art. "Sada to opet moram ponoviti zbog ubojstva." Fabin se ispravlja na stolici. "Kakvog ubojstva?" "Uhiujem te zbog ubojstva Juana Parade", govori Art. "Imamo zapeaenu optubu od '94. Ima pravo na utnju. Bilo to da kae" "Nema ovlasti", govori Fabin, "nad ubojstvom koje se dogodilo u Meksiku." Art se naginje preko stola. "Paradini su roditelji bili ilegalci. On je roen u okolici Lareda u Teksasu, dakle, on je ameriki dravljanin, ba kao i ti. I to mi daje ovlasti. Hej, moda emo ti suditi u Teksasu -tamonjem guverneru se ba svia kad isporuuje smrtonosne injekcije. Vidimo se na sudu, upino." Sada idi i razgovaraj sa svojim odvjetnikom. Odi ravno u govna.

Da se Adn dovezao na svoj sastanak s Norom u Coloniji Hipdromo, policija bi ga vjerojatno ulovila. Ali iao je pjeice. Policajci ne bi nikad oekivali da e Adn Barrera ii pjeice, pa kad je vidio da se policijska vozila poinju slijevati u etvrt, jednostavno se okrenuo i otiao. Odetao je po ploniku, ravno pokraj blokada koje su postavili po kolniku. Dalje nije bilo tako lako. Istjerali su ga iz jo dviju sigurnih kua, dobio je upozorenje od Raula ba na vrijeme, i sada je u sigurnoj kui u podruju Ro i pita se kad e jurinici provaliti. A najgori dio je komunikacija - ili manjak komunikacije. Veina njegovih mobitela nije zatiena, zato se njima ne eli sluiti. A oni koji jesu moda su otkriveni, tako da, ak i da policija ne moe odgonetnuti to govori, mogli bi ipak odrediti njegov poloaj jednostavno preko signala. Tako da ne zna tko je uhapen, na ije su kue udarili, to je u tim kuama naeno. Ne zna tko provodi racije, koliko dugo e trajati, gdje e udariti, znaju li gdje je on. Ono to stvarno zabrinjava Adna je da racije dolaze bez upozorenja. Ni rijei ni slova od njegovih dobro plaenih prijatelja u Ciudad de Mxicu. I toga se boji, jer ako su se politiari iz PRI-a okrenuli protiv njega, sigurno su i oni uplaeni. I moraju znati da ako su krenuli na Barrerinu glavu, ne smiju promaiti, i zbog toga su opasni. Moraju me skinuti, razmiljao je. Moraju me ubiti. Zato poduzima zatitne mjere. Prvo, veinu svojih mobitela daje svojim ljudima koji se razilaze po gradu i dravi s uputama da obave pozive i zatim da telefone bace. (Naravno, Ramos poinje dobivati izvjetaje da je Adn Barrera u Hipodromu,

Chapultepecu, Rosaritu, Ensenadi, Tecateu, ak i preko granice u San Diegu, Chula Visti, Otay Mesi.) Ral odlazi u Radio Shack, kupuje nove telefone i poinje raditi s njima, zove murjake s platne liste -federalese iz Baje, policajce drave Baja, gradske policajce Tijuane. Vijesti nisu dobre. Dravni i lokalni murjaci koji se uope jave na telefon ne znaju nita - nitko im nita nije rekao, ali jedino to mogu rei je da je to na saveznoj razini, da to nema nita s njima. A lokalni federalesi! "Ne javljaju se", Ral govori Adnu. Sada su se ponovo preselili - izvukli su se iz "sigurne" kue u podruju Rio samo deset minuta prije nego to je policija udarila. Sada su u stanu u Coloniji Cacho, nadajui se da e se tamo moi sakriti najmanje nekoliko sati dok ne saznaju to se dogaa. Ali lokalna policija nee biti ni od kakve pomoi. "Ne javljaju se na telefone", kae Ral. "Zovi ih u kuu", ispaljuje Adn. "Ni tamo se ne javljaju." Adn uzima novi telefon i zove meugradsku.

Ciudad de Mxico. Nikoga nema kod kue. Nitko od njegovih veza u PRI-u ne moe preuzeti poziv, ali ako eli ostaviti broj, bit e im drago da mogu nazvati... To je dogovor u vezi s orujem, razmilja Adn. Jebeni Art Keller povezao je oruje i FARC i to je upotrijebio da natjera Ciudad de Mxico da reagira. Dolazi mu da povraa. Samo etvero ljudi u Meksiku znalo je za taj sporazum s Tirofiom - ja, Ral, Fabin... I Nora. Nora je nestala. Nikad se nije pojavila u Coloniji Hipdromo. Ali policija je. Stigla je tamo prije mene, razmilja. Ulovili su je u raciji i sada je policija negdje dri na ledu. Ral uzima laptop i zatim nareuje jednom od domaih kompjuterskih trebera da doe u tu sigurnu kuu. treber uspijeva ubaciti ifrirane elektronike poruke u njihovu kompjutersku mreu. ifra koja je bila treberov izum - bio je plaen u visokim esteroznamenkastim iznosima - bila je tako vrsta da je ak ni DEA nije uspjela deifrirati. Do toga je dolo, razmilja Adn, aljemo elektronike poruke u eter. I tako oni sjede i paze da se po ulici ne ponu kotrljati oklopna vozila dok sjede i gledaju hoe li se na ekranu kompjutera pojaviti poruke. U roku od jednog sata Ral uspijeva okupiti nekoliko sicariosa i nekoliko istih automobila koji se ne mogu povezati s kartelom. Uspostavlja i brojna mjesta za promatranje i prislukivanje da bi se pratilo kretanje policije. Pri zalasku sunca, Adn, odjeven kao radnik, s Ralom ulazi u stranji dio jednog Dodgea Darta iz '83. Naprijed su teko naoruani voza i jo jedan sicario. Auto se probija kroz riskantan labirint to je Tijuana postala, izviai i prisluna mjesta

elektroniki iste put dok Adn napokon ne uspijeva izai iz grada i stii do Rancha las Bardas. Tamo on i Ral uzimaju predah i pokuavaju povezati stvari. Ramos im pomae.

Barrer gledaju veernje vijesti i evo njega, na konferenciji za novinare, najavljuje da e u roku od dva tjedna zatvoriti kartel Baja. "To objanjava zato nismo bili upozoreni", govori Adn. "To objanjava dio toga", govori Ral. Ramos ima kompletnu auto-kartu kartela. Pozicije sigurnih kua, imena i suradnike. Odakle mu ta informacija? "To je Fabin", govori Adn. "On sve izdaje." Ral ne vjeruje. "Nije to Fabin. To je tvoja voljena Nora." "Ne vjerujem u to", kae Adn. "Ne eli vjerovati", govori Ral. Pria Adnu kako su nali napravu za praenje u autu. "I to je mogao biti Fabin", kae Adn. "Policija je postavila zamku u tvom malom ljubavnom gnijezdu!" vie Ral. "Je li Fabin znao za to? Tko je znao o poslu s orujem? Ti, ja, Fabin i Nora. Dakle, to nisam bio ja, mislim da nisi bio ti, Fabin je u amerikom zatvoru, znai..." "Ne znamo ak ni gdje je", govori Adn. Zatim mu na pamet pada strana pomisao. Gleda Rala, koji je odmaknuo rolete i gleda kroz prozor. "Ral, jesi li joj neto uinio?" Ral ne odgovara. Adn skae sa stolice. "Ral, jesi li joj neto uinio?!" Grabi Rala za koulju. Ral ga lagano gura prema krevetu. Govori: "to ako jesam?" "Hou je vidjeti." "Mislim da to nije dobra ideja." "Ti sada zapovijeda?" "Tvoja zaluenost tom pikom zajebala nam je posao." to znai: Da, brate, dok ne doe pameti, ja zapovijedam. "Hou je vidjeti!" "Neu dopustiti da postane jo jedan To!" El chocho, razmilja Ral, propast mukih Barrera. Nije li To bio zaluen mladom pikicom koja je dovela do njegove propasti? Prvo s Pilar, a onda tom drugom pikom ijeg se imena ne mogu ni sjetiti. Miguel ngel Barrera, M-l - ovjek koji je stvorio Federacin, najpametniji, najei, najrazboritiji ovjek kojeg sam ikad poznavao, jedino to mu se mozak pomraio zbog nekog komada i to ga je upropastilo. A Adn je naslijedio istu bolest. Dovraga, Adn je mogao imati koju god piku eli, ali on mora imati tu. Mogao je imati ljubavnicu za ljubavnicom sve dok bi u pogledu toga bio diskretan i ne bi uznemiravao svoju enu. Ali ne - ne, on se zaljubljuje u tu kurvu i svuda se u javnosti pojavljuje s njom. Predstavljajui izvrsnu metu Artu Kelleru. A sada - pogledaj nas. Adn zuri u pod. "Je li iva?"

Ral ne odgovara. "Ral, samo mi reci je li iva." Straar upada kroz vrata. "Idemo!" vie. "Idemo!"

ivotinje u zoolokom vrtu tule dok Ramos i njegovi ljudi preskau zid. Ramos stavlja baca granata na rame i povlai okida. Jedan od straarskih tornjeva eksplodira u bljesku utog svjetla. Ponovo puni, opet cilja, novi bljesak. Gleda prema dolje na dva jelena koja udaraju o ogradu, pokuavaju izai. Uskae u tor i otvara vrata. Dvije ivotinje jure u no. Ptice krie i krete, majmuni ludo urliu, a Ramos se prisjea daje uo glasine da Ral tu dri i par lavova. Zatim uje njihovu riku i to zvui ba kao na filmovima. Zaboravlja na to jer slijedi povratna vatra. Ovamo su iza sumraka stigli avionom, rizino sputanje bez svjetala na staro uzletite za prijevoz droge, zatim su nou marirali kroz pustinju, a posljednjih dugih tisuu metara puzali su da izbjegnu Barrerine dipove u patroli. A sad smo unutra, razmilja Ramos. Svoj obraz prislanja na Esposin udoban stari kundak, ispaljuje dva rafala, die se i kree naprijed, zna da ga njegovi ljudi pokrivaju vatrom. Zatim se baca na zemlju i vatrom titi ljude koji pognuti skau ispred njega i na taj nain napreduju prema Ralovoj kui. Jednog od njegovih ljudi pogaaju pred njim. Ide naprijed, a zatim kad je pogoen, skae kao antilopa. Ramos pue naprijed da mu pomogne, ali lice tog ovjeka je napola razneseno i nema mu pomoi. Ramos skida okvire sa streljivom s njegova pojasa i kotrlja se dok se gomila metaka zabija u zemlju iza njega. Vatra dolazi s krova niske zgrade, a Ramos se nakon kotrljanja podie na koljena, prebacuje puku na rafalnu vatru i ispaljuje cijeli okvir du krova. Zatim osjea dva tupa udarca po grudima, shvaa da je pogoen u pancirku, otkvai bombu s remena i baca je na krov. Prvo tutanj, zatim bljesak i dva tijela u zraku, a onda se vatra s te zgrade gasi. Ali ne i vatra iz kue.

Crveno, uporno bljeskanje iz otvora cijevi plamti s prozora, krovova i hodnika. Ramos paljivo dri na oku vrata jer su oito nekoliko Raulovih ljudi uhvatili u kui i pokuat e se probiti van da zaobiu napadae. Naravno, jedan od plaenika prazni okvir iz hodnika, zatim se probija. Dva Ramosova metka zabijaju mu se u trbuh i on se valja po praini i vriti. Jedan od njegovih suboraca izlazi da ga uvue natrag ali je pogoen nekoliko puta i kao lopta se savija do nogu svog prijatelja. 1 "Udarite po autima!" vie Ramos. Vozila su posvuda - Land Roveri, narkosima najdrai Suburbani, nekoliko Mercedesa. Ramos ne eli da bilo koji narko - osobito ne Ral - doe do auta i da pobjegne, i sada, nakon tue metaka, nijedno vozilo ne ide nikamo. Sva stoje na probuenim gumama i razmrskanom staklu. Zatim eksplodiraju jedan ili dva rezervoara i nekoliko njih gori. Onda stvari postaju sablasne.

Jer netko ima briljantnu ideju da bi bila dobra diverzantska taktika da se otvore svi kavezi pa sada ivotinje tre svuda naokolo. Divlje jure u svim smjerovima, uspaniene od buke i plamenova i metaka koji zvide zrakom. Ramos trepe dok condenado irafa tri ispred njega, zatim dvije zebre i antilope tre lijevo-desno po dvoritu i Ramos ponovo misli na lavove. Shvaa da bi to bio glup nain da se umre. Podie se i kree prema kui, saginje se kad mu se neka ogromna ptica nisko obruava iznad glave. Sada narkosi provaljuju iz kue i nastaje pravi OK Corral. Treperavom srebrnom mjeseinom obasjane siluete ljudi, ivotinja, oruja - ljudi stoje, tre, pucaju, padaju, saginju se. To izgleda kao neki udan san, ali meci i smrt i bol su stvarni kad se Ramos uspravlja i puca, zatim se skriva iza divljeg magarca koji uasnut reve. Narko s njegove lijeve strane, zatim s desne - ne, to je jedan od njegovih ljudi meci fijuu, otvori cijevi plamte, ljudi urlaju, a ivotinje tule. Ramos ispaljuje dva metka i jo jedan narko pada, a zatim vidi - ili barem misli da vidi, kako bilo - visoku Raulovu figuru kako tri, s boka puca iz svojih pitolja. Ramos u sekundi cilja u njegove noge, ali Raul nestaje. Ramos tri prema mjestu gdje ga je vidio, a zatim se baca na zemlju kad vidi da narko podie puku. Ramos puca s lea, a ovjek leti unatrag i pada na zemlju, mali oblak praine die se pod mjeseinom. Barrere su nestali. Dok vatra umire - Ramos namjerno upotrebljava rije umire, jer mnogi od Raulovih plaenika jesu mrtvi ili barem onesposobljeni -obilazi jedno po jedno tijelo, ranjenika po ranjenika, zarobljenika po zarobljenika, trai Raiila. Rancho las Bardas je totalni nered. Glavna zgrada nalikuje na golemo seljako cjedilo. Automobili gore. Rijetke ptice sjede na granama, a neke ivotinje su se u pravom smislu rijei dovukle do svojih kaveza, u kojima su zgurene i cvile. Ramos vidi dugako tijelo koje lei uz ogradu u gredici matilija maka, bijeli cvjetovi s pjegama crvene krvi. S Esposom uperenom u tijelo, Ramos ga nogom prevre na lea. To nije Raul. Ramos je bijesan. Znamo, razmilja, daje Raul bio ovdje - uli smo ga. A ja sam ga vidio ili sam barem mislio da sam ga vidio. Moda nisam. Moda su pozivi s mobitela bili lani, da nas skrenu s traga, a braa sjede na plai u Kostariki ili Hondurasu i smiju nam se uz hladna piva. Moda uope nisu bili ovdje. Zatim ugleda. Tajna vrata prekrivena su zemljom i s malo granja, ali raspoznaje etvrtast oblik na zemlji. Gledajui izbliza, vidi tragove stopala. Moe trati, Raul, ali ne moe letjeti. Tunel. To je jako dobro. Saginje se i vidi da su vrata malo prije bila otvarana. Na njezinim rubovima je uska crta kroz koju je upala zemlja. Odmie granje i opipava da nae zaobljenu ruku, gura ruku i podie vrata. uje slabani klik i opaa eksplozivno punjenje. Ali ve je kasno. Zajebao sam se. Eksplozija ga raznosi u komade.

Muk koji je u poetku bio zlosutan sada je pogreban. Art je pokuao sve to je mogao smisliti da nade Noru. Hobbs je preokrenuo sve svoje dounike, iako je Art odbio odati identitet svog dounika. Mogao se koristiti satelitskim fotografijama, prislunim stanicama, pretraivanjem interneta. Sve to nije nita pokazalo. Mogunosti su mu ograniene - ne moe pokrenuti potragu kao za Erniejem Hidalgom jer bi je to otkrilo i ubilo, ako ve nije mrtva. A sada nema Ramosa u njegovoj nemilosrdnoj akciji. "Ne izgleda dobro, efe", govori Shag. "Kad pada nae sljedee satelitsko pretraivanje?" "etrdeset pet minuta." I Ako vrijeme dopusti, dobit e slike Rancha las Bardas, Barrerina imanja u pustinji. Do sada su ih dobili pet i nisu pokazale nita. Nekoliko slugu, ali nikoga tko bi sliio Adnu ili Raiilu, i svakako ne Nori. I nikakvog kretanja, isto tako. Nikakvih novih vozila, nikakvih svjeih otisaka guma, niega to ulazi ili izlazi. Isti je sluaj s ostalim Barrerinim ranevima i sigurnim kuama na koje Ramos do tada nije udario. Nema ljudi, nema kretanja, nema brbljanja preko mobitela. Boe, razmilja Art, Barrerama sigurno ponestaju mjesta. Ali i nama. "Javi mi", govori. Ima sastanak s novim meksikim carom droge, generalom Augustom Rebollom. Prividno je svrha tog sastanka da ga Rebollo izvijesti o tekuim operacijama protiv kartela Barrera kao dijela njihove nedavno ponovo uspostavljene suradnje. Jedini problem je u tome to Rebollo ne zna mnogo o operaciji. Ramos je svoje aktivnosti drao prilino za sebe i sve to Rebollo zaista moe uiniti je da se pojavi na televiziji, da izgleda bijesan i odluan i da najavi svoju punu potporu svemu onome stoje pokojni Ramos radio, ak iako nije znao to to je. Ali istina je da potpora zapinje.

Ciudad de Mxico postaje sve nervozniji kako dani prolaze, a Barrer su jo uvijek na slobodi. to dulje taj rat traje, to postaju sve nervozniji i trae, kako to John Hobbs obzirno objanjava Artu prije odlaska na sastanak, "razlog za optimizam". Ukratko, na sastanku s Artom Rebollo prede, njegova vojnika odora izglaana je i uredna, da je oito da njegovi kolege u DEA-i imaju unutarnji izvor informacija o djelovanju kartela Barrera i da bi, u duhu suradnje, njegov ured mogao biti od mnogo vee pomoi u zajednikoj borbi protiv droge i terorizma ako bi senor Keller s njima podijelio taj izvor. Osmjehuje se Artu. Hobbs se osmjehuje Artu. Svi birokrati u sobi osmjehuju se Artu. "Ne", kae on. Kroz reetkaste prozore poslovnog tornja vidi Tijuanu. Ona je tamo negdje. Rebollov smijeh se izgubio. Izgleda uvrijeeno.

Hobbs govori: "Arthure" "Ne." Neka se za to malo vie potrudi. Sastanak zavrava neuspjeno. Art se vraa u sobu iz koje se vodi rat. Satelitske snimke Rancha las Bardas trebale su stii. "Ima li to?" Shag odmahuje glavom. "Sranje." "Sakrili su se, efe", govori Shag. "Nema prometa, e-maila, niega." Art ga gleda. Na licu starog kauboja skupilo se vrijeme i bore, sada nosi naoale s dvostrukim leama. Boe, jesam li i ja ostario koliko i on? pita se Art. Dva stara ratnika u ratu protiv droge. Kako nas novi deki zovu? Jurski narkii? A Shag je stariji od mene - uskoro mu se blii mirovina. "Nazvat e svoje dijete", odjednom kae Art. "to?" "Kerku, Gloriju", govori Art. "Adnova ena i curica ive u San Diegu." Shag se trza. Obojica znaju da je ukljuivanje nedune obitelji suprotno nepisanim pravilima po kojima se vodi rat izmeu narkosa i njih. Artu je jasno o emu razmilja. "Jebe to", govori. "Luca Barrera zna to njen mu radi. Nije ona nevina." "Curica je." "I Erniejeva djeca ive u San Diegu", odgovara Art. "Osim to ona nikad ne vide svog tatu. Pripremi prislukivanje." "efe, ni jedan sudac na svijetu" Artov vrst pogled ga prekida.

Ni Ral Barrea nije sretan. Rebollu isplauju tristo tisua dolara na mjesec, a za taj novac trebao bi biti sposoban uiniti ono to se od njega trai. Ali nije uspio onesposobiti Antonija Ramosa prije napada na Rancho las Bardas, a sada nije u stanju potvrditi da je Nora Hayden izvor njihovih nevolja, neto to Ral oajniki treba saznati, i to urno. Svog brata doslovno dri kao zatvorenika u sigurnoj kui, a ako sopln nije ljubavnica njegova brata, morat e paklenski mnogo platiti. Zato kad Ral dobiva poruku od Rebolla - uj, ao mi je - alje mu poruku natrag. Poruka je jednostavna - Potrudi se. Jer ako nam nisi od koristi, neemo nita izgubiti ako pustimo glas da si na platnoj listi. Tada e ti moi biti ao u zatvoru. Rebollo shvaa poruku.

Fabin Martnez sastaje se sa svojim odvjetnikom i odmah prelazi na stvar. Poznat mu je SOP u uhienjima zbog droge. Kartel alje odvjetnika i tom se odvjetniku govore koje su, ako ih ima, informacije otkrivene. Na taj nain stvar se obino moe srediti prije nego to se poini ikakva teta. "Nisam im nita dao", govori. Odvjetnik kima glavom.

"Imaju dounika", nastavlja Fabin, zatim glas stiava do apta. "To je Adnova baturra, Nora." "Isuse, jesi li siguran?" "To jedino moe biti ona", govori Fabin. "Mora mi isposlovati kauciju, ovjee. Izluuje me ovo mjesto." "S ovakvom optubom zbog oruja, Fabin, bit e teko." "Jebe oruje." Odvjetniku govori o optubi za ubojstvo. To je totalna zbrka, razmilja odvjetnik. U sluaju da Fabin Martnez ne sklopi sporazum, eka ga dug zatvor. *** Nije zatvorenica u pravom smislu rijei, ali ne moe ni otii. Nora ak i ne zna gdje se nalazi, osim to zna da je to negdje na istonoj obali Baje. Koliba u kojoj je dre od istog je crvenog kamena kao i obala oko nje. Ima krov od palmina lia i teka drvena vrata. Nije klimatizirana, ali debeli kameni zidovi odravaju hladnou. Koliba ima tri prostorije -malu spavau sobu, kupaonicu i prednju prostoriju koja gleda na more i koja predstavlja dnevni boravak kombiniran s otvorenom kuhinjom. Struja dolazi iz generatora koji vani buno bruji. Tako da ima svjetlo, toplu vodu i toalet s putanjem vode. Moe birati izmeu vrueg tua ili vrueg kupanja. Vani je ak i satelitski tanjur, ali televizor su odnijeli, a nema ni radija. Odnijeli su i satove, a njezin runi sat oduzeli su joj kad su je doveli. Ima mali CD player, ali nema CD-a. ele da budem sama sa svojom tiinom, razmilja. U svijetu u kojem je vrijeme stalo. I zaista, poela je gubiti osjeaj za dane otkad ju je Ral pokupio u Coloniji Hipdromo i rekao joj da ue u auto, da se otvorio pakao i da e je odvesti Adnu. Nije mu vjerovala, ali nije imala izbora, a ak je zvuao kao da se ispriava kad je rekao da joj, zbog njezine sigurnosti, moraju zavezati oi. Zna da su krenuli juno od Tijuane. Zna da su se prilino dugo vozili po relativno ravnoj autocesti Ensenada. Ali onda je put postao neravan, pa jo gori i osjeala je da se polako kreu uzbrdo, tresui se po stjenovitom putu u autu s pogonom na sva etiri kotaa, a zatim je osjetila miris oceana. Bio je ve mrak kad su je uveli unutra i skinuli joj povez. "Gdje je Adn?" zapitala je Raula. "Doi e." "Kada?" "Uskoro", ree Ral. "Opusti se. Odspavaj malo. Puno si toga prola." Dao joj je tabletu za spavanje, Tuinol. "Ne treba mi to." "Ne, uzmi. Mora se naspavati." Stajao je dok je ona gutala tabletu i zaista je spavala tvrdo. Probudila se ujutro malo oamuena i suhih usta. Mislila je da je na obali negdje juno od Ensenade sve dok sunce nije izalo na pogrenoj strani svijeta pa je shvatila da je na

kopnu. Kad se razdanilo, prepoznala je osebujne, arko zelene vode Kalifornijskog zaljeva. S prozora spavae sobe razaznala je jednu veu kuu, povie na brijegu, i uoila da cijeli taj predio nalikuje na mjeseevu povrinu od crvenih stijena. Nedugo poslije toga, iz vee kue se spustila mlada ena i donijela plAdnj s dorukom - kava, grejp i nekoliko toplih tortilja od brana. I licu, primijetila je Nora. Bez noa, bez vilice. au vode s novim Tuinolom. Odbijala ju je popiti sve dok ivci nisu postali jai od nje, onda ju je progutala i poela se osjeati bolje. Prespavala je ostatak jutra i probudila se samo kad joj je ista djevojka donijela plAdnj s rukom - svjee na rotilju ispeena tuna, povre kuhano na pari, ponovo tortilje. Ponovo Tuinol. Usred noi probudili su je iz dubokog sna i poeli postavljati pitanja. Ispitiva, nizak ovjek, s naglaskom koji nije bio sasvim meksiki, bio je pristojan. Ljubazan i uporan Sto se dogodilo one noi kad su zaplijenili oruje? Kamo ste ili? S kim ste se sastali? S kim ste razgovarali? Vaa putovanja u San Diego u kupovinu - to ste tamo radili? Sto ste kupovali? S kim ste se sastajali? Arthur Keller, poznajete li ga? Znai li vam ita to ime? Jeste li ikad bili uhapeni zbog prostitucije? Zbog droge? Izbjegavanja plaanja poreza? Kao odgovore postavljala je svoja pitanja O emu govorite? Zato me sve to pitate? Tko ste vi uope? Gdje je Adn? Zna li on da me gnjavite? Mogu li sada natrag na spavanje? Dopustili su joj da ponovo zaspi, probudili je nakon petnaest minuta i rekli joj da je sljedea no. Znala je da nije, jedva, ali se pretvarala da im vjeruje dok je ispitiva postavljao istu grupu pitanja, opet i opet, dok se nije razljutila i rekla Hou spavati. elim vidjeti Adna i Hou jo jedan Tuinol. Dobit ete ga uskoro, rekao joj je ispitiva. Promijenio je taktiku. Priajte mi o onom danu kad je zaplijenjeno oruje, molim vas. Ispriajte mi sve, minutu po minutu. Uli ste u auto i onda... I onda... i onda... i onda... Popela se natrag na krevet, stavila glavu ispod jastuka i rekla mu neka zavee i neka ode, umorna je. Ponudio joj je tabletu i ona ju je uzela. Ostavili su je da spava dvadeset etiri sata, a zatim je poelo ponovo. Pitanja, pitanja, pitanja. Recite mi o ovom, recite mi o onom. Art Keller, Shag Wallace, Art Keller. Recite mi o ubojstvu Kineza. to ste uinili? Kako ste se osjeali? Za to ste primili pitolj? Za cijev? Drak?

Priajte mi o Kelleru. Koliko dugo ga poznajete? Je li on priao vama ili ste vi prili njemu? Odgovorila je: O emu govorite? Jer je znala da e, ako mu odgovori, zabrljati. U magli barbiturata, umora, straha, zbunjenosti, dezorijentacije. Shvaala je to rade, ali jednostavno nije mogla nita uiniti da ih zaustavi. Nijednom ju nije dodirnuo, nijednom prijetio. A to joj je dalo nadu zato to je znala da to znai da nisu sigurni je li to bila ona. Da su sigurni, muili bi je da im oda informacije ili bi ju jednostavno ubili. "Meko" ispitivanje znailo je da sumnjaju, a znailo je i neto drugo Da je Adn jo uvijek na njezinoj strani. Ne mue je, razmiljala je, jer jo uvijek moraju voditi rauna o Adnu. Zato je izdravala. Davala neodreene, konfuzne odgovore, otvoreno opovrgavala, ljutito ila u protunapad. Ali troi se. Njihova taktika poinje djelovati. Jednog jutra doruak nije stigao. Traila ga je, a djevojka je izgledala zbunjeno i rekla da ga je upravo donijela. Ali nije. Sigurna sam - jesam li? pitala se Nora. A zatim su stigla dva ruka, jedan za drugim pa novi san i novi Tuinol. Sada lunja uokolo izvan kolibe. Vrata nisu zakljuana i nitko je ne zaustavlja. Imanje je s jedne strane okrueno morem, a s ostale tri beskrajnom pustinjom. Kad bi pokuala otii, umrla bi od ei ili sunca. Odlazi do oceana i ulazi do zglobova. Voda je topla i ugodna. Sunce zalazi iza njezinih leda.

Adn je gleda kroz prozor svoje sobe na brdu. On je zatvorenik u toj sobi, naizmjence ga uvaju sicariosi koji su odani Ralu. Izmjenjuju se ispred vrata, dvadeset etiri sata, i Adn misli da ih na imanju ima najmanje dvadeset. Stoji i gleda je kako gazi po vodi. Nosi bjelkastu ljetnu haljinu i eir sputena oboda da joj kou titi od sunca. Kosa joj rasputeno pada na gola ramena. Jesi li to bila ti? pita se. Jesi li me izdala? Ne, odluio je, ne smijem si dopustiti da u to povjerujem. Ral to svakako vjeruje, ak i ako dani ispitivanja to nisu dokazali. To je meko ispitivanje, uvjeravao ga je njegov brat. Nisu je ni dotakli, kamoli ozlijediti. I bolje neka je ne ozlijede, rekao mu je Adn. Jedna ogrebotina, jedan oiljak, jedan vrisak od boli i nai u naina da te ubiju, bio brat ili ne bio. A ako je ona sopln! pitao je Ral. Onda, razmilja Adn dok je gleda kako sjedi na rubu mora, to je druga stvar. Onda je to potpuno druga stvar. On i Ral su se dogovorili. Ako Nora nije izdajica, Ral e se povui, a Adn e ponovo preuzeti ulogu patrona. Takav je dogovor, razmilja Adn, ali iskustvo mu govori da se jo nitko tko se domogao vlasti te vlasti nije odrekao.

U svakom sluaju ne dragovoljno. Ni jednostavno. A moda bi to bilo dobro, misli. Pusti Ralu pasador, podigni novac, uzmi Noru i otii nekamo u miran ivot. Oduvijek je eljela ivjeti u Parizu. Zato ne? A druga strana jednadbe? Ako se pokae da ih je Nora izdala, iz bilo kojeg razloga, tada Ralov mali udar postaje trajan, a Nora... Ne eli o tome razmiljati. Primjer Pilar Talavere mu je u ivom sjeanju. Ako doe do toga, sam u to uiniti, misli. udno je kako i dalje moe voljeti nekoga tko te je izdao. Odvest u je do oceana, pustiti je da gleda kako zadnje zrake sunca blijede na povrini. Bit e to brzo i bezbolno. Zatim, da nema Glorije, stavio bih si pitolj u usta. Djeca nas veu za ivot, nije li tako? Osobito to dijete, tako krhko i potrebito. A sigurno je nasmrt zabrinuta, razmilja Adn. Vijesti iz Tijuane zasigurno su preplavile novine San Diega, pa ak i ako je Luca pokua zatititi od toga, Gloria e biti zabrinuta dok me ne uje. Jo jednom dugim pogledom gleda Noru, zatim odlazi od prozora i lupa na vrata. Straar ih otvara. "Daj mi mobitel", nareuje Adn. "Ral je rekao" "Jebe mi se to je Ral rekao, pendejo", ispaljuje Adn. "Ja sam jo uvijek patrn i ako ti kaem da mi neto donese, onda mi to donesi." Donosi mu telefon. efe?" "Da?" "Srce kuca." Shag dodaje Artu slualice aparata koji je prikljuen na telefon Lucje Barrer. uje Lucijin glasAdn? Kako je Gloria? Zabrinuta je. Daj mi da je ujem. Gdje si? Mogu li je uti? Duga stanka. Zatim Glorijin glas. Papa? Kako si, duo? Brinem se za tebe. Dobro sam. Ne brini se. Art uje kako djevojica plae. Gdje si? U novinama je pisalo Novine izmiljaju. Odlino sam. Mogu te doi vidjeti? Ne jo, draga. Uskoro. Sluaj, reci mami da ti dadne veliku pusu od mene, moe? Moe. Pa-pa, duo. Volim te. Volim te, papa. Art gleda Shaga. "Trebat e malo vremena, efe."

Treba sat vremena, ali se ini kao da je prolo pet.

Elektroniki podaci poslani su u NSA171 i analizirani. Poziv je doao s mobitela (to smo ve znali, misli Art) zato ne mogu dati adresu, ali mogu odrediti najblii prijenosni toranj. San Felipe. Na istonoj obali Baje, ravno na jug od Mexicalija. Toranj ima radijus od devedeset pet kilometara. Art pred sobom ve ima rasprostrtu kartu. San Felipe je gradi, s moda dvadesetak tisua stanovnika, mnogi od njih su amerike snjene ptice172. Na tom prostoru nema mnogo toga osim samog grada, puno pustinje i niza ribolovnih kampova prema sjeveru i jugu. ak i s radijusom od devedeset pet kilometara to je igla u plastu sijena, a moda je Adn putovao da bi doao u podruje signala za mobitel i moda se sada uri natrag. Ali nam prua ciljano podruje, razmilja Art. Neku nadu. "Poziv nije doao iz grada", kae Shag. "Kako zna?" "Posluaj ponovo vrpcu." Putaju je ponovo, a u pozadini Art uje slabo brujanje koje se ritmino ponavlja. Gleda Shaga, zbunjen je. "Ti si gradski deko, je li tako?" pita Shag. "Ja sam odrastao na rancu. To to uje je generator. Izvan strujne mree su." Art trai satelitsko pretraivanje. Ali no je i slike nee dobiti satima. _____________________________________
171 National Security Agency - Nacionalni odjel za sigurnost. 172 U izvorniku - snowbirds. Amerikanci u starijim godinama koji zime provode u toplim krajevima.

Ispitiva ubrzava postupak. Budi Noru iz dubokog sna od Tuinola, posjeda je na stolicu i gura joj napravu za praenje u lice. "to je to?" "Nemam pojma." "Da, ima", uporan je. "Ti si to postavila." "to, gdje? Koliko je sati? Hou natrag..." On je protresa. To je prvi put da ju je dodirnuo. To je i prvi put da vie. "Sluaj! Do sada sam bio vrlo fin s tobom, ali gubim strpljenje! Ako ne pone suraivati postat u grub! Jako grub! A sad mi reci tko ti je ovo dao da stavi u auto!" Dugo vremena zuri u malu napravu, kao da je to neki predmet iz daleke prolosti. Dri je izmeu palca i kaiprsta i okree je, zagledava je iz razliitih kutova. Zatim je dri prema lampi i gleda je izbliza. Ponovo se okree prema svom ispitivau i govori, "Nikad prije to nisam vidjela."

Zatim joj se unosi u lice i urla. ak i ne razumije to govori, ali vie - kapljice pljuvake su joj po licu - i trese je naprijed-natrag, a kad je napokon puta, ona se samo izvaljuje na stolici, iscrpljena. "Tako sam umorna", kae. "Znam da jesi", govori on, sada s puno mekoe i suosjeanja. "Sve ovo moe vrlo brzo zavriti, zna." "Onda u moi spavati?" "O, da."

Art sjedi kad se slike poinju pojavljivati na ekranu kompjutera. U oima ga probada od napora, budi Shaga, koji spava zavaljen na svojoj stolici s izmama na stolu. Zadubljeni su u slike. Poinju sa satelitskim vremenskim prikazom cijelog podruja San Felipea, kriaju dijelove koji su na elektrinoj mrei, zatim se poinju probijati kroz poveane vektore sjeverno i juno od grada. Odbacuju podruja dalje od obale. Nema vode, premalo prohodnih putova, a nekoliko putova koji se vijugavo probijaju kroz stjenovitu pustinju pruili bi Barrerama samo jedan smjer za bijeg, a oni se vjerojatno ne bi smjestili u takvu stupicu. Zato se usredotouju na samu obalu, istono od lanca niskih planina i glavne ceste koja ide usporedno s obalom i iji odvojci vode na istok prema ribolovnim kampovima i ostalim malim naseljima na obali. Obala sjeverno od San Felipea je popularno podruje za ljubitelje prirode i prilino je zakrena turistima, ribolovnim i RV173 kampovima, tako da tom dijelu ne pridaju preveliku pozornost. Obala odmah juno od grada je slina, ali nakon toga cesta postaje znatno loija, a civilizacija sve rjea, dok se ne doe do malog ribarskog sela Puertocitosa. Ali izmeu ta dva grada postoji deset kilometara dug prostor - poinje na oko etrdeset kilometara juno od San Felipea - u kojem nema kampova, samo nekoliko osamljenih kua na obali. Domet odgovara jaini signala Adnova mobitela, 4800 bita u sekundi, tako da na to podruje koncentriraju svoje napore. To je savreno mjesto, misli Art. Postoji samo nekoliko prilaznih putova - vie slinih kolnim stazama - a Barrere bez sumnje imaju promatrae postavljene na tim putovima kao i u San Felipeu i u Puertocitosu. Spazili bi ba svako vozilo koje ide putom, da ne govorimo o nekoj vrsti oklopljene kolone koja bi bila potrebna za napad. Barrere bi nestali davno prije - putem ili morem - nego to bi im se uspjeli pribliiti. Ali ne moe sada o tome razmiljati. Prvo pronai metu, zatim se pobrini da je skine. Desetak kua razbacano je po samotnom dijelu obale. Neke su sasvim uz more, ali veina ih je na uzvisini breuljka. Tri su potpuno nenastanjene; nema vozila ni svjeih tragova guma. Izmeu preostalih devet teko je izabrati. Sve izgledaju normalno barem iz svemira - ali ipak se Art jako trudi da utvrdi to bi u ovom sluaju bilo nenormalno. ini se da su sve sagraene na zemljitu koje je prije toga bilo oieno od kamenja i grmlja agava; veina njih su jednostavne pravokutne graevine s krovovima od slame ili od vrstog materijala; veina njih Tada opaa nepravilnost. __________________________________
173 RV - Recreational Vehicle - kamper - vozilo za odmor i slobodno vrijeme.

Gotovo da mu promie, ali neto mu zapinje za oko. Neto to nije sasvim u redu. "Zumiraj na ovo", kae. "Na to?" pita Shag. Na onome na to Art pokazuje ne vidi nita osim kamenja i grmlja. To je sjena neke stijene koja se ne razlikuje od milijuna ostalih, ali sjena - sjena je ravna crta. "To je graevina", govori Art. Kopiraju okvir i zatim ga poveavaju. Zrnat je, teko se razaznaje, ali ispod poveala pojavljuje se udubljenje. "Gledamo li na etvrtastu stijenu?" pita Art. "Ili na etvrtastu zgradu s kamenim krovom?" "Tko na kue stavlja kamene krovove?" pita Shag. "Netko tko eli da se stope s okolinom", odgovara Art. Ponovo poveavaju sliku i sada trae druge pravilne sjene i grmlje koje ima preravne linije. U poetku je teko, ali zatim se pojavljuje slika dviju struktura - jedna manja od druge - i oblici koji bi ispod sebe mogli imati skrivene automobile. Okvir premjetaju na veu kartu. Kua je smjetena dalje od puta koji se sputa s glavne ceste, kao to se i vidi, etrdeset osam kilometara juno od San Felipea. Pet sati nakon toga, ribarski amac se kroz jak vjetar u pramac probija na sjever od Puertocitosa. Baca sidro dvjesto metara od obale, uspostavlja veze i eka da se smrai. Tada jedan od "ribara" nisko zalegne po palubi i usmjerava infracrveni teleskop prema mjestu na obali ispred dviju kamenih kua. Vidi enu u bijeloj haljini kako nesigurno ide prema moru. Ima dugu plavu kosu. Art odlae telefon, sputa glavu meu ruke i uzdie. Kad ponovo podigne pogled, na licu mu je osmijeh. "Imamo je." "Ne misli li 'njega', efe?" pita Shag. "Nemojmo gubiti glavnu stvar iz vida. Radi se o tome da zgrabimo Barreru, nije li tako?"

Fabin Martnez je i dalje u svojoj eliji, ali se osjea malo bolje. Imao je plodan sastanak sa svojim odvjetnikom, koji ga je uvjerio da se ne treba brinuti zbog optube za drogu - vladin svjedok se nee pojaviti, a izvjesni ljudi dobili su informacije o soplnu. Optuba zbog oruja je i dalje problem, ali odvjetnik i za to ima genijalnu ideju. "Vidjet emo moemo li srediti da te izrue u Meksiko", rekao je. "Zbog ubojstva Parade." "ali se?" "Prije svega", rekao je odvjetnik, "u Meksiku nema smrtne kazne. Nadalje, proi e godine prije nego to te izvedu pred sud, a u meuvremenu..." Ostavio je da visi u zraku. Fabinu je bilo jasno to je to znailo. U meuvremenu, stvari e se srediti. Pojavit e se tehniki problemi, tuitelji e izgubiti volju, suci e dobiti ranchse za odmore.

Zato se Fabin izvaljuje natrag na svoj madrac i misli kako je u prilino dobrom poloaju. Jebi se, Keller - bez Nore nema nita. A jebi se i ti, La Guera. Nadam se da lijepo provodi veer. *** Ne daju joj spavati. Kad je tek dola, nisu joj doputali nita osim spavanja, a sada joj ne doputaju da zatvori oi. Smije sjediti, ali ako pone drijemati, podiu je i prisiljavaju da stoji. Sve je boli. Svaki dio - stopala, noge, lea, glava. Oi. Najgore od svega, oi. Gore, pulsiraju, upaljene su. Sve bi dala da moe lei i zatvoriti oi. Ili sjesti ili stajati - samo da zatvori oi. Ali joj ne doputaju. I ne daju joj vie Tuinol. Ne eli ga; treba ga. Osjea silno bockanje po koi, a ruke joj se ne prestaju tresti. Kad se tome doda bubnjajua glavobolja i nesanica i... "Samo jedan", cvili. "eli neto, ali ne eli nita dati", kae ispitiva. "Nemam nita za dati." Noge su joj drvene. "Ne slaem se", kae ispitiva. Zatim ponovo poinje, o Arthuru Kelleru, o DEA-i, o ureaju za praenje, o njezinim putovanjima u San Diego... Znaju, misli Nora. Ve znaju. Zato im onda ne rei ono to ve znaju? Jednostavno im rei i pustiti ih da uine ono to e uiniti, ali to god da to jest, bar u moi spavati. Adn nee doi. Keller nee doi - jednostavno im neto reci. "Ako vam kaem o San Diegu, hou li moi spavati?" pita. Ispitiva se slae. Vodi je kroz to korak po korak.

Shag Wallace napokon odlazi iz ureda. Ulazi u svoj pet godina stari Buick i vozi se do parkiralita supermarketa Ames u National Cityju. eka dvadeset minuta prije nego to na parkiralite ulazi Lincoln Navigator, polako krui naokolo i zaustavlja se pokraj njega. ovjek izlazi iz Lincolna i ulazi u Buick do Shaga. Na krilo stavlja koveg. Zatvarai se otvaraju uz metalni klik, zatim okree koveg kako bi Shag mogao vidjeti hrpu umotanih novanica. "Jesu li policijske mirovine ita bolje u Americi nego u Meksiku?" pita ovjek. "Ne puno", kae Shag. "Tristo tisua dolara", kae ovjek. Shag oklijeva. "Uzmi", govori ovjek. "Na kraju krajeva, nije to kao da daje informacije narkosima. To je od jednog murjaka drugome. General Rebollo eli znati." Shag duboko izdie. Zatim ovjeku govori ono to eli znati. "Treba nam dokaz", kae ovjek.

Shag dokaz vadi iz depa svog sakoa i predaje mu ga. Zatim uzima tristo tisua dolara.

Na Baja Peninsuli pue juni vjetar, nad Kalifornijski zaljev nadvija topli zrak i oblake. Nema novih satelitskih slika, Artovi zadnji obavjetajni podaci sada su stari osamnaest sati, a mnogo toga se moglo dogoditi za to vrijeme - Barrer su mogli otii, Nora je mogla biti mrtva. Sloj oblaka ne pokazuje znakove razilaenja, tako da e podaci postajati sve stariji. Dakle, to to ima je ono to e mu ostati i mora prema tome postupiti brzo ili ne postupiti uope. Ali kako? Ramos, jedini murjak u Meksiku kome je mogao vjerovati, je mrtav. ef NCID-a174 je na Barrerinoj platnoj listi, a Los Pinos u kampanji protiv Barrer pedale okree unatrag u estoj brzini. Art ima samo jedan izbor. I grozi ga se. Sastaje se s Johnom Hobbsom u Shelter Islandu, u marini za jahte u sreditu luke San Diega. Sastaju se nou, preko puta Humphreys by the Baya175. Idu preko uskog parka koji uz more vodi prema kraju marine. "Jasno ti je to trai od mene", govori Hobbs. Da, misli Art. Hobbs mu ipak govori. "Izvesti ilegalan napad na suvereni teritorij prijateljske zemlje. To je krenje gotovo svakog meunarodnog zakona kojeg se mogu sjetiti, plus nekoliko stotina nacionalnih zakona, i moglo bi prouzroiti - oprostit e mi na nespretnoj frazi - veliku diplomatsku krizu u odnosima sa susjednom zemljom." "To nam je posljednja prilika s Barrerama", tvrdi Art. "Zaustavili smo kinesku poiljku." "Ovu", govori Art. "Misli da e Adn odustati? Ako ga sada ne ulovimo, ugovorit e posao oruje-za-drogu i u roku od est mjeseci FARC e biti kompletno opremljen." 174 Nacional Institute to Combat Drugs - Nacionalni institut za borbu protiv droga. ___________________________
175 Koncertna otvorena pozornica.

Hobbs uti. Art hoda uz njega, pokuava mu proitati misli, dok slua more kako udara o stijene pokraj njih. U daljini svjetlucaju svjetla Tijuane. Art se osjea kao bez zraka. Ako Hobbs na to ne pristane, Nora Havden je mrtva i Barrere pobjeuju. Napokon Hobbs progovara: "Za to ne mogu koristiti svoje uobiajene tajne agente. Morat emo koristiti vanjske izvore, stvar dvostruko prikriti." Hvala ti, Boe, govori Art za sebe. "I, Arthure..." dodaje Hobbs okreui se prema njemu. "To ne moe biti uobiajena tajna akcija. Nikad ne bismo mogli Meksikancima objasniti kako smo priveli Barrere. To nee biti operacija koju e provoditi snage zakona, bit e to dobro skrivena akcija tajne slube. To nee biti uhienje, bit e to krajnja sankcija. Slae li se s tim?" Art kima glavom. "Moram to uti glasno", ustraje Hobbs.

"To je sankcija", govori Art. "To je ono to elim." Do sada je dobro, misli Art. Ali zna da John Hobbs nee iz toga izai a da ne istakne svoju cijenu. Ne treba dugo. "I trebam znati ime tvog dounika", kae Hobbs. "Naravno." Art mu govori.

Callan se s plae vraa prema svojoj unajmljenoj kolibi. ProhlAdn je i maglovit dan na obali NoCala i njemu se svia. Dobro se osjea. Otvara vrata kolibe, izvlai .22 i cilja. "Polaaako", govori Sal. "Sve je u redu." "Je li?" "Otiao si iz rezervata, Sean", govori Sal. "Prvo si trebao razgovarati sa mnom." "Ti bi me pustio?" "Uz odgovarajue mjere opreza, da", kae Sal. "to je s napadom na Barrere?" "Stara vijest." "Dakle, sve je u redu", govori Callan i dalje ga drei na nianu. "Hvala to si mi to rekao. Sada idi." "Imam poslovnu ponudu za tebe." "Produi dalje", govori Callan. "Ne radim vie takve poslove." To je u redu, govori mu Scachi, jer ovaj put ne govorimo o oduzimanju ivota. Govorimo o spaavanju jednoga. Odluuju napasti s mora. Art i Sal nagnuti su nad detaljnim kartama podruja i odluuju da je to jedini nain za brz upad. Ribarski brod e nou doploviti s juga, a isplovit e na zodijacima176 i iskrcati se na obali. Sada se radi o vremenu i plimi. U Kalifornijskom zaljevu promjene plime i oseke su ekstremne. Oseka se moe povui na stotine metara, a ta bi udaljenost onemoguila brz napad. Ne mogu prijei stotine metara izloene obale. ak i nou, bili bi primijeeni i pokoeni prije nego to se priblie kuama. Tako da je okvir za uspjean napad suen - to mora biti nou, za vrijeme plime. "Moramo krenuti izmeu devet i devet i dvadeset", govori Sal. "Veeras." To je prerano, misli Art. A moda i prekasno. Nora pria sve o svom posljednjem posjetu San Diegu. Kako je otila u kupovinu, to je kupila, gdje je odsjela, kako je ruala s Haley, zadrijemala, trala, veerala. "to si radila te veeri?" "Bila sam u sobi, naruila veeru, gledala TV." "Bila si u La Jolli i samo si gledala TV? Zato?" ________________________________________
176 Vrsta gumenih amaca.

"Tako mi je dolo. Da budem sama, da nita ne radim, da se cijeli dan izleavam ispred ekrana." "to si gledala?" Jasno joj je da se sputa skliskom strminom. Jasno joj je, ali ne moe nita uiniti. Takva je priroda skliskih strmina, je li tako? razmilja. Ono to sam zaista radila te veeri bilo je da sam otila u Bijelu kuu i sastala se s Kellerom, ali to ne mogu rei, mogu li? Zato... "Nemam pojma. Ne sjeam se." "Nije to bilo tako davno." "Neto glupo, zna ve. Neki glupi film. Moda sam zaspala." "Plati-pa-gledaj? HBO?" Ne moe se sjetiti ima li Valencia plati-pa-gledaj filmove ili HBO ili neto drugo. Nije sigurna je li uope tamo ukljuivala TV. Ali ako kaem da sam gledala film s plaanjem, tada bi se to vidjelo na mom raunu, ne bi li? razmilja. Stoga govori: "Mislim da je to bio HBO ili Showtime, jedan od njih." Ispitiva osjea da se pribliava lovini. Ona je amater; profesionalni laac je neodreen u svemu. ("Ne sjeam se - moglo je to biti ovo, moglo je to biti ono.") Ali ova ena je bila sigurna i u detalje je ispriala sve to je radila. Sve do prie o veeri, kad je postala nesigurna i zaobilazila odgovore. Profesionalni laac zna da je klju u tome da se lai ne pokuavaju prikazati kao istina, ve da njegova istina izgleda kao la. No, njezina istina izgleda kao istina, a lai? "Ali ne sjea se koji je to film bio?" "Ja sam, zna ono, mijenjala kanale." "Mijenjala kanale." "Aha." "to si veerala?" "Ribu. Obino veeram ribu." "Pazi na teinu?" "Naravno." "Vratit u se odmah. Dok me nema, molim te razmisli koji film si gledala." "Mogu li spavati?" "Ako spava, ne moe razmiljati, je li tako?" Ali ne mogu razmiljati ako se ne naspavam, brine se Nora. U tome je problem. Ne mogu smisliti nove lai, ne mogu ih odravati, ak ni sama nisam sigurna to se dogodilo a to nije. Koji film sam gledala? Koji je ovo film? Kako zavrava? "Ako se sjeti to si te noi gledala, dat u ti da spava." Poznata mu je procedura. Kad je pod velikim pritiskom, mozak e smisliti odgovor. U ovom sluaju nije vano je li to istina ili mata. On samo eli da mu da neki odgovor. U zamjenu za san, mozak ove ene e se "sjetiti" informacije. Njoj e se moda initi istinita. Ako se pokae da je, fino. Ali ako se pokae lanom, otvorit e mu pukotinu iz koje e provaliti sve ostalo. Raspast e se. A tada emo saznati istinu. Lae", govori ispitiva Raulu. "Izmilja." "Kako zna?"

"Govor tijela", govori ispitiva. "Mutni odgovori. Ako je stavim na detektor lai i pitam je o toj odreenoj veeri, pada." Imam li dovoljno da uvjerim Adna? pita se Ral. Toliko da mogu razotkriti tu laljivu kuku da ne ponem bratoubilaki rat? Prvo Fabin preko svog odvjetnika alje poruku da je ta ena sopln. Sada je ispitiva na rubu da je uhvati u lai. Ali - da ekam? Da nam Rebollo da definitivan odgovor? Ako nam ga moe dati? "Koliko ti treba da je slomi?" pita Ral. Ispitiva gleda na svoj sat. "Sada je pet sati?" govori. "Do osam i trideset, najkasnije devet."

Sada su oblaci na naoj strani, razmilja Art, dok se ribarski brod probija po uzburkanom moru. Oslukuje ritmino lupkanje trupa po malim valovima koji se razbijaju o pramac. Loe vrijeme koje je ometalo njihovo prikupljanje obavjetajnih podataka sada radi za njih, skriva ih od pogleda promatraa na obali kao i od drugih brodova, od kojih su neki, bez sumnje, nakrcani Barrerinim zatitarima. Gleda ljude koji u tiini sjede na palubi. Oi im se arko sjaje na zacrnjenim licima. Puenje je zabranjeno, ali veina njih ima nepripaljene cigarete koje im nervozno poigravaju u ustima. Ostali vau vakae. Nekolicina potiho razgovara, ali veina ih samo sjedi i zuri u sivu maglu koja svjetluca pod mjeseinom. Ljudi nose zatitne prsluke preko kombinezona, a svaki je od njih osobno spremite oruja, nose ili Mac-10 ili M-16, jedan .45 pitolj na jednoj strani remena, a opaki, ravni no za rezanje palmina lia na drugoj. Prsluci su nakieni runim bombama. Dakle, to su "vanjski dounici", razmilja Art. Gdje ih je, zaboga, Sal naao? Callan zna gdje. To je kao stari jebeni tjedan dopusta kod kue, sjediti ovdje s dekima iz Crvene magle, s nekima od njih dijelio je rupu u Las Tangasu, ekati da obave posao. "Iskorijeniti isporuku oruja teroristima na njezinom izvoru", tako je to Scachi objasnio. Tri amca zodijak pokrivena nepromoivom ceradom privezana su na palubi. Na svakom amcu e biti osam ljudi i iskrcat e se na udaljenosti od pedeset metara jedan od drugoga. Ljudi u dva najsjevernija amca krenut e prema veoj kui. Posada treeg amca ii e prema manjoj kolibi. Hoemo li ili neemo do njih stii, dobro je pitanje, misli Callan. Ako su Barrere dobili znak, upast emo u unakrsnu vatru iz kamenih kua, bit emo priklijeteni na otvorenoj obali bez ikakve zatite, osim magle. Plaa e biti zagaena tijelima. Ali ondje nee ostati. Sal je bio jasan u pogledu svih pojedinosti: Nitko ne smije ostati. Mrtav ili iv ili bilo to izmeu toga, vraaju se na brod. Callan pogledava na blokove od troske na krmenoj palubi. "Nadgrobni spomenici", nazvao ih je Sal. Ukop u moru.

Nijedno tijelo ne ostavljamo u Meksiku. to se svijeta tie, ovo je bio napad koji je izvela suparnika narkogrupa u elji da iskoristi trenutne tekoe u kojima se Barrere nalaze. Ako vas ulove - a ne dajte da vas ulove - to je ono to ete im rei. Bez obzira na to to da vam naprave. Bolja ideja? Progutajte svoj pitolj. Mi nismo marinci - neemo dolaziti spaavati vas. Art silazi u potpalublje. Od jakog smrada nafte gri mu se eludac. Ili su to ivci, misli Art. Scachi ispija alicu kave. "Kao u stara vremena, ha, Arthur?" "Skoro." "Hej, Arthur, ako ne eli da se ovo dogodi, samo reci." "elim da se dogodi." "Na obali ima trideset minuta", govori Sal. "Za trideset minuta vraamo se na brod i odlazimo. Zadnja stvar koja nam treba je da nas zaustavi meksiki patrolni brod." "Shvaam", govori Art. "Koliko jo ima do tamo?" Scachi prosljeuje pitanje zapovjedniku broda. Dva sata. Art gleda na svoj sat. Do obale e stii oko devet. *** Nora grijei u osam i petnaest. Stojei poinje tonuti u san, ali oni je drmusaju i eu po sobi. Zatim je ponovo posjedaju dok ulazi ispitiva i pita "Sjea li se to si gledala te veeri?" "Da." Zato to se moram malo naspavati. Moram spavati. Ako spavam, mogu misliti i smisliti kako da se izvuem. Zato mu daj neto, neto malo, kupi malo sna. Kupi malo vremena. "Vrlo dobro. to?" "Amistad." "Film o robovima?" "Tono." Hajde dalje, pitaj me o njemu, razmilja. Gledala sam ga. Sjeam ga se. Mogu priati o njemu. Postavi pitanja. Jebi se. "U veerima preko vikenda na mrei nema filmova, dakle, to je morao biti plati-pagledaj ili HBO." "Ili neki drugi" "Ne, provjerio sam. Tvoj hotel ima samo HBO i plati-pa-gledaj." "Oh." "Dakle, koji je bio?" Kako bih, dovraga, znala? misli Nora. "HBO." Ispitiva tuno odmahuje glavom, kao uitelj kojeg je razoarao njegov uenik. "Nora, hotel nema HBO." "Ali upravo si rekao" "Iskuavao sam te." "Onda je to bio plati-pa-gledaj." "Je li?"

"Da, sada se sjeam. Bio je to plati-pa-gledaj jer se sjeam da sam gledala tu malu karticu na televizoru i pitala se misli li osoblje da u naruiti porni. Da, tono, i ja... to?" "Nora, imam kopiju tvog rauna. Nisi naruila film." "Nisam?" "Ne. A sada, zato mi ne kae to si tono radila te veeri, Nora?" "Rekla sam ti." "Lagala si mi, Nora. Jako sam razoaran." "Samo sam zbunjena. Tako sam umorna. Ako me pusti da malo odspavam..." "Jedini razlog za la je da se neto sakrije. to skriva, Nora? to si tono radila te veeri?" Glavu stavlja meu ruke i jeca. Nije plakala otkad je Juan umro i lake joj je. Olakanje. "Bila si negdje drugdje te veeri, nisi li?" Ona kima. "Lagala si cijelo ovo vrijeme." Kima ponovo. "Mogu li sada spavati, molim te?" "Dajte joj Tuinol", govori ispitiva. "I naite Raula."

Adnova vrata se otvaraju. Raul ulazi i prua mu pitolj. "Moe li, brate?" Osjea ruku na ramenu. U prvom trenutku misli da je san, zatim otvara oi i vidi Adna kako stoji iznad nje. "Ljubavi", govori joj, "idemo se proetati." "Sada?" On kima. Izgleda tako ozbiljno, misli ona. Tako ozbiljno. Pomae joj da ustane iz kreveta. "Grozno izgledam", govori. Izgleda. Kosa joj je raupana, a lice joj je podbuhlo od droge. Pada mu na pamet da je nikad nije vidio bez minke. "Uvijek lijepo izgleda", odgovara. "Evo, obuci demper. Hladno je - neu da se razboli." Izlazi s njim u srebrnkastu sumaglicu. Vrti joj se u glavi i tekom mukom uspijeva hodati po velikim oblucima na obali. On je dri za lakat i njeno je odvodi dalje od kolibe, prema moru. Ral gleda kroz prozor. Vidio je kako Adn i njegova enska izlaze iz kamene kolibe i odlaze u mrak. Sada su mu se izgubili u magli. Moe li on to? pita se Ral. Moe li prisloniti cijev na zatiljak te lijepe plave glave i povui okida? Je li to vano? Ako ne moe on, ja u. A kako god bilo, ja sam novi patrn, a novi patrn e stvari voditi drugaije od staroga. Adn je postao mekan. Uvijek je bio mali knjigovoa dobar u brojkama, ne tako dobar kad je u pitanju krv. Glasno kucanje na vratima prekida ga u razmiljanju. "to?!" ispaljuje. Ulazi jedan od njegovih ljudi. Bez daha je, kao da je trao uz stepenice. "Sopln", govori. "Upravo smo dobili vijest od Rebolla. Dobio ju je direktno od tipa iz DEA-e, Wallacea"

"Nora." ovjek odmahuje glavom. "Ne, patron. To je Fabin." Donosilac poruke pokazuje dokaze - zapeaena optuba za ubojstvo, prijetnja smrtnom kaznom, zatim glavni dokaz: kopije rauna, rauna koje je Keller na Fabinovo ime otvorio u bankama u Kostariki, na Kajmanima i ak i u vicarskoj. Stotine tisua dolara - zarada od tombes koju su izvela braa Piccone. "Ponudili su mu ugovor", govori ovjek. "Plata o plomo." Uzeo je srebro. *** Sjednimo", kae Adn. Pomae joj i sjeda do nje. Ona govori: "Hladno mi je." Stavlja joj ruku oko ramena. "Sjea li se one noi u Hong Kongu?" pita je. "Kad si me odvela na Victoria Peak? Zamislimo si da smo tamo." "Htjela bih da jesmo." "Pogledaj", govori joj. "Moe li zamisliti svjetla?" "Adn, zar plae?" Polako vadi pitolj s lea. "Poljubi me", govori Adn. Njezino lice okree k sebi i njeno je ljubi u usta dok joj cijev pitolja prislanja na zatiljak. "Bila si sonrisa de mi alma", ape joj u usne dok povlai okida. Osmijeh moje due.

Brate, oprosti mi. Kad je obavijest stigla do mene, bilo je prekasno. Kakva tragedija. Ali osvetit emo se Fabinu, budi siguran u to. Ral uvjebava rijei. Stvar s La Guerom rijei sada, Fabinovu kasnije, razmilja. To e unititi Adna, kad ubije tu enu. Nee biti u stanju preuzeti kontrolu nad pasadorom. On ti je brat. Est chingada, misli. To je zajebano. Gura ovjeka u stranu i tri niz stepenice i van u no. Vie: "Adn! Adn!" Adn uje viku, pomijeanu s maglom. uje trk koraka po kamenju, pribliava se. vre stie prst na okidau i misli: Ne mogu dopustiti da to bude on. Preko ramena, vidi visok Ralov lik kako skae prema njima kao sablast u magli. Moram to uiniti. Hajde.

Art iskae iz amca prije nego to je stigao do obale. Posre kroz mali val, zapinje i pada licem nadolje na obalu. Ustaje i nisko se prigiba dok se penje uz strminu, a zatim vidi Rala Barreru. Koji tri prema Adnu. I Nori.

Dugaak je to razmak, sto metara najmanje, a Art u bijesu iz M-16 nije pucao jo od Vijetnama. Podie puku do ramena, noni teleskop pritie na oko, nekoliko metara prati Rala i povlai okida. Metak dohvaa Rala u pola koraka. Ravno u trbuh. Art ga vidi kako posre, savija se i poinje puzati prema naprijed. Zatim se no ari. Ral se rui na zemlju. Adn tri do njega. Baca se na koljena i pokuava ga drati, ali Ral je prejak; njegova bol je prejaka i on pada iz Adnovog naruja. "!Dios mo!" vie Adn. Ruke su mu oblivene krvlju. Prednji dio koulje i hlaa natopljeni su krvlju. Vrua je. "Adn", stenje Ral. "To nije bila ona. Bio je Fabin." Zatim zaziva Boga: "!Dios mo! !Dios mo! !Madre de Dios!" Adn pokuava razbistriti misli. Svijet oko njega bukti. Posvuda se puca, uju se trei koraci, idu prema njima uz stijenu. Ralovi tjelesni uvari su tamo, neki pucaju iza sebe, drugi pokuavaju podii Rala sa zemlje. "Dajte auto!" dere se Adn. "Dovezite ga ovamo. Ral, odvest emo te u bolnicu." "Ne miite me!" "Moramo." Poinju ga odvlaiti od obale, dalje od napada. Adn hvata Noru za ruke i die je. "Hajde!" Runa bomba pada na metar od njih i prevre ih oboje. Nora lei na kamenju, zbunjena, krv joj lipti iz nosa. Adn neto vie, ali ona nita ne uje. Manuel ga odvlai. Adn vie i pokuava se vratiti do nje, ali campesino je prejak za njega. Dva sicariosa pokuavaju je podii, ali ih reu dva kratka rafala. Jo jedan bljesak svjetla, nakon toga tama. Art vidi Rala i Adna kako ih vuku uz brdo prema Land Roverima na vrhu brda, pokraj glavne kue. Kree na njih. Meci se zabadaju oko njegovih nogu. Malen ovjek s naoalama bez okvira izlazi na prednja vrata kolibe i tri uzbrdo, ali kratka kia metaka dohvaa ga u trku pa odlijee unatrag kao komiar u nijemom filmu koji se posklizne na koru banane. Vrata se za njim treskom zatvaraju i s prozora poinje plamtjeti vatra. Art se baca na zemlju i pue prema Nori. Callan ide uz njega, prevre se, ispaljuje po dva metka i zatim se ponovo prevre. Zatim Callan vie iza njega: "Bombe!" Sekundu kasnije bomba uz zviduk prolazi kroz prozor i eksplodira. Pucnjava iz kolibe prestaje. Ral se savija od bolova dok ga njegovi ljudi podiu na stranje sjedalo. Adn ulazi s druge strane i dri bratovu glavu na krilu. Ral ga hvata za ruku i cvili.

Manuel uskae za volan. Ralovi ljudi ga pokuavaju zaustaviti, ali Adn vie: "Hou Manuela!" i onda ga putaju. Auto kree po obali, svako poskakivanje bolno udara Rala. Adn osjea kao da e mu bratov stisak slomiti sve kosti na ruci, ali se ne obazire. Gladi Rala po kosi i govori mu da izdri, sve e biti u redu. "Agua", mumlja Ral. Adn pronalazi plastinu bocu pitke vode u pretincu na sjedalu, odvija poklopac i dri bocu do Ralovih usta. Ral guta, a Adn osjea kako mu voda curi po cipelama. Adn se osvre i gleda niz padinu. Vidi Norino nepokretno tijelo. "Nora!" urla. Zatim Manuelu: "Moramo natrag!" Manuel se ne obazire. Auto mu je u prvoj brzini, ukljuen pogon na sva etiri. Polako se uspinje uzbrdo, drugi Rover ulazi iza njih, sicariosi ih kroz stranji dio tite vatrom. Tri bombe u luku lete kroz no kao smrtonosne krijesnice. Raketna bomba udara na auto iza Adnova i eksplodira; komadi uarenog metala vrte se po zraku. Voza u plamenu posre iz auta i vrti se u noi kao prskalica na pukoj zabavi. Drugo tijelo ispada kroz raznesenu stranu auta i cvrlji se na kamenju. Manuel pritie gas, a Ral urla. Art vidi jedan od Rovera kako se uspinje, pokuava kiljiti kroz plamenove i vidi Rovera na elu kako pue uz kosinu. "Prokletstvo!" vie. Okree se prema Callanu i nareuje: "Ostani s njom!" Prebacuje Norino umrtvljeno tijelo Callanu i poinje trati prema Land Roveru u bijegu. Rafali iz glavne kue zuje mu oko glave kao komari. Saginje glavu i nastavlja trati, pokraj Rovera u plamenu i spaljenih tijela, prema drugom Roveru koji se ispred njega tekom mukom penje uz kosinu. Adn ga vidi, okree se i pokuava pitolj okrenuti tako da moe pucati, ali svaki pokret zadaje Ralu novu nepodnoljivu bol. Vidi Kellera, jo uvijek tri, kako podie puku prema ramenu. Adn puca. Obojica promauju. Rover se uspinje do vrha. Poinje kliziti nizbrdo, Ral urla. Adn ga vrsto dri dok vozilo poveava brzinu. Art stoji na rubu vrha. Sagnut je, hvata zrak i gleda Rover kako se poskakujui udaljava. Tri puta duboko i teko udie, podie puku do ramena i niani na lijevo stranje staklo, gdje je vidio Adna. Duboko udie i pri izdisaju pritie okida. Auto se i dalje udaljava. Art se teturajui vraa do glavne kue. Scachijevi ljudi obavljaju svoj posao kao obini radnici, bez urbe. Jedan odred kratkim, pravilnim rafalima vatre prua zatitu, dok drugi napreduje; zatim zamjenjuju uloge. Takvom naizmjeninom taktikom jedan ovjek dolazi do boka kue. vrsto se stie uza zid, dok drugi vatrom obasipaju prozore. Zatim, na znak, prestaju pucati, a Scachijev ovjek prislanja eksploziv na vrata i baca se na zemlju jer se vrata rasprskavaju. Ostali plaenici uskau unutra. Tri brza rafala, nakon toga muk.

Art ulazi. Kua je grobnica, luda kua. Posvuda krv, mrtva i ranjena tijela. Scachijevi plaenici se kreu i djelotvorno otpremaju sicariose koji lebde izmeu dva svijeta. Tri mrtva sicariosa ispruena su na podu u prednjoj sobi. Jedan od njih lei licem nadolje s dvije ulazne rane na zatiljku. Art ga prekorauje da ue u spavau sobu. Tu je jo jedanaest tijela. Jedan ranjeni, rame mu je crvena mrlja, sjedi uza zid nogu iskrenutih ispred sebe. Scachi prilazi ranjenom i zamahuje nogom kao da protiv vjetra eli ispucati loptu pedeset metara daleko. Njegova izma uz vrst tup pogaa ovjeka u jaja. "Govori", kae Art. Sicario progovara. Adn i Ral su bili ovdje, isto tako i La Guera, i Ral je bio teko ranjen, metak u crijeva. "No, to je ipak sretna vijest", kae Scachi. Misli to i Art - ako je Ral Barrera pogoen u trbuh, nee se izvui. Praktiki je mrtav - jo bolje, zapravo. "Moemo ih uloviti", Art govori Scachiju. "Na cesti su, nisu daleko odmakli." "Uloviti ih ime?" pita Scachi. "Uzeo si dip?" Gleda na svoj sat, zatim vie: "Deset minuta!" "Moramo za njima!" vie Art. "Nema vremena." ovjek nastavlja izbacivati informacije - braa Barrera su otila u Land Roveru, idu prema San Felipeu nai pomo za Rala. Scachi mu vjeruje. "Iznesite ga van i ubijte ga", nareuje. Art i ne trepe. Svi znaju pravila.

Land Rover poskakuje po putu punom rupa. Adn ne zna to da radi. Ako kae Manuelu da uspori, Ral e sigurno iskrvariti prije nego to mu dovedu pomo. Ako kae Manuelu da ubrza, Ral pati jo vie. Lijevi prednji kota upada u rupu i Ral vriti. "Por favor, hermano", mrmlja kad dolazi do daha. Molim te, brate. Ral urla. "to, brate?" Ral ga gleda, "Zna." Oima pokazuje na pitolj na svom boku. "Ne, Ral. Izvui e se." "Ne... mogu... to vie... podnositi..." dahe Ral. "Molim te, Adn." "Ne mogu." "Preklinjem te." Adn gleda Manuela. Stari tjelesni uvar odmahuje glavom. Nee se izvui. "Zaustavi auto", nareuje Adn. Uzima pitolj iz Raulova opasaa, otvara vrata auta, zatim se njeno izvlai ispod bratove glave i polijee je na sjedalo. Pustinjski zrak je otar od kadulje i hermosilla. Adn podie pitolj i niani Ralu u tjeme. "Hvala ti, brate", ape Ral.

Adn dva puta povlai okida. *** Art slijedi Scachija do obale, gdje Sal iznad tijela dvojice mrtvih plaenika rukom ini znak kria. "Dobri ljudi", govori Artu. Dva druga plaenika odnose tijela natrag na zodijake. Art tetura po obali, prema mjestu gdje je ostavio Noru. Zastaje kad vidi Callana kako ide prema njemu, nosi Noru preko ramena, njezina plava kosa visi joj oko mlohavih ruku. Art mu njezino umrtvljeno tijelo pomae prebaciti na amac.

Adn ne odlazi u San Felipe, ve umjesto toga u mali ribolovni kamp. Vlasnik zna tko je on, ali se pretvara da ne zna, stoje pametno. Izdaje im dvije kolibe u stranjem dijelu, jednu za Adna, drugu za vozaa. Manuel zna to mu je raditi bez izriita naloga. Land Rover parkira odmah do svoje kolibe i unosi Ralovo tijelo u kupaonicu. Tijelo polae u kadu, zatim izlazi uzeti no kakav upotrebljavaju ribii. Vraa se i komada Ralovo tijelo, ree mu dlanove, ruke, stopala, noge, i na kraju, glavu. Runo je da mu ne mogu pripremiti pogreb kakav zasluuje, ali nitko ne smije znati da je Ral Barrera mrtav. Poet e prie, naravno, ali dok god postoji mogunost daje prisilni izvritelj Barrer pasadora jo uvijek na ivotu, nitko se nee usuditi krenuti na njih. Ako saznaju da je mrtav, otvorit e se vrata i neprijatelji e nahrupiti da se osvete Adnu. Manuel uzima ribiki no i paljivo skida kou s vraka Ralovih odrezanih prstiju, zatim kou puta kroz odvod u kupaonici. Dijelove tijela sprema u plastine vree i ispire kadu. Vree iznosi do malog motornog amca, puni ih olovom kojeg ribii upotrebljavaju za optereivanje parangala i amcem se odvozi duboko u Zaljev. Zatim na svakih dvjesto ili tristo metara izbacuje po jednu vreu u more. Svaki put kad je baci, izgovara brzu molitvu, obraa se i Djevici Mariji i Santu Jesusu Malverdeu. Adn stoji ispod tua i plae. Njegove suze s prljavom vodom u viru nestaju u odvodu. Art i Shag odlaze na groblje i ostavljaju cvijee na Erniejevu grobu. "Jo je samo jedan ostao", govori Art nadgrobnom spomeniku. "Jo samo jedan." Zatim odlaze na La Jolla Shores i iz bara u Sea Lodgeu gledaju kako sunce zalazi. *** Art podie svoje pivo i govori: "Za Noru Hayden." "Za Noru Hayden." Kucaju se aama i u tiini gledaju kako sunce zalazi u ocean kao plamena lopta koja se na povrini pretvara u arko zlato. Fabin razmetljivo izlazi iz zgrade Saveznog suda u San Diegu. Savezni sudac se sloio da bude izruen u Meksiko.

Jo je u svojem naranastom kombinezonu, ruke su mu svezane oko struka, noge u lancima, ali mu jo uvijek uspijeva razmetati se i Artu Kelleru dobaciti onaj svoj umriubojico osmijeh filmske zvijezde. "Bit u vani za mjesec dana, luzeru", govori u prolazu Artu i ulazi u kombi koji eka. Znam da hoe, misli Art. Jednu sekundu razmilja da ga zaustavi, zatim misli: Zajebi.

General Rebollo osobno Fabina Martneza odvodi u pritvor. U autu na putu na itanje optunice, govori Fabinu: "Ne brini se ni o emu, ali pokuaj ne biti arogantan. Izjavi da nisi kriv i dri zatvorena usta." "Jesu li sredili La Gueru?" "Mrtva je."

Njegovi roditelji su u sudnici. Majka jeca i grli ga; otac mu stee ruku. Sat vremena kasnije, za pola milijuna dolara jamstva i isto toliko u privatnom plaanju, sudac puta Juniora Nmero Uno na odgovornost njegovim roditeljima. ele ga maknuti iz vidokruga i iz Tijuane, zato ga odvode na imanje njegova strica na selo izvan Ensenade, pokraj malog sela El Sauzala. Sljedeeg jutra ustaje rano da ode na WC. Izlazi iz kreveta, odnosno madraca postavljenog na terasi, i sputa se u kupaonicu. Spava vani zato to su sve spavae sobe na estanciji njegova strica zauzete roacima i zato to je nou vani hladnije od povjetarca s Tihog oceana. I mirnije je - ne uje djeju dernjavu ili svae ili voenje ljubavi ili hrkanje ili bilo koje zvukove koji dolaze od velikog obiteljskog okupljanja. Sunce je tek izalo, a vani je ve vrue. Bit e to jo jedan dug, vreo dan ovdje u El Sauzalu, jo jedan prei, dosAdn dan u Ensenadi, prepun bune brae i njihovih bahatih ena i njihovih derita i njegova strica koji misli da je kauboj dok ga pokuava nagovoriti da se popne na konja. Sputa se i shvaa da neto nije u redu. U prvi trenutak ne moe odrediti to, zatim shvaa. Nije to neto to je tamo, to je neto ega nema. Dim. Trebalo bi se dimiti iz prostora za poslugu izvan dvorinih vrata glavne kue. Sunce je izalo i ene su ve trebale pripremati tortilje, a dim bi se trebao dizati iznad zidova imanja. Ali se ne die. I to je udno. Je li to neki praznik? pita se. Svetkovina? Ne moe biti, jer bi se njegov stric pripremao za to, njegove urjakinje bi uno raspravljale zbog nekog detalja na jelovniku ili zbog prostiranja stola, a njemu bi ve odredili dosadnu ulogu u pripremama. Dakle, zato sluge jo nisu ustali? Zatim vidi zato. Federalesi upadaju kroz dvorina vrata.

Sigurno ih je desetak u svojim prepoznatljivim crnim jaknama i sportskim kapama i Fabin misli: O, jebote, to je to. Prisjea se to mu je Adn uvijek govorio da uini; zato podie ruke uvis i zna da e to biti jedna velika zbrka, ali nita to se nee moi srediti. No onda vidi da predvodnik federalesa vue nogu za sobom. To je Manuel Snchez. "Ne", mumlja Fabin. "Ne, ne, ne, ne..." Morao se ubiti.

Ali oni ga love prije nego to stigne pronai pitolj i prisiljavaju ga da gleda to rade s njegovom obitelji. Zatim ga veu za stolicu i jedan od jaih staje iza njega. Hvata ga za njegovu gustu crnu kosu tako da ne moe micati glavom, ak ni kad mu Manuel pokazuje no. "Ovo je za Raula", govori Manuel. Po vrhu Fabinova ela nekoliko puta kratko i otro zarezuje, zatim prima svaku traku koe i guli je. Fabin nogama lupa po kamenom podu. dok mu Manuel guli kou s lica, ostavlja trake da mu vise na prsima! kao kore od banane. Manuel eka dok noge ne prestanu lupati i zatim mu puca u usta. *** Dijete je mrtvo na majinim rukama. Po nainu na koji tijela lee - ona povrh, beba ispod nje - Art Keller zakljuuje da je pokuala zatititi dijete. Ja sam kriv, misli Art. Ja sam im to priredio. ao mi je, misli Art. Jako mi je, jako ao. Nagnut nad majku i dijete, Art rukom ocrtava kri i ape: "In nomine Patris et Filii et Spiritus Sancti." "El poder del perro", uje kako si jedan meksiki policajac govori u bradu. Pasja sila.

PETI DIO PRIJELAZ

13 ivot Duhova
Kad kree na gospodara granice, granicu mora prijei. Kris Kristofferson, "Border Lord"

Okrug Putumayo Kolumbija 1998.

Art ulazi u uniteno polje koke i otkida smei, uveli list sa stabljike. Mrtve biljke ili mrtvi ljudi, razmilja. Ja sam ratar na poljima mrtvaca. Neplodnu ljetinu obraujem samo zamahom kose. Moja opustoena zemlja. Art je u Kolumbiji na zadatku prikupljanja informacija za Okomiti odbor kako bi se uvjerio da DEA i CIA Kongresu pjevaju iz iste knjige hvalospjeva. Dvije agencije i Bijela kua pokuavaju ubrzati pomo Kongresa za "Plan Kolumbija", paket pomoi Kolumbiji u vrijednosti od 1,7 milijardi dolara za unitavanje trgovine kokainom na njezinu izvoru, u poljima koke u okrugu Putumayo u junoj Kolumbiji. Paket pomoi zahtijeva dodatan novac za herbicide, dodatan novac za avione, dodatan novac za helikoptere. Jednim od tih helikoptera odvezli su se iz Cartagene do grada Puerto Asisa na rijeci Putumayo, odmah uz granicu s Ekvadorom. Art je otiao do rijeke, blatne, smee trake koja tee kroz gusto, gotovo guee zelenilo dungle i stoji iznad klimavog mola uz koji su dugaki, uski kanui - osnovno prijevozno sredstvo u podruju s malo putova nakrcani trupcima i svenjevima ogrjevnog drva. Javier, njegov pratilac, mlad vojnik iz Dvadeset etvrte brigade, hitao je uz obalu da ga sustigne. Boe, mislio je Art, klincu ne moe biti vie od esnaest godina. "Ne smije prijei rijeku", rekao mu je Javier. Art nije namjeravao prijei rijeku, ali je upitao: "Zato ne?" Javier je pokazao preko rijeke na junu obalu. "Ono je Puerto Vega. Dri je FARC." Bilo je jasno da se Javier eli udaljiti od obale rijeke, zato se Art s njim vratio na "sigurno" podruje. Puerto Ass i sjevernu obalu oko grada kontrolira vlada, ali odmah malo zapadnije, ak na sjevernoj strani, nalazi se grad Puerto Caicedo, pod kontrolom FARC-a.

Ali Puerto Ass je podruje AUC-a. Artu je sve poznato o Autodefensas Unidas de Colombia. Ujedinjene kolumbijske snage za samoobranu pokrenuo je MAS-ov gospodar kokaina Fidel Cardona, znan kao Rambo. Cardona je nekad sa svojim desniarskim odredom smrti djelovao sa svog ranca Las Tangas u sjevernoj Kolumbiji, u danima kada je medellinskom kartelu tekao med i mlijeko. Zatim se Cardona okrenuo protiv Pabla Escobara i pomogao CIA-i da ga otkrije. Zbog tog djela bili su mu oproteni svi njegovi kokainski zloini. Cardona je uzeo svoju novu, opranu duu i potpuno se okrenuo "politici". AUC je nekad djelovao samo na sjeveru zemlje; njegov ulazak na podruje Putumayo novijeg je datuma. Ali kad je uao, uao je vrsto, a dokaze Art vidi posvuda. Posvuda po Puerto Assu vidio je desniarske paravojne postrojbe - u svojim maskirnim uniformama i crvenim beretkama vozili su se u kamionetima, zaustavljali seljake i pretraivali ih ili su samo vitlali svojim M-16 i svojim maetama. Slali su poruke campesinosima, mislio je Art: Ovo je AUC-ov teren i moemo s vama raditi to nas je volja. Javier ga je pourivao prema konvoju vojnih vozila na glavnoj ulici. Art je vidio Johna Hobbsa koji je stajao uz jedan dip i nestrpljivo lupkao nogom. Treba nam vojna pratnja za ulazak u sela, mislio je Art. "Trebamo se pouriti, senor", ree Javier. "Naravno", ree Art. "Moram samo neto popiti." Vruina je bila nepodnoljiva. Artova koulja bila je ve natopljena znojem. Vojnik ga je odveo do malog ulinog tanda gdje je Art uzeo dvije limenke tople Cole, jednu za sebe, a drugu za vojnika. Vlasnica tanda, jedna starica, pitala ga je neto na brzom lokalnom narjeju koji Art nije razumio. "eli znati kako e platiti", objasnio je Javier. "U gotovini ili u kokainu?" "to?" Kokain je ovdje kao novac, objasnio je vojnik. Lokalni stanovnici nose vreice s prahom kao to bi ti nosio sitan novac. Veina ljudi plaa kokainom. Kupovanje osvjeavajueg pia kokainom, razmiljao je Art dok je vadio nekoliko izguvanih, vlanih novanica iz depa. Koka za Colu - da, ovdje pobjeujemo u Ratu protiv droge. Dao je vojniku jednu limenku i pridruio se ophodnji. Sada stoji na unitenom polju koke i palcem prelazi po listu. Ljepljiv je. Okree se prema predstavniku Monsanta koji zuji oko njega kao komarac i pita: "Mijeate li CosmoFlux s Roundupom?" Roundup Ultra je trini naziv za herbicid glifosat kojim kolumbijska vojska, s amerikim savjetnicima, zaprauje polja iz aviona u niskom letu pod zatitom helikoptera. to se vie stvari mijenjaju, razmilja Art to su vie iste... prvo Vijetnam, zatim Sinaloa, sada Putumayo. "Pa da, tako se bolje lijepi za biljke", govori predstavnik Monsanta. "Da, ali istovremeno poveava i rizik trovanja ljudi, nije li tako?"

"Pa - u velikim koliinama, moda", govori trgovaki putnik. "Ali ovdje koristimo male koliina Roundupa, a one jako pojaavaju uinak CosmoFluxa. Koliko para, toliko muzike." "Koje koliine upotrebljavaju ovdje?" Tip iz Monsanta ne zna, ali Art nee odustati dok ne dobije toan odgovor. Kad zaustavljaju jednog pilota, podie kantu punu sredstva, otvara spremnik na njegovu avionu i tada mu je jasno. Nakon upornog ispitivanja i malo zastraivanja tipova koji pune spremnike, Art saznaje da upotrebljavaju pet litara po jutru. "Pet puta vie od sigurne koliine?" Art pita Johna Hobbsa. "Pet puta?" "Ispitat emo to", kae Hobbs. ovjek je ostario. Vjerojatno sam i ja, razmilja Art, ali Hobbs izgleda prastaro. Njegova sijeda kosa je meka, koa gotovo prozirna, njegove plave oi jo uvijek dobro vide, iako je oito da im se pribliava sumrak. A nosi i jaknu, iako su u dungli i sparno je. Stalno mu je hladno, misli Art, kako je to samo starima i umiruima. "Ne", govori Art. "Ja u to ispitati. Pet puta vea koliina glifosata od preporuene, a mijeate je s CosmoFluxom? to ovdje pokuavate zatrovati, usjev ili cijeli okoli?" Prate ga sumnje da ne gleda toliko na pustu zemlju u Ratu protiv droge, ve da gleda pustu zemlju u ratu protiv komunistikih gerilaca - koji ive, kriju se i bore u ovim dunglama. Tako da ako se herbicidima zaprai dungla... Dok mu njegovi domaini pokazuju svoje "uspjehe", tisue jutara uvelih stabljika koke, Art im zapapruje beskonanim i sve teim pitanjima: Unitava li to samo koku ili i ostale kulture? Unitava li to prehrambene kulture - grah, banane, kukuruz, juku? Ne? Pa, to ja to vidim na onom polju? Meni izgleda da je to bio kukuruz. Nije li kukuruz ovdje glavna prehrambena namirnica? to e jesti nakon to su im unitene prehrambene kulture? Zato to ovo nije Sinaloa. Ovdje nema gospodara droge koji u vlasnitvu imaju tisue jutara. Veinu kokaina uzgajaju mali campesinosi koji obrauju jutro ili najvie dva. FARC im naplauje na svom podruju, AUC im naplauje na zemlji pod svojom kontrolom. Campesinosima je najtee, naravno, na podruju koje obje strane proglaavaju svojim - tamo plaaju dvostruke pristojbe na kokain koji uzgoje. Dok gleda kako avioni zaprauju, pita: Na kojoj visini lete? Tristo metara? ak i specijalisti iz Monsanta govore da zapraivanje s bilo koje visine vee od trideset metara nije preporuljivo. Ne poveava li to rizik da e se proiriti na ostale zasade? Danas pue jak vjetar - ne raznosi li on vae herbicide posvuda naokolo? "Daleko si otiao", govori mu Hobbs. "Jesam li?" pita Art. "elim da ovamo dovede biokemiara koji e ispitati vodu u desetak seoskih bunara." Prisilio ih je da ga odvedu u izbjegliki logor u koji su campesinosi pobjegli pred raskuivanjem. To je prostor malo vei od istine u dungli s na brzinu podignutim kuama od betonskih blokova i kolibama limenih krovova. Zahtijeva da ga odvedu u bolnicu, gdje mu doktori misionari pokazuju djecu s tono onakvim simptomima kakve se bojao da e vidjeti - kronini proljevi, osipi na koi, problemi s disanjem. "Milijarda i sedam milijuna dolara da se otruju djeca?" Art pita Hobbsa na povratku u dip.

"U ratu smo", govori Hobbs. "Nije vrijeme za cmizdrenje, Arthure. To je i tvoj rat. Mogu li te podsjetiti da je ovo kokain koji je obogatio takve ljude kao to je Adn Barrera? Da je novac koji dolazi od ovog kokaina onaj koji je kupio oruje upotrijebljeno u El Sauzalu?" Ne treba mi podsjetnik, misli Art. A tko zna gdje je Adn sada? est mjeseci nakon napada u Baji i masakra u El Sauzalu, Adn je jo uvijek u bijegu. Vlada Sjedinjenih Drava objavila je nagradu od dva milijuna dolara na njegovu glavu, ali do sada se nitko nije prijavio da je podigne. Kome treba novac koji nee doivjeti podii?

Nakon jednog sata vonje dolaze u potpuno naputeno selo. Ni jednog ovjeka, svinje, kokoi, psa. Niega. Sve kolibe izgledaju netaknute, osim vee kue - po izgledu bi se reklo zajednikog spremita - koja je iznutra sva spaljena. Naputeno selo. "Gdje su ljudi?" Art pita Javiera. Deko slijee ramenima. Art pita nadlenog asnika. "Nestali su", odgovara asnik. "Sigurno su pobjegli pred FARC-om." "Pobjegli kamo?" asnik slijee ramenima. No provode u maloj vojnoj bazi sjeverno od sela. Nakon to su veerali odreske ispeene na rotilju iznad vatre na benzin, Art se ispriava i odlazi sa zabave, govorei da ide malo odspavati, zatim klizne i kree razgledati bazu. Ako si bio u jednoj bazi za obuku, bio si u svima, razmilja Art. Sve su sline, Vijetnam ili Kolumbija - istina iskrena od grmlja i poravnata, zatim okruena bodljikavom icom, pa kruna obrambena crta oko baze oiena da bi se stvorilo polje vatre. Baza je ugrubo podijeljena na dva dijela, zapaa Art dok se ulja uokolo. Njezin vei dio pripada Dvadeset etvrtoj brigadi. Dolazi do vrata koja odvajaju glavni dio baze od onog dijela koji je, ini se, rezerviran za AUC. Ide du visoke ograde od bodljikave ice i gleda kroz nju. To je logor za obuku - Art razaznaje strelite i slamnate lutke koje vise na stablima, a slue za borbu prsa o prsa. Sad su na tome, uljaju se s noevima iza slamnatih lutki kao da skidaju neprijateljske straare. Art gleda neko vrijeme, zatim se vraa u svoje boravite, u malu sobu na kraju barake, blizu polja vatre. Soba ima prozor, otvoren ali zastrt mreom protiv komaraca, poljski krevet, lampu koja je prikljuena na generator i, hvala Bogu, elektrini ventilator. Art sjeda na poljski krevet i naslanja se. Znoj mu s nosa kaplje na betonski pod. Isuse, razmilja Art. Ja i AUC. Mi smo jedno te isto. Lijee na krevet, ali ne moe zaspati. Satima nakon toga uje lagano kucanje po okviru prozora. To je mladi vojnik, Javier. Art prilazi prozoru. "to je?" "Hoe li doi sa mnom?" "Kamo?" "Hoe li doi sa mnom?" ponavlja Javier. "Pitao si kamo su ljudi otili?"

"Da." "Crvena magla", kae Javier. Art ponovo navlai cipele i penje se kroz prozor. Nisko je sagnut iza Javiera i njih dvojica se uljaju po polju vatre, nisko dre baterije, dok ne dolaze do malih vrata. Straar vidi Javiera i puta ih da prou. Na trbuhu puu preko vatrene linije u grmlje. Art slijedi klinca po uskom tragu koji vodi do rijeke. To je glupo, misli Art. To je vie nego glupo. Javier te moda vodi u zamku. Ve vidi naslove: EFA DEA-e OTEO FARC. Ali nastavlja slijediti klinca. Postoji neto to mora otkriti. Kanu eka na obali. Javier uskae i domahuje Artu da i on uskoi. "Prelazimo rijeku?" pita Art. Javier kima i mae mu da pouri. Art ulazi. Treba im samo nekoliko minuta da doveslaju na drugu stranu. Kanu pristaje i Art pomae Javieru da ga izvuku na obalu. Kad se uspravlja, opaa etvoricu maskiranih s pukama. "Vodite ga", kae Javier. "Ti mala pizdo", kae Art, ali ljudi ga ne hvataju, samo mu daju znak da ih slijedi zapadno od obale rijeke. Teko se hoda - stalno zapinje o granje i vrste ile korijenja ali onda dolaze na jednu malu istinu i tamo - pod mjeseinom, vidi kamo su ljudi otili. Tijela bez glava nanesena su na obalu kao ribe koje ekaju da ih oiste. Druga tijela bez glava zapela su meu granje koje visi nad rijekom. Jata malih riba hrane se njihovim golim nogama. Gore uz obalu odrezane glave su paljivo poredane, a netko im je zatvorio oi. "To su uinili gerilci?" pita Art. Jedan od maskiranih ljudi odmahuje glavom i zatim mu pria priu: AUC je juer upao u selo, ubili su mladie i silovali ene. Zatim su veinu preivjelih zatvorili u seosku itnicu, zapalili je a ostale su prisilili da gledaju i sluaju. Zatim su te ljude odnijeli do mosta na Putumayu, odrezali im glave motornim pilama i glave i tijela bacili u rijeku da otplutaju nizvodno kao upozorenje selima niz rijeku. "Prili smo ti", govori Javier, "jer smo mislili da e ako vidi istinu, otii kui i objaviti je. Ljudi u Americi - kad bi znali istinu... ne bi slali va novac i vae vojnike da rade ovo." "Kako to misli, nae vojnike?" pita Art. "Ovdje su AUC", govori maskirani, "obuavale vae Specijalne snage." ovjek pokazuje prema tijelima i govori, na savrenom engleskom: "Vai dolari od poreza na djelu." Na putu natrag Art ne govori nita. Nema se to rei. Dok se ne vrati u bazu i ne nae Hobbsovu sobu i ne zalupa po vratima. Starac je opijen, pospan. Oko sebe ima omotanu tanku bijelu pidamu i izgleda kao pacijent u bolnici. "Arthure, koliko je sati? Dobri Boe, gdje si bio?" "Crvena magla."

"O emu govori?" zapita Hobbs. "Jesi li pijan?" Ali Art mu po oima vidi da taj ovjek zna tono o emu govori. "Vodi li u Kolumbiji operaciju pod imenom Crvena magla?" "Ne." "Ne lai mi", govori Art. "To je program Feniks, nije li? Za Latinsku Ameriku." "Makni se sa skliskog terena, Arthure." "Obuavamo li AUC?" pita Art. "To je strogo povjerljivo - zna samo ako je nuno." "Trebam znati!" Pria Hobbsu to je vidio na rijeci. Hobbs otvara plastinu bocu s vodom na malom stoliu, ulijeva si u au i ispija. Art gleda kako mu se ruke tresu dok to radi. Zatim Hobbs govori: "Prilino si blesav, Arthure, i zauujue naivan za ovjeka s tvojim iskustvom. Jasno je da je FARC uinio to zvjerstvo da bi krivnju svalio na AUC i dodatno ga omrznuo kod lokalnog stanovnitva te stekao meunarodne simpatije. Bio je to uobiajeni trik Vijetkonga tamo u" "Crvena magla, John - to je to?" "Trebao bi prokleto dobro znati, Arthure", ispaljuje Hobbs. "Upotrijebio si je u svom nedavnom malom upadu u Meksiko. U oima zakona, ti si masovni ubojica. Ti si jednako duboko u tom kao i bilo tko od nas." Art sjedne na krevet pa se isprui. Istina je to, misli. Od onog trenutka kad smo posljednji put stajali u jednom vojnom logoru u dungli i kada sam ti prodao duu za osvetu. Kada sam lagao i zatakivao, kada sam doao do tebe i traio pomo da ubijem Adna Barreru. Osjetio je da Hobbs sjeda do njega. ovjek gotovo da nema teine; on je kao mrtav, osueni list. "Ne pomiljaj otii iz rezervata", kae Hobbs. Art kima. "Oekujem tvoju punu pomo u Planu Kolumbija." "Imat e je, John."

Art se vraa u svoju sobu. Svlai se u donje rublje, toi viski, sjeda na krevet i znoji se. Ventilator zuji u izgubljenoj bitci protiv vruine. Ali trudi se, misli Art. Vodi pravednu borbu. Ja sam samo onaj koji vjeruje u slubenu istinu o tajnom ratu. Ratu protiv droge. Borio sam se cijeli svoj prokleti ivot, a za to? Milijarde dolara, u neuspjenom pokuaju da drogu udaljim od najpropusnije granice na svijetu? Jedna desetina prorauna za borbu protiv droge ide na obrazovanje i lijeenje, devet desetina tih milijardi ide na kanjavanje? A nedovoljno novca iz bilo kojih izvora ide u samu sr uzroka problema u vezi s drogom. Milijuni se troe na zatvaranje prekritelja u vezi s drogom, sada su zatvorske elije tako pretrpane da moramo oslobaati ubojice. Da se ne spominje da su dvije treine prekraja "bez preprodaje" u Americi poinili oni pod tekim utjecajem droge ili alkohola. A naa rjeenja su ista ona neplodna ne-rjeenja gradi nove zatvore, zaposli vie policajaca, potroi nove milijarde dolara a da se ne

lijee simptomi dok istovremeno ignoriramo bolest. Mnogi ljudi oko mene koji se ele rijeiti droge ne mogu si priutiti ulazak u program odvikavanja osim ako nemaju najskuplje zdravstveno osiguranje, koje veina njih nema. A za dobivanje kreveta u subvencioniranim programima postoji lista ekanja od est mjeseci do dvije godine. Ovdje troimo dvije milijarde dolara za trovanje usjeva kokaina i djece, dok kod kue nema novca za pomo nekome tko se eli skinuti s droge. To je ludost. Art se ne moe odluiti je li Rat protiv droge sramotan apsurd ili apsurdna sramota. U oba sluaja to je tragina, krvava farsa. Naglasak je na krvava. Toliko krvi, toliko tijela. Toliko novih nonih posjetitelja. Uobiajeni gosti, s dodatkom onih mrtvih iz El Sauzala. A sada i sablasti iz Rio Putumaya. Soba postaje pretrpana. Ustaje i odlazi do prozora da pokua udahnuti malo svjeeg zraka. Mjeseina se odbija od puane cijevi. Art se baca na pod. Vatra iz strojnice raskida mreu protiv komaraca, raznosi okvir prozora, zid iznad Artova kreveta nalikuje na boginjavo lice. Stie se uz pod i uje zavijanje alarmne sirene, topot izama u trku, zapinjanje puaka, viku, zbrku. Njegova vrata se uz tresak otvaraju i ulazi zapovjedni oficir s izvuenim pitoljem. "Jeste li ozlijeeni, senor Keller?" "Mislim da nisam." "Bez brige, ulovit emo ih."

Dvadeset minuta poslije Art sjedi s Hobbsom u zajednikom atoru, pije kavu, puta da mu se ivci vrate u normalu nakon povienog adrenalina. "Jo uvijek tako jako simpatizira humanitarne agrarne reformatore iz FARC-a?" suho pita Hobbs. Malo nakon toga oficir se vraa s trojicom svojih vojnika i baca mladia - preplaenog, drhtavog i vidljivo pretuenog - pred Artove noge. Art gleda klinca - mogao bi biti Javierov vrnjak. Sranje, misli Art, mogao bi biti moj klinac. "To je jedan od njih", govori oficir, zatim ga nogom lupa po licu. "Ostali su pobjegli." Art govori: "Nemoj" "Reci mu to si meni rekao", govori oficir, njegova izma pritie djeakovo lice o pod. "Reci mu." Djeak poinje priu. Nije gerilac, nije iz FARC-a. Oni se ne bi usudili napasti vojnu bazu. "Samo smo pokuavali doi do novca", govori djeak. "Kakvog novca?" pita Art. Djeak mu govori. Adn Barrera e platiti vie od dva milijuna dolara onome tko ubije Arta Kellera. "FARC i Barrera", govori Hobbs. "Ista stvar." Art nije siguran. Siguran je jedino u to da e ili on ubiti Adna ili e Adn ubiti njega, i to su jedina dva naina kako ovo moe zavriti.

Sinaloa, Meksiko San Diego, Kalifornija

I Adn ivi s duhovima. Duh njegova brata, na primjer, titi ga. Veina Meksika misli da je krvoprolie u El Sauzalu Raulovo djelo, da su glasine o njegovoj smrti paravan da ga se zatiti od policije, i veina Meksika ga se previe boji da krene protiv bilo kojeg od brae Barrera. Ali ono to Adn osjea je bol zbog bratove smrti i bijes jer ga je ubio Art Keller. Zato njegov brat zasluuje osvetu i njegov duh ne moe poivati u miru dok Adn ne zavri s Kellerom. Dakle, tu je Raulov duh, a onda je tu i Norin duh. Kad su mu rekli da je mrtva, u poetku nije mogao vjerovati. Nije elio vjerovati. Zatim su mu pokazali osmrtnicu. Amerikanci su tvrdili da je poginula u automobilskoj nesrei na povratku kui iz Ensenade. Tijelo su donijeli u Kaliforniju zbog ukopa. Zatvoreni lijes kako bi sakrili injenicu da su je oni ubili. Da ju je Keller ubio. Adn joj je u Badiraguatu priredio pravi pogreb. Kri s njezinom slikom nosili su kroz selo, dok su muziari pjevali corridos njezinoj hrabrosti i ljepoti. Podigao je grob od najfinijeg mramora s natpisom TIENES MI ALMA EN TUS MANOS. Moja je dua u tvojim rukama. Svaki dan plaa za nju misu, a u njezino ime svakodnevno se u kapelici Santa Jesusa Malverdea pojavljuje novac. I svaki dan na njezinom grobu na groblju u La Jolli novo je cvijee, trajna narudba jednom meksikom cvjearu koji samo zna da mora donijeti najbolje i da e raun biti plaen. Zbog toga je Adnu malo bolje, ali nee biti zadovoljan dok je ne osveti. Objavljuje nagradu od 2,1 milijun dolara onome tko ubije Arta Kellera, dodajui sto tisua tako da premija bude vea od one koju Sjedinjene Drave nude za njega. To je glupi hir, jasno mu je, ali je pitanje ponosa. Nije vano; ima novca.

Posljednjih est mjeseci Adn je proveo u strpljivoj i munoj rekonstrukciji cijele organizacije. Ironija u svemu je da je, nakon svih prologodinjih dogaaja, bogatiji i moniji nego ikad prije. Sva njegova komunikacija sada ide putem interneta, zatajena i ifrirana tehnologijom kojoj ak ni Amerikanci ne mogu ui u trag. Zapovijedi alje putem interneta, provjerava stanje rauna, putem interneta prodaje svoje proizvode i putem interneta ga isplauju. Novac premjeta treptajem elektronikog oka, pere ga u pravom smislu rijei bre od brzine zvuka a da nikad ne dotakne novanicu dolara ili pesa. I ubija putem interneta. Jednostavno otipka poruku i poalje ju, i netko naputa fiziki svijet. Vie nema potrebe pojavljivati se u stvarnosti ili vremenu bilo gdje; bio bi to glupi hir. I ja sam sm postao duh, razmilja, postojim samo u virtualnom svijetu. Fiziki ivi u skromnoj kui izvan Badiraguata. Lijepo je biti opet u Sinaloi, opet na selu meu campesinosima. Polja su se napokon oporavila od operacije Kondor - tlo je

osvjeeno i oivljeno, a makovi cvjetaju u predivnim nijansama crvene, naranaste ili ute boje. to je dobro, jer se vratio heroin. K vragu s Kolumbijcima i FARC-om i Kinezima i svime time. Trite kokaina je ionako u velikom padu. Dobro staro meksiko blato ponovo se trai u SAD-u, a makovi ponovo plau, ovaj put od sree. Vratili su se dani gomerosa, a ja sam patrn. ivi mirno. Ustaje rano na caf con leche koju mu je skuhala njegova stara abuela domaica, a zatim je za kompjuterom da provjeri svoje investicije, pregleda poslove, izda zapovijedi. Zatim rua hladno meso i voe i uspinje se na zaklonjen balkon na kratak odmor. Nakon toga ustaje i ee starim zemljanim putom koji ide oko kue. Manuel ide s njim, i dalje na strai kao da postoji neka stvarna opasnost. Naravno, Manuel je sretan to se vratio u Sinalou svojoj obitelji i prijateljima, iako i dalje ustraje da ivi u maloj casiti iza glavne kue. Nakon etnje, Adn se vraa kompjuteru i radi dok ne doe vrijeme veere, a tada moda popije pivo ili dva i gleda ftbol ili boksaki me na televiziji. Poneku veer sjedi na tratini, a zvui gitara dopiru do njega iz sela. U tihim noima razabire rijei koje pjevaju, o junatvima Rala i izdaji El Tiburna i kako je Adn Barrera namuo federalese i Jenkije i nikad nee biti ulovljen. Rano odlazi u krevet. To je miran ivot, lijep ivot, i bio bi to savren ivot da nema duhova. Ralova duha. Norina duha. Duhova jedne otuene obitelji. S Glorijom sada odrava vezu samo putem interneta. To je jedini siguran nain, ali ga boli da je sada njegova kerka samo konfiguracija elektronikih toaka na ekranu. Gotovo svake noi brbljaju e-chatom, a ona mu alje slike. Ali teko je ne vidjeti je ili ne uti njezin glas -grozno, zaista - a i za to krivi Kellera. Istinu govorei, ima i drugih duhova. Dolaze mu kad legne i zatvori oi. Vidi lica Guerove djece, vidi ih kako se strmoglavljuju na stijene. Nitko, razmilja, ne pjeva pjesme o tome. Nitko ne uglazbljuje taj trenutak. Ne pjevaju ni o El Sauzalu, ali i ti duhovi se pojavljuju. I otac Juan. On dolazi najee. Tiho predbacuje. Ali nita ne mogu uiniti s tim duhom, misli. Moram se usredotoiti na ono to mogu uiniti. to moram uiniti. Ubiti Arta Kellera.

Zaposlen je planiranjem toga i voenjem svojih poslova kad se svijet oko njega rui. Sjeda za kompjuter da primi poruku od Glorije. Ali to nije njegova kerka na vezi. To je njegova ena, a ako bi neka trenutna poruka mogla vritati - ova bi vritala. Adn - Gloria je doivjela udar. U bolnici je - Scripps Mercy. Moj Boe, to se dogodilo?

Nije uobiajeno, ali u svakom sluaju nije ni rijetko za nekoga u njezinu stanju. Pritisak na vratnu arteriju postao je jednostavno prevelik. Luca je ula u Glorijinu sobu i nala je u nesvijesti. Elektroudari je nisu mogli privesti k svijesti. Na aparatima je za odravanje, rade se nalazi, ali prognoza ne daje nade. Ako se ne dogodi udo, Luca e uskoro morati donijeti vrlo teku odluku. Ne skidaj je s aparata za odravanje. Adn Nemoj. Nema nade. ak i ako se izvue, kau da e ostati Ne govori mi to. Tebe nema. Razgovarala sam sa svojim sveenikom, on kae da je moralno prihvatljivo da Nije me briga to sveenik govori. Adn. Stiem noas. Najkasnije sutra ujutro. Nee te prepoznati, Adn. Nee znati jesi li bio ili nisi. Ja u znati. U redu, Adn. ekat u te. Zajedno emo donijeti odluku.

Dvanaest sati nakon toga Adn eka u stanu na vrhu stambene zgrade koja gleda na granini prijelaz u San Ysidru. Gleda kroz dalekozor za nono promatranje, eka da se poklope dvije stvari - podmieni straar na meksikoj strani mora stupiti u smjenu u isto vrijeme kad i podmieni slubenik na amerikoj strani. To se treba dogoditi u deset, ali ako se ne dogodi, on e svejedno krenuti. Nada se da e se dogoditi. Olakat e stvar. Ipak, nita ne preputa sluaju to ne mora; mora doi do te bolnice, pa dok eka smjenu na graninim kuicama, zvoni telefon. Na malom ekranu pojavljuje se samo broj 7. "Idi."

Dvije minute poslije nalazi se na parkirnom mjestu, stoji pokraj Lincolna Navigatora koji je tog jutra ukraden u Rosaritu i kome su promijenjene tablice. Nervozni mladi otvara mu stranja vrata. Ne moe biti stariji od dvadeset dvije ili dvadeset tri, misli Adn, a ruka mu se trese i vlana je od znoja. Jednu sekundu Adn se pita je li to samo zato to je klinac nervozan ili je to zamka. Govori: "Jasno ti je, ako me izda, cijela tvoja obitelj je mrtva." "Da." Adn ulazi u stranji dio gdje jedan drugi mladi, vjerojatno vozaev brat, odmie jastuk na sjedalu i otvara spremnik. Adn ulazi, lijee, preko nosa i usta stavlja aparat za disanje i dok sjedalo vraaju na njega, poinje udisati kisik. Lei u mraku i slua zujanje elektrinog odvijaa dok privruje vijke. Adn je zatvoren u spremniku. Previe je to nalik na lijes.

Bori se protiv poetne panike i klaustrofobije i prisiljava se disati polako i pravilno. Ne smije troiti zrak na hiperventilaciju, govori sam sebi. Na radiju govore da se na granici trenutno eka etrdeset pet minuta, ali procjena moe biti kriva, a ionako e morati voziti nekoliko minuta vie od toga da nau dovoljno pusto mjesto na kojem e stati i pustiti ga van. Ako sve bude ilo po planu. Ako to nije zamka. Sve to trebaju uiniti, razmilja, da podignu veliku nagradu jest da te odvezu ravno u policijsku stanicu. Pogodite to imamo ispod sjedala! Ili jo gore, moda rade za nekog od tvojih neprijatelja, a tada je sve to trebaju uiniti to da te odvezu u neki pusti pustinjski kanjon i da auto ostave tamo. Ostave te da se ugui ili spri na sutranjem suncu. Ili da samo gurnu krpu u rezervoar s benzinom, zapale je i... Ne razmiljaj tako, govori sam sebi. Razmiljaj da e sve ii kako je paljivo bilo isplanirano, da su ti deki odani (zaista, imali su premalo vremena da isplaniraju izdaju), da e se provui pokraj podmienih slubenika na prijelazima i da e za priblino tri sata drati Gloriju za ruku. I moda se njezine oi uzbueno otvore, moda se dogodi udo. Zato usporava disanje i eka. Vrijeme u lijesu sporo prolazi. Puno vremena za razmiljanje. O kerki koja umire. Djeci koja se strmoglavljuju s mosta. O paklu. Puno vremena za razmiljanje. Zatim uje pomijeane glasove - slubenik Granine ophodnje postavlja pitanja. Koliko dugo ste bili u Meksiku? Zbog ega ste ili tamo? Nosite li neto natrag? Dopustite da pogledam otraga. Adn uje kako se vrata auta otvaraju a zatim zatvaraju. Ponovo su u pokretu. Adn to u svom spremniku osjea po laganom pomaku. Moda si to umilja, ali zrak je zaista u tom zaguljivom spremniku malo svjeiji, die malo lake kako auto ubrzava. Zatim ponovo usporava, a on u spremniku poskakuje na oito neravnom putu. Auto staje. Adn stie svoju pistolu u pojasu hlaa i eka. Ako su ga izdali, ovo bi mogao biti trenutak kad e se otvoriti poklopac, a ljudi s pitoljima ili strojnicama stajat e iznad njega, ekajui da ga raznesu. Ili, razmilja trzajui se, moda jednostavno uope ne skinu poklopac. Mogli bi zapaliti ibicu. Zatim uje elektrino zujanje odvijaa i poklopac se skida. Mladi voza mu se smije. Adn skida aparat za disanje i prihvaa pruenu ruku dok mu klinac pomae da se izvue. Ukoeno stoji u praini neasfaltiranog puta i vidi bijeli Lexus parkiran sa strane. Jedan drugi nasmijeeni klinac, vrat mu je ukraen tetovaom bande, prua mu komplet kljueva. "Ti ga upali", kae Adn.

Ti okreni klju, ti odleti u plamenu i komadima rastrganog metala kad se bomba ispod tebe aktivira. Klinac problijedi, ali kima, ulazi u Lexus i pali ga. Motor bruji. Mali bandit izlazi iz auta i hihoe se. Adn ulazi. "Gdje smo?" Govore mu. Upuuju ga kako e sii s ovog zemljanog puta i popeti se na autocestu. Pedeset minuta poslije, staje na bolnikom parkiralitu.

Adn prelazi preko parkiralita, misli da ga prate deseci oiju. Nitko ne izlazi iz automobila, nema plavih jakni na kojima pie DEA, ne prilaze mu uz viku i dernjavu i ne govore mu da se baci na pod. Oko njega je samo alostan, sablastan mir bolnikog parkiralita. Ulazi i saznaje da je soba njegove kerke na osmom katu. Vrata dizala klizno se otvaraju. Luca sjedi na klupi u hodniku, sagnuta, suze joj teku niz lice. Grli je. "Jesam li doao prekasno?" Ne moe govoriti, odmahuje glavom. "elim je vidjeti", govori Adn. Otvara vrata i ulazi. Art Keller mu gura pitolj u lice. "Zdravo, Adn." "Moja ki" "Dobro joj je." Adn osjea kako mu se neto otro probija kroz koulju i zabada mu se u lea. Zatim je svijet u mraku.

Art i Shag stavljaju Adnovo onesvijeteno tijelo na kolica i voze ga dolje u mrtvanicu. Stavljaju ga u vreu, veu ga za kolica i guraju ga prema kombiju s natpisom POGREBNO PODUZEE HIDALGO. etrdeset pet minuta poslije stiu na sigurno mjesto. Bilo je relativno lako nagovoriti Luciju da izda svog mua. To je moda najodvratnija stvar koju je Art uinio u ivotu. Pratili su je mjesecima, drali kuu pod prismotrom, prislukivali fiksne telefone, pratili mobitele, pokuavali probiti kompjutersku ifru pod kojom su poruke ile od Adna Barrer do njegove kerke i natrag. Art je morao zahvaliti ironiji da su brojevi bili ono to im je na kraju dalo klju. Lucijini bankovni rauni. Bez obzira na to kako su prali svoj novac, Lucia nije mogla dokazati porijeklo imovine. Kraj prie. Nije radila, ali je ivjela ivotom koji je otkrivao velike prihode. Art joj je priao i predoio joj to kad je izala iz duana pokraj njihove kue u skupoj etvrti Rancho Bernardo. Jo uvijek je privlana ena, razmiljao je Art dok ju je gledao kako izlazi i gura kolica. Tijelo joj je bilo skladno od pilatesa na koji je ila tri puta na tjedan, kosa vrsto zaeljana s elegantno izvuenim pramenovima medenih tonova koje je obojila u Jose Eberu, u La Costi.

"Gospoda Barrera?" Izgledala je uplaeno, zatim gotovo umorno. "Koristim svoje djevojako prezime", rekla je gledajui u znaku koju je izvukao. "Ne znam nita o poslovima svojeg mua ni gdje se nalazi. A sada se ispriavam, moram otii po kerku u" "Ona je odlina uenica, je li tako?" pitao je Art uz osmijeh, iako se osjeao kao obino govno. "Pjevako drutvo? Napredni razred engleskog i matematike? Da vas neto pitam: Kako e to pohaati dok ste vi u zatvoru?" Sve joj je to izloio na parkiralitu trgovakog centra. Najmanje to joj se moe dogoditi je izbjegavanje plaanja poreza, ali najgori scenarij -a mislim da to mogu dokazati, dodao je Art - je da joj natovare primanje novca od narkotika, to je stavlja u zatvor na trideset-do-doivotne. "Uzet u vam kuu, aute, bankovne raune", rekao je Art. "Bit ete u saveznom zatvoru, a Gloria e biti na socijalnoj skrbi. Mislite li da e se Medicaid177 brinuti o njezinim zdravstvenim potrebama? Moe ekati u redu u bolnicama za brzu obradu, posjeivati najbolje doktore..." Smiri se, Art, pomislio je. Koristi neizljeivo bolesno dijete kao sredstvo iznude. Prisjetio se tijela djeteta u El Sauzalu, u vrstom zagrljaju svoje mrtve majke. Posee u torbicu da izvadi mobitel. "Zvat u svog odvjetnika." "Neka vas potrai u federalnom zatvoru u gradu", ree Art, "jer tamo idemo. Sluajte, mogu poslati nekoga u kolu da ode po Gloriju, da joj objasni da je mama u zatvoru. Odvest e je u centar Polaski. Tamo e upoznati mnogo novih dragih prijatelja." "Vi ste najnii primjerak ljudske rase." ______________________________
177 Ameriki zdravstveni program za osobe s niskim primanjima.

"Ne", ree Art. "Ja sam drugi od najnieg. Za najnieg ste se udali. I dalje primate njegov novac, nije vas briga odakle dolazi. elite li vidjeti slike o nainu na koji Adn zarauje za izdravanje djeteta? Imam neke u autu." Luca poinje plakati. "Moja kerka je jako bolesna. Ima toliko zdravstvenih problema da... Ne bi izdrala..." "Da bude bez svoje majke", ree Art. "Razumijem." Pustio ju je da razmisli, znajui kakvu odluku mora donijeti. Obrisala je oi. "to", upitala je, "elite da uinim?" Sada Art zavrava s upisivanjem neega u svoj laptop i gleda Adna koji je lisicama svezan za krevet. Adn otvara oi, dolazi k svijesti i shvaa da se nee probuditi iz svojih mora. Kad Adn prepoznaje Arta, govori: "udim se da sam jo uvijek iv." "I ja." "Zato me nisi ubio?" Jer mi je dosta svog tog ubijanja, misli Art. Bolestan sam do sri od sve te krvi. Ali odgovara: "Imam bolje planove s tobom. Da ti ispriam o saveznom zatvoru u Marionu, Illinois: Provodit e dvadeset tri sata dnevno sam u eliji dva i pol s dva iz koje nee moi ak ni gledati van. Jedan sat dnevno dobit e za etnju gore-dolje,

sam, izmeu dva zida od blokova preko kojih ide otra ica i privlaan dio plavog neba. Imat e desetminutno tuiranje dva puta na tjedan. Svoju usranu hranu dobivat e kroz prorez. Leat e na eljeznoj mrei s tankom dekom, a svjetlo e gorjeti dvadeset etiri sata dnevno, sedam dana u tjednu. Kao ivotinja e uati nad otvorenim zahodom bez sjedala i mirisati vlastita govna i pialinu. Neu ustrajati na smrtnoj kazni, ustrajat u na doivotnoj bez uvjetnog putanja. Tebi je koliko, etrdeset i neka? Nadam se da e dugo poivjeti." Adn se poinje smijati. "Sada e igrati po pravilima, Art? Odvest e me pred sud? Sretno, viejo. Nema ni jednog svjedoka." Smije se i smije. Jedino se osjea malo zbunjeno kad se Art poinje smijati s njim. Zatim Art stavlja laptop pred Adna, podie poklopac ekrana i pritie nekoliko tipki. "Iznenaenje, pizdo." Adn gleda u ekran i vidi duha. Nora sjedi u fotelji i nestrpljivo lista asopis. Zatim gleda na sat, mrti se i ponovo gleda asopis. "Prijenos uivo", govori Art, zatim zatvara ekran. "Misli da te nee izdati?" Art pita Adna. "Misli da nee svjedoiti protiv tebe zato to te tako jako voli! Misli li da e ostatak ivota provesti u rupi da bi ti mogao slobodno hodati?" "Svoj bih ivot mijenjao za njezin." "Aha, ba si ti tako galantan." Art osjea da Adn razmilja, da mali kompjuter u njegovoj glavi zuji, razmatra novu situaciju, izbacuje rjeenje. "Moemo se dogovoriti", kae Adn. "Ti se nema ime dogovarati", govori Art. "To je problem u situaciji kad si na vrhu, Adn - ne moe prodati nekog tko je vie od tebe. Nema nita ime bi trgovao." "Crvena magla." "to?" "Crvena magla?" govori Adn. "Ne zna? Ne, Amerikanci nikad ne znaju. Nije samo droga ono to kupujete, koja je natopljena krvlju. To je vaa nafta, vaa kava, vaa sigurnost. Jedina razlika izmeu tebe i mene je u tome to sam ja svjestan onoga to radim."

Adn je kopirao sadraj Paradina kovega. Naravno da je; samo idiot to ne bi uinio. Informacije su u sefu na Velikom Kajmanu, sadre podatke koji bi mogli sruiti dvije vlade. U detalje opisuje Operaciju Kerber i suradnju Federacina i Amerikanaca u operaciji Droga za oruje u borbi protiv kontraa; govore o operaciji Crvena magla, o tome kako su Ciudad de Mxico, Washington i karteli droge sponzori rali ubojstva ljeviara u Latinskoj Americi. Postoje dokazi o ubojstvu dviju slubenih osoba da se namjeste meksiki predsjedniki izbori, i dokaz o aktivnom partnerstvu Ciudad de Mxica i Federacina. To je u kovegu. Jo toga ima u glavi - pojedince, podatke o ubojstvu Colosija, kao i o Kellerovu krivokletstvu ispred Kongresnog odbora koji je istraivao Operaciju Kerber. Tako da e ga Keller moda poslati na doivotnu, a moda i nee.

Adn iznosi prijedlog: ako u roku od trideset est sati ne postignu zadovoljavajui sporazum, dat e da se paket s vrpcama i dokumentima isporui senatskom pododboru. "Moda zavrim u saveznom zatvoru," govori Adn, "ali moda emo dijeliti eliju." Nita ime bih trgovao? misli Adn. A to je s amerikom Vladom? "to eli?" pita Art. "Novi ivot." Za mene. I za Noru. Art ga dugo promatra. Adn se smije. Tada Art kae: "Jebi se." Drago mu je da Adn ima dokaze. Drago mu je da e izai na vidjelo. Vrijeme je da se pokae gorka istina. Misli da se bojim zatvora, Adn? A gdje, dovraga, misli da sam sada?

Nora odlae asopis i hoda po sobi. esto to radi u posljednjih nekoliko mjeseci. Prvo dok su je lijeili od droge, zatim, nakon to joj je bilo bolje, iz iste dosade. Stotinu puta rekla im je da eli otii. Stotinu puta Smee oi dale su joj isti odgovor. "Jo nije sigurno." "Kako? Jesam li zatvorenica?" "Nisi zatvorenica." "Onda elim otii." "Jo nije sigurno." Njegove oi bile su prve koje je ugledala kad se osvijestila, one grozne noi u Kalifornijskom zaljevu. Leala je na dnu malog amca i otvorila je oi i vidjela njegove smee oi kako je gledaju. Ne hladno, kako su je gledali mnogi mukarci, ne pune elje, ve zabrinuto. Dva smea oka. Vraala se u ivot. Zaustila je da neto kae, ali on je odmahnuo glavom i stavio prst na usta kao da uutkava malo dijete. Pokuala se pomaknuti ali nije mogla - bila je umotana u neto toplo i vrsto, kao u premalu vreu za spavanje. Zatim joj je dlanom njeno preao preko oiju, kao da joj govori neka spava dalje i ona je zaspala. ak i sada su joj sjeanja na tu no mutna. Na glupim talk-showima ula je kako ljudi govore o otmicama izvanzemaljaca, i to je bilo neto poput toga, bez sondi ili medicinskih eksperimenata. Sjea se da su je uboli iglom, vrsto, i umotali u tu stvar nalik na vreu, ali ne sjea se da ju je bilo strah kad su je zatvorili preko glave, jer joj je iznad lica bio mali mreasti otvor i mogla je nesmetano disati. Sjea se da su je premjestili na drugi amac, vei, zatim na avion, a onda je dola nova igla. Kad se probudila, bila je u ovoj sobi. A tu je bio i on.

"Tu sam da te titim", bilo je sve to je rekao. Nije joj ak htio rei ni ime, tako da ga je jednostavno poela zvati Smee oi. Kasnije toga dana spojio ju je s Artom Kellerom preko telefona. "To je samo za kratko vrijeme", razuvjerio ju je Keller. "Gdje je Adn?" upitala je. "Promaili smo ga", ree Keller. "Ali ipak, nagazili smo Raula. Gotovo smo sigurni da je mrtav." A i ti si, dodao je Keller. Objasnio joj je cijelu varku. Iako su Fabina Martneza prikazali kao soplna, ipak je bolje da svi, osobito Adn, misle da je mrtva. U suprotnom, Adn ne bi nikad prestao nastojati da je vrati ili da je ubije. Objavit emo da si poginula u automobilskoj nesrei, rekao je Keller. Adn e, naravno, znati da si "poginula" u napadu, a vijest e shvatiti kao zatakavanje. A i to je u redu. Bilo je udno kad su joj Smee oi donijele i pokazale njezinu osmrtnicu. Bila je kratka, kao zanimanje bilo je navedeno da je bila organizatorica dogaanja. Bili su navedeni detalji pogreba - vrijeme komemoracije, sva ta sranja. Pitala se tko je doao; njezin otac, vjerojatno, bez sumnje nafiksan; njezina majka, naravno; i Haley. I to je vjerojatno bilo to. Kratko vrijeme prelo je u dugo vrijeme. Keller naziva otprilike jedanput na tjedan, govori kako jo uvijek radi na tome da ulovi Adna, govori da bi je volio doi vidjeti, ali da ne bi bilo sigurno. Mantra, razmilja Nora. Ne bi bilo sigurno da ode u etnju, ne bi bilo sigurno da ode u kupovinu, u kino, da se vrati bilo kakvom ivotu. Svaki put kad Smee oi pita o bilo emu od toga, odgovor je uvijek isti. Pogleda je tim oima plianog psa i kae: "Ne bi bilo sigurno." "Samo mi reci to ti treba", govore joj Smee oi. "Ja u ti donijeti." Postaje joj to jedan od izvora zabave, slati Smee oi na iznimno komplicirane zadatke kupovanja. Daje mu detaljne zahtjeve za skupom kozmetikom koju je teko nai; vrlo odreene upute o odreenoj nijansi bluze koja joj treba; zbrkane, mukarcu teko razumljive zahtjeve za dizajnerskom odjeom iz njezinih omiljenih duana. On to sve izvrava, osim zahtjeva za haljinom iz njezinog omiljenog butika u La Jolli. "Keller kae da ne smijem ii tamo", govori kao da se ispriava. "Ne bi" "bilo sigurno", kae ona; zatim ga za osvetu alje da kupi enske stvari i donje rublje. uje ga kako nogom pali svoj motocikl i odvozi se, a sate u kojima ga nema provodi uivajui u pomisli kako crven u licu tumara po Victoria's Secretu i kako prodavaicu mora moliti da mu pomogne. Ali zapravo ne voli kad ga nema, jer onda ostaje sama s tim udnim triom ostalih tjelesnih uvara. Prihvaa tu smijenu igru da ne zna njihova imena, iako iz svoje sobe uje kako razgovaraju. Stari ovjek, Mickey, je prilino ljubazan, i donosi joj alicu aja. O-Bop, onaj kovrave crvene kose, jednostavno je udan, ali je gleda kao da bi je htio pojebati, na to je navikla. Trei od njih je onaj koji je stvarno brine - onaj debeli koji bez prestanka jede breskve ravno iz konzerve. Velika Breskva. Jimmy Piccone.

Pretvaraju se da se jedno drugog ne sjeaju. Ali ja se sjeam tebe, misli ona. Moja prva profesionalna jebaina. Sjea se njegove brutalnosti, njegove iste gadosti, da ju je uzeo tako da se osjeala kao krpa u koju se izdrkao. Dobro se sjea te noi. Tako se sjetila i Callana. Trebalo joj je neko vrijeme, osobito zato to je jo bila oamuena kad su je na poetku doveli ovamo. Ali bio je to Callan - Smee oi -koji joj je pomogao da prebrodi tablete, davao joj komadie leda da ih cucla kad je bila jako edna, ali je jo uvijek sve povraala, gladio je po kosi kad je kleala iznad koljke, priao joj bezvezarije u loim satima nesanice, ponekad je cijele noi kartao s njom, nagovarao je da ponovo jede, pripremao joj suhi tost i pileu juhu i otiao van samo zato da joj kupi puding od tapioke jer je bila rekla da to dobro zvui. Bilo je to onda kad je bila ve prilino oiena od otrova i bolje se osjeala, kad se sjetila gdje ga je ve vidjela. Moj prvi nastup kao kurva, razmilja, moja ogledna zabava kad sam bila uvedena u drutvo jebaa. On je bio taj kojeg sam eljela da mi bude prvi, sjea se, jer se inio njean i dobar i sviale su mi se njegove smee oi. "Sjeam te se", rekla je kad je uao u sobu s njezinim rukom, bananom i tostom. Izgledao je zauen. Rekao je, srameljivo: "I ja se tebe sjeam." "Bilo je to davno." "Davno." "Mnogo se toga dogodilo od tada." "Aha."

Iako je bilo muno u "pritvoru", kako je to ona zvala, zaista se dobro drala. Donijeli su joj televizor, radio i walkman, zbirku CD-a i gomilu knjiga i asopisa, a izvan kue su joj ak sloili malu vjebaonicu, Callan i Mickey su oko nje podigli drvenu ogradu, iako kilometrima daleko nije bilo nijedne kue, onda su otili i donijeli joj traku za hodanje i sobni bicikl. Tako da je mogla vjebati, itati i gledati TV, i zaista se dobro drala sve do jedne veeri kad se uvukla u krevet, a PBS je izaao sa specijalnom emisijom o Ratu protiv droge. Tako je vidjela izvjetaj o masakru u El Sauzalu. Osjetila je kako joj dah zastaje u grlu dok je reporter spekulirao o tome da je cijela obitelj Fabiana Martineza - El Tiburna - bila smaknuta iz odmazde to je DEA-i postao izvor informacija. Tresla se cijelim tijelom kad je vidjela snimke tijela razbacanih po dvoritu. Istog trena naredila je Callanu da nazove Kellera. "Zato mi nisi rekao?!" urlala je na telefon. "Mislio sam da je bolje da ne zna." "Nisi to smio uiniti", vikala je. "Nisi to smio uiniti..." Nakon toga zapala je u stanje oaja, u depresiju u kojoj je samo leala, u poloaju fetusa. Nije ustajala, nije jela. Devetnaest ivota, pratile su je mrane misli. ene, djeca. Mala beba. Zbog mene.

Njezini uvari su bili izvan sebe. Callan bi ulazio u njezinu sobu i sjedio u dnu kreveta kao pas, nije govorio ni bilo to drugo, samo je sjedio, kao da ju je mogao zatititi od boli koja ju je izjedala iznutra. Ali nije mogao nita. Nitko nije mogao. Ona je samo leala. Onda joj je jednog dana Callan, vrlo ozbiljan, pruio telefon. To je bio Keller i jednostavno je rekao: "Imamo ga."

I John Hobbs i Sal Scachi reagirali su na vijest o Adnovom uhienju. "Stvarno sam mislio da e ga Arthur jednostavno ubiti", govori Hobbs. "Bilo bi to jednostavnije." "A sada imamo problem", kae Scachi. "Stvarno imamo", govori Hobbs. "Ovo je postala neka vrsta svinjca. Moramo poeti s ienjem." Mrtav Adn Barrera jedna je stvar. ivi Adn Barrera koji pria, osobito na sudu, druga je stvar. A Arthur Keller... teko je procijeniti to mu je ovih dana na pameti. Ne, razum nalae da se poduzme neto drugo. John Hobbs odlazi do telefona da bi uinio ba to. Zove u Venezuelu. Sal Scachi odlazi poistiti stvari.

ajnik zvidi. Otro, glasno. "Hoe li iskljuiti tu jebenu stvar!?" dere se Breskva. "Ti i tvoj jebeni aj!" Mickey skida ajnik sa tednjaka. "Pusti ga na miru", kae Callan. "Sto?" "Rekao sam, ne razgovaraj tako s njim." "Hej", govori O-Bop. "Svi smo malo napeti." Nije ni udo, misli Breskva. Mjesecima zatvoreni u ovoj kolibi u pustim brdima sjeverno od granice s ljubavnicom Adna Barrere u stranjoj sobi. Jebena pika. "Mickey, oprosti to sam vikao na tebe, okej?" Breskva se okree Callanu. "Okej?" Callan ne odgovara. "Odnijet u joj aj", kae Mickey. "Koji si ti kurac? Sluga?" pita Breskva. Ne eli da se Mickey vee uz tu enu. Tipovi koji su proli teka vremena su takvi. Postaju sentimentalni, veu se uz svako ivo bie koje ih ne pokuava ubiti ili ih pojebati u guzicu - uz mieve, ptice. Breskva je vidio stare robijae koji su plakali nad oharom koji je prirodnom smru umro u eliji. "Neka netko drugi obavi dostavu u sobu. Neka to obavi O-Bop - on slii konobaru. Ne, sjetio sam se, Callan, ti to obavi." Callan zna to Breskva misli i kae: "Zato ga ti ne odnese?" "Ja sam zamolio tebe", kae Breskva. "Hladi se", kae Mickey. "Ne, nisi", govori Callan. "Nisi me zamolio, naredio si."

"Gospodine Callan," govori Breskva, "hoete li, molim vas jako lijepo, mladoj dami odnijeti njezin aj?" Callan podie alicu sa anka. "Boe, kakva sranja!" govori Breskva dok Callan odlazi do Norine sobe. "Prvo pokucaj", kae Mickey. "Ona je kurva", govori Breskva. "Nitko je jo nije vidio golu, je li tako?" Izlazi na trijem, jo jedanput gleda mjeseinu koja obasjava pusta brda i pita se u to se pretvorio njegov ivot. Da je dadilja kurvi. Callan izlazi. "Koji ti je kurac?" "Barrerina pika", govori Breskva. "Sad bi je tek tako trebalo isporuiti? Trebao bih joj odrezati jebene ruke i poslati mu ih." "Tebi nita nije uinila." "Ti je samo eli pojebati", govori Breskva. "Da ti neto kaem, hajdemo je svi okinuti." Callan polagano kima glavom. "Hej, Jimmy, pone li je dirati, utjerat u ti dva meu oi. Kad bolje promislim, trebao sam to uiniti prije puno godina, prvi put kad sam ugledao tvoju debelu guzicu." "Ako hoe plesati, Irac, jo nije kasno." Mickey izlazi na trijem i staje izmeu njih. "Prestanite, vas dvojica pedera. Ovo e uskoro zavriti." Nee, misli Callan. Zavrit e sada. Dobro poznaje Breskvu. Zna kakav je. Ako si neto utuvi u glavu, to e i uiniti, nije vano to. A zna kako Breskva razmilja - Barrera je ubio nekoga koga sam ja volio, ja u ubiti nekoga koga on voli. Callan ulazi, prolazi pokraj O-Bopa, kuca na Norina vrata i ulazi. "Hajde", kae. "Kamo idemo?" pita Nora. "Hajde", govori Callan. "Obuj se. Odlazimo." Zbunjena je njegovim ponaanjem. Nije drag ili plah. Ljut je, tvrd, zapovijeda joj. Ne svia joj se to, zato odugovlai s obuvanjem, samo da mu pokae da joj nee nareivati. "Hajde, pouri se." "Smiri se." "Miran sam kao led", govori Callan. "Samo pokreni dupe, moe?" Ona ustaje i zuri u njega. "Kojom brzinom da ga pokrenem?" okirana je kad je grabi za ruku i vue van. Ponaa se kao tipina muka guzica, i to joj se ne svia. "Hej!" "Nemam vremena za zajebavanje", kae Callan. Samo elim zavriti s ovom stvari. Pokuava se otrgnuti, ali njegov stisak je prevrst, tako da nema izbora nego ga mora slijediti dok je odvlai u drugu sobu. "Budi iza mene." Izvlai svoj .22 i dri ga ispred sebe. "to se dogaa?" pita. On ne odgovara, samo je vue u srednju sobu. "Koji kurac radi?" pita Breskva. "Odlazim."

Breskva posee za pitoljem uguranim u dep sakoa. 'M-a", kae Callan. Breskva se predomilja. O-Bop cvili: "Callan, to radi?" Lagano kree rukom prema samarici na starom kauu. "Ne primoravaj me da te ozlijedim, Stevie", kae Callan. To bi bilo grozno, kad se pogleda kako je sve to, sve to, poelo onda kad je pokuavao O-Bopu spasiti ivot. "Ne elim te ozlijediti." I sam O-Bop je oito odluio ostati neozlijeen, jer mu ruka ostaje na mjestu. "Jesi li dobro razmislio o tome?" pita ga Mickey. Nisam, ni o emu nisam dobro razmislio. Jedino neu nikome dopustiti da ubije ovu enu. Dri je iza sebe i povlai se kroz vrata, njegov pitolj uperen je u staru ekipu. "Ako vidim ikoga od vas, ubit u ga." "Skai", kae joj. Sjeda na motocikl. "Primi se za moj struk", kae Callan. Dobro da se primila jer motocikl odskae kao zec i nestaje brzinom rakete, podiui iza sebe gust oblak praine. vre ga stee kad skree na zemljani put i penje se uz strmu padinu, stranji kota kao rep ribe lamata po mekoj zemlji. Zaustavlja motor na vrhu brijega, na plitkoj ravnini ogoljeloj od otrih vjetrova Santa Ane. Oko ravnine samo je gusta makija. Govori joj: "Dri se." Zatim ona osjea kako propada. Obruava se nizbrdo u slobodnom padu. Prati ih pucnjava. Callan se ne obazire, koncentrira se na vonju. Pokraj brvnare, pokraj nekih automobila, pokraj ljudi koji su ratrkani iza njih, zatim podiu puke pa se saginju kad olovo raznosi staklo, ali jedva da vidi ita od toga, sve je u magli, jedva uje pucnje, meci joj fijuu oko uiju, preplaeni krici. Jedino to sada jasno vidi je njegova kaciga, glavu je pritisnula na rame i dri se. ini se kao da je u zranom tunelu, snaga vjetra pokuava je otkinuti sa stranjeg dijela motocikla, jure tako brzo, tako brzo, tako brzo. Niz taj zemljani put, sada je mrak, tama se u tom tunelu ovija oko nje. Jasno joj je da sada jure da spase svoje ivote, tre svoju ivotnu utrku, sudbinu preputaju vjetru, svoju vjeru preputaju vjetru, njezina vjera je na leima tog luaka za upravljaem, neravan zemljani put je trese, poskakuje, odjednom su u zraku, lete zrakom, lete zrakom, u toj brzini od male neravnine odbaeni u nono nebo. Ona leti, leti s njim, zvijezde, zvijezde su divne, razbit e se, umrijet e, njihova krv e se razliti po ovom zemljanom putu, njihova zajednika krv, osjea kako joj krv navire, osjea njegovu, njihova krv lipti dok se die u nono nebo, zatim se prizemljuju, motocikl se u dugom teturanju bez kontrole prevre. Ona se vrsto dri, ne eli umrijeti sama, eli umrijeti s njim u tom dugom klizanju prema smrti, tom dugom polagano brzom klizanju u zaborav, trenutak agonije, zatim nita, zatim praznina, zatim mir. Oduvijek je mislila da se u nebo leti, ali sada pada, pada, pada, stalno pada, ona ga dri, ruke ovija oko njega, grli ga, nemoj da umrem sama, ne elim umrijeti sama. Onda on uspravlja motor, ponovo su na njemu, jure, zrak oko uiju joj je hladan, kona jakna grije joj tijelo, lice. On duboko guta hladan zrak, a ona se zaklinje da uje samu sebe kako se smije preko grmljavine motora - ili je to moda njezino srce? - ali uje samu sebe kako

se smije i uje njega kako se smije, a zatim je neto glatko ispod kotaa, glatko i tamno kad stiu na asfalt, predivna glatka amerika cesta, amerika autocesta. Svjetla autoceste zlatna su u noi.

Jimmy Breskva izlazi na trijem. Uzeo si je svjee otvorenu konzervu breskvi, i licu, a vani je prilian odsjeak srebrnog mjeseca i to je pravo vrijeme za razmiljanje. Moda je to ono to je Callan cijelo vrijeme imao na umu, jebeni irski spletkaro. Ili su moda on i komad to zajedno planirali, sve to vrijeme kad joj je nosio alice aja. To je slino Callanu, uvijek vuk samotnjak. Sal nee biti sretan. Nazvao je i dao upute - dolazim na sastanak, elim biti siguran da e svi biti tamo. Dakle, Scachi e uloviti Callana i nauiti ga lekciju zbog jebanja prijatelja. Zabada licu u konzervu. Krika breskve izvodi salto u zraku. Sok trca po Breskvinim prsima. On sputa pogled, iznenaen je da je zlatnocrven, boje plamteeg zalaza sunca. Nije znao da proizvode takvu vrstu bresaka. Prsa su mu ljepljiva i topla, pita se zato sunce danas dva puta zalazi. Sljedei hitac pogaa ga ravno u iroko elo. O-Bop to vidi dok gleda kroz prozor, kroz malo osmerokutno iano staklo. Usta mu se razjapljuju u savren O kad vidi Breskvin mozak koji mu trca kroz potiljak i pogaa zid kolibe, i to je sve to vidi dok mu metak fijue u otvorena usta i eksplodira u cerebralnom korteksu. Mickey ga vidi kako se otapa kao proljetni snijeg i pristavlja ajnik. Voda je tek poela romoriti na dnu ajnika, kad ulaze Scachi i dva strijelca, njihove puke uperene su u njega. "Sal." "Mickey." "Ba sam pristavio aj", kae Mickey. Sal kima. ajnik zvidi. Mickey ulijeva vodu u okrhnutu alicu i nekoliko puta uranja vreicu s ajem. alica podrhtava dok licom dodaje malo eera i mlijeka, a zatim lica lupka po alici dok drhtavom rukom mijea aj. Podie alicu do usta i otpija mali gutljaj. Zatim se nasmije - dobar je i vru je - i kima Salu. Scachi ga rjeava brzo i isto, zatim prekorauje preko njegova tijela i odlazi u spavau sobu. Nje nema unutra. A gdje je Callan? Nema njegova Harleyja. Sranje. Callan je odveo enu i igra solo, razmilja Scachi. A ja ga sada moram pronai. Ali prvo moramo poistiti.

U nekoliko sati njegovi ljudi su u kolibi sloili metamfetaminski laboratorij. Breskvino tijelo vuku natrag unutra i po sobama polijevaju hidro kiselinu, zatim odlaze natrag do brda prekoputa i kroz prozore pucaju zapaljivim mecima. Te noi vatrogasci imaju sree - vjetar je slab, a vatra od eksplozije laboratorija spaljuje samo desetak jutara stare trave i makije na brdu. To nije strano; zapravo, dobro je da se povremeno pojavi takva vatra. Spaljuje staru travu. Tako da na njezinu mjestu moe niknuti nova trava.

14 Pastorala
Ljubav je sve to imamo, jedino njome jedan pomae drugom. Euripid, Orest

Okrug San Diego 1998. Ustaju rano i voze se. "Bit e nekih koji e nas traiti", govori joj Callan. Ma nemoj, misli Nora. Kad su se prole noi napokon prestali voziti i kad su stali, zahtijevala je da sazna koji vrag se dogaa. "Htjeli su te ubiti", odgovorio je Callan. Pronaao im je neki jeftin motel malo dalje od autoceste i uhvatili su nekoliko sati sna. U etiri je budi drmusanjem i govori joj da trebaju nastaviti. Ali krevet je tako lijep i topao da ona pokriva povlai preko usta i ostaje jo nekoliko minuta. Ionako, on se tuira - kroz oronule drvene zidove uje vodu kako tee. "Ustat u", razmilja, "kad voda prestane." Sljedee to zna, njegova ruka joj je na ramenu, gurka je da se probudi. "Moramo ii." Ustaje, nalazi demper i traperice na jedinoj stolici u sobi na koju ih je bila bacila, oblai ih. "Trebat e mi nova odjea." "Nabavit emo ti." Gleda je dok sjedi na krevetu i ne moe vjerovati da je zaista s njim. Ne moe vjerovati to je uinio, ne zna kakve e biti posljedice, nije ga briga. Tako je lijepa, iako izgleda umorno i neuredno u odjei koja zaista ima miris. Ali to je njezin miris. Vee cipele, podie pogled i zatie ga kako je gleda. U etiri ujutro uvijek je hladno. Moe to biti i usred ljeta u srcu amazonske dungle - ako tek izae iz kreveta u etiri ujutro, ipak je hladno. Vidi je kako se trese i daje joj svoju konu jaknu.

"A ti?" pita. "Dobro mi je." Uzima jaknu. Prevelika je, ali ona ornata rukave oko sebe. Stara jakna je meka i topla i ima osjeaj da je dre njegove ruke onako kako su je drale prole noi. Mukarci su joj poklanjali dijamantne ogrlice, Versaceove haljine, krzna. Ni jedno od toga nije joj nikad pruilo tako dobar osjeaj kao ta jakna. Penje se straga na motor, a tada mora podviti rukave da bi se mogla primiti za njega. Idu prema istoku po meudravnoj Cesti broj 8. Na cesti su uglavnom kamioni. Nekoliko starih kamioneta puno je mojado poljskih radnika koji odlaze na farme oko Brawleyja. Callan vozi dok ne ugleda skretanje za neto to se zove Cesta izlaska sunca. Zvui poprilino dobro, razmilja, i skree sjeverno na nju. Put se penje u otrim serpentinama po strmoj junoj padini Mount Lagune, pokraj gradia Descansa, zatim ide po vrhu planine, s dubokim borovim umama s lijeve strane, a stotine metara ispod vrha s desne strane, prostire se pustinja. A izlazak sunca zaista je nezaboravan. Staju na ugibalitu i gledaju kako sunce izlazi nad pustinjsku nizinu, osvjetljava je u tonovima koji se mijenjaju od crvene do naranaste, a onda suptilnim spektrom pustinjskih smeih - ukastih, be, tamno-smeih i, naravno, bojama pijeska. Zatim se ponovo penju na motor i voze se neko vrijeme, po vrhu planine, a onda uma ustupa mjesto makiji. Potom voze dugim travnatim ravnicama, a onda dolaze do ruba jezera u blizini krianja s Autocestom 79. Callan skree juno na 79 pa se voze oko ruba jezera dok ne stignu do malog restorana uz samo jezero. Staje ispred restorana. Ulaze. Mjesto je prilino mirno - nekoliko ribia i mukaraca koji izgledaju kao raneri, podiu pogled sa svojih tanjura kad Callan i Nora ulaze. Njih dvoje izabiru stol uz prozor s pogledom na malo jezero. Callan naruuje dva prena jaja, slaninu i prene krumpire. Nora naruuje aj i tost. "Pojedi neto konkretno", govori Callan. "Nisam gladna." "Kako hoe." aj i tost i ne dotie. Kad je Callan zavrio s gutanjem jaja, izlaze i eu se po obali jezera. "Onda, to radimo?" "eemo se uz jezero." "Mislim ozbiljno." "I ja", kae on. S druge strane jezera su borovi. Njihove iglice trepere na povjetarcu koji se na vodi poigrava cvjetiima. "Trait e me." "Hoe da te nadu?" pita Callan. "Ne", ona kae. "Barem ne jo neko vrijeme." "Tako se i ja osjeam", govori. "Samo elim jo malo poivjeti, zna? Ne znam kako e sve ovo ispasti, ali samo elim jo malo poivjeti. To ti odgovara?" "Da", kae ona. "Da, to mi savreno odgovara." Ali on eli poduzeti neke mjere opreza. "Morat emo se rijeiti motora", govori. "Trait e ga, a preupadljiv je."

Nekoliko kilometara junije po Cesti 79 nalaze novo vozilo. Stara farmerska kua smjetena je u udolini istono od ceste. Jedno od onih klasinih siromanih bjelakih dvorita, sa starim autima i auto-dijelovima porazbacanima ispred starog taglja i s nekoliko sruenih koliba koje su nekad moda bile kokoinjci. Callan vozi po zemljanom putu i motor zaustavlja ispred taglja, u kojem jedan tip s neizbjenom bejzbolskom kapom radi na Mustangu iz '68. Visok je, koat, pedesetak mu je godina, iako je teko procijeniti ispod kape. Callan gleda Mustanga. "Koliko trai za njega?" "Nita", govori tip. "Taj ne prodajem." "Prodaje bilo koji?" Tip pokazuje na zelenkasti Pontiac Grand Am iz '85. na dvoritu. "Vrata sa suvozake strane se ne otvaraju izvana. Mora ih otvoriti iznutra." Odlaze do auta. "A radi li motor?" pita Callan. "O, da, motor stvarno dobro radi." Callan ulazi i okree klju. Motor se budi kao Snjeguljica nakon poljupca. "Koliko?" pita Callan. "Ne znam. Tisuu sto?" "Dozvola?" "Dozvola, registracija, tablice. Sve." Callan se vraa do motora, vadi dvadeset novanica od sto dolara iz torbe sa strane i daje ih tipu. "Tisuu za auto. Ostatak da zaboravi da si nas ikad vidio." Tip uzima novac. "Hej, kad god hoete da vas ne vidim, vratite se." Callan daje kljueve Nori. "Slijedi me." Slijedi ga sjeverno po Cesti 79, do Juliana, gdje skreu istono na Cestu 78, niz dugaku, zavojitu strminu prema pustinji, preko dugake ravnine, dok on napokon ne skrene na zemljani put i staje na oko osamsto metara prije kraja tog puta, na ulazu u kanjon. "To bi bilo dovoljno", govori dok ona izlazi iz auta, a time misli da se vatra ovdje u pijesku nee proiriti i da vjerojatno nee biti nikoga tko bi primijetio dim. Iz dodatnog rezervoara ispumpava benzin i zatim ga polijeva po Harleyju. "eli li rei zbogom?" pita je. "Zbogom." Baca ibicu. Gledaju kako motor gori. "Vikinki pogreb", kae ona. "Osim to mi nismo u njemu." Vraa se prema Grand Amu, sjeda na vozako mjesto i naginje se da joj otvori vrata. "Kamo hoe da odemo?" "Negdje gdje je lijepo, gdje je mirno." Razmilja. Ako netko otkrije kostur motora i povee ga s nama, vjerojatno e misliti da smo krenuli na istok, preko pustinje, da se negdje izmeu Tucsona ili Phoenixa, ili moda Las Vegasa, ubacimo na let. Zato pri povratku na autocestu kree zapadno. "Kamo idemo?" pita Nora. Nije ju zapravo briga; samo je znatieljna. to je dobro, jer on odgovara: "Ne znam."

I zaista ne zna. Nita mu osim vonje nije na pameti. Uivaj u pogledu, uivaj biti s njom. Ponovo se uspinju po putu kojim su se spustili, u planine, u gradi Julian. Prolaze kroz njega - ne ele biti tamo gdje ima ljudi - a zatim se put ponovo sputa, kad tlo prema zapadu pada prema obalnim nizinama, a zemlja prelazi u ravnicu sa irokim poljima i vonjacima jabuka i ranevima s konjima, onda se sputaju niz dugako brdo, s kojega vide predivnu dolinu. U sreditu doline je raskrije ceste koja vodi na sjever i druge koja vodi na zapad. Oko raskrija je nekoliko razbacanih zgrada - potanski ured, voarnica, mali restoran, pekarnica, jedna (neoekivano) umjetnika galerija sa sjeverne strane, stari duan mjeovite robe i nekoliko bijelih koliba na junoj strani. I kad su na cesti koja ree veliki travnjak na kojem pase stoka, ona kae: "Ovo je predivno." Skree na ljunani prilaz pokraj koliba. Ulazi u stari duan mjeovite robe, u kojem se sada prodaju knjige i potreptine za vrtlarstvo, i nakon nekoliko minuta vraa se s kljuem. "Imamo je na mjesec dana", govori. "Osim ako ti se ne bude svidjelo. U tom sluaju, vratit e nam novac i otii emo negdje drugdje." Unutra je mala dnevna soba sa starom sofom i nekoliko stolica te jednim stolom, zatim mala kuhinja s plinskim tednjakom i starim hladnjakom i sudoperom iznad kojega su drveni ormarii. Jedina vrata vode u malu spavau sobu iza koje je jo manja kupaonica - tu bez kade. Ovdje neemo izgubiti jedno drugo, razmilja ona. On jo neodluno stoji na hodniku pred ulazom. "Meni odgovara", govori ona. "A tebi?" "Dobro je, u redu je." Puta da se vrata zatvore za njim. "Mi smo Kellyjevi, usput reeno. Ja sam Tom, ti si Jean." "Ja sam Jean Kelly1?" "O tome nisam razmiljao." Nakon to se istuira i odjene voze se est i pol kilometara natrag uzbrdo u Julian da joj kupe odjeu. Sa svake strane jedine sredinje ulice uglavnom su mali restorani koji nude pitu od jabuka koja je specijalitet tog kraja, ali ima i nekoliko butika u kojima ona kupuje nekoliko jednostavnih haljina i jedan demper. Ali veinu svoje odjee kupuju u duanu s kunim potreptinama, u kojoj se prodaju i traper-koulje, traperice, arape i donje rublje. Nie niz ulicu Nora pronalazi knjiaru koja prodaje rabljene knjige u mekom uvezu pa kupuje Anu Karenjinu, Middlemarch, Eustace Diamonds i nekoliko ljubavnih romana Nore Roberts - tajno zadovoljstvo. Nakon toga voze se natrag do samoposluivanja preko ceste i kupuju namirnice kruh, mlijeko, kavu, aj, Raisin Branl7 (njemu najdraih), Grape-Nuts (njoj), slaninu, jaja, trajni kruh, nekoliko odrezaka, malo piletine, krumpir, riu, paroge, graak, rajice, grejp, integralnu riu, pitu od jabuka, malo crnog vina i malo piva - i higijenske potreptine - papirnate runike, deterdente za pranje posua, toaletni papir, dezodorans, pastu za zube i etkice za zube, sapune, ampone, britvice za brijanje s ulocima, pjenu za brijanje, pribor za bojenje kose i jedne kare. Sloili su se da poduzmu neke mjere opreza - ne da bjee, ali ni da budu preodvani. Zato je Harley morao otii, a mora i njezina do ramena duga kosa, jer dok Callan izgleda prilino obino, ona ne izgleda, i prva stvar koju e njihovi progonitelji pitati ljude bit e jesu li vidjeli iznimno lijepu plavuu. "Vie nisam tako lijepa", govori mu.

__________________________________
178 Jean Kelly - izgovara se isto kao i Gene Kelly (1912.-1996.) - ameriki plesa, glumac, pjeva, redatelj, producent i koreograf, te dobitnik Oscara, dominirao hollywoodskim mjuziklom od sredine 1940-ih do kasnih 1950-ih. Najpoznatija mu je uloga u filmu Pjevajmo na kii. 179 Vrsta zobenih pahuljica.

"Jesi." Ona skrauje kosu. Na kratko. Gleda se u ogledalo nakon to je zavrila i govori: "Ivana Orleanska." "Meni se svia." "Laljive." Ali kad se gleda u ogledalo, i njoj se nekako svia. ak i vie nakon to je boji u crveno. No, razmilja, barem e biti lake odravati je. I evo me, kratka, kratka crvena kosa, traper-koulja i traperice. Tko bi to pomislio. "Sad si ti na redu", govori kljocajui karama. "Daj bjei od mene." "Ionako ti treba ianje", govori. "Izgleda kao iz sedamdesetih. Hajde, samo da je malo skratim." "Ne." "Kukavico." "Takav sam." "Frajeri su puno plaali da im to uinim." "Da ih oia? ali se." "Hej, svijet je velik, Tommy." "Ruke ti se tresu." "Onda ti je bolje da bude miran." Puta je da ga oia. Savreno mirno sjedi na stolici, gleda njezin i svoj odraz dok stoji iza njega i ree karama. Smei uvojci njegove kose padaju mu prvo na ramena, a zatim na pod. Zavrava. Gledaju se u ogledalu. "Ne prepoznajem nas", kae. "A ti?" Ne, misli, ne prepoznajem. Te veeri za nju priprema pileu juhu, a za sebe odrezak i krumpir. Sjede za stolom, jedu i gledaju televiziju, a kad objavljuju vijest o metamfetaminskom laboratoriju koji je eksplodirao i o pronaenim tijelima, nita joj o tome ne govori jer je oito da ne zna. Htio bi da mu je ao zbog Breskve i O-Bopa, ali mu ne uspijeva. Njih su dvojica ispratili toliko ljudi na onaj svijet da si morao znati da e zasigurno zavriti na takav nain. Kao to u i ja. Ipak, ao mu je Mickeyja. Ali vijest isto tako znai da ih Scachi trai.

Njoj je no teka - ne moe zaspati i ne eli gledati to joj je pred oima. Njemu je to jasno - i sam ima mnogo takvih slika. Jedino sam ja moda oguglao na njih, razmilja.

Zato lei pokraj nje, dri je i pria joj irske prie kojih se sjea iz vremena kad je bio dijete. No povrno ih se sjea pa izmilja ono ega se ne sjea, to i nije tako teko jer se samo mora priati o vilama i duhovima i o takvim sranjima. Bajke i basne. Oko etiri ujutro ona napokon zaspi. I on, ruke oko .22 ispod jastuka. Budi se gladna. Konano, misli Callan. Odlaze preko ceste u restoran i ona naruuje omlet od sira s kobasicama i s mnogo maslaca. Konobarica pita: "elite li ameriki sir, Cheddar ili Jack?" "Da." Jede kao da je osuena na smrt. Ta ena guta omlet kao da joj je to posljednje jelo, kao da je vani ekaju da je odvedu niz zadnji kilometar, do Old Sparkvja180. Callan suspree smijeh dok je gleda kako vitla vilicom kao da je oruje - te kobasice nemaju nikakvih izgleda - i ne govori joj o malo razmuljanog maslaca koji joj je u kutu usana. "Nije ti se svialo?" pita je. "Bilo je predivno." "Uzmi jo jedan." "Ne!" "Kola od cimeta?" "Okej." __________________________
180 Popularni naziv za elektrinu stolicu.

"Jutros je svjee ispeen", govori konobarica dok na stol stavlja veliki kola i dvije vilice. Nora izlazi i vraa se s The San Diego Union-Tribuneom i prelazi preko oglasa s porukama. "Za Kim, od sestre. Obiteljski problemi. Svuda te traim. Hitno se javi." S telefonskim brojem. Tipino za Kellera, misli, poduzima sve mjere za svaki sluaj, a ovo je sluaj, ja sam slobodni agent u bijegu po svojoj volji. Dakle Arthur eli da se javim. Neu se javiti, Arthure. Sada jo ne. Ako me eli, morat e me pronai. Pokuava.

Artove trupe su vani na poloajima. Na aerodromima, eljeznikim stanicama, autobusnim kolodvorima, u lukama. Provjeravaju popise putnika, rezervacije, kontrole putovnica. Hobbsovi ljudi provjeravaju popise useljenika u Francuskoj, Engleskoj i Brazilu. Znaju da rade uzaludan posao, ali do kraja tjedna jedno se ini sigurno: Nora Hayden nije otila iz zemlje - u krajnjem sluaju, ne sa svojom putovnicom. Niti se sluila bilo kojom kreditnom karticom ili svojim mobitelom, nije pokuala nai posao, nisu je zaustavili zbog prometnog prekraja, a nije ni dala broj svog socijalnog osiguranja da unajmi stan. Art pritie Haley Saxon i prijeti joj svime, od krenja Mannova zakona181 i voenja javne kue do toga da je bila suuesnik u pokuaju ubojstva. Zato joj vjeruje kad se zaklinje da nije ula Noru i da e ga nazvati isti tren kad se javi.

Ni njegova prisluna mjesta na granici, ni Hobbsova preko nje, ne otkrivaju trag. Ni nju da govori, ni ikoga da govori o njoj. Art dovlai tipa koji rekonstruira prometne nezgode da izmjeri dubinu tragova Callanova motocikla i taj tip izvodi neke vradbine po zemlji, govorei Artu da su na tom motoru definitivno bile dvije osobe i da vjeruje da se onaj otraga vrsto drao jer su jurili. Callan ju nije mogao tako daleko odvesti, razmilja Art. Nije ju kao zarobljenicu mogao ukrcati na avion, vlak ili autobus, a ima tako mnogo mjesta na kojima zarobljenica moe skoiti s motora - na benzinskoj stanici, na crvenom na semaforu, na krianju. __________________________________
181 Mann Act. Zakon iz 1910. koji zabranjuje tzv. trgovinu bijelim robljem.

Zato Art suava podruje potrage na radijus od jednog rezervoara benzina od spoja zemljanog puta i 1-8. Trai Harley-Davidson Electra Glide. Pronalazi ga. Helikopter granine ophodnje koji leti iznad Anza-Borrega u potrazi za mojadosima opaa spaljeno mjesto i sputa se da ga istrai. Izvjetaj isti tren stie do Arta - njegovi ljudi prate radiokomunikaciju granine ophodnje, tako da dva sata poslije na tom mjestu ima ovjeka u pratnji preprodavaa Harleyja kojemu prijeti optuba zbog posjedovanja metamfetamina. Taj tupan gleda pougljenjene ostatke motora i gotovo suznih oiju potvruje da je to isti model kakav trae. "Zato bi netko to uinio?" jaue. Ne treba biti Sherlock Holmes - sranje, ne treba biti ak ni Larry Holmes182 da se vidi da je auto iao iza motora do tog mjesta, netko je izaao iz auta, a zatim su svi ponovo otili u tom autu i vratili se na cestu. Strunjak za rekonstrukcije ponovo izlazi. Mjeri dubinu tragova guma i razmak izmeu guma, uzima otisak tragova guma, jo se neko vrijeme igra u praini i govori Artu da se radi o manjoj limuzini s dvojim vratima i automatskim mjenjaem, te starim Firestone gumama. "Jo neto", govori mu tip iz granine ophodnje. "Vrata sa suvozake strane ne daju se otvoriti." "Kako to, dovraga, zna?" pita Art. Agenti granine ophodnje su strunjaci u "rezanju znakova", to znai - itanju tragova. Osobito u pustinji. "Po otiscima stopala ispred drugih vrata", govori mu agent. "Odmakla se da se vrata mogu otvoriti." "Kako zna da je to bila ona?" pita njegov ovjek. "Ovo su otisci enskih cipela", govori agent. "Ista ta ena vozila je auto. Izala je s vozake strane, otila do mjesta na kojem je tip stajao, stajala je i gledala. Vidi kako su pete dublje tamo gdje je stajala nekoliko minuta? Zatim je otila s druge strane auta, a on je otiao na vozaku stranu i pustio je unutra." "Moe li rei kakve je cipele ena nosila?" __________________________________
182 Prvak svijeta u boksu potkraj sedamdesetih godina.

"Ja? Ne", govori agent. "Ali kladim se da ima ljude koji to mogu." Da, ima, i za pola sata tip je na helikopteru i leti. Uzima otisak cipele i nosi ga u laboratorij. Nakon etiri sata zove Arta s rezultatima. Ona je. S Callanom je. Oito svojom voljom. to Arta tjera na razmiljanje. to mi ovdje traimo, pita se, uznapredovali sluaj tokholmskog sindroma ili neto drugo? Dobra vijest je to da je iva, barem je bila prije nekoliko dana, loa vijest je da se Callan probio iz radijusa pritvora. Bio je u autu koji je vozio prema zapadu sa "zarobljenicom" koja je u najmanju ruku suraivala, tako da sada moe biti bilo gdje. I Nora s njim. "Daj da sada ja preuzmem stvar", Sal Scachi govori Artu. "Poznajem tipa. Mogu se dogovoriti s njim ako ga naem." "Taj tip je ubio trojicu svojih starih partnera i oteo enu, a ti se s njim moe dogovoriti?" pita ga Art. "Vratimo se u prolost", kae Scachi. Art nevoljko pristaje. Ima smisla - Scachi ima prijanje veze s Callanom, a Art ne smije dalje po tome kopati da ne privue panju. I treba mu Nora. Svima im treba; bez nje se ne mogu sporazumjeti s Adnom Barrerom. *** Njihovi dani postali su ugodna koloteina. Nora i Callan ustaju rano i dorukuju, nekad u kui, nekad u restoranu preko ceste. On obino jede hranu s puno kolesterola, a ona obino uzima istu zobenu kau i suhi tost jer na tom mjestu ne slue voe za doruak, osim u nedjelju kad je doruak kasno. Za dorukom ne razgovaraju mnogo; nijedno od njih rano ujutro nije od velikih rijei. Umjesto razgovora razmjenjuju novinske stranice. Nakon doruka obino odlaze na vonju. Znaju da to nije ba najpametnija stvar pametna stvar bi bila da taj auto parkiraju iza brvnare i da ga tamo ostave - ali su jo uvijek u fatalistikom raspoloenju i vole odlaziti na vonju. On je naao jezero jedanaest kilometara sjevernije po Cesti 79 - divna vonja kroz hrastovima okruene travnjake i valovita brda, sa zapadne strane puta su ranevi, rezervat Kumeyaay s druge strane. Zatim brda prelaze u iroki, ravni panjak na ijem su jugu u pozadini brda (osmatranica Palomar kao golema bejzbolska lopta sjedi na najviem vrhu), a u sredini veliko jezero. Nije to ba neko jezero kakva jezera ve jesu - samo velika ovalna povrina vode usred vee ravnice - ali jezero je, i mogu etati oko njegova junog dijela. Ona u tome uiva. I obino je tamo veliko stado crno-bijelih holtajnskih goveda koja pasu na istonoj strani jezera, i ona ga rado gleda. I tako, ponekad se odvezu do jezera i eu naokolo; u drugim prilikama voze se kroz praznu pustinju pokraj Ranchite do Culp Valleya, gdje je veliko okruglo kamenje razbacano uokolo kao da se div odjednom prestao igrati pikulama i vie se nije vratio pokupiti ih. A ponekad se jednostavno uspinju na brdo do Inaja Peaka, gdje parkiraju i

penju se kratkom stazom do vidikovca s kojeg se vide svi planinski lanci i, na jugu, Meksiko. Zatim se vraaju kui i pripremaju ruak - on jede sendvi s puretinom ili unkom, ona jede voe koje je kupila u duanu - a zatim odlaze na dugu siestu. Sve do sada nije shvaala kako je bila umorna, kako strano umorna, i kako joj treba san jer izgleda da joj tijelo udi za njim pa lako zaspi svaki put kad spusti glavu. Nakon sieste obino samo ljenare, ili u prednjoj sobi ili, ako je toplo, vani na malom trijemu. Ona ita knjige, a on slua radio i lista asopise. Kasno popodne odlaze u duan kupiti hranu za veeru. Voli kupovati za svaki obrok posebno jer je to podsjea na Pariz, pa zapitkuje prodavaa mesa o tome to je tog dana dobro. "Kuhanje se devedeset posto sastoji od kupovanja", govori Callanu. "Okej." Njemu se ini da vie uiva u kupovanju i kuhanju nego u jelu jer e potroiti dvadeset minuta da izabere najbolji odrezak, a onda e moda pojesti dva zalogaja. Ili tri zalogaja, ako je to piletina ili riba. A nevjerojatnu zbrku radi oko povra, koje stvarno jede u ogromnim koliinama. A dok za njega kupuje krumpir ("Znam da si Irac"), za sebe sprema smeu riu. Veeru spremaju zajedno. To je postao ritual u kojem zaista uiva, motaju se jedno oko drugoga u maloj kuhinji, reu povre, gule krumpire, zagrijavaju ulje, reu meso ili kuhaju tjesteninu i razgovaraju. Razgovaraju o kojeemu - o filmovima, o New Yorku, o sportu. Pria mu malo o svom djetinjstvu, on njoj pria malo o svom, ali izostavljaju rune stvari. Ona mu pria o Parizu - o hrani, trgovinama, cafeima, rijeci, svjetlu. Ne govore o budunosti. Ne razgovaraju ak niti o sadanjosti. Kojeg vraga rade, tko su oni uope, to su jedno drugom. Nisu vodili ljubav, nisu se ak ni poljubili, i nijedno od njih ne zna je li to "jo" ili to je to. Ona samo zna da je on drugi ovjek u njenzinu ivotu koji ju nije jedino htio jebati i moda prvi kojega bi moda stvarno eljela. On samo zna da je s njom, i to je dovoljno. Dovoljno da se samo ivi.

Scachi se vozi po cesti Izlaska sunca kad je ugleda - trona farma koja izgleda kao odlagalite rabljenih vozila. Tko ga jebe, misli Scachi, i ulazi. Tipini naivko s kapom boje sjemena kukuruza lijeno prilazi. "Treba pomo?" "Moda", govori Scachi. "Prodaje tu kramu?" "Samo volim raditi na njima", kae Stari. Ali Scachi opaa bljesak straha koji prolazi oima tog tipa i baca udicu. "Jesi li nedavno prodao jednog, ne rade vrata s druge strane?" Oi Staroga irom se otvaraju kao kod onih budala u TV reklamama za Mreu vidovnjaka183. Misli: Kako si to znao? "Tko si ti?" pita Stari. "Koliko god ti je platio da ne otvara usta," govori Scachi, "ja sam onaj koji e ti platiti vie da ih opet otvori. Inae u ti zaplijeniti kuu, sve tvoje aute / sliku s potpisom Richarda Pettyja184 i onda u te staviti u zatvor dok Chargersi ne pobjede na Super Bowlu, to je, kako se ini, zauvijek."

Vadi tipaljku s novcem i poinje vrtjeti novanice. "Reci kad." "Jesi ti murjak?" "I jo kakav", govori Scachi, i dalje vrti novanice. "Jesmo blizu?" ___________________________________
183 Psychic Friends Network. Neka vrsta vidovnjakog deurnog telefona. 184 Richard Petty - voza NASCAR utrka.

Tisuu petsto dolara. "Blizu." "Ti si jedan od onih lukavih naivaca, je li tako?" govori Scachi. "Koji iskoritava gradske deke. Tisuu esto je onoliko koliko je mrkva velika, prijatelju, a batinu bolje da ne vidi." "Grand Am iz '85.", govori Stari, gurajui novac u dep. "Zelen-kast." "Tablice?" "4ADM045." Scachi kima. "Ja u ti rei isto to ti je taj tip rekao - ako bilo tko pita, nisam bio ovdje, nisi me vidio. Razlika je u ovome - ako mene proda za viu cijenu..." Izvlai svoj .38 revolver. "Vratit u se, zabit u ti ovo u guzicu i povlaiti okida dok ga ne ispraznim. Razumijemo se?" "Da." "Dobro", kae Scachi i mie pitolj. Vraa se u svoj auto i odlazi.

Callan i Nora odlaze u crkvu. Na jednoj su od svojih popodnevnih vonji i silaze s Ceste 79 kod rezervata Kumeyaay, odlaze prema misiji Santa Ysabel. To je mala crkva, malo vea od kapele, graena u klasinom kalifornijskom misionarskom stilu. "eli ui?" pita Callan. "Voljela bih." Uspinju se do malog apstraktnog kipa pokraj crkve. Ispod njega je natpis ANEO IZGUBLJENIH ZVONA, a na metalnoj ploici pokraj njega ispriana je pria o tome kako su crkvena zvona bila ukradena u dvadesetima i kako se upljani i dalje mole da se sretno vrate kako bi se crkvi ponovo vratio njezin glas. Netko je ukrao glupa crkvena zvona? pita se Callan. Tipino. Ljudi nita ne mogu ostaviti na miru. Ulaze u crkvu. Bijelo okreeni zidovi od opeke u otrom kontrastu su prema rukom istesanim drvenim stupovima koji podupiru iljast krov. Donja polovica zidova presvuena je neskladnom ali jeftinom borovom oplatom, ispod oslikanih prozorskih stakala s prikazima svetaca i postaja krinog puta. Hrastove klupe izgledaju nove. Oltar je oslikan u raznim bojama u meksikom stilu, sa arko obojenim kipovima Marije i svetaca. Za nju je to i bolno i ugodno - nije nogom kroila u crkvu od Juanova pogreba, i ovo je podsjea na njega. Zajedno stoje ispred oltara. Ona kae: "elim zapaliti svijeu." Ide s njom, zajedno klee ispred zavjetnih svijea. Kip malog Isusa stoji iza svijee, a iza toga je slika prekrasne mlade Kumeyaayke koja sa strahopotovanjem gleda u nebo.

Nora pali svijeu, saginje glavu i tiho se moli. On klei, eka da ona zavri i gleda mural koji zauzima cijeli desni zid iza oltara. To je ivopisna slika Isusa na kriu, s dva lopova pribijena pokraj njega. Nori treba dugo. Kad su vani, govori: "Osjeam se bolje." "Dugo si se molila." Pria mu o Juanu Paradi. O njihovu prijateljstvu i njezinoj ljubavi prema njemu. Kako je to bilo Paradino ubojstvo koje ju je navelo da izda Adna. "Mrzim Adna", govori. "elim ga vidjeti u paklu." Callan ne govori nita. Moda su oko deset minuta u autu, kad ona kae: "Sean, moram se vratiti." "Zato?" "Da svjedoim protiv Adna", govori. "On je ubio Juana." Callan shvaa. Mrzi to uti, ali shvaa. Ipak je pokuava odgovoriti. "Scachi i oni, mislim da ne ele da svjedoi. Mislim da te ele ubiti." "Sean, moram se vratiti." On kima. "Odvest u te Kelleru." "Sutra." "Sutra."

Te noi lee u krevetu u mraku, sluaju zrikavce izvana i jedno drugo kako diu. U daljini opor kojota poinje kakofoniju cviljenja i zavijanja, a zatim je ponovno muk. Callan govori: "Bio sam tamo." "Gdje?" "Kad su ubili Paradu", govori. "Sudjelovao sam u tome." Osjea kako joj se tijelo ukoilo pokraj njegova. Ona zaustavlja dah. Zatim govori: "Za ime Boga, zato?" Prolazi deset, petnaest minuta prije nego to izusti i rije. Zatim poinje s tim kako mu je bilo sedamnaest godina u pubu Liffey i kako je povukao okida na Eddieja Friela. Pria satima, njeno mrmljajui u njezin topli vrat, govori joj o ljudima koje je ubio. Pria joj o ubojstvima u New Yorku, Kolumbiji, Peruu, Hondurasu, El Salvadoru, Meksiku. Kad stie do onog dana na aerodromu u Guadalajari, kae: "Nisam znao daje to trebao biti on. Pokuavao sam ih zaustaviti, ali bilo je prekasno. Umro mi je na rukama, Nora. Rekao je da mi oprata." "Ali ti si ne oprata." Odmahuje glavom. "Kriv sam kao vrag. Zbog njega. Zbog svih njih." Iznenaen je kad se njezine ruke ovijaju oko njega i vrsto ga stiu. Njegove suze padaju joj po vratu. Kad je prestao plakati, ona kae: "Kad mi je bilo etrnaest..." Govori mu o svim mukarcima. O onima kojima je pruala usluge, o onome to im je radila, o zabavama. O svim mukarcima koje je uzela u usta, u dupe, u sebe. Gleda ga u oi da bi vidjela gaenje koje oekuje da e vidjeti, ali ga ne nalazi. Zatim mu pria o tome kako je voljela Paradu, i kako je eljela osvetu, i kako je otila s Adnom, i kako je to dovelo do toliko ubojstava i kako to boli. Lica su im blizu, usne im se skoro dodiruju. Uzima njegovu ruku i stavlja je ispod traper-koulje i na svoje grudi. Oi mu se otvaraju, izgleda iznenaeno, ali ona kima i on dlanom trlja njezinu bradavicu. Ona

osjea kako se ukruuje i ugodno joj je, a kad usne sputa na njezine grudi i lie i cucla, to je kao da cvate u njegovim ustima i osjea da se smekava i vlazi. Ukrutio mu se. Ona posee prema dolje i otkopava mu traperice. Osjea ga, a njegovi uzdasi trepere joj na grudima. Izvlai mu kurac iz hlaa i miluje ga, a on joj polako otvara zatvara traperica, uvlai ruku i dotie joj piku jednim prstom. Ona kae Fino je, pa joj prst gura tamo gdje je vlano i zatim ga njeno trlja po njezinom klitu i osjea kako raste i kako postaje vrst, malo zatim njezina se lea savijaju u luku i ona stenje i vie, a on ustima klizi nadolje i lie je kao da lijei ranu. Njezino tijelo se stee i izvija u luku, vrsto ga stee za ruku dok svrava, a on je gladi po vratu i kosi i govori: U redu je, u redu je, a kad prestaje vriskati, saginje se da mu ga uzme u usta, ali on kae: elim biti u tebi, mogu li? Ona kae Da, a on ponovo pita: Mogu li? a ona kae: elim te u sebi. Lei na leima i prima ga, uvodi ga. On ga njeno gura i ona ornata noge oko njega i gura ga unutra vre i zatim je cijeli unutra i gleda njezino predivno lice i njezine predivne oi i ona se smije i govori: Boe, to je tako lijepo. Savija se i podie kukove da ga primi dublje i on osjea to divno mjesto u njoj i zatim klie van, a zatim opet unutra i ona mu je sva u kliskoj toplini, sva treperi srebrnasto vlana, gladi ga po leima, po guzi, po nogama i stenje: Tako je fino, tako fino, a on sa svojim kurcem dolazi do onog mjesta i dodiruje ga i na usnama joj je znoj i on ga lie, na vratu joj je znoj i on ga lie, osjea kako znoj curi izmeu njezinih grudi na njegova prsa, s njezinih bedara na njegova, slatka ljepljiva vlanost izmeu njezinih bedara koja je tako vrsto ovila oko njega, on govori: Svrit u i ona kae: Da, duo. Svri u mene, svri u mene, svri u mene i on gura u nju to dublje moe i zadrava se, a zatim osjea kako ga njezina pika stee, vrsto ga zadrava. Ona pulsira i on svrava, vriti, i zatim opet vriti i zatim se rui na toplinu njezina ramena i ona govori: Volim te osjeati u sebi. U tom poloaju tonu u san, on na njoj.

On ustaje rano dok ona jo uvijek spava i odlazi u grad po namirnice tako da je moe probuditi uz miris palainki od borovnica, uz miris kave i slanine. Kad se vrati, nema je.

15 Raskrije
Na vlaku su sveci i grenici. Na vlaku su gubitnici i pobjednici. Na vlaku su kurve i kockari. Na vlaku su izgubljene due... Tradicionalna

San Diego 1999. Art se sastaje s Hobbsom u paviljonu Organ u parku Balboa. Redovi i redovi bijelih metalnih stolica u irokom polukrugu unutar amfiteatra sputaju se prema pozornici. Hobbs sjedi i ita knjigu u predzadnjem redu. Sal Scachi sjedi iznad njega, dva mjesta ulijevo. Toplo je. Poetak proljea. Art sjeda do Hobbsa. "Ima li kakvih vijesti o Nori Havden?" pita Art. "Poznajemo se dugo, Arthure", govori Hobbs. "Mnogo je vode proteklo ispod mosta." "to mi pokuava rei, John?" O, Boe, je li mrtva? "ao mi je, Arthure", govori Hobbs. "Ne mogu ti dopustiti da Adna Barreru izvede pred sud. Smjesta e nam ga isporuiti." Ista pria, ista pria, razmilja Art. Prvo s Tiom, sada s Adnom. "On je terorist, John! Sam si to rekao! On je slizan s FARC-om i" "Dobio sam jamstva", govori Hobbs, "da Barrera pasador vie nee poslovati s FARCom." "Jamstva?!" pita Art. "Od Adna BarrereV." "Ne", mirno govori Hobbs. "Od Miguela ngela Barrer." Art je ostao bez rijei. Hobbs nije. "Sve je to poelo izmicati iz ruku. Ozbiljni ljudi su se morali ukljuiti prije nego to postane jo gore." "'Ozbiljni ljudi.' Ti i To." "Bio je zgranut zbog neakova oijukanja s teroristima", govori Hobbs. "Bio bi to isti tren zaustavio da je znao. Sada zna. To bi bilo dobro rjeenje, Arthure. Adn Barrera mogao bi biti neprocjenjiv izvor informacija, ako mu se prui razlog za suradnju."

To je sranje, Art to zna. Groze se onoga to bi Adn mogao rei na sudu. S dobrim razlogom. Ja ne bih prihvatio njegove uvjete, ali oni hoe. Ve su sve smislili. Dat e mu novo lice, nov identitet, nov ivot. Vraga hoe. "Ne moete ga dobiti." U Hobbsovu glasu ima ljutnje dok govori: "Smijem li te podsjetiti da smo u ratu protiv terorizma?" Art okree lice prema suncu i uiva u njegovoj toplini na svojoj koi. Govori: "Rat protiv terorizma, rat protiv komunizma, rat protiv droge. Stalno se ratuje protiv neega." "To je stanje ljudskog roda, bojim se." "Nije moje, vie ne", govori Art. "Ja sam zavrio s tim." Ustaje. "To mora prestati", govori Art. "To mora negdje prestati." Hobbs kae: "Smijem li te nadalje podsjetiti da emo i tebe skinuti s ranja. Tvoje licemjerno moralno superiorno dranje je iskreno govorei nepodnoljivo. I ne moe ga se podrati, mogao bih dodati. Bio si suuesnik u" Art podie ruku. "Ve mi je ponudio dogovor. Odbio sam ga. Odvest u Adna Barreru javnom tuitelju i ostaviti pravosuu da radi svoj posao. Zatim u sve ispriati. O onome to se dogodilo u Kondoru, o Kerberu, o Crvenoj magli." Hobbs blijedi. "To nee uiniti, Arthure." "Samo ekaj." Ako je Hobbs prije bio blijed, sada je sablastan. "Mislio sam da si domoljub." "Jesam." Art se poinje udaljavati.

Zaista je proljee - cvjetnjaci u parku prte novim bojama i zrak je topao, s dovoljno ostataka zime da i dalje osvjeava. Gleda amfiteatar, u kojem su grupice kolaraca na vanjskoj nastavi okupljene oko svojih uitelja, a mladi parovi sjede jedui sendvie. Turisti s kamerama objeenima oko vrata prouavaju kartu parka i pokazuju prstom, a stari ljudi polako eu, uivaju u zraku i novoj toplini proljea. Ba tada jedan avion nisko prelijee da bi se spustio na malom aerodromu San Diega, buka je zagluujua i jedva uje Johna Hobbsa kako govori: "Nora Hayden." "to?" "Imamo je", govori Hobbs. "Dat emo je u zamjenu." Art se okree. "Nisi mogao spasiti Ernieja Hidalga", govori Hobbs. "Moe spasiti Noru Hayden. To je lako - dovedi mi Barreru. U suprotnom..." Ne treba zavriti prijetnju. Opalit e joj metak u glavu. "Most Cabrillo", govori Hobbs. "U pono je melodramatino. Recimo - u tri ujutro? Nakon to zavre homoseksualni sastanci, ali prije nego to pone doging. Ti dovedi Barreru sa zapadne strane, mi emo gospoicu Havden dovesti s istone. I Arthure, ako jo uvijek osjea taj patetini nagon da sve prizna, mogu li ti predloiti da ode

sveeniku? Ako misli da e itko drugi povjerovati ili uope mariti za tvoju 'istinu', alosno se vara." Hobbs se vraa ravnodunom itanju knjige. Iza tamnih naoala, Scachi zuri u beskrajan svemir. Art odlazi. "Hoe da to organiziram?" pita Scachi. Hobbs kima. Tuno je to. Art Keller je dobar ovjek, ali je aksio-matino, i istinito, da dobri ljudi moraju poginuti u ratu. Art odlazi na sigurno mjesto na kojem dri Adna. "Dogovorit emo se", kae Art.

Posljednji posao. To je ono to Scachi govori Callanu. Aha, svaki put je to posljednji posao. Ali nema izbora nego vjerovati mu, razmilja Callan dok hoda kroz park Balboa. Prihvati to ili e je ubiti. Kupuje kartu za predstavu Izdaja Harolda Pintera u Old Globeu. U pauzi izlazi zapaliti i hoda oko stranjeg dijela kazalita. Ulazi u mali prolaz izmeu kazalita i veterinarske stanice zoolokog vrta. Ide prolazom do lanane ograde ispod nekih stabala eukaliptusa na padini koja gleda na autocestu i, slijeva, na most Cabrillo. Stranjim dijelom kazalita zatien je od pogleda sjedne strane, a s druge strane stranjim zidom stanice. Neke kamionske prikolice skrivaju ga od pogleda s autoceste. Izvlai snajperski dalekozor i usmjerava ga na Scachija koji stoji na mostu, pui cigaru. Udaljenost je 320 metara. Bit e to lak hitac, ak i nou. Vraa se i sjedi do kraja predstave.

Art stoji na stepenici ispred vrata i zvoni. Althea izgleda sjajno. Iznenaena je to ga vidi, ali izgleda sjajno. "Arthure..." "Mogu li ui?" "Naravno." Odvodi ga do sofe u dnevnoj sobi i sjeda do njega. Ovo je mogao biti moj dom, razmilja Art, trebao je biti moj dom. Osim to sam ga odbacio u potjeri za neim to nije bilo vrijedno plijena. I tebe sam odbacio, isto tako, razmilja gledajui Altheu. Malo ena s godinama postaje ljepe. Njezine bore od smijanja i osmijeha oplemenjuju je; ak su joj i bore od briga ljupke. Primjeuje da je izvukla nekoliko pramenova u kosi. Nosi crnu bluzu preko traperica i zlatni lani oko vrata. Art se prisjea da joj je poklonio taj lani, ali se ne moe sjetiti je li to bilo za roendan ili za Valentinovo. Moda je to bilo za Boi, razmilja. "Bojim se da Michael nije kod kue", govori ona. "Otiao je u kino s nekim prijateljima." "Ulovit u ga drugi put." "Art, jesi li dobro?" pita, odjednom zabrinuta. "Nisi bolestan ili" "Dobro sam."

"Jer izgleda" "Prije dugo vremena", govori on, "htjela si da ti kaem istinu. Sjea se toga?" Ona kima. "Da sam ti barem rekao", govori Art. "Da te barem nisam odbacio." "Moda nije prekasno." Ne, misli on. Prekasno je. Ustaje s kaua. "Bolje da odem." "Bilo te lijepo vidjeti." "I tebe." Na vratima ga grli. Ljubi ga u obraz. "uvaj se, Art, hoe?" "Svakako." Izlazi kroz vrata. "Art?" Okree se. "ao mi je." U redu je, misli. Ionako sam samo doao rei zbogom. Zna da ide u zamku. Da e ubiti njega i Noru na mostu Cabrillo. Nemaju izbora.

Nora sjeda na stranje sjedalo s Johnom Hobbsom. Vrlo je ljubazan prema njoj - stari gospodin u odijelu s bijelom kouljom, i leptirkom i ogrtaem, iako je no topla. Izgleda prekrasno i svjesna je toga. Kosu je ponovo obojila u plavo. Kupili su joj crnu haljinu koja joj pristaje kao korice mau. Nosi dijamantne naunice, usku dijamantnu ogrlicu i visoke potpetice. minka joj je savrena, oi velike, usne blistavo crvene. Osjea se kao kurva. Ako igra ulogu, oblai se za tu ulogu. Hobbs s njom sve prolazi jo jedanput ali ve sve zna. Sal Scachi joj je sve objasnio. Sve to mora uiniti je da se sastane s Adnom na sredini mosta i da se s njim vrati do auta. Zatim je slobodna, a slobodan je i Callan. Novi identiteti i novi ivoti. On je eka u sigurnoj kui, kao talac koji osigurava da e ona ispuniti svoj dio dogovora. Nisu se trebali brinuti, misli ona. Do sada sam obavila svoj dio. to znai jo nekoliko sekundi glumljene ljubavi? Jedino to je brine je da e se Adn izvui iz svega toga. CIA, to ovi ljudi zasigurno jesu, zadrat e ga i uvati, i lijepo e postupati s njim. Nikad nee biti kanjen za Juanovo ubojstvo. To nije u redu i njoj je to mrsko, ali uinit e to zbog Seana. A Juan e razumjeti. Hoe, zar ne? razmilja, upuujui svoje misli prema nebu. Reci mi da razumije, reci mi da eli da to uinim. Reci da mi oprata grijehe koje sam poinila, i onaj koji u uskoro poiniti. Sal Scachi gleda u retrovizor i namiguje. Lako mu je shvatljivo da mukarac moe postati opsjednut njome. Sada je ak i Callan zaljubljen u nju, a Sean Callan je najhladnija pizda koja se ikad pojavila.

Pa, nadam se da ti je veeras u mislima, Callan. Htio bih da si malo rastresen jer ja sam taj koji te mora dokrajiti. To je tako tuno, sinko, ali mora otii. Ne mogu riskirati da ikad o ovome otvori usta. Sve je pripremljeno. Noni obraun zbog droge, zatim mediji poinju slubene javne jadikovke za heroja Arta Kellera, a dan ili dva poslije izlaze s priom da je bio prljavi murjak na Barrerinoj platnoj listi koji je postao pohlepan i dobio svoje. Ubio ga je jedan Barrerin izvritelj. Zloglasni Sean Callan. Veeras zaista dobiva novi identitet, Sean, deko. Ovaj puta zaista umire. John Hobbs udie njezin parfem.

Starci, razmilja, zadovoljavaju svoje blijedee uitke gdje god mogu. U prolim vremenima, davno prolim, moda bi je pokuao zavesti. Ako se, doista, za nekoga moe rei da "zavodi" prostitutku. Sada trai od nje samo da ispuni svoje obveze. Da Adna Barreru mirno preda u njihove ruke. Hobbsa zbog toga ne boli eludac, nimalo ne ali zbog nesretnih ali potrebitih sankcija za Arta Kellera. No, pa, drugi svijet je savren; ovaj ovdje mnogo manje. Udie njezin parfem. Art se na sastanak vozi u svom autu. Adn sjedi pokraj njega, s rukama u lisicama ispred sebe. U etvrt do tri u noi na ulicama nema prometa. Art ide niz Harbor Drive jer voli gledati jedrilice i mjeseinu koja sjaji na vodi i obrise grada. Adn sjedi na miru, na licu mu je samozadovoljan osmijeh. "Zna to, Adn?" pita Art. "Ti si razlog zbog kojeg se nadam da postoji pakao." "Nemoj misliti daje ovo svreno", govori Adn. "Jo uvijek ti dugujem za Raula." Art se zaustavlja, izlazi, izbacuje Adna iz auta i gura ga na koljena. Art izvlai svoj .38 iz korica i uiva u strahu koji se pojavljuje u Adnovim oima. Podie pitolj i lupa Adna posred lica. Prvi udarac ree jagodicu ispod lijevog oka, ostavlja runu krvavu masnicu. Sljedei mu lomi nos. Trei mu razdire gornju usnu i lomi mu dva zuba. Adn se stenjui prevre, pljuje krv iz izudaranih usta. "To je samo da zna da mislim ozbiljno", govori Art. "Ako se bude zajebavao sa mnom, kunem ti se Bogom prebit u te nasmrt. Razumije?" Adn kima. "Tko ti je priao da se smjesti Paradi?" "Nitko, bio je to" Aha, bio je to nesretan sluaj, misli Art. Bio je to nesretan sluaj da je To izaao iz zatvora, nesretan sluaj da ti je Antonucci dao oprost grijeha. Sve je bio jebeni nesretan sluaj. Art ga povlai za kosu i lupa ga pitoljem po uhu. "Tko ti je priao da se smjesti Paradi?" Koga vraga? razmilja Adn. Sad to vie nije vano. "Bio je to Scachi", kae. Art kima. To sam i mislio, govori sam za sebe. To sam i mislio. "Zato?"

"Sve je znao", govori Adn. "Ba kao i ja." "Znao je za Kerber?" "Da." "Znao je za Crvenu maglu?" "I za to." Art ga ponovo podie, gura ga do auta i ubacuje ga unutra. Vrijeme je za odlazak na most. Callan dolazi na poloaj. Iz torbe izvlai teku snajpersku puku, zatim privruje tronoac i infracrveni dalekozor i namjeta priguiva. Lijee na uvelu travu i usmjerava puku prema mostu. Nee to biti teko. im Keller preda Barreru, Sal e pogledati prema njemu i kimnuti. Callan e skinuti Kellera. Zatim e jednostavno otii. Sal e proi mimo, pokupiti ga na Park Boulevardu i odvesti ga k Nori. Uzet e svoje nove putovnice, otii u L.A., ui u avion za Pariz. Novi ivot. Namjeta se i priprema se ubiti Arta Kellera. Operacija Crvena magla vraa se kui. Most Cabrillo nadvija se iznad Ceste 63 na mjestu na kojem presijeca park Balboa.

Art parkira odmah malo zapadno, uz kuglanu na travi na koju dolaze stari ljudi, svi u bijelom, odigrati svoju polaganu partiju na popodnevnom suncu. Otvara vrata i izvlai Adna drei ga za lakat, pokazuje mu svoj .38 u koricama na boku i govori: "Molim te pokuaj ga dohvatiti." Zatim gura Adna do zapadne strane mosta pa kreu istono, prema sredinjem dijelu parka Balboa. Kamen mosta blijeti u mekom zlatu ispod jantara lanterni. Sa svoje desne strane Art vidi poslovne tornjeve u sreditu grada i veliki neonski natpis HOTEL CORTEZ, koji dominira horizontom. Iza toga je luka i ocean te most Coronado, koji se na svom poetku, u parku Chicano u barriju Logan u kojem je odrastao, izdie kao san. S njegove lijeve je ponor kanjona Palm, zapadno od ceste iza njega izdiu se ume sekvoja i srebrnih borova, sjeveroistono je zooloki vrt. Ravno naprijed je park Balboa, s California Towerom koji se uzdie iznad dviju palmi nalik na vrak svadbene torte. Sam most ulazi u Prado, dugaak i irok pjeaki put kroz muzeje i vrtove, a na kraju Prada, s plaze Balboa, vodeni stup probija se u no. Mnogo puta etao je tim putom. Dakle, oca Juana ubili su u sklopu Crvene magle, razmilja Art. A Hobbs je izdao nareenje. Prvi put nakon dugo vremena Artu se sve razbistrilo. Sada mu je sve jasno. Callan cilja u Kellerovo elo, zatim u prsa, zatim ponovo u elo. Pogodi ga u glavu, rekao mu je Scachi. Narkosi otpadnicima pucaju u glavu. Art vidi kako prednja svjetla rade krug dok auto u velikom luku u sredini Prada okree i vozi prema njima. Auto, crni Lincoln, staje na istonom kraju mosta.

Art vidi Scachija kako izlazi i otvara stranja vrata. Hobbs izlazi polako, vrsto se oslanjajui na svoj tap, ak i nakon to ga Scachi uspravlja. Zatim Scachi obilazi auto i otvara vrata, a Nora elegantno izlazi iz auta, kao ena koja je navikla na to da joj otvaraju vrata. Osjea Adnovu ruku kako se napinje. Zatim jo netko izlazi iz auta, a on trepe oima. ovjek je ostario. Kosa mu je sada srebrna, a i brkovi. Mraviji je, ali jo ima dranje gospodina starog kova. Oduvijek galantan, To uzima Noru pod ruku. Adn je vidi i smijei se. Izgleda lijepo, jo vie ispod mekog svjetla. Kao da je vratila svoju ivotnost, svoju enstvenost. Pokuava potrati prema njoj, ali ga Art zaustavlja. Nije ni vano, ona ide prema njemu. Ne prilazi preblizu. To Callan misli kad Nora prelazi po mostu. Samo uzmi Barreru i vrati se u auto. Ona ne zna to e se dogoditi. Nema razloga da joj kae. Nada se da e ve biti u autu kad bude morao povui okida. Ne treba je okupati nova krv.

Sastaju se malo zapadnije od sredine mosta. Scachi ide ispred ostalih, dolazi do Arta i govori: "Bez uvrede, Arthure. Treba mi tvoje oruje." Art rastvara jaknu i Scachi uzima njegov .38 i zatie ga sebi o pojas. Zatim okree Arta, gura ga da se nasloni na ogradu mosta i zatim ga pretrauje. Nakon to ne nalazi nita, mae ostalima da priu. Art gleda Ta kako mu prilazi s Norom ispod ruke. Kao da je vodi pred oltar, misli Art. Hobbs zaostaje za njima. To gleda Adnovo krvavo lice i govori Artu: "Nisi se nimalo promijenio, mi sobrino." "Trebao sam ti sjuriti metak u glavu onda kad sam bio u prilici." "Trebao si", slae se To. "Ali nisi." "to e ti ovdje?" "Doao sam kako bi moj neak znao da e biti predan u sigurne ruke," govori To, "da nee biti ubijen. Izgleda da sam stigao ba na vrijeme." Grli Adna, obje ruke su mu na njegovom zatiljku, pazi da mu krv ne umrlja odijelo. "Mi sobrino, Adn, to su ti to uinili?" "To, drago mi je to te vidim." "Skini mu lisice, molim te", kae To. Art staje iza Adna, skida mu lisice i laktom ga gura naprijed. Hobbs gleda Arta i govori: "Ti si ovjek od rijei, Arthure. Ti si astan ovjek." Art odmahuje glavom. "Ne zapravo, ne." Grabi Hobbsa i zaokree ga ispred sebe kao tit, lijeva ruka mu je na Hobbsovu vratu, druga iza glave. Jedan trzaj e ga ubiti. Scachi izvlai pitolj, ali se boji pucati. "Spusti oruje, Sal, ili u mu slomiti jebeni vrat." "Uini to i ubit u te."

"Okej." Sal odlae pitolj na most. "Sada moj." Sal polae Kellerov .38 pokraj svoga. Zatim gleda na vrh brijega iza Kellera i kima. Callan vidi. Kri postavlja pod pravim kutom na Kellerov potiljak i duboko udie. Promijeni svoj ivot. Art govori: "Nora, baci jedan pitolj preko mosta, a drugi daj meni." Adn se smije. Dok Nora ne ode i ne baci jedan pitolj. "to to radi?!" vie Adn. Gleda ga ravno u oi. "Ja sam bila sopln, Adn. To sam od poetka bila ja." Adnova glava trza se unatrag. "Volio sam te." "Ubio si ovjeka kojega sam voljela", govori Nora. "A tebe nikad nisam voljela." Daje Artu pitolj. Sal gleda preko ramena i vie: "Pucaj!" Art se okree i ugleda strijelca. Scachi vadi drugi pitolj iz pojasa i upire ga Artu u lea. Callan okida ravno Scachiju u glavu. Sal nestaje iz snajperskog dalekozora. To se saginje i hvata Scachijev pitolj. Art se okree. To podie pitolj. Art ga dva puta pogaa u grudi. Tiova ruka refleksno povlai okida. Metak prolazi kroz Hobbsovu slabinu i zabada se Artu u nogu. Obojica padaju. Hobbs se pridie, grabi tap i epajui odlazi s mosta, posrui kao glumac koji loe glumi pijanca. Callan snajperom cilja u njegova krhka prsa. Krv cvate na Hobbsovim leima. tap mu poskakuje po kamenu. Adn pue do Ta. Uzima pitolj iz strieve ruke. Callan pokuava opaliti, ali isprijeila se Nora.

Art se teko podie na koljena, vidi Adna koji klei pokraj Ta. Adnov pitolj okida jedanput, dvaput, oba metka fijuu pokraj Arta. Uz vrtoglavicu podie pitolj i puca. Metak se zabada u Tiovo mrtvo tijelo. Adn ponovo puca. Artova glava trza se unazad, mlaz krvi prti kroz zrak, i on pada na ogradu mosta, njegov pitolj leti na cestu ispod mosta. Adn okree pitolj prema Nori. "LEZI!" vie Callan. Nora se baca na tlo. Baca se i Adn. Pada na trbuh i pue po mostu, i dok pue, puca iza sebe. Callan ne moe pucati kroz ogradu, sada ni ne vidi Adna. Odbacuje puku i tri prema mostu. Adn ustaje i tri. Bol je strana. Krv iz duboke rane na Artovu elu lipti mu u oi, tako da jedva vidi. Ljulja se i bori protiv suenog vidnog polja koji mu stee mozak, prijeti da e ga

onesvijestiti. Podie pogled i jedva raspoznaje Adnov lik u bijegu. Adn izgleda kao da tri po zabavitu u lunaparku, pod se naginje ovamo, onamo. Art se tekom mukom podie, pada, ponovo ustaje. Zatim poinje trati. Adn uje korake koji ga progone. Tri, govori sam sebi. Zna da ne mora prijei granicu, samo mora doi do barrija i pokucati na prava vrata, a vrata e se otvoriti za Adna Barreru i zatvoriti se za Arta Kellera. Zato tri niz Prado, sada prazan u sitnim jutarnjim satima, zgrade muzeja oko njega nadvijaju se nad njim kao zidovi izgubljenog grada. Ako uspije izai iz Prada i doi do Park Boulevarda, bit e spaen. Nai e tisuu mjesta na kojima moe uroniti u tamu i onda se probiti do barrija. Na oko pedeset metara ispred sebe vidi vodoskok koji oznaava kraj Prada, njegova svjetla obasjavaju stup srebrne vode. Vidi ga i Art. Zna to to znai. Ako ga Adn proe, nestat e, vjerojatno zauvijek. Deki iz Dvadeset osme ulice e ga sakriti, prebacit e ga natrag preko granice. Prisiljava noge da se bre kreu, iako svaki udar stopala uzrokuje otru bol koja gori u nozi. U daljini uje sirene i pita se jesu li stvarne ili su u njegovoj glavi. I Adn ih uje, ali tri i dalje. Jo nekoliko metara i nestat e. Okree se da vidi gdje je Keller. Art skae. Lovi Adna visoko oko ramena i baca ga preko niske ograde vodoskoka u vodu. Adn ustaje i zabada ruku Artu u lice, kopa mu po oima. Artu bol eksplodira u glavi, ali vrsto dri Adnovu koulju i ne puta. Samo dri, govori si Art, samo dri. Adnova koulja se otkida i on se poinje izvlaiti. Art se slijepo, oajniki baca i osjea kako se Adnovo tijelo rui ispod njega. uje Adna kako hvata dah kad mu je zrak istisnut iz plua. Krv se die na vodi na mjestu gdje je Adn udario glavom. Art ga grabi za kosu i gura mu glavu ispod vode. Podie ga, uje ga kako dahe i zatim ga ponovo gura, urla preko uma slapova vodoskoka: "Ovo ti je za Ernieja, pizdo! Ovo ti je za Pilar Mndez i njezinu djecu! Ovo ti je za Ramosa!" Dri ga ispod vode, uiva u bespomonom trzanju nogu ispod sebe, uiva u bacakanju njegova tijela, u njegovoj patnji, u njegovu umiranju. "Ovo ti je za El Sauzal." Art gura jo jae. Adn se propinje ispod njega, tijelo mu se izvija kao da e puknuti. Art to ne vidi - on vidi mrtvo dijete na rukama svoje majke. Osjea pasju silu. "Ovo ti je za oca Juana!" vie Art. Trzajem povlai Adnovu glavu iznad vode. Njih dvojica klee u vodi, dahu da dou do zraka, njihova krv se razlijeva oko njih, voda im curi niz lica. Art vidi bljesak crvenih svjetala, zatim murjake koji idu prema njima, pitolji su izvueni. Jednom rukom dri Adna za vrat, a drugu podie u zrak. "Ne pucajte! Ne pucajte!" vie. "Ja sam policajac! Ovo je moj zarobljenik! Ovo je moj zarobljenika U daljini, kao u dugom tunelu, vidi Noru i Callana kako im prilaze. Zatim ponovo pada u vodu.

Hladna je i bistra.

Pogovor
Tajno mjesto svibanj, 2004.

Makovi cvjetaju. arkonaranasto, arkocrveno. Art ih paljivo zalijeva. I udie miris ironije. Nisu ga strpali u zatvor, sudac je prosudio da bivi Gospodar granice ne bi potrajao ni jedan dan u bilo kojoj saveznoj ustanovi. Tako da su ga izmeu niza svjedoenja prebacivali iz jedne sigurne kue u drugu, izmeu jednako beskrajnih zasjedanja odbora, a nakon toga opet u novo sklonite u kojem je relativno siguran. U sadanjem je ve tri mjeseca i uskoro e doi vrijeme da se opet premjesti, ali on ivi iz dana u dan, a dananji je sunan i topao, on uiva u vrtu u ograenom dvoritu. Uiva u samoi. Sam si sa sobom, razmilja dok odlae kantu za zalijevanje, sjeda na malu klupu i naslanja se na zid od opeke. Ali ne sasvim. Ima svoje duhove. Nore vie nema. Zavrila je svjedoenje i nestala u svom novom ivotu. Art bi volio da je s Callanom, koji je, isto tako nestao. Pomisao na to godi. Adn slui dvanaest uzastopnih presuda na doivotnu kaznu u saveznom zatvoru, i pomisao na to takoer godi. Art je sjedio u sudnici i gledao kad su ga odvodili u lisicama i lancima oko ruku, a Adn mu je dovikivao da nagrada za njegovu glavu jo vrijedi. A tko zna, razmilja Art, moda e je netko podii. Droga je petnaestak minuta nakon Adnova pada prestala curiti iz Meksika, zatim su se pojavili neki novi klinci da zauzmu njegovo mjesto. Droga u zemlju sada ulazi u veoj koliini nego ikad prije. Na osnovi Artova svjedoenja, Kongres je pokrenuo intenzivnu istragu o operacijama Kerber i Crvena magla. Obeali su da e djelovati. Do sada nita nije uinjeno. Vlada troi milijarde dolara na godinu kao pomo Kolumbiji za iskorjenjivanje droge. Veina toga ide na helikoptere za borbu protiv pobunjenika. Rat se zavlai. Ubojstvo kardinala Parade slubeno se jo uvijek prikazuje kao nesretan sluaj. Art smatra da bi trebao biti ogoren. Ponekad pokuava biti, ali tada je to nalik na pomalo smijenu parodiju biveg ivota, pa onda die ruke. Althie i djeca - vraga, misli, nisu vie djeca - ovo popodne dolaze u kratak posjet, pa mora biti vedar. Jo ne zna to e se dogoditi, koliko dugo e morati biti u ovom istilitu, hoe li ikad izai iz njega. Prihvaa ga kao pokoru. Jo uvijek nije naisto vjeruje li u Boga, ali nada se da postoji Bog.

A moda je to najbolje to nam preostaje na ovom svijetu, razmilja dok ustaje da ponovo zalije cvijee - brinuti se o vrtu i odravati nadu da postoji Bog. Usprkos svim injenicama koje govore suprotno. Gleda kako voda ostavlja srebrne kapljice na laticama. I mrmlja ulomke iz jedne udne molitve koju je jednom uo, koju sasvim ne razumije, ali koja mu se usprkos svemu probija kroz misli Duu moju istrgni mau, Iz apa pasjih ivot moj.

KRAJ

KIKA