You are on page 1of 123

3.2.2.

VANPARNINI POSTUPAK

VANPARNINI POSTUPAK

OPTE ODREDBE (lan 1-30)

1.
Ako je u toku ostavinskog postupka utvreno da je ostavilac ostavio ugovor o doivotnom izdravanju i da ima ostalu imovinu, pravilno je prvostepeni sud doneo reenje kojim se iz popisa zaostavtine izluuje stan koji je predmet ugovora o doivotnom izdravanju, a ne da se donese reenje o prekidu ostavinskog postupka shodno l. 23. Zakona o vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u ... O. broj ___/05 od 10. decembra 2008. izluuje se iz popisa zaostavtine ostavioca vanknjino pravo svojine na trosobnom stanu u... i to 1/2 idealne navedenog stana kao predmeta ugovora o doivotnom izdravanju i 1/2 idealne od stana po osnovu sticanja uesnice... u branoj zajednici sa ostaviocem. Reenjem Okrunog suda u ... G. ___/09 od 26. februara 2009. uvaavanjem albe uesnika postupka preinauje se reenje Optinskog suda u ... O. br___/05 od 10. decembra 2008. tako da se izluuje iz popisa zaostavtine ostavioca vanknjino pravo svojine na trosobnom stanu u... u korist uesnika... kao predmeta ugovora o doivotnom izdravanju... u neopredeljenim delovima. Iz spisa proizilazi da je pokojni preminuo 2. januara 2005., od zakonskih naslednika ostavio suprugu i troje dece, a za ivota je sainio ugovor o doivotnom izdravanju... kao primalac izdravanja. Na ime naknade za primljeno izdravanje, ostavlja trosoban stan identifikovan... Imajui u vidu utvrenu injenicu da u momentu smrti ostavioca predmetni stan nije inio njegovu zaostavtinu, jer je ugovorom o doivotnom izdravanju iz 1997. svoj deo stana ustupio kao naknadu za prueno izdravanje uesnici u navedenom delu koji nije u svojini uesnice... po osnovu sticanja u branoj zajednici sa ostaviocem, pa pravilno prvostepeni sud nalazi da se iz zaostavtine ostavioca izlui vanknjino pravo svojine na trosobnom stanu. U albi uesnika se istie da ostavinski sud nije mogao meritorno da odluuje o pravima uesnika u postupku, s obzirom na injenicu da je uesnik osporio punovanost ugovora o doivotnom izdravanju, pa alba smatra da je imalo osnova za prekid postupka i za upuivanje na parnicu. Po nalaenju ovoga suda albeni navodi su osnovani bez obzira na injenicu to je jedan od uesnika osporio punovanost ugovora o doivotnom izdravanju. U momentu smrti ostavioca, ugovor o doivotnom izdravanju postoji i on je punovaan sve dok u parninom postupku ne bude utvreno da ne proizvodi pravno dejstvo. Imajui u vidu da je ugovorom sporni stan prenet u svojinu u delu koji ne ini svojinu uesnice... po osnovu sticanja u branoj zajednici to pravilno prvostepeni sud izluuje iz popisa zaostavtine ovaj stan. Iako ostavinski postupak nije prekinut niti je uesnik upuen na parnicu, isti ne gubi pravo da u parninom postupku dokae da li ugovor o doivotnom izdravanju proizvodi pravno dejstvo ili ne. Sve dok se ne donese parnina presuda o toj injenici pomenuti ugovor je punovaan i proizvodi pravno dejstvo, pa se alba uesnika pokazuje neosnovanom. (Iz reenja Okrunog suda u aku G. 264/09, od 26.02.2009. godine)
-2-

VANPARNINI POSTUPAK

2.
Vanparnini sud e sam odluiti o postojanju spornih injenica procesnog karaktera od kojih zavisi da li uopte ima mesta postupanju suda u vanparninom postupku a nee primeniti odredbu lana 23. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Nasuprot navodima albe, prvostepeni sud je pravilno utvrdio sve injenice bitne za odluku u konkretnoj pravnoj stvari. O tome je u pobijanom reenju naveo potpune i jasne razloge na koje upuuje i Okruni sud. Reenjem Odeljenja za finansije tada nadlenog optinskog organa od 25.09.1962. godine pravnom prethodniku predlagaa za nacionalizovano i izuzeto zemljite po naznaenim reenjima odreena je novana naknada. Kako je prema odredbi lana 60. stav 2. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog zemljita, sopstvenik nacionalizovane nepokretnosti i Optina na ijem se podruju ta nepokretnost nalazi mogao u roku od 30 dana od dana dostave reenja o naknadi podneti zahtev da sud utvrdi visinu naknade, pa kako je predlaga tvrdio da reenje o odreivanju novane naknade iz 1962. godine nikada nije primio i kako je ovo sporno meu uesnicima, prvostepeni sud je pravilno kao vanparnini sud imao ovlaenje i obavezu da utvruje kao spornu ovu injenicu procesno-pravnog karaktera od koje zavisi da li uopte ima mesta postupanju suda u vanparninom postupku u ovoj pravnoj stvari. Imajui u vidu spise predmeta u vezi odreivanja novane naknade, prvostepeni sud je pravilno zakljuio da je reenje o odreivanju novane naknade dostavljeno pravnom prethodniku predlagaa. Iz tog razloga je pravilno odbio kao neosnovan i predlog predlagaa za odreivanje novane naknade za ranije nacionalizovano i izuzeto gradsko graevinsko zemljite. (Iz Reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 1635/07 od 18.10.2007. godine)

3.
Posebne trokove, tj. trokove za sudske radnje, preduzete u interesu samo jedne strane snosi samo ta strana a zastupnike trokove snose stranke srazmerno. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u L., 1. R. b___/05 od 5.06.2006. godine, u izreci pod 1. odlueno je da se javnom prodajom izvri deoba nepokretnosti stranaka, na kojima su stranke suvlasnici sa po 1/3, a u izreci pod 2. obavezani su protivnici predlagaa J. S. i M. J. da predlagau B. H. na ime trokova ovog vanparninog postupka plate iznos od po 15.436,00 dinara. Prvostepeni sud je prilikom donoenja odluke o trokovima ovog postupka priznao sledee trokove koje je predlaga imao u ovoj pravnoj stvari i to: za sastav predloga od strane advokata 5.400 din, za zastupanje na etiri odrana roita po 6.300 din, ukupno 25.200 din, na ime trokova uviaja i vetaka geometra 7.109 din i trokova vetaka graevinske struke 6.000 din, i na ime takse za predlog i odluku po 1.300 din, to sve ukupno iznosi 46.309 din, pa kako su stranke suvlasnici sa po 1/3 predmeta deobe, primenjujui odredbu l. 28. stav 2. ZVP, obavezao je protivnike predlagaa da svaka plati po 1/3 tih trokova,
-3-

VANPARNINI POSTUPAK odnosno po 15.436 dinara. Meutim, po nalaenju drugostepenog suda, prvostepeni sud nije pravilno primenio materijalno pravo, odredbe l. 28. st. 2. i 3. ZVP, prilikom donoenja odluke o trokovima ove vanparnine stvari. Naime, u vanparninom postupku vai princip da se naknauju samo oni trokovi koji su zajedniki za sve uesnike a da svaki uesnik snosi svoje ostale trokove - posebni trokovi. Kao zajedniki trokovi smatraju se trokovi koji su izazvani nekom radnjom u postupku, provedenom bilo po predlogu stranke, bilo po slubenoj dunosti a radi se o provedenoj radnji u zajednikom interesu svih stranaka i te zajednike trokove stranke snose srazmerno. Posebni trokovi su oni trokovi za sudske radnje koje su preduzete u interesu samo jedne stranke i te trokove snosi ta stranka. Takoe, u vanparninom postupku vai pravilo da se strankama sa suprotnim interesima, nadoknauju trokovi od druge strane, samo ako su izazvani oigledno nesavesnim postupanjem te druge strane. Imajui u vidu ta pravila vanparninog postupka, drugostepeni sud nalazi da su trokovi koje je imao predlaga a koji su zajedniki trokovi, sledei trokovi: sastav predloga od strane advokata - 5.400 dinara, trokovi uviaja i vetaenja u ukupnom iznosu od 13.109 dinara i trokovi taksene obaveze u ukupnom iznosu od 2.600 dinara, to ukupno iznosi 21.109 dinara, jer su to trokovi koje je predlaga imao u zajednikom interesu svih stranaka, i te trokove stranke treba srazmerno da snose, srazmerno svojim suvlasnikim udelima, svaka sa po 1/3, odnosno svaka po 7.036 dinara, a da su trokovi koje je predlaga imao za svoje zastupanje od strane advokata na etiri roita u ukupnom iznosu od 25.200 dinara njegovi posebni trokovi, jer su to trokovi koje je predlaga imao radi svog interesa i da te trokove treba on sam da snosi. (Iz Reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 1389/06 od 12.09.2006. godine)

4.
Sud je ovlaen da odluuje o trokovima, iako trokovi nisu opredeljeni u zavrnoj rei predlagaa, kada je rasprava zavrena. Ovde se radi o donoenju odluke bez prethodnog raspravljanja, pa je stranka podneskom o povlaenju preostalog dela predloga ove trokove mogla opredeliti, jer je na to ovlaena zakonskom odredbom iz l. 159. st. 3. i l. 150. st. 1. i 2. ZPP. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem protivnik predlagaa je obavezan na naknadu trokova vanparninog postupka u iznosu od 45.600,00 dinara u roku od 15 dana po pravnosnanosti reenja pod pretnjom izvrenja. Protiv prvostepenog reenja protivnik predlagaa je izjavio blagovremenu albu, bez navoenja osnova pobijanja, ali iz navoda albe proizilazi da se zakonitost osporava zbog pogrene primene materijalnog prava sa predlogom da se preinai i predlog odbije. Predlagai su podneli odgovor na albu kojim su osporili osnovanost albenih navoda sa predlogom da se odbije, a reenje potvrdi. Ovo iz razloga to roite 1.03.2006. godine na kome je doneto reenje o naknadi za eksproprisanu imovinu nije bilo zavreno, jer je za ogradu i rodno voe odreen prekid postupka do okonanja postupka pred organom uprave, zbog ega trokovi postupka nisu opredeljivani. Okruni sud je ispitao pobijano reenje u smislu l. 388. u vezi sa l. 372. ZPP, na osnovu ovlaenja iz l. 30. st. 2. Zakona o vanparninom postupku, pa je ocenom navoda albe i odgovora na albu naao, da je alba neosnovana. Prvostepeno reenje ne sadri bitne povrede odredaba parninog postupka iz l. 361. st. 2. ZPP na koje Okruni sud pazi po slubenoj dunosti. injenino stanje je utvreno potpuno i pravilno. Prema utvrenom injeninom stanju na roitu odranom 1.03.2006. godine stranke su saglasno predloile donoenje deliminog reenja o naknadi za eksproprisanu nepokretnost, a da se preki-4-

VANPARNINI POSTUPAK ne postupak o naknadi za ogradu i rodno voe do donoenja konane odluke upravnog organa. Stoga stranke nisu dale zavrne rei, niti predlagai opredeljivali trokove postupka. Sud je uvaio predloge stranaka i reenjem od 1.03.2006. godine odredio iznos naknade za zemljite. Nakon toga, predlagai su podneskom od 6.07.2006. povukli predlog za naknadu za voe i ogradu i istim podneskom opredelili trokove postupka istakavi zahtev za njihovu naknadu, pa je sud pobijanim reenjem obavezao protivnika na njihovu naknadu od 45.600,00 dinara. Pobijajui pravilnu primenu materijalnog prava, protivnik u albi navodi da nisu opredeljeni trokovi u zavrnoj rei kada je rasprava zavrena, a podnesak protivne strane mu nije dostavljen pa smatra da nije bilo osnova za obavezivanje na naknadu. Okruni sud je cenio ove albene navode pa je naao da nisu osnovani jer se radi o donoenju odluke bez prethodnog raspravljanja, pa je stranka podneskom o povlaenju preostalog dela predloga ove trokove mogla opredeliti, poto je na to ovlaena zakonskom odredbom iz l. 159. st. 3. i l. 150. st. 1. i 2. ZPP. Iz iznetih razloga je na osnovu l. 387. ta. 2. ZPP odlueno kao u izreci reenja. (Iz reenja Okrunog suda u Niu G. 3390/06, od 14.12.2006. godine)

5.
Trokove postupka u postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost snosi korisnik eksproprijacije. Iz obrazloenja: Odredbe Zakona o parninom postupku shodno se primenjuju i u vanparninom postupku, na osnovu odredbe l. 30. st. 2. Zakona o vanparninom postupku, to se dakle odnosi i na trokove vanparninog postupka. U konkretnoj stvari, radi se o odreivanju naknade za eksproprisane nepokretnosti, tako da prema odredbi l. 139. ZVP-a, trokove postupka snosi korisnik eksproprijacije, osim trokova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg sopstvenika. Po nalaenju Okrunog suda, prilikom utvrivanja visine trokova postupka u vezi sa advokatskim uslugama za ranijeg vlasnika merodavna je visina utvrene novane naknade, u funkciji vrednosti predmeta spora, tako da su neosnovani navodi iz albe protivnika predlagaa da je u ovom smislu relevantan iznos u visini razlike izmeu novane naknade koju je protivnik predlagaa priznao, odnosno ponudio ranijem vlasniku i novanog iznosa naknade koju je sud u ovom postupku utvrdio. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 619/06 od 23.03.2006. godine)

6.
Kada se donese reenje o prekidu ostavinskog postupka i upuivanju uesnika na parnicu, precizno se mora navesti ta se u toj parnici mora dokazati. Iz obrazloenja: Reenjem prvostepenog suda prekinut je ostavinski postupak iza smrti pokojnog i uesnik je upuen na parnicu da dokae svoje tvrdnje. Drugostepeni sud je ukinuo prvostepeno reenje i predmet vratio sudu na ponovno odluivanje. U toku postupka i donoenja oalbenog reenja uinjena je bitna povreda odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 14. ZPP, jer reenje nema razloga o odlunim injenicama.
-5-

VANPARNINI POSTUPAK Naime, nije mogao prvostepeni sud da uputi na parnicu jednog od uesnika a da se ne konstatuje u izreci reenja ta treba da se dokae u parnici, shodno lanu 24. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Time je nejasna izreka prvostepenog reenja, kada se navodi da se uesnik upuuje na parnicu da bi dokazao svoje tvrdnje. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. br. 341/05 od 22.03.2005. godine)

7.
Predlog za ponavljanje vanparninog postupka je nedozvoljen kada se o svim injenicama koje se odnose na nove dokaze moe raspraviti u parnicama koje teku meu parninim strankama. Iz obrazloenja: Prema stanju u spisima reenjem je usvojen predlog za otvaranje sudskog depozita i naloeno predlagau da u sudski depozit uplauje iznose blie oznaene u izreci reenja koje je potvreno reenjem Okrunog suda u B. Protivnik predlagaa je podneo predlog za ponavljanje postupka zbog novih injenica, novih dokaza i to na zapisniku o bodovanju od suterena kue protivnika predlagaa i prijavu o prebivalitu pokojne majke predlagaa. Meu strankama tee parnica po tubi predlagaa kojom je traio da se utvrdi da je nosilac prava zakupa na stanu koji je predmet spora, a koji je vlasnitvo protivnika predlagaa. Polazei od ovakvog stanja u spisima, pravilno su niestepeni sudovi zakljuili da je predlog za ponavljanje postupka u konkretnom sluaju nedozvoljen i odbacili ga u smislu lana 29. st. 2. Zakona o vanparninom postupku. U konkretnom sluaju meu strankama teku parnice P. br. ___/92, i P. br. ___/92, u kojima e se raspraviti injenice i sporni odnos meu strankama. Sa navedenih razloga neosnovani su navodi revizije kojima se istie pogrena primena materijalnog prava, sa razloga to e se o svim injenicama koje se odnose na nove dokaze raspraviti u parnicama koje teku meu parninim strankama. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije Rev. 2718/04, od 16.03.2005. godine)

8.
Pravo na albu na ostavinsko reenje imaju samo naslednici i lica koja su uestvovala u postupku raspravljanja zaostavtine. Iz obrazloenja: Navodi revizije o pogrenoj primeni materijalnog prava nisu osnovani. Prema utvrenom injeninom stanju, zaostavtina pok. . N., sina podnosioca revizije koji je preminuo 8.04.2001., bez testamenta, raspravljena je pravosnanim reenjem istog suda, O. br. _____/2001 od 11.05.2001, i za njegove naslednike po zakonu i na osnovu sporazuma oglaeni su njegova erka D. N. sa 1/3 dela i sin ostavioca D. N. sa 2/3 idealna dela celokupne zaostavtine. Na novopronaenoj nepokretnoj imovini ostavioca novim reenjem istog suda, O. br. ______/01 od 25.10.2001. godine, ova imovina je raspravljana na osnovu ranije donetog pravosnanog reenja, O. br. ____/2001 od 11.05.2001. Utvreno je da je protiv ovog reenja koje je pravosnano, s obzirom da se naslednici nisu alili, albu podneo S. N. Ova alba je prvostepenim reenjem odbaena kao nedozvoljena. Pravilno je drugostepeni sud primenio l. 21. Zakona o vanparninom postupku, te u smislu l. 21. st. 3. odluio o pod-6-

VANPARNINI POSTUPAK netoj albi u konkretnom sluaju, zakljuivi da je nedozvoljena. Kako je reviziju podneo S. N. protiv reenja kojim je odbaena njegova alba izjavljena protiv reenja optinskog suda u B., O. br. ____/01 od 25.10.2001. godine, pravilnom primenom l. 358. st. 3. ZPP-a u vezi sa l. 30. st. 2. Zakona o vanparninom postupku, s obzirom da S. N. nije naslednik u ostavinskom postupku iza pok. . N. niti je uestvovao u postupku raspravljanja zaostavtine, revizija je u navedenom delu odbijena u smislu l. 393. u vezi sa l. 400. st. 3. i 4. ZPP-a. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Rev. 85/04 od 29.12.2005. godine)

9.
Pravno nije mogua situacija da je jedno lice sopstvenik graevinskih objekata, a drugo da je sopstvenik zemljita na kojem se ti objekti nalaze i koje je neophodno za njihovo redovno korienje. injenica da je reenjem o deobi suvlasnike imovine vanparnini sud upravo tako odluio, predstavlja vaan razlog u smislu l. 21. st. 3. Zakona o vanparninom postupku, da se o predlogu za ponavljanje postupka, koji je zbog toga i podnet, odlui kao o neblagovremenoj albi. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem izvrena je fizika deoba zajednike imovine uesnika, na nain kao u izreci prvostepenog reenja, uz obavezu deobniara da jedni drugima priznaju i dozvole upis prava svojine na nepokretnostima koje su svakome od njih pripale na deo. Navedeno reenje nije pobijano od strane uesnika u roku za albu. Protivnik predlagaa je po proteku roka za albu podneo predlog za ponavljanje postupka u ovoj pravnoj stvari. Prvostepeni sud je, posle sprovedenih potrebnih izviaja, spise dostavio Okrunom sudu na odluku o predlogu, kao o neblagovremenoj albi izjavljenoj protiv prvostepenog reenja. Na osnovu rezultata provedenih izviaja proizlazi da se na zemljitu koje je pripalo na deo predlagau nalaze zgrade, upa i tala, pri emu protivnik predlagaa tvrdi da su one iskljuivo njegovo vlasnitvo, dok predlaga tvrdi suprotno - da su njegove. Kod ovakvog stanja stvari, Okruni sud nalazi da postoje vani razlozi da se, u smislu l. 21. st. 3. Zakona o vanparninom postupku, odlui kao o neblagovremenoj albi i da su za ovo ispunjeni ostali uslovi iz navedene odredbe i da je alba osnovana, poto navedene sporne injenice ukazuju na nepotpuno utvreno injenino stanje. Naime, pravno nije mogua situacija da je jedno lice vlasnik graevinskih objekata a drugo lice da ima pravo svojine na zemljitu na kojem se ti objekti nalaze i koje je neophodno za redovno korienje tih objekata, i stoga, ukoliko bi se ispostavilo da su sporni objekti iskljuivo vlasnitvo protivnika predlagaa, ta injenica bi morala da ima znaaja prilikom utvrivanja naina deobe zemljita na kojem se ti objekti nalaze i zemljita koje je potrebno za redovnu upotrebu objekata, odnosno na eventualnu obavezu protivnika predlagaa da te objekte premesti na svoje zemljite. S druge strane, ukoliko bi bilo sporno pravo svojine na objektima, tada bi dolazila u obzir primena l. 150. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 159/05 od 28.01.2005. godine)

10.
Uesnici vanparninog postupka snose trokove na jednake delove osim kada postoji znatna razlika u pogledu njihovog udela u imovinskom pravu o kome se odluuje.
-7-

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Prema odredbi lana 28. stav 2. ZVP-a, u vanparninim stvarima koje se odnose na imovinska prava uesnika, uesnici snose trokove na jednake delove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udela u imovinskom pravu o kome se odluuje, sud e prema srazmeri tog udela odrediti koliki e deo trokova snositi svaki od uesnika. U konkretnom sluaju, protivnik predlagaa nije u obavezi da snosi trokove predlagaa koje su ovi imali povodom zastupanja po advokatu na roitima, jer je trokove po tom osnovu imala i protivnik predlagaa, i stoga u tom delu svako je u obavezi da snosi svoje trokove. Meutim, trokovi vezani za pokretanje postupka i donoenje reenja o deobi (sastav predloga po advokatu i takse za predlog i reenje o deobi), predstavljaju trokove koji su nastali radnjama u interesu obe strane, pa je u smislu lana 28. stav 2. ZVP-a, Okruni sud naao da je protivnik predlagaa u obavezi da predlagaima plati ukupnih trokova po ovom osnovu (sastav predloga po advokatu u iznosu od 8.250,00 dinara i taksa za predlog i reenje 2.000,00 dinara, ukupno 10.250,00 dinara), to iznosi 5.125,00 dinar. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 1299/05 od 18.08.2005. godine)

11.
Kada je pun. advokat napisao i predao sudu predlog za ureenje mea, isto potpisao, a nije priloeno punomoje od stranke, tada takva radnja punomonika nema pravnog dejstva i ima se odbaciti shodno l. 92. ZPP i l. 30. Zakona o vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u G.M., R. b___/05 od 20.06.2005, odbaen je predlog predlagaa kao neuredan. Reenjem Okrunog suda u ., G. b___/05 od 19.07.2005, odbija se alba predlagaa kao neosnovana i potvruje reenje Optinskog suda u G.M. Po nalaenju Okrunog suda pravilno je postupio prvostepeni sud kada je doneo odluku kao u izreci reenja dajui razloge koje prihvata u svemu i ovaj sud. Kako se predlog predlagaa pojavljuje izraen i potpisan od advokata, a bez priloenog punomoja, to je sa druge strane zahtevalo da predlog bude potpisan od strane predlagaa, to pravilno zakljuuje prvostepeni sud da ima mesta odredbi l. 92. st. 1. i 103. st. 6. ZPP-a u vezi sa l. 30. Zakona o vanparninom postupku. Svi navodi u albi punomonika predlagaa pojavljuju se u svemu kao neosnovani, te je iste valjalo odbiti. (Ir reenja Okrunog suda u aku, G. br. 984/05 od 19.07.2005. godine)

12.
Ako odluka suda zavisi od reenja prethodnog pitanja a meu uesnicima su sporne injenice vane za reavanje ovog pitanja, sud e uputiti uesnike da pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u A..., R. b___/02 od 16.05.2003. godine usvojen je predlog predlagaa i utvreno da prema protivniku ima pravo na otkup stana, zatim je utvrena otkupna cena stana,
-8-

VANPARNINI POSTUPAK kao i da reenje zamenjuje ugovor o otkupu stana. Reenjem Okrunog suda u U..., G. b___/04 od 4.02.2004. godine, odbijena je kao neosnovana alba protivnika predlagaa i potvreno je prvostepeno reenje. Vrhovni sud Srbije je svojim reenjem, Rev.___/04 od 28.10.2004. godine, ukinuo reenje Optinskog suda u A... i Okrunog suda u U..., i predmet vratio prvostepenom Optinskom sudu u A... na ponovni postupak i odluku. Iz spisa proizilazi da je predlaga kao nosilac stanarskog prava podneo predlog protiv protivnika predlagaa za otkup stana, da istovremeno plati otkupnu cenu i da se donese reenje koje e da zameni ugovor o otkupu. Takoe je utvreno da je u prethodnom periodu pre podnoenja zahteva predlaga izgradio porodinu stambenu zgradu, a istu je otuio svojoj kerki overenu ugovorom o poklonu u toku trajanja vanparninog postupka. Ne moe se prihvatati pravni stav oba niestepena suda da nema mesta primeni l. 17. st. 1. Zakona o stanovanju, u kojem je regulisano da se od otkupa izuzima stan iji nosilac stanarskog prava ima u svojini drugi stan ili stambeni objekat. Upravo meu strankama je sporna injenica prava na otkup stana, tj. da li nosilac stanarskog prava ili lan porodinog domainstva ima stan u svojini koji je odgovarajui za to domainstvo. To dalje znai da ima mesta prekidu vanparninog postupka i upuivanju predlagaa na parnicu radi utvrivanja spornog prava. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1375/04 od 28.10.2004. godine)

13.
Nadlenost domaeg suda za raspravljanje nepokretne zaostavtine jugoslovenskog dravljanina koja se nalazi u inostranstvu, postoji samo ako po pravu drave u kojoj se nalazi nepokretnost, nije nadlean njen organ. U sluaju postojanja iskljuive nadlenosti suda drave na kojoj se nepokretnost nalazi za raspravljanje zaostavtine, prvostepeni sud bi bio duan da u pogledu imovine koja se nalazi u inostranstvu primeni odredbe l. 16. st. 3. ZPP-a u vezi l. 30 st. 2. ZVP-a i ostavinski postupak sprovede samo u odnosu na nepokretnu imovinu ostavioca koja se nalazi na teritoriji Dravne zajednice Srbije i Crne Gore. Iz obrazloenja: Ostavinskim reenjem prvostepenog suda prekinut je postupak raspravljanja zaostavtine pok. B.P. biveg iz B... i nasledna uesnica - vanbrana erka ostavioca upuena je na parnini postupak radi dokazivanja nepunovanosti ugovora o doivotnom izdravanju koji je overen pred Osnovnim sudom u S... 18.05.2001. godine izmeu ostavioca kao primaoca izdravanja i B.P. kao davaoca izdravanja, s tim to je obavezana nasledna uesnica da u roku od 30 dana pokrene parnicu pred nadlenim sudom i o pokretanju parnice obavesti ostavinski sud ostavljanjem primerka tube sa prijemnim peatom suda. Okruni sud je pozivajui se na odredbe l. 354. st. 2. taka 5. u vezi l. 16. st. 3. ZPP-a pobijano reenje ukinuo, jer prvostepeni sud nije vodio rauna da se u konkretnom sluaju radi o naslednom odnosu sa meunarodnim elementom, s obzirom se deo imovine ostavioca, koji je jugoslovenski dravljanin, nalazi u Makedoniji. Shodno tome prvostepeni sud nije ni pravilno primenio odredbe l. 71. st. 1. i 2. Zakona o reavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja ("Slubeni list SFRJ" br. 43/82, 72/82 i "Slubeni list SRJ" br. 46/96) u pogledu ocene nadlenosti jugoslovenskog suda. Naime l. 71. st. 1. navedenog zakona propisano je da je za raspravljanje nepokretne zaostavtine jugoslovenskih dravljana iskljuivo nadlean sud SRJ ako se ta zaostavtina nalazi u SRJ, a stavom 2. istog zakona da nadlenost suda SRJ za raspravljanje zaostavtine jugoslovenskog dravljanina koji se nalazi u inostranstvu, postoji samo ako po pravu drave u kojoj se nalaze
-9-

VANPARNINI POSTUPAK nepokretnosti nije nadlean njen organ. Iz ovoga proizilazi da je u sluaju postojanja iskljuive nadlenosti suda Republike Makedonije za raspravljanje zaostavtine koju predstavlja nepokretna imovina ostavioca na teritoriji Republike Makedonije, prvostepeni sud bi bio duan da u pogledu te imovine primeni l. 16. st. 3. ZPP-a u vezi l. 30. st. 2. ZVP-a a ostavinski postupak sprovede samo u odnosu na pokretnu imovinu ostavioca koja se nalazi na teritoriji dravne zajednice Srbije i Crne Gore te da o ovim pitanjima vezanim za tok i ishod ovog postupka reava u granicama nadlenosti jugoslovenskog suda. Stoga je Okruni sud naloio prvostepenom sudu da u ponovnom postupku pribavi obavetenje od saveznog organa nadlenog za poslove pravde da li se u pogledu nepokretne imovine ostavioca u Makedoniji radi o iskljuivoj nadlenosti suda u Makedoniji ili postoji mogunost da ta zaostavtina bude raspravljena pred jugoslovenskim sudom, kako bi mogao ponovo da oceni svoju nadlenost u smislu l. 71. st. 2. navedenog zakona u vezi l. 16. ZPP-a. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 1782/04 od 22.04.2004. godine)

14.
Ne postoje uslovi da se odredi osiguranje dokaza, ako je neki dokaz po prirodi stvari mogue izvesti u toku parnice ili je ve izveden. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u T... R. b___/02 od 26. juna 2003. godine, odbijen je predlog predlagaa kojim je traio da se obezbedi dokaz vetaenja od strane geometra tako da se izvri premer parcele i saini skica kao neosnovan. Protiv navedenog reenja predlaga je izjavio albu. Okruni sud u N...P... je svojim reenjem G. b___/03 od 9.9. 2003. godine odbio kao neosnovanu albu predlagaa, i potvrdio reenje Optinskog suda u T... R.Br.___/02 od 26.06.2003. godine. U obrazloenju drugostepenog reenja je navedeno sledee. Prema razlozima koje je dao prvostepeni sud, predlog predlagaa za obezbeenje dokaza vetaenjem nije osnovan iz razloga to je u parnicu P. b___/01 po tubi predlagaa ve obavljeno vetaenje od strane vetaka geometra, koji je o tome dao svoje miljenje. I prema stanovitu Okrunog suda, predlog predlagaa nije osnovan budui da nisu ispunjeni uslovi iz lana 272. stav 1. ZKP. Naime, ne postoje uslovi da se odredi osiguranje dokaza, ako je neki dokaz po prirodi stvari mogue izvesti u toku parnice ili je ve izveden. Propisom lana 272. stav 1. ZPP odreeno je da ako postoji opravdana bojazan da se takav dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano, moe se u toku a i pre pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz izvede. Kako je prvostepeni sud pravilno ocenio da je taj dokaz ve obezbeen obavljanjem vetaenja, to nisu ispunjeni uslovi za osiguranje dokaza iz lana 272. stav 1. ZPP. (Iz reenja Okrunog suda u Novom Pazaru, G. br. 394/03 od 9.09.2003. godine)

15.
Kada se o postupku rasprave zaostavtine naslednici sporazumevaju u pogledu deobe, i sporazum se unosi u reenje o nasleivanju.
- 10 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda G... O. b___/2002 od 16.04.2002. godine raspravljena je zaostavtina pok. .A. iz K... i utvreno je u stavu 1. izreke ta ini tu zaostavtinu. U stavu 2. izreke je navedeno da se oglaavaju za naslednike po osnovu zakona supruga pokojnog, dva sina i uesnik .P. unuk ostavioca po pokojnom sinu ostavioca na imovini koja je blie opredeljena u izreci reenja, s tim to se naslednik .P. (unuk ostavioca), oglaava na 1/4 na k.p. 105/1 KO K... Protiv navedenog reenja albu je izjavio uesnik .P. unuk ostavioca. U albi je posebno naglasio da mu nije jasno kako je oglaen samo na 1/4 na kp. 105/1 KO K..., "s obzirom da nikakav sporazum nije dao". Okruni sud u je svojim reenjem G___/2002 od 10.09.2002. godine odbio kao neosnovanu albu uesnika .P., pa se reenje Optinskog suda G O. b___/2002 od 16.04.2002. godine potvruje. U obrazloenju reenja drugostepenog suda je navedeno sledee: Navodi iz albe uesnika . P. se ne mogu prihvatiti, jer se iz raspravnog zapisnika od 10.04.2002. godine jasno utvruje da su naslednici dali naslednike izjave, s tim to je jedan naslednik dao izjavu pred Optinskim sudom u , a pred Optinskim sudom u G etiri naslednika raunajui i podnosioca albe, izjavilo je na tom roitu da postie meusobni deobni sporazum i to na nain koji je blie opredeljen u izreci reenja. Iz zapisnika jasno proizilazi da podnosiocu albe pripada deo od 1/4 kp. 105/1 KO K, a taj zapisnik je naslednik podnosilac albe, potpisao. Stoga, ne mogu se prihvatiti navodi albe da izmeu stranaka nije postignut meusobni deobni sporazum, s obzirom na saglasnost izmeu raspravnog zapisnika od 10.04.2002. godine i izreke osporenog reenja. Sa tih razloga alba je odbijena kao neosnovana i prvostepeno reenje potvreno. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. 872/2002 od 10.09.2002. godine)

16.
Drugostepeni sud moe odluivati i o neblagovremenoj albi jednog naslednika protiv prvostepenog reenja o deliminoj deobi zaostavtine, ali samo u sluaju vanih razloga i ako se time ne vreaju prava drugih naslednika koja su oni stekli po prvostepenom reenju. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u ... O. b___/01 od 3.05.2002. godine oglaeni su za naslednike na zaostavtini pokojnog i izvrena je delimina deoba na nain naveden u izreci reenja. Protiv navedenog reenja albu je izjavio jedan od uesnika a u albi je naveo da drugostepeni sud treba da ukine prvostepeno reenje, jer navodno njemu treba da pripadne vei deo sporne kue od one koja je odreena prvostepenim reenjem. Okruni sud u U... je svojim reenjem G. b___/02 od 11.12.2002 godine odbacio albu uesnika izjavljenu na reenje Optinskog suda u ... O. br. ___/01 od 3.05.2002 godine kao neblagovremenu. U obrazloenju drugostepenog reenja je navedeno sledee: Prvostepenim reenjem je raspravljena zaostavtina pokojnog, utvreno je ko su naslednici i izvrena je delimina deoba tako da je podnosiocu albe utvrena koji deo sporne kue mu pripada u svojinu i dravinu. Povodom predloga u albi koja je neblagovremena Okruni sud nalazi da nema mesta odluivanju po neblagovremenoj albi jer bi se time vreala prava ostalih uesnika deobe zasnovana na prvostepenom reenju. Delimina deoba je realizovana, ima snagu poravnanja, podnosilac albe je potpisao zapisnik o deobi, pa nema osnova tvrenju podnosioca albe da je u deobi trebalo da dobije vei deo kue. (Iz reenja Okrunog suda u Uicu, G. 2497/02 od 11.12.2002. godine)
- 11 -

VANPARNINI POSTUPAK

17.
Drugostepeni sud moe iz vanih razloga odluiti i o neblagovremeno podnesenoj albi, ako se time ne vreaju prava drugih lica koja se zasnivaju na tom reenju. Iz obrazloenja: Ocenjujui blagovremenost podnete albe u smislu lana 367. Zakona o parninom postupku i lana 19. Zakona o vanparninom postupku, Okruni sud je naao da je alba neblagovremena, pa je na osnovu lana 366. Zakona o parninom postupku, u vezi sa lanom 30. stav 2. Zakona o vanparninom postupku odluio kao u izreci. Naime, nasledni uesnik A.T. iz S. je za zastupanje u ovoj pravnoj stvari ovlastila advokata S.M. iz B... shodno overenom punomoju priloenom uz predlog za pokretanje ostavinskog postupka. Iz povratnice u spisima evidentno je da je advokat S.M. pobijano reenje primio dana 21.06.2001. godine. Kako je alba izjavljena 13.07.2001. godine, to se vidi iz prijemnog tambilja prvostepenog suda, a rok za albu iz lana 19. Zakona o vanparninom postupku istekao je 6.07.2001. godine, to je alba podneta van zakonom predvienog roka. Ocenjujui u smislu lana 21. stav 3. Zakona o vanparninom postupku da li postoje vani razlozi, to je, inae, faktiko pitanje konkretnog sluaja, da li se odluuje o neblagovremeno podnesenoj albi i da li bi se time vreala prava drugih lica koja se zasnivaju na donetom reenju, Okruni sud je stao na stanovite da nema uslova predvienih citiranom zakonskom odredbom. Pored toga, pravnosnanost reenja o nasleivanju ima za posledicu da se vie ne moe ponovo raspravljati ostavina, niti donositi novo reenje o nasleivanju. Odredbom lana 128. Zakona o vanparninom postupku regulisano je da, ako se po pravnosnanosti reenja o nasleivanju pronae imovina za koju se u vreme donoenja reenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu, ve e ovu imovinu novim reenjem rasporediti na osnovu ranije donesenog reenja o nasleivanju. S obzirom da su u ovom postupku uestvovali pravni sledbenici oglaenih naslednika u predmetu III Optinskog suda u B... O br. ___/56, i to u vezi sa pravom naslea kat. parc. br. 1481 upisanoj u zk. ul. br. 1522, KO B... 7, koja nije bila predmet zaostavtine u pravnosnanom reenju O br. ___/56, od 4.12.1961. godine, izvesno je da bi se eventualnom izmenom prvostepenog reenja vreala prava ostalih uesnika u postupku zasnovana na tom reenju. Pritom, tvrdnja alioca da je nasledniku izjavu dao u zabludi moe biti predmet raspravljanja u eventualnoj parnici za ponitaj te izjave, ukoliko su za to ispunjeni zakonski uslovi. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 8589/01 od 12.11.2001. godine)

18.
Izostanak pojedinih uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako u pojedinim sluajevima zakonom nije drugaije odreeno. Iz obrazloenja: Protivnik predlagaa albom ukazuje da je prvostepeni sud uinio bitnu povredu postupka kada je roite odrao u odsustvu protivnika predlagaa. Prema odredbi l. 11. st. 2. Zakona o vanparninom postupku, izostanak pojedinih uesnika ne spreava sud da dalje postupa, ako u pojedinim sluajevima nije drugaije odreeno. U konkretnom sluaju, protivnik predlagaa je izostao sa roita
- 12 -

VANPARNINI POSTUPAK na koje je bio uredno pozvan, pa je oigledno prvostepeni sud mogao u njegovom odsustvu da odri roite i sprovede postupak. Bez znaaja je albena tvrdnja protivnika predlagaa da mu je poziv za roite uruen samo tri dana pre njegovog odravanja. Ako je bio potreban dui rok protivniku predlagaa da se pripremi za raspravljanje, mogao je zatraiti odlaganje. (Iz reenja Okrunog suda u Zrenjaninu, G. 501/97 od 20.05.1998. godine)

19.
Izostanak pojedinih uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako u pojedinim sluajevima zakonom nije drugaije odreeno. Iz obrazloenja: Protivnik predlagaa albom ukazuje da je prvostepeni sud uinio bitnu povredu postupka kada je roite odrao u odsustvu protivnika predlagaa. Prema odredbi l. 11. st. 2. Zakona o vanparninom postupku, izostanak pojedinih uesnika ne spreava sud da dalje postupa, ako u pojedinim sluajevima nije drugaije odreeno. U konkretnom sluaju, protivnik predlagaa je izostao sa roita na koje je bio uredno pozvan, pa je oigledno prvostepeni sud mogao u njegovom odsustvu da odri roite i sprovede postupak. Bez znaaja je albena tvrdnja protivnika predlagaa da mu je poziv za roite uruen samo tri dana pre njegovog odravanja. Ako je bio potreban dui rok protivniku predlagaa da se pripremi za raspravljanje, mogao je zatraiti odlaganje. (Iz reenja Okrunog suda u Zrenjaninu, G. 501/97 od 20.05.1998. godine)

20.
Ukoliko je predlog za donoenje reenja kojim se zamenjuje ugovor o otkupu stana podnet pre nego zahtev za otkup stana, sud je duan da pre donoenja reenja kojim se odbacuje takav predlog kao preuranjen, ispita da li je protivnik predlagaa odluio o zahtevu predlagaa, i ako jeste kako, odnosno da li je predlog usvojen ili odbijen. Jer, moe se usvojiti i zahtev koji nije bio dospeo u momentu podnoenja tube (predloga) a dospeo je do donoenja odluke, odnosno ako su u meuvremenu prestale smetnje za voenje postupka koje su postojale u momentu podnoenja predloga. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem prvostepeni sud je kao preuranjen odbacio predlog predlagaa za donoenje reenja koje zamenjuje ugovor o otkupu stana, iz razloga to je predlaga podneo predlog sudu pre podnoenja zahteva protivnika predlagaa za otkup stana (predlog je podnet 29.03.1996, a zahtev za otkup stana 5.04.1996. god.). Prema odredbama l. 326. st. 1. Zakona o parninom postupku, a koje se u smislu odredaba l. 30. st. 2. Zakona o vanparninom postupku, sud moe naloiti izvrenje inidbe samo ako je ona dospela do zakljuenja glavne rasprave. Ovo znai da se moe usvojiti i zahtev koji nije bio dospeo u momentu podnoenja tube (predloga), a dospeo je do donoenja odluke, odnosno ako su u meuvremenu prestale smetnje za voenje postupka, koje su postojale u momentu podnoenja tube (predloga). Stoga je prvostepeni sud bio duan da pre donoenja pobijanog reenja ispita da li je protivnik predlagaa odluio o zahtevu predlagaa od 5.04.1996. godine, i ako jeste,
- 13 -

VANPARNINI POSTUPAK kako, odnosno da li je predlog usvojen ili odbijen. Ovo posebno imajui u vidu da je od podnoenja zahteva do donoenja albenog reenja proao rok od 30 dana, u kom je protivnik predlagaa imao da odlui o zahtevu predlagaa u smislu odredaba l. 16. Zakona o stanovanju ("Sl. glasnik RS", br. 50/92) i l. 6. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o stanovanju ("Sl. glasnik RS", br. 33/93). Kako prvostepeni sud nije postupio na izloeni nain, to je oalbeno reenje ukinuto. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 11335/96 od 16.01.1997. godine)

Postupak za priznanje strane sudske odluke je kontradiktoran, pa predlog predlagaa za priznanje odluke treba dostaviti protivniku predlagaa na odgovor i omoguiti mu raspravljanje pred sudom. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije G. br. 110/96 od 22.01.1997. godine)

21.

Vanparnini sud moe reiti prethodno pitanje samo ako meu strankama nema injenica koje su sporne. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 5325/97 od 19.11.1997. godine)

22.

Odredba lana 19. st.1. ZPP, kojoj se obustavlja parnini postupak u sluaju da sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka, odnosi se samo na vanparnini postupak. Takav postupak (vanparnini) koji se primenjuje kod privrednog suda je postupak po Zakonu za upis u sudski registar. Na ostale postupke (steajni, izvrni) ova odredba se ne odnosi. (Sudska praksa privrednih sudova, 3/96)

23.

24.
Materija upisa i ispravke u matine knjige nije u nadlenosti vanparninog suda. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem donetim u vanparninom postupku sud je utvrdio da je predlaga roen 27.01.1935. a ne 1.11.1940. godine, i odredio da se na osnovu tog reenja izvri ispravka pogrenog upisa datuma roenja predlagaa u matine knjige. Javni tuilac je podigao zahtev za zatitu zakonitosti, nalazei da je prvostepeni sud odluivao o pravnoj stvari koja ne spada u sudsku nadlenost, i time poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. ta. 3. u vezi sa l. 16. Zakona o parninom postupku. Prema odredbi l. 1. st. 1. Zakona o vanparninom postupku, sud u vanparninom postupku odluuje o linim, porodinim, imovinskim i drugim stvarima samo ako je tim ili drugim zakonom odreeno da se o tim stvarima odluuje u vanparninom postupku. Materija upisa podataka u matine knjige ureena je Zakonom o matinim knjigama ("Slubeni glasnik SRS", br. 15/90). Tim zakonom nije propisana nadlenost suda da u vanparninom postupku odluuje o ispravci pogrenih upisa u matine knjige. Naprotiv, odredbama l. 16. navedenog zakona propisano je da greke koje je primetio pre zakljuenja upisa u matine knjige, matiar moe ispraviti sam, a isprav- 14 -

VANPARNINI POSTUPAK ke u matinim knjigama posle zakljuenog upisa, matiar moe izvriti samo na osnovu reenja nadlenog organa uprave, po mestu voenja matinih knjiga. Pri tome, ispravke u matinim knjigama mogu se vriti po slubenoj dunosti ili na zahtev stranke, odnosno lica koje za to ima neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes. Odluujui po zahtevu za zatitu zakonitosti, Vrhovni sud Srbije je prihvatio izloeno pravno shvatanje javnog tuioca, pobijeno pravnosnano reenje vanparninog suda ukinuo i predlog predlagaa odbacio zbog nenadlenosti suda. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 123/95 od 24.01.1996. godine)

25.
Dozvoljenost revizije u ostavinskom postupku ocenjuje se prema vrednosti zaostavtine. Iz obrazloenja: Merodavna vrednost vanparnine stvari u postupku raspravljanja zaostavtine za ocenu prava na reviziju protiv pobijanog dela pravosnanog reenja, kada se ne odnosi na novac, je vrednost zaostavtine, koja je na osnovu propisa i procene u vanparninom postupku utvrena. Kada popis i procena nisu vreni, merodavna je ona vrednost koju je sud utvrdio po slobodnoj oceni, odnosno ona vrednost na koju je plaena sudska taksa. Kad u postupku raspravljanja zaostavtine nije utvrena ista vrednost zaostavtine, a njena vrednost se ne moe utvrditi na osnovu plaene sudske takse, smatra se da je revizija dozvoljena. aliocu su u provedenom postupku tretirani kao uesnici ostavinskog postupka, pa se stoga njihova izjavljena revizija ne moe uzeti kao nedozvoljena. (Iz reenja Okrunog suda Poarevac, G. 531/95)

Prvostepeni sud moe povodom albe ukinuti ili preinaiti ranije reenje, samo ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. (Iz reenja Okrunog suda Beograd, G-10502/95)

26.

27.
alba protiv prvestepenog reenja se moe izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja. Iz obrazloenja: Kad naslednici mogu zajedniku svojinu utvreenu prvostepenim reenjem o nasleivanju pretvoriti u susvojinu ili izvriti deobu po osnovu sporazuma, onda nema vanih razloga da se u ostavinskom postupku odluuje o neblagovremeno podnesenoj albi. Ostavinskim reenjem oglaeni su naslednici (svi naslednici iz prvog naslednog reda). Prvostepeno reenje dostavljeno je naslednicima u toku februara 1992. godine, a naslednici su izjavili albu 9.03.1995. godine, dakle, po proteku roka vie od godine dana. alba je neblagovremena. U smislu l. 19. Zakona o vanparninom postupku alba protiv reenja donesenog u prvom stepenu moe se izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa reenja.
- 15 -

VANPARNINI POSTUPAK Po lanu 21. istog zakona drugostepeni sud moe iz vanih razloga odluiti i o neblagovremeno podnesenoj albi, ako se time ne vreaju prava drugih lica koja se zasnivaju na tom reenju. U konkretnom sluaju nisu se stekli uslovi da sud iz vanih razloga odlui i o neblagovremeno podnesenoj albi s obzirom da naslednici ele da izvre raspored zaostavtine na drugaiji nain od onoga koji je utvren reenjem o nasleivanju. To znai da se neki od naslednika odriu date naslednike izjave to je u suprotnosti sa lanom 115. Zakona o vanparninom postupku po kome je nepunovano odricanje u pogledu cele ili dela naslednike izjave. Zajedniku svojinu utvrenu prvostepenim reenjem o nasleivanju naslednici mogu pretvoriti u susvojinu ili izvriti deobu po osnovu sporazuma (pravnim poslom meu ivima). (Iz odluke Okrunog suda u Poarevcu G. 333/95 od 20.03.1995. godine)

28.
Stranka se moe u parnici pozvati na ugovor o doivotnom izdravanju, iako ga nije istakla u ostavinskom postupku, jer ostavinsko reenje obavezuje stranku samo u pogledu zaostavtine i naslednog dela. Iz obrazloenja: Stranka se u parnici moe pozvati na ugovor o doivotnom izdravanju iako u ostavinskom postupku to nije uinila. Pogreno je pravno shvatanje prvostepenog suda da se tueni ne moe pozvati na ugovor o doivotnom izdravanju, u odnosu na parcelu, iako u ostavinskom postupku to nije uinio jer reenje ostavinskog suda vezuje stranke samo u pogledu zaostavtine i naslednog udela, a stranke mogu isticati svoja prava koja se ne zasnivaju na nasleu u smislu lana 26. Zakona o vanparninom postupku, pa je prvostepeni sud bio duan da oceni prigovor tuenog da parcela 684/1 ne predstavlja zaostavtinu pokojne, zbog toga to je otuena ugovorom o doivotnom izdravanju, u korist davaoca izdravanja tuenog. (Iz odluke Okrunog suda u Poarevcu, G. 610/95)

29.
Nasledni uesnik u ostavinskoj raspravi svoje eventualno pravo svojine u nepokretnosti za koje je utvreno da ine zaostavtinu ostavioca moe ostvariti u posebnoj parnici, a prema oglaenim zakonskim naslednicima ostavioca. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem na zaostavtini pok. M. M. iz P. oglaeni su za naslednike po osnovu zakona sin ostavioca M. A. sa udelom od 2/3 i erka ostavioca sa udelom od 1/3, pod teretom isplate eventualnih dugova ostavioca do visine nasleenog dela imovine. Protiv ovog reenja blagovremeno je najavio albu nasledni uesnik M. A. zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja i pogrene primene materijalnog propisa. Ispitujui oalbeno reenje Okruni sud je naao: da je alba naslednog uesnika neosnovana. Navod albe naslednog uesnika M. A. da u zaostavtinu od pok. M. M. ne ulazi 1/2 prizemne kue, jer je suvlasnik na ovoj kui sa udelom od 1/2 idealnog dela nasledni uesnik M. A. s obzirom
- 16 -

VANPARNINI POSTUPAK na sredstva koja je uloio u nadgradnju kue kao i da pokojni M. M. nije u celosti bio vlasnik i ostalih nepokretnosti - kat. parcela koje ine njegovu zaostavtinu su, po nalaenju Okrunog suda bez uticaja na odluku u ovoj pravnoj stvari. Ovo stoga to nasledni uesnik M. A. svoje eventualno pravo svojine u nepokretnostima za koje je oalbenim reenjem utvreno da ine zaostavtinu pok. M. M. moe ostvariti u posebnoj parnici, a prema oglaenim zakonskim naslednicima pok. M. M. Za svoju odluku prvostepeni sud je dao jasne razloge koje u svemu prihvata i Okruni sud, pa je stoga doneta odluka kao u izreci ovog reenja na osnovu lana 380. taka 2. ZPP-a u vezi lana 381. i 365. ZPP-a i lana 30. i 21. stav 2. i 3. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 2189/95 od 10.03.1995. godine)

30.
Sud prekida ostavinski postupak i upuuje uesnice na parnicu radi otklanjanja spornih injenica oko svojih naslednih delova. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je utvrdio da je pok. T. K. preminuo bez poslednje izjave volje, a da je iza sebe od zakonitih naslednika ostavio suprugu i erku iz prvog braka. U toku prethodnog postupka supruga ostavioca je postavila zahtev da se iz zaostavtine izdvoji u njenu korist 1/2 i to po osnovu sticanja u branoj zajednici. Nasledna uesnica, kerka pokojnika je ovakav zahtev osporila. S obzirom da su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi veliina njihovih naslednih delova, to je sud doneo Reenje o prekidu ostavinskog postupka i uputio nasledne uesnice na parnicu radi dokazivanja: da li je supruga pok. T. K. u braku s njim sticala imovinu koja je predmet zaostavtine. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu G. 8450/95 od 31.07.1995. godine)

Sud je uinio bitnu povredu odredaba Zakona o parninom postupku kada je presudom okonao parnicu iz istog injeninog i pravnog osnova, izmeu istih stranaka u predmetu o kome je ranije u vanparninom postupku zakljueno sudsko poravnanje. (Iz odluke Saveznog suda , Beograd, Gzs.12/95 od 29.06.1995. godine)

31.

32.
Sporne injenice se ne mogu raspravljati u vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je predlog odbio kao neosnovan, sa obrazloenjem da prostorije koje su predmet postupka nemaju status stambenog prostora. Istovremeno ovaj sud upuuje predlagaa da, ukoliko smatra da ima svojstvo nosioca stanarskog prava na prostorijama koje su predmet postupka, moe da se obrati sudu u vanparninom postupku da donese reenje koje zamenjuje ugovor o korienju stana, kako bi se u tom postupku utvrivalo da li su prostorije koje predlaga koristi stambene ili poslovne. Nije jasno zato je predlog odbijen, ako je ostalo nerazjanjeno kakav je status prostorija ko- 17 -

VANPARNINI POSTUPAK je koristi predlaga, jer iz navedenog dalje sledi da je sporno pitanje da li su prostorije koje predlaga koristi stambene ili poslovne, te da li je na ovim prostorijama predlaga mogao stei svojstvo nosioca stanarskog prava. Kako se sporne injenice ne mogu raspravljati u vanparninom postupku, prvostepeni sud e, ukoliko u postupku oceni da predlaga ima pravo na otkup prostorija koje koristi i nae da je sporna injenica, da li su prostorije stambene ili poslovne, uputiti predlagaa da u pogledu utvrenja spornih injenica pokrene parnicu. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 993/94)

U vanparninoj stvari u kojoj se ispituje da li su ispunjeni uslovi za priznanje strane sudske odluke revizija nije dozvoljena. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 217/93 od 26.10.1994. godine)

33.

Rok koji odredi sud u vanparninom postupku je sudski, a ne i zakonski prekluzivni rok. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu G. br. 9030/94 od 31.10.1994. godine)

34. 35.

Ako postoji spor oko injenice da li je predmetna prostorija stambena ili poslovna, prvostepeni sud e uputiti predlagaa na parnicu radi utvrenja spornih injenica. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je predlog odbio kao neosnovan, sa obrazloenjem da prostorije koje su predmet postupka nemaju status stambenog prostora. Istovremeno ovaj sud upuuje predlagaa da, ukoliko smatra da ima svojstvo nosioca stanarskog prava na prostorijama koje su predmet postupka - moe da se obrati sudu u vanparninom postupku da donese reenje koje zamenjuje ugovor o korienju stana, kako bi se u tom postupku utvrivalo da li su prostorije koje predlaga koristi stambene ili poslovne. Nije jasno zato je predlog odbijen, ako je ostalo nerazjanjeno kakav je status prostorija koje koristi predlaga, jer iz navedenog dalje sledi da je sporno pitanje - da li su prostorije koje predlaga koristi stambene ili poslovne, te da li je na ovim prostorijama predlaga mogao stei svojstvo nosioca stanarskog prava. Kako se sporne injenice ne mogu raspravljati u vanparninom postupku, prvostepeni sud e, ukoliko u postupku oceni da predlaga ima pravo na otkup prostorija koje koristi i nae da je sporna injenica da li su prostorije stambene ili poslovne, uputiti predlagaa da u pogledu utvrenja spornih injenica pokrene parnicu. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. br. 9931/94)

Ako je kod prethodnog pitanja meu strankama dolo do spora samo u pogledu primene prava, vanparnini sud je duan da sam o tome odlui. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 3968/94)
- 18 -

36.

VANPARNINI POSTUPAK

Nije dozvoljena revizija u vanparninim predmetima odreivanja novane naknade za zemljite u smislu Zakona o nainu i uslovima priznavanja i vraanja zemljita koje je prelo u drutvenu svojinu, po osnovu poljoprivrednog zemljinog fonda i konfiskacijom zbog neizvrenih obaveza iz obaveznog otkupa poljoprivrednih proizvoda, poto se ova naknada odreuje po Zakonu o eksproprijaciji. (Pravno shvatanje Graanskog odeljenja Vrhovnog suda Srbije utvreno na sednici od 21.11.1994. godine)

37.

Protiv pravnosnanog reenja drugostepenog suda, kojim je u vanparninom postupku odlueno o naknadi za slubenost na nepokretnosti ustanovljenoj po propisima o nepotpunoj eksproprijaciji revizija nije dozvoljena. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4489/93) Merodavna vrednost vanparnine stvari u postupku raspravljanja zaostavtine za ocenu prava na reviziju protiv pobijanog dela pravnosnanog reenja, kada se ne odnosi na novac, je vrednost iste zaostavtine, koja je na osnovu popisa i procene u vanparninom postupku utvrena. Kad popis i procena nisu vreni, merodavna je ona vrednost koju je sud utvrdio po slobodnoj oceni, odnosno ona vrednost na koju je plaena sudska taksa. Kad u postupku raspravljanja zaostavtine nije utvrena ista vrednost zaostavtine, a njena vrednost se ne moe utvrditi ni na osnovu plaene sudske takse, smatra se da je revizija dozvoljena. (Zakljuak savetovanja u Saveznom sudu, od 27.12.1992. godine)

38.

39.

Vanparnini sud e obustaviti postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka. Sud, dakle nee odbaciti predlog radi naknade zbog eksproprijacije iako je o naknadi zakljueno poravnanje pred nadlenim upravnim organom kad iz sadrine predloga jasno proizilazi da predlaga zapravo pobija pravovaljanost zakljuenog ugovora. (Iz reenja Okrunog suda u Subotici, G. 231/92)

40.

Pravnosnano reenje o nasleivanju vezuje uesnike ostavinskog postupka u pogledu zahteva koji proizilaze iz nasledno-pravnog odnosa. Uesnici ostavinskog postupka koji u tom postupku, ili u posebnoj parnici u toku postupka, nisu istakli zahtev za priznavanje prava na nuni deo, pa im ni ostavinskim reenjem nije priznato pravo da taj zahtev ostvaruju u parnici, ne mogu takav zahtev isticati naknadno po okonanju ostavinskog postupka. (Vrhovni sud Srbije, Rev.605/92)

41.

Nema smetnji da se okona ostavinski postupak i ako je pre njegovog pokretanja pokrenuta parnica radi ponitaja ugovora o kupoprodaji stana koji je kupio ostavilac i koji spada u ostavinu. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4945/92)
- 19 -

42.

VANPARNINI POSTUPAK

Protiv pravnosnane odluke drugostepenog suda donete u postupku priznavanja strane sudske odluke, revizija nije dozvoljena. (Vrhovni sud Srbije, Rev. br. 1869/91 od 8.10.1991. godine)

43.

Za ocenu prava na reviziju protiv pravosnanog reenja drugostepenog suda u zemljino-knjinom postupku, merodavna vrednost je ona vrednost na koju je, za predlog kojim se trai upis u zemljinu knjigu ili brisanje upisa, plaena sudska taksa. Ako taksa na predlog nije plaena, merodavna vrednost je ona vrednost koja je oznaena u ispravi na osnovu koje se upis trai, a ako vrednost ni tako ne moe da se utvrdi, revizija se smatra dozvoljenom. (Savetovanje graanskih i graansko-pravnih odeljenja Saveznog suda, Vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda od 26.12.1991. godine)

44.

45.
Revizija u postupku za priznavanje strane sudske odluke nije dozvoljena. Iz obrazloenja: Prema lanu 30. stav 1. Zakona o vanparninom postupku po optim odredbama prvog dela ovog zakona postupa se u svim pitanjima koja posebnim propisima sadranim u ovom zakonu nisu drukije ureena, kao i u drugim vanparninim stvarima za koje posebnim zakonom nisu ureena pravila postupanja. Pravila postupka za priznavanje stranih sudskih odluka propisana su Zakonom o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima. Prema lanu 101. st. 3. i 4. tog Zakona protiv reenja o priznavanju strane sudske odluke, stranke mogu izjaviti albu u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja o kojoj odluuje drugostepeni sud. Navedeni zakon ne predvia, meutim, mogunost izjavljivanja revizije protiv pravosnanog reenja drugostepenog suda o priznanju strane sudske odluke. S obzirom na izloeno, Vrhovni sud nalazi da revizija u ovoj vanparninoj stvari, u smislu lana 382. u vezi sa lanom 400. ZPP i lana 30. Zakona o vanparninom postupku, nije dozvoljena. (Graansko odeljenje Vrhovnog suda Srbije, od 16.12.1991. godine)

46.
Protiv reenja o upuivanju na parnicu revizija nije dozvoljena. Iz obrazloenja: Ispitujui pobijano drugostepeno reenje u smislu lana 400. stav 1. ZPP, u vezi sa l. 27. i 30. Zakona o vanparninom postupku, Vrhovni sud je naao da revizija nije dozvoljena. Prema odredbi lana 400. stav 1. ZPP, stranke mogu izjaviti reviziju protiv reenja drugostepenog suda kojim se postupak pravnosnano zavrava. Meutim, reenje doneto u vanparninom postupku o
- 20 -

VANPARNINI POSTUPAK upuivanju uesnika na parnicu je procesno reenje kojim se postupak pravnosnano ne zavrava. Naime, postupak se moe nastaviti kad nastupe propisani uslovi, kao to je nepokretanje parnice u odreenom roku (u kom sluaju sud dovrava postupak bez obzira na zahteve u pogledu kojih je uesnik bio upuen na parnicu) ili po pravnosnanom okonanju parnice koju je uesnik pokrenuo. S obzirom na izloeno, protiv reenja o upuivanju na parnicu donetog u vanparninom postupku revizija nije dozvoljena, pa je Vrhovni sud na osnovu lana 392. ZPP, odluio kao u izreci. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1566/90)

Prvostepeni sud kao vanparnini moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukunuti svoje ranije reenje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 101/90)

47.

48.
Odluke u vanparninom postupku se donose u obliku reenja. Iz obrazloenja: Zakljukom optinskog suda koji predstavlja reenje u smislu lana 18. stav 1. Zakona o vanparninom postupku, odbijena je molba podneta radi uknjibe prava korienja, kao i prava vlasnitva na 1/9 zgrade. Iz spisa proizilazi da je stranka traila uknjibu prava suvlasnitva, odnosno pravo trajnog korienja, na osnovu ugovora o poklonu kojim joj je njena majka poklonila 1/9 od suvlasnikog udela u nepokretnostima navedenim u ugovoru. Prvostepeni sud je u zakljuku naredio da se otpravak te odluke dostavi poklonodavcu, pa takvim postupanjem odnosno neuruenjem odluke suda nije dato pravo tom licu da uloi pravni lek protiv prvostepene odluke. Drugostepeni sud, stoga, nije mogao da odluuje o albi protiv prvostepene odluke suda pre nego to ta odluka bude dostavljena poklonodavcu, jer je prvostepenom odlukom odluivano o molbi za uknjibu, odnosno o zemljino-knjinom stanju. Prema pravnim pravilima zemljino-knjinog prava, sadranom u paragrafu 133. stav 1. Zakona o zemljinim knjigama, koja se primenjuju na osnovu lana 4. Zakona o nevanosti pravnih propisa donetih pre 6. aprila 1941. godine, o reenjima izdatim po zemljino-knjinim molbama ima se, pored molioca, obavestiti po slubenoj dunosti onaj na ijem se vlasnitvu stie koje knjino pravo ili ija se knjina prava ustupaju, optereuju, ograniavaju ili ukidaju, kao i onaj protiv koga je izvrena zemljino-knjina zabeleba. Prema tome, poklonodavcu je morala biti dostavljena prvostepena odluka, bez obzira na to to je molba za uknjibu poklonoprimca odbijena, budui da je i poklonodavac imao interesa da se izvri promena zemljinoknjinog stanja povodom ugovora o poklonu, pa se u smislu lana 3. stav 1. Zakona o vanparninom postupku smatra uesnikom u postupku. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 785/89)

Pravnosnanost reenja u vanparninom postupku ne spreava da se o tom zahtevu odluuje u parnici, pod odreenim zakonskim uslovima. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 1101/89)
- 21 -

49.

VANPARNINI POSTUPAK

50.
Odredbom lana 1. Zakona o vanparninom postupku se odreuju pravila po kojima redovni sudovi postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravnim stvarima koje se po ovome ili drugom zakonu reavaju u vanparninom postupku. Odredbe ovog zakona primenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadlenosti redovnih sudova za koje zakonom nije izriito odreeno da se reavaju u vanparninom postupku, ako se ne odnose na zatitu povreenog ili ugroenog prava, niti se zbog uesnika u postupku mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku. Iz obrazloenja: Poto ni Zakonom o vanparninom postupku ni drugim zakonom izriito nije propisano da o zahtevu za preseljenje odluuje vanparnini sud i poto se u ovom sluaju mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku, prvostepeni sud je pravilno naao da vrsta postupka pred redovnim sudom u ovom sluaju nije mogla biti propisana pravilnikom i da postupak u ovoj pravnoj stvari treba sprovesti po pravilima parninog postupka. Meutim, niestepeni sudovi su pogreno nali da predlog predlagaa u ovom sluaju treba odbaciti kao nedozvoljen. Ovo zbog toga, to je odredbom lana 16. Zakona o vanparninom postupku propisano da e sud obustaviti vanparnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2194/88)

51.
Uslovi za dozvoljenost revizije protiv reenja drugostepenog suda, kojim je pravosnano okonan vanparnini postupak, propisani su l. 27. Zakona o vanparninom postupku i l. 400. Zakona o parninom postupku. U skladu sa ovim zakonskim odredbama, uslovi za dozvoljenost revizije cene se prema uslovima propisanim l. 382. Zakona o parninom postupku, tj. prema vrednosti spora i prema pravnom osnovu. Ako predlaga u vanparninom postupku izjavi reviziju protiv pravosnane odluke drugostepenog suda, kojim je odlueno o kamati, koja ne ini glavni zahtev, revizija nije dozvoljena. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

52.
Ukoliko meu etanim vlasnicima nema saglasnosti u pogledu podizanja pomonih objekata (garae, upe i sl.), sud e na predlog zainteresovanog vlasnika etanog dela odluiti u vanparninom postupku da li e se takvo podizanje pomonog objekta dozvoliti, vodei rauna da li je podizanje takvog objekta celishodno i opravdano. Pritom, sud ne ocenjuje da li je takvo podizanje u skladu sa graevinsko-tehnikim i urbanistikim propisima, jer o tome odluuje nadleni upravni organ. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)
- 22 -

VANPARNINI POSTUPAK

53.
Nadlenost za odluivanje o privremenoj meri. Iz obrazloenja: Drugostepenim reenjem ukinuto je reenje optinskog suda kojim je usvojena predloena privremena mera u vanparninom postupku zabranom dalje see ume protivniku predlagaa na odreenim katastarskim parcelama. Utvrdivi da su stranke suvlasnici sa po 1/2 dela na opisanim parcelama prvostepeni sud smatra da je osnovan predlog za donoenje privremene mere zabranom see ume dok se ne okona postupak koji se izmeu stranaka vodi kod istog suda u pogledu deobe suvlasnitva. Poto iz spisa proizilazi kao nesporno da se izmeu stranaka vodi spor u pogledu vlasnitva i deobe imovine to po stanovitu drugostepenog suda u smislu lana 262. stav 2. Zakona o izvrnom postupku za odluivanje o privremenoj meri nadlean je sud pred kojim je postupak pokrenut. Stoga nije bilo mesta da prvostepeni sud odvojeno od postupaka koji se vode, u vanparninom postupku odluuje o privremenoj meri. Sa ovih razloga drugostepeni sud je reenje prvostepenog suda ukinuo i predmet vratio na ponovno odluivanje. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 7250/86)

54.
Prema odredbi lana 27. stav 2. Zakona o vanparninom postupku, u postupku u kome se odluuje o imovinskopravnim sporovima, revizija je dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parninom postupku moe izjaviti revizija u imovinskopravnim sporovima, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno. Iz obrazloenja: U konkretnom sluaju, pokrenut je ostavinski postupak, pa se zahtev ne odnosi na novani iznos. Prema odredbi lana 40. stav 2. Zakona o parninom postupku, za utvrivanje prava za izjavljivanje revizije, kada se tubeni zahtev ne odnosi na novani iznos, merodavna je vrednost predmeta spora koji je oznaen u tubi. Kako u toku raspravljanja zaostavtine nije odreena vrednost zaostavtine, njena vrednost se odreuje prema Zakonu o sudskim taksama. U vanparninom postupku je, prema lanu 43. Zakona o sudskim taksama, za plaanje takse merodavna vrednost zahteva. Radi utvrivanja ove vrednosti primenjuju se shodno odredbe l. 24. do 34. ovog zakona. lanom 24. zakona propisano je da ako vrednost predmeta spora nije naznaena u tubi niti se moe odrediti u smislu l. 24. do 33. istog zakona, kao vrednost uzima se u sporovima u kojima reava optinski sud iznos od 2.000 dinara. Vrednost zaostavtine u konkretnom sluaju, je prema citiranoj odredbi, 2.000 dinara. Iz tog razloga revizija nije dozvoljena, poto prema lanu 382. stav 3. Zakona o parninom postupku revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim zahtevima u kojima se tubeni zahtev ne odnosi na potraivanje u novcu, predaji stvari ili izvrenju neke druge inidbe ako vrednost predmeta spora koju je tuilac u tubi naveo ne prelazi 50.000 dinara. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1436/85)
- 23 -

VANPARNINI POSTUPAK

55.
Uesnik u vanparninom postupku moe biti ono lice o ijem pravu ili pravnom interesu se odluuje. Iz obrazloenja: Prema stanju u spisima nesumnjivo proizilazi da pok. . K. nakon smrti nije ostavila testamentalne ni zakonske naslednike, niti ugovor o doivotnom izdravanju pa je sud pravilno postupio pozivajui javnog pravobranioca da uzme uee u postupku. Nesumnjivo je utvreno da je T. R., pastorka ostavilje, obavila sahranu i snosila trokove u iznosu od 25.986 dinara. to nije osporio ni javni pravobranilac, ali se protivio izdvajanju ovog iznosa iz ostavinske mase. Pogreio je, meutim, prvostepeni sud kada je SO N B uputio na parnicu da kao tuilac protiv tuene T. R. dokae da nema pravo na izdvajanje iznosa utroenog za sahranu ostavilje. Jer T. R., pastorka ostavilje nema svojstvo uesnika u postupku. Uesnik u vanparninom postupku, shodno lanu 3. zakona, je lice koje je postupak pokrenulo, lice o ijim se pravima ili pravnim interesima odluuje u postupku, kao i organ koji uestvuje u postupku na osnovu zakonskog ovlaenja da postupak pokree, bez obzira da li je postupak pokrenuo ili je kasnije stupio u postupak. T. R., nije ni zakonski ni testamentalni naslednik, nema interesa da uestvuje u postupku, te prema tome nije ni legitimisana za voenje ovog postupka. Ona se moe obratiti Skuptini optine za naknadu trokova koje je imala oko sahrane ostavilje ili pokrenuti parnini postupak. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 3451/84) Povlaenjem predloga od strane predlagaa u vanparninom postupku, postupak se okonava samo radnjom predlagaa i nije potrebno da sud donosi reenje o obustavi postupka. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 330/84) Za ocenu dozvoljenosti revizije u vanparninom postupku odluujui je momenat vreme donoenja prvostepenog reenja kojim se postupak okonava pred prvostepenim sudom, a ne vreme kada je otpravak tog reenja dostavljen strankama. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1396/84) Uslovi za dozvoljenost revizije protiv reenja drugostepenog suda kojim je pravnosnano okonan vanparnini postupak, propisani su u lanu 27. Zakona o vanparninom postupku i lanu 400. Zakona o praninom postupku. U skladu sa ovim zakonskim odredbama uslovi za dozvoljenost revizije cene se prema uslovima propisanim u lanu 382. Zakona o parninom postupku, to znai prema vrednosti spora i prema pravnom osnovu. Prema odredbi lana 35. stav 1. ZPP-a kada je za utvrivanje prava na izjavljivanje revizije merodavna vrednost predmeta spora, kao vrednost predmeta spora uzima se samo vrednost glavnog zahteva. S obzirom da je predlaga izjavio reviziju protiv pravnosnane odluke drugostepenog suda kojim je odlueno o kamati koja ne ini glavni zahtev, to predlaga nema pravo na podnoenje revizije. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 723/84)
- 24 -

56.

57.

58.

VANPARNINI POSTUPAK

59.
Trokovi postupka ureenja mee padaju na teret oba uesnika na jednake delove, bez obzira na to ko je od njih pokrenuo postupak i u sluaju postojanje manjeg zauzea koje nije prouzrokovano namernim postupanjem jednog uesnika. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem ureena je mea izmeu parcela predlagaa i protivnika predlagaa i konstatovano zauzee, dodue manje, od strane protivnika predlagaa, pa je protivnik predlagaa obavezan da predlagau naknadi sve trokove spora u iznosu od 6.000 dinara. Po albi protivnika predlagaa okrueni sud je ukinuo reenje prvostepenog suda u delu o trokovima postupka. Postupajui po primedbama iz reenja okrunog suda, sud je doneo novo reenje o trokovima postupka ureenja mee obavezavi uesnike da trokove postupka snose na jednake delove u smislu lana 28. st. 2. i 3. Zakona o vanparninom postupku. Ovakvu odluku sud je obrazloio injenicom da je u pitanju vanparnina stvar koja se odnosi na imovinska prava uesnika, na ureenje mee izmeu njihovih parcela koje je izvreno u interesu oba uesnika, da postoji zauzee koje nije veliko niti je prouzrokovano namernim postupanjem protivnika predlagaa ve grekom geometra. (Iz Reenja etvrtog optinskog suda u Beogradu, R. 4808/83)

Vanparnini sud je vezan pravnosnanim reenjem nadlenog upravnog organa o izvrenom administrativnom prenosu prava korienja zemljita i poslovnih objekata na tom zemljitu u pogledu nepokretnosti koje su obuhvaene tim reenjem, pa nije ovlaen da u postupku ceni zakonitost reenja nadlenog upravnog organa. Zakonitost ovog reenja moe se osporavati u postupku u kome je to reenje doneto upotrebom redovnog ili vanrednog pravnog sredstva, a posle toga samo po zahtevu nadlenog javnog tuioca u postupku za ponitaj tog reenja po pravu nadzora u smislu lana 268. stava 2. Zakona o optem upravnom postupku. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 16/83)

60.

Odluka suda doneta u vanparninom postupku, kojom je odreeno koji od ranijih branih drugova u sluaju razvoda braka ostaje nosilac stanarskog prava, nema svojstvo izvrne isprave podobne za izvrenje, jer se istom ne nalae ispunjenje obaveze. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 186/82)

61.

Tubom u parninom postupku ne moe se pobijati pravnosnano reenje doneto u vanparninom postupku deobe imovine. Prema pravnim pravilima vanparninog postupka (paragraf 18. i 21.), protiv pravnosnanih odluka donetih u vanparninom postupku mogu se podnositi vanredna pravna sredstva primenom pravila parninog postupka, te nema uslova da se tako podnetoj tubi raspravlja u parninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 11923/82)
- 25 -

62.

VANPARNINI POSTUPAK

Kad je reenjem obustavljen parnini postupak s tim da se nastavi po pravilima vanparninog postupka, nema mesta istovremenom donoenju odluke o parninim trokovima. Prema odredbi lana 19. ZPP, do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e reenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka, pa e se postupak po pravosnanosti takvog reenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom. Radnje koje je proveo parnini sud kao i odluke koje je doneo taj sud nisu bez vanosti samo zbog toga to su preduzete u parninom postupku. Kako je zakonom predvieno da radnje koje je sproveo parnini sud nisu bez vanosti samo zbog toga to su preduzete u parninom postupku, to nije bilo mesta da se u tom postupku odluuje o trokovima parninog postupka. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 3792/82)

63.

Utvrivanje veliine suvlasnikog dela u parninom postupku predstavlja prethodno pitanje za sprovoenje postupka deobe u vanparninom postupku, pa u ovakvom sluaju postoji razlog iz lana 213. stav 1. ZPP-a za prekid vanparninog postupka. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 3891/82)

64.

LIENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI (lan 31-44)

65.
Lice koje svojim postupcima ugroava svoja prava i interese ili prava i interese drugih lica zbog duevne bolesti, duevne zaostalosti, zloupotrebe alkohola ili opojnih sredstava, starake iznemoglosti i drugih linih razloga, delimino se liava poslovne sposobnosti. Iz obrazloenja: U pravosnano okonanom postupku utvreno je da je pred optinskim sudom po slubenoj dunosti pokrenut postupak za lienje poslovne sposobnosti ovde A.A. i to predlogom krivinog odeljenja istog suda, jer je protiv okrivljenog A.A. zbog krivinog dela ugroavanja sigurnosti iz lana 67. stav 2. u vezi stava 1. KZ RS, predloeno izricanje mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog leenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi. Nalazom i miljenjem vetaka neuropsihijatra utvreno je da A.A. zbog svoje bolesti (paranoidne psihoze) nije sposoban da pravilno rasuuje, da samostalno odluuje o pitanjima svog zdravlja, kao i da raspolae imovinom vee vrednosti, pa su predloili da se isti delimino lii poslovne sposobnosti, navodei da je sposoban da raspolae manjim sumama novca, da se stara o svojim svakodnevnim potrebama, kao to su odravanje higijene, kupovine i spremanje hrane i drugi kuni poslovi. Polazei od ovakvog utvrenog injeninog stanja pravilno su niestepeni sudovi primenili materijalno pravo kada su A.A. delimino liili poslovne sposobnosti, u smislu lana 274. stav 2. Zakona o braku i porodinim odnosima. Naime, ovim lanom je propisano
- 26 -

VANPARNINI POSTUPAK da punoletno lice koje svojim postupcima ugroava svoja prava i interese ili prava i interese drugih lica zbog duevne bolesti, duevne zaostalosti, zloupotrebe alkohola ili opojnih sredstava, starake iznemoglosti i drugih linih razloga delimino se liava poslovne sposobnosti. Imajui u vidu ovu zakonsku odredbu, kao i to da je u postupku utvreno da A.A. zbog svoje duevne bolesti nije u stanju da pravilno rasuuje, da samostalno odluuje o pitanjima svoga zdravlja, kao i da raspolae imovinom vee vrednosti, to je pobijana odluka u svemu pravilna i zakonita. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Rev. 3208/05 od 1.03.2006. godine)

66.
Neosnovan je zahtev da se punoletno lice lii poslovne sposobnosti ako se vetaenjem dokae da razlozi izneti u zahtevu ne utiu na sposobnost rasuivanja i slobodnog izraavanja volje lica za koje se trai utvrivanje poslovne nesposobnosti. Iz obrazloenja: Prema lanu 31. stav 1. Zakona o vanparninom postupku, u postupku lienja poslovne sposobnosti sud ispituje da li je punoletno lice prema stepenu sposobnosti za normalno rasuivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima i zavisno od toga odluuje o potpunom ili deliminom lienju poslovne sposobnosti, a na osnovu razloga predvienih u lanu 274. Zakona o braku i porodinim odnosima. U konkretnom sluaju niestepeni sudovi su u skladu sa rezultatima vetaenja sa sigurnou utvrdili da kod protivnika predlagaa nema elemenata koji bi ukazivali na privremenu ili trajnu duevnu bolest niti oteenja intelektualnih funkcija koje bi dovele u pitanje njegovu sposobnost rasuivanja i slobodno izraavanje volje. I po oceni Vrhovnog suda Srbije, protivnik predlagaa je sposoban da titi svoja prava i interese i da raspolae svojom imovinom jer je njegova poslovna sposobnost u potpunosti ouvana, pa iz navedenih razloga revizija predlagaa nije osnovana. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Rev. 1515/2005 od 7.07.2005. godine)

67.
Samo ako podnosioci predloga (brat ili sestra) ive u porodinoj zajednici sa licem prema kome se postupak pokree - moe se pokrenuti postupak za lienje poslovne sposobnosti. Iz obrazloenja: Predlog predlagaa da se lii poslovne sposobnosti njen brat odbaen je pobijanim reenjem i protiv istog je predlaga blagovremeno izjavila albu. Nakon ispitivanja pobijanog reenje u smislu l. 381. i 365. Zakona o parninom postupku u vezi lana 30. stav 2. Zakona o vanparninom postupku, Okruni sud je naao da je alba neosnovana. Ni u albi se ne osporava, a prvostepeni sud je to inae i pravilno utvrdio - da predlaga i njen brat, za koga se zahteva lienje poslovne sposobnosti, ne ive u porodinoj zajednici. To je, meutim, neophodan uslov da bi predlaga kao sestra mogla pokrenuti postupak lienja poslovne sposobnosti, u smislu lana 32. Zakona o vanparninom postupku. Imajui to u vidu, odbacujui predlog kao nedozvoljen prvostepeni sud je pravilno odluio. (Iz Reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 739/04 od 15.07.2004. godine)
- 27 -

VANPARNINI POSTUPAK

68.
Nuan uslov za lienje poslovne sposobnosti je da lice, zbog duevne bolesti, nije sposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima. Iz obrazloenja: Svaka duevna bolest ne predstavlja razlog za lienje poslovne sposobnosti punoletnog lica. Nuan uslov za lienje poslovne sposobnosti u smislu lana 274. Zakona o braku i porodinim odnosima jeste da to lice nije u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima, zbog postojanja duevne bolesti. U konkretnom sluaju te uzrone veze nema. Naprotiv, tuilac se brine o svojim pravima i interesima. U toku postupka sve do zakljuenja glavne rasprave nije bilo sumnje u njegovu sposobnost za rasuivanje i sposobnost da se brine o svojim pravima i interesima, jer lekar specijalista, neuropsihijatar u svojstvu vetaka tu odlunu injenicu nije utvrdio, pa su niestepeni sudovi pravilno postupili kada su odbili zahtev za lienje tuioca njegove poslovne sposobnosti. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2026/99 od 28.12.1999. godine)

Protiv reenja o lienju poslovne sposobnosti donesenog u prvostepenom postupku, lice koje je lieno poslovne sposobnosti moe izjaviti albu, bez obzira na svoje duevno stanje. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4879/98 od 8.09.1998. godine)

69.

U postupku pred organom starateljstva za postavljanje privremenog staraoca licu za koje je pokrenut sudski postupak za liavanje poslovne sposobnosti poloaj stranke ima samo lice o ijoj se poslovnoj sposobnosti odluuje, a lice koje je pokrenulo sudski postupak za livanje poslovne sposobnosti moe da uestvuje u postupku pred sudom koji odluuje o osnovanosti predloga za liavanje poslovne sposobnosti, u skladu sa odredbom lana 37. Zakona o vanparninom postupku ("Slubeni glasnik SRS", br. 25/82 i 48/88). (Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, 3/98)

70.

71.
Po lanu 42. Zakona o vanparninom postupku kada prestanu razlozi zbog kojih je lice lieno poslovne sposobnosti, sud e po slubenoj dunosti, kao i po predlogu organa starateljstva i lica iz lana 32. istog zakona, doneti reenje o vraanju poslovne sposobnosti. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u potpunosti je vraena poslovna sposobnost predlagau u vanparninom postupku. Supruga, koja je po reenju o stavljanju pod starateljstvo predlagaa postavljena za njegovog staraoca, je podnela albu. Optinski sud je odbacio ovu albu smatrajui da je ona nedozvoljena, jer je ree- 28 -

VANPARNINI POSTUPAK njem Centra za socijalni rad postavljen privremeni staralac predlagau u postupku vraanja poslovne sposobnosti. Prvostepeni sud smatra da je supruga predlagaa u prethodnom postupku postavljena za staraoca da bi se savesno starala o linosti, pravima i interesima svog tienika, ali da nije ovlaena da uestvuje u postupku vraanja poslovne sposobnosti. Drugostepeni sud je potvrdio ovo reenje smatrajui da je sud trebalo da pozove staraoca, ali ne i suprugu predlagaa, jer se radi o zahtevu za vraanje poslovne sposobnosti koja je predlagau privremeno bila oduzeta i to upravo na predlog njegove supruge, to znai da su im interesi bili suprotni. Zato smatra da je pravilna odluka suda da kada je od Centra za socijalan rad traio postavljanje privremenog staraoca, staralac predlagaa gubi pravo na izjavljivanje albe protiv reenja kojim se predlagau vraa poslovna sposobnost. Po oceni Vrhovnog suda pravilna je odluka prvostepenog suda o odbacivanju albe. Meutim, razlozi za odbacivanje albe nalaze se u odredbama lana 42. stav 1. i lana 32. Zakona o vanparninom postupku. Lica koja u smislu odredaba lana 32. istog zakona imaju pravo na podnoenje predloga radi vraanja poslovne sposobnosti su organ starateljstva, brani drug, dete ili roditelj lica koje je lieno poslovne sposobnosti. U konkretnom sluaju za liavanje predlagaa podnela je njegova supruga, koja je posle donoenja reenja o liavanju poslovne sposobnosti postavljena za njegovog staraoca. Ona je, shodno navedenim zakonskim odredbama, imala pravo i da podnese predlog za vraanje poslovne sposobnosti predlagaa, odnosno svog tienika. Meutim, kako ona ovaj predlog nije podnela, ve je to uinio sam predlaga, ona nema pravo da se podnoenjem albe naknadno ukljui u ovaj vanparnini postupak. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1734/93)

72.
Lice prema kome se vodi postupak za liavanje poslovne sposobnosti mora biti pregledano od najmanje dva lekara odgovarajue specijalnosti koji e dati nalaz i miljenje o duevnom stanju i sposobnosti tog lica za rasuivanje. Vetaenje u postupku za lienje poslovne sposobnosti vri se u prisustvu sudije osim u sluajevima kada se obavlja u stacionarnoj zdravstvenoj organizaciji. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 2839/91)

73.
Kada je predlaga podneo predlog radi lienja poslovne sposobnosti iz ikanoznih razloga pa se ustanovi da nije bilo razloga za pokretanje postupka, protivnik predlagaa ima pravo na naknadu trokova. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 35/91)

74.
Ne moe se odbaciti predlog za lienje poslovne sposobnosti kada je postupak ve zapoet, iako predlaga ne spada u krug lica iz lana 32. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 643/90)
- 29 -

VANPARNINI POSTUPAK

75.
Kada je u vanparninom postupku doneto reenje o lienju poslovne sposobnosti punoletnog lica, mada mu prethodno nije data mogunost da raspravlja pred sudom jer nije pozvano na roite niti sasluano u smislu lana 36. stav 1. Zakona o vanparninom postupku, iako je s obzirom na duevno i fiziko stanje tog lica njegovo sasluanje bilo mogue bez tete po zdravlje, time je uinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 7. Zakona o parninom postupku. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 115/89)

76.
Odluka o potpunom lienju poslovne sposobnosti ima pravno dejstvo od dana dostavljanja. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je zbog mentalne zaostalosti doneo reenje na osnovu kojeg se liava potpuno poslovne sposobnosti protivnik predlagaa, za kojeg je u toku postupka utvreno da je od svoje mladosti mentalno zaostalo-retardirano lice. Drugostepeni sud je albu predlagaa kao neosnovanu, odbio i prvostepeno reenje u celosti potvrdio. Neosnovani su navodi albe da je u interesu protivnika predlagaa da liavanje njegove poslovne sposobnosti ima dejstvo od vremena kada je nastalo stanje koje je osnov za donoenje odluke. Nezavisno od vremena kada je nastupila mentalna zaostalost protivnika predlagaa, prema pravnim pravilima koja izviru iz paragrafa 198. predratnog Zakona o vanparninom postupku, a koja se primenjuju na podruju SAPV na osnovu Zakona o nevanosti pravnih propisa donetih pre 6. aprila 1941. godine, odluka sa kojom se poslovna sposobnost oduzima ili vraa, ili potpuno lienje poslovne sposobnosti, ima pravno dejstvo od onog dana kada je dostavljena odluka, s tim da sud moe u odluci odloiti njeno dejstvo do onog dana kada odluka postane pravnosnana. (Iz reenja Vieg suda u Subotici, G. 825/87)

77.
Dejstvo zabelebe pokretanja postupka za lienje poslovne sposobnosti vlasnika nepokretnosti prestaje danom pravnosnanosti odluke kojom je odbijen predlog, bez obzira to zabeleba nije brisana posle pravnosnanosti reenja. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

Bez obzira na obaveznost sasluanja lica prema kome se vodi postupak za lienje poslovne sposobnosti, sud nee sasluati lice prema kome se vodi postupak ako je to tetno po njegovo zdravlje. Odluku o tome donosi sud nakon konsultacije sa vetakom nadoknaujui ovo sasluanje prikupljanjem obavetenja i drugih okolnosti i sasluanjem drugih lica. (Iz reenja etvrtog optinskog suda u Beogradu, P. 2217/83)
- 30 -

78.

VANPARNINI POSTUPAK ZADRAVANJE U ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI KOJA OBAVLJA DELATNOST U OBLASTI NEUROPSIHIJATRIJE (lan 45-55)

Specijalna bolnica za psihijatrijska obolenja, u kojoj se lice nalazi na leenju ne moe imati svojstvo predlagaa u postupku lienja poslovne sposobnosti. lan 32. Zakona o vanparninom postupku SR Srbije taksativno nabraja ko sve moe pokrenuti postupak: sud po predlogu organa starateljstva, branog druga, deteta ili roditelja lica kod koga su se stekli zakonski uslovi za lienje, odnosno ogranienje poslovne sposobnosti ili sam po slubenoj dunosti. Postupak se pokree i po predlogu dede, babe, sestre, brata i unuka pod uslovom da ive sa tim licem u porodinoj zajednici. Konano, predlog moe da stavi i samo lice koje treba liiti poslovne sposobnosti ako moe da shvati znaenje i pravne sposobnosti, ako moe da shvati znaenje i pravne posledice svog predloga. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 10262/84)

79.

Odluku o vremenu izdravanja obolelog lica u zdravstvnoj organizaciji radi leenja sud donosi na osnovu miljenja vetaka i vodei rauna da to bude najkrae potrebno vreme da se stanje njegovog zdravlja pobolja. U odluci o zadravanju lica u zdravstvenoj organizaciji sud odreuje i vreme zadravanja koje ne moe biti due od godinu dana ni u kom sluaju. Odluku o vremenu zadravanja obolelog S.K. sud nije doneo samo na osnovu miljenja vetaka, ve na osnovu briljivo, savesno i svestrano sprovedenog postupka u smislu l. 36. i 37. Zakona o vanparninom postupku Srbije imajui pri tom u vidu da je smetanjem u bolnicu S.K. praktino lien slobode, odnosno ogranien u slobodi kretanja i optenja sa spoljnim svetom. Priroda bolesti S.K. je takva da je donoenje odluke o njegovom smetanju i zadravanju u bolnici radi leenja neophodno, a vreme trajanja od osam meseci najkrae potrebno da se njegovo zdravlje pobolja. (Iz presude etvrtog optinskog suda u Beogradu, Os. 2318/83)

80.

Postupak radi smetanja i zadravanja lica u odgovarajuoj zdravstvenoj organizaciji radi leenja vodi sud po slubenoj dunosti prvenstveno kada primi prijavu od zdravstvene organizacije, ili isto tako kada primi prijavu o smetanju takvog lica u bolnicu od bilo kog lica, pa i bive supruge obolelog. (Iz presude etvrtog optinskog suda u Beogradu, Os. 1362/82)

81.

PROGLAENJE NESTALOG LICA ZA UMRLO I DOKAZIVANJE SMRTI (lan 56-71)

82.
Predlog za dokazivanje smrti odreenog lica, u smislu odredbe lana 70. ZVP, dozvoljen je samo u sluaju kada smrt ne moe da se dokae ispravom predvienom Zakonom o matinim knjigama.
- 31 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Prema stanju u spisima i razlozima pobijanog reenja, predlogom je traeno da se utvrdi da je smrt pokojne D.T. bive iz B..., roene 12.06.1962. godine u P. od oca H.D. i majke N.D. nastupila 6.04.2004. godine. Predlaga je svoj interes za pokretanje postupka dokazivanja smrti obrazloio tvrdnjom da je sa pokojnom bio u vanbranoj zajednici i da ima nameru da pokrene ostavinski postupak, ali da injenica smrti nije upisana u matine knjige umrlih. Spisima je zdruen originalan izvod iz matine knjige umrlih koja se vodi za matino podruje Optine O., pod tekuim brojem 16 za 2004. godinu, a u koji je upisano da je pokojna D.T. roena 6.04.2004. godine u P. od oca S. i majke N.T., preminula u P. 6.04.2004. godine u 22,45 asova, te da je u vreme smrti bila udata za V.V. Kod takvog stanja spisa, pravilno je zakljuio prvostepeni sud da ne postoji pravni interes predlagaa za pokretanje postupka za dokazivanje smrti imenovane. Ovo stoga to je predlog za dokazivanje smrti odreenog lica, u smislu odredbe lana 70. ZVP, dozvoljen samo u sluaju kada smrt ne moe da se dokae ispravom predvienom Zakonom o matinim knjigama, a u konkretnom sluaju, injenica smrti imenovane je ve upisana u matine knjige umrlih i to sa istim datumom sa kojim se trai dokazivanje njene smrti. Pored toga, predlaga nije opravdao pravni interes ni s obzirom na njegovu tvrdnju da predlog podnosi radi docnijeg ostvarivanja imovinskih prava s obzirom da je vanbrani suprug pokojne, stoga to u izvodu iz matine knjige umrlih postoji podatak da je u trenutku smrti pokojna bila u braku sa izvesnim V.V., pa je na osnovu lana 16. stav 2. Zakona o braku i porodinim odnosima u takvoj situaciji iskljuena primena pravila o imovinskopravnim odnosima u vanbranoj zajednici. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. br. 5836/05 od 15.06.2005. godine)

83.
Ako postoji isprava inostranog organa o upisu injenica smrti iskljuuje se mogunost utvrivanja ove injenice u vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Prema injenicama na kojima su zasnovana niestepena reenja, M.D. roen 1943. godine, koji je bio u braku sa predlagaem od 17.05.1984. godine, umro je u svom stanu u Berlinu na dan 3.05.1993. godine. Na osnovu pisane prijave policije u Berlinu upisan je u knjigu umrlih u Berlinu o emu je izdat izvod pod brojem 1363 od 4.06.1993. godine. Ovaj izvod je izdao matiar u Berlinu i potvrdio svojim potpisom i peatom da je prepis podudaran sa upisom u knjigu umrlih Matinog ureda pandau u Berlinu. U prisustvu tako utvrenih injenica niestepeni sudovi zakljuili su da zahtev predlagaa nije osnovan. Naime, prema lanu 70. Zakona o vanparninom postupku ako smrt nekog lica ne moe da se dokae ispravom predvienom Zakonom o matinim knjigama, svako lice koje ima neposredan pravni interes kao i javni tuilac, mogu podneti predlog sudu da reenjem utvrdi smrt tog lica. Meutim, prema lanu 22. stav 2. Zakona o matinim knjigama ("Sl. glasnik SRS", br. 15/90) upis se vri na osnovu izvoda iz matine knjige umrlih inostranog organa. Prema tome, sudovi ispravno zakljuuju da postoji isprava predviena Zakonom o matinim knjigama na osnovu koje se moe izvriti upis smrti, pa nisu ispunjeni citirani uslovi iz lana 70. Zakona o vanparninom postupku da se smrt lica utvruje reenjem suda u vanparninom postupku. Navodi revidenta da nije u stanju da pribavi izvod iz matine knjige umrlih na meunarodnom obrascu nisu od uticaja na drugaiju odluku, jer kako je reeno postoji isprava inostranog organa o upisu injenica smrti to iskljuuje mogunost da se u vanparninom postupku ova injenica utvruje. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Rev. 180/01 od 18.11.2001. godine)
- 32 -

VANPARNINI POSTUPAK

Nisu ispunjeni uslovi za donoenje reenja o proglaenju nestalog lica za umrlo kad se predlogom trai da se za umrlo proglasi lice roeno 1922. godine kao nestalo u toku rata, odnosno u vezi sa ratnim dogaajima, poto se o njegovom ivotu, tj. da je iv, saznalo 5. jula 1945. godine ako u ivotu . J. nije bilo od tog vremena nikakvih vesti, jer nisu ispunjeni uslovi taksativno nabrojani u lanu 57. Zakona o vanparninom postupku SR Srbije. (Iz presude etvrtog optinskog suda u Beogradu, P. 3881/83)

84.

PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVA (lan 72-74)

85.
Sud pre donoenja odluke o produenju roditeljskog prava mora sasluati lice prema kome se postupak vodi, kao i njegovog staraoca, osim u sluaju kada bi takvo sasluanje bilo tetno po njegovo zdravlje, ili je isto zbog duevnog ili fizikog stanja tog lica nemogue. Iz obrazloenja: U postupku radi produenja roditeljskog prava shodno se primenjuju odredbe glave I, drugog dela Zakona o vanparninom postupku (dalje: Zakon) o lienju i vraanju poslovne sposobnosti. Odredbom lana 36. stav 1. Zakona propisano je da e sud lino sasluati lice prema kome se postupak vodi. Saglasno odredbi lana 36. stav 2. Zakona sud moe odustati od sasluanja lica prema kome se postupak vodi samo ako bi to moglo da bude tetno po njegovo zdravlje, ili ako sasluanje uopte nije mogue s obzirom na duevno ili fiziko stanje tog lica. Osim toga, a shodno odredbi lana 37. Zakona sud je duan da saslua i staraoca, odnosno privremenog zastupnika, predlagaa i druga lica koja mogu da daju potrebna obavetenja o ivotu i o ponaanju lica prema kome se postupak vodi. Dosledno citiranim odredbama Zakona sud je morao lino sasluati N.R, kao i njenog privremenog staraoca N.P, odreenog reenjem Centra za socijalni rad . 03-57-184 od 1.11.2002. godine. Prvostepeni sud navedenoj obavezi nije udovoljio, a nije dao ni razloge zbog kojih sasluanje N.R, eventualno, nije mogue. Osim toga, da lino sasluanje N.R. nije mogue ne upuuje ni nalaz i miljenje vetaka doktora M.S. i doktora S.M. Naprotiv, iz njihovih nalaza se vidi da je N. zaostala u svom kalendarskom uzrastu, odnosno da se njen umni razvoj nalazi na nivou deteta od 14 godina. S tim u vezi, u nalazu se konstatuje i da je N. zavrila kolu za psihofiziki retardiranu decu i tako osposobljena za obavljanje nekog zanimanja uz kontrolu zatitnih radionica. Iz reenog proizilazi da ne postoje razlozi zbog kojih je sud mogao odustati od linog sasluanja N.R. Iz tog razloga se i odluka o produenju roditeljskog prava nad N.R. nije mogla doneti bez njenog linog sasluanja. Osim toga, a shodno odredbi lana 37. Zakona u tom postupku se mora sasluati i privremeni staralac N.R, to nije uinjeno. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Rev. 2878/2005 od 8.12.2005. godine)
- 33 -

VANPARNINI POSTUPAK

Za donoenje reenja o prestanku produenog roditeljskog prava posle punoletstva bitna je sposobnost lica da se samo stara o svojoj linosti, pravima i interesima koja se utvruju u zakonom propisanom postupku, a ne vreme proteklo od momenta donoenja reenja o produenju roditeljskog prava (koje u konkretnom sluaju iznosi samo est meseci) i ko je podneo predlog (samo lice kome je produeno roditeljsko pravo posle punoletstva). (Iz presude etvrtog optinskog suda u Beogradu, P. 846/83)

86.

Okolnosti da dete ima telesnu i visoko izraenu govornu manu, da nije zavrilo osnovnu kolu te da je u dva navrata bealo od kue, ne predstavljaju dovoljan razlog za donoenje reenja o produenju roditeljskog prava posle njegovog punoletstva. (Iz presude etvrtog optinskog suda u Beogradu, P. 4101/82)

87.

DAVANJE DOZVOLE ZA STUPANJE U BRAK (lan 79-86)

88.
Protiv reenja suda kojim se odbija predlog da se maloletnom licu dozvoli zakljuenje braka albu moe podneti samo to maloletno lice. Iz obrazloenja: Maloletna S.V. i punoletni R.K. podneli su zajedniki predlog da se maloletnoj S.V. dozvoli zakljuenje braka. Nakon sprovedenog zakljuka, svojim reenjem od 14. decembra 1982. godine, sud je odbio predlog poto je vetaenjem utvrdio nedostatak duevne zrelosti mal. S.V. za vrenje dunosti i prava u braku. Protiv reenja suda albu je blagovremeno podneo punoletni R.K. Kako je lanom 84. Zakona o vanparninom postupku Srbije izriito predvieno da albu protiv reenja kojim se odbija predlog da se dozvoli maloletnom licu da stupi u brak moe da izjavi samo to maloletno lice, sud je primenom lana 358. stav 1. Zakona o parninom postupku, u vezi sa lanom 30. stav 2. Zakona o vanparninom postupku Srbije, odbacio albu R.K. kao nedovoljnu. (Iz presude etvrtog optinskog suda u Beogradu, P. 2537/82) RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE (lan 87-131)

89.
Ukoliko se pronae imovina lica nakon ije smrti nije raspravljena zaostavtina i nije doneto reenje o nasleivanju, sud e raspraviti zaostavtinu ako je predmet zaostavtine na- 34 -

VANPARNINI POSTUPAK knadno pronaena imovina koja se sastoji od nepokretnosti, ali pri tom sud nije ovlaen da ukine ranije reenje kojim je ostavinski postupak obustavljen zbog nepostojanja imovine koja bi mogla biti predmet ostavinske rasprave. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem nastavljen je postupak raspravljanja zaostavtine iza smrti pok. iz R., pa je ukinuto reenje suda od 21.06.2004. o obustavi ostavinskog postupka. Prema razlozima pobijanog reenja, sud je dana 21.06.2004. reenjem obustavio postupak raspravljanja zaostavtine iz razloga nepostojanja imovine koja bi mogla biti predmet ostavinske rasprave. Septembra 2010. sudu je dostavljen zahtev za nastavljanje ostavinskog postupka, jer je pronaena imovina koja moe biti predmet rasprave. Prvostepeni sud je smatrao da je reenje kojim je prethodno obustavljen postupak raspravljanja zaostavtine valjalo ukinuti i nastaviti postupak raspravljanja zaostavtine, sve primenom l. 128. st. 2. Zakona o vanparninom postupku (ZVP). Po stanovitu Vieg suda, prvostepeni sud je uinio bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l. 361. st. 2. ta. 12. Zakona o parninom postupku (ZPP), jer reenje ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati. Naime, l. 128. ZVP regulisano je pitanje raspravljanja zaostavtine koja se pronae nakon pravnosnanosti reenja o nasleivanju i legatu. Stavom 2. tog lana propisan je postupak suda u sluaju da zaostavtina ranije uopte nije raspravljena. Reenjem O. od 21.06.2004. obustavljen je postupak i zaostavtina iza smrti pokojnog nije raspravljena. Ukoliko se pronae zaostavtina lica nakon ije smrti nije doneto reenje o nasleivanju, dakle, nije raspravljana zaostavtina, sud e je raspraviti. Ogranienje u ovom postupku postoji i odnosi se na predmet zaostavtine, te e se raspraviti zaostavtina, ukoliko se pronaena imovina sastoji iz nepokretnosti. Ukoliko budu pronaena druga imovinska prava podobna nasleivanju, zaostavtina se nee raspraviti bez odreenog zahteva. Meutim, citirani propis ne daje sudu ovlaenja da ranije reenje kojim je postupak obustavljen ukine. Naprotiv, uslov da bi se raspravila zaostavtina koja je naknadno pronaena i jeste postojanje reenja kojim se postupak obustavlja. Iz ovih razloga nije bilo mesta ukidanju od 21.06.2004. godine, ve je sud, pod uslovom da je pronaena naknadno samo nepokretna imovina, imao novim reenjem da raspravi tu naknadno pronaenu zaostavtinu, ne dirajui u reenje kojim je ranije taj ostavinski postupak obustavljen. Takoe, nije bilo mesta ni nastavljanju postupka, jer isti nije prekidan, ve je obustavljen, pa su se stekli uslovi da sud raspravi naknadno pronaenu zaostavtinu, ne donosei posebno reenje o toku postupka. (Iz reenja Vieg suda u Kraljevu 1G. 41711 od 9.02.2011. godine)

90.
Reenjem prvostepenog suda, na novopronaenoj zaostavtini pokojnog V. J., koju ini traktor... proglaava se za naslednika sin ostavioca M.J. alba uesnika N.V. je osnovana. Iz obrazloenja: U obrazloenju osporenog reenja prvostepeni sud je utvrdio da je najpre raspravljena zaostavtina iza smrti pok. V.J, da je za naslednike oglaena njegova supruga, ostavioev sin M.J., a u tom postupku uesnica N.V. je svoj nasledni deo ustupila bratu M.J. Prvostepeni sud primenjuje odredbu l. 128. Zakona o vanparninom postupku, s tim to ne daje razloge za uesnicu N.V. kao naslednika iza smrti supruge pok. V.J. i uesnike u postupku rasprave zaostavtine iza smrti roditelja V.J. i M.J. U konkretnom sluaju sud je morao primeniti odredbu l. 130. st. 2. citiranog zakona, kojim je pred- 35 -

VANPARNINI POSTUPAK vieno da ako se koji od naslednika ranije odrekao naslea, pa se pronae imovina za koju se u vreme donoenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud e ga pozvati radi davanja naslednike izjave i ako izjavi da se prima naslea na toj imovini, sud e postupiti prema stavu 1. toga lana. Ovim stavom je predvieno da, ako po pravnosnanosti reenja o nasleivanju neko lice koje nije uestvovalo u postupku raspravljanja zaostavtine polae pravo na zaostavtinu kao naslednik, ostavinski sud nee ponovo raspraviti zaostavtinu, ve to lice uputiti da svoje pravo moe ostvariti u parninom postupku. (Iz reenja Vieg suda u aku G. 574/10, od 13.06.2010. godine)

91.
U situaciji u kojoj su sporne injenice od kojih zavisi punovanost proglaenog zavetanja, ostavinski sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranku koja osporava punovanost zavetanja da pokrene parnicu. Iz obrazloenja: Prema spisima predmeta, na roitu od 18. aprila 2008. godine proglaeno je zavetanje ostavioca kojim je ostavilac svoju zaostavtinu u celosti ostavio u naslee zavetajnom nasledniku S.N. Zakonski naslednici ostavioca, U.M. i LJ.M., osporili su proglaeno zavetanje, nakon ega je prvostepeni sud reenjem prekinuo ostavinski postupak i zakonske naslednike uputio na parnicu protiv zavetajnog naslednika S.N., radi razreenja pitanja punovanosti zavetanja. Protiv takvog reenja zakonski naslednici su izjavili albu. Po oceni Vieg suda, alba je neosnovana. Suprotno albenim navodima, prvostepeni sud je pravilnom primenom odredaba l. 23, 24. i 119. st. 1. i 2. Zakona o vanparninom postupku doneo pobijano reenje kojim je uputio zakonske naslednike na parnicu radi razreenja pitanja punovanosti zavetanja koje su oni osporili. Odredbom lana 119. stav 1. Zakona o vanparninom postupku propisano je da e sud prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da pokrenu parnicu ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. Stavom 2. istog lana odreeno je da e ovako sud postupiti ako su sporne injenice od kojih zavisi pravo na naslee, a naroito punovanost ili sadrina testamenta. Stavom 3. istog lana propisano je da e ostavinski sud, ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o injenicama, ve se stranke spore o primeni prava, raspraviti pravna pitanja u postupku za raspravljanje zaostavtine. albeni navod zakonskih naslednika da spor o punovanosti testamenta ne predstavlja spor o injenicama ve da se radi o pravnom pitanju, pa je ostavinski sud mogao bez upuivanja na parnicu da raspravi ovo pitanje, u smislu odredbe lana 119. stav 3. Zakona o vanparninom postupku, nije osnovan jer je odredbom lana 119. stav 2. tog zakona izriito predvieno da e u situaciji kada su sporne injenice od kojih zavisi punovanost zavetanja ostavinski sud prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da pokrenu parnicu u smislu odredbe lana 119. stav 1. istog zakona. (Iz Reenja Vieg suda u Novom Sadu, G. 915/10 od 4.11.2010. godine)

92.
U sluaju kada se po pravnosnanosti reenja o nasleivanju pronae imovina, za koju se u vreme donoenja reenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud e ovu imovinu rasporediti na osnovu ranije donesenog reenja o nasleivanju.
- 36 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Uvidom u predmetne spise utvreno je da su pravni sledbenici zakonskog naslednika JS dana 25.03.2010. godine podneskom predloili da sud donese dopunsko reenje o nasleivanju s obzirom da je pronaena imovina njegovog ostavioca koja nije bila obuhvaena prilikom donoenja ranijeg reenja o nasleivanju. Prvostepeni sud je shodno l. 128. stav 3. Zakona o vanparninom postupku raspodelio imovinu na osnovu ranije donesenog reenja o nasleivanju od 05.10.1998. godine. Odredbom l. 128. Zakona o vanparninom postupku propisano je da ako se po pravnosnanosti reenja o nasleivanju ili reenja o legatu pronae imovina, za koju se u vreme donoenja reenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e ovu imovinu novim reenjem raspodeliti na osnovu ranije donesenog reenja o nasleivanju. Shodno citiranoj zakonskoj odredbi, te da postoji ranije reenje o nasleivanju, pravilno je prvostepeni sud primenio materijalno pravo i odluio kao u pobijanoj odluci, te je naknadno pronaenu imovinu rasporedio izmeu naslednika prema obimu i veliini nasleenih delova i odgovarajueg nasledno-pravnog ovlaenja utvrenog pravosnanim reenjem o nasleivanju. injenica da je zakonski naslednik J.S. preminuo tokom 2008. godine, nije od uticaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke jer je odredbom l. 3. stav 1. Zakona o nasleivanju propisano da naslediti moe samo onaj ko je iv u trenutku ostavioeve smrti. Obzirom da je zakonski naslednik J.S. bio iv u momentu smrti ostavioca J.M. pravilno ga je prvostepeni sud proglasio zakonskim naslednikom i raspodelio novo pronaenu imovinu na osnovu ranije donetog reenja o nasleivanju. (Iz reenja Vieg suda u Novom Sadu, G.6115/10 od 17.09.2010. godine)

93.
Prava zakonskih naslednika na nuni deo je pravo koje im pripada, kao zakonska pretpostavka. Zato je ostavinski sud shodno odredbi lana 119. st. 1. i 2. Zakona o vanparninom postupku duan da zavetajnog naslednika uputi na parnicu radi dokazivanja da su zakonski naslednici namireni u svom nunom naslednom delu. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem Optinskog suda u N. S. od 2008. godine, odreen je prekid ostavinskog postupka iza pokojnika, te je zavetajni naslednik K.V. upuena na parnicu protiv zakonskih naslednika, kerki ostavioca, radi dokazivanja injenica od kojih zavisi pravo na nuni deo kerki ostavioca, odnosno da su iste namirene u svom nunom naslednom delu. Odredbom lana 23. stav 1. Zakona o vanparninom postupku propisano je da e sud, ako su meu uesnicima sporne injenice vane za reavanje prethodnog pitanja, iste uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu radi reenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa. Stavom 2. istog lana odreeno je da e sud uputiti na parnicu onog uesnika ije pravo smatra manje verovatnim, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno. Odredbom lana 119. stav 1. Zakona o vanparninom postupku propisano je da e sud prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da pokrenu parnicu ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. Suprotno albenim navodima, pravilno je prvostepeni sud na osnovu odredaba lana 23, lana 24. i lana 119. Zakona o vanparninom postupku uputio zavetajnog naslednika na parnicu radi dokazivanja injenica od kojih zavisi pravo na nuni deo zakonskih naslednika. (Iz reenja Vieg suda u Novom Sadu, poslovni broj G. 1067/10 od 04.11.2010. godine)
- 37 -

VANPARNINI POSTUPAK

94.
Kada je utvreno da je ostavilac za ivota raspolagao svojom imovinom u celokupnosti, ima mesta obustavi ostavinskog postupka shodno l. 113. Zakona o vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u G...M... O. broj ___/08 od 23. decembra 2008. obustavlja se postupak raspravljanja zaostavtine pok... usled nepostojanja imovine. Reenjem Okrunog suda u ... G. 746/09 od 6. maja 2009. odbija se kao neosnovana alba uesnika ostavinskog postupka, a reenje Optinskog suda u G... M... O. broj ___/08 od 23. decembra 2008. se potvruje. Iz obrazloenja oalbenog reenja proizilazi da je ostavilac umro 15. juna 2008. godine bez zavetanja, da je za ivota zajedno sa svojom suprugom zakljuio ugovor o doivotnom izdravanju Ov br. ... po kome je celokupnu imovinu ostavio u svojinu davaocu izdravanja... na ime naknade za primljeno izdravanje pa su na roitu uesnici ostavinskog postupka ukljuujui i podnosioca albe izjavili da priznaju pravno dejstvo navedenog ugovora, pa je shodno l. 194. Zakona o nasleivanju i l. 113. Zakona o vanparninom postupku oalbenim reenjem obustavljen postupak rasprave zaostavtine. U albi se istie da izjava podnosioca albe nije verno uneta u zapisnik sa rasprave, jer je ona izjavila da je volja ostavioca bila da i ona dobije neto od imovine i da je zapisnik potpisala u zabludi. Drugostepeni sud nalazi da ak i u sluaju da su tani navodi iz albe, nije postojao zakonski osnov za drugaiju odluku prvostepenog suda, imajui u vidu injenicu da je ostavilac za ivota celokupnom imovinom raspolagao ugovorom o doivotnom izdravanju, tako da u momentu smrti ne postoji zaostavtina koja bi bila predmet raspravljanja, u kom sluaju se postupak raspravljanja zaostavtine obustavlja, a ukoliko neko od zakonskih naslednika ima pravni interes moe pokrenuti parnini postupak radi ostvarenja svoga prava. (Iz reenja Okrunog suda u aku G. 746/09, od 6.05.2009. godine)

95.
Ne moe se ponoviti ostavinski postupak kada je raspravljanje zaostavtine zavreno pravnosnanim reenjem o nasleivanju. Iz obrazloenja: Prema utvrenom injeninom stanju, pravnosnanim reenjem Sreskog suda u K... R.br.___/56 od 26.08.1956. godine, raskinuta je imovinska zajednica koja je nastala posle smrti K.. biveg iz S... na taj nain to je njegovim pravnom sledbenicima ustupljena nepokretna imovina, blie opisana u tom reenju. Meutim, prema navodima podnosioca predloga za ponavljanje postupka, u tom postupku kao uesnik izostavljen je zakonski naslednik, sada pok. V. N. Zbog toga je predlog za ponavljanje postupka zasnovan na odredbi l. 422. stav 1. ta. 1. ZPP nezakonit a nepravilnim postupanjem zakonskom nasledniku uskraeno pravo da uestvuje u postupku. Na ovako utvreno injenino stanje, pravilno je sud primenio procesno pravo kada je odbacio predlog za ponavljanje postupka u smislu l. 426. stav 1. ZPP u vezi l. 130. i 131. ZVP. Prema odredbi l. 422. stav 1. ta. 1. ZPP, postupak koji je odlukom suda pravnosnano zavren moe se po predlogu stranke ponoviti ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a naroito proputanjem dostavljanja, nije bila data mogunost
- 38 -

VANPARNINI POSTUPAK da raspravlja pred sudom. Meutim, ova mogunost iskljuena je u ostavinskom postupku prema odredbama l. 130. i 131. ZVP. Odredbom l. 130. stav 1. Zakona o vanparninom postupku predvieno je da ako po pravnosnanosti reenja o nasleivanju ili reenja o legatu neko lice koje nije uestvovalo u postupku za raspravljanje zaostavtine, polae pravo na zaostavtinu kao naslednik, ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu, ve e to lice uputiti da svoje pravo moe da ostvari u parninom postupku. Prema l. 131. istog zakona kada je raspravljanje zaostavtine zavreno pravnosnanim reenjem o nasleivanju, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog postupka, nee se obnoviti postupak raspravljanja zaostavtine, ve stranke svoja prava mogu ostvarivati u parninom postupku. Kako je postupak raspravljanja zaostavtine pravnosnano okonan i kako je iskljuena mogunost ponavljanja postupka, to je predlog za ponavljanje postupka morao biti odbaen u smislu citiranih zakonskih odredbi. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije u Beogradu, G. br. 11/08 od 20.02.2008. godine)

96.
U skladu sa lanom 121. Zakona o vanparninom postupku, kada se u toku raspravljanja zaostavtine kao sporno pojavi pitanje da li su odreene nepokretnosti zaostavtina pokojnog ili su predmet ugovora o doivotnom izdravanju - prvostepeni sud je duan da uesnike ostavinskog postupka uputi na parnicu ili na postupak pred upravnim organom. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud u razlozima donetog reenja navodi da je u ostavinskom postupku utvreno da je ostavilac preminuo 23.12.1982. godine i ostavio naznaeni ugovor o doivotnom izdravanju, u kome je on primalac izdravanja a imenovano lice davalac. Na osnovu uvida u taj ugovor i prepis odgovarajueg lista nepokretnosti sud je utvrdio da oznaene parcele nisu obuhvaene ugovorom o doivotnom izdravanju, tako da ine zaostavtinu pokojnog ostavioca. Ovaj zakljuak za sud proizilazi iz injenice da je poreenjem popisa parcela koje su predmet ovog ugovora i povrina istih parcela prema listu nepokretnosti utvreno da ne postoji saglasnost, zbog ega se ne moe smatrati da su ove parcele predmet ugovora o doivotnom izdravanju. U albi se istie da su sporne parcele obuhvaene navedenim ugovorom, te da ne predstavljaju zaostavtinu ostavioca. Ako se naslednici spore bilo o injenicama bilo o primeni prava, sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da povedu parnicu, izmeu ostalog, i ako izmeu naslednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavtinu - lan 121. Zakona o vanparninom postupku. Jasno je, imajui u vidu navode albe, da se u konkretnom sluaju kao sporno pojavljuje pitanje da li su navedene parcele zaostavtina ostavioca ili su predmet ugovora o doivotnom izdravanju. Zbog toga je prvostepeni sud bio u obavezi da, u skladu sa navedenom odredbom, uesnika davaoca izdravanja uputi na parnicu radi dokazivanja da su navedene parcele predmet ugovora o doivotnom izdravanju te da ne predstavljaju zaostavtinu. Predlog iz albe da podnosilac albe bude oglaen za "jedinog naslednika" navedenih parcela po osnovu ugovora o doivotnom izdravanju je bespredmetan, jer - ukoliko je neka imovina obuhvaena ugovorom o doivotnom izdravanju - tada lice koje se poziva na taj ugovor postaje vlasnik po tom osnovu, a ne po osnovu nasleivanja. Ta imovina u ovakvom sluaju ne predstavlja zaostavtinu ostavioca. (Iz Reenja Okrunog suda u aku, G. 890/08 od 21.05.2008. godine)
- 39 -

VANPARNINI POSTUPAK

97.
Raspravljajui zaostavtinu u vanparninom postupku sud utvruje samo naslednike umrlog lica, imovinu koja sainjava njegovu zaostavtinu i prava koja iz zaostavtine pripadaju naslednicima. Sporne injenice od kojih zavisi neko pravo naslednika (pa i pitanje punovanosti odredaba ugovora o doivotnom izdravanju) raspravie se pred parninim sudom. Iz obrazloenja: Ostavilja je umrla dana 10.06.2002. godine, a predmet zaostavtine sud je utvrdio uvidom u list nepokretnosti. Za sobom je pokojna ostavila sudski testament od 09.05.2002. godine (proglaen pred ostavinskim sudom 02.09.2002. godine). Za ivota je zakljuila i Ugovor o doivotnom izdravanju i dvorbi (overen pred sudom dana 15.12.1999. godine), kojim su obuhvaene dinarske i devizne tedne knjiice, hartije od vrednosti, potraivanja i pokretne stvari koje se nalaze u njenoj kui a za ta je bilo predvieno da za sluaj njene smrti preu u imovinu davalaca dvorbe i izdravanja. Naslednici, a meu njima i revidenti, su Reenjem ostavinskog suda od 05.04.2004. godine upueni na parnicu - da protiv ostalih zakonskih naslednika i davalaca dvorbe i izdravanja pokrenu tubu radi ponitaja testamenta i tubu radi ponitaja ugovora o doivotnom izdravanju. Meutim, ova parnica od strane upuenih lica nije pokrenuta u roku od 30 dana od dana pravnosnanosti reenja o upuivanja na parnicu. S tim u vezi, u reviziji se neosnovano istie da je pogreno primenjeno materijalno pravo jer ugovor o doivotnom izdravanju koji je ostavilja zakljuila sa davaocima izdravanja sadri u sebi nitave odredbe. Relevantne odredbe: U postupku raspravljanja zaostavtine sud utvruje ko su naslednici umrlog, koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu i koja prava iz zaostavtine pripadaju naslednicima, legatarima i drugim licima - lan 87. Zakona o vanparninom postupku. U postupku za raspravljanje zaostavtine sud e raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavtinu, a naroito o pravu na naslee, veliini naslednog dela i o pravu na legat - lan 117. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo - lan 119. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Predmet vanparninog postupka ne moe biti spor oko pravne valjanosti testamenta i ugovora o doivotnom izdravanju. Zakonski naslednici koji nisu pokrenuli parnicu protiv ostalih radi ponitaja testamenta i ugovora o doivotnom izdravanju u roku od 30 dana od pravnosnanosti prvostepenog reenja kojim su upueni na parnicu - ne mogu u postupku raspravljanja zaostavtine isticati da su nitave odredbe ugovora u pogledu pokretnih stvari, jer pokretne stvari koje su obuhvaene ugovorom nisu navedene po oznakama kojim se obeleavaju individualno odreene stvari. Zbog toga prvostepeni sud kao vanaparnini ne moe takve odredbe ugovora tretirati kao nitave. (Iz Reenja Vrhovnog suda Srbije, Rev. 1268/07 od 10.05.2007. godine)
- 40 -

VANPARNINI POSTUPAK

98.
Niestepeni sudovi ine bitnu povredu procesnopravnih normi, ako u postupku vezanom za nasleivanje ne pribave izjave i izvre ocenu od svih naslednika. Iz obrazloenja: Prema stanju u spisima, kako to konstatuje i drugostepeni sud, na roitu za raspravljanje zaostavtine iza smrti pokojne AA, odrano je roite za raspravljanje zaostavtine dana 31.07.2002. godine. Izmeu ostalih uesnika, uesnice u postupku BB i VV su, poto su prethodno upozorene na odredbe l. 212. i 220. Zakona o nasleivanju (dalje: Zakon), dale naslednike izjave da se ne prihvataju naslednog dela koji im po zakonu pripada iza smrti ostavilje i da se istog odriu u korist brae GG i DD, kao i naslednika iza pokojne II, erke ostavilje. Zapisnik su uesnici u postupku potpisali, a takoe i punomonik uesnica podnosilac albe advokat JJ. Na osnovu tako utvrenih injenica niestepeni sudovi su odluili kao u pobijanim reenjima. Prema odredbi lana 216. Zakona, odricanje u korist odreenog naslednika smatra se izjavom o prijemu naslea uz istovremeno ustupanje naslednog dela, a po prijemu ustupljenog dela na odnose izmeu ustupioca i prijemnika primenjuju se pravila o poklonu. Odredbom lana 220. stav 4. Zakona propisano je da naslednik koji se primio naslea moe zahtevati ponitaj te izjave ako je ona posledica prinude, pretnje, prevare ili zablude. Odredbom lana 118. stav 1. Zakona o vanparninom postupku propisano je da ako se naslednik primio naslea ili se odrekao naslea mora izjavu o tome potpisati on sam ili njegov zastupnik. Prema tome nejasan je, nepotpun i preuranjen zakljuak u pobijanom reenju drugostepenog suda da stranka koja smatra da data izjava o nasleivanju nije valjana treba da istu pobija u parninom postupku. U situaciji kada je sporno da li su neki od naslednika dali izjave o nasleivanju, odnosno da li su uopte bili prisutni na roitu za raspravljanje zaostavtine iza smrti ostavioca, odnosno ostavilje u konkretnom sluaju, a sadrina zapisnika sa tog roita ukazuje suprotno, bez pouzdanog razjanjenja ovih bitnih injenica ne moe se govoriti o valjanosti tih izjava o nasleivanju na osnovu kojih se mogu doneti pravilna reenja o nasleivanju. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Rev. 1458/05 od 16.06.2006. godine)

99.
Naslednik koji se primio naslea, ili se odrekao naslea mora izjavu o tome potpisati on sam, ili njegov zastupnik. Potpis na punomoju, koje mora da sadri izriitu pismenu izjavu o primanju ili odricanju od naslea, mora biti overen. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud u pobijanom reenju polazi od toga da su zakonski naslednici sada pokojnih V. i LJ, uesnici S, keri J. i P, s tim to je uesnicu P. zastupala njena ki D.L, koja je naknadno deo uesnice P. ustupila uesniku S, koji se primio naslea i na ovom ustupljenom delu. Na osnovu toga donosi reenje kojim S. oglaava na 2/3 na zaostavtini kao zakonskog naslednika i uesnicu J. na 1/3. Okruni sud, za sada ovakvu odluku prvostepenog suda ne moe da ispita kao pravilnu, poto se osnovano u albi uesnika S. istie da je u toku ostavinskog postupka uesnica P. nasledniku izjavu nije dala lino, ve njena erka L.D, za ta izriito nije bila ovlaena. Naime, prema lanu 118. stav
- 41 -

VANPARNINI POSTUPAK 1. Zakona o vanparninom postupku, je propisano da ako se naslednik prima naslea, ili se odrekao naslea, mora izjavu potpisati on sam ili njegov zastupnik. U stavu 3. istog lana je propisano da u izjavi treba navesti da li se naslednik prima odnosno odrie dela koji mu pripada po zakonu, ili na osnovu testamenta ili se izjava odnosi na nuni deo. U konkretnom sluaju, uesnica P. je dala pismeno punomoje svojoj erki D.L, da moe da je zastupa pred Optinskim sudom. Ovo znai, da navedeno pismeno punomoje ne sadri izjavu naslednice P. da se odrie svog naslednog dela i ustupanju naslednog dela uesniku S. Za davanje izjave o odricanju od naslea i ustupanju od naslednog dela, punomonik uesnice P, morao je biti izriito ovlaen za ovakvu izjavu to ovde nije sluaj. (Iz reenja Okrunog suda u Niu, G. 1263/06 od 13.04.2006. godine)

100.
Reenje o nasleivanju ima deklarativan karakter. Iz obrazloenja: Samo se u parninom postupku moe utvrivati drugaiji udeo naslednica u imovini pokojnog, kada su supruga i erka pokojnog proglaeni naslednicima na stanu u delu od po jedne polovine, to je isticanje u albi naslednika - supruge, da treba da se utvrdi njen doprinos u sticanju stana u delu od jedne polovine po osnovu brane tekovine - neosnovan, ve se to ima isticati u novom parninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. 365/06 od 15.03.2006. godine)

101.
Ukoliko u toku ostavinskog postupka za raspravu zaostavtine pokojnog -naslednici predaju u sudu overen sporazum o raspodeli imovine za ivota zakljuen izmeu ostavioca i njegove dece, tada je preuranjena odluka suda o proglaenju zakonskih naslednika pre nego se utvrdi ta je sastav zaostavtine ostavioca. Jer, ista imovina obuhvaena je i sporazumom o raspodeli imovine za ivota pokojnog. Iz obrazloenja: Zaostavtina pokojnog je utvrena, raspravljena i zakonski naslednici su proglaeni reenjem prvostepenog suda. Drugostepeni sud je - povodom albe jednog od uesnika - ukinuo prvostepeno reenje i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odluivanje. Iz spisa se moe videti da je priloen posedovni list na ime pokojnog, sporazum o raspodeli imovine pokojnog za ivota, te da je osporenim reenjem raspravljena zaostavtina pokojnog. U situaciji kada je kao dokaz priloen overen ugovor - sporazum o raspodeli imovine za ivota pokojnog, trebalo je prethodno utvrditi da li je taj sporazum punovaan i ta ini zaostavtinu pokojnog. Jer, deo njegove zaostavtine iz ostavinskog reenja obuhvaen je i sporazumom o deobi. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. 985/05 od 14.07.2005. godine)
- 42 -

VANPARNINI POSTUPAK

102.
Ne vri se ispravka pravnosnanog ostavinskog reenja ako do promene broja katastarske parcele (koja je predmet reenja) doe zbog snimanja te parcele od nadlene katastarske slube. Iz obrazloenja: Reenjem prvostepenog suda odbijen je predlog uesnika ostavinskog postupka za ispravku pravnosnanog ostavinskog reenja. Drugostepeni sud je svojim reenjem odbio kao neosnovanu albu uesnika ostavinskog postupka i potvrdio je ostavinsko reenje. Iz spisa proizilazi da prvostepeni sud raspravio zaostavtinu pokojnog i utvrdio ta je ini, a to su nabrojane katastarske parcele u izreci meu kojima je i kp. br. 678/2 KO ... U predlogu uesnika ostavinskog postupka se trai da se izvri ispravka navedenog reenja. tako da se taj broj promeni u kp. br. 1059 KO ..., jer je sluba za katastar nepokretnosti u meuvremenu formirala novi broj pomenute parcele. Pravilna je odluka prvostepenog suda, pa nema uslova za vrenje ispravke pravnosnanog ostavinskog reenja, jer se ne radi o oiglednim grekama u broju parcela, ve naprotiv, broj parcele - 678/2 je taan, a kasnije snimanje od nadlene slube i formiranje novog broja iste parcele nije osnov za vrenje ispravke reenja, shodno lanu 342. ZPP. (Iz reenja Okrunog suda u aku G. br. 86/05, od 20.01.2005. godine)

103.
Da bi se donelo dopunsko reenje o nasleivanju, u smislu l. 128. ZVP-a potrebno je da naslednici prue dokaze o imovini ostavioca. Iz obrazloenja: Iz spisa predmeta se vidi da je pravnosnanim reenjem O. br. 1097/99 od 12.7.2001. godine raspravljena zaostavtina iza pok. M. i N. B. i da su za zakonske naslednike oglaeni J. R., A. B. i J. K. Nasledne uesnice J. R. i A. B. su se naknadno obratile predlogom za donoenje dopunskog reenja dana 6.05.2003. godine, a kao predmet naknadno pronaene imovine su navele tedne knjiice koje se nalaze kod Kreditnog zavoda A. D. banke u Austriji. Predlagai nisu pruili dokaze o tome da je pok. N. B. bio vlasnik tednog uloga na ovim tednim knjiicama i da izdavanje informacija za iste nije mogue dobiti bez ugovorene lozinke istih. Prema ovom utvrenom injeninom stanju koje se revizijom ne moe pobijati, pravilno su niestepeni sudovi odbili kao neosnovan predlog predlagaa za donoenje dopunskog reenja o nasleivanju, jer nisu ispunjeni uslovi iz lana 128. Zakona o vanparninom postupku, tj. predlagai nisu pruili dokaz da je pok. N. B. bio vlasnik tednog uloga na tednim knjiicama kod Kreditnog zavoda A. D. banke u Austriji. (Vrhovni sud Srbije Rev. 3596/04 od 2.02.2005. godine)

104.
Ako je ostavinski postupak okonan pravnosnanim reenjem, sud e odbiti predlog za ponovno raspravljanje zaostavtine i uputie predlagaa (koji nije uestvovao u ve sprovedenom ostavinskom postupku) da ostvari svoja prava u parninom postupku.
- 43 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Prema utvrenom injeninom stanju iza smrti pok. LJ. J. u predmetu Optinskog suda u L., O. br. 78/05, sproveden je ostavinski postupak koji je okonan pravnosnanim reenjem od 7.04.2005. godine kojim su za naslednike sada pok. LJ. oglaeni M. J. iz V... sa udelom od 14/15 i M. M. iz B. sa udelom od 1/15. Meutim, prema navodima predlagaa u ostavinskom postupku nisu uestvovali svi zakonski naslednici pok. LJ. J. Imajui to u vidu prvostepeni sud je pravilno primenio materijalno pravo tako to je odbacio predlog T. H. za pokretanje ostavinskog postupka iza pok. LJ. J. Ovo iz razloga to je lanom 130. ZVP predvieno da ukoliko se po pravnosnanosti reenja o nasleivanju pojavi lice koje polae pravo na zaostavtinu kao naslednik, ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu. U takvom sluaju to lice svoje pravo moe da ostvari u parninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 990/05 od 18.08.2005. godine)

105.
Sud mora zakazati roite radi raspravljanja zaostavtine, odnosno raspraviti sva pitanja vezana za pravo na naslee, veliinu nasleenog dela i legat. Iz obrazloenja: Reenjem prvostepenog suda raspravljena je zaostavtina pokojnog i proglaeni su naslednici deca ostavioca i utvrena je veliina naslednih delova. Povodom albe jednog od naslednika-uesnika drugostepeni sud je prvostepeno reenje ukinuo i predmet vratio sudu na ponovno odluivanje. Iz spisa proizilazi da je ostavilac ostavio sina i kerku, sastav zaostavtine nije sporan, a samo jedan naslednik - sin je dao nasledniku izjavu. Prvostepeno reenje je doneto van roita, a prethodno nisu uzete naslednike izjave od kerke - podnosioca albe. U konkretnom sluaju povreene su odredbe l. 115. Zakona o vanparninom postupku kojom je regulisano da za raspravu zaostavtine mora da se odredi roite prema l. 117. istog zakona, kada sud raspravlja sva pitanja koja se odnose na zaostavtinu, veliinu naslednog dela, legat i drugo. Zbog toga je potrebno da sud u ponovnom postupku zakae roite, uzme nasledniku izjavu podnosioca albe i donese odgovarajue reenje. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. br. 1143/05 od 5.10.2005. godine)

106.
Ako zakonski naslednici uredno pozvani nisu doli na raspravu zaostavtine sud moe doneti odluku o proglaenju istih zakonskim naslednicima. Iz obrazloenja: Reenjem prvostepenog suda raspravljena je zaostavtina pokojnog i proglaeni su zakonski naslednici supruga i dvoje dece. Protiv navedenog reenja albu su izjavili svi uesnici ukazujui da su postigli sporazum o deobi predmetne imovine. Drugostepeni sud je odbio kao neosnovanu albu uesnika i potvrdio prvostepeno reenje. Iz spisa proizilazi da na zakazanu raspravu zaostavtine pokojnog nisu doli zakonski naslednici, a poziv su uredno primili.
- 44 -

VANPARNINI POSTUPAK Pravilno je prvostepeni sud doneo oalbeno reenje tako to je utvrdio sastav zaostavtine, pa uesnike proglasio zakonskim naslednicima. Neosnovana je alba uesnika, a navedeni pregled u albi je bez uticaja na pomenuto reenje, jer e se deoba imovine reiti u posebnom postupku deobe. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. br. 659/05 od 31.05.2005. godine)

107.
Stambena zgrada je predmet zaostavtine. Ostavinskim postupkom su utvreni zakonski naslednici i bez uticaja je navod u albi na ovo reenje da postoji predugovor o kupoprodaji predmetne zgrade od strane treeg lica. Iz obrazloenja: Reenjem prvostepenog suda raspravljena je zaostavtina pokojnog i proglaeni su zakonski naslednici na stambenoj zgradi u odreenim delovima. Drugostepeni sud je odbio kao neosnovanu albu uesnika postupka i potvrdio je prvostepeno reenje. Pravilno je prvostepeni sud utvrdio sastav zaostavtine, a to je stambena zgrada, zatim su proglaeni zakonski naslednici u odreenim delovima, a takoe je sud izvrio uvid u tapiju, a uz albu je priloen predugovor o kupoprodaji stambene zgrade od strane treih lica. Neosnovani su navodi u albi jer priloen predugovor ne utie na drugaiji injenini zakljuak. To moe biti samo overen ugovor o kupoprodaji i njegov upis u javnim knjigama. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. br. 1011/05 od 24.08.2005. godine)

108.
Prilikom raspravljanja zaostavtine u vanparninom postupku sud utvruje sastav i obim zaostavtine pokojnog u nepokretnostima na osnovu posedovnih listova. Iz obrazloenja: Reenjem prvostepenog suda raspravljena je zaostavtina pokojnog, utvren je sastav zaostavtine koja je taksativno navedena u izreci, po sporazumu naslednika je izvrena deoba zaostavtine, a naslednici su postali na osnovu zakona. Povodom albe uesnika postupka sina pokojnog, drugostepeni sud je albu odbio kao neosnovanu, a prvostepeno reenje je potvreno. Neosnovano je isticanje u albi da je sud pogreno utvrdio sastav zaostavtine, naroito nepokretnosti na osnovu posedovnih listova, a trebao je to da utvrdi na osnovu kopije planova. S obzirom da se u ostavinskom postupku reava faktiko stanje, to je pravilno sud utvrdio sastav zaostavtine na osnovu posedovnih listova koje izdaje Geodetska uprava, a ne na osnovu kopije planova. Time je i materijalno pravo pravilno primenjeno od strane prvostepenog suda, koje prihvata i drugostepeni sud. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. br. 113/04 od 5.02.2004. godine)
- 45 -

VANPARNINI POSTUPAK

109.
Nepostojanje imovine ostavioca vodi obustavi postupka raspravljanja zaostavtine, ali bi ishod te parnice prema odredbi l. 194. stav 2. Zakona o nasleivanju mogao biti od uticaja na ocenu punovanosti ugovora o doivotnom izdravanju, kojim je ostavilac u ovom postupku raspravljanja zaostavtine raspolagao celokupnom svojom imovinom za ivota. Iz obrazloenja: Pravilno su niestepeni sudovi primenili materijalno pravo, kada su na osnovu odredbe l. 113. ZVP obustavili postupak raspravljanja zaostavtine pok. M. . iz B..., s obzirom da u vreme smrti ostavioca 8.08.2001. godine nije postojala imovina koja bi bila predmet raspravljanja, jer je ostavilac celokupnom svojom imovinom raspolagao za ivota ugovorom o doivotnom izdravanju. Nije od uticaja na pravilnost pobijanog reenja parnica u toku po tubi iz 2000. godine uesnice V. H. kao tuilje, radi utvrenja zaostavtine pok. ene ostavioca R. S. majke zakonskih naslednika ostavioca, ali bi ishod te parnice prema odredbi l. 194. stav 2. Zakona o nasleivanju mogao biti od uticaja na ocenu punovanosti ugovora o doivotnom izdravanju R. br. 498/99, kojim je ostavilac u ovom postupku raspravljanja zaostavtine raspolagao celokupnom svojom imovinom za ivota. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije Rev. 3650/03, od 30.06.2004. godine)

110.
Kada se ostavinski postupak za raspravu zaostavtine, pokojnog vodi pred optinskim sudom i doe do prekida postupka, tada se zahtev za raspravu naknadno pronaene imovine ne moe zavesti kao poseban sudski predmet, i isti se ne moe obustaviti pozivajui se na l. 113. Zakona o vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Reenjem prvostepenog suda obustavljen je postupak za raspravu zaostavtine pokojnog. Povodom albe uesnika ostavinskog postupka, drugostepeni sud je prvostepeno reenje ukinuo i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odluivanje. Dokazima je utvreno da se vodi poseban ostavinski postupak pred istim sudom za raspravu zaostavtine i postupak je reenjem prekinut. Postupajui po sadanjem zahtevu uesnika - naslednika, radi se o naknadno pronaenoj imovini pokojnog, a povodom te imovine sud je odluio oalbenim reenjem pozivajui se na odredbu l. 113. Zakona o vanparninom postupku. Radi se o pogrenoj primeni materijalnog prava, i nije imalo mesta primeni l. 113. Zakona o vanparninom postupku koji govori o obustavi u sluaju nepostojanja imovine pokojnog. U datoj situaciji nije imalo mesta zavoenju novog sudskog predmeta, a po zahtevu naslednika za raspravu naknadno pronaene imovine, nego je trebalo da se rei po odredbama Zakona o vanparninom postupku koji regulie postupak za raspravu naknadno pronaene imovine. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. br. 1197/04, od 2.11.2004. godine)
- 46 -

VANPARNINI POSTUPAK

111.
Isticanje nepunovanosti zavetanja jeste razlog za prekid ostavinskog postupka i upuivanje na parnicu, dok postojanje ugovora o doivotnom izdravanju predstavlja razlog za obustavu ostavinskog postupka uz mogunost i ovlaenje da se podnese samostalna tuba, a radi dokazivanja eventualne nepunovanosti ugovora o doivotnom izdravanju, kao i drugih okolnosti bitnih za izvravanje tog ugovora. Iz obrazloenja: U sutini, albom se pobija ugovor o doivotnom izdravanju i istie da su zakonski naslednici na raspravi odranoj dana 14.09.2001. godine osporili njegovu punovanost. Smatraju da je prvostepeni sud morao prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke na parnicu. Za ocenu pravilnosti pobijanog reenja bitno je da li je ostavinski sud bio duan da ostavinski postupak prekine ili ne. Okruni sud nalazi da za prekid postupka u konkretnom sluaju nije ispunjen ni jedan uslov predvien odredbama l. 119. i 121. Zakona o vanparninom postupku te da je prvostepeni sud pravilno doneo reenje primenjujui odredbe lana 113. Zakona o vanparninom postupku - poto je utvrdio da ostavilac nije ostavio imovinu kojom je ve raspolagao ugovorom o doivotnom izdravanju. Kao razlog za prekid ostavinskog postupka nije predviena eventualna nepunovanost ugovora o doivotnom izdravanju koji je ostavilac zakljuio, za razliku od eventualne nepunovanosti testamenta (zavetanja). Kod postojanja testamenta odn. zavetanja ostavinskim reenjem se oglaavaju naslednici po osnovu tog zavetanja, zbog ega je bitno da se prethodno u parnici utvrdi - u sluaju postojanja takve sumnje - da li je testament punovaan ili ne. Meutim, u situaciji u kojoj postoji ugovor o doivotnom izdravanju kojim je obuhvaena celokupna imovina ostavioca (kakav je konkretni sluaj), ostavinskim reenjem se ne oglaavaju naslednici po osnovu takvog ugovora, ve se postupak obustavlja. Zakonskom nasledniku kao aliocu ostaje mogunost i ovlaenje da podnese samostalnu tubu kako bi eventualno dokazao nepunovanosti ugovora o doivotnom izdravanju i druge okolnosti merodavne za njegovo izvrenje. (Iz Reenja Okrunog suda u Beogradu, G. br. 388/02 od 24.01.2002. godine)

112.
Dopunsko reenje o nasleivanju sud ne moe doneti u vanparninom postupku u sluaju kada se radi o nasleivanju imovine za koju se znalo u vreme sprovoenja ostavinskog postupka, ve u smislu lana 339. ZPP-a, i to ako je predlog podnet u roku od 15 dana od dana prijema ostavinskog reenja. Iz obrazloenja: Iz spisa ove pravne stvari vidi se da je zaostavtina ostavioca raspravljena pravosnanim reenjem o nasleivanju iz 1959. godine, kojim su za naslednike njegove zaostavtine koja se sastojala iz nepokretnosti zemljita oglaeni na osnovu testamenta i zakona njegova supruga, deca i unuci, ukup- 47 -

VANPARNINI POSTUPAK no njih estoro, svi na realnim delovima zaostavtine. Uesnik u ovom postupku, unuk ostavioca podneo je predlog za donoenje dopunskog reenja o nasleivanju u pogledu jedne stare kue sa nametajem u toj kui, da sud oglasi njega i drugog uesnika, takoe unuka ostavioca i naslednika po prvobitnom naslednom reenju, za naslednike sa jednakim udelima, jer je takva sadrina testamenta u pogledu gore navedene kue, a to je inae proputeno da se uini prvobitnim reenjem o nasleivanju. Prvostepeni sud nije postupio pravilno kada je ovakav zahtev uesnika pobijanim reenjem u celini usvojio. Prvostepeni sud se u razlozima pobijanog reenja poziva na odredbu lana 342. ZPP, koja bi ukazivala na to da je pobijanim reenjem ustvari ispravljeno prvobitno doneto reenje o nasleivanju. Meutim, iz stanja u spisima je oigledno da se ovde ne radi ni o kakvoj ispravci. Reenjem o nasleivanju iz 1959. godine proputeno je da se odlui o pravu naslea na jednoj staroj kui sa nametajem koji se nalazio u istoj. Ovo je moglo da se otkloni donoenjem dopunskog reenja, ali samo pod uslovima iz lana 339. stav 1. ZPP, to znai po predlogu stranke i to u roku od 15 dana od dana prijema reenja o nasleivanju. Takoe, ne dolazi u obzir ni primena lana 128. stav 1. ZPP, jer se ne radi o novopronaenoj imovini, budui da se za istu znalo u vreme sprovoenja ostavinskog postupka da postoji i da pripada zaostavtini ostavioca. Prema tome, prvostepeni sud je bio duan da oceni da li je u pitanju predlog za donoenje dopunskog reenja o nasleivanju, a ukoliko jeste, da u smislu lana 339. ZPP oceni blagovremenost ovakvog predloga i u sluaju da nae da je predlog neblagovremen da uesnike uputi na parnicu u pogledu ostvarenja prava o kojima je re. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 1104/01 od 25.09.2001. godine)

113.
Nitava je naslednika izjava o odricanju od naslea uzeta preko strunog saradnika suda. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je u ovom delu pravilno i potpuno utvrdio injenino stanje pa je tako na osnovu iskaza imenovanog svedoka i uvidom u naznaene spise istoga suda utvrdio da su u postupku rasprave zaostavtine iza smrti pokojnog na naslee pozvani njen suprug i deca. Sve troje dece ostavilje odrekli su se naslea, a tueni se naslea prihvatio. Meutim, na roitu od 27.03.1998., kada su naslednike izjave date, postupao je tada struni saradnik tog suda. Imajui u vidu tako utvreno injenino stanje, a s obzirom na odredbu l. 90. Zakona o vanparninom postupku (u postupku za raspravu zaostavtine sve izjave i predloge uesnika, izuzev izjava o odricanju naslea, mogu uzimati na zapisnik i struni saradnici), prvostepeni sud je pravilno primenio materijalno pravo kada je ponitio negativne naslednike izjave tuilaca koje je od istih ostavinski sud primio protivno navedenom zakonskom propisu odn. preko strunog saradnika. (Presuda Okrunog suda u Valjevu, G. 1067/00 od 11.10.2000. godine)

114.
Uraunavanje poklona u nasledni deo po pravosnanom okonanju ostavinskog postupka, moe se zahtevati u parnici samo ako postoje uslovi za ponavljanje ostavinskog postupka u smislu lana 131. Zakona o vanparninom postupku.
- 48 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je miljenja da se po pravosnanom okonanju ostavinskog postupka po tubi jednog od naslednika u parninom postupku, uopte ne moe osnovano zahtevati uraunavanje u nasledni deo poklona uinjenih drugom nasledniku od strane ostavioca i da je neosnovan tubeni zahtev tuioca kojim je traio da se utvrdi da je tuena poklonom uinjenim od strane ostavioca, njihovog oca pok. V., u celini izmirena u svom naslednom delu iza njegove smrti, budui da je tuilac ovakav zahtev istakao po pravosnanom okonanju ostavinskog postupka iza pok. V. Meutim, odredba lana 131. Zakona o vanparninom postupku propisuje da kada je raspravljanje zaostavtine zavreno pravosnanim reenjem o nasleivanju ili reenjem o legatu, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog postupka, nee se obnoviti postupak za raspravljanje zaostavtine, ve stranke mogu svoja prava ostvariti u parninom postupku. Dakle, nesumnjivo je da se uraunavanje u nasledni deo poklona uinjenih drugom nasledniku od strane ostavioca moe zahtevati u ostavinskom postupku do donoenja pravosnanog reenja o nasleivanju. Meutim, ukoliko su ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka, naslednik je ovlaen u smislu navedene zakonske odredbe da ovakav zahtev ostvaruje u posebnoj parnici. S obzirom na navode tuioca u prvostepenom postupku i sada u albi da tubeni zahtev zasniva, pored materijalno-pravnih odredbi zakona na uraunavanje poklona u nasledni deo i na odredbi lana 131. ZVP, odnosno na injenicama da je tuilac tek po pravosnanom okonanju ostavinskog postupka pribavio dokaze iz kojih se utvruje da je ostavilac pok. V. tuenoj za ivota uinio poklon, te da iz ovoga proizilazi da tueni insistira na primeni odredbe lana 421. taka 9. ZPP, u ponovnom postupku prvostepeni sud e o osnovanosti tubenog zahteva odluivati tako to e najpre ispitati i utvrditi kada je tueni saznao za poklon uinjen od strane ostavioca, a sve radi primene lana 421. taka 9. i lana 423. stav 1. taka 6. i stav 2. ZPP. Dalje, postupanje prvostepenog suda potom e zavisiti od toga da li su ispunjeni uslovi za ponavljanje ostavinskog postupka prema pravilima parninog postupka. (Iz presude optinskog suda u Lajkovcu, P. 121/97, od 3.11.1999. godine)

115.
Naslednik, koji je dao izjavu, moe traiti ponitenje izjave ako je ona izazvana prinudom ili pretnjom, ili je data usled prevare ili u zabludi. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 6396/97 od 24.03.1998. godine)

116.
Naslednici ne mogu tubom za utvrenje traiti ponitenje reenja o nasleivanju u delu gde se jedna nekretnina izdvaja iz zaostavtine, jer se sudska odluka moe pobijati samo redovnim i pravnim lekovima. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2569/97 od 4.03.1998. godine)

117.
Zakonom nije propisana mogunost da parnini sud svojom presudom stavlja van snage pravosnano ostavinsko reenje. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4229/98)
- 49 -

VANPARNINI POSTUPAK

118.
Ako se u toku postupka za raspravljanje zaostavtine ne postavlja zahtev za naslee ili kakvo drugo pravo iz zaostavtine, ostavinski postupak se ne prekida niti stranke upuuju na parnicu. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 3804/97 od 27.08.1997. godine)

119.
Pravosnano reenje o nasleivanju ne vezuje tuilju u pogledu prava da u parnici istakne zahtev za utvrivanje prava svojine na imovini koja ini predmet ugovora o poklonu, po osnovu okrnjenja nunog dela. (Iz reenja Okruog suda u Kraljevu, G. 111/97)

120.
Ako se po pravosnanosti reenja o nasleivanju pronae imovina, za koju se u vreme donoenja reenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e ovu imovinu novim reenjem raspodeliti na osnovu ranije donesenog reenja o nasleivanju. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4953/97)

121.
Sanaslednik koji povue tubu u sporu radi utvrenja namirenja u naslednom delu poklonom, na koji je bio upuen od strane ostavinskog suda, nema pravo da nakon povlaenja tube "posle" pravosnano zavrenog ostavinskog postupka u novom sporu zahteva isto utvrenje, jer Zakon o vanparninom postupku ("Sl. glasnik SRS", br. 25/82) takvu mogunost nije propisao. (Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije; 4/97; Slubeni glasnik; Beograd)

122.
Nema mesta prekidu ostavinskog postupka do okonanja parnice po tubi treeg lica radi ponitaja Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti zakljuenog sa ostaviocem ako meu naslednicima nije sporno da nepokretnost koja je predmet kupoprodajnog ugovora ulazi u zaostavtinu. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu G. 10649/95 od 28.10.1995. godine

123.
Nisu ispunjeni uslovi za donoenje odluke u drugostepenom postupku, ako je reenje o nasleivanju dostavljeno samo oglaenim zakonskim naslednicima, a ne i svim ostalim naslednicima koji su uestvovali u postupku. (Iz odluke Okrunog suda u Beogradu, G. 9675/95 od 20.11.1995. godine)

124.
Stranka se u parnici moe pozvati na ugovor o doivotnom izdravanju iako u ostavinskom postupku to nije uinila. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 610/95)
- 50 -

VANPARNINI POSTUPAK

Naslednik stie svojstvo naslednika momentom smrti ostavioca, bez obzira kada je reenje o nasleivanju doneto. Prema lanu 206. Zakona o nasleivanju, naslee se otvara smru ostavioca, tako da naslednik stie pravo od tog momenta, a ne od momenta donoenja reenja. Otuda je bez znaaja navod u reviziji da je ostavinsko reenje doneto posle objavljivanja feljtona. Onaj ko hoe da se koristi autorskim delom posle smrti autora mora potraiti naslednike i pre no to u ostavinskom postupku bude doneto reenje o nasleivanju. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2365/95)

125.

126.
U ostavinskom postupku stranke se ne mogu sporazumeti da se donese delimino reenje o nasleivanju. Iz obrazloenja: Reenjem o nasleivanju oglaen je naslednik na delu zaostavtine. Uesnici postupka su se sporazumeli a sud je to prihvatio, da se raspravlja o delu imovine odmah a o ostalom naknadno. Okruni sud je odluku ukinuo. U smislu lana 87. Zakona o vanparninom postupku u postupku za raspravljanje zaostavtine sud utvruje ko su naslednici umrlog, koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu i koja prava iz zaostavtine pripadaju naslednicima, legatarima i drugim licima. Po lanu 89. istog zakona ostavinski postupak pokree se i vodi po slubenoj dunosti. Iz navedenih odredbi se moe zakljuiti da se stranke u ostavinskom postupku ne mogu sporazumeti (niti sud moe takav sporazum prihvatiti) da se donese delimino reenje o nasleivanju i da se ostatak zaostavtine utvruje drugim reenjem. S obzirom da se ostavinski postupak vodi po slubenoj dunosti to se uesnici ostavinskog postupka nisu mogli sporazumevati u pogledu obima zaostavtine, koji e biti raspravljen. (Iz reenja Okrunog suda Poarevac, G-25/95)

127.
Sud obustavlja postupak za raspravljanje zaostavtine ako utvrdi da nema zaostavtine ostavioca. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je obustavio postupak za raspravljanje zaostavtine iza pok. J. B. koji je umro bez poslednje izjave volje, jer je za ivota zakljuio ugovor o doivotnom izdravanju overen dana 12. februara 1992. godine pred Prvim optinskim sudom u B..., kao primalac izdravanja sa davaocem izdravanja . V. Uvidom u napred navedeni ugovor o doivotnom izdravanju, prvostepeni sud je pravilno utvrdio da je ostavilac svojom celokupnom imovinom raspolagao ugovorom o doivotnom izdravanju. Pravilno je prvostepeni sud zakljuio da u konkretnom sluaju nema zaostavtine ostavioca, pa je stoga postupak obustavio.
- 51 -

VANPARNINI POSTUPAK Bez uticaja su navodi u albi S. . da ona nije znala da je pokojnik zakljuio predmetni ugovor, kao i da je njen pok. otac u momentu zakljuivanja bio nesposoban za rasuivanje jer ona svoja prava moe ostvarivati u parninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 2045/95)

Nasledni uesnik u ostavinskoj raspravi svoje eventualno pravo svojine u nepokretnosti za koje je utvreno da ine zaostavtinu ostavioca moe ostvariti u posebnoj parnici, a prema oglaenim zakonskim naslednicima ostavioca. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 2189/95 od 10.03.1995. godine)

128.

129.
Kada su sporne injenice vane za reavanje prethodnog pitanja, a odluka zavisi od reenja prethodnog pitanja ostavinski postupak e biti prekinut. Iz obrazloenja: Pravilno je prvostepeni sud na osnovu ovlaenja iz l. 212. st. 1. ta. 6. ZPP prekinuo postupak raspravljanja zaostavtine iza smrti pok. R. A, s obzirom da izmeu zakonskih naslednika ostavioca mal. A. A. i mal. M. A. s jedne strane i K. A. s druge strane, postoji spor o tome da li sporni stan predstavlja zaostavtinu ostavioca ili ne, do pravosnanog okonanja parnice koja je pokrenuta pred tim sudom radi ponitaja ugovora o otkupu-kupoprodaji spornog stana overenog pred sudom, po tubi koja je podneta od majke-zakonske naslednice K. A. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu G. br. 7124/95)

130.
Ukoliko sud oceni da je pravo jednog od zakonskih naslednika manje verovatno, uputie ga da postojanje ovog prava ili injenice od kojih zavisi pravo na naslee, dokae u parninom postupku. Iz obrazloenja: Okruni sud e naloiti prvostepenom da u ponovnom postupku - s obzirom da iz spisa predmeta proizilazi da nije sporna injenica da su zakonski naslednici pokojne ostavilje S. M. kerke S. M. i N. M. i sin B. M, te da erke pokojne ostavilje tvrde da postoji usmeni testament kakav je proglaen na zapisnik od 13. 2. 1995. godine, a da postojanje takvog testamenta osporava zak. naslednik pokojne ostavilje - potrebno je da prvostepeni sud oceni: da li je manje verovatno pravo zak. naslednika koji osporava postojanje usmenog testamenta ili zak. naslednika koje tvrde da postoji usmeni testament, da bi nakon toga, onog uesnika u postupku ije pravo smatra manje verovatnim uputio da pitanje postojanja ovog prava ili injenica od kojih zavisi pravo na naslee, dokae u parninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. br. 7640/95)
- 52 -

VANPARNINI POSTUPAK

131.
Testamentalni naslednik moe traiti naslee na osnovu naknadno pronaenog testamenta, iako je u ostavinskom postupku, znajui za postojanje testamenta i njegovu sadrinu, izjavio da pristaje da se naslee raspravi na osnovu zakona, ako je tu izjavu dao zato to tada testament nije mogao pronai. Iz obrazloenja: Prema razlozima pobijanog reenja nesporno je meu strankama u postupku da je pravosnanim reenjem I optinskog suda u B... dana 23. novembra 1991. godine okonan ostavinski postupak iza pok. P. B. iz B... prelaskom predmeta zaostavtine u drutvenu svojinu i predajom Optini Stari Grad. Takoe je nesporno da je naknadno pronaen testament pok. P. B. po kome je za naslednicu odreena J. J, a koji je testament proglaen dana 5. oktobra 1994. godine pred istim sudom. Kod navedenog injeninog stanja koje se ni u albi ne osporava, pravilno je prvostepeni sud naao da nema mesta prekidu ostavinskog postupka jer je isti pravosnano okonan, te je ovakav predlog nasledne uesnice J. J. odbio. Nadalje, pravilno je prvostepeni sud primenio i odredbu l. 129. Zakona o vanparninom postupku i proglasio testament, upozorivi zaintersovana lica da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvariti u parninom postupku. Neosnovano se u albi istie da prvostepeni sud navodno nije pravilno primenio l. 220. Zakona o nasleivanju. Ovo s toga to je, prema stanju spisa, tokom prvostepenog postupka proglaen novo pronaeni testament. O tome su obavetena sva zainteresovana lica, a zaostavtina nije ponovo raspravljena ve su lica upozorena da mogu pokrenuti parnicu. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu G. br. 3105/95 od 22.03.1995. godine)

132.
Ako se koji od naslednika ranije odrekao naslea, pa se pronae nova imovina, sud ga mora pozvati radi davanja naslednike izjave koja se odnosi na novu imovinu. Iz obrazloenja: Imajui u vidu da je predlogom podnosilaca albe prethodno traeno raspravljanje naknadno pronaene imovine iza sada pok. . . i da su se prilikom raspravljanja zaostavtine navedeni nasledni uesnici na roitu odranom dana 11.06.1986., izjasnili da se ne prihvataju dela naslea koje im po zakonu pripada, prvostepeni sud je bio duan da prema odredbi l. 130. Zakona o vanparninom postupku prethodno pozove sve nasledne uesnike koji su se na navedenom roitu izjasnili da se ne prihvataju naslea koje im po zakonu pripada, radi davanja naslednikih izjava i nakon toga, ukoliko bi dali izjavu da se primaju naslea na novo pronaenoj imovini, reenjem uputiti pomenute nasledne uesnike da svoje pravo mogu da ostvare u parninom postupku. U okviru izloenih razloga, prvostepeni sud je pogreno odluio donosei pobijano dopunsko reenje, pozivajui se na odredbe l. 128. Zakona o vanparninom postupku zasnivajui odluku o naknadno pronaenoj imovini na osnovu ranije donesenog reenja o nasleivanju. (Iz reenja Okrunog suda u Beobradu, G. br. 194/95)
- 53 -

VANPARNINI POSTUPAK

Kad naslednici mogu zajedniku svojinu utvrenu prvostepenim reenjem o nasleivanju pretvoriti u susvojinu ili izvriti deobu po osnovu sporazuma, onda nema vanih razloga da se u ostavinskom postupku odluuje o neblagovremeno podnesenoj albi. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. br. 333/95 od 20.03.1995. godine)

133.

Kada u parnici, na koju je upuen jedan od uesnika ostavinskog postupka, imovina izmeu naslednika bude raspravljena u celini sudskim poravnanjem, ostavinski postupak e se obustaviti. Iz reenja Okrunog suda u Kragujevcu, G. br. 431/94 od 20.04.1994. godine)

134.

Ako je kod prethodnog pitanja meu strankama dolo do spora samo u pogledu primene prava, vanparnini sud je duan da sam o tome odlui. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. br. 3968/94 od 24.05.1994. godine)

135.

utanje jednog od naslednika, a povodom zahteva drugog naslednika da se iz zaostavtine izdvoji neka imovina kao njegova svojina ne moe se smatrati prihvatanjem i priznanjem takvog zahteva. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu G. br. 6280/94 od 29.12.1994. godine)

136.

Naslednika izjava drukijeg sadraja moe izmeniti raniju samo ako u toku ostavinskog postupka nastupe nove injenice ili ako se saznalo za postojanje injenica za koje se u asu davanja naslednike izjave nije znalo. (Iz reenja Okrunog suda u Subotici, G. 49/94)

137.

Rok koji odredi sud u vanparninom postupku je sudski, a ne i zakonski prekluzivni rok. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 9030/94)

138. 139.

Na naslea otvorena pre 11. maja 1955. godine, mogu se primeniti odredbe Zakona o nasleivanju samo ako o tim nasleima nije doneta pravnosnana odluka ili naslee nije sporazumom, deobom ili na drugi nain ureeno. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 77/94)

Postoji nadlenost naeg suda za raspravljanje zaostavtine ostavioca ukoliko je u momentu smrti imao prebivalite u Republici Srbiji bez obzira gde je smrt nastupila i gde se imovina nalazi.
- 54 -

140.

VANPARNINI POSTUPAK Treba imati u vidu odredbu lana 226. Zakona o nasleivanju RS, koja izriito predvia da ukoliko je ostavilac na dravljanin i imao prebivalite u Republici Srbiji, da se imaju primeniti odredbe naeg Zakona o nasleivanju bez obzira gde je smrt ostavioca nastupila i gde se imovina nalazi. To znai da bi pod ovim uslovima postojala nadlenost naeg suda za raspravljanje zaostavtine ostavioca. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 728/94)

141.
Oduzeto zemljite se vraa pravnom sledbeniku ranijeg sopstvenika po naslednim redovima prema odredbama Zakona o nasleivanju pri emu ranija odricanja od naslea nemaju pravni znaaj u odnosu na imovinu koja se vraa. Iz obrazloenja: Nakon donoenja Zakona o povraaju zemljita oduzetog po PZF, tuilac je pred nadlenim organom uprave pokrenuo postupak za povraaj oduzetog zemljita. Zahtevu su se pridruili i potomci erki pokojnog sopstvenika. Poto je tuilac osporavao pravo na deo povraenog zemljita potomcima erki pokojnog sopstvenika to je zakljukom komisije za vraanje oduzetog zemljita upuen na parnicu. Pravilno je stanovite niestepenih sudova, po nahoenju Vrhovnog suda, da se oduzeto zemljite vraa ranijem sopstveniku odnosno njegovom pravnom sledbeniku, dakle svim zakonskim naslednicima odnosno licima koja svoje pravo izvode iz prava ranijeg sopstvenika u momentu raspravljanja odnosno u momentu donoenja odluke o vraanju oduzetog zemljIta pred Komisijom za vraanje zemljita i to po naslednim redovima kako je to regulisano odredbama Zakona o nasleivanju Republike Srbije. Pri tome sva ranija odricanja od naslea nemaju nikakav pravni znaaj u odnosu na imovinu koja se vraa. (Vrhovni sud Srbije Rev. 978/94)

142.
Ostavinski sud mora precizirati nasledne delove izraene brojano u veliini njihovih idealnih delova. Iz obrazloenja: U postupku pred prvostepenim sudom utvreno je da zaostavtinu pok. I. P. iz B..., sainjava vanknjino vlasnitvo jednosobnog stana u L... i vlasnitvo jednosobnog stana u B... U stavu dva izreke prvostepenog reenja izdvojena je iz zaostavtine 1/2 jednosobnog stana u B... i uruena na slobodno korienje i raspolaganje po osnovu brane tekovine supruzi ostavioca I. N. iz B... U stavu tri izreke na zaostavtini pok. I. P. preostale nakon izdvajanja po osnovu brane tekovine oglaeni su za naslednike na osnovu zakona, a na jednake delove, N. I. iz B... - supruga i V.P. sestra ostavioca. Citirani dispozitiv pobijanog reenja sadri nepreciznost, jer oglaavanjem naslednika nije tano navedeno na kolike idealne delove navedenih nepokretosti vlasnik postaje I.N. a na kolike idealne delove V. P. nakon izdvajanja 1/2 jednosobnog stana u B... Ovi nasledni delovi moraju biti precizno izraeni brojano u veliini njihovih idealnih delova. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 11879/94)
- 55 -

VANPARNINI POSTUPAK

S obzirom da postoji mogunost, da se savesnim draocem smatra i onaj koji poseduje ostavinu bez reenja o nasleivanju, kao i da se nesavesnim draocem smatra ono lice koje ostavinu poseduje na osnovu pravnosnanog reenja o nasleivanju, postojanje reenja o nasleivanju nije uvek odluno kod procenjivanja da li se radi o saveznom ili nesavesnom draocu. (Iz reenja Okrunog suda u Kosovskoj Mitrovici, G. 385/94 od 6.12.1994. godine)

143.

Ako se naslednik odrekne naslea, na naslee se pozivaju njegovi potomci. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 16/93)

144. 145.

Naslednik ne moe u posebnoj parnici po pravnosnano okonanom ostavinskom postupku traiti da se utvrdi da je neko od naslednika izmiren u svom naslednom delu, jer pravnosnano ostavinsko reenje kojim je raspravljena zaostavtina ostavioca vezuje sve uesnike ostavinskog postupka u pogledu odluke o pravu naslea. (Iz reenja Okrunog suda Kraljevo, G. 207/93)

Da bi se iskljuenje naslednika iz naslea smatralo opravdanim neophodno je da je poinio delo koje znai tee zanemarivanje obaveza prema ostaviocu, to se ocenjuje zavisno od okolnosti sluaja, uz uslov skrivljenog ponaanja. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2446/93)

146.

147.
Univerzalni naslednici parnine stranke su legitimisani za podnoenje predloga za ponavljanje pravnosnano zavrenog parninog postupka. (Iz reenja Okrunog suda Subotica, G-1897/93)

148.
Posle pravnosnanosti reenja donetog u ostavinkom postupku, lice koje ima zakljuen ugovor o doivotnom izdravanju sa ostaviocem, a nije uestvovalo u ostavinskom postupku, svoja prava povodom zakljuenog ugovora o doivotnom izdravanju moe ostvarivati u parnici. Iz obrazloenja: Kod pravilno utvrene injenice u postupku kod prvostepenog suda da je reenjem Optinskog suda u K... raspravljena zaostavtina iza smrti sada pok. . D. biv. iz K, kojim reenjem su za naslednike oglaeni njegovi sinovac i sinovica, kao jedini uesnici u ovom postupku, te da je navedeno reenje postalo pravnosnano dana 6.02.1993. godine, pravilno je naao prvostepeni sud da albu alioca izjavljenu protiv ovog reenja treba odbaciti, budui da ona nije bila uesnik u navedenom
- 56 -

VANPARNINI POSTUPAK ostavinskom postupku koji je pravnosnano okonan, pa kako alilac istie da je ona sa sada pok. ostaviocem, za vreme njegovog ivota, zakljuila ugovor o doivotnom izdravanju, koji se odnosi na istu imovinu koja je predmet nasleivanja po pravnosnanom reenju prvostepenog suda, od 24.11.1992. godine, to sva svoja prava povodom navedenog zakljuenog ugovora o doivotnom izdravanju moe ostvarivati u parnici u smislu odredbe lan 131. Zakona o vanparninom postupku. (Iz odluke Okrunog suda u Kragujevcu, G. 650/93 od 18.06.1993. godine)

149.
Pravo da trai stvar koja je bila predmet zaostavtine ne pripada i svakom drugom licu koje na nju poloe pravo svojine po bilo kom osnovu. Kako pravo svojine ne zastareva tuba za zatitu svojine moe se podii uvek. Iz obrazloenja: Pravnosnano reenje o nasleivanju vezuje stranke koje su uestvovale u postupku raspravljanja zaostavtine u pogledu odluke o pravu nasleivanja i legatu, ukoliko im zakonom nije priznato pravo da svoj zahtev ostvaruju u parnici. Meutim, svaki od uesnika u ostavinskom postupku moe i posle pravnosnanosti reenja o nasleivanju tubom traiti stvar koja je bila predmet zaostavtine, ako se tubeni zahtev zasniva na svojini ili nekom drugom pravnom osnovu nezavisno od prava na naslee ili legat. Pravo da trai stvar koja je bila predmet zaostavtine pripada i svakom drugom licu koje na nju polae pravo svojine po bilo kom osnovu. Pravo svojine ne zastareva, pa se tuba za zatitu svojine moe podii uvek. Sa iznetih razloga i razloga da konstatacija izneta u izreci pobijanog reenja da se stranke upuuju da u parnici ostvare svoja prava bez navoenja roka ne predstavlja povredu pravila postupka, jer stranke mogu a i ne moraju pokrenuti parnicu, a to nema uticaja na ve okonan ostavinski postupak, to je alba kao neosnovana odbijena, a pobijano reenje na osnovu lana 380. taka 2. ZPP potvreno. (Iz reenja Okrunog suda u Pritini G. 871/93 od 9.12.1993. godine)

Osim sporazuma o nainu deobe ostavine, u reenju o nasleivanju unosi se i izjava o ustupanju naslednog dela jednog naslednika u korist sanaslednika, ukoliko je on ustupanje prihvatio. (Iz reenja Okrunog suda u Subotici, G. 1356/92)

150.

Pravnosnano reenje o nasleivanju, kojim su za zakonske naslednice oglaena i lica koja u konkretnom sluaju nisu po zakonu pozvana na naslee, odnosno lica koja uopte ne spadaju u krug zakonskih naslednika, ne vezuje stranke koje su uestvovale u postupku raspravljanja zaostavtine. (Vrhovni sud Srbije, Beograd, Rev.2479/91 od 14.05.1992. godine)

151.

Prvostepeni sud je - u smislu lana 121. Zakona o vanparninom postupku Srbije - duan da prekine raspravljanje zaostavtine i uputi stranke da pokrenu parnicu poto prethodno utvrdi ta je predmet zaostavtine, tj. ta sve ulazi u zaostavtinu ostavioca, te ta je izmeu naslednika sporno. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 861/92 od 25.08.1992. godine)
- 57 -

152.

VANPARNINI POSTUPAK

Kad je ostavinski sud raspravio zaostavtinu po testamentu, ija je valjanost od strane naslednika u tom postupku dovedena u pitanje, to je podrazumevalo upuivanje stranaka na parnicu, pravosnanost odluke ostavinskog suda, ipak ne spreava da se o zahtevu o pravu na naslee pokrene parnica, u kojoj bi se pitanje valjanosti testamenta razmatralo, kao prethodno pitanje. (Iz reenja Okrunog suda Sremska Mitrovica, G-113/92)

153.

Nema smetnji da se okona ostavinski postupak iako je pre njegovog pokretanja pokrenuta parnica radi ponitaja ugovora o kupoprodaji stana koji je kupio ostavilac i koji spada u ostavinu. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4945/92 od 24.03.1992. godine)

154.

155.
Prvostepena odluka je pravilna i na zakonu zasnovana s obzirom da je prema smrtovnici po ovoj pravnoj stvari ostavilja bez imovine, zbog ega je prvostepeni sud bio obavezan da obustavi postupak u smislu lana 113. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem obustavljen je ostavinski postupak po ovoj pravnoj stvari. Nisu osnovani navodi albe da se pobijana odluka zasniva na pogreno i nepotpuno utvrenom injeninom stanju i na pogrenoj primeni materijalnog prava. U albi se, ustvari, ponovo istie da je ostavilja bila vlasnik porodine stambene zgrade, to je u toku postupka po ovoj pravnoj stvari drugi uesnik osporio, jer istie da je to njegova svojina, te da ostavilja nema bilo kakvu imovinu, pa u vezi prednjeg uesnicima ostaje mogunost da u posebnoj parnici pred redovnim sudom ostvaruju svoja eventualna imovinska prava kao naslednici ostavilje, a ovo posebno sa razloga da pravnosnanost pobijene odluke ne spreava stranke da o takvoj eventualnoj spornoj imovini ostavioca pokrenu parnicu. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 911/92)

I pored toga to su svi naslednici uinili nespornim da iza umrlog oca, odnosno supruga nije ostalo nikakve imovine, isti su insistirali na voenju ostavinskog postupka a u svrhu ustanovljenja apstraktnih naslednika pok. ostavioca, s opravdanjem da bi se eventualno kasnije naena ostavinska imovina rasporedila prema tom ostavinskom reenju, odnosno da bi se ostvarila neka druga prava naslednika, koja se posredno ili neposredno izvode iz injenice to odreene osobe ulaze u krug zakonskih naslednika tog pokojnika. Prvostepeni sud je pravilno postupio kada je pozivom na odredbu lana 203. stav 1. ZON - a SAPV obustavio ostavinski postupak iza pok. ostavioca, iz razloga to je osnovna pretpostavka za primenu propisa Zakona o nasleivanju da je umrli ostavio imovinu, poto je nasleivanje prelaz imovine umrlog na njegove naslednike. Pri tome razlozi na koje su se zakonski naslednici pozvali o svrsi i opravdanju voenja ostavinskog postupka, nisu relevantni ni od uticaja na drugaiju odluku. (Iz reenja Okrunog suda u Sremskoj Mitrovici, G. 194/92)
- 58 -

156.

VANPARNINI POSTUPAK

Dete zaeto u trenutku otvaranja naslea smatra se kao roeno ako se rodi ivo, pa izjava oca deteta o odricanju od naslea data u verme kada je dete bilo zaeto moe proizvoditi pravno dejstvo samo u odnosu na davaoca izjave. Ostavinski sud je duan obavestiti organ starateljstva ukoliko se oekuje roenje a u cilju zatite deteta. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 3369/92)

157.

Ostavinski postupak se obustavlja ako umrlo lice nema imovinu. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 431/92)

158. 159.

Uesnici koji su se prihvatili naslea u ostavinskom postupku i to pravo nisu osporili drugim uesnicima, ne mogu albom na ostavinsko reenje isticati prigovor zastarelosti prava zahtevanja zaostavtine. (Iz reenja Okrunog suda u Kragujevcu, G. 355/92)

Pravo na nuni deo naslea je nasledno pravo, koje uesnici ostavinskog postupka mogu isticati u tom postupku ili u posebnoj parnici do okonanja ostavinskog postupka. Pravosnano reenje o nasleivanju ne spreava uesnika ostavinskog postupka da u parnici istie zahtev da se izdvoji deo pojedine stvari ili prava iz raspravljene zaostavtine koji ne proizilazi iz nasledno pravnog odnosa ve iz prava svojine ili nekog drugog pravnog odnosa sa ostaviocem nezavisno od prava na naslee. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 161/92)

160.

Vanparnini sud e obustaviti postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka. (Iz reenja Okrunog suda u Subotici, G. br. 231/92 od 20.02.1992. godine)

161.

162.
Kad protivna strana podnese predlog da se nastavi postupak prekinut usled smrti stranke, a imenovani naslednik odbije da stupi u parnicu sud je duan da ispita u svakom sluaju razloge protivljenja ovog lica i ako utvrdi da su se stekli uslovi za nastavljanje prekinutog postupka donese reenje o nastavku prekinutog postupka. Iz obrazloenja: Kako je postupak u ovoj pravnoj stvari bio prekinut usled smrti tuioca, to se postupak moe nastaviti u smislu lana 215. stav 1. ZPP a kad naslednici preuzmu postupak ili kad ih sud na predlog protivne strane pozove da to uine.
- 59 -

VANPARNINI POSTUPAK Ukoliko se utvrdi da je i V. M., sin umrlog tuioca njegov naslednik a on, kako se vidi odbija da stupi u parnicu, sud je duan da u svakom sluaju ispita razloge protivljenja ovog lica i ako utvrdi da su se stekli uslovi za nastavak postupka nakon prekida istog donee reenje o nastavku prekinutog postupka, a potom zakazati glavnu raspravu kako bi se nastavio postupak u ovoj parnici. Naravno, ukoliko V. M. nije naslednik umrlog tuioca i ukoliko je to razlog zbog koga ne eli da stupi u parnicu, onda on ne bi ni imao aktivnu legitimaciju za voenje spora, odnosno ne bi ni mogao da stupi u parnicu, jer bi to mogli uiniti samo naslednici umrlog tuioca. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 1518/91 od 13.01.1992. godine)

Osim sporazuma o nainu deobe ostavine, u reenje o nasleivanju unosi se i izjava o ustupanju naslednog dela jednog naslednika u korist sanaslednika, ukoliko je on ustupannje prihvatio. (Iz reenja Okrunog suda u Subotici, G. br. 1356/92 od 30.12.1992. godine)

163.

164.
Pravo branog druga pozvanog na naslee sa naslednicima drugog naslednog reda da zahteva da sud, pod uslovima iz lana 23. Zakona o nasleivanju odlui da on nasledi i jedan deo dela zaostavtine koji bi po zakonu trebalo da naslede ostali naslednici, ili da nasledi celu zaostavtinu, gasi se smru tog branog druga. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 3412/92)

Pravosnano reenje o nasleivanju, kojim su za zakonske naslednike oglaena i lica koja u konkretnom sluaju nisu po zakonu pozvana na naslee, odnosno, lica koja uopte ne spadaju u krug zakonskih naslednika, ne vezuje stranke koje su uestvovale u postupku raspravljanja zaostavtine. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 24/91)

165.

166.
U postupku za raspravljanje zaostavtine naslednike izjave, izuzev izjave o odricanju od naslea, mogu uzimati na zapisnik i struni saradnici. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. br. 1257/91 od 15.10.1991. godine)

167.
Merodavna vrednost vanparnine stvari u postupku raspravljanja zaostavtine za ocenu prava na reviziju protiv pobijanog dela pravosnanog reenja, kada se ne odnosi na novac, je vrednost iste zaostavtine, koja je utvrena na osnovu popisa i procene u vanparninom postupku. Kad popis i procena nisu vreni, merodavna je ona vrednost koju je sud utvrdio po slobodnoj oceni, odnosno ona vrednost na koju je plaena sudska taksa. Kad u postupku raspravljanja zaostavtine nije utvrena ista vrednost zaostavtine, a njena vrednost se ne moe utvrditi ni na osnovu plaene sudske takse, smatra se da je revizija dozvoljena. (Savetovanje graanskih i graansko-privrednih odeljenja Saveznog suda, Vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda od 26.12.1991. godine)
- 60 -

VANPARNINI POSTUPAK

Kada se u postupku utvrdi da je ostavilac u potpunosti raspolagao svojom imovinom ugovorom o doivotnom izdravanju, onda nema zaostavtine koja se moe raspravljati u ostavinskom postupku, pa se takav postupak ima obustaviti. Nije neophodno u vezi prednjeg pozivati stranke, upoznavati ih sa takvim ugovorom i u sluaju spora, upuivati ih na parnicu, jer je to nezavisno pravo svakog naslednika da u parnici moe pobijati pravnu valjanost takvih ugovora. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 221/91)

168.

Naslednika izjava odricanja od naslea u korist odreenog naslednika, smatra se kao izjava o prijemu naslea i ustupanja svog naslednog dela i kao dvostrani pravni posao, jer ustupanje proizvodi pravno dejstvo tek ako naslednik prihvata ponovnu odnosno ustupljeni deo naslea. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 3288/91)

169.

Pravosnano reenje o nasleivanju, kojim su za zakonske naslednike oglaena lica, koja u konkretnom sluaju nisu po zakonu pozvana na naslee, odnosno lica, koja uopte ne spadaju u krug zakonskih naslednika, ne vezuje stranke koje su uestvovale u postupku raspravljanja zaostavtine. Pravosnano reenje ima deklaratoran, a ne konsitutivan karakter. (Vrhovni sud Srbije, Rev-2479/91)

170.

Pravosnanost reenja o nasleivnju ne spreava uesnika ostavinskog postupka da u parnici istie zahtev koji ne proizilazi iz naslednog pravnog odnosa da se izdvoji deo pojedine stvari ili prava iz raspravljene zaostavtine. (Savetovanje graanskih i graansko-privrednih odeljenja Saveznog suda, Vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda od 24. i 25.10.1990. godine)

171.

Kada je ugovorom o doivotnom izdravanju u celosti obuhvaena imovina primaoca izdravanja, onda ne postoji zaostavtina, pa se povodom takve imovine ne sprovodi ostavinski postupak. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 730/90)

172.

Reenje vanparninog suda kao ostavinskog, kojim se uesnici samo oglaavaju za naslednike na odreenoj zaostavtini, ne moe postati izvrno ve samo pravosnano. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 1271/90)

173.

Sud nije ovlaen da ukida svoje reenje kojim je proglaen usmeni testament o ijoj sadrini su se testamentalni svedoci izjasnili pred sudom u smislu lana 21. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 4/90)
- 61 -

174.

VANPARNINI POSTUPAK

Pravnosnano reenje o nasleivanju ne spreava uesnika ostavinskog postupka da u parnici istie zahtev koji ne proizilazi iz naslednog pravnog odnosa da se izdvoji deo pojedine stvari ili prava iz raspravljene zaostavtine. (Zakljuak savetovanja u Saveznom sudu, od 25.10.1990. godine)

175.

Kada jedan zakonski naslednik naknadno pronae punovaan ugovor o odricanju od naslea koji je zakljuio drugi naslednik, ima pravo da u parnici trai ostvarivanje svog naslednog prava. (Vrhovni sud Srbije , Rev. 236/89)

176.

Tubom pod odreenim uslovima moe se zahtevati zaostavtina, ali se ne moe traiti ponitenje pravnosnanog reenja o nasleivanju. (Vrhovni sud Srbije , Rev. 474/89)

177.

Pravnosnano reenje o nasleivanju vezuje stranke koje su uestvovale u postupku raspravljanja zaostavtine u pogledu odluke o pravu nasleivanja i legatu, ukoliko im zakonom nije priznato pravo da svoj zahtev ostvaruju u parnici. Meutim, svaki uesnik u ostavinskom postupku moe i posle pravnosnanosti reenja o nasleivanju tubom traiti stvar, koja je bila predmet zaostavtine, ako se tubeni zahtev zasniva na pravu svojine ili nekom drugom pravnom osnovu, nezavisno od prava na naslee ili legat. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 338/88)

178.

179.
Brani drug ostavioca je ovlaen da i nakon pravnosnano zavrenog ostavinskog postupka, u kome je uestvovao i nije postavio zahtev za izdvajanje imovine po osnovu brane tekovine iz zaostavtine, trai priznanje prava vlasnitva na celoj ili delu zaostavtine po osnovu brane tekovine. Ovo pravo je stvarno pravne prirode i ono ne zastareva. Pravnosnano ostavinsko reenje obavezuje naslednike u ostavinskom postupku samo u odnosu na naslednopravne, a ne i u odnosu na stvarnopravne zahteve prema zaostavtini. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 480/88)

180.
Kada je ostavinski postupak okonan pravnosnanim reenjem o nasleivanju i o uruenju zaostavtine, a sanaslednici su postali zemljino-knjini suvlasnici u idealnim delovima, tada svaki naslednik, kao suvlasnik ima pravo raspolaganja svojim idealnim udelom u zaostavtini. Smisao navedene zakonske odredbe (lan 144. Zakona o nasleivanju), ne uslovljava pravo raspolaganja suvlasnikim udelom sanaslednika fizikom deobom, ve donoenjem reenja o nasleivanju i uknjibom suvlasnikog dela u zemljinim knjigama na podrujima gde su one ustanovljene. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2007/87)
- 62 -

VANPARNINI POSTUPAK

Kada je raspravljanje o zastavtini zavreno pravnosnanim reenjem o nasleivanju, a postoje uslovi za ponavljanje postupka, onda se nee obnoviti postupak za raspravljanje zaostavtine ve e se stranka uputiti da svoje pravo ostvaruje u parnici. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 4/87)

181.

Posle pravosnanosti reenja o nasleivanju, zakonski naslednik nema pravo zahtevati u parnici vei nasledni deo. (Vii sud, Subotica, G-1520/87)

182.

Razlogom ponitenja naslednike izjave ne moe biti zabluda o motivu, odnosno to to vie ne postoji motiv zbog koga je takva naslednika izjava data. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 444/87)

183.

Nije od znaaja injenica to uesnik u ostavinskom postupku tj. naslednik u svojoj naslednikoj izjavi nije opredelio kvotu koju trai u predmetnoj zaostavtini, za njegovo pravo na naslee, jer tu kvotu utvruje sud. Kada naslednici u ostavinskom postupku sporazumno predloe deobu i nain deobe u smislu l. 212. stav 3. ZON, ostavinski sud taj sporazum unosi u reenje o nasleivanju. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 782/87)

184.

Nisu ispunjeni uslovi za donoenje dopunskog reenja o nasleivanju naknadno pronaene imovine u sluaju kada ostavilac nije uknjien kao vlasnik nepokretosti. (Vrhovni sud Srbije, Rev.305/87)

185.

Razlogom ponitenja naslednike izjave ne moe biti zabluda o motivu, odnosno to to vie ne postoji motiv zbog koga je takva naslednika izjava data. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 444/87)

186.

Izjava naslednika o priznavanju punovanosti testamenta, te da nita ne trai od zaostavtine, data pre ponitenja testamenta, ne predstavlja i odricanje od naslea po osnovu zakonskog nasleivanja. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 28/87)

187.

Po lanu 90. Zakona o vanparninom postupku sve izjave uesnika u postupku raspravljanja zaostavtine mogu na zapisnik uzimati struni saradnici, osim izjave o odricanju od naslea koju uzima su- 63 -

188.

VANPARNINI POSTUPAK dija, a iz spisa ove pravne stvari ne vidi se, i to iz samog zapisnika, da li je izjave o odricanju od naslea uzeo sudija ili struni saradnik prvostepenog suda, dok sa druge strane zapisnik nisu potpisali ni sudija ni struni saradnik, koji su inae obojica oznaeni u uvodu istog zapisnika, ve je zapisnik potpisan samo od strane sudskog zapisniara, pa su ovakve izjave o odricanju od naslea nitave. (Iz reenja Okrunog suda u Kragujevcu, G. 861/86)

Bliski srodnici umrlog sopstvenika imovine koju je on morao da napusti u toku okupacije, mogli su da pokrenu ostavinski postupak u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona o postupanju sa imovinom koju su sopstvenici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njihovih pomagaa. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2020/86) Prvostepeni sud je, u smislu lana 121. Zakona o vanparninom postupku Srbije, duan da prekine raspravljanje zaostavtine i uputi stranke da pokrenu parnicu poto prethodno utvrdi ta je predmet zaostavtine, tj. ta sve ulazi u zaostavtinu ostavioca, te ta je izmeu naslednika sporno. U konkretnom sluaju, nesumnjivo je utvreno da je izmeu naslednika sporno da li u zaostavtinu ulaze dinarska sredstva. Na roitu se naslednici, meutim, nisu izjanjavali ta jo pored dinarskih sredstava ini masu zaostavtine. Kako iz albi naslednika proizilazi da je sporno da li u masu zaostavtine ulaze i devizna sredstva na knjiici ostavioca u neutvrenom iznosu i predmeta njegovog domainstva, prvostepeni sud je duan da u ponovnom postupku na osnovu izjava naslednika utvrdi ta ini zaostavtinu ostavioca, te u sluaju spora izmeu naslednika prekine raspravljanje zaostavtine i uputi stranke da povedu parnicu kojom e reiti sva sporna pitanja. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 1297/86)

189.

190.

191.
Struni saradnik moe osim izjave o odricanju od naslea, uzimati na zapisnik ostale izjave i predloge stranaka. Poto su se stranke - naslednici, u ostavinskom postupku prihvatili naslea, to je i struni saradnik bio ovlaen da na zapisnik uzima ovakve izjave naslednika. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 775/86)

192.
Pravo na nasleivanje je lino pravo, koje ne prelazi na naslednike, pa stoga, pravo na nuni deo ukoliko se ne radi o zajednikoj deci ne prelazi na naslednike umrlog branog druga, kao nunog naslednika. To vai i kada je u pitanju poveanje naslednog dela roditelja. Smru nunog naslednika gasi se i to pravo, pa njegov naslednik niti moe sam pokrenuti spor, niti nastaviti spor koji nije pravnosnano zavren. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 939/86)

193.
Smatra se slabijim u pravu i upuuje na parnicu nadiveli brani drug, koji u ostavinskom postupku tvrdi da steena imovina u braku nadivelog branog druga i ostavioca ne predstavlja ostavioevu zaostavtinu, jer se njegovo pravo smatra manje verovatnim od prava ostalih naslednika. (Iz reenja Okrunog suda u Niu, G. 3357/85)
- 64 -

VANPARNINI POSTUPAK

194.
Pravnosnanost reenja o nasleivanju ima za posledicu da se vie ne moe ponovo raspravljati zaostavtina, niti donositi novo reenje o nasleivanju. Naknadno pronaena imovina rasporeuje se meu naslednike prema obimu i veliini nasleenih delova i odgovarajueg nasledno-pravnog ovlaenja, utvrenog pravnosnanim reenjem o nasleivanju. Ako su naslednici jo u toku postupka za raspravljanje zaostavtine postigli sporazum o deobi i nainu deobe nasleene imovine (lan 122. stav 3. Zakona o vanparninom postupku), raspored naknadno pronaene imovine (lan 128. Zakona o vanparninom postupku), izvrie se ponovo, bez obzira na ovaj sporazum, ukoliko se naslednici nisu sporazumeli o deobi, i o nainu deobe naknadno pronaene imovine. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 444/85)

195.
Prema odredbi lana 27. stav 2. Zakona o vanparninom postupku, u postupku u kome se odluuje o imovinskopravnim sporovima, revizija je dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parninom postupku moe izjaviti revizija u imovinskopravnim sporovima, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno. U konkretnom sluaju pokrenut je ostavinski postupak, pa se zahtev ne odnosi na novani iznos. Prema odredbi lana 40. stav 2. Zakona o parninom postupku, za utvrivanje prava na izjavljivanje revizije, kada se tubeni zahtev ne odnosi na novani iznos, merodavna je vrednost predmeta spora koji je oznaen u tubi. Kako u toku raspravljanja zaostavtine nije odreena vrednost zaostavtine, njena vrednost se odreuje prema Zakonu o sudksim taksama. U vanparninom postupku je, prema lanu 43. Zakona o sudskim taksama, za plaanje takse merodavna je vrednost zahteva. Radi utvrivanja ove vrednosti primenjuje se, shodno odredbe l. 24. do 34. ovog zakona. lanom 24. zakona propisano je da ako vrednost predmeta spora nije naznaena u tubi niti se moe odrediti u smislu l. 24. do 33. istog zakona, kao vrednost uzima se u sporovima u kojima reava optinski sud iznos od 2000 dinara. Vrednost zaostavtine u konkretnom sluaju je, prema citiranoj odredbi 2000 dinara. Iz tog razloga revizija nije dozvoljena, poto prema lanu 382. stav 3. Zakona o parninom postupku revizija nije dozvoljena u imovinsko pravnim zahtevima u kojima se tubeni zahtev ne podnosi na potraivanje u novcu, predaji stvari ili vrenju neke druge inidbe ako vrednost predmeta spora koju je tuilac u tubi naveo, ne prelazi 50.000 dinara. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1436/85)

196.
U skladu sa l. 232. Zakona o nasleivanju SR Srbije, koji se primenjuje od 1. januara 1975. godine, odredbe ovog zakona primenjuju se na naslea otvorena posle njegovog stupanja na snagu. Ukoliko su se zakonski naslednici ostavioca sporazumno odrekli od naslea pre njegovog otvaranja, tj. pre smrti ostavioca, onda u skladu sa l. 135. Zakona o nasleivanju odricanje od naslea koje je uinjeno pre njegovog otvaranja nema pravnog dejstva. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 21/84)
- 65 -

VANPARNINI POSTUPAK

Sud je u ostavinskom postupku vezan pravosnanim reenjem nadlenog upravnog organa o eksproprijaciji zemljita i zgrada na tom zemljitu u pogledu nepokretnosti koje su obuhvaene reenjem o eksproprijaciji, pa stoga nije ovlaen da u vanparninom postupku ceni zakonitost takvog reenja nadlenog upravnog organa. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1102/84)

197.

198.
Pre donoenja odluke o prekidu postupka radi utvrivanja punovanosti usmenog testamenta bez postojanja isprave o tome, sud je duan da zapisnik o sasluanju svedoka pred kojima je usmeni testament izjavljen proglasi po odredbama o proglaenju pismenog testamenta. Iz obrazloenja: Optinski sud je reenjem prekinuo postupak raspravljanja zaostavtine ostavioca bez zakonskih naslednika, poto je u toku sasluanja svedoka pred kojima je izjavljen usmeni testament, javni pravobranilac optine osporio punovanost testamenta. Po albi lica koje je upueno da pokrene parnicu, okruni sud je ukinuo reenje optinskog suda i predmet vratio na ponovno odluivanje. Kod nespornih injenica da ostavilac nije imao zakonskih naslednika niti je sainio pismeni testament, a poseduje pokretnu i nepokretnu imovinu, optinski sud je pravilno postupio sasluanju svedoka pred kojima je ostavilac izjavio usmeni testament o okolnostima od kojih zavisi punovanost testamenta i o njegovoj sadrini, poto nije sainjena isprava sa svojerunim potpisima svedoka. Pogreio je, meutim, optinski sud to je u smislu lana 108. stav 2. Zakona o vanparninom postupku Srbije, nije proglasio zapisnik o sasluanju svedoka, po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta, ve je lice koje je oznaeno u izjavama svedoka kao testamentalni naslednik, uputio na parnicu kao lice ije pravo smatra manje verovatnim. Tek po proglaenju zapisnika o sasluanju svedoka pred kojima je ostavilac izjavio usmeni testament, sud je mogao odluivati o predlogu javnog pravobranioca za prekid postupka zbog postojanja sporne injenice od koje zavisi pravo na naslee, punovanost testamenta - u smislu lana 119. Zakona o vanparninom postupku Srbije. Pri tome sud je bio duan da ceni i injenicu da je punovanost testamenta osporio javni pravobranilac. Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 6192/84)

Kad je pravosnano reenje o nasleivanju doneto pre stupanja na snagu Zakona o nasleivanju, onda se zaostavtina smatra raspravljenom i prema licima, kojima po ranijim propisima nije pripadalo pravo nasleivanja, bez obzira to bi im po Zakonu o nasleivanju nasledno pravo pripadalo. To znai da se utvreno pravo udovikog uivanja, koje kao institut nije propisano Zakonom o nasleivanju, ima potovati, pa naslednici branog druga, kome je konstituisano pravo udovikog uivanja, ne mogu to pravo pretvoriti u stvarno pravo i ne mogu nasleivati imovinu umrlog branog druga kome je doivotno uivanje bilo konstituisano, bez obzira to je on umro u reimu Zakona o nasleivanju. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2195/84)
- 66 -

199.

VANPARNINI POSTUPAK

200.
Shodno lanu 144. Zakona o nasleivanju, mogue je zakljuenje ugovora o prenosu izmeu naslednika zaostavtine i lica koje nije naslednik. Takav ugovor ima samo obligaciono-pravni karakter i obavezuje naslednika da po izvrenoj deobi nasledni deo, koji je prodao, preda saugovorau. Meutim, do izvrenedeobe nasledstva kupac ne moe ostvarivati nikakvo pravo iz tog ugovora. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1264/84)

Shodno l. 218. Zakona o nasleivanju, pravnosnano reenje o nasleivanju ne vezuje naslednika koji nije uestvovao u postupku raspravljanja zaostavtine, pa on moe, u skladu sa l. 221. Zakona o nasleivanju i l. 130. Zakona o vanparninom postupku, ostvarivati svoja nasledna prava u parnici. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 3/84)

201.

202.
Kad tuilac, kao jedan od naslednika u ostavinskom postupku izjavi da poseduje ugovor o doivotnom izdravanju sa pokojnim ostaviocem, ali da ne eli da koristi prava iz ugovora, pa predloi da se zaostavtina raspravi po zakonu, posle pravosnanosti reenja o nasleivanju, ne moe u parnici da utvruje svoje jae pravo nasleivanja, ako u ostavinskom postupku nije prigovorio pravu drugih naslednika. (Iz reenja Okrunog suda Kragujevac, G-487/84)

203.
Zaostavtina lica prelazi po sili zakona na njegove naslednike u trenutku smrti (lan 130. Zakona o nasleivanju). Ovim momentom otvara se i nasledstvo na njegovoj imovini (lan 123. Zakona o nasleivanju), od kog trenutka poinju tei rokovi propisani za zastarelost i za ostvarivanje nekih nasledno-pravnih ovlaenja. Poto je ostavilac umro 1981. godine, dakle u vreme vaenja saveznog Zakona o nasleivanju, to se na ovaj sluaj imaju primeniti odredbe tog zakona, shodno lanu 232. Zakona o nasleivanju SR Srbije, kojim je izriito propisano da se na naslea otvorena pre stupanja na snagu republikog zakona, po kojima nije doneta pravnosnana odluka, kao to je ovde sluaj, imaju primeniti odredbe saveznog Zakona o nasleivanju. U konkretnom sluaju to znai, da e se na ovaj sluaj primeniti odredba lana 144. saveznog Zakona o nasleivanju, kojom su propisani rokovi u kojima zastareva pravo na zahtevanju zaostavtine, zavisno od savesnosti odnosno nesavesnosti draoca zaostavtine. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 225/83)

204.
Kad svi naslednici sporazumno predloe deobu i nain deobe, sud je duan da ovaj sporazum unese u reenje o nasleivanju, proputanjem ovoga ini bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. ta. 13. ZPP, to predstavlja razlog za ukidanje reenja. (Iz reenja Okrunog suda Kragujevac, G-134/82)
- 67 -

VANPARNINI POSTUPAK

205.
Mesna nadlenost u sporovima iz nasledno-pravnih odnosa. U ostavinskom postupku tuilja je upuena na parnicu radi dokazivanja povreenog prava na nuni deo na zaostavtini svog supruga kao i na dokazivanje prava vlasnitva na delu ove nepokretnosti po osnovu brane tekovine. U tako pokrenutoj parnici Okruni sud nalazi da je pravilan zakljuak prvostepenog suda da je za postupanje iskljuivo mesno nadlean optinski sud na ijem podruju se nalazi predmetna nepokretnost u smislu lana 56. ZPP, budui da se predmetni postupak vodi povodom utvrenja svojine na nepokretnosti. U konkretnom sluaju ostavinski postupak nije pravnosnano okonan ali se parnica vodi za utvrenje svojine kao spor iz nasledno-pravnog odnosa kao i na osnovu brane tekovine, usled ega nema mesta primene lana 62. ZPP, ve primeni propisa o iskljuivoj nadlenosti suda prema mestu nalaenja sporne nepokretnosti. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 3800/82)

ODREIVANJE NAKNADE ZA EKSPROPRISANU NEPOKRETNOST (lan 132 -140)

206.
Okolnost to je korisnik eksproprijacije stan dodelio treem licu, ne moe biti osnov da se predlagau kome nije dodeljen stan umanji naknada za eksproprisanu nepokretnost. Iz obrazloenja: U ovom vanparninom postupku sud je odredio naknadu za eksproprisanu nepokretnost, s obzirom da korisnik eksproprijacije i raniji sopstvenici pred nadlenim optinskim organom uprave nisu zakljuili punovaan sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost. Visina naknade je odreena prema trinoj ceni takve nepokretnosti, na osnovu l. 43. u vezi sa lanom 72. Zakona o eksproprijaciji, a u iznosu oznaenom u izreci prvostepenih reenja. Obavezan je krajnji korisnik da predlagaima isplati odreenu naknadu sa zateznom kamatom od presuenja do isplate. Za takvu odluku niestepeni sudovi su dali valjane razloge koje prihvata i revizijski sud, tako da se u reviziji protivnika predlagaa (krajnjeg korisnika) neosnovano ukazuje na pogrenu primenu materijalnog prava. U postupku pred prvostepenim sudom utvreno je da su korisnici stanova u eksproprisanoj zgradi (B.A. i E.G.), trea lica u odnosu na predlagaa. Predlagai su pravnosnanim reenjem o eksproprijaciji oznaeni kao zemljino knjini suvlasnici eksproprisane nepokretnosti, pa se naknada za eksproprisanu nepokretnost koja njima pripada, ne moe umanjivati zato to je treim licima dodeljen stan na korienje od strane korisnika eksproprijacije. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1100/06, od 15.06.2006. godine)
- 68 -

VANPARNINI POSTUPAK

207.
Kada je pravnom prethodniku tuioca oduzeta parcela, a nije pred optinom sproveden postupak eksproprijacije niti je naknada isplaena, a u meuvremenu je pomenuta parcela pretvorena u regionalni put, tada je osnovan prigovor pasivne legitimacije istaknut od tuene optine. Iz obrazloenja: Prema lanu 20. Zakona o putevima, regionalni put je u svojini Republike Srbije. Stoga je u ponovnom postupku nuno predoiti tuiocu da tubu proiri i na Republiku Srbiju, da se postavi zahtev da se prema novotuenom utvrdi da je predmetna parcela u dravnoj svojini Republike Srbije, da se izvri promena upisa u katastru i brie sa imena tuioca i da se tako usaglasi faktiko stanje sa pravnim. (Iz reenja Okrunog suda u Uicu, G. 5/06, od 13.02.2006. godine)

208.
Zastarelost potraivanja pravine naknade za nepokretnosti koje su prele u drutvenu svojinu po osnovu eksproprijacije, odnosno nacionalizacije ili po drugom zakonskom osnovu, gde se naknada odreuje po slubenoj dunosti, poinje da tee prvog dana posle dana kada je raniji vlasnik nepokretnosti imao pravo da zahteva naknadu odreenu poravnanjem ili odlukom suda. Iz obrazloenja: Pravnosnanim reenjem Okrunog suda u N.S. br. G. 2005/03 od 9.10.2003. godine odbijena je kao neosnovana alba protivnika predlagaa i potvreno reenje Optinskog suda u B.P. br. R. 36/95 od 19.02.2003. godine kojim je protivnik predlagaa Optina B.P. obavezana da predlagau J. S. na ime pravine naknade za nepokretnost isplati 1.053.000,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom poev od 8.12.2002. godine do isplate, te da mu naknadi trokove postupka. Blagovremenom i dozvoljenom revizijom protivnik predlagaa pobija drugostepeno reenje zbog bitnih povreda postupka i zbog pogrene primene materijalnog prava. Revizija protivnika predlagaa nije osnovana. Prema utvrenom injeninom stanju 12.4.1985. godine Komitet za urbanizam, graevinske, stambeno-komunalne i imovinske poslove doneo je reenje kojim se preuzima posed neizgraenog graevinskog zemljita u korist protivnika predlagaa od ranijeg sopstvenika J. M. iz B.P. i to parcelu br. 3457/02 povrine od 1 ar i 82 m2 i parcelu br. 3458/2 povrine od 20 ari i 21 m2. Ovo reenje postalo je pravnosnano 27.04.1985. godine. Povodom ovog reenja pred sudom je voen postupak pod br. P. 361/88 radi utvrivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, a koji postupak je okonan 15.11.1988. godine donoenjem reenja kojim je odreen prekid postupka. Dana 16.03.1993. godine Sekretarijat za poslove optinske uprave doneo je reenje kojim se preuzima posed neizgraenog graevinskog zemljita u korist Optine B.P. upisane u zemljino-knjini uloak br. 656 KO B.P. parcela br. 4458/02, povrine od 14 ari i 04 m2, ranijeg sopstvenika J.M. iz B.P. Ovo reenje je po- 69 -

VANPARNINI POSTUPAK stalo pravnosnano 2.05.1993. godine. Dana 28.11.1993. godine preminula je J. M., te je iza nje pokrenut ostavinski postupak u kome je za zakonskog naslednika proglaen njen sin J. N., a koji je preminuo 4.12.1993. godine i iji je pravni sledbenik po osnovu zavetanja predlaga. Ovo reenje je postalo pravnosnano 20.07.2001. godine. U prometu, po slobodnoj pogodbi, trina vrednost neizgraenog graevinskog zemljita koje nije ureeno na lokaciji na kojoj se nalazi preuzeto zemljite na dan 8.12.2002. godine iznosila je za 1m preko 750,00 dinara. Kada se iznos od 750,00 dinara po 1m pomnoi sa povrinom od 14 ari i 0,4 m2 dobije se iznos od 1.053.000,00 dinara, a to je trina vrednost predmetne nekretnine. Na utvreno injenino stanje pravilno je primenjeno materijalno pravo kada je predlog za odreivanje naknade za preuzeto neizgraeno graevinsko zemljite usvojen. Pravnosnanim reenjem izvreno je deposediranje neizgraenog graevinskog zemljita, tako da je naknada u skladu sa odredbama lana 42. Zakona o eksproprijaciji pravilno utvrena prema trinoj ceni takvog zemljita, a prema okolnostima u momentu vetaenja izvrenog neposredno pre donoenja prvostepene odluke o naknadi, to je u skladu sa odredbama stava 2. lana 41. Zakona o eksproprijaciji. Predlaga J. S. je pravni sledbenik pokojne J. M. od koje su preuzete predmetne nepokretnosti, tako da nisu osnovani navodi revizije da nije aktivno legitimisan u predmetu utvrivanja naknade. Nisu osnovani ni navodi revizije da je dolo do zastarelosti potraivanja naknade, jer prema stanovitu Vrhovnog suda Srbije, zastarelost potraivanja pravine naknade za nepokretnosti prele u drutvenu svojinu po osnovu eksproprijacije, odnosno nacionalizacije ili po drugom zakonskom osnovu gde se naknada odreuje po slubenoj dunosti poinje da tee prvog dana posle dana kad je raniji vlasnik nepokretnosti prema zakonu imao pravo da zahteva naknadu odreenu poravnanjem ili odlukom suda. Poto se naknada odreuje po slubenoj dunosti, raniji vlasnik nepokretnosti ne moe da snosi tetne posledice zbog eventualnih propusta dravnih organa. Kada je predlaga podneo zahtev da se odredi naknada, obaveza protivnika predlagaa nije bila odreena, tako da protivnik predlagaa nije mogao da istakne prigovor da je obaveza zastarela, kako pravilno zakljuuju niestepeni sudovi. Na osnovu navedenog, primenom lana 393. i lana 400. Zakona o parninom postupku, revizija je kao neosnovana odbijena. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1642/05 od 4.10.2006. godine)

209.
Visina kamate kod novane kazne za eksproprisane nepokretnosti je u visini rasta cena na malo, a ne u visini zakonske zatezne kamate. Iz obrazloenja: Meutim, pogreio je prvostepeni sud kada je na iznos pravine novane naknade protivniku predlagaa dosudio zakonsku zateznu kamatu poev od donoenja prvostepenog reenja. Zakonska zatezna kamata je kazna duniku koji nije na vreme ispunio svoju novanu obavezu. Ovde se ne radi o tome, ve cilj kamate treba da bude da se do padanja u docnju, ouva novana supstanca, to se postie kamatom u visini rasta cena na malo, pa je saglasno navedenom preinaeno prvostepeno reenje u pogledu kamate i na utvren iznos pravine novane naknade za eksproprisane nepokretnosti predlagau dosuena kamata u visini rasta cena na malo prema poslednjim objavljenim podacima republikog organa nadlenog za poslove statistike, a ne zakonska zatezna kamata. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu G. br. 564/06 od 7.04.2006. godine)
- 70 -

VANPARNINI POSTUPAK

210.
Odluka o visini novane naknade za oduzeto zemljite treba da sadri i odredbe koje se odnose na kamatu koja pripada ranijem vlasniku od momenta donoenja odluke do dospelosti da bi se ouvala i zatitila od inflacije vrednost novane naknade utvrena odlukom. Iz obrazloenja: Predlagau je utvrena pravina novana naknada za oduzeto zemljite koje nije moglo da se vrati, uz obavezu protivnika predlagaa da na utvreni iznos novane naknade plati i kamatu u visini stope rasta cena na malo na iznose dospelih rata poev od dospelosti svake pojedinane rate pa do konane isplate. Prema odredbi l. 12b st. 1. Zakona o nainu i uslovima priznavanja prava i vraanju zemljita koje je prelo u drutvenu svojinu po osnovu poljoprivrednog zemljinog fonda i konfiskacijom zbog neizvrenih obaveza iz obaveznog otkupa poljoprivrednih proizvoda ("Sl. glasnik RS", br. 18/91, 20/92, 42/98) u sluaju kada je visinu novane naknade utvrdio nadleni sud, naknada se plaa u jednakim tromesenim ratama u roku od 10 godina, poev od isteka godine dana od dana pravosnanosti sudske odluke, a prema st. 3. istog propisa na dospele obaveze iz st. 1 ovog lana plaa se kamata u visini rasta cena na malo, prema poslednjim objavljenim podacima Republikog organa nadlenog za poslove statistike. Po nalaenju Okrunog suda, na dospele obaveze novane naknade utvrene u smislu gore navedenih zakonskih propisa ranijem vlasniku pripada kamata u visini stope rasta cena na malo poev od donoenja odluke suda u vanparninom postupku o utvrivanju visine naknade pa do dospelosti, ime se postie da se ouva i zatiti od inflacije vrednost novane supstance utvrene reenjem o novanoj naknadi (drugo je pitanje prava na zakonsku zateznu kamatu koje se sada ne postavlja). U suprotnom, novana naknada u periodu od donoenja odluke o naknadi pa do dospelosti, bila bi izloena nepovoljnom dejstvu inflacije. Prema odredbi l. 9. st. 3. navedenog zakona naknada e se odrediti na nain i po propisima za utvrivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost. l. 134. Zakona o vanparninom postupku propisuje da se postupak za odreivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti pokree i vodi po slubenoj dunosti, to dalje znai da je u ovakvoj situaciji prvostepeni sud i po slubenoj dunosti bio duan da odlui i o kamati o kojoj je re, poev od donoenja odluke o naknadi pa do dospelosti obaveza. Kako prvostepeni sud reenjima od 16.05.2001. godine i 10.12.2001. godine nije odluio o kamati i za sporni period,zahvaljujui delom i procesnoj neaktivnosti predlagaa (izostanak albe u tom delu), Okruni sud nalazi da je prvostepeni sud pravilno postupio kada je pobijanim reenjem odluio i o obavezi protivnika predlagaa na plaanje kamate i za period od donoenja reenja o naknadi pa do dospelosti. Istina, prvostepeni sud je odluku doneo u pogrenoj formi, kao reenje o ispravci. Takvo reenje ima karakter dopunske odluke po slubenoj dunosti i na zakonitost reenja nema znaaja to je reenje oznaeno kao reenje o ispravci jer je vana sutina, a ne forma. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 732/06 od 30.05.2006. godine)

211.
Kada je pred organom uprave zakljuen sporazum o naknadi za eksproprisane nepokretnosti, ne moe se naknadno odluivati u vanparninom postupku o zahtevu za uveanje naknade po l. 51. Zakona o eksproprijaciji.
- 71 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem odbijen je predlog predlagaa, kojim su traile da se protivnik predlagaa obavee da uvea iznos naknade za eksproprisane nepokretnosti od 5.267.120,60 dinara za 10% i tako uveani iznos isplati predlagaima pod pretnjom prinudnog izvrenja, i odlueno je da svaka strana snosi svoje trokove postupka. U prvostepenom postupku je utvreno da su predlagai kao raniji vlasnici i protivnik predlagaa, kao korisnik eksproprijacije, pred nadlenim organom uprave Optine L..., 1.04.2005. godine zakljuili sporazum o naknadi za eksproprisano zemljite, graevinske objekte, vone zasade, useve i drvnu masu, u ukupnom iznosu od 15.801.362,00 dinara. U tom postupku predlagai su preko svog punomonika traili uveanje trine cene prema l. 51. Zakona o eksproprijaciji za sve uesnike, meutim, protivnik predlagaa, odnosno korisnik eksproprijacije, ovaj zahtev nije prihvatio, da bi posle toga predlagai prihvatili ponudu koju je uinio korisnik eksproprijacije prema kojoj su zakljuili sporazum, dok su u pogledu l. 51. Zakona o eksproprijaciji izjavili da e ovo pravo pokuati da ostvare u sudskom postupku. Kod ovakvog stanja stvari, uveanje naknade po l. 51. Zakona o eksproprijaciji, poto je sporazum o naknadi ve zakljuen, ne moe se ostvariti u vanparninom postupku, jer je o pitanju naknade odlueno u zakonito sprovedenom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 618/06 od 19.05.2006. godine)

212.
Prilikom odluivanja o visini novane naknade za oduzeto zemljite koje je u meuvremenu postalo graevinsko u graevinskom podruju, nee se uzimati u obzir vrednost ulaganja optine kao protivnika predlagaa u opremanje predmetnog zemljita tzv. spoljanjom infrastrukturom. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je pravilno primenio materijalno pravo kada je, na nain kao u izreci pobijanog reenja, saglasno odredbama l. 12. i 12b Zakona o nainu i uslovima priznavanja prava i vraanju zemljita oduzetog po osnovu poljoprivrednog zemljinog fonda i konfiskacijom zbog neizvrenih obaveza iz obaveznog otkupa poljoprivrednih proizvoda, odluio o naknadi za oduzeto zemljite koje nije moglo da se vrati, jer je postalo graevinsko u graevinskom podruju. Visina naknade utvrena je prema trinoj vrednosti tog zemljita kako to nalae odredba l. 42. Zakona o eksproprijaciji, pri emu je trina vrednost pravilno utvrena vetaenjem na iznos od 58.500,00 dinara po jednom aru, odnosno 585,00 dinara po 1 m2, pri emu je vetak uzeo u obzir sve parametre koje opredeljuju trinu vrednost, a prvostepeni sud je imao u vidu ne samo nalaz i miljenje vetaka, nego i iskaze sasluanih svedoka i ostale izvedene dokaze. Neosnovano je isticanje u albi protivnika predlagaa da je prvostepeni sud bio duan da uzme u obzir vrednost ulaganja protivnika predlagaa Optine U. u opremanje predmetnog zemljita tzv. spoljanjom infrastrukturom zbog toga to se radi o ulaganjima praktino svih graana koji ive u Optini U..., i zbog toga to bi, u sluaju mogunosti vraanja zemljita, ono predlagau bilo vraeno u onom obliku u kojem se sada nalazi i stoga nema opravdanja da se trina vrednost zemljita umanjuje iz razloga o kojima je napred bilo rei. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 1089/05 od 22.07.2005. godine)
- 72 -

VANPARNINI POSTUPAK

213.
Postupak odreivanja naknade za eskproprisanu nepokretnost se pokree i vodi po slubenoj dunosti. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud utvruje trinu vrednost oduzetih nepokretnosti prema nalazu vetaka, iz razloga to ni predlagai ni protivnici predlagaa nisu predloili druge dokaze kojima bi se utvrdila eventualno drugaija trina vrednost, dok prema izjavi predlagaa nije bilo prometa u neposrednoj blizini. Kako se radi o postupku, gde sud postupa po slubenoj dunosti, to je prvostepeni sud morao po slubenoj dunosti da utvrdi injenicu da li je u okruenju predmetnih nepokretnosti bilo prometa ili ne, a ne da se samo osloni na navode uesnika u postupku. Zbog toga je potrebno da prvostepeni sud u ponovnom postupku, po slubenoj dunosti, pribavi izvetaj Poreske uprave na okolnost da li je u neposrednoj blizini predmetnih nepokretnosti bilo prometa ili ne, kao i eventualno po kojoj ceni, i da, u vezi i s tim, oceni nalaz vetaka koji se izjanjavao u pogledu trine vrednosti predmetnih nepokretnosti. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 1230/05 od 19.09.2005. godine)

214.
Ne smatra se da je predlog predlagaa za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost povuen ukoliko punomonik predlagaa ne doe na raspravu. Iz obrazloenja: Reenjem prvostepenog suda predlog predlagaa smatra se povuenim. Drugostepeni sud je usvojio albu predlagaa, ukinuo prvostepeno reenje i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak i odluku. U konkretnom sluaju radi se o vanparninom postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, a na raspravu od 11.05.2004. godine, punomonik predlagaa nije doao. Sud je pogreno primenio odredbe Zakona o vanparninom postupku, posebno l. 134. i l. 11. koje reguliu da se pomenuti postupak vodi po slubenoj dunosti, da je hitan, da ak nema ni prekida postupka usled smrti stranke, a takoe je regulisano da izostanak stranke ne spreava sud da i dalje postupa. To znai da nije imalo uslova da se smatra da je predlog predlagaa povuen. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. br. 1038/04 od 28.09.2004. godine)

U vanparninom postupku odreivanja pravine naknade za izuzeto graevinsko zemljite, a y skladu sa odredbom l. 135. Zakona o vanparninom postupku, odluuje sud u veu od troje sudija, a ne sudija pojedinac, pa je iskljuena saglasnost stranaka da sudi sudija pojedinac u konkretnoj pravnoj stvari. (Iz reenja Okrunog suda u Novom Pazaru, G. 186/04 od 30.03.2004. godine)
- 73 -

215.

VANPARNINI POSTUPAK

216.
Kada se utvrdi visina naknade za eksproprisanu nepokretnost primenom odredbe l. 42. Zakona o eksproprijaciji, a u vezi Zakona o nainu i uslovima priznavanja prava i vraanja zemljita koje je prelo u drutvenu svojinu po osnovu poljoprivrednog zemljinog fonda (PZF) i konfiskacija zbog neizvrenih obaveza iz obaveznog otkupa poljoprivrednih proizvoda, rokovi za otplatu su odreeni u l. 12. taka 6. pomenutog zakona. Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u I. R. ___/99 od 9.06.2000. godine, obavezan je protivnik predlagaa da predlagau na ime naknade za oduzeto zemljite plati novani iznos iz izreke u jednakim tromesenim ratama u roku od 10 godina, poev od isteka godine dana od dana pravnosnanosti reenja, sa kamatom na dospele obaveze u visini rasta cena na malo prema poslednjim objavljenim podacima Republikog organa nadlenog za poslove statistike. Reenjem Okrunog suda u U... G. ___/2001 od 11.04.2001. odbijena je kao neosnovana alba protivnika predlagaa, a potvreno je reenje Optinskog suda u I. R. ___/99 od 9.06.2000. Protiv pravnosnanog reenja Okrunog suda u U., protivnik predlagaa je izjavio reviziju zbog pogrene primene materijalnog prava. Vrhovni sud Srbije je svojim reenjem rev. ___/2001 od 3.10.2002. odbio kao neosnovanu reviziju protivnika predlagaa izjavljenu protiv reenja Okrunog suda u U. G. ___/2001. od 11.04.2001. godine. U reenju Vrhovnog suda Srbije je ukazano sledee: Nakon pravnosnanosti reenja komisije za vraanje zemljita u Optini I., kojim se utvruje da predlaga ima pravo na novanu naknadu za oduzeto zemljite, prvostepeni sud je u vanparninom postupku izvoenjem dokaza vetaenjem, utvrdio trinu vrednost zemljita. Vetak je imao povrinu parcela, nadmorsku visinu na kojoj se zemljite nalazi, kvalitet zemljita, njegovu plodnost, pogodnost za obradu, udaljenost od puta i mogunost korienja za druge namene. Vetak je dao podatke o prometnoj vrednosti zemljita istog kvaliteta, a iz spisa proizilazi da je kod dobijanja cene na tritu pribavio i podatke na licu mesta u selu i od dve agencije za promet nepokretnostima, ije je sedite na teritoriji Optine I. Kod tako utvrenih injenica, proizilazi da je pravilno primenjeno materijalno pravo kada je protivnik predlagaa obavezan da utvrene novane iznose isplati predlagau, i to na nain i u rokovima propisanim u l. 12. ta. 6. Zakona o nainu i uslovima priznavanja prava i vraanja zemljita koje je prelo u drutvenu svojinu na osnovu PZF i konfiskacijom zbog neizvrenih obaveza iz obaveznog otkupa poljoprivrednih proizvoda. Prema odredbi l. 42. Zakona o eksproprijaciji, naknada za eksproprisano zemljite odreuje se u novcu prema trinoj ceni takvog zemljita. Time su neosnovani razlozi koji se istiu u reviziji, pa je Vrhovni sud primenom l. 393. u vezi l. 400. ZPP, a u vezi l. 30. Zakona o vanparninom postupku, odluio kao u izreci reenja. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 3922/01 od 3.10.2002. godine)

U vanparninom postupku na isplatu novane naknade za oduzeto zemljite po Zakonu o nainu i uslovima priznavanja prava i vraanju zemljita koje je prelo u drutvenu svojinu po osnovu poljoprivrednog zemljinog fonda i konfiskacijom zbog neizvrenih obaveza iz obaveznog otkupa poljoprivrednih proizvoda moe biti obavezana ona organizacija u odnosu na koju je takva obaveza ustanovljena pravnosnanim reenjem donetim u postupku za vraanje zemljita.
- 74 -

217.

VANPARNINI POSTUPAK Na isplatu novane naknade moe biti obavezana i organizacija - preduzee iji je osniva obavezana organizacija, jer za obaveze nastale pre osnivanja solidarno odgovaraju osnivai i novonastala organizacija. Obaveza optine, a zatim Republike Srbije na isplatu novane naknade za oduzeto zemljite nastaje onda kada se izvrenje radi ostvarenja potraivanja prema prethodnom duniku nije moglo sprovesti na sredstvima izvrenja iz l. 27. ZIP-a, i usled toga postupak izvrenja pravnosnano u potpunosti obustavljen. U navedenom sluaju sud moe na predlog poverioca odrediti izvrenje prema optini, odnosno Republici Srbiji kao dunicima na osnovu izvrne isprave po kojoj je dunik odreena organizacija i pravnosnanog reenja o obustavi izvrenja u odnosu na tu organizaciju, odnosno optinu. (Pravni stav graanskog odeljenja Vrhovnog suda Srbije, od 28.02.2000. godine)

Povreda pravila koja prethode sporazumnom odreivanju naknade za eksproprisanu nepokretnost ne ine samo po sebi sporazum apsolutno nitavim u smislu lana 103. Zakona o obligacionim odnosima ukoliko je sporazum zakljuen u pismenom obliku i ukoliko je izvren. Ako je sporazum izvren nitavost se u smislu lana 107. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima ne moe isticati. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 3229/99 od 10.02.2000. godine)

218.

Naknada za eksproprisanu nepokretnost ranijem sopstveniku - kome je pre 31. 10. 1990. godine, dodeljen na korienje odgovarajui stan, odreuje se tako to se utvrena trina vrednost eksproprisane nepokretnosti umanjuje za vrednost stana datog na korienje. Vrednost stana datog na korienje utvruje se na osnovu trine vrednosti tog stana umanjene za otkupnu cenu tog stana, valorizovanu do momenta kada se trina vrednost odreuje. Ukoliko je tako utvrena vrednost datog stana vea od utvrene trine vrednosti eksproprisane zgrade ili stana, sud e odbiti predlog za odreivanje ove naknade. (Pravno shvatanje graanskog odeljenja Vrhovnog suda Srbije od 27.12.1999. godine)

219.

220.
Naknada za oduzeto poljoprivredno zemljite koje je u momentu vraanja bilo graevinsko, odreuje se po propisima za utvrivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost. Pritom je bez znaaja okolnost to je sporno zemljite u vreme oduzimanja predstavljalo poljoprivredno zemljite, budui da se naknada odreuje prema sadanjem karakteru zemljita. Iz obrazloenja: Kod nesporne injenice da je od predlagaa oduzeto poljoprivredno zemljite koje sada predstavlja graevinsko zemljite u graevinskom podruju, predlagaima pravo na naknadu za oduzeto zemljite pripada u smislu l. 1. i l. 9. st. 3. Zakona o nainu i uslovima priznavanja prava i vraanju zemljita... ("Slubeni glasnik RS", br. 18/91 i 20/92) po propisima za utvrivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost. Kako oduzeto zemljite predstavlja graevinsko zemljite u smislu l. 3.
- 75 -

VANPARNINI POSTUPAK ta. 2. Zakona o graevinskom zemljitu, predlagaima e se naknada odrediti shodno l. 42. Zakona o eksproprijaciji u vezi l. 9. Zakona o nainu i uslovima priznavanja prava i vraanju zemljita... a bez znaaja je okolnost to je sporno zemljite u vreme oduzimanja predstavljalo poljoprivredno zemljite, budui da se prema navedenim propisima naknada odreuje prema sadanjem karakteru zemljita. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 5775/98 od 5.10.1998. godine)

Postupak odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, u kome do dana stupanja na snagu ovog zakona nije zakljuen sporazum o naknadi, odnosno nije doneta pravosnana sudska odluka, okonae se po odredbama ovog (novog) Zakona. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 31/97 od 8.01.1998. godine)

221.

Odluka Saveznog ustavnog suda, koja predstavlja razlog za ponavljanje postupka iz l. 81. st. 3. Zakona o Saveznom ustavnom sudu, nije novi dokaz iz l. 421. ta. 9. ZPP, pa se zbog proteka roka od 30 dana od dana objavljivanja ove odluke, predlog za ponavljanje postupka ne moe odbaciti kao neblagovremen. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu G. 7131/97 od 1.10.1997. godine)

222.

223.
Postupak odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, u kome do dana stupanja na snagu Zakona o eksproprijaciji ("Sl. glasnik RS", br. 53/95) nije zakljuen sporazum o naknadi, odnosno nije doneta pravosnana odluka, okonae se po odredbama ovog zakona. (Iz odluke Vrhovnog suda Srbije, Rev. 3162/97 od 29.10.1997. godine)

224.
Otuenje imovine u toku postupka eksproprijacije nema pravnog dejstva prema korisniku eksproprijacije. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 3909/97 od 2.04.1997. godine)

225.
Za dozvoljenost revizije u postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost merodavan je momenat donoenja pravnosnane odluke a ne momenat nastupanja pravnosnanosti. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 3359/96 od 13.11.1996. godine)

226.
Kada raniji sopstvenik eksproprisane nepokretnosti zahteva naknadu davanjem u svojinu drugog odgovarajueg zemljita, odnosno objekta, a korisnik eksproprijacije nudi samo novanu naknadu, o obliku ove naknade odluuje se u vanparninom postupku po pravnosnanosti reenja o eksproprijaciji. (Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, 1/95)
- 76 -

VANPARNINI POSTUPAK

Predpostavka za voenje vanparninog postupka kod suda radi odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti je postojanje pravnosnanog reenja o eksproprijaciji u odnosu na odreenog vlasnika nepokretnosti. (Iz reenja Okrunog suda u Kragujevcu, G. 29/92)

227.

228.
U sluaju deeksproprijacije, vrednost naknade za eksproprijaciju, koju vlasnik treba da vrati, mora da bude odreena u istoj srazmeri prema sadanjoj vrednosti deeksproprisane nepokretnosti, u kojoj je, pri njenoj isplati, bila odreena i visina naknade prema ondanjoj trinoj vrednosti eksproprisane nepokretnosti. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2283/92)

U vanparninom postupku radi pravine naknade za eksproprisanu nepokretnost kada je albu osnovano izjavio samo raniji vlasnik, koji do zakljuenja rasprave pred prvostepenim sudom nije opredelio visinu svog zahteva, a nema osnova za preinaenje prvostepenog reenja, drugostepeni sud e svojim reenjem albu usvojiti, prvostepeno reenje ukinuti u delu preko prvostepenim reenjem dosuenog iznosa i predmet vratiti prvostepenom sudu, na ponovno suenje u tom delu. (Zakljuak savetovanja u Saveznom sudu od 26.12.1991. godine)

229.

Ne moe se jednostranom izjavom, naknadno, opozvati saglasnost nadlenog organa, koja je data na sporazum o odreivanju naknade za eksproprisanu nepokretnost, pa u takvom sluaju ima mesta voenju postupka pred sudom radi odravanja ove naknade. (Iz reenja Okrunog suda u Niu, G. 346/91)

230.

231.
Ukoliko izmeu ranijih sopstvenika eksproprisane nepokretnosti i korisnika ove nepokretnosti nije postignut sporazum u upravnom postupku i ukoliko pravosnano reenje o eksproprijaciji nije poniteno u roku iz lana 39. Zakona o eksproprijaciji, pa je eksproprisana nepokretnost postala drutveno vlasnitvo, a vlasnik za nju nije dobio odgovarajuu naknadu, onda je o zahtevu za utvrivanje te naknade nadlean sud, u zavisnosti od okolnosti sluaja u vanparninom ili parninom postupku. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 251/89)

U postupku odreivanja naknade za eksproprisano obradivo poljoprivredno zemljite sud nije vezan predlozima uesnika o tome koje e se zemljite dati ranijem sopstveniku u naknadu za eksproprisano poljoprivredno zemljite. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 175/89)
- 77 -

232.

VANPARNINI POSTUPAK

Za sluaj ponitenja reenja o eksproprijaciji i vraanja eksproprisane nepokretnosti ranijem vlasniku (deeksproprijacija), primenom naela jednakih vrednosti uzajamnih davanja, vlasnik je duan da vrati pravinu naknadu prema kriterijumima po kojima se ona utvruje u vreme kada je izvreno vraanje. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 56/89)

233.

Kada je za eksproprisanu nepokretnost izvrena isplata pravine naknade prema okolnostima u vreme donoenja reenja prvostepenog suda, bivem vlasniku ne pripada pravo da zahteva da mu se isplata izvri prema okolnostima kada se donosi naknadno reenje, umanjujui iznos isplaen na osnovu prvog reenja. (Iz reenja Vrhovnog suda Kosova, Gzz. 9/88)

234.

U postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost pred vanparninim sudom korisnika eksproprijacije moe zastupati i lice koje nema poloen pravosudni ispit. (Bilten sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

235.

Prilikom dosuivanja kamate za eksproprisanu nepokretnost sud odluuje po slubenoj dunosti, a ne po zahtevu stranke. Sud je duan da odlui o kamati bez obzira da li je zahtev za kamatu stavljen ili nije. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 121/86)

236.

Zastarelost potraivanja pravine naknade za nepokretnosti koje su prele u drutvenu svojinu po osnovu eksproprijacije, odnosno nacionalizacije, ili po drugom zakonskom osnovu, gde se naknada odreuje po slubenoj dunosti, poinje tei pravog dana posle dana kada je raniji vlasnik nepokretnosti prema zakonu republike, odnosno autonomne pokrajine imao pravo da zahteva naknadu odreenu poravnanjem ili odlukom suda. (Zakljuak savetovanja u Saveznom sudu, od 28. i 29.05.1986. godine)

237.

U sluaju eksproprijacije zgrade koja je izgraena bez odobrenja nadlenog organa, vlasnik takve zgrade nema pravo na naknadu, ve samo pravo da porui zgradu i odnese materijal. (Iz odluke Ustavnog suda Jugoslavije, U-65/86)

238.

Prilikom utvrivanja naknade za eksproprisani graevinski objekat, pored trokova odreenih u odredbi l. 47. Zakona o eksproprijaciji, u graevinsku vrednost objekta ulaze jo i trokovi ureenja graevinskog zemljita i trokovi prikupljanja tehnike dokumentacije, koji su bili potrebni za gradnju eksproprisanog objekta. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 3/86)
- 78 -

239.

VANPARNINI POSTUPAK

Kada je naknada za eksproprisane graevinske objekte ranijem vlasniku delimino isplaena pre presuenja, razlika do punog iznosa naknade obraunava se tako to se prethodno utvrdi koji je procenat ve isplaen ranijem vlasniku eksproprisane nepokretnosti od ukupne visine pravine naknade utvrene po cenama u vreme te isplate, a zatim se preostali procenat neisplaene pravine naknade odreuje prema ukupnoj vrednosti iste uzete po cenama u vreme presuenja. (Pravno shvatanje Graanskog odeljenja Vrhovnog suda Srbije utvreno na sednici od 8.09.1986. godine)

240.

Zastarelost potraivanja pravine naknade za nepokretnosti koje su prele u drutvenu svojinu po osnovu eksproprijacije, odnosno nacionalizacije, ili po drugom zakonskom osnovu gde se naknada odreuje po slubenoj dunosti poinje da tee prvog dana posle dana kada je raniji vlasnik nepokretnosti prema zakonu Republike (odnosno autonomne pokrajine) imao pravo da zahteva naknadu odreenu poravnanjem odnosno odlukom suda. Potraivanje ve utvrene pravine naknade za navedene nepokretnosti zastareva po l. 379. Zakona o obligacionim odnosima. (Pravno shvatanje Graanskog odeljenja Vrhovnog suda Srbije utvreno na sednici od 8.09.1986. godine)

241.

242.
Za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost nadlean je sud na ijem podruju se nalazi eksproprisana nepokretnost, bez obzira to je upravni postupak vodio nadleni organ druge optine. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 105/85)

243.
U postupku odreivanja naknade za ekproprisanu nepokretnost pred vanparninim sudom korisnika eksproprijacije moe zastupati i lice koje nema poloen pravosudni ispit. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1169/84)

244.
Visina naknade u postupku eksproprijacije odreuje se prema cenama u vreme donoenja prvostepene odluke, koje vreme obuhvata i krai period vremena od izvrenog vetaenja do dana presuenja. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1819/84)

Kod administrativnog prenosa prava korienja zemljita u drutvenoj svojini, u smislu odredaba Zakona o eksproprijaciji, za oduzeta prava u pogledu zgrada i drugih graevinskih objekata, koji su predmet pravosnanog reenja o administrativnom prenosu, ranijem korisniku pripada pravo na odgovarajuu naknadu na teret pravnog lica na koje se prenos vri, bez obzira da li je te zgrade i druge graevinske objekte podigao sa odobrenjem ili bez odobrenja za gradnju od nadlenog upravnog organa, odnosno bez obzira da li ih je stekao teretnim ili besteretnim pravnim poslom.
- 79 -

245.

VANPARNINI POSTUPAK Vanparnini sud je vezan pravosnanim reenjem nadlenog upravnog organa o izvrenom administrativnom prenosu prava korienja zemljita i poslovnih objekata na tom zemljitu u pogledu nepokretnosti koje su obuhvaene tim reenjem, pa nije ovlaen da u postupku ceni zakonitost reenja nadlenog upravnog organa. Zakonitost ovog reenja moe se osporavati u postupku u kome je to reenje doneto upotrebom redovnog ili vanrednog pravnog sredstva, a posle toga samo po zahtevu nadlenog javnog tuioca ili drutvenog pravobranioca samoupravljanja u postupku za ponitaj tog reenja po pravu nadzora u smislu l. 268. st. 2. Zakona o optem upravnom postupku. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 16/83) Za graevinski objekat bespravno podignut, iako je obuhvaen pravnosnanim reenjem o eksproprijaciji, ne moe se ostvariti naknada. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 83/82) Na pravo organizacije udruenog rada, odnosno drugog drutveno-pravnog lica na naknadu po osnovu administrativnog prenosa prava korienja zemljita u drutvenoj svojini u svrhu izgradnje za oduzeta prava u pogledu zemljita ili drugih prirodnih bogatstava, ako su mu oni uslov rada, kojom se obezbeuje da ti uslovi rada ne budu pogorani, bez uticaja je da li je toj organizaciji udrunog rada, odnosno drugom drutvenom pravnom licu pravo korienja na tom zemljitu preneto sa naknadom ili bez naknade. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 10/82) Organ uprave nadlean je na osnovu pravnosnanog reenja o eksproprijaciji da vri predaju u posed eksproprisane nepokretnosti. Za ovu predaju nije potrebna izvrna odluka suda opte nadlenosti. (Pravno shvatanje Graanskog odeljenja Vrhovnog suda Srbije utvreno na sednici od 12.04.1982. godine)

246.

247.

248.

Sporazum zakljuen u smislu Zakona o eksproprijaciji pred nadlenim organom optine je ustvari poravnanje o visini naknade koje ima snagu izvrnog naslova. Takvo poravnanje ne moe se raskinuti ili menjati zbog promenjenih okolnosti u smislu odredaba lana 133. Zakona o obligacionim odnosima, a moe se pobijati samo zbog prevare, prinude i zablude. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 723/82) UREENJE UPRAVLJANJA I KORIENJA ZAJEDNIKE STVARI (lan 141 -147)

249.

250.
Ako prvostepeni sud svojim reenjem odbaci predlog predlagaa za ureenje mea, pozivajui se na odredbu l. 141. Zakona o vanparninom postupku, onda je duan da u obrazloenju navede razloge zato je podneti predlog nedozvoljen.
- 80 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u ... R. broj ___/08 od 30. oktobra 2008. odbaen je kao nedozvoljen predlog predlagaa radi ureenja naina korienja parcele... a prema protivnicima predlagaa. Reenjem Okrunog suda u ... G. ___/09 od 13. maja 2009., uvaavanjem albe predlagaa, ukida se reenje Optinskog suda u ... R. br___/08 od 30. oktobra 2008. i predmet vraa prvostepenom sudu na ponovno suenje. Prvostepeni sud je utvrdio daje meu strankama nesporno da predlaga dri zapadni deo pomenute parcele a protivnik istoni deo, da izmeu njihovih delova parcela postoji faktika mea u vidu palira vinove loze, da se u katastru ova parcela vodi kao suvlasnika u delu od po 1/2 idealne. Dalje prvostepeni sud je zakljuio da, bez obzira to se u katastru ova parcela vodi kao sukorisnika u delu od po 1/2 idealne, ne moe traiti ureenje naina korienja iste s obzirom da je po pravnosnanoj presudi... tano odreen u merama i granicama deo koji je pripao protivniku na osnovu ranije pomenutog ugovora o kupoprodaji, pa samim tim nema nikakve zajednike svojine izmeu stranaka, odnosno stranke nisu sukorisnici na osnovu ega mogu traiti da se uredi nain korienja navedene parcele. Zbog toga sud nalazi da predlaga ne moe traiti ureenje naina korienja pomenute parcele shodno l. 141. Zakona o vanparninom postupku, iz kog razloga je njegov predlog odbaen. Prema odredbi l. 279. ZPP koja se u smislu l. 30. Zakona o vanparninom postupku primenjuje, predvieno je da sud moe odbaciti tubu odnosno u konkretnom sluaju predlog, ukoliko odluivanje o tubenom zahtevu ne spada u sudsku nadlenost, ukoliko je tuba podignuta neblagovremeno, ako po istom zahtevu ve tee parnica, ako je stvar pravnosnana presuena, ako je u istoj stvari zakljueno poravnanje, ili ako ne postoji pravni interes tuioca za podizanje tube. U konkretnom sluaju prvostepeni sud odbacuje predlog za ureenje naina korienja, ali ne navodi razlog zbog ega je isti ne dozvoljen i zbog ega se u konkretnom sluaju isti odbacuje. (Iz reenja Okrunog suda u aku G. 430/09, od 13.05.2009. godine)

251.
Ako pored predloga tuioca za ureenje korienja odreene katastarske parcele postoji i zahtev da se utvrdi da je tuilac nosilac prava korienja na spornoj parceli, tada ne postoje uslovi za obustavu parninog postupka i njegov nastavak prema pravilima vanparninog postupka a zbog toga to se o spornom pravu na stvari ili o spornom obimu prava - reava prema pravilima parninog postupka. Iz obrazloenja: U vanparninom postupku se ureuje nain upravljanja i korienja zajednike stvari suvlasnika, sukorisnika i drugih sudralaca iste stvari (zajedniari); postupak moe pokrenuti svaki od njih ako smatra da je povreen u pravu upravljanja ili korienja zajednike stvari; predlog mora obuhvatiti sve zajedniare, sadrati podatke o zajednikoj stvari i razloge zbog kojih se postupak pokree, a po zakazanom roitu zajedniarima e se ukazati na mogunost da sporazumno urede nain upravljanja odn. korienja zajednike stvari. Ukoliko se zajedniari ne sporazumeju sud e izvesti potrebne dokaze i na osnovu rezultata celokupnog postupka doneti reenje kojim e urediti nain korienja ili upravljanja zajednikom stvari prema odgovarajuim zakonskim propisima materijalnog prava, te vodei rauna o njihovim posebnim i zajednikim interesima - lan 141. Zakona o vanparninom postupku. Ukoliko je, meutim, meu zajedniarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava, sud e uputiti predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu ili postupak pred
- 81 -

VANPARNINI POSTUPAK upravnim organom radi reenja spornog prava odn. pravnog odnosa - lan 145. Zakona o vanparninom postupku. Iz stanja u spisima proizilazi da u konkretnom sluaju u postupku nije podnet samo predlog za ureenje naina korienja oznaene katastarske parcele od strane tuioca. Da jeste, bila bi pravilna odluka prvostepenog suda da se postupak obustavi a nastavi po pravilima vanparninog postupka, i to nezavisno od toga da li se protivna strana (tueni) slae sa podnetim predlogom, jer se u odsustvu sporazuma zajedniara i prema odredbama vanparninog postupka odlukom suda moe urediti nain korienja zajednike stvari. Tuilac je, meutim, u ovoj parnici traio da se utvrdi i da je on nosilac prava korienja na spornoj katastarskoj parceli. Iz toga sledi da je u smislu lana 145. Zakona o vanparninom postupku - meu strankama sporno pravo na stvar, to se ne reava u vanparninom postupku ve prema odredbama Zakona o parninom postupku. (Iz Reenja Vieg trgovinskog suda, VIII P. 2973/06 od 31.08.2006. godine)

252.
Nema mesta prekidu vanparninog postupka do okonanja parninog postupka ukoliko se izmeu stranaka vodi parnica radi utvrivanja doprinosa u sticanju zajednike imovine brane tekovine, a istovremeno i vanparnini postupak privremenog ureenja naina njenog korienja. Iz obrazloenja: U albi protivnika predlagaa se istie da je prvostepeni sud povredio pravila postupka jer nije izneo ni jedan dokaz na planu utvrivanja postojanja okolnosti koje bi zahtevale privremeno ureenje korienja sporne imovine. Ovi navodi albe se ne mogu prihvatiti kao osnovani. Prvostepeni sud pravilno navodi da se u konkretnom sluaju radi o ureenju privremenog naina korienja spornih nepokretnosti koje predstavljaju zajedniku svojinu stranaka, a imajui u vidu nespornu injenicu da su predlaga i protivnik predlagaa bili u vanbranoj zajednici koja je prema odredbama Zakona o braku i porodinim odnosima izjednaena sa branom zajednicom u pogledu imovinskih odnosa suprunika a da je drugi protivnik predlagaa - otac ovde protivniku predlagaa na koga se vodi sporna nepokretnost. injenica da se vodi parnini postupak u naznaenom predmetu radi utvrivanja doprinosa predlagaa i protivnika predlagaa u sticanju te zajednike imovine ne spreava privremeno ureenje naina korienja predmetne nepokretnosti. Dakle, u postupku nisu uinjene bitne povrede iz lana 361. Zakona o parninom postupku na koje upuuje lan 30. stav 2. Zakona o vanparninom postupku, pa ni one na koje se albom ukazuje. Stoga je prvostepena odluka potvrena. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. 1359/05 od 14.10.2005. godine)

253.
Ukoliko predlaga smatra da je povreeno pravo upravljanja ili korienja zajednike stvari pokree se postupak za ureenje korienja te stvari.
- 82 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Reenjem Optinskog suda u ... P. br. 325/00 od 21.03.2000. godine, odbijen je predlog predlagaa prema protivnicima da se privremeno uredi nain korienja stambenog objekta kao zajednike stvari. Protiv navedenog reenja albu je izjavio predlaga. Okruni sud u ... je svojim reenjem G. br. ___/03 od 10.02.2003. godine ukinuo reenje Optinskog suda u ... R. br. ___/00 od 21.3.2002. godine i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak i odluku. U obrazloenju drugostepenog reenja je navedeno sledee: Ne moe se prihvatiti pravni stav prvostepenog suda da u konkretnom sluaju nema zakonskih uslova za privremeno ureenje naina korienja zajednike stvari, zbog poremeenih odnosa izmeu stranaka i to je predlaga napustio kunu zajednicu. Naime, u lanu 142. Zakona o vanparninom postupku je predvieno da se pokree postupak za ureenje korienja zajednike stvari, kad predlaga smatra da je povreeno pravo upravljanja ili korienja te stvari, a sud na osnovu rezultata celokupnog postupka donosi reenje kojim e urediti nain korienja i upravljanje zajednike stvari. Drugim reima razloge koje je naao prvostepeni sud da u konkretnom sluaju postoje, nemaju zakonskih osnova. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. br. 139/03 od 10.02.2003. godine)

254.
Pravila postupka o ureenju naina upravljanja i korienja zajednike stvari od strane suvlasnika primenjuju se i na sluajeve kada vie lica ima pravo svojine, pravo korienja ili dravine na stvarima. Iz obrazloenja: Odredbom lana 141-147. Zakona o vanparninom postupku, propisana su pravila na osnovu kojih nadleni sud u sluajevima odreenim posebnim zakonima, na zahtev zainteresovanih uesnika, svojom odlukom ureuje nain upravljanja i korienja zajednike stvari. Pravila ovog postupka o ureenju naina upravljanja i korienja zajednike stvari od strane suvlasnika primenjuju se i na sluajeve kada vie lica ima pravo svojine, pravo korienja ili dravine na stvarima. Prema odredbi lana 142. Zakona o vanparninom postupku, svaki zajedniar je ovlaen da pokrene ovaj postupak samom injenicom da lino smatra da je od strane drugog zajedniara povreen u pravima koja ima u odnosu na upravljanje i korienje na zajednikoj stvari. Kako ni jednom odredbom koja regulie navedenu materiju pravo na pokretanje postupka nije ogranieno na lica koja kao zajedniari moraju da budu i draoci stvari u pogledu koje postoji nesaglasnost po pitanju ureenja upravljanja i naina korienja, niestepeni sudovi su pogreno primenili materijalno pravo kada su zauzeli stav da predlagai nisu aktivno legitimisani za pokretanje postupka zato to nisu draoci spornih parcela. Potreba da se saglasnost oko korienja raspolaganja zajednikom stvari uredi posredstvom suda u najveem broju sluajeva i pretpostavlja povredu neijih dravinskih ili drugih prava. Odredbe navedenih lanova Zakona o vanparninom postupku bi izgubile svoj smisao ako bi zajedniari zbog gubitka dravine usled nesaglasnosti sa ostalim zajedniarima oko upravljanja, ureenja i korienja zajednike stvari bili lieni mogunosti da se obrate nadlenom sudu predlogom u smislu odredbi lana 141-147. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije u Beogradu, Gzz. br. 464/03 od 8.10.2003. godine)
- 83 -

VANPARNINI POSTUPAK

Protiv pravosnanog reenja o ureenju upravljanja i korienja zajednike stvari revizija nije dozvoljena. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 7384/98 od 22.12.1999. godine)

255.

256.
Da bi se sproveo postupak upravljanja i korienja zajednike stvari predlaga i protivnik predlagaa moraju biti u faktikoj sudravini zajednike stvari. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem prvostepeni sud je uputio predlagaa da kao tuilac pokrene parnini postupak protiv protivnika predlagaa u roku od 30 dana, radi predaje katastarske parcele u suposed, s tim to e prvostepeni sud, ukoliko predlaga pokrene postupak, prekinuti postupak po predlogu za ureenje naina korienja predmetne parcele, sa obrazloenjem da nisu ispunjeni uslovi iz l. 141-145. ZVP, jer predlaga nije i korisnik predmetne katastarske parcele koja se nalazi u iskljuivom posedu protivnika predlagaa. Polazei od odredbi lana 141 i 145. ZVP, drugostepeni sud je pobijano reenje ukinuo zbog poinjene bitne povrede odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 14. ZPP, sa nalogom prvostepenom sudu da u ponovnom postupku, s obzirom da nisu ispunjeni uslovi iz lana 141 i 145. ZVP za ureenje naina korienja predmetne parcele jer predlaga nije i faktiki sukorisnik parcele, da prvostepeni sud oceni osnovanost podnetog predloga. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 8075/99 od 16.06.1999. godine)

257.
Ukoliko je meu zajedniarima sporno pravo na predmetnoj parceli ili obim prava na istoj, sud e uputiti predlagaa da pokrene parnicu radi reavanja spornog prava, odnosno pravnog odnosa. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem prvostepeni sud je uputio predlagaa da kao tuilac pokrene parnini postupak protiv protivnika predlagaa u roku od 30 dana, radi predaje katastarske parcele u suposed. U navedenom reenju je navedeno i da e prvostepeni sud, ukoliko predlaga pokrene postupak, prekinuti postupak po predlogu za ureenje naina korienja predmetne parcele, sa obrazloenjem da nisu ispunjeni uslovi iz lanova 141-145. Zakona o vanparninom postupku, jer predlaga nije i korisnik predmetne katastarske parcele koja se nalazi u iskljuivom posedu protivnika predlagaa. Polazei od odredbi lanova 141-145. Zakona o vanparninom postupku, drugostepeni sud je pobijano reenje ukinuo zbog poinjene bitne povrede odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 14. Zakona o parninom postupku, sa nalogom prvostepenom sudu da u ponovnom postupku, s obzirom da nisu ispunjeni uslovi iz lanova 141-145. Zakona o vanparninom postupku za ureenje naina korienja predmetne parcele, jer predlaga nije i faktiki sukorisnik parcele, oceni osnovanost predmetnog predloga. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 8075/99 od 16.06.1999. godine)
- 84 -

VANPARNINI POSTUPAK

258.
Protiv pravnosnanog reenja donetog u postupku ureivanja naina upravljanja i korienja zajednike stvari nije dozvoljena revizija. Iz obrazloenja: Reenjem V Optinskog suda u B... R ___/94 od 19.9.1996. godine stavom I izreke ureen je nain korienja zajednikih nepokretnosti stranaka, opisanih u tom delu izreke. Stavom II izreke utvreno je da predlagau pripada iskljuivo pravo korienja na delu kue, opisane u tom delu izreke. Stavom III izreke utvreno je da protivniku predlagaa pripada iskljuivo pravo korienja na delu kue, opisanom u tom delu izreke. Stavom IV izreke konstatovano je da na zajedniko korienje uesnicima pripada deo parcele, opisane u tom delu izreke. Stavom V izreke konstatovano je da je sasavni deo izreke istog reenje skica nalaza vetaka od 12.01.1996. godine. Stavom VI izreke uesnici su obavezani da jedan drugom omogue nesmetano korienje delova nepokretnosti, kako je tim reenjem utvreno. Stavom VII izreke protivnik predlagaa je obavezan da predlagau na ime trokova postupka plati iznos od 1.400 dinara. Drugostepenim reenjem Okrunog suda u B... G. _____/97 od 31.03.1997. godine odbijena je kao neosnovana alba predlagaa i prvostepeno reenje potvreno. Protiv reenja drugostepenog suda predlaga je izjavio reviziju zbog pogrene primene materijalnog prava. Ocenjujui dozvoljenost izjavljene revizije u smislu l. 146. st. 2. u vezi l. 141. Zakona o vanparninom postupku, Vrhovni sud je naao da revizija nije dozvoljena. Naime, prema navedenim zakonskim odredbama revizija nije dozvoljena protiv pravnosnanih reenja donesenih u postupku ureivanja naina upravljanja i korienja zajednikih stvari suvlasnika, sukorisnika i drugih sudralaca iste stvari (zajedniara). (Vrhovni sud Srbije, Rev. 5678/97 od 12.11.1997. godine)

Ako meu sukorisnicima graevinske parcele koja se nalazi u gradskom graevinskom podruju nije ureen nain korienja iste, nain korienja takve parcele ureuje se u vanparninom postupku po odredbama l. 141-147. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Niu, G. 703/94)

259.

Ureenje naina upravljanja i korienja zajednike stvari u vanparninom postupku mogu traiti samo suvlasnici koji i faktiki koriste tu stvar. Kod pravilno ureenog injeninog stanja da su uesnici u ovom postupku ureenja upravljanja i korienja zajednike stvari suvlasnici na nepokretnosti, ije se ureenje upravljanja i korienja trai, te da predlagai ne koriste radi stanovanja ovu nepokretnost, koju iskljuivo dri protivnik predlagaa, pravilno je naao prvostepeni sud da se nisu stekli uslovi iz lana 141. ZVP, da se uredi nain upravljanja i korienja navedene nepokretnosti. (Iz reenja Okrunog suda u Kragujevcu, G. 8/92)

260.

Kada su stranke suvlasnici stambenih objekata i sunosioci prava korienja sporne parcele, ne moe se raditi o pravu slubenosti iz lana 49. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, ve o nainu korienja, o kome se odluuje u vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 26/90)
- 85 -

261.

VANPARNINI POSTUPAK

Sporazum izmeu suvlasnika postignut u vanparninom postupku o nainu korienja suvlasnike stvari vezuje i pravne sledbenike - kasnije sticaoce suvlasnikih delova i ne moe se jednostranom voljom menjati. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 360/88) Stanari (ili suvlasnici stanova odnosno stambene zgrade) imaju pravo da u okviru svog zajednikog i nedeljivog prava korienja izgraenog gradskog graevinskog zemljita (dvorita) urede nain korienja meusobnim sporazumom ili preko suda u vanparninom postupku. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 205/88) Odluujui o ureenju suvlasnikih odnosa (nainu korienja stambene zgrade) izmeu suvlasnika, sud u vanparninom postupku moe odrediti samo one neophodne prepravke na zgradi koje ne prelaze okvire redovnog upravljanja i korienja zajednike stvari. (Iz reenja Vrhovnog suda Vojvodine, Gzz. 38/87)

262.

263.

264.

Suvlasnici porodine stambene zgrade, kojima pripada zajedniko nedeljivo pravo korienja graevinske parcele na kojoj se zgrada nalazi, ne mogu vriti deobu ove parcele, jer bi to bilo protivno odredbi lana 33. stav 1. i lana 34. Zakona o ureenju i planiranju prostora SR Srbije. Oni mogu sporazumno odrediti nain korienja takve parcele, a ukoliko takav sporazum ne postignu na predlog nekog od njih, nain korienja uredie sud u vanparninom postupku u skladu sa odredbom l. 141. i dr. Zakona o vanparninom postupku. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije) Kada je izmeu sunosilaca prava korienja izgraenog graevinskog zemljita u drutvenoj svojini sporan nain korienja parcele, tada po predlogu stranaka nain korienja iste treba urediti u skladu sa l. 141-147. Zakona o vanparninom postupku. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije) Na osnovu l.31. Zakona o graevinskom zemljitu i l. 33. i 34. Zakona o planiranju i ureenju prostora, suvlasnici zgrade na izgraenom gradskom graevinskom zemljitu nemaju zajedniko i nedeljivo pravo korienja graevinske parcele, na kojoj se nalazi zgrada iji su suvlasnici i dela graevinskog zemljita koje slui za upotrebu zgrade. U skladu sa l. 141. i 144. Zakona o vanparninom postupku oni su ovlaeni da od suda trae da uredi nain korienja dela katastarske parcele koji slui za redovnu upotrebu zgrade, ukoliko ne postignu takav sporazum. Meutim, oni se ne mogu sporazumeti, niti od suda traiti da uredi nain korienja zemljita na nain koji bi predstavljao deobu katastarske parcele srazmerno njihovim suvlasnikim udelima u zgradi. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)
- 86 -

265.

266.

267.

VANPARNINI POSTUPAK

Suvlasnik nije ovlaen da faktiki raspolae i upotrebljava celu stvar na nain kako to njemu odgovara, ve o nainu upravljanja i korienja odluuju sporazumno. U sluaju nepostojanja sporazuma sud u vanparninom postupku shodno lanu 141. i 148. Zakona o vanparninom postupku ureuje nain upravljanja i korienja zajednike stvari. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 79/86)

268.

Svaki sukorisnik kao nosilac prava korienja izgraene graevinske parcele moe zahtevati da sud u vanparninom postupku odredi nain korienja takve parcele kao i obim prava pojedinih sukorisnika. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 47/85)

269.

270.
Kada ureuje nain korienja zemljita u drutvenoj svojini, te kada odvoji odreene povrine u korist jedne ili druge strane, sud je u obavezi da te povrine tako ogranii i detaljno upie u izreku reenja da se takvo reenje moe i izvriti. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je usvojio predlog predlagaa i reenjem uredio nain korienja zemljita u drutvenoj svojini, koje koriste predlaga i protivnik predlagaa. Po albi predlgaa da se iz izreke reenja ne vidi jasno ta je ko od uesnika dobio na korienje (navedene su samo povrine levo i desno od kapije), okruni sud je ukinuo reenje prvostepenog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Prvostepeni sud je duan kada ureuje nain korienja zemljita da odvoji odreene povrine u korist jedne ili druge strane i te povrine tako ogranii u izreci reenja da se ono moe izvriti. Prvostepeni sud je duan da svaku povrinu oznai u metrima i granicama, prema susedu ili strani sveta, da je blie odredi prema poligonim takama koje koriste geometri. Kada konstituie pravo slubenosti prolaze preko bilo koga dela zemljita, sud je duan da tu slubenost tano opie tako to e navesti u korist koje nepokretnosti se konstituie slubenost, da oznai irinu i duinu prolaza, nain prolaza i prava korisnika ove slubenosti. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 9687/85)

271.
Nema mesta prekidu postupka ureenja upravljanja i korienja zajednikog stana zbog pokrenute parnice za ponitaj ugovora o korienju stana. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je svojim reenjem prekinuo postupak ureenja korienja zajednikog stana zbog toga to je jedan od uesnika u toku postupka pokrenuo parnicu radi ponitaja ugovora o korienju stana.
- 87 -

VANPARNINI POSTUPAK Drugostepeni sud je po albi ukinuo ovo reenje. Za ureenje korienja zajednikog stana bez znaaja je ko je od stranaka - sukorisnika - nosilac stanarskog prava. Svrha ureenja je da se izbegnu sukobi stranaka, kao i oita nepravda za jednog od njih. Prekidu postupka zbog pokrenute parnice radi ponitaja ugovora o korienju stana, stoga nema mesta. Ovo tim pre to ni pravnosnano reenje doneto u ovom (vanparninom) postupku, u smislu lana 146. stav 1. Zakona o vanparninom postupku Srbije, ne spreava stranke da u parnici ostvaruju zahteve u odnosu na stan o ijem korienju se u ovom postupku odluuje. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 4544/84)

272.
Kad su mere i granice graevinske parcele, koja se nalazi u uem graevinskom reonu grada, onda se one mogu menjati samo promenom urbanistikog plana, a menjanjem obima korienja parcele na osnovu saglasnosti korisnika u suprotnosti je sa odredbom l. 37. Zakona o graevinskom zemljitu i l. 33. i 34. Zakona o planiranju i ureenju prostora. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 91/84)

273.
Ureenju naina korienja graevinske parcele naroito ima mesta ako jedan sukorisnik onemoguava druge korisnike u korienju zajednike parcele. Iz obrazloenja: Predmet ove vanparnine stvari je predlog predlagaa da se uredi nain korienja izgraene graevinske parcele upisane kao drutvena svojina, a na kojoj su predlagai i protivnici predlagaa vlasnici posebnih stanova u viespratnoj zgradi. Niespratni stanovi odbili su predlog pozivajui se na Odluku o kunom redu u stambenim zgradama prema kojoj kuni savet, odnosno skup stanara, odreuje nain korienja zajednikih prostorija, pa prema tome i dvorita. Kako prema lanu 27. citirane odluke nadzor nad sprovoenjem odredaba te odluke vri optinski organ uprave za poslove komunalne inspekcije, sudovi su zakljuili da reavanje ove stvari spada u nadlenost organa uprave. Izraeno stanovite Vrhovni sud ocenjuje kao pogreno. U skladu sa Zakonom o graevinskom zemljitu sopstveniku graevinskog objekta pripada pravo korienja izgraenog gradskog graevinskog zemljita. Kada se radi o stambenom objektu sa vie stanova koji su u etanoj svojini graana, svaki etani sopstvenik stana ili posebnog dela zgrade ima ravnopravno pravo korienja graevinskog zemljita zajedno sa ostalim etanim sopstvenicima. Ako izmeu njih doe do neslaganja o nainu korienja ili obimu prava, svaki sukorisnik moe zahtevati da sud u vanparninom postupku odredi nain korienja kao i obim prava pojedinih sukorisnika parcele. Razume se da se ovim ne vri fizika deoba graevinskog zemljita. Vrhovni sud je, usvajajui zahtev za zatitu zakonitosti ukinuo reenje niestepenih sudova i predmet vratio prvostepenom sudu, na ponovni postupak. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 5302/84)
- 88 -

VANPARNINI POSTUPAK

274.
U sluaju kada je nemogue izvriti fiziku deobu zgrade,sud e, na predlog suvlasnika izvriti razgranienje u pogledu naina njenog korienja. Iz obrazloenja: Prema stanju u spisima stranke su suvlasnici svaki od po 1/2 idealnih delova na porodinoj kui ija fizika deoba prema nalazu i miljenju vetaka nije mogua. Meutim, s obzirom na poloaj i veliinu prostorija mogue je izvriti razgranienje u pogledu njihovog korienja. Prvostepeni sud pobijanim reenjem ureuje meu strankama nain korienja suvlasnike nepokretnosti tako to e predlaga na ime svoje polovine idealnih delova koristiti prema skici sobu br. 2. a u povrini od 15,50 kvm. i koristiti prema skici sobu br. 4, povrine 7,40 kvm. a protivnik predlagaa sobu br. 1. povrine 11,23 kvm. i prostoriju broj 3 povrine 10,50 kvm. Predlaga albom pobija reenje smatrajui da je protivniku pripala na korienje vea povrina radi ega predlae novo vetaenje. Drugostepeni sud odbija albu predlagaa kao neosnovanu smatrajui da je u konkretnom sluaju razlika u povrini prostorija neznatna. Po stanovitu drugostepenog suda bitno je da je u sluaju nemogunosti fizike deobe zgrade, s obzirom na poloaj i veliinu prostorija, mogue izvriti razgranienje u pogledu njihovog korienja, s tim da svaki od suvlasnika dobije istu, odnosno priblino istu povrinu. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 7369/84)

Kada je izmeu sunosilaca prava korienja izgraenog graevinskog zemljita u drutvenoj svojini sporan nain korienja parcele, tada po predlogu stranaka nain korienja iste treba urediti u skladu sa l. 141-147. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 98/83)

275.

Lice koje smatra da je povreeno u pogledu prava korienja zajednike stvari, jer mu sukorisnik to pravo osporava, moe traiti zatitu u postupku pred sudom opte nadlenosti, pri emu je sud ogranien samo na raspravljanje imovinsko-pravnih odnosa meu strankama, a ne moe odluivati o graevinskim uslovima iz nadlenosti organa uprave. (Iz odluke Saveznog suda, Gzz. 20/83) Ukoliko meu etanim vlasnicima nema saglasnosti u pogledu podizanja pomonih objekata (garae, upe i sl.), sud e na predlog zainteresovanog vlasnika etanog dela odluiti u vanparninom postupku da li e se takvo podizanje pomonog objekta dozvoliti, vodei rauna da li je podizanje takvog objekta celishodno i opravdano. Pritom, sud ne ocenjuje da li je takvo podizanje u skladu sa graevinsko-tehnikim i urbanistikim propisima, jer o tome odluuje nadleni upravni odbor. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 19/82)
- 89 -

276.

277.

VANPARNINI POSTUPAK

Suvlasnici porodine stambene zgrade, kojima pripada zajedniko i nedeljivo pravo korienja graevinske parcele na kojoj se zgrada nalazi, ne mogu vriti deobu ove parcele, jer bi to bilo protivno odredbi l. 33. st. 1. i l. 34. Zakona o ureenju i planiranju prostora SR Srbije. Oni mogu sporazumno odrediti nain korienja takve parcele, a ukoliko takav sporazum ne postignu, na predlog nekog od njih, nain korienja uredie sud u vanparninom postupku u skladu sa odredbom l. 141. i dr. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 192/82)

278.

DEOBA ZAJEDNIKIH STVARI ILI IMOVINE (lan 148 154)

279.
Samo pod uslovom da svi uesnici o tome postignu sporazum mogua je sudska deoba zajednike stvari isplatom trine vrednosti suvlasnikog udela. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem odlueno je da se deoba zajednike stvari - nepokretnosti blie oznaenih u izreci izvri javnom prodajom i isplatom novca uesnicima prema njihovim suvlasnikim udelima. Protivnici predlagaa su obavezani da mu plate trokove postupka u svemu kao u izreci ovog reenja. Protiv ovog reenja, albu su blagovremeno izjavili imenovani protivnici predlagaa, pobijajui reenje u celini. Okruni sud je naao da su albe osnovane, postupivi u smislu lana 372. u vezi sa lanom 388. Zakona o parninom postupku u vezi sa lanom 30. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. Predmet deobe u ovoj pravnoj stvari su nepokretnosti: oznaene kue i zemljite. Prema podacima iz spisa moglo bi se zakljuiti, iako ne sa potpunom sigurnou, da navedene zemljino- knjine parcele ine jednu celinu, zajedno sa kuom koja se nalazi na jednoj od njih. Navedene nepokretnosti nalaze se u delu naseljenog mesta i - saglasno odgovarajuim propisima - ne moe se vriti njihova parcelacija i preparcelacija bez urbanistikog projekta u skladu sa urbanistikim planom. Niko od uesnika u postupku nije pribavio urbanistiki projekat pa je prvostepeni sud odluio da se izvri civilna deoba, poto fizika deoba nije mogua. Meutim, ovaj zakljuak prvostepenog suda prema stavu Okrunog suda - je preuranjen. Suvlasnici - prema odredbi lana 16. stav 4. Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa - sporazumno odreuju nain deobe stvari, a u sluaju da se ne moe postii sporazum - odluuje sud. Prema lanu 16. stav 5. istog Zakona - sud e odluiti da se deoba izvri prodajom stvari ako je fizika deoba nemogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrednosti stvari. Dakle, deoba zajednike stvari vri se prvenstveno na osnovu sporazuma suvlasnika o nainu i uslovima deobe. Pri tome, vanparnini sud e u svakom sluaju nastojati da na nesumnjiv nain ispita da li o nainu i uslovima deobe postoji sporazum izmeu uesnika (lan 152. i 153. stav 1. Zakona
- 90 -

VANPARNINI POSTUPAK o vanparninom postupku) i tek ako uesnici ne postignu sporazum o nainu deobe - o tome e odluiti sud. Predlaga je predloio da se deoba suvlasnike nepokretnosti izvri javnom prodajom. Na drugoj strani, imenovani protivnici predlagaa podneskom od 21.03.2005. godine predloili su da se deoba izvri isplatom predlagau njegovog suvlasnikog udela u visini trine vrednosti, ali se predlaga, imajui u vidu spise, o ovome nije na nedvosmislen nain izjasnio, to je znaajno jer je u postupku deobe zajednike stvari mogua deoba i isplatom prometne vrednosti suvlasnikog udela, pod uslovom da svi uesnici o tome postignu sporazum. Dakle, predlaga je zainteresovan da se deoba izvri javnom prodajom a to u stvari vodi ka pretvaranju njegovog suvlasnikog udela u novanu protivvrednost. Isto se postie i deobom kroz isplatu udela. U sluaju sporazuma da se deoba izvri isplatom kroz vanparninu deobu, sudu bi ostalo samo da utvrdi prometnu vrednost cele nepokretnosti i da obavee ostale deobare na isplatu protivvrednosti onom deobaru koji za to pokae interes. Zbog toga je bilo vano da prvostepeni sud predlagau predoi predlog protivnika predlagaa te da zatrai od njega da se jasno izjasni. Ukoliko o tome ne bi bilo saglasnosti, prvostepeni sud bi na pouzdan nain utvrdio da li je mogua fizika deoba nepokretnosti. Nemogunost fizike deobe, pri tome, ne moe se zakljuiti samo na osnovu toga to niko od uesnika nije priloio projekat parcelacije odn. preparcelacije predmetnih katastarskih parcela. Ovo zbog toga to prvostepeni sud nije na pouzdan nain utvrdio (nepotpuno utvreno injenino stanje) da li je uopte mogua fizika deoba parcelacijom odn. preparcelacijom navedenog zemljita. Saglasno navedenim primedbama, prvostepeni sud e u ponovnom postupku najpre pouzdano ispitati da li izmeu uesnika postoji sporazum o nainu deobe. Ukoliko utvrdi da sporazuma nema, odredie odgovarajue vetaenje kako bi utvrdio da li je i na koji nain mogua fizika deoba. Tek ukoliko fizika deoba bude mogua na nain kako to sud bude utvrdio vetaenjem, postavie se i pitanje pribavljanja projekta parcelacije odn. preparcelacije. O trokovima pribavljanja takvog projekta, prvostepeni sud e odluiti prema pravilima sadranim u odgovarajuim odredbama Zakona o vanparninom i Zakona o parninom postupku. (Iz Reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 269/07 od 14.02.2007. godine)

280.
U postupku deobe zajednike imovine,vanparnini sud je duan da vodi rauna i da sprei zloupotrebu prava protivnika predlagaa, samo ako na pouzdan nain utvrdi da predlaga zloupotrebljava pravo iz l. 150. stav 1. ZVP-a. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem prekinut je postupak u ovoj pravnoj stvari i predlaga je upuen da u roku od 30 dana pokrene parnini postupak radi utvrivanja udela na nepokretnostima koje su predmet deobe, uz upozorenje da e se smatrati da je predlog povukao ukoliko parnicu ne pokrene. Prema odredbi l. 150. st. 1. ZVP-a, ako sud, postupajui po predlogu, utvrdi da je meu zajedniarima sporno pravo na stvari koje su predmet deobe ili pravo na imovinu, udeo u zajednikim stvarima, odnosno imovini ili je sporno koje stvari, odnosno prava ulaze u zajedniku imovinu, prekinue postupak i
- 91 -

VANPARNINI POSTUPAK uputiti predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu. Primena u praksi ove zakonske odredbe, u odreenom broju sluajeva, izgledala je tako da uesnik (protivnik predlagaa), kome nije u interesu da se postupak deobe zajednike imovine okona, najee u postupcima deobe naslea, prostom izjavom pred vanparninim sudom ospori predlagau udeo utvren naslednim reenjem, istiui da na predmetu deobe ima poseban udeo po osnovu sticanja u porodinoj ili branoj zajednici, ne navodei pri tom injenice koje bi mogle dovesti u sumnju utvrene nasledne udele i predmet deobe, da bi sud prekidao postupak deobe i upuivao predlagaa na parnicu, ne uzimajui u obzir i moguu zloupotrebu od strane protivnika predlagaa navedene zakonske odredbe. Prema odredbi l. 9. st. 1. ZPP-a, stranke su dune da savesno koriste prava koja su im priznata zakonom, a prema st. 3. istog propisa sud je duan da sprei svaku zloupotrebu prava koja imaju stranke u postupku, i pored toga, da nastoji da se postupak sprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova (l. 10. st. 2. ZPP-a), pa je stoga i vanparnini sud duan da sprei zloupotrebu procesne odredbe iz l. 150. st. 1. ZPP-a, naravno ukoliko prethodno na pouzdan nain utvrdi da je re o zloupotrebi. U konkretnom sluaju, predmet deobe je naslee iza pravnog prethodnika uesnika po naslednom reenju Drugog optinskog suda u B..., O. br. 1209/01 od 23.11.1991. godine. Predlog za deobu podnet je 4.02.2003. godine. Protivnik predlagaa LJ. M. nije osporavao suvlasnike udele predlagau i drugim uesnicima u postupku deobe, tavie imao je i konkretan predlog kako da se deoba izvri, sadran u podnesku od 21.03.2005. godine, oznaenom kao protivpredlog, da se predlagau isplati novana protivvrednost njenog suvlasnikog udela od 1/6. Meutim, na roitu od 5.12.2005. godine predlagau je osporio udeo u nepokretnostima koje su predmet deobe, istiui da je: "...uestvovao u kupovini i uopte unapreenju stvari koje su predmet deobe, te smatra da ima vei udeo, odnosno da je stekao na osnovu tog ulaganja u imovinu svoje sopstveno pravo svojine koje ne moe biti predmet deobe da je on pozajmio novac bratu P. pod uslovom da taj taj novac ne vraa njemu ve da dv njihovom ocu i majci, i da je na taj nain u stvari taj novac uloen u zavretak gradnje kue, te na taj nain LJ. navodi da on lino ima vei udeo na osnovu ovog ulaganja u tu imovinu." Imajui u vidu i odredbu l. 7. st. 1. ZPP-a, da su stranke dune da iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahteva i da predloe dokaze kojima se utvruju te injenice i da u vezi s tim citirana izjava protivnika predlagaa LJ. ne sadri potpune injenice koje bi ukazivale da je on sticao u zajednici s roditeljima, zatim da ovu injenicu nije isticao u ostavinskom postupku, niti u predmetu deobe sve do roita od 5.12.2005. godine, niti je pokretao parnini postupak radi utvrenja udela po osnovu sticanja u zajednici, bilo je potrebno da prvostepeni sud ispita ima li zloupotrebe procesnih prava na strani protivnika predlagaa i da li uopte ima mesta primeni odredbe l. 150. st. 1. ZVP-a, ime je prvostepeni sud povredio navedenu zakonsku odredbu i l. 9. st. 3. ZPP-a, i tako uinio bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l. 361. st. 1. ZPP-a. U ponovnom postupku prvostepeni sud e zatraiti od protivnika predlagaa da svoje navode potkrepi injenicama i dokazima, kako bi pravilno primenio odredbu l. 150. st. 1. ZVP-a, vodei rauna o moguoj zloupotrebi navedene zakonske odredbe. Ukoliko nae da zloupotreba postoji, nastavie postupak bez obzira na navedeno isticanje protivnika predlagaa. (Iz Reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 308/06 od 23.03.2006. godine)

281.
Odobrenje nadlenog organa uprave saglasno propisima o izgradnji, predstavlja prethodno pitanje u postupku sudske deobe na nain da se kua kao jedna stambena celina izvoenjem odgovarajuih radova pretvori u dve stambene jedinice.
- 92 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Prvostepeni sud nalazi da nije osnovan predlog predlagaa da izvede potrebne radove kojima bi se u kui koja je predmet deobe formirale dve stambene jedinice i da eventualno drugoj strani izvri doplatu do pune vrednosti udela ukoliko njihovi delovi dobijeni deobom ne bi bili jednaki poto fizika deoba suvlasnike nepokretnosti prema suvlasnikim udelima nije mogua, jer kua predstavlja jednu stambenu celinu. Sud ne prihvata ovaj predlog izmeu ostalog i zbog toga to meu strankama o tome nema sporazuma, proputajui injenicu da u vezi sa ovakvim predlogom nije potrebno da postoji sporazum. Meutim, prema nalazu i miljenju vetaka proizilazi da je odreenim radovima mogue izvriti i fiziko razdvajanje, odnosno formiranje dve stambene jedinice u predmetnoj kui. Kako bi bio u mogunosti da donese pravilnu i zakonitu odluku u ovoj pravnoj stvari, u ponovnom postupku prvostepeni sud e zatraiti od predlagaa da pribavi elaborat o idejno-tehnikom reenju mogunosti deobe kue na dve zasebne stambene jedinice (za ta bi morala da postoji i saglasnost, odnosno dozvola organa uprave nadlenog za urbanizam saglasno propisima o izgradnji) pri emu e utvrditi i da li bi u sluaju takve deobe fiziki deo protivnika predlagaa bio manji od polovine, radi eventualne doplate. (Iz Reenja Okrunog suda u Valjevu, G. br. 14/06 od 27.01.2006. godine)

282.
Postupak deobe zajednike imovine se pokree predlogom zajedniara i obavezno sadri podatke o predmetu deobe i udelima zajedniara. Iz obrazloenja: Prema odredbi l. 149. st. 2. ZVP-a, predlog za deobu zajednike imovine mora da sadri podatke o predmetu deobe i udelima zajedniara, o zajedniarima, kao i o drugim licima koja na predmetu deobe imaju neko stvarno pravo, a za nepokretnosti moraju se navesti zemljinoknjini podaci i priloiti odgovarajui pismeni dokazi o pravu svojine, pravu slubenostima i drugim stvarnim pravima. Prema tome, u postupku deobe zajednike imovine, pre nego to pristupi odluivanju o nainu deobe, deobni sud e na pouzdan nain najpre utvrditi predmet deobe i udele zajedniara, koristei pri tom ne samo navode uesnika ve i odgovarajue pismene dokaze, tako da, imajui u vidu navedenu zakonsku odredbu, nije dovoljno da uesnici uine nespornim predmet deobe i suvlasnike udele ve je potrebno, pored toga, da vanparnini sud o ovome pribavi i odgovarajue pismene dokaze. Pobijano reenje ne sadri ni podatke o zemljinoknjinom stanju na predmetu deobe. U ponovnom postupku prvostepeni sud e, saglasno navedenim primedbama, na pouzdan nain utvrditi predmet deobe za koji mora konstatovati zemljinoknjino stanje, zatim kakvi su udeli zajedniara, a tek potom e pristupiti odluivanju o deobi i nainu deobe, pri emu mora utvrditi i status zemljita koje je predmet deobe i pribaviti overene izvode iz vaeeg regulacionog plana, kako bi bio u mogunosti da donese pravilnu i zakonitu odluku u ovoj pravnoj stvari. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 1049/05 od 1.09.2005. godine)

283.
U vanparninom postupku sud odluuje o deobi i nainu deobe zajednike imovine, znai osnovanost pokretanja ovog postupka je postojanje zajednike (suvlasnike) imovine i da deoba te imovine nije izvrena.
- 93 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Prema odredbi l. 148. ZVP-a, u postupku deobe zajednikih stvari i imovine, sud odluuje o deobi i nainu deobe. Prema tome, da bi imalo mesta postupanju vanparninog suda u postupku deobe, neophodno je da postoji zajednika, odnosno suvlasnika imovina i drugi, da deoba takve imovine nije ve izvrena. U ovom postupku, sud nije utvrivao da li su uopte uesnici u ovom postupku suvlasnici na imovini koja je predmet deobe, niti je o tome u svom reenju naveo bilo kakve razloge. Prema stanju u spisima, odnosno prema navodima uesnika u ovom postupku, proizilazi, ukoliko su ranije ve bili suvlasnici na nepokretnoj imovini (mada o tome u spisima nema pouzdanih dokaza) da je deoba ve izvrena usmenim putem i da je svako u dravini fiziki opredeljenog dela spornih nepokretnosti to bi ako je tano, vodilo odbijanju predloga za deobu. Naime, ukoliko je deoba ve punovano izvrena na jedan od zakonskih naina, to bi bio i tzv. faktika deoba, onda ne bi imalo mesta bilo kakvoj novoj deobi u vanparninom postupku, ve bi ono to je sporno izmeu uesnika moralo da se rei u parninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 329/04 od 22.03.2004. godine)

284.
Primeni odredbe lana 150. Zakona o vanparninom postupku nema mesta ako je sporno pitanje ve pravnosnano reeno. Iz obrazloenja: Pravnosnanom presudom u prvostepenom postupku utvren je svojinski udeo predlagaa na predmetnim nepokretnostima (1/2 po osnovu sticanja u zajednici sa svojim imenovanim pokojnim muem). To - uz utvreni nasledni deo na ostatku iza smrti njenog mua - ini udeo predlagaa od . Suvlasniki udeli ostalih uesnika po osnovu naslea iza pokojnog utvreni su naslednim reenjem istog suda. Navodi iz albe da je - u smislu lana 150. stav 1. Zakona o vanparninom postupku - prvostepeni sud trebalo da prekine postupak i uputi predlagaa na parnicu s obzirom na isticanje protivnika predlagaa da su oni vlasnici katastarske parcele (koja je takoe predmet deobe) po osnovu ugovora o doivotnom izdravanju koji su kao davaoci izdravanja zakljuili sa pokojnim - neosnovani su. Naime, u ranije voenoj naznaenoj parnici u kojoj su uestvovali svi neophodni subjekti, sporno pitanje je pravnosnano reeno. Dakle, i po shvatanju albenog suda, primeni odredbe lana 150. Zakona o vanparninom, ima mesta samo onda kada ono to je sporno prethodno pitanje nije pravnosnano reeno. Kako je o spornom pitanju parnini sud doneo pravnosnanu odluku, isticanje protivnika predlagaa da je to i dalje sporno je bez znaaja. Pored toga, Okruni sud nalazi da je prvostepeni sud, na pravilno utvrene relevantne injenice pravilno primenio materijalno pravo, kada je, na nain kao u izreci pobijanog reenja, izvrio deobu suvlasnike imovine, o emu je u svom reenju naveo potpune i jasne razloge, na koje i on upuuje. (Iz Reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 938/04 od 26.08.2004. godine)
- 94 -

VANPARNINI POSTUPAK

285.
Predlog za pokretanje postupka deobe nepokretnosti mora sadrati zemljinoknjine podatke i pismene dokaze o pravu svojine. Iz obrazloenja: Reenjem niestepenih sudova odbaen je predlog za fiziku deobu nepokretnosti - stana kao neuredan, jer predlaga u predlogu nije naveo zemljinoknjine podatke ove nepokretnosti, niti je naknadno po nalogu suda izvrio dostavu odgovarajuih dokaza o pravu svojine na istoj nepokretnosti. Kako ovakav zakljuak niestepenih sudova ne odgovara stanju u spisima, revizijski sud je ukinuo reenje niestepenih sudova. Naime, predlaga je uz predlog za fiziku deobu, kojim je obuhvatio sve suvlasnike predmetne nepokretnosti, dostavio pravnosnano reenje ostavinskog suda kojim je raspravljena zaostavtina koju, izmeu ostalog, sainjava i predmetni stan steen ugovorom o kupoprodaji, i to u visini od 1/2. Takoe je dostavio i pravnosnanu presudu od 3.10.1996. godine kojom je utvreno pravo svojine protivnika predlagaa na preostaloj 1/2 predmetnog stana. Prema tome po oceni revizijskog suda, uesnici ovog postupka su vlasnici predmetnog stana sa utvrenim suvlasnikim udelima, pa navedene pravnosnane odluke sudova predstavljaju valjan dokaz o njihovom pravu svojine na nepokretnosti koja je predmet fizike deobe, posebno u situaciji kada ista nepokretnost nije upisana u zemljine knjige. Ta injenica nije od znaaja za sam postupak fizike deobe i odnosno pravo suvlasnika u predmetnoj stvari. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 915/01 od 19.10.2001. godine)

286.
U postupku deobe pokretnih stvari sud e, pre donoenja reenja o deobi javnom prodajom, sasluati uesnike u deobi i proceniti da li se deoba moe izvriti tako da neke od pokretnih stvari pripadnu u svojinu jednom uesniku a druge stvari drugom uesniku. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem odlueno je da se izvri civilna deoba pokretnih stvari, koje su i u vreme pokretanja postupka deobe u dravini suvlasnika, dok je za vrednost nekih od pokretnih stvari koje je protivnik predlagaa otuio pre deobe, isti obavezan da predlagau isplati novanu protivvrednost tih stvari u visini njegovog udela. Okruni sud je ukinuo prvostepeno reenje iz sledeih razloga: Prema odredbi l. 153. stav 1. ZVP, sud e doneti reenjem o deobi i nainu deobe zajednike stvari, nastojei da zadovolji opravdane zahteve interese zajedniara, poto prethodno saslua uesnike i izvede potrebne dokaze, dok e pri odluivanju o tome kome treba da pripadne odreena stvar naroito imati u vidu posebne potrebe odreenog uesnika zbog kojih ta stvar treba da pripadne upravo njemu, kako je to propisano stavom dva istog propisa. Prema tome, pre nego to odlui da se deoba pokretnih stvari izvri javnom prodajom, sud je duan da po sasluanju uesnika u deobi oceni ima li uslova za odluku o tome da neke od pokretnih stvari pripadnu u svojinu jednom a druge stvari drugom uesniku. Inae, predmet deobe mogu biti samo one stvari koje se nalaze u dravini uesnika u deobi i koje nisu otuene. Ako su pokretne stvari otuene od strane nekog od suvlasnika jo pre nego to je zapoeo postupak deobe, onda tu vie nema mesta deobi, ve onaj suvlasnik koji je na taj nain oteen svoja prava moe ostvarivati samo u parnici. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 1087/01 od 25.09.2001. godine)
- 95 -

VANPARNINI POSTUPAK

287.
Ako sud u postupku o deobi i nainu deobe zajednikih stvari ili imovine dnese takvo reenje da iz izreke proizlazi da se radi o pravnoj deobi a iz obrazloenja da se radi o fizikoj deobi, ini bitnu povredu odredaba parninog postupka. Iz obrazloenja: Postupajui po predlogu predlagaa za fiziku deobu, Optinski sud u G... je doneo reenje o deobi R. br. ___/2000, od 4. septembra 2001. godine. U izreci je navedeno, izmeu ostalog, da pripada u svojinu i dravinu predlagau 4/9 od kp. br. 1973 i 1977. u ukupnoj povrini od 557,99 ha, a iz obrazloenja proizilazi da je izvreno vetaenje od strane vetaka geometra i utvren je fiziki deo parcele. Protiv navedenog reenja albu je izjavio protivnik predlagaa. Okruni sud u ... je svojim reenjem G. br. ___/2001, od 13. decembra 2001. godine, ukinuo reenje Optinskog suda u G... U drugostepenoj odluci je navedeno sledee: Pobijano prvostepeno reenje se zasniva na bitnoj povredi odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 14. ZPP, jer je izreka reenja nerazumljiva, protivurena obrazloenju reenja, obrazloenje reenja je bez razloga o odlunim injenicama. Naime, radi se o predlogu za fiziku deobu podnetom od strane predlagaa. Tada, a na osnovu lana 154. Zakonom o vanparninom postupku, izreka reenja treba da sadri delove parcela kao posledica fizike deobe a ne da sadri podatke o tzv. pravnoj deobi. Naime, podaci o fizikim delovima stvari podrazumevaju da izreka reenja treba da sadri sve podatke o parcelama i objektima, ako su parcele cepane, mora se navesti koji je to novi broj kat. parcele i sa kojim povrinama. Iz obrazloenja reenja proizilazi da je sud izveo dokaz vetaenja od strane vetaka geometra, ali sud ne daje ocenu toga dokaza. Ako iz izreke reenja proizilazi da je izvrena tzv. pravna deoba, a u obrazloenju je navedeno koji su to fiziki delovi parcele u pitanju, tada je uinjena pomenuta bitna povreda odredaba Zakona o parninom postupku. Zato prvostepeni sud u ponovnom postupku treba da ima u vidu odredbe lana 153. i 154. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. 1340/01 od 13.12.2001. godine)

Postojanje pismenog sporazuma o deobi imovine mogue je utvrivati ne samo uvidom u takav sporazum nego svim dokaznim sredstvima. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1114/99 od 9.12.1999. godine)

288.

289.
Ako je sporna srazmera suvlasnika na nepokretnosti ija se deoba trai, sud ne moe doneti reenje o deobi te nepokretnosti, ve e uputiti predlagaa na parnicu. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je u vanparninom postupku reenjem odluio da prekine postupak i predlagaa uputi na parnicu radi utvrivanja veliine suvlasnikog udela predlagaa i protivnika predlagaa na nekretnini na kojoj su stranke uknjiene kao suvlasnici na idealnim delovima od po jedne polovine dela svaka, a iju deobu predlaga trai. Predlaga je izjavio albu protiv tog reenja koju je drugo- 96 -

VANPARNINI POSTUPAK stepeni sud odbio iz sledeih razloga. U prvostepenom postupku protivnik predlagaa osporio je suvlasniki srazmer na spornoj nekretnini istiui da je njen suvlasniki deo vei. Prema tome, prvostepeni sud je, u skladu sa odredbom lana 150. Zakona o vanparninom postupku, pravilno postupio kada je postupak prekinuo i predlagaa uputio na parnicu. Odredbe lana 153. navedenog zakona o nainu deobe zajednike stvari i imovine, na koje se predlaga poziva, primenjuju se samo u sluaju kada nije sporan udeo u zajednikim stvarima i imovini. Zato prvostepeni sud nije mogao doneti reenje o deobi pre nego to se raspravi pitanje srazmera suvlasnika na nepokretnosti ija se deoba trai. (Iz reenja Okrunog suda u Zrenjaninu, G. 1674/98 od 12.05.1999. godine)

290.
Ako uesnici postupka deobe zajednike stvari ne postignu sporazum o nainu deobe te stvari, sud e preduzeti potrebne radnje (sasluanje, dokazivanje, vetaenje) i na osnovu tih razultata doneti reenje o deobi predmetne nepokretnosti. Iz obrazloenja: U konkretnom sluaju, uesnici u postupku, suvlasnici zajednike nepokretnosti, nisu postigli dogovor o uslovima i nainu deobe zajednike nepokretnosti, u smislu odredbi lana 152. Zakona o vanparninom postupku, pa su pravilno u ovom sluaju niestepeni sudovi odredili deobu nepokretnosti putem javne prodaje, pri emu e se ostvarena novana sredstva podeliti suvlasnicima u visini njihovih suvlasnikih udela. Na ovo upuuju i odredbe lana 16. stav 4. i 5. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, po kojima suvlasnici takoe sporazumno odreuju nain deobe stvari, pa u nedostatku sporazuma o tome odluuje sud. Pri tome deoba e se izvriti prodajom stvari, ako je fizika deoba nemogua, kao u konkretnom sluaju, ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrednosti stvari. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4979/99 od 17.11.1999. godine)

291.
Reenje o prodaji zajednike nepokretnosti sud e doneti u sluaju kada je oigledno da se deobom (stambene zgrade i njive) ne mogu dobiti nove stambene celine niti zemljine parcele vee od 2 ha. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je pobijanim reenjem odredio deobu zajednikih nepokretnosti stranaka prodajom nepokretnosti i podelom postignute kupoprodajne cene meu suvlasnicima srazmerno njihovim suvlasnikim delovima. Protivnica predlagaa je izjavila albu protiv tog reenja koju je drugostepeni sud odbio kao neosnovanu iz sledeih razloga. Iz izvoda iz zemljine knjige proizilazi da deoba zajednikih nepokretnosti stranaka ne moe doi u obzir zbog prirode stvari i veliine suvlasnikih kvota. Naime, u pitanju su stambene zgrade sa dvoritem i batom kao i njive od kojih samo jedna ima vei povrinu od 2 ha, pa je i bez vetaenja oigledno da se deobom prema postojeim suvlasnikim kvotama ne mogu dobiti nove stambene celine, niti zemljine parcele vee od 2 ha, kako je to predvieno lanom 19. Zakona o poljoprivrednom zemljitu. Zbog toga je prvostepeni sud postupio u skladu sa odredbom lana 153. stav 1. Zakona o vanparninom postupku i lana 16. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa kada je odredio deobu prodajom zajednikih nepokretnosti. (Iz reenja Okrunog suda u Zrenjaninu, G. 501/97 od 20.05.1998. godine)
- 97 -

VANPARNINI POSTUPAK

Punovaan je usmeni sporazum suvlasnika o deobi suvlasnikog stana. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 3782/98 od 9.09.1998. godine)

292. 293.

Suvlasnik ima pravo da u svako vreme zahteva deobu stvari, osim u vreme u koje bi ta deoba bila na tetu drugih suvlasnika, ako zakonom nije drugaije odreeno. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 54/98 od 8.07.1998. godine)

Ako je fizika deoba stambene zgrade nemogua onda se deoba vri javnom prodajom i podelom postignute cene srazmerno suvlasnikim udelima. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1970/98 od 29.04.1998. godine)

294.

U postupku deobe zajednikih stvari ili imovine vanparnini sud moe odluiti da neke stvari pripadnu jednoj, a druge odgovarajue protivvrednosti drugoj strani. (Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, 1/98)

295.

U vanparninom postupku prilikom odluivanja o deobi imovinske zajednice (lan 148. Zakona o vanparninom postupku) kada se zahteva fizika deoba poljoprivrednog zemljita sud je duan da vodi rauna o povrini tog zemljita u smislu odredbe lana 19. Zakona o poljoprivrednom zemljitu ("Slubeni glasnik RS", br. 49/92, 7/93, 48/94 i 54/96). (Iz reenja Okrunog suda u Zrenjaninu G. 286/96 od 11.02.1998. godine)

296.

Kad suvlasnici nepokretnosti ne postignu sporazum o nainu fizike deobe onda o nainu deobe te nepokretnosti odluuje sud. Ako sud utvrdi da fizika deoba nije mogua ili bi znatno umanjila vrednost stvari i ako ne odlui da stvar pripadne jednom od suvlasnika odredie prodaju i prodajom dobijeni iznos podeliti srazmerno veliini udela suvlasnika. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 839/97 od 13.05.1997. godine)

297.

298.
U predlogu za deobu zajednike nepokretnosti, predlaga je duan da oznai zemljinoknjine podatke za spornu nepokretnost zajedniara, a sud je duan da saslua zajedniare u smislu lana 153. stav 1. Zakona o vanparninom postupku kao i da utvrdi sve okolnosti u smislu lana 153. stav 2. i lana 154. Zakona o vanparninom postupku, u vezi lana 16. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa.
- 98 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je postupajui po neurednom predlogu za deobu zajednike nepokretnosti, koji ne sadri zemljinoknjine podatke za ovu nepokretnost, i bez sasluanja zajedniara u smislu l. 149. st. 2. i l. 153. st. 1. Zakona o vanparninom postupku, odluio da se deoba zajednike nepokretnosti izvri javnom prodajom, ne cenei pritom sve okolnosti iz l. 153. st. 2. Zakona o vanparninom postupku u vezi l. 16. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, kako to i protivnik predlagaa istie u albi. Stoga je Okruni sud uvaio albu protivnika predlagaa i ukinuo pobijano reenje na osnovu l. 380. st. 1. ta. 3. Zakona o parninom postupku. Odluka o trokovima vanparninog postupka ukinuta je na osnovu l. 166. st. 3. Zakona o parninom postupku. U ponovnom postupku prvostepeni sud e naloiti predlagau da uredi predlog i oznai zemljinoknjine podatke za spornu nepokretnost zajedniara u smislu l. 149. st. 2. Zakona o vanparninom postupku, imajui u vidu da se pravo svojine na nepokretnosti stie upisom u javnu knjigu u smislu l. 33. u vezi l. 20. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, sasluati zajedniare u smislu l. 153. st. 1. Zakona o vanparninom postupku, utvrditi sve okolnosti u smislu l. 153. st. 2. i l. 154. Zakona o vanparninom postupku u vezi l. 16. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, ceniti navode protivnika predlagaa u albi i doneti zakonitu i pravilnu odluku. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 347/97 od 20.02.1997. godine)

299.
Sud ne moe izvriti fiziku deobu pokretne zajednike imovine tako to e neke stvari dosuditi jednoj a druge, odgovarajue protivvrednosti , drugoj strani. Iz obrazloenja: U parnici je doneta pravnosnana presuda da su brojne pokretne stvari zajednika tekovina bivih branih drugova u jednakim delovima. Na predlog jednog od njih, s obzirom na to da stranke nisu mogle postii sporazum o deobi, vanparnini sud je doneo reenje da se vri deoba zajednike imovine koju ine brojne pokretne stvari, javnom prodajom i podelom ostvarene cene na jednake delove. Prvostepeni sud polazei od lana 16. stav 5. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa smatra da je fizika deoba nemogua. Re je o pokretnoj imovini ija fizika deoba nije mogua. Po albi protivnice predlagaa, drugostepeni sud je ukinuo prvostepeno reenje uz stav da prvostepeni sud nije vodio rauna o propisima lana 153. Zakona o vanparninom postupku koji se odnose na postupak suda, kao i o zahtevu protivnice predlagaa da se njoj i deci u stanu ostavi nametaj, posteljina, posue i slino. Neke stvari iz prvostepenog reenja su fiziki deljive, kao to su 200 rolni platna i slino. Sud ne vri fiziku deobu bilo koje od brojnih stvari, ako neke od istih dosudi jednoj, a druge odgovarajue protivvrednosti drugoj strani, vodei rauna i o njihovim opravdanim zahtevima i posebnim potrebama. Deli se imovina, a ne pojedina stvar. (Iz reenja Okrunog suda Sombor, G. 58/98 od 29.01.1997. godine)

300.
Prilikom donoenja odluke o nainu deobe nepokretnosti sud e, u sluaju kada fizika deoba nepokretnosti nije mogua, odluiti da stvar pripadne jednom vlasniku (a drugim suvlasnicima isplati vrednost njihovih udela) ili da se nepokretnost izloi javnoj prodaji.
- 99 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: O samoj deobi stvari od strane suda mogue je odluiti na jedan od vie naina. Kao prvo, kad deobu stvari zahteva suvlasnik iji je udeo neznatan, sud moe odluiti da ostali suvlasnici isplate njegov udeo. Zatim, sud e kad god je to mogue odrediti da se fizika deoba stvari izvri tako da svaki suvlasnik dobije u prirodi onaj udeo koji odgovara veliini, odnosno vrednosti suvlasnikog udela. To praktino znai da nije pravina deoba alikvotnim udelima suvlasnika ako njihova vrednost nije srazmerna. Ako je to, pak nemogue, sud moe odrediti da suvlasnici dobiju udeo koji ne odgovara njihovom suvlasnikom udelu. Sud e odrediti da suvlasnik koji je dobio veu vrednost od pripadajue isplati ostalima razliku u novcu. Kada fizika deoba stvari nije mogua ili bi se deobom osetno smanjila njena vrednost, sud e na zahtev pojedinih suvlasnika, ukoliko okolnosti sluaja to opravdavaju, vodei rauna o veliini udela pojedinih suvlasnika i njihovom potrebom za tom stvari, odluiti da stvar pripadne jednom suvlasniku, poto drugim suvlasnicima isplati vrednost njihovog udela u roku koji sud prema okolnostima odredi. Meutim, ako sud utvrdi da fizika deoba nije mogua ili bi znatno umanjila vrednost stvari i ako ne odlui da stvar ne pripadne jednom od suvlasnika, odredie da se stvar izloi javnoj prodaji i prodajom dobijeni iznos podeli izmeu suvlasnika srazmerno veliini njihovih udela. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 839/97 od 13.05.1997. godine)

U postupku deobe nepokretnosti, isticanje jedne stranke da druga stranka ivi i radi u Australiji i da tamo ima kuu, bez uticaja je na odluku suda u konkretnoj stvari. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu G. br. 12097/96 od 27.12.1996. godine)

301.

Ne moe se traiti deoba bespravno podignutog objekta. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 4388/96 od 10.09.1996. godine)

302. 303. 304.

Deoba objekta koji predstavlja vanknjino vlasntvo ne moe se vriti putem javne prodaje. (Iz odluke Okrunog suda u Beogradu, G. 1960/95 od 21.01.1995. godine)

Deoba objekta putem javne prodaje moe se vriti samo ako je taj objekat uknjien. Iz obrazloenja: Na osnovu stanja u spisima sledi da su parnine stranke vanknjini suvlasnici nepokretnosti koja je predmet deobe, te da prema utvrenom injeninom stanju fizika deoba srazmerno veliini suvlasnikih delova nije mogua. Imajui u vidu navedeno, prvostepeni sud je zakljuio da se u konkretnom sluaju ima primeniti odredba l. 148. i 154. Zakona o vanparninom postupku, odnosno da se deoba ima izvriti javnom prodajom i deobom podeljene vrednosti srazmerno veliini suvlasnikih udela stranaka u postupku.
- 100 -

VANPARNINI POSTUPAK Meutim, prilikom odluivanja, prvostepeni sud je propustio da ceni odredbu lana 149. Zakona o vanparninom postupku, iz koje sledi da objekat koji se izlae javnoj prodaji, mora da bude uknjien, odnosno da se deoba objekta, koji predstavlja vanknjino vlasnitvo, ne moe vriti putem javne prodaje. (Iz odluke Okrunog suda u Beogradu, G. 2960/95)

Nastali spor zajedniara u vanparninom postupku fizike deobe je prethodno pitanje koje se mora reiti u parnici. (Vrhovni sud Srbije u Beogradu Rev. broj 5148/94 od 1.11.1994. godine)

305.

306.
Prvostepeni sud nije nadlean da u vanpaninom postupku odluuje i utvruje privremenu meru iseljenja protivnika predlagaa iz objekta (predmeta fizike deobe). Iz obrazloenja: Iz stanja spisa sledi da je predlaga traio da sud izvri fiziku deobu predmetnog objekta, a podneskom od 4. novembra 1994. godine da sud odredi privremenu meru tako to e zabraniti protivniku predlagaa korienje i raspolaganje predmetnim objektom, te da obavee protivnika predlagaa da se sa svim licima i stvarima iseli iz tog objekta. Meutim, predlog za odreivanje privremene mere odnosi se na iseljenje protivnika predlagaa iz objekta koji je predmet fizike deobe, o emu prvostepeni sud nije nadlean da odluuje u vanparninom postupku, te samim tim ni da odreuje privremene mere. Ukoliko predlaga smatra da ima osnova za iseljenje protivnika predlagaa, ima mogunosti da to svoje pravo ostvaruje u redovnoj parnici. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 11813/94)

Ako fizika deoba zgrade nije mogua, sud e na zahtev suvlasnika , ukoliko to okolnosti sluaja opravdavaju odluiti da stvar pripadne jednom suvlasniku, poto drugim suvlasnicima isplati vrednost njihovih delova u roku koji im sud odredi. Na predlog suvlasnika deoba fiziki nedeljive zgrade moe se izvriti prodajom, ako nema zahteva da zgrada pripadne jednom od suvlasnika ili ako se utvrdi da okolnosti sluaja ne opravdavaju da se odlui da zgrada pripadne jedno suvlasniku. (Iz reenja Okrunog suda u Niu, G. 2335/94)

307.

Sud ne moe obustaviti postupak razvrgnua suvlasnike zajednice zbog toga to je predlaga na uviaju izjavio da ga postupak fizike deobe vie ne interesuje, ve sud mora od predlagaa da zatrai razjanjenje navedene izjave. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 802/94)
- 101 -

308.

VANPARNINI POSTUPAK

309.
Sud moe odlukom o deobi naloiti zajedniarima da izvre odreene prepravke i na bespravno podignutoj zgradi u cilju izdvajanja posebnih fizikih delova zgrade. Takvom odlukom suda ne menja se status bespravno podignute zgrade, ve se samo ureuju meusobni odnosi zajedniara u postupku raskidanja njihove imovinske zajednice. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 75/93)

310.
Odlukom o deobi sud ne moe dosuditi zajedniku stvar u svojini jednom suvlasniku uz njegovu obavezu da ostalim suvlasnicima isplati vrednost njihovih suvlasnikih delova, ako se svi suvlasnici o tome nisu sporazumeli. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 128/93)

311.
Saglasnost za rekonstrukciju kue data od vlasnika u vreme izvoenja radova obavezuje i novog vlasnika kao sukcesora ranijeg vlasnika. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1732/93)

312.
Ako u vanparninom predmetu deobe suvlasnike stvari ili imovine, ili u toku tog postupka pred prvostepenim sudom (koji se ne odnosi na novani iznos), predlaga nije naznaio vrednost predmeta deobe, kao vrednost predmeta deobe za ocenu prava na reviziju protiv reenja drugostepenog suda kojim se postupak pravnosnano zavrava uzima se osnovica utvrena prema taksi naplaenoj na predlog, odnosno prema taksi propisanoj taksenom tarifom Zakona o sudskim taksama, u sluaju kada taksa na predlog nije naplaena. (Pravno shvatanje Graanskog odeljenja Vrhovnog suda Srbije utvreno na sednici od 8.12.1993. godine)

313.
Ugovor o deobi nepokretnosti nije ugovor iz oblasti prometa nepokretnosti. Usmeni ugovor o deobi nepokretnosti koji je realizovan proizvodi pravno dejstvo. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 1171/93)

314.
Neprihvatanje, odnosno odricanje od prava da uestvuje u deobi zadrune imovine (brisanju zadrunog svojstva na nepokretnostima) nije smetnja da lan porodine zadruge, po tom osnovu, zahteva odgovarajui deo ranije oduzete imovine po Zakonu o poljoprivrednom zemljinom fondu drutvene svojine i dodeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama ("Slubeni glasnik SRS", br. 51/71 i 52/73 i "Slubeni list SAP br.26/72). lan 2. stav 2. Uredbe. (Bilten sudske prakse Vrhovnog suda, 4/92)
- 102 -

VANPARNINI POSTUPAK

Vrednost zajednike stvari u postupku njene deobe se odreuje prema njenoj trinoj vrednosti. Na tritu vrednost stvari ne utie injenica da jedan od zajedniara odreeno vreme nije koristio stvar, obzirom da se u ovom sluaju radi o trabenom pravu, koje se, za sluaj spora, ostvaruje u parnici. (Iz reenja Okrunog suda u Kragujevcu, G. 1481/91)

315.

Sporazum stranaka o nainu deobe zajednike stvari ili imovine na osnovu koga je vanparnini postupak deobe okonan predstavlja dvostranu materijalno-pravnu izjavu volje - ugovor sa procesno-pravnim dejstvom a ne parninu radnju, pa se moe pobijati u parnici zbog zablude, prevare ili prinude. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, 2709/91)

316.

317.
Pobijanjem reenja optinskog suda prekida se vanparnini postupak za fiziku deobu i predlaga upuuje na parnicu. Iz obrazloenja: Predmetne parcele predstavljaju izgraeno graevinsko zemljite koje je u drutvenoj svojini. S obzirom na to, vanparnini sud je bio duan da prethodno od upravnog organa zatrai izvetaj da li je mogua fizika deoba tih parcela imajui u vidu detaljan urbanistiki plan. Ako ta deoba ne bi bila mogua, treba obustaviti vanparnini postupak za fiziku deobu, s tim to stranke mogu traiti ureenje naina korienja tih parcela shodno lanu 141. do 149. Zakona o vanparninom postupku. U sluaju ako je fizika deoba predmetnih parcela mogua, a sporan je ugovor o deobi u spisima, u tom sluaju e se postupiti shodno lanu 150. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 77/90-2)

Fizika deoba parcela koje predstavljaju izgraeno graevinsko zemljite u drutvenoj svojini nije mogua dok se prethodno od upravnog organa ne zatrai izvetaj da li je fizika deoba tih parcela mogua, imajui u vidu detaljni urbanistiki plan. (Iz reenja Okrunog suda u Poarevcu, G. 77/90)

318.

Fizika deoba suvlasnitva porodine stambene zgrade sagraene na gradskom graevinskom zemljitu u drutvenoj svojini, moe se odrediti i tako da nekom od suvlasnika zgrade, na njegov zahtev, pripadne u deo pravo korienja na delu graevinskog zemljita ako je ono po urbanistikim propisima deljivo. (Iz reenja Vrhovnog suda Vojvodine, Rev. 118/90)
- 103 -

319.

VANPARNINI POSTUPAK

Konana fizika deoba zajednike kue moe biti izvrena tek posle utvrenih svojinskih udela stranaka u njenom sticanju. Sporazum o deobi kue, izvren izmeu sticalaca pre konano utvrenih udela u sticanju, ne moe se smatrati konanom deobom, ve samo kao privremeno ureenje naina korienja. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 489/89)

320.

U vanparninim predmetima deobe zajednike stvari i imovine nije dozvoljena revizija, kada je vrednost predmeta deobe (ocenjena na osnovu odredbi Zakona o sudskim taksama) ispod iznosa propisanog za dozvoljenost revizije u imovinsko-pravnim sporovima po odredbama ZPP. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 181/89)

321.

Vanparnini sud je obavezan da prekine postupak za fiziku deobu, kada u toku istog izmeu stranaka postane sporno pravo na stvari koja je predmet deobe ili udeo u zajednikoj stvari. (Iz reenja Okrunog suda Kraljevu, G. 1160/88)

322.

Kada je u postupku razvrgnua imovinske zajednice utvren srazmer suvlasnikih delova stranaka, ne moe se kasnije u parnici traiti izmena veliine ovih suvlasnikih delova. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 575/87)

323.

Zemljino-knjini suvlasnici idealnih delova stambene zgrade i zemljita mogu traiti fiziku deobu istih u vanparninom postupku, ali ne mogu tubom zahtevati ustupanje u dravinu realnog, a neopredeljenog suvlasnikog udela. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

324.

Kad u postupku fizike deobe graevinskih objekata u susvojini vie lica sa razliitim suvlasnikim udelima neki od zajedniara treba da dobije objekat koji premaa veliinu njegovog suvlasnikog udela i da po tom osnovu isplati ostalima razliku u novcu, onda treba utvrditi prometnu vrednost objekta ije se deoba trai, pa prema toj vrednosti odrediti iznos koji taj zajedniar treba da isplati, jer bi plaanjem tog iznosa prema graevinskoj vrednosti objekata na osnovu razlike izmeu graevinske i prometne vrednosti dolo do poremeaja suvlasnikih delova utvrenih pravosnanom sudskom odlukom. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

325.

Kad se odluuje o deobi suvlasnike parcele, u vanparninom postupku moraju uestvovati svi suvlasnici, o emu sud vodi rauna po sluebnoj dunosti. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)
- 104 -

326.

VANPARNINI POSTUPAK

U odsustvu sporazuma stranaka o nainu deobe, ne moe se izvriti prinudna javna prodaja suvlasnikog stana, dok se prethodno ne utvrdi da li je mogua fizika deoba. Pritom je bez znaaja injenica, to ni jedna od stranaka nije stavila predlog za fiziku deobu, a protivnici predlagaa su se protivili sprovoenju svake deobe. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

327.

I u odsustvu sporazuma stranaka, kada je vetaenjem utvreno da se zgrada ne moe podeliti na etiri samostalne celine, srazmerno suvlasnikim udelima, nema mesta fizikoj deobi zgrade samo na dva dela zgrade tako, to bi na njenom delu i dalje ostali u suvlasnikoj zajednici predlagai, a na drugoj protivnici predlagaa. Takva deoba je protivna pojmu fizike deobe koja se vri tako, da svaki suvlasnik dobije onaj deo, koji odgovara veliini odnosno vrednosti njegovog suvlasnikog dela. Inae, fiziku deobu zgrade ili stana na dve ili vie stambenih jedinica mogue je izvriti samo u skladu sa posebnim propisima, uz odobrenje nadlenog organa uprave. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

328.

U vanparninom postupku radi deobe zajednikih stvari ili imovine nema mesta prekidu postupka i upuivanju predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu u smislu lana 150. stav 1. Zakona o vanparninom postupku, ako su udeli u zajednikim stvarima ili imovini, koji su predmet deobe, utvreni pravosnanim reenjem o nasleivanju. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

329.

Ako je fizika deoba stambene zgrade u susvojini vie lica mogua samo uz odreene prepravke, sud ne moe naloiti prepravku iste dok zajedniari ne dobiju odobrenje za adaptaciju postojeeg objekta od optinskog organa uprave nadlenog za poslove graevinarstva u smislu odredaba Zakona o izgradnji objekata SR Srbije i Odluke o izgradnji objekata graana ("Sl. list grada Beograda, br. 2/75). Ukoliko se takvo odobrenje ne dobije, deoba e se izvriti prodajom, shodno odredbi l. 16. st. 5. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

330.

Kada u vanparninom postupku radi deobe zajednike stvari ili imovine meu zajedniarima nesporno da je ve izvrena vansudska fizika deoba nepokretnosti u susvojini, da je ta deoba provedena u katastru i da zajedniari dre pripadajue delove nepokretnosti, a da je posle te deobe nastao spor o pravu svojine, odnosno dravine na odreenim fizikim delovima nepokretnosti, o emu se odluuje u parnici, onda e se sud, u smislu lana 16. stav 1. Zakona o vanparninom postupku, po- 105 -

331.

VANPARNINI POSTUPAK sebnom odlukom obustaviti vanparnini postupak, jer e se po pravosnanosti te odluke postupak sprovesti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom. U ovakvom sluaju sud ne moe, u smislu lana 150. stav 1. istog Zakona, prekinuti postupak i uputiti predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu, jer meu zajedniarima nije sporno pravo na stvari koja je predmet deobe ili pravo na imovinu, udeo u zajednikim stvarima, odnosno imovine, niti je sporno koje stvari, odnosno prava ulaze u zajedniku imovinu. (Zbirka sudskih odluka iz oblasti graanskog prava 1973-1986; 1986; Vrhovni sud Srbije)

332.
Deoba nepokretnosti javnom prodajom, u smislu lana 149. Zakona o vanparninom postupku, nije dozvoljena ako nema pismenih dokaza o pravu svojine i zemljino-knjinih podataka o nepokretnosti, jer ne bi omoguavala kupcu da nepokretnost stekne u svojinu. Iz obrazloenja: Optinski sud je reenjem dozvolio deobu nepokretnosti dvoiposobnog stana, iji su vlasnici predlaga i protivnik predlagaa sa 1/2 dela, prodajom i podelom ostvarene kupoprodajne cene prema suvlasnikim udelima. Meu strankama, koje kao razvedeni brani drugovi koriste stan nesporno je suvlasnitvo svakog u 1/2 dela i da fizika deoba stana nije mogua. Po albi protivnika predlagaa da stan nije upisan u zemljine knjige, okruni sud je ukinuo reenje optinskog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Po nalaenju Okrunog suda zakljuak prvostepenog suda da u situaciji kada je nesporno da fizika deoba predmetnog stana nije mogua - shodno odredbi lana 16. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima valja dozvoliti deobu navedene nepokretnosti njenom prodajom i podelom kupoprodajne cene, ne moe se za sada prihvatiti. Odredbom lana 149. Zakona o vanparninom postupku SRS predvieno je, pored ostalog, da predlog mora da sadri podatke o predmetu deobe i udelima deobniara, o zajedniarima, kao i o drugim licima koja na predmetu deobe imaju neko stvarno pravo, s tim to se za nepokretnosti moraju navesti zemljino-knjini podaci i priloiti odgovarajui pismeni dokazi o pravu svojine, pravu slubenosti i drugim stvarnim pravima. Prema stanju u spisima, podneti predlog ne sadri sve ove podatke - posebno pismene dokaze o pravu svojine, niti je prvostepeni sud naloio predlagau da predlog u smislu citirane odredbe uredi (to je bio duan sud da uini), a da potom ceni osnovanost predloga. Pri tom sud je duan da ima u vidu da u nedostatku zemljino-knjinih podataka o nepokretnosti i pismenih dokaza o pravu svojine, deoba nepokretnosti javnom prodajom u smislu lana 149. Zakona o vanparninom postupku SRS ne bi bila dozvoljena, jer ne bi omoguavala kupcu da nepokretnost stekne u svojinu. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 62/86)

333.
Revizija nije dozvoljena protiv reenja drugostepenog suda kojim je odbijen zahtev za fiziku deobu zajednikih stvari i da e se po pravosnanosti tog reenja izvriti civilna deoba stvari, jer se tim reenjem postupak deobe pravosnano ne zavrava, ve reenjem o deobi. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1752/86)
- 106 -

VANPARNINI POSTUPAK

334.
Pravnosnano reenje o deobi u vanparninom postupku vezuje stranke te nijedna od stranaka ne moe traiti u parnici vea suvlasnika prava. Iz obrazloenja: Ovaj sud smatra da pravnosnano reenje o deobi u vanparninom postupku vezuje stranke, odnosno da ima status presuene stvari, te one sada u parnici ne bi mogle traiti vei suvlasniki udeo. Pri tome nije od bitnog znaaja to je u pitanju brana tekovina, jer se veliina udela u ovoj imovini u parnici utvruje samo kada je ona sporna. Meutim, nema nikakvih zakonskih smetnji da stranke same odrede udeo u sticanju ove imovine, niti da deobu ove imovine izvre u vanparninom postupku. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 934/86)

335.
Kad je u vanparninom postupku radi deobe zajednike stvari ili imovine meu zajedniarima nesporno da je ve izvrena vansudska fizika deoba nepokretnosti u susvojini, da je ta deoba provedena u katastru i da zajedniari dre pripadajue delove nepokretnosti, a da je posle te deobe nastao spor o pravu svojine, odnosno dravine na odreenim fizikim delovima nepokretnosti, o emu se odluuje u parnici, onda e se sud, u smislu lana 16. st. 1. Zakona o vanparninom postupku, posebnom odlukom, obustaviti parnini postupak, jer e se po pravosnanosti te odluke postupak sprovesti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom. U ovakvom sluaju sud ne moe, u smislu l. 150. st. 1. istog zakona, prekinuti postupak i uputiti predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu jer meu zajedniarima nije sporno pravo na stvari, odnosno prava ulaze u zajedniku imovinu. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 148/85)

336.
U sluaju kada je fizika deoba suvlasnike zgrade mogua bez smanjenja njene vrednosti, ispunjeni su zakonski uslovi za fiziku deobu. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 428/85)

337.
Ne moe se vriti deoba graevinske parcele kroz postupak ureivanja naina korienja graevinskog zemljita, jer je u suprotnosti sa odredbama l. 33. i 34. Zakona o planiranju i ureenju prostora i l. 31. st. 1. Zakona o graevinskom zemljitu, kojim je propisano da sopstvenik zgrade na izgraenom graevinskom zemljitu ima pravo da koristi zemljite pod zgradom i zemljite koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu u granicama graevinske parcele utvrenim prema urbanistikom planu. Suvlasnici porodine stambene zgrade imaju zajedniko i nedeljivo pravo korienja zemljita pod zgradom i zemljita koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 64/85)
- 107 -

VANPARNINI POSTUPAK

Ako je fizika deoba stambene zgrade u susvojini vie lica mogua samo uz odreene prepravke, sud ne moe naloiti prepravku iste dok zajedniari ne dobiju odobrenje za adaptaciju postojeeg objekta od optinskog organa uprave nadlenog za poslove graevinarstva u smislu odredaba Zakona o izgradnji objekata SR Srbije i Odluke o izgradnji objekata graana (Sl. list grada Beograda, br. 2/75). Ukoliko se takvo odobrenje ne dobije, deoba e se izvriti prodajom, shodno odredbi l. 16. st. 5. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 28/85)

338.

Fizika deoba i deoba prodajom stvari su razliiti naini deobe koji se ne mogu vriti istovremeno. Sud e odluiti da se deobe izvri prodajom stvari u sluaju kada je nemogua fizika deoba i to ne samo prema veliini suvlasnikih udela, ve uopte - bez obzira na veliinu suvlasnikih udela. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 3402/85)

339.

340.
Da bi se po predlogu za deobu moglo postupati, predlog mora da obuhvati sve suvlasnike nepokretnosti (ako ih ima vie) bez obzira na to da li je oni koriste ili ne. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem je odbaen predlog predlagaa za fiziku deobu nepokretnosti, poto predlaga nije postupio po nalogu suda i dopunio predlog tako da njim obuhvati sve zajedniara. albu predlagaa drugostepeni sud je odbio kao neosnovanu. Pobijano prvostepeno reenje je, po nalaenju okrunog suda, pravilno i na zakonu osnovano. Iako predlog sadri podatke o predmetu deobe, udelima predlagaa i protivnika predlagaa i zemljino-knjine podatke o nepokretnosti, u spisu nema podataka o drugim zajedniarima, iako se iz izvoda iz zemljine knjige vodi da oni postoje. Kako predlaga nije postupio po nalogu suda da predlogom obuhvati kao protivnike predlagaa i druge suvlasnike na nepokretnosti, istiui da su u pitanju deca protivnika predlagaa sa kojima je u dobrim odnosima i koji odavno premetnu nepokretnost koriste, sud je pravilno postupio odbacivi predlog. Jer, doba nepokretnosti mora se urediti na jednak nain prema zajedniarima zbog ega lan 149. stav 1. Zakona o vanparninom postupku Srbije izriito predvia da predlog mora obuhvatiti sve zajedniare. U odnosu na uesnike u ovom postupku vae odredbe lana 201. Zakona o parninom postupku koji se u ovoj oblasti shodno primenjuje na osnovu lana 30. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 8873/85)

Kad sud utvrdi da meu zajedniarima sporno pravo predlagaa na udeo u zajednikim stvarima, odnosno imovini ili neko drugo pravo u smislu lana 150. Zakona o vanparninom postupku, predstavljae bitnu povredu iz lana 354. stav 2. taka 7. ZPP u vezi l. 30. Zakona o vanparninom po- 108 -

341.

VANPARNINI POSTUPAK stupku, ako sud propusti da pre prekida postupka i upuivanja predlagaa na parnicu, omogui predlagau da se izjasni o osporavanju njegovog udela u zajednikim stvarima, odnosno imovini ili nekog drugog prava. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 95/85)

342.
Postupajui po predlogu radi pokuaja poravnanja fizikom deobom izmeu uesnika, sud e uvek prekinuti vanparnini postupak ako je meu uesnicima sporno pravo na stvari koje su predmet deobe, pravo na imovinu ili udeo u imovini, ili je sporno koje stvari ili prava ulaze u zajedniku imovinu. Iz obrazloenja: Optinski sud je prekinuo vanparnini postupak pokrenut predlogom jednog predlagaa radi pokuaja poravnanja sa jo tri uesnika fizikom deobom nepokretnosti, ime bi prestala potreba daljeg voenja ve druge parnice izmeu dva uesnika pred drugim sudom. Okruni sud je po albi predlagaa potvrdio reenje optinskog suda. Predlaga je podneo sudu predlog radi pokuaja poravnanja sa protivnicima predlagaa fizikom deobom nepokretnosti. Meu uesnicima nije sporno da je pred drugim sudom u toku parnica izmeu protivnika predlagaa treeg reda - kao tuioca, protiv protivnika predlagaa drugog reda - kao tuenog, radi utvrivanja visine udela u zajednikoj imovini. Kod ovakvog injeninog stanja pravilno je postupio prvostepeni sud kada je prekinuo postupak radi pokuaja poravnanja do okonanja parninog postupka koji je ve u toku izmeu dva protivnika predlagaa. Jer, odredbom lana 150. Zakona o vanparninom postupku SR Srbije propisana je izriita obaveza suda da prekine vanparnini postupak deobe zajednike stvari ili imovine ako je meu zajedniarima sporan udeo u zajednikoj imovini. Sledstveno tome sud je duan da prekine i postupak pokuaja poravnanja deobom nepokretnosti. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 4992/85)

U vanparninom postupku radi deobe zajednikih stvari ili imovine nema mesta prekidu postupka i upuivanju predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu u smislu lana 150. stav 1. ZVP ako su udeli u zajednikim stvarima ili imovini, koja je predmet deobe, utvreni pravosnanim reenjem o nasleivanju. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 86/84)

343.

344.
U vanparninom postupku radi ukidanja imovinske zajednice fizikom deobom, u izreci reenja valja tano odrediti koji fiziki deo dobija pojedini suvlasnik i sve ono to svaki od njih ima da uini radi ostvarenja deobe, ko je duan izvriti odreene radove i u kojem roku.
- 109 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: Deoba graevinske parcele izgraenog gradskog graevinskog zemljita na kojem je izgraena zgrada je iskljuena. Dozvoljeno je samo utvrditi nain korienja ovog zemljita u korist pojedinih sopstvenika posebnih delova zgrade, shodno lanu 24. stav 1. Zakona o graevinskom zemljitu (Sl. list SAPV, br. 31/79) i lan 6. stav 1. Zakona o svojini na delovima zgrade (Sl. list SFRJ, broj 57/65), koji se primeljuje na osnovu Zakona..... iz Sl. list SAPV, broj 21/73. (Iz reenja Vieg suda u Subotici, G. 359/84)

Kada susvojina postoji na vie stvari, a zbog veliine suvlasnikih delova ili drugih okolnosti ne bi bilo ekonomski opravdano (ili zakonom dozvoljeno) deliti svaku stvar, sud moe svakom suvlasniku dodeliti deo pojedine cele stvari koji odgovara po vrednosti njegovom suvlasnikom delu, vodei rauna o opravdanim interesima svakog suvlasnika, njihovim potrebama, s obzirom na zanimanje i ostale prilike, nastojei da zadovolji opravdane zahteve i interese suvlasnika. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 1095/84)

345.

346.
Deoba suvlasnike stvari e se izvriti prodajom stvari,samo ako je fizika deoba nemogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrednosti stvari. Iz obrazloenja: Drugostepenim reenjem potvreno je reenje optinskog suda kojim je odreena fizika deoba nepokretnosti, koje su u suvlasnitvu stranaka. Vrhovni sud ocenjuje neosnovanim isticanje revizije,i smatra da su niestepeni sudovi pogreili kada su umesto da deobu suvlasnikih stambenih zgrada uesnika izvre prodajom zgrada, odluili da izvre fiziku deobu. Pobijana odluka doneta je u skladu sa lanom 153. Zakona o vanparninom postupku. Osim toga, kako je odredbom lana 16. stav 5. Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima predvieno da e se deoba suvlasnike stvari izvriti prodajom stvari ako je fizika deoba nemogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrednosti stvari, a u konkretnom sluaju fizika deoba suvlasnikih zgrada uesnika mogua je bez smanjenja njihove vrednosti, to su niestepeni sudovi pravilno nali da stoje svi zakonski uslovi za predmetnu deobu. No, s obzirom da protivnik predlagaa od ukupne povrine predmetnih zgrada, ne raunajui dograeni deo zgrade do ulice, dobija povrinski 0,61 kvm. manje, niestepeni sudovi su uz pristanak i samih predlgaa pravilno nali da su oni duni da izvre doplatu do pune vrednosti dela protivniku predlagaa. S obzirom da u pogledu obrauna visine ove doplate ima nedostataka, Vrhovni sud u ovom delu usvaja reviziju, ukida u tom delu odluke niestepenih sudova i predmet vraa na ponovno raspravljanje. Po stanovitu Vrhovnog suda, poto deobom predmetnih zgrada svi uesnici svoje delove primaju na korienje i slobodno raspolaganje, to se ne moe uzeti da je stan, koji je pripao na deo protivniku predlagaa (koji u njemu stanuje), neuseljiv i kao takav manje vrednosti. Po stanovitu Vrhovnog suda, poto deobom predmetnih zgrada svi uesnici svoje delove primaju na korienje i slobodno raspolaganje, to se ne moe uzeti da je stan, koji je pripao na deo protiv- 110 -

VANPARNINI POSTUPAK niku predlagaa (koji u njemu stanuje), neuseljiv i kao takav manje vrednosti, pa su predlagai duni da doplatu do pune vrednosti njegovog dela izvre na bazi trine cene jednog kvadratnog metra stambene povrine predmetnih stanova, ne raunajui dogradnju i adaptaciju. U ponovljenom postupku potrebno je razjasniti koliko iznosi trina cena jednog metra kvadratne stambene povrine predmetnih zgrada i na toj bazi izvriti obraun doplate. (Vrhovni sud Srbije, G. 9785/84)

U postupku fizike deobe stvari svi uesnici, u pravilu, snose trokove postupka na jednake delove, a u obraun potrebnih trokova ulaze ne samo trokovi predlagaa, ve i trokovi protivnika, koji su u zajednikom interesu svih deobniara. (Iz reenja Okrunog suda u Niu, G. 2437/84)

347.

Ako izmeu suvlasnika ne postoji sporazum o nainu deobe stvari u susvojini, sud e na osnovu rezultata celokupnog postupka odluiti o deobi stvari, pri emu za fiziku deobu stambene zgrade nije smetnja zemljino-knjino stanje prema kome se predmetna nepokretnost vodi kao jedno zemljino-knjino telo. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 11/83)

348.

I u odsustvu sporazuma stranaka, kada je vetaenjem utvreno da se zgrada ne moe podeliti na etiri samostalne celine, srazmerno suvlasnikim udelima, nema mesta fizikoj deobi zgrade samo na dva dela zgrade tako, to bi na jednom delu i dalje ostali u suvlasnikoj zajednici predlagai, a na drugoj protivnici predlagaa. Takva deoba je protivna pojmu fizike deobe koja se vri tako, da svaki suvlasnik dobije onaj deo, koji odgovara veliini odnosno vrednosti njegovog suvlasnikog dela. Inae, fiziku deobu zgrade ili stana na dve ili vie stambenih jedinica mogue je izvriti samo u skladu sa posebnim propisima, uz odobrenje nadlenog organa uprave. (Iz reenja Vrhovnog suda Srbije, Gzz. 174/83)

349.

Izvrenje pravosnanog reenja komisije za ispitivanje porekla imovine, kojim je od graana oduzet idealni deo nepokretnosti, sprovodi optinski sud po mestu gde se imovina nalazi, u skladu sa pravilima o razvrnuu imovinske zajednice u vanparninom postupku. (Pravni stav Zajednike sed. Gra. odeljenja Vrhovnog suda Srbije, od 22.06.1983. godine)

350.

Sporazum sopstvenika idealnih delova zgrade, na osnovu koga bi deoba bila izvrena tako, da oni postaju sopstvenicima delova stana, u protivnosti je sa propisima o etanoj svojini i nema pravno dejstvo, jer u smislu l. 1. Zakona o svojini na delovima zgrada predmet etane svojine mogu biti samo pojedini stanovi. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 718/83)
- 111 -

351.

VANPARNINI POSTUPAK

U sluaju kada nijedan od suvlasnika stana nije stekao i status nosioca stanarskog prava, odnosi izmeu suvlasnika mogu se raspraviti jedino putem deobe. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 837/83)

352.

Ako je u vanparninom postupku na osnovu nespornih suvlasnikih delova na nepokretnostima doneta pravnosnana odluka o razvrgavanju imovinske zajednice, ne moe se kasnije u parnici traiti izmena suvlasnikih delova. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 188/82)

353.

UREENJE MEA (lan 155 163)

354.
Kada je predlaga podneo predlog za ureenje mee izmeu njegove i parcele protivnika predlagaa, jer su meni znaci uniteni ili znatno oteeni, a protivnik predlagaa je pre vie godina postavio ianu ogradu za koju je vetak geometar utvrdio da je postavljena u parceli predlagaa, tada nije imalo mesta donoenju reenja o obustavi postupka ureenja mea i upuivanju predlagaa na parnicu da utvrdi da je vlasnik spornog dela parcele, shodno l. 155-163. Zakona o vanparninom postupku. Iz obrazloenja: Pravilna primena odredbe l. 156. Zakona o vanparninom postupku podrazumeva, da se moe voditi postupak za ureenje mea izmeu parcela stranaka kada su meni znaci uniteni ili znatno oteeni, a susedi ne mogu sporazumno da utvrde granicu. To dalje znai da, ako navedeni uslov nije ispunjen, predlog za ureenje mea bi bio odbaen kao nedozvoljen, a ne da se donese reenje o obustavi postupka. (Iz reenja Okrunog suda u aku, G. 1337/06, od 18.10.2006. godine)

355.
U skladu sa odredbom lana 155. Zakona o vanparninom postupku, ima mesta ureenju mea izmeu parcela stranaka samo ako su meani znaci uniteni, oteeni ili pomerani, a nema sporazuma izmeu stranaka. Iz obrazloenja:
- 112 -

VANPARNINI POSTUPAK Reenjem prvostepenog suda ureena je mea izmeu parcela stranaka, prema faktikom stanju na terenu. Povodom albe protivnika predlagaa drugostepeni sud je prvostepeno reenje ukinuo i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak i odluku. Osnovano se u albi protivnika istie da nije imalo mesta voenju vanparninog postupka za ureenje mea, jer postoji sporazum izmeu stranaka, to predlaga nije ispotovao, a meani znaci nisu uniteni. Prema odredbi l. 155. Zakona o vanparninom postupku ima mesta ureenju mea samo ako su meani znaci uniteni, oteeni ili pomerani, a susedi ne mogu sporazumno da se dogovore. Imajui u vidu navode iz albe, u novom postupku treba utvrditi, u skladu sa citiranom zakonskom odredbom, da li je predlog predlagaa osnovan. (Iz reenja Okrunog suda u Novom Pazaru G. br. 155/05, od 7.03.2005. godine)

356.
Postupak za ureenje mea se pokree na predlog vlasnika, odnosno korisnika susednih parcela. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem ureena je mea izmeu katastarske parcele iji je korisnik optina, a koja je dravna svojina, i katastarskih parcela koje su vlasnitvo protivnika predlagaa. U podnetoj albi protivnik predlagaa istie da je predmetni put grekom upisan kao javni put, a kao dokaz dostavlja reenje odeljenja za optu upravu i finasije o obustavi postupka pokrenutog u cilju raspravljanja samovlasnog zauzea zemljita u dravnoj svojini, i to ovde sporne katastarske parcele, protiv samovlasnih zauzimaa, ovde protivnika predlagaa, jer je istim utvreno da sporna parcela predstavlja privatno putno zemljite. Imajui to u vidu potrebno je i da prvostepeni sud u ponovnom postupku oceni da li predlaga ima aktivnu legitimaciju u ovoj pravnoj stvari. Pored toga, prema utvrenju prvostepenog suda, na terenu ne postoji sporna katastarska parcela, ve se cela navedena parcela nalazi u posedu protivnika predlagaa. Prema odredbi lana 155. Zakona o vanparninom postupku, postupak za ureenje mea mogu pokrenuti vlasnici, odnosno korisnici susednih parcela u sluaju kada je sporna mea izmeu njihovih parcela. Meutim, u sluaju kada se jedna od stranaka nalazi u dravini obe parcele onda druga strana moe jedino traiti predaju u dravinu parcele koja se neosnovano nalazi u posedu druge strane, pa je s tim u vezi potrebno da prvostepeni sud oceni da li se u konkretnom sluaju radi o sporu koji se ne moe reiti u vanparninom postupku. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 370/05 od 17.03.2005. godine)

357.
Aktivnu odn. pasivnu legitimaciju za uee u postupku za ureenje mea nemaju draoci susednih zemljita u privatnoj svojini ako istovremeno nisu i sopstvenici. Iz obrazloenja: Predlog za ureenje mea izmeu susednih zemljita moe podneti svaki od sopstvenika odn. korisnika tih parcela, a kada je to zakonom odreeno i ovlaeni organ - lan 156. stav 1. Zakona o vanparninom postupku.
- 113 -

VANPARNINI POSTUPAK Predlog mora da sadri podatke o sopstvenicima odn. korisnicima susednih parcela i o zemljinim parcelama izmeu kojih se mea ureuje, sa oznakama tih parcela iz zemljinih i drugih javnih knjiga, kao i razloge zbog kojih se postupak pokree - lan 156. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. Proizilazi da je legitimacija za uee u ovom postupku na strani sopstvenika susednih zemljita (za zemljite u privatnoj svojini) ili na strani korisnika zemljita (za pravo korienja na zemljitu u dravnoj odn. privatnoj svojini). Prvostepeni sud je - shodno tome - bio duan da na pouzdan nain utvrdi ko je od protivnika predlagaa vlasnik predmetne katastarske parcele, a s obzirom na njihove tvrdnje da je imenovana - protivnik predlagaa istu prodala drugom imenovanom - protivniku predlagaa, ali po pismenom i neoverenom ugovoru o prodaji, po osnovu koga je on i stupio u dravinu ovog zemljita. Dakle, prvostepeni sud je, po pravilima vanparninog postupka, bio duan najpre da raspravi kao prethodno pitanje da li je po osnovu takvog ugovora, u smislu lana 4. stav 3. Zakona o prometu nepokretnosti, ovaj protivnik predlagaa stekao svojinu na predmetnoj katastarskoj parceli ili nije, i u vezi s tim da pouzdano raspravi ko je pasivno legitimisan. Oigledno je da to ne mogu biti oba protivnika predlagaa. Osim toga, nije jasna konstatacija u izreci pobijanog reenja da se pobijano reenje ima odnositi na oba protivnika predlagaa jednu, kao vlasnika i posednika i istovremeno i na drugog, kao faktikog vlasnika i faktikog posednika. Jednostavno, razume se da dva lica ne mogu istovremeno imati iskljuivo pravo svojine na istoj nepokretnosti. (Iz Reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 658/05 od 21.04.2005. godine)

358.
Pasivno legitimisani uesnici postupka za ureenje mea su vlasnici susednih nepokretnosti odnosno korisnici istih. Iz obrazloenja: Prema odredbi lana 156. Zakona o vanparninom postupku, predlog za ureenja mea izmeu susednih zemljita moe podneti svaki od sopstvenika, odnosno korisnika tih parcela, a kada je to zakonom odreeno i ovlaeni organ (st. 1), predlog mora da sadri podatke o sopstvenicima odnosno korisnicima susednih parcela i o zemljinim parcelama izmeu kojih se mea ureuje, sa oznakama tih parcela iz zemljinih i drugih javnih knjiga, kao i razloge zbog kojih se i postupak pokree (st. 2). Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da je legitimacija za uee u ovom postupku na strani sopstvenika susednih zemljita, kada se radi o zemljitu u privatnoj svojini, ili pak na strani korisnika zemljita, tamo gde se radi o pravu korienja na zemljitu u dravnoj odnosno drutvenoj svojini, pa je shodno tome prvostepeni sud bio duan da na pouzdan nain utvrdi ko je od protivnika predlagaa vlasnik kp. br. 809, jer s obzirom na njihove tvrdnje da je protivnik predlagaa LJ. prodala protivniku predlagaa R. kp. br. 809, ali po pismenom i neoverenom ugovoru o prodaji, po osnovu koga je R. stupio u dravinu zemljita koje je kupio, prvostepeni sud je, po pravilima vanparninog postupka, bio duan najpre da raspravi kao prethodno pitanje da li je po osnovu takvog ugovora, u smislu l. 4. st. 3. Zakona o prometu nepokretnosti protivnik predlagaa R. stekao svojinu na kp. br. 809, ili pak nije, te u vezi sa tim i da pouzdano raspravi ko je pasivno legitimisan, jer oigledno da to ne mo- 114 -

VANPARNINI POSTUPAK gu biti oba protivnika predlagaa. Pored toga, nije jasna konstatacija u izreci pobijanog reenja, da se pobijano reenje ima odnositi na protivnika predlagaa LJ. kao vlasnika i posednika i istovremeno i na protivnika predlagaa R. kao faktikog vlasnika i faktikog posednika, kako je to navedeno u izreci pobijane odluke. Naime, razume se da dva lica ne mogu istovremeno imati iskljuivo pravo svojine na istoj nepokretnosti. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu G. br. 648/05, od 21.04.2005. godine)

359.
Uniteni, oteeni ili pomereni meni znaci su razlozi za pokretanje vanparninog postupka za ureenje mea. Iz obrazloenja: Pravilno je stanovite prvostepenog suda da predlog za ureenje mee mora da sadri i razloge zbog kojih se postupak pokree, odnosno da li su meni znaci uniteni, oteeni ili pomereni, a pri tome susedi ne mogu sporazumno da utvrde granicu, kako je to propisano lanom 155. ZVP-a. Kako predlog navedene podatke nije sadravao, prvostepeni sud je pravilno naao da predlog za ureenje mee nije bio uredan pa je u vezi s tim pravilno primenio odredbe l. 109. ZPP kada je predlog odbacio kao neuredan budui da predlaga nije postupio po nalogu suda i predlog uredio. (Iz reenja Okrunog suda u Valjevu, G. 1229/04 od 30.09.2004. godine)

Reenjem kojim se ureuje mea izmeu susednih nepokretnosti stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljita. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 1162/96 od 17.04.1996. godine)

360.

Vanparnini sud nije ovlaen da meu uredi prema podacima iz katastarskog premera, ve ukoliko se stranke sporazumeju ili vrednost sporne meake povrine ne prelazi zakonom utvreni iznos, na osnovu jaeg prava, a ako to nije mogue na osnovu poslednjeg mirnog poseda, a ako ne moe ni na ovaj nain, da podeli spornu meaku povrinu onda po pravinosti. U protivnom e obustaviti vanparnini postupak i uputiti predlagaa na parnicu. (Iz reenja Okrunog suda Kraljevo, G. 898/92)

361.

Ureenje mea se vri po odreenom zakonskom redosledu, a ne po potpunoj slobodnoj oceni suda. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 351/91)

362. 363.

Kada prilikom ureenja mea postoji spor o meakoj povrini u vrednosti od preko 20.000 dinara (odnosno 800.000 dinara od 1.01.1989. godine), a stranke ne postignu sporazum da se o tome reava u vanparninom postupku, onda e sud uputiti predlagaa na parnicu i obustaviti vanparnini postupak. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 390/89)
- 115 -

VANPARNINI POSTUPAK

364.
Kada se u vanparninom postupku vri ureenje mea izmeu spornih parcela stranaka prema poslednjem mirnom posedu, merodavno je stvarno stanje na terenu, a ne stanje u katastarskim planovima. Iz obrazloenja: Na utvreno injenino stanje niestepeni sudovi su pravilno primenili i odredbe materijalnog prava. Naime, utvreno je da je u vanparninom postupku kod prvostepenog suda ureena mea izmeu spornih parcela stranaka prema poslednjem mirnom posedu. S obzirom na to, tuilac je bio duan da u ovom sporu dokae da on polae jae pravo na spornu meaku povrinu, a on to ni po oceni ovog suda nije dokazao. Ovo zbog toga, to se on u dokazu svog jaeg prava poziva samo na stanje prema katastarskim planovima a ovi planovi nisu u skladu sa stvarnim stanjem, ne samo kada je u pitanju ova mea, ve ni kada su u pitanju sve ostale mee u ovoj ulici. A u takvoj situaciji, i po miljenju ovog suda, merodavno je stvarno stanje na terenu, a ne stanje na katastarskim planovima. Inae, prema podacima u spisima i utvrenju sudova tueni su svoj sporni plac kupili i primili u posed jo 1959. godine, dok je tuilac ovaj plac kupio kasnije. I jedan i drugi su parcele preuzeli onako kako su ih drali i njihovi pravni prethodnici, a izmeu tuenih i pravnih prethodnika tuilaca nije bilo spora o mei. Prema tome tuilac i dri ono to je kupio i primio u posed od svog pravnog prethodnika, a niim nije dokazano da je tueni zauzeo bilo koji deo placa tuioca, bilo kada je ovaj drao sam tuilac, bilo njegovi pravni prethodnici. (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 194/87)

Kada protivnik u postupku ureenja mea istie da spornu meaku povrinu dri preko 20 godina, onda se on poziva na sticanje svojine odrajem i predlae da se mea uredi po osnovu jaeg prava a ne na osnovu poslednjeg mirnog poseda. (Iz reenja Okrunog suda u Zajearu, G. 1414/86)

365.

366.
U vanparninom postupku za ureenje mea se ne moe odluivati o pravu svojine na spornim meakim povrinama niti o ureivanju mea ako meni znaci nisu pomereni, uniteni ili oteeni. Iz obrazloenja: Po pravnom shvatanju drugostepenog suda, u postupku ureenja mea ne moe se ureivati pravo svojine na spornim povrinama, s obzirom da se radi o specifinom vanparninom postupku, u okviru koga i to u propisima od lana 155. do 163. ZVP nije predvieno da se moe utvrivati takvo pravo, pa je prvostepeni sud pogreio kada je pobijanom odlukom odluivao i o pravu svojine stranaka na odreenim meakim povrinama. Meutim, u ovakvom vanparninom postupku moe se reavati, odnosno odluivati o takvoj meakoj povrini samo kao o faktikoj povrini i to po osnova- 116 -

VANPARNINI POSTUPAK ma iz lana 159. ZVP, ali se u meritornoj odluci i to u reenju o ureenju mee ima opisati samo granina linija izmeu predmetnih parcela uesnika u smislu lana 162. ZVP. S druge strane, takoe po pravnom shvatanju ovog suda, ne moe se ureivati mea ukoliko u konkretnom sluaju meni znaci nisu pomereni, oteeni ili uniteni, u smislu lana 155. ZVP, a u konkretnom sluaju nijedna od stranaka ne tvrdi da je bilo tako neeg u ovom sluaju, ve tvrde da postoji na licu mesta ograda i to drugi niz godina unazad, a postojanje te ograde je utvrdio na licu mesta prvostepeni sud prilikom izvrenog uviaja. S, obzirom na prednje, prvostepeni sud e oceniti da li je uopte osnovan predmetni zahtev stranaka za ureenje mee po ovoj pravnoj stvari, pa tek ako eventualno nae da postoje uslovi za sprovoenje postupka ove vrste, onda e prei na meritorno raspravljanje, ali samo u smislu navedenih primedaba i citiranih zakonskih odredaba, te samo uspostaviti graninu liniju u smislu lana 162. ZVP i samim tim indirektno podeliti eventualnu spornu povrinu u smislu lana 159. ZVP. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 1471/86)

367.
Pravosnanost reenja vanparninog suda kojim je ureena mea izmeu suseda po osnovu jaeg prava, spreava suenje u parninom postupku o istom pravu na podlozi istih injenica (presuena stvar). (Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 406/83)

368.
Trokovi postupka ureenja mee spadaju na jednake delove, bez obzira na to ko je od njih pokrenuo postupak i u sluaju postojanja manjeg zauzea koje nije prouzrokovano namernim postupanjem jednog uesnika. Iz obrazloenja: Prvostepenim reenjem ureena je mea izmeu parcela predlagaa i protivnika predlagaa i konstatovano zauzee, dodue manje od strane protivnika predlagaa, pa je protivnik predlagaa obavezan da predlagau naknadi sve trokove spora u iznosu od 6000 dinara. Po albi protivnika predlagaa okruni sud je ukinuo reenje prvostepenog suda u delu o trokovima postupka. Postupajui po primedbama iz reenja okrunog suda, sud je doneo novo reenje o trokovima postupka ureenja mee obavezavi uesnike da trokove postupka snose na jednake delove u smislu lana 28. st. 2. i 3. Zakona o vanparninom postupku. Ovakvu odluku sud je obrazloio injenicom da je u pitanju vanparnina stvar koja se odnosi na imovinska prava uesnika, na ureenje mee izmeu njihovih parcela, koje je izvreno u interesu oba uesnika, da postoji zauzee koje nije veliko niti je prouzrokovano namernim postupanjem protivnika predlagaa, ve grekom geometra. (Iz reenja etvrtog optinskog suda u Beogradu, P. 4808/83)
- 117 -

VANPARNINI POSTUPAK ISPRAVE (lan 164 210)

369.
Sudija nije bio duan da prilikom sainjavanja sudskog zavetanja identitet zavetaoca utvruje i putem javne isprave odn. svedocima identiteta ako ga je lino i po imenu znao. Samo zbog toga to je sudija propustio da u zapisnik unese konstataciju da mu je zavetalac lino i po imenu poznat - zavetanje nije nitavo. Iz obrazloenja: Ako je zavetalac lino i po imenu poznat sudiji, tada se ne utvruje njegov identitet - lan 167. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. Prvostepeni sud je, u tom smislu, pravilnom ocenom pismena o sainjavanju spornog zavetanja i ocenom iskaza imenovanog svedoka pravilno utvrdio da je taj svedok, kao i sudija koji je sainio sporno sudsko zavetanje, tada lino poznavao zavetaoca i da nije bilo potrebe da se njegov identitet utvruje preko line karte. To navode albe ini neosnovanim, jer se odnose na utvrivanje identiteta zavetaoca a oigledno je da je sudija prilikom sainjava spornog zavetanja lino i po imenu znao zavetaoca. U tom smislu, i prema stavu albenog suda, sporno zavetanje nije nepunovano zato to je sudija koji je ostavioca lino poznavao propustio da u zapisnik unese tu konstataciju. (Iz Presude Okrunog suda u Valjevu, G. 1161/04(2) od 30.08.2004. godine)

370.
Sud u vanparninom postupku potvruje sadrinu ugovora o doivotnom izdravanju kao isprave, ali je ovlaen i da prethodno saini takvu ispravu ili da sadrinu takvog ugovora unese u zapisnik o sastavljanju ili potvrivanju sadrine ove isprave. Iz obrazloenja: Niestepeni sudovi su odluujui o tubenom zahtevu tuioca za ponitaj navedenog ugovora o doivotnom izdravanju koji je primalac izdravanja zakljuio 30.05.1991. godine sa tuenim zbog nesposobnosti primaoca za rasuivanje i nedostatka u formi ovog ugovora, odluili - ocenjujui samo uslove za njegovu punovanost u pogledu forme, u smislu lana 117. stav 4. i 5. Zakona o nasleivanju, vaeeg u vreme zakljuenja ovog ugovora, u vezi lana 183-186. ZVP. Ugovor o doivotnom izdravanju kao dvostrano obavezan i strogo formalan pravni posao, nastaje tek kad stranke postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora propisanim zakonom, pa je uslov za punovanost ovakvog ugovora slobodno i ozbiljno izraena volja ugovoraa u smislu lana 28. ZOO. U suprotnom ugovor ne proizvodi pravno dejstvo i kad je zakljuen u zakonom propisanoj formi. Kako je zahtev za ponitaj ovog ugovora jedinstven, bez obzira na razloge nitavosti koje je u toku postupka istakao tuilac, o njemu se po stanovitu Vrhovnog suda ne moe odluiti deliminom presudom kao o delu tubenog zahteva sazrelog za presuenje u smislu lana 329. ZPP. Stoga tuilac u reviziji osnovano ukazuje da su niestepene presude zahvaene bitnom povredom odredaba parninog po- 118 -

VANPARNINI POSTUPAK stupka iz lana 354. stav 2. taka 13. ZPP, jer ne sadre razloge o odlunoj injenici za ocenu punovanosti pobijanog ugovora, u pogledu sposobnosti primaoca izdravanja za rasuivanje u vreme zakljuenja ugovora i da je u pogledu ovih okolnosti zbog pogrene primene materijalnog prava injenino stanje nepotpuno utvreno. Ukoliko je primalac izdravanja u vreme zakljuenja pobijanog ugovora bio sposoban za rasuivanje i slobodno i ozbiljno izrazio svoju volju prilikom njegovog zakljuenja i postizanja saglasnosti o bitnim elementima ovog ugovora propisanim zakonom, pobijani ugovor e tek tada proizvoditi pravno dejstvo pod uslovom da je zakljuen u zakonom propisanoj formi u smislu lana 117. stav 4. i 5. Zakona o nasleivanju vaeeg u vreme zakljuenja ovog ugovora. Ugovor o doivotnom izdravanju mora biti sainjen u pismenoj formi, potpisan od strane ugovoraa a prilikom overe sudija mora proitati ugovor i upozoriti ugovornike na posledice ugovora, u smislu lana 117. stav 4. i 5. navedenog Zakona o nasleivanju. O svim preduzetim radnjama se sainjava zapisnik koji potpisuju svi uesnici u smislu odredaba lana 183-186. ZVP. Procesno pravni aspekt intervencije suda prilikom zakljuenja ugovora o doivotnom izdravanju propisan lanom 183-186. ZVP odnosi se na potvrivanje sadrine ugovora o doivotnom izdravanju - kao isprave, ali je po stanovitu Vrhovnog suda sud ovlaen i da saini takvu ispravu prema odredbama lana 166. do 174. ZVP, ili da sadrinu takvog ugovora unese u zapisnik. Nepostojanje posebne pismene isprave o ugovoru, o ijim su se bitnim elementima stranke saglasile slobodno izraavajui svoju volju, ukoliko je njegova potpuna sadrina uneta u zapisnik, sainjen u smislu lana 183-186. u vezi lana 166-174. ZVP, po oceni Vrhovnog suda ne predstavlja takav nedostatak koji ugovor ini apsolutno nitavim, ako su ugovorai takav zapisnik potpisali i ukoliko su za punovanost takvog ugovora ispunjeni svi ostali zakonski uslovi. Imajui u vidu da su niestepeni sudovi propustili da prethodno utvrde da li je primalac izdravanja u vreme zakljuenja ugovora o doivotnom izdravanju bio sposoban za rasuivanje i slobodno i ozbiljno izraavanje volje, pa da potom ocene da li je pobijani ugovor zakljuen u zakonom propisanoj formi, Vrhovni sud je na osnovu ovlaenja iz lana 394. stav 1. i lana 395. stav 2. ZPP, ukinuo niestepene presude i odluio kao u izreci. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 2379/98 od 15.12.1999. godine)

Ne moe se odbaciti predlog za ponitenje menice zbog toga to predlaga nije naveo dokaz u predlogu, niti na pismeno traenje suda podneo dokaz da je menicu nesumnjivo posedovao, te kako ju je i na koji nain izgubio. Ovakav stav prvostepenog suda nema podlogu u Zakonu o vanparninom postupku Srbije ni u zakonu o menici, koji trae samo iznoenje injenica da postoji verovatnoa da je predlaga menicu posedovao i da je ona izgubljena ili unitena. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 1427/84)

371.

SUDSKI DEPOZIT (lan 211- 224)

372.
Kada vlasnik stana odbija da primi zakupninu, zakupac stana moe taj iznos zakupnine predati u sudski depozit.
- 119 -

VANPARNINI POSTUPAK Iz obrazloenja: U prvostepenom postupku je utvreno daje dana 13.02.1987. godine, pok. B. M. zakljuila ugovor o korienju stana u ulici N. H. broj 6. (danas ulica K. A.) sa SIZ-om stanovanja grada N.S. Reenjem poslovni broj P-____/97 od 18.3.1998. godine ovaj sud je dozvolio uplatu zakupnine za predmetni stan u sudski depozit predlagau B. M., a u korist protivnika predlagaa F. E. na nepoznatom mestu boravita. Predlaga je pravni sledbenik svoje majke pok. B. M. koja je preminula 9.10.2003. godine. Protivnik predlagaa je zemljino - knjini vlasnik predmetnog stana, nasledivi biveg vlasnika, svoju majku, pok. F. E. Izmeu uesnika se pred ovim sudom po predlogu predlagaa vodi vanparnini postupak poslovni broj P-____/04 radi odreivanja zakupca i donoenja reenja koja zamenjuje ugovor o zakupu stana. Predlaga se putem svog punomonika obraala pismenim putem lino protivniku predlagaa sa ponudom da dalje uplate zakupnine, ali je od strane protivnika predlagaa obavetena da se s obzirom na to da se nalazi u inostranstvu obrati njenom punomoniku u zemlji. Postupajui po tome, predlaga se pismeno obratila punomoniku protivnika predlagaa ali nikakav pismeni odgovor nije dobila. Obavetavanjem o visini zakupnine od 30.06.2005. godine JP "Informatika" izvestila je protivnika predlagaa da visina zakupnine za predmetni stan iznosi 4.635,00 dinara meseno za period od januara do juna meseca 2005. godine. Na ovako pravilno i potpuno utvreno injenino stanje prvostepeni sud je pravilnom primenom materijalnog prava ispravno postupio kada je predlog predlagaa u celosti usvojio. Naime, odredbom l. 211. Zakona o vanparninom postupku je propisano da se u sudski depozit mogu predati novac, hartije od vrednosti, kao i druge isprave koje se mogu unoviti kada je to zakonom ili drugim propisima predvieno, a l. 215. istog zakona propisano je da e sud ukoliko ne odbaci predlog predlagaa doneti reenje o prijemu predmeta odnosno novca u sudski depozit. Odredbom l. 327. ZOO regulisano je da u situaciji kada je poverilac u docnji, kada je poverilac nepoznat ili je neizvesno ko je poverilac ili gde se nalazi, dunik moe poloiti stvar koju duguje kod suda za poverioca. Kako u konkretnom sluaju predlaga koristi predmetni stan, u obavezi je da za isti plaa i zakupninu, a kako nema mogunosti da svoju obavezu ispuni jer protivnik predlagaa odbija da dalje primi zakupnine, to su se stekli svi zakonom propisani razlozi gore citirani za polaganje novca u sudski depozit. (Iz reenja Okrunog suda u Novom Sadu, G. 4430/05 od 28.12.2005. godine)

373.
Kada je pravnosnanom parninom presudom predlaga obavezan da plati protivniku predlagaa utvreni novani iznos a protivnik odbije prijem, predlaga ima pravo da poloi novac u depozit suda primenom lana 211. Zakona o vanparninom postupku, a tada nema mesta primeni lana 348-362. Sudskog poslovnika koji govori o poslovanju sredstvima iz depozita. Iz obrazloenja: Reenjem prvostepenog suda primljen je na iro raun suda u depozit novac predlagaa, a namenjen za protivnika predlagaa. Drugostepeni sud je odbio kao neosnovanu albu protivnika predlagaa i potvrdio je prvostepeno reenje. Neosnovano je isticanje u albi da je sud pogreno primenio materijalno pravo kada nije uzeo u obzir odluke l. 348-362. Sudskog poslovnika. Na bazi pravilno utvrenog injeninog stanja, sud je pravilno primenio materijalno pravo, nalazei da ima mesta primeni l. 211. Zakona o vanparninom postupku koji govori o sudskom depozitu i polaganju novca u sudski depozit, uz ispunjenje zakonskih uslova. Odredbe l. 348-362. Sudskog poslovnika, govore o poslovanju sredstvima iz depozita suda, pa se ne radi o pogrenoj primeni materijalnog prava u konkretnom sluaju. (Iz reenja Okrunog suda u aku G. br. 1381/04, od 21.12.2004. godine)
- 120 -

VANPARNINI POSTUPAK

374.
Sud e, posebnim reenjem, pozvati lice u iju korist su deponovana sredstva da u odreenom roku primi ta sredstva. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud usvaja predlog za otvaranje sudskog depozita, sa obrazloenjem da se u konkretnom sluaju sud ne uputa u raspravljanje spornih injenica a to je da li je povreeno pree pravo kupovine ovde predlagaa jer je to predmet posebnog parninog postupka koji se meu strankama vodi, i da je za donoenje odluke dovoljno da je protivnik predlagaa bio poverilac predlagaa, da je sada sporno ko je poverilac te obaveze i da sve dok je ova injenica sporna opravdano je da predlaga vri uplatu u sudski depozit. Izloeno pravno stanovite kao i date razloge prvostepenog suda u svemu prihvata i ovaj sud kao drugostepeni. Naime, neosnovano se protivnik predlagaa u albi poziva na bitnu povredu odredaba parninog postupka, pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje kao i pogrenu primenu materijalnog prava. Naime, neosnovani su albeni navodi da je izreka osporenog reenja nejasna, te da predmetno reenje ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati jer isto ne sadri oznaenje lica u iju se korist deponuju sredstva kao ni uslove pod kojima to lice moe preuzeti deponovana sredstva imajui u vidu da je upravo ta sporna okolnost meu strankama, zbog ega je i predlaga traio otvaranje sudskog depozita, a pri emu odredbom lana 216. Zakona o vanparninom postupku je propisano da e sud po deponovanju sredstava pozvati posebnim reenjem lice u iju korist je deponovanje izvreno da u odreenom roku primi iz depozita predmete za predaju, tako da e nakon konanog razjanjenja ko je novi poverilac, istome biti predata sredstva iz depozita. Takoe su neosnovani navodi da je injenino stanje pogreno i nepotpuno utvreno, te daje pogreno primljeno materijalno pravo jer sud nije naveo razloge niti je utvrdio da li postoje uslovi predvieni Zakonom za otvaranje sudskog depozita u ovoj pravnoj stvari. Naime, prvostepeni sud je pravilno utvrdio da je meu strankama sporna okolnost ko je poverilac obaveze da zahteva isplatu zakupnine, zbog ega je upravo i pokrenut parnini postupak meu istim strankama, a injenice koje protivnik predlagaa istie u albi mogue je utvrditi samo u parninom postupku kao kontradiktornom, jer upravo injenice koje navodi alilac predlaga osporava, i predmet su ocene parninog suda. S toga je prvostepeni sud pravilno postupio kada je usvojio predlog za otvaranje depozita, dajui pri tome razloge koje u svemu prihvata ovaj sud kao drugostepeni. (Iz reenja Vieg trgovinskog suda, P. 1537/03 od 19.03.2003. godine)

375.
Prvostepeni sud mora da ima u vidu odredbu lana 211. Zakona o vanparninom postupku, koja regulie da se u sudski depozit pored hartija od vrednosti i drugih dragocenosti moe predati i novac, ali samo kada je to zakonom ili drugim propisima predvieno. Iz obrazloenja: U konkrenom sluaju predlaga eli da se oslobodi obaveze predajom odreenog novanog iznosa u sudski depozit u korist protivnika predlagaa. Meutim, polaganje kod suda je predvieno
- 121 -

VANPARNINI POSTUPAK kad su ispunjeni odreeni uslovi u smislu lana 327. ZOO, a naime, kad je poverilac u docnji, ili je nepoznat, ili kad je izvesno ko je poverilac i gde se nalazi, ili kad je poverilac potpuno nesposoban, a nema zastupnika i tada dunik moe poloiti dugovanu stvar kod suda za poverioca. Ukoliko bi poverilac bez osnovanog razloga odbio da primi ispunjenje od strane dunika, tada bi doao u docnju shodno lanu 235. stav 1. navedenog zakona. Stoga je prvostepeni sud, imajui u vidu navedene zakonske odredbe, morao prilikom odluivanja o predlogu predlagaa za deponovanje odreenog novanog iznosa u korist protivnika predlagaa prethodno da oceni da li su ispunjeni zakonski uslovi za polaganje oznaenog novanog dinarskog iznosa u korist protivnika predlagaa. U sluaju da oceni da nisu ispunjeni uslovi za otvaranje sudskog depozita, duan je da reenjem odbaci predlog u smislu lana 214. ZVP, a u protivnom da donese reenje o prijemu novca u sudski depozit, u smislu lana 215. istog zakona. Ukoliko su ispunjeni uslovi za prijem depozita, sud mora imati u vidu u daljem postupku odredbu lana 218. navedenog zakona koja regulie situaciju ukoliko lice, u iju korist je deponovan novac, izjavi da isti ne prima kao i odredbu lana 224. ovog zakona koja predvia da se prijem u depozit, uvanje i predaja predmeta blie odreuje sudskim poslovnikom. (Iz reenja Okrunog suda u Kraljevu, G. 538/91)

376.
Protivpredlaga koji je svojim ponaanjem dao povod za pokretanje postupka jer je zapao u poverilaku docnju duan je da predlagau naknadi trokove spora i u sluaju kada predlaga povue predlog za donoenje reenja o polaganju stanarine u sudski depozit. (Iz reenja Okrunog suda u Novom Sadu, G. 2939/90)

377.
Nije osnovan predlog za prijem novca u sudski depozit kada se on odnosi na trokove ishrane, koje bi predlaga imao po ugovoru o doivotnom izdravanju a primalac izdravanja nije odbio da izdravanje prima. Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je reenjem dozvolio otvaranje sudskog depozita po predlogu predlagaa i odredio da predlaga, poev od 1. februara 1985. godine, uplauje na tekui raun suda meseno iznos od 7.500 dinara na ime ishrane protivnika predlagaa koji odbija da taj iznos prima. Polaganjem ovog iznosa deponent se oslobaa svoje obaveze po ugovoru o doivotnom izdravanju koji je kao davalac izdravanja zakljuio sa protivnikom predlagaa i po kome je, pored ostalog, duan da se stara o ishrani protivnika predlagaa. Protivnik predlagaa - inae primalac izdravanja po ugovoru, odbija da primi bilo koji iznos od predlagaa poto je pokrenuo postupak za raskid ugovora o doivotnom izdravanju, pred sudom. Okruni sud je - kao drugostepeni - uvaio albu protivnika predlagaa, ukinuo reenje prvostepenog suda i predmet vratio na ponovno odluivanje. Osnovan je navod albe protivnika predlagaa da stranke u ugovoru o doivotnom izdravanju nisu ugovorile obavezu predlagaa kao davaoca izdravanja da protivniku predlagaa kao primaocu izdravanja plaa novane iznose. Naprotiv, iz sadrine ugovora vidi se da su ugovorne strane ugovorile zajednicu ivota, brigu, negu i uvanje protivnika predlagaa od strane predlagaa. ta vie,
- 122 -

VANPARNINI POSTUPAK protivnik predlagaa u zajednicu ivota unosi svoju penziju kao zajedniki prihod. Prema tome, pogreio je prvostepeni sud kada je naao da iz sadrine ugovora o doivotnom izdravanju postoji obaveza predlagaa na plaanje novanog iznosa protivniku predlagaa. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 9690/85)

378.
Nisu ispunjeni uslovi za prijem novca u sudski depozit ako je kao jedini razlog u predlogu i tokom postupka navedeno neslaganje i netrpeljivost uesnika. Iz obrazloenja: Pobijanim reenjem prvostepenog suda odobreno je otvaranje sudskog depozita u korist protivnika predlagaa. U sudski depozit primljen je iznos od 3.500 dinara na ime alimentacije poev od 1. marta 1984. godine pa ubudue, dok postoje zakonski uslovi. Protiv reenja prvostepenog suda protivnik predlagaa je uloio albu. Po nalaenju drugostepenog suda alba je osnovana. Prema odredbi lana 327. Zakona o obligacionim odnosima dunik moe poloiti dugovanu stvar kod suda za poverioca kada je poverilac u docnji, ili je nepoznat, ili je izvesno ko je poverilac ili gde se nalazi ili kada je poverilac poslovno nesposoban a nema zastupnika. U konkretnom sluaju, kao razlog za otvaranje depozita u predlogu - i tokom postupka - navedeno je samo neslaganje i netrpeljivost stranaka, dok ostali razlozi za otvaranje depozita ne postoje. (Iz reenja Okrunog suda u Beogradu, G. 5682/84)

Trokovi uvanja i rukovanja predmetom depozita padaju na teret predlagaa jer protivnik predlagaa, u iju je korist primljen predmet u depozit, nije predmet podigao u roku odreenom reenjem niti se u ostavljenom roku izjasnio da li e primiti predmet. Predlaga, pozvan u smislu lana 218. Zakona o vanparninom postupku da predmet preuzme, duan je i da snosi trokove koji se odnose na trokove prevoza. (Iz reenja etvrtog optinskog suda u Beogradu, P. 2311/84)

379.

- 123 -

You might also like