You are on page 1of 25

MORFOLOGIJA INESKEATA Telo insekata se sastoji iz 3 dela: A. CEPHALON glava (nastala od 6 embrionalnih segmenata) B.

. THORAX grudi (nastale od 3 segmenta) C. ABDOMEN trbuh (nastao od 12 segmenata, 11 pravih i 1 lanog)

CEPHALON glava Nastala srastanjam 6 embrionalnih segmenata. Na glavi odraslih insekata oni se ne vide, ali se jasno vide brazde-avovi po kojima je nastalo njihovo sraivanje. Embrionalni segmenti koji grade glavu su: 1. ACRON lani glaveni segmenat, koji nosi usni otvor 2. ANTENALNI nosi exstremitete, koji e dati antene 3. INTERKALARNI ne nosi extremitete 4. MANDIBULARNI - nosi exstremitete, koji e dati MANDIBULE gornje vilice 5. MAXILLARNI - nosi exstremitete, koji e dati MAXILLAE donje vilice 6. LABIALNI - nosi exstremitete, koji e dati LABIUM donju usnu Na glavi postoje 2 otvora USNI i ZATILJANI occipetum. Na glavi razlikujemo sledee delove: 1. VERTEX - teme 2. FRONS elo 3. CLYPEUS lani glaveni tit 4. LABRUM gornja usna 5. GENAE - obrazi 6. OCCIPUT - zatiljak 7. TEMPORA - slepoonice 8. GULA gua 9. COLLUM - vrat

Poloaj glave u odnosu a telo moe biti: 1. PROGNATI elo gore, usta napred (Cerambyx) 2. ORTOGNATI elo napred, usta dole 3. HYPOGNATI elo dole, usta izmeu prednjih nogu

Na glavi razlikujemo 4 para extremiteta: 1 par pipaka (ANTENAE) i 3 para usnih extremiteta. ANTENAE (pipci) se obino nalaze izmeu ili ispred oiju. Na jednoj anteni razlikujemo sledee delove: 1. SCAPUS bazalni lan je najrazvijeniji deo pipka, za koji se vezuju svi miii koji pokreu ceo pipak. 2. PEDICULUS drak je deo na kome se nalazi Donstonov organ. 3. FLAGELLUM bi se sastoji od 1-50 lanaka.

Na pipcima su skoncentrisane senzile ula mirisa, kao i druga ula. lanci u biu mogu biti meusobno slini ili razliiti, pa razlikujemo: ANTENAE AEQUALES kod kojih su lanci slini ANTENAE INAEQUALES kod kojih su lanci razliiti.

Tipovi antena su sledei: 1. ANTENAE AEQUALES a) ekinjast lanci se u biu poevi od osnove ka vrhu postepeno suava ju (zrikavci, rovci...) 2. ANTENAE INAEQUALES a) glaviast lanci na kraju proireni u glavicu (dnevni leptiri)

b) konast svi lanci bia su valjkasti i jednake irine poevi od osnove ka vrhu (striibube...)

b) glaviast sa bodljom (muve) c) glaviast sa perom (muve)

c) brojaniast lanci su pri kraju sueni (mranjaci...)

d) prelomljen eljast (jelenak) e) prelomljen lepezast (gundelji)

d) testerast jednostruko ili dvostruko, svaki lanak je na jednom kraju proiren (krasci...)

f) prelomljen glaviast (sipci) g) kolenast (prelomljen) (bubamare)

e) eljast - jednostruko ili dvostruko, lanci jo vie izvueni nego kod testerastog (drvotoci...)

f) perast lanci perasto proireni (mujaci leptira, lisnih zolja...)

USNI APARAT INSEKATA - USNI EXTREMITETI ima ih 3 para i to su: 1. MANDIBULAE gornje vilice 2. MAXILLAE donje vilice 3. LABIUM donja usna Postoje 4 osnovna tipa usnog aparata: - za GRICKANJE (buba vaba) - za LIZANJE I SRKANJE (pele, ose) - za BODENJE I SISANJE (komarci) - za SISANJE (leptiri) Usni aparat za GRICKANJE - (buba vaba) - predstavlja osnovni tip, ijom su modifikacijom nastali ostali tipovi; prilagoen je za uzimanje vrste hrane i sastoji se od: LABRUM gornja usna predstavlja neparnu hitiniziranu plou, koja zatvara usni otvor sa gornje strane; slui za pridravanje hrane; sa njegove donje strane nalazi se membranozna tvorevina epipharynx na kojoj su skoncentrisane senzile ula mirisa MANDIBULAE gornje vilice su parne i sa glavom su povezane na arnir tako da se mogu pokretati samo levo-desno; razliite su kod raznih insekata kod grabljivih vrsta jako su izraene i slue za prihvatanje i ubijanje plena, kod ksilofagnih (one koje ive u drvetu) su snane i kratke, kod jelenka su jako razvijene pridrava enku pri parenju MAXILLAE donje vilice se sastoje iz: CARDO ep preko koga je donja vilica povezana za glavenu auru STIPES stablo se nadovezuje na ep i sa gornje strane nosi ostale delove donje vilice PALPES MAXILLARES donje vilini stenjaci su lankoviti (3-5 lanaka sa senzilama ula ukusa) LOBUS EXTERNUS kaciga je koasta i slui kao zatita grizaljki LOBUS INTERNUS grizaljka zatvara usni otvor sa prednje strane i slui za otkidanje hrane LABIUM donja usna zatvara usni otvor sa donje strane, a nastao je srastanjem 2 dela, koji su po grai slini donjim vilicama; sastoji se iz: SUBMENTUM podbradak je nastao srastanjem epova i vezuje donju usnu za glavenu auru MENTUM brada je nastao srastanjem stabala i sa gornje strane nosi ostale delove donje usne PALPES LABIALES donje usni stenjaci nisu srasli, odgovaraju PALPES MAXILLARES-ima i na sebi nose ulo ukusa PARAGLOSSA lani jezik nije srastao i odgovara LOBUS EXTERNUS-u donjih vilica GLOSSA jezik nije srastao i odgovara LOBUS INTERNUS-u donjih vilica - sa gornje strane donje usne nalazi se membranozni reanj - HIPOPHARYNX

Usni aparat za LIZANJE I SRKANJE (pele, ose) - prilagoen je za uzimanje vrste i tene hrane (poleni nektar) i sastoji se od: LABRUM gornja usna nije promenjena MANDIBULAE gornje vilice nisu promenjene, ali kod nekih mogu biti modifikovane u zavisnosti od funkcije (oblikovanje voska pri izgradnji saa) 3. MAXILLAE donje vilice se sastoje iz: a) CARDO ep nije promenjen b) STIPES stablo nije promenjeno c) PALPES MAXILLARES donje vilini stenjaci su zakrljali d) LOBUS EXTERNUS kaciga e) LOBUS INTERNUS grizaljka d) i e) su srasli i grade KANIJA 4. LABIUM donja usna a) SUBMENTUM podbradak nije promenjen b) MENTUM brada nije promenjena c) PALPES LABIALES donje usni stenjaci su jako izduene d) PARAGLOSSA lani jezik je zakrljao e) GLOSSA jezik je jako izduen i prekriven dlaicama

Usni aparat za BODENJE I SISANJE (komarci) - za izimanje tene hrane 1. LABRUM gornja usna je jako izduena i slui kao poklopac donjoj usni sa gornje strane 2. MANDIBULAE gornje vilice su izvuene u vidu tankih STILETA, na vrhu su zailjene i slue za probadanje koe 3. MAXILLAE donje vilice jako su izduene i na vrhu testerasto nazubljene , slue za presecanje koe 4. LABIUM donja usna je izduena, oluasto povijena i nosi sve ostale delove usnog aparata (u njoj se nalaze svi delovi) - membranozni reanj HIPOPHARYNX je jako izduen, na sredini ima kanal, koji slui za ubrizgavanje sekreta pljuvanih lezdi u telo rtve (anti koagulacione materije)

Usni aparat za SISANJE (leptiri) - sastoji se od: 1. LABRUM gornja usna je u vidu trougla 3. MAXILLAE donje vilice se sastoje iz: c) PALPES MAXILLARES donje vilini stenjaci - kod nekih leptira (Pyralidae) d) LOBUS EXTERNUS kaciga je jako izduen, oluasto povijen i gradi SPIRITROMP- rilicu, koja je u miru spiralno povijena ispod glave 4. LABIUM donja usna sastoji se iz: c) PALPES LABIALES donje usni stenjaci - kod svih leptira

THORAX grudi Sastoje se od 3 segmenta : 1. PROTHORAX prednje grudiKod nekih u sastav ulazi i prvi 2. MESOTHORAX srednje grudi trbuni segment APODEL 3. METATHORAX zadnje grudi

Svaki segment sa donje strane nosi po jedan par nogu, a sa gornje na sredinjim i zadnjim grudima se kod svih obino nalazi 1 par krila. Znai grudi su nosioci lokomotornih organa. Svaki trbuni segment se sastoji iz:

1. TERGUM gornja zadebljala ploa (sve ploe koje ulaze u njen sastav se zovu TERGITI) 2. PLEURE srednja zadebljala ploa (sve ploe koje ulaze u njen sastav se zovu PLEURITI) 3. STERNUM donja zadebljala ploa (sve ploe koje ulaze u njen sastav se zovu STERITI)

Jednim imenom sve ploe koje ulaze u sastav grudi se nazivaju SKELETI. Jamice izmeu TERGUMA i PLEURE su KRILNE JAME, s izmeu PLEURE i STERNUMA su KOKSALNE JAME. Kod insekata koji su dobri letai svi grudni segmenti su povezani u jednu zajedniku auru TEROTORAX. Kod insekata koji gamiu prvi grudni segment je slobodan a ostala 2 su meusobno spojena. GRUDNI EXTREMITETI PEDES (noge) lankovite su i sastoje se iz: 1. COXA - kuk je jako razvijen, jer se za njega vezuju miii, koji pokreu noge u odnosu na telo. 2. TROCHANTER butni valjak je najee jednolan, a moe biti i dvolan (kod Hymenoptera) 3. FEMUR but je najrazvijeniji kod insekata koji skau 4. TIBIA golen na sebi nosi hitinske izrataje OSTRUGE 5. TARSUS stopalo se sastoji od 1-5 lanaka: prvi je METATARSUS, a poslednji PRETARSUS (nosi na svom vrhu hitinske kande UNGULAE)

Oni koji se kreu po glatkim povrinama izmeu kandi imaju 'aparat' koji moe biti: 1. PULVILUS ako se izmeu UNGULAE nalazi 2 meka 2. AROLIUM - ako se izmeu UNGULAE nalaze 1 meak 3. EMPODIUM - ako se izmeu UNGULAE nalazi 1 bodlja
1 2 3

Prema funkciji noge delimo na: I Noge za kretanje 1. za hodanje svi delovi su ravnomerno razvijeni (potkornjaci, bube listare)

II Noge za specijalne funkcije 1. za kopanje prednje noge gundelja i rovca

2. za tranje svi delovi su izdueni (buba vabe)

2. za grabljenje prednje noge bogomoljke i vodenih stenica

3. za skakanje naroito je razvijen but (skakavci, zrikavci, bube buvai)

3. za sakupljanje polena zadnje noge pele, na golenu se nalazi 1 udubljenje korpica, a na metatarsusu, koji je neto proiren, redovi dlaka etkica; povlaenjem etkice 1 noge preko korpice 2. polen se preko 1 prenosi na 2. nogu

4. za plivanje golen i stopalo su spljoteni i obrasli dlakama (vodene stenice, gnjurci)

4. za ienje prednje noge pele, na golenu se nalazi 1 izrataj u vidu ekinje, a na metatarsusu 1 udubljenje

ALEA - krila O nastanku krila postoje 2 hipoteze: 1. TRAHEALNA smatra se da su krila nastala od trahealnih krga insekata; nedostatak ove hipoteze je taj to se krila nalaze na grudima, a trahealne krge na trbuhu. 2. PARANOTALNA smatra se da su krila nastala od bonih izrataja grudi PARANOTUMA. Krila predstavljaju 2 intimno srasle lamele izmeu kojih se nalaze krilni nervi, koji predstavljaju uplje cevi kroz koje prolaze ogranci nervnog, krvnog i trahealnog sistema. Najvei broj insekata ima 2 para krila, ali su kod nekih zadnja krila zakrljala (Diptera). Postoje i beskrilni insekti i ta beskrilnost moe biti: PRIMARNA ako grupa insekata tokom evolucije nikad nije imala krila (Apterygote) i SEKUNDARNA ako je posedovala krila, a tokom evolucije su isezla zbog prilagoavanja na uslove ivota. Prvobitni insekti su imali samo uzdune nerve hipotetiki tip krila, ali dananji insekti osim uzdunih imaju i poprene nerve.
7

Nervatura hipotetikog krila: Na ovom krilu razlikujemo sledee nerve: 1. COSTA ne grana se 2. SUBCOSTA grana se u 2 ogranka 3. RADIUS grana se u 5 ogranaka Modifikacijom ovog krila nastala su dananja krila.

4. MEDIUS grana se u 3 ogranka 5. CUBITUS grana se u 2 ogranka 6. ANALIS grana se u 3 ogranka

Nervatura krila leptira: Na ovom krilu razlikujemo sledee nerve: nastao modifimacijom hipotetikog krila 1. COSTA predstavlja prednju ivicu krila 2. SUBCOSTA ne grana se 3. RADIUS ostao je nepromenjen

4. MEDIUS tri ogranka izgubila vezu sa osnovom 5. CUBITUS ostao je nepromenjen 6. ANALIS ne grana se (ima samo 1 ogranak)

Uzduni nervi zajedno sa poprenima grade odreena polja okca koja mogu biti otvorena i zatvorena, ukoliko ih je vie dobijaju naziv po osnovnom nervu i obeleavaju se arapskim brojevima od osnove prema vrhu krila. Krila moemo podeliti na: I KRILA ISTE KONZISTENCIJE (GRAE) 1. prednja i zadnja krila istog oblika i veliine (Lecoptera) 2. krila razliite veliine (prednja vea od zadnjih) pokrivena ljuspama (Lepidoptera) pokrivena dlaicama (Trihoptera) gola sa slabo izraenom nervaturom (Himenoptera) gola sa dobro izraenom nervaturom (Homoptera)

II KRILA RAZLIITE KONZISTENCIJE 1. prednja krila hitinizirana ELITRE (ona crvena krila sa crnim takama kod bubamare ona ne leti pomou njih nego su to kormila), a zadnja su membranozna (Coloptera) 2. prednja krila su koasta, a zadnja membranozna (Dermoptera) 3. prednja su do polovine koasta, a od polovine opnasta, a zadnja su opnasta (stenice) Heteroptera

TRBUH ABDOMEN Trbuh se razlikuje od ostalih telesnih regiona po tome to ne nosi extremitete i pretrpeo je najmanje promena tokom evolucije. Graa trbunih segmenata U sastav trbuha ulazi 12 segmenata (11 pravih i 1 lani TELSOM) Prvih 7 se zovu PREGENITALNI, 8. i 9. su GENITALNI, a 10., 11. i 12. su POSTGENITALNI.

Graa trbunih segmenata je identina grai grudnih segmenata, razlika postoji samo u nainu njihovog meusobnog vezivanja. Kod trbuha oni su povezani INTERSEGMENTALNIM MEMBRANAMA, zahvaljujui kojima insekti imaju mogunost da viestruko uveaju zapreminu svoga trbuha ( kraljica termita).

Spoj trbuha sa grudima moe biti: 1. SEDEI TRBUH prvi trbuni segment u potpunosti nalee na poslednji grudni (Coleoptera, Lepidoptera, Ortoptera) 2. VISEI TRBUH pripojen je samo donjim delom za grudi (pele, ose) 3. PETELJKAST TRBUH povezan je za grudi preko jedne peteljke (Formicide)

Dodaci trbuha CERCI lankoviti, parni, nalaze se na vrhu trbuha STILI nisu lankoviti, ima ih vie pari FURKA - kod Colembola se na 4. segmentu nalazi viljuka za skakanje LANE trbune NOGE kod gusenica i pagusenica; gusenice imaju 2-5 pari trbunih nogu, pagusenice imaju manje od 2 ili vie od 5 pari trbunih nogu 5. LEGALICA imaju je enke i slui za polaganje jaja; kod nekih insekata nekoliko poslednjih trbunih segmenata se uvlae jedan u drugi, pa ine TELESKOPSKU LEGALICU (kuna striibuba) 1. 2. 3. 4.

ANATOMIJA INSEKATA itavo telo je sa 2 septe (membrane) podeljeno na 3 dela. 1. PERIKARDIJALNI SINUS zauzima prostor izmeu gornje septe i koe sa gornje strane; u njemu se nalazi srani organ 2. VISCELARNI SINUS zauzima prostor izmeu gornje i donje septe; u njemu su smeteni unutranji organi (organi za izluivanje, varenje i polni organi) 3. PERINEURALNI SINUS zauzima prostor izmeu donje septe i koe sa donje strane; u njemu je smeten nervni sistem
PERIKARDIJALNI SINUS GORNJA SEPTA VISCERALNI SINUS DONJA SEPTA PERINEURALNI SINUS

10

KOA ektodermalnog je porekla. Njene funkcije su: 1. titi unutranje organe od povreda 2. regulie vodni reim (spreava prekomerno odavanje i primanje vode) 3. za nju su vezani miii pa ima ulogu spoljanjeg skeleta-egzoskeleta 4. daje stalan oblik telu 5. u njoj se nalaze brojne lezde Graa koe satoji se iz vie slojeva: 1. membrana BASILARIS - bazilarna membrana - tanak sloj zvezdastih elija koja razdvaja kou od unutranjosti tela 2. HIPODERMIS - sloj ivih elija cilindrinog oblika koja obrazuje deo koe iznad sebe 3. KUTIKULA - se sastoji iz a) ENDOKUTIKULA - je najdeblji sloj kutikule bez boje. Sagraena je od materijala u vidu horizontalnih lamela. Proeta je vertikalnim kanalima koji predstavljaju protoplazmatine elije, izrataje elije Hipodermisa. b) EGZOKUTIKULA - je znatno tanja, ali i znatno vri sloj kutikule. Izgraena je od materijala u vidu vertiklanih lamela. U njoj se nalaze insekatske boje-pigmenti. c) EPIKUTIKULA - je najtanji sloj. Sastoji se iz 4 sloja: kutikularni, polifenonski, cementni i votani.

Dodaci koe: 1. koni izrataji - predstavljaju izrataje koe koji se nalaze na razliitim delovima tela (nos kod nosoroga) 2. kone dlake - se nalaze na razliitim delovima tela. Nastaju radom trihogenih elija. To su hipodremalne elije koje su prestale sa obrazovanjem koe i preuzele su funkciju obrazovanja dlake. Dlake su sa koom povezane membranom koju lue membranogene elije. 3. kone ljuspe - predstavljaju modifikovane dlake koje se nalaze na krilima leptira i nekih tvrdokrilaca. Poreane su kao crepovi na krovu. Sastoje se iz tela i drke. Slabo su privrene za kou pa se lako skidaju. 4. kone lezde - se prema grai dele na: jednoelijske, dvoelijske, i vieelijske Prema funkcicji kone leyde se dele na: mirisne (aromatine) - lue mirise votane - lue vosak (pela) otrovne (taxofore) - lue otrovne materije koje slue za zatitu. Obino su dvoelijske i svoje sekrete lue u jednom proirenju koje predstavlja ampulasto proirenu dlaku. U dodiru sa neprijateljem ona puca i sekret se iz nje izlije na telo rtve. pauinaste lezde (serikterije) - lue pauinu sluzne lezde - lue sluz

11

Boja insekata - moe biti: 1. pigmetska - nastaje usled prisustva pigmenta u egzokutikuli, hipodermisu, krvi ili masnom tkivu. 2. strukturna Pigmenti koji se nalaze u egzokutikuli su postojani i nakon smrti insekata, meutim oni koji se nalaze u krvi, hipodermisu... nakon smrti nestaju. Pigmenti kod insekata su: melanin- smea i uta purinski pigmenti- su derivati mokrane kiseline i daju belu boju hlorofil- zelena karotin- crvena flavoni- uta i crvena antocijani- nijanse crvene i sivu hemoglobin- crvena Koncentracija pigmenata zavisi od svetlosti, temperature i vlage. Njuhova blaga oscilovanja poveavaju koncentraciju pigmenata, a vea smanjuju. Strukturne boje nastaju kao posledica strukture koe, u zavisnosti od nje svetlost se razliito prelama, odbija i rasipa te se javljaju razliite strukturne boje. Boja na insekte utie: 1. neposredno - tamnije vrste imaju veu temperaturu tela 2. posredno - tite insekte od neprijatelja a) simpatiko (zatitno) bojenje - insekti svojom bojom oponaa sredinu u kojoj se nalazi (Tortrix viridana, veliki i mali mrazovac, zrikavci) b) boja za zastraivanje - insekt svojom bojom odvraa neprijatelje (Catocala, vanesa) c) mimikrija - insekt bez zatitnih organa oponaa vrstu sa zatitnim organima (osolike muve=ose, Sirex gigas=strljen)

DIMORFIZAM I POLIMORFIZAM - Pojava da se ista vrsta javlja u 2 ili vie telesnih oblika Dimorfizam moe biti seksualni dimorfizam, sezonski dimorfizam, ciklini polimorfizam, sezonski polimorfizam ili faklutativni polimorfizam . 1. SEKSUALNI DIMORFIZAM Sree se kod vrsta kod kojih se i ne razlikuju samo po grai polnih organa (primarne polne karakteristike) nego i po sekundarnim polnim karakteristikama odnosno po obliku i boji tela, prisustvu razliitih izrataja... gubar - ima ukasto bela krila, krupnija je i sa konastim pipcima, a ima sivo mrka krila, sitniji je i sa perastim antenama mrazovac - sa patrljcima od krila ili bez njih, a sa krilima titaste vai - bez krila i nogu, a sa krilima svitac - bez krila, a sa krilima jelenak - sa jako razvijenim gornjim vilicama, dok su kod one normalno razvijene 2. SEZONSKI DIMORFIZAM Ova vrsta raznolikosti vrste se javlja kao posledica klime. Deava se da jedna ista vrsta ima generacije u razliitim godinjim dobima i da se individue tih generacija razlikuju. leptiri Vanessa levana (zimska forma otvoreno mrke boje, stupa u dijapauzu u jesen) i Vaness prorsa (letnja forma, svetlije boje, nema dijapauzu)

12

3. CIKLINI (ALTERNIRAJUI) POLIMORFIZAM Javlja se kod vrsta sa veim brojem generacija kod kojih se individue razliitih generacija meusobno razlikuju. Najee se javlja kod vrsta kod kojih se smenjuju gametogenetske i partenogenetske generacije. ose iarue biljne vai fam. Chermesidae imaju 5 generacija i sve su meusobno razliite 4. SOCIJALNI POLIMORFIZAM Javlja se kod socijalnih insekata kao posledica prilagoavanja na odreene funkcije u drutvu (pele, ose, termiti). Kod ovih insekata pored i javljaju se i radilice koje se staraju o izgradnji gnezda, donoenju hrane... One se razlikuju od polnih ivotinja npr. po veliini (kod osa one su manje), kod pela imaju dui jezik i aparat za skupljanje cvetnog praka, kod mrava nemaju krila manje su. Kod mrava i termita radilice se ak dele i na jo 2 grupe: radilice i vojnike. Vojnici imaju jako razvijenu glavu i gornje vilice. Kod pela trut oplodi polnu maticu (do parenja ima krila), neplodna radilica hrani maticu. 5. FAKULTATIVNI POLIMORFIZAM U ovom sluaju bez vidnih spoljnih uticaja stvara istovremeno razliito potomstvo po obliku. Kod gnjurca u istoj generaciji mogu da se jave individue sa glatkim, takastim i brazdastim pokriocima. KRVOTOK INSEKATA Kod insekata krvotok je otvorenog tipa, znai da krv ne struji kroz odreene krvne sudove, nego obliva telesnu upljinu. Krv cirkulie i u tome joj pomau: 1. SRANI ORGAN leni sud nalazi se u perikardijalnom sinusu. Sastoji se od: SRCA sastoji se od 1-8 komora. Svaka komora ima izgled meka, koji je u sredini ugnut. Na tom mestu se nalazi otvor OSTIUM kroz koji krv prodire u srce. Sa unutranje strane ostiuma nalaze se zalisci, koji spreavaju povraaj krvi unazad. Zalisci se nalaze i izmeu sranih komora i imaju istu funkciju. Srane komore su izgraene od popreno-prugastih miia. AORTE predstavlja uplju cev, koja prolazi kroz grudi i zavrava se u glavi 2. GORNJA SEPTA izgraena je od vezivnog tkiva i propusna je, jer ima brojne perforacije 3. DONJA SEPTA iste je grae kao gornja, ali nije perforirana 4. RADIJALNI MIII sa gornje strane vezuju srce za kou, a sa donje za gornju septu. 5. KRILASTI MIII nalaze se na gornjoj septi i ne pokrivaju je u potpunosti. Na neprekrivenim delovima nalaze se otvori za prolaz krvi. RADIJALNI MIII SRCE PERIKARDIJALNE ELIJE GORNJA SEPTA MASNO TKIVO ENOCITE CREVNI KANAL DONJA SEPTA TRAHEJE

CIRKULACIJA KRVI

U radu sranih komora razlikujemo DIJASTOLU (irenje komora) i SISTOLU (skupljanje komora). Krv cirkulie na sledei nain: U momentu opruanja radijalnih miia, krilasti miii se kontrahuju i gornja septa se sputa nanie. Usled toga u viscelarnom sinusu raste pritisak i krv kroz otvore na gornjoj septi prelazi u perikardijalni sinus. U momentu irenja srane komore poveava se pritisak u perikardijalnom sinusu pa krv ulazi kroz ostijume u srce. Naizmeninim irenjem i skupljanjem komora krv se potiskuje napred prema glavi. Iz

13

aorte izala krv obliva glavu i prelazi u grudi, ponovo dolazi u trbuh prolazei pored donje septe, koja vie nije srasla za trbuh, pa se u tom delu nalazi otvor kroz koji prolazi krv iz perikardijalnog u viscelarni sinus. Po istom principu proces se nastavlja.

1. 2.

FUNKCIJE KRVI

raznoenje hranljivih materija odstranjivanje tetnih produkata metabolizma 3. zatitna f-ja u tom sluaju u sebi sadri otrovne materije (panska buba) 4. hidraulik u presi spiritromp leptira, teleskopska legalica kod kune striibube 5. raznoenje hormona Krv insekata ne nosi kiseonik i to je osnovna razlika izmeu krvi oveka i insekata, mada su funkcije sline. Koliina krvi zavisi od vrste i stadijuma insekta. Kod pele ona ini 5% telesne mase, a kod bubavabe 25-30%. SASTAV KRVI

Krv se sastoj iz krvne tenosti HEMOLIMFE i krvnih zrnaca HEMOCITA. HEMOLIMFA je koloidni ili kristaloidni rastvor, koji se sastoji od organskih materija i sadri: belanevine, masti, ugljene hidrate, pigmente, fermente, a od neorganskih materija sadri: anjone sone i fosforne kiseline i jone Ca2+, Fe2+ i Mg2+. HEMOCITI su mezodermalnog porekla. Razliitog su oblika i kod iste vrste. Mogu biti okrugli, vretenasti, izdueno vretenasti i ameboidni po obliku. Imaju krupno jedro. Aktivno uestvuju u procesu metermofoze na dva naina:HISTOGENEZI i HISTOLIZI: fagocitozom uvlae u sebe delove tkiva i razlau ih fermentima i liocitozom lue fermente u spoljnu sredinu gde se vri razlaganje tkiva. PERIKARDIJALNE ELIJE

Nalaze se sa obe strane srca. Obino su dvojedarne i izgraene na principu syncitiuma-imaju slabo izraenu membranu. Imaju dvojaku f-ju : 2. NEFROCITNU iz krvi izvlae tetne produkte metabolizma i trajno ih deponuju u sebe, jer nemaju izvodne kanale 3. FAGOCITNU uvlae u sebe razliite vrste estice i trajno ih deponuju MASNO TKIVO CORPUS ADEPOSUS

Nalazi se u telu u vidu telaaca razliitog oblika. Najee je smeteno u 2 sloja: 1. PARIETALNOM ispod koe 2. VISCELARNOM oko creva elije masnog tkiva su estougaonog oblika, sitnog jedra i krupnim vakuolama - za smetaj rezervnih materija. U citoplazmi se nalaze brojne konkrecije, koje predstavljaju nagomilane belanevine i glikogen.

14

Funkcija im je dvojaka: 1. TROFOCITNA deponuju u sebe hranljive materije 2. NEFROCITNA trajno deponuju u sebe tetne produkte metabolizma VINSKE ELIJE OENOCITAE

Ovakvo ime su dobile, jer ih eozin boji u boju vina. Krupne su oko 150mikrona. Imaju krupno jedro. Funkcija im je nepoznata mada se misli da uestvuju u grai kutikule (lue votane materije). Njihov broj se naglo poveava pred presvlaenje. ORGANI ZA DISANJE

To su TRAHEJE, uplje cevi, prenika veeg od 1 mikrona. U telu se dihotomo granaju sve do TRAHEOLA, iji je prenik manji od 1 mikrona. Ektodermalnog su porekla i predstavljaju uvrate koe. Sa spoljanjom sredinom su u vezi preko naroitih otvora STIGMI (igova). Kod imaga na trbuhu se nalazi 8 pari stigmi, a na grudima 2 para i to na MESOTHORAXU i METATHORAXU. Kod larvi na trbuhu ima takoe 8 pari stigmi, a na grudima 1 par i to na PROTHORAXU. Imaga svih insekata diu na traheje, ali larve nekih vodenih insekata diu na TRAHEJALNE KRGE. To su koni izrataji proeti trahejama u koje O2 iz vode prodire difuzijom. Postoje 3 hipoteze o disanju kod insekata: 1. HIPOTEZA DVOTAKTNOG DISANJA I TAKT trbuh se iri, vazduh prodire kroz traheje i traheole u elije II TAKT trbuh se skuplja, ugljen-dioksid i vodena para iz traheja i traheola izlaze iz tela 2. HIPOTEZA ETVOROTAKTNOG DISANJA I TAKT stigme su otvorene, trbuh se iri, vazduh prodire u traheje i traheole II TAKT stigme su zatvorene, trbuh se skuplja, vazduh iz traheja i traheola prodire u elije III TAKT stigme su zatvorene, trbuh se iri, ugljen-dioksid i vodena para iz elije prodire u traheje IV TAKT stigme su otvorene, trbuh se skuplja, ugljen-dioksid i vodena para izlaze iz tela 2. HIPOTEZA DISANJA NA OSNOVU RAZLIKE U PRITISCIAM pritisak u traheji moe dostii vrednost od 30 atmosfera

ORGANI ZA VARENJE Imaju izgled jedne cevi CREVNI KANAL, koja poinje usnim, a zavrava se analnim otvorom. Na tom crevu razlikujemo sledee delove: 1. PREDNJE CREVO (STOMADEUM) ektodermalnog porekla i sastoji se od: USNI OTVOR u njemu zapoinje varenje hrane, jer se pod uticajem fermenta amilaze skrob razlae na proste eere DRELO (PHARYNX) snabdeveno je snanim miiima, kojima se hrana potiskuje u sledei deo creva; sa unutranje strane ima hitinske zube, koje spreavaju povratak hrane unazad

15

JEDNJAK (OESOPHAGUS) predstavlja prostu cev za sprovoenje hrane VOLJKA (INGLUVIES) proirenje u kome se nastavlja varenje (kod pela tu se pravi med) PREDNJI ELUDAC (PROVENTRICULUS) snabdeven je jakim miiima i sa unutranje strane hitinskim zubima; u njemu se hrana mehaniki drobi VALVULA CARDIACA KARDIJANI ZALISTAKnalazi se na prelazu prednjeg u srednje crevo i spreava povratak hrane

2. SREDNJE CREVO (MESENTERON) endodermalnog je porekla, jednake je irine celom svojom duinom; kod nekih insekata u cilju poveanja sekrecione i apsorcione povrine srednjeg creva ono je vijugavo ili spiralno uvijeno (Diptera sp.), takoe kod nekih na svom prednjem kraju ima cevaste izrataje koji se slepo zavravaju-CAECAE, njihov broj je uvek paran; Sastoji se od: PERITROFNA MEMBRANA spreava da vrsti delovi hrane dou u dodir sa nenim elijama epitela EPITELIJALNE ELIJE na svojoj povrini imaju protoplazmatine izrataje (treplje) RHABDORIUM; f-ja im je da apsorbuju hranljive materije, lue peritrofnu membranu i fermente; njihova sekrecija moe biti: apokrina fermenti prolaze kroz rhabdorium ne razarajui ga merokrina fermenti prolaze kroz rhabdorium razarajui ga i zajedno sa njim u crevo odlazi deo sadraja epitelnih elija, a jedro ostaje u eliji zbog toga to se elija samoregenerie. holokrina fermenti prolaze kroz rhabdorium razarajui ga i u crevo zajedno sa njim odlazi itav sadraj epitelijalnih elija; istroene epitelijalne elije se nadoknauju deobom inicijalnih elija CRYPTA 3. ZADNJE CREVO (PROCTODEUM) ektodermalnog porekla; Zapoinje zaliskom - VALVULA PILORICA koji spreava povraaj hrane iz zadnjeg u crednje crevo. Sastoji se od: TANKO CREVO ( ILLEUM) provodi nesvarenu hranu, apsorbuje vodu iz nesvarene hrane; kod nekih insekata u njemu se nalazi SIMBIONTI (kod gundelja) DEBELO CREVO (COLLON) javlja se kod nekih insekata i slui za provoenje nesvarene hrane REKTALNO CREVO se sastoji od: REKTALNE AMPULE SA REKTALNIM LEZDAMA apsorbuje vodu iz nesvarene hrane, formira partikule izmeta; kod nekih insekata se u njoj nalazi SIMBIONTI PRAVOG CREVA zavrava se analnim otvorom na poslednjem trbunom segmentu

Varenje hrane zapoinje u usnoj duplji gde se pod uticajem amilaze skrob razlae na proste eere. Zatim hrana ide u drelo i jednjak, pa u voljku gde se nastavlja njeno varenje. Kod pele se u voljki stvara med, pa se ovaj deo naziva i medni eludac. Dalje hrana ide u prednji eludac gde se mehaniki drobi i ide u srednje crevo gde poinje njeno pravo varenje. U srednjem crevu se nalaze fermenti amilaza, proteaza, lipaza, celulaza, celulobinolaza... Zatim hrana dolazi u zadnje crevo gde se iz nje izvlai voda ,a nakon toga kroz analni otvor izlazi iz tela. Neki insekti koji se hrane drvetom nemaju celulazu, pa kod njih varenje celuloze vre simbioniti. *Kod nekih insekata javlja se EXTRAINTERSTINEARNO VARENJE - van organizma, u ulovljenom plenu.

16

*Imaga koja se ne hrane (gubar, borov prelac) ive od masnog tkiva, rezervne hrane, koje prikuplja gusenica. Kod tih imaga crevni kanal je ispunjen vazduhom radi lakeg leta. Biljoderi imaju dui crevni kanal od mesodera, npr. gundelj ima crevni kanal koji je za 3-7 puta dui od duine njegovog tela. EKSKRETORNI ORGANI (ORGANI ZA IZLUIVANJE)

Organi za izluivanje kod insekata su MALPIGIJEVI SUDOVI, uplje cevi, koje se na jednom kraju slepo zavravaju, a drugim krajem uviru u crevo na prelazu srednjeg u zadnje. Nain ulaska moe biti takav da svaka cev posebno uvire (bubavaba) ili da se sve spajaju u 1 cev koja zatim uvire u creva (kod rovca). Malpigijevi sudovi su ektodermalnog porekla (imaju hitin). MEHANIZAM EKSKRECIJE - U krvi se nalaze + naelektrisani joni Na i Fe, koji za sebe vezuju molekule mokrane kiseline prenose ih do EKSKRETORNIH ELIJA, gde ih predaju, a potom se vraaju u krv. Ekskretorne elije primljenu mikranu kiselinu lue u IZVODNI KANAL Malpigijevih sudova i odatle se preko zadnjeg creva izbacuju napolje. POLNI ORGANI

Insekti su organizmi sa razdvojenim polovima, ali je esta pojava hemafroditizma (ista individua sadri karakteristike oba pola). Razlikuju se sledei oblici hemafroditizma: 1. LATERALNI leva strana tela nosi odlike 1 pola,a desna drugog 2. FRONTALNI prednja strana tela nosi odlike 1 pola,a zadnja drugog 3. TRANSVERZALNI gornja strana tela nosi odlike 1 pola,a donja drugog Smeteni su u viscelarnom sinusu, sa obe strane creva i vrhom su bezani zan kou. ENSKI POLNI ORGANI Sastoje se iz parnih delova, koji su mezodermalnog porekla i neparnih delova, koji su ektodermalnog porekla. Delovi su sledei: I JAJNICI (OVARIUMI) - Parni su i nalaze se sa obe strane creva. Sastoje se iz veeg broja jajnih cevi (ovariola). Na jednoj jajnoj cevi razlikujemo GERMARIUM vrni deo i VITELARIUM bazalni deo. U germariumu se nalaze nediferencirane jajne elije koje sazrevanjem daju OOGONIE a one OOCITE (jajne elije) i UMANCETNE ELIJE. Na osnovu toga ta oogonije daju deobom razlikujemo sledee tipove ovariola: 1. PANOISTIKI TIP OVARIOLA oogonije deobom daju oocite, a njihovu ishranu vri folikularni epitel 2. MEROISTIKI TIP OVARIOLA oogonije deobom daju oocite i umancetne elije; razlikujemo 2 podtipa ovih ovariola: politrofni umancetne elije se nalaze iznad oocita teletrofni umancetne elije se nalaze u germariumu, a sa oocitima su povezane protoplazmatinim mostovima Prema nainu uviranja u parni jajovod razlikujemo 2 tipa jajnika: 1. PRAMENASTI sve ovariole se zajedno ulivaju u parni jajovod 2. ELJASTI svaka ovariola se posebno uliva u parni jajovod (kod skakavaca) II PARNI JAJOVOD (OVIDUCTUS) cevolikog je izgleda i slui za sprovoenje jaja u neparni jajvod III NEPARNI JAJOVOD (VAGINA) - predstavlja prostu hitiniziranu cev. ektodermalnog je porekla i na sebi nosi sledee dodatke:

17

1. BURSA COPULATRIX (kesa za sparivanje) preko nje se vri parenje; kod leptira ona ima poseban otvor na 8. trbunom segmentu OSTIUM BURSAE i preko jednog kanala DUCTUS BURSAE je povezan za vaginu 2. RECEPTACULUM SEMINALIS (semena kesa) u njoj se uvaju spermatozoidi posle parenja; poseban znaaj ima kod vrsta, ija se jednom pari u ivotu, a jaja polae celog ivota (matice pele i mrava) 3. AKCESORNE LEZDE lue sekret kojim se jaja lepe za podlogu Neki insekti imaju LEGALICU, specijalni dodatak koji im pomae da legu jaja u zemlju, drvo ili list.

MUKI POLNI ORGANI Sline su grae kao i enski, tako da se sastoje iz parnih (mezodermalnog porekla) i neparnih delova (ektodermalnog porekla). Sastoje se iz: I SEMENICI (TESTISI) - Parni su i nalaze se sa obe strane creva. Sastoje se iz veeg broja SEMENIH CEVI na kojima razlikujemo vrni i bazalni deo. U vrnom delu se nalaze elije koje e svojom deobom dati SPERMATOGONIJE, a one svojom deobom daju SPERMATOCITE I i II REDA, a oni SPERMATOZOIDE. Semenici su spolja obavijeni membranom PROPRIA. II PARNI SEMENOVOD (VAS DEFERENS) - Cevolikog je oblika i sprovodi spermatozoide do neparnog semenovoda. Obino su cevi u donjem delu kesasto proirene i obrazuju SEMENE KESE (VESICULA SEMINALIS), koje slue za uvanje sperme do parenja. III NEPARNI SEMENOVOD (DUCTUS EJACULATORIS) - Slui za izbacivanje sperme. Njegov donji deo je jae hitiniziran i naziva se PENIS / AEDEAGUS ili FALUS. Karakteristinog je izgleda za pojedine vrste, pa se koristi za determinaciju (kod leptira). IV AKCESORNE LEZDE lue sekret, koji slui za pakovanje spermatozoida u paketie.

NERVNI SISTEM INSEKATA

Ganglioznog je tipa tj. sastoji se od NERVNIH voria GANGLIJA. Ektodermalnog je porekla. Deli se na CENTRALNI I UTROBNI (SIMPATIKI) nervni sistem.

18

CENTRALNI NERVNI SISTEM - Nalazi se u PERINEURALNOM SINUSU. Kod prvobitnih insekata u svakom segmentu se nalazio po par ganglija, koje su bile povezane poprenim vezama KOMISURE i uzdunim vezama KONEKTIVI. Ovakav tip nervnog sistema podsea na lestvice pa se naziva LESTVIAST NERVNI SISTEM. Ali daljim razvojem nervnog sisitem dolo je do spajanja ganglija u okviru segmenta, komisure su nestale, a 2 konektiva su se spojila u jedan i nastao je LANAST NERVNI SISTEM. Daljim razvojem nervnog sistema dolazi do spajanja ganglija izmeu segmenata i dobio se DELIMINO CENTRALIZOVAN NERVNI SISTEM. Ukoliko su sve trbune i grudne ganglije spojene u jednu masu dobija se CENTRALIZOVAN NERVNI SISTEM. Ganglija se sastoji od nervnih elija NEURONA, koje su ameboidnog oblika i na njima razlikujem izrataje: DENDRITE krae izrataje i NEURITE due izrataje. Dendriti primaju nadraaj, a neuriti ga prenose. Prema funkciji neurone delimo na: 1. SENZITIVNE primaju nadraaj iz spoljanje sredine i prenose do najblie ganglije, smetene na periferiji tela 2. ASOCIJATIVNE - nalaze se u ganglijama i slue za povezivanje senzitivnih i motornih nervnih elija; dendritima su povezane za neurite senzitivnih nervnih elija, a neuritom za dendrite motornih nervnih elija 3. MOTORNE dendritom su povezane za neurit asocijativne nervne elije, a neuritom za organ, koji treba da reaguje na primljenu dra Prema delu tela u kome se nalaze neurone delim na GLAVENE, GRUDNE i ABDOMINALNI deo. U sastav glave je ulo 6 embrionalnih segmenata, pa se u njoj nalazi 6 pari ganglija 3 para su iznad drela NADDRELNE, a 3 para ispod PODDRELNE. Kod viih insekata naddrelne ganglije su spojene u 1 zajedniku masu MOZAK. Na njemu razlikujemo 3 renja: 1. PREDNJI REANJ (PROTOCEREBRUM) nastao je spajanjem prvog para ganglija i inervie oi 2. SREDNJI REANJ (DEUTOCEREBRUM) nastao je spajanjem drugog para ganglija i inervie pipke 3. ZADNJI REANJ (TRITOCEREBRUM) - nastao je spajanjem treeg para ganglija i gradi OKOLODRELNU KOMISURU Grudne ganglije inerviu krila i noge, a trbune inerviu unutranje organe. Kod viih insekata sve poddrelne ganglije su spojene u jednu poddrelnu gangliju koja inervie usne delove.

19

UTROBNI NERVNI SISTEM - Deli se na 2 dela: 1. VENTRALNI DEO nalazi se u perineuralnom sinusu i inervie unutranje organe koji nisu pod voljom insekata 2. DORZALNI DEO (STOMATOGASTRINI) nalazi se sa gornje strane prednjeg creva. Sastoji se iz veeg broja ganglija; prva se nalazi u predelu ela FRONTALNA i povezana je sa drugom koja se nalazi u predelu zatiljka OKCIPITALNA, a ova je povezana sa 3 VENTIKULARNE ganglije za koje su povezane lezde sa unutranjim luenjem. Postoje 4 takve lezde: CORPORA ALLATA lui juvenilni hormon, koji je aktivan u stadijumu larve CORPORA CARDICA ima nervnu i sekretornu funkciju; smatra se da lui svoj sopstveni hormon PROTORAKALNE LEZDE nalaze se u prothorax-u; lue hormon metamorfoze ekdison AKTIVACIONE LEZDE nalaze se u mozgu i lue aktivacioni hormon, koji aktivira na rad sve lezde sa unutranjim luenjem *Hormoni su luevine endokrinih lezda (endokrini sistem neurosekrecija), koje se putem krvi raznose po organizmu. Od koncentracije hormona u krvi zavisi ta e biti sa insektom. Ako je juvenilni hormon u viku insekt e biti larva, a ako je hormon metamorfoze u viku larva se pretvara u lutku, pa u imaga. Aktivacioni hormon diktira ta e biti dalje s obzirom da on aktivira sve ostale lezde na luenje. Kope je pravio ogled povezivanja na muvama: ako se larva podvee pre kritinog perioda i delimino zaustavi krv, onda je u donjem delu u viku juvenilni hormon i on ostaje larva, a gornji deo u kome nema juvenilnog hormona se razvija dalje. Ovi hormoni nemaju selektivno dejstvo i zato su loi (tetni) u smislu ako se koriste za unitavanje insekata. ULA INSEKATA su u vezi sa spoljanjom sredinom odakle primaju nadraaje i prenose ih do najbliih ganglija. Insekti imaju sva ula kao i kimenjaci: mirisa, ukusa, - hemijska ula dodira, sluha, vida - fiika ula Smatra se da neki insekti poseduju ula: toplote - kod domae stenice koja se orijentie prema toploti tela ivotinja ulo za talasanje vode - kod vodenih insekata ulo ravnotee kod vodenih insekata ulo mirisa, ukusa i dodira: Znatno su jednostavnije grae u odnosu na druga ula. Njihovi ulni elementi - senzile su meusobno sline i o tome kom ulu pripadaju sudimo na osnovu mesta gde se nalaze. Graa ulnog elementa: 1. kutikularna tvorevina (kupa, dlaica, ljuspica, ampula) 2. trihogene elije - obrazuje kutikularnu tvorevinu 3. ulne elije - provodi primljenu dra 4. membranogene elije - lui membranu kojom je kutikularna tvorevina vezana za kou ulni elementi u vidu dlaka obino pripadaju ulu dodira; u vidu kupa i ploica ulu mirisa; a u vidu ampula ulu ukusa. Razvijenost ula: Najrazvijenije je ulo mirisa. Naroito je rezvijeno kod insekata koji preko njega nalaze hranu ili partnera. Senzile ovog ula se nalaze na pipcima.

20

Primeri: 1. kod pele na 8 vrnih segmenta pipaka nalazi se 8 000 senzila u vidu ploica. 2. mujaci afrikog leptira (Vanesa africana) oseaju miris enke na 20 km. 3. parazitne ose rod Risa oseaju miris gusenica koje se nalaze duboko u drvetu i na njih polu jaja. Privlanost mirisa enke moe se iskoristiti za kontrolu brojnosti nekih vanih tetoina, tako miris koji se dobija od 2-3 enke gubara moe se iskoristiti za kontrolu brojnosti ove tetoine na rastojanju od 400m. ulo dodira: je najslabije razvijeni ulo, ulne senzile su u vidu dlaka koje su rasporeene svuda po telu. ulo ukusa: njihove senzile su u vidu ampula koje su smetene na usnim ekstremitetima ili na prednjim nogama muve. Insekti oseaju slano, slatko, kiselo i gorko. U mogunosti su da osete eer u koncentracijikoja je 200x manja od one koju osea ovek. ulo vida kod insekata postoje 1. proste 2. sloene oi Proste oi mogu biti: 1. spemata - javljaju se kod larvi pa se nazivaju larvenim oima, oseaju samo svetlost i tamu 2. ocellae - javljaju se samo na temenu imaga - temeljne oi. Njihov broj je od 1-3. Sastoje se iz: 1. cornea- ronjaa- tanak sloj prozirne kutikule 2. kristalne elije- provode svetlost do mrenjae 3. retina- mrenjaa- 2 i 2 elije retine obrazuju vidni tapi - rhabdomen. Od svake elije mrenjae polazi po jedan nerv a svi oni zajedno grade optiki nerv - nervus opticus 4. pigmetska spora - obavija oko i spreava rasipanje svetlosti Sloene oi: se sastoje iz velikog broja prostih oiju, jedno prosto oko u sloenom oku se naziva OMATIDIJA. Ono se sastoji iz: 1. cornea - ronjaa 2. korneagene elije - lue korneu 3. kristalne elije - konusnog su oblika i obrazuju kristalni konus 4. nervus opticus 5. pigmetska spora O tome kako insekti vide postoji nekoliko hipoteza: 1. svako prosto oko sloenom oku vidi ceo lik 2. svako prosto oko u sloenom oku vidi deo lika, a lik se formira po principu mozaika

21

ulo sluha: je jedno od komplikovanijih ula. Kod insekata postoje 2 tipa ula sluha: 1. hordotonalni 2. timpanalni Hordotonalni organi - se nalaze na razliitim delovima tela (pipci, noge, krila, trbuh). Sastoje se od 3 ulne elije koje su sloenije grae - skolpidije. One su bipolarne, jednim krajem su vezane za kou, a drugim za najbliu gangliju. Takoe jednim miinim ligamentom su zategnute za kou. Ovom tipu organa pripada Donstanov organ - koji pored ula sluha slui i kao ulo za vazdune vibracije i ravnoteu. Timpanalni organi - se nalaze na razliitim delovima tela (grudi, noge, krila,). Sastoji se iz jednog udubljenja preko koga je razapeta membrana - timpa. Na trahejalne cevi koja je u predelu timpe proirena nalaze se brojne skolpidije koje primaju nadraaje i dalje ih prenose.

MIINI SISTEM

Kod ivotinja razlikujemo 2 tipa miia: 1. GLATKI MIII izgraeni od kratkih i vretenastih elija, spolja su obavijene membranom SARCOLEMA, a sa unutranje strane su ispunjene plazmom SARCOPLAZMA. Imaju jedno jedro, a miina vlakna MIOFIBRILI su izgraeni od nediferencirane materije. 2. POPRENOPRUGASTI MIII elije su izdueno vretenaste, obavijene sarcolemom i ispunjene sarcoplazmom. Imaju vie jedara, a miina vlakna su izgraena od diferencirane materije, koja moe da prelama svetlost: jednostruko izotropna polja i dvostruko - anizotropna polja. Miine elije su grupisane u miina vlakna, a ona u SNOPOVE tj. TETIVE, koje su povezane sa koom hitinskim koncem TONOFIBRILIMA, koji su ektodermalnog porekla. Nain vezivanja miia za kou zavisi od naprezanja. Ako se napreu jako miii su vezani za egzokutikulu, a ako se slabije napreu onda za endokutikulu. Miii rede na principu antagonistikih parova, dok se jedni skupljaju (kontrahuju) drugi se oputaju. Osnovna razlika izmeu glatkih i popreno-prugastih miia je u brzini njihove kontrakcije. Dok se glatki sporo kontrahuju, popreno prugasti rade to bre. Insekti imaju samo popreno prugaste miie. Sve miie delimo na: 1. MIIE TELA pokreu ekstremitete u odnosu na telo 2. MIIE EKSTREMITETA pokreu delove ekstremiteta Na osnovu toga gde se nalaze miie delimo na: 1. MIIE GLAVE 2. MIIE GRUDI 3. MIIE TRBUHA *U svakom delu tela nalazi se odreeni broj miia sa odgovarajuom funkcijom. Glava ima 14 pari miia. Gusenica Cossus cossus-a ima 1400 miia. Insekti su snane ivotinje npr. jedna vrsta skakavca prelee iz j. Afrike u z. Ameriku, leptir Vanessa cardni prelee iz s. Afrike u Evropu, let putujueg skakavca Locusta migratoria traje 2000 km, buva iz mesta preskoi rastojanje koje je za 200 puta vee

22

od njenog tela (ako se to uporedi sa ovekom, on bi trebao da preskoi 350 m), balegar Onthophagus muhicornis gura lopticu koja je 92 puta tea od njega (ovek 7 t). Proizvodnja zvuka: Kod skakavaca aparat za proizvodnju zvuka nalazi se na femurima zadnjih nogu i prednjim krilima (Femuro-eliptralni tip). Sa unutarnje strane buta nalazi se niz zubia, a uiduni nervi prednjih krila su jae hitinizirani. Prevlaenjim buta preko krila proizvodi se zvuk. Kod zrikavaca aparat za proizvonju zvuka nalazi se na prednjim krilima. Na jednom kraju nalazi se hitinski prsten preko koga je razapeta membrana. Sa unutranje strane drugog krila nalazi se niz hitinskih zubaca. Trljanjen krila o krilo proizvodi se zvuk. kod cvraka aparat za proizvonju zvuka nalazi se na prvom trbunom segmentu. Tu je preko jednog udubljenja (rezonator) razapeta membrana koja je u vezi sa jednim miiem. Kontrakcijom miia membrana se pokree i nastaje zvuk. Mujaci anobida proizvode zvuk udaranjem pronotuma o zidove hodnika. RAZVIE INSEKATA: STADIJUM JAJETA I stadijum u razvicu insekata. Ono je spolja obavijeno jajnom ljuskom - HORION, ispod nje nalazi se tanka umancetna opna. Jajnu ljusku i umancetnu opnu daje polikularni epitel. Unutranjost jajeta ispunjena je protoplazmom u kojoj se nalazi umance sa jajetom. Razlikujemo sledee tipove jajeta: 1. centrolecitni - umance u sredini, protoplazma oko njega (insekti) 2. izolecitni - umance i protoplazma su izmeani (gmizavci) 3. telolecitni - umance na jednom kraju jajeta, a protoplazma na drugom (ptice) Oblik jajeta je razliit kod razliitih vrasta i uvek je karakteristian za vrstu. Insekti polu jaja pojedinano i u grupe - jajna legla. Unitavanjem jajnih legla suzbijamo tetoine. Primeri: 1. enka gubara poloi 600 - 1 200 jaja u leglo 2. utotrba polae jaja u leglo na licu lista 3. kukavije suze polu jaja u prsten oko granice STADIJUM LARVE

To je II stadijum u razviu insekta. Osnovne funkcije larve su da se: intenzivno hrani raste i presvlai Kod insekata postoje 3 vrste larvi: 1. PRIMARNA LARVA ivi u istoj sredini kao imago i lii na njega. Od odraslog imaga se razlikuje manjom veliinom, manjim brojem lanaka u pipcima, nedostatkom krila i reproduktivnih organa. Svakim presvlaenjem one zadobijaju sve vee karakteristike imaga. Razvie insekata sa ovom larvom ide po principu jaje-primarna larva-imago(epimorfoza) (hemimetabolija) ORTHOPTERA (pravokrilci): skakavci, zrikavci, bubavabe, uholae; HEMIPTERA: stenice, lisne vai 2. SEKUNDARNA LARVA lii na imaga, ali ivi u razliitoj sredini (larva u vodi a imago na kopnu). Razvie kod insekata sa ovakvom larvom ide po principu jaje-sekundarna larva-imago ODONATA- vilin konjic, EPHEMEROPTERA vodeni cvet, PLECOPTERA 3. TERCIJALNA LARVA ne lii na svog imaga. Mogu da ive u istoj sredini, a i ne moraju. Da bi iz nje nastao imago insekt sa ovakvom larvom mora da proe kroz jo jedan stadijum razvitka stadijum lutke

23

(kolometabolija). One se dele: a) larve sa razvijenom glavom i grudnim nogama (Anubidae, Scarabidae, Elateridae) b) larve sa razvijenom glavomm, grudnim i trbunim nogama (gusenice, pagusenioce) c) larve sa razvijenom glavom i bez nogu (Scolitidae, Cerambicidae, Buprestidae, Curculionidae) d) larve bez glave i nogu (Diptera) *U stadijumu lutke insekat je nesposoban da se brani i tako lako strada. Zato se larve obino pre samog prelaska u lutku negde sakriju ili stvore neku posebnu tvorevinu koja e ih tititi npr. svilena buba se zaplete u svoje svilene niti i formira kokon i tako se titi, striibuba se krije ispod kore drveta tako to isupa iverice iz srike i napravi sebi komorice, gundelj uz pomo sekreta prave u zemlji komorice (kolevke), koje su jako vrste i zbijene, pa samim tim ne dozvoljavaju prodiranje krtica i drugih neprijatelja. RAST I PRESVLAENJE: Osnovna funkcija larve je intenzivna ishrana. Sa njom ona poinje odmah po naputanju jajne ljuske i apetit joj raste uporedo sa porastom. Unesenu hranu ona pretvara u telesnu masu od koje e nastati organi imaga. Rast larve je povezan sa stalnim presvlaenjem. U momentu kad usled intenzivne ishrane stara koa larvi postane tesna, radom hipodermalnih elija se obrazuje nova. U prostor izmeu stare i nove koe lui se egzuvijalana tenost koja razdvaja staru kou od nove. U momentu kada je nova koa formirana, stara koa puca i iz nje izlazi insek u novoj koi. Ona je u poetku svetla i meka a kasnije ona ovrsne i potamni. STADIJUM LUTKE

Ovaj stadijum imaju samo oni insekti koji imaju tercijalnu larvu. Jaje-larva-lutka-imago U stadijumu lutke se obavljaju procesi HISTOLIZE (razgradnja organa larve) i HISTOGENEZE.(izgradnja organa budueg imaga). Lutke se dele: 1. PUPA LIBERA (slobodna lutka) svi delovi lutke (krila i noge) su slobodni (Hymenoptera, Coleoptera) PUPA SEMILIBERA (poluslobodna lutka) ona je obavijena lutkinom kouljom egzuvijom, ali su vrhovi nogu i krila slobodni (Microlepidoptera) PUPA OBTECTA (mumija) cela lutka je pokrivena egzuvijom (Lepidoptera) PUPA COARCTATA (buretasata lutka) larva pri poslednjem presvlaenju na zbaca svoju egzuviju ve u njoj pree u stadijum lutke (Diptera, Cocilenidae)

2. 3. 4.

24

A - Glava B - Toraks C - Abdomen 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. antena donje ocele gornje ocele oko mozak (cerebralna ganglija) prothorax dorzalna arterija traheje mezotoraks metatoraks prednje krilo zadnje krilo stomak srce

15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32.

jajnik zadnje crevo anus vagina nervi (abdominalna ganglija) malpigijeve cevice pillow kande tarzus (tarsus) tibija (tibia) femur (femur) trohanter (trochanter) prednje crevo torakalna ganglija kuk, koksa (coxa) pljuvane lezde poddrelna ganglija usni aparat

, !

25

You might also like