You are on page 1of 14

VISOKA POSLOVNA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA BLACE

SEMINARSKI RAD PREDMET: Komercijalno poznavanje robe

Tema:Tekstilna industrija

Student: Ivan Dimi Finansije i raunovodstvo 25/10F

Profesor dr. Vui Branimirka

Blace,2012.
1

SADRAJ

1. 2. 3. 4.
5.

6.

Uvod Razvoj u Srbiji Tekstil ( tkanina) Sirovine Tekstilni proizvodi Podela tekstilne industrije Literatura

str.3 str.3 str.4 str.4 str.10 str.13 str.14

1.

Uvod

Tekstilna industija obuhvata sloene procese kojima se iz osnovnih vlaknastih sirovina dobijaju tekstilni proizvodi. Tekstilna industrija je naglo poela da se razvija pronalaskom mainskog procesa i mehanikog razvoja krajem XVIII veka. Skoro do kraja XIX veka monopol ove industrije drala je Engleska i tek tada se poela razvijati u Nemakoj,SAD,Italiji,Francuskoj i drugim zemljama. Jedna od karakteristike tekstilne industrije je i tad da cena sirovina uestvuje u ceni gotovog tekstilnog proizvoda sa oko 60-90%. Ostatak cene odnosi se na rad,utroak energije i amortizaciju trokova.

2.

Razvoj u Srbiji

Iako tekstilna industrija kod nas ima veoma dugu tradiciju, ona se sporo razvijala sve do kraja Drugog svetskog rata. Tada su podignuti novi objekti, predionice, ali uglavnom po zaostalijim krajevima. Ovim postupkom je podstican bri razvoj nedovoljno razvijenih krajeva i zapoljavanje enske radne snage. Sirovine za tekstilnu industriju se uglavnom uvoze: juta (100%), pamuk (95%), vuna (70%) mada domaa proizvodnja vune ne zadovoljava ni po kvalitetu ni po koliini. Meutim, sama tekstilna industrija je veoma razvijena, ak i iznad domaih potreba i ona je veliki izvoznik. Najvie se izvove odea i rublje, trikotaa i tepisi. Najpoznatija preduzea konfekcije su u Beogradu, Vranju, Ivanjici, Leskovcu, Niu, Kuli, Novom Pazaru, Gornjem Milanovcu i Pirotu. Zapoljavanjem mladih u ovim pogonima zaustavlja se njihovo iseljavanje iz sela. Po izvozu trikotae, od proizvoaa domae radinosti poznato je Sirogojno, selo na Zlatiboru gde na hiljade ena po nacrtima umetnika runo pletu razne odevne predmete. Oni se izvoze u Italiju, Nemaku, Francusku, SAD i druge zemlje. Znaajno je pomenuti i fabrike tepiha u Zrenjaninu i Ivanjici.

3.

Tekstil (tkanina)

Re tekstil znai tkanje, i sav prvi tekstil je bio tkan, odatle je drugi izraz tkanina. Danas se moe praviti od vlakna prirodnog porekla ili vetaki proizvedenih hemijskim procesima. Prvobitno, tkanine su bile materijali koji su se dobijali upredanjem prirodnih vlakana u konce i njihovim tkanjem na razboju. Savremene tkanine se proizvode i drugim metodama kao sto je trikanje ( korienjem samo jednog ili vie klubeta ) ili presovanjem .( spajanjem vlakana pod toplotom i pritiskom ) i ukljuuju materijale kao sto je cipka, gajtan ili muslin. Pet najvanijih prirodnih vlakana su vuna, pamuk, svila, lan i juta. Vuna potie od ovaca, koa i lama; pamuk se jo u drevnim vremenima gajio u Egiptu i Indiji, a svilu su prvo proizvodili u drevnoj Kini. Platno, dobijeno od biljke lana, koristi se za koulje, arave i stolnjake, a juta, koja najbolje uspeva u Indiji i Bangladeu koristi se za vrece ,asure i konopce. Hemijska industrija proizvodi sintetika ( vetaka ) vlakna, kao najlon i akrilik, koja se mogu napraviti da budu vra, jeftinija, elastinija i laka za pranje od prirodnih. Tu spadaju neopren, sintetika guma koriena za kabanice, Gore-Tex, vodootporna materija za planinarsku i kampersku odeu i rastegljivi najlon - likra, zastupljena u svakodnevnom oblacenju.

4.

Sirovine

: : , : , , , : ,

Tekstilne sirovine Osnovne tekstilne sirovine su vlakna. One mogu biti prirodnog ili vetakog porekla. I jednu i drugu vrstu vlakna odlikuju specifina molekulska struktura,svojstva i odredjeni odnos izmeu duine i veliine poprenog preseka. Vlakna se osim u proizvodnji odee,koriste i za izradu raznovrsnih tehnikih proizvoda koji su nali iroku primenu u medicine,poljoprivredi i drugim granama privrede. Klasifikacija vlakana Klasifikacija tekstilnih sirovina,vlakana,izvrena je na osnovu porekla i hemiskog sastava. Veina prirodnih vlakana koja se danas proizvode-proteinska i celulozna vlakna-jesu rezultat viegodinjeg rada botaniara,zoologa i selekcionara.Vlakna iz grupe prirodnih mineralnih vlakana su vlaknasti kristali minerala azbesta.Ova vlakna se korite za izradu tkanine za tehniku namenu. Hemijska vlakna se proizvode industrijski iz prirodnih ili sintetikih polimera.Izuzetak ine metalna vlakna jer se za njihovu izradu koriste nepolimerni materja . Svojstva i kvalitet tekstilnih vlakana Svojstva vlakana obuhvataju one karakteristike vlakana koje odreuju njihovo ponaanje u preradi i nameni. U vanija svojstva vlakana,na osnovu kojih se ocenjuje njihova upotrebna vrednost, ubrajaju se: Geomertijska svojstva, Fizika i fiziko-hemijska svojstva, Mehanika svojstva, Hemijska svojstva.

Geometrijska svojstva vlakana odreuju sledei parametri: 1. Finoa vlakna, 2. 3. 4. Duina vlakna, Kovrdavost vlakna, Struktura povrine i oblik poprenih preseka.

1. Finoa vlakana predstavlja veliinu poprenog preseka,izraenu u mikrometrima. Zbog raznovrsnosti oblika poprenog preseka

vlakana,odeivanje finoe se vriu jedinici tex. Teks predstavlja linijsku masu. 2. Duina vlakana predstavlja najvee rastojanje izmeu krajeva ispravljenog vlakna i izraava se mm ili cm. Duina vlakana je pozitivno svostvo i od nje zavise parametri predenja i kvalitet izraene pree. Prea izraena od duih vlakana je tanka,glatka,jaka i ravnomerna. 3. Kovrdavost vakna predstavlja poduno prostiranje u jednoj ravni (dvodimenzijalna kovrdavost) ili u dve ravni (trodimenzijalna spiralna kovrdavost). Kovrdavost vlakana poveava povrinu dodira vlakana i do odreene granice povljno deluje na predivost. 4. Struktura povrine vlakana moe biti potpuno glatka ili reljefna. Vlakna sa reljefnom povrinom imaju dobru predivost i daju rastresitiju preu,nemaju sjaj,bre se prljaju. Oblik poprenog preseka vlakana zavisi od povrine vlakana i njihove unutranje strukture. Fizika i fiziko hemijska svojstva vlakana su gustina,higroskopnost, optika i termika svojstva. Na osnovu parametara,koji odreuju geometriju vlakana i optika svojstva, organoleptiki se ispitujeiI ocenjuje kvalitet tekstilne sirovine. Mehanika svojstva vlakana obuhvtaju ponaanje vlakana pod dejstvom sila koje izazivaju deformaciju ili kidanje. Najznaajnija svojstva vlakana su jacina,izduyenje i elasticnost. Jaina vlakna predstavlja otpor koji vlakna pruaju dejstvu spoljne sile.Maksimalna sila koja odgovara kidanju vlakana naziva se prekidna sila i izraava se u centrinjutnima po teksu(cN/tex). Izduenje vlakana je svojstvo vlakana da povea svoju duinu pod dejstvom zatezne sile. Izraava se prekidnim izduenjem koje predstavlja maksimalan porast duine pre momenta prekida iskazan u procentima od prvobitne duine vlakana. Elastinost vlakana je sposobnost da se po prestanku dejstva sile koja je izazvala izduenje,vlakno vrati u prvobitni oblik i dimenzije.Elastinost vlakana je pozitivno svojstvo i od njega u mnogome zavisi njihovo ponaanje pri mehanikim operacijama. Hemijska svojstva vlakana obuhvataju hemijski sastav vlakana i otpornost na hemikalije. Hemijski sastav veine vlakana je dosta sloen jer su to po sastavu organskomakromolekularna jedinjenja. Otpornost na hemikalije zavisi od hemijskog sastava vlakana. Prirodna proteinska vlakna -su vlakna ivotinjskog porekla,izgraena od belanevina,kreatina i fibriona,pa se i dele na: Keratinska vlakna,

Fibrionska vlakna. U keratinska vlakna se ubrajaju vuna,fine i grube dlake.Od fibrionskih vlakana najvei znaaj ima prirodana svila. Vuna Dlake ovaca nazivaju se vunom. One su meusobno isprepletene u pramenove koji obrazuju vuneni omota tzv.runo. Vuna se dobija strienjem ovaca. U zavisnosti od naina dobijanja razlikujemo sledee vrste vuna: Runska vuna Tabaka vuna Regenerisana vuna. Runska vuna je najkvalitetnija vrsta vune. Runska vuna je bez korena, duga, fina, meka. U industriji dolazi na preradu kao neprana i moe da sadri i do 70% od svoje maseprateih supstanci i neistoa organskog i neorganskog porekla. Tabaka vuna je slabijeg kvaliteta od runske vune,a dobija se sa koe zaklanih ovaca. Za skidanje vune sa koe koriste se vie postupaka koji se zasnivaju na znojenju ili potparivanju koe,premazivanju sa unutranje strane natrijum - sulfidom ili smeom natrijum sulfida i krea. Tabaka,mezamet,vuna je manje sklona filcanju i valjanju, dua je i ima vei randman od runske vune. Regenerisana vuna regenat ili vuna sekundarnog porekla dobija se mehanikim razvlakivanjem otpadaka ili starih vunenih proizvoda. Fine i grube dlake ivotinjskog porekla Pored vune,najvanijeg ivotinjskog vlakna, u tekstilnoj industriji se koriste i druga vlakna ivotinjskog porekla. Najznaajnije od njih su kozije dlake, dlake dvogrbih kamila, dlake lama, junoamerikih ivotinja iz porodice kamila i zeije dlake. Svila Vlakna svile nastaju ovravanjem luevina lezda sa unutranjim luenjem raznih insekata. Svilena buba iz dvaotvora na glavi, lui niti koje sup o hemijskom sastavu belanevine. Istovremeno, iz posebnih lezdi lui I lepljivu materiju, tzv.svileni lepak, sericin. Kako se svilena vlakna dobijaju odmotavanjem svilene niti sa ahure,neophodno je unititi larvu pre nego to naini otvor na ahuri.

Sirova svila je usled prisutnog sericina, kruta, ute ili zelene boje, bez sjaja. Process uklanjanja sericina iz sirove svile naziva se degumiranje, a dobijena svila - degumirana ili ista svila. Prirodna celulozna vlakna U prirodna celulozna vlakna se ubrajaju vlakna biljnog porekla. Celuloza u raznim delovima biljaka formira duguljaste vlaknaste elije koje daju skelet vlaknima. Prema delu biljke,iz kojeg su izdvojena,celulozna vlakna se dele na: Semenska vlakna pamuk Vlakna od biljke stabljike lan, konoplja, Vlakna iz lia ili sa ploda biljaka,tzv.tvrda vlakna manilakonoplja,sisal-konoplja, kokos-vlakno i druga vlakna. Pamuk Pamuk je najvanije biljno vlakno i najznaajnija tekstilna sirovina. Pamuk se dobija od zrelih plodova biljke pamuike, koja uspeva samo u podruiju blage klime. Pamuno vlakno je jednoelijsko izgraeno od samostalne elementarne elije, za razliku od veine biljnih vlakana. Pamuna vlakna izrastaju na semenu u unutranjosti ahure. Berba pamuka se sastoji u izvlaenju vlakana zajedno sa semenkama. Seme se koristi za proizvodnju suivog ulja. Dobijena pamuna vlakna presuju se u bale mase 150-320 kg i pakuju,najee u jutenu ambalau. Hemijska vlakna Hemijska vlakna, za razliku od prirodnih, proizvode se hemijskom preradom prirodnih ili sintetikih polimera,ili,ree,od nekih neorganskih jedinjenja. Po sastavu,hemijska vlakna mogu biti organska ili neorganska. Organska hemijska vlakna su znaajna za tekstilnu industriju. Neorganska hemijska vlakna proizvode se u malim koliinama i uglavnom se koriste za izradu tehnikih vlakna. Polimeri koji se upotrebaljavaju za proizvodnju hemijskih vlakana morajuda poseduju odreena svojstva,a to su: Visok stepen polimerizacije, Linearni oblik makromolekula, Rastvorljivost i topljivost, Makromolekuli moraju imati polarne grupe.
8

Oblikovanje polimera u vlakna moe se vriti na tri naina: Iz rastopa, Iz rastvora, Iz folija. Hemijska,sintetika i prirodnahemijski modifikovana vlakna se, prema poreklu i tehnologiji proizvodjnje, dele u tri grupe: Vlakna od prirodnih polimera, Vlakna od sintetikih polimera, Neorganska hemijska vlakna. Viskoza Viskoza je hemijski modifikovano vlakno dobijeno iz celuloze, kako njen regenerat. Proces dobijanja viskoze se sastoji u prevodjenju celuloze u rastorni oblik ,zatim se iz rastvora ispredaju vlakna mokrim postupkom. Faze u proizvodnji viskoze su sledee: Dobijanje tehnike celuloze, Pripremanje rastvora, Oblikovanje vlakana, Dorade vlakana. Tehnika celuloza se dobija iz drveta i nekih jednogodinjih biljki. Tehnika celuloza se proizvoaima viskoznih vlakana dostavlja u obliku listova. Zahvaljujui tehnolokom usavravanju i promenom parametra procesa proizvodnje,danas se proizvode razliiti tipovi viskoznih vlakana,boljih svojstva od standardnih viskoznih vlakana, a to su: modalna vlakna, kovrdava vlakna, ojaana vlakna, visokohidrofilna vlakna, uplja vlakna i dr.
9

Vlakna od sintetikih polimera U tekstilnoj industriji, polimeri dobijeni sintetiki korite se za proizvodnju vlakana,tzv sintetikih vlakana. Proces dobijanja sintetikih vlakana sastoji se iz sledeih faza: pripremanjepolimera za oblikovanje u vlakno, formiranje vlakna, istezanje svee formiranog vlakna, toplotna obrada vlakna, pakovanje vlakna. Oblikovanje vlakna se sastoji u proputanju rastopa polimera kroz fine otvore mlaznice. Sintetika vlakna poseduju, u odnosu na prirodna vlakna. Niz pozitivnih svojstva. Ova vlakna imaju veu jainu, elastinost i otpornost na habanje. Proizvodi izraeni od ovih vlakana, jednostavnije se odravaju zbog lakeg pranja i breg suenja. Nedostaci sintetinih vlakana se sastoje u nedovoljnoj otpornosti na toplotu i svetlost. Najvanije grupe sintetikih vlakana su: poliamidna, poliesterska, poliakrilna, polipropilenska, poliuretenska i druga vlakna.

5.
Pree

Tekstilni proizvodi

Pree (prediva) predstavljaju tekstilne poluproizvode dobijene predenjem. Pree se dobijaju od snopa paralelizovanih vlakna uvijenih oko svoje ose. Prdenje je viefazni proizvodni proces pri kome se dobija predivo. Od prediva se daljom preradom dobijaju tkanine ili pletena roba. Pree se u prometu mogu javiti kao gotova roba iroke potronje i u tom sluaju se nazivaju konac, vunica, ue, kanap i drugo. Pree se mogu dobiti upredanjem kratkih tpel vlakana (predena prea), ili upredanjem vlakana neograniene duine (filament prea). Predena prea se izrauje od prirodnih vlakana, izuzev svile i tapel hemijskih vlakana.

10

Filament pra se irauje od hemijskih vlakana neograniene duine i od prirodne svile. Filament pre mogu biti od jednog vlakna (monofilamentne) i vie vlakana (multifilamentne pree). Osnovne faze tehnolokog procesa prizvodnje pree su: priprema sirovine za predenje, predenje, dorada pree. Gotova prea namenjena za izradu tkanina namotava se na cevke,valjke, kaleme ili kanure razliitih oblika i pakuje. Kvalitet pree zavisi od svojstva upotrebljenih sirovina, primenjene tehnologije upredanje i dorade. Finoa pree izraava se, kao i finoa vlakana,u tex sistemu. Tkanine Tkanine su tekstilni proizvodi ravnih povrina, koji se komercijalno pojavljuju kao metrana roba, odnosno prodaju se na metar. Pored tkanina, u tekstilne proizvode ravnih povrina ubrajaju se i pljosnati, netkani i pleteni tekstilni materijali. Tehnoloki proces proizvodnje tkanina sastoji se od vie faza. Vanije tehnloke faze su: projektovanje tkanina, tkanje, dorada i oplemenjivanje tkanina. Tkanje je postupak izrade tkanina na razbojima, a sastoji se u preplitanju niti osnove (niiti uzdu tkanine) i potke (niti po irini tkanine). Radne operacije koje se ponavljaju velikom brzinom u procesu tkanja su: snovanje, stvaranje zeva, razdvajanjem niti osnove, prolazak unka sa potkom, zbijanje potke brdom. Od naina prepletanja niti zavisi gustina, jaina, elastinost,mekoa, izgled id ruga kvalitativna svojstva tkanine. Dobijenu tkaninu pre putanja na trite i eksploataciju treba doraditi i oplemeniti, odnosno treba: poboljati postojea svojstva, odstraniti ili prikriti greke,

11

dati nova svojstva u zavisnosti od namene tekstilnog proizvoda. Oplemenjivanje tkanina podrazumeva upotrebu apreture. Apretovanje tkanina se vri hemijskim sredstvima, nanoenjem na povrinu ili natapanjem. U zavisnosti od vrste tkanine i hemijskog sredstva za apretiranje, razlikuju se: apretura protiv skupljanja i guvanja, aprtura za poveanje ili smanjenje sjaja tkanina, antistika apretura, apretura za zatitu od insekata i druge. Osnovne karakteristike i kvalitet tkanina Kvalitet tkanina je kopleksna veliina koja zavisi od vie faktora. Na kvalitet tkanina utiu svojstva sirovina(vlakna, prediva), struktura tkanine, tehnologija proizvodnje, primenjene metode dorade, oplemenjivanja i estetskog oblikovanja tkanine, pakovanje i skladitenje. Tkanine se delimino javljajukao gotov proizvod na tritu robe iroke potronje,a delimino se koriste kao reprodukcioni materijal u odevnoj industriji,konfekciji. Trikotaa Trikotaa obuhvata tekstilne proizvode dobijene pletenjem. Pletenje je postupak dobijanja tekstilnog materijala od jedne ili vie niti, koje se pomou igala, na trikotranim mainama oblikuju u petlje. Pree koje se koriste za izradu trikotanih proizvoda treba da poseduju oreene karakteristike, kao to su: da iamju manji broj upredaja, po jedinici duine, ravnomernost upredaja, da su dovoljno jake, istegljive i vrlo elastine. Proces pletenja obavlja se trikotanim mainama koje su se tehniki usavravale od poetka XIX veka u pogledu poveanja brzine rada, proirenja mogunosti izrada razliitih trikotanih tipova, prepletaja(uzoraka), skraivanja vremena pripreme rada pri promeni uzoraka, sve vee primene elektronike i sigurnosti rada. Tehnikom pletenja se dobija priblino polovina gotovih tekstilnih proizvoda,od najfinijih arapa i ipki od punih i gustih i vetakih krzna i tepiha. Proizvodi od koe i krzna Skidanje koe sa ivotinja i njihova prerada radi zadovoljenja ljudskih potreba bilo je poznato nekoliko hiljada godina pre nove ere.pojam koe u tehnolokom smislu,podrazumeva razliite ivotinjske koe kojima se preradom poveava otpornost na truljenje, mekoa, elastinost, nepromoivost, poboljavaju estetske karakteristike i dr.

12

Anatomski, ivotinjska koa se sastoji od tri osnovna sloja: povrinskog sloja pokoice ili epiderma;srednjeg sloja derma i potkonog tkiva mesine ili hipoderma. Tehnolokim procesom prerade gotove koe dobijaju se proizvodi odreenih upotrebnih svojstava i namene: obua, kona konfekcija i galanterija. Krzna i krznena konfekcija Krzna su utavljene i doraene koe zajedno sa dlakom ivotinja iz reda maaka, kuna, pasa, glodara i sl. Kvalitet krzna zavisi od karakteristika kone podloge i krznenog pokrivaa. Ove karakteristike su razliite i zavise od vrste ivotinja, pola, uzrasta, uslova ivota i ishrane,dela tela,sezona lova,tehnologije obrade. Karakteristike kone podloge kao to su gustina tkiva, debljina i jaina utiu na trajnost krznene konfekcije, njenu udobnost i masu. Najznaajnije karakteristike krznenog pokrivaa jesu: gustina, boja sjaj, mekoa, povrinska masa, trajnost i krzna. Boja je karakteristina za svaku vrstu krzna. Sjaj krzna je cenjeno svojstvo. Kvalitetna krzna poseduju lep, svilenkast sjaj. Mekoa krzna je znaajan pokazatelj kvaliteta kod svih vrsta krzna, i zavisi od debljine i duine dlake. Povrinska masa krzna (g/m) znaajan je pokazatelj kvaliteta na osnovu ega se ona razvrstavaju na: izrazito teka, od 1600 do 3000 g/m teka, od 1100 do 1500g/m srednje teka, od 700 do 1000g/m laka, od 250 do 650 g/m. Krzna se uglavnom koriste za proizvodnju konfekcije. Kvalitet krznene konfekcije zavisi prvenstveno od kvaliteta upotrebnog krzna njegove gustine, boje, sjaja, mekoe, debljine i zbijenosti kone podloge, oteenja zatim od kvaliteta izrade i vetine strunjaka da maksimalno iskoristi dobra svojstva materijala pri sastavljenju delova ivenjem; od eksploatacionih svojstva koje se manifestuju tokom upotrebe, kao to su trajnost, povrinska masa, toploizolaciona svojstva; od pravilnog uvanja i skladitenja upotrebom odgovarajuih hemijskih sredstava za zatitu od moljaca ili uvanjem na temperaturi od 4 do 5Cna kojoj je onemoguen razvoj ovih insekata.
13

6. Podela tekstilne industrije


:

LITERATURA
1), , , ,2005 2)Bilten regionalne privredne komore-tekstilna industrija,Uice,2005 3)http://sr.wikipedia.org/sr /tekstilna industrija

14

You might also like