Green Garden 51

Green Garden broj 51 srpanj / kolovoz 2007.
godina VII cijena 3 KM
OBNOVA PARKA ZRINJEVAC CVJETNI TITASTI MOLJAC VILINA KOSICA SKLADITENJE KRUMPIRA I LUKA OPADANJE PLODOVA VOAKA
Urednikova rije
Rije urednika, Potovani itatelji pred vama je novi broj strunog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi veliki broj uistinu zanimljivih naslova iz razliitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, rije je o jedinstvenom glasilu na naim prostorima, a koji prati sve aktualnosti iz svijeta cvjearstva, povrarstva, voarstva, vinogradarstva i zatite bilja. Rekonstrukcija centralnog mostarskog parka Zrinjevac, tema je koja ovih dana zaokuplja graane Mostara. Park jo nije potpuno zavren ali se ve sada moe vidjeti da e uistinu biti lijepo mjesto za odmor. Parkom dominiraju zeleni travnjaci koji u ovim vrelim ljetnim danima postaju omiljeno okupljalite djece. Najvei broj stranica ovog broja glasila posveen je prilozima iz povrarstva. Istiemo prilog o sortama kupusa koje se siju tijekom ljeta, te vrlo interesantan lanak o uzgoju krastavaca na mrei. Kako pravilno skladititi luk i krumpir, te kako pravilno provoditi agrotehnike mjere u uzgoju cikla moete pronai na stranicama posveenim povru. Nedostatka vode, posebno u ljetnim mjesecima, je gorui problem hercegovakih poljoprivrednika. Kako iskoristiti i ono malo vode te koje sisteme navodnjavanja koristiti u povru moete proitati u prilogu kojeg potpisuje kolega Josip Brkljaa. Osim toga, moete proitati lanak o razlozima uvoenja plodoreda, a to sijati i saditi u povrtnjaku tijekom ljeta pronaite u kalendaru sjetve. Istiemo i lanak eminentnog strunjaka iz Zagreba dr.sc. Tihomira Milievia, sa Zavoda za fitopatologiju, koji je obradio rijetko spominjanu problematiku o vilinoj kosici, sve prisutnijoj parazitskoj biljci koja parazitira na mnogim povrtnim kulturama. Posebno su interesantni prilozi iz voarstva u kojima moete proitati sve o zaboravljenoj vrsti-dudu ili murvi kako ga zovu hercegovci. Istiemo i lanak eminentnog strunjaka iz Zagreba, prof.dr.sc. Ive Miljkovia koji je obradio problem opadanja plodova voaka. A iz oblasti vinogradarstva donosimo prilog o tetama na grou koje su nastale zbog visokih temperatura koje su tijekom srpnja esto prelazile vrijednost od 40C. Kako se na naim stranicama posebno prate i itaju aktaulnosti iz zatite bilja pripremili smo niz zanimljivih lanaka o titastim moljcima, puevima te nematodama koje postaju sve vei problem pri uzgoju povra u zatienim prostorima. Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena uiniti zanimljivim veem broju itatelja, a ukoliko smo to propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo
SADRAJ
NOVO RUHO PARKA ZRINJEVAC GRINJE KOMPOST KASNA SJETVA CIKLE TITASTI MOLJAC LJETO U POVRTNJAKU NATAPANJE POVRA TIJEKOM LJETNIH MJESECI SKLADITENJE LUKA ::: SKLADITENJE KRUMPIRA UZGOJ KRASTAVACA NA MREI RAZLOZI UVOENJA PLODOREDA LJETNA SADNJA KUPUSA OPADANJE PLODOVA S VOAKA DORADA I SUENJE BUNDEVINIH SJEMENKI VILINA KOSICA UNITAVA VELIKI BROJ BILJAKA PITANJA I ODGOVORI KRUKA VELIKA BROJNOST PUEVA S KUICOM NA VOKAMA I VINOVOJ LOZI RASADNIARSTVOM DO PROFTA EKOLOKI UVJETI UZGOJA KUPINE OTEENJA OD VISOKIH TEMPERATURA I BILJKE HVATAJU KUKCE SLAMA OD ITA KAO STONA HRANA I KAO STELJA ZABORAVLJENA MURVA KLOPKE ZA SUZBIJANJE OSA I STRENA NEMATODE U PROIZVODNJI POVRA I METODE SUZBIJANJA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohni, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
4 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 18 19 20 21 22 23 23 24 25 26 27 28 29 30
B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
NOVO RUHO PARKA ZRINJEVAC

Prije nekoliko mjeseci poela je rekonstrukcija Zrinjevca, parka koji se nalazi u samom sreditu grada Mostara. A upravo zahvaljujui travnim mjeavinama iz Green Garden branda, park su u argonu ve poeli nazivati mostarski Wembley, aludirajui time na besprijekorni travnjak slubenog stadiona nogometne reprezentacije Engleske.
Pie: Nino Rotim, dipl. ing.
doista, sredite Mostara napokon je bljesnulo u zasluenom sjaju. Kako i ne bi kada se u obzir uzme injenica da je park Zrinjevac prvi put od svoje izgradnje ureen planski, uvaavajui sva pravila struke. Drugim rijeima, ranije se u parku sadilo stihijski bez dubljih analiza i projekata. Pri tomu se izbor sadnog materijala prilagoavao ponudi u rasadnicima, to znai da se sadilo iskljuivo ono ega je na raspolaganju najvie i bilo. Ipak, to nimalo ne umanjuje vrijednost ondanjih gradskih otaca koji su park smjestili na idealno mjesto, pomno vodei rauna da park, s
obzirom na svoju lokaciju, zauzima vrlo istaknuto mjesto u gradskom pejzau. Osim toga, tijekom vremena u parku su se od svog osnutka, ipak, deavale stanovite promjene, ali samo na pojedinim vrtnim elementima poput klupa, koara za otpatke i vrtno arhitektonskim objektima.
Povijest parka Zrinjevac

Gledajui opu povijest grada Mostara i zavirujui u brojne publikacije vezane za kronologiju izgradnje u njegovu sreditu, brojni autori su zaobilazili mostarski park. Naime, u veini sluajeva se navode podaci o izgradnji mostova, gimnazija i ostalih vanih objekata u gradu
pri tomu uope ne spominjui park lociran u sreditu Mostara. Zato emo to dijelom pokuati ispraviti te navesti kako je park izgraen u pejzanom stilu na povrini od 2,5 hektara i to daleke 1953. godine prema nacrtu krajobraznog arhitekta Smiljana Klaia, poznatog i veoma cijenjenog strunjaka iz ove oblasti. Kako smo ve i spomenuli, u proteklih pedeset godina park nije doivio velike promjene u odnosu na tlocrt. Osim sitnih intervencija u pogledu ureenja postojee infrastrukture neto vee promjene deavale su se u floristikom sastavu parka. Vremenom su se drvea, grmovi i ostale trajnice zbog svoje bioloke dotrajalosti - starosti,
bolesti i mehanikih oteenja mijenjala, to je uz nereguliranu oborinsku odvodnju, nerijeeno zalijevanje i neadekvatnu rasvjetu negativno utjecalo na stanje i izgled zelenila u samom parku. Ako tomu pridodamo ratna vremena i nemogunost odravanja zelenila, posve se jasno namee zakljuak kako je park Zrinjevac bio vie nego spreman za temeljitu rekonstrukciju. To su, uostalom, uoili i elni ljudi u poglavarstvu grada koji su 2007. godine zapoeli temeljitu obnovu parka po naelima struke, te ga time uinili dostupnim za sve rekreativce i ljubitelje zelenila eljne odmora. Obnova parka provodit e se i u narednoj godini.
Detalj iz obnovljenog parka Zrinjevac B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
Novi sistem zalijevanja
Gredice sa sezonskim cvijeem
Bezprijekorne travnate povrine
Nove staze u parku
Kronologija obnove parka
S prvim radovima (oranje, frezanje i nasipanje zemlje) u mostarskom parku zapoelo se 15. 03. 2007. da bi svi radovi bili okonani 20. 06. 2007. godine. I dok je voditelj cijelog projekta rekonstrukcije parka Zrinjevac uvaena arhitektica Marica Raspudi, nadzor nad ureenjem zelenih povrina unutar parka bio je pod nadlenou diplomiranog inenjera agronomije Kreimira Marinia, koji je uime grada Mostara posao uradio besprijekorno dobro. Naime, u tu injenicu mogu se uvjeriti i svi dobronamjernici koji proeu ovom sada ve reprezentativnom zelenom povrinom. Spomenimo i kako je izvedbeni projekt hortikulturnog ureenja rekonstrukcije zelenila izradila Milica Dogan, dipl. ing. hortikulture dok je glavni investitor i pokreta cijelog projekta bio grad Mostar s donatorima, kojih nije bilo malo. Jer svatko je na svoj nain imao elju i, to je najvanije,
dobru volju potpomoi cijeli projekt obnove i sanacije gradskog parka. A da park ostane u svom punom sjaju danas se brinu tri djelatnika koji su svakodnevno ukljueni u njegovo odravanje.
Floristiki sastav parka Zrinjevca
Kako ne bi bilo zabune, posla na rekonstrukciji parka bilo je na pretek. To se najbolje ogleda u injenici kako je u procesu obnove parka posaeno ni manje ni vie nego 85 novih stablaica (hrast, maslina, sofora, lipa, cedar, albicia), te 535 novih ukrasnih grmova (abelia, mirta, viburnum, lovorvinja, ilex, magnolia, lonicera i dr.), dok oko 5000 salvia, kadifica, ageratuma i begonija krasi brojne povrine parka u koje je zbog uspjenog rasta nabrojanih biljnih vrsta prethodno bilo nuno nasuti 1700 m3 nove plodne zemlje. Kako je za neometan rast i razvoj biljnih vrsta te za besprijekoran travnati pokriva potrebno osi-
gurati dovoljne koliine vode u sklopu rekonstrukcije ugraen je sustav za navodnjavanje koji sa svojih 560 prskalica pokriva kompletnu povrinu parka koja je opet oiviena novim ivinjacima u duini od ak 2000 metara. I na koncu, da bi park bio pristupaan i u veernjim satima, omogueno je obnovom cjelokupne rasvjete unutar parka.
Nae sjeme uvijek daje vie...
Razumljivo je da ne postoji reprezentativan park bez kvalitetnog travnatog pokrivaa. Jer kod ozelenjivanja slobodnih gradskih povrina travnjaci predstavljaju arhitektonsku osnovu ili fon na koji se postavljaju svi
ostali elementi oblikovanja (drvee, ukrasni grmovi i cvijee). A za to se, sreom, pobrinula Sjemenarna koja je za potrebe obnove parka donirala 1000 kg travne mjeavine. Moramo naglasiti da se za sjetvu koristila posebna mjeavina parkovskih travnih vrsta koja je za potrebe parka nabavljena u Italiji od poznatog proizvoaa parkovskih trava, Franchija. Kako izgleda trava danas u parku Zrinjevac, najbolje svjedoe fotografije koje e se zahvaljujui Sjemenarni uskoro zasigurno nai na brojnim mostarskim razglednicama. Time smo, s izriitim ponosom, jo jednom potvrdili istinitost tvrdnje- nae sjeme uvijek daje vie...
Travna smjesa koja je koritena za sjetvu osunanih povrina parka Zrinjevac Lolium tetraflorum (talijanski ljulj) 25 % Poa pratensis - 20 % Festuca rubra - 25 % Festuca arundi var. wrangler - 25 % Phyleum pratensis - 5 %
GRINJE
OPASNE TETOINJE SURFINIJA
Meu nekoliko tetnika koji priinjavaju tete surfinijama posebno se istiu grinje. Sisanjem na liu uzrokuju pojavu sitnih, bjeliastih tokica, koje se kasnije spajaju pa list mijenja boju. Kod jaeg napada moe doi do potpunog suenja surfinija.
Surfinije
Pie: dr. Ivan Ostoji
vije su vrste grinja koje se najee pojavljuju na surfinijama, i to: crveni voni pauk (Panonychus ulmi) i koprivina grinja (Tetranychus urtice). Koprivina grinja je daleko ea i puno tetnija za surfinije.
Crveni voni pauk
tete priinjavaju pokretni stadiji koji se hrane na liu. Prvi simptomi oteenja uoavaju se na licu lia u obliku sitnih bjeliastih tokica koje se postupno spajaju i nastaju ukaste zone. Listovi brzo mijenjaju boju, ute i nemaju sjaj. Na kraju listovi poprime bakrenastocrvenu boju. Kao posljedica sisanja na liu, smanjuje se fotosinteza i pojaava transpiracija. Jae napadnuti listovi se sue, izboji slabije odrvenjavaju te se podloni izmrzavanju tijekom zime. Odrasle enke crvenog vonog pauka su okruglog oblika, jarkocrvene boje, veliine 0,4-0,5
mm. Imaju etiri para nogu. Mujaci su manji od enki, veliki 0,20,3 mm, tamnoute boje. Zimska jaja su okrugla, blago spljotena, crvene boje. Na sebi imaju jedan izrataj. Ljetna jaja su manja od zimskih, svjetlocrvena ili naranasta. Liinke su u poetku naranaste, a kasnije pocrvene. Prva tri stadija liinki imaju tri, ostali etiri para nogu. Pauk prezimi u stadiju zimskih jaja. Jaja su esto odloena u velikim skupinama pa se iz daleka nazire crvena boja na grani. Liinke izlaze iz jaja krajem oujka ili poetkom travnja. Izlazak iz jaja je dosta razvuen i moe trajati i do 30 dana. Nakon izlaska iz jaja liinke odlaze na nalije lia gdje siu. Za vrijeme razvoja prolaze kroz tri stadija, nakon ega slijedi po jedan stadij nimfe. Kasnije, enke odlau tzv. ljetna jaja na nalije lia, u grupama. Sua i visoke ljetne temperature pogoduju razvoju crvenog vonog pauka. Poetkom kolovoza jedan broj enki ve poi-
Surfinije nezamjenjive u gradskim sredinama
nje s odlaganjem zimskih jaja na odrvenjele dijelove voke. Najvei broj zimskih jaja enke odloe u rujnu i traje do prvih mrazeva. Vrsta ima 5-7 generacija godinje.
Koprivina grinja (obini crveni pauk)
Simptomi napada grinja na surfinije
Izraziti polifag koji se hrani na preko 200 biljnih vrsta. Poznatiji je kao tetnik povra i cvijea u zatienim prostorima. esto je prisutan na korovskim vrstama u nasadima jabuke s kojih prelazi na stabla jabuke. Osim na jabuci, prisutan je i na kruki, dunji, breskvi, ljivi, vinovoj lozi i mnogim drugim vonim vrstama. Na vokama i vinovoj lozi prisutan je poetkom ljeta kada na njih prelazi sa zeljastih biljaka. Najvee tete priinjava u suhim i toplim podrujima. Velike tete priinjava surfinijama. tete priinjavaju pokretni stadiji koji siu biljni sok iz stanica mezofila. Na oteenom liu u poetku se javljaju bjeliaste tokice. Lie je iarano, mijenja
boju u mramorastu, a nervi i dalje ostaju zeleni. Jae napadnuto lie se sui i otpada. Na naliju lia nalazi se pauina kojom moe biti povezano vie listova. Zbog napada ovog pauka ve u srpnju i kolovozu voke mogu ostati bez lia. Mujak i enka su razliiti. enka je ovalnog oblika, zelenkastouta ili naranasta s jednom tamnijom pjegom sa svake strane tijela, dugaka oko 0,6 mm. Boja tijela esto ovisi o hrani. Naranasta boja karakteristina je za period jeseni. Mujak je manji od enke, okruglastog oblika, veliine 0,3-0,4 mm. Jaja su okrugla, bjeliasta i prozirna. Mlada liinka je okruglasta oblika, blijedozelene boje s tri para nogu. Kemijsko suzbijanje provodi se specifinim akaricidima ovisno o kulturi na kojoj se provodi zatita. Prskanje se provodi uz utroak velike koliine kropiva. Za suzbijanje ovih grinja moe se koristiti pripravak pod nazivom Vertimec 018 EC.
KOMPOST
ORGANSKO GNOJIVO BUDUNOSTI
Kompost ili mjeanac je smjesa organskih otpadaka domainstva, gospodarstva, vrta, naselja i industrije koji preraeni radom mikroorganizama i mikrofaune slui kao gnojivo. Predstavlja gnojivo budunosti i najpodesniji nain zbrinjavanja biorazgradivog otpada.
Pie: Mario ubela, dipl. ing.
mogu inertni materijali poput kamena, stakla, plastike i najlona te opasni materijali poput radioaktivnih tvari, boja i lakova, starih baterija, motornih ulja i masti. Pored gore navedenog materijala drugi sastojak komposta jest plodna vrtna zemlja koja sadrava karbonate tj. kre. Njena uloga ogleda se u injenici da upija produkte razlaganja organskih spojeva i da onemogui njihov gubitak. Zemlja mora biti vlana i ukoliko ne sadrava karbonate, treba joj dodati kre, dolomit ili pepeo.
Posuda za kompostiranje
dananjoj eri ekoloke poljoprivredne proizvodnje kompost je vie nego idealna vrsta organskog gnojiva. Naime, u vremenu tenje za proizvodnjom jeftine, ekoloki prihvatljive hrane uz maksimalno ouvanje ivotne sredine kompost zaista zasluuje vie panje Jer zahvaljujui zbrinjavanju biorazgradivog otpada, u veoj mjeri rastereuju se deponije smea uz istodobnu proizvodnju korisnog gnojiva koji povratkom na zelene povrine obogauje tlo humusom. Meutim, primjenom komposta, osim to se vrtno tlo obogauje humusom, popravlja mu se i struktura, te se u njemu stvaraju bolji uvjeti za rad mikroorganizama ime se jednom rijeju popravlja njegova plodnost i obradivost. Stoga bi samo kompostiranje mogli definirati kao proces razgradnje organskih ostataka biljnog i ivotinjskog porijekla do humusa (komposta) u relativno kontroliranim uvjeti-
ma, uz prisutnost kisika i mikroorganizama. Spomenuti proces moe se odvijati i bez prisutnosti kisika, s tim da tada moramo raunati na stanovite negativnostiproces dulje traje, ne unitavaju se patogeni mikroorganizmi i sjemenke korova, imamo prisutnost neugodnog mirisa i sl.
Koliko traje proces kompostiranja?
to se sve moe kompostirati?
Kompost se pravi od razliitih organskih i mineralnih otpadaka: korova bez sjemena, lia drvea, cime krumpira, lia repe, stare slame i pljeve pokvarene silae, pokoene trave, otpadaka voa i groa (trop), biootpada iz kuhinje (ljuske od jaja, talog od kave i dr.), neupotrebljivih ivotinjskih otpadaka koji nisu prouzroeni zaraznim bolestima, ostataka raznih industrija (netiskani papir, karton, biljne i ivotinjske masti, dlaka i perje ivotinja), prehrambenih proizvoda kojima je istekao rok trajanja, pepela, krea, mulja iz kanala, fekalija i ega sve ne. Ipak, kompostirati se ne
Za kvalitetno i uspjeno kompostiranje nuno je osigurati prisutnost zraka, vlage i toplote. Naime, time se osiguravaju osnovni preduvjeti za rad mikroorganizama koji vre razgradnju organskih otpadaka. Prirodni proces kompostiranja traje 6 do 18 mjeseci, to ovisi od uvjeta pod kojima se vri kompostiranje. Meutim, proces kontroliranog kompostiranja obino traje 8-10 mjeseci, s tim da krupnijim materijalima, poput primjerice dijelova drveta za to treba od 2 do 4 godine. Ipak, u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama moete pronai namjenske pospjeivae kompostiranja koji sadravaju tvari ijom upotrebom znatno skraujemo trajanje samog kompostiranja. A u sklopu vlastitog vrta moete formirati kompostne hrpe na nain da na dno stavite organske materijale (slama i lie) u sloju od 20 cm, kako bi upili rastvorena hranjiva iz kompostne hrpe. Potom dolazi sloj organskih i mineralnih otpadaka koji se mora obavezno
vlaiti vodom ili osokom, nakon ega se nanosi sloj zemlje od 10tak cm. Potom na to ponovno dolazi sloj otpadaka, i sve tako do visine od 1 metra. Materijale je prije slaganje na hrpu potrebno prethodno usitniti na nain da u tu svrhu upotrijebimo specijalne ALKO sjeckalice koje fino usitnjavaju biljne otpatke, pa ak i grane ije promjer nije vei od 5 cm. Na vrhu gomile sade se tikve ije veliko lie zaklanja kompostiranu hrpu, titei je tako od sunca i isuivanja. Ukoliko nema dovoljno oborina hrpu treba vlaiti a povremeno i prevrnuti (prelopatati). Preporuene koliine komposta za papriku, rajicu, patlidan, kelj, kupus, cvjetau i brokulu iznose 0,4-0,5 litara po biljci, za krastavac, dinje, lubenice i tikvice 0,5-0,8 litara te za salatu, radi, mrkvu, celer, perin i krumpir 5 litara po etvornom metru. Radi orijentacije zapremina komposta se izraava u litrima s tim da 5 litara iznosi 1,5 kg. I na kraju spomenimo kako se kompost za gnojidbu povra unosi u tlo prije sadnje ili u jamicu gdje e se posaditi presadnice povra, na nain da se izmijea s postojeom vrtnom zemljom.
Pripravci koji pospjeuju kompostiranje B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
Slama kao materijal za kompostiranje
KASNA SJETVA CIKLE

Cikla potjee od divlje forme Beta maritima L. koja i danas raste na podruju Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i Afrike. Pripada velikoj porodici repa i sve dok nije uoena njena hranidbena i zdravstvena vrijednost koristila se iskljuivo kao stona hrana.
veoma zdrav osvjeavajui napitak, posebice ako je spravljen od nekuhane cikle.
ikla se uzgaja zbog svog zadebljalog korijena premda se ak i njeno mlado lie moe koristiti na isti nain kao blitva ili pinat. Meutim, to kod nas nije uobiajeno. Ali, ukoliko odluite u prehrani koristiti lie cikle, vodite rauna da prethodno odstranite tvrde lisne ile. Osim toga, kod berbe lie ne sijecite suvie nisko jer time moete otetiti njen zadebljali korijen, koji je ujedno osnovni cilj njenog uzgoja. Naime, oteeni korijen pri kuhanju u veoj mjeri gubi sok ali i ostale dragocjene sastojke poput bjelanevina, eera, korisnih mineralnih tvari i vitamina. A od kuhanog zadebljalog korijena cikle najvie se priprema salata premda se mogu pripremati i mnoga druga jela, kao juhe i variva od same cikle ili s drugim povrem. Meutim, i nekuhana mlada cikla moe se naribati za salatu uz dodatak malo hrena, ime znatnije dobiva na vrijednosti. I na koncu, sok od cikle predstavlja
Ljetna sjetva cikle
Za jesensku i zimsku potronju ili za konzerviranje sjetva cikle preporua se poetkom mjeseca srpnja premda se za istu namjenu cikla moe posijati i neto kasnije tj. poetkom mjeseca kolovoza. Budui da sjemenke, zapravo plodovi, jednosjemeni oraii, tijekom zriobe meusobno srauju i ine klupko, iz njih nie nekoliko klica. Posijte ih izravno na gredicu pa prorijedite na razmak 2-3 cm im se oblikuju prva dva lista, a sve kako cikla ne bi bila pregusta. Osim toga, suvine biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeivanja nemojte nipoto bacati, ve ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojem ste sve do sada uzgajali luk ili enjak. Drugi put ciklu prorijedite nakon 15-20 dana ili jo kasnije, kada se razvije malo zadebljalo korijenje koje moete potroiti za jelo. Razmak izmeu biljaka
neka bude desetak centimetara. Ali, kod sjetve vodite rauna da sjeme ne ode preduboko jer dublja sjetva (preko 2 cm) oteava nicanje i nepovoljno utjee na gustinu usjeva. A to je vei razmak meu samim biljkama dobiva se krupnija cikla, uglavnom prikladna za proizvodnju sokova, dok se pri manjem razmaku formira sitnija.
Mjere njege
Izgled cikle u vegetaciji
Poto sjeme cikle nie dosta sporo i u poetku se slabo razvija, od velike je vanosti da tlo bude rastresito i nezakorovljeno. To se dakako postie primjenom odgovarajuih herbicida i meurednim kultivacijama i okopavanjima. Meutim, kako bi omoguili jednolino nicanje sjemena od presudne vanosti jest i predsjetvena priprema tla. Tako je za kasniju sjetvu cikle dovoljna obrada na dubinu od 25 cm kao i kvalitetna priprema sjetvenog sloja, uz unoenje 100 grama NPK 7-20-30 po etvornom metru. Pored toga, ciklu je bitno redovito okopavati, s tim da se uz drugo okopavanje po etvornom metru dodaje 20 grama kana uz zalijevanje. Zalijevanje je pak mjera koju treba redovito provoditi u kasnom uzgoju
Sjeme cikle
cikle. Navodnjava se po potrebi tj. kada se primijeti da lie vene i pada po zemlji, s tim da su tijekom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2-3 navodnjavanja. Cikla se na manjim povrinama bere runo. Obino se u junim toplijim krajevima ostavlja na gredicama te se njen korijen vadi po potrebi. Prvo se vade razvijenije biljke dok se slabije ostavljaju u tlu, kako bi dodatno narasle. U krajevima gdje postoji opasnost od jesenskih mrazeva cikla se mora izvaditi iz razloga to izmrzava na niskim temperaturama ispod nitice. A s povrine od jednog etvornog metra moe se uzgojiti najmanje 3-4 kg korijena, to e biti vie nego dovoljno za potrebe domainstva.
TITASTI MOLJAC
OPASAN TETNIK PLODOVITOG POVRA
ki razlikuju po tome to su nepokretne i to nemaju krila i noge. Ubrzanim porastom plastenike proizvodnje, posebno u junim podrujima BiH, titasti moljac iz godine u godinu postaje sve vei problem. Naime, stvaranjem veoma povoljnih uvjeta za uzgoj povra u zatvorenom prostoru stvoreni su uvjeti koji su gotovo optimalni za razvitak ovog tetnika. U umjetno stvorenom klimatu, gdje su temperatura i vlaga veoma povoljni za razvitak tetnika, on se veoma brzo namnoi. Naime, na temperaturi od 22-25 C razvojni ciklus titastog moljca traje samo dvadesetak dana, pa i manje to zavisi od povrtnice na kojoj se tetnik hrani. Zahvaljujui brzom razvitku tetnik godinje moe razviti 10-12 generacija. Generacije se preklapaju zbog ega se tijekom cijele vegetacije na napadnutim biljkama nalaze svi razvojni stadiji, dakle jaja, liinka, kukuljica i imago. Kada doe do masovne pojave, tetnik u ljetnim mjesecima izlazi iz plastenika i staklenika te naseljava razno povre koje se uzgaja na otvorenom prostoru, odnosno razne korovske biljke.
titasti moljac je jedan od najopasnijih tetnika povra koje se uzgaja u zatvorenom prostoru, tj. u plastenicima i staklenicima. Od plodovitog povra najee strada rajica. Zbog napada titastog moljca urod rajice moe biti smanjen i do 40 %.
eu brojnim tetnicima i uzronicima bolesti ijem su napadu izvrgnute povrtnice koje se uzgajaju u zatvorenom prostoru znaajno mjesto pripada titastom moljcu (bijeloj muici, staklenikoj muici, leptirastoj muici). Ako se na vrijeme ne uoi i odmah ne suzbije tada tetnik tijekom cijele vegetacije moe predstavljati veliku opasnost za mnoge povrtnice. Tim vie to se tetnik teko suzbija. Stoga se s pravom moe rei da je titasti moljac jedan od najopasnijih tetnika povra koje se uzgaja u zatvorenom prostoru tj. u plastenicima i staklenicima. Od plodovitog povra najee strada rajica. Zbog napada titastog moljca urod rajice moe biti smanjen i do 40 %. Veliku tetu moe priiniti i na nekim drugim vrstama povra koje se uzgaja u zatvorenom prostoru, primjerice na krastavcu, patlidanu i paprici.
Moljci na naliju lista rajice
ega one zaostaju u porastu i daju manji urod. titasti moljac izluuje mnogo medne rose koja je pogodna podloga za razvitak gljivica aavica koje se veoma brzo namnoe i prekrivaju gotovo cijelu povrinu napadnute biljke. To smanjuje asimilacijsku povrinu napadnute biljke, to dodatno utjee na smanjenje uroda. Plodovi prekriveni aavicom nisu pogodni za trite.
Morfoloke odlike
Suzbijanje
titasti moljac je mali, njeni vrlo ivahni kukac slian leptiriu, dugaak oko 2 mm. Tijelo i krila su pokriveni finim bijelim votanim prahom, zbog ega titastog moljca nazivaju leptirasta ili bijela muica. Slinog izgleda su i liinke tetnika, koje se od odraslih jedin-
Izgled teta
Hranei se biljkama tetnik sie biljne sokove oduzimajui biljkama potrebne asimilate zbog
Za uspjeno suzbijanje titastog moljca od presudnog je znaenja na vrijeme otkriti prisutnost tetnika u plasteniku. Prisutnost tetnika se najlake utvruje pomou utih ljepljivih ploa. U plastenik se na vie mjesta stavljaju takve ploe. Ploe se vjeaju tako da su svojim donjim rubom
Plodovi rajice oneieni gljivama aavicama B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
ute ploe privlae moljce
u razini vrhova biljaka ili 5-10 cm iznad njih. Privuene utom bojom muice se lijepe na ploe pa je svakodnevnim pregledom ploa lako ustanoviti vrijeme pojave tetnika. esto je vjeanjem veeg broja utih ljepljivih ploa mogue pohvatati veliki broj moljaca, pa zatita insekticidima moe izostati. No, kako se na biljkama istovremeno nalaze svi razvojni oblici tetnika, to namee potrebu da su ute ljepljive ploe stalno prisutne u plasteniku i da se, kada se na njih nalijepi veliki broj moljaca, zamijene novim ploama. Kada je napad titastog moljca suvie jak, neophodna je primjena insekticida. Kod tretiranja biljke je potrebno temeljito prskati (okupati), a tretiranja ponoviti nekoliko puta u razmaku od 4-5 dana kako se tetnik ne bi udomaio u plasteniku. Kod este primjene istog insekticida titasti moljac veoma brzo postaje otporan na njegovo djelovanje. Stoga insekticide treba koristiti naizmjenino da bi se izbjeglo ili bar usporilo stvaranje otpornih jedinki. Za suzbijanje tetnika mogu se koristiti sljedei pripravci: Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Kofumin 50 EC, Actellic 50 EC, zatim Karate 2,5 EC, Talstar EC (na rajici i krastavcu) te Fastac 10 SC (na krastavcu) i drugi.
10
biljke troe od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvijek je starije biljke poeljnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po etvornom metru nego svaki dan s 5 litara vode. Pored toga, kako bi se sauvala vlaga u tlu, dobro je povre zastirati pokoenom travom, slamom ili liem jer je dokazano da prostirka po etvornom metru utedi ak i do jednu litru vode dnevno.
Sjetva povra u toplijim podrujima
LJETO U POVRTNJAKU
Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvoaima je vano osigurati kontinuitet berbe svjeeg povra, to se u naim junim podrujima jedino moe ostvariti uz osigurano navodnjavanje.
Pie: Josip Brkljaa, ing.
kada je tlo presuho, odnosno kako odrediti pravodobni moment zalijevanja. Stoga, trebate li povre zalijevati, jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i stisnete je u ruci. Raspadne li se, to je znak da je tlo presuho. Osim toga, vrtlari su esto u nedoumici vezanoj za koliinu utroene vode neophodne za zalijevanje. A openito govorei, koliine vode variraju ovisno od klimatskih prilika, sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u
toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvoai nastavljaju sjetvu i sadnju povra kako bi zadovoljili potrebe trita. Istina, uvjeti za sjetvu povra nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine esto vladaju tropske vruine. Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne koliine vode kako uloeni trud ne bi bio uzaludan. Nije nevano napomenuti da sve ljetne radove u povrtnjaku, poevi od zalijevanja pa do unoenja gnojiva, trebamo iskljuivo obavljati predveer ili rano ujutro, kad temperature nisu previsoke. esto se postavlja i pitanje
Kod natapanja povra prednost se uvijek daje vodi iz vodovoda iz razloga to je bunarska voda suvie hladna te usporava dozrijevanje, a biljke zaostaju u rastu i gube na kakvoi. Na hladnu vodu iznimno su osjetljive rajice, krastavci i mahune. Pored toga, hladna voda moe prouzroiti opadanje cvjetova i tek zametnutih, mladih plodova. Ukoliko smo pak prisiljeni koristiti bunarsku vodu, prije njene uporabe moramo je ostaviti u bavama ili slinim spremnicima kako bi se ona malo i zagrijala.
poetku razvoja zahtijevaju 12 litra vode na dan, dok starije VRSTA POVRA CVJETAA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERIN RADI PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR KOLIINA SJEMENA (g/m2) 3 3 3 4 3 5 15 3 3 3 15 VRIJEME SJETVE 01.07.-20.07. 01.07.-10.07. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-15.07. 01.07.-20.07. 01.07.-15.08.
Sjemenske kesice u Sjemenarninu agocentru
Podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajuih klimatskih prilika. Svakako da je najkritiniji period sjetve od 20 srpnja do 10 kolovoza.
11
TIJEKOM LJETNIH MJESECI

Svaki povrtlar veoma dobro zna kako bez zalijevanja uzgoj povra tijekom vruih ljetnih mjeseci nije ostvariv. A kako, kada i koliko zalijevati povre nije jednostavno tono odrediti. Naime, potrebe povra za vodom ovise od niza imbenika.
Pie: Josip Brkljaa, ing.
Natapanje povra plavljenjem
NATAPANJE POVRA
ovre sadrava velike koliine vode, od 66 do 97 %, i s obzirom na kemijski sastav tijekom uzgoja potrebno je obratiti pozornost natapanju kao osnovnom imbeniku uzgoja. Razumljivo je da tijekom proljea i jeseni povre treba zalijevati manjim koliinama vode ili se ak i ne zalijeva, ovisno od uestalosti oborina. Meutim, tijekom toplijeg dijela godine, tj. za ljetnih mjeseci, povre se mora zalijevati s veim koliinama vode, to opet ovisi od vrste uzgajanog povra. A treba li povre zalijevati, jednostavno procijenite na nain da na dubini od 10-tak cm iskopate malo zemlje i stisnete je u ruci. Ukoliko se raspadne znai da je tlo presuho i da treba odmah pristupiti natapanju.
Potrebe povra za vodom
Vrijedi pravilo kako ranije sorte povra trebaju vie vode od kasnih sorata. Osim toga, povru je potrebna vlaga od poetka do kraja vegetacije, a najvea potreba je nakon presaivanja. Mladim je pak biljkama u poetku razvitka dnevno nuno osigurati 1-2 litre vode po etvornom metru dok one malo starije troe 2,5-3,5 litra dnevno. Velikim potroaima po etvornom metru treba osigurati od 4,5-5,5 litara vode dnevno. Meu velikim potroaima svrstavamo lisnato povre u vrijeme stvaranja lisne mase, dok plodovito povre neto vee koliine vode zahtijeva u vrijeme zametanja prvih cvjetova, kod pojave prvih plodova i u vrijeme berbe. S druge strane, tijekom samog dozrijevanja plodova sa zalijevanjem se privremeno prestaje. Kupusnjae (kupus, kelj, cvjetaa, brokula,
kelj pupar, korabica) nipoto ne smijemo zaboraviti natapati u vrijeme oblikovanja glavica. Pored toga ova skupina povra voli ovlaivanje cijele biljke pa ih stoga oroavajte i po liu. Korijenasto povre trai jednolinu koliinu vlage u svim razvojnim fazama, dok lukoviasto povre zahtijeva natapanje tijekom prve dvije treine vegetacije.
Vrijeme zalijevanja
U koje doba dana zalijevati povre, ovisi od injenice uzgajala li se ono u zatienom prostoru ili na otvorenom polju. Tako je u plasteniku zalijevanje poeljno provoditi u ranim jutarnjim satima jer je tada manja razlika temperature vode i zraka. Zapravo se u zatienom prostoru ne bi nikada trebalo zalijevati vodom temperature manje od 15 stupnjeva C i vie. S druge strane, na otvorenom polju povre se moe zalijevati ili u ranim jutarnjim satima ili predveer. Osim toga, kod uzgoja na otvorenom
nakon svake kie i zalijevanja povre okopajte kako bi se vlaga u tlu to dulje i zadrala. U novije vrijeme sve vie se prakticira navodnjavanje sustavom kap po kap koje se vrlo jednostavno moe ugraditi na slavinu vodovoda. Rije je o tzv. traka crijevima s ugraenim kapaljkama a ija je cijena izrazito pristupana (0,12 KM po dunom metru). Zahvaljujui ovom sustavu, ostvaruje se velika uteda u potronji vode a istodobno se zalijeva samo dio tla oko biljke. Time se u veoj mjeri smanjuje rizik od pojave i razvitka plamenjae i pepelnice. Ukoliko kao izvor vode za natapanje koristimo bunare, moramo voditi rauna da tu istu vodu prethodno malo i zagrijemo u bavama ili slinim spremnicima. Naime, hladna voda moe prouzroiti opadanje cvjetova kao i mladih, tek zametnutih plodova. A kako su na hladnu vodu posebice osjetljive nae najee uzgajane povrtne kulture poput rajice, krastavaca i mahuna o ovom segmentu kod zalijevanja obavezno morate povesti rauna.
12
SKLADITENJE LUKA
Pie: Goran Jurilj, dipl. ing.
ptimalno vrijeme berbe ili vaenja luka je kada 50 do 80 % lia padne. U podrujima gdje je klima toplija (sua u vrijeme vaenja luka), berba luka se moe odgoditi sve dok se lie ne posui. Luk se vadi runo ili posebnim oruima. Nakon vaenja luk ostaje na gredici nekoliko dana da se posui. Nakon toga luk se dodatno oisti od lia i korjenia. Osim toga odvajaju se bolesne, oteene i glavice debelog vrata. Svakako treba odvojiti i glavice sa suhom cvjetnom stabljikom, ukoliko to nije uraeno na polju.
Ako su glavice vlane, odvoze se u posebne suare gdje se obavlja suenje. Suare za luk su posebno opremljene perforiranim podovima i sustavom za ventiliranje toplim zrakom. Svrha ovog postupka je otklanjanje povrinske vlage s glavica i suenje vrata da se izbjegnu povrinske plijesni. Suenje obino traje 1-2 tjedna, a nakon toga slijedi faza hlaenja. Na manjim obiteljskim gospodarstvima luk se nakon vaenja i suenja na polju ili u zatvorenim prostorima vee u vijence i obino vjea na grede i ostavlja na mjestima s dobrom prozrakom.
SKLADITENJE KRUMPIRA
Pie: Ivica Doko, dipl. ing.
ri iskopu krumpira mora se paziti da se gomolji ne otete i da su to manje oneieni zemljom, kamenjem, ostacima cime. Svakako, ako se krumpir vadi u idealnim uvjetima vlanosti tla, ovo je lake ispotivati. esto smo primorani krumpir vaditi u uvjetima prekomjerne ili nedostatne vlage u tlu, te su gomolji manje ili vie oneieni zemljom ili drugim primjesama. Prije skladitenja gomolji krumpira se oiste od zemlje, ostataka cime i drugih primjesa. Nakon ienja krumpir odlazi u posebna skladita, posebno graena za skladitenje krumpira. Ta skladita su sa aktivnom ventilacijom. Dolaskom krumpira u skladite slijedi faza prosuivanja, a poslije toga, ukoliko ima oteenih gomolja, slijedi faza zaraivanja rana prilikom koje se gomolji izlau temperaturi od 15 C (12-18 C) u trajanju od 1-2 tjedna uz relativnu vlagu zraka od 80-95% uz kratka provjetravanja Poslije te faze krumpir se sustavom ventiliranja ohladi na temperaturu 5-7 C i na toj temperaturu krumpir se moe uvati i do 10 mjeseci. Krumpir koji je
namijenjen preradi uva se na temperaturi veoj od 7 C. Nakon odreenog perioda uvanja, a prije odlaska na trite, krumpir se dorauje. Dorada krumpira podrazumijeva sortiranje, odvajanje oteenih i bolesnih gomolja, etkanje, pranje te pakiranje u vreice odreene teine (za prodaju u trgovini pakira se u vreice od 3-5 kg). Manji proizvoai nemaju adekvatna skladita, te krumpir skladite na razliita mjesta (podrumi, ostave i dr.). Neki proizvoai imaju trapove u kojima skladite i uvaju krumpir. Krumpir se ne smije uvati u PVC vreama. Najbolje ga je uvati u papirnim vreama u podrumima.
Izvaeni krumpir treba adekvatno uskladititi
Zato krumpir postaje sladak?
Ako se krumpir uva na temperaturi ispod 6 C, dolazi do zaslaivanja, odnosno na tim temperaturama dolazi do pretvorbe kroba u eer. To je temperaturno ovisna, encimatska kemijska reakcija, koja moe ii u oba pravca: kroba u eer i eera u krob. Sladak krumpir moemo odsladiti ako ga 10-30 dana drimo u toplom na temperaturi 15-20 C.
13
UZGOJ KRASTAVACA NA MREI

ako se i druge vrste mogu proizvoditi u vertikalnom uzgoju, krastavac je svakako tipini predstavnik povra kojem pogoduje uzgoj na mrei. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo injenicu da se na njegovoj stabljici nalaze vitice, koje kad se dohvate nekog predmeta, brzo ga obuhvate i obavijaju. Zbog toga se uostalom krastavac i moe uzgajati uz naslon od ice, konopca, letvica i sl. Navedeni nain uzgoja karakteristian je iskljuivo za salatne krastavce ali se u proizvodnji korniona namijenjenih kiseljenju sve vie koriste u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Prednost uzgoja na mrei
Prije svega, vertikalni uzgoj krastavaca na mrei najintenzivniji je nain proizvodnje kojim se redovito ostvaruju najvii prinosi. Prednost se ogleda i u velikoj utedi u prostoru, to je posebno naglaeno u manjim obiteljskim povrtnjacima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora. Osim toga, zbog bolje prozranosti nasada kod uzgoja na mrei primjetna je i manja pojava bolesti. Drugim rijeima, prednost takvog uzgoja ogleda se u injenici kako su biljke izloenije strujanju zraka koji s njih isuuje rosu, ime se znatno smanjuju uvjeti za nastanak bolesti. Krastavci uzgojeni
na mrei znatno due plodonose, a poto plodovi nisu u izravnom kontaktu s tlom, manje su podloni propadanju. Veliki proizvoai krastavaca zamijetili su i da kod vertikalnog uzgoja imaju manju pojavu gorkih plodova koja ovim sonim plodovima itekako umanjuje trnu vrijednost. To je lako objanjivo ukoliko se zna da krastavci brzo reagiraju na razne poremeaje nastale u tijeku razvitka plodova. Znai da gorina nije nikakva bolest nego brza reakcija biljke na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao tijekom vegetacije. Tako je utvreno da gaenje po vrijeama u vrijeme radova tijekom vegetacije znatnije utjee na pojavu gorine plodova. Kod uzgoja na mrei gorina izostaje, premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske, odnosno visoke temperature, zalijevanje hladnom vodom u doba sunane ege i sl.. I na koncu, velika prednost vertikalnog uzgoja krastavca u velikim nasadima ogleda se u injenici kako je plodove lake brati, oni se lake uoavaju pa je sukladno tomu jednostavnije organizirati berbu.
Uzgoj krastavaca na mrei
Prednosti uzgoja krastavaca na mrei su viestruke. Naime, kod krastavaca uzgojenih na mrei period plodonoenja je znatno dui nego kod horizontalnog uzgoja na tlu, premda nije zanemariva ni injenica kako se ostvaruje i znatna uteda na proizvodnom prostoru.
vrijee narastu 50-60 cm. Istodobno je potrebno centralnu vrijeu usmjeriti u okca prethodno postavljene mree. Meutim, obino se iz neznanja naknadno formirani zaperci takoer odstranjuju. Ono to je bitno naglasiti jest da se takvi naknadno pojavljeni zaperci ne trebaju zakidati, ve ih je tijekom vegetacije skupa s glavnom vrijeom potrebno usmjeriti u okca mree. Obino se to provodi svakih pet dana tj. sve dok vrijee ne narastu do vrha postavljene mree preko koje se onda paljivo prebacuju i sputaju na suprotnu stranu. Osim toga, za uspjean vertikalan uzgoj krastavaca bitno je osigurati etiri do pet ravnomjerno rasporeenih biljaka na dunom metru. Ukoliko ne osiguramo takav optimalan sklop, biljke e formirati preveliku vegetativnu masu koja e onemoguavati berbu, uz rapidno opadanje prinosa i osjetnu pojavu biljnih bolesti. Ali generalno gledano, nain reguliranja rasta krastavaca ovisit e od same sorte i bujnosti biljaka. I na kraju spomenimo kako se u odnosu na klasian nain uzgoja, zahvaljujui mreama postie vei urod za ak 50 posto, plodovi rastu bez napada gljivinih bolesti, sigurnije je opraivanje cvjetova a pojaana je i asimilacija (fotosinteza) zbog jaeg utjecaja suneve energije. Osim toga plodovi se ne prljaju, cijela berba je bra i lake izvediva pa se navedena mjera uzgoja krastavaca kvalificira kao vie nego poeljna...
Zakidanje zaperaka
Kod uzgoja krastavaca na mrei neizostavna mjera jest zakidanje zaperaka. Naime, potrebno je s donjeg dijela stabljike ukloniti sve zaperke koji se pojave iz pazuha listova. Navedena mjera se provodi im
Mrea za uzgoj krastavaca B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
14
Pie: dr. sc. Zlatko Svenjak
za sve kulture koje se izmjenjuju na raznim parcelama. umornosti tla su tetni meuprodukti nastali razgradnjom biljnih ostataka, meusobno djelovanje mikroorganizama i nagomilavanje tetnih bolesti i tetnika. Primjenom suvremenih agrotehnikih mjera obrade tla, gnojidbe i zatite moe se osjetno smanjiti umornost tla pa se i izmijenjena kultura na istoj parceli moe jako suziti, a da prinosi ostanu dobri i visoki. To suenje moe biti toliko da se primjerice kukuruz esto uzgaja 2 do 3 godine uzastopno ili neprekidno dugo godina. Uzastopno uzgajanje kukuruza u nas poznato je poslije penice, a neprekidno na poplavnim terenima uz rijeke i u krakim poljima. To su tzv. vjena kukuruzna polja. Meutim, dobar uspjeh ponovljenog, a osobito dugotrajnog uzgajanja neke kulture na istoj parceli, moe se poluiti samo na ravnim terenima i terenima malog (3-5 %) nagiba te na tlu dobrih osobina. Srednje teka ilovasta, plodna, duboka i propusna tla pogodna su za ovakav nain uzgajanja. Parcele jako zakorovljene opasnim korovima koji se teko unitavaju i uz primjenu herbicida nisu pogodne za uzgoj iste kulture dvije ili vie godina uzastopno. Potreba za ponovljenim ili dugotrajnim uzgojem neke kulture na istoj parceli javlja se u sluajevima kada se ta kultura moe dobro prodati ili kada ju se puno treba za vlastite potrebe na gospodarstvu. Prednost takvog uzgajanja je u nabavi samo onih strojeva potrebnih u proizvodnji jedne ili malog broja kultura te vie slobodnog vremena za poljoprivrednike za druge aktivnosti izvan ratarstva. Meutim, u bliskoj budunosti plodored e opet zauzeti kljunu ulogu na putu prema ekoloki prihvatljivijoj ratarskoj proizvodnji.
Najei plodoredi
RAZLOZI UVOENJA
PLODOREDA
Znaaj plodoreda (plodosmjene)
Razlozi uvoenja plodoreda mogu biti brojni i to organizacijskotehniki, agrotehniki i ekonomski. Danas se plodored smatra jednim od temeljnih orua u integriranoj odnosno ekoloki prihvatljivoj ratarskoj proizvodnji. Openito se moe rei da se poveanjem broja usjeva u plodosmjeni prekida razvojni ciklus odreenih tetnika i bolesti ime se oni manje ire u tlu i manje napadaju uzgajane kulture, a isto vrijedi i za korove. Stoga je izmjena kultura na istoj parceli posebno znaajna u manje intenzivnoj ratarskoj proizvodnji. Tada je za uinkovitu proizvodnju ratarskih kultura vano tlo odravati u to plodnijem prirodnom stanju, sa to boljom strukturom, sadrajem organske tvari i biljnih hranjiva u njoj. Tome osobito pomae uzgoj viegodinjih lepirnjaa (lucerne, djeteline) samih ili u smjesi s viegodinjim travama. Jednogodinje lepirnjae (soja, bob, graak, grahorice i druge) mogu takoer obogatiti tlo glavnim biljnim hranjivom, duikom. U svakoj kulturi rastu tipini korovi koji su drugaiji
nego korovi u drugim usjevima. Pogotovo se razlikuju korovi u jednogodinjim ratarskim kulturama u usporedbi s onim u viegodinjim krmnim kulturama. to se vie drugih kultura razliitog naina uzgajanja izmjenjuje u plodoredu, to se manje ire opasni korovi, a to omoguuje znaajno smanjenje u primjeni kemijskih sredstava (herbicida). Nadalje, izmjena okopavina s kulturama guste sjetve, kao to su prave itarice, uljana repica, viegodinje krmne kulture, potrebno je na terenima blagog nagiba na kojima se jo moe odvijati ratarska proizvodnja. Uz smanjenu obradu tla ili izravnu sjetvu u unitenu tratinu, nagnuti tereni bolje se uvaju od odnoenja tla vodom. Uzgojem razliitih kultura na vie parcela istovremeno tako da se u istoj godini na svakoj parceli nalazi druga kultura znaajno je jer se tako smanjuju tete u vrlo nepovoljnim godinama. Jaka sua i vrlo toplo vrijeme sredinom ljeta moe, primjerice, jako smanjiti prinos kukuruza, malo tetiti ukupnom prinosu sijena lucerne, a ne imati nikakav utjecaj na prinos strnih itarica. Jednom rijeju, rijetko je koja godina vremenski nepovoljna
Kukuruz i penica u nas su najrairenije kulture pa se zato one najee izmjenjuju na parcelama. To je vrlo dobro poznati uzgoj u dvopolju. Izmjenjivanje kukuruza i penice esto se proiruje s jednogodinjom lepirnjaom, prije svega visoko vrijednom sojom. U plodored jo mogu biti ukljuene eerna repa, suncokret, uljana repica, krumpir i druge kulture, a to su kulture koje se rjee vraaju na istu povrinu. U plodored mogu biti ukljuene i viegodinje krmne kulture poput lucerne koje se uzgajaju i do pet godina na istoj parceli. Kod izmjene kultura treba znati dobre i slabe strane tih kultura kao predusjeva narednoj kulturi. Dobar predusjev je svaka ona kultura nakon koje se sva obrada tla i cjelovita gnojidba moe izvesti u pravo vrijeme. Nadalje, poeljno je da kulture u slijedu nemaju zajednike korove. Primjer jednog takvog opasnog korova je viegodinji korov slak koji se razmnoava podzemnim dijelovima. Predusjev koji dobro gui korove i ostavlja isto polje, a poslije etve ostavlja veliku masu svoje slame koja je bogata biljnim hranjivima i time poboljava plodnost tla te dubokim korijenom dobro rahli tlo bit e najbolji mogui predusjev svakoj kulturi koja slijedi iz nje.
Dugotrajni uzgoj iste kulture (monokultura)
Negativne popratne pojave dugotrajnog uzgoja jedne kulture na istoj parceli povezane su s tzv. umorom tla kada tlo vie nije pogodno za uzgoj odreene kulture, a za druge jest. Glavni razlozi
Prosjeni prinos zrna kukuruza u razliitim plodoredima temeljem desetogodinjih istraivanja Agronomskog fakulteta na tlima gornje Posavine.
Plodored (plodosmjena) Monokultura kukuruza Penica-kukuruz Soja-kukuruz Soja-penica-kukuruz Penica-crv.djetelina-kukuruz Soja-penica-repica-kukuruz Soja-penica-crv.djetelina-kukuruz
Penica dobar predusjev za moge kulture
Prinos kukuruza dt/ha 56,6 84,7 78,6 89,0 82,8 94,2 85,8 65,7
Index % 67 100 93 105 98 111 101 78
Lucerna-lucerna-lucerna-kukuruz
15
hunarke, trave, itarice, krumpir, krastavac i rajica. Ovisno od podruja uzgoja, u Hercegovini se sadnja uglavnom obavlja odmah nakon vaenja krumpira ili berbe ranih rajica.
Sadnja kupusa
KUPUSA
Kupus ima veliku vanost u ljudskoj prehrani zbog ega se i proizvodi tijekom cijele godine. Kod nas je posebno aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa ije se glavice prvenstveno koriste za kiseljenje
Pie: Mladen Karai, dipl. ing.
LJETNA SADNJA
Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupusa variraju od podruja uzgoja. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najee se sije polovicom svibnja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije, tonije oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sjetva se obavlja najee u prvoj polovici srpnja to znai da je sadnja mogua tijekom cijelog kolovoza. Meutim, treba znati da sadnja kasnog kupusa tijekom rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi formirale glavica, ve samo lisne rozete. Iako na razmak sadnje utjee izbor sorte/hibrida kao i nain obrade tla, najei meuredni razmak iznosi 50-60 cm a unutar reda 30-40 cm.
Bravo - najzastupljeniji hibrid kupusa
upus potjee iz Sredozemlja a uzgaja se gotovo 3000 godina. U srednjoj Europi poeo se uzgajati u razdoblju od 8. do 15. stoljea, odakle su ga trgovci i pomorci proirili po cijelom svijetu. Za irenje kupusa najzaslunija je njegova velika hranidbena vrijednost koja do posebnog izraaja dolazi u zimskom periodu kada kiseli kupus predstavlja jednu od nezaobilaznih namirnica. Osim toga, ljubitelji aice nakon prekomjerne konzumacije vina esto znaju piti rasol od ukiseljenog kupusa kako bi im glava postala bistrija. Meutim, ne trebaju se nimalo sramiti jer su na slian nain to radili i Rimljani koji su u stankama uvenih pijanki konzumirali svjee lie kupusa, vjerujui kako e im kupus apsorbirati alkohol iz vina. Ali, kako bismo mogli uivati u vrijednostima ovog povra, prvo ga trebamo proizvesti.
plodnim i strukturnim tlima. Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na teim tlima koja dobro uvaju vlagu. Meutim, pogreno je miljenje da ga treba saditi na izrazito vlanim tlima jer u tom sluaju dolazi do zastoja u rastu dok se glavice uope ne oblikuju. Pored toga, nuno je voditi rauna i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na istoj povrini tek za 3-4 godine. Ukoliko je rije o ozbiljnijoj proizvodnji, trebamo pripaziti i na odabir predkultura. Najbolje predkulture za kupus smatraju se ma-
Sorte i hibridi kupusa za jesensku i zimsku proizvodnju
BRAVO F1 - zbog odline kvalitete lista trenutno je nezamjenjiv kako za svjeu potronju tako i za kiseljenje. Duljina vegetacije iznosi 95 dana a prosjena teina glavice 2-3,5 kg. Glavice su kompaktne i tvrde a hibrid je prepoznatljiv po svojoj plavkasto zelenkastoj boji. QUISTO F1 - hibrid pogodan za izravnu konzumaciju, skladitenje kao i preradu u kiseli kupus. Duljina vegetacije od sadnje iznosi oko 80 dana dok je prosjena teina glavica 2-4 kg. Hibrid je izrazito otporan na pu-
Odabir tla i plodoreda
U pravilu, kasni kupus najvee prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim,
Presadnice kupusa
canje te moe ostati i nekoliko mjeseci na polju u zrelom stanju bez ikakve opasnosti od pucanja. Boja glavice je modro-zelena a zbog velike energije rasta dobro podnosi uzgoj i na neto loijim tlima. HINOVA F1 - kasni hibrid namijenjen za kiseljenje. Od presaivanja vegetacija iznosi 155 dana. Obrazuje vrlo kvalitetne, okruglo plosnate glavice. Moe dugo stajati na polju a rezistentan je na duhanske bolesti. SARATOGA F1 - jedan od najzastupljenijih hibrida u naem proizvodnom podruju. Duljina vegetacije iznosi 145 dana. Oblikuje okrugle, vrste glavice, fine strukture. I nakon duljeg skladitenja zadrava izrazito lijepu boju. VARADINSKI KUPUS - kasna sorta namijenjena kiseljenju. Rije je o sorti plosnatih zbijenih glavica, svijetlozelene boje. Prosjena teina glavica iznosi 2 kg. Duljina vegetacije iznosi 150 dana. FUTOKI KUPUS - kasna sorta namijenjena kako za potronju u svjeem stanju tako i za kiseljenje. Duljina vegetacije iznosi 160 dana a prosjena teina glavica 3-4 kg. Formira okrugle glavice, karakteristine svijetlozelene boje. SLAVA - neto ranija sorta kupusa koja formira vrste, okrugle glavice tamnozelene boje. Duljina vegetacije iznosi 125-130 dana. Radi se o prilino nezahtijevnoj sorti kupusa koja ostvaruje dobre prinose i u loijim uvjetima uzgoja.
16
ke se takoer sastoji od pet plodnikih listia, a u svakom dolaze po dva ili vie sjemenih zametaka. U kotiavih voaka plodnica je jednogradna, a u njoj dolaze dva sjemena zametka. Uz obilnu cvatnju jabuka i kruaka dovoljno je da se zametne 5-7 posto cvjetova u plodove, pa da se postigne dobra rodnost. Kod sorti sitnijeg ploda potrebno je da se zametne 12 posto cvjetova u plodove. Kod bresaka, marelica i ljiva dobro je kada se 10-20 posto cvjetova zametne u plodove, a kod treanja i vianja 15-25 posto. Openito treba znati da su rijetke plodnice u kojima se pri opraivanju oplode svi sjemeni zametci. Sjemeni zametci se nakon oplodnje razvijaju u sjemenke. Kada razreemo plod jabuke ili kruke, vidimo da je u njemu najee 5-6 sjemenki. No, ima plodova s dvije ili tri sjemenke. Koja je uloga sjemenki u odranju ploda? Prije svega tre-
OPADANJE PLODOVA S VOAKA

Pie: Prof. dr. sc. Ivo Miljkovi
Vie naih pretplatnika izrazilo je bojazan zbog opadanja plodova nakon zavretka cvatnje. Pretpostavili su da su plodovi zametnuti, odnosno oploeni, sada u velikoj mjeri opadaju. Pitaju se hoe li se opadanje zaustaviti i koji je uzrok toj pojavi. U ovom lanku pojasnit emo zbog ega u pojedinim fazama rasta i razvitka ploda moe doi do veeg ili manjeg opadanja plodova, i o mogunosti sprjeavanja prekomjernog i neprirodnog opadanja.
ostoji prirodno regularno opadanje suvinih plodova i opadanje koje je uzrokovano loom njegom voaka. Razlikujemo tri vala opadanja plodova. Prvo opadanje odvija se poslije cvatnje, drugo u lipnju pa ga zovemo lipanjsko opadanje, a tree prije berbe. No, plodovi mogu opadati i izvan ta tri glavna vala, ako uslijede nepovoljne klimatske prilike, kao to su: pozeb, olujni vjetrovi i tua, ili u sluaju jaeg napada bolesti i tetoina. Potrebno je poznavati uzroke opadanja plodova, kako bi mogli utjecati na smanjenje opadanja, a time na poveanje rodnosti voaka. Postoje stanovite razlike u opadanju plodova izmeu jezgriavih voaka (jabuka, kruka, dunja, oskorua) i kotiavih voaka (ljiva, breskva, marelica, trenja, vinja). Kod kotiavih voaka zametanje plodova je obilnije. Opadanje plodova je takoer periodino, ali se faze
opadanja ne razlikuju tako jasno kao kod jezgriavog voa. Opadanje se zbiva u tri vala, ali se esto drugi i trei val stapaju. Prvo opadanje nakon cvatnje traje dva do tri tjedna. Drugo opadanje se podudara s fazom odrvenjavanja kotice, kada dolazi do zastoja u rastu ploda. Trea faza opadanja je slabije izraena, a javlja se kad plodovi postignu konanu veliinu.
plodovi koji uope nisu oploeni, a potom kod jabuka i kruaka plodovi koji imaju oploen po jedan ili dva sjemena zametka. Mali broj sjemenih zametaka ne lui dovoljno hormona koji bitno utjeu na diobu stanica i rast ploda. Treba znati da se plodnica kruke sastoji od pet sraslih plodnikih listia, a u svakom se nalaze po dva sjemena zametka. Plodnica jabu-
ba naglasiti da se u sjemenkama svih vrsta voaka (jabuka, kruka, breskva, ljiva itd.) lue hormoni koji potpomau diobu stanica i rast ploda. Ako plod ima dovoljno oploenih sjemenih zametaka, tada e dobro rasti i biti stabilan pa nee opasti. Plodovi u kojima nema oploenih sjemenih zametaka niti razvijenih sjemenki zastanu u rastu, jer ih na rast ne
Opadanje plodova nakon cvatnje
Nakon cvatnje esto uoavamo jae opadanje plodova. Traje izmeu 10 i 20 dana. Tada moe opasti i do 75 posto plodova. To je prvi val opadanja plodova, do kojeg dolazi prirodno, jer se svi plodovi ne oplode. U poetku zapone rast plodova, ali se brzo zaustavi, jer neoploeni sjemeni zametci ne lue hormone potrebne za diobu stanica i daljnji rast plodova. U ovom valu najee opadaju plodovi jabuka i kruaka, ali i drugih vrsta. Prvi opadaju
Opadanje tek zametnutih plodova dosta esto B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
17
potiu hormoni. Nakon zastoja u rastu razvije se sloj odvajajuih plutastih stanica izmeu peteljke i rodnog izbojka, pa popusti veza i plod opada. to je manje oploenih sjemenki u plodu, to je luenje hormona slabije, a time i stabilnost ploda manja. Na stabilnost ploda, odnosno smanjeno opadanje plodova s manjim brojem sjemenki utjee i stanje ishranjenosti voke. Ako elimo da cvjetni pupovi i cvjetovi budu razvijeniji, tada mjesec dana prije cvatnje treba voke prihraniti duinim gnojivom, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. Uz bolju opskrbu duikom, bit e bolja i oplodnja. Napokon, ako elimo da manje plodova opadne nakon cvatnje, trebamo odmah nakon cvatnje voke prihraniti drugom dozom duinog gnojiva, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. U ovo vrijeme dodano duino gnojivo potpomoi e rast plodova i mladica, koje se na poetku vegetacije u proljee odvija preteno na raun rezervnih hranjiva iz korijena, debla i skeletnih grana. Osim toga, prihranjivanje prije cvatnje i poslije cvatnje potpomae proljetni rast korijena. Ako elimo provjeriti zbog ega su plodovi nakon cvatnje opali, tada ih trebamo razrezati i vidjeti sadre li sjemenke. Na taj emo se nain uvjeriti zbog ega u velikoj mjeri plodovi opadaju. Prekomjerno opadanje plodova nakon cvatnje moe biti uzrokovano loom oplodnjom, zbog nepovoljnih klimatskih prilika, a najee zahladnjenja u doba cvatnje. Naime, uz zahladnjenje je slabija energija i ukupna klijavost polena, pa ne doe do oplodnje. Osim toga, uz hladnije berbe mogu poiniti velike tete. Prije berbe, inae, opadaju plodovi napadnuti tetoinama kao to je kod jabuke napad jabunog savijaa (crvljivost). Katkad opadaju pojedini plodovi i u sluaju kada dolaze zajedno, (u grozdovima) tri ili etiri skupa, pa zbog naglog bubrenja i poveanja volumena ploda dolazi do istiskivanja plodova. To se ee dogaa kod sorti ije su krae peteljke na plodovima. Plodovi s dugim peteljkama, kao to je kod jabuke Zlatni delies, a kod kruke Boskova boica, esto dolaze jedan uz drugi, jer je cvat zvana gronja, u kojoj je pet do est cvjetova, pa ako se svi oplode, mogu se svi razviti do berbe. est je sluaj da kod kruke Conference i Abbe Fetel u gronji do berbe bude 4-5 plodova. Nasuprot tomu, u cvatu, dakle gronji sorte Viljamovke imamo najee jedan, a rjee dva ploda. No, moe biti i drugih razloga poveanog opadanja plodova. Na primjer, ako plodovi nejednolino dozrijevaju, to je sluaj kod nekih sorti s protegnutim dozrijevanjem, tada zbog toga to pojedini plodovi ranije dozriju mogu i opasti. Ako imamo sorte s nejednolinim ili protegnutim dozrijevanjem, trebamo provesti berbu u vie navrata ili, kako obiavamo rei, treba provoditi podbiranje plodova. Napomenimo i to da prije berbe u pojedinim sluajevima zbog jae izraene sue moe doi do osjetnijeg opadanja plodova. Naime, u to vrijeme plodovi bubre i trebaju puno, odnosno dovoljno vlage. Stoga se predlae u takvim sluajevima po mogunosti provesti natapanje.
Opadanje plodova zbog napada tetnika
vrijeme ne lete niti pele koje inae slove kao najmarljiviji prenositelji polena ili najbolji opraivai. Katkad i uz vrlo povoljne klimatske prilike, u doba cvatnje mogu opasti gotovo svi plodovi nakon cvatnje. To se rijetko dogaa. Uzrok moe biti loe odabran sortiment. Znamo da se sorte jabuka i kruaka, zatim veliki broj ljiva i treanja itd., ne mogu oploditi svojim polenom ve su upuene na meuopraivanje i oplodnju polenom druge sorte. Ako imamo pojedinana stabla jedne sorte, tada ih nema tko opraiti i oploditi. Logino je, dakle, da e nakon cvatnje neoploeni plodovi opasti.
Lipanjsko opadanje plodova
tada oteano primanje hranjiva iz tla. Drugi razlog moe biti slaba ishranjenost voaka openito, a posebice duikom. Protiv lipanjskog opadanja borimo se natapanjem i prihranom duinim gnojivima. Da se sprijei ili znatno smanji lipanjsko opadanje plodova, preporuuje se u drugoj polovici svibnja provesti tree prihranjivanje duinim gnojivom. U to se vrijeme gnoji sa 100 kg /ha KANA. Postoji i mogunost primjene hormonskih pripravaka, kako bi hormoni poticali dalji rast ploda i utjecali na smanjenje opadanja. No, ta je praksa sloena pa se rijetko primjenjuje. Ako se i primjeni, to se obavlja pod strunim nadzorom, kako ne bismo prouzroili nepoeljne posljedice.
U lipnju nastupa drugi val opadanja plodova. Lipanjsko opadanje izraenije je kod mladih voaka, s naglaenom bujnou. Opadanje moe biti vie ili manje izraeno, ovisno o klimatskim prilikama i stupnju ishranjenosti voaka. U ovom e valu opadati prvo plodovi u kojima je manji broj sjemenki. Poveano opadanje moe prouzroiti sua, jer je
Opadanje plodova prije berbe
Prije berbe poinje trei val opadanja plodova. Uzroka opadanju je vie. No, opadanje je u tom valu znatno manje izraeno. Dakako, teta je tada velika, jer opadaju plodovi koji su utroili hranu, a nisu se odrali do berbe. Nepovoljne klimatske prilike kao to je tua ili olujni vjetar uoi
Otpali plodovi jabuke zbog tue B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
Oteeni plodovi jabuke od tue
18
DORADA I SUENJE BUNDEVINIH SJEMENKI

Pie: Dr. sc. Stjepan Sito
ako izdvojene sjemenke u to kraem vremenu treba doraditi tj. dovesti ih u stanje da se mogu dulje uvati (do jedne godine), bez bojazni da kakvoa tako doraenih sjemenki doe u pitanje. Presudan je utjecaj na kakvou sjemenki, a poslije i ulja procesa suenja, odnosno temperatura zraka za suenje sjemenki.
Dorada bundevinih sjemenki
nemogue postii, osobito u loim vremenskim uvjetima (poveani sadraj vlage u okolnom zraku). Samo nekoliko sati nakon ubiranja i pranja sjemenki, naime, dolazi do napada plijesni i gubitka klorofilne pokoice sjemenki golica. Time se znaajno naruava kakvoa sjemenke, odnosno poslije ulja. Stoga, ubrane sjemenke treba u to kraem roku oprati i osuiti zagrijanim zrakom za suenje u posebnim postrojenjima-suarama.
Kljune faze u tehnologiji uzgoja i dorade bundevinih sjemenki su mehanizirano ubiranje i suenje sjemenki. Suenje bundevinih sjemenki obino se obavlja u podnim suarama namijenjenima suenju duhana. Pritom se mora voditi rauna da suare budu indirektne, odnosno da se plinovi nakon izgaranja posebno ulja za loenje ne smiju mijeati s okolnim zrakom, koji se zagrijava. Okolni zrak putem izmjenjivaa topline preuzima toplinsku energiju od plinova izgaranja, te se propuhava kroz masu sjemenki. Suenjem sjemenki nuno je sauvati prirodna svojstva to je mogue dulje, a najmanje do idue berbe. Prirodnim suenjem okolnim zrakom to je praktiki
Suenje sjemenki golica
Suenje bundevinih sjemenki golica u ukupnim trokovima uzgoja i dorade iznosi gotovo 30 posto. Sadraj primjesa (najee komadii pulpe ploda) kree se oko 10 posto. Komadii pulpe sadre izmeu 92 i 95 posto vode. Stoga je nuno strojno ubrane sjemenke oprati u veoj koliini vode, jer se osim sluzi s povrine sjemenki uklanja i veliki dio primjesa. Pranjem se poveava sadraj povrinske vode s 35-40 posto, koliko sjemenka golica sadri nakon ubiranja, na 48-52 posto nakon pranja. Na povrini od jednog hektara prosjean urod sjemenki golica u naim proizvodnim uvjetima kree se oko 1300 kg (bez primjesa), koje sadre oko
35 posto vode. Kad se sjemenke operu, njihova se vlaga poveava na 48 posto. Samim tim poveava se i masa sjemenki s 1300 na oko 1600 kg. Kad je proces suenja sjemenki zavren (vlaga se smanji sa 48 na 7-8 posto), poetna masa vlanih sjemenki od 1600 kg svedena je svega na oko 800 kg osuenih sjemenki i isto toliko izdvojene vode. U prosjeku se od ukupne koliine ubranih i opranih sjemenki golica nakon suenja i izdvajanja primjesa dobije oko 50 posto suhih sjemenki. Vrijeme (brzina) tehnolokog procesa suenja sjemenki bundeve uvjetuje prohodnost (transport) vode iz unutranjosti sjemenke prema povrini, a da se pritom sjemenka ne pregrije. U zavrnoj fazi suenja kretanje vode kroz kapilare od sredinjeg prema povrinskom dijelu sjemenke nije tako intenzivan, brzina suenja linearno pada, a temperatura sjemenke raste. U tom sluaju moe doi do nepoeljnog termikog oteenja koje se odraava nepovratnim promjenama u samoj strukturi sjemenke, odnosno sjemenke se pregrijavaju i djelomice nagorijevaju (na vie od 800 C). Vano je napomenuti da sjemenka golica zagrijana tijekom procesa suenja na vie od 450 C u trajanju od desetak minuta trajno gubi svojstvo klijavosti.
U procesu proizvodnje uljne bundeve osobito je znaajno strojno izdvajanje sjemenki od preostalog dijela bundeve, koje treba obaviti s najmanjim moguim oteenjima i gubitcima. Za intenzivnu proizvodnju bundeva runo izdvajanje ne dolazi u obzir, jer prema vlastitim istraivanjima, jedan radnik za osam sati moe izdvojiti 35-40 kg svjeih sjemenki. Ako se izdvajanje obavlja strojem, tada se za isto vrijeme moe izdvojiti 2000-2500 kg svjeih sjemenki.
Sjemenke bundeve
Suenje obinih sjemenki s ljuskom
Sve vei uzgoj bundeva za proizvodnju ulja
Suenje obine sjemenke s ljuskom moe podnijeti vie temperature zraka za suenje, jer sjemenke sadre poroznu ljusku za razliku od sjemenke golice koja je ovijena vrlo tankom klorofilnom opnom. Prostor izmeu ljuske i jezgre slui kao svojevrsni termoizolator, titi jezgru od pregrijavanja tijekom suenja. Zbog toga je obina sjemenka otpornija na vie temperature tijekom procesa suenja, uvijek sadri vie vode (jer je ljuska vrlo higroskopna) u odnosu na sjemenku golicu. Sadraj vlage nakon ubiranja
obine sjemenke s ljuskom kree se izmeu 42 i 46 posto, a nakon pranja sadraj vode dostie 6065 posto, pa stoga treba utroiti vie energije za suenje obine sjemenke u odnosu na sjemenku golicu.
ienje i uskladitenje sjemenki bundeve
Osuene sjemenke golice nuno je dobro proistiti strujom zraka (zaostale lake primjese), a isto tako kombiniranim sitima odvojiti tee primjese. Sjemenke se potom pakiraju u papirnate ili jumbo vree u suha, tamna i prozrana skladita, gdje se mogu vrlo uspjeno uvati do trenutka prerade, ili najdulje do 12 mjeseci, odnosno do nove berbe.
19
Cuscuta campestris
Cuscuta sp.
VILINA KOSICA UNITAVA VELIKI BROJ BILJAKA

Poznato je vie od 100 vrsta vilinih kosica u svijetu, a kod nas ih je desetak. Najrairenije su Cuscuta epithymum, koja parazitira na biljkama iz porodice leguminoza (pr. djetelinama, lucerni i dr.), zatim Cuscuta campestris, koja uglavnom parazitira na nekim povrtnim biljkama (pr. paprici, rajici, krumpiru i dr.) i Cuscuta europaea, koja parazitira na velikom broju biljaka, ali najee na samoniklim.
Pie: Dr. sc. Tihomir Milievi
parazitske biljke. Cvjetovi su bijeli, a javljaju se kao gusti cvatovi, na kojima nastaju tobolci s golemim brojem sjemenki. Sjemenke imaju veliku vitalnost i zadravaju klijavost u tlu i dulje od 10 godina. Ova duga sposobnost klijavosti predstavlja najveu opasnost ove parazitske biljke. Naime, sjemenke ive dugo u tlu u latentnom ili pritajenu ivotu, i kliju tek kada dou u dodir s korijenom odgovarajue biljke domaina. Sjemenka odmah klije i s klicom se priljubi uz biljku. Zatim stvara tzv. stanice sisaljke ili haustorije, pomou kojih se probija u stanije biljke domaina, sve do provodnog stanija, odakle crpi vodu i ostale hranjive tvari. Nakon ostvarenog kontakta s biljkom domainom, poinje intenzivni rast viline kosice i napad se tada lako uoava. Dok ne ostvari kontakt s biljkom, vilina kosica vrlo se teko primjeuje. Obino se pojavljuje u obliku tzv. arita ili legla, koja se pojavljuju kao koncentrini krugovi. Osobito je vidljivo kod napada viline kosice na djetelinama i lucerni. Vilina kosica se iri u tijeku vegetacije vegetativno (dijelovima stabljike), ali je glavni nain irenja putem sjemena, koje se prenosi zajedno sa sjemenom biljaka domaina. Stoga je potreban laboratorijski pregled sjemena osjetljivih biljaka na prisutnost viline kosice. Za ienje sjemena kultiviranih biljaka od sjemena viline kosice postoje posebno razraene metode i ureaji.
ostoji vie narodnih imena za viline kosice, primjerice vlas, kokotica, vlasulja, predence, pripuzica i dr. Bez obzira na to o kojoj je vrsti rije, sve viline kosice lako se prepoznaju po tankim i nitastim stabljikama utosmee ili utocrvene boje. Stabljike su u potpunosti bez lia i obavijaju se oko biljaka domaina, koje razvojem u potpunosti zapletu, to je karakteristini izgled napada ove
Zatitne mjere
Od preventivnih zatitnih mjera vaan je i plodored. Od izravnih zatitnih mjera obino se provodi spaljivanje mjesta ili arita na kojima se javi, a u nekim sluajevima (kod lucerne i djetelina) mogu se koristiti i neki herbicidi na bazi trifluralina i na bazi propizamida (Kerb 50 W), koji se primjenjuju prije klijanja kulture.
Vilina kosica parazitira na krastavcu B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
Vilina kosica u nasadu paprike
PITANJA I ODGOVORI
Neto vie o Zamiokuk
U svom stanu, meu razliitim vrstama ukrasnih lonanica, imam i jednu za koju mi je prodavaica rekla kako se zove Zamiokulkas. Zanima me o kakvoj je biljci rije i zato njenog opisa nema ni u jednoj novijoj knjizi o cvjearstvu? Dobro ste primijetili kako je rije o dekorativnoj biljci o kojoj je malo poznatih i dostupnih podataka, ak i u literaturi novijeg datuma. A zamiokulkas obine naraste 50-130 cm visoko, ovisno o uvjetima uzgoja. Snani izboji zamiokulkasa izrastaju iz korijena i nose nasuprotno poredane ovalne, koaste liske te nainom rasta podsjeaju na palme. Posebno su zadebljali pri svojoj osnovi, to ustvari predstavlja spremnike za vodu, koji mu u njegovoj domovini jugoistonoj Africi omoguuju preivljavanje tijekom sunih razdoblja. Ukoliko mu pruite odgovarajuu njegu, zamiokulkas e ak formirati i neugledne zelenkaste cvjetove bez mirisa, a koji e se pojaviti tijekom proljea (oujak/travanj). Najbolje uspijeva na svijetlu mjestu bez izravnog sunca pri temperaturi koja zimi nije nia od 16 stupnjeva C. Poto mu godi vlano okruenje, ee prskajte listove odstajalom mekom vodom iz finog rasprivaa. Meutim, kako bi ova ukrasna biljka brzo rasla trebate je u periodu od oujka do rujna redovito i prihranjivati svakih 10-tak dana namjenskim gnojivom za zelene (lisnate) sobne biljke. Za sve dodatne informacije, vezano za ovu ukrasnu biljku, moete me slobodno potraiti u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Josip Brkljaa, ing. a presauje u tijeku lipnja, to se odnosi na kontinentalno podruje nae zemlje. S druge strane, u toplijem klimatu cvjetaa se sije u srpnju, a sadi u kolovozu za jesensku berbu. Za zimsku i proljetnu berbu sjetva se pak obavlja u kolovozu, a sadnja u rujnu. Meutim, u praksi se obiava da se sorte cvjetae dulje vegetacije siju neto ranije od sorti krae vegetacije. Kasni jesenski hibridi ili sorte sade se na razmak 60 x 60 cm ili 70 x 60 cm, s tim da je bitno naglasiti kako u kontinentalnim uvjetima uzgoja berbu cvjetae treba planirati prije dolaska hladnijih dana. Nino Rotim, dipl.ing. laksativom. Poto daje poticaj crijevima idealan je za osobe koje imaju potekoa sa zaepom. U tu svrhu dovoljno je konzumirati dva krastavca dnevno. Ali, to je za vas i najvanije, njegov sok je idealan kod ublaavanja prevelike kiselosti, gastritisa ili ira na elucu. Stoga posluajte savjet vaeg lijenika i tijekom ovih vruih ljetnih dana slobodno uzimajte krastavac nekoliko puta dnevno. Nino Rotim, dipl.ing. zete poinju venuti, biljka propada, ali se iz njezine osnove razvijaju nove koje nastavljaju svoj rast. Stoga koncem jeseni treba odrezati listove ocvalih guzmanija na otprilike 4-5 cm visine, i to paljivo kako ne bi otetili mlade biljke. Njih je pak tijekom proljea potrebno odvojiti zajedno s dijelom pripadajueg korijenja. Dakle, svaku pojedinanu biljku treba presaditi u manje, plitke cvjetne posude. Pri presaivanju treba koristiti namjenski Flortis supstrat a tek kada se biljke ukorijene i odgovarajua tekua gnojiva za cvjetajue biljke. Za kvalitetno ukorjenjivanje temperaturu zraka treba odravati izmeu 20 i 25 stupnjeva C, dok se vlanost zraka odrava estim prskanjem vodom uz pomo finih rasprivaa. Nakon toga mjere njege su identine kao i kod ostalih cvjetnih vrsta. Josip Brkljaa, ing.
20
UREA i njena folijarna primjena
Zdravstvena i hranidbena vrijednost plodova krastavca
Uzgoj cvjetae
Svake godine za potrebe domainstva i lokalnog trita uzgajam cvjetau za kasnu jesensku proizvodnju. Stoga me zanima kada se vri sjetva cvjetae i koji su optimalni razmaci njene sadnje. Za kasnu jesensku proizvodnju cvjetaa se sije tijekom svibnja
Nedavno sam bio na pregledu kod lijenika koji mi je dijagnosticirao gastritis eluca. Osim propisanih medikamenata preporuio mi je konzumiranje salatnih krastavaca. Zato bih vam bio iznimno zahvalan ako biste mi naveli hranidbene vrijednosti te potvrdili njegova ljekovita svojstva. Za krastavac je karakteristino da pripada skupini povra koju je relativno lako uzgojiti u vlastitom vrtu. A kada ga uzgojimo u vlastitom aranmanu, krastavac predstavlja svojevrstan hranjivi lijek iz naeg vrta. S druge strane, kupnja krastavaca na trnicama i placevima je veliki rizik iz razloga to se radi o povru koje je nuno redovito brati pa kod primjene pesticida treba strogo voditi rauna o karenci, to nesavjesni proizvoai povra nerijetko zanemaruju. A pravilno uzgojen, nutritivno gledajui, krastavac sadrava razmjerno visok postotak minerala. Njegova koa je najhranjivija (sadrava soli i vitamine) to znai da ukoliko nisu tretirani pesticidima krastavce prije konzumiranja ne bi trebalo guliti, ve samo oprati. Krastavac je izvrstan izvor natrija, kalija, magnezija, sumpora, silicija, klora i flora. Zbog svega toga predstavlja i hranu koju moemo smatrati
Dugi niz godina uspjeno se bavim poljoprivrednom proizvodnjom. Iako sam nebrojeno puta razliite poljoprivredne kulture gnojio duinim gnojivima nikada ista nisam koristio folijarno tj. preko lista. Stoga me zanima koje su karakteristike UREE (sa strunog gledita) i moe li se ona koristiti za gnojidbu preko lista? UREA se jo naziva karbamidom ili mokraevinom i predstavlja nae najkoncentriranije vrsto duino gnojivo koje sadrava 46 % duika. UREA dolazi u obliku bijelih zrnaca premda nekada moe biti i bijela kristalna sol. Slabo je higroskopna to znai da ne upija vlagu iz zraka i dosta se lako uva. Vrlo je rastvorljiva u vodi i koristi se za gnojenje svih kultura bilo pri oranju, pred sjetvu ili za prihranjivanje (kao i KAN). Meutim, UREA se danas dosta koristi i za gnojidbu preko lista kada se najee rastvara 0,5-1,0 kg u 100 litara vode, to znai da je tada koncentracija rastvora 0,5-1 %. Premda pojedine kulture podnose i neto jae koncentracije (krumpir) kod folijarne primjene UREE treba biti oprezan iz razloga to lako moe doi do pojave neeljenih oegotina. Mladen Karai, dipl.ing.
Cijepljenje oskorue
Presaivanje guzmanija
Imam dvije prekrasne guzmanije koje imaju po tri nova izdanka. Kada je pravo vrijeme za njihovo presaivanje? Nakon cvjetanja listovi lisne ro-
U zadnjem broju vaeg glasila objavljen je lanak o oskorui. Poto ve due vremena nastojim proizvesti ovu rijetku voku, molim vas da mi odgovorite na koju podlogu se cijepi oskorua i kojim nainom cijepljenja? Dobro je poznato da se sadnica oskorua moe proizvesti cijepljenjem ali je malo znano koji je vid spomenutog postupka najuinkovitiji. Iako se ono moe izvesti na nekoliko razliitih naina, u praksi se kod oskorue uglavnom primjenjuje ljetno okuliranje. Dakle, kako bi uspjeh cijepljenja bio dobar treba ga provoditi u vrijeme kada su podloga i plemka u soku. Ukoliko vam je spomenuti vid cijepljenja nepoznat, preporuam vam da se obratite lokalnoj savjetodavnoj slubi ili agronomu-voaru iz oblinjeg rasadnika. to se tie izbora podloge, za razmnoavanje oskorue najpodesnije je izabrati bijeli glog ili divlju kruku. Nino Rotim, dipl.ing.
21
Conference,Butira, Santa marija, Trevuka i mnoge druge. Viljamovka jedna od najpopularnijih kruaka s pravom govorei. Zacijelo zbog toga to joj plodovi dozrijevaju ujednaeno (krajem kolovoza) i to je u svjeem stanju jako ukusna, a moe se i preraditi u rakiju Viljamovku. Plodovi su veliki sa prelijepom utom bojom koji je s jedne strane prekriven crvenilom. Ukratko reeno to je sorta izvrsne kakvoe, a i uvijek obilno i redovito rodi. Rana Moretinijeva To je jedna rana sorta koja razvija stabla velike bujnosti, a redovito i obilato raa Plodovi dozrijevaju krajem srpnja. Plod je zelenoute boje koji je manje prekriven crvenilom. Sorta zahtijeva toplije poloaje i plodnija tla. Lipanjsko zlato Plodovi ove sorte dozrijevaju rano, tj. krajem lipnja. Stablo je srednje bujnosti. Otporna je na suu i hladnou. Sorta obilno i redovito rodi, pa je stoga potrebno i ponekad prorijediti kronju. Plodovi su zlatno-ute boje s blagim crvenilom na sunanoj strani. Meso ploda je sono i vrlo ukusno. Conference Sorta koja podnosi niske temperature. Razvija srednje bujna stabla koja obilno rode. Ubraja se u kasne sorte pa dozrijeva krajem rujna. Plodovi su zelekasto-ute boje prekriveni rastim tokicama. Plodovi se mogu dugo uvati u skladitu. Ova sorta se esto susree u hladnijim i vlanijim klimama, kojoj pogoduju ti uvjeti.
OMILJENA VONA VRSTA

Soni plodovi kruaka su omiljena poslastica. Mnogi nestrpljivo ekaju da tek ubrani plodovi dostignu puno zrelost kada i njihova kakvoa dolazi do izraaja. Zbog toga kruka dobiva sve veu pozornost, a s tim i vee proizvodno znaenje kod nas i ire. U zadnje vrijeme smo svjedoci sve veeg broja nasad kruaka kod nas.
Pie: Mladen Karai, dipl. ing
KRUKA
ijetki su oni koji mogu odoljeti primamljivim bojama kruke, odnosno malo je onih koji ih ne vole. Ipak, statistiki podaci govore da je ne konzumiramo u dovoljnim koliinama imajui u vidu njenu veliku vrijednost. U nas je najpoznatija europska kruka (Pyrus communis). Njen uzgoj je poeo ve prije 4000 god. Naroito je bila omiljena meu starim Rimljanima, saznavi iz zapisa Plinija, koji su ve tada poznavali oko 40 sorti kruaka. Inae kru-
ka potjee iz Azije, a za njeno daljnje irenje moemo zahvaliti ne samo putnicima i istraivaima vei i trgovcima.
Povoljni uvjeti za proizvodnju
U naem podneblju kruka ima skoro sve preduvjete za uspjenu proizvodnju, kako u veim komercijalnim vonjacima tako i na manjim obiteljskim gospodarstvima. Kruka je voka koja ne podnosi veliku hladnou, a moe izdrati temperature i do 25 C. Nasuprot tomu, kruka ne podnosi i visoke temperature
iznad 35 C zbog ega moe doi do palei lia. to se tie potreba za vlagom kruka zahtjeva najvie vlage u razdoblju intenzivnog rasta ploda i mladica. Svi ovi preduvjeti su u optimalnim granicama koji omoguavaju uspjean uzgoj kod nas.
Najzastupljenije sorte
Pored velikog broja sorti kruaka izdvojit emo one koje se najee susreu kod nas. Jedna od vodeih je Viljamovka, zatim Rana Moretinijeva, Lipanjsko zlato, Rana koija,
Sorta kruke Rana Moretinijeva B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
Sorta Viljamovka
Sorta kruke Lipanjsko zlato
22
VELIKA BROJNOST PUEVA S KUICOM
NA VOKAMA I VINOVOJ LOZI

Gotovo je neshvatljivo da pueve s kuicom nalazimo na listovima i plodovima ljive, trenje, marelice ili neke druge vone vrste i to na visini od 6-7, pa i vie metara. Na podruju Hercegovine, u 2007. godini, puevi su masovno nalaeni na vinovoj lozi, jabuci i breskvi.
no to su u povrtlarskoj i ratarskoj proizvodnji puevi golai, to su u vonjacima i vinogradima puevi s kuicom. Ti su se relativno sitni puii (kuica najveeg broja tih pueva velika je 6-9 mm) toliko namnoili pa masovno naseljavaju ne samo zeljaste biljke, bilo poljoprivredne kulture ili korovske biljke ve i voke i vinovu lozu.
Vea brojnost pueva nakon kie
Poslije obilnih kia u proljee na deblima i granama mnogih voaka bilo je vie stotina pueva s kuicom. Kuica je bijele boje i izrazito spljotena. Premda se sporo kreu puevi se penju na stabla mnogih voaka i naseljavaju ne samo donje grane ve se nalaze i na vrnim dijelovima kronje. Gotovo je neshvatljivo da pueve s kuicom nalazimo na listovima i plodovima ljive, trenje, marelice ili neke druge vone vrste i na visini 6-7, pa i vie metara. Da na stablima voaka nisu sluajno, ve da se na njih penju zbog hranjenja, moe se zapaziti ve na prvi pogled. Naime, iako su danju za sunana vremena neaktivni, tijekom noi su aktivni i oteuju listove i plodove. Napadnuti listovi voaka su rupiasto izgrieni i na njihovoj donjoj strani pored pueva nalaze se nakupine njihovog izmeta i sluzi. Puevi s kuicom isto tako oteuju i znatan broj plodova, posebno onih koji se nalaze na donjim granama. Puevi struu (izgrizaju) povrinu ne samo zrelih, mekih i sonih plodova, ve oni oteuju i potpuno nezrele, zelene plodove. Iako na najveem broju, posebno zelenih plodova, ne oteuju veu povrinu, u pravilu takve plodove naseljava monilija zbog
Puevi s kuicom na izbojima trenje
Veliki broj pueva zadrava se na deblu voaka
Puevi na stablu jabuke
ega oni gnjiju. Meutim, ako do trulei i ne doe (u sluaju kad su plodovi jo sasvim zeleni), zbog nagriene povrine njihov je izgled naruen i takvi plodovi nisu za upotrebu. Pored voaka, velika brojnost pueva s kuicom je i na okotima vinove loze. Jo od trenutka formiranja prvih listova, puevi se naseljavaju s donje strane lista. Struu lisnu povrinu zbog ega obino dolazi do rupiastih oteenja. Kako mladice loze rastu tako se i puevi penju navie i oteuju nove listove ali i mlade grozdove. Budui da na jednom listu vinove loze moe biti dvadesetak pa i vie pueva, to su listovi jae oteeni. S donje strane neoteenog dijela lista nalaze se gomilice izmeta pueva i njihove sluzi. Za razliku od pueva golaa, (pa i pueva s kuicom kada napadaju zeljaste biljke) pueve s kuicom na vokama pa i vinovoj lozi teko je suzbijati. Mnogi poljoprivredni proizvoai naprosto ne znaju to da ine i kako da ih se rijee. Pokuavaju ih skupljati, no kako ih na odrasloj voki moe biti i vie tisua, to je mukotrpan i spor posao, pa poljoprivredni proizvoai nerado to ine, jer im se taj posao zbog obilja drugih poljoprivrednih radova ne isplati. Primjena limacida u vidu zatrovanih mamaca donekle zadovoljava kada je u pitanju zatita vinove loze. Meutim, to je samo na poetku vegetacije dok se puevi nalaze na donjim listovima. Tada privueni mirisom mamka silaze na tlo, jedu mamak i truju se. Stavljanjem mamca pod voke u veoj mjeri ne privlai pueve s kuicom. Dolazi do ugibanja samo manjeg broja pueva koji se nalaze na prizemnim dijelovima stabla odnosno na korovskim zeljastim biljkama.
Pripravak za suzbijanje pueva B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
23
RASADNIARSTVOM DO PROFITA
N
adomak Mostara nalazi se mali ali po mnogo emu jedinstveni voni rasadnik. Naime, u njemu se cijepe autohtone sorte tradicionalnih hercegovakih vonih vrsta poput trenje, vinje, kajsije, breskve i jabuke. Pored toga, u spomenutom rasadniku na zeleno se kaleme i autohtone sorte vinove loze, tipa ilavke i blatine. Meutim, u tom rasadniku se proizvodi i jedna uistinu zanimljiva sorta kajsije. Po rijeima pedesetogodinjeg vlasnika rasadnika gosp. Zulfe Demirovia kajsija je stekla epitet brazilske: Cijeli svoj radni vijek posvetio sam rasadniarstvu, to nije udno jer nam je to obiteljska tradicija. Stoga mi je iznimno drago kako je i moj dvadesetogodinji sin krenuo obiteljskim stopama te skupa sa mnom kalemi voke u dva navrata, tijekom proljea te koncem ljeta, ovisno o kojoj se vonoj vrsti radi. Ipak u novije vrijeme iznimna potranja vlada za brazilskom kajsijom iji je plod tri puta vei od uobiajenog i ija stabla nije potrebno tretirati pesticidima. Njene sadnice su samooplodne i to je najvanije stabla redovito, svake godine obilno plodonose. Zbog toga sve vone sadnice i prodam ime ujedno izdravam svoju etverolanu obitelj. Kako smo iz razgovora razumjeli, spomenutu sadnicu gosp. Demirovi dobio je na poklon prije 20-tak godina i nemalo se iznenadio kada je urodila iznimno velikim plodom. Sadnice se proizvode na GF podlogama kao i na gorkom bademu, a po svemu ostalom (izgledu stabla i lista) svrstavaju se u kajsije. Zato su je prozvali brazilskom nije nam poznato, ali zahvaljujui gostoprimstvu i injenici da smo na poklon dobili njenu sadnicu ostale tvrdnje emo moi skoro provjeriti. Jer spomenute kajsije navodno brzo stupaju na rod. Pa bumo vidjeli...
Gosp. Zulfo Demirovi ponosan na svoje kajsije
Dio rasadnika Zulfe Demirovia
Ekoloki uvjeti uzgoja kupine

spjeh uzgoja kupine u velikoj mjeri ovisi o prirodnim uvjetima pojedinih lokaliteta. Kupina trai toplija podneblja s dosta vlage u zraku, ali i u tlu tijekom vegetacije, posebno u fazi zrenja plodova. Kupina slabo podnosi niske temperature. Izmrzavanje poinje na temperaturi od 10 do 15 C. Meutim, ako je nasad kupine pod snijegom, a sadnice
nisu previe bujne i na vrijeme su zavrile s vegetacijom, kupina moe izdrati i znatno nie temperature zraka (-20 do 25C) tokom zimskom mirovanja. Isto tako kupina ne podnosi visoke temperature zraka. Visoke temperature najee prati i jaka insolacija te niska relativna vlaga zraka. Biljka brzo gubi vlagu, vene, plodovi ostaju sitni, dobivaju oegotine i gube boju, a prinosi se smanjuju. Kupina dobro uspijeva i raa u podrujima s oko 800 mm pa-
Soni plodovi kupine
dalina od ega je preko 500 mm u periodu vegetacije. U sunijim podrujima kupini se mora osigurati voda odnosno navodnjavanje ako se ele ostvariti planirani prinosi.
to se tie tla, kupina trai duboka, strukturna i propustljivim tlima koja su dobro opskrbljena organskom masom s blago kiselom pH reakcijom. Slabo podnosi teka, movarna i pjeskovita tla.
24
Posljednjih godina svjedoci smo izrazito visokih temperatura tijekom srpnja i lipnja, a koje su rijetkost ak i za podneblje Hercegovine. Naime, prvog dana ljeta (21.06.), u hladu, iva u termometru prelazila je ak 40 C, to je prouzroilo brojne nedae naim vinogradarima. Sredinom lipnja na lokalitetu Bie polje zabiljeena je temperatura od 46 oC.
bitna je preventiva. To, prije svega, znai da ubudue ne smijemo vriti prekomjerno zakidanje zaperaka, ime grozdove ostavljamo nedovoljno zatiene te podrazumijeva da se i mi sami moramo znati nositi s nastalim klimatskim promjenama. Oteene bobice ne predstavljaju posebnu opasnost u vinogradu, osim ako ne doe do promjene vremena i nastupi kiovit period kada moe doi do pojave trulei. U svakom sluaju ,vinogradari u ovom periodu koriste botriticide tako da e i groa biti zatieno od trulei.
OTEENJA OD VISOKIH TEMPERATURA

Pie: Nino rotim, dipl. ing.
ptimalna temperatura za razvoj vinove loze kree se izmeu 25 i 35 stupnjeva C. Ali, kada temperature porastu iznad te granice javljaju se i prve potekoe u hercegovakim vinogradima. Jer malo je poznato kako temperature iznad 35 stupnjeva C oteuju vinovu lozu na slian nain kao i temperature ispod nitice. U tom sluaju vegetacija malaksava da bi na 50 stupnjeva C ona potpuno prestala, iz razloga to dolazi do odumiranja biljnih stanica. Ako te ekstremne temperature potraju nekoliko dana, dolazi do kovranja listova koji postupno gube boju, sue se i opadaju. Meutim, puno vee tete pojavljuju se na samim grozdovima gdje biva doslovce spren njegov veliki dio ili veliki dio bobica u grozdu, ime on postaje trno neuporabljiv. A oegotinama oteen grozd predstavlja idealnu podlogu za pojavu sive pljesni na grou.
to je stvarni uzrok suenja grozdova?
Razumljivo je da do suenja grozdova prvenstveno dolazi zbog ekstremno visokih temperatura koje su praene jakim dnevnim insolacijama. Meutim,
uoeno je da navedena pojava uglavnom pohodi vinograde u kojima su zastupljene neto osjetljivije sorte poput: Blatine, Black Magica, Smederevke pa dijelom i Viktorije. S druge strane, dobra stara ilavka uglavnom biva neoteena, ime je jo jednom opravdala svoj naziv. Dakle, stavlja se naglasak na zastupljeni sortiment u vinogradima. Osim toga, u strahu od opasne pepelnice vinogradari iz neznanja skidaju previe zaperaka i listova oko grozda ostavljajui ga tako nezatienim od agresivnih sunevih zraka. Zamjetno je takoer kako su veinom nastradali dijelovi grozda okrenuti zapadnoj strani, to znai da se eventualnom otkrivanju grozda mora ipak prii s istone strane. Nadalje, kod redovite zatite i prskanja grozdova esto se nepaljivo gornjim dijelom marpia (piskom) neprimjetno oteti boba, to pogoduje nastanku i pojavi sunanice grozda. Tim vie ako se to uini dok pokoica nije prekrivena votanom skramom i pepeljkom (makom) koji je uva od oteenje i kvarenja. Zbog toga na pokoici se pojavljuju tamnoute ili raste pjege, nakon ega dolazi do gubitka turgora pa se bobe smeuraju. Bobe su pak najosjetljivije u vrijeme promjene boje. Nije nebitno napomenuti kako
na temperaturama veim od 40 stupnjeva C u vinograde ne smijemo ni ulaziti a kamoli vriti plitke obrade tla (praenja) ili provoditi sumporanja. Kada do oegotina na grozdovima i doe, kao to je to sluaj ove godine, svi hrle po pomo u agrocentre i poljoljekarne. Vinogradari misle da je rije o trulei groa izazvane pojavom sive pljesni te trae pripravke za njeno suzbijanje. Meutim, nastala oteenje su, naalost, neparazitske prirode i kada se pojave, na njih ne moemo utjecati. Drugim rijeima,
Oteene bobice groa od visokih temperatura B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
25
I BILJKE HVATAJU KUKCE

Karnivore biljke hvataju sitne ivotinje i kukce. Zbog toga su posebno zanimljive ljudima i znanstvenicima. Kod prvih bude matu i izazivaju uenje a drugima pretstavljaju neiscrpnu temu za prouavanje.
Meutim, posebice je interesantno na koji nain spomenute biljke hvataju kukce. Njihovi organi su se ustvari modificirali u savreno precizne i uinkovite klopke koje im svakodnevno osiguravaju dovoljne koliine hranjivih tvari. Bilo da se radi o cvijetu, kapljicama rose ili sonim zelenim listovima ove prirodne klopke imaju sposobnost da love i probavljaju kukce, i to sve zahvaljujui luenju tvari koje razgrauju njihov sitni ivotinjski organizam. Venerina muholovka (Dionaea muscipula) je najpoznatija i najzanimljivija biljka mesoderka na svijetu. Odlikuje se jako neobinom klopkom u vidu lista s nazubljenom ivicom (listovi raireni poput zvijezda). Kada kukac
Pie: Goran Jurilj, dipl. ing,
ajbrojniji razred ivotinjskog svijeta na Zemlji ine kukci. Vie ih je od milijun vrsta. Razliite vrste kukaca hrane se biljnom i ivotinjskom hranom, izumrlim organskim ostacima, a neke napadaju i ovjeka. Ovo sve nam je dobro poznato iz Biologije. Meutim, malo je poznato da postoje biljke (oko 500 vrsta), koje pak, privlae i hvataju kukce. One se na prvi pogled ne razlikuju od ostalih biljaka. Ono po emu su jedinstvene su mehanizmi koji im omoguuju da privuku insekta, uhvate ga, ubiju i apsorbiraju kao proteinsku hranu. U veini sluajeva insekt biva privuen atraktivnom bojom cvijeta nakon ega za vrlo kratko vrijeme bude uhvaen u klopku.
Rosulja - atraktivna biljka mesoderka
Zato biljke mesoderke uope hvataju kukce?
Karnivore biljke uglavnom nastanjuju tropska podruja, a njihovo ivotno stanite je najee movara. Dobro je poznato kako movarne povrine spadaju meu najloije kategorije tala. Na takvim tlima biljke ne mogu osigurati dovoljne koliine duika a zbog visoke vlage u zraku oteano je i kolanje sokova. Ako tomu pridodamo injenicu da biljke mesoderke obino rastu na tamnijim mjestima, jasno je da u nedostatku suneve svjetlosti ne dolazi do pravilnog odvijanja fotosinteze. Drugim rijeima, zbog obilnih kia i nedostatka nutritienata ove biljke su primorane traiti dopunski obrok. Nale su ga u insektima kojih na movarnim povrinama ima u izobilju, odnosno, postupno su se adaptirale na ishranu insektima.
sleti na list, on se munjevitom brzinom zatvara i pretvara u bezizlaznu klopku. Potom biljka iz posebnih lijezda lui sokove zahvaljujui kojima bespomoni insekt biva probavljen za nekoliko dana. Nakon probave list se otvara a vjetar odnosi neprobavljene dijelove insekta tako da je sve spremno za novi lov. Rosika (Drosera rotundifolia) je nita manje zanimljiva mesoderka iji njeni listovi lue ljepljivu tvar koja na listovima svjetluca poput rose. Svjetlucanje privlai kukce koji i pri najmanjem dodiru ostaju zalijepljeni na listu. Pri pokuaju da se oslobode doti-
Venerina muholovka
u jo vie lijezda na listu ime budu jo vre uhvaeni. Postoje i brojni drugi primjeri naina djelovanja klopki koji slue za hvatanje kukaca od strane biljki mesoderki. Meutim, malo je poznato da se ove prodrljive biljke mogu uzgajati i u sobnim uvjetima. Dakle, ukoliko iz neke egzotine zemlje na dar dobijete biljku mesoderku, stavite je na sjenovito mjesto, zatieno od propuha. Zimi je drite na sobnoj temperaturi, dok u ljetnom razdoblju moe zauzeti svoje mjesto i na sjenovitom dijelu balkona. Znai, visoke im temperature ne smetaju mada im je potrebno osigurati dovoljno vlage. I jo neto, pojedine vrste biljki mesoderki ive i na naim podrujima, na vrlo malom broju lokaliteta. Ali, ne trebate se plaiti jer u panjolskoj, Portugalu i Maroku mesoderke, prije svega, slove kao korisne biljke-za hvatanje i unitavanje muha.
26
Slama od ita kao stona hrana i kao stelja

Slama kao sijenu najprirodnija i najblia krma, prva je prirodna krma koja moe nadomjestiti, a esto i zamijeniti sijeno uz dopunu i druge krme.
Pie: Nikola Jagai, dipl. ing.
je najhranjivija. Slijede jemena, ako nije od sorata s otrim osjem da ozlijede usta stoke. Raena slama je tvrda i drvenasta, pa je bolja za stelju i pokrov nadstrenica nego hranidbu. Heljdina slama male je hranidbene vrijednosti i moe prouzroiti probavne tegobe ako se daje u velikim koliinama. Zobena slama je hranidbeno najvrjednija, sa 48-50 posto probavljivosti i najmanje sirovih vlakana. Slama leguminoza je sline hranjive vrijednosti kao i slama itarica, ali s vie proteina. Usporedbe radi, grakova slama sadri 8%, soje 5,5% u vie Ca 1-1,5%. Slama itarica sadri 4-6% pepela, Ca 0,25-0,35, kalija 0,8-1,7% i fosfora svega 0,1%. S obzirom na sastav i slabu vrijednost u hranidbi kravama se daje 2-5 kg, najee sjeckana s nekim drugim sonim krmivima, to je ve opisano. Fino mljevena slama u veim koliinama moe kod stoke prouzroiti zaep. Vrlo je vano istaknuti opasnost od pljesnive slame u hranidbi. Moe izazvati mikotoksikoze s obolijevanjem koe i sluznice usta, eluano-crijevne bolesti, pobaaj pa ak i uginue. Danas se razliitim metodama eli postignuti bolja hranjivost slame i to sjeckanjem, kuhanjem, parenjem, briketiranjem i sl.
ono je da praktina iskustva govore kako je slama hranidbeno vrijedna, ali ne znatno kako se nekad tvrdilo, iako se u pasivnim krajevima stoka tijekom duge i otre zime hrani i znatnom koliinom slame. Nekad se u Europi stoka tovila sjeckanom slamom i krumpirom. Slinim postupkom stoka se ponegdje tako hrani i danas, primjerice u Meimurju i Podravini.
Slama kao hrana za stoku
Slama se na sjekau nasijee i pomijea s kosanom repom (postrna). Zatim se posipa posijama ili nekom drugom itnom prekrupom, zalije slankastom vodom i ostavi 1 dan na maceraciji i omekavanju, osobito ako je rije o kukuruzincu. Idueg dana mjeavina se stavlja u jasle pred krave ili drugu stoku. Stoka tako pripremljenu mjeavinu, vrlo rado jede. Slama se moe mijeati i s melasom, a umjesto repe moe biti i neko drugo sono krmivo pa i tikve. Hranjiva vrijednost slame je mala pa se ne moe koristiti sama kao jedina hrana, ve je valja davati uz krmu siromanu celulozom kao voluminozni dodatak da se kod ivotinje stvara osjeaj sitosti. ivotinja pritom lake izbacuje izmet, ima bolju probavu, pobolja se rad eluca i crijeva i mlijeko sadri bolju masnou. Slama ne sadri dovoljno bjelanevina niti vitamina, osobito A vitamina, te minerala kalcija (Ca), fosfora (P) i kalija (K). Ipak moe zamijeniti dio sijena i silae. Danas se slama dobiva kombajniranjem, manje kosidbom itarica. Balira se ili sloi u stogare i slui za hranu ili stelju. Neki gospodari slamu spale kako bi lake mogli zaoravati strnita. Ovisno o itaricama, razlikujemo zobenu, jemenu, peninu i raenu te slamu od leguminoza (graak i sl.). Zobena slama, sa svojim mekanim savitljivim stabljikama, od svih
Slama - hrana i prostirka za stoku
Najee se koristi kao stelja za stoku
je zdrava, bez tetnika, snijeti i hra, da nije nositelj zaraze, da je ista i svjea, nikako pljesniva, jer postoji mogunost da stoka
jede i stelju ispod sebe, osobito ako je u stelji ona supstancija koju ivotinja treba, a nema je u redovnom obroku.
Kolika je potranja slame za stelju, prikazuje tablica VRSTA STOKE Konj Govedo Svinja DNEVNA POTREBA (kg) 2-3 3-4 1,5-3
Slama za stelju
Sve se vie istie vrijednost koritenja prostirke (stelje) u stoarstvu, zbog potreba za stajskim gnojem i kompostom od slame. Dugogodinje koritenje iskljuivo mineralnih gnojiva ne moe stalno poveavati prinos, bez popravke strukture tla koju popravlja stajski gnoj, pa teka tla ini rahlim i propusnim, a lagana vee i omoguuje zadravanje vlage u njima. Mineralno gnojivo bez stajskog gnoja postalo je ograniavajui imbenik u visini prinosa. Radi toga se istie potreba za stajskim gnojem. ivotinje rado bjee na toplu i istu stelju, jer im ona leaj ini toplijim i ugodnijim. Vano je da
Prema sposobnosti upijanja mokrae, na prvom je mjestu slama od penice. Potronja slame za stelju ovisi o klimi, jer su vee potrebe u brdskim podrujima zbog otrih i dugih zima. Tu stoka treba topliji leaj, da je suh i ist, troi se i vie slame za hranidbu kao dopuna hranidbenih obroka radi nedostatka krmiva. Nema oslonca tvrdnja nekih da se sama slama moe iskoristiti kao hranjiva krma, pa ni u pasivnim krajevima. Ako to mora biti, onda je to iz nude. Slama se moe koristiti u hranidbi kao dodatna voluminozna krma, uz osnovni obrok krepke hrane (koncentrata) i uz sona krmiva. uvati se prehrane pljesnivom slamom, a i slamu valja tititi od vlage i kie. Na kii se slama u balama moe upljesniviti ako stog nije pokriven. Plijesan se razvija izmeu bala. Potronja slame ovisi o tehnologiji dranja, posebno goveda, i o broju stoke, kod koje se potronja osobito odnosi na prostirku.
Iako je uzgoj duda (murve) u Hercegovini poznat od davnina danas je on sveden na minimum. To se najzornije oituje u naim vonim rasadnicima gdje se mogu pronai samo njegove ukrasne, mini pendula (obarajue) forme, a gotovo nikako sadnice za normalan uzgoj.
Uzgoj Dudova svilca
27
ZABORAVLJENA MURVA
Pie: Ivica Doko, dipl. ing,
venstveno zbog svojstava stabla i ploda. Pa, moemo tvrditi kako oemo slobodno rei da nije bilo niti jednog dijela stabla je uzgoju duda ili mur- koje se nije koristilo u zanatstvu, ve na naim terenima kuanstvu, gospodarstvu i sl. odzvonilo. Slino je i sa ostalim Tako su se svi organi, poevi od podnebljima gdje se tradicija nje- ploda, lista pa do drva, koristili za govog uzgoja itekako potivala jelo, izradu baava, brodogradi cijenila (Dalmacija). Meutim, nji i drugo. Osim za ishranu ljudi nema loginog objanjenja za- plodovi su sluili kao slasna poto je i kako je tako brzo iezla slastica i domaim ivotinjamacijenjenja vona vrsta koja se svinjama, ovcama, kozama, peraredovito nalazila na svakom se- di pa ak i psima. Pored toga, od oskom gospodarstvu, bilo oko plodova se proizvodila i cijenjena kue u dvoritu ili u blizini staja. rakija. Ali znaaj duda je posebPa i u samim gradskim jezgrama i no bio vaan enama s podruja u okviru novijih urbanih stambe- Konavla koje su svilu (nastalu zanih centara uvijek bi se potedio hvaljujui radom dudovog svilca) jedan dud koji je na dotino mje- koristile za ukraavanje narodnih sto posaen puno, puno ranije. nonji. Inae, dudov svilac se hrani Valjda je i radnicima koji ureuju ove nove betonske kockice koji liem, prije svega, bijelog duda, pismeniji nazivaju stambenim nakon ega se zaahuri pa se stoblokovima bilo ao izgledom ne- ljetnom tradicijom i naslijeenim umijeem iz tih ahura dobivala kako uvijek napaenog duda. svila.
Dudov svilac (Bombyx mori L.) moe se smatrati domaom ivotinjom, jer se vrsta teko moe odrati u prirodi bez pomoi ovjeka. Tisuljetnim uzgajanjem ove vrste, leptiri su izgubili sposobnost dobrog leta, a i gusjenice se ne bi mogle odrati u prirodi. Vrijednost pree koju izluuju liinke poznata je u Kini ve od 2600 godina prije Krista. Odavanje tajne proizvodnje svile bilo je kanjivo smru. Tek 522. godine dva grka kaluera uspjela su do Bizanta prenijeti jaja svilca skrivena u upljim bambusovim tapovima. Danas se uzgoj svilca, u vrlo malim koliinama, obavlja u Konavlima. Jaja se nabavljaju u specijaliziranim trgovinama. Gusjenice se hrane liem duda, a primjerice gusjenice koje se razviju iz poiljke jaja koja tei 28 grama, trebaju za svoj razvoj 1200-1500 kg lia duda.
Stablo duda
Znaaj duda u prolosti
U prolosti je dud slovio za vrlo cijenjenu i korisnu gospodarsku voku bijelog ili obojenog ploda. ini se da su bijele forme ipak bile vie zastupljene i to prB R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
Spasimo dragocjeni dud
Danas je ipak neshvatljivo da moemo zamijetiti samo ukrasne forme duda dok klasina stabla eventualno zapazimo zahvalju-
jui injenici da su ona ipak dugovjena. Poznato je da stabla murve mogu dosegnuti starosnu dob i preko stotinu godina. Jasno je da vie nema i vjerojatno nikada nee ni biti plantaa duda, to potkrepljuje i injenica da nema ni sadnica u vonim rasadnicima ali i da je dud ieznuo iz strunih knjiga o voarstvu. Ali nije jasno zato se ipak malo ne potakne njegov uzgoj. Svojevrsna akcija na poticanje njegova uzgoja imala bi odjeka. Ali, kao da je svatko digao ruke od murve koju su nai preci itekako cijenili i koristili. Uostalom, brodice se sada prave od
Sorte duda obojenih plodova
plastike, svila se dobiva umjetnim putem a moda i mi skoro budemo udisali umjetni zrak. Netko e govoriti kako dud privlai brojne kukce, prvenstveno muhe te kako prlja i zagauje dvorite. Ali, barem se zapitajmo kakvo je djetinjstvo bez majina ukora uzrokovanog prljavom majicom, upravo zaraenom na drvetu s ovim slasnim i mirisnim plodovima.
28
KLOPKE ZA SUZBIJANJE OSA I STRENA
Klopke za ose i strene
Odlino rjeenje za odrine
Kod proizvodnje groa, posebno kod stolnih sorti, veliki problem mogu predstavljati ose i streni. Dogaa se, posebno kada se radi o manjim vinogradima da ose unite kompletnu berbu.
se su dobro poznat tetnici poljoprivrednim proizvoaima, posebno onim koji se bave proizvodnjom groa i voa ije je meso ploda u vrijeme zriobe mekano i sono. Reim ishrane osa je zapravo mjeovit. Hrane se raznom hranom. Kao mesoderi hvataju razne sitne kukce, veinom gusjenice, zbog ega su donekle korisne. Meutim, ta njihova korisnost je neznatna u odnosu na njihovu tetnost kada za hranu koriste meso groa i voa. Naroito velike tete mogu napraviti u vinogradima posebno kada se radi o stolnim vrstama groa. Dogaa se, posebno kada se radi
o manjim vinogradima, da ose unite kompletnu berbu. Naime, tijekom ljeta i u ranu jesen kada uglavnom dozrijeva voe i groe, ose se preteno hrane mesom groa i mekanog voa.
ose neposredno ine ozbiljne tete na grou i vou, one neposredno utiu da te tete budu vee! Naime bobice groa i mekane plodove voa koje su otetile ose posjeuju pele koje dokraje ono to su ose zapoele. Zapravo zbog male relativno male brojnosti osa u vinogradu i vonjaku ne bi dolo do tako velikih teta, kada oteene bobice groa i plodova voa ne bi masovni posjeivale pele. Naime kao ose do kraja ne pojedu naetu bobicu groa ili sadraj sonog ploda, ve se sele s bobice na bobicu odnosno s ploda na plod i oteuju ih, to pele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrijeme naprave velike tete.
Stren vrlo opasan kukac
Ose- lako prepoznatljive
Ose su kukci karakteristine uto crne pigmentacije. ive solitarno ili u zajednicama u osinjacima. Kao tetnici groa i voa kod nas se obino javlja obina osa i piknjasta osa, a rjee i strljen. U vrijeme zriobe voa, a posebno groa ose oteuju pokoicu bobica groa, odnosno ploda kruke, nektarine, breskve, ljive ili neke druge vone vrste. Hrane se sonim mesom i nanose ozbiljne tete. Pored toga to
Stren (Vespa crabro L.) je slian osi, ali je mnogo vei. Gnijezda gradi u upljem drveu, drvarnicama i drugim zaputenim stanitima. Opasan je, ali rijetko napada bez razloga. Oteuje plodove voaka i bobice vinove loze. Napada i pele, ali i ose.
Suzbijanje
Suzbijanje osa mogue je obaviti na vie naina. Meutim bilo koji nain suzbijanja da se primjeni suzbijanje osa jako je oteano. Naime, kada se ose mehaniki unitavaju dosta je teko pronai njihove osinjake. Inae
osinjake treba unitavati kada padne mrak jer su tada sve ose koje stanuju u njemu ule u osinjak, a tada postoji i manja opasnost da osoba koja mehaniki unitava osinjak bude izvrgnuta ubodima osa koje nisu tako bezazlene. Suzbijanje osa insekticidima takoer je oteano, gotovo neprovedivo. Naime, kako ose napadaju poluzrelo groe, odnosno voe, primjena insekticida je teko provediva jer je teko ispotivati karencu. Osim toga na oteenim plodovima nalaze i pele, to bi eventualna primjena insekticida pored osa unitile i pele. Zatita groa od napada osa donekle je mogua postavljanjem lovnih boca s uskim grlom u koje se stavlja pokvareno vino ili gnjeeno voe. Treba voditi rauna da se u boce ne stavlja med ili slatki sok koji pored osa privlai i pele. Inae zatita groa od osa, odnosno pela mogua je postavljanjem zatitnih mrea u vinogradu. Danas se na tritu nalaze posebne klopke za ose i strene koje se pokazale vrlo efikasnim nainom suzbijanja. Klopke ne privlae pele. Na kraju treba istaknuti da tetama na grou i vou pridonose i pojedini pelari koji u vrijeme sazrijevanje groa i voa dre konice u blizini vinograda i vonjaka!
Oteenja na plodu jabuke
Oteeni plod kruke od osa i strena
Osinjak B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
NEMATODE U PROIZVODNJI POVRA I METODE SUZBIJANJA
29
Oteenja na korijenu krasavca
Karakteristini simptomi napada nematoda - pljeine
Pie: Danko Toli, dipl. ing.
ematode su tetnici koji priinjavaju velike tete u proizvodnji povra, a pogotovo na rajici, krastavcu i krumpiru. Rajicu i krastavac napadaju uglavnom nematode iz roda Meloidogyne: Meloidogyne javanica - javanska korjenova nematoda Meloidogyne incognita - juna korjenova nematoda Meloidogyne halpa sjeverna korjenova nematoda U proizvodnji krumpira znaajne su sljedee vrste nematoda: Globodera rostochiensis - zlatna krumpirova nematoda Globodera palida - blijedouta krumpirova nematoda To su vrlo sitne ivotinjice najee konastog ili ovalnog oblika veliine 0,5-1,0 mm i teko se primjeuju golim okom. tete priinjavaju sisanjem sokova iz korijena biljke koja reagira formiranjem guka (zadebljanja) na
korijenu. Korijen krlja, a na guke se naseljavaju drugi patogeni. Sve ovo uzrokuje zaostajanje u porastu biljke, koje dovodi do propadanja dijela ili itavog nasada. Mnogi proizvoai simptome primijete kasno i kada vie nisu u mogunosti sprijeiti tete.
Mjere zatite
Suzbijanje nematoda ukljuuje: agrotehnike mjere (plodored, otporne - tolerantne sorte i podloge), bioloke mjere (nematofagne gljivice) nematocidne biljke (Tagetes patula, Tagetes erecta i dr.), fizikalne mjere (termiku sterilizaciju tla i solarizaciju tla) i kemijske mjere (fumigaciju ili primjenu granulirani nematocoda). U plastenikoj i staklenikoj proizvodnji povra teko je primijeniti sve mjere zatite, te se stoga mali proizvoai lake odluuju za jeftinije mjere kao to su uzgoj otpornih sorti ili primjena granuliranih nematocida, prije sadnje. Na tritu BiH nema
puno sredstava registriranih za ovu namjenu, a neki su pripravci dosta skupi. Od ove godine Syngenta je preko svojih zastupnika poela s distribucijom Nemathorina 10 G, novog granuliranog insekticidanematocida za suzbijanje nematoda i injaka. Osnovna prednost ovog preparata je vrlo jednostavna primjena s vrlo malim rizikom za trovanje korisnika ukoliko se pridrava uputa. Primjenjuje se 1-2 dana prije sadnje rasipanjem granula koje se nakon toga unose plitko u tlo. Na malim povrinama to se obavlja frezom ili grabljama kod primjene u gredicu. Ako se gra-
Napad na tek presaene biljke krastavca
nule Nemathorina unesu duboko u tlo, nee biti zadovoljavajui uinak. Granule moraju biti u zoni razvoja korijena mlade, tek posaene biljke. Djelovanje sredstva poinje tek kad se zemljite zalije 1-2 puta. Doza Nemathorina je 3- 4 kg za 1.000 m2.U ovoj dozi preparat ima odlino djelovanje i na neke druge tetnike u tlu kao npr. injaci i trips koji se kukulji u tlu. Primjena ovog nematocida se ne preporua nakon sadnje kad se primijete tete od nematoda.
Venue i suenje nadzemnog dijela - zavrna faza napada
Napad na tek presaene biljke krastavca
30
Taro biljka izuzetno velikih listova

Taro je trajnica s gomoljastim korijenjem. Listovi su sa snanom uspravnom peteljkom dugom 20-150 cm, a plojka s vrhom koji visi prema dolje, dugi 13-60 cm, iroki 10-35 cm. Taro se u Aziji uzgaja ve tisuljeima, a danas je osnovna ivena namirnica prvenstveno u Polineziji. Gomolj ima jasne lisne oiljke i sadri mnogo kroba a bogat je i oksalnom kiselinom. Tek kuhanjem ili peenjem postaje jestiv. Uzgajaju se vrlo razliiti oblici, s tamnim, maslinastozelenim do vrlo blijedim listovima, djelomino i s mrljama
Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda
Najtea mrkva
John Evans ( roen u Britaniji) uzgojio je mrkvu teku zapanjujuih 8,61 kg u vrijeme mjerenja na Dravnom sajmu na Aljasci 1998. godine.
Bugenvilia-ime po admiralu
Ova prekrasna biljna vrsta ime je dobila po francuskom admiralu Louis Antoine Bougainvilleu na ijem je brodu u Brazil putovao njen pronalaza. Danas se uzgajaju veinom krianci-tri vrlo sline vrste u svim bojama, od bijele preko naranast do crvenoljubiaste i ponekad s velikim brojem pricvjetnih listova. Obje druge vrste, B. peruviana i B. glabra imaju listove s vrlo malo dlaica, prva vrste ima i manje, gole cvjetove. Druga vrsta podnosi mraz do 7 C te se stoga u Sredozemlju moe uzgajati i na otvorenom.
Najvei tartuf
Bijeli tartuf (Eutuberaceae tuber) teine 1,31 kg pronaen je 2. studenog 1999. godine u blizini Buja u Hrvatskoj, a pronaao ga je Hrvat Giancarlo Zigante. Bio je dug 19,5 cm, irok 12,4 cm, a visok 13,5 cm te je procijenjen na 580 dolara.
Uljana palma izvor sirovina za industriju

Uljana palma se ubraja u najvanije izvore sirovina za prehrambenu i kozmetiku industriju. Iz mesa ploda dobiva se palmino ulje koje se najveim dijelom koristi u proizvodnji margarina. Jezgra daje ulje palmine jezgre, koje prvenstveno slui za proizvodnju sapuna. S godinjim prirodom od oko 6 tona ulja po hektaru, plantae uljane palme ubrajaju se u tropske kulture s najveim urodom. Svake se godine nekoliko tisua hektara praume iskri u cilju osnivanja novih plantaa. Osobito esto se u Maleziji, koja sama daje oko dvije treine svjetske proizvodnje, kilometrima vide samo nasadi uljane palme.
Najskuplja aa vina
Najvei iznos plaen za au vina iznosio je 1382,80 dolara. Njime je kupljena aa Beaujolais Nouveaua (obitelj Jaffelin) iz 1993. Vino je predstavljeno u Beauneu, mjestu vinogradarskog kraja francuske provincije Burgundije, a kupio ju je Britanac Robert Denby u Britanski ureenom pubu Pickwicks u Beauneu 18. studenog 1993. godine.
Divovska lula miris poput leine

Biljka s vrlo velikim cvjetovima koji ne samo da izgledaju poput leine ve tako i miriu. Tim mirisom mame muhe koje puu u cijevi gdje ih dlaicama nalik vrama tako dugo zadravaju dok nisu napraene polenom. I druge biljke iz ove porodice postavljaju takve mamce, no obino imaju manje cvjetova, kao, primjerice, domae vuja stopa (A: clematitis). Velecvjetna lula (A: grandiflora) esto se zamjenjuje s golemom lulom, no ona ima na donjem kraju cvjetnog ruba nastavak poput repa duljine od12 cm pa sve do preko 4 m.
Najvrednija riba
Najskupljom ribom na svijetu smatra se ruska jesetra (Huso huso) zbog visoke cijene njezine ikre. Od 1227 kg teke enke ulovljene u ruskoj rijeci Tikhaya Sosna 1924. godine dobiveno je 245 kg kavijara vrhunske kakvoe koji bi danas na tritu vrijedio oko 289.000 dolara.

Green Garden 51

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Garden 51

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Green Garden broj 51 srpanj / kolovoz 2007.

godina VII cijena 3 KM

NOVO RUHO PARKA ZRINJEVAC

Povijest parka Zrinjevac

Detalj iz obnovljenog parka Zrinjevac B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7

Novi sistem zalijevanja

Gredice sa sezonskim cvijeem

Bezprijekorne travnate povrine

Nove staze u parku

Kronologija obnove parka

Floristiki sastav parka Zrinjevca

Nae sjeme uvijek daje vie...

Pie: dr. Ivan Ostoji

Crveni voni pauk

Surfinije nezamjenjive u gradskim sredinama

Koprivina grinja (obini crveni pauk)

Simptomi napada grinja na surfinije

Koliko traje proces kompostiranja?

to se sve moe kompostirati?

Pripravci koji pospjeuju kompostiranje B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7

Slama kao materijal za kompostiranje

KASNA SJETVA CIKLE

Ljetna sjetva cikle

Izgled cikle u vegetaciji

Moljci na naliju lista rajice

Plodovi rajice oneieni gljivama aavicama B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7

ute ploe privlae moljce

Sjetva povra u toplijim podrujima

Sjemenske kesice u Sjemenarninu agocentru

TIJEKOM LJETNIH MJESECI

Potrebe povra za vodom

Izvaeni krumpir treba adekvatno uskladititi

Zato krumpir postaje sladak?

UZGOJ KRASTAVACA NA MREI

Prednost uzgoja na mrei

Uzgoj krastavaca na mrei

Mrea za uzgoj krastavaca B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7

Znaaj plodoreda (plodosmjene)

Dugotrajni uzgoj iste kulture (monokultura)

Index % 67 100 93 105 98 111 101 78

Bravo - najzastupljeniji hibrid kupusa

Sorte i hibridi kupusa za jesensku i zimsku proizvodnju

Odabir tla i plodoreda

OPADANJE PLODOVA S VOAKA

Opadanje plodova nakon cvatnje

Opadanje tek zametnutih plodova dosta esto B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7

Opadanje plodova zbog napada tetnika

Lipanjsko opadanje plodova

Opadanje plodova prije berbe

Otpali plodovi jabuke zbog tue B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7

Oteeni plodovi jabuke od tue

DORADA I SUENJE BUNDEVINIH SJEMENKI

Dorada bundevinih sjemenki

Suenje sjemenki golica

Suenje obinih sjemenki s ljuskom

Sve vei uzgoj bundeva za proizvodnju ulja

ienje i uskladitenje sjemenki bundeve

VILINA KOSICA UNITAVA VELIKI BROJ BILJAKA

Vilina kosica parazitira na krastavcu B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7

Vilina kosica u nasadu paprike

UREA i njena folijarna primjena

Zdravstvena i hranidbena vrijednost plodova krastavca

OMILJENA VONA VRSTA

Povoljni uvjeti za proizvodnju