P. 1
Slobodni Cetnici u Hrvatskoj

Slobodni Cetnici u Hrvatskoj

|Views: 1,448|Likes:
koji hodaju slobodno
koji hodaju slobodno

More info:

Categories:Types, Business/Law
Published by: Badisch Kroatische Freundschaftgesellschaft on Mar 19, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/03/2014

pdf

text

original

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU

PODACI O POČINITELJIMA: 1. MILAN BASTAŠIĆ, sin Luke, rođen 30. 01. 1931. g. u Grubišnom Polju 2. ŽIVKO ZAGORAC, sin Dušana, rođen 19. 09. 1946. g. u Turčević Polju 3. BRANKO POPOVIĆ, sin Nikole, rođen 17. 11. 1940. g. u Lončarici 4. RADE ČAKMAK, sin Gojka, rođen 15. 05.1945. g. u Turčević Polju 5. RANKO RADELIĆ, sin Dušana, rođen 17. 03. 1951. g. u Pupelici 6. BRANKO ČORTAN, sin Ilije, rođen 10. 10. 1950. g. u Petrovcu 7. LAZO SAVATOVIĆ, sin Steve, rođen 29. 11. 1954. g. u V. Peratovici 8. MILENKO STOJIĆ, sin Stojana, rođen 29. 04. 1957. g. u Dubici 9. TIHOMIR ANTEŠEVIĆ, sin Lazara, rođen 21. 04. 1960. u Javoranima 10. JOVAN BERAK, sin Stojka, rođen 28. 06. 1956. g. u Golom Brdu 11. MILIVOJ BERAK, sin Čede, rođen 02. 01. 1967. g. u Golom Brdu 12. ŽIVKO BERAK, sin Save, rođen 16.08.1940. g. u Golom Brdu 13. NENAD BIŽIĆ, sin Spasoja, rođen 15. 01. 1958. g. u Brzaji 14. SPASOJE BIŽIĆ, sin Slavka, rođen 15. 12. 1942. g. u Brzaji 15. RANKO BOBIĆ, sin Petra, rođen 05. 09. 1955. g. u Lončarici 16. NEBOJŠA BOJIĆ, sin Milenka, rođen 29. al. 1964. g. u Gornjoj Kovačici 17. BOŽO BOROTA, sin Steve, rođen 1952. g. u G. Rašenici 18. MILENKO BOSANAC sin Jove, rođen 05. 08. 1958. g. u Malom Grđevcu 19. SINIŠA BOSANAC, sin Vase, rođen 09. 10. 1961. g. u Malom Grđevcu 20. RADOVAN BRKIĆ, sin Milana, rođen 10. 08. 1960. g. u Topolovici 21. IVICA CAPAČ, sin Stjepana, rođen 02. 09. 1968. g. u Bedeničkoj 22. MILIVOJ ČAKMAK, sin Rade, rođen 10. 09. 1968. g. u Pakracu 23. DRAGAN ČOLIĆ, sin Jovice, rođen 19. 06. 1969. g. u Virovitici 24. BOGDAN ĆUJO, sin Luke, rođen 03.01.1959. g. u Erveniku

25. MILORAD DAVIDOVIĆ, sin Paje, rođen 25. 06. 1969. u Mačkovcu 26. BORO DAVIDOVIĆ, sin Simeuna, rođen 14. 10. 1962. g. u Kotor Varošu 27. TIMO ĐEVIĆ, sina Bogdana, rođen 16. 10. 1953. g. u V. Barni 28. SLOBODAN ĐORĐEVIĆ, sin Ilije, rođen 21. 07. 1970. u Rosenheimu, SR Njemačka, 29. DAMIR GLUŠAC, sin Danila, rođen 21. 07. 1967. g. u Zrinskoj 30. VLADIMIR ILIČ, sin Đure, rođen 05. 04. 1965. g. u Bjelovaru 31. LJUBIŠKO JEČMENICA, sin Zdravka, rođen 13. 02. 1961. u Virovitici 32. MILENKO JEZDIĆ, sin Nikole, rođeno 19. 01. 1955. g. u Gakovu 33. MILORAD KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 01.01.1964. g. u G. Rašenici 34. GOJKO KOČIĆ, sin Dragutina rođen 06. 09. 1957. g. u Lađevcu 35. RADOVAN KOSANOVIĆ, sin Ilije, rođen 25. 05. 1958. u V. Peratovici 36. LJUBAN KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 28.09.1967. u Virovitici 37. ĐORĐE KOVAČEVIĆ, sin Božidara, rođen 26. 04. 1965. u G. Rašenici 38. BRANKO KOSANOVIĆ, sin Steve, rođen 21. 10. 1957. g. u Virovitici 39. ZDRAVKO KOZULIĆ, sin Marijana, rođen 03. 01. 1972. u Slavonskoj Požegi 40. SLOBODAN KUČUK, sin Mitra, rođen 29. 03. 1959. g. u Poniru 41. MILAN LAKTAŠ, sin Đorđa, rođen 02. 01. 1953. g. u Malom Grđevcu 42. NENAD LOLIĆ, sin Vlade, rođen 16. 08. 1950. g. u V. Dapčevici 43. UROŠ LJUBIŠIĆ, sin Nikole, rođen 04. 03. 1968. g. u G. Kovačici 44. STEVAN MACURA, sin Đurađa, rođen 06. 11. 1956. g. u Erveniku 45. BORIVOJ MILAŠINOVIĆ, sin Dušana, rođen 20.08.1949. g. u T. Polju 46. DUŠAN MRKŠIĆ, sin Matije, rođen 24. 10. 1947. g. u Grubišnom Polju 47. MILAN OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 19. 04. 1957. g. u Topolovici 48. MILENKO OROZOVIĆ, sin Đure, rođen 31. 05. 1960. g. u Topolovici

49. NENAD PEULIĆ, sin Stevana, rođen 01. 09. 1964. g. u Lončarici 50. SLOBODAN PEULIĆ, sin Ilije, rođen 13. 03. 1969. g. u Bjelovaru 51. MIROSLAV PRIBJEGOVIĆ, sin Gojka, rođen 01.01.1962. g. u V. Grđevcu 52. BORO SLADOJEVIĆ, sin Đorđa, rođen 22. 05. 1961. g. u Dujakovcima 53. NIKOLA ŠARIĆ, sin Petra, rođen 22. 09. 1955. g. u Pakracu 54. MILIVOJ TVRDORIJEK, sin Steve, rođen 16. 09. 1951.u Garešnici 55. DRAŽEN VUČKOVIĆ, sin Petra, rođen 19. 03. 1971. g. u Garešnici 56. ŽARKO VUKOVIĆ, rođen 08.11.1967.g.u Turčević Polju 57. NENAD VURDELJA, sin Đure, rođen 11. 10. 1962. g. u Vranjevini 58. SAVO ZVONARIĆ, sin Nikole, rođen 14. 09. 1934. g. u V. Barni VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – listopad 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) Rade Čakmak, Živko Zagorac, Lazo Savatović, Milivoj Čakmak i Dragan Čolić dana 11. kolovoza 1991. godine u večernjim satima na cesti prema Velikoj Peratovici uhitili su i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana i Hrvoja Horvata i Matu Kelavu, gdje su ih čuvali i tukli, a nakon tri dana razmijenili za Iliju Stojića, 2) Živko Zagorac, Rade Čakmak, Branko Čortan, Lazo Savatović, Milenko Stojić, Nenad Peulić, Nenad Lolić, Ljubiško Ječmenica, Žarko Vuković , Milivoj Čakmak, Slobodan Đorđević, Slobodan Kučuk, Radovan Kosanović, Dušan Mrkšić, Nenad Vurdelja, Radovan Brkić, Branko Kosanović, Milenko Jezdić i Ljuban Kovačević tijekom dana 13. kolovoza 1991. godine na magistralnoj cesti broj 16 u blizini raskrižja za Gornju Rašenicu i Malu Peratovicu uhvatili i odveli u zatvor u Veliku Peratovicu civile Ivana Vereša, Vladu Radoševića, Dubravka Deletisa i Dragutina Duvanića, kojima su oduzeli automobil i 6.000 HRD, te Marka Komara, kojemu su oduzeli 400 DEM, 2.000 HRD i lovački karabin, a nakon što su zaustavili vozilo Zorana Martinčića, koji je pokušao pobjeći, ispalili u njegovom pravcu više hitaca iz automatskog naoružanja nanijevši mu teške i po život opasne povrede, 3 ) Rade Čakmak, Lazo Savatović, Jovan Berak, Dušan Mrkšić, Ljuban Kovačević i Milorad Kovačević dana 20. kolovoza 1991. godine u poslijepodnevnim satima na cesti između Malog Grđevca i Topolovice zaustavili osobno vozilo u kojem su se nalazile civilne osobe Ivica Blažević, Mirko Kovač i Marija Kotaran, iz automatskog naoružanja ispalili više hitaca po vozilu i osobama u vozilu, kojom prilikom su Mirko Kovač i Ivica Blažević zadobili smrtonosne ozljede, dok je Marija Kotaran zadobila

teške tjelesne povrede, 4) a) Lazo Savatović, Milenko Stoj ić , Milivoj Berak, Živko Berak, Dražen Vučković, Slobodan Kučuk, Nenad Bižić, Milorad Davidović, Ljuban Kovačević, Đorđe Kovačević, Milenko Jezdić, Nikola Šarić, Radovan Kosanović, Nenad Peulić, Gojko Kočić, Radovan Brkić, Slobodan Đorđević, Milan Orozović i Milenko Orozović dana 20. kolovoza 1991. godine opkolili selo Topolovica iz kojeg su uz zlostavljanje nasilno odveli civile Stjepana i Milana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Željka Seleši, Mateja Kotorana, Zdravka i Marijanu Mihalina, Miška Čapu, Željka Berenca, Željka Mošocki, Micu Mihalina, Mariju Koljši, Roziku Lovrenc, Slavku Mošocki, Stevu Hegeda, Marijanu Heged, Josipa Čengića, Matu Pocrnčića, Mirka Čengića, Đurđu Čapo, Đurđu Acman, Katu Kotaran, Miroslava Kotarana i Dragana Stankovića, nakon čega su neke odveli u zatvor u Veliku Peratovicu i koristili prilikom razmjene, dok su Milana i Stjepana Sragu, Vladu i Željka Lovrenca, Zdravka Mihalinu, Željka Seleša i i Mateja Kotarana usmrtili, b) istog dana u Topolovici u dvorištu obiteljske kuće Anke Kotaran ispalili na krov kuće tromblonske mine uslijed čega su Josip Seleši i Anka Kotaran zadobili teške i po život opasne povrede, od kojih je Anka Kotaran i umrla. 5) Radovan Brkić, Radovan Kosanović, Živko Berak,Timo Đerić i Slobodan Peulić dana 21. kolovoza 1991. godine na cesti između Topolovice i Malog Grđevca, uhvativši civila Ivana Ljubičića, zavezali su mu ruke i oči i udarali ga kundacima puške po tijelu, a kada je naišao njegov sin Damir Ljubičić, uhitili su ga i nasilno odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je zlostavljan i ubijen. 6) Lazo Savatović, Milenko Stojić, Damir Glušac,Vladimir Ilič, Bogdan Čujo, Boro Davidović, Miroslav Pribjegović, Borivoje Milašinović, Ljubo Ječmenica, Ljuban Brdarić, Nenad Peulić, Slobodan Kučuk, Milenko Orozović i Milorad Davidović su: a) dana 21. kolovoza 1991. godine u Rastovcu iz kuće nasilno odveli Antuna Horaka u zarobljeništvo u Veliku Peratovicu, b) dana 28. kolovoza 1991. godine iz Gornje Kovačice nasilno odveli civila Milana Horvata u zatvor i prisiljavali ga na rad u kuhinji, c) dana 29. kolovoza 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civila Andriju Žagara u zatvor u Veliku Peratovicu. d) dana 29. kolovoza 1991. godine u Zrinskoj, prijeteći oružjem, odveli civile Đuru Baloga, Zdravka Odorčića i Miroslava Milakovića u zatvor u Veliku Peratovicu. e) dana 30. kolovoza 1991. godine u Dijakovcu, nasilno odveli Ivu Lanščak u zatvor u Veliku Peratovicu. f) dana 11. rujna 1991. godine na cesti između Velikog Grđevca i Velike Barne zaustavili civile Mirka i Nevenku Matešić, odveli ih u šumu, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, a kada je Mirko Matešić pokušao pobjeći, ispalili su iz automatskog oružja hice nanijevši mu teške tjelesne povrede.

7) Božo Borata, Slobodan Kučuk, Milenko Bosanac,Nenad Lolić, Dragan Čović, Milivoj Čakmak, Ljubiško Ječemenica, Žarko Vuković, Slobodan Đorđević, Boro Davidović, Slobodan Peulić, Bogdan Čujo, Ivica Capač, Nebojša Boić, Milivoj Tvrdorijeka, Nenad Vurdelja, Ranko Bobić, Boro Sladojević i Savo Zvonarić su: a) dana 15. rujna 1991. godine na raskrižju cesta za Ivanovo Selo i Munije uhitili civile Božidara Jakopeca, Venu Burda, Dragu Tučeka, Jerka Novaka, Ivu Kaner, Mirka Horačeka, Zvonka Golubića, Zlatka Jakopeca, Venu Bažanta i Antuna Besprska, koje su fizički zlostavljali i pretresali, te prisvajali njihove stvari, a Božidara Jakopeca odveli u zatvor u Veliku Peratovicu, gdje je ubijen, b) dana 18. rujna 1991. godine u Gornjoj Kovačici nasilno odveli civile Mirka Babića, Mirka Simića, Franju Popovića, Ivu Popovića, Zdravka Brodanca i Peru Berenja u zatvor u Mali Grđevac, gdje su ih ispitivali i fizički zlostavljali, sve do 21. rujna 1991. godine, kada su pušteni zajedno s Milanom Stubičarom i Rostemom Jašerevskim, koje su nasilno odveli 19. rujna 1991. godine iz Gornje Kovačice, c) dana 21. rujna 1991. godine ušli su u Ivanovo Selo gdje su pucali iz automatskog naoružanja po civilnim kućama, palili gospodarske objekte i pretresali kuće i iz njih iznosili imovinu civila, nakon čega su zarobili 20-ak muških civilnih osoba koje su pod prijetnjom oružja otjerali u centar Ivanovog Sela gdje su im služili kao "živi štit" tijekom borbi. Ubili su civila Ivana Subotu, a iz oklopnog borbenog vozila ispalili granatu među zarobljene civilne osobe, uslijed čije eksplozije su smrtno stradali Franjo Frantal, Zdravko Frantal, Josip Besprska, Josip Sedlaček i Josip Horak, a ranjeni su bili Josip Vodvorka, Antun Tuček, Vencl Per, Ivan Bogdan i Vencl Frantal, dok su kao taoca odveli Ivana Lekšića, koji je kasnije ubijen. 8) Milenko Stojić i Božo Borota, dana 6. listopada 1991. godine na cesti između Treglave i Ivanovog Sela pucali su iz vatrenog oružja u osobno vozilo u kojem su se nalazili civili Tomislav i Antun Jasek, koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. 9) Uroš Ljubišić, Nenad Bižić, Zdravko Kozulić, Spasoje Bižić, Nebojša Bojić i Stevan Macura dana 13. listopada 1991. godine u Velikom Grđevcu su sa polja zvanog "Jovinac" nasilno odveli civile Ernesta Nemeta, Šandora Nada i Ivana Jandrica u zatvor u Gornju Kovačicu, a potom u Zrinsku, da bi kasnije bili ubijeni. 10) Tihomir Antešević, Miroslav Pribjegović, Milan Laktaš i Siniša Bosanac, dana 31. listopada 1991. godine u Malom Grđevcu ušli u kuću civila Ivana Kovača, kojeg su nakon kraćeg ispitivanja i zlostavljanja ubili hicima iz vatrenog oružja, a potom obiteljsku kuću zapalili.

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U BJELOVARU

NAPOMENA
Zaokruživanjem rednih brojeva ispred imena osumnjičenika u fotoelaboratu prijavljenih osoba naznačili smo osobe protiv kojih se vodi postupak za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava na Županijskom sudu u Bjelovaru. U Bjelovaru, 15. srpnja 1997. godine.

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU
PODACI O POČINITELJIMA: 1. BORIVOJ LUKIĆ, sin Joce, rođen 5. 4. 1947.g. u Slatinskom Drenovcu 2. ZORAN MIŠČEVIĆ, sin Stevana, rođen 22.5.1966.g. u Voćinu 3. ILIJA DRAGIČEVIĆ, sin Relje, rođen 2. 8. 1960. g. u Balincima 4. NEVEN VESELINOVIĆ, sin Radivoja, rođen 1. 1.1963.g. u Balincima 5. MILAN VESELINOVIĆ, sin Ljubana, rođen 16. 5.1951.g. u Balincima 6. SLOBODAN ŽEŽELJ, sin Obrada, rođen 20 .9.1957.g. u Balincima 7. RAJKO VUKADINOVIĆ, sin Marka, rođen 2.3.1936.g. u Ćeralijama 8. ŽELJKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 20. 9.1951.g. u Balincima 9. ZDRAVKO ŠEKULJICA, sin Dragutina, rođen 15. 11. 1969.g. u Balincima 10. MLADEN BUKARICA, sin Boška, rođen 28.3.1968.g. u Voćinu 11. ŽELJKO BUKARICA, sin Božidara, rođen 24.4.1953.g. u Balincima 12. MILAN ROMIĆ, sin Trivuna, rođen 14. 9. 1924.g. u Erveniku 13. SVETOSLAV ROMIĆ, sin Milana, rođen 26. 10. 1948.g. u Balincima 14. GORAN ROMIĆ, sin Dušana, rođen 14. 10. 1969.g. u Virovitici 15. DRAŽEN ROMIĆ, sin Svetislava, rođen 26. 2.1971.g. u Voćinu 16. MILAN DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 24. 8. 1955.g., u Balincima 17. ŽARKO GRAVONJA, sin Petra, rođen 28. 5. 1964.g. u Balincima

18. RAJKO IVKOVIĆ, sin Milorada, rođen 10.6.1964.g. u Orahovici 19. GORAN BJELOVUK, sin Mare, rođen 24. 8. 1965.g. u Osijeku 20. SAVO BOLIĆ, sin Nenada, rođen 10. 11. 1946.g. u Gornjim Meljanima 21. MIRKO BOSANAC, sin Dragića, rođen 10.10.1940.g. u Ćeralijama 22. BOŽIDAR BUKARICA, sin Obrada, rođen 4.1.1940.g. u Balincima 23. NIKOLA BUKARICA, sin Đure, rođen 19. 7. 1933.g. u Balincima 24. DUŠAN DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 30.9.1956.g. u Balincima 25. MILORAD DRAGIČEVIĆ, sin Petra, rođen 4. 4.1967.g. u Voćinu 26. RELJA DRAGIČEVIĆ, sin Todora, rođen 27.2.1924.g. u Golubiću 27. MOMČILO GRAVONJA, sin Petra, rođen13.1.1966.g. u Balincima 28. MIRKO GRAVONJA, sin Nikole, rođen 12. 3. 1956.g. u Balincima 29. SLOBODAN GRAVONJA, sin Todora, rođen 28. 6. 1956.g. u Balincima 30. MILE KOKIĆ, sin Branka, rođen 7. 2. 1955.g. u Đuričićima 31. JOVO RADETIĆ, sin Đure, rođen 22. 5. 1966.g. u Voćinu 32. DUŠAN ROMIĆ, sin Milana, rođen 15. 7. 1950.g. u Osijeku 33. ĐURO ROMIĆ, sin Obrada, rođen 4. 5. 1958.g. u Balincima 34. MILAN ROMIĆ, sin Svetoslava, rođen 11.4.1972.g. u Voćinu 35. MLADEN STARIJAŠ, sin Blagoja, rođen 30. 8.1953.g. u Ćeralijama 36. MOMČILO SUBOTIĆ, sin Ljubomira, rođen 2. 12. 1957.g. u Balincima 37. DRAGUTIN ŠEKURICA, sin Petra, rođen 1.3.1931.g. u Balincima 38. DUŠAN UGLJEŠIĆ, sin Blagoja, rođen 15.2.1958.g. u Kometniku 39. DUŠAN VESELINOVIĆ, sin Marka, rođen 8.2.1955.g. u Balincima 40. MARKO VESELINOVIĆ, sin Jovana, rođen 13. 3. 1933.g. u Golubiću 41. MARKO VUKADINOVIĆ, sin Rajka, rođen 15. 11. 1957.g. u Ćeralijama 42. MLADEN ŽEŽELJ, sin Stevana, rođen 6.9.1970.g. u Balincima

43. DRAGOSLAV MUNČIĆ, sin Svetozara, rođen 9. 6. 1966.g. u Voćinu 44. SLAVKO DRAGIČEVIĆ, sin Miloša, rođen 22. 9.1959.g. u Balincima 45. LJUBINKO ZUBIĆ, sin Stanka, rođen 20.7.1960.g. u Kometniku 46. NENAD PERDIĆ, sin Rade, rođen 18. 4. 1964.g. u Šišavi 47. DRAGO TOPOLIĆ, sin Mile, rođen 27. 8. 1968. g. u Slatini 48. DRAGAN GRAVONJA, sin Steve, rođen 20.8.1950.g. u Balincima 49. STEVO SLADAKOVIĆ, sin Ljubana, rođen 8.3.1960.g. u Donjim Agićima 50. BOŽO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 2. 1. 1956.g. u Krupi 51. MIRKO ŠVONJA, sin Nikole, rođen 18. 9. 1965.g. u Krupi 52. MILE ŠVONJA, sin Nikole, rođen 19. 4. 1949.g. u Krupi 53. BOŠKO JORGIĆ, zv. "Kurjak" i "Vurdelja", sin Laze, rođenog 19. 6. 1949.g. u Kometniku-Zubići 54. SLOBODAN KESIĆ, sin Petra, rođen 21.2.1957.g. u Mikleušu 55. DRAGOSLAV BUKVIĆ, sin Jove, rođenog 15.4.1947.g. u Sl. Drenovcu MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Balinci, Četekovac i Čojlug VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04. rujna 1991. god. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) dana 4. rujna 1991.g. oko 9 sati u selima Balinci, Četekovac i Čojlug, namjernim granatiranjem iz minobacača, ispaljivanjem tromblonskih mina po stanovnicima tih sela i to stanovnicima hrvatske nacionalnosti, njihovim kućama i gospodarskim objektima, oštetili i uništili veći broj kuća i druge nepokretne i pokretne imovine, te tako zastrašili to stanovništvo da su ga nagnali u bijeg, te je preko 300 stanovnika spasilo život skrivajući se u obližnjim poljima kukuruza i šumama, a u večernjim satima ti su stanovnici stigli do ceste Mikleuš-Slatina, gdje su prihvaćeni i spašeni. 2) napravili zasjede na prometnicama kao i na dominantnim ključnim mjestima iznad tih sela, te u zasjedi na barikadi, na izlazu iz sela Čojlug, na prometnici BalinciČetekovac-Čojlug-prema Mikleušu, sačekali i zaustavili automobile u kojima su se nalazili stanovnici, civili iz Čojluga i Četekovca i to: Franjo Sabo, Marko Sabo,

a kao što je to bio slučaj sa Adamom Krupa. ispalili iz automatskog oružja više hitaca u automobile i lišili ih života. Iku Biškupović. Ružici Butorac. 4) Pod prijetnjom da će ih pobiti. Terezija Troha i Milan Mlakar. Antunu Potočniku i Marku Rukavini. 7) U selu Četekovcu. Adama Krupu. gurajući ih ispred sebe cijevima pušaka da hodaju po cesti i do pojedinih kuća kao taoci. i Mile Starčevic. Duškom Košorogom i Miletom Starčevicem. dok su za to vrijeme pljačkali. prestali pružati oružani otpor i predali im oružje. nogama i kundacima pušaka. . 3) u selu Balinci krećući se od kuće do kuće. palili kuće i gospodarske objekte civila hrvatske nacionalnosti. unatoč toga. Marka Rukavinu. Rozaliji Borovac. Milanu Butorcu. kad im se Marko Rukavina. Juraja Borovca. riječima usprotivio zbog divljačkog batinanja i hladnokrvnog ubojstva Duška Košoroga i Mile Starčevića. lišili ih života. odnosno bili nesposobni za daljnji otpor zbog toga što su bili ranjeni. lišili života hicima iz vatrenog oružja ili hladnim oružjem. a svi s namjerom bijega i odlaska u Mikleuš. odnosno silili Milana Butorca i Antuna Potočnika da ulaze u pojedine hrvatske kuće i provjeravaju. inače držan kao talac. Mandu Rukavinu. Josip Tone. zatim pozivaju na predaju i izvode preostale osobe koje su se tamo zatekle u kućama. Ivana Rukavinu. a zatim hicima iz vatrenog oružja lišili života. 5) Iako su im Duško Košorog-policajac. te ih koristili kao živi štit. Roziku Vlatković. započeli ga udarati rukama. Đuri Ivčicu. 6) Pred trgovinom i gostionicom poduzeća "Slatinka" u Četekovcu. Miru Lovrinca. koji je u jednom trenutku legao u travu pored ceste. Nikolu Mandića i Ivicu Biškupovića. dok su na cesti ispred sebe gurali cijevima pušaka uz već imenovane taoce u točki 4). iz neposredne blizine hicima iz automatskog vatrenog oružja lišili života. Zlatan Pinčar.Marijan Matičić. naredili civilima Roziki Ivčic. odnosno posmrtno masakrirali vatrenim oružjem ili paljenjem njihovih tijela slijedeće civile: Ivana Biškupovića. Josipa Butorca. ali unatoč toga što nisu imali a niti upotrijebili bilo kakvo oružje.

u G. 1946. rođen 20. BRANISLAV BOLIĆ. 09. g. MILAN GRAOVAC. Daruvaru 6. 04. 07. sin Steve. g. sin Marka. g. u Voćinu 17. 04. u Macutama 21. ILIJA DRAGIČEVIĆ. BORIVOJE LUKIĆ. 1947. 06. 1948. 02. 11. u Voćinu 7. MILOVAN BOJČIĆ. g. rođen 1957. u Ćeralijama 10. rođen 25. rođen 13.02. 06. u Slatinskom Drenovcu 12. rođen 06. DRAGOMIR KELEUVA. sin Đure. u Humu 16. sin Laze. STEVO IVKOVIĆ. 07. g. 02.04. 05. rođen 12. rođen 20. rođen 08. sin Jovana. 1962. u Višnjici 11. sin Joce. 1948.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. u Gornjim Meljanima 18. u Virovitici 2. 1952. 1956. 1933. 1955. sin Goluba. 1960. u Osijeku 14. rođen 22. RAJKO BOJČIĆ. rođen 08. 08. SAVO RADOŠEVIĆ. u Osijeku 3. 1961. SLOBODAN RADOŠEVIĆ. u Krivaji 13. 09. rođen 01. 06. 03. rođen 23.1956. sin Budimira. 1925. sin Marka. 1962. sin Bože. LJUBOMIR MAKARIĆ. u Pušini 15. SLOBODAN RADMILOVIĆ. sin Veljka. sin Andrije. u Novoj Bukovici 4. u Ćeralijama . rođen 01. 10. sin Dušana. 1957. u Balincima 19. rođen 22. g. LJUBISAV OBRADOVIĆ. rođen 13. sin Petra. GORAN BOSANAC. sin Nikole. rođen 31. BORIVOJE RADOSAVLJEVIĆ. rođen 22. 02. 1957. 11. rođen 26. rođen 03. 1958. u Kraskoviću 9. 02. RANKO DRAGOJEVIĆ. g. u Đuričićima 22. sin Paje. sin Branka. MILAN CRNOBRNJA. SAVO TANOVIĆ. u Voćinu 20. rođen 20. sin Marka. g. sin Jakova. RAJKO CRNOBRNJA.1960. JOVAN KOVIĆ. rođen 08. rođen 05.1962. 1958. MILAN JURIŠIĆ. sin Relje. VELJKO VUKELIĆ. u Slatinskom Drenovcu 5. sin Gaje. sin Petra. u Lisičinama 8. 1962.

Sekulinci. c) prema spiskovima teritorijalne obrane Podravska Slatina i lokalnih ogranaka SDS-a. zatim organizirali i vodili oružane napade na postrojbe hrvatske vojske i policije u Podravskoj Slatini i u drugim okolnim selima. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) U vremenskom razdoblju od siječnja pa zaključno s prosincem 1991. te u selima na sjevernim obroncima Papuka. godine na području Podravske Slatine i Voćina. god. Kometnik. Dobrići. izvršili na navedenom teritoriju mobilizaciju i novačenje za rad i druge službe sposobnih pojedinaca srpske nacionalnosti i uključili ih u odgovarajuće ratne jedinice i službe. posebno selima Pušina. Bokane. e) vršili razradu. Krasković. teškog i lakog naoružanja iz vojarni u Našicama i Podravskoj Slatini. a u okviru ranije sačinjenog plana i rasporeda. Macute. Slavonsku udarnu brigadu sa svim jedinicama. Curičići. Slatinski Drenovac. d) izvršili dopremu ratne opreme. .MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Podravske Slatine i Voćina i područje Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: siječanj – prosinac 1991. Gornji Meljani. b) ustrojili i koncipirali radi teritorijalne obrane u ratnim uvjetima sa svim pozadinskim službama uključujući tu službe snabdijevanja i medicinsku službu. Lisičine i Hum a) osnovali oružanu formaciju XII. posebnim i pratećim službama koje čine jednu samostalnu brigadu u ratnim uvjetima. te vršili njihovu obuku. te s istim naoružali odgovarajuće jedinice. Ceralije.

01. sin Petra. g. g. 12. 1944.1964. 09. u Blatnici 12.09. kćer Jove. rođen 05. MILORAD MAKSIMOVIĆ. sin Kirila. 1967. rođen 03. 1965. 1967. MLADEN REBIĆ. 01. g. 05. 03. u Voćinu 7. 12. sin Branka. rođena 20. MIROSLAV SIMIĆ. sin Save. u Blatnici 22. sin Đure. rođen 12. DARKO PAVLOVIĆ. g. u Podravskoj 17. rođen 18. VASIL MIHAJLOV. g. 1970. SREĆKO LAZARAC. MILENA MIHAJLOV. u Rajčilovcima 15. sin Stevana. GOJKO TOMAŠ. rođen 25. sin Predraga. sin Milana. u Voćinu 21. sin Ane. 02. 1966. u Voćinu 11. rođen 14. g. 1968. 1943. u Šišavi 23. sin Simeuna. 1965. 04. 1953. sin Stevana. rođenog 03. u Slavonskoj Požegi 20. sin Đure. sin Steve.04.1966.1960. 05.u Voćinu 5.u Španatu 10. 12. BORISLAV TOMAŠEVIĆ.1934. GORAN ROMIĆ. MIROSLAV CRNOVČIĆ. sin Vasila.12. rođen 10. sin Joce. rođen 05. 1969. u Sekulincima . sin Pere. rođen 19. u Ćeralijama 16. u Voćinu 3. sin Bože. SR Njemačka 13. u Macutama 6. rođen 10. g. RICHARD GLUŠAC. u Voćinu 8. sin Petra. rođen 12. g. 1962. rođen 19. 10. sin Steve. g.INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. u Beogradu 4. MITAR SIMIĆ. GORAN MIHAJLOV. 02. RAJKO KARANOVIĆ. ZDRAVKO DRAGO. 10. ACO PLAVŠIĆ. 1971. MILADIN LEGEN sin Stanka. u Schweningenu. 1967. 06. rođen 02. MILENKO SMOLJANIĆ. rođen 06.09. u Grabovici 19. u Blatnici 14. rođen 09.1970. g. 1969. sin Dušana. ZORAN MIŠČEVIĆ.1969. 08. g. u Virovitici 9. BOŽO DOBRIĆ. 12. 02. 1969. GORAN NENADOVIĆ. sin Milana. rođen 25. u Voćinu 2. 10. u Virovitici 18. rođen 22. rođen 06. NEDJELJKO VUJINOVIĆ. 1967. rođen 22. rođen 03. rođen 03.

rođen 05. sin Slavka. u Sekulincima 29. u Slatinskom Drenovcu 43. sin Mare. 1969. 11. u Orahovici 44. sin Dragića. 1964.1959.1970. 05. u Aleksandrovcu 27.24. 1962. sin Steve. 06.1968.03. g. VLATKO STANISAVLJEVIĆ. 11. 01. u Orahovici 31. g.1953. u Macutama 45. u Sekulincima 25. sin Slobodana. STEVO TOMAŠEVIĆ. DRAGAN ŠEVA. sin Jovana. 08. g. DAMIR ŠAKIĆ. 1963. 1962. DRAGOSLAV RADOVIĆ. sin Petra. sin Radovana. g. g. rođen 21. sin Bogdana.1960. rođen 10. u Virovitici 41. g.08. 10. g. rođen 06. 1946. 03. DRAGOSLAV DOKMANAC. rođen 23. sin Jovana. u Voćinu 34. 01. sin Krste. rođen 25. 1946. JOVAN ALINČIĆ. 11. g. 1970. sin Cvetana. g. u Macutama . sin Bože. JOCO JORGIĆ. 05. g. sin Pave. rođen 22. sin Vladimira.u Lukavcu 37. rođen 31. rođen 16. DAMIR DANILOVIĆ. MILORAD GRKNIĆ. rođen 15.1961. rođen 01.1973. u Voćinu 42. 1960. rođen 24. rođen 03. 07. sin Zdravka. rođen 28. 1949.u Voćinu 30. u Humu 35. rođen 21. sin Dragana. MIODRAG MITROVIĆ. g. rođen 27. g.u Bokanama. MILENKO MATIĆ. 04. sin Petra. 01. rođen 25. RAJKO IVKOVIĆ. RANKO RADMILOVIĆ. MILENKO BOGATIĆ. g. RATKO JORGIĆ. PETAR VESELINOVIĆ. u Lukavcu 38. g. u Podravskoj Slatini 36. rođen 10. rođen 16. u Balincima 28. rođen 01.1961. 1964. ĐORĐE CAREVIĆ. rođen 05. g. sin Alekse. ZORAN JOVAKARIĆ. 10. 10. u Voćinu 40. u Novim Kusonjama 26. 10. 07. u Orahovici 32. rođen 04. ANĐELKO PETROVIĆ.05. sin Ranka. sin Nikole. DRAGAN PLAVŠIĆ. g. MOMIR SRDIĆ. u Aleksandrovcu 33. u Virovitici 46. DALIBOR DESANČIĆ. 11. 39. 1966. 1971. 08. sin Rajka.1964. sin Jove. rođen 01. g. 1966. g.

1964. 07. sin Obrada. sin Pere.1957. g. 1954. u Španatu 53.u Ćeralijama 67. g. 05. u Kometliku 52. rođen 18. 1971. u Virovitici 56. sin Milana. 1955.1952. rođen 01. rođen 26. g. JOVAN GRKINIĆ. u Gornjem Miholjcu 54. sin Milorada. sin Đure. NENAD ŠOPALOVIĆ. 1955. sin Dragutina. 03.06. rođen 20. SLOBODAN ŽEŽELJ. 09. u Sopjanskoj Gredi 64. u Sekulincima 55. rođen 20. MILORAD KESIĆ. sin Milana. sin Đurađa. VLAJKO TOMAŠEVIĆ. u Voćinu 50. rođen 01. rođen 21. 12.1966. u Balincima 65.09. 10. sin Radivoja. sin Kate. u Sekulincima 49. 1967. g. DOBRIVOJE SMOLIĆ. 01. rođen 15. rođen 16. u Balincima 66.1961. NEVEN VESELINOVIĆ. g. 08. DRAGOLJUB MARGETIĆ. rođen 02.03. rođen 06. rođen 19.09.02. g. g. TOMISLAV ŽIVKOVIĆ. DRAŽEN VESIĆ. rođen 16. 03. 1936. BORIVOJE SMOLIĆ.1969. MILE PUŠKARIĆ. sin Miloša.u Gornjem Viljevu 58.1971. sin Ljubana. rođen 06.1961. sin Steve. rođen 15. sin Nikole. u Orahovici 51. MILAN OSTOJIĆ. SAVO KOVAČEVIĆ. JOVAN VUČKOVIĆ. g. sin Boje. rođen 20. sin Milana. 02. sin Pante. 09. rođen 04. u Aleksandrovcu 57. 09. sin Marka. g.02. sin Milenka. u Lisičinama 60. u Mikleušu 61. rođen 16. u Balincima 68. u Gornjem Miholjcu 62. rođen 15. 01. ŽELJAN ŠEKULJICA. u Gornjem Miholjcu 63. 1968. g. g.1964. g. u Gornjem Miholjcu 59. u Balincima . sin Nikole. MILAN OBRADOVIĆ.g.1966.1963. RAJKO VUKADINOVIĆ. 1946.47. RAJKO IVKOVIĆ. JOVO RADETIĆ. u Sekulincima 48. rođen 12. 1967. 01. sin Branka.1951. STEVO ŠIMIĆ. rođen 10. rođen 13. 05. g. MILAN VESELINOVIĆ. 09. 1967. sin Dimitrija.

u Voćinu 71. 04. 08. 01. u Balincima 90. 08. 09.1960. 1960. 1969. rođen 21. rođen 01. u Gornjim Meljanima 85. g. 04. rođen 30. u Orahovici 93. rođen 14. sin Mladena. sin Petra. 1963. rođen 26. rođen 28. u Mikleušu 79. g. g. g. 1971. 05. 1924. 1956. 1968. MILORAD DRAGIČEVIĆ. rođen 26. rođen 12. 1953. MILE KOKIĆ. sin Dragana. g. rođen 23. 02. sin Boška. 09. u Balincima 72. sin Branka. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. TOMISLAV MITRIĆ. 10. 11. MILAN MILIVOJEVIĆ. sin Milana. sin Cvetana. 08. ILIJA BOLIĆ. rođen 15. u Podravskoj Slatini 88. MLADEN BUKARICA. u Voćinu . MILE BOLIĆ. ĐORĐE BOSANAC.10.69. u Balincima 82. sin Zdravka. DRAGO STARIJAŠ. rođen 08. u Balincima 70. ZDRAVKO ŠEKULJICA. g. rođen 13. sin Blagoja.1957. rođen 30. 1964. 1970. sin Petra. rođen 12. SVETISLAV ROMIĆ. sin Mirka. 1948. DRAGOMIR BOSANAC. u Ćeralijama 86. ŽELJKO BUKARICA. 11. sin Mile. sin Ilije. sin Bože. g. sin Tribuna.1967.1969. u Đurčićima 91. rođen 28. sin Joce. 02.07. g. rođen 24.1962. 1967. rođen 28. sin Nikole. u Macutama 80. 1960. MILAN ROMIĆ. rođen 16. MLADEN STARIJAŠ.1965. u Balincima 92. u Gornjim Meljanima 89. rođen 30. sin Boška. 08. SVETOZAR MITRIĆ. 1955. g. u Ćeralijama 84. MOMČILO GRAVONJA. 03. 09. 1966.1958. u Erveniku 74. g. u Ćeralijama 87. rođen 11. rođen 12. u Ćeralijama 81. MIROSLAV STOJANOVIĆ. g. 03. u Voćinu 76. u Balincima 73. 09. MILAN DRAGIČEVIĆ. u Osijeku 77. 04. DRAŽEN ROMIĆ. 1955. rođen 07. u Balincima 75. rođen 24. TEODOR MIŠČEVIĆ. sin Mile.1956. ZDRAVKO BUKARICA. sin Nikole. 11. rođen 04. g.1959. ŽARKO GRAVONJA. g. MIRKO GRAVONJA.10. 01. g. sin Stevana. g. u Voćinu 83. sin Miloša. u Balincima 78. sin Petra. sin Svetislava. g. rođen 13. sin Petra.

pripadnici tzv. g. u Balincima MJESTO POČINJENJA DJELA: šire područje Podravske Slatine i područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. rođen 17. rođen 26. sin Stojana. g. MILAN ROMIĆ. SAVO ZUBIĆ. g.1970. u Gornjim Meljanima 105. u Ćeralijama 100. rođen 06. 1961. 05. rođen 12. 01. MILE BOLIĆ. sin Ljubomira. rođen 02. SLOBODAN GRAVONJA. 1957. 06. sin Stojana. XII. sin Stevana. sin Svetislava. rođen 02. 04. godine u brdskim predjelima sjevernog Papuka.1972. u Balincima 104. u Balincima 99. u Bokanama 96. 1952. sin Miloša. rođen 04. u Voćinu 97.1957.u vremenskom periodu od 5. g. zatim onemogućavali rad predstavnika zakonitih organa vlasti Republike Hrvatske. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do konca prosinca 1991. rođen 04. uveli svoju vlast. 09. sin Todora. u Balincima 106. zatim velikog razaranja i oštećenja stambenih. 1964. u selima Voćin i Hum. 09.u Bokanama 98. stražarili na postavljenim barikadama i pucali iz vatrenog oružja i oruđa na pripadnike hrvatske vojske i policije. u Gornjim Meljanima 103. na širem području oko Podravske Slatine preuzeli naoružanje koje je dopremljeno iz vojarne u Našicama i Podravskoj Slatini. sin Dmitra. ILIJA DRAGIČEVIĆ. u Balincima 101. sin Bože. sin Nikole. MILE MARTIĆ. u Kometniku 95. rođen 11. 1956. MOMČILO SUBOTIĆ. g. 09. 1955. da bi zatim izvršili oružane napade na policijske postaje na navedenom području. god. rođen 28. rođen 17. rođen 14. rođen 04. 06. uslijed čega je izazvan oružani sukob u kojem je došlo do pogibije velikog broja pripadnika hrvatske vojske i policije. PETAR MATIĆ. te uspostavu narušenog javnog reda i mira. PREDRAG BOSANAC. kulturnih i privrednih objekata primjerice . 08. 1958. g. 12. 05. do 15. razoružali legalne policijske snage. civila. 04. sin Relje.1957. g. u Balincima 102. onemogućavajući na takav način njihov dolazak na to područje. 1960. prosinca 1991. BRANKO BOLIĆ. 07. Slavonske udarne brigade i četničkih formacija prilikom . MLADEN ŽEŽELJ. g. sin Gavre. sin Obrada.94.1960. ĐURO ROGIĆ. DUŠAN DRAGIČEVIĆ. g.

sin Dušana. sin Rade. rođen 7. 10. sin Petra. g.g. u Staroj Krivaji 3. 7. 1952. sin Dušana.povlačenja iz navedenih sela ubile su 43 civila i uništile kompletnu infrastrukturu. u Virovitici 17. rođen 12. PETAR RONČEVIĆ. sin Nikole. BiH 8. u Borovi 19. g. g. 11. u Staroj Krivaji 11. 1967. sin Petra. 1963. g. VELJKO DUJANOVIĆ. rođen 2. "Kečka". g.g. g. sin Ranka. u Batinjanima 6. rođen 17. rođen 10. g. sin Srđana . KOSTA MALIVOJEVIĆ. sin Jove.9. u Batinjanima 7. 4. 1961. 1959. rođen 6. VELJKO STJEPANOVIĆ. 3. rođen 5. u Ratkovici 14. 1959. DARKO CRNOBRNJA. 3. 6. u Bastajskom Murkovcu . 2. društvene. rođen 4. "Liška". sin Sretena. 5. zv. 1952. TIHOMIR DRAIĆ. u Pakracu 18. u Pakranima 13. općina Teslić 10. rođen 30. u Pivnici 5. 1. rođen 13.12. sin Lazara. u Velikim Bastajima 4. RAJKO ANIČIĆ. 1954. 1965. g. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. rođen 10. g.1959. MILAN ŠARČEVIĆ. sin Jovana. 4. sin Tome. zv. 4. VLADIMIR KEZELE. rođen 15. g.1958. RANKO DŽELAJLIJA. sin Save.g. 1954. 1949. JOVAN CAREVIĆ. 1956. 1951. rođen 7. 8. g. sin Save. g. MILAN MIRKAJLOVIĆ. rođen 24. TOMO LEGEN. 1943. LJUBIŠKO KRAGIĆ. rođen 15. 9. rođen 10. u Blatnici. u Koreničanima 12. sin Dušana. sin Petra. sin Blagoja. u Koreničanima 15. 1950. općina Banja Luka. privredne i stambene objekte u selima Voćin i Hum. u Gornjoj Vrijesci 2. g. 1954. rođen 16. 3. sin Antuna. g. SAVO DRAGULA. g. rođen 25. 2. u Velikoj Klisi 9. 1955. u Dujakovici . rođen 18. g. VLADO GATARIĆ . 6. DMITAR ŽARKOVIĆ. LJUBAN AMIDŽIĆ. u Novoj Krivaji 16. ŽELJKO BOSANAC.

4. zv. NEDELJKO KOSANOVI Ć. god. u Bastajskim Brđanima 25. rođen 1. 1. 1972. g. g. ZORAN MARKOVIĆ. u Pakracu 30. rođen 26. 1. 1964.1949. u Virovitici 26. g.g. VELJKO MARIĆ. 1951. u Virovitici 23. 11. g.2. 1967. 4. rođen 5. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su počinili sljedeća djela: 1) a) 27. rođen 9. rođen 6. g. Ivana Đerđi i Pavla Tršeka. BORISLAV BOGDANOVIĆ. rođen 9. rujna 1991.g. u Španatu 28. g. 10. sin Petra. u Vukovju ispred kuće Mije Novakovića iz vatrenog oružja . odveli ih u zatvor u Đulovac. 1. u Virovitici 22. sin Marka. "Šop". zv. u Ličkom Novom Selu VRIJEME POČINJENJA DJELA: kolovoz – prosinac 1991. MILAN REKIĆ. sin Rade. 1965. g. sin Ljubana. sin Pere. u Donjoj Vrijesci 31. zv. ZDRAVKO POZNIĆ.4. u Virovitici 24. g. 1964. u Batinjanima 34. rođen 4. DANIJEL VRAČARIĆ. rođen 25. SAVO ŽARKOVIĆ. g. u Velikom Miletincu odveli od kuće Stjepana Gelenčira i lišili ga života c) 19.20. sin Pave. sin Gojka. sin Radoslava. rođen 1. rođen 17. 12. 5. ALEKSA DŽELAJLIJA. rođen 25. STEVO REKIĆ. sin Dušana. Ivana Goluba. g. "Vjeverica". sin Milana. sin Vojislava. studenog 1991. 1968. SINIŠA PLAVŠIĆ. u Virovitici 32. CVETO POZNIĆ. 1968. u Grdenici 29. MILOŠ BOSANAC. «Kos». sin Milana. 1963. 2. MILAN ŠOPALOVIĆ. rođen 9. 3. "Mišo". 1961. g. rođen 1. u Daruvaru 35. 5. g. da bi potom bili ubijeni b) 1. 6. sin Blagoja. 1949.9.g. g. 1965. 1952. RANKO ŽARKOVIĆ. rođen 1. 1962. u Bastajskim Brđanima 21. g. zv. sin Živka. uhitili su Vladu Paljevića. sin Steve.1969. g. g. MILORAD ŽESTIĆ. u Virovitici 27. rođen 4. studenog 1991. u Daruvaru 33. rođen 2.

otvorili vatru iz automatskog oružja. tukli različitim predmetima. Vladimir Kezele. te potonjeg udarali kundacima pušaka i ispalili prema njemu rafal iz automatske puške . Vladimir Kezele. a Kosta Malivojević i Vladimir Kezele zlostavljali su Antu Smilčića prijeteći mu vatrom i stavljajući mu pištolj u usta. prosinca 1991. Zoran Marković i Danijel Vračarić su 7. nanijevši mu tjelesne povrede 9) Darko Crnobrnja. studenog 1991. Ivku Novaković i Šteficu Kopriva. Milorad Žestić i Nedeljko Kosanović su koncem rujna 1991. Milan Šopalović. čupani su mu zubi i rezana koža po rukama 8) Tihomir Drajić je 19. f) 14. opkolili kuću Ivana Gelera u Velikom Miletincu. g. 1991. u Dobroj Kući usmrtili Miru Paripović i Savku Bogdanović. u Bastajskim Brđanima zaustavili na cesti Zlatka Rakasa i Mirka Mužara. uhitili Ankicu i Antu Smilčić. kolovoza 1991. g. bio razmijenjen za drugu osobu. e) 12. g. prosinca 1991. g. 10. prijetili mu da će mu uhititi članove obitelji. te kuće Pere i Mirka Matijević. d) krajem studenog 1991. g. 5) Milorad Žestić je u tijeku rujna 1991. Pero Matijević i Marica Perišić. gažen. tučen. uhitio u Đulovcu Antuna Ilovača i sproveo ga u zatvor u Đulovcu gdje je bio vezan. uhitili u Đulovcu Ivana Bodiša gdje su ga prilikom ispitivanja tukli komadom drveta da bi 2. da bi nakon 35 dana bio razmijenjen. Veljko Marić. Milan Rekić i Stevo Rekić su 23. g. 6) Kosta Malivojević je 22. rujna 1991. rujna 1991. g. 2) Milan Mirkajlović. Zdravko Poznić i Savo Žarković su 18. te Jelku Asak i Nikolu Bosanca. g. Alfreda i Anu Salutner. 4) Vladimir Kezele i Cveto Poznić su koncem kolovoza 1991. Boška Budimliju vezali za stablo. svakodnevno tučen. u Malom Miletincu u kući Zlatka Bucifala vršio premetačinu po kući. g. a Zlatka Bucifala izudarao je kundakom puške. g. te nož pod vrat. g. g. 3) Kosta Malivojević.ustrijelili Miju Novakovića. kojom prilikom su ubijeni Ivica Geler. Jagu Prša. Siniša Plavšić. rujna 1991. u Gornjoj Cjepidlaki naložio Ivanu Haluseku da legne na pod i onda mu kraj glave pucao iz naprave za ubijanje stoke. u Miokovićevu usmrtili Jakova i Anđu Bijelić. odveli ih u zatvor u Đulovcu. da bi potom Ivana i Slavicu Geler uhitili i odveli u zatvor u Miokovićevo gdje je Ivan Geler zadržan pet dana. u Koreničanima usmrtili Milenka i Ivku Fabijanec. uslijed čega je zadobio tjelesne povrede. Vladimir Kezele. 7) Savo Dragula.

odveli ih u zatvor u Bučje. trožilnim kablovima i maltretirali na druge načine 12) Rajko Aničić. u Đulovcu uhitili Ivana Kolara i Antu Tutića. sa grupom neidentificiranih naoružanih osoba u Đulovcu u kući Franje Zmegača sjekirom i nožem zadao ovome povrede od čega je odmah umro. a kada su ovi to učinili Rajko Aničić je iz automatske puške ispalio rafal prema Nadi i Franji Blažanu. Đuru Blaževića i Ivana Kesericu. Borislav Bogdanović i Ranko Žarković su 14. 14) Milan Šopalović i Milorad Žestić su 15. Vladimir Kezele i Cveto Poznić su 10. te Milanu Blažanu te ih ubio. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: . odveli ih u zatvor u Đulovcu gdje je Milan Šopalović u više navrata tukao Antu Tutića različitim predmetima tako da mu je slomio dva rebra. došli pred kuću Franje Blažana u Đulovcu te pozvali ukućane da iziđu. 13) Miloš Bosanac je 24. Kosta Malivojević. g. u Jasenašu uhitili Stevana Solara i Jovana Cvikića. g. u Vrbovcu uhitio Rudolfa Valečića i odveo ga u zatvor u Bijelu. niti se na bilo koji način javljali. 16) Jovan Carević je 7. trožilnim kablom i kundacima pušaka. odveli ih u zatvor u Miokovićevo gdje su ih više dana svakodnevno tukli pendrecima. otvorili vatru iz vatrenog oružja. kolovoza 1991. listopada 1991. rujna 1991. kolovoza 1991. Jovan Carević i Kosta Malivojević su u rujnu 1991. a oni se kasnije nisu vratili kućama. rujna 1991. g. a poslije toga se nije vratio kući i o njemu se ništa ne zna. Kosta Malivojević i Milan Mirkajlović su 18. 17) Jovan Carević. gdje su ga Jovan Carević i Kosta Malivojević više puta tukli pendrekom. ranili Josipa Prugovečkog i ubili Slavka Prugovečkog 11) Jovan Carević. 10) Ljubiško Kragić i Aleksa Dželajlija su 13. g. u Đulovcu uhitili Mirka Zebića.te ga ranili u lijevu nogu. g. da bi nakon toga zapalili njegovu kuću. g. 15) Jovan Carević. u Daruvarskim Mlinovima uhitili Josipa Kolačeka i odveli ga u zatvor u Đulovcu. u Donjoj Vrijeski na kuću Josipa Prugovečkog. rujna 1991. g. dok je tom prilikom ranjena Franka Smiljčić. g. studenog 1991.

g. tražeći od njih da kažu gdje imaju skriveno oružje. u Bjelovaru 2. SLOBODAN BOSANAC. sin Đure i Milice. kao jedan od pripadnika "Specijalnog voda" pri komandi na čijem je čelu bio Zoran Miščević počinio sljedeća djela: dana 14. god. sin Gojka i Koviljke. g.prosinac 1991. u hotelu "Voćin" maskiran povezom preko lica bez ikakvog povoda i razloga uhitio poslovođu hotela Branka Ilića koji je odveden prema lageru Sekulinci i za kojeg se od tada više ništa ne zna. 1968. ALEKSANDAR PRIBJEGOVIĆ. NIKOLA MACURA.1. ŽELJKO ĆUJO. usmrtili civile Ivana Jandrića. s tadašnjim prebivalištem u Slatini. u Policijskoj stanici Voćin. rođen 3. kolovoza 1991. dana 19. u Pakracu MJESTO POČINJENJA DJELA: Mali Grđevac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 30. godine u Voćinu. sin Dragana i Jele. 1968. uvedeni su u posebnu prostoriju gdje ih je zajedno s ostalim pripadnicima "Specijalnog voda" tukao palicom. god. u Erveniku 3. rukama i nogama po čitavom tijelu. g. kojeg oni nisu niti imali. već i odvajanja tog teritorija i stvaranja srpskog državnog i čistog etničkog prostora do zamišljene zemljovidne linije Virovitica-Karlovac-Ogulin-Karlobag. ne samo nasilnog rušenja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske. sin Luke i Marije. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. prosinca 1991. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u vremenskom razdoblju od početka srpnja pa do 15. godine u Somboru. ispred društvenog doma 30. u cilju. Kreminac 55 MJESTO POČINJENJA DJELA: područje sjevernog Papuka VRIJEME POČINJENJA DJELA: srpanj . rođen 15. slavonske udarne brigade pridružena sastavu banjalučkog korpusa JNA. godine u poslijepodnevnim satima u Voćinu. listopada 1991. Ernesta Nemeta i Šandora Nađa. 7. 3. rođene Borojević. kolovoza 1991. g. listopada 1991. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su prilikom svog povlačenja s područja Malog Grđevca. kojom prilikom su Ante Šimić i Ivica Dorić .. 05. lipnja 1963. rođen 17. rođen 4. koje su držali kao taoce.1963. nakon što su tamo došli pozvani na razgovor Ante Šimić i Ivica Dorić. godine u selima na sjevernim obroncima Papuka nakon što je osnovana oružana formacija 12.

dana 22. Terezija Troha. godine u Humu. a nakon izvršene pretrage kuća i drugih prostorija gdje nisu mogli pronaći traženo. oštećen i uništen veći broj kuća i druga nepokretna i pokretna imovina. istoga dana nakon što je uhićen Ivan Vučeta . Zlatan Pinčar. rujna 1991. da bi ih krajem mjeseca rujna pustili na slobodu potpuno psihički i fizički slomljene s višestrukim prijelomima rebara.00 sati u Humu zajedno s drugim pripadnicima Specijalnog voda" pod izlikom traženja skrivenog oružja i radio-stanica. godine oko 12. Četekovac i Čojlug. rujna 1991. kolovoza 1991. Juraj Borovac. Milan Mlakar. Rozika Vlatković. dana 4. koji je kamionom iz Slatine dovozio kruh u Voćin. dana 8.koji su došli svojim automobilima u kojima su bile njihove porodice. dok su Franjo Dorić i Krešimir Dorić zatvoreni u jedan kontejner gdje su ih svakodnevno tukli. osim što se radilo o stanovnicima hrvatske nacionalnosti. gurali im u usta cijev pištolja i pušaka i prijetili da će ih ubiti i tada "škljocali" na prazno i oštricom noža na prsima im izrezali znak križa. prijeteći upotrebom oružja istjerali na dvorište sve ukućane. Mijo Lovrinac. godine u selima Balinci. Marko Sabo. bez ikakvog povoda i razloga. morili žeđu i glađu. nakon čega su odveženi u prostorije Policijske stanice Voćin. dok su Jozu Đuzela već nakon što su ga na dvorištu odvojili posebno u stranu. Krešimir Dorić i Darko Božičković. da bi nakon toga žene s djecom i Marijana Đuzela otjerali u jedan kombi i odvezli u Policijsku stanicu u Voćin. Josip Tone. Marko Rukavina. Ika Biškupić. do večernjih sati. Ivan Biškupić. kojom prilikom je lišeno života više osoba i to: Franjo Sabo. a kojom prilikom je izvršeno granatiranje sela i stanovništva. rukama i nogama po čitavom tijelu i glavi kojom prilikom je isti zadobio mnogobrojne krvne podljeve. te na jednu stranu odvojili žene i maloljetnu djecu kao i starije osobe. prosinca 1991. uhvatio Dragu Jurića i Franju Banovca i ugurao ih u kamion. rukama i nogama po glavi i čitavom tijelu. prijetili im. ispitivali. te odvezao na lager Sekulinci. da bi dana 29. bez ikakvog razloga i povoda. a onda su tako nastavili sutradan. pri čemu su odrasli kao i njihova djeca bili u strahu i neizvjesnosti za svoj život zbog upućivanja prijetnji da će ih sve pobiti i poklati. prijeteći da će ga ubiti i iskasapiti. Teodora Miščevića. da bi istog dana zamijenili Darka Božičkovića za brata Zorana Miščevića. iz kuće Marijana Đuzela u Humu kbr. Josip Butorac. nakon što su bili zaustavljeni Franjo Dorić. dok je Franjo Banovac kasnije ubijen i njegov leš nađen je 25. 128.zadobili mnogobrojne krvne podljeve po čitavom tijelu i glavi. ožujka 1992. uhitili Franju Dorića. ostavljali su ih bez hrane i vode. . dana 26. kolovoza 1991. godine u Macutama. Krešimira Dorića i Darka Božičkovića i priveli ih u dvorište obližnje kuće gdje su ih udarali zavezavši ih lisicama i stavivši im poveze na oči. palicom. započeli udarati kundacima pušaka. Marija Matičić. a zatim na lager Sekulinci. godine Drago Jurić bio pušten kući potpuno psihički i fizički slomljen. Manda Rukavina. gdje su držani preko mjesec dana s povezom na očima i rukama vezanim lisicama u metalnom kontejneru. gdje su zatvoreni u jednu baraku. Ivan Rukavina. tijekom čitavog dana tukao ga s ostalima. gdje su ih zatvorili u posebnu prostoriju. učestvovao u akciji kojom je zapovijedao Borivoje Lukić. godine pored potoka "Gutnoga" u blizini lagera Sekulinci. Nikola Mandić i Ivica Biškupić. tukli ih. dok su na drugu stranu odvojili Jozu Đuzela i druge muškarce. prijetili im da će ih pobiti i zaklati i to sve do večernjih sati. tako da se stanovništvo dalo u bijeg.

Radi se o sumnji da posmrtni ostaci pripadaju civilima koji su u kolovozu 1991. izbivši mu dva zuba sjekutića što je sve bilo protivno. dakle je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. posebno odredbi čl. osobito ubojstva i okrutno postupanje. kolovoza 1949. 3. sakaćenje ili bilo koji drugi oblik tjelesne kazne. 2 Protokola II. godine i čl. BJ 0031 OKRUŽNI SUD BJELOVAR Istražni odjel : istražni sudac Zdravko Stanić BJELOVAR Dana 9/10. travnja 1993. te nakon mjesec dana ubijeni. civilno stanovništvo protuzakonito zatvarao.4 Ženevske Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 1 toč. mučio. nečovječno s njim postupao.nanijevši mu tom prilikom brojne krvne podljeve na glavi i tijelu. zdravljem i fizičkim ili mentalnim blagostanjem ljudi. kao što su mučenje. godine zarobljeni od agresorske vojske i srpskih odmetnika. čije odredbe zabranjuju nasilje nad žrtvom. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. . godine na Zavod za sudsku medicinu dopremljeni su posmrtni ostaci osoba pronađenih u predjelu Bukovice između sela Lončarice i Rastovca. st. st. 4.

BILOVIĆ MILAN Identifikacija je izvršena na osnovi dokumenata koji su nađeni u smeđoj lisnici u odjeći. Na dvije lubanje nađeni tragovi ozljeda ( lubanja broj 1.12 pronađenih lubanja sa prikazom strijelnih ozljeda. 4. 2. i lubanja broj 12. LEKŠIĆ IVAN Identifikacija izvršena na osnovi visokih gumenih čizama presavinutih sara u gornjem dijelu. Radi se o računu Croatia osiguranja. 3. te prema remenu hlača. vunenih čarapa te vesti. ) 1. te potvrdi o registraciji traktora sa vlastoručnim potpisom. Sve ulazne strijelne rane locirane su na zatiljnom dijelu glave. MIHALINA ZDRAVKO . GRDIĆ MARTIN Identifikacija izvršena prema odjevnim predmetima i to vesti i hlačama.

LOVRENC VLADO Identifikacija izvršena na osnovi veste. 8. JAN IVAN Identifikacija izvršena prema crnim poluvisokim radničkim cipelama. 10. čarapama. 9. SRAGA MILAN Identifikacija izvršena prema muškim čizmama sa patent zatvaračem sa unutarnje strane i debeloj vesti smeđe boje. 11. . smeđoj sandali i sivoplavih štofanih hlača.Identifikacija izvršena prema vesti. vesti i satu. 5. 7. SRAGA STJEPAN Identifikacija je izvršena prema zelenim radničkim hlačama sa tregerima i sivog pulovera s V izrezom. KOTARAN MATEJ Identifikacija izvršena na osnovi starog prijeloma na srednjem dijelu desne natkoljenične kosti. 6. ŠPIRANEC VLADIMIR Identifikacija izvršena prema puloveru. LOVRENC ŽELJKO Identifikacija izvršena na osnovi crne muške cipele sa visokom petom.

sin Nikole i Ljube rođene Ilić. sin Milana i Božice rođene Gajić. Lička 258 36. rođen 18. god. sin Marka i Boje rođene Vujasinović. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. BiH. rođen u Ivoševici. rođen 29. općina Maglaj. u Bočinji.07. rođen 05. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 5. DRAGIŠA CANCAREVIĆ. sin Marka i Ane rođene Ljiljak. Lička 177 32. Lička 163 39. god. god.1943. 14.1934. u Vukovaru. god. vesti i cipeli. RADOSLAV JOVANOVIĆ. sin Gavre i Gospave. GAVRO PEDIĆ. DUŠAN RADEKA. općina Benkovac. Lička 140 43. BRANKO VOJNOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. u Vasiljevici.13.12. MILADIN MITROVIĆ. Lička ulica 9. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 08. god u Lađavici.1961. MILAN JOVANOVIĆ. RAJKO BLAZIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 170 27.1950. Lička 189 18.02. rođen 24. Lička 170 24. rođen u Kokanoviću. sin Petra i Sofije rođene Lakić. god u Biljanima Donjim. u . općina Lukavac.11.1938. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Knin. RAJKO VUKOVIĆ. općina Maglaj. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. LJUBIČIĆ DAMIR Identifikacija je izvršena prema plavoj trenirci. Lička 187 22. u Vasiljevici. sin Boška i Smilje rođene Lukić. općina Nova Gradiška.03. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. BiH. JOVAN KOROLIJA. sin Save i Cvjetke rođene Božanović. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 191 13. rođen 30.10.1941. rođen 10. god u Gornjoj Bočinji. općina Lukavac.10. u Vasiljevici. rođen 16. LJUBOMIR LONČAR.1939. sin Spasoja i Perse rođene Lakić. BiH. rođen 1936. god. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Pere i Cvijete rođene Stanković. KUJEK JOSIP Identifikacija izvršena na osnovi triko majce sa kragnom i tri bijela gumba. općina Vlasenica.1958. općina Lukavac.05. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.

BiH. pukovnik bivše JNA. god. god. u Pavkovićima. " komandant" gospićke vojarne. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Vlasinska 8 MJESTO POČINJENJA DJELA: Borovo Naselje VRIJEME POČINJENJA DJELA: 04.06. BiH. Staroj banijskoj i Vlasinskoj ulici otpočeli pucati iz vatrenog oružja. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. sin Luke i Rose rođene Mišić. Stara banijska 18 63. općina Maglaj. gdje po uzoru na nekadašnju 6. NEDO LAZIĆ. MILOVAN VIŠEKRUNA. te ispaljivati tromblonske mine i bacati ručne bombe. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Lička 139 57. srpnja 1991. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. rođen 11. god. BiH. BiH. Kozaračkoj. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju.Za svoje" zasluge" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku unapređen je u čin general pukovnika. sin Todora i Milke rođene Jeremić. općina Vlasenica. Stara banijska b. općina Benkovac.11.1962. sin Nikole i Mitre rođene Ustić.05. u Srednjoj Slatini. Lička 138 48. rođen 02. općina Gradačac.b. u Ličkoj.02. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. općina Gradačac. rođen 22. u Borovom Naselju. dana 4. BiH. u Priluku. ličku formira tzv. MILOŠ ŽABARAC. sin Stanka i Stake rođene Vidović. Protiv njega se također vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog pučanstva.11.04. pukovnik bivše JNA i profesionalac u riječkom korpusu kao . MARKO RADIĆ. a kojom prilikom je teško ranjeno više osoba od kojih su neke i podlegle ranama.1953. u Zelini Gornjoj. god. rođen 12. Lička 145 53. u Bočinji. uoči rata premješten u IKM ( istureno komandno mjesto) na području Plitvica.1949. srpnja 1991. sin Rajka i Ljube rođene Pejić. u Vukovaru. god. MILE SAVIĆ. rođen 19. gračačkog i ostali dijelova Like. s tadašnjim prebivalištem u Borovu Naselju. Time su imenovani počinili kazneno djelo oružane pobune protiv RH. Republike srpske krajine.1935. Stara banijska 14 67. 59.1942. rođen 23. " lički korpus ". GOSP 0001 INFORMACIJA SAVO JURASOVIĆ. općina Zavidovići. koreničkog. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su nakon što su pristupili nelegalnim vojnim formacijama tzv. STEVO OBRADOVIĆ. MILOMIR PEDIĆ. sin Makse i Petre rođene Ignjić. god.1952. Pod njegovim zapovjedništvom učinjeni su mnogi ratni zločini nad Hrvatima iz Slunja. god. Nakon što su u namjeri da uspostave red stigli pripadnici ZNG-a i MUP-a RH imenovani su pružili otpor i na njih počeli pucati iz svih oružja. god.Biljanima Gornjim.

koliko je do sada poznato "poduzetnička" i politička karijera nekad moćnog gospićkog silnika tijekom rata je ubrzo potonula. NIKOLA VARIĆAK. a istaknuo se kao organizator seoskih straža i barikada. No. godine masakrirao je pet civila Hrvata iz Lovinca. U rujnu 1993. Prema informacijama koje je tijekom rata prenosila radio postaja Gračac. SIMO ŠIJAN. mnogi su gospićani srpske nacionalnosti digli ruku na svoj rodni grad i Republiku Hrvatsku. diplomirani ekonomist. poslije povlačenja toga korpusa premješten je isto u IKM (istureno komandno mesto ). čelnik je i jedan od osnivača a potom i predsjednik terorističke organizacije SDS -a za Raduč ( selo nedaleko od Gospića ). tzv. zet tada visokog funkcionera SKH. Tijekom rata bio je politički i " poduzetnički" vrlo učinkovit. ali i u to vrijeme i vlasnik poljoprivredne zadruge u Gračacu. " vlade" zadužen za poljoprivredu. Bio je vrlo zapažen i aktivan na prijeratnim skupovima srpskih ekstremista. jedan je od začetnika oružane pobune i " balvan revolucije" u Lici. radio je u nekakvom ugostiteljskom poduzeću. No unatoč svim zamislima i njegov san o "velikoj Srbiji" nije se ostvario. bio je član glavnog odbora SDS .a za Gospić. godine nakon čega je pobjegao iz Gospića. osnivač i predsjednik glavnog odbora terorističkog SDS a. RADE ČUBRILO . a promičući je kroz navodnu" ugroženost " . " velikoj Srbiji" . u početku agresije na Gospić. O NEKADAŠNJIM GOSPIĆKIM LOKALNIM MOĆNICIMA Podržavajući i slijedeći ideju i san o tzv. uoči rata je sustavno opljačkao poduzeće. gračačkoj brigadi na području Divosela. jedan je od kako je dokazano" razbijača" spomen ploče. a danas živi u Beogradu." Krajini". Prema dostupnim informacijama nalazi se u mirovini. Jedan je od komandanata napada na Liku zbog čega se protiv njega vodi kazneni postupak za ratni zločin protiv civilnog pučanstva. a živi u Srbiji. ostavivši . Napuštajući. " vojvoda". Danas živi i radi u Novom Sadu. podignute u spomen hrvatskim žrtvama na gospićkom groblju Sv. zvanja i ostaloga. ali nekadašnji " rukovodilac " član Omladinskog komiteta Saveza komunista. bez škole. na Plitvicama. te politički vrlo aktivan kao delegat u samoproglašenoj tzv. za bivšu Općinu Gospić. nekadašnji direktor PPK" Velebit" .i Jurasović . Dr. te član tzv. DANE NARANDŽIĆ. vozni park i trgovine koje su bile dostupne na cijelom području Like. poslovođa prodavaonice" Borac "iz Travnika. pri čemu je u više navrata" okrvavio ruke ''Tijekom srpnja 1991. Marije Magdalene 1991.godine u akciji Hrvatske vojske pod nazivom" Medački džep "poginula je od vlastite ručne bombe pokušavajući je baciti na pripadnike hrvatske vojske. kako su prvotno mislili grad u kojemu su rođeni i odrasli tek na dva do tri dana. LJILJANA JELAČA. bivši direktor Ugostiteljskog poduzeća" Jadran" iz Gospića.u i tzv. ŽELJKO STEVIĆ. Inače. novinar. besposličar. poslovnice u Gospiću bila je jedna od najekstremnijih žena pri terorističkom SDS . danas živi u Beogradu gdje je tijekom rata bio čelnik organizacije" protjeranih novinara Srba ".

a neko vrijeme je obnašao dužnost jednog od "funkcionera "tzv. No junačka obrana Gospića je izdržala i u najtežim kritičnim trenucima početkom rujna 1991. rođen 1965. s mjestom prebivališta u Ploči. Gospić je bio slobodan. izvršili napad na civilno stanovništvo. te 1991. STEVO BASTA. Potom je u Gračacu obavljao dužnost predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Gračac. U odmetničkim postrojbama brzo napreduje do čina majora. ŽEGARAC ."belim orlovima i vascelom srpskom junaštvu i raznim herojima i junacima". u Raduču. u Raduču.jednim dijelom kao pripadnici raznih četničkih formacija na području Like. Neko je vrijeme proveo u nekakvom štabu paravojnih četničkih formacija . Marka Pavičića. u Gračacu. član raznoraznih komisija. Juru Sekulića. Postoji . kao i uvijek u duboku" hladovinu ". Počinivši ova ubojstva prekršili su pravila Međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba. odbora itd. rođen 1931. Milana Sekulića ubili su još u selu nakon što su ga vezali. Danas živi u Beogradu. ubijali su civilno stanovništvo i uništavali imovinu. višegodišnji načelnik gospićkog Odjela za poslove obrane. "Čačak ". rođen 1954. godine . PETAR HAJDUKOVIĆ zvani PEKO.. kolovoza 1991. bili su se sklonili na sigurno. rođen 1970. Ta su okrutna nedjela počinili: prvookrivljeni RADOSLAV ISAKA ČUBRILO.tzv. a zvali su ga " Rade vojvoda. ušli u selo palili kuće i gospodarske zgrade te odveli iz kuća mještane: Martina Katalinića. Općina Kula. pristiglim čak iz Beograda da obave svoj prljavi posao u najkraćem mogućem roku. DRAGANA. nakon oslobađanja zaposjednutog dijela Gospića I sredinom rujna 1991. u Raduču i BOGDAN ČUBRILO rođen 1929. Ivana Ivezića i Martina Šarića nedaleko od Lovinca i tamo ih mučki ubili. a san o "velikoj Srbiji" počeo je propadati. a onda kao" zaslužan" major prelazi u štab zloglasnog četničkog ličkog korpusa koji je sjedište imao u Korenici. MIRKA. Gdje su bili i što su radili nekadašnji vladari Gospića? MILORAD LUKIĆ. što mu je trebala biti odlična preporuka za političku karijeru u Beogradu. bježi u okolicu Udbine. ostavivši imanje i velebnu kuću sagrađenu sredstvima nekada popularnog" zelenog plana ". ČUBRILO . rođen 07. RATNI ZLOČINI U LOVINCU 1991. uoči Nove Godine putem TV Beograda poručuje da će u novogodišnjoj noći popiti kavu u Otočcu. jedan od mnogih sekretara općinskog komiteta Saveza komunista. nekadašnji predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Gospić napustio je grad uoči rata. GOJKO MRKAILO. koji je imao za posljedicu smrt više osoba.1954 u Liparu. u Raduču. koju prema postojećim saznanjima nikada nije ostvario. u Raduču. BOGDAN NIKOLE ŠOBOT. rođen 1970. a dijelom kao pripadnici tzv. solunce i junake". Četnici su kao što je poznato 5. "vlade SAO Krajine". " milicije SAO Krajine" izvršili minobacački napad na Lovinac. Danas koliko je poznato također živi u Beogradu. MILORAD. dok još nisu bile osvojene gospićke vojarne JNA te potpuno porazila u uličnim borbama" bele orlove " i ostale srpske "dragovoljce. MILORAD.

listopada 1997. predsjednice suda. i sudaca porotnika Nikole Milinkovića. povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Karlovcu broj: KT-370/93 od 30. REPUBLIKA HRVATSKA GOSP 0002 ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU Posl.1954. HINIĆ RADE. BOROVAC DANE. držav. rujna 1996. kao zapisničara. Općina Otočac. 01. sada nepoznata boravišta. Nakon što je Županijski sud u Gospiću sedmoricu četničkih zločinaca osudio na zatvorske kazne zbog ubojstva nedužnih civila iz Lovinca 5. kao predsjednika vijeća i Miroslave Jurjević. g.god Presudio je I opt. sin Steve. gdje i prebiva na kbr. IV opt. DORONTIĆ MIĆO.kao članova vijeća. nakon održane glavne javne rasprave dana 14. Josipa Bašića i Nikole Galac. u Zalužnici. sada nepoznata boravišta. djela iz čIo 124.11. OKZRH. Odvjetnik okrivljenih uložio je na presudu žalbu. uz zahtjev da se okrivljeni ponovno saslušaju. god. Općina OtoSrbina. st. iz Gospića. 132. god. 11. RH. sin Milovana. Čitav predmet upućen je zadarskom Županijskom sudu. dana 14. te vratio slučaj na ponovni postupak. u Otočcu. 196 0. III opt. koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio. kolovoza. 135.opravdana sumnja da su na taj način učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratne zločine protiv civilnog stanovništva iz članka 142. uz sudjelovanje Katice Radaković. preuzetog Kaznenog prava. u prisutnosti županijskog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. gdje i prebiva u Zalužnici bb. držav. broj: K-11/97-64 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. zbog kriv. RH. rođen 8. u krivo predmetu protiv optuženih: I MIĆE DORONTIĆ i dr. Srbin. gdje i prebiva na kbr. 1.g u Zalužnici. sin Vaje. rođen 1. MILANA BRAKUS i branitelja optuženika od I do VIII Stjepana Nikšić. odv. . kao i eventualno novi svjedoci.1950..rodjen 28. Vrhovni je sud presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak Zadarskom sudu. listopada 1997. II opt.

Markovca 5.st. VIII opt. 06. u trenutku kada su vidjeli da nailazi kamion hrvatske vojske. 1977.02. RH. sada nepoznata boravišta VI opt. držav. želeći usmrtiti vojnike. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubili i ranili neprijatelja koji nema sredstava za obranu. sada u pritvoru od 30. 121. RH. POPOVIĆ BRANISLAV sin Dušana rođen 12. kolovoza 1949. RH.l. g.travnja 1997.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.03. 159. Općina Otočac. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija.04. sin Mane i Dare. djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . IV opt.OKZRH. vojsku nije služio. Srbin. Srbina. Srbin. u Otočcu. označeno i kažnjivo po čl. i Boško Radić. MILINOVIĆ NEDJELJKO. sina Budimira. protivno čl.12. sin Branka. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 28. 1958. 57. držav. Općina Otočac. 124. god oko 15.u Zalužnici. V opt. sada nepoznata boravišta. u Zalužnici. RH.124. Osvaldić Zvonko.1958.00 sati u mjestu Zalužnica. nedaleko Hinić raskrsnice. gdje i prebiva na kbr. otac dvoje djece starih 3 i 6 god.Srbina. POPOVIĆ ĐURO. IVANČEVIĆ DARIVOJA. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 08. sada nepoznata boravišta. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. Pokupska Luka kbr. RH. 140. držav. rođen 5. čime su počinili kriv. Brakus. gdje i prebiva. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. rođen 01. Srbin. u Zalužnici gdje i prebiva na kbr. 4. dakle. RH. Srbina. st. VII opt. pa se temeljem čl. na kbr. BRAKUS MILAN. držav.1955. P. oženjen Milenom. sa prebivalištem u Karlovcu. sa boravištem u Zagrebu.1953. rođen 01. držav. Općina Otočac. Mećavica Smajil. 1. lipnja 1993. rođen 18. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. u Zalužnici. Općina Otočac.1959.05. r. držav. OKZRH osudjuju . sin Vaje.

VI opt. 1. IV opt. oko 15 sati. U skladu sa rješenjem ovog suda broj. IV opt.944. lipnja . Općina Otočac. 06. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje se na građansku parnicu. Temeljem čl. DORONTIĆ MIĆO. Temeljem čl. POPOVIĆ BRANISLAV. VII opt. OKZRH. 2. 90. a svi preživjeli zarobljeni i odvedeni u logor. 124. st. III opt. IVANČEVIĆ DARIVOJ i VIlI opt. ZKP optuženici od I . Vojni sud u Karlovcu predao je. HINIĆ RADE. III Hinić Radu.I opt. Optužnicom se inkriminira optuženicima da su dana 28. u mjestu Zalužnica. listopada 1997. VII Ivančević Darivoja i VIII MIlinović Nedjeljka. V opt. II opt.VIII solidarno će snositi troškove krivičnog postupka u iznosu od 2. toč. K-11/97-20 od 12. listopada 1997. Mećivica Smail. MILINOVIĆ NEDELJKO na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina svaki. u kojem se nalazilo 11 nenaoružanih hrvatskih vojnika. dok su ranjeni Damjanović Slobodan. zbog kriv. st. 100. Nakon. kolovoza 1949. protivno čl. rujna 1996. god i nadalje.50 kn /dvije tisuće devetsto četrdeset četiri kune i pedeset lipa/. god. II Borovac Danu. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. iznenada otvorili vatru iz pješačkog naoružanja na taj kamion. god.protupravnim ubijanjem i ranjavanje neprijatelja. POPOVJĆ ĐURO. temeljem čI. IV Brakus Milana. V Popović Branislava. VI Popović Djuru. OKZRH u kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 30. 45. a Županijski sud u Gospiću preuzeo je ovaj krivični predmet. 3. god optužilo je I Dorontić Miću. lipnja 1993. provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za sve optuženike navedene u optužnici od I . označeno i kažnjivo po čl. kao pripadnici pobunjeničkih srbočetničkih paravojnih oružanih formacija. Osvaldić Zvonko i Perić Siniša. god do 14. god o zaštiti. u trenutku kad su vidjeli da nailazi kamion Hrvatske vojske. djela protiv čovječnost međunarodnog prava .VIII. Temeljem čl. kojom prilikom je smrtno stradao vojnik Refik Mahmuljin. 1. 1997. Uredbe o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosuđa. 4. Obrazloženj e Vojno tužiteljstvo u Karlovcu optužnicom broj: KT-370/93 od 30. BRAKUS MILANU. travnja 1997. žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8.AC DANE. BRAKUS MILAN. Na glavnoj raspravi održanoj dana 14. nedaleko Hinić raskrsnice. god županijski državni odvjetnik u činjeničnom opisu optužnice umjesto imena Perić Siniša stavio je ime Boško Radić. želeći usmrtiti vojnike. BOROV.

pa je vjerojatno vozač kamiona pogriješio put. Zajedno s njim na straži su se nalazili 6 stražara i 2 zapovjednika. koji se nalazio na udaljenosti od oko 100 metara i kretao se malom brzinom pred zaustavljanje. god. Ivančević Darivoj. Ivančević Darivoju. tako da je iz puške ispao okvir i streljivo. koji je bio komandir čete cijele Zalužnice i Dorontić Mićo. pa je postojala mogućnost za takav pogodak. a Dorontić je imao kao mali mitraljez. Popović Branislavu. god i na glavnoj raspravi dana 28. Ppopović. a dolazi od pravca Rajkovića. Popović je omogućio zbog mirnog stanja tih dana da ne treba straže u vrijeme ručka. koji je prišao komandirima i rekao "je li vi vidite kamion koji se i čuje. Između sebe su govorili da je možda vozač tog kamiona pogriješio put. Borovac Dane je ispalio "zolju". odnosno okvir se od udara otvorio. Hinić Milanu. te su svi bili mirniji i sigurniji. neki u stariji. Svi ostali su gledali prema njima i vidjeli su da je "osom" pogođeno u zadnji blatobran desnog kotača. na koji su dolazili mještani hrvatske i srpske nacionalnosti radi obrade zemlje. Rajku i njemu učinilo se da je iz kamiona ispao čovjek na cestu. i punkta "Rajkovići'' kojega su držali pripadnici Hrvatske vojske nalazilo se područje "ničije zemlje". te je čuo kada je on rekao da je promašio. Dorontić je naredio da se prestane sa pucanjem. jer tim dijelom ceste od početka rata rijetko kad bi prošao koji auto. Hinić Radi. IV optuženik u svojoj obrani naveo je da je da se kritičnog dana 28. Oko 15 sati k njima osmorici dolazi Borovac Milovana Dane. te da se čuvaju zolja i metaka. Straža je organizirana pred kućom Borovac Milovana. god optuženicima Dorontić Mići. Tu su sjedili. Dorontić je zatim rekao da vidi hrvatske vojnike koji su iskočili na suprotnu bočnu stranu kamiona u žito i u kanal koji se tu nalazi. lipnja 1993.džip je prošao bez . Ostali su ustali i uzeli puške. Popović je tada naredio da i oni odu u zaklon. jer su zidovi bili debeli. te stražari Hinić Rajko. Ovaj kamion je bio uočljiv. koji se servirao u voćnjaku 20 metara udaljeno od mjesta gdje su bili na straži. kolovoza 1997. Popović Đuri. On je otišao u prostorije kuće u kojoj su spavali. koji im je rekao da pogledaju cestu iz pravca Otočca da ne bi upali u zasjedu. lipnja 1997. Popović je ostao iza kuće sa Dorontićem. Popović Milan. Iz kamiona nije bilo pucnjave. Milinović Nedjeljku suđeno je odsutnosti. Nakon toga Popović unosi u prostoriju gdje su spavali mehanizam kojim je ispalio "osu". Dorontić i Dane otišli su tih 20 metara do mjesta gdje se nalazi stražarsko mjesto.'' što je od njih po njegovoj procjeni udaljeno oko 1 km i 100 200 metara. koja je pogodila ispod motora kamiona u cestu. koji su se tu nalazili. Milan Brakusu svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da ostaje kod svoje obrane koju je dao na glavnoj raspravi dana 23.a neki u noviji rov. Milinović Nedjeljko. ali su tu stali. te da pogledaju i preko polja da ne ide vojska. Vidio je da je Popović digao automatsku pušku prema kamionu. selo Zalužnica. i uzeo "osu". Siguran je da ni jedan auto nije tuda prošao. utrčao je u spavaonicu. Borovac Dani. a Popović je rekao da treba spriječiti hrvatske vojnike da idu prema grmečima i da dođu do boljeg zaklona. te je počeo rafalno pucati. jer im je Dorontić rekao da tu ostanu do daljnjeg naređenja. Na riječi Borovac Milovana Dane Popović je rekao da nešto nije u redu. niti osobni niti teretni. Cesta je na tom dijelu položena koso. Kamion UNPROFORA-a . dok su Dorontići Dane pucali pojedinačno paljbom. zaselak Hinići. koji je bio komandir odjeljenja. pa je smatrao da su dovoljno zaštićeni. Između punkta koji su oni držali u selu Zalužnica.1997. te je izletio preko. a na to je Dane odgovorio da je vozilo vojno i maskirno. Nakon toga Popović je potrošio municiju. IV opt. Oni su uz sebe imali oružje i to Borovac i Popović automatske puške. ceste i ispalio iz nje u kamion. pa su iz njega ispali municija i feder . koji je tada bio udaljen cca 170 metara. Ostali su otišli. god nalazio na položaju u zaseoku Hinići. Krčeći mu put udara puškom u pragove koji su služili kao zaštita. I dalje se pucalo i to Dorontić pojedinačno. Hinić Milan i Brakus Milan. Rajko je pogledao i rekao da nema nikoga. Zapovjednici su bili Popović Branislav. Naišla su dva vozila UNPROFOR-a iz pravca Otočca.

Srdić je postrojio zarobljenike i rekao da unesu ranjenog i poginulog i da uđu u sanitet zajedno sa vojnim policajcem. ali je znao da će Popović telefonom zvati njihove snage koje su se nalazile na obližnjoj koti. a zatim u Knin. Odgovrio mu je da o tome nema pojma i da on neće doći.000 DEM nagrade. a oni su odgovorili da idu iz rezerve iz Perušića. Prva dvojica su tražila da se prestane pucati.zaustavljanja prema Vrhovinama. a oni su odgovorili "od Zagreba. Nakon pregleda kod njih je pronašao samo 3 mala džepna nožića za osobnu upotrebu i nešto osobnih dokumenta. Dorontić zove Popovića da ne zove kotu. Oni su to i učinili. od tuga su otpremljeni u Korenicu. nešto voća. Nakon par dana k njemu ku6i je došao Dorontić i rekao mu da ga je Popović uvrstio u spisak za nagradu. već je došao nakon zarobljavanja. ali on zbog mjesta na kome su se oni nalazili nije hrvatske vojnike mogao pogoditi. te Popović Milana. Dorontić mu je naredio da zarobljenike pregleda. te da će dobiti 1. torbe i drugo. te su se oni zagledali na te riječi i misli da su tada shvatili da su pogriješili. On da mu je odgovorio "neka imam". Do tada se pucalo pojedinačno. Nakon toga je prošao i drugi auto UNPROFOR-a. jer da su iza njih mine. Pitao ih je otkuda idu. na toj udaljenosti bili su od Popovića. koji je također došao. dao im je vode i dozvolio da zapale cigaretu. tzv. Nakon njih također su dvojica rekla da nemaju ništa. Tada im je rekao da su prvi u dvije godine koji su se tuda uputili. Bili su udaljeni od njih 80 . odnosno to je on rekao. Dubrave. Dorontić mu je rekao da uzme bilo čiji drugi okvir i on je to učinio. Čulo se pucanje i iz bunkera. Do predaje pripadnika HV-e došlo . On je na to rekao da dvojica zadnjih odu po njih. Vidio je na cesti da oni nisu naoružani. Kamion je dovežen. Također im je rekao da je sreća što su se predali. Pitao je gdje je poginuli vojnik. jedan je rekao da ne može dignuti ruku jer da je povrijeđen. pretvorenoj u krajiške dinare. Skinuli su se najprije u majice. VI opt. na njegovo pitanje odgovorili su da ima jedan ranjen i jedan mrtav vojnik. Nikakvo oružje nije pronađeno u kamionu. Rekao mu je da tu nagradu nije zaslužio. Dorontić je odredio njega i Hinić Rajka. Taj dinar je stalno devalvirao i u toku jednog dana. Dorontić je pitao što imaju od naoružanja. a kasnije su i njih skinuli. te da ga kazni ako hoće. Popović im je naredio da uđu u prostoriju u kojoj su oni spavali. Popović im je rekao da se predaju praznih ruku. Sutra veče na straži je čuo da je bio general i da se radi o nagradi od 200 DEM. Naredio je Popoviću da nađe čovjeka i da doveze kamion HV-e pored saniteta. a njega je odredio da bude čuvar. te da se skinu. Kamion HV-e je pregledan i u istom je pronadjeno oko 100 kom puščane municije i osobne stvari. te je hrvatskim vojnicima na njihovo traženje data voda i zavoji. Tada je stavio ruke sa jedne i druge strane usta i vičući u pravcu hrvatskih vojnika. Zarobljenici su sa sanitetom otpremljeni kako su čuli u ambulantu u Vrhovine. Nakon tog poziva dva vojnika izlaze iza zaklona i iza kamiona.90 metara. Sesveta" Tada je došao Srdić Milorad. Nakon toga naišla je jedna grupa od trojice hrvatskih vojnika. Također ih je pitao da li ih je putokaz u Čovićima odveo k njima. te su dvojica odgovorila da nemaju ništa. Kada su prišli do Popovića. što je i učinjeno. a iza toga su izašla još četvorica tako da ih je na cesti bilo ukupno 9. Na Popovićevu zapovijed da idu prema njemu i dignu ruke uvis. U to su dvojica vojnika donijeli ranjenog vojnika.6 metara više. Tamo im je Srdić naredio da se skinu u veš i stanu pred kuću. Mina ustvari nije bilo. Drugi dan se pričalo da su trojica zaslužna i to Borovac Dane. da s tim vojnikom odu po pištolj. odnosno. Popović i Dorontić. te da treba dati počasni pozdrav i raporte. da otvore vatru. a jedan hrvatski vojnik je rekao da ima prazan pištolj u kamionu. jer da su se počeli predavati. Isti mu je odgovorio da telefonske veze nema. a od njih još 5 . te je Popović rekao da svi izađu van. Jedan od vojnika pitao je Dorontića da li imaju vezu sa Perušićem putem telefona. te su uzeli pištolj koji je bio prazan i dali ga Popoviću. Sa vojnicima je razgovarao. te da ničim nije doprinio zarobljavanju vojnika osim što ih je spasio pogibije i pozvao ih na predaju. te da je on i Popović tome svjedok kada je prosuo municiju. Pitajući od kuda su. na 100 metara iza njih. Popović Đuro nije bio prisutan kada je došlo do pucnjave na kamion HV-e. On mu je na to odgovorio da svašta priča i da već ima ime "ustaški spasitelj". jer da bi inače sa kote bili potučeni. Rekao mu je da će sutra doći general iz Knina. da se predaju. "brigadni bezbednjak" i dva vojna policajca.

najprije iz automatskog oružja koja je dolazila sa njegove lijeve strane i od naprijed. Svjedok Miroslav Nikolić iskazao je da se dana 28. Nije pristupio niti jednoj srpskoj stranci. Slobodana Damjanović /L 158-160/. Izvršen je uvid u zapisnik o pregledu i obdukciji leša /L 25/. jer je znao da Republika Hrvatska ima pravo na samoodređene i odcjepljenje. jer je iz iskustva znao da stražari na nekim punktovima traže dokumentaciju a na nekima ne. Boška Radić /L 119 i 120/. Kasnije je utvrđeno da je u kamionu pronađen samo jedan neispravan pištolj. Usporio je vožnju kamiona. pucnjava nije prestajala. tzv. tako da neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. a ne zna tko je bila ta osoba koja se nalazila u rovu. maskirne boje i sa oznakama HV-a. Nakon što je uslijedio njegov poziv na predaju. izvršen je uvid u izvadak mape iz katastra /L . Tonković Mile /L 89 i 121/. U momentu kada je ugledao balvan shvatio je da je pogriješio put i da se vjerojatno nalazi na privremeno okupiranom teritoriju. nakon što su se ova dvojica već predali i digli ruke. a nije mogao vidjeti da li su imali oružje. Zna da se pucalo iz rova. jer se nalazio na sredini ceste. Siniše Perić /L 117/. Od početka okupacije nije ništa oštetio. U vrijeme pred akciju "Oluja" napustio je položaj 3 4 sata prije akcije. te je bio primoran ići na prvu crtu. Oni nisu odgovarali na pucnjavu. ali je na udaljenosti od punkta možda oko 1 km ispred sebe udaljen oko 20_m ugledao balvan. uvjeren da ide u pravcu Zagreba. Čuo je da Boško Radić govori da prestanu pucati i da se predaju. Kada su došli na punkt tzv. izvršen je uvid u zapisnik o rekonstrukciji događaja od 12. izvršen je uvid u fotodokumentaciju /L 137 do 150/. Išlo je njih ukupno jedanaestorica hrvatskih vojnika. time da je ista bila na zadnjem dijelu kamiona podignuta. ali budući da su svi pucali pitanje je kako je tko čuo njegov glas. izvršen je uvid u zapovijed glavnog štaba. Navodi da nije prihvaćao politiku SDS-a ali da je bio u manjini i nemoćan da se suprotstavi. lipnja 1993. iako je bio vojno nesposoban. prva dvojica su digla ruke. srpske vojske krajine komande 7. izvršen je uvid u situacijski plan /L 147 do 148/. koji je priječio prolaz cestom. pročitan je iskaz svjedoka Mravinac Antona /L 190 i 122/. Popović je obustavljao pucnjavu. jer je bila magla i vidljivost je bila slaba. Vozili su se u kamionu HV marke "Deutz". Zadobio je povredu nosa. ona je pucala duže od ostalih. jer nisu imali iz čega. Međutim. budući da kod sebe nisu imali nikakvo oružje. Pucnjava je nakon što su oni digli ruke trajala još kratko vrijeme. a kraj njega u kabini sjedila su dva vojnika i to Osvaldić i Perić. On je upravljao kamionom. Dobro mu je poznata sva hrvatska povijest od 9. te je prvi dezertirao. Upravo iz tih razloga nije prišao SDS-u. god /L 133 do 135/. tako da se nije moglo proći. rujna 1997. te je skoro stao i upitao je stražara da li je to put za Zagreb. gledajući u pravcu Zalužnice da stoji straža HV. Ovaj mu je odgovorio da jest i neka ide. Dujmović Petra /L 90 i 122/. jer su išli kući na odmor. Pucnjava se otvorila ali se nije pucalo gusto. Nije ga iznenadilo to što ga je stražar pustio da ide bez dokumenata. Nije čuo da bi pripadnici hrvatske vojske pucali. a da je drugi dio kolnika slobodan. Ostali vojnici sjedili su na sanduku kamiona. korpusa /L 39 i 40/. međutim. Nije vidio oko sebe tragove pucnjave koja bi eventualno potjecala od strane pripadnika HV-e. Krenuo je dalje. pa da je upravo na ovom okupiranom području Hrvatske maltretiran zbog druženja s Hrvatima. Također je uočio sa lijeve strane ceste. međutim. 149/. "Rajkovići" na kome se nalazila straža HV vidio je da se na jednom dijelu kolnika nalaze ježevi. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Miroslava Nikolić /L 157-158/. god u popodnevnim satima vraćao kući u Zagreb. Nije vidio nikakvu vojsku. odmah je započela pucnjava. otuđio ili uništio od materijalnih dobara Republike Hrvatske. Kada je zaustavio kamion pokušao je otvoriti svoja lijeva vrata.je nakon što su prošla vozila UN. Istakao je da nikada Hrvate nije smatrao neprijateljem. stoljeća pa nadalje sve do današnjih dana. preko koga je bila prebačena cerada. . zbog čega je imao posljedica.

tj. 200 DEM i oko 300 HRD. Jedan njihov kapetan uzeo je od njih podatke i popisao ih. koji je sjedio kraj njega na klupi sa lijeve strane kamiona. U sanduku kamiona i sa lijeve i sa desne strane nalazile su se klupe. Ne može sa sigurnošću tvrditi dali je tamo bio IV optuženik. Kada su se predali na traženje neprijatelja otišli su po svoje ranjene i to po Slobodana Damjanovića i Mećivica Smaila. Radić se prvi počeo predavati i već kada je izašao da se predaje i dalje se pucalo po njemu od strane neprijateljske vojske. jer je od pucnjave bio u strahu. Istakao je da je pucnjava na kamion počela nakon zaustavljanja kamiona. zlatni lančić. U istom momentu kada su napadnuti shvatili su da su zalutali i gledao je kuda bi se spasili i iskočili iz kamiona. netko je bio bos. a to je bio vojnik Refik Mahmuljin. Ne može točno reći da li je čuo od neprijateljskih jedinica koje su ih napale poziv na predaju. Radić je došao sam iako je bio ranjen. do kuće gdje su se nalazili njihovi položaji na cesti od Zalužnice prema Otočcu. Boško Radić je govorio da prestanu pucati i da se predajemo. Kasnije kada su ih odvezli iza garaže i skinuli da ih je bilo manje i da su svi bili naoružani. te su sa jedne strane na klupi sjedili Radić. čekovna knjižica i sve što je imao u džepu. satove. Njih trojica su izišli iz kabine i sklonili se u žito uz cestu. on i Refik i to sa lijeve strane gledajući u pravcu Zalužnice. Uočio je da pada kišica a magle nije bilo. iz jednog projektila. Također od prvih metaka ranjen je i Boško Radić. Odmah nakon zaustavljanja kamiona začula se pucnjava iz automatskog oružja po kamionu.kraju sanduka Mećivica. ali ne može sa sigurnošću tvrditi. Kada su došli do punkta hrvatske vojske kamion se zaustavio i podigli su zadnji dio cerade. Skinuli su ga sa kamiona i odnijeli u vozilo. ili manje povrijeđeni odvojili su vojnike koji su bili teže povrijeđeni i to Radića. netko u čarapama. Skinuli su ih iza garaže da se ne vide. dodaje da je najprije došlo do pucanja ubrzo nakon zaustavljanja kamiona. Također. Sa lijeve strane ceste gledajući u pravcu Zalužnice vidio je dva hrvatska vojnika na straži. Mećivicu i Osvaldića. a kraj' njega Djuro Hofer. U Korenici su on i Tomislav Kalinić iznijeli iz auta tijelo smrtno stradalog vojnika i predali ga njima. Odmah od prvih metaka smrtno je pogođen vojnik Refik Mahmuljin. Osvaldić i Ožeg. Vozili su se još desetak minuta kada je kamion stao. Unatoč tome uspio je iskočiti na cestu po sredini kamiona. Kamion je radio tako da nije čuo razgovor. ali čini mu se da je bio i da je nosio bradu. Ostala dva vojnika su sjedili na podu kamiona. odnijeli su im novac. Ističe da se na putu prema Zagrebu držao putokaza. Uzeta mu je osobna iskaznica. Pucnjava je i dalje trajala. Drugi dan oko 14 sati odvezli su ih u zatvor u Knin. i misli da je ta osoba izvlačila iz džepova vrednije stvari. Kada se ustao i uhvatio za aranj kamiona pogođen je u desnu nadlaktice. Njemu je tom prilikom oduzet sat ''Seiko". Skinuli su ih do gaćica. Naredili su njemu i još jednom vojniku da sa kamiona skinu vojnika koji je smrtno stradao. a što se točno dešavalo sa ljudima koji su bili u sanduku kamiona ne zna. Nakon predaje kad su već bili ispred garaže došao je UNPROFOR ali mu oni nisu dali da priđu. Ostali da su se nalazili u sanduku kamiona koji je bio prekriven ceradom. da je došlo do pucanja iz drugog projektila. Među prvima su bili on. Nakon toga dovezen je kamion do mjesta gdje su se nalazili. jer su ježevi maknuti. Drugi hrvatski vojnik sjedio je kraj punkta u blizini ovoga koji je stajao. a kasnije kad su već bili vani u žitu. kojim su kasnije svi odvezeni u pravcu Korenice. kraj koga su u kabini sjedili Osvaldić i Siniša Perić. a sa desne strane kamiona sjedio je odmah na . Od njih koji su bili nepovrijeđeni. a da je dio prolazan. Iza Radića su se predali i ostali koji su mogli izaći. da su se vozili kamionom HV kojim je upravljao Miroslav Nikolić.Kada je vidio sa koje strane dolazi pucnjava odlučio je zajedno sa ostalima u kabini izaći na desna vrata kamiona jer je vidio da se uz cestu nalazi nekakvo žito uz koje se mogao zakloniti. koji se odvijao između vozača i vojnika na straži. lančiće. Nakon toga vozilo je krenulo a cerada je ponovo pala na zadnji dio sanduka. po njegovoj procjeni neprijateljskih vojnika je bilo između 15 i 20. Damjanovića. Svjedok Slobodan Damjanović iskazao je da se kritičnog dana sa ostalim hrvatskim vojnicima vraćao kući u Zagreb sa položaja u predjelu Perušića. ali ga je nakon . a nakon toga su ih natovarili u pincgauer i odvezli u pravcu Korenice. Tom prilikom vidio je da se na dijelu ceste nalaze ježevi. Jedan je stajao i imao je osjećaj da je rukama koje je prekrižio na prsima zaklonio oznake HV-e.

gledao je kuda bi se mogao skloniti. ne zna kakvog porijekla. jer su neki počeli pucati po žitu govoreći da će ih ubiti. iako je on uz riječi da se predajemo rekao također da nismo naoružani. Zajedno s njim na punktu nalazio se Mravinac Anton. koji se nalazi na cesti Čovići . te nije bio u prilikama da nešto posebno promatra. daje kamion prešao prema neprijatelju i da se čula pucnjava. već je zadobio povredu od druge ispaljene ''zolje''. a kada je došao iz zarobljeništva čuo je da im paravojska nije dala da se približe. Kamion je krenuo polako. jer dolazi UNPROFOR. Međutim. predaju i da izađu. tako da je pogođen u desnu nogu u predjelu natkoljenice i ispod kuka. a potom je počeo ubrzavati vožnju. Oko 14 sati da je naišao kamion sa oznakom HV. ali je osjetio po pucnjavi da ista dolazi sa lijeve strane kamiona. gdje se je nalazila njihova ratna bolnica. Odvezli su ih u Vrhovine u jednu kuću. Pala je jedno 15 metara ispred njega. a pored njega još Mećivicu. te su ga uhvatili za tijelo i odvukli do kuće gdje su se nalazili neprijatelji. Odmah nakon prvih pucnjeva čuo je da. te par detonacija. čula se je pucnjava iz pješačkog oružja. Neprijatelj od njih nije doživio nikakvu kontrapaljbu. Od strane neprijateljske vojske nije čuo ranije poziv na predaju.Zalužnica. te se uspio dovuci do livade sa lijeve strane ceste i to se prevalio preko ruba ceste. a nakon toga su ušli neprijatelji. lipnja 1993. god oko 15 sati kao pripadnik 133. ali isto kada je već bio iskočio iz kamiona. Nakon pola sata utovarili su ga u kamion. Budući da je Boško Radić više puta ponavljao da se predaju i pozivao je na predaju. Međutim. Osvaldića i Radića.par sekundi pogodio rafal po nogama. koji je pitao vozača kuda je krenuo. Svjedok Mravinac Anton iskazao je da je kritičnog dana bio na punktu ''Rajkovići". brigade Hrvatske vojske bio na položaju na punktu "Rajkovići ". Hrvatski vojnici su se predavali dolazeći od ceste koso poljem prema kući koja se nalazi uz cestu pred kojom su se nalazile neprijateljske jedinice. i Otočcu. Ne sjeća se da je tamo vidio IV optuženika Milana Brakus. Odatle su svi ranjeni prebačeni u Korenicu. Kada je čuo pucnjavu mislio je da na njega pucaju. ali od nje nije povrijeđen. zajedno sa Tonković Milom. niti su se oni oglasili riječima sve do ovog upornog ponavljanja Radića da se predaju. U jednom momentu je primjetio da su svi njegovi nestali iza njega. Punkt se nalazi na cesti od . Tamo mu je jedna sestra pružila pomoć. Vojnici koji nisu bili povrijeđeni i koji su bili lakše povrijeđeni su se počeli predavati. U momentu kad je iskočio iz kamiona bio je okrenut prema punktu "Rajkovići''. a izgubio ga je iz vida kada je zašao iza grmova. Kada je kamion po njegovoj procjeni prošao na glavnu cestu. Bio je dosta teško ranjen i u ležećem položaju. Cestom se inače moglo proći jednom trakom. Tamo je vidio svakako više od 10 pripadnika neprijateljske vojske koji su bili naoružani uglavnom automatskim puškama. Odmah su javili njihovoj vojsci koja se nalazila ispod mostića. Nije vidio pripadnike neprijateljskih jedinica. Nakon jedno desetak minuta po njega su došli Siniša Perić i Đuro. Dok se je kamion kretao cestom njega je neprijateljska vojska mogla vidjeti sa drugih položaja. neprijatelj je nakon nekog vremena rekao da se. Nije primjetio da su vojnici koji su se nalazili u kamionu bili naoružani. Polegli su ga na zemlju i kako je zapomagao odnekud se stvorila torba za prvu pomoć. od kojih su ga dvojica ili trojica tukli. O tome tko je pucao na kamion nije mu ništa poznato. jer je vidio da je kamion otišao prema neprijateljskim položajima. a on je ostao ležati jer nije bio sposoban da se pokrene. pucnjava je i dalje trajala. Tim istim putem su i njega odvukli. a odatle u Knin u zatvor gdje je ostao 6 mjeseci. pa pretpostavlja da su ga sačekali. jer su bili uklonjeni ježevi radi toga što su ljudi iz okolnih sela išli obrađivati zemlju. UNPROFOR nije došao k njima. Svjedok Milan Tonković iskazao je da je dana 28. Ovaj mu je odgovorio da ide kod drugih ježeva postavljati mine. da se predajemo. Kako nije imao kacigu na glavi stavio je ruke na glavu da se zaštiti i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od ''zolje'' koja je tada ispaljena. Mogao je slijediti kamion po njegovoj procjeni u dužini kretanja od oko 1 km. gledajući od položaja u kom je bio kamion. Prva ''zolja" je pala prije ove. Boško Radić govori da ne pucaju. te su mu prvu pomoć pružili Siniša Perić i Damir Ožeg. Čuo je također da je Ožeg rekao da su spašeni.

on mu je odgovorio da ide do drugih ježeva postavljati mine. niti su se branili. ali zna da ih je vidio Nikolić. Kada su im naredili da se skinu bilo je oko 20 ljudi i držali su uperene puške u njih. Ne sjeća se da je među osobama koje su na njih pucale i zarobile ih vidio IV optuženika. Kada je pitao vozača kuda ide. oduzeli stvari i naredili da odu po ranjene. a njih ostale pripadnici paravojske. koji je obaviješten o događaju. kako su rekli. Kamion je bio maslinastozelene boje. kad se kamion zaustavio. a nakon toga je ubrzavao. Teže ranjen je bio Mećivica Smail. Kada je išao po ranjene vidio je da se u kamionu nalazi jedan mrtav pripadnik HV-a. Kamion se zaustavio. Skočili su iz kamiona i počeli puzati uz cestu. te počeli puzati prema žitu. Na straži su bila dva hrvatska vojnika. Nije siguran da li je bilo pucnjave nakon što su se predali. Dali su im zavoj. Ne zna točno koliko je trajala pucnjava. Pucnjava je počela odmah. On nije zadobio nikakve povrede u ovom događaju. gdje su ih ispitivali. zašto se puca i tko puca. Potom su ih odvezli vojnim vozilom u Korenicu.3 minut. a nakon toga izgubio ga je iz vida. Na samom punktu nalazili su se ježevi koji su bili maknuti u stranu radi toga da ljudi mogu ići u polje obrađivati zemlju. Počela je pucnjava iz pušaka i automata. Kasnije je došlo sanitetsko vozilo i ono je odvezlo ranjene. koji ga je zvao telefonom i obavijestio o tome da je kroz punkt "Rajković" prošao jedan kamion marke "Dajc" u kojem su se nalazili hrvatski vojnici. a uz njega u kabini je sjedio on i Osvaldić. a druga polovica ceste bila je slobodna. Kamion se od njih polagano udaljavao. jedan po jedan. gledajući u pravcu . Nije vidio pripadnike paravojske. Damjanović Slobodan. dok je Boško Radić bio lakše ranjen i on je mogao hodati. O tome je obavijestio UNPROFOR. Pratio ga je u dužini od oko 400 . Nakon predaje ostala su dvojica teže ranjenih.500 m. Kamion je zaustavio i vidio da u kabini sjede trojica muškaraca. koji su nakon nekog vremena došli i svojim vozilima otišli da vide što se desilo. Svjedok Siniša Perić iskazao je da se kritičnog dana nalazio u kamionu zajedno sa još desetoricom hrvatskih vojnika koji su se vraćali sa položaja kući u Zagreb. Međutim. Nitko od njih nije imao nikakvo oružje i nisu imali streljivo. Njime je upravljao Miroslav Nikolić. te su se morali predati kad se vatra utišala. na vratima je imao hrvatski grb i oznaku HV. Svjedok Dujmović Petar iskazao je da je na lice mjesta na punkt "Rajkovići" došao na poziv vojnika Marinac Antona. Od strane neprijatelja došao je poziv na predaju. Ne može reći da li ih je tko čuvao. jer nisu imali čime. odnosno. koje je Nikolić upitao da li je to cesta za Zagreb. U kamionu nije vidio oružje. vozač je počeo spuštati staklo da bi upitao kuda će sad. Nastavili su voziti naprijed. Na to ga je on propustio da prođe. a da otraga ima oko 10-tak vojnika. jer je vozač stao zbog balvana na cestii -jer nije mogao proći dalje a bilo je malo mjesta da bi se okrenuo. koji je imao na vratima oznaku HV. a nakon nekog vremena naišli su na balvane i postavljene ježeve. Svi su bili obučeni u vojne uniforme HV. Oko 15 sati naišao je kamion marke "Dajc''. Njih ostale skinuli su u gaće i uzeli osobne podatke. ali se i kraj njih moglo proći cestom. maskirne boje. misli da ih je bilo oko dvadesetak. a nakon toga u Knin. Kako su se nalazili u žitu uz cestu predavali su se u periodu od 2 . Oni nisu znali što se dešava. Prepao se jer se bojao da će doći do pucnjave. te da su isti rekli da idu prekontrolirati mine kod drugih ježeva. Na udaljenosti od oko 100 m nalazili su se drugi ježevi. te su im pružali prvu pomoć. od prvog metka. Nakon što su puzali uz cestu pogođen je kamion iz nekog ručnog bacača. dok su ostali sjedili otraga u kamionu ispod cerade. a tek kada je izišao na cestu vidio je da ispred njega hodaju dvojica ili trojica njegovih kolega. Na punktu na polovici ceste bio je jež.Čovića prema Zalužnici. Kasnije je čuo da je vojnik koji je poginuo pogođen. a oni su odgovorili da jest. Pucnjava je dolazila sa lijeve strane kamiona. Shvatio je da su pošli u krivom smjeru. Oni nisu pucali. Kada su došli na punkt hrvatske vojske "Rajkovići" zaustavili su se. jer su oni pucali sa njegove strane. Ubrzo iza toga čule su se detonacije i pucanje iz pješačkog oružja. skupili su ih u garažu. Ubrzo iza toga k njima je došao zapovjednik Dujmović. u to se začula pucnjava i svi su poskakali iz kamiona uz cestu. Kamion je zaustavljen prije pucnjave. Oko 1 km prema Zalužnici nalazio se punkt neprijateljske vojske.

Od zaustavljanja kamiona pucalo se i kroz tu pucnjavu čulo se više glasova koji su pozivali da se predaju i da izađu. u jednom momentu je iskočio. Nakon toga stala je pucnjava i opet je bilo poziva za predaju. da mu mater piptarsku. da vodi za Zagreb. ne nude predaju". god nalazio sa još desetoricom vojnika HV-a u predmetnom kamionu. te je pošao prema neprijatelju koji je od kamiona bio udaljen do 100 metara. a misli da je Damjanović ranjen kod iskakanja iz kamiona. ali mu je zapovjednik mahnuo rukom da se ukloni u stranu. lijevo bedro. Hofera i njega. a da je Ožeg govorio ''kriči. te su neki predlagali da se predaju. što ne prestaju. nisu prestajali pucati. Mahmuljin je poginuo. Nakon toga počela je pucnjava i u toj pucnjavi ranjen je odmah u kamionu u desnu nadlakticu. Vrijeđali su ih. iako su im mi govorili da prestanu.Zalužnice.boga. ljudi". Od momenta kada je pošao prema njima više nisu pucali. nakon koje su ponovo pozvani na predaju. Kada je pucnjava prestala. Istakao je da se pucalo puno od zaustavljanja kamiona pa do zarobljavanja. odveli su u garažu. Bili su prisiljeni na oboren pogled. Nisu bili naoružani. a ispred kamiona kada je već bio iskočio iz kamiona. već ga je držao u spuštenoj ruci. Međutim. Kamion je bio prekriven ceradom. a koliko je ljudi pucalo da ne može reći. jer nisu poznavali teren. Ožeg. što je također jedan od razloga da prestanu pucati. budući da paravojska nije od njih doživjela kontrapaljbu. smatrajući da je to stvar svakog pojedinca. Po njegovoj procjeni bilo ih je oko 20. Svjedok Boško Radić iskazao je da se je dana 28. lipnja 1993. ali je uočio jednu osobu koja je ostavila. U kamionu su bili popadali. a nakon toga je prebačen u bolnicu u Knin. a Damjanović je ostao ispred garaže. te je isto tako čuo odgovor "jest". što zaključuje po tome što je u tom periodu govorio da "im j. Kada je naišlo vozilo UNPROFOR-a vidio ga je na trenutak jer su vrata bila pritvorena i vozilo je nestalo. Osim njega u kamionu je ranjen još Mećivica. Njemu su uzeli cigarete''Opatiju". a neki da bježe. koja je bila podignuta sa zadnje strane. Potom su ih odvezli u Vrhovine u ambulantu. Perića. na kojoj je bio kamion. Ranjene Osvaldića. te su bili frontalno raspoređeni. ali je odmah ubrzo iza toga ponovno počela pucnjava da bi se iza toga čula jača eksplozija. te je čuo da je vozač upitao da li ide tuda put za Zagreb. Kasnije kada su ih odvozili vidio je iz saniteta vozilo iza njih i hrvatske vojnike u gaćama. tj. ali su se istovremeno podigli ostali dečki i predali. se puno. da su nenaoružani. govorili da je šiptar. da ponavlja da se predajemo. Ožegu su. . kriči". Bila je kiša od metaka. Kalinić. Kada je došao do njih govorili su mu da pozove ostale da se predaju. Mećivica. ali on to nije htio učiniti. Pucnjava je trajala jedno dulje vrijeme. te da imaju ranjenih i mrtvih. Nisu znali što bi učinili. Oko njih u garaži je bilo oko 5 neprijateljskih vojnika. te da su mogli pretpostaviti da ih od njih ne prijeti nikakva opasnost. ključnu kost. gdje su ih premotali i to njega i Damjanovića. te da su se sa položaja vraćali kući u Zagreb. UNPROFOR s njima nije kontaktirao a ne zna da li se njihovo vozilo zaustavljalo. Mahmuljin. te su se iživljavali sa slikama. Ljubić. da je po njegovoj procjeni veći broj bio naoružan i držao puške uperene prema njima. Hofer i on. Hoferu su uzeli novčanik. a gdje su sjedili Damjanović. podijeljeno u nekoliko grupa. Odgovorio im je neka oni pozovu na predaju. pa je odlučio da se preda i prvi je prešao cestu. Od tih 20 ljudi koji su ih zarobili. Nakon nekog vremena kamion je stao i misli da je čuo riječ "beztrzajac". Nije siguran ali pretpostavlja da je govorio da se predaju. Bježati nisu imali kuda. U momentu kada su iskočili iz kamiona pucalo. mitraljez na cestu i koja se ponašala u stilu "to sve treba uza zid i likvidirati".. zapomaže i viče "ljudi. Između sebe su razgovarali. ali da isti nije držao uperen prema njima. Kasnije je čuo da su ih tom prilikom skinuli. te nije mogao uočiti sve oko sebe. Kada su se predali vidio je da Damjanović koga je u međuvremenu netko bio donio. rameni zglob. a bacili su mu "Moravu''. U momentu dok se nalazio u kamionu pod ceradom čula se pucnjava iz više oružja a nije mogao ocijeniti s koje strane je pucano. Misli da su oni ludovali i da su mogli prije prestati sa pucnjavom.. Sjeća se da je jedna osoba imala puškomitraljez. Zaustavili su se kod punkta "Rajkovići" . Većina je bila naoružana. U garaži je bilo malo razgovora sa pripadnicima paravojske.

Milana Brakus. te da su svi pripadnici . specijaliste sudske medicine iz Rijeke.120 m. Tihić Milovan. Ivančević Darko. lijevo gledajući prema Zalužnici. te mjesto gdje se na punktu ''Rajkovići'' nalazio na straži pripadnik HV-a. po izjavi svjedoka Nikolić Miroslava. Refika Mahmuljin. 1993. te krvarenje u oba prsišta.5 cm ispod donjeg ugla lopatice. na mjestu događaja. Darivoje Ivančević i Nedjeljko Milinović izvršili radnje. optuženici Mićo Dorontić. od kojih je jedan poginuo. Borovac Dane. a sa 10 milijuna dinara Popović Đuro. a dodijeljena je za zasluge kada su dana 18. korpusa proizlazi da se nagrađuju novčanom nagradom od 12. te po izjavi okr.a četvorica su ranjena. god zarobljeni hrvatski vojnici. Iz zapovjedi glavnog štaba tzv. Refika Mahmuljin. Obdukcijom mrtvog tijela nađe se razdor desnog pluća. Iz situacijskog plana /L-148/ vidljiv je položaj kamiona HV na punktu ''Rajkovići''. Milanović Neđo. Iz nalaza i mišljenja vještaka balističke struke koje je dao na rekonstrukciji događaja na mjestu gdje je došlo do pucanja iz vatrenog oružja i pogibije Refika Mahmuljjina te ranjavanja Damjanović Slobodana. Svim optuženicima od I do VIII je djelo dokazano u cijelosti. Ulazna rana nalazi se na leđima. Navedeno je da ova stimulativna mjera služi kao primjer ostalim pripadnicima srpske vojske krajine. Iz fotodokumenta.000 m prije Hinić raskrsnice. 06. Svi navedeni razdori posljedice su prostrijela.Iz zapisnika o pregledu i obdukciji leša liječnika vještaka dr. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. Brakus Milan. po izjavama svjedoka Tonkovića i Nikolića. 06. kao i položaj prepreke na cesti. napada na vozilo i pripadnike HV-a. Obzirom na karakteristiku ulazne rane radi se o hicu iz daljine. god. Praktički trenutačno. Smrt je nastupila kratko vrijeme iza ozljeđivanja. a na udaljenosti od nje za oko 150 m. Branislav Popović. Popović Milan. Đuro Popović. Iz situacijskog plana /L-147-148/ vidljiv je položaj zaustavljenog vozila HV-a. Mjesto gdje je zaustavljen kamion HV nalazi se također na istoj magistralnoj cesti cca 1. 5. vidljivo je da je liječnik dao svoj nalaz i mišljenje o uzroku smrti pok.Zalužnica u zaseoku Rajkovići. Rade Hinić. proizlazi da su svi sporni hici ispaljeni sa lijeve strane ceste u odnosu na kamion sa udaljenosti od cca 100 . Hinić Rajko. kao i položaji "ježeva'' na kolniku. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. Dane Borovac. po izjavama svjedoka Nikolića i Tonkovića. Milan Brakus. Saslušani su . Iz zapisnika o rekonstrukciji događaja proizlazi da se punkt HV ''Rajkovićin'' nalazi na magistralnoj cesti Čovići . razdor grudne aorte. a uzrok smrti je unutarnje iskrvarenje zbog oštećenja oba pluća i grudne aorte. Bosnar Alana. razdor lijevog pluća. srpske vojske krajine komande 7. protivno čl. a izlazna na vanjskoj i stražnjoj strani gornje trećine lijeve nadlaktice.cije /L-137/ vidljivo je da su sačinjene fotografije prilikom vanjskog pregleda i obdukcije pok. 1997. u kome je zaključio da je smrt nasilna. bilo da se radi o hicima iz automatskih pušaka ili puškomitraljeza. Hinić Rajko.milijona dinara Dorontić Mićo i Popović Branislav. god o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba od 8. nih ukupno 11. a smjer strijelnog kanala je ostraga desno i dole prema naprijed. 4-. Iz fotodokumentacije /L-15o/ vidljive su fotografije mjesta događaja. gore lijevo. Hinić Milan. sačinjene prilikom rekonstrukcije događaja.HV-a ranjeni hicima iz dugog vatrenog oružja. a koja oružja su istog kalibra. sud je utvrdio da su. opisane u izreci presude.

Milana Brakus proizlazi da jeon bio pripadnik paravojnih jedinica i da je učestvovao u ovom događaju u kome je jedan hrvatski vojnik smrtno stradao. i Damjanović. označeno i kažnjivo po čl. Drugu grupu svjedoka sačinjavaju svjedoci iz kamiona. 124. Iz iskaza tih saslušanih svjedoka proizlazi da je kamion stao zbog prepreke na cesti. što je posebno istakao Damjanović.protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. Đure Popović. iako od HV-a nije uslijedila kontrapaljba. a nastavljena je i nakon poziva hrvatskog vojnika Boška Radića da se prestane pucati. pucnjava je bila silna i žestoka. koji su sjedili u sanduku kamiona. kako se pucalo na kamion i kako su povrijeđeni. budući da od pripadnika HV nije uslijedila nikakva kontrapaljba nakon što su ovi odmah po zaustavljanju kamiona otvorili na istoga vatru iz automatskog naoružanja. II Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama koje daju zaštitu neprijatelju koji nema sredstava za obranu. od kojih su Tonković i Mraginac u kritičnom momentu bili na straži na punktu. hrvatska vojnika su ranjena. Darivoja Ivančević i Nedjeljka Milinović stječu svi elementi bića kriv. vezano za isti kritični događaj. navedenom punktu "Rajkovići". međutim. . te da je pod prisilom bio uvučen u paravojne jedinice. činjenica je da je kritičnog dana uzeo oružje. da je na isti odmah otvorena žestoka pucnjava iz automatskog naoružanja. te Siniša Perić. st. koji je iskazao da je vatra bila silna i žestoka i da je čudo da nije još tko poginuo. Bojeći se odgovornosti izmislili su priču da ih je vozač pitao da ide kontrolirati mine kod drugih "ježeva". da se sa mjesta na kome su se nalazili moglo prepoznati oznaku HV i vidjeti da iskaču iz kamiona bez oružja. da mu se poštedi život i da mu se pruži potrebna pomoć i njega. srpske vojske krajine komande VII korpusa vidi se da je i Popović Đuro isto kao i IV opt. Na osnovu tako utvrđenih činjenica nesumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Miće Dorontić. Optuženici su izvršili terećeno kriv. kako je to iskazao i svjedok Damjanović.OKZRH. Svjedoci koji su se nalazili u kamionu HV-a su gotovo identično iskazali kako su stali. svi ostali optuženici nagrađeni su navedenom novčanom nagradom. Milan Brakus dobio nagradu povodom iskazane hrabrosti i vojničke umještnosti u svladavanju ustaške dtg.svjedoci koji su se nalazili na. Iz obrane IV opt. a 4._znali su da se radi o pripadnicima HV-a od kojih im nije prijetila nikakva opasnost. koji je sjedio uz vozača u kamionu. znajući da je neprijatelj nesposoban za obranu. jer od hrvatskih vojnika nisu doživjeli nikakvu kontrapaljbu. Mravinac. djelo sa direktnim umišljajem da se pripadnici HV-e liše života i rane. Također. Medjutim. te da je pucnjava nastavljena i nakon poziva Boška Radića da prestanu pucati. 4. Boško Radić i Slobodan Damjanović. Prema tome. pa do momenta zarobljavanja. Upravo u tom periodu. a da se pucalo kada su hrvatski vojnici iskočili iz kamiona i to iz automatskog naoružanja i "zolje. Oni su upravo ručali. od 120 m. Isto tako. iz naredbe glavnog štaba tzv. da je bio dan. Milana Brakus. Tonković. Dane Borovac. li je to put za Zagreb. kako je to sve navedeno na navedenoj naredbi. svi su pripadali pobunjeničkim srbočetničkim paravojnim formacijama i krivično su odgovorni. u rejonu sela. O tome da je bila idealna situacija za pucanje potvrdio je prilikom rekonstrukcije dogadjaja i vještak balističke struke. Rade Hinić. Optuženik je priznao da je u momentu predaje bilo još pucanja. držeći se putokaza i upitao ih je da. Zalužnica u Lici. a oni su ga pustili u neprijateljske ruke. što je naveo i IV optuženik kada je rekao da je u momentu predaje bilo pucanja. Pripadnici HV-a nisu imali sredstava za obranu i nisu bili sposobni za borbu i otpor. IV optuženik se brani da nije pucao. i s obzirom na to mogli su biti zarobljeni. IV optuženik Milan Brakus je iskazao da je optuženik Popović Djuro došao nakon pucnjave. vozač kamiona Miroslav Nikolić. a to proizlazi i iz iskaza navedenog svjedoka Slobodana Damjanović. Branislava Popović. te iz "ose" i "zolje". djela protiv čovječnosti međunarodnog prava . djelo može se izvršiti od momenta kada pripadnici HV nisu imali sredstava za obranu. Vozač kamiona putovao je za Zagreb. 1. Ovo kriv. kao i u momentu predaje. a što je pripadnicima paravojske bilo poznato. koji je izjavio da je udaljenost bila idealna. Svi optuženici su postupali protivno čl.

Mogli su biti zarobljeni. S druge strane. Milanu Brakus. 31. 100. bez sredstava za obranu.r. budući da nisu imali sredstava za obranu. nepoznavajući put. koje utječu na odmjeravanje kazne. krenuli su kamionom u Zagreb. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenog i učinjenog djela. a o imovinskopravnom zahtjevu ostalih oštećenika nije odlučeno jer ga nisu ni postavili. OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. Darivoj Ivančević.50 kn /dvijetisućedevetstočetrdesetčetiri kune i pedeset lipa/. OKRZH. koji su određeni u ukupnom iznosu od 2. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. Gospić. Dane Borovac. Temeljem čl. Milan Brakus.944. tako da je. koja se ogleda u pucanju po hrvatskim vojnicima koji nisu imali sredstava za obranu. Matilda Krunić v. Zapisničar: Predsjednik vijeća: Nevenka Brezović v. Boško Radić i Smail Mećivica. Đuro Popović. Sud je optuženicima Mići Dorontić. Branislav Popović. Temeljem čl. djelo temeljem čl. st. 14. st. od dana dostave prijepisa presude. CKZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Darivoju Ivančević i Nedjeljku Milinović za počinjeno kriv. Oštećenici su mogli biti zarobljeni i tretirani kao ratni zarobljenici. Prilikom odmjeravanja kazne optuženicima od I do VIII sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost.. smatrajući da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog djela. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branislavu Popović. 124.Oštećenici su bili nesposobni za borbu. 1. Rade Hinić. 37. Radi Hinić. kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka koji su se nalazili u kamionu HV-a od prvih metaka smrtno stradao hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. listopada 1997. jer nisu imali oružja i nisu pružali otpor.r. 1. st. i Nedjeljko Milinović solidarno snositi troškove krivičnog postupka. Dani Borovac. a ranjeni su vojnici Slobodan Damjanović. . Uslijed obrazloženog riješeno je kao u izreci presude. Olakotnih okolnosti sud nije našao. ZKP oštećenik Miroslav Nikolić upućen je na građansku parnicu. a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. 90. 3. Djuri Popović. te su zalutali. Optuženici su odmah nakon zaustavljanja kamiona na kamion otvorili paljbu iz automatskog oružja. ZKP odlučeno je da će optuženici Mićo Dorontić. Smatra se da će izrečena kazna u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz čI. odnosno branitelju Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno na zapisnik.

Milana Brakusa a u odsutnosti ostalih proglasio je krivim optuženike za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog . iz Gospića Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik: Nevenka Brezović REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB Bro j: I Kž597/19975 U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja. odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 14. godine.KT-8/97. 2. Miće Dorontića.O TOM OBAVIJEST: 1. Branka Zmajevića. u sjednici održanoj 18. OKZRH. u kaznenom predmetu protiv opt. godine br. ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO GOSPIĆ . Milana Brakusa. Rade Hinića. Miće Dorontića i dr. veljače 1998. STJEPANU NIKŠIĆ. Presudio j e: Žalba opt. MILANU BRAKUS putem Okružnog zatvora Gospić 3. 124.III i od V . saslušavši zamjenicu državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nadu Kolak-Parfenjuk. Darivoja Ivančevića i Nedjeljka Milinovića odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda. kao zapisničara. st. Branislava Popovića. Dane Borovca. Milana Gudelja i Senke Klarić-Baranović. 1. listopada 1997. Đure Popovića. kao predsjednika vijeća. Optuženicima od I.VIII putem oglasne ploče ovog suda IV opt. odv. K-11/97-64. te Neve Šibl. Branitelju opt. zbog kaznenog djela iz čl. Obrazloženje Pobijanom presudom prvostupanjski sud u nazočnosti opt. Ane Garačić.

OKZRH. dakle. Optuženici su obvezani solidarno snositi troškove kaznenog postupka. st. 1. nakon razmatranja spisa u pismenom podnesku predložio je da se žalba optuženika kao neosnovana odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. 354. o bitnoj povredi odredbe iz čl. 1. da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Odgovor na žalbu nije podnesen. 124. toč. Nisu u pravu optuženici kad u žalbi ističu da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je sud zaključio o opstojnosti krivnje za inkriminirano optuženicima kazneno djelo. Miroslav Nikolić s imovinskopravnim zahtjevom upućen na parnicu. Žalba nije osnovana. Protiv te presude optuženici su putem branitelja po službenoj dužnosti Stjepana Nikšića. Takva povreda. OKZRH. U stvari prigovori iz žalbe u okviru osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka pobijaju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu. protupravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja iz čl. godine. jer obrazloženje presude sadrži jasne i logične razloge o svim odlučnim činjenicama koje su od važnosti za presuđenje u ovom konkretnom slučaju. pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi od optužbe za terećeno kazneno djelo ili podredno. pravilnom ocjenom rezultata postupka i logikom same prirode tijeka događaja i svih okolnosti u kojima je zločin uslijedio. suprotno navodima žalbe optuženika.prava. odvjetnika iz Gospića. a radilo bi se. pouzdano je zaključio da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret optužnim aktom. činjenično opisano u izreci te presude i temeljem istog zakonskog propisa osudio svakog optuženika na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. OKZRH opt. st. Međutim. dok je ošt. Milana Brakusa. te savjesno i kompleksno analizirajući iskaze preslušanih svjedoka. sud prvog stupnja pravilno je utvrdio činjenično stanje i u obrazloženju svoje presude određeno i sadržajno izložio koje činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane. st. podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. 11. nije počinjena. Milanu Brakusu u izrečenu kaznu zatvora uračunato je vrijeme provedeno u pritvoru od 30. travnja 1997. Kako su utvrđenja i zaključci suda prvog stupnja u odnosu na sve relevantne . pa nadalje. Temeljem čl. 45. protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz čl. 1. ZKP/93. Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske. odnosno povredom kaznenog zakona. svakog posebno i u njihovoj povezanoj ukupnosti i druge provedene dokaze kao i navode obrane opt. a što bi onda rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava. povrede kaznenog zakona. 124.

Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi također da je odmah nakon prvih pucnjeva čuo da Boško Radić govori neka ne pucaju. te se prebacio preko ruba ceste ali budući da nije imao kacigu na glavi kako bi se zaštitio stavio je ruke na glavu i u tom momentu je zadobio povrede prstiju od "zolje" koja je tada ispaljena. preslušani kao svjedoci. . a što također proizlazi iz navoda obrane opt. nego i kad je već bio na cesti nakon par sekundi pogodio ga je rafal po nogama. mogli dobro vidjeti da vojnici nemaju oružja. niti odmah. valja uz razloge prvostupanjskog suda još dodati da su optuženici odmah započeli s paljbom iako su posumnjali da je vojno vozilo zalutalo s obzirom da se je kamion našao na brisanom prostoru potpuno nezaštićen. te ranjeni vojnici Boško Radić i Ismail Mećavica. Uz činjenicu da je već u kamionu bio smrtno pogođen vojnik Refik Mahmuljin. pa su unatoč tome ustvari iz neposredne blizine otvorili vatru htijući ih raniti i lišiti života. te da je vatra bila usmjerena na zadržavanje neprijatelja do predaje. Svjedok tvrdi da je prva "zolja" pala prije ove koja ga je ranila po prstima i to kada je već bio iskočio iz kamiona. pa su unatoč tome i dalje pucali. te zaključke kao pravilne usvaja i ovaj sud drugog stupnja i na njih upućuje žalitelja. Miroslav Nikolić i Boško Rodić. pa tako i one koje se pobijaju žalbom utemeljeni upravo na rezultatima dokaznog postupka i ne ostavljaju nikakove dvojbe o postojanju krivnje optuženika za terećeno djelo. Milan Brakus . jer su bili svjesni činjenice da je neprijatelj ne naoružan i nesposoban za obranu. nego su nastavili pucati i kada su se hrvatski vojnici počeli predavati. iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da se je on unatoč ranjavanju uspio dovući do livade. a kako to proizlazi iz rezultata rekonstrukcije. nego su unatoč kiši metaka iskakali iz kamiona i puzali po cesti u pravcu livade. a kako to u svojoj obrani izjavljuje opt. Prema tome. da je pucnjava dalje trajala. da se predaju i da nisu naoružani. vojnik Slobodan Damjanović ne samo da je ranjen u desnu nadlakticu prilikom silaska s kamiona. Milana Brakusa. Dapače. nije osnovana tvrdnja žalbe da nakon izlaska pripadnika Hrvatske vojske iz kamiona i sklanjanja uz cestu nitko nije ranjen. dok nitko od njih nije uzvratio jer nisu imali ni iz čega.činjenice. tj. te tvrdnju da je do pogibije i ranjavanja došlo još na kamionu od prvih hitaca. a niti kasnije. I ne samo to. Prema tome. posebno u odnosu na subjektivnu stranu. Činjenica je da hrvatski vojnici paljbu nisu uzvratili. međutim. S obzirom na temeljni žalbeni prigovor. te iz iskaza preslušanih svjedoka. Vojnici Siniša Perić. odnosno tvrdnju žalbe da je u konkretnom slučaju nedostajala svijest počinitelja u momentu otvaranja vatre u pogledu odlučne činjenice da neprijatelj nema sredstva za obranu. pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su optuženici djelo počinili s direktnim umišljajem. a što je sve nesporno. umišljaj optuženika za počinjenje djela. dok su optuženici sa svojih mjesta. opisuju žestoku pucnjavu po njima kad su već svi poskakali iz kamiona i puzali po cesti tražeći zaklon. a pucnjava da je još trajala i kad su se počeli predavati.

ZKP/93. da su optuženici djelujući kao oružana pobunjenička skupina zajednički počinili kazneno djelo kao suizvršioci. 1993. U pogledu same radnje i posljedica. Milana Brakusa kako mu nije dokazano da je upotrijebio oružje kritične zgode treba reći. nisu nađene povrede formalnog ili povrede materijalnog prava na štetu optuženika. 37. korpusa tzv. VI. da je bilo oko 20 ljudi kad su se predali koji su držali uperene puške u njih. što ukazuje da su nagrađeni upravo oni koji su to po mišljenju navedenog štaba komande i "zaslužili". 124. Na temelju pravilne ocjene tih okolnosti sud je optuženicima izrekao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina svakom koja je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda adekvatna društvenoj opasnosti djela i kaznenoj odgovornosti počinitelja. st. to tim više s obzirom na činjenicu koja proizlazi iz iskaza svjedoka. vojske Srpske krajine za zasluge kad su dana 18. od kojih je jedan poginuo. da izrečena kazna nije prestroga nego da je adekvatna svim okolnostima djela i počinitelja te dovoljna za ostvarenje zakonom predviđenih svrha kažnjavanja. Prema tome razlozi žalbe nisu osnovani. 1. pa se rad o zajedničkoj radnji i zajedničkom izvršenju cijelog događaja i nije relevantno koji od optuženika je svojom radnjom doveo do zabranjene posljedice. stupanj krivnje optuženika i opseg ugrožavanja zaštićenog dobra Vrhovni sud je zaključio.S obzirom na prigovor opt. OKZRH utječu da kazna bude manja ili veća. Neosnovano optuženici ističu prigovor odluci suda o kazni jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir sve okolnosti koje u smislu čl. radi se o teškom kaznenom djelu s visoko zaprijećenom kaznom zatvora. nego je odlučna njihova zajednička svijest. OKZRH pa ih je ispravno za to kazneno djelo proglasio krivim. pa cijeneći težinu radnji učinjenog djela. . 366. a na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio kazneni zakon zaključivši. st. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 1. a i po zaključku suda drugog stupnja optuženik ne bi bio nagrađen novčanom nagradom po glavnom štabu komande VII. valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti i presuditi kao u izreci ove presude. Đuru Popovića. da je sud prvog stupnja vrlo detaljno izložio iz kojih razloga ne prihvaća ove navode njegove obrane. Naime. st. njih ukupno 11. suprotno pokušaju žalbe da učini dvojbenim da su optuženici djelo počinili. da će pucanjem na neprijatelja koji nema sredstva za obranu lišiti ga života ili raniti. a četvorica ranjena. s obzirom na prigovor žalbe da materijalnih tragova nema koji bi upućivali na to koji je od optuženika zaista projektilom ili hicima usmrtio ili ranio pripadnike Hrvatske vojske treba reći. Dakle. jer sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. a što se odnosi i na opt. godine zarobljeni hrvatski vojnici. da postupanje optuženika sadrži u sebi sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. sud prvog stupnja je s potpunom sigurnošću utvrdio da su upravo oni izvršili inkriminirane radnje na način i uz okolnosti kako im se to inkriminira u izreci pobijane presude. 1.

i BRANKA BANJEGLAVA. u krivičnom predmetu protiv optuženika KORICA VLADIMIRA. v. 2. općina Korenica. istoga dana presudio je Optuženici: I VLADIMIR KORICA sin Milenka. 1958. Zapisničar: Predsjednik vijeća: I1eana Vinja. s prebivalištem u Titovoj Korenici. djela iz članka 120 st.r. 03. odvjetnik iz Karlovca zbog kriv. državljanin RH. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Josip Grivičić. II BRANKO BANJEGLAV sin Đure. sada nepoznatog boravišta krivi su . rođen 08. Srbin. veljače 1998. kao članova vijeća. koje brani Nenad Mamula. godine u Mogoriću. ul. općina Gospić. a u odsutnosti optuženika Vladimira Korice i Branka Banjeglava. Rukavine. Srbin. 1949. državljanin RH. Branko Zmajević Suglasnost ovog prijepisa sa izvornikom ovjera Viši administrativni referent : (Štefica Klepac) GOSP 0003 Poslovni broj: K13/96-6 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca ovog suda Pavla Rukavina. 18. veljače 1997. 1 OKZRH na glavnoj. rođen 01. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković. javnoj raspravi održanoj 27. 03. Nikola Ga1ac i Bože Babića. godine u Buniću s prebivalištem u Buniću kbr.74. Vladimira Nazora br. u prisutnosti branitelja optuženika Nenada Mamule odvjetnika iz Karlovca i Županijskog državnog odvjetnika u Gospiću Pavla J. sada nepoznatog boravišta.U Zagrebu. g. kao predsjednika vijeća.

jer su i nadalje nedostupni ovome sudu. jer je bilo opasno šetati po selu. br. skočio je kroz prozor i utekao. a tako im je i naređeno i nakon što su ih upitali gdje su drugi susjedi ovaj kojega nije poznavao. Tako svjedok Mile Nikšić navodi da su kritičnog dana 25. uz pojas pripasani noževi i odjeveni u odjeću''milicije SAO Krajine''. a po opisu a kasnije prepoznavanju na slici je doznao da se radi o I optuženiku Vladimiru Korici. pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZRH osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 12 /dvanaest/: godina svaki. Mate Nikšića /24 i 50/. K. kako na prsima. dakle. Za drugo optuženika Branka Banjeglava je siguran da je bio u njegovoj kući . dok su pucanjem iz automatske puške ubili Nikšić Katu. JNA i drugih četničkih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku u namjeri stvaranja Velike Srbije. Iskazi svjedoka Mile i Mate Nikšića predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu. Ovaj zaključak proizlazi ako se pažljivo ocjene dokazi posebno svjedoka Mile Nikšića 1 list 20 i 49/.označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. prema Perušiću da bi kasnije prispio u Opatiju kao prognanik. tako da im je ovaj sud poklonio u potpunosti vjeru. Na osnovu svih utvrđenih činjenica nesporno je dokazano da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. Priskočio je da vidi što je sa suprugom. ispalio je s vrata prostorije rafa1 iz puške prema supruzi i njemu da bi se potom oba udaljila. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . godine u vrijeme agresije tzv. te su u tom napadu mjesto u potpunosti razorili a po ulasku u isto započe1i maltretirati civilno stanovništvo na način da su nožem ranili Nikšić Mariju i Nikšić Matu. protivno odredbama članka 3 točka 1 Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. a tad je već po njih Hrvate bilo opasno u Širokoj Kuli i oružani sukobi su počeli. sudjelovali u napadu i okupaciji mjesta Široka Kula. Općina Gospić. rujna 1991. On i pokojna supruga bili su u kući a i inače su se malo kretali. kolovoza 1949. došli optuženici k njegovoj kući od kojih je poznao Branka Banjeglava a drugog ne. činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. unatoč tome što su znali da je to mjesto naseljeno pretežno civilima hrvatske nacionalnosti. Bili su naoružani s automatskim oružjem. kao i iskaz svjedoka Milana Devčića /list 221/ i Josipa Lemića /23/. Obrazloženje Izmijenjena optužnica državnog odvjetnika / list 42/ tereti optuženike Vladimira Koricu i Branka Banjeglava da su počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. godine. U skladu s rješenjem Vojnog suda Karlovac. uvjerljivi su.20/95-3 i Kv-32/96 optuženicima je suđeno u odsutnosti.što su u rujnu 1991. logični i potpuno iskreni. krvarila je. 1 OKZRH. a bojeći se za sebe. tako i na leđima i vidjeći da je mrtva. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo.

vidio u vojnoj maskirnoj uniformi na ''barikadama" na cesti Lički Osik . rujna 1991. godine u kućama oštećenika Mile i Mate Nikšića bili upravo ova dvojica optuženika. srednje visine i srednje razvijenosti. "milicije SAO Krajina" a takve oznake nosili su na . Isto tako notorno je dokazano da je bio i prvo optuženik Vladimir Korica. došli dvojica naoružanih osoba njemu nepoznatih. Iskaz svjedoka Milana Devčića toliko je interesantan. čije ime je čuo i u policiji. Na početku agresije na Hrvatsku napustio je poduzeće i priključio se pobunjeničkim paravojnim jedinicama. no. potom su se udaljili. Prvo optuženika Vladimira Koricu nije poznavao. 1 OKZRH. prije ovog događaja drugo optuženika Branka Banjeglava. Svjedok Mile Nikšić drugo okrivljenika Branka Banjeglava osobno pozna već dugi niz godina a i skupa su radili i mogućnost za zabunu u osobi je sasvim isključena.tog dana. a medu njima i jedna ženska osoba. ovaj bez oka nožem ''skakavcem" ubo ga je u vrat a ovaj drugi. što je i učinio. a Mile Nikšić ne može sjetiti kojega. k njemu kući. ali je siguran da jedan od njih nije imao desno oko. Svjedok Mate Nikšić kaže desnoga. Nadalje. sličnim nožem u trbuh. odmah je odlučno ustvrdio da se to radi o njemu. dobro su ga opisali i oba ustanovili da nema jednog oka. nije poznao. Ovu dvojicu samo je taj put vidio u Širokoj Kuli Slično iskazuje i svjedok Mate Nikšić a i on navodi da su 21. Svjedok ponovno ističe da ni jednog od dvojice napadača. rujna 1991. Drugi dan došle su druge osobe. U potpunosti je dokazano da su sudjelovali u napadu i okupaciji u mjestu Široka Kula kao pripadnici tzv. U kuci je bio zajedno sa suprugom koju nisu dirali.Korenica a iskaz svjedoka Josipa Lemića utoliko. radi se o čovjeku tamne kose. jer je prošlo dugo vremena. unatoč pozornom razgledavanju nije uspio prepoznati prvo optuženika. Isto tako nedvojbeno je dokazano da su obojica počinili krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. a to je stotinjak metara daleko od kuće Mile Nikšica. crne kose. što navodi što je prvo optuženik Vladimir Korica radio u "Elektrolici" Gospić. Kako je bilo opasano dalje živjeti u Kuli. što je on nekoliko mjeseci ranije. identitet optuženika je u potpunosti utvrđen i ne postoji nikakva mogućnost zabune. srednje visine i bez desnog oka. Pogon Korenica. da je bio crnomanjast. Dakle. ova dvojica svjedoka ga ne poznaju. Nesporno je dokazano da su ovog kritičnog dana 25'. kojega je osobno poznavao. Međutim. pa mu je stoga predočena fotografija /list 5a / i svjedok je ukazao na treću osobu s lijeva u čučećem položaju a to je upravo prvo optuženik Vladimir Korica. pa kad ga je svjedok Mile Nikšić ugledao na fotografiji. a i upozoren je od susjeda. koja mu je pravila rane i dala lijekove. da je tamne kose i srednjeg rasta. Kasnije kad se u izbjeglištvu u Opatiji našao s bratom Milom Nikšićem o ovome su razgovarali i brat Mile mu je predočio da je medu tom dvojicom bio Branko Banjeglav. da vide dali je preživio. ali ga je opisao kao osobu bez jednog oka. jer ga od ranije dobro pozna i više godina su radili u tadašnjem MOL-u Lički Osik. to je odlučio pobjeći. Istina. srednjeg rasta. supruga je ostala i do dana današnjega o njoj ne zna ništa. I ovom svjedoku je predočena fotografija na kojoj je prvo optuženik Vladimir Korica. Jedan od njih nije imao desno oko. Nakon ni malo ugodnog razgovora s njim. s jako kovrčavom kosom.

prepušteno na milost i nemilost svim mogućim paravojnim jedinicama.boravišta .r. time za rok za žalbu u pogledu optuženika teče od dana kasnije dostave presude optuženiku. točka 1. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Pri odmjeravanju kazne posebno je cijenjena društvena opasnost kod ovakve vrste krivičnih djela. 3. kako krivičnom djelu.sebi i onog dana kad su učinili krivično djelo a viđeni su ranije u doba dok još nije bilo ratnih sukoba ali su postojala suprostavljanja vlasti. BRANKO BANJEGLAV. "SAO Krajine" u vrijeme oružanog sukoba kršeći pravila međunarodnog prava ubijali i mučili civilno stanovništvo. U takvom sveopćem stanju terora prema preostalim Hrvatima što su ostali u Širokoj Kuli oba optuženika odlučili su se na ubojstvo mještana. odvjetnik Karlovac. Istina. pa tako kritičnog dana su ubili Nikšić Katu a još dvije osobe ranjavaju. Vladimira Nazora 2. Nikole Tesle br. čime postupaju protivno odredbi članka 3. putem oblasne ploče suda. tako i izvršiteljima. godine. jer njihovo djelo čini jedinstvo radnje i posljedice a upravo su i došli da ubijaju. živeći u stalnoj životnoj opasnosti i velikom strahu. po primitku pismenog otpravka ove presude. branitelj I i II optuženika Nenad Mamula. 74. U Gospiću. Dakle. Posebno su bili teški na ovom području i dobar dio ovoga kraja je bio okupiran i cijela naselja s hrvatskim življem uništena. . način izvršenja. Županijsko državno odvjetništvo Gospić na br. Isto tako u ovo doba kad je djelo počinjeno oružani sukobi između legalne vlasti i paravojnih jedinica su otpočeli. visok stupanj krivične odgovornosti. maltretiraju i muče civilno stanovništvo. koji se ogleda u brutalnom postupanju prema nedužnim osobama. sada nepoznata . v. UPUTA O PRAVU NA ŽALBU : Protiv ove presude dozvoljeno je izjaviti žalbu u rokub od 15 dana. pa su oglašeni krivima i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od svaki po dvanaest /12/ godina. postavljanje barikada i već počinjanje maltretiranja prema civilnom stanovništvu. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata iz 1949. VLADIMIR KORICA. koje je u to vrijeme bilo bez ičije zaštite. 2. O TOM OBAVIJEST: 1. II opt. 4.sada nepoznata boravišta. ubojstvo je izvršio prvo optuženik Vladimir Korica a za njega je odgovoran i drugo optuženik Branko Banjeglav. odnosno branitelju. čime su na taj način počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH. KT.r. 3/1 PREDSJEDNIK Pavao Rukavina . kao pripadnici paravojnih formacija tzv. Bunić kbr.putem oglasne ploče suda. Korenica. dne 27. što je sve rukovodilo ovaj sud da okrivljenicima izrekne strogu kaznu koja je adekvatna. maltretiraju i muče stanovništvo. . ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Katica Radaković v. I opt. jer čine ubojstva. veljače 1997.

09. 9. u svojstvu kućnog majstora. 10 . kriv je što je u vremenskom razdoblju od druge polovine kolovoza 1991. oženjen. te mjestima Sincu. Eve Burić poginule 12. kolovoza 1995. do 6. te veliku materijalnu štetu i to na privrednim i javnim objektima u iznosu od protuvrijednosti 11. Ivana Prpića i Ivanke Maoduš. u Vrhovinama. javne rasprave dana 11. 52 st.127. u prisutnosti optuženika Damjana Vukmirovića. 12. 9. njegovog branitelja Stjepana Nikšića. strojarski tehničar.. Ličkom Lešću. 1991. kolovoza 1949. Nikole Mileusnića poginulog 16. posjeduje kuću i 7 jutara zemlje u Vrhovinama. 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. ne osuđivan. odvjetnik iz Gospića. kao predsjednika vijeća. koga brani Stjepan Nikšić. Covićima. i topova ZlS kalibra 80 mm. Prozoru. 1991. u Gornjim Vrhovinama Crna Vlast kbr. zaposlen u Osnovnoj školi Vrhovine. 1 OKZ RH. SAO Krajina u svojstvu kapetana i zapovjednika voda minobacača 120 mm. državljanin RH. zajedno s drugim zapovjednicima artiljerijskih postrojbi iste vojske naređivao topničko djelovanje na civilne ciljeve u gradu Otočcu. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. kao zapovjednik vojske tzv. što je imalo za posljedicu smrt više civilnih osoba i to Nataša Urošević poginule 6. u pritvoru od 11. Rukavina. 09.996. nakon održane glavne. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković.1991. zbog kriv.Za točnost otpravka ovlašteni djelatnik Katica Radaković 0004 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 1O/95-17 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE GOSP Poslovni broj: K- Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pavla Rukavina. 1991. Marine Banić poginule 24. . rođen 19. 10. s prebivalištem uVrhovinama kbr. .039 DEM a objektima privatnog vlasništva u iznosu od 63. kolovoza 1995. 1 i 4 i čl. otac dvoje djece starih 14 i 18 godina. te suca Matilde Krunić i sudaca porotnika Stjepana Vukelića. Srbin. Marice Mudrovčić poginule 29. djela iz članka 120 st. Drenovu Klancu. kao članova vijeća.1991. 1950. u krivičnom predmetu protiv optuženog DAMJANA VUKMIROVIĆA iz Vrhovina kbr. odvjetnika iz Gospića i zastupnika optužbe Okružnog državnog odvjetnika Pavla J. 08. i na zgradama u vlasništvu stambenog . starom Selu i Tukljacima protivno odredbi članka 51 st. istoga dana presudio je optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ sin Milana i Milice rođene Brujić. 9. listopada 1995. Milana Lončara poginulog 17.209 DEM. 1991.11.

komunalnog fonda u iznosu od 2.387.955 DEM, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenja imovine, čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog i kažnjivog u članku 120 stavak 1 OKZ RH, pa se temeljem članka 120 stavak 1 OKZ RH osuduje na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/godina. Temeljem članka 45 OKZRH optuženiku se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 11. kolovoza 1995. pa nadalje. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću svojom optužnicom tereti optuženika Damjana Vukmirovića da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 stavak 1 OKZRH, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude. Procjenjujući sve izvedene dokaze u potpunosti je dokazano da je optuženik Damjan Vukmirović počinio terećeno krivično djelo upravo na onakav način kako to prezentira državni odvjetnik. Ovakav zaključak slijedi iz slijedećih provedenih dokaza: obrane optuženika Damjana Vukmirovića /74, 140/ , iskaza svjedoka Vaje Mandića / 86 i 142/ Bože Vukovojca / 87 i 141/ i Miće Žigića /88 i 141/ i zapisnike o uviđaju / 95-124/ službenu zabilješku Policijske stanice Otočac / 125 - 128/ ''Dnevnik'' optuženika /73/ šest smrtnih listova /150-l55/ te elaborata o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/1992 na privrednim i javnim objektima na području općine Otočac /156/. Optuženik Damjan Vukmirović u svojoj obrani nastoji izbjeći krivičnu odgovornost a svodi se na to da sve što je činio, činio je po zapovjedi pretpostavljenih. Tako navodi da je bio pozvan a prije ratnih zbivanja da obavlja mjesto straže u okviru teritorijalne obrane na Vrhovinama. Zadužen je bio s puškom i zadatak mu je bio da zajedno s ostalima čuva prugu, te poštu i Poljoprivrednu zadrugu Vrhovine. Na tom "čuvanju" objekata bio je sve do rujna 1991. ,kad su pristigla dva minobacača od 120 mm. Kako je bio rezervni časnik bivše JNA pozvali su ga da rukuje tim oružjem. Zbog obučavanja, organizirane nastave u Korenici koju su organizirali tadašnja aktivna vojska. Kako je bio rezervni kapetan to su mu dali da bude zapovjednik minobacačkog voda smještenoga u Podumu. Kad su počela neprijateljstva i kad su bila napadnuta mjesta Staro Selo, Podum, Drenov Klanac, dobio je zadatak da otvara vatru po ciljevima, a elemente je dobivao iz komande. Na osnovu komande naredbe je dalje prenosio posadama minobacača da gađaju ciljeve po Otočcu i Kosmačevom Jezeru. Negdje u vrijeme pada vojarne u Otočcu iz Korenice su stigla pojačanja od 4 minobacača, koji su djelovali po Otočcu a njegove posade su djelovale po Sincu i Lešću. Po povlačenju bivše JNA iz Zalužnice djelovali su po potrebi. Kasnije su dobili još dva minobacača. Glavno zapovjedništvo bilo je iz Teritorijalne obrane Korenica. U listopadu 1991. doživio je

prometni udes, pa je bio na bolovanju, no, ubrzo su ga pozvali u brigadu, jer su stigla 4 topa tipa ZIS kalibra 76 mm. i stavili ga da zapovijeda tim topovima. Topovi su bili raspoređeni u predjelu Škara, Zalžnice, Poduma i Doljana. U polovici studenog prošle godine s tim topovima djelovali su po Tukljacima, Drenovom Klancu, Kavarićima, zaselku Perišići, te Jurkovićima. Djelovanje se obavljalo pod zapovjedništvom aktivnim časnika, a on je onda izvršavao njihova naređenja preko osoba koje su bile na topovima. U prosincu 1991. formiran je mješoviti artiljerijski divizon minobacača 120 mm, i baterije topova 76 mm. On je bio u svojstvu zapovjednika baterije. Na tom položaju i u tom predjelu ostao je sve do 4. kolovoza 1995. Tukli su po istim ciljevima, ne svakodnevno, već po potrebi. U tom relativno dugom periodu a posebno nakon prekida neprijateljstava nije bilo djelovanja, čak su se i povlačili na područje Korenice, da bi se opet povratili s jedinicom u Doljane, gdje ostaje zapovjednik sve do povlačenja 4. kolovoza 1995. Od početka neprijateljstava vodio je zapis po datumima a odnosile su se na utrošak municije, raspored ljudstva, te ciljeve na koje će djelovati po zadatku. Ove zapise vodio je zbog naredbe viših a i zbog osobne sigurnosti. Svjestan je da je bilo pogađanja i mjesta gdje bi mogli stradati ljudi no, nije imao druge mogućnosti, jer je i nad njim bila kontrola. Nišanjenje su obavljali preko karte, korekcije nisu dobivali. Uz njegovu djelovale su i ostale i to s artiljerijskim oružjem a sve je to bilo namijenjeno za Otočac i okolicu. Svjedoci Božo Vukovojac, Mićo Zigić i Vajo Mandić o aktivnosti optuženika ne znaju puno no, znaju da je kao bivši časnik JNA bio uključen u vojno djelovanje, a položaj mu je bio u Doljanima. Iz službene bilješke policijske stanice Otočac, a odnosi se na osobe koje su smrtno stradale u ratnim operacijama, između ostalog se navodi da su Nataša Urošević, Nikola Mileusnić, Eva Burić, Marica Mudrovčić, Marina Banić i Mile Lončar smrtno stradali uglavnom 1991.kao civilne osobe a od neprijateljskog granatiranja iz okupiranog područja Poduma, Škara i Doljana. Grupa stručnjaka građevinske struke "Industrogradnje " Zagreb i " Graditelja" Otočac izradila je elaborat o procjeni štete od ratnih razaranja u 1991/ 1992. godini na privrednim i javnim objektima područja Općine Otočac, kao i na nekretninama, privatnom vlasništvu i komunalnim objektima. Stručnjaci procjenjuju da je na 37 privrednih, odnosno javnih subjekata na području Otočca pričinjeno šteta u protuvrijednosti u markama od 11.127.030 DEM. Za obnovu 2.004 objekata u privatnom vlasništvu 1.533 građana predviđen je iznos od oko 63.996.209 DEM, a za obnovu 47 objekata vlasništva stambenog komunalnog fonda Otočac predviđeno je 2.387.955 DEM. Iz dosta nesređene" radne beležnice", koja je u času lišavanja slobode nađena kod optuženika vidljiv je raspored posada po pojedinim oružjima, kao i "zadaci" koje je trebao obaviti. Pobrojeni su pojedini datumi koji ukazuju na djelovanje optuženikove jedinice i odmah upada u oči da su predviđeni za napad civilni ciljevi. Tako na primjer na dan 13. XI 1991. cilj je bio "Kostelci-Elektra'', utrošak 6 komada. Sličan zadatak odnosi se npr. na dan 15., 16. studenoga i dalje 1991. i dalje. Prema zapisnicima o uviđaju vidljivo je da je s tih neprijateljskih položaja po Otočcu i bližoj okolici pucano i u doba akcije "Oluja" i nanesena za sad neutvrđena šteta. Optuženik u svojoj obrani nastoji prikazati da sve što je radio kroz četiri godine nametnuto mu je, i na osnovu zapovjedi pretpostavljenih. Ova njegova tvrdnja samo je djelomično istinita, pa i ako djeluje kao opravdanje ne ispričava ga za

njegovo ponašanje. Valja imati na umu da je odmah prvih dana ratnih operacija na ovom području a to je od kolovoza 1991. pa nadalje, uključio se u redove vojske tzv. SAO Krajine i dobio je odgovarajuće zapovjedničko mjesto, točnije, kao časnik bivše JNA stručan za artiljerijska oruđa, postavljen je za zapovjednika topničkog odjeljenja koje je djelovalo po Otočcu i okolici. Bez obzira na dobivanje naredbe od pretpostavljenih sa sigurnošću se može ustvrditi da je kao zapovjednik imao određenu dozu samostalnosti u prosudbi kada i što gađati. Stoga se njegova obrana u pravcu da je slušao samo naredbe viših ne može prihvatiti, ,jer s obzirom na istaknuti položaj i Sam je odgovoran za ono što učini;. Optuženik je djelovao u kontinuitetu. Točno je da nije bilo svakodnevnog djelovanja, već kako sam reče, djelovalo se po potrebi. Međutim, njegova prisutnost bila je očigledna u svakom trenutku na okupiranom području nedaleko Otočca, jer je tu počeo djelovati a na koncu je i završio neposredno prije nego je uhićen. Kroz čitav ovaj period ne samo da je ostao na istom broju naoružanja nego se i povećavalo, od dva minobacača, na četiri, pa više a onda su pridodati i topovi tipa ZIS. Optuženik je djelovao po civilnim ciljevima i civilnom stanovništvu. Naime, odmah treba istaknuti a imajući u vidu i njegov dnevnik da se nigdje ne spominju vojni ciljevi, već da se sve radi o civilnim objektima, bilo državnim, bilo privatnim i da je stradavalo civilno stanovništvo. Svi nastradali su, prema podacima policije, nastradali od topničkih i minobacačkih napada s okupiranog područja na kojem je djelovao optuženik. Ne može se prihvatiti njegova obrana kad kaže da nije znao što gađa po Otočcu i okolici i da je to činio samo preko koordinata koje je dobivao od pretpostavljenih. Položaj odakle je djelovao optuženik sa svojom jedinicom je uz neposrednu blizinu Otočca pa se doslovno i prostim okom sam grad i njegova okolica može vidjeti. Isto tako ne može se prihvatiti obrana optuženika i djeluje kao neuvjerljiva, da je djelovao samo kad su bili napadnuti. Nema zbora da je i Hrvatska vojska djelovala i po njihovom području, što je sasvim opravdano da se neutralizira i oslabi njihova borbena moć. Optuženik-je bio potpuno svjestan da je njegova postrojba razorne moći, minobacači, uglavnom namijenjeni za uništavanje ljudstva a i objekata a slično i topovi tipa ZIS. Istina, optuženik nije sam djelovao već s ostalim jedinicama okupiranog područja no, imajući u vidu položaj s kojega je djelovao i broj oružja, očigledno da je ta njegova jedinica napravila svu ovu štetu na objektima, te izazvala smrt određenog broja osoba. Šteta koja je počinjena u Otočcu i okolici na zaista velikom broju objekata je ogromna. stručnjaci predviđaju da se za njen popravak trebati po prilici 80.miliona Njemačkih Maraka od čega dobar dio štete je učinjena na zapovijed optuženika po njegovom topničkom vodu. Optuženik je svojim postupanjem prekršio odredbe međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba, jer je naredio napade na naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine velikih razmjera. Ovakvo postupanje nije bilo potrebno vojnim potrebama, jer se radilo o napadima na civilne objekte u kojima su živjeli stanovnici koji ničim nisu izazvali da se prema njima tako postupa. Dakle, optuženik je kao zapovjednik voda minobacača 120 mm, i topova ZIS 80 mm, u paravojnoj jedinici SAO Krajine naređivao topnička djelovanja po Otočcu i okolnim mjestima a sve u cilju uništenja civilnih objekata i pogibije većeg broja stanovništva čime je prekršio odredbe člana 51 i 52. Dopunskog. protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba a

što je za posljedicu imalo ogromnu materijalnu štetu i pogibiju većeg broja civilnih osoba, pa se u takovoj njegovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120 st. 1 OKZRH, uslijed čega je oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Pri odmjeravanju kazne u smislu članka 37 OKZ RH, optuženiku su kao otegotne okolnosti cijenjene zaista ogromna šteta pričinjena u Otočcu i okolnim selima tako, da uz svu primjerenu brigu cijele države, oporavak će biti dug. Nadalje, veći broj nedužnih civila koji su se zatekli na otvorenom uslijed iznenadnog topničkog napada optuženika i njegovih istomišljenika, izgubilo je život, pretežno mlađih osoba, bespomoćnih da u datoj situaciji bilo što za sebe učine. Optuženik je nadalje savjesno i dugo obavljao funkciju zapovjednika, ne ispričava ga izvjesni prekid kontinuiteta, i njegov otpor skršen je tek kad su te zloglasne položaje oslobodili pripadnici Hrvatske vojske. Dakle, optuženik je pokazao veliku upornost koja činjenica se ne može zanemariti. Optuženik je zajedno sa svojim istomišljenicima u biti odmetnuo se od Hrvatske vlasti ne prihvaćajući je i ovim svojim činom nastojao je srušiti na bilo koji način, iako, kad se objektivno sagleda cjelokupna situacija za takvo njegovo ponašanje nije bilo potrebe. Dakle, kod njega su se razvili neki niski nečovječni postupci što djelu daje još naglašeniju težinu i naročito pojačanu krivičnu odgovornost. Stoga imajući u vidu se istaknute otegotne okolnosti kao i veličinu i značaj krivičnog djela, tek maksimalnom kaznom od 20 godina zatvora, postići će se svrha kažnjavanja u smislu članka 31 OKZRH, kako u odnosu na optuženika da više ne čini ovakva i slična krivična djela, tako i u odnosu na ostale da se okane ovakvih neljudskih ponašanja. Optuženiku se pozivom na članak 45 OKZRH, u kaznu uračunava vrijeme provedeno upri tvoru od 11kolovoza 1995. pa nadalje. O troškovima krivičnog postupka nije ni odlučeno, kad ih nije ni bilo. U Gospiću, dne 11. listopada 1995.

ZAPISNIČAR VIJEĆA: Katica Radaković UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

PREDSJEDNIK Pavao Rukavina

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa presude, time da u odnosu na optuženika ovaj rok teče od dana kasnije dostave presude optuženiku, odnosno branitelju. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno U 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik, a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. O TOM OBAVIJEST: l. Županijsko državno odvjetništvo Gospić - na br. KT-14/95. 2. optuženik DAMJAN VUKMIROVIĆ, putem Okružnog zatvora u Gospiću

3. branitelj STJEPAN NIKŠIĆ, odvjetnik iz Gospića.

GOSP 0005
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-893-15 Posl. Broj :

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Matilde Krunić, kao predsjednika vijeća ,te Pavla Rukavina, suca tog suda i sudaca porotnika Zvenka Orešković, Nikole Oršanić, Ivana Prpić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Nevenke Brezović, u kriv. predmetu protiv opt. MILANA. ČORAK, iz Krbave 16, sada nepoznata boravišta, koga brani Stjepan Nikšić, odvjetnik iz Gospića, zbog kriv. djela iz čl. 35. st. 1. KZ RH, povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-46/92 od 30. studenog 1992. god, nakon održane glavne javne rasprave dana 29. lipnja i 11 srpnja 1994. god u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Željka Brkljačić i branitelja optuženika Stjepana Nikšić, odvjetnika iz Gospić, dana 11. srpnja 1994. godine presudio je Optuženik ČOLAK MILAN, zv. "Mišo", sin. Dane i Anđe, rođen 26.04.1953. u Krbavi, kbr. 16, T. Korenica, Srbin, sada nepoznata boravišta kriv je što je dana 22. ožujka 1992. god oko 1,30 sati u Krbavi u namjeri da liši života Čorak Milana iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha, koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojega je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo, dakle, drugog lišio života pa je time počinio krivo djelo protiv života i tijela ubojstvom, označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH, pa se temeljem čl. 35. st. 1. KZ RH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 /deset/ godina. Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova krivičnog postupka.

Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Obraz loženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optuženicom broj: KT-46/92 od 24. lipnja 1993. god optužilo je Čorak Milana zbog kriv. djela ubojstva označeno i kažnjivo po čl. 35. st. 1. KZ RH. Optužnicom se inkriminira optuženom da je dana 22 ožujka 1992. god. oko :1,30 sati u Krbavi., u namjeri da liši života. Čorak Milana, iz poluautomatske puške call. 7,62 mm, kada. je ovaj ustao iz kreveta i stao uz prozor, pucao u njega i pogodio jednim zrnom u predio gornjeg djela tijela i time mu nanio neutvrđene povrede, od kojih je ovaj nakon kratkog vremena umro. Na glavnoj raspravi održanoj dana 11. srpnja 1994. god zamjenik okružnog državnog odvjetnika izmijenio je činjenični opis djela iz optužnice na način da u četvrtom redu opisa iza riječi "zrnom" pa do kraja opisa treba da stoji "u predio trbuha. lijevo, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgički šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminuo. Zakonski opis i pravna kvalifikacija djela ostali su isti. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-8/93 od 20. travnja 1994. god optuženiku Milanu Čorak suđeno je u odsutnosti. U dokaznom postupku, provedeni su dokazi, saslušanjem svjedoka oštećenika Čorak Jage /12-13, 46 i 47/ i Čorak Zdravka /14-16,48 i 49/, svjedoka Paun Milana /49/,.izvršen je uvid u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin /52 i 53/, i u smrtni list Grada Zagreba – Podružni odsjek Peščenica od 1. VII 1992. god /54/. Svjedok - oštećenik Čorak Jaga iskazala je da je optuženik jedne prilike prije kritičnog događaja kod njih u ljetnoj kuhinji rekao jednom čovjeku,.koji je također tu bio prisutan a koji je srpske nacionalnosti, na njegovo pitanje zašto oni koji su bili glavni sada ne idu u borbu nego da njih šalju, da mora najprije ''srediti ove borce", pokazujući pri tome na oštećenika., svjedokinju i njihovog sina. Kritičnog dana. da su svi zaspali u kuci i to oštećeni je spavao u jednoj manjoj sobi, sin Zdravko u svojoj sobi, a svjedokinja je spavala u kuhinji. Začula je pucanje po sobi u kojoj je spavao njezin sin Zdravko. Činilo joj se da se čuje rafalna pucnjava. U jednom momentu sin je dopuzao do nje u kuhinju, te je legao kraj nje na kauč dok se nije stišala pucnjava, te je tada rekao da ide vidjeti da li je živ otac. Svjedokinja je ostala ležati u kuhinji na kauču, te je čula kada je sin rekao ocu "ne na prozor, ubit će te na prozoru", te kako je sin vrisnuo ''ajme ubiše tatu". Vidjela je Zdravka kako je istrčao van iz kuće. Ustala je i, prišla k mužu koji; je ležao na kauču, te se držao rukom za ranu sa lijeve strane prsnog koša i rekao da od njega. ništa, bio je blijed i također je upitao da li je ubijen Zdravko i da li je ona ranjena. Istrčala je van iz kuće jer se čula pucnjava kada joj je sin istrčao iz kuće, pa je mislila da je i sin ubijen. Nakon nekog vremena k njoj je došao optuženik s puškom u ruci, ušao je odmah u sobu .u kojoj je ležao oštećenik, te

mu je rekao ''Mijate, ti si mene spasiva hiljadu put, a ti se spasit ne možeš. Za cijelo vrijeme. Je držao pušku u rukama. Nakon toga je došao sin Zdravko zajedno ,sa roditeljima optuženika. Sin i optuženik su stavili. oštećenika, u kombi. I odvezli u bolnicu na Udbinu, a sa sobom su povezli i susjeda Đuru Smiljanića. Optuženik se, sa kombijem vratio natrag sa Đurom Smiljanićem, dok je sin ostao uz oštećenog. Kada je upitala, optuženika odgovorio je ,na pitanje da li joj muž živ, da mu nije ništa i pri tom se smijao. Držeći pušku, u ,ruci lupao je kundakom o pod, govoreći ''tako vam i treba, ustaše''.Od zadobivenih povreda oštećeni je umro isti dan pred kninskom bolnico. Dovezen je u selo i sahranjen. Svi u selu govorili sv. da je oštećenika ubio, optuženik te je i njegova majka došla k svjedokinji i njenom sinu, govoreći ''nismo mi krivi'', misleći pritom na sebe i muža, te je također rekla "nama je gore nego Vama''. Svjedokinja također iskazuje' da se je pucalo iz pravca kuće optuženika, te da misli da je optuženik ubio njenog muža radi toga što je Hrvat i što nisu išli glasati za krajinu, jer im je, on to odmah prigovorio, te da je optuženik u više navrata govorio oštećeniku zašto ne uzme pušku i ne ide se s njima boriti, na što bi mu oštećenik odgovorio da je on dva puta operiran i da ne može ići a optuženik mu je na to rekao "oćeš, oćeš ići ćeš se ti, s nama boriti". Milicija krajine je prikupila podatke o tom događaju, te je odvela optuženika u pritvor u Knin i to odmah drugi dan nakon sahrane oštećenika. Svjedok-oštećenik Čorak Zdravko iskazao je da je živio zajedno sa svojim roditeljima na njihovom imanju u Krbavi. Bavili su se obradom zemlje i uzgojem stoke. U selu su bile samo 4 kuće Hrvata, a ostalo su bili pravoslavci. Oni su svi bili naoružani pa su se zbog njih osjećali nesigurno i bili" su strahu. Optužnika poznaje još iz djetinjstva i između njih su bili dopri odnosi sve do izbora za tzv. krajinu, kada su odnosi među njima pogoršali. Kada je počeo rat optuženik je otišao u "martićevce", otkuda su ga skinuli, te se kasnije pridružio vojsci, i to kao rezervni vojnik bivše JNA. U noći 22/23. ožujka, 1992. god spavao je u svojoj sobi, majka u kuhinji, a otac u drugoj sobi. Bili su zaspali kada je iza sna čuo pucnjavu i to je pucano kroz prozor njegove sobe, jer je vidio plamen - svjetlo i u tom momentu je pogođen luster koji je pao i sasjekao robu na njemu. Bacio se na pod i otpuzao do majke u kuhinju. Cijelo to vrijeme čula se pucnjava. Pucano je iz jedne puške pojedinačno ali brzo. Pucnjava je trajala ukupno oko pola sata. Od momenta kada je počela pucnjava, na njegovu sobu u kojoj je spavao, trajala je oko dvije minute, te je prestala i tada je došao u sobu u kojoj je spavao otac. da vidi što je s njim. Otacoštećenik je stajao uz prozor, te mu je prišao i rekao da se skloni odnosno nije to uspio ni izgovoriti i u tom momentu je otac pogođeno Od prestanka pucnjave pa do ponovnog početka pucanja kada je pogođen njegov otac prošlo je vremena upravo toliko koliko je potrebno da se preseli sa mjesta od kuda se moglo pucati na sobu svjedoka na mjesto od kuda se moglo pucati na sobu. u kojoj je spavao oštećenik. Odmah nakon što je pogođen, oštećenik je pao na pod, te je nakon toga podigao potkošulju i pokazao svjedoku gdje je pogođen, a to je bilo u predjelu prsnog koša s lijeve strane, odnosno više u predjelu stomaka. Nakon toga istrčao je iz kuće tražeći pomoć. U kući roditelja optuženika su, mu- rekli. da su i oni čuli pucnjavu. Nakon par minuta iza njega u kuću je ušao optuženik koji je, počeo vikati ''što, Zdravko tu radi", te je nagrnuo na vrata ali su ga roditelji izgurali van. Optuženik je u ruci držao pušku. Kada mu je svjedok rekao da je pucano na njihovu kuću i da je otac, ranjen, on je rekao da u to vjeruje, te se kao ljutio što se to dogodilo" te je iz puške opalio 3 - 4 metka. Iza toga zvao je svjedoka, da idu njegovoj kući, a kako on nije, htio, ići jer se bojao, optuženik je otišao sam. Svjedok je došao, za njim, kada je već optuženik izvezao njegov kombi i požurivao ga da oštećenika otpreme u, bolnicu. Kada je upitao optuženika gdje je on bio kada se počelo pucati, optuženik mu je odgovorio da je spavao. Međutim, kasnije je čuo da je optuženik bio kod jednog Čovjeka gdje se pekla rakija negdje do 12,30 sati i da je imao uza se pušku. Optuženik je bi obuven u "coklje" šlape, a trag od njih je vidio oko kuće. Kasnije ih je skinuo te obuo cipele.

Zajedno sa optuženikom i Đurom Smiljanićem odvezao je oca do bolnice u Udbinu, odakle je sam sa ocem otišao za Knin, a optuženik se sa njegovim kombijem vratio natrag. Otac je preminuo do kninske bolnice, te je sahranjen 25. ožujka. Prije sahrane milicija je došla i odvela optuženika. Kasnije je čuo da je on u zatvoru u Kninu. U očevu sobu ispaljena su 2 metka, jedan je pogodio oca, a drugi je prošao kroz vrh prozora i zabio se u zid. Inače je pucano po cijeloj kući, po fasadi i prozorima. Sve dok je bio, kod kuće do 30. travnja 1992. god optuženik se do tada nije vraćao kući. Svjedok je zajedno sa majkom napustio selo 3. travnja 1992. god. Svjedok Paun Milan iskazao je da pozna optuženika, te da je optuženik bio sklon tuči i svađi. Pripadao je miliciji SAO krajine i krajem 1992. god, a početkom 1993. god, osnovao je policijsku stanicu u Podlapači, ali ih je UNPROFOR otuda istjerao. O kritičnom događaju samo je čuo od drugih, a osobnih saznanja nema. Uvidom u potvrdu o smrti medicinskog centra Knin utvrđeno je da je oštećenik preminuo dana 22. ožujka 1992. godine, te da je uzrok smrti ustrelna rana trbuha, a smrt je izazvao hemoralgični šok. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da, je oštećenik preminuo dana 22 ožujka 1992. godine u 04,50 sati, te da je upisan u maticu umrlih matičnog područja Zagreb Peščenica za godinu 1992. god pod rednim brojem 134. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je optuženik dana-22. ožujka 1992.god,oko l,30 sati lišio života Čorak Milana, iz poluautomatske puške, kada je ovaj ustao iz kreveta i stajao uz prozor, pucao u njega ,i pogodio ga jednim zrnom u predio trbuha lijev, nanijevši mu ustrelnu ranu trbuha koja je imala za posljedicu krvarenje i hemoralgični šok, uslijed kojeg je oštećenik istog dana u 04,50 sati preminu. Optuženik je kao pripadnik odmetničke grupe ljudi, iskaljuju i svoj bijes, nad susjedima hrvatske nacionalnosti, išao na to da oštećenika liši života, te je ubio oštećenika u vrijeme i na način pobliže opisan u izreci ove presude. U takvom ponašanju optuženika stječu se sva bitna obilježja krivičnog djela, iz čl. 35. st. 1. KZ RH. Stoga ga je sud za to djelo i proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Prilikom odmjeravanja kazne .optuženiku sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz čl. 41.0KZRH /NN-53/91/, koje utječu na odmjeravanje kazne. Sud nalazi da je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kriv. djela, stupanju krivične odgovornosti optuženika i društvenoj opasnosti kako djela tako i optuženika, te da je podobna ostvariti svrhu kažnjavanja kako na planu generalne tako i na planu specijalne prevencije. Od olakotnih okolnosti sud nije našao ni jednu okolnost koja bi bila olakotna za optuženika, dok mu je otegnutim cijenjeno sam način izvršenja kriv. djela, činjenica da ničim nije bio izazvan od strane oštećenika, te da je iskaljujući svoj bijes nad susjedima hrvatske nacionalnosti išao na to da oštećenika liši života. ' Temeljem čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa troškova kriv. postupka jer je istom suđeno u odsutnosti, pa se troškovi kriv. postupka ne mogu naplati ti od optuženika Temeljem čl. 100. ZKP-a oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. U Gospiću, 11. srpnja 1994. god

presudio je I optuženik MARCEL DUSPER. srpnja 1993. i sudaca porotnika Petra Pavelić. KT-44/92 od 26. g. u Doboščici. državljanin BiH. odvjetnika iz Gospića. kao predsjednik vijeća. u prisutnosti Okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina. s prebivalištem u Gospiću. Rok za žalbu u odnosu na optuženika računa se od primitka presude po optuženicima. O TOM OBAVJESTITI 1. ČORAK MILAN. Okružno državno odvjetništvo Gospić : KT – 46/92 2. djela iz članka 142 OKZRH /NN53/91/ . RbiH. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić br. općina Vareš. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. u krivičnom predmetu protiv optuženih: I MARCEL DUSPER i dr. koja se podnosi u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka ove presude. svibnja 1993. Hrvat. oficir JNA. odvjetnik iz Gospića GOSP-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD GOSPIĆ 5/9321 poslovni broj: K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVTSKE ! Okružni sud u gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Matilde Krunić. kod suda. sada nepoznata . kao članova vijeća.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nevenka Brezović POUKA O ŽALBI : PREDSJEDNIK Matilda Krunić Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Branitelj opt. Opt. Ivanke Maoduš i Ante Vlahova. kao zapisničara. 1963. putem oglasne ploče ovog suda 3. 10. nakon održane glavne javne rasprave dana 20. Budačka 7. sin Stjepe. i 21. dana 21. te Miroslave Jurjević. STJEPAN NIKŠIĆ. oženjen. zbog kriv. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. predsjednice suda. srpnja 1993. rođen 27. uz sudjelovanje Katice Radaković. g. VI optuženika Dane Drakula i branitelja optuženika Stjepana Nikšić.

IV optuženik BODAN ODANOVIĆ. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. kapetan JNA. Budačka bb. kapetan JNA. sada nepoznatog boravišta. sada nepoznatog boravišta. Crna Gora. sin Petra i Savke. rodjen 03. RbiH. 03. vodnik I klase u JNA. 19600 u Titovom Drvaru. sada nepoznata boravišta. sada nepoznata boravišta. oženjen. s prebivalištem u Gospiću. s prebivalištem u Beogradu. u Savniku. državljanin BiH. sin Mile. u Otočcu. sin Sime. rođen 23. u Titovom Drvaru. Srbin. 10. rođen 12. državljanin Crne Gore. podoficir JNA. 10. „Mišo“.boravišta. SO Gospić. V optuženik RELJA TOMIĆ. sada nepoznatog boravišta. S. sin Sime. sin Veselina. zv. oženjen. državljanin BiH. Nikitović. RBiH. Radića 1. u Širokoj Kuli. Makedonija. Hrvat državljanin RH. X. 01. sada nepoznata boravišta. II optuženik ČAČIĆ TOMO. državljanin RH. 1952. oženjen. rođen 23. 1947. 19660 u Prilepu. major JNA. Budačka bb. 12. Srbin. s prebivalištem u Gospiću. podoficir JNA. rodjen 23. IX optuženik GOCE KONESKI. r. sada nepoznata boravišta. 1961. s prebivalištem u L. Trbojević. SO Gospić. r. 1957. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. 1960. rodjen . s prebivalištem u Gospiću. 04. podoficir JNA. N. zv. s prebivalištem u Gospiću. 11. rođen . Budačka 7. Srbin. VIII optuženik DUŠKO BAJIĆ. državljanin RH. u Gopiću s prebivalištem u Metku 229. Dević. optuženik SLOBODAN DOTLIĆ sin Rade i Smilje r. Osiku. sin Vukole i Koviljke. Tesle 17. rođen 17. sin Miće. Jovica. državljanin Makedonije. SO gospić.

sada nepoznatog boravišta. Vile Velebita. u Peći. Srbin. kolovoza 1991. sada nepoznatog boravišta. Sunajko. Radiša. 01. građanska osoba u službi u JNA. s prebivalištem u Ličkom Osiku. rodjen 03. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ. u Vrepcu. 1953. XIII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. sada nepoznatog boravišta. 1947. XIV optuženik STEVO MILOŠEVIĆ. s prebivalištem u Gospiću. 12. br. XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ zv. Bagi. XII optuženik BRATISLAV MILOJKOVIĆ zv. sin Milutina i Ljubinke. Bagi. u Visuću. Trg Stjepana Radića 1/4. Kosovo. s prebivalištem u Karlovcu. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. općina Gospić. rujna . državljanin Srbije. s prebivalištem u Gospiću. 03. sada nepoznatog boravišta. 15/4. Srbin. sin Dušana.poručnik JNA. Ul. u Pirotu. ostali podaci nepoznati . krivi su što su u vremenskom periodu od 30. državljanin RH. sada nepoznatog boravišta. rodjen 1. sin Petra i Jele. Srbin. građanska osoba u službi u JNA. stariji vodnik I klase JNA.28. državljanin RH.1957. sin Koste. rodjen 30. općina Titova Korenica. i Soke. sada nepoznatog boravišta. ostali podaci nepoznati. državljanin RH. zastavnik JNA. Proleterska 8. općina Titova Korenica. Kralja Tomislava 27 B. 1957. s prebivalištem u Gospiću. rođene 31. 1950. R Srbija. s prebivalištem u Karlovcu. sada nepoznatog boravišta. do 18. r. s prebivalištem u Karlovcu. Stjepana Radića 1. u Klašnici. 09.

XII optuženik RADOVAN RADENKOVIĆ. Temeljem članka 339 stavak 3 ZKP prema optuženiku VII DANI DRAKULA ODBIJA SE OPTUŽBA . čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/ pa se temeljem članka 142 OKZP / NN-53/91/ osuđuju I optuženik MARCEL DUSPER. X optuženik kao zapovjednik vojarne u Podoštri. V optuženik kao načelnik Stava vojarne. IV optuženik BOGDAN ODANOVIĆ. VII optuženik MIĆO VASIĆ. na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki. školama. g. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. XV optuženik MILOŠ BOGDANOVIĆ na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki. pucaju po stanovnicima. kršeći pravila medjunarodnoga prava za vrijeme oružanog sukoba naredili i vršili napad na civilno stanovništvo i naselja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. XIII optuženik BRATISLAV~MILOJKOVIC XIV optuženik STEYO MILOSEVIĆ. kao oficir KOS-a. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava oružanih međunarodnih sukoba. III optuženik JOVO KUPREŠANIN. a I opt. Kao građanske osobe u službi u "JNA" u Garnizonu Gospić" protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. X optuženik SLOBODAN DOTLIĆ.1991. . a XIV i XV okr. dakle. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na građevinskim objektima. organizirala i provodila na području Gospića. puškomitraljeza. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. te i sami pucali iz artiljerijskog oružja svih vrsta. IX optuženik GOCE KONESKI. bolnici. V optuženik RELJA TOMIĆ. II optuženika TOMO ČAČIĆ. VI optuženik DUŠKO BAJIĆ. u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. VI optuženik kao zapovjednik obrane vojarne. XI optuženik DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. XII i XIII optuženici kao zapovjednici topničkog voda.

18. Lazarević Dragoljuba. bolnici. V okrivljeni kao načelnik Štaba vojarne. god . organizirala i provodila na području Gospića. god o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. kao oficir KOS-a. g. V sić Miću. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. bolnici. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja. u Gospiću kao aktivna vojna osoba u službi pomoćnika za nastavu u komandi 35 divizije "JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije br. 12 kolovoza 1949.18. Kuprešanin Jovu. organizirala i provodila na području Gospića. VI okrivljeni kao zapovjednik obrane vojarne. kolovoza 1991. školama. pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označenog u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. Milošević Stevu i Bogdanović Miloša zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZRH /NN-53/91/. te i sami pucali iz artiljerijskog oruđa svih vrsta. kolovoza 1949. pucaju po stanovnicima. . Čačić Tomu. Milojkovic Bratislava. . crkvi i ostalim civilima oko vojarne i po gradu Gospiću. god tužilo je Marcela Dusper. Temeljem članka 91 stavak 1 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda. XII i XIII okrivljeni kao zapovjednici topničkog voda. rujna 1991. te je sam pucao iz artiljerijskog oružja svih vrsta puškomitraljeza. puca po stanovnicima. Obrazloženj e Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom br. X okrivljeni kao zapovjednik vojnog objekta u Podoštri. V 1993. Odanović Bogdana. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba izdavao vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša JNA planirala. kolovoza 1991. te ostali kao komandanti vodova izdavali vojnicima naredbe da u sklopu ratnih operacija koje je bivša "JNA" planirala. Drakula Danu. crkvi i ostalim civilnim objektima oko vojarne i po gradu Gospiću. Radenković Radovana. puškomitraljeza. a XIV i XV okrivljeni kao gradjanske osobe na službi u „JNA" u Garnizonu Gospić protivno članku 52. protuavionskih mitraljeza i ostalog pješadijskog naoružanja.da bi u vremenskom periodu od 30. dakle. rujna 1991. Bajić Duška. stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja za sada nepoznatog /neutvrdjenog/ civilnog stanovništva te ogromnu materijalnu štetu na gradjevinskim objektima. školama. Dotlić Slobodan. a I okr. god u Gospiću kao aktivne vojne osobe u službi "JNA" u Garnizonu. da bi kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio i vršio napad na civilno stanovništvo i naselja. što je imalo za posljedicu smrt većeg broja osoba i uništenje imovine. KT-44/92 od 26. Optužnicom se inkriminira optuženima da su u vremenskom periodu od 30. Tomić Relju. Koneski Gocu.

reda optužnice nakon riječi "kao zapovjednici topničkog voda“ dodao je: „VII okrivljenik kao pomoćnik za nastavu u komandi 35. žive će nas oderati". dok je za VII optuženika Danu Drakulu odustao od optužnice. Takvu odluku su potpomagali Bajić Duško. kolovoza 1991. kao i da je jedne prilike došao u prostoriju u prizemlje u kojoj su bili ranjenici te da je razgovarao sa dr. za obuku rezervnog sastava. DuškuBajić. Mići Vasić. Nakon provedene glavne rasprave zastupnik javne optužbe ostao je kod optužnice za optuženike navedene u optužnici od I . Njima je potčinjena jedinica bila vojarna u Kaniži. dostavu pošte. srpnja 1993. izvještaja i slično. Bili su srž aktivne komande koja je inače sastavljena iz rezervnog sastava od vojnika 5 ličkih općina. koja se zvala Komanda I partizanske brigade čiji je zapovjednik do pred kraj osmog mjeseca bio Ahmet Krasnići koga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik Stevo Pražić. Slobodanu Dotlić. Rad tih komandi svodio se na medjusobno administriranje sa komandom u Rijeci. ali nije mogao ništa učiniti. Čuo je da je krizni štab pozivao Pešuta i Tomića da se vojarna preda ali da su oni to uvijek kategorički odbijali. optuženicima Marcelu Dusper.VI i od VIlI . a u . dodao je riječi „kao zapovjednik vojarne u Podoštri". Kompletnu opremu i akcije u zgradi u kojoj je bila komanda. tzv. Tako je čuo Bajića kada je išao kroz hodnik da govori "ne smijemo se predati. Glavni zapovjednik vojarne da je bio potpukovnik Pešut Ilija. a pomoćnici kapetani Bajić Duško i Mićo Vasić. Bogdanu Odanović. Želio je da se vojarna preda.XV. te poručnik Marcel Dusper koji je bio pomoćnik za bezbednosne poslove KOS-a. Bratislavu Milošević. i 29. god. da se nalazio u svojoj kancelariji. U skladu sa rješenjem ovog suda br: K-5/93-14 od 12. VII Optuženik Dane Drakula u svojoj obrani na glavnoj raspravi naveo je da je bio raspoređen na dužnosti pomoćnika za nastavu u komandi 35. iza pobrojanih funkcija iz 9. načelnik štaba. Takodjer u činjeničnom opisu optužnice za X optuženika Slobodana Dotlića.Na glavnoj raspravi zastupnik optužbe prije završne riječi. Kada su četnici i martićevci u noći izmedju 28. Goci Koneskom. Jovi Kuprešanin. partizanske divizije pod komandom Pere Čavara koji je bio zapovjednik a on da je on bio pomoćnik za nastavu. Tih dana da je povremeno odlazio u vojarnu u Kanižu te da bi se opet vraćao u glavnu vojarnu gdje je bio na vezi i uz televizor. Marcel Dusper i Mićo Vasić. koje se sastojalo u izradi nastavnih planova). da je bio major Relja Tomić. Takodjer kada je bio po hodnicima u vojarni daje vidio XIII optuženika Bratislava Milojković koji je bio tenkista da sa tenkom kruži po dvorištu te da puca po bolnici i okolnim zgradama. Tomi Čačić. Radovanu Radenković. Dragoljubu Lazarević. Medjutim. za pojedinačno obučavanje. Te komande da nisu imale zajedničkih zadataka sa Komandom garnizona Gospić u glavnoj vojarni.Relji Tomić. te da je kontaktirao sa poručnikom Pražićem i Škrinjarićem. divizije". Stevi Milošević i Milošu Bogdanović sudjeno je u odsutnosti. njihove Kancelarije da su se nalazile u glavnoj vojarni. koji su se zadržavali tu po hodnicima kada je on to čuo. Kad nije bio uz telefon navodi da je bio sa pukovnikom Ćavarom i potpukovnikom Branislavom Gruić. Jagetićem što učiniti. god napali grad Gospić.

U kritično vrijeme naveo je da nije iz ničega pucao. Goce Koneski. zašto se već ne puca“. Nakon pada vojarne 18.kurira. te da su oni rekli četnicima da ne pucaju. i da oni to nisu pucali. otkuda je otpremljen u Okružni zatvor Gospić gdje je boravio četiri i po mjeseca. Stjepan Škrinjarić /38-39.94/. Svjedok Mark Šaljaj iskazao je da je u šestom mjesecu 1991. kad su četnike zvali telefonom i rekli im da prestanu pucati oni bi prestajali. Marko Jagetić /52-53. Što se tiče naoružavanja stanovništva da je u tome učestvovao Marcel Dusper koji je naoružavao . Krešimir Tomljenović /50-51. plavoj i crvenoj zgradi. god da se nije pucalo iz teškog naoružanja. koji je bio komandant partizanske divizije u kojoj je pored Dane Drakula bio i Salo Suad. da se pucalo iz lakog oružja i to iz zgrade koju su zvali crvena zgrada u kojoj su se nalazili Čačić. Čuo je da su Tomić i Pešut vezom govorili tim starješinama u crvenoj i plavoj zgradi da ne smiju pucati ako se na njih ne puca ali da su oni samostalno pucali i odlučivali.kojoj je i on bio. Odanović. Istakao je u svojoj obrani da od nikoga nije dobio naredbu da puca. Tako kada je napadnut Gospić u 1. Najglasniji da je bio kapetan Bajić koji je vjerojatno bio zapovjednik i koji je govorio vojnicima da moraju pucati da otvaraju vatru. te kada je dobio dokumente otišao je u Rijeku gdje je našao porodicu. god poslat direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Đorđeviću major Tomić. koji je bio komandir komande staba.15 sati u noći izmedju 28. te da sa njima nije imao kontakata tih kritičnih dana. njemu da je bio komandant Čavar. Upravo najžešću vatru otvarali su oni i starješine koji su se nalazili po prozorima. Poznato mu je da je Goce Koneski bio čovjek koji je podržavao tvrde stavove. 45. Čačić. Imao je sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. Bilo je 10 . Odbio je razmjenu. osim što je Bajić od svih po zgradi tražio da se puca. a odatle selo Klanac par dana. Nakon toga odvežen je u Zagreb u vojni sud pa odatle u Kerestince. Kuprešanin Jovica. rujna 1991. devetog 1991. Dok je bio u vojarni nije vidio VII opt. Odanovićem. dr.95-96/. Milošević. Jedno vrijeme da je radio u Rijeci kao vulkanizer a nakon toga je preselio u Pulu gdje je takodjer radio najprije kao vulkanizer a poslije kao pekar. Oni da su davali naredbu da se puca iz crvene zgrade. Danu Drakulu da puca. te Djuro Milošević. Vezu sa onima koji su pucali da su imali Tomić i Bajić. god otpremljen je u bolnicu. Gocom Koneski i Marcelom Dusper. a da je za to naročito bio sposoban Goce Koneski. logor za ratne zarobljenike. sve u dogovoru sa Tomićem. kolovoza 1991. 93. Tomić da je odlučivao zajedno sa kapetanom Bajićem. 94/. Imali su samo jednog vojnika . 96/.-37. gdje je živio sve dok nije saznao za ovaj postupak. ali da smatra da su oni glavni akteri i ekstremisti. Bogdanović i Milošević da su bili u tzv. To da je bila grupa najzagriženijih. 96-97/. te Duško koji je radio u Crvenoj zvijezdi. Ljubčo Veljanovski /42-43. Stevo Pražić /36.94-95/. Takvih tvrdih stavova da je bio i Bajić. i 29. Major Tomić i kapetan Bajić da su imali direktne veze sa četnicima.g. 92. Njima da je bilo potčinjeno skladište u Kaniži u koje je bio Stevo Pražić dok nije došao u vojarnu. Bajić da je bio zadužen za osiguranje vojarne i da je pravio raspored u komandi. Medjutim. Za vrijeme dok je bio u komandi do 6. koji je malo po malo preuzeo komandu u svoje ruke. On. pročitan je iskaz svjedoka Branko Basta /40-41/.15 ljudi. Bogdanović. Koneski. Tako se sjeća da je bila neka delegacija u vojarni. od svog pukovnika i od više linije nitko nije davao takve naredbe u tim ratinim operacijama. i Bajić da su sa njima komandirali. Pored njih u komandi da se nalazio zapovjednik Dragoljub Lazarević. Početkom devetog mjeseca vidio je da su iz Rijeke došla dva potporučnika i vojni policajci koje je uputio general Čad. te da je znao govoriti "što se čeka. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Mark Šaljaj /44. da su vodili Bajić i Tomić.

Svjedoku Stjepanu Škrinjarić poznato je da su Tomić Relja i Bajić Duško bili ti koji su bili odgovorni za obranu vojarne. Transporter je pucao po čelu bolnice. devetog 1991. poznato mu je da je Tomić izdavao naredbe da se puca iz minobacača. Poznato mu je da je Goce Koneski pucao po gradu i po Kaniži gdje je radio jer su se ljudi svjedoku žalili na njega. Kako je bio relativno kratko vrijeme u vojarni. Poznavao je Bajića i znao je da je on pripadao tvrdoj liniji koja je bila protiv predaje vojarne i koji su donosili planove za proboj iz vojarne. Poznato mu je da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položajima pa pretpostavlja da su svi ostali pucali po svom zaduženju. do 7. Marcel Dusper da je bio osoba koja je imala direktne veze sa KOS-om. Koneski. Zna da je Odanović prisiljavao neke da pucaju samo da se stvara huka. "Bagi“ kretao se tenkom u krugu vojarne i pucao iz mitraljeza u periodu od 30. g. Svjedok Stevo Pražić zna da su naredbe da se puca po gradu Gospić izdavali zapovjednik Tomić i Bajić. U Jasikovcu im je zapovjednik rekao da od tamo nije pucano i pokazao je minobacače iz kojih je bilo vidljivo da nije pucano. dok drugi optuženici da nisu bili u poziciji da izdaju naredbe. U krugu vojarne da su djelovali tenkovi i da se pucalo iz mitraljeza i topova. Za Dotlić Slobodana zna da je bio dosta zagrižen i zadužen za naoružanje u Podoštri. To naoružavanje da je išlo preko kosovaca iz Rijeke. g. U krugu vojarne čuli su se pucnjevi iz pušaka. Tenkista zv.stanovništvo na području Otočca i to srpsko stanovništvo. Svi ostali optuženici osim VII optuženika da su takodjer pucali. govorilo se da je pucano iz vojarne u Jasikovcu. Tenkista po imenu „Bagi“ da je došao u vojarnu u petom mjesecu i da je govorio da će poravnati Gospić. do njenog pada 18. god. Naredbe da se puca da su izdavali Bajić. Te naredbe izdavali su onima koji su bili u crvenoj zgradi i u vozilima. Odanović. Poznato mu je da je pucano iz jednog transportera koji je bio u krugu vojarne na ulazu kod kapije. Svjedok dr. U ekstremnoj grupi koja je govorila zašto se ne puca po gradu pripadali su Bajić. Tomić. slabo je poznavao ljude. U vojarni je bio na funkciji liječnika vojarne. Poslat je po Tomiću zajedno sa jednim zastavnikom da vidi odakle se pucalo. Čuo je pucanj na krovu i vidio je Vasića da je pronio pušku i stavio je krau u šupljivu od vrata. Vasića je takodjer vidio da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan. Vasić da je izdavao naredbe da se puca snajperom i da ga je vidio da nosi sa sobom dalekozor. Čačić i Lazarević. Čuo je da je pružao dosta otpora te da se nije htio predati do zadnjega. Milošević i Bogdanovic primali naredbe od Tomića i Bajića. devetog 1991. Tomić i Lazarević. Jedne prilike 3. U vrijeme napada da je pucao tenk iz kruga vojarne prema bolnici i jednoj . Marko Jagetić iskazao je da je 90 rujna 199l. ili 8. Medjutim. god. U tome da je učestvovao Odanović i Kuprešanin. osmog 1991. a vidio ga je u zgradi zapovjedništva. tako je imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. Odanović. god kada su pale tri mine u krug vojarne. rujna 1991. te da su okrenuti u pravcu vojarne. Medjutim. zastavnik je primjetio da se minobacači nalaze i u drugom smjeru. Lazarević da je bio teško zagrižen nacionalista a da su Čačić. iz Rijeke prebačen u Gospić po naredbi generala Čada. a zapovijedali su Pešut i Tomić. Vidio je ljude da idu na tavan sa snajperima ali ne zna njihova imena. Kuprešanin. VII optuženika nije vidio da puca. Do napada na vojarnu da se iz vojarne pucalo iz pušaka i iz snajpera sa tavana. Koneski. a kave je zapovjedi imao svjedok ne zna. On nije davao naredbe ali misli da ih je prenosi.

Takodjer mu je poznato da je zajedno sa Koneskim na minobacaču iz kog su ispaljivani projektili bio Stevo Milošević."Bagi". boravio na Plitvičkim jezerima. Poznato mu je da je osoba po nadimku "Bagi" pucao iz tenka. a kada je vojarna predata da je dio prostorija bio miniran. o zaštiti žrtava oružanih medjunarodnih sukoba. Nije vidio VII optuženika da puca.kući. Takodjer mu je poznato da su vojnici pucali iz zgrade u kojoj se i on nalazio te da su oni izvršavali zapovjed njihovih predpostavljenih. Svjedok Suad Šalo istakao je da je od 20. XIII optuženik Bratislav Milojković. Njihovim predpostavljenima su zapovjedi izdavali Pešut i Tomić. zna da se je govorilo da je iz tenka pucao Bratislav Milojković. te da je iz tenka takodjer pucao Radenković. g. V otpuženik Relja Tomić. a iz minobacača Goce Koneski. Zna da je snajperista bio Mićo Vasić. Bogdanović. X optuženik Slobodan Dotlić. U toj zgradi da je bio mitraljez na vrhu i da se iz njega pucalo. zv. te da se je na početku borbenih djelovanja govorilo da Dusper spaljuje dokumenta. g. Takodjer mu je poznato da je iz vojarne Podoštra u kojoj je zapovjednik bio Dotlić Slobodan pucano po gradu minobacacima i iz automatskog oružja. te da je bila provjera cijevi da se puca. a drugi koji su se našli u toj zgradi da su pucali. IV optuženik Bogdan Odanović. Zna da je Goce Koneski pucao iz tenka. Pešut i Tomić bili čelni ljudi koji su izdavali naredbe. Povremeno je dolazio u vojarnu Gospić. II optuženik Čačić Tomo. "Bagi". odnosno da je on bio tenkista a da li je pucao ne zna. Milošević. ali ni "Bagija" nije vidio da puca. g. Poznavao je Marcela Dusper i zna da je on bio načelnik službe bezbjednosti kako se ona tada zvala. . Misli da su naredbe da se puca izdavali u komandi na čelu sa Reljom Tomićem. Svjedok Krešimir Tomljenović kritično vrijeme nalazio se u bolnici. Oružje sa kojim su bili zaduženi za vrijeme dok su boravili u kancelariji da je bilo zaključana u kasi. Takodjer mu je poznato da su Bajić. a da je Goce Koneski izlazio van iz crvene zgrade sa svojom grupom i da je pucao iz snajpera. XI optuženik Dragoljub Lazarević. XIV optuženik Stevo Milošević i XV optuženik Miloš Bogdanović izvršili radnje opisane u izreci presude. kada se zadržao oko 15 minuta. Medjutim. Iz minobacača da je pucao Koneski. Zna da je iz snajpera pucao Vasić. IX optuženik Goce Koneski. protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. srpnja 1991.. g. III optuženik Jovo Kuprešanin. ali da se pucalo i samovoljno jer nije uvijek čuo komandu da naredjuje da se puca a čuo je minobacač. te da je kasnije došao Čačić.VIII optuženik Mićo Vasić. Zadnji put je bio 280 osmog 1991. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrdjenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici I optuženik Marcel Dusper. Takva naredba da je stizala od Tomića i od Vasića. crvene zgrade u kojoj je bila grupa Koneski. XII optuženik Radovan Radenković. listopada 1991. te da je Bajić prijetio svima koji ne bi pucali i da je isticao da cijevi moraju biti "vruće". Iz iskaza svjedoka Branka Basta proizlazi da je svjedoku poznato da se je pucalo iz tzv. Čuo je da se govori kada bi tenk opalio "ala "Bagi" žeže". VI optuženik Duško Bajić. Svjedok Ljupčo Veljanovski iskazao je da je naredbu da se puca izdavao Bajić. kolovoza 1949. zv. do 20.

Medjutim. VI opt. izdavao je naredbe i ostalima da pucaju. Ljupča Veljanovski. dr. dr. tako da su se ljudi dolazili žaliti na njega Stevi Pražiću.Utvrdjeno je iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka dr. Dane Drakula. a iz obrane VII opt. Dane Drakule proizlazi da je I okrivljenik pripadao grupi koja je odbijala da se vojarna preda. To je poznato svjedocima Stjepanu Škrinjarić. Bio je odgovoran za obranu vojarne i vodio je sve akcije. Marcel Dusper bio načelnik službe bezbjednosti. Iz obrane VII opt. Tomić Reljom vodio je obranu vojarne i sve druge akcije. malo po malo preuzeo je komandu u svoje ruke. Krešimiru Tomljenović. Isticao je da cijevi moraju biti "vruće". Jovo Kuprešanin je pucao iz "crvene zgrade" koja se nalazile u krugu vojarne. Marku Šaljaj. Svjedok Stjepan Škrinjarić čuo je pucanj i vidio VIII opt. Marku Jagetić. dr. Marka Jagetić i Branka Baste. Izdavao je naredbe da se puca po gradu. Steve Pražić. Bogdan Odanović pripadao je ekstremnoj grupi i govorio je "zašto se ne puca po gradu". proizlazi da je VIlI optuženik bio protiv predaje vojarne. Stjepana Škrinjarić. što je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj. Marka Jagetić. te se protivio predaji vojarne. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. IV opt. Branku Basta. Ljupču Veljanovski. Dane Drakule. naredjivao da se puca po gradu. Mićo Vasić bio je snajperista i sa tavana zgrade u vojarni je pucao po gradu sa snajperom. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Svjedoku Mark Šaljaj poznato je da je 1. i Branka Basta. VIlI opt. a proizlazi i iz obrane VII opt. mjesecu 1991. Krešimira Tomljenović. Svjedok Mark Šaljaj vidio ga je da sa snajperom i dalekozorom ide na tavan i puca. g. te se protivio predaji vojarne. Goce Koneski nalazio se u "crvenoj zgradi" iz koje je pucao po gradu. II opt. te da je znao govoriti "što se čeka zašto se već . te da je prenosio zapovijedi. Relja Tomić u 6. Pucao je iz minobacača i tenka. Odbijao je da se vojarna preda. što je utvrđeno iskazom svjedoka Marka Sa1jaj. a proizlazi i iz obrane VII opt. Duško Bajić zajedno sa V opt. Pucao je iz crvene zgrade“ iz vojarne. V opt.opt. kako se ona tada zvala. postat je direktno iz generalštaba za zamjenika zapovjedniku Djordjeviću. Svjedoku Branku Basta poznato je da je VIII opt. Stjepana Škrinjarić. imao direktnu vezu sa šefom KOS-a na Plitvicama. III opt. Steve Fražić. Sa svojom grupom izlazio je iz crvene zgrade i pucao iz snajpera zajedno sa ostalima. Dane Drakula proizlazi da se protivio predaji vojarne. bio je u "crvenoj zgradi vojarne" iz koje je pucao. te da je naoružavao srpsko stanovništvo na području Otočca. Tomo Čačić pripadao je ekstremnoj grupi koja je govorila "zašto se ne puca po gradu". da ide sa krova sa puškom koju je spremio u šupljinu vrata. IX opt. Iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić utvrdjeno je da je i druge u vojarni prisiljavao da pucaju. Izdavao je naredbe onima koji su se nalazili u "crvenoj zgradi" vojarne da pucaju po civilima i gradu. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj. Takodjer iz obrane VII opt. Stjepana Škrinjarić. Marka Jagetić da je I-okr. što je ovaj iskazao kada je saslušan kao svjedok.

Čačić Tomi. Kuprešanin Jove. Relji Tomić. VI opt. Mići . Marcelu Dusper. "Bagi" došao je u vojarnu u 5.ne puca" i da je tražio da se puca po gradu. XIV opt. koje utječu na odmjeravanje kazne. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Dane Drakula. Bajić Duška. XI opt. Čačić Tome. VIII opt. Bogdanu Odanović. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Marka Šaljaj i Branka Basta. kretao se sa tenkom u krugu vojarne i pucao po bolnici i okolnim zgradama. XII opt. njih 10 . Pripadao je ekstremnoj grupi. To je takodjer utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj koji je u svom iskazu naveo da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. kada je vojarna predana utvrdjeno je da je dio prostorija miniran. Pružao je otpor i nije se htio predati do zadnjega. Radenković Radovana. Dane Drakule proizlazi da je bio komandir komande stana. Mići Vasić. To je utvrdjeno iskazima svjedoka Krešimira Tomljenović i Marka Šaljaj. Bogdanu Odanović. Vasić Miće. V opt. III opt. II opt. Stevi Milošević i XV opt. IV opt. X opt. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo II opt. god te govorio da će poravnati Gospić. Slobodanu Dotlić. Bratislav Milojković zv. Radovan Radenković je takodjer pucao po zaduženju što je utvrdjeno iskazom svjedoka Steve Pražić koji je u svom iskazu naveo da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. XIV opt. Tomi Čačić. XIII opt.15. XI opt. Bratislavu Milojković. IX opt. Dotlić Slobodana. Milošu Bogdanović sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je sve okolnosti iz članka 41 OKZRH /NN-53/9l /. a proizlazi i iz obrane VII opt. Odanović Bogdana. Jovi Kuprešanin. Tomić Relje. Milošević Steve i Bogdanović Miloša stoje svi elementi krivo djela protiv čovječnosti i medjunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 OKZ RH /NN-53/9l/. Dušku Bajić. Milošević Stevo bio je u "crvenoj. Iz Obrane VII opt. Dragoljubu Lazarević. Koneski Goce. i V opt. Jovi Kuprešanin. Slobodan Dotlić iz vojarne u Podoštri pucao e po gradu minobacačima i iz automatskog oružja. Bio je tenkista. III opt. Lazarević Dragoljuba. Milojković Bratislava zv. Na osnovu tako utvrdjenih činjenica. XV opt. "Bagi“. Goci Koneski. mjesecu 1991. te da je imao sve vojnike koji su opskrbljivali tu komandu. Lazarević i Bajić su sa njima komandirali. Pucao je iz minobacača po gradu zajedno sa Gocom Koneski. nesumnjivo je utvrdjeno da u radnjama optuženika Marcela Dusper. XII opt. To je utvrdjeno iskazom svjedoka Marka Šaljaj i svjedoka Branka Baste. X opt. XIII opt. Radovanu Radenković. zgradi“ iz koje je pucao. te da je pucano po zaduženju. VIlI opt. Miloš Bogdanović bio je u „crvenoj zgradi" i pucao iz „crvene zgrade" po gradu. Dragoljub Lazarević kako je to utvrdjeno iskazom svjedoka Stjepana Škrinjarić pripadao je ekstremno orijentiranima i "dizao prašinu".

ovaj prijedlog obrane nije prihvaćen jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je postavljena obrana vojarne i da je svatko bio na položaju. Relje Tomić i VI opt. Slobodanu Dotlić. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. Marcela Dusper. . XII opt. Dragoljubu Lazarević. Danu Drakulu kao snajperistu. niti to proizlazi iz iskaza bilo kojeg svjedoka koji je saslušan u toku krivičnog postupka. V opt. Radovanu Radenković primjeni Zakon o amnestiji jer da u toku postupka nije spomenuto njegovo ime kao izvršioca krivičnog djela. znajući da su u gradu djeca. Predmet ocjene ovog suda bio je i prijedlog branitelja optuženika da se prema XII I opt. i u razaranju grada. Bratislavu Milojković. Radovanu Radenković. Radovanu Radenković. Bratislavu Milojković. cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju na civile. Relji Tomić i Dušku Bajić za počinjeno djelo temeljem članka 142 OKZRH /NN-53/91/ izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. OKZRH /NN-53/91/ u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. XIV opt. primijećen kao snajperista sa VIII okriv. dok kod I opt. dok su ostali optuženici osim VII optuženika izvršavali naredbe koje su oni izdavali. stavak 3 ZKP-a prema VII optuženiku Dani Drakula optužba odbijena. Nakon završetka dokaznog postupka u završnoj riječi o. s druge strane. žene i starci. Kao otegotne okolnosti. Slobodanu Dotlić. Mići Vasić. V opt.kružni državni odvjednik odustao je od optužnice prema VII opt. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 33.Vasić. X opt. Temeljem članka 343 stavak 3 ZKP-a ukinut je pritvor protiv VII optuženika Dane Drakula. Marcel Dusper. Duška Bajić sud nije našao olakšavajućih okolnosti. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Sud je optuženicima Marcelu Dusper. te da je pucano po zaduženju i da su svi optuženici osim VII optuženika pucali po gradu. obrazlažući da iz krivične prijave proizlazi da je Dane Drakula. Jovi Kuprešanin. 91 stavak 1 ZKP-a odlučeno je da troškovi krivičnog postupka prema VII optuženiku padaju na teret proračunskih sredstava suda. pa da radi toga odustaje od optužbe prema VII optuženiku. Relja Tomić i VI opt. Stoga je temeljem čl. 339. To da proizlazi iz razgovora sa svjedokom Mark Šaljajem koji je obavljen prije podnošenja krivične prijave. Medjutim. postupka taj svjedok nije naveo da je primijetio VII opt. Milošu Bogdanović za počinjeno djelo temeljem navedenog članka. Dani Drakula. IX opt. Temeljem čl. u toku kriv. XI opt. Medjutim. XIII opt. Stevi Milošević. Goci Koneski. Goci Koneskom. Duško Bajić su imajući direktnu vezu sa KOS-om i višom komandom izdavali naredbe da se puca po civilima i razara grad. Mićom Vasićem. Stevi Milošević i XV opt. Bogdanu Odanović. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela. I opt. Milošu Bogdanović da su izvršavali naredbu više komande. a optuženicima Tomi Čačić. Dragoljubu Lazarević.

Ul. Pula. Žalba se predaje pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik. Okružno državno odvjetništvo Gospić: KT-44/92 2. MARCEL DUSPER. IV BOGDAN ODANOVIĆ. odvjednik iz Gospića Predsjednik Matilda Krunić GOSP 0007 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU K-l/93-l3 Posl. IX GOCE KONESKI. O TOM OBAVIJEST: 1. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Optuženicima: I. XV MILOŠ BOGDANOVIĆ putem oglasne ploče ovog suda. X SLOBODAN DOTLIĆ. 3. VIlI MIĆO VASIĆ. I. VII opt. XI DRAGOLJUB LAZAREVIĆ. Rok za žalbu u odnosu na optuženike računa se od časa primitka presude po optuženicima. III JOVO KUPREŠANIN.U Gospiću. DANE DRAKULA. Kovačića 12 4. XIII BRATISLAV MILOJKOVIĆ. 21. VI DUSKO BAJIĆ. XII RADOVAN RADENKOVIĆ. god Zapisničar: vijeća: Katica Radaković POUKA O ŽALBI: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka ove presude. Branitelj Stjepan Nikšić. kod suda. XIV STEVO MILOŠEVIĆ. broj:: PRESUDA . G. srpnja 1993. V RELJA TOMIĆ. II TOMO ČACIĆ.

rođen 26. 63. kao članova vijeća. Srbin. Kuli br. u prisutnosti okružnog državnog odvjetnika Pavla Rukavina i branitelja optuženih Stjepana Nikšić. zbog kriv. i majke Milice. god. Osiku br. Srbin. VI opt. Jasikovačka br. Općina Gospić.01. br. DUŠAN UZELAC. VII opt. Kuli. rođen 05. lipnja 1994. 56. i 16. sada nepoznata boravišta. VUNJAK DRAGAN. god. Vukmirović.10. Srbin. rođen 23. i majke Soke. sada nepoznata boravišta. gdje i prebiva. Kuli.god presudio je I opt. sin Đorđa. Barać. Kuli. BARAĆ MILORD. 1966. predsjednika suda. sin Nikole i majke Dušanke. rođen 15. u kriv. sad nepoznata boravišta. gdje prebiva. ''Braco''. Srbin. r. u S. te Miroslave Jurjević.g. 1952. u Gospiću. predmetu protiv optuženika NIKOLE ZAGORAC i dr. DANE SERDAR. rođen 10. r. IV opt. Vukelić.11. sin Jovana i Kate. Općina Gospić. 19. Zubović. r. u Gospiću. r.09. Korenica. sin Bogdana i majke Milice. .g.g. Srbin.1955. u Metku. r. zv.1963. sada nepoznata boravišta krivi su . rođen 10. sada nepoznata boravišta. u S.U IME REPUBLIKE HEV ATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda MatiIde Krunić. sin Stojana i majke Latinke. r. Općina T.1958. III opt. rođen u Kozjanu. i sudaca porotnika: Stjepana Vukelić. kbr. djela iz članka 120 OKZRH. 10. dana 16. Jokić. s prebivalištem u Gospiću. sada nepoznata boravišta. star 30 godina. odvjetnika iz Gospića. Općina Gospić. lipnja 1994. s prebivalištem u S. kbr. Ivana Prpić i Zvonimira Zdunić. MARIJAN UZELAC. povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva Gospić broj: KT-27/92 od 30 VI 1992. kao zapisničara. II opt.06. sin Milana i majke Danice. u Gospiću.1944. V opt. Uzelac. s prebivalištem u L. kao predsjednika vijeća. 04. Srbin. sin Miloša. uz sudjelovanje Nevenke Brezović. NIKOLA ZAGORAC. sada nepoznata boravišta. s prebivalištem u S. 8. nakon održane glavne javne rasprave dana 15. MIROSLAV SERDAR. 60. Srbin.

iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 OKZ RH. od oko 14. DANE SERDAR IV opt. Orešković Anu. DRAGAN VUNJAK na kaznu zatvora u trajanju od 20 /dvadeset/ godina svaki III opt. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo u Gospiću optužnicom broj: KT-27/92. Orešković Anku. Nikšić Veru. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. pa se temeljem članka 120 OKZ RH osuđuju I opt. dakle. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. zbog kriv. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i . MARIJAN UZELAC na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a optuženici se oslobađaju troškova kriv. g.što su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. MIROSLAV SERDAR VII opt. kolovoza 1949. listopada 1991. DUSAN UZELAC V opt. i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. listopada 1991. Optužnicom se inkriminira optužnicama da su dana 13. Barać Milorada. od 30. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. 1. BARAĆ MILORAD VI opt. postupka. st. te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. zv. a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. god optužilo je Nikolu Zagorca. Marijana Uzelca i Vunjak Dragana. g. Orešković Nikicu. "Braco" II opt. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. 52.30 sati u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. Orešković Milana. djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZ RH. 22. Katu Orešković i Mariju Nikšić. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. ograničavali im kretanje dalje od kuće. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. da bi dana 13. Dušana Uzelca. NIKOLA ZAGORAC. protivno čl. Danu Serdara. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. koje je imalo za posljedicu smrt više osoba.kolovoza 1949. Miroslava Serdar. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije tzv "SAO krajine". XII 1992. "SAO krajina""protivno članku 52 stavak 1 Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12.

Marije Nikšić /72/. Pročitan je iskaz svjedoka Ivana Orešković /25/ i svjedoka Krešimira Tomljenović /38/. VII optuženik Vunjak Dragan je 29. Svi Srbi u selu da su bili naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem. listopada 1991. Nije vidio tko je tada izašao. treba da stoji "članak 120 stavak 1 OKZRH" . Orešković Anu. tako da nije mogao vidjeti što se dešava u prednjem dijelu. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Podrum njegove kuće bio je podijeljen na 2 dijela. Katu Orešković i Mariju Nikšić. Orešković Anka. pa se netko sklonio u prvi. Nikšić Veru. Mande Orešković /30/. pa nadalje. iako su to pokušavali. svibnja 1993. Barać Miloradu. Orešković Milana. g. Marija Orešković /36/. god u njegovoj kući u Širokoj Kuli sklonilo se stanovništvo hrvatske nacionalnosti. koje im je podijelila bivša vojska. U skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-1/93-8 od 17. Isticao se II optuženik Miroslav Serdar. na glavnoj raspravi prije završne riječi okružni državni odvjetnik ispravio je pravnu kvalifikaciju djela. Mile Orešković /14/. Orešković Anku. maltretirali civilno stanovništvo koje je ostalo živjeti u Širokoj Kuli. Dušanu Uzelac. koji je bio "glavni" u selu.neprijateljskih formacija naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem natjerali 11 stanovnika hrvatske nacionalnosti u podrum kuće br. a ovi u podrumu pucali po sklonjenim civilima. pri čemu su ubili Nikšić Mandicu. Pucao je iznad njih. protivno čl. ograničavali im kretanje dalje od kuće. god optuženicima Nikoli Zagorac. ali im isti nije pomogao. Nikšić Marija.odnosno. Svjedok Dane Orešković iskazao je da su nesporazumi u selu Široka Kula počeli nakon što su provedeni izbori. tako da nisu mogli napustiti selo.. Čuo je da su ih pozivali da iziđu van iz podruma. Orešković Anku. Orešković Nikicu. da bi dana 13. god i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba u vrijeme oružanog sukoba na Ličkom Osiku između hrvatskih oružanih snaga i neprijateljskih formacija. kolovoza 1991. Blaža Oreškovic /26/. Orešković Ane i Nikšić Marica. Orešković Kata. god pucao automatom prema svjedoku i drugim mještanima Hrvatima. Na glavnoj raspravi okružni državni odvjetnik prije završne riječi u skladu sa provedenim dokazima nadopunio je činjenični opis optužnice tako da glasi: da su tokom mjeseca rujna i listopada 1991. 22. Orešković Nikica. naoružani automatskim pješadijskim naoružanjem i tromblonskim minama. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. pozivajući Isu Potkonjaka da im pomogne izići iz sela. 22. na način da su naročito noću pucali po civilnim objektima. da bi potom četvorica od okrivljenih ušla u podrum kuće. Dani Serdar. Marijanu Uzelac i Vunjak Draganu suđeno je u odsutnosti. Nikšić Veru. U podrumu njegove kuće su bili Nikšić Mandica. bio je zapovjednik. Miroslavu Serdar. i Orešković Milana. Također. st. njih 11 stanovnika. a netko u drugi dio podruma. On se je sklonio u zadnji dio podruma. Milke Orešković /27/. Ive Orešković /29/. god iza 12 sati naredili civilima da odu u sklonište. ušli u podrum te kuće i pucali iz automatskih pušaka po civilima. Tu su još bili Oreškoyić Nikica. Orešković Anka. kolovoza 1949. Orešković Nikicu. nakon čega je kuća pogođena artiljerijskim projektilom i zapalila se. Milan Orešković i Mara Orešković koje su ubili odmah . a prethodno zapaljivom tromblonskom minom zapalili tu kuću. a njegov zamjenik da je bio I optuženik Nikola Zagorac. Među njima su bili i svi optuženici od I VII optuženika. Nikšić Perica. Orešković Milan. Dana 13. Orešković Anu. Mare Orešković i svjedok. godine u Širokoj Kuli kao pripadnici četničkih formacija i milicije ''SAO Krajine". te se je 11 stanovnika sklonilo u podrum kbr. /23-24/. Posebno da je počela napetost od 29. U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem svjedoka Orešković Dane. 52. ali je čuo pucanje i kasnije je čuo da su izišli Kata Orešković. Orešković Mara. l. Nikole Orešković /28/. kolovoza 1992. Oršekovic Ane. tako da umjesto: "označeno u članku 142 preuzetog KZ-a". listopada 1991. I i II optuženik govorili su da se ne smiju nikuda iz sela udaljavati.

koji im je rekao da idu kući i da brzo skuhaju ručak. Nakon toga svjedok je u podrumu čuo da je jedan između njih rekao "da idu vidjeti ima li još tko živ". Nakon nekog vremena oni su otišli. gdje je spavala. Na dvorištu se opet čula pucnjava u njihovom smjeru. jer je bila u velikom strahu. Kada se je vraćala kući II opt. ali je ispalio 3 metka njoj iznad glave. među njima su bili svi optuženici od I do VII optuženika. a jedan ju je pogodio u kuk. jer je bila pokrita dekom. Kule. zajedno sa svojim suprugom pošla njihovoj kući sreo ih je III opt. Ostale ne zna.ispred podruma. Da se tu sklone govorio im je i III opt. Svjedok je bio sakriven iza vreća i pokrit dekom. a poslije je sa Nikšić Maricom pretrčala cestu i sakrila se u živicu. Također je zapaljena i štala. Nikola Orešković i Ane Orešković. Mara Srešković i Marica Nikšić. te je govorio ''tražite je. Oni su bili naoružani kao i svi ostali. Kada je ispucao rafal tražio je od drugoga novi okvir koji je cijeli ispucao. III optuženik Dane Serdar. Odmah po ulasku u konobu kuće Dane Oreškovića njegova kuća je pogođena sa 2 projektila i zapaljena je. Vidio se krvavi trag po dvorištu kako su ih vukli i bacili u štalu koja je gorila. Tu su se oni raspoređivali i dogovarali. Na izlazu je vidjela kapu i kaput svog muža i lokvu krvi. Po glasovima koji su se čuli misli da su bila dvojica. Tu su se i sklonili. On ju je vidio kada je ušla. a neki u zelenim jednobojnim. tako da ga nisu mogli vidjeti. Dane Serdar koji ih je vidio kada su istrčali iz njihove kuće koja je bila pogođena. ali ih nisu vidjeli jer su gledali prema zapaljenim kućama. Tu je ostala do . te da su njoj i njenom mužu rekli da im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. ona se nije javljala. te su ih nakon toga odvukli u njegovu staju koja je gorjela. ali kada je ta kuća pogođena sa 3 granate trčali su u sklonište kuće Dane Orešković. Za drugoga također ne zna kako se zove. Oni su bacali vreće i tražili je. Kada su se vratili u podrum čuo je da im se Anka Orešković obratila riječima "nemojte nas. staju i gospodarske zgrade. listopada 1991. gdje moraju ostati do 7 sati ujutro. Klenovca i Vukave. a svjedok je začuo glas Miće Oreškovića. te je zaplakala. X 1991. god kada je ujutro iz kuće Dane Oreškovića. Uznemirena zbog tih riječi otišla je u kuću Nikice Orešković. a putem je vidjela sve mještane srpske nacionalnosti iz Široke Kule naoružane. jer da će u protivnom biti ubijeni. joj je rekao da se ona i suprug sklone u sklonište kuće koja se nalazi uz njihovu samo ima drugi ulaz. ali je nisu našli. majku joj ustašku". koji ih je pozivao da iziđu van ako ima tko živ. Jedan od njih je na to rekao "majku vam ustašku. te je tom prilikom ubijena Anka Orešković. koje ne zna poimenice. pa je on rekao "ovdje nema nikoga'' i otišao je. a Mile po desnoj. Međutim. IV optuženik Dušan Uzelac. X 1991. neki u šarenima. Svjedok Marija Nikšić iskazala je da su dana 10. pa se je sakrila iza jednog kazana. te da idu natrag u sklonište. svjedok. Od 11 mještana koji su se sklonili u njegovom podrumu osmero je pobijeno. Nakon što su ispred podruma četnici pobili navedenu trojicu. Tada je vidio u svojoj štali ubijenih troje koji su prvi izišli iz podruma. Dane Serdar. Naredili su im da moraju ići na spavanje u kuću Dane Oreškovića između 17 . Svi Srbi na tom skupu bili su u uniformama. Ranije je vidjela da su sve srpske žene bile naoružane i da su imale oružje. da ćemo platiti Klenovac". Nije je vidio. tamo da ne smiju paliti šibice ni cigarete. Svi koji su ostali živi izvukli su se dalje od kuća i tada je vidio VII optuženika Dragana Vunjak i Milana Serdara. 13. Naime. čuli su se na prvom katu kuće kako prevrću stvari i pljačkaju. ali zna da je sin Đure Vičina. god došli njenoj kući u Široku Kulu I optuženik Nikola Zagorac. Kada je prestala pucnjava izašla je iz podruma.18 sati. II optuženik Miroslav Serdar. te da se ne smiju kretati izvan tog kruga. V opt. a troje je ostalo živih. Zagorac i Sudžuković. Marijan Uzelac pitali su je kuda ide. U konobu su ušla 4 četnika. jedan više ramena. četnici su zoljom pogodili i zapalili kuću u kojoj su se sklonili. koji su prošli kraj njih. koji je zvao ''puštaj blago štala gori". koji je bio pripadnik bivše JNA. osim što jednome zna ime i to da se zove Mile i da je iz Klenovca. sakrila se. ali ih je opet čuo kada su rekli "jesi li vidio još je i ovih troje bilo tu". Barać Milorad i VI opt. Prije nego je ušla u konobu na njenim vratima su stajli Serdar. On je pucao po lijevoj strani konobe. jer je čula glas Mile Oreškovića. 12. što smo mi krivi". Svjedok je i tada vidjela pred kućom Dane Serdara naoružane sve Srbe iz Š. god njenoj kući ponovo su došli optuženici od I -IV i ponovno su im prijetili da se ne smiju od kuće udaljavati.

Ivana Oreškovića i Joje Vojvodića. Svjedok Orešković Iva iskazala je da su ih svi Srbi iz Š. Kada je bila sakrivena u grmlju kraj puta kraj njih je prošao VII opt. II opt. Osika naselja. te uspjeli pobjeći u Perušić. koji su tamo živjeli i koji su ih napadali. među kojima su i svi optuženici od I do VII optuženika. Vidio ih je kada su prišli k tim zgradama. da im majku. Kule. Tako su negdje početkom listopada 1991. Tako jedne prilike oko 29. Svjedok Orešković Mile iskazao je da je vidio kada je pogođena i zapaljena kuća Dane Oreškovića. Kuli bilo naoružano i organizirano. djever i jetrva. Dragan Vunjak i Milan Serdar. On se je zajedno sa svojom ženom Mandom nakon toga sakrio u grmlje preko puta-ceste. te da su im odnijeli oružje. te tražili da . okružili kuću i počeli pucati iz oružja i tromblon~. sin Đure. je po krovovima njihovih kuća. Vunjak Dragan sa još jednom osobom koju nije vidjela i koji je govorio "sredili smo" ili "ćemo je srediti". god svi optuženici i još njih nekolicina obučeni u maskirne uniforme i uniforme bivše JNA. Nike Orešković. Jedne prilike kad je izaglana blago na pašu II opt. te misli da su se zbog toga i spasili. te Spase Đukić koji je govorio da im tu nema života i da bježe kud znaju. IV opt. kada je zajedno sa ostalima otišla za Perušić. isto kao i V opt. Kule organizirali i naoružali. U Širokoj Kuli su se organizirali isključivo domaći Srbi. star 95 god. maltretirali ih i ograničavali im kretanje. te da su pobijeni i drugi. te je svima zabranjivao kretanje. kolovoza 1991. Ništa nije znala o svom mužu Dani Orešković. ali misli da je izgorio u kući. pa čak i lovačke puške. te da nakon toga te zgrade gore. Dragan Vunjak odvezao njegov gumenjak sa nekim alatom prema svojoj kući. Također ih je vidio da su došli do njegove kuće i da se nakon toga pojavio plamen iz podruma koji se širio prema gore. te je vidjela da je zapaljena njena kuća. K njoj su se došli sakriti Manda Orešković i Niko Orešković. Također je vidio kada je VII opt. Kad god bi ih sreli branili su im da se kreću dalje. "Mršić". Posebno da su se isticali Miroslav Serdar i Nikola Zagorac. god kada su stajali ispred kuće i gledali kako se napada Gospić i Lički Osik iza leđa im je naišao VII opt. Marijan Uzelac. Dok je bio sakriven u grmlju kraj njih je prošao VII opt. Od toga je pala. od kuća. im je govorio da će ih sviju "porediti" po Kuli. ne zna što se s njim dogodilo. II opt. a oni su izašli van.im se kuha kava i da rakija. je prije toga po selu govorio da je on komandant vojske. Metak ju je pogodio u nadlakticu desne ruke. te im je rekao što gledaju. te misli da ih je ta osoba pobila u konobi. koji je pucao u njenom pravcu. došli u njenu kuću. Navečer su otišli svojim kućama vidjeti što se dogodilo i tada je Blaž Orešković rekao da joj je ubijena sestra.god zatekla se u susjednoj kući Milana Oreškovića u vrijeme najveće pucnjave. Dragan Vunjak sa svojim bratićem. Vidio je jednu osobu u uniformi koja je ušla u podrum Dane Oreškovića. Nakon svega kada su se sakrili u grmlje nastalo je veliko nevrijeme. Dušan Uzelac je također bio s njima i pucao. Sa ostalima je krenula u pravcu Perušića. i pucao je preko njih. izašla je van iz konobe i vidjela Milana Sudžukovića u maskirnom odijelu.navečer. zv. U jednom momentu su im naredili da svi legnu na pod. Svjedok je također iskazao da je sve srpsko stanovništvo u Š. Nakon toga se je sakrila u živicu s druge strane ceste i tu je ostala do navečer. Svjedok Orešković Blaž iskazao je da su se Srbi iz Š. da su pucali po njihovim kućama i ograničavali kretanje. Oni su zapalili štale Ive Orešković. Dana 13. Barać Milorad i VI opt. Svi optuženici da su bili pod oružjem i da su im . U njegovoj kući je ostao njegov otac Ivan Orešković. te da su maltretirali hrvatske stanovnike. a on je valjda mislio da je mrtva pa je otišao. Kada su išli prema Perušiću vidjeli su strašan plamen iz sela. Kada se sve smirilo otišao je do svoje kuće i do kuće Dane Oreškovića u čijoj je štali vidio ubijene Maru Orešković Katu Orešković i Milana Oreškovića. Prije tih događaja u selo da su dolazili mladići iz L. te se je prijetio zajedno sa ostalima. listopada 1991. Miroslav Serdar joj je rekao da je htio ubiti i da to više ne čini. svi naoružani.

Misli da su je bacili u štalu i da je izgorjela. U kući njegovog brata stradao je njihov otac. god gledali kako se puca na L. Dana 13. jer je kuća zapaljena. čula je kako traži sanžer ali nije čula pucanj od straha. Tako da je razbijen prozor. I i II optuženik bili su zaduženi da ih "čuvaju". god došla u kuću Dane Oreškovića. koji su njih "čuvali". da govore "dobro smo sredili babu". Svi optuženici išli su naoružani kroz selo. listopada 1991. petero u konobi. Drugi su ušli poslije nje u podrum. te je pucao iznad njih. ali ih je vidjela samo do iznad pasa. Iz kuće svog brata sakrio se u obližnje grmove i tada je vidio VII opt. platit ćete vi Klenovac". koji je bio njegovog brata i to su doveli konja da ga mogu odvući. tako da joj nije ništa poznato što se događalo u konobi Dane Oreškovića.kada ga je upitala što će biti. U kući je bilo sve razbijeno. te da je jedan od njih odgovorio "ma što nemoj.30 sati kada je počelo pucanje iz tromblona pobjegao je u sklonište kuće svog brata. Prve kuće koje su izorile isto . te pljačkaju. jer su pucali op njoj. Svi optuženici osim III i VII optuženika da su zabranjivali kretanje. te misli da je izgorio. Kasnije kada se vratila u svoju kuću nije više našla svekrvu. star 96 god. koji je ostao u kući. Svi optuženici prije ovog događaja bili su naoružani i obučeni netko u šarenu a netko u zelenu uniformu. Nisu im dali da se kreću dalje od svojih dvorišta. Vunjak Dragan im je rekao "što gledate. među kojima su se posebno isticali I i II optuženik. Tako su zahtijevali da se svi okupljaju u konobi Dane Oreškovića. Nakon sto se stišala pucnjava sakrila se u grmlje kraj ceste. Prolazili su kroz selo i pucali.ograničavali kretanje. zajedno sa suprugom. Iz konobe se je povukla u grmlje. a kada su njega Srbi poslali u Gospić da odnese poštu. Svjedok Milka Orešković iskazala je da je sve optuženike vidjela naoružane. Vidjela je da su dvojica Srba stali na vrata. Kule. jer je štala zapaljena. Pri tome su nosili u ruci noževe i čini mu se da su noževi bili krvavi. osim Dane Serdara. o kojoj ne zna ništa. Svjedok Nikšić Marija iskazala je da je živjela u zaseoku Brdo Nikšića. VIII 1991. Oni da su tamo bili najgori. 13. stara 90. Kritičnog dana sklonio se u kuću Nike Orešković pa ne zna što se je dogodilo u konobi kuće Dane Oreškovića. odgovorio je da će gorjeti i njena štala ako bude gorila i njegova i obratno. a troje koji su izišli na njihov poziv van iz konobe. god oko 14. Odvezli su gumenjak s alatom. Kada su čuli da je zapaljena njegova kuća sklonili su se u grmlje preko ceste. Mogli su se kretati samo između svojih kuća. godina. koji su tuda prolazili. Svjedok Orešković Nikola iskazao je da poznaje sve optuženike. Kada je ušao Dane Orešković sakrio se kraj nje i ona ga je pokrila dekom da se ne vidi. a ustvari su tražili da nad njima imaju kontrolu. po noći su ih plašili i pucali po selu. Tom prilikom u konobi Dane Oreškovića da je ubijeno osmero ljudi. a stolica na kojoj je ona sjedila dovučena do vrata. moja vojska gine". te je čula kada je Anka Orešković rekla "nemojte nas ubijati". jer su vidjeli da su oni naoružani. a po noću su pucali po kućama. Kada su dana 29.kao i štale zapaljene su tromblonima. Dragana Vunjak i njegovog bratića Serdara. Osik. Samo je vidjela da mu je pogođena kuća i da gori. Dragana Vunjak i njegova bratića Serdara da idu prema kući njegovog brata i da je pale. koja se zvala Marija Orešković. Ograničavali su im kretanje dalje od kuća. te da su tražili da im se uvijek jave kuda idu. U njenoj kući ostala je njena svekrva. ostala je sama pa je oko 3. listopada 1991. god kada je počela pucnjava sakrila se u podrum Danine kuće. Također je u grmlju čuo VII opt. koji joj je jedne prilike rekao da će biti ''vrag''. a ne u lice. da Hrvati nemaju oružja i da im nema tko pomoći. Ispucao je 2 sanžera po podrumu. stara 90 godina. VII opt. a kasnije su ih palili sami. ubijeno je pred konobom. Tako da nije išao u sklonište u kuću Dane Oreškovića. Oni su ih obilazili u kući Dane Oreškovića. da li je ubijena ili zapaljena. Svjedok Manda Orešković iskazala je da se u kritično vrijeme sakrila u konobu Miće Oreškovića. U njegovoj kući ostala je njegova majka. je jer im nisu dali da nikuda idu da ne pobjegnu. branili su im kretanje i tražili da svi budu na jednoj hrpi. posebno I i II optuženi. Jedne noći su pogodili u drveni okvir prozora na njenoj kući tako da se je prozor sasuo. Tada da su ljudi bili ustrašeni od Srba iz Š. Njegovu kuću su oštetili. odakle je . te su tražili da uvijek svi skupa budu na hrpi. X 1991.

Nikoli Zagorac. zv. Glavni zapovjednici u selu da su bili Dane Serdar. čiji je iskaz također pročitan na glavnoj raspravi. Marijan Uzelac i Vunjak Dragan izvršili radnje opisane u izreci presude protivno čl. VI opt. Saslušani svjedoci su neposredni očevici.sa ostalima krenula prema Perušiću. O događaju od 13. Marijana Uzelac i Vunjak Dragana stječu svi elementi krivičnog djela protiv čovječnosti međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 120 stavak 1 OKZRH. vidjeli su optuženike naoružane neposredno prije događaja od 13. Kritičnog dana nije bio u kući Dane Oreškovića. Dok je bio u grmlju zapalili su njegovu kuću. te da su paljene i druge kuće i gospodarski objekti. Marijanu Uzelac i VII opt. Dušanu Uzelac. Barać Miloradu. kako muškarci. Dane Serdar. 520 st. Saslušani svjedoci su iskazali da su im svi optuženici ograničavali kretanje. 1. Barać Milorada. Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. a i ranije. najprije tromblonima. da su noću pucali po civilnim. Uvidom u popis osoba nestalih i ubijenih u selu Š. Orešković Nikica. zv. Na osnovu izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica sud je utvrdio da su optuženici Nikola Zagorac. kolovoza 1949. Kula utvrđeno je da su ubijeni: Nikšić Mandica. čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi iskazao je u toku istražnog postupka da je još prije događaja od 13. Prilikom odmjeravanja kazne I opt. Dušan Uzelac. preko ostalih preživjelih mještana prikupio je dokumentaciju koju je priložio na spis. iskazao je u toku istražnog postupka da radi u Hrvatskoj vojsci kao osoba zadužena za razmjenu ratnih zarobljenika. Svjedokinja Mara Orešković vidjela je sve okrivljenike da se okupljaju i dogovaraju u centru Široke Kule. ''Đurin". Miroslav Serdar. god vidio da se u Š. Kule. Svjedok Ivan Orešković. listopada 1991. Kasnije je čuo od Dane Oreškovića da je ubijena njegova supruga Kata sa još dvoje i da je bačena u plamen. Miroslava Serdara. Svjedoci su također vidjeli da je kuća Dane Oreškovića zapaljena tromblonskom minom. Orešković Milan. Kata Orešković i Marija Orešković. Spavao je po grmovima bojeći se spavati u kući. a zapravo da su svi bili glavni. kao i poslije tog događaja. Barać Milorad. a kasnije da su ih sami palili. Dušan Uzelac. Dušana Uzelac. X 1991. Kuli naoružava srpsko pučanstvo. tako i žene. vidio je VII opt. Dragana Vunjak i Milu Serdara. god. skrivajući se. koja je išla pogledati stoku i donijeti jesti. te da se osjeća ugroženim. Svim optuženicima je djelo dokazano u cijelosti. Miroslavu Serdar. Nikšić Vera. Na osnovu tako utvrđenih činjenica ne sumnjivo je utvrđeno da se u radnjama optuženika Nikole Zagorca. Svjedok Krešimir Tomljenović. već je bio u kući Orešković Mile~ u kojoj je bila i njegova supruga Manda Orešrković. Orešković Ana. Dani Serdar. Nesporno je da su navedene osobe ubijene u kući Dane Oreškovića i da su optuženici . pa je vidjela da prema njihovom zaselku dolazi desetak ljudi srpske nacionalnosti i da se nešto između sebe svađaju. god o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba. Orešković Anka. "Cvekin". Videći da ta kuća gori svjedok se sakrio kao i ostali u grmlje. Dane Serdara. god kada su ubijeni mještani Š. U jednom momentu da je netko izašao iz te kuće van i da je vidio da kuća Orešković Dane gori. IV opt.sudjelovali u tom masakru. listopada 1991. III opt. Vunjak Draganu sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja i cijenio je . II opt. V opt. kako voze sa jednim konjem zaprežna kola. Tako. objektima.

koje utječu na odmjeravanje kazne. S druge strane. II opt. lipnja 1994. svibnja 1993. Dani Serdar. a optuženicima Dani Serdar. Vunjak Dragan. Miroslavu Serdar i Draganu Vunjak izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina svakom. Dušanu Uzelac. Temeljem članka 90 stavak 4 ZKP-a odlučeno je da se optuženici Nikola Zagorac. ' O TOM OBAVIJEST: 1. putem oglasne ploče suda. odvjetnik iz Gospića. Okružno državno odvjetništvo Gospić : HKT-27/92. god optuženicima je suđeno u odsutnosti. Kao olakšavajuće okolnosti sud je uzeo III opt. Naime. U Gospiću. jer optuženici nisu dostupni državnim tijelima. Dušan Uzelac. smatrajući da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog djela. Matilda . Optuženici: I NIKOLA ZAGORAC. Smatra se da će izrečene kazne u cijelosti ostvariti zakonsku svrhu kažnjavanja iz članka 31 OKZRH u okviru opće svrhe izricanja krivičnih sankcija. VI MARIJAN UZELAC. O žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Branitelj: Stjepan Nikšić. 16. Sud je optuženicima Nikoli Zagorac. te u ubijanju civila i razaranju sela. ograničavanju civilima kretanje dalje od kuće. 3. Uslijed obrazloženog odlučeno je kao u izreci presude. . Miroslav Serdar. SERDAR. pa nema mogućnosti da se troškovi naplate. i nadalje su nepoznata boravišta. Vunjak Dragana nije našao olakotnih okolnosti. Dane Serdar.Sud ih je temeljem navedenog članka ZKP-a oslobodio naknade plaćanja troškova krivičnog postupka. Miroslava Serdar i VII opt. IV opt. II MJROSLAV SERDAR. stupnju krajnje bezobzirnosti i društvene opasnosti okrivljenih i učinjenog djela.DANE. V-BARAĆ MILORAD. Žalba se-predaje sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u zapisnik kod suda. Barać Miloradu i VI opt. V opt. god ZAPISNIČAR: PREDSJDNIK VIJEĆA Nevenka Brozović Krunić UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dozvo1jeno je izjaviti žalbu u roku vod 15 dana. Nikole Zagorca. 2. IV DUSAN UZELAC. Barać Milorad i Marijan Uzelac oslobađaju od dužnosti da naknade troškove krivičnog postupka. po primitku pismenog otpravka. u skladu sa rješenjem ovog suda broj: K-l/93-8 od 17. ove presude. kao otegotne okolnosti cijenjena je krajnja bezobzirnost koja se ogleda u pucanju po civilnim objektima. Marijanu Uzelac da su izvršavali naredbu više komande. III . Barać Miloradu i Marijanu Uzelac kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svakom. i VII DRAGAN VUNJAK.sve okolnosti iz članka 37 stavak 1 OKZRH. Dušanu Uzelac. dok kod I opt.

Korenica. srpnja 1994. sada nepoznata boravišta Poslovni broj : K- . IV optuženik MIĆO GRBIĆ sin Miće.1961. općina T. Korenica. vodoinstalater. Srbin. na glavnoj javnoj raspravi održanoj dana 4. Dubici. svibnja 1942. konobar. Korenica Srbin. u Bos. Ivana Prpića i Nikole Oršanića kao članova vijeća. 64. Srbin. u Plitvicama općina T. ostali podaci nepoznati. s prebivalištem u Krbavi kbr. općina T. godine Svračkovom selu. 67. kuhar. te predsjednice suda Miroslave Jurjević o sudaca porotnika Stjepana Vukelića. ostali podaci nepoznati. rođen 26. Srbin. Korenica. s prebivalištem u Plitvicama kbr. sada nepoznata boravišta. rođen 08. rođen 12.GOSP 0008 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U GOSPIĆU 15/92 –22 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Gospiću u vijeću sastavljenom od suca Pala Rukavine. 79.12. s prebivalištem u Plitvicama kbr. Korenica. II optuženik BOŠKO GRBIĆ sin Milovana. trgovac. III optuženik VINKO GRBIĆ sin Milovana i Jovanke. djela iz članka 142 KZ. rođen 22. odvjetnika iz Gospića. R BiH s prebivalištem u Mukinjama. sada nepoznata boravišta. sada nepoznatog boravišta. općina T. kao predsjednika vijeća. lipnja 1958. koje brani Stjepan Nikšić odvjetnik iz Gospića zbog kriv. Rukavine. istog dana Presudio je I optuženik BOŠKO ŽUJIĆ sin Anđe. uz sudjelovanje zapisničara Katice Radaković u krivičnom predmetu protiv optuženih ŽUJIĆ BOŠKO i dr. u Plitvicama selu. svibnja 1953. ostali podaci nepoznati. u odsutnosti optuženika a prisutnosti njihovog branitelja Stjepana Nikšića. i prisutnosti Okružnog držanog odvjetnika Pavla J. T.

te iz automatskih pušaka pucali na stanovnike pa su tom prilikom tako ubili: Matovina Josipa. 93. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na civilno stanovništvo. 22. 56. ostali podaci nepoznati. i zaštiti žrtava međunarodnih međunarodnih oružanih sukoba koje su se vodile na tom području. općina T. u T. rođen 24. KZ osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 /petnaest/ godina svaki . rođen 1. travnja 1944. meteorolog. ušli u selo Poljanke. u Plitvicama gdje i prebiva na kbr. godine u Poljanku. Srbin VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. Matovina Nikolu. trgovac. Korenica. sada nepoznata boravišta. pa se temeljem članka 142. devizni novac i novac RH. 67. tehničke stvari i potom kuće zapalili. sada nepoznata boravišta krivi su što su dana 7. s prebivalištem u Plitvicama kbr. u selu VII optuženik DANE RODIĆ sin Dane i Ljube. tijekom oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga i formacija četnika i milicije '' SAO Krajine'' protivno članku 52. ostali podaci nepoznati. Srbin. 1Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. rođen 10. s prebivalištem u Plitvicama kbr. 1949. i Jovanke. studenog 1991. siječnja 1965. Vuković Nikolu Vjekoslava. 08. veljače 1951. Vuković Danu. u selu Plitvice. rođen 12. prosinca 1960. rođen 10. Srbin. a nakon toga iz kuće sve vrijedne stvari. sada nepoznata boravišta. VI optuženik SLAVKO GRBIĆ sin Dušana. travnja 1944. sve stanovnike koji su toga dana ostali u selu izveli iz kuće u dvorište jedne kuće. u Plitvicama kbr. st. šumski tehničar. te potom Ivana i Nikolu Vukovića. Korenici. i VIII optuženi MOMČILO GRBIĆ sin Boje.V optuženik VLADIMIR GRBIĆ sin Milovana. u kojem je živjelo isključio stanovništvo hrvatske nacionalnosti. zlatninu. u Titovoj Korenici. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142 KZ. Srbin. Korenica. općina T. s prebivalištem.

Kritičnog dana 11. 7. već je jedino čula rafale. Nakon ovog čina sa ostalim preživjelima uglavnom ženama. svibnja 1993. da su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članaka 142 OKZRH. Svjedokinja Marija Vuković slično opisuje da su kritičnog dana neprijateljski vojnici došli u njihovo selo naoružani i zamaskirani. svim optuženicima suđeno je u odsutnosti. studenog 1991. a kasnije su sve zapalili. jer su njih pustili. Međutim jedan od prisutnih ga je izveo a na inzistiranje njegove majke. a kako su bili u okršaju s srpskim selima u selu su obilazili obučeni u uniformu bivše JNA optuženici Boško Žujić. U selo su došli oko 12 sati a izašli oko 15 sati. njegovog djeda također i također se zvao Dane Vuković te Vuković Nikola a s njim su bili Matovina Nikola i Matovina Joso. postrojili su ih i rafalom pokosili. Nikola i Ivica Vuković su bili ubijeni. Osobno ne poznaje optuženike pa se ne može izjasniti dali su i oni bili. izvodili ljude. Slavica Vković /39/. Svjedokinja Marija Vuković također je stanovnica Poljanka i kritičnog dana u selo su došle dvije skupine neprijateljskih vojnika. Bila je jako prestrašena i nikog nije prepoznala. Zatim su ušli u kuću gdje je bio Nikola Vuković. a kasnije u izbjeglištvo. K – 15/92-8 i Kv. jer je bio u strahu. Osim ove grupe u selu je bila još neprijateljskih vojnika. Mare Vuković /46/ i Mire Vuković/50/. U skladu s rješenjem ovog suda br. a ona zajedno sa Mirom i Marom Vuković napustila je selo. novac i sl. Ovakav zaključak se izvodi ako se pravilno ocjene izvedeni dokazi i to preko svjedoka Bože Vukovića /list 14 i 83/ . zaposjeli su selo. postrojavali ih i odmah ubili Danu Vuković. Ona i Mara Vuković su se vratile kad su vidjele da je selo zapaljeno. jer nisu dostupni ovom sudu. sam čin ubijanja nije vidjela. Svjedok Božo Vuković između ostalog navodi da je živio u selu Poljanke prije ratnog razaranja u drugoj polovici 1991. a i on je bio s ovom grupom koja je streljana.21/93-2 od 17. Na osnovu svih izvedenih dokaza i kroz njih utvrđenih činjenica. Slavko i Boško Grbić te Dane Rodić kao i još neke osobe koje pozna ali im se ne može sjetiti imena. studenog 1991. tako da ih nije mogao prepoznati.Marije Vuković /list 44 i 84/. a za ostale ne zna što se dogodilo. Momčilo. Ova grupa koja je odvodila ljude iz sela prije je po kućama uzimala vrijedne predmete. jer je cijelo selo bilo okupirano. dokazano je da su optuženici počinili terećeno krivično djelo. činjenično i pravno pobliže opisanog u ovoj presudi. . nakit. O b r a z l o ž e nj e Optužnica Okružnog državnog odvjetništva Gospić tereti optuženike Boška Žujića i ostale. ponovo su ušli u selo naoružani i zamaskirani. sklonila se je. Prije nego što su počela razaranja.Temeljem članka 90 stavka 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda. Uspjela je izvući svoga sina Božu i dalje su nastavili prema Slunju. uspio se izvući prema Slunju a potom u Cazin pa kasnije su nekako ušli u Hrvatsku. Sve su istjerali van osim Nikole Vukovića. Iako nije točno vidio da li su okrivljenici bili ne može precizno tvrditi i da nisu bili. odakle se čuo jauk a zatim su u kuću bacili bombu. Točnije sve do kritičnog dana. počeli su vikati i galamiti.

oni su često puta naoružani ulazili u to selo s kritičnog dana. što je i logično jer su bili zamaskirani a zbog prestrašenosti. Pri odmjeravanju kazne kao otegotne okolnosti cijenjene su visok stupanj krivične odgovornosti.r. svi su bili naoružani u odorama bivše JNA i među njima su bili okrivljenici koji su se predstavljali kao čuvari njihovog sela. jer je u to vrijeme bila zarobljena. Bez obzira što su oglašeni krivima oslobođeni su od plaćanja troškova krivičnog postupka jer obvezati ih da ih plate iluzorno. srpnja 1994. odnosno branitelju. Uglavnom iskaz svjeokinje se svodi na to da su optuženici u njihovo selo naoružani i patrolirali a posebno su bili zainteresirani za muškarce. Naime prema iskazu svjedoka Bože Vukovića i drugih. Time se u njihovoj radnji ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela iz članka 142 OKZRH /sada čl. jer i nije bila blizu mjesta gdje se zločin dogodio. jer su se stalno raspitivali gdje se nalaze. a puštena je iz zatvora nakon što su mještani Poljanka ubijeni i selo spaljeno. selo su usput opljačkali a onda spalili kuće. godine ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Katica Radaković v. Tako skriveni vidjeli su grupu četnika koja je prošla pored njih i čula njihov razgovor koji se svodio na to kako su mogli uteći. time da u odnosu na optuženike ovaj rok teče od dana kasnije dostave presuda optuženicima.Svjedokinja Slavica Vuković o samom događaju ne zna ništa. izuzetno velika posljedica. Kritičnog dana nije zapazila optuženike. pa se opravdano zaključuje da su masakr izvršili sva osmorica optuženika su iz obližnjih sela. dana 4. U potpunosti je utvrđeno da je selo Poljanka spaljeno. Kritičnog dana kad su četnici naišli ona s još nekoliko žena je pobjegla i sakrili su se u neko stijenje i stog mjesta je čula više rafala iz pravca Poljanka a bilo je sve zapaljeno. ovaj ih svjedok nije prepoznao. istina. pa su stoga oglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina svaki. i da je im oduziman novac i druge vrijedne stvari i opravdano se zaključuje da su to učinili optuženici. 120 istog Zakona/. PREDSJEDNIK Pavao Rukavina v. U početku su se prikrivali kao ''čuvari'' a kasnije su svi oružano djelovali pa tako sudjelovali u masovnom pokolju nedužnog stanovništva. da su mještani spomenuti u činjeničnom opisu poubijani. više puta su zalazili u ova sela i poznavali su mještane. Svjedokinja Mara Vuković predočava da je u njihovo selo u početku ratnih zbivanja dolazilo mnoštvo neprijateljskih vojnika. Žalba se podnosi ovom . Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. s obzirom da su nedostupni ovom sudu.r. učestalost ovakve vrste krivičnih djela u ovo ratno vrijeme. jer je osim ubojstva više osoba cijelo to područje zapaljeno sa ošitom namjerom da se tamo više nikad ne vrate. U Gospiću.

16. O TOME OBAVIJEST : 2.1962. u Donjem Lapcu. rođen 04. odvjetnik Gospić. ilo Grbić18. Optuženici : 1. 7. Boško Grbić4. Za točnost otpravka – ovlašteni djelatnik Katica Radaković e ovog GOSP 0009 INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 1. Slavko Grbić13. 3. Branitelj Stjepan Nikšić. s tadašnjim prebivalištem u Rovinju. god. Republike srpske krajine. MIRKO BOGUNOVIĆ. . o Grbić9. god. Vinko Grbić6.sudu pismeno u 3 primjerka ili usmeno u sudski zapisnik. 10. te je bio zapovjednik tzv. 5. sin Bože i Stanke rođene Glušica.06. 3. Mić8. suda 6. . a o žalbi rješava Vrhovni sud Republike Hrvatske. Dane Rodić15. 12. . . Istarska 13 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nebljusine. Momč17. . REG 0089 – ŠIRE PODRUČJE BJELOVARA Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici . gdje je radio kao policajac i priključio se nelegalnim formacijama tzv. Okružno državno odvjetništvo Gospić KT – 28/92. . 14. i dalje OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je prije početka oružanih sukoba između RH i snaga tzv. . Republike srpske krajine napustio Rovinj. Boško Žujić2. milicijske stanice u selu Nebljusinama čime je počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH.. . putem oglasne ploč19. općina Donji Lapac VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1991. Vladimir Grbić11.

10.g 10.g 19.g 19.g 15.12.1942.Hrvatskoj od 1991.1940.g Dubica Tihomir Antešević (Lazar) Jovan Berak (Stojko) Milivoj Berak (Čedo) Živko Berak (Savo) Nenad Bižić (Spasoje) Spasoje Bižić (Slavko) Ranko Bobić (Petar ) Nebojša Bojić (Milenko) Božo Borota (Stevo) Milenko Bosanac (Jovo) Siniša Bosanac (Vase) Radovan Brkić (Milan) Ivica Capač (Stjepan ) Milivoj Čakmak (Rade) Dragan Čolić (Jovica) Bogdana Čujo (Luka ) 21.g 05.1952.1931.1964.03.06.1960.04.11.1958.08.g 03.g 16.1961.01.1951. mjesec i godina rođenja 30.g 10.g 02.01.1969.1940.05.1956.01.g Javorine Golo Brdo Golo Brdo Golo Brdo Brzaj Brzaj Lončarica Gornja Kovačica Gornja Rašenica Mali Grđevac Mali Grđevac Topoloica Topolovica Pakrac Virovitica Ervenik .10. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Milan Bastašić (Luka ) Živko Zagorac (Dušan ) Branko Popović (Nikola ) Rade Čakmaka (Gojko) dan.1967.g 05.g 19.1958.g 15.1945.g 10.g Pupelica Petrovac Velika Peratovica Milenko Stojić 29.1954.1968.08.09.1960.1957.09.1950.01.1968.04.g 15.g mjesto rođenja Grubišno Polje Turčević Polje Lončarica Turčević Polje adresa bora počinjenja Ranko Radelić (Dušan) Branko Čortan (Ilija) Lazo Savatović 17.09..g 28.1946. do 1995.09.1959.g 29.06.g 29.g 17.g 09.01.g 02.1955.01.08.11.

09.1966.g 14.1957.01.11.g 15.g 24.1934.03.11.g 22.1963.09.g 05.g 16. Barni Slatinski Drenovac Voćin Balinci Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Voćin Balinci Ervenik Balinci Virovitica Voćin Balinci Balinci .1962.g 01.01.1967.1951.03.1969.g 01.08.Milan Orozović (Đuro) Milenko Orozović (Đuro) Nenad Peulić (Stevan) Slobodan Peulić (Ilija) Miroslav Pribjegović (Gojko) Boro Sladojević (Đorđe) Nikola Šarić (Petar) Milivoj Tvrdorijeka (Steve) Dražen Vučković (Petar) Žarko Vuković Nenad Vurdelja (Đuro) Savo Zvonarić (Nikola) Borivoje Lukić (Joca) Zoran Mišćević (Stevan) Ilija Dragičević (Reljo) Neven Veselinović (Radivoje) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Željko Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragutin) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Božidar) Milan Romić (Trivun) Svetoslav Romić (Milan) Goran Romić (Dušan) Dražen Romić (Svetislav) Milan Dragičević (Miloš) Žarko Gravonja (Petar) 19.09.04.09.1969.1960.g 26.1968.g 22.1948.04.09.g 01.g Topolovica Topolovica Lončarica Bjelovar V.1936.g 20.g 20.04.1924.1961.g 13.g 08.09.1955.10. Grđevac Dujakovice Pakrac Garešnica Garešnica Turčević Polje Vranjevina V.g 14.g 11.05.10.05.08.1957.03.09.05.1953.1962.05.g 14.1955.10.1969.1960.g 28.g 28.g 31.g 24.1964.02.1951.g 26.g 22.g 02.1947.1971.1964.03.g 19.g 02.1971.

07. Kurijak i Vurdelja (Lazo ) Slobodan Kesić (Petar) Dragoslav Bukvić (Jovo) Veljko Vukelić (Nikola) 08.g 08.g 22.1970.g 13.g 15.1957.1946.1949.09.1957.g Osijek Nova Bukovica Slatinski Drenovac G.1960.1968.1952.10.1947.03.g 31.1933. Daruvar Voćin Lisičine Krasković Ćeralije Višnjica Slatinski Drenovac Krivaja .g 01.g 13.11.06.09.g 20.04.04.1962.1960.04.1958.05.g Balinci Golubić Ćeralije Balinci Voćin Balinci Kometnik Šišava Slatina Balinci Donji Agići Krupa Krupa Krupa Kometnik – Zubić Mikleuš Drenovac Virovitica Borivoje Radosavljević (Dušan) Dragomir Keleuva (Pajo) Borivoje Lukić (Joca) Milan Graovac (Petar) Slobodan Radošević(Jovan) Ljubomir Makarić (Veljko) Milovan Bojčić (Andrija) Rajko Crnobrnja (Lazo) Savo Tanović (Budimir) Stevo Ivković (Jakov) Milan Crnobrnja (Đuro) 06.g 20.1958.Dušan Veselinović (Marko) Marko Veselinović (Jovan) Marko Vukadinović (Rajko) Mladen Žeželja (Stevan) Dragoslav Munčić (Svetozar) Slavko Dragičević (Miloš) Ljubinko Zubić (Stanko) Nenad Perdić (Rade) Drago Topolić (Mile) Dragan Gravonja (Stevo) Stevo Sladaković (Ljuban) Božo Švonja (Nikola) Mirko Švonja (Nikola) Mile Švonja (Nikola) Boško Jorgić zv.g 19.1955.1957.04.08.03.g 02.02.09.1965.07.01.03.g 08.g 19.06.1933.1959.g 05.02.g 09.1947.1962.08.1960.07.1950.1956.g 03.g 22.g 08.02.g 27.1955.1949.g 15.g 06.1956.1966.g 20.06.02.g 26.g 18.g 18.g 22.06.1964.04.02.g 21.

10.1965.1949.02.1970.02.03.g 10.1969.g 16.06.1943.05.g 20.1934.1973.1964.g 23.12.08.1971.g 09.1971.12.g Schweningen.g 03.g 16.1954.1955.g 05.g 27.03.12.g 06.g 21.03.10.12.1960.1968.07.1946.1966.06.04.1967.1966. SR Njemačka Blatnica Rajčilovci Podravska Slatina Mihajla Klajna br.g 19.g 21.1967.g 26.10.1964.11.g 13.05.01.g 16.g 10.g 06.10.g 10.15 Podravska Slatina Virovitica Grabovica Slavonska Požega Voćin Blatnica Šišava Sekulinci Sekulinci Nove Kusonje Aleksandrovac Balinci Sekulinci Voćin Orahovica Orahovica Aleksandrovac Voćin Hum Podravska Slatina Lukavac Lukavac Bokani Voćin Virovitica Voćin Slatinski Drenovac Orahovica Macute Virovitica Macute Sekulinci Sekulinci Voćin Orahovica Kometlik Španat Gornji Miholjac Sekulinci Virovitica Aleksandrovac Gornje Viljevo Gornji Miholjac .04.10.1960.02.g 25.g 19.g 22.g 10.g 04.g 10.g 22.1966.1964.1964.09.1969.g 25.1967.g 01.g 15.g 28.g 24.11.g 03.1970.03.07.10.1971.1967.Richard Glušc (Stevo) Miroslav Simić (Milan) Vasil Mihajlov (Kiril) Milena Mihajlov (Jovo) Srećko Lazarac (Steve) Miladim Legen (Stanka) Milorad Maksimović (Predrag) Goran Nenadović (Branko) Gojko Tomaš (Milan) Miroslav Crnovčić (Simeun) Nedjeljko Vujinović (Đuro) Borislav Tomašević (Joce) Joce Jorgić (Mara) Ratko Jorgić (Slavko) Vlatko Stanisaljević (Nikola) Petar Veselinović (Petar) Stevo Tomašević (Dragić) Dragan Plavšić (Petar) Dragoslav Radović (Aleks) Momir Srdić (Jovo) Dragan Ševa (Stevo) Damir Danilović (Vladimir) Milenko Bogatić (Rajko) Zoran Jovakarić (Ranko) Đorđe Carević (Krsto) Jovan Alinčić (Bogdan) Milenko Matić (Božo) Anđelko Petrović (Cvetan) Dalibor Desančić (Dragan) Damir Šakić (Pavo) Rajko Ivković (Radovana) Miodrag Mitrović (Zdravko) Ranko Radmilović (Jovan) Milorad Grkinić (Jovan) Dragoslav Dokmanac (Slobodan) Stevo Šimić (Pero) Vlajmo Tomašević (Dimitrije) Jovan Vučković (Kate) Rajko Ivković(Milorad) Jovo Radetić (Đuro) Nenad Šopalović (Panto) Savo Kovačević (Milenko) Tomislav Živković (Nikola) Dražen Vesić (Branko) Milan Obradović (Đurađ) Milan Ostojić (Stevo) Smolić Borivoje (Milan) 25.g 12.08.1960.05.1962.01.09.g 15.1963.g 06.04.05.1970.1967.g 15.1959.06.g 31.08.1961.g 01.1970.1946.09.g 05.1966.11.11.g 19.g 06.g 25.1953.1960.1953.g 20.1964.1961.02.1966.1962.g 01.10.12.g 21.01.08.1961.g 18.09.

1948. Liška (Savo) 04.g 16.1953.12.09.1966.07.g 12.1951.1951.02.1963.g 08.g 15.Mile Puškarić (Nikola) Neven Veselinović (Radivoje ) Slobodan Žeželja (Obrad) Rajko Vukadinović (Marko) Milan Veselinović (Ljuban) Željak Šekuljica (Dragutin) Zdravko Šekuljica (Dragana) Mladen Bukarica (Boško) Željko Bukarica (Boško) Svetislav Romić (Milan) Milan Romić (Tribun ) Milan Dragičević (Miloš) Dražen Romić (Svetislav) Tomislav Mitrić (Mladen) Žarko Graonja (Petar) Svetozar Mitrić (Ilija) Teodor Miščević (Stevan) Đođe Bosanac (Mirko) Dušan Dragičević (Petar) Milorad Dragičević (Petar) Drago Starjaš (Joce) Mile Bolić (Bože) Dragomir Bosanac (Mile) Mladen Starijaš (Blagoje) Zdravko Bukarica (Nikola) Ilija Bolić (Mile) Mirko Gravonja (Nikola) Mile Kokić (Branko) Momčila Graonja (Petar) Milan Milivojević (Cvetan) Miroslav Stojanović (Zdrako) Savo Zubić (Nikola) Petar Matić (Stojan) Milan Romić (Svetislav) Mile Martić (Stojan) Slobodan Gravonja (Todor) Predrag Bosanac (Dmitar) Ilija Dragičević (Reljo) Đuro Rogić (Obrad) Branko Bolić (Gavro) Dušan Dragičević (Miloš) Mile Bolić (Bože) Momčilo Subotić (Ljubomir) Mladen Žeželja (Stevan) Ljuban Amidžić (Petar) Rajko Ančić zv.04.11.g 11.1968.g 06.1943.1957.09.1960.08.g 20.g 23.g 26.g 28.1960.g 02.g 04.g 20.1955.g 07.12.g 17.08.1969.05.g 24.1959.09.1972.07.g 01.1960.09.g 17.1963.1952.g 28.g 28.01.g 14.g 04.1956.g 04.g 30.06.g 12.04.1962.10.1957.1965.08.1964.1924.1970.g 26.07.g 06.g 01.02.1970.g 02.1957.04.1957.1967.g 13.1955.09.1956.g 21.g 12.1958.09.g 16.1960.09.05.g 11.09.03.g 14.1967.1968.01.09.g Sopjanska Greda Balinci Balinci Ćeralije Balinci Balinci Balinci Voćin Balinci Balinci Erdenik Balinci Voćin Osijek Balinci Mikleuš Macute Ćeralije Balinci Voćin Ćeralije Gornji Meljani Ćeralije Ćeralije Podravska Slatina Gornji Meljani Balinci Đurčići Balinci Orahovica Voćin Kometnik Bokane Vočin Bokane Balinci Ćeralije Balinci Balinci Gornji Meljani Balinci Gornji Meljani Balinci Balinci Gornja Vrijesa Stara Krivaja .11.g 15.g 02.01.1958.1961.g 30.g 24.1955.08.g 28.g 04.1969.10.1957.g 30.03.1960.g 12.10.1961.05.10.1967.g 26.05.g 13.1956.1936.04.1971.03.04.08.11.01.05.

g Bastajski Brđani .g Virovitica Savo Dragul (Savo) 12.11.1968.g Nova Krivaja Tihomir Draić (Petar) 30.05.04.g Dujakovica Tome Legen (Dušan) 10.g Velika Klisa Kosta Malivojević (Rade) 07. Kečka (Dušan) Petar Rončević (Petar) 10.1965.1952.02.g Bastajski Murkovac Veljko Marić (Rade) 02.1963.g Ratkovica Dmitar Žarković (Dušan) 04.01.1954.g Koreničani Darko Crnobrnja (Ranko) 24.1954.02.1959.09.g Pakrac Vladimir Kezel (Antun) 25.02.06.1965.04.1949.g Blatnica Milan Mirkajlović zv.03.09.03.1958.1952.g Stara Krivaja 17.1951.g Pakrani 16.1955.g Koreničani Veljko Stjepanović (Blagoje) Milan Šarčević (Nikola) 02.g Borova Ljubiško Kragić(Jovan) 10.1967.Vlade Gatarić (Jovo) 07.04.

1957. Srbija (državljanin Srbije) Visuća kod Korenice Vrebac kod Gospića Medak Korenica.02. 26.1955.1954. općina Gospić Bunić Gornje Vrhovine. 01. Jasi . Stje Gospić.03.03. Otočac. Lič Tesle 17 Gospić. 30. Karlovac. K Gospić.09. Zalužnica Mogorić.1950.12. U Nazora 2 Korenica.11. 19.04. Bud Gospić.04. 31 Gospić.1958.1952.1950.1958. 12.1957. P.12.Branislav Popović (Dušan) Đuro Popović (Vajo) Darivoj Ivančević (Budimir) Nedjeljko Milinović (Branko) Vladimir Korica (Milenko) Branko Banjeglav (Đuro) Damjan Vukmirović (Milan i Milica) 12.01.10.1947.1966.1958. 17. B Vrhovine 9 Milan Čorak zvan Mišo (Dane i Anđa) Marcel Dusper (Stjepo) Tomo Čačić zvan Mišo (Mile) Jovo Kuprešanin zvan Jovica (Petar i Savka) Bogdan Odanović (Mićo) Relja Tomić (Vukola i Koviljka) Duško Bajić (Simo) Mićo Vasić (Miloš) Goce Koneski (Veselin) Slobodan Dotlić (Rade i Smilja) Dragoljub Lazarević (Kostaa) Radovan Radenković zvan Radiša (Milutin i Ljubinka) Bratislav Milojković zvan Bagi Stevo Milošević (Dušan i Soka) Miloš Bogdanović (Petar i Jela) Nikola Zagorac zvan Braco 26. M Korenica.05. Gospić.12. 08.11. 01.1963. Makedonija (državljanin Makedonije) Prilep. Bud Gospić.04. Stje Gospić. Makedonija (državljanin Makedonije) Klašnica kod Korenice Peć. Crna Vlast 9 Otočac.10. Zalužnica Otočac Otočac. Zalužnica Otočac.1947. Me Gospić.03. Trg Radića 1/IV Gospić.1959. Kosovo (državljanin Srbije) Pirot. 03.1949. 18.04. 31.03.1953. Bud Beograd – S Gospić. 01. 23. 21.1960. Vile 15/IV. BiH (državljanin BiH) Štip.1952. Crna Gora (državljanin Crne Gore) Drvar.1953.01. Zal Otočac. 23. 01. 01. 27. BiH (državljaanin BiH) Otočac Gospić Široka Kula Šavnik. P 121 Zagreb. 28. U Tomislava 2 Karlovac Lički Osik.1957.1961. Krbava Duboščica općina Vareš.03.10. 01. Dr. Zal Karlovac.

1972. 14.01.1959. Stuttgart. Slunj Hrvatska Gornja Trebinja.04. Karlovac Karlovac. 06.god.god.10.1957. 5 Donji Skrad Resa Duga Resa b Kosijersko S Kosijersko S Resa Okić br.god. M br. Okić br.06. B Karlovac.09. 22. XV. 28.1967. N 14 Slunj.god.god. Duga Resa Kosijersko Selo. Primišljanski Tržić.1964.god. Slunj Karlovac Cvijanović Brdo.god. 02.god.god. u br.1958.god.03. Duga Resa M.god.god.04. 05. Karlovac Donji Skrad.09.1967. 14. 5 Primišlje br Karlovac. 27. G br.03.god. 02.1937.1944.10.god. 50 Karlovac. 32. 04. Karlovac Okić. Okić br.1956.10. 01. u br. M Ljubošina b Vrbovsko Zoran Nestorović ( Stojan ) Rade Kukić ( Dane ) Dušan Živković ( Milovan ) Vladimir Đipalo ( Dragan ) zvani „Đipko“ Marko Vidnjević ( Đuro ) 03.1970.09. Karlovac Okić.god.10. Duga Resa Kosijersko Selo Vojnić Karlovac Okić. Vrginmost Mane Čokeša ( Milovan ) Ranko Bjeljac ( Milan ) Mane Trbojević ( Nikola ) Mile Majstorović ( Dragić ) Miladin Jančić ( Svetozar ) Rade Krivokuća ( Ilija ) Končalović Anđelko ( Danilo ) Bunčić Ljubinko ( Mile ) Bogdan Milovanović ( Janko ) Đorđe Potkrajac ( Jovan ) Branko Marić ( Nikola ) Mirko Drakulić ( Ljuban ) Mile Milinović ( Ljubomir ) Dušan Drakulić ( Ljuban ) Simo Drakulić ( Miloš ) Nenad Drakulić ( Miloš ) Dragan Stipanović ( Sava ) 19. Karlovac. 07. Okić br.1936. Glina Gređani br. u 10/A Karlovac. Slunj Koranski lug.01.1971.1954. 10.01. 04.god. Njemačka Kordunski Ljeskovac.01. Karlovac Karlovac Ogulin Karlovac. Kozinac.1967.god.06. 13. 18.1968.god.09. Okić br.1955.1958.1952.god. Slunj Manjerović Selo. 16.god. 7 . Slunj Vojnić Tobolić.1953.06. 24. Slunj Nova Kršlja. 34.11. B 153 Karlovac.1963.god.god. 26.Milan Miljević ( Đuro ) 08. 40.12. 06.1948. 19.1960. 29.god. K Brigade bb Karlovac.05. B 154 Karlovac.07.

Gornja Trebinja.II.06.Jovan Lalić ( Mile ) Josip Matijević ( Đuro ) Marko Cvijetić ( Savo ) Mirko Kijurina ( Miloš ) Dragić Karamarković ( Nikola ) Mile Bosnić ( Milivoj ) zvan „Miloš“ Milovan Matijević ( Milan ) Gojko Rakinić ( Milovan ) 20. 11. 13 Karlovac.g 31. 30. u br.02.06. 2 Karlovcu. A-5/2 Velika Klad ulica kbr.1966.1960.01. mjesec i godina rođenja 15. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Slunj Gornja Treb Karlovac Gornja Treb Karlovac Karlovac.g 12.07.05.g 15.1965.g 18.g 15.03.01.1959.1943.08.g 19. do 1995.g 08.1948. br. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Stevan Kalinić (Dušan) Miloš Čokeša (Mane) Grubješić Jovan (Milovan) Milorad Dukić (Adam) Milić Malić (Ljubomir) Polojac Milivoj (Dušan) Dušan Grubišić (Svetozar) Dušan Puača (Jovo) Živojin Radojčić zv.12. 10.g 06.04.1968.1958.05.03.g 24.1956.g mjesto rođenja Kuplensko Karlovac Kestenak Mali Obljaj Koranski Breg Karlovac Raduč Brezovica Besarovina Karlovac Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj Slunj adresa bora počinjenja Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš Sluš .01.god.god.1959.12.1932.god.02.god. Vojnić Kosijersko Selo.1949. 20.1960. 05.1936.1961.g 18.god.g 06.g 03.1969.1934.04.1969. 12.07.1937.1967. Vojnić Tuk. u kbr. u Duga Resa.01.g 07. 9 Slunj. Karlovac Benkovac Gejkovac.1953..08.1949.1950.g 20.11.god. Žika (Radojica) Mile Smoljanović (Nikola ) Dane Katić (Nikola) Branko Tepavac (Dane) Đuro Todorović (Zorka) Đuro Kuzmanović (Rade) Božo Kuzmanović (Rade) Boro Tepavac (Milka) Milorad Katić (Mane) Nikola Katić(Đuro) dan. 05.god.06.1950. Karlovac Gornja Trebinja.07. Duga Resa Virovitica Petrova Poljana.02.g 28.g 30.god.1962.g 07.1956.10. Oguli REG 0092 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .11.

03.1951.05.g 14.01.09.01.04.g 09. Šurijak Ružić Milenko zv.04.g 16.1970.1945. Ćapan (Nikola) Diklić Petar zv.1950.g 13.g 07.05. Žuka (Đuro) Janjatović Nikola zv.1969.1959.1944.g 20.g 20.g 29.01.g 10.05.Branislav Janjetović (Petar) Nedeljko Banjanin zv. Markov (Nedeljko) Vlade Ružić (Dušan) Mile Štula (Ilija ) Bogdan Štula (Nikole) Đuro Janjatović zv.g 09.03.g 22.1941.g 15.g Otočac Ponori Otočac Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Srpsko Polje Srpsko Polje Srpsko Polje Otočac Otočac Bjeljevine Lovas Gornje Primišlje Karlovac Slunj Slunj Batnozi Bartola Zagrebač Brlog Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsk Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Srpsko Srpsk Srpsko Zbješk Gornj Petra Stjepana M Nikole K 15.1937.01.1942.1950.1962.08.1965.10.12.1970.06.g 10.g 15.1960. Kordun .g 26.g 17.g 18.g 19.01.g 27. Klisa (Rade) Janjatović Predrag (zv.g 02.g 24.011964.g 15.1961.04.1956.g 26.04.1951.12.1951.1950.11.1968.081946. Janjac (Nikola) Milorad Janjatović (Nikola ) Nikola Žakula (Mile) Mile Janjatović zv.1955.1967.04.02. Šuljar Nikola Ružić (Dušan) Ilija Janjatović (Nedeljko) Đoko Janjatović (Nedeljko) Branko Ružić (Dušan) Predrag Lavrnja Milan Lavrnja zv Buće (Buda) Miloš Kukić (Ilija) Branko Cekinović (Miloš) Mario Slavović (Zoran) Čedomir Pjevac (Mile) Srećko Butko (Valent) Mišković Rade (Dragić) 14.g 01.

g 15.09.1951.g 19.1957.07.1961.1964.11.g 31.1965.1956.011962.1957.02.1955.11.g Prokike Vodoteč Vodoteč Vodoteč Zagreb Škalići Vodoteč Vod Krnjev Junija Palm G .g 11.04.03.g 12.06.1954.01.1957.g 25.1955.g 06.g 24.g Čitluk Vodoteč Prokike Prokika Vodoteč Vodoteč Partizanska Drežnica Vodoteč Vodoteč Vodoteč Brinje Jase Budačk Prokike Prokika Đure Strug Bernandina O Selo Trbo Tuževi Tuževi Škalići Nedeljko Rajčić (Marko) Boško Stanić (Milana) Željko Bukvić(Zdravko) Nikola Platiša (Mile) Milan Milošević (Mihajlo) 13.01.07.1970.g 22.04.11.1959.g 06.01.04.1966.g Srpske Moravice Škalić Selo Dušan Kričković zv.12.g 09.1925. Učo (Jovo) Mihajlo Lončar (Ilija) Čedomir Hajduković (Dragan) Zvezdan Rajčić (Bogoljub) Đorđe Rajčić zv.Nikola Rajnović zv Čiča (Mihajlo) Svetozar Lončar zv Sveto (Đuro) 10.03.g 16.1933.g 04.g 25. Đilda (Milan) Bogdan Maljković (Branko) Đuro Trbović (Ilija) Ilija Vraneš (Lazo) Milan Tomić (Mihajlo) Dragan Lončar (Branko) Milan Rajčić (Borivoje) 09.1966.g 03.

1957. 10.10. 13. 21. ul.10.07. Gospić Počitelj. 8 Plaški.07. 06. Sve Vrginmost.02. u br. Bosanska Dubica Gornji Budački.10. Go Ogulin.04. Latin Plaški.1961.1973. Počitelj br.08. Heroja Karlovac. 01.1956. Pješćenica.1947.1946. Vrginmost Rade Manojlović (Bogdan) zvan „Mek Klaud“ Branko Miščević ( Dušan ) 02.12.1926.1955. Karlovac Kompolje.1969. N 9 Karlovac. Karlovac Vojnovac. 23. SO Titova Korenica Mazin. Gospić Karlovac.Đuro Varda ( Dane ) 23. Gospić Gospić Knin Gospić Zalužnica. u . Kompolje b Korenica Mukinje – P Mazin br.8 Dragan Vilenica ( Savo ) 30. J. N 47 Miloš Prusac ( Jovan ) Stevo Mirić ( Rade ) 19.10. Staro Selo. br.1927. Srpsko Polje.1952.1961. u Karlovac. 10.1958. Počitelj br. Donji Klasnići.04. 5 Počitelj br. 15. S Vojnovac bb Ilija Rušnov ( Nikola ) Draženko Višnjić ( Simo ) Nedjeljko Bunjevac ( Mile ) Milovan Stanić ( Ilija ) zvan „Pograničar“ Vlado Pešut ( Nikola ) Jovo Tatalović ( Savo ) Ranko Pralica ( Marko ) Mile Peurača ( Bože ) Boško Božanić ( Nikola ) Ljubica Šolaja ( Vladimir ) Žarko Vojnović ( Dane ) Đuro Basić ( Dušan ) Stevan Njegovan ( Danilo ) Milan Uzelac ( Ratko ) Zdravko Ivančević ( Jovo ) Nikica Pavlica ( Milan ) Branko Brakus ( Dušan ) zvani „Baja“ Božo Jerković ( Ilija ) 01.1946.09. 01. ul. Vrginmost Karlovac Ogulin Ogulin Plaški Ogulin Dvorište. 10. Gospić.1954.01. Korenica Plitvice.11. T Svačića br. P Ogulin Plaški. 24.09.1954.1934. 10.1941. 11. Ogulin Karlovac.1956.10.04. ul.1928. Gračac Počitelj.05.01. A 14 Počitelj kbr Zalužnica b Gospić. 27. Glina Banski Moravci Karlovac.01.1946.03. Otočac Divoselo. 25.1958.1954. 02. 30. Gornji Sjeničak. 02. T.04.02. Otočac Srpsko Polj Otočac Duga Resa.1947.11. 17.

01.09.03. u Gračac.1954.12. Klju Karlovac. SO Gračac Gračac Donji Poloj. Vojnić Vođević Brdo. SO Gospić Mazin. Rad Gračac. 20.11. 03. 01. u obala br.05. P Knin. 10. Proleter Otočac.1959. Slunj Mala Crkvina. SO Knin Bruvno. G VI. 28. 05.08.01.1947.10. SO Gračac Zelengrad. Ključar. Karlovac Karlovac Karlovac Lipar.10. 24.1968. R Karlovac. 06. Raduč. Popina Karlovac. Vojnić Karlovac. Plavn Gračac. 09.1949. S Karlovac. Gospić Gospić.1954. 20. 15.1954.10.03. SO Ključ Orahovica Raduč.1957.1958.1955. 2 Nikola Gvozdenović ( Janko ) zvan „Niđo“ Pavao Crnković ( Milan ) zvan „Pajo“ Dragan Sikirica ( Milan ) Milutin Banda ( Georgije ) Milan Miljenović ( Milan ) Boško Vučković (Vladimir) Milenko Kosijer ( Mile ) Radoslav Čubrilo ( Isak ) zvan „Rade-VojvodaCrnogorad“ Marko Vučković ( Đuro ) 12. 02. 20.04.06. SO Obrovac Bruvno. Lič 163 Lička Kaldr Osrednjice b Gračac.11. Slunj Ploče 117. Rad Vladimir Korač ( Danilo ) zvan „Vlado“ Boško Bijelić ( Nikola ) 29. Neteka Gračac.1969. Gračac Gračac Otočac Donji Lapac Gračac Beograd Gračac Plavno. Plo 03. T Cerovac 19 Karlovac.Borislav Dukić ( Miloš ) Milan Ivanić ( Dane ) Mićo Mišćević ( Boro ) Milan Starčević ( Rade ) Nikola Surla ( Dušan ) David Vojvodić ( Nikola ) Dane Tojagić ( Mićo ) Dušan Starčević ( Branko ) Dane Obradović ( Mile ) Milan Jakšić ( Dane ) Ifet Hrustić ( Šaban ) Dražen Stojanović ( Ilija ) Miroslav Ajduković (Milan) Đorđe Vojnović ( Nikola ) Borivoj Veselinović ( Ilija ) Đuro Miljuš ( Bogdan ) Miodrag Šepa ( Dušan ) Nikola Vuletić ( Dušan ) 16. 20.06.07. 26. SO Kula Vojnić. G. SO Gračac Glogovo. Karlovac Cvijanović Brdo.1910.06. 06. Rad Gračac. 20.u 04. Glo Srb. 14. B Karlovac.1968. selo Vel. 26.07.08.02. Vojnić Duga Resa. M .1956.1950. SO Gračac Hripavci.1968. 25. 01. Ma Obrovac.07.1960.03.1954.1960.1955.05. 22.1961.08.1965.1964. 13.1938. Gospić Raduč kbr. Ze Gračac.1957.04. Nin Bosanska G Slavonska O Pištanja 7 Gospić.1962.1967. 18.03.03.1958.1953.04.

g 02.g 10.g 06.10.g 07. Gračac Gračac kbr.01.07.1951.g mjesto rođenja Brnjavac Vrginmost Pješćanica Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Pješćanica Vrginmost Vrginmost Karlovac Bukovica Bović Nova Kršlja adresa bora počinjenja Brnjavac Pješćanica Pješćanica Pješćanica J.IV. mjesec i godina rođenja 04.1962. Gračac Gračac. REG 0094 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .1951.05. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Petar Miličević (Rade) Dragan Bijelić (Mile) Rade Bijelić (Bogdan) Dragan Bijelić (Mile) Dragan Bijelić (Pero) Bogdan Bijelić (Rade) Miroslav Bijelić (Rade) Mile Macut (Matija) Mile Bijelić (Stojan) Sava Bijelić (Matija) Jandre Dragojević (Milka ) Dragan Borota (Milan) Milan Arlov (Petar) Đuro Muškinja (Dane) dan. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.01.10.g 15. 01.Đoko Dozet ( Milan ) Boško Terzić ( Milan ) 29.09.02..07.1960.1968.07.03.g 24.01.g 09.1947.04.g 22.1965.1959. Đek 304 Dušan Gaćeša ( Jovo ) 15.1957.1955.1952. do 1995.g 20.1958.g 23.g 01.1949.1964.02. Gospić Gračac Vučipolje b Milorad Gaćeša ( Dušan ) 25.g 07.g 05.10.09.12.02.1937.1962.1953.1958. Jakovčića Boronga Z Pješćanica Pješćanica Pješćanica Sušačka Pješćanica Trg Naro Vrg Bratstva i Vrg Nova Kršlja .

1954.12.1939.03.07.01.06.g 22.1952.g 06.1941.1939.g 05.1956.g 02.1969.1959.1950.1956.1953.g 24.g 04.1950.01.03.g 24.g 24.g 07.09.09.1951.1955.g 01.1963.g 6.1967.Svetozar Manojlović (Ilija) Đorđe Matijević (Dušan) Mile Tesla (Mile) Jovan Bijelić (Milić) Đuro Pavlović (Ilija ) Mirko Drakulić (Branko) Mile Ivanković (Glišo) Miloš Drakulić (Branko) Đuro Latas (Rade) Vladinir Dakić (Vaso) Stevo Kvočka (Dragan) Slobodan Šarac (Milan) Božo Božić (Nikola) Miloš Kljaić (Dmitar) Nikola Vidnjević (Stanko) Mirko Vukojević (Petar) Gojko Uzelac (Vladimir) Milan Carević (Nikola) Nedeljko Tomašević (Mirko) Milić Tomašević (Dragan) Branko Tomašević (Dragan) Miloš Drakulić (Dragana) Luka Tomašević (Đuro) Stevan Drakulić (Petar) Stanko Musulin (Janko) Predrag Drakulić (Miloš) Milić Ivanović (Nevenka) Stevo Gršak (Matija) Drautin Musulin (Stanko) Boško Bršak (Matija) Nikola Živković (Simo) Branko Vuković (Milorad) Borivoje Gojković (Stanko) Stanko Milašinović (Ljubomir) Žarko Uzelac (Boško) 15.05.07.g 20.10.05.g 09.g 14.1953.08.g 24.g 1707.g 09.1956.11.03.g Gornji Sjeničak Karlovac Karlovac Vojnić Donja Vidovska Vojnić Ivanković Selo Vojnić Broćanac Karlovac Crnaja Donji Poloj Crnaja Karlovac Gornja Trebinja Bogovolja Zimić Stupovača Okić Vojnić Okić Vojnić Okić Okić Bukovica Utinjska Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Vojnić Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Braće Gojk Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Baščins Ka Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Braće Goja Z Braće Goja O O O O O O Sarajevsk Maksimilij Ka Mandić S O Živković K Marina Drž O Zimić 1 Zimić O Zimić .011954.g 09.1971.1951.1958.11.05.1950.g 15.g 0504.1949.01.1953.02.g 08.g 14.01.1946.g 31.1951.g 09.g 17.1959.01.1966.1954.07.10.06.g 04.g 21.02.05.1941.1962.09.g 16.1964.g 15.g 18.g 03.05.1960.01.g 17.g 03.1949.06.g 18.05.

g 09.1951.g 06. Slunj Gornji Primišalj Broćanac Plaški Bosansko Petrovo Selo Ogulin Vojnovac Ogulin Lapat Kljajić Brdo Jezero Jezero Ogulin Slunj Gornji Primišalj Klenovac Grabovac Broćanac Zlokuće.g 22.03.05.07.07.10.03. Slunj Miljevac .1966.g 25.1962.01.1956. do 1995.g 20.01.03.1947.g 21.g Gornja Trebinja Gornja Trebinja Blatuša Slavko Polje Podsedlo Radonja Plavča Draga .01.g 02.09. Kosan Jezero JNA 3 Donji Prim Nikole Ku M.02.1955.04. Hebrang Dragic Vrg Omladins Korunaš Radonj Lapat M.g 03.1955.1955.06.01.1948.g 20.08.g 02.02.g 04.g 10.g 04.06.g 04. Ogulin Ogulin Primišljanski Tržić.1947.09.01.1950.g 20.1939.06. Tita Milašinči Bro Nikole Ku Senjska REG 0095 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA .g 28.g 21.05.06.g 28.1941. Slunj Slunj Rakovica Grovac.11.1947.1954.09. Kosano Industris Vojn S.1966.1954.g 04. Kosovo Rakovica Kralja Petra A.1954.1957.g 23.g 24.g 19.1958.g 2304.g 05.12.Milić Lalić (Mile) Nikloa Lalić (Mile) Stojan Samardžija (Janko) Miloš Pajić Rade Gaćeša (Nikola) Nikola Trbojević (Miloš) Nikola Dokmanović (Ilija) Milan Radmanović (Svetozar) Krnić Simo (Jovana) Radaković Mirko (Stevan) Lazo Pekeč (Milutin ) Milan Višnjić (Ljuban) Ratko Ribić (Nikola) Miljenko Tepavac (Dušan) Bogdan Vein (Ilija) Ilija Dunović (Đuro) Željko Topić (Milana) Dušan Latas (Mane) Duško Jovinčić (Dragić) Damir Vorkapić (Nenad) Ilija Vorkapić (Nikola) Đuro Stokuća (Nikola) Milan Šumonja (Miloš) Rade Kljajić (Milovan) Vlado Dokmanović (Bogdan) Stevo Jakšić (Milana) Nenad Višnjić (Dušan) Nikola Bjelopetrović (Milan) Duško Kukić (Đuro) Simo Pejnović (Milan) Dragan Egić (Miladin) Janko Jezdić (Rade) Miomir Spasić (Đuro) Milan Žegarac (Ninko) 11.1947. Tit D. dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1935.1947.g 12.04. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime dan.1948..g 26.1934.1968.1952.1968.g 25. Klina.1951.g 05.1943.1938.12.g 15.06.1960.01.03.g 15.g 21. Kosano Lapat M.g 01. mjesec i godina mjesto rođenja adresa boravk . Tit Novo Na Avenija M Z Ceti Gornji Ivana Trn I Hrvatsk Grb Prim Milašinči Janja Go S. Slunj Nova Kršlja Ruševica .V.1936.09.

05.04.03. SO Karlovac Prkos Lasinjski.09. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Đuro Janjatović ( Simo ) 15.03. SO Karlovac Srpsko polje.1949.1970. Nova Krš Prkos br. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Milenko Ružić 09. 30. 20. Sjeničak br. 9.1941. 06. SO Karlovac Lasinjski Prkos. Otočac Srpsko Polje kb Otočac . 1 D. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. Srpsko Polje.1937. Ka Klipino Brdo br Karlovac L.1923. Srpsko Polje.1948. SO Karlovac Donji Sjeničak.1949. Karlovac Zagreb.06. 20.11. Otočac Slunj.1925.01.1954. Španjol boraca br.2 Karlovac L. Kar Prkos br. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak. Srpsko Polje br Otočac Bogdan Štula ( Nikola ) 24. Srpsko Polje.1965.01.04.1961. Otočac Srpsko Polje kr Otočac Predrag Janjatović (Đuro) 29. Sjeničak br. Sjeničak br.01. SO Karlovac Klipino Brdo.01.05. 08. 10.1944.1967. Sjeničak br. Srpsko Polje. Srpsko Polje. 26. Republika BiH Lasinjski Prkos.1968.05. Karlovac L.05. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Ružić ( Dušan ) 16. 14. 25. SO Karlovac Lasinjski Sjeničak.1946. Cazin.Milan Trkulja ( Marko ) Gojko Bućan ( Miladin ) Željko Bućan ( Ninka ) Simo Dakić ( Marko ) Đuro Pruginić ( Gojko ) Marko Padežanin ( Rade ) zvan „Čikota“ Petar Padežanin ( Nikola ) Žarko Bućan ( Vaso ) Vaso Roknić ( Milić ) Mile Štula ( Ilija ) 03.12.

16 Nedjeljko Banjanin ( Nikola ) zvani „Ćapan“ 26. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac REG 0096 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Otočac Otočac.1955.Branislav Janjatović ( Petar ) 14. Bart br.1959.. ul. Zag 1 Petar Diklić ( Đuro ) zvan „Žuka“ 24.03. do 1995.08.1950.02.04. Otočac Otočac. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima .12. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Mile Janjatović ( Nedjeljko ) zvan „Markov“ 20. Otočac Brlog kbr. Ponori. zvan „Janjac“ Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Milorad Janjatović ( Nikola ) 27.03.1951.01.1951. ul. 244/ Otočac Nikola Janjatović ( Jovan ) 13.06.1970.1951. Srpsko Polje Srpsko Polje kb Otočac Vlado Ružić ( Dušan ) 22.1942. Otočac Srpsko Polje kb Otočac Nikola Žakula ( Mile ) 02.

30. 01. Sto Gornje Vrhovine Škare 53/27 Škare 42 Otočac. 04. opć. 05. 01. K Tomislava 43 Karlovac. Ul. 03. Perna 1 Vrginmost. Fortička Otočac. 09. 1939. 1962. Dvor Bović. 1953. 1937. 10. 07. JNA Brinje. „Pero“ (Proka) Miloš Krnjeta (Milan) Dušan Branković (Petar) Milan Petrović (Srećko) Dojčin Štetić (Mladen) Dragan Stojanović (Nikola) Milan Stojanović (Mane) Milan Prica (Dušan) Milan Zubović (Jovo) Tomo Krznarić (Tomo) Petar Prica (Mile) 05. 1958. 1964. opć. SR BiH Karlovac Perna. 10. 1951. V. 07. 03. opć. Trg. 13. 07. opć. Otočac Kragujevac. 24. Srbija Krbava. 04. 22. 01. 07. 11. 07. Crna Vlast. 07. 06. 28. 08. 1947. 04. 1968. 26. 04. Bihać. s . 23. 01. 27. 1938. Bačka Topola Babin potok. 30. 1965. Trg N Heroja Gornja Trebinja Miloš Pupovac (Dane) Aleksandar Vasiljević (Radoslav) Dušan Smiljanić (Nikola) Čedo Knežević (Tomo) Vukašin Gledić (Tomo) Miroslav Juran (Mijo) Milan Teslić (Milan) Milan Borić (Božo) Mile Klipa (Rade) Slavko Malobabić (Rade) Petar Ajdinović zv. 24. Lug. opć. Topusko. 1968. opć. opć. Kidri - Zagreb. 1951. 09. 03. 1947. 02. 05. opć. 1962. 24. 1952. Ul. Topusko. B. Karlovac Ajdovščina. opć. B. Slunj Brlog Donji Lapac Gornje Vrhovine Škare Škare Drenov Klanac Vrhovine Kamenica Drenov Klanac L. Naz Karlovac.Dane Lončarević (Ilija) Nijaz Hodžić (Jusuf) Dušan Džakula (Đuro) Milutin Oreščanin (Milutin) Ljubomir Poštić (Dušan) Miodrag Pavlović (Miloš) Đuro Paić (Bogdan) Radomir Peleš (Nikola) Dušan Matijević (Đuro) 23. Rep. Korenica Škanalija. opć. 06. Vrginmost M. opć. 1951. 05. 07. 04. Karlovac. 1960. 1949. 05. 1950. 1952. 19. 10. 2. 1952. Fra Filip Zagreb. Vrginmost Maljevac. 04. 15. 06. 02. Grada V - Velika Gorica. 01. ul Br Jedinstva Vrginmost Vrginmost. Vrginmost Velika Gorica Gornja Rogatica. 03. opć. 15. Slovenija Bović. Vrgi Topusko. 04. Kralja IV br. Vrginmost Sisak Karlovac Karlovac Karlovac Gornja Trebinja. Kalnič Zagreb. 1952. 1952. 03. Osik. Ivice Lov Otočac. 19. 1951. 03. 1935. 1949. 12. 12. Otočac Klipino Brdo. R. 1956. 08. 1955. 1967. Korać Brlog Donji Lapac. Karlovac Poljani 185. opć. Brnja Vrginmost.

02. 08. Rakić Zagreb. Dvor na Uni Vojnić Karlovac Brdo Utinjsko. Slunj Vojnić Bukovica. opć. Ilica 245 Broćanac 12. 10. Verga Karlovac. opć Duga Resa Topusko Slavsko Polje. 1946. opć. Nade D Vojnić. 1967. 16. Jasenica 148 L. Vrginmost Karlovac Vojnić Vojnić Jovac. 02. opć. 01. 1962. Loskunja Karlovac. 1946. 16. mjesec i godina rođenja 24.g mjesto rođenja Udbinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Udbinja . 1947. 08. 08. Gejkovac Vojnić. 1950. 07. 01. opć. 1954. 01. opć. 1957. Jasenica. 26. Vojnić Karlovac Velika Kladuša Velika Kladuša Ljubina. 19. 05. op. opć. Plaški Karlovac. BiH L. 1962. Ogulin Broćanac. 1966. T. opć. 1954.. Jasenica 106 L. 18. Slavs Karlovac. opć. 1955. 1956. Lipanj L. 1963. 15. 1967. 1950. opć. 13. 05. 13. 21. Vojnić D. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) David Selaković (Nikola) dan. 08. opć. 18. opć. 1961. Jurga 8 Vojnić. 01. 23. Jasenica. 11. 1946. 18. Budačka. opć. 07. 1967. 25. Bakars Vojnić. 01. Domag Karlovac. Ogulin L. 14. 1962. Otočac Janja Gora. 06. 10. 1969. 15. 25. opć. do 1995. 13. 02.1930. 05. Og Begovac L. 05. Kolarić b Duga Resa. 06. P REG 0097 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Slu Karlovac. 1954. 04. Vergašev Vojnić. Mostar. 1963. 03. 06. 29. opć. O Janja Gora 183. opć. 10. opć. 01. 05. Vojnić Gaćeško selo. 26. 05. Og Latin 38. općina Ogulin L. Partizansk Gospić. Jasenica. Ive Se Vojnić. 01. 16. Jasenica L. Jasenica. 1964. Bosi Vojnić Vojnić Vrginmost.Vladimir Todić (Jovan) Ilija Jovetić (Milan) Branko Jovetić (Đuro) Vujo Momčilović (Nikola) Mile Vezmar (Simo) Vukašin Vrcelj (Miloš) Branko Čikara (Dragan) Miroslav Milaković (Milan) Stevo Milaković (Dušan) Miloš Vučetić (Dušan) Đoko Jakšić (Nikola) Mirko Đukić (Ilija) Miloš Medaković (Spaso) Janko Jezdić (Rade) Milorad Berberina (Miloš) Dragan Bijelić (Nikola) Svetozar Brdar (Mirko) Milan Brkić (Milovan) Đorđe Dejanović (Nikola) Dušan Devetak (Dragan) Guštić Milan (Bogdan) Nikola Dmitrović (Milan) Pajo Janjanin (Nikola) Dragan Lukač (Svetozar) Dragan Malešević (Mile) Ştanko Karan (Branko) Milutin Mandić (Miloš) Rabljenović Milan (Milivoj) Đuro Mandarić (Nikola) Darko Vukić (Dušan) Petar Ćosić (Milan) Čedomir Oredić (Stevo) Zdravko Kosovac (Đuro) Miloš Mišljenović (Ignjatije) 06. 15. 02. 1953. 07. 1941. 07. 1956. D. Ogulin Slunj Plaški Kurjak. 12. Jasenica Plaški. 01. Korduna Vojnić. 10. 06. opć. 1949. 1967. Lapat 1/F Plaški. 1964. 1934. 06. 1951. 10. 11. 25. Dvor na Uni Gornja Brusovača. 31. Jasenica 182 Blata 14. D. 01. 07. Karlovac Brinje. Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin Ogulin L. 08. 1963. 1949. Dubro Rapain Dol 25. Omladin Vojnić. Korenica Janja gora.02.

g 02.g 07.12. Cerovac.Gojko Lazić (Jovan) Zoran Radić (Nemanja) Nikola Drpa (Stevo) Mile Bunčić (Jandre) Milan Romčević (Jovan) Đuro Musulin (Ilija) Mile Katarlija (Stanko) Simo Gvojić (Stevan) Gojko Milivojević (Laze) Žarko Karan (Luke) Veljko Ljepović (Stevana) Marko Gredelj (Đure) Željko Karan (Miloš) 1941.g 20.1971.g 02.g 1945.g 18.g 1956. Kašića 2 Staro Selo 38 .05.g 18.1946. Milošinčićeva Donje Dubrave Potplansko Generalsk Turjanski 105 Ostrovica bb B.g 1960. Vrginmost Karlovac Potplansko selo Turjansko Gospić Otočac Otočac Katinovac 62.1955. Karlovac T.11.g 1935.01.12.1941.1991. Vojnić Vojnić Brnjevac.04.g 1950.g 1941.g Glina Mala Trepča .g 1941.1955.g 05.g 1947. Vrginmost Cerovac.g 1936.1951.g 1947.1970. Karlovac Tušilović Tušilović Kestenovac Kestenovac 2 Milan Žuna (Miloš) Svetozar Tepšić (Mile) Dubravko Papić (Milan) Dragan Sudar (Đuro) Milorad Mašić (Đuro) Milan Savatović (Božo) Predrag Agbaba (Jovan) Siniša Diklić (Nikola) 02.g 16.g 1950. Knin Osijek Trstenici Vrginmost Krstinje Stipan Živković Kosa.08.1960.g Žagrovići.03.08.

Karlovac Krnjački Grabovac Krnjački Grabovac Mračaj.01. mjesec i godina mjesto rođenja adresa bor . Milan Mirić (Dušan) Milorad Živković (Rade) Milan Velimirović (Dušan) Jelenko Krpić (Branko) Đuro Novaković (Simo) Mile Adžija (Ilija) Radovan Marković (Simo) Mile Jurić (Milić) 24.g 10.g 30.g 02.g Velika Rušina.06.1940. Mile Vračar (Rade) Miloš Mihajlović (Mojsije) Ilija Trbojević (Marko) 19.1951.07.1949. Klupica 12.12.12. Vojnić VII Divizije 3 Tušilovečki C Karlov Gornji Bud Krnjački Grab Karlov Krnjački Grab Karlov Mračaj 7.05.Blagojević Mladen (Nikola) Ignjatije Vukić Nikola Peurača Dušan Radulović (Miloš) Miloš Radulović (Stanko) Pavlović Branko (Gojko) 17.1953.01.Vojnić Mandić selo. K Save Mrklja 4 Veljunska G Vojni Mandić Selo Ponorac 29. Sjeničak S.g 29. Karlovac Ponorac G.08.g Karlovac Vojnić Tušilovići bb.10.1957.04. V Gornji Poloj 8.g 04.03.g 02.g 22. Karlovac Topusko Veljunska Glina . Sjeničak.1969.1945.05.01.05.05.1945. Bosanski Novi Tušilovečki Cerovac Gornji Budački.g 20.1935.g 21.1939.1946.1948.. Milan Opačić (Miloš) Dušan Vujanović (Milan) 22.1959. do 1995.g 08.g 08. Karlovac Ponorac.1951.g 13.1940.05.1965.g Bukovica Gornji Poloj Vojnić Podgorje 9.g 15.g 15.g 30. Veljun b Gornji Skrad 5 Ponorac 5.11.1936.g Slunj Gornji Skrad.1948. Vojišnica 13 REG 0098 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – VIII dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.04. G.1950. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.09.

Petar Vrcelj (Stevana) Nikola Milaković (Dobro) Mile Kosanović (Rade) Pekić Đuro (Milić) Budo Sladić (Stevo) Petar Kopreica (Mile) Đuro Milivojević (Marko) 13. Žerve Gora G. Karlovac Zagreb Veljun.06.. Crna Gora Lička Jasenica.04.g Lekovina. Trebinja Šalamunić. Slunj Topusko Medoviće Malašinči Crevars Vr Marko Gredelj (Đuro) Nikola Vračar (Nikola) Miloš Velimirović (Dragoljub) Ilija Lukić (Mile) Nikola Topić (Milorad) Bogdan Skorupan (Milan) 17. Karlovac Veljun.g 11.06.1946. Korenica Perić Selo. Gračac Jamari. Ogulin D. mjesec i godina rođenja mjesto rođenja adresa boravk vrijeme počinj .g 14.g 23.1935.g 15.1937. Heb K Gornja K Velj Velika Pop Jam Lapat REG 0099 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – IX dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Slunj Velika Popina.04.1935.g 15. Treinja Proleter Loskun Tušilov K Mile Karapandža (Marko) Milan Vujčić (Božo) Jandre Jovičić (Dušan) 21. Bijelo Polje.04.1953. Ogulin A.g 22. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime oca) dan.08. do 1995.g 01. Karlovac Tušilovački Cerovac Lička Jase Lička D.g 13.g Turilovići.04.g 20.1950.g 16.1940.03.1947.1948.1950.1937.04.g 10.1944.05.1952.g 20.11. Slunj Lapat.1950.1969.08.g Gornje Trebinje.g 28.1958. Ogulin Janja Gora.03.09.05.06.

Vrginmost Dugo Selo br.1964. Korenica Gospić Gospić Široka Kula.01.B kbr. Švicarska Šalamunić. Gospić Čukovac Čremušnica.1958.N kbr. Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.1968. Sulejman Ilmić ( Derviša ) Nedjeljko Ilmić ( Sulejman ) Zoran Kokot ( Marko ) Ilija Knežević ( Luka ) Marija Čubrić Brakus ( Ilija ) Jeka Korać Čubrić ( Mile ) Sreten Gojić ( Slobodan ) Bogdan Gruičić ( Ilija ) Ilija Novković ( Mane ) Stjepan Šuntić ( Marko ) 01.1961.1963. T.1931. ul. Gosp Čremušnica br.09. 28.1971. 02.03.1925.12. 01.02. 8 Krstinje bb. Lasinja Lički Osik. 29. K kbr.20.1955. 2. Vojnić Široka Rijeka b .Miloš Kokot ( Đuro ) Milan Vejnović ( Nikola ) Slavko Uzelac ( Bože ) Predrag Štrbac ( Milan ) Ilija Novković ( Mane ) Stojan Serdar ( Soko ) Zoran Spasić ( Evica ) Nenad Serdar 18.1968.06.1935. 01.08. 24.09. 62.04.1951. Dugo Selo.Korenica Gornja Barska. Lasinja Karlovac Stipan. 01.1968. Vo Stipan br. 15. 22.05. T. ul.1959.1969. 06.06. Gospić Lički Osik.09. 10.2 Široka Kula kbr Široka Kula kbr Gospić Lički Osik.01.08.02.1947.1934.1971.1931. V Milorad Mrkšić ( Stevan ) 02.4 Milan Vukmirović (Spaso) 15. ul. 04.01. Ostrovica kbr. 08. Gospić Široka Kula Beograd Davos.09.06.1953. Urij Gospić Lički Osik.12. 29. 16. Gospić Tolić.08.10. SO Cazin. Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik. 17.02. BiH Gospić Gospić Široka Kula Široka Kula Široka Kula Gospić Studencima. 04.03.1944. Urij Gospić Široka Kula kbr Gospić Lički Osik kbr.1930. N kbr. 3 Ostrovica. ul.1942. 07.P bb. Široka Kula kbr Gospić Lički Osik ul. Mile Markovina ( Vaso ) Đorđe Španović ( Dmitar ) Mile Maslić ( Miljkan ) 20.

Donji Primišalj Slunj Kestenak br. ul.08. Krstinje. 155 A Buzeta bb.02.1956.09. 10.1952.1952. Janja Gora br. Bihać. Vrginmost Plaški Buzeta.1954. Vojnić Vojišnica. 1 Mićo Knežević ( Milan ) Simo Todorić ( Milan ) 10. Koransko Selo. Karlovac Stevo Pešut ( Nikola ) 24. 09.05. 29 Mala Vranovina Vrginmost Milan Vujić (Svetozar) Milovan Vujić ( Milovan ) Nedjeljko Vujić ( Milovan ) Ilija Pavlović ( Vasilije ) 15. 20. 22.1959. Ogulin Janja Gora br. 12 Kupljenski br.Milić Miljuš ( Nikola ) 01.04.1962.04. 5. VIII. Vojišnica. Vo Malička kbr.22 Zebić br. 10. Glin Vrginmost. Duga Resa Donji Primišalj Kestenak. Barilović Orjavac br. 23. Vojnić Vojnić Vojišnica br. .09.06. Ogulin Tušilovački Cer 28. 08. Vojnić Vojišnica.09.1959. Vojnić Malička.07.08.1944. Senjs Pavlovac br. Glina Vrginmost Glina Krstinje bb.1940.11. 1 Rade Vukas ( Stevo ) 27.06.1937. 10.1953.BiH Gospić Karlovac.1941. 15. 5 Đuro Marinković (Cvijan) Đoko Simić ( Milutin ) Nikola Grubješić (Danilo) 14.1976.Kordunašk br. Tušilovački Cerovac.1950.1950.1943.1955.09.10.1938. Lipa. 13 Vojišnica br. 23 Đuro Hrkman ( Đuro ) Ljuban Šapić ( Božo ) Bogdan Mikulica (Milan) Dragoslav Šijuk ( Nikola ) Dušan Zinaja ( Mile ) Milan Ćelap ( Nikola ) 27.06. Janja Gora. 05. 02. Karlovac Janja Gora.06. 15.03. 12 Vojišnica br.

Ot Gornji Babin Po Otočac Vrhovine br. 123.1953. 11.04.10. Njemačka Zalužnica.1 Dabar kbr. 17 Zalužnica kbr. Otočac Doljani.Am Savčevića br.1975. 105 Sombor.08.01. G. 36/I Zalužnica kbr. 10. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mirko Lončar (Nikola) Cvijo Karapandža (Cvijo) Dušan Rebić (Dragan) dan. 20 Zalužnica br. 22.01. 01. 08.11. Gračac Glavaci. Doljani. 1960.05.1942. 02. Otočac Otočac Doljani br. Otočac Zalužnica.11. K G. 1947. Otočac Gornji Vrhovi. 07.Dušan Mirković ( Milan ) zvan „Baso“ Ilija Radaković ( Jovan ) Milan Žegarac ( Đuro ) Žarko Agbaba ( Stevo ) Petar Stojanović ( Tomo ) Boško Brekić ( Vukan ) Boško Vukojovac ( Čedo ) Nikola Brakus ( Stevan ) Mićo Bobić ( Đuro ) Damir Popović ( Milan ) Milan Popović ( Nikola ) 07.1927. op. 01. Otočac Dizeldorf. 1951. ul.1947. 20 Vajo Bogdanović ( Milan ) 15. Boris Uzelac ( Branko ) 30. Škare br. Otočac Škare.10. Otočac Dabar. 21. Zalužnica br.01.1975.1933.1946.10. mjesec i godina rođenja 25.05. K . Gornji Vrhovi b Otočac Donji Vrhovi kb Otočac REG 0100 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – X dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.1946. Otočac Bruvno. 21. 29.1934. Otočac Glavaci br. Trebinja 41. opć.1932. do 1995. Karlovac Karlovac Karlovac adresa boravka počinjenja zloči Skakavac bb. Otočac Otočac Zalužnica. 17.1949.06.1937.. 06. 9 Doljani br. mjesto rođenja Kljaić Brdo. 05. 02. Trebinja 51. 201. 10.

10. 1941. 1968. 05. Heroja Korenica. 09. 19. 09. 1934. 01. 01. 01. 10. opć. Željava Željava Nikola Banjeglav (Nikola) 12. Vrginmost Krbavica Ponikvari. Vrginmost Vojnić Pješčanica. Korenica Bunić 135. „Veljo“ (Rade) 01.Ljuban Lončarević (Vasilj) Milan Cvetičanin (Rade) Dušan Ličina (Dane) Jovan Žižak (Mile) Milan Lacković (Pavle) Milan Milković (Đuro) Milan Paić (Dragan) Mile Kartalija (Stanko) Mile Vorkapić (Stojan) Stevo Rapaić (Petar) 21. Kore . 08. Vojnić Katinovac. 10. Korenica Vranovača 60. 1946. Primišlje. 1950. V Sremska Mitrovi 147 Primišlje 112. Slunj Crevarska Strana. 1941. 1935. Vrginmost G. Vrginmost Mandići. K Milan Bubanj (Rade) 28. V. Tuk Kraljevo Brdo bb Božo Vlaisavljević (Nikola) 10. Gornja Čemernic Vrginmost Međeđak 19/a. Naz Radomir Cvijanović (Ilija) 20. Korenica Želajva 38. Poljani. 1964. Topusko Staro Selo. 1955. opć. 09. Krbava Krbava 18 Veljko Leka zv. 1960. 02. Koren Nikola Uzelac (Petar) 17. Poljan Topusko Staro Selo 104. 1939. opć. slu Crevarska Strana Zagorje 22. opć. opć. 04. 06. 08. 02. 10. 1941. Slunj Primišlje. op. 11. 1947. 1956. V Topusko. 02. 09. 1955. 12. opć. opć. 1938. opć. 07.

05. 10. Džema Karlovac.05. 02. BiH Mladenovac . Ključ.1940. Jugo Duga Resa. 03. Rend Duga Resa. Otočac Ostrovica . opć. Save M Duga Resa. Vrginmost Gređani.g 03.11.04. Otoč REG 0101 – ŠIRE PODRUČJE KARLOVCA – XI dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991. Gospić Lička Jesenica Imotski Gornji Vrljani .1940. 07. a protiv kojih su pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Mićo Žigić (Milan) dan.g 12. 20. Srbija Dabar. 04.02. 15.10. 01. 1961. op. 1957. 06. do 1995.1937. SO Ogulin Karlovac Karlovac Vrginmost Staro Selo. 1966. Rend Karlovac. Srbija Proletersk Podum 4 Proletersk Bobići Ostr Podpolj Je Crnogorc Braće Dron Miće . opć.g 23.Milan Zimonja (Stevan) Đuro Bjelobaba (Janko) Željko Bolić (Stevan) Milan Crevar (Vaso) Boro Ivković (Rade) Pero Miličević (Ilija) Mirko Mrkobrada (Petar) Pero Rušnov (Joso) Dragan Vilenica (Savo) Jovo Zirić (Branko) Jovan Ljubičić (Ilija) Nikola Miljević (Pero) Vajo Mandić (Milan) 10. Otočac Duga Resa. Jugo Topusko.01.g mjesto rođenja Dugi Dol.1969. Bukovica.1940. 11. Otočac adresa bora počinjenja Vrhovin Miroslav Gligorijević (Radenko) Miloš Kangrga (Branko) Radenko Gligorijević (Sreten) Vlade Bobić (Ilija) Dušan Polovina (Stevo) Branko Grba (Nikola) Nikola Putica (Jovo) Dušan Jokić (Mirko) Žarko Gavrilović (Radomir) 26. 10. 02. 1961. 19. 8.g 27. Vrginmost Raduč. 29.1939.1955. SO Duga Resa Brnjevac. Rend Mali Kozinac 10 Karlovac.g 10. 09.09. 1973. 17. 1964. 1956.g 25. Vrginmost Karlovac Mala Vranovina. 28. Džema Karlovac. 1937. 05. 03.12. Vrginmost Ogulin. 1952. Vrginmost Doljani. 1946.g 08.1940. Lenjin Duga Resa. 24. 06. SO Gospić Mali Kozinac. 30. 1957.1967.1952. 12. opć. diviz Gređani 76. 28. 1959.g 06. Vrgi Doljani 88.. 1959.03.g Gospić Podum Zemun. 12. mjesec i godina rođenja 10.

g 09.g 05.g 29.1937.03.g 14.g 14.01.Bogdan Šušnjar (Stevo) Nikola Draganić (Dane) Đuro Konjević (Branko) Dragomir Kotur (Milorad) Božo Šolić (Stevan) Milić Mihajlović (Dušan) Maksim Ulemek (Jovan) Stevo Rapaić (Petar) Radomir Cvijanović (Ilija) Veljko Leka (Rade) Milan Bubanj (Rade) 17.g 30.g 25.g 01.g Janja Gora.01.06.g 07. Plaški Ploče.07.02.05. Korenica Tuk Janja Go 14.1946.g 20.10.1959.1955.1961.02.09.08.1941.g Željava Bunić Željava Željava Bihać Bunić. Karlovac Točak. Korenica Studenci.11.1932. Vrginmost Krbavici Krbava Vranovečki .g 07.1941.1939.1934.1942. Duga Resa Blatuša.1947.g 03.1962. maj Dren Ve Donji B To Bl V.04.1949.1938.1946.Nazor Krb Vran Kraljevo Br Božo Vlaisavljević (Nikola) Nikola Banjeglav (Nikola) Nikola Uzelac (Petar) Milan Studen (Nikola) Jovo Šorak Stevo Rakić (Maksim) Branko Štakić (Nikola) Bogdan Ognjenović (Mirko) 10.g 20.02.g 28. Gospić Bjelopolje Bu Žel Vran Bu Rudanova Bjel .03.g 09.08.03.1950. Slunj Donji Budački. Gospić Veljun.1960.04.1941.g 12.09. Gračac Drenovac.g 17.

.1965. Vra Požega. do 1995.03.1962. 13.1956.08. 06.07.05. 10.05. mjesec i godina rođenja 25. Uli Stara Gradiš Nenad Čokorac (Andrija i Milka) Bogdan Delić (Petar) 09. 29.04. Skender Vakuf. Stojanka) Dragan Pavić (Milan i Nada) 09. Don 82 Pakrac.1948.03.1919. 20.1967.1966.08. Skender Vakuf. 07. Prokuplje.1944. Ale Pakrac. 14. Ras Stevan Šteković (Stojan i Ana) Zoran Lužajić (Milan i Savka) Stanko Borjanić zvan Jordan (Jovo i Anđa) Nataša Božić (Milutin i Ljerka) Jovan Petković (Bogdan i Dragica) Rajko Ilisić (Ilija i Savka) 24. 09.05.Hrvatskoj od 1991. Nova Gradiška Okučani Okučani Nova Gradiška Pakrac Banja Luka Pakrac Pakrac Nova Gradi 19 Novska. mjesto rođenja Mečenčani kod Kostajnice Bublica.07.1955. 09. BiH (državljanin BiH) Crljenice. 18. Nova Gradi 7 Pakrac.03.07. Bjel Novska. Uli Požega. Crl Kutina.1972.1952. Požega Bjelajci.10. 08.1960.11.04. 08.1966. Srbija (državljanin Srbije) Imljani.04.1966. Novska Požega Novska.1966. Pakrac Novska Stara Gradiška adresa bora počinjenja Slavonski B Štampara 38 Slavonski B Štampara 38 Požega. BiH (državljanin BiH) Imljani. Požega Nova Gradi 18.1955. don 23 . Lo Miroslav Vujičić (Milenko i 23.1970.02. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Janko Radmanović (Jovan i Ljubica) Radisav Stojanović (Nićifor i Dušanka) Luka Ponorac (Boško) Luka Nikodinović (Milivoj) Miodrag Simeunović (Marko) Rajko Dreković (Jovan) Đorđe Božičić zvan Đoko (Milan i Danica) Marko Živković (Georgije) dan.1965.01.

10. Ana) Željko Milanković (Bogdan i Danica) Veljko Budić (Branko i Ana) Milan Pavić (Ilija i Jovanka) Milan Sudar (Jovan) Milan Španović (Stevo i Milica) 31. Opć Panjani.1968. Don bb Pakrac. kbr Kostajnica Panjani. Bo REG 0103 – ŠIRE PODRUČJE SISKA .10.1958. 15. 02. Jadra Pakrac. Španovica Pakrac. mjesto rođenja Borovac Sisak Sisak adresa bora počinjenja kbr.1943.01.1960. 08.1948.08.05. do 1995.god. kbr Kostajnica . Kra Novska.1959.1972. Pakrac Pakrac Donji Grahovljani Pakrac Novska Pakrac. Pakrac Pakrac.I dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.11. Špa 08.god. Gra Pakrac.1960. Kra Lipik. 01.12.god.1961.12.10.1957.05. 06. Fran Milanko Milanković (Savo i 04.Veljko Plećaš (Đuro i Draga) Miodrag Vukadinović Srboljub Tomić Stevo Milošević Stevo Cvijanović Milorad Kovačić Nedjeljko Spasojević Vukašin Ninković Đorđe Dragušin Pero Kovačić zvan Koka Dušan Vukadinović Mile Marjanović Radovan Samardžić Predrag Vujić Živko Žestić Momčilo Kovačić Milorad Kulušić Mirko Đurić (Milan i Mira) Željko Sokolović 01.1949. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Ljiljak ( Vlado ) Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) dan. 18..03. mjesec i godina rođenja 01. 26.

1943. S kbr.1967.10. 06.1950. kbr.god. ul.112 G.1966. 27.1954. Dubica Bos.1946.god. 08.1953.god. 15 Cerovljani 1 Cerovljani D. 27.1932.1962. 22.04. S 09.god. 1 Živaja.10.god.02. 10.12.1958. kbr. Glina Dragotina k Glina Dragotina 08.01. Dubica Bos.1964. 12. Cerovlja Cerovljani 1 Cerovljani 1 Cerovljani 9 Cerovljani 8 Cerovljani 1 Dragotina k Bijele Vode 13.god. Dubica Bos. 1 Šaš. Šaš. Bos. 09.god.09. 29 kbr.02.god. Dragotina SO Glina.03.2 Dragotina k . Dubica Bos.11.god.05.02. 2 Živaja br.06. 18. S 18.god.11.10. k Dragotina. kbr. 11.1967. 07. Klasnić k Glina.10.1959.Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) Martin Brnad ( Petar ) Milisav Tepić ( Dušan ) Rajko Pauković ( Vaso ) Dubravko Pauković ( Rajko) Željko Vuksan ( Đuro ) Ilija Ratković ( Ilija ) Željko Tuleković ( Petar ) Mile Velimir ( Đuro ) Sreten Tomašević ( Đuro ) Dušan Gavrilović ( majka Draginja ) Milan Radaković Milan Dabić ( Dušan ) Mirko Dabić Milan Sladović ( Ilija ) Dušan Španović Milan Španović Stojan Jelić ( Petar ) Stanko Jelić Milan Galjen Momir Vukičević ( Dušan ) Dragan Prusac ( Gojko ) Nikola Janus ( Petar ) Jovica Vinčić ( Gojko ) 18.god.1935. god.1949.god.1953.03.god.1966.06.12.1959.06. S Dragotina. Glina Glina Brubanj. Dubica Mura.god. SO Glina Glina Dragotina. 26. Dubica Bos.god. 2 Živaja. 30.god. Švicarska Kostajnica Šaš Kostajnica SR Njemačka Sisak Bos.06. 07. br.god. 26.12.1957.1950. 23.god. Bijele Vode Bijele Vode 171 Bijele Vode Dragotina.god. 14.1974. Dubica Kostajnica Dragotina Živaja br.god.1963.god.

Novi Glina. B partizanskog Glina. Ma (odvojak) bb Petrinja kbr Petrinja.god.1963. Pol Trem.god.09.god. Ha 30. 10.1966.1957.08.1963. 19.god.1949.god. SO Petrinja Joševica.god. H Begovići Sisak. R 4 Zagreb.god. SO Đakovo Crkveni Bok Bjelovar Sokoliš. zvan „Šilt“ Vladimir Vilić ( Slavko ) Josip Kovačević ( Franjo ) Petar Vuruna ( Miloš ) Dragoljub Grđan ( Slavko ) Milorad Babić ( Mirko ) Ranko Tarbuk Budimir Jovanovski ( Dragutin ) Jovo Begović ( Milan ) Simo Podunavac ( Rade ) 13.Siniša Martić ( Vladimir ). Petrinja. Begovići.03.1949.05. 13.1960. 01.04. 15.god.03. voj Petrinja. SO Bos.03. 09.god.08.god. 09. A Balinac kbr Glina. Strizivojna.05.god. Frank 2 Petrinja.12.01.05.1958. 29. Selište kb Glina. 03. SO Petrinja Joševica. Rade kbr.09.1956. 1957. općina Surdulica SR Srbija Dvor Joševica. ul. 26. 19.1955.1949.10. voj Petrinja kbr Petrinja. 07.1948.1966.1962.1965. SO Petrinja Joševica.god.god.god.god.god.1953. 20.10.12. SO Glina Šibine Karlovac.god.god. 24. ul.1952. Kolo Šibine 53 Glina .09.1957. Vino Glina. ul. SO Petrinja Dvor Stajkovac.09. 15. 02. Gorn Križevci Sisak.09. voj Petrinja. SO Petrinja Glina Glina Glina Glina Zemun Dvor Trnovac G. 18.1944.01.god. VII u kordunske d Glina G. Trg M Glina.god. kbr Glina. Đorđe Stojanović ( Staniše ) 01. J.god. Selište. VII u 35 Glina.1956. 18. Radn Glina.god.11.1948. 7 Glina.11. ul.03.god.02. Stanko Letić Simo Podunavac ( Rade ) Nikola Radišević ( Ljuban ) zvan „Tito“ Jovo Zubanović ( Stanko ) Simo Plavljanić ( Dušan ) Dušan Paunović ( Milan ) Đuro Birač ( Milan ) Petar Baltić ( Stevan ) Stevan Bjelajac ( Nebojša ) Duka Bogunović ( Milan ) Milan Ljubičić ( Petar ) Vlado Ćordaš ( Aleksa ) Dragan Tintor ( Mara ) Petar Vladić ( Miloš ) Ilija Đaković Dragan Matijević ( Milan ) Ilija Baždar ( Stanko ) 24.1965.1951.1962.1952.11.god.god. 28.god. 01. 11.

u Vlahovića k Okučani.1951. Jošavica Petrinja.1964.04.god.1963. Pakrac Pakrac Ratkovac. br. 01. Novska Ozalj Donji Grahovljani. Osj Pakrac.god.god. 01.god.09.1956.07. Petračića br Savo Grnović ( Ljubomir ) 16.1937.god.1971. br.10.01. ul Stanivukovi Gavrinci. 27.1968.04.god.01. Vin br.1956.1937. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02.07. 01. ul.1956. br.god. Miočinovići Petrinja.god. 11. Vrginmost Staro Selo Glina. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07.07.1930.god.01.1944.god.god. Općin 97 Vrginmost. 16.1967. Lovča Petrinja. 01.1943. ul.02. ul.god.1950.03.1954.1935. Petračića br Dragan Sekulić ( Pero ) 10. 14.1965.07. bb Damir Bodanović ( Dragutin ) Jure Šajatović ( Jure ) Dragan Pavić ( Milan ) Goran Pašić ( Luka ) Čedomir Relić ( Petar ) Veljko Budić ( Branko ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvan „Stoleša“ Miomir Perenčević ( Mirko ) Milan Perenčević ( Mirko ) Novica Simić Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvan „Kovan“ Savo Crevar ( Rade ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) 10. 39 Borovac. ul. ul. Sisak Petrinja.Damir Čakara ( Milan ) 15. 50 Dobrovac.god. ul.11. Omarska Petrinja.god. B jedinstva 82 Novska. 06. 09.god. Niko .06.god.01.god.09. 11. kb Ostrožin kb Ostoržin kb Cerovljani k Kirin.02.1972.god.god. 19.02. 16. općina Gornji Bogičevci Pakrac Banja Luka Ostrožin Ostrožin Sarajevo Cerovljani Kirin Rajići. St ul.

1953. 12. M REG 0104 – ŠIRE PODRUČJE SISKA ..god.1968.1964. 15 Divuša.god.1967. Gom 13 Dvor.05. 31. ul.04. Prijedor B. a protiv kojih su bili pokrenuti sudski postupci pri nadležnim sudovima Ime i prezime (ime roditelja) Nikola Plavljenić ( Simo ) Dragan Stajkov ( Simo ) Nikola Begović ( Milan ) zvan „Kondukter“ dan. 1964. 1. Jo br. SO Petrinja adresa boravk vrijeme počinj zločina Komogovina br Sisak. Dvor. Dvor Dvor Hrtić. mjesec i godina rođenja 15.06. 1. 22. ul. ul.03. SO Kostajnica D. Velešnja. 06. ul.god.01. b divizije bb Dvor. 09.1953. M Zagreb.1947. do 1995.01. općina Dvor Trgovi.god.07. 17.10. općina Dvor Dvor Kozarac. općina Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor.03. Kukuruzari k Kostajnica Stevan Vučinić ( Dragan ) zvan „Hans“ 20.god. Velešnja kbr .god.god. Novi Draškovac. 05. u.god. 7.05.1930.04. 14.Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ Željko Žilić ( Đuro ) zvan „Žilja“ Nikola Krnjeta ( Đuro ) Jovo Akika ( Stojan ) Đorđe Borojević ( Jovan ) Zoran Tadić ( Đuro ) Dušan Tomašević ( Krsto ) 25. Trg I Inte 4a D. D.god.01.1947.1965.II dio Osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Republici Hrvatskoj od 1991.god. 21.1960. ul. 24. Matijevići. Dvo jedinstva Dvor.1949. 1. M Dvor.1955.god.god. Dvor.1951. ul.08. 18.god mjesto rođenja Komogovina Niš Begovići.god. 13.god.08. Dvor. ul. općina Dvor Dvor Šamarička Draga.12.1941. 1. ul.1956.1951.god.05. M Dvor.god. 09.

Vrginmost Banja Luka Sarajevo Sisak Vrginmost. 06. Općina G 97 27.01. god. 4 Đuro Vujanović ( Mirko ) 02.04. Mil Kljajić br. ul.03. Dubica Staro Selo Cerovljani.god.03.1944. Sisak Petrinja.1951.god. Jošavica Petrinja. Bos. Nikole T sada na adresi: Omladinska 3.god. ul. 9 Milan Čakara ( Miloš ) 02.1968. 20 Petrinja.09..02.06. K Glina.god. 08. ul.god.10.1967. Sisak Petrinja. 19.1935. Mil Kljajić br. Mil Kljaić br.01.01. 4 Zoran Kragujević ( Savo ) 09.1943.god. 27.1972. ul. 9 Zoran Rudić ( Milan ) 07. Mil Kljajić br.1962.god. 26 . ul.1968. ul. Suad Đanić ( Abdulah ) 21. Kirin Cerovljani 95. 01. An Petračića br.09. Brn Borovac kbr.Mile Velimir ( Đuro ) Bogdan Kotur ( Ostoje ) Jakov Velemir ( Đuro ) zvan „Jalšo“ Nikola Pavlović ( Marko ) zvani „Kovan“ Sava Crevar ( Rade ) Stojan Dobričanin ( Kosta ) zvani „Stoleša“ Novica Simić Nedjeljko Kragujević ( Savo ) 26. ul. 10 Damir Čakara ( Milan ) 15.1962.1937.1963. 01. Kirin. Derviši Nova Drenčina Predrag Japranin ( Đuro ) 29. z Cerovljani kbr. 27. Sisak Petrinja.1954.04. 11.01.1950.god Sisak Petrinja.1964.12.god.god.god.09. Miočinovići Petrinja.god.god.god.

1962. Dubica Mura.1958. 3 Sisak. 10.05.1955. br.god. god. Dubica Sisak Sisak Bos.1952. 04.04. Kostajnica Bos.12. 17. kbr. br.1950.04. br. ul. Rade br.1949.god. D. 26. 15. ul.Milenko Dabić ( Nedjeljko ) Ljubiša Mihajlović ( Slavko ) Zoran Kuzmić ( Rudolf ) Dragan Roksandić (Petar) Milan Korač ( Vujo ) Branko Šolaja ( Bogdan ) Nikola Ljiljak ( Vlado ) zvan „Maček“ Jovan Maljković ( Stojan ) Nikola Maljković ( Stojan ) Dragan Japranin ( Bogdan ) Nikola Begović ( Slavko ) 10.6 Gornje Selište k Novska. Otokara Keršovanija br. 26 Panjani kbr.1948.1961. 15. Dubica H.09. Dubica Bos. 235 Živaja br. ul. Dubica Bos. 01.god. 145 . 275 Živaja.god.god. 01. br.1959. Lađevac.1929. 251 Živaja br. 18.god.05. 121 Živaja.god.god.04. 06.08.god. 18. B. 29 no br.1952. Švicarska Kostajnica D.03.1966.1957. 22. br. ul. 285 Živaja.1963. 32. 127 Živaja br. 1 Živaja.03.god.1947. 179 Živaja. 23. Babina Rijeka Kostajnica. N.03. br. Vujasinović br. Glina. Velešnji.god. Dubica Bos.12.05.god.god. 233 Živaja. 167 Šaš. D.god. Sisak.12.04.04.god.1964. ul.08. Kostajnica Panjani kbr. Kukuruzari b Kostajnica Šaš.1957.god. Velešnja kbr D. Kukuruzari k 01.03.11.god.1959.1952. 14.11.god. rođ.god.god.1957.1950.god.god. kbr.1970.10.god. 1946. 05. 22. 7 96 Branko Matijašević (Ilija) Nikola Begović ( Milan ) Stevo Džakula ( Mićo ) Nenad Dmitrović ( Nikola ) Stevo Kokrlja ( Ilija ) Sreto Kokrlja ( Miloš ) Duško Gligorić ( Milka ) Drago Radišić ( Jovo ) Stevo Gvozden ( Milan ) Boško Poljak ( Mojica ) Stevo Poljak ( Nikola ) Ranko Bradarić ( Jovan ) Nenad Novaković ( Mirko ) Nikola Rendić ( Dušan ) 24. SO Nova Gradiška Zemun Sremska Mitrovica Glina Bojna. Kostajnica Petrinja Šaš Bos.god. 285 Živaja. A 17 Borovac kbr. 23. 09.07.1961.10. 06. 15. 32.1974.04. SO Glina Voćarice Borovac Sisak Sisak Kostajnica Okučani. br. 17.

06.01.god.god.03. 15.god.god.1947.1966. 1. općina Dvor Dvor Sisak Dvor Dvor Sisak Rumaržov.1956.1950. M Dvor. ul. ul. općina Dvor Dvor Kozarac. 15 Divuša. 25. Prijedor B. 31.god. ul. Dvor. ul. 34 selo Zamlaća br selo Zamlaća br Dvor. M.god.1933. maj Matijevići. M. 09. Ul. 1.03.1955.god.1944. ul. Češkoslovačka Dvor Dvor Dvor Dvor Dvor Hrtić.08.12.1968.09. Javoran Dvor.Đuro Đurić ( Damjan ) zvan „Đoko“ Slavko Tadić ( Marko ) Mirko Tomašević ( Nikola ) Nikola Borčić ( Đuro ) Goran Barač ( Nikola ) Mile Sundać ( Đuro ) Dušan Badić ( Ibrahim ) zvan „Piceduje“ Dalibor Borota ( Zore ) zvan „Beni“ Jan Janković ( Jovan ) Nikola Sundać ( Đuro ) Rade Tintor ( Branko ) Rade Lukač ( Mirko ) Matija Cvetojević ( Đuro ) Mirko Drača ( Ljuban ) Simo Gaić ( Adam ) Milan Joka ( Đuro ) Mustafa Kadunić ( Meho ) zvan „Muta“ Sebastijan Sanela ( Meho ) Pero Krneta ( Đuro ) zvan „Krmak“ 20. Trg M. 15. Bratst jedinstva br.12.1941. 6 Dvor. 29.01. ul.1951.god.god. M. 22. M Dvor. ul. općina Dvor Hrtić. Jove V br.1954. 19. 6 selo D.god.1965. ma Dvor.god.1965.08.11.05. 27. 12. maj Dvor. M Dvor.god.Ti Dvor.03. 06. ul. ul.god.1960. općina Dvor Trgovi.12.1956. 05.god. 1.god. M.05.1958. 1. ul. 30.T Dvor.1960.god. 14. maj . 17. Bratst jedinstva br.01.1955. 09. selo Unčani selo Grmušani. 17. u i jedinstva Dvor.1970.05.03.10. maj Dvor.god. 1. Novi Unčani br.god. 18.god.

B Školska 16 Banja Luka.1954. M Bosanski Novi. 13. U Priluk kod Zavidovića.1961. B boraca 10 Negoslavci kod Vukovara Vukovar. 15. I. U 1945. Vukovar. Vukovar. Mark 21. 02. mjesto rođenja Orolik kod Vinkovaca Opatovac kod Vukovara Vukovar Vrginmost Vukovar Porječje.L Drugovići kod Laktaša.01. B Trpinjska ce Vukovar. B BiH Lička 169 Bočinja Donja kod Maglaja. 07. I.12. BiH Vukovar.1938. 16. 26. 01.1946.1951. B Ul.1955. BiH Vukovar. U Vukovar Vukovar.09. B Brandajza 9 Borovo Vukovar. 08. 17.1946.09.11. 18.06.1954.1959.1946.1957. 31.03.1954. BiH Vukovar. K. Doboj.1952.1956.01.1952.1955.1953. Vlahović Vukovar Vukovar.10.06.06. BiH Vukovar. 27.03.1965.05.05. Tr Oreškovića Silbaš kod Bačke Palanke. 31.1954. BiH Vukovar Vukovar adresa bora počinjenja Vukovar. Vukovar. 05.08. 18. S. B .08.05.01.07. Bršadin. 27. 04.Ime i prezime (ime roditelja) Milica Ćuka zvana Mica (Luka i Jelica) Radovan Vukobrat (Nikola i Dragica) Ljubinko Stojanović (Zdravko) Mirko Vojnović (Đuro) Slavko Radusinović (Lazar) Bogdan Kuzmić (Božo) Dragan Lapčević (Pero) Željko Lapčević (Pero) Pero Grujić (Slobodan) Vlado Pupovac (Jovo) Branislav Stamenković (Miodrag) Stevan Stojaković (Đorđe) Momčilo Balaban (Stevo) Zoran Vitas (Nikola) Dušan Kolarić (Glišo) Stevan Pešut (Sara) Miroslav Tripunović (Tripun) Gavro Petrušić (Đorđe) Goran Ivanković (Mladen) Branislava Janjetović (Mladen) Stanimir Avramović zvan Micko (Milan) Slavko Adamović (Trifun) Uroš Arsenić (Luka) Ilinka Arsenić (Luka) Zdravko Arsenić (Uroš) Stojan Božičković (Petko) Jovica Babić (Đorđe) Miloš Bulić zvan Bulidža (Marko) Petar Isajlović (Stevan) Mile Bijelić (Damjan) Živko Balaban (Stevo) Stanimir Bugarski (Živko) dan. 04. Vrginmost Vukovar.1936. Groblj Vukovar. B V. Že Srbija Krepšić kod Brčkog.1956. S.1967. 28. mjesec i godina rođenja 09. B Ustanička 2 Mičijevići kod Lukavca.04.03.1951. O Vrana kod Biograda Pačetin.05.08. 03. U Vukovar Vukoar.01. 11.05. 08.» 86 Vukovar Vukovar. L. 14. S.1939.07.1964. Vukovar. BiH Vukovar. 10. 22. R Vukovar Vukovar.05.1935. 21. 03. U BiH 42 Virovitica Vukovar. B Dubice. Pan Borovo Vukovar.1948. N Petrovačka Vukovar Vukovar.11.1954.11. Pr Brčko. M Bjelajci kod Bosanske Vukovar.1954.1936. B Krajiška 2 Vukovar Vukovar. BiH Kozaračka 3 Borovo kod Vukovara Vukovar.02.1958. O Ilok.03.03. 24.1947. Vukovar. BiH Vukovar.G Vukovar. 20. 27.

1948. 01. 22. 1956. BiH Vukovar Brijesnica Donja kod Lukavca. 03. Vukovar Bočinja Donja kod Maglaja. 03. 25 Vukovar. Sa Vukovar. Srbija Vukovar Vera kraj Vukovara Marinci kraj Vinkovaca Vukovar Vukovar Vukovar Vera kraj Vukovara Vukovar Odžaci. 12. Sa Vukovar. 06. 11. Francuska Vukovar. O Vukovar. 1971. 1937. 1950. I. 10. 28. B Vukovar. 25. 04. 08. 1935. 03. B Vukovar. 02.1954. Vukovar. Vukovar. Vukovar. 10. 22. 02. 1949. Vukovar. 1958. 16.1963. 28. 1947.05. 1957. 24. ul junaka 6 Borovo Nas slavonske b Borovo Nas Borovo. 03. 01. Vukovar.1940. 03. 07.08. A Vukovar. Pr Vukovar. 1. ul Vukovar. BiH Bobota kod Vukovara Borovo kod Vukovara Borovo kod Vukovara Sotin kraj Vukovara Donja Čemernica kraj Vukovara Cazin. 25.07.1953. B Nova Banijs Vukovar. BiH Dalj kod Osijeka Ilinci kod Šida. O Vukovar. 1962. 05. 02. 24. B Vukovar. 08. 13. 10. 1955. I. Sta Vukovar.03. U Vukovar.1953. 1943. 03. BiH Vajska kod Bača. 10.1932. 04. B Milutinović Vukovar. 12. Srbija Malička kod sVrginmosta Bobota kod Vukovara Vukovar Nožičak kod Srbca. 1949. 1962.04. 05. Zr Vukovar. O . B Ustanička 2 Vukovar. 10. 1957.1966. Srbija Svinjarevci kod Vukovara Brani do kod Trebinja. 1952. ul Vukovar. Tr Vukovar. Vukovar. 06.09. O Vukovar. 1931. S. 05. BiH Vukovar Ćuprija kod Svetozareva. 01.01. 1957. 27. D Vukovar. Sa Vukovar. 01. ul. 21. 03. 24. 01. 27. 1966. Tr Vukovar. 1925. „Pahulj“ (Mićan) Jovan Kresojević (Radoslav) Nebojša Krstanović (Đuro) Milan Kojin (Đorđe) Nikola Krašić (Luka) Marko Kraguljac (Mile) Božo Latinović (Rajko) Veljko Lukić (Blagoje) Siniša Lakić (Želimir) Žarko Leskovac (Miloje) Kamenko Lančužanin (Milan) Goran Lančužanin (Kamenko) Slobodan Lovrić (Dane) Ivica Mikšić (Đuro) Danilo Miletić (Lazar) Milorad Martić (Ljubomir) Milan Marčetić (Stevan) Stevan Mazinjanin (Savo) Gojko Mrkobrada (Stanko) Dušan Miličević (Mile) Dragica Miličević (Jovan) Jovan Mitić (Milan) 27. 1970. 28. 1973. 27. 01. 1933. 07. Lj Vukovar. V Borovo Nas br. 1959. 01. R Vukovar. Vukovar. 28. 23. 11. 1964. S.04. 05.1946.12. 01. 18. 1946. 1952. BiH Mazin kod Gračaca Opatovac kod Vukovara Opatovac kod Vukovara Krupanj. 07. S. 25. 02. D Vukovar. 10. 1946. 1953. 1. 05. 04. 07. Vukovar Pariz. 20. 1948.Veselin Grbić (Vlado) Milan Gojković (Radovan) Tomislav Goreta (Radomir) Ruža Hasani (Marija Melinkov) Mile Ikač zvan Turukalo (Savka) Mladen Ivanković (Gligor) Dane Ilić (Milan) Vladimir Ilić (Đorđa) Slobodan Ivković (Đuro) Zoran Janković (Momčilo) Slobodan Joka (Dušan) Mladen Jović (Stojan) Sava Jašić (Žarko) Velibor Jovanović (Jovana) Gojko Janjanin (Save) Željko Jelenić (Dragoljub) Slađana Korda (Petar) Mihajlo Katalina zv. 06. Srbija Crni Potok kraj Vrginmosta Vrginmost Vukovar Berak. 12.

1958. 1952. 30. P. S. BiH Kljajićevo kod Sombora. ul proleterske Vukovar. 1967. Vukovar. 29. Va Bršadin. 1967. B Vukovar. K Vukovar.BiH Vukovar Vukovar Vukovar Negoslavci kod Vukovara Perna kod Vrginmosta Vukovar Srednji Dragaljevac kod bjeljine. O Bršadin. 18. 11. 06. 01. 06. S. Vukovar. 03. Zr Vukovar. Vukovar Nožičak kraj Srbca Sisak Vukovar Natpolje kod Šipova. 03. 1965. 25. Srbija Gornji Žirovac kod Dvora Vukovar Berak kod Vukovara Negoslavci kod Vukovara Gornja Rašenica kod Grubišnog Polja Vukovar Vukovar Bršadin kod Vukovara Bršadin kod Vukovara Vukovar Vukovar Vukovar Karlovac Vukovar Osijek - Vukovar. V. 1970. Vukovar. S. 1971. 08. 03. 11. 1959. 1965. 06. 02. 11 Vukovar. 1941. 08. 1960. 21. 20. A Vukovar. Vukovar. 26. 12. 07. Pr Negoslavci. Vukovar. 06. 20. 19. 1931. 1930. S. 07. 1954. BiH Vukovar Marinci (Vinkovci) Pobrđani kod Bosanskog Novog Orašac kod Prozora. 01. 04. 1956. 1969. 01. Vukovar. 07. 04. 1955. ul . 02. 18. 29. 07. 11. 27. S. 03. Pi Vukovar. Sa Vukovar. 03. 11. 1957. BiH Vukovar Vukovar Slunj Duga Resa Jankovac kod Bihaća. 16. 1962. br. S. S. 1950. 08. Vukovar. 01. 09. 01. 18. 15. 1932. A Vukovar. 04. a. s. 10. 1948. Sa Vukovar. 09. Sa Vukovar. Vukovar. V. 1961. 1949. 01. 1933. 06. 20. 20. S. D Vukovar. V Vukovar. 1956. 06. S. 05. 1958. 1932. 1949. ul 1945. 1952. 04. Vukovar. 29. S. 11. 08. 01. 22. 03. 19. Srbija Odžaci. 1957. 07. 1950. 08. 1975. 15. 18. 1955. 1972. ul Vukovar. 29. 1949. S. 1946. 20. 08. 02. 06. 05. N Vukovar. 1963. Milorad Trošić (Dragoljub) Radivoj Verčević (Borslav) Slobodan Velebit (Petar) Milenko Njirjak (Mihajlo) Željko Vračarić (Vladimir) Đorđe Vlaškalić (Borislav) Borovo Nas Milutinović Vukovar. I. 06. 09. Pa Vukovar. 24. 1953. 17. 09. 08. 10. Vukovar. 05. Vukovar. 18. 02. 03. Borovo Nas Trpinja kraj Negoslavci. B Vukovar. 03. 1937. Brnjavac kod Vrginmosta Sotin kod Vukovara Klisa. 18. 29. Bršadin. 19. Vukovar. Vukovar. I. 01. 1950. Vukovar. 05. BiH Natpolje kod Šipova. 08. BiH Vukovar Vukovar Kirin kod Vrginmosta Rujnica kod Cazina . Borovo Nas 30 Vukovar. 1937. 1966. 1963. 1957. Vukovar. Vukovar.Marko Pajić (Marko) Borivoj Panić (Milan) Tomislav Papić (Špiro) Smiljka Pavlica (Vlajko) Predrag Petrinjac (Dušan) Vlado Penčarski (Štefan) Milan Ponjević (Kosta) Todor Ponjević (Kosta) Dragoslav Puškar (Stevan) Jovanka Popin (Nikola) Rajko Petrović (Miloš) Slobodan Petrović (Milan) Đuro Pilipović (Petar) Jovan Raketić (Petar) Radenko Rušnov (Ljubomir) Vaso Rabat (Mihajlo) Ivan Ravančić (Jozo) Snježana Roknić (Simo) Siniša Roknić (simo) Milan Roknić (Dušan) Dragan Radić (Milan) Veljko Rašić (Dušan) Zoran Ravančić (Ivan) Veselinka Stanković Žarko Amidžić (Miloš) Nikola Sokolović (Ljuban) Damir Stević (Milan) Vasilije Stevanović (Živan) Nebojša Sikirica (Momčilo) Milovan Stojković (Dobrivoje) Dragan Suzić (Mirko) Đorđe Šarić (Đuro) Nikola Šijuk (Mile) Stanimir Šerbić (Svetislav) Krsto Šaula (Mile) Rade Šekuljica (Strahinja) Pero Škorić (Nikola) Nemanja Šević (Milan) Dušan Teofilović (Marko) Zlatko Teofilović (Radovan) 15. 1959. K Negoslavci.

1968. 06. Vukovar. 13. 13. 05. 09. 04. 1949. Vukovar. 1948. 03. 07. 10. 1953. 1948. 06. 29. 02. 11.Slobodanka Vujanović (Branko Maslić) Stevo Vukobratović (Andrija) Maksim Vojnović (Gajo) Rade Vorkapić (Đuro) Zdravko Vukičević (Milan) Slobodan Vojnović (Rade) Stevan Zorić (Petar) Nebojša Zorić (Stevan) Siniša Zekanović (Dušan) Simo Zlatar (Stanko) Branislav Zarić (Milenko) Smiljka Živanović (Gojko Kovačević) Jovan Živanović (Radoje) Dejan Živanović (Veljko) Milan Žeželj (Dušan) Zdenko Ždinjak (Vladimir) Pavle Šteković (Vasilije) Ljubomir Lončar (Petar) Miladin Mitrović (Gavro) Rajko Blažić (Milan) Gavra Pedić (Savo) Jovan Korolija (Marko) Branko Vojnović (Marko) Dragiša Čančarević (Nikola) Rajko Vuković (Boško) Milan Jovanović (Pero) Radoslav Jovanović (Pero) Dušan Radeka (Spasoje) Mile Savić (Luka) Milomir Pedić (Stanko) Dragan Špoljarić (Nikola) Nedo Lazić (Rajko) 01. 01. 07. 01. 1970. S. 08. Vukovar. Vukovar. S. 03. 1962. ul Osijek. 28. 1949. I. 1958. 1951. 1966. Vlasenica Vasiljevica kraj Lukovca Vasiljevica kraj Lukovca Biljane gornje kraj Benkovca Pavkovići kraj Vlasenice Bočinja kraj Maglaja Korana Selište kraj Slunja Priluk kraj Zavidovića Vukovar Zelinja Gornja Srednja Slatina kraj Gradačca Vukovar Vukovar Vukovar. 1941. 10. 02. 1943. A Vukovar. 10. 24. 1928. 11. 1952. 06. 05. 19. 06. Vukovar. ul Vukovar. D Vukovar. 30. 1935. Dalm Vukovar. I. 02. 15. 29. 1951. 02. 11. 1936. 12. Le Mladena Sto . 1936. 02. 02. 1949. 1939. S. 1947. 24. 06. 1961. 1942. 03. 1934. 1974. 03. 02. 11. Vukovar. 01. 11. 1952. 07. 18. 1959. 06. 01. Vukovar. 05. 1951. Pi Borovo Nas Borovo Nas 191 Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Milovan Višekruna (Nikola) 23. 01. dr Stojanovića Vukovar. 11. 05. Borovo Nas Borovo Nas Borovo Nas Banijska 22 Borovo Nas Banijska bb Borovo Nas Banijska 18 Borovo nase Banijska 14 Borovo Nas 8 Vukovar. 1956. 1948. 12. 1991. 16. s. 18. 28. 1950. 02. 05. 1954. 06. S. 05. 1938. 10. Vukovar. 08. 16. Miholjca Crni Potok kod Vrginmosta Lovas kod Vukovara Đakovački Hrkanovci kod Đakova Vukovar Vukovar Vukovar Vukovar Perna kod Vrginmosta Požega Petrovci kod Vukovara Vukovar Vukovar Ervenik kod Knina Vukovar Ožegovci kraj Pakraca Biljane Donje kraj Benkovca Bočinji SO Maglaj Vasiljevci kod Lukovca Gornja Bočinja kraj Maglaja Ivoševci kod Knina Ladavica kod Nove Gradiške Vukovar Kokanović. S. Marko Radić (Todor) Miloš Žabarac (Makso) Đorđe Krstić (Petar) Petar Krstić (Đorđe) 22. 01. 05. 08. 1975. S. D Vukovar. 11. 1949. 04. Berak kod Vukovara Gložd kraj D. V Vukovar. Vukovar.

1962. 1952. 10. 02. 1953. Benkovac Zadar Biljane Gornje. 01. 18. 1961. 1962. 20. opć. 1961. Biograd Nadin. 1966. 09. 01. Smilčić Zadar Buković. 21. Zemunik Gor Zemunik Gor Islam Grčki. 1961. 18. opć. 01. Smilčić Zemunik Donji Biljane Gornje. 15. 10. 09. 1965. 03. 1960. 12. 01. Smilčić Biljane Gornje. 23. Spli Polača Jagodnja Gor Islam Grčki. 11. 29. 1921. 1963. 20. Smilčić Biljane Gornje. 03. opć. Smilčić Biljane Gornje. 03. 09. 11. opć. 1961. 10. 1961. opć. 1960. 06. opć. Smilčić Biljane Gornje. 1942. 20. 24. općina Šibenik Smoković Zadar Tinje Jagodnja Don Knin. Biljane Gorn Smilčić Smilčić opć. 1968. 1963. 10. 1968. 1968. 08. 1966. 10. 04. 24. P. Smilčić Zadar Zadar Zadar Islam Grčki. 02. 02. 02. 1972. 12. 01. Smilčić Biljane Gornje. opć. 29. 1955. 01. 20. 04. 20. 06. Smilčić Biljane Gornje. zvani „Mile“ i „Bato“ 25. Biograd. 07. 09. 07. opć. općina Benkovac Benkovac Benkovac Velika Glava. 25. opć Benkovac Buković. 15. 1967. 19. 1959. opć. 1927. Smilčić Biljane Gornje. 02. zvani „Aćo“ (Lazo) Mirko Stijelja (Branko) Branko Graovac zvan „Tečer“ (Petar) Milorad Borović (Luka) Janko Đurica (Dušan) Milovan Ćoso (Vladimir) Momčilo Drača (Milan) Rajko Drača (Mihajlo) Milan Drača (Mihajlo) Dragan Dubroja (Milenko) Zdravko Dukić (Danilo) Goran Erceg (Niko) Slobodan Erceg (Niko) Milorad Gagić (Savo) Savo Gagić (Jovan) Petar Gagić (Ilija) Petar Graić (Savo) Gojko Graić (Tanasije) Jovo Ivanež (Božidar) Marko Lacmanović (Veljko) Zoran Lakić (Savo) Drago Ležaja (Prokopa) Slavko Ležaja (Savo) Đuro Maričić (Ilija) Vlado Oluić (Jovana) Strahinja Radmanović (Gavrila) Drago Repaja (Nikola) Bogdan Repaja (Jovo) 21.Milivoj Atlagić (Miloš) Milan Veselinović (Vlado) Jovo Zečević (Mile) Slobodan Vujka (Milan) Dragan Matić (Slobodan) Slobodan Ćoso Milenko Prostran. 1960. Polača Smilčić Smilčić Zečevo. opć. 1949. Ostrovica. opć. opć. 12. 07. opć. 24. 09. 14. 1955. Smilčić . 1963. 06. Islam Grčki. Smilčić Biljane Gornje. Drap Jagodnja Gor Smoković Radislav Bukarica. 1948. Kistanje Francuska Zadar Zadar Islam Grčki. 04. 08. 03. 12. opć. opć. 1951. 05. 02. 1967. 10.

1961. 01. 31. 1948. 28. 01. 28. 1965. 01. 1962. A. 08. 1963. 05. 1963. Zadar Islam Latinsk Posedarje . 09. 1966. 01. 03. Lišane Ostrovičke - Zadar. 01. opć. Zadar - Rijeka. opć. opć. 02. 1966. 18. 1963. opć. 22. 01. Šibenik Nadin Nadin Raštević Raštević Kula Atlagić Raštević Zadar Zadar Korlat. 20. 03. Sta Murvica Don Korlat. 08. 13. 07. 30. 1951. 06. 14. 1961. 1954. 1958. 05. 1958. 01. 01. 03. 15. 1946. opć.Bogdan Gagić Zoran Zorić (Nikola) Nediljko Subašić zvan „Simo“ (Vojin) Stevan Rujak (Petar) zvan „Pajo“ Bratislav Muješ (Branko) Zoran Štrbac (Đuro) Krsto Vujanić (Đuro) Petar Ivaneža (Ćiro) Mirko Skrobonja (Jovan) Dušan Rujak zvan „Dujo “ (Jandrija) Zdravko Vranković zvan „Mišo“ (Bogdan) Nedjeljko Tintor zvan „Niko“ (sin Nikole) Zoran Pupovac (Savo) Nikica Stegnjajić (Dušan). 13. P Korlat. 08. 1947. 05. 01. Ćirila (kod Stanke P Nadin-Zagrad Nadin-Zagrad Nadin Raštević Lišani Tinjski Nadin Bratiškovci. 1968. 01. 06. 1930. 1967.01. 08. P Slavko Đokić zvan „Đole “ (Ratko) - - Neven Parenta (Trivun) 06. Nedjeljko Opsenica zvan „Kike“ sina Save Dragor Opačić (Veljko) Milan Opačić (Nenad) Sretko Cupać (Branko) Nebojša Cupač (Ilija) Stevo Maričić (Božo) Milan Mačak zvan „Mićo “ (Veljko) Janković Nedjeljko zvan „Neđo“ (Pero) 17. 1936. 10. opć. 09. 11. Polača Benkovac Zemunik Gornji. Zadar Ostrovice. 1971.

20. 26. 24. 06. 17. 1964. Benkovac Buković Zadar Benkovac Benkovac Zadar Buković Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Simo (?) Košević (Nikola) Slavko Košević (Miloš) 08. 1971. 06. Buković Benkovac Zadar Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Slobodan Košević (Jovan) 04. . 03. 03. 01. 1953. 31. 1969. 27. 10. 09. 03. 22. 01. Vladimir Košeić (Vojin) Živko Košević (Jovo) Miloš Krekić (Dušan) 19. 1939. 25. 11. 15. 1949. 11. 1964. 1961. 20. 04. 03. 03. 1949. 1949. 1964. 12. 1956. Buković Buković Dušan Jokić (Savo) Milenko Jokić (Đuro) Miloš Jokić (Nikole) Miloš Jokić (Slavko) Momčić Jokić (Slavko) Dragan Končarević (Branko) Dušan Košević (Petra) Dušan Košević (Petra) Duško Košević (Jovan) Jusuf Košević zvan „Pero “ (Dušan) Nikola Košević (Miloš) 22. 1953. 1958.Boško Jokić (Đuro) 06. 08. 1958. 1966. 03. 1952. 1951. 04. 14. 07. 03.

21. 02. 1967. 1953. 10. 1937. Buković Zadar Buković Buković Vukašin Relić (Momčilo) Boško Rnjak (Spasenije) Dragan Rnjak (Duško) Dragoslav Rnjak (Spasenije) Dušan Rnjak (Branko) Duško Rnjak (Spasoje) Gojko Rnjak (Stevan) Jeta Rnjak (Nikola) Jovica Rnjak (Božidara) Ljubomir Rnjak zvan „Buco“ (Jovan) Ljubomir Rnjak (Bogdan) 14. 06. 1957. 1943. 16. 1969. 05. 03. 1957. 1971. 08. 1955. 10. 15. 06. Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Rajko Relić (Rade) Saša Relić (Dušan) 05. 25. 11. 12. 01. 08. 1966. 1949. 1953. 23. 14. 1959.Petar Rakić (Špiro) Srđa Rakić (Dušan) Dušan Relić (Uroš) Jovo Relić (Petar) 24. 27. 01. 24. 1963. 19. 05. 09. 1953. 08. 09. 30. 09. 03. 10. 1947. 1962. Benkovac Benkovac Zadar Buković Buković Benkovac Buković Buković Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković . 05.

ranije opć. 09. 19. Benkova Ceranje gorn Benkovac . 10. 12. 1955. 1970. 19. 24. op Smilčić. JMBG 2910965382104 Kula Atlagić. Benkovac Ceranje Gornje. 1940. 03. 1963. 1963. 22.Momčilo Vrcelj (Špiro) Petar Vrcelj (Veljko) Predrag Vrcelj (Stevan) Rajko Vrcelj (Nikola) Slavko Vrcelj (Vojin) Slobodan Vrcelj (Arsenije) Sretko Vrcelj (Stojan) Sretko Vrcelj (Milan) Stevan Vrcelj (Stojan) Zdravko Vrcelj (Save) 18. 04. Benkovac Benkovac Smilčić. 1969. 05. 1961. 1965. 1963. 1948. 04. 22. opć. 12. Ben opć. opć. 04. 1966. 02. 10. Benkovac Biljane Gornje. Benkovac Benkovac Benkovac Lepuri. Benkovac Benkovac Benkovac Benkovac Buković Buković Buković Benkovac Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Buković Zoran Vrcelj (Slobodan) Željko Vrcelj (Savo) Branko Stjelja (Marko) Stevo Macakanja (Todor) Željko Ležaja (Srđo) Branko Kužet (Božidar) Željko Cupač (Božidar) Bogdan Banić zvan „Bore “ Stevo Ivanišević (Dušan) Neven Ardalić (Milan) Nebojša Baljak (Todor) Božo Dodig (Đuro) 02. 03. opć. 01. 16. 1956. 10. 1955. 11. 10. 29. 1957. op. 11. 12. opć. 08. 12. Benkovac Kožlovac. 1962. 1937. 21. 1962. 10. 08. 10. Benkovac Buković Nunići. Benkovac Buković Buković Kožlovac. 25. 1954. 1960. 01. 23. 10. 1965. 1939. 11. 21. 01. 22. 1957. 03. 03. 10.

Siniša Bogunović Milenko Škorić Zoran Škorić Zoran Lakić Marko Despot Veljko Bosanac Stevo Maričić Milan Maček Janko Đurica Milovan Ćoso Momčilo Drača Rajko Drača Milan Drača Dragan Dubroja Zdravko Dukić Goran Erceg Slobodan Erceg Milorad Gagić Petar Gagić Petar Graić Gojko Graić Jovo Ivaneža Marko Lacmanović Zoran lakić Drago Ležaja Slavko Ležaja Đuro Maričić Vlado Olujić Strahilo Radmanović Drago Repaja Bogdan Repaja Branko Stijelja Miroslav Vitas Branko Graovac Milorad Borović Zoran Zorić Nediljko Subašić Dušan Rujak Stevan Rujak Zdravko Vranković Bratislav Munješ Nedjeljko Tintor Zoran Pupovac Zoran Štrbac Krste Vujanić Petar Ivaneža Mirko Skrobonja Nikica Stegnjaić Nedjeljko Opsenica Sretko Cupać .Miladin Milanko mslt.

Nebojša Cupać Mirko Stjelja Nedjeljko Janković Slavko Dokić Nikola Kresović Drago Kresović Đorđe Cvjetan Dragoslav Nakićen Milan Veselinović Jovo Zečević Slobodan Vujko Dragan Matić Slobodan Ćoso Milorad Atlagić Milivoj Atlagić Duško Pupovac Milenko Prostran Radislav Bukarica Branko Drča Neven Parenta Dragan Pupovac Radovan Parenta Dragor Opačić Milan Opačić Goran Opačić Marinko Pozder Jovan Badžoka Boško Dražić Zoran Janković Đuro Kosović Mirko Drača Nada Pupovac Edita Rađen Zorana Banić Vojin Lakić Petar Radmanović Milenko Bjelanović Iso Bjelanović Špiro Bjelanović Renato Petrov Desimir Ivaneža Miroslav Mlinar Zdravko Ranđelović Mile Stojković Srđan Potkonjak Željko Knežević Željko Cupać Mile Gak Jovan Ogar Dragan Pršo KAZNENI POSTUPCI PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U Z .

Milenko Jasika Branko Bota Sava Šarić Nikola Munjes Stevo Macakanja Željko Ležaja Branko Kužet Željko Cupać Časlav Kostić Ljubomir Cvjetan Saud Hasović Zoran Tadić Bogdan Banić Stevo Ivanišević Nebojša Baljak Zoran Lakić Marko Lacmanović Rajko Radmanović Zoran Radmanović Bogdan Repaja Drago Repaja Đuro Mirković Zvonko Grulović Sava Grulović Aleksandar Olujić Mirsad Čatić Bore Mandić Momčilo Perišić Milić Potpara Ilija Branković Stojan Vučković Nikola Germanac Čojić Spasoja Duško Gojković Predrag Tasić Željko Batinić Saša Đurović Senad Grbo Mile Rudić Dragomir Jokić Jovan Milivojević Miroslav Bobić Božo Perić Aleksandar Lazarević Mirko Marčeta Nebojša Filipović Zdravko Graovac Predrag Dobre Željko Vidić Ljubiša Veselinović Nikola Đinić .

2.12.10.07.'55. 3. 7. opć.'68. 04. 1954. 06. Dragan Nadimak Ime oca Janko Ivan Nikola Ljuban Đuro Marko Milan Datum rođenja 30. 1965.'55. G Brezo HK. 01. 19.D Brđani HK. Željko Arambašić. Željko Arbutina. Benkovac Benkovac Kolarina. opć. Zaton. Obrovac Obrovac. 10.'67.'55. Igor Berić. Dragan Babočajić. 1. 07. 07. Grk 18. Obrovac Zaton.Neven Repaja Škopelja Branko Pavle Vranić Aleksandar Vranić Sava Vranić Nikola Vranić Ilija Maričić Milan Jurjević Davor Tošić Siniša Medak Saša Relić Duško Rnjak Mirko Rnjak Dušan Rnjak Slobodan Rnjak Stanko Rnjak Nenad Vrcelj Nikola Gagić Mile Gak zvan „Gajan“ (Vasilije) Jovan Ogar (Špiro) Dušan Pršo zvan „Ćiro“ (Đuro) Nikola Munjes (Nikola) Branko Bota (Petar) Savo Šarić (Ljubomir) Srđan Potkonjak (Nikola) Željko Knežević (Petar) Zvonko Grulović Savo Grulović 23. Zdravko Basrak. 08. 02. opć.'74. 1946. Obrovac Korlat. - Muškovci. 09. 06. 13. opć Ostrovačke Knin Očestovo POPIS MARTIĆEVACA Redni br. Lišane Ostrovačke Gospić Knin - Obrovac Obrovac Kolarina. 1949. 4.05. 10. 03. 1965. opć.Kostajni .01. R. 07. 11. B Div Bos. 10. Adresa ti Petrinja.09. 1968. 10 1965. 05. 5. 6. Ime i prezime Adamović.11. 1966. M. opć. Dubravko Arbutina. 01. opć Ostrovačke Kolarina.'64.

12. Ž O Bos. R Glina.'70. Željko Ćelić.Čip sredin V. 24. 56. 24. 55. 38. C HK. Petrinja.10. 21.'76.'71. 23.11. 48.03.07.'65. 28. B Sisak.'75.08.07. 29. 20.01. 23.'55.'54. Stevo Bunčić.08. 02.'37. 30.'75. 26. 58.'50. Gra Glina. 08. 46.'57. 49. Hr Petrinja. 28. Ilija Čučković. Bojan Dotlić. Ilija Dotlić.'48.'60.'75.Kostajnic Gari Draginja Boško Milica Vojin HK. Ša B. 36. Dušan Čugalj.'47.12.'54. 43. Boromisa. R. 18. 31. 18.'60. 59. 35.18.V Bos. 21. Veljko Erkalović. Slobodan Damjanović. 37.12.03. U HK. 03.07.'67. G HK.12.'65. 28. Ša Dvor.04. Slavko Bulatović.'68.10. Ž.04. M Bos.'63. 03. Siniša Gavrilović. Željko Dmitrović. D. Glina.'67.Novi.Dragoljub Đukarić. 26. 10. 44. 02.Ž HK. Ri Beograd.04.02. 57. Mile Gavranić.'54. Stevo Đaković. Marinko Eić.01. 45. 25. 02.07. P Dvor. M HK. 02.10. Đorđe Dobrić. P.05. Milan Ljamo Božo Dušan Dragan Milan Stiv Ilija Đuro Dragan Milan Pero Simo Mile Milan 17. Zoran Borota. Pero Čugalj. 01.i Zagreb.'68. 22. Milanko Brajenović.'72. Ž HK. 66.08. Zoran Bunčić. 10. 04.07. 47. 21. 1957. Stevo Buinac.06. 26. Dragan Čizmić. P.10.03. 22.03.09. Ljuban Davidović. Kr Beograd. 15.08. L HK. G.'71. Jovo Dragičević. J. Željko Bunjevac. 19. G Čuk Dvor. 52.'71. 17. 60.03. 26. 54. 23.02. Iva . 42. Milan Durman. 41.'69. Mar Dvor. 23. 33. 12. 27. T Sisak. 30.03. 18. 39. Mile Đermanović. 22.'53.11. Goran Ćorković. Veselin Brajenović. 51.'72.'55.Ž Dvor. Bo Dvor. 40. 02.10.09. Lazo Brajenović. 62.'74.08.'54. 20. P Petrinja.05. 27.06.06.'70. 21. 04. 12. 2 Brnjeu Bljutavi Rambo Petrinja.'68.'49. Mirko Đukanović. 02.'57.'63. Radomir Đurić.B Bijeli zub Živko Milan Mile Ljuban Milan Cvijo Milivoj Savo Pero Mirko Jovan Petar Ilija Mirko Dušan Nikola Božo Gojko Dušan Joco Milan Rajko Nikola Gornje Dvor. HK. 14.Novi. Jefto Drobnjak. Branko Čavić. Milan Crevar. Darko Čavić.'69.01.'66.04. S. Š Sisak.08. G.Dubica. 07.12. 02. Dalibor Delić. Petar Dotlić. 53.Kostajnic HK. 64.'68. Nikola Čugalj. 50. Radomir Đermanović. Stevo Dževerlija. Boško Dragosavljević.'60. Žrtav HK. 26.08. 29. 32.'63.11. 63. Sisak Bos.11. Vlado Gemović. 13. 34.'51. D.'49. S. K Petrinja. Georgije Džakula. Ša Dvor. Petrinja. 25.'73.07. Milenko Crnojević. Bos. M HK.'74. Milorad Dotlić. 61. 31. 65. Dragoslav Božović. Dalibor Čugalj. HK. G.i V.'67.

15.01.'71.'51.01. 11.06.'70. 70.03. Brats HK.'70.'62. 71. 22.09.'65.08.04.'71.sij Glina. 17.'65. Milan Kukurika. K HK. Kne Glina. 10.08. 109. 26.'71. 15. 15.02. A.11.B Bos.Hrv. 13. Đuro Lončar. 79.'67. 86.D Glina.'72. Siniša Hoti.07.11.S HK.09. Vlado iz Nove Drenčine Končar.Novi. 88. Georg Nashid Karaica. S Bos. 82. Zdravko Karasić. 19. Dvor.'47.05. Momčilo Krnjeta. 85.'67. 108. 04. 02. Davor Knežević. Š.'65.'57. Milan Haler. 01. 12. 11. 11. Zoran Janić. Kuk Petrinja.'67. Milan Lazić.69. 94. 03. 14. Dragana Kljajić.02. 89.05. Mirko Kovačević. Tomislav Kovačević. 27. Ljubiša Juzbašić. 1969. Željko Kolaić. 99. Grnović. 06.sij Beograd. Siniša Kordić.08.12. J. Miroslav Knežević.'59.'72.'60. 30. Duško Ićitović. Milan Ljubišić.'56. Kom Dubica. 20.06.06. M Kovin. 104. Duško Haler.'65.12.11.03. 100. 09. 87. Ljubomir Janjanin. Siniša Kamal. Branko Lime Poćo Nikola Ivan Milan Vasilj Milan Ljimon Miloš Pero Mirko Jovan Boško Stojan Licko Juzba Kami Jovana Milan Nikola Abdul Mićo Dušanka Rade Dragan Boško Ranko Đuro '72. 02. 26. D HK.03. Š.'67.'61. Vesna Juzbašić.'73. 95. 111. 73. 08. Vladimir Lončar.01. 113.'66.10. 20. 116.Ku Petrinja. 106.'56. V Boro HK. V. 26. Duško Koljačić. 96. 06.'61. 102. Zoran Kepčija. 110. 12. Dejan Juzbašić.12. 14. 80. Dragan Jekić.'71. D. Milan iz Nove Drenčine Kolaić.04. Milan Lipak.'61.'73. 118. Milan Kljajić.10. 76. Ju Glina.K . 101. 05. V Sisak.G Dvor.04.04. Pe HK.08. 93. 28. 09. Milan Kukić. G Bijele HK. Dragan Kukić. 105. Branko Korasić. 112. Ž Glina. Vasilj Lekić. 1971. Beograd. Zlatk HK. 26.12. Dragan Jovčić. 25.01. Babi Dvor.'69. Dragan Ivanić.N Majske Petrinja.'71.02.'72. Dragan Lađević.'68. HK. 115. 03. 75. O HK. Anđelko Hrnjak.pl Glina. 78.J. Branko Kovačević. Petrinja. 90.'51.'70. Željko Gvozden.'72. S. ku Dragan Sisak.06.Kostajnic HK.12. Goran Jovanović. 91. Milan Kukoleča.'66. 08.'60. U Dvor. 03. Marijana Keić. Ive Dvor.'74. 83. Petrinja.02.01. 84. 74.Kostajnic Nova Nova Slavko Uroš Ljuba Slavko Božo Živko Živko Ilija Mile Milan Dragutin Dragutin Janko Gojko Ilija Vladimir Branko Branko Mirko Živko Psiho Ziko 10. 107.'57.08. 98.12. 08.01. Dvor. i Glina. 81.04. 114.'54. 02. 12. 97. P Bos.'65. V. Predrag Grublješić. 72. 29.Kostajnic D. 26.'71. 30. 23. G. Bos. 103.'75. G. 92. 77. Milorad Japranin. Sv Sisak. 02.'65.05. 117.M Petrinja. Milan Korasić.07. HK. Nenad Ljiljak.05. S.

20.07.'62.'65. 09.10.04. Miljan Miljuš.'73.'51.'67. Miladin Miličević.08.'50. Rajko Mitić.'68. 09. Siniša Menićanin. I. Miodrag Marinković. T Derventa.09.'66. 10.09.'72. F Zagreb.V G Bos. 15. Zdravko Miščević. G. Rade Milošević. 125.05. 30. Dušan Nikolić.03.'68. 157.07.10.'70.'60.'74.'58 21. O Pe Dvor.08. 161.i Dvor.01. 23. 23. 05. Saša Milašinović. P Petrinja. 146. 11.04. 13. 21. 25. S. Malobabić. 24. Rajko Munja Šilt Milan Milan Nikola Stojan Jovo Rade Vladimir Đuro Vladimir Miloš Milorad Milan Vasilj Ilija Radovan Rade Milan Ljuban Milorad Radojko Mirko Živko Uroš Luka Milan 04. 127.'57. 142. 135. 159.03. P Dvor. 140.'68.'53. 162.09. 156.'72. Damir Matijašević. Vlado Mićević. 131.'62.'71. HK. Borislav Mikulić Simo Miladinović. 22. P . Mile Miljević. 164.Glin Goc Sifa Glina. 150. Kuk Bršadin.'66. Štaj puta Gaga Miš Milutin Ranko Stanko Miloš Ljubiša Jovo Lazo Vojislav Mile Dragan HK.06. 137. Dušan Martić. Duško Matijašević. 144.'65. Smederevo D. I.03. 06.08. D. B Mošćenica Glina. Michell Miočinović. 20.06.'64. 10.V HK. Igor Novalić. 24. Ž. 130. A.'60. Srećko Ostojić. 143. 149.Kostajni Dvor. 124. 04. D. 29. Živko Ostojić. D Zemun.'70.120. 165.12. Božidar Milković.01. Glina. 160. 163. 126. 18. 19. 21. 31.01.'64. Diana Milošević.04.11.'64. Fra HK. Dušan Meničanin. 154. 13.08. 133.03. L HK. Ša ( medicins Bos.07. Kostajn V. 13. Veljko Milković. Stevo Milinović.'68.01. Goran Meničanin. Milorad Martić.04.08.'67. 153. 152.'68. Nedjeljko Miodrag.'61.'70. 03. 20. 123. 151.Šu H Petrinja. 138.'72.'66. 132. Željko Papović. 147. 20.'63. 05. Drago Miljuš. Siniša Maslovara.10.'65. F Pe Glina – u Zagreb u Sisku. B Bos. 19.'72. Đorđe Ostojić.06. 07.'68. 01. 129. Srđan Pašić. Glina. 128. Miroslav Menićanin.02. 02. Nenad Martić. Aut Zagreb HK. 155. 158. 04. 121. Živko Mećava.Ra HK. Nikola Marin. Miroslav Maljković.'68.'74.06.02. 134.06.'65. Mil Saint Deni Petrinja.B G Nikas Beograd. Beograd. 10.02.'72. S. 15.01.'71. Dragan Mirković.Vin Jabukovac. U Glina.12. 145. Darko Maljković.Kostajni HK. Miroslav Medić. 148. 141. 18. 27. 122. 10.'68.04.02. 139. 23.'48.Kostajni Bos. Slobodan Munikravić.11.11. 136.12. 18. Zdravko Medić. M.01. Stevo Miočinović. Dragoslav Malobabić. HK.

Kladuša. 15.08. 195.'63. U Dub HK. 199.09. Ranko Puzić.12. ili '71. 178.06.'61. Zoran Sanader.08.04. 197. Drago Plavljanić. 20. G. Branko Petrović.10. 183.'74. Z Petrinja.'62. Branko Sekulić. Mirko Rudić.'71. 22. R Bos. 209. 177.'67.'66. 210. Đuro Polimac. Milenko Rakas.12.09.09. Dejan Slijepac. HK. 30. 29. 193. 26.03.'61. Željko Sekulić. Željko Rukavina. 08. Bani če HK.'62. 23. '70.'69.Damir Prodanić. 174.01. 28. 23. 176. Ljubomir Rodić. 02.'71. M HK. 10.'57. 15. 10. 198. Ki Joša HK.Kostajn Dvor. Đorđe Sladović.01. 186.Dubica.'44.12.11.171. 08. Slobodan Rajšić.'51. Damir Popović.Novi Klin Petrinja. 211.'72. Petković. 214.07. 179. Željko Pilipović.07. 02. 180.'70.'66. Gornji K Sunja. 24. Kom Beograd. 03. Stevo Priljeva.'71. 202. HK.'66.04. Goran Ponediljak.07. 181.'68.'65. Drago Radišević.06. Ratko Puzić. G D.Kladuša.'66.11. Liv V. Dejan Polimac. 24.'64.'65.05.Novi Bos. D D Petrinja Petrinja Dvor. 16.'72. 189. Pive .03. Milorad Rabljenović. 21.Vel Glina. L Slatki Bos. 07. 194. Ra V.08. Kos Petrinja.'55. Predrag Ratković. Vaso Stefanović. 196. 20. Zdravko Skadarka. Darko Polimac.S. Željko Puzić.Kostajnic Petrinja.09. Momir Puškar.03. 09. 21.Novi.'68. 192. 26.'73. 208. 30. 175. 212. Željko Rabat.10.08.02. G Bos. 25.Dubic ( medicin Dvor.'68.'60. Iv Sova Petrinja.'63.Kralja Bos.V Dvor. Nedjeljko Puzić.'70. 187.'60.05. Mirko Rudić. 191.N G Glina.03.'52. Bos. 216.'63. 184. S Beograd. 16.12. 205. 200. Zoran Preradović. 213.03.03.01. Pe Petrinja. D Glina.12.06. 17. 20. 17. Dragica Serdar. 182. 16. Ivica Rula. Milan Polimac. 24.'63. 203. 28. Dragan Radosović. Ljuban Prusac.07. Zoran Popović. 190. 201.'70. Milan Ponediljak. Jovanka Radosavljević. 18. 13. 204.'59. V. 13. 207. Branislav Raco Boško Duško Janko Janko Damjan Ivan Ivan Ljuba Stojan Nikola Milan Miloš Lazo Rade Lazo Petar Lazo Dušanka Ljubomir Stevan Mile Žarko Vujo Ljuban Anica Dušan Milan Savo Jovan Stevo Nikola Milan Vaso 06.11. Miljenko Radmanović. Ba Dvor.'71.Pet a 189 ( Ramb Petrinja.'58.06.i Bos. 14.05. 185. 188. Mićo Smiljanić.'68.12. 12. 06.'74. Predrag Petrinjac. 173.'67. R Dvor. 172. 26. Ljiljana Stambolija. 206. 215.04.

Branko Svilokos.11.'69.222. Simo Tintor.'56.06.11.'72. 266. 265. 247.'71.'66. 14. 01. D Sisak.01. Gojko Šiklić.'55. Dušan Vidić. 261. Pa Bos.Dubica. 259. 17. VI Beograd. 22.sij HK. 244.'56. 25. 13.01.Dubica Glina. 267. 252. Kom Dvor.Dubic Petrinja.03.08. 17. 230. Dubica. Š . 15. 262.'74.05. 06.02.06. Nevenka Trninić.'72. Braco Vranešević. 03. Milan Trivanović. 18.07. 260. 12.'66. 03. Milan Svilokos. Željko Šimunović.'59. Zlatk Bos. Milan Šćepanović. Bos.Kostajni Sretko Pava Dušan Milan Joco Petar Božo Božo 30. 263. Slobodan Trninić. 268.06.12. Miodrag Šljivo.'62. Mat Petrinja. 237. 01.12. 20. Željko Tubić. 31.'64.Pa D.'51.12.'72. 07.'73. Crev Porijeklo Petrovac na M Novi Beogr 26 Dušan Matija Gojko Nikola Nikola Gojko Miloš Ranko Vladimir Milan HK. 231.'68. 225.09. Branislav Trkulja.'70. L HK.06. 246. 1966. Pero Todorović.'58. 08. 251.'72. 243. 249.01. 264. Ko Gvozd.'69. 14. G HK. Nenad Uskoković. D.05. 248. 256. 242.05. R. Radoja Uzelac.11. Gordana Trninić.08. Gojko Šarengaća. 11. Sla Bos. 234. 223. 232.'66. U HK. 235.'69.'68. Sla HK.'53. 19.Novi. 229. L Bos. Milan Turopoljac.'65.10. Mićun Šćepanović.09. 10. Njemačka. Petar Šiljak.'68.11. 254.V HK. Vr Dvor.10.02.12.03. Stojić. 228.02. Dragan Trbojević. 15. 257.Kostajni Bos. 233. Stojan Subotić. G G. Mirko Tadić. 08. 23. 236. Mirko Vasić.12. Žarko Tepšić.05. 245.'62. 250. Drago Šurlan.'72. 238. 26. Đuro Šipka.'71. 29. Dvor. 16. Davor Španović. 01. Borislav Trkulja. 13. Željko Šurlan.11. 239. 255. HK.11. G Bos.'69.09. U HK.'48. 23.09. 258. 240. Kom Petrinj Bos. 19.Vel Bijelo Polje Bijelo Polje HK. Miroslav Tambić. HK. Milan Trninić. 226.'67.02.'68. Goran Trninić. 241. Nenad Vučinić. 11.02.04. Pe Milan 02. Nebojša Vinčić. Slobodan Vranešević.06. 05. 04. H. 25. Bos Bos Glina. R Pe Petrinja. 227.'67.'76. 06. 269.'71. 224.06. 20.01. 29. Nenad Nikola Čedo Ranko Ranko Nebojša Nebojša Mara Mirko Miloš Rade Milutin Dragan Šico Krmak Nedjeljko Milan Dušan 13.'68. Kojo Vučenović.'70. Đorđe Vasić. 09. Milovan Šiklić. 253.'73.Kostajnic Zagreb. Miroslav Tadić. Slobodan Vujanić.Dubica Glina. 24. Milorad Turopoljac. Pero Vignjević.'64.06. Predrag Vidić. 13. Željko Trajković.'64.'71.10.'64.

'67.Kuku D.09. 06. 25. Siniša Zec. 01.'65.'42. kolovoza 1949. g. u pravomoćnoj presudi K-82/91-31 od 25. 274.Jovanović. sada nepoznata boravišta. Gr Dvor. L Dub D.273. Miloš Zorić. Dragan Vukmirović. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9.Kukuruzar (vozač Med. Milenko Vuković. st. i 16.g. u činu kapetana I klase. koje naredbe su podređeni oficiri i vojnici izvršavali otvarajući vatru iz automatskih pušaka. 280. 282. prosinca 1991.2. ručnih bacača. Srbina. g. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12.09.'50.. rujna 1991. 05. oficira JA. g. g. 281. u Mečenčanima. 278. 06. srpnja 1997.'72. Milan Zec. dana 15. oficira JA. a razmijenjenog kao ratnog zarobljenika dana 9. 31. SRJ. sada nepoznatog boravišta u RH.. Srbina državljanina SRJ.st. Nenad Zaklanjac. 18. Suvaj Rade Mile Petar Borislav Borislav Dobro 09. a posebnog članka 51. Kuk Bos PZ-0001 POPIS PREDMETA ZA KAZNENA DJELA RATNOG ZLOČINA PO EVIDENCIJI ŽUPANIJSKOG SUDA U POŽEGI stanje na dan 15. Vukas. puškomitraljeza.ce S.'68. pješadijskog naoružanja. g.g. II opt. D. minobacača. Andrije Štampara 38.12. KT-72/91-34 od 6.Brodu suprotno Konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata.57. općina Prokuplje. 1969. g.120. državljanina SRJ.12. kojom se proglašavaju krivim što su: zajedno. oklopnih transportera i dr.10. rujna 1991.'69.05. lišenog slobode 17.Broda. sin Jovana i Ljubice r.'66. Dragan Stevo Vaso 31. a kojom prilikom su uništeni i u znatnoj mjeri oštećeni: Spomen dom "Ivana Brlić Mažuranić". u 07.. rujna 1991.0KZRH po optužnici ŽDO iz Požege br. Rebić. prosinca 1991. i č1. kolovoza 1948. Nebojša Vukičević. rođ. 279. čin major iz Sl. Andrije Šampara 38.2. I opt. JANKO RADMANOVIĆ. lišenog slobode 17.st.10.. g. 52. listopada 1993. Damir Vukšić.Brodu. 275.t. g. 14 Dvor.00 sati. o zaštiti žrtava oružanih sukoba.4. Robna .'51. 283.1.01. bestrzajnih topova. u Bublici. Dvor.st.06. protuavionskih topova.09. kao komandanti vojarne "Ivan Senjug -Ujak" u Sl. 284. zbog kaznenog djela iz čl. 276. 277. K-82/91 RADMANOVIĆ JANKO i STOJANOVIĆ RADISAV.'66. Beograd. 05. svibnja 1955.00 sati. g. 28. Dragoslav Žarić. 1. sa stanom u Sl. prosinca 1991. Nikola Vukmanović. RADISAV STOJANOVIĆ. 24. čl. 1. u 07. općina Kostajnica RH. rođ. Dragoslav Vukšić. sin Ničifora i Dušanke r. izdavali naredbe da se bez obzira na djelovanje redovnih oružanih snaga RH i bez odabira ciljeva otvara vatra iz svog raspoloživog naoružanja na pojedine djelove grada.

Bmadić Stipe. Janković Antun. Marija Kovačević i Drago Vidaković zadobili lakše tjelesne ozljede. . Bencun Slavko. Neličić Josip. Mutin Zlatko. Selimbegović Mirsad. Milošn Marica. Mešter Andrija. Relić Josip. Todorović Danilo. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba naredili da se izvrši napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo i protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. Samardžija Vesna. Pupić Miroslav. Banovac Stjepan. Vlahović Vlatka. pa su osuđeni: I opt. Bešlić Borislav. Sportska dvorana "Klasje". Vladisavljević Pero.Broda. Bodrožić Gordana. Brkić Beudina. te kojom prilikom su građanske osobe Marica Miloš. Stanišić Zlata. Jović Dragan. Svilar Rajka. 1 OKZRH. Ljubetić Viktor. Šajgaj Josip. Samostan časnih sestara "Bazilijanskih". Vukojević Željko. Matić Dragica. JANKO RADMANOVIĆ i II opt. Štefan Vladimir. Matajić Ivan. Ergović Ante. Suhecki Josip. Ferić Mitar. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. Topić Duško. Marinić Marija. Cvijanović Milan. Krmpotić Ivan iz D. Pejičić Milica. Jaredić Nikola. Konstantin Bašić. Luc Zdravko. Muharemi Ekrem. Pavelić Marko.kuća "Vesna". st. Dorić Marija. Dolić Dušan. dakle. Terzić Marija. Pletikosić Ivan. Brkić Željko. Gabrić Anđelka. Kulić Ivan. Osnovna škola "Mika Babić". Kordić Violeta. Bilčević Aleksandra.. Kurtušić Mato. Opačak Dragutin. Bašić Drago. Vuzberg Viko. Požgajčić Zvonko. Kover1ica Božo. Melvan Vesna. Đukić Nenad. Babić Ivan.2. Jurković Zdravko. svaki na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Luketić Antun. Resanović Milan. Katolička crkva" Sv. Kovačević Anka. Oštećenici kao svjedoci: Babić Ivan. Paun Darko. Nosović Anđelko. Tomas Vera. Mihajlo Ana. Brinzej Slavica. Vasić Zdravko. a Ivan Babić teške tjelesne ozljede. Matić Ivka. "Bamby" . Gošić Vlajko. Bolnica "Plavo polje" . Mihić Pavo. Beratović Adam. Vidaković Drago. Đorđević Negoslav.4. Bajić Milan. Dokuzović Josip. Nikola Tavelić " . Ljubičić Radislav. Ljubišić Vesna. Čalgarević Mirjana. Jurišić Jelena. Dječji vrtić "Pčelica". Pavičević Boris. Bašić Konstantin iz S1. RADISAV STOJANOVIĆ. Andić Nikola. Čurić Mara. Martinović Pero. Kolakovski Josip. Brkić Ružica. Vukušić Vladimir. Redžić Osman. Vladić Eva. Lujo Radojka. Kovačević Marijan. Babij Jelena. Vujković Bosiljka. Skoko Verica. Jergović Ivka. B1ajer Marija. Krajina Šime. Svjedoci: Jović Nešo. Stojanović Gajo. Čičak Marica. Marković Aleksandra. Lozuj Stjepan. Kruljac Marija. Vidaković Srđan. Kolarević Zora. Jona Marija. Marcegović Darinka. pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 120. Petra Krešimira IV br. Čormatović Zorica. kao i velik broj privatnih i društvenih stambenih objekata. Popović Vlasta. Lučić Niko. Radničko Naselje br. Andrijevaca. Čulić Ante. Nikić Željko.hoteli "Park" i "Brod". Todić Željko. Jukić Mijat. Vučković Mirolsav. Borojević Stojan.

R BiH. te su ga odveli na Bučje gdje je Željko Makarun bio zatočen 42 dana. poljodjelac. NIKODINOVIĆ LUKA. NIKODINOVIĆ LUKA. gdje je i imao prebivalište. općina Skender Vakuf. 9. općina Skender Vakuf. u presudi. te uzeli od istog razne robe. općina Požega. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. općina Požega kao pripadnici srbočetničkih formacija koje su bile locirane na Bučju te im je namjera bila ugrožavanje teritorija RH. zbog kaznenog djela iz čl. oko 13. III opt. K-6/93 PONORAC LUKA. s!l zadnjim prebivalištem u Kutini.3. općina Pakrac. sin Marka. a zatim su ga fizički i psihički maltretirali. sin Milivoja. a postupajući za sve vrijeme dok je Željko Makarun bio zatočen na Bučju protivno 4. u Bjelajcima. 142. PONORAC LUKA. siječnja 1966.2. sa zadnjim prebivalištem u Vraniću kbr. rođ. u Cr1jencima. RAJKO DREKOVIĆ. protiv: I opt. sin Boška. sa zadnjim prebivalištem u Cr1jencima kbr. a zatim pod prijetnjom oružja natjerali Željka Makaruna. Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i DREKOVIĆ RAJKO. III opt. 142. veljače 1962. SIMEUNOVIĆ MIODRAG. K-6/93-8 oglašava ju se krivim što su: dana 28. Aleja Vukovar kbr.g. općina Požega. sada u bijegu.PZ-0002 2. pa se osuđuju: I opt. rođ.. te nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu. kao i druge zatočenike . sada u bijegu. u Imljanima. R BiH. kolovoza 1949. rođen. dakle. DREKOVIĆ RAJKO na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina svaki. naoružani došli u skladište prodavaonice PPK Kutjevo u kojoj je radio Željko Makarun. potvrđenoj na Vrhovnom sudu. sin Jovana. g. sada u bijegu. IV opt. kolovoza 1991. II opt. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. SIMEUNOVIĆ MIODRAG i IV opt.civile sa područja Slavonije. NIKODINOVIĆ LUKA.. LUKA PONORAC . sada li bijegu. OKZRH. 8. g. g. rođ. g. srpnja 1955. 6. siječnja 1993. po optužnici ŽDO iz Požege na KT-82/92 od 27. OKZRH. izgladnjivali ih i tukli da bi nakon 42 dana zatočeništva razmijenili ga za srbočetničke ekstremiste koji su uhićeni na teritoriju RH. II opt.g. . u lmljanima. da pođe s njima. Srbin. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučili civilno stanovništvo. 13.3.travnja 1960.00 sati u selu Lučinci. općina Požega.

veljače 1996. u presudi posl. sin Milana i Danice rođ. g. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. po optužnici ŽDO Požega broj KT-49/92 od 26. 128. kao pripadnik paravojne formacije tzv. OKZRH. 142. zbog kaznenog djela iz čl.g. OKZRH. dakle. pa se osudjuje: na kaznu! zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine i 6 (šest) mjeseci. rođen 9.K.13/93-24 od 3. kada su zarobljeni vojnici RH među kojima se nalazio i Živko Matekalo. br. državljanin RH. u Novskoj.KT-2/94 od 8. g. Čolić. "SAO Zapadne Slavonije" usmjerene na rušenje i onemogućavanje legalnih organa vlasti RH. po optužnici ŽDO iz Požege br. K-17/93 ŽIVKOVIĆ MARKO. studenog 1966. u kaznenom predmetu protiv: Opt. sa zadnjim prebivalištem u ulici 1. te tom prilikom postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. surovog postupka sa ranjenima bolesnicima i ratnim zarobljenicima. Oštećenik kao svjedok: Matekalo Živko Svjedok: Popović Damir PZ 0004 4. Srbin. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao sa ratnim zarobljenikom. sada nepoznata prebivališta. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. učestvovao u zatvoru Stara Gradiška u njihovom saslušanju.128.. opisano i kažnjivo po čl. pa do 12.. g. st. kojom se oglašava krivim što je: u vremenskom razdoblju od kraja studenog 1991. OKZRH. travnja 1995. kolovoza 1949. zvo "Đoko".g.26. maltretirajući ih pri tome. u Staroj Gradiški. rujna 1994. protiv: . maja kbr. g. K-13/93 BOŽIČIĆ DORDE. g. ĐORĐE BOŽIČIĆ. 1. zbog kaznenog djela iz čl..Oštećenik kao svjedok: Makarun Željko Svjedok: Mirko Žilić PZ 0003 3. prosinca 1991. nanio laku tjelesnu povredu Živku Matekalu u vidu loma rebara.

uhitio Željka Goladinovića u St. sa prebivalištem u Št. uhitio Matiju Filjevića iz Gornjeg Varoša i odveo ga u KPD St. te pljačkao njihovu imovinu. općina Novska. Živko Guberović. ŽIVKOVIĆ MARKA. nepoznata boravišta. zbog kaznenog djela iz čl. PZ 0005 5.29. Vojnović. Naselje P-4. Željko Grladinović Svjedoci: Miodrag Novaković.opt. g. u bivšem KPD Stara Gradiška u Staroj Gradiški i u mjestu Gornji Varoš. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.18/93-6. 144. Kazna po presudi prvostupanjskog suda u trajanju od 11 (jedanaest) godina je preinačena po odluci Vrhovnog suda RH na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. svibnja 1952. kršeći pravila međunarodnog prava. Gradiška i to: uhitio Viktora Mihajlinovića. rođen 9. Mileva Matokanović. godine. K. OKZRH pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. Oštećenik kao svjedok: Viktor Mihajlinović. ČOKORAC NENADA. te sa grupom uniformiranih osoba. dakle. sin Andrije i Milke rođ. od 15. zadavši mu teške tjelesne povrede izbijanjem dva zuba te ga rezao nožem po čelu. 142. općina Nova Gradiška. nanosio patnje i povrede tjelesnog integriteta i zdravlja civilnom stanovništvu. Matija Filjević. 1. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata osobno mučio maltretirao i nanosio ozljede civilnim osobama u Gornjem Varošu i zatočenim u KPD St. st. travnja 1993. kao pripadnik nelegalne milicije tzv. osuđivan. proglašen je krivim što je: u vremenskom razdoblju između mjeseca kolovoza i mjeseca prosinca 1991. kolovoza 1966. g. nečovječno postupao. OKZRH. ulica 5. po optužnici ŽDO u Požegi na KT-76/92 od 26. Gradiška gdje je bio zatočen 52 dana. protiv: opt. st. u pravomoćnoj presudi K-17/93-8 od 29. god.Gradiški. br. kao vođa grupe pljačkao imovinu civilnog stanovništva u Gornjem Varošu.g. rođen 8. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH . K-18/93 ČOKORAC NENAD. u Staroj Gradiški. u Novskoj sa posljednjim poznatim prebivalištem u Novskoj. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl.1. "SAO Krajina". Gradiški. veljače 1993. hapsio. g. Ilija Bukvić. po presudi posl. Srbin. maja kbr. za vrijeme oružanog sukoba mučio. sada nepoznata prebivališta.. odveo ga u KPD gdje je bio zatočen 38 dana pri čemu ga je maltretirao udarao i tukao rukama i nogama. travnja 1993. Ružica Filjević. sin Georgija.

. BOGDANA DELIĆA. rođenog 24.25. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.g.l5.Gradiška. sin Stojana i Ane rođ. u Požegi.1. OKZRH. u vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Zapadnoj Slavoniji i Posavini. kršeći pravila međunarodnog prava da se ratni zarobljenici muče i nanose im povrede tjelesnog integriteta. g. zbog kaznenog djela iz čl. g. II opt. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata zaustavili Dubravka Klanfara koji je svojim traktorom i . Radenko Klibe Svjedok: Živko Matekalo i Antun Mareš. uslijed čega je Radenko Kliva zadobio. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 29. za vrijeme oružanih sukoba na području sjeverozapadnog dijela općine Požega i općine Pakrac.a po pravomoćnoj presudi. ožujka 1993. rođ. g. g. i 34. milicije "SAO Krajina". K-31/93 DELIĆ BOGDAN i ŠTEKOVIĆ STEVAN. "Teritorijalne obrane SAO Zapadna Slavonija". te tako naredio vojniku Pejiću zv. Gradiška kao pripadnik tzv. općina Požega na kbr. u bivšem KPD St. travnja 1966. g. ožujka 1944. pa se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. broj K-31/93-7 od 20. Oštećeni kao svjedok: Antun Pelivanović. Prodanović. u prijepodnevnim satima u mjestu Koprivna. dakle.1. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika označeno i kažnjivo po čI.st. protiv: I opt. OKZRH. protivno čl. nepoznata prebivališta. izdao naredbe da se zarobljeni pripadnici Hrvatske vojske tuku i muče. u Požegi. a kojom prilikom je Antun Pelikanović zadobio uz niz lakih povreda prijelom IX i X rebra desno. Srbin. s prebivalištem u Rasnoj. te osobno tukao Radenka Klivu kablom žice. što je isti učinio. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. sada nepoznata prebivališta. protivno odredbama čL31. sin Petra.proglašen je krivim što je: tijekom mjeseca studenog 1991. STEVAN ŠTEKOVIĆ. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81/92 od 25. općina N. 120. 20.l44.st. sa prebivalištem u Opršincu kbr. uz lake tjelesne povrede prijelom VIlI i IX rebra i oštećenje lijevog bubrega. općina Požega. "Zagor" da pretuče zarobljenog vojnika Antuna Pelivanovića. svibnja 1993. PZ-0006 6. kao pripadnici tzv. 13 . kolovoza 1991. Srbin. što je teška tjelesna povreda.

OKZRH. općina Pakrac. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. g. otac jednog djeteta. RH. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. zbog kaznenog djela iz čl. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli civilnu osobu za taoca i protuzakonito ga zatvorili. g. II-opt. koja je u dijelu koji se odnosi na optuženika Stanka Borjanića potvrđena. ožujka 1919. po optužnici ŽDO iz Požege broj KT-81191 od 2.st. g. Stevan Šteković. i 2. 120. sada nepoznata boravišta.prikolicom prolazio cestom Striježevica . K. st. zvo "Jordan". I-opt. sina Milana i Savke rođene Savić. 120. rujna do 14. Srbina. rođen 18. izvršili pretres. u Novoj Gradiški. kad je razmijenjen s više osoba hrvatske nacionalnosti koji su na isti ili sličan način bili zatočeni za osobe lišene slobode zbog počinjenih krivičnih djela protiv RH. a zatim ga stavili u prikolicu i odvezli do sela Cikote. ZORANA LUŽAJIĆA. K-61/93 LUŽAJIĆ ZORAN I BORJANIĆ STANKO. listopada 1993. pravomoćno.. od 7. 1.. sada u bijegu. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna I-opt. OKZRH. listopada 1991. oženjenog. Oštećenik kao svjedok: Dubravko Klanfar PZ 0007 7. gdje se nalazio sabirni logor i gdje su ga zadržali kao taoca 46 dana . 1. te je cijeli spis prenešen u K-ll/94. u kaznom predmetu protiv: 1. sakupljajući mlijeko te je uperivši u istoga automatsku pušku. o njihovom razmještanju i naoružanju a nakon toga odvezli u mjesto Bučje. g. . a u presudi poslovni br. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima.Milivojevci. sada u bijegu. dakle. godine. STANKA BORJANIĆA. drž. kojom se proglašavaju krivim što su: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti Republike Hrvatske. g. svaki. dakle. Srbina. sve do 13. rujna 1993. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. nepoznata boravišta. umirovljenika. drž. RH. listopada 1991. nalazio se u pritvoru od 10. pa se osuđuju prvoopt. 61193-9. ožujka 1965. dok je ukinuta i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u dijelu koji se odnosi na optuženika Zorana Lužajića. po presudi K-61193-9. Bodgan Delić i drugoopt. Zoran Lužajić . sina Jove i Anđe rođene Borjanić. ratni zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. rođenog 29. gdje su od njega prijeteći mu oružjem tražili podatke o postrojbama Hrvatske vojske i policije..a po odluci Vrhovnog suda RH u žalbenom postupku.

RH. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-69/91 od 10. a što je Vrhovni sud RH po žalbi ukinuo i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. godine. a drugooptuženi Stanko Borjanić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. u presudi koja je u žalbenom postupku potvrđena 'Vrhovnom sudu RH. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. g. opisano i kažnjivo po čl. Svjedoci: MILAN MLINEK. 120. ANTUN MLINEK. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. stupivši u kontakt sa organiziranom grupom osoba koja se odmetnula od legalne vlasti RH u namjeri da oružjem stvaraju nemir. 9 mm. prosinca 1993. zbog kaznenog djela iz čl. FRANJO KOZMAN i JOSIP HERCEG. godine u Okučane iz Kosovca došao građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac živ. "SAO Krajina" učestvujući kao voda u akcijama . te se zadužio za oružje kod tzv. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. tjemenun regiju hitac iz pištolja can. u Novoj Gradiški. Stanko Borjanić priključivši se odmetničkoj vojsci. u Okučanima. siječnja 1994. "SAO Krajina". PZ 0008 8. OKZRH. za vrijeme oružanog sukoba prvooptuženi Lužajić Zoran naredio. godine. ožujka 1965. kršeći pravila međunarodnog prava. protiv: ZORANA LUŽAJIĆA. g. kojom je proglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od početka kolovoza do rujna 1991. oženjenog.prihvatio se funkcije komandira stanice Milicije Okučani pri tzv. drž. što je potvrđeno po odluci Vrhovnog suda RH Oštećnik kao svjedok: NADA ČORAK. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. Zoran Lužajić naredio da se Antun Čorak liši života.g. Srbina. broj K-47/9312 od 31. kolovoza 1991. OKZRH. a IIopt. rođen 18. kada je dana 26.. zadavši smrtonosnu povredu Antun Čorku. u namjeri da ih razmjene sa legalnim organima vlasti za četnike koji su na tom području lišeni slobode. pa se prvooptuženi Lužajić Zoran osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. 1. a drugooptuženi Stanko Borjanić izvršio naredbu da se civilno stanovništvo ubija. oca jednog djeteta. sina Milana i Savke rođene Savić. koju je naredbu Stanko Borjanić izvršio na način da je Antunu Čorku ispalio u lijevu sljepoočnicu. nepoznata boravišta. kada su zarobljeni mještani sela Kosovac. nesigurnost i ugrožavanje građana na teritoriju RH i time ugroze ustrojstvo RH. kolovoza 1949. općina Nova Gradiška. d a k l e. 122. K-47/93 ZORAN LUŽAJIĆ. st..

otac jednog djeteta. rođenog 18. "SAO Krajina". čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. zbog kaznenog djela iz čl. 9. rujna do 14. OKZRH. a zatim je naredio da se istima oduzme odjeća vršeći na taj način pritisak psihičke prirode na zarobljenike Ivana Marjanovića.u kaznenom postupku protiv: Optuženika ZORANA LUŽAJIĆA. godine u vremenu kad je zarobljen pripadnik ZNG RH Josip Herceg istoga sa grupom četnika zlostavljao. do 29. Ivan Marjanović. sa zadnjim prebivalištem u Okučanima. te zlostavljao i ostale zarobljene pripadnike ZNG na način da im se prijetio kako neće živi izaći iz zarobljeništva. ožujka 1965. te Đuru Mikanovića. od 28. dana 26. tukao nogama i rukama. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. st. PZ 0009 po presudi posl. OKZRH. oženjenog. kolovoza 1949. d a k l e. sada nepoznata prebivališta. kojom je proglašen krivim što je: priključivši se srpskim ekstremistima i odmetnicima od legalne vlasti RH. 1. Ivan Vinkešević i Josip Herceg. Oštećenici kao svjedoci: Đuro Mikanović. 122. zadavši Josipu Hercegu potres mozga. godine. te im nanosio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. listopada 1991. kako je Nova Gradiška pala. K-11/94 ZORAN LUŽAJlĆ. a sve postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. g. te tako u razdoblju od 16. Srbina.. . koje su povrede teške naravi. K. Ivana Vinkeševića.koja je u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH potvrđena.usmjerenim na zarobljavanje pripadnika ZNG. kada je u Okučanima izbila oružana pobuna. kolovoza 1991. po optužnici ŽDO Požega broj KT-81191 od 2. g. pa je Zoran Lužajić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. godine. sina Milana i Savke rođene Savić.11/94-26. kako bi ih se razmjenilo sa legalnim organima vlastima za četnike koji su na tom području lišeni slobode. godine kada je u Okučane iz Kosovca došao . optuženik Zoran Lužajić prihvatio se funkcije komandira stanice milicije Okučani pri tzv. u Novoj Gradiški. drž. br. nalazio se u pritvoru od 10. kolovoza 1991. RH. krvne podljeve po cijelom tijelu. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. rujna 1993. kršeći pravila međunarodnog prava mučio i nečovječno postupao prema ratnim zarobljenicima. te kad su zarobljeni mještani sela Kosovac. travnja 1994. opisan i kažnjiv po čl. 120. godine. kolovoza 1949. prijelom nosnih kostiju.

kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. PZ 0010 10.građanin Antun Čorak da bi provjerio da li je živ njegov otac koji je od srpskih ekstremista uhvaćen kao talac. st. naredio da se civilna osoba ubije. 3. da se Antun Čorak liši života. a ovaj naredbu izvršio.mm.g. zbog kaznenog djela iz čl. u zatvoru Okučani sa više pripadnica tzv. jednom od zatočenika sisa spolni ud. g. prosinca 1994. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 1. broj KT-50/92-6 od 22. pa se optuženik Zoran Lužajić osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina.g. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. zatim šamarala i tukla zatočenika Željka Žužića. protivno odredbi čl. u Novoj Gradiški. godine na dalje. OKZRH. K-85/94 NATAŠA BOŽIĆ. st. pri čemu je električnom palicom udarana i žarena po leđima i stopalima. OKZRH. imajući za cilj rušenje legalne vlasti u Republici Hrvatskoj i stvaranje teritorija pod okrivljem "velike Srbije" kada su na području sela oko Okučana vršene agresije nad civilnom stanovništvom koje je otpremano u logore Stara Gradiška i Okučani i to od listopada 1991. u kaznenom predmetu protiv: Optuženice NATAŠA BOŽIĆ. rođene 7. Srpkinja. u pravomoćnoj presudi posl. 1. studentica. zadavši mu smrtonosnu povredu. d a k l e. Stjepan Čorak. opisano i kažnjivo po čl. po optužnici ŽDO u Požegi. te ga tjerala da joj liže čizme.. godine do prosinca iste godine. Antun Mlinek. 120. godine. s posljednjim prebivalištem u Kovačevcu 19. kolovoza 1949. na području Okučani-Nova Gradiška uključivši se u redove tzv.9.IV.broj K-85/94-7 od 21.. koja je djelovala u okviru srpsko-četničke organizacije. travnja 1970. svibnja 1996. 120. Svjedoci: Milan Mlinek. sada nepoznata boravišta. Franjo Kozman i Josip Herceg. je proglašena krivom što je: od kolovoza 1991. na taj način vređajući . "milicije SAO Krajine" sudjelovala u zlostavljanju civilne zatočenice Terezije Grgić na način da je ista od navedenih odmetnica natjerana da Darku Sanickom. "milicije SAO Krajine". te po naredbi Stanko Borjanić ispalio u lijevu sljepoočnu tjemenu regiju Antunu Čorku hitac iz pištolja call. kći Milutina i Ljerke. optuženik Zoran Lužajić naredio Stanku Borjaniću. Oštećenici kao svjedoci: Nada Čorak. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

te je Nataša Božić osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina.g. sa zadnjim prebivalištem u Lavskoj 67. lipnja 1996. odvodili ju u prostorije zatvorskih stražara. siječnja 1995. II-opt. sina Ilije i Savke. 120. te joj govorili da ukoliko bude pričala o događaju bit će likvidirana. sada nepoznata boravišta. nanoseći joj kako fizičke. koja je bila privremeno okupirana od srbo-četničkih formacija. sina Bogdana i Dragice rođene Perić. 2. u pravomoćnoj presudi K-4/95-1O. Jovan Petković i Rajno I1isić. Mato Guberović. pri čemu su postupali protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. st. K-4/95 JOVAN PETKOVIĆ I RAJKO ILISIĆ. kojom se oglašava ju krivima što su: tijekom kolovoza i rujna 1993. Nova Gradiška. u više navrata prijetili joj da će je ubiti. zbog kaznenog djela iz čl. u Banja Luci. čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. svibnja 1972. koje su za cilj imale na teritoriju RH uspostavljanje tzv. po optužnici ŽDO u Požegi KT-34/94-8 od 19.g. d a k l e. OKZRH. oca jednog djeteta. drž. protiv njezine volje zlostavljali je.njihovo dostojanstvo. Srbina. Oštećenica kao svjedokinja: Terezija Grgić. opć. rođen 14. mučila i nečovječno postupala prema civilnom stanovništvu. Svjedoci: Matija Filjević. godine u Pakracu. sa zadnjim prebivalištem u Vrbovljanima 7. kako bi potkrijepili svoje prijetnje. opć. . kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. tako i psihičke boli. Srbina. kolovoza 1949. godine u Staroj Gradiški. opisano i kažnjivo po čl. repetirali oružje prema istoj. oženjenog. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. JOVANA PETKOVIĆA. RH. 1. -opt. godine.. "milicije SAO Krajina" u logoru u kojem se nalazila kao ratni zarobljenik pripadnika ZNG Nova Gradiška Nevenka Preradović. 122. "velike Srbije" u kojoj su odmetnici otvorili logor za ratne zarobljenike i civilno stanovništvo. OKZRH. kao pripadnici tzv. od 6. PZ 0011 11. godineu kaznenom predmetu protiv: 1. nad istom u više navrata izvršili seksualni čin. rođenog 10. srpnja 1956. Novska. sada nepoznatog boravišta. RAJKA ILISIĆA.

l.g. OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava. "velike Srbije". gdje mu je izrečena nepravomoćna presuda na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. po optužnici ŽDO u Požegi. došli do šume zvane "Branjevina" u blizini sela Barice gdje su civilne osobe Ivan Fi1ipin i Jaga Filipin kosili travu. ulica Vinogradska 53. kolovoza 1949. zbog kaznenog djela iz čl. 2. kojom prilikom je Ivan Fi1ipin zadobio prostrijele rane lijeve nadlaktice tako da je uslijed iskrvarenja umro. dana 18. godine u Pakracu.. sina Milana i Nade rođene Marković. ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. listopada 1967. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.g.. vodi se kazneni postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. . a u tijeku rata je boravio. pa su Jovan Petković i Rajko Ilisić osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina. rođenog 9. u Pakracu. K-38/95 MIROSLAV VUJIČIĆ i DRAGAN PAVIĆ. srpnja 1992. KT-31195 od 12. te stvaranje tzv.. godine paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje ustavom utvrđenog poretka RH. sada bez državljanstva. srpnja 1995. godine oko 09. s posljednjim prebivalištem u Donjim Grahovljanima 82. nalazi se u pritvoru. 236. Srbina. 120.g. te u namjeri da ih usmrte bez ikakvog razloga pucali na njih rafalno iz automatskog oružja kao i pojedinačnim hicima. mučili i nečovječno postupali prema ratnoj zarobljenici.d a k l e. g. 244. sa zadnjim prebivalištem Donji Grahovljani 23. opisano i kažnjivo po čl. čl. kojom se oglašava ju krivima što su: priključivši se mjeseca kolovoza 1991. 122. Oštećenika kao svjedok: Nevenka Preradović. u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-38/95-25 od 17. neosuđivan. st.st. svaki. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. u v. Srbina. a Jaga Fi1ipin brojne prostrijele rane glave i grudnog koša uslijed čega je trenutno nastupila njena smrt. KZRH. Optuženik DRAGANA PAVIĆA. protiv: 1. bez državljanstva. sina Milenka i Stojanke rođene Majstorović. listopada 1995. rođenog 23. PZ 0012 12. Optuženik MIROSLAVA VUJIČIĆA. srpnja 1965.00 sati. te joj nanijeli velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. 2. nalazi se u pritvoru.

st. Svjedok: Ivan Rendić. kolovoza 1949. gdje su ga predali vojnoj policiji srpske paravojske koja ga je sprovela u zatvor Stara Gradiška. godine. godine. gdje je bio zadržan do dana 17. pa se temeljem istog članak Petar Baždar osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. godine. svi naoružani automatskim i poluautomatskim puškama i pripadajućom količinom streljiva kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj na teritoriju RH imale stvaranje tzv. uhitio Stjepana Piceka. u Pakracu. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-60/95-7 od 29. rukama i kundacima odveli ga na privremeno okupirano područje. OKZRH. kolovoza 1995. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. 1. rujna 1949. u ulici Slunjskog odreda. što je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba drugoga protupravno zatvorio. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. st. godine. nalazi se u Okružnom zatvoru u Požegi. d a k l e. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe kojeg je posljedica smrt dvije osobe. drž. te uz prijetnju da će ga zaklati. . udarcima nogama. po pravomoćnoj presudi broj K-41/95-39 od 15. svaki. 1. st. sina Ostoje i Ane rođene Oljača. a zatim mu na glavu stavili vestu. svibnja 1993. godine. zbog kaznenog djela iz čl. 120. čime je učinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Oštećenik: Zdenko Filipin. rođenog 16. 120. opisano u čl. te ga vezao špagom.00 sati. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. kojom je oglašen krivim što je: na dan 4. kada je razmijenjen. s posljednjim prebivalištem u Japagi 27. oko 07. Srbina. PZ 0013 13. pa se temeljem istog članka Miroslav Vujičić i Dragan Pavić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. zajedno s Brankom Bjelanom i Predragom Gužvićem. 1. RH. godine u Omanovcu. rujna 1995. na području razgraničenja. studenog 1993. protiv: PETRA BAŽDARA. OKZRH. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz 120. "SAO Zapadna Slavonija". OKZRH. K-41/95 PETAR BAŽDAR.d a k I e.

godine u Sažijama. u šljiviku. godine koja je u žalbenom postupku u presudi Vrhovnog suda RH preinačena u odluci o kazni. posjeduje kuću u Pakracu i 8 kj. oženjen. osuđivan. vojsku služio u bivšoj JNA 1967/68. sin Đure i Mileve. kreći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije ubijali. Srbin. gdje su mu zavezali ruke. nalazi se u pritvoru. II Optuženik JOVAN PROKOPIĆ zvani "Joco". zemlje u Kukunjevcu.00 sati u tada okupiranom dijelu Pakraca na Gavrinici. godine.te je kazna zatvora od 14 (četrnaest) godina preinačena u kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. rođen 25. iz skupine zarobljenih civilnih osoba izdvojili Milana Sinjakovića.. Srbin. udovac. a nakon toga ga mučili i zlostavljali na način da ga je II-opt.ovaj predmet (spis) se u ovom trenutku nalazi na Vrhovnom sudu RH povodom zahtjeva za ponavljanje postupka. sina Đure i Stane rođene Vukovratović. listopada 1991. starih 22 i 24 godine. kolovoza 1949. PZ 0014 14. odveli ga u jednu šupu. g. sada općina Brestovac. sada Trg.Oštećeni kao svjedok: Stjepan Picek. mučili i nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu i ubili jednu civilnu osobu. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-26/95 po presudi K-42/95-34 od 23. godine u Kukunjevcu. a zatim naredio njegovoj supruzi Mariji Sinjaković da iskopa raku za svog muža. 120. 29. zbog kaznenog djela iz čl. kojom se proglašavaju krivima što su: dana 11. "vojske RSK". otac troje punoljetne djece. prosinca 1948. a koji je u tijeku. te mu nožem vadio oči i rezao ga po licu. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. . Mihajlo Kulaš iz vojničkog karabina ispalio četiri hica u Milana Sinjakovića i usmrtio ga. rođene Milošević.Jovana Prokopića kao pripadnik navedene formacije zavezao žicom za stablo šljive. st.. nakon čega je I-opt. Jovan Prokopić odvukao do iskopane rake i u istu ga je gurnuo. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. Kralja Tomislava kbr. d a k l e. siječnja 1996. krojač i ugostitelj. 8. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. umirovljenik. 1. zemlje u Sažijama. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu. kolovoza 1925. sada na izdržavanju kazne. . općina Pakrac. K-42/95 MIHAJLO KULAŠ i JOVAN PROKOPIĆ. ulica M. sa završenih četiri razreda osnovne škole. oko 09. nalazi se u pritvoru na izdržavanju kazne. posjeduje kuću u Pakracu i šest kj.u kaznenom predmetu protiv: I Optuženika MIHAJLA KULAŠA. sa zadnjim državljanstvom bivše SFRJ. u blizini štaba tzv. OKZRH. nakon čega ga je II-opt. Stanivukovića kbr. rođen 4. otac dvoje djece.

godine. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika PREDRAGA SARAJLIJE. broj KT-27/94 od 13. a zatim su sprovedeni u selo Kraguj. siječnja 1996. svaki. . Djak Gorana. Stipe Skeledžija. 120. g. nalazi se u pritvoru od 30. Marija Pintarić.koje je izvršeno pod prijetnjom oružja te je naređeno navedenim osobama da vlastitim odjevnim predmetima vežu sebi oči. Šmit Marijana i Nađ Drage. neosuđivanog.120. st. rukama i nogama po tijelu. dakle. Nađ Željka. PZ 0015 15. 1.st. po presudi K-50/95-43 od 30. PREDRAG SARAJLIJA. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. K-50/95. lipnja 1995.1. sa zadnjim prebivalištem u Pakračkim Batinjanima 71a. 120.ZRH. Predragom Prodanovićem i Nedjeljkom Ivičićem učestvovao u uhićenju civila Miler Zvonimira. u Pakračkim Vinogradima protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12.. Magdalena Vondrak i Dragan Srbljan. Đak . čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. zbog kaznenog djela iz čl.čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine. Skeledžija Stipe. zajedno sa Zoranom Pejakovićem. st. siječnja 1992. a odatle u logor na Bučje. godine. Marijan Šmit. kolovoza 1949. po optužnici ŽDO u Požegi. Svjedoci: Marija Sinjaković.g. sina Stojana i Ljubice rođene Kablar. Željko Nađ. listopada 1963. rođen 10. OKZRH. Slobodanom Marićem. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. 1. uzimao taoce. godine kada su u Staroj Gradiški razmijenjeni za četnike.g. godine. čina kapetana. Dragica Krimer. u Pakracu. te navedeni civili bili zatočeni u logoru kao taoci sve do 16. rujna 1991. vojsku služio u bivšoj JNA 1982. te se temeljem istog članka optuženik Sarajlija Predrag osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. oca dvoje djece. OK.ZRH. a kojom se optuženi oglašava krivim što je: dana 7. te se Mihajlo Kulaš i Jovan Prokopić osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od po 14 (četrnaest) godina. Nada Sljepčević. rujna 1995. označeno po čl. OK. oženjenog. Svjedoci: Miler Zvonimir. pri čemu su isti putem zlostavljani na način da su udarani kundacima pušaka. opisano i kažnjivo po čl.

Zlatko Erlbek. potvrđenoj u žalbenom postupku a po odluci Vrhovnog suda RH. s ciljem da se tim osobama nanese velike patnje. kolovoza 1949. Bohumil Dostal i Dražen Takač. posebno grupe zatvorenika odvodio i prisiljavao ih na prinudni rad oko mjesta Bučje i u okolnoj šumi.st. otac dvoje punoljetne djece. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. vojsku služio u bivšoj JNA ima čin poručnika. po presudi broj K52/95-11 od 13. g. zaposlen kao' stražar u koncentracijskom logoru zatvoru "Bučje". Željko Nađ. OKZRH. siječnja 1951. te kasnije iz logora odvedene i ubijene osobe Marijan Petrovečki. Ranić. te stvaranje tzv . nanosio im velike patnje i teško narušavao zdravlje na način što je Zlatka Erlbeka i Marijana Šmitha tukao batinama.kojoj je oglašen krivim što je: u vremenskom razdoblju od 19.. nogama i drugim podesnim sredstvima.. državljanin RH. na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava po .Goran i Nađ Drago. KT-51195 od 14. ozljede tjelesnog integriteta i teško naruši zdravlje. Damir Rambousek. osobno sudjelovao u protuzakonitom odvođenju i zatvaranju civila u koncentracijski logor. Jura Blažević. Darko Petrovički. u kaznenom predmetu protiv: opt. što je dovelo do teškog narušenja njihovog zdravlja. g. rujna 1995.g. g. sin Steve i Ane rođ. "Velike Srbije". do 14. plastificiranim električnim kablovima . rođenog 2.99. 1. prisilno ih odvodio na prinudni rad te ih svjesno podvrgavao gladovanju na koji . dakle. Josip Jakša. primjenjivao mjere zastrašivanja. dobrovoljno se priključivši paravojnim formacijama kojima je cilj bio rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. Zvonimir Miler. Srbin.. a gdje su se između ostalih nalazili kao zatočenici taoci Zvonimir Klaić. Mirko Zelić. službenik bez zaposlenja. ozljeda tjelesnog integriteta i velikih psihičkih patnji. STANISAVLJEVIĆ MILANKA. listopada 1995. Goran Srnko. oženjen. te zajedno sa stražarima navedenog logora provodio mjere izgladnjivanja na način što su zatvorenicima uskraćivali pravo na dostatne i redovite obroke hrane. prosinca 1991. g. Marijan Šmith. te osobno sudjelovao prigodom primjenjivanja mjera zastrašivanja i protuzakonitog dovođenja i zatvaranja navedenih osoba u koncentracijski logor. općina Đurovac. neosuđivan. sa zadnjim prebivalištem u Pakracu ulica Kneza Branimira kbr. kolovoza 1991.g. zbog kaznenog djela iz čl. 120.K-52/95 STANISAVLJEVIĆ MILANKO. PZ 0016 po optužnici ŽDO Požega br. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. u Donjoj Vrijesi. 16. gdje su protuzakonito dovedene i kao taoci protuzakonito zatvarane osobe hrvatske narodnosti.

g. neosuđivan. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba lišio života ratnog zarobljenika.120. listopada 1961. OKZRH .. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.g.g. od 13. Oštećenici kao svjedoci: Goran Srnko. kovinotokar. sin Đorđa i Zorke rođ. studenog 1995. te ga zatvorio u podrum nedovršene zgrade u šumi "Čukur".st.19. zbog kaznenog djela iz čl.. K-66/95 KAURIN VLADO. Zvonimir Klaić i Željko Nađ. kolovoza 1949. kojim postupcima je optuženik postupio protivno Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. stoga se temeljem istog članka optuženik Stanisavljević Milanko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. ožujka 1996.1. g. "Jedinice TO Pakrac SAO Krajine". OKZRH. s posljednjim prebivalištem u Pakracu. svibnja 1995. dakle. . zajedno sa drugim osobama u blizini crte vojnog razgraničenja u Psunjskoj ulici u Pakracu uhitio Nenada Marijanovića zvo "Rambo" pripadnika Hrvatske vojske. Kozomara.način su im nanošene velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. po optužnici ŽDO Požega br. 122.00 sati na privremeno okupiranom području općine Pakrac. po presudi K-66/95-29. PZ 0017 17. Zlatko Erlbek. Zvonimir Miler. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH u kaznenom postupku protiv optuženika KAURIN VLADE. . po kojoj je oglašen krivim što je: dana 4. . što je dovelo do teškog narušavanja njihovog zdravlja. državljanin RH. Srbin. Domobranske bojne Pakrac.00 i 15. kao pripadnik tzv.g. od 4. Josip Jakša.g. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. KT-20/94-23. a potom istog dana bez ikakvog opravdanog razloga usmrtio na način da je u njega ispalio veći broj metaka iz automatske puške kojom prilikom je Nenad Marijanović zadobio tri prostrijelne rane grudnog koša i trbuha i prostrijeli podlaktice desne ruke uslijed kojih ozljeda i iskrvarenja trenutno nastupila njegova smrt. Vinogradska ulica br. između 14. Marijan Šmith. da bi ga potom optuženik zajedno sa drugim osobama bacio u bunar u naselju Vinogradi u Pakracu da bi njegovo tijelo bilo nakon 2 mjeseca izvađeno iz spomenutog bunara i potom razmijenjeno na dan 12. rođen 23. u mjestu Uljanik općina Daruvar. srpnja 1993.g. svibnja 1993. nalazi se u pritvoru od 13.

svibnja 1974. PZ 0018 18. godine oko 16. a Petar Sič zadobio je strijelnu ranu lijeve strane vrata sa višestrukim prijelomima zatiljnih kostiju i vratnog kralješka te jako nagnječenje mozga. 120. DUŠAN LUKIĆ. kojom prilikom je od većeg broja ispaljenih projektila Robert Ivanović zadobio strijelne rane desnog lakta i lijeve nadlaktice i višestruke strijelne rane leđa i grudnog koša. sin Mane. u kaznenom postupku protiv: I opt.45 sati u Pakracu protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. koje povrede su izazvale smrt Sič Petra. OKZRH. godine u Japagi. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT-35/96 od 3. veljače 1993. sin Jovana rođen 11. sada nepoznata boravišta u RH. kao pripadnici paravojnih formacija koje su za cilj imale na teritoriju Republike Hrvatske za cilj imale stvarati tzv. pa kada su došli u Školsku ulicu. Jovo Marušić.čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 7. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. potvrđenoj u žalbenom postupku po odluci Vrhovnog suda RH. kojom se proglašavaju krivim što su: dana 17. Miroslav Vujčić. s posljednjim prebivalištem u Japagi. J. u presudi K 20/96-24 od 13. pa se temeljem istog članka optuženik Kaurin Vlado osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina. s posljednjim prebivalištem u Japagi. krenuli s privremeno okupiranog područja na Gavrinici te prešavši liniju razgraničenja ušli u dubinu teritorija Republike Hrvatske. 122. Željko Milanković. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. MIĆO RADIĆ. ratni . ožujka 1970. sa prostrjelom srca. Srbin. siječnja 1997. 1. kolovoza 1949.62 mm. srpnja 1996. Srbin. Mirko Bosanac. postavivši zasjedu uz cestu sačekali su nailazak traktora "Zetor" koji je naišao iz pravca Filipovca. godine. naoružani automatskim puškama call.st. Đurđica Kaurin. između petlje i medicinskog centra Pakrac. godine. d a k l e. sada nepoznata boravišta u RH. te u namjeri da ih usmrte iz automatskih pušaka otvorili vatru po traktoru. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršili napad na pojedine civilne osobe koji za posljedicu ima smrt ljudi. rođen 20. koje povrede su dovele do njegove smrti. a na kojem su se nalazili Robert Ivanović i Petar Sič. godine u Pakracu. Markovića 44. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika opisano i kažnjivo po čl. II opt. K-20/96 RADIĆ MIĆO I LUKIĆ DUŠAN. Nikola Dragušin. Svjedoci: Dario Erlbek. "Veliku Srbiju". godine.

sada nepoznatog boravišta na teritoriju RH. te je na takav način došlo do ranjavanja većeg broja civila. 1. šteta većih razmjera. Republika Srbija. Svjedok: Nikola Dragušin. 70/94-12. generalmajor tzv "Vojske Republike srpske". šteta u kunskoj protuvrijednosti 16.500. kojom je proglašen krivim što je : U vremenskom razdoblju od 18. a za vrijeme oružane pobune dijela srpskog stanovništva na području zapadne Slavonije. broj KTR. koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. Kraljić Nevenka. svibnja 1997. Tomić Milan. Rapaić Sofija. 120. kolovoza 1943. br. Zukanović Vjekoslav.585. od 29. godine. Marinović Matija i Štrbac Predrag. iako se isti nisu nalazili na liniji sukoba. st. Srbin. sina Trajka. imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 26. rođen 13. SIMIĆ NOVICA. na objektu Zavoda za zapošljavanje Nova Gradiška. od 25. oženjen.678. lipnja 1991. sa završenom visokom školom. Vitković Ilija.631. listopada 1994. st.00 DEM. Grgić Marija. 120.zločin protiv civilnog stanovništva označeno i kažnjivo po čl. Bilić Josip. godine. OKZRH. u presudi po u nepravomoćnoj presudi pos I. dok je na privrednim objektima i to objektu VP "Grafopapir" Nova Gradiška. godine do mjeseca lipnja 1992. 1. K. na objektu GP "STRMAC" Nova Gradiška. zbog kaznenog djela iz čl. Zukanović Amalija. kršeći odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. a niti su bili u blizini vojnih ciljeva. godine u Bojniku. PZ 0019 po optužnici ŽDO Požega. Jucko" imovinska .S. izdao zapovijedi da se avionski. pa se temeljem istog propisa optuženici Radić Mićo i Lukić Dušan osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. na objektima DP "S. te topništvom gadjaju civilni objekti u Novoj Gradiški i širem području oko Nove Gradiške. OKZRH.00 DEM. uslijed granatiranja i topničkih napada nastala imovinska šteta u kunskoj protuvrijednosti od 100. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika Novice Simića. na zgradi bolnice Nova Gradiška šteta velikih razmjera.70/94. godine. K. na objektima Republičkoj fonda socijalne skrbi Nova Gradiška. otac dvoje djece. godine kao zapovjednik dijela oružanih snaga tzv "SAO Krajina" na dijelu ratišta od rijeke Save do podpsunskih sela općina Nova Gradiška. kolovoza 1949.00 DEM. na objektima "Croatia Osiguranja" šteta od 51.88/92-35.00 DEM u kunskoj protuvrijednosti. a uslijed topničkih napada smrtno su stradali Trupinić Blaženka.

bio u pritvoru. a štete su nastale i na obiteljskim zgradama u blizini navedenih objekata. rođene Kranjčević. sin Petra i Ljube. što nije opravdano vojnim potrebama. zbog kaznenog djela iz čl. prometni tehničar.Praljka bb. šteta u iznosu od 176. općina Daruvar. 1. te na objektima Tvornice stočne hrane i klaonice" Nova Gradiška znatna materijalna šteta. na objektima DP "Zlata" Nova Gradiška. 120. i čl. RH. kojega je posljedica smrt i teške tjelesne ozljede ljudi. u kaznenom predmetu protiv: I optuženika Luka Krajnović. drž. godine u Šibovu. Julijana Bilić. oženjen.56/95-29. ožujka 1996. 122. na objektima autobusnog kolodvora imovinska šteta znatnih razmjera. ulica P. od 11. a ista se nalazi na Vrhovnom sudu RH u žalbenom postupku. rođen 16. OKZRH. a po optužnici ŽDO Požega broj KT. sada . gdje je i živio kbr.38/95-39. od 15. te da se uništava imovina stanovništva.760. Svjedoci: Zlatko Kokanović. 56/95 KRAJNOVIĆ LUKA. 120. 1. prosinca 1951 godine u Pakracu. sin Milana i Stane. II optuženik Veljko Svakidan..šteta u vrijednosti od 1. KOMLENAC MILUTIN. otac dvoje malt.620. 43. u nepravomoćnoj"presudi posl. godine. Srbin. SVAKIDAN VELJKO. Ivan i Ivanka Zukanović. pa se temeljem istog članka optuženik Simić Novica osudjuje na kaznu zatvora od 20 " (dvadeset) godina. LJUBIČIĆ ŽELJKO. st. ratni zločin protiv civilnog stanovništva opisano i kažnjivo po čl. K. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. br. oženjen. st. šteta velikih razmjera. DAMJANOVIĆ GOJKO. djece. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naređivao da se izvrši napad na civilno stanovništvo. listopada 1995. VUKADINOVIĆ MILAN i KRAJNOVIĆ MILAN. Željko Stjepan Trupinić i Ivan Marinović. PZ 0020 K. OKZRH. sa zadnjim prebivalištem u Kusonjama. godine. Srbin. na objektima poduzeća "TANG" Nova Gradiška. djece. rođen 13.055. sa završenim V stupnjem drvnoprerađivačkog smjera. bez imovine.00 HRD. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. lipnja 1955. otac dvoje malt.00 DEM. rođene Rusmir. nalazio se u pritvoru. dakle.

na izdržavanju kazne u KZ lepoglava, III Optuženik Komlenac Milutin- optužba odbijena, spis ustupljen vojnom sudu Bjelovar, IV optuženik Gojko Damjanović, sin Živka i Ljube, rođene Romanić, rođenog 4. srpnja 1953. godine u Kusonjama, gdje je i živio, ulica M. Stanivukovića 17, Srbin, drž. RH, razveden, otac dvoje malt djece, bio u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. V optuženik Željko Ljubičić, sin Mirka i Ruže, rođene Vukotić, rođen 3. lipnja 1965. godine, sa zadnjim prebivalištem u Dubravama, općina Bos. Gradiška, Srbin, sa završenom srednjom školom, neoženjen, nalazio se u pritvoru, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, IV optuženik Vuković Milan - optužba odbijena i VII optuženik Krajnović Milan - optužba odbijena, kojom su proglašeni krivima: što su dana, 1. dana 8. rujna 1991. godine, u Kusonjama, općina Pakrac kao pripadnici srb o-terorističke organizacije, koja je za cilj imala rušiti Ustavom utvrđeno uređenje RH i na dijelu teritorija RH stvoriti tzv . "Veliku Srbiju", nakon što su učestvovali u zarobljavanju pripadnika Hrvatske policije i vojske Miroslava Černaka, Stipu Gadža, Tadiju Martića, Vladimira Krivačića, Marinka Cmoboja, Nedeljka Pekića, Nikolu Denusa, Zlatka Pavlovića, Igora Stipetića, Stjepana Kolara, Petra Gribešu, Željka Beseka, Dubravka Štefulinca, Marijana Dukića, Marija Posarića, Stjepana Manića, Antu Tandaru, Ivana Pavića, Maro Čenčara i Matu ivančića, koji su se sklonili u jednu kuću u selu Kusonje, protivno odredba Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine iz raznog vatrenog oružja izvršili napad pucanjem na kuću i unutrašnjost kuće u kojoj su bili navedeni ratni zarobljenici, te je napad trajao do jutarnjih sati 9. rujna 1991. godine do kada je usmrćeno u kući djelovanjem vatrenog oružja trinaest hrvatskih vojnika zarobljenika, a on što su preživjeli ratni zarobljenici Miroslav Černak, Ante Tandara, Vladimir Krivačić, Nedeljko Pekić, Petar Grubiša, Mario Posarik i Vlatko Pavlović iz kuće podignutih ruku izišli van, I optuženik Luka Krajnović, kao jedan od naredbodavaca napada naredio je i učestvovao uvezivanju živom navedenih zarobljenika, a zatim su isti od pripadnika srbo-četničkih formacija udaranih tupo tvrdim predmetima po glavi i tijelu, te im je pucano iz vatrenog oružja u dijelove tijela, pri čemu su i oni zadobili smrtonosne povrede, da bi potom svih dvadeset mrtvih tijela ratnih zarobljenika odmetnici bagerom zatrpali u zajedničku grobnicu napravljenu uz cestu kod sela Brusnik, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, mučili ih i ubili, II Optuženik Veljko Svakidan, sam

2. tijekom kolovoza 1991. godine pridruživši se u > Pakracu srbvo-četničkoj formaciji koja je za cilj imala na teritoriju RH stvaranje tzv "Velike SRbije", te nakon što je navedeno područje privremeno okupirano od strane odmetnika, koji su na Bučju, formirali logor u kojem su mučeni i ubijani civili i ratni zarobljenici nesrpske nacionalnosti protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanski osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, koncem kolovoza 1991. godine kao operativac tzv "SAO Zapadna Slavonija" u logoru Branešci ispitivao zatočenog civila dr. Ivana Šretera, koji je fIzički i psihički bio zlostavljan, te neutvrđenog dana u kolovozu 1941. godine i likvidiran, a zatim je kao operativac, kada su mu privedeni civili Stjepan i Vinko Major, koji su uzeti kao taoci, iste ispitivao, pri čemu su psihički zlostavljani, a zatim pušteni, te učestvovao u ispitivanju civila uzete kao taoce i to Marijana Svjetlačića zvanog "Jumbo", Iliju Turkovića, Bogdana Vendela i Josipa Majcena, te naredio da se isti predvedu u logor Bučje, gdje su zlostavljani, a Ilija Turković i Marijan Svjetlačić lišeni života, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzimao taoce, naređivao protuzakonito zatvaranje civila, te nečovječno postupao prema istima, uslijed čega je kao posljedica nastupila smrt pojedinih osoba, te narušavanje zdravlja ljudi, čime su Luka Krajnović, Veljko Svakidan, Gojko Damjanović i Željko Ljubičić, počinili kazneno djelo protiv čovječanstva i međunarodnog prava pod točkom 1. optužnice ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZRH, a II optuženik Veljko Svakidan pod točkom 2. kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZR. pa se temeljem istih zakonskih propisa osuđuju: I optuženik Luka Krajnović i TI optuženik Veljko Svakidan na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki, IV optuženik Gojko Damjanović i V optuženik Željko Ljubičić na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina svaki, Svjedoci: Stevo Radjenović, Zdravko Osmak, Josip Jakša, Vinko Major, Radojka Plečko, Josip Majcen, Miroslav Ožegović, dr. Vladimir Solar, Nenad Bojić, Pero Peić i Danica Šreter.

PZ 0021
K.57/95. PAŠIĆ ZORAN, P AŠIĆ GORAN, VUJIĆ PREDRAG I VUKADINOVIĆ PREDRAG, zbog kaznenog djela iz čl. 120.st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT. 27/94-54. od 16. listopada 1995.godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.57/95-12. od 22. studenog 1995. godine, koja se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu

protiv: I Optuženika ZORANA P AŠIĆA,sina Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 17. ožujka 1973. godine u Pakracu, Srbin, drž. RH, konobar bez zanimanja; otac jednog mldb. djeteta, završio SSS, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, pušten iz pritvora, II optuženik GORAN PAŠIĆ, sin Luke i Milene, r. Prodanović, s prebivalištem u Dobrovcu, sada u Okružnom zatvoru u Požegi, rođen 11. veljače 1971. godine u Pakracu, Srbin, državljanin RH, strojarski tehničar bez zaposlenja, otac jednog djeteta starog dva mjeseca, završio srednju školu, bez imovine, vojsku služio 1990/91. godine u bivšoj JNA u Šapcu i Bjelovaru, neosuđivan, vodio se postupak kod Vojnog suda u Bjelovaru, pušten iz pritvora, III optuženik PREDRAG VUKADINOVIĆ, sin Dušana i Drage, r. Samardžić, s prebivalištem u Lipiku, Udinska ulica, s boravištem u Skenderovcima bb, općina Pakrac, Srbin, drž. RH, bez imovine, policajac, bez zaposlenja, rođen 17. veljače 1971. godine u Pakracu, završio srednju školu unutarnjih poslova, vojsku nije služio, neosuđivan, IV optuženik PREDRAG VUJIĆ, sin Tihomira i Petre, r. Vujić, s prebivalištem u Šeovici kbr. 65, općina Pakrac, rođen na dan 25. studenog 1960. godine u Rajićevcima, općina Laktaši, Srbin, drž. RH, rukovaoc građevinskim strojevima, oženjen, bez djece, završio srednju školu građevinskog smjera, bez imovine, vojsku služio 1979/8= u Ohridu, bez čina, osuđivan 1983. godine zbog prometa, kaznu izdržao u KZ Lipovica -Popovača, kojom se I optuženik Zoran Pašić i II optuženik Goran Pašić, oglašavaju krivim, što su se u kolovozu 1991. godine priključili oružanoj pobuni dijela Srba na području općina Pakrac i Lipik, koja je imala za cilj rušenje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, te kao pripadnici pobunjeničkih postrojbi, postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, po naredbi svojih pretpostavljenih, na dan 12. kolovoza 1993. godine, kod mjesta Roždanik, na području Novske, uhitili kao taoce civile Ladislava Hacea i Tomislava Čikića, koji su imali poslužiti za puštanje zarobljenih srpskih pobunjenika na slobodu od strane hrvatskih vlasti, dakle, što su se kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba uzeli taoce, a III optuženik Predrag Vukadinović je oglašen krivim, što je : pridruživši se u kolovozu 1991. godine oružanu pobunu dijela velikosrba na području općine Pakrac, koja je imala za cilj rušenje ustavom utvrđenog državnog ustrojstva RH, po naredbi Branka Pavića lišio slobode policajca Gorana Srnka, nakon čega je isti bio u zatvoru na Bučju i u Staroj Gradiški, sve do dana 16. siječnja 1992. godine, kao zatočenik pobunjenika, dakle, što je drugog protupravno zatvorio, a protupravno lišenje slobode je trajalo dulje od 30 dana,

čime su učinili kaznena djela i to optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH, am optuženik Predrag Vukadinović kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protupravnog lišenja slobode iz čl. 46. st. 4. KZRH, pa se optuženici Zoran Pašić i Goran Pašić temeljem čl. 120. st. 1. OKZRH, osuđuju na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine svaki, a III optuženik Predrag Vukadinović temeljem čl. -46. st. 4. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 2 (dvije) godine. IV optuženik Predrag Vujić oslobađa se optužbe, da je kršio pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, uzeo taoca, pa da bi time počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina iz čl. 120. st. 1. OKZRH, odnosno da je od sredine kolovoza 1991. do 4. svibnja 1995. godine, priključivši se paravojnim formacijama "SAO"zapadna Slavonija, prilikom napada na civilnu bolnicu u Pakracu, na dan 19. kolovoza 1991. godine sudjelovao u lišen ju slobode i uzimanju taoca dr. Vladimira Solara. Svjedoci: Ladislav Hacea, Tomislav Čikić, Goran Smak, Nikola Dragušin i dr. Vladimir Solar.

PZ 0022
K.65/95. SAMARDŽIĆ RADE I ZUBER DRAGOLJUB, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega broj KT.33/95-21. od 10. studenog 1995. godine, U presudi broj K.65195, po kojoj je optužba odbijena, a ista je po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: I optuženog RADE SAMARDŽIĆ, zvanog "Rašo", sin Dragomira i Nade rođene Pletikapa, rođenog 20. studenog 1971. godine u Pakracu, sa prebivalištem u Šeovici, Okrulić Pere-Brke kbr. 30. Općina Pakrac, Srbina, građevinskog djelatnica, neoženjenog, bez djece, pismenog sa završenom srednjom građevinskom školom, bez imovine, bio u bivšoj JNA 1990/91, nalazio se u pritvoru, pušten iz pritvora, od 15. svibnja 1995. godine, II optuženik DRAGOUUB ZUBER, sin Nikole i Ljubice, r. Pacina, rođen 5. listopada 1971. godine u Osijeku, sa prebivalištem u Pakracu, ulica Šeovački put 51, Srbina, drvnoprerađivačkog djelatnika, oženjenog, bez djece, pismen, bez imovine, bivšu JNA služio u Ljubljani 1989/90, neosuđivanog, bio u pritvoru od 16. svibnja 1995. godine, pušten iz pritvora, kojom je optužba odbijena, što su :

od sredine 1991. godine priključivši se paravojnim formacijama koja je za cilj imala onemogućiti na teritoriju RH, Ustavom utvrđeno demokratsko uređenje RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", kao pripadnici tzv "RSK", dana 19. kolovoza 1991. godine Rade Samardžić i Dragoljub Zuber, kao pripadnici tzv. "Nigerove postrojbe" u okviru navedene TO, kojom je zapovijedao Nikola Dragušin, sudjelovali u prvom oružanom napadu na Policijsku postaju, Zgradu općine i Zgradu bolnice u Pakracu, s namjerom da istu okupiraju, pri čemu su ušavši u bolnicu uhitili dr. Vladimira Solara,. te neovlašteno oduzeli osobno vozilo marke" Jugo", vlasništvo iste bolnice i istim vozilom odvezli uhićenog dr. Solara u zatvor na Bučje, a Dragoljub Zuber, zajedno s Zoranom Babićem u jesen 1991. godine minirao njivu vlasništvo Ive Ignjatovića u šeovačkom punu, te sredinom kolovoza iste godine zajedno s Zoranom Babićem uhitio Josipa Mojka na Šeovačkom putu, kod sporednog puta tzv. "Žutog puta", vezao mu ruke, te ga kombijem odvezli u zatvor na Bučje, a dana 1. svibnja 1995. godine, za vrijeme ograničene akcije redarstvenih snaga RH i HV pod nazivom "Bljesak", u cilju okupacije slobodnog hrvatskog područja, sa položaja u Gavrinici, kao pripadnik navedene paravojne formacije, borbeno djelovao po slobodnom području Pakraca, ispalivši pri tome na civilne ciljeve u Pakracu dvije granate iz vatrenog oružja zvanog "Zolja" a sve protivno veliko Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba primjenjivali mjere zastrašivanja i terora, uzimali taoce, vršili protuzakonito odvođenje u koncentracione logore i vršili druga protuzakonita zatvaranja, pljačkali imovinu stanovništva i protuzakonito i samovoljno uništavali u velikim razmjerima imovinu što mije opravdano vojnim potrebama, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnih prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH. Oštećenici kao svjedoci: Ivo Ignjatović, Marina Zvonarić, Marija Validžić, dr. Vladimir Solar, Josip Mojko. Svjedoci: David Ponorac, Milenko Steković, Nikola Dragušin, Goran Pašić i Mirko Đurić.

PZ 0023
23. K.69/95. BOSANAC MIRKO,zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO Požega, broj KT. 85/95-10. od 18. prosinca 1995. godine, a u nepravomoćnoj presudi posl. br. K. 69/95-38. od 14. lipnja 1996. godine, ista se nalazi na žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika Mirka Bosanca, sina Milana i Ljubice rođene Buzdum, rođen 11. studenog 1971. godine u Rijeci, Srbin, drž. RH, zidar, neoženjen, bez djece, pismen,

sa završenom srednjom školom, bez imovine, sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. 5, sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojim je proglašen krivim što je dana 1. svibnja 1995. godine, u jutarnjim satima priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama, koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv. "Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika 1. bataljuna 51. brigade tzv. vojske "SAO Krajine", koji se nalazio razmješten na položajima od pakračkih vinograda do brda Čukur, nedaleko grada Pakraca, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, u tijeku oružanog sukoba sa Hrvatskom vojskom, kojima je zapovjedio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu bez izbora ciljeva u njemu, koji napad je izvršen, a kojom prigodom je nastala materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1 u ulici A. Hebranga, vlasništvo Janković Ljilje, kući kbr. 20. u ulici I. G. Kovačića, vlasništvo Rudolfa Friša kbr. 9, u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Janković Zdravko je zadobio lake, dok je Jukić Zdravko zadobio teške tjelesne ozljede, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo, kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH te se temeljem istog članka Bosanac Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) godina. Svjedoci: Zdravko i Ljiljana Janković, Željka Kejne, Veljko Plećaš, Luka Krajnović, Rudolf Friša, Antun Babojević, Željko Carević, Stevo Harambašić i Zdravko Jukić

PZ 0024
24. K.4/96. PLEČAŠ VELJKO, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, broj KT.86/95.-11. od 17. siječnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi posl. br. K.4/96_39, od 14. studenog 1996. godine, a ista se nalazi na. Vrhovnom sudu RH po žalbenom postupku, u kaznenom predmetu protiv Optuženika Veljka Plečaša, sina Đure i Drage, rođene Vidić, rođenog 1. siječnja 1960. godine u Novom selu (sada nazivom Španovića) , općina Pakrac, gdje je i živio kbr. 8 a, strojar bez zaposlenja, Srbin, državljanin RH, oženjen, otac jednog djeteta, starog 7 godina, posjeduje obiteljsku kuću, neosuđivan, drugi se kazneni postupak ne vodi, nalazi se u pritvoru od 8. svibnja 1995. godine, sada na izdržavanju

kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim što je : dana 1. svibnja 1995. godine priključivši se znatno ranije paravojnim srpskim naoružanim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH, te stvaranje tzv"Velike Srbije", u svojstvu zapovjednika minobacačke čete 1. bataljuna 51. brigade "Vojske RSK" u tijeku oružanog sukoba s Hrvatskom vojskom, s položaja zvanog selište" između sela Kraguj i šume Čukur, po naređenju Mirka Bosanca, zapovjednika bataljuna, iz četiri minobacača, protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, izvršio minobacački napad na grad Pakrac i civilno stanovništvo u njemu, a kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu, stanu broj 14/1, u ulici A. Hebranga, vlasništvo Ljilje Janković, kuće kbr. 20 u ulici Matkovac u Prekopakri, vlasništvo Zdravka Jukića, a Zdravko Janković je zadobio lake, dok je Zdravko Jukić zadobio eksplozivne ozljede teške naravi, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, počinio napad na naselje i civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda i uništenje imovine većih razmjera, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. KZRH, pa se Plečaš Veljko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina Svjedoci: Mirko bosanac, Aleksandar Terer, Rudolf Friša, Ljilja Berhard, Zdravko Jukić, Zdravko Janković, Stevo Harambašić, Pero Peić, Željko Carević i Željko Kejne.

PZ 0025
25. K. 13/96. KAURIN VLADO, Zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. KZRH, po optužnici ŽDO u Požegi, posl. br. KT.20/94-42. od 2. travnja 1996. godine, u nepravomoćnoj presudi pos I. br. K.13/96-15. od 27. siječnja 1997. godine, a ista se nalazi po žalbenom postupku, na Vrhovnom sudu RH, u kaznenom predmetu protiv: optuženika KAURIN VLADE, sin Đorđa i Zorke, roĐene Kozomara, rođen 23. listopada 1941 godine u mjestu Uljanik, općina Daruvar, sa zadnjim mjestom prebivališta u Pakracu, Vinogradska ulica broj 19, kovinotokar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, otac dvoje mlt. djece bez imovine, pravomoćno osuđen presudom ovog suda

br. K.66/95. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava, kojom je proglašen krivim, što je: dana 21. kolovoza 1991. godine kao pripadnik pobunjeničkih formacija tzv. Milicije TO Pakrac u improviziranom zatvoru koji su pobunjenici koristili za držanje građana RH na Grdževici, a u koji je prisilno odveden civil B1aze Franjo, istoga fIzički zlostavljao, udarajući ga rukama po cijelom tijelu, a zatim mu zarezao zapešće desne ruke, govoreći da želi vidjeti da li ovaj ima "plavu krv", da bi dana 31. kolovoza 1991 godine u logoru Bučje, zatočenog civila Josipa Šuberta sa neidentifIciranim pripadnicima paravojnim formacijama tukao i to osobno on, upotrijebivši telefonski kabel, da bi trećeg dana poslije istoga četiri puta žiletom zarezao po testisima, kako bi od ovoga iznudio određena priznanja, te je istog dana zatočenika Josipa Caka fIzički zlostavljao, te točno neutvrđenog dana u drugoj polovici mjeseca rujna 1991. godine u selu Bučje izveo iz prostorije, u kojoj su bili zatočeni civili i to među ostalima i Zdravko Kolar, te je istoga tukao u jednoj prostoriji, zajedno sa pripadnicima pobunjeničkih formacija, koje su za cilj imale na teritoriju RH stvaranje tzv . "Velike Srbije" pri čemu su Zdravku Kolaru ruke zatezane u stolarskom škripcu, te mu je ubrizgana i injekcija nepoznatog sadržaja, pri čemu su mu nanošene teške i po život opasne povrede, od kojih je Zdravko Kolar, nedugo zatim umro, a njegovo tijelo potom zakopano na točno neutvrđenom mjestu u okolici Bučja, a sve to postupajući protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine. dakle, kršeći pravila međunarodnog prva za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilnim osobama, kojega je posljedica smrt jedne osobe., čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH., pa je temeljem istog članka Kaurin Vlado osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a uzimajući pri tome i utvrđenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina zbog kaznenog djela iz čl. 122. OKZRH. U predmetu K.66/95. Svjedoci: Marijan Pločić, Ivo Svjetličić, Petar Pipić, Zvonko Jurić, Zvonimir Klaić, Franjo B1azer, Zdravko Mustafagić, Josip Šubert, Josip Jakša, Josip Cah, Pero Kadežabek i Marijan Skeledžija.

PZ 0026
26. K.25/96. DRAGUŠIN NIKOLA, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. 36/95-8. od 8. kolovoza 1995. godine,

vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. godine. Svjedoci: Vladimir Solar. sve do razmjene dana 6. 32. veljače 1992. zvani "Koka". općina Pakrac. u Skenderovcima kod Pakraca. "Velike Srbije". oženjen. bez čina. naređivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. i stvaranje tzv. a osim toga dana 15. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. veljače 1997.od 18. godine. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. studenog 1952. Pero Kovačić. godine. drž. te točno neutvrđeni broj drugih osoba. od 12. pismen. Radovan Samardžić. Trivanović. Srbin. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvođenje u tzv. Vukašin Ninković.Momčilo Kovačić. gdje je bio fIzički i psihički zlostavljan. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. Živko Žestić. 120. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. godine. Milorad Kulušić. Nedjeljko Spasojević. r. Milorad Kovačić. godine. sa završenom OŠ. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. rođen 30. koju su između ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. do mjeseca svibnja 1995. zatvor "Bučje". naselja i pojedine civilne osobe. kolovoza 1949. Vladimira Zvonarića. Dušan Vukadinović.u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. neosuđivan. kolovoza 1991. organizirao i naoružao veće skupine građana srpske narodnosti. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.25/96-45. te u svojstvu tzv. otac dvoje punoljetne djece. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. prosinca 1991. te naređivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. Stevo Milošević. Jovan Prokopić i Željko Sokolović . 1. opisano i kažnjivo po čl. Srboljub Tomić. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. st. zemlje. OKZRH. vojsku služio 1971. dakle. godine. sin Joce i Jele. pa se Dragušin Nikola. zvanog "Niger". bio u pritvoru. Predrag Vujić. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. Mile Marjanović. Stevo Cvijanović. vozač. zapovjednika voda" TO Pakrac" dana 19. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. GoranPašić. Veljko Svakidan. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. Miko Đurić. Đorđe DRagušin. usmrte sve preostale građane hrvatske narodnosti. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. RH. što su isti učinili.

drž. r.26. PZ-026 DRAGUŠIN NIKOLA. te naredjivao i osobno sudjelovao u primjenjivanju mjera zastrašivanja. kojega je posljedica smrt ljudi i nanošenje teških tjelesnih ozljeda. "Velike Srbije". otac dvoje punoljetne djece. godine. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. i stvaranje tzv. 36/95-8. Srboljub Tomić. a teško tjelesno ozlijedili Marinu Zvonarić i Mariju Validžić. Vukašin Ninković. Anu Zvonarić i Ivana Latinskog. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata. zvani "Koka". veljače 1992. što su isti učinili. gdje je bio fizički i psihički zlostavljan. Nedjeljko Spasojević. godine.od 18. Trivanović. od 12. godine. Vladimira Zvonarića. općina Pakrac. Mile Marjanović. RH. Pero Kovačić. do mjeseca svibnja 1995. usmrte sve preostale gradjane hrvatske narodnosti. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. zapovjednika voda "TO Pakrac" dana 19. u Skenderovcima kod Pakraca. Milorad Kovačić. prosinca 1991. rodjen 30. u nepravomoćnoj presudi poslovnog broja K. zemlje. Radovan Samardžić. Živko Žestić. K. od 8. Predrag Vujić. 1. vozač. OKZRH. vlasnik kuće u Šeovici i 2 kj. uzimanja taoca i u protuzakonitom zatvaranju civilnih osoba. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. naredjivao i osobno sudjelovao u napadima na civilno stanovništvo. zatvor "Bučje". Srbin. Đorđe Dragušin. Stevo Cvijanović. zbog kaznenog djela iz čl. studenog 1952. sada na izdržavanju kazne u KZ Lepoglava. pismen. 32. koju su izmedju ostalih sačinjavali Miodrag Vukadinović. kolovoza 1991. te u svojstvu tzv. po optužnici ŽDO u Požegi broj KT. sve do razmjene dana 6. bez čina. neosudjivan. Dušan Vukadinović. st. Stevo Milošević. godine. vojsku služio 1971. oženjen. godine. kolovoza 1949. Milorad Kulušić. zvanog "Niger". ratnog zločina protiv civilnog . bio u pritvoru. sa završenom OŠ. godine naredio Mirku Đuriću i Željku Sokoloviću da u Pakracu u ulici Franje Drobnija. godine. naselja i pojedine civilne osobe. priključivši se paravojnim formacijama koje su za cilj imale rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH. pa su uporabom automatskog oružja i bombi usmrtili Antu Validžića. organizirao i naoružao veće skupine gradjana srpske narodnosti. a osim toga dana 15. a prigodom kojeg napada je izvršena otmica liječnika Vladimira Solara i njegovo odvodjenje u tzv. godine osobno rukovodio oružanim napadom na grad Pakrac i civilnu bolnicu i to s grupom. kojom je proglašen krivim: što je u vremenskom razdoblju od mjeseca kolovoza 1991. dakle. sin Joce i Jele.25/96. godine. veljače 1997. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Nikole Dragušina.25/96-45. Momčilo Kovačić. te točno neutvrdjeni broj drugih osoba. sa zadnjim prebivalištem u Šeovici kbr. 120. kolovoza 1995.

sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. zbog kaznenog djela iz čl. 55/96-9. OKZRH. po optužnici ŽDO u Požegi. K. PZ-027 MILAKOVIĆ MILANKO. godine. bataljuna 51. ožujka 1997. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac.93/95-38. Sudar.47/96. 9. 47/96. u Prekopakri. brdo Čukur. sa završenom srednjom šumarskom školom. od 10. Srbin. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. broj KT. 120. Hebranga. šumarski tehničar. Veljko Svakidan. st. nalazio se u pritvoru. osudjivan. godine. godine.stanovništva. kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrdjenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu. 1. prosinca 1996. sina Save i Ane r. na izdržavanju kazne. za vrijeme rata. prosinca 1943. djece. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. Goran Pašić. 1. tijekom oružanog sukoba. u ulici I. granatirajući grad minobacačkim projektilima. rujna 1995. Svjedoci: Vladimir Solar. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. gdje je bila smještena minobacačka četa. broj K. broj K. od 3. Kovačića. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrdjenog poretka RH i stvaranje tzv. suvlasnik kuće i 1 kj. kbr. osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. vlasništvo Zdravka Jukića. presudom Vojnog suda u bjelovaru. vlasništvo Ljilje Janković. godine. "Velike Srbije". a Janković Zdravko je zadobio lake. godine. 120. u nepravomoćnoj presudi posl. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. postupio po naredjenju. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. kolovoza 1949. svibnja 1995. u ulici Matkovac. od 12. dakle. kojom se proglašava krivim što je dana 1. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti gradjanskih osoba. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. vlasništvo Rudolfa Friša. otac mlt. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. Jovan Prokopić i Željko Sokolović 28. stanu broj 14/1. godine.G. 1. kršeći pravila medjunarodnog prava za vrijeme oružanog . zemlje. st. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. 20. oženjen. opisano i kažćnjivo po čl. u ulici A. rodjen 4. kući kbr. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. pa se Dragušin Nikola.-12. Miko Đurić. OKZRH. 29. kući kbr. pismen. od 20.

OKZRH. prosinca 1943. K. Ljilja Gerhard. sa Hrvatskom vojskom zaprimivši naredbu. 120. na izdržavanju kazne. OKZRH. sina Save i Ane r. Sudar. rujna 1995. u nepravomoćnoj presudi posl. obnašajući dužnost poslužitelja i nišandžije u minobacačkoj četi tzv. PZ 0027 28. vojsku služio u bivšoj JNA 1984/85. 47/96. oženjen.47/96. kolovoza 1949. za vrijeme rata. djece. ista se nalazi po žalbenom postupku na vrhovnom sudu RH. gdje je bila smještena minobacačka četa. zemlje. st.sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. godine. pa se Milaković Milenko osudjuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. bataljuna 51. svibnja 1995. 1. suvlasnik kuće i 1 kj. u ulici A. godine. Hebranga. osuđivan. ožujka 1997. od 12. da se iz minobacača izvrši napad na grad Pakrac. granatirajući grad minobacačkim projektilima. šumarski tehničar. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. pismen. od 10. kojom se proglašava krivim što je dana 1. MILAKOVIĆ MILANKO. brdo Čukur. od zapovjednika bataljuna Mirka Bosanca. označeno i kažnjivo po čl. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i medjunarodnog prava. od 20. 1. broj KT. tijekom oružanog sukoba. broj K. Svjedoci: Zdravko Janković. prosinca 1996. otac mlt. godine. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. od 3. godine. broj K. 120. presudom Vojnog suda u bjelovaru. Srbin. 1. 29. koja je za cilj imala rušenje Ustavom utvrđenog poretka RH i stvaranje tzv. na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina. odnosno zapovjednika minobacačke čete Veljka Plečaša. rođen 4. st. zbog kaznenog djela iz čl.-12. civilne objekte i civilno stanovništvo u njemu. godine. sa završenom srednjom šumarskom školom. koji se prihvaćajući navedene ciljeve znatno ranije priključio sa položaja Pakrački vinogradi. kbr. Rudolf Friša.93/95-38. godine. Stevo Harambašić i Željko Carević i Zdravko Jukić. po optužnici ŽDO u Požegi. nalazio se u pritvoru. postupio po naređenju. "Velike Srbije". stanu broj 14/1. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju. 55/96-9. brigade vojske" SAO Krajina" paravojne formacije. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milenka Milakovića. vlasništvo Ljilje . kojom prigodom je nastupila materijalna šteta u točno neutvrđenom iznosu na zgradi Općinskog suda u Pakracu.

bez djece. 9/97. sin Branka i Ane. st. OKZRH. zbog kaznenog djela iz čl. PZ 0028 29. optuženika Željka Milankovića. godine u . rođene Čalić . bez djece. dakle. vlasništvo Zdravka Jukića. listopada 1968. studenog 1972. listopada 1957.-9. 120. godine u Donjim Grahovljanima. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine. MILANKOVIĆ ŽELJKO I DR. nalazi se u pritvoru Okružnog suda u Požegi. strojobravar. kolovoza 1959. Rudolf Friša. 9. sada nepoznata boravišta na teritoriju RH.65/96-10. pa se Milaković Milenko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina. Svjedoci: Zdravko Janković. dok je Jukić Zdravko zadobio višestruke eksplozivne ozljede teške naravi. godine u Pakracu. od 12. kući kbr. Srbin. rođene Sekulić. bez imovine. po optužnici ŽDO u Požegi br. a Janković Zdravko je zadobio lake. OKZRH. automehaničar. neoženjen. ulica Jadranska kbr. neoženjen. K. sada nepoznata boravišta.Janković. ista se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. Ljilja Gerhard. K. u ulici Matkovac. posl. rođen 18. Vujanić. KT. u ulici LG. sa zadnjim prebivalištem u Lipiku. II optuženik Veljko Budić. 1. označeno i kažnjivo po čl. sina bogdana i Danice. godine. IV optuženik Milan Sudar. rođen. od 10. općina Pakrac. bez imovine. 19. u nepravomoćnoj presudi. 20. siječnja 1997. sin Ilije i Jovanke r. Srbin. III optuženik Milan Pavić. vlasništvo Rudolfa Friša. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba izvršio napad na civilno stanovništvo kojega je posljedica teška tjelesna ozljeda. u Pakracu.9/97. Stevo Harambašić i Željko CArević i Zdravko Jukić. u Prekopakri. s prebivalištem u Grahovljanima. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 1. Kovačića. sin Jovana. rođen 2. Srbin. kući kbr. ožujka 1997. godine. rođen 31. st. 1. 120. gdje je i prebivao. br. u kaznenom predmetu protiv: I. državljanin RH.

120. DA 308. ĐURIĆ MIRKO. kolovoza 1994. godine. svibnja 1949. prosinca 1991. st. pridruživši se paravojnim formacijama koje su na teritoriju RH imale za cilj rušenje postojećeg državnog uređenja i stvaranje tzv. "Velike Srbije". 2. Franje Drobnija bb. 1. godine u paravojnim formacijama djelujući na području Zapadne Slavonije. što je koncem mjeseca kolovoza 1991. koje povrede su bile teške i po život opasne i dovele su do smrti Vjenceslava Štrbca. zajedno sa Sokolović Željkom. K. zadavši mu strijelne rane grudnog koša. OKZRH. što su dana 9. sada nepoznata boravišta kojom se proglašava krivim.BC u kojem su se nalazili Vjenceslav Štrbac i njegov suvozač Dario Družinec. bez djece. sina Milana i Mire. koji je za posljedicu imao smrt jedne osobe. označeno po čl. u namjeri da protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba. rođen 8. godine. oz. kojom je oglašen krivim. kaznu izdržavao u KZ Lepoglava do 11. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. u kaznenom predmetu protiv: Optuženika MIRKA ĐURIĆA. kolovoza 1949. kao pripadnici izviđačko diverzantskog voda okupacijske vojske tzv. godine u Pakracu. vojsku služio u bivšoj JNA 1988/89. i lijeve uške. strijelni kanal. u vezi čl. "SAO Krajina". kolovoza 1949. za vrijeme rata od 12. te prešavši liniju razgraničenja ušli na slobodni teritorij RH.62 mm. dana 15. 244. Srbin. veljače 1997. osoba bez državljanstva. otvorili vatru po automobilu kojom prilikom su sa više profila pogodili Vjenceslava Škrbca.Pakracu. bez imovine. KZRH. 1. po optužnici ŽDO Požega broj KT. st. vrata. godine. godine U nepravomoćnoj presudi broj K. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. 1. od 28. zbog kaznenog djela iz čl. godine ubijaju građane hrvatske nacionalnosti.26/97. u skladu s uputama okupacijskih i vojno agresivnih vlasti i po naređenju zapovjednika Jure Šajatovića. naoružani automatskim puškama i streljivom krenuli iz privremeno zauzetog teritorija u Gavrinici. 54/96. ratni zločin protiv civilnog stanovništva. sa prebivalištem u Pakracu. izvršen napad na pojedine civilne osobe. pripadnikom iste paravojne . iz automatskog oružja cal 7. pismenog sa završenom OŠ. Srbin. st. . godine. osuđivan zbog kaznenog djela iz čl. listopada 1996. nalazi se u pritvoru. isti se nalazi po žalbenom postupku na Vrhovnom sudu RH. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. st. Oštećenici kao svjedoci: Dario Družinec i Goran Pašić PZ 0029 30. neoženjen. pa kada su došli do ceste Pakrac-Požega u ulici Ivana Gundulića uz cestu postavili zasjedu i kada je iz pravca Pakraca naišao osobni automobil marke" VW 120" reg.26/97-11 od 24. 235. rođene Vuk1iš. dakle. čin desetar. sa zadnjim prebivalištem u Kraguju kbr. OKZRH. 120. pa se osuđuju na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina SVAKI. godine. 73. bez zanimanja. travnja 1997. kroz jetru i desno pluće.

1. kojom je proglašen krivim što je : tijekom 1991. ŠPANOVIĆ MILAN. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba. a Zvonarić Marina. "SAO Krajine". Ivo Latinski zadobio je višestruke strijelne povrede desne crijevne kosti. 42/97-9. OKZRH. od 5. te se Đurić Mirko osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. te prijelom svih ekstremiteta i razdvajanje kostiju uslijed eksplozije. Zvonarić Ana. godine. i Ante Validžića. da pod ju u kuću Zvonarić Vladimira. koje su za cilj imale na teritoriju RH stvoriti tzv. dakle. ubijao civilno stanovništvo. u pravomoćnoj presudi posl. Valdižić Anti i Validžić Mariji. u kaznenom predmetu protiv: optuženika Milana Španovića. listopada 1960. godine. po optužnici ŽDO Požega broj KT. razdor ošita. a zatim okrivljenik Mirko Durić u prostoriju ubacio 5 bombi jednu za drugom. zbog kaznenog djela iz čl. Svjedoci kao oštećenici: Nikola Dragušin. te više struke eksplozivne povrede trupa. rođen 8. PZ 0030 31. u kojoj su se nalazili Zvonarić Vladimir. s posljednjim prebivalištem u Borovcu 11. r. 120. sa trajnim posljedicama. zadobila je povrede jetre. kolovoza 1949. godine u Novskoj. pridruživši se paravojnim formacijama tzv. općina Novska. koje ovi civili nisu imali. Ivković. te strijelne povrede trupa i razdvojenje kostiju uslijed eksplozije. br. te izvršili pretres kuća tražeći u istima oružje. te im svim naredili da ostanu u jednoj prostoriji. Ante Validžić zadobio je prostrijele lijeve strane s prijelomom prsnih kostiju.-9. svibnja 1997. a navedene radnje utjecale su na preostali hrvatski živalj da se iseli iz toga područja. da bi na izlasku iz te prostorije Sokolić Željko rafalno pucao po prisutnim civilima. koji je zadobio prijelom svih ekstremiteta. koje su smrtno ranile civile i to Zvonarić Vladimira. Latinski Ivana. koje povrede su teške i po život opasne. godine. lipnja 1997. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. te vršio mjere zastrašivanja i terora. K. zadobila je prostrijelne povrede u vidu prijeloma lijeve nadlaktice i natkoljenice. sina Stevana i Milice. Marija Validžić i Marina Zvonarić. a zatim naređuje Ivi Latinskom. godine u Staroj Gradiški obavljao ispitivanja zarobljenih građana hrvatske nacionalnosti kojom . kako bi izbjegao masakar . sada nepoznata boravišta na teritoriju RH. njegova kćerka Marina i supruga Ana. . koje su povrede teške i po život opasne. serijske prijelome desnih rebara. st. od 16.formacije došli u kuće svojih susjeda i mještana Zvonarić Vladimira. K. dok je Marija Validžić zadobila prijelome nogu. a protivno Ženevskoj konvenciji građanskih osoba u vrijeme rata od 12. te eksplozivne povrede koje su razdvojile kosti tijela. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.75/96. crijeva i kralješnice.42/97. "Veliku Srbiju".

što je kod njih ostavilo teške posljedice. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. SI 0001 K – 28/93 . ožujka 1948. Đure Sertić. Srbin kriv što je: u tijeku 1991. Svjedoci: Luka Filipović. jer im je zdravlje znatno narušeno. Alemke Sladić. zv. upućivao prijetnje da će ga kao i sve civile koji su zatočeni poklati.terorističkih je . Novska. osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. 1. odvjetnika iz Siska. ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. sin Vlade i Marije. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. a prema Željku Grgiću.prilikom je vršio mučenje i zlostavljanje zatočenika Luke Filipovića. kao pripadnik četničko . dakle. st. 120. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti međunarodnog prava. Predsjednika vijeća. Terezija Grgić i Željko Grgić. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. Josip Kvočić. OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba mučio i nečovječno postupao prema civilima. čupao im kosu i udarao im glavom o zid. listopada 1993. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Josipa Kočića i Đure Bogunovića. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. Đuro Bogunović. 5. u odsutnosti optuženog. godine u Borovcu. održane glavne i javne rasprave. zapisničar.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine. Ivana Blažinić. rođen 01. članovi vijeća i Nataše Galinić. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. Opć. Maček . pa se Španović Mfi1an. opisano i kažnjivo po čl. člana vijeća. koje je tukao lancima. 26.

nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. – HRD. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. Đuru i Jelenu Bogunović. 1. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. pa je tako : 13 dana 05. Ivaštinović Ive i Rudolfa. OKZRH. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. te Vladu Ivaštinović. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. te navodno zadržao za sebe. protuzakonito zatvarao. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. dvorišta i kuća. dakle. st. svibnja 1993. studenog 1991. palio. st.000. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. To stoga. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. 21 dana 11. 90. rujna 1991. 1. 1. Temeljem propisa čl. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. tjekom 1991. 1. st. 343. 120. – HRD te paušalni iznos od 5. 18 22. – 7. što je i učinjeno. uhićivao. st. godine u Borovcu iz garaža. 120. Martin podmetnu mine i aktiviraju. što isti nije dostupan državnim organima. Grgić Slavka. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. 28 neutvrđenih dana. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. ZKP-a u svezi čl. toč. što je i učinjeno. st. 2.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. godine oko 15. rušio. rujna 1991.000.formacija tzv. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. Temeljem propisa čl. zatvarao. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. tukao. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. . OKZRH. te televizor. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. 87. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. gdje su isti zadržani i tučeni. 1. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. Josipa Kvočić. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović.

To stoga. ZKP-a. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. proveli ih u zatvor u Okučane. Kvočić Josipa. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. a ova eksplodirala i oštetila kuću. Brulja Katarina.. rujna 1991. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. 31. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. Martin u Borovcu. što je uzrokovalo njeno rušenje. izrijekom. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. . radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. godine naredio miniranje crkve Sv. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima. zadržavši to za sebe. Bulatović Reza. 353. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. a sud. Uz. studenog 1991. te televizor. Brulja Ivan. st. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. Filipović Luka. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. a od 1949. Ivaštinović Marija. kad već zna takovu tvrdnju obrane. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. Ivaštinović Ive i Rudolfa. koja je već naprijed već označena. Bogunović Jelena. rujna 1991. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. pobude iz kojih je djelo učinjeno. da je tokom 1991. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko. Ivaštinović Rudolf. što se. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. lipnja 1993.Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. godine. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. 1. Znači. da je 05. po ocjeni ovog suda. pa tako. Ivaštinović Nikola. Ivaštinović Mato. da je dana 11. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. da je dana 22. gdje su zadržani i tučeni. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. Bogunović Đuro. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. godine.

izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. Nikole Maljković.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. dana 5. odvjetnika iz Siska. sin Stojana. zbog kaznenog djela iz članka 120. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. st. članova vijeća Marije Bogdan. rođen 15.Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. Alemke Sladić. zapisničara. Dragana Japranin. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. člana vijeća. 115. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0002 K. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. svibnja . OKZRH. listopada 1993. u odsutnosti optuženih. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. nakon dana 13. Nikole Begović i Branka Matijašević. v. 4. održane glavne i javne rasprave. U Sisku. listopada 1993. predsjednika vijeća. godine.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. Đure Sertić. stavka 1. Josipa Žinić. ZKP-a). Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

otac dvoje djece. Velešnji. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. dakle. sin Ilije. vozač. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. 59. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – su . Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. Srbin. Bišćan Anđelka./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. otac dvoje djece. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. Srbin. Srbin krivi što su : 1. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. rođen 1. SSS. rođen 24. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. godine u D. godine u Babinoj Rijeci. travnja 1929. rođen 23. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. 7. sin Stojana. SSS. prosinca 1952. godine u Kostajnici. Općina Kostajnica. SSS. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. godine. studenog 1952. godine u Sisku.optuženi DRAGAN JAPRANIN. Kukuruzarima kbr. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. sin Bogdana. Srbin oženjen. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta. Opć. godine D. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. oženjen. sa prebivalištem u Panjanima 32. ul. 27. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. Velešnji kbr. Brkljačić Jagoda. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. radnik. III. sa prebivalištem u Kostajnici. 32. u proizvodnji papira. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. BUD br. sa prebivalištem u D. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. 2. SO Kostajnica. godine u H. oženjen. sin Slavka. prosinca 1958. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. poslovođa. a potom po kući pucali. umirovljenik. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Begović Nikola 2.1991. Srbin. rođen 06. a njegovu suprugu Milu silovali. 96. rujna 1991. 15 dana 08./ u tijeku 1991.

OKZRH. ovaj sud to tako ne shvaća. za reći je. st. kojima ih se tereti. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. III – opt. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. označeno u čl.000. Japranin Dragana i IV – opt. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. – HRD. 120. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. Ivanišević Ane. 1. st. toč. st. st. ZKP-a u svezi čl. Begović Nikolu. 7. IV – opt. 1. Temeljem propisa čl. 2. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. 1. Begović Nikoli i V – opt. II – opt. 6. Maljković Jovanu. 120. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. da se radi u odnosu na III – opt. je optužnicom KT-184/92 od 21. OKZRH. Ivanišević Molke. na postupanje u stjecaju. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. Maljković Nikoli. st. 343. st. izgleda. OKZRH. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. sadržan optužnicom. – HRD i temeljem toč. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio.800. jer je očito. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 90.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. možda. Iako. 1. Japranin Draganu. 1. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog . 87. 120. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. lipnja 1993. godine stavilo na teret I – opt. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. što isti nisu dostupni državnim organima. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija). Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5.

upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. dakle. pobude iz kojih je djelo učinjeno. v. riječ o jedno te istom ratu. v. stupanj krivične odgovornosti. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. te ni po kome. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. a sa nespornim posljedicama. Odluka o trošku. U Sisku. opisan po svjedocima.stanovništva. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. Način postupanja svakoga od optuženih. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. dovedena u dvojbu. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama. temelji se na u izreci citiranim propisima. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. tokom kojeg. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.r . a potom imali za to osnova. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. naročito pogibanjem ljudi. te stoga optuženici. uvjerenje je suda. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe PREDSJEDNIK Željko Barać. a sadržan i izrekom presude. dana 13. listopada 1993. odgovarajući je težini od njih učinjenog. u krajnjoj liniji. Krivična odgovornost optuženih nije.

god u Hrvatskoj Kostajnici. god.04.1957. 158 21. BiH.1962.počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. sin Mojice. rođen 09. BiH. 251 11. u Bosanskoj Dubici.1943. DUBRAVKO PAUKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.03. s tadašnjim prebivalištem u D. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. BiH.1953.11. sin Milana. sin Miće. sin Nikole. rođen 10.09. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 151 17.03. sin Vase. u Bosanskoj Dubici.1964.1961. sin Miloša. s prebivalištem u Cerovljanima 20. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br 141 19. rođen 27. NENAD NOVAKOVIĆ. rođen 30. u Bosanskoj Dubici. god. sin Jovana. sin Jove. NIKOLA BEGOVIĆ. 113 .1953. sin Dušana. rođen 22. Švicarska. rođen 18. u Sisku. DUŠKO GLIGORIĆ. STEVO POLJAK.1959.121 10. DRAGO RADIŠIĆ. DMITROVIĆ NENAD. u Kostajnici.12. sin Milana. BiH. 167 14. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 233 13. u Sisku. Cerovljanima br. 158 22. BiH. god. RAJKO PAUKOVIĆ.03. sin Mirka. u Bosanskoj Dubici. god. god.06.. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.1955. ILIJA RATKOVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. rođen 15. u Kostajnici. u Šašu. s tadašnjim prebivalištem u Šašu 5. rođen 17. 4. BiH. 235 12. općina Kostajnica 4. STEVO KOKRLJA. god. god.1963. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. rođen 07. 275 9. sin Ilije. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. rođen 17. u Muri.10.04. sin Rajka. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 285 8. BOŠKO POLJAK. god. BiH. rođen 26. rođen 1946.10. SRETO KOKRLJA. 179 6. 16. u Bosanskoj Dubici. ŽELJKO VUKSAN. u Sisku. sin Ilije.11. god u Petrinji. 115. MILISAV TEPIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Donjim Kukuruzarima br. u SR Njemačkoj.1974. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. god u Šašu. sin Dušana.1950. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br.12. sin Đure.1949. sin Nikole. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. rođen 23.1970.196. 285 7. s tadašnjim prebivalištem u Živaji br. 1 15. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. god. u Bosanskoj Dubici. rođen 10. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br.1966.10. sin Petra. god. god. rođen 04. rođen 15. STEVO DŽAKULA. NIKOLA RENDIĆ. god.05. sin Milke.05. STEVO GVOZDEN. rođen 17. rođen 27. 14 16. s tadašnjim prebivalištem u Šašu br.1959. u Bosanskoj Dubici. MARTIN BRNAD.07.10. rođen 14.1949. BIH. st. god. u Bosanskoj Dubici. RANKO BRADARIĆ.

s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. BiH. Ivana Kasaić. predsjednik vijeća.1932. nakon dana 17. Likić Nikola star 75. Također su u selu zapalili veći broj kuća i gospodarskih objekata u vlasništvu Hrvata. Jakovović Dragana. dok su Prazina Asima vezali užetom oko vrata i tako ga vodili po selu. god.06. god. Radaković Milana. u odsutnosti optuženih. 95 24. 87 25. god. rujna 1991. Prusac Dragana. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. studenog 1993. ŽELJKO TULEKOVIĆ. SRETEN TOMAŠEVIĆ.03. Vukičević Momira. i 24. u Bosanskoj Dubici. Galjen Milana. Plinja Barica stara 73. god. sin Petra. odvjetnika iz . PODACI O ŽTRVAMA: 2. rujna 1991. Pavlica Đure. 3. Španović Dušana. god. Vojsci Republike srpske krajine. Varkaš Steve.06. sin Đure. Josipa Žinić. MILE VELIMIR. u Bosanskoj Dubici. Sladović Milana. st. Jelić Stojana. Dana 24. Josipa Budinski. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima 16 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Cerovljani VRIJEME POČINJENJA DJELA: 21. Mirka Švaljek. članova vijeća. s tadašnjim prebivalištem u Cerovljanima br. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su u rujnu 1991. rujna 1991. ista grupa ponovno je došla u selo i tom prilikom su u vremenu od 14:30 do 20:00 sati s leđa ubili civile Likić Nikolu starog 75 godina i Plinja Baricu staru 73 godine. zapisničara. Dabić Milana. pod zapovijedanjem Nikole Begovića ušli u selo Cerovljane i tom prilikom zapalili nekoliko kuća vlasnika hrvatske nacionalnosti. OKZRH. SI – 0004 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20 K – 38/39- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.23. Dabić Mirka. sudaca porotnika. zbog kaznenog djela iz čl. 120. člana vijeća. rođen 07.1950. Janus Nikole. u Kostajnici. te su 21. uz sudjelovanje Jagice Blašković. god. god. rođen 26. Jelić Stanke. 1. rujna 1991. godine. Podunavac Milana i Zrakić Slavka. sin Đure. rođen 22. u krivičnom predmetu protiv optuženih Gavrilović Dušana.1954. pristupili tzv. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. god. Vinčić Jovice. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.

rođen 06. Srbin. sin Gojka. gdje i prebiva na kbr. godine u Glini sa prebivalištem u Dragotini kbr. rođen 13. iz Bijelih Voda. automehaničar IV – optuženi MIRO DABIĆ. Srbin. rođen 13. SO Glina. 112. iz Bijelih Voda. poljoprivrednik XIII – optuženi NIKOLA JANUS. lipnja 1962. Srbin. 08. sin Dušana. 29. novembra kbr. rođen. SO Glina. Srbin. Klasniću kbr. rođen. vozač VI – optuženi DUŠAN ŠPANOVIĆ. bravar XI – optuženi MOMIR VUKIČEVIĆ. poljoprivrednik IX. djelatnik VIII – optuženi STOJAN JELIĆ. 171. 33. iz Dragotine. poljoprivrednik X – optuženi MILAN GALJAN. godine u Dragotini. godine u Bijelim Vodama. 153. lipnja 1960. rođen. izrekao je i obavio PRESUDU I – optuženi DUŠAN GAVRILOVIĆ. 93. Srbin. sa prebivalištem u Dragotini. sa prebivalištem u Dragotini. SO Gline. prosinva 1946. strojobravar III – optuženi MILAN DABIĆ. rođen 9. SO Glina na kbr. . Srbin. SO Glina.Siska. veljače 1967. Veterinarski tehničar VII – optuženi ŠPANOVIĆ MILAN. SO Glina. Srbin. djelatnik XIV – optuženi JOVICA VINČIĆ. rođ. poljoprivrednik V – optuženi MILAN SLADOVIĆ. iz Dragotine. godine u Glini. prosinca 1958 u Brubnju. ul. 2. godine u Dragotini gdje i prebiva na kbr. gdje i prebiva na kbr. Srbin. sin Petra. 1967. Srbin. sin Dušana. siječnja 1964. sa prebivalištem u Glini. SO Glina. Srbin ekonomski tehničar XII – optuženi DRAGAN PRUSAC. Gavrilović rođen 12. rujna. SO Glina. 18. studenog 1963. Srbin ekonomski tehničar II – optuženi MILAN RADAKOVIĆ.optuženi STANKO JELIĆ. Srbin. održane glavne i javne rasprave. sin majke Draginje. Srbin. godine u Glini sa prebivalištem u G. sin Petra. sin Gojka. 150. sin Ilije. iz Dragotine SO Glina. 11.

godine u Glini. 18. Srbin. prosinca 1959.godine u Glini. iz Dragotine XIX – optuženi SLAVKO ZRAKIĆ. te iz dvorišta kamion marke Mercedes reg. rođen 5. društvene i sakralne objekte.optuženi MILAN PODUNAVAC. 120. minirali i srušili seoski dom i trgovinu u Maji Svračici. djelatnik XVIII. kuću i traktor Davodović Matije. 3. Srbin. a potom nenaoružane mještane hrvatske nacionalnosti započeli maltretirati na razne ponižavajuće način. te rušili i uništavali kuće i gospodarske zgrade. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. iz Dragotine. u Dabrini SO Glina. SO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. OKZRH. hranu. sa prebivalištem u Dragotini kbr. prikolicu i štalu Davidović Steve i dvorišnu zgradu Lončarić Milana. civilno stanovništvo mučili i nanosili mu povrede tjelesnog integriteta. kolovoza 1991. dok iz ostalih kuća su uzimali i otimali tranzistore i TV – prijemnike. te su od Lamza Marka uzeli berač kukuruza i ostale poljoprivredne strojeve a Mladenović Mati uzeli su traktor i motornu pilu. sin Petra. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. pretraživati njih i njihove kuće i gospodarske zgrade. stvari kuća i gospodarske zgrade. godine. video – rekordere i ostale stvari pogodne za odnošenje. kulturne i sakralne objekt. Srbin. 1. oznake ŠI 807-61 vlasništvo njezina sina Ive. traktor. pa su tako : od Bradarić Katarine iz džepa haljine silom oduzeli tadašnjih 600 dinara. po istima otvorili minobacačku i puščanu vatru. listopada 1951. štaku Davidović Slavka. godine u Maji i Svračici.optuženi STEVO VARKAŠ. st. naoružani došavši u ta sela. prodavač krivi što su : dana 18. sa prebivalištem u Dragotini kbr. nanjevši mu pri tome tjelesne povrede. rođen 16. izudarali Matijević Ivu. zapalili kući i sjenik vlasništvo Brdarić Mirka. kao pripadnici četničko – terorističkih formacije tzv. sa prebivalištem u Dragotini bb. poljoprivrednik XVI. a iz podruma joj uzeli motoru pilu i suhomesnate proizvode. oduzimati im novac. pljačkali imovinu stanovništva. paliti i rušiti kuće i gospodarske zgrade. štalu Nogić Marijane. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog skoba.optuženi DRAGAN JAKOVOVIĆ. štalu i kuću Tonči Mije. Srbin XV. poljoprivrednik XVII – optuženi ĐURO PAVLICA. sin Dušana. iz Dragotine. kuću Lamza Marka.

HRD.000. st. IIoptuženom Radaković Milanu.optuženom Gavrilović Dušanu. st.optuženom Jelić Stojanu. XVIII. XIV. stavilo je na teret I.300. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. IX. XI. VIII. III. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. XVI. 120. optužnicom KT-53/93 od 13. – HRD i temeljem točke 6. koji prileži ovom temeljnom spisu. listopada 1993. Temeljem propisa čl. 90.optuženom Zrakić Slavku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. OKZRH. VII.optuženom Jelić Stanku.optuženom Milanu. kolovoza 1993. 343.optuženom Sladović Milanu. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. XII.optuženom Španović Milanu.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVOROM U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 7 ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 3. sud smatra detaljno i uvjerljivo podkrepljenim sve navode optužnice. IV. Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. Tokom postupka provedeni dokaz saslušanjem svjedoka Mićija Milana te čitanje službenih bilježaka sadržajnih na listu 1 – 23 spisa K – 101/92 Vojnog suda u Zagrebu. 1. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme . 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom što isti nisu dostupni državnim organima. XVoptuženom Jakovović Draganu. Prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno rješenjem ovog suda KV – 129 /93 od 21. st. a postoje naročito važni razlozi što isti nisu dostupni državnim organima. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.optuženom Varkaš Stevi. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. XIII. ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti. godine. 1. ZKP-a u svezi čl. toč. O b r a z l o ž e nj e Okružno državno odvjetništvo iz Siska. 2.optuženom Vinčić Jovici. godine.000. VI. 87.optuženom Janus Nikoli.optuženom Pavlica Đuri.optuženom Podunavac Milanu i XIX. Temeljem propisa čl.optuženom Španović Dušanu. XVII. V. st.optuženom Prusac Draganu.optuženom Dabić Mirku.optuženom Vukičević Momiru. Xoptuženom Galjen Milanu.

te ni po kome. 1.v. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih U Sisku dana 17. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija). PREDSJEDNIK Željko Barać v. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Način postupanja svakog od optuženih. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. pobude iz kojih je djela učinjeno. stupanj krivične odgovornosti. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 godina svakome od optuženih. a što sve moguće jasno je razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. st. Potvrda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog kaznenog djela u tom pravcu da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. uvjerenje je suda. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. u krajnjoj liniji. te spram civilnih osoba. a sadržan i izrekom presude. te stoga optužnici. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. 17. upućuje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. Krivična odgovornost optuženih nije. odgovarajuće je težini od njih učinjenog. kroz cijelo vrijeme vršenje dijela poznatim i optuženicima. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka.oružanog sukoba. naročito pogibanje ljudi. Odluka o trošku. a sa nespornim posljedicama. označeno u čl. Uračunljivost nijednog od optuženih nije ničim. studenog 1993. 120. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. ZAPISNIČAR VIJEĆA Jagica Blašković . dakle dovedena u dvojbu. OKZRH. SI-0005 REPUBLIKA HRVATSKA .r. temelji se na u izreci citiranim propisima. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja.r. opisan po svjedoku. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.

II-optuženi KORAČ MILAN. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. godine i 1992. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske s u . kolovoza 1957. sin Vuje rođen 1. 120. travnja 1957. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Mirka Švalje. novembra br. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. zbog krivičnog djela iz čl. Alemke Sladić. OKZRH (ranije čl. 142. odvjetnika iz Siska. rođen 26. istog zakona). koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. održane glavne i javne rasprave. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sudaca porotnika Ivana Kasaić. godine u Glini.OKRUŽNI SUD SISAK 21/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. gdje i prebiva u ul. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. 29. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. Josipa Žinić. godine. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. predsjednika vijeća. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. zapisničara. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. sin Petra. nakon dana 26. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. članova vijeća i Nataše Galinić. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. u odsutnosti optuženika. 11. godine u Glini. st. 1. godine u selu Bojna SO Glina. 6. svibnja 1993. člana vijeća. tokom 1991.

OKZRH. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. st.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. travnja 1993. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. toč.HRD-a. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli.nacionalnosti. 1. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom.. svaki u ponekom dijelu.. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. st. Bagić Vlado. koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. 120. dakle. uslijed čega su Šmicl Stjepan. 9.HRD-a. st. 1. 1. 2. OKZRH. Temeljem propisa čl. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. – 7. 1. godine. svibnja 1993. ZKP-a u vezi čl. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. Branitelj. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Temeljem propisa čl. Međutim. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Svjedoci Lipak Karlo. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.66/93 od 3. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Štajduhar Pavle. ali . 1. 87.000. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. Palajić Ivan. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. 120. iste treba osloboditi od optužbe. st. Prišek Boris.000. st. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. 343.

Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. stupanj krivične odgovornosti. dakle. st. nosilaca vlasti na svojem području tada. konačno. 4. označeno u čl.. 31. s tim. temelji se na u izreci citiranim propisima. Visina izrečene kazne zahtjeva. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 1. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.r. U Sisku. OKZRH. 1. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. te ni po kome. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. dvojbena krivična odgovornost optuženih. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. 115. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Kako su krivična djela obojice optuženih.r. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. određivanje pritvora.st. dne 26. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. st. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. ZKP-a. Odluka o trošku krivičnog postupka. Nije. 343. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. v. u krajnjoj liniji. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. . Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. pozivom na propis čl. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. 120. navode optužnice. Prilkom odmjeravanja kazne. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. ZKP-a). te stoga optuženici ne moraju biti. u cijelosti. OKZRH). jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno.svi. svibnja 1993. v. pobude ih kojih je djelo učinjeno.

u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. ul. nogama i kablom po glavi i tijelu. srpnja 1993. odvjetnika iz Siska. rođenog 22. nakon dana 8. Srbin. OKZRH (sada čl. 150. 17. sa prebivalištem u Novskoj. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. Adžije br. k r i v što je: j e dana 22. B. godine u Voćarcima. nalazi se u bijegu. održane glavne i javne rasprave. Nogić. zbog krivičnog djela iz čl. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. studenog 1991. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka. Kliba Radenko i Matekalo Živko. uz sudjelovanje Nataše Galinić. „SAO Krajina“. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. Kovačević Veljko. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. godine u Paklenici. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv. kolovoza 1950. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. godine. po sucu Željku Barać. OKZRH). kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. 128. zapisničara. u odsutnosti optuženika. .SI-0006 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 23/93-16 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. sin Bogdana i Drage r. nakon što su prethodno Gobac Vinko.

st. Svjedoci Kovačević Veljko. – 6.000. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. 128. postavljen po službenoj dužnosti. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. OKZRH). . 95. 353.HRD i paušalni iznos od 5. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. ZKP-a (sada čl. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio. Temeljem propisa čl. 343. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Iz rečenog slijedi.. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. Sam način postupanja optuženika. Temeljem propisa čl. OKZRH (sada čl. OKZRH (sada čl. 1. bila dovedena u dvojbu. toč. vršeći pravila međunarodnog prava. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. st. st.HRD. 1. te ni po kome. 128. 2..dakle. 150. 1. 1. svibnja 1993. OKZRH). opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika. Branitelj. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 98. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. travnja 1993. ZKP-a (sada članovi 90. založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 150. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. ZKP-a u vezi čl. Uračunljivost optuženika nije ničim. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka.500. st. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. godine. i 87. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor.

da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. te stoga optuženik. v. imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. po sucu Željku Barasć. u krajnjoj liniji. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. st. . st. međutim. OKZRH (sada čl. Obzirom na visinu izrečene kazne. ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. SUDAC Željko SI-007 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 20/93-17 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Prilikom odmjeravanja kazne. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. dne 8. OKZRH). da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Barać. srpnja 1993. 31. 353. uz sudjelovanje Nataše Galinić. U Sisku. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.r.Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. pobude iz kojih je djelo učinjeno. subjektivna i objektivna. 1. 1. temeljeno na propisu čl. 343.r. stupanj krivične odgovornosti. ZKP-a (sada čl. i to. godine. ZKP-a). da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. i 144. Za reći je. doređen je pritvor. v. 33. Ženevske konvenciej iz 1949. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. jačinu povrede.

st. odvjetnika iz Siska. k r i v što je: j e tijekom mjeseca rujna 1991. godine u Okučanima. nalazi se u bijegu. Vujasinović br. 143. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. u odsutnosti optuženika. primivši oružje i uniformu tzv. 343. 5. sa prebivalištem u Okučanima. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. otac dvoje djece. OKZRH (ranije čl. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. umirovljeni milicioner. zbog krivičnog djela iz članka 128. nakon dana 26. OKZRH. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. suprotno odredbama čl. ZKP-a (ranije čl. održane glavne i javne rasprave. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. ožujka 1952. rođen 10. svibnja 1993. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. Srbin. Temeljem propisa čl. N. SUP-a Okučani. godine. Ul. i 144. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. 1. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. oženjen. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 353. SSS. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. OKZRH). a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj. 150. . u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. SAO Zapadna Slavonija. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović.zapisničara. dakle.

da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. tokom cijelog postupka. godine. 2. st. – 6. ZKP-a u svezi čl. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. subjektivna i objektivna. te ni po kome. 31. Konkretno članaka 143. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. Sam način postupanja optuženika.000. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. te stoga optuženik. opisan po svjedoku. ožujka 1993. stupanj krivične odgovornosti. međutim. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. svibnja 1993. 90. bila dovedena u sumnju. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.HRD. ZKP-a) Kv-71/93 od 3.750. Uračunljivost optuženika nije ničim. i 144. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30. godine. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. i to. Dakle. Prilikom odmjeravanja kazne.HRD i paušalni iznos od 5. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. st.Temeljem propisa čl. 128. st. Ženevske konvencije iz 1949. Za reći je. toč. 1. postavljen po službenoj dužnosti. OKZRH). istog zakona). 87. pobude iz . 1. 6. To tim prije. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.. 33. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. ZKP-a (ranije članovi 98. i 95. a ranije čl. 21. OKZRH. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika.. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. u krajnjoj liniji. Branitelj. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.

Sada 115. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. st. jačinu povrede. dne 21. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. odvjetnku. branitelju opt. svibnja 1993. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.r. OJT-u Sisak na br.r. Oglasna ploča – ovdje 3. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Barać. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. ZKP-a (ranije čl. određen je pritvor. St. 123. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. 1. lipnja 1993. 4. Obzirom na visinu izrečene kazne.čl. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. 5. Dabić Milenko. 353. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. SUDAC SUDAC Željko . srpnja 1993. okr.. Obavijest PS Okučani 5. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. v.kojih je djelo učinjeno. Sisak 4. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. ZKP). U Sisku dne 26. DNA: 1. U spis NAREDBA KANCELARIJI: 2. Ivanu Rafaj. temeljeno na propisu čl. godine U Sisku. 4. st. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 4. 343. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. istog zakona). 3. v. 15.

120. otac dvoje djece. rođen 6. Hrvat. sin Rudolfa i Zore. rođen 5. travnja 1950. godine u Zemunu. 3. člana vijeća. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ.. Kuzmić Zorana. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. godine u Sremskoj Mitrovici. Otokara Keršovanija br. kapetan unutrašnje plovidbe. zbog krivčnog djela iz čl. sin Slavka i Marije. službeni. članova vijeća i Nataše Galinić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić. ul. toč. 2. Općina Zemun. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . RS. u odsutnosti I-optuženika. predsjednika vijeća. Mihajlović Ljubiše i II. Alemke Sladić.SI-0008 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 15/93- K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. u svezi ss. 340. 12. 1.optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. Mirka Švaljek. Ivana Kasaić. Srbin.opt. travnja 1947.opt. st. II. zapisničara. održane glavne i javne rasprave. sa prebivalitšem u Sisku. srpnja 1993. odvjetnika iz Siska. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. u krivičnom predmetu protiv I. 3. OKZRH. rođene Martinović. razveden. rođene Desimirović. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. nakon dana 8. Rade Končara br. godine. Temeljem propisa čl.

KUZMIĆ ZORAN 2. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. Dakle. da su time I-op. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog .. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. – 5. 91. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. 2. listopada 1991. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. 23. Temeljem propisa čl. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. st. st. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. i 24. OKZRH uz primjenu čl. 1.Da su i to: I-opt. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. 87. godine. 1. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. opt. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. u Sisku. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. u svezi st. i 24. u Sisku. 1. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi./ dana 23. godine. toč. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske./ dana 22. ožujka 1993. st. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 2. Pa. godine. 120. iako je znao da je I-opt. omogućio I-opt. listopada 1991. Dakle. 24. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. OKZRH. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. II. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv.

Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. označenog u članku 120.00 sati. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. Na istom 16. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“.stanovništva. dvojici pripadnika ZNG-a. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. kanalu jedan kratki razgovor. Dana 22. st. tako i 24. Dana 22. što su i učinili. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“.. jer isti nije dostižan državnim organima. istoga Zakona. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. u svezi st. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. godine. 2.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“. Gavrane javi se“. svibnja 1993. Nakon što se odazvao. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. listopada 1991. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. travnja 1993. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. tim prije. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974.00 sati. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka. Kako nisu mogli uspostviti vezu. 1. jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. godine oko 16. listopada 1991. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. godine. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili. listopada 1991. listopada 1991. godine. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. jer ga 24. kako 23. oko 16. dana 19. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. po . a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. OKZRH uz primjenu članka 24. Naime. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. godine. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. „Dunavskog Lloyda“.

3. listopada 1991. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. Dragan Dakić (list 59 spisa). Antun Jakirčević (list 59 spisa). Nadalje. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. niti je u dnevniku načinio bilješku. Željko Milković (list 56 spisa)m. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. koji su se 22. Naime. kao i „Gavrana 1. 2. dispečer. Braco Grozdanić (list 57 spisa). godine. pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. Brigade. u svezi st. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). te da su slate razne šifrirane poruke. jer je jasan. Također. a da se ne zna. st. ni tko ih je slao. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. sud je utvrdio da je .i IIoptuženika. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. ni što su one značile. Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. 2. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. do tada nepoznate. tako i II-optuženika. i 4“. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. kanalu. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. utvrđeno je da su se nakon uhićenja I. jer su dali jasne i kategorične iskaze. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. „Novi vjesnik“. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. OKZRH uz primjenu članka 24. preko radio-stanice na 16. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. OKZRH. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). nalazili na brodu „Zibel“. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . Kako se radilo o šifriranom razgovoru. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. 1.dolasku na radno mjesto.

v. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. ZKP-a). sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. st. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. SI-0009 . već se mora dokazati motivom i umišljajem. PREDSJEDNIK Željko Barać. 3. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. koje se ne pretpostavlja. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. 4.r. U Sisku. odnosno grad Sisak. U odnosu na II-optuženika. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. sud je optuženike temeljem članka 340. srpnja 1993. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. v. „Hidroput“. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku.r. niti je naredio. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. 115. dakle. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.„Dunavski Lloyd“. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. već naprotiv obrnuto. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. Kako ničim nije dokazano pomaganje. st. 8. jer je to isključiva nadležnost direktora. i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. ZKP-a oslobodio optužbe.

Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. svibnja 1953. lipnja 1993.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 18/93-20 K- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. pripadnici MUP-a RH. nanijevši im tjelesne povrede. održane glavne i javne rasprave. rođene Grgić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. uz sudjelovanje Nataše Galinić. OKZRH). izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC. godine u Rajićima. po sucu Željku Barać. bili zarobljeni od strane tzv. dakle. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. gdje i prebiva na Trgu Đ. odvjetnice iz Siska. OKZRH (ranije članka 150. sada u bjegstvu. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – . godine. u odsutnosti optuženika. nakon dana 8. godine u Jasenovcu i Demirovcu. nakon što su Sabić Željko. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. rođen 21. sin Ilije i Julke. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. k r i v što je: j e tijekom 1991. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. kao funkcioner i oficir tzv. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. zbog krivčnog djela iz članka 128. Sabe. kao zapisničara.

000. 150. ZKPa (ranije čl. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. Njihova su kazivanja (kao. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. i 95. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. Udaran sam palicom. šakama.“. 90. istog zakona).500.HRD i temeljem toč. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. 1. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. te sam izudaran po bubrezima. „Zadobio sam fakturu kičme. Temeljem propisa čl. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. st. st. Temeljem propisa čl. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. 7. 87.. te povremeno sada gubim sjećanje. 2. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. KT-23/93 od 23.. 23. ZKP-a u svezi čl. OKZRH (ranije čl. nogama. potres mozga. st. istog zakona) Kv-67/93 od 3. svibnja 1993. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 128. 353. OKZRH. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. ZKP-a (ranije čl. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. toč. pa ovaj drugi udari i tako.HRD. 6. s tim. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja.surovim postupanjem s ranjenicima. godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 343. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. ožujka 1993. 21. ZKP-a. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa . koljenima po cijelom tijelu. 128. 6. st. a ranije čl. 98. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga.

Prilikom odmjeravanja kazne. 115. ZKP-a). Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. v. r. Ženevske konvencije iz 1949. godine. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. st. Uračunljivost optuženika nije ničim. 31. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. dne 8. među ostalim“. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 343. st. SUDAC Željko UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. 4. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. 4. 123. U Sisku. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. st. . v. OKZRH). Barać. te ni po kome. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. subjektivna i objektivna. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. ZKP-a). stupanj krivične odgovornosti. 1. ZKP – prije čl.r. i 144. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. lipnja 1993.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa.

II-opt. održane glavne i javne rasprave.SI-0010 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK 13/93-23 P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u K- . Milana Muiđe. u odsutnosti optuženih. sa stanom u Beogradu. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. sin Stevana. godine. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. članova vijeća i Nataše Galinić. liječnik. svibnja 1949. VII-opt. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. Boškovića br. Vračar. 142. DUŠAN KAČAR. Ante Jukić. VI-opt. nakon dana 9. Sime Karaice i IX-opt. Žrtava fašizma bb. Srbin. Dušana Jović. OKZRH). 1. člana vijeća. Ilije Nišević. 1. Stanka Divjakinje. 120. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. sin Stevana. SO Glina. rođen 16. st. VII-opt. sin Milutina. Ivana Kasaić. zbog krivičnih djela iz čl. IV-opt. SO Glina. Mikelić Borislava. lipnja 1993. siječnja 1935. Ul. sudaca porotnika Mirka Švaljek. Dušana Kačar. inženjer II-opt. sa prebivalištem u Glini. Milana Milanković. Ilije Bjelajac. sin Miljkana. rođenog 13. OKZRH (sada čl. st. rujna 1939. SO Bos. IV-opt. godine u Donjem Klasniću. godine u Dobrljinu. rođen 20. DUŠAN JOVIĆ. 1. odvjetnika iz Siska. godine u Donjem Klasniću. rođen 24. MILAN MUIDŽA. V-opt. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. siječnja 1942. Josipa Budinski. Novi. III-opt. III-opt. predsjednika vijeća. R.

godine u Malom Gradcu. štab četničkih formacija. sin Dragana. VI. rođen 29. defektolog. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. k r i v i što su i to: I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. STANKO DIVJAKINJA. SO Petrinja. Filipa kljaića 3 V-opt.b./ u tijeku 1991. gospodarski objekti i sakralni objekti. naređivao nelegalno s u .. godine u Glini. sin Pavla. gdje i prebiva. sa prebivalištem u Petrinji. sa prebivalištem u Glini. A. SO Glina. sin Petra. Rimska ul. Norberta Vebera bb. rođen 7. sin Steve. SO Glina. MILAN MILANKOVIĆ. sa prebivalištem u Sisku. sa prebivalištem u Sisku. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. izrađivao planove mobilizacije.. srpnja 1956. ILIJA BJELAJAC. Malinova 94.b. rođen 18. lipnja 1933. godine u Velikom Gradcu. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. svibnja 1949. SIMO KARAICA. i 1992. rođen 15. godine u Roviški. Ul. godine u Begovićima. IX-opt. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. sin Damjana. 29.Banskom Drenovcu. VIII-opt. rođen 16. ul. novembra bb. Mihanovića b. da se uništavaju stambene zgrade. VII-opt. b. SO Glina. listopada 1956. godine u Petrinji. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. sa prebivalištem u Glini. Ul.. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. ILIJA NIŠEVIĆ. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. bravar. prosinca 1960. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. opt. SO Glina. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu.

Crkva Sv. „SAO Krajina“. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. Kendjel Ivan. oštećenja. mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. 120. 120./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ.opt. Banadinović Angelina. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. VII. II-opt. st. te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani.opt. te ranjeno deset osoba./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. Milan Milanković. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1. Djurač Rajko. Dušan Kačar. Ilija Bjelajac. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. Dušan Jović. Lovre i dr. Katarine. a IIIopt. 1. godine u Glini i okolnim mjestima.. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. . Milan Muidža. VII-opt. lipnja 1991. dakle. dok su Drakulić Nikola. pljačkali imovinu. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. Dušan Kačar. III-optuženi MILAN MUIDŽA. sakralne objekte i gospodarske objekte. Herelić Ramiz. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. gospodarskih i sakralnih objekata. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. Milan Milanković. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. Dušan Jović. Ilija Nišević. V-opt. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. Milan Muidža. te uništavali stambene zgrade. 2. te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. OKZRH. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. paljenja i rušenja stambenih.lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. st. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. Ilija Nišević. III-opt. Vujaklija Rajko. dakle. IV-optu. V-opt. crkva Sv. 1. Jovanović Rezika. Ilija Bjelajac. IV. VI-opt. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. a II-opt./ u tijeku 1991. i 1992. VI-opt.

ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1. u cijelosti. bila . Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. Iliji Bjelajac. konačno. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. OKZRH. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne.OKZRH. postavljen po službenoj dužnosti. Štrk Ivan Šantek Ivan. 1. st.HRD. ali svi. lipnja 1993. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. Juzbašić Živko. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. – 7. a optuženicima Dušanu Joviću.050. OKZRH. Svjedoci Kovačević. zbog izvršenja kojeg su tuženi. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. OKZRH. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Malić Hamdija.199. Iliji Niševiću. ožujka 1993. navode optužnice. godine stavilo na teret I-opt. Milanu Muidži. toč.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5. 120. Ličina Berislav. Temeljem propisa čl. st. Milanu Milankoviću. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. st. godine.. Kušan Djuro. 1. svaki u ponekom dijelu. 120. 343. Dušanu Kačaru. 2. Mato. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. Branitelj. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. 90. 1. Temeljem propisa čl. kojima ih se tereti. st. da bi. ZKP-a u svezi čl. te ni po kome. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim.000. 87. na glavnoj raspravi održanoj 3.. 119. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. 1. travnja 1993.

lipnja 1993. te stoga optuženici. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.) a za vrijeme oružanog sukoba. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. st. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. stupanj krivične odgovornosti. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. U Sisku. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić.r. Visina izrečene kazne zahtijeva. 31. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st.r. u krajnjoj liniji. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 120. ZKP-a. sakralnih i gospodarskih objekata. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 343. 1. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. OKZRH). OKZRH. v. Odluka o trošku krivičnog postupka. dne 9. dakle. 115. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. nije dvojbena. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. pozivom na propis čl. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela.dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Prilikom odmjeravanja kazne. ZKP-a). da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. 4. v. PREDSJEDNIK Željko Barać. određivanje pritvora. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. s tim. te uništavanjem stambenih zgrada. 1. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. . Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. označeno u čl. st. temelji se na u izreci citiranim propisima. Krivična odgovornost optuženih.

Boškovića br. rođene Stibuhar. članova vijeća i Nataše Galinić. 03. Ivana Zlovolić. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. godine na području općine Petrinja. godine u Gorama.SI – 0011 K. predsjednika vijeća. 1. otac jednog djeteta. sin Jusufa i Tinke. TO i JNA. godine u odsutnosti zatvorenika. listopada 1991. Ante Jukić. sudaca porotnika. razveden.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. održane glavne i javne rasprave. Alemke Sladić. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. st. OKZRH. nakon dana 1010 svibnja 1993. tapetar. člana vijeća. Đure Sertić. odvjetnika iz Siska. pa se istog temeljnog zakonskog propisa . dana . Musliman. rođenog 20 rujna 1930.14/93. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. 120.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. Dvorneković Maru i Holija Stevana. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. 120. godine u Velikoj Kladuši. zbog krivičnog djela iz čl. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. OKZRH. zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. R. 7. sa završenih četri razreda osnovne škole. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 1.

120. listopada 1991.1992. na glavnoj raspravi javni tužitelj. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. u kojoj se uračunava pritvor od 16. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. i 118. kako se zvala. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio . da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. Darinko Herak (list 43 spisa). očito pogrešno označenog prezimena. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. Stevana Holija i Maru Pavičić. do 14. 2. travnja 1993. 87. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10.03. 1. koja je. OKZRH (sada označeno u članovima 109. 1. istog zakona) da bi. da je rekao. te Maru Dvorneković. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima.08. Ja sam uhićen 3. Tokom dokaznog postupka. koji prileži ovom predmetu.000-HRD i temeljem toč. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena. 1.OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . 6.1992. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. st. među ostalim. st. OKZRH. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. 139. ožujka 1993. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. st. saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). Temeljem propisa čl. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. ZKP-a a u vezi čl. toč. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. godine. st. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. 90. 7. uz podizanje optužnice. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. 120 st. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. 90. 1. i 2. Temeljem propisa čl. njegovu ženu. st. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime.000 HRD. Istovremeno. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. u vezi čl.

Nema. istog zakona). Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. v. a iz čl. st. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. koje ni po kom nije bilo osporeno. Prilikom odmjeravanja kazne. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. 1. koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. 31 OKZRH). . pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZKP-a. 120. 1. OKZRH (ranij čl. koja je već naprijed jasno označena. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. dana 10. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. PREDSJEDNIK Željko Barać. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. 142.r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. Ženevske konvencije. v. temelji se na u izreci navedenim propisima. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika.na način opisan izrekom ove presude. st. bila dovedena u dvojbu. u krajnjoj liniji. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. Slijedi. te ni po kome. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. U Sisku. svibnja 1993. 343. st. Povreda međunarodnog prava. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. stupanj krivične odgovornosti. godine. Odluka o trošku krivičnog postupka. 1.r. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem.

prije čl. u Skeli. «GULA» i «ZMAJ».1965. zv. st. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Opisanim činom imenovani su počinili kazneno djelo ubojstva službene osobe u pokušaju. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. 4 ZKP-a). ZKP-a. 123. god. oko 22:00 sata imenovani su ispred ugostiteljskog objekta «MB» u Glini presreli pripadnike MUP-a RH Zorana Ferića i Slavka Kantara i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da se vrate u lokal. Rade Grumić Rare 7 7.08. Zoran Ferić je u pucnjavi zadobio lakše ozljede a Slavko Kantar je zadobio teške ozljede. iz kojeg su upravo bili izišli. U lokalu su ih natjerali da legnu na pod te ih vrijeđali i maltretirali. SI-0013 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! . «ŠILT». VLADIMUR VILIĆ. 115. sin Slavka..1956. opasne po život i život mu je spašen zbog brze medicinske intervencije. BRANKO ČUČKOVIĆ. rođen 28.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. god. sin Ilije i Ane. srpnja 1991.1945. Trg maršala Tita 5 MJESTO POČINJENJA DJELA: ugostiteljski objekt «MB» u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 07. srpnja 1991. 4. općina Glina 6. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. s tadašnjim prebivalištem u Glini. zv. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 07. SINIŠA MARTIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Skeli 30.08. rođen 25.. god. a zatim su im zapovjedili da ustanu te u njih ispalili više metaka iz automatske puške i pištolja. st.11. rođen 13. sin Vladimira.

. – 7. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. sa prebivalištem u Glini. 1.. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. 2.HRD. godine. st. st. OKZRH. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. nalazi se u bijegu. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. sin Franje. 150. Rade Grmuše kbr. listopada 1948. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. j e . tukao ih i nanosio im tjelesne povrede.000.HRD i paušalni iznos od 5.000. suprotno odredbama članka 143. 98. zbog krivičnog djela iz čl. st. 1. veljače 1993. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa. rođen 19. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. i 144. 150. SO Đakovo. Temeljem propisa čl. 1. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. održane glavne i javne rasprave. zapisničara. oženjen. u odsutnosti optuženika. ZKP-a u svezi čl. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. nakon dana 17. OKZRH. 4. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. godine u Glini. odvjetnice iz Siska.Okružni sud u Sisku. 353. Hrvat. Ul. dakle. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. Godine i Strizivojnni. toč. 95. po sucu Željku Barać. Temeljem propisa čl.

Braniteljica po službenoj dužnosti. veljače 1993. te ni po kome. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. . dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. opisan po svjedocima. temelji se na u izreci citiranim propisima. Dakle. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1. naročito ovaj potonji. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. Prilikom odmjeravanja kazne. s tim. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. veljače 1993. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. (čl. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. To tim prije. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. U Sisku. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. Sam način postupanja optuženika. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. OKZRH. godine oznake Kv-9/93. te stoga optuženi. stupanj krivične odgovornosti. OKZRH). ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.. ZKP-a) Odluka o trošku postupka.st. prosinca 1992. 33. 1. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. u krajnjoj liniji. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. 150.Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. pobude iz kojih je djelo učinjeno. 353. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Uračunljivost optuženika nije ničim. dne 17.

v. SUDA Željko SI-0014 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku.r. sada u bjektstvu. rujna 1991. rođen 10. zv. godine do 31. nakon dana 26. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama.r.ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. Barać. Polakova kbr. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. v. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. „kapetan Pero“. održane glavne i javne rasprave. po sucu Željku Barać. j e . „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. odvjetnika iz Siska. rujna 1952. kao kapetan tzv. nakon što je Makarić Neven. zbog krivičnog djela iz članka 150. u odsutnosti optuženika. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. uz sudjelovanje Nataše Galinić. ožujka 1993. godine u Glini. zapisničara. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. godine. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. listopada 1991. sin Miloša. 8. godine u Crkvenom Boku. „milicije SO Krajina“.

ZKP-a u svezi čl. istovremeno i oštećeni. toč. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Svjedok. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. godine. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. Temeljem propisa čl. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. i 144. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA.000. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. čl. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. 2. 6.dakle. Branitelj. veljače 1993. 23. G. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. ožujka 1993. godine. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. ZKP-a. st. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. Temeljem propisa članka 353. 150. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.HRD. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 98. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. postavljen po službenoj dužnosti. stavka 1. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. st. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. 1520. 95. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima.. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši . st. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Ženevske konvencije iz 1949. subjektvina i objektivna.

sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. st. pozivom na propis čl. Članova vijeća. ožujka 1993.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. 353. Begović Jove. ZKP). Jovanovski Budimira.pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Đure Sertić. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. v. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. st. u odsutnosti optuženih. Prilikom odmjeravanja kazne. Jakić Ante. nakon dana 27. 1. 33. SUDAC Željko Barać. Visina izrečene kazne. Zbog krivičnog djela iz čl. zapisničara. U Sisku. st . Alemke Sladić. 1. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. razlogom je određivanju pritvora. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. dne 26. stupanj krivične odgovornosti. Tarbuk Ranka. Zakona o krivičnom postupku. 123. travnja 1993. člana vijeća . 4. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. v.r. SI-0016 K. a u prisutnosti zamjenika . imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. 142. pobude iz kojih je djelo učinjeno. i Podunavac Sime. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka.r. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. uz sudjelovanje Nataše Galinić.godine. predsjednika vijeća. OKZRH.

Podunavac Simo. Bateriji haubica 105. te stambenim. u Petrinji.okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. 2. održane glavne i javne rasprave. ožujka 1951. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. rujna 1991. sin Dragutina. godine u Dvoru. nakon što su od Tarbuk Slobodana. pristali da provedu ovakova naređenja. ul. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. rođen 30. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. II – opt. sa posljednjim prebivalištem. Begović Jovo. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. svibnja1963. V. Haulikova br. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. i 155 mm. odvjetnika iz Siska. Klarić Milana i su . minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. minobacačkom vodu 120 mm. godine. Frankopanska ul. rujna 1949. rođen 15. 24. stariji vodnik u bivšoj JNA. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. J. sin Mirka. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. Novi. Hanžekova kbr. godine u Petrinji. artiljerisku. Jovanovski Budimir. Janjića br. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. što su njihovi podređeni. vodnik bivše JNA. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. 66. Lokner Nikola. IV – opt. zapovjednika garnizona u Petrinji. da otvore tenkovsku. a potom. provodeći ovakova naređenja i učinili. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. rujan 1957. minobacačku i drugu vatru. godine u Sokolišu. Br. III – opt. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. krivi što su : dana 2.optuženi PODUNAVAC SIMO. 16 i 21. niti jedinica. sin Milana. rođen 13. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. sin Rade. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. oficir bivše JNA. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. SO Bos. kapetan I klase bivše JNA. Bučar Štef. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. Marković Đuro. rođen 24. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD. 8.

Popović Marijan. Tarbuk Ranku. 1. Sekulić Branko.. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. dakle. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. Temeljem propisa čl. crkva sv. st. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. st. veljače 1993. 142. 2. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. Kovačević Janko. 142. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. toč. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. Banjan Miko. 98. prijave medicinskog centra Sisak . datih tokom istrage. crkva sv. Lovrenović Ivice. Cerjak Branka.000. 1. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. Temeljem propisa čl. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. st. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. ožujka 1993. Marić Mladena i Talaja Josipa.Mouća Alojza. ZKP-a u svezi čl. Banjadinović Andjelina. pa tako. Đuričić Rajko. Vujatović Đuro. Općinski sud u Petrinji. 1. Lovre i drugi objekti. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. Begović Jovi i Podunavaca Simi. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Vujaković Rajko. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. 1.910. st. – HRD. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. To stoga. Katarine. Dumbović Zvonko. 23. st. što je i učinjeno. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16. Drakulić Nikola. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. Ceković Ljubica. optuženim Babić Miloradu. 6. 353. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. OKZRH. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. Trklja Jasmina. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. – HRD i temeljem toč. Jovanovski Budimiru. 6. 7. broja uviđaja 834/91. 95 st. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. OKZRH. što isti nisu dostupni državnim organima. Podnar Stjepana. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji.

ZKP-a. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. te uvidom u pismenu dokumentaciju. 1. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. Bučar Stjepana. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. st. Vujaklija Rajk.142. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. Banadinović Andjeline. a iz čl. a primjenom propisa čl. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. 33. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. Lovre i dr. Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. predstavlja. također navođenu. svakome. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. OKZRH. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. crkvu Sv. trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. Kendjel Ivana. st. tako komunalne. OKZRH. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.o povredama Drakulić Nikole. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. JNA u Petrinji. TZV. Herelić Ramiza. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. . Djuričić Rajka. sakralne i druge objekte u Petrinji. izdavanje zapovjedi. crkvu Sv. Marković Đure. 1. koje su gađale kako stambeno. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. Klarić Milana i Mouča Alojza. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. Jovanović Rezike. Općinski sud u Petrinji. 353. Katarine. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama.

4.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan . ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. st. PREDSJEDNIK Željko Barać K-10/93 SI .Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. dana 27. travnja 1993. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. U Sisku. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZKP-a). 123.

Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. Nazora – Trg M. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul.09. F – 16 prikazuje ulicu V. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU . Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. V. kao i uništeno jedno teretno vozilo. V. I. Tita. V. V. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V. Nazora i Trga M. Nazora – Trg M. Tita u pravcu Gajeve ul.F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3. F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V.1991. J. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. M. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. F – 30-32 prikazuje križanje ul. Gundulića. locirane u Petrinji u ul. I. Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. gdje su vidljiva oštećenja. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. godine.

sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji . sin Staniše. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. JNA. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 14. god. sin Rade. zapisničara.PODACI O POČINITELJIMA 2. srpnja Đorđe Stojanović kao zapovjednik snaga JNA u vojarni Petrinja i Stanko Letić kao zapovjednik oklopno-mehaniziranih jedinica u istoj vojarni izdali zapovijed svojim potčinjenim oficirima i vojnicima da iz svog raspoloživog oružja i oruđa otvore vatru po selima Kraljevčani i Dragotinci. u odsutnosti optuženika. srpnja 1991.03. rođen 24. čime su imenovani počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. SI – 0018 K – 32/92 – REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. 142. srpnja 1991. Ivana Blažinić. topničkom vatrom po selima Kraljevčani i Dragotinci teško je ranjeno više osoba a uništen je i veći broj stambenih i gospodarskih zgrada. člana vijeća. iako u selu nije bilo vojnih postrojbi već samo civilno stanovništvo. u Stajkovcu. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. sudaca porotnika Josipa Žinić. ĐORĐE STOJANOVIĆ. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. i 15. STANKO LETIĆ MJESTO POČINJENJA DJELA: sela Kraljevčani i Dragotinci VRIJEME POČINJENJA DJELA: 14. rođen 01. zbog krivičnog djela iz čl. siječnja 1993. i 15. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Ivana Kasaić. oficir tzv. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. godine u Dvoru. god. 1. predsjednika vijeća. Tijekom 14. godine. rujna 1949. st. nakon dana 18. Srbija i Crna Gora 3.1944. općina Surdulica. Alemke Sladić. članova vijeća i Nataše Galinić.

kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. Grubić Đuro. Kovačević Ivica. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. travnja 1992. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska.000 HRD. Isaković Čeho. ZKP-a u svezi čl. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. 7. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. tzv.000 – HRD i temeljem točke 6. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. godine.740 USA dolara. 1. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. 142. 98. JNA. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. 95. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. Temeljem propisa čl. posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. neizazvan za borbeno djelovanje. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. st.749. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. Temeljem propisa čl. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . Obrazloženje .kriv što je : je u vremenskom razdoblju od 3. st. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. godine do 04. 353. te po civilnim objektima gradskog i prigradskog područja. 1. topničkim i raketnim jedinicama. u Petrinji. 2. u više navrata. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. dakle. 108. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. Kostić Branko. Temeljem propisa čl. studenog 1991. 1.749. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. toč. st. st.

stav. izdao zapovijed. godine (list 94 i 95 spisa) te. 142. a sam grad Sisak. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. JNA. 1. . po izvještaju i uz suglasnost stranaka. 6 da je to činio. st. prosinca 1992. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. o kojem. pa je tako izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. (objava istog i dr. za vrijeme oružanog sukoba koji. u Petrinji. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). a pročitani su. a iz člana 142. 46 – 59.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. 23. ovom zgodom.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. tzv. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi.1268/91 i – 311/92. zapisnik o uviđaju (list 21spisa). što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. 6.749. godine.Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15. što isti nije dostižan državnim organima. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. sud ne nalazi potrebnim govoriti. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. kao i njegova industriska zona. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : 3 da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u . st. iako nema formalna obilježja rata. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. što. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. koja prileži spisu. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. prosinca 1992. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. i 90 – 91 spisa). prosinca 1992. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. prosinca 1992. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. godine (listovi 94 i 95 spisa).

određen je pritvor. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. kao ni primjerenosti istog. v.r.r. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. Shodno visini o izrečene kazne. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. v.trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. 1. dana 18. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. SI-0019 K – 24/92-33 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. st. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Zakona o krivičnom postupku. . siječnja 1993. Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka. PREDSEDNIK Željko Barać. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. primjenom propisa člana 353. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. U Sisku. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33.

Srbin. rođen 2. prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Anemarije Benzon. SO Petrinja. Horvat Đuro mnogostruke teške rane povrede strijelnih rana i posjekotina. SO Petrinja. te udarajući ih ušicom sjekire po glavi i tijelu pri čemu su ovi zadobili povrede i to : Horvat Stjepan strijelnu ranu u području trbuha i zdjelice. 4. sin Stanka. godine u Joševici. rođen 1. rođen 11. godine u Jošavici. III – optuženi SIMO PLAVLJANIĆ. svibnja 1993. Horvat Mate strijelnu ranu trupa i otvoreni prijelom lubanje i Bugarin Ivan mnogostruke teške tjelesne povrede. siječnja 1962. samo zato što su pripadnici hrvatske nacionalnosti.00 sati u selu Pecki – zaseok Bijelci. gdje i prebiva na kbr. kao pripadnici nelegalnih četničkih formacija tzv. nakon dana 25.predsjednika vijeća. sin Dušana. Horvat Stjepan. u krivičnom predmetu protiv I. godine. znajući da mještani sela Pecki. st. Horvat Đuro. Horvat Mato i Bugarin Ivan svakodnevno u jutarnjim satima odlaze hraniti svoju stoku u zaseok Bijelci. kojima je bio cilj podrivanje i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. OKZRH. protivno odredbama Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme oružanog sukoba.Paunović Dušana.b. kojima su su . sin Ljubana. Alemke Sladić. zemljoradnik II – optuženi JOVO ZUBANOVIĆ. zapisničara. na osamljenom putu naoružani puškama i sjekirama. II. 142. ispalivši u njih više hitaca iz pušaka. Malinova (odvojak) b. zbog krivičnog djela iz čl. oko 7. godine u Joševici. rođen 29. Srbin. održane glavne i javne rasprave izrekao je u objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA RADIŠEVIĆ. zvani Tito. SAO Krajina. člana vijeća i Nataše Galinić. Zubanović Jove. siječnja 1955. 127. SO Petrinja gdje prebiva na kbr. godine . u odsutnosti optuženih. Radišević Nikole. prema unaprijed stvarnom zločinačkom planu. kolovoza 1960. valjač metala IV – optuženi DUŠAN PAUNOVIĆ. svibnja 1960. 1.opt. sa prebivalištem u Petrinji. godine u Joševici. SO Petrinja sa prebivalištem na kbr. krivi što su : dana 16. kolovoza 1991.opt. IIIPlavljanić Sime i IV. ove bez ikakva razloga napali. 116. sin Milana. odvjetnice iz Siska.

000. studenog 1992. 1. godine. Plavljanić Simi i Paunović Dušanu izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva – označenog u čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANU OD 20 (DVADESET) GODINA. 343. smatra da nije dokazano postupanje okrivljenih na način kako su tuženi. st. 1. čime su počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva u čl. u potpunosti. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. stavilo je na teret optužnicama Radešić Nikoli. 90. svaki u ponekom dijelu. Prijedlogu okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv – 101/92 od 30. 120. Bugarin Andrija. st. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. te ni po kome. 142.178/92. prosinca 1992. oznake KT. optužnicom od 30. 1. Braniteljica optuženih Anamarija Benzon. st. Temeljem propisa čl. 87. slijedom čega predlaže da ih sud oslobodi optužbe. 6 ZKP-a optužnici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 375. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci ove presude nitko nije osporio. – HRD i svaki platiti paušalni iznos od 5. 1. Abramović Ivo. OKZRH). činjenično. godine. kršeći odredbe međunarodnog prava lišili života više civila. pa i po provedenom dokaznom postupku. odvjetnica iz Siska. ZKP-a u svezi čl. Svjedoci Stanešić Danijel. 1. toč. pobliže opisano izrekom ove presude. ali svaki. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo Sisak. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. st. Temeljem propisa čl. Abramović Joso i Gregurinčić Marijan uvjerljivo i detaljno podkrijepili su. navode optužnice. OKZRH (sada čl. Zubanović Jovi. učinjeno napadom na živote i tijela ubijanjem civilnih osoba zaštićenih osoba .HRD. kako je tuženo. 142. bila dovedena u dvoboj tokom cijelog postupka. OKZRH.000. Kako su krivična djela svakoga od optuženih odnosno krivično djelo. 1.. 2.povredama ovi ubrzo nakon toga podlegli. dakle. Dvorenković Stjepan.

da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. OKZRH. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZKP-a). st. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Nije dvojbena. 31. određivanje pritvora. s tim. U Sisku. st. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Odluka o trošku krivičnog postupka. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Visina izrečene kazne zahtjeva. 4. svibnja 1993. Prilikom odmjeravanja kazne. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. 1. temelji se na izreci citiranim propisima. 115. dana 25. 343.) a za vrijeme oružanog sukoba. ZKP-a. PREDSJEDNIK Željko Barać v. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakom od optuženika po na osob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojima je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. st. 1. krivična odgovornost ni jednog od optuženih. v. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . pozivom na propis čl. označeno u čl. dakle. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl.r. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti.r. 142. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.međunarodnim pravom (Ženevska Konvencija i dr.

ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ K – 153/92 BROJ UVIĐAJA ratni zločin nad civilnim stanovništvom PREDMET IZRADIO KONTROLIRAO Perković Ivica Milan Bijelić SI-0020 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK K-25/92- PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! .

optuženi BOGUNOVIĆ ĐUKA. Srbin. 1953. 04. oženjen. 1. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. osnovnog krvičnog zakona Republike Hrvatske. člana vijeća. Radnička kbr.b. i Nataše Galinić. policajac. stražar. sa prebivalištem u Glini. 1958. rođen 20.b. 1952. rođen 18. 1962. i iz člana 144.optuženi LJUBIČIĆ MILAN. sin Petra. III. godine u Zemunu. sin Stevana. Alemke Sladić. oženjen.. V. godine u Dvoru.. u odsutnosti optuženih. godine u Glini. neoženjen. 1966. II. siječnja 1993. IIIoptuženog Bjelajac Stevana. Srbin. sa stanom ul. sa prebivalištem u Glini. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BIRAČ DJURO. st.Okružni sud u Sisku. 12 VI. otac jednog djeteta VII. Banijskog partizanskog odreda b. Vinogradska b. 03. 1965. stražar. godine. stražar. gdje stanuje u ulici A. kažnjavan. V-optuženog Ljubičić Milana.optuženi BJELAJAC STEVAN. oženjen. godine u Glini. IV. Srbin. članova vijeća. II-optuženog Baltić Petra. 1957. sin Alekse.b. zapisničara. godine u Glini. oženjen.optuženi TINTOR DRAGAN. 02. u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Birač Djure. VII-optuženog Tintor Dragana. 12. 03. VII-optuženog VLADIĆ PETRA. odvjetnika iz Siska. rođen 19. sin Mare. nakon dana 22. Srbin. VI-optuženog Čordaš Vlade. predsjednika vijeća. Mirka Švaljek. Srbin. otac jednog djeteta. 05.optuženi ČORDAŠ VLADO. Kovačevića b. održane glavne i javne rasprave. IV-optuženog Bogunović Djuke. rođen 09. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Škrbine. sin Milana. godine u Glini. policajac. Ivana Zlovolić. VI Udarne kordunaške divizije 36. sin Milana. rođen 01. XIoptuženog Baždar Ilije i XII-optuženog Baždar Rade. rođen 18. 34. sudaca porotnika Ivana Kasaić. . IX-optuženo Djaković Ilije. zbog krivčnih djela iz člana 142. 12. sa stanom u Balincu kbr. rođen 03. sin Nebojše. X-optuženog Matijević Dragana.optuženi BALTIĆ PETAR.

godine u Trnovcu, sa prebivalištem u Glini, vozač, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, VIII- optuženi VLADIĆ PETAR, sin Miloša, rođen 07. 10. 1948. godine u G. Selištu, SO Glina, šef voznog parka, Srbin, sa prebivalištem u Gl. Selištu, kbr. 20, oženjen, otac dvoje djece. IX- optuženi DJAKOVIĆ ILIJA, rođen 1957. godine u Šibinama, sa prebivalitšem u Glini, VI udarne divizije 35, Srbin, stražar, oženjen, otac jednog djeteta, X- optuženi MATIJEVIĆ DRAGAN, sin Milana, rođen 09. 11. 1963. godine sa prebivalištem u Glini, Kolodvorska bb, Srbin, oženjen, bez djece, XI- optuženi BAŽDAR ILIJA, sin Stanaka, rođen 26. 11. 1956. godine u Glini, sa prebivalištem u Šibinama 53, Srbin, policajac, oženjen, otac dvoje djece XII- optuženi BAŽDAR RADE, sin Ljubana, rođen 01. 07. 1957. godine u Glini, sa prebivalištem u Glini, Vinogradska bb, Srbin, oženjen, otac dvoje djece, k r i v što su: 1./ u vremenskom razdoblju od 26. lipnja 1991. godine do 31. ožujka 1992. godine u Glini, kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. SAO Krajine, tokom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske, nakon što su im bili prethodno privedeni zarobljeni civili Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Kocmanić Ivo, Štajduhar Pavo, Benković Stjepan, Žilić Branko i Skendžić Vojislav, I-optuženi Birač Djuro kao upravitelj zatvora tzv. OPD Glina naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V- optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII- optuženi Vladić Petar, IX- optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI- optuženi Baždar Ilije i XII- optuženi Baždar Rade kao čuvari navedenog zatvora naredbu prihvatili da se navedeni civili zatvore u tzv. „samice – ćelije“ muče i tuku, a potom gotovo s u

svakodnevno te zatočenike tukli pendrecima a i drugim predmetima po svim dijelovima tijela, od kojih udaraca su Štajduhar Pavao, Žilić Branko, Pereković Ivica, Skendžić Vojislav, Prišek Boris, Benković Stjepan, Milošić Stjepan, Mladjenović Joso, Panižić Željko i Kocmanić Ivo zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede, a Palajić Ivo od zadobivenih povreda preminuo. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili, a potom civilno stanovništvo mučili i ubijali. 2./ u isto vrijeme i na istom mjestu i isti način, nakon što su u oružanom sukobu bili zarobljeni pripadnici ZNG-a Čačić Josip, Grbić Željko, Šmisla Stjepan, Kovačević Đuro, Prišek Boris i Gregurić Ivo predani im na ispitivanje i čuvanje Ioptuženi Birač Đuro, upravitelj zatvora naredio, a II-optuženi Baltić Petar, IIIoptuženi Bjelajac Stevan, IV-optuženi Bogunović Djuka, V-optuženi Ljubičić Milan, VI-optuženi Čordaš Vlado, VII- optuženi Tintor Dragan, VII-optuženi Vladić Petar, IX-optuženi Djaković Ilija, X- optuženi Matijević Dragan, XI-optuženi Baždar Ilije i XII-optuženi Baždar Rade kao čuvari prihvatili, te navedene zarobljenike svakodnevno tukli prije i poslije ispitivanja, mučili na razne načine i svakojakim predmetima od kojih udaraca su Čačić Josip, Grbić Željko, Kovačić Đuro i Prišek Boris zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede po glavi i tijelu, a Šmisl Stjepan i Gregurić Ivo od zadobivenih povreda preminuli. dakle, kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili, a potom ratne zarobljenike mučili i ubijali, te i sami to činili, čime su, opisanim pod 1./, počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u članku 142. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, a opisanim pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 2./ utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina, a za krivično djelo opisano pod 2./ kazna zatvora u trajanju do 20 (dvadeset) godina, Pa se, temeljem propisa čl. 48. st. 1. i 2. toč. 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Temeljem propisa čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. Temeljem propisa čl. 98. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 481.250.HRD, a svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 26. studenoga 1992. godine KT-168/92 stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje dvaju krivičnih djela, konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenim u čl. 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi u ovome času. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem Kv-104/92 od 30. prosinca 1992. godine. Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, nije osporio točnost ni istinitost niti jednog kazivanja svjedoka, pri čemu se isključivo misli onih, koji su neposredno saslušani na glavnoj raspravi, te na osnovi kojih je sud svoju odluku i temeljio. Uznastojao je samo „…da se pri izricanju kazne dosljedno primijeni princip individualizacije kazne te svakom od optuženih ona odmjeri na način i po visini koja će u potpunosti odgovarati kako njihovom pojedinačnom doprinosu u ostvarenju kako tragičnih posljedica izvršenih krivičnih djela, tako i ličnosti učinitelja.“. Svojstvo civilnih osoba, kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima, spomenutim sada redom navedenim optužnicom, nitko nije osporio. Preživjeli zlodjela, sada svjedoci istih Mlađenović Joso, Milošić Stjepan, Štajduhar Pavle i Prišek Boris, detaljno i uvjerljivo, na način koji nije dozvolio da se dvoji u po njima rečeno, podkrijepili su navode optužnice do potankosti. Njihova su kazivanja (kao, primjera radi: „…još iste večeri sam pozvan na saslušanje. To se je samo tako zvalo, a u stvari je to biolo prebijanje“; „Za vrijeme boravka u Glini prebijen sam, ali onako za pravo, bio potrgan, tri puta. Inače nije izostao gotovo niti jedan od susreta sa osobljem zatvora da me nije udario barem šakom u čelo kada bi ušao u ćeliju. Tako su se odnosili mahom spram svih. Nikada nije dolazio jedan sam od njih, već više i uvijek je netko nekoga „svoga“ tražio, spram njega postupao kao što sam rekao da su i spram mene.“; „Ja sam zapamtio Birač Djuru, upravnika, koji je bio prisutan prilikom tzv. mog saslušanja. Sjedio sam na stolici, iza leđa mi je stajao netko od osoblja, kao i sa lijeve i desne strane, najmanje ih je bilo petorica, te sam dobivao udarce kundakom s leđa, pendrecima, kablovima, već prema tome tko je što sobom ponio,a Birač Đuro je to sve promatrao a znao me je i on udariti nogom na kojima je imao čizme. Bio je prisutan takovom mom saslušanju i dan prije mog odlaska u razmjenu…, a bio je prisutan i njegov pomoćnik Baždar Rade kao i Stevo Kovačević, Djaković Ilija, Bjelajac Stevan, Baltić Petar, Vladić Petar i Baždar Ilija… tukli su i drugi, ali ove sam zapamtio.“; „Bio sam i samici nekih sedamnaest dana gdje su se najčešće i događala prebivanja zatvorenika… iz nje sama mogao dobro čuti jauke i zapomaganja drugih zatvorenika

iz njihovih ćelija ili samica.“ ; „Glas Palajić Ive, kada je bio tučen, prepoznavao sam jer sam ga ranijih godina poznavao. On je među poginulima“; „Postupalo se je grubo prema svima, bili civili ili zarobljenici u uniformi, ali naročito grubosti su primijenjene na pripadnike „zengi“.; „Prisjetio sam se i stražara Tintor Dragana čije se postupanje spram nas zatvorenika nije razlikovalo od onih koje sam naprijed spominjao.“; „U ćeliji me je tukao Palančanin Stanko sa još svoj četiri batinaša…uvijek smo morali imati pognutu glavu da što manje vidimo… Birač Đuro je izdavao naredbe… Birač Đuro osobno je došao sa još trojicom pijanih svojih ljudi i iz naše sobe izdvojio petoricu ljudi… u hodnik, gdje su ih tukli puškama, pendrecima, kablom, već prema tome tko je što imao kod sebe… ja sam to vidio.“; „Palajić Ivo je od njih bio toliko izudaran da je pri padu udario glavom o radijator. Nakon toga su ga gazili čizmama… ostavljen je na hodniku i mi smo ga zatvorenici kasnije unijeli u sobu, ali je do jutra umro.“; „… isti Birač Đuro, negdje oko podneva doveo je trojicu ili četvoricu svojih ljudi… koji su zašli u ćeliju u kojoj je bio sada pokojni Šmisl Stjepan… čuo sam zapomaganje i jake tučenih u toj ćeliji, a poslije sam upućen u ćeliju da istu operemo od krvi. Stavio sam ga u limeno korito mrtvog“.; „… u jednu ćeliju ubačen je Gregurić Ivo… kojeg sam poznavao od ranije. To je nemoguće opisati u kakvom je stanju bio. Bio je sav izvan sebe jer je već bio pretučen. Sa lica mu je visilo meso, glava sva u krvi… unatoč takovog njegovog stanja u njegovu ćeliju su još zalazili Vladić Petar, Bjelajac Stevan, Vrga Rade i Petrović Nenad te ga i dalje nastavili tući.“; „… gosti iz Srbije su izlazili i ulazili kada su htjeli te radili što su htjeli.“; „Ne mogu od zatvorskih stražara ili uopće zaposlenih tamo izdvojiti nikoga da ne bi spram zatvorenika postupao na bilo koji od načina koje sam naprijed spominjao.“; „… mogu sa sigurnošću reći da su zatvorenike još tukli i zlostavljali na spominjane načine Bogunović Đuka, Čordaš Vlado, Tintor Dragan, Djaković Ilija, Baždar Ilija, i Baždar Rade… sve njih osobno sam poznavao od ranije i zato to pamtim.“; „Mogu još reći da znam za puno ljudi, zatvorenika u Glini, a kojima, odvedenima, se nikada kasnije nije ušlo u trag.“ Rečeno je već da im nitko od prisutnih, iako izričito upozoreni na mogućnost toga, nije prigovorio. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela, učinjena za vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika, koje štiti Ženevska konvencija, to su se u postupcima svih optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označenog članom 142. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog članom 144. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Dakle, svi su oni postupali u stjecanju – počinili su po dva krivična djela za koja im se sudi istovremeno. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata (civili i ratni zarobljenici, o čemu je već bilo riječi). Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. Sam način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sa nespornim posljedicama, naročito uzastopnim pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima, nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju

direktnog umišljaja svakog do optuženih. Dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženih, dakle, nema. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela, kao i pri izricanju jedinstvene kazne, sud je imao uvidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti , pobude iz kojih su djela učinjena, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela, tako i obrazloženja u njegovu dosadašnjem dijelu. Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajuća je težini od njih učinjenog. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. 353. st. 1. Zakona o krivičnom postupku). Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. U Sisku, (nečitko) siječnja 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v. r. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

SI-0021
K-23/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Želja Barać, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Ante Jukić, Djure Sertić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivinom predmetu protiv I-optuženog TUCAKOVIĆ MILANA i II-optuženog MIJUKOVIĆ PETRA, zbog krivičnog djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH, nakon dana 16. veljače 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenice okružnog javnog tužitelja Sonje Rapić i braniteljice optuženih Danice Demonja, odvjetnice iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženog TUCAKOVIĆ MILAN, sin Mile i majke Ljube rođene Gvozdić, rođen 1. srpnja 1944. godine u donjim Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda kbr. 40, Srbin, II-optuženog MIJUKOVIĆ PETAR, sin Pantelije i majke Ljube, rođene Dragojlović, rođen 8. srpnja 1942. godine u Rajićima, gdje i prebiva, Psunjskog odreda br. 130, Srbin, temeljem propisa čl. 350. st. 3. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE da su: u kolovozu mjesecu 1991. godine, u selu Rajići kršeći Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, kao pripadnici paravojnih jedinica tzv. „TO“ – formiranih od dijela pobunjenog srpskog stanovništva u više navrata od građana Republike Hrvatske na silu oduzimali stoku, te sa napuštenih imanja tih građana odvozili stoku, koju su zatim prodavali u Bosni, a novac dobiven prodajom stoke uzeli i zadržali za sebe, dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pljačkali imovinu stanovništva, pa da su time počinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 142. st. 1. OKZRH. Temeljem propisa čl. 99. st. 1. ZJKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 95. st. 2. toč. 1. – 7. ZKP-a padaju na teret proračunskih srsedstava.

Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak, optužnicom od 1. prosinca 1992. godine KT173/92, stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, označenog u čl. 142. st. 1. OKZRH. Istovremeno je stavljen i prijedlog da javna rasprava bude održana, zbog nemogućnosti osiguranja prisutnosti optuženih glavnoj raspravi u ovome času, u njihovoj odsutnosti. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda Kv-102/92 od 30. prosinca 1992. godine. Jedini dokaz kojega optužba nudi tokom cijelog postupka sa nakanom da podkrijepi točnost u optužnici sadržanog je saslušanje svjedoka Grbić Milovana iz Novske, Staroselska br. 11. Nastojanja suda da taj dokaz provede nisu dala željene rezultate. Naime, nepobitno je ustanovljeno da je spominjani svjedok koristio mogućnost tzv. „razmjene“, slijedom čega sudu nije dostupan (list 28k, 29 i 36 spisa). Slijedom rečenog preostalo je kao jedino kazivanje svjedoka Grbić Milovana, a o okolnostima o kojima bi trebao govoriti u ovom predmetu, ono, koje je dao saslušan, također kao svjedok, u predmetu vojnog suda Zagreb, označe K.17/92 na zapisniku od 21. svibnja 1992. godine. U spomenutom zapisniku, sadržaj kojeg je pročitan i na glavnoj raspravi navedeno je: „… sam čuo da se nakon izbijanja ratnih sukoba vršila i pljačka stoke po hrvatskim selima … navodno su u tome najviše učestvovali Milković Petar i Tucaković Milan, mada ponavljam ja ih osobno nisam u tome vidio.“. Ovako kazivanje, pogotovo u nedostatku bilo kakovih drugih dokaza, ovaj sud ne može prihvatiti kao dokaz u pravcu postupanja optuženih na način kojim ih optužnica tereti. Rečeno je razlogom pozivanju na propis čl. 350. st. 3. ZKP-a pri izricanju presude. Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed rečenog. U Sisku, dne 26. veljače 1993. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: PREDSJEDNIK Željko Barać, v.r.

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123. st. 4. ZKP). Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske.

SI-0022
K-27/92-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku, po sucu Željku Barać, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog Dušana Doić, zbog krivičnog djela iz članka 150. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, nakon dana 19. siječnja 1993. godine, u odsutnosti optuženika, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi DUŠAN KOJIĆ, sin Vojina i Milke, rođen 28. lipnja 1961. godine u Čapragincima SO Nova Gradiška, gdje je i prebivao, Srbin, nalazi se u bjegstvu, k r i v što je: tijekom 1991. godine, nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog i državnog sistema u Republici Hrvatskoj, dana 23. studenoga 1991. godine u zatvoru u Staroj Gradiški, prilikom ispitivanja zarobljenog hrvatskog vojnika Kovačević Veljka, suprotno odredbama člana 143. i 144. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, govorio mu da je kukavica i izdajica srpskog naroda, te ga pri tome više puta šakama udario u genitalije, smijući j e

ustanovio je da činjenično stanje koje proizlazi iz spisa ukazuje na to da je optuženik doista učinio krivično djelo stavljeno mu na teret. st. st. 1.000. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz članka 150. toč. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. . Branitelj. 95. ZKP-a u svezi čl. 6. stavak 1. st. prosinca 1992. 1. godine. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. da je Kojić Dušan svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. subjektivna i objektivna. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 150. 2. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. ZKP-a) Kv-103/92 od 30. Obrazloženje Optuženim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-177/92 od 1. Svjedok Kovačević Veljko detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optužnog prijedloga.HRD. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. 23.se pri tome. Temeljem propisa članka 98. dakle. prosinca 1992.. Čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Temeljem propisa članka 353.000. Stoga se zauzima samo za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne.. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 16. godine Kojić Dušanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.HRD i paušalni iznos od 5. – 6. i 144. postavljen po službenoj dužnosti.

u krivičnom predmetu protiv I-optuženog Rađenović Željka. temeljeno na propisu člana 353.r. Prilikom odmjeravanja kazne. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Zakona o krivičnom postupku. Mirka Švaljek. Ivana Kasaić. v. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. Osnovnog krivičnog zakona Republike hrvatske) stupanj krivične odgovornosti. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. godine. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti.ženevske konvencije iz 1949. U Sisku.r. Obzirom na visinu izrečene kazne. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. članova vijeća i Nataše Galinić zapisničara. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primejrka Vrhovnom sudu Hrvatske. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa liste. Alemk Sladić. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. 1. predsjednika vijeća. 33. SI-0023 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Slsku. a od toga paušalni iznos srazmjerno duljini trajanja postupka. a putem ovoga suda. Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. SUDAC Željko Barać. dne 19. člana vijeća. v. pobude iz kojih je djelo učinjeno. siječanja 1993. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. određen je pritvor. II-optuženog Plavljanić K-29/92 . st.

godine u Jošavici SO Petrinja. IV-optuženi Krnjaić Đuro. k r i v i što su: tokom rujna i listopada mjeseca 1991.Nikole. 11 1968. III-optuženi ZORIĆ LJUBAN.i 4. IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Ive Rafaj. oženjen. otac jednog djeteta. pri čemu ga je Plavljanić Nikola udario nogom u glavu izbivši mu tri zuba. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog s u . Srbin. godine u Petrinji. Srbin. koji su u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. nakon dana 22. godine tukli i mučili II-optuženi Plavljanić Nikola. SO Velika Kladuša sa prebivalištem u Petrinji. Radićeva kbr. IV-optuženog Krnjaić Đure. SO Petrinja.117. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA. Filipa Kljaića b. rođen 9. godine u Bosanskoj Bojni.. 13.. Srbin. 1. mučiti na način da su mu za nožne prste i na uši uključili žice kroz koje su propuštali struju nanijevši mu teške tjelesne povrede a optuženi Krnjaić Đuro udario ga u više navrata šakama po licu. 142. radnik. Ul. IX 1947. sin Đure rođen 20. godine u Sisku. sa prebivalištem u Petrinji. a zatim ga nastavio tući zajedno sa optuženim Zorić Ljubanom.siječnja 1993. III-optuženi Zorić Ljuban i. Ivana Trnskog kbr. u odsutnosti optuženih. sa prebivalištem u Petrinji. dakle. godine u Tremušnjaku. st. kao pripadnici četničko-terorističke organizacije. odvjetnika iz Siska. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. radnik. rođen 5. Srbin. sin Draginje. radnik. III-optuženog Zorić Ljubana. oženjen. koji je uhićen u Petrinji po I-optuženom Radenović Željku i sproveden potom u Vatrogasni dom gdje su ga 3. nakon što im je predan civil Mlađenović Joso. sin Jovana. JNA okupirali grad. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. Ul. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.IV 1947. održane glavne i javne rasprave. oženjen. sa prebivalištem u Petrinji.b. sin Đure rođen 16. uz pomoć tzv. godine.listopada 1991.b. zbog krivičnog đela iz čl. Grge Novaka b. IV 1954.

Tokom dokaznog postupka saslušani svjedok . godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.ratnog zločina protiv civilnog stanovništva .000. 1. .st.sukoba i okupacije civilnog stanovništva mučili. 2.označeno u čl. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor.HRD. a potom u zajednici. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . nanosili mu povrede tjelesnog integriteta i protuzakonito zatvarali. II-optuženi PLAVLJANIĆ NIKOLA i III-optuženi ZORIĆ LJUBAN SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) GODINA. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. i 7. . toč.oštećeni Mlađenović Joso detaljno je i u cijelosti podkrijepio ama baš svaku tvrdnju optužnice. . sa III-optuženim Zorićem nastavio tući palicom i nogama.prosinca 1992. da su optuženici pripadni četničko-terorističke organizacije. 98. 95.II-optuženi P1avljanić izbijanjem zubiju nogom vezanom oštećeniku. st. Temeljem propisa čl. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-1OO/92 od 30.HRD. 142. Obrana mu ni jednom rječju nije prigovorila. st. 6. st. 142. Plavljanić Nikoli.iz čl. . ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 137. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I-optuženi RADENOVIĆ ŽELJKO. pri čemu nije bitno tko ga je i kuda kasnije sprovodio i da su ostala trojica optuženih . 1. 353. ZKP-a u vezi čl. već u Petrinji). Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih.500. godine KT-176/92 optuženima Rađenović Željku. a IV-optuženi Krnjaić u više navrata. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 4.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . Zorić Ljubanu i Krnjaić Đuri stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Temeljem propisa čl. a svaki od njih paušalni iznos od 5. st. da je I-optuženi Rađenović Željko u tom svojstvu njega uhitio. a IV-optuženi KRNJAIĆ ĐURO NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 1.prosinca 1992. Svojstvo oštećenika kao civilnog stanovnika nitko pri tome nije osporio. pa tako. vezanog i onesposobljenog oštećenika udarao šakama po licu (ali ne u Glini. spajati žicom na strujni krug. 1.

Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda.konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme ratnog sukoba od 1949. v. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske). 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.r. st. zbog čega su proglašeni krivično odgovornima. 353. dne 22. SI-0024 K-22/92 . 33. godine u Petrinji!) a suprotno pravilima međunarodnog prava . ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svih optuženika. a optuženom Krnjaić Đuri u trajanju od 5 (pet) godina. v. Ženevske konvencije. koja je već naprijed jasno označena.siječnja 1993. pobude iz kojih je djelo učinjeno.Nema dvojbe da se je to sve zbivalo za vrijeme oružanog sukoba (kraj rujna mjeseca 1991. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Plavljanić Nikoli i Zorić Ljubanu izrekao svakome kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Barać. Odluka o trošku krivičnog postupka. Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Zakona o krivičnom postupku. složenosti postupka.r. a iz člana 142. Prilikom odmjeravanja kazne svakome od optuženih. Povreda međunarodnog prava. sve u uvjerenju da su jedino takove kazne odgovarajuće težini od svakoga od njih učinjenog. st. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i U Sisku. 1. temelji se na u izreci navedenim propisima. Slijedi. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. godine. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. sud je optuženima Rađenović Željku. stupanj krivične odgovornosti. da nije za krivičnu odgovornost optuženih važna spoznaja njihova da svojim postupanjem krše pravila međunarodnog prava.

krivi su . godine u Ljeskovcu. trgovac. rođen 3. Mirka Švaljek. svibnja 1957. Ul. „Prelčić“ iz G.siječnja 1993. u krivičnom predmetu protiv I-opt. Ul. godine u Ljeskovcu. III-opt. A1emke Sladić. 2. II-optuženi SANADER MILE . u odsutnosti optuženika. godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. zv. člana vijeća. star 22 godine. star 28 godina. I. Sanader Mile. Zajca kbr. 144.1ipnja 1953. Mlinoge. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. II-opt. odvjetnika iz Siska. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. Zajca kbr. Ivana Zlovolić. zbog krivičnog djela iz čl. od oca Branka i majke Milke. zapisničara. IV-optuženi DROBNJAK SLAVKO. „Prelac Mlinoge. Drobnjak Milana i IV-opt. sin Branka i majke Milke rodjen 18. Drobnjak Slavka. 2. Sanader Dragana. sudaca porotnika Ivana Kasaić. održane glavne i javne rasprave. članova vijeća te Nataše Galinić. “ iz G. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Petrkač Ivana i branitelja optuženih Erih Fridriha. nakon dana 2l. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi SANADER DRAGAN. zv.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. I. sa zadnjim poznatim prebivalištem u Sisku. III-optuženi DROBNJAK MILAN. predsjednika vijeća.

godine.HHD.. Istovremeno je stavljen i prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih zbog nemogućnosti osiguranja. Drobnjak Milanu i IV-opt. Rogulja Milivoj. Alijagić Meho. njihove prisutnosti glavnoj raspravi. u ovom času. Tomašić Branko. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1.200. toč. suglasivši se sa ovakovom naredbom. zajedno sa njime pucali u njih. a ubijeni bili Bursik Tomislav. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv-99/92 od 30. Dumbović Nikola. III-opt. III-opt. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZAVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. IIIopt. Rožanković Stjepan i Župan Milan zadobili teške tjelesne povrede. 353. 144. 1.što su: dana 16. Gregec Dejan. Gregec Zdenko i Žugaj Vlado. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 151. da iz pješačkog vatrenog oružja pucaju i ubijaju zarobljene i razoružane pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinja. st. a svaki od njih paušalni iznos od 5. II-optuženom Sanader Mili. Svoboda Mišo. Muškić Neno. Jelačić Ivica.. st. I-optuženi Sanader Dragan naredio da se ratni zarobljenici ubiju a ostali optuženici to učinili. Drobnjak Slavku. Tutić Radislav. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 1.000. studenog 1992. . uslijed čega su Cerjak Dražen. Kovačić Božidar.iz čl. „SAO Krajina“ u toku oružane pobune protiv Republike Hrvatske.HRD. a zatim. Drobnjak Milan i IV-opt Drobnjak Slavko. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak KT-164/91 od 25.prosinca 1992.rujna 1991. godine I-optuženom Sanader Draganu. 95.ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika . kao pripadnici četničkoterorističkih formacija tzv. Drobnja1k Milanu i IV-opt. st. kao vođa formacije naredio II-optuženom Sanader Milanu. kršeći pravila međunarodnog prava. Sanader Mile. kada su se ovi predali i odložili naoružanje I-optuženi Sanader Dragan. Drobnjak Slavku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . ZKP-a u svezi čl. 98. 2. nakon čega su II-opt. Lukačević Franjo. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. Temeljem propisa čl. 144. Temeljem propisa čl. 7. godine u Petrinji. nakon što su u oružanom napadu zbog brojčane premoći u ljudstvu i naoružanju najprije opkolili pripadnike ZNG-a i Policijske uprave Sisak i Petrinje u blizini zgrade vile "Gavrilović". Mikulin Vlado. dakle.

stavljeno im na teret podkrijepljeno kazivanjima osoba koje su. čiji je i on bio pripadnik „. Kazivanja svjedoka mogu se podijeliti na onih.Branitelj. Ovaj potonji kao da želi podkrijepiti naprijed već istaknuto uvjerenje suda o "suzdržanosti" nekih svjedoka te kazuje: „. „.. Njihova su kazivanja (kao.. Popara Dušan (list 71 spisa). jedan je pripadnik (HV-a opaska) za vrijeme slijedeće trojke koja je strijeljana ranjen .. Koliko je to "zaduženje ispitivanja slučaja" doista bilo ozbiljno dato i po njemu tako postupIjeno. Turajlić Ilije. ne kazuju iskreno što o kritičnom dogadjaju znaju. nisam mogao vidjeti što se sve dešava ali sam čuo da odvode redom naše dečke i da ih ubijaju“ – „onaj drugi kolega. dade se zaključiti iz rečenog po svjedoku Žilić Milanu: "Suradnju sa vojskom dogovarao je Sanader Dragan" i da je za tzv. Turajlić Milana.. (pa tako Turajlić Milorada. Turajlić Milovana.. pročitani. Nedvojbeno je... Požar Zorana. ali ne znam kako se zove. uvjerenje je suda.“. dopremila vojska“. Karakteristično je za veći dio grupe prvospomenutih svjedoka. ali da je ipak. Međutim. Galijan Zlatka. da se ne kaže previše.naoružanje. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicama nitko nije osporio.pripadnike MUP-a i garde i to njih sedamnaest. nastojeći čuvati sebe. ali on nije htio o tome ništa razgovarati. ja nisam mogao ništa utvrditi jer su svi oni koje sam o tome ispitivao a to su većinom pripadnici TO iz sela. preživjele zlodjelo o kojem je riječ. čiji su iskazi. kako je i pledirano u završnoj riječi.. neka se muči i neka tako umre (list 84 spisa).. ja sam u prikupljanju obavijesti povodom ovog slučaja saznao da se to dogodilo kod "Vile“ Gavrilović i da su u to vrijeme na tom pravcu djelovali pripadnici Sanaderove formacije. nije prigovorio. Smatram da se je netko od terorista pritajio i kada su se dvojica ranjenih javili on ih je ubio“ (list 81 spisa). predstavnici Evropske zajednice su došli u komandu garnizona i interesirali se za poubijane zarobljenike . Popara Dušana.. pak. Turajlić Miroslava. koji nisu bili dostupni sudu na glavnu raspravu zbog boravka na privremeno okupiranom teritoriju i. nakon toga jako urlikao te molio teroriste da ga ubiju a neki od njih su rekli da ne pucaju ponovno . već spominjanih. može se reći srećom. “TO“.. Sve se to cijeni kao pokušaj da se nešto kaže. primjera radi: „Iako smo i molili da nas ne ubijaju oni su to činili ".. neposrednih očevidaca događaja. Pa ipak jasno se dade razabrati „glasovitost“ “Sanaderove formacije" i njenog djelovanja upravo na mjestu tragičnog događaja. tim prije što su već tada "odlazili u razmjenu“. "povezanim“ kazivanjem svjedoka utvrđeno protupravno postupanje sve četvorice optuženika. U nastojanju da utvrdim činjenično stanje u vezi ovog slučaja ubijanja zarobljenika.. ocijenio je da je postupak proveden opširno i predložio da sud izrekne odluku s tim..odmah iza toga čuo sam dva opaljena metka te je nakon toga zavladala tišina.. uz suglasnost stranaka.. Turajlić Nikole. jer ipak progovaraju nešto više svjedoci Zilić Milan (list 59 spisa).. Mišljenović Mile (list 72 spisa) i Mudrinić Petar (list 75 spisa). da ni jednom izvedenom dokazu.. pao . postavljen po službenoj dužnosti. Ja sam od garnizona bio zadužen da ispitam taj slučaj te sam o tome otvoreno pitao i Sanader Dragana. ". a naročito ne onom provedenom saslušanjem neposrednih očevidaca događaja. Mišljenović Mile i Mudrinić Petra) da. nitko od njih o tome nije ništa htjeo reči konkretno.

kao smrtno stradali istom zgodom. spisa. Izostavljena je. Žugaj Vlado. tokom postupka spominjan je veoma različit broj ubijenih ratnih zarobljenika. koja se u nekoliko razlikuje i od na glavnoj raspravi po javnom tužitelju podešenog činjeničnog stanja u odnosu na prvotnu tvrdnju sadržanu optužnicom (konkretno . a prema utuženom takove nisu bile. Sve se ovo kazuje stoga. među tjelesno povrijeđene kritične zgode uvršten je Župan Milan. što je svakom tko bi se pokušao pridići prijetio bijelim revolverom vrste „Kolt“) sadržana na listovima 81. „Ja sam ostao neozlijeđen. „Samnom u jedinici i zarobljen bio je Gregec Zdenko. svi su oni tom prilikom ubijeni!! (list 94 Spisa). godine u Prosekturi bolnice Sisak. godine spominje iste osobe koje i izreka ove presude. već samo. To ne čudi.. „Njega sam zapazio i zapamtio po tome. Konkretno. jer je pregled mrtvog tijela Bilobrk Vlatka izvršen 17.11.. Ovim se ne želi reći da nije stradao kao pripadnik ZNG-a u borbama u Petrinji. Kada je bilo mogli bi reči "suborci pokojnika" koji su. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da su svi optuženici postupili na način opisan izrekom ove presude.je i određeno kazivanje svjedoka Martinić Zlatka (list 85 spisa) što je razlogom izostavljanja njega iz izreke presude kao stradalnika. a takove se tokom cijelog postupka ne spominju. Pečirko Marijan. Naime.do Bolnice u Sisku.. nesporno (list 97 spisa) član pričuvnog sastava HV-a koji je optužnicom izostavljen. pa ni izvješće Policijske uprave Sisak. 89. a nakon toga se umirio što znači da je umro“ (list 89 spisa).. tada nije bio ratni zarobljenik. On je čim smo bili zarobljeni iz pištolja izrešetao jednog gardistu koji je inače kod nas bio vozač. obraćaju srodnici stradalih za što detaljnije i točnije obavijesti. ovoga puta iz izreke presude . „Kada smo došli na to mjesto gdje smo zarobljeni. No.je preko mene i izvjesno vrijeme davao znakove života.. glede upravo rečenog. „Dvoje“ pripadnika spomenutih optužnicom podrazumijeva osobe raznog spola. po saznanju za postupke i imena učesnika u njima.rujna 1991. nije me pogodio niti jedan metak iako su mi hlače između nogu bile pogođene sa mecima“ jasno . što će reći da nije postojala stvarna mogućnost dopreme njega ubijenog u svega nekoliko sati od kritičnog događaja 16. rujna 1991.. jer se ovome sudu.. tvrdnja optužnice da je kritične zgode stradalo ".. Mile (također Sanader . i 99. koje daje podatke o ostalim stradalim osobama zgode o kojoj je ovdje riječ. kako kazuje zapisnik o vanjskom pregledu.samo glede stradalih osoba). Podatak Policijske uprave Sisak broj: 511-10-02/02-K-761/91 od 23.. kada mi je predočena slika. a spominjan optužnicom Bilobrk Vlatko. Iz spisa je vidljivo da su i preživjeli za to trebali mnogo više vremena. konačno. tu je došao i jedan jak čovjek sa crnim brkovima za kojeg sam kasnije prilikom ispitivanja. godine predveče .1992. prepoznao Sanader Dragana.. 83. da što stvarnije bude opisana kritična zgoda. utvrdili njegov identitet. . . Kovačević Ivica i Svoboda Mišo.i dvoje pripadnika koji su do danas ostali neidentificirani“. izostavljen je. „Sanader Dragan između ostalog je rekao .. da to nije bilo zgode zbog koje se vodi ovaj postupak. 93..opaska) je iz puškomitraljeza ubio trojicu naših pripadnika i to kada su ležali na zemlji potrbuške s rukama na potiljku“ (list 97/II i 98 spisa).iz ratne zone u Petrinji . jer ga tokom cijelog postupka ama baš nitko ne spominje. Ostao je neutvrđen identitet ubijene osobe spominjane višekratno kao „poštar".. koji je to stvarno i bio. zašto bi nas oni zarobljavali nego da nas treba postrijeljati“. Nadalje. 97.

godine to su se u postupcima sve četvorice optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . dakle.označenog u članu 144. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. bila dovedena u sumnju. U Sisku. određivanje pritvora. Nema. optuženih. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. te stoga optuženici. st. 1. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. 353.već civil. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Prilikom odmjeravanja kazne. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.r. Sam način postupanja. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Visina izrečene kazne zahtjeva. . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske).r. javljanje. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim tokom cijelog postupka. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini i složenosti postupka. 33.ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika . među inim i dobrovoljaca za to. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. Odluka o trošku krivičnog postupka. temelji se na u izreci citiranim propisima. pozivom na propis čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. s tim. te ni po kome. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela. učinjeno za vrijeme oružanog sukoba i spram ratnih zarobljenika. određeno i jasno izdavanje naredbe za strijeljanje (list 100/11). v. dvojbe o krivičnoj odgovornosti ni jednoga od Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optuženicima predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. Zakona o krivičnom postupku. stupanj krivične odgovornosti.siječnja 1993. v. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. u krajnjoj liniji. dne 21. PREDSJEDNIK Željko Barać. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženika.

Štajduhar Pavao i Žilić Branko. odvjetnika iz Siska. 54. sudaca porotnika Ivana Zlovolić.22 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine u Bos. SAO Krajine u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. st. rođen 10. 12. Ivana Kasaić. Željka Barać. Srbin krivi što su : 1. Dubici. Vojne milicije – SAO Krajina naredili čuvarima zatvora da ih zatvore u samice.09. osuđivan II – optuženi PALANČAN STANKO. sa prebivalištem u Vrginmostu . zbog krivičnih djela iz čl. Trg narodnog heroja br. sin Marka. oženjen. Srbin.optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. godine do 31. gdje i prebiva u ul. sin Pere. Gaćeša br. I./ u vremenskom razdoblje od mjeseca kolovoza 1991. veljače 1993. predsjednika vijeća. Josipa Budinskog. kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. Mirka Švaljek. 1. nestali su .SI – 0025 K – 23/92 . nakon dana 5. 144. 142. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Pretrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. strojarski tehničar. i iz čl. muče i tuku. 1954.1956. godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. održane glavne i javne rasprave. u krivičnom predmetu protiv I – optuženog Pralica Ranka i II – optuženog Palančan Stanka. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi PRALICA RANKO. Palaić Ivan. V. u odsutnosti optuženih. članova vijeća te Nataše Galinić. u vijeću sastavljenom od sudaca. zapisničara. nakon čega su čuvari zatvora i drugi za sada nepoznati pripadnici četničko terorističkih formacija ovakvu naredbu prihvatili. godine u Glini. rođen 12. člana vijeća.12. ožujka 1992. nakon što su im bili predani predhodno zarobljeni civili Perković Ivica. godine u Glini. te potom gotovo svakodnevno tukli pendrecima navedene zarobljene civile po svim dijelovima tijela od kojih udaraca su Perković Ivica. Štajduhar Pavao i Žilić Branko zadobili mnogostruke teške tjelesne povrede.

a svaki od njih paušalni iznos od 5. 142./ istovremeno. 98. SAO Krajine naredili čuvarima zatvora i drugima za sada nepoznatim pripadnicima četničko – terorističkih formacija da ih zatvore u samice. st. st. a opisani pod 2. a za krivično djelo opisano pod 2. a Palajić Ivan od zadobivenih povreda umro. nakon što su u oružanoj borbi bili zarobljeni pripadnici ZNG-a RH Litrić Borislav. 1. 353. Zakona o krivičnom postupku nad svakim od optuženih određuje se pritvori Temeljem propisa čl. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan predani im na ispitivanje I – optuženi Pralica Ranko kao inspektor tzv. 95. 144. u istom mjestu i na isti način kao pod 1. Vojne milicije – SAO Krajine i II – optuženi Palančan Stanko kao kapetan četničko terorističkih formacija tzv./. muče i tuku./. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružane pobune naredili da se ratni zarobljenici muče i ubijaju. od 25./ utvrđuje se svakom kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. Kaurić Joso. Pa se temeljem propisa čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 37. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Temeljem spomenutih zakonskih propisa za krivično djelo opisano pod 1. 48 st 1. te i sami to činili. dakle. i 2 toč. a potom gotovo svakodnevno tukli i na razne druge načine mučili. koju naredbu su ovi prihvatili. kršenjem prava međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se civilno stanovništvo muči ubije./ svakome kazna zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina. krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – označeno u čl. čime su opisanim pod 1.Litrić Milan i Žužić Ante. 1. a Kaurić Joso zadobio mnogostruke teške tjelesne povrede . učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. toč. dakle. 2 osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. 2. Šmisl Stjepan i Gregurić Ivan zadobili teške tjelesne povrede od kojih su u zatvoru preminuli. studenog 1992. 1. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.000 – HRD. od kojih udaraca su Litrić Borislav. – 7./. – HRD. . O b r a z l o ž e nj e Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT – 167/92. st. godine stavilo na teret I –optuženom Pralica Ranku i II – optuženom Palančan Stanku izvršenje dvaju krivičnih djela. konkretno krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 2.500. Temeljem propisa čl.

st 1. dakle. st. Svjedok Štajduhar Pavao detaljno i uvjerljivo je podkrijepio navode optužnice. Krivična odgovornost. te ni po kome. u stjecaju – počinili su svaki po dva krivična djela za koje im se sudi istovremeno. a sadržan i izrekom presude. ustanovio je da izvedeni dokazi toko postupka upućuju na zaključak da su optužnici doista počinili krivična djela. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. da djelo mora biti . upućuje na nedvojbeni zaključak o postojanju direktnog umišljaja svakog od optuženih. dakle. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih stoga. zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija dr. Uračunljivost ni jednog od optuženih nije ničim. opisan po svjedoku. učinjena ta vrijeme oružanog sukoba te spram civilnih osoba i ratnih zarobljenika. Kako su krivična djela učinjena napadom na živote i tijela. nije dvojbena. kojima ih se tereti. a sa nespornim posljedicama. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. st. što isti nisu dostižni državnim organima. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. ZKP-a) oznake Kv – 98/92 od 30. kroz cijelo to vrijeme vršenja djela poznatim i optuženicima. 6. nitko nije oprostio. Prouzrokovane posljedice čine elemente posebnih krivičnih djela obzirom na jasno uočljivu razliku zaštićenih objekata u svakome od njih (civili u jedno. 1. a slijedom saznanja stečenih upravo kazivanjem tog svjedoka. Način postupanja svakog od optuženih. 142. Svojstvo civilnih osoba. označenog čl. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 144. koja je izrekom ove presude činjenično izmijenjena samo u nekim detaljima (imena stradalih). godine. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. kao ni ratnih zarobljenika oštećenicima.označenog čl. Branitelj. Osnobnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. 144. naročito pogibanjem ljudi. postavljen po službenoj dužnosti. a ratni zarobljenici u drugom slučaju). prosinca 1992. Postupali su optuženici. osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske i krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označenog čl. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. a postoji naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.) . 23. 142.

r. dana 5. sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. rođen 19. s tadašnjim prebivalištem u Timarcima 117 B.09. U Sisku. Odluka o trošku krivičnog postupka. po nacionalnosti Hrvat. Vedrog . Jedino izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od po 20 (dvadeset) godina svakome od optuženih uvjerenje je suda. st. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojima su djela učinjena. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. u krajnjoj liniji. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. sin Mije i Marije rođene Petanović. POUKA O PRAVNOM LJEKU : Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. tako i obrazloženja dosadašnjem djelu. 353. PREDSJEDNIK Željko Barać v. kao i pri izricanju jedinstvene kazne. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora (čl. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa krivičnih djela. Prilikom utvrđivanja kazni za svako od spominjanih krivičnih djela. veljače 1993. te stoga optuženici.r. 1. pobude iz kojih su djela učinjena. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupku. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJU: JOSIP KARAKAŠ. temelji se na u izreci citiranim propisima. Pobrđana. s tim. državljanin RH. stupanj krivične odgovornosti. god u Sisku. po zanimanju elektrotehničar MJESTO POČINJENJA DJELA: područje Donjeg Hrastovca. Zakona o krivičnom postupku).protupravno i po međunarodnom pravu. odgovarajuća je težini od njih učinjenog.1969.

u odsutnosti optuženika. rođen 27. Vojske Republike srpske krajine i u navedenom razdoblju aktivno je sudjelovao u borbama protiv pripadnika Hrvatske vojske i djelatnika MUP-a RH čime je počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci. Općina Glina. advokata iz Siska. kolovoza 1995. objavio je PRESUDU Optuženi SLOBODAN TARBUK.00 sati te 16. zapisničara. oženjen. u vijeću sastavljenom od sudaca Okružnog suda Ivice Pleše.rujna 1991. bio pripadnik tzv. uz sudjelovanje Nataše Galinić. KZJ. Đure Sertić. nalazi se u garnizonu u Petrinji. nakon dana 7. što je: dana 2.srpnja 1992. god. godine.siječnja 1946. najprije naredio da se iz artiljerijskog i drugog oružja iz kasarne otvori snažna vatra na Petrinju. imenovani se predao postrojbama Hrvatske vojske. otac dvoje djece. sin Nikole. održane javne glavne rasprave. predsjednika vijeća. potpukovnik bivše JNA. kolovoza 1995. sudaca porotnika Ivana Kasaić. Komogovine.rujna 1991. kao zapovjednik garnizona Petrinja. te nakon što su artiljerijske i . god pa sve do 06. god. stavak 1. Alemke Sladić. članova vijeća. koja je privremeno okupirana. godine oko 12. Dubice te šire okolice Sunje VRIJEME POČINJENJA DJELA: od srpnja 1991. i branitelja optuženika Davora Škugor. Mirka Švaljek. godine u Balincu. u svezi članka 24. a prisutnosti okružnog javnog tužitelja Franje Jerković. i 21. godine u Petrinji. SI-0028 K-9/92-29 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Okružni sud u Sisku. kolovoza 1995. god do 06.Polja. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je od srpnja mjeseca 1991. a nakon što je takova vatra otvorena.rujna 1991. u krivičnom predmetu protiv optuženog Slobodana Tarbuk. bez ikakvog stvarnog razloga i povoda. god. zbog krivičnog djela iz članka 142. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih nacionalista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. Dana 06. člana vijeća.

Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br. radi čega su provodeći ovakovu njegovu naredbu tenkisti i drugi pripadnici vojnih formacija koji su se nalazili pod njegovom komandom. 6. te da se protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima imovina. među kojima gotovo sve stambene zgrade i poslovne prostorije u Arhovoj ulici kroz koju su prolazili tenkovi. te da otvore tenkovsku drugu vatru po stanovnicima grada Petrinje i stambenim i drugim objektima. komunalnih i drugih objekata u gradu. Drakulić Nikola.i temeljem točke 6. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . Temeljem propisa čl. te kada je njegov pretpostavljeni starješina general Andrija Rašeta zatražio od njega putem telefona da ga obavijesti o situaciji u Petrinji.380.označeno u čl. 53/91) kao Zakon Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ZKP) optuženiku Slobodanu Tarbuku određuje se pritvor. 2. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo. ZKP-a u svezi čl. . 95. 24. te razrušeno i uništeno više stambenih. 53/91).sa tenkovima . toč. 1. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. st. kršenjem pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grad Petrinju posljedice čega su smrt i teške tjelesne ozljede i narušavanje zdravlja više ljudi. crkvu Svetog Lovre na Strosmayerovom trgu i drugi značajniji objekti. st.rujna 1991. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1. dakle. 142. st. 1. 1. crkvu Svete Katarine u Radićevoj ulici. izišli . 1. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od HRD 5. Kendel Ivan i drugi stanovnici Petrinje. odgovorio da Petrinju treba sravnati sa zemljom. 353. H-alereić Ramiz. a teško ranjeni Đuričić Rajko. kao Zakon Republike Hrvatske (U daljem tekstu: KZJ) pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.svibnja 1992. godine.000 Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužiteljstva Sisak oznake KT-88/91 od 21.i drugim naoružanjem iz kasarni te nemilosrdno otvorili vatru po stanovnicima Petrinje koji su se zatekli na ulicama te po stambenim i drugim objektima pa su u takovom napadu ubijeni građani Petrinje Lokner Nikola i Bučar Stjepan. Općinski sud u Petrinji.. u svezi čl. godine optuženiku Slobodanu Tarbuk stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela činjenično i pravno opisano izrekom ove presude uz nadopunu činjeničnog opisa za dane 16. 1. naredio pripadnicima tenkovskih i drugih vojnih jedinica da sa tenkovima iziđu iz kasarne "Vasilj Gačeša"i "Šamarica". 98. Temeljem čl.rujna i 21. st. st. ZKP-a optuženi je dužan platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od dinara 26.minobacačke granate počele padati po Petrinji.

Osim toga. Svjedok Mudrinić u iskazu navodi da je 10. Oko 10 minuta nakon te eksplozije. izvršen uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju i fotoelaborat.1ipnja 1992. kada je preuzeo definitivno funkciju zapovjednika garnizona Petrinja. liječnički vještak Dr Stevo Kovačević (list 96 spisa). u pogledu zapovijedanja garnizonom Petrinja nema dvojbe da je upravo u tom razdoblju to bio optuženi. Vijeće je prihvatilo prijedlog javnog tužitelja. godine. Ista je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u dvorani u jednom montažnom objektu. čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti da se ovakovo suđenje i ovo označeno krivično djelo provede. Galijan Zlatko (list 37 i 97 spisa).kolovoza 1991. Ubrzo je čuo i brujanje motora tenkova. ali ne i u sastavu objekta gdje su se oni nalazili. Osim toga. Dana 7. a da pri tome nije davao nikakove znakove uznemirenosti ili iznenađenosti. Dakle. Konferencijom je rukovodio optuženik" koji je i jedini odgovarao na postavljana pitanja novinara. Jovanović Ramiza(list 117 spisa). Iz dopisa Policijske uprave Sisak slijedi da je optuženik . Mudrinić Petar (list 64 i 112 spisa). Trajala je oko 45 minuta kada se začula neka eksplozija ili detonacija kako je to svjedok doživio. godine zapovjednik garnizona Petrinje bio optuženi Slobodan Tarbuk. čuo je i vidio da se iz raznog artiljerijskog oruđa puca iz kasarne u pravcu grada. Branitelj optuženika se prijedlogu nije protivio.rujna 1991. a postoje i osobito važni razlozi budući se pod zapovjedništvom optuženika i dalje vojno djeluje protiv civilnog stanovništva na ovom području. Denis Latin (list 62 i 110 spisa). U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Ognjenović Božo (list 44 i 94 spisa). godine. Optuženik je odmah prekinuo konferenciju. jer je nedvojbeno utvrđeno da se optuženik nalazi na okupiranom području sa kojeg se i dalje vojno djeluje po civilnom stanovništvu. Harceting Željko (list 73 i 96 spisa). Primopredaju je vršio do 10. a zatim ih je 5 izašlo iz kasarne u pravcu grada. godine. Iako je opće poznata i notorna činjenica da je u rujnu mjesecu 1991. koja je održana u kasarni "Vasilj Gačeša" u garnizonu Petrinja dana 2. Mlađenović Mijo (list 70 i 94 spisa). godine stigla je naredba da se zapovjednikom garnizona imenuje Slobodan Tarbuk. srpnja 1991. također je kontaktirao i dogovorio tiskovnu konferenciju sa Slobodanom Tarbukom kao zapovjednikom. U to vrijeme zapovjednik garnizona je bio Đorđe Stojanović. jer je prethodno utvrđena istinitost navoda javnog tužitelja kao i da se optuženik pozivima suda nije odazivao jer je napustio dosadašnje mjesto prebivališta u Sisku. sud je ovo utvrdio i putem svjedoka Mudrinić Petra i Latin Denisa. te donijelo rješenje kojim se suđenje provodi u odsutnosti optuženika."nedostupan legalnim organima vlasti iz razloga što se nalazi na privremeno okupiranom području".kolovoza 1991. vrše razaranja područja pod njegovim zapovijedanjem i kako je nedostupan ovim organima da su time ispunjeni uvjeti. Ne zna o kakovim se eksplozijama radi.200 metara. Gregurinčić Marijan (list 41 i 97 spisa). Za cijelo to vrijeme na krug kasarnenije pala niti jedna . godine bilo ratom zahvaćeno. a na zakazanoj glavnoj raspravi održanoj dana 16.Javni tužitelj je u optužnici predložio da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. te izveden dokaz gledanjem video-kasete o razaranju grada Petrinje učinjenog 2.rujna 1991. Iskazom svjedoka Latina sud je utvrdio da je grupa od oko 40 domaćih i stranih novinara među kojima nije bilo niti jednoga iz Srbije i Crne gore prisustvovala konferenciji. kojem su se svi prisutni obraćali sa "zapovjedniče". Čuo je još dvije eksplozije u blizini žice koja ograđuje kasarnu. Korečić Zdenko (list 67 i 95 spisa). Svjedok Denis Latin koji je predvodio grupu novinara na konferenciju za tisak. Mogla je biti na udaljenosti od njihove prostorije 50 . ovo je područje i prije mjeseca rujna 1991. godine došao u garnizon Petrinju na funkciju pomoćnika komandanta garnizona zadužen za MPV (moralnopolitičko vaspitanje). vidljivo je iz video-kasete da tiskovnu konferenciju vodi optuženi Tarbuk. godine stavio je i usmeni prijedlog da se rasprava održi u odsutnosti.

granata. kao i optuženika. pala granata od minobacača 82 mm.00 sati. da su sve okrenute prema gradu Petrinji i pokrivale cijeli grad. Prisustvovao je konferenciji za tisak 2. U tom razgovoru čuo je kako optuženik generalu Rašeti doslovno govori: "Sravniti ću Petrinju sa zemljom. jebem vam mater" i zatim ih sve istjerao. da li je bilo povrijeđenih i o kakovim bi se povredama radilo. Bez obzira da li se u tom momentu u sastavu kasarne nalazi i oficir sa višim činom (u to vrijeme postojao je samo jedan pukovnik). što su se i oni slobodno kretali po samome krugu. pa upravo iz razloga što nije bilo nikakove uznemirenosti među vojnicima u krugu kasarne. Tada je vidio nad Petrinjom gusti oblak dima i vatre. Došlo je do oštećenja krova. Svjedok vrlo decidirano iznosi da je nalog za napad i upotrebu svih navedenih oružja i tenkova izdao osobno zapovjednik optuženi Slobodan Tarbuk.da je samo zapovjednik garnizona mogao izdati nalog za upotrebu i izlazak vojske. Kakoje imao za potrebu da se javi svom uredništvu u HTV Zagreb došao je u susjednu prostoriju gdje je već bio optuženik. Pucnjava i napad na grad trajali su oko 7 sati. Prema njegovom saznanju iz kasarne je izišlo od 4 do 6 tenkova. kada je uslijedio povratak tenkova u kasarnu. Svjedok Mudrinić je decidiran u iskazu kad kaže. Svega nekoliko minuta nakon ove eksplozije počela je pucnjava iz kruga kasarne prema gradu Petrinji. ali nije bilo među novinarima niti vojskom ranjenih ili poginulih. kako bi se iskoristila tiskovna konferencija i prikazalo novinarima da hrvatska vojska vrši napad na kasarnu. Konferencija je odmah prekinuta. i ukupno oko stotinu vojnika. a na udaljenosti od dvorane oko 7 metara. a niti je vidio da biiz bilo kakovog naoružanja bilo pucano na samu kasarnu. Svjedok nadalje iznosi da mu je bilo dobro poznatoda u to vrijeme . Neki su ušli u ambulantu. dakle. ali su istjerani od jedne njemu nepoznate muške osobe koja je imala bijeli ogrtač i rekla: "Snimajte Tuđmana. što je zaključio po njihovoj uniformi kao i maladenačkom izgledu. Suglasanje sa svjedokom Latinom da je prisustvovalo oko 40 novinara i da nije bilo predstavnika iz Srbije i Crne Gore. a i po sveukupnom ponašanju vojnika i starješina. svi su dužni poštivati i provoditi naredbu zapovjednika. a od strane vojske utvrđeno je da je na krov barake u kojoj su se oni nalazili. tenkova i teškog naoružanja. ali je i priličan broj rezervista. U to vrijeme u kasarni "Vasilj Gačeša" je bilo oko 25 tenkova. Svjedok nadalje govori da su cijevi svih navedenih oruđa i oružja iz kojih se pucalo.rujna 1991. Nije vidio tko se u ambulanti nalazio. Ubrzo nakon toga upaljeni su tenkovski motori i krenuli su tenkovi iz kasarne. haubica i VBR-ova.godine a iz video-kasete je uočljivo. čiji je glas prepoznao jer je istoga intervjuirao u više navrata i prisustvovao konferencijama za tisak. da one tri eksplozije koje je čuo sigurno nisu eksplozije koje dolaze kao zvuk eksplodirane granate. minobacača od 82 i 120 mm.Tada je čuo da preko radio-stanice optuženik razgovara sa generalom Andrijom Rašetom iz Pete vojne oblasti. sve do 19. nego da je to karakteristično za eksploziju od neke eksplozivne naprave. Svjedok je vrlo decidiran kad kaže. Konferencija je trajala oko 40 minuta kada se je začula eksplozija.00 sati svi novinari zajedno napustili su kasarnu "Vasilj Gačeša" i krenuli u pravcu Siska. ." Čuo je osim toga kada je optuženik rekao da imade povrijeđenih civila od granate koja je pala na jednu obiteljsku kuću i da su povrijeđeni dovezeni u njihovu ambulantu. zaključuje da je bio u stvari jedan inscenirani napad u vidu postavljenih eksplozivnih naprava. Nije vidio da bi među njima bilo ranjenih ili poginulih. Među vojnicima vidio je da imade redovnog sastava. Ovakova se naredba u pravilu izdaje pismeno. nekoliko dana prije bile raspoređene tako. Vojnici koji su se nalazili na tenkovima ponašali su se slavodobitno jer su mahali rukama i podizali ih u zrak sa uzdignuta tri prsta. da je sjedio sa desne stranedo optuženika. majku im ustašku. Uz tenkove izišlo je i nekoliko vozila BRDM (borbeno pješadijsko vozilo). Tražili su novinari da im se omogući da povrijeđene vide. Na njega su ostavili dojam da se radi o jednoj kompaktnoj cjelini pod jednim zapovjedništvom. Oko 19. To su bili pripadnici teritorijalne obrane. Pucalo se iz topova.

vrtovima. Benedikt" i "Sv. smatra. ulicama i podrumima. Zamijenio ga je na tome poslu potporučnik Popović koji je rekao da je pokopao 25. Upravo imajući u vidu ovu činjenicu. da je došlo do znatnog oštećenja grada. da je sve ovo dakle. Svjedok kaže. Prema njegovom saznanju iz samog kruga kasarne "Vasilj Gačeša" bilo je ispaljeno oko 150 granata na grad. Uzeo je za obavljanje ovoga posla uhićene civile. a mnoge su pokapali u dvorištima i vrtovima na licu mjesta gdje su ih našli. da se ponovi napad na Petrinju.rujna 1991. godine kada je izvršen treći napad. Da li je to učinio ne zna.rujna 1991. Čuo je od vojnog osoblja da je prilikom tog napada bilo ranjenih i poginulih civila. da li je netko od prisutnih mrtvog poznavao. rujna 1991.6 dana. Mrtve su tako skupljali 5 . Osim toga. Nisu imali uvjeta da bi vršili identifikaciju putem obdukcije. a zatim je taj posao . Radi ovakovog završetka akcije postojalo je nezadovoljstvo među pripadnicima JNA. koji su tražili od njega da se izvrši novi napad na grad. zna da je napad izvršen bez ikakve najave i da nije postojala nikakova provokacija od strane pripadnika MUP-a. da je prisustvovao jednom razgovoru mjesec dana nakon toga. Toga dana napad na grad Petrinju je trajao sve do 16. da je upravo neshvatljivo da se tako žestoki napad na grad izvršio kad kasarna nije mogla biti napadnuta takovim oružjem. Par dana nakon ovog napada zapovjedniku Tarbuku počeli su dolaziti predstavnici pojedinih odreda teritorijalne obrane. Da li su izlazili tenkovi iz kasarne "Šamarica" gdje su također bili stacionirani.pripadnici MUP-a i ZNG-a nisu imali teškog naoružanja. Napad je počeo oko 6 sati. Poginule su pokapali na grobljima "Sv. a počeli su iza posljednjeg napada 21.rujna 1991. prisjeća se da je on sa svojom grupom na taj način pokopao oko 30 ljudi. predstavljala insceniranje cjelokupnog događaja iz jedinog razloga. zatim. Sada se ne sjeća niti jednog imena poginulog. Kako je vodio o tome statistiku. Napad je dogovoren za 21. kada je čuo riječi Tarbuka "Mora biti prekinuta sva komunikacijska veza sa Zagrebom da bi Petrinja bila osvojena. godine održan takav sastanak i da je zapovjednik Tarbuk donio odluku da se idućeg dana 16. Prethodno su pokušavali utvrditi identitet svakog poginulog. a to su činili na dva načina: Prvo. ZNG-a ili građana Petrinje. pa je došlo do ponovnog dogovora između optuženika i predstavnika TO u tom pravcu. Optuženik je njega imenovao za rukovodioca grupe koja to treba učiniti. pa se prisjeća imena i prezimena nekih od njih koji su taj posao obavljali: Mlađenović Mijo. Smatra da je zapovjednik Tarbuk za ovakovu upotrebu teškog naoružanja bio obavezan konzultirati Petu vojnu oblast u Zagrebu. i drugo. Svjedok iznosi da je u ova posljednja dva napada bilo dosta poginulih civila i da se ukazala potreba da budu pokopani. Smatrali su da su to vlasnici tih kuća ili stanari. Tenkovi koji su izišli u grad ispalili su pola borbenog kompleta što je oko stotinu granata. sačinjena je i zajednička grobnica koja se zvala "Ekonomija" i bila je krugu kasarne "Vasilj Gačeša". godine kada je i izvršen. Svjedok navodi da mu je poznato da za ovaj napad nisu izvršene od strane optuženika nikakove konzultacije sa predstavnicima Pete vojne oblasti i Desetog korpusa. prvenstveno ona ispaljena granata na krov. Koliko se prisjeća tenkovi su vraćeni u kasarnu oko 16. Svjedok dodaje. ali kako nije izlazio iz kasarne nema saznanja u kojoj mjeri je oštećen i o kojim razrušenim i oštećenim objektima se radi.00 sati i smatra da je u to vrijeme prestao napad na grad. raspolagali su jedino sa pješadijskim. ali u kasarni je ostao njegov popis koji je vodio za te osobe.rujna 1991. Toga dana Petrinja je definitivno u cijelosti zauzeta. Mrtve su pronalazili po kućama. Znano mu je. Šmisl Stjepan i Danilović Kosta. dali je koji od poginulih imao kod sebe dokumenat kojim je mogao biti identificiran. godine izvrši novi napad sa artiljerijskim oruđem i pješaštvom. Po ovome zaključuje da je dana 21. Ima saznanje da su izašli tenkovi iz kasarne "Šamarica" i to 15 tenkova M-84 i 5 tenkova T-55 iz kasarne "Vasilj Gačeša" i oko 1200 vojnika. da je 15. nije mu poznato. Nikola". da je uslijedio žestoki napad iz kasarne i izlazak tenkova. da bi vojska sa naoružanjem mogla izaći iz kasarne i da se izvrši napad na grad Petrinju. Osim toga. bila prekinuta sva komunikacijska veza sa zapovjedništvom Pete vojne oblasti u Zagrebu. Palajić Ivo. godine.00 sati kada su tenkovi i vojnici vraćeni u kasarne i to iz razloga što je stigla takova zapovijed iz Pete vojne oblasti u Zagrebu.

Nije poznavao poginule. Svjedok na kraju iskaza iznosi. Sve je to promatrao iz tvornice "Gavrilović" gdje se nalazio na svom radnom mjestu. Svjedok Korečić Zdenko nalazio se 2. pa pretpostavlja da su tenkovi izašli u grad. godine u Petrinji. godine bio u Petrinji u sastavu rezervne policije. Djecu nisu našli.rujna 1991. što bi se moglo smatrati da su pripadnici bivše JNA imali razloga za napad na grad Petrinju. Po njegovoj ocjeni to su sve bili muškarci i žene u starosnoj dobi od 30 do 50 godina.rujna 1991. Bio je u samom centru grada. godine. vojskom te upotrebom kompletnog artiljerijskog oružja. Šmisl Stjepan. Sa sigurnošću tvrdi da od strane pripadnika policije ili ZNG-a. Dana 16. Čuo je brujanje tenkovskih motora. godine započela pucnjava iz kasarne "Vasilj Gačeša". Iskazom svjedoka Mlađenovića sud je utvrdio da je 2. po civilnom stanovništvu. godine kada je uslijedio drugi napad. ali i nakon toga. te se sa ukućanima sklonio u podrum. dapače. Na ovaj način 45 poginulih civila su dopremili u kasarnu "Vasilj Gačeša" gdje su pokopani u zajedničkoj grobnici. Prema izgledu poginulih i stanju u kojem su leševi bili zaključuje. Otrčao je do svoje kuće koja je u samoj blizini centra. Bilo ih je u grupama i pojedinačno. Po tijelima koje su kupili zaključuje da ih je većina ubijena iz vatrenog oružja. smatra da bez upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja samo pripadnici TO-a ne bi mogli zauzeti Petrinju niti učiniti ono što se dogodilo. godine kada je također bio na radnom mjestu opet je počela pucnjava po Petrinji. Napad je vršen tenkovima. vrtovima.Lovre" koja se u njemu nalazi. Toga dana je bio uhićen od neprijateljske vojske i odveden u kasarnu "Vasilj Gačeša". bila je izuzetno mirna situacija u cijelom gradu. garažama i raznim drugim zaštitnim objektima.rujna 1991. Dakle bez ikakovog razloga je otvorena artiljerijska paljba. Nakon ovog napada u Gajevoj ulici nije bilo kuće koja nije oštećena. no za neke smatra prema povredama koje je vidio da su i sjekirama ubijeni ili nakon toga iznakaženi. Dobro je vidio kako je pogođena crkvica na gradskom groblju "Sv. Svjedok vrlo potresno u svom daljnjem iskazu govori kako je sa još nekolicinom uhićenih građana među kojima su bili Korečić Mladen. za koji također tvrdi da je od strane neprijateljske vojske uslijedio iz svih teških oružja i oruđa po cijelome gradu. Vojnici su ih vozili vojnim vozilima i zaustavljali se na mjestima gdje su bili poginuli. sakupljao poginule civile po Petrinji. Jedna topovska granata pogodila silos "Gavrilovića". Palajić Ivo. Ovo su činili nekoliko dana i to nakon što je izvršen treći napad na Petrinju 21. Odjednom je začuo detonacije koje su se čule upravo po tom dijelu grada. Nalazio se je u Petrinji i 16. a čule su se i detonacije po cijelom gradu. da su svi pripadnici TO bili isključivo naoružani naoružanjem iz kasarne. Sve ostalo civilno stanovništvo. a kada .rujna 1991.preuzela civilna zaštita i oni su pokopali oko 60 ljudi.rujna . Nakon kraćeg zastoja u pucnjavi uspio je pobjeći automobilom iz Petrinje. a da također nikakovog povoda ni razloga zatakav napad nije bilo. a niti je bilo kojeg prepoznao.rujna 1991. teško oštećenu radionu Škrinjarić Ivana. nije bilo nikakove pucnjave niti napada. Dobro je vidio kada je od gelera granate smrtno stradao civil Bučar Stjepan na ulazu u svoju kuću. Danilović Kosta i Babić Vlado. da je bilo poginulih iz napada 16. Čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. Čuo je da u tome napadu imade još poginulih i teško ranjenih. Svjedok Ognjenović Božo u svom iskazu navodi da je u vrijeme prvog napada 2. Sve su to bili po njegovom saznanju muškarci i žene srednje i starije dobi. Benedikt" i u cijelosti uništena. Nakon završenog napada vidio je potpuno uništenu kuću obitelji Imbrija. 21. Nalazili su ih u podrumima. Bilo je svega nekoliko pripadnika policije i ZNGa.rujna 1991. Kako je u pitanju samo pješadijsko naoružanje. znatno uništen park u Petrinji kao i crkva "Sv.rujna 1991. razorenu kuću Dangubić Mije.

rujna 1991. uopće može se samo reći . kao i njihov povratak. godine. da napusti podrum i kuću. Liječnički vještak Kovačević dr Stevo u svom nalazu navodi da povrede koje su zadobili i od kojih su podlegli Bučar Stjepan i Lokner Nikola predstavljaju tzv.rujna 1991. a zatim je u plamenu vidio kuću Ivice Falice. na Petrinju 2. Halerić Ramiz zadobio je prijelom desne bedrene kosti i primljen u bolnicu u stanju teškog šoka. Sa sigurnošću tvrdi. Đuričić Rajko zadobio je strijelnu ranu lijeve natkoljenice koju je također okvalificirao teškom. eksplozivne rane i da ovakove povrede predstavljaju djelovanje krhotina snažnog eksplozivnog sredstva. Nadalje je vidljivo da su dana 5. Da nikakovog razloga vojska nije imala da napadne grad i stanovništvo. Svjedok je čuo tri eksplozije granata koje su pale na grad više prema rijeci Kupi. Sva su oštećenja spomenutih objekata dobro vidljiva i u priležećoj fotodokumentaciji spisa. što također predstavlja tešku i po život opasnu povredu. izlazak tenkova. u međusobnoj suglasnosti i u kontekstu cjelokupnog utvrđenog činjeničnog stanja. kulturnih i drugih javnih objekata. decidirani. Vidljiva su znatna oštećenja obiteljskih kuća. srušen most na rijeci Petrinjčici. godine vršena snimanja grada sa svim oštećenjima koja potječu iz napada 2. logični. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su oni uvjerljivi. kao i ostala dva nije bilo nikakovog razloga ni povoda. strijelnu ranu u području drugog slabinskog kralješka sa posljedicom uzetosti donjih ekstremiteta i da je ta povreda nanesena hicem iz pješačkog vatrenog oružja i da je u pitanju teška i po život opasna povreda te da za oštećenog predstavlja praktički doživotnu invalidnost. Da su to bile granate iz artiljerijskog oruđa.rujna. rujna . jer pripadnici MUP-a u čijem su sastavu bili oni a niti pripadnici ZNG-a nisu pucali u pravcu kasarne niti po vojnicima bivše JNA. poslan da odnese poruku kojom su tražili da se pripadnici obrambenih snaga Petrinje koji su počeli pružati otpor predaju. a zatim vidio i aktivno djelovanje jednog tenka.rujna 1991.velika i znatna oštećenja cijelog užeg dijela grada. Iz pregledane video-kasete sud je utvrdioda je 2. Svjedokinja Jovanović Ramiza u vrijeme ovih događaja nije bila u Petrinji. Nakon što se sakrio u obližnju kući. koji su požar u toku noći pokušavali ugasiti.rujna 1991. sud je utvrdio da također nije bilo razloga za napad vojske na grad.je bio prisiljen od neprijateljskih vojnika koji su ih pronašli u podrumu. što sa sigurnošću tvrdi. Čuje se i vidi pucnjava iz teškog naoružanja iz kruga kasarne. Iskazom svjedoka Ing Harceta. godine. oštećenje zgrade u kojoj je prodavaona "Borovo". Vidjeli su da se po gradu pucalo iz najtežeg artiljerijskog arsenala i da su nastupila velika razaranja. Sa desne strane Slobodanu Tarbuku sjedio je saslušani svjedok Mudrinić Petar. 16. Bilo je poginulih i dosta ranjenih civila. da za napad koji je učinjen 2. Svjedoci Gregurinčić i Galijan također su vrlo decidirani kad kažu. zapaljena i uništena teška vozila raznih poduzeća. pa joj stoga nije niti poznato što se događalo. godine u Petrinji u kasarni "Vasilj Gačeša" održana konferencija za tisak koju je vodio optuženik Tarbuk i koji je jedini odgovarao na sva postavljena pitanja novinara. Pogođena je obiteljska kuća Bešlić Damira. U tom momentu je uočio veliko oštećenje na zgradi stare tvornice "Gavrilović". kada je već prestao napad. čak što više u redovima pripadnika ZNG-a i MUP-a nije niti bilo teškog naoružanja. čuo je kako granate padaju po cijelome gradu. vidio je izlazeći na ulicu kako se topovima i mitraljezima iz tenkova puca po gradu. Na temelju ovako provedenog postupka i izvedenih dokaza sud je kao nedvojbeno utvrdio da je na dane izvršenih napada. Za Drakulić Nikolu utvrdio je da je dobio. Tešku povredu u vidu strijelne rane zadobio je i Kendel Ivan. raznih sakralnih. jer je artiljeriju služio dok se nalazio na odsluženju vojnog roka.

Sve do te naredbe u gradu je mirno. vežama. Dakle. dvorištima. podrumima.rujna 1991. jer sa tom informacijom raspolaže i njegov pomoćnik Mudrinić. upućuje na koordiniranu i pripremljenu akciju. Sud je na osnovu svega utvrđenog i iznijetog optuženika proglasio krivim. vrtovima. Pripadnici MUP-a i ZNG-a raspolažu samo pješadijskim naoružanjem što optuženi sigurno zna. Svi poginuli potječu iz napada 16. Po naredbi Pete vojne oblasti tenkovi i vojska vračaju se u kasarne. jer nema razloga ne vjerovati iskazu njegovog pomoćnika Mudrinića i svjedoku Latinu. dugotrajniji.i 21.. Naime.rujna 1992. Prema ustrojstvu postupanja isključivi naredbodavac za sve vojne aktivnosti bio je optuženik. optuženik dogovara sa predstavnicima TO čiji se rezervisti nalaze pod njegovom komandom i koje je naoružao. grad u vatri. Da li će se ikada do njega doći i utvrditi tko su poginuli i gdje su sahranjeni. nameće se samo zaključak da je prije napisana i dostavljena komandantima pojedinih rodova. KZJ u vezi čl.i upornosti u njezinom provođenju zapovjednika garnizona Petrinje optuženog Slobodana Tarbuka i njegovih izvršitelja. obavljaju uviđaj. Predhodno izdaje nalog da sve cijevi teškog artiljerijskog naoružanja se okrenu prema Petrinji i pokriju sav grad. povodom jedne nesreće. Ovaj još jači i snažniji. gradjani žive i provode uobičajeni dan. koji su nezapamćeni na ovome području i ostati će sigurno u sjećanju mnogih generacija koje će živjeti na ovome podneblju.pravi zločin prema nedužnom civilnom stanovništvu učinjen po naredbi optuženika Slobodana Tarbuka.rujna 1991. godine kojom rukovodi. ali na način da se prekine sva komunikacijska veza sa nadležnim komandama. godine. Nakon insceniranog napada što i sud prihvaća. te da je postupao sa direktnim umišljajem i sa unaprijed stvorenom . Pripadnici MUP-a rade uobičajeni posao.i 2l. Sahranjivani su u vrtovima i dvorištima ali i u zajedničkoj grobnici. 24. više teško i po život opasno ranjenih. Kako je ona u pismenom obliku. 142. Kako je bilo pucnjave a i izlazak tenkova iz kasarne "Šamarica". koji su vrlo logično i uvjerljivo obrazložili ovaj svoj zaključak. novi napad. izdaje odmah naredbu za napad. a ubrzo i izlazak tenkova. Rezultat ove naredbe: dvoje poginulih. Vojska također spremna i odmah izlazi iz kasarne. iako u to vrijeme nema vojnih aktivnosti na tome području. nakon prekida konferencije prošlo je nekoliko minuta kada je počela pucnjava iz kruga kasarne po gradu iz svog raspoloživog naoružanja. opet bez ikakova razloga i povoda. Kako nije ostvarena zamisao osvajanja grada. Svi ovi zločini učinjeni stanovništvu Petrinje i njihovom gradu rezultat su naredbe .u Petrinji. kao npr. Isti je uslijedio 21. U sastavu garnizona bile su kasarne " Vasilj Gačeša" i "Šamarica" te redovni sastav vojske i teritorijalna obrana. Neki i masakrirani. Jedina moguća konstatacija . Postoji puna bojeva gotovost svih rodova iako za to nema razloga. Preko stotinu poginulih građana Petrinje. godine optuženik bio zapovjednik garnizona. Opet slijedi dogovor između istih protagonista i odluka za ponovni napad.rujna 1991. smatrajući da se u njegovom postupanju stiču svi bitni elementi krivičnog djela za kojega ga tereti javna optužba iz čl. nitko u gradu ne provocira vojsku a kamo li napada kasarne. KZJ te mu izrekao maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 20(dvadeset) godina. Dogovara konferenciju za tisak 2. sa više poginulih civila. Popis poginulih ostao je u kasarni. kako napad ne bi bio zaustavljen. civila. Mrtvi na ulicama. Ovo je bio napad koji je predstavljao stravu i užas za civilno stanovništvo. smatrajući da je ovako izrečena kazna adekvatna težini učinjenog djela i stupnju njegove krivične odgovornosti. Taj položaj koristi na najgori mogući način za stanovnike Petrinje i njihov grad.godine kada je Petrinja u cijelosti zauzeta od neprijateljske vojske. dimu i prašini od razrušenih kuća gospodarskih te kulturnih i sakralnih objekata.

srpnja 1992. sud je utvrdio da je optuženik osobno izdavao naređenja i rukovodio operacijama. da su se nalazili pod zapovjedništvom optuženika i da su sa njime aktivno učestvovali u razradi plana. a kada su ga pretpostavljeni saznavši za napade na Petrinju pokušali u tome spriječiti. ZKP-a. U Sisku. a kao otežavajuće uzeo je njegovu upornost u izvršenju krivičnog djela. međutim. da bi do kraja izvršio svoj naum. njenog rušenja i ubijanja civila. Da su u akcijama razaranja grada učestvovali pretežno pripadnici teritorijalne obrane može se djelimično prihvatiti. dne 7. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. nedvojbeno je utvrđeno da su oni u cijelosti naoružani oružjem. a ne izdavao. PRESJEDNIK Ivica Pleše v. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Hrvatske. st.r. napada koji je učinjen na grad. 33. Obzirom na izrečenu kaznu odluka o pritvoru temelji se na propisu čl. . pa da će se njome u cijelosti postići svrha kažnjavanja predviđena čl. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana o-d dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. i za njihovo aktivno učestvovanje direktno je odgovoran optuženik kao zapovjednik garnizona. upravo suprotno u toku postupka. prekinuo je sve komunikacijske veze sa svojom nadležnom komandom. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK . te plati paušalni iznos koji je odmjeren prema dužini trajanja postupka. iz kasarne. Olakšavajućih okolnosti sud nije našao. ovo upućuje na njegov direktni umišljaj. Naime. 1. što je on samo vojnik koji je izvršavao naređenja. Dakle. koja je trajala sve do konačnog osvajanja 'Petrinje. Sud je odlučio da optuženik prema citiranom zakonskom propisu nadoknadi stvarno nastale troškove krivičnog postupka. Prema tome.r. Sud nije prihvatio obranu u završnoj riječi branitelja.odlukom da napadne civilno stanovništvo i razori grad. pa prema tome predstavlja i njegovu punu krivičnu odgovornost. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić v. KZJ. da optuženik nije krivično odgovoran iz razloga. 353.

I.09. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90. F-I prikazuje opći izgled zgrade "PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. 09. S. godine. god. Petrinja IZRADIO Jovo OPIS FOTOGRAFIJA Sisak.DOKUMENTACIJA UVlĐAJA BROJ: 511-10-02/03-834/91 U povodu Dana Oštećeni ODOBRIO Dragan Miličević Runjaić Broj : 511-10-02/03-834/91. godine. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.09.09.1991. prikazuju objekte na križanju ul.1991. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02.1991. Gundulića. V.locirane u Petrinji u ul. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja kao i uništeno jedno teretno vozilo F-4-15 .O. događaja 02.

Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. sin Dragutina i Danice rođene Rajčić. V. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj. rođen 10. prikazuju Trg M. J. V. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna-projektila. gdje su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila prikazuju desnu stranu objekata u ul. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja. Nazora fotografirano od pravca križanja ul. F-61-63 prikazuju autobus SI 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja. ul. Nazora i F-40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. god. V. M. V. kolnika. Tita u pravcu Gajeve ul. F-30-32 F-33-39 F-46-60 prikazuje desnu stranu objekta u ul.. kao i tragovi zrna-projektila. prikazuju Trg J. Nazora – Trg M.06. V. V. su vidljivi tragovi oštećenja. Bratstva i jedinstva 82 MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Rajići VRIJEME POČINJENJA DJELA: od lipnja 1991. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. Nazora-Trg M. DAMIR BOGDANOVIĆ. V. nadalje . F-64-70 F-71-73 F-74-77 F-78-81 F-82-9o prikazuju Radićev trg kao i Katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna-projektila. Nazora-Trg M. god u Novskoj. Jovo Runjajić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 4. prikazuju stambene objekte u ul. V. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. pločnika i. prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici. prikazuju križanje ul. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja.F-16 prikazuju ul.1967. prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u. Tita u pravcu Gajeve ul. Tita. gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. gdje su vidljiva oštećenja. I. s tadašnjim prebivalištem u Rajićima.

07. 197. 197. odvjetnika iz Siska. toč. gdje i prebiva na kbr. I. god. 1. 1956. Stjepana Benčić.07. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. temeljem propisa čl. radnik. Za vrijeme dok je imenovani bio u paravojnim formacijama došlo je do napada tih istih formacija na susjedna sela u kojima je poginulo i ranjeno više pripadnika ZNG-a i MUP-a RH. 2. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. OKZRH. poljodjelac.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom lipnja 1991. Republike srpske krajine u mjestu Donji Rajići. rođen 16. člana vijeća. 1956. 123. RH. godine. Milana Krajačić. iz čega je vidljivo da je imenovani počinio kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. neoženjen. zv. 3. st. rođen 16. drž.i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. Nakon nekoliko dana pridružili su mu se pošli supruga i dijete. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. godine u Ostrožinu.. godine u Ostrožinu. zbog kaznenog djela iz čl.veljače 1997. "Čvoljac". u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. u svezi st. održane glavne i javne rasprave. nakon dana 06. ZKP-a . napustio svoju kuću u mjestu Gornjem Rajiću te se priključio paravojnim formacijama tzv. uz sudjelovanje Nataše Galinić. sin Mirka i Danice rođene Rudan. članova vijeća. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. sin Mirka i Danice rođene Rudan. 340. RH. Alemke Sladić. zapisničara. SI-0033 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. drž. Srbin. predsjednika vijeća. Srbin. s prebivalištem u Ostrožini kbr.

organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. . branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. ama baš ni jednom riječju. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. kako tijekom istrage. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom. ZKP-a. toč. Temeljem propisa čl. 208. u svezi st. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. ZKP-a. 91. to jest nisu iznijeli svoju obranu. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. "Krajine". st. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. Stjepan Šuntić. 1. 2. 3. OKZRH. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. no. padaju na teret proračunskih sredstava. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. a činjenično opisano i izrekom ove presude. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. Mirko Gvojić. troškovi kaznenog postupka iz čl. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. . pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. pa. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv.5. ZKP-a. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. Oba optuženika. st. tako i na glavnoj raspravi. protjerivanjem stanovništva. 340. opet. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 97. 1. 2. 2. 1. dakle.siječnja 1997. pozivom na propis čl. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. OKZRH. s:. Sudu. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. 123. toč. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. st. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. u svezi st.da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. Ni jedan od njih. st. ZKP-a. 123. navode optužnice. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. nije potkrijepio Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. 2. nije preostalo drugo. 1.

. troškovi kaznenog postupka iz čl.r. 67. godine u Cerovljanima. ZKP-a.listopada 1954. sudaca porotnika Ivana Kasaić. uz sudjelovanje Nataše Galinić. godine.Pozivom na propis čl. ZKP-a. strojobravar. OKZRH. rođen 11. 1. zapisničara. a shodno načinu okončanja postupka. u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. Mirka Švaljek. predsjednika vijeća.veljače 1997. sin Đure i Ljube rođene Čorić. sa završenom . 1. v. zv. Alice Freiberger.RH.5. PREDSJEDNIK Željko Barać. st. st. v. 2. Jalšo. zbog kaznenog djela iz čl. dne 06. članova vijeća. padaju na teret proračunskih sredstava. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. 87. Srbin. SI-0035 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. bez zaposlenja. člana vijeća. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić.rujna 1996. 91. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. 120. nakon dana 26. odvjetnika iz Siska. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. Josipa Žinić. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. toč.r. drž. 1. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. pismen. st. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. U Sisku.

a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. . do 1995. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. 123.travnja 1996. protjerivanje stanovništva. u vezi st. 2. srpnja 1996. kao i od 19. godine pa nadalje. nakon tijekom postupka provedenih dokaza. pa se temeljem istog zakonskog propisa što je: OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. 123. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. 1. st. st. para državi "Krajina". a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . u svezi st. 120. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. do 21. toč. 90. OKZRH.SSS. st. veljače 1996. 1. 1. da bi. ZKP-a.6. st. "SAO Krajina". 4. kriv je tijekom razdoblja od 1991. Temeljem propisa čl. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. tbč. OKZRH. OKZRH. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. kroz čitavo navedeno razdoblje. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen.rujna 1996. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. OKZRH u izrečenu kaznu se. te odcepljenja općine Hrv. a na glavnoj raspravi 26. bez djece.organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. najprije. sada ponovno. 87. . pristupio u paravojne formacije tzv. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv.kolovoza 1995. svoju obranu. neoženjen. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. 1. dakle. 45. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. godine broj KT-36/96. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. st. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. 1. Temeljem propisa čl. 2. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. 2. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl.

svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo.Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. dne 26.r. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. a iz "reversa ličnog zaduženja. 123.rujna 1996. do 21. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje.r.travnja 1996. jer nije dorečeno. učinjenog sa umišljajem. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: . Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. ZKP-a. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti. „Srpske vojske Krajine 39. st. pretpostavlja se. 45. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada.kolovo za 1995. godine pa nadalje. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. da je bio pripadnik tzv. 1. OKZRH. v. honorirati. koje mogu utjecati na visinu kazne. 90. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim.. 2. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. sada u tom pravcu. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl.. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. ustanovljeno.). st. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. OKZRH. 31. u vezi st. Vojna pošta 9139 Kostajnica"." da je bio "četni stariješina". pa je tako. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. OKZRH. a da tome nitko ne prigovara. te priborom odjećom od "kape" do „prvog zavoja". veljače 1996. v. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. nije ničim dokazana. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. zastrašivanja i protjerivanja. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. pozivom na propis čl. 4. municije. U Sisku. PREDSJEDNIK Željko Barać. revers i dr.Korpus. kao i od 19. Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela. također se ne može. te drugo. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova.

a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. Vladimira Jerković. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . 123. u svezi st. odvjetnika iz Zagreba. u selu Crna Draga . 1. predsjednika vijeća. godine u Vrginmostu. 2. Brnjevac 70.Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste. 339. Srbina. drž. člana vijeća. održane glavne i javne rasprave. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i . prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. sina Rade i Jelice rode ne Miličević. vozača. godine. zbog kaznenog djela iz čl. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. rođenog 27. nakon dana 2l. u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. uz sudjelovanje Nataše Galinić. zapisničara. članova vijeća. RH. sudaca porotnik " Bogdana Josip. neoženjenog. toč. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR. sa završenom SSS. do 1995. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar.OKZRH. nezaposlenog. "Krajine".svibnja 1997. Alemke Sladić. Ivana Plemenčić. gdje i prebiva. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike SI-0037 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-l/97-36 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. 1963. godine.01. 3. Temeljem propisa čl. st.

padaju na teret proračunskih sredstava. 1.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. 87. u svezi st. . toč.r. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. Barać. OKZRH. 91. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. . 1. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava . st. U Sisku. OKZRH.r. st. ZKP-a.siječnja 1997.5. 2. protjerivanjem stanovništva. dakle. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. v. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. st.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Temeljem propisa čl. dne 21. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe.svibnja 1997. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 2. 2. a na glavnoj raspravi održanoj 21. st. v. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl.pripojenja tzv. 123. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske.svibnja 1997. a pućanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. para državi "Krajini". pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. 1. 1. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. Pri kraju provedenog postupka. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. Rečeno je razlogom. godine. u svezi st. 123. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora.

vojsku služio u bivšoj JNA. vodi se u VE u Glini. 123. zbog kaznenog djela iz čl. godine do mjeseca kolovoza 1995. uz sudjelovanje Nataše Galinić. oženjen. člana vijeća. Josipa Žinić. rođen 01.Holzer. 1.1951. drž. Omladinska 3. Nikole Tesle br. članova vijeća. odvjetnika iz Siska. Srbin.01. automehaničar. Mirka Švaljek. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i . u svezi st. nakon dana ll. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. Ćepin. godine u Starom Selu. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. zapisničara.studenog 1996. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. „Krajina“. 2. pismeno sa završenom SSS. OKZRH. predsjednika vijeća. sa posljednjim prebivalištem u Glini. a sada na adresi Livana. RH. st. Ljubice Rendulić . optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič. godine. održane glavne i javne rasprave. otac jednog djeteta. neosuđivan. zp. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. 24. kriv je što je: tijekom 1991.SI-0038 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. sudaca porotnika Ivana Kasaić.

120. ZKP-a. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. počam od 04. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. u okviru takvog zločinačkog plana. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. imao sam automatsku pušku. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. kako se navodi optužnicom.. godine.bio sam pripadnik.6.. 45. 1. u svezi st. Temeljem propisa čl. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske.. iako sam Srbin. ZKP-a.. ." (list 28/11). postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. na glavnoj raspravi dana 23. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II).. OKZRH. 2.. za vrijeme rata. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode... ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu. st. 1. OKZRH. Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju. do izbijanja sukoba. st. kroz čitavo navedeno vrijeme. palio kuće i stambene i gospodarske objekte. paravojnih formacija milicije . 123. oružje sam imao još iz bivše milicije . optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl.srpnja 1996. 2. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. ". fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. Temeljem propisa čl. st. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . 4. godine. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. morao sam to biti .. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“. 1.označeno u čl.. 1. st.srpnja 1996. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. da bi. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti.mogu još na kraju ... godine ista bila izmijenjena na način. toč.obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH. pa nadalje. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba.. pučana hrvatske nacionalnosti. . 87. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. s tim da dodaje ".1istoDada 1996. st.65 mm.

istog temeljem čl. 1. bilo rečeno. negativnu okolnost. . Isto tako. mimo njegove volje. OKZRH. pod određenim uvjetima iz ZKP-a. pri navođenju njegove obrane. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. 120. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. 2. od 27. kako je već ranije navođeno. a da je tjeralica sredstvo da se. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. godine. a Zakon o općem oprostu ( N. Mile Martić. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“.rujna 1996. tvrdi. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996.list 82/II) i dalje. . a optuženik prihvaća. u konkretnom slučaju. dostavljenom po sudu u Hagu. Branitelj.priznaje i sam optuženik. da je izostalo. Morao sam to biti''. st. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. do čl. 3. 80. Dušan Zelenbaba. Naprotiv. kako to obrana tvrdi. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. 2. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. st.N. što je sud propustio ustanoviti. 123. 1/10 od 26.godine ) u čl. OKZRH. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. pa i onima. Koje je optuženik predložio. st. OKZRH u svezi sa čl. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. makar na tzv. 122. a ne nečim. st. 7. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. Milan Babić. kao i da je. dodatak Međunarodni ugovori br. jasno kazuje. br. paravojnih formacija milicije. kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. OKZRH“. konačno. 120. 3. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. rujna 1996. istog Zakona. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka.reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. 123. 1. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj.N.

a kroz to vrijeme sada opt. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. a uznastoji samo sebe izuzeti. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. Sud. a da bi priznala "postojanje grupe". ponuđen po optuženiku. a i ljude iz svjedokova okruženja. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu. Zapaljena mu je kuća. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe .Posjedovanje naoružanja nije sporno. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. psujući im ustašku mater. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. primjenjivao mjere zastrašivanja. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. poistovjećuje se sa skupinom. križima i leđima oborenog na pod. tu nema šta. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. "milicioneru“ koji. Istovremeno ga je vrijeđao. smješten u samicu. kao pripadnika skupine. 2. pljačkalo na veliko. dozvoljavao paljenje imovine. što se lako zaključuje iz njegove obrane. glasi u najmanju ruku ironično. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. da bude jasno. prijeteći da će ih zaklati. kada se znade. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. a sve stoga da sa vješala skine . godine. Točno je. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima. svinje odvlačile. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. Istina je. ali. da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. na čemu uznastoji obrana. otuđivao vrijedne predmete.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. nasuprot optuženiku. Trajalo je to četiri dana. a sve prateći psujući mu ustašku majku. čl. Mogućnost. znajući za sve to i ne reagirajući. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. riječju. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. da je . kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. 123. kao pripadnik skupine. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. nanosio psihičke i fizičke povrede. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. . iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno.

obučenih u razne uniforme. Nije po njima tada pucano. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana. . vojne i milicijske. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. u Jukincu. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. ima je neprilike. pored drugih i po Kotur Bogdanu. Uvijek se samo veselio. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu.. udarajući ga naizmjenično. a na poziv Kotur Bogdana.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. a kada je dolazio do njega. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. . ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku.svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . bacali ručne bombe u iste i palili".listopada 1991. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. . Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio. Bio je sa ostalima i u njegovu. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. datuma kojega je dobro zapamtio. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ".. ali mu ne znam imena. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. Ja oružja nisam imao. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti zamjene. među tridesetak naoružanih osoba. nakon što je pretražio. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. a "spominjanjem" ustaške majke.kolovoza 1991. još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli.obješenu baku. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. . nije mu poznato kuda. prijetio obračunom. starog oko 45 godina. Svjedok se prisjeća ". preko razglasa. ubojstvima i zlostavljanjima.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tučen. a posebno u Jukincu. polijevali po kućama. da je 17.svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. godine. prepoznao sada optuženoga.. među . On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio.. Kotur u tome nije učestvovao. godine živio u Glini. a ne da bi slučajno to osudio.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin.. sve dok je do 26. godine. Kada sam izišao . bez razloga za to. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. a sa njima i ja.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. iz Bijelih Voda. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. Prijetio mu je..

što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. odakle je. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. ponovno ga je optuženik. . u biti. a u pogledu mogućnost. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". krave. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. konkretno Matijević Ivan. kojim su prilikama. ispalivši !'toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. primjerice poljoprivredne strojeve. . koji je tamo došao. u kuću Divjak Branka. nije jasno. opljačkan i gliser. doslovno rekao: "p. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. to potvrdili. naime. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. istovremeno. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. Ferenac Milan. ali to ne znači. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. Po prevoženju kamionom u Jukinac. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. nije doista postupio kako su oni govorili. za razliku od optuženika. kada je odvožen kamionom. .svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću. Uviđajem na mjestu događaja. da optuženik spram ostalih.rujna 1992. Svjedoci predloženi po optuženiku. Nije to uspio ni pri suoćenjima. ama baš svi svjedoci govorili. reagirao. koji su pljačkali sve što su stigli. bez njegovog obrazloženja. "negativnu okolnost". među ostalim. o kojima je već bilo riječi. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. Slado. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. iako kolovodja. a koje je izostalo.kojima je prepoznao sada okrivljenog. zv. svinje.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. treba te zaklati". sudu. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. kojem je. ti materina. tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. na imanju Zibara. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. gdje je svjedok tada živio. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. Klobučar Nikola. realno bilo moguće provjeriti samo onaj upućen svjedoku Divjak Branku. zapaljivim metcima. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. nešto poslije pola noći. Ti-su svjedoci. godine. ovaj puta u selo Prijeka.". ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. za koje se više nikada nije čulo. to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. mještane tukli i zlostavljali. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. Sva trojica su ga tukla.svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura.

pa tako. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. 45. čije je zločinačko postupanje.r. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. koje u smislu propisa čl.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. nasuprot obrane optuženika. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. pozivom na propis čl. 37. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi.Činjenica je. U Sisku. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda . zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. 90. OKZRH. pa nadalje. slijedom iznošenoga. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. kao otegotno . st. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. predviđena čl. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela.0KZRH. godine. dakle. jer povreda istog. optuženik i veoma aktivno. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. OKZRH utječu na visinu kazne. tim prije što ih ni obrana nije istakla. 4. v. znane i neprijeporno.srpnja 1996. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. kako je već isticano. dne ll. v. pa sud. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja. koje je postao pripadnikom. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti.r. kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. Željko Barać.studenog 1995. 31. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.

VELIMIR MILE. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo . sa kojim je bio očito nezadovoljan. godine u nazočnosti optuženog. st. uz sudjelovanje Slavice Režić. izrekao je i objavio PRESUDU Opt. VELIMIR MILE. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. god. oružje i streljivo. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. SI-0039 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. godine do 1995. OKZRH. u Bos. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". Josipa Sladić. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. sin Đure. zaduživši uniformu. lipnja 1996. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. člana vijeća. zbog kaznenog djela iz čl. Alice Freiberger. 120. sudaca porotnika Ante Jukić. 1. održane javne i glavne rasprave. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. prije svega mještana iz sela Cerovljana. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. pokretna imovina otuđena. s stanom u CerovIjanima 95. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. članova vijeća. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. rođenog 26. kao zapisničara.Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. predsjednik vijeća. Kostajnica k r i v j e: što je: tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. Dubici. Đure Sertić. automatsku pušku i dr. u kaznenom predmetu protiv opt. nakon dana 24. iz Siska.06. Ivana Blažinić. od vj. "Krajine". branitelja opt.1950. nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti.

je prinuđeno na iseljenje, dakle, kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske, postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva, čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. Temeljem propisa čl. 465. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. kolovoza 1995. godine, pa nadalje. Temeljem čl. 90. st. 1. u svezi čl. 87. st. 1. toč. 1-7. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3.940,19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa), te paušalni iznos od 1.000,00 kuna.

Obrazloženje
Optužnicom ŽDO Sisak od 30. srpnja 1993. godine br. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 12 o. st. 1. KZRH, a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. lipnja 1996. godine na kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. u svezi st. 1. OKZRH. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. Velimir Mile. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana, da je ženu i djecu otpremi o u Bos. Dubicu, dok se stanje ne smiri. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću, nakon demokratskih promjena, od strane SDS-a, čiji je bio član širen je strah, da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. Kako se nije mogao vratiti, jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske Dubice, i kako su granate padale i na Bos. Dubicu, s obitelji je otišao u Beograd. Vratio se 15. 10. 1995. godine u Cerovljane, jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran, najprije u Banjalučki korpus, da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu, kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području, te je zarobljen 15.7.1995. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" . U oružanim

djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. Velimir Mile (list 54), saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26, 28-29), Likić Ivana (list 27, 30-31), Lončar Katu (list 58), Stančević Mariju (list 59), Ivu Nauković (list 74), Lončar Miju (list 74), Hercegovac Tomu (list 75), Vučićević Slavka (list 75), Petra Krizmanića (list 76), Dra30čajac Milana (list 80), Nauković Stevu (list 81), Blinja Zeljka (list 82), Antuna Blaževića (list 82), Jakova Velimir (list 114), izvršio uvid u spis Vojnog suda, dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. "SAO Krajine", nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu, a potom je, nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme, mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret, što ne negira ni sam optuženi, a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci, te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr.) izvršenje kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH za razdoblje prije 15. listopada 1991. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela, a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela, ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. listopada 1991. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela, tj. za blaže djelo iz čl. 123. st. 2. KZRH. Naime, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile, ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata, kako bi se onemogućio njihov povratak. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. iskaz svjedoka Blažević Antuna, koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja - u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika, a za djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva.

Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica, premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena, nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile, svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) , nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome, jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić, Dragočajac Milan, Lončar Kata), pa je očito znao što će se dogoditi, a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane, upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka, koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim, zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti, pa tako npr. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi, zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj, međutim, da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi, jer je tamo postojala barikada. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline, tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja, osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. "SAO Kraj ine", a i paravojnih formacija, koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi, bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa, te otuđenje njihove imovine. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine, takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj, te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. Kod toga je važno navesti da za to nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine, a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi, premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih, očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto.

Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena, ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem, pa je opt. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. sud nije našao. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. Odluka o trošku temelji se na članku 90. st. 1. a u svezi čl. 87. st.1. toč. 1-7. ZKP-a, a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci), te troškova paušala prema složenosti i težini postupka, a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. U Sisku, dne 24. lipnja 1996. godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić, v.r. Mlinarić, v.r.

Željko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

SI-0041
REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU

PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE !
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Zdenka Gajšek, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Kasaić, Mirka Švaljek, Ivana Blažinić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nataše Galinić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić, zbog kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, nakon dana 28.11.1996. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković, optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao i objavio

PRESUDU
Optuženi DRAGAN JELIĆ, sin Steve i Ljube rođene Branković, rođen 15.11.1934. god. u Bijelim Vodama, sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. 169, Glina, Srbin, drž. RH, zemljoradnik, oženjen, otac dvoje djece, nepismen, bez škole, vojsku služio, neosuđivan

kriv je
što je: dana 02. rujna 1992.godine oko 10,00 sati u selu Maja, kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti, namjeravajući je usmrtiti, ušavši u njenu kuću, iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,62 mm, ispalio više hitaca u ovu u području glave, i na taj joj je način nanio više ozljeda glave, kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla, dakle, drugoga lišio života, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. 34. st. 1. KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA.

Temeljem propisa čl. 45. st. 1. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. siječnja 1996. godine pa nadalje. Temeljem propisa čl. 90. st. 4. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP-a.

Obrazloženje
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. travnja 1996. godine broj KT-1/96, stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi 19. studenog 1996. godine, ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude. Braneći se ( list 7-8, 52, 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući, da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba, pa sve do kolovoza mjeseca 1995. godine, proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti, to jest ubojstvo Pavić Ane. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu, koja je živjela u selu Maja, a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane, ali o razlogu i načinu iste, tvrdi, ne zna ništa. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao, također na putu iz svoga sela u Glinu, ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu, opisivao način na koji je to učinio, a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. Konačno, poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora, a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. No, uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93, koristeći, ipak, iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice, jer za suprotno nema razloga, tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju, sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. Naime, u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je, kako je, kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. septembra 1992. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života

ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 7,65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u glavu, uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca, zajedno sa još četiri brata i sestrom, dok su oca ustaše zaklale u Glini. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio, ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca, a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama, odlučio sam da je pratim, a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Nisam joj ništa govorio, već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka, ne znam ni sam koliko, a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. Želim reći nešto i o sebi. Kako sam već naveo ja sam u II. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama, zaseok Jelići. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se, jer nismo imali glavu porodice, oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. Čak je moja mati sada u 81 godini života, a djed mi je doživio 92 godine. Jedino mogu reći da sam 1957. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže, kao i da je to kazao, sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. travnja 1996. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju, jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93, na listu 13, stranica 2. i listu 14. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93, također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. i 2. i listu 31. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. Kao nesporni otisci korišteni su oni, prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu, sada, Županijskog suda u Sisku, oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio-

418/95 ), konkretno, zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71, umrle 13.05.1996. godine, što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Policijske postaje Glina br. 511-10-80/02-1652/96 od 04. listopada 1996. godine ( list 72 ovoga spisa ), što je, pozivom na propis čl. 323. st. 1. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ). Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem, to je stariji čovjek iz Bijelih Voda, bez jednog oka i nema sve prste na ruci. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci, on je pljačkao po Maji, a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem, koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma, a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl, iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. Ja sam se na to prestravila, prepala, samo sam ga slušala i gledala, nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio, a on mi to sam nije pričao. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver, da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru, valjda za ovo ubojstvo, ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka, sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja, a i opisan po liječniku, koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način, nedvojbeno ukazuje na to, da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu, jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. Uračunljivost optuženika ni po kome, tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju, da je postupao sa direktnim umišljajem, što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“, što će, konačno reći, da je za svoj postupak krivično odgovoran. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju

v.r. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. 31. OKZRH.optuženika spram nje kritične zgode. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela. studenog 1996. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. PREDSJEDNIK Željko Barać. siječnja 1996. počam od 11. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. a temeljem u izreci citiranih propisa. U Sisku. dne 28. Slabe imovinske prilike optuženika.godine. v. . 5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. Vrijeme provedeno u pritvoru. 45. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. OKZRH. kada je mislio da će mu to biti od koristi. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. dok olakotnih okolnosti. pa nadalje pozivom na propis čl.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić SI-0042 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K-30/95 .

članova vijeća. k r i v je što je: dana 1. zapisničara. neosuđivan. 08. MRZIĆ MILANA. u Gornjoj Subotskoj. svibnja 1995. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije.1968. 120. "RSK".opisano u čl.P RE S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Vukotić. Srbin. Općina Pakrac. branitelja optuženika Laze Veselinović. u kaznenom predmetu protiv opt. iz Zagreba. odvj. godine. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva . 20. drž. Đure Sertić i Mirka Švaljek. predsjednik vijeća. Alica Freiberger.12. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković.g. OKZRH. Općina Novska. te ispaljenje raketa call 57 mm. sudaca porotnika Ivana Blažinić. siječnja 1997. protivno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. godine u jutarnjim satima. VE Pakrac. 1 višecijevni raketni bacač od 57 mm. nakon dana 23. nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu i uništavao imovinu u velikim razmjerima. kao potporučnik na dužnosti načelnika topništva 98. zbog kaznenog djela iz čl. SSS. pri čemu su eksplozije mina i raketa počinile velika razaranja na stambenim i gospodarskim objektima u navedenim mjestima. MRZIĆ MILAN. sa prebivalištem u Gornjoj Subotskoj kbr. 1. u nazočnosti optuženika. OKZRH . držeći pod zapovjedništvom 6 mina-bacača od 82 mm. st. godine zapovijedao ispaljenje više komada mina iz mina-bacača call 82 mm i drugog teškog oružja na civilno stanovništvo i naselje Stari Grabovac. Općina Novska. rod. RH. st. otac jednog djeteta. stacioniranih u privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica. 120. konobar. pješačke brigade vojske tzv. iz više cijevnog raketnog bacača u pravcu Novske. održane javne i glavne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Opt. oženjen. kolovoza 1949. sin Dragutina i Ljube r. 1. člana vijeća. uz sudjelovanje Tihane Rendulić. te izazvale strah i paniku nedužnog civilnog stanovništva. dakle.

87. "RSK" od 7 mjeseca 1994. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT30/95 od 29. a on se izvjesno vrijeme zadržao do dolaska Miljević Boška. Nadalje.00 kuna. st. i čl.00 sati kad su ga probudili i rekli da se okolo puca. Spavao je do 6. Temeljem čl. 39. On je tada bio na položaju načelnika artiljeri (topništva) 98. OKZRH. – 6.rujna Milanu da je počinio kazneno djelo ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. ZKP.05. 1. Primjenom čl. a na to on nije imao nikakvih ovlasti i utjecaja. Poznato mu je da su mino-bacači djelovali po liniji razgraničenja dok raketni bacać nije bio u funkciji.000. pješadijske brigade vojske tzv. 38. i 2. gdje je bila minobacačka četa. Komandir čete Keser Milan poslao je ljude na položaje. i održavanja oruđa u funkciji.64 kn i paušal od 1. 45.te se iz minobacača moglo djelovati po Starom Grabovcu i to na liniju razgraničenja gdje nije bilo civila. godine. 1. U planu odabira ciljeva oružanog djelovanja nije sudjelovao jer je plan sačinio njegov prethodnik. tek na djelovanje po njima. toč. a u svezi čl. 1. 90. koj i je rekao da nešto nije u redu sa raketnim bacačem.1995. st. 2.1995. U svojoj obrani optužni poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret. odnosno da ima zastoj. 1. OKZRH u izrečenu kaznu optuženiku MRZIĆ MILANU uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 02. Oruđe je bilo usmjereno prema Hrvatskoj vojsci. 120. pješadijske brigade. Ovlasti su mu bile uglavnom od stručnog obučavanja posade zaduženim oruđem (mino-bacačima 82 mm i raketnim bacačem 57 mm). st.zbog toga se temeljem čl. U odnosu na topove 76 mm za njih nije imao ovlasti iako su bili u sklopu 98. st. OKZRH OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (ČETIRI) GODINE. 1. OKZRH primjenom čl. godine bio je u Paklenici. već je takvu ovlast isključivo imao komadant brigade puk.05. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove krivičnog postupka u iznos od 899. te da su imali uputstvo da uzvrate vatrom. toč. Dana 1. st. st. toč. 1. 1. 1. Babić Milan. Kada je krenuo na položaj da vidi što je sa raketnim bacačom presrela . ali ne i po Novskoj. Na Novsku se djelovalo iz BiH. te nije imao rukovodnih ovlasti u smislu naređivanja oružanog djelovanja. da do tada nije bilo odužanog djelovanja zbog primirja u zapadnoj Slavoniji. 120. godine pa nadalje.

14. svibanj 1995.7). S obzirom da je opt. 74-75). pješadijske brigade vojske tzv.5). Stoga nije dvojben ni zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme. godine (str.135). te je tom prilikom ranjen. također ne negira ali tvrdi da je to učinjeno sa drugih položaja i oruđa za čiju ispravnost i obuku ljudstva nije bio zadužen. "RSK". Nadalje. Stipu Vulić (str. dok mu za ostalo vrijeme to nije poznato. budući je vojska Republike Hrvatske munjevitom akcijom "Bljesak" zbila u oslobođeno područje do tada okupiranog dijela Republike Hrvatske. saslušao svjedoka Babić Željka (str. 72). presliku iz vojne knjižice za optuženog (str. stavljeno na teret pored već obrazloženo mjesta. Takav zaključak u odnosu na opt. jer se u tom dijelu ( u pozadini) nisu odvijale ratne operacije. Ovo razaranje zbog obimnosti izazvalo je velike štete u tom dijelu i paniku civilnog stanovništva. bio ranjen. te zapisnik o obrani optuženika (str. "RSK". te naknadno zarobljen od hrvatske vojske s oružjem i u šarenoj uniformi vojske tzv. zapisnika o uviđaj ima PU Sisačkomoslavačka .ga jeHrvatska vojska u uniformi i s oružjem. podaci o materijalnim uništenjima na području Novske i Starog Grabovca od granatiranja od PP Novska.30 sati. Nije dvojbeno da opt. godine (str. ali se naknadno predao hrvatskoj vojsci. nakon čega je pobjegao. 76). Evidentnost izloženih zaključaka očito ne zahtjeva dodatnog obrazloženja suda. jedan više cijevni raketni bacač od 57 mm.svibnja 1995. pješadijske brigade vojske tzv. To se sve događalo u periodu oko 7. "RSK". 136). zapisnik o štetama povodom oružanog djelovanja po Novskoj za dan 1. podnesak Vojne pošte 2147 Novska (str. 89). nije dvojbeno da je opt. svibnja 1995. godine bio potporučnik načelnika topništva 98. Vojnović Nikolu (str. osim u početku kod Starog Grabovca. 1. te podaci o liječenju optuženika.19-20. podnesak Stručne komisije Županije Sisačko Moslavačke (str. stacioniranih u . a isto proizlazi iz izvoda (preslike) njegove vojne knjižice iz vojske tzv.88-89) i izvršio uvid u fotoelaborat.135). Čičak Zlatka (str. kao učesnika ne negira ni on sam u svom iskazu. godine i 3.39.6465. svibanj 1995. Milana Čorak (str. vremena i učešća "da je kao poručnik na dužnosti načelnika topništva 98. podnesak Županije Sisačko-Moslavačke (str.145-182). Da je tog dana došlo do razaranja civilnih ciljeva u Starom Grabovcu između ostalog iz mino-bacača i Novsku i okolicu iz raketnog bacača. proizlazi iz fotoelaborata.2-3. To potvrđuje podnesak o primopredaji zarobljenika. u prilogu Pravilo brigade. do vremena njegova ranjavanja. Razaranje pomenutih mjesta opt. "RSK" držeći pod zapovjedništvom 6 minobacaća od 82 mm.66). Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u podnesak Vojne pošte Varaždin od 2. procjena Komisije za ratne štete.

te ovlastima optuženog kao načelnika topništva. te ispaljenje raketa cal. "RSK") saznao o načinu djelovanja vojske tzv. godine ostao u zastoju. zapovjedao ispaljenje više komada mina iz mino bacača i dr. "RSK". raketni bacač koji je zarobljen služio je za uništenje žive sile. Optuženi je imao odgovornost za edukaciju ljudi. te je naveo da vrijeme akcije "Bljesak" DA je raketni bacač bio ispravan do trenutka zarobljavanja Hrvatske vojske i da je djelovao do tada potvrdili su i svjedoci Stipe Vulić i Babić Željko. te da kad je on pozvan u Paklenicu da se javi kod raketnog bacača tamo je susreo optuženog i Miljević Boška. ucrtavao točke (ciljeve) na koje se borbeno djelovalo i ovlasti neposrednog djelovanja po potrebi i u okvirima ovlasti. te nečovječno postupanje prema civilnom stanovništvu i uništavanju imovine u velikim razmjerima. pa su pobjegli i tek kasnije zarobljeni. U sklopu utvrđenja iznesenih tvrdnji sud je iz iskaza svjedoka Milana Čorak (osobe koja zbog svog položaja u vojsci Republike Hrvatske i obučenosti koja dobro poznaje ustrojstvo vojske tzv.privremeno okupiranim mjestima Voćarica i Paklenica Općina Novska. materijalnih dobara i širenje panike zbog nepreciznosti. Gradišci. To je bilo negdje oko 7. pješadijske brigade vojske tzv. Iz bitnog dijela iskaza pomenutog svjedoka proizlazi da se optuženi nalazio u samom zapovjedništvu 98. Isto tako.ostaje za razjasniti utemeljenost tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva da se u takvom ponašanju optuženika nalazi kršenje međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije. U svom iskazu svjedok Vojnović Nikola inače član posade raketnog bacača je naveo da je raketni bacač dana 1.g. protivno ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. . koji je bio u ispravnom stanju i usmjeren prema gradu Novska. kolovoza 1949. držanje u spremnosti i ispravnosti njihova oruđa. a da su bila zarobljena u akcij i "Bljeska" još dva raketna bacača jedan koji je bio usmjeren prema Okučanima i drugi je bio usmjeren prema N. Svjedok Čičak Zlatko je potvrdio načelnika artiljerije identično iskazu Milana je raketni bacač zarobljen u ispravnom stanju za i da je tog dana djelovao sa okupiranog područja ovlasti optuženika kao Čorak. 57 mm iz više cijevnog raketnog bacaća u pravcu Novske" na stambene i gospodarske objekte u navedenim mjestima što je već obrazloženo. krenuo je prema raketnom bacaču međutim tada su bili ranjeni od strane hrvatske vojske. Isto tako vidjeli su da je u neposrednoj blizini zarobljenog bacača nađeno dosta ispaljenih i neispaljenih raketa. Borbeno je djelovao na udaljenosti od 15 km. teškog oružja na civilno stanovništvo i naselja Stari Grabovac. "RSK" kojoj je bio zapovjednik Milan Babić. Zajedno sa opt. Inače. Optuženi je trebao otići otkloni ti zastoj.svibnja 1995. Do akcije "Bljesak" raketni bacač nije djelovao. te izradu plana topničkog djelovanja prema zemljovidima kojeg je davao na potpis zapovjedniku tj. Općina Novska.00 sati. s napomenom da je navedeni raketni bacač bio usmjeren prema Novskoj. Od zapovjednih ovlasti imao je prenošenje naredbi nižim postrojbama. pojašnjen je i način zarobljavanja spornog raketnog bacača prilikom akcije "Bljesak".

Novskoj i okolini. te nemogućnosti potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je upravo međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu i općih saznanja kao notornih činjenica o djelovanju i ustrojstvu vojske tzv. Komandna grupa priprema odluku. a može imati i opću grupu. operativni organ. uvažavajući specifičnost svake određene brigade na čelu svake nalazi se komandant brigade. koordinira i analizira borbena djelovanja. brigade vojske tzv. organ za popunu i personalne poslove. "RSK" kojoj je pripadao opt. obavještajni organ i organ za rodove. to znači da je optuženik po hijerarhiji sudjelovao u svemu gore navedenom i na kraju u prenošenju zapovijesti akta komadanta za upotrebu mino-bacača i raketnog bacača. Navedeno očito ukazuje vremensko prilagođavanje u svom iskazu od strane ptuženika da bi se umanjilo njegovo sudjelovanje u izvršenju zapovjedi topničkog djelovanja prema Starom Grabovcu. planira. a sastoji se iz komandne grupe. Naime.) da bi se borbeni zadatak izvršio s najvećim mogućim efektom. Komandnu grupu čini komandant. Poslije procjene situacije i podnošenja prijedloga u procesu pripremanja i organiziranja borbenih djelovanja svakog učesnika. a osnovni organ komande brigade je štab kojim rukovodi načelnik štaba (zamjenik komadanta brigade) Štab sačinjavaju organ za operativno nastavne poslove. centra za vezu. organ za obavještajne poslove.Notorna je činjenica da je akcija "Bljesak" započela oko 5. pa tako dakle i optuženika u konkretnom slučaju. načelnik štaba. pomoćne grupe. Oni predlažu mjere i poslove koje iz okvira roda treba da poduzmu sve jedinici brigade (topništvo i sl. odnosno direktno je aktivirao brigadno-topničku grupu radi topničke podrške brigade. Ako to sada prenesemo na poziciju djelovanja optuženika.00 sati što potvrđuje i učesnik akcije svjedok Milan Čorak. Svaka brigada ima komandno mjesto. a može djelovati i šire. komadant donosi odluku. U skladu sa iznesenim. organ za rodove i kancelarije. Ako su potčinjeni učestvovali u procesu donošenja odluke onda se ona prenosi usmeno. Razmatranjem "Pravila brigade" posebno dijela komanda brigade nedvojbeno je ustrojstvo i 98. "RSK" razjasnio sve okolnosti u svezi utvrđivanja odgovornosti optuženika za djelo koje se optuženiku stavlja na teret. Navedenu okolnost valja istaknuti jer su od tada počela borbena djelovanja. organizira. a valja ih imati u vidu i s obzirom da su zapisnici o uviđaju vezani za štete nastale od djelovanja raketnog bacača uzrokovane od 7. Planom rada komande utvrđuju se obaveze i zadaci svakog učesnika u procesu rada na donošenju odluke. U okvirima pripremanja i realiziranja borbenih dijelova slijedi zapovijest kao akt komandovanja koj im se kategorički i naredbodavno izražava komandantova odluka i konkretno jasno i nedvosmisleno postavlja zadatak potčinjenima. Odluka se prenosi na potčinjene usmeno ili pismeno. Organ za rodove u kojem se nalazio optuženi (topništvo) kao načelnik je stručni organ komande koji predlaže najsvrsishodniju upotrebu jedinica rodova kako bi brigada kao cjelina najbolje izvršavala zadatak. .30 pa cijelo dopodne.

organizira. planira. Od otegotnih okolnosti osim upornosti i pristupa paravojnim formacijama. 6. izvršenja takvih radnji i prenošenju takvih radnji. Takav zaključak suda proizlazi iz okolnosti da se MRZIĆ MILAN inkriminirane zgode nalazio na dužnosti načelnika topništva (visoko zapovjedno mjesto).Analizirajući cijelokupno događanje sud je stao na stajalište da je optuženik postupio na način kako ga tereti optužba. "RSK" zbog nedostatka ljudstva. U sferi izvršenja. Optuženi je zajedno sa ostalim istomišljenicima na način koji mu se stavlja na teret optužbom protuzakonitim i samovoljnim uništavanjem u velikim razmjerima imovine civilnog stanovništva gdje nije bilo ratnih operacija i koje nije opravdano vojnim potrebama dao svoj doprinos. i 2. Iz svega navedenog suda nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. Za dijelo nije bitno čak i da naređenje nije izvršeno. valja navesti. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženika. iako je u tom dijelu njegova uloga u njihovom djelovanju po hijerarhiji morala biti značajna. on je osoba koja je osnovno naređenje provodila daljnjim zapovjedima i prethodno sudjelovala u svim bitnim radnjama koje su prethodile naređenju. ZKP-a. a u svezi čl. dok njegova uloga u odnosu na topove nije se mogla u dovoljnoj mjeri sagledati. st. a način izvršenja djela se sastoj i u naređivanju izvršenja zabranjenih radnji. Već ranije su izneseni podaci da ta grupa priprema odluku. te nastalih posljedica (velika razaranja civilnih ciljeva iz oruđa za koje je on bio zadužen). osim korektnog ponašanja pred sudom i njegove mladosti. To proizlazi iz okolnosti da je imao najviše zapovjedno mjesto u organu za rod (topništvo) i u tom svojstvu bio u sastavu komandne grupe. Imajući u vidu poziciju koju je u vojsci tzv. I u najblažem obliku za optuženog. "RSK" . 90. u okviru zapovjednog položaja optuženika kod donošenja odluke oružanog djelovanja i prije toga kod izbora ciljeva. da je držao neposredno pod zapovjedništvom 6 mino-bacača 82 mm i 1 višecijevni raketni bacač 57 mm. st. toč. koji je bio stacioniran u okupiranom mjestu između Voćarice i Paklenice. te neposrednog djelovanja u aktivnostima iznesenim za djelo protiv civilnog stanovništva sud nije našao. 98. 1. ZKP. 1. 1. pješadijske brigade vojske tzv. Posebnih olakotnih okolnosti kod optuženog sud nije našao. a odnosi se na troškove postupka prema . Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. da ga je za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. "RSK" zauzimao sa relativno nižim činom potporučnika može se govoriti o njegovoj instrumentalizaciji u okvirima njegova intelektualnog domena i potrebama vojske tzv. da se radi o poduzimanju tipičnih radnji za ovo kazneno djelo. 87. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. Žrtva krivičnog djela je civilno stanovništvo.

dana 16. u kaznenom predmetu protiv I-opt. 11. dne 27. rođen 19. kao predsjednika vijeća. odvjetnika iz Siska. te sudaca porotnika Ante Jukić.Ivana Kasaić i Josipa Žinić. zapisničara. kao članova vijeća. godine ZAPISNIČAR VIJEĆA: Tihana Rendulić. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Josipa Budinski. v. gdje i . (K-31/1995).r. kao člana vijeća. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. suca Županijskog suda. Ljubice Rendulić-Holzer. stavak 2. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. godine u Hrvatskoj Dubici. uz sudjelovanje Nataše Galinić. v.r. Milenka Janjetović i II-opt. te imovinskom stanju optuženika.sin Mile i Marte. nakon dovršene javne glavne rasprave u prisutnosti I-optuženika i II-optuženika i njihovih branitelja Dragoslava Obrenović i Danice Demonja. godine izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ.1950. zbog kaznenog djela iz članka 123. OKZRH.troškovniku (svjedoci. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak. vještaci). SI-0043 K-32/1995. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. veljače 1997. Jovana Jerinić. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. U Sisku. rođene Kljaić. travnja 1996.

Vatinović Anka. Glavinić Grga. Bačin. otac jednog djeteta. ul. rođena 1940. oženjen. mučili ga i nečovječno postupali prema njemu. Republici Srpskoj Krajini i protjerivanja hrvatskog pučanstva.Blinja Barbara. tj. Mišković Ivica. Volarević Soka. Pavić Antun. gdje i prebiva. Bunjevac Antun. Jukić Filip. Trninić Ivo i Kata. Bunjevac Kata. paravojnu snagu navedene tvorevine. Dragičević Ivica. koje su sve zajedno činile jednu mnogobrojnu nelegalnu skupinu. pristupili u ne legalnu postrojbu tzv. očito nezadovoljni s nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj i neprihvaćajući njezin demokratski pravni poredak. Jukić Iva. Stanković Veronika.. Trninić Ivan. Josipović Ivo. završio osnovnu školu krivi su što su: u neutvrđeno vrijeme tijekom mjeseca srpnja ili kolovoza 1991.prebiva. Lončarević Nikola.Zdravka Buzadžića 71. Durinović Antun. poljoprivrednik. godine: izvršili napad na naselja Hrvatsku Dubicu. Čorić Mara. Josipović Anka. kolovoza 1949. Trninić Terezija. Švračić Antun i Marija. -završio osnovnu školu. Krnić Štefo. Batinović Antun.3. otac dvoje djece. ubijali civilno stanovništvo. Petrović Juraj. Lončarević Antun. Đukić Maca. Flekać Jozo.32. Flekać Franjo. Pavić Matija. Cerovijane. Vrpoljac Nikola. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. pljačkali imovinu Hrvata prisvajajući njihove pokretne stvari namještaj. Đurđević Luka. Srbin. Knežević Antun. Zaočević Šajnović Milka i Slavica. 51. Čaušević Idriz. do 53. Antolović Roko. Barić Sofija. Volarević Antun. Dikunić Ruža i Sofija. godine pa sve do oslobođenja tog područja. rođen 3. Flekać Marko. kolovoza 1949. Krivajić Reza. 3. Đukić Antun. godine zajedno s drugim pripadnicima ekstremno nastrojenog srpskog pučanstva s područja Hrvatske Dubice i izvan tog područja.čiji su pripadnici s pripadnicima drugih nelegalnih postrojbi. poljoprivredne strojeve. Barunović Nikola. Bunjevac Tomo. Piktija Anka. i 33.Felbabić Nikola.Dubičkih partizana br. rođene Duričić. Ferić Kata. Juratović Marija. kućanske i druge aparate. Ferić Đuro. do mjeseca kolovoza 1995. RSK.13. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba usvojenog 8. Ordanić Luka. i čl. Kulušić Ivan. Kaurin Jaga.. Karanović Jozo. Šestić Milan. godine protivno odredbama čl. Krnić Mijo. u Cerovijanima . Kata i Liza. stoku i drugo.31. Dukić Danica. II-optuženi JOVAN JERINIĆ. a iz područja Općine Hrvatska Duica nestale su slijedeće osobe: Kitonić Nikola.1947. Vladić Kata.sin Mile i Ane. Jukić Vera i Marija. radnik. Likić Nikola. Pezo Ivo i Soka. Mišić Mijo. Mucavac Antun. Dikulić Stjepan. Batinović . od tada. žena Ive. Srbin. u selu Bačin .8. Predore i druga mjesta te na civilno stanovništvo u Njima. oženjen.godine. Kropf Pavle i Bara. Šestić Marija. Ferić Anka. posebno Hrvatske Dubice i drugih mjesta i njihovog pripajanja paradržavi tzv. Luić Janja. Abaza Željko. a u nakani njegovog podrivanja i obaranja te odcjepljenja dijela teritorija Republike Hrvatske. Krivajić Antun. pa su navedenim djelovanjem ubijeni civili u Hrvatskoj Dubici i to Gajić Rade. Alavančić Kata i Reza. Tepić Dušan i Ana.godine u Hrvatskoj Dubici..ul. lipnja 1911. Josipović Anka. Delić Marija. Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. a naročito od mjeseca kolovoza 1991. Nikolić Ana. Sabljar Štefo. Vuković Pero. Đuričić Stevo. Karagić Josip. prinuđivali na prinudni rad nesrpsko pučanstvo uglavnom Hrvate koji su ostali na okupiranom području. Jurić Janja. primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonita zatvaranja. Huska Stjepan.

tj. godine svakom optuženiku se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. toč. stavak 1.a čiji su pripadnici počinili više kaznenih djela navedenih u izreci presude. godine broj KT-35/l995. Lončar Antun. OKZRH. Čorić Josip. stavak 1.a u Hrvatskoj Dubici uništeno više od 60 kuća. Barunović Marija. optužio je Jovana Jerinić da je počinio kazneno djelo iz članka 120. ZKP-a optuženici su dužni solidarno podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 87.000.00 kuna. Na temelju članka 45. stavak 1. i 3. protiv Jovana Jerinić spojen je sa postupkom u predmetu K-32/96. ZKP-a u iznosu do 8. Blinja Nikola. kolovoza 1995. Rješenjem od 6. stavak 2. OKZRH koje je u navedenoj optužnici činjenično opisano. izmijenjenom optužnicom optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo iz članka 123. da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Na temelju članka 90. stavak 2. protiv opt. U predmetu ovoga suda broj K-31/1995. provede jedinstveni postupak. Čorić Bara. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik Sisak je optužnicom od 3. Milenka Janjetović i određeno je da se u predmetu K-32/l995. OKZRH OSUĐUJU I-optuženi MILENKO JANJETOVIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 14 (ČETRNAEST) GODINA. godine (list 92) postupak u predmetu K31/95. Perković Nevenka. stavak 2. Blinja Katarina. Perković Vlado. u potpunosti uništena i porušena sela Bačin i Predore. te svaki platiti paušalni iznos od 5. Barunović Matija. Ordanić Antun. Da bi se . Čorić Antun. OKZRH/a u svezi sa st.193.studenog 1995. Naime. (list 45) Županijski državni odvjetnik Sisak optužnicom od 3. koje je činjenično opisano u optužnici. dakle. Felbabić Marija. te se na temelju odredbe članka 123. OKZRH. II-optuženi JOVAN JERINIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 12 (DVANAEST) GODINA. stavak 1.Marija. Lončar Stjepan. Na glavnoj raspravi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Sisak je objedinio optužnice u jednu te izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela (list 226 do 227). kršeći pravila međunarodnog prava postali pripadnici skupine organizirane radi vršenja kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. (list 48 predmeta K-32/95) optužio Milenka Janjetović da je počinio kazneno djelo iz članka 120. 1. 1. Blinja Josip.listopada 1995. Antolović Marija. Blinja Ana i Likić Andrija. do 6.00 kn. Lončar Kata. OKZRH vrijeme provedeno u pritvoru od 4. Perković Zoran.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnih zločina koje je propisano u članku 123. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . Čorić Vera. Lončar Anka. stavak 2. Lončar 'Kata.listopada 1995. godine broj KT-34/1995. istoga članka. dvije kapelice i crkve. Zaočević Nikola.

I-opt. Tek u tijeku 1992. Miću Čorić. U svojoj obrani izjavio je. Josipa Josipović.utvrdio pravi značaj i karakteristike inkriminirane skupine.čuo.da ti ljudi nisu odvedeni na razmjenu već da su ubijeni u mjestu Bačin. potrebno je navesti sva kaznena djela/koja su pripadnici skupine počinili.a on. Neki od njih su već od prije imali naoružanje. Željka Abazu i Čaušević Idriza. 9. Knežević Antuna. koji su ostali nakon okupacije i da se pritvore kako bi se mogla izvršiti razmjena za njihove zarobljene pripadnike. Govorilo se da je pucao Radunović Stevo. iz Bosne su došli pripadnici vojske te je ustrojena četa pod zapovjedništvom Pralica Miloša. kako je već napred navedeno. Kasnije je ušao u graničnu policiju. Izjavio je da njega i ostale sugrađane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj Dubici nije nitko ugrožavao niti ih tjerao u Bosansku Dubicu. da su kuće opljačkane. On ne zna zašto. 1991. nezna od koga. Ova grupa je oformljena čak i prije 8. Đukić Ivana i Nikolu. godine. Posebno spominje da poznaje Marka Matijevića. 10. Tom prilikom.da su tijekom 1994. do tada i kćerka i sin su polazili u srednju školu u Zagrebu i koristili đački dom. da su dvije minirane. ali nezna tko je to učinio. u svojoj obrani je naveo. godine. da je prije mobilizacije u Hrvatskoj Dubici ustrojena i Martićeva milicija (oko 20 ljudi) pod rukovodstvom Kovačević Momčila. 10. tvrdi optuženik. U tom svojstvu pisao je potvrde za prijelaz u Bosansku Dubicu.da je u Hrvatskoj Dubici spaljeno oko deset hrvatskih kuća. što se ta djela optuženicima osobno ne stavljaju na teret. dolazeći u komandu . Tvrdi da nikoga nije ubio. Vrativši se 22. Milenko Janjetović u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je 7.u zgradu Poljoprivredne zadruge vidio da je Radunović sa svojom grupom (oko desetak ljudi) tukao i maltretirao naprijed navedene osobe. mjeseca 1991. rujna 1991. Ejuba Čaušević i dr. da nije pljačkao kao niti palio. Bili su pod zapovjedništvom Radunović Steve u istoj postrojbi. a neki su ga dobili tada.Juratović Mariju i Štefa te Trečić Mariju.da je jednom došla zapovjed. Inače. da je počev od 8. SAO Krajine. da se nalazio u sastavu čete kojoj je bio komandir Pralica Miloš. Navodi da je u krugu ove zgrade više puta vidio Josipović Josipa. Izjavio je.mjeseca 1991. on je određeno iskazao (99/2) da je jednoga dana. 1991.' Budući da je s njime bio dobar. Danicu Krizmanić. 1991. kada se već nalazio u zgradi komande čuo je i pucnjavu. on je obavijestio svoje susjede Hrvate . bez obzira. napominje da je mobilizirano svih njih oko 30 muškaraca srpske nacionalnosti iz Hrvatske Dubice. a drugi dan je saznao da su ubijeni Knežević Antun i Abaza Željko. Navodi. pa i on sam ga je dobio tada. Čorić Miću. kada su ih vodili na radne obaveze (skupljanje stoke i drugih stvari. on ga je postavio za pisara (čatu). godine u Hrvatsku Dubicu zapazio je da je većina stanovništva hrvatske nacionalnosti otišla iz Hrvatske Dubice. bio je pisar u komandi. godine iz Hrvatske Dubice izbjegao u Bosansku Dubicu te da se vratio natrag u Hrvatsku Dubicu 22. navodno. godine.a u Hrvatskoj Dubici ostalo je samo nekoliko staraca. U tijeku postupka optuženici su dali svoje obrane. I prije opisane mobilizacije u Hrvatskoj Dubici je postojala jedna grupa (4 do 5 osoba) na čijem čelu se nalazio već spomenuti Radunović Stevo. po stavu suda. 9. rad na popravku mosta). Zapovjedništvo i milicije i vojske nalazilo se u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge. Prije ovog događaja vidio je Kovačević Momčila i druge kada su iste zatvorenike tukli na dvorištu. u neodređeno vrijeme nakon mobilizacije. Osim toga. Većina stanovništva Hrvatske Dubice bila je hrvatske nacionalnosti. Poljoprivredna mehanizacija je . Poznaje većinu ljudi iz Hrvatske Dubice i okolnih mjesta: Bačina. Navodeći da je 13. No. godine izvršena njihova mobilizacija. da je 13. Cerovljana i Predora. godine sa mnogih kuća skinuta krovišta. navodi. Prema izjavi optuženika.a u Bosanskoj Dubici srpske nacionalnosti. godine srpsko stanovništvo odlazilo iz Hrvatske Dubice u Bosansku Dubicu i da ih je većina prešla. Prije ove akcije. da se u Hrvatskoj Dubici pokupe svi Hrvati. 1991. On je otišao u Bosansku Dubicu radi upisivanja u školu svoje kćerke.da se negdje sklone dok prođe akcija. godine bio mobiliziran u vojsku tzv. Nadalje. Izjavljuje da je u toj akciji pokupljeno dosta ljudi i otpremljeno u Vatrogasni dom u Hrvatskoj Dubici. Poznato mu je. Viđao ih je. Slavka Kučuka.

Jovan Jerinić u svojoj obrani u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je početkom mjeseca rujna 1991. U tijeku glavne rasprave u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Đukić Ivana (102). Ostalo je nešto starijih ljudi. godine otišao u Bosansku Dubicu (prije nego što je srušen most). Bunjevac Milana (130). Otišli su i drugi stanovnici srpske nacionalnosti. godine bio u sastavu dubičanske čete koja je brojila oko 100 ljudi. Krizmanić Danicu (137). Čorić Miću (117-119). Navodi da je bio komandir odjeljenja ali za cijelo vrijeme boravka u jedinici nije bio na položajima sa kojih se borbeno djelovalo. Krnić Milana (162). Znao je da se u prostorijama Poljoprivredne zadruge u sjedištu vojne i milicijske komande nalaze zatvorenici. oko 50 do 60 osoba. Matijević Marka (131-132). Anić Nikicu (151). Kulišić Anu (141). Izjavio je. Kučuk Slavka (115-117). da je iz Hrvatske Dubice otišao. da je bio upoznat s pozivima nadležnih tijela Republike Hrvatske za mirnu reintegraciju okupiranih područja. da odlože oružje i da im se garantira sloboda i sigurnost. godine kao i da pokupljeni Hrvati nisu odvedeni u razmjenu. da nije znao za akciju koju je vodila milicija SAO Krajine. Vuruna Evu (140). Kao pripadnik . jer se bojao. do polovice 1993. Bilo mu je poznato. Oba optuženika su tijekom i na završetku glavne rasprave izjavili da nisu počinili kazneno djelo.a u ulici Đure Trninića da je uništeno 10 do 15 kuća. Za tu akciju saznao je tek u tijeku 1992.zapovjednik dubićke čete bio je na položaju kod Višnjice za vrijeme akcije „ Bljesak“ a na položaju u Uštici za vrijeme akcije "Oluja". Đukić Nikolu (103). kao i ostali su htjeli da tako i ostane iako je prije okupacije bila na području Republike Hrvatske. Josipović Josipa (104-106). Krajem mjeseca rujna 1991. Tvrdi. već da su pogubljeni u Bačinu. Na tom položaju na punktu kod željezničkog mosta za vrijeme akcije "Oluja" Hrvatska vojska im je došla iza leđa i tu je zarobljen. Trečić Mariju (131). RSK i on. da ih nije vidio i nezna. Trivić Milku (129). Ordanić Matiju (161). ističe. Nadalje. Šprčić Antuna (141). Nezna tko je pucao. Šestić . Juratović Anku (139). ali.goine vratio se u Hrvatsku Dubicu i tada većine stanovništva hrvatske nacionalnosti nije bilo u njoj.koje su došle iz pravca Hrvatske Kostajnice. Višnjicama i Predorama. U skupljanju pokretnina i stoke sudjelovali su i zarobljenici u vidu radne obaveze. Šnjarić Marina (149-150). Bunjevac Radmilu (131). zna da su bili u zatvoru i da su ubijeni. Izjavio je da je u njegovoj ulici spaljeno oko 5 do 6 hrvatskih kuća. da je dosta kuća srušeno u Bačinu. Zatvorenici su nekada dolazili i u vojnu kuhinju/gdje je on radio razvozeći hranu.skupljena iz hrvatskih domaćinstava i dijeljena srpskim domaćinstvima. iz Hrvatske Dubice. on priznaje da je cijelo vrijeme od 1991. ali si u tome nije mogao pomoći. ali nema detaljnijih saznanja o tome. da se ne osjećaju krivima i pred1ožili da ih se oslobodi od optužbe. U tijeku 1993. da su hrvatske kuće opljačkane od prvih jedinica. a također i od domaćih ljudi. Zna da je Hrvatska Dubica za vrijeme okupacije bila u području tzv. čiji je cilj bio da se pokupe preostali Hrvati radi njihove razmjene za pripadnike njihove koji su bili zarobljeni. Poznavao je Knežević Antuna i Abaza Željka. godine četa je prešla na položaj u Višnjicu na kojem je bila za vrijeme akcije "Bljesak" a u mjesecu srpnju 1995.tko su bili. Juratović Stjepana (138). Također je bio u jedinici čiji je zapovjednik bio Pralica Miloš. U postrojbi koja se nalazila na području Hrvatske Dubice uglavnom su se nalazili domaći ljudi. Tepić Snježanu (133). Po izjavi svoje žene znade. Na posebno pitanje u svojoj obrani je izjavio i da zna da se Hrvatska Dubica nalazi na području Republike Hrvatske i da je nakon oružane pobune pripojena u sastav RSK. Ribarić Nikolu (151). tj. Čorić Milana (139). godine premještena je na položaj u Uštice. II-opt. Izjavio je. jer je čuo. a manje ih je bilo iz Bosanske Dubice i drugih područja. Navodi da se zato predao Hrvatskoj vojsci za vrijeme posljednje akcije. Abaza Nikolu (133). pošto je više puta čuo pucnjavu. da su jednom prilikom u kuhinju došli Josipović Josip i Čorić Mićo. Nitko ga nije ugrožavao niti tjerao. da su nadležna tijela Republike Hrvatske i čelnici u njima pozivali srpsko pučanstvo u mirnu reintegraciju.

Hrvatske Dubice. naoružavati se tijekom 7.ponovno saslušanje (218-219). i na temelju iskaza brojnih svjedoka. broj 511-10-8232/96. ožujka 1996. Naprotiv. i 8.priložen spisu. Gajić Đurđicu (220) i Sever Iliju (222-223). stavlja im se na teret djelo iz članka 123. se stavlja na teret. okupljanju. pa tako i u Hrvatskoj Dubici. Izjavili su da su u početku mjeseca rujna otišli u Bosansku Dubicu.a naročito krajem mjeseca počeli su napadi od strane pobunjenih srba. svoj odlazak nastoje opravdati poslovima u svezi školovanja svoje djece. Naime. jer su se bojali ostati u Hrvatskoj Dubici. diglo na oružanu pobunu. Biće ovog kaznenog djela ostvaruje se samim postajanjem pripadnikom skupine organizirane za vršenje kaznenih djela. iako ih nitko nije ugrožavao. Dvora. da se srpsko pučanstvo nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj na velikom području. Već tijekom toga mjeseca.1995.a najčešće postavljanjem eksplozivnih naprava i barikada stvaralo dojam ugroženosti i opravdanosti njihovog napuštanja naselja. Njima se stavlja na teret da su postali pripadnici skupine organizirane za vršenje kaznenih djela ratnih zločina. osim ocjene navoda njihove obrane. godine u neodređeno vrijeme. Matijević Draginju (219). stvaranju grupa i naoružavanju . Karagić Miška (183). mjeseca 1991. spomenuti odlazak optuženika iz Hrvatske Dubice početkom mjeseca rujna 1991. pa sve do Siska. ocjenjujući ove tvrdnje u povezanosti sa svim zbivanjima koja su uslijedila. Perković Ivana (181182). Ercegovac Milana (208-209). Jovan Jerinić počinili kazneno djelo koje im. godine koji je bio informativni list 26. a nakon toga uslijedili su napadi organiziranih i naoružanih srpskih pobunjenika. opće je poznata činjenica. Juratović Ivana (219). Bačinu i Predorama te zapisnik o tom očevidu (191-195) pročitan je na glavnoj raspravi od 12.2.Tomu (163).a uz pomoć Jugoslavenske armije na hrvatsku Dubicu kao i na druga područja. nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su optuženici bili u sastavu organizirane skupine srpskih pobunjenika.godine najveći dio srpskog pučanstva je napustio Hrvatsku Dubicu i otišao u Bosansku Dubicu ili se povukao u brda. Unčanin Mirka (182). Poljak Marka (179). obavio očevid 28. jer nije uvjerljiva. stavak 2. pročitan je članak "Jedan dan uz granicu" u informativnom listu "Graničar" od 7. mjeseca 1991. Josipović Josipa i Čorić Miće . izvršen je uvid u dokumentaciju očevida (fotoelaborate broj 511-10-82-99/96. OKZRH. godine u povezanosti sa svim zbivanjima koja su se dogodila prije toga. Stanković Mariju (208). Zapravo. godine u Hrvatskoj Dubici. Stanišek Velislava (165-166). Doduše. Činjenicu pripadanja oba optuženika inkriminiranoj skupini sud je utvrdio.a činjenično je opisano u izreci ove presude. tj. Oba optuženika su postala pripadnicima takve skupine u tijeku mjeseca srpnja i kolovoza 1991. Šabalj Nikolu (208). Ovaj scenarij se odigravao u svim područjima gdje je došlo do pobune. godine (209).a koji se odnose na snimanje i fotografiranje kuća i gospodarskih zgrada oba optuženika i na snimanje porušenih kuća i drugih objekata u Hrvatskoj Dubici i Bačinu. Tijekom 8. Milenko Janjetović i II-opt. godine. Srpsko pučanstvo je raznim organiziranim akcijama. koja je zahvatila i područje Banovine od Hrvatske Kostajnice. čiji je zadatak bio protjerivanje hrvatskog življa iz Hrvatske Dubice i njegovo uništenje kao i uništenje svih materijalnih i duhovnih sadržaja hrvatskog bića. Na temelju provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da su I-opt. o organiziranju. bio je razrađen scenarij za napade na Hrvatska naselja. Redžić Osmana (184). Međutim. Sami optuženici u svojim izjavama ukazuju na ovakav scenarij.pješadijske brigade srpske vojske Krajine (221) . Kesić Anu saslušana izvan glavne rasprave (list 217) čiji je iskaz pročitan na glavnoj raspravi. 2. pročitan je popis poginulih odnosno ubijenih i nestalih osoba (202-206). a naročito poslije toga. njihova obrana u ovom dijelu ne može se prihvatiti. (3 fotoelaborata pod ovih brojem). U Hrvatskoj Dubici srpsko pučanstvo se počelo okupljati i stvarati grupe. 1996.

RSK u Kninu. Abaza Željko). Svi ovi svjedoci su vidjeli pojedine faze organiziranja i naoružavanja pobunjenog srpskog stanovništva.a on je bio i zapovjednik postrojbe nakon mobilizacije. jer ako su i bile formalno posebno ustrojene. Optuženike je u sastavu skupine u 8. a naročito u 8.1991.mjesecu 1991.1991. On je kao stanovnik Hrvatske Dubice srpske nacionalnosti upozoravao i opominjao svoje sugrađane srpske nacionalnosti koji su izazivali ekstremni pristup glede svoga položaja. Stanišek Velislav (165-166).da su sve postojeće skupine bez obzira na naziv i područje djelovanja bile pod jedinstvenom komandom čelnika tzv. To zato što iz mnogih provedenih dokaza očigledno proizlazi. Upravo je Radunović Stevo kao čelnik postrojbe . Ovaj je svjedok izjavio da je krajem 6.organizirane skupine počinio niz kaznenih djela. Šestić Tomo (163-164). navodno poslije 13. st. Njega je iz doma izbavio Janjetović Milenko koji je bio u vojničkoj uniformi. Ercegovac Milan (208208). opće poznate činjenice. Janjetović Milenka da je mobilizacija izvršena 13. Čorić Mićo.nečovječno postupao prema njima Kovačević Momčilo.Glede organiziranja Srba važan je iskaz svjedoka Kučuk Slavka (110). iz sada. s krajnjim ciljem pripojenja matici Srbiji i stvaranja Velike Srbije. Poljak Marko (179). Poznato mu je/da se tijekom ljeta. tukao .najvećeg dijela srpskog pućanstva u Hrvatskoj Dubici iskaze su dali svjedoci Dukić Ivan (102).). Juratović Stjepan (138-139). godine. Sam se začudio. U toj skupini vidio je Jerinić Jovu koji je u civilnom odijelu stajao kraj svog kombija. vidio je Janjetović Milenka u vojničkim SNB hlačama i košulji. a potvrđuju činjenicu jedinstvenog djelovanja svih organizacijskih dijelova jedinstvene oružane snage pobunjenih Srba. godine prolazio . Knežević Antun. Anić Nikica (151).10. godine minobacačkom vatrom napadnuto selo Bačin o čemu svjedoći Stanišek Velislav (166). Sever Ilija (222). godine. I-opt. čak i prije 8. 1991. Isto tako. Prije toga iste civile je mučio. da je održavalo straže u predjelu dubičkih brda gdje su uglavnom živjeli Srbi. Ove događaje (mučenje i nečovječno postupanje sa civilima sve do . godine.godine i svjedok Dukić Milan (102). s time da su neki od njih u tim aktivnostima i organiziranju vidjeli i optuženike.a činjenica je da je 25. kao jedinstven instrument za stvaranje. a kasnije tzv. mjeseca 1991. mjeseca 1991. nešto dalje od Jerinića. one su stvarno bile sastavni dio skupine u širem smislu riječi kao nelegalna oružana snaga pobunjenih Srba. da su napadi počeli već u tijeku 8. ili početkom 7. U istoj skupini.a imao je automat sa dobošem. mjeseca 1991. On je također 20. Na čelu te skupine bio je Radunović Stevo.a nakon toga je i ubio Knežević Antuna i Abaza Željka. 8. Kučuk Slavko (115). godine srpsko pučanstvo naoružavalo i oblačilo u uniforme.10. proizlazi. Čorić Milan (139-140). mjesecu 1991. godine (99. Pekrović Ivan (181). Dukić Nikola (103). proširenje i očuvanje paradržave RSK. koji je bio na čelu tzv. koji je prilikom tog napada ranjen i zadobio teške tjelesne povrede. Navodi obrane I i II-optuženika potvrđuju činjenicu da je u Hrvatskoj Dubici organizirana skupina pobunjenih Srba radi vršenja kaznenih djela. Mihaljević Ivan (182-183). SAO Krajine.vozio se automobilom kroz dubička brda i u jednom dvorištu je vidio skupinu oko 50 ljudi. Krnić Milan (162). 6. u čijem sastavu su se nalazila oba optuženika. Neki od njih su bili u uniformama i naoružani. Šnjarić Marin (150). Da se u konkretnom slučaju radi o jedinstvenoj skupini pobunjenih i naoružanih Srba.a imao je pušku. Janjetović Milenko u obrani je dao izjavu da je Radunović Stevo bio naizmjenično i u milicijskoj i u vojnoj postrojbi. 10. milicije SAO Krajine.1991. Neuvjerljiva je i neprihvatljiva tvrdnja I-opt. Mučio je i nečovječno postupao sa civilima (Josip Josipović. godine odveden u Vatrogasni dom u koji je dovedeno oko 50 Hrvata starije životne dobi. ne može se prihvatiti stvarna podjela između vojne i policijske postrojbe. Čorić Mićo (117). Oba ova slučaja vidio je Janjetović Milenko osobno. kako je organiziranost srpskog pučanstva za kratko vrijeme uzela veliki zamah. Na njih se posebno odnosi iskaz svjedoka Stanišek Velislava (166).

Oni su navedeni u izreci presude. Hrvatsku Dubicu i Predore. Njihovi potresni iskazi prikazuju jezive scene mučenja i ubijanja ljudi. poljoprivredni strojevi. Graboštana. Ribarić Nikola i Abaza Željko). Ovo je utvrđeno neposrednim očevidom suda u tim naseljima.a isto tako i iskaza brojnih svjedoka utvrđeno je da je sa područja Hrvatske Dubice nestao veliki broj civila. akcijom "Oluja" oslobođeno to područje. Na temelju istog dokaza.a naročito kopati rovove za potrebe pobunjeničkih postrojbi. pripadnici skupine .) je opljačkana i razgrabljena od pripadnika organiziranih srpskih pobunjenika. Preko noći su odvedeni iz Vatrogasnog doma i za njihovu pravu sudbinu se nije saznalo. Tu su ih vidjeli i optuženici. Kod jedne kuće u blizini mosta morali su stajati okrenuti licem prema zidu kuće. Ove činjenice navode i optuženici u svojim obranama}a posvjedočili su tu činjenicu u svojim iskazima brojni . posebno dvije katoličke kapelice i katolička crkva.oružane postrojbe pobunjenih Srba prinuđivali su na prinudni rad nesrpsko stanovništvo koje je ostalo na okupiranom području. starije životne dobi. Oni su morali obavljati razne poslove.a što je konstatirano u zapisniku o očevidu (19l-l95 ) a prikazano je u fotodokumentaciji očevida.Josipović Josipa i druge. kao i velik dio teritorija Republike Hrvatske. oko oko 50 do 60. Oštećeno je i spaljeno mnogo kuća u Hrvatskoj Dubici. osobe navedene kao nestale nisu se pronašle niti javile. 1991. U tome su sudjelovali i svjedoci Juratović Stjepan (138-139). Hrvatske Dubice i drugih mjesta. Na temelju popisa dostavljenog od načelnika Općine Hrvatska Dubica (201-206) utvrđeno je da su. osim Knežević Antuna i Abaza Željka ubijeni i drugi civili navedeni u izreci presude. U svezi mučenja ljudi u Hrvatskoj Dubici važan je također iskaz svjedoka Matijević Marka (131-132) koji je opisao svoj slučaj mučenja. stavili lisice i tukli ga te u lisicama pustili kući. Prigodom odlaska Hrvata u progonstvo oni su svu svoju imovinu ostavili u svojim kućama i gospodarstvima. Unatoč tome što je u mjesecu kolovozu. Ustrojeni su radni vodovi od ljudi iz sela Utolice. Krivajić Antun. za sada se vode kao nestale osobe. oni su nakon potpune okupacije Hrvatske Dubice 20. Naselja Bačin i Predore su u cijelosti porušena i spaljena. što su i sami naveli u svojoj obrani. Nadalje. Isti dan su ponovno došli drugi pripadnici te ga tjerali ispred sebe do mosta sa još nekoliko civila (Karaić Josip.ubojstava) potvrdili su svojim iskazima i svjedoci Josipović Josip (104) i Čorić Mićo (117-119) koji su i sami bili žrtve opisanih događanja. godine pokupili u njoj preostale Hrvate. Njega su pripadnici nelegalne skupine među kojima se je isticao Radunović Stevo. Redžić Osman (184-185). popravljati most kao i sudjelovati u prikupljanju pokretnina iz napuštenih kuća prognanih Hrvata. Sva ta imovina (kućanski aparati. Spomenute ljude su doveli u Vatrogasni dom pod izgovorom da idu na sastanak) ali sastanka nije bilo. a isto tako i grupa zarobljenika u kojoj su bili Josipović Josip i drugi.koji su obavljali te poslove u vidu radne obaveze. Osim navedenog pripadnici skupine pobunjenih Srba iz Hrvatske Dubice počinili su napad na naselja Bačin. Isto takvo svojstvo ima i iskaz svjedoka Redžić Osmana (184 )kada opisuje betoniranje mosta između Hrvatske i Bosanske Dubice i zaljevanje u šalung sa betonom odnosno cement om jednog pripadnika radnog voda. Timaraca. Iako postoje osnove sumnje da su pogubljeni. Osim što su zatvorili već spomenute osobe . raščišćavati teren. Pripadnici iste skupine su primjenjivali kolektivno kažnjavanje i protuzakonito zatvaranje. stoka i dr. također prema popisu (201-206). Među njima je bilo i nekoliko ljudi srpske nacionalnosti koje su naknadno oslobodili. 10. namještaj.

čiji su pripadnici bili i optuženici. Sve navedene posljedice: napad na naselja. nisu se smjeli kretati niti izlaziti iz svojih dvorišta. stvaranje paradržave na teritoriju Republike Hrvatske. Činjenica. Zato je sud I-opt. mjere zastrašivanja i pljačka (čl. i što je na neki način pomagao za vrijeme privremene okupacije dvije hrvatske obitelji (Juratović (138-139) i Trečić (131) s kojima je prije rata bio u dobrim odnosima i u odnosima međusobne suradnje te pomaganja. stavak 2. uništavanje stambenih. godine (221). Milenku Janjetović izrekao težu kaznu od kazne izrečene Jovanu Jerinić. Zabranjeni su napadi na civilno stanovništvo. kako u ljudskim žrtvama tako i u uništenju materijalnog bogatstva hrvatskog pučanstva na tim područjima. Naime..2. Milenko Janjetović i II-opt. ne može se uzeti kao olakšavajuća okolnost.gospodarskih i vjerskih objekata. što je Milenko Janjetović pomogao Kućuk Slavku da se spasi iz zatvora . Jovan Jerinić bili pripadnici skupine organizirane za vršenje najtežih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i da su počinjena mnogobrojna kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Odredbama ovih međunarodnih pravnih akata zabranjena su nasilja protiv života i tijela. prisiljavanje na prinudni rad.3. napadi nasumce.Vatrogasnog doma.a posebno su glede toga detaljni iskazi svjedoka Josipović Josipa i Čorić Miće. do 33. mučenje i nečovječno postupanje. Jovan Jerinić do komandira odjeljenja ukazuje na njihov položaj i zasluge postignute djelovanjem u skupini kojoj su pripadali. okrutna postupanja i mučenja. Ovo tim više što članovi navedenih obitelji kroz vrijeme privremene okupacije nisu bili slobodni ljudi. kao i činjenica da su u akciji "Oluja" zarobljeni na prvoj borbenoj crti ukazuju da su bili dosljedni i odlučni da ostvare postavljeni cilj tj. Janjetović Milenko)a ta činjenica je utvrđena obavljenim očevidom što je navedeno u zapisniku kao i fotodokumentacija. Naime. a II-opt. svaka fizička i psihička prisila. Janjetović Milenka sud je uzeo u obzir njegov posljednji položaj u organizacijskoj strukturi skupine (starješina jedinice) u odnosu na II-opt. što znači da se može izreći u trajanju do 15 godina. povijesnih spomenika i mjesta bogoslužja (čl. Dopunskog protokola Ženevske konvencije). Zbog navedenog sud ih je proglasio krivima i osudio izrekavši im kazne zatvora kako je navedeno u izreci presude. naročito karakter skupine.svjedoci. sa svih stambenih i gospodarskih objekata skinuta su krovišta što je dovelo do njihovog potpunog propadanja. Sud smatra da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog kaznenog djela. Na temelju naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđeno da su I-opt. Ovo je u svojoj obrani naveo I-opt. osobito ubojstva.l3. Ženevske konvencije). Milenko Janjetović u paravojnoj skupini napredovao do starješine jedinice. do 53. Pored navedenog. bez obzira koja bi cijena za to bila potrebna. tj. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve utvrđene činjenice. OKZRH. Činjenica da je I-opt. Posebno je propisana zaštita civilnih objekata. cilj te skupine i mnogobrojna djela koja je ta skupina počinila.31.51. već samo rezultat dobro organizirane skupine i njezinog djelovanja. posljedice sveukupnog djelovanja. navedene funkcije odnosno njihov položaj ukazuje i na njihov značaj i položaj u inkriminiranoj skupini. Glede I-opt.1995. ubijanje civila. što je utvrđeno uvidom u informativni list "Graničar" od 7. protuzakonito kažnjavanje i zatvaranje. Jovana Jerinić koji je bio komandir odjeljenja. . nisu i ne mogu biti rezultat spontanog djelovanja pojedinaca. Nije utvrdio olakšavajuće okolnosti za optuženike. Kazne su određene u skladu s člankom 123. Ista činjenica. pljačkanja imovine. Sva navedena i utvrđena postupanja su protivna odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata i dopunskog protoka Ženevskim konvencijama koje su navedene u izreci presude. za predmetno djelo predviđena je kazna zatvora najmanje jednu godinu.

r.r. jer utvrđenje tih činjenica nije pravno relevantno za predmetno kazneno djelo. v. U Sisku. st. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike SI . Iznos je određen prema složenosti.00 kn a odnose se na troškove svjedoka. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. v.193. očevida i nagrade branitelja postavljenog po službenoj dužnosti. 90. OKZRH. Troškovi kaznenog postupka iznose 8. težini i trajanju kaznenog postupka. dne 16. PREDSJEDNIK Josip Budinski. pa nadalje provedeno u pritvoru pritvorenicima se uračunava u izrečenu kaznu zatvora u smislu odredbe članka 45. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.travnja 1996.Juratović Stjepan čak je bio i u sastavu voda za prinudni rad.kolovoza 1995.0044 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU K –28/95- PRESUDA . Na temelju svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci. O troškovima kaznenog postupka odlučeno je u smislu čl. ZKP-a. da za utvrđenje kaznenog djela koje se optuženima stavlja na teret nije potrebno davati analizu i ocjenu iskaza svjedoka koji su o nekim činjenicama tijekom glavne rasprave dali suprotne iskaze. Paušalni iznos određen je za svakog optuženika posebno u jednakom iznosu od 5.00 kn. 1.000. i 3. Budući da je na glavnoj raspravi izmijenjen činjenični opis optužnice i pravna kvalifikacija djela sud je uzeo stav. Hrvatske. Vrijeme od 04. stavak 1.

Ivana Blažinić. nakon što se osnovala paravojna skupina zv. pristupili toj skupini koja je u više navrata iz raznog vatrenog oružja vatreno djelovala po Hrvatskom selu.travnja 1996. udovac. otac dvoje djece. u kaznenom predmetu protiv I-opt. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić.organiziranje grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina iz čl. odvjetnika iz Siska. ušli sa skupinom u Hrvatsko selo. 120. lipnja 1947. krivi što su: u tijeku mjeseca rujna 1991. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . sin Mile i Bogdanke rođene Mamuzić. godine u Maloj Vranovini. sa završenom OŠ II-optuženi DUSAN ĆELAP. sa prebivalištem u . vatrenim djelovanjem i paljenjem razarala kuće. godine. sin Milana i Milke. te je time i na takav način gotovo u cijelosti uništila Hrvatsko selo. uz sudjelovanje Nataše Galinić. predsjednika vijeća. godine u Maloj Vranovni. pa kada su stanovnici hrvatske nacionalnosti izbjegli i napustili Hrvatsko selo. st. a potom je ta skupina pljačkala imovinu mještana Hrvatskog sela. sudaca porotnika Đure Sertić. Lalić Milana i II-opL. člana vijeća. Ante Jukić. st. zbog kaznenog djela iz čl. Ćelap Dušana. Srbin. samostalni vod Mala Vranovina sa ciljem da u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske djeluju ne samo na rušenju legalno izabrane vlasti U Republici Hrvatskoj već da djeluj i protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. održane javne i glavne rasprave. 1956. Vranovini kbr. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Sisak Ivana Petrkač i branitelja optuženih Danila Skrbinc i Josipa Sladić. 123. otac jednog djeteta. 2. sa završenom OŠ. u prisutnosti I i II-optuženika. Općina TOpUSKO. gospodarske objekte i drugo.U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Zakon dana 16.Maloj Vranovini 38. OKZRH. rođen 25. rođene Lalić. rođen 01.12. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici skupine za vršenje kaznenog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. članova vijeća. Srbin. 1. rastavljen. zapisničara. dakle. godine u Maloj Vranovini. 11. OKZRH. s prebivalištem u M. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU su . izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MILAN LALIĆ. Zdenka Gajšek.

"Samostalnom vodu "Mala Vranovina". Obrazloženje Optužnicom ŽDO-a Sisak. Tijekom postupka doneseno je rješenje o jedinstvenom postupku za oba optuženika (K-28/95 i K-29/95 sada sve pod brojem K-28/95). Već tada su dobili nalog od zapovjednika Miljević Zorana da vrše vatreno djelovanje iz pješadijskog naoružanja po Hrvatskom selu. "Samostalni vod Mala Vranovina". Nisu imali . – 7. "SAO Krajine" . "papovka" i raspoređen je u tzv. godine nije bio u samostalnom vodu već u drugim formacijama tzv. st. nije činio. 1. KT-37/95 od 12.937. koje je bilo prazno. Nakon navedenih događaja pripadnici formacija tzv. 123. st.000. "Brico" i nekog "Tobe" koji su se u tome isticali. godine KT-39/95 od 21. 1. Tada je zadužio pušku zv. 'Tobe" da štiti hrvatske kuće zapalio je jedan štagalj. SAO Krajine povremeno su ulazile i pljačkale iz Hrvatskog sela što je ostalo. st. OKZRH I. st. 90. a II-optuženi DUSAN ĆELAP na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI. sa kojim je i zarobljen u konvoju od strane hrvatske vojske. "SAO Krajine".00 kn. godine. kako je to opisano u izreci presude. Tijekom postupka dopunio je i izmijenio navode iz obrane te porekao da bi zapalio štagalj Mile Sonički i da bi pripadnici "Samostalnog voda Mala Vranovina" dobili nalog za paljenje Hrvatskog sela već da su to činili ljudi iz tzv.optuženom Milanu Lalić uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru počam od časa lišenja slobode 14. toč. jednim minobacačem i mitraljezima. 87. vlasništvo Sonički Mile. što on osobno. br. U samoj akciji ''0luja" pokušao je izbjeći u Bosnu. Pripadnici su bili bez nadzora i nedisciplinirani. pa nadalje.travnja 1996.kolovoza 1995. Prvo optuženik u svojoj obrani navodi da se odazvao pozivu bivše JNA i pristupio u oružane formacije tzv. Drugo optuženi Dušan Ćelap navodi da se na poziv bivše JNA pridružio paravojnim formacijama tzv. Dat im je nalog da pale hrvatske kuće.Prvo optuženi MILAN LALIĆ NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE. a II-optuženom Dušanu Ćelap od 25. godine izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 16. 1. rujna 1995. ali je zarobljen. Brdo sa kojeg su pucali pružalo je dobar vidik. Samostalni vod "Mala Vranovina" imala je 18 ljudi sa pješadijskim naoružanjem. 45. Poslije 1992. Već 1991. da je u Hrvatsko selo išao sa Ćelap Dušanom. godine dobili su nalog od Miljević Zorana da pucaju po Hrvatskom selu. posebno poticane od Milana Sokolovića zv. godine u Hrvatsko selo ušla "srpska vojska" iz pravca Vrginmosta i selo je počelo gorjeti i oni su dobili naredbu od Miljevića da se spuste u selo. 2. godine. ZKP-a. godine stavljeno je I i II-optuženicima na teret izvrsenje kaznenog djela iz čl.18 kn i platiti svaki paušalni iznos od 1. kolovoza 1995. SAO Krajine te između ostalog ratovao i u Bosni. optuženici su dužni solidarno platiti troškove kaznenog postupka prema troškovniku. Zadužen je puškom zv. Nadalje. Temeljem propisa čl. Upravo na prigovor zv. "papovka". pa kad je negdje polovinom rujna 1991. i 2. i svezi čl. 1. rujna 1995. svaki u iznos od 2. nije vidio da bi netko pljačkao. OKZRH. ''Topuske čete". u civilnom odijelu pred hrvatskom vojskom. Tada je zapaljeno čitavo selo. što je on sa ostalima i činio. Temeljem propisa čl.

To su činile "posebne srpske brigade'' došle iz pravca Banije. da su po nalogu pucali kao učesnici po Hrvatskom selu i ušli u Hrvatsko selo. a indirektno i Stana Miljević i Marica Miljević. Da je tada izvršen ratni zločin protiv nenaoružanog civilnog stanovništva koje je prisiljeno oružanim akcijama protiv njih da napusti svoje domove. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u vojnu knjižicu Lalić Milana. selo dobili su nalog da uđu u Hrvatsko selo i da spase stoku i imovinu. 69). 26 i 40 spisa K-28/95) i opt. Miljević Stanu (str. U Hrvatskom selu je bio prilikom napada. SAO Krajine . 69). međutim. 7 i 34 spisa K-29/95). . Svjedoci Kireta Vlado i To1jan Branko iako nemaju neposrednog saznanja u vrijeme ulaska paravojnih formacija u Hrvatsko selo. provjeri da li u selu ima zaostalih pripadnika hrvatske vojske i policije. Doduše u svojoj obrani I-optuženik je u početku priznao da je zapalio štagalj Sonički Mile te o tome sačinio i skicu. da je sudjelovao u čuvanju sela Mala Vranovina kad su dvije žene iz sela smrtno stradale. 86). a zatim nakon takovog prisilnog napuštanja uništena im je i opljačkana i prisvojena njihova imovina u cijelosti i ista se ne da pravdati nikakovim vojnim potrebama nedvojbeno proizlazi iz fotoelaborata te iskaza samih optuženika a i iskazima ostalih svjedoka. skicu Ioptuženog Lalić Milana te razmotrio obrane optuženika Lalić Milana (str. 86). navodeći da su svi mlađi ljudi uzeli oružje. Takav zaključak u odnosu na mjesto i vrijeme slijedi i iz iskaza samih optuženika. svjedoka Miljević Pere. da na tom području u ondašnjim uvjetima nije bilo moguće zbog slabog naoružanja i u tome premoćne "para vojske" potpomognute bivšom JNA. navodeći da su oni učestvovali samo u "3. da je Hrvatsko selo uništeno i da s obzirom na nemogućnost potpunog utvrđenja činjeničnog stanja takvo sto čine "drugi". 30 i 87). To je potvrdio i svjedok Miljević Pero. u dopuni obrane. međutim. bilo ih je 18 u vodu u kojem je bio do dolaska UNPROFOR-a 1992. Miljević Peru (str. "Samostalnog voda Mala Vranovina". Tom prilikom su neki "Sokolović i Toba" palili kuće. tvrde da nisu sudjelovali u paljenju i rušenju te pljačkanju imovine. Tada je došla "milicija tzv. a da su to činile formacije tzv. međutim. Maricu Miljević (str. U vrijeme Kad je počelo gorjeti Hrv. te fotoelaborata. Branka Toljana (str. Milana SoničKi (str. kao što je bilo Hrvatsko selo. Oni i ostali pripadnici koje je spomenuo te spašene stvari i stoku su odvezli. On je tada predao pušku. Tijekom postupka je dodao. Kireta Vladu (str. Optuženici to također ne osporavaju.nikakove uniforme. paljenju i pljačkanju hrvatskih kuća. nije dvojbeno da su oni tamo bili. Navedeno isti ne osporavaju a potvrđuje i svjedok Miljević Pero. godine. Nije dvojbeno da su optuženici postali pripadnici paravojnih formacija tzv. navode da je Hrvatska policija pokušavala zaštiti nenaoružana sela sa hrvatskim življem. ali nije sudjelovao u rušenju. 85). saslušao Žuna Milana (str. inače i sam pripadnik tzv. akciji čišćenja" tj. Čelap Dušana (str. Nadalje. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stanja sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cijelinu dostatnog razjasnio potrebne dokaze za utvrdjivanje odgovornosti optužnika za djelo koje im se stavlja na teret. SAO Krajine'' i preuzela čuvanje sela. Hrvatskog življa tada u selu više nije bilo. već da su je spašavali. kasnije je to porekao."Samostalnog voda Mala Vranovina". On i Lalić Milan sa kim je inače bio u Hrvatskom selu ni su ništa palili niti uzimali. 86). bivbe JNA (str. "Topuske čete". izvršio uvid u fotoelaborat sa prilogom. Iako svi svjedoci decidirane ne upućuju na optuženike kao počinitelje tog djela. Marice Miljević i Stane Miljević. 16).

a tijekom postupka su nastojali svoju odgovornost umanjiti. posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće i doprinos svakog optuženika pojedinačno. Tako da se ovo djelo u kontekstu iznesenog posredno temelji i na povredi konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata a ukorporirane u naše zakonodavstvo. optuženici su nedvojbeno postali članovi nelegalne paravojne formacije tzv. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po č1. očito je da su optuženici postali pripadnici te skupine. Cilj djelovanja takove formacije unaprijed određen po vrsti je bio istjerivanje hrvatskog civilnog življa. Dušan Ćelap poslije 1992. navodeći da su to činili ''drugi''. U tom svojstvu njihove radnje bile su upravljene protiv osnovnih prava građana (civila) njihova tjelesnog integriteta i imovine. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne. već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području sa ciljem ocjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. upravo za vršenje radnji koje su već opisane. godine prestao biti pripadnik paravojnih formacija. Uzroci pristupanja optuženika tim "formacijama" valja pripisati njihovoj instrumentalizaciji u sferi njihove intelektualne domene. smatrajući da će se takovom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. "Samostalnog voda ''Mala Vranovina". 123. što je vidljivo na slikama pojedinih članova tzv. pri čemu nije bitno da li su bili svjesni da time krše odredbe međunarodnog prava. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija u skladu sa optuženjem. što je inače nedvojbeno dokazano na primjeru Hrvatskog sela. odnosno eventualno sudjelovali samo u aktivnostima čuvanja svog sela. zarobljavanjem po vojsci Republike Hrvatske. te okupacija sa ocjepljenjem tog dijela Republike Hrvatske uz pomoći bivše JNA (kao notorne činejnice). "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenja opisanih radnji protiv civilnog stanovništva. koje nije dalo povoda za takovo postupanje. te otuđenje i uništenje njihove imovine."Samostalni vod Mala Vranoina ''. Bitno je da su imali saznanje o kakovoj se skupini radi i da su htjeli to činiti. Olakotnih okolnosti sud nije našao s time. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. budući nema dokaza da bi oni činili pojedinačno takove radnje u velikim razmjerima (osim povućenog priznanja I-optuženika). jer bi se u suprotnom tome suprostavili ili izbjegli. Kod toga je svakako važno da djelovanje te formacije na pomenuti način u Hrvatskom selu nije imalo nikakovog vojnog opravdanja. . Sami optuženici su svoju odgovornost nastojali izbjeći bijegom iz Republike Hrvatske u čemu su spriječeni. Od otegotnih okolnosti osim dijelom za I-optuženika (zbog njegova učešća i praktičnog . da II-opt. a II optuženika Dušana Ćelap na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci. 2. st. Kako je došlo do uništenja Hrvatskog sela nakon napada na Hrvatsko selo gdje nije bio pružan otpor u čemu je sudjelovala skupina u kojoj su bili optuženici.Naime. U takovim okolnostima njihovo pristupanje i djelovanje u okviru te skupine svedeno je na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo postajući pripadnicima takove skupine optuženici su postupili sa direktnim umišljajem. Radilo se o nediscipliniranoj i neorganiziranoj skupini po iskazu samog I -optuženika sa četničkim obilježjima na sebi i šaroliko obučeni. OKZRH i osudio I-optuženika Lalić Milana na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. koji je faktično skupina radi vršenja djela protiv civilnog stanovništva.

. st. . dne 16.7.1968. zbog toga što se Stjepan Komes jednom prilikom rukovao s predsjednikom RH dr. Za razliku od ostalih pripadnika paravojnih formacija koji su bili maskirani. OPIS POČINJENOG DJELA: Dana 16. a u svezi čl. st.. izvršen je napad paravojnih formacija tzv. JUGOSLAV VIDIĆ. rujna 1991.potvrđenja pristupanja skupini) osim pobuda iz kojih je djelo učinjeno sud nije našao. god. Jugoslav Vidić nije bio maskiran.02. Stjepan Komes je od zadobivenih ozljeda preminuo. U Sisku. toč. primjereno složenosti i težini postupka te imovinskim prilikama optuženika. 1. Tada je imenovani primijetio radnika Stjepana Komesa. ZKP-a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoka. te su ga svjedoci prepoznali budući da je i sam neko vrijeme radio u tvornici «Gavrilović» Ovime je imenovani počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. a putem ovoga INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3.r. suda. POUKA O PRAVNIM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.b. 2. Oko 12:00 sati šest oklopnih vozila ušlo je u krug tvornice «Gavrilović». 90. Zaposlenike su istjerali u dvorište tvornice. god. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženima je uračunato u kaznu. rođen 16. godine ZAPISNIČAR Nataša Galinić v. 1. 87. Petrinja VRIJEME POČINJENJA DJELA: 16. te mu prišao i bajunetom mu odsjekao desnu ruku iznad lakta. s tadašnjim prebivalištem u Benkovačkom selu b. općina Benkovac MJESTO POČINJENJA DJELA: tvornica «Gavrilović». Žalba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. rujna 1991. Republike srpske krajine na grad Petrinju. Franjom Tuđmanom. Odluka o trošku temelji se na čl.r. branitelja po službenoj dužnosti) te troškova paušalnog iznosa. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Mlinarić v.travnja 1996.

god u Unčanima. sin Marka. u Sisku. god. MILAN BEGOVIĆ.b.05. M.03. god. god. rođen 15. Bratstva i jedinstva 29 9.01.1944. NENAD KORIZMA. rođen 01. rođen 05. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. SLAVKO TADIĆ. sin Milana.10. rođen 29. sin Ilije. u Dvoru.1946. TOŠO SUNDAĆ. u Sisku.1950. Bratstva i jedinstva 6 36. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 5 33. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Milana.11. Bratstva i jedinstva 29 8. u Dvoru. sin Dušana. «MIŠA». «PICEDUJE» sin Ibrahima. god. Trg maršala Tita 23 40.05.1970.09. s tadašnjim prebivalištem u Zamlaći 14 30. god u Dvoru. NIKOLA BORČIĆ. DRAGO KLADAR. zv. rođen 22. JAN JANKOVIĆ. sin Jovana.03. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. 22. PREDRAG KORIZMA. god.1954.1964. Češka Republika. općina Dvor. s tadašnjim prebivalištem u D. DALIBOR BOROTA. Bratstva i jedinstva 6 19. NEDJELJKO PAŠIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Bože.1933.1958. u D. u Dvoru. «ĐOKO». s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Miloša Čavića 12 15. MILE SUNDAĆ. sin Damjana. sin Mirka. DUŠAN BADIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Unčanima 43 26. rođen 06. rođen 27. DUBRAVKO KOVAČEVIĆ.1961. Vraneševića 62 6. sin Đure. općina Dvor. u Zamlaći.09.03.1954. rođen 07. god. s tadašnjim prebivalištem Hrtićima 12A 17.12. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1965. «PEĐA». sin Nikole. rođen 06. u Dvoru. god. god. god u Dvoru. u Dvoru. Marića 8 35. sin Mile i Ljubice rođene Janić. god. sin Mihajla. rođen 30.09. sin Dušana. zv. god. Javornju 37.1960. 38. ĐURO ĐURIĆ. zv. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. u Rumaržovu. Javornju. sin Nikole. maja b. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1970. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. rođen 26.05. rođen 28.03. god u Dvoru. rođen 02. god. DRAGAN VRANEŠEVIĆ.03.1972. Stjepan Komes INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 3.12.PODACI O ŽRTVAMA: 1. Miloša Čavića 3 5. u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Jovana.1957.05. u Dvoru. god. rođen 03. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. GORAN BARAČ. rođen 20. rođen 07. J. u Dvoru. MIRKO TOMAŠEVIĆ. PREDRAG ORLOVIĆ. općina Dvor. Bratstva i jedinstva 72 7. «BENI» sin Zore. rođen 18.1966. 1. god. Bratstva i jedinstva 6 . zv. rođen 19. zv.1966.1962. Bratstva i jedinstva 6 13.01. god. u Hrtiću. rođen 27. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1965. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. LEONARD JANKOVIĆ.06. sin Đure.

s tadašnjim prebivalištem u Zagrebu. sin Đure. MUSTAFA KADUNIĆ zv. SIMO GAIĆ. rođen 17. PERO KRNETA zv.08. god.41. rođen 21.12. M. NIKOLA KRNJETA. u Dvoru MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Zamlaća. ZORAN TADIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1947. god. RADE TINTOR. sin Branka. općina Dvor. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. god. srpnja 1991.1965.1953. 1. DUŠAN TOMAŠEVIĆ. god. Marića 25 71. maja 9 50. sin Đure. rođen 31. rođen 24. Prilikom ulaska u kuće pljačkali su imovinu. sin Đure.01. BiH. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1968. u Dvoru. 7. rođen 06. rođen 09.05. M. općina Dvor. BiH 43. Struga i Kozibrod. ĐORĐE BOROJEVIĆ.03. sin Adama.1956. rođen 22. općina Dvor.1964. Civilno su stanovništvo izvodili iz kuća i kao «živi štit» vodili cestom Dvor – Kostajnica». sin Mehe. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru.1955. u Dvoru.1967. maja 13 63. s tadašnjim prebivalištem u Matijevićima. rođen 18. maja 17 59. sin Mehe. 69. Marića 22 64. rođen 25. Pajo Žuljevac . MUTA.11. NIKOLA SUNDAĆ. u Draškovcu. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. banijske udarne divizije b. u Hrtiću. «ŽILJA». a veći broj je zadobio teške tjelesne ozljede. BiH. Marića 38 47. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Maršala Tita 59 54. Jove Vraneševića 15 56. rođen 1964. Mile Blažević 3. 1. 1.1956. Struga i Kozibrod VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. maja 3 60. «Milicije Krajine» sudjelovali u napadu na sela Zamlaća. god. M. Civile su putem stalno fizički maltretirali. rođen 14.08. srpnja 1991. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. a veći broj kuća i gospodarskih objekata su spalili ili uništili.1951. općina Dvor. u Šamaričkoj Dragi. sin Mirka. rođen 17. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. Dolaskom u selo Kozibrod na civile su otvorili vatru i tom prilikom je ubijen veći broj civila.01. u Dvoru.05. Bratstva i jedinstva 25 57. ŽELJKO ŽILIĆ zv.1960. općina Prijedor.10. sin Stojana. u Dvoru.b. u Dvoru. M. Gombaševa 13 67. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Đure. god. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Đure. u Dvoru. god. Marića 7 72. «KRMAK».06. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su dana 26.01.05.1941. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. PODACI O ŽRTVAMA: 2. sin Đure.1951. RADE LUKAČ. rođen 15. rođen 17. s tadašnjim prebivalištem u Dvoru. sin Ljubana. god. JOVO AKIK. god. s tadašnjim prebivalištem u Bosanskom Novom. u Dvoru. u Trgovima. u Dvoru. M.1955. god. u Dvoru. u Bosanskom Novom. god. god. god. Marića 2 46. SEBASTIAN SANEL. u Kozarcu. MILAN JOKA. MATIJA CVITOJEVIĆ. sin Jovana. god.12. sin Đure. god. sin Krste. 1. rođen 12. god. rođen 09.1955. kao pripadnici paravojne formacije tzv. MIRKO DRAČA. 1.03.

PLAVLJANIĆ NIKOLE.07. Mladen Halapa 24. st. Obrazloženje Povodom optužnice Vojnog tužiteljstva u Zagrebu protiv okr. Mila Pušić 11. 4. Riješio je OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK protiv okr. Nikola Plavljanić 20. Mila Begić 9. 120. Zoran Šaronja 26. 123. to jest da je poticao na počinjenje navedenih kaznenih djela i da je time počinio kazneno djelo organiziranjem grupe i na poticanje genocida i ratnih zločina iz čl. OKZRH. st. Protiv imenovanog se vodila i istraga u predmetu ovoga suda Kio-178/94. Ivica Perić 23. 134. sina Sime i majke Save rođ. st.4. ZKP-A. 1. Milan Bartolović 18.5. OKZRH. Žarko Gundić 20. 119. Branko Vuk 25. Goran Faljević 22. Plavljanić Nikole vodio se postupak zbog kaznenog djela iz čl. 120. 123. 1.rujna 1995. 1. u kaznenom predmetu protiv optuženog Plavljanić Nikole.godine . j st. Manda Begić 14.1930. 15. KZRH. 236. OKZRH. Željko Filipović SI-0047 K-35/94-4 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU RJEŠENJE Županijski sud u Sisku. na temelju čl. st. 4. po predsjedniku vijeća sucu Josipu Budinski. godine u Komogovini br. gdje je i prebivao. Vojno državno odvjetništvo u Zagrebu izmijenilo je zakonsku i pravnu kvalifikaciju djela i optužilo imenovanog za kazneno djelo iz čl. OKZRH. OKZRH i čl. U ovom predmetu sud je obaviješten da je okr. zbog kaznenog djela iz čl. Pajo Knežević 7. Davor Vukas 28. zbog kaznenog djela iz čl. Pero Špančić 16.

u krivičnom predmetu protiv optuženog Dragana Stajkov. nakon dana 28. Internacionale 4a. OKZRH. uz sudjelovanje zapisničara Slavice Režić. održane glavne i javne rasprave objavio je PRESUDU Opt. otac 2 djece kriv je što je: . Budući da je okrivljenik u tijeku krivičnog postupka umro u smislu čl. odvjetnika iz Siska. PREDSJEDNIK VIJEĆA Josip Budinski.godine. Makedonac.studenog 1995. godine u Nišu. razveden.umro u Bolnici za osobe lišene slobodne u Zagrebu ( dopis Okružnog zatvora Sisak i Bolnice za osobe lišene slobode u spisu Kio-178/94 ). rođen 13. Trg I. u prisutnosti Zamjenika Županijskog državnog odvjetništva Sisak. sudaca porotnika Ivana Blažinić i Ante Jukić. lipnja 1996. članova vijeća. sin Sime i majke Rade. v. DRAGAN STAJKOV. a u odsutnosti optuženika. SI-0048 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. 134. u vijeću sastavljenom od suca Željka Barać. U Sisku. predsjednika vijeća. dne 14. sa posljednjim poznatim boravištem u Sisku. vozač. 128. Miljenka Ugarković i branitelja optuženog Josipa Sladić.r. ZKP-a riješeno je kao u izreci. zbog krivičnog djela iz čl. godine. travnja 1953.

od 6. ). toč. 90. godine.Tijekom mjeseca srpnja. Bio . ZKP-a optuženik se oslobađa nadoknade troška krivičnog postupka iz čl. – 6. Stoga obrana pledira na blaže kažnjavanje. 1. surovim postupanjem s ranjenicima. od 12. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( PET ) GODINA. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Županijskog državnog odvjetništva Sisak. ZKP-a. bolesnicima i ratnim zarobljenicima. jer će i takovo polučiti zakonsku svrhu kažnjavanja“. suprotno odrednicama Konvencije po postupanju sa ratnim zarobljenicima prilikom ispitivanja Habulin Dubravka ovoga izudarao šakama i nogama obuvenim u cipele po cijelom tijelu i na taj mu način nanio prijelom rebara. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Temeljem propisa čl. već oružanog sukoba između nacionalnih snaga unutar iste države. na detaljan i uvjerljiv način pokrijepio činjenične navode optužnog prijedloga. koje povrede su bile teške naravi. obrana smatra da bi sud trebao imati u vidu prilike koje su vladale u to vrijeme. 128. u četničkom zatvoru. dakle. „SAO Krajine“. izjavio: „Izvedeni dokazi doista upućuju na zaključak da je optuženik postupio na način kako ga se tereti. Slijedom toga izbor vrste i visine krivične sankcije bi trebao biti također rukovođen navedenom okolnošću. OKZRH. koje su u bitnome uvjetovale ponašanje optuženika. kolovoza i rujna 1991. 87. kao njezin pripadnik. 2. Međutim. lipnja 1996. stavljeno na teret Draganu Stajkov izvršenja krivičnog djela iz čl. označeno u čl. ne rata u formalnom značenju ( objavljivanje rata i dr. st. o kojem je riječ može izvršiti za vrijeme rata ili oružanog sukoba za istaći je postojanje. Branitelj je. a u cilju podrivanja i obaranje novouspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. Odlukom vijeća ovoga suda oznake Kv-70/1996. Kako se krivično djelo. po završetku dokaznog postupka. nakon što se priključio paravojnim formacijama tzv. u konkretnom slučaju. Svjedok Dubravko Habulin u cijelosti je. 4. Svojstvo ratnog zarobljenika Dubravka Habulin. godine dozvoljeno je suđenje u odsutnosti optuženika. oznake KT-64/93. studenog 1993. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. godine u Petrinji. opet. 128. nije sporno. st. OKZRH pobliže činjenično opisanog i izrekom ove presude.

je zapovjednik voda u času zarobljavanja. neovisno o razlogu. 90. pridržavao se ratnih zakona i običaja. v. te utjecaja na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. otvoreno nosio oružje i samom predajom. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. dne 28. respektirajući Ženevsku konvenciju o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 1949. PREDSJEDNIK Željko Barać. OKZRH. a ne na utvrđeni način i sa direktnim umišljajem. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. lipnja 1996. U Sisku. optuženiku izrečene kazne u uvjerenju da će se spriječiti optuženika da počini novo krivično djelo.r. godine. koji nije sporan slijedom opisa postupanja optuženika po oštećeniku. čime će biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. a samo djelo zaslužuje. po ocjeni suda. Sve izloženo razlogom je. slijedom u izreci citiranih propisa. Dakle. Pri svemu tome sud je imao u vidu izostanak bilo koje olakotne okolnosti na strani optuženika. st. SI-0049 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka . godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Slavica Režić. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka. uz istovremeni njegov preodgoj i vršenje odgojnog utjecaja na druge da ne čine krivična djela i jačanje morala društva. a znane sudu.r. maksimalno zapriječenu kaznu. 4. v. moralo drugačije postupati. 31. i prema njemu se je.

„TO-SAO Krajina“. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i braniteljice optuženih Danice Demonja. između 23. rođen 20. i 1992. godine. pa su tako: . Velešnji SO Kostajnica. ispalili više hitaca u pravcu Živković Zvonka i Živković Stjepana. Kukuruzarima kbr. II – optuženi STEVAN VUČINIĆ. kondukter. umirovljenik krivi su što su: u tijeku 1991. „Kondukter“. u kaznenom predmetu protiv optuženih Nikole Begović i Vučinić Stevana. sa prebivalištem u D. oženjen. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. studenog 1991. 1. rođene Tarbuk. OKZRH. iz lakog automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra.god. zbog kaznenog djela iz čl. kolovoza 1949. 120.dana 15. Graboštanima i Kostajničkom Majuru. 46. u odsutnosti optuženih. od kojih povreda su isti na licu mjesta umrli. nakon dana 03. 57 vlasništvo Medić Marijana i Ane iz lakoga automatskog pješadijskog oružja neutvrđene marke i kalibra. Ivana Kasaić. kao pripadnici četničko-terorističkih formacija tzv. RH. .u noći 14/15. od kojih povreda su Živković Zvonko i Stjepan na licu mjesta umrli.00 i 01.Mlinarić. zv. ispalili više hitaca u pravcu Medić Marijana. odvjetnice iz Siska. godine u Stublju. godine u D. predsjednika vijeća. člana vijeća. u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. Velešnja kbr. sa završenom osmogodišnjom školom. otac dvoje djece. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. u kući br. sin Milana i majke Kate. zapisničara. održane glavne i javne rasprave. zv. Srbin. zajedno ili pojedinačno u više navrata pljačkali imovinu i ubijali mještane hrvatske nacionalnosti navedenih mjesta.00 sati u Stublju. 56 vlasništvo Živković Zvonka. SO Kostajnica. „Hans“. Srbin. sin Dragana i majke Zorke. sa prebivalištem u D. Đure Sertić. SO Petrinja. Medić Ane i Letić Marije i na taj način nanijeli im više povreda po glavi i tijelu. studenog 1994. 117. rođene Dragojević. st. sudaca porotnika Ivana Zlovolilć. članova vijeća i Nataše Galinić. . Zdenka Gajšek. došavši u kuću br.godine u Stublju. rođen 05. godine u Begovićima. oženjen.otac troje djece.travnja 1947. nanijevši im time više povreda po glavi i tijelu. studenog 1991.

– optuženi STEVAN VUČINIĆ. ispalio više hitaca u pravcu Švaga Ive i Mateković Antuna nanijevši im time više prostrijelnih rana po glavi i tijelu od kojih povreda su Švaga Ivo i Mateković Antun na licu mjesta umrli. siječnja 1992. 2. st. godine u Stublju. 1. listopada 1991. došli u kuću br. u kući br. toč. za sada neutvrđene marke i kalibra. 1. st. iz lakog automatskog pješadijskog oružja. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra.. nanijevši mu pri tome više teških tjelesnih povreda.dana 15. listopada 1991. nanijevši im pri tome više teških tjelesnih povreda po glavi i tijelu. 3. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU I. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 1. vlasništvo Karanović Stjepana.000. od kojih povreda je Vujčić Petar nedugo iza toga umro. od kojih povreda su Karanović Stjepan i Roza na licu mjesta umrli. Temeljem propisa čl. pa kada Švaga Ivo nije na to pristao. . ispalio više hitaca u pravcu Švaga Nikole.dana 05. . ispalili više hitaca u pravcu Vujčić Petra i Slavke i na taj način nanijeli više teških povreda Vujčić Petru i Slavke po glavi i tijelu. godine oko 19.– optuženi NIKOLA BEGOVIĆ i II. od kojih povreda je Švaga Nikola na licu mjesta umro.00 sati u Graboštanima. godine oko 17. u Kostajničkom Majuru. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali i pljačkali imovinu.901. iz lakoga automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibra. Begović Nikola . 19. dakle. studenog 1991. Obrazloženje . vlasništvo Vujčić Petra po njihova sina Ivicu.00 sati u Kostajničkom Majuru. ispalio više hitaca u pravcu Karanović Stjepana i Roze. st.00 kn i svaki od njih platiti paušalni iznos od 1. da mu preda traktor. zatražio od njega.dana 26/27.00 kn. 90. 87. a Vujčić Slavka zadobila je povrede koje su bile teške i po život opasne. iz lakog automatskog pješadijskog oružja za sada neutvrđene marke i kalibre. 15. 120. ZKP-a u svezi čl.dana 14.god. ali joj je život spašen u bolnici. pa kada istog nisu pronašli.a potom i njihove štale uzeo i zadržao za sebe jednu kravu i jedno tele. I.-8.sam . SVAKI NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 ( DVADESET ) GODINA. OKZRH. vlasništvo Švaga Ive. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 1. došavši u kuću br.

). 87. siječnja 1992. svibnja 1994.Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 10. OKZRH. 98 i 130 ). i 130 ). listopada 1991. i 134. Ivan Vujčić ( str. ). a za smrt Švaga Ive i Mateković Antuna dana 14. Optuženicima je zbog nemogućnosti osiguranja njihove prisutnosti glavnoj raspravi suđenje održano u odsutnosti ( pravomoćno rješenje KV-35/94 od 11. 100. studeni 1991. Ankica Brnad (str. godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. Milka Sović ( str. Miru Sović ( str. godine u Stublju po Ankici Brnad. 1. i 129. godine broj KT-28/93 optuženicima Nikoli Begović i Stevanu Vučinić stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela iz čl. u odnosu na mjesto i vrijeme počinjenja djela. Stjepan Sović ( 102. godine u Stublju po Ankici Brnad i Medić Mandi. godine u Graboštanima po svjedocima Antunu Basarić. listopada 1991. ) Analizirajući rezultate provedenog postupka pomenute optužnice provedene pred ovim sudom zaključak je suda da su optuženici postupili na način kako ih tereti optužnica. 140-142 ). vlasti „SAO Krajina“. Takav zaključak. ožujka 1994. ). 99 i 130. 67. ). Nadalje. 143 ). u Stublju po iskazima Slavke Vujčić i Ivana Vujčić kao i medicinske dokumentacije za Slavku Vujčić. 83. ). 101. studenog 1991. i 130. Juricu Dupić ( str. Ljeskarac Josip ( str. I ostali svjedoci saslušani u tijeku postupka to potvrđuju na posredan način. 120. Josipu Ljeskarcu i Stjepanu Solomunu. Sud je u tijeku postupka razmotrio dokumentaciju i fotoelaborat priloženi u spisu. i 128. ). 93. Jagodić Marija ( str. slijedi iz iskaza svjedoka i to za smrt Medić Marijana i Ane te Letić Marije dana 14/15 studenog 1991. Isti svjedok to jest Živković Dragicu se nije moglo saslušati jer je nepoznatog boravišta. te za smrt Švaga Nikole dana 15. i 127 ). a koja je rađena pod tzv. – i II. 65. uz to postoji i fotoelaborat o njihovoj smrti tzv. Antunu Basarić i Jagodić Mariji. za smrt Živković Zvonka i Stjepana dana 15. saslušao svjedoke Slavku Vujčić ( str. Rezime obrane svodi se na nedostatak dokaza da su I. i 127. Zatim za smrt Karanović Stjepana i Roze dana 05. i 128. za smrt Vujčić Petra i teško ranjavanje Vujčić Slavke dana 26/27. Letić Marije. pojašnjenja je dala Medić Manda kao svoje saznanje od Živković Dragice. godine ).god. Medić Manda ( str. organima „SAO Krajine“. Stjepana Solomon ( str. i 128 ). 63. Ivo Sović ( str. 135 ) te otpusna pisma za Vujčić Slavku ( str. 61/71. prisutne na licu mjesta cijelom zbivanju. Mijo Mihaljević ( str. Antun Bašić ( str. Miroslav Veselek ( str. da su to čuli. ). Medić Ane. i 126 ). pa je sud koristio posredno saznanje. To se odnosi i na smrt . Milana Sović ( str. to jest.godine u Kostajničkom Majuru po Miji Mihaljević. 68. st. 103. – optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak o smrti spomenutih osoba i načinu izvršenja je utvrđen okolnosno iskazima svjedoka kako slijedi: Za smrt Medić Marijana. 144 ).

Gotovo svi svjedoci su govorili o teškom životu koji su preživljavali na okupiranom teritoriju o ograničenoj mogućnosti kretanja i osobnoj nesigurnosti za život. O ponašanju okrivljenika u svezi Švaga Ive. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze. budući je to saznao neposredno od pok. Na uvjerljiv i nedvojben način utvrđena je smrt Vujčić Petra i način izvršenja te teško ranjavanje Vujčić Slavke. Valja napomenuti da su se zločini događali uglavnom ili noću. „SAO Krajine“. ili imaju neposrednog saznanja o optuženicima ( inače obično nerazdvojni ) kao osobama koji su kod . Hans“ toga dana uputio u pravcu kuća pomenutih osoba i od tuda se kasnije čula pucnjava a tamo je bio i kamion „TAM“ ( kojim je upravljao Begović Nikola ). Za napomenuti je da svi svjedoci su uglavnom čuli. Navedeni svjedoci potvrdili su da je smrt stradalih uzrokovana vatrenim oružjem. ubijalo. Mateković Antuna i Švaga Nikole indirektno je iznijela Jagodić Marija kao saznanje od Mateković Marije koja je u međuvremenu umrla. odnosno bez prisustva očevidaca jer mogućnosti njihova preživljavanja poslije toga je bila vrlo mala i slučajna. Kada analiziramo smrt Švaga Ive i Mateković Antuna ( zv. nasilno ulazilo u kuće. „Tunja“ ) i Švaga Dragice ( inače neobuhvaćene optužnicom ) iz iskaza Ljeskarac Josipa nedvojbeno proizlazi da se Vučinić Stevan „zv. „SAO Krajine“ identificirao se je kao očevidac te je potom i on ubijen izvjesno od onih koji su počinili prethodne zločine. Navedene okolnosti utjecale su i na potrebu temeljene savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i njihovo međusobno povezivanje u konzi-stentnu cijelinu. ali o tome nitko nije se izjašnjavao kao očevidac u ono vrijeme da ga ne bi zadesila smrt kao Švaga Nikolu. vlastima „SAO Krajina“ a nakon čega je i sam ubijen. Stoga vrlo malo svjedoka ima neposredno saznanje o svemu što se događalo. a podkrepljeno je i fotoelaboratom tzv. oduzimala imovina i slično.Živković Zvonka i Živković Stjepana. Tako da se znalo tko je počinio zločine među stanovništvom. Da je to učinjeno po okrivljenicima potvrdio je i Mihaljević Mijo. Švaga Nikole. iskazima same Vujčić Slavke i Vujčić Ivice neposrednih očevidaca. te da su isti bili civili. Iz navedenih razloga sud je i prihvatio iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive ali u okvirima svojih saznanja i prema svom uvjerenju međusobno ih povezivao. Smrt Karanović Stjepana i Roze je pojasnio svjedok Bašić Antun navodeći da se kamiončić „TAM“ vlasništvo Begović Nikole nalazio u dvorištu stradalih i da se čula pucnjava te da su kasnije iz tog dvorišta odveženi krava i tele. jer ono što su vidjeli to je bilo skrivajući i uglavnom se prenosilo povjerljivim osobama. Naknadno je prepoznavanje krave u štali Begović Nikole izvršeno od Slabi-njac Anke koja je kravu prodala stradalima a na zahtjev tzv. Sutradan su spomenuti oštećenici nađeni mrtvi o čemu mu je pričala Solomun Francika kao saznanje Švaga Nikole o čemu je on govorio i prijavio zločin tzv. O navedenom postoji medicinska dokumentacija za Vujčić Slavku koja je preživjela slučajno. jer se pucalo. policije „SAO Krajine“. S obzirom da je Švaga Nikola prijavio zločine vlastima tzv.

tako. vremena. Živković Zvonkom i Živković Stjepanom. da su iskazi svjedoka uglavnom okosnica saznanja suda i njihovo međusobno povezivanje. poljoprivrednih priključaka za traktor. Antuna Mateković.mještana samim svojim nailaskom izazivali strah kao i nailaskom kamiona „TAM“ zelene boje. vlasništvo spomenutih. „SAO Krajine“u Kostajnici. – optuženik.optuženike kao počinitelje zločina nad osobama spomenutim u optužnici Okružnog državnog odvjetništva. a radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. Letić Marijom. . Svakako detaljna analiza iznesenih okolnosti je izuzetno složena zbog uvjeta u kojima se sve to zbivalo i okolnostima da su zločini činjeni na način da se očevidci nisu ostavljali na životu kao na primjer Švaga Nikola. međutim. po ocjeni ovoga suda i ovo što je obuhvaćeno optužbom je dovoljno za stvaranje zaključka suda. načina prijavljeni su optuženici kao počinitelji zločina identično kao i u optužbi ODO-a Sisak. – i II. U spisu je nadalje uz fotodokumentaciju zločina nad Medić Marijanom. – i II. – optuženik ili osobnog automobila kojim je upravljao II. vlasništvo Karanović Stjepana i Roze ) i izjava Slabinac Anke o prepoznavanju krave. Republike „SAO Krajine“ ) jer je na neutvrđen način dostavljen na slobodni teritorij Republike Hrvatske. „SAO Krajine“. Letić Marije. U navedenom spisu pored određenja mjesta. – i II. Kolarević Milana i Samardžić Miroslava koji su potvrdili prisutnost I. „SAO Krajine“ od 07. te da je to područje još uvijek nedostupno i nisu učinjene sve radnje koje bi se u običajenim okolnostima provele u prethodnom postupku. – i II. Naime. godine u Stublju. Medić Ane. organa „SAO Krajine“ valja napomenuti da je sud došao u njihov posjed ( spis Ktr-25/93 sa fotoelaboratom koji je RJT Vukovar dostavilo VJT Glina tzv. da se Begović Nikola ne sjeća osoba Medić Marijana. O kakvim se osobama radi. Kao prilog u svezi smrti Karanović Stjepana i Roze priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od I. – optuženika ( tj. – optuženog Begović Nikole ( oduzimanje krave.optuženika ) prijavio vlastima tzv. da je na njih u Stublju otvorena vatra pa da su oni I. Vujčić Petra i Vujčić Slavke. veljače 1992. kojim je upravljao I. dok Vučinić Stevo navodi. s time. U prilogu pomenutog spisa I. i Švaga Dragice ( ne spominju se u optužnici ODO-a Sisak ) priložena je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta to jest traktora. Iz toga spisa iako je obrađen po nelegalnim vlastima sa okupiranog područja upire se u I. To je bilo negdje u studenom mjesecu 1991. Kao prilog u svezi smrti Švaga Ivana. godine opovrgava da je na navedenom dijelu bilo naređeno čišćenje terena. kao neformalni dokazi. da je po njima „otvarana“ vatra iz oružja u selu Stublju.godine u dva navrata. Kao prilog u svezi smrti Vujčić Petra i teškog ranjavanja Vujčić Slavke priložena je izjava II. u svezi neformalnih dokaza tzv. Priložena potvrda u spisu ŠTO tzv. – uzvratili ). Živković Zvonka. „SAO Krajine ) te da su sudjelovali u svim čišćenjima terena. Medić Anom. – optuženika u pucnjavi dana 14/15. studenog 1991. Živković Stjepana. govori podatak da je utvrđen očito i već spisak njihovih zločina ( izvan okvira optužnice ). Time je obuhvaćena smrt Švaga Nikole koji je počinitelje ( I. priložena i izjava Savurdić Željka. pa da su oni uzvratili. u cjelinu te materijali tzv.i II – optuženici navode da su pripadnici TO-a ( tzv.

u kontekstu saznanja da ovo kazneno djelo se temelji na povredi konvencije u prvom redu odnose se na oružane sukobe međunarodnog karaktera ili na unutarnje oružane sukobe na pr. Bitno je. pri tome nisu morali biti svjesni da krše odredbe međunarodnog prava. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmjeravanju kazne.Uz to je i priložen i fotoelaborat te dokumentacija očevida iz koje proizlazi da je u kući Medić Marijana pronađeno mrtvo tijelo Medić Marijana. zatim. posebno težinu izvršenog djela svakog optuženika. SR Jugoslavije ( kao notorne činjenice ) pa stoga ovo kazneno djelo je moguće izvesti prema domaćim građanima. povreda slobode i imovine ). Njihove radnje su bile upravljane protiv osnovnih prava građana ( civila ). da su imali saznanja o svim okolnostima koja čine obilježja kaznenog djela i da su htjeli nastupanje predviđenih posljedica. S obzirom da su te radnje postavljene alternativno u Zakonu OKZRH takvo se djelo može učiniti svakom od tih radnji ili svim. teritorija Republike Hrvatske uz pomoć tzv. Ovim radnjama isti su izvršili najteže zločine i oblike povreda pravila međunarodnog prava prema civilnom stanovništvu a ukorporirane u naše zakonodavstvo. Analizirajući kompletna događanja i povezivanje u jedan slijed a cijeneći izneseno očito je na nedvojbeni način da su počinitelji I – i II. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj već stavljanjem u funkciju suprotstavljanja tim promjenama koju je omogućavala nedjelotvornost pravnog sustava ( bezvlašće ) sa ciljem otcijepljenja i stvaranja tzv. nečovječno postupanje. Olakotnih okolnosti za optuženike sud nije našao. OKZRH i osudio ih na kaznu zatvora svakog na 20 god. i premda zakon dopušta mogućnost da kazna određenom počinitelju za određeno kazneno djelo može biti različita. pa je optuženike za inkriminirano djelo proglasio krivim po čl.optuženici kaznenog djela koje im se stavlja na teret prema optužbi ODO-a. odnosno da su bili u uniformama. okrivljenici su postupali sa direktnim umišljajem. 1. svakako. „SAO Krajine“. Djelo može učiniti svatko pa tako i osoba koja nije pripadnik oružanih snaga premda iz predmeta tzv. a instrumentalizirane izvan svoje intelektualne domene. Iz svega navedenog sud nalazi da je pravna kvalifikacija u skladu sa optuženjem. oružane pobune i okupacija radi otcijepljenja dijelova teritorija to jest u konkretnom slučaju. U takovim okolnostima je njihovo djelovanje svedeno na najniže pobude i zločine protiv golorukog stanovništva ( stradalih ) koje nije dalo ni najmanje povoda za takovo postupanje. a kao otegotne. „SAO Krajine“ i iskaza svjedoka proizlazi da su optuženici bili TO tzv. pa postupajući upravo na navedeni način optuženici izvršenjem više radnji nisu učinili više kaznenih djela već samo jedno. Stoga valja reći i o odgovornosti optuženika za djelo koje im se stavlja na teret. da je kuća Živković Zvonka izgorila i da je u šupi za drva pronađeno mrtvo tijelo Živković Zvonka. njihovog života ili tjelesnog integriteta slobode i imovine. okrutnost. Medić Ane i Letić Marije. Uzroci ovakvog ponašanja optuženika se nalaze u njihovim osobnostima (poznato nasilne i agresivne osobe po iskazima svjedoka ). sud smatra da za to u konkretnom slučaju nema osnova. U konkretnom slučaju poduzimajući radnje tipične za ovo kazneno djelo (ubojstva. „Velike Srbije“. a po svom zakonskom opisu predstavlja produženo kazneno djelo. . 120. st.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. st.r. 2. 1.8.podmuklost. a primjereno težini i složenosti postupka. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić.r. bezobzirnost i izvršenje iz najnižih pobuda. a odnose se na troškove postupka ( svjedoka i branitelja po službenoj dužnosti ) te troškove paušala. studenog 1994. st. v. . a u svezi čl. v. Odluka o trošku temelji se na čl. dne 03. toč. ZKP-a. PREDSJEDNIK Željko Mlinarić. 1. U Sisku. 87. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. 90.

1991. godine od strane NN počinioca. Medić Marjan. Medić Ane. . 53. noću 14/15.DV O R DOKUMENTACIJA UVIĐAJA BROJ: ____________ u povodu Ubojstvo u mjestu Stubalj SO Kostajnica dana oštećeni Živković Zvonko 14/15. 57 i Živković Zvonka br. Medić Ana. Letić Marije br. Letić Marija i ODOBRIO: IZRADIO: ______________ Zdravko Borojević FOTOELABORAT Prikazuje lice mjesta ubojstva u mjestu Stubalj Medić Marjana.SAO–KRAJINA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA S J B .11. god.1991.11.

sin Mile. 8. 3. s tadašnjim prebivalištem u Glini.'' ženski lež Medić Ane i Letić Marije Leš Medić Marijana sa zabijenim nožem u glavu Kuća Živković Zvonka koja je izgorela. 2-3 4 5-6 7-8 . rođen 1958. rođen 1965. 15.'' . DRAGAN ARBUTINA. rođen 1961. rođen 1951. s tadašnjim prebivalištem u G. 1. u Glini. tehničar: Borojević Zdravko INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2.b. god u Glini. u Klasniću. rođen 1963. rođen 1963. A. s tadašnjim prebivalištem u Glini. u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Vinogradska b. god u V. s tadašnjim prebivalištem u Glini. god.b. Krim. zv. RADE VEKIĆ. Pere Pogledića b. MILAN ČUČKOVIĆ. MIROSLAV HAŠIĆ. pronađeni leševi F.b. Blašića b. MILAN MAMUZIĆ.'' . s tadašnjim prebivalištem u Glini. zv. «ZOC». Kordunska 13 12. DUŠAN SVRZIKAPA. god u Glini. 10. rođen 1963. VLADO JOVIĆ.b. Leš Živković Zvonka u šupi za drva. rođen 1951. god u Glini.b. «TOLI». Marjanovića 19 7. Prvomajska b. god. s tadašnjim prebivalištem u Glini.F. Lička b.F.god. s tadašnjim prebivalištem u . rođen 1966. 9. J. Selištu 17. ZORAN DMITROVIĆ. DARKO STOJIĆ.Prikazuje ulaz u hodnik kuće Medić Marjana gdje su . god u Glini. rođen 1963. F.F. BRANKO RELIĆ.'' . Obljaju 5. god u Žirovcu. s tadašnjim prebivalištem u Glini.

29. lipnja. 28. s tadašnjim prebivalištem u Obljaju 24. rođen 1963. god. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini MJESTO POČINJENJA DJELA: zatvor u Glini VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26.1953. MIRKO DROBNJAK.04. 1991. Ćire Mađarca b. u Glini. ožujka 1992.b. god.b. god. god. Žrtava fašizma 32. god.b. BRANKO JOVIĆ. rođen 15. rođen 1964. – 31. u Ravnom Rašću. 25. RADE VRGA. Ivo Palaić 3. rođen 1964. RADISAV PAVIĆ.08.1941. u Vlahoviću.Petrinji 20. MILJA BILJA. Boris Prišek i Ivo Gregurić. . s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. s tadašnjim prebivalištem u Glini. 1950. Šurbatolova 7 31. zv. rođen 1963. u Malom Gracu. s tadašnjim prebivalištem u Ravnom Rašću 21. rođen 07. STANKO TINTOR. Željko Grbić. Željko Panežić i Ivo Palaić. Branko Žilić. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Pavao Štajduhar. «DUCO». god. u Obljaju. Stjepan Šmisl 5. Od posljedica maltretiranja Stjepan Šmisl i Ivo Gregurić su preminuli. 22. u Roviškoj. Gačeše b. Vinogradska b. a ostali navedeni ratni zarobljenici su pretrpjeli teške tjelesne ozljede. zv «MIŠ». Svime opisanim imenovani su počinili kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika. rođen 1948. Republike srpske krajine. MILOŠ PARIPOVIĆ. Boris Prišek. rođen 1966. 27. god. s tadašnjim prebivalištem u Glini. Ivo Gregurić . s tadašnjim prebivalištem u Brestiku 29. god u Glini. god u Trnovcu. PODACI O ŽTRVAMA: 2. Također su u zatvor tijekom navedenog razdoblja dovedeni ratni zarobljenici. 30. pripadnici ZNG-a: Josip Čačić. novembra b. Đuro Kovačević. «ĆANE». rođena 1961. NEDJELJKO PETROVIĆ. zv. Imenovani su navedene civile zatvorili u samice i svakodnevno ih maltretirali. Joso Mlađenović. On su također bili svakodnevno psihički i fizički maltretirani. V. Od posljedica maltretiranja preminuo je Ivo Palaić dok su ostali navedeni civili zadobili teške tjelesne ozljede. BRANKO LJILJAK. kao stražari u Domu za preodgoj u Glini. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su tijekom navedenoga razdoblja bili pripadnici nelegalnih vojno-policijskih formacija tzv. u Brestiku. DUŠAN DOBRIĆ. god. rođ. Tijekom oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske u zatvor su privedeni zarobljeni civili: Stjepan Milošić. u Trenovcu. rođen 1963. Ivo Kocmanić. Stjepan Benković. sin Nikole. Vojislav Skendžić. god. god. Ivica Pereković.b. Stjepan Šmisl. PERO SAMAC.

11. nakon dana 28. 1. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. Mirka Švaljek. bez škole. 1. namjeravajući je usmrtiti. kojim ozljedama je Pavić Ana ubrzo nakon toga podlegla. st. 169. OKZRH. 120. iz neposredne blizine iz pištolja marke „Patent“ cal. KZRH.godine oko 10. Glina. zapisničara. rujna 1992. predsjednika vijeća. uz sudjelovanje Nataše Galinić. u kaznenom predmetu protiv optuženog Dragana Jelić. god. OKZRH u izrečenu kaznu se . drž. kivan na Pavić Anu zbog toga što je ova hrvatske nacionalnosti. 45. ispalio više hitaca u ovu u području glave. u Bijelim Vodama. st. sin Steve i Ljube rođene Branković. drugoga lišio života. sa prebivalištem u Bijelim Vodama kbr. Srbin.62 mm. sudaca porotnika Ivana Kasaić. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvom – označeno u čl. Ivana Blažinić. rođen 15. zbog kaznenog djela iz čl.1934.11. 1. zemljoradnik.SI-0051 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Županijski sud u Sisku. godine u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. održane glavne i javne rasprave. i na taj joj je način nanio više ozljeda glave. RH. odvjetnika iz Siska. članova vijeća.1996. dakle. Temeljem propisa čl. vojsku služio. 34. izrekao i objavio PRESUDU Optuženi DRAGAN JELIĆ. 7. oženjen. člana vijeća. nepismen. Zdenka Gajšek. otac dvoje djece. neosuđivan kriv je što je: dana 02.00 sati u selu Maja. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 15 ( PETNAEST ) GODINA. ušavši u njenu kuću.

Temeljem propisa čl. a kojim je on prolazio na putu za Glinu. Čuo je za pogibiju Pavić Ane. travnja 1996. a upravo zbog ubojstva Pavić Ane. st. stavljeno je na teret Jelić Draganu izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 7. – 6. 87. ali poriče da bi pred istom kazao da je ubio Pavić Anu. toč. tim prije što ih nitko tijekom ovog postupka nije argumentirao doveo u sumnju. Kazuje: „ Priznajem u cijelosti navode… jer sam doista dana 02. Naime. 90. Svjedokinji Memagić Stoji je navraćao. godine pa nadalje. 1. godine. jer za suprotno nema razloga. godine u Maji Opština Glina u kući Pavić Ane u namjeri da je lišim života ispalio iz pištolja marke „Patent“ cal. 2. godine. a uz to je ustvrdio da nije posjedovao nikakvog oružja tijekom rata. 120. koja je živjela u selu Maja. 1. 4. na glavnoj raspravi 19. Iz sadržaja provedenih dokaznih radnji tijekom postupka proizlazi da očevidaca događaja nema. 75 i 80 spisa ) optuženik poriće da je postupio kako je konačno tužen ističući. uvidom u spis tada postupajućeg na okupiranom teritoriju nelegalnog „Okružnog suda u Glini“ K-46/93. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 10. pa sve do kolovoza mjeseca 1995. Konačno. tvrdi. da bi. studenog 1996. proveo živeći u svome selu ( Bijele vode ) ne učinivši ništa od onoga čime ga se tereti.65 mm u nju 4 hitca koji su je pogodili u . iz istog objektivno utvrđene i zapisnički fiksirane činjenice. kako je. OKZRH. da je cijelo ovo vrijeme ratnih sukoba. 52. st. septembra 1992. st. također na putu iz svoga sela u Glinu.optuženom uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počet od 11. u tom spisu sadržano je detaljno i okolnosno priznanje Jelić Dragana da je. godine broj KT-1/96. siječnja 1996. „Okružnom sudu u Glini“ na 4 godine zatvora. ZKP-a. No. Tek na upite kazuje da je poznavao oštećenu Pavić Anu. ZKP-a optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl. ne zna ništa. poriče da je osuđivan tijekom rata po okupacijskom tzv. koristeći. sud sa sigurnošću smatra dokazanim da je optuženi Jelić Dragan u cijelosti postupio kako je izmijenjeno optužnicom tužen da je postupio. ipak. opisivao način na koji je to učinio. to jest ubojstvo Pavić Ane. ali o razlogu i načinu iste. Braneći se ( list 7-8. kad i zbog čega Pavić Anu lišio života. ista bila izmijenjena na način činjenično i pravno opisan i izrekom ove presude.

Kako sam već naveo ja sam u II. i listu 31. Sve to vrijeme poslije rata teško smo živjeli i patili se. i listu 14. već sam odmah podigao moj pištolj i ispalio u pravcu nje nekoliko metaka. svjetskom ratu ostao siroče jer su mi oca ustaše ubile. Županijskog suda u Sisku. uslijed čega je ona na licu mjesta umrla. zaseok Jelići. a kada sam došao do zaključka da ona hrani ustaše koje se kriju u šumi odlučio sam da je ubijem. a posumnjao sam u ovu Pavić Anu da surađuje sa ustašama. potjeću od otisaka kažiprsta desne ruke Jelić Dragana. stranica 2. umrle . oca pa smo morali sami da se snalazimo u životu. stranica 1 i 2 te spisu Kio-42/93. travnja 1996. Ja sam u drugom svjetskom ratu ostao bez oca. zajedno sa još četiri brata i sestrom. kao i da je to kazao. Kao nesporni otisci korišteni su oni. dok su oca ustaše zaklale u Glini. Jedino mogu reći da sam 1957. zapisnik o saslušanju svjedoka Memagić Stoje sa lista 71. Čak je moja mati sada u 81 godini života. To je jedna mala kuća i sastoji se od dvije prostorije a u produžetku ima i štalicu. Nisam joj ništa govorio. ponavljaju one stvari koje su me posjetile na moje djetinjstvo i izgubljenog oca. ne znam ni sam koliko. Pošto se sada u ovom ratu kako sam ja shvatio. jer ih optuženik ne priznaje svojima i stavljenim pod opisivano priznanje u spisu okupacijskog Okružnog suda u Glini K-46/93. Odrastao sam na selu u Bijelim Vodama. odlučio sam da je pratim. na listu 13. prikupljeni daktiloskopiranjem optuženika u Okružnom zatvoru Sisak po Centru za krim. Želim iznijeti i razloge koji su me naveli na ovakav čin. Pavić Ana sjedila je u kuhinji i dobro sam je vidio sa ulaznih vrata kako je križala kruške crnice i stavljali ih u čabar. Moglo je biti iza podne najkasnije do 3 sata kad sam ja ušao u kuću da je likvidiram. Inače ja nisam bolovao od nikakvih bolesti a pogotovo ne od duševnih bolesti a za moga znanja ni u mojoj familiji nitko nije duševni bolesnik. sada. jer nismo imali glavu porodice. Iako sada optuženik poriče da je ikada bio prisutan situaciji da tako nešto kaže. a djed mi je doživio 92 godine. također Okružnog suda Glina na listu 30 stranica 1. Gotovo cijelo prije podne sam je promatrao iz… šuše i bio sam čvrsto odlučio da ću je likvidirati. vještačenja ( list 26 spisa Kio 2/96 Županijskog suda Sisak ). Još jedanput želim istaći da sam ovo učinio iz razloga što sam bio revoltiran time što je iz kuće nestao grah i štrudla pa sam zaključio da ona sigurno pomaže ustašama. godine oznake 511-01-26-1424/96 sa sigurnošću smatra dokazanim da sporni otisci prstiju. Ponio sam sa sobom revolver sa burencetom. sud provođenjem daktiloskopskom vještačenja u predmetu Kio-2/96 Županijskog suda Sisak putem Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH od 05. i 2. oznake K-42/95 ( a ranije Vojnog suda Zagreb oznake K-671/95 sa u njim sadržanim spisom oznake Kio418/95 ). a moguće je da su i četiri kako je rekla milicija. konkretno. godine stradao u Vojniću tako što sam imao u ruci kapsulu dinamita pa je ista eksplodirala i odsjekla mi sve prste na lijevoj ruci i desno oko“.glavu. Želim reći nešto i o sebi. Istom rezultatu kao i spominjano priznanje optuženika doprinio je i dokaz sadržan u spisu.

37. koji je on obično nosio u vrećici kad bi išao biciklom… Da je ubio Pavić Anu znam i iz njegova pričanja i što je nakon svega što ću opisati – više nisam vidjela. pa tako. to je stariji čovjek iz Bijelih Voda. Svim rečenim sudom smatra nedvojbeno dokazanim da je optuženik postupio u uračunljivom stanju. on je pljačkao po Maji. Ta svjedokinja doslovno kazuje: „ Jelić Dragana … poznajem. da je u bubnju bilo pet praznih čahura koje je izvadio i bacio. tijekom cijelog postupka ni na koji način nije bila dovedena u pitanje. listopada 1996. samo sam ga slušala i gledala. što će. a niti sam sigurna za godinu i sad mislim da je to moglo biti početkom 1993. ali to nisam sigurna… a čula sam da mu se i sudilo. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. ZKP-a bilo razlogom čitanja svjedočkog iskaza na glavnoj raspravi 28. sa opisom položaja u kojem je leš Pavić Ane zatećen prilikom uviđaja. Ja sam se na to prestravila. a i znam da je ubio jednu babu – Pavić Anu iz Maje… znala sam da Jelić ima neki svoj revolver – pištolj sa bubnjem. konačno reći. 1. Ja sam poslije čula i od ljudi i od Jelić Dragana da je on bio dva mjeseca u zatvoru. prepala. 511-10-80/02-1652/96 od 04. a i opisan po liječniku. Policijske postaje Glina br.05. Uračunljivost optuženika ni po kome. 323. Jelić nikada nije bio u uniformi i ne znam da bi bio mobiliziran ili u srpskoj vojsci. nisam ga pitala ni zašto ni kako ju je točno ubio. što je. Tada mi je rekao da je ubio babu – Pavić Anu – mamu Mije Gašparović iz tog pištolja. koje u smislu propisa čl. Rekao je samo da ju je ubio iz pištolja a ja sam vidjela kad je čistio revolver. da je za svoj postupak krivično odgovoran. nedvojbeno ukazuje na to. On je i rekao da je sa pet metaka ubio Pavić Anu… imao je par kapi krvi na čelu… sutradan tek sam od naroda koji je prolazio cestom čula da je UNPROFOR otkrio da je Pavić Ana kod kuće ubijena. st. bez jednog oka i nema sve prste na ruci. što se dade zaključiti iz po njemu rečenog“… čvrsto sam odlučio da ću je likvidirati“. da je postupao sa direktnim umišljajem. godine… oko podneva meni je u dvorište s biciklom došao Dragan Jelić odložio bicikl. godine ( list 72 ovoga spisa ). Pavić Ana je Hrvatica i živjela je sama u Maji… ja se više zbog starosti ne sjećam datuma. kao otegnuto 3 da oštećenica ama baš ničim nije doprinijela nespornom postupanju optuženika spram nje kritične zgode. a on mi to sam nije pričao. Podudarnost dijela obrane kada optuženik kazuje da je Pavić Ana sjedila u kuhinji kada joj je prišao i ne govoreći ništa ispalio u nju nekoliko metaka. OKZRH utječu na visinu kazne.1996. studenog 1996.godine ( a zbog lakšeg snalaženja priloženog u fotokopiji zapisniku te glavne rasprave ).13. pozivom na propis čl. koji je ustanovio uzrok smrti na istovjetan način. da je optuženik priznajući izvršenje ubojstva Pavić Ane pred spominjanim sudom ustvari govorio istinu. . što proizlazi iz podataka Policijske uprave Sisačko-moslavačke. jer da nije postupio kako je sada tužen ne bi mogao prikazati stvaran položaj tijela oštećenice po ubojstvu. iz neke vrećice koja se nalazila na paket sicu bicikla izvadio revolver i sjeo na klupu pred moju kuću u dvorištu i išao čistiti revolver. godine. valjda za ovo ubojstvo.

Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega ubuduće ne čini kaznena djela.godine. . bez značajne kriminalne prošlosti“ nije nađeno. Slabe imovinske prilike optuženika. Protivna stranka ima pravo odgovora na žalbu. Vrijeme provedeno u pritvoru. OKZRH. PREDSJEDNIK Željko Barać. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. a temeljem u izreci citiranih propisa. pa nadalje pozivom na propis čl. studenog 1996. siječnja 1996. dok olakotnih okolnosti. v. v.r. 45. OKZRH. 31. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. razlogom su oslobođenja njegova od plaćanja troškova kaznenog postupka. U Sisku.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. počam od 11.5 te da je optuženik postupao zbog nacionalne nestrpljivosti a što je lako razabrao iz obrane pred „sudom“ u Glini. kada je mislio da će mu to biti od koristi. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. kao i pospješiti jačanja morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. dne 28. ne shvate li se kao takove po obrani istaknuto „…zrelija dob.

sin Stojana i Stane rođene Ljiljak. u Maloj Vranovini. rođen 21.11. zv. «PERASIM». PERO MILJEVIĆ. s tadašnjim prebivalištem u Maloj Vranovini 7. općina Vrginmost MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Hrvatsko Selo .1952.REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAČKO MOSLAVAČKA VII PP GLINA DOKUMENTACIJA BROJ OČEVIDA _______________________________ 47A /96 BROJ UVIĐAJA PREDMET FOTOGRAFIRANJE IZRADIO Damir Kuzmić KONTROLIRAO Stjepan Lugarić INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. god.

Ivana Blažinić. Kostajnica k r i v j e: što je: . god.. iz Siska. zbog kaznenog djela iz čl. članova vijeća. sin Đure.06. izrekao je i objavio PRESUDU Opt.1950.VRIJEME POČINJENJA DJELA: rujan 1991. nakon dana 24. uz sudjelovanje Slavice Režić. Alice Freiberger. od vj. sudaca porotnika Ante Jukić. predsjednik vijeća. VELIMIR MILE. kada je uhićen od strane policije SI-0053 K-12/96 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Josipa Sladić. nakon čega je selo najprije opljačkano. VELIMIR MILE. čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. lipnja 1996. člana vijeća. siječnja 1996. Nakon što je stanovništvo napustilo selo zajedno sa ostalim pripadnicima navedene formacije ušao je u selo. god. 120. a potom je gotovo cijelo selo razoreno i spaljeno. Dubici. u Bos. s stanom u CerovIjanima 95. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Mlinarić. kao zapisničara. održane javne i glavne rasprave. Imenovani je bio pripadnik paravojnih srpskih postrojbi sve do akcije «Oluja». Đure Sertić. st. Kao pripadnik navedene formacije osobno je kao i sa ostalim pripadnicima te formacije vatrenim oružjem pucao po stanovnicima i objektima u Hrvatskom Selu. branitelja opt. OKZRH. u kaznenom predmetu protiv opt. rođenog 26. nakon koje se skrivao u okolici svoga sela sve do 25. god. 1. zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je bio pripadnik paravojne formacije tzv Republike srpske krajine «Samostalni vod-Mala Vranovina». godine u nazočnosti optuženog.

sa kojim je bio očito nezadovoljan. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanja na počinjenje genocida ratnog zločina označeno u čl. a sve u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. srpnja 1993. pa je u cilju takovog svog zločinačkog plana. zaduživši uniformu. godine br. u svezi st. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenog djela i zloćina protiv civilnog stanovništva. kolovoza 1995. 465. lipnja 1996. te paušalni iznos od 1. "Krajine". nezakonitog lišavanja slobode isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. ZKP-a je dužan platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 3. st. a izmijenjenoj u odnosu na XXI opt. toč. automatsku pušku i dr. 87. Velimir Milu na glavnoj raspravi od 24. 90. godine. nakon demokratskih promjena. 1. st. st. a pučanstvo Hrvatske nacionalnosti bilo je prinuđeno na iseljenje. 1. Kako se nije mogao vratiti. Obrazloženje Optužnicom ŽDO Sisak od 30. godine pristupio paravojnim formacijama tzv. oružje i streljivo. u svezi čl. dakle.000. kršeći pravila mjerodavnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. da će srpski živalj biti napadnuto od hrvatske vojske i policije. prije svega mještana iz sela Cerovljana.19 kn (slovima: tri tisuće devetstočetrdesetkuna i devetnaest lipa). pa nadalje. On je ostao kod kuće čuvati kuću i hraniti stoku. u svezi st. Dubicu. godine do 1995. U svojoj obrani optuženi Velimir Mile navodi da kad su počeli nemiri na području Cerovljana. jer je srušen mosti između Hrvatske i Bosanske . Negdje u 9 mjesecu kad je otišao u posjet ženi i djeci došlo je do oružanog djelovanja na tom području. godine na kazneno djelo iz čl. radeći na odcjepljenju područja Općine Kostajnica i šire od RH i pripajanju para državi "SAO Krajini". Temeljem čl. st. Temeljem propisa čl. st. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva i terora. Tijekom postupka izdvojen je postupak protiv opt. 1-7. čiji je bio član širen je strah. KT-50/93 stavljeno je na teret XXII optuženika (Begović Nikola i dr. Iako nije bilo problem sa hrvatskom vlašću.tijekom razdoblja od listopada mjeseca 1991. 1.00 kuna. Velimir Mile. 123. 1. 2.) izvršenje kaznenog djela iz čl. i u sastavu kojih formacija je sa drugim pripadnicima tih formacija kroz čitavo navedeno vrijeme vršeno napadanje civilnog stanovništva. KZRH. 1. 2. da je ženu i djecu otpremi o u Bos. 12 o. 123. od strane SDS-a. OKZRH.940. pokretna imovina otuđena. OKZRH optuženom Velimir Mili uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od časa lišenja slobode od 8. dok se stanje ne smiri. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE. OKZRH.

koji je bio jedan od zadnjih Hrvata koji je ostao živ i pobjegao s toga područja . Kostajničke brigade) nakon akcije Hrvatske vojske "Bljesak". Blinja Zeljka (list 82).u kojem navodi da radnje uperene protiv Hrvatskog življa osim u jednom dijelu i za neke optužene iz prvotnog postupka nije mogao u . te je zarobljen 15. Ivu Nauković (list 74). mjesto i učesnike za razdoblje koje se optuženom stavlja na teret. Petra Krizmanića (list 76). KZRH. saslušao svjedoka Prazina Asima (list 26. 1995.Dubice. godine u Predorama u uniformi i s oružjem (puška "PAP"-ovka). najprije u Banjalučki korpus. kako bi se onemogućio njihov povratak. Nema saznanja tko je to učinio kao i tko je ubio starije Hrvate u selu koji su ostali. Jakova Velimir (list 114). Osobno nije oružano djelovao prema Hrvatskoj vojsci.7. 28-29). "SAO Krajine". Naime. Rečeno mu je da se bori protiv Hrvatske i za "Jugoslaviju" .) izvršenje kaznenog djela iz čl. Stančević Mariju (list 59). Dra30čajac Milana (list 80). Vratio se 15. tj. Likić Ivana (list 27. listopada 1991. a za koje vrijeme nije dokazano tijekom postupka da bi optuženi bio tamo i sudjelovao u počinjenju tog dijela. i kako su granate padale i na Bos. Ponovno je mobiliziran po obnavljanju sukoba na tom području. Lončar Katu (list 58). nadalje da je jedno vrijeme imao radnu obavezu. S obzirom na složenost i nemogućnost utvrđenja potpunog činjeničnog stan a (npr. godine u Cerovljane. što ne negira ni sam optuženi. S obzirom da je optuženom u početku stavljeno na teret kao i ostalim optuženima (Begović i dr. jer je čuo ako se ne vrati i uključi u vojne formacije tzv. Takav zaključak nije dvojbeni u odnosu na vrijeme. te isto proizlazi i iz službene bilješke o zarobljavanju optuženog Velimir Mile u uniformi s oružjem. izvršio uvid u spis Vojnog suda. U oružanim djelovanju sudjelovao je svega 14 dana i to po povratku iz Beograda. 1. listopada 1991. ŽDO Sisak izmijenilo je optužnicu za razdoblje nakon 15. da bi poslije smirivanja situacije dolaskom Unprofora imao radnu obavezu. Nije dvojbeno da je optuženi od listopada mjeseca 1991. Kad se vratio kući sve hrvatske kuće bile su porušene i spaljene. godine do zarobljavanja optuženoga i to za sudjelovanje optuženog u skupini radi vršenja takvih djela. Nauković Stevu (list 81). kao čuvara u pogonu Željezare Sisak u Dubici. Hercegovac Tomu (list 75). st. godine kad su počinjena najveća razaranja i uništenja u mjestu Cerovljani i učinjena najveća zlodjela nad Hrvatskim življem iz tog dijela. tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se takve radnje nastavile.1995. Velimir Mile (list 54). OKZRH za razdoblje prije 15. Antuna Blaževića (list 82). dokumentaciju očevida te razmotrio obranu optuženika (list 44-45) . ali u blažem obliku i uglavnom su bile usmjerene na uništavanje i pljačkanje imovine Hrvata. s obitelji je otišao u Beograd. 120. iskaz svjedoka Blažević Antuna. 123. 30-31). a potvrđuju dijelom i saslušani svjedoci. a potom je. "Sao Krajine" da će mu biti oduzeta imovina. Po dolasku u Cerovljane je mobiliziran. za blaže djelo iz čl. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u službenu bilješku o zarobljavanju opt. nedugo prije zarobljavanja ponovno uključen u paravojne formacije (28. 2. 10. st. Vučićević Slavka (list 75). godine bio u paravojnim formacijama (banjalučki korpus) tzv. Dubicu. Lončar Miju (list 74).

koje su unaprijed određene po vrsti i kojima je pripadao i sam optuženi. Radi razumijevanja okolnosti pod kojima se to odvijalo valja se podsjetiti na dijelove iskaza nekih svjedoka. "SAO Krajine" i da je u tom svojstvu sudjelovao u aktivnostima između ostalog i u oružanim akcijama sa uniformom i sa oružjem i to ne samo protiv Hrvatske vojske nego i protiv imovine Hrvatskog civilnog stanovništva. u svom iskazu Blažević Antun navodi da nije mogao prići blizu i sve vidjeti zbog osobne sigurnosti niti se javiti da tu živi. te sam odnos prema njemu od početka oružanog djelovanja pa do oslobođenja tog dijela od strane Hrvatske vojske. međutim.cijelosti evidentirati jer mu je to onemogućeno i morao se kloniti i sakrivati da i sam smrtno ne strada) sud je međusobnim povezivanjem utvrđenog u cjelinu dodatno razjašnjavao potrebne dokaze u svezi utvrđenja odgovornosti optuženika. zatim Dragočajac Milan da se Srpski živalj mogao kretati po dijelu gdje je stanovao Hrvatski živalj. Prema tome gledajući način postupanja prema imovini Hrvatskog življa i njima samima očito je cilj politike paravlasti tzv. pa tako npr. pa je očito znao što će se dogoditi. zbog okolnosti to nisu mogli vidjeti. U širem kontekstu to je bila okupacija dijela Republike Hrvatske uz pomoć bivše JNA (što je notorna činjenica) i u tom svojstvu njihove radnje su bile upravljene protiv osnovnih prava građana (civila Hrvata) njihovog tjelesnog integriteta i imovine. Iako saslušani svjedoci decidirano ne ukazuju na optuženog osobno kao počinitelja spomenutih dijela (što po mogućnostima koje su tada bile. takvo djelovanje kao što je spomenuto nedvojbeno je dokazana na izgledu mjesta u dijelu gdje je živio Hrvatski živalj. tako da zbog nemogućnosti kretanja i izbjegavanja komuniciranja sa njom od strane Srpskog življa nema nekih velikih saznanja. svjedoci i nisu imali priliku da to evidentiraju) . bio istjerivanja Hrvatskog civilnog življa. jer je bio viđen u selu nekoliko dana prije početka oružanog djelovanja na tom dijelu (svjedoci Pero Krizmanić. nego da se to sustavno nastavilo raditi i nakon toga. To potvrđuje u svom iskazu i Lončar Kata navodeći da ona kao Hrvatica kad je ostala nije mogla nikuda osim biti na svojoj okućnici i spavati kod sestre koja je udana za Srbina i na neki način je i nju on zaštitio od okoline. a i paravojnih formacija. kao što je već spomenuto za optuženog je nedvojbeno utvrđeno da je bio član paravojnih formacija tzv. Takav zaključak proizlazi iz okolnosti da je skupina kojoj se priključio bila u stvari jedna nedisciplinirana i neorganizirana skupina bez nadzora što je i omogućilo potpuno bezvlašće na tom području u odnosu na imovinu i živote Hrvata. premda to proizlazi i iz priložene dokumentacije u spisu (fotoelaborata) . "SAO Kraj ine". a nakon svega se i uključio u to djelovanje po povratku u Cerovljane. Da je imovina Hrvatskog življa na tom području potpuno uništena nije dvojbeno i notorna je činjenica. a za djelo koje mu se stavlja na teret. Dragočajac Milan. upravo u formaciji koje su činile u početku najveća zlodjela. Nadalje. te otuđenje njihove imovine. jer je tamo postojala barikada. koji ne sumnjaju u aktivnost određenih ljudi iz Cerovljana Srpske nacionalnosti međutim. Kod toga je važno navesti da za to . nije dvojbeno da je optuženi bio prisutan u svemu tome. iz iskaza svjedoka proizlazi da sva ta imovina koja je ostala nakon što su oni istjerani nije odmah u cijelosti opljačkana i uništena. Naime. osim posljedično što se tamo događalo konkretno sa nečijom imovinom i sa ljudima starijim Hrvatima koji su odvedeni. Lončar Kata). da oni nisu mogli ići u dio Cerovljana gdje su živjeli Srbi.

st. dne 24. v. 87. premda nema dokaza da je on činio pojedinačno takve radnje u većim razmjerima od spomenutih. Vrijeme provedeno u pritvoru optuženom je uračunato u kaznu. U Sisku. 1-7. sud nije našao. Kako je došlo do opisanog djelovanja protiv Hrvatskog življa i njihove imovine. "SAO Krajine" na lokalnom nivou svedeno je na najniže pobude prije svega prema Hrvatskom življu i njihovoj imovine premda za takve radnje oni nisu dali nikakva povoda. Mlinarić. "Velike Srbije" i u datim okolnostima radi činjenjenja već opisanih djela. a ukorporirane u naše zakonodavstvo. v. lipnja 1996.nije bilo nikakvog vojnog ni drugog opravdanja. toč.1. Iz svega navedenog sud nalazi da je kvalifikacija djela u skladu sa optuženjem. Bitno je da je znao o o kakvoj se skupini radi koja je svjesno činila radnje protiv Hrvatskog življaj er bi u protivnom izbjegao sudjelovati u tome. Odluka o trošku temelji se na članku 90. U takvim okolnostima pristup vojsci tzv.r. sud za inkriminirano djelo oglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja. ZKP-a. U konkretnom slučaju poduzimanjem tipične radnje za ovo kazneno djelo postajući pripadnik takve nelegalne skupine optuženi je postupao sa direktnim umišljajem pri čemu nije bitno da li je bio svjestan da time krši odredbe međunarodnog prava.r. "SAO Krajine" val ja pripisati njegovoj instrumentalizaciji u sferi njegovog intelektualnog domena. st. a odnosi se na troškove postupka prema troškovniku (svjedoci). godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA Slavica Režić. pa je opt. Posebnih olakotnih ni otegotnih okolnosti kod opt. a da pritom nije bilo otpora i u čemu je sudjelovala i skupina u kojoj je djelovao i optuženi. očito je pristupanje takvoj skupini bilo iz razloga vršenja radnji protiv civilnog stanovništva i onog što je već spomenuto. Stoga se takvo djelo u kontekstu iznesenog posebno temelji i na konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. a sve u okviru imovinskog stanja optuženika. 1. a u svezi čl. te troškova paušala prema složenosti i težini postupka. ne samo zbog nastupjelih demokratskih promjena u RH već i stavljanjem u funkciju suprotstavljanje takvim promjenama da bi se omogućilo bezvlašće na okupiranom području s ciljem odcjepljenja dijela teritorija RH i stvaranjem tzv. Uzroci takvog postupanja optuženog i pristupanje paravojnim formacijama tzv. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je respektirao odredbe o odmeravanju kazne posebno težinu izvršenog djela i u okviru djela učešće optuženog. Željko .

neosuđivan. „Krajina“. godine u Glini i okolnim selima prethodno pristupivši u paravojne formacije milicije para države tzv. st. godine do mjeseca kolovoza 1995. uz sudjelovanje Nataše Galinić. pismeno sa završenom SSS. predsjednika vijeća. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladič.studenog 1996. godine. otac jednog djeteta.1951. u kaznenom predmetu protiv optuženog Bogdana Kotur. Omladinska 3. vodi se u VE u Glini. rođen 01. sudaca porotnika Ivana Kasaić. godine u Starom Selu. zapisničara. 1. Ćepin. održane glavne i javne rasprave. 24. OKZRH.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. oženjen. sa posljednjim prebivalištem u Glini. RH. nakon dana 11. Josipa Žinić. Ljubice Rendulić . zbog kaznenog djela iz čl. Srbin. a sada na adresi Livana. sin Ostoje i majke Mace rođene Sijerić. zp. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BOGDAN KOTUR. Mirka Švaljek. 2. SI-0054 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. 123. odvjetnika iz Siska. članova vijeća.01. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. drž. kriv je što je: tijekom 1991.Holzer. očito nezadovoljan sa nastupjelim promjenama u . člana vijeća. vojsku služio u bivšoj JNA. automehaničar. Nikole Tesle br. u svezi st.

pučana hrvatske nacionalnosti. palio kuće i stambene i gospodarske objekte.. kako se navodi optužnicom. tijekom cijelog rata je nisam koristio…imao sam i službeni pištolj tadašnje milicije ĆZ 7. 87. st. u okviru takvog zločinačkog plana. OKZRH. iako sam Srbin. ubijanju ili bilo kakovom zlostavljanju građana hrvatske nacionalnosti.. ". Braneći se optuženik kazuje: "ja nisam učestvovao u paljenju.... ZKP-a. . godine ista bila izmijenjena na način. čime je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina . .. morao sam to biti . Temeljem propisa čl. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. st. godine. ZKP-a. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 3u. 2. 123. rušenju niti pljačkanju hrvatskih kuća niti sam učestvovao u tučnjavi. 1. 1.bio sam pripadnik.srpnja 1996.Republici Hrvatskoj a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u RH.srpnja 1996. 45. optuženik se oslobađa u cijelosti nadoknade troškova kaznenog postupka iz čl.. paravojnih formacija milicije . oružje sam imao još iz bivše milicije . na glavnoj raspravi dana 23. imao sam automatsku pušku. pri čemu je najveći dio tih objekata potpuno uništeno. činjenično i pravno opisan izrekom ove presude. 2. toč. OKZRH. kroz čitavo navedeno vrijeme.. Temeljem propisa čl. st. 4. počam od 04. da bi. fizički i psihički maltretirao pučane hrvatske nacionalnosti. 1. dok je pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo prisiljeno na iseljenje dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. godine. pa nadalje. u svezi st. st. pa se temeljem istog zakonskog propisa OS U Đ U J E NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) GODINA. ja sam sa gnušanjem gledao i slušao šta su te bande radile prema hrvatskom stanovništvu." (list 28/11). za vrijeme rata. ali kao što sam rekao tu se nije mogle ništa učiniti. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti...65 mm.označeno u čl. OKZRH u izrečenu kaznu se optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. primjenjivao mjere zastrašivanja i protuzakonitog lišenja slobode. 1. a u sastavu kojih je sa drugim za sada neidentificiranim pripadnicima nelegalnih formacija. meni moja savjest nije dozvoljavala da bilo .6. oznake KT-60/96 stavljeno je Kotur Bogdanu na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. pa prema tome niti učinio djelo koje mi se stavlja na teret. 120. te ocjepljenja Gline i drugih sela i pripojenja para – državi „Krajina“.1istoDada 1996. st. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba..

pod određenim uvjetima iz ZKP-a. st. u smislu osnova za vođenje konkretnog kaznenog postupka. makar na tzv. da je izostalo. činjenično konkretiziranje zločina“… od člana 119. br. konačno. pa tako i kaznenog djela organiziranja grupe na počinjenje genocida i ratnih zločina iz čl. 123. osigura prisutnost okrivljenika i uspješno vođenje kaznenog postupka. do čl. mimo njegove volje. što onemogućuje da li je optuženik počinio kazneno djelo iz čl.N. tvrdi. negativnu oKolnost. koji postoji pri Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske“. 123. 3. Da se upravo o ovakvom Kaznenom djelu radi u konkretnom slučaju sud smatra dokazanim dijelom i iz Kazivanja samog optuženika. pod prisilom ("Bio sam pripadnik kako se navodi optužnicom. osim za najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina“. kako to obrana tvrdi. st. 1. paravojnih formacija milicije. OKZRH. 2. a to je i razlogom da je otklonjeno od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske pribavljati podatak o prisutnosti sada optuženog Kotur Bogdana na popisu ratnih zločinaca. . kao preduvjetu za mogućnost vođenja kaznenog postupka. 7. neizuzima počinitelje najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. s tim da dodaje ". Odmah je za reći da ovaj sud uvažava samo optužnicu. što upućuje na osnovanost ili neosnovanost vođenja kaznenog postupka.N. a Zakon o općem oprostu ( N. a da je tjeralica sredstvo da se. 1. što je sud propustio ustanoviti. kao i da je. a da bi ipak rekli i nešto tome suprotno. 2. 122. 80. Branitelj. Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ( N. OKZRH. makar postojanje pripadnikom nastoji prikazati nečim. ) od oprosta za kaznena djela iz čl. istog Zakona.što učinim od onoga što mi se stavlja na teret sam po zanimanju. istog temeljem čl. dodatak Međunarodni ugovori br. st. Isto tako. Naprotiv. a ostatak iz rečenog DO svjedocima. jasno kazuje. borio se upravo protiv takvih pojava" (list 85/II).rujna 1996.. . od 27. u konkretnom slučaju. a optuženik prihvaća. na što upućuje stavljanje van snage tjeralice spram optuženika u ožujku 1996.. do izbijanja sukoba. jer nije točna tvrdnja obrane da je Sporazumom o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije“… preuzeta obveza od strane Republike Hrvatske da za ratni zločin procesuira samo osobe koje se nalaze na popisu. OKZRH u svezi sa čl. Mile Martić. Osporavanu pripadnost skupini organiziranoj radi vršenja kaznenih djela iz člana. slijedom slova Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije trebalo primijeniti u slučaju optuženog Kotur Bogdana Zakon o općem oprostu. a iz Beograda su dolazili Brana Crnčević i Budimir Košutić“ da bi završio kako je uvodno. da nije dokazano postojanje grupe formirane radi vršenja ratnih zločina i pripadnost optuženika istoj. Koje je optuženik predložio. rujna 1996. 120. Dušan Zelenbaba. da će ugovorne strane proglasiti opći oprost“… za sva djela počinjena u svezi s oružanim sukobima.godine ) u čl. 3. st. Milan Babić. 1/10 od 26. dostavljenom po sudu u Hagu. OKZRH“.mogu još na kraju reči da glavni ljudi koji su pokrenuli i huškali narod te održavali mitinge i govorili protiv Hrvatske su bili Jovan Rašković. bilo rečeno.priznaje i sam optuženik. godine. pri navođenju njegove obrane. pa i onima. a ne nečim. 120.

a sve prateći psujući mu . poistovjećuje se sa skupinom. prijeteći da će ih zaklati. da bi ih potom prevezli u tadašnji OPD Glina. svinje odvlačile. 2. Trajalo je to četiri dana. pored toga što zna da je optuženik nosio milicijsku uniformu i oružje. dozvoljavao paljenje imovine. Svjedok Milan Ferenac (list 120/II spisa). da je optuženik pored pripadnosti skupini paramilicije. po optužnici za sada neidentificiranih pripadnika nelegelanih formacija. pljačkalo na veliko. a tijekom istog da je bio u milicijskoj odori. smješten u samicu. pripadnost formaciji paramilicije na kritičnom terenu poistovjećuje sa pripadnošću skupini iz st. čl. kao pripadnika skupine. Točno je. da se posebno isticao tukući ga gumenom palicom po leđima i križima prilikom zaustavljanja kraj Pamućne predionice u Glini. da bude jasno. a da bi priznala "postojanje grupe". iako nije odlučno da se to sve u zbiru dogodi. a da je za pištolj nosio za pasom kazuje svjedok Ferenac Milan (list 120/11 spisa) što svjesno i bahato ponašanje. a i ljude iz svjedokova okruženja. primjenjivao mjere zastrašivanja. psujući im ustašku mater. što se lako zaključuje iz njegove obrane. kada je pošao na posao bio spriječen u tome po naoružanim civilima i odvezen u OPD Glina. još i sam nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu.skupine poimenično osoba bilo je dostupno samo osobama u poziciji u kakvoj je bio i optuženik. krio se je ja ne pljačku (''Kralo se je. odgonili se traktori“ – list 121 ) i odakle očekivati da poimenice navodi sve počinioce. nanosio psihičke i fizičke povrede. nasuprot optuženiku. godine. poimeničnog i u većem broju navođenja iz grupe . OKZRH i ne smatra više potrebom to dokazivati. u uvjetima koji su vladali u kritično vrijeme i mogućnostima svjedoka da to registriraju. riječju. Zahtjev za poimeničnim označavanjem članova skupine. Istina je. ne bi se moglo reći svojstveno dovedenom u situaciju da ga koristi.list 82/II) i dalje. Posjedovanje naoružanja nije sporno. kako je već ranije navođeno.Morao sam to biti''. na čemu uznastoji obrana. a uznastoji samo sebe izuzeti. kada se znade. postrojili uza zid i ponovili tučnjavu i psovanje. Sud. kada iz svog okruženja „tereti“ niz osoba. a potom zlostavljan po osobama koje su se mijenjale. ali. znajući za sve to i ne reagirajući. glasi u najmanju ruku ironično. Mogućnost. ponuđen po optuženiku. ali ne i odlučno za postojanje konkretnog kaznenog djela na strani optuženika. kao pripadnik skupine. nakon čega je uslijedilo zatvaranje u samice. čije je zločinačko postupanje znano i neprijeporno. Kotur Bogdan zalazio je kod njega u dva navrata i tukao ga cipelama po rebrima.svjedok DAMIR ŠKRINJAR (list 36 i 89 spisa) jasno i određeno kazao da je Kotur Bogdana poznavao i prije domovinskog rata. da je izostalo u činjeničnom opisu navođenje poimeničnih oštećenika postupcima i ostalih. križima i leđima oborenog na pod. a kroz to vrijeme sada opt.svjedok STJEPAN KIHALIĆ (list 37 i 89/II spisa) na način kao i prethodni svjedok kazao da je krajem mjeseca srpnja 1991. tu nema šta. 123. ostvarivao elemente bića kaznenog djela stavljenog mu na teret. "milicioneru“ koji. Istovremeno ga je vrijeđao. otuđivao vrijedne predmete. što je već samo po sebi dostatno za kaznenu pravnu kvalifikaciju iz izmijenjene optužnice. . da je .

.. Kotur u tome nije učestvovao. Ja oružja nisam imao. prepoznao sada optuženoga. a koji je prijetio da će sve pobiti ako se ne preda oružje. vratio se iz kukuruza u koje je pobjegao.da će ovdje svi Hrvati koji će živjeti biti w3nji od makova zrna. kojom prilikom je sa još jednim mještaninom. Čim bi došlo do plamena odmah se je tu zatekao i okrivljeni Kotur. pa nastavlja "Vidio sam mnogo takovih kuća koje su gorile. ubojstvima i zlostavljanjima. a jedan od te dvojice je bio i Kotur Bogdan. da je 17. prijetio obračunom. starog oko 45 godina.Treba još istaći svjedokovo viđenje dolaska optuženika do mehaničara Zibar Marijana. Držao je nož pod grlom i ja sam stoga iz kukuruza izišao. a činio mu ih je sada optuženi Bogdan Kotur. koji je nosio sobom kantu žute boje i polijevao po kućama i palio.svjedok STJEPAN FABAC(list 38 i 90 spisa) bio je tućen. tukli su me sa kundacima i šakama Varkaš Stjepan i Mićo Galjan i sin Janka Galjana.. godine. iako kao bliži susjed od ranije nije za to imao razloga. a posebno u Jukincu. Vozili su sobom osobnim automobilima naftu. Iz njegovog ponašanja sam zaključio da i taj dječak to sve radi u njegovoj suglasnosti pa i nalogu. pri ulasku u njegovo selo Dolnjaci.svjedok STJEPAN KLOBUČAR (list 39 i 90/II spisa) višekratno je po Kotur Bogdanu psovan pri razrješenju po njemu kao milicioneru najjednostavnijih situacija u prometu. Udaran je na način da su ga gurali od jednoga do drugoga do kasno u noć... stoga što se nije slagao sa politikom paljenja i rušenja imovine Hrvata. u Jukincu. iz Bijelih Voda. Prijetio mu je. godine živio u Glini. bacali ručne bombe u iste i palili". još neke predmete te jedan gliser i sve odvezli. godine.. svjedokovu dvorištu tako da nema dvojbe ili mogućnosti - .. ali mu ne znam imena. a ne da bi slučajno to osudio. ima je neprilike. svjedok MIJO GAŠPAREVIĆ (list 51 i 91 spisa) bez uvijanja kazuje i tvrdi da je već u kolovozu mjesecu 1991. svjedok BRANKO DIVJAK (list 49 . a sa njima i ja. kuda je odveden i zatekao ju kako se još dimi. On je ostao na samohotki i po njegovim naredbama je cijev puškomitraljeza sa iste usmjeravana prema pojedinim kućama iz kojih je tada narod izlazio. pored drugih i po Kotur Bogdanu. koristeći pušku razvalio vrata radionice da bi potom na kamion utrpali automobilske gume. obućenih u razne uniforme. a na poziv Kotur Bogdana. a naročito u zgradi milicije u Glini zbog toga što je prethodno slavio pobjedu HDZ-a na izborima u VBji. datuma kojega je dobro zapamtio. bez razloga za to. "kitio" ga oznakom HDZ-a kazujući ". ali sam vidio da jedan vojnik drži za kosu moju majku Milku." Isto tako optuženik se uvijek zaticao na mjestu gdje su paljene kuće Hrvata po Glini.listopada 1991.ustašku majku. a "spominjanjem" ustaške majke. Uvijek se samo veselio. Kada sam izišao . nije mu poznato kuda. preko razglasa. udarajući ga naizmjenično.50 i 90/II spisa) koji sam kazuje da je po nacionalnosti Srbin. među tridesetak naoružanih osoba. . Zapaljena mu je kuća.kolovoza 1991. vojne i milicijske. a sve stoga da sa vješala skine obješenu baku. a kada je dolazio do njega. polijevali po kućama. glavni koji je palio kuće bio je jedan dječak star oko 13 godina. Optuženik se stalno pojavljivao u uniformi milicije i sa oružjem. sve dok je do 26. Nije po njima tada pucano. Odmah potom kuće je palila jedna grupa iz koje sam ja prepoznao samo Stevu Jelića. Bio je sa ostalima i u njegovu. Svjedok se prisjeća ".

kada je odvožen kamionom. 3 u kojoj su ga obišla trojica u odorama milicije. ispalivši toliko metaka kao da se nalazi ćeta vojske u kući. iako kolovodja. koji mu je prišao i kako kazuje svjedok. Svjedok je bio uhićen i proveo neko vrijeme u OPD Glina. sva su mi zdanja osim štale bila od drveta i sve je izgorilo". Pored toga viđao je optuženika i drugih dar. da optuženik spram ostalih. Klobučar Nikola.". tako da je sav isprebijan ujutro upućen liječniku. poslao si sinove u ustaše da nas Srbe ruku. svinje. Ono što nisu uspijevali odnijeti uništavali su po kući. okrenuo se i vidio da ga to zaziva optuženi Kotur. koji je tamo došao. Ferenac Milan. doslovno rekao: "p. a optuženik električnim kablom dužine oko 1/2 metra. primjerice poljoprivredne strojeve. Sva trojica su ga tukla. ama baš svi svjedoci govorili.zamjene. gdje je svjedok tada živio. to potvrdili. začuo glas Koji govori njegov nadimak "Šafar“ Iako je kao i drugi držao ruke na leđima i gledao u zemlju. među kojima je prepoznao sada okrivljenog. za koje se više nikada nije čulo. "negativnu okolnost". u biti. Po prevoženju kamionom u Jukinac. tim prije što mu se neposredno obratio kazujući da ga treba ubiti i polazeći spram njega. a u svjedokovoj kući pucali po istoj tražeći novac. Unatoč osporavanja tvrdnji svjedoka optuženik ni jednu nije uspio pobiti. koji su pljačkali sve što su stigli. nije doista postupio kako su oni govorili. a potom odmah nastupaju njegovi „hahari“. godine. ps ova o kao što je naprijed pričano i pri tome poteza o za desni brk. Zbog prijetnji svjedok je izbivao iz kuće primajući poruke Kotura da će ga ubiti. naoružanog sa puškom na ramenu i pištoljem na opasaću.rujna 1992. a odmah za njim pojavljivanja u odorama grupa pljačkaša koji su odvozili što su stigli. Ti-su svjedoci. Svjedoci predloženi po optuženiku. istovremeno. Nije to uspio ni pri suoćenjima. Za spomenuti je još da je od svih prigovora stavljenih po optuženiku svjedocima. koji su potvrdili točnost navoda izmijenjene optužnice. treba te zaklati". krave. odakle je. kojim su prilikama. Ferenac Milka i Bilić Rozalija ponuđeni su na tzv. bez krezultata kuću i gospodarske objekte svjedoka. ponovno ga je optuženik.a da dolazi u OPD iz kojega su svakodnevno doslovce nestajali zatvorenici. nakon što je pretražio. a početkom rata već vidao ga je uvijek u odori sa oznakom SAO Krajina. uvjerljivo i na način koji nije ni časa dozvolio da sud dvoji u točnost i istinitost po njima rečenog. . reagirao. ti materina. svjedok MILAN BILICA (list 53 i 91/II spisa ) također govori o dolasku optuženog Kotura. konkretno Matijević Ivan. realno bilo moguće provjeriti samo onaj . to jest da spram njih optuženik nije postupao na način na koji je tužen da je postupao. zapaljivim metcima. nešto poslije pola noći. Slado. Svjedok je ipak uhvaćen te odveden u OPD u Glini gdje je smješten u samicu. što je sve optuženi Kotur vidio a da nije. Za boravka još na slobodi viđao je optuženika kako ga dovoze drugi milicijskim vozilom u selo Dolnjake. zv. za razliku od optuženika. ovaj puta u selo Prijeka. da bi njegovu kuću i zapalili 0l. ali to ne znači. o kojima je već bilo riječi.svjedok NIKOLA ROHAK (list 54 i 92 spisa) poznavao je optuženika niz godina. Njegova su se kazivanja pri tome zadržala samo na golim riječima. mještane tukli i zlostavljali. u kuću Divjak Branka.

kao i pospješiti jačanje morala društva i utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. 90. v. Ispunjenje uvjeta predviđenih propisom čl. Vrijeme provedeno u pritvoru počam od 04.upućen svjedoku Divjak Branku. 4. uračunava se u kaznu izrečenu optuženiku ovom presudom. predviđena čl. pa tako. nije jasno. pretstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. 37. a istovremeno utjecati u tom pravcu i na druge. sadržana u opisu konkretnog kaznenog djela. Činjenica je. bez njegovog obrazloženja. čije je zločinačko postupanje. Izrečenu kaznu sud smatra primjerenom težini od optuženika izvršenog kaznenog djela i takova će kazna jedino biti u stanju djelovati na njega da u buduće ne čini kaznena djela. 31. . a u pogledu mogućnost. a koje je izostalo. zbog kakvog je i proglašen krivično odgovornim izrekom ove presude. opljačkan i gliser. Željko Barać. U Sisku. Uviđajem na mjestu događaja. što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela. da je isti ne samo postao pripadnik skupine Paramilicije. st. kako je već isticano. među ostalim. a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi. već je i aktivno djelovao u sastavu skupine. pa nadalje. kojem je. 45. sudu. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti. kao otegotno .studenog 1995. pozivom na propis čl. tim prije što ih ni obrana nije istakla.r. OKZRH. ZKP-a razlogom je oslobođenja optuženika obaveze nadoknade troškova kaznenog postupka. dne ll. na imanju Zibara. slijedom iznošenoga. djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao.srpnja 1996.0KZRH. koje je postao pripadnikom. OKZRH utječu na visinu kazne. uz gotovo istovremenu tvrdnju da ne zna gdje je koji od tih objekata. znane i neprijeporno. jer povreda istog. pa sud. sa sigurnošću je ustanovljeno da je svjedok Divjak iz svoga dvorišta mogao vidjeti što se događa na suprotnoj strani ceste. optuženik i veoma aktivno. dakle. Uračunljivost optuženika nikim nije tijekom cijelog postupka bila dovedena u pitanje ni po kome. nasuprot obrane optuženika. odnosno nemogućnosti viđenja postupanja optuženika spram imovine Zibar Marijana. smatra sa sigurnošću dokazanim upravo onakovo postupanje optuženika. Zašto tu mogućnost viđenja optuženik poriče. ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK VIJEĆA: Nataša Galinić. Pri tome optuženik nije morao biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. koje u smislu propisa čl. godine.već isticanu činjenicu da je unutar skupine. naime. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja.

u kaznenom predmetu protiv optuženog Jakova Velemir. bez zaposlenja. drž. Jalšo. sudaca porotnika Ivana Kasaić. nakon dana 26. godine u selu Cerovljanima na području Općine Hrvatska Dubice i širem. optuženika i njegova branitelja Josipa Sladić. bez djece. Dubica i okolnih sela i pripojenje tzv. rođen 11. SI-0055 K-15/96-30 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. člana vijeća. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.r. pristupio u paravojne formacije tzv. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.RH. predsjednika vijeća. sa prebivalištem u Cerovljanima kbr. 67. godine u Cerovljanima. kriv je tijekom razdoblja od 1991.rujna 1996. st. članova vijeća. a u sastavu kojih je sa drugim za sad neidentificiranim pripadnicima što je: . održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi VELEMIR JAKOV. sin Đure i Ljube rođene Čorić. godine. do 1995. odvjetnika iz Siska. pismen. strojobravar. "SAO Krajina". 1. Josipa Žinić. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. zv. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva RH. Srbin. Mirka Švaljek. uz sudjelovanje Nataše Galinić. te odcepljenja općine Hrv. sa završenom SSS. 120. neoženjen. Alice Freiberger.listopada 1954.v. zbog kaznenog djela iz čl. OKZRH. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. para državi "Krajina". zapisničara.

tbč. st. st. te priborom . st.odjećom od "kape" do „prvog zavoja". „Srpske vojske Krajine 39. stavljeno je na teret Velemir Jakovu. jer nije dorečeno. 123. "Srpske vojske Krajine" (napadi na civilno stanovništvo. primjenjivanje mjere zastrašivanja i terora. 2. do 21. 1. ustanovljeno. pa je tako. pljačka pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske . kao i od 19. toč.travnja 1996. godine pa nadalje. zadužen sa oružjem "PAP" broja 215127 i 75 komada. protjerivanje stanovništva. Vojna pošta 9139 Kostajnica".nelegalnih formacija. svoju obranu. nakon tijekom postupka provedenih dokaza.rujna 1996. godine broj KT-36/96. pljačkanje pokretne i uništavanje nepokretne imovine isključivo pučanstva hrvatske nacionalnosti.kolovoza 1995. Unatoč jasnom i potpunom priznanju optuženika prikupljeni su i drugi dokazi. dakle. izvršenje Krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva iz čl. 1. 2. 120.. OKZRH. godine optužnica bila izmijenjena u pravcu stavljanja na teret Velemir Jakovu postupanja suprotnog propisu čl. optuženik se u cijelosti oslobađa dužnosti da nadoknadi troškove krivičnog postupka iz čl. Opće je poznato što su činili na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske pripadnici tzv. optuženiku uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru počam od 04. 90. Ovako izmijenjenu optužnicu točnom i istinitom priznao je optuženik iznoseći. 2. da je bio pripadnik tzv. veljače 1996. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela RH postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.Korpus. Temeljem propisa čl. OKZRH. uvidom u spisu priloženu dozvolu broj 224 na ime sada optuženog Velemir Jakova. pretpostavlja se. municije. st. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršeno napadanje na civilno stanovništvo. činjenično označeno kako je to i izrekom ove presude navedeno. . st. čime je počinio kazneno: djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 123.. u svezi st. ZKP-a. a hrvatsko pučanstvo bilo je prisiljeno na iseljenje. OKZRH u izrečenu kaznu se.6." da je bio "četni stariješina".organiziranjem grupe i poticanje na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. u vezi st. OKZRH. primjenjivanje mjere kolektivnog kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode primjenjivanje mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. 45. 1. 1. kroz čitavo navedeno razdoblje. sada ponovno. a da tome nitko ne prigovara. a iz"reversa ličnog zaduženja. a na glavnoj raspravi 26. pri čemu je najveći dio stambenih i gospodarskih objekata potpuno uništen. 87. srpnja 1996. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. najprije. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku od 16. da bi. 4. Temeljem propisa čl. 1.

Zbog svega rečenog sud smatra utvrđenu kaznu optuženiku primjerenom težini od njega izvršenog krivičnog djela.travnja 1996. te je zbog svega rečenog proglašen u cijelosti krivično odgovornim.tom pravcu i na druge. te drugo. Vrijeme koje je optuženik proveo u pritvoru počam od 04.r. U Sisku. sud je cijenio da navodna upornost pri izvršenju krivičnog djela istaknuta kao otegotna po državnom odvjetništvu. razlogom je oslobođenje optuženika obveze nadoknade troškova krivičnog postupka. OKZRH. 31. revers i dr.). u vezi st. nije ničim dokazana. pa i prije (primjerice spominjana iskaznica. uračunava mu se u kaznu izrečenu ovom presudom. Ispunjenjem uvjeta predviđenih propisom čl. v. 2. također se ne može. Žalba se podnosi putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU .rujna 1996. st. koje mogu utjecati na visinu kazne. a nesporno priznanje izvršenja krivičnog djela istaknuto kao olakotna okolnost. kao i pospješiti jačanje morala društva i izvršiti utjecaj na razvijanje društvene odgovornosti i discipline građana. te da će takova kazna djelovati na njega da u buduće ne čini krivična djela. v. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerovljenog prijepisa iste.nacionalnosti. godine pa nadalje.kolovoza 1995. veljače 1996. 45. učinjenog sa umišljajem. sada u tom pravcu.r. honorirati. svim rečenim smatra sa sigurnošću dokazanim da su se u postupanju optuženika Velemir Jakova stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz čl. dne 26. 4. Uračunljivost optuženika ama baš ničim nije dovedena ni na koji način u dvojbu. st. zastrašivanja i protjerivanja. ZKP-a. to jest da je bio svjestan optuženik svojega djela i htio njegovo izvršenje. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA: Nataša Galinić. a istovremeno utjecati u. 123. pozivom na propis čl. čime će u potpunosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. do 21. 1. OKZRH. OKZRH. 90. Obzirom na konkretnu otežanu situaciju pribavljanja podataka o okolnostima. što se u činjeničnom dijelu optužnice detaljno navodi) pa sud. jer je uslijedilo nakon nepobitnih dokaza o izvršenju krivičnog djela i mimo tog priznanja. kao i od 19. PREDSJEDNIK Željko Barać.

godine. dok je veći broj civilnog stanovništva bio prisiljen izbjeći iz svojih domova. s tadašnjim prebivalištem u Kirinu 97. godine u Vrginmostu. Brnjevac 70. god. članova vijeća. NIKOLA PAVLOVIĆ. sudaca porotnik " Bogdana Josip. 1963. zv. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać.1937. 123. u kaznenom predmetu protiv optuženog Save Crevar. K-l/97-36 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU SI-0057 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. Vladimira Jerković. pucao po selima uz rijeku Kupu.03. a na objektima je pričinjena velika šteta. st. općina Gvozd. u Kirinu. kao jedan od članova posade haubica. Srbina. općina Gvozd MJESTO POČINJENJA DJELA: sela: Pisarovina. člana vijeća. bio pripadnik paravojnih formacija tzv.OKZRH. Svime opisanim imenovani je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. – kolovoz 1995. Sa borbenih položaja je u više navrata tijekom navedenog perioda. nakon dana 2l. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je u periodu od studenoga 1991. odvjetnika iz Zagreba. 1. gdje i prebiva. Alemke Sladić. 2. rođen 06. u svezi st. RH. god. «KOVAN». rođenog 27. drž. sina Rade i Jelice rode ne Miličević.svibnja 1997. god. . u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. pa do kolovoza 1995. zapisničara.PODACI O POČINITELJIMA 5. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Republike srpske krajine. VRIJEME POČINJENJA DJELA: studeni 1991. Pri tome je smrtno stradalo i ranjeno više civila. predsjednika vijeća. sin Marka i Marije rođene Kličković. održane glavne i javne rasprave.01. optuženika i njegova branitelja Laze Veselinović . Jamnička Kiselica Lasinja i dr. te je kao takav bio pripadnik baterije haubica od 105 mm. god. zbog kaznenog djela iz čl. Ivana Plemenčić. izrekao je i objavio PRESUDA Protiv optuženog SAVE CREVAR.

vozača. 1. 2. Rečeno je razlogom. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT-83/96 od 09. st. OKZRH.Lasinja kao i drugim selima na području Vrginmosta. dne 21. Županijski državni odvjetnik je odustao od optužbe. 123. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršio napade na civilno stanovništvo. u svezi st. st. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. postao pripadnik organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Temeljem propisa čl. u selu Crna Draga . Temeljem propisa čl. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. protjerivanjem stanovništva.5. U Sisku. u svezi st. godine.neoženjenog. 123. 339. godine . ZKP-a ODBIJA SE OPTUŽBA da je: u razdoblju od 1991. godine. st. očito nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. ZKP-a. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava .siječnja 1997. 1. 1. da je suđeno na način opisan izrekom ove presude. primjenjivao mjere kažnjavanja i protuzakonitog lišenja slobode. da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske. "Krajine".organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. dakle. toč. st.svibnja 1997. u sastavu kojih je sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. a na glavnoj raspravi održanoj 21. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. OKZRH. toč. 1. sa završenom SSS. 2. para državi "Krajini". a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. primjenjivao mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u tim mjestima. nezaposlenog. padaju na teret proračunskih sredstava. Pri kraju provedenog postupka. pljačkao pokretnu i nepokretnu imovinu civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. te ocjepljenja dijela općine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. 87. 2. 91. do 1995.svibnja 1997. 3. . a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. godine Crevar Savi stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava .

INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 3. zv. lipnja 1993. a 19. rođen 19. v. god u Banja Luci. općina Novska MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Borovac.r. u Sarajevu. Također je dana 15.ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić.04. BiH MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Kozibrod . STOJAN DOBRIČANIN. – 1993. općina Novska VRIJEME POČINJENJA DJELA: 1992. Republike srpske krajine i predsjednik Mjesne zajednice Borovac. god je i Petra Grgića prisilio da iseli iz svoje kuće. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske. god prisilio Anu Sarajlija da iseli iz svoje kuće u Borovcu.1935. studenoga 1992. Imenovani je tijekom navedenog razdoblja prisiljavao skupinu nasilno mobiliziranih mještana hrvatske nacionalnosti da ruše stambene i gospodarske objekte. s tadašnjim prebivalištem u Borovcu 201.01. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 1. PREDSJEDNIK Željko POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. BiH. i 1993. Barać. sin Koste. «STOLEŠA». NOVICA SIMIĆ. v..1943.r. Svime opisanim imenovani je počinio kaznena djela sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH i progonu civilnog stanovništva. god. kopaju rovove na borbenim položajima i obavljaju druge poslove. god OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je tijekom 1992. rođen 01. a vjerojatno i duže bio pripadnik milicije tzv.

rođen 07. u Sisku. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. god. srpnja 10 11.02. sin Ljubomira. rođen 08. rođen 02.1956. sin Mirka. Ivica Perić 3. sin Save i Mire. rođen 29. Milanke Kljaić 4 4. god. Dolaskom do grupe pripadnika MUP-a RH koji su trebali nadgledati tu kolonu.VRIJEME POČINJENJA DJELA: 26. u Dervišima.1964. sin Save i Mire. u Lovči. Andrije Petračića 26 22. sin Milana. rođen 15.04. Mladen Halapa 5. 27.03. srpnja 1991. srpnja 1991. 27.12. rođen 21. Andrije Petračića 28 24. PODACI O ŽRTVAMA: 2. Tom prilikom su trojica pripadnika MUP-a RH poginuli. god.01. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. god. rođen 10. god. Josipa Mencina b.1930.1968.02. 8. s tadašnjim prebivalištem u Novoj Drenčini b. Milanke Kljaić 9 19. Milanke Kljaić 9 14. sin Miloša. sin Milana. u Sisku. u Sisku. rođen 09. listopada 1991. Milanke Kljaić 4 6. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji.09.1962.01.b. NEDELJKO KRAGUJEVIĆ. bio zapovjednik kolone tenkova bivše JNA koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema selu Kozibrod. a ostali su zadobili ozljede. god. u Jošavici. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. Goran Fadljević INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA 2. SAVO GRNOVIĆ. srpnja b. MILAN ČAKARA. ĐURO VUJANOVIĆ. rođen 16. sin Pere. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. DAMIR ČAKARA.09. u Miočinovićima. Time je imenovani počinio kazneno djelo oružane pobune i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti RH. u Sisku.09. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani je 26. MJESTO POČINJENJA DJELA: selo Nova Drenčina VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. god u Omarskoj. god.1962.1967. sin Abdulaha. osim od vatrenog oružja i time što su njihova vozila tenkovima izgurana sa ceste u jarak. sin Đure.b. u Sisku. god.b. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. god. god. SUAD ĐANIĆ.1968. s tadašnjim prebivalištem u Petrinji. OPIS POČINJENOG DJELA: . god. ničim izazvan naredio je da se otvori vatra na pripadnike MUP-a RH. ZORAN RUDIĆ. DRAGAN SEKULIĆ. ZORAN KRAGUJEVIĆ. 7.1972.1944. rođen 02. PREDRAG JAPRANIN.

Milana Krajačić. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Miljenka Ugarković. Tom prilikom su iz vatrenog oružja pucali po nebranjenim stambenim objektima. u svezi st. a dana 06. godine priključili oružanim formacijama bivše JNA. Stjepana Benčić. u kaznenom predmetu protiv I-optuženog MIOMIRA PERENČEVIĆ i II-optuženog MILANA PERENČEVIĆ. listopada 1991. a kuće su potom opljačkali pa zapalili. 197.veljače 1997. sa završenom NSS i II-optuženi MILAN PERENČEVIĆ. člana vijeća. s prebivalištem u Ostrožini kbr. st. te su u njihovom sastavu sudjelovali u više napada na grad Petrinju. zv. sudaca porotnika Ivana Plemenčić. pri čemu je ubijen mještanin Nikola Jelekovac. održane glavne i javne rasprave. rođen 16. radnik. RH. u pratnji oklopnih jedinica bivše JNA napali su selo Novu Drenčinu. zapisničara. godine u Ostrožinu.Imenovani su se tijekom 1991. zbog kaznenog djela iz čl. PODACI O ŽRTVAMA: 1. Alemke Sladić.07. neoženjen. 1. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi MIOMIR PERENČEVIĆ. I. Svime opisanim imenovani su počinili kazneno djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni protiv RH. nakon dana 06. Kad su pripadnici ZNG-a iz susjednog sela došli da ih pokušaju spriječiti. "Čvoljac".i II-optuženih te branitelja optuženih Ivice Kraljičković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. predsjednika vijeća. godine. članova vijeća. sin Mirka i Danice rođene . OKZRH. uz sudjelovanje Nataše Galinić. Nikola Jelekovac 3. ubili su pripadnika ZNG-a Mirka Vidovića. 2. 123. drž. Mirko Vidović SI-0061 K-2/97REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U SISKU PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE! Županijski sud u Sisku. 1956. odvjetnika iz Siska. Srbin. sin Mirka i Danice rođene Rudan.

97. st. 91. 1. primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. 340. toč. primjenjivali mjere prisilnog rada isključivo Hrvata u t im mjestima. ZKP-a. RH. pa. 123. dakle. ZKP-a da su: OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE tijekom razdoblja 1991. a činjenično opisano i izrekom ove presude. nije potkrijepio . protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata vršili napadanje civilnog stanovništva. godine u Ostrožinu. navode optužnice. troškovi kaznenog postupka iz čl. padaju na teret proračunskih sredstava. Stjepan Šuntić. tako i na glavnoj raspravi. rođen 16. st. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije dijela Republike Hrvatske postali pripadnici organizirane skupine radi vršenja i poticanja kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. 1956.siječnja 1997. st. 208. Obrazloženje Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Sisku broj KT82/96 od 09. 3. toč. 2.5. drž. očito nezadovoljni sa nastupjelim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. 2. ama baš ni jednom riječju. . ZKP-a. državi „Krajini“u sastavu kojih su sa drugim pripadnicima nelegalnih formacija kroz čitavo navedeno razdoblje. ZKP-a. protjerivanjem stanovništva. godine I-optuženom Miomiru Perenčević i II-optuženim Milanu Perenčević. Mirko Gvojić. 1. poljodjelac. a pučanstvo hrvatske nacionalnosti bilo je prisiljeno na iseljenje. to jest nisu iznijeli svoju obranu. Tijekom dokaznog postupka provedeni su ama baš svi ponuđeni dokazi. "Krajine". 123. te ocjepljenja opčine Vrginmost i okolnih sela i pripojenja tzv. pri čemu je veći broj stambenih i gospodarskih objekata pučana hrvatske nacionalnosti potpuno uništeno. pa tako saslušani svjedoci Tomo Šuntić. a u cilju podrivanja i obaranja demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. 2. Oba optuženika. Ni jedan od njih. 197. branila su se koristeći pravo koje za njih proizlazi iz propisa čl. opet. u svezi st.07. kako tijekom istrage.Rudan. a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka Ivana Britvec. u svezi st. stavljeno je na teret da su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava označeno u čl. OKZRH. st. da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . 1. godine u Lasinju i drugim selima koji pripadaju opčini Vrginmost. Srbin. prethodno pristupivši u paravojne formacije tzv. Temeljem propisa čl. pljačkanje pokretne i nepokretne imovine civilnog stanovništva isključivo pučana hrvatske nacionalnosti. temeljem propisa čl.organiziranjem grupe i poticanjem na počinjenje genocida i ratnog zločina označeno u čl. gdje i prebiva na kbr. OKZRH. s:. 2. 1.

5. sin Branka i Ane. sin Petra. god u Pakracu. god. GORAN PAŠIĆ. rođen 14. sin Milana i Nade. 1.Stranke takovim kazivanjima svjedoka nisu ni na koji način prigovorile. v. dne 06.1972. god u Ozlju. a jer nije predložen ni jedan eventualni daljnji dokaz. 3. Stanivukovićeva 39 MJESTO POČINJENJA DJELA: cjevovod Drenov Bok .02. te nužni izdaci okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja. Pozivom na propis čl. osloboditi Miomira Perenčevića i Milana Perenčevića od optužbe za stavljeno im na teret uvodno citiranom optužnicom.02.1971. INDICIJE O POČINJENOM KAZNENOM DJELU PODACI O POČINITELJIMA: 2. s tadašnjim prebivalištem u Pakracu. rođen 11. 87. Stanivukovića 24 13. 91.Jamarica VRIJEME POČINJENJA DJELA: 06. troškovi kaznenog postupka iz čl. ZKP-a. rođen 01.r. rođen 09. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste.1950. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Veljka Vlahovića 78 11. . nije preostalo drugo.1965. sin Jure. u Donjim Grahovljanima. Osječka 132 4. st. DRAGAN PAVIĆ. v. niti ga je sud sam našao potrebnim izvoditi. listopada 1993. ČEDOMIR RELIĆ. 340. god. 1. Sudu. s tadašnjim prebivalištem u Okučanima. a shodno načinu okončanja postupka. s tadašnjim prebivalištem u Dobrovcu. u Ratkovcu. no.11. st. ZKP-a.veljače 1997. PREDSJEDNIK Željko Barać. rođen 01. s tadašnjim prebivalištem u Gavrincima. god. VELJKO BUDIĆ. toč. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. JURE ŠAJATOVIĆ. . ZKP-a. U Sisku. padaju na teret proračunskih sredstava. općina Pakrac. Vinogradska 50 6. s tadašnjim prebivalištem u Novskoj. općina Gornji Bogičevci. toč. 2. god u Pakracu. M.r.1937.07. sin Luke i Milene. pozivom na propis čl.07.

st. sin Rade. godine do 04. SI – 0067 K – 32/92 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK RESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. Time su imenovani počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. protivno odrednicama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. god. JNA. te su dana 06. korpusa vojske tzv. 1. koji su komandirali tenkovskim i drugim oklopnim. oficir tzv. održane glavne i javne rasprave izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi SIMO PODUNAVAC. zbog krivičnog djela iz čl. travnja 1992. u odsutnosti optuženika. listopada 1993. tzv. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Mrijana Mifek odvjetnika iz Siska. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.OPIS POČINJENOG DJELA: Imenovani su bili pripadnici izviđačkog voda 18. siječnja 1993. neizazvan za borbeno djelovanje. studenog 1991. da sa svojih vatrenih položaja otvore vatru iz svih raspoloživih oružja. zapisničara. kao zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. nakon što je na području Banije došlo do oružane pobune od strane srpskih ekstremista i terorista protiv legalne vlasti u Republici Hrvatskoj. članova vijeća i Nataše Galinić. izdao zapovijed svojim podčinjenim oficirima. u Petrinji. sada sa prebivalištem u vojarni u Petrinji kriv što je : u vremenskom razdoblju od 3. godine u Dvoru. 142. prvenstveno po industrijskoj zoni Sisak. Alemke Sladić. Zbog toga je civilno stanovništvo grada Novske i okolnih naselja na duže vrijeme ostalo bez pitke vode. pod zapovijedanjem Jure Šajatovića podmetnuli i aktivirali eksploziv u šahtu cjevovoda kojim se pitkom vodom napaja grad Novska i okolna naselja. te po civilnim objektima gradskog i je . topničkim i raketnim jedinicama. Republike srpske krajine. rođen 24. u krivičnom predmetu protiv optuženog Podunavac Sime. Ivana Kasaić. JNA. u više navrata. nakon dana 18. rujna 1949. godine. godine. Ivana Blažinić. predsjednika vijeća. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. sudaca porotnika Josipa Žinić. člana vijeća.

posljedice čega su smrt sedam osoba i teške tjelesne ozljede većeg broja osoba. te naredio napad bez izbora cilja kojim se pogađa civilno stanovništvo.prigradskog područja. Tijekom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. Zakona o krivičnom postupku optuženik je dužan INI Rafineriji nafte Sisak nadoknaditi štetu u hrvatskim dinarima protuvrijednosti 130. prosinca 1992. st. ZKP-a) oznake KV – 96/92 od 30. ZKP-a optuženi je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 25. Temeljem propisa čl. prosinca 1992. u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja. 2. 353. dakle. a najmanje petnaest osoba zadobilo je teške tjelesne povrede. 142. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor . st. sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Hrvatske uvećanom za 20 %. 6. 1. 1. istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. Temeljem propisa čl. 142. Kostić Branko. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl.740 USA dolara prema kursu na dan plaćanja. 23. st. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika stoga. pa je tako . Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. godine Podunavac Simi stavljeno je teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Grubić Đuro. te se protuzakonito i samovoljno uništava imovina u velikim razmjerima. dok su smrtno stradali građani Siska Sefić Fadila. Šnajder Stjepan i Jelisavac Mirko. Temeljem propisa čl. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Isaković Čeho. st. st. 7. Prijedlog javnog tužitelja je udovoljen pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. 95. godine. što isti nije dostižan državnim organima. 98. 108.000 – HRD i temeljem točke 6. toč. st. 1. Kovačević Ivica.749. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 152/92 od 15.740 USA dolara. nastupila šteta u iznosu od najmanje 130. st. ZKP-a u svezi čl.000 HRD.749. 1. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. pri čemu je od kombiniranih topničko – tenkovskih i raketnih napada samo na industrijskim postrojenjima INA Rafinerije nafte Sisak. kršenjem pravila za vrijeme oružanog sukoba naredio da se izvrši napad na civilno stanovništvo grada Siska.

Prilikom odmjeravanja kazne sud nije našao olakotnih okolnosti. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena članom 33. izvještaji INA Rafinerije nafte Sisak (listovi 26 –32. (objava istog i dr. a izostalo je i eventualno daljnje predlaganje dokaza. o kojem. prosinca 1992. zbog čega je proglašen krivim uz izricanje kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) godina u uvjerenju. st. sud ne nalazi potrebnim govoriti. što slijedi iz kazivanja Mudrinić Petra. a sam grad Sisak. te razgledana dokumentacija uviđaja Policijske uprave Sisak broj 51110-02/03-1248/91. JNA. za vrijeme oružanog sukoba koji.) predstavlja daljnji kvalifikatorni element stavljenog mu na teret krivičnog djela. ovom zgodom. tzv. Odluka o nadoknadi troška postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. godine (listovi 94 i 95 spisa). Učinjenom nisu stavljeni prigovori. kada je gađala kako industrijsku zonu Sisak. opet slijedi iz nepobitnog podataka Policijske uprave Sisak pod brojem 511-10-02-42005/92 od 9. i 90 – 91 spisa). 6 da je to činio.1268/91 i – 311/92. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 1.740 USA dolara (list 91 spisa) 8 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. pomoćnika komandanta brigade Slobodana Tarbuka. . a pročitani su. tako i civilne objekte gradskog i prigradskog područja. među ostalim i procjenom štete od ratnog razaranja na rafinerijskim postrojenjima na 130. godine (list 94 i 95 spisa) te. kazivanje sada sudu nedostupnog Mudrinić Petra (list 10 spisa). zapisnik o uviđaju (list 21spisa). 1. izvještaj Policijske uprave Sisak broj 511-10-02/02-42005/92 od 9. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. primjenom propisa člana 353. 7 da je djelovanjem optuženika ubijeno sedmero civilnih stanovnika. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od optuženika. 46 – 59. a iz člana 142. Zakona o krivičnom postupku. iako nema formalna obilježja rata. što. u Petrinji. a kao otegotno uzeo optužnikovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženo i duljinom trajanja protupravnog postupanja. Shodno visini o izrečene kazne.749. prosinca 1992. kao i njegova industriska zona. izdao zapovijed. protuzakonito i samovoljno uništavani u velikim razmjerima. koja prileži spisu. po izvještaju i uz suglasnost stranaka. koji se i ne mogu opravdati vojnim potrebama. stav.izvršeno saslušanje svjedoka Babić Nikole i predstavnika oštećene INA Rafinerije nafte Sisak. petnaestak ih zadobilo povrede tjelesnog integriteta. Ocjenjujući saznanja stečena tokom dokaznog postupka sud sa sigurnošću smatra dokazanim : da je optuženi Simo Podunavac bio zapovjednik artiljerijske jedinice srpske okupatorske vojske. 3 . određen je pritvor.

u odsutnosti optuženika. SO Đakovo. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Vrhovnom sudu Hrvatske a putem ovog suda. siječnja 1993. Rade Grmuše kbr. uz sudjelvoanje Nataše Galinić. u krivičnom predmetu protiv optuženog Kovačević Josipa.r. 150. v. održane glavne i javne rasprave. sin Franje. dana 18. odvjetnice iz Siska. 4. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. kao ni primjerenosti istog. PREDSEDNIK Željko Barać. U Sisku.Paušalni iznos srazmjeran je duljini trajanja postupka.r. jer nitko tokom postupka nije prigovorio ni osnovanosti. listopada 1948. sa prebivalištem u Glini. Hrvat. OKZRH. Imovinsko – pravnom potraživanju INE Rafinerije nafte Sisak udovoljeno je u cijelosti. veljače 1993. . zapisničara. Ul. v. po sucu Željku Barać. godine. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. SI-0069 K-37/92REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBILKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. rođen 19. zbog krivičnog djela iz čl. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi KOVAČEVIĆ JOSIP. Godine i Strizivojnni. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Marije Jurdana i branitelja optuženika Lade Nuić-Ugarković. nakon dana 17. oženjen.

1. prosinca 1992. 95. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. kao komandir okupacijske vlasti zadužen za razmjenu zarobljenika. 1. dakle.. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. istakla je uvjerenje da je krivnja optuženika dokazana i zamolila da sud kod odmjere j e . – 7.HRD i paušalni iznos od 5.000. veljače 1993. nakon što se je priključio terorističkim grupama uključenim u oružanu pobunu u cilju podrivanja i obaranja novouspostavljenog društvenog državnog sistema u Republici Hrvatskoj. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 30. 2. Temeljem propisa čl. 353. 98. st. godine oznake Kv-9/93. Temeljem propisa čl. godine u Glini. 1. u četničkom zatvoru adaptiranom od prostorija Odgojnog popravnog doma glina. toč. 150. 150.nalazi se u bijegu. OKZRH. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo Sisak. st. OKZRH. k r i v što je: tijekom rujna mjeseca 1991. suprotno odredbama članka 143. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl.HRD. tukao ih i nanosio im tjelesne povrede. godine Kovačević Josipu stavila je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. st. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća ovog suda od 1.. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlađenović Mije tukući ga i inače udario i stolicom. optužnim prijedlogom KT_170/92 od 17. ocjenjujući rezultate dokaznog postupka. Braniteljica po službenoj dužnosti. i 144. ZKP-a u svezi čl. ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima.000.

koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. ZKP-a) Odluka o trošku postupka. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio.. 33. s tim. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. u krajnjoj liniji. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju.kazne savjesno uvaži zakonske odredbe. Svjedoci Boris Prišek i Mladjenović Mijo. temelji se na u izreci citiranim propisima. Uračunljivost optuženika nije ničim. što je Mladjenović bio i žrtva postupanja optuženikova. 1. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. naročito ovaj potonji. (čl. detaljno su i u uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. ječinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. te stoga optuženi. stupanj krivične odgovornosti. Barać. OKZRH). v.r. te ni po kome. pobude iz kojih je djelo učinjeno. Dakle. U Sisku. nedvojbeno utvrđuje na zaključak na postojanje direktnog umišljaja optuženika. Sam način postupanja optuženika. 353. v. opisan po svjedocima. SUDA Željko SI-0070 K-3/93-15 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK . dne 17. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. veljače 1993. To tim prije. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnog pravu. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. Povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu.r.st. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. ZAPISNIČAR: C: Nataša Galinić. Prilikom odmjeravanja kazne. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog.

zv. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. stavka 1. uz sudjelovanje Nataše Galinić. sin Miloša. Polakova kbr. G. ZKP-a optuženik je dužan platiti paušalni iznos od 5. Zakona o krivičnom postupku nad optuženikom se određuje pritvor.. Temeljem propisa čl. godine u Glini. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 95. sa posljednjim prebivalištem u Zagrebu. „JNA“ u oružanom sukobu i predveden u zatvor OPD Glina. 98. sada u bjektstvu. zbog krivičnog djela iz članka 150. k r i v što je: tijekom razdoblja od 16. godine. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. čime je učinio krivčno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. nanijevši mu pri tome tjelesne povrede. 2. st. Temeljem propisa članka 353. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi PETAR VURUNA. nakon dana 26. godine u Crkvenom Boku. zapisničara. a u prisutnosti zamjenika Okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. 150.PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. kao kapetan tzv. 1. u odsutnosti optuženika. rođen 10. protivno odredbama Ženevske konvencije u postupanju s ratnim zarobljenicima. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. toč. dakle. st. kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. listopada 1991. rujna 1991. godine do 31. po sucu Željku Barać. u krivičnom predmetu protiv optuženog Vuruna Petra. 8. održane glavne i javne rasprave. pripadnik MUP-a RH predhodno bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici sa strane pripadnika tzv. ZKP-a u svezi čl. prilikom ispitivanja tukao ga gumenom palicom i nogama. Obrazloženje j e . ožujka 1993. nakon što je Makarić Neven. rujna 1952. „milicije SO Krajina“. odvjetnika iz Siska.HRD. „kapetan Pero“.000.

6. Rečenim do sada o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. 1520. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja krivičnog postupka. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. dne 26. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. UPUTA O PRAVNOM LJIEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. v. Ženevske konvencije iz 1949. ožujka 1993. godine KT-6/93 Vuruna Petru stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. . Zakona o krivičnom postupku. godine. Pri tome nije bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. ZKP-a. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećeniku nitko nije osporio. i 144. Prijedlogu javnog tužitelja udovoljeno je pravomoćnim rješenjem. vijeća oznake Kv-25/93 od 3. st. a upravo onakovo za kakovo optužni prijedlog tvrdi da je postojao.r.Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 2. razlogom je određivanju pritvora. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. pozivom na propis čl. 33. U Sisku. Makarić Neven detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. st. imajući u vidu svrhu kažnjavanja predviđenu čl. Visina izrečene kazne. Prilikom odmjeravanja kazne. U toj situaciji moli „donošenje mjere prema zakonskom propisu“. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. SUDAC Željko Barać.r. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. subjektvina i objektivna. čl. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ožujka 1993. postavljen po službenoj dužnosti. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Svjedok. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. 23. stupanj krivične odgovornosti. godine. 1. v. istovremeno i oštećeni. smatra da je oštećenik detaljno i istinito prikazao činjenično stanje. 353. Branitelj. veljače 1993.

st . odvjetnika iz Siska. svibnja1963.optuženi PODUNAVAC SIMO. V. Đure Sertić. Hanžekova kbr. rujan 1957. sa posljednjim prebivalištem u Karlovcu. sudaca porotnika Ivana Zlovolića. SO Bos. Tarbuk Ranka. godine u Dvoru. u Petrinji. 2. sin Mirka. Frankopanska ul. godine u Begovićima SO Petrinja sa posljednim prebivalištem u Begovićima. kapetan I klase bivše JNA. Jovanovski Budimira.10/93 – 19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. J. sin Dragutina. potporučnik u bivšoj JNA II – optuženi TARBUK RANKO. . 4. održane glavne i javne rasprave. vodnik bivše JNA. SI 0072 SI . Begović Jove. ZKP). Br. godine u Sokolišu.godine. ul. sa posljednjim prebivalištem. ožujka 1951. godine. 123. rođen 24. i Podunavac Sime. OKZRH. 142. rođen 30. 1. Novi. Članova vijeća. sa zadnjim prebivalištem u Sisku. 8. travnja 1993. st. III – optuženi JOVANOVSKI BUDIMIR. sin Milana.0016 K. 66.Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. člana vijeća . rujna 1949. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barača. IV – optuženi BEGOVIĆ JOVO. sin Rade. uz sudjelovanje Nataše Galinić. rođen 13. predsjednika vijeća. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. nakon dana 27. Alemke Sladić. zapisničara. Haulikova br. Janjića br. stariji vodnik u bivšoj JNA. rođen 15. Zbog krivičnog djela iz čl. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u odsutnosti optuženih. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. oficir bivše JNA. u krivičnom predmetu protiv optuženih Babić Milorada. Jakić Ante. 24. izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi BABIĆ MILORAD.

– HRD i temeljem toč. pa je u tim napadima ubijeno više stanovnika grada Petrinje pa tako. crkva sv. crkva sv. i 155 mm. provodeći ovakova naređenja i učinili. Katarine. – HRD. Babić Milorad vodu tenkova T – 55. a posljedica čega su smrt i teške tjelesne povrede te protuzakonito i samovoljno uništavanje imovine u velikim razmjerima. Bučar Štef. koje bi mogle braniti grad Petrinju od napada. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. dakle. Temeljem propisa čl. 2. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 16 i 21. niti jedinica. 6. a teške i lake povrede zadobili Herelić Ramiz. među kojima su gotovo sve stambene zgrade u centru Petrinje. te stambenim. ZKP-a u svezi čl. Klarić Milana i Mouća Alojza. II – opt. zapovjednika garnizona u Petrinji. st. Jovanovski Budimir. 7. Tarbuk Ranko vodu tenkova T – 55. Lokner Nikola. Begović Jovo. komunalnim i drugim značajnim objektima u Petrinji. st. izdali zapovijed jedinicama kojima su komandirali i to : I – opt. Drakulić Nikola. Bateriji haubica 105. Popović Marijan. 95 st. 1. Sekulić Branko. Općinski sud u Petrinji. Vujatović Đuro. po civilnom stanovništvu grada Petrinje. da otvore tenkovsku. pa se temeljem istog zakonskog prava OSUĐUJU SVKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU U TRAJANJU OR 20 (DVADESET) GODINA. . OKZRH. 98. Dumbović Zvonko. Ceković Ljubica. III – opt. minobacačku i drugu vatru. Lovre i drugi objekti. Marković Đuro. rujna 1991. nakon što su od Tarbuk Slobodana. toč. Banjadinović Andjelina.000. artiljerisku. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. godine u Petrinji. primili naredbu da se vojnim jedinicama kojima zapovijedaju izvrše napad na grad Petrinju i civilno stanovništvo Petrinje. kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredili da se izvrši napad na civilno stanovništvo Petrinje i grada Petrinje. minobacačkom vodu 82 mm te V – opt. Podunavac Simo. Banjan Miko. 142. Vujaković Rajko. što je i učinjeno. Đuričić Rajko. istog članka i stavke platiti svaki paušalni iznos od 5. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti troškove krivičnog postupka u iznosu od 85. Kovačević Janko. sakralnihi i drugih objekata u gradu Petrinji. st. Vidović Ivan te razrušeni i uništeni više stambenih komunalnih. Temeljem propisa čl. 1.910. pristali da provedu ovakova naređenja. minobacačkom vodu 120 mm.krivi što su : su dana 2. što su njihovi podređeni. iako su znali da u Petrinji nema jedinica HV ili drugih jedinica koje bi mogle napasti vojarne u Petrinji. a potom. 1. 353. IV – opt.

ožujka 1993. izvršen uvid u dokumentaciju očevida Policiske uprave Sisak. sakralne i druge objekte u Petrinji. Trklja Jasmina. pa tako. Općinski sud u Petrinji. prijave medicinskog centra Sisak o povredama Drakulić Nikole. sastavljeno je na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – iz čl. Herelić Ramiza. Kendjel Ivana. Jovanović Rezike. Odsjek za kriminalističko – poslove Broj 511 – 10 – 02/3. Marić Mladena i Talaja Josipa. Pravomoćnim rješenjem vijeća ( čl. Podnar Stjepana. a izostalo je i eventualno daljnje predlabanje dokaza. koji se ne mogu opravdati vojnim potrebama. To stoga. st. Vujaklija Rajk. koje su gađale kako stambeno. 23. Učinjenom nisu stavljeni prigovori. tako komunalne. datih tokom istrage. Bučar Stjepana. Cerjak Branka. . a sam grad Petrinja pri tome protuzakonito i samovoljno uništava u velikim razmjerima. 6. a što slijedi iz nepobitnih podataka Policijske uprave Sisak. st. crkvu Sv. OKZRH. Tokom dokaznog postupka provedeni su svi predloženi dokazi. 29 da su to činili za vrijeme oružanog sukoba koji. TZV. Jovanovski Budimiru. izdavanje zapovjedi. što isti nisu dostupni državnim organima. Djuričić Rajka. godine prijedlogu tužitelja je udovoljeno. broja uviđaja 834/91. iako nije imao tada formalno obilježje rata (objava istog i dr) . trinaestero ih zadobilo što teške što lakše povrede tjelesnog integriteta. 31 da su kršeni propisi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Lovrenović Ivice. te uvidom u pismenu dokumentaciju. crkvu Sv. 1. ZKP-a)oznake Kv – 36/93 od 23. 30 da je djelovanjem optuženih ubijeno petoro civila stanovnika. JNA u Petrinji. optuženim Babić Miloradu. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. neposredno a što čitanjem ranijih kazivanja. Marković Đure. naročito stambene zgrade u centru Petrinje. Tarbuk Ranku. izvršeno čitanje zapisnika o uviđaju. Vujatović Đure i Bunjan Milke te zapisnika o vanjskom pregledu mrtvih tijela Lokner Nikole. također navođenu. 142. Istovremeno je sastavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih. daljnji kvalifikatorni elemenat stavljenog im na teret krivičnog djela. Banadinović Andjeline. Begović Jovi i Podunavaca Simi. sud sa sigurnošću smatra dokazanim: 26 da su optuženici bili zapovjednici okupatorske vojske. veljače 1993. Lovre i dr. izvršeno saslušanje svjedoka Bukal Borisa. predstavlja.O b r a z l o ž e nj e Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak KT – 161/92 od 16.. Klarić Milana i Mouča Alojza. Ocjenjujući saznanja stečenog tokom dokaznog postupka kazivanjima naprijed poimence spominjanih svjedoka. Katarine.

st. Paušalni iznos s razmjerom je duljini trajanja postupka. da će njome u cijelosti biti postignuta svrha kažnjavanja predviđena čl. PREDSJEDNIK Željko Barać . Pritvor nad svakim od optuženih određen je shodno visini izrečene kazne. jer je povreda takvog prava u opisu po njima učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. ZAPISNIČAR : VIJEĆA : Nataša Galinić POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. 353. a primjenom propisa čl. ZKP-a). Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. a iz čl. U Sisku. st. OKZRH.Nije bitno da li su optuženici bili svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. st. 4. ZKP-a. travnja 1993. kazne zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. OKZRH. dana 27. Odluka o nadoknadi troška krivičnog postupka temelji se na u izreci citiranim propisima. 1. Rečeno upućuje na činjenicu izvršenja krivičnog dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva od svakog od optuženih. 33. a sam trošak odmjeran je prema stvarno nastalima izdacima. Prilikom odmjeravanja sud ni kod koga od optuženih nije našao olakotne okolnosti a otegoto uzeo u obzir njihovu upornost u izvršenju krivičnog djela izraženu i duljinom trajanja protupravnog postupanja. svakome. 1.142. zbog čega su i proglašeni krivim uz izricanje. 123.

Gundulića. Bliži izgled oštećenja gore opisane zgrade prikazana su na fotografijama 2 i 3.K-10/93 SI . F – 4-15 prikazuje objekte na križanju ulice V. .1991. na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja koje je napravila Jugoslavenska vojska dana 02. kao i uništeno jedno teretno vozilo. locirane u Petrinji u ul.0016 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA POLICIJSKA UPRAVA SISAK ODJEL ZA KRIMINALISTIČKO TEHNIČKE POSLOVE DOKUMENTACIJA OČEVIDA BROJ 511-10-02/03 BROJ UVIĐAJA 834/91 PREDMET događaj IZRADIO : KONTROLIRAO : Jovo Runjaić Bijelić Milan F – 1 prikazuje opći izgled zgrade PRVE HRVATSKE TVORNICE SALAME. godine. Nazora i Filipovićeve ulice gdje su vidljivi tragovi oštećenja.09. I. kao i sva naredna oštećenja prikazana na fotografijama od broja 1 do 90.

gdje su na fotografijama od broja 17 do 21 prikazani objekti na desnoj strani a na fotografijama od broja 22 do 29 prikazani su objekti na lijevoj strani navedene ulice. Vod na kojima su vidljivi tragovi oštećenja SI – 0073 K. Nazora fotografiranu u pravcu križanja sa Trgom M. gdje su vidljiva oštećenja. Nazora – Trg M. pločnika i kolnika kao i tragovi zrna – projektila. člana vijeća. Nazora – Trg M.14/93. V. V. Tita u pravcu Gajeve ul. Strossmayera kao i zgradu Katastra na kojoj su vodljivi tragovi oštećenja F – 74-77 prikazuju zgradu SO Petrinja lociranu u ul. M. Tita. Alemke Sladić. predsjednika vijeća. sudaca porotnika. . Tita gdje je vidljiv oštećen autobus F – 33-39 prikazuje Trg M. Nazora i Trga M. Tita u pravcu Gajeve ulice gdje su vidljivi tragovi zrna – projektila F – 46-60 prikazuje desnu stranu objekata u ul. V. I.19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Gundulića na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja F – 78-81 prikazuju srušeni most na rijeci Petrinjčici F – 82-90 prikazuju stambene objekte u ul. Tita gdje su vidljivi tragovi oštećenja stepenica. J. Ivana Zlovolić.F – 16 prikazuje ulicu V. F – 30-32 prikazuje križanje ul. Gdje su vidljivi trabovi oštečenja i zrna – projektila F – 61-63 prikazuju autobus si 673-36 i autocisternu gdje su vidljivi tragovi oštećenja F – 64-70 prikazuju Radićev trg kao i katoličku crkvu na kojoj su vidljivi tragovi oštećenja i zrna – projektila F – 71-73 prikazuje Trg J. V. F – 40-45 prikazuju lijevu stranu objekata u ul. Nazora fotografirane od pravca križanja ul. Nazora fotografiranu od pravca križanja ul V.

zapisničara u krivičnom predmetu protiv optuženog Veljačić Emina. Temeljem propisa čl. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 150. Ante Jukić. 139. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi EMIN VELJAČIĆ. st.1992. ZKP-a nad optuženim se određuje pritvor. 1. otac jednog djeteta. nakon dana 1010 svibnja 1993. čime je učinio djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. rođenog 20 rujna 1930. 1. ZKP-a a u vezi čl. suprotno odredbom Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva. i 2. TO i JNA. 120. Dvorneković Maru i Holija Stevana.ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. Musliman. godine na području općine Petrinja. sa završenih četri razreda osnovne škole. listopada 1991. dana . istog članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. st. u vezi čl. 7. 1. 1. ožujka 1993. godine u Gorama. iz lovačkog karabina ubio civile Mlađenović Peru. 6.08. Temeljem propisa čl. razmjenjen kriv je što je : tokom 1991. OKZRH. 120. OKZRH. sa posljednjim prebivalištem u Sisku Ul. st.Đure Sertić. pristupivši neprijateljskim formacijama tzv. održane glavne i javne rasprave. 120. st. st. godine KT-16/93 Veljačić Eminu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela pomaganja neprijatelju označeno u čl. Boškovića br.03. tapetar.1992. st. godine u Velikoj Kladuši. zbog krivičnog djela iz čl.000-HRD i temeljem toč. 90. 1. razveden. do 14. toč. sin Jusufa i Tinke. R. 90. dakle kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata osobno ubio tri civilne žrtve. u kojoj se uračunava pritvor od 16. pa se istog temeljnog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA . 03. članova vijeća i Nataše Galinić. nakon što je izbila oružana pobuna na području Banije.000 HRD. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženog Željka Balder. Obrazloženje Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva Sisak od 10. rođene Stibuhar. 7. odvjetnika iz Siska. godine u odsutnosti zatvorenika. 2. 87. OKZRH (sada označeno u .

saslušani svjedoci Mato Mlađenović (list 25 i 85 spisa). koje svojstvo također nije bilo osporeno i koje štiti Ženevska konvencija iz 1949. istog zakona). 120 st. 1. 142. a opisano izrekom ove presude i spram oštećenika kao civilnih stanovnika. Njihova su kazivanja (kao primjera radi : Ja sam čuo u zatvoru u Glini na svoje uši okrivljeni osobi koja ga je saslušavala rekao. na glavnoj raspravi javni tužitelj. koja je. godine ujutro a okrivljeni je uhićen istog dana u poslije podnevnim satima. godine. istog zakona) da bi. Dragan Bilica (list 93 spisa)i Ponder Vlado (list 95 spisa) na uvjerljiv su. Kako je optuženik krivično djelo učinio u svojstvu. koji prileži ovom predmetu. Darinko Herak (list 43 spisa). Ja sam uhićen 3. njegovu ženu. jer je taj podatak svjedok crpao od svjedoka Mate Mlađenović. i 118. 1. točnije čak isticanje takvog postupanja kao olakotne okolnosti za njega prilikom saslušanja po njegovim istomišljenicima. Sam način postupanja i hvaljenja takovim postupanjem. pa je mojoj nazočnosti pitao za njezino ime. uz podizanje optužnice. Istovremeno. da je ubio Peru Mlađenovića i Stevana Holija. Ljudi koji su dolazili iz zatvora Glina i koji su bili razmijenjeni pričali su da je okrivljeni u zatvoru. Rekao da ih je ubio na dan uhićenja k tome dodajući da je i mene kao ustašu trebao ubiti. koje ni po kom nije bilo osporeno. koji bolje poznaje odnose među ljudima koji su stradali i njihove podatke) sadržana na listovima 85i 95 spisa Kio – 37/92 Vojnog suda u Zagrebu. s tim da se nije mogao sjetiti njezinog imena.članovima 109. među ostalim. a iz čl. uz činjenični opis sadržan i izrekom ove presude. OKZRH (ranij čl. godine. podešavajući optužnicu činjeničnom stanju. st. to su se u postupku optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. 120. Svojim su kazivanjima u cijelosti podkrijepili tvrdnju da je optuženik postupio na način opisan izrekom ove presude. bila dovedena u dvojbu. travnja 1993. da je rekao. nastojanje ishođenja povoljnijeg tretmana za njega zbog izvršenih zlodjela. te Maru Dvorneković. . 1. Tokom dokaznog postupka. stavio optužnicu na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. OKZRH. očito pogrešno označenog prezimena. st. nedvojbeno upućuje na zaključak o postojanju direktnog umišljaja optuženika. te ni po kome. stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. okolnostan icjelovit način pokrijepili tvrdnju izmjene optužnice. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem ovog suda Kv-58/93 od 15. Uračunljivost optuženika nije ničim tokom cijelog postupka. s tim da sam i prisutan bio prilikom njegova saslušanja. a pričali su da su slušali preko zida kad je okrivljeni bio saslušavan. da je u Gorama ubio troje ljudi i to Pericu Mlađenović. kako se zvala. Stevana Holija i Maru Pavičić. listopada 1991.

4. sud je izrekao optuženiku kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju.Nema. 343. 115.r. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. svibnja 1993. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. dakle dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika.r. 123. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 4 ZKP-a). ZKP-a. Prilikom odmjeravanja kazne. v. st. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. dana 10. Ženevske konvencije. temelji se na u izreci navedenim propisima. koja je već naprijed jasno označena. važna njegova spoznaja da svojim postupanjem krši pravila međunarodnog prava. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. prije čl. PREDSJEDNIK Željko Barać. st. stupanj krivične odgovornosti. Slijedi. da nije za krivičnu odgovornost optuženika. Određivanje pritvora uslijedilo je pozivom na propis čl. ZKP-a. POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana. 1. imajući u vidu svrhu kažnjivanja (čl. SI-0074 K-13/93-23 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK P R E S U D A U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! . Povreda međunarodnog prava. v. ZAPISNIČAR VJEĆA Nataša Galinić. U Sisku. 31 OKZRH). pobude iz kojih je djelo učinjeno. Odluka o trošku krivičnog postupka. st. da je jedino takova odgovarajuća težini od njega učinjenog. Žalba se podnosi putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. u krajnjoj liniji.

IV-opt. rujna 1939. Boškovića br. opt. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ. sin Pavla. st. godine u Velikom Gradcu. VII-opt. Žrtava fašizma bb. Stanka Divjakinje. VI-opt. zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. STANKO DIVJAKINJA. Ante Jukić. sin Dragana. odvjetnika iz Siska. Dušana Kačar. Ilije Bjelajac. DUŠAN KAČAR. bravar. ILIJA BJELAJAC. rođen 16. sa prebivalištem u Glini. Rimska ul. godine u Banskom Drenovcu. predsjednika vijeća. godine u Roviški. godine u Begovićima. inženjer II-opt. SO Bos. Filipa kljaića 3 V-opt. sa prebivalištem u Petrinji. Ivana Kasaić. listopada 1956. godine u Dobrljinu.. SO Glina. rođen 7. sin Petra. SO Glina. rođen 20. ILIJA NIŠEVIĆ. Ul. članova vijeća i Nataše Galinić. sin Steve. srpnja 1956. Malinova 94. 1. sa stanom u Beogradu. OKZRH (sada čl. MILAN MUIDŽA. sin Milutina. rođenog 13. SIMO KARAICA. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić. Sime Karaice i IX-opt. održane glavne i javne rasprave. sin Stevana. SO Glina. lipnja 1993. Josipa Budinski. VII-opt. rođen 29. defektolog. siječnja 1935. zbog krivičnih djela iz čl.Okružni sud u Sisku. sa prebivalištem u Sisku. sa prebivalištem – posljednjim u Sisku. VI.. MILAN MILANKOVIĆ. rođen 15. k r i v i što su i to: s u . 120. OKZRH). Novi. sa prebivalištem u Glini. sudaca porotnika Mirka Švaljek. III-opt. DUŠAN JOVIĆ. VII-opt. rođen 18. Vračar. 1. Ilije Nišević. člana vijeća. sin Miljkana. SO Glina. Srbin. IV-opt. u odsutnosti optuženih. rođen 16. III-opt. SO Petrinja. svibnja 1949. SO Glina. VIII-opt. rođen 24. R. Ul. Milana Muiđe.. 142. godine u Donjem Klasniću. gdje i prebiva. 29. b. Ul. Mikelić Borislava. godine. Dušana Jović. novembra bb. IX-opt. II-opt.b. sin Stevana. godine u Malom Gradcu. siječnja 1942. Mihanovića b. ul.b. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. nakon dana 9. V-opt. svibnja 1949. liječnik. godine u Glini. Norberta Vebera bb. godine u Donjem Klasniću. 1. lipnja 1933. st. sin Damjana. SO Glina. A. sa prebivalištem u Sisku. prosinca 1960. Milana Milanković. sa prebivalištem u Glini.

mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva. nezadovoljan sa nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. Vujaklija Rajko. Dušan Kačar. Dušan Jović. crkva Sv. VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ. izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta. kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić. naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine. koji su pripadali hrvatskom pučanstvu. nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj. VII. V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ. godine u Petrinji. štab četničkih formacija. godine u Glini i okolnim mjestima.. Crkva Sv. i 1992. te pljačka pokretne . te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud. a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef. osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA. VI-opt. IV-optuženi DUŠAN KAČAR. da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice. i 1992. Kendjel Ivan. Banadinović Angelina. dok su Drakulić Nikola. te ranjeno deset osoba. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. lipnja 1991. Jovanović Rezika. dakle. gospodarskih i sakralnih objekata. Ilija Bjelajac. Djurač Rajko. Lovre i dr. te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. Milan Milanković. „SAO Krajina“. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja. II-optuženi DUŠAN JOVIĆ. a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada. oštećenja.opt. Ilija Nišević. za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo. VII-optuženi ILIJA BJELAJAC. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani. paljenja i rušenja stambenih.I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ 1. Milan Muidža. Herelić Ramiz. V-opt. kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. gospodarski objekti i sakralni objekti. a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija. da se uništavaju stambene zgrade./ u tijeku 1991./ u tijeku 1991. izrađivao planove mobilizacije. protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba. planirao i koordinirao akcije oružane pobune. a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva. 2. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima. naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede. VIII-optuženi SIMO KARAICA i IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA. IV-optu. Katarine. III-optuženi MILAN MUIDŽA. a II-opt. osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao. II-opt. a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26.

ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. 90. st. 87. V-opt. st. a optuženicima Dušanu Joviću. Obrazloženje Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. 120.. godine. VII-opt. st. VI-opt. zbog izvršenja kojeg su tuženi. Ilija Bjelajac. postavljen po službenoj dužnosti. 1.. Iliji Niševiću.199. – 7. na glavnoj raspravi održanoj 3. a IIopt. 119. 1.imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti. st. Milan Milanković. st.HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5.opt. te uništavali stambene zgrade. OKZRH. OKZRH. Dušan Kačar. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima. 120. Dušan Jović. 343.HRD. st. nakon činjenične izmjene i ostali optuženici. Branitelj. Temeljem propisa čl. 1. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. OKZRH. čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom pod 1./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. sakralne objekte i gospodarske objekte. 120. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. Ilija Nišević.000. OKZRH. Milan Muidža. travnja 1993. godine stavilo na teret I-opt. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. 1. ZKP-a u svezi čl. pljačkali imovinu. pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. 120. VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijali civilno stanovništvo. ožujka 1993. II-opt. IV. 1. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. dakle. OKZRH. da bi. Temeljem propisa čl. ustanovio je da izvedeni dokazi . Iliji Bjelajac. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. lipnja 1993. toč. 2.050. Dušanu Kačaru. Milanu Milankoviću. Milanu Muidži. 1.

u cijelosti. Malić Hamdija. Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela. 120. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Ličina Berislav. označeno u čl. nije dvojbena. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.) a za vrijeme oružanog sukoba. Prilikom odmjeravanja kazne. st. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog. dakle. jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. stupanj krivične odgovornosti. kojima ih se tereti. sakralnih i gospodarskih objekata. Krivična odgovornost optuženih. 343. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju. 31. slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne. mato. v. 1. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. u krajnjoj liniji. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio.r. OKZRH. U Sisku. godine ZAPISNIČAR: VIJEĆA Nataša Galinić. OKZRH). da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. PREDSJEDNIK Željko Barać. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. konačno. st. Štrk Ivan Šantek Ivan. te stoga optuženici. Kušan Djuro. 1. ali svi. ZKP-a. određivanje pritvora. Jambrošić Mirko i Lipak Karlo detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Visina izrečene kazne zahtijeva. dne 9. . navode optužnice. lipnja 1993. svaki u ponekom dijelu.tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela. te uništavanjem stambenih zgrada. Juzbašić Živko. temelji se na u izreci citiranim propisima. te ni po kome. Svjedoci Kovačević. Odluka o trošku krivičnog postupka. pobude iz kojih je djelo učinjeno.r. koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog. Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. v. ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr. s tim. pozivom na propis čl.

odvjetnice iz Siska. gdje i prebiva na Trgu Đ. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. pripadnici MUP-a RH. godine u Rajićima. nakon što su Sabić Željko. sin Ilije i Julke. svibnja 1953. 115. ZKP-a). kao zapisničara. održane glavne i javne rasprave. rođen 21. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO BOSANAC.POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. godine u Jasenovcu i Demirovcu. prilikom njihovog ispitivanja naredio svojim počinjenima da Sabić Željka. k r i v što je: tijekom 1991. lipnja 1993. kao funkcioner i oficir tzv. rođene Grgić. zbog krivčnog djela iz članka 128. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije i predvedeni u zatvor. u odsutnosti optuženika. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima u oružanom sukobu protiv Republike Hrvatske. st. sada u bjegstvu. nanijevši im tjelesne povrede. OKZRH (ranije članka 150. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i braniteljice optuženika Danice Demonja. Šimičić Zdenka i Vidaković Maria zlostavljaju i tuku što su oni i učinili. SI-0075 K-18/93-20 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. godine. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. j e . uz sudjelovanje Nataše Galinić. Sabe. po sucu Željku Barać. Šimičić Zdenko i Vidaković Mario. nakon dana 8. 4. OKZRH). u krivičnom predmetu protiv optuženog Bosanac Branka. Teritorijalne obrane SAO Zapadne Slavonije. bili zarobljeni od strane tzv.

te povremeno sada gubim sjećanje. istog zakona) Kv-67/93 od 3. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor.dakle. istog zakona) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 117. istog zakona). godine Branku Bosanac stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Zbog svega toga već se godinu i pol dana nalazim na bolovanju. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 150. To tim prije što su obojica bili žrtve optuženikova postupanja. Prijeldogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. OKZRH. svibnja 1993. 1. st. 353. 23. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva Sisak. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. 2. a ranije čl. 98.000.HRD i temeljem toč.. st. 128. primjera radi: „On sam nije tukao prilikom ispitivanja već je to naredio drugima“.500.“. ZKP-a (ranije čl. s tim.. st. Temeljem propisa čl. potres mozga. 1. 21. 6. 128. „Zadobio sam fakturu kičme. st. Njihova su kazivanja (kao. bolesnim i ratnim zarobljenicima iz čl. ZKP-a u svezi čl. OKZRH (ranije čl. ZKPa (ranije čl. 6. Temeljem propisa čl. tokom kojeg su neposredno saslušani svjedoci potvrdili navode iste. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. KT-23/93 od 23.HRD. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. toč. 90. Braniteljica postavljena po službenoj dužnosti stavlja do znanja da ne osporava optužbu obzirom na rezultate dokaznog postupka. da je optužni prijedlog podešen činjeničnom stanju ustanovljenom tokom glavne rasprave s tim da glasi na način opisan izrekom ove presude. Predlaže uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 7. 343. te sam izudaran po bubrezima. 87. ZKP-a. ožujka 1993. istoga članka i stavka platiti paušalni iznos od 5. „On (optuženik) me nije tukao dok me je ispitivao drugi su me tukli. i 95. Nije to bilo direktnih naredbi za svako postupanje već . kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. Svjedoci Šabić Željko i Mario Vidaković detaljno i uvjerljivo potkrijepili su navode optuženog prijedloga.

Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. i 144. UPUTA O PRAVNOM LJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. Povrijeđena mi je kičma… dva do tri mjeseca imao sam poremećen rad jetara… kada su se ljudi vraćali natrag (sa saslušanja) bilo je više nego očito da su isprebijani“. jer je povreda takovog prava u opisu po njemu učinjenog krivičnog djela objektivni uvjet kažnjivosti. dne 8. Barać. Prilikom odmjeravanja kazne. ZAPISNIČAR Nataša Galinić. nogama. Udaran sam palicom. da je isti svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. stupanj krivične odgovornosti. godine. koljenima po cijelom tijelu. v. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZKP-a). st.r. Uračunljivost optuženika nije ničim. v. ZKP – prije čl. 123.mimikom i riječima sjetit ćeš se ti. 1. subjektivna i objektivna. 31. SUDAC Željko . Nije pri tome bitno da li je optuženik bio svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. „Koliko ja znam Šimić Zdenku slomljena je takovim postupkom nosna kost.) sadržana na listovima 37 i 38 spisa. među ostalim“. Visina izrečene kazne neizostavno zahtjeva određivanje pritvora (čl. pa ovaj drugi udari i tako. tokom cijelog postupka bila dovedena u sumnju. 4. Svojstvo ratnih zarobljenika oštećenicima nitko nije osporio. 343. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima – kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. ZKP-a). U Sisku. OKZRH). Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 4. st. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju d 5 godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. st. te ni po kome. lipnja 1993. šakama. Ženevske konvencije iz 1949. 115. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdancima tokom istog postupka s tim. r.

OKZRH (ranije čl. rođen 10. a prilikom saslušanja ratnog zarobljenika Mlinac Đure. otac dvoje djece. nakon što se je priključio paravojnim formacijama tzv. godine. nalazi se u bijegu. u krivičnom predmetu protiv optuženog Milenka Dabić. zbog krivičnog djela iz članka 128. OKZRH). 143. 150. SUP-a Okučani. sa prebivalištem u Okučanima. prilikom saslušavanja zarobljenih hrvatskih vojnika. u odsutnosti optuženika. nakon dana 26. kao policajac u četničkom zatvoru Okučani. suprotno odredbama čl. k r i v što je: tijekom mjeseca rujna 1991. primivši oružje i uniformu tzv. SSS. Vujasinović br. sin Nedeljka i Mare rođene Milanović. Srbin. po sucu Željku Barasć. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj. N. zapisničara. godine u Lađevcu SO Nova Gradiška. 5. ožujka 1952. održane glavne i javne rasprave. godine u Okučanima. tukao ih nanosivši im pri tome tjelesne povrede. uz sudjelovanje Nataše Galinić. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženika Ivana Rafaj.SI-0076 K-20/93-17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. umirovljeni milicioner. Ul. svibnja 1993. oženjen. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. nogama obuvenim u cipele i drugim predmetima tukao ovoga po čitavom tijelu u više navrata. SAO Zapadna Slavonija. j e . i 144. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi MILENKO DABIĆ. odvjetnika iz Siska.

kršeći pravila međunarodnog prava surovo postupao s ratnim zarobljenicima. 1. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u članku 128. 2. 6. istog zakona) nad optuženikom se određuje pritvor. st. Temeljem propisa čl. 87. ZKP-a (ranije članovi 98.. ožujka 1993. Prijedlogu javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća (čl. godine Dabić Milenku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog javnog tužilaštva sisak KT-25/93 od 30.750. tokom cijelog postupka. OKZRH. 128. st. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. slijedeći utvrđeno činjenično stanje založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. ZKP-a) Kv-71/93 od 3. pa se temeljem istog zakonskog propisa O S U Đ U JE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. 1. svibnja 1993. bila dovedena u sumnju.HRD i paušalni iznos od 5. što je sam bio i žrtva postupanja optuženikova. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. st. Svojstvo ratnog zarobljenika oštećenika nitko nije osporio. 353. i 95. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa . Sam način postupanja optuženika. dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika nema. ZKP-a (ranije čl.. 21. 1. Istovremeno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika. opisan po svjedoku. te ni po kome. toč. st.dakle. Branitelj.HRD. OKZRH. 343. Uračunljivost optuženika nije ničim. ZKP-a u svezi čl. godine. Svjedok Mlinac Đuro detaljno je i uvjerljivo podkrijepio navode optuženog prijedloga. 90. Temeljem propisa čl. Dakle.000. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 73. – 6. postavljen po službenoj dužnosti. To tim prije. nedvojbeno upućuje na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika.

temeljeno na propisu čl. Sada 115. u krajnjoj liniji. DNA: 1. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. Barać. OJT-u Sisak na br. godine. jačinu povrede. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. KT-25/93 (u dva primjerka) 2. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. svibnja 1993.čl. v. okr. 123. istog zakona). da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od optuženika učinjenog. određen je pritvor. branitelju opt. stupanj krivične odgovornosti. i 144. st. Oglasna ploča – ovdje 3. Dabić Milenko. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana.. ZKP).r. a sam trošak je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. Konkretno članaka 143. U Sisku dne 26. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. Žalba se podnosi putem ovoga suda Vrhovnom sudu R Hrvatske. Sisak 4. krivičnog djela surovog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava. međutim. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava.r. a ranije čl. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. U spis NAREDBA KANCELARIJI: SUDAC Željko . Prilikom odmjeravanja kazne. St.sigurnošću dokazanim. ZKP-a (ranije čl. OKZRH). pobude iz kojih je djelo učinjeno. Ivanu Rafaj. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. v. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Obzirom na visinu izrečene kazne. i to. da je Milenko Dabić svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. subjektivna i objektivna. 33. 353. 4. 1. 4. st. Ženevske konvencije iz 1949. te stoga optuženik. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. istog zakona). Obavijest PS Okučani 5. 343. 31. Za reći je. odvjetnku.

Otokara Keršovanija br. 15. održane glavne i javne rasprave. a u prisutnosti zamjenice okružnog državnog odvjetištva Sonje Rapić.opt. članova vijeća i Nataše Galinić. Ivana Kasaić. sin Rudolfa i Zore. u odsutnosti I-optuženika. rođen 5. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. Hrvat. u svezi ss. II-optuženi ZORAN KUZMIĆ. rođene Martinović. Mihajlović Ljubiše i II. dne 21. otac dvoje djece. 120. lipnja 1993. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. nakon dana 8. sa prebivalitšem u Sisku. 340. Rade Končara br.2. ul. 2. 5. odvjetnika iz Siska. srpnja 1993. rođen 6. Srbin. 3. st. 12. člana vijeća. Alemke Sladić. 3.opt. 3. zbog krivčnog djela iz čl. toč. OKZRH..optuženika i njihovih branitelja Danice Demonje i Hamdije Unkić. Općina Zemun. kapetan unutrašnje plovidbe. godine. RS. godine U Sisku. srpnja 1993. ZKP-a OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE . 1. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi LJUBIŠA MIHAJLOVIĆ. godine u Sremskoj Mitrovici. SUDAC SI-0077 K-15/93REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. sin slavka i Marije. travnja 1947. rođene Desimirović. Temeljem propisa čl. Mirka Švaljek. službeni. sa posljednjim prebivalištem u Sisku. 4. travnja 1950. u krivičnom predmetu protiv I. Kuzmić Zorana. predsjednika vijeća. razveden. zapisničara. Presuda nepravomoćna Vidi upisnik „K“ Dostavi kao gore Kal. godine u Zemunu. II.

JNA i teritorijalaca formiranih iz dijelova pobunjenog srpskog stanovništva. stavilo je svakome od optuženih na teret izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog . OKZRH uz primjenu čl.. Kuzmić Zoran s umišljajem pomagali u izvršenju krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. u vrijem zračnih i artiljerijskih napada tzv. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. koji nisu bili branjeni vojnim snagama Hrvatske vojske. 23. st.Da su i to: I-opt. 120. listopada 1991. KUZMIĆ ZORAN 2. omogućio međusobnu komunikaciju neprijateljskih formacija i suradnika u gradu. 1. godine. II. Pa. te je uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu Sisku i okolinu. u svezi st. 87. da su time I-op. u Sisku. ožujka 1993. Mihiajlović Ljubiši da i dalje obavlja posao dispečera poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak./ dana 22. opt. Dakle. Temeljem propisa čl. listopada 1991. Mihiajlović Ljubiša i II-opt. 24. da bi kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata pomagao da se bez izbora cilja pogađaju nebranjena mjesta. u cilju rušenja i obaranja novosupostavljeog društvenog uređenja Republike Hrvatske. kao šef saobraćaja poduzeća „Dunavski Lloyd“ Sisak. toč. koji su slali šifrirane poruke i koordinate radi gađanja ciljeva u gradu i okolini. a u toku kojih napada je ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. a nakon što je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske očito nezadovoljan takovom odlukom u cilju rušenja i obaranja novouspostavljenog društvenog sistema Republike Hrvatske. Mihajlović Ljlubiša suprotno Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata omogućio uspostavljanje komunikacija neprijateljskih formacija i suradnika u gradu sisku. 1. st. u Sisku./ dana 23. JNA i teritorijalaca formiranih iz dijela pobunjenog srpskog stanovništva na grad Sisak i okolinu suprtono Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. godine. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo Sisak optužnicom broj KT-183/92 od 11. MIHAJLOVIĆ LJUBIŠA 1. i 24. 91. 1. st. OKZRH. tog zakona padaju na teret proračunskh sredstava. iako je znao da je I-opt. godine. kao dispečr na radio-uređajima poduzeća „Dunavskog Lloyda“ Sisak. Dakle. – 5. u vrijeme učestalih zračnih i artiljerijskih napada tzv. te uništeno i oštećeno više gospodarskih i civilnih objekata. ZKP-a troškovi krivičnog postupka iz čl. 2. 2. omogućio I-opt. radi čega je u toku tih napada ubijeno i ranjeno za sada točno neutvrđen broj ljudi. i 24.

godine oko 16. Dana 22. tim prije. označenog u članku 120. iznoseći svoju obranu navodi da je od 1974. Poriče da bi posredovao kod slanja bilo kakovih šifriranih poruka. u svezi st. Nakon što se odazvao. kanalu jedan kratki razgovor. Između ostalih poslova dispečer putem radio-veza šalje i prima poruke sa brodova „Dunavskog Lloyda“ i dužan je o tome voditi radio dnevnik. Prijedlog zamjenice okružnog državnog odvjetnika u dovoljeno je pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-73/93 od 14. godine. stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti I-optuženog Ljubiše Mihajlović. Naime. listopada 1991. te predaje dispečeru radne zadatke za sve brodove. jer je prije ovog događaja iz rezervi „Dunavskog Lloyda“ izvršena predaja više radio-stanica ovog tipa. listopada 1991. Dana 22. travnja 1993. ali se sjeća da je kao pozivni znak među stanicama korištena riječ „Gavran 1“.. dana 19. Na istom 16. kako 23. OKZRH uz primjenu članka 24. listopada 1991. kao i da je u jednom trenutku čuo glas Ljubiše Mihajlović. jer isti nije dostižan državnim organima. a potom i predaji dvije radio-stanice USE 197 čiji je osnovni kanal 16. Kako je čujnost bila dosta slaba nije mogao razumjeti o čemu se govorilo. dok se nalazio na svom brodu „Zibel“. listopada 1991. što su i učinili. kanalu čuo je pozive „Gavrana 1“ i „Gavrana 2“. Prvo optuženi Ljubiša Mihajlović saslušan u toku istrage (list 20 i 21 spisa) kada se je još mogla osigurati njegova prisutnost navodi da je kao djelatnik „Dunavskog Lloyda“ radio na radnom mjestu dispeečra. a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan.00 sati. istoga Zakona. godine zaposlen u „Dunavskom Lloydu“ na radnom mjestu šefa prometne službe. 2. za vrijeme trajanja zračne opasnosti u Sisku. godine ali više nije obraćao pažnju o razgovoru koji su vodili.stanovništva. uključio se i obratio se „Gavranu“ sa riječima: „Lloyd zove Gavrana. tako i 24.s Drugo optuženi Zoran Kuzmić. godine. čuo je preko UKW radio-stanice na 16. po . jer nema nikakovih razloga da pomaže neprijatelju. „Dunavskog Lloyda“. te da se maknu sa kanala i prijeđu na „R1 i R2“. i on je osobno sudjelovao u probi ispravnosti. 1. a potom i obrnuto „Lim zove Gavrana“. svibnja 1993. Kako nisu mogli uspostviti vezu. koji nije bio uobičajen u komuniciranju među brodovima „Dunavskog Lloyda“. oko 16. pa je pretpostavio da se radilo o komunikaciji patrolnog broda ZNG-a. jer ga 24. Iz onoga što je mogao čuti dalo se naslutiti da se radi o šifriranom razgovoru. Poriče da bi znao da je I-optuženik uspostavio bilo kakove komunikacije sa neprijateljskim formacijama i suradnicima u gradu. Gavrane javi se“. godine. godine. dvojici pripadnika ZNG-a. što mu se sinovi nalaze u jedinicama ZNG-a. st. radi gađanja ciljeva u gradu i okolici u vrijeme napada sa zemlje i iz zraka.00 sati. Također je od strane zamjenice okružnog državnog odvjetnika. rekao mu je da vjerojatno nešto nije u redu sa njihovim stanicama. na 16 kanalu čuo je poziv „Gavran zove Lim“. gdje je putem UKW i SSB radio stanica komunicirao sasvim brodovima „Dunavskog Lloyda“.

Također je izvršen uvid i pročitana je cjelokupna dokumentacija priložena u spisu. na temelju izvedenih dokaza i utvrđenih činjenica. je utvrđenog da šifrirane poruke nije prenosio I-optuženik. ni što su one značile. kao i da nikada nisu pronađeni pravi sudionici ovih šifriranih veza. uzajamne pozive „Gavrana “ i „Lima“. Antun Jakirčević (list 59 spisa). i 4“. listopada 1991. Dražen Velnić (list 66 spisa) te vještak Ivan Korošec (list 74 si 75 spisa). utvrđeno je da su se nakon uhićenja I.dolasku na radno mjesto. logičan i uvjerljiv i dat od stručne osobe. Naime. ni tko ih je slao. Brigade. a da se ne zna. 3. „Novi vjesnik“. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje: Iz iskaza svjedoka Željka Milković. koji su se 22.i IIoptuženika. utvrđeno je da su preko radio-stanice u više navrata čuli. dok su oni koji su primali i blježili informacije trebali određeno označiti jačinu prijema signala. Njihovim iskazima u potpunosti je potvrđena obrana kako I-. te da su slate razne šifrirane poruke. OKZRH. Sud je povjerovao iskazima gore navedenih svjedoka. u svezi st. koji su u skladu jedan sa drugim i objektivno su realni. godine. dispečer. kao i „Gavrana 1. do tada nepoznate. Iz svega navedenog sud je došao do zaključka da se optuženicima ništa konkretno ne stavlja an teret u smislu inkriminacije krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. Nadalje. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivana Korošec. što bi mu bila obaveza da ih je bilo. koji nisu mogli uspostaviti međusobnu vezu. Sud je u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka. 2. Braco Grozdanić (list 57 spisa). pretpostavili su da se radi o komuniciranju između pripadnika ZNG-a. utvrđeno je da je u kritično vrijeme postojala opća zbrka u radio-foniji. 2. tako da se u jednom trenutku među njih uključio njihov dispečer. sada I-optuženik pokušavajući uspostaviti vezu. kanalu. tako i II-optuženika. iz suglasnih iskaza svjedoka Brace Gvozdanić i Antuna Jarkičević . U toku dokaznog postupka saslušani su svjedoci Branko Varkašević (list 54 spisa). jer nije bilo stručnog obrazloženja tih poruka. nalazili na brodu „Zibel“. što ukazuje da se navedene radio-stnice mogu smatrati stanicama hrvatske vojske. koji u pravilu nisu mogli uspostaviti vezu. Kako se radilo o šifriranom razgovoru. sud je utvrdio da je . jer je jasan. to jest I-optuženik nije obavijestio o bilo kakovim problematičnim radio-vezama. „Slobodna Dalmacija“) utvrđeno je da se „Gavrani“ pojavjluju kao pripadnici 1. preko radio-stanice na 16. u više navrata čuli uzajamni pozivi „Gavrana“ i „Lima“. Također. a što je trebalo na vrijeme ustanoviti vojska i policija. Uvidom u članke objavljene u tisku („Globus“. OKZRH uz primjenu članka 24. jer su dali jasne i kategorične iskaze. niti je u dnevniku načinio bilješku. Željko Milković (list 56 spisa)m. st. a nema osnova da se posumnja u njihovu vjerodostojnost. Dragan Dakić (list 59 spisa). 1.

koje se ne pretpostavlja. odnosno grad Sisak. koji za rad svojih radio-stanica ima generalnu dozvolu. sud je optuženike temeljem članka 340. u prvim danima početka agresije na Republiku Hrvatsku. st. za koje ničim nije dokazano da se radi o neprijateljskim radio-stanicama. već se mora dokazati motivom i umišljajem.r. sud je utvrdio da on kao šef prometne službe. nije ovlašten donositi bilo kakove odluke o njegovom smjenjivanju i suspenziji. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerovljenog prijepisa iste. godine ZAPSNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. Radio stanice UKW kojima su mogli međusobno komunicirati imale su „Kapetanija“ Sisak. „Hidroput“. v. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.„Dunavski Lloyd“.r. PREDSJEDNIK Željko Barać. jer je to isključiva nadležnost direktora. te da im je u okviru svog radnog mjesta I-optuženik samo poručio da prijeđu na drugi kanal. dakle. niti je naredio. SI-0078 K-21/93- . Odluka o trošku krivičnog postupka logičan je slijed iznijetog. a svijest pomagača mora obuhvaćati sva obilježja krivičnog djela. Nadalje je sud utvrdio da je „Dunavskom Lloydu“ na 16. da je i postojala prijava iz koje bi proizlazilo da I-optuženik obavlja određene nedopuštene radnje. 8. st. ZKP-a oslobodio optužbe. dao na raspolaganje manje plovne objekte jedinicama ZNG-a. 3. Kako ničim nije dokazano pomaganje. ZKP-a). i to brodove „Zibel“ i „Javorina“ kao i izvjestan broj brodskih radio-stanica. srpnja 1993. v. U Sisku. U odnosu na II-optuženika. „Dunavski Lloyd“ i hrvatska vojska. 115. internacionalnom kanalu ometana frekvencija sa javljanjem nepoznatih učesnika „Gavrana“ i „Lima“. niti sam izvršio bilo kakovu radnju protiv civilnog stanovništva. 4. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvještena na oglasnoj ploči suda (čl. već naprotiv obrnuto.

i Gregurić Ivan zbog zadobivenih povreda u zatvoru podlegli. odvjetnika iz Siska. k r i v i što su: prvo okrivljeni Roksandić Dragan. 120. nakon dana 26. kolovoza 1957. 29. II-optuženi KORAČ MILAN. rođen 26. u odsutnosti optuženika. Palajić Ivan. pa su u okviru toga svog zločinačkog plana organizirali. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba s u . članova vijeća i Nataše Galinić. sin Petra. 11. sin Vuje rođen 1. godine u Glini. očito nezadovoljni sa nastupajućim demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj. godine. novembra br. sudaca porotnika Ivana Kasaić. svibnja 1993. dakle. Mirka Švalje. gdje i prebiva u ul. kao tajnik Općine Glina i drugo-okrivljeni Korač Milan kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Glina. održane glavne i javne rasprave. uslijed čega su Šmicl Stjepan. a zatim protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. godine i 1992. OKZRH (ranije čl.REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Miljenka Ugarković i branitelja optuženih Davora Škugor. u krivičnom predmetu protiv Roksandić Dragana i Korač Milana. koji su pripadali stanovnicima hrvatske nacionalnosti. sa stanom u Gornjem Selištu kbr. zapisničara. tokom 1991. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. naređivali da se vrši otuđenje pokretne imovine kao i uništenje stambenih i gospodarskih objekata. Josipa Žinić. istog zakona). koji je bio odvojen u OPD Glina gdje su bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju. predsjednika vijeća. st. izdali naređenje da se izvrši napad na Policijsku postaju Glina. zbog krivičnog djela iz čl. godine u Glini. a u cilju podrivanja i obaranja novo uspostavljenog demokratskog društva u Republici Hrvatskoj u selu Šibinama kraj Gline formirali ratni štab. Alemke Sladić. planirali i koordinirali oružane akcije nelegalnih četničkih formacija. travnja 1957. izrekao je i objavio PRESUDU I-optuženi DRAGAN ROKSANDIĆ. 6. da se vrši progon nesrpskog stanovništva na području Gline i šire. 142. 1. godine u selu Bojna SO Glina. člana vijeća. naređivali nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti.

OKZRH. Temeljem propisa čl. iste treba osloboditi od optužbe. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.000. 120. svaki u ponekom dijelu. Branitelj. ali svi. – 7.naredili da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima.. .HRD-a. Temeljem propisa čl. bez obzira što posljedica ovog djela ni po mišljenju obrane nije sporna. Štajduhar Pavle.HRD-a. Bagić Vlado. st. godine. a svaki od njih paušalni iznos od 5. Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutosti optuženih s razloga što isti nisu dostupni državnim organima. Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio. Kocmanić Ivo i Panežić Željko detaljno i uvjerljivo podkrijepili su. Prišek Boris.. čime su učinili krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. konačno. u cijelosti.“ da su upravo okrivljeni počinili krivično djelo ratnog zločina. 1. 9.66/93 od 3. 1. Svjedoci Lipak Karlo. 87. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim. 2. te ni po kome. ZKP-a u vezi čl. Obrazloženje Optužnicom okružnog javnog tužilaštva Sisak od 14. svibnja 1993.000. Međutim. 120. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. postavljen po službenoj dužnosti ne osporava da su se „…u ovom ratu zbila takva djela koja imaju karakter ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. godine KT-175/92 optuženima Roksandić Draganu i Korač Milanu stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 20. toč. st. 1. 1. travnja 1993. st. 343. 1. Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake Kv. st. S obzirom da smo i sami na neki način bili sudionici toga rata napred rečeno možemo smatrati notornom činjenicom. st. OKZRH. navode optužnice.

1. označeno u čl. SI-0079 . v. OKZRH). POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Odluka o trošku krivičnog postupka. OKZRH. 343. Prilkom odmjeravanja kazne. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje je vrijeme presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. pobude ih kojih je djelo učinjeno. te stoga optuženici ne moraju biti. Nije. 120. svibnja 1993. stupanj krivične odgovornosti. st. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. ubijanje istog te uništavanje u velikim razmjerima. sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u uvjerenju. dvojbena krivična odgovornost optuženih.r. Visina izrečene kazne zahtjeva. to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. učinjena napadom na živote i tijela civilnog stanovništva. da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka. 31. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. jačini povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. dne 26.. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom istog. određivanje pritvora. Povreda međunarodnog prava u opisu krivčnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. PREDSJEDNIK VIJEĆA Željko Barać. 115. v. svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. st. ZKP-a. pozivom na propis čl. nosilaca vlasti na svojem području tada. temelji se na u izreci citiranim propisima.r. u krajnjoj liniji.Kako su krivična djela obojice optuženih. da je jedino takova kazna odgovarjuća težini od njih učinjenog. unatoč zaštićenosti međunarodnim pravom a za vrijeme oružanog sukoba. 4.st. 1. ZAPISNIČAR: Nataša Galinić. dakle. U Sisku. ZKP-a). s tim.

128. „SAO Krajina“. 128. godine u Voćarcima. uz sudjelovanje Nataše Galinić. OKZRH). srpnja 1993. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 (PET) GODINA. Kliba Radenko i Matekalo Živko. 150. nakon što su prethodno Gobac Vinko. surovo postupao s ratnim zarobljenicima. ul. Adžije br. zapisničara. studenog 1991. rođenog 22. 17. „Belih orlova i Martićevaca “ u oružanom sukobu i provedeni u zatvor. OKZRH (sada čl. prilikom ispitivanja i boravka u zatvoru tukao ih rukama. dakle. nalazi se u bijegu. čime je učinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima. po sucu Željku Barać. godine u Paklenici. Kovačević Veljko. k r i v što je: dana 22. sa prebivalištem u Novskoj. OKZRH). održane glavne i javne rasprave. zbog krivičnog djela iz čl. OKZRH (sada čl. izrekao je i objavio PRESUDU Optuženi BRANKO ŠOLAJA. nanijevši im pri tome tjelesne povrede. 150. u tijeku oružanog sukoba protiv Republike Hrvatske. j e . a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetnika Ivana Petrkač i branitelja optuženika Eriha Fridrih. bolesnim i ratnim zarobljenicima – označeno u čl. nakon dana 8. u krivičnom predmetu protiv optuženog Šolaja Branka.K-23/93-16 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. kao pripadnici hrvatske vojske prethodno bili zarobljeni na položajima nedaleko Paklenice od strane pripadnika tzv. nogama i kablom po glavi i tijelu. godine. Nogić. u odsutnosti optuženika. kolovoza 1950. odvjetnika iz Siska. vršeći pravila međunarodnog prava. protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima. Srbin. sin Bogdana i Drage r. B. kao pripadnik četničko – terorističkih formacija tzv.

150. ne mora biti svjestan da svojim postupcima krši pravila međunarodnog prava. bila dovedena u dvojbu.HRD i paušalni iznos od 5. godine. 353. te ni po kome. Svim do sada rečenim o postupanju optuženika kritične zgode sud smatra sa sigurnošću dokazanim. međutim. 1. krivičnog djela suruvog postupanja sa zarobljenicima kršeći pravila međunarodnog prava – konkretno članaka 143. . Branitelj. da povreda međunarodnog prava spomenutog u opisu krivičnog djela stavlejnog na teret optužnim prijedlogom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. godine Šolaja Branku stavljeno je na teret izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – surovim postupanjem s ranjenicima.. Uračunljivost optuženika nije ničim. 2. i 144. te stoga optuženik. To tim prije što su i sami bili žrtve postupanja optuženog Šolaja Branka. subjektivna i objektivna. 98. opisan po svjedocima upućuje nedvojbeno na zaključak postojanja direktnog umišljaja optuženika.000. u krajnjoj liniji. Za reći je.HRD. Svjedoci Kovačević Veljko. postavljen po službenoj dužnosti. Temeljem propisa čl. OKZRH (sada čl. travnja 1993. ZKP-a) optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 172. Obrazloženje Optužnim prijedlogom Okružnog državnog odvjetništva Sisak KT-30/93 od 20. ZKP-a u vezi čl. 95. i 87. 1. OKZRH). založio se je za uvažavanje eventualnih olakotnih okolnosti pri odmjeravanju kazne. 1. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu.Temeljem propisa čl. toč.500. Ženevske konvenciej iz 1949. Kliba Radenko i Gobac Vinko detaljno su i uvjerljivo podkrijepili navode optužnog prijedloga. st. 1. st. Iz rečenog slijedi. ZKP-a (sada članovi 90. 343. Sam način postupanja optuženika. – 6. Istovremno je stavljen prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženika.. Prijedlogu okružnog državnog odvjetništva je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća Kv-83/93 od 27. ZKP-a) nad optuženikom se određuje pritvor. godine. da nema dvojbe o krivičnoj odgovornosti optuženika. bolesnim i ratnim zarobljenicima – iz čl. svibnja 1993. st. ZKP-a (sada čl. i to. da je Šolaja Branko svojim postupkom ostvario sva bitna obilježja. st. 128. Svojstvo ratnog zarobljenika ni jednome od oštećenih tokom cijelog postupka nitko nije osporio.

imajući u vidu svrhu kažnjavanja čl. v. st. ZKP-a (sada čl. srpnja 1993. dne 8. 1. da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog. Predsjednika vijeća. Barać. ZKP-a). OKZRH (sada čl. jačinu povrede. izrekao je i javio PRESUDU Optuženi NIKOLA LILJAK. 26. 33. sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 godina u uvjerenju. održane glavne i javne rasprave. članovi vijeća i Nataše Galinić.r. a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženika Zorka Kostanjšek. Novska. u odsutnosti optuženog. 343. godine u Borovcu gdje i prebiva na kbr. listopada 1993. sin Vlade i Marije. Maček . ZAPISNIČAR Nataša Galiniš. st. Đure Sertić. rođen ožujka 1948. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. 353. zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. v. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. temeljeno na propisu čl. Alemke Sladić. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać. odvjetnika iz Siska. Ivana Blažinić. s tim da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno trajanju i složenosti postupka. stupanj krivične odgovornosti.17 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE ! Okružni sud u Sisku. zapisničar. Opć. člana vijeća. u krivičnom predmetu protiv Liljak Nikole. pobude iz kojih je djelo učinjeno. zv. Obzirom na visinu izrečene kazne. OKZRH).r. Srbin kriv što je: je . 31. 1. 5. godine. SUDAC Željko SI 0080 K – 28/93 . U Sisku. Odluka o trošku temelji se na u izreci citiranim propisima. doređen je pritvor.Prilikom odmjeravanja kazne.

terorističkih formacija tzv. O b r a z l o ž e nj e Optužnicom Okružnog državnog odvjetništva Sisak od 21. te televizor. te Vladu Ivaštinović. Temeljem propisa čl. pa je tako : 13 dana 05. rušio sakralne objekte i pljačkao imovinu. godine oko 10 sati u Borovcu naredio svojoj grupi da se pod crkvu Sv. što isti nije dostupan državnim organima. 1. godine u Borovcu iz garaža. a potom je iz vojničke puške ispalio metak i njime u glavu pogodio Brulja Ivana. rujna 1991. ZKP-a u svezi čl. rušio. Ivaštinović Ive i Rudolfa. – 7. OKZRH. 120. pa se temeljem istog zakonskog propisa OSUĐUJE NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. st. ZKP-a nad optuženikom se određuje pritvor. st. Đuru i Jelenu Bogunović. tako da je ostalo samo zgarište od cjelokupne imovine Kvočić Josipa. 1. 18 22. toč. zatvarao. nanijevši mu time tešku i po život opasnu tjelesnu povredu. 2. 87. koja je eksplodirala i oštetila djelove kuće. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. što je i učinjeno. gdje su isti zadržani i tučeni. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženika. Temeljem propisa čl. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. st. radio i berač kukuruza vlasništvo Ivanović Antuna. st. studenog 1991. 28 neutvrđenih dana. Grgić Slavka. 21 dana 11.000. ZKP-a optuženik je dužan platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 405. To stoga. Martin podmetnu mine i aktiviraju. nanosio mu povrede tjelesnog integriteta. st. a potom naredio da se sva imovina Kvočić Josipa zapali. uzeo traktore vlasništvo Grgić Ivana. rujna 1991. te ih sproveo u zatvor u Okučane i Staru Gradišku. OKZRH. 1. palio. dvorišta i kuća.u tijeku 1991. protuzakonito zatvarao. 343. a postoje . što je i učinjeno.000. dakle. u više navrata sam i sa svojom grupom kojom je komandirao. godine KT – 180/92 Liljak Nikoli stavljeno je na teret izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva – iz čl. 120. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba i okupacije civilno stanovništvo mučio. uhićivao. pucao i pljačkao imovinu mještana Borovca. 90. Josipa Kvočić. – HRD. svibnja 1993.30 sati u Borovcu osobno bacio ručnu bombu ispred kuće vlasništvo Brulja Ivana. tjekom 1991. kao pripadnik četničko . protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. tukao. – HRD te paušalni iznos od 5. godine u Borovcu. te navodno zadržao za sebe. 1. 1. godine u Borovcu uhitio Luku Filipović. godine oko 15. usljed čega je navedena crkva u potpunosti srušena i uništena.

31. da je dana 11. 1. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ovaj sud ne može prihvatiti tvrdnju te iste obrane kako u konkretnom slučaju treba primijeniti zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske. stavljeno do znanja obrani neosporavanje točnosti činjeničnih navoda optužnice. lipnja 1993. Povreda međunarodnog prava Ženevske konvencije. te televizor. a potom iz vojničke puške ispalio metak u glavu Brulja Ivana. Ivaštinović Marija. što je uzrokovalo njeno rušenje. Bulatović Reza. da nije za krivičnu odgovornost optuženika važna njegova spoznaja da svojim postupanjima krši pravila međunarodnog prava. da je optuženik bio u vrijeme događaja pripadnik četničko – terorističke formacije. Ivaštinović Mato. zadržavši to za sebe. To stoga. kad već zna takovu tvrdnju obrane. Obrana ni jednom riječju nije prigovorila istinitosti rečenom po svjedocima.. godine u Borovcu uhitio Filipović Luku. da je tokom 1991. nanijevši mu tešku i po život opasnu životnu povredu. godine u Borovcu iz dvorištu kuća traktore Grgić Ivana i Slavka. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva udovoljeno je pravomoćnim rješenjem ovoga suda Kv – 94/93 od 30. Prilikom odmjeravanja kazne optuženiku. obrana neutemeljeno poziva na primjenu spominjanog Zakona. gdje su zadržani i tučeni.naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan. Ivaštinović Nikola. Brulja Ivan. OKZRH) stupanj krivične odgovornosti. po ocjeni ovog suda. rujna 1991. radio i berač kukuruza Ivanović Sntuna. da je 05. Brulja Katarina. godine osobno bacio ručnu bombu pred kuću Brulja Ivana. Bogunović Đuro. rujna 1991. sud je optuženom Liljak Nikoli izrekao kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Ivaštinović Ive i Rudolfa. predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti. Uz. godine. a u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajući težini od njega učinjenog kaznenog djela. godine. ZKP-a. izrijekom. st. što se. Martin u Borovcu. godine naredio miniranje crkve Sv. koja je već naprijed već označena. proveli ih u zatvor u Okučane. Znači. a sud. konkretno Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva za vrijeme ratnog sukoba. pa tako. Ivaštinović Rudolf. a od 1949. Kvočić Josipa. ni ne pokušavajući spomenuti bilo koju od osnova za primjenu istog. a ova eksplodirala i oštetila kuću. Svojstvu oštećenika kao civilnih stanovnika nitko nije tome osporio. Ivaštinović Ankica i Filipović Marija u cijelosti su podkrijepili ama baš svaku tvrdnju optužnice. 353. Jelenu i Đuru Bounović te Ivaštinović Vladu. studenog 1991. Nema dvojbe da se sve to zbivalo za vrijeme oružanog sukoba a suprotno pravilima međunarodnog prava. da je dana 22. Određivanje pritvora uslijedilo je primjenom propisa čl. imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. . Filipović Luka. Bogunović Jelena. sam ne nalazi osnova za njegovu primjenu. a potom naredio da se imovina Kvočić Josipa zapali. Tokom dokaznog postupka saslušani svjedoci Grgić Mirko.

u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković. Nikole Begović i Branka Matijašević. 32. 4. rođen 15. ZAPISNIČAR VIJEĆA Nataša Galinić. 115. Dragana Japranin.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. v. predsjednika vijeća. a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić. SO Kostajnica. Nikole Maljković. u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća. listopada 1993. Đure Sertić. zapisničara. Josipa Žinić. odvjetnika iz Siska. održane glavne i javne rasprave. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protokom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. dana 5. u odsutnosti optuženih. članova vijeća Marije Bogdan. . izrekao je i objavio PRESUDU I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ. zbog kaznenog djela iz članka 120. stavka 1. Alemke Sladić. člana vijeća. U Sisku. a sam trošak odmjeren je prema stvarno nastalim izdacima. PREDSJEDNIK Željko Barać SI 0081 K. nakon dana 13. svibnja 1991. Paušalni iznos sramjeran je duljini trajanja postupka. ZKP-a). Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Srbin.31/93-19 REPUBLIKA HRVATSKA OKRUŽNI SUD SISAK PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVARSKE ! Okružni sud u Sisku. OKZRH. radnik. st. sudaca porotnika Ivana Zlovolić. listopada 1993.Odluka o nadoknadi troškova krivičnog postupka temelji se na izreci citiranim propisima. sin Stojana. godine u Sisku sa prebivalištem u Panjanima kbr. godine.

poslovođa. Sović Stjepana itudarali puškama i nogama. godine u Babinoj Rijeci. SSS. godine u Sisku. oženjen. 27. godine u Kostajnici. vozač. godine u H. oženjen V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ. Srbin. 15 dana 08. sin Ilije. 1. prosinca 1952. Opć. godine. studenog 1952. Srbin. 96. sa prebivalištem u Kostajnici. sa prebivalištem u D. Kukuruzarima kbr. rođen 23. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske. ul. protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima. rujna 1991. Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje. III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. u proizvodnji papira. a njegovu suprugu Milu silovali. II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ. Brkljačić Jagoda. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali. Općina Kostajnica. 59. prosinca 1958. Velešnji.optuženi DRAGAN JAPRANIN. III. st. Velešnji kbr. 2. dakle. travnja 1929. godine D. a potom po kući pucali. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. SSS. Srbin oženjen. IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ. umirovljenik. sa prebivalištem u Panjanima 32. Srbin krivi što su : 1. a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama. pa se temeljem istog zakonskog propisa su . sin Bogdana. 7. 120. sin Stojana. sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. otac dvoje djece. opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen. rođen 1. Begović Nikola 2. mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta./ u tijeku 1991. nanijevši mu pri tom tjelesne povrede. Bišćan Anđelka. te sa podignutim rukama izašli iz kuće. BUD br.oženjen. SSS. Velešnji došli u kuću vlasništvo Sović Stjepana. čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. OKZRH. budući nisu mogli uspješno pružati otpor. nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. Kostajnica sa posljednjim prebivalištem u D. rođen 24./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. godine u D. otac dvoje djece. rođen 06. sin Slavka.

Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio. 343. Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba. 7. slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Sović Stjepana i Sović Mire detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice. Ivanišević Ane.OSUĐUJU SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA. izgleda. označeno u čl. za reći je. Begović Nikolu. imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano. je optužnicom KT-184/92 od 21. 1. to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. tokom kojeg. Obrazloženje Okružno državno odvjetništvo iz Siska. godine stavilo na teret I – opt. OKZRH. – HRD. jer je očito. Ivanišević Molke. II – opt. Temeljem propisa čl. da se radi u odnosu na III – opt. Maljković Nikoli. sadržan optužnicom. Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom. Japranin Draganu. III – opt. dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja. što isti nisu dostupni državnim organima.000. Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen. st. Maljković Jovanu. kojima ih se tereti. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor. te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija).800. 87. st. Temeljem propisa čl. a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni. a potom imali za to . 1. st. st. Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka Bišćan Danijela. Branitelj postavljen po službenoj dužnosti. 90. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. – HRD i temeljem toč. ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela. 2. toč. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5. 1. OKZRH. na postupanje u stjecaju. 1. 120. st. možda. Begović Nikoli i V – opt. ovaj sud to tako ne shvaća. Iako. lipnja 1993. IV – opt. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199. obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja. 6. 120. Japranin Dragana i IV – opt. riječ o jedno te istom ratu. ZKP-a u svezi čl.

upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih. temelji se na u izreci citiranim propisima. dana 13.r . stupanj krivične odgovornosti. Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih. Odluka o trošku.r POUKA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Branitelju optuženih kojima je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih. pobude iz kojih je djelo učinjeno. ZKP-a) Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Vrhovnom sudu PREDSJEDNIK Željko Barać. v. Način postupanja svakoga od optuženih. a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela. dakle. Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja. dovedena u dvojbu. te stoga optuženici. listopada 1993. odgovarajući je težini od njih učinjenog. koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka. jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. v. u krajnjoj liniji. a sadržan i izrekom presude. da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu. uvažavati prilikom odmjeravanja kazne. Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora. Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu. uvjerenje je suda. ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava. Krivična odgovornost optuženih nije. ZAPISNIČAR VIJEĆA Marija Bogdan. bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka. U Sisku. Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim. 115. 4. naročito pogibanjem ljudi. te ni po kome. st. a sa nespornim posljedicama. opisan po svjedocima. tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu. kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama.osnova.

korpusa JA) .000 dinara. zbog djela iz čl. 1. i čl. 2. JA i srpskih paravojnih postrojbi.9. pa su tako u Zemuniku Donjem i Tinju zapalili nekoliko kuća u vlasništvu Hrvata. riješio je protiv okr.000 DEM i dinarsku protuvrijednost od 500 DEM. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. kao naoružani pripadnici paravojnih postrojbi (vojnici tzv. a dana 1. a kada su kazali da će sve zapaliti ona iz ormara izvadi i njima predala 1. temeljem čl. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba.147. vršili brutalno zastrašivanje Hrvata kako bi ih natjerali da napuste svoje domove i područja tzv. stare 70 godina. a kada je izjavila da nema porazbijali joj pokućstvo u kući (televizor. REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 93/96 R J E Š E NJE ZD 0021 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru.s. SLAVKA DOKIĆ zv. stroj za šivanje i stakla na prozorima i vratima). od 21. RSK odnosno onemogućili im da se vrate u svoje domove. te potom ispalili rafal iz automatske puške u njezin automobil "Moskvić" kada ga nisu mogli upaliti. godine u Jagodnji Donjoj došli u kuću Jandre Žepina. predmetu protiv okr. na jednoj strani i oružanih snaga Republike Hrvatske. "Neđo" sin Pere.st. sin Ratka. Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno čl. pa od nje također uz prijetnju oružjem tražili novac i hranu. protivno čl.l. toč. odlučujući o zahtjevu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. "Dole". te i od nje uz prijetnju oružjem tražili novac i .tl. stare 63 godine.000. da bi potom došli u kuću Zorke Žepina. NEDJELJKA JANKOVIĆA zv. studenog 1991.3.Republike Hrvatske. 1e čl. godine. sada nepoznatog mjesta boravka. pa od nje uz prijetnju oružjem tražili da im preda novac. Nedjeljka Jankovića i dr.. godine u Zemuniku Donjem. toč. 180 mtbr u sastavu tzv. nakon čega su u konobi prolili 700 litara vina i 20 litara rakije.2 d i g. 146. ožujka 1996. zamrzivač. sada nepoznatog mjesta boravka. tijekom oružanog sukoba između tzv. Tinju i Jagodnji Donjoj te ostalim mjestima Ravnih kotara nastanjenim Hrvatima. pa im je predala 2. ZKP. da su u listopadu i studenom 1991. i 2. a zatim otišli u napuštenu kuću Duje Žepina koju su zapalili. a potom se uputili u kuću Ružice Žepina stare 46 godina.4.120.150.provodeći velikosrpsku ideju vojnog osvajanja i izdvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske. OKZ RH.

st.1. Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret. odlučeno je provesti istragu iz bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. listopada 1997. zbog krivičnog djela činjenično opisana pravno okvalificirana kao u izreci ovog rješenja. . na temelju čl. ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr.120. dakle.182. ŽDO Zadar 3. te je dva puta kundakom puške udarili po leđima . Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja.ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. jer su ispunjeni svi predviđeni uvjeti. Osnovana sumnja da su upravo njih dvojica počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene sa osobama koje će trebati kao svjedoke saslušati u ovom krivičnom postupku.. koji pritvor u odnosu na obojicu započinje sa danom njihova uhićenja i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba prema civilnom stanovništvu primjenjivali mjere zastrašivanja i terora. DNA 1.porazbijali pokućstvo u kući tako da im je morala predati 5. Okrivljenicima pri uhićenju 2. u spis .000 DEM.l. budući su za sada nepoznatog boravišta. sve računajući od časa prijema ovog rješenja. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. ZKP. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . U Zadru.l.st. 15. te sudjelovali u pljački imovine civilnog stanovništva. označeno u čl.pa je uslijed opisanih i drugih mjera zastrašivanja i otimanja imovine većina Hrvata bila prisiljena napustiti svoje domove. Janković i Dokić nisu ispitani od strane istražnog suca. Nedjeljka Jankovića i Slavka Dokića .st. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica. ZKP. Nedjeljka Jankovića i dr. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po snovi iz čl.182. OKZ RH. ISTRAŽNI Antun SUDAC Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. Okr.

u krivičnom predmetu protiv okr. DRAGANA PUPOVAC sina Milana rođenog 16. rujna 1967. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru br. protivno čl. 122. sada nepoznatog mjesta boravka. RH. studenog 1991.REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU – 548/97 R J E Š E NJ E ZD 0022 Kio Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. Srbina. zbog krivičnog djela iz čl. s posljednjim mjestom boravišta u Rašteviću. kao naoružani pripadnici vojske tzv. r i je š i o je 1.srpnja 1969. . s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske. 4. Posedarje. Protiv okr. Polača.1949.brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu. 1a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. Srbina. sada nepoznatog mjesta boravka. drž. srpnja1997. RADOVANA PARENTA sina Srećka i majke Ljube r. Smilčić.godine. u Zadru. NEVENA PARENTA sina Trivuna i majke Soke. drž. KT529/97. godine u Zadru. Posedarje Srbina. SAO Krajine. OKZ RH. počeli rečene vojnike tuči nogama i rukama po čitavom tijelu.st. drž. posljednje mjesto boravišta u Islamu Latinskom. 150. 2. Srbina drž. kolovoza 1967. opć. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. NEVENA PARENTA i dr. st. kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba. s posljednjim mjestom boravišta u Kašiću. od 9.l. god. pripadnici 112. Galić rođenog 19. ZKP. RH. posljednje mjesto prebivanja u Islamu Latinskom.8. siječnja 1967. temeljem čl. ŽARKA LAKIĆ sina Dušana. odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin. u Benkovcu.1. opć. RH. te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste. RH. opć. i 2. toč. sada nepoznatog mjesta boravka.3. sada opć. godine u Zadru. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv. rođenog 6. a na putu prema Zelenom Hrastu -tukli ih kundacima. rođenog 1.. sada nepoznatog mjesta boravka. godine. gdje su svakodnevno bili maltretirani. 3.

u spis . Nevena Parenta i dr. ZKP. odlučeno je donijeti rješenje o provedbi istrage i bez prethodnog ispitivanja okrivljenika. sve računajući od časa prijema ovog rješenja.st. označeno u čl. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne za krivično djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret.dakle. ŽDO Zadar 3. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja.. Okrivljenicima pri uhićenju 2.l. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. DNA 1. budući su za sada nepoznatog boravišta. jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli provesti. > ODREDJUJE SE PRITVOR protiv svih okrivljenika . 182. kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe istrage moglo doći do štetnih posljedica.st. Okrivljenici nisu ispitani od strane istražnog suca.l. 15. ISTRAŽNI SUDAC Antun Klišmanić PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage.122 OKZ RH. Obrazloženje Županijsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je zahtjev za provedbu istrage protiv okr.a temeljem čl. pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava -ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika. listopada 1997. jer su za pritvor po tom osnovu ispunjeni svi zakonski uvjeti. ZKP. Osnovana sumnja da su upravo okrivljenici počinitelji krivičnog djela koje im se stavlja na teret proizlazi iz sadržaja službenih zabilješki koje su sačinjene po obavljenim informativnim razgovorima sa osobama koje se predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoke.182. nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. U Zadru. koji pritvor u odnosu na sve okrivljenike započinje sa danom njihova uhićenja i od toga dana može trajati najduže mjesec dana. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja.

ODREDJUJE SE PRITVOR protiv okr.l. ZKP.ZD 0023 REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU R J E Š E NJ E Istražni sudac Županijskog suda u Zadru. protivno čl. br. OKZ RH. rođenog 17. kao i protivno čl. i 13. starog 60 godina te njegovu ženu Stanu Bešlić također staru 60 godina. Srbina.1.l. Mandić. označeno u čl. OKZ RH. NIKOLE KRESOVIĆA zbog krivičnog djela iz čl. lipnja 1972.st.3. Obrazloženje Županijski državni odvjetnik u Zadru. prihvaćene u Ženevi 1949. temeljem čl. godine. Kneževića br. PROVEST ĆE SE ISTRAGA jer postoji osnovana sumnja. Vladu Bešlić. ZKP. bez ikakvog povoda hicima iz vatrenog oružja neposredno marke cal. a nakon toga. u krivičnom predmetu protiv okr. 150. kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba ubijao civilno stanovništvo. kolovoza 1995. budući je za sada je . zajedno s ostalim pripadnicima istih postrojbi. napustio teritorij Republike Hrvatske.st. dakle. sada nepoznatog mjesta boravka. r i je š i o protiv okr.st. staru 84 godine. sina Petra i majke Borke r. 18.st. pa da je time počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva. godine. i 2. Nikole Kresovića. od 22.182. 120.l. Z. Dopunskog Protokola uz tu konvenciju o zaštiti žrtava ne međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II).4. koji pritvor u odnosu na njega započinje sa danom njegova uhićenja. u ul. RSK i oružanih snaga Republike Hrvatske i upravo u ranim prijepodnevnim satima neposredno pred ulazak vojno redarstvenih snaga Republike Hrvatske u akciji "Oluja" u Benkovac. drž. i od tog dana može trajati najduže mjesec dana. kao naoružani pripadnik rečenih paravojnih postrojbi. u tijeku oružanog sukoba između paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u tzv. Nikole Kresovića na temelju čl. podnio je zahtjev za provedbu istrage protiv okr. RH. odnosno Benkovačkog odreda 11) ubio Zorku Zrilić.120. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo činjenično opisano i pravno okvalificirano kao u izreci ovog rješenja.62 mm u Benkovcu i to u njihovim obiteljskim kućama (Biogradska bb. godine u Benkovcu. travnja 1996. NIKOLE KRESOVIĆ.l a Konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata. toč. Okr. godine. da je 5. 7. odlučujući o zahtjevu za provedbu istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. Kresović nije ispitan od strane istražnog suca. KT35/96.

jer postoji mogućnost da se određeni dokazi protekom vremena ne bi mogli izvesti. JURIĆ JELA . Imajući u vidu zapriječenu kaznu za krivično djelo koje se okr. 1934. Kresoviću stavlja na teret. Žalba se predaje ovom sudu u tri primjerka. S UZROKOM SMRTI 1. 1943.182. ZKP. SUDAC Klišmanić ISTRAŽNI Antun PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata u odnosu na rješenje o određivanju pritvora te u roku od tri dana u odnosu na rješenje o provedbi istrage. XI 1991. ŠEGARIĆ ŠIME . 1955. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. ZD 0024 MEDICINSKI CENTAR ZADAR SLUŽBA ZA PATALOŠKU ANATOMIJU POPIS UBIJENIH CIVILA U ŠKABRNJI 18. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda glave . nalazim osnovanim prijedlog državnog odvjetnika za određivanje pritvora po osnovi iz čl. BRKIĆ MARIJA . prsnog koša gornjih okrajina ) 2. U Zadru. 1908. PERICA JOSIP . Osnovana sumnja da je upravo on počinitelj krivičnog djela koje mu se stavlja na teret proizlazi iz bilješki sačinjenih po obavljenim razgovorima sa osobama koje se predlažu saslušati u ovom krivičnom predmetu kao svjedoci. 3. odlučeno je provesti istragu.nepoznatog boravišta. sve računajući od časa prijema ovog rješenja.st.l. Uzrok smrti : eksplozivna ozljeda glave 4. . listopada 1997. Kresović prethodno nije ispitan. jer su ispunjeni svi zakonski uvjeti. Imajući u vidu činjenicu da bi odlaganjem provedbe određenih istražnih radnji moglo doći do štetnih posljedica. 15. Izjavljena žalba ne zadržava izvršenje rješenja. a da okr.

Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz neposredne blizine u potiljak (zgnječenje mozga) 8. trbuha i nogu ) 13. 1922. ROGIĆ MARKO . Uzrok smrti : Strijelna rana glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 10. 1936. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 14. 6. ROGIĆ NIKOLA . ROGIĆ KATA. Uzrok smrti : Srijelne ozljede : (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama trbuha. JURIĆ PETAR. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. 1953. okrajina i brade ). (zgnječenje mozga) . VICKOVIĆ STANKO 1956.Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave zadane iz blizine 5. prsnog koša. Uzrok smrti :Zgnječenje glave i prsnog koša izravno pregažen tenkom 9. ČURKOVIĆ ŽELJKO : 1968. 1959. VICKOVIĆ STANA . PERICA LJUBO. 1939. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 19. Uzrok smrti :Strijelne ozljede vrata iz blizine (zgnječenje vratne kičmene moždine) 18. 1955. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda iz blizine u zatiljnu regiju (zgnječenje mozga) 11. PAVIČIĆ NIKO . 1927. RAŽOV IVAN. ŽILIĆ ROKO . 1936. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 17. PERICA GAŠOAR. ŠKARA NEDILJKO . (zgnječenje mozga) 15. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u potiljak iz blizine. HORVAT VLADIMIR . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljku glave iz neposredne blizine. Uzrok smrti : Strijeljena ozljeda glave na tjemenu iz neposredne blizin. 1932. (zgnječenje mozga) 16. 1932. 1929. 1955. Uzrok smrti : Strijelne ozljede : prsnog koša i desne okrajine ( zgnječenje mozga ) 7. Rane brade zadane iz neposredne blizine.

(traumatski i hemoragični šok) 24. 1928. 1909. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. ( zgnječenje mozga ) . 1931. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda desnog uha i obraza iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 26. Uzrok smrti : Strijelna rana lica iz blizine (traumatski i hemoragični šok) 32. Uzrok smrti : Eksplozivna ozljeda trbuha. MILJANIĆ SLAVKO . 1927. 1955. Uzrok smrti : Strijelne ozljede (hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša) 28. JURIĆ NEDILJKO. 1933. trbuha i desne nadlaktice) 29. ŠEGARIĆ GRGICA . Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 31. ŽILIĆ MARA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave i vrata iz blizine. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz blizine ( zgnječenje mozga ) 33. trbuha i okrajine ) 21. MILJANIĆ JOSO. ŠEGARIĆ RADE. Uzrok smrti : Strijelne rane : hemoragični i traumatski šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. ŠEGARIĆ KRSTO.20. ŠEGARIĆ IVICA . BRKIĆ MARKO. ŽILIĆ PAVICA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda lica i vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine) 22. 1911. 1928. ŽILIĆ TADIJA. Uzrok smrti : Strijelne ozljede ( traumatski i hemoragični šok izazvan strijelnim ozljedama prsnog koša. Uzrok smrti : Strijelčna rana lica iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 30. 1943. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda u potiljak glave iz neposredne blizine. JURIĆ GRGO. 1924. ŠEGARIĆ VICE . trbuha i desne podlaktice) 25. Uzrok smrti : Strijelne ozljede glave (zgnječenje mozga) 27. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 23. 1943. 1914. 1956. BRKIĆ JOSO. 1928.

(zgnječenje mozga) . ATELJ NOVICA. BRKIĆ STOJA. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz blizine (zgnječenje mozga) 43. 1911. 1955. 36. 1965. 1942. nagnječena lica i lijevog oka. 1965. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu ( razdor aorte i srca ) 48. 42. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave iz neposredne blizine (zgnječenje mozga ). ŽUPAN MARKO. 1951. PAVIČIĆ PETAR. ŠESTAN MARIJA. Uzrok smrti : Obostrana upala pluća nastala nakon prijeloma vrata desne bedrene kosti. ČIRIJAK IKA. DRAŽINA MARIJA. PAVIČIĆ MILE. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na nosu i vratu zadana iz neposredne blizine. Odsječena desna uška. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave na potiljku iz neposredne blizine. ( zgnječenje mozga i vratne kičmene moždine ) 39. ŠESTAN JAKOV. ČIRIJAK MAŠA. 1920. (zgnječenje mozga) 38. 1932. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda tjemena glave iz blizine. 1921. 1933. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda vrata iz blizine ( zgnječenje vratne kičmene moždine ) 45. 1928. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području čela iz neposredne blizine (zgnječenje mozga) 41.34. Gušenje. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na vratu iz blizine sa smjerom prema lijevom prsištu (razdor aorte i srca) 47. 1922. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području brade iz neposredne blizine. BRZOJA DANKA. 1907. ( zgnječenje mozga ) 46. RAŽOV ANTE. IVKOVIĆ MARKO. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda na potiljku iz neposredne blizine i na desnoj uški. (zgnječenje vratne kičmene moždine) 40. Uzrok smrti : Strijelna ozljeda glave u području desnog obraza iz blizine (zgnječenje mozga) 44.

u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda.. st.. 32. optuženika i njihovog branitelja Vladimira Mikolčevića. godine. rujna 1995.Rukovoditelj Službe : Prim. Dr. 4. u cilju protjerivanja Hrvata i Muslimana iz okupiranih dijelova Bosne i Hercegovine. godine. kao i protivno čl. toč. u provedbi etničkog čišćenja nesrpskog pučanstva. 13. sudjelujući na području tzv. u pritvoru kod Okružnog zatvora u Zadru od 13. MILENKA JASIKE i dr. k r i v je: što je u razdoblju od 1. protivno čl. 27. Konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. 22. Republike Srpske u provedbi velikosrpske politike. godine broj KT-23/95. Hrvat. 25.2. Dopunskog protokola uz tu Konvenciju o zaštiti ne . lipnja 1950. godine.. patalog REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU 30/95 PRESUDA U IME REPUBLIKE HRVATSKE I ZD 0025 K- Županijski sud u Zadru. godine. uz sudjelovanje Sandre Paleka kao zapisničarke.pozvanog punomoćnika oštećenika. općina Bjelovar.. lipnja 1992. st. kao članova vijeća. Filip-Jakovu broj 186. te Mate Dorčića zamjenika Okružnog državnog odvjetništva u Zadru. sa prebivalištem u Sv. i dr. do sada neosuđivan. zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. u Banja Luci (Republika BiH) i to u gradskom naselju Budžak 1. OKZ RH. a povodom optužnice Okružnog državnog odvjetništva u Zadru od 12. rujna 1995. lipnja 1995.2. i čl. 120. i čl. prosinca 1994.godine. rujna 1995. st. i to Milivoja Lasana. državljanin RH. u krivičnom predmetu protiv I-opt. st. u kojem su prije rata pretežno živjeli Hrvati i Muslimani. godine do travnja mjeseca 1994. u prisutnosti I. i II. Jose Bašića i Ivana Bralića.. a u odsutnosti uredno. presudio I – optuženi I je: MILENKO JASIKA sin Paje i majke Nade rođene Rajić rođen 3.1. prihvaćenoj 1949. rujna 1995. ugostitelj. odvjetnika iz Zadra.1. Josip Dujella spec. godine u mjestu Breza. i sudaca porotnika Ivana Laća. nakon održane glavne i javne rasprave dana 21. godine i 28. kao predsjednika vijeća te predsjednika toga suda Benka Velčića.D i H.

siječnja 1993. Milenko Jasika osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina. Po čl. godine. 90. OKZ RH optuženiku se u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 13. st. pa je tako u sastavu te skupine osobno : . kojoj prigodom je u toj kući uništen prostor predsoblja. godine.). godine oko 20. u kojoj je kao podstanar živio Knežević Nenad. . Mala Mararska. kojom prigodom je uništen prostor predsoblja te kuće. po zanimanju ugostitelj. godine oko 21.iste noći kao u prethodnom stavku. MILENKO JASIKA (sa ostalim podacima kao u točki 1 izreke) II-opt. koje će zaključati. 1. posuđe. čime je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . a ostalu neophodnu opremu za kućanstvo (posteljinu. 120.dana 21. rođena 14. godine oko 03.dana 19. st. OSLOBAĐAJU SE OD OPTUZBE da su u Bjelovaru nakon zaključenog ugovora o zamjeni svog stambenoposlovnog objekta u Bjelovaru. sa Zlatkom Pajićem. Hrvatica. prosinca 1994. dana 29. .30 sati sudjelovao u bacanju bombe ručne i tromblonske mine na kuuu vlasništvo Mirk. . kći Veljka i majke Zdenke. OKZ RH. DUBRAVKA JASIKA. Po čl. kako bi sebi pribavili nezakonitu korist.ratni zločin protiv civilnog stanovništva.svibnja 1992. te popucala prozorska stakla.30 sati učestvovao u postavljanju eksplozivne naprave koja je aktivirana ispred ulaznih vrata i-kuće Miljanović Vlade. ZKP optuženik je dužan nadoknaditi troškove krivičnog postupka i to paušal sudu u iznosu od 1000 kuna. 45.00 sati sudjelovao u bacanju eksplozivne naprave na kuću vlasništvo Majstorić Marka. koja je u njegovoj kući držala zalihe minsko-eksplozivnih sredstava. državljanka RH. uključio se u skupinu pobunjenih Srba. Zlatku Pajiću kazali da će u svojoj kući odložiti namještaj u dvije sobe. 1. sudjelovao u postavljanju eksplozivne naprave između kuće i dvorišta vlasništvo Marković Voje. koja je skupina u večernjim i noćnim satima odlazila u grad i pucala iz automatskog oružja. sa prebivalištem u Sukošanu. veljači 1993. st. 1. rođene Fudurić.točno neutvrđenog dana u. koje djelo je opisano i kažnjivo po čl. pa se po istom zakonskom propisu I-opt.a Tomića. koji se obvezao predati u zamjenu optuženicima svoj slični objekat u Banja Luci. i I-opt. pa nadalje. . iz tromblona bacala bombe i protutenkovske eksplozije. dok se oslobađa od snošenja ostalih troškova krivičnog postupka. kršeći pravila međunarodnog prava u vrijeme oružanog sukoba i okupacije prema civilnom stanovništvu primjenjivao mjere zastrašivanja i terora. da će Zlatku Pajiću ostaviti na korištenje. pribor i dr. II. listopada 1951. u Našicama. rođena Prole.međunarodnih oružanih sukoba. veljače 1991. dakle.

137. ali da u Banja Luci živi otac njegove sadašnje supruge. opt. koji stoga nije prevozio u Bjelovar. pa su oni prilikom odlaska iz Bjelovara. Milenko Jasika u odnosu na djelo pod točkom 1) izreke .1ipnja 1995. u Bjelovaru mu živi bivša supruga i njihovo dvoje zajedničke djece. već su taj namještaj zadržali za sebe. kao je to pobliže opisano pod točkom II. troškovi krivičnog postupka u odnosu na II-optuženicu Dubravku Jasika padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.2. Navodi da je on živio u Bjelovaru sa svojom suprugom IIoptuženicom Dubravkom gdje su imali svoj stambeno-poslovni objekt u kom poslovnom objektu su držali trgovinu i kafić. u svojoj obrani u istrazi (list 45. 91. I.l. rođen je u mjestu u blizini Bjelovara. a koji stambeno-poslovni objekt su zamijenili sa Zlatkom Pajić za takav sličan u Banja Luci. st. dakle. s time da je državno odvjetništvo u biti zadržalo isti činjenični osnov kao i u ranijoj optužnici.genocidom iz čl. isto tako postupio sa svojim namještajem u Banja Luci. da su u namjeri da sebi pribave opisanu protupravnu imovinsku korist. a na raspravi od 28. Dubravka Jasika optuženi su da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine prevarom iz čl. Istom optužnicom pod točkom 2) I.st.286 spisa). Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 1. Po čl. suprotno datom obećanju. OKZ RH.za djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. kao i na raspravi (listovi 283/2.st. Milenko Jasika i njegova supruga II. Sud je u presudi prihvatio pravni i činjenični opis djela iz ove optužnice. rujna 1995. Okružno državno odvjetništvo u Zadru je optužilo I-opt. Mare Pavičić i kuće časnih sestara i druge kuće nesrpskih nacionalnosti jer to u postupku nije dokazano. . lipnja 1992. godine. Obrazloženje Optužnicom od 12.49 i 261-261 spisa).2. ZKP.1. s time da je iz presude izostavio dijelove iz nove optužnice. a da bi mu otac njegove sadašnje žene . vjerujući u rečeno obećanje. opt.120. Dubravkom. državno odvjetništvo je prekvalificiralo pravnu kvalifikaciju djela da je I-opt. doveli drugoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveli da ovaj na štetu svoje imovine nešto ne učini pri čemu šteta prelazi 550 kuna. KZ RH.st. 137. pa je Zlatko Pajić. godine broj KT-23/95. Milenka Jasiku da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava . a Zlatku Pajiću nisu dopustili da odveze svoj namještaj iz kuće. Ive Bartulovića.000 kuna. 119. po drugi puta se oženio sa II. OKZ RH. Tome Bartulovića. u svezi st. 1. u sv. čime da su počinili krivično djelo protiv privatne imovine .opt. izreke presude.opt.sve dok ne bude moguć prijevoz te pokretne imovine iako im sve to nije bila namjera učiniti. godine i sa radom u kafiću nije odmah započeo već nakon 2-3 mjeseca kada je "sredio papire". kako je to opisano u izreci presude. a u odnosu na oštećenje kuća Zvonimira Josipovića. na štetu Pajić Zlatka. st. čime je Zlatku Pajiću nanesena šteta u iznosu od 145. Stoga se odlučio i mijenjati svoj stambenoposlovni objekt za sličan takav u Banja Luci. Vinka Hamš. Ismeta Klipić.47.prevarom iz čl. Inače. poriče počinjenje djela. Stjepana Martinovića. doista svoj namještaj i drugu pokretnu imovinu odvezli u Banja Luku. Nakon izvršene zamjene on je došao u Banja Luke 3.

vratio se natrag u Banja Luku. a ti vojnici da su u gostionicu dolazili u prolazu. godine da je dobio poziv u Banja Luci od tamošnjeg vojnog odsjeka da im se javi i kada se javio. Poriče da je u noćnim satima sa naoružanim skupinama automobilom odlazio u grad i pucao po kućama Hrvata i Muslimana. Navodi da je njegova majka Hrvatica. bez kape i bez oružja. jer bi ga drugi pitali zašto nije na ratištu. u rijeci Vrbanji blizu . ali on nije bio u tim skupinama. Od oružja je imao jedino pištolj za kojeg je 1991. gdje je radio kao skladišni radnik u skadištu. Ranije se optuženik deklarirao kao Jugoslaven. da su se kretale ophodnje naoružanih vojnika. Nije se događalo da bi gosti kod njega ostajali i poslije 19 sati. uz pivovaru. Tu se zadužio sa SNB uniformom.g. Došavši u Banju Luku. a zatim je pet dana bio kod kuće i kada se uzme sve skupa. da mijenjaju i to optuženici svoj poslovno-stambeni objekat u Bjelovaru za poslovno stambeni objekat Pajića u Banja Luci. Stoga da su oni optuženici svoju kuću i poslovni objekat u Bjelovaru snimili putem video-kasete i tu kase tu poslali pune u I-optuženika u Banja Luku koju je dao snimiti putem televizije Banja Luka. a lokal je zatvarala njegova supruga. Nakon kraćeg vremena Pajić je došao kod njih u Bjelovar predloživši da naprave ugovor o zamjeni. ili 1992. pretežno Hrvata i Muslimana. a na to da ih je nagovorio otac njegove supruge navodeći da je najbolje da dođu tamo. godine dobio urednu dozvolu još dok je bio u Bjelovaru. obično po troje. Ranije je bio u članstvu Ska kasnije odlučio da ne bude u niti jednoj stranci. da je u kasarni proveo sve skupa oko mjesec i pol dana. njegov stariji sin Milenko. To su bili mještani u civilu. Raspored posla bio je takav da je radio pet dana u kasarni.1ipnja 1993. da ne napuste lokal do 19 sati. Kod njega se nije nitko skupljao niti organizirao. zimskom. pa da je i to razlog da su se tuda kretali vojnici. Poslije zatvaranja kafića on je ostajao kod kuće. travnja 1994. pa su sačinili pismeni ugovor o zamjeni nekretnina kod odvjetnika u Bjelovaru. bio je raspoređen u kasarnu pod nazivom "Trapisti" i to u skladište vojne odjeće. a sada se deklarira kao Hrvat. To da je bio razlog što su išli u Banja Luku. Bilo je stalnih gostiju. Kao prvo. a bojao se i da će ga uzeti na ratište. a optuženici su išli u Banja Luku vidjeti Pajićevu kuću. U kafiću su kod njega radile pretežno radnice Hrvatice i Muslimanke koje da su gosti Srbi znali i vrijeđati. Propis je bio da se lokal zatvara u 19 sati i on se toga pridržavao i sa gostima da nije bilo neprilika.pomogao oko trgovine i slično. U blizini njegove kuće (u kojoj je gostionica). rekavši pritom da je pucano na njegovu kuću u Banja Luci. Radio je svoj posao i nije se uključivao ni u kakvu stranku. da mu je bačena bomba na kafić u Banja Luci. Iz te kasarne da se uspio izvući oko 1. To da su bila vremena kada u gradu nije bilo struje a tada kada struje nije bilo da bi u kafiću zapalio svijeću. U Hrvatsku se vratio iz više razloga. da je bio pravoslavni Hrvat. pa bi se zbog toga uglavnom zadržavao kod kuće. pa je Pajić nakon što je pregledao njihovu kuću i poslovni prostor. više transportni radnik. Skladište je bilo van kruga kasarne. godine. a posjeduje i domovnicu da je Hrvatski državljanin. U siječnju mjesecu 1994. bez ikakvih oznaka. kad se lokal zatvara. nakon čega je pobjegao u Hrvatsku. Njegova gostionica da je površine 20 m2 i u nju su znali doći i civili i naoružani vojnici. koji se bio utopio 20. nije odlazio ni u kakve posjete. obuće i hrane. a kada je došao u Banja Luku pištolj je ponio sa sobom. Njegov punac da je po narodnosti Hrvat i sad je u drugom braku a njegova sadašnja supruga da je Srpkinja. Po ulicama u Banja Luci u predjelu gdje je živio. Nadalje navodi da su u Banja Luku otišli na ženinu inicijativu. dok je ''sredio papire'' za kafić. To nije bilo i skladište oružja. a i zbog toga jer da tamo "žive tri nacionalnosti". niti se sastančilo. Tu snimku da je vidio oštećenik Zlatko Pajić i došao je kod optuženika u Bjelovar jer je bio zainteresiran za zamjenu kuća. a otac koji je umro 1960. Osim toga. ali ga kod sebe nije nikada držao. On se inače zadržavao malo u kafiću. u Budžaku. on je otvorio svoj kafić 2 – 3 mjeseca. da je bila vojarna. U Banja Luci da mu žena više nije mogla izdržati.

s time da kuhinjski namještaj ostaje novim vlasnicima. Inače poznaje neke od oštećenika u Banja Luci čije su kuće oštećene i na koje je pucano. da je to bio utorak te da su se optuženici dogovorili sa Pajićima. odlučio se vratiti u Hrvatsku. g.000 DEM. pa tako navodi da zna da je pucano na kuću Stjepana Martinovića. O tome su napravili pismeni ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru datiranog 22. pa je optuženik na njegovo traženje predao mu taj biljar. kuća je bila provaljena i sve je bilo odnešeno od namještaja osim inventara iz poslovnog prostora.I.000 DEM. prodavaonice. garaža i kancelarija) za sličan poslovno-stambeni objekt u Banja Luci (koji se sastoji od stana u prizemlju. Prilikom sklapanja ovog ugovora da sa optuženici upoznali Pajić Zlatka da njihov inventar u Bjelovaru vrijedi više za oko 50. pa je jednoga dana njegova supruga na grobu njihovog sina našla ceduljicu na kojoj je pisalo da se isele i da lokal dadu u najam domaćim ljudima. u kuću u Filip-Jakovu nije se uselio jer su u njoj bile izbjeglice. a optuženik je već bio natovario stvari namještaja radi prijevoza u Banja Luku. oružje u svome lokalu ili u kući. Došavši u Banja Luku ništa nije zatekao u kući koju je zamjenom dobio od Pajića. Milenko Jasika u istrazi i na glavnoj raspravi navodi da je njegova supruga zaključila sa Pajić Zlatkom. Dogovorili su se da će svaki svoj namještaj voziti kada za to budu povoljne prilike. Naknadno je došao neki Musliman i rekao da je biljar u poslovnoj prostoriji njegovo vlasništvo. a poznaje i neke druge osobe hrvatske narodnosti čije su kuće oštećene i na koje se kuće pucalo. ali smatra da će se njegova supruga uskoro useliti u tu kuću. a prema kojem optuženici mijenjaju svoj stambeno-poslovni objekt u Bjelovaru (koji se sastoji od kafića i dvije trgovine i dva skladišta. da je bilo medu njima usmeno dogovoreno da sobni namještaj uzimaju svaki svoj sa sobom. godine. travnja 1994. a isto tako i inventar u lokalima. pismeni ugovor o zamjeni nekretnina. Poriče da je držao. pa su fajići trebali toga dana doći iz Zagreba do deset sati izjutra. optuženikova supruga Dubravka je Pajiće čekala u Bjelovaru do 12 sati. a da je biljar vlasništvo toga Muslimana da je potvrdila i konobarica koja je tu radila. te stana u potkrovlju. Onoga dana kada su sklopili ugovor kod odvjetnika u Bjelovaru. s time da je toga istoga dana ugovor trebao biti ovjeren na općini u Bjelovaru. Kako nisu došli. Nakon tri mjeseca došli su neki iz Banjalučke . nego li Pajićev inventar u Banja Luci. te da taj dug isplaćuju pa su ga Pajići djelomično i isplatili.Banja Luke i pokopan je u Banja Luci. Stoga je zbog svega toga skupa. godine na njegovu kuću u Banja Luci je pucano a u studenom 1992. U pogledu namještaja u stanovima i inventara u poslovnim prostorima. Do Štrbca je došao putem oglasa kojeg je dao radi zamjene kuće. U odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude opt. te da su u noćnim satima bacane bombe na kuću Josipovića. pa mu se pridružila i oni su prevezli iz Bjelovara namještaj preko Mađarske u Banju Luku. bifea i garaže). godine da je napravio ugovor o zamjeni prema kojem je svoju kuću u Banja Luci zamijenio sa kućom u Filip Jakovu (kod Biograda na moru). da je netko na njegov kafić bacio bombu. Radom i Marijom. II-optuženica je ključeve od objekta u Bjelovaru ostavila kod susjede Eve. na koji ugovor je pristao i on . Kako Pajići nisu došli. Dana 1. a ugovor za Pajiće ostavila je u općini. jer da će u protivnom slučaju "sinovljeve kosti dignuti u zrak". da će se za dva dana naći u Bjelovaru i izvršiti primopredaju stvari i ključeva od objekata. U osmom ili devetom mjesecu 1992. optuženik. da ostaje novim vlasnicima. Međutim. a i zbog toga što je imao hrvatsko državljanstvo. sa Štrbac Zdravkom koji je živio u Benkovcu.svibnja 1992. pa su stoga Pajići pristali da preuzmu kredit optuženika kod Bjelovarske banke koji je zajedno sa kamatama iznosio oko 22.

Sa namještajem koji su bili dovezli iz Bjelovara u Banja Luku oni su se u . Inače njihov . svakom po polovicu iako se kuća vodi u zemljišnim knjigama na njezino ime. Nadalje navodi da su optuženici tražili od Pajića da u pismeni ugovor unesu da im Pajići plate 50. mjesecu 1992. Prilikom zamjene da su se dogovorili usmeno da inventar u lokalima ostaje novim vlasnicima. Naime. U 9. navodeći da je namještaj Pajića U Banja Luci bio star i istrošen pa je za to htjela imati svoj namještaj iz Bjelovara. Na kraju je navela da Pajići njima duguju još oko 38. Inače. te da čeka ugovor u općini. a ugovor je ostavila je općini. -40. Toga dana. godine.000 DEM. pa da je odlaskom u Banja Luku i na taj način htio spriječiti da banka putem hipoteke ne naplati svoje potraživanje. kao i namještaj u kuhinji. a optuženici su već bili utovarili svoje stvari u kamion. a ona je Pajiće ostala čekati do 12 sati. Kako nije znala Pajićev telefon u Zagrebu a oni nisu dolazili onda je ona telefonom nazvala svoga oca u Banja Luku da javi Pajićevom sinu da mu kaže da je ona ostavila ključeve od objekta kod susjede i da lokal radi. njih su Pajići tužili za isplatu 150. pa je otišla sa mužem i stvarima u Banja Luku a prije toga je ključeve od objekta u Bjelovaru dala susjedi po imenu Evi. Tada je lokal radio i u njemu je bila konobarica. te da Pajići dođu odmah u Bjelovar. U vezi s tom parnicom sud je odredio ročište i bio je odre " đen očevid na licu mjesta u pogledu namještaja u Sukošanu. a on je pritom rekao da je kuću našao provaljenu i da u kući nije bilo stvari.optuženici odvozili sobni namještaj iz Bjelovara u Banja Luku da su se oni trebali naći sa Pajićima koji su tada bili u Zagrebu. kao i na raspravi (list 286). Oštećenici nisu došli. dogovorili su se da bi svaki trebali odvesti svoje stvari i trebali su se naći u općini u Bjelovaru u 8 sati ujutro radi potpisa odnosno ovjere ugovora. godine da je kod njega u Banja Luku došao Vjekoslav Tripalo predstavivši se kao kum Pajića i rekao da ima ovlaštenje od Pajića da preuzme njihove stvari i to sobni namještaj. navodi da je kuća u Bjelovaru koju su mijenjali suvlasništvo nje i njezinog supruga Milenka. a i zbog toga jer je u Banja Luci živio njezin otac s kojim je ona bila jako povezana. a optuženici su protiv njih podigli protutužbu za 40.000 DEM. pa je I-optuženik odvezao te stvari na carinu.000 DEM više nego Pajićev u Banja Luci pa su Pajići preuzeli njihov dug prema Bjelovarskoj banci koji su dug Pajići trebali otplaćivati i isplatili su oko pola kredita. da bi im predala ključeve od objekta. u svojoj obrani u istrazi (na listu 209 i 210).000 DEM u vezi duga preuzetog od banke u Bjelovaru i u tom smislu se između njih vodi parnica u Općinskom sudu u Biogradu na moru kod kojeg suda su ih tužili Rajići . u kući nisu našli kuhinjskog stola. a to je trebalo biti u Pajićevoj kući. II-optuženica Dubravka Jasika u odnosu na djelo pod točkom 2) izreke presude. za koliko je veća vrijednost objekta optuženika. To je i napravila. koliko da im Pajići duguju u vezi onog duga kod Bjelovarske banke.optuženikov objekat u Bjelovaru da je vrijedio za oko 50. Kad su došli u Banja Luku. ali da su Pajići rekli da bi tako platili veći porez pa je u ugovoru stavljeno da su i jedan i drugi objekti jednake vrijednosti. To je bilo 29.pivovare po neke boce i zatvarače za pivo pa im je on na njihovo traženje te stvari i predao. Tada je on prvi puta vidio spomenutog Vjekoslava Tripala. a sobni namještaj da nosi svaka stranka sa sobom. njegov objekt u Bjelovaru da je pod hipotekom banke.000 kuna za naknadu za namještaj. a inventar u poslovnim prostorima u Banja Luci da je ostao netaknut a o čemu je on također upoznao Tripala. stolice niti frižidera. kad su oni . Odlučili su objekat u Bjelovaru zamijeniti za sličan u Banja Luci zbog kredita i hipoteke kod Bjelovarske banke. svibnja 1994.

. I svjedok Mirko Tomić navodi da je on napustio Banja Luku početkom srpnja 1993. a srpska na balkonu na štapu . svibnja 1992. pa nadalje da su zaredale pucanja po hrvatskim kućama i maltretiranja Hrvata. godine. Tako svjedok Željko Tomić tvrdi da je u izlogu optuženikovog kafića stajala Šešeljeva slika. ili neposredno prije toga ili ubrzo poslije pojavio na mjestu događaja. Također je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Jelene Josipović (86-87 spisa). Drage Josipović (88). Sud je u dokaznom postupku na glavnoj raspravi salušao brojne svjedoke i to: Željka Tomić. OKZ RH. Stipe Pajić (164). opt. odnosno optuženiku.Banja Luci služili kao i sa onim što su ga našli a drugog namještaja nisu kupovali. te pred svima u kafiću rekao da je čuo da se ruše hrvatske kuće i da je Milenko rekao da će "očistiti Budžak od Hrvata". uvijek naoružanog. godine. da je upravo optuženik rekao glasno "Je li. Mije Marić (236-237) i Mahe Džigumović (256). a uglavnom je bio sa Bogdanom Nježićem i da su oni patrolirali po mjestu sa oružjem. Nadalje je sud uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka Vinka Hamš (list 138 spisa). Jasike nije bilo nekih većih napada na osobe hrvatske narodnosti. Marka Majstorića (list 290 spisa). te je uzeta na uvid domovnica za optuženike (listovi 52-53 spisa). sa srpskim oznakama. da je u mjestu bio još jedan muškarac po imenu Milenko. Milenko Jasika počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. Mirka Miljanović (list 145 i 289 spisa). Utvrđeno je da bi se optuženik u mnogo slučajeva kada su bačene eksplozivne naprave u predjelu Budžak u Banja Luci. a isto tako da su kod njega u kući skupljali ljudi i uzimali oružje iz njegovog lokala i odlazili. Više svjedoka je potvrdilo da su optuženika vidjeli u vojnoj maskirnoj uniformi. Zvonimira Josipović (listovi 84 i 288 spisa). više puta naoružan. Jedne prigode kada je svjedok sa svojom suprugom prolazio ulicom pored optuženika koji je bio u društvu sa Bogdanom Nježićem.spisa). Zvonka Ilovača (212). (listovi 76 i 287/2 spisa). na kuće Hrvata. Vlade Miljanovića (listovi 149-150 spisa). Šerife Šuvalić (170). inače ranije odvjetnik u Banja Luci tvrdio da je on živio u Banja Luci upravo u predjelu Budžak br. dokle će ove ustaše ovuda šetati" . 120.1. sud je na temelju iskaza brojnih svjedoka utvrdio da prije dolaska Iopt. Milenka Jasiku (list 74 spisa). st. Pročitan je ugovor o zamjeni nekretnina od 22. Zlatka Pajić i Marija Pajić (listovi 294 i 296 spisa) i Vjekoslava Tripalo (list 216 i 295/2 spisa). Borisa Tukarića (listovi 174-175 spisa) i Eduarda Ajzerle (list 273-274 spisa). a do tada da je viđao optuženika u vojničkoj uniformi i to povremeno navečer. Davora Kuljanac (list 293/2 spisa). Sud je na temelju provedenih dokaza i obrane I-optuženika Milenka Jasike. Svjedok Zvonimir Josipović. a kratko iza toga bi se čule u gradu eksplozije. Istina. nekim Ilibašićem i još nekima. do 20.zastava. krupan čovjek koji da je vozio ''Golfa". Jelene Klinić (93-94). (listovi 59-60 spisa). . a pored ostalog navodi i to da je jedne zgode u jedan kafić u Banja Luci naišao jedan muškarac po prezimenu Macanović. Stjepana Martinović (listovi 140 i 289 spisa). Mirka Tomić (listovi 145 i 291 spisa). a što je sve sud cijenio u uzajamnoj vezi utvrdio da je I-opt. Dinka Stojčević (167).g. inače Srbin. ali da se u to vrijeme govorilo upravo o Milenku Jasiki. kako je to pobliže činjenično opisano pod točkom 1) izreke presude. Naime. svibnja 1992. a njegovim dolaskom od sredine 1992. oružni list za I-optuženika (listovi 55-56