ISSN 1330-7142 UDK = 637.5:641 MESO PILIĆA U PREHRANI LJUDI ZA ZDRAVLJE Gordana Kralik (1), Z.

Škrtić (1), Marica Galonja (2), S. Ivanković (3) Izvorni znanstveni članak Original scientific paper SAŽETAK
Meso pilića značajna je animalna namirnica u prehrani ljudi. Zbog visoke nutritivne vrijednosti, prije svega visokog sadržaja bjelančevina, a relativno niskog sadržaja masti, ova vrsta mesa ubraja se i u dijetetske proizvode. Cilj našeg istraživanja bio je analizirati kemijski sastav bijelog i tamnog mesa (mišići prsa i batkova s nadbatcima) u pogledu sadržaja bjelančevina, masti, pepela, vode kao i makro i mikroelemenata. Tako|er je analiziran sadržaj zasićenih (SFA), mononezasićeniih (MUFA) i polinezasićenih (PUFA) masnih kiselina. Sadržaj osnovnih hranjivih tvari u bijelom, kao i u tamnom mesu, bio je sljede ći: bjelančevine 24,15% i 20,96%, voda 74,01% i 74,56%, masti 0,62% i 3,29% te pepeo 1,22% i 1,19%. Utvr|eno je da bijelo, odnosno tamno meso u 100 g sadrže sljedeće količine makro i mikroelemenata: K 359,22 mg i 322,00 mg, Mg 39,35 mg i 27,11 mg, Na 61,86 mg i 86,45 mg, Mn 0,08 mg i 0,09 mg, Zn 1,09 mg i 2,30 mg te Fe 1,79 mg i 1,98 mg. Odnos PUFA 3 (C 18:3 3, C 20:5 3, C 22:5 3 i C 22:6 3) i PUFA 6 masnih kiselina (C 18:2 6, C 20: 2 6 i C 20:4 6) bio je u bijelom meso 3,11, a u tamnom mesu 4,43. Ključne riječi: meso, pilići, sastav, masne kiseline, SFA, PUFA

UVOD Meso pilića značajan je animalni dijetetski proizvod u prehrani ljudi. Odlikuje se visokim sadržajem punovrijednih bjelančevina, a niskim sadržajem masti. Kemijski sastav mesa pilića ovisi o različitim čimbenicima, kao što su: dob, način držanja, sastav obroka kojim se pilići hrane, ali i tjelesna regija, odnosno pojedini dio trupa. Meso prsa i meso batkova s nadbatcima razlikuje se u hranjivim sastojcima (Kulier, 1990., Souci i sur., 1990., Galonja, 1994., Kralik i sur., 1994.). S obzirom na to da postoji mogućnost modificiranja sadržaja poželjnih, odnosno nepoželjnih sastojaka u mesu pilića, mnogobrojna su istraživanja u pravcu "dizajniranja " pilećeg mesa odre|enog sastava (Škrtić, 1999., Komprda i sur., 1999., Okuyama i Ikemoto, 1999.). Istovremeno, selekcioneri nastoje proizvesti provenijencije tovnih pilića s visokim udjelom najkvalitetnijih dijelova trupa, kao što su prsa i batkovi s nadbatcima. Kada se razmatra nutritivna vrijednost mesa, uglavnom se ističe sadržaj bjelančevina u njemu i njihova biološka vrijednost. Manje pažnje posvećuje se sadržaju mineralnih tvari u mesu koje, iako u malim količinama, imaju važnu ulogu kao strukturne tvari tkiva i bioloških sustava ili kao funkcionalne komponente raznih biokemijskih reakcija u ljudskom organizmu. U posljednje vrijeme posebno se ističe mogućnost mijenjanja profila masnih kiselina u mesu pilića. Postoje razlike u definiranju pojedinih masnih kiselina koje proizlaze iz uporabe pojedinih krmiva u hranidbi pilića, kao što su sojino i repičino ulje (Hrdinka i sur., 1997.), laneno sjeme (Ochrimenko i sur., 1997.), sjeme uljne repice ili riblje ulje (Ajuyah i sur., 1992.). _________________
(1) Prof.dr.sc.dr.h.c Gordana Kralik i mr.sc. Zoran Škrtić, asistent - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za zootehniku, Trg sv.Trojstva 3, 31000 Osijek (2) Mr.sc. Marica Galonja - Poljoprivredni institut, Južno predgra|e 17, 31000 Osijek (3) Mr.sc. Stanko Ivankovi ć, asistent Sveučilište u Mostaru, Agronomski fakultet, Trg hrvatskih velikana 1, 88000 Mostar, BiH 1

dokozapentaenske (C 22:5 3) t dokozaheksaenske (C 22:6 3). lampa na 18 mA.3 nm. vode.7 nm. osjetljivost metode u rangu 0.) ističu da se povećanjem sojinog ulja u hrani povećava i sadržaj linolne kiseline. natrij: emisija. Sadržaj masnih kiselina odre|en je pomoću Chrompack CP-9000 kromatografa s detektorom ionizacije plamena. slit=0.proteina i 12. Rezultati su obra|eni pomoću statističkog programa SAS ver. eikozapentaenske (C20:5 3). smjesa zraka i acetilena.6% sir. mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina.Leskanich i Noble (1997. plavi. dok se deponiranje polinezasićenih masnih kiselina povećava dodavanjem ribljeg ulja u hrani pilića. Temperatura injektora i plamena ionizatorskog detektora bila je 220oC. plavi. brzina zagrijavanja kolone bila 6oC /min. Mn. =766. lampa na 10 mA. do 210oC i ta je temperatura korištena do kraja analize. Ispitan je sadržaj sljedećih masnih kiselina: laurinske (C12:0).4 nm. Pilići su hranjeni od 1.54 MJ ME.) tako|er su izvjestili o mogućnosti promjene sadržaja polinezasićenih masnih kiselina uporabom različitih izvora masti. eikozenske (C20:1).04 ppm. smjesa zraka i acetilena. S obzirom na to da konzumenti različito preferiraju bijelo. Analiza je obuhvatila sadržaj osnovnih sastojaka (bjelančevina.0 nm. Tov je trajao 42 dana. 6. slit=0. miristinske (C14: 0). smjesa zraka i acetilena. željeli smo utvrditi u kojim se pokazateljima nutritivne kakvoće razlikuju navedene dvije vrste pilećeg mesa. stearinske (C 18:0). plamen oksidirajući.5 nm. koji su bili utovljeni na konvencionalan način.018 ppm.2 nm. osjetljivost metode u rangu 0. K. Zn. lampa na 10 mA. s prsa i batkova s nadbatcima pažljivo je odstranjena koža s vidljivim potkožnim masnim tkivom. osjetljivost metode u rangu 0.1 ppm. mangan: apsorpcija. kao i zasićenih. Mišići su zatim samljeveni i na homogeniziranim uzorcima obavljena je kemijska analiza.dana finišer smjesom koja je sadržavala 18.proteina i 12. slit=0.3% sir. =213.dana starter smjesom koja je sadržavala 21. palmitinske (C16:0). sadržaj bjelančevina odre|en je metodom po Kjeldahlu. Perkin Elmer 1100 B. a sadržaj masti odre|en je metodom po Soxhletu. plavi. =279. palmitoleinske (C16:1).008 ppm. sadržaj pepela odre|en je spaljivanjem uzoraka mesa na 525-550oC. osjetljivost metode u rangu 0.9 nm. =248. smjesa zraka i acetilena. osjetljivost metode u rangu 0. arahinske (C20:0). osjetljivost metode u rangu 0. oleinske (C18:1). Fe).-42. slit=0. Rezultati su izraženi u mg/100 g. neuronske (C24:1). plamen oksidirajući. Za kvantitativnu ocjenu korištena je težina postotnih odnosa metilestera. magnezij: apsorpcija. plamen oksidirajući. željezo: apsorpcija. smjesa zraka i acetilena. slit=0.2 nm. početna temperatura kolone bila je 100oC.12.2 nm. Sadržaj vode utvr|en je sušenjem uzoraka na 105 1oC do konstantne težine. plamen oksidirajući. =589. a od 29. linolenkse (C18:3 3). plavi.5 nm. masti i pepela). =285. MATERIJAL I METODE Istraživanje je provedeno na Ross provenijenciji tovnih pilića. (1996. Nakon što su pileći trupovi (n=10) rasječeni na osnovne dijelove. Pomoću t testa utvr|ena je statistička značajnost razlika za ispitivane pokazatelje bijelog i tamnog mesa.05 ppm te cink: apsorpcija. odnosno tamno meso pilića. smjesa zraka i acetilena.43 MJ ME. na sljedeći način: kalij: emisija. plavi. Kralik i sur. zatim makro i mikroelemenata (Na. lampa na 18 mA. heptadekanske (C 17:0).01 ppm. plamen oksidirajući. slit=0. koja je uzeta kao ekvivalent proporcijama odgovarajućih vrhova kromatograma.2 nm. Sadržaj makro i mikroelemenata u mesu pilića odre|en je mjerenjem na atomskom apsorberu tvrtke Atomic Absorption Spectrometer. plavi. Mg. REZULTATI I RASPRAVA 2 .-28. arahidonske (C20:4 6). plamen oksidirajući.7 nm. eikodienske (C 20:2 6). Naše istraživanje odnosi se na ispitivanje prehrambene kakvoće bijelog mesa (mišići prsa) i tamnog mesa (mišići batkova i nadbataka) pilića. linolne (C18:2 6).

05 1.06 3.00 11.2%. a manje natrija. prema navedenim autorima.05 0.22 0. 1993.21 61.01) u sadržaju vode i pepela izme|u bijelog i tamnog mesa pilića.62-3.01 0. (1999.Water. % Masti . % Pepeo . željeza 0.. kao i različitim metodama istraživanja.56 0.White meat x sx 24.001) više bjelančevina. magnezija 25 mg. Utvr|ena je statistički visoko značajna razlika (P<0. Me|utim. s obzirom na to analizira li se bijelo ili tamno meso.01). masti 0. tamno meso sadrži 4. Rezultati istraživanja makroelemenata kalija. Mišići batkova s nadbatcima sadržavali su od 75.33% do 24. kao i mikroelemenata cinka. pokazuju da postoji statistički visoko signifikantne razlike (P<0.) utvr|eno je da se sadržaj vode u prsnim mišićima kreće od 74. Tablica 1. Ukusnost mesa glavni je kriterij tržne kvalitete i u pozitivnoj je povezanosti sa sadržajem masti.15 0. 1990.03 74.19 0. 2. Prema prehrambenim tablicama (Kulier. a u tamnom mesu od 80.45 1.White meat x sx 359. bakra 0. U ranijim istraživanjima (Kralik i sur. Prema tome. Tablica 2.24%.01%.04 mg i mangana 0. a manje masti nego tamno meso pilića.0-78. Souci i sur. (1990. a znatno je niži od podataka do kojih su došli Komprda i sur. bjelančevine 22. Sadržaj hranjivih sastojaka u mesu pilića Table 1.50 mg/100 g.3%. Naši rezultati analize makro i mikroelemenata u pilećem mesu pokazuju da bijelo meso sadrži više kalija i magnezija. Kralik i sur. 2. cinka i željeza od tamnog mesa (P<0.. natrija i magnezija. 1994..01) u sadržaju svih navedenih elemenata. pileće meso sadrži u 100 g sljedeće makro i mikroelemente: kalija 230 mg. (1990.50-1.30-1. Galonja. a željeza 1. 1994.22 3.01 1.Fat. bjelančevina od 23.9320.6% masti.21% do 0.09-1. rezultati istraživanja u pogledu sadržaja osnovnih hranjivih tvari u bijelom i tamnom mesu pilića u našem radu približni su onima koje navode i drugi autori.Protein. % **P<0.13% do 1. Nastale razlike mogu se pripisati neujednačenoj pripremi uzoraka mesa za analizu.Red meat x sx 322.10-1. Sadržaj makro i mikroelemenata u mesu pilića Table 2.06 0.30% i pepeo 1.001 Bijelo meso . ***P<0. mg/100 g Na.86 1.0-110 mg/100 g.).. izuzev mangana.0 mg/100 g.99-76. 1996.03% bjelančevina i od 1.004 Tamno meso .96 0. Nutritive matters in chicken meat Sastojak Ingredient Bjelančevine . cinka 1.06% do 75.62 74.).).003 Signifikantnost Significancy *** *** ** ** Sadržaj ukupnih masti u našem istraživanju za bijelo i tamno meso pilića odgovara rezultatima koje navode Ratnayake i sur.40-23.).89 mg. Content of macro and microelements in chicken meat Bijelo meso . koju čine uglavnom zasićene i mononezasićene masne kiseline (Giordani i sur. Souci i sur. Niski sadržaj masti modificiranog sastava javlja se danas kao dodatni kriterij od strane konzumenata.09% i pepela od 1.01. Sadržaj natrija u bijelom mesu kreće se od 54.25% masti.). mg/100 g 3 .. masti od 0. mangana i željeza (Tab.32% vode.01 mg.) navode sljedeće granice u kojima se kreću hranjivi sastojci u prsnom mesu pilića: voda 74. 19.Ash. Bijelo meso sadrži vrlo visoko značajno (P<0.17 Signifikantnost Significancy ** ** Element Ka.54 mg.Red meat x sx 20.90-75.7% do 8.10% pepela.75%.) navode tako|er različite vrijednosti za pojedine makro i mikroelemente. % Voda .00 86.10%. Naime. potrošači zahtijevaju ne samo ukusno meso nego i takvo meso koje će pozitivno djelovati na zdravlje ljudi.29 0.(1989.Sadržaj osnovnih hranjivih tvari u bijelom mesu razlikovao se od sadržaja hranjivih tvari u tamnom mesu pilića (Tab.).03 Tamno meso . 1.

43 0.82 5. 3.04 0.07 0.26 25.77 Zn.07 20.45 0.98 0.59 3.01 0.01 0.56 3.17 Signifikantnost Significancy n.68 0.Mg.06 4.s.01 0.Palmitoleic (C 16:1) Oleinska .04 0.03 0.25 0.s.04 ** ** n.81 0. istraživači žele obogatiti pileće meso eikozapentaenskom (C 20:5 3) i dokozaheksaenskom (C 22:6 3) kiselinom.01) razlike izme|u bijelog i tamnog mesa.01% i 25. koje čine 23. glavni je faktor rizika pojave raka. U skupini zasićenih masnih kiselina.05 29.non significant 27.64 4.Palmitic (C 16:0) Heptadekanska – Heptadecanoic (C 17:0) Stearinska .31 2.30 0.35 1. koronarnih i cerebrovaskularnih bolesti. n.23 35.02 0.05 0. 1999. mg/100 g 39.09 1.15 16.79 0.02 0.Stearic (C 18:0) Arahinska . Oleinska kiselina (C18:1) značajnije je sadržana u tamnom nego u bijelom mesu (29.s. odnosno visoko značajne (P<0.11 0. Fatty acids content in meat of breast and thights with drumsticks Masna kiselina* Fatty acids* Laurinska .50% u tamnom mesu. navedene masne kiseline pokazale su se učinkovitima u preveniranju kardiovaskularnih bolesti. * ** 4 .21 0.60 0. kod obje vrste mesa najzastupljenije su palmitinska kiselina (C 16:0) i stearinska kiselina (C 18:0).81% i 11.41 1. nije signifikantno .Arachidonic (C 20:4 6) PUFA 6 Linolenska .01 0.s.10 0.63 0.57 0.43 0.05).39 15. kao i alergijske hiperaktivnosti (Okuyama i Ikemoto.34 0.07% u bijelom. Tablica 3.07 Mn.39 0.) pokazuje u većini slučajeva statistički značajne (P<0.10 0.49 1.18 0.Linoleic (C 18:2 6) Eikodienska .01 0.02 0. ** Analiza sadržaja masnih kiselina (Tab.45%).Myristic (C 14:0) Palmitinska .45 0.02 0.09 0.79 2.49 0.17 0.13 40.03 0. odnosno 21.07 12.00 0.57 0.05 29.06 ** P<0. mg/100 g 1.02 0.68%).Arachidic (C 20:0) SFA Palmitoleinska .Lauric (C 12:0) Miristinska . mg/100 g 0.02 0.41 1.94 21.56 4.Oleic (C 18:1) Eikozenska .Nervonic (C 24:1) MUFA Linolna .01.).08 0.Eicosenoic (C 20:1) Neuronska .50 0.27 Tamno meso Red meat x sx 0. mg/100 g 1. Nova saznanja iz industrijskih zemalja na Zapadu upućuju na činjenicu da povećano dugovremeno uzimanje linolne kiseline.11 0.37 2.50 0. Sadržaj masnih kiselina u mesu prsa i batkova s nadbatcima Table 3.50% i 15.Eicosadienoic (C 20:2 6) Arahidonska .22 0.55 0. Naime.70 0.72 0.59% i 12.11 2.68 0.Linolenic (C 18:3 3) Eikopentaenska – Eicosapentaenoic (C 20:5 3) Dokozapentaenska – Docosapentaenoic (C 22:5 3) Dokozaheksaenska – Docosahexaenoic (C 22:6 3) PUFA 3 PUFA 6 / PUFA 3 PUFA / SFA Bijelo meso White meat x sx 0.26 0. Zbog izuzetnog značenja za ljudsko zdravlje. uz relativnu deficijentnost polinezasićenih omega 3 masmnih kiselina.59 0.19 0.30 11.75 23.27 2.49 0. ** ** * ** ** ** ** ** ** ** ** * ** n. Polinezasićena linolna kiselina (C18:2 6) tako|er se nalazi u većoj količini u tamnom nego u bijelom mesu (16.01 Fe.19 0.02 0.66 32.07 17.15 1.08 0.

A.) preporučuju niži omjer kao povoljniji sa stajališta zdrave ljudske prehrane.. PUFA . Hrdinka. a u tamnom mesu 4. Polinezasićene masne kiseline (C18: 3 3.91 * % u ukupnim masnim kiselinama . Magistarski rad. C 18:0 i C 20:0) deponiraju u većoj količini u bijelom mesu nego u tamnom mesu (40. Siori.11. Lj. Proceedings of 11 European Symposium on the Anality of Poultry Meat. zatim makro i mikroelemenata Na. može se konstatirati da su PUFA omega 6 masne kiseline (C 18:2 6.mononezasićene masne kiseline . Mononezasićene masne kiseline (C 16:1.nije signifikantno-non significant. C. (1994.72 0. C 22:5 3 i C 22:6 3) nalaze se u većoj količini u bijelom nego u tamnom mesu (5..41% i 35. Mandić. C 14:0. Mn. C 20:5 3.S.15% i 29. SFA . Zn i Fe. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji.(1993): Measuring some fat and skin traits in broilers from three strains according to sex and age. 5 . Petričević. 24(1). 1-6 September 1996. C 20:1 i C 24:1) deponiraju se.. "Meat for the Consumer". J. C 20:5 3.zasićene masne kiseline .43. (1999. Lettner. p.59% i 4. lipid.2.(1996): The possibility of increasing the amount of linolenic acid in the broiler meat. A.5 do 19. Mg.22% i 17. Odnos PUFA 6 / PUFA 3.PUFA / MUFA 0.s. Općenito. 57:338-341.07%).monounsaturated fatty acids. Zollitsch. PUFA omega 3 masne kiseline (C 18:3 3.polinezasićene masne kiselinepolyunsaturated fatty acids.05.. Sim. G. zasićenih (SFA) i polinezasićenih omega 3 (PUFA 3) masnih kiselina od tamnog mesa.39%). Škrtić Z..(1999.46). * P<0. Giordani.. Galonja. Poljoprivredni fakultet u Osijeku.77 MUFA / SFA 0.79 0... u istraživanju Komprde i sur. u bijelom mesu bio je od 3.11) nego u tamnom mesu (4.. a u tamnom mesu od 4. kao i masnih kiselina u bijelom i tamnom mesu pilića. vode i pepela.6. Food Sci. Odnos PUFA omega 6 / PUFA omega 3 bio je povoljniji u bijelom (3. 128. n. **P<0. obrnuto.. F.1 do 13. tamno meso je bogatije mastima. .59% i 4.T. Kralik. Poster Proceedings of 42nd International Congress of Meat Science and Technology (ICoMST). Zn i Fe.. Kušec. M.): Sastav mišićnog i abdominalnog masnog tkiva s obzirom na spol brojlera. R. (1992): Yield. C 18:1. 88. Bijelo meso pilića sadrži više bjelančevina. Mg. Cheung.01)..G. Meluzzi. Lillehammer. Okuyama i sur. LITERATURA Ajuyah. (1997): Effects of dietary fatty acid pattern on melting point and composition of adipose tissue and intramuscular fat of broiler carcasses.-135. (1994.). pokazuju da se obje vrste mesa odlikuju zadovoljavajućom prehrambenom kakvoćom.56%). Me|utim.saturated fatty acids.. C 16:0. 75:208-215. K.. K.O. Karuza. Obrnuto. Kušec. A. C 20:2 6 i C 20:4 6) odlagane u većoj količini u tamnom nego u bijelom mesu brojlera (20.27%).% in total fatty acids. Norway. M. Poultry Sci.) utvrdili su značajno niži sadržaj SFA. Cristofori. G.F.. a viši sadržaj MUFA u obje vrste mesa nego što su pokazali naši rerultati. C 22:5 3 i C 22:6 3) nalaze se tako|er u većoj količini u bijelom nego u tamnom mesu (5. ZAKLJUĈAK Rezultati kemijske analize sadržaja bjelančevina. kao i rezultati Leskanicha i Noblea (1997.. više u tamnom nego u bijelom mesu (32.G. Kralik. masti. C. Komprda i sur. ovisno o sadržaju navedenih polinezasićenih masnih kiselina u smjesama s kojima su pilići hranjeni. Knaus. W. K. cholesterol and fatty acid composition of spent hens fed full-fat oil seeds and fish meal diets. Hardin. W. Odnos PUFA 6 / PUFA 3 u bijelom mesu je 3.).220-221. J.-93.01 Rezultati istraživanja sadržaja masnih kiselina pokazuju da se zasićene masne kiseline (C12:0. MUFA .): Učinkovitost Polizymr bx preparata u proizvodnji pilećeg mesa. sadrži više Na. G. (1997.. kao i polinezasićenih omega 6 (PUFA 6) masnih kiselina (P<0.56%).

G. Ochrimenko.96% resp. chickens. Tieffova. cholesterol and fatty acids content in broiler chicken meat... A.M. Excess linoleic acid and relative n-3 deficiency syndrome seen in Japan.43 resp. Prehrambene tablice (Prijevod i obrada dr. Arch.22% and 1.19% resp. Z. F.56% resp.11 mg resp.79 mg and 1. water 74. Key-words: meat..(1997): Einfluss von Leinsaat auf Mastleistung und Fettqualitat der Broiler. C 20:5 3. Japan. (1999): Needs to modified the fatty acid of meats for human health.00 mg resp. Kraut.15% and 20. Magistarski rad. 1990. B. Mg 39. (1997): Manipulation of the n-3 polyunsaturated fatty acid composition of avian eggs and meat. C.. Kobayashi.08 mg and 0. W. H. Geflugelkde. T.N.Food.35 mg and 27... Ackman. W. Leskanich. SFA.30 mg resp.O.): Die Zusammensetzung der Lebensmmitel Nähwert-Tabellen.11 and 4. (1997): Dietary fatty acids. R. fatty acids. (1990. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. (1999): Effect of the composition of commercial feed mixture on total lipid. 53:155-183. W. Fe 1. fat. PUFA 6 . Hulan.I. H. Diona Poslovna zajednica za dijetetsku i biološki vrijednu hranu. elderly diseases. Lipid Res. Stuttgart.. Foltyn. Prog. Lemser. J.. Na 61. R. Because of high nutrition value. Zagreb... S...... Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH.01% and 74.): Utjecaj izvora masti na rast pilića. The n-6/n-3 balance and chemic.. it is also considered as dietetic product. The composition of saturated (SFA). characterized by high protein content and relatively low fat content.Sci. Souci. Ikemoto. p. Fachman. CHICKEN MEAT IN HUMAN NUTRITION FOR HEALTH SUMMARY The meat of chicken is very significant animal food in human nutrition. ash 1... Ratnayake. C 22:5 3 and C 22:6 3) and PUFA omega 6 (C18:2 6. J. Zn 1. H. Lubbe. Agric.. World Poult.86 mg and 86. 638-639. monounsaturated (MUFA) and polyunsaturated (PUFA) fatty acids was also analysed. Sci. odlaganje i sastav masnog tkiva. J. (1999. 35:409-457. Noble. G. C 20:2 6 and C 20:4 6) fatty acids ratio in white and red meat was 3. M.98 mg resp. J.Komprda. A. 49:59-74. W.. PUFA omega 3 (C 18:3 3.C. Okuyama. 299.-304. H.. Škrtić.09 mg resp. Mn 0. ash. macro and microelements.W. Zelenka.45 mg resp. Proceedings of 45 ICoMST. Watanabe. (1989): Effect of redfish meal enriched diets on the taste and n-3 PUFA of 42-days-old broiler chickens. Rudolph.29% resp.... Yokohama. Ignjac Kulier). The following contents of macro and trace elements were determined in 100 g white and red meat: K 359. 44:179-185. The content of basic nutritive matters in white and red meat was as follows: protein 24. Bargholz.22 mg and 322. The aim of our research was to analyze chemical composition of muscles of "white" and "red" meat (mucles of breast and thighs with drumsticks) regarding the contents of protein. Richter. Štohandlova. Okuyama.W.. 61:181-185..09 mg and 2. Reichardt. composition. T.62% and 3. fat 0.. P. Czech Journal of Animal Science. water. S.. J..