Pilici

ISSN 1330-7142 UDK = 637.5:641 MESO PILIĆA U PREHRANI LJUDI ZA ZDRAVLJE Gordana Kralik (1), Z.

Škrtić (1), Marica Galonja (2), S. Ivanković (3) Izvorni znanstveni članak Original scientific paper SAŽETAK
Meso pilića značajna je animalna namirnica u prehrani ljudi. Zbog visoke nutritivne vrijednosti, prije svega visokog sadržaja bjelančevina, a relativno niskog sadržaja masti, ova vrsta mesa ubraja se i u dijetetske proizvode. Cilj našeg istraživanja bio je analizirati kemijski sastav bijelog i tamnog mesa (mišići prsa i batkova s nadbatcima) u pogledu sadržaja bjelančevina, masti, pepela, vode kao i makro i mikroelemenata. Tako|er je analiziran sadržaj zasićenih (SFA), mononezasićeniih (MUFA) i polinezasićenih (PUFA) masnih kiselina. Sadržaj osnovnih hranjivih tvari u bijelom, kao i u tamnom mesu, bio je sljede ći: bjelančevine 24,15% i 20,96%, voda 74,01% i 74,56%, masti 0,62% i 3,29% te pepeo 1,22% i 1,19%. Utvr|eno je da bijelo, odnosno tamno meso u 100 g sadrže sljedeće količine makro i mikroelemenata: K 359,22 mg i 322,00 mg, Mg 39,35 mg i 27,11 mg, Na 61,86 mg i 86,45 mg, Mn 0,08 mg i 0,09 mg, Zn 1,09 mg i 2,30 mg te Fe 1,79 mg i 1,98 mg. Odnos PUFA 3 (C 18:3 3, C 20:5 3, C 22:5 3 i C 22:6 3) i PUFA 6 masnih kiselina (C 18:2 6, C 20: 2 6 i C 20:4 6) bio je u bijelom meso 3,11, a u tamnom mesu 4,43. Ključne riječi: meso, pilići, sastav, masne kiseline, SFA, PUFA

UVOD Meso pilića značajan je animalni dijetetski proizvod u prehrani ljudi. Odlikuje se visokim sadržajem punovrijednih bjelančevina, a niskim sadržajem masti. Kemijski sastav mesa pilića ovisi o različitim čimbenicima, kao što su: dob, način držanja, sastav obroka kojim se pilići hrane, ali i tjelesna regija, odnosno pojedini dio trupa. Meso prsa i meso batkova s nadbatcima razlikuje se u hranjivim sastojcima (Kulier, 1990., Souci i sur., 1990., Galonja, 1994., Kralik i sur., 1994.). S obzirom na to da postoji mogućnost modificiranja sadržaja poželjnih, odnosno nepoželjnih sastojaka u mesu pilića, mnogobrojna su istraživanja u pravcu "dizajniranja " pilećeg mesa odre|enog sastava (Škrtić, 1999., Komprda i sur., 1999., Okuyama i Ikemoto, 1999.). Istovremeno, selekcioneri nastoje proizvesti provenijencije tovnih pilića s visokim udjelom najkvalitetnijih dijelova trupa, kao što su prsa i batkovi s nadbatcima. Kada se razmatra nutritivna vrijednost mesa, uglavnom se ističe sadržaj bjelančevina u njemu i njihova biološka vrijednost. Manje pažnje posvećuje se sadržaju mineralnih tvari u mesu koje, iako u malim količinama, imaju važnu ulogu kao strukturne tvari tkiva i bioloških sustava ili kao funkcionalne komponente raznih biokemijskih reakcija u ljudskom organizmu. U posljednje vrijeme posebno se ističe mogućnost mijenjanja profila masnih kiselina u mesu pilića. Postoje razlike u definiranju pojedinih masnih kiselina koje proizlaze iz uporabe pojedinih krmiva u hranidbi pilića, kao što su sojino i repičino ulje (Hrdinka i sur., 1997.), laneno sjeme (Ochrimenko i sur., 1997.), sjeme uljne repice ili riblje ulje (Ajuyah i sur., 1992.). _________________
(1) Prof.dr.sc.dr.h.c Gordana Kralik i mr.sc. Zoran Škrtić, asistent - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za zootehniku, Trg sv.Trojstva 3, 31000 Osijek (2) Mr.sc. Marica Galonja - Poljoprivredni institut, Južno predgra|e 17, 31000 Osijek (3) Mr.sc. Stanko Ivankovi ć, asistent Sveučilište u Mostaru, Agronomski fakultet, Trg hrvatskih velikana 1, 88000 Mostar, BiH 1

=285. kao i zasićenih. vode.5 nm. neuronske (C24:1). Fe). sadržaj bjelančevina odre|en je metodom po Kjeldahlu. MATERIJAL I METODE Istraživanje je provedeno na Ross provenijenciji tovnih pilića. oleinske (C18:1). dok se deponiranje polinezasićenih masnih kiselina povećava dodavanjem ribljeg ulja u hrani pilića. (1996.04 ppm. linolenkse (C18:3 3).5 nm. arahidonske (C20:4 6). Tov je trajao 42 dana.proteina i 12. odnosno tamno meso pilića. sadržaj pepela odre|en je spaljivanjem uzoraka mesa na 525-550oC. smjesa zraka i acetilena.3% sir. S obzirom na to da konzumenti različito preferiraju bijelo. miristinske (C14: 0). mangan: apsorpcija. željeli smo utvrditi u kojim se pokazateljima nutritivne kakvoće razlikuju navedene dvije vrste pilećeg mesa. Mišići su zatim samljeveni i na homogeniziranim uzorcima obavljena je kemijska analiza. palmitoleinske (C16:1). plamen oksidirajući. Ispitan je sadržaj sljedećih masnih kiselina: laurinske (C12:0). lampa na 18 mA.-42.01 ppm. eikodienske (C 20:2 6). plamen oksidirajući. Nakon što su pileći trupovi (n=10) rasječeni na osnovne dijelove. osjetljivost metode u rangu 0. Zn. Rezultati su izraženi u mg/100 g. smjesa zraka i acetilena. plamen oksidirajući. Naše istraživanje odnosi se na ispitivanje prehrambene kakvoće bijelog mesa (mišići prsa) i tamnog mesa (mišići batkova i nadbataka) pilića. plavi. lampa na 10 mA. plavi. masti i pepela). do 210oC i ta je temperatura korištena do kraja analize. smjesa zraka i acetilena. 6.2 nm.7 nm. plavi. slit=0. =589. lampa na 10 mA. plamen oksidirajući. plavi. brzina zagrijavanja kolone bila 6oC /min. heptadekanske (C 17:0).) ističu da se povećanjem sojinog ulja u hrani povećava i sadržaj linolne kiseline. osjetljivost metode u rangu 0.0 nm. Sadržaj masnih kiselina odre|en je pomoću Chrompack CP-9000 kromatografa s detektorom ionizacije plamena. smjesa zraka i acetilena. smjesa zraka i acetilena. Kralik i sur. Sadržaj vode utvr|en je sušenjem uzoraka na 105 1oC do konstantne težine. osjetljivost metode u rangu 0. plamen oksidirajući. plamen oksidirajući. slit=0.2 nm. lampa na 18 mA. slit=0. a od 29. Mg.12.9 nm. dokozapentaenske (C 22:5 3) t dokozaheksaenske (C 22:6 3). željezo: apsorpcija. eikozenske (C20:1). Za kvantitativnu ocjenu korištena je težina postotnih odnosa metilestera. na sljedeći način: kalij: emisija. =213. Pomoću t testa utvr|ena je statistička značajnost razlika za ispitivane pokazatelje bijelog i tamnog mesa. zatim makro i mikroelemenata (Na. Sadržaj makro i mikroelemenata u mesu pilića odre|en je mjerenjem na atomskom apsorberu tvrtke Atomic Absorption Spectrometer. osjetljivost metode u rangu 0. K. Perkin Elmer 1100 B. linolne (C18:2 6). slit=0. koja je uzeta kao ekvivalent proporcijama odgovarajućih vrhova kromatograma. =766. Mn. osjetljivost metode u rangu 0.54 MJ ME. smjesa zraka i acetilena. stearinske (C 18:0). eikozapentaenske (C20:5 3).008 ppm.-28. slit=0. Pilići su hranjeni od 1.2 nm.1 ppm.3 nm. osjetljivost metode u rangu 0. palmitinske (C16:0). Analiza je obuhvatila sadržaj osnovnih sastojaka (bjelančevina.43 MJ ME. početna temperatura kolone bila je 100oC.proteina i 12. plavi. magnezij: apsorpcija.) tako|er su izvjestili o mogućnosti promjene sadržaja polinezasićenih masnih kiselina uporabom različitih izvora masti.2 nm.dana finišer smjesom koja je sadržavala 18. a sadržaj masti odre|en je metodom po Soxhletu.6% sir. natrij: emisija. arahinske (C20:0).4 nm.dana starter smjesom koja je sadržavala 21. plavi. =248. =279. s prsa i batkova s nadbatcima pažljivo je odstranjena koža s vidljivim potkožnim masnim tkivom. Temperatura injektora i plamena ionizatorskog detektora bila je 220oC.Leskanich i Noble (1997.7 nm. mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina. koji su bili utovljeni na konvencionalan način. Rezultati su obra|eni pomoću statističkog programa SAS ver. REZULTATI I RASPRAVA 2 .018 ppm.05 ppm te cink: apsorpcija. slit=0.

01 0.) utvr|eno je da se sadržaj vode u prsnim mišićima kreće od 74.22 0.Fat..003 Signifikantnost Significancy *** *** ** ** Sadržaj ukupnih masti u našem istraživanju za bijelo i tamno meso pilića odgovara rezultatima koje navode Ratnayake i sur.32% vode.03 Tamno meso .30-1.25% masti. a manje masti nego tamno meso pilića..19 0.01%.10-1. Me|utim. % Masti .Ash. a znatno je niži od podataka do kojih su došli Komprda i sur.01) u sadržaju vode i pepela izme|u bijelog i tamnog mesa pilića.33% do 24.Red meat x sx 322. 1994.001) više bjelančevina.06% do 75. % Voda .).17 Signifikantnost Significancy ** ** Element Ka.90-75.50 mg/100 g. % Pepeo . prema navedenim autorima.30% i pepeo 1.62-3. Sadržaj natrija u bijelom mesu kreće se od 54. 1990. Content of macro and microelements in chicken meat Bijelo meso .01). Niski sadržaj masti modificiranog sastava javlja se danas kao dodatni kriterij od strane konzumenata. kao i mikroelemenata cinka.00 11.03 74. a željeza 1. željeza 0. natrija i magnezija.Protein. U ranijim istraživanjima (Kralik i sur. 1994. 2. cinka i željeza od tamnog mesa (P<0.24%.004 Tamno meso . ***P<0. pileće meso sadrži u 100 g sljedeće makro i mikroelemente: kalija 230 mg.05 0.56 0.Sadržaj osnovnih hranjivih tvari u bijelom mesu razlikovao se od sadržaja hranjivih tvari u tamnom mesu pilića (Tab. kao i različitim metodama istraživanja.0 mg/100 g. Tablica 2. rezultati istraživanja u pogledu sadržaja osnovnih hranjivih tvari u bijelom i tamnom mesu pilića u našem radu približni su onima koje navode i drugi autori. bjelančevina od 23.3%.).).89 mg.03% bjelančevina i od 1.09-1. Prema prehrambenim tablicama (Kulier.10% pepela. Nutritive matters in chicken meat Sastojak Ingredient Bjelančevine .50-1.15 0.96 0.06 0. (1990. izuzev mangana. % **P<0.).2%.21 61.86 1. 1993.(1989. cinka 1.) navode tako|er različite vrijednosti za pojedine makro i mikroelemente. Nastale razlike mogu se pripisati neujednačenoj pripremi uzoraka mesa za analizu.01. Utvr|ena je statistički visoko značajna razlika (P<0.99-76.75%.9320. Tablica 1. Rezultati istraživanja makroelemenata kalija.0-110 mg/100 g. a u tamnom mesu od 80. Galonja. 19. mg/100 g Na. 1. 1996.0-78.6% masti.10%.05 1.01 1. bjelančevine 22.40-23. bakra 0. Sadržaj makro i mikroelemenata u mesu pilića Table 2.06 3. (1999.54 mg.09% i pepela od 1. mangana i željeza (Tab. Naime.01) u sadržaju svih navedenih elemenata. magnezija 25 mg. Souci i sur. tamno meso sadrži 4.).29 0..45 1. pokazuju da postoji statistički visoko signifikantne razlike (P<0.. masti od 0. potrošači zahtijevaju ne samo ukusno meso nego i takvo meso koje će pozitivno djelovati na zdravlje ljudi.001 Bijelo meso .21% do 0.04 mg i mangana 0.22 3.White meat x sx 359. Prema tome.Red meat x sx 20. koju čine uglavnom zasićene i mononezasićene masne kiseline (Giordani i sur. 2.White meat x sx 24.01 mg. s obzirom na to analizira li se bijelo ili tamno meso. Kralik i sur.62 74. Sadržaj hranjivih sastojaka u mesu pilića Table 1. Naši rezultati analize makro i mikroelemenata u pilećem mesu pokazuju da bijelo meso sadrži više kalija i magnezija.7% do 8.. (1990. Ukusnost mesa glavni je kriterij tržne kvalitete i u pozitivnoj je povezanosti sa sadržajem masti. Souci i sur. mg/100 g 3 . Bijelo meso sadrži vrlo visoko značajno (P<0.) navode sljedeće granice u kojima se kreću hranjivi sastojci u prsnom mesu pilića: voda 74.Water.). Mišići batkova s nadbatcima sadržavali su od 75.00 86. a manje natrija. masti 0.13% do 1.

kao i alergijske hiperaktivnosti (Okuyama i Ikemoto.49 0.01 0.s. mg/100 g 0.01% i 25.02 0.45 0.72 0.49 1.68%).57 0.s.06 4.68 0. mg/100 g 1. mg/100 g 1.10 0.45%).07% u bijelom.01 0.s.79 0.10 0. mg/100 g 39.Eicosenoic (C 20:1) Neuronska .41 1. istraživači žele obogatiti pileće meso eikozapentaenskom (C 20:5 3) i dokozaheksaenskom (C 22:6 3) kiselinom.04 0.26 25.Stearic (C 18:0) Arahinska .Linoleic (C 18:2 6) Eikodienska .Oleic (C 18:1) Eikozenska . Polinezasićena linolna kiselina (C18:2 6) tako|er se nalazi u većoj količini u tamnom nego u bijelom mesu (16.17 0.64 4.00 0.07 12.Linolenic (C 18:3 3) Eikopentaenska – Eicosapentaenoic (C 20:5 3) Dokozapentaenska – Docosapentaenoic (C 22:5 3) Dokozaheksaenska – Docosahexaenoic (C 22:6 3) PUFA 3 PUFA 6 / PUFA 3 PUFA / SFA Bijelo meso White meat x sx 0.11 2.23 35.77 Zn. nije signifikantno .59 3. odnosno visoko značajne (P<0.Eicosadienoic (C 20:2 6) Arahidonska .68 0.05 29.50 0. koronarnih i cerebrovaskularnih bolesti.01 0.Arachidic (C 20:0) SFA Palmitoleinska . glavni je faktor rizika pojave raka. Fatty acids content in meat of breast and thights with drumsticks Masna kiselina* Fatty acids* Laurinska .02 0. n. Zbog izuzetnog značenja za ljudsko zdravlje.05).18 0. Tablica 3.08 0.59 0.60 0.02 0.25 0.56 4.13 40.94 21.).35 1.07 17.27 Tamno meso Red meat x sx 0.31 2.66 32.11 0.01.04 0.02 0.09 0. ** ** * ** ** ** ** ** ** ** ** * ** n.81 0.03 0.30 11.22 0.Nervonic (C 24:1) MUFA Linolna .01) razlike izme|u bijelog i tamnog mesa.Palmitic (C 16:0) Heptadekanska – Heptadecanoic (C 17:0) Stearinska .26 0. kod obje vrste mesa najzastupljenije su palmitinska kiselina (C 16:0) i stearinska kiselina (C 18:0).Myristic (C 14:0) Palmitinska .Palmitoleic (C 16:1) Oleinska .06 ** P<0.82 5. navedene masne kiseline pokazale su se učinkovitima u preveniranju kardiovaskularnih bolesti. Oleinska kiselina (C18:1) značajnije je sadržana u tamnom nego u bijelom mesu (29.Lauric (C 12:0) Miristinska .81% i 11.49 0.45 0.05 29. Sadržaj masnih kiselina u mesu prsa i batkova s nadbatcima Table 3.non significant 27.04 ** ** n. odnosno 21.27 2. 1999.01 Fe.50 0.15 1. U skupini zasićenih masnih kiselina.41 1.55 0.59% i 12.s.34 0.50% i 15.39 15.Arachidonic (C 20:4 6) PUFA 6 Linolenska .98 0.79 2.57 0. koje čine 23.15 16.19 0. uz relativnu deficijentnost polinezasićenih omega 3 masmnih kiselina. ** Analiza sadržaja masnih kiselina (Tab.07 20.30 0.37 2.43 0.43 0.17 Signifikantnost Significancy n. Nova saznanja iz industrijskih zemalja na Zapadu upućuju na činjenicu da povećano dugovremeno uzimanje linolne kiseline.75 23. Naime.39 0.11 0.56 3.07 0.19 0.70 0.02 0.63 0.01 0.02 0.02 0.Mg.03 0.05 0.08 0.) pokazuje u većini slučajeva statistički značajne (P<0.09 1.21 0.50% u tamnom mesu.07 Mn. 3. * ** 4 .01 0.

01 Rezultati istraživanja sadržaja masnih kiselina pokazuju da se zasićene masne kiseline (C12:0. Zn i Fe. 88. Općenito. **P<0.6.S. (1999.(1999. A. 24(1). (1992): Yield. Me|utim.) preporučuju niži omjer kao povoljniji sa stajališta zdrave ljudske prehrane. "Meat for the Consumer".27%).): Sastav mišićnog i abdominalnog masnog tkiva s obzirom na spol brojlera.(1996): The possibility of increasing the amount of linolenic acid in the broiler meat. Mn.2.G. A. (1997): Effects of dietary fatty acid pattern on melting point and composition of adipose tissue and intramuscular fat of broiler carcasses.PUFA / MUFA 0. PUFA . lipid. Cristofori. (1994. Odnos PUFA 6 / PUFA 3 u bijelom mesu je 3.1 do 13. Magistarski rad.220-221.5 do 19. Mononezasićene masne kiseline (C 16:1. Obrnuto. G.-93.zasićene masne kiseline . 5 .. u istraživanju Komprde i sur.39%).46). Zollitsch. Meluzzi.. pokazuju da se obje vrste mesa odlikuju zadovoljavajućom prehrambenom kakvoćom. Poster Proceedings of 42nd International Congress of Meat Science and Technology (ICoMST). Bijelo meso pilića sadrži više bjelančevina. Poultry Sci. Hardin. ZAKLJUĈAK Rezultati kemijske analize sadržaja bjelančevina. 1-6 September 1996. Okuyama i sur. zatim makro i mikroelemenata Na. Mg. Giordani.11) nego u tamnom mesu (4.nije signifikantno-non significant. Food Sci.07%). K. SFA . . 57:338-341.. Lj. Mandić. Lillehammer. sadrži više Na. može se konstatirati da su PUFA omega 6 masne kiseline (C 18:2 6.59% i 4. R... M. C.. obrnuto.% in total fatty acids. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Kušec.. Galonja. C 22:5 3 i C 22:6 3) nalaze se u većoj količini u bijelom nego u tamnom mesu (5. a u tamnom mesu 4. Odnos PUFA 6 / PUFA 3. C 18:1. C 22:5 3 i C 22:6 3) nalaze se tako|er u većoj količini u bijelom nego u tamnom mesu (5. kao i rezultati Leskanicha i Noblea (1997. C 20:5 3.72 0. Lettner. * P<0.. F.saturated fatty acids. p.) utvrdili su značajno niži sadržaj SFA. C 20:5 3. K.77 MUFA / SFA 0. Komprda i sur.79 0. G.polinezasićene masne kiselinepolyunsaturated fatty acids.01). zasićenih (SFA) i polinezasićenih omega 3 (PUFA 3) masnih kiselina od tamnog mesa. Polinezasićene masne kiseline (C18: 3 3. Odnos PUFA omega 6 / PUFA omega 3 bio je povoljniji u bijelom (3.05. G..monounsaturated fatty acids. Petričević.. K. (1997.mononezasićene masne kiseline . a u tamnom mesu od 4.). J. J.59% i 4. W. kao i polinezasićenih omega 6 (PUFA 6) masnih kiselina (P<0. MUFA .s. a viši sadržaj MUFA u obje vrste mesa nego što su pokazali naši rerultati... tamno meso je bogatije mastima. W. 128. LITERATURA Ajuyah. Mg. 75:208-215.-135. C 18:0 i C 20:0) deponiraju u većoj količini u bijelom mesu nego u tamnom mesu (40.91 * % u ukupnim masnim kiselinama .): Učinkovitost Polizymr bx preparata u proizvodnji pilećeg mesa.41% i 35. C 20:2 6 i C 20:4 6) odlagane u većoj količini u tamnom nego u bijelom mesu brojlera (20. C 20:1 i C 24:1) deponiraju se. Zn i Fe.O. C.. više u tamnom nego u bijelom mesu (32.56%).. M.. u bijelom mesu bio je od 3.56%). vode i pepela.22% i 17. C 16:0. Sim. PUFA omega 3 masne kiseline (C 18:3 3. Kušec. ovisno o sadržaju navedenih polinezasićenih masnih kiselina u smjesama s kojima su pilići hranjeni. Norway.43.T. A.G. Karuza. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji. masti.(1993): Measuring some fat and skin traits in broilers from three strains according to sex and age.). Proceedings of 11 European Symposium on the Anality of Poultry Meat. Hrdinka. Kralik. Kralik. n. Siori.. Škrtić Z.11. (1994. cholesterol and fatty acid composition of spent hens fed full-fat oil seeds and fish meal diets. kao i masnih kiselina u bijelom i tamnom mesu pilića..15% i 29. Knaus. Cheung.F. C 14:0.

Zagreb.29% resp.11 mg resp. Leskanich. 53:155-183.M..W. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH... C 20:5 3.(1997): Einfluss von Leinsaat auf Mastleistung und Fettqualitat der Broiler.. The content of basic nutritive matters in white and red meat was as follows: protein 24.86 mg and 86. Czech Journal of Animal Science.. characterized by high protein content and relatively low fat content. elderly diseases.08 mg and 0.79 mg and 1. PUFA omega 3 (C 18:3 3. (1989): Effect of redfish meal enriched diets on the taste and n-3 PUFA of 42-days-old broiler chickens. Key-words: meat. Watanabe. T. 61:181-185. Tieffova. J. monounsaturated (MUFA) and polyunsaturated (PUFA) fatty acids was also analysed. (1990... chickens. S. 1990. Lubbe. M. The aim of our research was to analyze chemical composition of muscles of "white" and "red" meat (mucles of breast and thighs with drumsticks) regarding the contents of protein. P. T. Yokohama. Prehrambene tablice (Prijevod i obrada dr. Lipid Res. 35:409-457.11 and 4. C 20:2 6 and C 20:4 6) fatty acids ratio in white and red meat was 3. ash. Proceedings of 45 ICoMST. fat.I.. macro and microelements. The following contents of macro and trace elements were determined in 100 g white and red meat: K 359. W.. Fachman.): Utjecaj izvora masti na rast pilića. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. The composition of saturated (SFA)..30 mg resp. Because of high nutrition value. Stuttgart. (1999): Effect of the composition of commercial feed mixture on total lipid.09 mg resp. G.22 mg and 322.... (1997): Manipulation of the n-3 polyunsaturated fatty acid composition of avian eggs and meat. Okuyama...N.C.. fat 0.35 mg and 27. Zelenka. J. Arch. Excess linoleic acid and relative n-3 deficiency syndrome seen in Japan. Fe 1. Sci. odlaganje i sastav masnog tkiva.): Die Zusammensetzung der Lebensmmitel Nähwert-Tabellen. (1999. World Poult.. (1997): Dietary fatty acids.Komprda. Kobayashi. cholesterol and fatty acids content in broiler chicken meat.22% and 1. H. (1999): Needs to modified the fatty acid of meats for human health. Zn 1. Na 61.. Noble.. fatty acids. 638-639. S.W. Ratnayake. ash 1.Food..98 mg resp. A. SFA.43 resp. Japan. W. Souci. Magistarski rad.56% resp.62% and 3.O. W.. Škrtić. Rudolph. Z. PUFA 6 .. Geflugelkde. H. Lemser.. C. Prog..G.-304. H. Štohandlova.19% resp.. Ignjac Kulier). W. 299. Agric.15% and 20.Sci. Ackman..96% resp.. water 74. Bargholz. J. CHICKEN MEAT IN HUMAN NUTRITION FOR HEALTH SUMMARY The meat of chicken is very significant animal food in human nutrition. it is also considered as dietetic product.01% and 74. F. H. Foltyn. p. Mn 0.45 mg resp. J. 44:179-185. Kraut.00 mg resp. C 22:5 3 and C 22:6 3) and PUFA omega 6 (C18:2 6. Ikemoto. water. J.09 mg and 2. A. Okuyama. B. composition. Reichardt. Diona Poslovna zajednica za dijetetsku i biološki vrijednu hranu.. 49:59-74. The n-6/n-3 balance and chemic. Hulan. Richter. R. Mg 39.. R. Ochrimenko.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful