ISSN 1330-7142 UDK = 637.5:641 MESO PILIĆA U PREHRANI LJUDI ZA ZDRAVLJE Gordana Kralik (1), Z.

Škrtić (1), Marica Galonja (2), S. Ivanković (3) Izvorni znanstveni članak Original scientific paper SAŽETAK
Meso pilića značajna je animalna namirnica u prehrani ljudi. Zbog visoke nutritivne vrijednosti, prije svega visokog sadržaja bjelančevina, a relativno niskog sadržaja masti, ova vrsta mesa ubraja se i u dijetetske proizvode. Cilj našeg istraživanja bio je analizirati kemijski sastav bijelog i tamnog mesa (mišići prsa i batkova s nadbatcima) u pogledu sadržaja bjelančevina, masti, pepela, vode kao i makro i mikroelemenata. Tako|er je analiziran sadržaj zasićenih (SFA), mononezasićeniih (MUFA) i polinezasićenih (PUFA) masnih kiselina. Sadržaj osnovnih hranjivih tvari u bijelom, kao i u tamnom mesu, bio je sljede ći: bjelančevine 24,15% i 20,96%, voda 74,01% i 74,56%, masti 0,62% i 3,29% te pepeo 1,22% i 1,19%. Utvr|eno je da bijelo, odnosno tamno meso u 100 g sadrže sljedeće količine makro i mikroelemenata: K 359,22 mg i 322,00 mg, Mg 39,35 mg i 27,11 mg, Na 61,86 mg i 86,45 mg, Mn 0,08 mg i 0,09 mg, Zn 1,09 mg i 2,30 mg te Fe 1,79 mg i 1,98 mg. Odnos PUFA 3 (C 18:3 3, C 20:5 3, C 22:5 3 i C 22:6 3) i PUFA 6 masnih kiselina (C 18:2 6, C 20: 2 6 i C 20:4 6) bio je u bijelom meso 3,11, a u tamnom mesu 4,43. Ključne riječi: meso, pilići, sastav, masne kiseline, SFA, PUFA

UVOD Meso pilića značajan je animalni dijetetski proizvod u prehrani ljudi. Odlikuje se visokim sadržajem punovrijednih bjelančevina, a niskim sadržajem masti. Kemijski sastav mesa pilića ovisi o različitim čimbenicima, kao što su: dob, način držanja, sastav obroka kojim se pilići hrane, ali i tjelesna regija, odnosno pojedini dio trupa. Meso prsa i meso batkova s nadbatcima razlikuje se u hranjivim sastojcima (Kulier, 1990., Souci i sur., 1990., Galonja, 1994., Kralik i sur., 1994.). S obzirom na to da postoji mogućnost modificiranja sadržaja poželjnih, odnosno nepoželjnih sastojaka u mesu pilića, mnogobrojna su istraživanja u pravcu "dizajniranja " pilećeg mesa odre|enog sastava (Škrtić, 1999., Komprda i sur., 1999., Okuyama i Ikemoto, 1999.). Istovremeno, selekcioneri nastoje proizvesti provenijencije tovnih pilića s visokim udjelom najkvalitetnijih dijelova trupa, kao što su prsa i batkovi s nadbatcima. Kada se razmatra nutritivna vrijednost mesa, uglavnom se ističe sadržaj bjelančevina u njemu i njihova biološka vrijednost. Manje pažnje posvećuje se sadržaju mineralnih tvari u mesu koje, iako u malim količinama, imaju važnu ulogu kao strukturne tvari tkiva i bioloških sustava ili kao funkcionalne komponente raznih biokemijskih reakcija u ljudskom organizmu. U posljednje vrijeme posebno se ističe mogućnost mijenjanja profila masnih kiselina u mesu pilića. Postoje razlike u definiranju pojedinih masnih kiselina koje proizlaze iz uporabe pojedinih krmiva u hranidbi pilića, kao što su sojino i repičino ulje (Hrdinka i sur., 1997.), laneno sjeme (Ochrimenko i sur., 1997.), sjeme uljne repice ili riblje ulje (Ajuyah i sur., 1992.). _________________
(1) Prof.dr.sc.dr.h.c Gordana Kralik i mr.sc. Zoran Škrtić, asistent - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za zootehniku, Trg sv.Trojstva 3, 31000 Osijek (2) Mr.sc. Marica Galonja - Poljoprivredni institut, Južno predgra|e 17, 31000 Osijek (3) Mr.sc. Stanko Ivankovi ć, asistent Sveučilište u Mostaru, Agronomski fakultet, Trg hrvatskih velikana 1, 88000 Mostar, BiH 1

plamen oksidirajući. Sadržaj makro i mikroelemenata u mesu pilića odre|en je mjerenjem na atomskom apsorberu tvrtke Atomic Absorption Spectrometer. osjetljivost metode u rangu 0. Naše istraživanje odnosi se na ispitivanje prehrambene kakvoće bijelog mesa (mišići prsa) i tamnog mesa (mišići batkova i nadbataka) pilića.-42. natrij: emisija. osjetljivost metode u rangu 0. Mn. slit=0. Ispitan je sadržaj sljedećih masnih kiselina: laurinske (C12:0). plavi. a od 29. koja je uzeta kao ekvivalent proporcijama odgovarajućih vrhova kromatograma.43 MJ ME. Pomoću t testa utvr|ena je statistička značajnost razlika za ispitivane pokazatelje bijelog i tamnog mesa. mangan: apsorpcija. zatim makro i mikroelemenata (Na. Sadržaj masnih kiselina odre|en je pomoću Chrompack CP-9000 kromatografa s detektorom ionizacije plamena. palmitoleinske (C16:1). smjesa zraka i acetilena. plamen oksidirajući. željeli smo utvrditi u kojim se pokazateljima nutritivne kakvoće razlikuju navedene dvije vrste pilećeg mesa.Leskanich i Noble (1997. Fe). na sljedeći način: kalij: emisija. smjesa zraka i acetilena. osjetljivost metode u rangu 0. =589. lampa na 10 mA. Pilići su hranjeni od 1. Mišići su zatim samljeveni i na homogeniziranim uzorcima obavljena je kemijska analiza.12. Rezultati su obra|eni pomoću statističkog programa SAS ver. stearinske (C 18:0).0 nm.-28.4 nm. slit=0. kao i zasićenih. smjesa zraka i acetilena. Tov je trajao 42 dana.01 ppm. koji su bili utovljeni na konvencionalan način. (1996. eikozapentaenske (C20:5 3). 6. =248.) tako|er su izvjestili o mogućnosti promjene sadržaja polinezasićenih masnih kiselina uporabom različitih izvora masti. odnosno tamno meso pilića. REZULTATI I RASPRAVA 2 .2 nm. Zn. dok se deponiranje polinezasićenih masnih kiselina povećava dodavanjem ribljeg ulja u hrani pilića. =279. =766. Mg. vode.3% sir. K. plamen oksidirajući. arahidonske (C20:4 6). =285. heptadekanske (C 17:0). smjesa zraka i acetilena. dokozapentaenske (C 22:5 3) t dokozaheksaenske (C 22:6 3). plavi. =213.6% sir. miristinske (C14: 0). a sadržaj masti odre|en je metodom po Soxhletu. Za kvantitativnu ocjenu korištena je težina postotnih odnosa metilestera. S obzirom na to da konzumenti različito preferiraju bijelo. linolne (C18:2 6).2 nm. Nakon što su pileći trupovi (n=10) rasječeni na osnovne dijelove. smjesa zraka i acetilena. smjesa zraka i acetilena. masti i pepela). slit=0.9 nm.proteina i 12. Analiza je obuhvatila sadržaj osnovnih sastojaka (bjelančevina. plavi.proteina i 12.04 ppm. lampa na 18 mA.dana finišer smjesom koja je sadržavala 18. početna temperatura kolone bila je 100oC.05 ppm te cink: apsorpcija. s prsa i batkova s nadbatcima pažljivo je odstranjena koža s vidljivim potkožnim masnim tkivom.7 nm. Rezultati su izraženi u mg/100 g.008 ppm.3 nm. neuronske (C24:1). osjetljivost metode u rangu 0. do 210oC i ta je temperatura korištena do kraja analize. plavi. arahinske (C20:0). željezo: apsorpcija. Sadržaj vode utvr|en je sušenjem uzoraka na 105 1oC do konstantne težine. plavi.dana starter smjesom koja je sadržavala 21.2 nm.1 ppm.5 nm. Kralik i sur. plamen oksidirajući. MATERIJAL I METODE Istraživanje je provedeno na Ross provenijenciji tovnih pilića. lampa na 10 mA. eikozenske (C20:1). brzina zagrijavanja kolone bila 6oC /min.5 nm.) ističu da se povećanjem sojinog ulja u hrani povećava i sadržaj linolne kiseline. slit=0. osjetljivost metode u rangu 0. magnezij: apsorpcija.54 MJ ME. palmitinske (C16:0).2 nm. oleinske (C18:1). mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina. plamen oksidirajući. plamen oksidirajući. slit=0. sadržaj pepela odre|en je spaljivanjem uzoraka mesa na 525-550oC.7 nm. Temperatura injektora i plamena ionizatorskog detektora bila je 220oC. lampa na 18 mA.018 ppm. sadržaj bjelančevina odre|en je metodom po Kjeldahlu. plavi. osjetljivost metode u rangu 0. Perkin Elmer 1100 B. slit=0. linolenkse (C18:3 3). eikodienske (C 20:2 6).

Kralik i sur. Sadržaj hranjivih sastojaka u mesu pilića Table 1.04 mg i mangana 0.0-110 mg/100 g.3%.10%.01. Rezultati istraživanja makroelemenata kalija. 2. 1.50 mg/100 g..05 0.30% i pepeo 1.003 Signifikantnost Significancy *** *** ** ** Sadržaj ukupnih masti u našem istraživanju za bijelo i tamno meso pilića odgovara rezultatima koje navode Ratnayake i sur. Naime.25% masti. pokazuju da postoji statistički visoko signifikantne razlike (P<0. mangana i željeza (Tab.05 1.0-78. Naši rezultati analize makro i mikroelemenata u pilećem mesu pokazuju da bijelo meso sadrži više kalija i magnezija. Souci i sur.Fat.40-23.33% do 24.01 1. kao i različitim metodama istraživanja. a u tamnom mesu od 80. Me|utim..01) u sadržaju svih navedenih elemenata.03 74. Souci i sur. Mišići batkova s nadbatcima sadržavali su od 75.Water.White meat x sx 24. potrošači zahtijevaju ne samo ukusno meso nego i takvo meso koje će pozitivno djelovati na zdravlje ljudi. 1993. tamno meso sadrži 4. Nastale razlike mogu se pripisati neujednačenoj pripremi uzoraka mesa za analizu. Tablica 2. 2.).7% do 8.0 mg/100 g. Utvr|ena je statistički visoko značajna razlika (P<0.96 0. koju čine uglavnom zasićene i mononezasićene masne kiseline (Giordani i sur.17 Signifikantnost Significancy ** ** Element Ka.Ash. cinka i željeza od tamnog mesa (P<0. a manje natrija. izuzev mangana. Niski sadržaj masti modificiranog sastava javlja se danas kao dodatni kriterij od strane konzumenata. pileće meso sadrži u 100 g sljedeće makro i mikroelemente: kalija 230 mg. a znatno je niži od podataka do kojih su došli Komprda i sur.(1989.). 1994. Galonja.001 Bijelo meso . Tablica 1. magnezija 25 mg. bjelančevine 22.13% do 1.62-3.22 0.86 1..19 0. % **P<0. Prema prehrambenim tablicama (Kulier. željeza 0.10% pepela. natrija i magnezija.001) više bjelančevina.06% do 75.01). mg/100 g Na.75%.89 mg.004 Tamno meso .10-1. Sadržaj makro i mikroelemenata u mesu pilića Table 2. masti od 0.62 74. prema navedenim autorima. (1999. 1990.21 61.45 1.50-1.06 3.03% bjelančevina i od 1.).01) u sadržaju vode i pepela izme|u bijelog i tamnog mesa pilića. % Pepeo .01%.90-75.) navode sljedeće granice u kojima se kreću hranjivi sastojci u prsnom mesu pilića: voda 74.) utvr|eno je da se sadržaj vode u prsnim mišićima kreće od 74. s obzirom na to analizira li se bijelo ili tamno meso. 1994.Red meat x sx 322.) navode tako|er različite vrijednosti za pojedine makro i mikroelemente. kao i mikroelemenata cinka. bjelančevina od 23.24%. Prema tome. (1990. ***P<0..9320. Ukusnost mesa glavni je kriterij tržne kvalitete i u pozitivnoj je povezanosti sa sadržajem masti.22 3. 19. Sadržaj natrija u bijelom mesu kreće se od 54. Bijelo meso sadrži vrlo visoko značajno (P<0. % Voda .Red meat x sx 20.00 86.2%.).29 0.09% i pepela od 1. Content of macro and microelements in chicken meat Bijelo meso .White meat x sx 359. 1996.15 0.01 0.00 11.21% do 0.32% vode. a manje masti nego tamno meso pilića.).6% masti. cinka 1. % Masti .56 0..). rezultati istraživanja u pogledu sadržaja osnovnih hranjivih tvari u bijelom i tamnom mesu pilića u našem radu približni su onima koje navode i drugi autori. bakra 0.Protein. mg/100 g 3 .30-1.09-1.06 0.01 mg. masti 0. (1990. Nutritive matters in chicken meat Sastojak Ingredient Bjelančevine .03 Tamno meso . a željeza 1.Sadržaj osnovnih hranjivih tvari u bijelom mesu razlikovao se od sadržaja hranjivih tvari u tamnom mesu pilića (Tab.99-76.54 mg. U ranijim istraživanjima (Kralik i sur.

01 0.05 0.01 0.70 0.57 0.s.09 0.50 0.63 0. 1999.Lauric (C 12:0) Miristinska .) pokazuje u većini slučajeva statistički značajne (P<0. kod obje vrste mesa najzastupljenije su palmitinska kiselina (C 16:0) i stearinska kiselina (C 18:0).Palmitic (C 16:0) Heptadekanska – Heptadecanoic (C 17:0) Stearinska .10 0.81% i 11.49 1.Linoleic (C 18:2 6) Eikodienska .non significant 27.18 0. 3.77 Zn. mg/100 g 0. U skupini zasićenih masnih kiselina.59 3.68 0.37 2.31 2.07 17.17 Signifikantnost Significancy n.50% i 15.15 16.Arachidic (C 20:0) SFA Palmitoleinska .19 0. mg/100 g 1.19 0.00 0.17 0.68%). mg/100 g 39.04 0.11 0.45%). Fatty acids content in meat of breast and thights with drumsticks Masna kiselina* Fatty acids* Laurinska .50% u tamnom mesu. nije signifikantno .43 0.39 15.Arachidonic (C 20:4 6) PUFA 6 Linolenska .27 Tamno meso Red meat x sx 0.01 0. Zbog izuzetnog značenja za ljudsko zdravlje.s.41 1. Nova saznanja iz industrijskih zemalja na Zapadu upućuju na činjenicu da povećano dugovremeno uzimanje linolne kiseline.09 1.07 12.03 0.57 0.07% u bijelom.08 0.Oleic (C 18:1) Eikozenska .56 4.26 0.s.10 0.98 0.35 1.45 0. Polinezasićena linolna kiselina (C18:2 6) tako|er se nalazi u većoj količini u tamnom nego u bijelom mesu (16.05 29.94 21. ** Analiza sadržaja masnih kiselina (Tab. Oleinska kiselina (C18:1) značajnije je sadržana u tamnom nego u bijelom mesu (29.39 0. uz relativnu deficijentnost polinezasićenih omega 3 masmnih kiselina.02 0.30 0.30 11.Palmitoleic (C 16:1) Oleinska .55 0.64 4. istraživači žele obogatiti pileće meso eikozapentaenskom (C 20:5 3) i dokozaheksaenskom (C 22:6 3) kiselinom.72 0.82 5.06 4.). n. navedene masne kiseline pokazale su se učinkovitima u preveniranju kardiovaskularnih bolesti.25 0.68 0.15 1.22 0.07 20.81 0.02 0. koronarnih i cerebrovaskularnih bolesti.02 0.s.11 2.01 Fe.79 0.07 0.50 0.Eicosenoic (C 20:1) Neuronska .02 0.43 0. glavni je faktor rizika pojave raka.45 0.Myristic (C 14:0) Palmitinska .01 0.Linolenic (C 18:3 3) Eikopentaenska – Eicosapentaenoic (C 20:5 3) Dokozapentaenska – Docosapentaenoic (C 22:5 3) Dokozaheksaenska – Docosahexaenoic (C 22:6 3) PUFA 3 PUFA 6 / PUFA 3 PUFA / SFA Bijelo meso White meat x sx 0. mg/100 g 1. odnosno visoko značajne (P<0.05).60 0.49 0.75 23.02 0.05 29.Stearic (C 18:0) Arahinska .Nervonic (C 24:1) MUFA Linolna .41 1.01) razlike izme|u bijelog i tamnog mesa.04 ** ** n.21 0. Naime. ** ** * ** ** ** ** ** ** ** ** * ** n.02 0.08 0.49 0. * ** 4 .11 0.01.04 0.23 35. kao i alergijske hiperaktivnosti (Okuyama i Ikemoto.Eicosadienoic (C 20:2 6) Arahidonska .56 3. Sadržaj masnih kiselina u mesu prsa i batkova s nadbatcima Table 3.03 0. koje čine 23.02 0.13 40.34 0.59 0. Tablica 3.79 2. odnosno 21.07 Mn.66 32.01% i 25.26 25.Mg.06 ** P<0.59% i 12.01 0.27 2.

57:338-341. Hardin. Me|utim. C 16:0.5 do 19. G.72 0... u bijelom mesu bio je od 3. Mn. Mandić.01 Rezultati istraživanja sadržaja masnih kiselina pokazuju da se zasićene masne kiseline (C12:0. C 22:5 3 i C 22:6 3) nalaze se tako|er u većoj količini u bijelom nego u tamnom mesu (5.G.22% i 17. (1992): Yield. kao i masnih kiselina u bijelom i tamnom mesu pilića.polinezasićene masne kiselinepolyunsaturated fatty acids.-93.) preporučuju niži omjer kao povoljniji sa stajališta zdrave ljudske prehrane. Poultry Sci. W.O.01). Kralik. C 20:5 3. **P<0. * P<0.mononezasićene masne kiseline . C 18:1. (1997. Okuyama i sur. C 14:0.11. Petričević. C 20:2 6 i C 20:4 6) odlagane u većoj količini u tamnom nego u bijelom mesu brojlera (20. Cristofori. Galonja.56%). PUFA omega 3 masne kiseline (C 18:3 3.6. n. a viši sadržaj MUFA u obje vrste mesa nego što su pokazali naši rerultati. može se konstatirati da su PUFA omega 6 masne kiseline (C 18:2 6. Općenito. MUFA . Lettner. sadrži više Na. cholesterol and fatty acid composition of spent hens fed full-fat oil seeds and fish meal diets.79 0. Norway. Cheung. M.11) nego u tamnom mesu (4. A.. C 20:5 3.. 24(1). Knaus.77 MUFA / SFA 0.(1999. (1999. lipid.. masti. K.. Giordani.56%).). Magistarski rad. više u tamnom nego u bijelom mesu (32. Kušec.T. Komprda i sur. Mononezasićene masne kiseline (C 16:1.): Sastav mišićnog i abdominalnog masnog tkiva s obzirom na spol brojlera. LITERATURA Ajuyah.F.(1996): The possibility of increasing the amount of linolenic acid in the broiler meat.zasićene masne kiseline . obrnuto. ZAKLJUĈAK Rezultati kemijske analize sadržaja bjelančevina.s.07%). a u tamnom mesu 4. C. Polinezasićene masne kiseline (C18: 3 3. pokazuju da se obje vrste mesa odlikuju zadovoljavajućom prehrambenom kakvoćom. zasićenih (SFA) i polinezasićenih omega 3 (PUFA 3) masnih kiselina od tamnog mesa. ovisno o sadržaju navedenih polinezasićenih masnih kiselina u smjesama s kojima su pilići hranjeni. p..41% i 35... Zn i Fe. G.43.59% i 4.monounsaturated fatty acids.saturated fatty acids. Proceedings of 11 European Symposium on the Anality of Poultry Meat... (1997): Effects of dietary fatty acid pattern on melting point and composition of adipose tissue and intramuscular fat of broiler carcasses. F.27%). C 18:0 i C 20:0) deponiraju u većoj količini u bijelom mesu nego u tamnom mesu (40. Bijelo meso pilića sadrži više bjelančevina. Mg. R.91 * % u ukupnim masnim kiselinama . tamno meso je bogatije mastima.46). Sim.39%). . Zn i Fe. C 22:5 3 i C 22:6 3) nalaze se u većoj količini u bijelom nego u tamnom mesu (5. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji. A. C. Zollitsch.nije signifikantno-non significant. W. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. K. Hrdinka. Kušec. M.220-221. G. Odnos PUFA 6 / PUFA 3.S. Siori.59% i 4.1 do 13. 128. kao i rezultati Leskanicha i Noblea (1997. Lillehammer. Food Sci. A. u istraživanju Komprde i sur.).(1993): Measuring some fat and skin traits in broilers from three strains according to sex and age. vode i pepela. zatim makro i mikroelemenata Na.15% i 29. Lj. "Meat for the Consumer".. Kralik.. J. 1-6 September 1996. Odnos PUFA 6 / PUFA 3 u bijelom mesu je 3..G.) utvrdili su značajno niži sadržaj SFA.-135. Škrtić Z. Mg. SFA . C 20:1 i C 24:1) deponiraju se.05.): Učinkovitost Polizymr bx preparata u proizvodnji pilećeg mesa. (1994.. K.2. Meluzzi. J.PUFA / MUFA 0.. Obrnuto. Poster Proceedings of 42nd International Congress of Meat Science and Technology (ICoMST).% in total fatty acids. (1994.. 5 . a u tamnom mesu od 4. 88. kao i polinezasićenih omega 6 (PUFA 6) masnih kiselina (P<0. Karuza. PUFA . Odnos PUFA omega 6 / PUFA omega 3 bio je povoljniji u bijelom (3. 75:208-215.

W. H. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. chickens.62% and 3. 44:179-185. p. Zagreb..11 mg resp.): Die Zusammensetzung der Lebensmmitel Nähwert-Tabellen. 61:181-185.29% resp. G.W.. Foltyn. Zn 1... (1999): Effect of the composition of commercial feed mixture on total lipid. C 20:2 6 and C 20:4 6) fatty acids ratio in white and red meat was 3. W.79 mg and 1. J. (1989): Effect of redfish meal enriched diets on the taste and n-3 PUFA of 42-days-old broiler chickens. composition. Leskanich. R... odlaganje i sastav masnog tkiva.. fat 0. 638-639. cholesterol and fatty acids content in broiler chicken meat.W. Hulan.. Noble. (1990. PUFA 6 . Japan.43 resp. Z. PUFA omega 3 (C 18:3 3. W. 1990. Štohandlova.08 mg and 0. macro and microelements.. Kraut. Ratnayake. Arch.11 and 4.98 mg resp.86 mg and 86. J. C 20:5 3. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft mbH. Agric. monounsaturated (MUFA) and polyunsaturated (PUFA) fatty acids was also analysed. Zelenka... characterized by high protein content and relatively low fat content. Fe 1.): Utjecaj izvora masti na rast pilića. The following contents of macro and trace elements were determined in 100 g white and red meat: K 359. Rudolph. J. Because of high nutrition value.. Lubbe. A. H. Kobayashi. T.. J. W. water 74..G. Ignjac Kulier). B. CHICKEN MEAT IN HUMAN NUTRITION FOR HEALTH SUMMARY The meat of chicken is very significant animal food in human nutrition.O.35 mg and 27..45 mg resp. Škrtić. Mg 39.Sci. (1999): Needs to modified the fatty acid of meats for human health. Richter. Sci. 35:409-457. C 22:5 3 and C 22:6 3) and PUFA omega 6 (C18:2 6. elderly diseases. fat. Prehrambene tablice (Prijevod i obrada dr. Ikemoto. A. Fachman. Bargholz.30 mg resp.Food.. (1997): Manipulation of the n-3 polyunsaturated fatty acid composition of avian eggs and meat. Geflugelkde. SFA. (1999. it is also considered as dietetic product.. Stuttgart.01% and 74. Lemser. The aim of our research was to analyze chemical composition of muscles of "white" and "red" meat (mucles of breast and thighs with drumsticks) regarding the contents of protein. H.15% and 20.. The content of basic nutritive matters in white and red meat was as follows: protein 24.. 299. Yokohama... Ackman. Mn 0. R.. Tieffova. ash. Okuyama.22 mg and 322. Na 61.. Czech Journal of Animal Science. (1997): Dietary fatty acids. The composition of saturated (SFA).96% resp. J.. Magistarski rad. S. C. The n-6/n-3 balance and chemic. Excess linoleic acid and relative n-3 deficiency syndrome seen in Japan.(1997): Einfluss von Leinsaat auf Mastleistung und Fettqualitat der Broiler. 49:59-74. F. Ochrimenko. Okuyama.. Prog. P.09 mg resp. Watanabe. Proceedings of 45 ICoMST. T. Diona Poslovna zajednica za dijetetsku i biološki vrijednu hranu. World Poult. ash 1.Komprda.19% resp. Reichardt. Souci..M.. H. water. fatty acids.I.-304.. M.56% resp. 53:155-183. Lipid Res.09 mg and 2.00 mg resp.C. S. Key-words: meat.22% and 1.N..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful