P. 1
Gramatika-engleskog-jezika

Gramatika-engleskog-jezika

|Views: 86|Likes:
Published by nenad3d
Gramatika Engleskog Jezika, 86 strana
Gramatika Engleskog Jezika, 86 strana

More info:

Published by: nenad3d on Mar 25, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/10/2013

pdf

text

original

Sadržaj Strana 0.1.

Alfabet - Alphabet 3 3 Glavni (cardinals) 3 Redni (ordinals) 4 Deobni (fractional numerals) 5 Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 5 Brojevi za umnožavanje (multiplicatives) 5 Broj nula (zero) 5 5 Određeni član 6 Neodređeni član 7

1. Brojevi - Numbers 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 2. Član - The Article 2.1. 2.2. 3. Glagoli - Verbs 3.1.

9 Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 10 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 10 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 11 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 14 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 15 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 15 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 16 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 19 3.6. Povratni glagoli 19 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 20 3.7.1. Frazalni glagoli 20 3.7.2. Predložni glagoli 20 3.7.3. Frazalni predložni glagoli 21 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 21 3.9. Gerund - The Gerund 22 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 23 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 24 3.12. Klauze - Clauses 25 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 26 3.12.2. Relativne klauze 27 3.12.3. Eliptične klauze 28

1

3.13.

Kondicionali - The conditionals 28 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 3.13.5. Kondicionali - ukratko 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 31 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 33 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 3.16. Sadašnja vremena 35 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 3.16.3. Složeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

29 29 30 30 31

33 34

35 36 38 39

Sadržaj Strana Prošla vremena 41 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense 3.18. Buduća vremena 45 3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 3.18.3. Složeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 3.18.4. Futur Perfect Continuous 4. Imenice - Nouns 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 48 4.2. Množina imenica - Plural of Nouns 50 4.3. Padeži imenica - Cases of Nouns 53 5. Pridevi - Adjectives 5.1. Poređenje prideva - Comparasion 54 5.2. Pravopisna pravila pri poređenju 55

3.17.

41 43 44 45

45 46 46 47 48

54

2

5.3.

Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 56 56 58

6. Predlozi - Prepositions 7. Prilozi - Adverbs 7.1. Poređenje priloga
59

8. Uzvici - Interjections 9. Veznici - Conjunctions 10. Zamenice - Pronouns 10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 10.2. 10.3. 10.4. 10.5. 10.6. 10.7. 10.8.
62 Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 63 Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 63 Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 64 Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 64 Relativne zamenice - Relative pronouns 65 Deobne zamenice - Distributive Pronouns 66 Neodređene zamenice - Indefinite Pronouns 67

60 61 61

11. Red reči - Word order 12. Skraćenice na internetu 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 15. Znaci interpunkcije - Punctuation
Tačka - The full stop or period 72 Zarez - The comma Dvotačka - The colon Tačka-zarez - The semicolon 74 Upitnik - The question mark 16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 17.1. Naglasak 77 17.2. Samoglasnici - Vowels 77 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 78 17.4. Suglasnici - Consonants 78 17.5. Više Suglasnika - More consonants 79 17.6. Transkripcija izgovora 79 18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 80 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 81 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.) 82 (0.1.) Alfabet - Alphabet 72 73 74

69 69 70 70 71

75 77

79

3

A, a B, b C, c D, d E, e F, f G, g H, h I, i J, j K, k L, l M, m

(ei:) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (dži:) (eie) (ai) (džei) (kei) (el) (em)

N, n O, o P, p Q, q R, r S, s T, t U, u V, v W, w X, x Y, y Z, z

(en) (o:) (pi:) (kju:) (a:) (es:) (ti:) (ju:) (vi:) (dabl ju) (eks) (uai) (zi, zed)

(1.)

Brojevi - Numbers

Brojevi mogu biti:

1. glavni (cardinals)
2. redni (ordinals) 3. diobni (fractional numerals) 4. brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 5. brojevi za umnožavanje (multiplicatives) 6. broj nula (zero) (1.1.) Glavni brojevi - cardinals 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen 19 20 21 22 30 40 50 60 70 80 90 100 101 200 1000 2000 1.000.000 2.000.000 nineteen twenty twenty one twenty two etc. thirty fourty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one two hundred a thousand two thousand a million two million

Kao što se vidi, brojevi između 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty".

4

Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty. Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u množini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima množinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju određeni član the. the first class (prvi razred).

(1.3.) Deobni brojevi - fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.

5

U množini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). Posle broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje). (1.4.) Brojevi za ponavljanje - repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedan put), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadržali su se još u poeziji, inače su zastareli. (1.5.) Brojevi za umnožavanje - multiplicatives Brojevi za umnožavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se može izraziti još rečju double (dvostruk). (1.6.) Broj nula - zero Nula se u engleskom jeziku kaže naught ili zero: seven degrees below zero 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine. (2.) Član - The Article (sedam stepeni ispod nule)

U engleskom jeziku postoje određeni i neodređeni član. Određeni član je the. On je nepromenljiv: the man, the woman, the house. Neodređeni član je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da koristite the ne pređite na sledeće pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili množini? jednini pređite na sledeće pitanje množini izostavite član

3. Može li imenica biti u množini, tj. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da pređite na sledeće pitanje Ne izostavite član

4. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji?

6

pojedinačno pređite na sledeće pitanje

uopšteno izostavite član

5. Da li imenica počinje vokalima (a, e, i, o, u)? Da koristite an (2.1.) Određeni član Određeni član se upotrebljava: - kada se govori o određenom licu, stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) - kada je reč o imenici koja je bliže određena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja), she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci); - ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca); - ako imenica u jednini određuje celu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brži od aviona); - pred superlativima: this is the best thing you can do - ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here - ispred "same": the same to you (to je najbolja stvar koju možeš učiniti); (drugi je dan otkako sam stigao ovamo); (isto i vama); Ne koristite a

- ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd; - ispred imena listova, časopisa, magazina: the Times; - ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean); - ispred imena naroda u množini: the English (Englezi); - ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu); - ispred imena reka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe); - ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona); - u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman I don't want to run the risk Određeni član se ne upotrebljava: (našalio se na račun ove starice) (ne želim da rizikujem).

7

- ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple

(Jack mi je dao jabuku);

- bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose, a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim); - imena dana, meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday - imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni); - man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu, tj. ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan); - gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood - misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry poeziju); - imena obroka su bez člana: children, come, dinner is ready spreman); (sto je napravljen od drveta); (više volim muziku nego (doći ću do ponedeljka);

(deco, dođite, ručak je

- imenice kao što su: school, college, market, court, prison itd, idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući), he was put in prison (stavljen je u zatvor); - uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best she writes quickest - član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu). (2.2.) Neodređeni član Neodređeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom, a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek), an open window (otvoren prozor), an hour (čas). Neodređeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju množinu. Misaone i gradivne imenice koje nemaju množine i koje se ne mogu brojati, nemaju neodređeni član: I have a book (imam knjigu), ali I have time (imam vremena). Neodređeni član nema množinu i ne može se upotrebiti ispred imenice u množini: a house (kuća), houses (kuće). (on najbolje trči), (ona piše najbrže);

8

Neodređeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno određena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). Neodređeni član može odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je životinja);

Neodređeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina), a third (trećina). Neodređeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme, broj, težinu i meru: I see him two times a week (viđam ga dvaput sedmično). Neodređeni član se upotrebljava sa rečima: many, such, quite, rather, what, no less, so, too, as - ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta), he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). Neodređeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta), score (dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti). Neodređeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). Neodređeni član se može upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima književnih dela: "Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", Šeridanova komedija). Neodređeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). Neodređeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima, dok se u nekim ispušta: to have a pain to be in hurry to be at loss as a rule on an average (imati bolove) (žuriti se) (biti u neprilici) (po pravilu) (prosečno).

Neodređeni član se izostavlja: - kad se nešto nabraja: my brother is a runner, swimmer and jumper (moj brat je trkač, plivač i skakač);

- uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru), we have confidence in you (imamo poverenja u vas); - u slučaju kada neku titulu može imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike); - posle izraza kao što su: the title of, the post of, the office of, the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima položaj sekretara); - posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu, postao je vojnik); - kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji, i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga); - kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude);

9

- kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u množini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.) Glagoli - Verbs Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs)  glagol "to be" - biti  glagol "to have" - imati  glagol "to do" - raditi Bezlični glagoli - Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli - Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli - Reflexive Verbs Višerečni glagoli - Multi-Word Verbs  Frazalni glagoli - Phrasal Verbs  Prijedložni glagoli - Prepositional Verbs  Frazalni prijedložni glagoli - Phrasal-prepositional Verbs "-ing" oblici (gerund,particip prezenta) - The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech Klauze - Clauses Kondicionali - The Conditionals Pasiv - Passive Voice Slaganje vremena - Sequence of Tenses

Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje složeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno složeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Složeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Složeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Složeno buduće vreme / Future perfect simple tense Složeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense

(3.1.) Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs)

10

(3.1.1.) Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli služe za složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.) Pomoćni glagoli su: be, have, do, shall, will Glagol "to be" - biti Glagoli be, have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: - za građenje trajnih vremena: I am surfing. - za građenje pasivnih vremena: The bridge was built. (ja surfujem); (most je izgrađen).

Be kao glagol punog značenja znači postojati, živeti, stići itd. To be, or not to be. I was in Spain last year. (biti ili ne biti) (bio sam u Španiji prošle godine)

Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. He is ill. His brother was a sailor. Be se upotrebljava za starost, udaljenost i cenu. It is ten miles. She is twenty. This building is twenty years old. (ima deset milja) (njoj je dvadeset) (ova zgrada je stara dvadeset godina) (on je bolestan) (njegov brat je bio mornar).

Kada govorimo o osobi kažemo samo broj (She is twenty.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti. Present Simple - Prezent I am - I'm (ja sam) you are - you're he is - he's, she's, it's we are - we're you are - you're they are - they're I'm not (ja nisam) you're not he's, she's, it's not we're not you're not they're not am I? (jesam li) are you? is he, she, it? are we? are you? are they?

Past Simple - Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) you were you weren't he was he wasn't

was I? were you? was he?

11

Present Perfect - Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been

I haven't been you haven't been he hasn't been

have I been? have you been? has he been?

Past Perfect - Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been you had been you had not been he had been he had not been Futur Simple - Futur I shall be (ja ću biti) you will be he will be Futur Perfect - Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) you will have been he will have been

had I been? had you been? had he been?

I shall not be you will not be he will not be

shall I be? will you be? will he be?

I shall not have been you will not have been he will not have been

shall I have been? will you have been? will he have been?

Present Conditional - Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be you would be you would not be he would be he would not be Past Conditional - Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) you would have been he would have been

should I be? would you be? would he be)

I should not have been you would not have been he would not have been

should I have been? would you have been? would he have been?

Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta

be to be to have been being been - having been being having been

(3.1.2.) Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli služe za građenje složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.) Pomoćni glagoli su: be, have, do, shall, will Glagol "to have" - imati Have kao pomoćni glagol:

12

S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt pluskvamperfekt infinitiv perfekta particip perfekta particip perfekta i gerund prošli Have kao glagol punog značenja: - Have iza kojeg sledi infinitiv izražava obavezu. Npr: They had to leave. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) do ili - U toj se konstrukciji može upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom, a odrični pomoću dodavanjem not, npr: { { Jesu li morali otići? Nisu morali otići. (I have spoken) (I had spoken) (to have spoken) (to have spoken) (having spoken).

Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. They had not to leave.

- Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati, imati. Npr: Her brother has a motor-boat. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. (detešce ima plave oči) - U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. I have got znači isto kao i have. He has got a TV set. (on ima televizor) Kada have znači posedovati, ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. - Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po želji ili zapovijedi subjekta. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. Last week I had a new suit made. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. (morate dati štampati pozivnice). Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. U ovim rečenicama osobito je važan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči, izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. (dajem pleviti vrt) Simple Present Tense - Prezent I have - I've (ja imam) I haven't have I?

13

you have - you've he has - he's Past Simple Tense - Preterit I had (ja sam imao) you had he had he Present Perfect Tense - Perfekt I have had (ja sam imao) you have had he has had

you haven't he hasn't

have you? has he?

I hadn't you hadn't hadn't

had I? had you? had he?

I have not had you have not had he has not had

have I had? have you had? has he had?

The Past Perfect Tense - Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had you had had you had not had he had had he had not had Futur Simple - Futur I shall have (ja ću imati) you will have he will have Futur Perfect - Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) you will have had he will have had

had I had? had you had? had he had?

I shall not have you will not have he will not have

shall I have? will you have? will he have?

I shall not have had you will not have had he will not have had

shall I have had? will you have had? will he have had?

Present Conditional - Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have you would have you would not have he would havehe would not have Past Conditional - Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had you would have had you would not have had he would have had he wuold not have had Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta have to have to have had having had - having had having having had

should I have? would you have? would he have?

should I have had? would you have had? would he have had?

(3.1.3) Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do"

14

Pomoćni glagoli služe za građenje složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.) Pomoćni glagoli su: be, have, do, shall, will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol - S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. Does he drive a car? You do not understand me. They did not arrive in time. (vozi li on auto) (vi me ne razumete) (nisu stigli na vreme)

- U imperativu, prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako želimo istaknuti glagol. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do). Do sit down! I do like this cakes. (ta sedi!) (zaista volim ove kolače)

Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola, i to: -u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes, I do. (čitate li, čitam) -uz so, iza kojeg slijedi pomoćni glagol, a onda subjekt. He swims well, and so does his sister. (on dobro pliva, a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean, don't you? (znate na šta mislim, zar ne) Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti, raditi. Npr: They did their job very well. He did not do what he had promised. When does she do the room? Simple Present Tense - Prezent I do (ja činim) you do he, she, it does we do you do they do Past Simple Tense - Preterit I did (ja učinih) you did he did we did you did they did (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) (nije učinio što je obećao) (kada ona sprema sobu) do I? do you? does he? do we? do you? do they? did I? did you? did he? did we? did you? did they?

I do not - I don't you do not - you don't he do not - he don't we do not - we don't you do not - you don't they do not - they don't I did not - I didn't you did not - you didn't he did not - he didn't we did not - we didn't you didnot - you didn't they did not - they didn't

Imperativ do (3.2.) Bezlični glagoli - Impersonal Verbs

15

Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obično označavaju vremenske uslove. Npr.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. To su sledeći glagoli: to seem to appear to look to feel to make (izgledati): (izgledati): (izgledati): (osećati): (činiti): it seems to be true (izgleda da je istina) it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) it looks like rain (izgleda kao da će kiša) it feels cold (oseća se hladnoća) it makes me afraid (to me plaši).

(3.3.) Nepotpuni glagoli - Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći), may (moći, smeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedničko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena, - u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odrični oblik obrazuju sa rečicom "not"; - traže infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (moći, umjeti, znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim I could swim Could you show me the way, please? (umem, znam da plivam), (umeo sam da plivam), (da li biste mogli da mi pokažete put, molim?)

Glagol "can" se ne može upotrebiti s četvrtim padežom bez nekog drugog glagola, tako ne možemo reći: I can that - već I can do that (ja to umem).

Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (sažeto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći, biti u stanju): I shall be able to this for you. (moći ću to da učinim za vas). Nepotpuni glagol "may" (moći, smeti) označava odobravanje, dopuštanje, verovatnoću, mogućnost i želju: he may come tomorrow may I go in? may he join us? may he rest in peace! (možda će on sutra doći) (smem li ući?) (sme li da nam se pridruži?) (neka počiva u miru!).

16

U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. He might be present. (mogao je ranije da stigne) (mogao bi biti prisutan).

Might izražava takođe i pogodbu. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izražava primoravanje, dužnost, nužnost. I must take leave now. The soldiers knew that they must die. (sada se moram pozdraviti, moram otići), (vojnici su znali da moraju umreti)

U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. We shall have to work hard. (morao sam smesta otići) (moraćemo mnogo raditi)

U određenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. "Ne morati" kažemo pomoću glagola "need not". Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. You ought to know this. (treba da učiš ozbiljnije), (treba to da znaš) (ne smete to učiniti)

Glagol "ought" izražava obavezu, dužnost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odrični oblik glasi "ought not", skraćeno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je trebalo da se dogodi izražavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da odeš)

(3.4.) Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik:

17

stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su različita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka: put - put - put hit - hit - hit

Lista najčešćih nepravilnih glagola: Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have Past Simple awoke was, were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had

18

Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write

Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote

Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written

19

(3.5.) Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje može stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. We are watching TV. I saw an elephant. (on govori engleski) (mi gledamo TV) (vidio sam slona)

Neprelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). He has arrived. She speaks fast. John goes to school. (on je stigao) (ona govori brzo) (John ide u školu)

(3.6.) Povratni glagoli - Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. Najčešći su: to dress oneself to help oneself to hurt oneself to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself Povratni glagoli se mijenjaju ovako: (obući se) (pomoći se) (povrediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se)


infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself you dress yourself he, she, it dresses himself, herself, itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself? (ja oblačim sebe) (ti oblačiš sebe)


• •

20

(3.7) Višeriječni glagoli - Multi-word verbs

(3.7.1.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola, tj. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. Frazalni glagoli se grade od: glagol + prilog Oni mogu biti: • neprelazni (bez direktnog objekta) • prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol get up break down put off turn down Značenje ustati iz kreveta prestati sa radom odgoditi odbiti Primeri I don't like to get up. He was late because his car broke down. We will have to put off They turned down the meeting. my offer. Direktni objekat

Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih možemo rastaviti na dva dijela. Npr: They turned down my offer. They turned my offer down. (obe rečenice su tačne) Međutim, ako je direktni objekat zamenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John switched switched switched switched the radio it on on on on the radio. it.

(3.7.2.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat, svi predložni glagoli imaju direktne objekte. Primeri:

21

Predložni glagoli believe in look after talk about wait for

Značenje verovati u postojanje brinuti se o razgovarati o čekati

(Primjeri) I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for

Direktni objekat God. the dog me? Mary.

Predložni glagoli se ne mogu razdvajati, što znači da ne možemo umetnuti direktni objekat između. Na primer, moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after".

(3.7.3.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog

Primeri frazalnih predložnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with put up with attitude. look forward to you. run out of Značenje imati prijateljski odnos sa tolerisati očekivati sa zadovoljstvom iscrpiti (Primeri ) Direktni objekat his wife. your seeing eggs.

He doesn't get on with I won't put up with I look forward to We have run out of

Pošto se frazalni predložni glagoli tvore sa predlozima, uvijek imamo direktni objekat, i poput predložnih glagola ne smeju se razdvajati. We run out of fuel. We run out of it.

(3.8.) "-ing" oblici - The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing, i mogu biti:

• • •

gerund: particip prezenta: imenica:

Hunting lions is dangerous. I am surfing. This building is our school.

(lov na lavove je opasan) (ja surfujem) (ova zgrada je naša škola)

22

(3.9.) Gerund - The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. Glagolske osobine gerunda su: • • • iza njega može stajati prilog: He is fond of walking quickly. iza njega može stajati objekt: I don't like reading books. (on voli brzo hodati); (ne volim čitati knjige);

može stajati u raznim vremenima, imamo: gerund sadašnji (surfing), gerund prošli (having read), a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). Imeničke osobine gerunda su:


• •

pred njim može stajati predlog: She's good at painting. pred njim može stajati atribut: His being nervous is due to his illness. pred njim može stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous.

(ona dobro slika); (njegova nervoza je posledica njegove bolesti); (Johnova lenost me čini nervoznim).

Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu funkciju kao imenica, i koristi se: • kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. Flying is dangerous. (jedenje ljudi je pogrešno); (letenje je opasno); (jedna od njegovih dužnosti je (jedna od životnih ugodnosti je

kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. prisustvovanje sastancima); One of life's pleasures is having breakfast in bed. doručkovanje u krevetu);

posle prijedloga. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ona dobro slika); Can you sneeze without opening your mouth? (možeš li kinuti a da ne otvoriš usta); iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward, to give up, to be for/against, to take to, to put off, to keep on): She always puts off going to dentist. (ona uvek odlaže odlazak zubaru); When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti); u složenim imenicama: a driving lesson, a swimming pool, bird-watching, train-spotting; posle izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would you mind i pridjeva "worth" i "busy". It's no use trying to escape. (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. (ovu stranicu vredi posetiti)

• •

23

(3.10.) Particip prezenta - The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing, i koristi se u sledećim slučajevima:

kao deo trajnog oblika glagola: I am working he was singing they have been walking

(ja radim) (on je pevao) (oni su šetali);

nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. (ležala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go", kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing

nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori); kao pridev: It was an amazing film. He was trapped inside the burning house.

(bio je to neverovatan film) (bio je zatočen unutar kuće u plamenu);

sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip. Glagol "catch" sa participom prezenta izražava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke, biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izražava emocije: We found some money lying on the ground. They found their mother sitting in the garden. (našli smo novca na zemlji) (našli su majku kako sedi u bašti);

da zameni rečenicu ili dio rečenice. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme, od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. They laughed as they went. They went laughing into the snow. He whistled to himself. He walked down on the road. Whistling to himself, he walked down on the road. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge, od strane iste osobe, možemo prvu radnju izraziti participom prezenta:

24

He put on his coat and left the house. Putting on his coat, he left the house. She dropped the gun and put her hands in the air. Dropping the gun, she put her hands in the air. Particip prezenta se može koristiti umesto početnih as, since, because, i izražava razlog radnje: Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge. (= because he felt hungry...) Being poor, he didn't spend much on clothes. Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.

(3.11.) Direktni i indirektni govor - Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor, Direct speech), npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor, Indirect Speech or Reported Speech), npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su: he said he asked we enquired she ordered we believed I replied I answered (on reče) (un upita) (zapitali smo) (ona zapovedi) (verovasmo) (odgovorih) (odgovorih) i sl.

Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: • sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Prosto buduće Imperativ Indirektni govor Prosto prošlo Davno prošlo Složeno buduće Infinitiv

sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost;

25

Prema ovim pravilima: am do shall will have, has can may must this these here now today tomorrow yesterday last night postaje " " " " " " " " " " " " " " " was did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") (on reče da ne razume to pismo)

D: He said: "I do not understand this letter." I: He said that he didn't understand this letter.

D: She said: "I am going to come soon again." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".) I: She said that she was going to come soon again. (ona reće da će uskoro ponovo doći)

ako se u indirektnom govoru saopćava tuđe pitanje, onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pažnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask"; -ako pitanje ne sadrži nikakvu upitnu reč (kao što su what, how, when itd.), onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish." I: They asked me whether I speak Spanish. (upitali su me: "Da li govorite španski?") (upitali su me da li govorim španski)

da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved, upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself." I: Father told his son to be careful of himself. (otac reče sinu: "Pazi se"). (otac reče svom sinu da se pazi).

(3.12.) Klauze - Clauses Klauza je grupa reči koja sadrži vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrže vezu subjekat-glagol). Klauze se dele na: • nezavisne (independent clauses) • zavisne (dependent or subordinate clauses).

26

Takođe, dele se i na: • neophodne (restrictive or essential clauses) • nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses). Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti, jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno. All students who do their work should pass easily. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa, who used to be a secretary for the President, can type 132 words a minute. Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed. (neophodna i nebitna klauza)

(3.12.1.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno, kao rečenica, dok zavisne moraju biti udružene sa nezavisnom klauzom. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa: • • dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test; in fact I am going to the library now. (u ovom slučaju, korištena je i oznaka tačka-zarez (;) da se razdvoje dve klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time, but he also got an A+. oznakom tačka-zarez (;): This is one of English classes; Shakespeare is my other. dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday.

• • •

Zavisne klauze mogu biti: • pridevske (adjective clauses) • priloške (adverb clauses) • imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice, i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. Većina pridevskih klauza počinje sa: who, whom, which ili that. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. The book that is on the floor should be returned to the library. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother, who is an engineer, figured it out for me. (moj brat, koji je inženjer, je shvatio to za mene)

27

-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. Oni kažu zašto, gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Za razliku od pridevskih klauza, priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. Npr: When the timer rings, we know the cake is done. We know the cake is done when the timer rings. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom, koji uvodi klauzu i izražava njenu vezu sa ostatkom rečenice. When the movie is over, we'll go downtown. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. U rečenici funkcioniraju kao subjekat, direktni objekat ili predloški objekat. Imenička klauza obično počinje sa: that, which, who, whoever, whomever, whose, what i whatsoever. Takođe, mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how, when, where, whether, why. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Do you know what he knows [objekat]? In fact, he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. Whoever wins the game will play in the tournament. (3.12.2.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. Uvode se relativnim zamjenicama: who, whom, which, that, whose. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. U relativnoj klauzi, relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu, s toga neće biti odvojene zarezima. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu, zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice, a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu, tj. mogu da dopunjuju, opisuju celu klauzu ili čak više njih. Charlie didn't get the job in administration, which really surprised his friends. Charlie didn't get the job in administration, and he didn't even apply for the Dean's position, which really surprised his friends. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause).

28

(3.12.3.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune, u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje. U stvari, eliptične klauze su tačne ali i korisne, jer su često elegantne i efikasne u izrazu. • Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years. • Though [they were] sometimes nervous on the court, her recruits proved to be hard workers. • Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].

(3.13.) Kondicionali - The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would", i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta, a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. Sadašnji kondicional { I should take - uzeo bih you should take - ti bi uzeo itd. I should have taken - bio bih uzeo you should have taken - ti bio uzeo itd

Prošli kondicional

{

Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not": I should not take. I should not have taken. Upitni oblik se gradi inverzijom: should I take? should I have taken? (da li bih uzeo?) (da li bih bio uzeo?) (ne bih uzeo) (ne bih bio uzeo).

Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna, i izgleda ovako: if If ili posledica 2y=20 if if uslov y=10 uslov posledica y=10 2y=20

To znači ako (if) je određeni uslov zadovoljen, onda (then) će doći do neke posledice. Pogodbene rečenice se takođe zovu i kondicionalima, a ponekad ih nazivamo "if rečenicama", jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". Ovdje će biti obrađene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. nulti-kondicional.  Prvi kondicional (First Conditional)

29

Drugi kondicional (Second Conditional) Treći kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional) (3.13.1.) Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility)

  

Govorimo o budućnosti. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti, i njenoj posledici. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. Na primer, jutro je, kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. Međutim na nebu se javljaju oblaci, zamislite da počne padati kiša. Šta ćete uraditi? If it rains, I will stay at home. (ako bude padala kiša, ostaću kod kuće) If If uslov it rains prosto sadašnje vreme posledica I will stay at home. buduće vreme

Treba primetiti da kiša još nije pala, međutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). Za izražavanje moguće posledice koristili smo futur. Najvažnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. posledica buduće vreme I will tell Mary What will you do Their teacher will be sad if if if if if uslov prosto sadašnje vreme I see her. it rains tomorrow. they do not pass the exam.

Ponekad možemo koristiti: shall, can ili may umesto will, na primer: If you are good today, you can watch TV tonight. večeras) (ako budeš danas dobar, možeš gledati TV

(3.13.2.) Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala, kao i kod prvog, razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti, i rezultatu tog uslova, međutim, za raziliku od prvog kondicionala, ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota, niste kupili loto listić, i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. Ali možda ćete kupiti listić do večeras, i onda postoji šansa, ali je to neverovatna mogućnost, jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić. If If If If If If uslov prosto prošlo vreme I married Mary it snowed next July Ram became rich I won the lottery posledica kondicional sadašnji I would be happy. would you be suprised? she would marry him. I would by a car.

Primjetite, da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izražavanje uslova, a sadašnji kondicional za izražavanje eventualne posledice. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti, tj. šanse su jako male da će se uslov ispuniti.

30

Ponekad, umesto glagola would koristimo should, could or might: If I won a million dollars, I could stop working. (da dobijem milion dolara, mogao bih prestati raditi) (3.13.3.) Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti, međutim kod trećeg govorimo o prošlosti, govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili . If If If If If If uslov složeno prošlo vreme (past perfect) I had won the lottery I had seen Mary it had rained yesterday Tara had been free yesterday posledica kondicional prošli I would have bought a car. I would have told her. what would you have done? I would have invited her. (da nisu položili ispit,

If they had not passed their exam, their teacher would have been sad. njihov učitelj bi bio tužan)

Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo složeno prošlo vreme (past perfect), dok za izražavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. Ponekad umesto would have koristimo should have, could have, might have: If you had bought a lottery ticket, you might have won. (da si kupio listić lota, mogao si dobiti)

(3.13.4.) Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan, poput neke opšte poznate činjenice. Na primer, ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti. If If If uslov prosto sadašnje vreme you heat ice posledica prosto sadašnje vreme it melts.

Važno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti, ni o sadašnjosti ni o budućnosti, već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. Najvažnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu. If if If If If uslov prosto sadašenje vreme I miss the 8 o'clock bus I am late for work people don't eat posledica prosto sadašnje vreme I am late for work. my boss gets angry. they get hungry.

Takođe, umesto if možemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. (kada ustanem kasno, zakasnim na autobus)

31

(3.13.5.) Kondicionali - ukratko Tip kondicionala Prvi kondicional Drugi kondicional Treći kondicional Nulti kondicional glavna rečenica buduće vrijeme kondicional sadašnji kondicional prošli prosto sadašnje vrijeme "if" rečenica sadašnje vrijeme prosto buduće vrijeme složeno prošlo vrijeme prosto sadašnje vrijeme

Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. Naravno, procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poređenje. verovatnoća kondicional primer 100% 50% 5% 0% nulti prvi drugi treći If you heat ice, it melts. If it rains, I will stay at home. If I won the lottery, I would buy a car. If I had won a lottery, I would have bought a car. vreme budućnost budućnost prošlost

(3.14.) Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli, tj. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju, već da se radnja vrši na subjektu: The road has been repaired. (put je popravljen)

Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. To znači, da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo. Aktivnu rečenicu možemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje, subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne, i ispred njega se stavlja predlog "by": A: Everybody drinks water. P: Water is drunk by everybody. aktiv pasiv subjekat Everybody Water glagol drinks is drunk (svi piju vodu) (voda se pije od svih) objekat water by everybody.

A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem, koristi se: • kada subjekat koji vrši radnju nije poznat:

32

My car has been stollen. She was given a nice birthday present. • ako se ne želi pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engaged. She was said to have left her husband. •

(ukraden mi je auto) (dobila je lep poklon za rođendan)

(rečeno mi je da ste se verili) (priča se da je ostavila svog muža)

ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made. (greške se uvek prave)

ako je subjekat pasivne rečenice važniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. (Roman "Tvrđava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. (dečko je kažnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti)

Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaže se", "razume se", "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is understood that is known it is said (razume se, podrazumeva se) (to se zna) (priča se)

Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv simple present past future conditional present past future conditional present past future conditional present past future conditional to be called it is called it was called it will be called it would be called it is being called it was being called it will be being called it would be being called it has been called it has been called it will have been called it would have been called it has been being called it had been being called it will have been being called it would have been being called

continous

perfect simple

perfect continous

33

(3.15.) Slaganje vremena - Sequence of Tenses (3.15.1.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Da se izrazi istovremena radnja, koristite sadašnje prosto vreme. Da se izrazi prošla radnja, koristite prosto prošlo vreme. Sadašnje prosto (Simple Present) Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas, koristite present perfect. Da izrazite radnju koja će se desiti, koristite prosto buduće vreme. They believe that they have elected the right candidate. The President says that he will veto the bill. Primer I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. I know that I made the right choice.

Da izrazite drugu završenu radnju, koristite prosto prošlo vreme. Prosto prošlo vreme (Simple Past) Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme.

I wanted to go home because I missed my parents. She knew she had made the right choice. The Deists believed that the universe is like a giant clock.

Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect)

U svakom slučaju koristite prošlo vreme.

She has grown a foot since she turned nine. The crowd had turned nasty before the sheriff returned.

Buduće vreme (Futur)

Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. Da izrazite radnju koja se desila ranije, koristite prošlo vreme. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici, koristite prezent perfekt.

I will be so happy if they fix my car today. You will surely pass this exam if you studied hard. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated.

Predbuduće vreme, svršeni futur (Future Perfect Tense)

U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt.

34

(3.15.2.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. ["eagerness" je sada; "to try out" će se desiti posle.] She would have liked to see more veterans returning. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked".] The fans would like to have seen some improvement this year. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti; "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena.] They consider the team to have been coached very well. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider.]

Infinitiv sadašnji (Present Infinitive, to see)

Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola.

Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive, to have seen)

Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola.

Participi Vreme participa Prezent participa (Present of Participle, seeing) Uloga participa Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol. Primeri Working on the fundamentals, the team slowly began to improve. [Unapređujući osnove, tim je počeo polahko napredovati, radnja se dešava u paralelno, u isto vreme]

35

Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle

Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola.

Having experimented with several game plans, the coaching staff devised a master strategy. [Particip prezent perfekta "having experimented", ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised".] Prepared by last year's experience, the coach knows not to expect too much. [Radnja izražena pomoću glagola u prezentu "knows", je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared".]

(3.16.) Sadašnje vreme (3.16.1.) Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica, jer dobija nastavak "-s" ili "-es", osim glagola: to be - biti, to have - imati, can, may - moći, must - morati, ought - trebati. Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika, ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks), he reads (hi ri:dz). Glagoli koji se završavaju na s, x, z, sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses, he teaches. Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y", kad pred tim "y" stoji suglasnik, menjaju "y" u "i", u trećem licu jednine: to cry (he cries), to try (to tries). Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do", pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja, bez predloga "to": I write (ja pišem) - I do not write, I don't write

36

Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja, bez prijedloga "to". You write (ti pišeš) Do you write? (pišeš li?) Sadašnje prosto vreme se upotrebljava:

• • • •

da označi radnju čije trajanje nije određeno: I write (ja pišem), I work (ja radim); da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe žive u vodi); da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano); da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično).

The sun rises. past present future

Sunce izlazi svaki dan, pre, sada i posle. Jenny is not here. past present future

Jenny trenutno nije prisutna.

to call - zvati I call you call he, she, it calls we call you call they call ja zovem ti zoveš on, ona , ono zove mi zovemo vi zovete oni, one, ona zovu I do not call you do not call he, she, it does not call we do not call you do not call they do not call do I call? do you call? does, he ,she, it call? do we call? do you call? do they call?

(3.16.2.) Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking you are speaking he, she, it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking (ja govorim)

Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". Međutim, ponekad moramo malo promeniti reč, verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.

37

Ako se glagol završava na: suglasnik - naglašeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik Izuzetak 1 run stop begin > > > running stopping beginning

Ovo pravilo ne važi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open Izuzetak 2 lie die Izuzetak 3 > > lying dying > opening

Ako glagol završava na ie, menjamo ie u y:

Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e, izostavljamo e: come mistake > > coming mistaking

Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava: • da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. (sada učim engleski)

You are reading this now. (sada ovo čitate) past present Radnja se događa sada. future

Knjiga ...the pages are turning.

Sveća ...the candle is burning.

Devojka ...the girl is dancing.

Međutim, radnja se ne mora odvijati tačno sada, ali se dešavala nešto ranije i možda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo: She is reading a book. past present future

Ona možda ne čita knjigu tačno sada.

38

da označi radnju čije je trajanje neprekidno, i tada se obično upotrebljavaju prilozi always, constantly, forever itd: The Sun is rising constantly. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. (uvek se žalite na svoju taštu) da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. (večeras ću se naći sa devojkom)

Glagoli koji označavaju neko stanje, a ne radnju, obično se ne koriste u trajnom obliku. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*, hear, see*, smell, taste mišljenje assume, feel, consider, doubt, feel (misliti), find (misliti), suppose, think* mentalna stanja forget, imagine, know, mean, notice, recognise, remember, understand emocije/želje envy, fear, dislike, hate, hope, like, love, mind, prefer, regret, want, wish merenja contain, cost, hold, measure, weigh ostali look (biti sličan), seem, be (u većini slučajeva), have (kada znači posedovati)

- glagoli čula (feel, see, hear, taste,smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see... (mogu videti) itd. - * Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem, npr: • This coat feels nice and warm. (ovaj brod je lep i udoban, to je naša percepcija, osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. (Džon se oseća mnogo bolje sada, njegovo zdravlje se poboljšava);

• •

She has three dogs and a cat. (ona ima tri psa i mačku, posedovanje) She's having supper. (ona večera, ona jede); I can see Anthony in the garden. I'm seeing Anthony later. to call - zvati I'm calling you're calling he, she, it's calling we're calling you're calling they're calling I'm not calling you aren't calling he, she, it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling am I calling? are you calling? is he, she, it calling? are we calling? are you calling? are they calling? (vidim Anthony-a u bašti, percepcija) (susrešću Anthony-a kasnije, planiramo se susresti)

(3.16.3.) Složeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola

39

Složenim sadašnjim vremenom se izražava povezanost između prošlosti i sadašnjosti, tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno, što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense). Složeno sadašnje vreme se koristi: • da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years, 10 months, and 20 days. (ova stranica postoji već...); I have lived in Sarajevo since 1970. (živim u Sarajevu od 1970-te, i još uvek živim); • da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Novi Sad this week. sedmica još nije završena); • (ove nedelje sam putovao u Novi Sad,

da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti, ali je rezultat radnje važan: I have buoght a car. (kupio sam auto, važno je da je auto kupljen, nije bitno kada); uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever, never, yet, already, since, for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?);

da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. (gosti su upravo ušli u dvoranu).

Amerikanci ne koriste složeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto složenog sadašnjeg vremena. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?", dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". to call - zvati I have called (ja sam zvao) you have called he, she, it has called we have called you have called they have called I haven't called you haven't called he, she, it hasn't called we haven't called you haven't called they haven't called have I called? have you called? have he, she, it called? have we called? have you called? have they called?

(3.16.4.) Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. Kada pišemo present continous, često se upotrebljavaju skraćenice: I have been - I've been itd. Present Perfect Continous Tense koristimo: • da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. I obično imamo sada imamo neku posledicu: I'm tired because I've been running.

40

past

present

future

!!!!!
radnja koja se desila nedavno sad-imamo posledicu -

I'm tired because I've running. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlažna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. (ne razumete (sada), jer niste slušali). • da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti, u ovom slučaju često se koriste for i since: I've been reading for two hours. past present future

radnja počela u prošlosti

nastavlja se u sadašnjosti

I've been reading for two hours. (čitam već dva sata, i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. (nismo pušili, a ni sada ne pušimo). Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta, 7 sedmica, 20 godina. Ako to razdoblje seže do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt, a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). Tara hasn't been feeling well for two weeks. ali Tara didn't feel well for two weeks, and now she feels well. dve sedmice, a sada se oseća dobro). (Tara se nije dobro osećala već (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice)

Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati, 7. januara, u petak. for period vremena since od vremenske tačke

20 minutes

6.15 am

41

three days Monday six months January a long time I left school ever the beginning of time itd. itd. I've been studying for three hours. (učim već tri sata) I've been watching TV since 7pm. (gledam TV od 7 sati posle podne) Tara hasn't been visiting us since March. (Tara nas nije posetila od Marta) For se može koristiti u svim vremenima, since se obično koristi samo sa perfect vremenima. to call - zvati I have been calling you have been calling you he, she, it has been calling we have been calling we you have been calling they have been calling (3.17.) Prošla vremena (3.17.1) Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. I have not been calling have not been calling he, she, it has not been calling have not been calling you have not been calling they have not been calling have I been calling? have you been calling? has he, she, it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling?

-

infinitiv

preterit

past particip

-

pravilni glagoli

work explode like

worked exploded liked

worked exploded liked

Prošli oblik svih glagola završava na -ed.

nepravilni glagoli

go see sing

went saw sang

gone seen sung

Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet.

Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica:

Past particip nam nije potreban pri građenju prošlog vremena.

subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. She played basketball last week. (živeo sam u toj kući kada sam bio mlad) (ona je igrala košarku prošle sedmice)

42

b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday. (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka) c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. Did he watch TV last night. (je si li igrao tenis prošle sedmice) (je li gledao TV prošle sedmice)

Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik. I did not go to London. You did not go to London. He did not go to London. itd. (nisam bio u Londonu)

Glagol be nema u svim licima isti oblik, upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola. I, he, she, it was here. - Was I, he, she, it here? You were here. - were you here? Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal, krajnji samoglasnik se udvostručava: plan - planned skip - skipped Krajnje "l" se uvek udvostručava: level - levelled call - called Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik, taj se "y" mijenja u "i": worry - worried cry - cried Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. (bio sam u Liverpulu prošle godine);

b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću:
We went to school when we were children. (išli smo u školu kada smo bili deca); c) kada govorimo o stvarima koje želimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. (voleo bih da imam novi kompjuter)

d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena):
The policeman told me I drove to much. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kažemo kada ili gde se radnja dogodila, moramo koristiti prosto prošlo vreme, a ne složeno sadašnje vreme (present perfect tense).

43

to call - zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he, she, it called he, she, it didn't call did he, she, it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call? (3.17.2.) Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading. We were playing. Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not: She was not reading - She wasn't reading. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršeni preterit se upotrebljava: • da se opiše pozadina, odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. Obično priča počinje nesvršenim preteritom, a zatim se nastavlja prošlim vremenom, npr: "James Bond was driving through town. It was raining. The wind was blowing hard. Nobody was walking in the streets. Suddenly, Bond saw the killer in a telephone box..."; • da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio); I was watching TV when you telephoned. (gledao sam TV kada si nazvao) • da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. (mislio sam provesti dan na plaži ali sam odlučio otići na ekskurziju) (ona je čitala) (mi smo igrali)

za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. dok njihove majke čavrljale) (deca su se igrala

u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit: I knew that he was talking to her about her daughter. njom razgovara o njenoj kćeri). (znao sam da se sa

Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit. to call - zvati

44

I was calling you were calling. he, she, it was calling we were calling you were calling they were calling

I was not calling you were not calling he, she, it wasn't calling we weren't calling you weren't calling they weren't calling

was I calling? were you calling? was he, she, it calling? were we calling? were you callingg? were they calling?

(3.17.3.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not između pomoćnog i glavnog glagola, a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava:

1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti, također
izražava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti - pre neke druge radnje: We had left home before he came. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. We arrived at 9.15am. The train had left when we arrived. (voz je krenuo u 9 sati. Mi smo stigli u 9 i 15. Voz je bio otišao kada smo mi stigli.) The train had left when we arrived. past Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Mi stižemo u 9 i 15. I was not hungry. I had just eaten. (nisam bio gladan, upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. I had never seen him before. (nisam znao ko je on, nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta). U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom. 2) u zavisnim rečenicama uz after: He got a headache after he had washed his hair. kosu); (dobio je glavobolju nakon što je oprao present future

3) iza izraza: as if (kao da), if only (kad bi barem), I wish (kamo sreće da), past perfectom se izražava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call - zvati I had called I had not called had I called?

45

you had called he, she, it had called we had called you had called they had called

you had not called he, she, it had called we had called you had called they had called

had you called? had he, she, it called? had we called? had you called? had they called?

(3.17.4.) Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am. I arrived at 11am. When I arrived, Ram had been waiting for two hours. Ram had been waiting for two hours when I arrived. past Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati. 9 11 present future

Ja sam stigao u 11 sati. John was very tired. he had been running. (John je bio veoma umoran, trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. somebody had been smoking. (osetio sam cigarete, neko je pušio). Past Perfect Continous se takođe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru. D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night. to call - zvati I had been calling you had been calling he, she, it had been calling we had been calling you had been calling they had been calling (3.18.) Buduća vremena (3.18.1.) Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola I had not been calling you had not been calling he, she, it had not been calling we had not been calling you had not been calling they had not been calling had I been calling? had you been calling? had he, she, it had been calling? had we been calling? had you been calling? had they been calling?

46

Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not između pomoćnog i glavnog glagola, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. U prvom licu jednine i množine umesto glagola will, može se koristiti glagol shall, međutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call - we shall call (ja ću zvati - mi ćemo zvati). Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje, nadu itd.Takođe se koristi da bi se izrazila namera, odluka, pretnja ili obećanje. I hope we will have better luck next day. I expect that he will come tomorrow. I will help her because she is beautiful. to call - zvati I will call (ja ću zvati) you will call he, she, it will call we will call you will call they will call I will not call you will not call he, she, it will not call we will not call you will not call they will not call (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) (očekujem da će on doći sutra) (pomoći ću joj jer je lepa) will I call? will you call? will he, she, it call? will we call? will you call? will they call?

(3.18.2.) Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not između glagola will i be, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. At 4pm tomorrow, I will be working. past present future 4pm U 4 sata biću usred posla. Kada koristimo buduće trajno vreme, naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija. I will be playing tennis at 10am tomorrow. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella, it will be raining when you return. (uzmi kišobran, padaće kiša kada se budeš vraćao) to call - zvati I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he, she, it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling I won't be calling you won't be calling he, she, it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling will I be calling? will you be calling? will he, she, it be calling? will we be calling? will you be calling? will they be calling?

(3.18.3.) Složeno buduće vrijeme - Futur Perfect Tense

47

subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izražava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti: The train will leave the station at 9am. You will arrive at the station at 9.15am. When you arrive the rain will have left. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Vi stižete u stanicu u 9 i 15. Voz će otići kada vi stignete.) The train will have left when you arrive. past present future Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stižete u 9 i 15. Ovo vreme također izražava i radnju koja će se desiti i završiti do određenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. to call - zvati I will have called (budem bio zvao) you will have called he, she, it will have called we will have called you will have called they will have called (Oni će napustiti parlament do 12 sati.) will I have called? will you have called? will he, she, it have called? will we have called? will you have called? will they have called?

I will not have called you will not have called he, she, it will not have called we will not have called you will not have called they will not have called

(3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not između will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično sažimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd. Kod odričnih rečenica sažimamo glagol will i rečicu not: I will not - I won't you will not - you won't itd. Predbuduće trajno vreme izražava radnju koja traje određeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izražava radnju koja će trajati do određenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom određenom trenutku u budućnosti:

48

At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.) to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling I will not have been calling you will not have been calling will I have been calling? will you have been calling? he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will not have been calling will we have been calling? you will not have been calling will you have been calling? they will not have been calling will they have been calling?

(4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr: man town happiness love

(čovek), (grad), (sreća), (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti: • opšte imenice (common nouns), služe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd;


• • •

vlastite imenice (proper nouns), služe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd; zbirne imenice (collective nouns), služe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd; gradivne imenice (material nouns), služe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd. apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (žeđ) itd.

Također, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Množinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se može brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u množini: silver (srebro), thirst (žeđ), air (zrak) itd.

49

Rod imenica - Gender of Nouns Množina imenica - Plural of Nouns Padeži imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se određuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ženskih lica ženskog su roda (feminine) i imena živih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter). Kod živih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ženski rod: boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - girl - mother - sister - daughter - aunt - niece - queen - nun - mare - hen - duck - goose dečak otac brat sin ujak nećak kralj kaluđer konj petao patak gusak - devojčica - majka - sestra - kći - tetka - nećaka - kraljica - kaluđerica - kobila - kokoška - patka - guska

- dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - abbess - actress - countess - duchess - empress - poetess - princess - negress - heiress - sorceress - lioness - heroine opat glumac grof vojvoda car pesnik princ crnac naslednik čarobnjak lav heroj - opatica - glumica - grofica - vojvotkinja - carica - pesnikinja - princeza - crnkinja - naslednica - čarobnica - lavica - heroina

- obrazuju se složenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord - maid-servant - hen-sparrow - cow-calf - female-elephant - landlady sluga vrabac junac slon gazda - sluškinja - vrabica - junica - slonica - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ženskom i u muškom rodu: pupil friend (učenik, učenica) (prijatelj, prijateljica)

50

teacher cousin

(učitelj, učiteljica) (rođak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci: • • • • • "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ženskog roda; "child" može biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ženskog roda i označavaju se sa she; ženskog roda su: imena država i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ženskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izražavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su također i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda;


• •

U basnama životinje su personificirane pa su uvek ženskog ili muškog roda.

(4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: množina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri: book face - books - faces (knjiga - knjige) (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes bush - bushes bench - benches razred - razredi grm - grmlje klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika: hero - heroes potato - potatoes negro - negroes heroj - heroji krompir - krompiri crnac - crnci

51

Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos canto - cantos octavo - octavos klavir - klaviri spev - spevovi oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u množini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country lady story ali: day boy toy - days - boys - toys dan dečak igračka - dani - dečaci - igračke - countries - ladies - stories zemlja dama priča - zemlje - dame - priče

Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u množini nastavak "-es": half calf knife wife - halves - calves - knives - wives polovina tele nož supruga - polovine - telad - noževi - supruge

Izuzeci od ovog pravila su: strife fife staff gulf - strifes - fifes - staffs - gulfs borba svirala štab struja - borbe - svirale - štabovi - struje

Imenice koje zavšavaju na "-oof", "-ief", "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof dwarf chief cliff - roofs - dwarfs - chiefs - cliffs krov patuljak poglavica greben - krovovi - patuljci - poglavice - grebeni

Neke imenice imaju u množini nastavak "-en": ox child - oxen - children vo dete - volovi - deca

Neke imenice obrazuju množinu promjenom osnovnog samoglasnika: man woman tooth Englishman sportsman - men - women - teeth - Englishmen - sportsmen čovek žena zub Englez sportista - ljudi - žene - zubi - Englezi - sportisti

52

ali: Roman Norman German - Romans - Normans - Germans Rimljanin Norman Nemac - Rimljani - Normani - Nemci

Neke imenice imaju dva oblika u množini sa različitim značenjem: brother cloth - brothers - brethren - cloths - clothes (braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji, društvu) (štof) (odelo)

Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u množini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak: radius - radii oasis - oases (poluprečnik, poluprečnici) (oaza, oaze)

Složenice obrazuju množinu tako da se nastavak za množinu doda glavnoj reči od koje je složenica sastavljena, tj. od reči koja nosi smisao. Ako je složenica sastavljena bez imenica, onda nastavak za množiniu dobija poslednja reč: looker-on - lookers-on pick-pocket - pick-pockets forget-me-not - forget-me-nots (gledalac, gledaoci) (džeparoš, džeparoši) (nezaboravak (cveće), nezaboravci)

Neke složenice dobijaju obeležje množine uz oba dela reči: manservant - menservants (sluga, sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice furniture information progress (savet) (nameštaj) (obaveštenje) (napredak)

Ako je potrebno izraziti množiniu, onda se upotrebi neka reč u množini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja)

Neke su imenice po svom obliku u jednini, a imaju značenje množine: people mankind cattle (ljudi) (čovečanstvo) (stoka)

Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik množini ali su u jednini: what is the news by the means (kakve su vesti) (na ovaj način)

Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u množini: cards (karte)

53

contents poltics mathematics

(sadržina) (politika) (matematika)

Neke imenice imaju u množini drugačije značenje nego u jednini: arm (ruka) letter (slovo) compass (kompas) drawer (fioka) (4.3.) Padeži imenica - Cases of Nouns arms letters compasses drawers (ruke, oružje) (književnost) (šestar) (donje gaće)

U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeža kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina: 1. pad. A teacher had a book. 2. pad. The book of the teacher was big. 3. pad. We went to the teacher. 4. pad. And we asked the teacher. 5. pad. Teacher, is your book big? 6. pad. After our conversation with the teacher. 7. pad. We know more about the teacher. množina: 1. pad. Some teachers had books. 2. pad. The books of the techers were big. The teacher's books are always big. 3. pad. We went to the teachers. 4. pad. And we asked the teachers. 5. pad. Teachers, are your books big. 6. pad. After the conversation with the teachers. 7. pad. We know more about the teachers. (neki učitelj je imao knjigu) (knjiga tog učitelja bila je velika) (otišli smo učitelju) (i zapitali smo učitelja) (učitelju, je li vaša knjiga velika?) (poslije našeg razgovora sa učiteljem) (znamo više o učitelju)

(neki učitelji imali su knjige) (knjige tih učitelja su bile velike) (knjige učitelja su uvijek velike) (otišli smo učiteljima) (i zapitali smo učitelje) (učitelji, jesu li vaše knjige velike) (poslije razgovora sa učiteljima) (znamo više o učiteljima)

Prema tome, padeži se određuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti), pomoću predloga (drugi padež pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv, treći padež pomoću predloga "to", šesti pomoću predloga "with", sedmi padež pomoći predloga "about"). Peti padež izražava se imenicom bez člana. Drugi padež - Genitive U engleskom jeziku drugi padež se može izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). Saksonskim genitivom (Saxon genitive), koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). Ovaj padež se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. teacher's book (učiteljeva knjiga). Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika, a "s" iza bezvučnih suglasnika. U jednini se dodaje -'s teacher's book Peter's toy (učiteljeva knjiga) (Peterova igračka)

54

boy's eyes

(dečakove oči)

Ako se osobna imenica završava na -s, onda dodajemo samo apostrof, a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela)

Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake", dodaje se samo apostrof: for goodness' sake for conscience' sake (za Božju volju) (radi smirenja savesti).

Osobne imenice mogu se završavati na -s, pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. James's Square for Doris's sake my boss's sister Složenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte). (trg Sv. Džejmsa) (radi Doris) (sestra mog gazde).

U množini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (žene moje braće).

Ako se imenica ne završava na -s u množini, onda ona ima nastavak -'s: the children's toys the mice's legs woman's right (5.) Pridevi - Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč, pa se prema tome pridevom ne može izraziti ni rod, ni broj ni padež. Pridev obično stoji ispred imenice. Pridevi se dijele na: • lične (proper), koji se pišu velikim slovom: Bosnian, Croatian, Serbian, English, German, Italian; • opisne (descriptive): young, beautiful, green; • količinske (quantitative): some, few, much, all, enough; • pokazne (demonstrative): the this, that, these, those, such, younder, the same, the order; • neodređene (indefinite): a, an, any, one, certain, another; • deobne (distributive): each, every, either, neither; • prisvojne (possessive): my, your, his, her, its, our, their; • upitne (interrogative): what, which. (5.1.) Poređenje prideva - Comparasion Pridevi imaju tri stepena poređenja: (dečije igračke) (mišije noge) (ženska prava).

prvi stupanj

- jednakost

- positive

55

 

drugi stupanj treći stupanj

- nejednakost - nadmoćnost

- comparative - superlative.

Jednakost se izražava pomoću reči "as...as" i pozitiva prideva. He is as rich as his friend. He is as strong as a horse. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). (jak je kao konj)

Komparativ, kojim se izražava umanjenost, obrazuje se pomoću reči "less...then": He is less rich than his brother. (on je manje bogat od svog brata) Komparativom se izražava uvećanost, i obrazuje se:

• •

kod jednosložnih i nekih dvosložnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. (on je bogatiji od svog brata); kod višesložnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. (on je samostalniji od svog brata); "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). Ako je pridjev višesložan, ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji).

Treći stepen, superlativ, može biti: • relativni, kada je poređenje izraženo pridevom na najvišem ili najnižem stepenu. On se pravi kod: -jednosložnih i nekih dvosložnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji); -višesložnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji); • apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. (to je veoma tačno, to je ponajviše tačno). Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva, umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. (veoma sam vam zahvalan).

(5.2.) Pravopisna pravila pri poređenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik, taj se suglasnik udvostručuje: fat - fatter - the fattest (debeo), big - bigger - the biggest (velik). Ako se pridev završava muklim "e", na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r", odnosno "st": fine - finer - the finest (lijep). Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i": pretty - prettie ali gray - grayer - the prettiest (drag), - the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika, a ne suglasnika).

Poređenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poređenje. Na ovaj način porede se svi jednosložni predevi - sa izuzetkom sledećih:

56

just, right,

more just, more right,

the more just the most right.

Germanskim načinom poređenja porede se još i dvosložni pridevi koji se završavaju na "-y", "-ow", "-er" ili na slogovno "l", kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu: pretty, prettier, the prettiest; narrow, narrower, the narrowest; clever, cleverer, the cleverest simple, simplier, the simpliest; polite, politer, the politest. Poređenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poređenje. Ovim načinom porede se svi višesložni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu, kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous, learned, beautiful, more famous, more learned, more beautiful, the most famous; the most learned; the most beautiful.

mnogi dvosložni pridevi mogu se porediti na oba načina. Takvi su pridevi: common, cruel, pleasant, quiet, cheerful, handsome itd. (5.3.) Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi: Positive good (dobar) bad (loš) evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) little (malen) late (kasan) pnear (blizak) pold (star) far (daleko) Comparative better worse more less later (kasniji) latter (dalji po redu) nearer older elder farther (prostorno dalji) further (dalji po redu) Superlative the best the worst the most the least the latest (najnoviji) the last (poslednji) the nearest (najbliži) the next (sledeći, do) the oldest the eldest the farthest the furthest

Komparativ i superlativ složenih prideva: kada složeni pridevi počinju jednosložni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosložni pridev: I never saw a faster sailing ship. I never saw a worse looking man. (nikad nisam video bržeg jedrenjaka) (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda)

(6.) Predlozi - Prepositions

57

Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu važnost jer padeži nemaju svoje nastavke. Predlozi se dele na:

a) predloge za mesto: at (u, na, kod, pri), to (u, ka, prema), in (u), into (u), on (na),
between (između), in front of (ispred), before (ispred), above (iznad), behind (iza), under (ispod) i dr;

b) predlozi za vreme: before (pre), after (posle), since (od), on (u) i dr; c) predlozi za očuvanje porekla, uzroka, cilja: from (od), by (od), through (pomoću),
towards (prema);

d) predlozi za sredstva: by (od, pomoću), in (u), with (s, sa), without (bez).
Predlozi mogu biti složeni, tj. sastavljeni su od više reči: into (u), upon (na), within (u), outside (napolju), throughout (skroz). Posle predloga uvek sledi "imenica", a nikad glagol. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog, money, house, love); lične imenice (Sarajevo, Zagreb, Beograd, Edin, Mary); zamjenice (you, him, us); grupne imenice (my first job, your blue book); gerund (swimming). Pošto posle predloga ne može ići glagol, a ako to želimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica. subjekat + glagol The food is She lives Mary is looking The letter is Pascal is used She isn't used I ate Upotreba nekih glavnih predloga: of - he is a friend of mine what are you thinking of? from - where did you came from? whom did you get this book from? I translated this from English into Serbian to - I get into my office every morning we went to see him I want to tell you the truth at - the family is at dinner she is at the dressmaker's he is standing at the door in - I live in Kragujevac my money is in my pocket (on je moj prijatelj) (o čemu mislite?) (odakle ste?) (od koga ste dobili ovu knjigu) (preveo sam to sa engleskog na srpski) (svako jutro idem u kancelariju) (pošli smo da ga posetimo) (želim da vam kažem istinu) (porodica ruča) (ona je kod krojačice) (on stoji kod vrata) (živim u kragujevcu) (moj novac je u džepu) predlog on in for under to to before "imenica" the table. Japan. you. your blue book. English people. working. coming .

58

I'll be back in a minute into - he came into the room I put the money into my pocket about - what are you talking about? she walked about the house it's about seven o'clock I was about to go home when she came

(vraćam se za minut) (ušao je u sobu) (stavio sam novac u džep) (o čemu pričate) (hodala je po kući) (oko sedam je sati) (upravo sam htio da odem kad je ona došla)

since - I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka) for - I haven't seen you for ages I waited for an hour I did it for you (nisam vas video od odavno) (čekao sam jedan sat) (to sam za vas učinio)

except - there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between - what is between you and her (šta je između tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika između reči i dela) among - you will find some interesting girls among this students interesantne devojke među ovim studentkinjama) before - she stood before the door waiting came before eight o'clock beyond - this is beyond my understanding his house stands beyond that road without - I shall be lonely without you she left without saying good-bye towards - they came to the house until - I shall wait until day come till - I have been waiting for you till now with - will you take me with you the proposal was approved with great majority I cannot remain with him any longer he cut himself with a knife (naći ćete

(stajala je pred vratima i čekala) (dođi prie osam) (to ne mogu da shvatim) (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) (bit ću usamljen bez vas) (otišla je bez zbogom) (prišli su kući) (čekat ću dok oni dođu) (sve do sada sam vas čekao) (hoćete li me povesti sa sobom) (predlog je prihvaćen velikom većinom) (ne mogu više ostati s njim) (posekao se nožem) (šta ste učinili u vezi sa ovim

regarding - what have you done regarding this report? izveštajem)

Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv. predložne fraze (prepositional frases): in spite of in front of according to because of on account of by means of There was a pool in front of his house. This is not truth in spite of what he has said. (uprkos) (ispred) (prema) (zbog) (radi) (pomoću) (pred njegovom kućom se nalazio bazen) (to nije istina uprkos tome što je on rekao)

59

(7.) Prilozi - Adverbs Prilozi su reči koje pobliže označavaju glagole, prideve ili druge priloge: • uz glagol: John speaks loudly. She never smokes. uz pridev: He is really handsome. She is less beautifull than her sister. uz prilog: She drives incredibly slowly. There is truly quietly. (John priča glasno) (ona nikad ne puši)


(on je stvarno zgodan) (ona je manje lepa nego njena sestra) (ona vozi nevjerovatno sporo) (tamo je zaista )

Međutim, pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije, oni mogu:

• •

izmeniti smisao rečenice: Obviously, I can't know everything. znati) izmeniti predložnu frazu: It's immediately inside the door.

(očito, ne mogu sve

(to je odmah iza vrata)

Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste, izvedene i složene. • Prosti prilozi su: now (sada), then (tada), fast (brzo), loud (glasno), right (pravo) i dr. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful - beautifully (lep - lepo) bad - badly (loš - loše) itd. Složeni prilozi su: a great deal (mnogo), at least (bar), at present (sada), at last (najzad) itd.

Po svom značenju prilozi se dele na: • priloge za vreme: always (uvek), ever (ikad), never (nikad), seldom (retko), often (često), soon (uskoro), sometimes (ponekad), early (rano), late (kasno) i dr.


priloge za mesto: here (ovde), there (tamo), in (u), out (iz), near (blizu), far (daleko), down (dole), up (gore) i dr. priloge za količinu: more (više), no more (ne više), most (najviše), little (malo), many (mnogi), less (manje) i dr. priloge za način: how (kako), as (kao), so (tako), quickly (brzo), why (zašto), truly (zaista), quietly (mirno), hardly (jedva), usefully (korisno), happily (srećno) i dr. Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. prilozi stupnja: very (vrlo), too (previše), enough (dovoljno), quite (sasvim) i dr.

(7.1.) Poređenje priloga

60

Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poređenja na sledeće načine: • dvosložni i višesložni prilozi, kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more", a za superlativ reč "most". beautifully - more beautifully - most beautifully (lepo - lepše...); jednosložni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er", a superlativ nastavkom "est": long - longer - longest (dugo - duže...);

Nepravilno se porede sledeći prilozi: well badly much little near far late (dobro) (loše) (mnogo) (malo) (blizu) (daleko) (kasno) - better - worse - more - less - nearer - farther, further - later - best - worst - most - least - nearest, next - farthest, furthest - latest, last

Inače, u poređenju priloga važe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve. U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap dear fair false hard high loud low near right short wide (jeftin) (drag, skup) (lep, pravilan) (lažan) (težak) (visok) (glasan) (nizak) (blizak) (prav) (kratak) (širok) - to sell cheap - to buy dear - to copy fair - to play false - to work hard - to charge high - to speak loud - to speak loud - to draw near - to sing right - to stop short - wide open (prodavati jeftino) (kupiti skupo) (prepisati čisto) (varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke ciene) (govoriti glasno) (govoriti ) (približiti se) (raditi kako treba) (iznenada stati) (široko otvoren)

Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly", oni često menjaju smisao: hard near (težak, naporan) (blizak) - hardly - nearly (jedva), (skoro).

Prilog može imati tri položaja u rečenici:


• •

na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs. u sredini (između subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully.

(sada ćemo učiti priloge) (mi često učimo priloge) (mi pažljivo učimo priloge)

61

(8.) Uzvici - Interjections Uzvici mogu izražavati: • • • • • čuđenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha,ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obraćanje pažnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear, hear! what's the matter! pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro), good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo)


(9.) Veznici - Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na: • • dopunske (coordinative): and (i), but (ali), or (ili), yet (ipak) i dr. zavisne (subordinative): that (da), if (ako), when (kada), though (iako) i dr.

Glavni veznici i njihova upotreba: before - We saw him before he left his office. (videli smo ga pre nego što je napustio ured) since - It was a long time since we met. (odavno se nismo videli) until, till - We all waited until the rain stopped. (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as - As soon as he came we called his father. (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as - He did it as well as he could. (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as - You may keep this book as long as you want. (možete zadržati ovu knjigu koliko god želite) either...or - Either you or your brother must go. (ili vi ili vaš brat morate ići) neither...nor - Neither he or his sister knew this lesson. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both...and - Both you and I think so. (oboje mislimo tako) unless - I am not going to do this unless it is necessary. (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to - He came in order to hear news. (došao je da bi čuo vest) as much as - I have read as much I had time. (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) - He knows that I was right, although he wouldn't admit it. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether - I don't know whether to go or not. (ne znam da li da idem ili ne) because - I don't like it because it's too tiresome. (ne volim to jer je isuviše zamorno)

62

(10.) Zamenice - Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na: Lične zamenice - Personal pronouns Prisvojne zamenice - Possessive pronouns Povratne zamenice - Reflexive pronouns Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns Upitne zamenice - Interrogative pronouns Relativne zamenice - Relative pronouns Deobne zamenice - Distributive pronouns Neodređene zamenice- Indefinite pronouns (10.1.) Lične zamenice - Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika: a) u prvom padežu: I (ja), you (ti), he- she- it (on-ona-ono) u jednini, we (mi), you (vi) i they (oni-one-ona) u množini; b) u četvrtom padežu: me (mene), you (tebe), him- her- it (njega-nju-njega) u jednini, i us (nas), you (vas), them (njih) u množini. Drugi padež kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of", treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeža: of me, to me, with me, of you, to you, with you. Posle glagola: to tell (reći), to give (dati), to bring (doneti), to throw (baciti), to send (poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read (čitati) i još nekih, predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta, ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book. I gave the book to him . (dao sam mu knjigu) (dao sam mu knjigu).

Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. I said to him nothing. (nisam mu ništa rekao) (nisam mu ništa rekao)

Četvrti padež lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeža u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. Who is speaking? - Me (ko je tamo? -Ja) (ko govori?)

Četvrti padež lične zamenice se također upotrebljava umesto prvog padeža u poređenju iza reči "than": He is taller than me. (viši je od mene) Zamenica "it" može se upotrebiti i kao bezlična zamenica, koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne) It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamenica "it" se također može upotrebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. It is only my brother who is here in time. (nije bilo teško razumjeti ga) (samo je moj brat došao na vrijeme)

Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodređene zamenice i imaju

63

značenje neodređene zamenice "one". U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). Kad upotrebimo zamenicu "we", uključujemo lice koje govori, a kad upotrebimo zamenicu "they", onda ne uključujemo: We are not going to ask you to go. They say that the accident was inevitable. (nećemo tražiti od vas da idete) (kažu da je nesretan slučaj bio neizbežan)

U običnom govoru se u ovakvim slučajevima može upotrijebiti i zamenica "you": You are not supposed to know everything. (ne može se pretpostaviti da sve znate)

(10.2.) Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su: mine (moj,a,e), yours (tvoj,a,e), his (njegov), hers (njen), its (njegov) u jednini; ours (naš,a,e), yours (vaš,a,e), theirs (njihov,a,e) u množini. Prisvojne zamenice služe za odgovor na pitanje čiji, čija, čije: Whose hat is this? It is mine. (čiji je ovo šešir? moj je)

Prisvojne zamenice upotrebljavaju se također u naročitim izrazima koji prave dvostruki padež: a friend of mine (moj prijatelj)

Kad se zamenica želi naglasiti, može se umesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti "my own": This book is my own. (ovo je moja vlastita knjiga)

Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice, prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own and where is yours (ovo je moja knjiga) (a gdje je vaša) - pris. pridev; - prisv. zamenica.

(10.3.) Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns Povratne zamenice su: myself (ja sam, lično ja), yourself (ti sam, ti lično), himself (on sam), herself (ona sama), itself (ono samo) za jedninu, ourselves (mi sami), yourselves (vi sami), themselves (oni sami) za množinu. "One's self" ili "oneself" je neodređeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice), to dress one's self (obući se) Povratna zamenica može se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam): I did it by myself izrazu: as for myself (sam sam to učinio, bez ičije pomoći), ili u (što se mene tiče).

64

Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. (lično on je učinio to herojsko djelo).

(10.4.) Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su: this (ovaj, ova, ovo) za bliže predmete ili lica u jednini; these (ovi, ove, ova) za bliže predmete ili lica u množini; that (onaj, ona, ono) za dalje predmete u množini; zatim such (takav, a, o) i the same (isti); the former (pređašnji, raniji), the latter (zadnji, dalji po redu); one i ones. Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. (to nije istina).

Such i the same imaju isti oblik u množini: Such is my opinion, such are his words. the same to you (takvo je moje mišljenje, takve su njegove reči) (također i vama).

Zamjenica "the same" može se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). (10.5.) Upitne zamenice - Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who, what i which. Promena zamenice "who": 1. pad. who 2. pad. whose 3. pad. to whom 4. pad. whom 5. pad. with whom Promena zamenice "what": 1. pad. what 2. pad. of what 3. pad. to what 4. pad. what (šta) (čega) (čemu) (šta) (ko) (čiji, kojega) (kome) (koga) (s kim)

65

5. pad. with what Promena zamenice "which": 1. pad. which 2. pad. of which 3. pad. to which 4. pad. which 5. pad. with which "What" se upotrebljava samo za stvari :

(čime)

(koji) (kojega) (kojemu) (kojega) (s kojim)

what do you want (šta hoćete), what is this made of (od čega je ovo napravljeno). "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house whom do you see (ko živi u vašoj kući), (koga vidite).

"Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours which of these girls is your sister (koja od ove dve knjige je vaša), (koja od ovih devojaka je vaša sestra).

Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica, onda su to pridevi (which - koji; what - kakav): which man is your brother what colour is your bag (koji od ovih ljudi je vaš brat), (koje je boje vaša torba).

Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever, whatever, whichever; whosoever, whatsoever, whichsoever. Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici, onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here what comes after spring (10.6.) Relativne zamenice - Relative pronouns Relativne zamenice su: who, what, which, that, as, but. "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a teacher učiteljica), I saw the man to whom you were talking razgovarali); "Whom" se može izostaviti: the journalist I met at the conference left for Italy otputovao je za Italiju). "Whose" se odnosi na lica, životinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je žena u čijoj kući mi živimo), (novinar koga sam sreo na konferenciji (ona živi sa svojom ćerkom koja je (video sam čoveka sa kojim ste (ko ovde govori) (šta dolazi posle proljeća).

66

I saw the dog whose leg was broken slomljena).

(video sam psa čija noga je bila

"Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has died je). "Which" se odnosi na stvari i na životinje: the house in which I live is in small street "Which" se može odnositi i na celu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). "Which" se može izostaviti kad je objekt u četvrtom padežu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). "That" se odnosi na lica, životinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother brat), the book that you are reading is interesting Kad je "that" predmet odnosne rečenice može se izostaviti: the man you met is my father "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to: posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video); • posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem); • poslije reči: all, everything, anything, nothing, something, some, any, none, much, little, only, very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). "What" kao odnosna zamenica znači "ono što": tell me what you want to know I know what you mean (kažite mi šta želite znati), (znam šta mislite). (čovek koga ste sreli je moj otac). (dečak koji vam je pokazao put je moj (knjiga koju čitate je zanimljiva). (kuća u kojoj živim nalazi se u maloj ulici). (jedan pisac, čija je slava velika, umro

Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica, životinje i stvari, i dolazi posle "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji).

"But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica, životinja i stvari, a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju).

Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever": whatever they do, they are not right (šta bilo da čine, nisu u pravu).

67

(10.7.) Deobne zamenice - Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each, each other, either, neither. Each se odnosi na lica, životinje i stvari. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. Glagol je uvek u jednini: each shows his own card Each other ima uzajamno značenje (svaki pokazuje svoju kartu). (jedan drugoga, jedan drugome itd.):

good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomažu jedan drugoga). Umesto "each other" može se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomažu jedan drugoga). "Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica, životinje i stvari, a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly kako treba). (i jedan i drugi učenik pročitaće priču

"Either" i "neither" su također i veznici, i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money novac). (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj

(10.8.) Neodređene zamenice - Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodređene zamenice: all few a few little a little many, much some, any other another one several both Samo pridevski upotrebljavaju se: every no many a Samo samostalno se upotrebljavaju: others something, anything somebody someone drugi nešto neko neko svaki (ako znači celinu) niko mnogi ceo, svi malo nešto, nekoliko malo nešto malo mnogo neki, nešto, nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba

68

anybody anyone everybody everyone everything nobody no one none nothing

neko, bilo ko neko, bilo ko svako svako sve niko niko niko ništa

Neodređena zamenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći), all is lost (sve je izgubljeno); b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena). "All" znači celinu. Glagol stoji u jednini ili množini: all is correct the house is empty, all have gone (sve je tačno), (kuća je prazna, svi su otišli).

"Some" i "any" upotrebljavaju se za lica, životinje i stvari. Mogu se upotrebiti u jednini ili množini. "Some" označava dio koji je uzet iz celine, izvjestan broj, količinu ili stepen. "Any" ima neodređeno značenje, dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some nešto odvojiti); (nemam novaca ali mislim da mogu (ovde ima mnogo (kažu da je mnogo

there are many interesting books here, I am going to take some zanimljivih knjiga, uzet ću neke); many people are said to have arrived but I still cannot see any svijeta stiglo, ali ja još uvek nikog ne vidim). "Both" se upotrebljava za lica, životinje i stvari. Glagol je uvijek u množini: both came to see me

(oboje su došli da me vide);

two artists have exhibited their paintings; works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike, radovi obojice su od velike vrednosti). "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said, but in vain (mnogo je bilo rečeno, ali uzalud).

"Many" se upotrebljava za neodređeni broj lica, životinja i stvari. Glagol je samo u množini: many will come, and still more will leave (mnogi će doći, ali još više njih će otići).

Sve što je rečeno za "much" i "many" važi za njihove komparative i superlative (more i most). "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko, nijedna osoba, nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće), in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao). "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa):

69

nothing has been said about this

(ništa nije rečeno o tome).

"One" se upotrebljava za lica u jednini. Znači neko neodređeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna, šta će se čoveku dogoditi).

"Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica, životinje i stvari i javlja se samo u množini: I suggested to go, others said I should stay (predložio sam da odem, drugi su rekli da ostanem). "Another" se upotrebljava za lica, životinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once, another after some minutes nekoliko minuta). (11.) Red rieči - Word order (jedan je stigao odmah, drugi poslije

Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeže (osim za genitiv), zato se njihovo značenje često određuje mestom na kojem stoje u rečenici. Engleski jezik je veoma precizan u redu, odnosno rasporedu reči u rečenici, jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izražavanja misli. Na prvom mestu je subjekt (S), pa predikat (P), zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN), mesto (PM) i vreme (PV). My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). (moja ćerka čita novine veoma pažljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan, međutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike između subjekta i objekta. (12.) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. U e-mailovima, na forumima i chatovima zbog bržeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica. aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please

70

plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000

(13.) Britansko i američko pisanje - British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. britanski U britanskom pisanju, krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala, bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu, dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. Neke reči završavaju u britanskom na -tre, a -ter u američkom, npr: rebel > rebelled travel > travelled američki rebel > rebelled travel > traveled

centre theatre

center theater

Neke reči završavaju na -ogue u britanskom, a na -og u američkom:

analogue catalogue

nalog catalog

Neke reči završavaju na -our u britanskom, a na -or u američkom:

colour labour

color labor

Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom, a u američkom samo na -ize:

realise, realize harmonise, harmonize

realize harmonize

(14.) Pisanje velikih slova - Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli važne reči. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila, ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti, što olakšava učenje ovog jezika. Sve što trebate je:

71

naučiti pravila slediti pravila

Međutim, kod internet korisnika, na raznim reklama, grafitima itd. videćete odstupanja od ovih pravila, što svakako ne znači menjanje istih. Veoma je bitno ispravno pisati ako želite da čitalac ima visoko mišljenje o vama. 1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. • We saw the accident from the distance. • The quick brown fox jumped over the lazy dog.

2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom, na bilo kojem mestu u rečenici.
• • I like horror films. Mary and I went to the beach together.

Pored ovih slučajeva, velikim slovom pišemo:

3) imena ljudi i mesta:
• • • • 4) titule: • • • • • • • • • • • • Peter Susan Bosnia Jupiter Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General

5) dani, meseci, praznici:
Monday Friday July December Ramadan Christmas

6) nacije i regioni, jezici, religije i etničke skupine: • a German car • the Scandinavian countries • She speaks Russian and Chinese • a Muslim cleric • the Aboriginal people 7) nazivi knjiga, magazina, filmova, pjesama itd. • War and Peace • Rolling Stone • the New Statesman • Citizen Kane • Stairway to Heaven • the Mouse Trap 8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom: • The president said: "Ask not what your country can do for you."

72

"Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.

(15.) Znaci interpunkcije - Punctuation the full stop, period (.) - tačka the comma (,) - zarez the semi-colon (;) - tačka zarez the colon (:) - dvotačka the mark of interrogation, question mark (?) - upitnik the mark of exclamation (!) - uzvičnik inverted commas, quotation marks (" ") - navodnici brackets () ili [] - zagrade the hyphen (-) - crtica the dash (—) - duža crtica; the apostrophe (') - apostrof asterisks (***) - zvezdice diaeresis (..) - dve tačke

Tačka Zarez Dvotačka Tačka-zarez Upitnik

- The full stop or period - The comma - The colon - The semicolon - The question mark

(15.1.) Tačka - The full stop or period - Tačku stavljamo na kraj rečenice:

• •

She is sleeping. I was in England.

(ona spava) (bio sam u Engleskoj)

- Tačku koristimo u skraćenicama, ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči:

• •

Co. etc.

(company - kompanija) (et cetera - i tako dalje)

- Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči:

• • •

Ltd Manchester Utd St

(Limited) (United) (Saint)

Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi, i ponekad predstavlja pitanje stila. Međutim, preporučuje se da budete dosledni, ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. i sličnih primera, pišite je u celom tekstu. (15.2.) Zarez - The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči, fraza i klauza u rečenici.

1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. Zarez prije zadnje reči se ne mora
pisati.

John played handball, hockey, and football in high school. rukomet, hokej, i fudbal u školi)

(John je igrao u

2) Zarez razdvaja dva ili više prideva, koji dolaze jedan za drugim, ako oni mogu zameniti
mesta a da se ne promeni značenje rečenice:

The sunny, cool day was perfect for lying in the dark green grass. vreme je bilo odlično za izležavanje na tamno-zelenoj travi)

(sunčano, toplo

Primjetite, da između "dark" i "green" nema zareza, jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. Trava nije "zelena" i "tamna", ona je "tamno zelena".

73

3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke, te se koristi u potpisu
posle reči: Yours truly, Yours sincerly, Best wishes itd.  Dear Jane, message message message Best wishes, Jack Brown 4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:

You locked the car, didn't you?

(zaključao si auto, zar ne?)

5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and, but, or, for, nor, yet,
so) razdvaja dve nezavisne klauze:

Ron wore cowboy boots, and Jeff wore tennis shoes. čizme, a Jeff je nosio tenisice)

(Ron je nosio kaubojske

6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom: When the meeting was over, the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. (kada je sastanak bio završen, osoblje je poslužilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući) Primetite da nema zareza između "coffee" i "cake", zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze.

7) Zarezom se odvaja uvodna fraza, te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:

  

On my way to school, I met three of my classmates coming out of the subway. (na putu prema školi, izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega) Texans, as you know, are often the subject of jokes. znate, su često predmet šale) Eddie will, in spite of my wishes, travel to Russia. željama, putovati u Rusiju) (teksašani, kao što

(Eddie će, uprkos mojim

(15.3.) Dvotačka - The colon Dvotačka se koristi:

1) pre uvođenja liste pri nabrajanju: 
They must have: books, papers and pens. olovke) (Oni moraju imati: knjige, papire i

2) pre formalnog pitanja u rečenici:  
The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima: "rat je pred nama!")

74

3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje: 
His motives are clear: he intends to become a dictator. on nastoji postati diktator) (njegovi motivi su jasni,

4) da se posebno naznači važna reč u rečenici: 
King Midas cared for only one thing: gold. stvar: zlato) (kralj Midas je brinuo samo za jednu

5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:
 Dear Ms. Weiner:

6) pri pisanju podataka:  Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P.M.

(15.4.) Tačka-zarez - The semicolon Tačku-zarez koristimo:

1) između dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and,
but, or, nor, for, so, yet):

People are usually willing to give advice; they are much less inclined to take it. (ljudi obično rado daju savete; mnogo su manje zainteresirani da ih prime)

2) između dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however,
nevertheless, furthermore, then, therefore, moreover, thus, etc.):  Today people can buy what they want from supermarkets, department stores, and discount stores; but in Colonial days, when such conveniences did not exist, people depended on general stores and peddlers.

3) između reči koje nabrajamo, ako one sadrže zarez:
 The newly elected officers of the group are Thomas Mann, president; Emily Dickinson, vice-president; James Joyce, secretary; and Leo Tolstoy, treasurer.

(15.5.) Upitnik - The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja. Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet, should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu, zar ne?) Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja. The instructor asked the students what they were doing. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. (upitao sam sestru ima li sastanak)

75

(16.) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini Singular abyss alumnus analysis aquarium arch atlas axe baby bacterium batch beach brush bus calf chateau cherry child church circus city cod copy crisis curriculum deer dictionary domino dwarf echo elf emphasis family fax fish flush Plural abysses alumni analyses aquaria arches atlases axes babies bacteria batches beaches brushes buses calves chateaux cherries children churches circuses cities cod copies crises curricula deer dictionaries dominoes dwarves echoes elves emphases families faxes fish flushes

76

fly foot fungus half hero hippopotamus hoax hoof index iris kiss knife lady leaf life loaf man mango memorandum mess moose motto mouse nanny neurosis nucleus oasis octopus party pass penny person plateau poppy potato quiz reflex runner-up scarf scratch series sheaf sheep shelf son-in-law species splash spy stitch story syllabus tax thesis thief tomato tooth tornado try volcano

flies feet fungi halves heroes hippopotami hoaxes hooves indexes irises kisses knives ladies leaves lives loaves men mangoes memoranda messes moose mottoes mice nannies neuroses nuclei oases octopi parties passes pennies people plateaux poppies potatoes quizzes reflexes runners-up scarves scratches series sheaves sheep shelves sons-in-law species splashes spies stitches stories syllabi taxes theses thieves tomatoes teeth tornadoes tries volcanoes

77

waltz wash watch wharf wife woman

waltzes washes watches wharves wives women

(17.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige) Učeći strani jezik, učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. U engleskom jeziku, međutim, to ne treba da radite. Naglašeni, ’bold’-irani, slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom, na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost, pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə“. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). Zvršni glas im je isti, uprkos različitom pisanju. U dužim rečima ova razlika dolazi još više do izražaja. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti“) izgovara „eit“, ali u višesložnim rečima isti takav završetak svodi se na „t“: ’doctorate’ (doktorat). (17.1.) Naglasak. Većina engleskih reči, sa dva ili više slogova, ima jedan naglašen slog, a ostali slogovi su nenaglašeni. Međutim, ima višesložnih reči koje imaju dva naglaska, jedan jači i jedan nešto slabiji. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. Sve jednosložne reči izgovorene pojedinačno naglašene su, te se u fonetskoj transkripciji (Međunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. U rečenici, mnoge od jednosložnih reči mogu biti nenaglašene, naročito ako su predlozi ili veznici. U dvosložnim i trosložnim rečima naglasak je obično na prvom slogu, ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu; u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’, itd. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija, SAD, Australija, Novi Zeland, zemlje u kojima žive engleski kolonisti). Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. Međutim, svi oni stavljaju naglasak na isti slog, bili oni iz Londona ili Glazgova, Njujorka ili Melburna, bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridžu. Stoga je za savlađivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. Zato, obratite pažnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi, u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. (17.2.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a, e, i, o, u’ može da bude znak za više glasova, samoglasnika ili dvoglasnika. To ne treba da vas plaši. Postepeno ćete se u tome snaći, ne koristeći fonetske znake, slušajući pažljivo izgovor vaših spikera.

78

(17.3.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika, u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duži i naglašeniji od drugog.

(17.4.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snažno izgovaraju. U poređenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. Ne bismo mogli da kažemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku, razlike postoje između engleskog i srpskog ’t, p ,r ,l’ i drugih, ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno. Slušajte pažljivo izgovor spikera, obratite posebnu pažnju na izgovor naglašenih slogova, i nastojte da što približnije podržavate govor izvornog spikera. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. Ne brinite zbog toga, multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne, fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni, jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poželite.

79

(17.5.) Više suglasnika – ’More Consonants’

(17.6.) Transkripcija izgovora. Po ovoj metodologiji, fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. Ali, potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. Pravila za izgovor gotovo i nema, a ukoliko i postoje, izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. Pomoćno sredstvo za savlađivanje izgovora ovde vam je čitanje, tj. govor izvornih spikera. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate pažnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno pažljivo slušate čitanje spikera, čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna, ženski – plava), vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u živom govoru, bilo sa kompjutera, radija ili televizije. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ - Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom“, što svakako nije uobičajeno. Nulta lekcija je, u stvari, bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke“, koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je

80

bogat“. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’, a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. (18.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta, bilo kao maternji, bilo kao drugi ili strani jezik, i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska, američka, australijska itd.) koje se međusobno razlikuju na mnogo načina, a naročito u izgovoru. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku, a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski“, kao što je to srpski. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano!“ ne važi za engleski jezik, jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo, nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. Ne može se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje, odnosno pisanje, ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka, vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke Međunarodnog fonetskog udruženja da bi prikazali izgovor reči. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels), dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants). (18.1.) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno, ne nailazeći na prepreke. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako što usne i jezik zauzimaju razlicite položaje, to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ 1 2 /e/ 3 /Q/ 4 /α:/ 5 /Ќ/ 6 /Ќ:/ 7 /u/ 8 /u:/ 9 /Г/ /«:/ /«/ 10 11 12

Znak /:/ iza samoglasnika produžava trajanje glasa. Kvalitet samoglasnika najviše određuje položaj jezika u usnoj duplji. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje, onda je samoglasnik ‚prednji’, ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’, a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut, odnosno koliko zbog svog položaja zatvara usnu duplju, samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene. Položaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene - za samoglasnike: /i:/, /i/, /e/. b) neutralne - za samoglasnike: /Q/, /α:/, /Г/, /«:/, /«/ c) zaokrugljene - za samoglasnike: /Ќ/, /Ќ:/, /u/, /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /i:/ tea /ti:/ - čaj sheep /Si:p/ - ovca leave /li:v/ - napustiti 7. /Ќ:/ all /Ќ:l/ - svi shore /SЌ:/ - obala horse /hЌ:s/ - konj

81

2. /i/

it /it/ - to clinic /klinik/ - klinika ugly /’Гgli/ - ružan

8. /u/

book /buk/ - knjiga full /ful/ - pun bush /buS/ - grm

3. /e/

yes /jes/ - da ten /ten/ - deset rest /rest/ - odmor

9. /u:/

too /tu:/ - takođe hoof /hu:f/ - kopito cool /ku:l/ - prohladan

4. /Q/

man /mQn/ - čovek lack /lQk/ - nedostatak apple /’Qp«l/ - jabuka

10. /Г/

bus /bГs/ - autobus cup /kГp/ - šoljica shut /SГt/ - zatvoriti

5. /α:/

car /kα:/ - auto part /pα:t/ - deo half /hα:f/ - pola

11. /«:/

girl /g«:l/ - devojka bird /b«:d/ - ptica herd /h«:d/ - krdo

6. /Ќ/

on /Ќn/ - na shop /SЌp/ - prodavnica hot /hЌt/ - vruće

12. /«/

address /«’dres/ - adresa able /’eib«l/ - sposoban handsome /’hQns«m/ - zgodan

(18.2.) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika međusobno povezana u jedan slog. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duži i naglašen, dok je drugi kraći i ne naglašen. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ 1 /ai/ 2 /Ќi/ 3 /au/ 4 /«u/* 5 /i«/ 6 /E«/ 7 /u«/ 8

*Napomena: U nekim rečnicima i udžbenicima ovaj diftong se obeležava kao /Ќu/. Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/, /E«/, /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliži je engleskom samoglasniku /Ќ/. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/. Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/. Drugi element dvoglasnika /ei/, /ai/, /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/.

82

Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/. Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izražen. Kod dvoglasnika /i«/, /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/. Svi engleski dvoglasnici su nešto duži na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika, a kraći ispred bezvučnih suglasnika. ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /ei/ late /leit/ - kasno cake /keik/ - kolac grape /greip/ - grožđe 2. /ai/ right /rait/ - desno kite /kait/ - zmaj ice /ais/ - led 3. /Ќi/ soil /sЌil/ - tlo boy /bЌi/ - dečak coin /kЌin/ - novčić 4. /au/ cow /kau/ - krava shout /Saut/ - vikati doubt /daut/ - sumnjati (18.3.) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) zvučni bezvučni /b/ /d/ /g/ /p/ /t/ /k/ 4. SLOŽENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni /dZ/ bezvučni /tS/ 8. /u«/ 7. /E«/ 6. /i«/ 5. /«u/ ocean /«uS«n/ - okean hotel /h«u’tel/ - hotel joke /dZ«uk/ - sala here /hi«/ - ovde clear /kli«/ - jasan ear /i«/ - uvo mare /mE«/ - kobila chair /tSE«/ - stolica rare /rE«/ - redak tour /tu«/ - obilazak doer /du«/ - vršilac your /ju«/ - vaš, tvoj

2. STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) zvučni bezvučni /z/ /D/ /Z/ /v/ /r/ /s/ /T/ /S/ /f/ /h/

5. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) /m/ /n/ /N/

83

3. BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) /l/

6. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /w/ /j/

Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski, a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku. /d/ Englesko /d/ je tvrđi glas od srpskog d. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba, pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/, s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik. /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrđi. /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje. Podseća na snažnije disanje. / r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu, a njegov ostali deo se drži dosta nisko u ustima. Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi), što nije slučaj sa engleskim /r/. /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. Trenje je veće nego za srpski glas v. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane, s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. Vrh jezika moze biti i blago isturen. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne žice trepere, izgovoricemo zvučni suglasnik /D/, a ako su glasne žice relativno mirne, izgovoricemo bezvučno /T/. /S/ /Z/ U poređenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. Tamnije i mekše je od srpskog ћ.

/l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/. Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba, samo se menja položaj njegovog ostalog dela. Kod svetlog /l/, koje je slično srpskom, srednji dio jezika se uzdiže prema tvrdom nepcu i nalazi se u položaju jedne vrste samoglasnika /u/. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta između srpskog č i ć. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta između srpskog dћ i đ. /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. tango, banka). Međutim, kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/, ovaj glas je teže izgovoriti čisto, bez pojave glasa /g/ na kraju. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokružene kao za srpski samoglasnik u, a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči. ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /p/ pen /pen/ - naliv-pero 13. /s/ soon /su:n/ - uskoro

84

copy /kГpi/ - kopija happen /’hQp«n/ - dogoditi se 2. /b/ back /bQk/ - leđa job /dZГb/ - posao about /«’baut/ - oko 3. /t/ tea /ti:/ - čaj city /’siti:/ - grad better /’bet«:/ - bolje 15. /S/ 14. /z/

sister /’sist«:/ - sestra dress /dres/ - haljina zone /zЌun/ - zona roses /rЌuziz/ - ruže busy /’bizi/ - zauzet ship /Sip/ - brod sure /Su(r)/ - siguran station /’steiSn/ -

4. /d/

ladder /’lQd«:/ - merdevine day /dei/ - dan odd /Гd/ - čudan

16. /Z/

pleasure /’pleZ«/ - zadovoljstvo vision /’viZ«n/ - vid garage /’gQrα:Z/ - garaža

5. /k/

key /ki:/ - ključ cock /kГk/ - pevac school /sku:l/ - škola

17. /h/

he /hi:/ - on whole /hЌul/ - celina behind /bi’haind/ - iza

6. /g/

get /get/ - dobiti ghost /gЌust/ - duh big /big/ - veliki

18. /m/

hammer /’hQm «:/ - čekic mouse /maus/ - miš sum /s«m/ - šuma

7. /tS/

church / tS«:tS/ - crkva match /mQtS/ - šibica nature /’neitS«:/ - priroda

19. /n/

nice /nais/ - prijatan sun /s«n/ - sunce funny /f«ni:/ - smešan

8. /dZ/

judge /dZ«dZ/ - sudija age /eidZ/ - doba soldier /’souldZ«:/ - vojnik

20. /N/

drink /driNk/ - piti ring /riN/ - zvono long /lЌN/ - dug

9. /f/

fat /fQt/ - mast coffee /’kЌfi:/ - kafa

21. /l/

love /lГv/ - ljubav feel /fi:l/ - osećati

85

half /hα:f/ - pola 10. /v/ move /mu:v/ - preseliti very /’veri/ - veoma heavy /’hevi:/ - težak 11. /T/ thing /TiN/ - stvar author /’ЌT«:/ - autor month /mГnT/ - mesec 12. /D/ this /Dis/ - ovo other /’«D«:/ - drugi with /wiD/ - sa 24. /w/ 23. /j/ 22. /r/

hello /he’l«u/ - zdravo red /red/ - crven sorry /’sЌri/ - oprostite right /rait/ - pravda yet /jet/ - ipak use /ju:s/ - upotreba beauty /’bju:ti:/ - lepota one /w«n/ - jedan wet /wet/ - vlažan queen /kwi:n/ - kraljica

86

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->