You are on page 1of 351

Projekat: Jaanje kapaciteta za primjenu integralne prevencije i kontrole zagaivanja u Bosni i Hercegovini finansiran od strane EC LIFE Third Countries

programa

TEHNIKE UPUTE

Sarajevo, juli 2008. godine

INTEGRALNA KONTROLA I PREVENCIJA ZAGAIVANJA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

SEKTOR: PRERADA VOA I POVRA

Sarajevo, juli 2008. godine

SADRAJ:
1 2 IZVRNI SAETAK .............................................................................................. 14 PREDGOVOR......................................................................................................... 18 2.1 Status dokumenta............................................................................................. 18 2.2 Zakonski osnov i definicija najboljih raspoloivih tehnika............................. 18 2.3 Svrha dokumenta ............................................................................................. 19 2.4 Izvori informacija ............................................................................................ 19 2.5 Kako koristiti dokument (upute za razumijevanje i koritenje dokumenta).... 19 OBUHVAT DOKUMENTA................................................................................... 20 OPE INFORMACIJE .......................................................................................... 21 4.1 Opis i struktura industrijskog sektora .............................................................. 21 4.2 Ekonomski pokazatelji..................................................................................... 26 4.3 Znaaj sigurnosti prehrambenih proizvoda ..................................................... 35 4.4 Kljuni okolinski problemi .............................................................................. 36 OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM POGONIMA .......................................................................................................... 39 5.1 Prijem sirovina, manipuliranje i skladitenje (A.1) ......................................... 40 5.2 Sortiranje, klasiranje, ljutenje, iskotavanje , uklanjanje peteljki (A.2) ........ 42 5.3 Redukcija veliine, mijeanje i oblikovanje (B).............................................. 43 5.3.1 Sjeenje i rezanje (B1).......................................................................... 43 5.3.2 Mljevenje i pasiranje (B2).................................................................... 44 5.3.3 Mijeanje (B.3) ..................................................................................... 45 5.4 Proizvodne procesne tehnologije (C)............................................................... 45 5.4.1 Priprema i dodavanje aditiva (C.1) ..................................................... 45 5.4.2 Kiseljenje (Mariniranje) C.2 ................................................................ 46 5.4.3 Blaniranje (C3) ................................................................................... 47 5.4.4 Kuhanje (C4) ........................................................................................ 48 5.4.5 Prenje (C5 ) ........................................................................................ 49 5.4.6 Pasterizacija, sterilizacija i UHT - tretmani na ultravisokim temperaturama (C6) ............................................................................. 49 5.4.7 Isparavanje (teno u teno ) (C7)......................................................... 51 5.4.8 Dehidratacija (vrsto u vrsto) (C8) .................................................... 52 5.4.9 Hlaenje i duboko hlaenje (C9) ......................................................... 53 5.4.10 Zamrzavanje (C10)............................................................................... 54 5.4.11 Punjenje i nalivanje (C11) ................................................................... 56 5.4.12 Pakiranje, etiketiranje i plastificiranje (C12) ...................................... 57 5.5 Pojedinani procesi proizvodnje u sektoru prerade voa i povra (D)............ 58 5.5.1 Gotovi obroci koji dominantno sadre voe i povre (D1) .................. 59 5.5.2 Voni sok (D2)...................................................................................... 59 5.5.3 Koncentrirani sokovi (D3).................................................................... 62 5.5.4 Voe konzervirano toplinskim tretiranjem (D4)................................... 62 5.5.5 Zamrznuto voe voe konzervirano zamrzavanjem (D5) .................. 63 5.5.6 Konzervirano voe (D6) ....................................................................... 63 5.5.7 Suho voe voe konzervirano suenjem (D7) .................................... 64 5.5.8 Prerada paradajza (D8)....................................................................... 65 5.5.9 Prerada krompira (D9) ........................................................................ 66 5.5.10 Sokovi od povra (D10)........................................................................ 67 5.5.11 Povre konzervirano toplinom i zamrznuto povre (D11) ................... 67

3 4

5.5.12 Marinirano (pasterizirano) povre (D12)............................................ 68 5.5.13 Sueno povre (D13) ............................................................................ 72 TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA .................................................... 74 6.1 Uvod ................................................................................................................ 74 6.2 Voda................................................................................................................. 80 6.2.1 Potronja vode...................................................................................... 80 6.2.2 Otpadna voda ....................................................................................... 81 6.3 Emisije u zrak .................................................................................................. 84 6.4 Potronja sirovina, pomonih materijala i hemijskih sredstava....................... 85 6.5 Otpad................................................................................................................ 87 6.6 Energija............................................................................................................ 88 6.7 Buka................................................................................................................. 89 6.8 Nesree velikih razmjera i akcidentne situacije............................................... 90 TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH ............................................... 90 7.1 Opte preventivne tehnike ............................................................................... 90 7.2 Prevencija i minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda............... 91 7.3 Prevencija i minimizacija nastanka otpada...................................................... 91 7.4 Prevencija i minimizacija potronje elektrine energije.................................. 92 7.5 Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije ......................................... 92 7.6 Tehnike na kraju proizvodnog procesa............................................................ 96 7.6.1 Preiavanje otadnih voda na kraju procesa ..................................... 96 7.6.2 Preiavanje otpadnih gasova na kraju procesa................................ 96 NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE ............................................................ 97 8.1 Opte preventivne mjere .................................................................................. 97 8.1.1 Alati za okolinsko upravljanje.............................................................. 97 8.1.2 Optimizacija rada kroz obuku ............................................................ 108 8.1.3 Izbor i projektovanje opreme ............................................................. 109 8.1.4 Promjene i redizajn postrojenja ......................................................... 113 8.1.5 Odravanje opreme i postrojenja ....................................................... 116 8.1.6 Metodologija za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanka otpada ................................................................. 119 8.1.7 Tehnike upravljanja procesom proizvodnje ....................................... 129 8.1.8 Tehnike kontrole procesa proizvodnje ............................................... 140 8.1.9 Izbor sirovina i pomonih materijala................................................. 152 8.2 Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije ....................................... 154 8.2.1 Prijem materijala, rukovanje i skladitenje ....................................... 154 8.2.2 Zatita voa i povra od skladitenja na otvorenom.......................... 155 8.2.3 Centrifuga/odvajanje.......................................................................... 155 8.2.4 Kuhanje .............................................................................................. 156 8.2.5 Prenje................................................................................................ 157 8.2.6 Guljenje (uklanjanje pokoice) voa i povra.................................... 158 8.2.7 Konzerviranje u konzerve, flae i tegle .............................................. 168 8.2.8 Isparavanje (evaporacija) .................................................................. 170 8.2.9 Rashlaivanje ..................................................................................... 174 8.2.10 Hlaenje voa i povra prije zamrzavanja......................................... 177 8.2.11 Zamrzavanje ....................................................................................... 177 8.2.12 Blaniranje voa i povra................................................................... 181 8.2.13 Pakovanje i punjenje .......................................................................... 187 8.2.14 Proizvodnja energije i potronja........................................................ 192

8.2.15 Koritenje vode................................................................................... 197 8.2.16 Ponovna upotreba vode u preradi voa i povra ............................... 197 8.2.17 Hlaenje i klimatizacija...................................................................... 199 8.2.18 Proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka.................................. 204 8.2.19 Sistemi na paru................................................................................... 205 8.2.20 ienje .............................................................................................. 208 8.3 Tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak ................................................ 219 8.3.1 Strategija kontrole emisija u zrak ...................................................... 219 8.3.2 Integrirane proizvodne tehnike .......................................................... 222 8.3.3 Tretman zraka na kraju proizvodnog procesa ................................... 222 8.4 Tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa.................................. 264 8.4.1 Isputanje otpadnih voda iz pogona i postrojenja.............................. 265 8.4.2 Primarni tretmani............................................................................... 273 8.4.3 Sekundarni tretmani ........................................................................... 281 8.4.4 Tercijarni tretmani ............................................................................. 299 8.4.5 Prirodni tretmani................................................................................ 308 8.4.6 Tretman mulja .................................................................................... 309 8.4.7 Tretmani otpadnih voda specifini za sektor prerade voa i povra . 313 8.5 Tehnike za tretman otpada na kraju procesa.................................................. 317 8.6 Sprjeavanje nesrea velikih razmjera........................................................... 318 9 SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI EMISIJA ..... 326 10 ZAKLJUNA RAZMATRANJA ................................................................................... 329 11 REFERENCE ........................................................................................................ 332 12 RJENIK POJMOVA.......................................................................................... 333 PRILOG I.

Popis tabela u tekstu: Tabela 1. Podaci o preradi voa i povra u BiH....................................................................... 22 Tabela 2. BDP za BiH .............................................................................................................. 26 Tabela 3. Tehnoloke operacije u preradi voa i povra u BiH ............................................... 39 Tabela 4. Najei procesi prerade voa i povra u BiH ......................................................... 58 Tabela 5. Prikaz mjesta u tehnolokom procesu gdje se troi energija i voda, kao i mjesta nastanka otpadnih voda i otpada .............................................................................................. 75 Tabela 6. Tabelarni prikaz utjecaja na okolinu za pojedine tehnoloke operacije u preradi voa i povra..................................................................................................................................... 77 Tabela 7. Upotrijebljeni kodovi za emisije u zrak ................................................................... 78 Tabela 8 Upotrijebljeni kodovi za emisije u vode.................................................................... 78 Tabela 9 Upotrijebljeni kodovi za otpad .................................................................................. 79 Tabela 10 Upotrijebljeni kodovi za buku................................................................................. 79 Tabela 11 Upotrijebljeni kodovi za potronju energije............................................................ 79 Tabela 12Potronja vode po toni gotovog proizvoda u fabrikama prerade voa i povra u BiH .................................................................................................................................................. 81 Tabela 13 Tipine vrijednosti potronje vode .......................................................................... 81 Tabela 14. Vrijednosti karakteristinih parametara kvalitete otpadnih voda iz prerade voa i povra u BiH ............................................................................................................................ 83 Tabela 15. Tipine koncentracije zagaujuih materija u otpadnoj vodi iz tehnolokog procesa proizvodnje vonog soka i pasterizacije povra....................................................................... 84 Tabela 16. Prosjene godinje koliine otpada u preradi voa i povra u BiH........................ 88 Tabela 17.Prosjena godinja potronja elektrine energije u fabrikama za preradu voa i povra u BiH ............................................................................................................................ 89 Tabela 18. Neki efikasni primjeri kod projektovanja opreme................................................ 111 Tabela 19. Neki efikasni primjeri kod promjene i redizajna postrojenja ............................... 114 Tabela 20. Neki efikasni primjeri kod odravanja pogona i postrojenja ............................... 117 Tabela 21. Rezultati devet pokaznih projekata ...................................................................... 124 Tabela 22. Primjeri izvora hrane za stoku iz pogona prehrambene industrije-sektor prerada voa i povra .......................................................................................................................... 136 Tabela 23. Primjeri koritenja senzora................................................................................... 143 Tabela 24. Primjeri koritenja regulatora protoka.................................................................. 144 Tabela 25. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje protoka u prehrambenoj industriji ................................................................................................................................................ 145 Tabela 26. Primjeri koritenja mjerenja pH u prehrambenoj industriji.................................. 146 Tabela 27. Mjesta na kojima se obino koristi mjerenje pH vrijednosti kod prerade voa ... 146

Tabela 28. Primjeri mjesta na kojima se primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj industriji ................................................................................................................................. 148 Tabela 29. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj industriji ................................................................................................................................. 148 Tabela 30. Primjeri koritenja mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji......................... 150 Tabela 31 Potronja energije za guljenje parom u sektoru prerade voa i povra prvenstveno za smrznuto povre................................................................................................................. 158 Tabela 32. Uticaj kombinacije abrazionog predguljenja i guljenja noevima na teret zagaenja vode u procesu proizvodnje kompota od kruaka .................................................................. 163 Tabela 33. Uticaj kaustinog guljenja na teret zagaenja vode u procesu proizvodnje kompota od kruaka (polovine kruaka u sirupu) ................................................................................. 165 Tabela 34. Potronja energije za kaustino guljenje , prvenstveno za smrznuto povre ....... 165 Tabela 35. Poreenje efikasnosti viestrukog evaporatora .................................................... 172 Tabela 36. Poreenja stepena potronje energije i vode za razliite tehnike blaniranja....... 182 Tabela 37. Mediji za prenos toplote i potronja za blaner sa pokretnom trakom i hlaenjem vodom..................................................................................................................................... 184 Tabela 38. Mediji za prenos energije i potronja za blaner sa pokretnom trakom i hlaenjem zrakom.................................................................................................................................... 185 Tabela 39. Medijumi za prenos energije i red veliine indikatora za doboasti blaner........ 186 Tabela 40. Medijumi za prenos energije i potronja energije za doboasti hladnjak............. 187 Tabela 41. Poreenje zapremina suhog i tenog leda potrebnih za postizanje pada temperature za 3C ..................................................................................................................................... 203 Tabela 42. Potencijalne utede reduciranjem odsoljavanja kotla u dubokom zamrzavanju povra ..................................................................................................................................... 207 Tabela 43. Obrazac za prikupljanje informacija o emisiji karakteristinog mirisa................ 220 Tabela 44. ek lista za odreene (neuobiajene) tehnoloke operacije ................................. 221 Tabela 45. Tehnike za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa .............................. 223 Tabela 46. Kljuni parametri za izbor procedure za tretman na kraju proizvodnog procesa. 223 Tabela 47. Poreenje nekih tehnika separacije ...................................................................... 224 Tabela 48. Saetak generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih mirisa/isparljivih organskih jedinjenja ................................................................................... 230 Tabela 49. Poreenje razliitih vreastih filter sistema.......................................................... 236 Tabela 50. Smjernice za projektovanje apsorbera.................................................................. 240 Tabela 51. Svojstva aktivnog ugljika ..................................................................................... 244 Tabela 52. Princip rukovanja glavnim tipovima adsorbera.................................................... 245 Tabela 53. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana............................................................. 246 Tabela 54. Uvjeti za razliite faze termike oksidacije.......................................................... 254 Tabela 55. Tehniki podaci za koritenu termiku oksidaciju ............................................... 257

Tabela 56. Tehnike obrade otpadnih voda ............................................................................. 266 Tabela 57. Tipine primjene nekih tehnika isputanja otpadnih voda u prehrambenoj industriji ................................................................................................................................................ 268 Tabela 58. Karakteristini parametri kvaliteta otpadnih voda iz prehrambene industrije nakon tretmana otpadnih voda .......................................................................................................... 270 Tabela 59. Prednosti i mane sedimentacije ............................................................................ 277 Tabela 60. Performanse uklanjanja fosfora iz postrojenja za tretman otpadnih voda sa aktivnim muljem u sektoru proizvodnje kroba iz krompira ................................................. 281 Tabela 61. Prednosti i nedostaci anaerobnog i procesa preiavanja otpadnih voda u poreenju sa aerobnim procesom........................................................................................... 281 Tabela 62. Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode................................ 283 Tabela 63. Karakterizacija tipinog SBR ............................................................................... 286 Tabela 64. Tipini podaci o uinkovitosti anaerobnih procesa tretmana otpadnih voda ....... 292 Tabela 65. Uobiajeni operativni problemi tokom biolokih procesa preiavanja............. 293 Tabela 66. Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda.......... 302 Tabela 67. Zabiljeene performanse za ICW ......................................................................... 309

Popis slika u tekstu: Slika 1. Odnosi uvoza i izvoza preraevina od voa i povra za 2004.,2005. i 2006. godinu. 28 Slika 2. Odnos instalisanih kapaciteta i ostvarene proizvodnje i obim uvoza i izvoza za preraevine od voa i povra u 2004., 2005. i 2006.godini ..................................................... 29 Slika 3. Rezultati SWOT analize za podsektor prerade povra. .............................................. 32 Slika 4. Rezultati SWOT analize za preradu voa: .................................................................. 34 Slika 5. Shema proizvodnje bistrih, mutnih i koncentriranih sokova ...................................... 61 Slika 6. Procesna shema proizvodnje marmelada i demova................................................... 64 Slika 7. Shema proizvodnje suenog voa ............................................................................... 65 Slika 8. Shema proizvodnje zamrznutog povra ( korjenasto povre i paprika )..................... 68 Slika 9. Shema proizvodnje mariniranog (i pasteriziranog) povra......................................... 71 Slika 10. Shema proizvodnje suenog korijenastog povra i suenog lista peruna ................ 73 Slika 11. Demingov PDCA krug.............................................................................................. 99 Slika 12. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u preduzeima u BiH................................................................................................................. 106 Slika 13. Povijest upravljanja otpadnim tokovima................................................................. 120 Slika 14. Osobine end-of-pipe pristupa .............................................................................. 120 Slika 15. Osobine istije proizvodnje..................................................................................... 121 Slika 16. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada ................. 121

Slika 17. Koraci u implementaciji istije proizvodnje ........................................................... 125 Slika 18. Analiza procesa ....................................................................................................... 125 Slika 19. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice ..................................................... 126 Slika 20. Koraci fokusne analize............................................................................................ 127 Slika 21. Proces guljenja parom primjer postrojenja iz Finske........................................... 160 Slika 22. Dijagram toka prerade krompira i mrkve primjer postrojenja iz Finske............. 164 Slika 23. Binary ice sistem sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem ........................... 202 Slika 24. Prikaz biofiltera....................................................................................................... 248 Slika 25. Prikaz bioispiraa.................................................................................................... 252 Slika 26. Shema postrojenja za termiko spaljivanje(oksidaciju).......................................... 255 Slika 27. Ravnoteno stanje masa otpadnog gasa u sistemu tretmana otpadnog gasa kod.... 258 Slika 28. Prikaz katalitikog sagorijevanja ............................................................................ 261 Slika 29. Pojednostavljen dijagram toka MBR ...................................................................... 298

LISTA SKRAENICA
BAP BAPF BAT BATNEEC BD BDP BiH BREF CIP P EBS EC EMAS EMS EU FBiH FIFO FMOiT FMPV GVE HACCP IPPC Best Available Practices Najbolje raspoloive prakse Bioloki Aerisani Potopljeni Filteri Best Available Technique Najbolje raspoloive tehnike Best Available Technique Net Entailing Excessive Costs- Najbolja raspoloiva tehnika koje ne iziskuju previsoke trokove Brko Distrikt Bruto Domai Proizvod Bosna i Hercegovina Best Reference Documents Najbolji referentni dokumenti Cleaning in Place - Sistem zatvorenog pranja unutranjosti proizvodne opreme istija Proizvodnja Ekvivalentni Broj Stanovnika European Commission Europska komisija Environmental Management Audit Scheme Okolinski menadment i plan audita Environmental Management System Sistem okolinskog upravljanja Europska Unija Federacija Bosne i Hercegovine First In - First Out Princip prvo ulo - prvo izalo Federalno Ministarstvo Okolia i Turizma Federalno Ministarstvo Poljoprivrede, Vodoprivrede i umarstva Granine Vrijednosti Emisija Hazard Analysis and Critical Control Points-Analiza rizika i kritine kontrolne take Integrated pollution prevention and control Integralna prevencija i kontrola zagaivanja

10

ISO MBR MPV RS MPUGiERS MVR NF PET PTOV PVC PVPP RO RPSGM RS RUC RZ SKO/SKS SRBIH TVR UAMP UF UM UNEP USAID LAMP

International Organization for Standardization Meunarodna organizacija za standardizaciju Membranski Bio - Reaktor Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Republike Srpske Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Mehanika rekompresija pare Nano Filtracija PolyEthylenTerephtalat Postrojenje za Tretman Otpadnih Voda Polivinil-Chloride Polyvinylpolypyrrolidena Reversna Osmoza Reaktori sa Proirenim Slojem Granularnog Mulja Republika Srpska Reaktori sa Unutranjom Cirkulacijom Registar Zagaivaa Standardi Kvaliteta Okolia/ivotne Sredine Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina Toplotna rekompresija pare Uzvodni Anaerobni Muljni Prekriva Ultrafiltracija Unakrsna Mikrofiltracija United Nations Environment Programme Program za okoli/ivotnu sredinu Ujedinjenih nacija USAID -Pomo amerikog naroda LAMP Linking Agricultural Markets to Producers Graphics

11

UR VOC ZBAF

Uzastopni arni Reaktori Volatilni organski spojevi Zaronjeni Bioloki Aerisani Filteri

12

Uvodne napomene Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama za sektor prerade voa i povra predstavlja dio serije koju sainjava jo est tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u podsektorima prehrambene industrije koje ukljuuju proizvodnju i preradu mlijeka, proizvodnju piva, klaonice krupne stoke, preradu mesa, te uzgoj i preradu ribe, a koje su izraene u okviru projekta "Jaanje kapaciteta za primjenu integralne prevencije i kontrole zagaivanja u Bosni i Hercegovini-IPPC-BiH", finansiranog od strane EC LIFE Third Countries Programa. Izrada dokumenta bila je povjerena Radnoj grupi koju su sainjavala tri relevantna eksperta iz sektora prerade voa i povra (Mr. Remzija Cvrk, Mirko Mievi i Neo Nekovi) i tri predstavnika nadlenih organa vlasti za okoli/ivotnu sredinu, prehrambenu industriju i vodoprivredu (Zineta Mujakovi, Dubravka ori i Ljiljana Staniljevi). Rad grupe je koordinirala Sabina Hadiahmetovi, predstavnik Institituta za hidrotehniku koji je implementirao IPPC-BiH projekat. Treba napomenuti da su razliiti dijelovi teksta u dokumentu napisani na razliitim jezicima kojima se slue lanovi Radne grupe. Sadraj ove tehnike upute, ukljuujui i zakljuna razmatranja, usaglaen je u cijelosti na zadnjem sastanku Radne grupe, uz postizanje visokog nivoa konsenzusa unutar grupe. Svi lanovi est Radnih grupa su se u konanici izjasnili i u pisanom obliku o izraenim dokumentima, a to je dostavljeno nadlenim ministarstvima za okoli/ekologiju. Rad na dokumentu zapoeo je poetkom novembra 2007. godine kada je odrana je prva radionica, a zavrio 31. maja. 2008. godine kada je finalni dokument predstavljen javnosti, te upuen na uvid i konsultacije sa javnou. U proceduri konslultacija sa javnou, provedenih u dvije faze tokom izrade ovog dokumenta, sve prispjele sugestije i primjedbe zainteresiranih strana su uzete u razmatranje, te su ugraene u konanu verziju. Nakon provedenog postupka konsultacija dokument je korigovan u skladu sa zaprimljenim komentarima, te u konanici predat nadlenim ministarstvima za okoli/ekologiju na dalju proceduru i postupak usvajanja. Tokom prikupljanja informacija utvreni su brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima o okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora prerade voea i povra. Brojni nedostajui podaci su vrlo vjerovatno rezultat injenice da je prije uvoenja integralne okolinske/ekoloke dozvole za reguliranje okolinskog uinka pogona i postrojenja iz ovoga sektora, puno manje panje bilo posveivano praenju uticaja na okoli/ivotnu sredinu, pogotovo se to odnosi na potronju (vode, energije, sirovina itd.) po proizvodnim procesima i nivoima emisija. Velika potronja vode, kao i energije, koje su jedni od najznaajnijih okolinskih problema u sektoru prerade voa i povra se trenutno prate samo na ulaznim mjeraima za cijele proizvodne pogone, uglavnom ukljuujui i pratee urede, restorane za radnike, itd. Dokumentom se nastojala istai potreba za veim brojem informacija, kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta gdje su neophodna poboljanja i kako bi se ta poboljanja mogla pratiti (monitoring). Ova uputa bi trebala znaajno doprinijeti harmonizaciji sektora prerade voa i povra u Bosni i Hercegovini sa istim sektorom u EU, to je i jedan od ciljeva Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine.

13

IZVRNI SAETAK

Uvod Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije nadlenim organima za izdavanje okolinskih/ekolokih dozvola koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uslova u dozvoli, ali i operatorima pogona i postrojenja iz sektora prerade voa i povra, koji pripremaju dokumentaciju potrebnu za dobivanje okolinske/ekoloke dozvole. Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui podatke dobivene direktno iz preduzea koja se bave preradom voa i povra, Agencije za statistiku BiH, entitetskih zavoda za statistiku, zatim struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta, kao i komentare i sugestije dobivene u proceduri konsultacija sa javnou tokom njegove izrade.

Obuhvat Dokument tretira aktivnosti na preradi voa i povra, koje su uobiajeno zastupljene u ovom sektoru prehrambene industrije u BiH.

Ope informacije Sektor prerade voa i povra Sektor ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini. Trenutno postoji oko 6 veih preduzea koji se bave industrijskom preradom voa i povra, a postoji i veliki broj malih pogona. Prostorno su razasuti svuda po Bosni i Hercegovini. U strukturi prerade najzastupljenija je prerada voa i povra koje se uzgaja u lokalnim uvjetima, poput paprike, paradajza, luka, krastavca, graka, mahune od povra, te prerada jabuke, kruke, ljive i jagode, kao domaeg voa. Dijapazon proizvoda ukljuuje veliki broj konzerviranog voa i povra. Znaajne koliine preraevina se i izvoze, najee u zemlje u okruenju. Procjenjuje se da trenutno veina kompanija radi sa oko 50-55% svojih instaliranih kapaciteta. Znaaj sigurnosti prehrambenih proizvoda Osim zahtjeva u pogledu zatite okolia, postoje i druge zakonske obaveze i ogranienja koji se moraju uzeti u obzir kod predlaganja najboljih raspoloivih tehnika u sektoru prerade voa i povra. Svi pogoni moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu higijenske ispravnosti proizvoda. U tom kontekstu, posebna panja je posveena suglasnosti dokumenta sa relevantnom zakonskom regulativom iz oblasti sigurnosti prehrambenih proizvoda. Ovo moe imati znaajan utjecaj na okolini aspekt, kao to su esta ienja, koritenje tople vode i deterdenata. Kljuni okolinski problemi Najznaajniji okolinski problemi vezani za preradu voa i povra su visoka potronja vode, isputanje otpadnih voda velikog tereta zagaenja i potronja energije. Pored toga, u nekim sluajevima mogu se pojaviti i problemi vezani za vrsti otpad.

14

Prerada voa i povra ima najvei uticaj na stvaranje otpadnih voda. Najvie vode se koristi za pranje i ienje voa i povra, prije njihove prerade. Tipino za otpadne vode iz prerade voa i povra je visoka vrijednost: BPK5 , HPK, ukupan azot i ukupan fosfor. Visoki nivoi BPK5 i HPK u otpadnim vodama nastaju uslijed prerade razliitog voa i povra, uz prisustvo eera i razliitih kiselina. U proizvodnim pogonima, gdje god je mogue, prakticira se prvo suho ienje, a potom mokro ienje, koje generira otpadne vode koje sadre sirovine, proizvode i kemikalije od procesa ienja. Toplotna energija, u obliku pare i vrue vode, koristi se za ienje i sterilizaciju, kao i za termalnu obradu. Elektrina energija se koristi za pokretanje maina, za hlaenje i zamrzavanje, rasvjetu i ventilaciju. Slino kao i potronja vode, upotreba energije za hlaenje i sterilizaciju vana je za osiguravanje ouvanja kvalitete finalnog proizvoda. Otpadni gasovi nastaju kao produkt sagorijevanja tenih goriva u kotlovnicama. Otpad koji nastaje u procesu prerade voa i povra se uglavnom sastoji od ostataka voa i povra nakon njegove obrade i pripreme za daljnji proces proizvodnje. Tako se u ovom otpadu mogu nai dijelovi voa i povra, koji po kvaliteti ne zadovoljavaju da se dalje ukljue u preradu.. Opis tehnolokog procesa i tehnika po proizvodnim pogonima Prerada voa i povra je opisana kroz klasine tehnoloke operacije zastupljene po pogonima i postrojenjima tipinim za ovaj sektor: prijem sirovina, njihovo manipuliranje i skladitenje, zatim sortiranje, klasiranje, sjeenje, rezanje, mljevenje, pasiranje i mijeanje, pripremu i dodavanje aditiva, kiseljenje, blaniranje, kuhanje, prenje, pasterizacija, sterilizacija, isparavanje, hlaenje, zamrzavanje, punjenje, nalijevanje i pakovanje. Za svaku od procesnih tehnika opisan je i njen utjecaj na okoli. Trenutni nivoi potronje i emisija Ovo poglavlje daje pregled podataka o trenutnom okolinskom uinku preduzea za preradu voa i povra u Bosni i Hercegovini, dobivenih iz razliitih izvora, kao to su Planovi prilagoavanja, Zahtjevi za izdavanje okolinskih dozvola, Vodoprivredni uvjeti i dozvole za postojea preduzea iz sektora prerade mesa, podaci iz novoformiranog Registra zagaivaa, itd. Informacije su takoer prikupljane tijekom posjeta industrijama u periodu novembar 2006.- april 2007. god., tijekom okolinskih audita u industrijama iz prehrambenog sektora kako bi se dobila valjane informacije o trenutnim industrijskim praksama vezano za potronju vode, energije i sirovina, nastalim zagaenjima, te nainu na koji industrija sprjeava, odnosno kontrolira nastala zagaenja. Meutim, potrebno je naglasiti da su tijekom prikupljanja informacija utvreni brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima o okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora prerade mesa. Trenutno raspoloive tehnike u Bosni i Hercegovini Poglavlje sadri informacije o tehnikama koje se trenutno koriste u sektoru prerade voa i povra u Bosni i Hercegovini, a podijeljene su na: ope preventivne tehnike; prevencija i minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda; prevencija i minimizacija nastanka otpada, prevencija i minimizacija potronje elektrine energije; tehnike na kraju proizvodnog procesa tj. preiavanje otpadnih voda na kraju procesa, tretman otpada na kraju procesa, preiavanje otpadnih plinova na kraju procesa.

15

Najbolje raspoloive tehnike Imajui u vidu da radna grupa za izradu Tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru prerade voa i povra nije raspolagala dovoljnom koliinom informacija o tehnikim, okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite okolia, odlueno je da se u ovom poglavlju da detaljan opis ovih tehnika sadranih u EU BREF Dokumentu za sektor hrane i pia, a koje se odnose na sektor prerade voa i povra. Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju nam da se prevencija zagaivanja moe postii na veliki broj razliitih naina, kao to je koritenje proizvodnih tehnologija koje zagauju okoli manje od drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina, izmjenama u proizvodnom procesu kako bi se omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi koji ne zadovoljavaju zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama supstanci onima koje su manje opasne po okoli, itd.. Tehnike su podijeljene u sljedea podpoglavlja: ope preventivne mjere; tehnike upravljanja procesom proizvodnje, tehnike specifine za pojedine pogone i operacije; tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak; tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa; tehnike za tretman otpada na kraju procesa, sprjeavanje nesrea velikih razmjera. Tehnike su opisane uglavnom potujui standardne podnaslove, odnosno: opis tehnike; ostvarene okolinske koristi; nepoeljni efekti na ostale medije; operativni podaci, primjenjivost; utede; kljuni razlozi za implementaciju. Podpoglavlje tretman otpada na kraju procesa sadri mjere koje je potrebno poduzeti kod tretmana otpada na samoj lokaciji pogona i postrojenja, prije predaje otpada ovlatenom operateru za upravljanje ovakvom vrstom otpada. Ovlateni operater je duan da provede postupak njegovog zbrinjavanja u skladu sa okolinskom legislativom. Ope preventivne mjere Najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju na uvoenje sistema okolinskog upravljanja; provoenje obuke za uposlene o utjecaju na okoli njihovih proizvodnih aktivnosti i mogunosti za njihovo minimiziranje; pravilno odravanje opreme i postrojenja; te na primjenu metodologije za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanak otpada; potrebu redovne kontrole odreenih parametara u procesa proizvodnje kao to su protok, temperatura, razina vode, itd. Takoer najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju na potrebu suradnje sa dobavljaima sirovina, te paljivog odabira sirovina i pomonih materijala sa aspekta utjecaja na okoli. Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije Za neke od operacija najznaajnijih sa aspekta utjecaja na okoli, a koje se provode u veini pogona za preradu voa i povra date su najbolje raspoloive tehnike, ukljuujui: prijem materijala; rukovanje i skladitenje; centrifuga; fermentacija; guljenje; blaniranje; kuhanje; prenje; isparavanje; hlaenje; zamrzavanje; konzerviranje u konzerve i tegle; ambalairanje i punjenje; proizvodnju i potronju energije; koritenje vode; hlaenje i klimatizaciju; proizvodnju i koritenje komprimiranog zraka; proizvodnju i koritenje vodene pare; ienje. Tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak i tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa Prezentirane su najbolje raspoloive procesne tehnike kojima se smanjuju emisije u zrak i vodu. Ukoliko je potrebna dalja kontrola moe se izvriti odabir neke od tehnika za tretman emisija u zrak i otpadnih voda.
16

S obzirom na zastupljene vrste djelatnosti, prehrambena industrija se ubraja u koncentrirane izvore zagaivanja zraka. Zagaivanje zraka nastaje usljed sagorijevanja fosilnih goriva za energetske svrhe (ugalj, naftni derivati, prirodni gas) i emisije mirisa. Izbor tehnika za smanjenje emisija u zrak obuhvata sistemski pristup, odnosno strategiju kontrole emisija u zrak, definiranje problema i izbor optimalnog rjeenja. Tretman otpadnih vode treba primjenjivati nakon to su se iscrpile sve poznate opcije prevencije nastanka otpadnih tokova, odnosno nakon integriranog postupka operacija koje minimiziraju i potronju i kontaminaciju vode. Ranije opisane ope preventivne tehnike koje doprinose da materije organskog porijekla ne dou u kontakt sa tokom otpadne vode je najbolji nain smanjenja optereenja efluenta. Otpadne vode iz sektora prerade voa i povra se najee tretiraju koritenjem sljedeih tehnika primarnog tretmana: odvajanje krupnog otpada pomou sita (reetke), ekvalizaciju, neutralizaciju, sedimentaciju (gravitaciono taloenje), flotaciju (odvajanje uduvavanjem zraka), centrifugiranje, precipitaciju (naknadno taloenje upotrebom hemikalija). Nakon primarnog tretmana, moe biti neophodan i sekundarni tretman na samoj lokaciji pogona, da bi se postigao zahtijevani kvalitet otpadne vode, ili da bi se smanjila naknada za tretman otpadne vode na nekom drugom postrojenju (gradskom). Sekundarni tretman je usmjeren uglavnom prema uklanjanju biorazgradljivih organskih i suspendiranih tvari, pri emu se koriste razne bioloke metode. Vrste sekundarnog tretmana mogu biti upotrebljene same ili u kombinaciji, to zavisi od karakteristika otpadne vode i postavljenih zahtjeva prije isputanja u recipijent. Ako se upotrebljava kombinacija u seriji, tehnika se zove viestepeni sistemi. Postoje tri osnovna tipa metabolikih procesa: aerobni proces - koji koristi rastvoreni kiseonik; anaerobni proces - bez kiseonika i anoksini proces koji koriste bioloku redukciju kiseonika. U ovom dijelu dokumenta su opisane sve tehnike koje se mogu koristiti za sektor prerade voa i povra u BiH. Nakon sekundarnog tretmana, dalji tretman mora omoguiti ponovnu upotrebu vode u procesu proizvodnje ili nii stepen preiavanja (upotrebu vode za pranje), ili ispuniti uslove za isputanje u recipijent. Tercijarni tretman odnosi se na bilo koje procese koji uzimaju u obzir korake koji "dotjeruju" djelimino preienu otpadnu vodu, ukljuujui dezinfekciju i sterilizaciju. Na kraju su prezentirane i tehnike tretmana mulja iz otpadnih voda. Tehnike za koritenje i odlaganje mulja nisu sadrane u ovom dokumentu. Smjernice i kriteriji za odreivanje graninih vrijednosti emisija Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje odgovarajuih uvjeta za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne, specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov geografski lokalitet, kao i stanje okolia na lokalitetu. Zakljuak Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru prerade voa i povra je podrka cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i prateih pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje okolinske/ekoloke dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama. Uputa osigurava primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora prerade voa i povra u naoj zemlji. Najbolje raspoloive tehnike u ovom dokumentu bazirane su na tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru
17

proizvodnje hrane i pia. Dokument je rezultat participatornog pristupa gdje su se nastojale uzeti u obzir sugestije, primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa meu njima. Imajui u vidu trenutni status sektora prerade voa i povra i identificirane okolinske probleme, mnogim operatorima primjena prezentiranih tehnika e uvjetovati i znaajne promjene u njihovom poslovanju. Briga za okoli/ivotnu sredinu vie nije troak koji treba nastojati svim sredstvima smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja, koje pod odreenim uvjetima moe doprinijeti i boljim finansijskim rezultatima ukupnog poslovanja.

2 2.1

PREDGOVOR STATUS DOKUMENTA

Dokument predstavlja rezultat participatornog pristupa gdje se nastojalo uzeti u obzir primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa. Ovaj dokument potuje sadraj BREF dokumenta EU za prehrambenu industriju tj. Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006, s tim da je maksimalno mogue prilagoen lokalnim uslovima i prilikama u Bosni i Hercegovini. Dokument je uraen shodno lanovima 71, 86 i 87 Zakona o zatiti okolia Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03), lanovima 81, 95 i 96 Zakona o zatiti ivotne sredine Republike Srpske - Preieni tekst (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 28/07), te lanovima 67, 81 i 82 Zakona o zatiti ivotne sredine Brko Distrika (Slubeni glasnik Brko Distrikta, broj 24/04), odnosno Pravilnika o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine (Slubene novine FBiH, br. 92/07; Slubeni glasnik RS, br. 22/08). 2.2 ZAKONSKI OSNOV I DEFINICIJA NAJBOLJIH RASPOLOIVIH TEHNIKA

EU Direktiva o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja (IPPC Directive 96/61/EC) implementirana je u Bosni i Hercegovini kroz Zakon o zatiti okolia/ivotne sredine koji je stupio na snagu 2002. godine u Republici Srpskoj, 2003. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine i 2004. godine u Brko Distriktu. Direktiva predstavlja pomak od kontrole i obrade otpadnih tokova prema prevenciji njihovog nastanka. Ona je izraz modernog-cjelovitog pristupa zatiti okolia/ivotne sredine i obvezuje na primjenu preventivnih postupaka, odnosno na sprjeavanje nastajanja otpadnih tokova, a tek zatim, na primjenu neke od okolino prihvatljivih tehnika za obradu otpada, onog ije se nastajanje nije moglo izbjei. Cilj je potaknuti primjenu preventivnih mjera sprjeavanja nastajanja otpadnih tokova na izvoru prvenstveno mjerama istije proizvodnje i primjenom najboljih raspoloivih tehnika. U zakonu o zatiti okolia/ivotne sredine najbolje raspoloive tehnike podrazumijevaju najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i njihovog naina rada koji ukazuje na praktinu pogodnost primjena odreenih tehnika (za obezbjeenje graninih vrijednosti
18

emisija) u cilju sprjeavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenja emisija u okoli/ivotnu sredinu. Prema Pravilniku o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia pojmovi imaju sljedee znaenje: tehnike ukljuuju kako tehnologiju koja se koristi, tako i nain na koji je postrojenje oblikovano, graeno, odravano, koriteno ili stavljeno izvan pogona, raspoloive tehnike su one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji doputaju njihovu primjenu u odreenim industrijskim granama, u ekonomskim i tehniki odrivim uvjetima, uzimajui u obzir trokove i prednosti, koriste li se te tehnike ili proizvodi u dravi, sve dok su razmjerno dostupne korisniku, najbolji znai najdjelotvorniji u postizanju visoke opte razine zatite okolia/ivotne sredine kao cjeline.

2.3

SVRHA DOKUMENTA

Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije o najboljim raspoloivim tehnikama za operatore pogona i postrojenja, te organe vlasti nadlene za izdavanje okolinskih/ekolokih dozvola, a koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uvjeta za dozvolu. Osiguravajui relevantne informacije, dokument bi trebao biti koristan alat za upravljanje uinkom na okoli/ivotnu sredinu. 2.4 IZVORI INFORMACIJA

Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui podatke dobivene direktno iz fabrika koje se bave preradom voa i povra, Agencije za statistiku BiH, entitetskih zavoda za statistiku, zatim struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta, kao i komentare i sugestije dobivene u proceduri konsultacija sa javnou tokom njegove izrade. Pregled referenci, odnosno svih dokumenata koji su koriteni u izradi ove Tehnike upute dat je u poglavlju 11. 2.5 KAKO KORISTITI DOKUMENT (UPUTE ZA RAZUMIJEVANJE I KORITENJE DOKUMENTA)

Informacije pribavljene u ovom dokumentu bi se trebale koristiti kao ulazne informacije kod odreivanja najboljih raspoloivih tehnika u pojedinom sluaju. Kod odreivanja najboljih raspoloivih tehnika i na osnovu njih postavljanja uvjeta u okolinskoj/ekolokoj dozvoli, posebnu panju treba posvetiti sveobuhvatnom cilju, a to je postizanje visokog nivoa zatite okolia/ivotne sredine u cjelini. Dokument sadri iscrpno, do najmanjih detalja, opisane svaki od dijelova procesa prerade voa i povra, kao i cijeli proces, doputene emisije, potronju sirovina, vode i energije. Meutim, treba napomenuti da unato preciznim mjerama koje se propisuju za pojedine pogone dokument predvia i mogunost prilagoavanja tehnike lokalnim uvjetima. Na taj nain je omogueno odstupanje od jedinstvenih mjera, ali samo ako su argumenti na liniji ukupnog smanjenja optereenja okolia/ivotne sredine i smanjenja utroaka energije i sirovina.

19

Poglavlja 4 i 5 daju ope informacije o podsektoru prerade voa i povra i industrijskim procesima koji se koriste u okviru njega. Poglavlje 6 sadri podatke o trenutnim nivoima potronje i emisija, proizvodnji i upotrebi nus-proizvoda, koji odraavaju situaciju u postojeim pogonima i postrojenjima u vremenu pisanja ovog dokumenta. Poglavlje 7 sadri detaljan prikaz tehnika za smanjenje emisija, za koje se openito smatra sa se njime moe postii visok nivo zatite okolia u fabrikama za preradu voa i povra. Takoer, ove tehnike opisane u ovom poglavlju se u one za koje se smatra da su najrelevantnije za odreivanje najboljih raspoloivih tehnika, te uvjeta u okolinskim/ekolokim dozvolama baziranim na najboljim raspoloivim tehnikama. Poglavlje 8 predstavlja tehnike koje se smatraju najboljim raspoloivim. Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje odgovarajuih uvjeta za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne, specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov geografski lokalitet, kao i stanje okolia na lokalitetu. U tom smislu poglavlje 9 daje smjernice i kriterije za odreivanje graninih vrijednosti emisija kod izdavanja okolinih/ekolokih dozvola. U poglavlju 10 data su zakljuna razmatranja, u poglavlju 11 referentna lista koritene literature tokom izrade ove upute, a u poglavlju 12 je dati rjenik pojmova koritenih u uputi.

OBUHVAT DOKUMENTA

Dokumentom je obuhvaen veliki broj razliitih aktivnosti koje se odvijaju u pogonima za preradu voa i povra u Bosni i Hercegovini. Informacije o pravnom okviru za razmatrani sektor prerade voa i povra date su u prilogu ovoga dokumenta, budui da su one predmet stalnih promjena.

20

4 4.1

OPE INFORMACIJE OPIS I STRUKTURA INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Federalni zavod za statistiku pod preraivakom industrijom smatra i proizvodnju hrane i pia. Pod preradom voa i povra podrazumjevaju vone sokove, marmelade i demove i konzervirano voe i povre. U periodu do 1992. godine na prostoru BiH bilo je 18 fabrika za preradu voa i povra, od ega se u FBiH sada nalazi sedam. Nakon perioda 1992.- 1996. ova industrija dospjela je u generalno loe stanje, emu su osobito doprinijeli: zastarjela preraivaka postrojenja iji proizvod nije konkurentan na tritu, neugovarana proizvodnja sirovina za preradu uz niske cijene na sivom tritu, neadekvatan tretman sirovine nakon berbe sa uvanjem u nekontroliranim uvjetima i snana konkurencija izvana.

U sadanjem trenutku u BiH egzistira oko 30 fabrika, veeg i manjeg kapaciteta koje se bave preradom voa i povra. Fabrike za preradu voa i povra veeg kapaciteta su pogoni i postrojenja, koji imaju proizvodne kapacitete gotovih proizvoda vee od 100 t/dan (srednja vrijednost na tromjesenoj osnovi) i za koje je za izdavanje okolinske/ekoloke dozvole za rad nadleno Federalno ministarstvo okolia i turizma u Federaciji BiH, odnosno Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS u Republici Srpskoj. Fabrike za preradu voa i povra manjeg kapaciteta su pogoni i postrojenja koje imaju proizvodne kapacitete gotovih proizvoda manje od 100 t/dan i za njih su za izdavanje okolinske dozvole zaduena u Federaciji Kantonalna ministastva okolia, a u Republici Srpskoj su Opine. Od oko 30 fabrika koje rade trenutano u BiH, egzistira 6 velikih pogona i postrojenja, koji imaju godinje kapacitete oko 20 000 tona/godinje, a ostalo su manji pogoni i postrojenja, na lokalnom nivou znatno manjih kapaciteta. Najvei broj pogona i postrojenja koji se bave preradom voa i povra je smjeten u regionu Tuzle, Mostara i tokom rijekeSave. Prema statistikim podacima u Bosni i Hercegovini za 2004., 2005. i 2006. godinu mogu se nai opi podaci za sektor prerade voa i povra. U narednoj tabeli prikazani su podaci o koliini preraenog voa i povra u BiH.

21

Tabela 1. Podaci o preradi voa i povra u BiH1 Proizvodi biljnog porijekla Jed. mj. ips Nekoncentrirani voni sok od narane, nezamrznut Nekoncentrirani voni sok od ananasa Sok od paradajza Nekoncentrirani sok od jabuke Nekoncentrirani voni sok od ostalog nefermentirani i bez dodatog alkohola voa, hl hl 29678 1578 30817 237 67018 67 tona hl hl hl hl 2004 god. 1557 2330 61 350 199 2005. god 1607 80 78 471 245 2006 god. 2436 3226 5 871 4596

Koncentrirani voni sok, od junog voa (agrumi, groe, kivi) Koncentrirani voni sok od kontinentalnog voa (jabuka, kruka, ljiva) Voni sirupi ukupno soka Pire od padajza, nekoncentrisan do uklj.30% suhe tvari,

hl hl

81938 103075 29954 14 609 36967 17 197 263 14 175 522 1239 5469 1950

17066 35382 12 823 142 99 0 1351 2856 7905 3551

tona tona tona tona tona tona tona

191 142 117 378 173 4021 1920

Koncentrat od paradajza Kiseli kupus, nezamrznuti uve, nezamrznuti Ajvar, nezamrznuti Konzervirani krastavci, u siretu ili sir. kiselini Konzervirana paprika, u siretu ili sir.kiselini

Agencija za statistiku BiH


22

Konzervirana cvekla, u sir. Ili sir. kis. Konzervirana feferoni, u sir. Ili sir. kis. Mjeane salate i ostalo Konzervirano ostalo povre,u siretu ili sir. kis. Demovi, od ostaloga voa Pekmezi od ostalog voa Marmelada od ipka Marmelade, od jedne vrste voa, osim ipka Mijeane marmelade, od ostaloga voa Kompoti od jedne ili vie vrsta voa Vona pulpa i kaa, pasterizovana Vona pulpa i kaa, zamrznuta Vona pulpa i kaa, hemijski konzervirana ukupno preraevina od voa i povra Ukupno

tona tona tona tona tona tona tona tona tona tona tona tona tona tona tona

903 345 437 340 1216 119 1008 2831 2885 191 876 623 2 18 718 34 884

1091 217 704 264 969 151 866 2139 2995 336 737 632 105 20 838 39 642

1021 316 1387 565 480 50 1016 1641 3182 120 1257 739 518 28 196 43 455

Prerada voa i povra je sezonskog karaktera. U ljetnim mjesecima, preduzea imaju poveanu proizvodnju, zato je potrebno angairati sezonsku radnu snagu u veliini od 10 do 15 % raunato na ukupan broj stalno zaposlenih radnika. Sezonska radna snaga angairana je na poslovima koji ne iziskuju specijalistika znanja. Izrastanjem firmi sa marketinkom koncepcijom, ovaj segment prerade postao je i znaajnim izvoznikom proizvoda. S druge strane, nezadovoljeni kapaciteti trita vonih i povrtlarskih preraevina ine domai prostor trajno privlanim za vanjske proizvoae. Obzirom na sezonski karakter voa i povra, javljaju se velike potrebe za hladnjaama kao nainom uvanja sirovina do prerade. Postojeih subjekata koji posjeduju rashladnu opremu danas u BiH ima oko 15. Od toga pet pripada pojedinim firmama povrtlarskovoarske preraivake industrije, dok je est u statusu komunalnih hladnjaa. Njihov ukupni kapacitet je cca. 15 000 tona i njima bi se jo trebalo dodati veliki broj malih hladnjaa komora koje

23

su instalirane kod veletrgovaca i proizvoaa voa i za koje ne postoje objedinjeni podaci o kapacitetima. Prirodni i ljudski resursi, te kapaciteti domaeg, pa i vanjskog trita, promovirali su Preradu voa i povra kao trajno strateko usmjerenje poljoprivredne proizvodnje. Stoga se postavljaju pitanja daljih pravaca i ciljeva razvoja u ovim segmentima industrijske prerade, to bi se moglo postii sljedeim akcijama; daljim ulaganjima u podizanje vonih i povrtlarskih zasada sa proizvodnjom kvalitetnih sirovina za preradu, modernizacijom postojeih i irenjem na nove preraivake pogone i kapacitete, izgradnjom najmanje dvije instalacije za proizvodnju koncentriranih sokova od voa i povra, te kapaciteta za proizvodnju prirodnih vonih sokova, izgradnjom novih rashladnih kapaciteta u centrima prihvata i prerade, koritenjem zdravstveno i ekoloki prihvatljive ambalae, i usaglaavanjem normativnih akata domae proizvodnje sa standardima i direktivama EU, prerada i konzerviranje voa i povra (ifra djelatnosti 15 330) proizvodnja vonih sokova i vonih sirupa na bazi vonih koncentrata, vonih kaa i vonih baza (ifra djelatnosti 15 320). kiseli program marmelade, demovi, elei i kompoti keapi.

U BiH u proizvodnim pogonima za praradu voa i povra mogu se nai slijedei proizvodi:

Proizvodni program u preduzeima se moe klasificirati u sljedee kategorije:

Svake godine u Bosni i Hercegovini se proizvede i proda priblino 280.000 mt (metrickih tona) svjeeg voa ljiva, kruaka, jabuka, treanja, vianja, dinja, jagoda, malina, kupina, te breskvi uglavnom na podrucju Mostara. To je dovoljno da zadovolji domae potrebe, osobito tokom ljeta. Na privatnim posjedima i vonjacima se proizvede vie od 97% proizvodnje voa i povra. Za ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje u FBiH postoji oko 55.000 ha zemljita, a u Republici Srpskoj to je oko 45.000 ha. Industrijska prerada voa u BiH ukljucuje uglavnom proizvodnju vonih sokova, koncentriranog soka, vone pulpe, demova i ostalih proizvoda. Industrijska prerade povra u BiH nije ni blizu svojih mogucnosti, jer mnoga polja i sistemi navodnjavana nisu obnovljeni, nakon to su u periodu 1992.-1995. uniteni. Prerada povra ukljuuje preradu krompira, paprika/ljute paprike, gljiva, luka, paradajza, mrkve i graha, a u proizvodnom programu mogu biti zastupljeni proizvodi:

24

ajvar pinur, duve preraen paradajz, graak, paprika, cvekla, krastavci, mahune, kupus

to se tie prerade povra, kapacitet kompanija koje se bave preradom povra je djelimino iskoriten, to bosansko-hercegovackim proizvoaima daje mogunost za veom iskoritenosti vlastitih kapaciteta, a onda i veom i konkurentnosti unutar ovog trita. Oko 939,000 t/godinje raznog lokalno proizvedenog povra ima godinju procijenjenu vrijednost od oko 940 miliona KM i to zadovoljava lokalnu trinu potranju. Dio od ove kolicine, 60.000 t/godinje se izvozi. Skoro sve lokalno proizvedene sirovine rastu u sjevernoj BiH, hercegovakom regionu, u junoj BiH i istonom dijelu zemlje du rijeke Drine, odakle dolazi povre najbolje kvalitete. Veina preraenog povra se konzervira. Sve staklene tegle se uvoze, najvie iz Slovenije, a neke od plastinih posuda za sosove, kao to je keap, proizvode se lokalno. Proizvodi variraju od kiselih krastavaca, korniona, paprika, cvekle, mijeanog povra, do komplikovanijih proizvoda kao to su ajvar i keap. Preraeni proizvodi od voa i povra se prodaju lokalno, ali se takoder izvoze i u 12 razlicitih zemalja, ukljuujuci mnoge iz EU, te Kanadu i Sjedinjene Americke Drave, koje su zanteresirane najvie za kisele paprike, a ija je proizvodnja i najzahtjevnija. Mada je pakovanje adekvatno, etiketiranje nije atraktivno koliko bi moglo biti. U okviru fabrika za preradu voa i povra, generalno su zastupljeni sljedei proizvodni pogoni: Pogon za proizvodnju soka Pogon za proizvodnju marmelada, demova i keapa

Pogon za proizvodnju pasterizovanog povra Pogon za etiketiranje i pakovanje proizvoda Pogon za proizvodnju pare kotlovnica Skladini objekti Magacini

25

4.2

EKONOMSKI POKAZATELJI

Bruto Domai Proizvod (BDP) po stanovniku u FBiH za 2006. godinu2 iznosio je 4.268 KM. U isto vrijeme BDP po stanovniku u RS za 2006. godinu3 iznosio je 4.368 KM. Glavni ekonomski indikator, odnosno BDP za BIH prikazan je u Tabeli 2. Tabela 2. BDP za BiH4 Godina Ekonomski indikator 2006 Nominalni BDP BiH, tekue cijene (u milionima KM)* BDP po stanovniku (u KM)* Realni BDP (stopa rasta u %)**
*Izvor Agencija za statistiku BiH **Izvor Procjena Centralne banke BIH

19.121 4.960 6,2

Na narednim dijagramima5 prikazani su odnosi uvoza i izvoza preraevina od voa i povra za 2004., 2005. i 2006. godinu.

2 http://www.fzs.ba/Gdp/GDP%2007.pdf

3 Zavod za statistiku Republike Srpske, Godinje saoptenje statistike nacionalnih rauna o bruto domaem proizvodu za 2006. godinu 4 Centralna banka BiH, Bilten 2, juni 2007.god.; http: www.cbbh.ba 5 Dijagrami su pripremljeni na temelju podataka dobivenih od Vanjsko-trgovinske komore, a ureeni su u Federalnom ministarstvu poljoprivrede

26

MARMELADA I DEM 6.000,00 5.000,00 4.000,00 tona 3.000,00 2.000,00 1.000,00 0,00 2004 2005 2006

Izvoz 5.601,00 5.177,00 3.436,63

Izvoz index

Uvoz 1.157,00

Uvoz index

0,92 0,66

2.748,00 878,46

2,38 0,32

VONI SOKOVI 25.000,00

20.000,00 15.000,00 tona 10.000,00 5.000,00

0,00 2004 2005 2006

Izvoz 791,85 689,86 342,45

Izvoz index

Uvoz 23.430,50

Uvoz index

0,87 0,50

23.111,86 4.878,50

0,99 0,21

27

PASTERIZOVANO POVRE 6.000,00 5.000,00 4.000,00 tona 3.000,00 2.000,00 1.000,00 0,00 2004 2005 2006

Izvoz 4.949,51 4.808,19 4.438,51

Izvoz index

Uvoz 2.630,96

Uvoz index

0,97 0,92

2.202,43 1.784,55

0,84 0,81

Slika 1. Odnosi uvoza i izvoza preraevina od voa i povra za 2004.,2005. i 2006. godinu

28

PRERAEVINE VOA I POVRA


40.000 35.000 30.000 25.000 tona 20.000 15.000 10.000 5.000 0 2004. 2005. 2006.

Kapacitet FBiH 36.000 36.000 32.400

Proizvodnja FBiH 8136 8060 11.226

Uvoz BIH 3850 7284 5.626

Izvoz BiH 11574 11347 7.958

Slika 2. Odnos instalisanih kapaciteta i ostvarene proizvodnje i obim uvoza i izvoza za preraevine od voa i povra u 2004., 2005. i 2006.godini Sukladno prezentiranim podacima na dijagramima, moe se zakljuiti da je BiH uvoznik voa i povra, osobito ako pogledamo podatak za 2006. godinu, gdje za poveane koliine uvoza razlog moe biti sua. Neke vrste voa se uvoze, zato to se to voe nije moglo nai na domaem tritu, ili se moglo nabaviti na svjetskom tritu jeftinije. Veina uvezenog voa bile su jabuke i kruke obje ove vrste se uzgajaju u BiH, a zatim slijede marelice, trenje, breskve, ljive, dinje, meutim, kljuno je za BiH proizvoae, preraivae i izvoznike da se fokusiraju na proizvodnju proizvoda koji se mogu uzgajati na domaem zemljitu i na taj nain imati prednost u odnosu na konkurenciju, a uvoziti ono voe koje se ne moe uzgajati uBiH.

29

30

SWOT analiza za preraeno povre PSMP (prednosti/ slabosti/ mogunosti/ prijetnje) Prednosti Konkurentna cijena radne snage Razliiti uslovi za uzgajanje voa i povra Kvalitetna proizvodnja nekih proizvoda: rani i industrijski krompir, van sezon sko povra, jagodiasto voe Postojei uvjeti za organsku proizvodnju Postojanje agencija za organsku certifikaciju Veliki interes za poljoprivrednu proizvodnju od strane poljoprivrednika i lokalnih vlasti Potranja od strane preraivaa u porastu Poveana potranja potroaa za lokalne proizvode na domaem tritu Slabosti Nedostatak saradnje i marketinke strunosti, to slabi proizvoaevu orijentaciju prema tritu Nizak prinos povra po jednom hektaru zbog nedostatka odgovarajueg ubrenja i raznih naprednih tehnologija koje se koriste za proizvodnju Nekoliko preostalih dravnih preraivaa povra imaju problem vlasnitva, to ograniava njihov razvoj. Ogranieno navodnjavanje; bive povrine koje su se navodnjavale treba da budu obnovljene ili popravljene Nedovoljan broj izgraenih kapaciteta staklenika i tunela od polietilena Visoke sezonske promjene u pogledu domaeg snabdijevanja i nedostatak efi kasnog skladitenja, koje ograniava mogunost bh proizvoaa da budu prisutni na tritu due vrijeme. Nedovoljan broj tehniki efikasnih instalacija hladnog skladitenja Neadekvatna veliina, izgled, nekvalitetno sortiranje i/ili neatraktivno pako vanje/etiketiranje Sezonska proizvodnja povra stvara viak povra u sezoni, a nedostatak van sezone, direktno utiui na cijene Problemi vlasnitva zemljita i mali broj individualnih parcela

31

Mogunosti Vie razliitih proizvoda Pristup novoj tehnologiji Ponuda manja od potranje: vinje i trenje, ljive, jagodiasto voe, jabuke, groe Proizvodnja organskih proizvoda Preradom i drugim vidom rukovanja, dodavanje vrijednosti proizvodu Prijetnje Nema kreditnih linija koje su specijalno namijenjene za poljoprivredni sektor, a posebno to se tie sezoskih zahtjeva. Preraivai jo nisu potpuno prihvaeni kao glavno trite za povre. Veliki energetski trokovi i trokovi telekomunikacije Zemljini izvodi iz knjiga, mada postoje u BiH, nisu uvijek vjerodostojni. Nedostatak materijala za konstrukciju ili poravku mree navodnjavanja, kao i nedostatak jeftinog materijala (npr. plastinih cijevi, nastavaka). Slaba lokalna ponuda kvalitetnog materijala za pakovanje Sistem certifikacije izvoza jo nije u funkciji. Jaka regionalna konkurencija

Slika 3. Rezultati SWOT analize za podsektor prerade povra6.

6 USAID LAMP project Preraeno povre, Maj 2004.

32

Prednosti Konkurentna cijena radne snage Razliiti uslovi za uzgajanje voa i povra Kvalitetna proizvodnja nekih proizvoda: rani i industrijski krompir, van sezonsko povra, jagodiasto voe Postojei uslovi za organsku proizvodnju Postojanje agencija za organsku certifikaciju Veliki interes za poljoprivrednu proizvodnju od strane poljoprivrednika i lokalnih vlasti Potranja od strane preraivaa u porastu Poveana potranja potroaa za lokalne proizvode na domaem tritu Velika raznolikost ljekovitog i aromatinog bilja u BiH (od mediteranske do alpske klime) Dobri prirodni resursi i veliki interes za uzgajanje ljekovitog bilja

Slabosti Nedostaje marketinka promocija i saradnja izmeu uesnika u sektoru. Kompanije za preradu voa koje su velikog kapaciteta (na primjer, Frutex iz elia), jo uvijek su u vlasnitvu drave, ili su u steajnom postupku na sudu, ili, ako su privatizirane, onda su u vlasnitvu fondova. Kompanije za preradu voa koje su velikog kapaciteta rade sa smanjenim kapacitetom, mada se kapacitet prerade poveao u nekim kompanijama. Navodnjavanje zemljita na kojem se nalaze vonjaci i plastenici je ogranieno. Velika/fluktuirajua domaa isporuka tokom sezone i slab lanac hladnih komora onemoguava BiH da proizvodi tako da bi dostigla optimalne uslove potranje na tritu. Nedostaju tehniki efikasne hladne komore. Koriste se razliite vrste sadnica koje donose nizak prinos a prakse uzgoja su neefikasne. Prakse sortiranja i gradiranja su slabe, a pakovanje nije atraktivno. Ne prate se trendovi velikih kupaca voa, specifini zahtjevi u pogledu sorti koje zadovoljavaju potrebne karakteristike.

Mogunosti Vie razliitih proizvoda Pristup novoj tehnologiji Ponuda manja od potranje: vinje i trenje, ljive, jagodiasto voe, jabuke, groe Proizvodnja organskih proizvoda Preradom i drugim vidom rukovanja, dodavanje vrijednosti proizvodu

Prijetnje Ne postoje kreditne linije koje su posebno namijenjene za poljoprivredni sektor, osobito nema kredita koji su prilagoeni sezonskim potrebama ili za uspostavljanje proizvodnje.

33

Preraivai iz Slovenije i Hrvatske esto kupuju voe iz BiH kako bi ga preraivali u vlastitim zemljama. Svjetske cijene nekih proizvoda, na primjer, breskve, opale su, to je umanjilo maru za farmere u BiH. Skoranje uvoenje Ugovora o slobodnoj trgovini uinit e da e uvezeno voe biti ak jeftinije. Prosjena potronja voa po stanovniku je vrlo niska. Farmeri nemaju garantirana trita (poslove sklopljene na bazi ugovora). Trokovi infrastrukture u BiH su visoki. Postoji nizak nivo dodatnih zahtjeva za voem. Nema sredstava za izgradnju irigacione mree, a trokovi za potrebne materijale (na primjer, plastine cijevi, ureaje, itd) visoki su. Industrija materijala za pakovanje ima nizak nivo produktivnosti. Domaa bh institucija za izdavanje certifikata za bioorganske/ekoloke proizvode nije poznata ili u potpunosti iskoritena.

Slika 4. Rezultati SWOT analize za preradu voa7:

Openito se moe rei da dnevni kapacitet prerade voa i povra u BiH odgovara zahtjevima koji dolaze sa domaeg trita. Glavna prepreka poveanju domae proizvodnje prerade voa je nedostatak domaeg proizvedenog sirovinskog materijala. Za domae proizvoae glavni nedostatak su nedovoljna finansijska sredstva u vrijeme kada je sezona za uzgoj voa; zbog injenice da jednom vonjaku treba tri godine da pone davati plodove, te su farmerima potrebni krediti sa duim rokom otplate i/ili grejs-periodom. to se tie prerade povra, kapacitet kompanija koje se bave preradom povra djelimino je iskoriten, to bh proizvoaima daje jednu odlinu mogunost za konkurentnost unutar ovakvog trita. Sadanja ukupna trina vrijednost za povre je procijenjena na 940 miliona KM godinje. Trenutna potencijalna trina vrijednost je procijenjena na 1,006 miliona KM godinje. Oko 939,000 mt raznog lokalno proizvedenog povra ima godinju procijenjenu vrijednost od oko 940 miliona KM, i to zadovoljava lokalnu trinu potranju. Dio ove koliine, 60,000 mt godinje se izvozi8. Procentualno, mala koliina zavrava u rukama preraivaa.

7 USAID LAMP PROJEKT Preraeno voe, Maj 2004. 8 USAID LAMP projekt Povezivanje poljoprivrednih proizvoaa sa tritem, maj 2004.

34

4.3

ZNAAJ SIGURNOSTI PREHRAMBENIH PROIZVODA

U sektoru prerade voa i povra i proizvodnje vonih sokova, kao i u prehrambenoj proizvodnji uope, jedan od najbitnijih faktora za uspjenu proizvodnju i zdravstevno ispravan i kvalitetan gotov proizvod koji e biti usklaen sa zahtjevima vaee zakonske regulative i internacionalnim standardima kvaliteta, jeste kvalitetna sirovina poznatog porijekla tj. uzgojena (ili proizvedena) prema zadatim parametrima (standardima) proizvoaa, a u skladu sa vaeom zakonskom regulativom. Sirovina koja se koristi u preradi voa i povra, kao i polazne sirovine za proizvodnju vonih sokova obavezno moraju biti uskalene sa vaeim Pravilnikom o kvalitetu voa i povra i gljiva (Sl. List br. 29/79), a u svezi sa uredbom sa zakonskom snagom ( Sl.list BiH br.2/92); Pravilniku o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti, kojima moraju odgovarati ivotne namirnice u prometu ( Sl. list SFRJ br.45/83 ), a u svezi sa uredbom sa zakonskom snagom ( Sl.list BiH br.2/92); Pravilniku o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama ("Slubeni list SRJ", br. 5/92), te sa ostalom zakonskom regulativom koja se opirnije navodi u poglavlju Zakonski okviri. Osim obaveze usklaivanja nabavljene sirovine sa vaeom zakonskom regulativom, fabrike za preradu voa i povra i proizvodnju vonih sokova koje imaju implementirane meunarodne standarde kvaliteta (ISO 9001:2000 i HACCP - Hazards Analysisi Critical Control Point Analiza rizika i kontrolnih kritinih taaka), te koje su upoznate sa principima GMP (Good Manufacturing Practice Dobre proizvoake prakse ) i principima GHP (Good Hygiene Practice) sirovine koje nabavljaju usklauju sa zahtjevima standarda prema propisanim procedurama i uputama koje su date standardom i iskustvenim podacima proizvoaa tj. Dobrom proizvoakom praksom. Takve procedure najee podrazumijevaju propisane Interne standarde kvaliteta od strane preraivaa voa i povra u kojima on dobavljau, odnosno proizvoau sirovine postavlja zahtjeve kvaliteta sirovine (od osnovnih parametara kvaliteta, sorti koje su pogodne za predvieni tehnoloki proces prerade, naina zatite, naina branja, sortiranja, pakovanja i transporta, do propisanih zahtijeva o uslovima koje mora ispunjavati vozilo za transport odreene sirovine (voa, povra, vone kae ili koncentrata ) i temperature transporta. Dobavljai su upoznati sa Internim standardima kvaliteta za svaku sirovinu u trenutku potpisivanja Ugovora o isporuci i uzgoju odreene sirovine, te su ugovorom obavezni ispotovati postavljene zahtjeve. U ovom sluaju preraivai voa i povra koji imaju implementirane standarde kvaliteta i koriste alate tih standarda date u vidu Sistemskih procedura i razliitih drugih procedura i uputa mogu lake obezbijediti usklaenost sirovine, a tako i gotovog proizvoda sa zakonskom regulativom i sa zahtjevima standarda. Usklaenost sirovine i gotovog proizvoda sa zahtjevima standarda se takoer obezbjeuje kroz Planove kontrole i praenje kontrolnih kritinih taaka u procesu prerade i proizvodnje, koji su takoer alati standarda serije ISO i HACCP. Planovi kontrole predstavljaju opisane sve faze kontrole (ulazna kontrola - kontrola sirovina , procesna kontrola kontrola svih parametara u toku procesa proizvodnje i zavrna kontrola kontrola gotovog proizvoda).

35

Kontrolne kritine take predstavljaju sva mjesta oznaena u linijskom procesu proizvodnje koja su na osnovu dosadanjeg iskustva i na osnovu naela standarda HACCP ocijenjena kao kritine take i zadat je njihov nain i vrijeme kontrole, kao i dozvoljeni limiti odstupanja. Implementacijom gore navedenih internacionalnih standarda, te njihovom dosljednom primjenom u procesu proizvodnje svaki proizvoa preraiva voa i povra e sigurno u velikoj mjeri osigurati kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod, a time i pozitivno utjecati na okoli u smislu kontroliranog koritenja zatitnih sredstava (npr. pesticida), kontrolirano koritenje odreenih sredstava za konzerviranje, sredstava za pranje i ienje, kontrolirano koritenje razliitih aditiva itd, a iji ostaci u velikim koncentracijama mogu biti tetni po okoli. Prema procjeni u nekim od preraivakih pogona u BiH oko 60 % sirovine je sa podruja BiH to se svakako moe ocijeniti kao pozitivno sa aspekta kontrole i obezbjeenja zdravstveno ispravne sirovine, te usklaivanja sa standardima i vaeom regulativom, jer je u ovom sluaju olakan kontakt sa dobavljaima, odnosno mogue su ugovorene proizvodnje, gdje preraiva moe kontrolirati sirovinu u svakom stadijumu uzgoja, a ne samo prilikom dopreme. Ostali dio nabavljene sirovine od oko 40 % podrazumijeva nabavku sirovina za koje ne postoje proizvoai u BiH (npr. eer, koncentrati paradajza, koncentarti voa koje ne uspijeva u BiH narana, ananas i ostalog voa ). Bez obzira na sve prednosti koje nudi primjena internacionalnih standarda trenutno u BiH veina preraivaa voa i povra nema implementirane standarde serije ISO i HACCAP, te je neophodno preraivaima ukazivati na njihov znaaj u smislu usklaivanja proizvoda sa zahtjevima kvaliteta koje postavlja zakonska regulativa (do vremena kada e implementacija standarda HACCP kao alata za osiguranje zravstveno ispravnog proizvoda biti zakonska obaveza, u skladu sa Direktivom Evropske zajednice '' Directive on the Hygiene of Foodstuffs '', No. 93/43/EEC of the Council of June 14, 1993, koja je propisala opta pravila i procedure radi poveanja povjerenja potroaa u sigurnost prehrambenih proizvoda namijenjenih za ljusku ishranu. 4.4 KLJUNI OKOLINSKI PROBLEMI

Kljuni okolinski problemi u sektoru prerade voa i pova su: visoka potronja vode, visoka potronja energije, velike koliine otpadnih voda, proizvodnja krutog otpada, emisije u zrak

Potronja vode Prerada voa i povra karakteristino zahtijeva velike koliine vode. Voda se upotrebljava primarno za pranje sirovina, posebno kod vonih sokova i kaa, za ienje proizvodne opreme i radnih povrina kako bi se odrali higijenski standardi. Velika preduzea za preradu voa i povra upotrebljavaju po nekoliko stotina m3 vode na dan. Najvee koliine vode nisu upotrijebljene kao sastojak (nisu ugraene u proizvod), ve se pojavljuju u tokovima otpadnih voda.

36

Potronja energije Struja se upotrebljava za rad maina, hlaenje, ventilaciju, osvjetljenje i proizvodnju komprimiranog zraka. Kao i kod potronje vode, upotreba energije za hlaenje i rashladne ureaje je vana za osiguranje odravanja dobre kvalitete proizvoda od voa i povra, kao i temperature skladitenja. Termalna energija, u formi pare, upotrebljava se za grijanje i ienje. Isputanje otpadnih voda Dominantan okolinski problem, izazvan preradom voa i povra je isputanje velikih koliina efluenta. Tipino za otpadne vode iz prerade voa i povra je visoka vrijednost: BPK5 , HPK, ukupan azot i ukupan fosfor. Visoki nivoi BPK5 i HPK u otpadnim vodama nastaju uslijed prerade razliitog voa i povra. Veina procesa ukljuuju proizvodne faze ocjene (odabira) sirovina i redukcije njihove veliine. Nakon ovih operacija, pranje prije procesuiranja sirovina, stvara otpadne vode koje sadre eer i kiseline. Sve proizvodne linije, oprema i procesi u ovom sektoru nisu dizajnirani za suha ienja, ve zahtijevaju mokra ienja, koja generiraju otpadne vode koje sadre sirovine, proizvode i kemikalije od procesa ienja. U ovom sektoru, postoje manji zahtijevi za upotrebu jakih kemikalija, nego u drugim sektorima, ukoliko se ulja i masti ne upotrebljavaju u proizvodnom procesu. Emisije u zrak nastaju uslijed visoke potronje energije potrebne za proizvodni proces. Para, koja se upotrebljava za toplotne tretmane u proizvodnom procesu (pasterizacija, sterilizacija, blaniranje i sl.) se generalno proizvodi u kotlovskim postrojenjima, a struja se upotrebljava za hlaenje i rad maina. Snabdijevanje strujom se obezbjeuje iz mree. Supstance koje zagauju zrak, ukljuujui okside azota, sumpora i suspendirane materije, nastaju uslijed sagorijevanja fosilnih goriva, koji se upotrebljavaju za proizvodnju ovih izvora energije. Otpad, koji nastaje u sektoru prerade voa i povra prema Katalogu otpada (Slubene novine F BiH) je: 0203 - otpad od pripremanja i prerade voa i povra koji ine: talozi od ispiranja, ienja, guljenja, centrifugiranja i separacije (02 03 01) otpad od sredstava za konzerviranje (02 03 02) otpad od ekstrakcije otapalom (02 03 03) materijali (sirovine) neprikladne za potronju ili preradu (02 03 04) muljevi od obrade efluenta na mjestu njihovog nastanka (02 03 05) otpad koji nije specificiran na drugi nain (02 03 99) ambalaa od papira i kartona ( 15 01 01) ambalaa od plastike (15 01 02) ambalaa od drveta (15 01 03) staklena ambalaa (15 01 07)

15 otpadna ambalaa

Za razliku razvijenih zemalja svijeta, kao i zemalja lanica EU, gdje je otpad strateki resurs od kojeg se dobivaju odreene koliine energije, Bosna i Hercegovina je suoena s

37

kompleksnim i viestrukim problemima u upravljanju otpadom koji ozbiljno ugroavaju okoli. Problematika upravljanja otpadom u sektoru prerade voa i povra istovjetna je s postojeim stanjem i problemima u upravljanju otpadom u cijeloj Bosni i Hercegovini. Problemi u upravljanju otpadom u ovom sektoru su: porast koliina otpada (kao posljedica nedostatnog djelovanja mjera za izbjegavanje otpada), nedovoljan udio kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada, nepouzdani podaci o koliinama i tokovima otpada, neprimjerena rjeenja konanog odlaganja otpada (divlja odlagalita, odabir nepovoljnih lokacija za odlaganje otpada, zajedniko odlaganje razliitih kategorija otpada itd.), nedovoljno razvijeno odvojeno skupljanje korisnih i tetnih komponenti otpada i recikliranje, nedostatak ureaja za obradu otpada, nedosljednost provoenja postojee zakonske regulative i neusklaenost sa zakonskom regulativom EU.

U nekim preraivakim kapacitetima iz sektora prerade voa i povra, trenutna praksa upravljanja otpadom je usmjerena na odvajanje otpada od pripremanja i prerade voa i povra od ambalanog otpada. Ambalani otpad: papir, karton, PE folija, najlon i plastina i kartonska ambalaa se presuju i baliraju, te odlau na za svaku vrstu otpada posebno odreeno i oznaeno mjesto unutar lokacije pogona, te alju na reciklau (neki proizvoai nemaju podugovarae koji vre reciklau ovog otpada, te ga upuuju na deponije sa ostalim otpadom). Ambalani otpad, koji nije pogodan za reciklau sakuplja se u posebno oznaene kontejnere koje zbrinjava lokalno komunalno preduzee. Na temelju do sada sakupljenih informacija, moe se zakljuiti da u ovom sektoru ne postoji odgovarajua infrastruktura za zbrinjavanje razliitih vrsta otpada, tj. ne postoji praksa da se razliit otpad preradjuje u neke nus-proizvode ili da se u odgovarajuim postrijenjima otpad spaljuje i zbrinjava. Za sada postoje samo pojedinani sluajevi, gdje se vri selekcija otpada i alje na reciklau gdje je to moguce. Takodjer, tvornice u ovom sektoru nemaju adekvatno rijeeno preiavanje otpadne vode. Jedine mjere koje se koriste jesu mjere istije proizvodnje i preventive koje su proizvoai mogli upoznati koz IPPC projekat .

38

OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM POGONIMA

U postupcima prerade voa i povra, veliki je broj razliitih tehnolokih procesa koji se koriste za takoer veliki broj razliitih gotovih proizvoda od voa i povra. Obzirom na obimnost tehnolokih procesa i brojnost opreme i tehnika koje se primjenjuju u ovom dokumentu, nemogue je detaljno opisati sve procese. U tom kontekstu, u ovom poglavlju dat je kratak opis najvanijih tehnolokih postupaka prerade voa i povra, uz opis opreme i tehnika koje se koriste, kao i podrujem njihove primjene. Tabela 3. Tehnoloke operacije u preradi voa i povra u BiH
A. Prijem i priprema sirovina A.1 A.2 Prijem sirovina , manipuliranje i skladitenje Sortiranje, klasiranje, ljutenje, iskotavanje, uklanjanje peteljki B. Redukcija veliine, mijeanje i oblikovanje B.1 B.2 B.3 Sjeenje i rezanje Mljevenje i pasiranje Mijeanje C. Proizvodne procesne tehnologije C.1 C.2 C.3 C.4 C.5 C.6 C.7 C.8 C.9 C.10 C.11 C.12 Priprema i dodavanje aditiva Kiseljenje (mariniranje) Topli procesi Kuhanje Prenje Pasterizacija, sterilizacija i UHT tretmani - tretmani na visokim teperaturama Isparavanje (teno u teno ) Dehidratacija (vrsto u vrsto ) Hlaenje i duboko hlaenje Zamrzavanje Punjenje i nalijevanje Pakiranje, etiketiranje i plastificiranje

39

D. Pojedinani procesi proizvodnje u sektoru prerade voa i povra D.1 D.2 D.3 D.4 D.5 D.6 D.7 D.8 D.9 D.10 D.11 D.12 D.13 Gotovi obroci koji dominantno sadre voe i povre Voni sok Koncentrirani voni sok Voe konzervirano toplinskim tretiranjem Zamrznuto voe - voe konzervirano zamrzavanjem Konzervirano voe Suho voe - voe konzervirano suenjem Prerada paradajza Prerada krompira Sokovi od povra Povre konzervirano toplinom i zamrznuto povre Marinirano (pasterizirano) povre Sueno povre

5.1 Cilj

PRIJEM SIROVINA, MANIPULIRANJE I SKLADITENJE (A.1)

Da bi tehnoloki procesi prerade voa i povra bili ispravni u svim fazama , te da bi se kao krajnji cilj dobio ispravan i kvalitetan finalni proizvod neophodno je, prije svih drugih aktivnosti, uspostaviti pravilno rukovanje sirovinama, repromaterijalima i ostalim pomonim materijalima koji se koriste u procesima prerade voa i povre. Takoer, neophodno je pravilno rukovanje i manipulacija, skladitenje i unutarnji transport u krugu proizvodnih pogona, kako za svjee sirovine tako i za ostale sirovine i repromaterijale. Podruje primjene Primjenjuje se u svim procesima prerade voa i povra. Opis tehnika, metoda i opreme Sirovina koja je u vrstom stanju u zavisnosti ranije specificiranih zahtijeva moe biti upakovana u razliitu ambalau (vree, plastini boksovi, kartonske kutije, drvene ili plastine gajbe i sl.), u zavisnosti o kojoj se sirovini radi.

40

Smrznuta sirovina npr smrznuti blokovi kaa voa mogu biti pakovani u za to namijenjene plastine folije i sloeni na paletu, dok smrznuta sirovina koja nije pasirana (npr. jagodiasto voe ) moe biti pakovana u vree ,a zatim u kartonske kutije. Ostale sirovine i repromaterijali kao to su razliiti aditivi, eer i ostalo mogu biti pakovani u papirne vree i sloeni na palete. Sirovine i materijali koji su tekue konzistencije (npr. voni koncentrati i sl., zatim derivati kroba kao to su glukozni ili fruktozni sirup itd.) obino su pakovani u burad, te sloeni na palete. Pomoni materijali i sredstva za pranje su takoer pakovani u za to namijenjenoj ambalai ( burad metalna i plastina, zavisno od vrste sredstva), zatim prakasti deterdenti mogu biti u vreama . Gasovi koji se u nekim sluajevima upotrebljavaju SO2 ili CO2 pakuju se u za to namijenje boce pod pritiskom prema propisima. uvanje se izvodi po propisima za ovakve materije i u za to odvojenom i naznaenom prostoru. Nain i reimi skladitenja i uvanja sirovina, repromaterijala i ostalih pomonih materijala se odreuju u zavisnosti od vrste sirovine (npr. smrznute sirovine se uvaju u rashladnim komorama na temperaturama od -18C do -20C; svjee sirovine najee od +4C do +8C ili nekom drugom reimu zavisno od vrste sirovine uz podeenu vlanost zraka). Svi repromaterijali i pomoni materijali se moraju skaldititi u skladu sa preporukama proizvoaa, kao i rukovanje i manipulacija. Opasne materije sve moraju biti skladitene odvojeno i na za to oznaenim mjestima. Ako se u istom skladitu uvaju sirovine, repromaterijal, gotov proizvod itd, oni ne bi trebali da se mijeaju i trebalo bi oznaiti dijelove skladita u kome se uvaju svaki posebno. Ti dijelovi skladita mogu biti promjenljive veliine u zavisnosti od potreba, ali se treba znati koji dio zato slui i tako ih i obiljeiti. Svako zbirno pakovanje sa istim svojstvima (datum proizvodnje, prijema, kontrole i sl.) bi trebalo obiljeiti i deklaraciju postaviti tako da je lako uoljiva. Takoe, u skladitu bi trebalo potovati princip FIFO (first in, first out prvi uao, prvi izlazi). Voda Voda se troi na pranje prostorija gdje se primaju ili skladite sirovine. Ukoliko doe do rasipanja ili curenja iz pakovanja, ta voda moe biti manje ili vie optereena. Voda se koristi i za transport sirovina i takva voda djelimino pere sirovine, pa postaje djelimino optereena i zahtjeva naknadni tretman. Emisije u vazduh Prilikom manipulacije mogue su emisije u vazduh sa strane transportnih ureaja koja sagorijevaju plin ili naftu. Mogue je i irenje mirisa. Otpad Moe da nastane kao kart prilikom prijema sirovina, prilikom odbacivanja sirovina koje ne zadovoljavaju zahtjeve kvaliteta. Prilikom manipulisanja ili skladitenja mogue je rasipanje sirovine, pri emu moe doi do loma stakla ili plastike. Energija Energija se troi prilikom manipulisanja sirovinama, pri emu se troi nafta ili TNG. Elektrina energija se troi na rad rashladnih ureaja, gdje uslovi skladitenja to zahtijevaju. Buka Buka nastaje usljed rada rashladnih ureaja (kompresori, rashladni tornjevi) i ventilacionih ureaja (ventilatori), kao i transportnih sredstava.

41

5.2 Cilj

SORTIRANJE, KLASIRANJE, LJUTENJE, ISKOTAVANJE , UKLANJANJE PETELJKI (A.2)

Veina sirovina (voa i povra) koje se upotrebljavaju u procesima prerade sadre dijelove ploda koji su nejestivi ili nisu za upotrebu u procesu prerade pa ih treba odstarniti prije poetka procesa prerade u gotov proizvod. Da bi u toku procesa prerade voa i povra dobili gotov proizvod koji zadovoljava zahtjeve kvaliteta u pogledu zakonske regulative u pogledu osnovnih fizikalno-hemijskih osobina prizvoda, senzornih osobina proizvoda, kao i zakonske regulative u pogledu zdravstvene ispravnosti proizvoda neophodno je sirovinu pripremiti za dalji proces prerade. Iz tog razloga neophodno je sirovine ( voe i povre ) prije dalje prerade operacijama kao to su iskotavanje, vaenje sjemene loe, ljutenje ( odstranjivanje pokoice) , uklanjanje peteljki i drugih nejestivih dijelova ploda, klasiranje ( kalibriranje), inspekcija i pranje koje se odvijaju na za navedene operacije predvienoj procesnoj opremi, prilagoditi potrebama daljeg tehnolokog procesa. Podruje primjene Sve navedene operacije se koriste u prvoj fazi tehnolokog procesa prerade voa i povra. Opis tehnika, metoda i opreme Sortiranje / inspekcija je razdvajanja ispravnih upotrebljivih plodova od razliitih neistoa ili plodova koji su oteeni ( bilo mehaniki, bilo nekom od biljnih bolesti itd. ), te razliitih mehanikih neistoa ( lie, stabljike itd.) Strane primjese, u zavisnosti o kojoj vrsti sirovine se radi, uklanjaju se runo, proputanjem preko vibrirajue reetke ili strujom vazduha ili vode. Klasiranje - ( kalibriranje) , u zavisnosti od vrste voa i povra kao i toka dalje prerade , se vri prema duini ploda, promjeru ploda, teini ploda , prema propisima za klasiranje za pojedinu vrstu voa i povra. Sortiranje se vriu na za to specijaliziranoj opremi kalibratorima koja je dizajnirana u zavisnosti za koju vrstu voa ili povra se koristi ( npr. razliito su dizajnirani kalibratori za krastavac ili npr. boraniju , ili mrkvu i drugo korijenasto povre. Iskotavanje je operacija odstranjivanja kope iz kotuniavog voa prije upotrebe u daljem procesu prerade. U toki iskotavanja , u zavisnosti o kojem se vou radi, voe se sijee na polovine i odstranjuje kopa ( npr. kajsija i breskva) ili se kopa na za to posebno dizajniramin mainama jednostavno '' izbija '' iz sredine ploda npr. kod vinje ( kod proizvodnje kompota od vianja). Ljutenje voa i povra je operacija uklanjanja pokoice sa svjeeg ili ve blaniranog ili kuhanog voa ili povra. Postoje razliiti ureaju za ljutenje voa i povra npr. strojevi sa noevima za guljenje / ljutenje, abrazivno ljutenje, ureaju sa karborundumom, zatim rotacijski ueaji za ljutenje sa tuevima, ljutenje uz pomo visokotlane pare , toplom otopinom luine (3-10 %-na otopina NaOH)itd. Finalna inspekcija nakon klasiranja i iskotavanja predstavlja operaciju uklanjanja zaostalih neistoa , oteenih dijelova voa u toku iskotavanja, zatim odstranjivanje zaostalih peteljki i td.

42

Pranje je tehnoloka operacija odstranjivanja razliitih nepoeljnih dijelova u vou i povru koje se priprema za dalju preradu. Osim neeljenih ostataka dijelova pokoice nakon ljutenja, peteljki i ostalih neistoa ( zemlje , kamenia i td) neeljene komponente su i ostaci pesticida, i ostalih primjesa. Postoji veliki broj razliito dizajnirane opreme za pranje voa i povra , kao i tehnika pranja koje se primjenjuju u preradi voa i povra.Najee su to ureaji za pranje sa tuevima ( za pranje boboastog i jagodiastog voa ), zatim ureaji sa predhodnim potapanjem ( pranje korijenastog povra), ureaji sa etkama ( za pranje krastavcai korijenastog povra ) itd. Voda Ako se koristi voda kao medijum za sortiranje ili klasiranje, ona e djelimino i oprati sirovinu i poslije upotrebe e sadravati povien nivo suspendovanih materija i BPK. Voda se koristiB.1) i za pranje sirovine, na poetku kao i u meufazama, kao i za pranje opreme. Voda poslije pranja ima visok nivo SM, HPK i BPK, kao i povien nivo nutrijenata (azot i fosfor). Emisija u vazduh Ako se koristi vazduh kao medijum za sortiranje, za posljedicu e imati emisiju u vazduh sitnih estica praine i djelia biljaka. vrsti otpad Nastaje kao posljedica razdvajanja nekvalitetnih plodova pri sortiranju i klasiranju. Pri ljutenju nastaje vrsti otpad koji se moe iskoristiti za ishranu ivotinja. Pri iskotavanju i uklanjanju peteljki, kao i na inspekcionoj traci, nastaje drvenast otpad (kopice, peteljke, vrsti dijelovi biljke) koji se ne mogu iskoristiti i odvoze se na deponiju. Energija Troi se elektrina energija za pokretanje maina, koji su mali potroai. Najvei dio energije se troi kao toplotna energija kroz paru pri blaniranju u procesu ljutenja (cvekla). Buka Nastaje kao posljedica rada maina (inspekciona traka, izbijaica kotica, vibracioni sto za klasifikaciju) i generalno je niskog nivoa. 5.3 REDUKCIJA VELIINE, MIJEANJE I OBLIKOVANJE (B)

5.3.1 Sjeenje i rezanje (B1) Cilj Sjeenje voa i povra je tehnoloka operacija koja poidrazumijeva usitnjavanje plodova u eljenim oblicima radi lakeg pakovanja i prilagoavanja konzumaciji. Podruje primjene Ova operacija se koristi u skoro svim tehnolokim postupcima prerade voa i povra. Najee sjeenje korijenastog povra u toku razliitih postupaka konzerviranja ili prerade npr. cvekle, mrkve, krompira. Zatim, sijeenje razliitih vrsta povra u proizvodnji salata od povra , te sjeenje voa kod proizvodnje kompota i razliitih vrsta kandiranog voa. Opis tehnika , metoda i opreme U tehnologiji prerade voa i povra dostupna je razliita oprema za sijeenje voa i povra koja je adaptirana potrebama odreenih procesa prerade. Takoer, oprema za sijeenje moe biti dizajniran tako da se moe upotrebljavati runi ili automatizirano, u zavisnosti od kapaciteta prerade i vrste voa i povra koje se prerauje. Sijeenje voa i povra se vri na ureajima koji su dizajnirani prema potrebi tehnolokog procesa. Povre se moe sjei na tapie, kolutie, kockice itd. Najee su to ureaji sa

43

razliito dizajniranim i montiranim noevima koji omoguavaju sijeenje kolutia razliite debljine (npr. mrkva, cvekla, krompir), zatim tapii ili kockice (mrkva, krompir, paprika itd. ). Oprema za sijeenje specifinog dizajna neophodna je kod proizvodnje ipsa od krompira, jer se krompir za ips sijee na veoma tanke kolutove i odmah ispira vodom . Rezanje voa i povra na jednake dijelove se takoer primjenjuje u razliitim tehnolokim postupcima prerade voa i povra , npr. kod rezanja tvreg voa u proizvodnji kompota npr. jabuke. Zatim, rezanje razliitog korijenastog povra na tapie ili druge oblike. Rezanje voa i povra se najee izvodi na crijevima sa razliito dizajniranim noevima. Sjeckanje podrazumijeva sitnjenje sirovog voa i povra na sitne komadie i takoer se izvodi na razliitim ureajima sa noevima (npr. sjeckanje kupusa) . Presovanje voa i povra se primjenjuje kod ekstarkcije tenog dijela voa kod proizvodnje sokova od voa i povra. Postoji nekoliko tipova presa za presovanje voa i povra hidraulina, vijana, pneumatska ili trana. Voda Troi se za pranje opreme i kao sirovina u operaciji mijeanja, ali samo kod sokova. Poslije pranja sjekaica i presa, voda je visoko optereena organskim materijama, jer se dio sokova zadrava na ureajima poslije upotrebe i pranjem dospijeva u vodu. Emisija u vazduh Nema znaajnije emisije osim mirisa. vrsti otpad Pri sjeenju vrsti dijelovi plodova mogu ostajati na noevima i presama. vrsti otpad moe nastati ako se prosipa prilikom sjeenja, ali se moe maksimalno redukovati. Energija Elektrina energija se troi na rad ureaja. Buka Maine za sjeenje mogu praviti dosta buke. 5.3.2 Mljevenje i pasiranje (B2) Cilj
Mljevenje i pasiranje je tehnoloka operacija sitnjenja voa i povra kojom se omoguava laka homogenizaciju komponenata u daljem procesu prerade .

Podruje primjene Mljevenje i pasiranje svjeeg voa i povra se koristi u veini tehnolokih procesa prerade voa i povra. Najznaajniju primjenu ipak ima kod proizvodnje smrznutih vonih kaa , kaastih vonih koncentarta i vonih kaa koje se dalje mijeaju u toku tehnolokih procesa prerade voa i povra ( npr. pasirano i mljeveno voe u proizvodnji marmelada i demova, a pasirano i mljeveno povre u proizvodnji ajvara). Opis tehnika , metoda i opreme Za mljevenje voa i povra koriste se razliiti mlinovi za voe i povre. Nakon mljevenja od voa se proizvode razliiti poluproizvodi (npr. vone pulpe), ili se prerada nastavlja operacijom pasiranja na pasirkama mainama za fino viestepeno usitnjavanje voa i povra nakon ega se dobije pastozna vona masa. Pasirke mogu biti jednostepene ili viestepene (kaskadne) i primjenjuju se u zavisnosti od namjene vone kae u daljem procesu. Voda Troi se za pranje opreme i visoko je optereena organskim materijama, jer se dio sokova zadrava na ureajima poslije upotrebe i pranjem dospijeva u vodu.

44

Emisija u vazduh Nema znaajnije emisije osim mirisa. vrsti otpad Pri pasiranju (presovanju) vrsti dijelovi plodova ostaju kao otpad (meso, pokoica) i oni se mogu upotrijebiti kao hrana za ivotinje. Energija Elektrina energija se troi na rad ureaja. Buka Maine za mljevenje i presovanje mogu praviti dosta buke. 5.3.3 Mijeanje (B.3) Cilj Mijeanje predstavlja tehnoloku operaciju u kojoj dolazi do spajanja razliitih komponenata koje ulaze u sastav odreenog gotovog proizvoda. Cilj operacije mijeanja je proizvodnja odreenog gotovog proizvoda iz vie komponenata ijim e se mijeanjem postii odreena konzistencija, senzorne osobine , te poboljati prehrambeni uinak proizvoda. Podruje primjene Primjenjuje se u svim tehnolokim postupcima prerade voa i povra ( npr. mijeanje komponenti kod proizvodnje marmelada, keapa, vonih sokova, ajvara, uvea, razliiti salata , mariniranog povra itd. Opis tehnika , metoda i opreme Mijeanje razliitih komponenata u preradi voa i povra, tj . tehnolokim procesima proizvodnje razliitih gotovih proizvoda od voa i povra ima poseban znaaj u prehrambenoj industriji, obzirom da se primjenjuje u svim procesima prerade i proizvodnje. Procesna oprema koja se koristi za mijeanje komponenata koja je dostupna u dananjim tehnologijama proizvodnje hrane je dosta savremena i ima jako veliki broj izvedbi, sve u zavisnosti od namjene. To su najee razliite otvorene ili zatvorene posude ili vakuum aparati sa ugraenim rotacionim mjealicama razliitih izvedbi. Voda Troi se za pranje opreme i kao sirovina u operaciji mijeanja, ali samo kod sokova. Emisija u vazduh Nema znaajnije emisije osim mirisa. vrsti otpad vrsti otpad moe nastati ako se prosipa prilikom mijeanja. Energija Elektrina energija se troi na rad ureaja. Toplotna energija se koristi prilikom mjeanja i rastvaranja eera u vodi (pravljenje eerovine) u proizvodnji sokova. Buka Homogenizatori kod mijeanja sokova prave dosta buke. 5.4 PROIZVODNE PROCESNE TEHNOLOGIJE (C)

5.4.1 Priprema i dodavanje aditiva (C.1) Cilj Priprema i dodavanje razliitih aditiva u tehnolokom procesu proizvodnje gotovog proizvoda ima za cilj postizanje odreene konzistencije, senzornih svojstava ili nekih drugih svojstava prehrambenog proizvoda.

45

Podruje primjene Primjenjuje se u svim procesima prerade voa i povra i proizvodnje prehrambenih proizvoda iz voa i povra i proizvodnji vonih sokova. Opis tehnika, metoda i opreme Obzirom da je primjena aditiva u prehrambenoj industriji zastupljena praktino u svakoj proizvodnji , tako i u procesima prerade voa i povra za dodavanje i umjeavanje razliitih aditiva u toku tehnolokog procesa gotovih proizvoda postoji veliki broj izvedbi razliite procesne opreme u zavisnosti od namjene aditiva. Procesna oprema koja se koristi za dodavanje aditiva podrazumijeva razliite mjealice za umjeavanje aditiva koji su u prakastom obliku, te razliite izvedbe pumpi i opreme za dodavanje aditiva koji su utekuem stanju (npr. rastvori organskih kiselina koji se koriste za korekcije kiselosti kod proizvoda , ili kod pripreme slano-kiselog naljeva za koseljenje povra ). Voda Koristi se za rastvaranje aditiva i pranje opreme. Otpadna voda moe biti niskog pH, ako se radilo o kiselim aditivima, ali je generalno, koliina otpadne vode mala. Emisija u vazduh Moe se pojaviti praina prilikom baratanja prakastim aditivima ili prilikom mijeanja prakastih aditiva. vrsti otpad Pojavljuje se u vidu ambalae iz koje su upotrijebljeni aditivi, a koja se moe kasnije upotrijebiti ili reciklirati. Malo je otpada koji odlazi na deponiju. Energija Elektrina energija se koristi za pokretanje pumpi koje transportuju aditive (puna pumpa, vakuum pumpa, centrifugalna). Toplotna energija se koristi za zagrijavanje aditiva, gdje je to potrebno (naljev). Buka Nema znaajnijih izvora buke. 5.4.2 Kiseljenje (Mariniranje) C.2 Cilj Kiseljenje / mariniranje povra predstavlja konzerviranje povra u slano kiselom naljevu sa ciljem smanjenja vrijednosti pH proizvoda, ime se ograniava aktivnost mikroorganizama stvaranjem nepovoljnih uvjeta za njihov razvitak. Podruje primjene Primjenjuje se u tehnolokim procesima prerade povra. Opis tehnika, metoda i opreme Kiseliti (marinirati ) tj. konzervirati u slano-kiselom naljevu se moe razno povre, a najee: paprika, krastavci, feferoni, cvekla, korijenasto povre (mrkva, perun, celer itd.), cvjetae npr. karfiol, itd. Konzerviranje u slano-kiselom naljevu (otopina octene kiseline i soli) zasniva se na naelu anabioze tj. metodi kojom se ograniava ili potiskuje djelovanje mikroorganizama. Djelovanje octane kiseline proizilazi iz zakiseljavanja sredine (acido- anabioza) u kojoj se mogu nalaziti mikroorganizmi, a mnogi ( npr. veina bakterija) ne podnose kiselu sredinu, tj. pH ispod 4,0 do 4,3. Budui da ima mikroorganizama koji podnose tako niske vrijednosti pH, primjenjuju se i tazliite koncentracije soli NaOH, a konzerviranje se pojaava i dodatnom pasterizacijom.

46

U tehnolokom procesu kiseljenja povra koristi se veliki broj razliito dizajnirane opreme. Procesna oprema koja se koristi u tehnolokom procesu kiseljenja povra najee podrazumijeva razliite tehnoloke linijske cjeline, koje su grupirane prema namjeni i tehnolokim operacijama u procesu. Npr. oprema za kalibriranje i klasiranje razliite izvedbe kalibratora), oprema za pranje povra koja moe biti razliitih izvedbi (sa etkama, sa kadama za potapanje itd. ), oprema za sijeenje, blaneri (vodeni blaneri, parni blaneri, kofiasti i vjedriasti, rotacijski , ili sa punim transpoterom), oprema za automatsko punjenje vibrirajui stolovi, oprema za runo punjenje stolovi s pokretnom trakom, maine za automatsko nalijevanje slano-kiselog naljeva, posebne linijske cjeline za pripremu slanokiselog naljeva sa rezervoarima, mjealicama i pumpama za doziranje, zatim automatske maine za zatvaranje i pasterizatori u kojima se vri pasterizacija koji mogu biti razliitih izvedbi (potapajui, sa rasprivaima tople vode itd. ). U procesu kiseljenja / mariniranja povra, priprema slano kiselog naljeva predstavlja posebnu tehnoloku linijsku cjelinu, gdje se slano-kiseli naljev priprema u posebnim rezervoarima sa mjealicom i grijaima. Naljev se priprema dodavanjem vode, soli, octene kiseline ili vinskog, alkoholnog ili vonog octa) u odreenom omjeru uz mijeanje i grijanje. Nakon provjere koncentracija pripremljeni slano kiseli naljev se filtrira i pumpom prebacuje do maine za nalijevanje (sa vakuumom) koja vri automatsko nalijevanje u predhodno napunjenu ambalau. Voda Koristi se kao rastvara za kiselinu ili marinadu. Otpadne vode koje nastaju kao proizvod su sa niskim pH. Emisija u vazduh Mogu se pojaviti mirisi. vrsti otpad Tokom procesa moe doi do truljenja pojedinih plodova (ako proces nije dobro voen) i takvi plodovi se bacaju. Energija Elektrina energija za pokretanje pumpi i toplotna energija za zagrijavanje naljeva. Buka Nema veih izvora buke. Topli procesi 5.4.3 Blaniranje (C3) Cilj Blaniranje je tehnoloka operacija u kojoj se povre ili voe izlae visokoj temperaturi u kratkom vremenskom periodu, a s ciljem da se izvri toplinska obrada, inaktivacija enzima, kao i omekavanje ploda radi smanjenja njegovog volumena i lakeg punjenja u ambalau. Podruje primjene Blaniranje je jedna od najvanijih tehnolokih operacija i primjenjuje se u svim procesima prerade svjeeg voa i povra. Opis tehnika, metoda i opreme

47

Blaniranje je tehnoloka operacija koja se vri u za to namijenjenoj opremi blaneru, koja je dizajnirana tako da omoguava predgrijavanje via ili povra koje se blanira. Blaniranje se najee izvodi potapanjaem povra u toplu vodu od 80C do 100C u kratkom vremenu od 1 do 5 min, to zavisi od vrste povra koje se blanira, krupnoe i namjene. Osim toga blaniranje se moe izvesti i izlaganjem voa i povra ivoj pari. Voda Voda se koristi pri blaniranju povra i voa u vreloj vodi. Otpadna voda je topla i sadri organske materije. Potronja vode se moe smanjiti blanirajem sa toplim vazduhom. Emisija u vazduh Manje koliine pare se mogu emitovati u vazduh, pogotovo ako se blanira parom. Mogu se pojaviti i mirisi. vrsti otpad U blaneru mogu da zaostanu komadii plodova, koji se kasnije bacaju. Energija Koristi se dosta toplotne energije, kojom se zagrijava voda ili para. Mogu se javiti gubici ako oprema nije u dobrom stanju (slabo zaptivanje). Buka Moe da nastane usljed protoka pare.

5.4.4

Kuhanje (C4)

Cilj Kuhanje i kljuanje (kuhanje u kljualoj vodi) su tehnoloke operacije koje se provode s ciljem da proizvod dobije eljene karakteristike u pogledu teksture, konzistencije, senzornih osobina tj. da nakon ove operacije nema osobine sirovog voa i povra nego eljenog gotovog proizvoda. Podruje primjene Primjenjuje se u velikom broju tehnolokih procesa prerade voa i povra, kao to su proizvodnja marmelada, demova, keapa, ajvara, uvea itd. gdje se svjee voe i povre dovodi u stanje gotovog proizvoda spremnog za konzumaciju. Opis tehnik , metoda i opreme Kuhanje je faza u tehnolokom procesu proizvodnje, gdje se razliite komponente izlau visokoj temperaturi uz konstantno mijeanje. U procesima prerade voa i povra kuhanje se obino vri u opremi koja omoguava indirektno zagrijavanje parom i kuhanje pod snienim pritiskom i temperaturom (vakuum aparati). Takva oprema se najee koristi za kuhanje marmelada i demova, pri emu se sauvaju sva svojstva voa od kojih se proizvod proizvodi. Slino dizajnirana oprema se koristi i za kuhanje keapa i ajvara , takoer uz konstantno mijeanje . Voda Kuhanjem se uklanja ve postojea voda iz proizvoda, ime se proizvod termalno obrauje. Ako se proizvod ukuhava pod vakuumom, esto se voda koristi za pravljenje vakuuma (barometarski vakuum toranj, gdje vakuum nastaje usljed pritiska stuba tenosti) i takva voda rastvara u sebi pare koje iziu iz proizvoda. Potronja vode za pravljenje vakuuma zavisi od tipa ureaja. Voda se koristi i za pranje ureaja. Emisija u vazduh Para koja nastaje isparavanjem iz proizvoda moe odlaziti u vazduh. Takva para sadri i lako isparljive komponente i mirise iz voa i povra. vrsti otpad Ne nastaje u koliinama koje su znaajne.

48

Energija Toplotna energija se troi za podizanje temperature smjee i za kljuanje. Ako se koristi vakuum, smanjuje se temperatura kljuanja, ali se onda koristi elektrina energija za vakuum pumpe. to je vei podpritisak (vakuum) nia je taka kljuanja i vee su utede u toplotnoj energiji. Buka Nema u znaajnim koliinama. 5.4.5 Prenje (C5 ) Cilj Prenje je tehnoloka operacija kojom se postiu odreena senzorna svojstva proizvoda koja su specifina i proizvod ih poprima prenjem u ulju na visokoj temperaturi. Podruje primjene U preradi voa i povra prenje se najee primjenjuje u preradi krompira kod proizvodnje ipsa, te ponekad kod proizvodnje ajvara, gdje se neke od komponenata prije pasiranja pre u ulju npr. paprika. Opis tehnika , metoda i opreme Oprema za prenje moe biti razliitih izvedbi , u zavisnosti od namjene. Za prenje ipsa iz krompira to su obino industrijeske friteze za prenje gdje se temperatura ulja kree od oko 175C na poetku prenja do oko 190C na kraju prenja. Oprema za prenje mora omoguavati este obnove ulja dodatkom svjeeg ulja uz mogunost filtracije radi uklanjanja nagorjelih komada. Kod prenja ostalog povra npr. paprike u roku proizvodnje ajvara obino se koriste posude sa duplim platom koje omoguavaju grijanje ulja na visoku temperaturu. Voda Ne koristi se, osim za pranje ureaja. Emisija u vazduh Nastaju mirisi i dim od nagorjelih komada. Nastaju i mirisi usljed prenja. vrsti otpad Nagorjeli komadi povra, koji nisu za dalju upotrebu. Energija Troi se za zagrijavanje ulja, uglavnom elektrina energija. Buka Nema je u veim koliinama. 5.4.6 Pasterizacija, sterilizacija i UHT - tretmani na ultravisokim temperaturama (C6) Cilj Konzerviranje namirnica toplinom je, pored drugih metoda koje su u upotrebi, jedna od najznaajnijih metoda konzerviranja. U preradi voa i povra ova metoda je prisutna u skoro svim tehnolokim procesima. Toplinski tretmani u toku prerade voa i povra zaustavljaju rast bakterija i mikroorganizama, zaustavljaju razliite enzimske reakcije i imaju za cilj da ouvaju kvalitet proizvoda. Toplinski tretmani mogu biti razliiti sa razliitim vremenskim trajanjem i visinom temperature, u zavisnosti u kojem se tehnolokom procesu primjenjuju tj. u zavisnosti od svojstava proizvoda koji se podvrgava toplinskom tretmanu i roka trajnosti koji se zahtijeva. Pasteizacija je kontroliranjo grijanje proizvoda na temperaturi manjoj od 100C , koje se moe vriti prije ili poslije punjenja u ambalau. Paterizacija se najee primjenjuje u preradi voa i povra, jer se ovim postupkom konzerviranja ouva kvalitet proizvoda i ujedno unite mikroorganizmi koji bi mogli izazvati kvarenje proizvoda .

49

Sterilizacija je postupak toplinskog tretmana na temperaturi od 100C i veoj, u vremenskom periodu od 1 min do 60 min pri emu se unitavaju svi mikroorganizmi koji bi u hermetiki zatvorenom proizvodu mogli izazvati kvarenje. Sterilizacija se primjenjuje kod proizvoda koji imaju manju kiselost . Tretman grijanja na ultravisokim temperaturama podrazumijeva grijanje na temperaturama iznad 100C veoma kratko vrijeme.

Podruje primjene Pasterizacija i sterilizacija su toplinski procesi konzerviranja koji se primjenjuju u svim postupcima prerade voa i povra . Tretman grijanja na ultravisokim temperaturama se najee primjenjujeu proizvodnji sokova. Opis tehnika , metoda i opreme Pasterizacija podrazumijeva toplinski tretman na temperaturama do 100C, najee u opsegu od 62C do 90C, i vrijeme pasterizacije od nekoliko sekundi do 30 minuta. Koja temperatura pasterizacije i koje vrijeme zagrijavanja e se upotrijebiti zavisi prije svega od svojstava samog proizvoda koji se pasterizuje. Dvije pomenute veliine, temperatura pasterizacije i vrijeme zadravanja se mogu podeavati za svaku vrstu proizvoda kako bi se dolo do najpogodnijeg reima toplotnog tretiranja. Munjeviti postupak ( flash pasterization) podrazumijeva brzo zagrijavanje tenih proizvoda (sokova ) u ploastom ili cijevastom pasterizatoru na temperaturu do 100C u toku jedne do tri minute. Kod prerade voa i povra uglavnom se primjenjuje u proizvodnji sokova. Postupak visoka temperatura kratko vrijeme kod kojeg se primjenjuje temperatura iznad 200C, a vrijeme zagrijavanja od nekoliko sekundi do jedan minut. I ovaj postupak se primjenjuje za tene proizvode: sokove, sirupe, koncentrirane sokove, pri emu proizvod stalno protie i topao se odmah puni u predhodno steriliranu ambalau. Steriliran proizvod moe da se puni u posebnoj sekciji za hlaenje, ali se u tom sluaju mora puniti u aseptinim uvjetima. Aseptino punjenje omoguava bolje ouvanje labilnih komponeneta jer se proizvod na odreenoj visokoj temperaturi dri ogranieno vrijeme i odmah poslije neophodnog vremena zagrijavanja hladi na temperaturu 25C do 30C i tako hladan puni u predhodno steriliranu ambalau u aseptikim uvjetima. Ovakav nain kombinacije Postupka visoka temperatura kratko vrijeme sa hlaenjem i aseptinog punjenja omoguava dobijanje visokokvalitetnog proizvoda sa ouvanom bojom, vitaminima i dobrim senzornim svojstvima. Za procese pasterizacije se, zavisno od uvjeta pasterizacije, koriste razliiti ureaji: ploasti pasterizatori ( izmjnjivai topline), cijevni izmjenjiva topline pasterizator, tunelski pasterizator sa raspivanjem tople vode, potapajui pasterizator (u kojemu se proizvod uranja u toplu vodu ). Tipovi tunelskih pasterizatora mogu imati vie zona : 1. prvo predgrijavanje, 2. drugo predgrijavanje, 3. pasterizacija, 4. prethlaenje, 5. hlaenje, 6. suenje. Sterilizacija je postupak toplinskog konzerviranja koji se vri na temperaturama iznad 100C, sa duim vremenom trajanja ( i do 60 minuta) i obino se provodi u autoklavima. Postoje razliiti tipovi autokalva : normalni (obini )autoklav, tlani i predtlani autoklav koji prema izvedbi mogu biti uspravni ili vodoravni. Sterilizacija u autoklavima se moe obaviti u vodenoj kupelji ili vodenoj pari. Oba navedena postupka imaju odreene prednosti, npr.

50

sterilizacija u vodenoj kupelji smanjuje opasnost od stvaranja tzv. zranih jastuka koji pri sterilizaciji u vodenoj pari lake nastaju. Meutim, sterilizacija u vodenoj pari je dosta ekonominija zbog manjeg utroka energije. Temperatura i vrijeme trajanja sterilizacije se odreuju u zavisnosti od vrste proizvoda koji se sterilizira. Proizvodi od voa i povra mogu se sterilizirati prije pakovanja i nakon pakovanja u hermetiki zatvorenu ambalau. Tretiranje proizvoda na ultravisokim temperaturama podrazumijeva izlaganje proizvoda temperaturama iznad 100C (135 C do 150C) u vremenu od nekoliko sekundi. Proizvodi sterilizirani na ovaj nain se pune u aseptinim uvjetima u prethodno steriliziranu ambalau. Za Tretiranje proizvoda na ultravisokim temperaturama najee se koriste ploasti ili cjevasti izmjenjivai topline ili direkno ubrizgavanje pare. Ovaj postupak steriliziranja mogue je primijeniti samo za tene proizvode. Voda Voda se koristi kao radni fluid u tunelskim pasterizatorima, kao i u autoklavima. Emisija u vazduh Prilikom hlaenja vode, koja krui u sistemu tunelskog pasterizatora, na rashladnom tornju jedan dio vode isparava u okolinu. Para se pojavljuje i na autoklavima i takoe odlazi u vazduh. vrsti otpad Ne nastaje. Energija Koristi se toplotna energija za zagrijavanje na visoke temperature. Dosta energije se koristi pri sterilizaciji. Kod tretmana na ultravisokim temperaturama koristi se hladna voda, koja koristi el. energiju za rashlaivanje. El. energija se koristi i za pokretanje ureaja. Buka Tunelski pasterizator je dosta buan i buka dolazi i od staklene ambalae koja se sudara u njemu. Koncentriranje toplotom 5.4.7 Isparavanje (teno u teno ) (C7) Cilj Isparavanje (evaporcija ) je djelimino uklanjanje vode ukuhavanjem. Teni proizvod (npr. matini voni sok) moe se na ovaj nain koncentrirati od suhe materije 5% do 72% ili u nekom sluajevima i vie, zavisno od viskoziteta koncentrata. Cilj isparavanja je koncentrisanje tj. uguivanje proizvoda. Podruje primjene U procesima prerade voa i povra postupak isparavanja (koncentrisanja ) se primjenjue u tehnolokim procesima proizvodnje koncentrisanih sokova od voa i povra koji se dalje primjenjuju za proizvodnju sokova rekonstitucijom, ili u proizvodnji nekih drugih proizvoda. Opis tehnika metoda i opreme Koncentriranje ili isparavanje je tehnoloki postupak koji se u procesima prerade voa i povra najee koristi u proizvodnji koncentriranih vonih ili povrtnih sokova. Koncentrisanje prethodno dobijenog matinog vonog soka najee se vri uparavanjem u vakuumu u jednostepenom dvo - ili viestepenom isparivau. Temperatura koncentrisanja je najee 40 -45C. Ukoliko je temperatura via u prvoj fazi isparavanja dvo- ili viestepenog isparavanja onda to mora biti kratko vrijeme. U zavisnosti od vrste voa od kojeg je dobijen matini sok koji se uparava odreuje se temperatura isparavanja i konana vrijednost suhe materije s ciljem da se ouvaju svi vrijedni prehrambeni sastojci kao i senzorna svojstva soka.

51

Koncentrirani voni sok, kojemu je isparavanje djelimino uklonjena voda, nakon zavrenog postupka koncentrisanja se pasterizira u cjevastom ili ploastom paterizatoru najee postupkom visoka temperatura kratko vrijeme i puni u prethodno sterilisanu ambalau. Voda Voda se koristi za pranje opreme i poslije pranja je optereena suspendovanim materijama i ima visok HPK i BPK. Voda se moe koristiti i za stvaranje vakuuma, koji sniava taku kljuanja matinog soka. vrsti otpad nema. Energija Dosta se troi vodene pare u procesu zagrijavanja matinog soka do take kljuanja. Elektrina energija se koristi za rad ureaja i pumpi. Buka Mala koliina buke.
5.4.8

Dehidratacija (vrsto u vrsto) (C8)

Cilj Dehidratacija je uklanjanje dijela vode iz vrstog dijela voa i povra u kontroliranim uvjetima. Dehidratacija (suenje ) voa i povra jedna je od najvanijih metoda konzerviranja, a cilj ove metode je produenje trajnosti voa i povra uklanjanjem dijela vode i smanjenja vrijednosti aktiviteta vode . Podruje primjene Primjenjuje se kod tehnolokih postupaka dehidratacije/suenja voa (ljive, kajsije, smokve itd.) i povra (krompir, mrkva, celer i drugo korijenasto povre). Opis tehnika, metoda i opreme Obzirom da dehidratacija /suenje u velikoj mjeri utie na teksturu, boju kao i gubitak lako isparljivih komponenata, koje najee i odreuju kvalitet i prehrambenu vrijednost voa i povra (proizvod ) veoma je vaan pravilan odabir opreme i pravilano odreivanje uvjeta suenja. Suenje povra u industrijskim veim kapacitetima se danas najee provodi u kontinualnim sunicama s trakama. Upotrebljavaju se i tunelske sunice sa ljesama i kolicima, a za manje kapacitete komorne sunice sa ljesama. U ovim ureajima za suenje se upotrebljava zagrijani zrak, a relativna vlanost zagrijanog zraka je najkritiniji paarametar koji utie na uspjean proces suenja. Zbog toga, zbog ekonominosti postupka i kvaliteta finalnog proizvoda najvaniji je pravilan izbor temperaturnog reima i recirkulacija zraka. Drugi vaan parametar je optereenje sunice, odnosno masa materijala po jedinici povrine trake ili ljese , odnosno visina sloja. U zavisnosti od vrste povra koje se sui najee se stavlja 5-15 kg povra na kvadratni metar trake ili ljese u sunici. Voda Voda se koristi za pranje opreme. Emisija u vazduh Mogu nastati mirisi i vodena para. vrsti otpad Nastaje malo vrstog otpada. Energija Najee se para se troi za zagrijavanje sunice, a u nekim sluajevima i elektrina energija. Buka Mala koliina buke.

52

Procesi hlaenja
5.4.9

Hlaenje i duboko hlaenje (C9)

Cilj Hlaenje je snienje temperature proizvoda, od temperature u processu prerade na tempertauru skladitenja. Hlaenje je postupak u kojem se temperatura smanjuje na temeperaturu uvanja -1C do + 8C . Cilj hlaenja je smanjenje brzine biohemijskih i mokrobiolokih promjena i produenje trajnosti. Podruje primjene Hlaenje se najee primjenjuje u svim procesima prerade voa i povra, kao metoda kratkotrajnog konzerviranja. esto se vri prethlaivanje voa i povra, zapravo brzo hlaenje radi postizanja due trajnosti i ouvanja kvaliteta kod transporta i manipulacije, te radi stabilizacije temperature pri unoenju voa i povra u rashladne komore. Opis tehnika, metoda i opreme Snienjem temperature usporavaju se hemijske promjene u namirnici, koje nastaju aktivnou prisutnih enzima ili drugih hemijskih agenasa, ili djelovanje mikroorganizama. Metoda konzerviranja hlaenjem najmanje mijenja izvorna svojstva namirnice. Hlaenjem se poveava odrivost namirnice za relativno kratko vrijeme, iako u tom pogledu postoje velike razlike izmeu pojedinih namirnica od voa i povra. Daljnje poveanje trajnosti moe se postii hlaenjem i skalditenjem u kontroliranoj atmosferi, tj. u atmosferi sa snienom koncentracijom kisika i poveanjem sadraja SO2 u odnosu na zrak. Konzerviranje hlaenjem ostvaruje se na temperaturama do iznad take smrzavanja staninog soka. Izbor najpovoljnije temperature hlaenog skladitenja obavlja se prema vrsti namirnice ( za voe i prema sorti ), eventualno prema fiziolokom stanju i svojstvima, namjeni i roku upotrebe. Osim temperature, u procesima hlaenja, vano je odravati i odreenu vrijednost relativne vlanosti zraka. Ako je relativna vlanost zraka niska dolazi do dehitratacije namirnice, gubitka teine, smeuravanja tj. promjene teksture i slino. Previsoka relativna vlanost zraka pogoduje razvitku plijesni i drugih mikroorganizama. Neke vrste voa i povra se prije skladitenja hlaenjem moraju podrvrgnuti prethlaivanju tj. kratko vrijeme (nekoliko sati) odleati na niskim temperaturama (iznad 0C). Tim se postupkom odvodi toplina iz svjeeg voa i povra to olakava transport i manipulaciju, te pomae ouvanju kvaliteta voa i povra. Prethlaivanje se moe izvesti hladnom vodom (uranjanjem ili prskanjem) hladnim zrakom (propuhivanjem), ledom i vakuumom (u vakuumu - pod snienim pritiskom) u vakuum komori. Za konzerviranje voa i povra hlaenjem vana je i ambalaa u kojoj je voe i povre pakovano u toku konzerviranja. Najee su to gajbe letvarice, plastine box-palete, kartonske kutije , da bi se mogli slagati jedni na druge a da zrak moe strujati izmeu pojedinih redova sloene ambalae.

53

Voda Voda se koristi kao pomoni fluid za hlaenje kompresora pri stepenu kompresije i takva voda obino cirkulira i samo se dopunjava. Voda se koristi i za pranje opreme, kao i rashladnih komora u hladnjaama, pri emu se voda optereti sa organskim materijama. Emisija u vazduh Emisija u vazduh moe da nastane usljed kvara na opremi kada radni fluid iz rashladnog sistema (amonijak, freoni) curi u okolinu. Uvijek mala koliina izlazi van, a curenje vee koliine je ve akcidentna situacija. Vodena para sa rashladnih tornjeva isparava u okolinu. vrsti otpad Moe da nastane pri loem rukovanju sa skladitenim materijalom. Energija Koristi se elektrina energija za rad rashladnih ureaja. Buka Kompresuri su jak izvor buke, pogotovo stariji modeli. 5.4.10 Zamrzavanje (C10) Cilj Konzerviranjem namirnica zamrzavanjem postie se ouvanje trajnosti namirnice na due vrijeme. Zamrzavanje se temelji na injenici da se izdvajanjem vode u obliku kristala leda i snienjem temperature ( -18C do - 20C ) praktino zaustavljaju hemijski, biohemijski i mikrobioloki procesi u namirnicama ( vou i povru ). Podruje primjene Smrzavanje se primjenjuje u procesima konzerviranja voa i povra smrzavanjem . Opis tehnika, metoda i opreme Procesom zamrzavanje namirnica (voa i povra) tj. odvoenjem topline do take smrzavanja gdje se sva '' slobodna'' voda izdvaja u obliku kristala leda. Na ovaj nain se vou i povru produava trajnost na dui period. Meutim, samo zamrzavanje uvjetuje odreene vee ili manje nepovratne ireverzibilne promjene u vou i povru to je od posebnog znaaja kada se posmatra ouvanje izvorne teksture i strukture voa i povra. Za namirnice koje sadre manju koliinu vode vrijeme zamrzavanja nije tako znaajan parametar, ali je u tom sluaju vano u odreenom razdoblju proi temperaturno podruje u kojem se odvodi toplina zamrzavanja da bi se na taj nain smanjila postojea mikrobioloka aktivnost. Osim toga, vano je tokom skalditenja i transporta obezbijediti odgovarajuu temepraturu ( -18C do - 20C ), pri emu ne smije doi do oscilacija u temepraturi. Postupci za zamrzavanje voa i povra mogu se podijeliti prema brzini prodiranja topline, i prema nainu odvoenja topline. Prema brzini prodiranja topline postupci za zamrzavanje se dijele na : spore , kod kojih je brzina fronte leda u hrani 0,1 do 0,2 cm/sat; brze, kretanje fronte leda u hrani 0,5 do 3 cm/sat; vrlo brze, brzina kretanja fronte leda u hrani 5-10 ( i vie ) cm /sat zamrzavanje strujom ohlaenog zraka, zamrzavanje dodirom s hlaenim ( metalnim ) povrinama, zamrzavanje imerzijom ( uranjanjem ) u rashladno sredstvo.

Prema nainu odvoenja topline postupci za zamrzavanje se dijele na:

54

Zamrzavanje voa i povra strujom hladnog zraka je metoda koja se nadue primjenjuje. Za tu svrhu se koriste komore ili tunelski ureaji razliitih izvedbi. Najee je to izolirana hlaena komora , hlaena na temperaturi od -20C do - 30C . Kretanje zraka provodi se prirodnom konvencijom ili ventilatorima. Danas je u upotrebi nekoliko tipova komornih i tunelskih ureaja sa jednom ili vie traka za zamrzavanje. U tunelskom ureaju za zamrzavanje se ostvaruje mnogo bre strujanje hladnog zraka to omoguava bre zamrzavanje, nego u komornom ureaju. Zamrzavanje dodirom s hlaenim (metalnim ) povrinama je metoda gdje se toplina prenosi kondukcijom. Za ovu metodu zamrzavanja voa i povra postoji niz ureaja sa hlaenim ploama pomou kojih se zamrzavaju namirnice nepravilnog oblika upakovane ili ne upakovane). Postoje izvedbe ove opreme sa okomito i vodoravno poloenim ploama. Za brzo zamrzavanje polutekuih ili tekuih namirnica upotrebljava se nekoliko vrsta ureaja, npr. rotirajui bubnjevi ( iznutra hlaeni rashladnim medijem) , rotator (za djelimino zamrzavanje namirnica i naknadno domrzavanje u ambalai ). Zamrzavanje imerzijom (uranjanjem) u rashladno sredstvo je metoda kojom se postie najbra izmjena topline, jer je najbolji doticaj proizvoda koji se zamrzava i rashladnog sredstva. Rashladna sredstva koja se upotrebljavaju u smrzavanju imerzijom mogu se podijeliti u dvije kategorije: tekuine niske temperature, koje se hlade neizravnim doticajem s nekim drugim rashladnim medijem, kriogene tekuine ( kriogenici ) npr. tekui azot.

Tekuine niske take smrzavanja koje se koriste za smrzavanje nepakiranih namirnica su otopine eera, soli ili glicerola. Njihova koncentracija mora biti takva da budu tekue na temperaturi - 18C i nioj. Za smrzavanje voa koriste se otopine eera i pri tome se ostvaruju temeperature od - 21C , koncentracija otopine eera je 62% i vrlo je viskozna pri toj temperaturi. U novije vrijeme se ee primjenjuju kriogenici , odnosno kriogene tekuine. To su ukapljeni plinovi sa niskim vrelitem npr. tekui duik ili tekui uglendioksid. Voda Voda se koristi kao pomoni fluid za hlaenje kompresora pri stepenu kompresije i takva voda obino cirkulie i samo se dopunjava. Voda se koristi i za pranje opreme, kao i rashladnih komora u hladnjaama, pri emu se voda optereti sa organskim materijama. Emisija u vazduh Emisija u vazduh moe da nastane usljed kvara na opremi kada radni fluid iz rashladnog sistema (amonijak, freoni) curi u okolinu. Uvijek mala koliina izlazi van, a curenje vee koliine je ve akcidentna situacija. Vodena para sa rashladnih tornjeva isparava u okolinu. vrsti otpad Moe da nastane pri loem rukovanju sa skladitenim materijalom. Energija Koristi se elektrina energija za rad rashladnih ureaja. Buka Kompresuri su jak izvor buke, pogotovo stariji modeli.

55

Post procesne tehnoloke operacije 5.4.11 Punjenje i nalivanje (C11) Cilj Punjenje i nalivanje predhodno procesiranog proizvoda u odgovarajuu ambalau sa ciljem zatite proizvoda od kontaminacije bilo koje vrste i ouvanje senzornih svojstava do konzumacije. Podruje primjene Tehnoloka operacija punjenja se primjenjuje u svim procesima prerade voa i povra, a nalijevanje je tehnoloka operacija koja se najee koristi u procesima mariniranja povra (nalijevanja slano-kiselog naljeva ). Opis tehnika, metoda i opreme U zavisnosti o kojoj se vrsti proizvoda radi, predhodno pripremljen proizvod (u tehnolokom procesu obraeno voe i povre) se puni u odgovarajuu ambalau. Vrste ambalae koje se koriste u procesima prerade voa i povra su najee stakleneke (za punjenje mariniranog povra, marmelada, demova, kompota), staklene boce (punjenje sokova i sirupa), vieslojna ambalaa za sokove koja se koristi za punjenje soka u aseptinim uslovima, razliite plastine kese (za sokove, za pakovanje suhog povra, zaina od povra , smrznutog povra itd. Takoer, zavisno od tehnolokog procesa i vrste proizvoda kao i vrste ambalae u koju se proizvod puni razliito je dizajnirana i oprema za punjenje. Npr. na linijama punjenja soka to je najee automatsko punjenje gdje su maine za punjenje automatski podeene da pune odgovarajui volumen. Kod punjenja marmelada takoer se koristi za to prilagoena oprema koja moe biti automatizirana, dok kod punjenja u procesima mariniranog povra u zavisnosti o kojem je povru rije punjenje moe biti mainsko na vibrirajuim stolovima ili runo na rotacionim stolovima s trakom. Smrznuto voe i povre se najee puni u plastine vree koje su pogodne za te proizvode, a zatim u karonske kutije . Nalijevanje je tehnoloka operacija koja se primjenjuje kod mariniranja povra nalijevanje slano kiselog naljeva. Najee se vri na mainama prilagoenim ambalai u koju se povre pakuje ( staklena tegla ili limenka ) gdje se dozira potrebna koliina naljev aneposredno prije zatvaranja ambalae. Voda Voda se koristi kao rastvara za pravljenje slano kiselog naljeva i kao takva ulazi u proizvod. Prilikom punjenja moe doi do prosipanja naljeva, a poto je naljev kiseo, dolazi do sniavanja pH otpadne vode. To nema veliki uticaj na ukupnu otpadnu vodu, osim ako doe do izlijevanja vee koliine naljeva. Emisija u vazduh Poto se naljev grije, mogua je pojava isparenja neprijatnog mirisa (siretna kiselina). Malo pare se emituje u zrak kod operacije zatvaranja tegli, jer se mala kolina pare uduvava ispod poklopca neposredno prije zatvaranja. vrsti otpad Moe nastati ako pri punjenju naljeva doe do pucanja tegle. Energija Elektrina energija se koristi za pokretanje pumpi i maina. Toplotna energija se koristi za zagrijavanje naljeva (do 60C), kao i za paru koja se uduvava prije zatvaranja tegle.. Buka Nema veeg nastajanja buke.

56

5.4.12 Pakiranje, etiketiranje i plastificiranje (C12) Cilj Pakovanje je tehnoloka operacija u kojoj se finalni proizvod pakuje u ispravno odabranu ambalau koja e u roku trajnosti proizvoda ouvati senzorna svojstva proizvoda, zdravstvenu ispravnost proizvoda, te omoguiti praktinu upotrebu i rukovanje kao i estetske zahtjeve. Podruje primjene Primjnjuje se u svim podrujima prerade voa i povra, gdje je pakiranje najee integralni dio proizvodnog procesa. Opis tehnika, metoda i opreme Za pakovanje gotovih proizvoda koji su nastali u procesu prerade voa i povra najee se koristi staklena ambalaa, metalna ambalaa, plastina ambalaa, te vieslojna ambalaa (polietilenska folija / papir /Al. folija/poletilenska folija ) za aseptino pakovanje. Staklena ambalaa najvie je zastupljena u pakovanju proizvoda od procesiranog voa i povra. U staklene tegle najee se pakuje marinirano povre, ajvar, uve, razliiti povrtni umaci , demovi i marmelade i kompoti. Staklena boca najee se koristi za pakovanje vonih i povrtnih sokova i vonih sirupa. Hermetiki zatvorena metalna ambalaa (limenke), takoer je znaajno zastupljena u pakovanju sterilisanog i pasteriziranog povra i kompota. Metalne limenke takoer su zastupljene u pakovanju osvjeavajuih pia. Plastina ambalaa , vrsta ili poluvrsta kao to su plastine boce ili posude razliitog volumena najee se koristi za pakovanje razliitih proizvoda od paradajza npr. keap i razliiti umaci, zatim plastina ambalaa za pakovanje marmelada .Poluvrsta i fleksibilna plastina ambalaa najee se koristi za pakovanje smrznutog i suenog povra. Plastina ambalaa , zavisno od namjene, moe biti proizvedena razliitim metodama (puhanjem, injektiranjem itd. ) i od razliitih materijala (Polipropilen PP, polietilen- PE, polivinilhlorid PVC, polietilen visoke gustine HDPE, polietilentereftalat PET itd.). Vieslojna ambalaa, koja se sastoji iz naizmjeninih slojeva polietilenske folije, kartona /papira, i Al- folije koristi se u prosesima aseptinog punjenja, najee za vone sokove. Ova ambalaa se prije samog formiranja u toku prosesa punjenja sterilizira (vodik peroksidom ) i puni u aseptinim uslovima. Ova ambalaa dobro uva mikrobioloku ispravnost i senzorne karakteristike proizvoda. Oprema koja se koristi za punjenje i pakovanje u navedenu ambalau je dizajnirana u skaldu sa vrstom ambalae koja se koristi i u skaldu sa procesom koji je predhodio punjenju i pakovanju tj. vrstom proizvoda koji se pakuje. Nakon pakovanja i punjenja u ambalai proizvodi se etiketiraju na mainama za etiketiranje. Etiketa se nanosi na ambalau lijepljenjem, a u nekim sluajevima dizajn i deklaracija su tampani na ambalai ako se radi o plastinoj ambalai. Etikete (dizajn i sadraj deklaracije proizvoda) moraju biti uskaleni sa zakonskom regulativom. Za skupna pakovanja proizvoda se koriste maine za plastificiranje termoskupljajuom folijom, nakon ega se proizvodi paletiziraju i skladite prema propisanim uvjetima. Voda Ne koristi se u ovim operacijama, osim za pranje opreme.

57

Emisija u vazduh Nema. vrsti otpad Pri ovim operacijama nastaje dosta vrstog otpada, neto zbog procesa, a neto kao kalo. Ako fabrika sama proizvodi kartonske tacne, prilikom njihovog izrezivanja nastaje dosta otpadnog kartona. Otpad moe nastati i pri grekama maine. Otpad se kod ovih operacija se moe reciklirati, tako da je mala koliina koja odlazi na deponiju. Energija Koristi se elektrina energija za pokretanje maina i za zagrijavanje termo tunela koji plastificira zbirna pakovanja. Buka Ne nastaje vea koliina buke pri ovim operacijama. 5.5 POJEDINANI PROCESI PROIZVODNJE U SEKTORU PRERADE VOA I POVRA (D)

Pored konzumiranja u svjeem stanju, proizvodi od voa i povra dobijeni razliitim procesima prerade voa i povra su meu najzastupljenijim u prehrani ljudi. Neki od najeih procesa prerade voa i povra dati su u narednoj tabeli. Tabela 4. Najei procesi prerade voa i povra u BiH Sirovina ( voe , povre ) Proces prerade Metod konzerviranja

Krastavac, paprika, Mariniranje /kiseljenje u Termika obrada kupus, luk, mrkva, slano-kiselom naljevu (konzerviranje toplinom) artioke, gljive. Kupus, krastavac Razliite povra Razliite povra Razliite povra Fermentacija Bioloki konzerviranja Termika obrada Suenje vode ) ( oduzimanje nain

Povre

vrste Proizvodnja soka vrste Sueno povre

vrste Hlaenje, duboko Hlaenje i zamrzqavanje hlaenje i duboko smrzavanjepovre spremno za upotrebu Paradajz pelati - Cijeli Termika obrada oljuten paradajz Keap Sok od paradajza Termika obrada Termika obrada Termika obrada prenje u ulju ) (

Paradajz

Paradajz

Krompir

Krompir

ips

58

Borovnica, kupuna , Kompoti, voe malina, jagoda, eernom sirupu kruka, jabuka, breskva, kajsija, ljiva, vinja . Borovnica , ribizla, Marmelade i demovi jagoda, malina, kupina, kruka, jabuka, breskva, kajsija, ljiva, vinja Borovnica, vinja, Voni sokovi i nektari ribizla, jabuka, kruka, breskva, kajsija, jagoda, malina, kupina, ljiva. Razliito voe Razliito voe Razliito voe Razliito voe Konditorski proizvodi Voni koncentrati Sueno voe Smrznuto i smrznuto voe

u Termika obrada ( sa sinergetskim djelovanjem eera- redukcija aw)

Termika obrada ( sa sinergetskim djelovanjem eera- redukcija aw)

Termika obrada

Voe

Udjelovanje redukcija aw

eera

Termika obrada, koncentriranj(uparavanje) Suenje duboko Zamrzavanje

5.5.1

Gotovi obroci koji dominantno sadre voe i povre (D1)

Obzirom da je svjee voe i povre sezonskog karaktera, tretiranjem na razliite naine u procesima prerade, konzumira se u obliku preraevina u toku cijele godine. Najee konzumirani proizvodi od voa su marmelade, demovi , kompoti , te razliito kandirano voe i voni elei koji se konzumiraju kao deserti. Proizvodi od povra koji se najee konzumiraju su neki proizvodi od krompita npr. krompirov ips, zatim smrznuto povre koje je spremno za dalju pripremu obroka uvani zamrznuto.
5.5.2 Voni sok (D2)

Voni sokovi i njima slini proizvodi su jedna od najznaajnijih grupa preraevina od voa sa prehrambenog i sa ekonomskog gledita. Sokovi su po fizikim karakteristikama specifina vrsta proizvoda, a po hemijskom sastavu su proizvod napribliniji svjeem vou. Korekcija se vri samo da bi se poboljao ukus ili da bi se postigla osvjeavajua svojsta. Prema tehnolokom postupku, fizikim karakteristikama i hemijskom sastavu razlikuje se nekoliko vrsta sokova: bistri, mutni, kaasti i koncentrirani voni sokovi.

59

Bistri voni sok se dobija cijeenjem ili difuzijom izdvojen elijski sok i rastvorljivi sastojci , bistren i filtriran dok se ne dobije stabilan bistri sok. Bistri voni sok se moe proizvesti iz razliitih vrsta voa i, u zavisnosti od izbora voa, razlikuje se nain dopreme i prihvata voa. Prije procesa proizvodnje bistrog vonog soka, bez obzira o kojoj se vrsti voa radi, neophodno je napraviti pravilan izbor sorti voa koje su pogodne za proizvodnju bistrog soka. Tehnoloki postupak proizvodnje bistrog soka obuhvata slijedee operacije : prihvat voa , pranje, inspekcija , sitnjenje (mljevenje), cijeenje (presovanje), centrifugiranje, pasterizacija, bistrenje (depektinizacija), filtriranje, dezaeracija, pasterizacija, punjenje u ambalau. Kako se razlikuju uslovi prihvata i skladitenja , razliitog voa od kojeg se proizvodi bistri voni sok, tako se i operacije u tehnolokom procesu proizvodnje izvode na razliit nain tj. na razliitoj opremi koja je prikladna za odreenu vrstu voa. Za uklanjanje peteljki , sjemenki i bobica koriste se razliiti perforirani valjkasti bubnjevi ili drugi ureaji koji su prilagoeni potrebi. Za operaciju sitnjenja (mljevenja ) obino se koriste mlinovi tipa ekiara (za jabuasto voe) ili ureaji sa valjcima (za jagodiasto voe). Toplinska obrada, zagrijavanja na 85C, u pripremnoj fazi se u pravilu koristi za sve vrste obojenog voa (jagodasto, bobiasto voe). Ovaj postupak je povezan sa kasnijim uklanjanjem enzima, a vaan je i za postizanje boljeg presovanja soka, za to potpuniji prijelaz tvari iz kojih se dobija boja u sok i za njegovu kasniju stabilnost. Jabuka se , u pravilu, ne obrauje toplinski prije presovanja. Nakon toplinske obrade se vri postupak obrade pektolitikim preparatima depektinizacije (bistrenja), kojima je cilj uklanjanje estica mutnoe tako da se dobije stabilan bistri sok. Zbog sezonskog dospijea voa i potrebe zadovoljenja trita tokom cijele godine, dobijeni bistri sok ce esto koncentrira, te se skalditi u koncentriranom obliku. Za dalji postupak proizvodnje gotovog bistrog soka se koristi koncentrirani bistri sok koji se postupkom rekonstitucije i uz eventualnu korekciju kiselinom podvrgava filtriranju, dezaeraciji, pasterizaciji i punjenju u razliitu ambalau (aseptino punjenje ili punjenje u staklenu bocu uz dodatnu pasterizaciju). Bistri voni sok podrazumijeva bistri sok od voa bez dodatka eera ili bilo kakvih drugih dodataka, osim dodatka kiseline (najee limunske kiseline) radi korekcije okusa. Osim bistrog vonog soka, proizvodi se i bistri nektar tj. bistri sok kojemu je dodan i eer. Mutni voni sok, u pogledu svojih svojstava, ini prelaznu grupu sokova izmeu bistrih i kaastih sokova. estice u mutnom soku takvih su dimenzija i svojstava da se obino ne taloe, a njihov ukupni dijametar je znaajno manji nego u kaastom soku. Mutni sokovi se obino dobijaju iz citrus voa i zapravo je proizvodnja mutnih vonih sokova od voa iz podruja BiH zanemariva. Tipini predstavnici voa za proizvodnju mutnih vonih sokova su citrusi (ili agrumi) limun, narana, greifurt i njima srodni plodovi , a tipini postupci dobijanja soka iz ovog voa su specifini i u znaajnoj se mjeri razlikuju od postupaka koji se koriste za proizvodnju bistrih i kaastih sokova iz ostalih vrsta voa. Te razlike se ponajprije odnose na nain izdvajnaja soka iz plodova i potrebu uklanjanja eterinih ulja iz povrinskog dijela kore. Izdvajanje soka se vri u ekstraktorima , u pravilu bez drobljenja kore, a izdvajanje eterinih ulja najbolje je provesti prije ekstarkcije soka. U ovakvim procesima ne koristi se toplinska obrada u poetnim fazama proizvodnje, sve do finalne obrade ili eventualnog koncentriranja uparavanjem. Sokovi agruma se esto koncentriraju i kriokoncentriranjem tj. koncentriranje zamrzavanjem. Obzirom na injenicu da citrus voe (agrumi) nije tipino za podruje BiH , za proizvodnju mutnih vonih sokova iz citrusa u praksi se obino uvoze gotovi proizvedeni koncentrirani sokovi od ovog voa iz kojih se u tvornicama u BiH postupkom rekonstitucije proizvode mutni voni sokovi i nektari u razliitim pakovanjima.

60

Na narednoj slici. je prikazana ema proizvodnje bistrih, mutnih i koncentriranih sokova od jabuastog voa.

Slika 5. Shema proizvodnje bistrih, mutnih i koncentriranih sokova Postupci proizvodnje kaastih sokova ili nektara znatno se razlikuju od postupaka proizvodnje bistrih sokova. Unoenje dijela pulpe tj. netopljivih dijelova voa se postie primjenom

61

posebnih ureaja za ekstrakciju, izdvajanje soka, te stabilizaciju i homogenizaciju soka (nektara). Meuproizvod, u ovom sluaju vona kaa, obino se dobiva pasiranjem voa, uz predhodnu toplinsku obradu. Toplinska obrada ima viestruku ulogu, prije svega omekavanje vonog tkiva i inaktivaciju enzima. Vonu kau kao polupreraevinu, koja se dalje koristi u proizvodnji kaastih vonih sokova i nektara mogue je sauvati konzerviranjem na razliite naine : pasterizacijom i uvanjem u aseptinim uvjetima ili smrzavanjem u blokove i uvanjem na 18%C. Dalja proizvodnja kaastih sokova i nektara podrazumijeva mijeanje dobijene vone kae sa vodom , eerom, kiselinom (najee limunskom) radi korekcije okusa , po potrebi stabilizacijom sa nekim od stabilizatora (npr. pektinom ili alginatom), homogenizaciju, dezaeraciju, pasterizaaciju i punjenje u razliitu ambalau (aseptino punjenje ili punjenje u staklenu bocu uz dodatnu pasterizaciju). Ukratko opisan tehnoloki postupak proizvodnje kaastog soka obuhvata slijedee operacije: prihvat voa, pranje, inspekcija, sitnjenje(mljevenje), toplinska obrada, hlaenje, pasiranje, dezaeracija kae, pasterizacija kae, hlaenje kae, zamrzavanje kae i skladitenje zamrznute kae, koja se esto uva kao poluproizvod i koristi kasnije u toku godine za proizvodnju gotovog kaastog soka. U daljoj proizvodnji gotovog kaastog soka iz zamrznute vone kae kao poluproizvoda, prva tehnoloka operacija je odmrzavanje kae, zatim korekcija vodom, eerom i kiselinom, homogenuzacija soka, dezaeracija, pasterizacija, punjenje u staklene boce uz dodatnu pasterizaciju ili punjenje u aseptinim uvjetima u za to prikladnu ranije steriliziranu ambalau. 5.5.3 Koncentrirani sokovi (D3) Koncentriranim sokovima nazivaju se sokovi kojima je na pogodan nain odstranjena odreena koliina vode, a osatali sastojci ugueni. Smanjenje sadraja vode ima viestruk znaaj u pogledu smanjenja trokova skalditenja, transporta i ambalae, te omoguava proizvodnju gotovog soka u proizvodnim pogonima koji su udaljeni od mjesta proizvodnje koncentriranog soka, kao i proizvodnju soka od pojedinih sirovina u toku cijele godine. Tehnoloki postupak proizvodnje koncentriranog soka je prikazana na Slici 5. Rekonstitucijom (ponovnim razblaivanjem) koncentriranog soka se dobija voni sok koji se vrlo mali ili nikako ne razlikuju od svjee proizvedenog soka. Koncentrirani sokovi osim z aproizvodnju gotovog soka se koriste i za proizvodnju vonih sirupa, elea i drugih proizvoda u konditorskoj industriji. 5.5.4 Voe konzervirano toplinskim tretiranjem (D4) Za konzerviranje voa toplinskim tretmanima pogodne su skoro sve vrste voa i to najee svjeeg neposredno nakon prihvata. Ovakav nain konzerviranja voa podrazumijeva konzerviranje cijelih plodova ili komada plodova voa u eernom sirupu pasterizacijom. Ovakvi proizvodi se nazivaju kompoti. Ovisno o vrsti voa koje se konzervira tehnoloke operacije pripreme voa za konzerviranje su razliite. Najee, tehnoloki postupak proizvodnje kompota se moe opisati slijedeim tehnolokim operacijama: prihvat sirovine, inspekcija, pranje, otkotiavanje (ako je potrebno, kod nekog kotuniavog voa nije neophodno), guljenje (kod jabuastog voa), inspekcija, sjeenje i uklanjanje sjemene loe (kod jabuastog voa ), blaniranje na 95(kod jabuaastog voa), punjenje voa u ambalau, doziranje eernog sirupa, deaeracija(odzraivanje ili ekshaustacija), zatvaranje ambalae, pasterizacija na temepraturi do 100C i hlaenje. Priprema eernog sirupa: mijeanje sastojaka (voda i eer), zagrijavanje, filtriranje i transport pumpom do maine za doziranje.

62

U zavisnosti koje voe se konzervira na opisani nain oprema koja se koristi u tehnolokim operacijama pripreme voa se razlikuje i prilagoena je za odreene potrebe, npr. razliiti su postupci guljenja voa, rezanja voa itd. i razliita je oprema na akojoj se vre te operacije.

5.5.5 Zamrznuto voe voe konzervirano zamrzavanjem (D5) Konzerviranje voa zamrzavanjem jedna od najznaajnijih metoda konzerviranja i ima najiru primjenu kod konzerviranja voa za kasnije primjene, npr. za proizvodnju marmelada, demova, elea, kao i razliitih eliranih proizvoda za konditorsku industriju. Za proces zamrzavanja koristi se voe u stadiju zrelosti za potronju tj. sa potpuno razvijenom bojom i aromom, kao i odgovarajuom teksturom u zavisnosti od krajnje namjene i nainu obrade. Nain obrade tj. priprema za smrzavanje ovisi od vrste voa koja se priprema i vrsti vrizvoda za koji e se to voe nakon smrzavanja koristiti. Najee priprema voa za zamrzavanje ukljuuje slijedee tehnoloke operacije: prihvat voa, pranje i probiranje (uklanjanje nejestivih dijelova ploda), guljenje i uklanjanje sjemen loe (za jabuasto voe), otkotiavanje (za kotuniavo voe), uklanjanje peteljki (za sitno voe), rezanje, inspekcija, ispiranje, cijeenje i zamrzavanje . Jagodiasto i bobiasto voe se zamrzava u rastresitom stanju brzim postupcima zamrzavanja da bi se postigla tzv. IQF svojstva (proizvod poznat pod komercijalnim nazivom ''freirollend) tj. pojedinano zamrznuti plodovi. Voe zamrznuto u rastresitom stanju, kao i smrznuta vona kaa su obino namijenjeni daljoj preradi samo to se primjenjuju razliiti postupci zamrzavanja. Kod prvog se zamrzavanje provodi strujom hladnog zraka, u kontunualnom tunelu fluidizacijom (u lebdeem sloju ili uz pomo kriogenika ukapljenih plinova, kao to su ukapljeni duik ili ugljini dioksid. Vona kaa se zamrzava kontaktnim postupkom u ploastim zamrzivaima. 5.5.6 Konzervirano voe (D6) Konzervirano voe podrazumijeva proizvodnju marmelada, demova, elea i drugih eliranih proizvoda (proizvodi na bazi pektinskog gela). Za sve navedene proizvode karakteristina je vrsta ''gel'' konzistencija. Da bi se postigla takva konzistencija voe se uz kuhanje mijea sa eerom, te se dodaju pektin i kiselina. To su proizvodi sa visokim sadrajem eera, niskom vrijednosti aktiviteta vode (aw ) i zadovoljavajuim rokom trajnosti uz zadravanje odgovarajueg kvaliteta proizvoda. U proizvodnji eliranih proizvoda, za postizanje kisele sredine u svrhu eliranja, najee se dodaje limunska kiselina, jabuna ili vinska kiselina. Od eera, najeee se koristi saharoza, glukoza i fruktoza, a djelimino se ovi eeri (do 30 % ) mogu zamijeniti i glukoznim ili glukozno - fruktoznim sirupom. U proizvodnji marmelada najeee se koristi smrznuto voe ili hemijski konzervirano voe u SO2 pulpa. U sluaju proizvodnje iz pulpi mora se prije pasiranja voa provesti desulfitacija i to kuhanje u vakuumu (pod snienim pritiskom min. 15 minuta) . Pripremljena pasirana vona masa i eer (koji djelimino moe biti zamijenjen sa glukoznim sirupom), se kuhaju, a pred kraj kuhanja se dodaju pektin i kiselina u odreenom omjeru. radi postizanja elirane konzistencije. Nakon kuhanja do eljene suhe materije proizvod (dem ili marmelada) se puni u odgovarajuu ambalau. Na Slici 6. je prikazana procesna ema proizvodnje marmelada i demova.

63

Slika 6. Procesna shema proizvodnje marmelada i demova


5.5.7 Suho voe voe konzervirano suenjem (D7)

Iako je konzerviranje osnovni silj suenja voa, danas se nameu i ekonomski razlozi za sve eu primjenu ove metode konzerviranja. Smanjenje mase i zapremine smanjuje trokove transporta i skalditenja, te olakava rukovanje i upotrebu na ovaj nain konzerviranog voa, to je posebno izraeno kod instant - proizvoda. Osim toga suenje je pogodna metoda konzerviranja voa radi ouvanja prehrambenih vrijednosti voa, te suho voe zauzima sve vei znaaj u dijetalnoj prehrani, kao i u upotrebi u proizvodnji razliitih ''snack'' proizvoda. Uobiajena obrada voa prije suenja ukljuuje slijedee tehnoloke operacije: probiranje i sortiranje po veliini i eventualno prema stepenu zrelosti, pranje, guljenje (runo, mehaniko, hemijsko ili vodenom parom), rezanje (na razliite oblike), obrada lunatom otopinom (ljive, groe), blaniranje, sumporenje ili sulfitiranje (obrada sa SO2 ). Upotreba sumpornog dioksida (plinovitog ili u obliku sumporaste kiseline) se u zadnje vrijeme pokuava zamijeniti drugim sredstvima, ali ipak je jo uvijek rasprostranjena te se, u pojedinim zemljama, odgovarajuim propisima odreuje maksimalna koliina sumpornog dioksida koja smije zaostati u gotovom proizvodu. Izbor ureaja za suenje zavisi o vrsti voa, i njegovim karakteristikama (veliina , oblik i konzistencija). Za manje kapacitete najee se upotrebljavaju sunice sa ljesama i toplim zrakom, a za vee kapacitete su obino kontinualni tuneli sa ljesama i kolicima ili kontinualne sunice sa trakama. Na Slici 7. prikazana je ema proizvodnje suenog voa .

64

Slika 7. Shema proizvodnje suenog voa


5.5.8 Prerada paradajza (D8)

U okviru postupaka prerade i konzerviranja voa i povra, posebno povra proizvodi od paradajza su oduvijek zauzimali znaajno mjesto zbog posebnih organoleptikih i kulinarskuh svojstava i same prehrambene vrijednosti paradajza. Najtipinije preraevine od paradajza su : koncentrat paradajza (slui za dalju proizvodnju razliitih umaka, keapa, supa i slinih proizvoda), guljeni paradjza ( tzv. Paradajz pelati ), sok od paradajza, dehidrirani proizvodi.

Koncentrat paradajza je proizvod dobijen uparavanjem soka paradajza dobijenog pasiranjem zdrobljenih i toplinski obraenih plodova paradajza. Proizvodnja koncentrata paradajza u BiH je zanemariva, te se on skoro za sve potrebe proizvodnje uvozi, a najee se koristi za dalju proizvodnju keapa i razliitih umaka od paradajza. U BiH je iz koncentrata rajice najvie zastupljena proizvodnja keapa, najee u plastinoj ambalai razliitog volumena. Osim

65

toga, iz koncentriranog paradajza se rekonstitucijom i mijeanjem sa odreenim dodacima radi korekcije okusa, te proizvodi i sok paradajza. Pelati (guljeni paradajz) konzervirani su u limenkama i staklenkama u naljevu ili vlastitom soku. Za ovaj proizvod neophodne su pogodne sorte paradajza, jer zahtijevaju posebnu teksturu i specifinu masu paradajza. U BiH proizvodnja pelata takoer nije znaajno zastupljena.
5.5.9 Prerada krompira (D9)

Prerada krompira i zamjena krompira njegovim preraevinama u prehrani je u sve veem porastu. Najpoznatije preraevine od krompira su krompir konzerviran toplinskom obradom, dehidrirani ( osueni ) proizvodi od krompira, ips od krompira, kao i zamrznuti proizvodi od krompira ( najee pomfrit). Kvalitet preraevina od krompira u najveoj mjeri ovisi o sortnim karakteristikama krompira koji se prerauje: specifinoj masi, hemijskom sastavu, ukupnoj suhoj tvari, reducirajuim eerima, te uslovima skladitenja i uvanja. Priprema krompira za preradu slina je pripremi za preradu kod ostalog povra, a to je u prvoj fazi najee uklanjanje neistoa ''suhim'' i ''mokrim'' postupkom, za ta se moe upotrijebiti raliita oprema, a najdjelotvornijije je pranje u ureajima sa rotirajuim etkama. Nakon pranja i sortiranja, krompir se podvrgava guljenju (abrazivno, toplinsko vodenom parom i hemijski- otopinom luine). esto se u pripremi oguljeni krompir ree u skaldu sa kasnijom namjenom, ali trajnost tako izrezanog proizvoda je dosta ogranienai povezana sa negativnim posledicama kao to su '' posmeivanje '' i mikrobioloka nestabilnost, pa se tako izrezan krompir najee tretira 1 %-nom otopinom bisulfita. ips od krompira ips je tipini ' snack'' proizvod dobijen rezanjem gomolja krompira na tanke listove i zatim preneje u ulju. U proizvodnji ipsa se najee primjenjuje abrazivno guljenje krompira ( arni ili kontinuirani ureaji ), jer pri guljenju uz primjenu zagrijavanja nastaju tzv. toplinski prstenovi. Izrezani listovi krompira su najee debljine 0,8 1,7 mm, se u daljoj preradi ispiru i obrauju toplinom ili hemijskim sredstvima (bisulfit i sl. ) radi zatite boje. Kvalitet i nain upotrebe ulja za prenje su od naroitog znaaja za kvalitet gotovog proizvoda. Potrebno je postii to bru cirkulaciju i obnovu dodatkom svjeeg ulja. Temperatura ulja se kree od 180 - 190C na poetku prenja do 163-175C na kraju prenja. Prenjem se smanji vlanost proizvoda na 1,5 2 % . Ukoliko se dio vode ukloni prije prenja, skrati se vrijeme trajanja prenja. U nekim manjim pogonima uobiajeno je uklanjanje povrinske vode i (eventualno) ulja centrifugiranjem. Dehidratirani (osueni ) proizvodi od krompira U osuene proizvode od krompira najee se ubraja osueni krompir izrezan u komade razliite veliine i oblika (ploke, kockice, ploice), dehidtratirana kaa od krompira (pire), granule brana i pahuljice. Krompir se sui, u pravili, na nain uobiajen za suenje korjenastig povra nakon blaniranja u vodenoj pari ili vodi pri 93-100C nekoliko minuta, provodi se sulfitiranje ( otopinom natrijeva sulfita bisulfita ili metasulfita) ime se sprjeava posmeivanje krompira i omoguava upotreba viih temperatura u poetnoj fazi suenja to ubrzava proces. Suenje se provodi u komornim ili tunelskim sunicama s lesama ili kontinualnim trakama od ianog pletiva i to pri temepraturi od 85-95c, a pri kraju suenja temperatura se smanjuje na oko 60C.

66

Dehidrirana kaa (pire) tipina je polupripremljena hrana od krompira, koja sve vie slui i kao sirovina za neke druge proizvode npr. snack ekstrudiranih proizvoda, itd.
5.5.10 Sokovi od povra (D10)

Sokovi od povra, kao i voni sokovi mogu biti bistri, mutni i kaasti. U proizvodnji mijeanih sokova od povra obino najvei udio zauzimaju sokovi od paradajza i mrkve. Ponekad se u proizvodnji, sokovi od povra mijeaju sa vonim sokom. Sokovi od povra najee su niske kalorine vrijednosti, ali zbog visokog udjela mineralnih tvari, vitamina i pektinskih preparata imaju posebnu prehrambenu vrijednost. Sokovi od povra mogu se proizvoditi gotovo od svih vrsta povra, ali je u BiH proizvodnja sokova od povra relativno nova i obino se proizvodi sok od paradajza (iz koncentrata paradajza) i trenutno ova proizvodnja nema velike kapacitete.
5.5.11 Povre konzervirano toplinom i zamrznuto povre (D11)

Povre konzervirano sterilizacijom Konzerviranje povra toplinom najee podrazumijeva postupak obrade povra toplinskom sterilizacijom. Proizvodi od povra, za razliku proizvoda od voa, zbog manje kiselosti tj. vee vrijednosti pH za uspjeno konzerviranje se moraju podvrgnuti toplinskoj obradi na viim temperaturama, u pravilu viim od 100C tj. sterilizaciji. Ovaj nain konzerviranja se naravno primjenjuje za proizvode kojima kiselost nije poveana dodavanjem ocatne kiseline. Ovakav nain konzerviranja zahtijeva odreenu pripremu povra, koja je u pravilu ista kao i kod drugih naina konzerviranja i prerade povra, a odnosi se na operacije prihvata povra, inspekcije i prebiranja, kalibriranja po krupnoi, pranja, guljenja, eventualno rezanje na sitnije dijelove i blaniranje. Sterilizacija povra provodi se u razliitim tipovima autoklava (npr. obini autoklav, predtlani autoklav, hidrostatski autoklav) i na vie naina npr. u vodenoj kupelji ili vodenoj pari. Reim sterilizacije tj. temperatura sterilizacije i vrijeme trajanja sterilizacije se odreuju u zavisnosti od razliitih faktora npr. vrste povra, krupnoe ploda, vrste pakovanja, veliine pakovanja itd. Postupkom toplinske sterilizacije se najee konzervira graak, mahune, mrkva, pinat, artioka i dr. Konzerviranje povra toplinskom sterilizacijom je u BiH zastupljeno u manjoj mjeri u odnosu na druge naine konzerviranja povra. Zamrznuto povre Zamrzavanje povra je jedna od najvanijih metoda konzerviranja povra, a razlozi za to su kvalitet povra konzerviranog na ovaj nain, prikladnost smrznutih proizvoda za primjenu , kako u industrijskim postrojenjima kada se smrznuto povre koristi kao poluproizvod tako i u irokoj potronji obzirom da se smrznuto povre najee primjenjuje kao polupripremljen obrok. Metode i naini konzerviranja koji su opisani u sekciji C10 mogu se koristiti za zamrzavanje povra u zavisnosti koja vrsta povra i za koju namjenu se zamrzava. Zamrzavanjem se najee konzervira graak, mahune, korjenasto povre (najee mrkva), cvjetae (npr. kelj ) i u novije vrijeme krompir (rezan za pomfrit). Tehnoloke operacije pripreme povra za zamrzavanje su sline pripremi povra za ostale naine konzerviranja i pokazane su na Slici 8. na primjeru zamrzavanja korjenastog povra i paprike.

67

Slika 8. Shema proizvodnje zamrznutog povra ( korjenasto povre i paprika )


5.5.12 Marinirano (pasterizirano) povre (D12)

Konzerviranje povra u slano-kiselom naljevu (otopina octane kiseline i soli) zasniva se na naelu anabioze tj. metodi kojom se ograniava ili potpuno potiskuje djelovanje mikroorganizama stvaranjem nepovoljnih uvjeta za njihov razvitak. Povre konzervirano u slano-kiselom naljevu se dodatno i pasterizira ime se osigurava dodatna sigurnost proizvoda. Konzerviranje u slano-kiselom naljevu je pogodna metoda za preradu raznog povra: krastavac, razliite sorte paprika, feferoni, cvekla, korjenasto povre- mrkva, celer, patrnjak, rotkva , repa itd., zatim zeleni paradajz i cvjetae. Ipak, najzastupljeniji su krastavac, paprika i cvekla, feferoni, te razliite vrste mijeanog povra - mijeana salata. Marinirati se moe svjee povre ili povre koje je ranije bilo privremeno konzervirano u slano-kiselom naljevu vee koncentracije. U oba sluaja povre mora biti potpuno zdravo i neoteeno i prethodno pripremljeno. U zavisnosti o kojem se povru radi tehnoloke operacije pripreme povra

68

mogu se vie ili manje razlikovati. Na Slici 9. prikazana je ema (slijed operacije) postupaka proizvodnje mariniranog (i pasteriziranog) povra. Krastavci u ukupnoj preradi mariniranog povra zauzimaju najznaajniji udio. Za konzerviranje se upotrebljavaju uglavnom sitniji plodovi (sorte '' kornion''), a krupniji plodovi se mogu i rezati. Plodovi krastavca moraju biti vrsti, boja plodova mora biti ujednaena tamnozelena. Prije same prerade plodovi krastavca se kalibriraju prema duini, zatim se peru najprije grubo (uz namakanje) u strojevima sa etkama, a onda pod mlazevima tueva. Nakon pranja vri se inspekcija da bi se odstarnili oteeni plodovi . Krastavci se zatim pune (runo ili mainski) u ambalau ( staklenke ili limenke), a ambalaa napunjena plodom se na maini za nalijevanje slano-kiselog naljeva puni naljevom i zatvara. Potom proizvod ide na proces pasterizacije (u pasterizatore razliitih izvedbi) i podvrgava se toplinskoj obradi pri temperaturi od 80C do 90C. Vrijeme trajanja pasterizacije se odreuje u zavisnosti od krupnoe ploda i veliine ambalae. Nakon pasterizacije proizvod se obavezno hladi. Paprika se moe konzervirati u slano-kiselom naljevu cijela, sa sjemenom loom ili bez sjemene loe, zatim se moe sjei na filete, rezance ili druge oblike. Postoji veliki broj sorti paprike koje se razlikuju po svojim karakteristikama, a koje su pogodne za ovaj nain konzerviranja i koje se koriste za razliite proizvode. Paprika se nakon dopreme(prihvata) pere, vri se inspekcija i odstranjivanje oteenih i neuslovnih plodova. Paprika se zatim blanira (toplinski obrauje) ako se konzervira cijela, a ako se prerauje kao filet ili rezana paprika prvo se vri uklanjanje sjemene loe i rezanje, pa nakon toga blaniranje. U zavisnosti od sorte ploda i krupnoe ploda blaniranje se najee vri na oko 80C u vremenu trajanja 2 do 5 minuta. Blanirana paprika se hladi vodom i ujedno ispira od ostatkaa sjemenki i sitnih komadia ploda, te se ohlaena i oprana puni u ambalau, nakon ega se na mainama za doziranje slano-kiselog naljeva vri nalijevanje , a potom zatvaranje ambalae. Proizvod se nakon zatvaranje pasterizira (u pasterizatorima razliitih izvedbi) i podvrgava se toplinskoj obradi pri temperaturi od 80C do 90C. Vrijeme trajanja pasterizacije se odreuje u zavisnosti od vrste paprike koja se konzervira, od veliine komada ploda ako je rezana i veliine ambalae. Nakon pasterizacije proizvod se obavezno hladi. Feferoni se najee nakon branja privremeno konzerviraju u jakom slano-kiselom naljevu i velikim posudama (plastine bave) i prerauju u zimskim mjesecima. Nakon prihvata, feferoni se peru uz inspekciju da bi se uklonili nedovoljno zreli i oteeni plodovi, te privremeno stavljaju u plastine bave u kojima se na plodove dolijeva slano-kiseli naljev jae koncentracije. Nakon stajanja do vremena prerade feferoni se vade iz bavi i peru u hladnoj vodi uz potapanje (odsoljavanje) i pune u ambalau (najee staklene tegle). Nakon punjenja ploda u ambalau dozira se slano kiseli naljev blae koncentracije, te se proizvod pasterizira i hladi. Cvekla se najee konzervira rezanjem na ploke, rjee kao cijeli plodovi ako su korijeni cvekla sitnih dimenzija. Nakon prihvata cvekla se kalibrira po krupnoi ploda, te se vri inspekcija i uklanjanje grubih neistoa (ostaci zemlje , kamenii itd. ). Cvekla se nakon inspekcije pere, a zatim kuha u vodi ili vodenoj pari na 90C do 95C , a vrijeme kuhanja se odreuje u zavisnosti od krupnoe ploda. Obino je to vrijeme od 60 do 90 minuta. Nakon kuhanja uklanja se omekana pokoica cvekle u ureaju za guljenje karborundumom ili rotacijski praonicama pod jakim mlazom vode. Oljutena cvekla se ispire i ree na ploke i puni u ambalau. Nakon punjenja se na mainama za doziranje slano-kiselog naljeva vri nalijevanje, a potom zatvaranje ambalae. Proizvod se nakon zatvaranje pasterizira (u

69

pasterizatorima razliitih izvedbi) i podvrgava se toplinskoj obradi pri temperaturi od 80C do 90C. Vrijeme trajanja pasterizacije se odreuje u zavisnosti od veliine komada ploda i veliine ambalae. Nakon pasterizacije proizvod se obavezno hladi. Mijeana salata je proizvod koji se dobija mijeanjem pojedinih komponenata (povra) u odreenom omjeru. Priprema mijeane salate se najee sastoji od dvije faze, priprema pojedinih komponenata povra i konfekcioniranje pojedinih receptura u zavisnosti od vrsta povra iz kojeg se radi. Izbor komponenata koje se mogu meusobno mijeati je veliki, a najee su to krastavac, paprika, mrkva, celer, cvjetae (karfiol), luk. Povre se priprema za preradu pojedinano, te se nakon rezanja mijea u odreenim omjerima prema utvrenim recepturama uz vaganje i puni u ambalau. Nakon punjenja se na mainama za doziranje slano-kiselog naljeva vri nalijevanje, a potom zatvaranje ambalae. Proizvod se nakon zatvaranje pasterizira (u pasterizatorima razliitih izvedbi ) i podvrgava se toplinskoj obradi pri temperaturi od 80C do 90C. Vrijeme trajanja pasterizacije se odreuje u zavisnosti od veliine komada ploda i veliine ambalae. Nakon pasterizacije proizvod se obavezno hladi. Slano kiseli nadljev koji se koristi za ovaj metod konzerviranja moe sadravati vee ili manje udjele (koncentracije) soli i octene kiseline , odnosno octa(vinskog, alkoholnog ili vonog octa). Prema ovim koncentracijama razlikuju se jake ili slabe marinade. Slano-kiseli naljev se priprema u posudama sa mjealicom , u koje se dodaje voda, so i octana kiselina i zatim se grije, filtrira i pumpom prebacije do maine za doziranje naljeva, odakle se dozira u ve plodom napunjenu ambalau. Osim soli i octane kiseline u naljev se dodaje i mala koliina eera radi korekcije okusa, zatim razliiti zaini i ekstrakti . Na narednoj slici. je pokazana ema proizvodnje mariniranog (i pasteriziranog) povra.

70

Slika 9. Shema proizvodnje mariniranog (i pasteriziranog) povra

71

5.5.13 Sueno povre (D13) Konzerviranje povra suenjem je takoer jedan od najznaajnijih postupaka u preradi povra obzirom da se sueno povre sve vie primjenjuje u proizvodnji dehidratiranih proizvoda npr. supa, razliitih dodataka jelima, djeije hrane itd., a znaajna upotreba suhog povra je i u irokoj potronji kao dodatak jelima. Povre se u pravilu sui u mikroklimatskim uvjetima tj.sunicama. Sam proces suenja pretpostavlja odreenu pripremu povra koja je slina pripremi povra i kod ostalih metoda konzerviranja. Priprema povra za suenje, zavisno od vrste povra, se najee sastoji iz slijedeih tehnolokih operacija: prihvat povra, ienje od vrstih neistoa - ostaci zemlje ili kamena, inspekcija , uklanjanje peteljki ili listova, guljenje, rezanje, blaniranje, ispiranje, cijeenje, suenje, kondicioniranje- ujednaavanje vlage, vaganje i pakovanje. Osim nabrojanih operacije esto se vri i sulfitiranje povra prije suenja (uranjanjem u 1,0-1,5 %-ni rastvor bisulfita) radi zatite povra od reakcija posmeivanja. Sulfitira se najee svo korijenasto povre, dok se lisnato povre kao i list peruna ne podvragava ovoj operaciji. Suenjem se najee konzervira lukoviasto i korjenasto povre, a u novije vrijeme sve je rairenije suenje krompira u razliitim oblicima. Lukoviasto i korijenasto povre se najee ree na kockice, listie, rezance i ploke debljine 3-10 mm. Suenje povra u industrijskim veim kapacitetima najee se vri u kontinualnim sunicama s trakama, a upotrebljavaju se i tunelski ureaji za suenje s lesama. U ureajima za suenje upotrebljava se zagrijani zrak, a njegova vlanost je najkritiniji parametar za uspjean proces suenja. Drugi parametar vaan za kvalitet suenja je optereenje sunice tj. masa povra po jedinici povrine trake za suenje. U skladu s tim koje povre se sui i kakav krajnji proizvod se zahtijeva u procesu suenja podeava se i proces suenja i operacije koje predhode suenju. Osim za uobiajene tehnoloke operacije pripreme povra za suenje, za uspjenu preradu povra suenjem neophodno je izabrati pogodne sorte tj. sorte povra sa veim udjelom suhe tvari i to izraenijom aromom. Trenutno u BiH se povre konzervira suenjem u manjim kapacitetima, ali je ta metoda prerade povra sve zastupljenija. Najee se sui mrkva, patrnjak, korijen celera, korijen i list peruna, praziluk, crni luk, krompir (u obliku pirea). Na narednoj slici pokazana je ema proizvodnje suenog korijenastog povra i proizvodnje suenog lista peruna.

72

Slika 10. Shema proizvodnje suenog korijenastog povra i suenog lista peruna

73

6 6.1

TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA UVOD

Prerada voa i povra karakteristino zahtijeva velike koliine vode. Voda se, osim kao sastojak proizvoda, upotrebljava primarno za pranje sirovina, posebno kod vonih sokova i kaa, za ienje proizvodne opreme i radnih povrina kako bi se odrali higijenski standardi. Velika preduzea za preradu voa i povra upotrebljavaju po nekoliko stotina m3 vode na dan. Najvee koliine vode (i do 90%) nisu upotrijebljene kao sastojak (nisu ugraene u proizvod), ve se pojavljuju u tokovima otpadnih voda. Emisije u zrak su uglavnom rezultat rada kotlovskih postrojenja za proizvodnju pare. Poto u preradi voa i povra postoje zahtjevi za termikom obradom, postoji potreba i za vodenom parom. Kao gorivo za kotlove najvie se koristi mazut i lo ulje, a koriste se i drva. Ovo je najdominantniji nain zagaivanja zraka u pogonima za preradu voa i povra, jer se gorenjem mazuta i lo ulja oslobaaju jedinjenja ugljenika i sumpora, koja su zagaujue supstance. Elektrina energija se koristi za rad svih maina, hlaenje, ventilaciju, klima-ureaje, osvjetljenje, proizvodnju komprimiranog zraka i sl. Otpad, koji nastaje u sektoru prerade voa i povra je organskog porijekla: ostaci voa i povra, poslije njihovog pranja, prerade i pripreme za dalji proizvodni proces. U ovom sektoru, znacajne koliine otpada se proizvode u operaciji pakiranja: folije, najloni, etikete, kartonske kutije, ostaci plastike, tegli, konzervi i sl. Neprijatni mirisi - Prilikom prerade voa i povra, a naroito povra, mogu se javiti i neprijatni mirisi, koji nisu tetni, ali mogu imati utjecaj na okolinu. Oni nastaju prilikom termike obrade nekih sirovina i prilikom loih uvjeta uvanja sirovina ili otpadaka poslije prerade. Mogu nastati i u primarnom ili sekundarnom tretmanu otpadnih voda (anaerobni uvjeti). Buka unutar proizvodnih pogona prerade voa i povra uglavnom potie uslijed pomonih operacija (npr. kompresori), kao i u zonama pakiranja (npr. staklene tegle) U narednoj tabeli pregledno su prikazane tehnoloke operacije koje su zastupljene u preradi voa i povra, kao i mjesta u proizvodnom procesu gdje se troi energija i voda, te mjesta nastanka otpadnih voda i otpada.

74

Tabela 5. Prikaz mjesta u tehnolokom procesu gdje se troi energija i voda, kao i mjesta nastanka otpadnih voda i otpada
Oznaka operacije KOD A.1 A.2 Prijem sirovina , manipuliranje i skalditenje Sortiranje, klasiranje, ljutenje, iskotavanje, uklanjanje peteljki Sjeenje i rezanje Mljevenje i pasiranje Mijeanje Priprema aditiva i dodavanje Naziv operacije Potronja energije Potronja vode Nastanak otpadne vode Nastanak otpada

B.1 B.2 B.3 C.1 C.2 C.3 C.4 C.5 C.6

Kiseljenje (mariniranje ) Topli procesi Kuhanje Prenje Pasterizacija, sterilizacija i UHT (tretmani na visokim teperaturama ) Isparavanje ( teno u teno ) Dehidratacija ( vrsto u vrsto ) Hlaenej i duboko hlaenje Zamrzavanje Punjenje i nalijevanje Pakiranje, etiketiranje plastificiranje i

C.7 C.8 C.9 C.10 C.11 C.12 D.1

Gotovi obroci koji dominantno sadre voe i povre Voni sok

D.2

75

D.3 D.4 D.5

Koncentrirani voni sok Voe konzervirano toplinskim tretiranjem Zamrznuto voekonzervirano zamrzavanjem Konzervirano voe Suho voevoe konzervirano suenjem Prerada paradajza Prerada krompira Sokovi od povra Povre toplinom povre konzervirano zamrznuto voe

D.6 D.7 D.8 D.9 D.10 D.11

D.12 D.13

Marinirano ( pasterizirano ) povre Sueno povre

76

Tabela 6. Tabelarni prikaz utjecaja na okolinu za pojedine tehnoloke operacije u preradi voa i povra
Kod Operacija Zrak Uticaj na okolinu Voda vrsti otpad Buka Energija

A. Prijem i priprema sirovina A.1 A.2 Prijem sirovina , manipuliranje i S1, S2 skalditenje Sortiranje, klasiranje, ljutenje, S2 iskotavanje, uklanjanje peteljki E1, E2, W6 E4. E6 E1, E2, W1 E5, E6 M M M M

B. Redukcija veliine , mijeanje i oblikovanje B.1 B.2 B.3 Sjeenje i rezanje Mljevenje i pasiranje Mijeanje S1 S1 M E1,E4 E1, E4 M W1 W1 M B1 B2 M M P4 M

C. Proizvodne procesne tehnologije C.1 C.2 C.3 C.4 C.5 C.6 C.7 C.8 C.9 C.10 C.11 C.12 Priprema i dodavanje aditiva Kiseljenje ( mariniranje ) Blaniranje Kuhanje Prenje S2 S1 S1, S8 S2, S3 S1 M M E1, E5 M M M M M E2 E2 E3, E6 N W6 M M N M N N N N N M W6 M N M N M B2 M N B1 B1 M M P3, P4 M P1 P1 P3 P1, P4 P1, P4 P1, P4 P2 P2 P2, P4 P4

Pasterizacija, sterilizacija i UHT ( S1, S8 tretmani na visokim teperaturama ) Isparavanje (teno u teno) Dehidratacija (vrsto u vrsto) Hlaenje i duboko hlaenje Zamrzavanje Punjenje i nalijevanje Pakiranje, etiketiranje i plastificiranje S1, S8 S1, S8 S7, S8 S7, S8 S1, S8 N

77

Tabela 7. Upotrijebljeni kodovi za emisije u zrak Oznaka S1 S2 S3 S4 S5 S6 S7 S8 M N Emisije u zrak Miris Praina Organske pare CO2 NO2 SO2 NH3 Vodena para Mala emisija Nema emisije

Tabela 8 Upotrijebljeni kodovi za emisije u vode Oznaka E1 E2 E3 E4 E5 E6 M N Emisije u vodu Rastvorene organske materije (HPK/BPK) Ukupne suspendovane materije Kiseline/baze Masti i ulja Nitriti, nitrati, amonijak, fosfati Rasvorene vrste materije Mala emisija Nema emisije

78

Tabela 9 Upotrijebljeni kodovi za otpad Oznaka W1 W2 W3 W4 W5 W6 M N Otpad Organski otpad Ulja i masti Neorganske soli Rastvarai Metali Papir, karton, najlon, burad Mala emisija Nema emisije

Tabela 10 Upotrijebljeni kodovi za buku Oznaka B1 B2 M N Buka Velika buka Srednja buka Mala buka Nema buke

Tabela 11 Upotrijebljeni kodovi za potronju energije Oznaka P1 P2 P3 P4 M Energenti Velika potronja pare Velika potronja el. energije Srednja potronja pare Srednja potronja el. energije Mala potronja

79

Nema potronje

Osnovne karakteristike potronje i emisija, kao i trenutni nivoi i koliine u fabrikama za preradu voa i povra u BiH, daju se u nastavku.

6.2

VODA

6.2.1 Potronja vode Voda je jedna od vanih sirovina u preradi voa i povra. Voda koja se upotrebljava mora i ispunjava sve norme kvaliteta vode za pie, a generalno se moe kazati da se u ovom sektoru zahtijevaju velike koliine pitke vode. Potronja vode zavisi od primjenjenog proizvodnog procesa, starosti pogona i tipa opreme. Prerada voa i povra karakteristino zahtijeva velike koliine vode. Voda se, osim kao sastojak proizvoda, upotrebljava primarno za pranje sirovina, posebno kod vonih sokova i kaa, za ienje proizvodne opreme i radnih povrina kako bi se odrali higijenski standardi. Velika preduzea za preradu voa i povra upotrebljavaju po nekoliko stotina m3 vode na dan. Najvee koliine vode (i do 90%) nisu upotrijebljene kao sastojak (nisu ugraene u proizvod), ve se pojavljuju u tokovima otpadnih voda. Voda se osim za tehnoloke potrebe (Tabela 6. prikazuje tehnoloke operacije gdje se troi voda u proizvodnom procesu) jo koristi kao: sanitarna voda voda za pripremu pare i vakuuma rashladna voda.

Preraivai voa i povra se uglavnom oslanjaju na vlastite izvore vodosnabdijevanja i na snabdijevanje iz javnih vodovoda. Orijentacija na vlastite izvore snabdijevanja vodom ima tu prednost da je jeftinija i da se ne zavisi od drugih. Procentualno se najvie koristi voda iz vodovodne mree, a 5-10% se koristi iz vlastitih izvorita. Kvalitet vode iz bunara odgovara kvalitetu vode iz gradske vodovodne mree. Potronja vode iz gradskog vodovoda se mjeri vodomjerima, a potronja vode iz bunara se ne mjeri vodomjerom, ali ju je mogue procijeniti na osnovu kapaciteta i vremena rada pumpi za crpljenje ove vode.

80

Tabela 12Potronja vode po toni gotovog proizvoda u fabrikama prerade voa i povra u BiH9 Kapacitet preduzea (srednja vrijednost na tromjesenoj osnovi) (t/dan) Velika preduzea (20-100 t/dan) Mala preduzea (do 20 t/dan) Tabela 13 Tipine vrijednosti potronje vode10 Proces Potronja vode (m3/t) Proizvodnja soka 6,5 Proizvodnja demova 6,0 Proizvodnja pasterizovanog povra 5,9 - 11 do 4,4 m3/t 4,4 m3/t - 16,2 m3/t Potronja vode po toni gotovog proizvoda (m3/t)

U Tabeli 12. su dati podaci o ukupnoj potronji vode u preradi voa i povra po toni gotovog proizvoda, jer u fabrikama za preradu voa i povra u BiH se ne mjeri potronja vode po pogonima. Tabela 13. prezentira tipinu potronju vode u proizvodnim pogonima prerade voa i povra, koje preporuuje Document on Best Available Techniquies in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006.-Dokument o najboljim raspoloivim tehnikama, za pojedine proizvodne pogone. Obzirom da se u fabrikama za preradu voa i povra, potronja vode ne mjeri po pogonima, to je poreenje neizvedivo. 6.2.2 Otpadna voda Otpadne vode koje nastaju u okviru proizvodnog procesa mogu se podijeliti na: tehnoloke otpadne vode sanitarne otpadne vode oborinske otpadne vode

Izvori podataka: Elaborati o ispitivanju tereta zagaenja u otpadnim vodama industrije Reference: Document on Best Available Techniquies in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006.
10

81

Tehnoloke otpadne vode nastaju pri pranju posua i opreme u pogonima za proizvodnju soka, marmelade, demova, keapa, pasterizovanog povra, pogona za skladitenje i pakovanje, te hlaenje pakovanih proizvoda, poslije obavljenog procesa pasterizacije. Najee se zatvorene tegle ili staklene boce sa sokovima, poslije pasterizacije vanjskim pricanjem sa hladnom vodom se hlade postepeno do 20 oC. Na poetku, voda je toplija 60 o C, pa 40 oC i na kraju 20 oC. Voda na poetku, poto je zagrijana, vraa se u kotlovnicu zbog iskoritavanja topline, a isputa se samo ona koja hladi proizvod do 20 oC. Pranje proizvodnih pogona vri se jednom u smjeni i to prvo deterdentom, zatim se ispire. Potom se pogon, kao i radne povrine, dezinfikuju sa Na- hipohloritom ili Ca-hipohloritom u conc. 0,1 mg/l. Otpadne vode nastale u kotlovnici, takoer se uputaju zajedno sa ostalim tehnolokim vodama. Sanitarne otpadne vode, mogu nastajati u fabrikom restoranu i poslovno-prodajnom objektu, kupatilu, pri pranju radnika prije i poslije zavretka smjene, kao i u sanitarnim vorovima upravne zgrade. U veini sluajeva skupljaju se odvojenom kanalizacijom i zajedno uputaju u septiku jamu. Sanitarno-fekalne otpadne vode, koje se prethodno predtretiraju u izgraenoj septikoj jami, uputaju se u prihvatni kanal u koji se uputaju i tehnoloke otpadne vode, a poslije se zajedno u vodoprijemnik. Ukoliko posjeduju ureaj za tretman otpadnih voda, na taj tretman se upuuje samo tehnoloka otpadna voda. Generalno se moe kazati da su otpadne vode najvei problem industrije prerade voa i povra. Izvor otpadne vode su osim prozvodnog procesa i procesi pranja i ienja. Kod pranja i ienja sirovina, te opreme i prostorija dolazi do sapiranja komada voa, povra, te ulja i kiselina od obrade u slivnik to poveava sadraj HPK, masnoe i suspendovanih materija, te sredstava za ienje u otpadnoj vodi. Sastojci koji se dodaju za neke proizvode u vidu zaina, aditiva i aroma, takoer dospijevaju u otpadnu vodu kao posljedica pranja maina ili prosipanja prilikom dodavanja. Na taj nain se takoer poveava sadraj BPK, ukupnih suspendovanih materija, ulja i masti, te soli u otpadnoj vodi. Otpadne vode se uglavnom isputaju u prirodne recipijente, sa ili bez primarnog tretmana (talonik, separator masti i ulja). Specifinost industrije za preradu voa i povra je sezonski karakter, to se odraava i na sastav otpadnih voda, koji varira u zavisnosti od toga ta se trenutno prerauje. Izuzetak ine usko specijalizirani pogoni, koji prerauju samo jednu ili nekoliko sirovina (ipsare, hladnjae, mali pogoni). Ispitivanje tereta zagaenja otpadnih voda izraen preko EBS-a, redovno se utvruje svake dvije godine, a prema Pravilniku o vrstama, nainu i obimu materija i ispitivanja iskoritene vode, isputene otpadne vode (Slubene novine FBiH, br: 48/98). Mjereni parametri su: Temperatura vode, Suspendirane vrste estice, Hemijska potronja kisika, Petodnevna biohemijska potronja kisika, Ukupni nitrogen, Ukupni fosfor, Stepen toksinosti otpadnih voda uz pomo test organizma Daphnia Magna, te specifini pokazatelji zagaenja, Zbirni pH,m-alkalitet,
82

- ulja i masti, - deterdenti, - volatilne materije, - isparni ostatak, - pepeo, U narednim tabelama se prezentiraju: tipine vrijednosti koncentracija zagaujuih materija u otpadnim vodama iz industrije prerade voa i povra u BiH, dozvoljene granine vrijednosti koncentracija opasnih i tetnih materija u vodama u skladu sa vaeim propisima, tipine vrijednosti koncentracija zagaujuih materija u otpadnim vodama iz industrije prerade voa i povra prema referentnom dokumentu o najboljim raspoloivim tehnikama u prehrambenoj industriji (august 2006. godine).

Tabela 14. Vrijednosti karakteristinih parametara kvalitete otpadnih voda iz prerade voa i povra u BiH11 Parametar Jedinica mjere Dozvoljene granine vrijednosti koncentracija opasnih i tetnih materija u vodama koje se isputaju u povrinske vode 30
6,0 (6,5)-9.0 35

Raspon izmjerenih vrijednosti

Temperatura pH Ukupne suspendovane estice HPK BPK5 Ukupni azot Ukupni fosfor

C mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l

10-30 6,5-7,5 10-500 40-3400 10-2800 4-24 0,2-1,8

125 25
10 (15) 1 (3)

11

Izvor podataka:Planovi aktivnosti uraeni za preduzea koja se bave preradom voa i povra; Studije uraene za fabrike prerade voa i povra kroz projekt JAANJE KAPACITETA ZA PRIMJENU ISTIJE PROIZVODNJE U BIH -EC LIFE Third countries program, MOED
83

Tabela 15. Tipine koncentracije zagaujuih materija u otpadnoj vodi iz tehnolokog procesa proizvodnje vonog soka i pasterizacije povra12 Parametar BPK5 HPK Suspendovane materije Ukupni azot Ukupni fosfor Tipine vrijednosti 3.000 mg/l 5.000 mg/l 700 mg/l 150 mg/l 30 mg/l

Ukoliko posmatramo karakteristike otpadne vode iz fabrika za preradu voa i povra u BiH i uporedimo ih sa dozvoljenim graninim vrijednostime koje propisuju odgovarajui pravilnici, u skladu sa recipijentom otpadnih voda, moe se zakljuiti da su vrijednosti parametara znatno iznad dozvoljenih. Razlog ovome je injenica da veina fabrike za preradu voa i povra veinom nemaju odgovarajui tretman otpadnih voda, ili ako i imaju, primijenjene tehnologije preiavanja ne daju oekivani rezultat. To se ogleda u injenici da efluent prije isputanja u prijemnik u veini sluajeva ne zadovoljava propisane vrijednosti, tj. maksimalno dozvoljene koncentracije relevantnih parametara. Ukoliko uporedimo parametre prezentirane u Tabelama 14. i 15., moemo zakljuiti da su karakteristike otpadnih voda iz prerade voa i povra u BiH sline onima iz evropskih pogona i postrojenja koji se bave preradom voa i povra. Otpadne vode se isputaju direktno u povrinske vode ili u javni kanalizacijski sistem. Voda se i u sluaju isputanja u javnu kanalizaciju, ne preiava, jer u BiH ima vrlo malo naseljenih mjesta sa ureajima za preiavanja komunalnih otpadnih voda. Sve ovo upuuje na zakljuak da industrija prerade voa i povra znaajno doprinosi zagaivanju voda u Bosni i Hercegovini. Iz ovog razloga neophodno je prvo uloiti napore da se smanje koncentracije organskog optereenja u otpadnim vodama prvenstveno primjenom mjera prevencije nastanka zagaenja, a potom projektiranju odgovarajuih ureaja za tretman otpadnih voda. 6.3 EMISIJE U ZRAK

Emisije u zrak su uglavnom rezultat rada kotlovskih postrojenja za proizvodnju pare. Poto u preradi voa i povra postoje zahtjevi za termikom obradom, postoji potreba i za vodenom parom. Kao gorivo za kotlove najvie se koristi mazut i lo ulje, a koriste se i drva. Ovo je najdominantniji nain zagaivanja vazduha u pogonima za preradu voa i povra, jer se gorenjem mazuta i lo ulja oslobaaju jedinjenja ugljika i sumpora, koja su zagaivai. Prilikom odreivanja emisije u zrak mjeri se koliina i koncentracija CO2, CO, SOx, NOx i vrste estice. Dio pare takoe odlazi u vazduh, dijelom zbog same prirode procesa i ureaja (tunelski pasterizator, zatvaraica tegli), dijelom zbog curenja iz instalacija (loi ventili, kondenz lonci). Curenje pare predstavlja gubitak u procesu.
12

Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006

84

Prilikom prerade voa i povra, a naroito povra, mogu se javiti i neprijatni mirisi, koji nisu tetni, ali loe djeluju na okolinu. Oni nastaju prilikom termike obrade nekih sirovina i prilikom loih uslova uvanja sirovina ili otpadaka poslije prerade. Mogu nastati i u primarnom ili sekundarnom tretmanu otpadnih voda (anaerobni uslovi). U Tabeli 6. prikazane su tehnoloke operacije, u okviru koji se javljaju emisije u zrak, kao i vrste emisija koje se javljaju za svaku tehnoloku operaciju. Kada su u pitanju kotlovnice, u skladu sa Zakonom o zatiti zraka, zahtijeva se monitoring emisija u zrak isputenih iz kotlovnica. Preduzea su u obavezi pripremiti Detaljnu studiju o mjerenju emisija u zrak iz kotlovnica. Zagadujue supstance koje se mjere u emisijama u zrak su: Azotni oksidi (mg/m3) CO (mg/m3) Sumpor dioksid (SO2) (ppm) Cestice (mg/m3) Cad (u skladu sa Bacharach) Ovo nije bio sluaj sve do 2007., kada su preduzea zapoela sa pripremom Planova aktivnosti za okolinsku dozvolu. Obzirom na mali broj dostupnih podataka, nije bilo moguce zakljuiti da li su emisije u zrak u okviru dozvoljenih graninih vrijednosti i da li uestvuju u poveanju zagaenja zraka u podruju. Emisije amonijane pare nastaju tokom rada rashladnih kompresora. Amonijak spada u anorganske polutante. Njegova upotreba u malim rashladnim ureajima je uveliko zamijenjena hlorofluorougljikovodicima (CFC spojevima poznatim pod trgovakim nazivom freoni) koji nisu toksini niti iritantni, a praktiki su nezapaljivi. Amonijak se i dalje koristi kao rashladno sredstvo u velikim industrijskim procesima u prehrambenoj industriji, kao to je prerada voa i povra. Otkad je nauno dokazano da je upotreba CFC spojeva doprinijela smanjenju ozonskog sloja, ponovo se poveava upotreba amonijaka kao rashladnog sredstva, uz odgovarajuu pootrenu praksu upravljanja rashladnim ureajima koji ga koriste. U posljednje vrijeme sve se vie koriste rashladni mediji koji ne sadre hlor a koji su okolinsko prihvatljivi, poznati kao ozon free (kakav je npr R 404a).

6.4

POTRONJA SIROVINA, POMONIH MATERIJALA I HEMIJSKIH SREDSTAVA

Osnovne sirovine koje se koriste u procesu proizvodnje su: Svjee i smrznuto voe: malina, kupina, jagoda, borovnica, vinja, jabuka, marelica, breskva, ljiva. Vone kae smrznute: kaa jabuke, marelice, breskve, vinje, jagode. Voni koncentrati kaasti: marelica, jabuka, kruka, breskva. Koncentrat paradajiza. Voni koncentrati: koncentrat narande, multivitamina, jabuke, vinje, nara, ribizle, groa.

85

Svjee povre: krastavac, graak, boranija, paradajiz, patlidan, cvekla, paprika, zainska paprika, feferone, kupus, mrkva, luk, praziluk, bijeli luk, cvekla, krompir, . eer, so, ulje, zaini, ocetna kiselina, alkoholni ocat, vinski ocat. Pektin sredstvo za eliranje, stabilizatori zgunjivai za keap, arome, sredstvo za korekciju kiselosti proizvoda limunska kiselina, boje za ele. Sredstva na bazi kiselina i luina. Sredstva za dezinfekciju, koja su na bazi hlora (nisu poeljna u industriji). U kuhinjinji se koriste blagi deterdzenti.

Ostale sirovine koje se koriste u procesu proizvodnje su: Prehrambeni aditivi koji se koriste u procesu proizvodnje su:

Sredstva koja se koriste za pranje i ienje objekta i postrojenja u procesu proizvodnje su:

Njihova konzistencija moe biti razliita: prakasta ili tena. Repromaterijali koji se koriste: Staklene tegle (razliitih veliina od 212 ml do 2500 ml ), Tetra Pak, Doypak ambalaa, Kartonska ambalaa, Pe folija za pakovanje, PP kante za marmelade. U krugu proizvodnog objekta na posebno predvieno mjesto koje moe biti otvorenog i zatvorenog tipa , ovisno u tipu sirovine koja se skladiti. Skladitenje svjeeg voa i povra u rashladnim komorama temperature + 3o C do + 8o C ; Skladitenje smrznutog voa, vonih kaa i vonih koncentrata u rashladnim komorama temperature 18o C do - 20o C ; Skladitenje vonih koncentrata u aseptik pakovanju u rashladnim komorama temperature: + 3o C do + 8o C.

Skladitenje se vri na nekoliko naina :

Sa aspekta razmatranja utjecaja sirovina i pomonih materijala koji se troe u preradi voa i povra na okolinu, moe se konstatovati: ostaci voa, povra, koncentrata i kaa spadaju u organski otpad, koji ako dospiju u otpadne tokove poveavaju optereenje otpadne vode organskim komponentama. Organski otpad je biorazgradljiv i nema neka druga posebna svojstva koja su opasna po okoli. prehrambeni zaini, razni pomoni materijali i aditivi su jestivi i nemaju svojstva koja su opasna po okoli. repromaterijal i ambalaa spadaju u pomone materijale za koje je karakteristino da ne sadre komponente koje su opasne po okoli, ali su napravljeni od bio86

nerazgradivih materijala ( PVC, PE folija, staklo ), te kao takvi su otporni na proces bioloke razgradnje u sluaju njihovog dospijea u ostali otpad, mogue je vriti njihovo sortiranje po vrsti i reciklirati ih ( plastika, papir, staklo ). S obzirom da se radi o pogonima i postrojenjima namijenjenim za proizvodnju namirnice za ljudsku prehranu, u samom procesu proizvodnje ne koriste se nikakve hemijske supstance. Upotreba hemijskih supstanci je izraena u procesu ienja i odravanja pogona, a gdje se koristi standardni deterdenti i deficijenti. Veoma je teko odredit taan podatak o potronji sirovina po jedinici proizvoda, zato to postoji paleta razliitih proizvoda, te to u razliite proizvode ide razliita koliina osnovne sirovine (voe i povre), dok se po recepturi koriste razliiti zaini i aditivi za razliite proizvode, i to u razliitim koliinama, te srednja vrijednost utroenih zaina na ukupnu godinju proizvodnju ne bi bila reprezentativna vrijednost koja bi mogla sluiti za analizu. U skladu sa nastojanjima da se postignu to bolji rezultati u proizvodnji, a istovremeno da se smanji nastajanje rastura i kala, a time i otpadnih materijala, trenutno se tei ka nabavci nove kvalitetnije opreme koja bi bila instalirana u pogone za preradu voa i povra, a da bi se smanjila potencijalna mogunost nastajanja organskog i drugog otpada, to omoguava postizanja uteda na materijalima i bru potronju sirovina dok je ona jo u svjeijem stanju. 6.5 OTPAD

Otpad koji nastaje u industrijama za preradu voa i povra, uglavnom je organskog porijekla tj. ostaci voa i povra nakon njegovog pranja, obrade i pripreme za daljnji proces proizvodnje. Poevi od pranja, pa preko klasifikacije i sortiranja, pa do sjeenja, mljevenja i sl, u svakoj operaciji se pojavljuje jedan dio otpada koji se prema Katalogu otpada svrstava u Otpad od pripremanja i prerade voa i povra.. Takav otpad ine uglavnom dijelovi ili cijeli plodovi koji ne zadovoljavaju neki od kriterijuma kvaliteta (veliina, boja, oblik itd). Tako nastali otpad ima svoju vrijednost kao hrana za stoku ili kao osnova za kompostiranje i obino se daje podugovaraima koji ga koriste u te svrhe. Otpad nepogodan za ishranu stoke ili kompostiranje se odvozi na deponiju ili se sui i spaljuje u kotlovima. Jedan dio otpada organskog porijekla moe nastati i usljed kvarenja robe u skladitu ili vraen poslije reklamacije kupca. Takav otpad se uglavnom odlae na deponiju, zajedno sa ostalim otpadom koji nastaje u ovim pogonima i postrojenjima. Otpad nastaje i u operacijama pakovanja u formi vika ili oteenog materijala za pakovanje (najlon, etikete, kartonske kutije, podloke i sl).Ovaj otpad, prema katalogu otpada spada u Otpadnu ambalau. Gdje su vee koliine ambalnog otpada, on se presuje i prodaje preduzeima koja se bave preradom sekundarnih sirovina, a gdje su manje koliine, odvozi se na deponiju. Male koliine otpada (tzv. kalo) nastaju i u skladitu gotovih proizvoda, zbog lomova prouzrokovanih neadekvatnim nainom skladitenja i transporta u istom. Ovaj otpad se odvozi na deponiju. Palete koje se ne mogu ponovo upotrijebiti, razvaljuju se u stolarskoj radionici i to drvo se koristi u razne svrhe, dok se mala koliina neupotrebljivog drveta baca u kontejnere koje odvozi komunalno preduzee.Ostaci od plastinih gajbi i gajbe koje su oteene otpremaju se u preduzea koja se bave reciklaom.

87

Sav vrsti otpad se razvrstava, uglavnom na mjestu nastanka, i tako razvrstan dalje tretira, u zavisnosti od naina odlaganja.

Tabela 16. Prosjene godinje koliine otpada u preradi voa i povra u BiH13 Kapacitet preduzea (srednja vrijednost na tromjesenoj osnovi) (t/dan) Velika preduzea (20-100 t/dan) Mala preduzea (do 20 t/dan) >200 20-200 Prosjene koliine otpada (t/godinje)

6.6

ENERGIJA

Industrija za preradu voa i povra najvei dio energije koristi za termiku obradu proizvoda (pasterizacija, sterilizacija). Toplotna energija za ovu namjenu najvie se dobija sagorijevanjem mazuta, lo ulja ili drveta u kotlovima proizvodei vodenu paru, kojom se dalje toplota prenosi na mjesta upotrebe. Rjee se za proizvodnju toplote koristi elektrina energije, samo za manje ureaje ili linije. U zimskim mjesecima, toplotna energija se koristi i za grijanje prostorija i kancelarija, i to uglavnom preko povrata kondenzata. Poveanjem povrata kondenzata u kotlove, kao i izolacijom cijevi za povrat kondenzata, postiu se velike utede u potronji vode za paru i energenata (mazut, drva). Povrat kondenzata u dobro projektovanim sistemima moe biti i do 85 90 %, pri temperaturi od 50 70 C. Drugi vid energije koji se koristi je elektrina energija i ona se najvie koristi za pokretanje maina i ureaja, osvjetljenje, kao i za rashadne ureaje u procesu i u hladnjaama. Instaliranjem kontrolera vrnog optereenja u trafostanicama ili planskim pokretanjem ureaja i linija, ostvaruju se utede pri plaanju elektrine energije, jer se izbjegava prekoraenje vrnog optereenja. Transportni ureaji koji se koriste u unutranjosti objekata su uglavnom na akumulatore i oni troe elektrinu energiju. Transporteri takoe troe i naftu, a sve vie i teni naftni gas (TNG propan/butan).

13

Izvor podataka:Planovi aktivnosti uraeni za preduzea koja se bave preradom voa i povra
88

Tabela 17.Prosjena godinja potronja elektrine energije u fabrikama za preradu voa i povra u BiH14 Kapacitet preduzea (srednja vrijednost na tromjesenoj osnovi) (t/dan) Velika preduzea (20-100 t/dan) Mala preduzea (do 20 t/dan) U Tabeli 17. navedeni su podaci o ukupnoj potronje elektrine energije po jedinici proizvoda, iz fabrika za preradu voa i povra u BiH. Naalost, u preduzeima se ne prati potronja elektrine energije po proizvodnim pogonima, pa je iz tog razloga nemogue napraviti adekvatnu usporedbu sa potronjom energije datom u Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006 po pojedinim proizvodnim linijama. Imajui u vidu podatke o potronji elektrine energije prezentirane u Tabeli 17. moe se zakljuiti da je troak elektrine energije u fabrikama za preradu voa i povra znaajan, te se preporuuje primjena mjera za poveanje energijske efikasnosti 6.7 BUKA >200 100-200 Prosjena godinja potronja elektrine energije (KWh/t gotovog proizvoda)

Glavni izvori buke se nalaze unutar proizvodnih prostorija, a to su uglavnom maine i ureaji koji na sebi imaju pokretne dijelove, npr. motori, ventilatori, pokretne trake i sl. Jedan dio buke dolazi i od zveckanja tegli i flaica, poklopaca i sl. U pogonu buka ne bi trebalo da prelazi nivo buke dozvoljen za radnu sredinu. U kompresorskim stanicama i kotlovnicama nivo buke obino prelazi dozvoljeni nivo, tako da su radnici u obavezi da nose antifone. Izvan prostorija buka se pojavljuje na rashladnim tornjevima, ventilacionim sistemima i transportnim mainama (kamioni, viljukari), kao i buka koja dopire iz unutranjosti pogona. U zavisnosti od zone u kojoj se fabrika nalazi (gradska, industrijska itd) zakonski su predvieni maksimalno dozvoljeni nivoi buke u krugu fabrike. Buka se mjeri u krugu fabrike, u takama za koje je procijenjeno da daju najvjerodostojniju sliku uticaja emitovane buke na okolinu kada fabrika radi maksimalnim kapacitetom. Buka se ne smatra znaajnim okolinskim problemom povezanim sa postrojenjima za preradu voa i povra u Bosni i Hercegovini. Analizom dostupne dokumentacije (Planovi aktivnosti uraeni za preduzea koja se bave preradom voa i povra) moe se zakljuiti da je izmjereni nivo buke u doputenim granicama za dnevni i noni period.

14

Izvor podataka:Planovi aktivnosti uraeni za preduzea koja se bave preradom voa i povra
89

Buka koju stvaraju transportna vozila prilikom utovara i istovara sirovina i proizvoda je privremenog karaktera i nema utjecaja okoli, odnosno na najbliu ivotnu sredinu 6.8 NESREE VELIKIH RAZMJERA I AKCIDENTNE SITUACIJE

Kako prerada voa i povra spada u industriju gdje se ne koriste otrovne supstance ni ekstremni reimi pritiska i temperature, kao i sve prehrambene industrije, rizik od akcidentnih situacija se svodi na pomone ureaje kao to su kotlovi i rashladni ureaji, kao i CIP postrojenja. Poto kotlovi obino rade na pritiscima do 12 bara, akcidentna situacija moe znaiti pucanje stijenke cijevi na kotlu, pri emu kotao pone da curi, to moe predstavljati manju opasnost za radnike u kotlovnici. Vea opasnost bi bila od pregrijavanja kotla usljed kvara regulacije, ali bi ispravan siguronosni ventil sprijeio eksploziju kotla. Zato se postavlja vie siguronosnih ventila, za koje je zakonski obavezna kontrola ispravnosti u odreenom periodu. Rashladni sistemi predstavljaju opasnost, jer radni fluid dostie visoke pritiske u stepenu kompresije, pa moe doi do pucanja cijevi. Tim vie je opasnost vea, ako je radni fluid amonijak, koji je otrovan. Prevencija ovakve situacije je redovna kontrola instalacija, kao i zamjena amonijaka nekim od freona, po mogunosti ekolokim. CIP postrojenja predstavljaju opasnost ako doe do izlijevanja kiseline ili baze u kanalizaciju. Sa primarnim talonikom ili bafer tankom gdje se moe zaustaviti i neutralisati izlivena tenost, spreava se izlijevanje u recipijent i ekoloki akcident.

7 7.1

TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH OPTE PREVENTIVNE TEHNIKE

Preduzea za preradu voa i povra u BiH, manjeg kapaciteta, generalno promatrajui, ne implementiraju standarde ISO 9001 ili EMS. U veim preduzeima, u toku su pripreme za implementaciju standarda ISO 9001 i HACCP, ali ne i za ISO 14001. Pozitivan primjer su dva velika preduzea, koja su certificirana prema ISO 9001 i HACCP, a vre pripreme za implementaciju EMS prema ISO 14001, te integralnog sistema 22 000. to se tie opreme kojom se optimizira potronja i nivo emisija, te olakava rad i odravanje, vea preduzea su opremljena sa proizvodnim linijama, koje zadovoljavaju ove zahtjeve (oko ukupnih linija), a linije starije proizvodnje su relativno slabo usaglaene sa navedenim zahtjevom. Remont maina se izvodi jednom godinje. Kotrola buke u radnom prostoru, kao i ambijentalne buke se redovito izvodi u skladu sa zakonskim propisima. Emisije buke kod automatskih proizvodnih linija je znaajno umanjena kuitima maina.

90

7.2

PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE VODE I NASTANKA OTPADNIH VODA

Najvei broj preduzea ima snabdijevanje vodom iz javnog komunalnog preduzea i iz vlastitih bunara. Kod snabdijevanja vodom iz javnih komunalnih preduzea, potronja vode se najee mjeri samo jednim vodomjerom za kompletno preduzee. Samo jedno veliko preduzee ima 3 vodomjera. Veliki broj preduzea ima snabdijevanje vodom dijelom iz bunara, a potronju vode ne mjeri, nego se plaanje prakticira uz fiksnu cijenu, neovisno o koliini potroene vode. to se tie smanjenja koliina nastale otpadne vode, u svim preduzeima se prakticira suho ienje, a potom upotreba vode. U smjeru smanjenja optereenja u otpadnoj vodi, sav otpad se prvo uklanja (suho ienje), prije nego s vodom ode u kanalizacijski sistem. Pri tome, otpad organskog porijekla se filtrira i skuplja u plastinim boksovima, odakle se najee prodaje oblinjim zemljoradnikim zadrugama ili za poljoprivrednu upotrebu lokalnim farmerima. Preduzea snose trokove transporta otpada. Recikliranje ili ponovna upotreba vode se prakticira u nekim preduzeima kod pasterizacije, prilikom hlaenja proizvoda. Preduzea uglavnom nemaju postrojenja za tretman otpadnih voda. U onim rijetkim, koji imaju postrojenje za tretman otpadnih voda, obino funkcionira samo primarni talonik, a bioloki tretman ili egzistira u sklopu postrojenja, ali ne funkcionira, ili ga uope nemaju. Takoer je vano istaknuti da mnoga postrojenja ne razdvajaju tehnoloke od sanitarnih voda. Veoma esto i oborinske vode idu istim instalacijama do postrojenja za tretman otpadnih voda. Samo jedno veliko poduzee, koje je trenutano u steaju, ima razdvojeno prikupljanje otpadnih voda (sanitarne, tehnoloke, oborinske). Ovo preduzee ima postrojenje za tretman otpadnih voda, na kom se tretira samo tehnoloka otpadna voda, dok sanitarna voda ide u septiku jamu, a oborinska direktno u vodoprijemnik. Preduzea nemaju usvojenu politiku brige o efikasnom troenju vodnih resursa. Jedna od dobrih praksi, prisutna kod veih preduzea, koji imaju automatske linije je automatska kontrola za putanje/zaustavljanje vode kada se ne koristi. U nekim preduzeima su instalirani lavaboi sa automatskom kontrolom vode. Na gumenim crijevima su instalirane prskalice za automatsko zaustavljanje vode kod procesa pranja i ienja, ime se tede velike koliine vode. 7.3 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA NASTANKA OTPADA

Preduzea ne koriste niti jednu od dobrih tehnika kao to su kompostiranje, termalna eksploatacija i sl. Meutim, primjenjuju dobru praksu razdvajanja otpada u cilju izdvajanja korisnih sirovina kao to su papir, karton, plastika. Otpad organskog porijekla se posebno skuplja u plastinim boksovima, te se najee prodaje zemljoradnikim zadrugama za kompostiranje ili za upotrebu lokalnim farmerima. Papir i kraton od pakovanja proizvoda u gotovo svim kompanijama se presuje i prodaje kompanijama-podugovaraima za recikliranje. Takoer, plastini otpad, najlon i folija od pakovanja se odvojeno prikupljaju i prodaju preduzeima-podugovaraima za recikliranje. Preduzea rijetko prate koliine nastalog otpada

91

i vode njihove analize, a ako i imaju analize, one nisu predmet analiziranja od strane menadmenta firme i poduzimanja odreenih koraka ka njihovom smanjenju. Preduzea veinom planiraju proizvodnju, ali se to ne dovodi u svezu sa smanjenjem otpada i uestalosti ienja. Dobra praksa transporta sirovine, proizvoda i poluproizvoda suhim putem, uz izbjegavanje transporta vodom se primjenjuje u gotovo svim preduzeima. Treba takoer istaknuti da se proizvodnja u sektoru prerade voa i povra vri u skladu sa potrebama trita, te se i nabavka sirovina vri u skladu s tim potrebama, tako da se izbjegava dugo zadravanje robe u skladitu. Preduzea implementiraju dobru praksu sprjeavanja padanja materijala na pod, preciznim postavljanjem zatita od prskanja, titnika, to je najee prisutno na linijama za proizvodnju soka. Meutim, treba rei da na manuelnim proizvodnim linijama dosta materijala padne na pod, to zahtijeva velike koliine vode za sapiranje podova, ak i kada tome prethodi uobiajeno suho ienje. 7.4 PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Preduzea prakticiraju kontrolu procesa kako bi minimizirali potronju energije, ali u ovom sluaju, rukovode se ekonomskim, a nikako okolinim interesom. Rashladne komore imaju zasebne ureaje za kontrolu temperature. Kako je ranije naglaeno, preduzea proizvode u skladu sa zahtjevima trita, tako da se gotovi proizvodi odmah upuuju na trite, bez duih zadravanja u skladitu. Preduzea u kojima postoji zamrzavanje proizvoda, prakticiraju brzo zamrzavanje u tunelima. Ova dobra praksa, omoguava kompanijama koritenje manje energije za hlaenja i zamrzavanja, bez naruavanja kvalitete proizvoda. Mnoga preduzea imaju tornjeve za hlaenje, tako da voda za hlaenje cirkulira preko ovih tornjeva, te se ponovno koristi (sistem se samo dopunjava) 7.5 TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE

Preduzea uvijek planiraju to prije iskoristiti sirovine (posebice za vrijeme sezonske proizvodnje). U sluajevima kada ipak moraju skladititi sirovine, komore za hlaenje podeavaju na odgovarajuu temperaturu, a skladitenje se prakticira zavisno od proizvoda koji se skladiti. Organski otpad u mnogim kompanijama se skuplja u otvorene plastine boksove, a kasnije se daje treim licima (zemljoradnika zadruga ili poljoprivredni posjedi) za kompostiranje. to se tie postupanja sa odbaenim sirovinama iz proizvodnog procesa, proces je manuelan. Vri se suho ienje otpada, te njegovo odlaganje u PVC posude. Ove se posude istresaju u plastine boksove u kojima se vri odvojeno skupljanje organskog otpada. Kada je u pitanju zemlja koja se esto moe nai na sirovinama, i koja prilikom prijema sirovina i njihovog pranja dospijeva u otpadne vode, preduzea mogu primijeniti dobre prakse sedimentacije i/ili filtracijeumjesto ispiranja zemlje u otpadne vode i njenog transporta otpadnim vodama do postrojenja za tretman otpanih voda ili direktno u vodoprijemnik. Meutim, preduzea ne primjenjuju ovu praksu, nego se skupljaju samo vrste estice iz otpada, a sve ostalo se transportira sa otpadnim vodama u kanalizacijski sistem.

92

Tehnoloke operacije guljenja i rezanja voa se vre kontinuirano i na pari. Ne prakticira se filtriranje, niti reciklaa. Nakon blaniranja, hladno voe i povre prije zamrzavanja prolazi kroz hladnu vodu. Voda su uzima iz bunara ili vodovodnog sistema, ali se ne reciklira tokom hlaenja, nego odlazi u vidu otpadnih tokova. Reciklaa vode se prakticira u vrlo malom broju kompanija na liniji proizvodnje soka, kod kompanija koje imaju sistem CIP pranja, gdje se voda od zadnjeg ispiranja, ponovno koristi. to se tie naina pakiranja zaina i aditiva, te preporuka da se izbjegava njihovo pakiranje u plastine kese, u kompanijama u BiH, zaini i aditivi su upakovani u vrste pakete, to je dobra praksa. Studija sluaja - primjer

93

ISTIJA

PROIZVODNJA

INDUSTRIJI

PRERADE

VOA

POVRA

VEGAFRUIT d.o.o

Industrijski sektor Prehrambena industrija, trgovina i prerada voa i povra Osnovni podaci o industriji Frima d.o.o. Vegafruit iz Brijesnice Male je jedna od vodeih tvrtki u BiH u preradi voa i povra koja redovno zapoljava 203 radnika, a u periodu sezonske prerade jo 300 sezonskih radnika. Svoje proizvode osim domaeg plasira i na trita SAD-a, Zapadne Evrope, te susjednih zemalja Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Proizvodni program u preduzeu Vegafruit se sastoji iz kiselog programa (Vegy program), sokova (Swity program) i marmelada i kompota (Fruby program) sa ukupnim kapacitetom prerade od 12 587 088 kg voa i povra. Identificirani problemi u proizvodnom procesu Uzimajui u obzir prirodu proizvodnog procesa evidentan je problem nastanka velike koliine vrstog otpada organskog porijekla. U 2002. godini, u tvornici je preraeno 5468 t povra iz ega je dobiveno 534 tone organskog otpada koji se odlagao na deponiju i ije zbrinjavanje je sa sobom povlailo znaajne trokove. Pored organskog otpada, problem predstavlja i ambalani otpada (kartona i najlona) koji se takoer odlagao na deponiju. Dijagnoza Dijagnostika proizvodnog procesa je bila fokusirana na rjeavanje problema odlaganja vrstog otpada sa akcentom na smanjenje trokova odlaganja. Razmatrane su alternative odlaganju otpada na deponiju i mogunost uvoenja reciklae. Izvreno je ispitivanje trita otpada i analizirane finansijske reperkusije moguih mjera. Uvedene izmjene u industrijskom procesu

94

Bilans

Primjenjena mjera

Investicija (KM)

Godinja uteda (KM)

Kompostiranje organskog otpada Reciklaa ambalanog otpada

0 20.000

10.680 KM 8807 KM

Ukupna investicija Ukupna uteda Povratni period

20.000 KM 19.487 KM 1 godina

Zakljuak Primjenom dvije mjere usmjerene na reciklau organskog i ambalanog otpada smanjena je koliina vrstog otpada koji se odvozi na deponiju za 534 tone organskog i 51 t ambalanog otpada ime su sauvani prirodni resursi, uteen dragocjeni prostor na deponiji, te ostvarene ekonomske koristi.

95

7.6

TEHNIKE NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

7.6.1 Preiavanje otadnih voda na kraju procesa U postojeim instaliranim tvornicama za preradu voa i povra u BiH redovno se vri ispitivanje tereta zagaenja otpadnih voda, izraenog preko EBS-a, u periodu od dvije godine, a prema Pravilniku o vrstama, nainu i obimu mjerenja i ispitivanja iskoritene vode, isputene otpadne vode i izvaenog materijala iz vodotoka, (Slubene novine FBiH, broj 48/98). Terenski dio ispitivanja obuhvata definiranje koliine otpadnih voda koje se vri kroz 48satnu kontinuiranu registraciju nivoa vode u kolektoru tehnolokih otpadnih voda i povremeno mjerenje protoka vode na mjestima ispusta otpadne vode. Postojee fabrike uglavnom nemaju postrojenja za preiavanje otpadnih voda, a u sluaju da imaju postrojenje obino se otpadna voda obrauje samo primarno tj. funcionira samo primarni talonik. Bioloki tretman otpadnih voda mahom ne funkcionira u postojeim tvornicama. U nekim fabrikama tokovi otpadnih voda se sakupljaju odvojeno i to : tehnoloka otpadna voda, sanitarno-fekalna otpadna voda i oborinske otpadne vode. Tehnoloka otpadna voda se obino prikuplja zasebnim sistemom kanala i isputa preko profilisane cijevi bez preiavanja. U pogonima se vri suho ienje, a voda preko reetki (na kojima zaostaju krupnije estice organskog otpada ) u podovima otie otpadna voda u zasebne kanale. Sanitarno-fekalna voda se mehaniki preiava obino u viekomornim septikim jamama - putem taloenja se vri preiavanje u vie komora, a zadnja komora se koristi kao bioloki filter. Izbistrena voda iz septike jame odlazi u bazen za hlorisanje prije uputanja u prihvatni kanal (u koji se obino uputaju i tehnoloke otpadne vode). Oborinske otpadne vode se prikupljaju zajedno sa otpadnom vodom od pranja voa i povra, te obino zasebnim sistemom kanala isputaju bez daljeg preiavanja. Ne postoji tretman otpadnih voda, osim reetke za odvajanje krupnih materija. Vano je istaknuti da se u nekim preduzeima oborniske vode ne odvajaju od ostalih otpadnih voda, te da istim sistemom kanala idu u postrojenje za preiavanje. Takoer, u mnogim preduzeima uopte ne postoji sistem preiavanja otpadnih voda. 7.6.2 Preiavanje otpadnih gasova na kraju procesa Tvornice za preradu voa i povra su obino snabdjevene kotlovima na tekue gorivo sa odgovarajuom prateom opremom i instalacijama koji slue za proizvodnju tehnoloke pare kao i za zagrijavanje objekata. Odvoenje dimnih gasova i vrstih estica se vri preko dimnjaka obino spojenih vertikalno na zadnji dio kotla. U postojeim instaliranim tvornicama za preradu voa i povra u BiH za sada ne postoje posebna postrojenja za preiavanje otpadnih gasova niti specijalni filteri za preiavanje otpadnih gasova. Meutim, na temelju vaeih zakonskih propisa ( Zakon o zatiti zraka Sl.novine FBiH br. 33/03 , Pravilnik o graninim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje Sl.novine FBiH br. 12/05 ) utvrene su i propisane dozvoljene vrijednosti emisija u atmosferu, te su postojee tvornice obavezne vriti mjerenja u kojima e se utvrditi prosjean
96

sastav gasova koji se isputaju kao i koncentracije i to u periodima propisanim u navedenoj zakonskij regulativi. U sluaju da izmjerene vrijednosti koncentracije gasova koji se isputaju, koncentracija vrstih estica, kao i sastav gasova koji se isputaju odstupa od graninih vrijednosti koje su propisane vaeom zakonskom regulativom tvornica je obavezna poduzeti mjere u vidu instaliranja postrojenja /filtera za preiavanje otpadnih gasova.

8 8.1

NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE OPTE PREVENTIVNE MJERE

8.1.1 Alati za okolinsko upravljanje Danas je u svijetu sasvim normalno da preduzee posjeduje certificiran sistem upravljanja kvalitetom prema standardu ISO 9001. S aspekta slinosti sa drugim sistemima upravljanja u organizaciji, sistem okolinskog upravljanja prema standardu ISO 14001 (EMS) je najsliniji upravo sistemu upravljanja kvalitetom, prema standardu ISO 9001. To ne znai da je sistem upravljanja kvalitetom uslov za uvoenje EMS-a, nego da preduzea sa ve uvedenim ovim sistemom upravljanja kvalitetom imaju odreene prednosti jer su oba sistema zasnovana na slinoj poslovnoj filozofiji i imaju brojne zajednike osobine. Osnovna veza izmeu ISO 14001 i 9001 moe se objasniti na slijedei nain: standard ISO 9001 osigurava da preduzee isporui kupcu proizvod u skladu sa njegovim zahtjevima, dok standard ISO 14001 osigurava da se to vei dio neeljenih "nus" proizvoda, koji nastaju prilikom izrade traenog proizvoda, obradi na takav nain da svi zainteresirani (pojedinci ili grupe koje su na bilo kakav nain zainteresirane ili pogoene aktivnou preduzee) budu zadovoljeni. Zajedno primijenjeni standardi ISO 14001 i ISO 9001, uz jo neke preduslove, ine osnovu odrivog razvoja, a time i sveukupnog kvaliteta upravljanja u preduzeu. U mnogim zemljama irom svijeta, zakonodavstvo o bezbjednosti i prikladnosti namirnica zahtjeva da HACCP bude implementiran u svim biznisima ili preduzeima koje se bave hranom, bilo da su ona profitna ili ne, dravna ili privatna. Prema direktivi EU 93/43/EEC o higijeni hrane svi operateri u biznisu hrane u EU moraju implementirati HACCP. HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) u prijevodu znai Analiza rizika i kritine kontrolne take predstavlja sistematian pristup identifikaciji opasnosti i rizika u postupanju sa namirnicama, a koji prua jasne metode utvrivanja naina kontrole tih rizika. To je od Komisije Codex Alimentarius prihvaeni sistem u kojem se sigurnost hrane postie analizom i kontrolom hemijskih, biolokih i fizikih opasnosti u cijelom lancu, poev od primarne sirovine, nabavke i rukovanja, tehnoloke proizvodnje, pakovanja i skladitenja, distribucije, do konzumiranja gotovih proizvoda. HACCP je nauno zasnovan princip koji podrazumijeva dobru higijensku praksu i dobru proizvoaku praksu. Kao rezultat HACCP studije izrauje se HACCP plan u kome su identificirane kritine kontrolne take i nain monitoringa nad njima. Implementacijom HACCP sistema odreenom detaljnom analizom i praenjem kritinih taaka u cijelom prehrambenom lancu, mogue je pratiti i kritine take uticaja na okoli.
97

HACCP sistem se manifestuje kroz sedam naela: Identifikacija i analiza rizika, Odreivanje kritinih kontrolnih taaka, Utvrivanje kritinih granica za sve kritine kontrolne take, Uspostavljanje sistema praenja, Definisanje korektivnih mjera, Uspostavljanje verifikacije, Uspostavljanje dokumentacije i voenje evidencije.

HACCP koncept u okviru navedenih sedam osnovnih principa predstavlja dio cjeline savremenog sistema upravljanja kvalitetom. Naime, HACCP i ISO 9001 treba posmatrati kao sisteme koji su komplementarni i meusobno se podravaju. Pristup i jednog i drugog sistema se koristi da bi dao i pokretao poboljanja u zadovoljavanju zahtijeva kupca. Osnovna razlika izmeu sistema upravljanja kvalitetom prema ISO 9001 i HACCP- sistema ogleda se kroz dva kljuna momenta: sistema upravljanja kvalitetom je vezan za poslovanje, a HACCP za specifian proizvod, sistema upravljanja kvalitetom nema odrednicu obavezne primjene, dok HACCPkoncept gotovo u svim razvijenim zemljama, pa i u mnogim zemljama u razvoju, ima status sistema sa obaveznom primjenom.

Rastui zahtjevi potroaa za sigurnou hrane vrili su pritisak na proizvoae i distributere da razviju sistem upravljanja sigurnou hrane koji je baziran na HACCP-u. Kao odgovor na te zahtjeve, ISO je 2001. godine preduzeo mjere za razvoj odgovarajueg standarda. Nije bila namjera da se njime definiu minimalni zahtjevi, ve da se definiu zahtjevi za preduzea koja ele da nadmae uobiajene zahtjeve za bezbijednou hrane. Standard ISO 22000 se pojavio 2005.godine. Ovaj meunarodni standard predstavlja zahtjeve za sistem upravljanja sigurnosti hrane za ona preduzea u prehrambenom lancu koja ele dokazati svoju sposobnost i vjetine da dre pod kontrolom opasnosti po sigurnost hrane, a sve u svrhu osiguranja sigurnog prehrambenog proizvoda u trenutku njegove konzumacije. Ovaj standard je primjenjiv na sva preduzea koja su ukljuena u bilo koji aspekt poslovanja sa hranom, odnosno za sva ona preduzea koja nalaze svoje mjesto u prehrambenom lancu. ISO 22000:2005 je takoer primjenjiv za sva ona preduzea koja ele integrirati svoje sisteme upravljanja kao to su sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 te sistem upravljanja sigurnosti hrane HACCP, dakle, ISO 22000:2005 predstavlja vjeto sainjenu kombinaciju ova dva sistema koji kao takvi osiguravaju jednom preduzeu poslovnu savrenost. Porastom interesa za stalnim poboljavanjem kvaliteta okoline, preduzea svih vrsta i veliina svoju panju pojaano usmjeravaju na uticaje koje njihove aktivnosti, proizvodi i usluge imaju na okolinu. Dostizanje prihvatljivog okolinskog uinka zahtijeva potpunu predanost preduzea sistemskom pristupu i stalnom poboljavanju sistema okolinskog upravljanja. Opi cilj ovog meunarodnog standarda je da obezbijedi pomo preduzeima koja ele da implementiraju ili poboljaju sistem okolinskog upravljanja, te time poboljaju i svoj okolinski uinak. Ovaj standard mogu koristiti preduzea svih tipova, veliina i nivoa zrelosti,

98

koji pripadaju bilo kom sektoru. U njega su ugraene specijalne potrebe malih i srednjih preduzea tako da je ovaj meunarodni standard prilagoen njihovim potrebama. Ovaj meunarodni standard dio je serije standarda okolinskog upravljanja, utvrenih od strane ISO/TC 207. U ovoj seriji jedino ISO 14001 sadri zahtjeve koji objektivno mogu biti predmet audita u svrhu certifikacije/registracije ili u svrhu samodeklarisanja. Standard opisuje elemente sistema okolinskog upravljanja i daje upute preduzeima kako da uspostave, implementiraju, odravaju ili poboljavaju sistem okolinskog upravljanja. Takav sistem moe sutinski poboljati sposobnost jednog preduzea da predvidi, identificira i upravlja svojim odnosom sa okolinom, ispuni svoje okolinske ciljeve i obezbijedi stalnu usklaenost sa primjenjivim pravnim zahtjevima i drugim zahtjevima koje preduzee potpisuje. Za preduzea koja planiraju uspostavljanje sistema okolinskog upravljanja (EMS) prema meunarodnom standardu ISO 14001 kao prvi korak predstavlja procjenu postojeeg sistema okolinskog upravljanja, te utvrivanje aktivnosti, procesa i mjera koje zadovoljavaju zahtjeve, kao i one kod kojih treba vriti promjene. Zahtjevi standarda ISO 14001:2004 slijede dinamiki proces Demingov PDCA kruga (Plan planiraj, Do- uradi, Check provjeri i Act djeluj).

4. djeluj 3. provjeri

1. planiraj

2.
uradi

Stalno poboljavanje

Slika 11. Demingov PDCA krug

Certifikacija (pisano uvjerenje o usklaenosti sa specifinim zahtjevima) u skladu sa zahtjevima standarda ISO 14001:2004 i u najrazvijenijim dravama svijeta govori o velikoj prednosti preduzea u shvatanju i organizovanju svog poslovanja u odnosu na svoju konkurentnost. EMS u skladu sa ISO 14001:2004 moe se primijeniti za svaku organizaciju koja eli da: uvede, odrava i poboljava sistem okolinskog upravljanja,

99

obezbijedi da njen sistem okolinskog upravljanja bude usaglaen sa njenom okolinskom politikom, pokae drugima tu usaglaenost, trai certfikaciju/registraciju ovog sistema okolinskog upravljanja od strane neke eksterne organizacije.

Preduzee po vlastitom izboru odreuje granice implementacije EMS-a prema ISO 14001, tj. bira da li e standard primijeniti na nivou cijelog preduzea ili nekog njegovog organizacionog ili funkcionalnog dijela. Sa druge strane, nivo detalja i kompleksnost sistema, te opseg dokumentacije i sredstava za tu namjenu zavisit e od veliine preduzea i prirode njegove djelatnosti. Ovo se posebno odnosi na mala i srednja preduzea. U EU mnoga preduzea se dobrovoljno odluuju da implementiraju EMS u skladu sa ISO 14001 ili EU ekoloki menadment i plan audita (EMAS). EMAS ukljuuje zahtjeve standarda ISO 14001, ali i dodatno naglaava usaglaenost sa zakonom, okolinski uinak i sudjelovanje zaposlenika, a takoer zahtijeva vanjsku verifikaciju sistema upravljanja i validaciju javnih okolinskih izvjetaja. Implementacija zahtjeva EMS-a prema ISO 14001 sastoji se od sedam faza: Definiranje okolinske politike, Planiranje, Implementacija i djelovanje, Provjera EMS-a (audit) i korektivne mjere, Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia, Preispitivanje od strane rukovodstva, Certifikacija.

Preduzee mora da uspostavi, dokumentuje, implementira, odrava i stalno poboljava sistem okolinskog upravljanja, prema zahtjevima ovog meunarodnog standarda i utvrdi kako e ispuniti zahtjeve. Definiranje okolinske politike Politika predstavlja sutinu stava koje rukovodstvo preduzea ima prema okolini, a to se upravo mjerama politike pretvara u odnos preduzea prema okolinskom upravljanju. Vano je da okolinska politika bude kompatibilna viziji, misiji i strategiji preduzea, te da potie prevenciju zagaivanja, permanentno usaglaava sa zakonskom regulativom, ali i da ukazuje na obavezu stalnog poboljavanja. Najvie rukovodstvo mora da definie okolinsku politiku preduzea prema okolini i osigura da: ona odgovara po prirodi, razmjeri i okolinskim uticajima na vlastite aktivnosti, proizvode ili usluge, ukljuuje obavezu kontinuiranog poboljavanja i prevencije zagaivanja, ukljuuje obavezu usklaivanja s odgovarajuim zakonodavstvom i okolinskim propisima i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo, bude okvir za postavljanje i praenje okvirnih i operativnih okolinskih ciljeva, se dokumentuje, implementira i odrava te saopava svim zaposlenim, te da je dostupna za javnost.

100

Planiranje Planiranje obuhvata analizu vlastitih procesa radi utvrivanja promjena unutar procesa koji bi ih mogli unaprijediti. Zahtjevi standarda ISO 14001 jesu da se: identificiraju okolinski aspekti kojima je potrebno upravljati, utvrde i razviju zakonski i drugi zahtjevi, utvrde okvirni i operativni ciljevi, te ustanove i odravaju programi okolinskog upravljanja. Identificiranje okolinskih aspekata Preduzee mora da uspostavi i odrava proceduru(e) da bi se identifikovali okolinski aspekti njenih aktivnosti, proizvoda i usluga, koje ona moe nadzirati i na koje moe uticati, kako bi odredilo one koje imaju, ili mogu imati znaajne uticaje na okolinu. Preduzee mora da osigura da se ovi aspekti, koji se odnose na znaajne uticaje, uzimaju u obzir kod postavljanja njegovih okolinskih ciljeva, te mora da dokumentuje i aktualizira ove informacije. Utvrivanje i razvijanje zakonskih i drugih zahtjeva Preduzee mora da uspostavi, implementira i odrava proceduru(e) identifikacije i pristupa zakonodavnim i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo, a koji su primjenjivi na okolinske aspekte za njegove aktivnosti, proizvode ili usluge. Utvrivanje okvirnih i operativnih ciljeva Preduzee mora da definie i odrava dokumentovane okvirne i operativne okolinske ciljeve za svaku bitnu funkciju i nivoe unutar preduzea. Pri definisanju i preispitivanju svojih ciljeva, preduzee mora da razmotri zakonske i druge zahtjeve, svoje znaajne okolinske aspekte, tehnoloke mogunosti, kao i finansijske, operativne i poslovne zahtjeve, ukljuujui i stav zainteresiranih strana. Okvirni i operativni ciljevi moraju biti konzistentni sa okolinskom politikom, ukljuujui obavezu sprjeavanja zagaivanja. Program okolinskog upravljanja Preduzee mora da ustanovi i odrava program(e) za postizanje svojih okvirnih i operativnih ciljeva. On mora da obuhvati: podjelu odgovornosti za postizanje okvirnih i operativnih ciljeva za svaku bitnu funkciju i nivo organizacije; naine i vremenski okvir u kome oni treba da se dostignu.

Kada se projektuje novi razvoj ili uvode nove ili mijenjaju postojee aktivnosti, proizvodi ili usluge, moraju se, gdje je bitno, dopuniti program(i), da bi se u tim projektima osigurala primjena okolinskog upravljanja. Implementacija i djelovanje Implementacija i djelovanje obuhvata zahtjeve za ispunjavanjem sljedeih elemenata: Struktura i odgovornost, Obuavanje, svjesnost i kompetentnost, Komunikacija, Dokumentiranje okolinskog upravljanja,

101

Kontrola dokumentacije, Operativne kontrole, Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti. Struktura i odgovornost Da bi se omoguilo efikasno okolinsko upravljanje moraju biti definisane, dokumentovane i obavljene uloge, odgovornosti i ovlatenja. Rukovodstvo mora da obezbijedi potrebna sredstva za implementaciju i kontrolu sistema okolinskog upravljanja. Sredstva obuhvataju ljudske resurse odreenih specijalistikih vjetina, tehnoloke i finansijske resurse. Najvie rukovodstvo preduzea mora da odredi posebnog predstavnika(e) rukovodstva, koji e nezavisno od drugih odgovornosti, imati odreene uloge, odgovornosti i ovlatenja u cilju: osiguranja da se zahtjevi sistema okolinskog upravljanja ustanove, implementiraju i odravaju u saglasnosti sa ovim standardom, izvjetavanja najvieg rukovodstva o efektima sistema okolinskog upravljanja radi preispitivanja, kao i osnove za poboljavanje sistema okolinskog upravljanja. Obuavanje, svjesnost i kompetentnost Preduzee mora da identifikuje potrebe za obuavanjem. Ono mora da zahtijeva da osoblje, iji rad moe stvoriti znaajan uticaj na okolinu, dobije adekvatnu obuku. Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure, da uini svoje zaposlene ili lanove za svaku bitnu funkciju: svjesnim vanosti usklaivanja sa okolinskom politikom i procedurama, kao i sa zahtjevima sistema okolinskog upravljanja, svjesnim znaajnih uticaja na okolinu, stvarnih ili potencijalnih, od vlastitih radnih aktivnosti i okolinskih pogodnosti u sluaju poboljanih uinaka osoblja, svjesnim njihovih uloga i odgovornosti u postizanju usklaenosti sa okolinskom politikom i procedurama, te sa zahtjevima sistema okolinskog upravljanja, ukljuujui pripravnost u sluaju opasnosti i sanacione mjere, te svjesnim potencijalnih posljedica nepotivanja specificiranih operativnih procedura. Komunikacija U odnosu na svoje okolinske aspekte i sistem okolinskog upravljanja, preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za: internu komunikaciju izmeu razliitih nivoa i funkcija unutar preduzea, primanje, dokumentovanje i odgovaranje na bitne obavijesti zainteresiranih strana van preduzea.

Preduzee mora da razmatra procese eksternih komunikacija o svojim znaajnim okolinskim aspektima, te da registruje svoju odluku. Dokumentiranje okolinskog upravljanja Preduzee mora da ustanovi i odrava informacije, u obliku dokumenta ili u elektronskoj formi, tj. da: opie sutinske elemente sistema upravljanja i njihovu interakciju, te obezbijedi vezu sa srodnom dokumentacijom.
102

Kontrola dokumentacije Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za ovladavanje svim dokumentima koje trai ovaj meunarodni standard, kako bi se osiguralo da: se oni mogu locirati, se oni periodino preispitaju, revidiraju, ako je potrebno i odobravaju za prikladnost, od ovlatenog osoblja, su aktuelne verzije bitnih dokumenata dostupne na svim mjestima, gdje se izvode djelovanja vana za efikasno funkcionisanje sistema okolinskog upravljanja, se zastarjeli dokumenti odmah povuku sa svih mjesta izdavanja i iz upotrebe, ili na neki drugi nain osigura od njihove nenamjenske upotrebe, se svi zastarjeli dokumenti, zadrani zbog pravnih aspekata i/ili u cilju ouvanja znanja, prikladno obiljee.

Dokumentacija mora da bude jasna, sa datumom (i datumima revizije) i lako prepoznatljiva, uredno odravana i sauvana za specificirani period. Moraju se ustanoviti i odravati procedure i odgovornosti za izradu i izmjenu razliitih tipova dokumenata. Operativna kontrola U skladu sa svojom politikom, okvirnim i operativnim ciljevima, preduzee mora da identifikuje one procese i aktivnosti koji su udrueni sa identifikovanim znaajnim okolinskim aspektima. Preduzee mora da planira ove aktivnosti, ukljuujui odravanje, kako bi osiguralo da se one izvode pod specifinim uslovima uz: postavljanje i odreivanje dokumentovanih procedura, da bi obuhvatila situacije u kojima bi njihovo nepostojanje moglo dovesti do odstupanja od okolinske politike, okvirnih i operativnih ciljeva, odreivanje operativnih kriterija u procedurama, ustanovljavanje i odravanje procedura, koje se odnose na znaajne okolinske aspekte, koji se mogu identifikovati za robe i usluge koje preduzee koristi i obavjetavanje dobavljaa i ugovaraa o bitnim procedurama i zahtjevima. Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure da bi identifikovalo mogunost nezgoda i reagovanja na nezgode i opasne situacije, kao i za sprjeavanje i ublaavanje okolinskih uticaja, koji mogu biti sa njima povezani. Preduzee mora da preispita i revidira, gdje je to potrebno, svoje procedure za pripravnost i reagovanja u sluaju opasnosti, posebno nakon dogaanja nezgoda ili opasnih situacija. Preduzee mora takoer da, gdje je to izvodljivo, periodino testira takve procedure. Provjera i korektivne mjere Ova faza sadri etiri elementa, a zajedniki cilj im je mjerenje i evaluacija efekata akcija koje se preduzimaju nakon implementacije i funkcioniranja EMS-a. Ova faza obuhvata: monitoring i mjerenje, neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere, zapisi, te interni audit sistema okolinskog upravljanja.
103

Monitoring i mjerenje Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovane procedure za redovan monitoring i mjerenje kljunih karakteristika svojih djelovanja i aktivnosti koje mogu imati znaajan uticaj na okolinu. Oprema za monitoring mora biti kalibrisana i odravana, a zapisi ovih procesa moraju biti uvani prema utvrenim procedurama preduzea. Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovanu proceduru za periodino vrednovanje usaglaenosti sa relevatnim zakonodavstvom i okolinskim propisima. Neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za odreivanje odgovornosti i ovlatenja za voenje i istraivanje neusaglaenosti, poduzimanje akcija za ublaavanje izazvanih uticaja kao i za iniciranje i dovravanje korektivnog i preventivnog djelovanja. Svaka korektivna ili preventivna mjera, poduzeta za uklanjanjem uzroka stvarnih i potencijalnih neusaglaenosti, mora da bude odreena prema vanosti problema i srazmjerna nastalom okolinskom uticaju. Preduzee mora da provede i registruje promjene u dokumentovanim procedurama koje rezultiraju iz korektivnih i preventivnih akcija. Zapisi Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za identifikaciju, odravanje i raspolaganje okolinskim zapisima. Ovi zapisi moraju ukljuivati zapise o osposobljavanu i rezultate audita i preispitivanja. Okolinski zapisi moraju biti jasni, prepoznatljivi i sljedivi za obuhvaenu aktivnost, proizvod ili uslugu. Oni moraju biti uvani i odravani na takav nain da ih je lako ponovo pronai, te zatieni od oteivanja, propadanja ili gubitka. Njihovi rokovi uvanja moraju da se ustanove i registruju. Zapisi moraju biti odravani, prikladno za sistem i preduzee, kako bi pokazali usaglaenost sa zahtjevima meunarodnog standarda ISO 14001. Interni audit sistema okolinskog upravljanja Preduzee mora da ustanovi i odrava programe i procedure za periodine interne audite sistema okolinskog upravljanja, koji se sprovode da bi se: utvrdilo da li je ili ne sistem okolinskog upravljanja usklaen sa planiranim dogovorima u vezi sa okolinskim pristupom upravljanju, ukljuujui zahtjeve iz standarda, te da li je implementiran i odravan na odgovarajui nain, obezbijedilo rukovodstvo preduzea informacijama o auditima.

Program audita preduzea, ukljuujui svaki plan, mora da bude zasnovan na okolinskoj vanosti aktivnosti koja je u pitanju i na rezultatima prethodnih audita. Da bi bile sveobuhvatne, procedure audita moraju da obuhvate podruje primjene audita, uestalost metodologije, kao i odgovornosti i zahtjeve za provoenje audita i izvjetavanje o rezultatima. Preduzee treba da obezbijedi obuku za internog auditora jer su takve vrste kontrole jedan od osnovnih zahtjeva ISO standarda i svrha im je redovno kontrolisati primjenu istog u radnom okruenju.

104

Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia Pripremanje okolinskog izvjetaja je veoma znaajna faza, koja naroitu panju daje rezultatima koje je postigla organizacija prema svojim okvirnim i operativnim ciljevima. Izvjetaj se redovno izrauje jednom godinje ili rjee zavisno od znaaja emisija, nastanka otpada itd. Prilikom izrade izvjetaja, operator se moe koristiti relevantnim postojeim indikatorima okolinskog uinka, osiguravajui pri tome da izabrani indikatori: daju preciznu ocjenu uinka organizacije, da su razumljivi i nedvosmisleni, da se mogu porediti iz godine u godinu radi procjene razvoja okolinskog uinka organizacije, da se mogu po potrebi porediti sa sektorom, nacionalnim ili regionalnim referentnim vrijednostima, da se mogu po potrebi porediti sa zakonskim zahtjevima.

Preispitivanje od strane rukovodstva Najvie rukovodstvo preduzea mora da, u intervalima koje ono odredi, preispita sistem okolinskog upravljanja, kako bi se osigurala njegova kontinuirana pogodnost, adekvatnost i efektivnost. Proces preispitivanja od strane rukovodstva mora da osigura da su prikupljene neophodne informacije kako bi se omoguilo rukovodstvu da provede ovo ocjenjivanje. Ovo preispitivanje mora da bude dokumentovano. Preispitivanje rukovodstva mora da se odnosi na mogue potrebe za izmjenom politike, ciljeva i drugih elemenata sistema okolinskog upravljanja, a u svijetlu rezultata audita sistema okolinskog upravljanja, te promijenjenih okolnosti i obaveze za stalnim poboljavanjem. Certifikacija Politika, program(i) i procedure audita EMS-a se podvrgavaju provjeri od strane neovisnog akreditiranog tijela. Nakon to preduzee jednom dobije certifikat za svoj uvedeni EMS, on je podloan ponovnim provjerama svake godine, odnosno novim recertificiranjima svake tri godine. Zastupljenost implementiranih sistema po ISO standardima u preduzeima u BiH prikazana je na Slici 12.

35 30 broj preduzeca 25 20 15 10 5 0 ISO 9001 HACCP sistemi


105

ISO 14001

Slika 12. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u preduzeima u BiH15 Na bazi istraivanja sprovedenih tokom izrade ove tehnike upute uoeno je da veina preduzea implementacijom sistema upravljanja prema ISO 9001 i HACCP sistema, u znaajnoj mjeri mogu da prate uticaj svojih aktivnosti na okolinu, pa se stoga i ne opredjeljuju odmah za implementaciju EMS-a prema ISO 14001. Obino se na taj korak odluuju naknadno, kada shvate nedostatke implementiranih sistema, te kada prepoznaju da e EMS prema ISO 14001 u znaajnoj mjeri poboljati i unaprijediti sveukupni sistem upravljanja. Osnovni motivi preduzea u BiH, koja su implementirala i certificirala EMS prema ISO 14001, bili su: o veinska privatna vlasnika struktura u preduzeima, koja je svjesna potrebe zatite okolia/ivotne sredine, prepoznala je sistem okolinskog upravljanja kao dokazan, kvalitetan i pouzdan alat za sistemsku analizu i upravljanje okolinskim uticajima preduzea, rast povjerenja u preduzee od strane razliitih zainteresiranih strana (zaposlenih, drave, dioniara, okolnog stanovnitva, osiguravajuih drutava, banaka, itd.), kontrolisano koritenje prirodnih resursa, te kontrolisane emisije i isputanja polutanata, direktne finansijske koristi racionalnim upravljanjem sirovinama, energijom, vodom, otpadom, te od investicija u okolinski prihvatljive tehnologije, stie se alat za uravnoteenje okolinskih i ekonomskih interesa u preduzeu, lake ispunjavanja sve stroijih zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva, sprjeavanje moguih incidentnih situacija i njihovih posljedica na okolinu izazvanih aktivnostima preduzea, prepoznavanje mogunosti za dodatnim poveanjem ugleda i imida preduzea, injenice da dobiveni certifikat omoguava bolje uslove na tritu, naroito meunarodnom, te poveanje konkurentnosti preduzea i njegovih proizvoda ili usluga, zadovoljavanje potreba kupaca naklonjenih okolini i poboljanje odnosa sa javnou; efikasna kontrola svih dogaanja unutar preduzea, posjedovanje validnog dokaza da se okolinskim uticajima upravlja u skladu sa zahtjevima meunarodnih standarda, ime se uklanjaju prepreke za uee na javnim tenderima, bolji pristup poticajnim programima u zemlji i EU,

o o o o o o o

o o o

15 POSLOVNE NOVINE, novembar/studeni 2007. godine, Privredna tampa, d.o.o. Sarajevo

106

o o o o o o o o o

bolji uslovi za dobivanje kredita (neke banke u inostranstvu ve osjeaju suodgovornost za investicije koje ne potuju okolinske zahtjeve), smanjenje trokova deponovanja otpada; te olakice pri izvozu. djelatnosti i veliine preduzea i sloenosti njegovih okolinskih uticaja, odlunosti i elje samog preduzea, s tim u vezi i odgovarajue obezbjeenje resursa, naina uvoenja EMS-a (vlastitim snagama ili angaovanjem vanjskog konsultanta), motivacije i znanja nosioca realizacije uvoenja EMS-a u preduzeu, postojeeg stepena ispunjenja zahtjeva meunarodnog standarda u preduzeu, te prethodnog postojanja sistema upravljanja kvalitetom ili nekog drugog sistema u preduzeu.

Vremenski period uvoenja EMS-a u preduzeu zavisi od vie faktora:

U zavisnosti od navedenih faktora, proces uvoenja EMS-a prema zahtjevima ISO 14001 moe trajati u idealnom sluaju 6 mjeseci, pa do 2 ili vie godina. Implementacija EMS-a ukljuuje uspostavu sistema kojim e preduzee efikasno prepoznavati i ispunjavati zakonske i druge zahtjeve vezane za njene okolinske aspekte, identificirati, ocjenjivati i na odgovarajui nain upravljati svojim okolinskim uticajima, te uz odgovarajui monitoring kontinuirano uticati na smanjenje svojih negativnih uticaja na okoli. U tom kontekstu finansijska sredstva potrebna za implementaciju EMS-a se prije svega odnose na trokove edukacije i plaa zaposlenih koji e raditi na uspostavi sistema, primjene odabranih mjera, provjere i korekcija, preispitivanja i odravanja sistema, te certifikacije. Preduzee esto koristi usluge konsultanata tokom faza uvoenja i odravanja sistema. U sluaju da se preduzee odlui za angaovanje vanjskog konsultanta, trokovi konsaltinga se dogovaraju na osnovu snimka postojeeg stanja u preduzeu, njegove veliine i sloenosti njegovih okolinskih uticaja. Visina trokova svakako ovisi i o kvalitetu same konsultantske kue. Trokovi konsaltinga za manja i srednja preduzea se trenutno na BiH tritu kreu u irokom rasponu, od 5.000 KM do 15.000 KM. Preduzea trebaju izdvojiti i odreena finansijska sredstva za implementaciju mjera predvienih okolinskim programima poput kupovine nove opreme, ispitivanje elektroinstalacija, mjerenja buke, kontrole otpadnih voda, kontrole emisija u zrak, izrade novog plana zatite od poara, ureenja zelenih povrina oko objekta i sl. Finansijska sredstva potrebna za certifikaciju sistema zavisno od veliine preduzea, brojnosti i sloenosti njenih okolinskih uticaja, priblino odgovaraju visini trokova samog konsaltinga, odnosno kreu se od 7.000 do 20.000 KM. Trokovi certifikacije odreuju se izmeu preduzea i certifikacijske kue, obino na bazi trogodinjeg ugovora, a sastoje se od: trokova certifikacijskog audita, trokova godinjeg nadzornog audita i godinje takse za koritenje certifikacijskog znaka. Dodatni trokovi se odnose na trokove dolaska vanjskog auditora, trokova putovanja i sl. Nakon isteka trogodinjeg ugovora sklapa se novi trogodinji ugovor, za recertifikaciju sistema, iji trokovi su obino neto manji od trokova prvog ugovora.
107

Finansijska sredstva potrebna za odravanje EMS-a na godinjem nivou, odnosno za realizaciju odreenih aktivnosti, ne moraju predstavljati dodatne trokove, ve mogu biti dio budeta koje je preduzee planski odredilo, imajui u vidu potrebe za odravanjem ovog sistema. U izuzetnim sluajevima ta sredstva mogu iznositi dodatnih 5-10 % od planiranog budeta preduzea. Preduzea u veini sluajeva danas uvode EMS radi zahtjeva trita i svojih kupaca, dok manji broj preduzea prepoznaje ISO 14001 kao prednost u poboljanju svog sistema upravljanja. Spremnost BiH preduzea da investiraju u uvoenje EMS je jo uvijek na izuzetno niskom nivou. Razlozi za to su brojni i razlikuju se od preduzea do preduzea, a u sutini su: nizak nivo svijesti o potrebi ouvanja okolia, preduzea nisu svjesna injenice da su godinji trokovi koji su direktno vezani za odravanje EMS-a zanemarivi u odnosu na koristi koje preduzee moe imati, loa vladina politika nedovoljno se ini na poboljanju uslova poslovanja BiH preduzea, nita ne radi na popularizaciji EMS-a, uz asne izuzetke nema programa poticaja, EMS nije ukljuen u zakon o javnim nabavkama i sl.

Svako drutveno odgovorno preduzee, dakle preduzee koje eli graditi svoj ugled i biti prepoznatljivo u oblasti kojom se bavi, treba biti spremno da, uz ostale zahtjeve, ispunjava i zahtjeve sistema okolinskog upravljanja. Posjedovanje certifikata moe donijeti brojne koristi: racionalizacija rada dovodi do utede kroz smanjenje potronje vode, energije i sirovina, prihod od efikasnog upravljanja otpadom kroz njihovu revalorizaciju i smanjenje trokova zbrinjavanja otpada, izgradnjom vlastitih ljudskih resurs dolazi do smanjenja trokova vanjskog konsaltinga, potvrda ispunjavanja zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva, indirektna finansijska korist kroz poveanje imida i ugleda preduzea, te mogunost ispunjavanja posebnih zahtjeva kupaca i javnih ponuda.

Implementirani EMS koji se stalno unaprjeuje u velikoj mjeri pomae preduzeu prilikom pripremanja zahtjeva i dobivanja okolinske dozvole. Konkurentnost certificiranih BiH preduzea za dobivanje poslova u inostranstvu se znaajno poveava, a u nekim granama industrije to je i iskljuivi zahtjev. U BiH ovo jo uvijek nije sluaj, meutim pribliavanjem ulaska nae zemlje u EU i posjedovanje certifikata o ISO 14001 sve vie dobiva na znaaju. 8.1.2 Optimizacija rada kroz obuku Obezbijeenje neophodne obuke i instrukcija osoblju na svim nivoima, od menadmenta do radnika u proizvodnji, za sva njihova zaduenja, moe pomoi da se pobolja kontrola procesa, minimizira potronja i nivo emisija, te smanji rizik od nesrea. Obuku mogu izvravati domai ili vanjski eksperti, ali oni nisu odgovorni za okolinsko upravljanje procesima koji su ve u toku. Svi problemi koji nastaju tokom rutinskih operacija, stavljanja u pogon, zaustavljanja rada maina, ienja, odravanja, izvanrednih stanja i ne rutinskih radova bi trebali biti pokriveni ovom obukom. Tekuu procjenu rizika procesa i radnih prostora, te monitoring u skladu sa utvrenim standardima i praksama rada vre rukovodioci u saradnji sa radnicima u proizvodnji. Priprema obuke zahtijeva utroak radnog vremena svih
108

kadrova za pruanje informacija, instrukcija, obuke i nadzora te postupak procjene programa, da bi se ustanovile potrebe i uinkovitost obuke. Ostvarene okolinske koristi Sniena potronja i nivoi emisija, te smanjeni rizici nesrea irom preduzea. Operativni podaci Postoje brojni primjeri za okolinske koristi, ukljuujui prevenciju od nesrea, koji su rezultat optimiziranog rada tokom obuke, npr. Izbjegavanje prolijevanja prilikom odvajanja cijevi i crijeva za polijevanje, npr. tokom otpremanja velike zapremine mlijeka; ienja hemikalija kao to su kaustini i organski rastvarai i sl., Prevencija gubitaka gotovih proizvoda ili prolivanja u skladitima osiguranjem adekvatne obuke radnika (npr. vozaa viljukara), Osiguravanje da su posude i crijeva za polijevanje ispranjeni prije iskljuenja i/ili gaenja, Osiguravanje da se sa opremom koja stvara buku, a za koju se nivo buke ne moe dovoljno smanjiti na samom izvoru, radi minimalno tj. koliko je neophodno i da se ta mjera smanjenja buke, poput zatvaranja vrata i prozora, uvijek primjenjuje. Odredbe propisa o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu su takoer jako znaajne. Primjenjivost Primjenjivo za sva postrojenja iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Sagledavanjem uticaja na okoli/ivotnu sredinu moe se postii smanjenje potronje i nivoa emisija, to vodi do uteda i rasta povjerenja kod nadlenih organa i vlasti. 8.1.3 Izbor i projektovanje opreme Na samom poetku, prilikom projektovanja i planiranja izgradnje pogona i postrojenja za dati tehnoloki proces podsektora prehrambene industrije, veoma je vano opredijeliti se ispravno za projektovanje objekata industrijskog pogona u kojima e biti smjeteni proizvodni kapaciteti i izbor postrojenja i opreme koja e se koristi u proizvodnim procesima na nain koji e doprinijeti integralnoj zatiti okolia, odnosno smanjenju potronje vode i energije, te emisija u zrak, vode i zemljite. Kada je u pitanju oprema za proizvodnju, distribuciju i koritenje energije u prehrambenoj industriji, veoma je vano pitanje energijske efikasnosti. Zbog toga je potrebno obratiti panju na izbor i projektovanje opreme i prostora za odvijanje slijedeih procesa: Proizvodnja nosilaca toplote (vodena para, vrela i topla voda, ukljuujui hemijsku pripremu vode) u kotlovnicama, Distribucija nosilaca toplote unutar fabrike (cjevovodi) i potronja toplote za proizvodne (u samom tehnolokom procesu) i neproizvodne svrhe (grijanje prostorija), Koritenje elektrine energije unutar fabrike (za pogon raznih ureaja u proizvodnom procesu, rashladnih sistema, osvjetljavanje proizvodnih i administrativnih prostorija, kao i fabrikog kruga),

109

Proizvodnja fluida pod pritiskom (kompresori, zajedno sa pogonskim mainamaelektro i dizel motori), Ureaje i prostor za skladitenje, distribuciju i potronju vrstih i tenih goriva unutar fabrike.

Za potronju vode najvanije je obratiti panju na postojanje mjeraa potronje na dijelovima proizvodnog pogona gdje se smatra da dolazi do najvee potronje vode, a u cilju analize potronje vode radi postizanja okolinske i ekonomske koristi. Projektovanje prostorija sa ravnim zidovima i zaobljenim uglovima jednostavnim za ienje umnogome doprinosi smanjenju koliine vode potrebne za ienje. Takoer je veoma vano projektovati/izabrati opremu koja optimizira potronju vode i energije, te nivoe emisija i koja olakava ispravan rad i odravanje. Nain projektovanja opreme za pumpanje i prenoenje sirovina moe sprijeiti nastanak otpada, emisije u zrak i vodu, kao i nastanak buke. Rezervoari, pumpe, zatvarai i ventili na kompresorima i ispusna mjesta u tehnolokim procesima mogu biti znaajan izvor gubitaka vode i energije. Takoer, projektovanje opreme u cilju minimiziranja prepunjavanja moe smanjiti rizik od prolijevanja i emisije u zrak. Osnovni uzrok buke nastale radom ventilatora kod sistema hlaenja, ventilacije i klimatizacije je vrtloenje i lokalno usporavanje brzine protoka uslijed vrtlonog odbacivanja. Vrtlono odbacivanje je periodino odvajanje vrtloga od predmeta u fluidnom toku, to uzrokuje da na predmet utiu sile promjenljivog intenziteta. Za dati reim, tupo zakrivljeni ventilator koji radi sa najveim stepenom iskoritenja je manje buan od radijalno oblikovanog ventilatora. Najefikasniji i najjednoliniji ventilatori su obino oni sa najniom brzinom lopatica, tj. koji imaju lopatice velikog prenika i male brzine. Takoer, vee frekvencije koje proizvode ventilatori sa veim brojem lopatica prostiru se na manje udaljenosti nego nie frekvencije nastale iz ventilatora sa manjim brojem lopatica. Najjeftiniji ventilatori su obino oni sa najmanjim prenikom lopatica, ali pokazalo se da oni proizvode najveu buku. Cijena ventilatora je, meutim, obino mali dio bilo kojeg projekta i zbog toga ne bi trebala da bude odluujui faktor pri izboru. U cilju smanjenja nastanka buke, cijevi mogu biti postavljene u zidove ili posebne kanale. Optimalni rezultati se postiu oblaganjem ili punjenjem upljina sa materijalima koji apsorbuju zvuk. Materijal od kojih su cijevi napravljene i geometrija stjenke cijevi odreuje irenje buke u zraku. Nain na koji su cijevi postavljene, trasa postavljanja cjevovoda, kao npr. broj i mjesto postavljanja koljena i T-komada i bilo koje unutranje pregrade utiu na sve prirodne frekvencije zvuka. Kada su u pitanju emisije neprijatnih mirisa potrebno je obratiti posebnu panju na skladitenje i koritenje sirovina. Vrlo je bitno da se sirovine koriste dok su svjee, ime je potronja sirovina optimizirana, te time minimiziran i nastanak otpada.

110

Tabela 18. Neki efikasni primjeri kod projektovanja opreme Izbor i projektovanje opreme Potronja vode Primjeri Instaliranje pojedinanih ureaja za mjerenje potronje vode po proizvodnim pogonima Postavljanje cjevovoda pod nagibom radi poboljanja gravitacionog odvoenja vode Transportne trake mogu biti projektovane da vre samopranjenje i opremljene sa drenaom (odvodima) to olakava ienje Smanjenje potronje energije-energijska efikasnost Planiranje optimalnog iskoritenja energije ukljuujui ponovno koritenje otpadne toplote Ugradnja automatiziranog sistema za mjerenje i upravljanje procesom Ugradnja termostatskih ventila za kontrolu mijeanja vode i pare Izolacija cjevovoda za razvod pare i vode Odvojiti snabdijevanje parom i vodom Identifikacija i oznaavanje svih namjetenih ventila i opreme radi smanjenja rizika neispravnog namjetanja od strane osoblja Izolacija krova zgrade i cijelog objekta Projektovanje osvjetljenja industrijskog pogona odvajanjem strujnih krugova kako bi se omoguila rasvjeta samo onog prostora u kojem se trenutno obavlja neki rad Izbor odgovarajuih veliina kotlova i rashladnih tornjeva u cilju zadovoljenja maksimalno oekivane potranje i odgovarajua kontrola kako bi se uvijek dostavljale potrebne koliine Smanjenje nastanka otpada Optimizacija kapaciteta sistema cjevovoda i ostale opreme radi minimizacije gubitaka proizvoda Prostorije za skladitenje sirovina mogu biti

111

Izbor i projektovanje opreme

Primjeri projektovane na nain da je mogu sistem protonog reda (sirovine koje su primljene prve, prve se i koriste), npr. da se prostor za isporuku puni odozgo, a prazni odozdo ime se sprjeava kvarenje sirovina i njihovo koritenje u skladu sa rokom trajanja kako ne bi dolo do bacanja onih kojima je istekao rok trajanja

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Odvajanje tehnoloke otpadne vode od sanitarnih otpadnih voda Ugradnja slivnika na podovima sa reetkama radi sprjeavanja dospijea vrstih materija u otpadne vode Projektovati prostor koji se koristi za utovar i istovar sirovina tako da je olakano esto i efikasno ienje, predviajui glatke povrine i minimiziranje uglova i ostalih mjesta koja su teko dostupna za ienje Projektovanje i izrada radnog platoa ispred mazutne stanice sa slivnim kanalima, kako bi se usmjerilo odvoenje otpadnih voda prema separatoru masti i ulja Ugradnja CIP sistema koji sadri recirkulaciju sredstava za ienje, i automatsko doziranje hemijskih sredstava ili ugradnja mjeraa provodljivosti radi utvrivanja koncentracije hemijskih sredstava u vodi za pranje CIP sistema, te planiranje samoneutralizacije u rezervoaru za neutralizaciju

Smanjenje emisija u zrak

Transportne trake mogu biti potpuno zatvorene i zavarene, ili montirane sa poklopcima sa lokalnom ispusnom ventilacijom projektovanom da hvata emisije, kada ograivanje nije izvodljivo Minimiziranje duine transportne trake ili broja transfer taaka moe smanjiti emisije neke sirovine u prahu

Smanjenje buke

Kod sistema za rukovanje sirovinama, ljebova i lijevaka, buka nastala od udara


112

Izbor i projektovanje opreme

Primjeri izmeu sirovine i ljeba moe se minimizirati izbjegavanjem naglih promjena pravca i minimiziranjem sila udara, npr. odravanjem kliznog kontakta proizvoda sa ljebom i minimiziranjem visine padanja, ili izborom materijala za oblogu trake koji e ublaiti buku Koritenje elastinih prikljuaka izmeu ventilatora i ljebova kako bi se minimiziralo prenoenje vibracija na potporne elemente Izbor ventilatora sa manjim brojem lopatica Odabir materijala za cijevi koji ima osobine izolacije zvuka, tj. izabrati cijevi od lijevanog eljeza umjesto plastinih Odabir materijala za priguenje zvuka na pokretnim trakama na linijama za punjenje staklenih boca, kao npr. odabir gumenog materijala Pozicioniranje opreme na nain da najbunija strana koju stvara oprema ne bude okrenuta prema lokaciji osjetljivoj na buku

Smanjenje neprijatnih mirisa Izgradnja odgovarajueg ventilacionog sistema Slivnici moraju biti projektovani tako da sprijeavaju povratak neprijatnih mirisa. tj, zaklapanje, regulacija, ventilacija. 8.1.4 Promjene i redizajn postrojenja Ukoliko uslovi za doprinos efikasnom koritenju resursa i smanjenja emisija u zrak, vode i zemljite nisu zadovoljeni na samom poetku, prilikom projektovanja pogona i izbora postrojenja i opreme, onda se u toku ve postojeeg izgraenog i zateenog stanja moe pribjei promjenama i redizajniranju pogona i postrojenja. Postoje mnoge mjere kod redizajniranja postrojenja koje se mogu primijeniti kako bi se smanjila potronja vode, kao npr. optimizacija procesa kontrole, te recikliranje i ponovno koritenje vode. Takoer je potrebno razmotriti posebno dijelove pogona i postrojenja kod kojih je mogue primijeniti mjere redizajniranja radi postizanja energijske efikasnosti. Postoje mnoge tehnike
113

za postizanje energijske efikasnosti, i ako one strogo zavise od odreene lokacije i vrste procesa. Potrebno je znati da je ukupna uteda energije obino rezultat malih uteda u odreenom broju podruja. Prelazak na opremu koja je energijski efikasnija, zatim na mala kogeneracijska postrojenja za kombinovano koritenje dva ili vie izvora energije mogu umnogome doprinijeti dodatnim utedama. Neke mjere koje se poduzmu radi utede energije mogu dovesti do pozitivnih uticaja na okoli, ali u svakom sluaju je potrebno uraditi procjenu uzimajui u obzir trokove i okolinske uinke kojom bi se pokazalo da je takva mjera opravdana. Kod pogona i postrojenja kod kojih se uestalo proizvodi para za zagrijavanje, a koja koriste elektrinu energiju iz gradske elektroenergetske mree, ovaj nain moe se zamijeniti mnogo efikasnijim nainom kogeneracijske proizvodnje pare za zagrijavanje i elektrine energije za druge potrebe. Kogeneracija se moe predstaviti preko termodinamikog ciklusa: kotao se koristi za proizvodnju pare visokog pritiska, koja se zatim vodi cijevima do turbine koja pokree generator. Proizvedena elektrina energija se koristi za podmirivanje potreba objekta, a viak se prodaje lokalnoj gradskoj mrei. Kako para iz turbine zadrava veliki dio svoje energije, ta energija se moe iskoristiti za grijanje ili u druge svrhe. Elektrina energija se moe jednako dobro proizvesti ili preko gasnih turbina i dizel motora ili parnih turbina. Izbor zavisi od potrebne koliine elektrine i toplotne energije. U nekim zemljama Evropske unije pokazalo se da je opcija koritenja kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju toplotne i elektrine energije veoma dobra u mljekarama u kojima postoji linija za proizvodnju mlijeka u prahu poto je u procesu isparavanja i suenja potrebna i elektrina i toplotna energija u velikim koliinama. Kogeneracijska postrojenja se veoma mnogo koriste, dakle u procesima suenja mlijeka gdje se zahtijeva para visoke temperature i pritiska, kao npr. 220-240 0C i 32-34 bara. Gubici u cjevovodima se takoer moraju uzeti u obzir, tako da se proizvodnja pare mora odvijati na minimalno 40 bara. Kada je u pitanju smanjenje buke, oprema koja predstavlja izvor buke kao to su ventilatori, kompresori i pumpe moe se izolirati pregradom, koja se obino sastoji od metala obloenog zvunom izolacijom, koja djelomino ili u potpunosti izoluje buku. Tabela 19. Neki efikasni primjeri kod promjene i redizajna postrojenja Promjene i redizajn postrojenja Potronja vode Primjeri Ukloniti sva crijeva za vodu koja cure, popraviti neispravne slavine i toalete iz kojih curi/kapa voda Postaviti automatske mlaznice na crijeva sa otvorenim krajem za pranje podova i radnih povrina Uvesti i redizajnirati CIP - pranje u pogonima gdje je oprema podesna za takvu vrstu ienja radi optimizacije potronje vode Uvesti nain pranja vodom pod visokim pritiskom umjesto pranja vodom bez visokog
114

Promjene i redizajn postrojenja

Primjeri pritiska, a pri kojem se koristi velika koliina vode tokom ienje Koritenje automatskih pjenomata za ienje Koritenje vode iz protonih rashladnih sistema za pranje npr. radnih povrina u proizvodnji

Smanjenje potronje energije-energijska efikasnost

Prodaja bilo koje proizvedene toplote i/ili energije koja se ne moe iskoristiti na lokaciji pogona i postrojenja Izolacija rezervoara za sakupljanje kondenzata, ventila i prirubnica u kotlovnici Razmotriti koritenje kogeneracijskih postrojenja na mjestima gdje je za svaki dio procesa potrebna i elektrina i toplotna energija

Smanjenje nastanka otpada

Redizajnirati prostor skladita na nain da je omogueno lako i sigurno koritenje, npr. organizacija polica tako da je omoguena efikasna manipulacija i koritenje viljukara u skladitu Uvesti odvojeno prikupljanje organskog otpada, plastine ambalae, stakla, papira i kartona, itd. organizovanjem odvojenih mjesta za tu namjenu, te dalje plasiranje prikupljenog otpada na trite

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Ugradnja automatskih sistema za zatvaranje dotoka vode ili sirovine u cilju izbjegavanja prolijevanja iz opreme Redizajniranje CIP sistema na najoptimalnije rjeenje, npr. ugradnja nekoliko manjih CIPova u veim pogonima Optimizacija CIP programa pranja prema veliini posuda i pogona i vrsti zaprljanja

Smanjenje emisija u zrak

Zamjena koritenja lo ulja sa prirodnim gasom, u podrujima gdje postoji mrea

115

Promjene i redizajn postrojenja

Primjeri snabdijevanje prirodnim gasom

Smanjenje buke

Motore mehaniki izolovati od spojenih cijevi ili cjevovoda gdje god je to mogue Kod fluidnih sistema, mogu se koristiti prigunice ili amortizeri za ublaavanje udaranja, kako bi se smanjilo prenoenje nastale buke u sistem cjevovoda Poveati debljinu stjenke cjevovoda Izolirati cijevi Smanjiti brzinu rada ventilatora Izolacija opreme koja stvara buku pomou izolacione pregrade Ograivanje parnih kompresora izolacionom pregradom Kod prostorija za zamrzavanje i rashlaivanje, ograditi maine i opremu rashladnog sistema uz ostavljanje potrebnog prostora za ventilaciju motora i ventilatora

8.1.5 Odravanje opreme i postrojenja Odravanje je postupak kojim se fizikom elementu postrojenja osigurava sposobnost vrenja funkcije koju korisnik od tog postrojenja trai. Efikasno planirano preventivno odravanje opreme i postrojenja moe minimizirati uestalost i koliinu nastanka otpada, otpadnih voda i emisija u zrak, kao i potronju vode i energije. Na primjer, rezervoari, oprema za transport sirovina ili pomonih fluida, zatvarai na kompresorima, ventili i ispusti u procesu mogu biti glavni izvori curenja, odnosno gubitaka. Neispravna kontrolno-procesna oprema moe uzrokovati curenja, prelijevanja i gubitke. Openito, odravanje komunalnih instalacija u preduzeu dobiva mnogo nii prioritet nego odravanje koje ima direktan uticaj na proizvodnju ili sigurnost. Ovo se moe pokazati kao glavni faktor koji doprinosi prekomjernom koritenju vode i nepotrebnom nastanku otpadne vode. Reim odravanja kojim se dobro upravlja moe osigurati, na primjer popravke na mjestima gdje dolazi do proputanja i gubitaka, otkrivanje greaka uslijed kojih moe doi do prelijevanja ili prosipanja u slivnike. Ukoliko se sprovode redovni programi odravanja i kontrole opreme i postrojenja mogue je procijeniti odreena odstupanja ili izmjene u smislu njihovog uticaja. Jednostavnim izmjenama u toku procesa mogu se postii smanjenje potronje vode i deterdenata za ienje, a time i smanjenje koliine i optereenja otpadne vode.

116

Suho ienje u procesu ienja doprinosi smanjenju potronje vode namijenjene za ienje, a samim tim i smanjenju nastanka otpadne vode. Kada su u pitanju emisije buke veoma je vano kontrolisati emisije buke na samom izvoru odravanjem opreme, kao i izbjegavanjem ili smanjenjem nastanka buke kontrolom rada vozila i drugih transportnih sredstava. Tabela 20. Neki efikasni primjeri kod odravanja pogona i postrojenja Odravanje Potronja vode Primjeri Primjena planiranog programa za ienje i odravanje opreme i prostorija Suho ienje pogona i postrojenja Namoiti podove i opremu prije pranja kako bi dolo do otputanja prljavtine prije konanog ienja Prenoenje nus-proizvoda suhim putem, uz primjenu ienja vodom pod pritiskom, koritenjem crijeva sa automatskim prskalicama Upravljati i minimizirati koliine vode koje se troe redovnim popravkama na mjestima gdje dolazi do gubitaka i curenja, te redovnim izvjetavanjem Smanjenje potronje energije-energijska efikasnost Primjena sistema upravljanja energijom: za sistem proizvodnje pare (maksimizirani povrat kondenzata, izbjegavanje gubitaka pare iz povrata kondenzata, popraviti mjesta gdje dolazi do izlaska pare ) za sistem proizvodnje komprimiranog zraka (vriti redovan pregled i upravljanje procesom, provjeravati temperaturu ureaja za suenje zraka, provjeravati koritenje komprimiranog zraka i potrebe za istim, provjeriti da li ima curenja komprimiranog zraka i izvriti popravke) za rashladne sisteme i klimatizaciju ( redovno istiti kondenzatore, osigurati da zrak koji ulazi u kondenzator bude to hladniji, odnosno drati rashladne sisteme podalje od izvora toplote, provjeravati da li

117

Odravanje

Primjeri dolazi do curenja rashladnog sredstva, provjeravati nivo ulja, provjeravati da li je termostat prilagoen na odgovarajuu temperaturu) Primjena sistema upravljanja osvjetljenjem Izbjegavanje dugotrajnih otvaranja prozora i vrata radi prozraivanja prostorija u periodima grijanja ili hlaenja prostorija Uvoenje radne discipline da se svjetla ne dre upaljena tokom dana bez potrebe, ve da se koristi dnevno svjetlo

Smanjenje nastanka otpada

Odravati sistem odvojenog prikupljanja i odvoenja kartonske, papirne i PVC ambalae na reciklau Upravljati i minimizirati koliinu deterdenta koja se koristi Izabrati deterdente koji uzrokuju minimum tetnih uticaja na okoli, bez naruavanja efikasnosti ienja Izbjegavati gdje je to mogue, koritenje sredstava za ienje i dezinfekciju koji sadre aktivni hlor Redovno provoditi laboratorijske analize sastava otpadnih voda iz pogona i postrojenja

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Smanjenje emisija u zrak

Redovno provoditi mjerenja emisije u zrak iz kotlovnice Kontrola na mjestima gdje dolazi do pretovara sirovina i materijala u prahu da li je ivica za pretovar na odgovarajuem mjestu Redovna kontrola cjevovoda sistema za rashlaivanje i zamrzavanje u cilju sprjeavanja curenja rashladnog sredstva i odravanje ovakvih sistema, te zatita cjevovoda od oteenja uslijed vanjskog utjecaja

Smanjenje buke

Primijeniti sistem za upravljanje bukom

118

Odravanje Smanjenje neprijatnih mirisa

Primjeri Sprovoditi audit i kontrolu neprijatnih mirisa Redovno odravanje ventilacionog sistema istiti esto prostore za skladitenje sirovina Sprijeiti zastoje otpadne vode

8.1.6 Metodologija za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanka otpada Sa razvojem ljudske civilizacije i porastom populacije, dolazi do poveanja negativnih utjecaja ovjeka na okoli. Problemi kao posljedica ovjekove nepanje javljaju se jo u antiko doba. Tu se spominju problemi erozije uzrokovani pretjeranom sjeom ume, kao i zagaenje vode tekim metalima eksploatiranim u rudnicima. Ipak, svi ovi problemi su bili lokalnog ili regionalnog tipa. Takvo stanje se zadralo sve do industrijske revolucije. Poetak dvadesetog vijeka je prekretnica kada dolazi do globalizacije okolinih problema, kao i intenzivnije degradacije ovjekove okoline. Raniji pristupi ovoj problematici su se sastojali od izbjegavanja problema, a mogu se svesti u tri kategorije Uprljaj i bjei - ovaj pristup je bio tipian za mjesta sa malom naseljenou, a sastojao se u migracijama stanovnitva izazvanih degradacijom okoline (najee uslijed degradacije obradivog zemljita)

Razrijedi i raspri - ovo je bio jedini nain upravljanja otpadom u pred-industrijskom i klasinom industrijskom dobu, baziran na prirodnom kapacitetu samopreiavanja. Koncentriraj i zadri - jedno vrijeme je smatrano za dobru metodu upravljanja otpadom, npr. za kontrolirano odlaganje toksinog i nuklearnog otpada. Meutim, uslijed fizikog propadanja kontejnera i/ili kontrole, nemogue je garantirati dugorono skladitenje bez pojave curenja. Od 60-tih godina pa naovamo, postalo je jasno da strategija razrijedi i raspri nije vie efikasna u borbi sa takastim izvorima zagaenja. Zbog toga su nova tehnologija i poslovanje zasnivani na uvoenju postupka preiavanja na kraju proizvodnog procesa, ili tzv. end-ofpipe tretmana. Iako je do odreenog stupnja uinkovit, ovaj pristup tretmana na kraju procesa nije rjeenje.

119

Slika 13. Povijest upravljanja otpadnim tokovima End-of-pipe tretman ima i nusprodukte kao to je otpadni mulj, koji mora biti odloen ili spaljen, to stvara novu dimenziju zagaenja okolia, koja takoer moe biti neprihvatljiva. Tek u zadnjih 10-15 godina, dolo se na ideju da se smanje emisije tetnih materija na izvoru njihovog postanka. Ova strategija prevencije zagaenja i minimiziranja otpada je bila neophodna da bi se smanjili ogromni trokovi preiavanja, posebno od momenta kada je u pravni sistem uveden princip zagaiva plaa. Ovaj novi pristup, nazvan istija proizvodnja obeava, jer ujedinjuje okolinu i poslovnu stranu problema.

Kontrola zagaenja putem tretmana na kraju procesa dolazi nakon to je zagaenje nastalo i predstavlja pristup reagiraj posljedicu. da bi izlijeio nastalu

Kontrola nastanka zagaenja i okolina poboljanja se uvijek gledaju kao dodatni trokovi za preduzee.

Slika 14. Osobine end-of-pipe pristupa Intervencijom u proizvodnom procesu na mjestu nastanka otpada, sa ciljem njegova smanjenja ili potpunog izbjegavanja, moe se eliminirati ili minimizirati oneienje i istovremeno umanjiti trokovi proizvodnje. Ovaj preventivni koncept, kojim se smanjuje ili ak izbjegava nastanak otpadnih tokova, naziva se istijom proizvodnjom.

120

istija proizvodnja je progresivna strategija koja se bazira na pristupu predvidi i sprijei prije nastanaka.

Bazira se na rjeavanju problema, a ne posljedica. Zagaujue materije i otpad se smatraju potencijalnim sirovinama.

Slika 15. Osobine istije proizvodnje istija proizvodnja je kontinuirana primjena integrirane preventivne okoline strategije primijenjene na procese, proizvode i usluge u cilju poveanja sveukupne efikasnosti i smanjenja rizika po ljude i okoli, te u isto vrijeme poduzea ini konkurentnijem i jami njihovu ekonomsku odrivost. Naime, analizom trokova proizvodnje uoljivo je da znaajan procent pripada otpadnim tokovima iz procesa proizvodnje i ostalih prateih segmenata jednog poduzea. U strukturi trokova koji se odnose na otpad, gotovo 80 % se odnosi na rasipanje sirovina za proizvodnju, naroito vodu i energiju. Sirovina u otpadnim tokovima znaajno optereuje okoli, a zahtijeva adekvatno zbrinjavanje, odnosno preiavanje, kako bi se postigla kvaliteta kojom su zadovoljeni standardi za emisiju u okoli. Otpadni tok predstavlja financijski gubitak za poduzee i optereuje cijenu proizvoda, i kao gubitak, i zbog trokova potrebnih za zbrinjavanje i preiavanje. Dodatni troak predstavljaju i naknade za isputanje otpadnih tokova.

Trokovi odlaganja otpada

Trokovi transporta

Trokovi gubitka sirovina

Ukupni trokovi

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90% 100%

Slika 16. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada

121

Praksa je pokazala da se ova integralna preventivna okolina strategija moe primijeniti i na procese, i na proizvode, i na usluge, sa ciljem poboljanja cjelokupne efikasnosti te smanjenja rizika po ljude i okoli. Kada je rije o procesima, dobri rezultati postignuti su u gotovo svim industrijskim granama, od prehrambene, metalopreraivake, koarske, drvne do termoelektrana i kemijske industrije. Prednosti istije proizvodnje istija proizvodnja se, generalno gledajui, isplati jer dovodi do poveanja proizvodne efikasnosti i utie na poboljanje kvaliteta proizvoda. Ekonomske prednosti istije proizvodnje posebno dolaze do izraaja kada se ova strategija usporedi sa ostalim metodama za zatitu okolia kao to su tretman otpadne vode na kraju procesa, prerada otpada, tretman ispusnih gasova itd. Ukratko, istija proizvodnja donosi mnoge koristi u koje spadaju: -Rizik +Imid polju. Dovodi do smanjenja okolinih, zdravstvenih i incidentnih rizika. Unaprjeenje ugleda poduzea na trinom, drutvenom i administrativnom

+Kvaliteta Poveanje kvalitete proizvoda i smanjenje nastajanja proizvoda koji ne zadovoljavaju postavljene zahtjeve. +Utede Utede u sirovinama, vodi i energiji, kao i u upravljanju i tretmanu otpadnih tokova. U stvari financijske utede. +Efikasnost nivoa. Unaprjeenje radne strukture, racionalizacija i unaprjeenje tehnolokog

+Inovacija Pomae savladavanju rutinskih poslova i unaprjeenju, redefiniranjem procesa, procedura, faza, materijala, itd. +Produktivnost Poveanje produktivnosti poduzea, optimizacija procesa i racionalna upotreba resursa. Meutim, okolino odrivi industrijski razvoj ne mogu postii industrije same, to zahtijeva uee svih sektora drutva. Vlasti ovdje imaju glavnu ulogu putem svoje zakonske regulative, poreskog sistema, te putem brojnih drugih aktivnosti. Koristi ostvarene implementacijom istije proizvodnje Brojni su primjeri primjene istije proizvodnje u zemljama Mediterana (Hrvatska, Maroko, Egipat, panjolska, Tunis, Hrvatska , Bosna i Hercegovina), kao i pozitivni rezultati ostvareni na: Utedi sirovina, vode i energije, Smanjenju tetnih sirovina , te Smanjenju koliine i mogue toksinosti isputenih zagaujuih materija i otpada.
122

U projektu koji je realizirao Hrvatski centar za istiju proizvodnju tijekom 2000. godine u Osjeko - Baranjskoj upaniji u okviru 8 projekata raenih sa metalnom, industrijom deterdenata, eeranom, termoelektranom i vinskom industrijom, ostvareni su sljedei povoljni uinci na okoli: Smanjenje koliine otpadnih voda Smanjenje emisija u zrak Smanjenje kol. tehnolokog otpada Smanjenje koliine opasnog otpada Utede svjee vode Utede sirovina i pomonih tvari Utede zemnog plina 1.528.090 m3/god. 412 t/ god. 72.670 t/ god. 245 kg/god. 350.185 m3/god. 65 t/ god. 153.000 m3/god.

Kroz realizaciju preventivnih mjera na redukciji otpadnih materija na mjestu nastanka, u okviru projekta su ostvarene ukupne financijske utede od 9,44 milijuna kuna godinje. Uesnici programa za jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u Bosni i Hercegovini16, koji realizira Centar za okolino odrivi razvoj, njih 11 iz metalne i prehrambene industrije, svjesni da industrijska postrojenja predstavljaju znaajne zagaivae ivotne sredine, izrazili su interes da upravo preventivnim mjerama suzbiju prekomjerno zagaenje kako vode, tako i zemlje i zraka. Njihova zainteresiranost za koncept istije proizvodnje polazi i od injenice da se primjenom ovog koncepta industrijska poduzea pripremaju za uvoenje ISO standarda, jer e biti potrebno da izvre kompletnu reorganizaciju proizvodnog procesa u smislu uvoenja radnih procedura i kontrole kvaliteta radi efikasnijeg poslovanja, uvoenja napredne tehnologije, uteda sirovina i energije i smanjenja otpadnih materija. Sve to praktino znai izvrenje zadatih kriterija koje propisuje novi set Zakona o okoliu. Oekivanja od uvoenja istije proizvodnje su velika, jer u uvjetima teke gospodarske situacije, istija proizvodnja pomae oivljavanju posustale industrije u Bosni i Hercegovini, a posebno onih koje predstavljaju izvor zagaenja. Stoga je upravo razvoj ovakvih novih preventivnih pristupa smanjenju utjecaja industrijskih aktivnosti na okoli, ukljuujui i primjenu najboljih raspoloivih praksi i tehnologija (BAP i BAT), esencijalan za zatitu okolia. Potencijalne koristi od implementacije istije proizvodnje su znaajne (Tabela 21.), i stoga je neophodno raditi na stvaranju sistema koji omoguava iru implementaciju ovog koncepta, odnosno uspostavi sistema praenja emisija u cilju dobivanja kompletnih i pouzdanih informacija o zagaivaima i njihovim otpadnim tokovima, inspekcijskoj kontroli utjecaja industrijskih aktivnosti na okoli, te uvoenju zakonodavnih i gospodarskih poticajnih mjera i mehanizama.

16 Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, 2001-2004

123

Tabela 21. Rezultati devet pokaznih projekata Period povrat a (mjese ci)
6 1 1 2,5 3 52 0

Preduzee

Uteda vode (m3/god.)

Uteda energije (kW/god.)

Lo ulje

Sirov.

Otpad (t/god.)

Ukupna uteda

Investic.

ivinoprodukt TDS Sinalco Krajina Klas Pivara Fana

25.543,1 20.925,0 0 0 64.000,0 3.836,0 13.647,0

0 5.850,0 11.100,0 7.5680, 119.454,0 0 18649 Sm3 gas 400,0 400 l nafta 49 % 0 85 % 12 1,8 470 30 0

62.911,0 703.800,0 5.907,4 7.075,0 114.620,0 11.359,0 51.481,0

37.165,0 21.000,0 471,0 1.379,0 26.290,0 53.200,0 1.000,0

ica 0 Mebo Vegafruit Ukupno 0 127.951,1 0 144.372,0

2%

12.000,0

36.000,0

36

585 1098,8

20.000,0 989.153,4

19.487,0 195.992

12

Utede vode, a prema tome i smanjenje koliine otpadne vode variraju od 24 do 81 %, i sa prosjekom od 60 % je za 50 % vie nego to je predvieno (10 %). Ukupna godinja uteda energije je 144372 KW, dok je otpad smanjen za 1098,8 t/god. Trokovi proizvodnje su smanjeni za KM/god (505.746,1 EUR/god). Veina primijenjenih mjera istije proizvodnje (78 %) je imala period povrata investicija manji od 12 mjeseci. Znaajni rezultati koji su postignuti, potvruju da je smanjenje otpada i emisija za 20 % ili vie, mogue ostvariti u Bosni i Hercegovini bez znaajnih finansijskih ulaganja. Dodatnih 10-20 % smanjenja je mogue sa malim investicijama, koje imaju period povrata manji od 12 mjeseci. Veina preduzea bi zbog toga trebala biti u stanju da smanji zagaenje i otpad za 30-40 %, koritenjem procedura istije proizvodnje i bez zahtijeva za investicijski zajam. U isto vrijeme, mjere istije proizvodnje dokazano poveavaju profitabilnost preduzea. Metodologija okolinog dijagnosticiranja za uvoenje mjera prevencije i minimizacije Aktivnosti na implementaciji se odvijaju prema jedinstvenoj metodologiji koja se sastoji iz est osnovnih koraka.

124

Slika 17. Koraci u implementaciji istije proizvodnje Poetni korak u implementaciji istije proizvodnje predstavlja analiza procesa kojom se od strunog tima zahtijeva da specificiraju sve pogone i procese, od proizvodnih do skladita, ukljuujui i energetske blokove i sl. Posebnu panju, potrebno je posvetiti pomonim procesima, kao to je ienje. Krajni cilj ove aktivnosti je identificiranje najvanijih ulaznih i izlaznih materijala, energije, vode, izraena na nivou poduzea.
Korak 1: Priprema i zapoinjanje
Sredinji rezultat: odabir fokusa procjene P

Korak 2 : Analiza procesa 2,1 Priprema diagrama procesa 2,2 Izrada bilance materijala i energije 2,3 Proraun trokova otpadnih tokova 2,4 Analiza problema uzrokovanih otpadnim tokovima

Sredinji rezultat: Popis izvora otpada i posljedica

Korak 3: Generiranje opcija za P

Slika 18. Analiza procesa Analizom se dobiva uvid u rad poduzea, okoline utjecaje koji nastaju kao posljedica svih aktivnosti u poduzeu, te trokove vezane za potronju prirodnih resursa i sirovina i trokove zatite okolia. Deset industrijskih poduzea prilikom rada na analizi procesa uglavnom su nailazili na potekoe u prikupljanju podataka. Naime, raunovodstvena evidencija, kao i evidencija o utroku materijala vodi se obino na razini cijeloga poduzea. Izvori podataka su: Evidencija nabavke i prodaje; Evidencija o proizvodnji

125

Raunovodstveni podaci, Mjerenja na licu mjesta.

Podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica gotovo je nemogue bilo dobiti. lanovi timova su najee rjeavali ovaj problem procjenom pojedinih parametara, naroito utroka vode i energenata, na osnovi tehnolokih pokazatelja. Meutim, za pouzdanu sliku o uinkovitosti upravljanja industrijskim pogonima i postrojenjima potrebno je evidentirati sve podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica. Iz podatka o utroku vode na razini poduzea, npr., nemogue je zakljuiti koliko se vode to troi po pojedinim proizvodnim pogonima, da bi se zakljuilo da li se u nekom od proizvodnih pogona prekomjerno troi. istu potekou predstavlja evidentiranje utroka energije ili drugih sirovina na razini poduzea. Kako metodologija predvia potekoe u prikupljanju podataka, to se zapravo zahtijeva da se pouzdani bilans odredi za odabrani pogon ili postrojenje, nakon to se uradi analiza na razini poduzea. Kriteriji za odabir "fokusa" analize su sljedei: Ekonomski financijski gubici uslijed nastanka otpada, rasipanja i neracionalne potronje sirovine, vode i energenata Okolini-koliina i sastav otpada Tehniki - oekivani potencijal poboljanja

Svih deset strunih timova je odabralo svoj fokus zapoeli su detaljnu analizu pravljenjem dijagrama procesa. Najprije su identificirane operacije iz tog procesa, a potom su sve operacije povezane sa materijalnim tokom. Sutina je bila povezati ulaze i izlaze materijala i energije ako je to prikazano na Slici 20.
emisije gasova Sirovine (poluproizvodi) proizvod hemikalije

voda/zrak energija

Procesna jedinica

nus-proizvodi

otpadna voda

tekui otpad reciklaa vrsti otpad

Slika 19. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice Kod fokusne analiza procesa kljuna je bila identifikacija uzroka nastajanja otpada, i to: Utjecaj kvaliteta ulaznih materijala. Utjecaj tehnikih faktora - dizajna procesa/ opreme, prostornog pozicioniranja opreme / cjevovoda, monitoring ispravnosti rada opreme, itd. Utjecaj radnih procedura planiranje proizvodnje, radne procedure, uestalost odravanja, obuka osoblja, itd, te Utjecaj procedura za rukovanje otpadom.
126

ULAZ U PROCES
Zabiljei: Sirovina, voda, energija i pomoni materijali

IZLAZ IZ PROCESA
Zabiljei: Proizvod, nus-proizvod, otpad i emisije

ODREDI MATERIJALNU BILANCU


1. Sortiraj informacije 2. Izradi preliminarnu bilancu 3. Analiziraj i doradi bilancu

Slika 20. Koraci fokusne analize Nakon to su prepoznati uzorci nastanka otpadnih materija pristupilo se proraunu trokova vezanih za otpadne tokove, i to internih trokova: Gubitak sirovine & poluproizvoda; Rad postrojenja; Prikupljanje i zbrinjavanje otpada Eksterni trokovi: Naknade za isputanje otpadnih voda Ostale naknade, trokovi za dozvole.

Projektni tim poduzea, u traenju opcija P, oslonit e se na vlastite zamisli, potai druge zaposlenike u traenju ideja, provjeriti baze podataka o primjeni P u slinim poduzeima, te o tehnolokim dostignuima. Ideje treba traiti u : Izmjenama u proizvodu Izmjenama u ulaznom materijalu Tehnolokim izmjenama Modificiranju opreme Boljoj kontroli procesa Dobrom gospodarenju Ponovnoj upotrebi u procesu proizvodnje Proizvodnji iskoristivih nusproizvoda.
Korak 2: Analiziraj proces
Sredinji rezultat: Listing izvora otpada u procesu i posljedica

Korak 3: Generiraj opcije P 3,1 3,2 Razvij opcije P Odaberi izvedive opcije

Sredinji rezultat: Lista opcija P

Korak 4: Odaberi P opcije

Nakon to se dobije lista opcija potrebno ih je kategorizirati kao:

127

Opcije koje su oigledno izvodive, Opcije koje su oigledno neizvodive, Preostale opcije.

Za preostale opcije treba angairati eksperte i tehniare,. kako bi napraviti analizu izvodljivosti, koritenjem neke od kvalitativnih metoda. Preliminarna evaluacija treba pruiti sljedeu vrstu informacija o preostalim opcijama: Korak 3: Generiraj P opcije jednostavne za implementaciju; oekivana tehnika izvodljivost; oekivana ekonomska izvodljivost; oekivano smanjenje otpada/emisija.
Sredinji rezultat: Listing P opcija

Korak 4: Odaberi P opcije 4,1 Ocijeni tehniku izvodljivost 4,2 Ocijeni ekonomsku izvodljivost 4,3 Evaluiraj okolini aspekt 4.4 Odaberi opciju za implementaciju

Sredinji rezultat: Listing P solucija

Step 5: Implemeniraj P opciju

Kada je rije o tehnikoj izvodivosti potrebno je fokusirati se na sljedee: Raspoloivost i pouzdanost opreme, Zahtjevi za prostorom, dodatnim instalacijama, monitoringom i kontrolom procesa, Zahtjevi u pogledu odravanja, Zahtijevane tehnike vjetine (operateri, tehniko osoblje, itd.).

Za ocjenu financijske izvodivosti potrebno je prikupiti podatke o potrebnim ulaganjima u oprema, izgradnju, obuku, pokretanje, itd., o operativnim trokovima i oekivanoj dobiti. Za konanu odluku mogue je izbrati neke od ekonomskih kriterija: Trenutna sadanja vrijednost (NSV) n i = = vrijeme amortizacije (godina) godinja kamatna stopa (%)

NSV = j =1
n

Ekstranetoprilivnovca I (1 + i ) j

I = ukupno ulaganje

Period povrata investicije (PPI)

PPI =
Interna stopa povrata (ISP) r = interna stopa povrata

Ulaganje Netoprilivnovca

Ekstraneto prilivnovc a I =0 (1 + r )i j =1
128

Najee koriteni kriteriji za odluivanje je PPI kod kojeg se za implementaciju preporuuju projekti sljedeim redoslijedom : o < 1-2 godine (projekti sa malom investicijom) o < 3-4 godine (projekti sa srednje velikom investicijom) o < 5 godina (projekti sa velikom investicijom) Kada je rije o okolinim aspektima potrebno je evaluirati okolina poboljanja:

Smanjenje koliine zagaujuih materija i nastalog otpada; Korak 4: Odaberi P opciju Smanjenje toksinosti zagaujuih materija/otpada; Stredinji Smanjenje potronje sirovina; zultat: Listing Korak 5: Implementiraj P Smanjenje upotrebe neobnovljivih sirovina; P opcija 5,1 Pripremi za implementaciju Smanjenje potronje energije; 5,2 Izvri implementaciju P Smanjenje potronje energije iz neobnovljivih izvora; 5,3 Prati i evaluiraj rezultate Smanjenje potronje vode; Sredinji rezultat: Uspjeno Smanjenje neugodnosti: buka, praina, dim, mirisi, itd. implementirane opcije
Korak 6: Odravaj P

Projektni tim e kombinirati rezultate tehnikih, ekonomskih i okolinih evaluacija P opcija. No, za uspjenu implementaciju vano je odgovarajue dokumentirati oekivane rezultate za svaku pojedinu opciju kako bi se olakao proces prikupljanja novca i monitoring rezultata implementacije. 8.1.7 Tehnike upravljanja procesom proizvodnje Planirati proizvodnju kako bi se smanjio nastanak otpada i uestalost ienja Opis Dobro planiran raspored proizvodnje koji smanjuje broj prijelaza na druge proizvode i u skladu s tim broj ienja proizvodnih linija, moe minimizirati nastanak otpada, potronju vode i nastanak otpadnih voda. Ukoliko se umjesto proizvodnje istog proizvoda iz dva ili vie puta isti moe napraviti u jednoj seriji, broj prijelaza se moe minimizirati. Planiranje proizvodnje moe takoer uticati na broj i duinu potrebnih ienja. Ukoliko postrojenje proizvodi nekoliko razliitih proizvoda ili isti proizvod, ali sa drugaijim okusima ili bojama, onda je u zavisnosti o razlikama izmeu specifikacija proizvoda i rizika unakrsne kontaminacije, neophodno ienje opreme i postrojenje izmeu proizvoda. Ovo moe biti vano iz razloga sigurnosti hrane, npr. kada se vri izmjena sa koritenja sastojaka na koje ljudi mogu biti alergini. Takoer, zbog razloga razliitih okusa ili boja, npr. kada se vri izmjena okusa jogurta sa borovnice na npr. breskvu. Ukoliko se ostaci moraju ukloniti sa opreme izmeu dva proizvoda, utvrditi da li moda postoji mogunost da se oni koriste kao nusproizvodi, a ukoliko ne postoji ta mogunost ostaci se odlau kao otpad. Ukoliko se broj izmjena smanji, moe se smanjiti i broj uklanjanja ostataka, te se moe maksimizirati ukupna koliina sirovina koja se koristi za finalni
129

proizvod. Takoer, minimizira se koliina utroene vode, energije i hemikalija u procesima ienja izmeu dva proizvoda. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode, energije i hemikalija, kao i nastanak otpada i otpadnih voda. Primjenjivost Primjenjivo za sva postrojenja iz prehrambene industrije gdje se ista oprema koristi za vie proizvoda i gdje se mijeanje meu proizvodima mora izbjegavati iz razloga zakonske, sigurnosne ili kvalitativne prirode. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vode, energije i kemikalija i nastanak otpadne vode i otpada, te s tim u vezi i smanjenje odgovarajuih trokova. Minimizirati vrijeme skladitenja lako kvarljivih materijala Opis Sirovine, nus-proizvodi, proizvodi i otpad se svi mogu skladititi u to kraem vremenskom periodu. Imajui u vidu njihovu prirodu, rok trajanja, karakteristike mirisa i kako se brzo raspadaju bakteriolokim putem i stvaraju neugodne mirise, moe se koristiti i hlaenje. Prerada proizvoda u to kraem periodu, te minimiziranje vremena skladitenja, moe poveati kvalitet i dobit, te time profitabilnost procesa. Ukoliko se zalihe minimiziraju kako bi se izbjeglo starenje/kvarenje i materijali idu u preradu to je prije mogue, na taj nain se minimiziraju i gubici. Ovo ukljuuje planiranje i praenje nabavki, proizvodnje i otpreme materijala i gotovih proizvoda, materijala namijenjenih daljnjim korisnicima i otpada. Brza upotreba sirovina ili djelomino obraenih materijala ili njihova otprema moe smanjiti gubitke uslijed raspadanja, te smanjiti potrebu za hlaenjem. Razdvajanje otpadnih materijala i uklanjanje otpada iz pogona to je bre to mogue doprinose smanjenju nastanka problema vezanih uz neugodne mirise. Ostvarene okolinske koristi Smanjeno rasipanje sirovina, djelomino preraenih proizvoda, te gotovih proizvoda. Smanjene emisije neugodnih mirisa, te smanjena potronja energije za hlaenje. Operativni podaci Za optimizaciju gubitaka i potrebe za hlaenjem, neophodna je suradnja izmeu dobavljaa sirovina i ostalih sastojaka, kao i pomonih materijala neophodnih za odvijanje proizvodnog procesa, kao to je to ambalaa. Moda postoje ugovorni aranmani koji utiu na cijenu koja se plaa dobavljau, u zavisnosti od kvalitete, npr. dobavljenih sirovina. Imajui u vidu da su voe i povre izuzetno osjetljivi na kvarenje, budui da sadre veliki procent vode, kvarljivi su u svjeem obliku. Gubici se mogu izbjei ukoliko odmah idu na preradu, izbjegavajui bilo kakvo skladitenje. Ukoliko se polupreraeni proizvodi otpreme to je prije mogue iz jednog prehrambenog pogona u drugi, gdje e se nastaviti sa daljnjom preradom, mogu se minimizirati zahtjevi za hlaenjem u proizvodnom pogonu, kao i minimizirati nastanak otpada u pogonu u koji se poluproizvod doprema.

130

Primjenjivost Primjenjivo za sva postrojenja iz prehrambene industrije koja rukuju, skladite i prerauju kvarljive materijale. Utede Obino veliki procent proizvoakih trokova unutar prehrambene industrije, otpada na sirovine. Financijske posljedice proizvodnje otpada ne odnose se samo na trokove za odlaganje otpada, nego i na primjer gubitka sirovina, gubitka u proizvodnji, kao i na trokove dodatne radne snage. Minimiziranjem vremena skladitenja u hladnjaama smanjuju se i trokovi za energiju. Kljuni razlozi za implementaciju Maksimiziranje kvalitete sirovina, smanjenje trokova odlaganja otpada, smanjenje zahtjeva za hlaenjem, te sprjeavanje nastanka neugodnih mirisa. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene iroko primijenjeno u prehrambenoj industriji. Primjenjivati suhi transport vrstih materijala Opis Veina sirovina, ko-proizvoda, nusproizvoda i otpada se moe transportirati bez upotrebe vode. Ovim se smanjuje dospijee organske materije u vodu, koja se nakon toga mora obraditi, bilo u samom pogonu bilo na gradskom ureaju za tretman otpadnih voda. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode, smanjen nastanak otpadnih voda i teret njenog zagaenja, poveana mogunost za ponovnu upotrebu i recikliranje materija koje nastaju u proizvodnji, koje se u brojnim sluajevima mogu iskoristiti kao hrana za stoku Operativni podaci U sektoru prerade voa i povra, suhi transportni sistemi se koriste za uklanjanje sortiranih, preraenih ili djelomino preraenih sirovina, ljuski, kora i ostataka od sijeanja. Mehanike transportne trake mogu zamijeniti transport vodom, a tamo gdje se transport vodom ne moe izbjei, moe se smanjiti koliina vode. Transport vodom moe biti prednost ukoliko se na primjer kombinira sa pranjem. Na primjer transport vodom se moe kombinirati sa pranjem eerne repice i krompira koji se koristi za proizvodnju kroba, a takoer, ovi procesi koriste vodu izvuenu iz sirovina. Voda koja se iskoristi za transport se nakon obrade moe ponovno iskoristiti za uklanjanje vrstih materija, na primjer ostataka zemlje. Meutim, transport vodom moe u nekim sluajevima biti neophodan za transport pojedinih vrsta voa i povra kako bi se izbjegla mehanika oteenja tokom transporta, npr. za paradajz, graak, artioke i gljive. Primjenjivost Primjenjiv u sektoru prerade voa i povra. Utede Smanjeni trokovi za koritenje vode i isputanje otpadnih voda. Moe se postii vea cijena za nusproizvode koji se prodaju kao hrana za stoku, jer e na ovaj nain oni sadravati manju koliinu vode.
131

Kljuni razlozi za implementaciju Poboljani higijenski standardi, smanjena potronja vode, smanjena potreba za obradom otpadnih voda, manja upotreba deterdenata i manji trokovi. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Pet postrojenja za filetiranje bakalara u Danskoj, te kompanija za preradu ribe u Velikoj Britaniji. Koritenje tima za upravljanje otpadom u preduzeu Opis Nastanak otpada se moe minimizirati efikasnim koritenjem sirovina i paralelno s tim odvajanjem otpada u svrhu recikliranja, koji bi u suprotnom bio pomijean sa drugim otpadnim tokovima. Formiranje posebnog tima u preduzeu, koji bi u cijelosti bio posveen smanjenju otpada moe osigurati zadravanje fokusa na minimizaciji otpada, bez obzira na druge probleme u preduzeu. Ovakav pristup moe biti jo efikasniji ukoliko se primjenjuje zajedno sa praksom ukljuivanja smanjenja otpada u okvir odgovornosti radnih smjena, kao i ukljuivanja u ciljeve tima za upravljanje kvalitetom. Formiranje ovakvog tima, takoer alje jasnu poruku da se radi o neemu vanome za preduzee. Tim se moe ukljuiti u projektiranje nove opreme, kao to je to na primjer nova proizvodna linija. Ovim se osigurava da se od samog poetka, znai od projektiranja, trae naini za smanjenje nastanka otpada. Dnevni podaci o nastanku otpada se mogu izloiti na vidno mjesto u pogonu, pokazujui kako preduzee stoji u odnosu na dnevne ciljeve, ta su uzroci nastanka otpadnih tokova, analizirati podatke i planirati ta treba poduzeti u budunosti kako bi se sprijeio daljnji nastanak otpada. Sedmini izvjetaji se takoer mogu slati top menadmentu preduzea na uvid i praenje napretka. Smanjenjem koliine otpada koji se mora zbrinuti, mogu se poboljati higijenski i sigurnosni uvjeti u prostoru za odlaganje otpada. Takoer, mogu se postaviti daljnji ciljevi vezano za stalna poboljanja. Ostvarene okolinske koristi Znaajno smanjenje u koliini nastalog otpada, te u skladu s tim smanjen uticaj na okoli povezan sa odlaganjem otpada. Operativni podaci Upotreba ove tehnike u jednom pogonu za proizvodnju hrane dovela je do smanjenja koliine otpada za 50 % u periodu od 8 mjeseci, to je nastavljeno i nakon tog perioda. Uticaj na okoli je znaajno smanjen, zajedno sa znaajnim smanjenjem trokova uzrokovanih smanjenjem gubitaka i rasipanjem sirovina. U jednom primjeru pogona, preduzee je bilo u znaajnim financijskim potekoama. Znaajno smanjenje trokova je prepoznato kao dobar poticaj da investiraju novac i krenu sa projektom. Projekt je postavio izazovan cilj smanjenje koliine mijeanog otpada za 50 %. Cilj je i ostvaren.

132

Primjenjivost Primjenjiv za sva postrojenja iz prehrambene industrije. Utede Fokusiranje na poduzimanje pojedinih jednostavnih akcija dovelo je do znaajnih financijskih uteda u periodu od 8 mjeseci. Kljuni razlozi za implementaciju Znaajne financijske utede uzrokovane poveanim iskoritenjem sirovina u finalnom proizvodu, te smanjenim trokovima odlaganja otpada. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Najmanje jedan pogon za proizvodnju hrane u Velikoj Britaniji. Razdvajanje izlaznih tokova u cilju optimiziranja upotrebe, ponovne upotrebe, recikliranja i odlaganja (i minimiziranje upotrebe vode i zagaivanja otpadne vode) Opis Izlazni tokovi bez obzira da li su ili ne namijenjeni za upotrebu u proizvodu, mogu se razdvajati u cilju optimalnije i lake upotrebe, ponovne upotrebe, povrata, recikliranja i odlaganja. Ovim se takoer smanjuje kako potronja, tako i zagaivanje vode. Ovo se moe raditi runo ili automatski. Ovi izlazni tokovi mogu ukljuivati npr. sirovine koje ne zadovoljavaju upotpunosti sve postavljene uslove za proizvodnju, ostatke i proizvode koji ne zadovoljavaju specifikaciju. Precizno pozicionirani ureaji za sprjeavanje prskanja, reetke, poklopci, posude za prikupljanje eventualnih kapanja mogu se koristiti kako bi se odvojeno prikupili izlazni tokovi. Ovakvi ureaji/oprema se mogu postaviti na proizvodnu liniju, liniju za punjenje/pakiranje, liniju za transfer, te pored pojedinih radnih jedinica, kao to su stolovi za guljenje, sjeenje i oblikovanje. Pozicija i dizajn ovakvih posuda zavisi od operacija u pogonu, eljenog stupnja razdvajanja razliitih materijala i namjere njihovog krajnjeg koritenja ili odlaganja. Kao primjer za sektor prerade voa i povra moe se navesti uklanjanje sortiranih, ne preraenih ili djelomino preraenih ostataka voa i povra, kore ili ostataka od sjeenja i prikupljanje zemlje iz faze taloenja i filtriranja umjesto direktnog slanja na postrojenje za tretman otpadnih voda. Tamo gdje su koliine potencijalnog otpada velike, mogu se instalirati runi ili automatski sistemi za prikupljanje, poput drenova, pumpi i ureaja za usisavanje, kako bi se minimiziralo pogoranje kvaliteta i maksimizirala mogunost upotrebe, npr. kao hrana za stoku. Ovim se takoer onemoguava dospijevanje ovih materijala, u procesima ienja, do postrojenja za tretman otpadnih voda. Mogu se prikupiti i pojedini materijali topivi u vodi, kao to je to sluaj sa krobom iz krompira, koji se moe prikupiti iz krobne vode. Ovaj proces se moe optimizirati koritenjem mjeraa mutnoe. Takoer materijali se mogu prikupiti za daljnje koritenje ili odlaganjem koritenjem metoda suhog ienja.

133

Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i manje dospijee materijala u vodu, manje otpadne vode. Ukoliko se materijali efikasno prikupe smanjuje se koliina vode neophodne za operacije ienja, te se takoer koristi i manje energije za zagrijavanje vode za ienje. Takoer, potrebna je manja koliina sredstava za ienje. Smanjuje se i teret zagaenja otpadne vode po jedinici proizvodnje, npr. BPK, KPK, azot i fosfor, kao i nivo deterdenata. Razdvajanje tenih i vrstih materija namijenjenih za daljnju upotrebu ili unitavanje ima nekoliko prednosti. Ukoliko postoje adekvatni sistemi za prikupljanje smanjuje se mogunost unakrsne kontaminacije izmeu razliitih nusproizvoda. Razdvajanjem nusproizvoda smanjuje se mogunost pojave neugodnih mirisa od materijala, koji i kada su svjei emitiraju neugodne mirise, tj. pomou njihovog odvojenog skladitenja/uklanjanja pod kontroliranim uvjetima, umjesto potrebe za kontrolom velikih koliina mijeanih nusproizvoda. Takoer, minimiziranjem unakrsne kontaminacije, razdvajanje omoguava pojedinim proizvodima koji se mogu iskoristiti da se iskoriste, umjesto njihovog odlaganja jer su pomijeani sa drugim materijalima koji se ne mogu iskoristiti. Na ovaj nain svi pojedini materijali se mogu iskoristi ili odloiti na za njih najprikladniji nain. Operativni podaci Naredni primjeri pokazuju kako razdvajanje moe rezultirati istijim otpadnim vodama, smanjenom potronjom vode i smanjenim otpadom. U jednom primjeru pogona koji proizvodi "grickalice", otpadne vode se razdvajaju prije tretmana na lokaciji pogona, te se nakon toga pristupa uklanjanju vrstih estica i masti i ulja, koji se nakon toga prerauju u kolae kao hrana za stoku. Ovo je rezultat "grupe za aktivnosti oko vode" koja se sastojala od menadera, voditelja smjena i savjetnika, koritenjem razliitih pristupa za prouavanje idealnih protoka za svaki komad opreme. Rezultati ovog audita potronje vode pokazali su da se mogu ostvariti znaajne utede. Identificirana su tri glavna otpadna toka, tj. voda od pranja krompira, hladna krobna voda, te vrua krobna voda koja je takoer sadravala i ulja. . U preradi voa i povra, vrsti organski materijal iz procesa guljenja i blaniranja se moe odvojiti koritenjem sita, filtera ili centrifuga, kako bi se sprijeilo njihovo dospijee na postrojenje za obradu otpadnih voda. Obino se ove vrste materije, osim nakon kaustinog guljenja, mogu koristiti kao hrana za stoku. U proizvodnji kroba, voda od pranja krompira se moe ponovno koristiti nakon uklanjanja ostataka zemlje. Hladna krobna voda se moe reciklirati nakon to se prikupi krob dobrog kvaliteta. Postoje podaci da recikliranje i ponovna upotreba vode mogu smanjiti potronju vode za 19 %, tj. 165.000 m3/god. Primjenjivost Primjenjiv za sektor prerade voa i povra. Utede Smanjena potronja vode za 165.000 m3/god u primjeru pogona za proizvodnju "grickalica" rezultirala je smanjenjem trokova za potronju vode u iznosu od 145.000 . Kljuni razlozi za implementaciju Smanjene koliine otpada budui da se ovako prikupljani materijali mogu iskoristiti. Smanjen tretman otpadne vode i odlaganje otpada, te s tim u vezi smanjeni odgovarajui trokovi.
134

Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Najmanje jedan pogon za proizvodnju "grickalica" u Velikoj Britaniji. Mljekare u Velikoj Britaniji, te pogoni za preradu voa i povra u Belgiji. Postoji iroka primjena u proizvodnji pia, na primjer u vinarijama. Upotreba nusproizvoda, koproizvoda i ostataka kao hrane za stoku Opis Postoje brojni primjeri u prehrambenoj industriji gdje se sirovine, djelomino obraena hrana i finalni proizvodi namijenjeni ljudskoj potronji ili od kojih je izdvojen dio namijenjen ljudskoj potronji mogu iskoristiti kao stona hrana. Na primjer, hrana koje neznatno odstupa od zahtjeva kvaliteta za potroae, ili koje je previe proizvedeno, moe se iskoristiti kao stona hrana. Proizvodnja stone hrane iz, npr. pulpe eerne repice, jabuke ili usitnjene pulpe paradajza, bez ikakvog tretmana ili nakon njega ograniena je sa nekoliko faktora ukljuujui truljenje tijekom skladitenja ili transporta, te prisustvom neeljenih sastojaka poput alkalija ili soli. Sadraj vode predstavlja glavni uzrok poveanju trokova transporta, te u odreenom obimu i nivo truljenja. Ostvarene okolinske koristi Poveano iskoritenje materijala, te smanjeno nastajanje otpada. U skladu s tim i smanjenje trokova za energiju za tretman i odlaganje otpada. Nepoeljni efekti na ostale medije Pojedini materijali se trebaju skladititi u uvjetima kontrolirane temperature, ukoliko ih nije mogue preraditi prije nego to se ponu raspadati i prestanu biti upotrebljivi za stonu hranu. Primjenjivost Primjenjivo u sektoru prerade voa i povra, obzirom da se u ovom sektoru koriste sirovine i djelomino preraeni sastojci i proizvodi koji su primjenjivi za ishranu ivotinja, bilo direktno ili nakon dodatne prerade, a koji odgovaraju relevantnoj zakonskoj regulativi kojom se regulira kvaliteta i sastav hrane za ivotinje. Utede Smanjenje trokova tretmana i odlaganja otpada. Kljuni razlozi za implementaciju Ekonomska upotreba nusproizvoda, proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju, koji bi se u suprotnom morali tretirati i odloiti kao otpad. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primjeri izvora hrane za stoku iz procesa iz postrojenja prehrambene industrije koja proizvodi proizvode namijenjene za ljudsku upotrebu prikazani su u narednoj tabeli.

135

Tabela 22. Primjeri izvora hrane za stoku iz pogona prehrambene industrije-sektor prerada voa i povra
Izvor hrane za stoku Primjer industrijskog izvora

Stabljike, ljuske i lie Voe i povre, kao to je kora, jezgra i ostaci od sjeenja Isitnjeno meso jabuka i paradajza, pulpa od junog voa, bez ili nakon tretmana vrste materije i ulja uklonjena iz otpadnih tokova vode

Prerada voa i povra Prerada voa i povra Prerada voa i povra Proizvodnja "grickalica"

Razdvajanje vodnih tokova radi optimizacije ponovne upotrebe i tretmana Opis Openito postoje etiri tipa vodnih tokova prisutnih u postrojenjima iz prehrambene industrije, tj. voda koja se direktno koristi u procesu/tehnoloka, voda za sanitarne potrebe, nezagaena voda i oborinska voda. Sistem za razdvajanje vode moe se projektovati za skupljanje ovih vodnih tokova i njihovo razdvajanje prema osobinama, npr. prema teretu njihovog zagaenja. Nezagaeni vodeni tokovi se mogu, kad je to izvodljivo i kada nee uticati na sigurnost proizvoda ponovo upotrijebiti za specifine procese npr. pranje, ienje, za sanitarne potrebe, uzastopnu ponovnu upotrebu, te za sam tehnoloki proces. Nezagaena voda, koja se ne moe ponovo upotrijebiti, generalno se moe isputati bez tretmana, a time se sprjeava nepotrebno optereenje za postrojenje za preiavanje otpadnih voda. Zagaene otpadne vode se razdvajaju da bi bile podvrgnute odgovarajuem tretmanu prema svojim karakteristikama. U tom sluaju je mogue za tokove velikih koliina, a malog tereta zagaenja da se recikliraju odgovarajuim tretmanom, da se ispuste direktno u gradsko postrojenje za preiavanje otpadnih voda bez tretmana ili da se pomijeaju sa tretiranim otpadnim vodama prije isputanja. Ostvarene okolinske koristi Smanjeno zagaivanje vode, putem odvajanja iste od prljave vode, dovodi do smanjenja potronje elektrine energije koja se koristi za tretman otpadnih voda. Ponovna upotreba vode smanjuje potronju vode to rezultira i smanjenjem emisija. Takoer se na ovaj nain omoguava povrat toplote. Operativni podaci Mogunosti za ponovnu upotrebu vode ukljuuju:

Upotrebu vode koja nije zagaena u procesu gdje se zahtijeva voda, koja nemora ispunjavati uvjete kvalitete vode za pie Recikliranje unutar jednog procesa ili grupe procesa bez tretmana Recikliranje sa tretmanom

136

Kondenzat nastao tokom evaporacije se moe ponovo koristiti u procesu zavisno od njegovog kvaliteta, npr. sadraja organske i/ili anorganske materije i suspendovane materije. Kondenzat se moe koristiti kao voda za potrebe kotlovnice. Ovo vodi do obnavljanja znatne koliine toplote, kao i do utede prilikom koritenja hemikalija za tretman vode za kotlovnicu. Ako se kondenzat ponovo koristi to se moe optimizirati maksimizacijom povratnog kondenzata i izbjegavanjem gubitaka vrele pare od povrata kondenzata. Voda koja nije bila u dodiru sa proizvodom, kao to je rashladna voda iz rashladih sistema, kondenzat i voda koja je blago zagaena, moe se koristiti za ienje manje osjetljivih zona, npr. pranje dvorita, ili za pripremanje rastvora za ienje. Ponovna upotreba rashladne vode u druge svrhe nije mogua ukoliko ona sadri biocide. Primjenjivost U postrojenjima iz prehrambene industrije u sektoru prerade voa i povra, postoje odreene mogunosti za ponovnu upotrebu vode. Razdvajanje otpadne vode je primjenjivo u novim i prilino izmijenjenim postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije. Sistem za razdvajanje otpadnih voda se moe projektovati za nova postrojenja tako to e se razdvajati razliite vrste otpadne vode unutar preduzea. Za postojea postrojenja, ovo je sloeniji proces zbog dodatnih trokova, te fizikih i inenjerskih ogranienja na datom podruju. Utede Za razdvajanje otpadnih voda potrebna su velika finansijska sredstva, ali to se moe nadoknaditi smanjenjem tekuih trokova zbog niih zahtjeva tretmana otpadne vode, bilo da se preiavanje radi na lokaciji preduzea ili u gradskom postrojenju za preiavanje otpadnih voda, ili u obje ove kombinacije. Nije ekonomino razdvajati male, pojedinane tokove. Smanjeni trokovi su vezani sa potronjom vode, a u nekim sluajevima i sa smanjenjem potronje energije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje dugoronih trokova za tretman otpadne vode. Nadalje, razdvajanjem vodnih tokova manjeg tereta zagaenja, veliina postrojenja za tretman se moe smanjiti. Smanjenje potronje vode i energije. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Koristi se u preradi voa i povra; te pogonima za proizvodnju pia. Tehnika se takoer koristi i u barem jednom postrojenju za proizvodnju grickalica u Velikoj Britaniji. Minimiziranje trajanja perioda zagrijavanja i hlaenja Opis Trajanje procesa zagrijavanja i hlaenja se moe optimizirati tako da se minimizira potronja energije. To se moe postii na razliite naine, npr. upotrebom predtretmana, zaustavljanjem operacije im se potrebni efekat ostvari i odabirom opreme s kojom se moe postii potrebni efekat sa minimalnom potronjom energije. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja energije.

137

Operativni podaci Primjeri predtretmana koji minimiziraju vrijeme zagrijavanja su natapanje povrtnih sjemenki kao to je lea i suenje krompira prije prenja za pripravljanje ipsa. Zaustavljanje radnje im se potrebni efekat ostvari ukljuuje i to da se sastojci ne kuhaju due nego to je potrebno, ili da se hlaenje ne prakticira na niim temperaturama nego to je potrebno u preradi ili skladitenju. Primjenjivost Primjenjivo je na mjestima gdje se obavljaju radnje zagrijavanja i hlaenja. Kljuni razlozi za implementaciju Sniavanje potronje energije i odgovarajuih trokova Optimizacija pokretanja i zaustavljanja rada i ostalih posebnih operativnih situacija Opis Pokretanje i zaustavljanje rada i ostale posebne operativne situacije se mogu optimizirati. Na primjer, minimiziranjem broja pokretanja i zaustavljanja, otpadni gasovi iz produvne ventilacije ili opreme za predgrijavanje se takoer minimiziraju. Optimiziranjem broja pokretanja i zaustavljanja proizvodnje maksimalne vrijednosti emisija se mogu smanjiti , a time su i vrijednosti emisija po toni sirovine nie. Ovo se takoer primjenjuje na opremu koja se koristi za smanjenje zagaenja. Ostvarene okolinske koristi Zavisno od primjene, postiu se smanjenja u potronji energije, nastanku otpada i emisija u zrak i vodu. Operativni podaci Pri smanjenju zagaenja zraka, npr. toplotni oksidanti iz otpadnih gasova ne djeluju uinkovito dok ne dosegnu temperaturu sagorijevanja zagaivaa za koje se koriste da ih unite, te se stoga moraju pokrenuti prije no to su zaista potrebni. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja i nivoi emisija. Dobro gazdovanje Opis Uvoenjem sistema za odravanje postrojenja istim i urednim moe poboljati cjelokupni okolini uinak preduzea. Ako se materijali i oprema uvaju na za to predvienom mjestu, onda e se lake osigurati potronja po datumima i stvaranje manje koliine otpada. Takoer se lake isti postrojenje, te se smanjuje rizik od estog pojavljivanja insekata, glodara i ptica. Aktivno se mogu minimizirati prolijevanja i curenja, a izliveni materijali se odmah mogu prikupiti suhim ienjem ili brisanjem. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nastanka otpada, smanjena zagaenost vode suhim ienjem, smanjeno stvaranje neugodnih mirisa i emisija, te smanjen rizik od estog pojavljivanja insekata, glodara i ptica.

138

Primjenjivost Primjenjivo je u sektoru prerade voa i povra. Utede Anuliranje trokove za ublaavanje mirisa, odlaganje otpada i tretman otpadnih voda Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje produkcije otpada i sigurnost (prevencija nesrea uslijed klizanja ili zapinjanja) Upravljanje kretanjem vozila u krugu industrije Opis Kontroliranjem vremena kada vozila ulaze i izlaze iz pogona, te vremena kretanja vozila u krugu industrije, moe se smanjiti emisija zagaujuih materija, kao i buke van kruga industrije u osjetljivim periodima, npr. u toku noi kada susjedi, u stambenim podrujima, ele da spavaju. Ovo se dodatno moe optimizirati odabirom vozila koji ne stvaraju veliku buku tokom rada, ukljuujui one koji se dobro odravaju, te obezbjeujui puteve sa povrinom koja umanjuje buku. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija buke u toku noi. Nepoeljni efekti na ostale medije Poviena buka i nivo emisija iz vozila tokom dana. Operativni podaci Za neke procese u prehrambenoj industriji u sektoru prerade voa i povra, koji prakticiraju preradu 24 sata dnevno, znaaj prijema svjeih sirovina za brzu preradu moe ograniiti mogunosti isporuka tokom dana. Ogranienje se moe primijeniti na, npr. preradu voa i povra u toku etve i obrade, npr. paradajza i graka gdje se ove mjere ogranienja poduzimaju tokom 24 sata dnevno, da bi se osigurali zrelost i ukus. Ovo ogranienje se moe primijeniti npr. u preradi voa i povra za vrijeme etve i prerade paradajza i graka. Moe biti teko da se ogranii vrijeme dolaska i odlaska radnika u smjenama da bi se izbjegli periodi kada buka moe uzrokovati neprijatnosti u stambenim podrujima. Uestalost kretanja vozila u toku dana moe imati uticaje na sigurnost na radu. Vidljivost je bolja tokom dana, ali ako se u isto vrijeme u industriji nalazi vie ljudi i zajedno sa dodatnom koncentracijom vozila ini da upravljanje kretanjem vozila i odvajanje vozila od ljudi, bude veliki prioritet. Mogui su utjecaji na podruje izvan industrije u smislu zaguenja transporta uslijed ogranienja sati za prijem i otpremu u i izvan preduzea. Primjenjivost Primjenljivo u pogonima i postrojenjima za preradu voa i povra. Kljuni razlozi za implementaciju Dobri odnosi sa susjedima i eliminiranje albi na nivoe buke izvan kruga industrije.

139

Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Najmanje jedna fabrika za preradu voa i povra u Njemakoj. 8.1.8 Tehnike kontrole procesa proizvodnje Koristi od poboljanja kontrole procesa ukljuuju poveanje kvaliteta proizvoda, te time i njegove prodaje, te smanjenje koliina otpada. Poboljanje kontrole ulaznih sirovina, uvjeta rada procesa, rukovanja, skladitenja, produkcije otpadne vode, moe smanjiti koliine nastalog otpada. To se moe postii ukoliko se smanji koliina proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju, prosipanje/prolijevanje, stavljanje prevelikih koliina materijala u dozirne posude (kako se njihova sadrina ne bi prelijevala ili prosipala iz njih), potronja vode i druge vrste gubitaka. Da bi se poboljala kontrola procesa, vano je identificirati u kojoj fazi procesa se proizvodi otpad, koji je uzrok nastanka otpada, i ta se moe poboljati da bi se otpad smanjio. Na primjer, ugradnja mjeraa nivoa vode, ventila sa plovkom, ili mjeraa protoka, moe eliminirati otpadnu vodu koja nastaje prelijevanjem. Uestalost ienja i badarenja svih ovih naprava zavisit e od njihovog dizajna, od toga koliko esto i u kakvim uvjetima se koriste. Neophodno je da se projektuje, ugradi i stavi u funkciju oprema za monitoring i kontrolu procesa, kako ovi ureaji ne bi predstavljali smetnju higijenskim uvjetima u proizvodnom procesu i kako sami ne bi uzrokovali gubitke proizvoda i stvaranje otpada. Kontrola temperature putem namjenskog mjerenja i izmjena Opis Otpad od sirovina i produkcija otpadne vode mogu se smanjiti putem kontrole temperature, npr. u spremnicima/posudama u kojima se vri prerada i vodovima za transfer proizvoda. Mogue koristi ukljuuju smanjenje kvarenja sirovina, smanjenje koliina proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju i smanjenje biolokog zagaenja. Koritenje senzora za temperaturu ponekad se moe optimizirati tako to e se koristiti u dvije svrhe, npr. za monitoring proizvodne temperature, kao i temperature ienja. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja energije i smanjena proizvodnja otpada. Moe doi i do smanjenja potronje vode, ukoliko se voda ili para koriste za grijanje. Operativni podaci Jedno preduzee za preradu voa i povra je, putem ugradnje termoelemenata za kontrolu temperature, smanjilo svoje trokove za potronju vode do 10 %. Termoelementi na dovodu i odvodu sistema za brzo zamrzavanje i pranje, spojeni su sa automatskim kontrolnim osiguraem koji optimizira protok. Kontrolni sistem znaajno je smanjio potronju vode i energije, te proizvodnju otpadne vode, dok je u isto vrijeme odravao dovoljan protok vode, potreban da bi se ispunili higijenski uvjeti procesa. Preduzee koje vri fermentaciju melase/eernog sirupa za proizvodnju alkohola, ugradilo je poboljani sistem kontrole temperature u posudi za fermentaciju, u kojoj se inae redovno dolazilo do prekoraenja zahtijevane temperature za 5 C. Rezultat je bio poveani proizvodni prinos i smanjenje otpada za 15 %.

140

Primjenjivost Ovo je primjenjivo u svim postrojenjima u kojima se koriste procesi termike obrade i/ili u kojima se sirovine i materijali skladite, ili se njihov transfer vri pri odreenim temperaturama, ili odreenim temperaturnim rasponima. Utede U primjerima gdje su koriteni termoelementi, preduzee je imalo utedu od 13.000 funti godinje, uz poetno ulaganje od 3.000 funti, dok je period otplate trajao 12 sedmica. Uteda se moe postii zbog poveanog proizvodnog prinosa i smanjene proizvodnje otpada. Kljuni razlozi za implementaciju Minimiziranje kvarenja proizvoda, poveanje proizvodnog prinosa i smanjena potronja vode. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Gore navedene mjere primijenjene su u fabrikama za proizvodnju slatkia, najmanje jednom postrojenju sa preradu voa i povra i najmanje jednom postrojenju za fermentaciju melase/eernog sirupa u Velikoj Britaniji. Kontrola protoka ili nivoa vode putem namjenskog mjerenja pritiska Opis Pritisak ili vakum moe se primijeniti u nekoliko radnih operacija, npr. u filtriranju, suenju, fermentaciji, autoklaviranju itd. Kontrola procesa se obino moe primijeniti, koritenjem senzora za pritisak, za indirektnu kontrolu drugih parametara, npr. protoka ili nivoa. Senzori za pritisak u vodovima mogu se koristiti za kontrolu pritiska brzine pumpe i brzinu protoka, te za minimiziranje otpada od materijala koji je oteen silom smicanja ili trenja. Sistem diferencijalnog pritiska koristi se za monitoring nivoa u spremnicima ili reakcionim posudama, da bi se minimizirao gubitak materijala iz preljeva ili vrijeme zastoja proizvodnje zbog nedostatka zaliha. Sistem diferencijalnog pritiska takoer se koristi za monitoring pada pritiska u filterima, kako bi se kontrolirali ciklusi ienja i optimizirao rad, te time i minimizirala koliina otpada. Senzori za pritisak koji se koriste u prehrambenoj industriji generalno zahtijevaju zatvarae i povrine koje su dizajnirane tako da osiguravaju higijenske uvjete. Ostvarene okolinske koristi Minimiziranje otpada Operativni podaci U primjeru postrojenja za proizvodnju soka, proizvod se filtrira kako bi se iz njega izvadili vrsti komadii voa, prije punjenja u boce. ienje filtera sa rasprivaem za vodu poelo je u redovnim intervalima, u skladu sa programatorom. Preduzee je uvidjelo da su se na ovaj nain filteri istili ee nego to je to bilo potrebno. Senzori za diferencijalni pritisak ugraeni su na tri filterske jedinice i ciklus ienja bi poeo nakon signala sa ovih senzora. Ovaj signal nastaje kada se dostigne odreeni pritisak u filteru. Potronja vode za ienje filtera smanjena je za 30 %. Primjenjivost Moe se primjenjivati u postrojenjima gdje postoji protok tenosti ili se tenost pumpa, kao naprimjer u sektorima prerade voa radi proizvodnje vonih sokova.
141

Utede Prema izvjetajima jednog postrojenja za proizvodnju sokova, smanjenje potronje vode prilikom ienja filtera rezultirale su utedom od 800 funti godinje za potronju vode i trokove preiavanja otpadnih voda. Trokovi za izmjene iznosili su 6000 funti, tako da je uloeni novac vraen u roku od 9 mjeseci. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Pogon za proizvodnju sokova u Velikoj Britaniji. Mjerenje nivoa tenosti Opis Postoje dvije glavne kategorije senzora za nivo tenosti, senzori koji detektuju nivo i senzori koji mjere nivo. Senzori koji detektuju nivo ukazuju da li je tenost stigla do odreene take u posudi (obino je to najvia ili najnia taka). Veinom su te aplikacije vezane za vizualni indikator, vizualni ili audio alarm, ili regulator koji kontrolira koliinu tenosti koja ulazi i izlazi iz posude. Senzori za mjerenje nivoa omoguavaju stalni monitoring stvarnog nivoa tenosti, putem odgovarajue vrste reguliranja, npr. ubrzavanja ili usporavanja brzine pumpanja. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja sredstava za ienje i vode; smanjena produkcija otpadne vode i smanjen rizik od zagaenja tla, povrinskih i podzemnih voda. Operativni podaci Jedno veliko preduzee za preradu povra, utedjelo je novac putem smanjenja trokova za vodu, naknada za otpadnu vodu, te je utedjelo i vrijeme rada operatora putem ugradnje regulatora nivoa na rezervoare za dovod vode u sistem koji se koristi za transfer povra. Ranije je operator podeavao regulator dovoda vode runo, to je uzrokovalo prelijevanje vode iz rezervoara kada bi operator bio zaokupljen drugim obavezama. Ustanovljeno je da bi jednostavni ventil sa plovkom bio jeftino rjeenje za ovaj problem. Ovaj ventil sada regulira dovod vode u rezervoar, ime oslobaa operatora zadatka da kontrolira nivo vode, te mu omoguava da obavlja druge poslove. Primjenjivost Vrlo primjenjivo u postrojenima iz prehrambene industrije, npr. u rezervoarima ili reakcionim posudama, bilo tokom procesa proizvodnje ili procesa ienja. Tabela 23. pokazuje neke primjere kako senzori za nivo mogu da se koriste za smanjenje koliina otpada i proizvodnje otpadnih voda.

142

Tabela 23. Primjeri koritenja senzora


Postrojenje Razlog za postavljanje regulatora

Rezervoari ili reakcione posude Spremita

Sprijeavanje prelijevanja i bezrazlonog troenja materijala ili vode Obezbjeenje informacija za kontrolu zaliha. Minimiziranje koliine otpada koja je nastala zbog zastarjelih zaliha, te proizvodnih gubitka nastalih zbog nedostatka materijala. Minimiziranje koliine otpada koji nastaje zbog gubitaka u dovodu/odvodu, te proizvoda koji nisu napravljeni tano u skladu sa receptom. Praenje nivoa vode u rezervoarima da ne bi bili previe napunjeni, te da ne bi dolo do prelijevanja vode. Mjerenje nivoa u posudi za ienje, kako bi se optimizirala koliina vode/deterdenta koja se koristi, te kako bi se sprijeilo prosipanje.

Posude sa automatskim regulatorom ulaznih/izlaznih koliina

Teni prehrambeni materijali

CIP pranje

Utede Preduzee za preradu povra utedjelo je preko 15.000 funti godinje kroz smanjenje trokova za vodu, naknada za otpadnu vodu i operatorovo vrijeme. Uloeni novac vraen je u roku od samo nekoliko mjeseci. Kljuni razlozi za implementaciju Skupi proizvodni gubici. Postrojenja koja su ve primijenila navedene mjere. iroka primjenjivost u postrojenjima iz prehrambene industrije. Mjerenje i regulacija protoka Opis Tehnike mjerenja i regulacije protoka mogu smanjiti koliine otpada i proizvodnju otpadne vode u postrojenjima prerade voa i povra. Primjena mjerenja i regulacije protoka u vodovima omoguava tano dodavanje sirovina u posude za preradu i skladitenje, te za punjenje u ambalau, na taj nain minimizirajui koritenje veih koliina materijala nego to je potrebno, te generiranje proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju. Mjerai protoka bez unutranjeg elementa za mjerenje, npr. elektromagnetski mjerai, posebice odgovaraju higijenskoj primjeni. Da bi se smanjilo zagaenje, mjerai moraju biti vrsti i laki za ienje. U procesima gdje tenost moe prei u vrsto stanje na niskim temperaturama, potrebno je praenje temperature kako se tenost ne bi uvrstila u i oko opreme. Postoje razliite vrste mjeraa protoka na tritu, npr. elektromagnetski mjerai

143

protoka, ultrazvuni mjerai itd. Za svaku vrstu se prilikom ugradnje moraju ispuniti odreeni zahtjevi, kako bi se osiguralo da su njihova mjerenja tana. U CIP sistemima, mjerenja protoka moe kontrolirati i optimizirati koritenje vode, na taj nain minimizirajui produkciju otpadne vode. Ostvarene okolinske koristi Smanjena koliina otpadnih materijala, proizvoda i vode, te manja produkcija otpadne vode. Operativni podaci U jednoj industriji za preradu povra, regulacioni ventili za runo podeavanje protoka instalirani su u sistem za dovod vode. To je omoguilo operatorima da naprave ak i vrlo male izmjene u protoku vode. Osim toga, odreena postavka ventila i protok vode mogu se vrlo lako ponavljati. Preduzee koje se bavi proizvodnjom gotove hrane, instaliralo je vodomjer kako bi moglo pratiti koliinu vode koja se potroi na ienje opreme. Nakon nekoliko sedmica praenja, ustanovljeno je da potronja znaajno varira, i da nije vezana za nivoe proizvodnje. Nakon diskusije sa drugim operatorima u blizini, uvedene su poboljanje procedure ienja. Kao rezultat toga, potronja vode se odmah smanjila za 80 m3/sedmino. Prema izvjetajima od preduzea koja se bavi proizvodnjom napitaka, takoer je vrlo korisno da se ambalaa ne puni skroz do vrha. Primjenjivost Vrlo primjenjivo u preradi voa i povra. Primjeri primjene mjerenja protoka prikazani su u Tabeli 24. Tabela 24. Primjeri koritenja regulatora protoka
Oprema Uvjet/aktivnost Razlog za reguliranje

Vodovi za dovod materijala

Tano dodavanje materijala u reakcione posude

Minimiziranje koritenja veih koliina materijala nego to je to potrebno i kreiranja proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju Minimiziranje koliina otpada koji nastaje uslijed nedovoljno zagrijanih ili pregrijanih materijala i proizvoda Optimiziranje potronje i minimiziranje proizvodnje otpadne vode

Dovod pare

Odravanje odgovarajuih operativnih temperatura

Sistemi za ienje

Potronja vode

Primjeri gdje se obino koriste mjerai protoka dati su u Tabeli 25.

144

Tabela 25. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje protoka u prehrambenoj industriji
Proizvod/aktivnost Primjena

Bezalkoholna pia vrsti materijali u rasutom stanju

Mjerenja protoka i reguliranje dodavanja sirovina Naprimjer, odreivanje koliine komadia ipsa koja ulazi u bubanj za dodavanje arome i zaina, kako bi bili sigurni da je dodata odgovarajua koliina zaina Mjerenje protoka, kako bi se osiguralo da se tano odreena koliina vode unosi u svaku fazu ienja.

CIP

Utede U navedenom primjeru prerade povra, sa ventilima koji su namjeteni na optimalni protok, preduzee je utedjelo oko 18.000 funti godinje na trokovima za vodu i otpadnu vodu. Period povrata investicije iznosio je 3 mjeseca. Poboljano upravljanje potronjom vode u proizvodnji gotove hrane rezultiralo je utedom od 3.000 funti godinje na trokovima za vodu i otpadnu vodu, a period povrata investicije bio je 10 sedmica, s obzirom da je bilo potrebno samo 600 funti da bi se postavio mjera. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vee koliine sirovina i vode nego to je to potrebno, te utede koje se time postiu. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Mjerenje i reguliranje protoka se u velikoj mjeri primjenjuje u preradi voa i povra. Analitiko mjerenje Da bi se smanjila bezrazlona potronja sirovina, i provjerio njihov kvalitet, obino se vri provjera pH vrijednosti, provodljivosti i mutnoe tenosti. MJERENJE PH VRIJEDNOSTI Opis Sondama za pH mjeri se kiselost ili bazinost tenosti. pH vrijednost je vana u mnogim procesima, naprimjer, procesima fermentacije koji se javljaju u sektoru prerade voa i povra ( bioloko konzerviranje), za preiavanje vode i otpadne vode. Sonde se mogu postaviti na liniju za preradu ili se mogu runo ubaciti u spremita i posude. Postoje razliite vrste ureaja. Od jednostavnih sondi i mjeraa, do onih sofisticiranih koji upozoravaju operatore na kvarove opreme, te se mogu odravati i badariti bez skidanja.

145

Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja kiselina i baza, te kao posljedica toga, smanjena proizvodnja vode. Smanjena bezrazlona potronja materijala prilikom prerade, zbog neodgovarajueg mijeanja tokom prerade i ienja. Operativni podaci Da bi se izbjegla pogrena oitavanja, brzina tenosti ne bi trebala biti vea od 2 m/s, te bi elektrodu uvijek trebalo prvo smoiti, da ne bi izgubila svoju funkciju. Osim to se ovim sondama osigurava da je pH u otpadnoj vodi u skladu sa propisima, reguliranje pH vrijednosti takoer pomae da se minimizira mogunost za skupu koroziju odvodnog sistema uzrokovanu prevelikom kiselou i bazinou otpadne vode. Primjenjivost Moe se primjenjivati u postrojenjima iz prehrambene industrije gdje se kiseli i/ili bazini materijali dodaju u proces, kod ienja ili u tokovima otpadne vode. Primjeri koritenja sondi za mjerenje pH u postrojenjima iz prehrambene industrije prikazani su u Tabeli 26. Mjesta na kojima se obino koristi mjerenje pH vrijednosti prikazana su u Tabeli 27. Tabela 26. Primjeri koritenja mjerenja pH u prehrambenoj industriji
Aktivnost Razlog za reguliranje

Reguliranje dodavanja kiselina i baza u reakcione posude

Minimiziranje otpada koji nastaje zbog prevelikih doza materijala i generiranja proizvoda koji nisu u skladu sa specifikacijom Minimiziranje koritenja preiavanje otpadnih voda kiselina za

Monitoring tokova otpadne vode za koritenje u mijeanju i neutraliziranju prije isputanja

Tabela 27. Mjesta na kojima se obino koristi mjerenje pH vrijednosti kod prerade voa
Sektor/aktivnost Primjena

Proizvodnja dema

Mjerenje pH kako bi se ustanovila tana vrijednost pri kojoj nastaje elirana struktura demova i marmelada.

Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja kiselina i baza, npr. u CIP-u, te smanjena proizvodnja otpada. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Postrojenja za proizvodnju dema, te preiavanje otpadne vode. MJERENJE PROVODLJIVOSTI
146

Opis Mjerenja provodljivosti se koriste za odreivanje istoe vode ili koncentracije kiselina ili baza, tj. odreivanje sume jonskih komponenti vode. Dvije vrste senzora koje se koriste za mjerenje provodljivosti su elije sa elektrodama i induktivni senzori. elije sa elektrodama su senzori kontaktnog tipa, koji funkcioniu prolaenjem procesnog fluida izmeu dvije ploaste elektrode. One su se pokazale veoma tanim. Izvedbe obuhvataju monitoring tehnoloke vode za ponovno koritenje, minimizirajui time nastanak otpadne vode i monitoring vode iz kotlovnice radi smanjenja nagomilavanja naslaga na toplim povrinama. Provodljivost se moe takoer mjeriti koristei induktivne senzore. Ovi senzori koji nisu kontaktnog tipa koriste dva elektromagnetna namotaja (zavojnice) okolo procesnog fluida i podesna su za higijenske primjene. Induktivni senzori imaju vei opseg od elija sa elektrodama. Ostvarene okolinske koristi Smanjeno koritenje vode i deterdenata i smanjene koliine otpadne vode. Operativni podaci Iako protok fluida nije bitan, on obezbjeuje efekat samoienja. Trebalo bi izbjegavati vazdune depove. Oprema bi trebalo da nadoknadi promjenu provodljivosti fluida sa temperaturom. Na primjeru mljekare, jedan ciklus CIP-a sastoji se od isputanja vode za ispiranje da bi se isprali ostaci proizvoda, te ienja kiselinom ili kaustinim deterdentom odreeni vremenski period, nakon ega slijedi ispiranje vodom. Ove faze su ranije kontrolirane putem pojedinanih programatora, kako bi se ograniila koliina deterdenta koja se koristi. Broj vodova i posuda isti se od strane svake CIP jedinice, tako da su ciklusi ienja razliiti. Stoga je vrijeme otvaranja i zatvaranja odvodnog ventila bio rezultat kompromisa. Zbog toga su se znaajne koliine deterdenta isputale u vidu otpadne vode. Uvedena su mjerenja provodljivosti kako bi se kontroliralo dodavanje kiseline ili kaustinih sredstava za ienje, te kako bi se odredilo da li se sredstva za ienje i/ili voda mogu ponovno iskoristiti. Na osnovu toga se odredilo kada deterdent i/ili voda mogu biti ponovo upotrijebljeni, i da li se koristila odgovarajua koliina deterdenta. U sve postojee CIP jedinice naknadno su ugraene sonde za provodljivost, te su iste ukljuene u specifikaciju za sve nove jedinice. Sistem radi tako to se sonda za provodljivost postavlja u glavni vod iz procesne opreme, u blizini ulaza u spremite za deterdent. Ova sonda vri monitoring koncentracije deterdenta/vode koja protjee kroz vod tokom procesa ienja. Programator zapoinje ienje deterdentom, i deterdent postepeno zamjenjuje vodu u sistemu, koja se odvodi na preiavanje. Kada sonda detektuje odgovarajuu koncentraciju deterdenta, ona alje signal aktivatoru da zatvori odvodni ventil. Tok zatim ide nazad u spremite za deterdent, i cirkulira kroz sistem, umjesto isputanja. Programator zatim zapoinje fazu ispiranja. Deterdent se reciklira u spremite za deterdent sve dok ne doe do razblaavanja, i dok deterdent opet ne dostigne odgovarajuu koncentraciju. U tom trenutku, signal iz sonde za provodljivost otvara

147

odvodni ventil i voda za ispiranje se isputa u proces preiavanja, sve dok sonda opet ne detektuje istu vodu. Odvodni ventil se zatim zatvara i ista voda ide u spremite. Sonda za provodljivost takoer osigurava odravanje zahtijevane koncentracije deterdenta u cijelom procesu ienja. Od operatora se stoga zahtijeva minimalna panja. Svaka sonda za provodljivost se donekle isti prilikom ienja opreme. Dnevna potronja deterdenta prati se mjeraem protoka na svakoj CIP jedinici. Ukoliko se potronja deterdenta povea, to ukazuje da je sondi potrebno dodatno ienje, odnosno operator treba tome da posveti oko 10 minuta svog vremena. Dodatno ienje sonde obino se zahtijeva svake 4 do 6 sedmica. Prema izvjetajima mljekare, napravljene su utede na deterdentu od oko 15 % na svakoj CIP jedinici, smanjene su koliine vode i deterdenta koje se alju na preiavanje, smanjeno je vrijeme zastoja rada opreme, te je optimizirana koliina deterdenta koja se koristi za svaki ciklus ienja. U drugoj mljekari, mjerai provodljivosti ugraeni su kako bi se smanjila potronja deterdenta. Sonda za provodljivost detektuje da li je u cijevima deterdent ili voda, te ukoliko se radi o deterdentu, usmjerava protok u spremite u koju se deterdent ostavlja kako bi se ponovo mogao upotrijebiti. Na taj nain se reciklira voda od ispiranja, smanjuje se potronja deterdenta, te kao posljedica toga dolazi do smanjenja HPK u otpadnoj vodi. Primjenjivost Jako puno se primjenjuje u prehrambenoj industriji u procesima prerade i ienja. Primjeri primjene mjerenja provodljivosti prikazani su u Tabeli 28. Mjesta na kojima se obino vri mjerenje provodljivosti u postrojenjima iz prehrambene industrije prikazana su u Tabeli 29. Tabela 28. Primjeri mjesta na kojima se primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj industriji
Aktivnost Razlog za reguliranje

Monitoring nivoa rastvorenih soli prije ponovne upotrebe vode Monitoring vode iz bunara

Minimiziranje potronje vode i proizvodnje otpadne vode Minimiziranje kreiranja proizvoda loeg kvaliteta (koji postaju otpad) zbog koritenja neadekvatne procesne vode

Tabela 29. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj industriji
Sektor/aktivnost Primjena

CIP pranje

Monitoring provodljivosti za kontrolu ventila na postrojenju, a na osnovu razlika izmeu proizvoda

148

Sektor/aktivnost

Primjena

Punjenje u boce (openito) Monitoring proizvoda (induktivni senzori) Utede

Monitoring provodljivosti za koritenje baza u sredstvima za ienje boca U pogonima i postrojenjima za proizvodnju vonih sokova i osvjeavajuih pia

Prema izvjetajima prve mljekare, ostvarene utede na deterdentu iznosile su 13.000 funti godinje. Period za povrat investicije iznosio je 16 mjeseci. Prema izvjetajima druge mljekare, utede su iznosile 10.000 funti godinje, a period povrata investicije trajao je 4 mjeseca. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja deterdenta. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Brojna postrojenja u sektoru prerade voa i povra, koja se bave proizvodnjom napitaka i u mljekarama, za koje je naveden primjer, te tamo gdje se koristi CIP. MJERENJE MUTNOE Opis Postoje mjerai mutnoe koji koriste metod difuzije svjetlosti. Ovaj metod se koristi za mjerenje male i srednje mutnoe, ukljuujui mutnou destilovane vode. Ureaji za uzimanje uzoraka mogu se koristiti u sluajevima kada je teko ugraditi mjera mutnoe u postupak prerade. To pomae u poboljanju higijenskih uvjeta. Mjerai mutnoe koji koriste metod apsorpcije svjetlosti, mjere koliinu svjetlosti koja se prenosi kroz materije u tekuini. Ovi ureaji koriste se za mjerenje srednjeg do visokog stepena mutnoe. Ostvarene okolinske koristi Smanjeni gubitak materijala tokom prerade, poveano ponovno iskoritavanje vode i smanjena proizvodnja otpadne vode. Operativni podaci Mjerai mutnoe bi se po mogunosti trebali ugraditi na vertikalne cijevi gdje tok ide prema gore, dok bi optiki ureaj trebao biti ugraen tako da je okrenut nasuprot smjeru teenja, kako bi se omoguio maksimalni stepen samoienja. Da bi se izbjegla nepravilna mjerenja uzrokovana vrstim nanosom koji pluta ili se nataloio u cijevima, mjerai bi u horizontalnim cijevima trebali biti ugraeni sa strana, a ne na vrhu ili dnu. Brzina tenosti ne bi trebala biti vea od 2 m/s, kako bi se izbjegla pogrena oitanja. Da bi se izbjeglo savijanje snopa svjetlosti, treba izbjegavati stvaranje kao i uklanjanje mjehuria iz tekuine. Prema izvjetaju od jedne prehrambene industrije, odreeni dio proizvoda je otiao u odvod tokom faza razdvajanja, to je uzrokovalo krenje saglasnosti za isputanje vode. Ugradnjom higijenskog mjeraa mutnoe i mjeraa protoka, smanjen je gubitak proizvoda u odvod, to je povealo prinos proizvodnje i kreiralo finansijske utede.

149

Primjenjivost Primjenjivo tamo gdje se proizvodni prinos moe poveati putem procesa povrata vode i ponovne upotrebe iste vode. Primjeri koritenja mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji prikazani su u Tabeli 30. Tabela 30. Primjeri koritenja mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji
Aktivnost Razlog za kontrolu

Monitoring kvaliteta procesne vode

Minimiziranje koliine otpadne vode koja nastaje zbog procesne vode ili proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju Optimiziranje ponovne upotrebe iste vode, na taj nain minimizirajui proizvodnju otpadne vode

Monitoring CIP sistema

Uobiajena primjena mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji je monitoring procesa otpadnih tokova kako bi se odredila odrivost povrata nazad u proces. Utede Preduzee za proizvodnju hrane, za koje je reeno da je smanjilo trokove za preiavanje otpadne vode, utedjelo je preko 100.000 funti godinje. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni proizvodni gubici. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Jedno postrojenje za proizvodnju hrane u Velikoj Britaniji. Koritenje automatskih regulatora za otvaranje/zatvaranje vode Opis Senzori, kao to su fotoelije, mogu se ugraditi kako bi detektovali prisustvo materijala, te kako bi se voda otvarala samo kada je to potrebno. Dovod vode moe se automatski zatvoriti izmeu proizvoda i tokom svih obustava proizvodnje. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode, smanjene koliine vode koje zahtijevaju preiavanje, te ukoliko se regulira pritisak, smanjena koliina biolokih i zagaujuih materija. Operativni podaci Treba obratiti panju tokom odabira, ugradnje i odravanja fotoelija, kako bi bili sigurni da su pouzdane i da njihovo pravilno pozicioniranje osigurava adekvatno pranje proizvoda do zahtijevane mjere, a ne preko toga. Koritenje ove tehnika podrazumijeva da voda treba biti primijenjena na svaki detektovani proizvod, te tehnika ne pravi razliku izmeu istih i prljavih proizvoda.

150

Primjenjivost Primjenjivo tamo gdje se zahtjeva naizmjenini dovod vode. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni trokovi za vodu. Koritenje regulacijskih ureaja Opis Ventili su regulacijski ureaji koji se najee koriste u manualnim i automatskim kontrolnim sistemima. Ventili se esto koriste za izmjenu protoka, a da bi se kontrolirali razliiti parametri u procesu, npr. moe se mjeriti temperatura okolade, ukoliko je potrebno, moe se prilagoavati putem reguliranja protoka vode za zagrijavanje i hlaenje. Primjeri ukljuuju regulatore protoka, elektromagnetne ventile, a i druge vrste su takoer dostupne. Regulatori protoka koriste se da bi se obezbijedio konstantan protok pri unaprijed odreenoj brzini. Protok kroz regulator moe se prilagoditi unutar odreenog raspona, ali su ovi ureaji napravljeni pod pretpostavkom da prilagoavanja nee biti esta. Elektromagnetni ventili su dva poziciona ventila, gdje se magnet koristi za otvaranje ili zatvaranje ventila po primitku signala. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i energije. Operativni podaci Preduzee koje se bavi proizvodnjom hrane iz primjera gore, ustanovilo je da troi prevelike koliine vode koritenjem vakumskih pumpi. Iako je maksimalni protok trebao biti 2,7 m3/h, stvarni protok iznosio je skoro 11,5 m3/h, odnosno preko etiri puta vie nego to je to projektom zahtijevano. Ugradnja ventila koji osiguravaju konstantan protok, da bi se podesila odgovarajua brzina protoka u svakoj od vakumskih pumpi, smanjila je potronju vode za oko 60.000 m3/godinje, to iznosi 7,5 % potronje vode u ovoj industriji. Trokovi za vodu i otpadnu vodu smanjili su se, te je smanjena i potronja energije i habanje vakumskih pumpi. Primjenjivost Regulatori protoka su vrlo primjenjivi na svim mjestima gdje se zahtijeva konstantan protok pri odreenoj brzini. Elektromagnetni ventili mogu se koristiti u prehrambenoj industriji i esto se koriste za kontrolu dovoda vode. Utede Uvoenje ventila koji osiguravaju konstantan protok u spomenuto postrojenje za proizvodnju hrane, rezultiralo je utedom od 70.000 funti godinje, dok je period povrata investicije iznosio manje od mjesec dana. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja vode i drugi relevantni trokovi. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Ove mjere se jako puno primjenjuju u prehrambenoj industriji.

151

Koritenje mlaznica za vodu Opis Mlaznice za vodu se koriste u skoro svim postrojenjima prehrambene industrije. U sektoru prerade voa i povra koriste se npr. za pranje svjeeg voa i povra, ispiranje ambalae, te ienje opreme tokom prerade. Minimiziranje potronje vode i zagaenja otpadne vode moe se vriti putem pravilnog pozicioniranja i usmjeravanja mlaznica. Koritenje senzora koji se aktiviraju samo pod odreenim okolnostima (naprimjer kada registruju prisustvo staklene tegle ili boce na mainama za pranje ), je vrlo vano, te njihova ugradnja na odgovarajuim mjestima moe osigurati da se voda troi samo kada je to potrebno. Uklanjanje mlaznica sa mjesta na kojima se voda koristi za usmjeravanje hrane, i njihova zamjena sa mehanikim ureajima moe smanjiti potronju vode i sprijeiti ulaenje komadia hrane u vodu koja se treba preiavati na postrojenju za preiavanje otpadnih voda. Osim toga, potronja vode moe se optimizirati putem monitoringa i odravanja pritiska na mlaznicama. Pritisak vode moe se prilagoditi u zavisnosti od rada jedinice koja zahtijeva najvei pritisak, i odgovarajui regulator pritiska moe se ugraditi na svakoj radnoj jedinici kojoj je potrebna voda. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i produkcija otpadne vode. Smanjeno zagaenje otpadne vode, npr. zbog smanjenog perioda kontakta izmeu hrane i vode. Operativni podaci U sektoru prerade voa i povra , mlaznice za vodu se najee koriste za pranje svjeeg voa i povra, posebno jagodiastog i bobiastog voa koje se pere uz pomo tueva. Takoer, mlaznice za vodu se koriste kod ispiranja ambalae na mainama za pranje na kojima su ugraeni senzori, te se mlaz vode usmjerava u sredite tegle ili boce u trenutku kada senzor registruje njeno prisustvo . Takoer, pranjem pod pritiskom , uz pomo malznica, postiu se znaajne utede kod pranja proizvodne opreme. Primjenjivost Ove mjere mogu se primjenjivati u svim sektorima prehrambene industrije, a u sektoru prerade voa i povra koriste se za pranje svjeeg voa i povra , ispiranje staklenki, boca, buradi, te proizvodne opreme. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Navedene mjere primijenjuju se i u BiH u industrijama za preradu voa i povra. 8.1.9 Izbor sirovina i pomonih materijala Izbor sirovina koje minimiziraju otpad i tetne emisije u zrak i vode Opis Dio upotrijebljenih sirovina i pomonih materijala nai e se u vidu otpada, kao i na postrojenju za preiavanje otpadnih voda. Pomoni materijali su svi materijali koji se upotrjebljavaju u preradi, a koji se nee nai u finalnom proizvodu npr. materijali za ienje. Najvei dio sirovina, koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji, su prirodni i oni esto

152

imaju visok sadraj organske materije, a njihov efekt na kopneni i vodeni okoli moe biti znaajan. U praksi, opcija upotrebe razliitih sirovinskih materijala je esto limitirana budui da su materijali specificirani u recepturama, te postoji esto mali broj ili nijedna alternativa. Nekoliko sektora u prehrambenoj industriji pokuavaju upotrijebiti kao sirovinu nusproizvode ili otpad, kako bi se koliine otpada smanjile. Koliine otpada, tijekom proizvodnog procesa, mogu se minimizirati, tako to e se npr. prezrelo voe i povre prije unoenja u proizvodni proces, eliminirati. Ovo je mogue ostvariti ako se naprave sporazumi sa uzgajivaima/dobavljaima o npr. usklaivanju vremenu etve sa vremenom i planom prerade i proizvodnje u postrojenima iz prehrambene industrije (kako bi se izbjeglo da sirovine ekaju, tj. da bi se izbjegla mogunost njihovog prezrijevanja). Osim toga, sporazumi mogu biti napravljeni i o upotrebi pesticida, npr. oko njihove upotrebe u propisanim koliinama, prije etve radi minimizacije kontaminacije otpadnih voda od pranja voa i povra. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje otpadnih sirovina, smanjenje zagaenja otpadnih voda i emisija neugodnih mirisa Operativni podaci Specifikacija sirovina koje se isporuuju postrojenjima iz prehrambene industrije moe biti dogovorena sa dobavljaima, kao i specifikacija sirovina koja moe biti vraena dobavljau (kako bi se nabavile koliine sirovina koje su potrebne, ali i omoguio povrat onih koje su otpad ili viak) Ovo moe maksimizirati koliine sirovina koje zavravaju u proizvodu i konsekventno minimizirati koliine koje zavravaju kao otpad ili kao nus produkti slabije kvalitete za npr. ivotinjsku ishranu. Ovo moe biti postignuto sa dobavljaima uz ostvarivanje kontrole kvalitete, tako da operator brine i provjerava kvalitet sirovina koje ulaze u postrojenja iz prehrambene industrije. Primjenjivost Primjenjivo u sektoru prerade voa i povra. Kljuni razlozi za implementaciju Maksimizacija proizvodne dobiti i minimizacija trokova odlaganja otpada. Odabir pomonih materijala Hemikalije se takoer koriste u procesu proizvodnje hrane (npr. guljenje voa i povra parom, kaljenje povrtnih ulja, koagulacija, alkalizacija, neutralizacija). Neke supstance koje se koriste u proizvodnji hrane su procijenjene da su visokog rizika u okviru dostupne zakonske regulative EU 793/93/EEC. Ova procjena rizika odnosi se na rizike po ljudsko zdravlje i okoli. Za supstance koje nisu procijenjene u okviru direktive 793/93/EEC, informacije o opasnostima o nesreama i rizicima moraju biti prikupljene od drugih izvora, kako bi se osiguralo da su rizici minimalni i ponuene alternative za sluajeve manjih nesrea, gdje je to izvedivo. Primjer je procjena rizika i strategija upravljanja razvijena u Njemakoj. Preporuuje se zamjena koritenja kancerogenih, mutagenih i teratogenetskih sirovina.

153

Izbjegavanje upotrebe supstanci koje utjeu na smanjenje ozonskog omotaa npr. halogene supstance Opis Halogene supstance su u irokoj upotrebi u prehrambenoj industriji, kod hlaenja, odmrzavanja i zamrzavanja. Interakcija halogenih supstanci sa ozonom u zraku inicira postavljanje zabrane na prodaju i upotrebu proizvoda i opreme koja sadri ove supstance. Trenutano postoji prijedlog Europskog parlamenta i zajednice za regulaciju nekoliko fluorinatnih gasova. Ovi spojevi se zamjenjuju sa drugim rashladnim sredstvima kao to su amonijak i glikol, a u nekim sluajevima i sa ohlaenom vodom. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje rizika od smanjenja ozonskog omotaa i globalnog zagrijavanja. Nepoeljni efekti na ostale medije Rizik od curenja amonijaka i glikola, koje moe prouzrokovati zdravstvene i sigurnosne probleme. Operativni podaci Upotreba supstanci koje mogu izazvati smanjenje ozonskog omotaa, moe biti prevenirana i minimizirana sa: Upotrebom zamjene za takve supstance Ako su ipak primjenjuju supstance koje su opasne po ozonski omota, upotrijebiti zatvorene linijske sisteme Zatvorenim sistemima u objektima Zatvaranjem dijelova sistema Kreiranjem parcijalnih vakuma u zatvorenom prostoru i prevencija curenja u sistemima Sakupljanjem ovih supstanci tokom tretmana otpada Koritenjem optimiziranih tehnika za preiavanje otpadnih gasova Pravilno upravljanje povratnim supstancama i otpadom. Kljuni razlozi za implementaciju Postojee zakonodavstvo
8.2 TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE

8.2.1 Prijem materijala, rukovanje i skladitenje Gaenje motora i rashladnog ureaja vozila tokom utovara/istovara i prilikom parkiranja Opis Rad motora i rashladnih ureaja vozila moe prouzrokovati neprijatnu buku. Ovo se moe izbjei njihovim gaenjem tokom utovara, istovara i kada je vozilo parkirano. Ako je neophodno odravati hladne ili smrznute uslove skladitenja u vozilu, ovo moe biti uraeno koritenjem izvor energije iz pogona skladita ili parkinga.

154

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija buke Primjenjivost Primjenjivo tokom utovara i istovara vozila kada ona rade ili ne rade (misli se na rashladna vozila). Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje emisija buke 8.2.2 Zatita voa i povra od skladitenja na otvorenom Opis Otpad je minimiziran ako je voe i povre , te organski otpad , kao to su pokoica nastala u toku ljutenja i komadii nastali u toku sjeenja skladiteni na istom mjestu vani, u haldovini i zatieni od kie, ili potpuno zatvoreni u kontejnere. Ovakva zatita minimizira zagaenje i titi prehrambene sirovine od oteenj i kvaenja usljed vremenskih prilika. Ostvarene okolinske koristi Reduciranje otpada Nepoeljni efekti na ostale medije Skladitenje vani moe privui insekte, ptice i glodare. Operativni podaci Neko voe i povre je podlono promjenama i oteenjima usljed visokih ili niskih temperatura. Primjenjivost Primjenjivo u svim pogonima gdje sirovina i izlazni materijali trebaju biti uskalditeni. Kljuni razlozi za implementaciju Potpuna upotreba produkata i reduciranje otpada. 8.2.3 Centrifuga/odvajanje Minimizacija pranjenja otpada iz centrifugalnih separatora. Opis Frekvencija i koliina pranjenja otpada iz centrifuge je obino odreena od strane proizvoaa opreme koja se koristi. Tamo gdje su ove informacije poznate, stvarni uinak moe se provjeriti prema specifikaciji. Radom opreme po propisanom uinku, mogue je smanjiti koliinu faznog pranjenja otpada i poveati odrivost proizvoda sve dok su kvalitet i higijenski standardi zadovoljeni. Ovo se moe postii bliskom saradnjom sa osobljem zaduenim za kvalitet. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje otpada od sirovina.
155

Primjenjivost Primjenjivo kod svih centrifugalnih separatora. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni gubici sirovina i poveana dobit. 8.2.4 Kuhanje Kuhai sa tuevima Opis Pei sa tuevima postiu dobru uniformnost zagrijavanja, a koriste manje vode i energije nego vodena kupatila. Zagrijavanje se vri simultanim isputanjem zagrijane vode kroz tueve i stvaranjem zasiene pare koja se die iz zagrijanog prihvatnog bazena, koji se nalazi na dnu pei. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i energije u odnosu na vodena kupatila. Nepoeljni efekti na ostale medije Vea potronja energije za stvaranje pare. Primjenjivost irok spektar primjene u sektorima prehrambene industrije, a i u sektoru prerade voa i povra. Kuhai sa parom Opis Pei sa parom su sline peima sa tuevima samo to ne koriste vodu. Zagrijavanje se vri parom koja se stvara zagrijavanjem vode u prihvatnim bazenima. Kuhanje u pari smanjuje upotrebu vode i stvaranje otpadnih voda i njihovog zagaenja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode. Smanjenje koliine otpadnih voda. Nepoeljni efekti na ostale medije Vea potronja energije za stvaranje pare. Operativni podaci Koritenje pei s parom za kuhanje povra, dovodi do stvaranja otpadne vode optereene mastima, proteinima i dijelovima hrane. Primjenjivost irok spektar primjene u sektorima prehrambene industrije, pa i u sektoru prerade voa i povra.

156

Kuhai sa vruim zrakom Opis Pei sa vruim zrakom imaju ugraen sistem za recirkulaciju vrueg zraka, koji se dobiva prolaskom zraka preko toplotnih izmjenjivaa, i izlaz za paru, koja slui za regulaciju vlanosti povrine proizvoda. Pei sa vruim zrakom prenose toplotu mnogo bre, nego druge pei, tako da se vrijeme kuhanja i temperatura kuhanja mogu smanjiti, to dovodi do smanjenja potronje energije. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i energije. Primjenjivost irok spektar primjene u sektorima prehrambene industrije, pa i u preradi povra. Mikrovalni kuhai Opis U mikrovalnim peima, hrana se zagrijava prolaskom mikrotalasa kroz nju. Rezultat toga je generiranje toplote unutar hrane to uzrokuje brzo kuhanje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i energije. Primjenjivost irok spektar primjene u sektorima prehrambene industrije, pa i u sektoru prerade povra. 8.2.5 Prenje Recirkulacija i sagorijevanje izlaznih gasova Opis Emisije u zrak zavise od radne temperature prenja npr. visoke temperature prenja od 180 do 200C e dovesti do breg razlaganja uljnih produkata, nego kod prenja na niim temperaturama. Zrak iznad friteze se izvlai pomou ventilatora. Ispusni zrak sadri VOC volatilne organske spojeve, a moe prouzrokovati i neugodne mirise. Regeneracija ulja i toplote, te recirkulacija izlaznih gasova minimiziraju ove emisije. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u zrak, ukljuujui i neugodni miris. Regeneracija ulja. Regeneracija energije. Recikliranje izlaznih gasova. Operativni podaci Kao primjer, kada se vri kontrolisani proces prenja, osigurano je da zavretak procesa prenja bude kada se postigne da se finalni udio vlage nalazi u kritinom podruju od 1-2 %, koje vodi do minimizacije emisije u zrak. ta vie, da bi se utedila energija, izmjenjiva toplote se montira u izlazni dio friteze. Primjenjivost Primjenjivo u procesima prenja krompira, u sektoru prerade povra.

157

8.2.6 Guljenje (uklanjanje pokoice) voa i povra Cilj guljenja je uklanjanje pokoice sa svjeeg voa i povra, uklanjanjem to je mogue manjeg sloja ploda i postizanje iste oguljene povrine ploda. Guljenje se primjenjuje u industrijskim pogonima i postrojenjima za preradu voa i povra. Postoje razliite metode guljenja koje su opisane u prethodnom poglavlju (Opis tehnolokog procesa). U tom kontekstu, uklanjanje nepotrebnih i nejestivih dijelova svjeeg voa i povra je razmotreno kod opisa tehnolokeoperacije dotjerivanje. Voda upotrijebljena za pranje konzervi i staklenih tegli moe se ponovo upotrijebiti i u procesima guljenja. Guljenje parom kontinuirani proces Opis Maina za kontinuirano guljenje pokoice pomou pare predstavlja bubanj sa unutarnjim propelerima. Para ulazi direktno u bubanj, uopteno kod niskog pritiska onda je ovo arni proces i proizvod je zagrijan u toku nekog podesivog vremena zadravanja u bubnju. Veina oguljene pokoice je odstranjena parom, a neki preostali tragovi se ispiraju vodom. Voda upotrijebljena za ovo ispiranje moe se filtrirati i dalje upotrijebiti za pranje svjeeg voa i povra. Ako je za uklanjanje pokoice upotrijebljeno suho etkanje, pokoica se uklanja etkama umjesto vodom, ali u ovom sluaju moe doi do veoma ozbiljnih kontaminacija etaka opasnim bakterijama , te su opasna zagaenja voa i povra neizbjena. Ostvarene okolinske koristi Reduciranje proizvodnog otpada u poreenju sa ostalim tehnikama guljenja, a pokoica se esto koristi kao stona hrana. Manja upotreba vode nego kod abrazionog guljenja i guljenja pomou noeva. Nepoeljni efekti na ostale medije Poveana upotreba pare u poreenju sa suhim i mokrim kaustinim guljenjem. Visoka potronja vode i nastanak otpadne vode. Neugodan miris takoer predstavlja problem. Operativni podaci Guljenje parom troi priblino pet puta vie pare nego kaustino guljenje. Naredna tabela pokazuje potronju energije za guljenje parom, prvenstveno za smrznuto povre Tabela 31 Potronja energije za guljenje parom u sektoru prerade voa i povra prvenstveno za smrznuto povre Energija Topla voda ( kWh / t smrznutog povra ) Para (t/t smrznutog povra) Pritisak ( bar ) Priblina potronja 0 0.9 7-15

158

Elektrina energija ( kWh/t smrznutog povra)

3.5

Guljenje parom zahtijeva velike koliine vode, skoro pet puta vea od koliine koju zahtijeva tehnika kaustinog guljenja, a upola vea koliina od koliine vode koju zahtijeva kombinacija abrazivnog guljenja i guljenja noevima. Takoer, nastaje velika koliina otpadne vode sa visokim stepenom ostataka produkta guljenja. U pogonima prerade krompira, guljenje pridonosi preko 80 % od ukupne vrijednosti BPK5 . U preradi voa, otpadna voda od guljenja moe biti u koliini od 10 % od ukupnog protoka otpadne vode, a preko 60 % od ukupne vrijednosti BPK5. Upotrebom guljenja parom, hladna voda se moe upotrijebiti za kondenzaciju pare. Ako rashladnaa voda nije upotrebljavana, onda je upotreba vode manja, nastaje manje otpada i organsko optereenje u otpadnoj vodi je manje. Gubici produkta kod guljenja su 8-15 %. Otpad sadri vrste dijelove pokoice, kao i rastvorljive supstance kao to su krob ili tene materije. vrste supstance se generalno odvajaju taloenjem, suenjem i komostiranjem. Ova frakcija sadri mineralne i bioaktivne fenolne supstance, ali takoer, u sluaju krompira, glikoalkaloide koji limitiraju direktnu prehrambenu upotrebu. Primjer procesa guljenja parom je pokazana na narednoj slici. Ovaj primjer moe se usporediti sa izlazima u sluaju ako je upotrijebljno abrazivno guljenje nakon kojeg se vri guljenje pomou noeva, to je pokazano na slici u poglavlju gdje se opisuje abrazivno guljenje u nastavku.

159

ULAZ
120 000 t krompira ili 7 000 t mrkve krompira

Potronja vode vrsti otpad 5 l / kg sirovine


Topivi vitamini, krob, vlakna, tekue supstance

Razdvajanje neistoa i kamenja

Guljenje parom

Razdvajanje suspendirane v f

Rastvaranje

Fabriko trtiranje otpadne vode

HPK

4000
Kompostira nje

Komunalno trtiranje otpadne vode

Sjeenje

Suenje suspendirane vrste faze

Minerali, vlakna, fenolne supstance , (glikoalkaloidi )

Sortiranje po boji

Oteeni dijelovi

Stona hrana

Vitamin C, vlakna , fenolne supstance, ( karetenoidi )

Glavna prerada

PRINOS : 70 % 84 000 t proizvoda na bazi krompira

Slika 21. Proces guljenja parom primjer postrojenja iz Finske

Primjer sirovina koje se gule Ova tehnika ima iroku primjenu za guljenja velikih koliina krompira, slatkog krompira, cvekle, mrkve, ostalog gomoljastog povra i paradajza. Guljenje parom arni proces Opis arni postupak guljenja parom se takoer zove i ''munjevito guljenje parom flash steam peeling ''. Sirovine kao to su korjenasto povre i gomoljasto povre se izlau djelovanju pare pod visokim pritiskom, 1500 kPa do 2000 kPa u rotirajuoj posudi. Visoka temperatura izaziva brzo grijanje i kuhanje povrinskog sloja u periodu od 15-30 sekundi. Pritisak se onda trenutno oslobaa to izaziva skidanje skuhane pokoice. Veina oguljene pokoice se

160

izbacuje parom to rezultira koncentriranom zagaenom parom. Veina pokoice izbaena je pomou pare i voda je jedino potrebna za uklanjanje zaostalih tragova. Ako je za uklanjanje pokoice upotrijebljeno suho etkanje, pokoica se uklanja etkama umjesto vodom, ali u ovom sluaju moe doi do veoma ozbiljnih kontaminacija etaka opasnim bakterijama , te su opasna zagaenja voa i povra neizbjena. Ostvarene okolinske koristi Reduciranje potronje vode i nastajanja otpadne vode, u poreenju sa kontinuiranim guljenjem parom, ali uz porast stepena ostataka produkta. Reduciranje nastajanja otpada u poreenju sa ostalim tehnikama guljenja i mogunost obrade otpada koji se dalje koristi kao stona hrana. Nii nivo tereta zagaenja otpadne vode u poreenju sa abrazivnim guljenjem nakon kojega se vri guljenje uz pomo noeva. Nepoeljni efekti na ostale medije Vea potronja energije nego kod kaustinog guljenja. Neugodan miris takoer moe biti problem. Operativni podaci Tabela 31. pokazuje potronju energije kod guljenja parom. Ovaj proces ima niu potronju vode i nastajanje otpadne vode nego proces kontinuiranog guljenja parom. Kod paradajza, upotrebljava se pritisak u opsegu od 200 do 350 kPa. Ovaj metod je pokazao vei uspjeh i rairenost u upotrebi zbog manje potronje vode i minimalnih gubitaka produkta, dobrog izgleda oguljene povrine i mogunosti visokog protoka vie od 4500 kg /h , sa automatskom kontrolom perioda guljenja. Otpad sadri vrste ostatke pokoice, te rastvorene supstance kao to su krob ili tekue supstance. vrste materije generalno su odvojene taloenjem, dalje su osuene i kompostirane. Ova frakcija sadri minerale i bioaktivne fenolne supstance, ali takoer, u sluaju krompira, i glikoalkaloidi koji reduciraju direktnu prehrambenu upotrebu. Primjenjivost Primjenjivo za svo voe i povre koje se guli, osim u sluajevima kada je guljenje relativno teko i kada se voe prerauje zajedno sa pokoicom za dalju preradu npr. u proizvodnji kompota ili vonih sokova. Ekonominost Guljenje parom se pokazalo kao mnogo ekonominije od abrazivnog guljenja, guljenja pomou noeva i kaustinog guljenja (primjena rastvora luine ). Primjer sirovina koje se gule Ova tehnika ima iroku primjenu za guljenje velikih koliina krompira, slatkog krompira, cvekle, mrkve, ostalog gomoljastog povra i paradajza.

Abrazivno guljenje Kod abrazivnog guljenja, sirovina koja se guli se dopremi uz karborundum valjak ili unutar rotacionog bubnja koji je obloen carborundumom. Abrazivna povrina carborunduma uklanja pokoicu, koja se zatim pere vodom. Proces se normalno izvodi na temperaturi okoline.
161

Ostvarene okolinske koristi Oljutena pokoica se moe doraditi i upotrijebiti kao stona hrana. Reducirana potronja energije. Nepoeljni efekti na ostale medije Vea potronja vode. Visok gubitak produkta kod guljenja, visoka proizvodnja otpadne vode. Neugodan miris moe biti problem. Kombinacija abrazivnog guljenja i guljenja noevima proizvodi vee optereenje zagaenja otpadne vode nego guljenje parom. Operativni podaci Ova tehnika ima znaajno vei gubitak proizvoda od gubitka ljutenja parom i do 25 % u poreenju sa gubitkom od 8-15 % kod ljutenja parom. Ako se povre sortira po veliini i tako sortirano ljuti gubitak kod ljutenja moe se reducirati kao i nastajanje otpada. Takoer, znaajno je vee nastajanje otpadne vide nego kod guljenja parom. Ovako nastala otpadna voda nakon razbalaenja ima visok sadraj otpada koji nastaju gubitkom proizvoda koji se guli, te je obrada skuplja, a tretman obrade je zahtjevniji. Energija nije potrebna za zagrijavanje vode ili proizvodnju pare, ali je neophodna za rad valjaka u rotacionom bubnju. Relativno nizak prolaz, uslijed potrebe svih komadia produkta koji se guli da budu u kontaktu sa abrazivnom povrinom. Kvalitet higijene je ponekad problem, zato to guljenje moe biti nepotpuno, zatim rashladna funkcija vode nije uvijek potpuno ispunjena te se mogu lokalizirati visoke temperature. Pored toga, kvalitet guljenja krompira moe se podesiti upotrebom karborunduma. Primjenjivost Ova tehnika se upotrebljava za guljenje luka, krompira, mrkve i cvekle, gdje se pokoica lako uklanja i kvalitet produkta se moe podesiti. Ponekad se abrazivno guljenje upotrebljava kao korak predguljenja, a nakon toga se produkt guli uz pomo noeva. Ekonominost Ukupni trokovi i trokovi energije su niski. Guljenje parom se pokazalo kao mnogo ekonominije. Primjer sirovina koje se gule iroka primjena kod guljenja luka i krompira. Guljenje noevima Opis Kod guljenja noevima, materijal koji se guli je pritisnut uz rotirajue otrice noa ili se sam materijal koji se ljuti rotira uz stacionarne noeve. Iako se voda ne upotrebljava u toku same operacije guljenja, upotrebljava se u nastavku kod ienja noeva, gdje takoer nastaje otpadana voda. Ostvarene okolinske koristi Pokoica izdvojena ovom tehnikom guljenja moe se doraditi i direktno upotrijebiti kao stona hrana ili kao komponenta stone hrane. Nia potronja energije nego kod guljenja parom.

162

Nepoeljni efekti na ostale medije Neugodan miris otpada, te stvaranje buke. Kombinacija abrazivnog guljenja i guljenja pomou noeva daje vee optereenje zagaenja otpadne vode nego guljenje parom, te troi dva puta vie vode. Operativni podaci Gubici proizvoda nakon guljenja pomou noeva su 16-17 % . Odravanje otrica noeva reducira nastajanje oteenja na proizvodu i nastajanje otpada. Poslije sjeenja, neispravni dijelovi npr. potamnjeli ili suvie sitni mogu se izdvojiti i upotrijebiti za stonu hranu. Kod prerade mrkve, vrijedni sastojci kao to su vitamin C, vlakna, fenolne komonente i karotenoidi mogu se vratiti kao sporedni proizvodi. Tabela 32. pokazuje uticaj kombinacije abrazionog predguljenja i guljenja noevima na zagaenje vode u procesu proizvodnje kompota od kruaka. Tabela 32. Uticaj kombinacije abrazionog predguljenja i guljenja noevima na teret zagaenja vode u procesu proizvodnje kompota od kruaka
BPK5 ( kg / t) HPK ( kg / t) Suspemdov ane materije (kg / t)

Abraziono predguljenje + guljenje noevima

21,6

36,5

21,5

Potronja vode ako voda nije ponovno upotrebljavana za hlaenje konzervi nakon sterilizacije 19,6 ( m3 / t) Potronja vode ako je voda ponovno upotrebljavana za hlaenje konzervi nakon sterilizacije 6,2 ( km3/ t)

Slika 23 pokazuje dijagram toka prerade krompira i mrkve, gdje su pokazani izlazi ako je abrazivno guljenje upotrijebljeno prije guljenja noevima. Ovo se moe porediti sa izlazima kod guljenja parom, to je pokazano na Slici 22. Primjenjivost Guljenje noevima se djelimino upotrebljava za citrus voe gdje se pokoica lako uklanja i gdje je mala mogunost da se prouzrokuje oteenje kod voa, te za ljutenje malih koliina krompira, mrkve, cvekle i jabuka, ili kada se povre upotrebljava u ugostiteljstvu ili institucionalnim kuhinjama. Breskve i kruke se gule na ovaj nain uz upotrebu veoma malih otrica (noeva) montiranih na valjke. Ekonominost Guljenje noevima se pokazalo veoma skuplje od guljenja parom.

163

ULAZ 110 000 t krompira

Potronja vode 10 l / kg sirovine


Topivi vitamini, krob, vlakna, tekue supstance

vrsti otpad
Razdvajanje neistoa i kamenja

Predguljenje , npr, carborundumom Guljenje noevima Pranje Kontrola guljenja i sortiranje

Taloenje

HPK

5000

Komunalno trtiranje otpadne vode

Linija komposta

Kompostiranje

Minerali, vlakna, fenolne supstance , (glikoalkaloidi )

Organski otpad

Stona hrana

Vitamin C, vlakna , fenolne supstance,

I i

Spreavanje tamnjenja ( krompir) Voda

Glavna prerada

PRINOS : 60 500 t ( 55 %) proizvoda na bazi krompira

Slika 22. Dijagram toka prerade krompira i mrkve primjer postrojenja iz Finske

Mokro kaustino guljenje (guljenje otopinom luine) Opis Materija koji se guli ili se stavlja ili provlai kroz razblaenu otopinu luine koncentracije od 1 do 2 %, ali ne vee od 20 % i zagrijava na 80 -120C. Omekana pokoica se onda moe sprati tuiranjem vodom pod visokim pritiskom. Koncentracija luine i temperatura zagrijavanja ovise od vrste voa ili povra i stepena guljenja koji se zahtijeva. Iako se voda ne koristi u toku same operacije guljenja, upotrebljava se u nastavku za ienje valjaka i noeva , gdje takoer nastaje otpadna voda.

164

Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i energije u poreenju sa metodom guljenja parom . Nepoeljni efekti na ostale medije Nastaje otpadna voda sa visokim pH i visokim organskim optereenjem zagaenja. Nastaje visokoalkalno ili slano zagaenje koje se teko rasporeuje uklanja. Upotreba hemikalija moe limitirati hranjive sastojke koje pokoica sadri. Ako se pokoica upotrebljava za prehranu neophodno je odvojiti tretiranje otpadne vode. Nastaje i neugodan miris i buka. Proizvod moe izgubiti boju. Operativn podaci Upotreba kaustinog guljenja moe izazvati oscilacije pH vrijednosti u otpadnoj vodi. Osim toga, kaustino guljenje izaziva veu topivost materijala i kao posljedicu toga vei HPK, BPK5 i suspendovane materije, odnosno vei teret zagaenja. Nivo BPK5 i HPK je vei nego kod abrazivnog guljenja koje prethodi guljenju noevima, ali je optereenje suspendovanim materijama nie. Kaustino guljenje zahtijeva manje energije, i kada je rije o potronji elektrine energije i potronji pare, nego guljenje parom, ali stvara vee optereenje za postrojenje za preiavanje otpadne vode. Potronja vode kod mokrog kaustinog guljenja je etiri puta manja nego kod guljenja parom. Neki proizvodi npr. paradajz zahtijevaju jai rastvor luine i dodatak agenasa za vlaenje. U sluaju krastavca koncentracija luine je priblino 2%, kod mrkve priblino 10 %, a u sluaju bundeve i do 20 %. Gubitak proizvoda je oko 17 %. Tabela 33. pokazuje uticaj kaustinog guljenja na zagaenje vode u procesu proizvodnje kompota od kruaka. Moe se uporediti sa sluajem kada je za istu operaciju upotrijebljena tehnika abrazivnog guljenja, te guljenja noevima u kombinaciji. Tabela 34 pokazuje podatke o potronji energije za kaustino guljenje, prvenstveno za smrznuto povre.

Tabela 33. Uticaj kaustinog guljenja na teret zagaenja vode u procesu proizvodnje kompota od kruaka (polovine kruaka u sirupu)
BPK5 ( kg / t) HPK ( kg / t) Suspendov ane materije ( kg / t)

Kaustino guljenje ( guljenje rastvorom luine)

39,7

66,3

11,4

Potronja vode ako voda nije ponovno upotrebljavana za hlaenje konzervi nakon sterilizacije 29,6 ( m3 / t) Potronja vode ako je voda ponovno upotrebljavana za hlaenje konzervi nakon sterilizacije 6,2 ( km3/ t)

Tabela 34. Potronja energije za kaustino guljenje , prvenstveno za smrznuto povre Energija Priblina potronja

165

Topla voda ( kWh / t smrznutog povra ) Para (t/t smrznutog povra) Pritisak ( bar ) Elektrina energija ( kWh/t smrznutog povra)

0 0.16 7 2

Na primjeru jednog postrojenja, upotreba vode i nastanak otpadne vode su poreeni za mokro i suho kaustino guljenje kod prerade cvekle od 72 t /dan. Za istu koliinu preraenog proizvoda, suho kaustino guljenje smanjuje potronju vode za 75 % i vrsti otpad za 90 % u poreenju sa mokrim kaustinim guljenjem. Pored toga, otpadna voda sakupljena u toku suhog kaustinog guljenja sadri 88 % manje suspendovanih materija, 94 % mnaje HPK i 93 % manje BPK5, nego kod mokrog kaustinog guljenja. Ovo pokazuje da se pokoica kontaminirana luinom u nekim sluajevima izdvaja u postrojenja za preiavanje otpadne vode u manjoj koliini nakon stvaranja pufera. Suho kaustino guljenje ima manju potronju luine od mokrog guljenja. Primjenjivost Primjenjivo za svo voe i povre koje se guli. Moe se upotrijebiti kod voa i povra, gdje je pokoica relativno tvrda u poreenju sa tkivom ploda i gdje guljenje parom nije mogue primjeniti. Ekonominost Mokro kaustino guljenje proizvodi otpad sa veoma visokim pH i visokim teretom organskog zagaenja, koji dodatno optereuju trokove obrade otpadne vode. Kaustino guljenje pokazalo se kao mnogo skuplje od guljenja parom. Primjer sirovina koje se gule Upotrebljava se za guljenje krompira, mrkve, cvekle, breskve, marelice, jabuke, kruke, paradajza, paprika, bundeve, krastavca i citrus voa. Pokazalo se upotrebljivim za guljenje jabuka, zato to guljenje parom oteuje vono tkivo. Suho kaustino guljenje Opis Kod suhog kaustinog guljenja materijal se uranja u 10 % rastvor luine i grije na 80 - 120C, do omekavanja pokoice, koja se onda uklanja gumenim diskovima ili valjcima. Ova tehnika smanjuje potronju vode, a pri emi nastaje koncentrirana lunata kaa za odlaganje. Nakon guljenja, proizvod se ispire radi uklanjanaja pokoice i ostataka luine. U sluaju guljenja kruke ili marelice , pokoica je veoma tanka i mekana i ne uklanja se lako sa tkiva voa kao npr. kod paradajza, paprike ili krompira zbog toga to je '' priljepljena'' uz tkivo voa. Pokoica je mnogo jae ''prilijepljena'' uz tkivo voa kod manje zrelog voa, nego kod zrelijeg voa. Breskve i marelice se uranjaju u rastvor luine i pokoica se raspadne. Ostaci pokoice se onda ispiraju tuiranjem voa. U praksi, voe razliite zrelosti se guli zajedno to produava proces guljenja da se osigura da i najmanje dozrelo voe bude

166

oguljeno. U sluaju npr. guljenja breskve i marelice, radi kasnije zatite i cijele i raspolovljene , mehaniko uklanjanje omekane pokoice moe izazvati neprihvatljiva oteenja na povrini voa. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode u poreenju sa guljenjem parom i mokrim kaustinim guljenjem. Smanjeno nastajanje vrstog otpada i nastajanje otpadne vode u poreenju sa mokrim kaustinim guljenjem. Nia potronja luine nego kod mokrog kaustinog guljenja. Smanjena potronja energije nego kod guljenja parom. Nepoeljni efekti na ostale medije Nastajanje visokoalkalnog ili slanog otpada. Upotreba hemikalija moe ograniiti prehrambenu upotrebu izdvojene pokoice. Nastajanje neugodnog mirisa. Buka takoer moe biti problem. Proizvod moe biti obezbojen. Operativni podaci Suho kaustino guljenje moe uveliko smanjiti volumen i jainu otpadne vode u poreenju sa tehnikom guljenja parom i mokrog kaustinog guljenja. Pokoica se moe skupljati kao emulzija, koja se moe pumpati i koju treba izmjestiti. To pokazuje da pokoica kontaminirana luinom je u nekim sluajevima odloena u postrojenju za preiavanje otpadne vode u malim koliinama, nakon stvaranja pufera. Suho kaustino guljenje pokazuje niu potronju luine od mokrog kaustinog guljenja. Na primjeru jednog postrojenja, upotreba vode i nastanak otpadne vode su poreeni za mokro i suho kaustino guljenje kod prerade cvekle od 72 t /dan. Za istu koliinu preraenog proizvoda, suho kaustino guljenje smanjuje potronju vode za 75 % i vrsti otpad za 90 % u poreenju sa mokrim kaustinim guljenjem. Pored toga, otpadna voda sakupljena u toku suhog kaustinog guljenja sadri 88 % manje suspendovanih materija, 94 % manje HPK i 93 % manje BPK5 nego kod mokrog kaustinog guljenja. Primjenjivost Primjenjivo za svo voe i povre koje se guli. Moe se upotrijebiti kod voa i povra, gdje je pokoica relativno tvrda u poreenju sa tkivom ploda i gdje guljenje parom nije mogue primjeniti. Ekonominost Suho kaustino guljenje prizvodi otpad sa veoma visokim pH koji dodatno optereuju trokove obrade otpadne vode. Suho kaustino guljenje pokazalo se kao mnogo skuplje od guljenja parom. Primjer sirovina koje se gule Upotrebljava se za guljenje krompira, mrkve, jabuke, breskve i marelice.

Guljenje plamenom Opis Ova tehnika je razvijena za guljenje luka. Maina za guljenje sa plamenom se sastoji od transportne trake koja sirovinu za guljenje transportuje i rotira kroz pe zagrijanu na

167

temperaturu iznad 1000C. Pokoica ili korijenje sagore i onda se odstarnjuju ispiranjem vodom pod visokim pritiskom. Ostvarene okolinske koristi Guljenje plamenom zahtijeva toplinu, za razliku od drugih operacija guljenja koje zatijevaju elektrinu energiju. Nepoeljni efekti na ostale medije Kod primjene guljenja plamenom, dolazi do emisija praine i neugodnog mirisa. Operativni podaci Prosjeni gubitak proizvoda je 9 %. Poznato je da se crvene paprike upotrijebljene prema panskom receptu '' piquillo peppers'' mogu oguliti jedino upotrebom guljenja palmenom. Primjenjivost Tehnika guljenja plamenom se primjenjuje za guljenje luka i paprike. 8.2.7 Konzerviranje u konzerve, flae i tegle Izostavljanje kuhanja prije konzerviranja u konzerve, flae i tegle mogue je ako se hrana moe kuhati u toku sterilizacije Opis Prije konzerviranja u konzerve, flae i tegle, hrana treba biti skuhana. Vodeno kupatilo, polivanje toplom vodom, para, topli vazduh, mikrotalasna penica se koristi za fazu predkuhanja. Predkuhanje moe biti izostavljeno ako se hrana moe kasnije kuhati u toku sterilizacije. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i energije. Smanjeno stvaranje otpadnih voda i zagaenja. Operativni podaci Okolnosti koje omoguavaju da se predkuhanje izostavi i da se kuhanje izvri u toku procesa sterilizacije, zavisi od faktora kao to su veliina komada hrane; veliina konzerve, flae i tegle; recepta; obezbjeivanje kvaliteta proizvoda; duine vremena sterilizacije. Primjenjivost Velika primjena u sektoru prerade voa i povra za hranu koja se konzervie kuhanjem. Automatsko punjenje koje objedinjuje recirkulaciju tenosti koja se prospe pri punjenju Opis Za hranu koja se konzervira u tenosti, automatski sistem punjenja moe da se koristi spojen sa zatvorenom krunom recirkulacijom prosute tenosti , kao to je sos, rasol ili ulje. Ostvarene okolinske koristi Ponovno koritenje tople vode dovodi do smanjenja potronje vode i energije, smanjenja tereta zagaenja otpadnih voda, te tednje na tretmanu za preiavanje otpadnih voda.

168

Operativni podaci Kada konzerviramo povre, konzerve se pune sa rasolom, sosom ili uljem. Prosipanje navedene tenosti dovodi do poveavanja zagaenosti otpadnih voda i dovodi do nedostatka procesnog materijala (tenosti), ako se taj materijal nije ponovno upotrijebio. Kontaminacija vode npr. u sterilizatoru uslijed prosutog materijala na stranama konzervi smanjuje mogunost ponovne upotrebe te vode. Primjenjivost iroka upotreba npr. u konzerviranju povra u konzerve, flae i tegle. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vode, te uteda na tretmanu za preiavanje otpadnih voda. Ponovna upotreba plivajueg ulja prilikom pranja napunjenih konzervi, flaa i tegli Opis Napunjene konzerve, flae i tegle se peru vodom i deterdentom da bi se oprale od sadraja koji se prospe prilikom punjenja kao to je sos, rasol i ulje. Koliina vode koja se upotrijebi zavisi od toga kako se rukuje sa konzervama, flaama, teglama i hranom. Plivajue ulje moe se pokupiti iz rezervoara za ienje i ponovo upotrijebiti. Ovo poveava mogunost recirkulacije rastvora vode i deterdenta i smanjivanje zagaenja otpadnih voda. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda, te uteda na tretmanu za preiavanje otpadnih voda. Primjenjivost Primjenjuje se u ienju konzervi, flaa, tegli koje su napunjene sa biljnim uljem, hrana koja sadri masti ili ulja ili koja je konzervirana u ulju. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vode, te uteda na tretmanu za preiavanje otpadnih voda. Prekidna (arna) sterilizacije nakon punjenja konzervi, flaa i tegli Opis Napunjene i hermetiki zatvorene konzerve, flae i tegle, stavljaju se u koeve u sterilizatoru npr. u serijama koje su uobiajene za autoklav i zagrijavaju se do podeene temperature za vrijeme koje je potrebno obezbjediti odgovarajuu sterilizaciju i konzervaciju proizvoda. Neka hrana moe se kuhati u toku ovog procesa. Poslije sterilizacije konzerve, flae i tegle se hlade na temperaturu od 25-35 C sa hlorisanom vodom. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda. Nepoeljni efekti na ostale medije Otpadna voda moe da sadri ulje, rasol i sos poslije sterilizacije, ako konzerve nisu prethodno dobro oiene.

169

Operativni podaci Da bi se minimizirala upotreba vode, koriste se autoklavi sa kapacitetima za skladitenje vode. Voda recirkulie za hlaenje konzervi i ponovo se koristi u operacijama ienja kada se ona ne moe vie koristiti za sterilizaciju. Primjenjivost iroka primjena u preradi povra. Kontinuirana sterilizacija poslije punjenja konzervi, flaa i tegli Opis Kontinuirana sterilizacija omoguava kontrolu uslova procesa i zato daje vie ujednaene proizvode. Oni produkuju postepene promjene u pritisku unutar konzerve, flae i tegle, manje deformacije na spojevima u poreenju sa serijskom opremom. Kontinuirana sterilizacija npr. ureaj za kuhanje i hlaenje (cooker-cooler) moe se razlikovati neznatno u dizajnu i veliini i radi kontinuirano. U neke modele mogu se smjestiti vie od 25.000 konzervi, flaa i tegli. Oni ih prenose na trakasti transporter kroz tri sekcije tunela sa razliitim pritiskom za predzagrijavanje, sterilizaciju i hlaenje. Hrana se moe kuhati u toku predzagrijavanja i sterilizacije. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode, energije i koliina otpadnih voda. Nepoeljni efekti na ostale medije Otpadna voda moe da sadri ulje, rasol i sos poslije sterilizacije, ako konzerve nisu prethodno dobro oprane. Operativni podaci Kada se koristi kontinualni sterilizator, npr. cooker-cooler voda se kontinuirano ponovo koristi i dodaje da bi se nadoknadila koliina vode koja se gubi evaporacijom, to predstavlja kontrolu upotrebe vode i energije. Voda se upotrebljava za ienje kada se ona ne moe vie da koristi u sterilizaciji. Glavni nedostatak kontinuirane sterilizacije ukljuuje velike zalihe u procesu koje bi se izgubile kada bi se kvar desio i u nekim sluajevima problem sa korozijom i moe da se javi kontaminacija termofilnim bakterijama, ako nisu preduzete odgovarajue preventivne mjere. Primjenjivost iroka primjena u prehrambenoj industriji npr. u konzervisanju povra. 8.2.8 Isparavanje (evaporacija) Suenje i evaporacija su glavni procesi u prehrambenom sektoru u kojima se koristi energija. U nekim postojeim instalacijama, kompleksna kombinacija razliitih tehnika se upotrebljava za razliite individualne operacije. Evaporacija se koristi za koncentrisanje tenosti. Ponekad se evaporacija primjenjuje kao preliminarni korak prije suenja, koje se moe vriti primjenom razliitih tehnika. Teoretski, za evaporaciju vode, potrebno je 0,611kWh/kg (2,2 MJ/kg).U praksi ovo zavisi od metode evaporacije i tipa suenja koje se koristi, i kree se od 0,556-0,972 kWh/kg ( 2,0-3,5 MJ/kg). Potronja energije za suenje moe biti manja ako je sadraj suhe supstance vlane
170

sirovine vei. Ovo se moe postii prethodnom evaporacijom ili cijeenjem opremom kao to su prese i centrifuge. Suare na paru mogu da imaju znatno manju potronju energije ako se sastoje iz vie faza. Ponekad se ispusni gasovi iz sagorijevanja u kogeneracijskim postrojenjima koriste za suenje proizvoda pa se redukuju potrebe za energijom. Evaporatori kod kojih tenost tee u obliku tankog filma niz zidove, mogu da se koriste za pojedinanu i viefaznu evaporaciju. Oni su dugi cilindri napravljeni od nehrajueg elika. Tenost se unosi na vrhu evaporatora i tee kao tanki film niz unutranju stranu zagrijane cijevi ili ploe koja se nalazi u evaporatoru. Viefazno uparavanje Opis Uparivai mogu raditi pojedinano ili u seriji. Kada nekoliko uparivaa radi u seriji, svaki upariva utie na proces. Kod sistema uparivaa sa viestrukim efektom, izlazni produkt jednog uparivaa utie na uparavanje drugog, visoka temperatura pare koja se oslobaa iz jednog uparivaa se koristi za zagrijavanje produkta sa niom temperaturom u sljedeem uparivau. Povrina uparivaa se zagrijava parom, koja se ubacuje na vrhu uparivaa. Ova para ili ispusni gasovi se stvaraju u drugim operacijama u kojima se kljuanjem tenosti stvara para i ovo je primjer ponovne upotrebe energije. Vodena para sadri dovoljno energije da se iskoristi za zagrijavanje u sljedeoj fazi. Vakum se koristi u viestrukom uparavanju da omogui kljuanje vode. Tenost koja se koristi u procesu prolazi kroz seriju uparivaa, tako da je predmet viefaznog uparavanja. Na ovaj nain, jedna jedinica pare koja se injektira u prvi upariva, moe da eliminie tri do est jedinica vode iz tenosti. Uteda energije se poveava sa brojem faza (etapa) uparavanja. Do sedam faza moe raditi u seriji, ali tri do pet je uobiajeno. U finalnoj fazi, hlaenje hladnom vodom moe kondenzovati paru. Para uparivaa moe da se koristi kao izvor zagrijavanja za druge procese. U cilju postizanja dodatne efikasnosti, para koja se oslobaa iz svakog uparivaa moe se kompresovati, da bi se poveala energija prije upotrebe za zagrijavanje medija, koji ide u sljedei upariva. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije npr. uvoenjem pare iz jedne faze u drugu fazu uparivaa u kojoj je temperatura nia od prethodne. Operativni podaci Poto se toplota koristi za sljedeu fazu uparavanja, viefazni uparivai tede energiju, za razliku od jednofaznog uparavanja gdje se ne moe toplota vie puta iskoristiti. Zahtjevi za parom u jednofaznim uparivaima su od 1,2 do 1,4 t/t vodene pare. U Tabeli 35. predstavljeni su podaci o potronji energije za razliit broj uparivaa koristei TVR - toplotnom parnom rekompresijom. Uteda energije upotrebom mehanike rekomresije pare - MVR je takoer predstavljena u Tabeli 35.

171

Tabela 35. Poreenje efikasnosti viestrukog evaporatora


Tip uparivaa Ukupna potronja energije ( kWh/kg vodene pare)

Toplotna rekompresija pare 3 faze Toplotna rekompresija pare 4 faze Toplotna rekompresija pare 5 faza Toplotna rekompresija pare 6 faza Toplotna rekompresija pare 7 faza Mehanika rekompresija pare 1 faza

0,140

0,110

0,084

0,073

0,060

0,015

Smatra se da u proizvodnji eera, sok eera nastao kao rezultat preiavanja sadri 15% suhe materije i neophodno je postii ovaj sadraj suhe materije u ekstraktu eera. Procesom uparavanja dolazi do poveanja sadraja suhe materije od 15 do vie od 68 %. To se bazira na razmjeni toplote izmeu soka eera i pare proizvedene u parnom kotlu. Viekratno uparavanje produkuje razmjenu toplote koja se odvija izmeu soka eera i niskog pritiska pare. Ovo reciklira paru dobivenu iz soka poslije prve izmjene. U praksi, para niskog pritiska iz generatora se kondenzuje poslije izvrene razmjene toplote i vraa se da dopuni kotao. Nakon iste izmjene, dio vode iz eernog soka ispari i tako proizvedena para zagrijava drugi stepen u kome novi dio vode ispari. Stepeni prate jedan drugi na ovaj nain. Operacija se moe ponoviti est puta u potpunosti. Smanjivanje nivoa pritiska i temperature sa jednog stepena na drugi doputa ponavljanje radnje nekoliko puta sa priblino istom koliinom energije. Primjenjivost Primjenjuje se u sektoru prerade voa i povra, npr. u proizvodnji koncentrata od paradajza, jabuke i limuna. Kompresija/rekompresija Kompresijom isputene pare, mogue je postii glavna smanjenja energetskih potreba za procese koncentracije u prehrambenom sektoru. Toplota kojom se voda isparava i rastvor zgunjava, moe se nadoknaditi kondenzacijom pare koja se isputa. Neki tipovi kompresora koji se koriste su: kruni kompresori, savijeni kompresori, turbo kompresori i kompresori na uduvavanje.

172

Kondenzacija pare mora se odvijati na temperaturi koja je vea od take kljuanja. Da bi se postigla temperatura kondenzacije, para se kompresuje na 0,1 do 0,5 bar ( 0,1- 0,5 hPa). Razmjena toplote se koristi da bi se vratila toplota kondenzacije od kompresovane pare na jedinicu za koncentrisanje. Pored energije koja je potrebna za rad kompresora, nema dodatnih zahtjeva za energijom. Osim utede energije i smanjivanja trokova energije, drugi bitan razlog za kondenzaciju pare je smanjivanje emisije mirisa. Izvodljivost instaliranja tehnika za kompresiju pare uveliko zavisi od investicionih trokova i perioda povrata investicije zbog niih radnih trokova. Razliiti i promjenjivi trokovi energije u razliitim dravama mogu takoer uticati na tu odluku. Mehanika rekompresija pare Opis Mehanikim kompresorom se kompresuje para koja se oslobaa evaporacijom i ponovo koristi za zagrijavanje. Latentna toplota je vea od ulazne snage kompresora. Sa mehanikom rekompresijom pare, sva para se kompresuje, pa se postie veliki stepen povrata toplote. Za rad sistema se koristi elektrina energija, ali je potrebno konano zagrijavanje parom da bi se postigle visoke temperature. Dva tipa kompresora se koristi: ventilator i turbine velike brzine.U praksi se najee koristi tip ventilatora zato to je on energijski efikasniji. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije mirisa. Smanjenje potronje energije u poreenju sa toplotnom parnom rekompresijom. Smanjenje potreba za ienjem uslijed manjeg stvaranja produkata sagorijevanja. Nepoeljni efekti na ostale medije Elektrina energija je potrebna za kompresore na paru. Mehanika rekompresija pare produkuje buku, pa je zvuna izolacija potrebna Operativni podaci Smatra se da je potronja energije uparivaa Mehanike rekompresije pare oko 10 kWh/t isparene vode, sa neznatnom potronjom pare. Poto je sva para ponovno komprimirana, za razliku od toplotnih uparivaa, gdje se samo jedan dio rekompresira, postie se visok stepen povrata toplote. Takoer, nia temperatura uparavanja je potrebna, to znai manje produkta sagorijevanja. U Tabeli 35. se vidi da se mogu postii vee utede energije koritenjem mehanike u poreenju sa toplotnom rekompresijom pare. Primjenjivost Primjenjuje se u sektoru prerade voa i povra, u proizvodnji koncentrata od paradajza, jabuke i limuna; Mnogi novi uparivai su opremljeni mehanikim sistemom. Utede Poto se za rad sistema mehanike rekompresije pare koristi elektrina energija radije nego para, trokovi rada su znatno manji u poreenju sa sistemom toplotne rekompresije pare. Na primjer, radni trokovi 3-faznog mehanikog isparivaa iznose priblino pola trokova konvencionalnog 7-faznog toplotnog isparivaa. Razlika u tekuim trokovima za toplotni i mehaniki upariva se poveavaju sa kapacitetom isparivaa.
173

Toplotna parna rekompresija Opis Toplotna parna rekompresija koristi kompresore sa ubrizgavanjem pare za kompresiju pare. Kompresori sa ubrizgavanjem pare mogu imati fiksne ili promjenjive injekcione rasprskae. Toplotna energija potrebna za kompresiju je para iz kotla. Para prolazi kroz injekcione mlaznice i prigui se na nivo pritiska pare koja ima ulogu prijemnika. Para se uvodi kao rezultat u razlici brzina. Para i svjea para se mijeaju u komori za mijeanje. Promjenu otvora za protok na difuzoru odreuje pritisak na kojem mijeana para naputa kompresor za injekciju pare. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije mirisa Nepoeljni efekti na ostale medije Via potronja energije od mehanikih uparivaa. Operativni podaci U poreenju sa mehanikim, toplotni upariva je u prednosti to nema pokretne dijelove i pouzdanost u procesu je vea. Smatra se da toplotni upariva ima dui ciklus proizvodnje i manju uestalost ienja. Primjenjivost Primjenjuje se u sektoru prerade voa i povra, u proizvodnji koncentrata od paradajza, jabuke i limuna; Utede Nia kupovna cijena, ali vei operativni trokovi u odnosu na mehanike uparivae. 8.2.9 Rashlaivanje Upotreba ploastog izmjenjivaa toplote sa amonijakom za predhlaenje ledene vode Opis Ledena voda se koristi kao medij za hlaenje, npr. za hlaenje povra. Koliina energije koja se troi za proizvodnju ovakve vode moe se smanjiti instaliranjem ploastog izmjenjivaa toplote da bi se pomou amonijaka prethodno ohladila ledena voda koja se vraa, prije konanog hlaenja u akumulirajuem rezervoaru ledene vode sa spiralnim izmjenjivaem toplote. Ovo je zasnovano na injenici da je temperatura isparavanja amonijaka via u ploastom rashlaivau nego kada se koriste spirale, tj. -1,5 0C umjesto -11,50C. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Nepoeljni efekti na ostale medije Upotreba amonijaka ukljuuje rizike. Istjecanje se moe sprijeiti odgovarajuim dizajnom, operacijom i odravanjem.

174

Operativni podaci Smatra se da kapacitet postojeeg sistema sa ledenom vodom moe da se povea bez poveanja kapaciteta kompresora, i to instaliranjem ploastog rashlaivaa za predhlaenje povratne ledene vode. Npr. u jednom pogonu prerade povra, kod hlaenja povra, ovaj sistem prethodnog hlaenja je utedio skoro 20 % elektrine energije kad se postavi u postojei sistem sa ledenom vodom. Primjenljivost Ovaj sistem se normalno koristi u svim novim pogonima i postrojenjima, ali se moe upotrijebiti i u postojeim. Utede Cijena zavisi od postojeeg sistema ledene vode i kapaciteta. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja elektrine energije i/ili poveanje kapaciteta hlaenja, bez potrebe za investicijama u novi rezervoar za ledenu vodu. Upotreba hladne vode iz rijeke ili jezera za predhlaenje ledene vode Opis Ledena voda se koristi kao medij za hlaenje, npr. za hlaenje povra. Hladna voda iz rijeke ili jezera se moe koristiti za predhlaenje ledene vode. Ostvarene okolinske koristi Potronja elektrine energije je neto smanjena, zavisno od temperature rijene vode. Nepoeljni efekti na ostale medije Potrebna je energija za pumpanje vode do rashladnog tornja. Rijena voda se vraa nezagaena, ali sa malo poveanom temperaturom. Primjenljivost Primjenljivo kad su pogoni locirani blizu rijeke sa hladnom vodom. Utede Sistem zahtijeva cijevi do rijeke i nazad, kao i efikasan sistem za pumpanje i cisternu/rezervoar za skladitenje. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije. Hlaenje u zatvorenom krugu Opis Voda se koristi za hlaenje, npr. pasterizatora ili fermentatora. Voda recirkulie putem rashladnog tornja ili rashlaivaa spojenog sa centralnim rashladnim postrojenjem, to znai da se ponovno rashlauje i vraa do opreme koja se hladi. Ukoliko postoji potreba da se sprijei rast algi ili bakterija, mogu se dodati hemikalije u vodu koja recirkulie. U suprotnom, voda za hlaenje se moe opet koristiti u svrhu ienja.

175

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i smanjen tretman otpadnih voda. Nepoeljni efekti na ostale medije Energija se moe koristiti za hlaenje vode za hlaenje. Mogue je povratiti neto od ove toplote. Operativni podaci Smatra se da ovakvo hlaenje moe da utedi 80 % potronje vode, u poreenju sa otvorenim sistemom. Ovo moe biti znaajno u oblastima gdje voda nije lako dostupna. Rashlaujua voda koja je ve jednom prola i koja ne dolazi u kontakt sa sirovinama u prehrambenoj industriji nee povui kontaminante i moe se razmatrati za direktno isputanje u vodotoke, iako e imati odreeno toplotno optereenje. Ponovno prolaenje nezagaene vode za hlaenje kroz postrojenje za preiavanje otpadne vode poveava potronju energije i izaziva razrjeivanje, bez smanjenja sveukupnog tereta zagaenja, tako da je direktno isputanje korisno. U sistemima sa recirkulirajuim rashladnim tornjem, voda za hlaenje se konstantno reciklira kroz taj toranj. Ipak, prolazak vode preko tornja za rashlaivanje odrava visok nivo rastvorenog kiseonika to moe izazvati koroziju unutar sistema, i isparavanje vode u tornju moe izazvati porast koncentracije suspendovanih estica. Voda koja krui moe stoga zahtijevati tretman kojim se spreava korozija i dio vode treba da bude isputan periodino da bi se sprijeio porast koncentracije suspendovanih estica. Mjere predostronosti takoer treba da budu preduzete da bi se kontrolisali uslovi za porast bakterije Legionella, koja moe da se iri u kapljicama iz tornja i da bude uzronik legionarske bolesti. Zatvoreni sistemi minimiziraju koroziju i nema nagomilavanja rastvorenih vrstih materija. Ako se radi o velikom izvoru vode, kad je dostupna rijeka sa velikom koliinom vode, onda negativne posljedice zajedno sa hlaenjem u zatvorenom krugu mogu biti vee. Ukoliko rijeka daje potreban volumen i prima termalno optereenje bez znaajnih posljedica po vodeni svijet ili ako ne pravi smetnju drugim korisnicima povrinske vode i voda ne postaje zagaena, onda jednosmjerno hlaenje predstavlja bolje rjeenje kad je u pitanju zatita ivotne sredine. Voda koja je ve jednom prola takoer zahtijeva energiju da bi se mogla ispumpati iz izvora i van pogona i postrojenja. Ukoliko se ne preduzmu mjere za spreavanje curenja iz sistema koji se hladi, moe doi do isputanja zagaene vode. Za hlaenje fermentatora, hlaenje zatvorenog tipa uz upotrebu rashlaivaa i pumpe za recirkulaciju doprinosi boljem hlaenju. U Bosni i Hercegovini veina pogona ima implementiran zatvoreni kruni sistem hlaenja. Primjenljivost U sektoru prerade voa i povra, koji imaju pogone za proizvodnju sokova. Utede Kad je fermentator u pitanju, potencijalni troak se smatra srednjim, ali period za povrat uloenih sredstava je kratak. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vode, a samim tim smanjenje koliina otpadne vode to za posljedicu ima finansijsku utedu.

176

8.2.10 Hlaenje voa i povra prije zamrzavanja Opis Temperatura voa i povra prije ulaska u tunel za zamrzavanje je vaan faktor koji takoe odreuje potronju energije sistema. to je nia temperatura, manje je optereenje rashladnog sistema i manja je potronja energije. Temperatura voa i povra se moe sniziti dovoenjem u kontakt sa vikom vode za hlaenje u viku vremena. Generalno, ovo je stepen hlaenja poslije blaniranja. Ako je temperatura vode iznad 4C, kanal ledene vode moe se iskoristiti za hlaenje voa i povra do 4C. Dodatno, recirkulaciona voda u kanalu ledene vode moe biti kontinualno hlaena prikljuivanjem dodatnog rashladnog ureaja za vodu u kanalu ledene vode ili postavljanjem povrine za isparavanje ispod kanala ledene vode. Povrina za isparavanje je spojena za rashladni sistem na slian nain kao izmjenjiva topote za proizvodnju ledene vode. ako se voda dovodi u tunel za zamrzavanje ona takoe mrzne i predstavlja dodatno energetsko optereenje. To se moe sprijeiti prolaenjem sirovine preko perforirane trake koja omoguava uklanjanje vode sa sirovine i koja se ponovo prikuplja i koristi u rashladnom procesu. Ostvarene okolinske koristi Redukovana potronja energije u procesu zamrzavanja. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije u procesu hlaenja prije zamrzavanja. Operativni podaci Uoeno je da smanjenje temperature proizvoda za 10 C rezultira sljedeem:

smanjenje optereenja kompresora za hlaenje na -30 do -40 C, to smanjuje potronju el. energije od 5 to 7 kWhe/t poveanje optereenja kompresora za hlaenje na 0 C, to redukuje potronju el. energije od 1.5 do 2 kWhe/t ukupno smanjenje el. optereenja za 3 do 5.5 kWhe/t.

Takoer je uoeno to, da kad rashladni tunel radi pri kapacitetu od 10 t/h, onda el. optereenje pada za 30 do 55 kW ako je temperatura voa i povra redukovana sa 30 na 20 C prije ulaska u rashladni tunel. Dalje, prenos toplote kada je rashladni medijum voda je za red veliine vei, nego kad je u pitanju vazduh. Dodatno, voe i povre je najbolje transportovati u rashladni tunel hladno i suho koliko je god vie, da bi se redukovalo optereenje za hlaenje, a to se postie cijeenjem voa i povra poslije zaranjanja u hladnu vodu. Primjenjivost Primjenjivo za duboko zamrzavanje voa i povra. 8.2.11 Zamrzavanje Efikasnost upotrebe energije za duboko smrzavanje Najvie utede energije se moe postii u hlaenju i smrzavanju. Utede su mogue korektnim podeavanjem radnih parametara kao to su temperatura isparavanja, brzina transportne trake i snaga uduvavanja hladnog vazduha u tunelu za smrzavanje. Ovo zavisi od proizvoda koji se

177

prerauje i od protoka. Potronja energije u elektrinim sistemima u tunelima za smrzavanje se moe drati na najniem moguem nivou biranjem frekvencijskih konvertora na ureajima za upuhavnje, na distributivnom transporteru i instaliranjem osvjetljenja visoke efikasnosti i niske potronje energije. Smanjenje pritiska kondenzacije Opis Efikasnost zamrzivaa se uglavnom odreuje pritiskom isparivaa i pritiskom kondenzacije. Smanjenje pritiska kondenzacije poveava efikasnost zamrzivaa i smanjuje potronju elektrine energije. Pritisak kondenzacije se dri to niim obezbjeivanjem dovoljnog broja kondenzatora. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje elektrine energije. Primjenljivost Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju i hlaenju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda. Smanjenje temperature kondenzacije Opis Smanjenje temperature kondenzacije poveava efikasnost i smanjuje potronju elektrine energije. Ovo smanjenje se moe postii podeavanjem adekvatnog kapaciteta baterija kondenzatora tako da se, ak i ljeti kad je sezona za sektor povra, moe postii dovoljno niska temperatura kondenzacije. Niske temperature se takoer mogu ouvati odravanjem kondenzatora istim i zamjenom onih koji su dosta zahrali. Blokirani kondenzatori dovode do poveanja temperature kondenzacije i takoer opada kapacitet hlaenja, tako da se ne moe postii traena temperatura. Osiguravanjem da to hladniji vazduh ulazi u kondenzatore doprinosi smanjenju temperature kondenzacije. to je topliji vazduh koji ulazi u kondenzator time je via je temperatura kondenzacije. Ovo se moe minimalizirati zaklanjanjem kondenzatora od suneve svjetlosti ukoliko je potrebno, osiguravanjem da topli vazduh ne cirkulie opet, i uklanjanjem svega to spreava protok vazduha i zamrzavanje nou. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje elektrine energije. Operativni podaci Smanjenje temperature kondenzacije za 10C poveava efikasnost za 2 %. Smanjenje temperature kondenzacije za 50C dovodi do pada potronje elektrine energije od 10 %. Primjenljivost Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju i hlaenju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.

178

Rast temperature isparavanja Opis Podizanje temperature isparavanja poboljava uinkovitost koritenja energije. Da bi se to postiglo, moe se izvesti istovremena optimizacija raznih tunela za zamrzavanje. Ova optimizacija treba da se preduzme opet nakon iskljuenja tunela, prerade drugog proizvoda i postavljanja novog protoka. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje elektrine energije. Operativni podaci Smatra se da ako se temperatura isparavanja povea za 10C, efikasnost se poveava za 4 % i kapacitet hlaenja se podie za 6 %. Jedna flamanska studija o potronji energije tokom zamrzavanja povra u tunelu za zamrzavanje, pokazuje da se najvea uteda postie podeavanjem temperature isparavanja, vremena zadravanja povra u tunelu za zamrzavanje, protoka vazduha u odnosu na protok povra i vrste povra. Ova studija takoer pokazuje da nije uvijek neophodno podesiti temperaturu isparavanja na najnii nivo, tj. -40 0C, da bi se postigao dobar kvalitet zamrzavanja. Dalje, veoma je bitno nadgledati temperaturu proizvoda nakon njegovog prolaska kroz tunel za zamrzavanje. Niske temperature, tj. manje od -18 0C nisu neophodne poto e se povre na kraju uvati u ogranienom prostoru na -18 0C. Visoke temperature, tj. preko -16 0C, dovode do loijeg kvaliteta zamrzavanja. U najgorem scenariju, cijela masa se moe zamrznuti zajedno tokom uvanja u sanducima. Zakljuci ove studije su jasni - treba: 1. Podesiti temperaturu isparavanja na najnii nivo (tj. -40 0C) 2. U svakom tunelu, podesiti ventilatore na najveu moguu brzinu bez izazivanja gubitaka proizvoda 3. U svakom tunelu, podesiti brzinu transportera 4. Mjeriti temperaturu proizvoda nakon prolaska kroz tunel za zamrzavanje 5. Ako su temperature svih proizvoda manje od -18 0C, onda treba poveati temperaturu isparavanja dok se ne postigne temperatura proizvoda od -18 0C u jednom tunelu 6. Smanjiti protok vazduha u drugim tunelima dok se ne postigne temperatura proizvoda od -18 0C nakon prolaska kroz tunel U vezi sa ovim primjerom:

Temperatura isparavanja jedinice za zamrzavanje je podeena na najnie, tj. -40 0C Venitlatori su podeeni na maksimalan dozvoljen protok vazduha bez gubitka proizvoda. Ako su ventili koji reguliu vazduh potpuno otvoreni ili ako je brzina rotacije podeena na maksimalnu frekvenciju, proizvod se izbacuje iz korita. Onda, ventili se vie zatvaraju ili se frekvencija smanjuje. Prilikom podeavanja brzine transportne trake, obrnuto proporcionalnog vremenu provedenom na traci, vodi se rauna da gustoa sloja nije preniska. Ovo uvijek dovodi do formiranja preferencijalnih vazdunih kanala u koritu za povre, to znai da do ostatka korita dolazi malo vazduha. Ova gustoa sloja nije podeena na previe, poto bi to blokiralo zamrzavanje niih slojeva. Kako se pritisak nad

179

koritom sa povrem poveava, brzina protoka vazduha se smanjuje sa niim oduzimanjem toplote. Temperatura proizvoda u svakom tunelu se mjeri. Da bi se to izvrilo, izolovani kontejner je popunjen proizvodima. Oitavanje se vri im se temperatura stabilizuje. Odmah nakon zamrzavanja, vanjska temperatura je nia od one u centru. Ako je temperatura proizvoda nia od -18 0C za svaki od tunela, onda se temperatura isparavanja podeava na viu. Ovo se ponavlja dok se temperatura proizvoda u jednom od ovih tunela ne izjednai sa -18 0C. Ako u jednom od tunela, temperatura proizvoda pri najniem isparavanju je vea od -18 0C, onda se protok povra u odreenom tunelu smanjuje. U drugim tunelima za zamrzavanje, protok vazduha se smanjuje ako se postigne temperatura proizvoda od -18 0C. Primjenljivost Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda. Upotreba visoko efikasnih motora za rad ventilatora Opis Motori za pokretanje ventilatora su postavljeni u tunelu za zamrzavanje. Elektrina energija koja napaja motore stoga mora da se rasipa u jedinici za zamrzavanje. Izborom visoko efikasnih motora za pogon ventilatora ne samo da se direktno tedi elektrina energija, tj. manje je troe ventilatori, nego se i indirektno tedi, i to kroz optereenje hlaenja u jedinici za hlaenje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje elektrine energije Primjenljivost Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda. Smanjenje rada ventilatora tokom kratkih prekida u proizvodnji Opis Prilikom zamrzavanja hrane, obino se javljaju problemi sa snabdjevanjem rashladnog ureaja, ako je zamrzavanje jedan korak u procesu proizvodnje ili kad se prelazi sa jednog proizvoda na drugi. Tokom ovih perioda, bitno je drati prazni tunel za zamrzavanje na dovoljno niskoj unutranjoj temperaturi. Da bi se ovo postiglo, treba ostaviti ventilatore da rade, ali se protok vazduha moe smanjiti. Da bi se to uradilo, motori sa regulisanom brzinom rotacije se mogu podesiti na najniu moguu frekvenciju. Uz to, moe se iskljuiti nekoliko ventilatora. Ovo smanjuje potronju elektrine energije od strane ventilatora i jedinice za hlaenje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje elektrine energije. Operativni podaci Svako smanjenje snage ventilatora za 1 kW ima za rezultat utedu od oko 1,4 do 1,6 kW.

180

Primjenljivost Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda. Rad bez automatskog odmrzavanja tokom kratkih prekida u proizvodnji Opis Prilikom zamrzavanja hrane, obino se javljaju problemi sa snabdjevanjem rashladnog ureaja ako je zamrzavanje jedan korak u procesu proizvodnje ili kad se prelazi sa jednog proizvoda na drugi. Tokom ovih perioda, bitno je drati prazan tunel za zamrzavanje na dovoljno niskoj unutranjoj temperaturi. Da bi se smanjila potronja elektrine energije tokom ovih prekida, automatsko odmrzavanje isparivaa se moe iskljuiti poto u praznom tunelu za zamrzavanje ima malo ili ak nimalo prenosa vlage ili vode, tj. voda se jedino unosi zajedno sa hranom. Ovim se izbjegava ponovno hlaenje isparivaa nakon odmrzavanja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje elektrine energije. Operativni podaci Predmetni ispariva je teine oko 2 tone i napravljen je od elika. Da bi se ova masa ponovno ohladila sa 15 do -35 0C potrebno je oko 13,33 kWh (48 MJ) hlaenja. Ipak, iskljuivanje automatskog odmrzavanja tokom kratkih prekida u proizvodnji dovodi do utede u potronji kompresora, tj. uteda od 5 do 9 kWh se moe ostvariti po isparivau koji nije odmrzavan. Primjenljivost Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda. Izdvajanje izlaznih tokova , optimiziranje upotrebe, ponovne upotrebe, obnavljanje, recikl i odlaganje i minimiziranje upotrebe vode i kontaminacije otpadne vode ) Primjeri primijenjene ove tehnike Vjerovatno postoji mnogo drugih mogunosti za primjenu ove tehnike u okviru ovog sektora. Odstraniti ist organski materijal, npr. krompir zaostao u proizvodnoj opremi Ograniiti sortiranje, gubitke zbog rasipanja i rasprskavanja, uz pomo montiranja korita (kaseta) za skupljanje materijala koji se rasipaju, te preklopnica i mrea Upotreba suhe separacije /izdvajanja i sakupljanja vrstih ostataka, poluvrstih ostataka i oteenih sirovina npr. u toku postupaka sortiranja, dotjerivanja, ekstakcije i filtracije Izdvajanje vrstih otpadnih materijala nastalih u procesima guljenja/ljutenja iz otpadne vode, npr. sitima, filterima i centrifugom , kako bi ograniili ispiranje Montirati klapne i mree na transportne trake Primjenjivost Primjenjivo u svim proizvodnim pogonima za preradu voa i povra. 8.2.12 Blaniranje voa i povra Blaniranje voa i povra je opisano u Poglavlju 5. Opis tehnolokog procesa i tehnika po proizvodnim pogonima (C3). Generalno, sastoji se iz tri operacije: predgrijavanje, blaniranje i hlaenje, koje prethode daljoj preradi kao to su konzerviranje ili smrzavanje. Tabela 36.
181

pokazuje kvalitativna poreenja stepena potronje energije i vode za razliite tehnike blaniranja. Tabela 36. Poreenja stepena potronje energije i vode za razliite tehnike blaniranja Tehnika blaniranja Blaniranje parom sa hlaenjem zrakom Blaniranje na trakama sa hlaenjem vodom Blaniranje na trakama sa hlaenjem zrakom Blaniranje u bubnju sa protustrujnim hlaenjem vodom 1: Najnia potronja 4: Najvia potronja Energija 3 1 4 2 Voda 1 3 2 4

Blaniranje parom sa hlaenjem zrakom Opis Blaniranje parom je kontinuirani proces, gdje se hrana koja se blanira transportuje dugakom perforiranom trakom. U toku predgrijavanja, hrana se pre vodom sa obje strane. Voda za predgrijavanje je podeena na 60C upotrebom pare. U toku blaniranja, hrana se dalje zagrijava direktnim injektiranjem pare sa donje strane. Radi minimiziranja potronje vode i energije para se reciklira i prerauje u zatvorenoj opremi dizajniranoj da minimizira potronju pare. Na kraju , hrana se hladi zrakom upotrebom ventilatora. Zrak je ohlaen na nioj temperaturi, prskanjem vodom unutar struje zraka. Ova voda sprjeava suenje hrane. Ako je neophodno, hrana se moe dalje hladiti vodom u zadnjem odjeljku za hlaenje. Ponovna upotreba ove rashladne vode u sekciji predgrijavanja nije korisna, tako da voda ne zadrava mnogo energije. Hlaenje zrakom je manje energijski korisno od hlaenja vodom, budui da toplina ne moe biti ponovno upotrijebljena, a i ventilatori za puhanje zraka preko hrane koja se hladi imaju veliku potronju energije. Ostvarene okolinske koristi Najnia potronja vode i nastajanje otpadne vode u poreenju sa svim ostalim tehnikama blaniranja. Smanjena potronja energije u poreenju sa blaniranjem na trakama sa hlaenjem zrakom. Nepoeljni efekti na ostale medije Vea potronja energije nego na trakastom blaneru sa hlaenjem vodom i bubnjastom blaneru sa protustrujnim hlaenjem vodom. Visoko BPK5 optereenje otpadne vode.

182

Operativni podaci Optimalni temperatura i vrijeme blaniranja zavisi od tipa hrane i veliine komadia hrane koja se blanira. Tipini uslovi blaniranja su 65 - 95C, za jednu minuti ili vie. Blaniranjem parom nastaje otpadna voda sa visokim nivoom BPK5. Iskoritenje energije zavisi od metode odravanja pritiska pare. Hrana moe ui i izai iz blanera preko rotacionih ventila i brtvi za smanjenje gubitka pare i poveanje iskoritenja energije, ili se para moe ponovo upotrijebiti prolaskom kroz venturi cijev. Upotrebom kombinacije hidrostatike i venturi cijevi moe se poveati iskoritenje. Parni blaneri su se pokazali najbolji kod gubitaka u vodi topivih komponenti i hranjivih sastojaka, ali blaniranje moe biti neravnomjerno ako je hrana suvie nagomilana na traci ili ako produkti mjestimino dotiu jedan drugog i na tom mjestu onda mogu biti nedovoljno blanirani. Primjenjivost Primjenjuje se za blaniranje voa i povra. Blaniranje na pokretnoj traci sa hlaenjem vodom Opis Ovo je kontinualni proces, gdje sirovina stoji na dugoj perforiranoj traci i kree se zajedno sa trakom. Sirovina se prethodno zagrijava rasprskavajuom vodom koja pre sa obje starne po sirovini i koja se kree suprotnosmjerno u odnosu na sirovinu. Temperatura vode za zagrijavanje se odrava na 60C pomou pare. Ohlaena voda za zagrijavanje se moe ponovo koristiti u drugim procesima, npr. u procesu pranja i sjeenja, kao i za predpranje za tunele za smrzavanje. U sekciji za blaniranje, sirovina se pre vodom odozgo i odozdo. Temperatura voda se odrava na 80 95 C upuhavanjem pare . Na kraju, sirovina se hladi vodom. Hlaenje se odvija u seriji razliitih komora. U svakoj komori, sirovina se pre vodom odozgo i odozdo. Svjea voda za hlaenje na oko 2 15C, ulazi u zadnju komoru sekcije za hlaenje, te se ponovo koristi u prethodnim komorama. Voda iz prve komore sekcije za hlaenje, neposredno poslije blaniranja, gdje je topla, ponovo se koristi u sekciji za prethodno zagrijavanje, to vodi utedi energije i smanjenju potronje vode. Ako se najhladnija voda koristi za hlaenje, to takoe redukuje potronju energije, i za hlaenje nakon blaniranja, i za hlaenje ako sirovina ide na zamrzavanje. Ostvarene okolinske koristi Najmanja potronja energije u poreenju sa ostalim tehnikama blaniranja. Smanjena potronja vode u poreenju sa baniranjem u bubnju sa protivstrujnim vodenim hlaenjem. Nepoeljni efekti na ostale medije Vea potronja vode u odnosu na blaniranje parom sa vazdunim hlaenjem i blaniranje sa pokretnom trakom sa vazdunim hlaenjem. Visok nivo BPK u otpadnoj vodi. Operativni podaci Optimalna temperature i vrijeme blaniranja zavise od vrste i veliine sirovine. Vrua voda iz blaniranja proizvodi otpadnu vodu sa visokim nivoom BPK.

183

Ako se blaner sa pokretnom trakom kombinuje sa vodenim hlaenjem, potroi se 2 8 KWhe/t smrznutog proizvoda. Blaniranje na pokretnoj traci sa vodenim hlaenjem je tehnika sa najefikasnijim koritenjem energije. Razlog je taj to se toplota osloboena prilikom hlaenja hrane u zoni za hlaenje koristi za prethodno zagrijavanje povra prije blaniranja. Takoer, potronja vode je minimizirana ponovnim koritenjem unutar komora za hlaenje i za prethodno zagrijavanje. Tabela 37. pokazuje medijume za prenos energije i potronju za blaner sa pokretnom trakom i vodenim hlaenjem izraenim u koliini zamrznutog proizvoda, tj. koliinom proizvoda koja e biti zamrznuta poslije blaniranja. Tabela 37. Mediji za prenos toplote i potronja za blaner sa pokretnom trakom i hlaenjem vodom Medijum za prenos energije Vrua voda Para (kWh/t zamrznuto povre) (t/t zamrznuto povre) (bar) Priblina potronja 0* 0.16 7 0.5 1.3

Pritisak pare

El. energija (kWhe/t zamrznuto povre)

*Vrua voda je 0 zato to je voda zagrijavana ubacivanjem pare Primjenljivost Upotrebljivo za blaniranje voa i povra. Blaniranje na pokretnoj traci sa hlaenjem vazduhom Opis Ovo je kontinualni proces gdje sirovina stoji na dugoj perforiranoj traci i kree se zajedno sa trakom. Sirovina je prethodno zagrijana sa vodom koja pre i odozgo i odozdo po sirovini i koja se kree u suprtnom smjerno u odnosu na sirovinu. Temperatura vode za zagrijavanje se odrava na 60C pomou pare. Ohlaena voda za zagrijavanje se moe ponovo koristiti u drugim procesima, npr. u procesu pranje i sjeenja, kao i za predpranje za tunele za smrzavanje. U sekciji za blaniranje, sirovina se pre vodom odozgo i odozdo. Temperatura voda se odrava na 80 95 C upuhavanjem pare . Blanirana sirovina se hladi sa vazduhom koji se propuhava jakim ventilatorima. Dalje se vazduh hladi ubacivanjem vode u struju vazduha. Ova voda spreava suenje hrane. Ako je neophodno, sirovina se moe dalje hladiti vodom u posljednjem odjeljku za hlaenje. Ponovna upotreba ove rashladne vode u sekciji za zagrijavanje nije mogue, jer ta voda ne posjeduje dovoljno energije. Ova tehnika je manje energetski efikasna, zato to sa vazdunim hlaenjem energija ne moe biti ponovo upotrebljena i ventilatori koji upuhavaju preko hrane imaju veliku potronju energije.

184

Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode u poreenju sa blaniranjem na pokretnoj traci sa vodenim hlaenjem i blaniranjem u bubnju sa protivstrujnim vodenim hlaenjem. Nepoeljni efekti na ostale medije Najvea potronja energije u poreenju sa ostalim tehnikama blaniranja. Vea potronja vode nego pri blaniranju parom sa vazdunim hlaenjem. Visoko optereenje BPK u otpadnoj vodi. Operativni podaci Optimalna temperature i vrijeme blaniranja zavisi od vrste i veliine sirovine. Blaniranje vruom vodom proizvodi otpadnu vodu sa visokim nivoom BPK. Kad se blaner sa pokretnom trakom upotrebljava u kombinaciji sa vazdunim hlaenjem, potroi se 7 28 kWhe/t smrznutog proizvoda. Jaki ventilatori troe 60 kWhe. Tabela 38. pokazuje medije za prenos energije i potronju za blaner sa pokretnom trakom i vazdunim hlaenjem, podrazumijevajui pod tim sirovinu koja e biti zamrznuta. Tabela 38. Mediji za prenos energije i potronja za blaner sa pokretnom trakom i hlaenjem zrakom
Medijum za prenos energije Red veliine indikatora

Vrua voda Para

(kWh/t zamrznutog povra) (t/t zamrznutog povra) (bar)

0* 0.16 7

Pritisak pare

El. energija (kWhe/t povra)

zamrznutog 7 30

*Vrua voda je 0 zato to je voda zagrijavana ubacivanjem pare

Ako je u procesu predviena zatita proizvoda od kvarenja, hlaenje hrane do oko 40C je nepotrebno, jer e se ionako proizvod poslije grijati da bi se sprijeilo djelovanje bakterija, tj. zatitio proizvod. Zatita prolaskom kroz toplotni tretman u kasnijim koracima, kao to su pasterizacija i sterilizacija. Ovo znai da e se manje energije potroiti ako se primjenjuje neka od tehnika zatite, poredei sa ostalim tehnikama koje se upotrebljavaju u sektoru prerade voa i povra i koje zahtjevaju naknadno hlaenje, kao to su hlaenje prije smrzavanja. Primjenjivost Primjenjivo za blaniranje voa i povra

185

Doboasti blaner sa protivstrujnim vodenim hlaenjem Opis Ovo je arni proces u kojem se sirovina ubacuje u sistem pomou rotirajueg punog transportera. Voda u blaneru se zagrijava ubrizgavanjem pare. Sirovina izlazi iz sistema preko perforiranih lopatica. Dalje se sirovina hladi pomou vode koja protie protivstrujno u odnosu na sirovinu. Zagrijana rashladna voda se moe ponovo koristiti u drugim procesima, npr. za zagrijavanje svjeih sirovina prije ulaska u blaner. Ostvarene okolinske koristi Manja potronja energije u poreenju sa blanerom sa pokretnom trakom i vazdunim hlaenjem i blanerom sa parom i vadunim hlaenjem. Nepoeljni efekti na ostale medije Najvea potronja vode u poreenju sa drugim tehnikama blaniranja. Visok nivo BPK u otpadnoj vodi. Vea potronja energije nego blaner sa pokretnom trakom sa vodenim hlaenjem. Operativni podaci Optimalna temperature i vrijeme blaniranja zavise od vrste i veliine sirovine. Doboasti blaner sa protivstrujnim vodenim hlaenjem troi 1 2.6 kWhe/t smrznutog proizvoda. Protivstrujni doboasti hladnjak troi 2 4 litre vode po kilogramu sirovine. Tabela 39. prikazuje medije za prenos energije i potronju doboastog blanera, prikazani u koliini smrznutog proizvoda, podrazumijevajui pod tim sirovinu koja e biti zamrznuta. Tabela 39. Medijumi za prenos energije i red veliine indikatora za doboasti blaner Medijum za prenos energije Vrua voda Para (kWh/t zamrznuto povre) (t/t zamrznuto povre) (bar) Priblina potronja 0* 0.16 7 0.5 1.3

Pritisak pare

El. energija (kWhe/t zamrznuto povre)

*Vrua voda je 0 zato to je voda zagrijavana ubacivanjem pare

Naredna tabela prikazuje medijume za prenos energije i potronju za protivstrujni doboasti hladnjak, prikazani u koliini smrznutog proizvoda, podrazumijevajui pod tim sirovinu koja e biti zamrznuta.

186

Tabela 40. Medijumi za prenos energije i potronja energije za doboasti hladnjak Medijum za prenos energije Vrua voda Para (kWh/t zamrznuto povre) (t/t zamrznuto povre) (bar) (kWhe/t zamrznuto povre) Priblina potronja 0 0 0 0.5 1.3

Pritisak pare El. energija

Primjenjivost Primjenjivo za blaniranje voa i povra 8.2.13 Pakovanje i punjenje Ekstenzivno pakovanje se koristi u itavoj prehrambenoj industriji jer gotovi proizvodi moraju biti upakovani na odgovarajui nain za distributere i kupce ne samo iz higijenskih zahtjeva, ve da pakovanje sadri neophodne informacije o proizvodu, da bude privlano za kupca i da zaiti proizvod, a takoer i da pokae ime marke, te da bude dosta vidljivo u esto vrlo okrutnim trinim uslovima. Ovo ukljuuje kako vea pakovanje tj. pakete, tako i pojedinane ambalae. Higijenski uslovi moraju biti zadovoljeni, slijedei osnovne HACCP principe. Izbor ambalanog materijala Opis Ambalani materijali mogu biti izabrani da minimiziraju uticaj na okolinu. Da bi se otpad minimizirao, treba uzeti u obzir teinu i volumen svakog materijala, kao i mogunost za ponovnu upotrebu, odnosno reciklau. esto jedan materijal moe iskljuiti potrebu za drugim, npr. stre folija koja se moe reciklirati moe iskljuiti potrebu za papirnim tacnama i stre folijom. Na izbor ambalanog materijala moe uticati mogunost ponovnog koritenja, ime se direktno smanjuje koliina otpada. Lako se mogu izabrati materijali koji se recikliraju, pokuati ne koristiti sloene materijale, obiljeiti ambalau navodei koritene materijale, te smanjiti neeljene kontaminacija materijala, npr. papirne naljepnice na plastinoj ambalai. Ovo zahtijeva saradnju izmeu proizvoaa ili dostavljaa ambalae sa proizvoaem hrane i, u veini sluajeva, sljedeim potroaem u lancu, pogotovo ako je on prodavac na malo. Ugostitelj lake prihvata isporuku u rinfuzi i ne zahtijeva atraktivno pakovanje. Izbor ambalanog materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9 Aneksa II Direktive o ambalanom otpadu 94/62/EC [213 EC 1994]. Aneks ukljuuje minimiziranje prisustva tetnih i drugih opasnih supstanci i materijala, s obzirom na njihovo prisustvo u emisijama, pepelu ili ocjednoj vodi deponija, kada se pakovanja ili ostaci spaljuju ili odlau, te sadri maksimalno dozvoljene koncentracije za sadraj kadmija, ive, olova i esterovalentnog hroma.
187

Treba uzeti u obzir pogodnosti koritenja materijala za reckliranje i/ili kompostiranje, tj. njegove biodegradacije i/ili za proizvodnju energije tj. njegove kalorine vrijednosti. Direktiva o ambalanom otpadu 94/64/EC sadri sve potrebne detalje. Materijali i kombinacija materijala utiu na pranjenje, sakupljanje, sortiranje, razdvajanje i recikliranje, te potrebne zapremine za narednu upotrebu. Na primjer, prirodni materijali kao to su drvo, drvena vlakna, pamuna vlakna, papirna pulpa i juta, koji nisu bili hemijski modificirani, mogu se bez detaljnog testiranja prihvatiti kao i biorazgradljivi. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje neobnovljivih materijala i smanjenje stvaranja otpada. Smanjenje trokova odlaganja otpada. Nepoeljni efekti na ostale medije Ambalaa predviena za ponovnu upotrebu esto je tea nego ambalaa za jednu upotrebu, tako da e moda biti potrebna dodatna energija za njegovo rukovanje i transport. Ambalau koja moe doi u kontakt sa proizvodom, treba prije ponovne upotrebe oistiti, za to je potrebno koritenje vode i deterdenata, a to nadalje proizvodi otpadne vode. Primjenjivost Primjenjivo u sektoru prerade voa i povra. Kljuni razlozi za implementaciju Postojee zakonodavstvo, Direktiva 94/62/EC. Optimizacija plana ambalairanja u cilju smanjenja koliine otpada Opis Sprijeavanje zagaenja u odnosu na ambalani otpad se posmatra koristei hijerarhiju postupka sa otpadom, dakle izbjei ambalairanje; smanjiti ambalairanje; ponovno koristiti ambalau i reciklirati ambalau. Optimalna koliina primarne i sekundarne ambalae moe se koristiti uzimajui u obzir veliinu proizvoda, oblik, teinu zahtjeva distribucije i izabrani ambalani materijal. Ambalaa se moe izabrati da odgovara svrsi, minimizira koliine upotrebljenog materijala za pakovanje, maksimizira koliinu proizvoda po paleti i optimizira dranje u skladitu. Ovo se moe uiniti uz istodobno osiguranje da ambalaa kontinuirano daje traeni stepen zatite za proizvod i bez poveanja rizika otpada proizvoda. Izbor ambalae i ambalanog materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9 Aneksa II Direktive o ambalanom otpadu 94/62/EC .Jedan nain da se to postigne je raditi na usaglaavanju standarda kao to su EN 13428 Ambalairanje Specifini zahtjevi za proizvodnju i sastav sprijeavanje smanjenjem izvora (rad na ovom standardu postie ispunjenje treeg cilja Aneksa II(1) Direktive i EN 13432 Ambalairanje - zahtjevi za ambalairanje koje se moe povratiti kroz kompostiranje i biodegradaciju ema testiranja i kriteriji ocjene za konano prihvatanje ambalae. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje materijala za ambalairanje i smanjenje otpada u pogonima i na mjestu raspakiranja.

188

Operativni podaci Kompanija konditorskih proizvoda nabavila je novu mainu za omotavanje, koja je omoguila da se izostave omoti unutarnjeg sastavljanja na njenim glavnim pakovanjima biskvita. Posljedica je smanjenje propilena za 100 t/god. Kompanija za proizvodnju hrane za domae ivotinje snizila je strane svojih kartonskih podmetaa za prijevoz bez gubitka vrstoe. Ova je akcija smanjila otpad i dovela do smanjenja od 49 % u koritenju valovitog kartona i tinte. Primjenjivost iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji. Utede Kompanija konditorskih proizvoda izvjetava da je povratni period investicije ispod 2 godine. Kompanija za proizvodnju hrane za domae ivotinje izvjetava da je godinja uteda 100.000 funti. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena upotreba pakovanja. Razdvajanje ambalanog materijala u cilju optimizacije upotrebe, ponovne upotrebe, povrata, recikliranja i odlaganja Opis Isporuioci sirovina, pomonih materijala i hemikalija za ienje mogu uzeti natrag svoje prazne posude izraene naprimjer od plastike, drveta ili metala, za recikliranje. Ovo moe biti lake za operatore pogona i isporuioca ako urede da se koriste posude najvee mogue veliine. Pored toga, koriteni ambalani materijali, ako su odvojeni od drugih materijala, ako se ne mogu ponovno koristiti mogu se poslati na recikliranje. Odvajanje ambalanog otpada moe stvoriti mogunosti da se otpad reciklira i smanji koliina koja se alje na odlagalita otpada. On se moe ak i prodati. Postupak moe biti jednostavan kao to je npr. postavljanje papira, drveta, plastike i hrane u odvojene kontejnere. Alternativno to moe ukljuiti sloeniji postupak kao to je upotreba sprave za kvaenje u cilju odvajanja ambalae od proizvoda. Na primjer zatitni plastini film oko flaa koje idu na liniju za flairanje moe se skupljati, kompresovati u bale i slati na reciklau. Ostvarene okolinske koristi Sprijeavanje nastanka otpada, lake recikliranje ambalae i prehrambenih materijala. Nepoeljni efekti na ostale medije Ako se prazne posude vraaju bez ienja nema meusobnih neeljenih efekata. Posuda koja dolazi u direktan kontakt s hranom treba udovoljavati traenim higijenskim standardima, te se treba prije ponovne upotrebe oistiti. Ovo moe izazvati emisije praine, koritenje hemikalija, nastanak otpadne vode i koritenje energije. Prijevoz natrag od korisnika do snabdijevaa obuhvata efekat na okolinu.

189

Operativni podaci Proizvoa deserta razvio je mainu da odvaja na kraju linije otpadni proizvod od njegove ambalae. Ovo je omoguilo da se plastino-kartonska ambalaa kompaktira i reciklira, a otpad od proizvoda da se mijea sa tenim otpadom hrane i prodaje kao hrana za stoku. Rezultat je bio smanjen otpad, nii trokovi odlaganja otpada i preiavanja otpadne vode. Flae, bave, burad, plastini i metalni sanduci, kontejneri za nepakovanu robu, palete, plastine kutije i plastini podmetai mogu se ponovno koristiti. Karton, plastika, staklo i metali mogu se reciklirati. Ovi materijali se mogu skupljati u postrojenjima, gdje se prazne za pakovanje koje treba ponovno koristiti, potrebno je da preduzea imaju aranmane kao to je sistem zatvorene petlje, gdje povratni prevoz omoguava da se ambalaa vrati za ponovnu upotrebu. Ovo je obino efektivnije gdje je udaljenost prevoza relativno kratka. Primjenjivost Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima u prehrambenoj industriji koji koriste raznovrsne ambalane materijale. Utede Ekonomski podaci razlikuju se od mjesta do mjesta i zavise od dogovorenih uslova sa isporuiocem i/ili operatorom za recikliranje otpada. Smanjeni su trokovi odlaganja i obrade otpada. Kljuni razlozi za implementaciju eme sprjeavanja i recikliranja otpada, zakonodavstvo koje je vezano za upravljanje otpadom. Smanjuje se stvaranje otpada, te trokovi odlaganja. Optimiziranje efikasnosti linije za pakovanje Opis Loe konstruisane i voene linije za pakovanja ine da mnoga preduzea gube i do 4 % svog proizvoda i ambalae. Da bi se poboljala efikasnost i produktivnost, te da bi se smanjio otpad pojedine maine treba tano specificirati tako da rade skupa kao dio ukupnog efikasnog plana. Vano je odravati da najsporija maina u proizvodnoj liniji radi sa maksimalnim kapacitetom. Idealno je ako ona nikad ne oskudijeva sa materijalom za rad. Efikasnost linije za pakovanje moe se kontrolirati npr. sedmino mjeriti indikatore kljune za rad, npr. odnos proizvodnje i otpada. Moe se napraviti dijagram optimalnih i stvarnih vrijednosti za mainu za pakovanje, da se identificira da li maina radi sa optimalnom efikasnou. Mogu se takoer ucrtati i druge vrijednosti da se pokae pouzdanost pojedinih maina. Kljuni indikatori kvalitete rada mogli bi biti broj neispunjenih zahtjeva u smjeni ili danu i vrijeme zastoja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje ukupnog otpada od pakovanja u pogonima iz prehrambene industrije. Primjenjivost Primjenjivo na sve pogone u prehrambenoj industriji, tj. nove i postojee koje imaju maine za automatsko punjenje. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje otpadnih proizvoda i pakovanja, kao i uteda trokova.

190

Minimiziranje otpada optimiziranjem brzine linije za pakovanje Opis Rad linije za pakovanje moe se optimizirati i postaviti odgovarajua brzina maina, da se osigura da se proizvod odvaga u tanom odnosu koji je u skladu sa radom opreme za toplotno zatvaranje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje otpadnih proizvoda i ambalae. Operativni podaci Jedno preduzee je pratilo je rad svoje linije za pakovanja i otkrilo da neodgovarajua brzina maine prouzrokuje netano vaganje proizvoda i kvar opreme za toplotno zatvaranje. Prostim podeavanjem brzine omogueno je da se izvre utede proizvoda, pakovanja, naknadnom radu i odlaganju otpada. Druge koristi bile su poveanje proizvodnje i 500 t/god smanjenje otpada. Primjenjivost Primjenjivost u svim pogonima prehrambene industrije koji koriste nain zatvaranja i punjenja mainom. Utede U navedenom preduzeu ostvarene su utede u iznosu preko 120.000 funti/god. Druge finansijske koristi vezane su za poveanje proizvodnje i smanjenje otpada za odlaganje. Kljuni razlozi za implementaciju Poboljana efikasnost proizvodnje. Koritenje kontrolnih vaga u cilju prevencije od prepunjavanja ambalae Opis Koritenje kontrolnih vaga moe smanjiti koliinu proizvoda izgubljenog zbog prepunjavanja. Prepunjavanje moe dovesti do gubitaka proizvoda, zbog prelijevanja, te ulaza ambalanog materijala, koji postaje blokiran u zatvaraima, i kontaminira ih kod mainskog naina zatvaranja proizvoda. Ovo moe dovesti do prosipanja ili potrebe da se proizvodi odbace. Mogu se koristiti tehnike kao to je kontrola statistikim procesom da se prati prepumpavanje i oznai kada maina trai podeavanje. Ovo se moe postii takoer preko izvjebanog paljivog rukovaoca koji odrava optimalno postavljanje na maini za punjenje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje otpada kod punjenja ili kontaminacije ambalanih zatvaraa. Operativni podaci Na osnovnoj maini koja radi na punjenju od 400 g, standardna devijacija je od 0,5 g, tj. 0,125 %. Na starijoj maini vrijednosti devijacije mogu biti vie tj. izmeu 0,15 i 0,25 %. Primjenjivost Primjenjivost u svim postrojenjima za preradu voa i povra sa automatskim mainama za punjenje.

191

Utede Utede se postiu tim to se ne puni vie nego to je potrebno i to se smanjuju gubici zbog prosipanja. Kljuni razlozi za implementaciju Pridravanje zakonskih normi u mjeriteljstvu. 8.2.14 Proizvodnja energije i potronja Efikasnost toplotnog generatora Efikasnost je definirana kao odnos ulazne i izlazne energije procesa. Efikasnost toplotnog generatora moe se opisati kao odnos izmeu energije oduzete fluidu pri emu se uzima u obzir toplota i ulazna energija goriva, procijenjen na niskoj kalorinoj vrijednosti snage. Tipian metod za kalkulaciju efikasnosti toplotnih generatora je tzv. indirektna metoda. Ova metoda je bazirana na konvencionalnoj evaluaciji gubitaka putem mjerljive toplote u dimu, nepotpunog sagorijevanja i disperzije sa zidova toplotnog generatora. Za evaluaciju gubitaka na dimnjaku i gubitaka zbog nepotpunog sagorijevanja, generalno se pribjegava mjerenju dva od sljedeih parametara, npr. O2, CO2 i CO, a oni se koriste za izradu procentualnog gubitka na nain kako se to prikazuje u Ostwaldovom dijagramu sagorijevanja. Gubici uslijed disperzije kroz zidove toplotnog generatora su generalno konstantni sa promjenama u napajanju i mogu se evaluirati koristei dijagrame dobivene od proizvoaa kotlova. Kontrole za procjenu efikasnosti nadzornog ureaja su sljedee:

analize dima i O2, koritenje sagorijevanja goriva i zraka, pritisak, temperatura i kapacitet toplotnog prenosnog medija u grijau, npr. diatermikog ulja, i toplotnog prenosnog fluida do korisnika, npr. pare ili super zagrijane vode.

Poboljanje efikasnosti toplotnog generatora Izolacija cjevovoda, kotlova i opreme Opis Izolacija cjevovoda, kotlova i opreme kao to su penice i hladnjaci, moe smanjiti potronju energije. Izolacija moe biti optimizirana izborom efektivnog materijala za oblaganje, male provodnosti i velike debljine, kao i koritenjem cjevovoda kotlova i opreme koja je izolirana prije ugradnje. Predhodna izolacija ima prednost da su, npr. cijevni drai montirani izvan izolacionog omotaa umjesto da su direktno spojeni na cijev. Ovo smanjuje gubitak toplote preko nosaa. Nedovoljna izolacija cjevovoda moe dovesti do prekomjernog zagrijavanja okolnog procesnog prostora kao i do rizika teta od opekotina. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije, te dodatno potronje goriva i emisija u zrak.

192

Operativni podaci Izolacija cjevovoda i tankova moe smanjiti gubitke toplote/hladnoe do 82 86 %. Dodatno 25 30 % toplote moe se utediti koritenjem prethodno izoliranih cjevovoda umjesto onih koje su tradicionalno izolirani. Primjenjivost Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije, bilo novim ili postojeim. Prethodna izolacija cijevi je primjenjiva na novim instalacijama i tamo gdje dolazi do zamjene postojeih cjevovoda, tankova i opreme. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije. Toplotne pumpe za povrat toplote Opis Radni princip toplotne pumpe baziran je na toplotnom prijenosu sa nie temperature na viu temperaturu uz pomo elektrine snage. Na primjer, povrat toplote iz tople rashladne vode. Rashladna voda je ohlaena i toplota se moe koristiti za grijanje tople vode. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Nepoeljni efekti na ostale medije Toplotne pumpe zahtijevaju elektrinu energiju. Operativni podaci 1997. godine bilo je vie od 16 prehrambenih preduzea u Australiji koja su koristila vie od 30 suaa sa toplotnim pumpama za hranu. Sua sa toplotnom pumpom sastoji se od uobiajenih komora za suenje sa sistemom vazdune cirkulacije i uobiajenim komponentama kondicioniranog sistema hlaenja. Zrak koji se sui je na evaporatoru osloboen vlage, koji je rashladna sekcija ciklusa hlaenja, i ponovno zagrijan na kondenzatoru toplotne pumpe. Energijska efikasnost izraena specifinom ekstrakcionom procjenom vlage, npr. kg odstranjene vode/KWh utroene energije, je izmeu 1 4, sa prosjekom od 2,5 kg/KWh. Dva suaa mogu se koristiti serijski. Osueni zrak sa toplotne pumpe se prvo usmjerava prema fluidiziranom koritu sa polu osuenim proizvodom. Struja zraka zatim prolazi kroz kabinetni sua. Koritenjem ove kombinacije, energijska efikasnost moe biti poboljana do 80 %. Primjenjivost Dobar toplotni izvor je potreban u kombinaciji sa simultanom potrebom za toplotom u blizini izvora. Utede Ekonomska izvodljivost zavisi od cijene goriva koja je vezana sa elektrinom snagom. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni trokovi za potronju energije i vode.

193

Povrat toplote na sistemu za hlaenje Opis Povrat toplote moe se ostvariti na rashladnoj opremi kompresorima. Ovo ukljuuje upotrebu toplotnog izmjenjivaa skladinog tanka za toplu vodu. Zavisno od opreme za hlaenje, moe se ostvariti temperatura od 50 60 C. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije, npr. kroz povrat toplote Operativni podaci Povratna toplota moe se koristiti za zagrijavanje vode na esmama ili zrak za ventilaciju, odmrzavanje duboko zamrznute robe, ili predzagrijavanje medija za ienje. Primjenjivost iroko primjenjivo u novim pogonima. Nedostatak prostora moe biti prepreka za postojee pogone. Tehnika je ekonomski izvodljiva u pogonima sa skladitima za duboko zamrzavanje, kao i normalnom hladnim skladitima, koja ne proizvodi dovoljnu koliinu toplote u zimskom periodu. Utede Smanjeni trokovi energije. Iskljuenje opreme kada se ne koristi Opis Mnogi primjeri mjera tednje energije bez trokova ili sa malim trokovima su oni koji sami uposlenici mogu poduzeti, na primjer iskljuenja opreme, kao to su kompresori i osvjetljenje. Pumpe i ventilatori koji koriste hladni zrak, rashladnu vodu ili rastvor antifriza proizvode toplotu, kad daju najvie snage troe je i za optereenje hlaenja, tako da njihovo iskljuivanje kad ne trebaju raditi, tedi energiju. Ovo vai i za osvjetljenje u hladnjaama ili u ohlaenim prostorijama, kad daju najvie snage troe je i za optereenje hlaenja. Iskljuivanje moe biti planirano vrstim programima i pravilima. Kondicioniranje moe biti nadzirano da bi otkrili npr. visoke ili niske temperature, te iskljuili motore kada nisu u upotrebi. Optereenje motora moe biti osjetljivo, tako da se motor iskljuuje u stanju mirovanja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Primjenjivost iroko primjenjivi u pogonima prehrambene industrije. Utede Smanjenje trokova energije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije.

194

Smanjenje optereenja motora Opis Motori i pogoni se koriste za odvijanje mnogih mehanikih sistema u industrijskim procesima. Optereenje motora i pogona moe se smanjiti osiguravanjem da su poduzeti redovno servisiranje i osnovni koraci odravanja kao to su podmazivanje strojeva. Ako su potvrdne sljedee take, optereenje motora moe biti minimizirano:
da li je stroj koji motor pokree efikasan? da li sistem radi koristan i neophodan posao? da li je prijenos izmeu motora i pokretane opreme efikasan? da li su programi odravanja adekvatni? da li su gubici na cjevovodima, ventilacijama i izolacijama minimizirani? da li kontrolni sistem efektivan? Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje energije. Primjenjivost Primjenjivo gdje se koriste motori. Utede Smanjenje trokova energije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije. Minimiziranje gubitaka motora Opis Gubici motora mogu se minimizirati kroz: upotreba motora sa veom efikasnou gdje je to mogue,, ako se motor pokvari, osigurati da je pruena odgovarajua briga i panja u procesu popravke u pogledu minimizacije gubitka energije, izbjegavanje koritenja velikih predimenzioniranih motora, obezbijeenje stalne ponovne konekcije elektrinog napajanja motora u zvijezdu, kao besplatan nain reduciranja gubitaka od lagano optereenih motora, provjeru da neuravnoteenost napona, visoko ili nisko napajanje, harmonina izvrnutost ili slab faktor snage, ne uzrokuju prekomjerne gubitke. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Primjenjivost Primjenjivo gdje se koriste motori. Utede Smanjenje trokova energije.

195

Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije. Frekventni pretvarai na motorima Opis Upravljanje brzinom pumpnog motora putem frekventnih pretvaraa osigurava to da je brzina rotora tano prilagoena zahtijevanom izlazu pumpe, kao to su snaga potronje i tretman tenosti. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Operativni podaci Smanjenje potronje snage zavisi od kapaciteta i broja pumpi i motora. Generalno, 10 % smanjenja na izlazu pumpe odgovara 28 % smanjenja potronje snage na pumpi. Primjenjivost Frekventni pretvarai mogu se koristiti na standardnim trofaznim motorima. Oni su sposobni i za runu i za automatsku kontrolu brzine. Mogu biti ugraeni i u postojee i u nove instalacije pumpi, ventilacionih ureaja i sistema beskonanih traka. Izvijeteno je da frekventnim pretvaraima upravljani motori ne bi trebali prekoraiti 60 % od ukupne koritene energije instalacije, jer mogu imati nepovoljan efekat na elektro napajanje i mogu napraviti tehnike probleme. Utede Cijena 5,5 KW frekventnog pretvaraa je oko 600 EUR. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje elektrine energije u kombinaciji sa blagim tretmanom proizvoda. Koritenje promjenjive brzine pogona za smanjenje optereenja ventilatora i pumpi Opis Pobudna snaga sama moe napraviti znaajan doprinos u potronji energije u industrijskim procesima. Glavni trokovi visoko efikasnog motora nisu nita vei od trokova motora standardnog kvaliteta, ali poveanje efikasnosti od 2 3 % ini znaajne utede tokom ivotnog vijeka motora. Dodatno, koritenje promjenjive brzine pogona za smanjenje optereenja na ventilatorima i pumpama je energetski puno efikasniji metod za regulaciju protoka od regulatora, priguivaa ili recirkulacionih sistema. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Primjenjivost Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije gdje se koriste ventilatori i motori. Utede Smanjenje trokova energije.

196

Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova energije. 8.2.15 Koritenje vode Opis Ako se crpi i koristi samo ona koliina vode koja se zapravo zahtjeva u industrijskim procesima, uticaj na podzemne vode je minimiziran, a energija se tedi. Voda se moe izdvajati uz zahtjev da se izbjegne prekomjerno skladitenje i rizik da postane neupotrebljiva, zagaivanje ili curenje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje trokova koritenja vode i energije. Primjenjivost Primjenjivo u pogonima prehrambene industrije kod kojih se koriste podzemne vode. Kljuni razlozi za implementaciju Nedovoljne koliine raspoloive podzemne vode. 8.2.16 Ponovna upotreba vode u preradi voa i povra Opis U novim i postojeim postrojenjima postoje mogunosti za ponovnu upotrebu vode, bilo direktno u operaciji bilo indirektno kao izvor, npr. grijanja ili hlaenja. Posebno u postojeim postrojenjima, takve mogunosti dosta zavise od toga npr. koja je operacija upotrijebljena, koji je ureaj za otpadne vode ve instaliran i koji su higijenski zahtjevi za vodu koja se koristi. Mogue je ponovo koristiti vodu u istoj operaciji, ili bez tretmana ili sa prostom filtracijom. Sistematska analiza uzima u obzir upotrebu vode i kvalitet vode potreban za svaku upotrebu i ponovnu upotrebu koje se mogue preduzeti. Tako se kao primjer za ponovnu upotrebu vode u sektoru prerade voa i povra navode:

Procesne tehnike koje ne zahtjevaju pun tretman otpadne vode ienje (mogua podjela izmeu razliitih stepeni ienja) Sve operacije koje zahtjevaju kvalitet vode za pie Naknadna filtracija za uklanjanje dijelova povra

Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i gdje je topla voda ponovo upotrebljena, smanjena potronja energije. Nepoeljni efekti na ostale medije Ako je potreban tretman prije ponovne upotrebe, moe doi do potronje energije i hemikalija.

197

Operativni podaci U sektoru prerade voa i povra, odvajanje kinice, vode za pranje, npr. vode koja nastaje od pranja sirovina i drugih operacija ienja, i procesna voda, npr. voda koja nastaje prilikom ljutenja, sortiranja i konzerviranja, treba biti zabiljeena. Dalje, voda koja je bila koritena za pranje ulazne sirovine i ima nizak nivo BPK moe proi samo kroz reetku, radije nego da prolazi kompletan tretman. Isto se moe primjeniti za vodu koja skida led u hladnjai. Na primjer, pri blaniranju sa pokretnom trakom i sa vodenim hlaenjem, voda iz prve komore sekcije za hlaenje, tj. odmah poslije blaniranja, koja je topla, je ponovo koritena u sekciji za prethodno zagrijavanje sirovine prije blaniranja. U ovom primjeru, sauvana je toplota i manje vode je potroeno zbog recirkulacije. Takoe je primjeeno da neka voda od blaniranja voa i povra moe biti upotrebljena za preliminarno ienje tunela za zamrzavanje. Voda upotrebljena za blaniranje i voda upotrebljena za hlaenje poslije blaniranja moe biti upotrebljena za pranje sirovina, bez tretmana. Voda upotrebljena za kuhanje voa i povra moe biti upotrebljena za pranje sirovina, bez tretmana. Primjeeno je da voda od hlaenja konzervi i tegli pri zatiti voa i povra od kvarenja, moe biti ponovo upotrebljena za rashladnu vodu poslije strerilizacije konzervi i tegli, za pranje sirovina, za pranje oljutenog voa i povra, za grijanje hladne vode za upotrebu za blaniranja ili kao vodu za ienje. Takoer je primjeeno da voda od sterilizacije moe biti upotrebljena za predpranje sirovina. Ako je ova voda zagrijavana, ona moe uticati na rok trajanja hrane, poboljavajui rast bakterija. Ponovna upotreba zagrijane vode za pranje moe zavisiti od toga da li voe i povre ima naknadni tretman toplotom. Poslije biolokog tretmana otpadne vode i njenog hlorisanja, voda moe biti upotrebljena za pranje podova. Poslije biolokog tretmana i dezinfekcije, voda moe biti upotrebljena za operacije i potrebe gdje se zahtjeva kvalitet vode za pie. Opisan je primjer ponovne upotrebe ove vode za pranje salate (vidi Poglavlje Tretman otpadnih voda specifino u sektoru prerade voa i povra). Primjenjivost Primjenjivo za nove i stare instalacije. Unapreenje ponovne upotrebe vode u postojeim instalacijama, koristei opremu koja e poslije biti zamijenjena sa BAT-om, moe omoguiti ponovnu upotrebu vode da bi se minimizirao uticaj na okolinu postojee opreme. Podsticaj za implementaciju Smanjena potronja vode i u nekim sluajevima, smajena potronja energije.

198

8.2.17 Hlaenje i klimatizacija Optimizacija klimatizacije i temperature hladnog skladitenja Opis Nerashlaivanje klimatiziranih soba i rashladnih ostava na temperaturu ispod zahtijevane, smanjuje potronju energije bez uticaja na kvalitet hrane. Rashladne ostave se esto dre na niim temperaturama nego to je potrebno zbog zabrinutosti oko kvarova. Dranje rashladne ostave na niim temperaturama od potrebne poveava mogunost da doe do kvara. Primijeeno je da postavljanje jednostavnih kontrola i ispravnog podeavanja moe biti veliki korak prema omoguavanju pravilnog i to efikasnijeg rada rashladnog ureaja npr. podeavanje termostata da postigne najoptimalniju potronju energije za instalaciju bez uticaja na sigurnost. Obiljeavanje normalnog oitavanja na mjernom instrumentu pomae ranoj detekciji kvara na opremi. Automatske kontrole se mogu koristiti da iskljui rashladni ureaj i/ili svjetla kada za iste nema potrebe. Svjetla i motori u rashlaenom prostoru ne samo da koriste energiju, nego stvaraju i toplotu koja doprinosi energiji koja je potrebna za smanjivanje temperature na zahtijevanu. Energija se moe sauvati ukoliko se oni mogu ukloniti tamo gdje nisu neophodni ili iskljueni kada za svjetla nema potrebe. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije Primjenjivost Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije koji imaju klimatizirane prostore i rashladne ureaje. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni trokovi za potroenu energiju Minimiziranje transmisionih i ventilacionih gubitaka iz rashladnih prostorija, rashladnih ostava i tunela za zamrzavanje Opis Da bi se smanjili transmisioni i ventilacioni gubici u jedinicama za zamrzavanje, trebaju se poduzeti sljedee mjere:

drati vrata i prozore zatvorene to je vie mogue ugraditi brzo-zatvarajua i efektna izolaciona vrata izmeu prostora sa razliitim temperaturama smanjiti veliinu vrata na neophodni minimum za bezbijedan pristup odravati dobro zaptivanje vrata, stvaranje ledenih naslaga oko vrata ukazuje na lou hermetizaciju ne slagati robu na vrata rashladiti prostor ispred rashladne prostorije ako se vrata esto koriste, postaviti trakastu zavjesu ograniiti ventilaciju ugraivanjem prolaza izmeu utovarnog/istovarnog prostora za vozila i prostora za skladitenje sa adekvatnim zaptivanjem smanjiti cirkulisanje zraka kada su vrata i poklopci otvoreni
199

primijeniti adekvatnu termalnu izolaciju i odvajanje tunela za zamrzavanje od njihovog okruenja rashlaivati nou kada je temperatura ambijenta najnia Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. U nekim sluajevima, moe bit smanjeno irenje mirisa i nivoa buke. Primjenjivost Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih proizvoda za ishranu u klimatizovanim prostorijama. Utede U 2001. godini, je zabiljeeno, da je troak otvaranja vrata 6 funti/h za ostave za zamrzavanje i 3 funte/h za ostave za hlaenje. Redovno odmrzavanje itavog sistema Opis Isparivai koji rade na temperaturi ispod 0C trebaju biti kompletno odmrznuti prije nego to led pone pokrivati peraje. Ovo se moe raditi svakih par sati ili svakih par dana. Kada je ispariva prekriven ledom, temperatura isparavanja opada, poveavajui utroak energije. U sluaju da elementi za odmrzavanje nisu ispravni, onda e se naslage leda na isparivaima pogorati. Iz ovog razloga je vano provjeriti da se isparivai odmrzavaju ispravno. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Operativni podaci Pad od 1C u temperaturi isparavanja moe poveati trokove koritenja za 2-4 %. Sistem odmrzavanja na zahtjev, koji pokree odmrzavanje kada je to potrebno, a ne po mjerau vremena, smanjuje koritenje energije za 30 % u nekim sluajevima. Primjenjivost Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih prehrambenih proizvoda. Optimizacija ciklusa odmrzavanja Opis Da bi se postigao optimalni ciklus odmrzavanja isparivaa, vrijeme izmeu ciklusa se moe podesiti. Ako je period izmeu ciklusa odmrzavanja predug onda pada efikasnost isparivaa i pritisak opada preko isparivaa. Ako je ovaj period suvie kratak, onda se stvara znaajna, ali nepotrebna toplota u skladinom prostoru. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Primjenjivost Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih proizvoda za ishranu.

200

Automatsko odmrzavanje rashladnih isparivaa u rashladnom skladitu Opis Sloj leda formiran na povrini isparivaa smanjuje njihovu efikasnost u razmjeni toplote. Topli gas iz kompresora se moe koristiti za odmrzavanje i uklanjanje ovih slojeva. Uteda energije zavisi od kapaciteta/broja isparivaa i vrijeme rada zamrznutih isparivaa. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Primjenjivost iroka upotreba u novim postrojenjima, a lako moe biti primijenjeno i u postojeim radnim procesima. Utede Smanjena potronja energije. Kratak period otplate. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Postrojenja sladoleda u nordijskim zemljama Koritenje binary ice kao rashladne tenosti (sekundarni rashlaiva) Opis Binary ice se moe koristiti kao rashladna tenost. Binary ice se moe opisati kao teni led. Sastoji se od ledenih kristala veliine od 10-100 m, kada pluta u vodi koja sadri antifriz. Antifriz moe biti na bazi etanola i sadri antikorozivne supstance ili ako je teni led za potapanje hrane koristi se obina so. Opisane su dvije tehnologije za proizvodnju tenog leda. Prva koja je prikazana na Slici 23. je teni led malog ili srednjeg kapaciteta, npr. 100-1.000 kW. Brojevi u sljedeem tekstu se odnose na Sliku 30. Teni led se proizvodi sa specijalnim isparivaima, koji se zovu binary ice/teni led generator (1), koji se snabdjeveni sa tenou putem pumpe (2), iz posude tenog leda (3). Konvencionalno rashladno postrojenje (4), sa malim rashladnim punjenjem, povezan je sa binary ice generatorom. Prirodni rashlaivai kao to je voda (ne za zamrzavanje), zrak, CO2 (jo uvijek u razvoju), amonijak i ugljikovodonici, isto se mogu koristiti, kao alternative za hloro-fluoro-ugljikovodonike. Sekundarna pumpa (5) snabdijeva teni led na datu koncentraciju leda u glavni dovod (6), gdje pumpe (7)(opcija), snabdijevaju teni led prema rashladnim masama (8). U sluaju nulte mase, ali u rezervi, teni led se dri kruei u sekundarnom prstenu (6) i (10) ali se proputa preko ventila (9), koji se otvaraju im su rashladne mase iskljuene. Povratne cijevi (10) transportuju teni led, (sa ili bez kristala leda) nazad u rezervoare. (3)

201

1 generator tenog leda 2 primarna pumpa 3 posuda za odlaganje tenog leada

4 rashladni ureaj 5 sekundarna pumpa 6 dovodna cijev koja sadri led

7 distributivna pumpa(opcija) 10 cijev za povrat 8 tovar za hlaenje 9 zaobilazni ventil koja sadri istopljeni led ili ledenu vodu

Slika 23. Binary ice sistem sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem Srednji i veliki kapacitet tenog leda, npr. 1.000 kW 1MW, moe biti proizveden sa rashladnim procesom sa vodom kao rashlaivaem. Tehnologija je veoma slina ovoj sa Slike 23, sa izuzetkom da konvencionalno rashladno postrojenje nije neophodno. Kompresor vodenog isparenja i odgovarajui uslovi vakuma, za teni led 500 Pa (5 mbar), izazivaju da voda isparava u praznu posudu (evaporator) i kompresor uklanja vodena isparenja, koja se naknadno kondenzuju. Ostvarene okolinske koristi Pod uporedivim uslovima, koeficijent reda za teni led je uglavnom bolji nego za konvencionalne rashladne postrojenja i postrojenja za zamrzavanje, npr. koristi se manje energije. Potrebni su manji rashladni ureaji, tako da je manji broj materijala potreban, zato to ne trebaju biti toliko otporni na hemikalije, mogu biti jednostavniji i bolje opremljeni za reciklau. Zbog toga to itavo postrojenje nije opremljeno sa potencijalno tetnim rashlaivaima, mogunost i ozbiljnost sluajnog isputanja istih je smanjen. Za razliku od drugih rashlaivaa, teni led napravljen od vode i alkohola moe normalno biti puten u postrojenje za preiavanje otpadnih voda, sa dozvolom regulatora. Odlike brze izmjene faza ledenog kristala navodno omoguavaju odlian prijenos toplote. Povrina, zbog ovoga, moe biti smanjena ili teni led moe biti topliji, to omoguava manju potronju energije i manju

202

povrinu zamrzavanja. Gubitak teine proizvoda je znaajno manji i odmrzavanje moe biti nepotrebno za rashlaivae zraka. Teni rashlaivai mogu biti manji 20 do 50 % . Operativni podaci U Tabeli 41. se porede zapremine suhog i tenog leda koji je potreban za 3C smanjenja temperature. Tabela 41. Poreenje zapremina suhog i tenog leda potrebnih za postizanje pada temperature za 3C
Proces hlaenja Rashlaivanje Uporeivanje mogunosti hlaenja za datu masu, da bi se postiglo smanjenje temperature od 3C Energija obezbjeena za hlaenje (kJ/kg)

Hlaenje

Suhi Teni led od 10 % ledenih kristala Teni led od 20 % ledenih kristala

1 3.0 6.0 1 3.7 7.3

11 33 66 11 33 66

Zamrzavanje Suhi Teni led od 10 % ledenih kristala Teni led od 20 % ledenih kristala

Na primjer, etiri do sedam puta vie rashlaivaa treba da cirkulie ako je suhi led u upotrebi kao rashlaiva, u odnosu na teni led. Potvreno je da promjer cijevi moe biti u prosjeku 50 % manji i snaga pumpe 70 % manja za teni led u poreenju sa suhim ledom. Takoer je potvreno da postrojenja sa tenim ledom uglavnom rade itavih 24h dnevno tako da je potreban mali ledomat i zapremina ostave. Primjenjivost Primjenjivo u svim postrojenjima za prehrambenu industriju. Utede Potvreno je da postrojenja sa tenim ledom obino rade na jeftinoj tarifi ili tokom vremena kada je nisko ukupno elektrino optereenje.

203

Kljuni razlozi za implementaciju Izbacivanje za ozon tetnih hloro-fluoro-ugljikovodonika u skladu sa Montrealskim protokolom i predvieni pritisak da se smanji koritenje hloroflorougljikovodonika prema Kyoto protokolu. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primjena u mesnoj industriji, preradi ribe, fermentaciji i hladnom skladitenju u Njemakoj. 8.2.18 Proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka Optimalna podeavanja pritiska Opis Pritisak u kompresoru moe se podesiti na maksimum, a onda se moe podeavati za svaku pojedinanu primjenu da se smanji energija potrebna za proizvodnju komprimiranog zraka i smanji nekontrolisano izlijevanje. Za primjenu koja zahtjeva vei pritisak ili dui period rada od veine drugih mjesta gdje se koristi komprimirani zrak, moda bi bilo efikasnije i jeftinije da se ugradi kompresor u tu svrhu. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije i smanjenje nivoa buke, ako veliki kompresori rade krae vrijeme. Primjenjivost Primjenjuje se tamo gdje u postrojenju postoji vie uredjaja koje koriste komprimirani zrak. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje energije i smanjenje popratnih trokova. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene irok spektar upotrebe Optimalni temperatura usisnika vazduha Opis Kompresori rade efikasnije kada koriste hladan zrak. Ovo se generalno postie osiguravanjem da se zrak uvlai van zgrade. Ovo se moe provjeriti mjerenjem usisne temperature koja ne smije prei 35 C kada je kompresor pod punim optereenjem. Temperatura usisne prostorije bi trebala biti u 5 C razlike u odnosu na vanjsku temperaturu. Ako je temperatura prostorije via, to smanjuje efikasnost rada kompresora. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja energije i smanjenje popratnih trokova.

204

Ugradnja priguivaa na usisnike i ispune cijevi Opis Ugradnja priguivaa na usisnik zraka i ispunu cijev kompresora. Priguivai mogu biti apsorpcijski i reaktivni. Apsorpcijski priguiva apsorbuje buku. Reaktivni priguivai sadre komore i pregrade ija veliina i pozicija odreuju zvune karakteristike priguivaa. Reaktivni priguivai mogu biti efektivniji za kompresore koji stvaraju znaajan nivo nisko frekventne tonalne buke. Ostvarene okolinske koristi Smanjeno rasprostiranje buke. Nepoeljni efekti na ostale medije Ako priguiva nije dobro dizajniran, moe doi do poveanja koritene energije, uslijed pritiska ili zaepljenja. Operativni podaci Potvreno je da dobro dizajnirani/osmiljeni priguivai nee poveati povratni pritisak sistema. Ako priguiva nije dobro projektovan, izraeno smanjenje moe podii gubitak pritiska i srazmjerno poveati potronju energije. Povratni pritisak moe se smanjiti poveavanjem veliine priguivaa i spojnice izmeu priguivaa i kompresora. Ugradnja direktnog/ravnog/ priguivaa moe sprijeiti povratni pritisak i zaepljenje. Potvreno je da se viebrojni ispuni otvori mogu prikaiti na cjevovod koji se svodi u jednu cijev veeg dijametra. Takoer je potvreno da se zadnji priguiva bilo kojeg tipa automobila moe koristiti da se postigne tipino smanjenje od 25 dB (A). Primjenjivost Primjena tamo gdje se koristi kompresovani zrak. Utede Niski trokovi. Kljuni razlozi za implementaciju Prevencija radne buke koja izaziva oteenje sluha i smanjenje broja albi na irenje buke van postrojenja. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene irok spektar upotrebe 8.2.19 Sistemi na paru Maksimalno poveanje povrata kondenzata Opis Ako se topao kondenzat ne vraa u kotao onda se mora zamijeniti sa preienom hladnom vodom za dopunjavanje. Dodatna voda za dopunjavanje takoer stvara dodatne trokove preiavanja vode. Umjesto rutinskog oslobaanja kondenzata u postrojenje za preiavanje otpadnih voda zbog rizika od zagaenja, kondenzat moe biti prikupljen u medjurezervoaru i analiziran na prisutnost bilo kojeg zagaivaa. Ovo takoer vodi ka smanjenju koritenja

205

hemikalija za tretman napojne vode kotlove. Dodatno ili alternativno, ako se kondenzat ne moe vratiti u kotao zbog zagaenosti, toplota moe biti izdvojena iz zagaenog kondenzata prije nego to se iskoristi za ienje mjesta gdje se zahtjeva voda manjeg stepena istoe (npr. ienje okolnog prostora). Energija u sistemu u bilo kojoj pari koja se koristi za direktno ubrizgavanje u proces moe se smatrati potpuno iskoritenom. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije i vode i smanjenje nastanka otpadnih voda. Smanjeno koritenje hemikalija za preiavanje vode za napajanje kotla. Operativni podaci U sluaju da se topao kondenzat ne vraa u kotao, onda mora biti zamijenjen sa preienom hladnom vodom za dopunjavanje uz gubitak od cca. 20 % energije apsorbovane u proizvodnji pare iz koje nastaje kondenzat. Ovo moe biti najvei gubitak energije prilikom koritenja pare. Primjenjivost Primjenjuje se tamo gdje se para stvara u kotlu. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova rada i popratnih trokova. Izbjegavanje gubitaka pare prilikom povrata kondenzata Opis Kada se kondenzat oslobaa iz kolektora pare i tee du cijevi za povrat, odreena koliina vode opet ispari. Ova para se obino isputa u zrak i gubi se energija koju posjeduje. Mogue je da se ova koliina pare prikupi i iskoristi (npr.u kotlu). Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije i vode. Operativni podaci Para koja ispari uglavnom sadri oko 40 % energije kondenzata pod pritiskom. Primjenjivost Primjenjuje se tamo gdje dolazi do isparavnja kondenzata i gdje se ta para moe iskoristiti. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova rada i popratnih trokova Izbjegavanje neiskoritenih/neredovno koritenih cijevi Opis Mogu postojati ogranci sistema za rasporeivanje pare koji se vie ne koriste i mogu se odstraniti iz sistema. Takoer, cjevovod koji dostavlja paru u neredovno koritenu opremu moe biti izolovan ugradnjom ventila ili zasuna. Nekoriten i neredovno koriten cjevovod izaziva nepotrebno koritenje energije i vjerovatno dobiva manje panje prilikom odravanja.

206

Uklanjanje ovakvog cjevovoda moe ostaviti ostatak sistema cjevovoda neadekvatno privren, tako da je potrebno dodatno uvrivanje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje koritenja energije i vode. Primjenjivost Primjenjivo u potpunosti. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje energije i popratnih trokova Minimiziranje odsoljavanja i odmuljivanja kotla Opis Odsoljavanje kotla se koristi za regulisanje koliine soli u kotlu, npr. hlorida, baza i silikatnih kiselina, jer je neophodno da se ovi parametri odravaju u okviru propisanih ogranienja. Takoer se koristi za otklanjanje naslaga mulja npr. kalcijum fosfat i korozivni proizvodi, npr. eljezni oksidi iz bojlera te da se voda odrava bistra i bez boje. Otpadna voda pod visokim pritiskom i temperaturom se stalno isputa, ili na odreeno vrijeme ili konstantno. Iz ovog razloga potrebno da se odsoljavanje svede na minimum. Najbolje je da se ukupna koliina rastvorenih vrstih materija u kotlu odrava na najveem dozvoljenom nivou. Ovo se moe postii preko automatskog sistema koji se sastoji provodne sonde u kotlu, regulatora odsoljavanja ili ventila za regulaciju odsoljavanja. Provodnost se mjeri konstantno. Ako izmjerena provodljivost prelazi maksimalnu vrijednost, onda se regulacioni ventil vie otvara. Da bi se smanjila potronja energije, toplota se moe izdvojiti i ponovo iskoristiti tokom odsoljavanja kotla. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje energije. Smanjena proizvodnja otpadnih voda. Operativni podaci Tabela 42. prikazuje potencijalnu utedu goriva putem smanjenog odsoljavanja kao funkcije pritiska pare u dubokom zamrzavanju povra. Pri pritisku pare od 10 bara, ostvariva je uteda goriva od 2,1 % ako se odsoljavanje smanji za 10 %. Tabela 42. Potencijalne utede reduciranjem odsoljavanja kotla u dubokom zamrzavanju povra
Efektivni pritisak u kotlu (bar) Uteda goriva pri smanjenju odsoljavanja (%)

7 10 17

0.19 0.21 0.25

207

Primjenjivost Primjenjivo tamo gdje se koristi kotao. 8.2.20 ienje Proizvodna oprema i proizvodne instalacije se iste i dezinfikuju periodino, a uestalost ovisi od proizvoda i procesa prerade. Cilj ienja i dezinfekcije je uklanjanje ostataka iz procesa prerade, drugih zagaujuih materija i mikroorganizama kako bi se osigurala kvaliteta proizvoda, bezbjednost hrane, kapacitet proizvodne linije, transfer toplote i optimalan rad opreme. To se moe raditi runo, kao npr. ienjem pod pritiskom ili automatski, npr. koritenjem CIP a. Runo ienje u osnovi zahtijeva razdvajanje opreme (rastavljanje na dijelove), za vrijeme ienja. Suho ienje opreme i instalacija Opis Mnogi zaostali (rezidualni) materijali mogu se odstraniti iz posuda, sa opreme ili instalacija, prije ienja vodom. Ovakav postupak ienja se moe primijeniti tijekom, kao i nakon radnog vremena. Sva prosipanja, ispadanja, itd. mogu se oistiti bilo krpom ili spuvom, bilo odstraniti vakuum usisivaem, radije nego ih isprati u odvodne cijevi. Ovim se smanjuje dospijee materijala u vodu, koji bi se nakon toga morali odstraniti na postrojenju za tretman otpadnih voda. Ovim se redukuje potronja vode, pa se shodno tome taj nastali otpad tretira kao bilo koji komunalni otpad. Ovo se takoer moe unaprijediti koritenjem suhog transporta materijala i otpada. Suho ienje opreme je uvijek brzo i pogodno, ako je osigurano spremite(sanduk) za sakupljanje otpada. Pribor za sakupljanje moe biti zakljuan na odreenom mjestu, kako bi sigurno bio dostupan za vrijeme procesa ienja. Osim runog ienja opreme i instalacija, mogu se koristiti i druge mjere kao to su, ostavljanje vremena materijalima da iscure prirodnim putem, koritenjem gravitacije, u pogodno postavljene posude za tu namjenu. Postupak ienja se moe odvijati na nain da se osigura da je mokro ienje minimizirano a da su neophodni higijenski standardi zadovoljeni. Npr. koritenje crijeva moe biti zabranjeno do zavretka postupka suhog ienja. Ostvarene okolinske koristi Smanjena potronja vode i koliina otpadne vode. Smanjeno dospijee materija u otpadne vode, te samim time, smanjeni nivoi KPK i BPK5. Poveana mogunost ponovne upotrebe i recikliranja supstanci nastalih u procesu. Smanjena upotreba energije neophodne za zagrijavanje vode za ienje. Smanjeno koritenje deterdenta. Nepoeljni efekti na ostale medije Poveanje koliine vrstog otpada. Operativni podaci Uobiajena praksa osoblja ukljuenog u proces ienja je da uklone reetke sa podova i materijale speru direktno u odvode, moda vjerujui da e neke naknadne reetke ili posude zaustaviti vrste materije. Meutim, kada ove materije dospiju u otpadnu vodu one su predmet razliitih utjecaja kao to su turbulencija, pumpanje ili mehaniko filtriranje. Ovo
208

dovodi do raspadanja vrstih estica i otputanja rastvorljivog BPK, zajedno sa pojavom koloidnih i suspendiranih vrstih masnoa. Naknadno uklanjanje ovih rastvornih, koloidnih i suspendiranih organskih materija moe biti daleko kompliciranije i skuplje nego koritenije jednostavnih posuda sa reetkama. U preradi voa i povra, gubici u proizvodu tokom procesa, mogu biti prikupljeni i upotrebljeni kao stona hrana. Prilikom koritenja prakastih materijala za ienje, veoma je vano razmotriti rizike vezane za poar i eksploziju, te za zatitu na radu. Kod ienja opreme, vano je razmotriti rizike vezane za pristup opasnim materijama i otrim ivicama. urno uklanjanje moe biti neophodno i nuno za odravanje (uvanje) higijene i prevenciju mikrobiolokih rizika. Primjenjivost Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjena potronja energije i vode, smanjena potreba za tretmanom otpadnih voda, manja upotreba deterdenata i manji trokovi. Primjer postrojenja Mnoga postrojenja primjenjuju postupke suhog ienja prije postupka mokrog ienja. Nabavka i upotreba sifona u podovima Sifon je fina mreica smjetena u odvodnom kanalu koja sprjeava vrste materije da dospiju u vodu, te u ureaj za tretman otpadnih voda. Sifoni sa reetkama se mogu fiksirati tako da se osigura da nema dospijea vrstih estica u otpadnu vodu. Ukoliko se prazne nakon suhog ienja i fiksiraju prije mokrog ienja, moe se izbjei da vrste materije i estice dospiju u otpadnu vodu. Ostvarene okolinske koristi vrsti otpad koji padne na podu ne dospijeva u otpadnu vodu. Ovim se smanjuju suspendirane materije, BPK, KPK, masti i ulja, ukupni azot i ukupni fosfor u otpadnoj vodi. vrsti otpad sakupljen na ovaj nain moe biti iskoriten u neke druge svrhe ili odloen na odgovarajui nain. Nepoeljni efekti na ostale medije Poveanje koliine otpada Operativni podaci Veliina otvora na reetkama moe varirati u zavisnosti od primjene, a uestalost pranjenja moe takoer varirati u ovisnosti o karakteristikama potencijalno prosutog materijala. Primjenjivost Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije. Utede Vrlo jeftino za odravanje
209

Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeno zagaivanje otpadne vode i samim time jednostavniji tretman otpadne vode Primjer pogona iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji. Prethodno namakanje podova i otvorene opreme kako bi se odstranile neistoe prije ienja Opis Podovi i otvorena oprema se mogu namoiti prije postupka mokrog ienja. Ovim se uklanja prljavtina i samim time olakava naknadno ienje, npr. koristi se manje vode i manje deterdenata. Ostvarene okolinske koristi Ovisno o okolnostima moe biti smanjena potronja vode i energije za zagrijavanje vode. Moe se smanjiti potronja hemikalija. Primjenjivost Primjenjivo tamo gdje treba odstraniti jaa zaprljanja Upravljanje potronjom vode, energije i upotrebe deterdenata Opis Ukoliko se vodi dnevna evidencija o potronji vode, deterdenata i istoi, mogue je utvrditi odstupanja od uobiajene prakse, te zatim pratiti i planirati tekue aktivnosti kako bi se smanjila budua potronja kako vode, tako i deterdenata, bez naruavanja higijene. Ovo se odnosi na svo ienje, bilo da se radi o manualnom ili automatskom, kao to je na primjer koritenje CIP-a. Mogue je uraditi probna ienja, na primjer sa manje ili bez deterdenata; upotrebom vode razliitih temperatura; koristei mehaniki tretman, tj. koristei "snagu" kako pritiska vode, tako i "snagu" ienja sredstava kao to su razliite spuve za trljanje, etke, itd. Praenje i kontroliranje temperature ienja moe omoguiti ispunjavanje zahtijevanih standarda istoe opreme i postrojenja bez prekomjerne upotrebe sredstava za ienje. Vaan udio u prevenciji prekomjerne upotrebe vode i deterdenata, ini obuka uposlenika o upotrebi i nainu pripreme otopina za ienje, kao i o nainu njihove primjene. Na primjer, osoblje ne bi trebalo pripremati otopine u prevelikim koncentracijama, bilo da to rade runim ili automatskim doziranjem. Ovakve situacije se deavaju vrlo esto, ukoliko ne postoji obuka ili nadzor, pogotovo tijekom automatskog doziranja sredstava za ienje. Ostvarene okolinske koristi Mogue smanjenje potronje vode, deterdenata i energije neophodne za zagrijavanje vode. Mogunost smanjenja zavisi o zahtjevima u pogledu ienja za svaki pojedini dio opreme ili postrojenja. Operativni podaci Neadekvatna kontrola higijene uzrokuje probleme u pogledu sigurnosti hrane, koji mogu rezultirati odbacivanjem proizvoda ili skraenjem roka upotrebe proizvoda. Poboljanja u tehnikama ienja mogu takoer biti postignuta koritenjem ogranienja toka kod

210

snabdijevanja vodom i regulacijom pritiska vode, iz visokog pritiska u srednji i niski. Uestalost mokrog ienja se takoer moe procijeniti u cilju smanjenja broja kompletnih mokrih ienja. U nekim postrojenjima, jedno kompletno mokro ienje dnevno moe biti dovoljno da se osigura zahtijevani nivo higijene. Kod planiranja uestalosti i trajanja ienja opreme potrebno je uzeti u obzir njenu veliinu i sloenost, kao i vrstu i stupanj zaprljanosti. Primjenljivost Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije. Utede Primjena tehnike moe rezultirati u smanjenju trokova za vodu, energiju i deterdente. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni trokovi za vodu, energiju i deterdente. Postavljanje pitolja na crijeva za ienje Opis Na crijeva za ienje se mogu postaviti pitolji sa okidaem bez potrebe za jo nekim izmjenama, u sluaju da se koriste bojleri za zagrijevanje vode. Ukoliko se koriste ventili za mijeanje vodene pare i vode kako bi se osigurala topla voda, u tom sluaju neophodno je ugraditi kontrolne ventile, koji bi sprijeili vodenu paru i vodu da uu u pogrenu cijev. Automatski ventili za zatvaranje su esto opskrbljeni prskalicama. Prskalice poveavaju uinak vode, a smanjuju njen protok. Ostvarene okolinske koristi Smanjenjepotronje vode i energije. Operativni podaci U jednom primjeru postrojenja, izraunata je uteda u energiji za koritenje crijeva sa postavljenim automatskim ventilom i prskalicom, koristei vodu temperature 71 C. Protok prije ugradnje je bio 76 l/minuti, a po ugradnji je iznosio 57 l/minuti. Vrijeme rada crijeva je bilo 8 h/d prije ugradnje, a 4 h/d nakon toga. Za cijenu vode od 21 USD/m3 godinja uteda vode je iznosila USD 4.987 (cijena u 2000 godini). Primjenjivost Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije. Utede Ukoliko se prskalice instaliraju bez automatskog zaustavljanja, cijena opreme je manja od 10 USD. Automatski pitolj sa prskalicom kota priblino 90 USD (Cijena je u 2000. godini). U ovom sluaju je povratni period bio trenutan. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova za vodu i energiju. Primjer postrojenja iroko primijenjen.
211

ienje vodom pod pritiskom ienje pod pritiskom se koristi za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene opreme i transportera, kao i za ispiranje nakon ienja i primjene hemikalija. Mogu se koristiti kako topla, tako i hladna voda zavisno od zahtjeva ienja. Opskrba vodom sa kontroliranim pritiskom, te putem prskalica Opis Tamo gdje je potrebna opskrba vodom, to se moe uiniti putem prskalica postavljenih na opremi za preradu ili putem prskalica postavljenih na crijeva koja se koriste za ienje opreme i/ili postrojenja. Za operacije ienja, do crijeva se moe dovesti voda iz vodovoda. Prskalice postavljene na procesnoj opremi se projektiraju i pozicioniraju za svako pojedino ienje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode. Tamo gdje se koristi vrua voda, moe se smanjiti ukupna potronja energije. Operativni podaci Na svakoj se prskalici moe podesiti protok vode, u zavisnosti od primjene. Takoe, pritisak vode se moe podesiti u skladu sa operacijama koje zahtijevaju vei ili manji pritisak vode, te se takoer moe ugraditi odgovarajui regulator pritiska na svaku od stanica za ienje koje zahtijevaju vodu. Potronja vode se moe optimizirati praenjem i odravanjem pritiska vode, kao i stanja prskalica za vodu. Primjenjivost Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije, u skladu sa zahtjevima za ienjem. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potronje vode. ienje visokim pritiskom upotrebom centralnog sklopnog bloka Opis U ienju visokim pritiskom, voda se prica po povrini koja treba da bude oiena pritiskom od oko 15 bara, to se podrazumijeva da je niski pritisak, pa do 150 bara, to se smatra visokim pritiskom. Pritisak od oko 40 bara do 65 bara se takoer smatra visokim. Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za rad unutar pogona prehrambene industrije. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju dodatne mjere sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne maine koriste vie vode. Sredstva za ienje se ubacuju u vodu na umjerenoj temperaturi do 60 C. ienje pod pritiskom smanjuje potronju vode i hemikalija poredei ih sa crijevima. Meutim, bitno je da se pritisak koristi na siguran i uinkovit nain. Postoji dilema u prehrambenoj industriji oko utjecaja na higijenu koje imaju aerosol i prskanja, povezanih sa upotrebom crijeva sa visokim pritiskom. Maine za ienja sa visokim i srednjim pritiskom imaju prednosti u poreenju sa mainama za ienje sa niskim pritiskom, koje se sastoje od manje potronje vode zbog efekata

212

mehanikog ienja vodenih prskalica; potronja hemikalija je manja budui da se teka zaprljanja uklanjaju uslijed vodenog mlaza, takoer smanjenje koliine vode podrazumijeva manje podloge za razvoj bakterija. Meutim, postoji problem oko poveanog rizika od aerosola kod ienja pod visokim pritiskom. Istraivanja pokazuju da ak i sistemi sa niim pritiskom mogu prouzroiti znaajan nivo aerosola iznad visine od 1 metra, te se stoga ne bi trebali koristiti tijekom procesa proizvodnje u higijenski osjetljivim podrujima. Mogu se koristiti pokretni sistemi za suho ienje, kojim se ne samo da smanjuje potronja vode i optimizira odlaganje otpada, nego se i smanjuje rizik od akcidentnih pokliznua. Izvan proizvodnog vremena se sigurno mogu koristiti kako sistemi sa visokim, tako i oni sa niskim pritiskom, ali zbog bolje uinkovitosti, sistem sa visokim pritiskom je jeftiniji. Postoje podaci koji govore da je ienje visokim pritiskom brzo, jednostavno za koritenje, efikasno i trokovno uinkovito. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i hemikalija, u usporedbi sa tradicionalnim crijevima, kao i u usporedbi sa ienjem sa srednjim i niskim pritiskom. Operativni podaci Kada se koristi ienje visokim pritiskom, vano je da je postignut korektan balans izmeu pritiska, koliine vode gdje se voda prica, temperature vode i doziranja hemikalija za svaku pojedinu primjenu. Neadekvatan pritisak moe rezultirati loim ienjem, dok e prevelik pritisak poveati rizik od oteenja povrine i opreme ili ak moe povrijediti ljude. Primjenjivost iroka primjena u svim pogonima iz prehrambene industrije. Utede Postoje podaci da se koritenjem sistema visokog pritiska, a male koliine, mogu ostvariti utede u pogledu trokova za paru, vodu i otpadnu vodu od 85 %, u usporedbi sa sistemima sa niskim pritiskom, a velikom koliinom vode. Smanjenje trokova povezano sa smanjenom potronjom hemikalija. Primjer postrojenja iroka primjena. ienje niskim pritiskom uz pomo pjene Opis ienje niskim pritiskom uz pomo pjene se moe koristiti umjesto tradicionalnog naina ienja crijevima sa vodom, etkama i runim doziranjem deterdenata. Moe se koristiti za ienje zidova, podova, i povrina opreme. Pjena za ienje, kao to je neki alkalni rastvor, se poprska po povrini koja treba da bude oiena. Pjena prianja na povrinu. Ostavlja se da djeluje 10-20 minuta, a potom se ispira vodom. ienje pjenom niskim pritiskom moe koristiti bilo centralni sklopni blok, ili decentralizirane pojedinane jedinice. Centralizirani sistemi opskrbljuju sa otopinom za ienje i vodom pod pritiskom iz jedne centralne jedinice, te se tijekom ienja automatski izmjenjuju procesi prskanja pjene i ispiranja. Mobilne maine za ienje zahtijevaju vie vremena, nego one koje se opskrbljuju iz centralnog sklopnog bloka.

213

Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za rad unutar pogona prehrambene industrije. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju dodatne mjere sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne maine koriste vie vode. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije u usporedbi sa upotrebom tradicionalnih crijeva za vodu, etki i runog doziranja deterdenata. Operativni podaci Prednosti koritenja sistema sa pjenom ukljuuje poveano vrijeme kontakta sa zaprljanom povrinom, to omoguava poboljanje rezultata ienja koji se postiu, ak uz upotrebu manje agresivnih hemikalija. Hemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira poboljanom uinkovitosti ispiranja i ienja. Trokovi radne snage su takoer smanjeni, budui da je u usporedbi sa tradicionalnim metodama sad potrebno daleko manje vremena. Budui da se koriste manje agresivne hemikalije, smanjen je i broj oteenja na mainama, te smanjen rizik po rukovaoca. Potencijalni nedostatak koritenja pjene je njena gustoa, budui da se zbog toga odvaja od povrine djelovanjem sopstvene teine, te se time smanjuje vrijeme kontakta sa povrinom. Primjenjivost Primjenjivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene opreme i transportera. Kljuni razlozi za implementaciju Bolje ienje i eliminaciju problema vezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje aerosola koji sadri prljave estice i bakterije. ienje gelovima Opis Gelovi se obino koriste za ienje zidova, stropova, podova, opreme i kontejnera. Hemikalija se poprica po povrini koja se treba oistiti. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije, u usporedbi sa tradicionalnim pranjem crijevom i vodom, etkama, uz runo doziranje deterdenata. Operativni podaci ienje gelom omoguuje due kontaktno vrijeme nego pjena, izmeu prljavtine i aktivnog deterdenta, zbog prirode prijanjanja gela za povrinu, te veu pristupanost udubljenjima, budui da pristup nije onemoguen mjehuriima zraka. Kako god, gelovi su providni i teko vidljivi, te mogu biti nepostojani pri visokim temperaturama. Prednost korienja gelova ukljuuje poveanje vremena kontakta sa prljavom povrinom, to dovodi do poboljanja rezultata ienja koji se postiu, ak i kada se koriste manje agresivne hemikalije. Hemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira poboljanom uinkovitosti ispiranja i ienja. Budui da je gel lako isprati, koriste se manje koliine vode. Trokovi radne snage su takoer smanjeni, budui da je u usporedbi sa tradicionalnim metodama sad potrebno daleko manje vremena. Budui da se koriste manje agresivne hemikalije, smanjen je i broj oteenja na mainama, te smanjen rizik po rukovaoca.
214

Primjenjivost Primjenljivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene opreme i transportera. Kljuni razlozi za implementaciju Eliminacija problema povezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje aerosola koji sadri prljave estice i bakterije. Odabir sredstava za ienje Odabir sredstava za ienje je predmet nekoliko kriterija, ukljuujui konstrukciju postrojenja, dostupne tehnike ienja, vrstu prljavtine i prirodu proizvodnog procesa. Sredstva za ienje moraju biti odgovarajua za upotrebu, ali i drugi aspekti su takoe vani, npr. glukonska kiselina je manje korozivna nego druge kiseline. Takoer, ienje u sektorima prehrambene industrije ne znai samo otklanjanje neistoa, i dezinfekcija je isto tako znaajna. Izbor i upotreba sredstava za ienje i dezinfekciju mora obezbjediti efikasnu kontrolu higijene, ali sa znaajnim uvaavanjem uticaja na okoli. Kada je upotreba sredstava za ienje neophodna, prvo je potrebno provjeriti da li oni mogu postignuti adekvatan higijenski nivo, a potom provjeriti njihov potencijalni uticaj na okolinu. Tipina sredstva za ienje u prehrambenoj industriji su:

alkalije, natrij i magnezij hidroksid, metasilikat, soda bikarbona kiseline, nitritna kiselina, fosforna kiselina, glukonska kiselina predpripremljena sredstva za ienje, kelatni agensi kao EDTA, NTA, fosfati, polifosfati, fosfatni agensi ili povrinski aktivni agensi. oskidirajui ili neoksidirajui biocidi.

Izbor sredstava za dezinfekciju i sterilizaciju Hemikalije koje se koriste za dezinfekciju i sterilizaciju opreme i postrojenja rade na principu da utiu na elijsku strukturu bakterija i sprjeavaju njihovo razmnoavanje. Dezinficijensi koriteni u prehrambenoj industriji su regulirani Direktivom 98/8/EC Procjena utjecaja na okoli i zdravlje ljudi je obavezna od 2007. godine. Nekoliko vrsta tretmana moe biti primjenljivo. To ukljuuje upotrebu okisdirajuih biocida, te neoksidirajuih biocida, UV zraenja i pare. Neoksidirajui biocidi ukljuuju upotrebu npr. kvartarnih amonijumskih soli, formaldehide glutaraldehide. Oni se openito nanose koritenjem tehnike zvane fogging, gdje se supstanca kao magla prica iz spreja u zonu koja treba biti sterilizirana, te se na taj nain oblau izloene povrine. Ovo se obavlja izmeu radnih smjena, tako da se magla raisti prije nego to radnicu dou na radna mjesta. Izlaganje ovim kemikalijama moe izazvati respiratorne probleme, tako da se moraju uzeti u obzir potrebe zdravlja radnika, onda kada se vri odabir i upotreba sredstava za dezinfekciju i sterilizaciju. CIP ienje i njegova optimalna upotreba Opis CIP sistemi su sistemi za ienje inkorporirani u cjelokupnu opremu, a koji mogu biti kalibrirani na nain da koriste samo neophodnu koliinu deterdenta i vode na odgovarajuim uslovima temperature, a ponekad i pritiska.
215

Ugraivanje CIP sistema se moe planirati ve u najranijoj fazi dizajniranja opreme, a moe biti instaliran od strane proizvoaa. Naknadno ugraivanje CIP sistema je mogue, mada je potencijalno tee i skuplje. Rad CIP sistema se moe optimizirati inkorporiranjem internog recikliranja vode i hemikalija; paljivo postavljenim operativnim programima koji odgovaraju stvarnim zahtjevima za ienjem u procesu; koristei odgovarajue sprejeve i odstranjujui jau zaprljanost prije ienja. Oprema pravilno dizajnirana za CIP ienje, trebalo bi da ima sprej loptice locirane tako da nema slijepih taaka u procesu ienja. Druga voda iz npr. RO (reverzne osmoze) i/ili kondenzat moe biti odgovarajua za direktnu upotrebu kod predispiranja u CIP-u, ili za druge upotrebe nakon koritenja/tretmana. Upotreba ovakve vode za ispiranje moe da zavisi od injenice da li je mogue materijale ponovno iskoristiti u procesu. Ako je to sluaj neophodna je voda iji kvalitet odgovara vodi za pie. Hemikalije koje se koriste u CIP-u su obino alkalne otopine bazirane na kaustinim sredstvima (koja izjedaju), da bi odvojile i otklonile masnoe i proteine acidnim jedinjenjima, npr. bazirane na HNO3 da bi otklonile i odvojile mineralni sloj. U mnogim sluajevima koritenje kiselina nije neophodno. ienje kod koga se koriste samo kaustina sredstva se nekada oznaava kao ienje jednom fazom. Helatna sredstva, obino bazirana na EDTA ponekad se dodaju alkalnim otopinama, kako bi se sprijeilo taloenje koje se obino javlja kod alkalnih koncentrata i da bi rastopili naslage. Helatna sredstva i drugi aditivi mogu biti tetni za okolinu. Neke prednosti jednofaznog ienja su da smanjuje potronju vode i energije, a poveava brzinu ienja. Upotreba i kiselih i alkalnih sredstava za ienje zahtjeva 2 tanka sa dodatnim sistemom cijevi, ispiranje izmeu njih, te samim time upotrebu vie vode i energije, a i proces due traje. Izbor sredstava za ienje zavisi od niza faktora i ne moe biti generalno odreeno. Odreena sredstva za ienje su dostupna za pojedine upotrebe. Panja se mora obratiti da se ne koriste neodgovarajue hemikalije npr. deterdenti koji sadre EDTA za ienja tankova/cisterni za mlijeko i skladitenje sirovog mlijeka. Postoje podaci da paralelno ili serijsko ienje tankova i paralelno ienje sistema cijevi treba izbjegavati. U paralelnoj konfiguraciji moe biti teko postii potrebnu distribuciju toka kroz vie od jednog tanka i CIP povratak kroz tankove zahtjeva dugo vremena. Prebacivanje od ispiranja do ienja, ili od ienja do finalnog ispiranja rezultira u dugakoj mixing zoni. U serijalnoj konfiguraciji sadraj cijevi izmeu tanka I i II rezultirat e u dugakoj mixing zoni ako sadraj nije dreniran. Kada hemijska otopina sredstava za ienje stie u tank I (dreniran), sadraj cijevi moe postati izmijean sa sredstvom za ienje u tanku II (ranije dreniranom). Ostvarene okolinske koristi Mogua redukcija potronje vode, deterdenta i energije potrebne za zagrijavanje vode jer se mogu postaviti nivoi potronje potrebne za lociranu povrinu koju je potrebno oistiti. Mogua je ponovna upotreba vode i hemikalija unutar sistema. Nepoeljni efekti na ostale medije Mogue poveano koritenje energije vezane za ispumpavanje vode i deterdenta.

216

Operativni podaci CIP sistemi mogu npr. smanjiti na minimum upotrebu sredstava za ienje i dezinfekciju recikliranjem otopina za ienje. Neki gubici e i dalje biti prisutni kod zagaenja voda i otopina. CIP sistemi mogu biti daleko efikasniji od manuelnih, ali moraju biti adekvatno dizajnirani i upotrebljavani da bi njihove potencijalne vrijednosti bile optimalno iskoritene. Dizajn i upotreba koji minimaliziraju koritenje vode, hemijskih sredstava za ienje, a do maksimuma poveavaju rezultat ukljuuju:

reispiranje koritenjem manje koliine vode koja u nekim sluajevima moe biti kombinirana bilo sa povratkom reispirane vode na proces ponovne upotrebe, prilagoavanje CIP programa veliini, tipu, zatim doziranje i potronja vode, temperature, pritiska, vremena pranja i ispiranja, automatsko doziranje hemikalija i tana koncentracija, interna reciklaa vode i hemikalija, ponovna upotreba intermedijalne/finalne vode za reispiranje, kontrola reciklae zasnovana vie na provodljivosti nego na vremenu, sprej ureaji, pravilan izbor CIP deterdenta.

Finalna voda za ispiranje se ponovno upotrebljava bilo za reispiranje, intermedijalno ispiranje ili pripremu otopina za ienje. Cilj finalnog ispiranja je da otkloni posljednje tragove otopina za ienje sa opreme. ista voda i voda za ispiranje koja se vraa u centralni CIP sistem, dovoljno je ista da bude ponovo upotrebljena, umjesto da bude odstranjena u odvod. Ponovna upotreba finalne vode za ienje zahtjeva povezanost CIP povratne cijevi do tanka za reispiranje. Za velike, razgranate instalacije centralni CIP sistem moe da bude neadekvatan. esto su razdaljine suvie dugake, to dovodi do odgovarajueg gubitka toplote, deterdenata i vode. U tim sluajevima se moe koristiti nekoliko manjih CIP sistema. Za neke male ili rijetko upotrebljavane instalacije, ili kod kojih rastvor za ienje postaje veoma zagaen, kao to su UHT instalacije koriste se pojedinani sistemi. U takvim sistemima nema ponovne upotrebe sredstava za ienje. Primjenjivost Primjenljivo kod zatvorene/zavarene opreme kroz koje moe da cirkulie tenost, ukljuujui npr. cijevi i sudove. Utede Kapitalna vrijednost visoka, reducirana cijena vode, energije i hemikalija. Kljuni razlozi za implementaciju Automatizirano i jednostavno rukovanje. Primjeri upotrebe CIP se koristi u mnogim pogonima za proizvodnju sokova i bezalkoholnih pia.

217

esto i brzo ienje procesne opreme i podruja u kome se skladite materijali Opis Podruje na kome se skladite sirovine, nusproizvodi i otpad treba esto istiti. Program ienja treba da obuhvati sve strukture, opremu i unutranje povrine, kontejnere za odlaganje materijala, odvod, dvorita i kolovoze. Ostvarene okolinske koristi Usvajanje temeljitog ienja i dobrog gospodarenja kao rutine, smanjuje pojavu neprijatnog mirisa i rizik od problema i neugodnosti vezanih za higijenu zbog tetoina i gamadi. Nepoeljni efekti na ostale medije Voda se troi za vrijeme procesa ienja, mada koliina zavisi od suhog ienja prije upotrebe vode. Zato postoje mogunosti za ponovnu upotrebu vode iz izvora unutar pogona i ureaja za preiavanje otpadnih voda. Operativni podaci ienjem podruja gdje se dovozi sirovina i gdje je neizbjena pojava ostataka od dijelova voa i povra, kao i dijelova biljaka i zemlje, smanjuje se mogunost pojave truljenja tih ostataka i pojave neprijatnih mirisa. Takoe, smanjuje se moguost kontaminacije sirovina i pojava raznih ivotonjica. Redovno i esto odvoenje ostataka sirovina poslije ienja smanjuje pojavu neprijatnih mirisa. Primjenljivost Primjenljivo kod svih pogona iz sektora hrane, pia i mlijeka. Upotreba rasprivaa za vodu i HPLV sprejeva za ienje kamiona (HPLV = visok pritisak, nizak volumen) Opis Upotrebom rasprivaa za vodu i/ ili HPLV sprejeva za ienje kamiona postie se smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda Ostvarene okolinske koristi Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda Operativni podaci Kontejneri za groe se odravaju koritenjem ove tehnike. Voda za ienje se drenira. Primjenljivost Primjenljivo kod pogona prehrambene industrije kod kojih se materijali isporuuju kamionima. Utede Smanjena cijena vode i zbrinjavanje otpadne vode Primjeri Kod proizvodnje vina.

218

8.3

TEHNIKE ZA KONTROLU I TRETMAN EMISIJA U ZRAK

Ovaj odjeljak Tehnike za smanjenje emisija u zrak, podijeljen je na tri glavna odjeljka. Prvi odjeljak opisuje sistemski pristup kontroli emisija u zrak, od inicijalne definicije problema te o tome kako izabrati optimalno rjeenje. Drugu odjeljak opisuje tehnike integrirane u proces koje se koriste za spreavanje ili smanjenje emisije u zrak. Na kraju, trei odjeljak opisuje tehnike smanjenja/eliminisanja na kraju proizvodnog procesa koje se koriste nakon mjera integriranih u proces. 8.3.1 Strategija kontrole emisija u zrak Ova strategija je podijeljena na odreeni broj evaluacijskih faza. Nivo do kojeg je potrebno primijeniti odreenu fazu zavisi od specifine situacije instalacije, a neke faze mogu, ali i ne moraju biti potrebne da se postigne nivo traene zatite. Ova strategija se moe koristiti za sve emisije u zrak, tj. emisije gasova, praine i karakteristinog mirisa, a neki od njih su uzrokovane VOC emisijama emisijama volatilnih organskih spojeva. Karakteristian miris je uglavnom lokalni problem koji se zasniva na neugodi, ali se esto javlja zbog emisije isparljivih organskih jedinjenja, te ga takoer treba uzeti u obzir. Za svaku fazu, karakteristian miris se koristi kao ilustrativni primjer. Pristup ovog primjera posebno je koristan za velike pogone i postrojenja, gdje postoji veliki broj zasebnih izvora karakteristinog mirisa i gdje nije u potpunosti mogue shvatiti ukupni nivo isputenog karakteristinog mirisa. Korak 1: Definiranje problema Prikupljaju se informacije o zakonskim zahtjevima u pogledu emisija u zrak. Lokalni kontekst, npr. vremenski ili geografski uslovi takoer mogu biti relevantni prilikom definisanja problema, npr. u pogledu karakteristinog mirisa. Ljudi koji rade u pogonu i postrojenju, generalno e dobro znati o kojim problemima sa karakteristinim mirisom se radi i mogu pomoi konsultantu ili osobi koja ne poznaje lokalnu situaciju. Prvo, potrebno je izvriti uvid u broj i uestalost pritubi i karakteristika koje se odnose na karakteristian miris. Lokacija onih koji podnose pritube vezano za pogon i postrojenje, zajedno sa njihovim komentarima ili od strane predstavnika lokalnih vlasti, pomau u identifikovanju problema koji treba rijeiti. Treba biti uspostavljen sistem podnoenja pritubi, koji ukljuuje sistem za odgovor na sve pritube koje se odnose direktno na pogon i postrojenje bilo da su primljene putem telefona ili lino. Ako se ispitaju i dokumentuju egzaktni uvjeti proizvodnog procesa u vrijeme primanja pritubi, to moe pomoi u lociranju izvora karakteristinog mirisa koje treba prekontrolirati. Moe biti pregledana i bilo koja korespondencija s lokalnim vlastima ili lokalnom zajednicom. Nivo aktivnosti lokalne zajednice zajedno s pristupom i akcijama koje su poduzeli predstavnici lokalnih vlasti moe omoguiti da se utvrdi ozbiljnost problema i uticaj vjerovatnog raspoloivog vremenskog perioda potrebnog za modifikovanje proizvodnog procesa ili instaliranje postrojenja za smanjenje emisija karakteristinih mirisa. Na kraju, mogu se utvrditi klimatski uslovi koji preovlauju na datom lokalitetu. Naroito pravac puhanja vjetra koji preovladava, kao i brzina vjetra i uestalost inverzija. Ova informacija se moe koristiti za provjeru da li su pritube u velikoj mjeri rezultat odreenih vremenskih uslova ili specifinih operacija koje se prakticiraju u proizvodnom procesu.

219

Korak 2: Popis emisija na odreenoj lokaciji Popis ukljuuje uobiajene i neuobiajene emisije koje su rezultat rada pogona i postrojenja.. Karakteriziranje svake take emisije omoguava naknadno uporeivanje i rangiranje s takama emisije na drugim lokacijama. Sistemski nain identifikovanja karakteristine emisije u zrak je da se izvri pregled svakog procesa i identifikuju sve potencijalne emisije. Na primjer, ovim pristupom se mogu pokriti sljedee operacije na lokaciji:

isporuka sirovina uvanje sirovina u rasutom stanju manja ambalaa za dranje sirovina, npr. metalne bave i vree proizvodnja pakovanje stavljanje na palete/skladitenje.

Ovakav pristup se moe provesti s razliitim stepenom sofisticiranosti. Dijagrami s prikazom toka proizvodnog procesa i dijagrami maina koje uestvuju u proizvodnom proces, mogu se koristiti tokom obilaska lokacije radi sistematske identifikacije svih izvora emisija. Zavisno od teine problema i kljunih operacija na datoj lokaciji, koje su uzrok problema, moda e biti neophodno da se ova analiza proiri kako bi obuhvatila karakteristine emisije, pa ak i vanredne situacije. Moe se koristiti pristup tipa unakrsnog popisa u vezi s dijagramom samog procesa i maina-ureaja koji uestvuju u proizvodnom procesu. Dijapazon kljunih rijei koje treba inkorporirati u ek listu vjerovatno e se drastino razlikovati od jedne do druge operacije koje emituje karakteristian miris. Problem sa karakteristinim mirisom moe se odnositi na kontinuirano isputanje iz pogona i postrojenja koje prenosi jedan distinktivan karakteristian miris u okolinu. Tretiranje najznaajnije emisije e u mnogim sluajevima umanjiti problem i smanjiti ili eliminirati pritube. U drugim sluajevima, uklanjanje najveeg izvora karakteristinog mirisa za rezultat e imati druge izvore karakteristinog mirisa s te lokacije koji su jae izraeni. Ti izvori karakteristinog mirisa mogu imati specifian karakteristian mirise drugaiji od onih koji dolaze iz najveeg izvora karakteristinog mirisa. Ova situacija moe posljedino rezultirati daljim pritubama i zahtijevati dalje kapitalne trokove pored onih koji ve postoje za tretiranje najveeg izvora emisije. Zato je vano da se u potpunosti evaluira dijapazon emisija karakteristinog mirisa s odreene lokacije i da se identifikuju zasebne emisije koje bi mogle izazvati najvee pritube. Tabela 43. prikazuje jedan od naina za evidentiranje informacija o izvorima karakteristinog mirisa u toku rada pogona i postrojenja. Moe se desiti i sluaj da se problem sa karakteristian mirisom javi tokom izvanrednog reima rada. Uobiajeni ek lista za izvanredan reim rada prikazan je u Tabeli 44. Tabela 43. Obrazac za prikupljanje informacija o emisiji karakteristinog mirisa
Izvor karakteristinog mirisa Primjeri

Vrsta isputanja Radni proces koji se provodi Kontinuitet emisija

Forsirana/prirodna /ventilacija Grijanje/hlaenje/odravanje/ienje Kontinuirano/diskontinuirano/periodino

220

Izvor karakteristinog mirisa

Primjeri

Operativno vrijeme Aranman za isputanje Konfiguracija za isputanje Opis karakteristinog mirisa Jaina karakteristinog mirisa Procijenjena stopa isputene koliine Lokacija na mjestu instalacije Vrsta operacije/rada Ukupno rangiranje

Trajanje po satu/po danu/po proizvod.ciklusu Dimnjak//aht/ugraen/atmosferski Prenik dimnjaka/elevacija ispusta Sladak/kiseo/ljut/voni Veoma slab/izraen/jak/veoma jak Mjerenje/krivulje/procjena Koordinate ispusta uobiajena/neuobiajena/vanredna Npr. -10 to +10 ili 0 to 10 Tabela 44. ek lista za odreene (neuobiajene) tehnoloke operacije

Parametar

Primjeri

Gubitak sadraja Pranjenje odlagalita Potencijal za materijal koji ulazi u proces Reakcija ubrzanja Korozija/erozija Servisni gubici Kontrola/osoblje Ventilacija/ekstrakcija Odravanje/inspekcija Pokretanje/zatvaranje Izmjene proizvodnje/protoka

Prepunjavanje/isticanje/greka kontrole Otpadni materijali i procesni materijali Prelom parnog kalema Proputanje da se stavi ulazni materijali ili da se kontrolira temperatura Uestalost inspekcija Greke sigurnosnih instrumenata Nivo kontrole i supervizije Korektna baza projekta Uestalost, ta je potrebno? Implikacije za nizvodne operacije 100 %, 110 % proizvodnje + niska proizvodnja

221

Parametar

Primjeri

Izmjene formulacije

Smrdljivi sastojci

Emisije karakteristinog mirisa mogu se rangirati u smislu teine njihovog uticaja na okolinu. Mogui sistem za odreivanje redoslijeda na rang listi mogao bi zapoeti s grupisanjem emisija u kategorije kao to su velika, srednja i mala, prema karakteristikama njihovog karakteristinog mirisa i s njim u svezi pritubi. Na rangiranje unutar svake kategorije snano utie jaina mirisa povezana sa zranim tokom i prirodom operacija, tj. da li se mirisi javljaju kao kontinuirani ili nekontinuirani .Ovaj proces rangiranja moe zahtijevati pristup, pored gore nabrojanih faktora, i dodatnih eksperata. Korak 4: Izbor tehnika za kontrolu emisija u zrak Popis emisija, imisija i pritubi, npr. u sluaju karakteristinog mirisa koji se esto javlja zbog emisije VOC-a, kojim se mogu identifikovati najvei izvori emisija u zrak s odreene lokacije, treba biti sastavni dio plana tretmana ili strategije. On omoguava da se identifikuje svaki izvor iji bi uticaj mogao biti eliminisan, ili barem umanjen. Kontrolne tehnike ukljuuju tretman koji je integrisan u sam proces ili koji se vri na kraju proizvodnog procesa. Tretman koji je integrisan u sam proces ukljuuje mjere koje se odnose na izbor supstanci, kao to je izbor zamjenskih supstanci umjesto onih tetnih, kao to su karcinogeni, mutagensi ili teratogensi, koritenje materijala s niskom emisijom, npr. nepostojanih (isparljivih) tekuina i vrstih materijala s niskim sadrajem fine praine i mjera vezanih za sam proces, kao to je koritenje sistema s malom emisijom i proizvodnih procesa s malom emisijom u zrak. Ako je i nakon primjene mjera integrisanih u sam proces i dalje potrebna redukcija emisije, moda e biti potrebna dalja kontrola gasova, karakteristinih mirisa/VOC-a i praine primjenom tehnika na kraju proizvodnog procesa. 8.3.2 Integrirane proizvodne tehnike Integrirane proizvodne tehnike za minimizaciju emisija u zrak, generalno imaju okolinske dobiti kao to su upotreba sirovina i minimizacija otpada koji nastaje tokom proizvodnog procesa. U ovom dijelu, navedene su okolinske dobiti koje su primjenjive sa aspekta tehnike. Neke od opisanih tehnika kao tehnike za smanjenje emisija u zrak su takoer integrirane u proces i omoguavaju povrat materijala za ponovnu upotrebu u proizvodnom procesu kao npr. cikloni. 8.3.3 Tretman zraka na kraju proizvodnog procesa Naredni odjeljci opisuju neke tehnike smanjenja na kraju proizvodnog procesa koje se koriste za tretman emisija u zrak u okviru prehrambene industrije. Mjere za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa kreirane su tako da bi se smanjile ne samo masovne koncentracije, nego i masovne tokove zagaivaa zraka koji potjeu iz rada pojedinih dijelova ili cjelokupnog proizvodnog procesa. One se normalno koriste tokom rada postrojenja. Tabela 45. navodi neke tehnike smanjenja emisija na kraju proizvodnog procesa koje su u irokoj upotrebi

222

Tabela 45. Tehnike za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa


Procesi tretmana vrsti i teni zagaivai Gasoviti zagaivai s karakteristinim mirisom/VOCovi

Dinamika separacija Vlana separacija Elektrostatika precipitacija Filtracija

Apsorpcija Adsorpcija ugljika Bioloki tretman Termalni tretman

Aerosolska/droplet separacija* Tretman kondenzacijom netermalne plazme* Membranska separacija* *Nije opisana kao tehnika minimizacije emisije u zrak u ovom dokumentu Separacija rasprenih estica/praine koristi primjenu eksternih sila, tj. primarno gravitacionih, inertnih i elektrostatikih sila. Takoer se praktikuje koritenje fizike disperzije putem dimnjaka i rastueg potencijala za disperziju poveavanjem visine ispusnog dimnjaka ili poveavanjem brzine isputanja. Karakteristike emisije odreuju koja je tehnika za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa najprikladnija. Za to e moda biti potrebna odreena fleksibilnost, kako bi se kasnije mogao identifikovati tretman dodatnih izvora. Naredna tabela prikazuje kljune parametre za proces izbora tehnike. Tabela 46. Kljuni parametri za izbor procedure za tretman na kraju proizvodnog procesa
Parametar Jedinica

Stopa protoka Temperatura Relativna vlanost Uobiajeni dijapazon prisutnih komponenti Nivo praine Organski nivo Nivo prisutnog karakteristinog mirisa

m3/h C % mg/Nm3 mg/Nm3 OU/Nm3

U nekim sluajevima komponente emisije se lako identifikuju. U sluaju karakteristinog mirisa, emisija koja se tretira obino sadri sloen koktel, a ne samo jednu ili dvije
223

komponente koje je lako definisati. Zato se postrojenje za smanjenje emisija u zrak esto dizajnira na osnovu iskustva s drugim slinim postrojenjima. Neizvjesnost do koje dovodi prisustvo znaajnog broja komponenti koje se prenose zrakom moe zahtijevati pokuse sa pilot-postrojenjima. Stopa protoka koji treba tretirati najvaniji je parametar u procesu izbora i veoma esto tehnike za smanjenje emisija nabrajaju se u poreenju s optimalnom stopom protoka za njihovu primjenu. Nabavka postrojenja za smanjenje emisija obino podrazumijeva jedan broj garantnih izjava, npr. vezano za mehaniku ili elektrinu pouzdanost za period od najmanje jedne godine. U okviru procedure izbora i nabavke, dobavlja e takoer traiti podatke o efikasnosti procesa u uklanjanju. Oblik garancije procesa vaan je dio ugovora. Na primjer, garantne izjave koje se odnose na performanse za uklanjanje karakteristinih mirisa mogu imati vie oblika. U odsustvu olfaktometrijskih podataka garancija moe jednostavno navesti nema primjetnog karakteristinog mirisa izvan granine linije procesa ili izvan lokacije na kojoj se nalazi instalacija. Ekstremno visoki standardi za koncentracije praine istog gasa mogu se postii koritenjem dvostepenih separacionih tehnika visoke performanse, npr. koritenje dva platnena filtera ili koritenje istih u kombinaciji sa specifinim filterima koji su detaljno opisani u Referentnom dokumentu o najboljim raspoloivim tehnikama za hemijsku industriju.17 Tabela 47. prikazuje komparaciju performansi nekih tehnika separacije. Tabela 47. Poreenje nekih tehnika separacije
Tehnika Veliina % Maksimalna estice efikasnosti operativna m skupljanja temperatura na 1 m C Dijapazon nivoa emisija koji se mogu postii mg/Nm Komentari

Cikloni

10

40*

1100

25 100

Grube estice. Koriste se kao pomo ostalim metodama

Vlana separacija

13

>80 99

Ulaz 1000

<4 50

Dobra performansa s odgovarajuim vrstama praine Redukcija kiselog gasa

Izlaz 80

Suha ESP

<0.1

>99

450

<5 15

etiri ili pet zona.

17 EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za obradu/zbrinjavanje otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji.

224

Tehnika

Veliina % Maksimalna estice efikasnosti operativna m skupljanja temperatura na 1 m C

Dijapazon nivoa emisija koji se mogu postii mg/Nm

Komentari

Uobiajena aplikacija je prije smanjenja Zavisno od dizajna (prijesmanjenja)

Vlana ESP

0.01

<99

80

<1 5

ESP s dvije zone u seriji. Uglavnom precipitacija pare

Optiki jasan Filtracija 0.01 >99.5 220 <1 5 Dobra performansa s odgovarajuom vrstom praine

Tj. Platneni filter Filtracija 0.01 99.5 900 0.1 1 Dobra performansa s odgovarajuom vrstom praine

Tj. keramiki filter *Za estice veih dimenzija i ciklone visoke efikasnosti, djelotvornost prikupljanja kree se oko 99 %.

Optimalno koritenje opreme za smanjenje emisija u zrak Opis Zahtjev za rad opreme za smanjenje emisije moe varirati zavisno od recepture, npr. u sluaju karakteristinog mirisa. Ako se radi o procesima ili recepturama koje ne zahtijevaju da se oprema za smanjenje emisija u zrak koristi cijelo vrijeme, upotreba takve opreme se moe

225

programirati tako da se osigura njena raspoloivost kao i da se ista nalazi u odgovarajuem radnom stanju kada je potrebna. Ista se moe instalisati tako da je ne moe zaobii pojedinac koji njome rukuje, ali kad ne vae uslovi koji bi zahtijevali smanjenje emisije, tada bi rukovodioci mogli zaobii koritenje te opreme. Na primjer, rukovodilac moe kod sebe uvati kljueve koji omoguavaju pristup komandama to dozvoljava da se zaobie ta oprema, a takoer mogu osigurati da ista bude stavljena u pogon kako bi se postiglo optimalno radno stanje im se ukae potreba za tim. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije u zrak. Operativni podaci Kada je jedan pogon za konzervisanje vlane hrane za ljubimce, koja je radila bez emitiranja supstanci karakteristinih emisija mirisa, prela na proizvodnju drugog proizvoda, karakteristian miris je postao znaajan problem, jer postojee mjere za kontrolu karakteristinog mirisa nisu odgovarale ovom novom receptu. Promjene recepture takoer su dovele do fluktuirajuih problema s karakteristinim mirisom u fabrikama ivotinjske hrane, gdje se na bazi are/serije dodaju riblja ulja ili melasa. Ovi primjeri demonstriraju potrebu za smanjenje emisija, ak i u malim individualnim postrojenjima. Kao i osiguranje da je oprema za smanjenje emisija ukljuena, za efikasnu prevenciju emisije u zrak treba poboljati i radne uslove. Na primjer, u objektima za dimljenje mesa ili ribe, te postrojenjima za prenje kafe koje koriste termalnu oksidaciju za uklanjanje karakteristinih mirisa, ti termalni oksidansi ne rade efikasno dok ne dostignu temperature sagorijevanja polutanata (zagaivaa), tako da ih treba pokrenuti na vrijeme za te temperature koje treba dostii u komori za sagorijevanje. Primjenjivost Primjenjivo gdje se koristi oprema za smanjenje emisija u zrak. Kljuni razlozi za implementaciju Prevencija emisije u zrak. Sakupljanje emisija u zrak na mjestu njihovog nastanka lokalna ispuna ventilacija Opis Da bi se osigurali prikladni radni uslovi, obezbijedio kisik za sagorijevanje kod opreme koja radi na naftu ili gas i da bi ista inila dio sistema za kontrolu emisija u zrak, potrebno je obezbjediti adekvatnu ventilaciju radnog prostora i specifinih operacija procesa. Generalna i lokalna ventilacija uklanja, npr. produkte sagorijevanja kod opreme koja radi na naftu ili gas i karakteristine mirise, isparenja i paru od procesa kuhanja. Lokalna ispuna ventilacija moe obezbjediti zatitu od opasnosti po zdravlje koji su rezultat nekih isparenja od kuhanja, kao to su oni koji ukljuuju direktnu primjenu toplote kod hrane. Ako takva ventilacija nije dizajnirana da se moe uvati hranu u istom stanju i bez ostataka masnoa, ona moe izgubiti na svojoj efikasnosti i uzrokovati rizike od poara. Ako je ulazei zamjenski zrak previe vreo ili previe hladan, postoji rizik da e ga osoblje iskljuiti. Kada se ulazei zrak povlai prirodnim putem, obino je potrebno neko sredstvo za kontrolu ulaska tetnih supstanci. Ventilirani zrak se moe uputati u postrojenje za smanjenje emisije, a u nekim sluajevima, on moe recirkulirati, uzimajui u obzir higijenske zahtjeve. U nekim primjenama, mogue je sakupljanje materijala koje nosi zrak radi ponovne upotrebe.

226

Ograniavanje izvora emisije u zrak, te upotreba lokalne ispune ventilacije troi znatno manje energije nego tretiranje volumena cijelog prostora. Emisije u zrak ukljuuju, npr. karakteristine mirise koji se esto javljaju zbog emisije VOC-a i praina, kao to su ito i brano. Da bi bili efikasni, dimenzije takvih kapaciteta treba da budu adekvatne, a osobine kao vodilice ili lijebovi sa pokretnim poklopcem i zatvaraima mogu doprinijeti smanjenju emisije praine i gasa. Identifikovane emisije koje zahtijevaju tretman kanaliu se na izvoru i po mogunosti kombinuju se prije transportovanja do neke tehnike za smanjenje emisija. Cilj ove opreme je da sprijei, gdje je mogue, te kontrolie do najmanjeg detalja, isputanje svih emisija u zrak. Slijede primjeri za ove probleme:
take utovara/istovara vozila pristupne take postrojenja za proces otvoreni prenosnici-transportne trake objekti za uvanje/skladitenje procesi transfera procesi punjenja procesi isputanja Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje emisija u zrak i potencijalno ponovno koritenje materijala donesenih zrakom. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Operativni podaci Vei dio tehnika za smanjenje emisija dizajniran je na bazi obima zranog toka koji je potrebno tretirati. To zahtijeva efektivno zadravanje separatne emisije dok ipak zadrava odgovarajui obim zranog toka koji osigurava da nee biti emisije u zrak u radnoj okolini. Primjeri u kojim se zrak recirkulira ukljuuju:

zrak iz dovoda za prainu moe se recirkulisati na pneumatske transportere ime se takoer skuplja praina za ponovnu upotrebu; dim iz dimnih komora moe djelomino ili potpuno recirkulirati.

Evidencije o kriterijima za dizajn, o testovima performansi, zahtjevima odravanja i testovima i inspekcijama mogu olakati dalje odravanje, modifikovanje i testiranje u odnosu na originalnu specifikaciju. Primjenjivost Primjenjiv na sve pogone iz prehrambene industrije sa emisijama u zrak, npr. tokom utovara i istovara vozila, na lijebovima, takama transfera, utovarnim mjestima. Utede Minimiziranjem volumetrijske stope protoka koja zahtijeva tretman moe se postii znatna uteda na rashodima za trokove kapitala postrojenja za smanjenje emisija. Vano je napraviti razliku izmeu generalne ventilacije pogona i lokalne ispune ventilacije. Generalna ventilacija ukljuuje kretanje mnogo veih koliina zraka, pa tako troi vie energije i postaje mnogo skuplja.

227

Kljuni razlozi za implementaciju Zatita na radu. Transport kanalisane emisije do postrojenja/opreme za tretman ili smanjenje Opis Kanalisane emisije se transportuju do opreme za tretman na kraju proizvodnog procesa ili do opreme za smanjenje emisije. Postoje tri najvanija faktora koja treba uzeti u obzir prilikom projektovanja opreme za transport emisije do postrojenja za tretman. To su brzina transporta, projekat ventilacijskih kanala i diskontinuirani tokovi. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u zrak. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Operativni podaci Transport kanalisane emisije do postrojenja za tretman treba paljivo razmotriti kako bi se minimizirali bilo koji operativni problemi. Naroito, potencijal za taloenje estica i potencijal za kondenzovanje vode i drugih zagaivaa koje nosi zrak mogu rezultirati tekim zaguenjem, koje zahtijeva esto ienje, a moe dovesti i do higijenskih problema. Inkorporirajue take ienja i drenani ventili u ventilacijskom sistemu omoguavaju ienje u cilju uklanjanja akumulisanog materijala. Izborom niske brzine transporta minimiziraju se trokovi ventilatora za izbacivanje neistog zraka. Ako se prisustvo praine smatra problemom, tada se smatra da je neophodni minimum brzina transporta barem 5 m/s. Ako postoji vjerovatnoa da e prisustvo praine dovesti do operativnih problema, uprkos radu pri velikim brzinama transporta, onda se moe instalirati jedna plenum komora, tj. proireni kanal gdje bi ulazile zrane struje krcate esticama, a ukupna brzina se smanjuje na 2.5 do 5.0 m/s. Ova komora je namjenski projektovana da pospjeuje taloenje estica, opremljena je ulijebljenom stranom i jednim brojem malih vrata za ienje cijelom svojom duinom. Izlazni cjevovodni sistem koji vodi od plenum komore reduciran je u preniku kako bi ponovo dostigao brzinu transporta u sistemu. Provodni kanali ventilacije projektovani su sa zajednikom brzinom transporta cijelim putem, tako da je brzina zraka u svim ograncima provodnih kanala i ispunoj taki ista. Ulaz ogranaka u glavni provodni kanal moe biti pod uglom od najvie 45, iako je ugao od 30 efikasniji. Na ulaznoj taki ogranka u glavni provodni kanal, prenik glavnog provodnog kanala postepeno se penje na ugao od 15. Da bi se osiguralo postizanje potrebne performanse, projektovanje ventilacijskog kanalnog sistema esto vodi neki specijalizovani izvoa. Diskontinuirani ispuni tokovi su prilino uobiajeni tamo gdje postoji jedan broj ispunih taaka koje se prazne u centralno postrojenje za tretman, ako su neke kontinuirane, a neke diskontinuirane.

228

Ovo moe omoguiti potencijal nekim ispunim takama da kontaminiraju druge emisije iz procesa tokom reima rada s grekom, pa e moda trebati razmotriti mogunost rada ventilatora pod varirajuim uslovima optereenja. Kontrolni sistem koji je potreban za ovu vrstu aranmana moe biti sloen. Na primjer, ventilator moe biti specificiran kao sistem sa samo jednom brzinom, tako da moe uvijek postizati projektovanu stopu protoka. Ovaj sistem zahtijeva dodatni ulazni tok za ventilacijski sistem radi ispravljanja eventualnih nedostatka u dizajniranoj stopi protoka kad se proces iskljui. Ovaj dodatni ulazni tok bi se mogao izvlaiti s mjesta na kojem radi operater ili biti koriten za obezbjeenje dodatne ventilacije za objekat zgrade. Alternativno, moe se koristiti ventilator koji radi s izmjenjivaem frekvencije/uestalosti. U tom sluaju brzina ventilatora bi se kontrolisala mjerenjem statikog pritiska na ulazu u ventilator, a zadnji odvojni ulaz bi iao nadole. Ovaj sistem bi rezultirao varijabilnom stopom protoka u postrojenje za tretman u skladu s posebnim procesima koji su u radu. Izbor opcije s fiksnom brzinom ili sistemom pretvaranja uveliko zavisi od vrste instalisanog postrojenja za smanjenje emisija i od toga da li efikasnost nekog tretmana opada s promjenom stope protoka. Primjenjivost Primjenjivo na sve pogone iz prehrambene industrije sa emisijama u zrak. Izbor tehnika na kraju proizvodnog procesa sa ciljem smanjenja neugodnih mirisa/isparljivih organskih jedinjenja Opis Prilikom odabira tehnika za smanjenje neugodnog mirisa, prva faza je analiza protoka, temperature, vlanosti, te koncentracije zagaujuih supstanci i lebdeih estica u emisiji sa neugodnim mirisom. Neugodni mirisi esto nastaju zbog emisija isparljivih organskih jedinjenja, i u tom sluaju primijenjena tehnika treba da uzme u obzir toksine i zapaljive supstance. Kratki prikaz generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih mirisa/isparljivih organskih jedinjenja dat je u Tabeli 48, gdje su ovi parametri prikazani zajedno sa generalnim vrstama dostupne opreme za smanjenje istih. Tabela 48. je vrsta smjernice i ne sadri sve detalje o prednostima i manama svake pojedine tehnike. Svaka karakteristika emisije neugodnog mirisa podijeljena je na dva ili tri raspona vrijednosti. U ovom primjeru, protok je podijeljen na dva raspona vrijednosti, odnosno preko i ispod 10.000 m3/h. Svakoj eliji u tabeli data je vrijednost izmeu 0 i 3, gdje vrijednost 3 predstavlja najbolju dostupnu tehniku. Za svaku tehniku smanjenja neugodnih mirisa, dat je ukupan relevantni raspon emisija neugodnih mirisa. To omoguava jednostavan sistem rangiranja, prema kojem se tehnike sa najveim ocjenama dalje razmatraju. Obino od tri do pet tehnika za smanjenje neugodnih mirisa prelazi u sljedeu fazu procedure odabira.

229

Tabela 48. Saetak generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih mirisa/isparljivih organskih jedinjenja
Tretman Protok (m3/h) Temperatura (C) Relativna vlanost (%) <75 2 2 >75 1 1 Lebdee estice (mg/Nm3) 0 1 1 <20 1 1 Koncentracija zagaujuih supstanci (mg/Nm3) >20 2 3 <500 1 1 >500 0 0 Ocjena

<10000 Fiziki Apsorpcija voda Apsorpcija hemijska Adsorpcija Bioloka Termalna oksidacija Katalitika oksidacija Plazma 2 3 3 3* 3 2 1 1

>10000 2 1

<50 1 2

>50 2 1

1 2* 1

3 3 1

0 0 3

2 2 2

0 2 1

3 3 3

0 1 2

0 0 1

2 3 3

1 0 3

12

1 2

Ocjenjivanje 0

Opis Ova vrsta tretmana nije odgovarajua, ili je mala vjerovatnoa da e biti efikasna, te se stoga ne smatra dijelom procedure odabira. Ovu vrstu tretmana vrijedi uzeti u razmatranje, iako je mala vjerovatnoa da je to najbolji mogui tretman. Tehnika za smanjenje dobro odgovara datim uvjetima. Predstavlja najbolju vrstu tretmana za dati sistem. Zavisi od povrine.

2 3 *

Dalje se razmatra efikasnost ili zahtijevani uspjeh. To se moe procijeniti uz pomo strunjaka iz ove oblasti i informacija od onih koji se bave kreiranjem tehnika za smanjenje. Sljedei korak u proceduri odabira je procjena izvodljivosti. Ovdje se razmatraju kapitalni i operativni trokovi, potrebni prostor, kao i to da li je u slinom procesu dokazano da je relevantna tehnika primjenjiva.

230

Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije neugodnih mirisa. Primjenjivost Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje emisija neugodnih mirisa. Tehnike dinamike separacije Osnova za separaciju i uklanjanje estica u dinamikim separatorima su sile polja, koje su proporcionalne masi estica. Zato su, gravitacioni, skretni ili inercioni separatori i centrifugalni separatori kao to su cikloni, multiekstraktori i rotacioni tok deopraivaa, svi dinamiki separatori. Oni se uglavnom upotrebljavaju za separaciju krupnih estica samo (>10 am.) ili kao prvi korak prije uklanjanja fine praine na druge naine. Separatori Opis Struja otpadnog gasa prelazi u komoru gdje se praina, aerosoli i/ili kapljice izdvajaju iz gasa pod uticajem gravitacije/masene inercije. Efekat se poveava smanjivanjem brzine gasa projektovanim elementima ureaja, npr. pregradama (lijebovima), lamelama ili metalnom reetkom. Projektovani ureaj treba obezbijediti dobru, ujednaenu raspodjelu brzine u sudu. Preferencijalni tokovi imaju negativan uticaj na efikasnost. Upotreba unutranjih prepreka u inercionom separatoru omoguava rukovanje na veim brzinama, koje utiu na smanjenje zapremine u separatoru u poreenju sa talonom komorom. Nedostatak je poveavanje pada pritiska. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje zagaenja zraka. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih materijala. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Operativni podaci Separatori su karakteristini po svojoj jednostavnoj i snanoj namjeri, malim zahtjevima u pogledu prostora i velikoj radnoj pouzdanosti. Skretni ili inercioni separatori omoguuju efektivno uklanjanje praine. Uslijed njihove inercije, velike estice ne mogu da slijede ponovno skrenut vazduni tok i izdvajaju se. Kod odgovarajueg modela , mogue je postii separaciju od 50 % za estice vee od 100 am. Primjenjivost Separatori su podesni za upotrebu gdje:

su visoki nivoi praine u netretiranom gasu nema zahtjeva za uklanjanje finih estica nema potrebe za prethodnom separacijom i/ili zatitom i proputanjem u nizvodne sisteme
231

Utede

su pritisci visoki, npr. visoki pritisak deopraivanja su temperature visoke, npr. visoka temperatura deopraivanja

Jeftinija tehnika. Cikloni Opis Cikloni upotrebljavaju inerciju za uklanjanje estica iz struje gasa koristei centrifugalne sile, obino unutar konusne komore. Oni rade stvarajui dvostruki vrtlog unutar ciklonskog tijela. Gas koji dolazi je prisiljen na kruno kretanje, koje se sputa u blizini unutranje povrine ciklonske cijevi. Na dnu, gas mijenja smjer i ide spiralno prema gore kroz sredinu cijevi i van kroz vrh ciklona. estice u struji gasa su prinuene da se kreu prema zidovima ciklona centrifugalnom silom rotirajueg gasa ali suprotno od sile otpora kretanja gasa koji se kree u fluidu kroz i izvan ciklona. Velike estice dopiru do zida ciklona i nagomilavaju se na dnu ljevkastog suda za punjenje, poto male estice naputaju ciklon sa gasom koji izlazi. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u zrak. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih materijala. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Operativni podaci Cikloni su karakteristini po svojoj jednostavnoj i snanoj namjeri, malim zahtjevima u pogledu prostora i velikoj radnoj pouzdanosti. Cikloni postiu bolje rezultate separacije nego separatori. Primjeeno je da cikloni, koji se upotrebljavaju za uklanjanje malih estica u izduvnom gasu suilice u toku proizvodnje destilisanih suenih zrna, imaju efikasnost do 99,97 % zavisno od uslova prerade i veliina estice. Primjenjivost Cikloni su upotrebljavani za kontrolisanje mase materijala, primarno >10 m. Postoji, meutim, velika efikasnost ciklona koji su projektovani da budu efikasni ak i za estice veliine 2,5 m. Cikloni upotrebljavani bez drugih tehnika smanjenja generalno nisu dovoljni za ispunjavanje propisa vezanih za zagaenje zraka, ali dobro slue kao predistai za mnogo skuplju zavrnu kontrolu ureaja kao to su fabriki filteri ili ESPs (Electrostatic Precipitators-elektrostatiki talonici) .Veoma mnogo se upotrebljavaju poslije operacoja suenja spreja i poslije operacija gnjeenja, mljevenja i kalcinisanja. Fosilno gorivo-zapaljivo industrijsko gorivo u jedinicama za sagorijevanje uglavnom koriste viestruke cikloni koji rade sa veom efikasnou nego pojedinani ciklon i mogu izdvojiti estice <2.5 m. Cikloni se upotrebljavaju za uklanjanje vrstih i tenih zagaujuih materija u zraku. Uglavnom se upotrebljavaju samo za separaciju velikih estica, to jest >10 m. Podesni su za upotrebu tamo gdje su:

232

su visoki nivoi praine u netretiranom gasu nema zahtjeva za uklanjanje finih estica nema potrebe za prethodnom separacijom i/ili zatitom i proputanjem u nizvodne sisteme su pritisci visoki, npr. visoki pritisak deopraivanja su temperature visoke, npr. visoka temperatura deopraivanja

Cikloni se upotrebljavaju u toku proizvodnje stone hrane, kada se za nju koriste ostaci voa i povra, osuene kae eerne repe; kroba. Upotrebljavaju se u sektoru biljno ulje za uklanjanje sitnih neistoa kao to su ostaci biljaka, praine, pijeska i blata, emisije iz sirovih uljarica. Utede Jeftinija tehnika. Mokra separacija Opis Dinamike tehnike separacije, efektivna masa sila, to jest gravitacija, inercija i centrifugalne sile, sve opadaju naglo sa poveavanjem veliine estice. Mokri cikloni su jedinice visoke efikasnosti, raspruju vodu unutar struje otpadnog gasa da poveaju teinu mase materijala i zbog toga takoer odstranjuju sitan materijal i poveavaju efikasnost separacije. Mada, govorei uopte, ovo samo premjeta zagaivae iz vazduha u vodu. Mokri separatori mogu se odabrati za pojedine primjene, npr. tamo gdje je opasnost od eksplozije povezana sa prahom (prainom). Razliiti tipovi mokrih separatora mogu biti izdvojeni klasifikovanjem u pogledu njihovih karakteristika. Neki od primjera su: tehnike apsorpcije kao to su skruber tornjevi, sprej skruber (skruber; ureaj za spreavanje zagaenja vazduha), slojni apsorber skruberi za injektiranje, npr. visoki pritisak/ skruberi za injektiranje dualne supstance mlazni skruberi vrtloni skruberi rotacioni skruberi, raslanjivai (visoki uinak) venturi (cijev) skruberi (visoki uinak). Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u vazduh, npr. praine. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih materijala. Moe biti koristan ako postoji mogunost u samoj fabrici za viekratnom upotrebom prikupljene tenosti. Iskoritavanje proizvoda, npr. u obradi biljnog ulja, skupljeni prah je iskoriten i moe se dodati u branastu smjesu. Spreavanje opasnosti od vatre. Elektrostatiki talonici Opis Elektrostatiki talonici, koriste se za izdvajanje vrstih ili tenih estica iz otpadnih gasova. estice koje se raspruju u gasu su elektrostatiki nabijene, tako da se nakupljaju na metalnim ploicama. Glavne komponente elektrostatikih talonika su filtersko kuite, elektroda za pranjenje i nakupljanje, dovod elektrine energije, ploice koje reguliu protok gasa i
233

vibracijski sistem pomou kojeg se iste elektrode na kojima se nakupljaju estice. Proces izdvajanja moe se podijeliti u sljedee pojedinane faze:

Nabijanje estica u jonskom polju. Transport nabijenih estica na ploicu na kojoj se iste nakupljaju. Nakupljanje i stvaranje tankog sloja estica na ploici. Skidanje tankog sloja praine sa elektrode.

Postoji razlika izmeu suhih i mokrih elektrostatikih talonika. Oni mogu imati horizontalni ili vertikalni protok gasa. Suhi elektrostatiki talonici uglavnom su napravljeni od elektroda koje sakupljaju estice, a koje su u obliku metalnih ploica. Stoga se ovi talonici nazivaju i ploasti elektrostatiki talonici. Kod mokrih elektrostatikih talonika, elektrode na kojima se nakupljaju estice esto imaju oblik cijevi, te se stoga protok gasa uglavnom odvija u vertikalnom smjeru. Stoga se ovi talonici takoer nazivaju i cjevasti elektrostatiki talonici. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisija u zrak. Manja potronja energije u poreenju sa drugim tehnikama izdvajanja. Nepoeljni efekti na ostale medije Proizvodnja otpadne vode ukoliko se koriste mokri elektrostatiki talonici. Operativni podaci Elektrostatiki talonici omoguavaju stopu izdvajanja estica do ak 99,9 %, efektivno izdvajanje estica ak i manjih od 0,1 am, te preiavanje koliina gasa od preko 1.000.000 m3/h. Elektrostatiki talonici imaju vrlo male gubitke pritiska, npr. od 0,001 do 0,004 bara, malu potronju energije, npr. 0,05 do 2 kWh/1000 m3 i dug ivotni vijek. Mokri elektrostatiki talonici mogu ostvariti bolji nivo izdvajanja estica od suhih talonika. Posebice, oni mogu izdvojiti vrlo male estice praine, aerosoli, i u odreenoj mjeri, tekih metala i gasovitih supstanci. Primjenjivost Koriste se za uklanjanje vrstih i tenih supstanci koje zagauju zrak, a posebice praine. Elektrostatiki talonici koriste se u velikim sistemima za ienje velikih koliina otpadnih gasova pri velikim temperaturama. Mokri elektrostatiki talonici koriste se za ienje gasova zasienih tenou, za izmaglicu od kiselina i katrana, ili ukoliko postoji rizik od eksplozije. Filteri Filter separatori se tipino upotrebljavaju kao zavrni separatori, poto se prethodni separatori upotrijebe, npr. tamo gdje otpadni gas sadri komponente sa osobinama koje ine tetu na filterima, npr. abrazivna praina ili agresivni gasovi. Ovo obezbjeuje adekvatan vijek trajanja filtera i radnu pouzdanost. U filter separatorima, gas se dodaje kroz porozan medijum u kojem dispergovane vrste estice su zadrane kao rezultat razliitih mehanizama. Filter separatori se mogu klasifikovati na osnovu filter medijuma, rasponu uinka i postrojenjima za ienja filtera. Kod filtera-tkanine, otpadni gas prolazi kroz tijesnu mreu ili osjetljivu tkaninu, stvarajui prainu koja se skuplja na tkanini procijedom ili drugim mehanizmima. Filteri-tkanine mogu
234

biti u obliku ploa, kaseta ili fieka (najei tip) sa mnogim pojedinanim filter tkaninama zajedno u grupi. Stvrdnuta praina koja se stvara na filteru moe znaajno poveati efikasnost skupljanja. Filteri koji se iste su meu najvanijim tipovima filter separatora, upotrebljavaju se za industrijsko uklanjanje mase. Praksa koritenja mreastih materijala za filter tkanine je u velikoj mjeri zamijenjena upotrebom ne-mreastih i igliasto-osjetljivih materijala. Najznaajniji parametri kod filtera koji se iste su vazduh u promjerima tkanine i gubitak pritiska. Materijal filtera vri separaciju i osnovni je dio filter separatora. Mreaste tkanine imaju niti koje se ukrtaju na desnim uglovima. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi, s druge strane, su radne trodimenzionalne strukture koje mogu biti stabilizovane adhezijom vlakana ili naizmjenino umetanjem ili uklanjanjem vlakana. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi mogu takoer sadravati unutranju podravajuu mreastu tkaninu, npr. poliester ili staklastovlaknastu tkaninu, da ih pojaa. Igliasto-osjetljivi napravljeni od sintetikih vlakana se sve vie upotrebljavaju. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi posjeduju trodimenzionalne karakteristike procjeivanja. estice praina se zaustave na filter strukturi, formirajui pomoni sloj filtera koji obezbjeuje dobru separaciju ak i najsitnijih estica. Jedna od karakteristika ove duboke filtracije je velika efektivna specifina povrina. Stalno intenzivno ienje uklanja nagomilan sloj praine i spreava prekomjerne gubitke pritiska. Probleme, meutim, mogu prouzrokovati ljepljive, masne, gomilajue, adhezivne, abrazivne i/ili higroskopske estice praine. Cjevasti filteri Opis Kod cjevastih filtera, medijum filtera se sastoji od cijevi do 5 metara dugakih, sa prenikom izmeu 12 i 20 cm. Gas se kree od unutra prema vani ili obrnuto, zavisno od metode ienja. Oprema sadri okrugao filter koji ukljuuje niz vertikalnih cijevi postavljenih u valjku, slino po spoljanosti sa ciklonom, a ne zahtijeva poseban prostor. Struja vazduha prolazi kroz filter i fine estice se nanose na povrinu pojedinih cjevastih filtera. Cjevasti filteri se iste sa potpuno automatizovanim postupkom slino impulsu, suprotno sistemu ispiranja vodenom strujom, upotrebljavajui komprimirani vazduh ili druge hermetizovane gasove, uz pomo viestepenog sistema za injektiranje. Cijevi se iste pojedinano, to obezbjeuje neprekidno ienje cjevastih filtera i uklanjanje praine. Proizvod oien u cjevastim filterima pada na ispusnu bazu, gdje se prenosi vazduhom koji protie kroz specijalni sistem perforacije, do ispusta za prainu. Gasovi koji se iste na ovaj nain ostavljaju filter istim preko iste gasne komore. Pojedinano ienje cjevastih filtera smanjuje koliinu praine koja je oiena iz filtera u svako doba, to znai potencijalnu eksplozivnu prainu-zapremina vazduha u filter komori je odgovarajue manja u poreenju sa konvencionalnim filter sistemima. CIP filteri se uspjeno upotrebljavaju u prehrambenoj industriji od 1995.godine. Ako se upotrebljava u mljekarskoj industriji, filter proizvod je uporediv sa sprej suilicom proizvoda. Cjevasti filteri mogu se upotrebljavati bez prethodnog ciklon separatora. Sistem ienja za okrugle filtere je slian onom koji se upotrebljava za ienje cjevastih filtera instalisanih kao CIP sistem. Struja vazduha prolazi kroz CIP rasprivae u osnovi
235

cjevastog filtera i drugih rasprivaa unutar filtera, u toku rukovanja, ali ne u toku ienja CIP-a. Ovo spreava CIP rasprivae da budu blokirani sa prainom od procesuiranog vazduha. Druga vana prednost je to to je cjevasti filter smjeten u zoni gdje se struja vazduha optereena sa prainom odrava istom protokom vazduha. Ovo znai da i sa ak vrlo higroskopskim proizvodima osnova je ista od tekih taloga. Ovo je sutinska prednost uporeujui sa drugim modelima filtera i produava vrijeme rada izmeu faza ienja. Zone istog i prljavog gasa, cjevasti filteri, filterski zid i drugi unutranji dijelovi su intenzivno poprskani putem temeljno poredanih grupa rasprivaa. Ostvarene okolinske koristi Smanjene emisije praine u vazduh. Smanjena potronja energije je takoer zabiljeena (nema obezbijeenih podataka). Smanjena proizvodnja otpada, npr. uslijed separacionog procesa suenja, moe, u principu, biti mogua viekratnom upotrebom odvojene mase tvari u procesu, ili sporednog proizvoda. Filteri upotrebljavaju znatno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ako su filter instalacije podesne za CIP upotrebljavaju za izlazei vazduh, nije potrebno koristiti ciklone uzimajui u obzir velike utede energije i smanjenja buke koje se postiu. Smanjena potronja vode i sredstava za ienje, upotrebom CIP. Filter separatori mogu postii visoke stope separacije, npr. >99 %, ak i sa vrlo sitnim esticama koje se izdvajaju na vrlo efikasan nain. Cjevasti filteri trebaju se suiti sa toplim vazduhom, sa ugaenim sistemom ienja cjevastog filtera, da sprijei probleme u radu uslijed vlage kad se opet upotrijebi. Primjenjivost Cjevasti filteri se iroko primjenjuju u pogonima prehrambene industrije. Upotrebljavaju se za vrste i tene zagaivae vazduha. Vreasti filteri Opis Vreasti filteri su napravljeni od filter materijala do oko 30 mm debljine i raspona do 0.5 m visine i 1.5 m duine. Vreasti filteri su montirani jednim svojim krajem otvorenim prema cijevi istog gasa. Netretirana struja gasa uvijek tee izvana prema unutranjosti, uglavnom u gornjem dijelu vreastog filtera. Naredna tabela prikazuje poreenje izmeu razliitih vreastih filter sistema Tabela 49. Poreenje razliitih vreastih filter sistema
Parametar Impuls mlaznog filtera Membrana filtera stakleno vlakno Filter stakleno vlakno

Vazduh prema gustini vlakna Granice

22 25 m/s 200 C

19 25 m/s 280 C

8 10 m/s 280 C

236

Parametar

Impuls mlaznog filtera

Membrana filtera stakleno vlakno

Filter stakleno vlakno

temperature Vreasti tip Vreasti tip, veliina Povrina vlakna za vreasti tip Plat Pad pritiska Vreasti tip, trajanje Poliester 0.126 x 6.0 m 2.0 m Da 2.0 kPa Do 30 mjeseci Membrana/stakleno vlakno 0.292 x 10 m 9.0 m Ne 2.0 kPa 6 10 godina Stakleno vlakno 0.292 x 10 m 9.0 m Ne 2.5 kPa 6 10 godina

Ostvarene okolinske koristi Smanjene emisije praine u vazduh. Smanjena potronja energije je takoer zabiljeena (nema obezbijeenih podataka). Smanjena proizvodnja otpada, npr. uslijed separacionog procesa suenja, moe, u principu, biti mogua viekratnom upotrebom odvojene mase tvari u proizvodnom procesu.. Filteri upotrebljavaju znatno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ako su filter instalacije podesne za CIP, te se upotrebljavaju za vazduh na izlazu, nije potrebno koristiti ciklone uzimajui u obzir velike utede energije i smanjenja buke koje se postiu. Smanjena potronja vode i sredstava za ienje upotrebom CIP-a. Operativni podaci Filter separatori mogu postii visoke stope separacije, npr. >99 %, ak i sa vrlo sitnim esticama koje se izdvajaju na vrlo efikasan nain. Vreasti filteri mogu se upotrebljavati da smanje emisije praine do <5 mg/Nm3. Kao ope pravilo, prosjean razmak izmeu vlakana je znaajno vei od estica koje se skupljaju. Stope separacije uslijed efekta filtra su dopunjene sa masenim silama, koionim efektima i elektrostatikim silama. Primjenjivost Filteri se upotrebljavaju za uklanjanje vrstih i tenih zagaivaa vazduha. Takoer se upotrebljavaju za ienje cijevi za provoenje gasa. Vreasti filteri se upotrebljavaju u skoro svim pogonima prehrambene industrije. Filteri sa nasutim slojem

237

Opis Filterski medij koji se koristi u filterima sa nasutim slojem je obino granulacijski sloj od ljunka, pijeska, krenjaka i uglja veliine estica od 0,3 do oko 5 mm. Tokom procesa filtracije estice praine se zakae za granulacijski sloj. Sloj praine koji podrava proces razdvajanja se formira na povrini sloja. Prodiranje izdvojene praine moe se sprijeiti upotrebom finih estica (<0.5 mm) i malom brzinom toka (<0,1 m/s). Ipak postoji rizik da se uspostave formacije, to moe rezultirati u smanjenju brzine izdvajanja. Sadraj nasutog sloja moe biti i do nekoliko metara visok. ienje se vri ispiranjem povratnim tokom, mehanikim mijeanjem koje se kombinuje sa ispiranjem zrakom ili pokretnim rasprivaima u toku ienja. Upotrebom filtera koji je dizajniran (projektovan) sa vie odjeljaka obezbjeuje se kontinuirano ienje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije praine u zrak. Takoer postoje podaci o smanjenju koritenja energije. Filteri koriste znaajno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ukoliko se koriste CIP filteri za izlazei zrak, tada nije neophodno da se koriste cikloni, ime se dostie znaajna uteda energije i smanjenje buke. Takoer se smanjuje upotreba vode i sredstava za ienje koristei CIP. Operativni podaci Filter separatori mogu dostii visok stepen separacije npr. >99 %, sa velikom efikasnou uklanjanja i vrlo finih (sitnih) estica. Pri odreenim pokuajima dostignuta istoa gasova iznosi oko 10 mg/Nm3 kod tretiranja otpadnih gasova sa prosjenim sadrajem praine od 18 g/Nm3 u zagaenom gasu i srednjom veliinom estica od 0,5 m. Stepen separacije filtera sa nasutim slojem nije tako dobar kao kod filtera sa vlaknastim slojevima. Filteri sa nasutim slojem se zbog toga koriste za separaciju (izdvajanje) problematinih estica praine ili separaciju kod viih temperatura izduvnih (otpadnih) gasova. Ovi filteri se esto koriste zajedno sa prethodnim separatorima kao to su npr. cikloni. Kao ope pravilo, prosjena udaljenost izmeu vlakana je znatno vea od estica koje trebaju biti prikupljene. Stepen separacije takoer zavise o brojnim faktorima, opstruktivnim efektima i elektrostatikim silama. Primjenjivost Filteri sa nasutim sadrajem mogu biti koriteni za dostizanje simultane separacije praine i gasova. Filteri sa nasutim sadrajem su pogodni za uklanjanje estica praine koje su:

Tvrde i abrazivne, Temperature do 1000C, Pomijeane sa hemijski agresivnim gasovima, Zapaljivi gdje postoji rizik varnienja, Izmijeani sa sumaglicom.

Izmijeani sa nekim zagaujuim gasovima kao to su SO2, HCl i HF, gdje simultana izdvajanja mogu biti dostignuta sa odgovarajuim paketom. Apsorpcija Rijei apsorber- upija ili ispira se nekada koriste simultano to moe uzrokovati konfuziju. Apsorberi se generalno koriste za uklanjanje gasa u tragovima (male koliine), dok
238

se ispirai koriste za odreeno smanjenje. Ovakva podjela nije uvijek tako kruta, tako da mirisi i gasovite komponente u zraku takoer mogu biti uklonjene zajedno sa prainom putem kondenzovane pare ili postupkom mokrog struganja (ispiranja, etkanja). Cilj apsorpcije je da omogui najveu moguu dostupnu povrinu tenosti i obezbijedi dobro strujanje povratnog toka gasa i tenosti. Proces apsorpcije ovisi o eljenoj rastvorljivosti komponenti zagaivaa koje su prisutne u strujanju izduvnih gasova u apsorpcionom mediju. Postoji znatan broj vrsta dizajna usisivaa- apsorbera, i mnogo razliitosti (varijacija) koje su u vezi sa efikasnou naina odstranjivanja na kontaktu izmeu gasa i tenosti. Postoje tri vrste apsorbera (usisivaa): o Aposrber sa nasutim slojem o Ploasti apsorber o Sprejni ispira Principi rada Proces ukljuuje razmjenu mase izmeu rastvorljivog gasa i tenog rastvaraa u ureaju za kontakt gasa i tenosti. Brzina odstranjivanja (otklanjanja) supstance iz zranog toka zavisi od njegovog stepena zasienja na povrini rastvaraa u usisivau (apsorberu) koji s druge strane zavisi od rastvorljivosti i brzine njegovog otklanjanja iz cirkulirajueg rastvora reakcijom i isputanjem. Ovaj mehanizam odreuje efikasnost otklanjanja za odreenu veliinu usisivaa, ureaja za apsorpciju i odreenu brzinu toka zraka. Tako da efikasnost otklanjanja zavisi od vremena reakcije, stepena zasienosti na povrini tenosti i reaktivnosti komponenata gasa u apsorpcionom rastvarau. Osiguravajui da su tetne komponente iz zraka dovoljno rastvorljive u vodi, usisiva (apsorber) treba biti projektovan da dostigne eljenu efikasnost otklanjanja. Problem raste s potrebom da se na povrini apsorbirajue tenosti odri dovoljno niska koncentracija kako bi se obezbjedile jake sile za rjeavanje problema. Ovo esto rezultira sa prekomjernom koliinom vode potrebne za dostizanje dovoljne efikasnosti. Zbog toga generalno nije praktino da se otklanjanju razliite komponente samo uz upotrebu vode i obino se primjenjuju drugi apsorberi. Sistemi koji koriste samo vodu mogu biti razmatrani u prvoj fazi, prije drugih apsorbera, ali treba imati na umu da je uinkovitost ovih sistema bazirana na njihovom mehanizmu a ne na sposobnosti apsorpcije. Na primjer apsorpcija vodom nezasienih zranih struja rezultirae hlaenjem zraka do saturacije putem procesa adiabatskog hlaenja. Ovaj efekat hlaenja moe dovesti do kondenziranja i otklanjanja komponenti iz strujanja zraka kada se one ohlade do temperature ispod njihove take kljuanja. Dizajn Efektivna raspodjela tenosti i zraka su fundamentalni uslovi za sve dizajne apsorbera. Optimalni dizajn prema standardnim principima hemijskog ininjeringa zahtjeva podatke o koncentraciji, rastvorljivosti i prelazu mase za komponente koje trebaju biti uklonjene iz strujanja gasa. Najvie emisija u zrak iz prehrambene industrije su sloene mjeavine za koje je teko izdvojiti sve prisutne hemijske sastojke i ak jo tee odrediti njihovu koncentraciju. Priroda i kinetika oksidacionih reakcija su obino nepoznate i njih je veoma teko odrediti ak i za pojedinane komponente. Moe se tvrditi da dizajn opreme za apsorpciju mora biti zasnovan na empirijskom, a ne naunom pristupu. Tako je zapremina paketa odabrana prema zapremini za koju je prethodno utvreno da omoguava prihvatljivu potpunu apsorpciju komponenata koje se mogu apsorbirati. U sluaju ogranienog radnog iskustva kada je u
239

pitanju isputanje (emisija), mogu se primijeniti probe na pilot-ureajima. Pilot-ureaji ili ve steeno iskustvo, mogu, stoga, biti koriteni za odreivanje visine paketa koja je potrebna da se dostignu zadate karakteristike rada. Paket se odabire tako to se odreuje broj jedininih visina kako bi se dostigla zahtijevana efikasnost. Veliina i vrsta paketa, linearna brzina gasa, koja odreuje prenik apsorbera, linearna brzina tenosti, pad pritiska gasa i efikasnost apsorbera po jedininoj visini koji odreuje visinu paketa su meusobno povezani. Procedura projektovanja je usmjerena u pravcu optimiziranja dizajna u pogledu kapitalnih trokova i trokova rada, uzimajui u obzir zahtijevanu zapreminsku, apsorpcionu efikasnost i ogranienja kao to su mogua zaepljenja paketa i maksimalno dozvoljeni pad pritiska. Tabela 50. Smjernice za projektovanje apsorbera
Parametar za dizajn (projekat) Jedinica Vrijednost

Brzina gasa Protok gasa Protok tenosti Vrijeme boravka gasa Pad pritiska Stepen (brzina) isticanja tenosti Plavljenje % povratnog toka % plavljenja

Apsorpcioni reagensi Efikasnost apsorpcije moe biti poveana ukoliko apsorpciona tenost sadri reagense koji stupaju u reakcije sa komponentama koje se nalaze u zranom toku. Ovo efektivno smanjuje koncentraciju zrano-tetnih komponenti na povrini tenosti i time odrava jake sile za apsorpciju bez potrebe za velikom koliinom apsorpcione tenosti. Postoje brojni specifini reagensi koji se mogu koristiti u apsorpcionim sistemima za odstranjivanje sastojaka neugodnog mirisa i ostalih organskih sastojaka iz zranog toka. Ovi reagensi su generalno oksidirajui rastvori. Najire primjenjivani reagensi ukljuuju natrijum-hipohlorit, hidrogen-perioksid, ozon i kalijum permanganat. Upotreba baza i kiselina kao apsorpcionih medija je takoer rasprostranjena i esto kiselinsko/bazni sistem se upotrebljava zajedno sa nekim oksidirajuim apsorbentom. Zbog znaajnog broja komponenata koje mogu biti prisutne u emisijama u zrak iz pogona za preradu hrane, viestupni apsorberi mogu biti primijenjeni. I ako apsorpcioni sistem moe ukljuiti inicijalno ispiranje vodom iza kojeg slijedi proces sa kiselinama ili bazama, a zatim konano oksidacioni proces.

240

Natrijum hipohlorit je veoma iroko primjenjiv oksidans prvenstveno zbog svoje visoke reaktivnosti. Hipohlorit se pokazao kao posebno koristan za instalacije ije emisije sadre znaajan nivo sumpora i azota, te sastojaka neugodnog mirisa. Hipohlorit se generalno koristi za alkalni pH kako bi se sprijeilo razgradnja u slobodan hlor. Postoji tendencija da hipohlorit reaguje sa odreenim komponentama kroz procese hlorinacije prije nego kroz procese oksidacije. Ovo se posebno dogaa kada se u zranom toku nalaze aromatine materije koje mogu razviti hlorinirane aromatske sastojke u tretiranom toku zraka. Potencijal za hlorinaciju je vei ukoliko je koncentracija hipohlorita vea, tako da dizajn uvrtava niu koncentraciju hipohlorita u apsorbirajuoj tenosti nego to je stvarno potrebna za optimalnu apsorpciju, smanjujui rizik ove pojave. Kako bi se ovo rijeilo razvijen je novi proces koji je u osnovi konvencionalni hipohlorni apsorber ali sa katalizatorom ukljuenim u sistem recikliranja tenosti. Katalizator je baziran na nikl-oksidu i ovaj sistem bi trebao da drastino povea stepen reakcije hipohlorita i sprijei sve reakcije hlorinacije. Potencijalne reakcije hlorinacije su izbjegnute prilikom dekompozicije hipohlorita u gas, kisik i natrijum hlorid, suprotno od slobodnog hlora, koje su omoguene upotrebom katalizatora. Ovim se sa druge strane omoguava poveana koncentracija hipohlorita u apsorberu i poveanje efikasnosti. pH se kontrolira na priblino pH 9, a redoks potencijal se odrava na optimalnoj voltai. Hidrogen-peroksid je generalno manje efektivan od hipohlorita, zbog svoje nie oksidacione snage. Ipak, prednost postoji u tome to je produkt reakcije voda i moe se primjenjivati kada su prisutni aromatori kako je gore objanjeno. Hidrogen-peroksid se obino koristi u acidofilnim uslovima, prvenstveno radi kontrole stepena dekompozicije. Ozon je takoer jak oksidacioni agens, i ako je njegova oksidaciona mo vie izraenija u tenoj fazi nego u gasovitoj fazi. vrsti oksidacioni agenti se takoer koriste kao to su kalcijum-oksid ispira, kod kojeg estice kalcijum-oksida dolaze u kontakt sa neugodnim mirisima u strujanju gasa proizvodei vrsti ostatak kalcijum-karbonata. Identificirano je ogranieno odstranjivanje neugodnih mirisa i nerijetki operativni problemi (tokom rada) u vezi sa rukovanjem vrstim materijama. Zbog toga je ea primjena tenih apsorpcionih agensa. Apsorber sa nasutim slojem Opis Sistemi sa nasutim slojem su najee koriten tip upijaa koji nudi prednost maksimiziranja povrine po jedinici zapremine i relativno nizak pad pritiska. Zrani tok koji treba biti tretiran (preien) je usmjeren u suprotnom smjeru u odnosu na tok recirkulirajue tenosti. Nasuti sloj se sastoji od velikog broja dijelova paketa, obino napravljenih od plastike, koji dozvoljavaju znaajnu povrinu za ostvarivanje kontakta izmeu gasa i tenosti. Sistem za tenost moe sadravati sve od jednostavne pumpe za recikliranje do sloene sofisticirane stanice za doziranje hemikalija sa objektom za kontrolu pH. Distribucija tenosti se pokazala kao najefektivnija u obliku serije simetrino postavljenih prskalica na povrini jedinice. Preieni zrak se isputa kroz eliminator sumaglice kako bi se uklonile viak kapljica prije emisije. Ostvarene okolinske koristi Odstranjivanje neugodnih mirisa i praine iz zraka.

241

Nepoeljni efekti na ostale medije Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka. Operativni podaci Apsorberi su efektivniji za ostvarivanje specifinih komponenti u odnosu na sveukupno odstranjivanje i oni su registrirali efikasnost od 70-80 %. Upotreba jedne centralne prskalice za distribuciju tenosti opada zbog toga to daje slabiju distribuciju tenosti. Zavisno od vertikalne duine paketa u apsorberu moe se javiti potreba da se uvede sistem redistribucije tenosti. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora, ali oni mogu trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija. Primjenljivost Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu zapreminski velikih zrani tokova koji sadre gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji. Utede Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije vodene pare. Primjer ureaja iroka primjena za kontrolu neugodnih mirisa Ploasti apsorber Opis Ploasti apsorber (upija) se sastoji od vertikalnog tornja sa nekoliko horizontalnih perforiranih tacni ili sitastih ploa koje su uglavljene u njemu. Pregrade su postavljene na kratkom rastojanju iznad otvora na ploama. Tenost za ispiranje ulazi na vrhu tornja i sukcesivno tee du svake tacne. Zrani tok koji se tretira ulazi na dnu tornja i kree se navie prolazei kroz otvore (perforacije) na ploama. Brzina strujanja zraka je dovoljna da sprijei tenost da curi kroz otvore. Zrak koji se tretira se usmjerava kroz zavjesu koja nastaje prelivanjem tenosti preko tacni. Postoji mnogo varijacija u dizajnu ploa i pozicioniranju prskalica tenosti. Ostvarene okolinske koristi Odstranjivanje neugodnih mirisa gasova i praine iz zraka. Nepoeljni efekti na ostale medije Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka. Operativni podaci Uoeno je da ovi apsorberi imaju relativno mali pad pritiska. Efektivniji za ostvarivanje specifinih komponenti u odnosu na sveukupno odstranjivanje, a tipino registrirana efikasnost je 70-80 %. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora ali oni mogu trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.

242

Primjenljivost Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu na zrane tokove koji sadre gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji. Utede Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije vodene pare. Sprejni ispirai Opis Sprejni ispira jednostavno sadri teni sprej koji dolazi u kontakt sa zranim tokom koji se die navie u datoj posudi. Posuda ne sadri ni pakovanje, niti ploe niti bilo kakav ureaj koji se koristi za omoguavanje kontakta izmeu gasa i tenosti. Ostvarene okolinske koristi Odstranjivanje kondenzovanih para i praine iz zraka. Nepoeljni efekti na ostale medije Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka. Operativni podaci Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora, ali mogu trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija. Tamo gdje je prisustvo praine ili kondenza potencijalni problem i zahtjeva se da se u istom ureaju (opremi) otkloni zagaenje gasova ili neugodnih mirisa, mogu se pojaviti ozbiljni problemi u radu i tokom vremena apsorber se mora istiti da bi se vratio u funkciju. S obzirom na ovo moda bi vie odgovaralo da se instalira apsorber sa talasastim ploama. Na ovaj nain bi ulazni zrak prolazio kroz seriju ploa sa talasastim rubovima sa rasprivaem tenosti postavljenom na poetku svakog skupa talasastih ploa. Skup talasastih ploa moe biti dizajniran da se moe odstraniti na licu mjesta, oistiti i zamijeniti bez potrebe za iskljuivanjem postrojenja. . Primjenljivost Rasprna komora nije generalno pogodna za kontrolu neugodnih mirisa i gasovitih supstanci zbog ogranienog prelaza mase. Ipak, ukoliko zrak, koji se treba preistiti sadri znaajan nivo praine ili kondenzirajuih materija, onda se moe koristiti jednostavan rasprni toranj, kako bi se oni odstranili prije tretmana kojim e se omoguiti poveanje kontakta izmeu gasa i tenosti, kao to su prethodna dva navedena upijaa. Utede Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Adsorpcija ugljika Opis Adsorpcija je proces jedinice koji podrazumijeva kaptau komponenti noenih u zraku na jednoj finoj povrini aktivnih estica. Postoji niz moguih aktivnih materijala koji se koriste
243

za ope aplikacije, ukljuujui zeolite, silicijumske kiseline, polimerske smole i aktivirani ugljik. Trenutno se aktivni ugljik najee bira kao apsorbent u prehrambenoj industriji, pa je tako iroko rasprostranjena upotreba termina adsorpcija ugljika. Adsorpcija ugljika je jedan dinamian proces u kojem molekule pare padaju na povrinu vrstog materijala i tu ostaju jedan vremenski period prije ponovnog desorbovanja u fazu pare. Uspostavlja se ravnotea izmeu adsorpcije i desorpcije, tj. posebna koncentracija jednog jedinjenja na karbonskoj povrini odgovara koncentraciji ili parcijalnom pritisku tog jedinjenja u gasovitoj fazi. Proces adsorpcije moe biti ili fiziki, u kojem sluaju adsorbovane molekule na povrini dre Van der Waalsove sile, ili kemijski, gdje se stvaraju kemijske veze izmeu adsorbovanih molekula i povrine. Oba ova procesa oslobaaju toplotu, s tim da kemijski proces oslobaa toplotu mnogo vie nego prvi. . Aktivni ugljik se moe dobiti od mnotva ugljinih materijala, ukljuujui drvo, ugalj, treset, lignit, kotane i naftne taloge. Proizvodi na bazi ljuture i uglja obino se koriste u aplikacijama u fazi pare. Proces pravljenja sastoji se od dehidracije i karbonizacije sirovine, to rastjeruje nepostojane materije i proizvodi strukturu rudimentarne pore. Nakon toga slijedi termalna ili kemijska aktivacija. Aktivni ugljik koji se koristi u aplikacijama za kontrolu karakteristinog mirisa posjeduje tipina svojstva prikazana u narednoj tabeli. Tabela 51. Svojstva aktivnog ugljika
Parametar Jedinice Svojstvo

Veliina estice Gustoa mase Povrina Volumen pore

mm kg/m3 m2/g cm3/g

1.4 2.0 400 500 750 1500 0.8 1.2

Podloge za ugljik mogu se koristiti jednokratno i odbacivati, ili regenerirati. Regenerirani sistemi se obino koriste na pogonima i postrojenjima na kojima je ekonomski atraktivno da se vri obnavljanje kaptiranog materijala. ea je pojava da se koristi jednokratni fiksni sistem apsorpcije. Regenerirani sistemi se obino projektuju s vie podloga tako da se mogu istovremeno provoditi adsorpcija i desorpcija. Obino je potrebno da se podigne temperatura podloge adsorbenta kako bi se oslobodio adsorbat, a para je medij koji se najee koristi. Stoga regenerativni sistem zahtijeva dodatni mehanizam za kaptiranje materijala desorbovanih tokom procesa regeneracije. Sistem fiksnog leita obuhvata jednu podlogu od aktivnog ugljika preko koje prolazi gasna struja koju treba tretirati. Ugljik je ili u jednostavno upakovanom aranmanu leita ili u formi karbonskih filtera. Ti filteri su u sutini papirni ili kartonski kertridi koji sadre prakasti aktivni ugljik. Generalno, aranman s kertridom se koristi za generalnu ventilicaju prostora dok se pakovani sistem leita koristi za kontrolu karakteristinih mirisa koji nastaju u ispunom procesu. Nakon to nestane aktivnog ugljika, npr. o emu se moe prosuditi na osnovu povienog nivoa izbaenog karakteristinog mirisa, treba zamijeniti karbonski ili
244

kertrid aranman. Pakovani sistem leita ima tu prednost da u najveem broju sluajeva moe biti vraen dobavljau radi regeneracije u njegovim prostorijama, dok odlaganje/bacanje kertrid filtera obino vri korisnik. Model namijenjen za ventilaciju odjeljenja pomou kaseta filtera je znaajno razliit od slojnih filtera koji se koriste u procesu kontrole mirisa. Uopte, kaseta filteri se upotrebljavaju za male protone otvore naizmjeninog ili rijetkog karaktera sa vrlo niskom sorbent koncentracijom. Suprotno, slojni sistem se upotrebljava tamo gdje koncentracija komponenti u struji vazduha koji se tretira je znaajno via od tipinog odjeljenja ili koncentracija poda (sprata) fabrike. Glavna razlika je da je model baziran na svakom sistemu stalno vrijeme; sa ventilacijom odjeljenja koja samo zahtijeva 0.1 do 0.2 sekunde, i proces izduvnog tretmana koji zahtijeva izmeu 1 do 3 sekunde. Izbor stalnog vremena je sutinski kompromis izmeu fizike zapremine modeliranog postolja i vremena izmeu obnova. Naredna tabela prikazuje principe rukovanja tri glavna tipa adsorbera. Tabela 52. Princip rukovanja glavnim tipovima adsorbera
Adsorber Princip rukovanja

Fiksirano postolje, nestabilno stanje adsorbera Fluidizirano postolje adsorbera Neprekidno kretajue postolje adsorbera Ostvarene okolinske koristi

Zagaen gas prolazi kroz nepokretno postolje adsorbenta Zagaen gas prolazi kroz suspenziju adsorbenta Adsorbent pada gravitacijom kroz struju gasa koja se podie

Uklanjanje mirisa, gasova i praina iz vazduha. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Otpad se proizvodi, npr. kad se aktivni ugalj treba razdvojiti. Operativni podaci Instalisanje ugljik adsorbcionog sistema je prilino jednostavno, ukljuuje ventilator i sud za dranje postolja ugljika. Apsorpcija ugljika moe uiniti uklanjanje mirisa sa efikasnou od 80 99 %. Adsorbcioni kapacitet aktivnog ugljika je izraen kao teina u % u uslovima koliine specifiziranog materijala koji moe biti apsorber prema jedinici mase ugljika. Ovo prikazuje drugaije raspone od niskog do nultog pa do 110 % i prilino su beznaajne za neprijatan miris ispune potencijalnosti irokog raspona pojedinih komponenti. U ovom smislu, kao opa smjernica, vrijednost od 30 % moe se upotrebljavati za procjenjivanje oekivanog vijeka trajanja postolja ugljenika koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji. Oekivani vijek podloge za ugljik moe se stoga procijeniti na osnovu znanja o stalnosti (rada) modela, organskom punjenju i struji vazduha za tretiranje. Primjenjivost Adsorbcija ugljika je uope podesna za spore prolaze vazduha od 10.000 m3/h i gdje je zagaujua supstanca koji se treba ukloniti trenutno u maloj koncentraciji, npr. manjoj od 50
245

mg/Nm3. U uvjetima kontrole mirisa, glavne primjene adsorbcije ugljika su ienje ventilisanog zraka i tretman procesa emisija neprijatnog mirisa. Prisustvo praine u struji gasa koji se tretira moe ozbiljno remetiti efikasnost postolja ugljika, kao i poveanje pada radnog pritiska. Adsorbcija ugljika, stoga, nije primjenjiva tamo gdje je praina, ili ak kondenzacioni materijal, prisutna. Praina i kondenzacioni materijali mogu se ukloniti u pred-filter postupku, mada e ovo doprinijeti kompleksnosti i neekonominosti, kao i dodatnim problemima u radu prilikom zahtjeva u ienju i prodoru praine. Uope, nia temperatura, vea koliina adsorbera i, stoga, due vrijeme prodiranja ili trajanja postolja. Kao smjernica, adsorbcija ugljika nije primjenjiva na temperaturi iznad 40 C. Osim toga, efikasnost aktivnog uglja se smanjuje na relativnoj vlanosti iznad 75 %, osim za jedinjena rastvorljiva u vodi kao to su nii amini i vodonik sulfid. Ova prednost koju voda ima kod adsorpcije moe dovesti do kondenzacije unutar postolja, inei ugljenik neaktivnim. Podloga za ugljik e onda trebati suenje prije nego se opet upotrijebi. Utede Ova tehnika ima relativno niske kapitalne trokove. Operativni troak je visok, npr. trokovi ugljika su otprilike 2.400/t. EUR. Regeneracija u prosjeku nije isplativa, tako da ugljik postolje mora biti kompletno obnovljeno kad njegova efikasnost adsorpcije pone da pada, to se moe desiti poslije kratkog perioda to zavisi od stope emisija mirisa i koncentracije mirisa. Bioloki tretman Proces koritenja mikro organizama za smanjenje emisija mirisa se uveliko koristi. Brzina reakcije bio-degradacijskog procesa je relativno niska, te optimiziranje operativnih uvjeta moe imati krucijalni utjecaj. Postoje dvije vrste biolokog tretmana, biofilteri i bio-preistai. Najpopularniji tip biolokog tretmana je biofilter. Postoji mnogo stvari koje treba uzeti u obzir kod projektiranja biofiltera, koje treba uzeti u razmatranje da bi se osigurala efikasan rad; kao to su: vrijeme zadravanja, temperatura, vlanost, uticaji praine i masnoe na filter, organski teret, teret neprijatnog mirisa, te dizajn i karakteristike filterskog materijala. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana su prikazani u narednoj tabeli. Tabela 53. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana
Prednosti Mane

Relativno nizak kapitalni troak Relativni niski trokovi rada Potencijalno visok nivo otklanjanja mirisa 90-99 % Jednostavan dizajn i nain rada

Ogranien na temperaturu <40 % Veliki zahtjevi za prostorom Mogunost formiranja vidljivog paperja Zahtjeva kontrolu ph i sadraja vode Spora adaptacija na fluktuirajue koncentracije

246

Nain rada Biofilm je sloj vode koji se nalazi oko pojedinih estica filterskog materijala, tamo gdje su prisutni mikroorganizmi. Kada struja zraka koje se treba tretirati tee oko estica, javlja kontinuirani prenos mase izmeu plinovite faze i biosloja. Isparljive komponente prisutne u zraku, zajedno sa kisikom, se djelomino rastvaraju u tenoj fazi biosloja. Drugi korak u reakciji je aerobna bioloka razgradnja komponenti u tenoj fazi. Na ovaj nain, stvara se gradijent koncentracije u biosloju koji odrava kontinuirani tok mase komponenti iz gasa do mokrog biosloja. Transport preko granice i difuzija u biosloj omoguavaju hranu mikroorganizmima koji ive u biosloju. Hranjive tvari neophodne za rast elija se osiguravaju iz filterskog materijala. Biofilter Opis U biofilterima, zagaivai se lijepe za filtrirani materijal i bivaju razgraeni mikroorganizmima koji se nalaze na fiksiranom filteru. Filterski materijal je uraen u formi nasutog sloja i kroz njega prolaze otpadni plinovi. Za otpadne plinove sa visokim nivoom praine, plin mora proi kroz fazu uklanjanja praine, prije nego dospije u biofilter. Biofilteri mogu da funkcioniu na principu uzlaznog ili silaznog metoda. Nije sigurno koji je metod bolji i najvjerovatnije da je efikasnost rada ista u oba sluaja. Pad pritiska kroz biofilter je nizak, obino u granicama 10 do 25 mm/m visine nasutog sloja. Ovaj niski pad pritiska ukazuje da je odgovarajui dizajn distribucije zraka kritini parametar kod projektiranja. Otpadni gas se na poetku direktno usmjerava u aparat za vlaenje zraka, gdje se prostrujavanjem zraka stavlja u kontakt sa recirkulirajuom vodom. Zrak koji izlazi iz aparata za vlaenje zraka se usmjerava u bio-filter, prikazan na narednoj slici.

247

tretirani gasovi

dopuna vode

filterski medij dotok gasova

Biofilter pumpa aparat za vlaenje zraka T- kontrola temperature Pl-kontrola nivoa

Slika 24. Prikaz biofiltera Nije uobiajena praksa da se aparat za vlaenje zraka snabdijeva sa svjeom vodom, jer bi ovo stvorilo potrebu za tretmanom otpadne vode. Povremeno natapanje vrha filtera dozvoljava sistemu da odri potrebnu koliinu vlage u materijalu filtera od 40 do 60 %. Bilo koja voda, koja propada kroz filter putem natapanja ili nakupljanja kie moe se reciklirati u ovlaivau kako bi se izbjeglo isputanje otpadne vode iz sistema. Postoji irok spektar materijala za filtere koji se koriste u bio filterima. Glavni zahtjevi u pogledu materijala za filter su velika specifina povrina, npr. 300-1.000 m2/m3, visok kapacitet zadravanje vode, ograniena kompaktnost i ograniena otpornost na tok. Uobiajeno se koristi vlaknasti treset pomijean sa vrijesom u omjeru 50 %. mikrobske aktivnosti se javlja u tresetu, dok vrijes osigurava krutost, odnosno sprjeava stjenjavanje, time produavajui ivotni vijek filtera. Jedan oblik smjese treseta/vrijesa je gnojivo od gljiva pomijeano sa 5 milimetarskim prenikom polistirena koji slui za podrku u omjeru 50 %. Korijensko drvo se sastoji obino od 3 korijena, grana i slabanih granica. Ono je podijeljeno na dijelove duge obino 15 cm, kada se cijepaju, a ne rezanjem na dijelove. Ova radnja uveliko izlae maksimalnu povrinu i ne zahtijeva dodatni materijal. Svi ovi filteri su dokazani u kompletnim postrojenjima. Specifini sistemi mogu zahtijevati i neke druge materijale. Biofilteri se mogu dalje podijeliti na zemljane i ne zemljane biofiltere. Zemljani biofilter obuhvata sloj upljikavog tla ispod kojeg se nalazi mrea cijevi kroz koje struji zrak koji se tretira. Ostvarene okolinske koristi Reducirana emisija u zrak, npr. mirisi i isparljiva organska jedinjenja (VOC)
248

Nepoeljni efekti na ostale medije Stvaranje kiselih nusproizvoda npr. iz biorazgradnje komponenti gasa Odlaganje filterskog materijala. U nekim sluajevima koriteni materijal se kompostira kako bi se smanjilo organsko zagaenje i nakon toga se koristi za ubrenje. Kondenzovana voda se reciklira, u suprotnom zahtjeva poseban tretman. Operativni podaci Biofilter koji ispravno radi e postizati koncentracije odlaznog mirisa od obino 150 do 200 OU/m3. Karakteristian miris koji se vezuje za tretirane emisije je miris pljesni, vlaan umski tip koji ima malo slinosti sa mirisom koji ulazi u ureaj. Moe se postii efikasnost u otklanjanju mirisa i do 99,5 %, mada procenat otklanjanja veoma zavisi od koncentracije na ulazu u ureaj. Uobiajeno je da je nivo mirisa na vanjskom otvoru manji od 150 OU/m3, tako da uz maksimalna efikasnost od 97 %, nivo mirisa na ulazu u ureaj je 5.000 OU/m3. Generalno, potrebno vrijeme zadravanja za biofiltere zavisi od nivoa i vrste tvari prisutne u emisijama koje se tretiraju. Komponente aromatine prirode zahtijevaju due vrijeme zadravanja nego je to sluaj kod jednostavnih organskih hemikalija. Kao generalna vodilja, izabrano je minimalno vrijeme zadravanja od 20 sekundi, proireno do 40 sekundi kada su prisutne tvari sa smanjenom mogunou biorazgradnje. Brzina kroz filter iznosi izmeu 0,02 i 0,05 m/s. Teret po povrini filtera, to je bitan podataka kod projektiranja filtera, je obino u skali izmeu 100 do 250 m3 gasa na sat po m3 filtera. Tipino vrijeme trajanja filtera se procjenjuje od 3-5 godina, meutim za veinu materijala filtera, a posebno za treset/grija, filter zahtijeva pokrivanje gornjeg sloja u toku prvih 18 mjeseci. Iz razloga mogunosti zbijanja, maksimalna visina filtera je ograniena na priblino 1,0 do 1,Gdje se zbog ogranienosti prostora zahtijeva vea visina filtera, potrebna je odreena vrsta vertikalne podrke u cilju sprjeavanja zbijanja. . Distribucija zraka kroz biofilter je vana stvar, koju treba imati u vidu, te se preporuuje izgradnja plenum komore. S tim u vezi visina plenum komore predstavlja 50 % visine filterskog materijala. pH vrijednost materijala filtera u biofilteru varira izmeu 6,5 i 7,5, koja je ujedno najpovoljnija za veinu bakterija. U pojedinim sluajevima, biorazgradnja otpadnih gasova moe rezultirati stvaranjem kiselih nusproizvoda, te se moe poduzeti dodavanje alkalija. Vana karakteristika filterskog materijala ukljuuje nizak gubitak pritiska, visoki puferski kapacitet, te prisutnost irokog spektra organizama. Priblino 40-60 % vlanoga sadraja na filteru je neophodno kako bi se osigurala potpuna efikasnost. Filter treba stalno odravanje. Potpuna zamjena materijala je neophodna jedino ako se razgradnja organske tvari odvija u takvom vremenu zadravanja da je neophodan protok zraka u potpunosti onemoguen. Da bi se omoguila zamjena materijala u filteru, oprema mora biti dizajnirana i izraena na nain da omoguava pristup kamionima ili kolicima.. Ako je biofilter podijeljen u nekoliko segmenata, cijela proizvodnja u odreenom podruju ne mora biti potpuno obustavljena zbog poslova na odravanju. U zavisnosti od prirode narednog procesa moe se postaviti otvor za gas u hitnim sluajevima lociran na ulazu u biofilter, povezan sa temperaturnim senzorom. Kontrolni mehanizam je smjeten tako da ako temperatura u biofilteru pree 45 C u unaprijed
249

odreenom periodu npr. od 4 sata, ispusni gasovi se oslobaaju direktno u zrak time zaobilazei filter. Praina i masti se uklanjaju prije filtera kako bi se izbjeglo mogue zaepljenje, to bi moglo dovesti do pada pritiska u filteru, te kako bi se izbjeglo smanjenje efikasnosti. Zemljani slojevi se obino instaliraju ispod tla, te se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se osiguralo da je filterski sloj iznad razine vode. Najvei nedostatak kod zemljanih biofiltera jeste veoma dugo vrijeme zadravanja neophodno za bioloki proces, koji je oko 5 minuta. Ovo rezultira prije svega u velikim otvorenim strukturama koje zauzimaju znaajnu povrinu. Primjenjivost Koristi se da se eliminiraju biorazgradljivi zagaivai vazduha, organski zagaivai, te mirisi, kao npr. kod postrojenja za tretman otpadnih voda. Proces biofiltracije je prikladan za iroki spektar zranih struja, sve do, ali ne preko, izvanrednih 100.000 m3/h, pod uslovom da je dostupno dovoljno zemljine povrine. Maksimalna granica koncentracije zagaujuih tvari na ulazu u ureaj je manje od 5.000 mg/Nm3, iako se koncentracija od 1000 mg/Nm3 koristiti kao smjernica kod procjene dovoljnosti biofiltracije. Ispusni gasovi iz industrijskih postrojenja openito sadravaju iroki spektar razliitih komponenti, te se preporuuje testiranje na pilot postrojenju kako bi se osiguralo da je biofilter odgovarajue dimenzioniran. Biofilteri su prikladni za ventilacijske sisteme, gdje je prisutno stalno izlazno strujanje iz posuda ili prostorije u kojoj se vri proces. Ova tehnika nije primjenjiva na temperaturama zraka iznad 40 C. Ako temperatura iznad 40 C preovladava znaajniji dio vremena, npr. vie od 4 sata, onda se mikroorganizmi prisutni u biofilteru steriliziraju, te bi cijeli proces morao poeti iznova. Na temperaturi ispod 10 C, stopa bioloke razgradnje dramatino opada, te ono to je vano naglasiti jeste da ova tehnika nije primjenjiva na vlanost ispod 95 %. Primijeeno je da upotreba biofiltera u pogonima prehrambene industrije koja proizvode gotova jela, moe poveati higijenske rizike, zbog prisutnosti bakterija u filterskom materijalu. Utede Relativno velika mogunost uklanjanja mirisa, po veoma niskim trokovima u poreenju sa drugim tehnikama koje se koriste pri istom procesu. Troak za "silazni" sistem je vei, nego za "uzlazni" sistem. Specifini trokovi ulaganja u biofiltere, zavise od veliine postrojenja. Za manja postrojenja, npr. ona veliine 200-500 m3/h, troak je oko 45-50m eura po m3 isputenog zraka. U veim postrojenjima trokovi mogu dosegnuti i do 10-15 eura po m3 zraka. Ovi trokovi ne ukljuuju eventualni meu tretman, te neophodne trokove izgradnje. Trokove najvie prave, trokovi za energiju, prije svega onu za pokretanje ventilatora, te pumpi za vlaenje. Postoje trokovi povezani sa vodom neophodnom za vlaenje, odravanje filtera, te zamjenom filterskih materijala kada dotraju. Trokovi energije iznose 0,15-0, 225/1000m3 isputenog zraka, raunajui trokove elektrine energije u iznosu od 0,15 EUR/kWh. Ukljuivi iznad navedene dodatne trokove, cijena cijelog procesa na 1.000 m3/h po isputenog zraka iznosi oko 0,225-0,30 EUR

250

Zemljani filteri imaju visoku mogunost uklanjanja mirisa, po veoma niskim trokovima u poreenju sa drugim alternativnim tehnikama. Kljuni razlozi za primjenu Da bi se izbjegle pritube zbog mirisa, te da bi se ispunili pravni zahtjevi. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene iroko se koriste u prehrambenoj industriji. Bioispira Opis Bioispirai su apsorberi u kojima se odvija razmjena supstanci kako izmeu zagaenih gasova tako i apsorbera. Mikroorganizmi se odijele u konanici u sakupljenu tenost ili se primjenjuju kao sloj za apsorber, te filter. Apsorber je popraen sakupljaem magle kako bi se odvojile gasovite i tene faze. U slijedeem koraku apsorpcije konstituanti otpadnoga gasa koji su upijeni u tenoj fazi se odstranjuju iz apsorbenta. Za otpadne gasove sa visokim nivoima estica, gas se puta prvo kroz odstranjiva praine , a tek onda kroz bioispira. Tehnika u sutini, ukljuuje sloj apsorbera koji sadri odreene bakterije, te odvodnu jamu. Tvar koja razgrauje gas se puta uzdu tornja, suprotno toku vode koji sadri bakterije. Bakterija se prihvati za filterski sloj na slian nain kao filter koji se koristi za preiavanje otpadnih voda. Hranjive tvari, neophodne za rast bakterija i sintezu se povremeno dodaju. Prikaz ureaja je prikazan na narednoj slici

251

Izlaz gasa prema ventilaciji i dimnjaku

Sakuplja magle Raspodjela tenosti

ispuna

Raspodjela tenosti

ispuna

Ulaz gasa

Rezerva za ubacivanje gasa

rezervoar sa pH kontoliranim stalnim pritiskom pranjenje

pumpa

Slika 25. Prikaz bioispiraa Ostvarene okoline koristi Smanjenje emisija tetnih gasova, neugodnih mirisa, te isparljivih organskih jedinjenja. Bioispira zahtijeva vie energije nego biofilter, budui da osim kretanja zraka postoji i recirkulacija vode. Odlaganje filterskog materijala. Operativni podaci Veliina bioispira nije ograniena neophodnim strujanjem zraka, iako krajnja veliina jednoga filtera moe rezultirati potrebom za instaliranje dva paralelna sistema. Maksimalna koliina zagaujuih materija u ulazu u ureaj bi trebala biti manje od 5.000mg/Nm3, iako se granica od 1.000 mg/Nm3 koristi kao smjernica pri ocjeni prikladnosti procesa biopreiavanja. Brzina biorazgradnje je relativno spora, uvjeti za rad mogu imati krucijalnu ulogu. Bioispira djeluje sa predvienim vremenom zadravanja od 5-15 sekundi, zavisno od toka koji se treba tretirati. Biopreista zahtijeva mnogo manju povrinu zemlje od obinih biofiltera.

252

Primjenjivost Koriste se da eliminiraju biorazgradljive tetne gasove, posebno organska zagaenja i mirise. U teoriji, bioispirai se koriste tamo gdje je biooksidacija prikladno rjeenja za probleme sa emisijama u zrak, te je stoga primjena slina primjeni kojoj slue kod biofilteri, ali vano je naglasiti da se filteri primjenjuju u daleko veoj mjeri. Ova tehnika nije primjenjiva za temperature zraka iznad 40 C. Utede Relativno visoka mogunost uklanjanja mirisa, po relativno niskim trokovima, ako se porede sa trokovima koje iziskuju druge alternativne tehnike. Toplotni tretman otpadnih gasova Toplotnim tretmanom se mogu oksidirati na visokim temperaturama odreeni gasoviti polutanti. Brzina reakcije se eksponencionalno poveava sa temperaturom. Oksidiraju svi polutanti, ukljuivo sve organske smjese, takoer isto i neorganske supstance kao to su ugljenmonoksid i amonijak. Obezbjeujui potpuno sagorijevanje, ugljik i vodonik reaguju sa kiseonikom obrazujui CO2 i vodu. Nepotpuno sagorijevanje stvara nove polutante, kao to su ugljenmonoksid CO i potpuno ili djelimino neoksidirana organska jedinjenja. Ako otpadni gas sadri elemente kao to su sumpor, azot, halogene i fosfor tada se sagorijevanjem stvaraju neorganski polutanti kao to su oksidi sumpora, oksidi azota, vodonikova jedinjenja, koji se kasnije uklanjaju nainima procesa preiavanja otpadnih gasova ukoliko su koncentracije previsoke. To ograniava podruja primjene za postupak sagorijevanja polutanata. Postoji obaveza za vie sigurnosnih tehnikih zahtjeva, a naroito za: - Potrebna je zatita od povrata plamena izmeu postrojenja za termiko spaljivanje i gasne struje koja se tretira. Uopteno, to se moe postii pomou plamenih osiguraa od eksplozije povratnog plamena ili vodenim preprekama. - Na poetku rada, a prije paljenja gorionika, postrojenje za termiko spaljivanje mora biti propuhano sa zrakom volumena 5 puta veeg od volumena pei. Svakom ponovnom paljenju gorionika u toku rada prethodi ienje gorionika . - Koritenje zraka obogaenog rastvorom solventa ini postupak rizinim. Termika oksidacija (termiko spaljivanje) otpadnih gasova Za potpunu oksidaciju mjeavine da bi se postigla razgradnja u vazdunoj struji mora biti podeena koliina zraka sa dovoljnom koliinom kiseonika, dovoljnim vremenom kontakta i dovoljno visokom temperaturom. Oksidacija organskih jedinjenja e se odvijati ako se odrava temperatura gasova u pei izmeu 200 400 C vea nego to je temperatura samopaljenja prisutnih hemijskih sadraja. Pri termikoj oksidaciji pretvorba polutanata se odvija na visokim temperaturama, npr. veim od 600 C. Obzirom da e primjenom termike oksidacije biti unitena jedinjenja polutanata vano je razmotriti povrat toplote iz procesa termike oksidacije i tako smanjiti trokove goriva. Kod prehrambene industrije emisije u zrak rijetko imaju organske komponente u koncentracijama koje izazivaju eksplozivna stanja, pa se uglavnom koriste konvencionalne pei ili postrojenja

253

za termiku oksidaciju koja imaju direktan kontakt plamena sa vazdunom strujom koja se tretira. U sluaju kada je visoka koncentracija organskih komponenti, iznad relevantne granice za nastanak eksplozivnog stanja, onda se zahtijeva vrsta sistema bez plamena. Ti sistemi koriste toplotni medij za grijanje vazdune struje i na taj nain se izbjegava direktan kontakt vazdune struje sa plamenom. Postrojenja za termiku oksidaciju sa direktnim plamenom obino rade pri temperaturama 700 do 900 C. Temperatura reakcije zavisi od prirode polutanta; ona moe biti nia ali za manje lako oksidirajue supstance , kao to su organo-halogena jedinjenja moe biti i iznad 1.000 C. Za jedinjenja neugodnog mirisa openito je usvojena temperatura 750 do 800 C. Uvjetii opreme za pojedine etape termike oksidacije prikazani su u Tabeli 54. a tipian izgled postrojenja za termiku oksidaciju prikazan je na Slici 26. Tabela 54. Uvjeti za razliite faze termike oksidacije
Faze i oprema Uvjeti

GORENJE

Gorivo sagorijeva sa istim zrakom ili sa dijelom kontaminiranog zraka to dovodi do stvaranja plamena na tipinoj temperaturi 1350 do 1500 C Obezbjediti odgovarajuu turbulenciju i time mijeanje procesnog gasa postiui jednolinu temperaturu. Gasovi se zadravaju na temperaturi sagorijevanja dok se ne zavri oksidacija, obino 0,5 do 1 sekunde Smanjuje trokove rada i potronju goriva.

MIJEANJE SAGORIJEVANJE POVRAT TOPLOTE

254

izlaz gasa

komora i cjevni izmjenjiva toplote ulaz gasa

gorivo zrak za sagorijevanje

Slika 26. Shema postrojenja za termiko spaljivanje(oksidaciju) Gorionik moe imati dvije izvedbe, sa jednim plamenikom i onog kod kojeg se gorivo distribuira kroz vie mlaznica. Prema obliku strujanja imamo gorionike sa laminarnim strujanjem, mlaznicama i vrtlonim tokom strujanja. U specifinim sluajevima gorionik moe biti zamijenjen sa elektrinim grijuim sistemom. Kiseonik neophodan za sagorijevanje moe se uzeti iz zraka, ili iz zrane struje koja se tretira ili alternativno kao omjer zraka i zrane struje. Mogua dodatna goriva mogu biti lako ulje za loenje, prirodni gas ili LPG-liquefied petroleum gas (teni naftni gas). Potrebno je obratiti panju na mogunost prisustva bilo koje koliine vodene pare u vazdunoj struji koja bi mogla dovesti do gaenja plamena, to ima za rezultat loe sagorijevanje. Gorionik takoer moe biti tipa prethodnog mijeanja goriva i zraka potrebnog za sagorijevanje prije prolaska kroz mlaznice, ili difuzionog tipa gdje se gorivo mijea sa zrakom za sagorijevanje na mjestu iza mlaznice. Veina gorionika je difuzionog tipa. Mjeavina gasne struje se moe postii prirodnom difuzijom ili mehanizmom mijeanja ili pomou odbojnika (ljebova) koji obezbjeuju promjenu smjera a time mijeanje. Komora za sagorijevanje u kojoj se odvija reakcija oksidacije mora biti projektovana da izdri velika toplotna optereenja. Neke konstrukcije komora napravljene su od termootpornog materijala sa metalnim platom i vatrostalnom oblogom. Veliina komora za sagorijevanje je

255

dovoljna da postigne eljeno vrijeme zadravanja i da prilagodi dovoljnu duinu plamena bez gaenja. Neki oblici povrata toplote su skoro uvijek zagarantovani ime se smanjuju trokovi rada i potronja goriva. Povrat toplote se konvencionalno provodi u cijevnim izmjenjivaima toplote u kojima se toplota kontinualno prenosi za predgrijavanje ulazne gasne struje gasa. Ova vrsta sistema se naziva rekuperativni sistem i ima 70 do 80 % povrata toplote sa jednim tipinim nivoom dizajna. Povrat toplote moe se takoer postii i sistemom regeneracije, koji koristi 2 kompleta izmjenjivaa toplote sa keramikim ploama. Tako se jedna ploa grije neposredno u kontaktu sa izlaznim gasovima, dok se druga ploa koristi za predgrijavanje dolaznih gasova. Sistem radi tako da ploe budu naizmjenino u funkciji grijanja i hlaenja. Potencijal za povrat toplote ovog sistema je vei od rekuperativnog sistema, sa 80 do 90 % povrata toplote, to je tipino dizajnirana konstrukcija. Upotreba termikih fluida stoji kao alternativa ovom tipu sistema. Toplotu moemo takoer povratiti koritenjem kotlova koji koriste otpadnu toplotu, gdje se tretirani izlazni gasovi koriste za proizvodnju vodene pare za koritenje u drugim pogonima i postrojenjima ili lokaciji. Rad postrojenja za termiko spaljivanje ne moe uvijek ii zajedno sa potrebama za parom, tako da integracija moe biti sloena. Postoji takoer mogunost za sekundarni povrat toplote, upotrebom tretiranih izlaznih gasova iz prve faze povrata toplote za grijanje vode ili prostora. Postoje primjeri gdje se toplota sagorijevanja moe vratiti u poprenom izmjenjivau toplote i koristiti u procesu kuhanja umjesto pare. Izvjetajima upoznajemo da se problemi neprijatnih mirisa u neposrednoj sredini okruenja mogu rijeiti sagorijevanjem dimnih gasova iz kuhanja/dimljenja. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije gasova i neprijatnih mirisa. Nepoeljni efekti na ostale medije Primjenom procesa termike oksidacije, meutim postoji mogunost za stvaranje nepoeljnih nus-proizvoda sagorijevanja, kao na primjer visokog sadraja NOx i CO2. U sutini, to je vea temperatura reakcije to je vea mogunost stvaranja poveanog nivoa NOx. Obino je korisno vriti izbor gorionika sa niim stvaranjem NOx. Potrebno je razmotriti kako minimizirati stvaranje SO2 emisija iz gasova neprijatnog mirisa koji sadre neka jedinjenja sa sumporom. Mora biti razmotreno i prisustvo hlorida u gasovima neprijatnog mirisa radi mogueg obrazovanja kiselih gasova, kao sto je HCl. Takoer se javlja potencijalni problem korozije unutar opreme. Kada su prisutna isparljiva organska jedinjenja (VOC) nuno je posebnim uslovima sprijeiti formiranje dioksina, mada je uobiajeno njegovo neznatno obrazovanje u procesima izgaranja otpadnih gasova /217, EZ,2003/. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije, kao npr. potronja goriva za rad postrojenja za termiko spaljivanje gasova. Operativni podaci Postrojenje za termiku oksidaciju nee dobro raditi sve dok se ne postignu temperature za efikasno izgaranje polutanata, kako bi bili sigurni u njihovo unitenje. Pravilno projektovano
256

postrojenje za termiko spaljivanje i pravilan rad ovog postrojenja moe postii efikasno uklanjanje neprijatnih mirisa sa 100 % uinkom, pa je ova tehnika neovisna o intenzitetu neprijatnih mirisa. Kod neprijatnih gasova koji sadre znaajnu koliinu estine tvari nepohodno je provesti predtretman prije tretmana procesom termike oksidacije. To je naroito relevantno ako instalirani sistem podrava povrat toplote, uslijed mogueg kvara izmjenjivaa toplote. Dok visoko prisustvo vode, odnosno vodene pare u zraku, ne stvara problem u procesu, zahtjevi koje mora zadovoljiti gorivo su vei nego za zagrijavanje suhog zraka. U praksi, uklanjanje vodene pare iz zrane struje se obino ne poduzima i obino su ukljueni dodatni zahtjevi za gorivo u sveobuhvatnim ekonomskim razmatranjima termike oksidacije kao tehnike. Termikom oksidacijom otpadnih gasova moe se postii nivo isparljivih organskih jedinjenja (VOC) od 1 20 mg/m3 /217, EC, 2003/. Norveka istraivanja suenja dimljenih kobasica, gdje je razmatrana komora za kuhanje/ dimljenje, naeno je poslije termike oksidacije prisustvo u otpadnom gasu 7 mg TOC/m3 odnosno 0,2 mg TOC/ t kobasica. Gas nije sadravao CO. Na primjeru jedne sunice sa godinjom proizvodnjom od 3000 t dimljenih proizvoda, otpadni gasovi od procesa suenja se sagorijevaju koritenjem termike oksidacije sa direktnim plamenom. Otpadni gas iz bezdimnih faza procesa koji ne zahtijevaju smanjenja emisije nemaju potrebu da se tretiraju. Sistem se smatra kao robustan tretman otpadnih gasova i zahtijeva malo odravanja. Postrojenje za termiku oksidaciju se zagrijava na svoju radnu temperaturu prije nego se upotrijebi dimni generator. U vrijeme dimljenja, ventilator tjera izlazni gas preko ugrijanih dijelova rotilja kroz klapnu bajpasa na predgrijavanje. Tu se tako prljavi gas zagrije na 300 350 C prije ulaska u komoru za sagorijevanje, gdje se mijea sa vruim gasovima iz gasnog gorionika. Poslije tretmana, isti gas se upotrebljava za predgrijavanje prljavog gasa putem integrisanog izmjenjivaa toplote, hladi ga na 400 do 450 C, prije nego se ispusti u zrak kroz odvodni dimnjak. Tabela 55. prikazuje tehnike podatke za termiku oksidaciju sa direktnim plamenom. Tabela 55. Tehniki podaci za koritenu termiku oksidaciju
Parametar Vrijednost Napomena

Brzina protoka otpadnog gasa Kapacitet gorionika Koncentracije supstanci u otpadnom gasu

2300 m3/h 600 kW Dostignuti nivoi u izvjetaju nisu dati <50mg/Nm3 ukupnog

Normalno stanje (0 C i 1013 mbar, suho) Kapacitet se kontinuirano prilagoava 2.300 Nm3/h x 50 mg/Nm3 0,115 kg/h

257

Parametar

Vrijednost

Napomena

organskog ugljika 0,115 kg/h

Kod temperature od 620 660 C postie se kompletno uklanjanje emisija neprijatnih mirisa, a po nekom optem pravilu, ukupni organski ugljik se emituje kod nespecifine razine ispod 50 mg/Nm3. Termika oksidacija sa direktnim plamenom moe se postii iznad 1.000 C. Djelotvornost tehnike ovisi od nekoliko parametara, kao to su radna temperatura, vrijeme zadravanja i uslovi mijeanja u komori za sagorijevanje. Postiu se nivoi ukupnog organskog ugljika manji od 10 mg /Nm3.

Zrak za sagorijevanje za gorionik na loe ulje 300 Nm3/h

Zrak za hlaenje 1500 Nm3/h

Prljavi zrak iz sunice 1650 Nm3/h

Ulje za grijanje 56 kg/h

Centralno ienje otpadnog gasa direktnim plamenom poslije gorenja

Zrak za hlaenje 1500 Nm /h


3

isti otpadni gas 1650 Nm3/h

Slika 27. Ravnoteno stanje masa otpadnog gasa u sistemu tretmana otpadnog gasa kod Primjena: Sistem se upotrebljava za uklanjanje VOC i neprijatnih mirisa. Termika oksidacija ima prednost, jer je univerzalno primjenjiva kao metod kontrole neprijatnih mirisa, jer veina komponenti neprijatnih mirisa moe biti oksidirana u produkte bez neprijatnog mirisa na visokoj temperaturi, dok je primjena drugih metoda mnogo restrikitivnija, ogranienja. Termika oksidacija se primjenjuje za tretman manjih volumena, manjih od 10.000 Nm3/h, gdje faktor ekonominosti rada ukazuje poveanje trokova za grijanje veih volumena protoka zraka. Metod je prikladan za otpadne gasove neprijatnih mirisa sa promjenljivom koncentracijom kontaminanata i moe tretirati razliite volumena protoka.
258

Ako su prisutni alkalni metali u zemljitu, kod postrojenja za suenje povra , oni mogu izazvati preranu degradaciju keramikih materijala koji se upotrebljavaju u konstrukcijama regenerativnog povrata toplote. Utede Ova tehnika zahtijeva visoke kapitalne trokove, ali glavna razmatranja u procjeni pogodnosti za termiku oksidaciju su radni trokovi u smislu zahtjeva za gorivom. Koritenje sistema za rekuperativni ili regenerativni povrat toplote moe poboljati efikasnost tehnike i smanjiti trokove rada. Mogue je remodeliranje za sve vrste pei za dimljenje, uz razliite trokove. Postoje pei za dimljenje sa integriranom opremom za termiku oksidaciju. Primjer postrojenja Koristi se u barem jednoj sunici u Njemakoj i u sunicama u nordijskim dravama. Oksidacija otpadnih gasova u postojeem kotlu Opis Mogue je usmjeriti gasove neprijatnog mirisa na postojei kotao na lokaciji pogona i postrojenja. Ovo ima prednost koritenja postojee opreme i izbjegavanja investiranja u dodatnu opciju preiavanja. Princip rada je u biti isti kao i kod termike oksidacije kod postrojenja izgraenog za tu svrhu. Izlazni tok neprijatnih mirisa se vodi na ventilator kotla zranog toka za sagorijevanje ili ventilator kotlovnice, a onda na kotao. To obezbjeuje kiseonik potreban za sagorijevanje i unitavaju se komponente neprijatnih mirisa. Sveobuhvatna izvodljivost koritenja postojeeg kotla uveliko zavisi od volumena zraka neprijatnog mirisa koji se tretira u odnosu na potreban zrak za sagorijevanje u kotlu pod ekstremnim optereenjem. Ako je zrak neprijatnog mirisa znaajno manji nego potreban zrak za sagorijevanje onda e to vjerovatno predstavljati problem. Ukupan volumen zraka neprijatnog mirisa bi mogao jednostavno da se vodi kanalom kroz ventilator za sagorijevanje. Ipak, velika veina radnih uslova rezultira time da kotao radi na ciklian nain kao odgovor na signal pritiska pare. Mogue implikacije na rad kotla treba u potpunosti razmotriti. Elementi sigurnosti povezani sa trasiranjem isputanja neprijatnih mirisa u kotao su u osnovi obuhvaeni u radu postojeeg kotla. Mogu se dodati osigurai protiv plamena ili vodene prepreke za sprjeavanje povrata plamena izmeu kotla i gasnog toka koji se tretira. Ostvarene okolinske koristi Visoko efikasno i, ukoliko je korektan rad, isto toliko efikasno u uklanjanju neprijatnih mirisa, ukljuujui i intenzivne neprijatne mirise kao i ostale metode gorenja. Nepoeljni efekti na ostale medije Potronja energije. Potronja goriva moe se poveati poto to moe biti neophodno radi odravanja rada kotla, ukoliko se to drugaije ne zahtijeva . Operativni podaci Normalan rad kotla je proizvoditi paru u skladu sa potrebama pogona i postrojenja poto se stalno prati na signalu za pritisak pare na izlazu kotla. Kada se pritisak pare povea na svoju postavljenu vrijednost, kotao e reagirati smanjenjem dotoka goriva na gorionik. Protok zraka za sagorijevanje, koji je elektrino ili mehaniki povezan sa brzinom ubacivanja goriva, e
259

takoer biti smanjen radi odravanja optimalnih uslova sagorijevanja. Ako je brzina dotoka zraka za sagorijevanje na ovim niskim uslovima gorenja nia od volumena zraka neprijatnog mirisa koji se tretira, onda strategija za kontrolu kotla treba da se promijeni. Takoer, poznavanje sadraja kiseonika koji sadri zrak neprijatnog mirisa, ukoliko se sumnja da je manji od 21 %, e nadalje pomoi kod poetne probe izvedivosti. Strategija kontrole bi se mogla promijeniti da ne bude zavisna od pritiska pare i da ne bude zavisna od brzine dotoka zraka za sagorijevanje. Brzina dotoka zraka za sagorijevanje bi se onda postavila na minimum, tj. da je ekvivalentna volumenu zraka neprijatnog mirisa koji se tretira, to bi po redu onda postavilo minimalni brzinu dotoka goriva i brzinu gorenja. Kada se postigne postavljeni pritisak pare, kotao se vraa na reim rada sa minimalnom brzinom dotoka zraka za sagorijevanje i neeljena toplota se isputa kroz dimnjak kotla. Kljuni dio procjene je utvrditi procenat vremena za koji kotao radi sa brzinom dotoka zraka za sagorijevanje niom od brzine dotoka zraka neprijatnog mirisa, radi prorauna dodatnih trokova za gorivo. Na samom poetku treba razmotriti da li e kotao raditi uz stvaranje gasova neprijatnih mirisa. Primjenjivost Koristi se za uklanjanje gasovitih zagaujui materija i neprijatnih mirisa. Pogodno za neprijatne mirise malog volumena i visokih koncentracija. Utede Mogunost za koritenje postojee kotlovnice ima ekonomske koristi, i u smislu kapitalnih trokova i operativnih trokova. Kljuni razlozi za implementaciju Ispunjavanje zahtjeva postavljenih zakonskom legislativom. Katalitika oksidacija otpadnih gasova Opis Katalitika oksidacija je proces slian termikoj oksidaciji uz jednu osnovnu temeljnu razliku, a to je da se u ovom sluaju oksidacijske reakcije odvijaju uz prisustvo katalizatora, a ne na zraku. Glavna prednost katalitike oksidacije je da se zahtijevaju znaajno nie radne temperature, npr. 250 do 500 C. Kao i kod apsorpcije, reaktanti za heterogene gasne reakcije moraju biti prvo prenijeti na unutranju povrinu openito poroznih katalizatora. Poto openito postoji nedostatak adekvatnih podataka o supstancama, kao to je konstanta brzine reakcije i koeficijent difuzije, reaktori se obino planiraju na osnovu empirijskih podataka. Glavne komponente sistema za katalitiko sagorijevanje su pomona oprema za gorenje, izmjenjiva toplote i reaktor sa katalizatorom. Tipini izgled postrojenja za katalitiko sagorijevanje je prikazano na Slici 29.

260

izlaz gasa

komora i cjevni izmjenjiva toplote ulaz gasa

reaktor sa katalizatorom gorivo zrak za sagorijevanje

Slika 28. Prikaz katalitikog sagorijevanja Zrana struja ulazi u jedinicu i predgrijava se u konvencionalnoj oplati i cijevnom izmjenjivau toplote. Predgrijana ulazna struja se dalje zagrijava putem gorionika na eljenu temperaturu oksidacije, prije prolaska na katalizator. Kontaminanti prisutni u zranom toku neprijatnih mirisa, zajedno se sa kiseonikom rasipaju po povrini katalizatora. Oksidacija se odvija i produkti oksidacije se desorbiraju nazad u gasnu struju. Ovi transferni procesi zahtijevaju ogranieno vrijeme unutar katalizatora, uz brzinu reakcije koja je pod jakim uticajem radne temperature. Tretirani gasni tok zatim prolazi kroz izmjenjiva toplote, zagrijavajui dolazei zrani tok neprijatnih mirisa. Najvaniji aspekt osnove katalizatora je omjer povrine podruja i volumena i otuda raspoloivo podruje za reakciju. Aktivne komponente koje se obino koriste su metali iz grupe platine i oksidi metala Co, Cr, Cu, Fe, Mo, Ni, Ti, V, i W. Pomoni materijali su obino metali u obliku ploa, tkanine ili mree, metalni oksidi, npr. Al2O3, SiO2 i MgO, i minerali, npr. plavi kamen ili zeolit, u kalupima. Prilikom procjene potencijalnih postrojenja za katalitiko sagorijevanje potrebno je razmotriti slijedee upute kao mogue rjeenje za ublaavanje: prostorna brzina, pad pritiska i temperatura.

261

Prostorna brzina se definie kao reciprona vrijednost vremena boravka gasa unutar bloka katalizatora, sa volumetrijskim protokom zraka izraenim na 0 C. Tipini obim prostornih brzina koji se koristi u industrijskim primjenama je izmeu 20.000 i 45.000 m/h. Ovo odgovara obimu vremena boravka od 0,03 do 0,1 sekundi na tipinim radnim temperaturama. U osnovi, postoji balansiranje izmeu koliine katalizatora ugraenog u dizajn i radne temperature. to je vie katalizatora i time rada u odnosu na prostornu brzinu od 20.000 m/h, time e biti potrebnija nia radna temperatura za postizanje datog uinka. Ako je zrani tok koji se tretira velik, onda treba ugraditi dodatni katalizator za smanjenje trokova goriva zagrijavanjem na niu radnu temperaturu. Meutim, poveano punjenje katalizatora e stvoriti povean pad pritiska, zahtijevajui time dodatnu snagu ventilatora za ekstrakciju. Katalizator pokazuje linearnu vezu izmeu brzine dotoka i pada pritiska uslijed laminarnog toka unutar katalizatora. Tipini dizajn bi dozvolio ukupan pad pritiska sistema od priblino 500 mm. Konfiguracija bloka katalizatora igra vanu ulogu u minimiziranju pada pritiska i time radnih trokova. Katalitika oksidacija je egzotermna reakcija. Postoje pogoni i postrojenja gdje se temperatura poveava na dovoljnu veliinu da se omogui katalitika oksidacija za rad na samoodriv nain bez dodavanja goriva nakon to se postignu radni uslovi. Povrat toplote je bitan dio procesa i obino se integrie u dizajn, koritenjem tretiranih gasova za predgrijavanje dolazeih gasova. Izmjenjvai toplote su tipino dizajnirani sa povratom toplote od 80 C, to efikasno rezultira sa krajnjom temperaturom isputanja izmeu 150 i 200 C za tipine temperature oksidacije. Postrojenja za katalitiko spaljivanje zauzimaju manje prostora nego postrojenja za spaljivanje otpadnih gasova. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje emisije gasova i neugodnih mirisa. Nepoeljni efekti na ostale medije Postoji mogunost da e proces spaljivanja generirati neeljene nus-proizvode, npr. visoke nivoe NOx i CO2. to je temperatura reakcije vea, to je vei i potencijal za generiranje poveanih nivoa NOx. Obino je vrlo korisno izabrati gorionik koji prilikom sagorijevanja proizvodi male nivoe NOx. Na radnim temperaturama nastaju relativno male koliine NOx , te se moe dostii nivo od 15 mg/Nm3. Sva jedinjenja koja sadre sumpor, a koja su prisutna u gasu sa neugodnim mirisom, generirat e emisije SO2, te se stoga treba razmotriti mogunost za njihovo minimiziranje. Prisustvo hlorida u emisiji sa neugodnim mirisom treba takoer razmotriti, jer postoji mogunost za stvaranje kiselih gasova kao to je HCl. Osim to moe doi do stvaranja emisija, takoer moe doi do problema sa korozijom unutar postrojenja za spaljivanje. Kada su prisutna halogenizirana isparljiva organska jedinjenja, mogu biti potrebni posebni uvjeti kako bi se sprijeilo stvaranje dioksina, iako je po pravilu stvaranje dioksina tokom sagorijevanja otpadnih gasova zanemarljivo. Potronja energije, npr. potronja goriva za rad postrojenja za spaljivanje.

262

Operativni podaci Postrojenje za katalitiku oksidaciju ne moe raditi efikasno ukoliko se ne dostignu temperature sagorijevanja potrebne da bi se unitile relevantne zagaujue supstance, tako da ono treba da pone sa radom prije nego to zapone sam proces sagorijevanja. Katalitikim spaljivanjem otpadnih gasova mogu se dostii nivoi isparljivih organskih jedinjenja od <1 20 mg/Nm3. Izvjetaji pokazuju da su nivoi ugljen monoksida bili <100 mg/Nm3. Nasuprot tome, nivoi NOx mogu dostii jako visoke vrijednosti, npr. izvjetaji pokazuju da je tokom katalitikog sagorijevanja nivo NOx 1.000 mg/Nm3. Pravni zahtjevi u Njemakoj uglavnom se ispunjavaju koritenjem katalitikog spaljivanja, ali se u potpunosti ispunjavaju koritenjem obinog spaljivanja. U poreenju sa spaljivanjem, katalitiko spaljivanje zahtijeva manju operativnu temperaturu, te ne postoji potreba za posebnim graevinskim materijalom. Uklanjanje moguih neugodnih mirisa od strane katalitikog postrojenja za spaljivanje u regiji iznosi preko 95 %, to je manje od skoro 100 %, koje se postie prilikom spaljivanja. Jedinjenja kao to je sumpor, halogeni, cink i organske vrste materije imaju tendenciju da prekriju katalitiku povrinu. Na svu sreu, ovaj proces je reverzibilan, te se katalitika aktivnost ponovo moe postii putem primjene visoke temperature. Inertne lebdee estice takoer utjeu na postepeno smanjenje katalitike aktivnosti, iako e primjena visoke temperature, 500 C, ponovo pokrenuti katalitiku aktivnost. Praina prisutna u gasu ima tendenciju da se akumulira na prednjem rubu katalizatora, to rezultira u postepenom poveavanju pada katalitikog pritiska. Iako literatura predlae da su mogue koncentracije praine do 115 mg/Nm3, u praksi se kao referentna vrijednost spominje 50 mg/Nm3. Struktura oblika pelinjih saa je efikasnija od drugih, jer minimizira probleme sa trenjem, mehanikom stabilnou, prevelikim padom pritiska, te hemijskom stabilnou u oksidirajuem okruenju. Efektivni ivotni vijek katalizatora uglavnom zavisi od prirode protoka zraka koji se tretira. Podaci o ovome su razliiti, te izvjetaji pokazuju da je ivotni vijek katalizatora u rasponu od dvije do deset godina, iako obino traje od tri do pet godina. Otpadni gasovi iz sunice esto se tretiraju pomou katalitike oksidacije, pri temperaturama od 350 do 450 C. Plemeniti metali (platina, paladij) ili odreeni metalni oksidi (bakar, hrom) nataloeni na keramike povrine, koriste se kao katalizatori. Osjetljivi su na prainu, aerosoli iz masnoe i katalitike otrove kao to je olovo i drugi metali. Izvjetaji pokazuju da je efikasnost dobra i da se toplota moe obnavljati. Primjenjivost Ove mjere koriste se za smanjenje emisija gasovitih zagaujuih supstanci i neugodnih mirisa pri malim koncentracijama praine. Mogu raditi i pri protocima zraka na razliitim temperaturama i razliitim nivoima neugodnih mirisa. Utede Manji trokovi za gorivo u odnosu na spaljivanje. Trokovi zamjene katalizatora kotali su otprilike 50.000 funti/m3 (2001.), te je to jedan vaan parametar kod izrauna operativnih trokova.
263

Kljuni razlozi za implementaciju Potivanje zakonske regulative i kontrola neugodnih mirisa.


8.4 TRETMAN OTPADNIH VODA NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

Tretman otpadnih vode je tretman na kraju proizvodnog proces koji se zahtijeva iz razloga to se otpadne vode javljaju iz razliitih izvora tokom proizvodnog procesa Ovo ukljuuje vode iz vozila, opreme, ienja pogona i vode tokom pranja sirovina. Otpadne vode se isto takoer javljaju i kod isparavanja ili suenja hrane. Postrojenja za tretman otpadnih voda troe energiju i stvaraju ostatke tj. viak energije npr. u vidu vodene pare koji obino moe biti na raspolaganju u proizvodnom procesu, a koji treba odlagati Tretman otpadnih vode se primjenjuje nakon integriranog postupka operacija koje minimiziraju i potronju i kontaminaciju vode. U prethodnim poglavljima prezentirane su operacije koje se koriste u prehrambenoj industriji u sektoru prerade voa i povra, ali u njima nisu ukljuene operacije koje primjenjuju tehnike tretmana na kraju proizvodnog proces. U ovom odjeljku predstavljeni su opi problemi o otpadnim vodama u prehrambenoj industriji, tanije sektoru prerade voa i povra i njihovim tretmanima u pogonima i postrojenjima. Nakon toga, individualno su prezentirani najee koriteni tretmani koji su bazirani na informacijama o tretmanima otpadnih vode u sektoru prerade voa i povra. Tehnike iroke upotrebe u prehrambenoj industriji ostvaruju dobrobiti za okruenje kao to su minimizacija otpadnih voda i u odnosu na specifine tokove otpadnih voda mogu da se postignu neke ili sve take koje slijede:

smanjenje u volumenu otpadnih voda, smanjenje u optereenju otpadnih voda, eliminacija ili smanjenjue koncentracije odreenih supstanci, poveanje podobnosti za recikliranje ili ponovno koritenje voda.

Ove tehnike su obrazloene u ovom dokumentu. Neke od njih su u potpunosti primjenjive u sektoru prerade voa i povra, a neke samo u odreenim tehnolokim operacijama u ovom sektoru. Prema tome, ovaj odjeljak obuhvata manju primjenu tehnika koje se koriste kod isputanja otpadnih voda iz prehrambene industrije. Ove tehnike ukljuuju one tehnike koje mogu ili ne moraju biti razmatrane kao BAT.-najbolje raspoloive tehnike. Postoje mnogi faktori koji utjeu na izbor tretmana otpadnih voda, a glavni faktori su:

volumen i sastav otpadnih voda koje se isputaju lokalna situacija u pogledu vodoprijemnika otpadnih voda npr. Gradsko postrojenje za preiavanje otpadnih voda, rijeka, ue, jezero, more ili bilo koja druga primjena ogranienja vezana za ispust otpadnih voda. ekonominost odstranjivanje zagaujuih supstanci ukljuujui npr. opasne supstance definirane u Direktivi vijea 76/464/EEC [206, EC 1976] i prioritetne opasne supstance definirane u Direktivi 2000/60/EC [207, EC 2000].

264

8.4.1 Isputanje otpadnih voda iz pogona i postrojenja Mnogi faktori se uzimaju u obzir prilikom odabira opcija za isputanje otpadnih voda:

da li su otpadne vode koje se isputaju iz proizvodnog procesa iste ili zagaene mogunost prikladnog mjesta za tretman na licu mjesta tj,. na samoj lokaciji pogona i postrojenja blizina i kapacitet postrojenja za tretman otpadnih voda blizina i karakteristike potencijalnih prijemnih voda - vodoprijemnika dostupnost postrojenja za tretman ili raspoloivih objekata trokovi poreenja izmeu lociranja budueg postrojenja za tretman na samoj lokaciji pogona i postrojenja i ako se ono treba locirati izvan lokacije ili u okviru drugih raspoloivih objekata relativna efikasnost npr. bazirana na smanjenju tereta zagaenja otpadnih voda na licu mjesta, tj. na samoj lokaciji ili na postrojenjima lociranim izvan lokacije pogona i postrojenja. procjena rizika u okruenju udruena sa drugim opcijama disponiranje sekundarnog otpada koji nastaje na postrojenju za tretman otpadnih voda, ako se ono nalazi na samoj lokaciji pogona i postrojenja mogunost rada i odravanja na objektima postrojenja za tretman otpadnih voda koje je locirano unutar lokacije pogona i postrojenja pregovaranje sa vlastima ili operatorom ureaja za tretman otpadnih voda i mogunost dobijanja odobrenja projektovani trendovi u pogledu volumena i sastava otpadnih voda blizina lokalnog stanovnitva na postrojenjima za tretman otpadnih voda izvan lokacije pogona i postrojenja npr. Gradskim postrojenjima za tretman otpadnih voda bez tretmana na postrojenjima za tretman otpadnih voda izvan lokacije pogona i postrojenja npr. Gradskim postrojenjima za tretman otpadnih voda nakon djeliminog tretmana na rijenim tokovima nakon potpune obrade na postrojenju za tretman otpadnih voda unutar lokacije pogona i postrojenja ponovno koritenje odreenih tokova otpadnih vode npr. kao tok u drugim industrijama ili za irigacije

Glavne opcije za isputanje otpadnih voda iz pogona su:

U sluajevima gdje je bitno da pogoni budu zatvoreni s obzirom na izvor sirovina i gdje su postrojenja za tretman otpadnih voda udaljena od lokacije pogona i postrojenja, tu nema druge mogunosti nego da se prakticira potpuni tretman i ispuste otpadne vode u lokalne rijene tokove. U veini sluajeva dvije ili vie opcija e biti vrijedne detaljnog razmatranja. Isputanje otpadnih voda moe biti glavni faktor u izboru mjesta za nova postrojenja. Prednosti tretmana tokova otpadnih voda na licu mjesta, tj. u okruenju i lokaciji pogona i postrojenja su sljedea:

vie fleksibilna na poveanu proizvodnju ili na promjene uvjeta proizvodnog procesa, objekti za tretmane otpadnih voda unutar lokacije pogona i postrojenja su obino izgraeni po mjeri i obino funkcioniu dobro,

265

operatori proizvodnih jedinica pokazuju vie odgovornosti prema tretmanu otpadnih voda kada su sami odgovorni za kvalitet otpadne vode koja se isputa.

Prednosti tretmana otpadnih voda na kombiniranim postrojenjima od kojih se dio nalazi na samoj lokaciji, a dio izvan lokacije su:

iskoritavanje kombiniranih efekata kako temperature ili pH vrijednosti, manji trokovi radi nivoa ekonominosti, via efikasna iskoritenost kemikalija i opreme koji e relativno smanjiti operativne trokove, razrjeivanje odreenih kontaminanata/zagaujuih materija koji mogu biti teki za obradu npr. emulgirane masnoe ili sulfati (soli sumporne kiseline).

Tamo gdje se otpadne vode obrauju na postrojenjima koja su locirana van lokacije pogona, vae navedene prednosti, ako obezbjeuju da:

obrada otpadnih voda na postrojenjima za tretman otpadnih voda lociranim na lokacijama udaljenim od pogona i postrojenja je dobra onoliko koliko bi se postiglo na postrojenjima za tretman otpadnih voda da su locirani na samoj lokaciji pogona i postrojenja, izriito u pogledu optereenja, ali ne i koncentracije svake supstance u vodi koja dolazi na postrojenje postoji prihvatljivost male vjerovatnosti optimizacije u okviru proputanja otpadnih voda preko povrine/automatskog prelijevanja ili na posrednim pumpnim stanicama postoje odgovarajui program praenja emisija do postrojenja za tretman otpadnih voda uzimajui u obzir potencijalnu inhibiciju bilo kog daljeg biolokog procesa

Dodatno, postrojenje za tretman otpadnih voda izvan pogona moe poboljati svoj rad dobijajui otpadnu vodu iz prehrambenog sektora, zato to su ove vode biodegradabilne. Koritene tehnike u tretmanima otpadnih voda Opisi raznih tehnika u tretmanima otpadnih voda u narednim odjeljcima su prikazane u nizu kako se tehnike koriste da bi se postepeno poboljavao kvalitet otpadne vode. Zbog prirode koritenih sirovina i proizvedenih proizvoda, otpadna voda dobivena iz prehrambene industrije je uglavnom razgradiva u prirodi. Kako god, agensi za ienje i dezifenkciju mogu predstavljati problem, ako su nedovoljno razgradivi. Tabela 59. prikazuje koritene tehnike u tretmanu otpadnih voda, a Tabela 60. sumira njihovu tipinu primjenu u prehrambenoj industriji.

Tabela 56. Tehnike obrade otpadnih voda


ifra Tehnika Primarni tretmani T1 T2

Sita Mastolovi ili separatori ulja i masti za uklanjanje FOG i lakih ugljikohidrata

266

T3 T4 T5 T6 T7 T8 T9

Ujednaavanje toka i optereenja Neutralizacija Taloenje/sedimentacija Flotacija rastvorenim zrakom - DAF Pomoni tank sa skretanjem toka Centrifuga Precipitacija obaranje
Sekundarni tretmani

T10 T11 T12 T13 T14 T15 Txx T16 T17 T18 T19 T20 T21 T22 T23 T24 T25

Aktivni mulj Sistemi istog kiseonika Uzastopni arni reaktori SBR Aerobne lagune Kapajui filteri Bio tornjevi Reaktor sa pokretnim slojem sa biofilmom (MBBR) Rotirajue bioloki kontaktor - RBC Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAFF) i zaronjeni bioloki aerisani filteri (SBAF) BAFF-SBAF Aerobni filteri sa visokim i ultravisokim uinkom Anaerobne lagune Anaerobni kontakt procesi Anaerobni filteri UASB IC reaktori Hibridni UASB Fluidizirani i raireni sloj reaktora

267

T26 T27 T28

EGSB MBR Viestepeni sistemi


Tercijarni tretmani

T 29 T30 T31 T32 T33 T34 T35 T36

Bioloka nitrifikacija/denitrifikacija Amonijano isputanje tekueg tereta na dnu tanka/rezervoara (striping amonijaka difuzija amonijaka iz vode u neki gas) Bioloko uklanjanje fosfora Odstranjivanje prioritetno opasnih i rizinih supstanci Filtracija Membranska filtracija Bioloki nitrificirajui filteri Dezinfekcija i sterilizacija
Prirodni tretman

T37

Integrisane izgraene movare


Obrada taloga/mulja

T38 T39 T40 T41 T42

Kondicioniranje (poboljanje) mulja Stabilizacija mulja Uguivanje mulja Odvodnjavanje mulja Suenje taloga mulja

Tabela 57. Tipine primjene nekih tehnika isputanja otpadnih voda u prehrambenoj industriji
Emisija tipova Tehnike

Rastvorene organske materije (BPK/HPK)

T10, T11, T12, T13, T14, T15, T16, T17, T18, T20, T21,T22, T23, T24, T25, T26, T27, T32, T37, Txx

268

Ukupne suspendirane estice Kiseline/alkali (baze) FOG ukupne masti i ulja (slobodni) FOG ukupne masti i ulja (emulgirane) Azot Fosfor Opasne i rizine supstance
1 pojaano koritenje kemikalija 2 ukljuuje odstranjivanje amonijaka

T1, T5, T8, T9, T33, T34, T37 Txx T3, T4 T1, T2, T5, T6 1, T8 1, T9 T10, T12, T13, T14, T19, T20, T21, T28 T10, T11, T12, T13, T14, T15, T16, T29, T30, T35, T37 Txx T9, T10, T12, T14, T15, T16, T31, T37 Txx T5, T9, T10, T14, T32

Otpadne vode iz prehrambene industrije imaju sljedee karakteristike:


vrste tvari (itava i sitno rasuta) nizak i visok nivo pH vrijednosti slobodne jestive masnoe/ulja emulgirani materijali npr. jestive masnoe/ulja topljive biorazgradive organske materije npr. HPK isparljive supstance npr. amonijak i organske supstance nutrijenti npr. fosfati i/ili nitrogen patogeni npr. iz sanitarnih voda teki metali bioloki nerazgradljive organske materije

Nakon tretmana, u narednoj tabeli se prezentira kvalitet otpadnih voda koji moe biti postignut. Za neke sektore, mogue je postizanje nieg nivoa zagaujuih materija u isputenoj otpadnoj vodi. Informacije o nekim sektorima prezentiraju se u narednim odjeljcima. Lokalni uvjeti mogu zahtijevati nii nivo emisija da bude postignut.

269

Tabela 58. Karakteristini parametri kvaliteta otpadnih voda iz prehrambene industrije nakon tretmana otpadnih voda
Parametri Koncentracija (mg/l)

BPK5 HPK TSS pH Ulja i masti Ukupan nitrogen Ukupni fosfati Koliformne bakterije
MPN broj najvee vjerovatnoe *Sektori za preradu mlijeka i mesa Bolji nivoi BPK i HPK se mogu postii. To nije uvijek mogue 5 postii ili efektivni troak za dostizanje prikazanih nivoa nitrogena i fosfora, u skladu sa lokalnim uvjetima

< 25 < 125 < 50 6-9 < 10 < 10 <5 400MPN/100ml*

Otpadne vode proizvedene u razliitim sektorima mogu znatno varirati u nivoima sastava i zagaenja, a razni procesi se mogu koristiti za njihovo tretiranje. Saetak nekih metoda koritenih u razliitim sektorima je predstavljen u narednoj tabeli. Kombinacije procesa su esto koritene kako bi se tretirale teko zagaene otpadne vode.

270

Meso

Krompir

Voe i povre

Biljna ulja

Mljekara

krob

Slastiarnica

eer

Pivare

Industrija slada i piva

Bezalkoholna i alkoholna pia

Destilacija i estoka alkoholna pia (pirit)

Vino i pjenuci

Primarni tretmani Sita Taloenje/ Sedimentacija DAF Mastolov separator ulja i masti Centrifuga Ekvalizacija protoka i optereenja Precipitacija ili obaranje Neutralizacija Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da

Da Da Da

Da Da Da Da Da Da Da Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da Sekundarni tretmani

Da

Da

Da

Da

Aerobni tretmani Anaerobni tretmani Aktivan mulj Viestepeni aktivni mulj

Da Da Da Da

Da Da Da Da

Da Da Da Da

Da Da Da Da

Da Da Da Da

Da Da Da Da

Da Da Da

Da Da Da Da

Da Da Da

Da Da Da Da

Da Da Da Da Da Da Da

Da Da Da

271

SBR MBBR Filteri za kapanje kapajui filteri Aerobne lagune (uvale)

Da* Da Da Da Da

Da* Da Da

Da Da

Da Da Da

Da** Da Da*** Da

Da Da Da

Da Da Da

Da Da Da

Da Da Da Da

Da Da Da

Da

Da

Da

Da***

Da

Da

Da

Da

Da

DA tretman primijenjen u tom sektoru

*Koristi se u Nizozemskoj

**Bezzrani arni reaktori

*** U vezi sa bezzranim tretmanom

272

8.4.2 Primarni tretmani U ovom dokumentu termin primarni tretman se koristi kako bi se opisalo ono to je ponekad opisana kao primarni tretman, poetni tretman ili predtretman. Sita (izdvajanje krupnog otpada) (T1) Opis Nakon to su vrste tvari uklonjene odreenim tehnikama u proizvodnom procesu i zatiene od ulaska u otpadne vode npr. koritenjem sudova za njihovo prikupljanje lociranih na odreenim mjestima unutar postrojenja, te iste vrste tvari mogu biti uklonjene iz otpadnih voda koritenjem sita. Velike koliine neemulgiranih supstanci mogu biti uklonjenje ako se prosijavanje izvri zajedno sa tehnikim i operativnim mjerama u cilju izbjegavanja zaepljenja. Sito je ureaj sa otvorima, obino istih veliina koji se koristi za zadravanje krupnih vrstih tvari koje se mogu nai u otpadnim vodama. Sito se sastoji od paralelnih reetaka, ipki ili ica, isprepletenih ica ili perforiranih limenih daica. Otvori mogu biti bilo kakvog oblika, ali su veinom krunog ili pravokutnog oblika. Razmak izmeu ipki za uklanjanje veoma krupnih materijala prije detaljnijeg prosijavanja moe biti od 60-20 mm. Da bi se otklonili manji dijelovi kao to su komadi povra npr. graak i grah u fabrikama konzervirane hrane razmak izmeu ipki obino ne prelazi 5 mm. Otvori u automatskim situ idu od 0.5 do 5 mm sa otvorima od 1-3 mm u irokoj upotrebi. Manji otvori (1-1.5 mm) su i manje podloni blokadama nego vei (2-3mm). Glavni tipovi sita su statiki (krupni ili sitniji), vibrirajui i rotacioni. Statiko sito se moe sastojati od vertikalnih ipki ili perforiranih limenih ploica. Ovaj tip sita zahtijeva runo ili automatsko ienje. Vibrirajue prosijavanje zahtijeva brzo kretanje da bi bilo uinkovito. Najee se koriste za primarne tretmane udruene za obnavljanje nusproizvoda posebno tvrdih tvari sa niskim sadrajem vlage i koji se preferira tamo gdje otpadna voda ne sadri masnou. Vibrirajue prosijavanje radi izmeu 900-1800 rpm; kretanje moe biti ili kruno ili pravokutno ili etverokutno i da varira od 0.8-12.8 mm od ukupnog kretanja. Brzina i kretanje mogu biti odabrani prema konkretnim primjenama. Od primarne vanosti u selekcija ispravnog vibrirajueg finog sita je primjena tane kombinacije jaine ice i procenta otvorenog podruja sita. Kapaciteti vibrirajuih prosijavanja (sita) su bazirani na procentu otvorenog podruja medija za prosijavanje (sita) Rotirajue ili bubanj sito prima otpadnu vodu na jednom kraju i odvaja vrste materije na drugom kraju. Tekuina izlazi napolje putem sita do prijemne kutije za dalji prenos. Sito se obino isti stalnim prskanjem preko eksternih trcaljki, koje su nagnute prema ispusnom kraju tvrde faze. Ova vrsta sita je pogodna za vodne tokove koji sadre vrste tvari. Mikrosita mehaniki odvajaju vrste estice iz otpadnih voda pomou mikroskopske fine grae. Najvaniji operativni parametar je pad pritiska, drugim rijeima gubitak radnog tlaka sa najboljim parametrima separacije da budu izmeu 5 i 10 mbar-a. Ostvarene okolinske koristi Nivoi suspendiranih materija, ukupnih ulja i masti i BPK/HPK su smanjeni. Povrat proizvoda npr. pulpa u sektoru voa i povra. Smanjen rizik irenja mirisa nizvodno u postrojenju za tretman otpadnih voda.

273

Nepoeljni efekti na ostale medije Moe doi do irenja neugodnog mirisa u zavisnosti od npr. vrste i veliine izdvojenih vrstih tvari. Primjenjivost Primjenljiv u pogonima za preradu hrane i pia. Koristi se u sektorima za preradu voa i povra. Utede Sito otklanja potrebu za dodatnim tretmanom otpadnih voda i dodatnim trokovima. Smanjuje koliinu proizvedenog mulja to bi u suprotnom zahtijevalo dodatne trokove za njegovo odlaganje. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje potrebe za tretmanima otpadnih voda.

Separatori masti i ulja ili mastolovi koje se koriste za uklanjanje masnoa, masti i ulja i lakih ugljikohidrata (T2) Opis Ako se masnoe, ulja i masti ne uklone prije poetka aerobnog biolokog tretmana, to moe ugroziti tretman otpadnih voda s obzirom da nisu lako razgradive bakterijama. Osloboene masnoe mogu se izdvojiti iz vode koristei separatore za masnoe (presretai masnoa). Slina oprema se koristi i za odvajanje lakih ugljkovodika. Dalji razvoj separatora za masnoe je separator/razdvojnik sa paralelnim ploama. Ovdje su separatorske/razdvojne komore nagnute na kutu od 45 o. Europska standardizacija separatora za ulje, masnoe i lake ugljikovodike je trenutno u obradi (prEN 1825 i prEN 858, prvi i drugi dio). Ostvarene okolinske koristi Otklanjanje osloboenih masti i ulja iz otpadne vode. Sistem obino ne zahtijeva nikakve dodatne hemikalije tako da se povratne masnoe mogu ponovo koristiti. Nepoeljni efekti na ostale medije U zavisnosti od vrste separatora za masnoe npr. bez kontinuiranog otklanjanja masnoe moe postojati mogunost emisije/irenje neugodnog mirisa posebno tokom pranjenja. Instaliranje separatora za masnoe unutar procesnih podruja moe prouzrokovati probleme sigurnosti hrane. Pretjerano vrua voda moe prouzrokovati da se masnoe provedu kroz procesna podruja i mogu otopiti ve prikupljene masnoe i zbog toga ovo bi se trebalo izbjegavati. Zatitni materijali i lakoa ienja bi se trebalo uzeti u obzir. Tano odreivanje veliine komora je kritino za osiguravanje pravilnog odvajanja i izbjegavanja ispiranja tokom jakog ili izvanrednog bujanja vode. Skretanje toka moe biti potrebno ako dotoci trpe veliku fluktuaciju. Pranjenje i redovno odravanje je bitno kako bi se izbjegli problemi neugodnog mirisa.

274

Operativni podaci Efikasnost odvajanja/separacije zavisi od temperature vode i moe se poveati ako je temperatura vode nia. Isto tako prisustvo emulgatora moe smanjiti efikasnost odvajanja. Reeno je da se efikasnost od 95 % u odnosu na sadraj osloboene masnoe i ulja moe postii. U sektorima za preradu biljnih ulja i masnoa, primijenjeni separatori sa paralelnim ploama osjetljivi su na zaepljenja. Primjenjivost Primjenljiv u prehrambenoj industriji, u otpadnim vodama koje sadre ivotinjske i biljne masnoe, ulja i masti. Utede Zahtjevne investicije se kompenziraju utedama u trokovima tretmana otpadnih voda i odravanjem postrojenja. Koristi se u sektorima za preradu biljnih ulja i masnoa. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje problema prouzrokovanih masnoama u cjevovodima otpadnih voda i na postrojenju za tretman otpadnih voda, te smanjenje zahtijeva prilikom tretmana otpadnih voda. Ujednaavanje toka i optereenja otpadnih voda (T3) Opis Tank/rezervoar za ujednaavanje (bafer tank) obino obezbjeuje ujednaavanje toka i sastava otpadnih voda pri njihovom fluktuiranju ili obezbjeuje poboljane tretmane npr. pH kontrola ili kemijska prilagodba uvjeta. Potreba da se izjednai isputanje otpadnih voda moe biti razmatrana tako da se osigura da se dotok i sastav otpadnih voda nau unutar projektnih parametara postrojenja za tretman otpadnih voda. Ostvarene okolinske koristi Omoguava tehnikama daljeg tretmana da rade sa optimalnon efikasnou. Koristi kombinirane efekte do krajnje uravnoteenosti temperature ili pH vrijednosti. Nepoeljni efekti na ostale medije Pretjerano zadravanje otpadne vode u tankovima za ujednaavanje toka moe dovesti do kiselosti ili neugodnog mirisa. Operativni podaci Adekvatno mijeanje i ventilacija je potrebna za minimiziranje stvaranja kore na povrini tanka za ujednaavanje i odravanja dovoljnog nivoa rastvorenog kisika, kako bi se obezbijedilo da se ne postignu anaerobni uslovi u tanku, to bi moglo dovesti do kiselosti i irenja neugodnog mirisa. Kako god, tamo gdje je potrebno, oprema za odstranjivanje kore je instalirana. Tankovi za ujednaavanje obino imaju vrijeme zadravanja od 6 do 12 sati. Primjenjivost iroko primjenjivo u sektoru za prerade voa i povra.

275

Utede Trokovi izgradnje i rada ekvalizacionog tanka/rezervoara treba da budu uporeeni sa utedom vezanom za rad bez smetnji tehnika u daljem tretmanu. Kljuni razlozi za implementaciju Da uspostavi homogeno snabdijevanje procesa u daljem tretmanu otpadnih voda. Neutralizacija (T4) Opis Cilj neutralizacije je da se izbjegne isputanje jakih kiselina ili alkalnih otpadnih voda. Neutralizacija moe isto tako zatititi proces u daljem tretmanu otpadnih voda. Za neutralisanje otpadnih voda sa niskim pH-a vrijednostima obino se koristi sljedee:

Krenjak, emulzija krenjaka ili kreno mlijeko (gaeni kre Ca(OH)2) Natrijev hidroksid (NaOH) ili natrijum karbonat (Na2CO3) Jonski izmjenjiva-kationski Uvoenje CO2 npr. kao gasa iz fermentacionih procesa Sumpor-vodonina kiselina (H2SO2) ili hloro-vodonina kiselina (HCl) Jonski izmjenjiva-anionski

Za neutralisanje otpadnih voda sa visokim pH-a vrijednostima obino se korsiti sljedee:

Termin samo-neutralizacije se koristi kada, u nekim sluajevima, veliina ekvalizacionog tanka u kombinaciji sa pogodnim varijacijama tokova otpadnih voda, ne zahtjeva upotrebu dodatnih kemikalija. Ostvarene okolinske koristi Izbjegavanje efekata jakih kiselina i jakih alkalnih otpadnih voda tj. korozija, smanjenje efikasnosti biolokih tretmana i/ili smanjenje osobina u samo-preiavanju jezera i rijeka i mogui pogonski problemi za druge korisnike vode. Nepoeljni efekti na ostale medije Zbog dodavanja hemikalija u otpadne vode, sadraj rastvorenih vrstih estica/soli se moe znaajno poveati u tretiranoj vodi, te se mogu pojaviti problemi u odlaganju vrstog otpada iz tretmana otpadne vode. Primjenjivost Primjenjivost u pogonima sa jakom kiselim ili alkalnim otpadnim vodama. Neutralizacija se koristi u sektorima prerade voa i povra, kao i u proizvodnji pia. Sedimentacija (T5) Opis Sedimentacija je odvajanje gravitacionim taloenjem iz vode estica, koje su tee od vode. Nataloene vrste tvari se uklanjaju kao talog sa dna tanka ili periodino nakon to se voda ukloni. Oprema koritena za sedimentaciju moe biti :

276

pravokutni li kruni rezervoari opremljeni sa odgovarajuim strugaima (struga na vrhu za otklanjanje masnoa, ulja i masti i strugai na dnu za otklanjanje vrstih tvari) i dovaljan kapacitet da se obezbijedi vrijeme zadravanja potrebno za izvrenje sedimentacije ploasti ili cjevasti strugai gdje se ploe koriste za poveanje povrine za proces odvajanja Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa suspendiranih materija i nivoa masnoa, ulja i masti. Smanjenje proizvedenog otpada npr. u sektorima za proizvodnju kroba, talog moe bit upotrebljiv kao nusproizvod za ishranu ivotinja. Smanjenje nivoa taloivih i plivajuih tetnih i opasnih tvari koje se mogu emitirati. Prednosti i mane sedimentacije su predstavljene u narednoj tabeli. Tabela 59. Prednosti i mane sedimentacije
Prednosti Mane

Jednostavnost instaliranja, nisu sklone kvarenju

Pravokutni ili kruni rezervoari mogu zauzeti veliku povrinu Nepogodna za fino dispergovane estice Ploasti separatori mogu biti blokirani masnoama

U sektoru za preradu eera, dovod ili transport vode sadri mulj, kamenje i otpade povra kao i visok HPK iz oteene eerne repe. Teka praina zahtijeva proces sedimentacije. Izneseni su podaci o koritenju velikih bazena za sedimentaciju. Talog uzet iz lociranih bazena se dalje odvodnjava i iscjedak vraen nakon odvodnjavanja se moe ponovo vratiti u fabriku ili putem difuzora ili vodom kroz dovodne kanale. Primjenjivost Primjenjiv u sektoru prerade voa i povra. Utede Izdvajanja za tretman otpadnih voda generalno ih ine efektivnim u smislu kotanja za veinu instalacija pokrivenih sa IPPC koje koriste neku vrstu separacije suspendovanih materija. U poreenju sa flotacijom rastvorenog zraka, tehnike sedimentacija imaju vee kapitlane trokove, ali manje operativne trokove. Flotacija isputenog zraka (DAF) (T6) Opis Odvajanje materijala lakih od vode npr. jestivih ulja/masnoa moe biti pojaano koritenjem tehnike flotacije. Tehnika flotacije rastvorenog zraka se uglavnom koristi u prehrambenoj industriji. Ova tehnika smanjuje vrijeme zadravanja, ali ne omoguava odvajanje emulgiranih masnoa, ulja i masti iz vode i iz tog razloga je iroko upotrebljena u prehrambenoj industriji za odstranjivanje slobodnih masnoa, odnosno ulja i masti.

277

Osnovni mehanizam tehnike flotacije isputenog zraka je isputanje malih mjehuria zraka u otpadne vode koje sadre tvrdi otpad koji pluta na povrini. isti mjehurii zraka se pripajaju hemijskim stvorenim esticama i kako mjehurii rastu na povrini, tako i vrste tvari plutaju skupa sa njima. Zrak se isputa pod pritiskom 300-600 kPa (3-6 bar). Zrak se obino uputa u povratni tok tretirane otpadne vode, koje su ve prole kroz jedinicu flotacije isputenog zraka. Ova superzasiena mjeavina zraka i otpadne vode tee kroz veliki fluktuirajui rezervoar gdje se isputa zrak stvarajui male mjehurie zraka. Ovdje se oni akumuliraju, sabijaju i uklanjaju mehanikim zgrtanjem ili usisnim odvoenjem. Hemikalije kao to su polimeri, aluminijski sulfat ili eljezni klorid mogu se koristit za pojaanje flokulacije i adhezije mjehuria. Oprema za ovu tehniku je slina onoj koja se koristi za sedimentaciju. Ostvarene okolinske koristi Nivoi slobodnih masnoa, ulja i masti, BPK5, HPK i suspendiranih materija, nitrogena i fosfata su smanjeni. Smanjenje proizvedenog otpada npr. talozi se mogu ponovo iskoristit kao nusprodukt npr. za ishranu ivotinja. itav sistem je aerobni tako da je problem irenja neugodnog mirisa nizak. Primjenjivost iroka primjena u prehrambenoj industriji. Koristi se i u sektorima za preradu voa i povra. Utede Naknade tretmana otpadnih voda uopeno su skuplji za veinu pogona koje pokriva IPPC kako bi se izvrile neke vrste procesa odvajanja suspendiranih materija. U poreenju sa sedimentacijom, tehnika flotacije isputenog zraka ima manje kapitalne trokove, ali vee trokove operacija. Kljuni razlozi za implementaciju U poreenju sa sedimentacijom, ova tehnika zahtijeva manje podruje, ima vee efikasnosti odvajanja i moe apsorbirati ogromnu koliinu optereenja (tereta). Primjenljivost iroka primjenljivost u prehrambenoj industriji. Koristi se i u sektorima prerade voa i povra. Utede Trokovi u tretmanu otpadnih vode generalno ih ine isplativim za veinu instalacija pokrivenim IPPC u ostvarivanju neke vrste odvajanja suspendiranih materija. Poredei sa taloenjem, DAF ima manje kapitalne, ali vee operativne trokove. Kljuni razlozi za implementaciju Poredei sa taloenjem; DAF zahtjeva manju povrinu, ima veu efikasnost pri taloenju i moe apsorbovati udarna optereenja. Pomoni tank sa skretanjem toka (T7) Opis Praenje nepredvienih situacija moe omoguiti prevenciju od akcidentnih isputanja iz procesa koji mogu otetiti postrojenje za tretman otpadnih voda i/ili ugroziti rad gradskog postrojenja za tretman otpadnih voda, primajui iznenadno veliko optereenje. Prevenciju ini

278

postavljanje pomonog tanka takvog kapaciteta da prihvati tipino 2 3 sata vrnog protoka. Tok otpadne vode se prati, tako da se moe automatski usmjeriti na pomoni tok, ako je potrebno. Pomoni tank je povezan sa balansnim tankom ili primarnim preistaem tako da se viak tenosti moe postepeno vraati u glavni tok otpadne vode. Alternativno, moe se urediti da se sadraj pomonog tanka isputa negdje drugo (npr. u postrojenje za preiavanje otpadnih voda koje se nalazi na udaljenom mjestu). Pomoni tankovi se koriste i tamo gdje nema odvojenog sistema za odvoenje atmosferskih voda i on se moe povezati sa postrojenjem za tretman otpadnih voda. Ostvarene okolinske koristi Izbjegavanje nekontrolisanih i netretiranih isputanja otpadne vode. Primjenljivost iroka primjenljivost u prehrambenoj industriji, a takoer i u sektoru prerade voa i povra. Centrifugiranje (T8) Opis Postoje etiri glavna tipa centrifuga. Centrifuge sa vrstim cilindrom i koarom slue za odvajanje vode iz mulja u arnom procesu (ovo nije ba tano, obino se ove centrifuge i koriste zbog kontinualnog rada, tzv. Laughlin centrifuga). Konfiguracija vrstog cilindra pomae izdvojenoj tenosti da ili da bude izbaena sa povrine ili da preskoi branu na vrhu centrifuge. Koara je izbuena, tako da tena faza prolazi kroz sito tokom centrifugiranja. Disk-otvor centrifuge se primarno koriste za separaciju teno/teno. Na kraju, dekanter centrifuge su standardna tehnologija iroko koritena za separaciju aktivnog mulja. Centrifuge mogu biti koritene za razdvajanje estica suvie malih za taloenje, iz razloga to se koristi vea gravitaciona sila. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa suspendovanih materija, ukupnih masti i ulja i BPK/HPK. Manja proizvodnja otpada. Nepoeljni efekti na ostale medije Velika potronja energije. Primjenljivost iroko promjenljivo u prehrambenoj industriji, npr. za uguivanje ili izdvajanje vode iz otpadnog aktivnog mulja. Upotreba centrifuga kao tehnike za primarni tretman je prilino limitirana. Koristi se u voa i povra i bezalkoholnih i alkoholnih pia. Utede Trokovi odravanja i energije mogu biti veliki i zbog toga ova tehnika nije privlana za postrojenja sa relativno malim protokom. Precipitacija (obaranje) (T9) Opis Kad se vrste estice ne mogu razdvojiti samo gravitaciono, npr. kad su previe male, njihova gustina je priblina gustini vode ili one obrazuju koloide/emulzije, moe se koristiti

279

precipitacija. Ova tehnika pretvara supstance rastvorene u vodi u nerastvorne estice putem hemijske reakcije. Precipitacija se moe koristiti za uklanjanje fosfora. Ovaj proces se sastoji iz tri glavna dijela. Prvi stepen je koagulacija, koja destabilizuje koloide/emulzije smanjujui napon odgovoran za njihovu stabilnost. Ovo se postie doziranjem neorganskih hemikalija kao to su aluminijumsulfat, eljezohlorid ili kre. Sljedei korak je flokulacija malih estica u velike, koji se mogu lake taloiti ili flotisati. Ovo moe ukljuiti dodavanje polielektrolita koji formiraju veze izmeu estica formirajui velike flokule. Pored koagulacije-flokulacije, javlja se i precipitacija nekih metalnih hidroksida i ovi hidroksidi apsorbuju estice masti. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa suspendiranih materija, masti, ulja i masnoa, te fosfora. Ako se u procesu proizvodnje koriste opasne i visoko rizine supstance, njihov nivo u otpadnoj vodi se smanjuje Nepoeljni efekti na ostale medije Zbog dodavanja hemikalija u otpadnu vodu, moe doi do znaajnog poveanja rastvorenih vrste materije/soli i moe biti komplikovano ponovo upotrijebiti ili odloiti nastali vrsti otpad Podaci o radu Tokom precipitacije, primijeeno je da je efikasnost uklanjanja fosfora 70 90 %. Uklanjanje fosfora iz otpadnih voda rafinerije jestivog ulja moe predstavljati problem. U netretiranoj otpadnoj vodi, fosfor je prisutan u neorganskoj i organskoj formi. Organski fosfor ne reaguje sa neorganskim flokulantima za precipitaciju. Precipitacijom sa, npr. solima aluminijuma moe, poslije biolokog raspadanja organskih supstanci, moe se postii nivo fosfora manji od 4,5 g/t nerafiniranog ulja. Postrojenja za hemijski tretman su komplikovana upravljanje, jer su njihove performanse jako osjetljive na promjenu karakteristika otpadnih voda, tako da su veoma teka za automatizaciju i zahtijevaju znaajnu operatorsku radnu snagu. Izbor hemikalija koji se koriste za koagulaciju i flokulaciju zavisi od toga gdje se namjerava prazniti mulj. Ako se precipitacija koristi simultano sa tretmanom otpadne vode sa aktivnim muljem, primijeeno je da ona pomae taloenju aktivnog mulja. Primijeeno je da u nekim sluajevima dodatak fosfora ini mulj vrijednijim u pogledu njegove upotrebe u poljoprivredi, dok u drugim poveava problem eutrofikacije. Performanse uklanjanja fosfora iz postrojenja za tretman otpadnih voda sa aktivnim muljem i simultanom precipitacijom iz pet finskih pogona za proizvodnju kroba iz krompira prikazane su u Tabeli 61.

280

Tabela 60. Performanse uklanjanja fosfora iz postrojenja za tretman otpadnih voda sa aktivnim muljem u sektoru proizvodnje kroba iz krompira Influent ukupni-P nivo (mg/l) Efluent ukupni-P nivo (mg/l) Aktivni mulj 0.1 -0.3 kg BOD/m3d Primjenljivost Koristi se u preradi voa i povra za uklanjanje fosfora sa solima aluminijuma i eljeza. Ova tehnika se moe koristiti simultano tokom sekundarnog tretmana, npr. u procesu sa aktivnim muljem, ili kao tercijarni tretman. Koriteno u preradi voa i povra, bezalkoholnih i alkoholnih pia i biljnih ulja i masti. Utede Ova tehnika proizvodi vrsti otpad, koji je skup za odlaganje. 8.4.3 Sekundarni tretmani Sekundarni tretman je usmjeren uglavnom prema uklanjanju biorazgradljivih organskih i suspendiranih tvari pri emu se koriste bioloke metode. Adsorpcija zagaujue materije na nastalom organskom mulju e ukloniti i nebiorazgradljive materijale, npr. teke metale. Organski azot i fosfor se djelimino uklanjaju iz otpadne vode. Vrste sekundarnog tretmana mogu biti upotrebljne same ili u kombinaciji, to zavisi od karakteristika otpadne vode i zahtjeva prije isputanja u recipijent. Ako se upotrebljavaju u kombinaciji u seriji, tehnika se zove viestepeni sistemi . Postoje tri osnovna tipa metabolikih procesa, tj. aerobni proces, koji koristi rastvoreni kiseonik; anaerobni proces, bez kiseonika i anoksini proces, koji koriste bioloku redukciju kiseonika. U ovom dijelu e biti opisane tehnike koje uglavnom koriste aerobne i anaerobne metabolike procese. Glavne prednosti i nedostaci anaerobnih procesa u preiavanju otpadnih voda u poreenju sa aerobnim procesima su prikazane u narednoj tabeli. Tabela 61. Prednosti i nedostaci anaerobnog i procesa preiavanja otpadnih voda u poreenju sa aerobnim procesom
Prednosti Nedostaci

30 90 12

Niska proizvodnja specifinog vika; nia stopa rasta znai manje zahtjeve za makro/mikro nutrijentima Manji zahtjevi za energijom uslijed nedostatka vjetake ventilacije Generalno, manji kapitalni trokovi i trokovi rada po kg uklonjenog HPK. Ovo je u skladu sa smanjenom produkcijom

Mezofilne bakterije, koje napreduju na 20 45 C, mogu zahtijevati spoljni izvor toplote Niska stopa rasta zahtjeva dobro zadravanje biomase Poetna faza putanja u rad/aklimatizacije moe biti duga (Ne za reaktore sa granularnim muljem, npr. EGSB, zasijan sa muljem

281

mulja i manjim trokovima mjeanja.

postrojenja u radu)

Proizvodnja biogasa koji se moe upotrijebiti za proizvodnju struje ili pare. Mali zahtjevi za prostorom. Moe se lako iskljuiti za due vrijeme i ostaviti u stanju mirovanja (korisno za sezonsku proizvodnju, npr. preradu eerne repe) Djelimina prednost procesa je formiranje muljnih kuglica (peleta). Ovo ne samo da omoguava brzu reaktivaciju sistema koji je mirovao, ve i prodaju vika muljnih kuglica, pr. za pokretanje novih sistema. Neke supstance koje ne mogu biti razloene aerobno, mogu se razloiti u anaerobnim uslovima, npr. pektin i betain Manje problema sa neugodnim mirisima, ako su primijenjene odgovarajue tehnike za njegovo sniavanje Nema formiranja aerosola, mogu asimilirati ukupne masti i ulja Aerobni procesi

Anaerobni sistemi osjetljiviji od aerobnih pri promjenama temperature, pH, koncentracije i optereenja zagaenja Neke komponente preiene vode mogu biti toksini/korozivni, npr. H2S

Aerobni procesi su jedino generalno upotrebljivi i isplativi tamo gdje je otpadna voda lako biorazgradljiva. Mikroorganizmi u smjesi tenosti mogu dobiti kiseonik ili preko povrine ili ubacivanjem preko difuzora potopljenih u otpadnoj vodi. Ubacivanje kiseonika preko povrine je izvodljivo preko povrinskih aeratora ili koeva za aeraciju. Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode su prikazani u narednoj tabeli.

282

Tabela 62. Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode


Prednosti Nedostaci

Raspadanje u bezopasna jedinjenja.

Velika koliina mulja. Ubacivanje vazduha moe prouzrokovati izbacivajem gasova sa neprijatnim mirisima/aerosolima. Bakterijska aktivnost opada pri niskim temperaturama. Pored svega, moe se upotrijebiti povrinska aeracija i ubacivanje istog kiseonika za poboljanje procesa. Ako ukupne masti u ulja nisu uklonjeni prije aerobnog procesa, to moe omesti funkcionisanje postrojenja za tretman otpadnih voda, jer one nisu lako razgradljive za bakterije

Aktivni mulj (T10) Opis Tehnika sa aktivnim muljem proizvodi aktiviranu masu mikroorganizama koji su u stanju da aerobno stabilizuju otpadne materije. Biomasa se aerie i odrava u suspenziji unutar reaktora. Postrojenje moe koristiti vazduh, kiseonik ili kombinaciju ovo dvoje. Ako se koristi kiseonik, onda se zovu sistemi sa istim kiseonikom. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK/HPK, fosfora i azota. Ako se u proizvodnom procesu koriste opasne i rizine supstance, smanjuje se njihov nivo u otpadnim vodama. Nepoeljni efekti na ostale medije Visoka potronja energije. Podaci o radu Poslije odreenog vremena zadravanja u reaktoru, koje moe da varira od nekoliko sati do preko 10 dana, bazirano na visini organskog optereenja ili odnosa F/M (food/microorganism ratio odnos koliine aktivnog mulja (mikroorganizama) i BPK koji mogu preraditi optereenje mulja) od oko 0,1 0,15 kg BPK/kg MLSS (Mixed Liquor Suspended Solids Mjera koliine biomase (mg/l) na dan), pomijeana suspenzija mikroorganizama prolazi kroz talonik . Hidrauliko vrijeme zadravanja ili starost mulja i odnos F/M moe stalno varirati kao funkcija karakteristika sirove otpadne vode, kao npr. sastava, sadraja i raspadljivosti organskih supstanci, i zahtjeva za kvalitet preiana vode. Na primjer, nitrifikacija se odvija pri niskim (<0.1 kg BPK/kg MLSS po danu) F/M odnosima. U taloniku se odvija taloenje mikrobiolokih flokula i bistra voda se prelijeva u vodotok. Istaloeni mulj se uglavnom vraa u tank za aeraciju.. Meutim, dio npr. vika mulja se potroi na odravanje gradskog postrojenja za tretman otpadnih voda na razumnom nivou, npr. 3.000 mg/l.

283

Primijeena je efikasnost uklanjanja fosfora 10 25 % tokom koritenja tehnike sa aktivnim muljem. U sektoru proizvodnje eera, primijeeno je da niske temperature vazduha i vode tokom zime smanjuju kapacitet ureaja zbog smanjenja aktivnosti bakterija. Meutim, mala koliina otpadne toplote iz procesa proizvodnje eera se moe iskoristiti za podizanje temperature u sistemu i poboljanja bakterijske aktivnosti. Najei problem u vezi aktivnog mulja je bujanje mulja. Ovaj izraz se koristi da opie bioloki mulj koji se loe taloi. To se deava zbog prisustva vlaknaste bakterije i/ili prekomjernog prisustva vode unutar bioloke flokule (stvaranje hidratacionog omotaa bakterija u sastavu flokula). Jedna vana i fundamentalna injenica koju treba istai u vezi bujanja mulja je da je prevencija bolja od lijeenja. Primijeeno je da je tipian lijek za bujanje mulja upotreba hemijskih sredstava, npr. hlorisanje, upotreba ostalih oksidativnih hemikalija, da bi se unitili konani organizmi koji nisu zatieni flokulom aktivnog mulja. Ovi naini lijeenja nisu selektivni i mogu unititi itavu bioloku aktivnost. Prevencija bujanja mulja se postie sa, npr. obezbjeenjem i odravanjem optimalnog balansa dodatih nutrijenata, minimiziranjem otputanja nutrijenata i prekomjerne proizvodnje konastih bakterija. Naini za postupanje sa bujanjem mulja kad se ono pojavi, ukljuuje smanjenje optereenja. Prisutnost amonijaka omoguava evidenciju nivoa i pokazuje da li je potrebna denitrifikacija. Hidrauliko vrijeme zadravanja, starost mulja i radna temperatura su najvaniji parametri za razmatranje. Parametri trebaju biti podeeni tako da doe do slamanja otpornije organske supstance. U dodatku, upotreba odvojene komore ili selektora je uoena kao dobar alat za prevenciju i kontrolu rasta konanih organizama. Ovo je inicijalna kontaktna zona gdje se mijeaju primarna otpadna voda i povratni mulj. Selektor ukljuuje selektivni rast organizama koji formiraju flokule omoguujui visok odnos F/M pri kontrolisanom nivou rastvorenog kiseonika. Kontaktno vrijeme je kratko, obino 10 30 minuta. Anoksini reaktor, koji zahtjeva prisustvo nitrata u vodi, esto je izbor za nitrifikaciju sistema sa aktivnim muljem. Kao efektivna kontrola konastih bakterija, anoksini selektori pruaju korist od smanjivanja zahtjeva procesa za kiseonikom, dok je nitratni azot iskoriten kao krajnji primalac elektrona za oksidaciju ulaznih biorazgradljivih organskih materija, pri emu se odrava visoka alkalnost tokom nitrifikacije, kao rezultat povratka alkalnosti u anoksinoj zoni. Anoksini selektori mogu biti dosta efikasni u kontroli rasta konastih organizama zato to koristi i kinetiki i metaboliki mehanizam selekcije. Primjenljivost iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji. Ova tehnika moe biti upotrebljena za tretman otpadne vode sa malim ili velikim BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti efikasniji i jeftiniji. Upotreba ove tehnike moe biti ograniena zahtjevima za prostorom. Koriteno u prehrambenom sektoru, kao i u podsektoru prerade voa i povra. Utede Tehnika sa aktivnim muljem prua jeftin tretman rastvorljivih organskih materija. Ipak, bolje je ako se za tretman otpadnih voda iz proizvodnje kroba, sa HPK veim od 10.000 mg/l, pored aerobnog tretmana, koristi jo neka tehnika. U industriji vonih sokova, zbog sezonskih varijacija otpadnih voda, primjena ove tehnike je obino predimenzionisana, to odgovara visokim investicijama i operativnim trokovima.

284

Sistemi sa istim kiseonikom (T11) Opis Sistemi sa istim kiseonikom u principu slue za intenziviranje procese sa aktivnim muljem, npr. ubacivanje istog kiseonika u postojee konvencionalno aerisano postrojenje. Ovo se obino koristi poslije poveanja proizvodnje i kad se uvidi da postojee aerobno postrojenje nije efikasno, makar samo jedan dio njegovog radnog ciklusa. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK5/HPK i azota. Smanjena mogunost pojave neprijatnih mirisa ukoliko nije naruena povrina tanka za aeraciju. Smanjena potronja energije. Podaci o radu Poredei sa konvencionalnim aktivnim muljem, sistem sa istim kiseonikom moe intenzivirati proces tako to moe raditi pri viem nivou suspendovanih materija. Ova tehnika troi manje energije nego pri konvencionalnom aktivnom mulju (70 % energije se raspe zato to vazduh sadri oko 70 % zapremine azota). Primjenljivost iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji. Kao i u novim pogonima, sistemi sa istim kiseonikom se ugrauju i u stare sisteme iz prehrambene industrije. Koriste se u sektoru prerade voa i povra. Utede Poto sistem radi pri ekstremno velikim starostima mulja i time podstie endogenu respiraciju, pri emu biomasa troi samu sebe, tako da je znaajno smanjenje trokova odlaganja mulja. Ipak, postrojenja koja koriste kiseonik umjesto vazduha, imaju vee operativne trokove. Kljuni razlozi za implementaciju Upotreba istog kiseonika poveava kontrolu i performanse i sistemi sa istim kiseonikom se mogu naknadno ugraditi u postojee sisteme. Uzastopni arni reaktori (SBR) (T12) Opis SBR je varijanta procesa sa aktivnim muljem. On radi na principu napuni i ispusti i uobiajeno je da se sastoji iz dva identina reaktora. Razliiti stepeni procesa sa aktivnim muljem se deavaju unutar istog reaktora. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK/HPK, azota i fosfora. Podaci o radu Proces je veoma fleksibilan toliko koliko je mogui broj promjena procesa unutar operativnog ciklusa, npr. poboljana denitrifikacija tokom faze mirovanja. Tipino vrijeme ciklusa je oko est sati. Vrijeme potrebno za svaku fazu procesa treba podesiti tako da se proces prilagodi lokalnim uslovima. Na kraju, odvijanje procesa je nezavisno od bilo kakvih uticaja uzrokovanih ulaznim hidraulikim promjenama. U tom pogledu, UR ima jednostavniji i robusniji rad, tj. puni i prazni sistem prije nego konvencionalni sistem sa aktivnim muljem.

285

Poto paljivo punjenje are vodi stvaranju lako taloivog aktivnog mulja, ovaj proces je podesan za industrijske otpadne vode koje imaju tendenciju prema stvaranju bujanja mulja. Uobiajeni rad tipinog SBR je prikazan u narednoj tabeli. Tabela 63. Karakterizacija tipinog SBR
Korak Svrha Operacija (aeracija) Maksimalna zapremina (%) Vrijeme ciklusa (%)

Punjenje Reakcija Taloenje Isputanje Mirovanje *

Dodavanje supstrata Bioloko razlaganje Bistrenje Uklanjanje vode Otpadni mulj

Vazduh uklj/isklj Vazduh uklj/mijeanje Vazduh isklj Vazduh isklj Vazduh uklj/isklj

25 100 100 100 35 100 25 35

25 35 20 15 5

*Otpadni mulj se moe pojaviti i u drugim koracima. U sistemu sa vie tankova. faza mirovanja se koristi da obezbijedi vrijeme za punjenje drugog tanka. Ovaj korak moe biti izostavljen.

Primjenljivost Primjenljiv za sve pogone iz prehrambene industrije; primjena ove tehnike moe biti ograniena zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika moe biti upotrebljena za tretman otpadnih voda sa visokim i niskim sadrajem BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti efikasniji i jeftiniji. Koriste se u preradi voa i povra. Utede Manji kapitalni i vei operativni trokovi nego kod konvencionalnog tretmana sa aktivnim muljem. Aerobne lagune (T13) Opis Aerobne lagune su veliki plitki bazeni u zemlji koji se koriste za tretman otpadnih voda prirodnim putem. One ukljuuju upotrebu algi, bakterija, suneve svjetlosti i vjetra. Kiseonik, osim onoga kojeg proizvode alge, ulazi u vodu preko difuzije iz vazduha. Sadraj laguna se periodino mijea pomou pumpi ili povrinskih aeratora. Vrsta aerobne lagune su aerobna jezera (fakultativne lagune), gdje do stabilizacije dolazi kombinacijom aerobnih, anaerobnih i fakultativnih bakterija. Koliina kiseonika se odrava u gornjem sloju i to samo preko povrinske aeracije.

286

Vrsta aerobne lagune su aerobna jezera (fakultativne lagune), gdje do stabilizacije dolazi kombinacijom aerobnih, anaerobnih i fakultativnih bakterija. Koliina kiseonika se odrava u gornjem sloju i to samo preko povrinske aeracije. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa BPK i azota. Nepoeljni efekti na ostale medije Mogui neprijatni mirisi, erozija zemljita i kontaminacija podzemnih voda. Podaci o radu Lagune pruaju veliki puferski kapacitet zbog svoje velike povrine i zapremine; izjednaavanje zapremine i koncentracije u sezonskom radu i one uspostavljaju adaptiranoj biocenozi uslove za dugo vrijeme zadravanja. U zavisnosti od karakteristika zemljita, lagune se mogu zatvoriti tako da ne doe do njihovog izlijevanja ili curenja u tlo, da bi se izbjeglo zagaivanje podzemnih voda. Razlaganje BPK podstie prirodne procese kao to su ciklusi kruenja ugljika, azota i sumpora, kao i djelovanje bakterija Povrinska aeracija se koristi za poveanje aktivnosti aerobnih bakterija ako je to potrebno, npr. na niskim temperaturama. Dodatni kiseonik se ubacuje u vodu pomou slobodnih ili fiksiranih plivajuih aeratora na elektrini pogon. Povremeno, aeratori sa pogonom na vjetar se koriste gdje to dozvoljavaju vremenske prilike. Postoje i mjeoviti sistemi na vjetar i struju. Primjenljivost Primjenljivo za sve pogone prehrambene industrije; primjena ove tehnike moe biti ograniena zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika se moe koristiti za tretman otpadne vode sa visokim ili niskim sadrajem BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti efikasniji i jeftiniji. U sektoru prerade voa i povra, lagune se koriste jer imaju dovoljan kapacitet da sprijee nekontrolisano prelijevanje i u mogunosti su da kontroliu pranjenje otpadne vode tokom perioda velikog protoka. Lagune se koriste u preradi voa i povra. Kapajui filteri (T14) Opis U aerobnim procesima sa imobilisanom mikroflorom, kao to su kapajui filteri, biomasa se razvija na povrini medija koji ispunjava filter, a otpadna voda se distribuira tako da prelazi preko medija. Kapajui filter se obino ispunjava kamenjem ili razliitim vrstama plastike. Preiena voda se skuplja ispod medija i odvodi do talonika, gdje se jedan dio tenosti moe vraati da razblai dolaznu otpadnu vodu. Varijacije ukljuuju promjenljivu ili stalnu duplu filtraciju. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK/HPK, fosfora i azota. Ako se u proizvodnom procesu koriste opasne i rizine supstance, smanjuje se njihov nivo u otpadnim vodama. Nepoeljni efekti na ostale medije Mogua pojava neprijatnih mirisa.

287

Podaci o radu U sektoru proizvodnje sokova, ova tehnika je efikasna 70 %, tako da je potreban dalji tretman. Efikasnost uklanjanja fosfora u kapajuim filterima je oko 8 12 %. Primjenljivost Primjenljivo za otpadne vode sa relativno niskim BPK, ili za dodatni tretman poslije tretmana sa aktivnim muljem ili poslije kapajueg filtera sa visokim uinkom. Njegova upotreba u prehrambenoj industriji opada zato to je potrebna relativno velika povrina zemljita, te pojava operativnih problema tokom zastoja uslijed zaguenja. Koristi se u preradi voa, za proizvodnju bezalkoholnih pia. Bio-tornjevi (T15) Opis Otpadna voda iz pogona prehrambene industrije je esto optereena organskim materijama u tolikoj mjeri da prevazilazi mogunosti konvencionalnog tretmana. Zbog toga je potrebno smanjiti BPK na prihvatljiv nivo prije daljeg tretmana. Bio-tornjevi ili grubi filteri su specijalno projektovani kapajui filteri koji rade na visokom organskom optereenju i koji mogu ukloniti visoki procenat BPK. Tehnika koristi nadzemne tankove koji sadra plastini medijum sa velikom ukupnom povrinom. Mikrobioloki film je zalijepljen za medijum i konzumira organski materijal. Otpadna voda se esto vraa preko bio-tornjeva do prelaska u dalji tretman. Otpadna voda iz bio-tornjeva ide dalje u konvencionalni bioloki proces. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK/HPK, fosfora i azota. Mogua pojava neprijatnih mirisa. Emisija buka. Moe nastati SS. Podaci o radu Plastini medijum i koji se koriste u biotornjevima imaju odnos povrina/zapremina od oko 100 240 m2/m3.Pri optereenju ulazne otpadne vode od 0.5 kg BPK/m3/dan primijeeno je smanjenje od preko 90 %; do 60 % smanjenje je mogue pri optereenju od 2,5 kg BPK/m3/dan. Mogua je pojava blokirajueg i nestabilnog mulja. Moe doi do pojave buke prilikom uduvavanja vazduha u bio-toranj. Primjenljivost Primjenljivo u svim pogonima prehrambene industrije sa velikim organskim optereenjem otpadne vode. Kljuni razlozi za implementaciju Bio-tornjevi su efikasan metod za smanjenje BPK do priblino kvaliteta otpadne vode domainstava. Reaktor sa pokretnim slojem sa biofilmom (MBBR Moving Bed Biofilm Reactor) Opis Reaktori sa pokretnim slojem biofilma su modifikacija kapajueg filtera, s tim da se, za razliku od kapajueg filtera, vazduh intenzivno uvodi na dnu reaktora, ime se postie intenzivno mijeanje medijuma u reaktoru, a samim tim i bolja iskoritenost medijuma (kompletan medijum uestvuje u procesu preiavanja). Medijum se pravi od plastike i u

288

obliku sa to veom povrinom (specijalni prstenovi), tako da ukupna povrina u odnosu na zapreminu reaktora dostie i do 500 m2/m3. Imobilisana mikroflora se lijepi za medijum i razgrauje organske materija u prisustvu velike koliine kiseonika, to za posljedicu ima veliki kapacitet ureaja. U procesu dolazi do autodigestije mulja, tako da je smanjena koliina otpadnog mulja. Mulj se odvaja u taloniku iza reaktora i jedan dio se vraa u proces, a viak se izbacuje. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK5/HPK, azota i fosfora. Nepoeljni efekti na ostale medije U manjoj mjeri potronja energije za aeraciju. Podaci o radu U zavisnosti od sastava otpadne vode, projektuje se ureaj, koji se moe sastojati od vie reaktora. Ureaj se projektuje konzervativno, tako da u radu moe podnijeti udare i hidraulikog i organskog optereenja. Poto je medijum u fluidizovanom sloju, iskoritena je itava povrina medijuma i ne dolazi do zaepljivanja zbog mulja. Primijeeno je da je ureaj podjednako uspjean i sa niskim i sa visokim organskim optereenjem, kao i sa razliitom koliinom nutrijenata. Primjenljivost iroko primjenljiv u svim pogonima prehrambene industrije sa velikim teretom zagaenja otpadne vode, npr. za smanjenje BPK, fosfora, azota i suspendiranih tvari. Utede Nisko investiciono ulaganje, zauzima malu povrinu. Mali operativni trokovi. Kljuni razlozi za implementaciju Mala veliina postrojenja u odnosu na kapacitet. Malo investiciono ulaganje. Rotirajue bioloki kontaktor (RBC) (T16) Opis Rotirajue bioloki kontaktor se sastoji od niza diskova od polistirena ili polivinil-hlorida postavljenih na malom rastojanju. Diskovi su potopljeni u otpadnu vodu i polako rotiraju kroz nju. U radu, biomasa se lijepi i raste na povrini diskova i formira tanak sloj preko cijele okvaene povrine diskova. Rotacija diskova omoguava biomasi naizmjenini kontakt sa organskim materijalom iz otpadne vode i atmosferom za apsorpciju kiseonika. Rotacija je takoer mehanizam za uklanjanje vika vrstih materija sa diska koje odlaze u talonik. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK, fosfora, azota i suspendiranih estica. Nepoeljni efekti na ostale medije Mogu nastanak neprijatnih mirisa.

289

Podaci o radu Pravilno projektovan, rotirajue bioloki kontaktor je dosta pouzdan zbog prisutne velike koliine mase. Velika koliina biomase takoer omoguava da uspjeno izdre udare hidraulikog i organskog optereenja. Postavljanje vie stepeni preiavanja u ovom protonom sistemu eliminie neujednaeni tok du reaktora i ublaava optereenja. Primijeeno je da moe doi do blokiranja rada diskova. Utede Efikasnost uklanjanja fosfora se kree oko 8 12 %. Primjenljivost iroko primjenljiv u svim sektorima prehrambene industrije. Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAFF) i zaronjeni bioloki aerisani filteri (SBAF) (T17) Opis Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAPF) i zaronjeni bioloki aerisani filteri (ZBAF) su hibridni sistemi nastali nanoenjem mikroorganizama na inertni nosa. Osnovna karakteristika ovih sistema je velika specifina povrina koja omoguava bolji rast mikroorganizama, a samim tim i vei efekat preiavanja otpadnih voda. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK/HPK. Podaci o radu Ispiranje ide na svakih 24 sata da se ukloni viak biomase. Poslije nije potrebno sekundarno taloenje. Za tretman vode sa ispiranja, potrebno je taloenje ili flotacija. Primjenljivost Koriste se u preradi voa i povra i proizvodnji alkoholnih i bezalkoholnih pia. Utede BAFF reaktori su okarakterisani kao isplativi naini tretmana rastvorljivih organskih materija. Aerobni filteri sa visokim i ultravisokim uinkom (T18) Opis Aerobni filteri sa visokim i ultravisokim uinkom imaju potencijal tretmana vode poveanog optereenja. Proces koristi veliki povratni tok otpadne vode, direktno kroz skup sastavljenih brizgaljki. Vazduh se uvodi kroz brizgaljke, omoguavajui odline uslove za djelovanje bakterija i intenzivno mijeanje i oksidaciju. Ovi uslovi su pogodni za bakterije koje ine sam proces mnogo drugaijim od ostalih aerobnih tehnika, tj. mikroorganizmi koji prolaze kroz brizgaljke su mali broj bakterija u sistemu, to je razliito od ostalih sistema, gdje bakterije nisu nosioci preiavanja i gdje postoje vii oblici ivota. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje BPK/HPK. Nepoeljni efekti na ostale medije Ovi filteri ne daju kvalitet otpadne vode dovoljan za isputanje u povrinske vode.

290

Podaci o radu Aerobni sistemi sa ultravisokim uinkom nude mogunost za preiavanje do 50 - 100 puta veih optereenja nego konvencionalni aerobni sistemi. Pored svega, potreban je dodatni aerobni tretman za manja optereenja, jer ovi sistemi ne daju dovoljan kvalitet otpadne vode pogodan za isputanje u rijeke. Primjenljivost iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji. Utede Smanjena kapitalna investicija. Kljuni razlog za implementaciju Smanjena veliina postrojenja i kapitalna investicija. Anaerobni procesi Uslijed nedostatka kiseonika, organska tvar se raspada, stvara metan (CH4) kao sekundarni proizvod, koji se koristi za zagrijavanje reaktora. Tokom standardnih anaerobnih procesa, reaktori su obino nezagrijani, ali u visoko anaerobnim procesima reaktori se obino griju. U oba sluaja, temperatura reaktora se mora odravati na 30 35 C (mezofilina) ili 45 50 C (termofilina), a da li je zagrijavanje neophodno zavisi prvenstveno od temperature sastojaka. Mada je anaerobni rast nii u odnosu na aerobne procese, vii BPK je ostvarljiviji putem anaerobnih tehnika (kg BPK/m3 zapremine reaktora) za otpadne vode (vie optereene) Anaerobne tehnike se generalno koriste u onim industrijama gdje postoji visok nivo rastvorljive i lako biorazgradive organske materije, te gdje je nivo HPK visok i iznosi vie od 1.500 2.000 mg/l. U prehrambenoj industriji primjena anaerobnog preiavanja otpadnih voda je uveliko ograniena na relativno teko zagaenu otpadnu vodu iji je HPK izmeu 3.000 i 40.000 mg/l, na primjer u industrijama za proizvodnju eera i prerade voa i povra. Skoro je postignut neki uspjeh u primjeni odreenih anaerobnih sistema ak i za manje zagaene otpadne vode sa HPK izmeu 1.500 and 3.000 mg/l, na primjer u industrijama za proizvodnju vonih sokova, mineralne vode i negaziranih pia Tamo gdje su prisutne velike fluktuacije u zapremini i intenzitetu otpadnih voda, na primjer u sektorima za preradu voa i povra, ovaj tretman je manje efikasan. Jedan od najfundamentalnijih aspekata primjene anaerobnih procesa na otpadnim vodama je taj da ogromna veina organskog ugljika koji je povezan sa vrijednou za BPK se pretvara u metan, umjesto za proces rasta novih elija. Istina je da je suprotno kod aerobnih procesa, koji pretvaraju veinu organskog ugljika u nove elije koje na kraju stvaraju vrsti biootpad koji zahtijeva dalji tretman ili odlaganje izvan lokacije pogona i postrojenja. Anaerobni procesi stvaraju daleko manje otpadnog mulja. Takoer, dobiveni metan ima visoku kalorinu vrijednost i kao takav se moe ponovo upotrijebiti kao gorivo npr. na drugom mjestu u pogonu i postrojenjima.. Sam anaerobni sistem ne bi mogao postii traeni visoki kvalitet otpadne vode na kraju procesa preiavanja za konano isputanje u vodotok. Stoga, anaerobna postrojenja za preiavanje obino prati aerobni sistem, poto se sa aerobnim procesom preiavanja postie nii apsolutni nivo isputanja i uklanja hidrogen sulfid, obezbjeujui time dovoljnu koliinu zraka otpadnim vodama kako bi se poboljao proces raspadanja preostalog BPK. Energija dobivena iz anaerobnog postrojenja moe biti jednaka onoj koju koristi aerobno postrojenje. Pod odreenim uslovima aerobni tretman moe biti primijenjen na gradskim 291

postrojenjima za tretman otpadnih voda. Ovo e ovisiti od postrojenja za preiavanje otpadnih voda (PPOV) prilikom primanja otpadne vode i ravnotee izmeu optereenja tretmana otpadnih voda i faze aerobnog tretmana na licu mjesta. Anaerobno tretirana otpadna voda moe biti povrinski snabdjevena zrakom na lokaciji pogona prije transfera na gradsko postrojenje za tretman otpadnih voda. Ovo se obino odvija u rezervoaru nakon tretmana obezbjeujui pozitivno rastvoreni kiseonik po nivoima prije isputanja u PPOV. Metanogena bakterija iz zadnje faze anaerobnog procesa koja proizvodi metan se mora zatiti od prejakih hlornih i sumpornih jedinjenja, pH-vrijednosti i temperaturnih fluktuacija. U fazi acidifikacije (stvaranja kiselina) druga bakterija e dominirati i rastvoriti mnoge supstance koje stvaraju probleme. Uslijed sporog mikrobnog rasta ne dolazi do uklanjanja fosfora. Ne deavaju se ni nitrifikacija niti denitrifikacija, tako da se ovim procesom anaerobnog tretmana nitrogen ne moe ukloniti. Suvremena rjeenja reaktora dozvoljavaju vie nivoe optereenja, poveanu proizvodnju biogasa ili nude veu stabilnost. Kada se bakterije u ovim sistemima adaptiraju na otpadne vode, onda dolazi do poveane stabilnosti. Sistemi na licu mjesta odnosno na lokaciji pogona i postrojenja zasnovani na anaerobnim reaktorima kao osnovnim tretmanskim procesima imaju slian izgled. Sastoje se od kolektora otpadne vode ili rezerovara za izjednaavanje iz kojeg se voda ispumpava/tee u primarni rezervoar za tretman. Primarni procesi preiavanja su isti kao to je opisano za aerobne sisteme. Iz primarne faze preiavanja, otpadna voda ide u rezervoar za kondicioniranje ili privremeni rezervoar gdje se otpadna voda kondicionira, tj vre se pH korekcije ili dodavanja nutrijenata, prije nego se putem distributivnog sistema pusti u bioreaktor. Raniji anaerobni reaktori imali su poetne faze anaerobnog metabolizma koji su zapoinjali u rezervoaru za kondicioniranje (odnosno acidifikacijskom rezervoaru). Suvremena rjeenja reaktora dozvoljavaju sve opcije procesa metabolizma unutar reaktora. Rezervoar za kondicioniranje je dakle tu samo radi pH korekcija i dodavanja nutrijenata. Tretman se odvija u reaktoru proizvodei biogas koji se mora skupiti. Druge komponente su obino rezervoar za smjetanje mulja, ventilacioni otvori za odlaganje gasa i postrojenja za primarni tretman. Tipini podaci izvedbe nekih anaerobnih tehnika su prikazani u Tabeli 64. Tabela 64. Tipini podaci o uinkovitosti anaerobnih procesa tretmana otpadnih voda
Proces Ulazni BPK (mg/l) Vrijeme zadravanja (sati) Organsko optereenje (kg HPK/m3 na dan) Uklonjeni HPK (%)

Anaerobne lagune Anaerobni kontakt proces Fiksni sloj UASB

0,6-1 1.500-5.000 10.000-70.000 5.000-15.000 2-14 24-48 4-12 0,5-5,3 1-15 2-12 75-90 75-85 75-85

292

(-60) Reaktor sa proirenim slojem Reaktor sa fluidiziranim slojem Reaktor sa unutranjom recirkulacijom (UC) 5.000-10.000 5-10 5-30 40-60 31 80-85

Neki uobiajeni problemi koji su se pokazali tokom djelovanja anaerobnog procesa preiavanja su dati u Tabeli 66. Tabela 65. Uobiajeni operativni problemi tokom biolokih procesa preiavanja
Problem Mogue rjeenje

Nedostatak makro nutrijenata PH Temperatura Nedostatak mikro nutrijenata

BPK:N:P omjeri se obino odravaju na 500:5:1 PH se odrava na 6,8-7,5 Optimalna temperatura za mezofilinu bakteriju je 35-37 C Odravaju se minimalne koliine mikro nutrijenata, naroito za Fe, Ca, Mg i Zn u skladu sa primijenjenim specifinim procesom Kljuni element je efikasno sito i primarni tretman Potrebno je obratiti panju da originalni projektovani omjeri hidraulinog, vrstog i organskog optereenja ne prelaze preporuke proizvoaa

Fizika blokada ulaznog otvora cjevovoda reaktora Preoptereenje

Anaerobne lagune (T19) Anaerobne lagune su sline aerobnim lagunama, s tom razlikom da se anaerobne lagune ne mijeaju. Mogu izazvati problem emisije neprijatnih mirisa uslijed emisije H2S. U sektoru proizvodnje bezalkoholnih pia, primijeeno je da su anaerobne lagune duboke i preko 2 m. Anaerobni kontaktni procesi (T20) Opis Anaerobni kontaktni procesi mogu biti povezani sa aerobnim procesom aktivnog mulja, s obzirom da je separacija i recirkulacija biomase ukljuena u projektno rjeenje. Nepreiene

293

otpadne vode se mijeaju sa vrstim materijama iz recikliranog mulja i ubacuju u reaktore zatiene od prodiranja vazduha, gdje se odvija njihovo razlaganje (digestija). Ostvarene okolinske koristi Smanjen nivo BPK/HPK. Operativni podaci U poreenju sa procesima UAMP visokih performansi i proirenih i fluidiziranih poloenih reaktora, kontaktni stabilizacioni procesi ne proizvode tako visoke koncentracije biomase u reaktoru i stoga rade sa manjim optereenjem (obino do 5 kg HPK/m dnevno). Njihova osnovna prednost meutim lei u relativno neproblemtinom radu, a posebno nepostojanju problema zaepljenja. Poto anaerobni mulj proizvodi gas izvan reaktora, a zapremina gasa nastavlja da raste, esto se ukazuje potreba za degasifikacijskom jedinicom izmeu metanskog reaktora i jedinice separatora. Degasifikacija se moe postii vakumom, iskrcavanjem, hlaenjem ili polako pokreui mijealicama. Ovakav nain omoguava operativnost procesa sa vremenom zadravanja od 6 14 sati. Primjenjivost Primjenjivo kod pogona i postrojenja u prehrambenoj industriji gdje otpadne vode sadre rastvorivi otpad jakog intenziteta. Kljuni razlozi za implementaciju Ova tehnika obezbjeuje relativno dobro odvijanje procesa, te nepostojanje problema zaepljenja. Anaerobni filteri (T21) Opis U anaerobnim filterima rast anaerobne bakterije je uspostavljen na ambalai. Ambalaa zadrava biomasu unutar reaktora i takoer pomae pri separaciji gasa u fazi uklanjanja. Sistem se moe izvoditi uzvodno ili nizvodno. Ostvarene okolinske koristi Smanjen nivo BPK/HPK i stabilizacija otpada. Operativni podaci Poto se bakterija zadrava na mediju i ne ispira se u otpadnoj vodi, moe se postii prosjeno vrijeme boravka elije reda veliine od 100 dana. Primjenjivost Pogodno za tretman teko zagaenih otpadnih voda sa HPK 10.000 70.000 mg/l. Uzvodni anaerobni muljni prekriva (UAMP) (T22) Opis U ovakvom sistemu, otpadna voda se usmjerava na dno reaktora radi jednoobrazne distribucije. Otpadna voda prolazi kroz prekriva od prirodno stvorenih bakterijskih granula sa dobrim karakteristikama taloenja, tako da se te bakterije ne ispiru lako iz sistema. Bakterija je nosilac reakcija i tada prirodna konvekcija podie mjeavinu gasa, tretirane otpadne vode i granula mulja na vrh reaktora. Patentirani trofazni raspored separatora se koristi za separaciju finalne otpadne vode od vrste materije (biomase) i biogasa.

294

Ostvarene okolinske koristi Smanjen nivo BPK/HPK. Operativni podaci Zabiljeeno je optereenje do 60 kg HPK/m3 dnevno, ali je uobiajena stopa optereenja 10 kg HPK/m3 dnevno sa hidraulinim zadravanjem od 4 sata. Jedna mana UAMP reaktora je osjetljivost tehnike na ukupne masti i ulja. Nivo masnoe mora biti ispod 50 mg/l u otpadnoj vodi, inae dolazi do tetnog efekta za proces. S druge strane, posebna prednost procesa je u formaciji kuglica. Ovo omoguava ne samo brzu reaktivaciju poslije mjeseci dugog prekida rada, ve i prodaju vika kuglica mulja kao npr. za inokulaciju novih sistema. Primjenjivost Ovaj proces je posebno pogodan za otpadne vode sa niskim sadrajem vrste materije i sa relativno niskim nivoom HPK (<2.000 mg/l) i na malim povrinama. Reaktori sa poloenim muljem su trenutno najrasprostranjeniji reaktori u prehrambenoj industriji. Koriste se u sektoru prerade voa i povra. Reaktori sa unutranjom cirkulacijom (UC) (T23) Opis Postoji posebna konfiguracija UAMP procesa, tj UC reaktor, gdje se dva dijela UAMP reaktora mogu postaviti jedan na drugi, jedan dobro optereen, a drugi manje. Biogas iz prve faze pokree podizanje nivoa gasa to rezultira unutranjom recirkulacijom otpadne vode i mulja, kako i sam naziv kae. Ostvarene okolinske koristi Smanjen nivo BPK/HPK. Operativni podaci Jedna od glavnih prednosti UC reaktora je ta to ima odreenu dozu samoregulacije, bez obzira na varijacije u novopristiglim tokovima i optereenjima. Kako se optereenje poveava, koliina stvorenog metana takoer raste, i dalje poveava stepen recirkulacije, a samim tim i razblaivanje novopristiglog optereenja. Tipina optereenja u ovom procesu variraju od 15 35 kg HPK/m dnevno. Primjenjivost iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji. Hibridni UAMP reaktori (T24) Opis Hibridni proces je varijacija konvencionalnog UAMP reaktora. Ukljuuje zatvorenu zonu medija iznad glavne otvorene zone. Ovo omoguava skupljanje i zadravanje negranuliranih bakterija koje bi se u konvencionalnim UAMP reaktorima izgubile iz procesa. Nia zona mulja se ponaa na isti nain kao i kod konvencionalnog UAMP reaktora i odgovorna je za veinu biorazgradnje organskog materijala. Uloga mikroorganizma i medija u zatvorenoj zoni je da obezbijedi odreenu dozu tretmana izglaavanja kako bi se zadrale bioloke vrste materije u rezervi i sprijeilo ispiranje biomase iz reaktora.

295

Ostvarene okolinske koristi Smanjen nivo BPK/HPK. Operativni podaci Anaerobni hibridi su sistemi sa visokom i tipinom stopom optereenja koja varira od 10 - 25 kg HPK/m3 dnevno. Primjenjivost iroko primjenjiv u prehrambenoj industriji. Reaktori sa fluidiziranim i proirenim slojem (T25) Opis Ovi reaktori su slini anaerobnim filterima. Ako se estice i biomasa u potpunosti izmijeaju, tada je to proces poznat kao fluidizirani sloj, dok je djelimino pomijean sistem poznat kao proireni sloj. Ostvarene okolinske koristi Smanjen nivo BPK/HPK i stabilizacija otpada. Operativni podaci Da bi se postigao visoki zapreminsko- vremenski uinak od 15 35 kg HPK/m3 dnevno, apsolutno je neophodno puniti metanske reaktore sa koliko je mogue jednakim zapreminama adekvatno acidifikovane otpadne vode bez vrstih materija. Shodno tome, svi veliki sistemi su izgraeni kao dvostepeni sistemi, tj sa odvojenom fazom acidifikacije. U reaktorima sa fluidiziranim slojem nosei materijal je stalno u pokretu sa proirenjem sloja od 50 % ili vie. Nosei materijal (obino pijesak ali ponekad i ljunak ili plastine kuglice) se dri u suspenziji putem visokog stepena recirkulacije. Recirkulacija mora biti dovoljna jaka da zadri nosei materijal u suspenziji, ali se mora voditi rauna da pretjerana cirkulacija ne izazove razdvajanja biomase od noseeg materijala. Reaktori sa proirenim slojem takoer sadre pomoni medij, esto pijesak ili sintetiki, plastini materijal. Laki materijali se esto koriste da bi se minimizirala brzina uzvodnog toka neophodnog da se sloj fluidizira. Veliina estica se kree od 0,3 1,0 mm. Primjenjivost Primjenjiv na pogonima i postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnim vodama niskog tereta zagaenja sa prosjenim HPK izmeu 1.500 i 3.600 mg/l.

Reaktori sa proirenim slojem granuliranog mulja (EGSB) (T26) Opis EGSB reaktori koriste granularni mulj tipa koji koriste UASB reaktori, ali oni rade sa veim dubinama granuliranog mulja i viim nivoom podizanja vode. Digestor koristi recirkuliranu tretiranu vodu i namjeten je sa trofaznim (vrsto, teno, gas) separatorom. Ostvarene okolinske koristi Smanjen nivo BPK/HPK i azota. Smanjene potrebe za elektrinom energijom uslijed stvaranja energije sagorijevanjem metana proizvedenog iz jedinice za kogeneraciju.

296

Operativni podaci Zabiljeen je odnos optereenja do 30 kg HPK/m3 dnevno. Brzina podizanja vode je obino 3 m/h, naspram 1 m/h za UASB. Inicijalna aklimatizaciona faza za ove reaktore ne traje dugo. Na primjeru destilerije melase, ovaj reaktor reaktor tretira kondenzovane pare iz kondenzatora i singlings iz destilacije/rektifikacije. Reaktor smanjuje optereenje HPK i azota u ureaju sa aktivnim muljem koji slijedi iza njega. Proizvedeni metan se spaljuje u postrojenju i generie struju i toplotnu energiju. Velika efikasnost reaktora, rezultira u proizvodnji malih koliina vika aerobnog mulja. U ovom primjeru, on se koncentrie u dekanteru i koristi za potrebe poljoprivrede ili se odlae na gradsko postrojenje za preiavanje otpadnih voda. Primjenjivost iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova preiavanja otpadnih voda i pouzdana usklaenost sa graninim vrijednostima emisija za isputanja. Aerobni/anaerobni kombinovani procesi Membranski bio-reaktori (MBR) (T27) Opis MBR je varijacija konvencionalnog aktivnog mulja gdje su brojni moduli membrana ili kaseta postavljeni unutar tijela reaktora. Poslije biolokog tretmana, izmijeana tenost se upumpava pod statikim pritiskom u membranu, gdje se vrste materije razdvajaju od tenosti i isputa se ista otpadna voda, a koncentrovana mjeavina tenosti se ponovno upumpava u bio reaktor. MBR je operativan i u aerobnoj ili anaerobnoj metodi, time se poveava broj odgovarajuih hemikalija, npr. za ienje membrana u biolokom tretmanu. Ostvarene okolinske koristi Smanjen nivo BPK/HPK. Nepoeljni efekti na ostale medije Uslijed prljanja (zapuavanja) membrana, dolazi do veih trokova energije nego to je to sluaj kod konvencionalnog tretmana aktivnim muljem, te do nastanka dodatnih koliina otpadne vode. Operativni podaci MBR je operativan na razliitom opsegu optereenja, ali moe postii vee brzine preiavanja na vie naina, kao npr. povean statiki pritisak poveava koliinu rastvorenog kiseonika pomaui pri transferu masa; koristei kiseonik umjesto zraka i koristei multifazni sistem za optimizaciju procesa. Za primjenu kod uklanjanja ulja i masti, koncentracije u otpadnoj vodi se mogu smanjiti na manje od 15 mg/l. MBR obezbjeuje visoko efikasnu separaciju biomase, dozvoljavajui njenu koncentraciju u uzvodnom reaktoru, da bude do deset puta vea u odnosu na normalnu koncentraciju u konvencionalnim sistemima suspendovanog rasta. Pri koritenju MBR, nema potrebe za sekundarnom sedimentacijom i mogu se postii razliiti nivoi MLSS npr. 12 17.000 mg/l.

297

Biomasa za recikliranje

Kontaminirana voda

Bioreaktor

ista voda

Kontrola pH i nutrijenata Zrak

Membranski sistem

Slika 29. Pojednostavljen dijagram toka MBR Potronja energije za pumpanje moe biti znaajno via u odnosu na tretman konvencionalnim aktivni muljem, ali se moe minimizirati primjenom slobodnog pada otpadne vode. Prljanje membrana mogu biti veliki problem. Ozraivanje i ispiranje su koriteni kao kontrola ovog problema, to moe rezultirati stvaranjem dodatne otpadne vode. Primjenjivost MBR je primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije. Ova tehnika ima prednost to nema potrebu za velikim prostorom. Sistem je idealan za otpadne vode veeg intenziteta i manjeg volumena. Posebno je atraktivan u situacijama gdje je neophodno dugo vrijeme zadravanja vrste materija kako bi se obezbijedilo neophodno bioloko raspadanje zagaujuih materija. Dalje, otpadne vode koje sadre jedinjenja koja nisu lako rastvorljiva kao to su, fenoli, pesticidi, herbicidi i hlorni rastvori, kao takoer i veliko organsko zagaenje se mogu tretirati sa MBR. Koristi se u sektoru prerade voa i povra. Utede Visoki operativni trokovi. Viestepeni - multifazni sistemi (T28) Opis Razni aerobni i anaerobni procesi obrade otpadnih voda se mogu pojedinano primjenjivati ili u kombinaciji. Kada se primjenjuju u kombinaciji i to izvedeno serijski, ta tehnika se naziva viestepeni sistem. Obrada otpadne vode se odvija sukcesivno po odvojenim fazama, koje su meusobno razdvojene pomou separatnih muljnih krugova.. Ostvarene okolinske koristi Smanjen nivo BPK/HPK i ponovna upotreba vode. Operativni podaci Sljedee kombinacije procesa se uglavnom koriste pri aerobnom tretmanu:

aktivni mulj/aktivni mulj, kapajui (sa tankim mlazom) filter/kapajui filter,

298

kapajui filter/aktivni mulj, aktivni mulj/ kapajui filter, lagune/aktivni mulj, lagune/ kapajui filter.

U sektoru prerade voa i povra i bezalkoholnih pia, dvofazni bioloki sistemi, anaerobni pa aerobni, se mogu koristiti za postizanje kvalitete otpadne vode odgovarajue za ponovnu upotrebu ili isputanje u vodotok. Primjenjivost Primjenjiv u pogonima i postrojenjima prehrambene industrije sa otpadnim vodama jakog intenziteta. Koristi se u sektorima prerade voa i povra, bezalkoholnih pia, proizvodnje biljnog ulja i masnoa i kroba. 8.4.4 Tercijarni tretmani Nakon sekundarnog tretmana, dalji tretman mora omoguiti ponovnu upotrebu vode u procesu ili nii stepen - voda za pranje, ili ispuniti uslove za isputanje. Tercijarni tretman odnosi se na bilo koje procese koji uzimaju u obzir korake koji "dotjeruju", sve do pa ak i ukljuujui dezinfekcijske i sterilizacijske sisteme U ovom dokumentu, pod tercijarnim tretmanom se podrazumijeva napredni tretman otpadne vode iz koje se uklanja otpadna tvar, ukljuujui: amonijak, nutrijente, opasne i rizine supstance ili preostale suspendovane i organske supstance. Nutrijente, nitrogen i fosfor, potrebno je ukloniti prije isputanja u povrinske vode u osjetljivim podrujima. U odabiru prikladne strategije kontrole hranjivih materija, vano je ocijeniti:

karakteristike netretirane otpadne vode tip postrojenja za tretman otpadnih voda koji e biti koriten potrebni stepen kontrole nutrijenata potrebu za sezonsko ili godinje uklanjanja nutrijenata

Bioloka nitrifikacija/denitrifikacija (T29) Opis Ova tehnika je varijanta procesa tretmana aktivnim muljem. U ovom poglavlju, opisana su etiri tipa procesa. U prethodnoj denitrifikaciji, dolazea otpadna voda prvo ulazi u denitrifikacioni bazen. NH4-N prolazi kroz bazen nepromijenjen, gdje organski N hidrolizira u NH4-N. U sljedeem nitrifikacionom bazenu, hidroliza je kompletna i amonijak je nitrifikovan. Formirani nitrat se transportuje preko povratnog mulja, te preko intenzivne recirkulacije iz nitrifikacionog bazena otie u denitrifikacioni bazen, gdje se reducira u azot. U sistemu sa simultanom denitrifikacijom, stvaraju se aerobne i anoksine zone na ciljanoj osnovi kontroliui ulaz kiseonika unutar bazena. Simultana denitrifikacija je prvenstveno dizajnirana kao cirkulacioni bazen ili rotirajui bazen. U periodinoj denitrifikaciji, aktivni mulj u bazenu se periodino prozrauje. U bazenu sa aktivnim muljem, aerobni i anoksini procesi sukcesivno se odvijaju u istom bazenu. Opseg nitrifikacije i denitrifikacije moe se uveliko prilagoditi uvoenjem varijabilnog operativnog vremena.

299

U kaskadnoj denitrifikaciji nekoliko odjeljaka bazena koji se sastoje od anoksinog i aerobnog tona (prethodna denitrifikacija) postavljeni su u seriju bez srednje sedimentacije. Netretirana voda je odvojena u prvu kaskaduo koja obezbjeuje optimalno koritenje supstrata prisutnog u otpadnoj vodi. Talog se vraa u prvi bazen. Ovdje nije potrebna interna recirkulacija unutar pojedinih faza. Ostvarene okolinske koristi Nivoi azota se smanjuju i tedi se energija. Operativni podaci Ova tehnika ima visok potencijal za efikasno uklanjanje, i visoku stabilnost procesa, visoku pouzdanost relativno laku kontrolu procesa i zahtjevanost prostora. U preradi kroba je potvreno da se reakcije nitrifikacije i denitrifikacije zbivaju u anoksinom mediju koji se moe dobiti sekvencijalnom aeracijom rezervoara aktivnog mulja ili u odvojenoj anoksinoj zoni. Uklanjanje azota se vri upotrebom prethodne denitrifikacije. Primjenjivost Primjenjivo u postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri azot. Utede Umjereni trokovi Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Koristi se u sektoru prerade voa i povra. Uklanjanje amonijaka (T30) Opis Pored biolokih procesa, postoje brojni fiziko-hemijski procesi za preiavanje vodenih tokova optereenih azotom. U prehrambenoj industriji, kondenzat koji sadri visoku koncentraciju amonijaka, moe se ukloniti u dvostepenom sistemu. Sistem se zasniva na desorpcijskim i apsorpcijskim kolonama, i obje su napunjene sa materijalom za punjenje da se povea dodirna povrina izmeu vode i zraka. Desorpcijska kolona je nabijena sa alkaliziranim kondenzatom s vrha, da bi pomjerila NH4+ NH3 ravnoteu u smjeru NH3, koji opada du kolone. U isto vrijeme, zrak se ubacuje u dno kolone. U protusmjernom procesu procesu se stoga vri prelazak amonijaka iz tenog u gasovito stanje. Nakon toga, zrak obogaen amonijakom se premjeta u adsorpcijsku kolonu, gdje se uklanjanje amonijaka iz zraka vri kiselinskim rastvorom, oko 40 % amonium sulfat koji cirkulira u desorpsijskoj koloni. Zrak je sada oien od amonijaka i konano se moe ponovno upotrijebiti za uklanjanje. Kondenzat, koji nakon uklanjanja sadri nizak nivo amonijaka djelimino se upotrebljava kao voda za odravanje u pogonu, a preostali viak kondenzata se uvodi unutar aerobnog biolokog procesa preiavanja.

300

Ostvarene okolinske koristi Smanjuje se nivo azota. Stvara se manje otpada, npr. Rastvor amonijum sulfata nastao tokom ovog procesa, moe biti iskoriten kao teno gnojivo ili kako neproteinski izvor azota za ishranu stoke. Operativni podaci U oticanju se moe postii koncentracija amonijaka od <2 mg/l. Ovo odgovara stepenu efikasnosti otprilike 99 %. Primjenjivost Tehniki, proces uklanjanja amonijaka je dokazan za tokove otpadnih voda sa visokim koncentracijama amonijaka. Utede I kondenzat sa niskim sadrajem amonijaka i rastvor amonijum sulfata mogu se ponovo upotrijebiti. Kljuni razlozi za implementaciju Koncentracija amonijaka u otpadnoj vodi se normalno regulie zbog njenog kodljivog uticaja na ekosistem vodoprijemnika. Uklanjanje fosfora biolokim metodama (T 31) Opis Otpadne vode iz prehrambene industrije mogu sadravati znaajnu koliinu fosfora, ako se upotrebljavaju sredstva za ienje koja sadre fosfate.10-25 % fosfora unesenog u sistem moe se ukloniti primarnim ili sekundarnim tretmanom. Ako je neophodno daljnje uklanjanje moe se upotrijebiti bioloki tretman. Ove metode se baziraju na forsiranju mikroorganizama u mulju tako da e oni preuzimati vie fosfora nego to je potrebno za normalan rast elije. U ovom dijelu su opisana dva tretmanska procesa koritena za uklanjanje fosfora. Odgovarajui anaerobni/aerobni proces za uklanjanje veinskog dijela fosfora koristi se za kombiniranu oksidaciju ugljika i uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je jednostruki sistem za zaustavljanje rasta mulja, koji kombinuje anaerobne i aerobne sekcije u nizu. U svojstvu procesa za uklanjanje fosfora iz bonog toka je da se dio aktiviranog povratnog muljnog procesa preusmjerava do spremnika za otklanjanje fosfora. Ostvarene okolinske koristi Redukovan fosfor i nivoi BPK/HPK. Operativni podaci Efektivnosti uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda rezimirane su u narednoj tabeli.

301

Tabela 66. Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda
Postupak ili proces tretmana Uklanjanje fosfora koji je unesen u sistem (%)

Primarni tretman Taloenje Aktivni mulj Kapajui filteri Rotirajui bioloki kontaktori Bioloko uklanjanje fosfora Adsorbcija ugljika Filtracija Reverzna osmoza

10-20 70-90 10-25 8-12 8-12 70-90 10-30 20-50 90-100

Potvreno je da je bioloki tretman je mnogo tei za manipulisanje od taloenja. Primjenjivost Upotrebljiv u postrojenjima iz prehrambene industrije sa vodom koja sadri fosfor. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Upotrebljava se u sektoru prerade voa i povra. Uklanjanje opasnih i tetnih supstanci (T32) Opis Organski rastvarai, ostaci pesticida, i toksine neorganske supstance mogu se nai u otpadnoj vodi. Direktivom 76/464/EEC (206, EC, 1976) o zagaivanju opasnim supstancama koje se isputaju u akvatine sredine i njenim poddirektivama ustanovljen je Spisak 1. (djelimino opasnih i Spisak 2. manje opasnih grupa supstanci na bazi toksinosti hemikalija, postojanosti i bioakumulacije. Direktiva 2000/60/EC ima za cilj ostvariti uklanjanje prioritetnih rizinih supstanci. Ova Direktiva nalae da moraju prestati ili da se izbacuju u fazama. Evropsko vijee i parlament sloili su se prijedlogom Komisije o supstancama koje treba uzeti u obzir za prioritetno djelovanje i o specifinim mjerama koje treba poduzeti protiv zagaenja voda od tih supstanci. Uklanjanje mnogih od ovih supstanci moe biti implementirano odgovarajuom upotrebom nekih tretmana, kao to je sedimentacija, filtracija i membranska filtracija. Dalje uklanjanje moe biti implementirano upotrebom tercijarnog tretmana kao to je adsorpcija ugljika i hemijska oksidacija. Adsorpcija ugljikom je napredna metoda za tretiranje otpadnih voda. Srednje zrnasti filteri se obino koriste uzvodno od kontaktora aktivnog ugljika za uklanjanje topljivih organskih materija povezanih sa suspendiranim materijama prisutnim u sekundarnom efluentu. I zrnasti

302

i prakasti ugljik se koriste i pokazalo se da imaju slab afinitet za polarne organske vrste sa niskom molekularnom masom. Zrnasti aktivni ugljik radi tako to upija zagaivae unutar ugljikovih granula. Ovi tipovi medija za filtriranje se upotrebljavaju za uklanjanje nekih hemikalija, ukusa i mirisa. Hemijska oksidacija se upotrebljava za uklanjanje amonijaka, za smanjenje koncentracije ostataka organske materije, te za smanjenje bakterijskog i virusnog sadraja otpadnih voda. Oksidanti koji se koriste ukljuuju hlor, hlordioksid i ozon. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje nivoa opasnih i prioritetnih rizinih supstanci, BPK/HPK i fosfora. Dezinfekcija otpadne vode, ukoliko se koristi hemijska oksidacija. Nepoeljni efekti na ostale medije Otpadni produkti. Operativni podaci Prilikom upotrebe adsorpcije ugljika, pritjecanje visoke koncentracije suspendovanih materija e formirati taloge na zrncima ugljika to e rezultirati gubitkom pritiska, blokiranjem protjecanja i gubitkom apsorpcionog kapaciteta. Nedostatak konzistentnosti pH, temperature i brzine protoka, takoer moe uticati na djelovanje ugljinih kontaktora. Efikasnosti uklanjanja fosfora koritenjem adsorbcije ugljika su 10-30 %. Primjenjivost Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri opasne i prioritetne rizine supstance. Utede Visoke cijene za energiju. Kljuni razlozi za implementaciju Podravanje zakona Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Adsorbcija ugljika se koristi u sektorima prerade voa i povra, te alkoholnih i bezalkoholnih pia. Filtracija (T33) Opis Filtracija, npr. spora filtracija, brza filtracija, dubinska filtracija, povrinska filtracija (mikrosito), biofiltracija i koagulaciona filtracija, moe se koristiti kao korak pri otklanjanju vrstih materija iz otpadne vode. Nasuprot sedimentaciji ili flotaciji otopljenim zrakom, filtracija ne zahtjeva razliku u gustoi izmeu estica i tenosti. Razdvajanje estica i tenosti se obavlja razlikom u pritisku izmeu dvije strane filtera doputajui prolazak vode kroz filter. Filteri mogu biti ili gravitacijski ili filteri sa pritiskom. Zavisno od prirode vrste materije, mogu se upotrebljavati standardni pijesak ili dvostruki medijski filter (pijesak/antracit). Dostupni su brojni trajno samopreiavajui pjeani filteri koji su dokazano izrazito efektivni prilikom otklanjanja suspendovanih vrstih materija iz krajnje otpadne vode.

303

Ostvarene okolinske koristi Smanjeni nivoi suspendovanih materija i fosfora. Operativni podaci Pjeani filteri su upotrebljavaju za uklanjanje suspendovanih materija, jer je rastvorljivi BPK je veoma nizak nakon produenog aerobnog tretmana. Efikasnosti uklanjanja fosfora koritenjem su 20-50 %. Primjenjivost Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije da bi se postigli nii nivoi emisija suspendovanih materija. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Upotrebljava se u sektoru prerade voa i povra. Membranska filtracija (T34) Opis Procesi membranske filtracije koriste pritiskom voenu, polu-propustljivu membranu radi postizanja selektivnog odvajanja. Vei dio selektivnosti se postie odredbom relativne veliine pora. Veliina membranskih pora je relativno velika ukoliko e se uklanjati talog ili suspendovane materije, ili je vrlo mala za uklanjanje anorganskih soli ili organskih molekula. Tokom operacije napojni rastvor tee kroz povrinu membrane, ista voda prolazi kroz membranu dok se zagaivai i ostaci otpadnih materija zadravaju u otopini. ista ili tretirana otpadna voda navodi se kao permeat ili proizvedeni vodeni tok, dok se tok koji sadri zagaivae zove koncentrat ili otpadni tok. Unakrsna mikrofiltracija (CFM) je unakrsna filtracija upotrebom membrana koje imaju manje pore veliine od 0,1do 1 . Dovodni tok ne zahtijeva opsean primarni tretman, dok je membrana relativno otporna na oneienje i moe se lako istiti. Ultrafiltracija (UF) je slina sa CFM, ali UF membrane imaju manje pore veliine 0,001-0,02 . Najmanje pore UF membrane imaju kapacitet da otklone molekule dijametra manjeg od 1 nm ili nominalne molekularne teine vee od 2.000. Neki primarni tretmani mogu biti neophodni da bi se zatitilo oneienje membrane. Za veinu UF dizajnova ne preporuuje se uvoenje adsorbcionih materija ili flokulanata u dovodni tok jer mogu zaepiti membranski modul. Filtracija reverznom osmozom (RO) ima sposobnost da otklanja otopljene organske i anorganske molekule. Voda se filtriranjem razdvaja od otopljenih soli kroz polu-propustljivu membranu, pri pritisku veem od osmotskog pritiska prouzrokovanog solima. Prednost ove filtracije je ta da su otopljene organske materije manje selektivno razdvojene nego u drugim procesima. Proien rastvor prolazi kroz membranu. Nanofiltracija (NF) je relativno nova tehnika koja kombinuje svojstva iz UF i RO sa visokom selektivnou. Njeno ime je nastalo od pribline veliine presjeka od nekoliko nanometara ili tanije, molarne mase od 200-1.000 g/mol. Ovo se postie sa specijalnim nanofiltracionim membranama koje ak imaju pore definisane veliine, ali njihovo zadravanje zavisi od elektrostatikog punjenja molekula koje e se odvojiti. Membrane imaju selektivnu propustljivost za minerale, tj. visoka propustljivost za jednovalentne katione i anione i slabu propustljivost za dvovalentne katione. Nanofiltracioni sistem je operativan kad je pritisak medijuma u rangu 1-5 MPa. 304

Elektrodijaliza omoguava jonsko odvajanje upotrebom elektrinog polja kao vodee sile koja se suprotstavlja hidraulikoj sili. Membrane koje se koriste su prilagoene tako da su selektivne za jone (za katione i anione). Odreeni broj elija je neophodan da bi se napravila kompletna elektrodijalizna jedinica. Hemijsko taloenje soli na membranskoj povrini i nakupine preostalih organskih koloida mogu sprijeiti predtretmanom otpadne vode sa aktivnim ugljikom, ili hemijskim taloenjem ili nekim vrstom viemedijske filtracije. Ostvarene okolinske koristi Nivo suspendovanih, koloidnih i rastvorenih vrstih materija je smanjen. Nivo fosfora takoer je smanjen upotrebom RO. Koncentriranje tokova otpadne vode sa ciljem smanjenja koliina prije daljnjeg tretmana/odlaganja, npr. mogue koncentriranje razrijeenog otpada do onog pogodnog za ponovnu upotrebu. Mogui povrat skupih sastojaka za ponovnu upotrebu ili vraanje/prodaju dobavljau na licu mjesta ili negdje drugdje. Obnavljanje sastojaka materijala na izvoru. Povrat vode za ponovnu upotrebu. Nepoeljni efekti na ostale medije Moe nastati dodatna otpadna voda. Operativni podaci Problemi mogu proizai iz zaepljenja membrane i polarizacije vrstog dijela koloidne faze. Poto su brzine protoka kroz membranu relativno male, velike povrine membrane su potrebne da bi se povratio materijal. Upotrebom UF do 90-95 % ulazne vode moe biti vraeno kao proizvedena voda. Upotrebom RO fosfor se uklanja sa efikasnou 90-100 %. RO membrane su veoma osjetljive na zaepljenja i mogu zahtijevati irok stepen primarnog tretmana. Oksidanti koji mogu razoriti membranu i estice, npr. ulja, masti i drugi materijali mogu prouzrokovati formiranje opni ili ljuske, moraju se ukloniti primarnim tretmanom ili e se membrana podvrgnuti eim ciklusima ienja. Izlazni tokovi nakon RO su normalno veoma visokog kvaliteta i podesni su za ponovnu upotrebu u procesu proizvodnje. Standardna praksa je da se odstrani otpadni tok ili da se primjeni prikladni tretman na koncentriranom rastvoru. Povrat koji se moe dobiti kao i potrebni radni pritisak, zavisit e od tipa otopljenih vrstih materija i njihove koncentracije. Primjenjivost CMF tehnike su primjenjive za uklanjanje bakterija i zagaujuih materija iz dovodnih tokova ali ne za efektivni tretman pesticida ukoliko su aktivni sastojci relativno netopljivi ili vezani za suspendovani materijal. CMF se koristi u Velikoj Britaniji za uklanjanje tekih metala iz industrijske otpadne vode. Primjene UF ukljuuju uklanjanje ulja iz otpadne vode i uklanjanje mutnoe iz obojenih koloida. U sektoru za preradu ribe koritena je metoda UF za tretiranje otpadne vode iz proizvodnje mljevene ribe, ali ovaj metod nije jeftin za odvajanje proteina iz otpadne vode nastale tokom pripremanja ribljeg jela. RO se koristi za uklanjanje tekih metala i pesticida iji su aktivni sastojci molekularne teine vee od 200. Utede Operativni trokovi povezani sa koritenjem i ienjem membrana mogu biti vrlo visoki. Veliki su i trokovi za energiju.

305

Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Upotrebljava se u sektoru prerade voa i povra. Bioloko nitrificirajui filteri (T35) Amonijak se uobiajeno uklanja tokom sekundarnog biolokog tretmana doputajui mulju produeno vrijeme djelovanja da bi se pomogao rast nitrificirajuih bakterija. Ipak, uobiajeno je da se postave odvojeni tercijarni bioloki nitrificirajui filteri. Oni su obino varijacije od standardnih preiavajuih ili izuzetno brzih aerobnih filtera. Oni mogu biti praeni postrojenjima sa aktivnim muljem ili povezani na razvijene sisteme. Dezinfekcija i sterilizacija (T36) Tehnike dezinfekcije i sterilizacije rade po istom principu. Djeluju na elijsku strukturu unutar bakterije i spreavaju njenu reprodukciju. Dezinfekciona sredstva koja se koriste u prehrambenoj industriji se kreu unutar zahtjeva Direktive 98/8/EC (226, EC, 1998). Moe se koristiti nekoliko tipova tretmana. Ovo ukljuuje upotrebu oksidirajuih biocida, neoksidirajuih biocida i UV radijaciju. Kuhanje se takoer koristi u dezinfekciji, da bi se ubili termo-rezistentni mikroorganizmi. Biocidi Opis Oksidirajui biocidi djeluju oksidacijom zida bakterijske elije u cilju sprjeavanja reprodukcije. Ovo se postie upotrebom jakih oksidirajuih agenasa kao to su hlor/bromin, ozon i hidrogen peroksid. Upotreba spojeva hlora, npr. hlorni gas, hlor dioksid, natrijum ili kalcijum hipohlorid, se oslanja na formiranje hipohlorne kiseline (aktivni biocidi) u tenom rastvoru. Biocidi na bazi broma prevladavaju u primjenama u industriji zbog toga to se vrste hipobromne kiseline razdvajaju pri viem pH nego odgovarajui spojevi na bazi hlora. Ozon moe nastati iz zraka ili istog oksigena kada se primijeni visoki napon kroz otvor blisko postavljenih elektroda. Ozon se naglo razlae nakon nastanka, tako da nikakvi hemijski ostaci ne postoje u tretiranim otpadnim vodama, ali je sadraj rastvorenog kisika u njemu veoma velik. Ne dolazi do nastanka halogenih komponenti. Ozon se takoer koristi kao oksidirajui agens. Neoksidirajui biocidi djeluju tako to hemijski mijenjaju strukturu elije da bi sprijeili reprodukciju bakterijske elije. Oni se sve vie upotrebljavaju u prehrambenoj industriji, a neki primjeri su etverokomponentna amonijumova so, formaldehidi i glutaraldehidi. Ostvarene okolinske koristi Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie. Nepoeljni efekti na ostale medije Kada se upotrebljavaju hlorne komponente, organske komponente sadrane u otpadnoj vodi mogu reagovati sa hlorom stvarajui toksine supstance, npr. hlor-amine i ostale organske halogone komponente. ta vie, ove rekcije mogu smanjiti efikasnu koliinu doziranja hlora. Hlor takoer moe biti veoma agresivan prema konstrukcijskim materijalima, kao to je nehrajui elik. Organske halogene komponente mogu umanjiti naknadni bioloki tretman otpadne vode, nakon ponovne upotrebe vode. Kada se upotrebljava ozon mogu se formirati kancerogene i mutagene komponente, a ozon je iritantan za respiratorni trakt, stoga se profesionalno izlaganje treba kontrolisati.

306

Operativni podaci Ozonizacija se izvodi u dubokim i prekrivenim kontaktnim komorama. Ovo je efektivno bez potrebe za koritenjem drugih hemikalija. Ozon e se prirodno raspasti i vratiti u kisik nakon nekoliko sati. U preradi ribe ozon se upotrebljava za tretiranje raznih tekuih otpadnih voda i dokazano vrlo efikasan u tretiranju razblaenih otpada. Za vie koncentrovane otpadne vode npr. iz procesa prerade lignji, ozon moe biti primijenjen kao dodatni korak. Primjenjivost Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije. Utede Upotreba ozona ima umjereno visoke trokove. Upotreba drugih biocida ima relativno niske kapitalne i operativne trokove. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Upotrebljava se u sektoru prerade voa i povra. UV zraenje Opis UV radijacija je vjerovatno najvie napredovala u dezinfekcionoj tehnologiji u proteklih 10 godina. UV svjetlo na 254 nm se lako apsorbuje elijskim genetskim materijalom unutar bakterija i virusa, i sprjeava reprodukciju elija. Doziranje se mjeri milivatima po kvadratnom centimetru pomnoen vremenom kontakta u sekundama. Aktualna doza zavisi od transmisije, tj. odnosi se na prisustvo drugih komponenti koje mogu apsorbovati i redukovati UV svjetlo smanjujui uticaj na otpadnu vodu. Ostvarene okolinske koristi Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie. Nepoeljni efekti na ostale medije Vode tretirane sa UV radijacijom su sklone ponovno infekciji, tako da je potrebno uraditi brz i higijenski tretman. Operativni podaci Glavna prednost UV dezinfekcije u odnosu na ostale tehnike je da nema skladitenja i potrebe upotrebljavanja opasnih hemikalija, a izostaju i tetni nus proizvod. S druge strane, glavni nedostatak UV dezinfekcije je da direktna linija vidljivosti mora biti sauvana izmeu lampe i virusa/bakterija. Prihvatljivi nivoi suspendovanih vrstih materija ili mutnoe (koji smanjuju transmisivnost) e tititi bakterije i sprjeavati njihovu dezinfekciju. Otpadna voda koja sadri komponente sa visokom transmisivnou zahtjeva vee doze UV zraenja. I ozon i UV radijacija su nestabilni i moraju biti generirani kad se koriste. Primjenjivost Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije. Utede Relativno niski kapitalni i operativni trokovi.

307

Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primjenjivo u sektoru prerade voa i povra. 8.4.5 Prirodni tretmani U prirodnom okruenju, bioloki i fiziko-hemijski procesi se deavaju kada voda, tlo, biljke, mikroorganizmi i atmosfera stupe u interakciju. Prirodni sistemi preiavanja su projektovani da iskoriste prednosti ove interakcije i obezbjede tretman otpadne vode. Procesi ukljuuju mnoge od ovih kombinacija koje se koriste u konvencionalnim sistemima za tretman otpadne vode, kao to su sedimentacija, filtriranje, taloenje i hemijska oksidacija, ali u prirodnim omjerima. Sporiji su od konvencionalnih sistema. Sistemi zasnovani na tlu uglavnom koriste kompleksni mehanizam purifikacije tla i nakupljanje u usjevima i drugoj vegetaciji. U sistemima zasnovanim na vodi, kao to su prirodna i vjetaka movarna tla i akvatini biljni sistemi, vegetacija prua podlogu za rast bakterija. Prirodni tretmani su zakonom zabranjeni u nekim zemljama lanicama EU zbog moguih opasnosti koje bi to moglo da ima na podzemne vode. Integrisana vjetaka movarna tla (ICW) (T37) Opis Ove tehnike se razlikuju od drugih tehnika izvedbe vjetakih movarnih tla po tome to su projektovana da pruaju najiri mogui spektar ekolokih uslova kao to je to sluaj sa prirodnim movarnim tlima, ukljuujui uslove od tla, vode, biljaka i ivotinjskog svijeta. Dodatno, ove tehnike tee za usklaivanjem sa pejzaom i obnavljanjem/stvaranjem stanita. Naglasak je stavljen na kontrolisanje kvaliteta vode u movarama i okolnom zemljitu i vodotocima. Strateki locirani bunari za monitoring se takoer redovno kontroliu. Ove tehnike simultano primjenjuje primarne, sekundarne i dalje nivoe tretmana u svojoj slobodnoj povrini vodotoka. Ovo se postie izgradnjom serije plitkih meusobno povezanih bazena ili laguna u kojima su posaene razne akvatine biljne vrste. Otpadna voda se uvodi na najvioj taki u ovim lagunama i prihranjuje se gravitacijski kroz lagune. Ove sekvencionalno rasporeene lagune su dovoljni individualni eko-sistemi. Svakim korakom se postie za stepen ia voda. Odnos zapremine otpadne vode i povrine movarnog tla u cjelokupnom ICW rjeenju odreuje kvalitet izlazne vode. Makrofitska vegetacija koju koristi ovo rjeenje ima razliite funkcije. Primarna funkcija je odravanje biofilma (slojeva mulja), koji nosi glavnu funkciju ienja movarnog tla. Takoer, omoguava sorpciju hranljivih sastojaka i ponaa se kao filterska sredina (medij), a upotrebom odgovarajue vegetacije se mogu kontrolisati neprijatni mirisi i patogeni organizmi. Pored kapaciteta vegetacije da filtrira suspendovane vrste materije, ona takoer poveava hidrauliki otpor, a samim time i vrijeme zadravanja. Ostvarene okolinske koristi Nivoi suspendovanih vrstih estica, BPK/HPK, nitrogena i fosfora su smanjeni. tedi se energija, u usporedbi sa konvencionalnim tretmanom. Smanjene su emisije staklenikih gasova. Ne koriste se hemikalije. Ne zahtijeva odlaganje mulja. Postoje mogunosti reciklae hranljivih sastojaka putem kompostiranja. Ovo prua stanite irokom spektru biljaka i ivotinja. Mogu biti povoljni za bliu zajednicu i edukativni. Mjesto se moe ponovo vratiti na staro, odnosno, zateeno stanje.

308

Nepoeljni efekti na ostale medije Podzemna voda koja tee ispod movarnog tla ima nii stepen hranjivih sastojaka neko okolno zemljite. Fosfor se zadrava u tlu. Zabiljeene performanse ICW su prikazane u narednoj tabeli. Tabela 67. Zabiljeene performanse za ICW Mjesto uzimanja uzorka Otpadna voda koja utjee Bazen za konani monitoring Primjenjivost
HPK (mg/l) Ukupni fosfor (mg/l) Amonijak (mg/l) Nitrati (mg/l)

3.167 36,5

212 0,5

12 0,05

102 <1

ICW tehnika se moe primjenjivati pri raznim okolnostima kao to su visoka ili niska koncentracija zagaujuih materija i hidraulikih terete optereenja koje variraju tokom vremena. ICW tehnike se mogu izgraditi kao potpuno nova cjelina ili mogu biti dio postojee movare, ili akvatinog pejzaa. Zauzimanje zemljita potrebnog za ICW moe ograniiti njegovu primjenu, tj. povrina tla potrebnog moe da varira od 10 m2 do mnogo hektara u zavisnosti od zapremine proizvedene otpadne vode i karakterisitka zagaenosti. Utede Zabiljeeno je da, u usporedbi sa konvencionalnim postrojenjima, ICW pristup omoguava utedu na operativnim, vrijednosnim i kapitalnim trokovima od 0,03 EUR, 0,49 EUR i 0,46 EUR po kg HPK. Uteda je uglavnom zahvaljujui smanjenim trokovima energije, nekoritenju hemikalija i nestvaranju i skladitenju mulja. Kljuni razlozi za implementaciju Ekonomska utede. 8.4.6 Tretman mulja Ovo poglavlje pokriva tretman mulja iz otpadnih voda. Tehnike za koritenje i odlaganje mulja nisu sadrane u ovom dokumentu. Izbor ovakvog tretmana moe biti izazvan mogunostima upotrebe i odlaganja koje su dostupne operatoru. Ovo ukljuuje recimo, rasprostiranje mulja na zemljite, odlaganje koje se vri na odlagalitima otpada, upotreba materijala za izolaciju, spaljivanje, suspaljivanje, vlana oksidacija, piroliza, gasifikacija, vitrifikacija. Kapitalni i operativni trokovi vezani za tretman mulja mogu biti visoki u usporedbi sa ostalim PTOV aktivnostima, a samim tim i mjerilo pri odabiru, jer se tei smanjenju trokova u ranoj fazi projektovanja postrojenja. Pravni okvir vezan za zatitu okolia/ivotne sredine znaajno ograniava mogunosti odlaganja ili znaajno poveava njegove trokove. Tehnike prerade mulja iz otpadnih voda Tehnike za tretman mulja tipino ili smanjuju zapreminu za odlaganje ili mijenjaju svrhu za odlaganje ili ponovno koritenje. Tipino, smanjenje volumena putem dehidracije se moe

309

odvijati na licu mjesta, a dalja prerada mulja se odvija izvan lokacije pogona i postrojenja. Smanjivanjem zapremine mulja za odlaganje dolazi do smanjenja trokova transporta i ako ide na odlagalite otpada, do smanjenja trokova samog odlagalita. Tehnike tretmana koje se primjenjuju u prehrambenoj industriji su prikazane detaljno u nastavku. Kondicioniranje mulja (T38) Opis Svrha kondicioniranja mulja je poboljanje njegovih karakteristika kako bi se lake zgusnuo i/ili dehidrirao. Uobiajene tehnike koje se koriste su hemijske ili termalne. Hemijsko kondicioniranje pomae pri separaciji vezane i ubaene vode iz mulja. Termalno kondicioniranje podrazumijeva zagrijavanje mulja pod pritiskom u kratkom vremenskom periodu. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje zapremine mulja. Utede Trokovi hemikalija su obino veoma visoki.. Stabilizacija mulja (T39) Opis Mulj se stabilizuje hemijskim, termalnim, anaerobnim i aerobnim procesima kako bi se poboljalo njegovo zgunjavanje i/ili dehidracija i smanjenje neprijatnih mirisa i patogena. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje sastojaka neprijatnog mirisa. Smanjenje koliine biorazgradivih vrstih materija mulja. Smanjenje koliine biorazgradive rastvorljive tvari, putem pretvaranja mineralizovanih nitrogen/organskih tvari u humusom bogat materijal. Smanjenje patogenih organizama. Smanjenje potencijala za truljenje. Nepoeljni efekti na ostale medije Termalna stabilizacija zahtjeva dosta energije i oslobaa neprijatne mirise. Aeorbna stabilizacija, takoer zahtjeva dosta energije za mijeanje i snabdijevanje kiseonikom. Operativni podaci Hemijski proces stabilizacije ima niske tehnoloke zahtjeve i moe poboljati nizvodnu dehidraciju, smanjiti neprijatne mirise i patogene organizme. U svakom sluaju, poveava sadraj vrste materije u mulju. Termalni proces stabilizacije ne zahtjeva puno prostora i efikasan je tretman za dehidraciju mulja i unitavanje bakterija. Odabir ove tehnike moe ovisiti o tome da li je zagrijavanje prirodno, dobiveno kao sporedni proizvod procesa koji se odvijaju u postrojenju ili zahtjeva za direktan input energije. Aerobni proces stabilizacije proizvodi mulj bez neprijatnih mirisa i veoma je lako operativan. Na proces znaajno utie temperatura i mulj ima siromane mehanike dehidracijske karakteristike. Anaerobni proces stabilizacije proizvodi gas, koji je izvor energije. Ovu tehniku karakterie dugo rezidualno vrijeme i postie se dobra mineralizacija mulja. Primjenjivost Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.

310

Utede Termalna i anaerobna stabilizacija imaju visoke kapitalne trokove. Aerobna stabilizacija ima niske kapitalne trokove. Zgunjavanje mulja (T40) Opis Zgunjavanje je procedura koja se koristi za poveanje sadraja vrste materije u mulju uklanjanjem dijela tene frakcije. Tehnike koje se obino koriste za zgunjavanje mulja su sedimentacija, centrifuga i DAF. Najjednostavnija tehnika zgunjavanja je dozvoliti mulju da se konsoliduje u rezervoarima za sedimentaciju mulja. Zgunjavanje se moe primijeniti i za primarne i za sekundarne tretmane muljem. Primarni tretman muljem se sastoji uglavnom od neorganske materije i/ili primarne organske vrste materije. Uglavnom su u stanju da se sastave bez hemijske podrke, poto tretirana voda nije prekomjerno ubaena u mulj. Voda u sekundarnom tretmanu mulja je vezana unutar skupina i tee ju je ukloniti. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje zapremine mulja Nepoeljni efekti na ostale medije Mogue otputanje neprijatnih mirisa pri upotrebi DAF. Visoka potronja energije, nastanak buke i vibracija pri centrifugiranju. Operativni podaci Mulj koji se uzima sa dna rezervoara za primarnu i sekundarnu sedimentaciju otprilike sadri oko 0,5 1,0 % suhe vrste materije i do 4 % vrste materije za flotaciju mulja. Pri upotrebi flotacije isputenim zrakom, sistem se odrava kao aerobni. U ovom sluaju zabiljeena je blokada. Na efikasnost zgunjavanja u procesu sedimentacije utie visina sloja mulja, a ne zapremina sloja koji pliva na povrini iznad njega. Stoga je uzak i visok rezervoar efikasniji od niskog rezervoara velike povrine. Ova tehnika ne zahtjeva veliki utroak energije. U zavisnosti od naina primarnog uklanjanja mulja, moe se razmisliti i o upotrebi dva rezervoara kako bi se postigla mirna sedimentacija u jednom rezervoaru, dok je drugi u ciklusu punjenja. Ako ovo nije izvodljivo, input mulja se mora odvijati blizu vrha rezervoara po mogunosti na odbojnoj ploi kako bi se minimiziralo hidrauliko ometanje. Rezidentno vrijeme u rezervoaru zavisi od prirode mulja. Pretjerano zadravanje se mora izbjegavati kako bi se minimizirala mogunost ostvarivanja anaerobnih uslova koje prati pojava neprijatnih mirisa i korozija. Unutar rezervoara se mora dozvoliti blaga agitacija. Obino se koristi ograda unutar rezervoara za zgunjavanje kako bi se podstaklo smanjenje stratifikacije mulja i oslobaanje bilo kog ubaenog gasa ili vode. Konvencionalna gravitacijska/postavljena ograda radi zgunjavanja omoguava zgunjavanje mulja do 4 8 % suhe vrste materije, u zavisnosti od prirode sirovog mulja i posebno relativnog sadraja primarnog mulja. Stopa aditiva u zgunjivau se kree izmeu 20 30 m3punjenja/m2 povrine dnevno. Centrifugiranje prua dobro zadravanje vrste materije koju je teko filtrirati, ne zahtjeva puno prostora i jednostavna je za postavku, ali se time postie niska koncentracija vrste materije u vrstom tijelu. Zahtjeva puno energije i zahtjeva profesionalno osoblje na odravanju. Za mnoge lokacije, samo zgunjavanje mulja je dovoljno za smanjenje zapremine

311

mulja do nivoa pri kom je omogueno odlaganje van lokacije po finansijski povoljnim uslovima. Za vee lokacije, proces zgunjavanja je prva faza prije odvijanja dehidracije. Primjenjivost Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj. Utede Smanjenje trokova upumpavanja u ureaj za tretman otpadnih voda. Sedimentaciono zgunjavanje ima niske operativne trokove. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje veliine cijevi i trokova upumpavanja na veim ureajima za tretman otpadnih voda Dehidracija mulja (T41) Opis Cilj dehidracije je isti kao kod zgunjavanja, s tom razlikom da je koliina vrste materija mnogo vea. Postoji nekoliko procesa dehidracije mulja i odabir ovisi o prirodi i frekvenciji proizvedene vrste materije i koliine neophodnog vrstog tijela. Tehnike dehidracije koje se openito koriste su centrifugiranje, filterska presa sa remenom, filter presa i vakumski filteri. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje zapremine mulja Nepoeljni efekti na ostale medije Veliki utroak energije, nastanak buke i vibracije pri centrifugiranju, mada ovo varira zavisno od brzine i intenziteta individualne operacije. Operativni podaci Centrifuga je kontinuiran proces koji proizvodi vrsto tijelo do 40 % suhe vrste materije za odreeni mulj. S obzirom na prirodu zatvorenosti centrifuge, problemi neprijatnih mirisa su minimizirani. Dalje, centrifuga dobro zadrava vrstu materiju koju je teko filtrirati, ne zahtjeva puno prostora i laka je instalacija. Ipak, ovaj proces zahtjeva veliki utroak energije, postie nisku koncentraciju vrste materije u vrstom tijelu i zahtjeva profesionalno osoblje na odravanju. Filter prese su grupni procesi i mogu se runo intenzivirati. Ploe su prekrivene odgovarajuom filter tkaninom, ovisnom o aplikaciji i mulj se ubacuje u upljinu ploe. Mulj se dehidrira pod pritiskom tako to filtrat prolazi kroz filtersku tkaninu. Kad se pusti pritisak i ploe se razdvoje, vrsto tijelo (mulj) se ili runo ukloni ili vibracioni mehanizam automatizuje proces. Filter presa moe proizvesti i do 40 % suhe vrste materije i omoguiti filtriranje sa niskim suspendovanim vrstim materijama. Mane ove tehnike su te to je ovo grupni proces i filter tkanina ima ogranien rok trajanja. Remen presa i vakuum filteri su kontinuirani procesi sa filter tkaninom koja konitnuirano prolazi kroz rolere koji silom dehidriraju mulj. Optimizacije performansi zahtjeva redovno i posebno odravanje. Remen presa proizvodi i do 35 % suhe vrste materije. Dalje, remen prese se visoko efikasne u dehidraciji i relativno lake za odravanje. Mana im je hidraulina ogranienja, kratak rok i osjetljivost na karakteristike prihranjivanja mulja.

312

Vakuum filteri su sloeni sistemi sa maksimalnim diferencijalnim pritiskom od 1 bara. Filtrat moe imati jako visoke suspendovane vrste estice. Primjenjivost Primjenjivi u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj. Utede Mulj sa preko 10 % suhe vrste materije postaje teak i skup za upumpavanje. Dehidracija proizvodi vrsto tijelo od mulja koji moe sadravati 20 50 % suhe vrste materije. Trokovi odlaganja opadaju kako se smanjuje sadraj vode. Filter prese imaju visoke trokove radne snage. Vakuum filteri imaju visoke operativne i trokove odravanja. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjenje trokova odlaganja. Suenje mulja(T42) Opis Suenje mulja je tehnika koja ukljuuje smanjenje sadraja vode u mulju isparavanjem. Svrha je ukloniti vlanost iz mokrog mulja kako bi se mogao koristiti ili odloiti efikasno. Ostvarene okolinske koristi Smanjenje zapremine mulja Operativni podaci Vlani dio suhog mulja moe pasti ispod 10 %. Suenje se postie prirodnim isparavanjem, pri emu su lokalni vremenski i klimatski uslovi kljuni; ponovnim koritenjem toplote proizvedene u postrojenju ili direktnim utrokom energije. 8.4.7 Tretmani otpadnih voda specifini za sektor prerade voa i povra Karakteristike otpadnih voda Fabrike za preradu voa i povra isputaju velike koliine otpadne vode za koje je karakteristian visok sadraj organskih materija (najvei dio organske materije nastaje pri ljutenju i blaniranju). Otpadne vode mogu da sadre jo i sredstava za ienje (dezinfekciona sredstva kao to su hloridi), vrste materije, suspendovane materije, rastvorene materije, soli (minerale), nutrijente i patogene organizme. Pri tretmanu otpadnih voda iz sektora za preradu voa i povra, potrebno je obratiti panju na pH, temperaturu i sadraj soli (minerala). Karakteristike ovih otpadnih zavise od sljedeih faktora:

kvaliteta i koliine upotrebljene vode, tipa sirovine i stepena prerade sirovine, kvalitete ulazne sirovine (stepena zrelosti i oteenja), da li je proizvodnja sezonskog karaktera, opreme koja se koristi, mokrog ili suhog transporta sirovina, procesa ienja i tipa sredstava za ienje.

313

Najvaniji parametri ovih otpadnih voda su visok sadraj BPK i SS (suspendovane materije). U zavisnosti od lokalnih zakonskih propisa neophodno je utvrditi koncentraciju pesticida u otpadnim vodama. U SAD dozvoljena koncentracija pesticida u otpadnim vodama je 0,05 mg/L, i u koliko je koncentracija pesticida u otpadnim vodama vea od propisane neophodno je preuzeti korektivne mjere. Tretman otpadnih voda Dole navedene tehnike preiavanje nije potrebno primijeniti za pogone za preradu krompira. Razdvajanje vodenih tokova u sektoru prerade voa i povra se u pravilu primjenjuje prije tretmana otpadnih voda. Nakon razdvajanja, primarni tretman otpadnih voda podrazumijeva primjenu sljedeih tehnika:

odvajanje krupnog otpada pomou sita (reetke), ekvalizaciju-ujednaavanje toka, neutralizaciju, sedimentaciju (gravitaciono taloenje), flotaciju (odvajanje uduvavanjem zraka), centrifugiranje, precipitaciju (naknadno taloenje upotrebom hemikalija).

Suspendovane materije i vrste estice bolje je odvajati procesom sedimentacije nego flotacijom (odvajanje upuhavanjem zraka). Ukoliko otpadna voda sadri masti i ulja primjenjuje se kombinacija sedimentacije i flotacije. Upotreba hemijskih sredstava u procesu guljenja moe ograniiti upotrebu oguljene biomase za ishranu. injenica je da ako se oguljena biomasa koristi za ishranu, neophodan je odvojen tretman otpadnih voda. Vodena para, koja se koristi u procesu guljenja, moe da ima posebno postrojenje za proizvodnju vodene pare. U pojedinim sluajevima otpadne vode nakon primarnog tretmana mogu da se odvode do postrojenja za preiavanje komunalnih otpadnih voda. Ukoliko bi se otpadne vode isputale direktno u vodotok (povrinske vode) ili bi se ponovo koristile u procesu proizvodnje, zahtijeva se primjena sekundarnog tretmana otpadnih voda. Zbog sezonskog karaktera proizvodnje bioloki tretman otpadnih moe da predstavlja problem za rukovanje postrojenjem za preiavanje otpadnim vodama. Za otpadne vode kod kojih je vrijednost BPK vea od (1.000-1.500) mg O2/L moe da se primjeni anaerobni proces preiavanja. Nakon anaerobnog tretmana, a nakon povrinske aeracije, otpadne vodu mogu da se odvode do postrojenja za preiavanje komunalnih otpadnih voda, ali se ne smiju isputati direktno (u povrinske i podzemne vode). Za postrojenja kod kojih je koliina zagaenja mala, moe da se primjeni aerobni proces preiavanja. Otpadne vode iz sektora prerade voa i povra esto karakterie nedostatak azota i fosfora i za bioloku aktivnost potrebno je dodati odreenu koliinu N i P. Proces nitrifikacije i proces uklanjanja fosfora moe biti stimulisan (poboljan) kontrolisanom aeracijom. Primjenom dvostepenog biolokog anaerobno-aerobnog sistema preiavanja mogue je postii zahtijevani kvalitet za isputanje otpadne vode. u vodotoke (povrinske vode). Ukoliko je dozvolom (vodoprivrednom ili ekolokom) navedeno da efluent mora da zadovolji uslove za isputanje u vodotok ili ako se za proces proizvodnje zahtijeva ulazna voda, kvaliteta vode za pie, neophodan je tercijarni tretman otpadne vode. ukljuujui dezinfekciju i sterilizaciju.

314

Ponovna upotreba otpadne vode u sektoru prerade povra analiza sluaja Opis Zbog sve vee potranje za vodama odgovarajuih kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika i zbog stalnog poveanja trokova obrade voda namijenjenih za pie, preduzea koja se bave preradom povraa neophodno je da primjenjuju sljedee tehnike da bi se smanjila koliina zahvaene vode: ponovna upotreba preiene otpadne vode za faze proizvodnje gdje se ne zahtijeva upotreba vode kvaliteta vode za pie. Primjena aerobnog procesa preiavanja otpadne vode sa primjenom tercijarnog tretmana (npr. filtracija pomou pjeanih filtera), dovela bi do smanjenja specifine potronje vode na (3-3,5) m3/t proizvoda, smanjenje sadraja soli u otpadnoj vodi. primjenom naina guljenja parom, primjena anaerobnog procesa preiavanja otpadne vode i poveanje kapaciteta aerobnog postrojenja za preiavanje otpadne vode. Ostvarene okolinske koristi Primjenom gore navedenih tehnika smanjila bi se koliina zahvaene vode, a ponovna upotreba preiene otpadne vode. dovela bi do smanjenja zagaenja, odnosno ukupna koliina isputene otpadne vode bi se smanjila. Nepoeljni efekti na ostale medije Postrojenje za preiavanje otpadne vode iziskuje poveanje trokova za energiju. Operativni podaci Izgradnja postrojenja za preiavanje otpadne vode dovela bi do poveanja kapaciteta proizvodnje od 17.000 t/godinje do 55.000 t/godinje za period od 10 godina. Glavni cilj je da od ukupne koliine zahvaene vode, najmanje 50 % ini preiena otpadna voda. Na taj nain bi se specifina potronja vode svela na vrijednost < 2 m3/t proizvoda. Postrojenje za preiavanje otpadne vode sastoji se od anaerobnog predtretmana (reaktor zapremine 5.000 m3, optereenja 30 t HPK/dan, specifinog optereenje 6 kg HPK/m3/dan) i aerobnog tretmana pomou aktivnog mulja. Nakon taloenja, otpadna voda se odvodi na pjeane filtre (primjenjuje se dvostepena filtracija, maksimalni kapacitet 100 m3/h). Poslije podeavanja pH vrijednosti i/ili dodatka sredstava za flokulaciju, otpadna voda se podvrgava procesu ultrafiltracije UF (kapacitet UF jedinice je 40 m3/h, pritisak 0,5-1 bar). Kao mediji za UF koriste se vlakna, veliine pora 0,001m -0,02 m. Na kraju procesa otpadna voda se podvrgava procesu reverzne osmoze (primjenjuje se dvostepena reverzna osmoza, kapacitet 20 m3/h, pritisak 8-10 bar, efikasnost procesa 70 %). Iako otpadna voda ne sadri soli i bakterije, primjenjuje se sterilizacija pomou UV zraenja. Voda koja se koristi za ispiranje pjeanih filtera i UF jedinice, nakon biolokog tretmana ponovo se vraa u proces. Utede Trenutno cijena vode za pie kree se od 0,99 EUR/m3 do 1,54 EUR/m3 i oekuje se rast cijena vode za pie. Cijena tehnoloke vode (smjesa 1:1 podzemne vode i preiene otpadne vode) je 1,03 EUR/m3 . Kljuni razlozi za implementaciju Ukoliko je bakterioloki ispravna, podzemna voda moe da se koristi u sektoru prerade povra. Meutim, upotrebe podzemne vode, moe biti ograniena sljedeim faktorima:

315

potrebno je pumpati vodu sa dubine od 300 m, smanjenje nivoa podzemnih voda moe dovesti do prekida vodosnabdijevanja, pojedini parametri kvaliteta podzemnih voda ne zadovoljavaju standardom propisane vrijednosti.

Ponovna upotreba otpadne vode od pranja povra Opis Postrojenje za preiavanje otpadne vode od pranja povra napravljeno je tako, da najmanje 55 % ukupne koliine vode koja je namijenjena za pranje povra, ini preiena otpadna voda Postrojenje je napravljeno (konstruisano) za proizvodni pogon u V. Britaniji. Sistem za preiavanje se sastoji iz predtretmana otpadne vode u ekvalizatoru, aeracije, membranskog bio-reaktora (MBR), reverzne osmoze i dezinfekcije pomou UV zraenja. Nakon biolokog tretmana u MBR reaktoru, otpadna voda se sistemom pumpi dovodi do membranske jedinice (imamo dvije membranske jedinice), gdje se biomasa pomou membranskih modula odvaja od otpadne vode i vraa u MBR reaktor. Otpadna voda se, nakon odvajanja biomase, odvodi na tercijarni tretman. Ostvarene okolinske koristi Primjenom prikazanog postrojenja za preiavanje otpadne vode smanjila bi se koliina zahvaene vode, a samim tim i koliina isputenih otpadnih voda. Operativni podaci Od ukupno 1200 m3/dan otpadne vode od pranja povra, vie od 815 m3/dan sistemom pumpi se dovodi do MBR reaktora. Nakon tercijarnog tretmana otpadne vode primijenjena reverzna osmoza i UV dezinfekcija), vie od 650 m3/dan moe da se koristi za pranje povra ili kao tehnoloka voda. HPK influenta je oko 1.444 kg/dan i zavisi od kapaciteta proizvodnje. Intenzivni aerobni uslovi stvoreni unutar bio-reaktora, za projektovani nivo optereenja suspendovanim materijama od 15.000 mg/L, kombinovano je sa procesom starenja mulja aktivnog mulj, i omoguava dobar kvalitet efluenta. Zapremina bioreaktora je smanjena za oko 20 % u odnosu na konvencionalne postupke preiavanja. Oko 50 % otpadne vode nakon sprovedenog postupka preiavanja zadovoljava kvalitet vode za pie i moe biti ponovno upotrebljena u procesu proizvodnje. Vrijednost HPK ulazne otpadne vode (influent) od 1.500 mg/l, nakon sprovedenog postupka preiavanja, je smanjena skoro na nulu. Sistem za odvajanje biomase ultrafiltracijom obezbjeuje filtrat koji se direktno podvrgava procesu reverzne osmoze i sterilizacije pomou UV zraenja. Ponovna upotreba otpadne vode u procesu prerade graka, nakon hlorisanja Mikrobioloko zagaenje moe da se sprijei upotrebom hlordioksida kao dezinfekcionog sredstva. Koncentracija hlordioksida koja obezbjeuje efikasno uklanjanje mikrobiolokog zagaenja odgovara koncentraciji hlordioksida pri procesu dezinfekcije vode za pie, i iznosi 0,5 ppm. Upotreba rehlorisane vode (voda hlorisana vie puta), koja se koristi za pranje pri ulazu voa i povra, u pojedinim zemljama nije dozvoljeno. Ponovna upotreba rehlorisane vode na mjestima gdje ona moe doi u direktan kontakt sa voem i povrem takoer se ne preporuuje.

316

Prerada krompira Osnovna karakteristika otpadne vode iz procesa prerade krompira je prisustvo "lako" biorazgradljivih organskih materija. Problemi koji mogu da nastanu u toku preiavanja otpadne vode su:

promjena (dnevna, sedmina, god.) kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika otpadne vode, visoka koncentracija neistoa, neuravnoteen sastav otpadne vode (visok sadraj ugljenih hidrata, nedostatak nutrijenata), prisustvo materija koje izazivaju pojavu pjene (proteini), pojava velikih koliina mulja, porast temperature (35 0C -40 0C) otpadne vode, iziskuje upotrebu hladnjaka, intenzivna anaerobna razgradnja dovodi do pojave neprijatnih mirisa, prisustvo kiselina u toku fermentacije, prouzrokuje pad vrijednosti pH (4-5). Proces nastajanje kiselina traje oko 2 sata.

Za anerobno/aerobni sistem preiavanja neophodno je utvrditi ukupnu koliinu zagaenja od azotne komponente u otpadnoj vodi i da li je mogue preiavanje isputene otpadne vode ili pojedinih tokova, odnosno da li otpadna voda u aerobnoj fazi preiavana otpadna voda sadri dovoljno ugljenika za uklanjanje azotne komponente. Ukoliko se gore navedene injenice uzmu u obzir, mogua je primjena biolokog tretmana za preiavanje, na otpadne vode iz pogona za preradu krompira. Upotreba UASB reaktora se ne preporuuje za otpadne vode iz pogona guljenja krompira.
8.5 TEHNIKE ZA TRETMAN OTPADA NA KRAJU PROCESA

Otpad koji nastaje u sektoru prerade voa i povra je uglavnom organskog porijekla. Tu spada odbaeno voe i povre tokom selekcije kod ukljuivanja u proizvodni proces, kao i kora, drke i drugi dijelovi voa i povra koji nastaju tokom tehnolokih operacija poput guljenja, odvajanje kopica i sjemenki, dotjerivanje sirovina za njihovu obradu i sl. Odreene koliine otpada se javljaju i kod pakiranja u formi oteenog materijala ili vika (folija, najlon, etikete, kartonske kutije, plasticne kesice i dr.). U Poglavlju 7.3 navode se mjere za smanjenje ovog otpada, na mjestu njegovog nastanka. Ovdje treba naglasiti znaaj postupanja s otpadom, koji se javlja na kraju proizvodnog procesa, nakon poduzetih mjera za njegovu minimizaciju tokom prizvodnog procesa, odnosno na mjestu njegovog nastanka. U tom kontekstu, za otpad razdvojen po kategorijama, preporuuje se sljedee:
o Ambalani otpad poput papira i kartona, oteenih tetrapak kutija za sok i sl. preporuuje se postupanje sa otpadom, iz proizvodnog procesa, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, koje e pravovremeno odvoziti ovaj otpad i pravilno ga tretirati. o Ambalani otpad poput staklenih tegli i konzervi preporuuje se postupanje sa otpadom, iz proizvodnog procesa, u skladu sa Zakonom o

317

upravljanju otpadom (stakla i konzervi), koje e pravovremeno odvoziti ovaj otpad i ispravno ga tretirati
o Otpad organskog porijekla (ostaci voa i povra) preporuuje se postupanje sa otpadom, iz proizvodnog procesa, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, koje e ovaj otpad koristiti za izradu komposta ili sa zemljoradnikom zadrugom za poljoprivredne potrebe. Moe se sklopiti ugovor sa farmama, koje e ovaj otpad koristiti za stonu ishranu 8.6 SPRJEAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERA

Jedna od najznaajnijih potencijalnih ekolokih posljedica vezano za postrojenja iz prehrambene industrije jeste nesrea koja bi mogla da negativno utjee na okoli. Nju obino karakterie sluajno isputanje otpadnih materija direktno u vazduh, vodu ili zemlju, mada to takoer moe biti i propust koji dovodi do proizvodnje otpada, koji bi se inae mogao izbjei. Naprimjer, sluajno isputanje sadraja cisterne koja sadri sirovinu, npr. mlijeko; ili proizvod, npr. biljno ulje, ili pomoni materijal, kao to je amonijak, moe imati znaajno tetan utjecaj na lokalne vodotoke ili sistem vodosnabdjevanja. Takve nesree se mogu desiti tokom rutinskih ili nerutinskih radnji. Postoji niz faza u upravljanju sluajnim isputanjima, koje obuhvataju:

Identifikovanje potencijalnih nesrea koje bi mogle zagaditi okoli; Sprovoenje procjene rizika za identifikovane potencijalne nesree u cilju utvrivanja vjerovatnoe pojavljivanja, te potencijalne konkretne vrste i ozbiljnost tetnosti za okoli Razvijanje mjera kontrole u cilju spreavanja, eliminisanja ili smanjivanja, do prihvatljivog nivoa, rizika povezanih sa identifikovanim potencijalnim nesreama Razvijanje i sprovoenje plana intervencije u sluaju nesree; Analiziranje svih nesrea i izbjegnutih nesrea, kako bi se identifikovali njihovi uzroci i sprijeilo ponavljanje.

Identifikovanje potencijalnih nesrea Opis Nesree se mogu desiti kao rezultat, npr.:

gubitka uskladitenog sadraja, npr. curenje, prolijevanje ili proputanje posude ili rezervoara; gubitka sadraja zbog propusta na kontroli procesa; propusta ili kvara tehnika na kraju procesa, koje imaju za cilj smanjenje zagaenja; kvara na komunalnim instalacijama, npr. vodovodnim ili elektrinim.

Identifikovane informacije o potencijalnim nesreama se zatim mogu upotrijebiti za procjenu rizika. Informacije koje se mogu upotrijebiti su, npr.: (a) Informacije o supstancama u postrojenju Na mogunost deavanja nesree znatno utjeu sirovine, pomoni materijali, poluproizvodi, proizvodi i otpad u postrojenju, tako da je bitno:

318

voditi inventar supstanci. Mogue je da postoji zakonska obaveza da se ovo predoi hitnim slubama procijeniti njihovu potencijalnu ekoloku (i sigurnosnu) opasnost. Dobar izvor ekolokih i informacija o sigurnosti su deklaracije o sigurnosti materijala, koje obezbjeuje isporuilac supstanci, te deklaracije o proizvodu, koje se obino sainjavaju interno od strane privrednog subjekta. informacije o koliinama koje su uskladitene u postrojenju i njihova tana lokacija.

(b) Identifikovanje emisija iz pogonskih procesa/inventar emisija Bitno je da se identifikuju sva isputanja/emisije ili potencijalna isputanja/emisije koje bi mogle dovesti do abnormalne pojave/sluajnog isputanja. Najsistematiniji nain da se ovo uradi jeste da se proe kroz svaki procese i identifikuju potencijalne emisije. To obino podrazumijeva:

isporuku sirovine skladitenje sirovina u rasutom stanju skladitenje sirovina koje nisu u rasutom stanju, bave, vree, kontejner za prijevoz i skladitenje tenosti i sirovina u rasutom stanju proizvodnju pakovanje paletiranje skladitenje.

Pored razmatranja procesa, potrebno je uzeti u razmatranje i pomonu opremu/procese u postrojenju. Tu obino spadaju:

komunalne instalacije, npr. kotlovnica, kompresovani vazduh, vodovodni sistem, sistem za snabdijevanje amonijakom interni transport u postrojenju, npr. viljukari.

Takoer, razmatraju se i mogui scenariji koji bi mogli rezultirati sluajnim iznenadnim poveanjem nivoa buke u krugu postrojenja. (c) Plan postrojenja Plan postrojenja se koristi za prikaz postojeeg sistema odvoda i mehanizama kontrole/smanjenja zagaenja; poziciju objekata za skladitenje krupnih i sitnih materija za materije koje se skladite u rasutom stanju (rinfuzi), kao i za materije koje su naroito opasne; sisteme transporta, kao to je transport opasnih materija cjevovodima; glavne take emisija u zrak i osjetljive predjele i receptore. Vano je da se ovaj plan redovno aurira. (d) Pozicija u odnosu na ekoloke receptore U zavisnosti od supstance koja se ispusti uslijed nesree, tetnost se moe ak smatrati globalnim problemom ili oneienjem koje zahvata samo podruje u blizini postrojenja. Da bi se uvidjelo kakav potencijalni ekoloki utjecaj moe imati sluajno isputanje, bitno je poznavati lokalnu ekoloku situaciju. Iako postoje oblasti slinosti izmeu postrojenja, isto tako postoje i razlike, npr. postrojenja smjetena u ruralnim podrujima, stambenim sredinama i industrijskim zonama e se vjerovatno baviti razliitim ekolokim pitanjima. Sluajno isputanje emisija u zrak, smrada i iznenadno poveanje nivoa buke su kljuna pitanja za postrojenja koja su smjetena u blizini naselja, dok je utjecaj na lokalne vodotoke i biljni i ivotinjski svijet pitanje od znaaja za ruralna podruja. Potrebno je razmotriti pitanje 319

javnih komunalija, naroito kad je u pitanju isputanje povrinskih voda ili otpadnih voda u lokalnu rijeku ili gdje postoji mogunost zagaenja podzemnih voda. Osim toga, korisno je posjedovati osnovna znanja o geolokim i hidrogeolokim obiljejima podruja na kojem se gradi postrojenje. Ako je ono smjeteno na glinenom zemljitu, bit e potrebno vie vremena da isputeni materijal dopre do oblinjih podzemnih voda nego u sluaju pjeskovitog ili propusnog tla. Snimanjem lokacije mogu se identifikovati svi ekoloki receptori na lokaciji i identifikovati oni koji su naroito osjetljivi, npr.

vodotok - prijemnik, koja prima tretirane i/ili povrinske vode stambene jedinice u neposrednoj blizini postrojenja lokalna turistika atrakcija u blizini postrojenja lokalne kole/bolnice osjetljivi akviferi lokaliteti od naroitog naunog znaaja podruja izvanredne prirodne ljepote.

e) Informacije o lokaciji postrojenja i njenoj historiji Cilj dokumentovanja informacija o lokaciji postrojenja je da se pokae da na tom lokalitetu nema okolinih problema za koje je postojala mogunost da nastanu uslijed aktivnosti koje su se ranije odvijale na tom lokalitetu. Prikupljene informacije takoer pruaju osnovu iz koje se mogu procijeniti utjecaji sluajnih isputanja zagaujuih supstanci do kojih moe doi u budunosti. Kljuni problem ovdje je zagaeno zemljite ili zagaene podzemne vode. Do ovakvog zagaenja moe doi iz izvora kao to su podzemni rezervoari, loa zatita od prolijevanja i curenja, odlaganje otpada u krugu postrojenja i odvodi koji cure. Ukoliko se dokumentuje u koje svrhe se zemljite ranije koristilo, mogu se identifikovati podruja na kojima je moda dolo do zagaenja, te ukoliko je potrebno, mogu se provesti istraivanja koja ukljuuju uzimanje uzoraka i analizu tla/podzemne vode. Ovakva istraivanja se obino samo vre ukoliko se vjeruje da postoji osnovan rizik da je zemljite ili podzemna voda zagaena. (f) Druge informacije Drugi faktori koji pomau u identifikaciji potencijalnih izvora okolinih nesrea ukljuuju:

ranije incidente ukljuujui izbjegnute nesree, uspostavljene sisteme tehnoloke i operativne kontrole i propuste i kvarove ovih sistema ljudske postupke, interakciju izmeu operatora i proizvodnih operacija, te mogunost za okoline incidente uzrokovane ljudskim postupcima.

(g) Struktuirane tehnike Struktuirane tehnike mogu se koristiti da bi se identificirale potencijalne nesree. Ove tehnike detaljno razmatraju dijagrame toka proizvodne operacije koja se analizira. HAZOPS (Studije opasnih materijala i operabilnosti)18, FMEA (Analiza moguih propusta i njihovih posljedica)19 i SWIFT (Struktuirana tehnika ta ako)20 su primjeri takvih metoda. Ove
18 HAZOPS - Hazard and Operability Studies 19 FMEA - Failure Mode and Effects Analysis

320

tehnike mogu oduzeti jako puno vremena i sredstava, i obino se ne koriste u postrojenjima gdje su procesi i operacije relativno jednostavni. Ostvarene okolinske koristi Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjenjivost Primjenjivo u svim prehrambenim postrojenjima, meutim, ukoliko se potencijalne nesree identifikuju ve u fazi projektovanja postrojenja, njihovo sprjeavanje se moe na laki i ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju kasnije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Procjena rizika Opis Procjena rizika je jedan vaan dio procedure upravljanja, kao to je i primjena ove tehnike koja e odrediti koliko rukovodioci u preduzeima razmiljaju o tome da li postoji znaajan rizik da se desi nesrea. Detaljnost i vrsta procjene rizika zavisi od karakteristika postrojenja i lokacije na kojem se nalazi. Potrebno je uzeti u obzir obim i prirodu aktivnosti koje se odvijaju u postrojenju koje je predmet istraivanja, kao i rizici po okoli, ukljuujui i rizike po ljudsko zdravlje. Opasnost je bilo ta to prijeti mogunou da nanese tetu. Rizik je vjerovatnoa da e opasnost nanijeti spomenutu tetu nekome ili neemu, tj. da li su male ili velike anse da e biti nanesena teta od te opasnosti. (a) Ozbiljnost nesree Neki primjeri ozbiljnosti nesree, na skali od 0 4, gdje 4 predstavlja najvii nivo ozbiljnosti, podrazumijevaju:

isputanje vrste materije u postrojenju, koja je u potpunosti zadrana i koja se moe koristiti, ne bi nanijela nikakvu ekoloku tetu, te se rangira sa oznakom 0 u sluaju da je isputena materija uzrokovala kratkorono i blago zagaenje dijela tla u krugu postrojenja, to bi bilo oznaeno sa 1. Meutim, ako je isputena materija prodrla do podzemnih voda, te bi mogla da nanese tetu regionalnih razmjera zagaivanjem vode, to bi bilo oznaeno u rasponu od 2 do 4 u zavisnosti od zagaivaa, koliine materije i osjetljivosti podzemnih voda, npr. da li se one koriste kao izvor vode za pie. ako je isputena materija prodrla u drenani sistem povrinskih voda, moe nastati manja, srednja ili ozbiljna teta po lokalni okoli. U zavisnosti od koliine i toksinosti isputene materije, oznaka bi bila 2, 3 ili 4.

(b) Vjerovatnoa
20 SWIFT Structured What-IF Technique

321

Vjerovatnoa pojave zavisi od toga da li su uspostavljene i da li se primjenjuju sve neophodne mjere opreza, npr. zakonske ili one koje su usvojene kao nacionalni, meunarodni ili industrijski standardi za procese i operacije specifine za konkretno postrojenje. I vjerovatnoa se moe bodovati, npr. na skali od 1 5, gdje 5 predstavlja najveu vjerovatnou. (c) Opta procjena rizika Opti nivo rizika se dobija mnoenjem ozbiljnosti nesree sa njenom vjerovatnoom. Primjena procjene omoguava da se napravi sistematina analiza potencijalnih nesrea i da se saini lista prioritetnih mjera za kontrolu rizika, pri tom osiguravajui da se prvo rjeavaju najvaniji rizici. Ostvarene okolinske koristi Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Operativni podaci Procjena rizika zastarijeva kad se promijene tehnoloki ili operativni uslovi. Kako bi se osiguralo da su one efektivne, mora se obavljati njihovo redovno periodino auriranje, kao i nakon deavanja znaajnih promjena na postrojenju, kao to je uvoenje novih operacija. Osjetljivost javnosti ne mora nuno da bude u uzajamnoj vezi sa ekolokom tetnosti ili potivanjem zakona. Vea je vjerovatnoa da e ona biti procijenjena na osnovu broja albi od strane graana i relevantnih organa vlasti, te interesovanja koje ove strane budu pokazivale za aktivnosti koje se dovode u vezu sa postrojenjem. Primjenjivost Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Identifikovati potencijalne nesree koje se moraju kontrolisati Opis Nakon to se napravi procjena rizika, neophodno je identifikovati nesree koje mogu uzrokovati znaajne ekoloke posljedice i koje se trenutno ne kontroliu adekvatno. To se radi uz koritenje rezultata procjene rizika. U cilju identifikacije prioriteta, moe se koristiti sistem bodovanja. S vremenom moe doi do promjena u tom pogledu u okviru kontinuiranog programa poboljanja zatite okolia. Ostvarene okolinske koristi Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjenjivost Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije, meutim, u sluaju da su potencijalne nesree identifikovane u fazi projektovanja postrojenja, njihovo sprjeavanje se moe na laki i ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju kasnije.

322

Kljuni razlozi za implementaciju Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Identifikovati i sprovesti neophodne mjere kontrole Opis Potrebno je sprovesti procjenu o identifikovanim izvorima potencijalnih nesrea u cilju utvrivanja da li su neophodne nove mjere kontrole ili je neophodno poboljati postojee mjere kontrole. Tipine mjere kontrole koje se mogu uzeti u razmatranje su:

procedure upravljanja operativne procedure preventivne tehnike ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd. dizajniranje procesa/kontrola procesa.

(a) Procedure upravljanja Procedure upravljanja sistemom se mogu uspostaviti u cilju procjene novih aktivnosti postrojenja i osiguravanja da se vodi rauna o pitanjima okolia, ukljuujui mogunost potencijalnih isputanja. Ove procedure podrazumijevaju:

procedure procjene ekolokih rizika povezanih sa novim sirovinama osiguravanje da su uspostavljene adekvatne mjere kontrole provjeravanje kompatibilnosti sa drugim materijalima i sirovinama sa kojima sluajno mogu doi u kontakt sprovoenje procedura procjene novih procesa u cilju osiguravanja da su mjere kontrole ugraene u fazi projektovanja kako bi se sprijeila ili minimizirala sluajna isputanja.

(b) Operativne procedure Moraju se uspostaviti operativne procedure, koje obuhvataju sve kljune procese u postrojenju, a u cilju osiguravanja smanjenja rizika od nesree. Operativna uputstva za procese postrojenja ukljuuju, npr.

sprovoenje rutinskih provjera o potencijalnim izvorima sluajnih isputanja i bilo kojih drugih mjera kontrole koje su uspostavljene sprovoenje redovnih testiranja opreme za smanjenje zagaenja, kao to su filteri, cikloni i postrojenja za tretman otpada sprovoenje redovnih inspekcija podzemnih cisterni i postavljanje zatite (kao npr. vodonepropusne obloge) s ciljem sprjeavanja prosipanja i curenja

(c) Preventivne tehnike Jedan primjer:

ugraivanje odgovarajuih barijera u cilju spreavanja nastanka tete na opremi koju bi moglo izazvati kretanje vozila.

323

(d) Ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd. Ove mjere podrazumijevaju:


primjena zatite (nepropusne obloge, zatitni premazi) kod skladitenja materijala u rasutom stanju (rinfuzi) koritenje opreme za skupljanje prolivenog materijala, u cilju minimiziranja utjecaja sluajnog isputanja izoliranje odvodnih cijevi zadravanje ili smanjenje sluajnog isputanja putem sigurnosnih ventila ili diskova za zatitu od prevelikog pritiska

(e) Projektovanje procesa/kontrola procesa Postrojenje u kojem se odvijaju procesi mora biti projektovano i kontrolisano na nain da je rizik od sluajnog isputanja materijala eliminisan ili minimiziran na prihvatljiv nivo. Projektovanje procesa/mjere kontrole ukljuuju: primjenu tehnika u cilju praenja efikasnosti opreme za smanjenje zagaenja, npr. pad nivoa pritiska u filterima primjena tehnika u cilju spreavanja prelijevanja cisterni, npr. mjerenje nivoa, alarm i regulacijski ventili za visok nivo Ostvarene okolinske koristi Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjenjivost Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Sainiti, sprovesti i testirati plan za hitne sluajeve Opis Moraju se sainiti i uspostaviti procedure/planovi intervencije, kako bi se, u sluaju da doe do incidenta, osiguralo da se normalna situacija uspostavi sa minimalnim posljedicama po okoli. Ako plan nije testiran, on moda nee pravilno funkcionisati u sluaju nastanka nesree, a postoji potreba za tim. U sluaju promjene uslova u postrojenju ili promjene odgovornosti, potrebno je revidirati plan intervencije. Obino se planovi intervenciju prave za kompletno postrojenje i ukljuuju sigurnosne i znaajne ekoloke rizike. Procedure intervencije koje se odnose na identifikovane bitne ekoloke rizike se mogu ugraditi u generalni plan intervencije u sluaju nesrea. Tipian plan intervencije koji se tie ekolokih incidenata sadri slijedee komponente:

uloge i odgovornosti pojedinaca se moraju jasno definisati, i to: procedure za operatore koji ostaju da upravljaju kritinim operacijama postrojenja procedure i pravce izlaza u sluaju nude

324

procedure za sve zaposlene zaduivanje spasilakih i medicinskih dunosti moraju se uspostaviti/dogovoriti procedure obavjetavanja o nesreama i informisanja nadlenih ekolokih organa i hitnih slubi potrebno je sprovesti radnje minimiziranja utjecaja bilo kakvog ekolokog incidenta potrebno je napraviti spisak zaposlenih sa imenima.

Naprimjer, preporuuje se uspostavljanje procedura intervencije koje se odnose na incidente koji bi se mogli ticati isputanja sljedeih materija:

amonijaka uskladitenih tenih sirovina ili proizvoda koji se skladite u rasutom stanju, npr. jestivo ulje i mlijeko praine nastale tokom suenja, kao to je suenje rasprivanjem potencijalno opasni nus-proizvodi, npr. biocidi i dizel gorivo

Osnovni cilj plana intervencije jeste ponovno uspostavljanje normalnog stanja to je bre mogue sa minimalnim posljedicama po okoli. Vanredne situacije se veoma razlikuju po teini i sloenosti, te je zato vano da su planovi intervencije dovoljno fleksibilni da mogu da se odnose i na manje, ali i na ozbiljne incidente, kao i da budu dovoljno jednostavni kako bi se mogli brzo sprovesti. Posljedice potencijalno katastrofalnih incidenata mogu biti znaajno umanjene sistematinom pripremom, te redovnim detaljnim testiranjem planova sa obavijetenim i obuenim osobljem. U vanrednim situacijama nema dovoljno vremena da se odluuje ko je glavni, da se istrauje koje eksterne agencije bi mogle identifikovati izvore pomoi, ili da se osoblje obuava za djelovanje u sluaju nude. Sve ovo mora biti obezbijeeno prije nego to se desi vanredna situacija. Ostali razlozi za pripremu planova intervencije u sluaju nesree su:

skraivanje vremena za razmiljanje nakon to nastupi nesrea moe znatno smanjiti njene posljedice, u pogledu, npr. ozljeda ljudi, tete po imovinu, ekolokih posljedica i gubitka privredne aktivnosti osiguravanje da je situacija pod kontrolom, a ne u haosu smanjenje loeg publiciteta, poto nesree velikih razmjera mogu ostaviti lo utjecaj na ugled organizacije, a kasnije na prodaju i odnose s javnou ispunjavanje zakonskih obaveza. Planovi intervencije u sluaju nesree su obavezni u mnogim zemljama omoguavanje uslova za obavjetavanje eksternih agencija, ire javnosti, sredstava javnog informisanja i vieg rukovodstva privrednog subjekta.

Planovi intervencije takoer mogu osigurati uspostavljanje odgovarajuih tehnika nadzora u cilju ograniavanja posljedica bilo kakvog incidenta, kao to je oprema za isputanje ulja, izolacija odvodnih cijevi, alarmiranje nadlenih organa, procedure evakuacije, itd. Ostvarene okolinske koristi Minimiziranje zagaenja koja nastaju kao rezultat pojave nesrea. Primjenjivost Primjenjivo u sluajevima postojanja znatnog rizika zagaenja kao rezultat nastanka nesrea.

325

Kljuni razlozi za implementaciju Minimiziranje zagaenja koje nastaje kao rezultat pojave nesrea, ograniavanje tete za ugled privrednog subjekta nakon pojave nesree i ograniavanje razliitih trokova vezanih za ponovno uspostavljanje postrojenja, te zakonskih novanih naknada i obaveza. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja. Analizirati sve nesree i izbjegnute nesree Opis Mogu se stei iskustva analiziranjem svih nesrea, kao i izbjegnutih nesrea. Mogu se identifikovati razlozi zato je dolo do nesrea koje su se desile, i onih koje su izbjegnute, te se mogu preduzeti radnje za sprjeavanje njihove ponovne pojave. U sluaju da se ne analiziraju izbjegnute nesree, moe se propustiti prilika da se nesrea sprijei. Voenje evidencije moe pomoi da se osigura da su preduzete sve neophodne radnje i da se odravaju preventivne kontrole. Ostvarene okolinske koristi Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Operativni podaci Primjer izbjegnute nesree je primjeivanje da je neko ostavio otvoren ventil na praznoj cisterni, ali da je ostalo dovoljno vremena da se on zavrne prije nego to se cisterna ponovo napuni. Uvoenje i koritenje tehnikog ili operativnog rjeenja za spreavanje ove situacije moe sprijeiti pojavu nesree u budunosti, prilikom naprimjer pumpanja tenosti u otvorenu cisternu i direktno u postrojenje za preiavanje otpadne vode ili prosipanja u dvoritu, a potom u povrinske i/ili podzemne vode. Primjenom relevantnih mjera sprjeava se i proizvodnja otpada i sluajno isputanje. Primjenjivost Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije. Kljuni razlozi za implementaciju Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli. Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI EMISIJA

Davanje okolinskih/ekolokih dozvola je kljuni instrument smanjenja industrijskog uticaja na okoli/ivotnu sredinu, pomaui da on bude u skladu sa okolinskim zahtjevima i da promovira tehnoloke inovacije. Izdavanje integralne okolinske/ekoloke dozvola bavi se

326

svim znaajnim uticajima koje vea industrijska postrojenja imaju na okoli/ivotnu sredinu kako bi se isti zatitio kao cjelina. Opi cilj davanja okolinskih/ekolokih dozvola je zatita ljudskog zdravlja i okolia/ivotne sredine i to definiranjem na transparentan, odgovoran nain pravno obavezujuih zakona za pojedinane izvore sa znaajnim uticajem na okoli. Izdavanje integralnih dozvola znai da se emisije u zrak, vodu (ukljuujui isputanja u kanalizaciju) i zemljite, produkcija otpada, kao i opseg drugih okolinskih uticaja moraju zajedno razmatrati. To znai takoer, da nadleni organi moraju postaviti uvjete dozvole tako da bi se postigao visok nivo zatite cjelokupnog okolia/ivotne sredine koji je definiran kroz standard kvaliteta okolia/ivotne sredine. Ovi uvjeti se obino baziraju na upotrebi koncepta najboljih raspoloivih tehnika koji balansira koristi za okoli sa trokovima operatora, naglaava sprjeavanje i kontrolu zagaenja i smanjenje radije nego tretman na kraju proizvodnog procesa. U skladu sa odredbama Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine, u dijelu koji govori o izdavanju okolinske/ekoloke dozvole, granine vrijednosti emisija (GVE) i ekvivalentni parametri i tehnike mjere se zasnivaju na najboljim raspoloivim tehnikama uzimajui u obzir tehnike karakteristike pogona i postrojenja, njihov geografski poloaj i ostale uvjete. Granine vrijednosti emisije mogu se odrediti za odreene grupe, vrste ili kategorije tvari. Granine vrijednosti emisije tvari normalno vrijede za mjesto gdje emisija naputa pogon i postrojenje, a pri odreivanju se zanemaruje razrjeenje. Ukoliko su standardima kvaliteta predvieni stroiji uvjeti od onih koji se postiu primjenom najboljih raspoloivih tehnika, utvrdit e se dodatne mjere neophodne za izdavanje okolinske/ekoloke dozvole (npr. ogranienje radnih sati, manje zagaujuih goriva, i sl.). Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine je mjera stanja odreenog okolinskog medija u pogledu odreene zagaujue materije, koja predstavlja gornju granicu prihvatljivosti postavljenu da bi se zatitilo ljudsko zdravlje ili ekosistem. U zakonima u BiH koriste se razliiti termini za standard kvaliteta okolia kao npr. granina vrijednost kvaliteta zraka u Zakonu o zatiti zraka. U Zakonu o vodama se navodi da se u cilju postizanja i odravanja dobrog stanja ili dobrog ekolokog potencijala vri odreivanje karakteristika tipova vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda u skladu sa metodologijom koja treba biti definisana podzakonskim aktima. Takoer, u zakonu se definie i klasifikacija stanja voda tj. koriste se termini stanje vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda, i to ekoloko i hemijsko stanje vodnog tijela povrinskih i podzemnih voda. Ekoloko stanje vodnog tijela povrinskih voda moe biti visoko, dobro, umjereno, slabo i loe u skladu sa referentnim uslovima. Hemijsko stanje vodnog tijela povrinskih voda moe biti dobro i loe u skladu sa referentnim uslovima. Stanje vodnog tijela podzemne vode utvruje se njegovim kvantitativnim i hemijskim stanjem. Klasifikacija stanja podzemnih voda utvruje se podzakonskim aktom. Karakteristika tipova vodnih tijela, klasifikacija, kao i referentni uslovi tj. granine vrijednosti kvaliteta ovih vodnih tijela jo nisu definirane podzakonskim aktima. Standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine su propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odreenom vremenskom periodu, u odreenoj sredini ili odreenom dijelu, kao to je propisano zakonom o zatiti okolia/ivotne sredine ili drugim zakonima, npr. koji se odnose na kvalitet zraka ili vode (Direktive o kvaliteti zraka, povrinskih i podzemnih voda). Ti

327

standardi e utjecati na industriju putem dozvola koje e potivati standarde kvalitete postavljene od strane EU i pojedinih zemalja. Postavljanje GVE u integralne dozvole bi trebalo biti bazirano na kombinaciji pristupa standarda kvaliteta okolia/ivotne sredine i pristupa baziranog na najboljim raspoloivim tehnikama. Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine (za vodu i zrak) predvia minimalne okolinske zahtjeve, i bilo koje granine vrijednosti postavljene u dozvoli ne bi trebale prouzrokovati da standard kvaliteta okolia/ivotne sredine bude premaen. Pristup baziran na tehnikama ide dalje, zahtijevajui bolju okolinu uinkovitost kroz sprjeavanje zagaenja, ukoliko to moe biti postignuto pri umjerenom troku. Zvanino propisane granine vrijednosti emisija su definirane u podzakonskim aktima. One mogu biti opte ili specifine za industrijski sektor i predstavljaju minimum zahtijeva koji mogu biti postavljeni u integralnoj dozvoli. Ove granine vrijednosti emisija su zasnovane na stanju razvoja tehnika u vremenu njihove objave tj. postavke. Granine vrijednosti emisija bazirane na tehnikama su procijenjene specifine koncentracije ili teret zagaenja koji moe biti emitirano ili isputeno u okoli iz specifinog pogona i postrojenja u datom vremenskom periodu ili po jedinici proizvodnje. Prema tome, treba razluiti pojam zvanino propisanih graninih vrijednosti emisija koje su definirane Pravilnikom, i pojam doputene granine vrijednosti emisija bazirane na najboljim raspoloivim tehnikama. Takoer, treba spomenuti i termin opseg graninih vrijednosti emisija koje se dobivaju primjenom BAT-a koji najbolje odgovara konceptu uinka koji je rezultat primjene jednog specifinog BAT-a u razliitim postrojenjima, razliitim zemljama tj. razliitim lokalnim uslovima. One esto rezultiraju iz podataka o monitoringu postrojenja koji se izraavaju kao prosjeni (mjeseni, godinji i sl.). Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine zahtijeva stroije granine vrijednosti emisija nego to se dobiju primjenom najboljih raspoloivih tehnika, standard kvaliteta okolia/ivotne sredine bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti emisija morale bi se propisati u dozvolu. Dakle, to je u sutini kombinirani pristup, za iju primjenu se prije svega treba poznavati trenutno stanje okolia/ivotne sredine (npr. vode i zraka), koje e ukazati na eventualnu potrebu da se u nekom podruju, zbog trenutno loeg stanja, loijeg od onog propisanog standardom kvaliteta vode i zraka, industrijskom zagaivau propiu stroije granine vrijednosti emisija, kako bi se to stanje poboljalo. Kombinirani pristup zahtijeva vrste odluke menadmenta od strane nadlenih tijela za izdavanje okolinske/ekoloke dozvole, bazirane na paljivim vrednovanjima od sluaja do sluaja, da bi se osiguralo da granine vrijednosti emisija, koje su najzad ukljuene u integralnu dozvolu, zadovoljavaju kako BAT tako i kriterije standarda kvaliteta okolia/ivotne sredine, kao i da ispunjavaju sve zakonom propisane granine vrijednosti emisija. Ovaj odnos je esto historijska dilema i esto se ne zna ta je starije koka ili jaje. U mnogim sluajevima, granine vrijednosti emisija su postavljene u odnosu na dostupne standarde kvaliteta okolia/ivotne sredine umjesto najboljih raspoloivih tehnika i stoga doputaju isputanje emisija u vodu i zrak do odgovarajuih standarda.

328

Ovo jasno krenje mjera opreza i prevencije zagaivanja moe takoer biti ohrabreno od strane IPPC Direktive koja dozvoljava vlastima da uzmu u obzir lokalne okoline uvjete kada definiraju granine vrijednosti. U okviru Studije uticaja na okoli moraju biti uraene detaljne analize uticaja na okoli/ivotnu sredinu s obzirom na osjetljivost lokalnih okolinskih uvjeta. Prema tome, nije dovoljno samo primijeniti BAT (sektorski ili za specifinu lokaciju) nego i "ne izazvati nikakvo znaajno zagaenje". Emisije se mjere, po definiciji, na granici kruga postrojenja, a granine vrijednosti emisija koje su utvrene dozvolom odnose se na ove emisije. Ipak je bitno razlikovati emisije i stvarni okolini uticaj emisija na okoli. Da bi se stvari pojednostavile, moe se razmatrati samo takasti izvor emisije, npr. dimnjak. Procjena stvarnog okolinog uticaja na datu lokaciju treba uzeti u obzir disperziju/rasprivanje (i openito sudbinu zagaujuih materija u okoliu/ivotnoj sredini) i bilo koje relevantne lokalne uvjete da bi se utvrdio okolini uticaj koji e se porediti sa maksimalnim nivoom utvrenim standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine. Treba naglasiti da su u BiH zvanino propisane granine vrijednosti emisija definirane kao specifine koncentracije ili teret zagaenja, a ne izraeno po jedinice proizvodnje nekog industrijskog postrojenja. Uticaj oznaava koncentraciju koja je dobivena od emisija u prijemni okoli/ivotnu sredinu i zadnji cilj je uporediti predvidivu ili izmjeriti vrijednost u prijemnom okoliu/ivotnoj sredini prema standardu kvaliteta okolia/ivotne sredine. Transparentnost procesa odreivanja GVE za svaki sluaj posebno (uz upotrebu kriterija) bi trebala biti zagarantovana kako bi se dao kredibilitet postavljenim vrijednostima. Fleksibilnost koju daje IPPC je stoga povezana sa potrebom da se postave GVE na transparentan nain. Osnovni problem na evropskom nivou dolazi sa razliitim metodama i standardnima za monitoring, te njihovim ogranienjima po pitanju dobivanja podataka ili nedostatka takvih metoda. Prema kriterijima koje je postavila Evropska komisija, fleksibilnost u uspostavljanju GVE treba razumjeti kao dozvolu da se postave nii limiti, dok fleksibilnost poveavanja GVE na bilo kom osnovu nije prihvatljiva. Transparentnost procesa odreivanja GVE treba biti garantovana u smislu koritenih kriterija, tako da postavljena vrijednost bude pouzdana. Odreivanje GVE treba zasnivati na globalnoj analizi niza podruja u kojima su primjenjive najbolje raspoloive tehnike.

10

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru prerade voa i povra je podrka cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i prateih pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje okolinske/ekoloke dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama. Uputa osigurava primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora prerade voa i povra u naoj zemlji. Najbolje raspoloive tehnike u ovom dokumentu bazirane su na

329

tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia21. uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u navedenom sektoru. Dokument je rezultat participatornog pristupa gdje su se nastojale uzeti u obzir sugestije, primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa meu njima. Tokom izrade ove upute nije se raspolagala dovoljnom koliinom informacija o tehnikim, okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postie visok nivo zatite okolia/ivotne sredine. Zbog toga je odlueno da se kao opis najboljih raspoloivih tehnika za sektor prerade voa i povra prezentira detaljan opis selektovanih tehnika iz prethodno spomenutog dokumenta. U poglavlju o najboljim raspoloivim tehnikama dato je puno korisnih informacija za preduzea koja se bave preradom voa i povra, te od navedenih tehnika bi se za svaki pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebalo pristupati kreativno, te odabrati one koje su najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces i okruenje u kojem se nalazi. U dokumentu su razmatrane i djelatnosti proizvodnje vonih sokova, kojima se bave veina preraraivaa voa i povra u BiH, a treba napomenuti da se u skladu sa podzakonskim aktima, za industriju proizvodnje bezalkoholnih pia planira se izraditi zasebna tehnika uputa. Potronja vode i energije, te nastanak velikih koliina otpadne vode su najznaajniji okolinski problemi u sektoru prerade voa i povra. Imajui u vidu trenutno stanje u ovom sektoru, preraivai voa i povra bi trebale poduzeti znaajnije korake u smanjenju potronje vode i energije, a time bi se dobile i manje koliine otpadne vode. U ovome e znaajno pomoi prezentirane najbolje raspoloive tehnike. Za poetak, prioritet mogu imati najbolje raspoloive tehnike koje su bazirane na konceptu prevencije zagaivanja, te koje ne izazivaju prevelike trokove, tj. tehnike koje su se pokazale kao profitabilne kada se primjene u odgovarajuem industrijskom sektoru (BATNEEC). Primjenom koncepta prevencije zagaivanja poveava se efikasnost proizvodnog procesa i zadrava konkurentnost, a istovremeno se titi okoli/ivotna sredina. Izbjegavanje i sprjeavanje nastajanja otpadnih tokova na izvoru pomou razliitih dostupnih tehnika i okolinskih alata je klju odrivog razvoja. Danas su ve sve nacionalne strategija zatite okolia/ivotne sredine usvojile ovakav pristup i postavile prevenciju na vrh piramide u hijerarhiji opcija u upravljanju otpadnim tokovima. I u praksi, meu industrijskim preduzeima razvijenih, kao i zemalja u tranziciji, okolinski alati i tehnike koji potiu i promoviraju koncept prevencije zagaivanja su ope prihvaeni, dokazali su se kao profitabilni i velika su kompetitivna prednost za kompanije koje ih primjenjuju. Za budue analize namee se i potreba za prikupljanjem veeg broja podataka i informacija, kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta gdje su neophodna poboljanja, te kako bi se ta poboljanja mogla adekvatno pratiti (monitoring). Treba napomenuti da je BiH potpuno otvorena zemlja za uvoz, te se u narednom periodu ovom aspektu treba posvetiti posebna panja, kao i znaajno pojaati sistem kontrole prehrambenih proizvoda i sirovina koji se uvoze. Ovo je posebno znaajno sa stanovita moguih zagaujuih supstanci koje se mogu nai u njima, a mogu imati znaajan negativan uticaj na okoli/ivotnu sredinu, a posebno na vode.

21 EC (2006). Integrated pollution prevention and Control, Reference document on best available techniques in the food, drink and milk industries, august 2006.

330

Postavljanje GVE u integralnoj dozvoli treba se bazirati na kombinaciji pristupa standarda kvaliteta okolia/ivotne sredine i pristupa baziranog na najboljim raspoloivim tehnikama. Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine zahtijeva stroije GVE nego to se dobiju primjenom najboljih raspoloivih tehnika, standard kvaliteta okolia/ivotne sredine bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti emisija morale bi se propisati u dozvoli. Imajui u vidu trenutni status sektora prerade voa i povra i identificirane okolinske probleme, mnogim operatorima primjena prezentiranih tehnika e uvjetovati i znaajne promjene u njihovom poslovanju. Prelazak sa "end-of-pipe" pristupa u rjeavanju zbrinjavanja otpadnih tokova na pristupe koji promoviraju odrivi razvoj u sasvim drugi poziciju stavlja problematiku okolia/ivotne sredine. Briga za okoli/ivotnu sredinu vie nije troak koji treba nastojati svim sredstvima smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja, koje pod odreenim uvjetima moe doprinijeti i boljim finansijskim rezultatima ukupnog poslovanja. Treba napomenuti da e ovaj dokument znaajno doprinijeti tehnolokoj harmonizaciji sektora prerade voa i povra u Bosni i Hercegovini sa istim sektorom u EU, to je i jedan od ciljeva Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine. I na kraju treba istai da okolinska/ekoloka dozvola bazirana na principu integralne prevencije i kontrole zagaivanja kroz primjenu najboljih raspoloivih tehnika ne smije biti konica ili smetnja u razvoju privrede u Bosni i Hercegovini, ve instrument kojim e se zatiti okoli/ivotna sredina i zdravlje ljudi.

331

11

REFERENCE

1. BAS EN ISO 14001 (2006). Environmental management Systems- Requirements with guidance for use (EN ISO 14001:2004, IDT; ISO 14001:2004, IDT). 2. BAS EN ISO 9001 (2001).Quality management systems- Requirements (EN ISO 9001:2000, IDT; ISO 9001:2000). 3. BAS EN ISO 22000 (2006/7). Sistem upravljanja sigurnou hrane (Food safety management Systems- Requirements for any organization in the food chain, EN ISO 22000:2005, IDT; ISO 22000:2005, IDT). 4. Ecolinks (2001). Cleaner Production in Osijek- Baranja County, Croatia, Rreport. 5. EC (European Council) (1994). Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC, Official Journal L 365, 31/12/1994., koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003. 6. EC (European Council) (2000). Direktiva o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u podruju politike voda, 2000/60/EC, 23/10/2000. 7. EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na trite 98/8/EC, 16/02/1998. 8. EC (European Council) (1976). Direktiva o zagaenju prouzrokovanom isputanjem opasnih supstanci u akvatini okoli, 76/464/EC, 04/05/1976. 9. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni dokument o opim principima monitoringa. 10. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za obradu/zbrinjavanje otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji. 11. Evropska agencija za okoli (2008). Kratka povijest istije proizvodnje, informacija preuzeta sa interneta. 12. Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo. 13. NVO COOR (2001-2004). Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, Sarajevo. 14. ator, S., ator, N., Aganovi, D. (2000). Sistem okolinskog upravljanja organizacija po BAS EN ISO 14001: Vodi za praktinu primjenu u organizacijama, Ceteor, Sarajevo (Biznis i okolina, ISSN 1512-729X; br.3). 15. UNEP (United Nations Environment Programme) Industry and Environment (1996). Environmental Management in the Fruit and vegetables processing Industry, Technical report No. 33. 16. USAID LAMP - project Linking Agricultural Markets to Producers Graphics fruit and vegetables sector, 2004.

332

12

RJENIK POJMOVA

Proces sa aktivnim muljem

Bioloki tretman otpadne vode kojim bakterije, koje se snabdijevaju organskim otpadom, cirkuliu kontinuirano i dolaze u kontakt sa organskim otpadom u prisustvu kisika kako bi se poveala brzina razlaganja Bioloki proces prilikom kojeg se uvodi zrak, kako bi se poveala koncentracija kisika u tenosti. Aeracija moe biti izvrena uputanjem mjehuria zraka kroz tenost, prskanjem tenosti u zrak ili mijeanjem tenosti kako bi se poveala povrinska adsorpcija. Upuhivanje svjeeg i suhog zraka kroz uskladitene usjeve, kao to su zrna ita, da bi poveali njegovu teperaturu i/ili vlanost. Vezani su za izuavanje upravljanja zemljitem i proizvodnje usjeva Bioloki proces koji se dogaa bez prisustva kisika Odgovarajui A/O proces za uklanjanje glavnog toka fosfora koristi se za kombinovanu oksidaciju ugljika i uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je pojedinani sistem rasta suspendovanog mulja koji kombinuje anaerobne i aerobne dijelove u nizu Vodonosni sloj stijene (ukljuujui ljunak i pijesak) koji e obezbijediti vodu u upotrebljivoj koliini za bunar ili izvor Mineralno vlakno koje moe zagaditi zrak ili vodu i prouzrokovati rak ili azbestozu kada se udahne Sterilno ili osloboeno bakterijskog zagaenja

Aeracija

Agronomski interesi Anaerobni A/O proces

Akvifer Azbest Aseptino Aseptina ambalairanje proizvodnja

i Termin koji se obino koristi da bi se opisale tehnike proizvodnje hrane i ambalairanja za nerashladna skladita ili dugotrajne proizvode, u kojem se ambalaa i prehrambeni proizvodi steriliziraju u odvojenim kontinuiranim sistemima. Sterilna ambalaa se potom puni sa sterilnim proizvodom, zatvara i etiketira pod aseptinim uslovima Sposobnost prirodnog vodnog tijela da primi otpadne vode ili toksine materije bez tetnih efekata i bez unitavanja akvatinog ivota Supstanca koja se koristi za kontrolu ili unitavanje bakterija Ploa koja sprjeava ili regulie tok fluida Rijena voda zahvaena van rijenog korita Hemikalije koje se ili pojavljuju prirodno ili identino prirodnim supstancama. Primjeri ukljuuju hormone,

Asimilacijski kapacitet

Baktericid Pregrada Voda filtrirana kroz obalu Biohemikalije

333

feromone, i enzime. Biohemikalije funkcioniu kao pesticidi, putem netoksinih, nesmrtonosnih naina dejstva, naprimjer tako to uzrokuju poremeaje u reimu parenja insekata, reguliraju rast ili djeluju kao sredstvo za zatitu Biocenoze Biorazgradljiv Grupa razliitih organizama koja obrazuje vrsto integriranu zajednicu. Povezanost izmeu takvih organizama. Onaj koji moe biti razgraen fiziki i/ili hemijski putem mikroorganizama. Naprimjer, mnoge hemikalije, ostaci hrane, pamuk, vuna i papir su biorazgradljivi. Broj i vrsta razliitih organizama u ekolokom kompleksu u kojem se oni prirodno nalaze. Organizmi su organizovani na vie nivoa, kretajui se od kompletnih ekosistema do biohemijskih struktura koje su molekularni osnov nasljednosti. Prema tome, termin obuhvata razliite ekosisteme, vrste i gene koji moraju biti prisutni za zdravi okoli. Veliki broj vrsta mora karakterisati lanac ishrane, predstavljajui viestruke odnose grabeljivac-plijen Organska tvar koja predstavlja obnovljivi izvor energije. Biomasa ukljuuje umske, poljoprivredne usjeve i otpad, drvo i drvni otpad, ivotinjski otpad, ubrivo od stoke, brzorastue drvee i biljke, komunalni i industrijski otpad Takoer se zove % DSSC (% sadraja suhe rastvorljive tvari). Koncentracija, izraena kao sadraj eera, svih supstanci rastvorenih u tenosti. Xbriksa ekvivalentno je koncentraciji svih rastvorenih tvari u soku, koja uzrokuje refraktometrijsko odstupanje jednako onom koje je uzrokovano sa X grama eera na 100 grama rastvora. Karbonacijska suspenzija nakon koncentracije na filterskim presama do oko 70% suhe tvari, npr. sa nataloenim kalcijum karbonatom Korpica sa finom mreom koja se stavlja na podni odvod kako bi se sprijeio prolazak vrstih estica u odvodni sistem i postrojenje za preiavanje otpadnih voda. Natrijum hidroksid Akronim za sistem centralnog industrijskog pranja. To je praksa ienja rezervoara i posuda, cjevovoda, opreme za preradu i procesnih linija na nain da voda i sredstvo za ienje cirkuliraju kroz njih, bez potrebe za demontaom opreme ili rastavljanjem cijevi. Mikroorganizmi koji se mogu nai u crijevima ljudi i ivotinja. Njihovo prisustvo u vodi ukazuje na fekalno zagaenje i potencijalno opasnu bakterijsku kontaminaciju mikroorganizmima koji uzrokuju bolest.

Biodiverzitet

Biomasa

Stepen Briksa (briksa)

Kola

Mreasta korpica

Kaustian CIP sistem

Koliformne bakterije

334

Stanje Cossettes (kozete) Stabljika Odleivanje Degumiranje

Dovesti u eljeni oblik ili stanje. Tanke nite (u obliku V trake) od eerne repe Drka od biljke Uklanjanje leda (inja) iz unutranjosti friidera ili komora za rashlaivanje Uklanjanje biljne smole iz biljnog ulja kako bi se izbjeglo vraanje boje i okusa za vrijeme sljedeeg koraka preiavanja Zagaenje vodnog tijela kanalizacijom, ubrivima, spiranjem sa zemljita, i industrijskim otpadom (neorganski nitrati i fosfati). Ova jedinjenja podstiu rast algi, smanjujui sadraj kiseonika u vodi, to izaziva smrt ivotinja kojima je za ivot neophodan visok sadraj kiseonika Proces zaprljanja ili zaepljenja, npr. u kojem se neeljena strana tijela nagomilavaju na dnu filtera ili sredstvu za izmjenu jona, to dovodi do zaepljenja pora i povrine gornjeg sloja, sprjeavajui ili usporavajui funkcioniranje dna filtera. Zaprljanje izmjenjivaa toplote se sastoji od nagomilavanja prljavtine ili drugih materijala na zidu izmjenjivaa toplote, uzrokujui koroziju, neravnine i konano dovodei do smanjene efikasnosti. Voe ili povre koje se pakuje svjee Mekana, zelenkasto-siva stijena slina glini, ali nema plastinosti u sebi kao glina. Napravljena je uglavnom od minerala gline, bogatih montmorilonitom, ali takoer sadri veliki dio silicija. Njene osobine upijanja ine je pogodnom za uklanjanje ulja i masnoe. Proces pri kojem sjemenke ili spore niu i poinju da rastu, takoer se zove i proklijavanje. Ove bakterije nisu dobile rozu boju prilikom Gram reakcije. Reakcija zavisi od kompleksnosti elijskog zida i dugo vremena je sluila za glavnu podjelu bakterijskih vrsta Bilo koja toksina supstanca, koja se najee upotrebljava za unitavanje neeljenih biljaka, posebno korova Visoko efikasni zrani filter na kojem se taloe lebdee estice Vanjska obloga ploda i sjemena, posebno mahuna od graka i graha, ljuska kod itarica, zeleni listii kod jagode Ohlaena voda koja se kasnije upotrebljava za hlaenje Zagaujua materija/koncentracija koja je isputena u okoli. Mjeri se tamo gdje postoji utjecaj na okoli. Bilo koja grupa prirodnih fosfolipida koji su esteri od

Eutrofikacija

Oneienje

Svjee pakovano Fullerova zemlja

Klijanje Gram negativna bakterija

Herbicid HEPA filter Ljuska Ledena voda Imisije Lecitin

335

Talog Liofilizacija (zamrzavanje-suenje) Klice slada Marc (mark) Miscela Mot

fosfatidnih kiselina sa kolinom; odnosno kompletno fosfolipidi; smjese koje ih sadre komercijalno upotrijebljene kao emulgatori za hranu itd. Sediment od vina ili neke druge tekuine Proces konzerviranja proizvoda za ishranu putem njegovog zamrzavanja i zatim isparavanja vode (u formi leda) sa sublimacijom Izdanci koji nastaju tokom germinacije slada Ostaci, npr. koica, kotica i sjemenke, koji nastaju nakon to se sok iscijedi iz voa, najee jabuke ili groa. Mjeavina od sirovog biljnog ulja i heksana koji se stvara tokom ekstrakcije biljnog ulja pomou otapala. Bilo koji sok ili tenost koji prolazi kroz proces alkoholne fermentacije npr. sok od groa ili kaa od jabuka ili kruaka Rafinirani krob modifikacije bez ikakve hemijske i/ili fizike

Prirodni krob Ostwaldov dijagram saogrijevanja

Ostwaldov dijagram sagorijevanja daje grafiki prikaz za teoretski odnos izmeu proizvoda sagorijevanja ugljikovodika. On prikazuje meusobni odnos izmeu CO2, O2, CO, i odnos, odnosno omjer zrak-gorivo. Sa ovim je mogue odrediti CO i odnos zrak-gorivo, ako su vrijednosti CO2 i O2 poznate.

Pasterizacija

Termalni proces, tretman, ili njihova kombinacija, koji se primjenjuje u preradi hrane kako bi se smanjio broj najvie otpornih mikrorganizama, koji su znaajni za ljudsko zdravlje, do nivoa koji nije tetan po ljudsko zdravlje, a pod normalnim uvjetima distribucije i skladitenja. Termalni pasterizacijski tretmani su ekvivalentne kombinacije vremena/temperature, da bi se dostiglo odreeno decimalno (log) smanjenje odrivih organizama, a sa to manjim tetnim utjecajem na okus i hemiju hrane Sok poput gustog soka od jabuke, samo to je napravljen od kruaka Bioloka, fizika i hemijska sredstva koja se upotrebljavaju radi unitavanja tetoina. Praktino, termin pesticidi se najee upotrebljava za hemijska sredstva. Razliiti pesticidi su poznati kao insekticidi, herbicidi, nematicidi, fungicidi, rodenticidi, itd., sredstva protiv insekata, nematoda, gljivica, korova odnosno glodara. (proces za Proces za uklanjanje sporednog toka fosfora, dio od povratnog aktivnog mulja se preusmjerava do anaerobnog bazena za uklanjanje fosfora.

Gusti sok od kruke Pesticidi

PhoStrip proces uklanjanje fosfora)

336

Isitnjeno meso jabuke Re vrijednost (Reynoldsov broj)

Ostaci, npr. koe, kotica i sjemenki nakon to se istisne sok iz npr. jabuka, kruki i maslina Reynoldsov broj je odnos inercijalnih sila, kao to je to opisano drugim Newtonovim zakonom kretanja, prema silama otpora (sile uslijed viskoznosti). Ukoliko je Reynoldsov broj visok, inercijalne sile dominiraju, rezultirajui turbulentnim tokom. Ukoliko je nizak, dominiraju sile otpora, to rezultira laminarnim tokom. Dijagrami koji se koriste za prikazivanje tokova kroz sistem, npr. za prikazivanje tokova mase i energije Pakovanje u direktnom kontaktu sa proizvodom. Pakiranje zamiljeno na nain da sadri nekoliko primarnih pakiranja odreenog proizvoda bez obzira da li se kao takvo prodaje krajnjem potroau ili slui za nadopunjavanje polica u prodavnicama; moe se odstraniti sa proizvoda bez da se narue njegove karakteristike. Teina zemlje, pijeska i kamenja koji ostaju na usjevima nakon to se oberu Pakovanje zamiljeno na nain da se olaka rukovanje i transport veeg broja proizvoda, ili grupiranih pakovanja, da bi se sprijeilo oteivanje uslijed fizikog rukovanja i transporta. Odleivati hranu Termika otpornost izolacionih materijala je R- vrijednost (komercijalna jedinica koja se koristi za mjerenje efikasnosti termike izolacije) podijeljena sa debljinom materijala izraenom u metrima Slatko- mirisni kristalni aldehid koji je glavni sastojak vanilije Sile koje postoje izmeu molekula iste supstance. Ove sile su puno slabije od kemijskih sila, te ih sluajne temperaturne promjene oko sobne temperature obino mogu prekinuti. Sile jedino funkcioniraju kada se molekule gibaju veoma blizu jedna drugoj, tokom sudara ili bliskih promaaja

Sankeyov dijagram Primarno pakovanje Sekundarno pakovanje

Odbitak od teine na zemlju Tercijarno pakovanje

Raskraviti Termika otpornost (K/W ili OC/W)

Vanilin Van der Wallsove sile

337

PRILOG I.
Zatita potroaa i okolia, kao i eliminacija prepreka za slobodno kretanje roba i usluga su predmet opeg interesa zakonske legislative u Bosni i Hercegovini.

PROPISI KOJI REGULIRAJU DJELATNOST PRERADE VOA I POVRA

Osnovni zakoni kojima se regulie poslovanje privrednih drutava koja se bave djelatnou prerade voa i povra su:
Zakon o preduzeima RS (Slubeni glasnik RS, br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03 i 97/04, 34/06), Zakon o privrednim drutvima (Slubene novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02), Zakon o radu (Slubene novine FBiH, br. 43/99, 32/00, 29/03), Zakon o radu RS (Slubeni glasnik RS, br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03), Zakon o radu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.07/00), Zakon o preduzeima Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta, br. 11/01), Zakon o zatiti potroaa u BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 17/02), Zakon o koncesijama BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 32/02), Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, br. 9/05).

To su sljedei zakoni:
Zakon o zdravstvenom nadzoru ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe (Slubeni list SFRJ, br. 55/78), Zakon o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta ope uporabe (Slubeni list SFRJ, br. 43/86), Zakon o sanitarnoj inspekciji (Slubeni list RBiH, br. 2/92), Zakon o sanitarnoj inspekciji (Slubeni glasnik RS, br. 14/94), Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04).

To su sljedei pravilnici:
Pravilnik o nainu i uslovima sprovoenja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Slubeni list SRBiH, br. 31/77), Pravilnik o nainu vrenja zdravstvenih pregleda lica koja podlijeu zdravstvenom nadzoru odnosno medicinskoj kontroli (Slubeni list SRBiH, br. 39/82), Pravilnik o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i mikrotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama (Slubeni list SFRJ, br.59/83), Pravilnik o sanitarno-higijenskim uslovima prostorija u kojima se proizvode, uvaju i stavljaju u promet ivotne namirnice, sirovine namijenjene za proizvodnju ivotnih namirnica i predmeti opte upotrebe (Slubeni list SRBiH, br. 25/87) , Pravilnik o posebnoj radnoj odjei i obui lica koja rade u proizvodnji i prometu ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe (Slubeni list SRBiH, br. 25/87), Pravilnik o uslovima i nainu vrenja zdravstvenog pregleda ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe u toku njihove proizvodnje i o nainu voenja evidencije o izvrenom ispitivanju (Slubeni list SRBiH, br. 25/87) ,

338

Pravilnik o nainu i obimu sticanja potrebnih znanja o higijeni ivotnih namirnica, sirovina namijenjenih za proizvodnju ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe i o linoj higijeni (Slubeni list SRBiH, br. 30/88), Pravilnik o kvalitetu aditiva za prehrambene proizvode (Slubeni list SFRJ, br. 39/89), Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list RBiH, broj 2/92; 13/94; Slubeni list SFRJ, br. 33/87, 13/91), Pravilnik o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita vode koja se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine FBiH, br. 51/02), Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni glasnik RS, br. 40/03), Pravilnik o mjerama zatite, nainu odreivanja i odravanja zona i pojaseva sanitarne zatite, podruja na kojima se nalaze izvorita, kao i vodnih objekata i voda namijenjenih ljudskoj upotrebi (Slubeni glasnik RS, br. 7/03).

Nakon donoenja Zakona o hrani na nivou drave BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 50/04), kojim se ureuje osnova za osiguranje visoke razine zatite zdravlja ljudi i interesa potroaa i formiranja Agencije za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini, stvorio se pravni osnov za donoenje provedbenih propisa, te drugih posebnih propisa, koji se odnose na hranu, osobito na higijenu, zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane, a koji e obuhvatiti sve faze proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane. Provedbenim propisima utvrdit e se zahtjevi koji se odnose na: obaveze subjekata u poslovanju s hranom vezano za kvalitet, klasifikaciju, kategorizaciju i naziv hrane, senzorska svojstva i sastav hrane, vrstu i koliinu sirovina, dodataka i drugih tvari koji se koriste u proizvodnji i preradi hrane, tehnoloke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi hrane, metode uzimanja uzoraka i analitike metode radi kontrole kvaliteta hrane, dodatne ili specifine podatke koji bi trebali biti navedeni na deklaraciji hrane, a od interesa su za potroaa, mogunost sljedivosti hrane, sistem samokontrole, hrana i sastojci hrane koji sadre genetski modificirane proizvode i dr. U toku je izrada i usvajanje sljedeih pravilnika22:

Pravilnik o optem deklarisanju ili oznaavanju upakovane hrane, Pravilnik o oznaavanju hranljivih vrijednosti upakirane hrane, Pravilnik o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za ishranu ljudi, Pravilnik o upotrebi boja u hrani, Pravilnik o upotrebi zaslaivaa/sladila u hrani, Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa/sladila u hrani, Pravilnik o vonim sokovima, vonim nektarima i slinim proizvodima, Pravilnik o osvjeavajuim bezalkoholnim piima i slinim proizvodima, Pravilnik o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama, Pravilnik o oznakama originalnosti i oznakama geografskog porijekla hrane.

22 http://www.fsa.gov.ba/bs/pravilnci_za_javnu_raspravu.php

339

PROPISI IZ OBLASTI ZATITE OKOLIA/IVOTNE SREDINE

Ovaj zakonski okvir uspostavljen je na nivou entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te Brko Distrikta. U nastavku se daju relevantni propisi na nivou entiteta i Brko distrikta iz oblasti zatite okolia/ivotne sredine. Ovdje se ne prezentiraju propisi na kantonalnom nivou.
FEDERACIJA BIH

U FBIH nadlenost po pitanju zaite okolia i voda podijeljena je izmeu entitetskih i kantonalnih nadlenih organa vlasti. Prema Ustavu FBiH (lan 2. uz lan 3. Glave III) ovlasti federalne vlade i kantona iz domena okoline su: ekoloka politika, te iskoritavanje prirodnih bogatstava. Ovlasti se mogu ispunjavati zajedniki, zasebno ili na nivou kantona koordinirano od federalne vlasti. Federalna vlast bi trebala kreirati politiku i donositi zakone shodno svakoj od ovih ovlasti (kada je u pitanju obaveza na podruju FBiH). Relevantni propisi u FBiH23, (zakoni, uredbe, odluke i pravilnici), a koji se tiu razmatranog sektora prerade voa i povra, daju se u nastavku. Zakoni

Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubene novine FBiH, br. 20/90), Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni list R BiH, br. 3/93), Zakon o rudarstvu (Slubeni list R BiH, br 24/93, 13/94, 6/08), Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine FBiH, br.29/97), Zakon o upravnom postupku (Slubene novine FBiH, br. 2/98), Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (Slubene novine FBiH, br. 35/98), Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja (Slubeni novine FBiH, br 15/99), Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH (Slubene novine FBiH, br. 32/01), Zakon o umama (Slubene novine FBiH, br. 20/02, 29/03), Zakon o koncesijama (Slubene novine FBiH, br. 40/02, 61/06) Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o Fondu za zatitu okolia Federacije BiH (Slubene novine FBiH, br. 33/03), Zakon o graevinskom zemljitu (Slubene novine FBiH, br. 67/05), Zakon o inspekcijama (Slubene novine FBiH, br. 69/05), Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita (Slubene novine FBiH, br. 02/06, 72/07), Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, br. 70/06), Zakon o graenju (Slubene novine FBiH, br. 34/07).

23 http://www.fmoit.gov.ba//index.php?option=com_content&task=view&id=191&Itemid=134

340

Podzakonski akti
Uredbe Uredba o jedinstvenoj metodologiji za procjenu teta od prirodnih i drugih nesrea (Sl. novine FBiH, br. 75/04, 38/06), Uredba o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranini promet otpada (Sl. novine FBiH, br. 41/05), Uredba o obavezi dostavljanja godinjeg izvjetaja o ispunjavanju uvjeta iz dozvole za upravljanje otpadom (Sl. novine FBiH, br. 31/06), Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene novine FBiH, br. 38/06), Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih teta, sanacije i postupaka nakon zatvaranja deponije (Sl. novine FBiH, br. 39/06), Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene novine FBiH, br. 43/07) Uredba o graevinama i zahvatima od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i graevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i ire, za koju urbanistiku saglasnost izdaje Federalno ministarstvo prostornog ureenja (Slubene novine FBiH, br. 85/07),

Odluke Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji F BIH (Slubene novine FBiH, br. 41/07), Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH, br. 46/07).

Pravilnici Pravilnik o posebnom reimu kontrole djelatnosti koje ugroavaju ili mogu ugroziti sredinu (Slubeni list SRBH, br. 2/76, 23/76, 23/82, 26/88). Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SRBH, 46/89), Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlatene laboratorije i sadraju i nainu izdavanja ovlatenja (Slubene novine FBiH, br. 54/99), Pravilnik o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine FBiH, br. 51/02), Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04), Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine FBiH, br. 09/05), Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji je sadraj nepoznat (Slubene novine FBiH, br. 09/05), Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine FBiH, br. 09/05),

341

Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH, br.12/05), Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br. 12/05), Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota (Slubene novine FBiH, br. 39/05), Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade studije uticaja na okoli i visini naknade i ostalih trokova nastalih u postupku procjene uticaja na okoli (Sl. novine FBiH, br. 68/05, 92/07), Pravilnik o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine FBiH, br. 68/05) Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 68/05), Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 68/05), Pravilnik o minimumu sadrine opteg akta o odravanju, koritenju i osmatranju vodoprivrednih objekata (Sl. novine FBiH, br. 18/07), Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Slubene novine FBiH, br. 50/07), Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za vode koje se nakon preiavanja iz sistema javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik (Slubene novine FBiH, br. 50/07), Pravilnik o registru zagaivanja i postrojenjima (Slubene novine FBiH, br. 82/07), Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH, br. 92/07) Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia (Slubene novine FBiH, br. 92/07), Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubene novine FBiH, br. 92/07), Pravilnik o uvjetima mjerenja i kontrole sadraja sumpora u gorivu (Sl. novine FBiH, br. 6/08), Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama proizvoda i ambalae od strane proizvoaa (Slubene novine FBiH, br. 6/08), Pravilnik o sadraju, obliku, uvjetima, nainu izdavanja i uvanja vodnih akata (Slubene novine FBiH, br. 6/08),

342

Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, br. 8/08), Pravilnik o uvjetima i krterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu dokumentacije na osnovu koje se izdaju vodni akti (Sl. novine FBiH, br. 17/08). Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 29/08). Upustva Uputstvo o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnim materija u zemljitu metode njihovog ispitivanja (Sl.novine FBiH, br. 11/99).

REPUBLIKA SRPSKA

U RS nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu entitetskih i optinskih nadlenih organa vlasti. Relevantni propisi u RS24: (zakoni, uredbe, odluke, pravilnici, uputstva), a koji se tiu razmatranog sektora prerade voa i povra, daju se u nastavku.

Zakoni

Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik RS, br. 11/95, 51/02). Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br. 18/99, 58/01, 62/02), Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01), Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01), Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja i o radijacionoj sigurnosti (Slubeni glasnik RS, br. 52/01), Zakon o optem upravnom postupku (Slubeni glasnik RS, br. 13/02), Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik RS, br. 25/02, 91/06), Zakon o Fondu za zatitu ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 51/02), Zakon o zatiti ivotne sredine-Preieni tekst (Slubeni glasnik RS, br. 53/02, 28/07), Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik RS, br. 53/02, 34/08), Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 53/02), Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik RS, br. 53/02), Zakon o umama (Slubeni glasnik RS, br. 66/03, 53/05, 91/06), Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni glasnik RS, br. 51/04), Zakon o zatiti od nejonizirajueg zraenja (Slubeni glasnik RS, br. 2/05), Zakon o rudarstvu (Slubeni glasnik RS, br. 107/05), Zakon o inspekcijama (Slubeni glasnik RS, br. 113/05, 1/08), Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06), Zakon o ureenju prostora (Slubeni glasnik RS, br. 84/02, 112/06),

24 http://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/vlada/ministarstva/mgr/PAO/Documents/Forms/AllItems.aspx

343

Zakon o graevinskom zemljitu (Slubeni glasnik RS, br. 112/06).

Podzakonski akti
Uredbe Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Slubeni glasnik RS, br. 42/01), Uredba o graninim vrijednostima kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Uredba o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Uredba o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota (Slubeni glasnik RS, br. 94/05), Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i kriterijumima za odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06), Uredba o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06), Uredba o nainu sudjelovanja u javnosti u upravljanju vodama (Slubeni glasnik RS, br. 35/07).

Odluke Odluka o visini vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 29/98, 4/99, 6/00, 55/01, 49/02), Odluka o utvrivanju granica oblasnih rijenih slivova (Distrikta) i slivova na teritoriji RS-a (Slubeni glasnik RS, br. 98/06).

Pravilnici Pravilnik o nainu odravanja rijenih korita i vodnog zemljita (Slubeni glasnik RS, br. 34/01, 22/06), Pravilnik o nainu i metodama odreivanja stepena zagaenosti otpadnih voda kao osnovice za utvrivanje vodoprivredne naknade (Slubeni glasnik RS, br. 44/01), Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u povrinske vode (Slubeni glasnik RS, br. 44/01), Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju (Slubeni glasnik RS, br. 44/01), Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju vodoprivredne laboratorije kao pravna lica ili u okviru pravnih lica koje vre odreenu vrstu ispitivanja kvaliteta povrinskih, podzemnih i otpadnih voda (Slubeni glasnik RS, br. 44/01), Pravilnik o tretmanu i odvodnji otpadnih voda za podruja gradova i naselja gdje nema javne kanalizacije (Slubeni glasnik RS, br. 68/01), Pravilnik o mjerama zatite, nainu odreivanja i odravanja zona i pojaseva sanitarne zatite, podruja na kojima se nalaze izvorita, kao i vodnih objekata i voda namijenjenih ljudskoj upotrebi (Slubeni glasnik RS, br. 7/03). Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni glasnik RS, br. 40/03),

344

Pravilnik o graninim vrijednostima emisija u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje (nominalne termalne snage manje, jednak ili vee od 50 MW) (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 90/06), Pravilnik o vrstama otpada i djelatnostima u oblastima upravljanja otpadom za koje je potrebna dozvola(Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 3/07), Pravilnik o kategorijama otpada, karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni otpad, djelatnostima povrata komponenti i odlaganja otpada (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o kategorijama otpada sa listam (Slubeni glasnik RS, br. 39/05), Pravilnik o transportu opasnog otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05), Pravilnik o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranino kretanje otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05), Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na odgovorno lice sistema za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik RS, br. 118/05), Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06), Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06), Pravilnik o uslovima, nainu, mjestima i rokovima sistematskih ispitivanja sadraja radionuklida u ivotnoj sredini (Slubeni glasnik RS, br. 77/06), Pravilnik o metodologiji i nainu voenja registra postrojenja i zagaivaa (Slubeni glasnik RS, br.92/07), Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 22/08), Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubeni glasnik RS, br. 22/08), Pravilinik o uslovima za obavljanje djelatnosti pravnih lica iz oblasti zatite ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 36/08).

Uputstva Uputstvo o nainu, postupku i rokovima obraunavanja i plaanja optih i posebnih vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 27/01). Uputstvo o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS, br. 118/05).

345

BRKO DISTRIKT

U Brko Distriktu nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu nadlenih odjeljenja u Vladi BD. Relevantni propisi u BD25:: (zakoni, pravilnici), a koji se tiu razmatranog sektora prerade voa i povra, daju se u nastavku.

Zakoni

Zakon o upravnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 3/00, 9/02). Zakon o prostornom ureenju (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 09/03, 23/03, 15/04), Zakon o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04, 1/05), Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04, 1/05), Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 25/04, 1/05), Zakon o zatiti voda (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.25/04, 1/05), Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04, 1/05), Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 30/04), Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 131/06).

Podzakonski akti

Pravilnici Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06), Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na ivotnu sredinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad

25 http://www.bdcentral.net/Members/javni_poslovi/akti/Pravilnici_eko/folder_contents

346

samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br 30/06), Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na operatora za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06), Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06), Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili iji je sadraj nepoznat (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06), Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (Slubeni glasnik Brko Distrikta, br. 32/06 Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07), Pravilnik o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07), Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07).

PROPISI VEZANI ZA NESREE VELIKIH RAZMJERA I AKCIDENTNE SITUACIJE

Svi pogoni i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojima su opasne supstance prisutne u koliinama iznad koliina navedenih u Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04, lan 10 i 11), Uredbi o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06, lan 6 i 7) i Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na ivotnu sredinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 30/06, lan 7 i 8) ovih podzakonskih akata spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati nesree veih razmjera i za njih nadlena entitetska ministarstva i odjeljenje u Brko Distriktu izdaju okolinsku/ekoloku dozvolu. Mjeavine i preparati prisutni u pogonima i postrojenjima ili skladitima trebaju biti tretirane na isti nain kao i iste supstance pod uslovom da ostaju u okviru granica koncentracija koje su odreene na osnovu njihovih svojstava u spomenutim lanovima ovih podzakonskih akata (lan 11, 7 i 8). Izvjetaj o stanju sigurnosti, Informacije o sigurnosnim mjerama i Unutranji plan intervencije su duni pripremiti operatori svih pogona i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojim su opasne supstance prisutne u koliinama iznad koliina navedenih u Prilogu Pravilnika o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine FBiH, br. 68/05) koji ine sastavni dio ovog podzakonskog akta. Odredbe ovog podzakonskog akata koje se odnose na plan sprjeavanja nesrea veih razmjera i informacije o sigurnosnim mjerama duni su pripremiti i operatori pogona i

347

postrojenja, ukljuujui skladita, iz lana 9. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine Federacije BiH, br.19/04). Operator pogona i postrojenja u FBiH je duan Unutranji plan intervencije dostaviti Federalnoj/Kantonalnoj upravi civilne zatite. Izvjetaj o stanju sigurnosti treba da sadri najmanje:

Plan sprjeavanja nesrea veih razmjera; Opis lokacije pogona i postrojenja; Opis pogona i postrojenja; Identifikaciju i analizu moguih rizika i mjere prevencije, Mjere zatite i plan intervencije kojima se sprjeava irenje posljedica nesree.

Sistemom sigurnosnog upravljanja se utvruje organizaciona struktura, podjela odgovornosti, razrauju procedure, procesi i vri raspodjela resursa u cilju sprjeavanja nastanka nesrea velikih razmjera. Sistem sigurnosnog upravljanja se provodi donoenjem Plana sprjeavanja nesrea veih razmjera a koji treba da sadri sljedee podatke: (i) organizacionu strukturu i kadrove, (ii) identifikaciju i evaluaciju nesrea veih razmjera, (iii) kontrolu rada pogona i postrojenja, (iv) upravljanje promjenama u radu postrojenja, (v) plan upravljanja u izvanrednim situacijama, (vi) praenje djelotvornosti (monitoring), te (vii) audit i kontrolu. Unutranjim planom intervencije se definiu mjere koje je potrebno poduzeti unutar kruga pogona i postrojenja a u sluaju nesree veih razmjera. Spoljnim planom intervencije se definiu mjere koje je potrebno poduzeti izvan kruga pogona i postrojenja a u sluaju nesree veih razmjera. Akcidentna situacija u osnovi predstavlja pojavu neoekivanog ili nedozvoljenog dogaaja. Akcidentne situacije u fabrikama prerade voa i povra predstavljaju pojavu velike emisije, poara ili eksplozije nastale kao rezultat neplanskih dogaanja u okviru neke industrijske aktivnosti, koja ugroava ljude i okoli/ivotnu sredinu, u okviru ili van granica preduzea, i to ukljuujui jednu ili vie zagaujuih materija. Moguu akcidentnu situaciju u pogonima za preradu voa i povra moe proizvesti neadekvatan rad postrojenja za skladitenje tenog CO2, te rashladnog postrojenje koje kao rashladni medij koriste amonijak (npr. poputanje ventila na spremniku to ima za posljedicu isticanje amonijaka i sl.). Uslove i stanje zatite na radu, zatite od poara, kao i zatite i spaavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i dugih nesrea. te tehniko-tehnoloka uputstva za siguran rad definiu Zakoni o zatiti na radu (Slubeni list SRBiH, br. 22/90, Slubeni glasnik RS, br. 26/93, 14/94, 21/96 i 10/98; Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.31/05, 35/05), Pravilnik o nainu i postupku vrenja periodinih pregleda i ispitivanja iz oblasti zatite na radu (Slubeni list SRBIH, br.02/91), Zakoni o zatiti od poara (Slubeni list SRBIH, br. 15/87, 36/90,3/93; Slubeni glasnik RS, br. 16/95, 16/02 i 2/05, Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.9/06), Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br. 39/03, 22/06), Uredba o sadraju i nainu izrade planova zatite i spaavanja od prirodnih i drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br. 23/04), te Zakon o civilnoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br.26/02, 39/03). Prilikom projektovanja i izgradnje objekata za uskladitenja odreenih supstanci, te stabilnih sudova pod pritiskom, a koji se koriste u sektoru prerade voa i povra, potrebno je pridravati se zahtjeva sljedeih vaeih propisa i normi za ove objekte i sudove:

Pravilnik o izgradnji postrojenja za ukapljeni naftni plin i o uskladitavanju i pretakanju ukapljenog plina (Slubeni list SFRJ, br. 24/71),

348

Pravilnik o tehnikim normativima za pokretne zatvorene posude za komprimirane, tekue i podtlakom otopljene plinove (Slubeni list SFRJ, br. 24/71), Karakteristike opasnih i zapaljivih gasova, tenosti i isparljivih tenosti i supstanci JUS Z. CO. 010, 1979 (Slubeni list SFRJ, br 31/79), Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne posude pod pritiskom (Slubeni list SFRJ, br. 16/83), JUS H.F1.016 . ugljendioksid gasoviti Tehniki uslovi (Slubeni list SFRJ, br. 56/86), JUS M.E2.516 stabilni sudovi pod pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 57/89), Pravilnik o tehnikim normativima za postavljanje stabilnih sudova pod pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 39/90), sa komentarom, Pravilnik o tehnikim normativima za pregled i ispitivanje stabilnih sudova pod pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 76/90), sa komentarom.

MEUNARODNE OBAVEZE KOJE SE TIU INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Osim vaee zakonske regulative BiH i meunarodnih standarda kojima se obezbjeuje osiguranje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, u narednom periodu svi proizvoai iz prehrambenog sektora BiH, pa i sektora prerade voa i povra e biti u obavezi da odgovore meunarodnim i EU propisima iz ove oblasti :

FAO/WHO CODEX Alimentarius, Council Regulation EC 1881/2006 Maximum levels for certain contaminants in foodstuffs , Council Directive, No. 93/43/EEC Directive on the Hygiene of Foodstuffs.

Vezano za meunarodne obaveze koje se tiu industrijskog sektora prema direktivama EU, a kojima je regulisana oblast upravljanja otpadom, vodama i zrakom, od stratekog znaaja su sljedee direktive:

Direktiva o otpadu 2006/12/EC, Direktiva o kanalizacijskom mulju 86/278/EC koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 91/692/EC i Uredbom EC 807/2003, Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003, Direktiva o deponijama 99/31/EC koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom EC 1882/2003, Direktiva o spaljivanju otpada 200/76/EC, Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja 75/439/EEC, Direktiva o elektrinom i elektronskom otpadu 2002/96/EC, Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EC koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 94/31/EC i Uredbom EC 166/2006, Okvirna Direktiva o kvalitetu zraka 96/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom 1882/2003/EC, Direktiva o graninim vrijednostima SO2, NO2, NOx, lebdeih estica i Pb u zraku 99/30/EC; Direktiva o ozonu 2002/3/EZ,

349

Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC koja je izmijenjena i dopunjena Odlukom 2455/2001/EC, Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda 91/271/EC, Direktiva o kvalitetu vode za pie 98/83/EC, Direktiva Vijea 99/32/EC EZ o smanjenju sadraja sumpora u tenim gorivima do 31.12.2011. godine, Direktiva 98/70/EC o kvalitetu benzina i dizelskih goriva, Direktiva 99/94/EC o raspoloivosti informacija za kupce o potronji goriva i emisijama CO2 kod prodaje novih putnikih vozila, Direktiva 85/337/EC od 27. juna 1985. godine o procjeni efekata odreenih javnih i privatnih projekta na okoli, kako je ona dopunjena Direktivom Vijea 97/11/EC od 3. marta 1997. godine i Direktivom 2003/35/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 26. juna 2003. godine, Direktiva 1999/32/EC od 26. aprila 1999. godine o smanjenju sadraja sumpora u odreenim tenim gorivima te dopunskom Direktivom 93/12/EEC, Direktiva 85/337/EEC o ocjeni efekata odreenih javnih i privatnih projekta na okolinu, Direktiva 1996/62/EC o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka Direktiva 1999/30/EC o graninoj vrijednosti SO2, NOx, NO2, vrstih estica i olova u zraku, Regulativa 1836/93/EEC postavlja eko-upravljanje i eme audita za industrijske kompanije koje nastoje da promoviu unapreenje okolia/ivotne sredine. ema zahtjeva od postrojenja da: o uspostave i implementiraju politiku, programe i sisteme upravljanja, o kontroliu proizvodnju, o obezbijede izvjetaje za javnost o uticaju proizvodnje na ivotnu sredinu.

Ovo se odnosi na industrijska postrojenja, postrojenja za proizvodnju energije i recikliranje i moe se proiriti na druga postrojenja. Uesnici moraju preduzeti sljedee korake: o usvojiti okolinsku politiku-ona bi trebala ukljuiti zadovoljenje regulativnih instrumenata, nastavak unapreenja okolia/ivotne sredine i smanjenja negativnog uticaja na okoli/ivotnu sredinu; o pregled postrojenja prema propisima o okoliu/ivotnoj sredini; o uvoenje ekolokih programa i sistema upravljanja okoliom/ivotnom sredinom; o pripremanje ekolokih izvjetaja dostupnih javnosti, koji bi ukljuili detalje o uticaju postrojenja na okoli/ivotnu sredinu; o sprovoenje verifikacije ekolokih izvjetaja preko nezavisnih verifikatora akreditovanih putem dravnih akreditovanih sistema.

350

MEUNARODNI STANDARDI

Odreeni standardi primjenjivi u sektoru prerade voa i povra nisu obavezujui, ali organizacijama koje ih implementiraju daju izvrstan alat za upravljanje kvalitetom svojih procesa i proizvoda, ukljuujui zatitu potroaa i okolia/ivotne sredine. Organizacije koje se bave preradom voa i povra mogu usvojiti, implementirati i certificirati sljedee sisteme upravljanja:
Sistem upravljanja kvalitetom prema meunarodnom standardu ISO 9001. Sistem okolinskog upravljanja prema meunarodnom standardu ISO 14001. Sistem upravljanja sigurnosti hrane (HACCP sistem) prema meunarodnom standardu ISO 22000 ili prema ALI-NORM 93/13, Anex 2 - Codex Alimentarius.

Svaki od njih se moe implementirati ponaosob ili kao sastavni dio integriranog sistema upravljanja organizacije. Bez obzira na sve prednosti koje nudi primjena meunarodnih standarda, trenutno u BiH samo mali broj preduzea koja se bave preradom voa i povra imaju implementirane standarde serije ISO i HACCP. S obzirom na ovo, treba istaknuti potrebu ukazivanja preraivaima voa i povra na znaaj ovih standarda, u smislu usklaivanja proizvoda sa zahtjevima kvaliteta koje postavlja zakonska regulativa (do vremena kada e implementacija standarda HACCP kao alata za osiguranje zdravstveno ispravnog proizvoda biti zakonska obaveza, u skladu sa Direktivom Evropske zajednice Directive on the Hygiene of Foodstuffs, No. 93/43/EEC of the Council of June 14, 1993., koja je propisala opta pravila i procedure radi poveanja povjerenja potroaa u sigurnost prehrambenih proizvoda namijenjenih za ljudsku ishranu.

351

You might also like