You are on page 1of 32

Prirunik 4

Vodi za Organsku Proizvodnju

Jagode

CIP - , 634.75 : 631.147 (035) M, Vodi za organsku proizvodnju jagode / Slobodan Milenkovi, Marija Kalenti, Emilija Stefanovi, Anica Milenkovi - Beograd : Deutsche Gesellschaft fr Internationale Zusammenarbeit GIZ, 2011 (Zemun : Zemunplast). - 28 str. : ilustr. ; 21cm Tira 250. - Bibliografija. ISBN 978-86-87737-44-0 1. , 2. , a) - - COBISS.SR-ID 268240903

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

Sadraj
1. Uvod 2. Preduslovi
2.1. Ouvanje prirodnog agro-ekosistema 2.2. Osobine zemljita 2.3. Karakteristike klime

3 3 4 4 5 5 6 6 6 7 9 9 10 11 12 14 15 22 22 24 28

3. Izbor i priprema lokacije


Objavljeno od strane: Nacionalna asocijacija Serbia Organica Uz podrku: Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit (GIZ) GmbH Economic Development Program ACCESS Autori: Prof. dr Slobodan Milenkovi Marija Kalenti, GIZ Beograd Emilija Stefanovi, GIZ Beograd Anica Milenkovi, konsultant tampa: Zemunplast, Zemun 3.1. Kako odabrati lokaciju 3.2. Kako pripremiti zemljite

4. Sadni materijal
4.1. Sortiment

5. Agro-tehnike mere
5.1. Plodosmena 5.2. Odravanje zemljita 5.3. Sistemi gajenja 5.4. Ishrana 5.5. Navodnjavanje

6. Bolesti, tetoine, korovi i integralne mere zatite 7. Berba 8. Ekonomski pokazatelji 9. Prilozi 10. Literatura

1. Uvod
U organskoj poljoprivredi nizom preventivnih agrotehnikih mera postie se ouvanje zdravlja biljaka zahvaljujui uspostavljanju (u periodu konverzije), odravanju i unapreenju ekoloke ravnotee u agro-ekosistemu. Principi na kojima se zasniva organska poljoprivreda omoguavaju da se ona, u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, potpuno oslobodi zavisnosti od sintetikih ubriva i pesticida, i da sve supstance koje se koriste budu prirodnog porekla. Nekoliko fundamentalnih principa omoguava da se napred navedeno ostvari: Rotacija useva. Planska smena useva na jednoj parceli doprinosi odravanju plodnosti i kontroli bolesti i tetoina u organskoj proizvodnji. Rotacija useva jeprepreka za tetoine i bolesti koje u odsustvu biljke domaina prekidaju razvoj i njihova tetnost se smanjuje. Plodosmena doprinosi raznovrsnosti i stabilnosti agroekosistema to dovodi do poveanja brojnosti korisnih vrsta. Zatita biodiverziteta. Podrka i unapreenje biolokih ciklusa unutar proizvodnog sistema na farmi je jedan od fundamentalnih principa organske poljoprivrede. Odravanju biodiverziteta na farmi i njenoj okolini, doprinosi izbegavanje primene biocidnih supstanci (koje su toksine za ivi svet), neobraena povrina i mikrobioloki aktivno zemljite. Zdravlje biljaka. Mikrobioloka aktivnost zemljita je neophodna za razlaganje organske materije i obezbeenje hranjivih elemenata za biljke. Optimalna ishrana utie na sposobnost biljaka da podnesu napad bolesti i tetoina kao i stresove iz spoljanje sredine. Istraivanja su pokazala da je napad tetoina vei u usevima hranjenim sa azotom neorganskog porekla u poreenju sa onima u kojima je azot poreklom iz komposta i stajnjaka. Otporne sorte. Odabirom sorti koje pokazuju otpornost prema prouzrokovaima bolesti i tetoinama, smanjuje se ili potpuno eliminie potreba primene dozvoljenih bioinsekticida i biofungicida, to doprinosi dugoronoj stabilnosti i odrivosti proizvodnje. Kompostiranje. Kompostiranje ima dve vane uloge: uspostavlja i odrava plodnost odnosno nivo organske materije u zemljitu, a u toku procesa kompostiranja zahvaljujui toploti koja se stvara eliminiu se patogeni i seme korovskih biljaka.

2. Preduslovi za zasnivanje proizvodnje


Pre zasnivanja organske proizvodnje jagode treba predvideti sledee preduslove: Okolina zasada; Organizacija i tehnologija gajenja u zasadu; Faktori tehnike i marketinke podrke (skladitenje, hladnjaa, transport, prodaja); Tenika i struna podrka: radna snaga, oprema i mehanizacija, struna-savetodavna sluba. Svi navedeni elementi su neophodni za uspeno gajenje jagode matodama organske proizvodnje. Organske zasade jagode treba podizati na farmama na kojima se odvija i stoarska proizvodnja kao i proizvodnja ratarskih i krmnih biljaka, kako bi se obezbedila dovoljna koliina stajnjaka i rotacija useva. Proizvodnja se zasniva na zemljitu koje nije previe zakorovljeno jer e se u toku gajenja jagode broj korova poveati. Za gajenje jagoda potrebno je dosta radne snage, tako da se ova proizvodnja ne uklapa sa proizvodnjom povrtarskih biljaka za koje je u slinom periodu godine takoe potrebna radna snaga. Povre se moe gajiti u periodu od 2-3 godine kada se ne gaje jagode. U toku prelaznog perioda (konverzije) iz konvencionalne u organsku proizvodnju na zemljitu se moe gajiti (2 godine) bela detelina u kombinaciji sa travama da bi se poboljala plodnost zemljita. Prelazak sa konvenconalne u organsku proizvodnju zahteva radikalne promene u pristupu farmera u odnosu na rotaciju useva. Mora postojati pauza od 3 do 4 godine izmeu dva zasada jagode na istom zemljitu, to praktino znai da se na farmi efektivno svake godine za gajenje jagode moe koristiti samo oko 20% ukupne povrine zemljita. Kako je rotacija useva kompleksna, potrebno je da farmer ovlada novim vetinama vezano za gajenje veeg broja kultura kao i da poseduje ili iznajmljuje odgovarajuu mehanizaciju i opremu.

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

2.1. Ouvanje prirodnog agro-ekosistema Organska proizvodnja jagoda mora se posmatrati kao deo cele farme i svako poboljanje biodiverziteta imae pozitivan efekat u bar dve oblasti: opraivanju i kontroli bolesti i tetoina. Samo i strano opraivanje odvijaju se pre svega zahvaljujui insektima. Medonosna pela i bumbari, kao i neke druge vrste, a pre svega solitarne pele su aktivni opraivai. Ukoliko je ouvano bogatstvo biljnih vrsta, u proizvodnji na otvorenom nije potrebno dodatno unositi konice sa pelama, jer ve postoji mnotvo drugih vrsta. Bumbari i solitarne pele za razliku od medonosne pele lete i na temperaturi nioj od 10 i kada je vreme oblano. Koridori (trake) biljaka koje cvetaju u raznim periodima godine, a formirane su oko i u zasadu jagode doprinose odravanju populacija ovih opraivaa. Bumbari se gnezde u zemljitu i treba im ostaviti delove vegetacije nedirnute. Solitarne pele se gnezde u upljinama ili zidovima starih kua (brvnara) i najbolji nain da im se pomogne jeste postavljanje snopova trske sa june strane zgrada u blizini vonjaka u kojima one polau jaja i prezimljavaju. U proizvodnji u zatvorenom prostoru potrebno je svaki dan otvarati tunele da bi se omoguio ulazak insekata opraivaa, a takoe je mogue uneti konice sa bumbarima, koje komercijalno umnoava vie kompanija (Koppert, Biobest). Sloeni uticaji u agro-ekosistemu prikazani su u narednoj emi.
ZEMLJITE BIOCENOZA

Tabela 1: Poeljne karakteristike zemljita


Dubina: Drenaa: Mehaniki sastav: : najmanje 50 cm dobra, sa dobrom i brzom vodnom propustljivou strukturna i plodna zemljita 5.5 6.5

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE

AGRO-EKOSISTEM

AGROTEHNIKE MERE

VODNI RESURSI

PRIRODNE OSOBENOSTI

2.2. Osobine zemljita Jedan od najvanijih faktora za gajenje jagoda je pravilan izbor povrine za podizanje zasada. Zemljite treba da ima karakteristike koje su date u Tabeli 1.

Za gajenje jagoda najboja su dobro propusna zemljita, lakog mehanikog sastava, koja pripadaju grupi peskovitih ilovaa sa sadrajem gline manjim od 30% (poeljno oko 20%). Pogodna je izraena struktura zemljita, koja nije preterano fina, a najpoeljnija je veliina zemljinih agregata od 1-10 mm. Na taj nain obezbeena je visoka poroznost i dobar vodno-vazduni reim. Proverom profila do 40 cm dubine ili pojedinanim probama sondama, moe se lako utvrditi prilagoenost strukture zemljita za proizvodnju. Kod teih, sabijenih, manje propustljivih zemljita pored nedostatka razliitih mikroelemenata, poveana je i mogunost pojave oboljenja korena. Ova se pojava do izvesnog stepena moe ublaiti izborom otpornijih sorti jagode i postavljanjem uzdignutih redova. Najvei deo korenovog sistema jagode nalazi se na dubini do 20 cm povrinskog sloja zemljita iz kog koren crpi vlagu i hranljive materije. Stoga, humusno akumulativni sloj treba da je bogat, dubine preko 50 cm i vrlo rastresit. U zemljinom profilu ne sme da se javi nepropusni glinoviti sloj, jer jagodasto voe ne podnosi slabo ocedna zemljita. U toku godine, pre sadnje trebalo bi izvriti testiranje zemljita i uskladiti odnos fosfora i kalijuma u zemljitu. Sa pripremom zemljita trebalo bi poeti bar godinu dana pre sadnje kako bi se poveala koliina organske materije u zemljitu, eliminisali problemi sa korovom i obezbedile odgovarajue leje (uzdignuti redovi) za sadnju. Treba imati na umu da je korov lake suzbiti pre sadnje, nego nakon zasnivanja zasada. Sa suzbijanjem korova poeljno je poeti ak dve do tri godine pre sadnje, uz kombinovanje setve pokrovnih useva i eom obradom zemljita.

2.3. Karakteristike klime Jagoda se dobro prilagoava raznim agroekolokim uslovima. Zahvaljujui ovoj osobini, jagode se mogu gajiti i u sunim i vlanim uslovima, u kontinentalnim i suptropskim klimatskim uslovima i na raznim nadmorskim visinama od 0 do 2.500 m. Najpovoljnije oblasti za gajenje su one sa umerenom i umerenokontinentalnom klimom, sa dovoljnom koliinom vlage u zemljitu u toku celog perioda vegetacije. Za gajenje jagode najpogodniji su tereni sa visokom relativnom vlanou vazduha tokom letnjih meseci. Visoke letnje temperature i niska relativna vlanost vazduha pogoduju samo ranim sortama koje se oberu pre nastupanja visokih temperatura. Optimalne dnevne temperature za porast i razvie biljaka jagode su 1822C, a optimalne none temperature su 12-13C. Usevu jagode odgovaraju prolea sa manjim oscilacijama u dnevnim i nonim temperaturama. Bioloki temperaturni minimum za usev jagode je oko 6C i sadnju treba zapoeti u prolee, kada se none temperature ustale oko ove vrednosti. Sadnice izmrzavaju kada se temperatura unutar bokora spusti ispod -12 C, dok ozbiljne tete u proizvodnji u vreme cvetanja nastaju na temperaturama ispod -2C. Cvetovi izmrzavaju na -3, a zametnuti plodovi na 1,5 1,7. U plodonoenju visoke temperature u opsegu od 25-35C uslovljavaju niz problema u fiziologiji useva. Sa visokim intenzitetom respiracije, posebno tokom toplih noi, smanjuje se akumulacija eera u plodovima. Visoka osunanost tokom dana i relativno svee noi, presudne su za postizanje dobrog kvaliteta, ukusa i arome jagode, kao i sadraja vitamina C u plodovima. Zato u brdsko planinskom podruju jagoda moe imati izvanredan kvalitet i moe dospeti na trite u vreme kada je tranja veoma velika. Velika koliina padavina tokom vegetacione sezone nije poeljna jer moe dovesti do truljenja cvetova i plodova. Jaki vetrovi izazivaju suenje cvetova i na taj

nain spreavaju oploenje i zametanje plodova, to se eventualno moe popraviti podizanjem vetrozatitnih pojaseva (npr. od kukuruzovine). Poeljni parametri klime podruja za gajenje jagode prikazani su u Tabeli 2.
Tabela 2. Klimatske karakteristike podruja za gajenje jagode
Parametri Minimalna temperatura Temperatura u periodu gajenja Temperatura vazduha u periodu formiranja plodova Maksimalna temperatura Optimalne vrednosti -15 do -18C 25-30C 14-16C (u toku noi) 24-26C 16-18C (u toku noi) 35

Najbolji razvoj jagode postie se na zemljitu u kome je vlanost 70-80% od maksimalnog vodnog kapaciteta.

3. Izbor i priprema lokacije


Kljuni uslovi za dobar uzgoj jagode su potpuna izloenost suncu, dobra provetrenost, obezbeenost dovoljne koliine vlage i zatita od niskih temperatura i prolenih mrazeva. Za uzgoj jagode dodatno su pogodna stanita na kojima se sneg dugo zadrava tokom zime, jer titi zimsko lie i cvetne pupoljke od izmrzavanja. Proizvodnja jagode je mogua do 1600m nadmorske visine, mada treba izbegavati terene sklone kasnim mrazevima. Treba birati podruja sa umerenim nagibom od 3 do 5%, koji je idealan za obezbeivanje dobre provetrenosti i zatitu od naglaene pojave povrinskih voda. Slaba provetrenost i mrazni depovi mogu dovesti do oteenja cvetova u prolee. Gajenje jagode na nagibima koji su okrenuti ka jugu predstavlja najvei rizik, zbog pojave prolenog izmrzavanja, s obzirom na to da biljke obino ranije cvetaju. Nagibi okrenuti u

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

pravcu vetrova takoe nose rizik od izmrzavanja, usled stalne izloenosti biljaka suvim i hladnim vetrovima. Dobra cirkulacija vazduha u zasadu takoe umanjuje mogunost pojave brojnih gljivinih oboljenja. Slab protok vazduha poveava vlanost vazduha oko listova i plodova, to pogoduje razvoju bolesti lia i truljenju plodova izazvanog gljivinim oboljenima. Treba izbegavati blizinu uma i drugih podruja gde u prirodnom okruenju rastu divlje jagode ili druge sline vrste. One su stanita tetoina kao i prenosioci oboljenja koji mogu bitno uticati na uspeh proizvodnje. 3.1. Kako odabrati lokaciju Jagoda je otporna prema niskim temperaturama u periodu mirovanja. Meutim, najvanija injenica pri izboru lokacije za podizanje zasada je njena osetljivost prema prolenim mrazevima koji mogu otetiti pupoljke i otvorene cvetove. U istom periodu stablo moe biti oteeno na -3,90C. Veina sorti podnosi temperaturu od -20C bez zatite i do -40C ako se gaje u plastenicima. Ako se plastenik zatvori u ranim popodnevnim asovima biljke e podneti i -50C. Niske temperature i vetar negativno utiu na aktivnost insekata opraiavaa to dovodi i do pojave nepravilnih plodova. Optimalne lokacije za jagodu su zaklonjene, sa blagim nagibom prema jugo-zapadu i dugim periodom osunanosti koji doprinosi dobrom razvoju. Lokacije sa dobrom drenaom su od sutinske vanosti, jer vodolee mogu dovesti do uginua biljaka. Slabo drenirana i sabijena zemljita su nepovoljna i sa aspekta pojave bolesti, pre svega trulei korena. Takva zemljita imaju i nepovoljnu strukturu to negativno utie na razvoj korenovog sistema. 3.2. Kako pripremiti zemljite Pre zasnivanja zasada mora se izvriti analiza zemljita da bi se izvrile eventualne korekcije plodnosti. Veoma je vano da se ispita zemljite i na prisustvo glji-

ve prouzrokovaa uvelosti biljaka (Verticillium spp.), bez obzira da li je nekada na tom zemljitu gajena jagoda, jer ova gljiva ima irok krug biljaka domaina koje moe zaraziti. Ako je zemljite dobro prirodno drenirano jagode uspevaju na raznim tipovima zemljita, ali im najvie odgovaraju srednje teka. Teka zemljita nisu pogodna, osim ako ne lee na sloju koji ima dobru drenau, jer predstavljaju povoljne uslove za razvoj trulei korena. Laka zemljita se smatraju povoljnim za konvencionalnu proizvodnju jagoda, ali nisu uveka pogodna za organsku proiyvodnju, jer je u takvim uslovima teko obezbediti dovoljno kalijuma. Za jagode je potrebno dovoljno vode u periodu od cvetanja do berbe, tako da peskovita zemljita generalno nisu povoljna, osim ako nije obezbeen sistem za zalivanje. Jagode toleriu blagu kiselost zemljita, a optimum pH je 6-6,5. Najnia prihvatljiva pH je 5,5. Visoka vrednost pH dovodi do nedostatka gvoa, mangana i bora. Iz tog razloga zemljita sa pH veim od 7,5 su nepovoljna osim ako nemaju visok sadraj organske materije koja se ponaa kao pufer. Ako je predusev bila detelina i trava potrebno je pre oranja izvriti tarupiranje. Oranje ne treba da bude dublje od 20cm i izvodi se 4-6 nedelja pre sadnje. Taj period je potreban da bi se organska masa deteline i trava razloila i zadrala u povrinskom sloju gde su zemljini mikroorganizmi aktivniji i gde e mlade biljke lako usvojiti potrebna hraniva. Ovakav nain pripreme odnosi se na okolnosti kada se jagoda gaji na foliji. U sluaju da se korovi suzbijaju mehaniki, okopavanjem i plevljenjem, preporuuje se oranje na punu dubinu, da bi se spreilo klijanje semena korova.

4. Sadni materijal
Najvaniji kriterijumi prilikom izbora sorte su svakako kvalitet ploda, kao i otpornost prema bolestima i

tetoinama, to osigurava visok prinos. Prema lanu 16, Zakona o Organskoj proizvodnji u RS, koji je na snazi od 01.01.2011: Reproduktivni materijal za biljnu i stoarsku proizvodnju koji se koristi u organskoj proizvodnji mora da bude proizveden metodama organske proizvodnje. Proizvodnja semena i sadnog materijala metodama organske proizvodnje vri se u skladu sa propisima kojima se ureuje proizvodnja semena, rasada i sadnog materijala, uz primenu metoda organske proizvodnje. Proizvoau se moe odobriti korienje reproduktivnog materijala iz konvencionalne proizvodnje, pod uslovom da taj materijal nije tretiran sredstvima za zatitu bilja koja nisu dozvoljena u organskoj proizvodnji, ako: 1) na tritu nema materijala koji je proizveden metodama organske proizvodnje; 2) je korienje tog materijala opravdano za sprovoenje naunoistraivakih ispitivanja; 3) se radi o autohtonoj sorti. Korienje reproduktivnog materijala iz konvencionalne proizvodnje u periodu konverzije proizvoau odobrava ovlaena kontrolna organizacija, a posle isteka perioda konverzije Ministarstvo. Prednosti jednogodinjeg gajenja jagode u odnosu na dvogodinje ogledaju se u: smanjenju problema koji nastaju usled pojave obolenja korena, trulei, pegavosti lista, pepelnice i grinja olakanoj berbi usled vee veliine plodova smanjenju potrebe suzbijanja korova ranijoj berbi Dvogodinje gajenje jagode treba odabrati ukoliko se proizvodnja odvija u sledeim uslovima: nadmorska visina iznad 1000m izbor sorti sa manjim brojem cvetova i veim plodovima kasne prethodne kulture gajenje na gredicama

4.1. Sortiment Prema iskustvima iz EU meu najpogodnije sorte jagode za organsku proizvodnju spadaju: Florence, Pegasus (jednorodne) i Bolero iz grupe stalnoraajuih. Neke sorte koje su veoma prisutne u konvencionalnoj proizvodnji, kao to je Elsanta, nisu pogodne za organsku proizvodnju zbog svoje osetljivosti prema bolestima. Naveemo izbor sorti jagode koje bi se zbog svojih osobina mogle koristiti u organskoj proizvodnji: Honeoye, Emily, Cambridge Favorite, Tamella, Darselect, Eros, Symphony, Pegasus, Florence, Alice, Bolero, Everest, Tonto (Fitzgerald Jean, 2004). Sorte pogodne za organsku proizvodnju i za plasman jagode u sveem stanju su pre svega rane sorte ili one kasnije jer se njima postie bolja cena na tritu. Sorta Elsanta je jedna od najee gajenih zbog dobrog prinosa, koja dospeva tano u standardno vreme dozrevanja jagoda, te je stoga u sledeem poreenju ona uzeta kao polazna sorta uprkos injenici da nije pogodna za organsku proizvodnju: Alba (sazreva 11 dana pre Elsante) Clery glavna rana sorta (sazreva 9 dana pre Elsante) Honeoye glavna rana sorta (sazreva 7 dana pre Elsante) Elianny (sazreva 4 dana pre Elsante) Darselect sazreva gotovo u isto vreme kao Elsanta (nekada 3 dana ranije) Elsanta standardna sorta Sonata sazreva gotovo u isto vreme kao Elsanta (nekada 1 dan kasnije) Polka sazreva gotovo u isto vreme kao Elsanta (u nekim uslovima 3dana kasnije) Symphony sazreva gotovo u isto vreme kao Elsanta (u nekim uslovima 3dana kasnije) Yamaska kasna sorta (+14dana u odnosu na Elsantu), poto ima iskljuivo enske cvetove, gaji se u kombinaciji sa Florence koja slui kao opraiva i

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

sazreva u isto vreme. Ove sorte se preporuuju i za vie predele (800-1000 m nadmorske visine). Alba je vrlo rana i krupna sorta, konusnih, uniformnih, jarko crvenih i sjajnih plodova, sa malim ainim listiima i lepim vizuelnim utiskom. Odline je adaptabilnosti i otpornosti na bolesti, pa se moe upeno gajiti i na teim i neto alkalnijim zemljitima. U dobrim uslovima proseni prinos po biljci je od 0,8 do 1 kg. Kvalitet plodova je dobar i veoma postojan, tako da izuzetno dobro podnosi transport i manipulaciju. Plodovi su vrsti sa otporom penetracije 35- 38 g. Prosena masa ploda je 27-30 g, ali je puno i vrlo krupnih plodova (preko 50 g). Kod ove sorte zametanje, porast plodova i zrenje su vrlo koncentrisani. Berba ne traje due od deset do petnaest dana, sa vrlo ujednaenim kvalitetom od poetka do kraja. Emily je vrlo rana, prinosna sorta pogodna za proizvodnju plodova za sveu potronju. Otporna je prema prouzrokovau pepelnice, ali je osetljiva prema uvelosti. Clery je takoe rana sorta atraktivnih plodova, veoma popularna u Srbiji u konvencionalnoj proizvodnji, a zbog osobina otpornosti prema pegavosti lia i uvelosti moe se gajiti i u organskoj proizvodnji. Dobro podnosi berbu i transport, visokog je kvaliteta mesa i atraktivne arome. Clery je odlina rana sorta vrlo dobrog ukusa i arome, solidne vrstine i trajnosti, visoke otpornosti i adaptabilnosti. Ima konusno-okruglaste plodove, dobrog ukusa i arome. Ova sorta nema izraziti potencijal rodnosti i u dobrim uslovima daje prinos retko vei od 0,5 do 0,6 kg po iviu. Nakon hladnijih zima prinos je vrlo ogranien i obino se svodi na 0,3 kg po iviu. Relativno dugo plodonosi, ali je u poetnom periodu berba mnogo bolja, a plodovi krupniji, sjajniji i ukusniji. Osetljiva je na sivu trule u plastenikoj proizvodnji. Boja je zadovoljavajua, ali je sklona u odreenim uslovima tamnjenju i matiranju. Honeoye je sorta koja je popularna u ogledima sa organskom proizvodnjom. Neto kasnije cveta ime

izbegava pozne mrazeve. U odnosu na druge sorte manje je osetljiva prema plesnivosti, ali je osetljiva prema bolestima korena (uvelost i trule). Cambridge favourite je sorta srednjeg vremena zrenja, prinosna, plodova pogodnih za preradu. Podnosi loije zemljine uslove, a srednje je otporna prema prouzrokovaima pepelnice i plesnivosti, kao i prema uvelosti. Eros je sorta krupnih atraktivnih plodova, srednjeg vremena zrenja. Manje je osetljiva prema plesnivosti plodova uz adekvatnu gustinu sadnje. Darselect je sorta srednje epohe zrenja, vrlo kvalitetnih plodova tokom cele sezone berbe, a odlinih je transportnih karakteristika. Srednje je otporna prema uvelosti i trulei korena. Pegasus je srednje kasna sorta atraktivnih plodova i odline trajnosti. Popularna je u sistemu PYO (pick your own uberi sam). Poseduje otpornost prema veem broju patogena koji prouzrokuju: uvelost, trule korena, pepelnicu, bolesti lista. Florence je sorta kasnog vremena zrenja i vrlo prinosna. Transportne karakteristike su odline kod ove sorte. Bujna je sorta pa zahteva neto vei razmak sadnje. Srednje je otporna prema prouzrokovaima bolesti lista, a poseduje dobru otpornost i prema uvelosti i trulei korena. Darselect je ranija francuska sorta koja spada meu najukusnije i esto gajene, posebno u Nemakoj i u Austriji. Plodovi imaju osrednju uniformnost i krupnou, ali osim rustinog izgleda i tamnije boje, odlikuju ih i veoma dobar ukus i aroma. Sklona je brzoj promeni boje u karmin crvenu na visokoj temperaturi. Elsanta je holandska, srednje rana sorta, selekcionisana u Vageningenu koja u severnoj i centralnoj Evropi predstavlja standardnu sortu. U Italiji se gaji na veim nadmorskim visinama, posebno u kooperativama koje jagodu plasiraju van glavne sezone. Plodovi su srednje krupni, svetlije boje i mada nemaju izuzetnu

vrstinu, karakterie ih izvanredna trajnost. Sorta je veoma osetljiva na nepovoljne uslove sredine. Treba je gajiti samo u prohladnoj klimi na veim nadmorskim visinama i na lakim, gotovo peskovitim i blago kiselim zemljitima, jer je izuzetno osetljiva na bolesti korena. U takvim uslovima, zbog atraktivnosti za trite, moe se gajiti u organskoj proizvodnji, mada je veina strunjaka ne preporuuje za tu namenu. Ako se izuzme visoka zahtevnost ove sorte u pogledu tehnologije gajenja, njene ostale osobine, prvenstveno fantastino izbalansiran odnos kiselina i eera i odlian ukus, jo uvek izdvajaju ovu sortu kao vrlo atraktivnu, posebno za pijanu prodaju. Od stalnoraajuih sorti sa standardnim bokorom treba pomenuti Bolero i Everest. Bolero je rodna sorta srednje krupnih plodova dobrih transportnih karakteristika. Biljke su bujne i zahtevaju neto vea rastojanja sadnje. Srednje je otporna prema prouzrokovaima bolesti lista (osim pepelnice) i bolestima korena. Everest je vrlo prinosna stalnoraajua sorta sa periodom raanja od juna do oktobra. Plodovi su krupni, tamno crvene boje, dobrog ukusa i vrste konzistencije mezokarpa. Podnosi razne tipove zemljita, a neto je manje osetljjiva prema prouzrokovau pepelnice u odnosu na druge stalnoraajue sorte. Navedene sorte je mogue gajiti u organskoj proizvodnji i one e svakako postepeno da se ire i u Srbiji. Meutim u sadanjim okolnostima u organskoj proizvodnji je dominantna sorta Senga sengana i verovatno e i ostati jo nekoliko godina. Srednje je pozna sorta (sazreva u treoj dekadi maja) i poseduje izraenu adaptabilnost na razne uslove gajenja. Samooplodna je, vrlo rodna, a biljke su vitalne i srednje otporne prema najvanijim patogenima, a umereno otporna prema plesnivosti to zavisi od primene mera koje su preporuene u opisu ove bolesti. Pogodna je za sve vrste prerade, transportabilna je, a moe se koristiti i za sveu potronju.

5. Agrotehnike mere
5.1. Plodosmena Rotacija useva je planska smena vrsta biljaka koje se gaje na jednoj parceli u duem vremenskom periodu. Rotacija useva ima dve najvanije uloge. Prva je da omogui odravanje i unapreenje plodnosti zemljita, a druga da sprei poveanje brojnosti tetoina i znaajniju pojavu bolesti. Najmanji interval u kome se na istoj parceli jagoda moe gajiti je tri godine. U periodu rotacije neke biljne vrste treba izbegavati kao predusev za jagodu (paradajz, paprika, krompir), jer su sve osetljive na uvenue biljaka (prouzrokova Verticillium spp.). Kao biljne vrste koje su pogodne u periodu rotacije navode se: smea trava i deteline (period gajenja 1-2 godine), bela detelina, kupusnjae (sa izuzetkom uljane repice), ra (biljka koja je i jak konkurent korovskim biljkama), kadifica (na manjim povrinama), naroito gde su problem nematode, ozima strna ita (sa izuzetkom ovsa). Biljke koje treba izbegavati kao predusev su: krompir, smea trava i deteline (ako se gaji due od tri godine), lucerka, ovas, kukuruz kokiar, argarepa i uljana repica (zbog pojave samoniklih biljaka naredne godine). Istorija polja i prethodni usevi igraju u velikoj meri ulogu u uspenoj proizvodnji jagode. Zbog toga je vano izbaciti iz plodoreda: krompir, paradajz, patlidan, kao i krastavce, papriku ili lubenice, kao i vrste jagodastog voa. Ukoliko se radi o prethodno neobraivanom zemljitu takoe treba biti paljiv pri izboru lokacije, jer veliki broj korova moe biti prenosilac odnosno domain ovih ili drugih prouzrokovaa bolesti i tetoina. U takvim uslovima tetoine, kao to su larve gundelja, injaka i nematode mogu predstavljati problem. Jednogodinji usevi, kao to su kukuruz, penica ili ra su nepogodni za razvoj mnogih tetoina koje napadaju jagodu, tako da sejanje ovih kultura kao predusev pozitivno utie na smanjenje brojnosti tetoina,

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

prekidajui im ivotni ciklus. Zasad jagode u plodoredu ne treba ponovo gajiti 6-7 godina. Postoje usevi koji mogu doprineti poboljanju organske materije u zemljitu, kontroli erozije, smanjenju ili eliminaciji odreenog broja korova kao i smanjenju pritiska odreenih prouzrokovaa bolesti ili tetoina. Ovi usevi dati su u Tabeli 3. Da bi ovi usevi doli do izraaja i uspeno ispunili svoju funkciju, najbolje ih je gajiti cele prethodne sezone uz inkorporaciju u zemljite pre sadnje jagode.

5.2. Odravanje zemljita Folija se postavlja nekoliko nedelja pre sadnje. To omoguava korovskim vrstama da klijaju i da se osue dok jedan deo semena nee ni klijati, to e spreiti korovske biljke da kasnije niu oko mladih biljaka jagode. Zemljite ne sme da bude previe vlano u toku postavljanja folije. Debljina folije treba da je 38 mikrona ako se jagoda gaji jednu sezonu ili 50 mikrona za trogodinje gajenje. Na mestima sadnje buduih biljaka zaseca se otvor u vidu krsta koji e omoguiti sadnju, a onemoguiti eventualno nicanje korovskih biljaka.

Tabela 3. Prethodni usevi za jagode - zahtevi vrste i prednosti


Vrste
LUCERKA

Setva
april-maj

ivotni ciklus
viegodinja

Tip zemljita
dobro drenirano pH 6.0-7.0

Zapaanja
- neophodna inokulacija semena sa azotofiksatorima ako se seje na parceli prvi put - dupla korist: pokrov i krmno bilje

BRASSICACEAE (uljana repica)

april ili kraj avgusta poetak septembra

jednogodinjadvogodinja

ilovaa- glina

- uklanjanje ili zaoravanje pre formiranja semena - biofumigantna svojstva - dobar meuusev

HELJDA

kasno proleerano leto

jednogodinja- jara

veina

- kratkorono dobro popravlja siromana zemljita - uklanjanje ili zaoravanje pre formiranja semena - ne preivi zimu - na hladnou najtolerantniji pokrovni usev

RA

avgust - poetak oktobra

peskovita ili jednogodinja- ozima glinovite ilovae

- odlina alelopatska svojstva za suzbijanje korova - dobar meuusev, brzo nicanje i rast - uklanjanje ili zaoravanje pre formiranja semena - trajno vezuje azot (N) kada se unese u zemljite

TRAVE Festuca

april-maj ili avgust-septembar viegodinja veina

- veoma dobar dugoroni pokrov sa niskim zahtevima prema odravanju naroito u neplodnom, kiselom zemljitu i na senovitim stanitima - moe biti zaoran pre sadnje

10

TAGETES (Neven)

maj- jun sredina aprila

jednogodinja

veina

- ne preivi zimu - biofumigantna svojstva - inkorporacija krajem juna ako se seje u prolee - brz rast - idealan brzo rastui pokrov - ako se seje krajem leta ne moe da preivi zimu - trajno vezuje azot kada se unese u zemljite

OVAS

ili kraj avgusta-sredina septembra avgust poetak septembra

jednogodinja- jara

glinovita i ilovaa

LJULJ

Jednogodinja- ozima ili viegodinja

veina

- brz rast - dobar meuusev - visoki zahtevi ka azotu i vlanosti - ogroman proizvoa bio mase u uslovima toplog leta

SIRAK i SUDANSKA TRAVA KOKOTAC/ DETELINA GRAHORICA PENICA

kasno proleeleto poetak aprilasredina maja ili poetak avgusta avgust septembar

jednogodinja- jara

- dobar meuusev - Biofumigantska svojstva - dupla korist: pokrov i krmno bilje veina - ne zahteva dodatni azot - koenje ili zaoravanje pre formiranja semena veina - ne zahteva dodatni azot - uklanjanje ili zaoravanje pre formiranja semena - uklanjanje ili zaoravanje pre formiranja semena

jednogodinjadvogodinja jednogodinjadvogodinja

jednogodinja- ozima veina

Gajenje na foliji - detalj

Odravanje zemljita - mal

5.3. Sistemi gajenja Najei sistemi gajenja jagode su prosti i dvojni redovi. Pored toga u amaterskim batama jagode se gaje na lejama. Prosti redovi formiraju se na rastojanjima koja zavise od naina obrade. Ako je obrada mehanizovana rastojanja su 90 cm izmeu redova i 20 do 30cm u redu. Ako je obrada runa onda je rastojanje 60-70 x 20-30cm. Pri sadnji u dvojnim redovima rastojanje izmeu udvojenih redova je 40-50cm, a rastojanje izmeu dva para redova je 80-100cm, dok su rastojanja izmeu ivia u redu 25-30cm. Sadnja u udvojene redove omoguava vee prinose, ali je za uspenu proizvodnju potrebno obezbediti navodnjavanje kap po kap, dok se primenom biodegradabilnih folija spreava razvoj korova. U organskoj proizvodnji prostor izmeu udvojenih redova obino se zastire raznim organskim materijalom: slama, seno, strugotina, pleva ili suvo umsko lie u koliini do 10 t/ha. Ovaj materijal spreava razvoj ko-

11

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

rova, nastanak pokorice, kontakt plodova sa vlanom zemljom, a plodovi su obojeniji. Materijal se nanosi u sloju debljine oko 5-6cm, a njegovom primenom poveava se i sadraj organske materije u zemljitu. U cilju proizvodnje jagode za to raniju berbu primenjuju se sistemi gajenja u niskim tunelima i u plasteniku.

Sistem gajenja - dvoredi na foliji

Niski plastenik i folija

12

5.4. Ishrana Naela ishrane jagode u organskoj proizvodnji: ubriti zemlju, a ne biljku! zabranjena lako rastvorljiva ubriva Ciljevi: poveanje/ouvanje organske mase u zemljitu mobilisanje hranjivih materija kontrola korova spreavanje erozije pospeivanje bioraznovrsnosti

Generalno gledano jagoda ima relativno skromne zahteve za ubrenjem. Od svih mineralnih materija najvea potreba je za kalijumom. Kod zamljita normalno snabdevenog mineralnim materijama i pri povoljnom plodoredu dodavanje ubriva je gotovo nepotrebno. Kontrola zemljita na prisustvo hranljivih materija preporuuje se svake pete godine. Minimalne koliine azota od 60 kg N/ha u sloju zemljita od 0-30cm ne smeju biti prevaziene. Unoenje maksimalno 20 kg N/ha u prostor izmeu redova je retko neophodno. Prevelike koliine azota, naroito u godini berbe, poveavaju uticaj tetnih organizama i negativno utiu na podzemne vode zbog ispiranja. Koliina organske materije u zemljitu moe se takoe poveati unoenjem ivotinjskog ubriva (stajnjaka) u koliini od 20-40 t/ha. Najee se koristi govei stajnjak, koji je i najefikasniji, mada se mogu koristiti i druge vrste ubriva, pod uslovom da se adekvatno pripremaju (kompostiraju), sa ciljem da se umanji pojava semena korova (konjsko ubrivo) i ogranii nivo azota u zemljitu (ivinsko ubrivo). Svee i nerazreeno organsko ubrivo se najee unosi u predkulturu. Zgoreo stajnjak ili zreli kompost se mogu uneti i pred samu sadnju, jer oni ne izazivaju oegotine na biljkama. Jagoda ima visoke zahteve u pogledu potreba za kalijumom, ali moe tolerisati neto nii nivo obezbeenosti zemljita fosforom. Takoe, ima PK neto nie potrebe za azotom, ali su te potrebe vee u periodu 2-3 nedelje nakon sadnje kada ga treba dodati u formi organskih ubriva ili stajnjaka. Za organsku proizvodnju jagode najvaniji je kalijum i nivo organske materije u zemljitu (optimum 3,5% humusa). Pre zasnivanja zasada za preporuku je da se na toj parceli gaji smea trava i deteline u periodu 1-2 godine. Ova mera doprinosi smanjenju brojnosti korova i podie nivo plodnosti zemljita jer detelina vezuje vazduni azot. S obzirom da je dodavanje hraniva u zasad jagode kom-

plikovano, pogotovo ako se radi o gajenju na foliji, plodnost zemljita je potrebno dovesti na odreeni nivo, pre zasnivanja zasada, kako bi ono bilo povoljno i u periodu eksploatacije. Kompostirani (zgoreli) stajnjak moe se koristiti ali njegovo poreklo treba da potie iz organske proizvodnje, a ne sme se koristiti stajnjak iz intenzivne, industrijske proizvodnje. Stajnjak je posebno vaan za laka ili peskovita zemljita jer popravlja ne samo strukturu i plodnost ve i sposobnost zemljita da zadri vodu i hranjive materije. Godinje je potrebno proseno 130 kg N po hektaru to odgovara koliini stajnjaka 10-15 tona/ha. Maksimalna koliina azotau zemljitu ne sme da pree 170 kg/ha godinje zbog mogueg zagaenja zemljita i vode nitratima. Ne treba preterati sa velikom koliinom stajnjaka (posebno ako se radi o ivinskom) jer se time poveava nivo azota u zemljitu i razvoj lisne mase na teret plodova, a takoe i osetljivost prema

pepelnici i plesnivosti plodova kao i biljnim vaima. Ne preporuuje se da godinja koliina komposta bude vea od 25 t/ha. Materijal za kompostiranje takoe mora poticati sa sopstvene farme ili druge farme na kojoj se odvija organske proizvodnja. Obezbeenost kalijumom moe biti problem na lakim zemljitima. Strugotina se moe koristiti da se obogati stajnjak i kompost. Ekstrakti biljaka bogati kalijumom takoe se mogu koristiti. U Srbiji su na tritu pristupana i organska hraniva. U praksi postoje pozitivna iskustva sa primenom organskih hraniva koja sadre N, P, K. Na domaem tritu mogu se nabaviti NPK hraniva sertifikovana za organsku proizvodnju: Ecomix, Siforga (NPK 5:3:8), Italpollina (NPK 4:4:4). Prilikom formiranja zasada, preporuuje se poetkom vegetacije primeniti Eco-Mix 1 (NPK 9-3-3) i to od 5 do 7 kg/100 m2. U periodu cvetanja jagodastog
N zas. (%) P2O5 (%) 0,5-1,5 1,5 0,3-0,4 2,6 4,4 1 2 6 1 1 0,3/2 1,2 2,7 7 K2O (%) 0,5-1,5 0,5 5,5-6 1,5 1,5 1,3 1 1 0,3 5 0,3/2 0,5 2,3 0,4

Tabela 4: Dopunska organska ubriva koja se koriste u zemljama EU

Biosol Biofert Vinasse 2 odn. 5%-tno; Fa. Compag, Fa. Biohelp Sama uljane repice Bundevina sama Suncokretova sama Sama od ricinusa Solafert Fa. Biohelp Sedumin Haarmehlpellets; PBI, Fa. Biohelp Maltaflor Bio; PBI, Fa. Biohelp Sedumin Vegipur teno/peleti; PBI Bioilsa Dix 10 Stercus naturale Sedumin Nitroderm; PBI
Napomena: U zasadu jagode najee se dodaje Vinasa i Biosol.

6-8 5 2-5 5,8 9,5 5,5 6 5 14 4 0,7/5 11 9,8 7 13,5

13

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

voa primeniti Eco Mix 4 (NPK 7-7-10) i to od 8 do 12 kg/100 m2 po celoj povrini zasada ili redno u srazmerno manjoj koliini. Italpollina je vrsta ubriva sa znaajnom koliinom huminskih, fulvinskih i amino kiselina, koje rastvaraju mineralne materije u zemljitu. Korenov sistem biljaka koristi veu koliinu mineralnih materija, pomou ovih organskih kiselina. Hranivo jaa otpornost biljaka na stres, otpornost na niske temperature. Kod ubriva je pored sastava vaan i njegov oblik. Pored tradicionalnih ubriva u obliku peleta, postoje i organska ubriva u obliku mikro granula sa specifinim dejstvom i postepenim oslobaanjem hraniva. Pored makroelemenata navedena hraniva imaju visok sadraj organske materije, koja je od neprocenjive vrednosti za zemljite. Za jednogodinju proizvodnju organske jagode biljke se mogu saditi direktno u kompost (30-50 m komposta plitko dodati u traci za sadnju (~1-1,5m irine)). Ukoliko se radi o sistemu u kom se oekuje rod i u narednim godinama, kompost se unosi i u leto, nakon berbe. 5.5. Navodnjavanje Postoji vie naina navodnjavanja ali je najpogodiji (sa aspekta potreba biljaka i racionalnog korienja) sistem kap po kap, koji se postie postavljanjem perforiranih traka (u zasadima na ravnim terenima ili blagim nagibima) ili kompenzacionih cevi (na veim nagibima) kako bi se svim biljkama u redu dodala ista koliina vode. Ako se biljke gaje na foliji onda se cevi ili trake postavljaju ispod folije. Navodnjavanje putem oroavanja je mogue, ali je nepovoljno jer se na taj nain favorizuje pojava bolesti, a posebno sive plesnivosti plodova. Odluka o potrebi navodnjavanja donosi se u odnosu na razliite probe odnosno rezultate merenja tenziometrom. Nakon sadnje od izuzetne je vanosti iscprno i detaljno zaliti zasad jagoda. To se odnosi i na zasade

koji su obezbeeni sistemom za navodnjavanje kap po kap. Naredne intervale navodnjavanja u okviru vegetativnog razvoja biljke, diktira potreba korena za vodom i hranivima. Poto su biljke sklone naglom isuivanju, naroito u fazi berbe, navodnjavanje treba vriti u jutarnjim asovima. Treba biti paljiv jer se pri zastajanju vode veem od 10 l/m2 poveava mogunost sabijanja zemljita kao i ispiranja i gubitaka hranljivih materija (naroito azota). Dodatno se pogorava aeracija zemljita, to dovodi do povoljnijih uslova za razvoj bolesti korena. Poeljni parametri analize vode za zalivanje dati su u Tabeli 5.
Tabela 5: Poeljne karakteristike vode za zalivanje
Parametar pH Elektrina provodljivost Soli Bikarbonati Sulfati SAR Nitrati Vrednosti 5,5-6,5 < 2,0 mS/cm < 1,5 g/l < 5 meq/l < 2200 meq/l < 10 < 120 ppm

Na kvalitet vode za zalivanje utiu njen fiziki, hemijski i bioloki sastav. Pesak i estice zemlje nisu tetni, ali su nepoeljni jer mogu otetiti sistem za zalivanje. U vodi ne sme biti ostataka nafte i rastvorenih soli u visokoj koncentraciji. Zato je potrebno pre zalivanja izvriti hemijsku analizu vode i vriti je svake tree godine. Analiza vode se radi u laboratorijama Zavoda za zatitu zdravlja.

14

6. Bolesti, tetoine i korovi


U kontroli pojave bolesti i tetoina u organskoj proizvodnji jagode mora se primenjivati sistem integralnih mera na irem podruju, a ne samo u zasadu jagode. S obzirom da je za primenu dozvoljeno samo nekoliko supstanci kao direktni metod zatite, preventivne mere smatraju se prioritetnim. Rotacija useva, izbor sorti, zdrav sadni materjal, optimalna ishrana biljaka azotom i mere usmerene na odravanje ivotnog stanita su skup integralnih mera koje su izuzetno znaajne u prevenciji pojave bolesti i tetoina. Potencijalno veoma tetne bolesti jagode su verticiliozno uvenue i trule korena. S obzirom da ne postoje adekvatne supstance, kao direktna mera zatite od navedenih bolesti, mere vezane za nain gajenja i preventivne mere su jedine koje mogu dati efekat zatite. Zdrav sadni materijal, pregled biljaka i odravanje higijene u zasadu pomau da se sprei irenje bolesti. Siva plesan je najrairenija bolest jagode i u merama zatite ima posebno mesto, naroito u godinama sa kinim periodima u toku cvetanja. Najvanije bolesti jagode su: siva plesan, pepelnica, uvenue biljaka, trule korena, trule korenovog vrata i stabla, antraknoza. Virusne bolesti jagode su takoe od posebne vanosti, ali se ovaj problem u organskoj proizvodnji reava bezvirusnim sertifikovanim sadnim materijalom.

Siva plesan (prouzrokova Botrytis cinerea) je jedna od destruktivnijih bolesti jagode, a naziv je dobila po sivoj miceliji koja prekriva plesnive plodove. Bolest nastaje zarazom cvetova preko tuka u perodu cvetanja, a odgovaraju joj visoka vlanost vazduha, kini periodi i temperatura od 15-20. Patogen prezimljava na uginulom biljnom tkivu. Rizik od zaraze se poveava ako su plodovi u kontaktu sa vlanim zemljitem ili uginulim delovima biljke.

Siva plesan plodova

Ljubiasta pegavost lista jagode

Preventivne mere u tehnologiji gajenja Uzgoj jagode na blago nagnutim provetrenim terenima i na foliji kako bi se omoguilo brzo suenje biljaka posle padavina; redovno provetravanje plastenika kako bi se smanjila relativna vlanost vazduha; optimalna rastojanja sadnje; uzgoj manje osetljivih sorti kao to su Pegasus i Honeoye u regionima sa izraenim problemima; paljiva upotreba azota; suzbijanje korova u meurednom prostoru; izbegavanje oroavanja biljaka u periodu cvetanja i plodonoenja; zalivanje biljaka, u jutarnjim asovima odmah nakon berbe, kako bi se biljke brzo osuile od preterane vlanosti; korienje sistema kap po kap; uklanjanje i unitavanje plesnivih plodova u toku berbe; uvanje plodova, nakon berbe, u hladnim uslovima, da ne bi dolo do pojave bolesti; kosidba, uklanjanje iz zasada i kompostiranje lia nakon berbe; gajenje u plastenicima smanjuje rizik od bolesti u kinim uslovima, korienje specifinih folija sa antigljivinim osobinama.

15

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

Nakon berbe, trule se moe javiti vrlo brzo i agresivno i ako se plodovi ne zbrinu na adekvatan nain teta moe biti potpuna. U organskoj proizvodnji dozvoljena je primena gljiva antagonista koje ometaju razvoj patogene gljive. Jedna od njih je Aureobasidium pulluans (preparat BoniProtect forte). Natrijum bikarbonat menja pH vrednost na tuku cvetajuih jagodastih voaka, tako da i njegova primena ometa nastanak sive plesni.

Meteoroloka stanica za prognozu bolesti

16

Primena biofungicida i drugih supstanci sa funficidinim ili fungistatinim delovanjem je dozvoljena u skladu sa Pravilnikom o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje (Slubeni glasnik RS, br. 48/11) Pepelnicu jagode prouzrokuje gljiva Sphaerotheca macularis, a uvijanje lia je prvi simptom bolesti. Gljiva prezimljava na biljkama jagode, a pogoduje joj suvo i toplo vreme sa temperaturom preko 23. Pored lia bolest zahvata i cvetne drke i plodove u razvoju, koji postaju vrsti, hrapavi i ne dozrevaju. Bolest se javlja

i na novom liu koje se pojavi nakon berbe i koenja starog lia. Plodovi sa simptomima pepelnice, ak i slabijim, nisu pogodni za transport, brzo dehidriraju i lako propadaju. Biljke u zatienom prostoru su posebno osetljive na napad bolesti. Veina sorti je relativno tolerantna na napad bolesti na liu, ali su posledice na plodovima najvee. Preventivne mere u tehnologiji gajenja Dobra provetrenost biljaka, omoguena optimalnom gustinom sadnje zavisno od sorte; jednoredna umesto dvoredna sadnja; gajenje manje osetljivih sorti (Camridge favorite, Emily, Florence) u podrujima sa stalnom pojavom bolesti; paljiva upotreba azota; koenje lia nakon berbe (uklanjanje lia tek u prolee, ako je podruje sa niskim zimskim temperaturama); stalnoraajue jagode gajiti odvojeno od jednoraajuih da bi se spreilo prenoenje bolesti. Uvenue biljaka prouzrokuje gljiva Verticillium dahliae, a bolest moe dovesti do potpunog gubitka prinosa. Kada se patogen pojavi u zasadu u zemljitu opstaje ak i preko 15 godina. Gljiva ima irok krug biljaka domaina, a moe se mehanizacijom i sadnim materijalom preneti iz jednog zasada u drugi. Gljiva zaraava koren i iri se u provodnom sistemu spreavajui usvajanje vode i hranjivih materija, to rezultira progresivnim suenjem lia i uvenuem biljaka. Simptomi se pojavljuju krajem prolea, a posebno su kritine godine u kojima se smenjuju periodi sa padavinama i niskim temperaturama sa periodima kada je sua i visoke temperature. Simptomi su posebno izraeni u periodu berbe i periodima stresa (nagle promene temperature i vlanosti zemljita). Preventivne mere u tehnologiji gajenja Testiranje zemljita na prisustvo gljive, prouzrokovaa bolesti, pre zasnivanja zasada; minimalni period od 3-4 godine za ponovno gajenje jagode na istom zemljitu; izbegavanje uzgoja jagode u plodosmeni sa drugim biljkama koje su domaini istoj gljivi (malina, krompir, paradajz, paprika, lucerka); izbegavanje korienja osetljivih

sorti; paljiva upotreba azota u ishrani biljaka; korienje samo sertifikovanog sadnog materijala; biofumigacija zemljita da bi se smanjio nivo inokuluma gljive u zemljitu. Postupak biofumigacije poinje setvom biljaka iz roda slaica, Brassica (juncea i napus). Nakon punog cvetanja biljaka, odnosno perioda kada razviju 20-30 t svee mase po hektaru, biljke se maliraju, a dobijena masa unosi u zemljite freziranjem. Ako je zemljite suvo poeljno je izvriti zalivanje odnosno kvaenje. Iz glukozinolata zafrezirane biljne mase, oslobaaju se izotiocijanati koji dovode do redukcije broja mikrosklerocija patogenih gljiva i supresije nicanja korova. Crvena trule korena (prouzrokova Phytophthora fragariae var. fragariae) pripada grupi zemljinih bolesti i moe prouzrokovati uginue velikog procenta biljaka. Zbijena, hladna i vlana zemljita pogodiju razvoju bolesti i opstanku gljive u njemu i preko 15 godina. Spore gljive prenose se brzo vodom posebno pri spiranju zemljita. Gljiva je specifina za jagodu, a prenosi se sadnim materijalom, mehanizacijom i alatom. Napadnute biljke su krljave, a lie poprima plavo-zelenu boju. Na korenu se javlja tipina crvena trule koja se vidi na uzdunom preseku. Koren truli od vrha, a biljka gubi sposobnost usvajanja mineralnih materija i vode. Zaraeni deo zasada delimino se oporavlja u toku leta kada je manje padavina. Preventivne mere u tehnologiji gajenja Korienje sertifikovanog sadnog materijala; izbegavati uzgoj jagoda na zbijenom i vlanom zemljitu; primena organske materije (kompost stajnjak, zelenino ubrenje) u cilju popravke drenae; uzgoj biljaka na uzdignutim redovima gredicama (raised beds) da bi se popravila aeracija zemljita; odravati dobru mikrobioloku aktivnost zemljita i rotaciju useva; ne koristiti mehanizaciju koja je koriena u zaraenim podrujima; izbegavati gajenje osetljivih sorti. Trule korenovog vrata i stabla (prouzrokova Phytophthora cactorum) manifestuje se iznenadnim uve-

nuem biljaka pri emu za nekoliko dana cele biljke klonu i sue se. Simptomi bolesti mogu se pogreno pripisati verticilioznom uvenuu, ali se na preseku korenovog vrata vide promene tipa nekroze tamno crveno-braon boje. Kada se obolele biljke upaju iz zemljita deo od polovine korenovog vrata ostaje u zemlji. Sorte Tamela i Elsanta su osetljive prema ovoj bolesti. Preventivne mere u tehnologiji gajenja Korienje zdravog sadnog materijala; odravanje zdravog zemljita rotacijom useva; odabir povoljne lokacije za zasad sa dobrom drenaom; izbegavati uzgoj jagode na zbijenom i vlanom zemljitu, primenjivati uzdignute redove; ne gajiti osetljive sorte; uklanjati i unitavati obolele biljke im se primete. Antraknozu jagode prouzrokuje gljiva Colletotrichum acutatum, a simptomi se manifestuju na cvetovima, plodovima cvetnim drkama i iviima. Simptomi bolesti su tamno braon, gotovo crne promene na plodovima, a u vlanim uslovima masa konidija prekriva centar pega. Patogen se brzo iri u toku zrenja, ako je vreme toplo i kiovito i moe unititi prinos. Napadnuti plodovi se u kasnijim fazama bolesti mogu sasuiti i mumificirati. Promene se pojavljuju i na cvetnim drkama i iviima. Glavni izvor zaraze je sadni materijal. Spore se u zaraenom zasadu ire vetrom, vodom, kiom, pticama, a patogen prezimljava u biljnoj masi. Preventivne mere u tehnologiji gajenja Zdrav, sertifikovan sadni materijal; zalivanje sistemom kap po kap, ne oroavanjem; dobra provetrenost biljaka (ekspozicija, gustina sadnje, lokacija); uklanjanje i unitavanje zaraenih biljaka im se primete; paljiva upotreba azota (pri veim upotrebljenim koliinama biljke su podlonije bolesti); nastiranje meurednog prostora da bi se spreilo irenje patogena spiranjem posle kie; uklanjanje i unitavanje zaraenih plodova im se primete; uklanjanje lia biljaka posle koenja u jesen i odravanje dobre higijene u zasadu.

17

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

18

Najvanije tetoine jagode su: cvetojed, biljne vai, rila, pregljevi. Zasad treba pregledati redovno u sedminim intervalima da bi se mere zatite primenile u optimalno vreme. To je posebno vano u proizvodnji jagoda u zatvorenom prostoru gde se brojnost tetoina menja veoma brzo zahvaljujui temperaturi vazduha. Prepoznavanje korisnih insekata u svim stadijumima razvoja (odrasli insekt, jaja, larve) je vano i njihova uloga se ne sme potceniti. Cvetojed (Anthonomus rubi) je potencijalno veoma opasna tetoina jagode. Odrasli insekti su aktivni od poetka aprila u vreme pojave cvetnih pupoljaka jagode, u toplijem delu dana. enka moe otetiti preko 30 cvetnih pupoljaka polaui jaje u njih. Nakon polaganja jaja enka punktira cvetnu drku to zaustavlja razvoj cveta koji se postepeno sui ime se stvaraju optimalni uslovi za razvoj budue larve. Larve se pile iz jaja posle 7 dana. Odrasli insekti prezimljavaju ispod opalog lia, u zemljitu i okolnim umama. Odrasli insekti se lako prepoznaju po usnom aparatu koji je u vidu surlice, a oteenja koja pravi na liu su u vidu okruglih izgrizlina. Na sortama jagode koje stvaraju manje cvetnih pupoljaka tete su najvee. Meutim u nekim godinama na sortama koje imaju previe cvetova tetoina ima efekat proreivanja. Preventivne mere u tehnologiji gajenja Izbegavanje podizanja zasada u blizini uma; uzgoj sorti koje stvaraju vie cvetnih pupoljaka; uzgoj jagode u niskim tunelima za ranu proizvodnju ime se zbog ranijeg cvetanja izbegava napad tetoine; podizanjem cvetnih traka (koridora), omoguiti opstanak korisnih vrsta. Ako je brojnost odraslih insekata visoka mogu se primeniti insekticidi na bazi rotenona. Tarzonemidna grinja (Phytonemus pallidus spp. fragariae) je veoma rairena tetoina, koja je retko problem u organskoj proizvodnji, ako se primene preventivne mere. Pregljevi su 0,5 mm duine tela, prezimlja-

vaju u korenovom vratu i stablu jagode, a odrasli u rano prolee polau jaja na mlado lie. Brojnost pregljeva najvea je u julu, a mlado lie poprima maslinasto zelenu boju, kovrda se i postaje krto i lomljivo. Biljke zaostaju u porastu i eventualno propadaju. U jednogodinjoj proizvodnji jagoda ova tetoina nije problem ako je sadni materijal zdrav. U Holandiji su izvedena istraivanja potapanjem ivia u toplu vodu, kako bi se pregalj eliminisao i ta mera je dala dobre rezultate to je posebno vano za proizvodnju ivia po organskom postupku. Preventivne mere u tehnologiji gajenja Zdrav sadni materijal (problemi po pravilu nastaju sa zaraenim sadnim materijalom); jednogodinja proizvodnja (kada je mogue); uklanjanje i unitavanje zaraenih biljaka. Stalnoraajue jagode su veoma osetljive na napad tarzonemida. Ako se u ishrani biljaka predozira azot to je takoe faktor koji doprinosi poveanju tetnosti pregljeva. Bioloke mere zatite U toku letnjih meseci u proizvodnji jagoda i u zatvorenom i na otvorenom prostoru mogu se primeniti jedinke predatorske grinje Amblyseus cucumeris. Koprivin pregalj (Tetranychus urticae) prezimljava na biljkama jagode ali i na drugim vrstama, jer je veoma polifagna vrsta (hrani se velikim brojem biljaka). Odrasle jedinke su uto-zelene boje sa dve karakteristine tamne pege na leima. Odrasli su aktivni od kraja aprila i hrane se i polau jaja na nalije lia iz kojih se nakon 2 nedelje pile larve (zavisno od temperature). Razvoj pregljeva je veoma intenzivan u uslovima visokih temperatura i sue i ponekad se sree vie generacija u svim razvojnim stadijumima. Pri jakom napadu itavo nalije je prekriveno jedinkama i pauinom. Prvi simptomi su u vidu utih takastih hlorotinih pega, a nakon toga lie postepeno gubi hlorofil.

Pregljevi na jagodi

Napad je posebno jak kada se pojavi u starom zasadu u kome je meuredni prostor prekriven malom. Preventivne mere u tehnologiji gajenja Zdrav sadni materijal; briga o korisnim vrstama formiranjem traka cvetajuih biljaka i ograda od bunastih vrsta; balansirana ishrana biljaka azotom, izbegavati preteranu bujnost biljaka; favorizovanje jednogodinje proizvodnje u uslovima gde se oekuje napad pregljeva; koenje i kompostiranje lia na kraju vegetacije odnosno berbe. Bioloke mere zatite U kontroli tetoine na otvorenom i u zatvorenom prostoru primena predatorskih grinja (Phytoseiulus persimilis) brzo daje dobre rezultate, uz uslov da je temperatura vazduha iznad 18. Rila (Otiorhynchus sulcatus) je tetoina ija larva oteuje stablo jagode hranei se u njegovoj unutranjosti to predstavlja problem u suzbijanju, a posebno je izraen pri gajenju jagode na foliji. Odrasli insekti su crne boje sa usnim aparatom u vidu rilice, larve su kremasto-ute boje sa braon glavom. Insekt prezimljava u stadijumu larve u zemljitu, a u prolee se pojavljuje odrasli insekt. Odrasla jedinka polae jaja odmah nakon berbe, a iz njih se pile larve nakon 2-3 nedelje. Larve se hrane na korenu i prodiru u unutranjost stabaoceta jagode odnosno u korenov vrat. Larve se hrane u toku jeseni i zime na korenu jagode. Odrasli insekti se hrane na liu, pravei okruglaste izgrizline obino na obodu lista. Sa korena larve prodiru u korenov vrat u prolee to postepeno dovodi do kolapsa napadnutih biljaka u toku prolea i leta. Odrasli insekti ne lete.

Preventivne mere u tehnologiji gajenja Zdrav sadni materijal; postavljanje fizikih prepreka, ako je napad tetoine u vidu oaza oko njih postaviti fizike prepreke (lepljive trake) koje e spreiti irenje insekata; zemljite oko biljaka redovno obraivati da bi se larve izloile nepovoljnim uslovima; u periodu jesenprolee pustiti ivinu da se hrani u zasadu, takoe omoguiti pticama da se gnezde jer se i one hrane odraslim rilaima; sistem jednogodinjeg gajenja jagode prevenira tetnost rilaa; neke sorte kao to je Florence manje su podlone napadu odnosno toleriu napad tetoine; omoguiti pristup i sklonite za korisne vrste insekata koje se hrane rilaima (kao to su truljci karabide) ostavljanjem traka neobraenog zatravljenog zemljita. Bioloke mere zatite U prolee i u jesen kada je zemljite toplo mogu se primeniti entomopatogene nematode iz roda Heterorhabditis (nematode koje parazitiraju hrane se u telu larvi rilaa), na tritu EU postoje gotovi preparati za primenu. Nematode se hrane larvama i ne utiu na jaja i odrasle insekte, a takoe nemaju tetnih uticaja na korisne insekte. Biljne vai predstavljaju brojnu grupu insekata na jagodi. Pored najvanije dve vrste: jagodine lisne vai (Chaetosiphon fragaefolii) i male jagodine vai (Aphis forbesii) na jagodi se razvija jo nekoliko vrsta (krompirova, pamukova va). Jagodina va je pored direktnih teta prenosilac virusa jagode, a ostale vrste priinjavaju direktne tete: kovrdanje lia i zastoj u porastu, medna rosa.
Jagodina va

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

Biljna va na listu jagode

Preventivne mere u tehnologiji gajenja Omoguiti korisnim insektima da se odravaju u okolini zasada jagode formiranjem traka biljaka koje cvetaju u toku celog perioda vegetacije; paljiva upotreba azota; kosidba lia jagode u jesen kako bi se elminisali prezimljujui stadijumi.

polau jaja krajem leta i u jesen, a ona se pile poetkom prolea. Obino imaju jednu generaciju, ali nekad i vie generacija godinje. Karakteristina oteenja su okruglaste rupe na liu. Oteenja koja se javljaju na plodovima ih ine neupotrebljivim, a predstavljaju i otvor za prodiranje gljiva prouzrokovaa trulei. Preventivne mere u tehnologiji gajenja Formiranje zatravljenih povrina i ive ograde oko zasada, pogodnih za skrivanje truljaka, jeeva i drugih korisnih vrsta; u zasad je do perioda cvetanja, takoe mogue pustiti i ivinu, koja se hrani puevima; postavljanje bakarne trake oko zasada, u dodiru sa kojom nastaje strujni udar koji odbija pueve; obradom zemljita u jesen i prolee jaja pueva izlau se nepovoljnim uslovima.

Osolika muva

Truljci - korisni insekt

20

Bioloke mere zatite Primena predatorskih stenica, koje se hrane vaima kao to su Orius vrste, u proizvodnji jagode u zatvorenom prostoru; Prilagoavanje stanita (usejavanjem cvetnih koridora, sadnjom bunastih biljaka, postavljanjem gomila kamenja i kuica za insekte) za razvoj korisnih insekata (bubamare, zlatokoka, stenice), koji znaajno smanjuju brojnost biljnih vaiju. Puevi predstavljaju problem, naroito na lakim zemljitima. Maliranje pogoduje njihovom razvoju, ali u isto vreme takvi uslovi pogoduju i vrstama kao to su truljci (karabide), koje se hrane puevima. Puevi

Bioloke mere zatite Odreene nematode, koje parazitiraju pueve, nalaze se u ponudi nekih kompanija (Koppert, Biobest); posipanje oko zasada dijatomejske zemlje, koja je suva, predstavlja prepreku za kretanje pueva; u hemijskom suzbijanju pueva u organskoj proizvodnji, dozvoljeno je korienje preparata na bazi feroortofosfata. Bioloki metod suzbijanja pueva je posebno vaan, jer je potpuno nekodljiv za sve druge ive organizme i samog oveka. Parazitske nematode Phasmarhabditis hermaphrodita prodiru u telo pueva i parazitiraju ih izazivajui njihovo uginue. Minimalna temperatura

zemljita za njihovu primenu je 50C i poeljno je da zemljite bude vlano. Nematode su valjkasti, crvoliki organizmi, duine tela od 0,5 do 6 mm, nevidljivi golim okom, sa usnim aparatom u vidu bodea kojim probijaju biljno tkivo i tako se hrane. Pored direktnih teta, koje su posledica ishrane, nematode su i prenosioci virusnih oboljenja biljaka. Nematode se uglavnom dele u dve grupe: one koje ive u zemljitu i hrane se na korenu biljaka i one koje su slobodnoivee i hrane se na nadzemnim delovima biljaka. Pratylenchus penetrans je nematoda koja napada koren biljaka jagode, a napadnute biljke su krljave sa promenama na korenu. Stabljina nematoda Ditylenchus dipsaci napada rodne biljke i ivie jagode koje su u kontaktu sa majkom biljkom. Lie zaostaje u porastu, krto je, a biljke postaju bunave. Nematode mogu iveti u zemljitu nekoliko godina i bez biljke domaina. Lisna nematoda jagode (Aphelenchoides fragariae) se hrani na mladom liu jagode i iviima. Nematode su obino stacionirane oko glavnih nerava lia i veoma su brojne. Kada se list pogleda pod mikroskopom, vidi se masa nematoda koja podsea na pamukova vlakna. Napadnuto lie se deformie, a pri jakom napadu propadaju i cvetne drke sa cvetovima pa ak i lie. Za sada nema dovoljno efikasnog sredstva sa biocidnim delovanjem, koje bi se primenjivalo u suzbijanju nematoda u organskoj proizvodnji i zato su preventivne mere od sutinskog zaaja. Zdravi ivii na kojima nema nematoda kao i poznavanje istorije polja, kako se jagoda ne bi gajila na zaraenom zemljitu, su najvanije preventivne mere. Nematode se na zaraenim iviima mogu unititi potapanjem u toplu vodu (7-10 minuta na temperaturi od 46) vodei rauna da se ne otete ivii. Novija istraivanja pokazuju da zdrueno gajenje biljaka iz roda kadifa (Tagetes patula) sa jagodom rezultira smanjenjem brojnosti nematoda zbog odbijajueg

delovanja. Takoe, kao to je ve ranije pomenuto, postupkom biofumigacije unitavaju se pored gljiva i fitoparazitne nematode. Primenu biopesticida koji su na listi dozvoljenih (Prilog br. 2 prirunika), treba izbegavati, jer se kao osnovni princip organske poljoprivrede navodi primena svih raspoloivih preventivnih mera, pre upotrebe biopesticida. Biopesticide treba upotrebljavati u optimalno vreme i tretirati samo jae napadnute biljke. Upotreba nekih insekticida (piretrin, rotenon, spinozada i drugi) je dozvoljena, ali ima tetan efekat i na veinu korisnih insekata, grinja i drugih organizama. Sumpor je dozvoljen u suzbijanju pepelnice, ali on ima negativan uticaj na korisne grinje. Sve navedeno potvruje princip prevencije na koji je vie puta ukazano. Korovi nanose vee tete zasadima jagode od bolesti i tetoina zajedno. Zbog vee ivotne sposobnosti korovi veoma brzo prerastaju biljku jagode, ime onemoguavaju njen normalan rast, razvoj i kasnije plodonoenje. Unitavanje korova mehanikim putem je veoma teko i umnogome poskupljuje ovu proizvodnju. Jedna od metoda suzbijanja korova je zastiranje zemljita slamom ili pokoenim biljnim ostacima. Pri primeni organskih materija kao mala, neophodno je biti oprezan, jer ona predstavljaju odlino sklonite za glodare, razne vrste pueva i druge tetoine. Upotreba strugotine za zastiranje zemljita daje sasvim zadovoljavajue rezultate. Poeljno je koristiti strugotinu od listopadnog drvea (hrast, bukva), jer ne dovodi do zakieljavanja zemljita. Strugotina od etinara iz tog razloga nije poeljna. Dosta primenjivan metod za zatitu od korova je korienje pletenih pokrivaa (asura) od trske, koji su odlina zamena za polietilenske folije. Ukoliko se jagoda gaji u humidnijim rejonima, nije potrebno postavljati cevi za navodnjavanje ispod pokrivaa od trske.

21

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

Kao jedno od najefikasnijih reenja se pokazalo prekrivanje terena sa kartonom (kartonanom hartijom). Karton je izuzetno pogodan materijal koji ne dozvoljava razvoj korova, vodopropusan je, zemljite ispod njega je rastresito i dobro aerisano. Veoma dobro nalee na povrinu i vetar ga ne moe odneti. Duina trajanja ovakvog pokrivaa je oko godinu dana (u zavisnosti od debljine hartije). Jedan od metoda koji se preporuuje za unitavanje korova (na organski nekodljiv nain) je upotreba pregrejane vodene pare. Vrela para se usmerava na korov koji ubrzo uvene. Nedostatak ove metode je visoka cena kotanja, tako da je ona nedostupna veini voara. Sire je takoe efikasan bioloki herbicid. Efikasnost njegove primene zavisi od vrste korova i upotrebljene koncentracije. Optimalna koncentracija siretne kiseline iznosi oko 15%. Pri primeni ovako koncentrisane kiseline neophodno je biti oprezan i zatiti osobu koja vri tretiranje. Siretni rastvor deluje tako to kiselina unitava votanu prevlaku na kutikuli i tako izaziva isuivanje i uginue korova. Rastvoru se dodaje sapunica, kako bi se to bolje zadrao na povrini kutikule korova. Prilikom tretiranja sa ovim rastvorom mora se voditi rauna da sredstvo ne padne na lie jagode, jer na nju ima isto dejstvo kao i na korove.

7. Berba
Radi ouvanja sveine plodova, berbu jagoda treba zapoeti u to ranijim jutarnjim asovima. Tada su plodovi jo hladni i time due odrivi. Ubrane jagode moraju se to pre odloiti na hladno, senovito mesto. Jagode se najee beru runo, uz veliko angaovanje radne snage, a u sluajevima velikih zasada mogue je koristiti i mehanizaciju. Jagode za sveu upotrebu se beru direktno u posude u kojima e biti i prodavane, dok se one za preradu stavljaju u odvojene posude. Truli plodovi se moraju odstraniti sa parcele da bi se izbeglo eventualno irenje bolesti i tetnih organizama.

Vano je da se jagode iznesu u to kraem roku na trite. Ukoliko to nije mogue, potrebno ih je to pre ohladiti na 50C. Ukoliko se jagode skladite na due od 2 dana, temperatura uvanja plodova treba da se kree od 0-20C, a relativna vlanost vazduha da je 90%. Kada se obezbedi optimalna temperatura, uvanje plodova moe se pospeiti pokrivanjem rupiastim folijama. Poveanje koncentracije CO2 moe dodatno produiti uvanje plodova, ali esto nije ekonomski isplativo i drastino smanjuje udeo vitamina C u plodovima. Po zavretku perioda skladitenja, da bi se izbegla kondenzacija vode na plodovima, temperaturu treba postepeno podizati za po 50C, do postizanja spoljanje temperature. Kod skladitenja i transporta proizvoda iz organske proizvodnje treba voditi rauna o lanovima 28 i 29 Zakona o organskoj proizvodnji (Slubeni glasnik RS, br.30/10): lan 28 Sertifikovani organski proizvodi skladite se u posebnim prostorijama skladita. Ako su sertifikovani organski proizvodi upakovani i obeleeni mogu se uvati u istim prostorijama skladita sa proizvodima iz konvencionalne proizvodnje, u posebnom delu koji je obeleen. Ministar blie propisuje nain skladitenja organskih proizvoda iz stava 1. ovog lana. lan 29 Sertifikovani organski proizvodi prevoze se odvojeno od proizvoda iz konvencionalne proizvodnje. Ako su sertifikovani organski proizvodi upakovani i obeleeni mogu se prevoziti zajedno sa proizvodima iz konvencionalne proizvodnje. Ministar blie propisuje nain prevoza organskih proizvoda.

8. Ekonomski pokazatelji
Na tritu organskog voa primeeno je poveanje tranje ne samo za sveu potronju ve i za preradu.

22

U svetu je prisutno vie naina za prodaju, kojima se farmeri u zavisnosti od koliina koju proizvode prilagoavaju. Dobar deo organskog voa prodaje se u supermarketima (u dravama EU i preko 40%), dok je drugi vid direktna prodaja. Supermarketi pruaju mogunost prodaje potroaima vrlo irokih slojeva drutva, kao i prodaju velikih koliina. Meutim, ovakva prodaja podrazumeva i jaku konkurenciju. Vaan oblik prodaje je i prodaja na farmi, koja je u ekspanziji posebno u zemljama u kojima se organski sektor oslanja na turizam i pogodan je za male i srednje farme. Neke od prednosti ovakve prodaje su dobra cena (izbegavaju se posrednici), manji trokovi (prevoz) i komunikacija i povratne informacije od kupaca. Nedostaci ovakvog oblika prodaje su dodatno vreme, line vetine, mala trajnost plodova jagode i opasnost da deo plodova propadne ako tranja nije redovna. Ekonomika organske proizvodnje jagode zasniva se na pozitivnoj razlici izmeu trokova i prihoda koji se ostvare. Prvi korak u ostvarivanju cilja, odnosno zarade, jeste poznavanje dugoronih ili bar kratkoronih mogunosti trita, odnosno plasmana. Supermarketi zahtevaju velike koliine proizvoda dobrog kvaliteta u to duem periodu godine. Direktna prodaja postavlja pred farmera dodatne zahteve u smislu kozmetike i pakovanja proizvoda i idealno je reenje za proizvoae koji imaju manje povrine. Prerada je takoe oblast u kojoj konstantno raste tranja za organskim voem, a posebno jagodastim (sokovi, jogurt, i hrana za bebe). U proizvodnji jagode na otvorenom, postiu se prinosi od oko 16 t/ha, zavisno od faktora godine, klime i sorte. Ako je proseno oko 80% prva klasa, na tritu e se dobiti oko 11.200 EUR, a godinja zarada e biti 4.200 EUR (tabela). Trokovi podizanja zasada u organskoj proizvodnji slini su trokovima u konvencionalnoj i zavise od sistema gajenja, gustine sadnje, vrste mala. Ako se analiziraju mere zatite i ishrana biljaka trokovi organske

proizvodnje su manji od trokova u konvencionalnoj proizvodnji. Najvei deo trokova u proizvodnji jagode, odnosi se na berbu, pakovanje, skladitenje i prodaju. Relativni nivo trokova zavisi od visine prinosa. Analiza prosenih prilika u nekoliko godina data je u Tabeli 6 i pokazuje da je zarada po hektaru oko 4.200 EUR. Profitabilnost proizvodnje jagode treba posmatrati i u kontekstu rotacije useva koja doprinosi poveanju nivoa plodnosti zemljita.
Tabela 6: Prosena visina zarade sa 1 ha zasada jagode u organskoj proizvodnji*
Pokazatelj Iznos (u EUR)

Trokovi podizanja zasada (na foliji sa sistemom 12.000 za zalivanje) Amortizacija (1/3) Prinos (kg/ha) Cena po 1 kg Godinji bruto prihod Godinji trokovi proizvodnje Ukupni godinji trokovi (trokovi proizvodnje + amortizacija) Zarada po 1 ha jagode Zarada po 1 kg jagode 4.000 16.000 0,7 11.200 3.000 7.000 4.200 0,26

*U tabeli su prikazani modifikovani podaci o visini zarade koju su za konvencionalnu proizvodnju dali Nikoli i Milivojevi, 2010. god.

Period konverzije u kom se prelazi iz konvencionalne u organsku proizvodnju predstavlja izvestan pad prihoda. U tom smislu u Srbiji postoje subvencije (bespovratna sredstva) Ministarstva poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede koje u 2011. god, za voarsku prizvodnju iznose 64.800 din po hekatru. Za proizvoae koji ve imaju sertifikat za organski proizvod podsticaj iznosi 54.000 din. po hektaru.

23

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

9. Prilozi
Prilog broj 1 Spisak dozvoljenih sredstava za ishranu biljaka i oplemenjivaa zemljita u organskoj proizvodnji u skladu sa Pravilnikom o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje (Slubeni glasnik RS br.48/11)

Naziv Stajsko ubrivo

Opis, zahtevi u pogledu sastava, uslovi za upotrebu


Proizvod koji sadri meavinu ivotinjskih ekskremenata i biljnog materijala (prostirka za ivotinje) Zabranjeno poreklo iz intenzivne, odnosno industrijske proizvodnje Zabranjeno poreklo iz intenzivne, odnosno industrijske proizvodnje

Osueno stajsko ubrivo i dehidrisano ivinsko ubrivo

Kompostirani ivotinjski ekskrementi, ukljuujui Zabranjeno poreklo iz intenzivne, odnosno industrijske proizvodnje ivinsko ubrivo i kompostirano stajsko ubrivo Teni ivotinjski ekskrementi
Upotreba posle kontrolisane fermentacije i/ili prikladnog razblaivanja Zabranjeno poreklo iz intenzivne, odnosno industrijske proizvodnje Proizvod dobijen od izdvojenog kunog otpada sa gazdinstva koji je podvrgnut kompostiranju ili anaerobnoj fermentaciji u proizvodnji biogasa. Samo biljni i ivotinjski otpad sa gazdinstva Samo ako se proizvodi u zatvorenim i kontrolisanim sistemima sakupljana, uz kontrolu ovlaene kontrolne organizacije Maksimalne koncentracije u mg/kg suve materije: kadmijum: 0,7; bakar: 70; nikl: 25; olovo: 45; cink: 200; iva: 0,4; hrom (ukupni): 70; hrom (VI): 0 Upotreba ograniena na hortikulturu (povrtarstvo, cvearstvo, gajenje drvea i rasadnici) Poetni supstrat moe da sadri samo proizvode dozvoljene pravilnikom

Kompostirani ili fermentisani otpaci sa gazdinstva

Treset Ostaci posle proizvodnje peuraka Izmet glista (vermikompost) i insekata


Guano Kompostirana ili fermentisana smesa biljnih materija

Proizvod dobijen iz meavine biljnih materija koje su kompostirane ili podvrgnute anaerobnoj fermentaciji za proizvodnju biogasa

24

Proizvodi ili nus-proizvodi ivotinjskog porekla: Krvno brano Brano od kopita Brano od rogova Kotano brano ili deelatonizirano kotano brano Riblje brano Mesno brano Brano od perja, dlaka i chiquette Vuna Krzno Dlaka Mleni proizvodi

Za krzno: maksimalna koncentracija u mg/kg suve materije hroma (VI): 0

Proizvodi i nus-proizvodi biljnog porekla za ubrenje

Npr. uljano seme, brani kolai, ljuska kokosa, sladni otpad Ako su direktno dobijeni: 1) fizikom preradom ukljuujui dehidrataciju, zamrzavanje i mlevenje; 2) ekstrakcijom vodom ili vodenim kiselinama i/ili baznim rastvorom; 3) fermentacijom; Drvo koje nije hemijski tretirano posle seenja Drvo koje nije hemijski tretirano posle seenja Od drveta koje nije hemijski tretirano posle seenja Sadraj kadmijuma manji ili jednak 90 mg/kg P205 Sadraj kadmijuma manji ili jednak 90 mg/kg P205 Upotreba ograniena za alkalna zemljita (pH >7,5) Proizvodi opisani u taki 1. Priloga IA.2. Uredbe 2003/2003. Proizvodi opisani u taki 1. Priloga IA.3.

Morske trave i proizvodi od morskih trava

Strugotina ili drveni otpaci

Kompostirana kora drveta Drveni pepeo Meki mleveni sirovi fosfat


Aluminijum-kalcijum fosfat

Bazina ljaka
Sirova kalijumova so ili kainit

Uredbe 2003/2003.
Proizvod dobijen iz sirovih kalijumovih soli fizikom ekstrakcijom koji takoe, po mogunosti, sadri magnezijumove soli Ostaci itarica u proizvodnji alkohola sa amonijakom su iskljueni.

Kalijum-sulfat, sa moguim sadrajem magnezijumovih soli


Ostaci itarica u proizvodnji alkohola i ekstrakt takvih ostataka

Kalcijum - karbonat (kreda, lapor, krenjak, bretonski ameliorantmaerl, fosfatna kreda)

Samo prirodnog porekla

25

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

Magnezijum i kalcijum karbonat Magnezijum-sulfat (kiezerit) Rastvor kalcijum-hlorida


Kalcijum-sulfat (gips)

Samo prirodnog porekla Npr. magnezijumska kreda, mleveni magnezijum, krenjak Samo prirodnog porekla Folijarni tretman stabla jabuke, posle utvrivanja deficita kalcijuma Samo prirodnog porekla Nus-proizvod u proizvodnji eera iz eerne repe Nus-proizvod iz proizvodnje vakumske soli iz rasola koji se moe nai u planinama Proizvodi opisani u Prilogu ID.3 Uredbe 2003/2003 Neorganski mikronutrijenti navedeni u

Industrijski kre iz proizvoda industrije eera Industrijski kre iz proizvoda vakumske soli Elementarni sumpor Elementi u tragovima Natrijum-hlorid Kameno brano i glina

delu E Priloga I Uredbe 2003/2003 Iskljuivo kamena so iz rudnika

Prilog broj 2 Spisak dozvoljenih sredstava za zatitu bilja u organskoj proizvodnji u skladu sa Pravilnikom o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje (Slubeni glasnik RS br.48/11) 1. Supstance biljnog i ivotinjskog porekla
Ime Azadiraktin ekstrakt iz Azadirachta indica (drvo nim) Pelinji vosak elatin Hidrolizovani proteini Lecitin Biljna ulja (npr. ulje mente, kima, bora) Kvazija ekstrahovana iz Quassia amara Rotenon ekstrahovan iz Derris spp., Lonchocarpus spp. i Terphrosia spp. Opis, zahtevi u pogledu sastava, uslovi za upotrebu Insekticid Sredstvo pri rezidbi Insekticid Atraktant, iskljuivo za ovlaenu upotrebu u kombinaciji sa drugim odgovarajuim suspstancama sa ove liste Fungicid Insekticid, akaricid, fungicid i inhibitor klijanja Insekticid, repelent Insekticid

Piretrin ekstrahovan iz Chrysanthemum cinerariaefolium Insekticid

2. Mikoroorganizmi koji se koriste u biolokoj kontroli tetoina i bolesti


Ime Mikroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice)

Opis, zahtevi u pogledu sastava, uslovi za upotrebu

26

3. Supstance koje proizvode mikroorganizmi


Ime Spinozad

Opis, zahtevi u pogledu sastava, uslovi za upotrebu Insekticid Iskljuivo ako su preduzete mere radi smanjenja rizika za kljune parazitoide i smanjenja rizika od razvoja otpornosti

4. Supstance koje se koriste u klopkama i/ili rasprivaima


Ime Diamonijum - fosfat

Opis, zahtevi u pogledu sastava, uslovi za upotrebu


Atraktant, samo u klopkama Atraktant, sredstvo za ometanje seksualnog ponaanja, samo u klopkama i rasprivaima Insekticid, samo u klopkama sa specifinim atraktantima, samo protiv Bactrocera oleae i Ceratitis capitata

Feromoni
Piretroidi (samo deltametrin ili lambda cihalotrin)

5. Preparati koji se priemnjuju po povrini izmeu gajenih biljaka


Ime Fero (III) ortofosfat

Opis, zahtevi u pogledu sastava, uslovi za upotrebu Moluskocid (protiv pueva)

6. Ostale supstance za tradicionalnu upotrebu u organskoj proizvodnji


Ime

Opis, zahtevi u pogledu sastava, uslovi za upotrebu

Fungicid Do 6 kg bakra po ha godinje. Za viegodinje zasade drave lanice mogu, uz odstupanje od Bakar u obliku bakar-hidroksida, bakar-oksihlorida prethodnog stava, propisati da se moe prekoraiti granica bakra (trobazni), bakar-sulfata, bakar-oksida, bakarod 6 kg u odreenoj godini pod uslovom da prosena koliina oktanoata koja se koristi tokom petogodinjeg perioda, ukljuujui spomenutu godinu i etiri prethodno godine, ne prelazi 6 kg
Etilen Uklanjanje zelene boje (sazrevanje) kod banana, kivija i kakija: Kod arguma iskljuivo kao deo strategije za zatitu voa od tete koju prouzrokuje vona muva; izaziva cvetanje kod ananasa; inhibira klijanje krompira i luka Insekticid

Kalijumove soli masnih kiselina (meki sapun)

27

VODI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU JAGODE

Kalijum aluminijum (aluminijum sulfat) (Kalinit) Kreni sumpor (kalcijum polisulfid) Parafinska ulja Mineralna ulja Kalijum permanganat Kvarcni pesak Sumpor
7. Ostale supstance
Ime Kalcijum hidroksid Kalijum bikarbonat

Spreavanje zrenja banana Fungicid, insekticid, akaricid Insekticid, akaricid Insekticid, fungicid Samo za stabla voaka, vinove loze, stabla maslina i tropskih useva (banana) Fungicid, baktericid Samo za stabla voaka, maslina i vinove loze Repelent Fungicid, akaricid, repelent

Opis, zahtevi u pogledu sastava, uslovi za upotrebu


Fungicid Samo za stabla voaka, ukljuujui i sadnice, radi suzbijanja Nectria galligena Fungicid

10. Literatura
Biologischer Erberrenanbau, Fibl, Merkblatt, Januar 2001. Fitzgerald Jean (2004): Best practice quide for the production of organic strawberries. Based on a document produced by the Henry Doubleday research association in association with FiBL. Revision funded by EU INTERREG-Transorganic 2. Guerena, M., Born, H. (2007): Strawberries Organic Production, ATTRA. NCAT Agriculture. Guide for Organic Strawberries, Cornel Unversity Coorporate Extension, New York State Integrated Pest Management Program, USA. Power Point Prezentacija, 2010. Lind, K., Lafer, G., Schloffer, K., Innerhofer, G and Meister, H. (2003): Organic Fruit Growing. CABI Publishing. Milenkovi, S. (1992): Predatori jagodine lisne vai Chaetosiphon fragaefolii na podruju Srbije. Jugoslovensko voarstvo, 97-98, 73-76. Milenkovi, S., Stanisavljevi, M., Cerovi, R. (1998): Oplemenjivanje jagode na otpornost prema Chaetosiphon fragaefolii Cockerell (Homoptera, Aphididae). Jugoslovensko voarstvo, 121-122, 9-15. Nikoli, M. i Milivojevi Jasminka (2010): Jagodaste voke tehnologija gajenja. Nauno voarsko drutvo Srbije, aak. Pravilnik o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji i metodama organske proizvodnje (slubeni glasnik RS 48/11). Poljoprivredni list, specijalno izdanje kola gajenja jagode. Radna sveska za finansijsko planiranje proizvodnje jagodiastog voa na porodinom imanju. Ministarstvo poljoprivrede R Srbije i USAID. Sample Costs to Produce Organic Strawberries, University of California Cooperative Extension, 2006 Waltl, K. Power Poi nt Prezentacija: Organska proizvodnja Jagode, Landwirtschaftskammer Steiermark. Waltl, K. Power Point Prezentacija: Bodenpflege und Duengung. Landwirtschaftskammer Steiermark. Weber, C. (2007): Prirunik za proizvodnju jagode u sveem stanju. Ministarstvo poljoprivrede R Srbije i USAID. Weidmann, G., Schmid, A., Ruegg, J. (2005): Organic Cultivation of Bush Berries. FiBL/OACC. Zakon o organskoj proizvodnji (Sl. glasnik RS, br. 30/2010)

NACIONALNA ASOCIJACIJA SERBIA ORGANICA


Molerova 29/a 11000 Beograd Tel: 065 855 68 68 Predsednik: Nada Mikovi E-Mail: office@serbiaorganica.org

GIZ/ACCESS
Kancelarija u Beogradu Makenzijeva 24/5 11000 Beograd Tel: + 381 11 24 00 371 Fax:+ 381 11 24 00 370 Voa programa: Tobias Stolz E-Mail: tobias.stolz@giz.de Kancelarija u Novom Sadu Narodnog fronta 23d 21000 Novi Sad Tel: +381 21 472 19 20 Fax: +381 21 472 19 21 Menaderi projekta: Emilija Stefanovi, Marija Kalenti E-Mail: emilija.stefanovic@giz.de, marija.kalentic@giz.de

You might also like