You are on page 1of 5

FRANCUSKI ODREENI LAN ARTICLE DEFINI 1. 2. 3. 4.

. le, za jedninu mukog roda: le pere la, za jedninu enskog roda: la mere les, za mnoinu oba roda l' za jedninu oba roda kada imenice poinje samoglasnikom ili suglasnikom h

Upotrebljava se ispred: 1. imenice koja oznaava odreeni predmet: la Lunem Le Soleil 2. imenica rijeka i mora: la Save, l'Adriatique 3. imena planina i velikih otoka: les Alpes, la Corse 4. imena pokrajina, zemalja i kontinenata: la Dalmatie, la France, l'Europe 5. imenice koja oznaava itav narod: les Corates, les Francais 6. poimeninih pridjeva: les riches, les pauvres 7. imenice kad ispred nje stoji neodr. zam. tout, e: toute la famille Ne upotrebljava se: 1. a) ispred apozicije: Paris, capitale de le France b) ispred priloke oznake: Avec plaisir, sans peine 2. u nekim uzvicima i ispred (naeg) vokativa: Silence! Professeur, vient! 3. iza glagola etre: mon pere est ouvrier 4. u nabrajanjima: hommes, femmes et enfants, tous sont la 5. u naslovima knjiga, natpisima i obavijestima: Livre de lecture 6. uz vlastita imena i imena gradova upotrijebljeni bez pridjeva: Jean, Paris, Zagreb; ali: le beau Paris NEODREENI LAN ARTICLE INDEFINI Upotrebljava se: Un, za jedninu mukog roda: un homme Une, za jedninu enskog roda: une femme Des, za mnoinu oba roda: des hommes neodreeni lan stavlja se ispred imenice ije znaenje nije odreeno ili ispred imenice o kojoj jo nije bilo rijei

posebna upotreba: ispred imenice koja oznaava tip: un soldat ne tremble pas. ispred imenice u uzvinim reenicama: il a une bosse! ispred vlastitih imena kad su uzeta iz prezira oduevljenja: un Balzac PARTITIVNI LAN ARTICLE PARTITIF du, de la, des = un peu de, une partie de oznaava neodreenu koliinu ili neodreeni broj stvari ili osoba

du (de ') za jedninu m.r. Je mange du pain. Jedem kruha. (misli se na dio jedne cjeline) - Je prends le pain. Uzimam kruh. (misli se na jednu cjelinu)

de la (de l') za jedninu enskog roda: Il boit de la biere. On pije pivo. des za mnoinu oba roda: Elle vend des epinards. Ona prodaje pinat.

Prijedlog de umjesto du, de la, des: Upotrebljava se: 1. a) iza imenica koje oznaavaju koliinu: Mon fils prend une tasse de cafe. b) iza priloga koliine: beaucoup, assez, combien, peu, tant, trop...: Dans la bibliotheque il y a beaucoup de livres. c) iza pridjeva koliine: Cette ecole est pleine d'eleves. 2. iza negacije: je n'ai pas d'argent. je ne mange pas de pain. iznimka: je n'ai pas le temps 3. kada imenici u mnoini prethodi pridjev: Ma soeur a de belles robes. J'ai achete grosses pommes. * poslije izraza za koliinu la plupart i bien (u znaenju beaucoup - mnogo) i poslije rijei: un, seul, le premier i le dernier upotrebljava se partitivni lan. Il a bien des choses a faire.

IMENICE - NOMS Francuski jezik ima dva roda: muki i enski mukog roda su imenice koje pripadaju mukom rodu ljudi ili ivotinja, a enskog koje pripadaju enskom rodu

enski rod imenica: enski rod imenica tvori se tako da se mukom rodu doda e koje se ne izgovara (ami, amie) POSEBNI SLUAJEVI: Imenice na en, -on: podvostruuju suglasnik ispred samoglasnika e: le chien, la chienne Imenice na el, -eau: tvore .r. na elle: Marcel, Marcelle Imenice na eur: imaju euse: un danseur, une danseuse Imenice na teur: imaju trice: un instituteur, une institutrice Imenice na f: imaju ve: captif, captive Imenice na er: imaju re: un uovrier, une uovriere Razliiti oblici za muki i enski rod: Le boeuf, la vache (vol, krava) Le cerf, la biche (jelen, kouta) Le coq, la poule (pjetao, koko) Le frere, la soer (brat, sestra) Le garcon, la fille (djeak, djevojica) L'oncle, la tante (ujak, teta)

MNOINA IMENICA: mnoina imenica mukog i enskog roda tvori se obino tako da se imenici u jednini doda nastavak s: un livre, des livres; une amie, des amies ako imenica u jednini svrava na s, -x, -z ostaje ista u mnoini: le fils, les fils; la voix, les voix; le nez, les nez imenice na al mnoinu tvore na aux: le cheval, les chevaux desetak imenica odstupa od pravila: le bal, les bals; le festival, les festivals; le recital, les recitals imenice na ail dobivaju s u mnoini: les chandails, les rails iznimke: le bail, le corail, l'email, le soupirail, le travail: -ail = -aux imenice na au, -eau i eu: mijenjaju u aux, -eaux, -eux imenice na ou mijenjaju se u ous iznimke: le bijou, le caillou, le chou, le genou, l'hibou, le juojou i le pou; one dobivaju x

NEPRAVILNA MNOINA IMENICA: Le ciel les cieux, l'oeil les yeux, le betail les bestiaux MNOINA SLOENIH IMENICA: Le passe-partout ---- les passe-partout (glagol i pridjev) Le va-et-vient ---- les va-et-vient (glagol, veznik i glagol) Le chef-lieu ---- les chefs-lieux (dvije imenice) Le grand-pere --- les grands-peres (pridjev i imenica) DEKLINACIJA IMENICA: U francuskom jeziku imenice imaju etiri padea Imenice mukog i enskog roda: Jednina: nominativ: le, l', la genitiv: du, de, de la, de l' dativ: au, a akuzativ: le, l', la Mnoina: nominativ: les genitiv: des dativ: aux akuzativ: les

ZAMJENICE PRONOMS LINE ZAMJENICE PRONOMS PERSONNELS JEDNINA: NENAGLAENE Subjekt Blii objekt Dalji objekt NAGLAENE MNOINA: NENAGLAENE Subjekt Blii objekt Dalji Objekt NAGLAENE UPOTREBA LINIH ZAMJENICA: 1. nenaglaena lina zamjenica upotrebljena kao blii i dalji objekt ispred glagola u prostim vremenima, a ispred pomonog glagola u sloenim vremenima: Je le vois par la fenetre. (blii objekt) Il leur donne le conseil. (dalji objekt) 2. naglaene line zamjenice upotrebljavaju se:: a) uz subjekt: Moi, je suis present. b) iza prijedloga: Il est devant toi. c) iza komparativa + que: Michel est plus grand que lui. d) iza potvrdnog imeprativa kao blii ili dalji objekt 1. i 2., lica jd. I mn.: lave- moi! 3. le (la, les) ispred glagola je zamjenica: Je le conduis au cinema. le (la, les) ispred imenice je odr.l.: Je conduis le chien. leur ispred imenice je pos. pridjev: Je donne leur livre. leur ispred glagola je zamjenica: Les livres leur plaisent. Napomena: leur ispred glagola je zamjenica (nepromijenjiva), a leur ispred imenice je posvojni pridjev (promjenjiv) POSVOJNE ZAMJENICE PRONOMS POSSESSIFS MUKI ROD JEDNINA le mien le tien le sien le notre le votre le leur MUKI ROD MNOINA les miens les tiens les siens les notres les votres les leurs ENSKI ROD JEDNINA la mienne la tienne la sienne la notre la votre la leur ENSKI ROD MNOINA les miennes les tiennes les siennes les notres les votres les leurs I.1. nous nous nous nous II.1. vous vous vous vous III.1. Ils, elles Les, les Leur, leur Eux, elles
povratna III.1.

I.1. Je me me Moi

II.1. Tu te te Toi

III.1. Il, elle Le, la Lui, lui Lui, elle

povratna III.

se se soi

se se soi

Posvojne zamjenice se upotrebljavaju uvijek bez imenice. Ona zamjenjuje imenicu. J'aime mon chien, vous aimez le votre chien. POKAZNE ZAMJENICE PRONOMS DEMONSTRATIFS JEDNINA MNOINA MUKI ROD celui celui-ci celui-la ceux ceux-ci ceux-la ENSKI ROD celle celle-ci celle-la celles celles-ci celles-la SREDNJI ROD ce ceci cela (ca)

pokazna zamjenica uvijek zamjenjuje imenicu napomena: pokazna zamjenica ca upotrebljava se umjesto cela u svakidanjem govoru. ODNOSNE ZAMJENICE PRONOMS RELATIFS: qui, que, dont, quoi Je parle du garcon qui est dans la classe. Le garcon dont je parle est dans la classe. La garcon que vous voyez est mon fils. UPITNE ZAMJENICE PRONOMS INTEROGATIFS Proste upitne zamjenice: qui (tko), que, qu'est-ce que, quoi (to) Sloene upitne zamjenice: lequel, lequels (m.r.); laquelle, lesquelles (.r.)

You might also like