P. 1
Šumski list 2010 br. 01

Šumski list 2010 br. 01

|Views: 194|Likes:
Published by Amy Duncan
Šumski list
Šumski list

More info:

Published by: Amy Duncan on Apr 09, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/09/2013

pdf

text

original

ŠUMARSKI LIST

H RVAT S K O Š U M A R S K O D R U Š T V O
UDC 630* ISSN 0373–1332 CODEN SULIAB

1-2
GODINA CXXXIV Zagreb 2010

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
O DOVRŠNOM SIJEKU OPLODNE SJEČE U JEDNODOBNIM ŠUMAMA O dovršnom sijeku u jednodobnim šumama jednom prilikom sam već pisao u Šumarskom listu. Usprkos svih šumarskih velikih zasluga u očuvanju šumskih ekosustava koji se po svojoj kakvoći znatno razlikuju od većine europskih šuma, jer su prirodnoga sastava kao i prašume od kojih su nastale, većina pučanstva zgraža se kada naiđe na prostor u kojemu smo obavili dovršnu sječu. Priznajem i meni je daleko ljepša zrela šuma prethodnica ove “strahote”, koju smo izazvali jednim našim stručnim zahvatom koji nazivamo obnovom šume. Nestala su ona ponosna visoka stabla koja su uljepšavala krajolik, a smetaju nas njihovi ostaci, panjevi, odsječeni vrhovi krošanja, izbrazdano zemljište, tragovi traktora. Sad ću reći nešto za nešumare, kako bi bolje razumjeli nastanak “strahote” kao posljedice dovršnoga sijeka i u korist opravdanosti ovoga postupka. Poslije dovršne sječe, oštro oko šumara primjetit će između nabujale trave mnoštvo mladih biljaka koje ubrzano rastu proklijane iz sjemena posječenog drveća oslobođene njihove zasjene. Tako se rađa mlada šuma, koja će uz šumarsku brigu ubrzo pokriti rane nastale sječom. Šuma se ne može drukčije bezbolno obnoviti. Prepustimo li je prirodi, ona će najprije stariti, a iza toga se raspadati. Uginulo drveća koje leži po tlu raspada se ovisno o vrsti drveća od 20 (bukva) pa sve do 80 godina (jela), a unutar raspadanja započinje pomlađivanje koje se vrlo sporo odvija i traje više od polovice života naše prirodno gospodarene šume. Čovjek bi zasigurno doživio tu “strahotu” ali bi ona trajala pedesetak godina, no zahvaljujući šumarskoj znanosti ona traje desetak godina. Oplodna sječa, tako se stručno zove taj postupak, sastoji se iz više sijekova kojima je cilj postići buduća mlada stabla genetski najbolje kakvoće, uz održavanje postojeće šumske zajednice. Tu se obično radi o više vrsta drveća, čije pomlađivanje i postizanje omjera smjese vrsta traži od šumara veliko iskustvo i stručnu vještinu. Već tu dolazi do izražaja održavanje potrajnoga gospodarenja, aksioma kojega je od šumara u Rio de Janeiru 1991. preuzeo svijet kako bi opstao. Šuma je najsloženija biljna formacija u kopnenom dijelu svijeta i zasigurno može svojim savršenstvom funkcioniranja biti uzor za opstanak tehnocemoze. Kako bi kao struka izazivali što manje negodovanja, prilikom utvrđivanja površine dovršnoga sijeka treba se držati FSC certifikacije i prije sijeka upozoriti javnost (lokalnu vlast, škole, udruge zelenih, planinare), pozvati ih na lice mjesta, upoznati s postupcima oplodne sječe i pokazati im površinu šume u kojoj je ona uspješno obavljena. Na taj način može se izbjeći negodovanje većine pučanstva koji dovršnu sječu smatraju devastacijom, pa i uništenjem šume. U svome neznanju posebno su osjetljivi mikolozi, koji dovršni sijek smatraju ekocidom. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić A WORD FROM THE EDITOR-IN-CHIEF ON THE REGENERATION FINAL FELLING IN EVEN-AGED FORESTS In “Šumarski list” I have already written on final felling in even-aged forests. Croatian forests considerably differ in quality from most European forests by their natural composition, which is similar to virgin forests from which they originate. However, most people are outraged when they discover an area upon which we have carried out final felling. To myself a mature forest is by far more beautiful than the “disaster” resulting from our expert operation named forest regeneration. The proud tall trees that decorated the landscape suddenly disappeared; we are irritated by their remnants, the stumps, cut off crown tops, furrowed soil, and skidder traces. To justify this procedure, let me now explain to non-foresters the reason for the such “disasters”. Following a final cut, among the lush grass the expert eye of a forester will notice young plants quickly appearing from the seeds of the cut trees, freed from their shade. A young forest is born. With silvicultural care, it will soon soothe the wounds caused by the cut. A forest cannot be regenerated without pain. Left to nature, it first grows old, and then decays. Depending on the species, dead trees on the ground will decay between twenty (beech) and eighty (fir) years. The regeneration starts during the decay, but it develops slowly and lasts more than half of the life of our naturally managed forest. The “disaster” would thus lasts for about fifty years; thanks to the forestry science, it takes only about ten years. The procedure named regeneration felling consists of several cuts aimed at achieving future young trees of genetically best quality, with maintaining the existing forest association. Several tree species are here considered. Their regeneration and the achievement of mixture ratio require great experience and expert skill. Sustainable management, the axiom established in 1991 in Rio de Janeiro is taken into consideration. The most complex plant formation in the continental part of the world, forest with its perfection can be a model for the survival of technocoenosis. In order to cause the least possible public irritation, before determining the area for final felling we should keep to the FSC Certificate and invite the local authorities, schools, green-peace associations and hikers to inform them on the procedures. We should show them the forest areas that have been successfully regenerated. In this way we can prevent the protests of those who regard final felling as devastation and even destruction of forest. Even some mycologists that regard final regeneration cut as ecocide show such ignorance. Professor Emeritus Branimir Prpić, Ph.D.
Naslovna stranica – Front page: Ledena čarolija, ali i opasnost za drveće – The magic of ice - a threat to trees (Foto – Photo: Marko Bošnjaković) Naklada 1850 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2

ISSN 0373-1332 CODEN SULIAB

ŠUMARSKI

LIST

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva
Journal of the Forestry Society of Croatia – Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins Revue de la Société forestièrecroate Uređivački savjet – Editorial Council:
Tibor Balint, dipl. ing. Davor Beljan, dipl. ing. Dr. sc. Miroslav Benko Stjepan Blažičević, dipl. ing. Davor Butorac, dipl. ing. Mr. sp. Mandica Dasović Mr. sc. Zoran Đurđević Prof. dr. sc. Ivica Grbac Dubravko Hodak, dipl. ing. Hranislav Jakovac, dipl. ing. Mr. sc. Petar Jurjević, predsjednik – president 12. Čedomir Križmanić, dipl. ing. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Mr. sc. Josip Malnar Marina Mamić, dipl. ing. Izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić Akademik Slavko Matić Vlatko Petrović, dipl. ing. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Emilija Seidl, dipl. ing. Krunoslav Szabo, dipl. ing. Dražen Štrković, dipl. ing. Branko Trifunović, dipl. ing. Oliver Vlainić, dipl. ing. Zdravko Vukelić, dipl. ing.

Urednički odbor po znastveno-stručnim područjima Editorial Board by scientific-professional fields
1.Šumski ekosustavi – Forest Ecosystems Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja – field editor Šumarska fitocenologija – Forest Phytocoenology Urednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches: Prof. dr. sc. Jozo Franjić, šumarska botanika i fiziologija šumskoga drveća Forest Botany and Physiology of Forest Trees Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, dendrologija – Dendrology Dr. sc. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća Genetics and Forest Tree Breeding Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologija i ishrana šumskoga drveća Forest Pedology and Forest Tree Nutrition Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, lovstvo – Hunting Management 2.Uzgajanje šuma i hortikultura Silviculture and Horticulture Akademik Slavko Matić, urednik područja – field editor Silvikultura – Silviculture Urednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches: Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma, bioklimatologija Forest Ecology and Biology, Bioclimatology Dr. sc. Stevo Orlić, šumske kulture – Forest Cultures Dr. sc. Vlado Topić, melioracije krša, šume na kršu Karst Amelioration, Forests on Karst Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, uzgajanje prirodnih šuma, urbane šume – Natural Forest Silcivulture, Urban Forests Izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, mikoriza i alelopatija Mycorrhiza and Allelopathy Izv. prof. dr. sc. Milan Oršanić, sjemenarstvo i rasadničarstvo – Seed Production and Nursery Production Izv. prof. dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode, hortikultura – Protected Nature Sites, Horticulture Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma – Ecology and Landscape Tending, Non-Wood Forest Functions 3.Iskorištavanje šuma – Forest Harvesting Prof. dr. sc. Ante Krpan, urednik područja – field editor Iskorištavanje šuma – Forest Harvesting Urednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches: Izv. prof. dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice – Forest Roads Prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija u šumarstvu Mechanization in Forestry Prof. em. dr. sc. Marijan Brežnjak, pilanska prerada drva Sawmill Timber Processing

Bibliography. sc. nauka o drvu.Izv. urednik područja – field editor Daljinska istraživanja i GIS u šumarstvu Remote Sensing and GIS in Forestry Urednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches: Doc. if deemed necessary by the Editorial board. sc. Forest Legislation. urednik područja – field editor Fitoterapeutska sredstva zaštite šuma Phytotherapeutic Agents for Forest Protection Urednici znanstvenih grana Editors of scientific branches: Prof. Pascal. Boris Hrašovec. dr. SCOPUS i dr. sc. dr. šumarsko zakonodavstvo. Forestry Abstracts. Forestry Abstracts. Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj. dr. sc. Miroslav Harapin. obrazovanja i športa Republike Hrvatske. sc. šum. dipl. sc. em. Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Prof. Vlado Kušan. dr. Slovenija – Slovenia Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-chief prof. prof. biometrika u šumarstvu Biometrics in Forestry 6. sc. »Šumarski list« smatra se znanstvenim časopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (članak 57. sc. sc. prof. ing. staleške vijesti. dr. Slovačka – Slovakia Dr. sc. informatika u šumarstvu Informatics in Forestry Hranislav Jakovac.) Based on the opinion of the Ministry of Science. sc. sc. izmjera terena s kartografijom Terrain Mensuration with Cartography Doc. CAB Abstracts. ing. Slavko Govorčin. Agricola. bibliografija. Juro Čavlović. Njemačka – Germany Prof. Pascal. prof. Articles are abstracted by or indexed in: Science Citation Index Expanded. sc. sc. Renata Pernar. sc. dr. povijest šumarstva Forest-Related News. sc. integralna zaštita šuma Forest Phytopathology. Češka – Czech Republic Doc. dr. SCOPUS et al. šumarska fitopatologija. »Forestry Journal« is classified as a scientific magazine and is subject to 0-rate VAT (Article 57) Časopis referiraju sekundarni časopisi: Science Citation Index Expanded. dr. Geobase. as well as in other countries. Anamarija Jazbec. Boštjan Košir. CAB Abstracts. Mario Božić. a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva. šumarska entomologija – Forest Entomology Izv. . dr. prof. Branimir Prpić Tehnički urednik – Technical editor Hranislav Jakovac. sc.Izmjera i kartiranje šuma Forest Mensuration and Mapping Izv. Education and Sport of the Republic of Croatia. Josip Margaletić. Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti. izmjera šuma Forest Mensuration Dr. dr. Vladimir Beus.Uređivanje šuma i šumarska politika Forest Management and Forest Policy Izv. Slovenija – Slovenia Znanstveni članci podliježu me|unarodnoj recenziji. Stjepan Posavec. ing. dr. dipl. History of Forestry Članovi Uređivačkog odbora iz inozemstva Members of the Editorial Board from Abroad Prof.. dr. Milan Glavaš. Vjekoslav Glavač. Martin Schneider-Jacoby. sc. Ivan Martinić. Njemačka – Germany Prof. Lektor – Proofreader Dijana Sekulić-Blažina Dr. Scientific articles are subject to international reviews. Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Prof. Iztok Winkler. prof. Milan Saniga. sc.. Emil Klimo. Gebase. sc. dr. urednik područja – field editor Uređivanje šuma – Theory of Forest Management Urednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches: Doc.Zaštita šuma – Forest Protection Dr. dr. sc. Agricola. šum. dr. The reviewers are doctors of forestry sciences in Croatia. sc.. organizacija u šumarstvu Organization in Forestry Branko Meštrić. Slovakia and Slovenia. šum. Integral Forest Protection Izv. šumarska ekonomika i marketing u šumarstvu ¸ Forest Economics and Marketing in Forestry Prof. dr. Konrad Pintarić. dr. Wood Technology 4. g. Slovačkoj i Sloveniji. šumski požari – Forest Fires 5. prof. tehnologija drva – Wood Science. dipl. Petar Jurjević. zaštita od sisavaca (mammalia) Protection Against Mammals (mammalia) Mr.

B. god. NFZ. M. L i t t v a y : Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma 50. P. P o s a v e c . sc.: “Riblji zatornik” veliki vranac – ptica 2010. P o l j a k : Revitalizacija arboretuma Lisičine Revitalisation of the Lisičine Arboretum UDK 630* 164 + 188 (001) T r i n a j s t i ć .: IV.3 Vr g o č .: Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. N o n i ć . D. M. D. M.: Flora parka prirode Papuk (Slavonija. Z. prikaz Zbornika H a r a p i n .. oplemenjivanje i rasadničarstvo Intelectual Property Rights. M.–2009. D. funkcija i dinamika u svrhu unapređenja gospodarenja šumama” “Modelling forest community organization.: Mihajlo Tompak (1933 – 2010) Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora 5 19 25 45 55 65 70 71 72 74 75 78 84 89 90 93 94 . 7.: Utjecaj njege šuma na strukturne značajke ličkih panjača Impact of Forest Tending on Structural Characteristics of Coppices in Lika UDK 630* 682 (001) Av d i b e g o v i ć .. M. A.SADRŽAJ – CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 271 (001) I d ž o j t i ć . M. rujna 2008.: Znanstveni skup u čast prof. Francuska. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959. Konrada Pintarića u prigodi 90. in Croatia UDK 630* 17 (001) P a n d ž a . O s t r o g o v i ć .) IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA – CHALLENGES AND DEBATES G a l l o . Srbiji i Bosni i Hercegovini na suradnju pri izgradnji i održavanju šumskih cesta Readiness of Private Forest Owners in Croatia. Z e b e c . M. F. M a r i ć .) IN MEMORIAM K a p e c . Hrvatska) The Flora of the Papuk Nature Park (Slavonia.: Siva čaplja (Ardea cinerea L.: Hrvatska enciklopedija G r o s p i ć . obljetnice života.. dr. u Hrvatskoj Chorological and Phytosociological Characteristics of Quercus Coccifera L. Vu l e t i ć : Spremnost privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj.: Intelektualno vlasništvo. godine KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and Professional) G r a č a n . C. Plant Breeding and Nursery Practice HŠD Ogranak Bjelovar: 7. A. J. Croatia) UDK 630* 222 + 242 (001) Š t i m a c . N.: Poslije 60 godina! (Sastanak šumara generacija 1949. godine ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI – SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS P r p i ć . I. S. Serbia and Bosnia-Herzegovina to Cooperate in Forest Roads Construction and Maintenance STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 973 + 232. Bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara” ZAŠTITA PRIRODE – NATURE PROTECTION A r a č . K. – 14. I. P e t r o v i ć .: Odričemo li se urbanog šumarstva? AKTUALNO – CURRENT NEWS F r k o v i ć . T.: L’ Italia forestale e montana OBLJETNICE – ANNIVERSARIES P a v l o v i ć .forestnet ljetna škola – formod “modeliranje šumskih zajednica. functions and dynamics for improving forest management” Le Tholy – Nancy. B.

sumari.sumari.hr WEB stranica / WEB site: www.Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTA HR-10000 Zagreb Trg Mažuranića 11 Telefon/Fax: +385(1)48 28 477 e-mail: urednistvo@sumari.hr/SL Šumarski list online: www.sumari.hr/sumlist/arhiva .hr/sumlist/en Digitalizirana arhiva / digitalized archive: www.hr/sumlist Journal of forestry Online: www.sumari.

CXXXIV (2010). šum. iz 113 rodova. K l j u č n e r i j e č i : Arboretum Lisičine. prof. dr. a zatim održavao i služio za edukaciju i znanstvena istraživanja. hortikulturni dio na kojem je posađeno ukrasno drveće i grmlje. Igor POLJAK1 SAŽETAK: Arboretum Lisičine nalazi se na Papuku. jer njime organizirano upravlja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. na dvanaest polja. U sjevernom dijelu Arboretuma nalazi se 5 . Pinus (15 svojti). UVOD – Introduction U Hrvatskoj imamo vrlo mali broj arboretuma. ing. a ostale vazdazelene ili zimzelene. Šumarija Voćin. koji je arboretum u užem smislu. godine.hr naziv.IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 271 (001) Šumarski list br. 5-18 REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE REVITALISATION OF THE LISIČINE ARBORETUM Marilena IDŽOJTIĆ.. ocjena stanja. U hortikulturnom dijelu. e-mail: idzojtic@sumfak. U okviru projekta “Revitalizacija Arboretuma Lisičine”. Južni dio. godine radi se na uređenju Arboretuma. Chamaecyparis (23 svojte). zasađene biljke nisu primjereno održavane. od kojih su najpoznatiji Arboretum Trsteno i Arboretum Opeka. Osnovan je 1979. Berberis (13 svojti). Također je došlo i do zarastanja bagremom. Tijekom Domovinskog rata Arboretum je bio okupiran i devastiran. Šumarski fakultet. Izvan šumarske struke manje je poznat Arboretum Lisičine. na području Šumarije Voćin. Ilex (9 svojti) i Sorbus (9 svojti). 1–2. Thuja (14 svojti). pa se može reći da je Arboretum Lisičine među najbogatijim živim zbirkama različitih svojti četinjača u Hrvatskoj. Od toga su 202 listopadne. podijeljen je na tri dijela: 1. 10000 Zagreb. Uprava šuma podružnica Našice. godine. Uprave šuma podružnice Našice (slika 1). na površini od oko 45 ha. dio zasađen biljkama s područja Amerike. Marilena Idžojtić. koji se nalazi na Papuku. kupinom i drugim samoniklim vrstama. determinirano je 416 različitih svojti. Viburnum (13 svojti). dosta ih je posađeno preblizu jedna drugoj. dipl. Njime upravljaju Hrvatske šume d. Dio biljaka se osušio. izdvojena površina od oko 45 ha. Abies (9 svojti). Za svaki pojedini slučaj bilo je potrebno odlučiti što treba učiniti kako bi se što više biljaka očuvalo. Acer (11 svojti). Zbog vrijednosti i jedinstvenosti Arboretuma Lisičine potrebno je uložiti što je moguće više truda i sredstava kako bi se primjereno uredio. revitalizacija. te se sukcesivno. ing. Zagreb. sc. Igor Poljak. biljke su označene i o njima se vodi sustavna briga. Prunus (20 svojti).o. Dokumentacija o biljkama ne postoji. Cotoneaster (11 svojti).o. dio zasađen biljkama s područja Europe i Azije i 3. od 2006. Najzastupljeniji rodovi su: Picea (32 različite svojte). Iz redovnog gospodarenja za arboretum je prije trideset godina.. Cornus (9 svojti). radi na determinaciji i označavanju biljaka. dipl. 1979. Zavod za šumarsku genetiku. Jedino Arboretum Trsteno zaista opravdava svoj 1 Izv. Hortikulturni dio može poslužiti kao ogledni dio za uređenje cijelog Arboretuma te ima prioritet tijekom revitalizacije. šum. Posebnu vrijednost imaju brojni kultivari četinjača. Svetošimunska 25. Marko Zebec. popis biljaka 1. Juniperus (23 svojte). Sveučilište u Zagrebu. Taxus (12 svojti). Spiraea (12 svojti). po poljima. kao i za odmor i šetnju svih dobronamjernih posjetitelja. U sjevernom dijelu Arboretuma nalazi se prirodna bukova šuma. 2. dendrologiju i botaniku. a neke su se pokazale invazivne te su se nekontrolirano proširile po ostalim dijelovima Arboretuma. Marko ZEBEC.

1–2. 2008). Acer saccharinum L. godine u Arboretumu je bilo posađeno oko 1100 različitih svojti (vrsta. ‘Crimson King’ 16. Botanical Name 1. M. kada smo u okviru projekta “Revitalizacija Arboretuma Lisičine” počeli raditi na njegovom uređenju. Abies koreana E. Također dajemo popis determiniranih svojti u hortikulturnom dijelu Arboretuma. 3. Acer tataricum L. Acer platanoides L.) Lemm. 1987). CXXXIV (2010). Acer negundo L. Acer platanoides L. ‘Atropurpureum’ 15. 2. 1983. ‘Laciniatum Wieri’ 20. Acer pseudoplatanus L. ex Hildebr. Don) Lindl. Preostali. Abies koreana E. Zebec. Abies mariesii Mast. 8. H. Don) A. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. a sada je proširen na dvanaest polja. Ploča na ulazu Figure 1 The board at the entrance prirodna bukova šuma. Vi d a k o v i ć u (1982. 13. 5-18 Slika 1. Poit. križanaca i kultivara). Porodica Family Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Aceraceae Aceraceae Aceraceae Aceraceae Aceraceae Aceraceae Aceraceae Aceraceae Aceraceae Aceraceae Aceraceae Mariesova jela kavkaska jela Hrvatski naziv Common Name obična jela kalifornijska jela kultivar koloradske jele gorostasna jela korejska jela kultivar korejske jele negundovac kultivar negundovca kultivar dlanastolisnog javora kultivar mliječa kultivar mliječa gorski javor kultivar srebrnolisnog javora žestilj 6 . 1993). U Domovinskom ratu područje Arboretuma bilo je okupirano i devastirano.) K. predviđen je za sadnju autohtonih i alohtonih drvenastih vrsta. 2009. in 2009. Koch 11. pa sve do danas. H. ‘Violacea’ 4. DRVEĆE I GRMLJE U HORTIKULTURNOM DIJELU ARBORETUMA Trees and Shrubs in the Horticultural Part of Arboretum U tablici 1 navedene su drvenaste svojte prisutne u hortikulturnom dijelu Arboretuma Lisičine. dio zasađen biljkama s područja Amerike. 2. južni dio. U ovome radu dajemo ocjenu stanja Arboretuma od 2006. Acer rufinerve Siebold et Zucc. Acer negundo L. Nazivi kultivara navedeni su prema međunarodnom standardu (H o f f m a n 2005). (Merr. godine. hortikulturni dio na kojem je zasađeno ukrasno drveće i grmlje. ‘Variegatum’ Acer palmatum Thunb. Abies grandis (Douglas ex D. Za vrste koje nemaju hrvatske nazive naveden je samo znanstveni naziv. Abies alba Mill. dio zasađen biljkama s područja Europe i Azije i 3. Idžojtić. do 1985. Abies bracteata (D. koji je u predratno vrijeme bio podijeljen na deset. 9. 18. Abies nordmanniana (Steven) Spach 10. Navodimo što je napravljeno i što još treba napraviti. Abies concolor (Gordon) Lindl. Wilson ‘Silberlocke’ Abies lasiocarpa (Hook. 2. Svojte su poredane abecednim redom znanstvenih naziva (prema E r h a r d t i sur. Prema Vidakoviću (1986). svojtama najbogatiji hrvatski arboretum. ‘Faassen’s Black’ 17. Hrvatski nazivi navedeni su prema A n i ć u (1946). 19. Wilson 6. godine.M. 5. Tablica 1. Acer cissifolium (Siebold et Zucc. Redni broj Znanstveni naziv No. I d ž o j t i ć (2005. Table 1 Trees and shrubs in the horticultural part of Lisičine Arboretum. podvrsta. koji je arboretum u užem smislu. var. varijeteta. Vi d a k o v i ć u i F r a n j i ć u (2004) i Šumarskoj enciklopediji I-III (1980. Murray 14. I. On je podijeljen na tri dijela: 1. kako bi Arboretum Lisičine opravdao svoj naziv i počeo funkcionirati kao još jedan. Acer macrophyllum Pursh 12. ex E. arizonica 7. Drveće i grmlje u hortikulturnom dijelu Arboretuma Lisičine. 2009).) Nutt.

‘Baumannii’ Aesculus × neglecta Lindl. Betula pendula Roth Betula pendula Roth. 53.K. ‘Rotundifolia’ Calocedrus decurrens (Torr.) Dunal Berberis gagnepainii C. Aesculus hippocastanum L. M. et C. 24.) Moench Alnus × spaethii Callier ‘Spaeth’ Alnus viridis (Chaix) DC. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. Zebec. 43. Buxus sempervirens L. Aesculus hippocastanum L. Mey.) Manetti ex Carrière ‘Glauca’ Cedrus deodara (Roxb. Schneid. Aesculus parviflora Walter Alnus glutinosa (L. et E. ‘Columnaris’ Castanea sativa Mill. ‘Red Chief’ Berberis verruculosa Hemsl. 51.) Pers. 29.) Gaertn. Murray bis) Parl. Catalpa ovata G. ex Boiss. 45. 61.) Vent. Carpinus betulus L. Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Parl. M.M. 48. drupacea (Siebold et Zucc. Ames Berberis × ottawensis C. 52.) G. Carpinus betulus L. 28.K. CXXXIV (2010). 1–2. Amelanchier lamarckii F. Aesculus flava Sol. 64. 37. 31. 59. 38. Koch var. 30. 36. 22. 55. Schneid. ‘Atropurpurea’ Betula ermanii Cham.G.) G. Idžojtić. ‘Youngii’ Broussonetia papyrifera (L. 27. Don Cedrus atlantica (Endl. 34. 26.) Florin Caragana arborescens Lam. ‘Globus’ Chamaecyparis lawsoniana (A. Aronia arbutifolia (L. I. 44. Don Cedrus deodara (Roxb. Asimina triloba (L. H. Schneid. Buxus sempervirens L. 66. 33. 69. 42. 35. 65.) Koidz. 62. Cercidiphyllum japonicum Siebold et Zucc. Wilson Berberis vulgaris L. 60. 54. 23. A. 32. ‘Golden Wonder’ Hippocastanaceae Hippocastanaceae Hippocastanaceae Hippocastanaceae Hippocastanaceae Hippocastanaceae Betulaceae Betulaceae Betulaceae Betulaceae Rosaceae Euphorbiaceae Rosaceae Annonaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Berberidaceae Betulaceae Betulaceae Betulaceae Moraceae Buddlejaceae Buxaceae Buxaceae Cupressaceae Fabaceae Betulaceae Betulaceae Fagaceae Bignoniaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Ulmaceae Cephalotaxaceae Cercidiphyllaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae žuti divlji kesten obični divlji kesten kultivar običnog divljeg kestena grmasti divlji kesten crna joha bijela joha zelena joha asimina Julijanina žutika Thunbergova žutika kultivar Thunbergove žutike kultivar Thunbergove žutike kultivar Thunbergove žutike obična žutika kultivar obične žutike obična breza kultivar obične breze dudovac ljetni jorgovan obični šimšir kultivar običnog šimšira kalifornijski kalocedar sibirska karagana obični grab kultivar običnog graba europski pitomi kesten kineska katalpa kultivar atlaskog cedra himalajski cedar kultivar himalajskog cedra koštuničasta patisa japansko Judino drvce kultivar Lawsonovog pačepresa kultivar Lawsonovog pačempresa kultivar Lawsonovog pačempresa 7 . 41. Berberis × mentorensis L. Aesculus glabra Wild. 25. 58.K. Alnus incana (L. 5-18 21. Murray bis) Parl. 56. 49. 47. ‘Glauca Elegans’ Chamaecyparis lawsoniana (A. Cephalotaxus harringtonii (Knight ex J. 50. 46. Berberis vulgaris L. Berberis thunbergii DC. ‘Erecta’ Berberis thunbergii DC. ‘Superba’ Berberis thunbergii DC. Don ‘Aurea’ Celtis tenuifolia Nutt. 40. 63. Buddleja davidii Franch. Forbes) K. var. lanceifolia Ahrendt Berberis × hybrido-gagnepainii Ahrendt ‘Chenaultii’ Berberis × interposita Ahrendt ‘Wallich’s Purple’ Berberis julianae C. Andrachne colchica Fisch. 67. 39. ‘Harlequin’ Berberis thunbergii DC. 68. 57. Schroed.

107. 101. CXXXIV (2010). 71. ‘Plumosa Compacta’ Chamaecyparis pisifera (Siebold et Zucc. ‘Pembury Blue’ Chamaecyparis lawsoniana (A. 96.) Endl. Murray bis) Parl. 90. ‘Squarrosa’ Chamaecyparis pisifera (Siebold et Zucc.) Endl. Chamaecyparis obtusa (Siebold et Zucc. ‘Lycopodioides’ Chamaecyparis obtusa (Siebold et Zucc. 83. 72. 91. Murray bis) Parl. Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Calycanthaceae Oleaceae Fabaceae Cornaceae Cornaceae Cornaceae Cornaceae Cornaceae Cornaceae Cornaceae Cornaceae Cornaceae Hamamelidaceae Betulaceae Betulaceae Betulaceae Betulaceae Anacardiaceae Rosaceae kultivar Lawsonovog pačempresa kultivar Lawsonovog pačempresa kultivar Lawsonovog pačempresa kultivar Lawsonovog pačempresa kultivar Lawsonovog pačempresa hinoki pačempres kultivar hinoki pačempresa kultivar hinoki pačempresa kultivar hinoki pačempresa kultivar hinoki pačempresa kultivar hinoki pačempresa kultivar pjegavog pačempresa kultivar pjegavog pačempresa kultivar pjegavog pačempresa kultivar pjegavog pačempresa kultivar pjegavog pačempresa kultivar pjegavog pačempresa kultivar pjegavog pačempresa kultivar pjegavog pačempresa kultivar pjegavog pačempresa kimonant sibirski drijen kultivar sibirskog drijena kultivar sibirskog drijena cvjetni drijen kultivar cvjetnog drijena kultivar cvjetnog drijena japanski drijen drijen obična lijeska kultivar obične lijeske kultivar obične lijeske medvjeđa lijeska kultivar običnog ruja 8 . 88. M. 97. 81. ‘Fuscorubra’ Corylus avellana L. ‘Elegantissima’ Cornus alba L. ‘Copper Beauty’ Cornus alba L.) Endl. ex Prain Cornus florida L. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. ‘Tetragona Aurea’ Chamaecyparis pisifera (Siebold et Zucc. 94. ‘Crippsii’ Chamaecyparis obtusa (Siebold et Zucc.) Endl. 99. ‘Foliis Purpureis’ Cotoneaster bullatus Bois. 86.) Endl. ‘Pluribracteata’ Cornus kousa Hance Cornus mas L. 77.M. 84. 75.) Endl. ‘Plumosa Nana Aurea’ Chamaecyparis pisifera (Siebold et Zucc. 82. Zebec. 106. 78. Idžojtić. 76. ‘Filifera’ Chamaecyparis pisifera (Siebold et Zucc. Colutea × media Willd. Cornus florida L. ‘Winston Churchill’ Chamaecyparis obtusa (Siebold et Zucc. I. ‘Kesselringii’ Cornus controversa Hemsl. 95. 103. Cornus alba L. Corylus avellana L.) Endl. 73.) Endl.) Endl. ‘Silver Queen’ Chamaecyparis lawsoniana (A. 79. 74. 108. 105. Corylus avellana L.) Endl. 92. 1–2. ‘Plumosa Aurea’ Chamaecyparis pisifera (Siebold et Zucc. 98. ‘Pendula’ Corylus colurna L. Murray bis) Parl. ‘Filifera Aurea’ Chamaecyparis pisifera (Siebold et Zucc. Corylopsis pauciflora Siebold et Zucc. Murray bis) Parl. 80. Cotinus coggygria Scop. 104. ‘Squarrosa Sulphurea’ Chimonanthus praecox (L. ‘Drath’ Chamaecyparis obtusa (Siebold et Zucc. 85. ‘Boulevard’ Chamaecyparis pisifera (Siebold et Zucc.) Endl. 93. ‘Stardust’ Chamaecyparis lawsoniana (A. 100. Murray bis) Parl. ‘Nana Gracilis’ Chamaecyparis obtusa (Siebold et Zucc.) Endl. Chamaecyparis lawsoniana (A. ‘Squarrosa Intermedia’ Chamaecyparis pisifera (Siebold et Zucc.) Endl. 89. 102.) Endl. 5-18 70.) Link Chionanthus virginicus L. ‘Cherokee Chief’ Cornus florida L. 87.) Endl. ‘Stewartii’ Chamaecyparis lawsoniana (A.

116. 145. 156. 147. 149. ‘Purpurea Nana’ Fagus sylvatica L. ‘Major’ Cotoneaster franchetii Bois Cotoneaster horizontalis Decne.) D.) D.) G. 115. f. ‘Pendula’ Fraxinus latifolia Benth. 142. 1–2. Don Cryptomeria japonica (Thunb. 143. Crataegus monogyna Jacq. 152. et A. 127.) D.) Vahl. Hedera helix L. 144. Fraxinus pennsylvanica Marshall Ginkgo biloba L. Don ‘Bandai’ Cryptomeria japonica (Thunb. 122. ‘Jaspidea’ Fraxinus excelsior L. ex L. ex L. 128. 121. f. ‘Plena’ Elaeagnus umbellata Thunb. 112. Hamamelis virginiana L. 124. 131. 123. 130. f.) D.) K. I. 120. 151. Fraxinus americana L. ex L. 134. Crataegus pedicellata Sarg. B. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. K. Cotoneaster dammeri C. Schneid. 139. 113. 125. 133.) Rehder Fagus sylvatica L. Don ‘Compressa’ Cryptomeria japonica (Thunb.) D. Frangula alnus Mill. 129.M. ‘Zlatia’ Forsythia × intermedia Zabel ‘Spectabilis’ Forsythia ovata Nakai ‘Tetragold’ Forsythia suspensa (Thunb. 118. Deutzia scabra Thunb. Hibiscus syriacus L. Cotoneaster dammeri C. Klotz ‘Skogholm’ Cotoneaster × watereri Exell Cotoneaster × watereri Exell ‘Cornubia’ Crataegus maximowiczii C. CXXXIV (2010). Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Taxodiaceae Taxodiaceae Taxodiaceae Taxodiaceae Taxodiaceae Taxodiaceae Cupressaceae Thymelaeaceae Hydrangeaceae Rosaceae Elaeagnaceae Ericaceae Ericaceae Celastraceae Celastraceae Rosaceae Fagaceae Fagaceae Fagaceae Fagaceae Fagaceae Fagaceae Fagaceae Oleaceae Oleaceae Oleaceae Rhamnaceae Oleaceae Oleaceae Oleaceae Oleaceae Oleaceae Oleaceae Ginkgoaceae Caesalpiniaceae Hamamelidaceae Hamamelidaceae Araliaceae Malvaceae puzava mušmulica kultivar puzave mušmulice polegla mušmulica jednoplodnički glog japanska kriptomerija kultivar japanske kriptomerije kultivar japanske kriptomerije kultivar japanske kriptomerije kultivar japanske kriptomerije kultivar japanske kriptomerije lejlandski čempres lovorasti likovac hrapava deucija kultivar hrapave deucije himalajska dafina kultivar crnjuše obična kurika obična bukva kultivar obične bukve kultivar obične bukve kultivar obične bukve kultivar obične bukve kultivar obične bukve kultivar obične bukve viseća forsitija obična trušljika američki bijeli jasen kultivar običnog jasena kultivar običnog jasena crni jasen pensilvanski jasen ginko gimnoklad kineski hamamelis virdžinijski hamamelis obični bršljan hibisk 9 . Gymnocladus dioicus (L. 153. 158. ‘Aspleniifolia’ Fagus sylvatica L. 146. Koch Hamamelis mollis Oliv. 126. Don ‘Aurea’ Cryptomeria japonica (Thunb. 114. 159. Fraxinus excelsior L. M. 155. 137. Schneid. Nicholson Erica carnea L. 157. 150. 111. ‘Tricolor’ Fagus sylvatica L. 138. Euonymus planipes (Koehne) Koehne Exochorda racemosa (Lindl. 136. ex L. Deutzia scabra Thunb.) D. Fraxinus ornus L. ex L. 140. 154. 160. Schneid. 132. ‘Herbstfeuer’ Cotoneaster × suecicus G. 119. 135. Zebec. 141. Don ‘Elegans’ Cryptomeria japonica (Thunb. f. Fagus sylvatica L. Cryptomeria japonica (Thunb.K. Cotoneaster nanshan Mottet Cotoneaster nanshan Mottet ‘Gnom’ Cotoneaster salicifolius Franch. Don ‘Monstrosa Nana’ × Cuprocyparis leylandii (Dallim. 5-18 109. ‘Swat Magret’ Fagus sylvatica L.K.) Farjon Daphne laureola L. Enkianthus campanulatus (Miq. ex L. Jacks. f. 148. 117. 110. ‘Purpurea Pendula’ Fagus sylvatica L. ‘Alba’ Euonymus europaeus L. Idžojtić. f.

M. Idžojtić, M. Zebec, I. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE

Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 5-18

161. 162. 163. 164. 165. 166. 167. 168. 169. 170. 171. 172. 173. 174. 175. 176. 177. 178. 179. 180. 181. 182. 183. 184. 185. 186. 187. 188. 189. 190. 191. 192. 193. 194. 195. 196. 197. 198. 199. 200. 201. 202. 203. 204. 205. 206. 207. 208. 209. 210. 211.

Hypericum × moserianum André Ilex aquifolium L. Ilex aquifolium L. ‘Argentea Marginata’ Ilex aquifolium L. ‘Ferox’ Ilex aquifolium L. ‘J. C. van Tol’ Ilex crenata Thunb. ex Murray ‘Convexa’ Ilex crenata Thunb. ex Murray ‘Golden Gem’ Ilex × meserveae S. Y. Hu ‘Blue Prince’ Ilex × meserveae S. Y. Hu ‘Blue Princess’ Ilex pernyi Franch. Jasminum humile L. Jasminum parkeri Dunn Juniperus chinensis L. ‘Monarch’ Juniperus chinensis (Spaeth) P. A. Schmidt ‘Plumosa’ Juniperus chinensis L. ‘Plumosa Aurea’ Juniperus communis L. Juniperus communis L. ‘Gold Cone’ Juniperus communis L. ‘Hibernica’ Juniperus communis L. ‘Hornibrookii’ Juniperus horizontalis Moench ‘Alpina’ Juniperus horizontalis Moench ‘Wiltonii’ Juniperus × media (Spaeth) P. A. Schmidt ‘Mint Julep’ Juniperus × media (Spaeth) P. A. Schmidt ‘Old Gold’ Juniperus × media ‘Pfitzeriana’ Juniperus × media (Spaeth) P. A. Schmidt ‘Pfitzeriana Aurea’ Juniperus × media (Spaeth) P. A. Schmidt ‘Pfitzeriana Glauca’ Juniperus sabina L. Juniperus sabina L. ‘Hicksii’ Juniperus sabina L. ‘Rockery Gem’ Juniperus sabina L. ‘Tamariscifolia’ Juniperus sabina L. ‘Variegata’ Juniperus squamata Buch. – Ham. ex D. Don ‘Meyeri’ Juniperus virginiana L. ‘Canaertii’ Juniperus virginiana L. ‘Grey Owl’ Juniperus virginiana L. ‘Hetz’ Kolkwitzia amabilis Graebn. Kolkwitzia amabilis Graebn. ‘Rosea’ Laburnum × watereri (G. Kirchn.) Dippel ‘Vossii’ Larix decidua Mill. Larix kaempferi (Lamb.) Carrière ‘Diana’ Lespedeza bicolor Turcz. Leucothoe fontanesiana (Steud.) Sleumer Liriodendron tulipifera L. Lonicera maackii (Rupr.) Maxim Lonicera nitida E. H. Wilson Lonicera periclymenum L. Lonicera × purpusii Rehder Lonicera tatarica L. Lonicera tatarica L. ‘Alba’ Lonicera tatarica L. ‘Zabelii’ Lonicera xylosteum L.

Clusiaceae Aquifoliaceae Aquifoliaceae Aquifoliaceae Aquifoliaceae Aquifoliaceae Aquifoliaceae Aquifoliaceae Aquifoliaceae Aquifoliaceae Oleaceae Oleaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Fabaceae Pinaceae Pinaceae Fabaceae Ericaceae Magnoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae

božika kultivar božike kultivar božike kultivar božike kultivar japanske božike kultivar japanske božike

kineska božika

kultivar kineske borovice kultivar kineske borovice kultivar kineske borovice obična borovica kultivar obične borovice kultivar obične borovice kultivar obične borovice kultivar puzave borovice kultivar puzave borovice

planinska somina kultivar planinske somine kultivar planinske somine kultivar planinske somine kultivar planinske somine kultivar ljuskave borovice kultivar virdžinijske borovice kultivar virdžinijske borovice kultivar virdžinijske borovice kolkvicija kultivar kolkvicije

europski ariš kultivar japanskog ariša lespedeza tulipanovac sjajna kozikrvina šumska kozokrvina ranocvjetna kozokrvina tatarska kozokrvina kultivar tatarske kozokrvine kultivar tatarske kozokrvine crveno pasje grožđe

10

M. Idžojtić, M. Zebec, I. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE

Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 5-18

212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. 220. 221. 222. 223. 224. 225. 226. 227. 228. 229. 230. 231. 232. 233. 234. 235. 236. 237. 238. 239. 240. 241. 242. 243. 244. 245. 246. 247. 248. 249. 250. 251. 252. 253. 254. 255. 256. 257. 258. 259. 260. 261. 262. 263.

Maclura pomifera (Raf.) C. K. Schneid Magnolia kobus DC. Magnolia liliiflora Desr. ‘Nigra’ Magnolia × loebneri Kache ‘Merrill’ Magnolia × soulangeana Soul. – Bod. Magnolia tripetala (L.) L. Mahonia bealei (Fortune) Carrière Malus domestica Borkh. Malus Mill. ‘Lemoinei’ Malus Mill. ‘Van Eseltine’ Metasequoia glyptostroboides Hu et W. C. Cheng Microbiota decussata Kom. Morus alba L. Morus alba L. ‘Pendula’ Osmanthus × burkwoodii (Burkwood et Skipwith) P. S. Green Pachysandra terminalis Siebold et Zucc. Paliurus spina-christi Mill. Parrotia persica (DC.) C. A. Mey. Parrotia persica (DC.) C. A. Mey. ‘Pendula’ Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. Phellodendron amurense Rupr. Philadelphus L. ‘Falconeri’ Photinia davidiana (Decne.) Cardot var. undulata (Decne.) Cardot Physocarpus opulifolius (L.) Maxim. Picea abies (L.) H. Karst. Picea abies (L.) H. Karst. ‘Aurea’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Aurea Magnifica’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Cupressina’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Gregoryana’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Inversa’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Maxwellii’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Nidiformis’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Ohlendorffii’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Remontii’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Silva Taraucana’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Viminalis’ Picea abies (L.) H. Karst. ‘Virgata’ Picea alcoquiana (Veitch ex Lindl.) Carrière Picea engelmannii Parry ex Engelm. ‘Glauca’ Picea glauca ( Moench) Voss Picea glehnii (F. Schmidt) Mast. Picea jezoensis (Siebold et Zucc.) Carrière Picea mariana (Mill.) Britton, Sterns et Poggenb. ‘Beissneri’ Picea mariana (Mill.) Britton, Sterns et Poggenb. ‘Doumetii’ Picea × mariorica Boom. ‘Machala’ Picea omorika (Pančić) Purk. Picea omorika (Pančić) Purk. ‘Aurea’ Picea omorika (Pančić) Purk. ‘Nana’ Picea orientalis (L.) Link Picea orientalis (L.) Link ‘Atrovirens’ Picea orientalis (L.) Link ‘Gracilis’ Picea pungens Engelm.

Moraceae Magnoliaceae Magnoliaceae Magnoliaceae Magnoliaceae Magnoliaceae Berberidaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Taxodiaceae Cupressaceae Moraceae Moraceae Oleaceae Buxaceae Rhamnaceae Hamamelidaceae Hamamelidaceae Scrophulariaceae Rutaceae Hydrangeaceae Rosaceae Rosaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae

maklura japanska magnolija kultivar ljiljanocvjetne magnolije Soulangeova magnolija Bealeova mahonija pitoma jabuka kultivar jabuke kultivar jabuke metasekvoja mikrobiota bijeli dud kultivar bijelog duda

pahisandra drača parocija kultivar parocije paulovnija felodendron kultivar pajasmina

fizokarp obična smreka kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar obične smreke kultivar Engelmannove smreke bijela smreka sahalinska smreka Yeddo smreka kultivar crne smreke kultivar crne smreke Pančićeva omorika kultivar Pančićeve omorike kultivar Pančićeve omorike kavkaska smreka kultivar kavkaske smreke kultivar kavkaske smreke bodljikava smreka

11

M. Idžojtić, M. Zebec, I. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE

Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 5-18

264. 265. 266. 267. 268. 269. 270. 271. 272. 273. 274. 275. 276. 277. 278. 279. 280. 281. 282. 283. 284. 285. 286. 287. 288. 289. 290. 291. 292. 293. 294. 295. 296. 297. 298. 299. 300. 301. 302. 303. 304. 305. 306. 307. 308. 309. 310. 311. 312. 313. 314. 315. 316. 317. 318.

Picea pungens Engelm. ‘Glauca’ Picea pungens Engelm. ‘Glauca Globosa’ Picea pungens Engelm. ‘Moerheim’ Picea smithiana (Wall.) Boiss. Pieris japonica (Thunb ex Murray) D. Don ex G. Don Pinus banksiana Lamb. Pinus cembra L. Pinus contorta Douglas ex Loudon Pinus heldreichii H. Christ Pinus mugo Turra Pinus nigra J. F. Arnold Pinus nigra J. F. Arnold ‘Pyramidalis’ Pinus parviflora Siebold et Zucc. ‘Glauca’ Pinus ponderosa Douglas ex C. Lawson Pinus × schwerinii Fitschen Pinus strobus L. Pinus strobus L. ‘Nana’ Pinus sylvestris L. ‘Aurea’ Pinus sylvestris L. ‘Globosa Viridis’ Pinus sylvestris L. ‘Watereri’ Populus tremula L. Potentilla fruticosa L. ‘Abbotswood’ Prunus L. ‘Accolade’ Prunus avium (L.) L. Prunus cerasifera Ehrh. ‘Nigra’ Prunus domestica L. Prunus glandulosa Thunb ex Murray ‘Alba Plena’ Prunus incisa Thunb. ex Murray ‘February Pink’ Prunus laurocerasus L. Prunus laurocerasus L. ‘Otto Luyken’ Prunus laurocerasus L. ‘Rotundifolia’ Prunus laurocerasus L. ‘Schipkaensis’ Prunus laurocerasus L. ‘Van Nes’ Prunus laurocerasus L. ‘Zabeliana’ Prunus padus L. Prunus sargentii Rehder Prunus serotina Ehrh. Prunus serrulata Lindl. ‘Amanogawa’ Prunus serrulata Lindl. ‘Kanzan’ Prunus serrulata Lindl. ‘Kiku Shidare’ Prunus spinosa L. Prunus subhirtella Miq. ‘Pendula’ Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco var. glauca (Beissn.) Franco Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco var. menziesii Pterocarya fraxinifolia (Lam.) Spach Pyracantha coccinea M. Roem. Pyracantha coccinea M. Roem. ‘Souleil d’Or’ Pyrus communis L. Quercus cerris L. Quercus coccifera L. Quercus macrocarpa Michx. Quercus palustris Muenchh. Quercus phellos L. Quercus rubra L. Rhamnus cathartica L.

Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Ericaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Salicaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Pinaceae Pinaceae Juglandaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Fagaceae Fagaceae Fagaceae Fagaceae Fagaceae Fagaceae Rhamnaceae

kultivar bodljikave smreke kultivar bodljikave smreke kultivar bodljikave smreke himalajska smreka japanski pieris Banksov bor limba usukani bor munjika planinski bor crni bor kultivar crnog bora kultivar japanskog bijelog bora žuti bor američki borovac kultivar američkog borovca kultivar običnog bora kultivar običnog bora kultivar običnog bora trepetljika kultivar grmastog petoprsnika divlja trešnja kultivar mirobalane šljiva

lovorvišnja kultivar lovorvišnje kultivar lovorvišnje kultivar lovorvišnje kultivar lovorvišnje kultivar lovorvišnje sremza kasna sremza kultivar japanske trešnje kultivar japanske trešnje kultivar japanske trešnje crni trn plava duglazija zelena duglazija kavkaska pterokarija vatreni trn kultivar vatrenog trna pitoma kruška cer oštrika čamoliki hrast vrboliki hrast crveni hrast obična krkavina

12

‘Gold Flame’ Spiraea japonica L. 371. ‘Rubella’ Sorbaria tomentosa (Lindl. 348. CXXXIV (2010). F. ‘Nissen’s Praesident’ Taxus baccata L. 331.) Pers.) Rahn Sorbus americana Marshall Sorbus aria (L. Idžojtić. 335. 340. ‘Roseum Elegans’ Rhododendron luteum Sweet Rhus typhina L.) Schott Symphoricarpos albus (L. ‘Overeynderi’ Taxus baccata L. angustifolia (Wenz. 333. 325. Stephanandra incisa (Thunb. 320. 355. ‘Fastigiata’ Rhamnaceae Ericaceae Ericaceae Ericaceae Ericaceae Anacardiaceae Buxaceae Sciadopityaceae Taxodiaceae Rutaceae Rutaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Rosaceae Staphyleaceae Rosaceae Rosaceae Fabaceae Caprifoliaceae Oleaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Taxaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae žestika kultivar sleča kultivar sleča kultivar sleča žuti sleč kiseli ruj sarkokoka japanska pršljenka obalna sekvoja japanska skimija kultivar japanske skimije uskolisna sorbarija kultivar mukinje kultivar jarebike austrijska mukinja oskoruša kultivar skandinavske mukinje brekinja japanska suručica kultivar japanske suručice kultivar japanske suručice kultivar japanske suručice kultivar japanske suručice kultivar japanske suručice Vanhoutteova suručica klokočika japanska sofora grozdasti biserak kultivar jorgovana obična tisa kultivar obične tise kultivar obične tise kultivar obične tise kultivar obične tise kultivar obične tise kultivar obične tise kultivar obične tise kultivar obične tise japanska tisa kultivar japanske tise obična američka tuja kultivar obične američke tuje kultivar obične američke tuje kultivar obične američke tuje 13 . Skimmia japonica Thunb. ‘Repandens’ Taxus baccata L. 324. 342. Thuja occidentalis L. Don Spiraea cantoniensis Lour. Sequoia sempervirens (D. 350. 369. ‘Nana’ Taxus × media Rehder Thuja occidentalis L. ‘Washingtonii’ Taxus cuspidata Siebold et Zucc.) Siebold et Zucc. Blake Syringa L. ‘Fastigiata’ Taxus baccata L. 328. 353. 359. 345. 323. f. ‘Cristata’ Thuja occidentalis L. 346. Rhododendron L. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. ‘Albiflora’ Spiraea japonica L. Arg. 356. 343. 338. ‘Fastigiata’ Sorbus austriaca (Beck) Hedl. 352. ‘Gibbsii’ Sorbus intermedia (Ehrh. ‘Aurea’ Taxus baccata L. 5-18 319. Sciadopitys verticillata (Thunb. 326. Sorbus × hybrida L. I. 362. 332. 372. 339. ‘Crispa’ Spiraea japonica L. 351. Sarcococca saligna (D. ‘Lanceata’ Spiraea × cinerea Zabel Spiraea japonica L. ‘Brouwers’ Sorbus torminalis (L. 327.) Zabel ‘Crispa’ Stephanandra tanakae (Franch. et Sav. 330. Zebec. 1–2. 349. f. 322. Skimmia japonica Thunb. ‘Cunningham’s White’ Rhododendron L. 360.) Crantz ‘Magnifica’ Sorbus aucuparia L. 358. Styphnolobium japonicum (L. f. ‘Little Princess’ Spiraea prunifolia Siebold et Zucc. Taxus baccata L. 366. M.) Franch.) Rehder var. Spiraea × vanhouttei (Briot) Zabel Staphylea pinnata L. 354. Sorbus × hybrida L. ‘Mme Lemoine’ Taxus baccata L. 373. Rhamnus fallax Boiss. 370. 334. Taxus cuspidata Siebold et Zucc. 364. 361. 368. 329. 337. f. Sorbus domestica L. ‘Fastigiata Robusta’ Taxus baccata ‘Nissen’s Corona’ Taxus baccata L. 357. 365. 321.Don) Endl. et Sav.) S. ‘Nova Zembla’ Rhododendron L. f. 341. Spiraea japonica L. 336. ‘Bullata’ Spiraea japonica L. 344.) Crantz Spiraea × billardii Hérincq Spiraea canescens D. f. 367. ‘Columna’ Thuja occidentalis L. 363. 347. Don) Muell.M.

kao npr. Tilia tomentosa Moench Torreya californica Torr.M. Ilex L. Najzastupljeniji rodovi su: Picea A. Idžojtić. 392. a neki su. Zebec.pačempresi (23 svojte). 383. 384. Od toga su 202 listopadne. 406. Thuja occidentalis L. 396. Thujopsis dolabrata (L. 5-18 374. M. ‘Aureum’ Viburnum opulus L. 405. Don ‘Atrovirens’ Thuja plicata Donn ex D. Berberis L. f. 415. 14 tise (12 svojti). Juniperus L. 393. Viburnum sieboldii Miq. ‘Rheingold’ Thuja occidentalis L. 380. ‘Roseum’ Viburnum plicatum Thunb. Taksoni su posađeni pojedinačno ili u manjim grupama (uglavnom po tri biljke zajedno). Thuja L. 397. ‘Variegata’ Tilia platyphyllos Scop.žutike (13 svojti). 414.) Carrière Tsuga canadensis (L. 399. Tsuga canadensis (L. Acer L. hinoki pačempres (Chamaecyparis obtusa). Sorbus L. .) Carrière ‘Jeddeloh’ Tsuga heterophylla (Raf.) Sarg. Weigela Thunb. Cotoneaster Medik.hudike (13 svojti). ‘Feerie’ Weigela florida (Bunge) A. DC. ‘Pink Beauty’ Viburnum plicatum Thunb. 412. Ulmus glabra Huds. Dietr. 388. 387. jele (Abies spp.smreke (32 različite svojte). CXXXIV (2010). Abies Mill. 386. . (9 svojti) itd. . američka . ‘Sunkist’ Thuja plicata Donn ex D. 389. Taxus L. . 377. prisutno je 416 različitih svojti.) Carrière ‘Bennett’ Tsuga canadensis (L. 408. . cedrovi (Cedrus spp.suručice (12 svojti). 382. 407. metasekvoja (Metasequoia glyptostroboides). ‘Candida’ Weigela florida (Bunge) A. 395.) Siebold et Zucc. Suringar ‘Holland’ Viburnum rhytidophyllum Hemsl. . 401.) Siebold et Zucc. f. Don ‘Aurea’ Thujopsis dolabrata (L. Chamaecyparis Spach . na dvanaest polja. Viburnum L. Don) Farjon ‘Glauca’ Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Cupressaceae Tiliaceae Tiliaceae Taxaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Pinaceae Ulmaceae Ulmaceae Ulmaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Caprifoliaceae Cupressaceae Cupressaceae kultivar obične američke tuje kultivar obične američke tuje kultivar obične američke tuje kultivar obične američke tuje kultivar obične američke tuje kultivar obične američke tuje kultivar obične američke tuje golema tuja kultivar goleme tuje kultivar goleme tuje hiba kultivar hibe kultivar hibe velelisna lipa srebrnasta lipa kalifornijska toreja kanadska čuga kultivar kanadske čuge kultivar kanadske čuge zapadnoamerička čuga gorski brijest kultivar gorskog brijesta nizinski brijest kultivar crvene hudike kultivar crvene hudike kineska hudika kultivar vajgelije kultivar vajgelije kultivar vajgelije kultivar vajgelije kultivar vajgelije nutkanski pačempres kultivar nutkanskog pačempresa U hortikulturnom dijelu Arboretuma Lisičine.borovice (23 svojte). 391. a ostale vazdazelene ili zimzelene. 378. ‘Nana Variegata’ Weigela Thunb. Don Thuja plicata Donn ex D. . Cornus L. ‘Foliis Purpureis’ Xanthocyparis nootkatensis (D. Prunus L. 410. ‘Nana’ Thujopsis dolabrata (L. 375. ‘Lutea’ Thuja occidentalis L. 376. Spiraea L. DC.borovi (15 svojti). 403. DC. I.tuje (14 svojti). 379.) Siebold et Zucc. 411. ‘Rosenthalii’ Thuja occidentalis L.jele (9 svojti). 390. 416.mušmulice (11 svojti). Pinus L. Viburnum × bodnantense Aberc. . 385. ‘Globosa’ Thuja occidentalis ‘Holmstrup’ Thuja occidentalis L.javori (11 svojti). 413. . 1–2. 404. V. ‘Styriaca’ Weigela florida (Bunge) A. 409. ‘Spiralis’ Thuja occidentalis L.). iz 113 rodova. 398. . ‘Camperdownii’ Ulmus minor Mill.božikovine (9 svojti). Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. 402. Don) Farjon Xanthocyparis nootkatensis (D. (9 svojti). 394. ‘Rowallane’ Viburnum × pragense Vikulova Viburnum × rhytidophylloides J. Ulmus glabra Huds. ‘Dawn’ Viburnum × burkwoodii Burkwood et Skipwith Viburnum farreri Stearn Viburnum farreri Stearn ‘Candidissimum’ Viburnum opulus L. 400. 381. f. . (20 svojti).). ‘Mariesii’ Viburnum plicatum Thunb.

Dio biljaka oštećen je od abiotskih i biotskih čimbenika. običnim bagremom (Robinia pseudoacacia) i samoniklim autohtonim vrstama (najviše običnom kupinom. Pristupna cesta. Nakon navedenih arborikulturnih i infrastrukturnih radova te determinacije biljaka radi se. granice između pojedinih polja više nisu jasne. Hortikulturni dio može poslužiti kao ogledni dio za uređenje cijelog Arboretuma te ima prioritet tijekom revitalizacije. postala nefunkcionalna. od kojih posebno treba naglasiti oštećenja od divljači. kultivar bodljikave smreke (Picea pungens ‘Glauca’) i divlji kesteni (Ae- sculus × neglecta i Aesculus glabra). Figure 3 The withered conifers. OCJENA STANJA ARBORETUMA – The Review of the Existing State of Arboretum U hortikulturnom dijelu Arboretuma. I. Figure 2 The approach road. a također je došlo i do zarastanja poznatom invazivnom vrstom. osim ako prolaze većim putovima ili stazama. Slika 3. Suhe četinjače. te su se nekontrolirano proširile po ostalim dijelovima Arboretuma (npr. te su tijekom posljednje tri godine uklonjene (slika 3). poput oglednih nasada. 3. Posebnu vrijednost imaju brojni kultivari četinjača. nisu bile na vrijeme prorijeđene. Problem divljači rješava se izlovom. Dosta je biljaka posađeno preblizu jedna drugoj. Figure 4 The new fence. kako bi se što više biljaka očuvalo. Za svaki pojedini slučaj bilo je potrebno odlučiti što treba učiniti. Zasađene biljke nisu primjereno održavane te je radi funkcionalnosti ploha i estetskog izgleda biljaka bilo potrebno obaviti odgovarajuće arborikulturne radove. pa ovisno o uzrastu. ali je u međuvremenu postojeća drvena ograda uz cestu dotrajala i Slika 2. 5-18 duglazija (Pseudotsuga menziesii). Dio biljaka se osušio. a oštećene biljke treba sanirati. Slika 4. koji se nalazi uz prilaznu cestu (slika 2) i posjetitelji ga najčešće obilaze. Nova ograda. kompaktnim grupama. 1–2.M. CXXXIV (2010). M. sukcesivno po 15 . Idžojtić. Neke od zasađenih biljaka pokazale su se invazivne. neke od njih nisu imale dovoljno mjesta za svoj rast i razvoj punog profila krošnje. pa se može reći da je Arboretum Lisičine među najbogatijim živim zbirkama različitih svojti četinjača u Hrvatskoj (slika 5). Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. Elaeagnus umbellata). posađeni u većim. U cijelome je Arboretumu potrebno stalno uklanjanje takvih biljaka i treba paziti da se više ne sade one vrste za koje se zna da su invazivne ili su potencijalno invazivne. Rubus fruticosus). Zebec. Taj je problem djelomično riješen postavljanjem ograde oko Arboretuma (slika 4).

Također je potrebno izraditi informacijske panoe. Kamenjar se nalazi na razmjerno maloj površini. poljima. jer su zauzele lijepe otvorene livade. pokusna ploha šećernog javora i različitih kultivara jorgovana. Figure 7 The example of the label on shrub. Dio Arboretuma zasađen biljkama iz Europe i Azije nalazi se sjeveroistočno. No. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. Idžojtić. odgovarajućim radovima. no nažalost. a one zarasle u korov treba urediti. označiti granice polja te redovito održavati i unaprjeđivati sadržaje na svakome od njih. jer ima dosta oštećenih i suhih primjeraka. ne uklapaju se u koncepciju Arboretuma. Stanje biljaka je slično prethodno opisanome za biljke u hortikulturnom dijelu. na označavanju biljaka pločicama s navedenim zananstvenim i hrvatskim nazivom. 16 . budući da ima dosta niskih biljaka i pokrivača tla. Primjer pločice na grmu. otvaraju vizure i daju prozračnost Arboretumu te ih je potrebno očuvati. a dokumentacija o njihovom podrijetlu i sadnji postoji u Šumariji Voćin. M. Ti su dijelovi zapušteniji nego hortikulturni dio. U ovom dijelu Arboretuma nalaze se vrlo vrijedni primjerci ili grupe pojedinih drvenastih vrsta. borova. Primjer pločice na stablu. Slika 6. odnosno podaci o sađenim biljkama. Pojedine plohe kao i staze i putovi zarasli su. rijetko prisutni u nasadima ili kolekcijama biljaka u našoj zemlji. porodicom i arealom (slike 6 i 7). pa cijeli taj dio zahtijeva krupnije infrastrukturne radove koje treba napraviti prije uređenja površina s biljkama. borovica. ali će zbog neodržavanja biti potrebne veće intervencije. Slika 7. Zebec. 5-18 Slika 5. treba ih održavati i očuvati jer predstavljaju vrijednu zbirku. CXXXIV (2010). Dijelovi površina bez biljaka održavaju se košnjom trave. Figure 6 The example of the label on tree. To je skladno formirana cjelina. a dio zasađen biljkama iz Amerike sjeverozapadno od hortikulturnog dijela Arboretuma. a treba i dalje nastaviti sa sličnim. ali ima i ploha bez dokumentacije. koje korovske biljke brzo prerastu. Tu je puno patuljastih i različito obojenih kultivara tuja. pačempresa. Budući da su te plohe bez plana nedavno posađene. Za većinu tih ploha postoje nacrti. I. a također ne postoji dokumentacija o sadnji biljaka. uklanjati suhe grane i eventualne sušce. 1–2. Grupa četinjača. kao i pokusne plohe s raznim hibridnim familijama borova. Prošle je godine saniran veći odron zemlje prema jednom od glavnih putova. U ovom dijelu Arboretuma nalazi se i kamenjar. potočić i jezero nisu održavani.M. Figure 5 The group of conifers. kao i biljke jorgovana treba pojedinačno pregledati i ocijeniti njihovo stanje. Biljke šećernog javora. To je vrijedan i u svijetu jedinstven dendrološki materijal proizveden kontroliranom hibridizacijom četiriju vrsta dvoigličavih borova na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. ovdje se najviše primijećuje nedovoljna briga oko Arboretuma i potreba za stalnim održavanjem. Plohe s borovima koje su očišćene potrebno je dalje održavati.

M. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije pokrenula je aktivnosti za zaštitu Arboretuma i uvođenje u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske. Götz. predviđena je izrada GIS podloge koja će biti osnova za daljnje radove. Zagreb. Zbog vrijednosti i jedinstvenosti Arboretuma Lisičine potrebno je uložiti što je moguće više truda i sredstava kako bi se primjereno uredio.): Šumarski priručnik I.. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. kao i zgrada koja je trebala biti upravna zgrada Arboretuma. A.. CXXXIV (2010). ROŠ “Slavonska šuma”. Poljoprivredni nakladni zavod. 1980–1987. Vi d a k o v i ć . 744 pp. LITERATURA – References A n i ć . Vi d a k o v i ć . Zagreb. E. Sveučilište u Zagrebu. zaposliti ljude educirane za rad u Arboretumu i uspostaviti čuvarsku službu. na većini biljaka nije potrebna intervencija ili se mogu odgovarajućim arborikulturnim zahvatima sačuvati i ostati na plohama. Šumarski fakultet. u nju smjestiti odgovarajuće urede i sadržaje. * * * Šumarska enciklopedija Vol.. Prije dvije godine obavljeno je geodetsko snimanje Arboretuma. 1993: Četinjače – Morfologija i varijabilnost. I–III. 1982: Četinjače – Morfologija i varijabilnost. Vinkovci. ali je u lošem. JLZ “Miroslav Krleža”. Stuttgart. 823 pp. M. Zagreb. J. Ipak. proširiti i dopuniti novim biljkama. Devastirana zgrada. 2005: Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju. International standard. Potrebno je urediti sadašnje putove i staze te planirati eventualno prosjecanje novih staza zbog pristupačnosti svih polja. gotovo ruševnom stanju. kupine i bagrema. 871 pp. Grafički zavod Hrvatske i Hrvatske šume. Također treba ukloniti samonikle biljke koje se ne mogu uklopiti u koncepciju Arboretuma. 4. Idžojtić. dvije su komponente na kojima treba usporedno raditi: biljke i infrastruktura. 983 pp. edukativnu i znanstvenu funkciju. kriptomerija. 17 . Vi d a k o v i ć . 1986: Arboertum Lisičine. M. najbolje je ne saditi nove biljke. H. 2009: Dendrologija – List. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. 1946: Dendrologija.. M. 5-18 smreka.. Zebec. razmjenu sjemenskog i sadnog materijala s arboretumuma i botaničkim vrtovima u Hrvatskoj i svijetu. Auflage. Vi d a k o v i ć . I d ž o j t i ć . Između njih posađeni su razni cvjetajući grmovi. U više navrata treba organizirati izlov divljači. Slika 8. Kao nove sadržaje potrebno je postaviti klupe. Eugen Ulmer KG.. E r h a r d t . 2004: Golosjemenjače. Kao i u hortikulturnom dijelu. Važno je obnoviti rasadničku proizvodnju koja bi služila za proizvodnju biljaka za Arboretum. 904 pp. 711 pp. obnoviti zgradu na ulazu ili sagraditi novu. odnosno održavati otvorene travnate površine kako bi se spriječilo njihovo zaraštanje i širenje korova. W. B ö d e k e r & S. M.. i njena bi obnova zahtijevala velika ulaganja (slika 8). Ovo polje potrebno je očistiti. 1–2. M. ur. mušmulica i dr. I d ž o j t i ć . Izvan ograde Arboretuma nalazi se površina koja je bila predviđena za rasadnik. Dugoročno je radi funkcioniranja Arboretuma važno dovesti struju i vodu. a koja je potpuno zarasla i nije u funkciji. Figure 8 The devastated building. kao i za prodaju ukrasnih drvenastih biljaka. 2005: List of names of woody plants. i J. kao i za odmor i šetnju svih dobronamjernih posjetitelja. (ur. Kako bi se Arboretum obnovio i ispunjavao stručnu. Treba izraditi informacijsko-edukacijske panoe i postaviti ih uz staze i po pojedinim poljima. Potrebno je stalno kositi. M.M. N. Dok se Arboretum ne dovede u zadovoljavajuće stanje. a zatim održavao i služio za edukaciju i znanstvena istraživanja. Šumarski fakultet. 18. 87 pp. M. S e y b o l d . H o f f m a n . Na osnovi snimke. i u drugim dijelovima Arboretuma treba nastaviti s determiniracijom i označavanjem biljaka pločicama i detaljnim uređenjem. U (Šafar. tisa. JAZU & Liber. koševe za smeće i sl. M. F r a n j i ć .). Boskoop. Zagreb. 256 pp. 475–582 pp.. Potrebno je ukloniti suhe i oštećene biljke koje se ne mogu oporaviti i čiji izgled narušava izgled Arboretuma. I. Sveučilište u Zagrebu. 2008: Zander – Handwörterbuch der Pflanzennamen.

In the northern part of the Arboretum there is a natural beech forest.. The most represented genera are: Picea (32 taxa). I. Thuja (14 taxa). whereas the others are evergreen or leaf-exchanging. In each individual case decisions have to be made about what needs to be done to preserve as many plants as possible. It was founded in 1979 on an area of about 45 ha. and some turned out to be invasive and spread without control over other parts of the Arboretum. 3.o. Zagreb (Croatian Forests Ltd. 1–2. It is managed by Hrvatske šume d. In the horticultural part. horticultural part. Forest Office Voćin. Chamaecyparis (23 taxa). as much effort as possible has to be made for its arrangement and later maintenance. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. Taxus (12 taxa). black locust. Spiraea (12 taxa). and the determination and marking of the plants has to be done successively field by field. existing state. 5-18 SUMMARY: The Arboretum Lisičine is located on the Papuk mountain. Abies (9 taxa). many of them were placed too close to each other. M. Forest Administration Našice.M. In addition. Due to the value and uniqueness of the Lisičine Arboretum. Berberis (13 taxa). so that we can say that the Lisičine Arboretum is one of the richest living collections of different conifer species in Croatia. Cornus (9 taxa). During the Homeland War the Arboretum was occupied and devastated. Pinus (15 taxa). the arrangement of the Arboretum has been on-going. Zagreb). 416 different taxa of 113 genera have been determined. The horticultural part can serve as the model part for arranging the whole Arboretum. Of these 202 are deciduous. revitalisation. Acer (11 taxa). There is no documentation about the plants. Viburnum (13 taxa). blackberry bushes and other species started overgrowing the cultivated plants.. 2. as well as relaxation and strolls of visitors. plant list 18 . Juniperus (23 taxa). Idžojtić. Numerous conifer cultivars are specially valuable. having priority during revitalisation. Prunus (20 taxa). Since 2006. part planted with European and Asian plants. on 12 fields. on which ornamental trees and shrubs are planted. Ilex (9 taxa) and Sorbus (9 taxa). which is the arboretum in the true sense of the word. some plants were not properly cultivated. within the project “Revitalisation of the Lisičine Arboretum”.o. K e y w o r d s : Lisičine Arboretum. Zebec. The southern part. so it can serve for education and scientific research. is divided in 3 parts: 1. CXXXIV (2010). Cotoneaster (11 taxa). A part of the plants dried out. part planted with American plants.

Pendovo Selo kod Cavtata). coccifera s dvije podvrste (subsp. a Q. coccifera. Prema drugom gledištu (S c h w a r z 1936) radi se samo o jednoj vrsti – Q. Mljeta (Saoplunara). Napokon. i Q. coccifera subsp. Dalmacija) istočnojadranskoga primorja oštrika je poznata s otoka Lošinja (Studenčić. Mezofil je debeo preko 300 mikrometara. U HRVATSKOJ CHOROLOGICAL AND PHYTOSOCIOLOGICAL CHARACTERISTICS OF Quercus Coccifera L. Ivo Trinajstić. calliprins vrlo često ima u listu dva sloja palisadnih stanica. calliprinos samo mlađi sinonim od Q. razlikuju se Q. coccifera ispod gornje epiderme nema razvijen hipodermalni sloj. K l j u č n e r i j e č i : Quercus coccifera. dok je ime Q.IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 164 + 188 (001) Šumarski list br. mezofil je debeo ispod 250–280 mikrometara i ima samo jedan sloj palisadnog parenhima: Q. postoji i gledište da je Q. illegit. coccifera i Q. coccifera subsp. calliprinos pokušala je definitivno riješiti francuska dendrologinja A. sastoji se od dva sloja palisadnog parenhima: Q. U jednom slučaju oba se taksona smatraju samostalnim vrstama – Q. a Q. Korčule (Lumbarda.) koja je pobliže proučavana u širem području Orebića (Orebić. 1–2. U taksonomskom smislu kompleks Q. Dunjevac 2. pa debljina mezofila ne prelazi 300 mikrometara. calliprinos. korološke i fitocenološke značajke. Navedene spoznaje C a m u s (1934: 434–435) je odmah uvrstila u analitički ključ: 1 a Mlade grančice (izbojci) su maljavo dlakave. Isto tako mlade grančice (izbojci) Q. Prema trećem gledištu (G r e u t e r i dr. calliprinos. coccifera i subsp. calliprinos b Mlade grančice (izbojci) su gole. može se shvaćati na nekoliko načina. coccifera agg. prema jednom gledištu (usp. 2008 (= Orno-Cocciferetum H-ić. Ruskovići) i njen je floristički sastav prikazan u tablici 1. Veli bok. CXXXIV (2010). calliprinos ispod gornje epiderme ima dobro razvijen hipodermalni sloj. dr. hipoderma je dobro razvijena. U drugom slučaju u statusu podvrste. Potomje) i Konavala (Ćilipi. Slično je nomenklaturno rješenje i u statusu varijeteta. 19-24 KOROLOŠKE I FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Quercus coccifera L. coccifera Uvažimo li značajke anatomske građe lista i shvatimo li pojam vrste u užem smislu (usp. IN CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: Oštrika ili prnar (Quercus coccifera) zajedno s vrstom Quercus calliprinos jedna je od dviju usko srodnih vrsta. HR-10000 Zagreb. Problem sigurnoga razlikovanja srodnih vrsta Q. Ruskovići. coccifera L. C a m u s (1934–1939) kada je ustanovila da Q. pa je njegov mezofil debeo preko 300 mikrometara. T r i n a j s t i ć 1990) priklanjamo se gledištima prema kojima su Q. calliprinos Webb. calliprinos svedeno na status mlađega sinonima. Dominče). coccifera 19 . Trinajstić. Q. nom. Hrvatska UVOD – Introduction Duž vazdazelenoga dijela Sredozemlja kompleks Quercus coccifera agg. coccifera i Q. poluotoka Pelješca (Orebić. calliprinos su maljavo dlakave. 1984) radi se o samo jednoj vrsti – Q. coccifera ima uglavnom samo jedan sloj palisadnih stanica. C a m u s 1934-1939) obuhvaća dvije samostalne vrste – Q. coccifera. dok Q. coccifera i Q. Hrvatska/Croatia Osim toga. 1 Prof. Nerezine. U hrvatskom dijelu (Kvarnersko primorje. U fitocenološko-sintaksonomskom smislu oštrika izgrađuje posebnu šumsku zajednicu Fraxino orno-Quercetum cocciferae H-ić. hipoderma nije razvijena. coccifera potpuno gole. Ćunski). corr. sc. calliprinos (Webb) Holmboe).

1976) uvrstili u skupinu helenopaleofita. uključivši u to i Crnu Goru. Vrste su raspoređene u karakteristične vrste asocijacije. Fitocenološke značajke as. 5 – Ćilipi. T r i n a j s t i ć 1975. Tomu idu u prilog i anatomska istraživanja B a č i ć a (usp. 2 – Pelješac. U HRVATSKOJ Šumarski list br. zastupljena samo vrsta Q. calliprinos koja u listu mora imati dva sloja palisadnih stanica i dobro razvijen subepidermalni sklerenhimski sloj. Trinajstić: KOROLOŠKE I FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Quercus coccifera L. B a č i ć i M i l i č i ć 1988). U tom je slučaju u Hrvatskoj. reda i razreda te pratilice. kako je to netom istaknuto.) u Hrvatskom primorju: 1– Lošinj. a i u čitavom istočnojadranskom primorju. pa prema tomu pripadaju vrsti Q. 5 – Ćilipi. Prema našem mišljenju Q. calliprinos dvije samostalne vrste. 6 – Cavtat 20 . coccifera. Moramo u ovoj prigodi spomenuti da je C a m u s (1934: 463) pogriješila kada je za istočnojadransko pri- morje navela samo vrstu Q. Nalazišta oštrike (Quercus coccifera L. 4 – Mljet. 4 – Mljet.I. coccifera je na područje jadranskoga primorja najvjerojatnije unijet tijekom grčke kolonizacije toga prostora. Slika 1. što istočnojadranske populacije nemaju. koji je analizirao material Q. Zbog toga smo ga. u sklopu korološke klasifikacije antropohora (usp. coccifera. CXXXIV (2010). 19-24 i Q. 3 – Korčula. 2 – Pelješac. Fraxino orno-Quercetum cocciferae prikazane su pomoću standardne florističke metode Zürich-Montpellier. coccifera iz Korčule i ustanovio da naša oštrika ima u listu samo jedan sloj palisadnih stanica te da nema razvijen subepidermalni sklerenhimski sloj.) in Croatian Littoral: 1– Lošinj. 1–2. 3 – Korčula. MATERIJAL I METODE – Material and Methods Za korološku analizu rasprostranjenosti vrste Quercus coccifera u Hrvatskoj poslužili su u prvom redu literaturni podaci o rasprostranjenosti navedene vrste u Hrvatskoj Raspored nalazišta prikazan je na slici 1. sveze. 6 – Cavtat Figure 1 Localities of kermes oak (Quercus coccifera L.

H o r v a t i ć 1958. poluotoka Pelješca – Orebić.-Bl. nazočan na malom broju lokaliteta. 1–2. otoka Mljeta – Saplunara (A d a m o v i ć 1911.. hirsutus Trifolium angustifolium Coronilla emeroides Frangula rupestris Paliurus spina-christi Celtis australis Tamus communis Pelješcu opisuje posebnu šumsku zajednicu. CXXXIV (2010).1 1. corr.I. (1958) 1985. kod Cavtata (T r i n a j s t i ć 1983). Međutim.1 + + + • • • • • 2.1 + + • • • • + • + • • • • + + + + + + • • • • • • • 3. of species pro relevé: As./Al. Red/Order: Quercetalia ilicis Br.4 + + + + + • Tab. treba spomenuti da je na području Crne Gore Q. Razred/Class: Pistacia lentiscus Rubia peregrine Smilax aspera Asparagus acutifolius Rosa sempervirens Laurus nobilis Spartium junceum Juniperus oxycedrus Lonicera implexa Olea sylvestris Pinus halepensis Pistacia terebinthus Lonicera etrusca Arisarum vulgare Pratilice/Companions: Brachypodium retusum Hedera helix Dorycnium pentaphyllum Psoralea bitumonosa Lotus corniculatus var./Ass. 1 100 15 4. 1985. Nerezine i Ćunski.1 1. Fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera u Hrvatskoj – Phytosociological characteristics of Quercus coccifera in Croatia Prve podatke o fitocenološko-sintaksonomskim značajkama vrste Quercus coccifera kod nas donosi H o r v a t i ć (1958). 1985a).2 1. 21 .2 + • • • • • • + • • + + Sintaksonomija/Syntaxonomy: Sveza/Aliance: Quercion ilicis Br. KorčulaDominče (T r i n a j s t i ć 1985). Red/Order. On za o.-Bl.4 • • + • • 1. 1. Razred/Class: Quercetea ilicis Br..1 + • • 3 100 12 5. Trinajstić: KOROLOŠKE I FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Quercus coccifera L. u skladu sa suvremenim međunarodnim. Treba napomenuti da isti autor na mnogo mjesta poluotok Pelješac (Sabioncello) smatra otokom (“insula”). 2008 2 100 18 5. te na padinama zaljeva Valdanos kraj Ulcinja (usp./Ass. Lošinj u Kvarnerskom primorju bilježi više lokaliteta – to su Studenčić. Ruskovići (Vi s i a n i 1842. as. T r i n a j s t i ć 1984. U Dalmaciji je Q.-Bl. of relevé: Veličina snimke/Surface of relevé m2: Broj vrsta u snimci/Nr. Fraxino orno-Quercetum cocciferae H-ić. sintaksonomskim pravilima (B a r k m a n i dr.5 + 2. coccifera poznat iz priobalnoga dijela na lokalitetima Bažbuljak i Liman.2 1. Tako Visiani (1842: 209) među prvim botaničarima postlinejskoga razdoblja kao nalazišta oštrike u Hrvatskoj navodi Nerezine na otoku Lošinju i poluotok Pelješac (“Hab. U širem dubrovačkom primorju (Konavlima) poznat je iz područja Ćilipa i Pendovog Sela. 1985a) i Potomje (T r i n a j s t i ć 1984. coccifera poznat s otoka Korčule – Lumbarda.2 2. R o h l e n a 1942.1 + + + + + + • • • 3.4 • S/4 / 15 4 3 4 4 4 4 3 2 2 2 2 2 1 1 1 1 4 4 2 2 2 2 1 1 1 1 1 + 2.4 + + 1. 19-24 REZULTATI – Results Korološke značajke vrste Quercus coccifera u Hrvatskoj – Chorological characteristics of Quercus coccifera in Croatia U Hrvatskoj je Quercus coccifera razmjerno rijedak. OrnoCocciferetum.1 1.1 + + • 4 100 16 4. As.2 + + 4. Napokon. R e g u l a .p). in sylvaticis inslarum Osero circa Neresine et Sabioncello”).: Quercus coccifera Fraxinus ornus Sv.2 + • • • • • • 1..2 1. Razmjerno najpotpunije podatke o pridolasku oštrike u Hrvatskoj donosi H a r a č i ć (1905). Veli bok. U HRVATSKOJ Šumarski list br. 1985.1 1.1 1.B e v i l a c q u a i I l i j a n i ć 1984. T r i n a j s t i ć n. On iz područja Orebića na poluotoku Broj snimke/Nr. Tr i n a j s t i ć 1984).

2008). Na tim. Osim toga. Na području istočnojadranskoga primorja. calliprinos (Webb) Holmboe 3. coccifera i u Hrvatskom i u Crnogorskom primorju povezana s grčkim naseobinama na Jadranu tijekom staroga vijeka. coccifera. U Hrvatskoj je oštrika zastupljena od otoka Lošinja na sjeveru. slično kao i u Hrvatskoj. koju je H o r v a t i ć (1958) . coccifera L. bila je najvjerojatnije uzrokom da su nalazišta vrste Q. calliprinos Webb. 1985) navedeno ime preoblikovati u Orno-Quercetum cocciferae sa zadržavanjem autorstva “H-ić 1958”. Naime. to su na Lošinju lokaliteti Studenčić. Samo se usputno može spomenuti. a ne Fraxino (dat. te Liman i Bažbuljak južno od Ulcinja u Crnoogorskom primorju (R o h l e n a 1942. U HRVATSKOJ Šumarski list br. i Q. sintaksonomski proučavane (usp. Dominče i Lumbarda na Korčuli. dok je Q. odnosno u prvom dijelu binoma sintaksona navesti Fraxino orno. da na jednom mjestu ponovno iznesemo floristički sastav i sintaksonomsku strukturu do sada proučenih sastojina oštrike i crnoga jasena u Hrvatskoj. pripadaju as. T r i n a j s t i ć 1984. 2000) kod imenovanja sintaksona u statusu asocijacije ustalila se praksa da rodovno ime taksona u prvom dijelu binoma sintaksona bude navedeno prema uobičajenom imenu roda. kao i zaljev Valdanos sjeverno. 2000) binom “Orno-Cocciferetum” je ilegitiman. također. Osim as. u našem slučaju Fraxinus ornus. Ta činjenica. 1985. a njegova recentna nalazišta na tom području u potpunosti se podudaraju s naseobinama. rasprostranjena je samo vrsta Q. na kojemu su bile smještene postrojbe i objekti JNA. coccifera tijekom staroga vijeka širili Grci. Ženka toga ušenca proizvodi posebnu crveno-grimiznu boju kermes (u francuskom jeziku naziv za oštriku upravo je “chene kermes”). 2. Naime. calliprinos širili su Feničani. coccifera na području istočnojadrankoga primorja izgrađuje posebnu šumsku zajednicu. iako su i druga imena za cijeli opseg roda ili samo njegov dio validna i legitimna. Q. 1986. radi potpunijeg uvida u predmetnu problematiku. kako je to (usp. jedna jedinstvena vrsta – Q. međusobno vrlo udaljene i oštro ograničene površine. Nerezine i Ćunski (H a r a č i ć 1905). kada u opsegu nekoga roda postoji više vrsta. 1–2. coccifera u istočnojadranskom primorju zauzima uglavnom malene. nastalim tijekom grčke kolonizacije. 19-24 1976.I. U fitocenološko-sintaksonomskom pogledu Q. CXXXIV (2010). jer zauzima ograničenu površinu i razvijena je samo fragmentarno. što je prikazano u priloženoj tablici 1. o čemu je nedavno bilo govora na drugom mjestu (T r i n a j s t i ć 2007). Ćilipi i Cavtat (grčki Epidaurus) u Konavlima. do širega područja Cavtata na jugu. šire područje Orebića i Potomje na Pelješcu. hrastovi u zavisnosti od ekoloških čimbenika nekoga područja zauzimaju od prirode. kao jedna vrsta s dvije podvrste – Q. pa otuda epitet “coccifera” – nositelj ušenca kokce). T r i n a j s t i ć 1985). Trinajstić: KOROLOŠKE I FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Quercus coccifera L. ali suvisle površine. sastojine iz širega područja Lumbarde nisu svojevremeno bile dostupne. a u Crnoj Gori zauzima širi prostor oko Ulcinja.). Kao što je to općenito poznato. U skladu s najnovijim nomenklaturnim pravilima (usp. T r i n a j s t i ć 2008). 1984. Tu one. coccifera subsp. corr. T r i n a j s t i ć 2008) nedavno provedeno. U smjeru od sjevera prema jugu. Saplunara na Mljetu. Pendovo Selo kod Cavtata) u sklopu as. s obo22 zirom na korologiju. coccifera subsp.Isto tako izvršena je još jedna korekcija imena navedene asocijacije u Fraxino orno-Quercetum cocciferae H-ić. (1958) 1985. Isto tako. jer se nalaze u onom dijelu zaljeva Pržino. coccifera je zastupljen i u sklopu šumskih sastojina crnike (Quercus ilex) u Saplunari na otoku Mljetu. calliprinos samo mlađi sinonim. te u Konavlima (Ćilipi. T r i n a j s t i ć 2008 (usp.) orni (gen. kao samostalne vrste – Q. Nasuprot tomu. Veli bok. veće ili manje. Budući da je prvi dio binoma sintaksona u dativu to latinskom za drugu i treću deklinaciju u našem slučaju treba pisati Fraxino orno-. da su i na području Crne Gore sastojine oštrike. Querecetum ilici-virgilianae (T r i n a j s t i ć 1983. posebice na temelju najnovijih nomenklaturnih rješenja. Fraxino orno-Quercetum cocciferae Neće biti na odmet. pa je bilo potrebno (usp. Q. u pravilu. kamo je pristup bio zabranjen. potrebno je u imenu sintaksona navesti i ime vrste. ZAKLJUČAK – Conclusion Dva usko srodna taksona – Quercus coccifera i Q. oštrika ili prnar. populacija oštrike u trajektnoj luci Dominče nedaleko od grada Korčule nije bila prikladna za fitocenološko-sintaksonomsku analizu. usko srodnim vrstama parazitira ušenac Vermilio kermes (= “Coccus ilicis”. coccifera. Fraxino orno-Quercetum cocciferae. također. Zasada sastojine s otoka Lošinja i one iz Lumbarde na otoku Korčuli nisu fitocenološki analizirane. We b e r i dr. posebice s obzirom na istočnojadransko primorje. a njemu vrlo srodnu vrstu Q. je dobro poznato da su Q. T r i n a j s t i ć 1984). We b e r i dr. RASPRAVA – Discussion Quercus coccifera je duž istočnojadranskoga primorja vrlo značajno raspoređen. coccifera i Q. kako je i uvodno istaknuto. calliprinos mogu se u taksonomskom smislu tretirati na tri načina – 1. Tako u našem slučaju ime roda Fraxinus ima prednost pred imenom roda Ornus. Navedena boja je u starom vijeku služila za bojenje vunenih tkanina.

bilo je potrebno navedenu asocijaciju najprije prei- menovati u Orno-Quercetum cocciferae H-ić. 2. Fragm. SUMMARY: According to some viewpoints (Camus 1934–1939) all along evergreen part of the Mediterranean the Quercus coccifera agg. R a u s c h e r t . In Dalmatia Q. 1988: Leaf anatomy of a Quercus coccifera L. Mat. il suo clima e la sua vegetazione. 2nd Ed. These are Studenčić.. U HRVATSKOJ Šumarski list br. 19-24 iz okolice Orebića na poluotoku Pelješcu. J. CXXXIV (2010).. S. The third viewpoint (Greuter and co. Akademija šumarskih znanosti. Croat. 1942: Conspectus florae montenegrinae. J. D. 19(1): 77–98. a u skladu sa suvrememnim sintaksonomskim nomenklaturnim pravilima. T. Vegetatio 67: 145–195. 1934–1939: Les Chenes – Monographie du genre Quercus 2. 1–2. Journ. B a č i ć . Leipzig. 1984) is that the question concerns one species – Q. 11: 739–768. 1911: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. M o r a v e c . comprises two species. Encyclopédie de Sylviculture 7. B a r k m a n . Veli bok. 1936: Monographie der Eichen Europas und Mittelmeergebietes. 2007: Značenje grčkih i feničkih kolonija za objašnjenje današnje rasprostranjenosti vrsta Quercus coccifera L.. Umj. 4e 3: 119–142.) južnojadranskog primorja. i Q. T r i n a j s t i ć 1985). B a r k m a n . LITERATURA – References A d a m o v i ć . H o r v a t i ć . Jugol. T r i n a j s t i ć . J-P. D. T r i n a j s t i ć . J. Croat. According to other viewpoint (Schwarz 1936) the question concerns one species only – Q. Herbol. Moravec. Zagreb. Šum. Veget. Prir. 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda Quercetea ilicis B. Knjiga sažetaka: 53–54. 1958: Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma. the name Q. H. I. M i l i č i ć . Acta Bot. R o h l e n a . T r i n a j s t i ć . T r i n a j s t i ć . Croat. calliprinos Webb... S. A. te napokon u Fraxino ornoQuercetum cocciferae H-ić. Nerezine and Ćunski. coccifera and the subsp. 1976: Chronological classification of the anthropochors. T r i n a j s t i ć . 47: 135–144. 21: 525–530. Lj.Sci. T r i n a j s t i ć . coccifera is known from the island 23 . H a r a č i ć . 1975: Kronološka klasifikacija antropohora s osvrtom na helenopaleofite jadranskog primorja Jugoslavije. – Bl. Acta Bot. Regni Veg. I. Sonderbeih. I. I l i j a n i ć . S. corr.. Titograd 31(2–3): 71–96.. del litorale adriatico jugoslavo.. Biosistematika 1(1): 79–85. T r i n a j s t i ć 2008). 1–400. S c h w a r z . C a m u s . Not. 2008: Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akad. Vegetatio 32: 131–185. J. 44: 107–130. Acta Bot. Trinajstić: KOROLOŠKE I FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Quercus coccifera L. 2: 27–31. J. We b e r . nov. Lussinpiccolo. Croat. O. I.. T r i n a j s t i ć ... Paul Lechevalier. Poljopr. and Q. A.. R a u s c h e r t .. 1984: Analyse der Flora der Insel Mljet. J.. BiH. J. Nov.. R e g u l a . H. Acta Bot. coccifera with two subspecies (the subsp. I. Zbog nomenklaturnih razloga. 1986: Code of Phytosociological Nomenklature. u statusu asocijacije. u jadranskom primorju Jugoslavije. 1985a: Pregled flore otoka Korčule. L. Odj. I. coccifera) in Croatia are given by Haračić (1905). calliprinos Webb u Sredozemlju.. caliprinos (Webb) Holmboe).. He reports severasl localities for the island of Lošinj in the Kvarner littoral. hrvatski botanički kongres. 1983: Mješovite zimzeleno-listopadne šume crnike i duba (Quercetum ilicis-virgilianae ass. Nauk.I. coccifera L. Praha. I. M o r a v e c . from the east Adriatic Coast. Fitosoc. I. Radovi 27. 1984: Sulla sintassonomiá della vegetazione sempreverde della classe Quercetea ilicis Br.-Bl. namely Q. Nauk. T r i n a j s t i ć . 17: 7–78. Spec. opisao i proučio pod imenom “Orno-Cocciferetum”. 1976: Code of Phytosociological Nomenklature. Theurillat. (1958) 1985. 1958 (usp. Paris.B e v i l a c q u a . 1905: L’Isola di Lussin.. calliprinos being reduced to a younger synonym status. Sarajevo.. Relatively the most complete data on the presence of the kermes oak (Q. Lj. Repert. 179 str. T r i n a j s t i ć 2008 (usp. coccifera. 2000: International Code of Phytosociological Nomenclaturee 3th Ed. Zagreb.

Regula-Bevilacqua and Ilijanić 1984. Trinajstić 1984. Korčula-Dominče (Trinajstić 1985). 24 . the Pelješac Peninsula – Orebić.p. Finally. CXXXIV (2010). U HRVATSKOJ Šumarski list br. but to keep the suthorship “H-ić. 2000) .I. corr. Floristic composition and floristic structure of the so far studied stands of the Fraxino orno-Quercetum cocciferae ass. the Orno-Cocciferetum ass.). 19-24 of Korčula – Lumbarda. 1985a) and Potomje (Trinajstić 1984. Trinajstić: KOROLOŠKE I FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Quercus coccifera L. n. the kermes oak is known from the region of Ćilipi and Pendovo Selo. another correction was made to the name of the said association in to Fraxino orno-Quercetum cocciferae H-ić. 1985. coccifera in our country are reorted from the region of Orebić on the Pelješac Peninsula by Horvatić (1958) who describes a separate forest association. to the east of Cavtat (Trinajstić 1983). binomial “OrnoCocciferetum” is illegitimate and therefore was necessary (cf. Trinajstić 2008). in Croatia are shown in the attached Table 1. Trinajstić 2008 (cf. The first data on the phytosociological and syntaxonomic characteristics of Q. Trinajstić 1984) to alter this name into “Orno-Quercetum cocciferae”. 1985a). the island of Mljet – Saplunara (Adamović 1911. 1958”. 1–2.. in compliance with the current international syntaxonomic rules (Weber and co. Trinajstić. In the Dubrovnik littoral (Konavli). Ruskovići (Visiani 1842. However. 1985. Horvatić 1958.

Područje obuhvaća dio papučko-krndijskog gorja. klimatske karakteristike. U taksonomskoj analizi najzastupljenije su Angiospermae (1171 svojta. 25-44 FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. Granice Parka definirane su Zakonom o proglašenju PP Papuk (NN/99). Amorpha fruticosa. geofiti (12. 14 ugroženih i 30 osjetljivih svojti. od kojih je šest kritično ugroženih. zatim slijede terofiti (251 takson. Artemisia verlotiorum. do 2005. 1 i 2). ekološka i fitogeografska analiza. 52 %). fanerofiti (12. što je pokazatelj jakog antropogenog djelovanja. Od 1223 vrste i podvrste tijekom ovih istraživanja nije potvrđeno nalaz za njih deset. Marija Pandža. U prirodnoj vegetaciji zabilježene su i adventivne biljke.7 %) od kojih na Magnoliopsida otpada 931 takson (76. sc. Hrvatska (Croatia) proglašeno je Parkom prirode 23.09 %) s popisa Crvene knjige Republike Hrvatske. Najzastupljeniji životni oblik u flori Papuka su hemikriptofiti s 589 taksona (48. Preduvjet za njihovo očuvanje je održavanje tradicionalnog načina košnje i ispaše travnjačkih površina. K l j u č n e r i j e č i : flora. Bidens tripartita. U radu je obavljena sintaksonomska analiza te ekološka i fitogeografska analiza. 27.83 %). travnja 1999.52 %) i hidrofiti (2. HRVATSKA) THE FLORA OF THE PAPUK NATURE PARK (SLAVONIA. Murterskih iseljenika 5. a na Liliopsida 240 taksona (19.16 %). U fitogeografskoj analizi dominiraju biljke euoroazijskoga flornog elementa (335 taksona. i ima površinu od oko 335 km2. S obzirom na broj vrsta najzastupljenija je porodica Asteraceae (106 vrsta ili 8. Velik je udio biljaka široke rasprostranjenosti (oko 18 %). Od adventivnih biljaka osobito su zanimljivi neofiti (Acer negundo. HR-22 243 Murter. a zatim slijede Poaceae (96 vrsta ili 7. Reynoutria japonica i dr. U flori Papuka zabilježene su 33 vrste iz porodice orhideja (Orchidaceae) koje dolaze na otvorenim površinama i po travnjacima.39 %). Elodea canadensis.30 %).92 %). godine.43 %). Ambrosia artemisiifolia. Istraživanja su obavljena u razdoblju od 2001. To područje 1 Dr. Rezultati analize životnih oblika u flori nekog područja pokazuju odnos flore prema općim klimatskim karakteristikama toga područja. do 2005. kamefiti (3.). 1–2) i slikama (sl. 20. Echinocystis lobata.IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 17 (001) Šumarski list br. 95. Potrebno je pratiti njihovo širenje i poduzimati odgovarajuće mjere za njihovo suzbijnje. godine obavljen je niz florističkih istraživanja (u svim vegetacijskim sezonama) na području Parka prirode Papuk. PP Papuk UVOD – Introduction U razdoblju od 2001. jer se samo na taj način mogu sačuvati i njihova staništa. Ailanthus altissima. CROATIA) Marija PANDŽA1 SAŽETAK: U radu je analizirana flora Parka prirode Papuk.6 %).85 %) i Fabaceae (77 vrsta ili 6. životni oblik. g. 1–2.1 %). sintaksonomska analiza. na potezu Kutjevo – Velika – Kamenska – Vučjak – Zvečevo – Voćin – 25 .45 %). CXXXIV (2010). Ukupno su zabilježene 1223 vrste i podvrste vaskularne flore unutar 121 porodice i 497 rodova. Rezultati su predočeni u tablicama (tab. Na istraživanom području zabilježeno je 50 ugroženih svojti (4.

M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA)

Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44

Slatinski Drenovac – Orahovica – Petrov vrh – Kutjevo. Područje je reljefno razdvojeno od Podravske zaravni na sjeveru i Požeške kotline na jugu. Prostor pripada panonskoj makroregiji, odnosno području tzv. Slavonskog gorja. U sklopu slavonskog gorja Papuk je najrasprostranjenija i najzanimljivija gora i zajedno s Krndijom oblikuje jednu reljefno-pejzažnu cjelinu. Papučko-krndijsko gorje proteže se u smjeru istok-zapad. Od vrhova ističu se Točak (887 m), Papuk (953 m), Ivačka glava (913 m), Češljakovački vrh (820 m) i Kapovac (792 m) koji su raspoređeni kontinuirano i imaju ulogu vododjelnice brojnim pritocima između glavnih tekućica Drave na sjeveru i Save na jugu. Masiv papučko-krndijskog gorja u Parku prirode Papuk, hidrološki je vrlo bogat nadzemnim i podzemnim vodama. Od potoka i rječica koje su usmjerene savskom slivu značajnije su Brzaja, Stražemanka, Veličanka, Dobočanka, Vetovka i Kutjevačka rijeka. Dravskom slivu gravitiraju Voćinska rijeka, Vojlovica i Kovačica, te Pištanska i Radlovačka rijeka. U navedenom području teren je razveden i obiluje brojnim vrhovima, grebenima, jarcima i uvalama različitih nagiba. Unutar Parka razlikujemo potočne doline, lesne zaravni, brdsko-brežuljkasto pribrežje i središnji dio gorsko planinskoga masiva Papuka i Krndije. Floristička raznolikost PP Papuk uvjetovana je geološko-litološkom građom i klimatskim značajkama. Klima istočne Slavonije, od Daruvara do Iloka, po Köppenu pripada cfwb”x” klimi, umjereno topla i kišna, Prvi istraživači flore požeškoga kraja, a time i područja Parka, bili su P i l l e r i M i t t e r p a c h e r koji su u taj kraj krenuli 1782. godine (usp. H i r c 1905). U požeški kraj 1808. g. dolaze Pavao Kitaibel, koji zajedno s profesorom Fabriczyjem istražuje floru oko Kutjeva, Kule i Poreča (usp. F o r e n b a c h e r 1905: 139). Istraživanjem flore 40-tih godina 19. stoljeća bavio se Požežanim dr. Antun P a v i ć . Sastavio je veliku herbarijsku zbirku, a bio je u vezi s poznatim botaničarima svoga vremena. O njegovoj zbirci piše K e m p f (1910: 606) “Požeška gimnazija ima i danas golem i krasno uređen herbarij, koji potječe od liječnika Pavića”. Pavićeva zbirka je vjerojatno propala. Od rezultata Pavićevih istraživanja objavljeno je, na žalost, samo nekoliko zapažanja o nalazima vrsta Erythronium dens-canis, Isopyron thalictroides, Eranthis hyemalis, Helleborus dumetorum i H. viridis (P a v i ć 1851). Osim toga, Pavić je napisao i rad “Slavonsko biljoslovlje”, ali je sudbina rukopisa također nepoznata (usp. K o v a č e v i ć 1970). U isto vrijeme s Pavićem je botanizirao Eusebius Bauer, profesor požeške gimnazije, koji je kako tvrdi K a u d e r s (1906), “veću pasku nalazištima biljaka posvetio od Pavića”. Obilje podataka o flori nalazimo u djelu S c h u l z e r i dr. (1866) “Die bisher bekannten Pflanzen Slawoniens”.
26

nema sušnog razdoblja, oborina je jednoliko kroz cijelu godinu, a najsušniji dio godine je u hladno godišnje doba (usp. S e l e t k o v i ć i K a t u š i n 1992). Srednja godišnja temperatura za tridesetogodišnje razdoblje (1961–1990) klimatološke postaje Požega je 10,6 °C i srednja godišnja količina oborina 782 mm. Litološka podloga izgrađena je od silikatnih stijena i karbonatnih naslaga. Glede visinske raščlanjenosti vegetacije na istraživanom području, možemo zaključiti da postoje tri vegetacijska pojasa (usp. T r i n a j s t i ć 1995, 1998) brežuljkasti (od 100–250 m) koji pripada pojasu kitnjakovih šuma, brdski (od 250–900 m) kojega karakterizira dominacija bukovih šuma i gorski pojas (iznad 900 m) kojega karakteriziraju bukovo-jelove šum. Unutar ta tri visinska pojasa zastupljen je niz zajednica azonalnog značaja – zajednice čija je pojava tu uvjetovana posebnim prilikama staništa (poplave, litološka podloga i dr.). Fitocenološkim istraživanjima šumske vegetacije PP Papuk (usp. F r a n j i ć 2002) utvrđeno je 13 biljnih zajednica koje čine glavninu vegetacije istraživanoga područja. Uz šumske zajednice važna su i druga staništa bogata vrstama, kao travnjačke površine, šumski rubovi, močvarna vegetacija. Navedena staništa ne zauzimaju velike površine, ali su važna s prirodo-znanstvenog gledišta.

Povijest istraživanja flore – The history of research
Biljni svijet u okolici Kutjeva proučavao je i Viktor J a n k a (usp. H i r c 1919). S c h l o s s e r i Vu k o t i n o v i ć u djelu “Flora Croatica” (1869) navede i brojne biljke iz požeškoga kraja. Profesor Kraljevske velike gimnazije u Požegi Ivan K o m l a n e c , sastavio je i objavio u “Izvjestju” gimnazije za školsku godinu 1872/73. “Popis javnocvietnih bilina požeške okolice”. To je bio najpotpuniji popis flore požeške okolice na jednome mjestu, a Komlanec ga je sastavio pomoću spomenutoga dijela “Flora croatica” Schlossera i Vukotinovića te Willkomova djela “Führer in’s Reich der deutschen Pflanzen”. U srpnju 1894. godine Požešku kotlinu posjećuje Dragutin H i r c (1900, 1900a). Podatke o biljnom svijetu požeškoga kraja nalazimo i u putopisnim člancima H i r c a (1905) napose za Papuk i Krndiju te u “Reviziji hrvatske flore” (usp. H i r c 1903–1912). Što iz vlastitih zapažanja, a što iz navoda drugih autora o biljnom pokrovu požeškoga kraja, nalazimo i u poznatom djelu Julija K e m p f a o Požegi (1910). Za floru Psunja B o š n j a k (1925) navodi oko 360 biljnih vrsta, a među njima i neke koje do tada nisu bile zabilježene za Slavoniju. Sredinom 20. stoljeća jugozapadni dio okolice Požege proučavala je Danica Božuta (1957), a sjeverne

M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA)

Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44

obronke Požeške gore Mirko Tomašević (1998). Biljni pokrov Požeške kotline proučavao je Kovačević (1974). Manji broj podataka o flori požeškoga kraja nalazimo i u drugim radovima (usp. G j u r a š i n 1933, K u š a n 1936, H o r v a t i Š l e z i ć 1958, B e r t o v i ć 1963, I l i j a n i ć 1964, 1968, 1969, 1969a), koji se djelomično odnose na šira područja Slavonije, odnosno Hrvatske. Najopsežniji prikaz flore Požeškoga područja navodi I l i j a n i ć (1977) u monografiji “Požega 1927–1977.”

Tu se navodi popis flore na osnovi do sada poznatih i objavljenih radova, ukupno 1030 biljnih svojti. Tijekom zadnjih 15-ak godina obavljeno je niz florističkih i vegetacijskih istraživanja područja Parka prirode Papuk (usp. T r i n a j s t i ć i dr. 1991, 1991a, 1993, 1996, 1997, F r a n j i ć 1992, 1995, 1997, F r a n j i ć i T r i n a j s t i ć 1999, T r i n a j s t i ć i F r a n j i ć 1999, F r a n j i ć i dr. 1998, 1999, 2001, 2001a, To m a š e v i ć 1998, To m a š e v i ć i S a m a r d ž i ć 2000, B a r i č e v i ć 2002, P a n d ž a i dr. 2003). Tim je istraživanjima dosta detaljno istražena flora Parka i za ovu prigodu navedena sa svim do sada poznatim vrstama.

MATERIJAL I METODE – Material and Methods
Determinacija biljnih taksona izvršena je pomoću sljedećih florističkih djela: B o n n i e r (1911–1935), H e g i (1935–1939), T u t i n i dr. (1964–1980, 1993), J a v o r k a i C s a p o d y (1975), H o r v a t i ć i T r i n a j s t i ć (1967–1981), T r i n a j s t i ć (1975–1986), P i g n a t t i (1982), D e l f o r g e (1995). Nomenklatura svojti usklađena je prema T u t i n i dr. (1964–1980, 1993), a svojte koje nisu zastupljene u navedenom izvoru usklađene su prema Vi d a k o v i ć i F r a n j i ć (2004) te N i k o l i ć (1994–2000) i one su označene zvjezdicom (*) ispred imena svojte. Porodice s pripadajućim rodovima, vrstama i podvrstama navedeni su u popisu flore abecednim redom u opsegu viših sistematskih taksona. Kratice za životne oblike nalaze se u popisu flore ispred imena vrste, a raspodjela u šest osnovnih oblika izvršena je prema P i g n a t t i (1982): P – phanerophyta Ch – chamaephyta H – hemicryptophyta G – geophyta T – therophyta Hy – hydrophyta Za fitogeografsku rasprostranjenost vrsta korišteni su različiti izvori: B o n n i e r (1911–1935), T u t i n i dr. (1964–1980, 1993), H o r v a t i ć i T r i n a j s t i ć (1967–1981), T r i n a j s t i ć (1975–1986), P i g n a t t i (1982), H e g i (1935–1939), D e l f o r g e (1995). Popis flore – Floristic list
Adiantaceae (Sinopteridaceae) H Notholaena marantae (L.) Desv. (= Cheilanthes marantae (L.) Domin; 11 Aspleniaceae H Asplenium adiantum-nigrum L.; 11 H A. ceterach L. (= Ceterach officinarum DC.); 3 H A. ruta-muraria L.; 10 H A. scolopendrium L. (= Phyllitis scolopendrium (L.) Newm.); 10 PTERIDOPHYTA H A. septentrionale (L.) Hoffm.; 10 H A. trichomanes L.; 11 Blechnaceae H Blechnum spicant (L.) Roth; 10 Dryopteridaceae (Aspidiaceae) G Dryopteris carthusiana (Vill.) H. P. Fuchs; 10 G D. dilatata (Hoffm.) Gray; 10 G D. filix-mas (L.) Schott; 11 H Polystichum aculeatum (L.) Roth; 11

Klasifikacija vrsta izvršena je prema H o r v a t i ć (1963) te H o r v a t i ć i dr. (1967–1968) u 12 glavnih skupina flornih elemenata. U popisu flore iza imena vrste označeni su florni elementi (brojem): Mediteranski (sredozemni) florni element – 1 Ilirsko-balkanski florni element – 2 Južnoeuropski florni element – 3 Atlantski florni element – 4 Istočnoeuropsko-pontski florni element – 5 Jugoistočnoeuropski florni element – 6 Srednjoeuropski florni element – 7 Europski florni element – 8 Eurazijski florni element – 9 Biljke cirkumholarktičke rasprostranjenosti – 10 Biljke široke rasprostranjenosti – 11 Kultivirane i adventivne biljke – 12 Vrste koje se nalaze na popisu u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (N i k o l i ć i To p i ć 2005) označene su posebnim slovima koja ujedno predstavljaju i stupanj njihove ugroženosti. Ugroženim se smatraju svojte koje su smještene u jednu od sljedećih kategorija: CR – kritično ugrožene EN – ugrožene VU – osjetljive Oznake se nalaze iza oznake flornih elemenata u popisu flore. Nepotvrđeni nalazi vrsta u popisu flore (označeni su znakom ♦) i nalaze se iza oznake flornog elementa.

REZULTATI – Results

27

M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA)

Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44

H P. lonchitis (L.) Roth; 10 G P. setiferum (Forsk.) Wouynar; 10 Equisetaceae G Equisetum arvense L.; 10 G E. fluviatile L.; 10 G E. hyemale L.; 10; VU G E. palustre L.; 10 G E. pratense Ehrh.; 10 G E. sylvaticum L.; 10 G E. telmateia Ehrh.; 10 G E. variegatum Schleich.; 10 Hypolepidaceae (Pteridaceae) G Pteridium aquilinum (L.) Kuhn.; 11 Cupressaceae Juniperus communis L.; 10 * J. horizontalis Moench; 12 J. sabina L.; 12 J. virginiana L.; 12 Chamaecyparis lawsoniana (Murray) Parl.; 12 * Ch. pisifera (Sieb. et Zucc.) Endl.; 12 Thuja occidentalis L.; 12 Th. orientalis L.; 12 Th. plicata Don; 12 Pinaceae Abies alba Mill.; 3

Lycopodiacae Ch Lycopodium clavatum L.; 11 Ch Diphasiastrum complanatum (L.) Holub; 10 Ophioglossaceae G Ophioglossum vulgatum L.; 10 Polypodiaceae H Polypodium vulgare L.; 11 H H G H P P P P P P P P P P Woodsiaceae (Athyriaceae) Athyrium filix-femina (L.) Roth; 11 Cystopteris fragilis (L.) Bernh.; 11 Gymnocarpium dryopteris (L.) Newm.; 10 Woodsia ilvensis (L.) R. Br.; 10

MAGNOLIOPHYTA-CONIFEROPHYTINA
P P P P P P P P P P * A. concolor (Gord.) Engelm.; 12 * Cedrus atlantica (Endl.) Manetti; 12 Larix decidua Mill.; 12 Picea abies (L.) Karst; 12 * P. omorika (Pančić) Purkyné; 12 * P. pungens Engelm.; 12 Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra; 12 P. strobus L.; 12 P. sylvestris L.; 12 Pseudotsuga menziesii (Mirbel) Franco; 12 Taxaceae P Taxus baccata L.; 9; VU

MAGNOLIOPHYTINA-MAGNOLIOPSIDA
P P P P P P P G T T T P P H T H H H H G T H T H H H H Aceraceae Acer campestre L.; 8 A. negundo L.; 12 A. obtusatum Waldst. et Kit.; 6; ♦ A. platanoides L.; 8 A. pseudoplatanus L.; 8 * A. sacharinum L.; 12 A. tataricum L.; 6 Adoxaceae Adoxa moschatellina L.; 10 Amaranthaceae Amaranthus graecizans L.; 12 A. lividus L.; 11 A. retroflexus L.; 11 Anacardiaceae Cotinus coggygria Scop.; 3; ♦ Rhus typhina L.; 12 Apiaceae Aegopodium podagraria L.; 9 Aethusa cynapium L.; 9 Angelica sylvestris L.; 9 Anthriscus sylvestris (L.) Hoffm.; 9 Apium nodiflorum (L.) Lag.; 3 Astrantia major L.; 2 Berula erecta (Huds.) Coville; 10 Bupleurum longifolium L.; 3 Carum carvi L.; 9 Caucalis platycarpos L.; 11 Chaerophyllum aromaticum L.; 7 Ch. aureum L.; 3 Ch. hirsutum L.; 3 Cnidium silaifolium (Jacq.) Simk.; 3 H H H T H H H H H H H H H H T H H H H H H H H H H H H H T T T Conium maculatum L.; 11 Daucus carota L.; 9 Eryngium campestre L.; 3 Falcaria vulgaris Bernh.; 9 Hacquetia epipactis (Scop.) DC.; 6 Heracleum sphondylium L.; 9 Laser trilobum (L.) Borkh.; 6 Laserpitium krapfii Crantz (= L. marginatum Waldst. et Kit.); 6 L. latifolium L.; 8 L. prutenicum L.; 8 Ligusticum lucidum Mill.; 3 Oenanthe banatica Heuff.; 6 Oe. fistulosa L.; 11 Oe. silaifolia M. Bieb.; 3 Orlaya grandiflora (L.) Hoffm.; 3 Pastinaca sativa L.; 11 Peucedanum alsaticum L.; 3 P. austriacum (Jacq.) Koch; 3 P. cervaria (L.) Lapeyr.; 3 P. oreoselinum (L.) Moench; 8 Pimpinella major (L.) Huds.; 8 P. saxifraga L.; 9 Sanicula europaea L.; 11 Selinum carvifolia (L.) L.; 9 Seseli annuum L.; 3 S. elatum L. ssp. osseum (Crantz) P. W. Ball.; 3 S. montanum L.; 3 Sium latifolium L.; 7 Tordylium maximum L.; 9 Torilis arvensis (Huds.) Link.; 3 T. japonica (Houtt.) DC.; 11

28

. ssp.. 7 S. pannonica Scheele... CXXXIV (2010)... 11 H C. 11 T Ch. 9 Conyza canadenis (L... parviflora Cav.. 8 Aquifoliaceae P Ilex aquifolium L. ex Willd. 3 T Chamomilla recutita (L. jacobaea L... erucifolius L.. ssp.. macroptilon Borb.. vulgaris Gaertn. 9 T Carpesium cernuum L.. 11 H A.) Dumort.) All. 9 Solidago canadensis L.. 2 H C. 12 T Anthemis arvensis L. rivulare (Jacq. 12 Inula britannica L. 9 Tanacetum corymbosum (L.) All. ssp. orientale Hoffm. 11 H T H H H H H H T H G H H T H H T T T T H H H H H H H H H H H H T T T H H G G H T G H H H H H H H T T H H H H H Cirsium acaule Scop.. ssp. 8 H A. 10 Onopordum acanthium L. 7 S. 9 C.). 7 S. vochinensis Bernh.. tomentosum Mill.. lutea Desf. eriophorum (L. fritschii (Hayek) Dostál. 3 T Centaurea cyanus L.. Bieb.. hybridus (L. rivularis (Waldst. 9 Logfia minima (Sm. (= Gnaphalium sylvaticum L. 9 Asclepiadaceae H Vincetoxicum hirundinaria Medik.. millefolium L. verlotiorum Lamotte. 9 H Buphthalmum salicifolium L. triniifolia Heuffel.) Scop. 6 I.) P.. 6 Echinops exaltatus Schrad. canum (L.) Rchb. Mey. Kern.. 6 E. ex DC. sylvaticus L. ensifolia L. 8 Matricaria perforata Mérat (=Tripleurospermum inodorum (L. spiraeifolia L..) Cronquist. ssp. 3 H C. oleraceum (L. 7 P. triumphetti All. VU Araliaceae P Hedera helix L.) Gugler. barbareifolius (Wimmer et Graebn.) Boiss. pseudophrygia (C. 9 Filago vulgaris Lam. 12 G. A. 7 H A. cotula L. palustre (L. 3 I.. Blake..) Walters (= S. distans Waldst.M.. 9 Petasites albus (L. 3 I.. 1–2. 6 H A...) DC. 3.... ruthenica M.. et Scherb. 8 H C. 5 H A. et Kit... vulgaris L. (= Chrysanthemum corymbosum L. (= Filago minima (Sm... 9 Ch Artemisia absinthium L. ssp. 12 Doronicum austriacum Jacq.) Scop. 9 Filaginella uliginosa (L.) Sch... 9 H A.. 7 S.. fuchsii (Gmel. 3 H C. 9 Pulicaria dysenterica (L. Gaertn.). et Kit. 9 Erechtites hieraciifolia (L. nutans L. W. nigrescens (= C. HRVATSKA) Šumarski list br.. 3 T Ambrosia artemisiifolia L. arvense (L... 3 D.. salicina. paniculata L.). 5 H Bellis perennis L. 11 H Aster amellus L..). aquaticus. (= Tripleurospermum tenuifolium (Kit.. erraticus Bertol...) Scop... 7 C. 5 H C.).) Sch. montana L. 2 H C. 9 Asteraceae H Achillea aspleniifolia Vent. Schul. 3 I.. scoparia Waldst. 25-44 Apocynaceae Ch Vinca major L. helenium L. B. 12 S. aquaticus Hill ssp.) Scop. 12 Eupatorium cannabinum L..) Freyn). 3 H Asarum europaeum L. 7 H C. 8 S. 9 C.Mey.. 7 H Carduus acanthoides L. salicina L.) Sch. salicina L. suaveolens (Pursh) Rydb. 8 S.... 7 T Bidens tripartita L. 3 H C. nigrescens Willd.. F.. vulgare (Savi) Ten...) Raf. 8 Serratula tinctoria L.) Pers. 8 Aristolochiaceae G Aristolochia clematitis L. 6 Leucanthemum praecox Horvatić. 3 H C. gigantea Aiton. 3 H A. vulgaris L. Kern.. conyza DC... hirta L. tanacetifolia Janch. 12 S.) Opiz (= Gnaphalium uliginosum L. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. virgaurea L. 12 Ch V.. 9 I. 9 I.. ssp. et Kit. 9 C.) Gaertn. 11 T A. 1 H Carlina acaulis L. 9 H C. 9 H A. 9 S. 3 H C. phrygia L.) Pers. et F...) S. 9 H C. 7 H Arctium lappa L. trichophylla (Boiss. 11 T A.. sphaerocephalus L.. oculus-christi L. stenolepis A. 3 H C. 9 M. 3 Jurinea mollis (L. tinctoria L. 12 Senecio aquaticus Hill ssp.. 6 H C.. 7 29 . jacea L. nigra L..) Hayek... 6 I. minus Bernh. 12 H A.).) Bernh. nemorensis L. 12 Erigeron annuus (L. ssp. crispus L. scabiosa. 9 H A. nemorensis. ssp. 3 I. 3 Omalotheca sylvatica (L.. nemorensis L. 3 G A. 9 L.. vulgare Lam..) Čelak . Bip. scabiosa L. 6 H Adenostyles alliariae (Gouan) A. 6 C. 9 C. viscosus L. Bip. 7 C. 11 Galinsoga ciliata (Raf. 9 H C.. grinensis Reut. 3 P. 6 H C.). minor L. aspera (Poir. Bip... 9 Rudbeckia laciniata L.. collina Becker ex Rchb. 9 S. pectinata L. rhenana Boreau.) Rauschert (= Matricaria chamomilla L.)..

pyrenaica (L. 3 H C. vulgare L.. 6 T Lepidium ruderale L. 11 T Thlaspi alliaceum L. D. spicatum L..) Cavara et Grande. 8 P L. 11 H R. 9 Campanulaceae H Campanula bononiensis L.. scorpioides L. 3 Balsaminaceae T Impatiens noli-tangare L. 9 G C. 8 T Raphanus raphanistrum L. 12 30 . strumarium L. 7 H Hesperis sylvestris Crantz.. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. cylindraceum Sibth. 9 H Jasione montana L... 3 P V... turrita L. impatiens L. Br. 7 H Pulmonaria longifolia (Bast. 9 H B. bulbifera (L.... 8 H C.) Heynh. 8 H Symphytum officinale L.) L.. 9 H C. 11 T Draba muralis L. 8 H C.) Boreau (= P..) Besser. opulus L.. vulgaris L. 9 H C. 9 H Lunaria rediviva L. montanum L. 11 H Rorippa amphibia (L. rapunculus L. et B.) Dumort. cervicaria L... 9 Boraginaceae T Anchusa arvensis (L. HRVATSKA) Šumarski list br. officinalis L. sylvestiris (L. 3 P L.) Crantz (= Dentaria enneaphyllos L.). trifolia L. auriculata Lam.. praecox Wulfen. 9 H C. 3 T Cardaminopsis arenosa (L... 3 H Phyteuma nigrum F. recta Vill.. caprifolium L.... 8 T Buglossoides arvensis (L.. 9 Berberidaceae P * Berberis thunbergii DC...) Chaix in Vill. 11 H Barbarea vulgaris R. 12 T Calepina irregularis (Asso) Thell.. persicifolia L. 11 T C...M. 3 H A.. Mey.. rhytidophyllum Hemsl.. Bieb. 7 H C. 8 T Heliotropium europaeum L. 8 H Capsella bursa-pastoris (L. 9 H C.. montanum L.. 8 P S.).) Crantz (= Dentaria bulbifera L. 12.. et Kit.) W.. 12 P B. glomerata L. purpurocaerulea (L. 9 Tussilago farfara L. enneaphyllos (L. et Schult. J. 7 H Ph. 9 H Echium vulgare L.) Hayek (= Arabis arenosa Scop. Johnston (= Lithospermum arvense L. Cardamine savensis Schultz)... 11 T Brassica nigra (L.) Gaertn.) Hill.. stricta Link ex Roem.. 12 X. et Scherb..) Besser.. Schmidt. 3 H P. perfoliatum L. 8 G S. 3 T Th. 25-44 T. waldsteinii Dyer (= Dentaria trifolia Waldst... 11 H Cardamine amara L. 3 H R.) Besser..). 5 T R. 9 Caprifoliaceae P Lonicera alpigena L.. orbiculare L. azurea Mill.. austriaca (Crantz) Besser. 10 T M.. 9 H Th. 9 P * V. angustifolia L. 8 T Legousia speculum-veneris (L...) Sch. officinalis L. patula L. et Kit. M. 8 P S.. caerulea L. Bip.. hirsuta L. arvense L. 3 P L.). 2 T.) Chevall. 9 P Sambucus ebulus L.) Scop. ramosissima Rochel.. 7 Cannabaceae P Humulus lupulus L. 11 T A. 3 G Armoracia rusticana P. pratensis L... tuberosum L.. 11 T Erophila verna (L..) Rchb.). 9 Xanthium spinosum L. trachelium L. 3 Ch A.. 9 H R. et Kit. 9 Betulaceae P Alnus glutinosa (L. sibirica L... 12 Xeranthemum annuum L. 3 T Th. 9 H M. rapunculoides L. sylvatica Hoffm.. hirsuta (L. 9 H Epimedium alpinum L. 11 H A.). 7 H P. 3 T C.) I.. mollis Wulfen ex Hornem. 1 H Lithospermum officinale L..) M.. 12 Callitrichaceae Hy Callitriche stagnalis Scop. 11 H Th..) I. 10 P * Symphoricarpos orbiculatus Moench. 3 H Diplotaxis tenuifolia (L. palustris (L.. 12 P B. 9 H Omphalodes verna Moench... pendula Roth. W. 9 T M.... xylosteum L.. Johnston (= Lithospermum purpurocaeruleum L. (= A. 11 H Arabis glabra (L.. 3 T Arabidopsis thaliana (L. nigra L.). 3 H Cerinthe minor L. kitaibelii Becherer (= Dentaria polyphylla Waldst. 9 T Myosotis arvensis (L.) Bernh. 9 H C. 1 Buxaceae P Buxus sempervirens L.. 1–2.). 9 H H G T T T T G C.) DC. 3 H Cynoglossum officinale L... macrophyllum (Waldst.. 8 T Conringia orientalis (L.. et Sm. racemosa L. 7 Brassicaceae H Alliaria petiolata (M. 9 H A. 3 H Ph. 11 T Sisymbrium officinale (L. 11 H Erysimum odoratum Ehrh. Gaertn.) Medik. Koch. 6 H C.. 9 T Sinapis arvensis L. EN X.... 3 H C. M. 9 P * Betula nigra L. CXXXIV (2010).. 8 G C. 3 H A...) Scop. 9 T Alyssum alyssoides (L. 12 P Viburnum lantana L. Bieb. 3 H M.

) Moench.. 9 T Spergula arvensis L.. 9 H L. glomeratum Thuill. holostea L. 9 Ch St. foetida L. nummularium (L. 11 T Lapsana communis L.) Čelak.. 3 H L. 3 T M. sylvestris Wulfen. urbicum L.. umbellatum L. sylvatica (Kit. pratense Tausch. 9 H Moehringia muscosa L... 11 H Ch. 8 H H.. caespitosum Dumort. rosea L. nummularium.. 9 H L. ssp.. 3 H T. 3 H S. 11 H Stellaria graminea L. 6 H H.) Griseb.) J.. pontederae (A.. et Kit. alba (Mill. giganteus D’ urv. ex Willd. 3 H D. cantabrica L. serriola L. setosa Haller f. 3 H Hypochaeris maculata L. 9 T Picris echioides L. Gmel.. 11 T C. 5 H D. 9 H S. 9 H Dianthus armeria L. (= Viscaria viscosa Asch.).) Clairv. media (L. 5 T L. 3 H Myosoton aquaticum (L. murale L. ssp. ssp. et Kit. ssp. 11 T T T H Ch.) Dumort. ssp. 9 H H. 11 H C. 9 H H.. 3 H L. 9 H Cichorium intybus L. 9 T Petrorhagia prolifera (L. vulgaris (Moench) Garcke.. oleraceus L.. 11 H H.. semidecandrum L.) Mill.. villosum Jacq.) Link. lachenalii C. 9 Cichoriaceae H Aposeris foetida (L.) Holub. 9 T S.. bifidum Kit.. (= H. 9 Cistaceae Ch Fumana procumbens (Dunal) Gren....) Hill..) R.. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. 7 H H. 8 Ch H.. 10 T A...). 3 G Convolvulus arvensis L. 25-44 Caryophyllaceae Agrostemma githago L.) Greuter et Burdet. giganteiformis Borbás ssp..) Bartl. bauhinii (Besser) Petunnikov... 9 H Hieracium acuminatum Jordan (= H. 9 H Leontodon autumnalis L. 3 H S.. polyspermum L. pratensis L. C. (Lyons) Symons..... 1 H P. palustre agg. collinus Waldst. praealtum Vill. taraxacoides. 9 T S. racemosum Waldst. 9 T Holosteum umbellatum L. eumonspessulanus Novák. 7 H Cucubalus baccifer L. Presl et C. 11 Ch Spergularia rubra (L.. hispidus L. piloselloides Vill..) Mill.. asper (L. ssp. 3 H D. 11 Ch. incanus (L. vulgare (Hartman) Greuter et Burdet. verrucosus Scop. 9 T Ch. pratensis.. 1 H H. 9 H H..M. 8 H D. 8 Celastraceae P Euonymus europaeus L. 8 T L. 11 H Crepis biennis L. radicata L. et Godr.) Wallr. 11 H C. 9 H H.. 3 H Chondrilla juncea L... latifolius (L. 11 Ch. glaucum L.. 9 H Prenanthes purpurea L. 11 H C. 11 H St. latifolia Poir. pavichii Heuff. tectorum L.. glutinosum Fr. Kerner) Soó. 9 H S. 7 H Sonchus arvensis L. et Kit. paludosa (L. murorum L... 9 H P... trinervia (L. 11 H Taraxacum officinale agg.. 3 Ch Helianthemum nummularium (L.. 3 H H. 11 T Scleranthus annuus L... flavescens Waldst. japonicus L. viridiflora L. 11 T C.. 8 H H. 3 T C. 1–2... ssp. capillaris (L. viscaria L. 9 Polycnemum arvense L.. taraxacoides (Vill. monspessulanus L... orientalis (L.) Vill.. saxifraga (L. HRVATSKA) Šumarski list br..).. 3 H C. pratensis L..) P. 3 H Lactuca quercina L. bonus-henricus L.. 11 T Ch. 3 H Saponaria officinalis L. fontanum Baumg. 11 T C... 3 H C.. 11 H T. lactucella Wallr. Weber.. CXXXIV (2010). 10 T C. nemorum L.. 3 T T T T 31 . 9 H S. 5 Ceratophyllaceae Hy Ceratophyllum demersum L.. noctiflora L.. 9 H T. fil. crispus Vill. 11 Cerastium brachypetalum Pers. Br.. 7 T C.. ex Gochnat ssp.. flos-cuculi L. 8 T C. 11 Chenopodiaceae T Atriplex patula L. giganteus.. hieracioides L. Presl. 7 H H. 9 P E.) Schrank. 11 T Chenopodium album L. 3 H Mycelis muralis (L. 3 T Sagina apetala Ard. 11 T S. 3 T Gypsophila muralis L. 3 H L. mantica (L. 6 H D. barbatus L.. 12 P E. nutans L...) Moench.) Less.. 7 H D.) Desr.) Mérat ssp. holosteoides Fr. 9 H H.. 8 Convolvulaceae H Calystegia sepium (L. Ball et Heywood. hybridum L. 6 H D. 9 H Lychnis coronaria (L. 9 H Tragopogon dubius Scop. carthusianorum L. pilosella L.... 3 P E.) Clairv. et Kit.. 9 T St. obscurum (Čelak. sylvaticum Waldst.. W. ssp. 11 Arenaria serpyllifolia L. sabaudum L. 3 C.) Mill. 11 H Silene dioica (L. 9 T M.

Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. 3 Ch S.. 9 H L. 8 H L. ♦ T Lathyrus aphaca L.. 8 T Pisum sativum L.. 12 H Trifolium alpestre L. 5 Ch Genista germanica L. stricta L. 3 H K... drymei. villosus Pourret. 3 H Dorycnium pentaphyllum Scop. 8 P C.. 3 P Laburnum anagyroides Medik.) Krocker.. 3 H Galega officinalis L. 11 H T. minima (L. 3 H L. 3 H E.. repens L.) Ehrend. ochroleuca L. 5 T E. ochroleucum Huds... (= E. 8 H T. montanus Bernh.). 9 H T.... 7 G E. 7 Cucurbitaceae G Bryonia alba L. europaea L. 7 H Vicia cassubica L. 12 P Robinia pseudacacia L. 9 H M. 9 T L.) Huds.) Roem. peplus L. 9 H K. 9 H Succisella inflexa (Kluk) G. 4 Ch G.. polychroma A. 8 P Cytisus scoparius (L. 8 Elatinaceae Hy Elatine hydropiper L. exigua L. orientalis Mill.). 9 Dipsacaceae T Cephalaria transsylvanica (L. intermedia (Pernh.. 6 H E. 9 Ch Chamaecytisus hirsutus (L. 8 H Lotus corniculatus L... linifolius (Rchd. niger (L. campestre Schreb. album L. 5 T Echinocystis lobata (Michx) Torr. drymei Heuff. 11 H M... 8 Ch S. ssp. glychyphyllos L. epithymoides L. maximum (L. Beck.. ssp. 3 H Scabiosa columbaria L. 9 T T. perennis L.. michelianum Savi..) Peterm. 3 H C. telephium L. laciniatus L... sanguinea L. aureum Pollich. 11 T M... 3 H Succisa pratensis Moench. sativum ( incl.. nissolia L.. sativa L. CR H T. 3 T T.. P Corylus avellana L. polyphylla (DC. dulcis L...) Hull... mas L. 11 T E. arvense L...) Bernh. et Kit. P. 9 T S.. montanum L.) Pallas. 3 H L.). 12 H Anthyllis vulneraria L. uliginosus Schkuhr. ssp.) L. 3 T T. brittingeri Opiz et Samp. supinus (L. 3 H S. tinctoria L.. vernus (L.) J.) Bernh... medium L. carniolica Jacq. Parn. 12 Cuscutaceae T Cuscuta epithymum (L. 3. helioscopia L. 8 H S... pannonicum Jacq.. 9 T T. 9 H A. 8 Corylaceae P Carpinus betulus L. salicifolia Host.. 3 G M. 3 H E. 11 H L. 9 H D.. rubens L. hispanicum L. pilosus L.... 8 H V. 1–2. varia L...) Link.. (= E... villosa Waldst. 9 Euphorbiaceae Ch Euphorbia amygdaloides L. dipsacifolia Kreutzer. VU T T. 3 H T. 11 T E. luteus (L.) Arcang. Kern. 3. 3 H L. esula L. 7 Ch E.)... (= E. et A. verrucosa L. 8 Ch Coronilla coronata L. sexangulare L. 8 G L. 9 H T. 7 H K. dubium Sibth.. 9 Ch Ononis arvensis L.) Wohlf. 11 T M. Gray. ex Willd. 9 G Mercurialis ovata Sternb. 3 G T. ssp. 9 Ch Ch..M. 8 H E.. ssp.. fragiferum L. hybridum L. 3 P C. 9 Ch Sempervivum tectorum L. CXXXIV (2010).. 8 P Lembotropis nigricans (L.. sylvestris L.). incarnatum L. herbaceum (Vill. 3 T E. hirsutus L. 7 Ch Sedum acre L. serrulata Thuill.. 11 T Melilotus alba Medik..) Rouy. 4 Ch Vaccinium myrtillus L. et Wettst. cyparissias L.. 5 G L.. triandra L... et Schult. 8 G E. 8 Fabaceae P Amorpha fruticosa L. 9 32 . (= Cytisus nigricans L. 8 Crassulaceae Ch Jovibarba globifera (L. 9 T E... ssp.) Coult.. hirta (L..) Bässler). 1 H Dipsacus fullonum L. pratensis L. 10 Ericaceae Ch Calluna vulgaris (L.. 3. 25-44 Cornaceae P * Cornus hungarica Kárpati. officinalis (L. 1. platyphyllos L. latifolius L.. drymeia Heuff. 9 G L. tuberosus L. pratense L. ssp. ssp... 9 T Medicago arabica (L. 9 H Hippocrepis comosa L. ssp..) J. 8 P C. 3 H D. pilosa L. 9 H M.) Link. 7 P C. venetus (Mill. 9 Ch S. et Hoppe. patens Schreb. 7 Ch G. HRVATSKA) Šumarski list br. 8 T T. germanicum (Gremli) Rikli.). 3 H T.. 11 H T. 3 G L.. gmelinii Fritsch (= L. pentaphyllum Scop. cracca L. (= L. 3 H D. 3 Ch Astragalus austriacus Jacq. sativa L.. Parn. 9 G E. 9 H Knautia arvensis (L. sativa. 11 T C... arvense L.) Griseb. lupulina L.) Nyman. ssp... 11 T T. falcata (L..) Bartal. 8 T L.) Link.

9 V... perforatum L.) Schreb.. 9 Hippocastanaceae P Aesculus hippocastanum L. pulchrum L. 12 Guttiferae (Clusiaceae.. glutinosa L. 12 P * Q. sylvatica L. 11 H Salvia austriaca Jacq. 3 H Lamiastrum galeobdolon (L.) Scholler.. piperita L. 9 H Glechoma hederacea L..) Schweigg. 12 P * R. 11 H Origanum vulgare L. germanica L. nemorosa L. 9 H Marrubium vulgare L. 5 V. 3 H St. 6 P Q.. reptans L. 11 H H. phaeum L.. 5 Fagaceae P Castanea sativa Mill. 11 H M..) Druce. 11 V... 3 P Q.) L’Her.. 9 V.. 3 T G.. 11 H Melissa officinalis L. officinalis (L) Trevisan (= Betonica officinalis L.) Schreb. ssp. 2 V. EN H S. tetrapterum Fr. 9 G C. pratensis L. virgiliana (Ten. 6 T Stachys annua (L.. 8 T G. 1 H A. 9 H Leonurus cardiaca L.. 11 H H.. 8 P * Q. 9 H Lamium album L. (= V.. sativa L.. Gray. et Koerte. grandiflora Scop. hirsuta (L. 8 H Mentha aquatica L. rubra L. EN T Gentianella ciliata (L.) Dandy. 9 V... Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. 3 33 .. 9 H A. 7 T G. 8 H Calamintha grandiflora (L. 8 H H.. purpureum L. 3 H C.) Ehrend.) L. uva-crispa L.) L... 8 V.) Liebl. arvensis (Lam.)....).. 8 H P. sylvatica Bromf... pannonica Crantz. 11 T G.) S. 9 H L. 3 Geraniaceae T Erodium cicutarium (L. 12 P J. 8 V. Hypericaceae) H Hypericum hirsutum L.. (= D. 10 H St.. 10 H G.. amplexicaule L.. ssp.... 3 H Scutellaria galericulata L. 3 T G.. pisiformis L. 9 H G. 6 Fumariaceae G Corydalis cava (L.. molle L. (=Lamium galeobdolon /L.. 9 H Gentiana asclepiadea L... arvensis (L.. 3 H P. 11 V. 5.. 11 H G. tenuifolia Roth. humifusum L.. exaltatus L. 9 Ch G. 9 H L.. crenata Siebold et Zucc. 9 H G.) Ten. 9 Ch Teucrium chamaedrys L.) Huds... regia L. sepium L.. 9 T G. 9 H H. 8 T Ajuga chamaepitys (L. arvensis L. verticillata L.. 9 H M. 3 P Fagus sylvatica L. orvala L. palustris L.). 8 P Q.)... hastifolia L..). montanum L. 9 H L.. sativa L.) Borkh. villosa Roth. HRVATSKA) Šumarski list br..) Moench.. officinalis Moench). pulchellum (Sw..../ L. 2 T L. 12 Hydrangaceae P Deutzia scabra Thunb. solida (L.... 12 Lamiaceae Ch Acinos alpinus (L. sylvatica (= C. 9 H Prunella grandiflora (L. 8 H S... pneumonanthe L. longifolia (L. maculatum L. robertianum L. 3 P Q.) Clairv. rotundifolium L. 8 V. CXXXIV (2010).) Savi. cruciata L. nigra (L. tetrahit L. 11 H M. nepeta (L. 10 H M. 3 T A. laciniata (L.) Ehrh. 12 H H T T T H T H T T H H H T T P Philadelphus coronarius L.. palustre L.. 8 H Clinopodium vulgare L. 1–2. et Kit. 9 H S. 9 H S. 3 H St.. 25-44 V.. 11 Gentianaceae T Centaurium erythraea Rafn. marrubiastrum L. pubescens Besser. 9 T G.. lutea L. dissectum L. 3 V.. 8 T St. oroboides Wulfen.. 11 T C. 11 T Galeopsis ladanum L. 11 H St. robur L. ssp. sanguineum L. ♦ verticillata L.. tetrasperma (L.) L. F... 11 H M.. lucidum L. 11 V.) Moench. 9 H L. 11 T G. pubescens Willd. 8 H St. 9 H Ballota nigra L. 11 H H. lathyroides L. grossularia L. 9 T L.. frainetto Ten.M.. prismaticum Arcang. 10 H S. 9. recta L. 12 Juglandaceae P Juglans nigra L. angustifolia L. 3 H G. genevensis L.. vulgaris L. 9 V... pulegium L. (= R.. hirsuta Waldst. 9 H Lycopus europaeus L. 3 Grossulariaceae P * Ribes rubrum L. speciosa Mill.. 8 P Quercus cerris L... 1 H Melittis melissophyllum L. petraea (Matt.. 9 T Fumaria officinalis L.. 8 H Nepeta cataria L.. sylvatica L. 3 V. 11 T Geranium columbinum L. dumetorum L. ssp. sativa... 3 H C.

CR P... scordium L. vulgaris L. 11.... trigynum L.. dodonaei Vill. 1.. 12 Polygalaceae Polygala comosa Schkuhr. 9... 11 H L. lycoctonum L.. ssp. 9 34 . 8 R.. 12 Papaveraceae Chelidonium majus L.... lycoctonum L... Presl. EN H Lavatera thuringiaca L.. 3 P Ligustrum ovalifolium Hassk.. 3 Ranunculaceae Aconitum anthora L. stricta L. 11 H Epilobium angustifolium L. 10 Moraceae P Maclura pomifera (Rafin.. 6 H L. et Sm. (incl. punctata L.. 3.. sylvestris L.. conglomeratus Murray.M. 3 Lysimachia nemorum L. 11 P.. Schneider. officinalis L. 11 R. vulgaris Huds. sanguineus L. ornus L.. 3 H M... 8 H E. 11 A. 8 Anemone nemorosa L. 11 P. 12 Plantaginaceae Plantago lanceolata L. CXXXIV (2010). 3 T Radiola linoides Roth. 11 R.... 9 P. 3 P F. portula (L. 9 A.. 11 R.) Nym.) D. palustre L. 11 Phytolaccaceae Phytolacca americana L. O.). 6 Ch L.. EN H M. 9 Polygonaceae Fallopia convolvulus (L.) Nym. 8 L. VU H L. parviflora L. trionum L. hirsutum L. 10 H E. pulcher L. 9 Adonis flammea Jacq. 11 Polygonum aviculare L. minus Huds... 9 H Oenothera biennis L. 11 Papaver argemone L. 12 Nymphaeaceae Hy Nymphaea alba L. 5 L.. 10 P... mite Schrank. 11 P... montanum L. 9 Primula veris L. lapathifolium L.. 9 H E... media L. lanceolatum Sebast. HRVATSKA) Šumarski list br.. salicaria L. 11 O. 11 F. 9 Platanaceae * Platanus acerifolia (Aiton) Willd. W. 11 H Althaea cannabina L. 11 Cyclamen purpurascens Mill. ♦ Oleaceae P Fraxinus angustifolia Vahl . tenuifolium L. ex Spreng. 9.. 3 H E. dumetorum (L. 11 A. 11 P Hibiscus syriacus L. ranunculoides L. obtusifolius L. 12 Rumex acetosa L. hydrolapathum Huds.. lutea Baumg. 11 O. acetosella L. 9 P... 9 R. K. 3 H E.. picridis F. 3 H A. 11 * Reynoutria japonica Houtt. 8 Lentibulariaceae Hy Utricularia vulgaris L.. rhoeas L.) Á. europaea Jordan. 9 H H H H H T T T G H H H P H H T T T T T T T T P H H H H H H T H H T T T G H H H H H H G H H G T G G Oxalidaceae Oxalis acetosella L.. 12 P L. 11 Portulacaceae Portulaca oleracea L. obscurum Schreb. 11 Orobanchaceae T Orobanche loricata Rchb. ♦ Hy Nuphar lutea (Sm... nummularia L. tetragonum L.. 9 H E. foemina Mill.. 3 T L.... 9 Loranthaceae P Loranthus europaeus Jacq.. vulparia ( Rchb. vulgaris L... moschata L. 1 Ch Th. 9 H E.. 11 R. hydropiper L.. 9 Lythraceae T Lythrum hyssopifolia L.. et Mauri.. 3. 11 P.. 11 T L. excelsior L. 3 T O... parviflorum Schreb. 8 L. (= O... 9 H E. corniculata L. 3 R. 3 T M. 7 Onagraceae H Circaea lutetiana L. neapolitanum (Ten. 11 P.) C. 9 Actaea spicata L. Löve. dubium L. 11 P. neglecta Wallr.. Schultz et Koch). dillenii Jacq.. 9 H Malva alcea L. hirsutum L. 11 Primulaceae Anagallis arvensis L. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. major L. 8 P.... 1–2. 10 H E.. ssp. ♦. 11 Malvaceae T Abutilon theophrasti Medik. A. 25-44 H T. palustris Sm.. serpyllum L... 8 P F.. 11 O.. vulgare L. 3 A. 11 Monotropaceae G Monotropa hypopitys L.) Holub... crispus L... 10 Linaceae T Linum catharticum L. persicaria L. 11 T M. 8 Ch Thymus longicaulis C. 12 T H.. flavum L. 11 R. roseum Schreb..) Sibth.

nemorosus DC. recta L. fluitans Lam. ssp.. 12 P Malus pumila Mill. bulbosus L. ♦ C.. 11 H R. 11 P Prunus armeniaca L. 11 P Kerria japonica (L. et Kit. domestica L. 8 P R.. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. canescens DC.. 8 H R. 11 T Sherardia arvensis L. bulbosus... torminalis (L. laevipes Opiz. 11 H F.. 11 T R. sylvaticum L. 3 H P. 9 H G. reptans L. spinosa L. 8 H G. 10 P Sorbus aria (L.... dumetorum Waldst. 9 H P. 7 H P. 8.. idaeus L. dasyphylla (Schur. 9 H R. minor. ssp.... 12 Rubiaceae T Asperula arvensis L.. rupestris (Scop. cinerea Chaix ex Vill. supina L.. 6 H R. viridis Duchesne. 11 H R. gallica L. odorus Waldst. mollugo L. tormentilla Stokes). odoratum (L. 3 H G. 9 H Th. 3 H Aruncus dioicus (Walter) Fernald (= A.. 10 H Aremonia agrimonoides (L.. flavum L.. et Kit.) Räusch.. 3 Helleborus dumetorum Waldst.) Maxim. 8 H Thalictrum aquilegifolium L. trichophyllus Chaix. pyraster Burgsd. 25-44 Caltha palustris L. acris L. 12 P P. 7 G Hepatica nobilis Schreb. 11 H P. F. spinosa. aparine L..... 12 P P. 12 P Cotoneaster horizontalis Decne. ssp. 11 P S. (= R. 9 G G. 9 H Galium album Mill... erecta (L. 9 H C... 8 H Cruciata glabra (L.. lanuginosus L. 1 H P..) Crantz. 1. ssp.). 10 H R. serpens Schrank (= R.. 9 H R... minor Scop. ficaria L. 9 P Pyracantha coccinea M. ♦ H R. oxyacantha L.. J. 8 H R. Gaertn. ♦ P Rhamnus catharticus L.). Roemer.) Scop.. Gray. verna auct. 11 T R.) Spach).. tomentosus Borkh. 7 H Filipendula ulmaria (L. 9 T G. 9 H Fragaria moschata Duchesne.) Merxm. 11 P Chaenomeles speciosa (Sweet) Nakai (= Cydonia japonica (Thunb. 12 P P. atrorubens (Waldst... 9 P C. taurina L.. lucidum All. aquatilis L. canina L. lutea L. 3 Eranthis hyemalis (L. muricata Brig.. 3 H A. ♦ vanthouttei (Briot) Zabel. 11 H G. 11 Clematis integrifolia L... saxatilis L. bulbosus L. 12 P P. vulgaris Moench.) Mill. 10 G Isopyrum thalictroides L. acris (= R. sylvestris Kostel. 9 C. argentea L.) Ehrend. 11 Rhamnaceae P Frangula alnus Mill. 11 P R. et Schreb.). parisiense L.. corymbifera Borkh. sylvestris (L.. 7 H P. 3 P R.. 9 G G. Beck) Hedl. et Kit. 9 P R. (= P.. steveni Andrz.. et Podl. 9 Ch Spiraea chamaedryfolia L. micrantha Borrer ex Sm.. aleae (Willk..... 9 H F.. arvensis L. micrantha Ramond ex DC. 9 G R. spinosa L. 11 Rutaceae Ch Dictamnus albus L. polyanthemoides (Boreau) Ahlfvengren. 3 H A. recta L. hirtus Waldst. 9. domestica L. 9 T Nigella arvensis L.. ssp. ssp.). sardous Crantz. verum L. 9 P S. austriaca (G. rotundifolium L. 1 P S. 1–2. Mey. 8 Hy R. 8 Consolida regalis S. ssp. 9 Resedaceae H Reseda inodora Rchb. 9 Rosaceae H Agrimonia eupatoria L. HRVATSKA) Šumarski list br.. repens L. 9 Hy R. 7 P F. palustre L. VU.) L.. 11 T R. sterilis (L.. 3 P S.. vesca L. mahaleb L. 9 T G.... vitalba L. 12 P Crataegus monogyna Jacq. 8 P R.) DC.. polyanthemos L. pumilum Murray. viridis L.. 7 H R. non L. aucuparia L. 9 P * S..... cerasus L.) Crantz. 5 H Ranunculus aconitifolius L. 9 H R. 2 G H... 9 P P. 10 H Sanguisorba minor Scop. 8 H P.) Garcke. arenaria P. 9 35 . (= P... 9 P R..) Domin. ssp.) Schur.. 7 P R..M. 2 G H. 9 H S. platanifolius L. 9 H Geum urbanum L. 12 P P. ssp. 7 H G. 3 P Rubus caesius L. laurocerasus L. dumetorum. et Kit. 7 H H H P T G G H Potentilla anserina L. et Kit. CXXXIV (2010)..) DC. 12 P Pyrus communis L.. 9 P P. auricomus L. 3 P * P.. flammula L.. grandis (Wenderoth) Zamels. officinalis L.).. ssp.. sceleratus L. 12 P M. 3 H S.. ssp.. heptaphylla L. 11 H P. 11 H P. avium (L. 3 H Pulsatilla vulgaris Mill.. 9 H P. 6 G H. 8 Hy R. 9 P Rosa arvensis Huds... cynanchica L. B.) Salisb. 3 H G. 8 Hy R..) Rouy et Fouc. 7 H F..

. 9 P. phlomoides L... caprea L... 6 H V. 8 H V. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. 9 H Odontites lutea (L. minus. 8 T Veronica agrestis L. 11 T Kickxia elatine (L. odorata L. purpurea L. 9 H V.. ex Boreau. 5 H V. 8 T E.. nigrum L.. 8 T V.. 11 H V. austriaca (= V.. 11 Staphyleaceae P Staphylea pinnata L.. thapsus L. urens L.M. 11 Violaceae H Viola alba Besser.. 8 H V. 3 T Valerianella dentata (L. scopolii Hoppe et Pers. 8 H V. 3 H V. minor Mill..). 8 H Verbascum alpinum Turra. 3 H S. 1 H D. 9 Tiliaceae P Tilia cordata Mill.. 10 H Ch. 3 H L. 3 H V.. polita Fr. ssp.. beccabunga L. EN P D.. 3 T V.. grandiflora Mill. persica Poir. 11 T U... 11 T Hyoscyamus niger L. 9 T Rhinanthus angustifolius C. 10 T V... 9. oppositifolium L. 9 S. 8. cinerea L.. et Kit. blattaria L. 7 Thymelaeaceae Ch Daphne cneorum L. 9 T M.) Desf. 7 H Saxifraga bulbifera L. 9 T M. purpurea L. ♦ canescens (Aiton) Sm. 1–2. Webb (= V.. triandra L. arvensis Murray.. 3 P. 1 T Chaenorhinum minus (L. riviniana Rchb.. 8 H V. 8 H D. 11 H Physalis alkekengi L......) Lange ssp. spuria (L. viminalis L. Wolff ex J. 11 H V. 9 S.. 11 T S. minor L. austriaca L. 9 H V. 9 H V. teucrium (L. officinalis L.. 11 T V. 9 P. montana L.. 11 Ulmaceae P Ulmus glabra Huds.) Swingle. tomentosa Moench.. barbatum Waldst.. pseudochamaedrys /Jacq. 12 36 . 3 H V. 3 P D. platyphyllos Scop./ Nym.. 3 T * O. vulgaris Moench. 8 S.. 9 H V. tricolor L. C. anagallis-aquatica L. nodosa L. 9 T Linaria arvensis (L. chamaedrys L.. laevigata Waldst. umbrosa Dumort. 9 T M. aurita L. 8 H Scopolia carniolica Jacq.... vulgaris Mill. 9 H V. 8 P T. ssp.. 4 H S.. 10 H V..) Pollich. 11 P U.. hederifolia L. laureola L.. CR H D. phoeniceum L. A.. locusta (L... tripteris L.. 7 P U. 9 S. vernalis L. ssp.. 9 T Lindernia procumbens (Krock. 3.. Gmel. 3 T Euphrasia officinalis L.. 3 P P P P P P P P P P P P T V.. 9 H S. mezereum L. HRVATSKA) Šumarski list br. nigrum L. 3 T V. Lehm. 9 T Misopates orontium (L. ssp.... CXXXIV (2010). 8 Urticaceae H Parietaria officinalis L.) Clairv. 3 Ch Solanum dulcamara L. 8 T V.. 9 T Rh. canina L. 9 H V. 10 H Scrophularia auriculata L. 9 T M. stricta D. rostkoviana (Hayne) Towns. 9 Simaroubaceae P Ailanthus altissima (Mill. 8 Ch Digitalis ferruginea L.) Dumort.....) D. 6 Trapaceae Hy Trapa natans L. cristatum L. tremula L. anagalloides Guss... teucrium L. 2. pulverulantum Vill. 9 Salix alba L. laevis Pall. 9 T V.. 8 H V. et Kit. ssp. arvensis L.. 9 G Lathraea squamaria L. VU H D. 9 S. 9 S....... 11 Saxifragaceae H Chrysosplenium alternifolium L. 9 H V. nigra L... 8 T Datura stramonium L. 1 Verbenaceae H Verbena officinalis L. hirta L.. officinalis L. carstiense Ronniger. 12 Solanaceae H Atropa bella-donna L.. VU T Melampyrum arvense L. F. granulata L... 3 H S.) Laterrade. 5 H S. 11 H V. 8 H V. 10 H S.. 9 H V.. nemorosum L. canina L.). scutellata L. lychnitis L. 9 S.. fragilis L. 7 H Gratiola officinalis L..) Borbás. reichenbachiana Jord. serpyllifolia L..) Dumort. jacquini Baumg..) Raf. 3 T K. 3 H Urtica dioica L. austriaca L. 8 P T. 11 Valerianaceae H Valeriana dioica L. pratense L. lanata Ehrh. spicata L.. 25-44 Salicaceae Populus alba L.. 9 H V.... 4 Scrophulariaceae Ch Antirrhinum majus L...

EN G Scirpus lacustris L. J.. et Schult. Schmidt. 6 G * Iris croatica I.. divulsa Stokes.. 10 Dioscoreaceae G Tamus communis L.... 11 Alliaceae G Allium angulosum L.. 11 H J.. germanica L. VU H C. 6 Juncaceae G Juncus articulatus L.. luzuloides (Lam. 3 G A. 10 H L. 5 G A. ssp. digitata L. 9 G Ruscus aculeatus L. 3 37 . 3 Araceae G Arum maculatum L... 10 G Erythronium dens-canis L. 1 G Ornithogalum gussonei Guss. HRVATSKA) Šumarski list br. lamprocarpa Čelak (= C. 9. 9 Iridaceae G Crocus vernus (L. ssp. 3 H L. 10... 9 G * I.... album. VU G Eleocharis acicularis (L. CXXXIV (2010).. pyramidale L. umbellatum L.. 1 G O.. 3 G Fritillaria orientalis Adams (= F. vulpina L. vineale L.) Roem.. 3 G Gagea lutea (L. 3 Hydrocharitaceae Hy Elodea canadensis Michx.) Roem. 9 G J. 8 G C. Horvat et M. VU T C. 9.) DC. hordeistichos Vill.. 10 G Muscari botryoides (L.. ex Hoffm. 3 G Paris quadrifolia L. 3 G I. panicea L. 8 Lemnaceae Hy Lemna minor L.. VU G Maianthemum bifolium (L. 8 H C.) F.. 9. sylvatica (Huds.... hirta L.. 1 G R.) Mill. 11.. pseudacorus L. trisulca L. 11 H C. 11 H J. 9 G A. humilis Leyss... 9 H C. 11 H Luzula campestris (L. 9 H C. neglectum Guss. remota L.. 8 G C.. tenuifolius Lam.M. 25-44 Viscaceae Ch Viscum album L. 9 G Polygonatum multiflorum (L. tenella Bieb. palustris (L. 11 Vitaceae P Vitis vinifera L... 11 G J. vernum L. 9 H C. scorodoprasum L.) DC. non L. ursinum L. tenuis Willd. 11 Hy Spirodela polyrhiza (L. 9 H J. 9 H C. 10 G P... EN G C. ssp. 7 H L. sylvatica Huds.. 3 G A. 10. 11 Liliaceae G Anthericum ramosum L.) Hill.. VU G I. carinatum L. forsteri (Sm. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA.. ssp. ex W.) All...) Vollm. pairae F. spicata Huds. 12 G I... 9 H C. 8 G L. album L. EN G A. 12 LILIOPSIDA G S. 9 H C.. elata All. pallescens L.. 8 Cyperaceae H Carex acutiformis Ehrh. 11 H L. 9 H C.. W. 9. ovalis Good.. VU G L.. praecox Schreb. Horvat. 8 T Cyperus flavescens L.) Gaudin. lacustris (= Schoenoplectus lacustris (L. effusus L. 3 G O.. 2.. Schultz). 11 Amaryllidaceae G Galanthus nivalis L.. 2. 9 Acoraceae Hy Acorus calamus L.... pilosa Scop.).. 8 H C.. 8 H C. flacca Schreb. 3 G M.) Mill. 3 G Colchicum autumnale L.) Schleid. 8 Hy C. 9 H C. fuscus L. 3 G O. pilosa (L. 7 G Convallaria majalis L. VU H C.. pyrenaicum L. ex Ten. 7 H C. 9. flava L. 11 H Eriophorum latifolium Hoppe.. 9 G C.. verticillatum (L. VU H C. caryophyllea Latourr.) Willd. 10 T J. 10 G P.. vesicaria L.. 12 Alismataceae Hy Alisma plantago-aquatica L...).. senescens L. 11 T E. martagon L. 8 H J. 11 Hy L. bufonius L. odoratum (Mill. comosum (L. compressus Jacq. 7 G Asparagus officinalis L.. sphaerocephalon L. ssp. 12 Hy Hydrocharis morsus-ranae L.... riparia Curtis.) Ker Gawl.... graminea L. 9 H C.. ovata (Roth) Roem.).) Palla).. 10 H C. conglomeratus L. austriacum (Wiesb. 1–2. et Schult. tomentosa L.. (= C. D. 8 G A. 3 G M. 9 G Leucojum aestivum L. 8 H C.. brizoides L. 9 Ch V. inflexus L.... W. muricata L. 9 G A. leporina auct. 9 G Lilium carniolicum Bernh.) All. 12 G A. hypoglossum L. Koch. 9. EN G E.) Druce.. montana L.. oleraceum L. 11 H C. elongata L. variegata L. 9 H C. 9 H C. obtusiflorus Ehrh... 9.. sylvaticus L. distans L. pendula Huds. et Schult. subnodulosus Schrank (= J. montanum (Fries) Holub.) Dandy et Wilmott..

sphegodes Mill. 11 T Lolium multiflorum Lam....) Pilg.. 3 H F.) Sw. 9 H M. CXXXIV (2010).. 9 Danthonia decumbens (L. pratense L. et Koch.) Besser.) Roth. hordeaceus L. 9. 3. CR Cynodon dactylon (L. hircinum (L.... 3 A. pilosa (L. 9 C. hispidus (Opiz) Melderis. repens (L. 9 Hy G. longifolia (L. gigantea (L. G.) H.) Sw. 9 A. 10 H H.) R. 9 B. 9. Hunt et Summerh. 9 T Hordeum murinum L.. 8 Avena pubescens (Huds. 9. 7 H F..) Scop. 3 H Molinia caerulea (L.. secalinus L... 11 H T H T T T T H H H G H T H H H H H B.. ex J.. pyramidata (Lam. 11 Dichanthium ischaemum (L. 9. 9 C.) Bonnier. et Kit. drymeja Mert..) Crantz. palustris (Jacq. 8 B.. microphyla (Ehrh. EN H Koeleria macrantha (Ledeb. 8 Deschampsia cespitosa (L.... VU Orchis coriophora L.) Vill.. 8 H Milium effusum L.. 11 B. 3 C. vernale M.) Druce. VU Hy G. heterophylla Lam.. EN O.. secalinum Schreb.. Beauv.. 8 C.M.. et Sendtn. 9 H F. 1 O. 9 A.. 9 A. 6 H Holcus lanatus L.. 11 H F.) P. 9 Spiranthes spiralis (L. EN D.) Gould. VU P. 6 H F. 9 H K.) Holmb.) Dumort. VU O. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. sylvaticum (Huds..) P. laxiflora Lam.. ssp.) Keng). VU A. 9 Dactylorhiza incarnata (L. 11 D. chlorantha (Custer) Rchb.) L. 8. sambucina (L. EN D. 8. 9 Hy Phalaris arundinacea L. Beauv. racemosus L... Presl. fatua L... perenne L. 11 H Festuca altissima All.. 9 B. 6 H.) Spreng.. 9 G E.) Rich. 8 Corynephorus canescens (L. erectus Huds. vaginata Waldst. VU O.) P. flexuosa (L. 5 H F.) Fr.. arundinacea Schreb.. tectorum L. VU H Hierochloë australis (Schrad. capillaris L.) Trin. Paul.. 8 H F. VU O. 9 E. 3 G E. W.. rubra L. Beauv. hircinum. 8 Epipactis atrorubens (Hoffm..) Soó. laxiflora.. 5. 3. VU Platanthera bifolia (L. caprinum (Bieb. 9 Briza media L. 11 H Melica ciliata L. laxiflora Lam.. arundinacea (Schrank) H..) Rich. 1. VU O.. 9 Arrhenatherum elatius (L. 5.) Sunderman.) Schult. Presl et C. 3 Anthoxanthum odoratum L.) Fritsch. 3..) Roem.) P.) Roberty (= Bothriochloa ischaemum (L.. Beauv. VU O. 11 H Elymus caninus (L.) P.) Spreng.. stricta Host.) Roth. utriculatus Solander in A. echinatus L. Schmidt) Moench.... ssp.. 8 Cephalanthera damasonium (Mill. epigejos (L. Beauv. militaris L.) DC. ovina L. 9.. pratensis L. Br... ramosus Huds. 8 H F. myosuroides Huds.. Beauv. 25-44 G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G G H H H T T H H T H T H H H T H H T T H T Scilla bifolia L...) R... VU O. elegantissima Schur.) Rich. CR Hy Glyceria fluitans (L.. nigrum L. 9 Neottia nidus-avis (L. pseudovina Hack. simia Lam..) Pers. Beauv. 9 Ophrys apifera Huds. 11 A. 8 E.. 8 H M..... 8 O. 1–2. 8. temulentum L. squarrosus L.) P. 9 O. in Lam. 9 Himantoglossum hircinum (L. 10 H F.. 9.) DC. 11.. Br. pannonicus Kumm. VU O.) Chevall.. 11 Cynosurus cristatus L.) Sw.) Soó. majalis (Rchb.... 11 T Eragrostis minor Host. 10 Aira caryophyllea L.. 8 Poaceae Agrostis canina L. 10 H Phleum phleoides (L. 11.. Karst. 9 H Ph. 9 Bromus arvensis L.. 11 B. 9 A.) P... tridentata Scop. 9 Calamagrostis arundinacea (L. pratensis Huds.. 7. F. 11 T Echinochloa crus-galli (L. plicata (Fr.... helleborine (L. purpurea Huds. ex Wiesb. nutans L... 3 Dactylis glomerata L. morio L. 11. et Schult. pallens L. 9 H F. K. maxima (Hartm. 3 Alopecurus aequalis Sobol. 3 T Digitaria sanguinalis (L. 3... (= Helictotrichon pubescens (Huds.) L. 11 T E.. uniflora Retz. 3 Brachypodium pinnatum (L. mollis L.). 9 H H. insectifera L. 8 Hy Leersia oryzoides (L.. mascula (L.. stolonifera L. rupicola Heuff.. ssp. 3 Listera ovata (L.) R. Bieb.) P. sterilis L. 9 Gymnadenia conopsea (L.) Rich. 9 H Nardus stricta L. 11 B. VU A. Beauv. 10 T M. 9 Orchidaceae Anacamptis pyramidalis (L.) Moench ssp. 10 Veratrum album L. Br. 2 B. 10 38 . HRVATSKA) Šumarski list br. 9 V. 9 O. 6 H F. 9 B.) P. ex Willd. 8 T L. ssp. Russel. geniculatus L. 3 Streptopus amplexifolius (L.. fuciflora (F. 1 H L... rubra (L. 3 B. 1 Limodorum abortivum (L..

52 48. 9 Trisetum flavescens (L. 3.. pratensis L. CR T Vulpia myuros (L. 10 G T.92 20. Beauv...62 Ukupno – Total 121 497 1158 65 100. 11 Poa angustifolia L. 11 P. 10 P.. trivialis L.♦ fluitans Roth... annua L. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. 10 P..) P.. Taksonomska analiza flore Table 1 Taxonomic analysis of the flora Taksoni – Taxa Pteridophyta Porodice – Families 10 Rodovi – Genera 15 Vrste – Species 31 Podvrste – Subspecies % od 1223 – % from 2. ekološka i fitogeografTablica 1.) Schult.) P. Beauv.. Beauv.52 %) Broj vrsta – Number of Species 152 43 589 158 251 30 1223 Hydrophyta 30 (2. 1–2. 11 Sparganiaceae Hy Sparganium erectum L.00 Geophyta 158 (12..16 12. 11 Zannichelliaceae Hy Zannichellia palustris L....) Trin. 9 Setaria pumila (Poir. CXXXIV (2010)...72 Magnoliopsida 90 377 874 57 76..43 3. pusillus L. 11 S. 11 S.92 %) Hemicryptophyta 158 (48.).) P. 11 P. 9 P. a rezultati su predočeni u tablicama 1–2 i slikama 1 i 2. 25-44 G H T H H H H H H T T T H T Phragmites australis (Cav. ex Steud.43 %) Ghamaephyta 43 (3. C.00 ska analiza. viridis (L. bulbosa L. 11 Potamogetonaceae Hy Potamogeton crispus L. 10 Ventenata dubia (Leers) Coss. Gmel.16 %) Slika 1.54 Tablica 2. 11 Hy P. 9 Typhaceae G Typha angustifolia L. glauca (L. 11 P.. Beauv. latifolia L.) C. 11 Hy P. Životni oblici Table 2 Life forms Životni oblici – Life Forms Phanerophyta (P) Chamaephyta (Ch) Hemicryptophyta (H) Geophyta (G) Therophyta (T) Hydrophyta (Hy) Ukupno – Total Therophyta 251 (20. HRVATSKA) Šumarski list br. verticillata (L.52 % %) % 12..45 100.M. 11 Hy P. palustris L. Spektar životnih oblika flore Parka prirode Papuk Figure 1 The spectrum of the Papuk Natural Reserve flora life forms 39 . Coniferophytina 3 10 21 1.12 Liliopsida 18 95 232 8 19. Izvršena je taksonomska.52 2. 11 ANALIZA FLORE – Analysis of the flora Analizom su obuhvaćena 1223 taksona za floru PP Papuk.) P. 11 P.45 %) Phanerophyta 152 (12. nemoralis L.. natans L... (= S. compressa L.

Gentiana pneumonanthe. a na Liliopsida 240 taksona (19. kamefiti (3. Carex panicea. čiji je opstanak ugrožen ili bi mogle u budućnosti iččeznuti.83 %). Malva parviflora.09 %). A. 1–2.7 %) od kojih na Magnoliopsida otpada 931 takson (76. (tablica 2). fanerofiti (12. C. Frangula rupestris. 14 ugroženih i 30 osjetljivih svojti.1 %). Na istraživanom području zabilježeno je ukupno 50 ugroženih svojti (4. 52 %).03 % 5.6 %). Trifolium michelianum i Ventenata dubia.33 % 1. zatim slijede terofiti (251 takson. Po uzoru na “The IUCN Plant Red Dana Book” u našoj zemlji je objavljena “Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske” (N i k o l i ć i To p i ć 2005) u kojoj su navedene biljke. geofiti (12. Osjetljive (VU – Vulnerable) vrste su: Alopecurus aequalis. najzastupljeniji životni oblik u flori Parka Prirode Papuk su hemikriptofiti sa 589 taksona (48. Digitalis lanata. Daphne cneorum.39 % Slika 2. 27.M.39 %).64 % 12. jer pokazuju odnos flore prema općim klimatskim karakteristikama područja. Salvia nemorosa i Xeranthemum annuum. Ugrožene (EN – Endangered) vrste su: Allium angulosum. D. majalis.43 %). 40 U fitogeografskoj analizi dominiraju biljke euoroazijskog flornog elementa (335 taksona. HRVATSKA) Šumarski list br. Od ukupnog broja vrsta tijekom ovih istraživanja nije potvrđen nalaz za njih deset. Eriophorum latifolium. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. S obzirom na broj vrsta. od toga je šest kritično ugroženih. C. od kojih je 1158 vrsta i 65 podvrsta u okviru 497 rodova i 121 porodice (tablica 1).58 % 3. Clematis integrifolia. Nuphar lutea. najzastupljenija je porodica Asteraceae sa 106 vrsta (8. Rezultati analize životnih oblika u flori nekoga područja vrlo su značajni.6 % 6.30 %). geniculatus. Malva parviflora. 20.18 % 27. Hordeum secalinum.52 %) i hidrofiti (2. Te vrste su: Acer obtusatum. zatim slijede porodice Poaceae s 96 vrsta (7. Hibiscus trionum. Festuca vaginata.16 %). Očekivano. Ranunculus platanifolius. Papaver argemone.85 %) i Fabaceae sa 77 vrsta (6.45 %). a zatim slijede biljke južnoeuropskoga flornog elementa i biljke široke rasprostranjenosti (obje s približno 18 %). . riparia. za floru Parka prirode Papuk zabilježene su ukupno 1223 vrste i podvrste vaskularne flore.8 % Atlanski florni element Atlantic floral element Istočnoeuropski-pontski florni element East European-Pontic floral element Jugoistočnoeuropski florni element Southeast European floral element Srednjoeuropski florni element Central European floral element 4. 25-44 19. CXXXIV (2010). Dactylorhiza incarnata. Cotinus coggygria. Ophrys apifera. Laburnum anagyroides.92 %). Najzastupljenije su Angiospermae (1171 svojta. Eleocharis ovata.83 % Mediteranski florni element Mediterranean floral element Ilirsko-balkanski florni element Illyrian-Balkan floral element Južnoeuropski florni element South European floral element 0. Carex flava. Fitogeografska analiza flore Parka prirode Papuk Figure 2 The Phytogeographical analysis of the Papuk Natural Reserve flora RASPRAVA I ZAKLJUČAK – Discussion and conclusion Iz literaturnih podataka i vlastitih istraživanja.74 % Europski florni element European floral element Eurazijski florni element Eurasian floral element Biljke cirkumholarktičke rasprostranjenosti Plants of circum-Hollarctic distribution Biljke široke rasprostranjenosti Plants of wide distribution 17.54 % 0. Kritično ugrožene (CR – Critically Endangered) vrste u flori Papuka su: Corynephorus canescens. 95. Carpinus orientalis.98 % 17. Nymphaea alba.

Šumarski fakultet. D. J. B o š n j a k . 1900: Nekoje šumsko drveće i grmlje iz domaće flore... O. Č a r n i .. Ž. I.. Artemisia verlotiorum. županija Požeško-slavonska. Lythrum portula. S.. Rad JAZU 161: 133–144. Datura stramonium. I. Digitalis ferruginea. Zagreb. parviflora. 2001: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo-jelovim šumama (Abieti-Fagetum s. B a r i č e v i ć . H i r c . Prilozi flori jugozapadne Slavonije. Acta. G. 1997: Current state of distribution of the species Eranthis hyemalis (L.) 2: 11–15. pallens. 1992: Nova nalazišta vrste Eranthis hyemalis (L. Č a r n i . list 125 (1–2): 19–26. P. Bidens tripartita. 1900a: Nekoje šumsko drveće i grmlje iz domaće flore. pallida Willd.. 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske i Slavonije.. C. Zagreb. istraživ. fuscus. F r a n j i ć .) u Hrvatskoj. prirodoslov. Šum. O. LITERATURA – References B o n n i e r . Croat. Matricaria perforata. Equisetum hyemale.. 1–2. Nat. 1963: Orientalische Heinbuche (Carpinus orientalis Mill) und einige in der Flora Nordkroatiens (Papuk) seltener anwesende Pflanzen. J. P r e s e č a n . Š k v o r c . l.. 101 (3): 259–264. T r i n a j s t i ć . (Equisetaceae) in Croatia. Đ. Echinocystis lobata. S a m a r d ž i ć . Zagreb. H e g i . Elodea canadensis. Reynoutria japonica. purpurea. 1925: Psunj. Zagreb. F r a n j i ć . 1999: A contribution to the knowledge of the distribution of Equisetum hyemale L. Zagrebiensis 1: 121–133. Suisse et Belgiqe.M. Informationes (Editio periodica Horti Bot. Diss. (Ranunculaceae) u Hrvatskoj. Phytom. 2002: Sinekološko-fitocenološke značajke šumske vegetacije Požeške i Babje gore. Cyperus flavescens. 6 (1): 125–130. 1935–1939: Illustrierte Flora von MittelEuropa 2nd München. Neofiti flore Papuka su: Acer negundo. L.. 1995: Orchis of Britain  Europe. Preduvjet za očuvanje ovih populacija orhideja je održavanje tradicionalnog načina košnje i ispaše travnjačkih površina. sphegodes.) Salisb. Veronica persica i Xanthium spinosum. Iris croatica. Š k v o r c . Acta Bot. Paris et Bruxelles. J. 1999: Interspecific and intraspecific variability of Aristolochia lutea Desf. H i r c . 41 . 1911-1935: Flore compléte illustrée en couleurs de France. militaris. JAZU 18: 1–58. Nat. Ova skupina biljaka značajno je prisutna u flori Papuka.. I. O. Galinsoga ciliata. list 119 (4): 119–123. D. Lindernia procumbens. Ins. T r i n a j s t i ć . Biol. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. Ž. 273–275. Chamomilla suaveolens. Ailanthus altissima. and. l. J. J. Pharmac. Mscr. 1905: Prethodnici fra Josipa Kalasancija Schlossera i Ljudevita Vukotinovića. Elaborat.. Fragm. G.. G j u r a š i n . Šumarski list 24 (1): 1–25. I. Robinia pseudacacia. Univ. A.) Salisb. Glyceria fluitans. Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa. O. U flori Papuka razmjerno je velika brojnost vrsta (33) iz porodice orhideja (Orchidaceae) koje dolaze na otvorenim površinama i po travnjacima. Univ. (Ranunculaceae) in Croatia... Harper Collins Publishers. O. O. Prilog k istoriji botaničkih istraživanja Hrvatske i Slavonije prije Schlossera i Vukotinovića. Ž. CXXXIV (2010). F r a n j i ć . J. Mscr. London. D e l f o r g e . 8 (2): 95–100. Period. Croat. F r a n j i ć . Svjesnom ili nesvjesnom aktivnošću čovjeka u posljednje vrijeme u autoktonu floru se invazivno šire adventivne biljke (pridošlice). Croat. A. Orchis coriophora. simia. F r a n j i ć . Fac. tj. F o r e n b a c h e r .Erigeron annuus. G.. M. Ž. Od adventivnih biljaka osobito su zanimljivi neofiti. Acorus calamus. A. F r a n j i ć . Platanthera bifolia. S. 51: 131–134. Taxus baccata i Trifolium pannonicum. Diplomski rad. Šum. B e r t o v i ć . Bot. one pridošlice koje su u Europsku floru dospjele nakon otkrića Amerike. martagon. 26 (1–2): 5–17. HRVATSKA) Šumarski list br. plicata. K. Šumarski list 24 (2): 73–81. Herbol. Ilex aquifolium. Clematis integrifolia. (Aristolochiaceae) in Croatia.. Zagreb. 2001a: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u šumama bukve i jele (Abieti-Fagetum s. Požega. Ophrys fuciflora. 1995: Dosadašnje stanje rasprostranjenosti vrste Cornus hungarica Kárpati u Hrvatskoj. jer se samo na taj način mogu sačuvati i njihova staništa. B o ž u t a . F r a n j i ć . Neuchatel. Bot. Phytolacca amaricana. D. 1998: Prilog poznavanju širenja nekih neofita u Hrvatskoj. 2002: Inventarizacija vegetacije Parka prirode Papuk. F r a n j i ć . G. J.) u Hrvatskoj. 1957: Flora i vegetacija jugozapadnog dijela okolice Slavonske Požege.. Š k v o r c . tridentata... J. Ambrosia artemisiifolia. A. Amorpha fruticosa. Hvar.. F r a n j i ć . O. Š k v o r c . Lilium carniolicum. J. T r i n a j s t i ć . 25-44 vesicaria. Zagreb. insectifera.

. Šumarski fakultet i “Hrvatske šume” D. K a u d e r s . EN i VU. Acta Bot. S c h u l z e r . U: Šume u Hrvatskoj. RE. J. T. 1991: Prilog poznavanju rasprostranjenosti vrste Echinocystis lobata (Michx. Spin Valis d. Senjski zbornik 3: 298–322. Zagreb. J. Požega. I.. Acta Bot. Croat. K o m l a n e c . 1905: Prirodni zemljopis Hrvatske.) Torr. instraživ. F r a n j i ć . CR. A. Štamparija “Hrvatske tiskare i knjižare”. Tiskara Miroslava Kraljevića. J. A. 1974: Biljni pokrov Požeške kotline. S..G o s p o d a r i ć . S. Lj.. Acta bilogica 4. Kategorije EX. To m a š e v i ć . F r a n j i ć . P i g a n t t i .. P a v i ć . Aleksandar Antun Branko Pavić kao slavonski botaničar. 1936: Oblici sekcije Eujacea i Lepteranthus roda Centaurea u flori Jugoslavije. Vu k o t i n o v i ć . 1906: Biljnogeografska skica požeške okolice.. I. Izvejstje o Kraljevskoj velikoj gimnaziji (sedmo-razrednoj) u Požegi koncem školske godine 1872/73.o... M. A. LJ. LJ. 1919: Građa za floru srijemskog plošnjaka. 1998: Prilog flori Požeške kotline i okolnoga gorja (Hrvatska). I. I l i j a n i ć . J. Bologna. Zagreb.. 1–3. 2000: Zaštićene. 1969a: Dea Trifolion pallidi ein neuer Verband der Ordnung Trifolio-Hordeatalia H-ić. H o r v a t i ć . Z. I. Suppl. S c h l o s s e r .. I l i j a n i ć . 2003: Inventarizacija. Slavonska Požega. list 122 (9–10): 407–421. 1869: Flora Croatica. K a n i t z . prirodosl. Zagreb. Požeški zbornik III: 183–186. društva 18: 23–33. K n a p p . 1998: Fitogeografsko raščlanjenje klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske. Glasn.) 1975–1986: Analitička flora Jugoslavije 2. J. d. Wien. I. 1993: Dosadašnje stanje rasprostranjenosti vrste Galinsoga . T r i n a j s t i ć . 4–695. Knjiga prva: Lice naše domovine. Ges. Ministarstvo kulture. Zagreb.. Hrvatskog naravoslov. Jugosl. Gustav Fisher Verlag – Stuttgart.. P a n d ž a . 55/56: 119–131. et Gray (Cucurbitaceae) u Hrvatskoj. Glas. Slavonska Požega. T r i n a j s t i ć .. J. muz. S t e z i ć . Voćin. K e m p f . I l i j a n i ć . Fragm.. 1969: Istraživanje livadne i šumske vegetacije Hrvatske. Croat. JU PP Papuk.. I-III. 1977: O biljnom pokrovu Požeške kotline. 1903–1912: Revizija hrvatske flore. J. in Wien 16: 3–172. Zagreb. Zagreb. Požega. V.). M. Prir. To p i ć .. Index florae Croaticae.. 26/27: 161–180. Požega 1927–1977: 48–65. I l i j a n i ć . I. 42 K o v a č e v i ć . 31: 359–408. 1975: Ikonographie der Flora de Sudostlichen Mitteleuropa. 13–18. (eds. JAZU 20: 1-80. Lj. A. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. M. I. S a m a r d ž i ć .o..... Zagreb. S e l e t k o v i ć . T. H o r v a t i ć . rijetke i ugrožene biljne vrste Slavonskoga gorja. F. S. Verh. Edagricole. Zem. Zagreb. T r i n a j s t i ć . M a r k o v i ć . H o r v a t .. I. Ann. D. Sarajevo. Lj.. Sveuč. H o r v a t i ć .. Zagreb. To m a š e v i ć . F r a n j i ć . J a v o r k a . Zagreb. I. I l i j a n i ć . Požega. K a t u š i n .. 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. 1992: Klima Hrvatske. Oeslerr. S. dr. Croat. Wochenblatt I: 124–125. Slavonska Požega. HRVATSKA) Šumarski list br.. 1982: Flora d’Italia. D. Lj. Herbol. 1994-2000: Flora Croatica. 1970: Prof. grada Požege i Požeške županije. Lj. Istraž. Zagreb. Državni zavod za zaštitu prirode. Croat. Bott. 1910: Požega. T r i n a j s t i ć .. I. 1872/73: Popis javnocvijetnih biljna požeške okolice. K o v a č e v i ć . T r i n a j s t i ć (eds. K a j b a . Zagreb. Šum. S a m a r d ž i ć .. 1967–1981: Analitička flora Jugoslavije 1.. D. 20 (2): 37–66. 1995: Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia.. S.. Fruške gore i okoline grada Osijeka. CXXXIV (2010). N i k o l i ć . C s a p o d y . Akad. Forest. K u š a n . Zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob.. 1999: Šume bukve s dlakavim šašom (Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske.. ZoolBot.. 1968: Die Ordnung Molinietalia in der Vegetation Nordostkroatiens. Acta Bot. 25-44 H i r c . I l i j a n i ć . 1967-1968: Biljni pokrov okolice Senja. N i k o l i ć .. Institut za botaniku Sveučilišta u Zagrebu. Z. S. I. valorizacija i katogorizacija flore Parka prirode Papuk. Požeški zbornik IV: 175–180. list 123 (7–8): 311–321. 111. 33. Šum. D.. H i r c ..M. Zagreb. Institut za bot. F r a n j i ć . T r i n a j s t i ć . 23: 144–147. H i r c . 28: 151–160. caucasicum). 1866: Die bisher bekannten Pflanzen Slawoniens. J. 1964: Trifolium michelianum Savi u flori Hrvatske. Wien. 20 (1–2): 69–74. Acta Bot. Završni izvještaj o rezultatima istraživanja autora u okviru istraživačkog zadatka (rukopis). 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Veterinarski arhiv 28 (7–8): 231–235. D. K a j b a . Nat. Lj. u Zagrebu. M. T r i n a j s t i ć . 1851: Correspondenz aus Posseg in Slawonien. 1–2. Croat. i kr. 1958: Otrovanja austrijakim i kavkaskim divokozjakom (Doronicum austriacum i D. J. Zagreb.

(Equisetaceae) za razumjevanje autoktonosti obične jele (Abies alba Mill. H e y w o o d . list 120 (7–8): 305–321.. 76. Vi d a k o v i ć . 49.M. swamp vegetation etc. J. The Reserve includes parts of the Papuk-Krndija mountains. S a m a r d ž i ć . T. from Daruvar to Ilok. along the Kutjevo-Velika-Kamenska-Vučjak-Zvečevo-VoćinSlatinski Drenovac-Orahovica-Petrov vrh-Kutjevo line and belong to the so-called Slavonija mountains region. 43 . V. HRVATSKA) Šumarski list br. Šum. J. a. Trinajstić 1995. T. T u t i n . a. M. The average year temperature for a 30 year period (1961–1990) measured by the climatological station of Požega. p. subsp.6 ºC and year precipitation quantity is 782 mm. K a j b a . A. classified in 121 families and 497 genera.. F r a n j i ć . lying in the eastwest directed. lithological base structure etc. M. J. F r a n j i ć . J. 1968–1980: Flora Europaea 1–5. Phytom. 1999. H. CXXXIV (2010). 1997: O važnosti otkrića vrste Equisetum sylvaticum L. list 121 (11–12): 593–597. S a m a r d ž i ć . depending on particular conditions of their habitats (floods. Fragm. D. S. D. precipitation evenly distributed throughout the year. A. 20 (1–2): 63–67. 95. Pinaceae) u Požeškome gorju. H erbol. the climate of the east Slavonija. A. is 10. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. B u r g e s . Herbol. 19. I. There are three vegetational zones: (re. 25-44 quadriradiata Ruiz et Pavon (Asteraceae) u Hrvatskoj. H e y w o o d .2nd edn. N. 1996: Fitocenološke značajke šuma sladuna i cera (as. 1 (2): 117–121. there are other important habitats abundant in plant species. secondly. D. Wa l t e r s . R. J. Fragm. T r i n a j s t i ć . I. Hrvatski botanički simpozij.. 1998) firstly lowhills area (from 100 to 250 m) belonging to the durmast-oak forests zone. T r i n a j s t i ć . J. o. D. Vu k o v i ć . The phytocenological researches of Papuk (Franjić 2002) resulted with 13 plant associations that form the major part of the vegetation of this area. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. H. Cambridge University Press. M. 1991: Današnje stanje rasprostranjenosti vrste Reynoutria japonica Houtt. A. SUMMARY: The researches of the Papuk Natural Reserve flora were carried out from 2001 to 2005. M o o r e . belongs to cfwb”x” climate (temperately warm and rainy). Va l e n t i n e . Apart from forest associations.p. Šum. These three zones include a range of associations. 1–2. 1993: Flora Europaea 1. D. Papuk and Krndija form one relief body. the driest period being in winter (Seletković i Katušin 1992). F r a n j i ć . M o o r e . without dry periods. S. D. T r i n a j s t i ć . forest border-lines. meadows. F r a n j i ć . Va l e n t i n e . Within this region. E d m o n d s o n . According to Köppen. G. The syntaxonomic analysis and the analysis of the life forms and floral elements were carried out as well (tab. H. Forests cover the majority of the Reserve. N. H. Wa l t e r s . even though they don’t cover large areas. Cambridge University Press. S a m a r d ž i ć . The floral diversity of Papuk is predetermined by its geological-lithological structure as well as its climatological characteristics.6 %). The borders of the Reserve are defined by the law on declaring the Papuk Natural Reserve (NN/99). M. I. 2004: Origanum vulgare L.. (Polygonaceae) u Hrvatskoj. Quercetum frainetto-cerris Rudski 1949) u Slavoniji (Hrvatska). M. V. G. E.1 %) and Liliopsida (240 taxa. S a m a r d ž i ć .. 1–2 fig. T u t i n . D. prismaticum Arcang. I. It covers 335 km2 approximately. 2004: Golosjemenjače. I. C h a t e r . n. B u r g e s . There were 1223 species and subspecies of the vascular flora recorded within the Reserve.. We b b . the mid-hills area (250 to 900 m) dominated by European beach forests and finally the mountainous area (above 900 m) with European beach and silver fir.7 %) including the Magnoliopsida (931 taxa. The area was formally declared a natural reserve on April 23rd. (Lamiaceae) nova svojta u flori Hrvatske.). 1.. 1 and 2). The taxonomic analysis showed a predominance of the Angiospermae (1171 species. We b b . J.. A l e g r o .

Ailanthus altissima. 50 endangered species (4. Several adventive plants were recorded within the natural vegetation. geophytes (12. Amorpha fruticosa. 10 were not confirmed during this research. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA. Among them. 20. Elodea canadensis. HRVATSKA) Šumarski list br. therophytes (251 taxa. The results of the flora life forms analysis of a certain region show the relations between its flora and the general climate characteristics of the region. chamaephytes (3. CXXXIV (2010).83 %) followed by the Poaceae (96 species. K e y w o r d s : flora. 27. 7. Reynoutria japonica etc. climatological characteristics.) are particularly interesting. The phytogeographical analysis showed a domination of Euroasian floral element plants (335 taxa. Ambrosia artemisiifolia.52 %) and hydrophytes (2. Bidens tripartita. Papuk Natural Reserve 44 . life forms.45 %). phanerophytes (12. Widespread plants are represented by as large a number as 18 % pointing to a strong antropogenous actovity.52 %). There were also 33 species of the Orchidaceae family found on clearings and meadows.92 %).30 %). the neophytes (Acer negundo. Artemisia verlotiorum.09 %) from the Red Book list of the Republic of Croatia were found within the borders of the Reserve – six critically endangered. 48. The most frequent life forms in the flora of Papuk are hemicryptophytes (589 taxa. as the only way to preserve their habitats.16 %).39 %). 8. 25-44 The largest number of species belongs to the Asteraceae (106 species. taxonomic and phytogeographical analysis. The traditional manners of mowing and grazing of meadows are of essential importance for the preservation of orchids.M. 6. Out of 1223 previously recorded species and subspecies. syntaxonomic.43 %). Echinocystis lobata. The require observation focused on their spreading and steps for their eradication. 1–2. 14 endangered and 30 vulnerable species.85 %) and Fabaceae (77 species.

Intenziteti i volumeni iduće prorede ovisit će o prosječnom dobnom volumnom prirastu i dobi sastojine.stimac@hrsume. 45 .o. šum. Radi povećanja temeljnog volumena te stabilnosti sastojina. prof. sposobnost obnavljanja. dana 23. Sanja Perić. CXXXIV (2010). volumen iduće prorede trebao bi biti 40–45 % desetgodišnjeg tečajnog volumnog prirasta. posebno za stabla iz sjemena i iz panja. Prepoznatljive su četri morfološka tipa: prijelazne panjače. 2009. odnosno kod panjače oblikovanje takve strukture koja će omogućiti posredno ili neposredno prevođenje u visoki uzgojni oblik. Rezultati rada poslužit će u donošenju ispravnih odluka u daljnjem postupanju s navedenim sastojinama s ciljevima: poboljšavanja strukture. dr. stabilnosti i vitalnosti sastojina panjača te njihova prevođenja u sjemenjače. etažama. tipične panjače. godine na tim su plohama izmjereni strukturni elementi sastojina. Terenska mjerenja obavljena su na pet trajnih pokusnih ploha. izv. godine. UŠP Gospić.20 km/1000 ha (Š t i m a c 2002). pet godina nakon njege proredom. sc. član. Zadatak ovoga istrživanja je utvrditi strukturne elemente sastojina panjača nakon petogodišnjeg razdoblja iza provedenog zahvata proredom. Na kraju vegetacijskog razdoblja 2007. Milan Štimac. koja prema registru prometnica Uprave šuma podružnice Gospić iznosi svega 6. Panjače ličkog područja karaktezira nizak stupanj provedenih radova njege. jasna je potreba njihova uzgojnog favoriziranja. Stabla iz sjemena imaju značajno veće vrijednosti strukturnih elemenata. uvažavajući posebnosti rasta i razvoja stabala iz sjemena i iz panja. te neotvorenost šumskim prometnicama. a mogu nastati namjerno i nenamjerno (M a t i ć 1987). sc. te o ukupnom volumenu sastojina na kraju turnusa.. neovisno o kojemu se tipu panjače radi. članica Helsinška rezolucija H1 iz 1993. godine. vegetativno). Igor Anić. snimljeni su uzorci visina i uzeti izvrtci za određivanje prirasta. dipl. da se održi njihova biološka raznolikost.hr Sažetak znastvenog magistarskog rada iz kolegija Uzgajanje šuma. pred Povjerenstvom: Akademik Slavko Matić. (Vu k e l i ć i H a r a p i n 1993).o. Obavljena je totalna klupaža svih stabala po debljinskim stupnjevima. bitne ekološke. 1–2. K l j u č n e r i j e č i : njega šuma. Lika 1. sada i u budućnosti. Hrvatske šume d. S obzirom na to da stabla iz sjemena pokazuju veću produktivnost i vitalnost. struktura sastojine. Uzroci postanka panjača su različiti. predsjednik.IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 222 + 242 (001) Šumarski list br. definira potrajno gospodarenje šumama kao gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na način i u takvoj mjeri. te da ispune. vrstama drveća i po podrijetlu (generativno. milan. 10. S obzirom na dob panjača u Lici 30–50 godina. a da to ne šteti drugim ekosustavima. te neotvorenost šumskim prometnicama. UVOD – Introduction Panjače ličkoga područja karakterizira nizak stupanj provedenih radova njege. 45-54 UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA* IMPACT OF FOREST TENDING ON STRUCTURAL CHARACTERISTICS OF COPPICES IN LIKA Milan ŠTIMAC1 SAŽETAK: Istraživanjem smo ustanovili strukturne elemente različitih tipova panjača u Lici. socijalne i gospodarske funkcije na lokalnoj i globalnoj razini. vitalnost. 1 * Mr. ing. panjače u regresiji i zašikarene panjače. dr. sc. potencijal i proizvodnost. obranjenog na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. produktivnost i sposobnost prirodnoga pomlađivanja. najzastupljeniji oblik njege su prorede i zakašnjela čišćenja. Pod njegom šuma podrazumijevaju se šumskouzgojni postupci kojima se želi formirati takva struktura sastojine koja će osigurati njezinu stabilnost. panjače.

nuzgrednu (B) i podstojnu (C) etažu. Prostor okružuju krševite glavice između kojih se protežu udoline i dolci. Posebno su evidentirana suha stabla (D) etaža. crni grab. Rad na terenu – Field work Terenska mjerenja za izradu ovoga rada obavljena su u studenom 2007. Ulazi za tablice su vrsta drveća. stabla su razvrstavana na stabla iz sjemena (S) i stabla iz panja (P). b. Izjednačene visinske krivulje i parametri b0 i b1 određeni su pojedinačno za svaku plohu i to za svaku vrstu. Podstojna (C) etaža i suha stabla (D) etaža čine pomoćni dio sastojine (C+D). Unutar ploha istoj vrsti drveća posebno su uzimani izvrtci stablima iz sjemena i stablima iz panja. po vrstama i etažama. Mjereno je oko tridesetak visina po vrsti drveća i načinu postanka. Na krajnjem jugoistoku smješteno je mjesto i istoimena općina Perušić. Pri konstrukciji tarifa potrebno je ustanoviti način promjene volumena s promjenom prsnog promjera i visine. te klasificiranje stabala po etažama (D e k a n i ć 1962) i načinu postanka. niti drvnogromadne tablice. 1–2. Promjer stabala dobiven je dijeljenjem izmjerenog opsega u prsnoj visini s brojem π (pi) d1. c) konstruirali smo Schumacher-Hallovim regresijskim modelom lokalne tarife: V = a·db·hc gdje je V = volumen d = prsni promjer h = izjednačena visina Mihajlovom funkcijom Kako parametri a. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA – Research results U širem smislu istraživano područje smješteno je između 44° 37′ 30″ i 44° 52′ 30″ sjeverne zemljopisne širine. na pet trajnih pokusnih ploha postavljenih 2001. crni jasen) za koje ne postoje parametri Schumacher-Hallove funkcije. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br.1. hrast kitnjak panj. 45-54 2. b. Pojedinačno za svaku plohu. posebno za stabla iz sjemena i iz panja.30 = Dobiveni promjeri svrstavaju se u debljinske stupnjeve širine 5 cm. do strmih gorskih uspona. Teren je vrlo razveden. Istočni rub omeđen je željezničkom prugom Zagreb-Split. koji zajedno s klimatskim i geološko-litološkim značajkama značajno pridonosi izraženoj heterogenosti pedosfere. Istraživano područje nalazi se u gospodarskoj jedinici: “Risovac – Grabovača”. Podaci su obrađivani pomoću osobnog računala. nakon dobivenih tarifa. Nakon dobivene distribucije stabala po vrstama drveća.30 Izjednačena visinska krivulja i vrijednost parametara b0 i b1 dobiveni su u aplikaciji Urel.grab panj određen je iz drvnogromadnih tablica krupnog drva (Špiranec). dok zapadni rub ocrtava rijeka Lika na kojoj je formirano umjetno akumulacijsko jezero Krušćica. svakom stablu se određivao način postanka i etaža. supstituirane su s običnim grabom i gorskim javorom. Vrste (brekinja. karakterizirajući na taj način razvijenost krškoga reljefa.30 m) svim stablima. tako da svi debljinski razredi unutar distribucije budu podjednako zastupljeni izmjerom. 3. prsni promjer (d) i izjednačena visina (h). To je sjeveroistočni nastavak masiva Velebita i izrazito krško područje na kojemu su zastupljeni svi fenomeni krša. Drvna zaliha stabala iz sjemena pojedine vrste (V) jednaka je sumi umnožaka volumena očitanog iz tarifa u određenom debljinskom stupnju (v) s brojem stabala tog debljinskog stupnja (N). o. Schumacher-Hallove funkcije ne postoje za stabla iz panja. te 15° 15′ 00″ i 15° 22′ 30″ istočne zemljopisne dužine. godine. Analiza podataka – Data Analysis Nakon izvršene izmjere na plohama obavljena je obrada podataka. Na plohama sva stabla su klasificirana prema Dekanićevoj (1962) metodi na dominantnu (A). U vertikalnom smislu raspon ide od 510 m nadmorske visine (Kosinjski most) do 1101 m nad morem (Korenski vrh). pristupilo se izračunu drvne zalihe posebno za stabla iz sjemena i iz panja. Stabla su svrstavana u debljinske stupnjeve širine 5 cm po vrstama drveća. u kojoj su postavljene 3 trajne pokusne plohe. Mjereni su opsezi u prsnoj visini (1. da bi se dobio tarifni niz.M. Različitost konfiguracije terena ogleda se u raznolikim ekspozicijama i inklinacijama. c. V = N · v . debljinskim razredima i načinu postanaka. primjenom aplikacija Microsoft XP Excel i Urel. Nakon izmjerenog opsega. 3. godine. tarifni niz za bukvu panj. Pomoću dobivene izjednačene visinske krivulje. Za izjednačenje visinske krivulje upotrebljena je Mihajlova funkcija: h = b0·e –b1/ d + 1.2. Na plohama je izvršena totalna klupaža svih stabala po vrstama drveća. maklen. a isto tako uzrokuje i složenost biljnoga pokrova. CXXXIV (2010). od zaravni i blago nagnutih kosa. pristupilo se izmjeri visina i uzimanju izvrtaka. MATERIJALI I METODE – Material and methods 3. S obzirom na način postanka. čiji je prsni promjer veći od 5 cm. prsnog promjera i parametara za pojedinu vrstu drveća 46 (a. Bušeno je 4–5 izvrtaka po debljinskom stupnju. U prsnoj visini stabala pomoću Presslerovog svrdla bušeni su izvrtci na kojima je trebalo biti najmanje pet godova.

67 47 . Velika je vjerojatnost da stabla iz sjemena i iz panja na jednoj plohi imaju istu genetsku predispoziciju. CXXXIV (2010).27 268.M. thinning intensity 2002nd and wood volume 2007th yr. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results U rezultatima istraživanja morfoloških i strukturnih značajki karakterističnih sastojina panjača prikazani su podaci s trajnih pokusnih ploha na kojima je (osim plohe 3) 2002. godine. godine obavljena doznaka.20 21. god. konstrukcijom lokalnih tarifa. s ciljem postupnog prevođenja u sjemenjače. posebno za stabla iz sjemena i iz panja.27 15. i drvnog volumena 2007. Izvrtci u papiru na kojemu se upisivao broj plohe. Analiza broja stabala u razdoblju 2002–2007. Tada je utvrđena brojanjem godova na panjevima srednjeplošnih stabala. vrstama. Za tipične panjače. debljinski stupanj i način postanka. koja je veća za stabla generativnog podrijetla od vegetativno nastalih stabala. Prikaz drvnog volumena prije prorede. po- slani su u Šumarski institut u Jastrebarskom na analizu. 1–2. Prema toj se metodi u skladu sa socijalnim položajem stabala u proizvodnom dijelu sastojine od ukupnog volumena prorede doznači najmanje onoliko koliko taj dio sastojine sudjeluje u njenoj ukupnoj drvnoj zalihi. predviđena je metoda direktne konverzije. U pravilu. godine) Number of tress (2002nd year) Sjeme Panj Ukupno Seed Stump Total 200 1197 1397 501 464 965 136 2317 2453 Broj stabala (2007. Na opisani način rada u uredu. pomoću kojega se godovi očitavaju optički i automatski unose u računalo.66 6. inteziteta prorede 2002.36 9. godine sušaca 2007.67 5. Izmjera izvrtaka izvršena je s instrumentom koji se zove Digital positiometar. Drvni volumen prije Intezitet prorede Drvni volumen poslije Drvni volumen Drvni volumen Broj plohe prorede 2002. Na kraju vegetacijskog perioda 2007. godine) Number of tress (2007nd year) Sjeme Panj Ukupno Seed Stump Total 210 1178 1388 488 491 979 142 2165 2307 Broj sušaca Number of dead tress Sjeme Panj Ukupno Seed Stump Total 8 164 172 22 25 47 1 253 254 Tablica 2. a metodom po D e k a n i ć u (1962). Kako bismo iz navedenoga izveli odgovarajuće zaključke. Tijekom prorednih zahvata eliminirana su ponajprije stabla vegetativnog podrijetla uz minimalni zahvat u generativnom dijelu sastojine. 45-54 Temeljnica stabala iz sjemena pojedine vrste (G) jednaka je sumi umnožaka srednje temeljnice pojedinog debljinskog stupnja (g) i odgovarajućeg broja stabala u debljinskom stupnju (N). debljinskih i volumnih prirasta. G = N · g Dob sastojine preuzeta je iz magistarskog rada (Š t i m a c 2002). te konstruiranih tarifnih nizova.77 17. godine Thinning intensity prorede 2002. Table 2 Review of wood volume before thinning. snimljeni su uzorci visina i uzeti izvrtci za određivanje prirasta za generativni i vegetativni dio sastojine.80 3 75.67 75. značajno je i veći ukupni drvni volumen sastojine u odnosu na način rada kada se drvni volumen obračuna po jednoj srednjoj tarifi. u rezultatima rada prikazani su pomaci usporedbom strukture istraživanih sastojina nakon posljednje prorede i danas. te je izvršena njega sastojina proredom prema intenzitetima i ciljevima proreda po M a t i ć u (1996). godine Number of Woods volume before Zadani Ostvareni Woods volume before Woods volume Woods volume Given Realised thinning 2002nd year of of dead tress 2007nd year surfaces thinning 2002nd year 3 3 3 m /ha % % m /ha m /ha m3/ha 1 140. kako je i uočljivo iz tabeličnih i grafičkih prikaza srednjih sastojinskih visina. panjače u regresiji i zašikarene panjače prezentirane plohama 1 i 3. ustanovljena je značajna razlika u drvnom volumenu. U pomoćnom dijelu sastojine može se doznačiti najviše onoliko koliko taj dio sudjeluje u ukupnom drvnom volumenu sastojine. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. vrsta drveća. Razlog navedenom je u činjenici da su stabla sjemenog postanka postigla značajno veće visine i promjere od onih iz panja. godine Table 1 Analysis of the number of trees in the period 2002nd–2007th yr. Tablica 1. i to za sastojine prijelaznih panjača prikazanih plohom 2. Broj plohe Number of surfaces 1 2 3 Broj stabala (2002. godine na plohama su izmjerene varijable koje daju strukturu sastojina: totalna klupaža svih stabala po debljinskim stupnjevima. Debljinski i volumni prirast određivan je pojedinačno za svaku plohu i to za svaku vrstu.88 84.98 2 290. a što je uvjetovano dugotrajnim debljinskim i visinskim prirastom stabala iz sjemena te bržom kulminacijom volumnog prirasta kod stabala iz panja. etažama.71 115.20 27.43 127. što je broj stabala iz sjemena veći. 4.69 244.

Tako je petogodišnji debljinski prirast za bukvu po svim debljinskim stupnjevima veći za stabla iz sjemena od onih iz panja.81 m²/ha. volumen posječen u proredi mora biti manji od tečajnog volumnog prirasta. Starost sastojina Age off stand godina year 41 52 42 Produkcija stabala iz sjemena Produkcija stabala iz panja Produkcija stabala – ukupno Production trees from seed Production trees from stump Production trees – total Temeljnica Volumen Temeljnica Volumen Temeljnica Volumen Base Volume Base Volume Base Volume m2/ha 0. Pokusna ploha 1. Produkcija temeljnice i volumena sastojina po postanku i ukupno. njih 164.81 1.52 %.0282 m³/ha. godine (tablica 4) ustanovljeno je ukupno 1388 stabala.05 30.41 14.53 3.1. 4.01 %. .94 11. čija je temeljnica bila 1.43 m³/ha. god. Ukupna ustanovljena temeljnica iznosila je 20.35 m2/ha 3. to 2007. dok se iz sjemena posušilo svega 8 stabala.M.53 m2/ha 2. Ono što sada sa sigurnošću možemo zaključiti je neophodnost uzgojnog favoriziranja generativnog u odnosu na vegetativni dio sastojine.59 m3/ha 16. Od toga je iz sjemena njih 210 kom. te u zadnjem stupnju 31–35 cm iznosi 0. U polurazdoblju. Izjednačene srednje visine stabala primjerice za glavnu vrstu bukvu. kao i ukupnog volumena sastojine.0148 m³/ha. te da temeljni volumen mora rasti s godinama. na plohi je evidentirano 1397 stabala.12 cm.49 2. Glavna vrsta bukva u omjeru smjese sudjelovala je sa 94.51 % veći prirast od onih iz panja. te pripadajući volumen sastojine 115. CXXXIV (2010). u razdoblju od 2002. Tečajni prirast u prošlosti utječe na prosječni dobni prirast.81 m3/ha 22.11 18. a drvni volumen 9. Kod stabala iz panja u višoj dobi neće doći do povećanja tečajnog volumnog prirasta zbog bioloških osobina stabala iz panja. te da će u idućem razdoblju doći do značajnog porasta tečajnog volumnog prirasta. a 1178 kom.24 m. došlo je do sušenja.72 1. pokazuju visinsko razdvajanje u debljinskom stupnju 11–15 cm.12 m³/ha.38 %.36 m³/ha. nadalje se razlika u korist stabala iz sjemena kontinuirano povećava. od toga bukve 4 kom.54 cm. a za ove sastojine i svakako manji od prosječnog dobnog prirasta. Iz omjera smjese vidljivo je smanjenje sudjelovanja bukve uslijed sušenja na 86. neovisno o kojemu tipu panjače se radilo.29 % i ostale prateće vrste 3.90 13. Nakon prorede 2002. a za bukvu panj 0.10 % (broj stabala je ostao isti) te ostalih pratećih vrsta na 10.91 0.88 Broj plohe Number of surfaces 1 2 3 Na temelju spoznaje da starije sastojine trebaju imati veći temeljni volumen od mlađih. 45-54 Tablica 3.40 m³/ha. Kako je prošlo polurazdoblje turnusa proreda. godine. Ukupni tečajni godišnji prirast za ovu sastojinu iznosi 4. god. Tako na prosječnoj razini za petogodišnje razdoblje dobivamo za bukvu sjeme 0.51 1. Navedeno debljinsko prirašćivanje je u vezi s volumnim prirastima. po postanku iz sjemena 200 kom/ha. – 1st Test surfaces Ova pokusna ploha prezentira tipičnu panjaču. Po obavljenoj inventuri 2007. 1–2. yr. Table 3 Basal production and stand volume at the origin and the total in the period since 2002. Prosječno stabla iz sjemena ostvaruju za 47. Prosječni dobni prirast je kod panjača značajno manji u usporedbi sa prosječnim dobnim prirastom kod sjemenjača./ha iz panja. posebice nakon katastrofalne suše 2003. Tako su odumrla 172 stabla. do 2007. te kitnjak sa 2. stupnju 21–25 cm iznosi 0. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. dok prosječni dobni prirast iznosi 3.22 m3/ha 5. a povećanje sudjelovanja kitnjaka na 3.40 2.40 m²/ha. pretežito bukve 156 kom. dok je kod kitnjaka razlika veća te u deb. da bi u debljinskom stupnju 31–35 cm iznosila 1. a iz panja 1197 kom/ha. u idućem razdoblju za očekivati je povećanje volumnog prirasta. Zanimljivo je da su stradala stabla najvećim dijelom iz panja.70 %./ha. Za očekivati je da će se favoriziranjem stabala iz sjemena njihov udio u ukupnom broju stabala na plohama povećavati. 48 Istoznačne razlike ogledaju se i kod debljinskog i volumnog prirasta.

26 0.27 ∑ Kruška Pear 0.21 0.14 0.02 0.02 0.91 0.48 0.98 49 N – broj stabala (kom.04 Trešnja Cherry Brekinja Service Wild tree 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 ∑ 6 − 10 11 − 15 0.68 12.05 0.23 5 0.04 0.74 0.98 10.17 Debljinski stupanj Diameter stage 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 31 − 35 N 9 167 86 14 2 G 0.25 0.02 0.01 0.75 0.20 0. A N G V N 561 69 1 G 2.02 0.12 0.78 0. G – temeljnica (m2/ha).66 11.16 22.23 0.53 1.04 0.54 0.56 0.50 1.08 0.23 0.02 V 5.01 0.57 Šumarski list br.09 0.25 0.02 0.62 0.27 0.76 ∑ Hrast kitnjak Sessile oak 3.58 0.12 0.94 0.23 0.79 0.23 0.04 1 1 5 0.28 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 31 − 35 M.71 2.97 0.04 0.10 1 1 328 0.82 0.06 0.75 4.97 0.44 1 1 0.09 12.71 3.03 0.10 0.48 ∑ 17 4 14 1 19 0.04 26.52 0.12 V 0.88 0.17 0.14 Etaže – Floors B C+D Ukupno – Total Vrste drveća Trees Omjer smjese (%) Mixture ratio (%) Obična bukva Common beach 86.10 9.26 631 12 3 3.85 5 1 1 0.08 0.05 2.10 3.26 0.28 0.79 100 2 1 3 324 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 0.01 0.84 81.02 0.94 24.48 86.52 15 58 1 0. number of trees.01 0.01 0.38 1.53 0. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA ∑ Crni grab Black hornbean 3.05 0.01 0.08 0. CXXXIV (2010).02 5.23 0.14 1.89 0.12 0.38 278 2 9 2 4.01 0.05 0.72 25.10 0.03 0.34 0.84 5. broju stabala.01 0.06 0.21 1.85 Breza Birch 6 − 10 11 − 15 ∑ 5 0.16 0. V – drvni volumen (m3/ha) – N – number of trees (piece/ha).46 N 570 253 160 137 59 20 1199 14 17 9 1 2 43 60 15 4 1 1 1 82 18 22 4 44 G 2.81 127.89 17 73 123 57 20 290 0.05 0.16 0.66 20.04 0.19 0.10 0.14 0.12 0.05 0.09 0.84 0.21 0.23 0.16 13 2 11 4 0.02 0.05 0.53 2.20 0.02 0.04 0.17 0.27 0.07 0. 1–2.10 0. G – base (m2/ha).05 0.58 0.55 1.73 0.26 0.04 0. god.05 0.08 0.22 0.01 0.52 0.03 9.57 12.01 0.16 0.26 0.23 0. temeljnici i drvnom volumenu – ukupno (stanje 2007.36 0.04 0.91 59 14 4 1 19 0.01 0./ha).06 0.Tablica 4.32 32.21 1.02 0.52 3.01 0.11 0.02 0.07 0.36 0.02 0.85 3. Struktura sastojine po debljinskim stupnjevima.44 V 5.10 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 5 7 1 2 15 3 5.14 0.88 0.84 0.25 0.49 0.39 0.04 0.48 0.04 0.14 2 2 0.12 0.89 3.04 2.07 6 − 10 11 − 15 16 − 20 4 2 6 1 1 0.18 0.64 22.21 11.06 0.22 ∑ Obični grab Hornbean 1 1 1 6 0.04 0.40 3.11 0.95 14.02 0.57 0.05 3.38 0.11 0.04 1 6 0.84 118.95 0.06 0.10 0.35 0.21 0.02 0.06 0.01 0.12 29.13 0.98 1.56 7 736 0. basal and timber volume – the total (state 2007th year).04 0.) Table 4 The structure stands by diameter class.10 0.71 12.45 3. 45-54 Ukupno – Total ∑ ∑∑ 2 2 5 1 4 1 11 1388 0.02 0. V – wood volume (m3/ha) .86 36.02 0.04 0.

dok je kitnjak sudjelovao sa svega 12. Prijelazna struktura ogleda se u broju stabala generativnog podrijetla koja sudjeluju sa 49. gorski javor. kratak je opis plohe 3.M. godine izgrađivali su: broj stabala 2453 kom. sastojina je ostvarila najmanje pomake u smislu produkcije od svega 2.90 m³/ha drvnog volumena. odnosno sjemenopodrijetlo sastojine producira za 36. Stabla iz sjemena od navedenih iznosa producirala su 0. godine u ovoj sastojini ustanovljeno je 965 stabala koja imaju 26. Stabla iz sjemena producirala su 1. metodom izravne konverzije prevesti ih u sjemenjače.67 %. U ukupnoj strukturi stabla iz sjemena sudjelovala su u količini 501 kom /ha.0242 m³/ha.40 m² temeljnice i 174.59 m²/ha. od toga 7 iz sjemena. Ukupni ustanovljeni tečajni godišnji volumni prirast za plohu iznosi 6. a iz panja 0. te 30. lipa i bukva sa preostalih 16. a ona iz panja 2. a uz trijebljenje i čišćenje osigurat ćemo progresiju ovih sastojina prema strukturi tipične panjače.51 m³/ha volumena. Strukturne elemente 2002. Glavnih vrsta: posušilo se 19 stabala bukve.14 % više volumena od dijela sastojine iz panja. posebice prema višim deljinskim stupnjevima. 45-54 4. godine (tablica 5) izgrađena je od 979 stabala. Treba naglasiti da značajne količine drvnog volumena nakon obavljenih navedenih radova svakako treba iskoristiti kao biomasu za toplinsku energiju./ha. Iza prorednog zahvata 2002. Evidentirani broj od 47 odumrlih stabala značajno je manji od prve plohe. Njega sastojine u ovom morfološkom tipu panjače neophodan je uzgojni zahvat koji se sastoji od čišćenja. Na prosječnoj razini stabla iz sjemena prirasla su 0. Ostvareni drvni volumen po podrijetlu iznosi 1. crni jasen. Visinsko razdvajanje generativnog u odnosu na vegetativni dio sastojine na ovoj plohi posebno je izraženo. Može se zaključiti što je debljinski stupanj veći. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br.66 m³/ha drvnog volumena. 1–2. Uslijed sušenja odumrla su 254 stabla i to 1 stablo iz sjemena i 253 iz panja.40 m²/ha.27 m³/ha drvni volumen. Iako je to najgušća od istraživanih ploha.35 m³/ha iz panja.08 m³/ha. U zašikarenom dijelu treba provoditi mjere zaštite od požara.88 m³/ha drvnog volumena.81 m²/ha temeljnice te 14. a iz panja 2317 kom. U pogledu debljinskog i volumnog tečajnog prirasta vidljivo je kod glavnih vrsta bukve i kitnjaka povećanje razlika za stabla generativnog podrijetla. . od toga 9 iz sjemena te 10 stabala kitnjaka.97 m³/ha.1. čime bi se preventivno djelovalo na mogućnost nastanka i širenja šumskih požara. Nakon obavljenih uzgojnih zahvata njege u ovakvim sastojinama. Odnos broja stabala iz sjemena bilo je 136 kom/ha. Valja naglasiti da ova sastojina nije tretirana proredom. Cilj navedenih radova je pokrenuti procese progresije.49 m²/ha temeljnice. što čini 65 % ukupnog drvnog volumena. klen. Ukupan volumni godišnji prirast za plohu 3 iznosi 2.99 m²/ha temeljnice i 244. ali i ukupno kvalitetnijim stanišnim prilikama. kao i na prethodnoj plohi. čija je temeljnica 1.1.67 m³/ha. veća je i razlika u volumenu srednjeg stabla toga debljinskog stupnja u prilog stablima generativnog nastanka.84 % i dobrog su prostornog rasporeda. a ona iz panja 1. tako je grab u dominaciji i zauzimao je 70. 4.41%./ha. – 2nd Test surfaces Prijelazna struktura panjače karakteristika je sastojine na plohi 2.41 m³/ha drvnog volumena.22 m²/ha temeljnice. Podrast stabala u sastojini je 7 stabala iz sjemena. divlja kruška. – Trial flat 3rd Panjača u regresiji s elementima zašikarene panjače.92 %.48 m²/ha temeljnice i 84. Ova sastojina nakon obavljenih mjerenja 2007. Pokusna ploha 2./ha. čija je temeljnica iznosila 20. a ona iz panja 464 kom. generativni dio u relativnom iznosu daje bolje rezultate prirašćivanja od vegetativnog dijela 50 sastojine. uspoređujući ih s onima iz panja. te 101 stablo iz panja. uz mjestimično popunjavanje sadnicama autohtone provenijencije po potrebi. Značajno je međutim da ova stabla izgrađuju 18. te nakon kratke ophodnje. brsta i od nekontrolirane sječe. što je ujedno i najmanji tečajni prirast od svih ploha. a drvni volumen sastojine iznosio je 75.43 m²/ha.03 m²/ha i 6. kao i visine. te ostale prateće vrste maklen. Degradiranost sastojine vidljiva je iz omjera smjese. Izračunom za petogodišnje razdoblje. koja imaju 21. dolazimo do produkcije ove sastojine i to: temeljnice 3.53 m³/ha iz sjemena i 13. Nakon druge inventure 2007. Konstruirane lokalne tarife pokazuju istoznačne razlike.89 m³ drvnog volumena.67 m³/ha drvnog volumena. brekinja. od toga iz sjemena 9 te iz panja 52 stabla. a odnosi se na uklanjanje prekobrojnih izbojaka iz panja. Ustanovljen je podrast od 61 stabla. CXXXIV (2010). Kao posljedica sušenja na plohi je odumrlo 47 stabala. koje glede dobi i stanja sastojine ima značajku zakašnjelog čišćenja s elementima niske prorede te trijebljenja. te 11.0379 m³/ha. godine utvrđeno (tablica 6) je 2307 vitalnih stabala. što rezultira relativno dobro određenim intenzitetom prorede. Pokusna ploha 3. a mogu se organizirati u obliku pruga na manjim površinama okomitih na slojnice ili komunikacije. I glede prirasta.91 m²/ha temeljnice i 18.

32 0.89 268.08 2.96 6.78 3.36 0.05 100 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 4 5 2 11 253 Šumarski list br.20 0.80 51 N – broj stabala (kom.95 5 5 5.96 3.31 0.92 10. G – temeljnica (m2/ha).37 0.20 0.05 0.24 0.74 2.74 0.14 0.00 0.32 ∑ Brekinja Service Wild tree 4.01 0.31 3.60 7 23 16 4 1 0.93 10 44 43 27 4 2 1 131 86 4 18 18 4 0.70 0.03 0.14 0.20 0.35 0.98 0.09 42.92 0.31 0.40 0.20 1.11 183.13 0.01 1.83 18.36 0.79 6.45 1.51 0.00 0.01 0.02 121.89 0.82 13.78 1.22 15.61 3.05 4.01 8.52 0.06 1.72 0.02 0.61 0.24 1. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA ∑ Javor gluhać Maple 3.96 0.20 0.44 1.09 0.08 0.10 0.41 0.01 0.79 0. broju stabala.36 0.77 16.19 0.08 0.33 39.20 1.15 1.12 0.04 0. G – base (m2/ha).22 0.32 0.74 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 31 − 35 36 − 40 41 − 45 46 − 50 1 18 23 30 21 8 1 1 103 44 1.26 0.90 56.10 0.31 1.29 1.47 1.64 2.39 0.38 Vrste drveća Trees N A G V N 81 44 12 1 C+D G 0.87 0.56 0.93 1.20 0.65 0.50 14.43 1.07 17.02 160.88 0.43 0.57 5.26 0.68 2.78 3./ha).07 0.92 1.93 0.22 3 3 1.77 6.17 0.08 3.02 6.28 0.53 0. Ukupno – Total V 0.99 6.24 0.93 1.33 0.92 0.56 16.18 0.75 3.24 1.31 0.19 0.35 0.09 0.57 0.41 1.59 0.67 29 419 0.61 0.36 0.33 0.95 3.36 V 0.84 3.98 0.42 32.56 0.15 3.20 0.50 0.05 4.71 3.03 0.88 1. 1–2.10 0.48 1.16 0.89 2.09 0.06 2.22 35.84 1.53 0.01 0.29 0.38 8.17 0.70 2.64 29.74 0.22 0.50 4.12 0.12 0.33 0.05 2.78 0.18 7.48 0.07 3.27 40.74 0.12 1.70 138 1 5 1 1.52 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 13 9 8 4 34 1 29 40 0.90 8.71 67.57 2.41 7.44 0.76 70 7 14 1 1 23 6 21 15 6 2 50 307 1.37 N 81 51 29 52 63 45 27 4 2 1 355 1 10 37 41 34 21 8 1 1 154 23 29 13 14 4 83 76 71 42 5 1 195 70 30 1 1 102 27 27 21 11 4 90 979 G 0.88 2.68 4.24 0.41 7. 45-54 Ukupno .12 0.21 3. god.95 3.62 0.87 1.12 0.03 0.01 0.35 0.48 1.31 ∑ Obični grab Hornbeam 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 ∑ Crni jasen Black ash 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 44 75 42 2 2 1 122 63 16 79 21 6 2 0. basal and timber volume – the total (state 2007th year).81 1.90 69.22 10.31 7. V – wood volume (m3/ha) .34 0.47 ∑ Hrast kitnjak Sessile oak 25.06 0.42 17.12 4. number of trees.40 3.09 2.04 0.61 0.57 0.23 11.02 1.65 1.10 1.85 Debljinski stupanj Diameter stage 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 31 − 35 36 − 40 41 − 45 46 − 50 51 − 55 7 17 41 19 2 0.47 0.12 0.40 2.Total ∑ ∑∑ 0.00 0.04 0.99 10.88 0.70 0.52 0.43 0.44 11.37 16. V – drvni volumen (m3/ha) – N – number of trees (piece/ha).43 0.04 Omjer smjese (%) Mixture ratio (%) Etaže – Floors B N G V Obična bukva Common beeach 59.33 0.79 0.15 35.57 0.12 0.10 0. CXXXIV (2010).12 0.46 2.54 19. temeljnici i drvnom volumenu – ukupno (stanje 2007.23 1.02 0.63 1.54 0. Struktura sastojine po debljinskim stupnjevima.) Table 5 The structure stands by diameter class.30 6.24 15.49 3.43 2.71 1.31 1.30 1.11 0.38 6.18 6.Tablica 5.93 1.18 3.05 0.90 8.74 M.03 1.36 0.30 0.04 0.73 27.

77 0.48 0.14 0.10 0.11 4.) Table 6 The structure stands by diameter class.12 1.02 52 N 514 90 8 C+D G 2.20 1 2 8 1 11 2 3 5 0.94 0.11 0.88 1.04 0.59 1.05 0.52 29. G – base (m2/ha).35 0.21 3.89 0.12 ∑ M.05 0.02 1.35 0.01 0.24 1.34 0.14 0.09 0.14 84. broju stabala.15 0.64 0.54 0.13 0.02 0.04 0.11 0.14 46.73 0.04 19.44 0.61 0.04 0.01 0.28 0.05 0.02 10.08 0.04 0.48 Vrste drveća Trees Omjer smjese (%) Mixture ratio (%) Obični grab Hornbean Debljinski stupanj Diameter stage 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 31 − 35 70.15 0.07 0.20 0.08 6.53 3.07 0.23 1 532 1 18 31 12 633 5 14 2 1 5.05 0.04 0.41 0.73 1.15 0.01 0.22 2.01 0.04 0.48 0.15 0. Struktura sastojine po debljinskim stupnjevima.05 10.00 0.79 0.18 4.00 0.61 4.01 4.51 0.14 0.25 0.48 0.02 0.48 0.01 0.67 1 1 1 3 1 1 711 1 97 203 114 28 5 350 7 2 1 2 12 3 1 4 2 1 1 1 5 34 16 1 51 2 3 5 2 1 1 1 5 0.48 0.04 0.04 0.03 0.33 8.14 0.94 0.14 0.52 0.01 0.08 0.24 0.07 0.02 0.17 0. basal and timber volume – the total (state 2007th year).94 5.05 0.07 0.14 0.20 3.63 9./ha).48 0.82 0.25 A G 0.67 ∑ Maklen Maple 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 13.09 0.52 59. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Gorski javor Sycamore Maple 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 ∑ Klen Common Maple 6 − 10 11 − 15 ∑ Kruška Pear Crni jasen Ash 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 ∑ 6 − 10 11 − 15 16 − 20 ∑ Brekinja Service Wild tree 6 − 10 11 − 15 ∑ Lipa Linden 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 ∑ Šumarski list br.11 0.00 0.74 0.36 0.08 0.02 0.05 0.00 3.46 2 24 3 27 0.74 0.21 ∑ Hrast kitnjak Sessile oak 6 − 10 11 − 15 16 − 20 21 − 25 26 − 30 31 − 35 12.02 1 1777 14 36 33 13 0.01 0.28 V 8.44 0.17 0.60 0.57 1. V – drvni volumen (m3/ha) – N – number of trees (piece/ha).04 0.00 0.11 2.02 1 63 16 45 22 5 88 1 2 1 2 6 99 1 0 0 0 1 2 5 1 1 2 2 1 1 1 2 8 5 0.03 0.89 0.13 0.30 0.06 0.05 0.10 0.01 0.74 0.02 0.56 0.58 10.94 11.24 V 1.66 24.36 24 0.32 2.02 0.27 1.17 100 0.02 0.20 1.01 0.39 0.53 4.06 0.35 3.08 15.03 0.27 0.25 0.02 0.24 0.08 0.22 0.57 0. CXXXIV (2010).01 0.02 0.05 0. V – wood volume (m3/ha) .39 0.03 0.45 0.38 0.01 1 1 0.01 163 5 0.09 0.00 1.90 1.02 0.02 0.08 1.01 0.14 0.59 N 121 326 78 6 612 8 4 3.04 0.14 0.14 2.00 0.17 2 0.02 0. 45-54 16 − 20 Obična bukva Common beeach Ukupno – Total ∑ ∑∑ N – broj stabala (kom.80 0.00 0.03 0.79 0.22 0.19 N 981 678 110 7 G 4.58 3. 1–2.09 16.40 0.52 0.55 0.06 0.11 2.82 5.04 1 0.58 13.06 13 0.06 0.01 0.08 1.02 0.06 0.04 2 772 6.01 0. temeljnici i drvnom volumenu – ukupno (stanje 2007.04 0. Ukupno – Total V 4.02 0.12 0.58 8.33 0.04 0.17 0.80 824 0.01 0.10 0.11 0.05 0.93 0.01 0.11 0.25 0.54 12 138 24 1 0.01 0.81 34.55 0.49 0. G – temeljnica (m2/ha).23 0.02 0.01 0.01 0.25 0. god.49 3.25 0.02 0.03 0.01 0.28 0.26 22 49 45 5 0.02 0.20 0.11 262 3.94 1.88 0.13 0.16 0.15 0.01 0.25 0.00 0.04 1 13.02 21.10 1.02 0.67 0.02 1 2307 0.22 0.08 0.38 1.07 0.44 2.02 0.53 0.Tablica 6.21 13.36 Etaže – Floors B N G V 346 1.65 0.02 0.10 0. number of trees.

1995: Priručnik za uređivanje šuma. a poglavito onih iz sjemena. te postupno oblikovati optimalnu sastojinsku strukturu. U tipičnim panjačama u kojima brojčano dominiraju vegetativno nastala stabla uloga i zadatak proreda je njega debala i krošanja najkvalitetnijih stabala iz panja. podržavajući pomoćni dio podstojne etaže. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. J. srednjedobnim i starijim sastojinama. 1–2. a eliminiranjem izbojaka.. J. Š. D. a čišćenjem i trijebljenjem smanjiti broj jedinki i pomoći visinskoj diferencijaciji zašikarenih panjača. prijelaznoj: bukovo-kitnjakovoj panjači (ploha 2) za 36.. Zagreb. K l e p a c . Zagreb. M a t i ć . generativni dio sastojine na prosječnoj razini srednje plošnog stabla pokazao je bolje rezultate volumne produkcije u odnosu na vegetativni dio. bioraznolikosti. 341 str. Na ovaj način pomoći ćemo njezi stabala glavnih vrsta drveća generativnog podrijetla. 2002: Problem prevođenja bukovih panjača u visoke šume. Analogno navedenom. a samo u nužnom dijelu stabala iz sjemena. tipične panjače. Vu k e l i ć ... G l a v a č . Zagreb. Obavijesti 3–9. 55 str. Zagreb. Zagreb. M e š t r o v i ć . Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.16 %. Glasnik za šumske pokuse 25: 261–278. Intenziteti i volumeni iduće prorede ovisit će o ukupnom volumenu sastojine na kraju turnusa... K. Dovođenjem svjetlosti treba pomoći formiranju pomoćnog dijela sastojine uz očuvanje plemenitih i rijetkih bjelogoričnih vrsta..81–92. 1959: Stanje i značaj niskih šuma i šikara u privredi područja Like.. panjače u regresiji i zašikarene panjače. Zagreb. Kod sklopljenih i visinski izdiferenciranih sastojina prorednim zahvatom usmjeriti ih prema obliku tipičnih panjača. stabla iz sjemena više prirašćuju od onih podrijetlom iz panja. Izraženo u postocima. 2002: Strukturne osobine i uzgojni zahvati u sastojinama niskog uzgojnog oblika na području Like. 1993: Zaštita i očuvanje europskih šuma. s obzirom na kratko razdoblje od zahvata proredom (5 godina). F a b i j a n i ć . Šum. Zagreb. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i “Hrvatske šume” p o. 1962: Prilog definiciji niske šume i tumačenje njenog postanka u našoj zemlji. 53 6. Znanje.14 %. CXXXIV (2010). Glasnik za šumske pokuse 28: 1–48. te vitaliteta navedenih sastojina. Š t i m a c .75 %. Đ. a kitnjakovoj sastojini (ploha 5) za 20. G. S.1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost. P i n t a r i ć . Radi povećanja temeljnog volumena.. Institut za šumarska i lovna istraživanja. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Hrvatske. Zagreb. K o s o v i ć . intenzitet ne bi trebao biti veći od 40–45 % tečajnog volumnog prirasta u desetgodišnjem razdoblju. M a t i ć . kitnjakovo-grabovoj sastojini (ploha 4) za 63. M a t i ć . J. 2001: Intenzitet i način prorede u mladim. te bioraznolikosti vrsta. Šumarski list 3–4: 143–148. Magistarski rad. te o dobi sastojine. M. brštenja i nekontrolirane sječe. Zagreb. i to: tipičnoj bukovoj panjači (ploha 1) za 41. Kod panjača u regresiji i zašikarenih panjača osnovni je zadatak zaustaviti negativne procese čuvanjem od požara. 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. proizvodnost i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka.. I. Zagreb. Zagreb. 1992: Utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast. S.37 %. Veći su za dio sastojine nastale iz sjemena u odnosu na onaj iz panja. N. 1987: Gospodarski zahvati u panjačama kao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti šuma. RASPRAVA I ZAKLJUČCI – Discussion and conclusions Prepoznatljive su četiri morfološke slike istraživanih sastojina: prijelazne panjače.. K l e p a c . Dundović (ur. S k e n d e r o v i ć . Znanje. o prosječnom dobnom volumnom prirastu.. ćanje udjela stabala iz sjemena. Zagreb. LITERATURA – References . 2000: Dinamika mladih sastojina hrasta kitnjaka nakon čistih sječa prilikom konverzije šuma niskog uzgojnog oblika u južnoj Slovačkoj.. M. M. Zagreb. M a t i ć . a zahvatima njege pridobila bi se drvna masa koja između ostaloga može poslužiti i kao biomasa za energiju. A n i ć . Uz postepeno poveA n i ć . vodeći računa o stablimičnom prostornom rasporedu i okomitom sklopu. Šumarski list LXXXVI (11–12): 406–407. Zagreb. treba oblikovati optimalnu strukturu. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. 1992: Uzgajanje šuma. Primjenom navedenih šumskouzgojnih postupaka postigli bi ciljeve koji se sastoje u poboljšanju strukture. S... 45-54 5. Tečajni volumni prirasti su u granicama očekivanih. Šumarski list 9–10: 495–502. 100–101.. te je krajem ophodnje pripremiti za kvalitetnu prirodnu obnovu sjemenom.M. H a r a p i n . list 4: 697–702.. O r š a n i ć . G u b k a . S. J. 1965: Uređivanje šuma. Zagreb.. Kod prijelaznih panjača u doznaci treba ponajprije obuhvatiti stabala iz panja. V..1933: O niskim prebirnim bukovim šumama. 95 str. D. U: Rauš. Šumarski list 3–4: 119–128. K. L u k i ć . 299 str. M.) Šume u Hrvatskoj.

Field measurements were undertaken in five permanent sample plots. In order to increase the basic volume and achieve stand stability. as well as on the total stand volume at the end of the thinning cycle. The fact that seed trees manifest higher productivity and vitality clearly indicates that they should be silviculturally favored regardless of coppice type. Coppices in the region of Lika are characterized by a low degree of applied tending operations and inaccessibility caused by the lack of forest roads. 1–2. Lika 54 . storey. and height samples were recorded and increment cores taken for increment assessment separately for seed trees and sprouts from stumps. CXXXIV (2010). stand structure. tree species and origin (generative. the volume of the next thinning operation should amount to 40–45 % of the tenyear current volume increment. Total measurements of breast diameters of all trees were performed by diameter class. 45-54 SUMMARY: Our research determined structural elements of different coppice types in Lika five years after they were tended with thinning. K e y w o r d s : Forest tending. coppices in regression and thickets.M. Structural stand elements in these plots were measured at the end of the vegetation period in 2007. Intensities and volumes of the next thinning operation will depend on the average age volume increment and stand age. vegetative). typical coppices. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. Four morphological types can be differentiated: transitional coppices. coppice. Seed trees show significantly higher values of structural elements.

Trnjanska 35. 1–2. Nenad Petrović. 55-64 SPREMNOST PRIVATNIH ŠUMOPOSJEDNIKA U HRVATSKOJ. Dijana VULETIĆ6 SAŽETAK: Zbog specifičnih društveno-političkih i socio-ekonomskih prilika u regiji. ali i osnovna pretpostavka za ostvarenje ekonomskih učinaka u privatnom šumoposjedu. 2008. kao jedna od najskupljih investicija. Iako privatni šumoposjednici pripadaju uglavnom ruralnoj populaciji sa značajnom razinom tradicionalnog znanja i iskustva u 55 . Srbiji i Bosni i Hercegovini. SERBIA AND BOSNIA-HERZEGOVINA TO COOPERATE IN FOREST ROADS CONSTRUCTION AND MAINTENANCE Mersudin AVDIBEGOVIĆ1.m. dragan. Beograd.com.nonic@sfb. K l j u č n e r i j e č i : privatni šumoposjed. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. sc. problematika udruživanja privatnih šumoposjednika u interesne udruge do sada nije bila predmetom šireg istraživanja. Iz istih razloga se istraživanjima političkog. ovisi u velikoj mjeri od podrške javne šumarske administracije. Svetošimunska 25.petrovic@sfb.com. Stjepan POSAVEC4. dr. nije pridavalo posebno značenje. Bruno MARIĆ5. Srbiji i Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu B-H) kao i dugo razdoblje dominacije planske ekonomije imali su za posljedicu relativno skroman obim znanstvenih istraživanja koja se odnose na privatni šumoposjed u ovim zemljama. privatni šumposjed je tijekom socijalističkog društvenog uređenja bio prilično zanemaren i od strane kreatora nacionalnih šumarskih politika i od strane samih vlasnika. postavljaju pitanje privatnog zemljišnog posjeda u sam vrh aktualnih političkih rasprava. Zagrebačka 20. dr. Dragan Nonić. Nasuprot davanja prednosti gospodarenju državnim šumama. ali i od spremnosti privatnih šumoposjednika da međusobno surađuju po ovom pitanju. dijanav@sumins. nenad.rs. Zagreb. Dr. Nenad PETROVIĆ2. Beograd. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. upravo su najnužnije kod gledišta za čije rješavanje vlasnici nemaju potrebne ekonomske. SRBIJI I BOSNI I HERCEGOVINI NA SURADNJU PRI IZGRADNJI I ODRŽAVANJU ŠUMSKIH CESTA READINESS OF PRIVATE FOREST OWNERS IN CROATIA. mavdibegovic@gmail. Znanstveno utemeljene preporuke za unapređenje privatnog šumoposjeda. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. godine pokrenuto je istraživanje stanja privatnog šumoposjeda i formiranja udruga privatnih šumoposjednika u zemljama regije. Doc. Dijana Vuletić.maric@gmail. organizacijske ili stručne kapacitete. te ukazuje na željene usluge koje bi trebale pružiti udruge privatnih šumoposjednika. Sarajevo. ekonomskih i socioloških istraživanja problema privatnog šumoposjeda posebno je naglašena u zemljama u tranziciji. Mr. Kneza Višeslava 1. Stjepan Posavec. sc. Doc. s posebnim naglaskom na izgradnju šumskih cesta u Hrvatskoj.hr šumovlasnika. bruno. Provedeno istraživanje ukazuje spremnost privatnih šumoposjednika na suradnju u aktivnostima gospodarenja šumoposjedom. Bruno Marić. U radu su analizirani stavovi privatnih šumoposjednika prema međusobnoj suradnji i udruživanju u svrhu boljeg gospodarenja svojim posjedom. Zagreb. dr. Sarajevo. Zagrebačka 20. Dragan NONIĆ3.rs. ekonomskog i sociološkog karaktera privatnih 1 2 3 4 5 6 Doc. Na osnovi navedenoga. udruge privatnih šumoposjednika.IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 682 (001) Šumarski list br. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. Izgradnja i održavanje šumske infastrukture. CXXXIV (2010). u kojima se povijesno razvijao podjednak model vlasništva.hr. Kneza Višeslava 1. šumske ceste. sc. Mersudin Avdibegović. u kojima procesi privatizacije. posavec@sumfak. za razliku od istraživanja ekoloških i tehnoloških gledišta. Potreba za izvođenjem političkih. denacionalizacije i restitucije. šumarska politika UVOD – Introduction Specifični društveno-politički odnosi u Hrvatskoj.

Nonić. crkvene šume itd. U ovome radu nastoji se utvrditi da li financijski zahtjevne aktivnosti. Prikazani rezultati prikupljeni su u okviru PRIFORT projekta. SRBIJI I BOSNI I HERCEGOVINI Forest roads in private forests in Croatia. U razdoblju nakon 2000. trenutačno niti u jednoj od analiziranih zemalja ne postoje udruge privatnih šumoposjednika na nacionalnoj razini koje okupljaju velik broj članova u svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa (osim Hrvatske. Udruživanje privatnih šumoposjednika u interesne udruge na način koji je poznat u većini šumarski relevantnih europskih zemalja. 2009). nastanka samostalne srpske države.šuma iz 2008. Na temelju počjima (S a b a d i 1994). rekreacija i turizam) postaju sve izraženiji. Ove činjenice ukazuju na potrebu žurnog djelovanja glede unapređenja stanja privatnog šumoposjeda. dok su vine bivšim vlasnicima. okoliša i vodoprivrede Republike Austrije. Na privatni šumopo. 1945. a ekonomski učinci gospodarenja privatnim šumoposjedom skromni su (G l u e c k i dr. Pa ipak. nameće se kao najlogičnije rješenje za svladavanje trenutno nepovoljnog stanja. goSadašnja struktura šumoposjeda u Srbiji uvjetovana dine). Serbia and Bosnia-Herzegovina Povijesni razvoj i struktura privatnog šumoposjeda Historical development and structure of private forests Iako su kroz povijest Hrvatska.šumom (Šumarska enciklopedija 1980). godine dine. zemljišne za.procesa restitucije i denacionalizacije.šerijatsko pravo i kanonsko zakonodavstvo. Privatni šumoposjed je tek 1858. vlasnici nisu organizirani u interesne udruge. Marić. odnosno 8–15 ha šume u ostalim podru. kao što su izgradnja i održavanje šumskih cesta. U takvim uvjetima gospodarenja. D. političke i ekonomske okolnosti. go. usitnjenost privatnog šumoposjeda te nedostatak minimuma financijsko-tehničkih sredstava predstavljaju veliku prepreku za izgradnju šumskih cesta. gdje su započeti procesi udruživanja). tako i neekonomski. usmjerenog na istraživanje privatnog šumoposjeda i formiranje udruga vlasnika privatnih šuma u regiji Jugoistočne Europe. udio privatnih šuma u Srbiji izjednice. biodiverzitet. intenzivnije korištenje šumskih resursa i unapređenje stanja u privatnom šumoposjedu općenito. N. godine. Zakonsku osnovu šumoposjedovnih odnosa u B-H za Današnja struktura šumoposjedovnih odnosa u kojoj do. reguliranje klime. jedan od glavnih preduvjeta za unaprijeđenje stanja u tim šumama je povezivanje privatnih šumoposjednika na interesnoj osnovi. Po Zakonu o agrarnoj reformi od 23. po. U cilju što bržeg Sadašnji udio privatnih šuma u B-H iznosi oko 20 % i zauzimanja teritorija koje su do tog vremena bile pod vjerojatno neće biti značajnije promijenjen provedbom turskom vlašću. (S i m e u n o v i ć 1957). Ovakva zemljišna politika imarazvoj i stanje privatnog šumoposjeda značajno se razli. Prema Nacionalnoj inventuri ostali oblici šumoposjeda (imovne općine.vrijeme vladavine otomanskog carstva. te globalnih procesa kao što su uključivanje u europske integracije. 56 .) nosi 47 % (B a n k o v i ć i dr. obuhvaćali oko polovice ukupnih površina pod šumom. S. kako ekonomski. Srbiji i B-H u prosjeku je sitan. čist zrak i voda. koje je financiralo Ministarstvo poljoprivrede. općinske i seoske šume. po kojima sljedica je agrarne reforme provedene poslije II svjetskog šume nisu mogle biti predmet privatnog vlasništva (B e rata. Šume i šumarstvo će u kontekstu promjena društveno-političkog i ekonomskog sustava. D. Struktura šumoposjeda u Hrvatskoj nih šuma kao vlasničke kategorije koji se održao do prije II svjetskog rata pokazuje da je samo jedna četvrtina danas. Srbija i B-H prolazile com XIX stoljeća davane seljacima u trajno vlasništvo kroz slične društvene.6 % ukupne je specifičnom zemljišnom politikom u ranim fazama površine pod šumom (Šumarska enciklopedija 1980). biti sve više u fokusu javnosti i političara.g o v i ć 1960). B. predstavljaju dovoljno jak motiv za osnivanje interesnih udruga i povezivanje šumoposjednika radi ostvarivanja njihovih zajedničkih ciljeva. šumarstva. a zahtjevi društva u odnosu na šumske resurse (drvni i nedrvni šumski proizvodi. 1–2. donošenjem šuma bila u državnom vlasništvu. Šumarski list br. međutim one po brojnosti i ostvarenim rezultatima (osim donekle u Hrvatskoj) nisu značajnije utjecale na unapređenje stanja privatnog šumoposjeda.la je za posljedicu relativno visok i stabilan udio privatkuje u svakoj od njih. CXXXIV (2010). nisu dovoljno iskorišteni.. dataka katastarskog snimanja zemljišta (1880–1885. u brdskim područjima određen je maksimum od prepoznat kao mogući zakonski oblik vlasništva nad 15–30 ha šume. U posljednjih nekoliko godina pojavile su se određene lokalne i regionalne inicijative za osnivanje interesnih udruga privatnih šumoposjednika. jačanje nevladinog sektora i demokratizacija društva. ŠUMSKE KOMUNIKACIJE U PRIVATNOM ŠUMOPOSJEDU U HRVATSKOJ. Petrović. velike zemljišne površine su polovi. Vuletić: SPREMNOST PRIVATNIH . Potencijali privatnih šuma u analiziranim dr- žavama. Avdibegović.M. klimatske promjene. 55-64 korištenju šumskih resursa. Posavec. na privatne šume otpadalo je 21. 2009).. godine. 8. energija iz biomase. predstavljalo je minira državno vlasništvo nad šumom (oko 80 %). Privatni šumoposjed u Hrvatskoj.niza zakonskih odredbi otpočeo je proces vraćanja imosjed otpadala je približno ista površina (24 %).

M. Precizni podaci o razvena osnovi općekorisnih funkcija šuma. kao i na šume u privatnom vlasništvu. TEORETSKI OKVIR. godine 4. kojim je utvrđeno da “. što po marske savjetodavne službe. MATERIJAL I METODE Theoretical Framework.400 ha u većini slučajeva fragmentirani i mali po površini.šumskih cesta potrebnu za racionalno gospodarenje u žavanja šumske infrastrukture. iznosi loj površini. otvorenost šuma jele. iz. 2008. To se pogotovo odnosi na degradirane šume 11.godina prošloga stoljeća. Prema istom izvnih šuma. interesnu udrugu promatra kao dinamičan sustav. Na taj način su privatne šume ostale nedovoljno ven šumski kompleks koji sa aspekta održivog korištenja “otvorene”. smreke i nost privatnih šuma nisu dostupni. N. i pored usitnjenosti šuma po vlaosiguravala je ekonomsku isplativost šumarskih aktiv. Marić. Zbog toga se i dalje može smašumskih komunikacija su u vrijeme socijalističkog druš. Osnovni cilj ovog istraživanja je utvrđivanje spremnosti privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj.procjenjuje se na 7–10 m/ha (P a š a l i ć 2007). Za razliku od privatnih šumoposjeda koji su voru. Uz Teoriju kolektivne akcije. Podaci koji se odnose na otvore. dužina šumskih cesta u su po pravilu javne šumarske tvrtke u sklopu aktivnosti 2007. godini iznosila je 12. 1–2. ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2. jedna od najznačajnijih karakteristika modernog ljudskog društva. iz sredstava prikupljenih B-H uvjetima (B a j r i ć 2005). godini izgrađeno preko 70 km šumske infrastruk. što za Prosječna otvorenost državnih šuma u Hrvatskoj ko. polazeći od činjenice da udruga predstavlja nehomogenu skupinu u pogledu članstva. prema Dugoročnom programu nje postojećeg stanja (V l a h i n j a 2001)..1986). te odsutnost mjera pla. koje su u komunikacij. denosti šumskih cesta u privatnim šumama nisu dostupNacionalnom inventurom šuma u Srbiji nisu priku. Polovicom 80-ih Posljednjih se godina poduzimaju napori za unaprijeđe. U ovom radu postavljena je hipoteza prema kojoj je spremnost za interesno povezivanje izraženija kod onih aktivnosti koje iziskuju značajnija financijska sredstva. 1971)..5 m/ha u visokim šumama i 2. Materials and Methods Interesi vlasnika privatnih šuma u Hrvatskoj.trati da je “otvorenost komunikacija u privatnim šumama tvenog uređenja uglavnom bili koncentrirani na državne rezultat procjene i kao takva nepouzdana” (Nikolić šume.(1986). Tako je u razvoja šumarstva u B-H za razdoblje 1986–2000.komunikacija” (P e t r o v i ć 1985).51 m/ha. S ekonomskog gledišta interesantna su istraživagradnja šumskih komunikacija na velikim površinama nja privatnih šuma u brdsko-planinskim krajevima u državnih šuma sa dovoljno velikom drvnom zalihom. uzgoja i zaštite. fenomen različitih obrazaca ponašanja u malim i velikim grupama analiziran je i u okviru Teorije razmjene (S a l i s b u r y 1969). po kojoj je postojanje interesnih udruga u kontekstu ostvarivanja zajedničkih interesa pojedinaca. Srbiji i B-H nisu artikulirani kroz interesne udruge na nacionalnoj razini.ni. Petrović. Vuletić: SPREMNOST PRIVATNIH . ali se sa sigurnošću bukve iznosila je 3.9 m/ha u paizrađeni su troškovnici za izradu novih prometnica u njačama). a visokih bukovih šuma može tvrditi da je ona niža nego u državnim šumama. u kojima pojedinci pažljivo prate ponašanje ostalih članova grupe i ne ponašaju se uvijek potpuno racionalno.72 m/ha (6. Šume B-H su u načelu nedovoljno otvorene.inventure šuma koja je u tijeku. ali se očekuje da će se do njih doći nakon Nacionalne pljeni podaci o stanju i gustoći mreže šumskih komunika. a do kraja 2009.72 m/ha dacima prve inventure šuma na velikim površinama (P e n t e k i dr.(1964–1968 godine). što je za posljedicu imalo nizak intenzitet ima perspektivu ukoliko ima adekvatnu mrežu šumskih provođenja mjera gospodarenja. Sadašnja otvorenost šuma u Federaciji B-H ukupnoj dužini od 98 km (T r n i n i ć 2008). Prema službenim podacima koji su objavljeni u skom smislu “otvorile” privatne šumoposjede.82 m/ha (uključujući sve kategorije cesta) a do 2015. Posavec. kao što je to slučaj sa izgradnjom šumskih cesta.252. S. prosječna otvorenost državnih šuma iznosila je ture u privatnom šumoposjedu.. Šumarski list br.407 km usmjerenih ka gospodarenju velikim kompleksima drža.99 m/ha (M a t i ć i dr.posljedicu ima neravnomjernu realizaciju etata na cijejima gospodari poduzeće “Hrvatske šume” d. Olsonova Teorija kolektivne akcije kritizirana je i od Teorije kritične mase (M a r w e l l i O l i v e r 1993). Avdibegović. privatni šumovlasnici mogu nekim autorima predstavlja minimalnu gustoću mreže koristiti državne subvencije za radove projektiranja i odr. Malobrojne šumske ceste. 55-64 Stanje šumskih komunikacija u privatnom šumoposjedu State of forest roads in private forests Komercijalno korištenje šumskih resursa i izgradnja cija u privatnim šumama.o.. B. Srbiji i B-H. po kojoj velike grupe nisu homogene već heterogene skupine. Nedostaci Pluralističke teorije nastojali su se upotpuniti Teorijom kolektivne akcije (O l s o n 1965).tvrdih cesta i 207 km modernih cesta.357 km mekih cesta. svega 1. 3. Nonić. da u 57 . Po pogodine se planira dostići otvorenost od 14. D. niranja. CXXXIV (2010). izgradile Statističkom godišnjaku Srbije. Ova činjenica nije u skladu sa Pluralističkom teorijom (T r u m a n 1951). D. i panjače. šumske parcele raznih vlasnika ipak čine jedinstnosti.(2009). Pomoću šu.o. koja polazi od pretpostavke da djelovanje interesnih udruga rezultira nekom vrstom javnog dobra ili koristi svim članovima udruge. koja. 2007).sništvu.

podrška obaveznom članstvu. U ovom radu prikazane su raspodjele frekvencija po pitanju spremnosti privatnih šumoposjednika na suradnju u izgradnji i održavanju šumskih cesta. upisani su u odgovarajuću bazu podataka po- godnu za daljnju statističku analizu korištenjem programa SPSS. koji su izrazili spremnost na suradnju u izgradnji i održavanju šumskih cesta. 55-64 okviru interesnih udruga. Podaci dobiveni istraživanjem..M. kao i pitanja o socio-demografskim karakteristikama privatnih šumoposjednika. utvrđene su karakteristike homogene grupe privatnih šumoposjednika. Petrović. podatke o šumskom posjedu i odnos prema interesnim udrugama. ograničenja zakonskog okvira i razina obrazovanja šumoposjednika). Nonić. Popis analiziranih općina na državnim razinama utvrđen je na temelju preklapanja područja s najvećim postotkom šumovitosti i najvećim udjelom privatnih šuma. Prikaz rezultata usmjeren je na homogene podgrupe (klastere) šumoposjednika. veličina privatnog šumoposjeda. REZULTATI – Results U ovom poglavlju prikazani su rezultati istraživanja koji se odnose na spremnost privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj. surađuju u izgradnji i održavanju šumskih komunikacija. Avdibegović. CXXXIV (2010). Posavec. godine. Pitanja u anketnom upitniku obuhvaćala su različita gledišta navedenih teorija interesnih grupa. identificirane na temelju dvije varijable: spremnost privatnih šumoposjednika na suradnju u različitim aktivnostima gospodarenja (posebno u izgradnji i održavanju šumskih putova) i usluge koje privatni šumoposjednici očekuju od interesnih udruga. Za metodu istraživanja korištena je anketa (N e u m a n 2006) provedena među slučajno odabranim privatnim šumoposjednicima. Šumarski list br. B. Vuletić: SPREMNOST PRIVATNIH . Spremnost privatnih šumoposjednika da surađuju u aktivnostima gospodarenja Graph 1 Readiness of private forest owners to cooperate in forest management activities 58 . Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2008. Metodom slučajnog uzorka izabrano je 35 naselja. a u svakom od njih 10 ispitanika (privatnih šumoposjednika). D. što je rezultiralo veličinom uzorka od 350 ispitanika u svakoj od tri zemlje (M a l h o t r a 2007). ekonomski učinci od šume i udio u prihodu kućanstva.. kao i rezultati provedenih klaster analiza. prikazane su specifičnosti privatnog šumoposjeda i sociološko-demografske karakteristike vlasnika koji su izrazili spremnost na surad- Grafikon 1. Uz to. lobiranja kod kreatora šumarske politike i očekivanih usluga. Korištenjem dvostupanjske klaster analize nastojalo se identificirati karakteristične klastere vlasnika privatnih šuma po osnovi cjelokupnog seta varijabli (zahtjevi prema interesnim udrugama po pitanju podrške u procesu gospodarenja. spremnost za aktivno čanstvo u interesnim udrugama. 1–2. te su analizirana očekivanja vlasnika od njihovih interesnih udruga. spremnost na suradnju. verzija 16. S. D. Srbiji i B-H na suradnju u različitim aktivnostima gospodarenja. Uz to. Marić. N.

Petrović. Potrebno je još jednom napomenuti. u Hrvatskoj je taj postotak nešto niži i iznosi 76 %. Postotak visokih šuma u privatnom vlasništvu niti u jednoj od analiziranih zemalja ne prelazi 25 %. s velikim brojem malih pojedinačnih parcela.. Ovakav obrazac uporabe proizlazi iz tipa šume i najzastupljenijih vrsta drveća u privatnim šuma koji utječu na sortimentnu strukturu. koji proizvode ogrjevno drvo za tržište (27 %) te koriste šumu za proizvodnju sporednih šumskih proizvoda (23 %) i lov (22 %).). dok u Hrvatskoj oko polovine posjeduje 1-5 ha šume. neophodno je poznavati osnovne sociološkodemografske karakteristike šumposjednika. Privatni šumoposjed je u navedene tri zemlje jako usitnjen. Uzimajući u obzir ranije navedene činjenice. Za razumijevanje ovih pretpostavki. Pod tim ponajprije podrazumijevaju prihod ostvaren korištenjem ogrijevnog drva u vlastitom kućanstvu. Srbiji i B-H koji su izrazili spremnost na suradnju u izgradnji i održavanja šumskih cesta. Glede korištenja drveta. CXXXIV (2010). gdje privatni šumoposjed ima prosječnu veličinu 13 ha (European Commission 2009). Marić. čak i među šumoposjednicima koji su spremni surađivati u izgradnji i održavanju šumskih cesta. Interesno povezivanje privatnih šumoposjednika ovisi od mnogo čimbenika. individualni privatni šumoposjed je kod skoro 40 % vlasnika u Srbiji rascjepkan u više od 5 parcela. ne čudi relativno visok postotak privatnih šumoposjednika (u Srbiji i Hrvatskoj oko 60 %. posjeduje šumu na udaljenosti manjoj od 4 kilometra od mjesta stanovanja. Nonić.M. da se navedeni podaci odnose samo na dio ispitanika (vlasnika privatnih šuma) koji su izrazili interes za suradnju u izgradnji i održavanju šumskih cesta. kao i specifičnosti njihovog šumoposjeda. Kad je u pitanju prihod od prodaje drva. Prikazani i analizirani podaci u radu. predstavlja prioritet kada je u pitanju njihovo interesno povezivanje. a samo 10 % mlađe od 36 godina). prosječna veličina privatnog šumoposjeda u Hrvatskoj je 2. Srbiji 4. najizraženija je kod izgradnje i održavanja šumskih cesta. 58 % u Srbiji. Mješovite šume listača i četinjača najzastupljenije su u privatnom šumoposjedu u Hrvatskoj (53 %) a čiste šume četinjača u B-H (14 %). dominira sitni privatni šumoposjed (61 % vlasnika posjeduje manje od 1 ha šume). a u Hrvatskoj 84 %. D. stanje je nešto povoljnije. Avdibegović. U Srbiji dominiraju panjače (57 %). uz izuzetak Hrvatske gdje na žene otpada jedna četvrtina šumoposjednika. 1–2. Ovo je posebno izraženo u Srbiji i Hrvatskoj u kojima oko 50 % ispitanika smatra da prihod od ogrijevnog drva za vlastite potrebe značajno utječe na prihod njihovog kućanstva. Vuletić: SPREMNOST PRIVATNIH . a od vrsta drveća listače (87 %). dok je u Srbiji taj postotak još i manji. Značajnija orijentiranost prema tržištu. Šumarski list br. a u B-H svega 3 %. što otežava organiziranje vlasnika u interesne udruge.000 stanovnika (najveći postotak je u B-H. D. S. gdje iznosi čak 86 %). ukazuje i podatak da više od dvije trećine šumoposjednika u sve tri zemlje živi u naseljima s manje od 1. 2009). kao osnovna pretpostavka za korištenje šuma. Posavec. Drvo iz privatnih šuma donekle se koristi i za proizvodnju drvne građe za vlastite potrebe (oko 30 % u Hrvatskoj i B-H – 48 % u Srbiji).1 ha (G l u e c k i dr. Približno podjednak broj ispitanika u sve tri zemlje (jedna trećina). utvrđena je jedino kod šumoposjednika u Srbiji. odnose se samo na homogenu grupu šumoposjednika u Hrvatskoj. Ipak. rezultati su mnogo skromniji. Kako je prikazano na Grafikonu 1. 53 % u B-H) ocjenjuje da im šuma donosi određene koristi. najbolje poznavanje granica šumoposjeda utvrđeno je kod vlasnika u B-H (97 %) dok u Srbiji iznosi 88 %. a u B-H 72 %. U Hrvatskoj 98 % šumoposjednika spremnih na suradnju u izgradnji i održavanju šumskih cesta. Uz to. u većini slučajeva nisu tržišno orijentirani i koriste šumu uglavnom za proizvodnju drva za ogrjev za osobne potrebe (87 % u Hrvatskoj – 98 % u Srbiji). Postotak šumoposjednika koji smatraju prihod od prodaje drveta značajnim kreće se u Srbiji i Hrvatskoj oko 10 %. 55-64 nju u izgradnji i održavanju šumskih cesta. Uz to. Rapodjela šumovlasnika po spolu je uvjerljivo na muškoj strani. Na činjenicu da se radi o pretežno ruralnoj populaciji.3 ha i B-H 3. kao i karakteristike homogenih grupa vlasnika (klasteri) u odnosu na njihovu spremnost na suradnju i vrstu usluga koje očekuju od interesnih udruga. Unatoč svemu. privatni šumoposjednici u sve tri države (oni koji su izrazili spremnost na suradnju u izgradnji i održavanju šumskih komunikacija). Kad su u pitanju šumoposjednici koji su izrazili spremnost za suradnju u izgradnji i održavanju šumskih cesta. a prosječna veličina pojedinačnih parcela je u sve tri zemlje u više od 80 % slučajeva ispod 1 ha. N. U Srbiji njih jedna četvrtina posjeduje više od 5 ha šume. izgradnja i održavanje šumskih cesta. B. U B-H i Hrvatskoj se samo oko jedne četvrtine šuma u privatnom posjedu nalazi u sastavu jedne parcele.. Jedino u B-H. značajan udio šumoposjednika (44 % u Hrvatskoj. Rascjepkanost privatnog šumoposjeda izuzetno je visoka. relativno niskih primanja (60–70 % su nezaposleni. U Srbiji taj postotak iznosi 56 %. a u B-H gotovo 90 %) koji su izrazili nedostatak postojanja interesnih 59 . umirovljenici i poljoprivrednici) i nižeg stupnja formalnog obrazovanja (oko jedne trećine vlasnika privatnih šuma ima završenu samo osnovnu školu ili čak ni to). Za razliku od Srbije i B-H gdje vlasnici u većini slučajeva poznaju veličinu svog šumoposjeda.9 ha. Uglavnom se radi o starijem stanovništvu (oko 40 % šumoposjednika u sve tri zemlje starije je od 57 godina. izražava spremnost u zajedničkom korištenju strojeva za iskorištavanje šuma (traktori i sl. spremnost na suradnju između privatnih šumoposjednika u sve tri zemlje. U usporedbi s većinom država EU.

. U trećoj podgrupi (20 %). Nonić. te osnovne karakteristike njihovih članova po pitanju spremnosti na suradnju i usluga koje očekuju od udruga. N. Najveću podgrupu u Hrvatskoj (48 %) čine oni šumoposjednici koji od udruga očekuju savjete u vezi uzgajanja i iskorištavanja šuma. uključujući i izgradnju i održavanje šumskih cesta. 55-64 organizacija koje bi im pružale podršku zbog različitih načina gospodarenja šumom. Druga karakteritična podgrupa (25 %) izrazila je umjerenu potrebu za postojanjem udruga. Izuzetak je donekle Hrvatska.. prikazana su očekivanja privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj. Marić. ni za međusobnu suradnju po bilo kom pitanju.M. identificirane su karakteristične homogene podgrupe (klasteri) šumoposjednika u svakoj od analiziranih zemalja. Oni uglavnom očekuju podršku u izgradnji i održavanju šumskih cesta. izrade planova gospodarenja i zajedni60 čkog nastupa na tržištu. 1–2. Na Grafikonu 2. B. S. Veličina podgrupa. Posavec. Avdibegović. za to očekuju i podršku interesnih udruga. čine oni koji su jako zainteresirani za postojanje udruga. članovi ove grupe takođe su spremni međusobno surađivati u izgradnji i održavanju šumskih cesta. u kojoj je 11 % šumoposjednika učlanjeno u udruge. Srbiji i B-H. Grafikon 2. D. Usluge koje privatni šumoposjednici očekuju od udruga privatnih šumoposjednika Graph 2 Services expected by the private forest owners from private forest owners’ associations Na temelju ranije navedenih varijabli. od njihovih interesnih udruga. Najveću podgrupu u B-H (55 % šumoposjednika). Petrović. niti su posebno spremni za međusobnu suradnju po bilo kojem pitanju. Članovi ove podgrupe imaju izražen interes za međusobnu suradnju u svim aktivnostima gospodarenja. Vuletić: SPREMNOST PRIVATNIH . CXXXIV (2010). Članovi treće i najmanje podgrupe (20 %) nisu zainteresirani ni za postojanje udruga.. Članovi druge podgrupe (32 %) izražavaju jaku potrebu za postojanjem interesnih udruga i uglavnom su zainteresirani za razne načine podrške (savjeti u vezi uzgajanja i iskorištavanja šume i podrška u izgradnji šumskih cesta). Šumarski list br. S druge strane. D. razlikuju se od zemlje do zemlje. Iako ne izražavaju interes za suradnjom po pitanju zajedničkog korištenja mehanizacije. Članovi ove podgrupe ne očekuju od udruga podršku za izgradnju i održavanje šumskih cesta. većina šumoposjednika koji su spremni na suradnju u izgradnji šumskih komunikacija nisu članovi udruga šumoposjednika. nalaze se šumoposjednici koji ne izražavaju posebnu potrebu za postojanjem interesnih udruga. kao i ostvarivanju prava na poticaje za provođenje različitih aktivnosti gospodarenja.

Avdibegović. 1–2. Povezanost pojedinog šumskog kompleksa sa centrima prodaje ili prerade drva. uglavnom koriste drvo za vlastite potrebe. mogla bi se na povoljniji način osigurati potrebna sredstva i provesti učinkovitija izgradnja šumskih komunikacija u širem području. 2007) i iznosi oko 60 godina. koja je dobila potporu Ministarstva poljoprivrede. Ovakve ocjene daju i drugi istraživači. godini (N o n i ć i M i l i j i ć 2008). zaštitu i očuvanje šuma. Izgradnjom šumskih cesta i otvaranjem šuma stvaraju se i pretpostavke za uspješnije gospodarenje. stvara mogućnost za brže i učinkovitije pojavljivanje šumskih proizvoda na tržištu. N. ili za ogrjev ili za drvenu građu. Vuletić: SPREMNOST PRIVATNIH . S obzirom da izgradnja primarne cestovne mreže u šumama. koji predlažu udruživanje kao preduvjet rješenja postojećeg stanja (H i r s c h i dr. bez obzira na vlasničku strukturu. dovoljno gusta i pravilno raspoređena mreža šumskih cesta predstavlja osnovni preduvjet za intenzivno gospodarenje šumama. godini. ima širi društveni značaj. pa stoga interesno udruživanje ostaje jedina stvarna mogućnost za unapređenje ekonomičnosti gospodarenja privatnim šumoposjedom. Može se pretpostaviti da bi privatni šumoposjednici. gdje posjedovanje šume podrazumijeva značajan ekonomski prihod. uz veliku rascjepkanost postojećih parcela.M. te će zahtijevati znatno drukčije mjere šumarske politike u svakoj zemlji. Osnovne karateristike privatnog šumoposjeda kod ispitanika spremnih na suradnju u izgradnji cesta su mala prosječna površina šumoposjeda u sve tri zemlje (od 2. Ovako ustinjen i rascjepkan privatni šumoposjed onemogućava isplativo gospodarenje. U prvoj su šumoposjednici s većim šumposjedima i spremni na suradnju samo u izgradnji i održavanju šumskih cesta. D. Socio-demografske karakterisitke šumoposjednika u regiji (prosječna starost. B. pa može biti isplativo iznošenje na tržište i manje vrijednog drva” (R a n k o v i ć i dr. 55-64 Ista analiza u Srbiji ukazala je na postojanje tri podgrupe približno iste veličine. privatni šumoposjednici mogu se nametnuti i drugim investitorima. pogotovo oni s većim posjedom. “izgradnjom novih šumskih cesta smanjiti će se troškovi proizvodnje šumskih sortimenata. prikazene su i osnovne informacije o socio-demografskim karateristikama onih privatnih šumoposjednika koji su izrazili spremnost za sudjelovanje u osnivanju interesnih udruga radi izgradnje i održavanja šumskih cesta. koja predstavlja smetnju održivom gospodarenju šumom. Petrović. posebno troškovi privlačenja. predstavljaju. a time i pravilan uzgoj šuma i kompleksno iskorištavanje drvne zalihe i sporednih šumskih proizvoda. dovoljno jak motiv za osnivanje interesne udruge privatnih šumoposjednika kako bi ostvarili zajednički cilj. čiji članovi pokazuju minimalna interes za postojanje udruga i međusobnu suradnju. kod većine ispitanika. te informacije o tržištu šumskih proizvoda. Prosječna starost šumoposjednika u regiji slična je europskom prosjeku (H i r s c h i dr..9–4. Članovi ove grupe spremni su na suradnju u izgradnji i održavanju šumskih cesta i zajedničkom korištenju šumske mehanizacije. Investiranje u šumske ceste predstavlja najveću investiciju u šumarstvu i podrazumijeva ulaganje znatnih financijskih sredstava u kratkom vremenskom razdoblju (R a n k o v i ć i dr. Udruživanjem u svrhu izgradnje zajedničkih šumskih cesta. CXXXIV (2010). jedino ako su udruženi. što pojedinačni šumoposjednici nisu u mogućnosti ostvariti. Ovu činjenicu potvrđuje i relativno niska spremnost na suradnju privatnih šumoposjednika u aktivnostima. kao što je država. te se natječu za nova sredstva u 2009. za čije obavljanje su potrebna manja ili neznatna financijska sredstva (prodaja šumskih proizvoda i izrada planova gospodarenja u privatnim šumama). Glede činjenice da se radi o jednom od početnih istraživanja ove vrste u regiji. Naime. U pogledu omjera spolova. Isto tako. ruralni stil života. Marić. S. primarna i sekundarna mreža šumskih prometnica s odgovarajućim tehničkim karakteristikama. Hrvatska se nalazi u europskom prosjeku (75 %) dok Srbija (92 %) i B-H (99 %) imaju znatno više vlasnika muškog spola (H i r s c h i dr. Šumarski list br. kao i povećanje vrijednosti individualnih šumskih posjeda. Treća identificirana podgrupa je vrlo slična najmanjoj podgrupi u B-H. omogućava učinkovit rad u šumarstvu kroz primjenu moderne mehanizacije. koja privatni šumoposjednici najčešće nemaju. Za razliku od mnogih zemalja EU.. Uz to. potvrđena je početna hipoteza prema kojoj aktivnosti sa znatnim investicijskim ulaganjima. udaljenost posjeda) predstavljaju važne informacije pri kreiranju šumarske politike u svrhu podrške privatnim šumoposjednicima prilagođene njihovim stvarnim stavovima i motivima. Kao dobar primjer može poslužiti udruga privatnih šumovlasnika Podgorac iz istočne Srbije. 2007). Posavec. D. 2007). šumarstva i vodnog gospodarstva za izgradnju šumskih cesta u 2008. Ukoliko se nastavi daljnje cijepanje parcela u sve tri zemlje. 2002).1 ha). Drugu grupu čine oni koji od udruga očekuju savjete u vezi uzgajanja i iskorištavanja šuma. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI – Discussion and Conclusions Na temelju navedenih rezultata istraživanja za sve tri zemlje. a time i prihoda koji se u njima ostvaruju. bili zainteresirani za ekonomsko korištenje svoje šume. ukoliko bi se zajedničkim naporima izgradile odgovarajuće šumske ceste radi lakšeg iskorištavanja drva u neotvorenim 61 . kao što su izgradnja i održavanje šumskih komunikacija. šumposjedovni odnosi mogli bi imati prije karakteristike zajedničkog nego privatnog vlasništva. šumoposjednici u ove tri zemlje. 2002). Nonić.

B. M a r w e l l . M. mogu poslužiti donositeljima političkih odluka i državnoj šumarskoj administraciji kao osnova za razvoj sustavne podrške privatnim šumoposjednicima. Sarajevo.europa.. 554.. D. Oliver. šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije – Uprava za šume. W. P a n t i ć . K. New Jersey. P e t r o v i ć . 2007: Private forest ownership in Europe. koji bi. P. I m o č a n i n . na duži rok. Petrović. 1–2. kao i karakteristike ruralnih područja u kojima oni žive. N o n i ć . str. K r a j t e r . M. P e t r o v i ć . 23–25. 2009: Nacionalna inventura šuma Republike Srbije. šumarstvo i vodoprivredu. LITERATURA – References B a j r i ć . Vienna. Rome. Posebna izdanja Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo.. M a l h o t r a . Project: Research into the Organizations of private forest owners associations in the Western Balkan region (PRIFORT). F. No. p. 55-64 šumskim područjima. – motivi za interesno povezivanje u izgradnji i održavanju šumskih cesta ovise o veličini privatnog šumoposjeda. 2007: Marketing Research: An Applied Orientation. 173. u formi pokretanja i unaprijeđenja aktivnosti interesnih udruga. Zbog blizine šumoposjeda mjestu stanovanja. M. isto tako. str.. str. Spremnost za zajedničke aktivnosti u izgradnji i održavanja šumskih cesta mogla bi utjecati na značajno unapređenje ostalih oblika gospodarenja. N. 1960: Strani kapital u šumskoj privredi Bosne i Hercegovine za vrijeme Otomanske vladavine. S. Šumarski list br.. http://ec. S. V. N. Unasylva 2132. 5. D r i n i ć . Potrebno je naglastiti i značaj izgradnje šumskih cesta za infrastrukturalno povezivanje ruralnih područja. 7. S. M. Magistarski rad. do 2000 godine. H i r s c h . Pearson Prentice Hall. N. 1986: Republički komitet za poljoprivredu.M. Č a b a r a v d i ć . već se i znatno unapređuju uvjeti života u ruralnim područjima. Sarajevo. B. Državna šumarska administracija ima priliku da preko udruga privatnih šumoposjednika dobije pouzdanog partnera u osiguranju legitimiteta donesenih političkih odluka i njihovom učinkovitom provođenju. 1993: The Critical Mass in Collective Action. M. D.eu/agriculture/fore/characteristics/index_en. Brussels. Posavec. 16–18.htm. Na temelju svega navedenog u ovom radu izvode se sljedeći zaključci: – potvrđena je početna hipoteza: “aktivnosti sa znatnim ekonomskim ulaganjima (kao što su izgradnja i održavanje šumskih cesta) predstavljaju dovoljno jak motiv kod većine ispitanika za pokretanjem osnivanja interesnih udruga privatnih šumoposjednika”. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju. Rezultati do kojih se došlo u ovom radu. Upper Saddle River. 1971: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri na velikim površinama u 1964 – 1968 godini. A Micro-Social Theory. ali.. A. 2006: Social Research Methods. Av d i b e g o v i ć . 23. S t e f a n o v i ć . M a t i ć . L.. Izgradnjom šumskih cesta ne osigurava se samo lakši pristup šumi. European Commission 2009: Main characteristics of the EU forest sector. S.. Nonić. T r n i n i ć . izgradnja šumskih komunikacija praktično znači i infrastrukturalno otvaranje ruralnih područja. 144. 2009: Final report on the research results. V. str. DG Agriculture and Rural Development. N. D. N i k o l i ć . M r k o b r a d a . S t o j a n o v s k a . 211. A. K o r o t k o v . Ovo je posebno važno ako se uzme u obzir prosječna životna dob šumoposjednika. ponajprije zbog zadovoljenja sve veće potrebe za drvetom. G. što ima veliko sociološko značenje i u velikoj mjeri objašnjava spremnost šumoposjednika za saradnju u izgradnji i održavanju šumskih komunikacija. V. i radi osiguranja ostalih koristi od šuma. 44. Marić. B. Vuletić: SPREMNOST PRIVATNIH . M e d a r e v i ć . Sarajevo. Sarajevo. 2007. gdje je jasno navedena uloga države i industrije u unapređenju i izgradnji šumskih cesta u privatnim šumama zbog lakšeg pristupa šumskim resursima (UNECE-FAO 2007).. Ministarstvo poljoprivrede. problemi i unapređenje gazdovanja šumama na koje postoji pravo svojine. M a r i ć . Beograd. M. 1986: Stanje. – izgradnja šumskih komunikacija predstavlja jedan od važnih preduvjeta za pristup šumskim resursima u privatnom posjedu. Slične preporuke dale su i međunarodne organizacije.. S. Qualitative and Quantitative Approaches. Avdibegović. CXXXIV (2010). N. N e u m a n . S. G l ü c k . Ć i r i ć . 2005: Mogućnost konverzije glavnih traktorskih puteva nagiba do 12 % u prilazne kamionske puteve. P. D. Veći šumoposjednici vide u udruživanju priliku za povećanje prihoda od šume. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. B e g o v i ć . A. Cambridge.. Vol. Volume 1: Main results. P. dok manji vlasnici vide svoj interes u smanjenju troškova izgradnje šumskih cesta. str. L o z a n o v s k a . 62 Dugoročni program razvoja šumarstva u Bosni i Hercegovini za period od 1986. W i l n h a m m e r . Boston. Zbornik radova sa “Savetovanja o unapredjenju gazdovanja šumama na koje postoji pravo . B a n k o v i ć . rezultirali unapređenjem i ostalih funkcija koje šuma pruža društvu u cjelini. P o s a v e c . M i l i j i ć . S.. str.

D... Šumarska enciklopedija. CXXXIV (2010). Disertacija. Sarajevo. str. Midwest Journal of Political Science 13 (1). str. str. Jugoslovenski leksikografski zavod.. 38.. P e t r o v i ć . 55-64 svojine i realizaciji društvenog dogovora o razvoju šumarstva za period 1986–1990. 2007: Informacije o gospodarenju šumama u Federaciji BiH. T. 31. 1957: Uzroci nestajanja šuma u Srbiji u XIX veku. T. The present lack of forest roads is only one of the numerous consequences and sequentially has lead to lower degree of fulfilment of different activities in private forests (silvicultural treatments. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. UNECE-FAO. B. Petrović. Vuletić: SPREMNOST PRIVATNIH . ECE/TIM/48. O. 2008: Status quo analysis: Private Forestry in Serbia and its role in NFP/NFS process. 1969. 1994: Kratka povijest šumposjedničkih odnosa i šumarske politike u Hrvatskoj. sečina i jalovišta – Program 41. S. str. planning. 100. Šumarska savjetodavna služba. R. Research data was collected as a part of PRIFORT project. 28 (2007) 1: str. different processes (transition. 10–11. N. R. An Exchange Theory of Interest Groups. Marić. Zagreb. Beograd. Geneve. M i l i j i ć . SIT šumarstva i industrije za preradu drveta Republike Srbije. The past socio-political regime used to prioritize public property and management of private forest was therefore neglected for a long time resulting in degradation of forests. Projekat 3. SUMMARY: State of private forests and needs of private forest owners have not been in the focus of forest economics and policies research in the region of South-Eastern Europe so far. D. 21. str. P i č m a n . and privatisation) present in region support the development of rural areas where private forests are an important part of rural economy and overall management of natural resources. str. O l s o n . 2001: Istraživanje kriterija raspodjele troškova i dobiti zajedničkih šumskih prometnica. Findings of this research show that financially more demanding activities like forest roads construction and maintainance present a motive strong enough to establish interests groups like forest owners associations aiming to reach common goals... 97. N e v e č e r e l . D. tehnologiju i razvoj Republike Srbije. S. 240. 685-711. and protection). V l a h i n j a . Gornji Milanovac. str. B. 166–172. 2008: Godišnje izvješće o radu. 95. V. Ministarstvo za nauku. Cambridge. 1951: The Governmental Process. H. Beograd. S a l i s b u r y . D. P a š a l i ć . Nowadays. Šumarski list 3–4/2001. S t e f a n o v i ć . 2002: Proširenje mreže šumskih puteva i pošumljavanje goleti. 1–52. 489. N o n i ć . 10. UŠIT. str. M.. Oxford. 2007: Forest road network in the Republic of Croatia – Status and perspectives. R a n k o v i ć . str. Vu č k o v i ć . 2009: Statistički godisnjak Srbije. Beograd. u cilju podruštvljavanja gazdovanja i unapređenja potencijala. J... 131–152. Zagreb. M. Posavec. 1–32. 1980: Volume 1. 63 .. Harvard University Press. Naše šume. New York.27 (u rukopisu).. restitution. financed by the Ministry of Agriculture. Lover print. S i m e u n o v i ć . Završni elaborat problema 3.M. Republički zavod za statistiku Srbije. Šumarski list br. D. T r u m a n . B. Avdibegović. Public Goods and the Theory of Groups. Lj. 1965: The Logic of Collective Action. Zadružna knjiga.. Hrvatske šume. 1985: Proučavanja metoda organizacije i upravljanja šumama u svojini. T r n i n i ć . N. The main interest of the project was research of the state of private forests and establishment of private forest associations in countries of the South-Eastern Europe. Zagreb. Beograd. 2007: Mobilizing wood resources: Can Europe’s forests satisfy the increasing demand for raw material and energy under sustainable forest management? Geneva Timber and Forest Discussion Paper 48. Environment and Water Management of Republic of Austria. Forestry. CEPF. D. 1–2. P o š i n s k y . United Nations. godine”. H. Croatian Journal of Forest Engineering.–Knjiga III. P e n t e k ... S a b a d i . Sopron. Nonić. Political Interests and Public Opinion. Zagreb. Izabrani razvojni programi 2002.

S. Petrović. Results and conclusions presented in this paper provide useful information for decision makers in government bodies responsible for rural development with special consideration given to possibilities of private forest sector development. mainly used for private needs (fuel wood) and with low income. Private forests are fragmented.. Šumarski list br. Results for all three countries (Croatia. The main hypothesis was “readiness for establishing interests groups is more pronounced in connection to activities which are financially more demanding as forest roads construction”. Posavec. private forest owners are a part of elderly rural population with relatively small forest plots. Homogeneity and heterogeneity of groups were also defined by the Critic Mass theory. Nonić. Marić. 64 . 1–2. with average plots smaller than 1 hectare. some findings have been confronted with the Exchange theory where better explanations for different behaviour group patterns were found.M. The majority of forest owners expressed interest in cooperation on construction and maintenance of forest roads (Graph 1). Avdibegović. Afterwards. D. Most of the private forest owners expressed the need for having interest associations from which they would expect support in different aspects of forest management (Graph 2). D. 55-64 Theoretical framework was set between the Pluralistic theory and the Theory of Collective Action through which the group behaviour was analyzed. Serbia and B-H) show that private forest owners are interested in cooperation in construction and maintenance of forest roads. N. Generally. Vuletić: SPREMNOST PRIVATNIH . CXXXIV (2010).. B.

PLANT BREEDING AND NURSERY PRACTICE Petar VRGOČ1 SAŽETAK: Termin Cultivar je skraćenica od engleskih riječi cultivated što znači kultivirana i variety što znači vrsta. Cultivar nastaje oplemenjivanjem. F e h r . a što znači kultivirana vrsta. što i naziv sorta.STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 973 + 232. OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO* INTELECTUAL PROPERTY RIGHTS. godine osnovana je udruga ASSINSEL (Association Internationale des Selectionneurs Professionnels pour la Protection des Obtentions Vegetales) u Švicarskoj u gradu Nyonu. Novi proizvodi ili novi cultivari prodaju se na tržištu zbog zarade. K l j u č n e r i j e č i : Cultivar. CXXXIV (2010). PBR (Plant Breeder’s Right). Ova udruga ASSINSEL bila je vodeća kod kreiranja UPOV konvencije 1961. kao skupinu biljaka razmnoženih vegetativno ili iz sjemena. oplemenjivanje. Nastanak novog cultivara je ustvari proizvod intelekta oplemenjivača. a koja sadržava biljke ujednačenih i poželjnih svojstava i po kojimu se upravo ta grupa biljaka razlikuje od vrste (ili cultivara) od koje je razvijena. nakon postizanja pravne zaštite. pa se tako nameću i dvije karakteristične strategije: zaštita intelektualnog vlasništva oplemenjivača (Plant Breeder’s Right. Od tog vremena upotrebljava se i termin “pravo na intelektualno vlasništvo”. postaje intelektualno vlasništvo. godine u Parizu. U povijesti čovječanstva stvarani su brojni cultivari žitarica. U Europskoj Zajednici i u drugim razvijenim zemljama svijeta novi cultivari se mogu zaštititi kao intelektualno vlasništvo i to na sličan način kao i drugi industrijski patenti. povrća. intelektualno vlasništvo. Plant Patent Act. Upravo taj dio intelektualnog rada koji je sadržan u novom proizvodu. a stječući to pravo proizvodi ljudskog intelekta štite se od neautorizirane eksploatacije. ukrasnog bilja te šumskog drveća. Novi proizvodi ili novi cultivari prodaju se na tržištu zbog zarade. UŠP Senj. Vi d a k o v i ć (1993). koje u svojim zakonima štite industrijsko vlasništvo. UPOV je skraćenica 65 1 * Dr. Cultivar ima isto značenje.3 Šumarski list br. UPOV. industrijskog bilja.o. Vi d a k o v i ć i F r a n j i ć (2004) kao i F e h r (1993) definiraju cultivar na sličan način. Slično kao što su druge industrijske inovacije proizvodi inteligencije inovatora. 1–2. porijeklom iz njemačkog jezika. Trade Mark. Petar Vrgoč. D u b o i s (2001) objašnjava da je Pariška Konvencija iz 1983. 1938. Nakon toga. povrća. . odnosno oplemenjivač. 65-68 INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO. Hrvatske šume d.. D u b o i s (2001) navodi da su SAD prve prepoznale intelektualno vlasništvo za vegetativno razmnožavane cultivare zakonom Plant Patent Act iz 1932. rasadničarstvo. a zaštita intelektualnog vlasništva osigurava da dio zarade dobije inovator odnosno oplemenjivač. 10. a zaštita cultivara kao intelektualnog vlasništva osigurava da dio zarade dobije inovator. Cultivar može biti u formi klona ili u formi poboljšanog sjemena.o. U povijesti čovječanstva oplemenjivanjem su stvarani brojni cultivari žitarica. voća. detaljnije iznosi i interpretira ovaj američki zakon. skraćeno PBR) i zaštita komercijalnog imena (Trade Mark). i 25. sc. godine obuhvatila 107 zemalja članica. godine. 2008. Šumarija Krk Rad je izložen na Simpoziju 1200 godina crikveničkjog rasadnika “Podbadanj” (Crikvenica 24. Community Plant Variety Office (CPVO) UVOD – Introduction Termin Cultivar je skraćenica od dviju engleskih riječi cultivated variety. ukrasnog bilja i šumskog drveća. voća. industrijskog bilja. 1993.

OPLEMENJIVAČI KAO INOVATORI I RASADNIČARI KAO PROIZVOĐAČI Plant breeders as innovators and nurserymen as producers Certifikat o zaštiti intelektualnog vlasništva za novi cultivar osigurava oplemenjivaču zaštićeno pravo proizvodnje i prodaje neograničene količine primjeraka novog cultivara na definiranom teritoriju i pravo da proizvodnju i/ili prodaju za cijelo ili dio tržišta prenese na drugog ugovorom o ustupanju licence (I d ž o j t i ć . Stoga. u Europi i u SAD-u zakonodavac na zahtjev oplemenjivača dodjeljuje pravo na intelektualno vlasništvo koje vrijedi na teritoriju svih država članica. Shodno načinu na koji se cultivar razmnožava. ugovor o ustupanju licence definira pravo proizvodnje za razdoblje od 10 godina. i D u b o i s . 1993. u protivnom proizvođač gubi pravo na licencu. Vrgoč: INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO. a marketing i prodaju može raditi i netko drugi. Prema europskoj uredbi Council Regulation (EC) broj 2100/94. D i e l m a n (2001) iz belgijske udruge rasadničara objašnjava iskustva i mišljenja belgijskih rasadničara o zaštićenim cultivarima ukrasnog bilja. i 1991. OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO Šumarski list br. ako se primjerci novog cultivara mogu uzgojiti iz hibridnog sjemena. 1978. europski ured za biljne vrste. Sustav administrira Community Plant Variety Office (CPVO). rasadničar postaje autorizirani proizvođač. Običaj je da rasadničari s oplemenjivačem prvo sklope ugovor o probnoj proizvodnji. CXXXIV (2010). razdoblje za koji ugovor vrijedi i iznos novca koji će oplemenjivač dobiti nakon prodaje sadnica. Dakle. Autor smatra da će u predstojećim godinama doći do poboljšanja u razvoju mišljenja rasadničara. od 27.60 € po sadnici (ukupno 12000 €). Kupac prepoznaje kvalitetu i cijenu u odnosu na druge slične proizvode koji već postoje na tržištu. Tako rasadničar stječe pravo proizvodnje i prodaje novog proizvoda bez konkurencije. Na primjer. Teorija i praksa prava kao znanosti u području intelektualnog vlasništva je opsežna i nudi mogućnost kreativnosti kod promišljanja strategije za svaki novi 66 proizvod.). nameću se i dvije osnovne strategije zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača. iskustva oplemenjivanja i uzgoja azeleja te razmatra i druga motrišta intelektualnog vlasništva na tržištu.. STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA OPLEMENJIVAČA Strategies of the intellectual property rights of the plant breeder Ako se novi cultivar razmnožava samo vegetativno onda proizvodnja i prodaja uvijek polazi iz rasadnika. S e g e r s (2001) ističe da je oplemenjivački cilj postići poboljšanja koje će prepoznati i kupac i proizvođač. 65-68 francuskog naziva konvencije Union pour la Protection des Obtentions Vegetales. s tim da se proizvođač obvezuje da će godišnje proizvesti 20000 komada sadnica za definirani teritorij na području Europe. a na engleskom jeziku naziva se royalty. Tijekom probne proizvodnje rasadničar i oplemenjivač imaju mogućnost procijeniti troškove proizvodnje. Taj dio novca koji ide oplemenjivaču sadržan je u cijeni proizvoda. Upravo na način multidisciplinarne suradnje moguće je postići najbolje i u oplemenjivanju i u rasadničarstvu. odnosno preuzimanju licence definira: godišnju količinu proizvodnje sadnica. u prijevodu. 2008. vidjeti reakcije kupaca na novi proizvod i točnije procijeniti godišnju količinu sadnica koja bi se mogla u budućnosti proizvoditi. No. pa može formirati višu cijenu i bolje zaraditi.P. Sklapajući ugovor o preuzimanju licence. Proizvođač najčešće uspoređuje samo troškove proizvodnje u odnosu na slične proizvode koje već proizvodi. ovdje opisane dvije strategije treba shvatiti samo kao dvije ideje. teritorij na kojemu će se sadnice prodavati. tada oplemenjivač proizvodi poboljšano sjeme. 1–2. Komercijalnu eksploataciju završenog proizvoda moguće je ostvariti uz suradnju oplemenjivača i rasadničara te drugih stručnjaka za marketing. a istovremeno je izložen pritisku da ostvari dogovorenu količinu proizvodnje i prodaje. dizajn i slično. Ugovor o ustupanju. da isplati oplemenjivača i zadrži licencu. a za svaki prodani komad. F e h r .. Interesantno je da D i e l m a n (2001) tvrdi da intelektualno vlasništvo za nove cultivare postoji samo zbog toga što to trebaju oplemenjivači. a da će do kraja svake kalendarske godine isplatiti oplemenjivaču po 0. 2001. utemeljen je sustav zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača koji se bazira na konvenciji UPOV. a koja je revidirana 1972. a da mnogi rasadničari još uvijek ne prepoznaju prednosti autorizirane proizvodnje cultivara koji su zaštićeni kao intelektualno vlasništvo. . srpnja 1994. navodeći: veće cijene na tržištu zaštićenih cultivara ruža od cijena nezaštićenih. načine informiranja kupaca o novim cultivarima.

67 . novog. Dakle ovdje autor naglašava potrebu da novi ornamentalni cultivar svakako bude klon. Tako zaštićeni Trade Mark može trajati vječno. s obzirom da ime nosi zaštitu. Postojanje intelektualnog vlasništva. Cilj intelektualnog vlasništva je stvaranje profita. B a u d o i n (2007) iznosi ideju otvaranja radnih mjesta i zaradu novca proizvodnjom i izvozom ukrasnog bilja u zemljama u razvoju. PBR za cultivar voća. a da bi 2001. RASPRAVA I ZAKLJUČAK – Discussion and Conclusion Rasprave o oplemenjivanju ukrasnog bilja i financijskim očekivanjima od ove djelatnosti. omogućava autoru i proizvođaču novog cultivara proizvodnju i prodaju na teritoriju velikog tržišta. kao i strategije zadržavanja ekskluzivnog prava na proizvodnju ili dodjelu licence drugima. bez konkurencije. G i o i a . a po isteku istoga zaštita se ne može produžiti.5 milijardi €. (2001) temeljito objašnjava načine i modele zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača. Trendovi su slični i s ukrasnim biljkama u posudama. uniformnosti i stabilnosti karakteristika predloženog klona). 1–2. klona za razdoblje od 30 godina.5 milijardi €. s obzirom da je uniformnost proizvoda krajnje poželjna. što predstavlja nezamjenjiv resurs za stvaranje novih cultivara. među 150 zemalja članica. Prije dodjele PBR-a skupina primjeraka predloženog klona mora proći DUS test (test originalnosti. a da bi u 2000. STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ZA GENERATIVNO RAZMNOŽAVANI CULTIVAR – The strategy of protection of intellectual property rights for cultivar produced by generative means Trade Mark je način zaštite intelektualnog vlasništva koji se dodjeljuje za ime. CXXXIV (2010). Na ovaj način često je zaštićivano hibridno sjeme žitarica. Ukoliko rasadničar ilegalno proizvodi i prodaje sadnice zaštićenog cultivara.P. Europa i SAD su već dugo najbogatije i najrazvijenije tržište. gdje se prodaja iz 1985. zaradu novca te sigurnost investicija u oplemenjivanje bilja i rasadničarstvo. dosegla 37 milijardi €. procijenjena je na 13 milijardi €. C a d i c & W i d e h e m (2001) procjenjujući ponudu i potražnju za ukrasnim biljkama navode da svjetsko tržište rezanog cvijeća raste godišnje 6 do 9 %. kao područja u okviru pravnih znanosti. U šumarstvu upravo na ovaj način bilo bi najprikladnije zaštititi poboljšano sjeme šumskih vrsta. a da vegetativno razmnožavanje u komercijalne svrhe najčešće postane jedina opcija. procjenjuje na 12. Ukupna prodaja 1985. otvaraju prostor raznim idejama. Ovaj oblik zaštite pogodan je za zaštitu novog cultivara koji se proizvodi iz hibridnog sjemena. a ne za proizvode na koje se ime odnosi. Autor ističe prednosti nerazvijenih nad razvijenim zemljama i to u prirodnom biodiverzitetu egzotičnih biljaka. zaštitni znak ili logo. čim se primjerci novog klona pojave u prodaji. jasno su prepoznatljive i dvije praktične strategije zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača. strategija zaštite oplemenjivačkih prava za cultivar koji se vegetativno razmnožava (Plant Breeder’s Right ili skraćeno PBR) i strategija zaštite imena proizvoda (Trade Mark) za generativno razmnožavani cultivar. Glede mogućnosti stvaranja novih cultivara samo na dva načina: u formi klonova ili u formi poboljšanog sjemena. prodaja dosegla 23. S obzirom na vegetativni način razmnožavanja. skraćenica od Plant Breeder’s Right). Dodjeljuje se na vrijeme od 10 godina. neovlaštenu proizvodnju može početi bilo tko. ukrasnog drveća i grmlja i šumskog drveća dodjeljuje se za predloženo ime konkretnog. Vrgoč: INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO. vinove loze. sa mogućnošću obnavljanja novog razdoblja od 10 godina. a posebno u slučaju kada oplemenjivač jedini posjeduje roditelje za proizvodnju hibridnog sjemena. Za stjecanje intelektualnog vlasništva za vegetativno razmnožavani cultivar (klon) europski oplemenjivači se najčešće opredjeljuju za oplemenjivačko pravo (PBR. tada oplemenjivač može dogovorom ili tužbom tražiti odštetu od ilegalnog proizvođača. OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO Šumarski list br. 65-68 STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ZA VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANI CULTIVAR – The strategy of protection of intellectual property rights for cultivar produced by vegetative means S e g e r s (2001) specifičnosti oplemenjivanja ukrasnog bilja obrazlaže mogućnostima da se uslijed već velikog broja cultivara postigne i izuzetno velika varijabilnost hibridnog potomstva. Tako je neovlaštenu proizvodnju nemoguće započeti. a sličan proizvod nije moguće ilegalno prodavati pod poznatim imenom. Istovremeno autor ističe da je FAO u jedinstvenoj poziciji da potakne i nadzire Svjetski Plan Zaštite i Održivog Razvoja Biljnih Genetskih Resursa Za Hranu i Poljoprivredu. a spomenuti Svjetski Plan je usvojen 1996.

D u b o i s . Community Plant Variety Office (CPVO) 68 . W i d e h e m . Ames. 65-68 LITERATURA – References B a u d o i n . Acta Horticulturae 552: 237–241. Acta Horticulturae 552: 225–236. Belgium. Leuven. ornamental plants and forest trees. M. S e g e r s . P. UPOV. Leuven. Leuven. Vi d a k o v i ć . C a d i c . Acta Horticulturae 743: 25–32. G i o i a . In the history of man numerous Cultivars have been created of cereal grains. 1–2. Zagreb. V.P. Leuven. Iova. the plant breeder. industrial plants. Th. PBR (Plant Breeder’s Right). 2001: Intelektual Property Rights on Plants With Special Reference to Vegetatively Propagated Ornamentals. A Cultivar is the result of plant breeding. F r a n j i ć . Leuven.. 1993: Principles of Cultivar Development. Vrgoč: INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO. 1993: Četinjače. A Cultivar can be in the form of a clone or in the form of improved seed. Trade Mark. L. SUMMARY: The term Cultivar is an abbreviation of the English words cultivated and variety. intellectual ownership. 2008: Prvi patentirani hrvatski kultivari alepskoga i crnoga bora. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 2001: How to Breed Ornamentals? Acta Horticulturae 552: 15–21. i.. M. Belgium. D i e l m a n . I d ž o j t i ć . Acta Horticulturae 552: 207–214. Walter Fehr Department of Agronomy Iova State University. A. A. and therefore two characteristic strategies are deployed: protection of the intellectual ownership of the plant breeder (Plant Breeder’s Right.. Grafički Zavod Hrvatske. (1–2): 74–75. W. Belgium. 2004: Golosjemenjače.. CXXXIV (2010). New products or new Cultivars are sold on the market for profit. Belgium. nursery plant production. Zagreb. & J.. fruit. vegetables. K e y w o r d s : Cultivar. 2001: Managing Trademarks And Plant Variety Protection Of Ornamentals For Profit. Belgium. Acta Horticulturae 552: 75–86. Belgium. & C..e. 2001: Breeding Goals For New Ornamentals. O. 2007: Floriculture for Food Security.. Šumarski List 132. Pinus halepensis ‘Lucia’ i P. 2001: The Growers Viev On Novelty Protection.. F e h r . nigra ‘Lara’. Plant Patent Act. M. plant breeding. OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO Šumarski list br. PBR) and protection of the commercial name (Trade Mark. Vi d a k o v i ć . Protection of the Cultivar as intellectual property ensures a part of the profit goes to the innovator.. TM). Leuven.

69 .

70 .

Plijen hvata uz pomoć dugog vrata i kljuna. Kljun odraslih jedinki je žute boje. gmazovima. šum. Siva čaplja je zaštićena svojta u Republici Hrvatskoj. dipl. vodozemcima. s rasponom krila 175–195 cm i ima 1. ibisa i ždralova. Osamostale se za oko 45 dana. od koje ima nešto veći rasponom krila. a za vrijeme gniježđenja može postati narančast.) Siva čaplja naraste u dužinu do 100 cm. Izvan perioda gniježđenja velika je skitalica. poljoprivredne površine. a noge su pružene unazad i vire iza repa.ZAŠTITA PRIRODE – NATURE PROTECTION SIVA ČAPLJA (Ardea cinerea L. Vezana je za plitka vodena područja uz rijeke. Siva čaplja u potrazi za hranom Slika 2. žličarki.5–2 kilograma težine. trske i suhih zeljastih biljnih dijelova. Noge su prošarane crnom i žutom bojom. Perje na glavi je bijelo sa širokom crnom prugom od očiju prema tjemenu. Krunoslav Arač. ali i u tršćacima i na stijenama. močvare. Mladi ptići su čučavci. Boja perja je uglavnom siva. dok je gornji kljunu mladih jedinki tamno sivi. Na krilima velika letna pera su crna. U većem broju prezimljuje kod nas. a u gnijezdo im oba roditelja donose hranu. Tekst i fotografije: mr. glodavcima te raznim insektima i njihovim ličinkama. Po veličini je slična velikoj bijeloj čaplji. Nese 3 – 7 svijetlo plavih jaja veličine oko 60 mm. grančica. a s prednje strane ima nekoliko isprekidanih uzdužnih redova crnih pera. U Hrvatskoj je najbrojnija gnjezdarica među čapljama. Vrat je sivo bijeli. Let je polagan sa skupljenim vratom u obliku slova S (za razliku od roda. Seobeni pravci vezani su uz velike rijeke tijekom ožujka i travnja. grubo građeno od suhih grana. gdje se produžuje u crnu kukmu. Seli u Afriku. Hrani se ribama. sive čaplje hranu često traže na poljoprivrednim površina Slika 4. Osim vodenih površina. kojima je vrat u letu naprijed ravno pružen). ribnjake. a na gnijezdu i klopotajuće. Mlade ptice imaju čelo i tjeme tamno sive boje bez kukme. ing. ali i uz priobalno more. Gnijezdi od travnja do lipnja. Gnijezdo je široko do 1 metar. Sive čaplje i velika bijela čaplja u letu Gnijezdi na području Europe. Dobro je prilagođena za hranjenje u plićacima vodenih površina gdje vreba plijen uz pomoć s dugih nogu. najčešće na drveću. čekajući ili se krećući vrlo oprezno gotovo nečujno zauzimajući pritom različite položaje tijela. Slika 1. Karakterističan položaj kod lova dočekom Slika 3. te u kolovozu i rujnu. Gnijezda gradi u kolonijama uz vodene površine koje nastanjuju više godina. Glasanje joj je snažno i grakćuće. Na jajima sjedi ženka (i mužjak) oko tri i pol tjedna. na sjeveru do 65 stupnja geografske širine. 71 .

Je li se moglo štogod promijeniti. U to je vrijeme na snazi bio Zakon o šumama iz 1990. počinje s radom “Poduzeće za šume” pod nazivom “Hrvatske šume”). jedno je od mogućih pitanja proteklih 20 godina. (tada javno poduzeće) i danas su ustrojene kao trgovačko društvo i prema Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. ali i turističkih subjekata. odnosno Republika Hrvatska ne bude uknjižena kao vlasnik. što po mom pravno-laičkom shvaćanju znači da je to zemljište definitivno izgubljeno za šumarsku struku. Ako gradovi i općine ostanu vlasnici spornog zemljišta. bez obzira što se to zemljište i dalje vodi u programima gospodarenja. ali zasigurno se radi o stotinama tisuća kuna godišnje na razini šumarije. Takav način knjiženja prolazio je na sudovima uz argument da se spomenute šume i šumsko zemljište nalaze unutar granica građevinskog područja. te se situacija na terenu svodi na improvizaciju. godine uputilo dopis županijskim i općinskim državnim odvjetništvima zbog dvojbe u praksi. siječnja 1991. Teško je procijeniti izgubljene prihode Hrvatskih šuma. naravno u korist šumarske struke. siječnja 1991. a i u idućih 5.IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA CHALLENGES AND DEBATES ODRIČEMO LI SE URBANOG ŠUMARSTVA? Gubi li šumarska struka sustavno već godinama silne hektare visokovrijednih šuma u urbanom priobalju. gore spomenuta sudska praksa dovela je do toga da su lokalna komunalna poduzeća polako istisnula pojedine šumarije iz redovnog gospodarenja gradskim šumama. Ovaj bi scenario djelomično mogao poremetiti Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. tada te šume neće više biti obuhvaćene ni jednim programom gospodarenja. Već u drugom članku prijedloga spomenutog Zakona stoji da je “turističko zemljište u smislu ovoga Zakona građevinsko zemljište”. vlasništvo je Republike Hrvatske od 16. Iz osobnog iskustva znam da je šumarski inspektor po prijavama šumarije vezanim za takvo zemljište gotovo uvijek postavljao najprije pitanje da li je na predmetnim katastarskim česticama uknjižena Republika Hrvatska. godine i mnogobrojne pravilnike. štošta događalo što je raznoliko utjecalo na šumarstvo – i negativno i pozitivno. dok su pojedina turistička poduzeća počela sama održavati šumske površine u kampovima i oko hotela. Uvažavajući članak 5 Zakona o šumama da je “šumoposjednik pravna ili fizička osoba – vlasnik i/ili posjednik šume. u državnom vlasništvu Republike Hrvatske”. jer upravo tamo gdje je najveći interes za zakup zemljišta nije uknjižena Republika Hrvatska kao vlasnik. odnosno na odnose upravitelja šumarije s direktorima turističkih tvrtki ili s gradskim upravama. prema kojemu su “šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike. gradovi i općine knjižili su se protuzakonito na spomenute šume i šumsko zemljište.–2005. na atraktivne šume koje se nalaze unutar građevinskog područja. dok bi propisane radove mogla izvoditi tada već licencirana komunalna poduzeća. osim Republike Hrvatske i Trgovačkog društva koje gospodari šumama u vlasništvu Republike Hrvatske”. U tih se 15 godina (1990. U praksi ima primjera ulaganja žalbi od strane općinskog državnog odvjetni72 štva protiv određenih uknjižbi. sjednici Vlade Republike Hrvatske i čije će donošenje biti zanimljivo pratiti. objašnjenje inspektora je bilo da šumarije ne podnose prijavu. Taj je problem već ranije postao aktualan. uredbe i njihove izmjene i dopune? Kao što je već navedeno. može se očekivati da bi te površine mogle biti obuhvaćene programom gospodarenja šumama šumoposjednika. Nije li možda ostalo mnogo nejasnih i neriješenih šumarskih problema. čiji je konačni prijedlog donesen u siječnju ove godine na 35. Uzimajući u obzir Zakon iz 1990.. odnosno odričemo li se urbanog šumarstva? – pitanje je. nameće se pitanje koliko će dugo te površine ostati u programima gospodarenja “Hrvatskih šuma”.). Ako će to doista biti tako. listopada 1990”. bez obzira što se radi o šumama. koje vrlo često postavljam. 15 dugih godina na snazi je bio sada već stari Zakon o šumama (zapravo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1983. Na primjer u ovom slučaju Uredba o načinu i kriterijima za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske nije primjenjiva. te se na takvo zemljište primjenjuju oni zakoni koji reguliraju pitanje građevinskog zemljišta. No. “Hrvatske šume” su počele s radom 1. Zaključak toga dopisa glasi: “Neovisno od toga da li se nekretnina nalazi u gradu ili u naselju gradskog karaktera ili je prostornim planom određena za izgradnju objekata ili za javne površine. a pojedini sudski procesi još traju. Već sada ima primjera kako su . pa je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske 2003. u kojemu je jedna od novosti da 1. Na ovaj su način šumarije uz more ostale bez potencijalnih prihoda. bez obzira na “novi” Zakon o šumama iz 2005. što je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. U slučaju da nije. osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu. a šuma je kao što to propisuje Zakon o šumama. Svojevremeno je vladalo sveopće ludilo knjiženja gradova i općina.

postoji samo kao pojam. Ova se činjenica također može uzeti kao jedan pokazatelj o shvaćanju urbanog šumarstva. lakše i bolje obavljaju sada već dobro ekipirana komunalna poduzeća. nema zaposlenog diplomiranog inženjera šumarstva. dipl. Ne bih htio vjerovati da šumarska struka. Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 2360000-1101232768 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 2100055442 ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ZABA 21-211 Swift ZABAHRXX) IBAN HR3623600001101232768 Uredništvo 73 . nereda nose isključivo ljudi na terenu. ruku na srcu. ing. No. kao što u Zakonu o šumama stoji da su “šume i šumska zemljišta dobra od interesa za Republiku Hrvatsku te da imaju njezinu osobitu zaštitu”. da smo i vlastitom krivnjom izgubili te poslove. Spomenuti inženjeri bi uz tehničare. posebno oni koji pokušavaju zadržati stručnu kontrolu nad spornim zemljištem. đake i umirovljenike 30 kn – za poduzeća 500 kn ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb. šumarstva Upravitelj Šumarije Rovinj PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2010 GODINI: – za zaposlene članove 120 kn – za studente. minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno predviđa za radove urbanog šumarstva ovlaštene inženjere šumarstva za pripremnu fazu i fazu nadzora. Podsjetio bih samo da je šume na tim zemljištima podigla upravo šumarska struka. da je “turističko zemljište na kojemu je dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko turistička namjena i zemljište na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljsko namjene (kampovi. U konačnom prijedlogu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije stoji. promijenile katastarsku kulturu u kamp – sve to bez zakonski određenog postupka izdvajanja (ili prenašanja prava vlasništva) šuma ili šumskog zemljišta iz šumskogospodarskog područja. U Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji iz 2003. Nije mi poznato je li ova procjena izvršena. lovstvo i ostali proizvodi šuma i šumskog zemljišta” samo se na jednom mjestu pod strateškim aktivnostima. Jasno je da se radi o kompleksnoj problematici koju inženjeri sa terena ne mogu riješiti. ali nižeg prioriteta. Ipak čini se da nedostaje snage ili odvažnosti. Između dva dobra Republika Hrvatska odabrala je ono građevinsko. radne strojeve i alate bili preduvjet za postupak licenciranja pravne osobe. spominje “Procjena i vrednovanje potencijala za razvoj urbanog šumarstva”. a to onda. Jasno je zašto. radnike. jer raspored tehnologija po radovima biološke obnove šuma nije ni najmanje prilagođen urbanom šumarstvu. Posljedica tog tihog zauzimanja za šume je marginalizacija šumarske struke. isto tako sam mišljenja. Treba priznati da urbano šumarstvo unutar naše struke.se na priobalne šume knjižile jedinice lokalne samouprave. ili preciznije unutar “Hrvatskih šuma”. Držim da nije cilj zaposliti šačicu šumarskih inženjera i tehničara u inim komunalnim poduzećima i istovremeno “Hrvatskim šumama” u priobalju drastično smanjiti površinu gospodarenja. Teret toga. dok Pravilnik o vrsti šumarskih radova. jer je sigurno da će se ovakav način raspodjele tih nemalih iznosa mijenjati). Christian Gallo. hoteli i turistička naselja) dobro od interesa Republike Hrvatske i uživa njenu posebnu zaštitu”. Već su spomenuta komunalna poduzeća i njihova briga o gradskim šumama (praksa je različita od grada do grada). (usuđujem se napisati). pogotovo onaj dio iz “Hrvatskih šuma”. za sada. ali mogu (i trebaju) poticati njeno rješavanje. već dobiva. Gotovo ni u jednom komunalnom poduzeću. godine u poglavlju C “Turizam. Republika Hrvatska ipak ne gubi ništa. Bilo kako bilo. tako da je nemoguće planirati sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za tu vrstu radova (spomenuta sredstva čine još jednu vruću temu. kako sama procjenjuje samo u kampovima 22 000 000 m2 građevinskog zemljišta. Istovremeno javnost očekuje kontinuirano održavanje gradskih i prigradskih šuma. odnosno diplomiranog inženjera šumarstva za fazu izvođenja radova. nije zainteresiran za rješavanje ovoga problema ili da ne vidi dalje od lužnjakovog trupca.

Spolovi su slični. krupnoj ptici vodarici iz porodice vranaca (Phalacrocoracidae). izduženi kukasti kljun i klinasti rep. već da ga preda svom gospodaru. primjerice. na ekonomskim ribnjacima dopušteno je njegovo rastjerivanje i ubijanje. Iako je u nas zaštićen Zakonom o zaštiti prirode. godine. Zacijelo pogađate tko je taj vrsni pernati ribolovac? Riječ je. Burme jednog vrsnog pernatog ribolovca upotrebljavaju da istu lovi za njih. Plivaća opna obuhvaća sva četiri prsta. kako je spomenuto. drugi pak uspjevši ga domestificirati. Velikog vranca prepoznat ćemo od njegovih suplemenjaka još po bijeloj peći na licu. od plijenora ili galebova (potonjima opna obuhvaća samo prednja tri prsta). o velikom vrancu ili velikom kormoranu (Phalacrocorax carbo). kao “ribljeg zatornika”. a karakteriziraju ih dug vrat. zelenoj zjenici. Bio je to dug i tegoban put školovanja. te mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus).5 kg. olakšano mu je ronjenje. drugi ga. I dok jedni. naš najmanji vranac. često u obliku oštre V-formacije. Tamane ga u Velikoj Britaniji. puštali ga slobodnog. Pri letu. druževne crne ptice vodarice. dakako. težine je do 3. s vidno kraćim kljunom. a ne za sebe. Kine. Pravilnim zamasima krila obično leti nisko nad vodom. zbog opasnosti da izumre. stavljajući mu oko vrata metalni prsten. žutoj ili narančastoj grlenoj vrećici. najčešće u vodi manjih dubina. držeći vrat ispružen. g.AKTUALNO – CURRENT NEWS “RIBLJI ZATORNIK” VELIKI VRANAC – PTICA 2010. njegovu halapljivost za ribom (netko je izračunao da jedan odrastao veliki vranac u prosjeku pojede dnevno nešto manje od 400 g ribe!) korisno upotrebljavaju. Uz veli- Slika 2. pliva ispod svog plijena s krilima potisnutim uz 74 . da im ne pobjegne. koji se odlikuje kratkim debelim vratom i okruglom glavom. zaranjajući s površine. Nizozemskoj… U Njemačkoj. Neki su ga. sprječavajući tako da plijen ne proguta. manji. Prema opisu u Collinsovom džepnom vodiču Ptice Hrvatske i Europe (Zagreb 1999). Pri lovu ribe. Švicarskoj. pri kojemu je ribar po svakom izvršenom ulovu nagrađivan slasnim zalogajem. Na vodi glavu i vrat drži uzdignuto. često u V-formaciji vrat drži ispružen Slika 1. stanovnici dalekog istoka – Indije. GODINE Umijeće da spretno lovi ribu. NABU) proglašena pticom 2010. a u vrijeme gniježđenja i po bijeloj mrlji na svakom boku. nemilosrdno progone i ubijaju. štoviše kao rizična gnijezdeća populacija (VU) uvršten je u “crvenu knjigu”. Zahvaljujući crnom pokrovnom perju brončana sjaja koje se lagano namače. koja je po izboru Njemačkog društva za zaštitu prirode (Naturschutzbund Deutschland. vranci su velike. po čemu se luči. (R a d o v i ć 2004). zaštićena je vrsta. Njegovo je posljednje gniježđenje u Hrvatskoj zabilježeno još 1977. držali vezanog uzicom dok hvata ribu. Vranac veliki – velika druževna ptica koja se isključivo hrani ribom kog vranca u nas još obitava morski vranac (Phalacrocorax aristotelis). Veliki vranac u duljinu mjeri 80–95 cm. Po okončanju lova suši ga raširenih krila.

Konradu Pintariću i njegovu doprinosu bosanskom. Tu se posebno ističe prof. kad ih opet nagon za održanje vrste sili da se vrate na gnjezdišta. zbog stabilnih populacija u obalnom području i velike mobilnosti vrste. zagrebački đak. Najbrojniji su u nas za većih selidbi kada pristižu populacije sa sjevera. Konrad Pintarić ima iza sebe golem učinak šumarskoga znanstvenika i pedagoga svjetskoga značenja iz područja uzgajanja šuma. dr. PRIKAZ ZBORNIKA U časopisu “Hrvatska misao” Matice hrvatske Sarajevo. jer će to omogućiti djelatno rješenje šteta koje im vranci pričinjaju. Za prof. kod poznatoga prof. suši krila tijelo. Osamostaljuju se kroz sljedećih 40–50 dana. OBLJETNICE ŽIVOTA. 75 . dr. koji je obavio velik broj recenzija pristiglih uredništvu našega časopisa. što je značajno povećalo ugled “Šumarskoga lista”. Odrasle ptice glasaju se grlenim “kraa” “kra-a”. dr. Prema “Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske” (Zagreb 2004) osnovni razlog ugroženosti velikog vranca je uništavanje kolonija i njihovo ubijanje zbog šteta na ribnjacima. Klate se od kolovoza do ožujka. Afriku i Australiju rasprostranjen je na istoku Sjeverne Amerike i jugozapadu Grendlanda. dr. KONRADA PINTARIĆA U PRIGODI 90. organizator XVI. Uz Europu. jednoga od poznatih svjetskih šumarskih skupova. Gnijezdo uz more viju pri samom dnu litice od tankih naslaga osušenih morskih algi. godine znanstvenim skupom. Potrebnu brzinu dobiva snažnim zamasima nogu s velikim plivaćim opnama. časopisu za umjetnost i znanost. Dušan M l i n š e k .Slika 3. realna opasnost od izumiranja je manja. da bi kroz nepuna dva mjeseca ptići bili sposobni za let. s procijenjenom brojnosti od 2500 parova i druga. Prof. Alojzije Frković ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS ZNANSTVENI SKUP U ČAST prof. te se kao takav nametnuo kao priznati šumar za bosanske šume kojima se divi sva šumarska struka. na kojemu izlažu svoje radove pretežito prijatelji iz Europe koji cijene Pintarićev znanstveni i pedagoški rad. dr. Pintarića kaže kako je svojim radom i izučavanjem bosanskih šuma prepoznao njihovu prirodnu vrijednost. posebno na gnjezdilištima. Danas u Hrvatskoj postoje samo dvije kolonije: jedna u Kopačkom ritu unutar zoološkog rezervata. IUFRO kongresa u Ljubljani 1986. Gnijezde se u malim bučnim kolonijama na stijenama i liticama uz morsku obalu. a još više “Novom svjetskom šumarstvu”. Drugim riječima CULTURA NOVA – uz pomoć šume ka oslobođenju čovjeka. te na drveću u unutrašnjosti. L e i b u n d g u t a . Izneseni radovi predstavljaju najnovije poglede na današnje stanje šume i šumarstva kod nas i u svijetu. sc. Jedna od osnovnih mjera zaštite je istraživanje utjecaja gnijezdeće i migrirajuće populacije velikog vranca na ribnjake u Hrvatskoj. Konrada P i n t a r i ć a . sc. Aziju. sc. Od travnja do lipnja/srpnja ženka snese 3–4 jaja plavkaste ljuske. kad iziđe iz vode. od kojih dio zimuje u nizinskoj Hrvatskoj i priobalju. Dodatni uzroci su nestajanje močvarnih područja i onečišćavanje voda. godišnjica života umirovljenoga sveučilišnoga profesora uzgajanja šuma Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. na rijeci Savi kod Jasenovca (360 parova). Prof. Svi vranci društvene su ptice. Iako je gnijezdeća populacija ove ptičje vrste ugrožena. Raskriljen. za koje se opredjelio i obranio doktorsku disertaciju na ETH u Švicarskoj. ali i kokodakanjem “kro-kro-korr”. Spomenuta godišnjica obilježena je u Sarajevu 2009. Pintarić je dugogodišnji član uredništva “Šumarskoga lista” za Bosnu i Hercegovinu. sc. obilježena je 90. Na početku uvodnoga dijela biranim riječima piše o prof. Inkubacija traje 28–31 dan. sc. umiroivljeni voditelj Katedre za uzgajanje šuma u Ljubljani. godine.

Uzgojno planiranje u šumi je trajno kreativni proces. u kojemu ćemo stvarati plemenita djela i samo takvu šumu možemo vidjeti kao barometar za visoku kvalitetu života. gdje se provodi dugoročna zaštita. Zato je potrebno zapamtiti ili podcrtati visoku vrijednost cjelovitih funkcija šume. Tu je uostalom odlučujuća riječ čovjeka koji kaže: “više vrijedi siromaštvo.Time se obezvrijedila plemenita materija. zapravo PRIRODNOST I NOVA KULTURA” u kojemu piše: Ako bolje poznajemo razvoj šumarstva.. Ako bi tim vrijednostima dali njihovu cijenu. Europska šuma i njezin krajolik neka se razvijaju u hotel s pet zvjezdica. T u l i ć opisali su životni put prof. Mišljenje prof. ali samo u nekim izvanrednim slučajevima. S ekološkog motrišta to je velika laž. Rezultat je već jako dobro poznat. M l i n š e k a možemo shvatititi kao posljedicu dugogodišnjega životnog iskustva pametnoga šumara intelektualca koji je u šumarskom stručnom razmišljanju više koraka ispred našega vremena i želi iskazati suglasje sa slavljenikom i zahvaliti mu nas suradnji. Svaki luksuz i nepotrebna lagodnost u životu su nepotrebni. Šuma je istovremeno i temelj i kuća. Dužnost čovjeka je brinuti se o prirodi i šumi. Ove visoke vrijednosti na svu sreću nemaju cijene. nauljiti da bolje radi itd. Ovdje ipak moramo obratiti pozornost! Ako već treba pronaći nove puteve. to znači da mora biti široko obrazovan i osposobljen. Podpoglavlje: “Kroz šumu upoznajemo istinu o pravoj kulturi neke države”. Krivica je zato u njegovim rukama. Svojim osebujnim stavovima koje je stekao istražujući slovenske prašume i upoznavši svjetsko šumarstvo i njegovu problematiku. Vlasnik se šume smatra njezinim najboljim zaštitnikom. studira šumskouzgojne ciljeve i određuje ralizaciju procesa te provjerava reakciju prirode. dr. Melioracija vodenih tokova treba značiti i poboljšanje vodenih tokova. U podpoglavlju “Cjelovitost uzgoja na primjeru prašume” tu se radi o životu o njezinoj cjelovitosti. Konrada Pintarića uz 90-godišnjicu njegova života. sc. nego jednim genijalnim slobodnim. Dalibor B a l l i a n i Z. svojom porukom 1999. a o tome Karel P o p p e r kaže sljedeće: priroda je kao oblak za koji uopće ne znamo kako će u narednim minutama izgledati. U podpoglavlju “U nedostatku ciljeva i aktivnosti zamru” piše: Novi šumar treba postati duhovni vođa. Mlinšeka krivo interpretirao citiram ih. Zanimljivo je podpoglavlje “Javno upozorenje – ekonomija neće nikada popustiti”. Pokušajte. Šuma i njezin krajolik odlični su uzor za rast i razvoj svih živih organizama i života uopće. Plemenita supstancija drvo. Treba brzo shvatiti svu ozbiljnost situacije i imati viziju o važnosti šume za buduće naraštaje i društvo u cjelini. pokazati visoku vrijednost majčinske ljubavi kroz prikaz cijene. Kako ne bi izjave prof. onda možete priznati da nisam rekao ništa novo. bogati se iskustvima. U tom pogledu htio sam samo s nekoliko misli podići i podcrtati važnost šumarstva u tom razdoblju. Slično se pokušavalo raditi s drvom i s produkcijom drva.On usmjeruje šumarstvo u uvodniku zbornika. viši stupanj zaštite prirode za buduće naraštaje čovječanstva. i on je zato snosi i tu ostaje zbog predrasuda. nego bezizgledno prazno obilje”. Treba znati da kod budućnosti europskih šuma treba blokirati utjecaj bolesti “agrobiosupstancije” i njezinog uništavajućeg djelovanja. U tom smjeru treba ići i naše razmišljanje o ponašanju prirode. je ono najvrijednije što stvara priroda. Tako piše: Promatranje prirode kao stroja koji se može popraviti. U podpoglavlju: “O stereotipima i dosadašnjim zabludama” piše kako u poljoprivredi i šumarstvu obiluju. njegova razvoja sve na entropijski skroman način. značilo bi to njihovo obezvrijeđivanje. budući da je neprocjenjiva. godine njemačkim šumarima i njemačkoj javnosti na prirodno gospodarenu šumu uzgojenu po uzoru na prašumu. Da. znači. dr. na primjer. dolazi do novih otkrića i trajnim provjeravanjem razvija nove životne poglede o šumi. Urednik zbornika prof. jer je slobodno širenje pogrešnih i nepotrebnih poljoprivrednih nasada i kaotične animalizacije kontinenata moguće smanjivati s ravnotežom koju daju prirodne šumske zajednice sa svojom supstancijom. što postaje kultura šumarske djelatnosti: zaštita života. . te primjereno tome treba se prema njoj i ponašati. koji je prirodi najbliži. Šuma neka postane idealna kombinacija ekonomije i ekologije. više ne smije postojati. Mi imamo sa šumom najbolju priliku brinuti se za naš unutrašnji i opći razvoj. s kojim šumar od svakog dijela šume prikuplja informacije. Podpoglavlje: “Ekomanifest – šumska područja i ponašanje s ekološkim šumarstvom kao predvodnikom. pa se prema tome s njom treba primjereno ponašati kako nam to pokazuje nedirnuta priroda u prašumi. Dilema koja se javlja da li je čovjek neprijatelj ili prijatelj šume. Zaštita šuma je stupanj viši od zaštite prirode. daje svoje prijedloge za izlazak iz krize koju je izazvao čovjek uništavanjem okoliša. Podpoglavlje “Zaštita šume – viši stupanj očuvanja okoliša” ZAŠTITA ŠUME “treba biti organski sastavni 76 dio svakog našeg “zahvata” i djelatnosti u šumi. onda nemojmo zamijeniti mehaničke modele s nekim sličnim. Podpoglavlje: “Šumskouzgojno planiranje kao pomoć prvoga stupnja u uzgoju”. Proučavanje šume mora biti shvaćeno s poštivanjem “cjelovitog”.

1967. Drugi referat održao je poznati talijanski profesor uzgajanja šuma sa Sveučilišta u Firenci Petro P i u s s i . 7. kao i na bezbroj vrijednih recenzija rukopisa članaka pristiglih uredništvu Šumarskoga lista. Za vrijeme okupacije Sarajeva prof.Prof. Mlinšek prof. Poslije odlaska u mirovinu nastavio je s istraživačkim radom. Izlaganje prof. sin mu gine u borbi. sc. dr. Profesor Piussi govori o povijesnim činjenicama te o posljedicama različitoga načina gospodarenja. Igorom A n i ć e m i prof. Ovaj skup obilježen obljetnicom profesora Pintarića imao je znanstveni značaj. gdje 1. dr. Slavko M a t i ć . docent postaje 1959. Mlinšeka smo već komentirali. Plaketu Univerziteta u Sarajevu. Autori daju rezultate 20-godišnjih istraživanja inteziteta i metode prorijeđivanja u sastojinama hrasta kitnjaka i obične bukve u primjeru mladih. prijateljima i struci. sc... a dugi referat održao je dr. Njegovi prijatelji iz inozemstva šalju obiteljske pakete kolegama i prijateljima te mnogi tako preživljavaju najteže sarajevske dane užasa i smrti. od kojih je 35 publicirano u zbornicima sa skupova. Pintarić tiskao je 12 knjiga. U sve tri prorjede posječen je podjednak volumen na svakoj pokusnoj plohi. želimo mu da sa svojim bistrim umom doživi još mnoga ljeta na veselje obitelji. Hansa Leibundguta poznatoga uzgajivača šuma u Institur fuehr Waldbau (Institut za uzgajanje šuma) na Eidgenosische tecnische Hohschule (Visoka tehička škola) u Zirichu. a realnu gimnaziju u Novom Sadu. Osnovnu školu završava u Petrovaradinu. Poslije diplomiranja službuje u Sremskoj Mitrovici i Zemunu. To je smrekova šuma u alpskoj zaravni. stoljeću. simpozijima i savjetovanjima u zemlji i inozemstvu gdje izlaže referate. U IUFRU intezivno surađuje u sekcijama za prašume i brzorastuće vrste drveća. Orden rada sa zlatnim vijencem SFRJ. doktorira. godišnjice. dok je temeljna drvna ztaliha sastojine rasla. sc. gdje diplomira na Šumarskom odsjeku 1942. sjedinjuju ciljeve i odluke dugoročne politike s mjerljivim pokazateljima i 3. a poslije Drugog svjetskog rata iz Zagreba poslan je u Bosnu i Hercegovinu gdje služi u šumarijama Bugojno. dr. Jari P a r v i a o i n e n iz Šumarskog istraživačkoga instituta u Finskoj pod naslovom: “Uloga podataka dobivenih istraživanjem šuma za diskusije o šumarskoj politici” referat je primijenjen na bioraznolikost šuma u Europi i Finskoj. Povelju Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. jer je tom prigodom održano 9 referata. Opus njegovih radova tako je velik. Godine 1950. koji se kumulirao na odabranim stablima 77 . veljače 1919. u kojoj se počelo sustavno gospodariti još u XVI. a značajnu pozornost posvetio je proučavanju prašume Peručice. izabran je za asistenta Šumarskoga odsjeka Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta koji se ubrzi osamostaljuje u Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. udžbenika i priručnika. pokazuju dugoročne trendove i promjene u šumama. promoviran je za redovitoga člana Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost u Sarajevu. čine neprekinutu osnovu za usporedbe na međunarodnoj razini. Prof. Iako u poznim godinama. godine u Varaždinu. kod njega su magistrirala 2. Treći referat održao je naš akademik prof. 2. supruga drugoga sina umire poslije rata od raka. Uredništvo Šumarskoga lista ponosno je na njegovih 13 tiskanih radova. sc. Njegov je pedagoški rad vrlo zapažen. Milanom O r š a n i ć e m pod naslovom: “Intenzitet proreda kao značajni čimbenik povećanja gospodarskih i općekorisnih vrijednosti šume”. Prof. To je izvješće o potrajnosti šuma. Iskoristio je svoja mnogobrojna inozemna poznanstva koja mu šalju pomoć. Do sada je objavio 80 samostalnih znanstvenih radova. koautor je brojnih publiciranih radova u zemlji i inozemstvu. gdje maturira 1937. studije i programe za šumarsku praksu. Ispitani su i teoretski intenziteti određeni prema originalnoj formuli I = I/n x 100. Studij šumarstva započinje na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zemunu i tijekom rata prelazi na Poljoprivredo-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pintarić vraća se u Bosnu i Hercegovinu i neumorno istražuje postavivši brojne pokusne površine u šumama Bosne i Hercegovine. a doktorirala 4 inženjera šumarstva. a 1995. Stručno i znanstveno usavršavanje obavio je kod prof. srednjedobnih i starijih sastojina. izvanredni profesor 1966. godine. od kojih svi imaju znanstveno obilježje. izlažući često život dok je nosio pomoć na različite adrese. Sastojine su nakon prorijede zadržale primjeren tečajni prirast. Tijekom rata doživljava tragediju. Dobio je priznanje za znanstvenu djelatnost “Veselin Masleša”. Izabran je na kolegij Uzgajanje šuma. god. Pintarić je odgojio mnoge generacije šumara koji su znali njegovati i održavati prirodne šume Bosne i Hercegovine. pod naslovom:“Doprinosi povijesti šumarstva u šumi Panaveggio” koji opisuje šumu Paneveggio. Napisao je 34 izvještaja za projekte. sa svojim suradnicima prof. obranivši rad pod naslovom “ Studie zum Laerchenanbau in Bosnien” (“Studija o osnivanju ariševih sastojina u Bosni”). Za svoj rad primio je više odličja. Podaci se odnose na EU. Sudjeluje na mnogim kongresima. Povelju Hrvatskoga šumarskoga društva povodoim 130. što je autoru važno s tri motrišta: 1. a redoviti profesor 1972. Zenica i Sarajevo. Kako je već spomenuo prof. dr. bio je mentor na 50 diplomskih radova. Glamoč. i on je dijeli kolegama i prijateljima u Sarajevu. godine. Pintarić se iskazao kao osobito human čovjek. Pintarić rođen je 4. da zadivljuje obimom te razgovjetnim i razumljivim jezikom.

Šesti referat. Rumunjske. Prpić ULOGA I ZNAČAJ ŠUMSKOG SJEMENA U OBNOVI ŠUMA 50. Profesor Beus ukazuje na izbor vrsta drveća i rekultivaciju degradiranih šuma u Bosni i Hercegovini.. što zaključuju i na osnovi spoznaja prof. 6. sc. Makedonije. Autor ovoga rada postavlja pitanje kakve uzgojne mjere primijeniti u objektima posebne namjene u Nacionalnom parku “Fruška gora” u sjemenskoj sastojini obične bukve (Fagus sylvatica L. Univerzitet u Beogradu pod naslovom: “Uzgojne mjere i njihova spercifičnost u šumama poserbne namjene”. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu (sl.budućnosti. sc. Biotehnički fakultet. Martin B o b i n a c . čija su izlaganja slušali u Ljubljani. Sedmi referat. EFI Associated Event i Hrvatski šumarski institut – Zavod za genetiku.o. sindinamskim i sastojinskim prilikama. 1. pod naslovom: “Obnova i rekultivacija šuma u Bosni i Hercegovini na ekološko-fitogeografskim osnovama”.) i gimnokladusa (Gymnocladus canadensis Lam. Deveti referat. U svrhu testiranja uzgajanja obične jele (Abies alba Mill. Univerzitet u Ljubljani. M o n t e l e o n e . J. Trippstadt. Istraživački institut za ekologiju i šumarstvo. oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo. sc. Pintarića. Ministarstvo regionalnog razvoja. U radu se razmatra mogućnost prevladavanja postojećega stanja u stanju s ekološkim. Hrvatske šume d. 5. Autori govore kako su poremećaji koji se zbivaju u prašumama Dinarida. Osmi referat. 1). listopada 2009. P. Hrvatsko šumarsko društvo. i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. pod naslovom: “Važnost poznavanja koeficijenta inbridinga ili Wrightovog fiksacijskog indeksa bijelim jasenom (Fraxinus excelsior L. D.) Autor predlaže uzgojno-sanitarnu mjeru koja je u skladu s prirodnim procesima u sastojinama. Walter E d e r ministarski savjetniki i dr. kao što su jaki vjetrovi i šumski požari pokretači razvojnih ciklusa. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959. Na osnovi tri mjerenja pokus je dao različite rezultate. Vladimir B e u s . Slovačke i Njemačke. B a l l i a n . Akademija šumarskih znanosti. Pokrovitelji savjetovanja su: Ministarstvo znanosti. A.) godine 1987. prof. Sead Vo j n i k o v i ć . dr.) u Bosni i Hercegovini”. N a g e l . Pokusne plohe osnovane su jelom provenijencije iz Italije. dr. Program savjetovanja Otvaranje savjetovanja i pozdravi Uvodna predavanja Rad u sekcijama Rasprava Poster sekcija Terenski obilazak sjemenske sastojine i plantaže 78 . te je na taj način povećana gospodarska i ekološka vrijednost sastojina. Četvrti referat održali su dr. a 29.–2009. F e r r a a z z i n i . Organizatori savjetovanja su Hrvatski šumarski institut – Zavod za genetiku. oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo. Europski šumarski institut. Autor ukazuje kako osim crvene knjige ugroženih vrsta biljaka postoji i crna lista koja se odnosi na invazivne vrste. Peti referat dr. južne provenijencije dale su bolje rezultate od njemačkih. Univerziteta u Sarajevu pod naslovom: “Crna lista flore”. B e l l e t t i . T. Odjel za rast šume. te na osnovi istraživanja u svojim prašumama. I. D. Šumarska savjetodavna služba. obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Šumarski fakultet. D. R o ž e m b e r g . listopada bio je terenski obilazak sjemenskih sastojina i sjemenske plantaže na području Uprave šuma Podružnice Bje1 lovar. šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske. Uvod Znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem održano je 28. D i a c i . 3. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.. 4.o. koje nepovoljno djeluju na faunu u ekosustavu. Phan H o a n g D o n g . Generalno gledano. 2. B. Odsjek za šumarstvo i obnovljive šumske izvore. Cilj ovoga rada je pokazati mogućnost određivanja veličine zahvata u populacijama u svrhu obnove i mjera njege. pod naslovom “Novi pogledi na istraživanje prašuma Dinarida”. sc. u Njemačkoj su podignute pokusne plohe u pokrajini Rhainland Pfalz.

čistoće. S. sc. L i t t v a y : Kvaliteta šumskog sjemena Određivanje kvalitete šumskog sjemena obuhvaća: određivanje vlage. Više od 100 laboratorija je akreditirano kod ISTA. Svake treće godine održavaju se sastanci jednom u Europi.. a njih 25 za šumske vrste. Istraživana je varijabilnost morfoloških i fizioloških osobina sjemena prije i tijekom skladištenja i nove metode za ispitivanje kvalitete. B o r d a c s : Certifikacija šumskog reprodukcijskog materijala u Mađarskoj s obzirom na genetičke resurse Certifikacija je jedan od osnovnih elemenata za osnivanje praćenja šumskog reproduktivnog materijala (ŠRM) u tijeku reproduktivnog procesa. ing. dipl. K. kolaudacija selektivnih meliorativnih doznaka.. Skup su pozdravili: Srećko J u r i č i ć . G o r i a n . Miroslav B e n k o . T. Više od 70 zemalja su članice navedene organizacije. šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske. godine laboratorij za ispitivanje sjemena član je ISTA udruge..: Što očekujemo u budućnosti od šumskog sjemenarstva Dosadašnji rezultati u šumskom sjemenarstvu u pola stoljeća kontinuiranog rada dali su veliki doprinos na očuvanju biološke raznolikosti i varijabilnosti naših šumskih ekosustava. Damir F e l a k . Nove spoznaje i tehnologije imaju za cilj očuvanje genetske kvalitete sjemena. sc. Suzana Trninić. Mnogi bilateralni projekti organizirani su i financirani od strane vlade. standardi za šumsko sjeme.o. ing. Cijeli postupak praćenja šumskog reproduktivnog materijala u Mađarskoj provodi se u skladu s EC propisima. vitaliteta.. direktorica “Vojvodina šuma” iz Novog Sada. U zadnja dva desetljeća intenzivira se znanstveno-istraživački rad. ravnateljica Šumarske savjetodavne službe. promovira se nova rajonizacija i povećava se broj analiziranih uzoraka sjemena. predsjednik Hrvatskog šumarskog društva (sl. klijavosti.1. šum. Usklađuju se Hrvatski propisi s propisima Europske Zajednice (OECD) i ISTA pravilima.. kada započinju prve masovne selekcije važnih gospodarskih vrsta drveća u priznate sjemenske sastojine (PSS). šum. šum. Na sastancima se usklađuju ili mijenjaju pravila. B a c h . M.. M. Otvaranje savjetovanja i pozdravi Savjetovanje je otvorio ravnatelj Hrvatskog šumarskog instituta dr. 2). predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.. Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije osniva 1959. donošenje zakonske legislative s ISTA propisima i povećanom broju analiziranih uzoraka sjemena. T. 79 . šum. ISTA ima izvršni odbor koji se sastoji od 18 tehničkih tijela. provedena je akreditacija laboratorija za ispitivanje sjemena prema normi HRN EN ISO/IEC 17025. Uvodna predavanja P o š t e n j a k . u ime ministra Ministarstva regionalnog razvoja. F. mr. provodi se revizija priznatih sjemenskih sastojina. šum. Marta Ta k a č dipl. P o š t e n j a k .P o š t e n j a k . dipl. analizirani su uzorci sjemena. ing. drugi na drugom kontinentu i treći u Zurichu.720 uzoraka sjemena prema međunarodnim standardima. Darko Vu l e t i ć .: ISTA i ispitivanje šumskog sjemena Međunarodna udruga za testiranje sjemena (International Seed Testing Association – ISTA) osnovana je u Švicarskoj 1926. Između ostalih to je odbor za drveće i grmlje koje standardizira ispitivanje sjemena šumskih vrsta. izradom programa gospodarenja. Petar J u r j e v i ć . do 1990. Izrađen je program njege i genetske melioracije. pretežno listača za domaću uporabu i za europsko tržište. Razdoblje od 1974. G r a d e č k i .o. sjemenske plantaže. Zavod se ujedinjuje sa Šumarskim institutom iz Jastrebarskog 1974.P o š t e n j a k : Više od pola stoljeća šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj Organizirano sjemenarstvo u Hrvatskoj započinje 1947. U proteklom razdoblju analizirano je 35. Postoje i neki drugi odbori za standardizaciju. Osnovni materijal (sjemenske sastojine. G r a d e č k i . L i t t v a y . K. mase 1000 sjemenki i zdravstvenog stanja sjemena. U novim ekološkim uvjetima to mora biti apsolutni prioritet kako bi sačuvali genetske osnove koje čini budućnost varijabilnosti . ing. ing. zakonski i podzakonski propisi iz područja sjemenarstva. reznice) ne služi samo za komercijalnu proizvodnju nego i za očuvanje genofonda. dipl. Od 2006. nadzorom nad proizvodnjom šumskog sjemena. obilježeno je nastavkom intenzivne selekcije. godine s ciljem standardizacije testiranja sjemena u cijelom svijetu. 2 2. unapređivan znanstveno-istraživački rad iz područja analize kvalitete sjemena i objavljivanje radova. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d. dipl. ŠRM osigurava sadni materijal. K. godine Zavod za kontrolu šumskog sjemena sa sjedištem u Rijeci. godine osnivanjem Instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu sa stanicama u Rijeci i Trstenu.

Posljedice su truljenje i smanjena klijavost. Š p a n j o l : Uloga i značaj šuma hrasta Crnike (Q. petraea). M. S. robur) iz bazena Spačva Kompleks hrasta lužnjaka Spačva ima površinu od 38. g. onečišćenje zraka vode i tla. Nakon skladištenja na žiru utvrđen je velik broj patogenih gljiva iz osam rodova. D e k a n i ć . robur) u uvjetima različite dostupnosti svijetla i hranjiva Kakvoća sadnica ovisi o kvaliteti sjemena. bukva). S. D u b r a v a c : Utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka (Q. ilex) u očuvanju šumskih ekosustava Mediterana Hrast crnika predstavlja temeljnu klimatogenu vrstu drveća u toplijem dijelu mediteranske regije Hrvatske. Na području istočne Slavonije i Srijema donijeli su ga šumari grofa Eltza 1899. P o s a r i ć : Kvalitativne osobine žira hrasta lužnjaka (Q. godine. K. N o v a k . te njihove posljedice na potrajno gospodarenje • Šumsko sjeme i njegova uloga u obnovi šuma K a j b a . Uloga tih šuma je važna za smanjenje erozije.. Cilj gospodarenja je provođenje u viši uzgojni oblik.P o š t e n j a k . dvije poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). dormantnost i klijavost – fiziologija i metode • Uvođenje sustava kvalitete u ispitne laboratorije prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 G r a d e č k i . Sjeme se sadi u redove razmaka 4 i 6 m i to 500 kg/ha. Obnova ide oplodnim sječama.: Osnivanje kultura crnog oraha (Juglans nigra) generativnim načinom Areal crnog oraha je istočni dio Sjeverne Amerike. U 80-toj godini ostaje 100– 120 kvalitetnih stabala oraha.M a t i ć . D. godine bilo je 860 ha orahovih nasada. Rezultati pokazuju da se veličinom žira može utjecati na kvalitetu hrastovih sadnica. Kasnije se sadi između bagrem.789 ha i čini petinu lužnjakovih šuma u Hrvatskoj.A g b a b a . ukupnu lisnu površinu i na prosječnu površinu lista u uvjetima dva supstrata i dva svjetlosna režima. dorada. skladištenja i klijanja. U većem dijelu južnog područja tvori čiste. Kvaliteta sjemena određena je prema ISTA standardima.–2006. Utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj jednogodišnjih sadnica analiziran je s obzirom na visinu.. Fungicidi su dali dobre rezultate. Ž g e l a : Značaj klonskih sjemenskih plantaža u sjemenarstvu i očuvanju genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj Sukladno razdjelbi šuma u Hrvatskoj na ekogeografske sjemenske regije i zone osnovane su tri proizvodne klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur). Žir je tretiran fungicidima prije skladištenja i sijanja: Primijenjeni su fungicidi Vitavax. Unašan je na području gdje se sušio hrast lužnjak. kvalificiranog i lastiranog sjemena. Ž. vode. nakon sakupljanja. T. sakupljanje. Ć e l e p i r o v i ć .). 80 Roth. Mankozeb i Cuprablau Z termoterapijom. To je inače stabilan ekosustav. Š u m a n o v a c . zagađenje i dr. S. D. Važno je pratiti godine dobroga uroda. Vi l i č i ć . B a r č i ć . skladištenje i uporaba šumskog sjemena • Zdravstveno stanje sjemena • Razvoj i dozrijevanje sjemena. Rad u sekcijama Sekcija A • Utjecaj klimatskih promjena i zagađenja na šumske ekosustave. T. obična jela i obična smreka. Determinirano je 5 gljivičnih uzročnika. a u humidnijem sjeverozapadnom primorju mješovite sastojine s crnim jasenom.P o š t e n j a k : Ispitivanje djelotvornosti fungicida u zaštiti sjemena hrasta lužnjaka Žir napadaju patogene gljive za vrijeme njegova razvoja. V. M. te po jedna plantaža hrasta kitnjaka (Q. kisika. a sjemenske plantaže služe za očuvanje genofonda. Kvaliteta je uvjetovana krupnoćom žira kod hrasta. Hrast crnika je vrsta otporna na požare.A g b a b a .. K r e j č i . Šumsko sjeme je izvor života svih šumskih vrsta drveća i grmlja. V. Dodatni nepovoljni čimbenik je antropogeni utjecaj kroz ambijentalne promjene (kanali) spuštanja razine podzemnih voda. gariga do kamenjara. klime. N. promjer korjenova vrata. Međuredno su bile poljoprivredne kulture. Sjemenarstvo i rasadničarstvo čini nerazdvojnu cjelinu u podizanju i obnovi šuma. D u b r a v a c . C r n k o v i ć . Smanjuje se drvna zaliha u narušenom ekosustavu i smanjen je urod kvalitetnog sjemena. D. M. jela. Sekcija B • Proizvodnja. Već 1925. V. zaštite tla. Sa sjemenom započinje i završava ciklus razvoja. biodiverziteta i izgleda krajolika. Nekad su to bile sastojine visokog uzgojnog oblika.. a danas su to pretežno panjače i degradirani oblici od makije. S.: Šumsko sjeme i sjemenarstvo u današnjim uvjetima i propadanje šuma Klimatogene vrste drveća (hrastovi. S.. G r a d e č k i . a i one koje su proširene na neodgovarajućim staništima (obična smreka) teško podnose promjene u stanišnim uvjetima i zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih utjecaja. Provodi se očuvanje genetskog diverziteta statističkom metodom ex situ. Period 1995. Reakcija je sušenje koje poprima katastrofalne razmjere. 3. Ugrožen je hrast lužnjak. Zaštićeno je bilo 74 do 80 % žira. Ž. a u Europu je unesen 1629. Glavni su uzroci promjena klime. odnosno hranjivom u žiru. Šumarija Vukovar ima . N o v a k . divlje trešnje (Prunus avium) i crnoga bora (Pinus nigra). ubraja se u najtoplije godine od početka mjerenja (1850. To je učinjeno zbog pravilnijeg periodiciteta uroda i dobivanja genetski kvalitetnijeg sjemena. Praćen je proizvodni potencijal kroz količinu i kvalitetu žira i njegovog zdravstvenog stanja svježeg i uskladištenog. M a y e r . godine.

P o š t e n j a k : Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba) na području Gorskog kotara Najveće površine jelovih šuma u Hrvatskoj su u Gorskom kotaru. smreke. 1998. a rezultati imaju praktičnu važnost za selekciju stabala i sakupljanje plodova za proizvodnju sadnica. I. P e r i ć . U proteklih 15 godina dorađivano je sjeme jele. R o t h . crnog i alepskog bora.. S...p. Mjerena je dužina i širina ploda te njihov odnos. M. Obilan urod bukve bio je 2003. vitalitet 84. Trušnica je mehanizirana korištenjem uređaja “Strekel & Schreoder” (Njemačka). masa 1000 sjemenki je bila 5269. C r n k o v i ć . Ona dolazi od 500 do 1500 m. i 2006. P o š t e n j a k .5 %. G l u s h k o v a : Oprema i tehnologija za ekstrakciju sjemena četinjača u regionalnoj stanici za proizvodnju sjemena “Razlog” Proizvodnja šumskog sjemena u Bugarskoj započela je već početkom prošlog stoljeća kada su započela prva pošumljavanja. odnosno popraviti. J. M a r k o f f . S. Arizona i New Mexico.7 %.865 t žira hrasta lužnjaka.100 ha šuma i šumskog zemljišta dobar urod hrasta lužnjaka bio je 1996. O r š a n i ć . M. i 2003.g. smrekom. g.. P o p o v . energija klijavosti 56. S. Sekcija C • Očuvanje genofonda. proizvodnom programu. E. R. Na području UŠP Bjelovar gdje se nalazi 132. lokaciji. bile su opažane ovisno o individualnim svojstvima. U 1995. običnog. M. Isto tako moguće je izdvajanje oštećenog sjemena i čestica smole. G l u s c h k o v . 2006. Najčešće dolazi na vapnencima. g. kada je sakupljeno 2. Primijenjena je mokra hladna stratifikacija za prekidanje dormantnosti.: Adaptivna značajka varijabilnosti sjemena pitomog kestena Klijavost sjemena pitomog kestena u prirodnim uvjetima (rasadnik i u stakleniku) u relativno nepromjenljivim uvjetima signifikantne varijacije klijavosti u tlu. te ju treba dopuniti. Ophodnja od 80 godina ima srednji p.000 m3. M a r g a l e t i ć : Rasadnička proizvodnja i značaj šumskog reprodukcijskog materijala u RH Prikazani su prvi rasadnici prema vlasničkoj strukturi. Tijekom dorade sjemena moguće je kalibriranje. M. 2000. G l u s h k o v a : Istraživanje sušenja slojeva češera crnogoričnih vrsta drveća Istraživanje različitih debljina sloja češera ovisi o njihovoj primarnoj vlažnosti. S. gorskim javorom i brijestom. Sjeme se skuplja sa plus stabala u sjemenskim sastojinama i sjemenskim plantažama.. Washington. I. M.. biljno sociološke i uzgojne raznolikosti. evidentno je da postojeća rajonizacija zanemaruje njezin široki biodiverzitet. Doraditi se može sjeme do 100 % čistoće.3 %. najčešće u mješovitim sastoji- nama s bukvom. godine stavljena je u pogon trušnica za doradu sjemena proizvođača BCC iz Švedske. Signifikantno povećanje klijavosti postignuto je u stakleniku. M a r a d i n . pedološke. godini započela je s radom nova stanica za šumsko sjemenarstvo u Razlogu s malim količinama od 1 do 500 kg. Količina i kvaliteta sadnog materijala prikazana je za posljednjih 15 godi81 . što je uvjetovano veličinom češera. Analiza varijance adaptivne sposobnosti pitomog kestena pokazuje njen široki raspon. 42 cm i srednju visinu od 33 m. do 2008. i 2008. geološke.309 ha sjemenskih sastojina).: Test klijavosti sjemena 28 provenijencija duglazije (Psedotsuga menziesii) Ispitivana je kvaliteta sjemena 28 provenijencija duglazije iz država Oregon. 434 t hrasta kitnjaka i 7 t bukvice. M. T i j a r d o v i ć . J e m r i ć : Morfološka svojstva plodova i sjemena oskoruše (Sorbus domestica) Sakupljeni su plodovi s dva stabla s djelomičnim urodom. površini. a kod crnog bora i smreke u 3 sloja. biološka i genetska raznolikost • Šumarsko zakonodavstvo i šumarska politika • Šumsko sjemenarstvo danas G l u s h k o v a . Ć e h u l i ć : 15 godina trušnice za obradu češera i doradu sjemena šumskih vrsta drveća U Odjelu rasadničke proizvodnje Šumarskog instituta. Istraživani su 1 do 5 slojeva češera. a uporabna vrijednost 80. Dolazi u 11 šumskih zajednica. O r š a n i ć . Može se i sušiti sjeme za daljnje uskladištenje. G l u s c h k o v . M a r k o f f . Godišnja proizvodnja sada iznosi preko 100 t. V. Ispitivan je kapacitet klijavosti. I.. 2000. Prosječni kapacitet klijavosti za cijeli pokus iznosio je 76 %.. T. Kada se uzmu u obzir sve orografske.. Podaci su statistički obrađeni.. vrstama sadnog materijala i načinu proizvodnje. energije klijanja i apsolutna težina. M. a 303 za bukvicu. sjemenskom materijalu i klimatskim uvjetima u periodu rasta. D. Proizvodi se 20 vrsta četinjača (sjeme sakupljeno na 1350 ha priznatih sjemenskih sastojina) i 18 vrsta četinjača (iz 16..1300 ha crnog oraha s drvnom zalihom od 200.6 %.g.. trajanjem sušenja i vlagom materijala kojim se ispituje maksimalna produkcija postignuta je kod strobusa u 4 sloja.. Jastrebarsko 1994.: Dok ima sjemena bit će i šume Sjeme je važan čimbenik u životu svakog šumskog ekosustava. D r v o d e l i ć . Urod i kakvoća sjemena navedenih vrsta drveća istraživani su u vremenu od 1996. Prosječna klijavost iznosila je 81. a manje na dolomitnim i silikatnim podlogama. K. a hrasta kitnjaka 1998. G r a d e č k i . visinske. Vagana je masa ploda i masa sjemena i registriran je broj punih sjemenki u plodu. Specifična orografija nakro i mikro klima uvjetovali su značajnu raznolikost staništa jele.

T. a onda i ostalih sa sjedištem u Parizu. Ć e l e p i r o v i ć : Ispitni laboratoriji akreditirani prema normi HRN EN ISO/IEC 17 025 Odjel za laboratorijska ispitivanja Šumarskog instituta čine područja djelatnosti: ispitivanje šumskog sjemena. I v a n k o v i ć . Plantaža je ograđena i zasađen je zeleni zaštitni pojas (Lawsonov pačempres. a sadrže nezasićene masne kiseline i polifenole. R. vitamine A. P.. I v a n k o v i ć . Akreditacija vrijedi od 25. G r a d e č k i . Žirov kruh se pripremao u Kaliforniji. G r a d e č k i . T.P o š t e n j a k .P a l k o v i ć . G r a d e č k i . Ukupna površina je 29.5. L i c h t .P o š t e n j a k . P e r i ć . S. Zbog kišobranaste krošnje značajna je hortikulturna vrsta drveća. Vi d e c . U prošlosti u oskudnim vremenima služio je za prehranu i ljudima.na. V. ISTA (Međunarodna organizacija za testiranje sjemena) je pravna organizacija po kojoj se uvode dokumenti u boji za četiri kategorije reprodukcijskog materijala. Kruh od žira crnike bio je poznat na Šolti. 2008. Donesen je Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09) i Popis šumskih svojti i križanaca (NN 129/06). Plinije (1. Š i m u n i ć . M. dizenterije i bolesti mokraćnog mjehura.. prosinca 1960. C. Plantaže su baze za očuvanje genofonda. M. Provode se intenzivne mjere na njezi i zaštiti klonova od nepovoljnih abiotskih i biotskih čimbenika.P o š t e n j a k : Metode za određivanje zdravstvenog stanja žira hrastova (Quercus spp. dopunjeno je na 239. Norveškoj. fizikalna i kemijska svojstva tla. g. a konačni broj rameta trebao bi biti 3142. g. 82 Omiljena je hrana mnogih životinja. Kod nas prirodno dolazi u Saplunari na Mljetu. N. gljive.o. Jastrebarsko. s oko 30 zemalja članica. Kozarac u Slavonskoj šumi (1888. D e k a n i ć : Žir kao hrana Sjeme hrastova žira ima veliku energetsku vrijednost zbog proteina. ekološku. R a d o j č i ć -Radovniković: Sjeme pinije (Pinus pinea L. Švedskoj i Italiji. D u b r a v a c . Područja djelovanja i razvoj i kooperacija OECD Program za Certifikaciju šumskog reproduktivnog materijala olakšava kontrolu nad međunarodnom razmjenom šumskog sjemena i sadnica utemeljen 1974. ugljikohidrata. M. a produktivna 25 ha. T. gljive. Posađeno je 699 rameta. stoljeće) navodi da je najslađi žir pečen u pepelu. M. g.. L i c h t . korovi kao i utjecaj abiotskih čimbenika. M. G r a d e č k i . Najzastupljenije vrste od listača su: lužnjak. fosfor. T.) opisuje pripremu kave od žira. 1. M. T. M. R.. R. Šumarski institut.A g b a b a S..P o š t e n j a k . puževi. J a k o v l j e v i ć . genetiku šumskog drveća i detekciju patogenih organizama uzročnika biljnih bolesti. D u b r a v a c . Ta vrsta ima ekonomsku. M. ptice. M. P o p o v i ć : OECD Program za Certifikaciju šumskog reprodukcijskog materijala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – Organization for Economic Corperation and Development (OECD) osnovana je 14. D i E. službeno je tijelo odgovorno za provedbu Programa. a od četinjača smreka. J a k o v l j e v i ć .. Prema dubrovačkom književniku Vetranoviću (1482–1576. stvoreni su uvjeti za plasiranje proizvoda na zahtjevna strana tržišta. I. U novije vrijeme primjenjuju se DNA dijagnostičke metode. G r a d e č k i . L i t t v a y . Testiranja uključuju makro i mikroanalize. N e m e š : Klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur L. glodavci. T i j a r d o v i ć : Stručni nadzor nad rasadničkom proizvodnjom Šumarski institut već od 1992. obična smreka i malolisna lipa).) “Petkovac” Klonska sjemenska plantaža u šumariji Otok UŠP Vinkovci na lokalitetu Petkovci osnovana je u proljeće 2000.P o š t e n j a k . B. Sjemenke sadrže proteine. nadležan je za stručni nadzor nad proizvodnjom šumskih sadnica u rasadnicima “Hrvatskih šuma”. a od minerala željezo.. M. N e m e š .. N. masti i drugih tvari. skrofuloze. “kvalificiran” i “testiran”. B a š i ć . pejzažnu i nutritivnu vrijednost. T. P o p o v i ć : Usklađivanje zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu sa smjernicom europske unije 1999/105/EU Djelatnici šumarskih znanstvenih ustanova šumarske operative i nadležnih ministarstava dali su svoj doprinos na izradi zakonskih propisa iz područja šumskog sjemenarstva. a na temelju navedenog doneseno je devet Pravilnika koji reguliraju svu problematiku u skladu s navedenim Zakonom i Propisom u kojima su razrađeni propisi usklađeni sa smjernicama europske unije. Prikazani su i uzročnici šteta: kukci. kitnjak i poljski jasen. Novim Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu i provedbom gore navedenog. Posterska izlaganja: L i c h t . 5. M. godine. a od 2009. T. selen i cink. magnezij. K a j b a . kukci i glodavci. vode i biljnog materijala. R o t h . S.o. Napitak se može preporučiti za liječenje rahitisa.) crnikin žir je ukusniji od kestena.) šumski reprodukcijski materijal i hrana Pinija kao izrazito mediteranska vrsta raširena je na cijelom Sredozemlju. G.. Molatu i Velom Ižu. d. T. i traje 5 godina uz redoviti nadzor Hrvatske akreditacijske agencije. U Makedoniji je bio poznat želudov hleb. jer svaka vrsta patogenog . a ponajprije u kategorijama “selekcioniran”. privatnih posjednika i Šumarskog instituta u skladu s Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 140/05). najprije europskih. D. N o v a k . L i t t v a y . Žir oštećuju bakterije.) Zdrav i kvalitetan žir neophodan je za prirodnu i umjetnu obnovu šuma i proizvodnju sadnica. Ć e l e p i r o v i ć .

popunjavanje klonova. te izgradnja ceste unutar ograđene površine.05 ha. Prvi radovi na samom zemljištu klonske sjemenske plantaže započeli su u jesen 2000. to najbolje pokazuje koja je uloga i važnost šumskog sjemena u obnovi šuma i njenoj kvaliteti te kvantiteti u budućnosti. Zaključak Zdravstveno stanje naših šuma je zabrinjavajuće.91 ha.) “Varoški lug” 16a. 1938). klimatogena zajednica čijem sastavu treba težiti u modernom gospodarenju šumama. pinciranje.organizma nosi jedinstveni genetički kod. dvije su sjemenske sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L. Već u proljeće 2001. Sastojine su stare 152 godine. a nakon toga priprema zemljišta (oranje. Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L. zaštita. Sljedećih godina planira se završiti sadnja cjepova na plantaži hrasta lužnjaka (26. do sada je na razmak 10 x 8 metara posađeno i ostalo zdravo oko 2000 komada cjepova – rameta. frezanje) i podizanje zaštitne ograde od žičanog pletiva. U skoroj budućnosti planira se na sada ograđenoj površini (65.) “Čazma” 72a. drvni fond je 2 131 846 m3. klonska sjemenska plantaža poljskog jasena. ima ukupno 253 stabla/ha ili 44 lužnjakova stabla/ha. a odsjek 16b površine 16. sc. Prvi urod žira hrasta lužnjaka bio je 2006. tipična je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris typicum Rauš 1971). šuma je lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae – Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. imaju 62. godine odabiranjem plus stabala hrasta lužnjaka na područjima Šumarija Bjelovar. a to održavanje obuhvaća sljedeće radove: orezivanje biljaka. pa i gospodarstvo sjeverozapadne Hrvatske. Daruvar. Terenski obilazak Šumarija Čazma pripada Upravi šuma Podružnici Bjelovar. a to osigurava pravovremeno i kvalitetno determiniranje uzročnika biljnih bolesti. sc. okopavanje i košnja trave. godišnji prirast 66 536 m3.65 ha. Šumarska struka i društvo trebaju poduzeti potrebne korake kako bi se obnovile šume koje se suše i propadaju. Sjemensku plantažu nakon podizanja potrebno je redovito održavati. te klonski arhiv nizinskog brijesta. Nedaleko grada Čazme. To je bilo krčenje obraslih kanala između glavnih ploha plantaže.) Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L. odlučeno je da prvi nasad u obliku klonske sjemenske plantaže budu cijepovi hrasta lužnjaka. 53 ih je odobreno po stručnoj komisiji. Garešnica. površine 17. kao najstabilnijoj biocenozi toga područja. što se posebno odnosi na običnu jelu. Sakupljanjem plemki i cijepljenjem u rasadniku Hajderovac. Miroslav Harapin Dr. 6.69 ha. smreku i hrast lužnjak. Grubošno Polje. u predjelu Plešćice. Zatim je obavljena pedološka analiza tla u svrhu ispitivanja hranidbenih karakteristika. Budući da život svake šumske sastojine počinje i završava sjemenom. gospodari sa šumama na površini od 8 993. šumske trešnje i gorskog javora i modernog rasadnika. godine zasađena je živa ograda od sadnica smreke (Picea abies). Čazma. Epidemijsko sušenje i propadanje poprima katastrofalne razmjere. Sastojina je stara 148 godina.23 ha) s ukupnom količinom od 3279 cjepova (125 kom/ha). Na plantažama se redovito obavljaju fenološka motrenja svakog pojedinog broja u dva ponavljanja radi kontrole. Na području šumarije Vrbovec. na bivšoj poljoprivrednoj površini. smještena je klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka. tipična je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris typicum Rauš 1971). Osnivanje plantaže započelo je 1998. Veliki Grđevac i Vrbovec. Dr.99 ha) uz sadašnje plantaže hrasta lužnjaka i poljskog jasena osnivanje sjemenskih plantaža obične bukve. Od kandidiranih stabala. odnosno 41 stabla hrasta lužnjaka/ha. gnojidba te zalijevanje. godine. Izbor plus stabala obavljao se je na osnovi fenotipskih karakteristika koje su unaprijed zadane. godine. a etat 26 415 m3. S obzirom na značaj hrasta lužnjaka za šumarstvo. površine 23. Tibor Littvay 83 . primarnim i najvažnijim čimbenikom svakog šumskog ekosustava.

FVA Freiburg: General introduction to growth simulation models in forestry (Uvod u simulacijske modele rasta u šumarstvu). godine Tjedan dana. Nancy Figure 1 Organizers of 4th Summer school FORMOD. rujna 2008. CEA LSCE. – 14. Glavna zadaća NFZ.forestnet-a je povećanje znanstvene izvrsnosti te atrakcija znanstvenika i mladih istraživača iz raznih zemalja Europe.forestnet. profesor sa Sveučilišta AgroParisTech – ENGREF. postavlja se pitanje: Kako ta promjena utječe na krivulje rasta? Da li krivulje mijenjaju oblik? Kako razviti visinske krivulje prilagodljive promjenjivim okolišnim uvjetima? Glavna prepreka u izradi “savršenog” modela je nepomiriva različitost teorijskih i empirijskih pristupa. prostorno neovisni Forest Vegetation Simulator (FVS) i prostorno ovisni simulator rasta Silva 2. left: Jean-Daniel Bontemps. Europska mreža za obrazovanje i istraživanje u šumarstvu. Organizatori 4. dan – Pregled različitih pristupa modeliranja i fenomenološko modeliranje Gerald K ä n d l e r . Italija. Austrija. koja predstavlja aktivnu međunarodnu suradnju gradova Nancy (Francuska). predavač je izdvojio dva simulatora rasta koji se baziraju na individualnom stablu. Opće je prihvaćeno da je dominantna visina indikator produktivnosti sastojine. IRD Montpellier: Stochasticity in population and community ecology: metapopulations and neutral communities (Stohastička komponenta u populacijskoj ekologiji i ekologiji zajednica). te je potrebno integrirati uočene trendove rasta u krivulje boniteta. Predavači su bili iz priznatih europskih znanstvenoistraživačkih institucija. 1996. desno: Gilles Le Moguédec. 7. Belgija. IRD (Montpellier). mortaliteta te urasta. Hrvatska.2 (P r e t z s c h i dr. dan – Modeliranje šumskih zajednica Pierre C o u t e r o n . Njemačka. professor at INRA Institute in Nancy 84 . Engleska. u rujnu 2008. professor at University AgroParisTech – ENGREF. U svom predavanju Bontemps se fokusirao na čiste. Bonitetne krivulje više ne predstavljaju trajno svojstvo nekog staništa. Organizator je bio NFZ. Rumunjska i Argentina). a sudionici su bili studenti dodiplomskog i postdiplomskog studija šumarstva iz zemalja diljem svijeta (Francuska. čiji je rezultat procjena rasta. FVA (Freiburg).forestnet-a. ljetne škole FORMOD. AgroParisTech-Engref Nancy: Deterministic models of height growth of even-aged forest stands (Deterministički modeli visinskog rasta jednodobnih šumskih sastojina). Od mnogobrojnih modela.IV. Jean-Daniel B o n t e m p s . Ukupno je bilo nazočno 26 studenata i 12 predavača. sječe. Jedan dan bio je posvećen studentima koji su prezentirali svoja istraživanja u kojima koriste pristup modeliranja. Freiburg (Njemačka) i Zürich (Švicarske). profesor na institutu INRA. jedinstvenu cjelinu. Francuska. sa svrhom stvaranja strukturiranog Europskog znanstvenog područja. lijevo: Jean-Daniel Bontemps. One se mijenjaju sukladno s kalendarskim datumom. FUNCTIONS AND DYNAMICS FOR IMPROVING FOREST MANAGEMENT” Le Tholy – Nancy. right: Gilles Le Moguédec. s ciljem izrađivanja krivulja indeksa staništa (site index curves). Najčešće se koriste za simulaciju i to u svrhu analize različitih scenarija te za test hipoteze. FUNKCIJA I DINAMIKA U SVRHU UNAPREĐENJA GOSPODARENJA ŠUMAMA” “MODELLING FOREST COMMUNITY ORGANIZATION. godine. K a h l e i dr. ukazuje i na pozitivni pomak krivulja rasta dominantne visine. Ako pretpostavimo da promjena okolišnih uvjeta utječe na promjenu boniteta staništa. NFZ. Nakon uvodnog konferencijskog izlaganja sljedila su predavanja te konačno aplikacija predstavljenih modela. a glavna zadaća modela je izrada strategije sječe za iduće razdoblje. 2007) kao posljedica promijenjenih okolišnih uvjeta.FORESTNET LJETNA ŠKOLA – FORMOD “MODELIRANJE ŠUMSKIH ZAJEDNICA. AgroParisTech-Engref (Nancy). Također je predstavljen i Timber Forecast Model. Utjecaj kalendarskog datuma i starosne dobi pojedine sastojine na krivulje boniteta mora biti eksplicitan. 2002). Slika 1. Utvrđeno povećanje stope rasta šuma Europe (S p i e c k e r i dr. jednostavan matematički obračun dviju uzastopnih izmjera. trajala je škola o primjeni modela u gospodarenju šumama. jednodobne sastojine obične bukve u SI Francuskoj. 2. Cirad (Montpellier) i INRA (Nancy i Avignon). FORMOD je četvrta ljetna škola NFZ. Izlaganja su bila grupirana prema problematici na način da je svaki dan činio zaokruženu. Modeli služe za predikciju i simulaciju nekog sistemskog ponašanja. 1.

tj. Kruženje ugljika obuhvaća procese fotosinteze. Procesi organske tvari u tlu su mineralizacija. leži na matičnoj podlozi u određenim geografskim uvjetima i podređen je raznolikim oblicima gospodarenja. one litter cohort pristup koji podrazumijeva da nema novih input-a i da je rata dekompozicije ugljika ovisna samo o njegovoj količini i drugi pristup je continuous litter input kojega karakterizira kontinuirani ulaz 85 . U svrhu očuvanja najvažnijih šumskih staništa i vrsta u Europi neophodno je očuvanje bioraznolikosti na razini šumskih zajednica. primanje hranjiva. indeks lisne površine. imobilizacija djelovanjem razlagača i stabilizacija. fenologije i alokacije. djelovanja konkurenata. genetske uvjetovanosti i sl. INRA Nancy: Modeling and simulation of soil organic matter dynamics (Modeliranje i simulacija dinamike organske tvari u tlu). R – respiracija (autotrofna i heterotrofna) i f – faktor sječe ili drugih poremećaja. Za to je potrebno postojeće modele šumskih staništa spustiti sa bio-geografskih razmjera na lokalnu razinu. napada štetnika i predatora. Fotosinteza je ovisna o intenzitetu svjetla. Pri modeliranju koriste se mehanicistički modeli orijentirani na aktivnost razlagača te modeli orijentirani na kvalitetu. tj. Kako prilagoditi prostorno modeliranje šumskih zajednica klimatskim promjenama? U tu svrhu potreban je bolji uvid u karakteristike pojedinog staništa. svjetla. skup populacija jedne vrste kod kojega nema interakcije s drugim vrstama. Laurent S a i n t . fotosinteza. Za skaliranje procesa fotosinteze od lista do krošnje koristi se indeks lisne površine (Leaf Area Indeks. imobilizacija te mineralizacija organske tvari. Koriste se dva pristupa. No. 3. model G ’ D a y . što sustav u cjelini čini stabilnim. Modeliranje razlaganja listinca uzima za pretpostavku da je sustav homogen i da svi ugljikovi atomi imaju istu vjerojatnost izlaska iz sustava. gdje je GPP – Gross Primary Production. da li je to moguće. Fenologija je proces razvoja indeksa lisne površine.A n d r é . unutarvrsnom “strategijom” preraspodjele te ostalim mnogobrojnim poznatim i manje poznatim faktorima. 2002). niz model (Stepping-stones). H u b b e l l 2001). a biološki ciklus čine procesi izmjene tvari u krošnji. Rezultat međudjelovanja navedenih procesa je neto produkcija bioma (Net Biome Productivity. vlaženja. CEA LSCE: Carbon cycle in forest ecosystems (Kruženje ugljika u šumskim ekosustavima).U populacijskoj ekologiji i ekologiji zajednica proces izumiranja je posljedica klimatskih varijacija. geokemijski ciklus čini translokacija tvari. Implementacija kruženja hranjiva u procesne modele bazira se na utjecaju dušika na fotosintezu. prvi tzv. S a i n t . izvor-ponor model (Source-sink). Procesi izumiranja i kolonizacije u dinamičnoj su ravnoteži. Tlo je vrlo osjetljiv sustav. C h a v e i L e i g h 2002) i migracijska matrica (Migration matrix. Damien M a r a g e . NBP) i to prema formulaciji NBP = GPP . disanja. a da se pritom zadrži točnost modela? U toj namjeri do izražaja dolazi važnost prostorne komponente kod svih vrsta podataka koji će se koristiti u modeliranju. prirodnih nepogoda ili antropogenog djelovanja. respiraciju potrebnu za održavanje i alokaciju ugljika (npr.R . kopno-otok model (Mainland-island. hranjiva (dušik). Delphine D e r r i e n . Populacijska ekologija poznaje pojam metapopulacije. model E-DENDRO. Predstavljeni su sljedeći modeli: Levinov prostorno neovisni model (1968). model kontinuiranog prostora (Continuous space. vode i hranjiva. a čine ga biokemijski. lakoću (brzinu) razgradnje organske tvari u tlu. Alokacija ili premiještanje ugljikovih spojeva određena je količinom dostupne vode. To je dinamični sustav živih organizama koji djeluje između atmosfere i tla. dan – Biogeokemijsko modeliranje Philippe C i a i s . LAI). Disanje (respira- cija) šumskog ekosustava može biti autotrofno (za održavanje i rast) i heterotrofno (dekompozicija. U okviru ekologije zajednica predstavljen je i pojam “metazajednice”. temperaturi i koncentraciji atmosferskog ugljika. 2002). skup populacija više vrsta gdje postoji interakcija među vrstama. Biokemijski ciklus obuhvaća procese atmosferske depozicije. F e r r i e r i G u i s a n (2006) iznose nekoliko strategija prostornog modeliranja bioraznolikosti na razini šumskih zajednica. tj raspadanje tvari). Klimatske promjene u 21. te razvoj novih alata koji će omogućiti prikupljanje potrebnih podataka. AgroParisTech-Engref Nancy: Spatial modelling of forest communities: from biogeographical range to local scale (Prostorno modeliranje šumskih zajednica: od bio-geografske do lokalne razine). Šumski ekosustav predstavlja zalihe i tokove ugljika. Sve navedeno čini proces izumiranja stohastičkom komponentom. E c o n o m o i K e i t t 2007). a procesi su pojednostavljeni primjenom modela. a neodgovorno i nepravilno gospodarenje šumskim ekosustavom može dovesti do njegove degradacije. Posljedica su opsežne baze podataka koje koriste modele kao što su SynBioSys. Biogeokemijski ciklus predstavlja kontinuirano kruženje hranjiva iz tla u biljku i obratno. stoljeću velika su prijetnja bioraznolikosti (B a k k e n e s i dr.A n d r é i dr. Cirad: Biogeochemical cycles and their integration into stand growth simulators (Biogeokemijski ciklusi i njihova integracija u simulatore rasta sastojine). Fotosinteza na razini lista je proces izmjene plinova koji se opisuje jednadžbama difuzije. Sophy i EcoPlant.f. geokemijski i biološki ciklus. Integracija kruženja hranjiva u modele rasta i prirasta neophodna je zbog mogućnosti simulacije sadržaja hranjiva unutar stabla i translokacije (npr. C o m i n s i M c M u r t r i e 1993). drenaže i otjecanja vode.

Sve metode zahtijevaju podatke o geografskom položaju. Trenutačno se koristi laserska tehnologija. Dendroekologija je disciplina koja pomaže pri istraživanju utjecaja okolišnih promjena na rast stabala u prirodnim uvjetima i u dužim razdobljima. o prirastu. INRA Nancy: Modelling the influence of climate on tree radial growth (Modeliranje utjecaja klime na radijalni rast). Procjena rizika radi se s obzirom na veličinu štete koju rizik može izazvati i vjerojatnost pojavljivanja samog rizika. posjeduje vlastite resurse. statistički modeli i umjetne neuralne mreže. koncentracija hranjiva.cirad. Capsis i GroIMP. mehanicistički modeli. Rezultati dobiveni koristeći prediktivne funkcije pokazali su veliku varijabilnost. Za obradu su dostupne razne softverske platforme kao npr. dostupnost vode. 5. komunicira s drugim agentima. OpenAlea. Gospodarenje prirodnim resursima pomoću multiagent sustava omogućuje kompjuterska platforma Cormas (http://cormas. vegetacija. FSPM) obuhvaća opis biljne strukture kroz prostorne. Postoje i modeli koji uzimaju u obzir i aktivnost razlagača te kvalitetu organske tvari. ForestGALES je mehanicistički model koji daje vjerojatnost oštećenja prosječnog stabla u sastojini. Michel E t i e n n e . Klimatske promjene i povećanje koncentracije atmosferskog ugljika utječu na produktivnost šumskog ekosustava. da bi procijenili utjecaj brzine vjetra. jer je uočena proporcionalna ovisnost indeksa rasta (TGI) o klimatskom parametru AET (Actual EvapoTranspiration). stvarnoj evapotranspiraciji. slobodan prostor i sl. Identifikacija rizika podrazumijeva određivanje rizičnih čimbenika i utvrđivanje njihovih interakcija. TGI). enzima i proteina. izradi plana gospodarenja u suglasnosti sa šumoposjednicima. tj. Uočeno je da novi listinac stimulira aktivnost mikroorganizama i tako potiče mineralizaciju organske tvari. Dendroekološko istraživanje zahtijeva raznovrsne podatke. Sustav je fleksibilan. vrsti i visini stabala ciljane sastojine te detaljne informacije o izloženosti i nagibu. njihove interakcije i transformacije te produkcija i konzumacija proizvoda. te kao takvi nisu podobni za modeliranje utjecaja klime na rast. svjetla. 4. zatim modeliranje procesa pri fiksnoj strukturi te modeliranje rastućih struktura. FVA Freiburg: Risk management (Modeliranje i upravljanje rizikom u šumarstvu). iskustveni pristup. osiguranje od rizika te njegovu diverzifikaciju. L-Studio. vezanu i stabilnu organsku tvar (npr. Biljni svijet odlikuje varijabilnost u prostornoj organizaciji i vremenskom trajanju razvojnih procesa. Cyrille R a t h g e b e r . Njegova primjena u gospodarenju šumskim resursima ogleda se kroz podršku u pregovorima među pojedinim vlasnicima. Podaci o klimi dobiveni su iz klimatskog modela ARPEGE-IFS. Funkcionalno-strukturalno modeliranje biljaka (Functional-structural plant modelling. a podaci o okolišu prikupljeni su na terenu (geografija. višestruku organizacijsku razinu i sagledavanje situacije od strane različitih promatrača. biogeokemijskim modelom Biome3 i bioklimatskim modelom. Varijable potrebne za ulaz u model su mnogobrojne i vrlo teško mjerljive tako da je razvoj metodologije prikupljanja podataka veliki izazov. J e n k i n s o n i R a y n e r 1977). RothC model. kod njih se koristi međuovisnost rasta mikroorganizama i lakoće raspadanja organske tvari. a s obzirom na širinu goda i gustoću ranog i kasnog drva izračunat je indeks rasta stabla (Tree Growth Indeks.) 86 rezultira širokim spektrom biljne strukture. klimi i okolišu. dan – Modeliranje u šumarskoj ekonomici i menadžmentu Marc H a n n e w i n k e l . Upravljanje rizikom podrazumijeva izbjegavanje rizičnih situacija. temperatura. geometrijske i topološke oblike. Gospodarenje prirodnim resursima temelji se na uvažavanju interakcije socijalne i ekološke dinamike. usporedbi pojedinih scenarija gospodarenja i rješavanju konflikata. omogućuje ažuriranje okolišnih uvjeta. Multiagent sustav MAS (Ferber 1995) definira agenta kao fizičkog ili virtualnog aktera koji djeluje u okolini. Biome3 je pokazao ovisnost neto primarne produkcije (NPP) i indeksa rasta (TGI) te se može koristiti za istraživanje utjecaja klime na rast. vještine i usluge te ima mogućnost reprodukcije i evolucije. Praksa poznaje nekoliko metoda analize rizika u šumarstvu. smanjenje vjerojatnosti pojavnosti rizika te količine štete. Autor je prezentirao svoje istraživanje na Alepskom boru (Pinus halepensis Mill. Podaci o prirastu prikupljeni su sa kolutova.novog listinca (organske tvari) u sustav te se modelira bilanca ulaza i izlaza. MAS čine okoliš. Raznovrsnost čimbenika koji kontroliraju razvojne procese (geni. geologija. prediktivnim funkcijama. procjene. Provedena je simulacija sa tri vrste modela. ali na regionalnoj razini. Cirad M o n t p e l l i e r : Basic concepts in functional-structural plant modeling (Osnovni koncept funkcionalno-strukturalnog modeliranja biljaka). INRA Avignon: Introduction to multi-agent systems (Uvod u multi-agent sustave).). a glavni čimbenik je kri- .) u Francuskoj (Calcareous Provance). Modeli koji uzimaju u obzir kvalitetu organske tvari razlikuju slobodnu. dan – Modeliranje strukturnih i funkcionalnih odgovora na okoliš Christophe G o d i n . Bioklimatski model pokazao se kao odgovarajući način za simulaciju utjecaja klimatskih promjena u Mediteranu i to na regionalnoj i lokalnoj razini. tlo i dr. Analiza rizika sastoji se od njegove identifikacije. što implicira da će cijela dotična sastojina biti zahvaćena oštećenjem. upravljanja i kontrole.fr). agenti i pasivni objekti. Lakoća raspadanja ovisi o stopi asimilacije i stopi mortaliteta razlagača.

inde. Prednosti nata bio je idealna prilika za interaktivnu razmjenu matematičkog modeliranja u svrhu rješavanja multikriznanja. B. Model je vrlo kompleksan. produkcija tkiva drva i pohranu ugljika u stablima (D e c k m y n i drva. G. L a t o u r .forestnet platforme sation problem (Principi. a čija se primjenjiske optimizacije u uzgajanju regularnih šuma. te da sustava te njegovu evoluciju u okvirima željene precizse upoznaju s raznovrsnom primjenom ovog pristupa u nosti. pridavanje konkretne formulacije Plant and Vegetation Ecology. profit korisnika. R. Matematički model je sustav jednadžbi. J. propodručju šumarstva.forestnet platform simulacije problema multikriterijske optimizacije). a kao matematički model koristi simulator rasta REFERENCE B a k k e n e s . M. Rangiranje potencijalnog rizika određuje se prema digitalnom modelu reljefa (Digital Terrain Model) te koristeći inventurne i meteorološke podatke. F. koji detaljnim rezultatima doprinose temeljnoj resa te ocjenjivanje posljedica izabranog scenarija. matematičkih jednadžbi koje se realnosti. J. naglašena je i vna manjkavost ovog pristupa je pojednostavljenje neophodnost robusnih. Global Change Biology 8 (4): 390–407. S ciljem lju samoizlučivanja stabala (eng. Sudionici 4. Dan odvojen za izlaganja studestornu i vremensku skalu te korisnika. INRA Nancy: Principles. sastojinski procesni model koji uključuje razvoj formiranje liste elementarnih kriterija (npr.. Važna je i regionalizacija rizika zbog izrade karata potencijalnog rizika. L e e m a n s . Belgija. E.zne podatke. Svaki model ima svoj elementarni objekt. C h a v e . A l k e m a d e . pazeći pritom na pen. Predavanje je bilo usmjereno na rješavanje aktualnih sastojine Fagacées. mogućnost suprotstavljanja intestabla. starom na važnost zadovoljavanja određenog uvjeta) te bla. Predstavili su ga članovi istraživačke grupe ksi bioraznolikosti).dr. C o m i n s .stoće (eng...na vremenskoj skali zahtijeva polusatne i dnevne ulavanju navedene problematike je matematičko modelira. J. 1993: Longterm response of nutrient-limited forests to CO2 87 . sadrži preko pretpostavljena ograničenja. ljetne Figure 2 Participants of 4th Summer school of NFZ. Theoretical Population Biology 62 (2): 153–168. Od statističkih modela u analizi rizika koriste se GLM (General Linear Model) i GAM (General Additive Model). methods and simulation of a multicriteria optimiškole NFZ. a potrajnog gospodarenja planiranje u šumarstvu postaje uzgojni scenariji definira prema indeksu relativne gukompleksna disciplina zbog brojnih i raznovrsnih eleme. zaštita prirode. ekonomska proOd studentskih izlaganja posebnu pažnju zaokupio fitabilnost. H. E. npr. Proces multikriterijske optimizacije uključuje tems). Za objektivnu funkciju uzima krivuproblema na području šumarske ekonomike. ekosustava te uključuje podatke o tlu. udruživanje kriterija. RDI). povećanje stope zaposlenja. 2002: A spatially explicit neutral model of beta-diversity in tropical forests. L e i g h . 2008). N. M c M u r t r i e . 2002: Assessing effects of forecasted climate change on the diversity and distribution of European higher plants for 2050.tična brzina vjetra. Na kraju škole održan je i okrugli stol s temom terijske optimizacije ponajprije su mogućnost razmatraModeliranje kao alat u gospodarenju šumama. obrađuje podatke na razini lista. Self-thinning curve). prirodni rizici. Jedan od pristupa rješa. metode i Slika 2. nata koje je potrebno uzeti u obzir. Za elevost najbolje ogleda u šumarskoj praksi. Relative Density Index. R. nje. Glaznanosti u šumarstvu i biljnoj biologiji. mentarne kriterije uzima socioekonomske i okolišne kriterije. Sveučilišta u Antwersvakom kriteriju. sastojine. Predavač je prezentirao primjer multikriterijkoriste za sastojinsko modeliranje. rangiranje kriterija (s obzi. a definiranje objektivne funkcije.180 parametara. čije Tjedan dana intenzivne nastave omogućio je polazkomponente i struktura omogućavaju opis stanja nekog nicima da svladaju osnove procesa modeliranja. I h l e . Gilles Le M o g u é d e c . povijesna je ANAFORE model (ANAlysis of FORest Ecosysvažnost. Uz opnja vrlo kompleksnih situacija te usporedba stvarnih i ćeprihvaćenu važnost procesnih modela pojedinačnog potencijalnih scenarija. M. R.

K. L a c l a u . Springer Verlag. K. Y. šum.-P. D e l e p o r t e . Princeton University Press. 169–182. H. Soil Science 123 (5): 298–305. Va n s t e e n k i s t e . there participated 26 students and 12 lecturers. D u r s k y.A n d r é . J..enrichment. In total. England. J. Berlin. P é r e z . 88 . Ecological Applications 3 (4): 666–681. P. H u b b e l l . Italy. Ecological Modelling 215 (4): 345–368. dipl. J e n k i n s o n . P r i e t z e l . 2006: Spatial modelling of biodiversity at the community level. P. P r e t z s c h .. H. Participants were MSc and PhD students in the field of forestry. E c o n o m o . C e u l e m a n s . Inter Editions. Aside from great importance of process-based models that give detailed information and contribute to basic science in forestry and plant biology.-P. One week of intensive courses enabled students to master basics of modelling approach and to get an insight into diverse application of modelling in the forestry.M a r t í n e z . Germany. IUFRO Working party S5. R. At the school end it was held a Table Ronde on topic “Modeling as tool for forest management”. Rayner. P... K. B o u i l l e t . S a i n t .and log-term variation in radial growth. the emphasis was given on significance of robust mathematical equations that are useful for stand modelling and applicable in foresters practice. Forest Ecology and Management 162 (1): 3–21. functions and dynamics for improving forest management”. F e r r i e r . T. B i b e r .. with the aim of increasing scientific excellence and visibility and to attract scientists and especially young researchers from all over Europe. S p i e c k e r . M. E. A.forestnet platform organized 4th Summer school in Le Tholy – Nancy. J.S. S t r a u s s b e r g e r . S k o v s g a a r d . S. and the role of changes in the climatic water balance for the growth of tree species in Europe. M i e l i k ä i n e n . S p i e c k e r . Romania and Argentina). B a i l l é r e s . L e v i n s . F e r b e r . Croatia. Belgium.. R.hr SUMMARY: In the period from 7th to 14th of September 2008. 2008: Short-. K e i t t . Op de B e e c k . K ö h l . CEA LSCE.H.. ing. S t e p p e and R. Harrison Hot Springer Resort.. 1995: Les systèmes multi-agents: Vers une intelligence collective. Causes and Consequences of Forest Growth Trends in Europe. M i a b a l a . Ve r b e e c k . Freiburg and Zürich. J. D. Austria. P. France. Cirad (Montpellier) and INRA (Nancy and Avignon). M. Day dedicated to the students’ presentations was great opportunity for interactive exchange of knowledge. from all over the world (France. Journal of Applied Ecology 43 (3): 393–404. 10000 Zagreb Kontakt e-mail: masao@sumins.. Princeton University Press. G. Paris. H. Lecturers were from acknowledged European scientific institutions.-J. L. 1996: Growth trends in European forests.-E.04. 2001: The Unified Neutral Theory of Biodiversity and Biogeography. application and evaluation. 1977: The turnover of soil organic matter in some of the Rothamsted classical experiments.forestnet platform is a European network for education and research in forestry and it represents an active international cooperation of Nancy. 2008: ANAFORE: A stand-scale process-based forest model that includes wood tissue development and labile carbon storage in trees.-P. FVA (Freiburg). 2002: Integrative modelling approach to assess the sustainability of the Eucalyptus plantations in Congo. U n s e l d . H. J. NFZ. N o u v e l l o n . K. R. Hrvatski šumarski institut Trnjanska cesta 35. D. IRD (Montpellier).01. 1968: Evolution in Changing Environments. O g n o u a b i . NFZ. K a h l e . G u i s a n . D e c k m y n .. H. 2008: Species diversity in neutral metacommunities: a network approach. N. medium. J. P. thus contributing to the creation and structure of the European Research Area. A. H. 2002: The single tree-based stand simulator SILVA: construction. AgroParisTech-Engref (Nancy). M e l l e r t . Maša Zorana Ostrogović. S. J. H. Ecology Letters 11 (1): 52–62. R e h f u e s s . on subject “Modelling forest community organization. equilibrium behaviour of plant-soil models.-H. EFI Research Report 5.

koju svako od nas ponekad koristi. skladateljima (Verdi. posljednjeg sveska Hrvatske enciklopedije. za mali narod i našu zemlju tek ima puni smisao. institucija. No. Jose Vukelića. Washington. kao proizvod vrhunskog znanja i umijeća. Cervantes bi odgovorio: “Više zna glupan u svojoj kući. Zadra i Zagreba. studenoga 2009.. sc. Enciklopedija daje jedan korpus pouzdanog. Branimira Mayera. tehničkih sredstava. nijedna druga enciklopedija ne može izraziti naše posebno stajalište prema svijetu. od mikropedijskih čanaka od nekoliko redaka do opsežnih mikropedijskih sinteza opsega knjige. Nikole. i to bez prešućivanja i skrivljavanja te predrasuda koje drugi mogu imati o našoj zemlji i narodu. Ipak. Wagner). Branimira Prpića. zemaljskih i svemirskih stvari (Ujedinjeni narodi.. Između tih dvaju članaka nalaze se članci različitih tipova i veličina. gdje su Ivan Zoch i Josip Mencin pokrenuli Hrvatsku enciklopediju – objavljena su dva sveska do Gzel. medicine. ali zar za našu zemlju onda nije bolje preuzeti ili prevesti neku poznatu enciklopediju. Ovaj treći pokušaj započeo je 1997. količina informacija silno je porasla. glumca Ivice Vidovića. Prvi pokušaj zbio se 1887. postale neka vrsta vodiča koji sređuje i sistematizira ukupno znanje i čuva neke standarde. na promociji jedanaestog. Venera. Wittgenstein. prava. Slaven Ravlić.000 crno-bijelih priloga i 504 stranice u boji. u člancima turizam. ideja. skladatelja Ivana Zajca. glavni urednik Hrvatske enciklopedije. John Wayne). Zemlja. ali se njihova relevantnost i pouzdanost smanjila. Jose Gračana. U slavnoj Wikipediji. ali ona je obrađena i u posebnim člancima: od Trogira. vjerodostojnog znanja. Velika Britanija. No. rekao je kako je ovo treći pokušaj izdanja Hrvatske enciklopedije pod tim imenom u Hrvatskoj. Uz to. Ima 932 stranice. Tuhačevski. a uz to postoji disproporcija i prevlast popularne kulture. Danas smo promovirali jedanaesti zadnji svezak i time enciklopediju završili kao cjelinu. taj naziv vrijedi za Britannicu i sve druge opće enciklopedije. I ovaj svezak sadrži velike preglede država i naroda (Turci i Turska. vojskovođama i državnicima (Trocki. U redu. koju je promovirao 10. vatrogastvo. gdje je Mato Ujević pokrenuo Hrvatsku enciklopediju – objavljeno je pet svezaka. Velebita. Hrvatska je problematika u okviru nekih od spomenutih članaka (npr. 48 stranica priloga u boji te 20 stranica uvodnih obavijesti i objašnjenja.. pjesnika Tina Ujevića i Viktora Vide. npr. polihistora i leksikografa Mate Ujevića. broj izvora se umnožio. mineraloga Frana Tućana i šumarskog stručnjaka Aleksandra Ugrenovića.KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA Dr. vatrogastvo. Jedanaesti svezak najveći je do sada. koje je takvo jer ih rade vrhunski stručnjaci. pa i povijesti). 89 . akademika Slavka Matića. objavljen početkom svibnja 1945. Uganda. u Zagrebu. Pavla Rittera Vitezovića i Fausta Vrančića. vojskovođa i banova iz obitelji Zrinski (Jurja. Wilson). Rezultat je rada 1100 vanjskih suradnika (autora i urednika) te različitih zavodskih stručnjaka.” Hrvatsku enciklopediju nazivamo općom enciklopedijom s pojačanom nacionalnom sastavnicom. sa 17. zrakoplov. filmskim glumcima (Liv Ulman. koji završava člankom elektrika. koje je napisalo 320 suradnika. Židovi). Ukrajinci i Ukrajina. U 11 svezaka na 9272 stranica Hrvatska enciklopedija donosi više od 67.www. utopija. Petra. znanstvenika i istraživača: Nikole Komlenovića. Ante Trumbića i Franje Tuđmana. a krajnja reduciranost i nepouzdanost obrade važnih područja (npr. zrakoplovstvo). Weber). Vukovara i vukovarske bitke. Đure Rauša. mogao bi reći netko upućeniji.000 članaka. do brojnih biografskih članaka: od pjevačice Milke Trnine i Dunje Vejzović. Obuhvaća natuknice od slova Tr do Ž. Vatikan. Čemu ova enciklopedija? Zašto danas uopće trebamo enciklopediju ? Nekada su enciklopedije bile sređeno i sistematizirano ukupno ljudsko znanje i malo toga važnog je ostajalo izvan njih. redovitih profesora Šumarskog fakulteta: Đure Nenadića. ima sjajnih članaka. zdravstvo. vinogradarstvo. Zato su profesionalne enciklopedije. uglavnom uništen. u Osijeku. vulkani. Drugi je pokušaj 1938. teoloških pisaca Josipa Turčinovića i Tome Vereša. Vojne krajine i Zrinsko-frankopanske urote. Voltaire). od članka trabakul (jadranski jedrenjak) do članka Žylka Uladzimir (bjeloruski pjesnik). njezino nasljeđe i postignuća u takvoj širini i potpunosti kao što može “njezina” enciklopedija. ali i potpuno nepouzdanih i proizvoljnih. redatelja Antona Vrdoljaka i Dušana Vukotića. željeznica i Židovi). kao i lovačkih stručnjaka (Alojzije Frković). ustav. nego mudrac u tuđoj. željeznica. život). uprava. Jakoba Martinovića. Šime Meštrovića. struka i djelatnosti (turizam. od toga 864 stranice osnovnog enciklopedijskog teksta. a peti je svezak. piscima (Mark Twain. a prvi je svezak objavljen 1999. Nikole Šubića) do političara Mike Tripala. Nijedna druga enciklopedija ne može predstaviti činjenice o našoj zemlji. Varaždina. koje proizlazi iz našeg geopolitičkog smještaja. te mnogobrojne biografske članke o filozofima i znanstvenicima (Vico. Sadržava 5942 članka iz 122 struke. Britannicu. Mladena Figurića. ljudsko se znanje usložilo.

Tu tradiciju imaju velike europske zemlje i narodi. slobodni smo predložiti Akademiji šumarskih znanosti da razmotri mogućnost izrade Hrvatske šumarske enciklopedije. koji su od početka u užem uredništvu enciklopedije. Uz njih. Velimir Sipoš i Duško Štefanović. jedan član uredništva osobito je bio zaslužan za stvaranje uvjeta za rad – naš tadašnji ravnatelj Vladimir Pezo. Kada je objavljen prvi svezak 1999. iznosi svoja razmišljanja o poziciji i shvaćanju šumarstva u izmijenjenim odnosima šuma – čovjek. tajnike. elektroničkom. rečeno je da je “pređena polovica puta”). Temelji za to sad su stvoreni. programere. ali tek neke srednje i manje. Ali to nije prihvatljivo. poznati je književni kritičar najavu da će izlaziti takvim ritmom i da će zadnji 11. Vanjski suradnici bili su kičma enciklopedije. nazvao “bajkom za sastavljače državnog proračuna”. Zato je sposobnost izradbe takvih enciklopedija jedan od pokazatelja zrelosti naše zemlje za najviše kulturne pothvate. njegov pomoćnik i od 4. Naša je enciklopedija takva. od Ujevićeve Hrvatske enciklopedije preko Krležine Enciklopedije Leksikografskog zavoda (ELZ-e) do njezina trećeg izdanja. nacionalnom i strukovnom) i raznim medijima književnom. njene znanstvene. među njima i Hrvatska. godine izdvajamo: Orazio C i a n c i o : Šumarstvo između filozofije i znanosti U ovom članku prof. Šentijine Opće enciklopedije. “jer smo stajali na ramenima divova”. U članku autor iznosi različite znanstvene teorije šumarstva. urednik za šumarstvo L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 35. upisivače. a očituje se i u naizgled općim i neutralnim temama. grafičare i ilustratore. sveska 2004. svezak izaći 2014. sveska glavni urednik August Kovačec. za znanstvenom istinom koja motivira kontinuirano istraživanje za otkriće nepoznatog. Informatička tehnologija omogućila je brži završetak 10-godišnjeg razmaka između 1. kartografe. Uz to ističemo vrsne lektore. izdanja Opće enciklopedije i HE. Ta sumnja nas je dugo pratila. U ovoj dvorani vidimo mnogo onih koji surađuju od 1. čime je znatno skraćen planirani rok od 18 mjeseci po svesku. Tako ispada da već odavno imamo kompletno izdanje o mnogostrukim i kompleksnim fenomenima koji se događaju u šumskim biološkim sustavima nakon kulturnih zahvata.kulture i ekonomsko-političkih interesa. U 12 godina u njoj su surađivali naši istaknuti znanstvenici. Najsadržajnije promjene očituju se u načelu sustavnog šumarstva. Posljednjih desetljeća registrirane su promjene koje znakovito utječu na poimanje vrijednosti koje daje šuma. Premošten je vremenski jaz između 3. jer se činila realnom (na promociji 6. Koristili smo glavnicu onih koji su stvorili hrvatsku tradiciju opće enciklopedije. Nije bilo jednostavno. koje se aktualno podučava u fakultetskoj nastavi je teoretski i praktički zasnovano na eksperimentalno stečenim iskustvima. da parafraziramo Roberta Mertona. Orazio Ciancio. Nove vizije su snažno oborile tradicionalne koncepcije. U tom smislu Hrvatska enciklopedija je izraz intelektualne sposobnosti naše sredine. koji zahtijeva vrhunski školovane osobe. sveska. koju je institucionalizirao Leksikografski zavod. Vjerujemo da se ta glavnica ovom enciklopedijom uvećava. internetskom. predsjednik talijanske Akademije šumarskih znanosti. neki su počeli kao potpuno afirmirani. Hrvatska enciklopedija ne bi mogla nastati bez čvrstog oslonca na tu tradiciju. Hrvatska enciklopedija nikad ne bi bila napravljena samo sa stručnjacima Leksikografskog zavoda. i 11. ali i daleko veći jaz između sustava i država za koje su bile vezane. Hrvatska enciklopedija izrađena je za nešto više od 12 godina. koji je postavio učinkovitu organizaciju. čovjek je stalno u potrazi za istinom. Na pojedinim svescima surađivalo je 30-ak radnika Zavoda i između 300 i 400 suradnika izvan njega. mnogi od njih neprekidno.. Joso Gračan. rujan-listopad 2009. u suprotnosti je s načelima teorije o spoznaji. ali i popravljanje propusta i nepreciznosti te stalne dopune i dorade. koji je radio od početka do kraja projekta te glavni tajnik Darko Stuparić. U budućnosti HE će se nastaviti u raznim oblicima (općem. koje su smatrale šumu zajednicom stabala. koji je svo- jom upućenošću i tolerancijom stvarao poticajnu atmosferu. Na kraju. praktički tvornicom koja proizvodi drvo pod otvorenim nebom. ali i relativno visoku opću znanstvenu razinu zemlje te povezanost i integriranost leksikografa i njihove struke u znanstvenu zajednicu.. akademske i kulturne zajednice. korektore. a to je pogonska snaga koja donosi znanstveni ili tehnološki napredak. Iz sjajne ekipe profesionalnih leksikografa su Sanja Fabijanić. jer je u znanosti sve promjenjivo i ne može ostati konačno. Opća enciklopedija je zamašan kolektivni pothvat.sveska. s osobitim osvrtom na nji- . drugi su bili poznati tek u užem krugu. Od homo sapiensa na dalje. 90 Klasično šumarstvo. zaključio je glavni urednik. Iz uže uređivačke jezgre tri su osobe posebno zaslužne: prvi glavni urednik Dalibor Brozović.

Mješovite šume dijeli po broju vrsta koje ju tvore. već prihvaćenim u botaničkoj znanosti”.hovu primjenu s filozofskog i etičkog stajališta. Pavari u 4. U toj studiji dana je velika podrška prethodnim radovima Cajandera i njegove škole. regularne ili iregularne. To znači da gotovo svjesno ne vodimo računa o složenosti sustava šume. koji su svjesni da žive novo. što je paradoksalno. Skandinavskih zemalja i Sjeverne Amerike. etičkog i socijalnog gledišta to je nedopustivo. Istovremeno Fenaroli u svojoj studiji “Istraživanja o šumskoj tipologiji” iznosi rezultate ostvarene uz suradnju s “Eksperimentalnim šumarskim uredom u Firenci”. ali ipak sjeme nove teorije nalazi plodno tlo kod mladih. Perona u poglavlju “Analiza šume” svoje knjige “Opće šumarstvo”. kulturnom i socijalnom događanju od posebne važnosti. a kulturni zahvati ne odgovaraju svojoj funkciji. Pavari (1933). S ekološkog. Po Fenaroliju najvažnije postavke su: – stupanj plodnosti šumskog terena određuje se po kapacitetu produktivnosti. razlikuje šumske zajednice po: – tipu vegetacije. te će znati odabrati – ići naprijed ili ostati vezani za prošlost. U kojoj mjeri novi način shvaćanja šumarstva utječe na odnos čovjeka prema šumi? Znanstveni obrazac klasičnog šumarstva predviđa da ljudske aktivnosti budu neovisne od ekosustava. poglavlju “Prirodna i umjetna reprodukcija”. Također. odnosi se na strukturu koja proizlazi iz načina gospodarenja. a mogu biti prirodne ili umjetne. To je moderni bioekonomski pristup šumarstvu koji drvo stavlja između tri velika E: ekologija. Piccioli (1915. sa svojim ustaljenim teorijama. te istodobne ili raznodobne. na osnovi vegetacijskog sastava. da valorizira različitost šumskih sustava koji svoju vrijednost sadrže u sebi. jer se ne želi postići da ekologija i šumarstvo postanu dogmatski i nesuglasni sa suvremenim životom. drugog izdanja iste knjige. – tipu uzgoja. s katastrofalnim posljedicama za život na zemlji. Piccioli u 4. poglavlju “Rasprostranjenost šumskih vrsta” svoje knjige “Šumarstvo” dijeli šume na čiste i mješovite. neusklađenim sa biološkim sustava stavlja u drugi plan tradicionalne vrijednosti. analizirajući početak razvoja sektora uzgajanja šuma i njegov utjecaj na uređivačke tehnike. da je teško eliminirati ostatke starih shvaćanja. Što podupire teorija na osnovama klasičnog šumarstva? 2. iznosi važnost šume bez obzira na veličinu. vrlo važno iskustvo. – trajnosti: trajni tip. To čini klasično šumarstvo neprihvatljivim na ekonomskoj. Vittorio G u a l d i . Iz tih razloga nastoji dati odgovore na sljedeća pitanja: 1. Obavljena su velika istraživanja o tipologiji. u budućnosti poprima stanje klimaksa. sa štetnim posljedicama za krajolik. U sustavnom šumarstvu. Patrizia Ta r t a r i n o : Osvrt na gospodarenje mediteranskim šumama na bazi uređivačkih osnova Najvažniji znanstveni doprinosi talijanskih autora iz područja šumarske tipologije mogu se svrstati u tri grupe po vremenu objavljivanja: – radovi objavljeni u prvoj polovini prošloga stoljeća: Perona (1905). – važnost vrsta dominantne etaže je sekundarna u odnosu na sloj grmlja i niskog raslinja. 91 . U 6. te staviti “znanje šumarstva u službu sustava”. tehničkom. kulturalnoj i povijesnoj osnovi. – identifikacije tipa šume isključivo po inferiornim slojevima raslinja je “osobitost nordijskih šuma” i – prethodne klasifikacije zasnivaju se na “konkretnim činjenicama (biljke indikatori). po učešću jedne ili više vrsta u dominantnoj etaži. koje se prostiru od Azorskih otoka do Kavkaza. Oni sudjeluju u jednom znanstvenom. 1923). – radovi iz druge polovice prošloga stoljeća i – radovi iz kraja prošlog i početka ovog stoljeća. Ovaj članak obrađuje radove prve grupe. predstavlja prijelazno stanje (progresivno ili regresivno). primjenjive na mediteranske šume Europe. treba reći da moderno društvo sustavno mijenja i djelomično uništava šume. Po čemu se ta teorija razlikuje od novih koncepcija šumarstva? 3. jer su neprirodno jednolični i krivo normirani. U odgovoru na pitanje koliko novi način shvaćanja šumarstva utječe na odnos čovjeka prema šumi. Fenaroli (1933) i De Philippis (1952). Sigurno je. stalne ili prijelazne. dijeli čiste šume u homogene i polu homogene. vodilja je: poštovati prirodni tok razvoja šume bez predodređivanja strukture. a očituje se u razvoju podstojne etaže. koji su primjenjivani u praksi središnje Europe. Znanstveni okvir sustavnog šumarstva predviđa da ljudska aktivnost bude ovisna o ekosustavu. Šumske zajednice dijeli po osnovi načina gospodarenja. potencijalni tip. odnosi se na učešće pojedinih vrsta (indikatora) u inferiornom sloju spontane šume kojoj daju obilježja. po dobi dominantne etaže i produktivnosti. privremeni tip. šumarska znanost. – tipu s indikatorima. U načelu. Također razlikuje šumsku i poljoprivrednu šumsku proizvodnju. kao o novoj koncepciji šumarstva. Potrebno je naučiti “čitati i razumjeti potrebu šume”. ovisno o uzgojnim intervencijama. istraživanje se temelji na interakciji između promatrača i šume. razlikuje prirodne od umjetno podignutih šuma. predstavlja stanje klimaksa. poglavlju “Kratki osvrt na tipologiju šuma” svoga djela “Lekcije iz ekologije i općeg šumarstva”. ekonomija i etika.

Izlaganje De Philippisa u “Šumskoj tipologiji” obiluje interesantnim argumentima koji su dali obilježje šumarstvu Italije sredine prošloga stoljeća. Slijedi breza sa 18 elemenata. Analiza obuhvaća deset sanjki različitih konstrukcija i namjene. U etnografskim muzejima čuva se kulturno nasljeđe nedavne prošlosti. Sanjke s paralelnim krivama mogu imati povišenu platformu ili u razini kriva.. do dvadeset puta više od njihove težine. zglobovi. Jarno B o n t a d i . te sudjeluju sa 73 %. a zbog svoje težine potrebna je animalna vuča. što se postiže savijanjem u pari zagrijanog drveta. kao i način izrade. koju predstavljaju različiti “tipovi profila” šumske vegetacije. drva. Dva su osnovna tipa konstrukcije sanjki: konvergentan sa strukturom “kriva” u obliku slova “Y”. vezani su za nasljeđa u pojedinim lokalitetima. p. Ovaj tip sanjki više se upotrebljavao ljeti nego zimi (usporedi s “vlačicama” u našim krajevima). Spojnice. Bukva i jasen sudjeluju u gradnji sanjki sa 30 elemenata (svaka vrsta) i predstavljaju najviše korištene vrste. Prve su češće u srednjoj Italiji. Različitosti u uporabi pojedinih vrsta drveta. Tiziana U r s o : Vrste drveta za izradu seoskih saonica u Trentinu U ovom članku autori su obradili rezultate istraživanja vrsta drveta upotrebljavanih za izradu pojedinih sastavnica seoskih sanjki.j. Podupori su povezani transverzalno poprečnim elementima. Sanjke talijanskog sela upotrebljavaju se za transport sijena. U nekim predjelima cijela konstrukcija sanjki izrađena je uporabom bukve u svim elementima. Identificirano je korištenje 13 vrsta drveta. Mauro B e r n a b e i . Podupori su elementi koji povezuju utovarnu platformu s krivama. ili izrezivanjem. iz čega proizlaze “mješovite šume” u područjima koje obilježava umjerena klima i “čiste šume” u ekstremnim ekološkim uvjetima. Uporaba četinjača je gotovo zanemariva. Marta B a z z a n e l l a .Analizu istraživanja o tipologiju šuma u prvoj polovici prošloga stoljeća dao je De Philippis u svome djelu “Šuma kao biljna zajednica”. S obzirom da su do destinacije za utovar prenošene na leđima. Po njemu “Fitocenoza je zajednica biljaka regulirana borbom za opstanak”. – mješavina vrsta u istom sloju. što se postiže uporabom jednog račvastog stabla. prijevoz sijena i drva iz planine u doline bio je moguć uz uporabu teretnih sanjki. Za podupore su u uporabi elastičnije vrste: jasen. Frane Grospić . To je omogućavalo transport veće količine materijala. Druge vrste listača kao: kesten. uzetih od izloženih sanjki. a vezano je na uzgoj konja i goveda. kamena i gnojiva. te grab i hrast sa 8 elemenata (svaka vrsta). joha i bagrem zajedno sudjeluju sa 15 strukturnih elemenata. Arheološke iskopine u Ukrajini i Rumunjskoj potvrđuju njihovo postojanje u razdoblju od 3000 g. t. Radi ustanovljenja upotrebljavanih vrsta drveta analizirano je deset različitih sanjki iz Muzeja uporabnih predmeta i nošnji Trentina. sačinjenih krajem pretprošloga stoljeća. Krive koje su izravno u kontaktu s podlogom. u svim predjelima alpskog luka. Te sanjke morale su biti čvrste i elastične te istovremeno lagane. prirodnom zakrivljenošću tijekom rasta. lijeska. To transportno sredstvo ruralnih predjela u pravilu se sastojalo od para dugačkih “kriva” povezanih uzdužnim i poprečnim konstruktivnim elementima i platforme za teret. koji su ovisno o namjeni uzdužno povezani (legneri). što ovisi o namjeni. datira još iz doba kasnog neolitika. što je nepovoljno zbog presijecanja fibrature drveta. te u mnogim europskim kulturama. a posebice onih s animalnom vučom. te u stranu radi povećanja utovarne površine. a mogu biti na animalnu vuču ili bez nje. Krive su često okovane željeznom trakom. Sanjke u Trentinu ponajprije su služile za transport sijena i drveta. te lakši prijenos praznih sanjki na planinu. Seoske sanjke mogu imati ukrasne elemente. a mogu biti nagnuti naprijed ili natrag. izrađene po shemama lokalnih tradicija. koji su imali simboličnu vrijednost i kulturalni odraz sredine. Sve do skorašnje prošlosti. Poznavanje karakteristika pojedinih vrsta drveta omogućavalo je postizanje funkcionalnosti konstrukcije. te se često upotrebljiva za transverzalne elemente. drijen. izdržljivosti i gipkosti.n. a od toga na bukvu otpada 46 %. klinovi i drugi konstruktivni elementi. Tip šume najviše obilježava: – floristički sastav sloja stabala. U izradi donjeg ustroja bukva. koja je postala itekako daleka. te u obliku slova “H” što čine dvije paralelne krive povezane po92 prečnim elementima. Može ih biti više radi čvrstoće. Slične podatke daju arheološka istraživanja u Egiptu i Mesopotamiji. grab i jasen sudjeluju sa 89 %. ali dovoljno čvrste. – diferencijacija dobnih razreda u sloju drveća i – horizontalna struktura. trajnosti. Tip šume je obilježen miješanjem vrsta u pojedinim slojevima. a mogle su nositi 200 do 400 kg. trebale su biti lagane. svi izrađeni od drveta (ili više vrsta drveta) davali su karakteristiku čvrstoće. Uporaba sanjki. uzvišene su u prednjem kraju. porijeklom šume i načinom tretiranja u fazama njezinoga razvoja.e. Istraživanja su obuhvatila 119 uzoraka drveta. drijen i hrast. zbog trajnosti ili podmazivane svinjskom mašću radi smanjenja trenja. Breza je otporna i posebno savitljiva.

Ovo je bio 4. 2009. 11. 11. Adam P a v l o v i ć . kao i onih čije su nam privatne adrese nepoznate. Josip Š t a m f e l i Valentin Ž i n i ć . a treći na 55-tu obljetnicu upisa na fakultet. dogovorili smo. 1974. Zvonko K a l a f a d ž i ć . Mirjana Popović i Zvonko Kalafadžić 93 . god. dana 6. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. minutom šutnje odali smo počast preminulim profesorima i kolegama. Uz dobro jelo i piće. upisano je 77 studenata. Adam Pavlović. koji nisu mogli nazočiti radi bolesti ili su se ispričali.. drugi 31. i iščekivanje tradicionalnog godišnjeg susreta. u ugodnom druženju zadržali smo se do kasnih večernjih sati. Simo M i l k o v i ć .. Zaista se uvijek radujemo i veselimo zajedničkom druženju. a i održali zajedničke godišnje susrete. na čemu se tajniku Damiru D e l a č u posebno zahvaljujemo. i o njima imamo slabe informacije. a često i pjesmom. To su: Drago B e d ž u l a . Na studij šumarstva 1949. Na sastanku 2004. U HŠD-u smo posluženi kavom i pićem. Vlaho Ljubišić. Shodno tom dogovoru s kolegama iz generacije 1950. kao i na razna događanja u prošlom vremenu. na radne i privatne susrete. god. Poslije druženja u HŠD-u. BiH i Crne Gore. Vlaho L j u b i š i ć . Prvi je održan 9. Ove godine uz Jubilarni susret. god. godine. i 1951. Tijekom prozivke.. U okruženju lijepo uređenog restorana. susret naše generacije. Na oba susreta bilo je lijepo i veselo.. privlače posebnu pozornost brucoša 1949–1950– 1951. U obavijesti o održavanju ovogodišnjeg 5. koju treba i nadalje njegovati. s puno emocija sjetili smo se onih koji nisu među nama. također u “Starom fijakeru”. Ivo Ž g e l a je javio da radi bolesti ne može doći na sastanak. šumari koji su upisali studij šumarstva 1949. na kojima je druženje vrlo lijepo i veselo. Nakon međusobnih srdačnih pozdrava i prozivke. Susretom u Hrvatskom šumarskom društvu. Mirjana P o p o v i ć . Adam Pavlović Na slici s lijeva na desno: stoje – Josip Štamfel. 11. krštenje mošta. a neki i dugo u noć. jer to su običaji i tradicija naše zelene struke. s govorancijama. god. 23 studenata bila su iz Slovenije. dogovoreno je da susrete i druženja održavamo svake godine u mjesecu studenom – jer vremena je sve manje. a od ostalih 20 susretu se odazvalo 9. u povodu 25-te obljetnice. Drago Bedžula i Simo Milković sjede – Valentin Žinić. 1989. Živko P e t k o v i ć . zreli portugizac. Živko Petković. na 40-tu . Uz veselo i ugodno druženje osvježit ćemo sjećanje na studentske dane provedene u šumama lijepe naše domovine . nastavili smo druženje evocirajući uspomene na studentske dane. Od upisanih. zajedničkog susreta između ostaloga stoji: – jesen Sveti Martin. god. obilježili su JUBILARNU 60-tu OBLJETNICU upisa na Fakultet.OBLJETNICE – ANNIVERSARIES POSLIJE 60 GODINA! Sastanak šumara generacija 1949. po lijepom sunčanom jesenskom danu uputili smo se pješice Frankopanskom ulicom do Mesničke u restoran “Stari fijaker” na svečani ručak. god. Od 54 studenata iz Hrvatske nažalost 34 su pokojni. održan je i naš zajednički godišnji.

samo su dio njegovog bogatog praktičnog iskustva stečenog u operativi i darovanog riznici šumarske struke. jer su mu oba roditelja bili liječnici porijeklom iz Suhopolja kod Virovitice. Bio je i dugogodišnji član Stručnog savjeta LSH i njegovog povjerenstva za ocjenjivanje lovačkih trofeja. 1961. a 1948. Svojevrsni doprinos u usavršavanju zaštite prirode i okoliša naš kolega Miško dao je aktivno sudjelujući pri izradi i predlaganju Zakona o šumama i Zakona o lovu te provedbenih propisa tih zakona. šum. Ostavio je dojam neumornog tragača za bistrom vodom s djevičanskih izvora naše civilizacije zaštićenih božanskim plaštem od zelenog lišća nebeskoga drveća. na dužnosti je aktivnog šumarskog i lovnog inspektora u Zajednici općina Zagreb. dipl. Ljeti 1963. šumarstva. poljoprivrednog i ribarskog inspektora prvog stupnja te upravnog referenta za iste oblasti u Općini Zlatar-Bistrica (Hrvatsko zagorje). šumarstva i vodoprivrede Hrvatske. plantažiranje i lovstvo. o čemu je znao progovoriti u našem stručnom glasilu “Šumarskom listu” i časopisima “Hrvatske šume” i “Lovačkom vjesniku”. 1. obnaša dužnosti 94 šumarskog. Napustivši šumarsku operativu. godine. Osim članstva u svojoj matičnoj lovačkoj organizaciji. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku školske godine 1958–1959. Uza sve svoje redovne dužnosti naš kolega popularni Miško. neko je vrijeme obnašao dužnost predsjednika SLDO Koprivnica. rimokatolik rođen je 2. Bio je i ostat će zabilježen u nas kao ponosan hrvatski šumarski velikan. lovnog. radi kao strojarski tehničar u Tvornici motora Zagreb. preradu drva i lovstvo. (1933 – 2010) Iznenada nakon duge i teške bolesti u četvrtak 7. kao referent uzgoja u Šumariji Đurđevac (1977–1978). do 1985. kolegama unutar i izvan struke. a od 1982. godišnjih planova gospodarenja i lovno- gospodarskih osnova i dr.. a 13. a neumoljiva smrt otrgla ga je iz naših redova zauvijek. referent je za privatne šume OOUR-u uzgoja i zaštite šuma Zagreb. Hrvat. rujna 1933. I ne samo to. godine u Leskovcu u Srbiji. Odmah se zapošljava u LŠG “Jelen” Bilje” Šumarije Zmajevac na radnom mjestu referenta za mehanizaciju. godine poslije završenog petog razreda gimnazije pohađa Autosaobraćajnu srednju tehničku školu – remontni smjer u Zemunu. Tijekom 1985. zaljubljenik u šumu. brigu da naš život pojedinačan i društveni bude oprav- . koju tamo završava 1952. dipl. 2010. komisije za uzgoj mekih listača i plantažiranje. drugog stupnja. koja je budila i budit će ubuduće u nama. a od 1986. g. ing.IN MEMORIAM MIHAJLO TOMPAK. gdje najprije radi kao referent za uzgajanje šuma i lovstvo u Šumariji Sokolovac (1964–1967). kao priznati stručnjak iz šumarstva i lovstva mnogo je puta bio član republičkih komisija za zaštitu šuma. a onda u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva na mjestu načelnika Odjela za šumarstvo. pa sve do umirovljenja 1995. ne dopuštajući nikome da je voli više. Godinu dana kasnije prelazi u ŠG Koprivnica. Radovi Godišnji plan zaštite kultura i Pregled poljoprivrede. Nažalost nagla i teška bolest poremetila je i prekinula njegov zasluženi mirniji život i stvaralaštvo u mirovini. do 1955. godine preminuo je naš kolega šumar Mihajlo To m p a k . godine na osobni zahtjev. potječe iz ugledne liječničke obitelji. Pučku školu završio je u Sarvašu i Osijeku te četiri razreda Klasične državne gimnazije. od 1978. napušta Baranju i zapošljava se na radno mjesto predavača stručnih predmeta u Srednjoj šumarskoj školi – primarni smjer u Virovitici. a zatim kao upravitelj Šumarije Repaš (1967–1977) i završava svoj bogat rad u operativi. 3. savezne komisije za utvrđivanje katastarskog prihoda od privatnih šuma. ing. njegova intelektualna zauzetost bila je raznolika i svestrana. Školovanje je nastavio u Virovitici. je diplomirao. Zato pamtimo njegova brojna sudjelovanja i istupanja na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. U razdoblju od 1953. šumarski i lovni inspektor i viši stručni savjetnik u mirovini. Sin Rudolfa i Hedvige r. koju je volio iznad svega. radi najprije kao viši stručni savjetnik u Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo RH na radnom mjestu višeg stručnog savjetnika. komisija za pregled šumskogospodarskih osnova. g. Mikolji. g. do 1982. da bi zatim studirao na Poljoprivredno šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

žrtvujući sebe i svoje zdravlje za dobrobit budućih generacija. ulivši u sve nadu za bolje sutra. Marti. ostaje spoznaja da su on i njegova djela stvarani po načelu ljubavi. Iako je otišao zauvijek naš Miško. znao je svojim primjerom okupiti mlađe stručnjake postojeće i buduće inspektore svojim jedinstvenim šarmom i sposobnošću okupljanja koji su zračili iz njega. te da će ostati trajno živjeti u našim srcima. u nakani da postigne savršenstvo u šumarskoj operativi i u upravnim strukturama. kako u šumama Lijepe naše domovine Hrvatske. Hrvatsko šumarsko društvo odalo je počast preminulom zaslužnom kolegi šumaru minutom šutnje. Marinu. Jeleni. tjerajući ih na neprestano stručno usavršavanje. šum. kojoj je bio uzoran otac i koja mu je bila ipak najvažnija u životu. unučadi Hrvoju. dipl. tako da je svojim primjerom stvorio od njih svoje istomišljenike i svoj tim. dosljednošću. Kao domoljub. 95 . ljubavlju prema šumarstvu. Tu je bio daleko ispred svojega vremena. sestrama i snahama. Svi njegovi kolege suradnici šumari zahvaljuju se za sva velika djela koja je ostavio i kojima nas je adužio svojim radom.dan. oprostilo se od njega i izrazilo svoju duboku i iskrenu sućut tugujućoj rodbini: supruzi Vlasti. braći. ne samo kao uspješan nego i vjerodostojan. da bi poboljšao legitimnost i učinkovitost u radu inspekcije. poštenje i čestit život. To će biti naša utjeha i snaga. tako i u našim srcima. ing. sinovima Inoslavu i Sveboru. mir. Neka mu je vječna hvala i slava! Za HŠD – Ogranak Zagreb Davorin Kapec. Uvijek na čelu. lovstvu i zaštiti prirode i dužnosti u provođenju i poštivanju zakona. sebedarja i dostojanstva. nama i njegovoj brojnoj obitelji. Njegov odlazak u vječnost neizreciva je bol i nenadoknadiv gubitak. on i njegova obitelj samoinicijativno je doprinijela u obrani svoje domovine Hrvatske svojim požrtvovnim svrstavanjem u braniteljske redove. Kroz svoje burno stručno djelovanje kolega Miško kao vrlo osjećajna osoba trudio se ostvariti sreću usred trpljenja i kroz to je znao više puta probuditi plemenite snage predstavljene kao uzvišene vrijednosti opredijeljene za pravdu. Organizirao je i osigurao tečaj za polaganje ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja i drugih stručnih disciplina koje su trebale ponajprije resiti svakog njegovog inspektora. hrvatski šumarski velikan. čestit i ponajprije istinit. Ponašao se u službi kao brižan učitelj i savjetnik mlađima. oboružavši ih njegovim vrlinama: odgovornošću.

96 .

. 2003: Naslov. I. Last name. podnaslovi bold i malim slovima. Izdavač. address and electronic address (e-mail). Davies (ed).. research results. autori bold i malim slovima bez titula. Zagreb) (F. City of publication Book: Last name. Journal abbreviated title. U: I. such as forest nature protection. zbog objavljivanja moraju biti napisani na hrvatskom jeziku. F. forestry-related scientific branches. (I. nature protection and wildlife management. slike (crteže i fotografije) iz teksta članka. Documents must be prepared in standard A4 format. sa svim marginama 2. Grad Disertacije i magistarski radovi: Prezime. I. Svi napisi koji se dostavljaju Uredništvu. o obljetnicama. Manuscripts exceeding 15 pages must be approved for publication by editors and reviewers. fotografije i karte treba priložiti u visokoj rezoluciji. str. odnosno tablicama. = prvo slovo imena. A manuscript with all its components. adresom i elekroničkom adresom (E-mail).. s naslovom i podnaslovima prevedenim na egleski. Izdavač. Prezime. 2005: Naslov članka ili poglavlja. Rukopisi znanstvenih i stručnih radova. Publisher. F.–str. City of publication Dissertations and master’s theses: Last name.UPUTE AUTORIMA – INSTRUCTIONS FOR AUTHORS Šumarski list objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja {umarstva. the subheadings in bold and small letters.5 cm i razmakom redova 1. announcements on the branches of the Association. Pravila za citiranje literarture: Članak iz časopisa: Prezime.. Taj sažetak mora sadržavati sve za članak značajno: dio uvoda. Priloge opisati dvojezično (naslove priloga. F. slika. Dokument treba pripremiti u formatu A4. karata. City of publication Book article: Last name. moraju sadržavati sažetak na engleskom jeziku (na hrvatskome za članke pisane na engleskom jeziku). tijeku i zaključcima sjednica Upravnoga odbora te godišnje i izvanredne skupštine.. Kratko ime časopisa. Vol. graphs and figures (drawings and photographs) from the article. F. str. a u fusnoti s titulama. metodu rada. legende i dr. grafikonima. activities of the Croatian Forestry Association.– str. naslovi bold i velikim slovima. Footnotes should contain the name of the author together with titles. annual and extraordinary meetings..–p.. a znanstveni i stručni radovi na hrvatskom ili engleskom jeziku. obavijesti o ograncima Društva i dr. fotografija. Grad Članak iz zbornika skupa: Prezime. should not exceed 15 pages. the titles in bold and capital letters. Prezime (ur. Every scientific and specialist article should strive to convert the author’s ideas into forestry practice. xxxx str. Stranice treba obrojčati. I. Drugi jezik je u kurzivu. 2005: Title of the article. photographs and maps should be in high resolution. I. Different sections of the journal publish articles dealing with a broad scope of topics. books and magazines. 2005: Naslov članka. zatim zaštite prirode i lovstva.. must contain an abstract in English (or in Croatian if the article is written in English). The abstract should allow easy indexation and abstraction and must contain all the key parts of the article: a part of the introduction.. Opseg teksta članaka može imati najviše 15 stranica zajedno s prilozima. str. Disertacija (Magisterij).). F. znanstvenim i stručnim skupovima. all margins should be 2.. I. 2003: Title. rezultate istraživanja. I. 2005: Title of the article.. grafikone. description of research topic. The summary must give an indication of bilingual components – tables. and the authors in bold and small letters without titles. Last name. Grad Članak iz knjige: Prezime. p. mjerne jedinice. (Broj): str. The font should be 12-point Times New Roman (notes – footnotes 10). The pages must be numbered. o zbivanjima u Hrvatskom šumarskom društvu. odnosno hrvatski jezik. koji se prema prethodnim uputama dostavljaju uredništvu Šumarskoga lista. graph axes. Publisher. and scientific and specialist articles must be written in Croatian and English. All paper components should be in two languages (titles of components. including tables. figures (drawings and photographs) and maps.5 cm.. figures. meetings and conclusions of the Managing Board. Volume number: p. sam tekst normalno. Izdavač.. scientific and professional gatherings.. units of measure. opis objekta istraživanja. xxxx p. In: M. Grad Knjiga: Prezime. F.. The text itself should be in normal type. U tekstu označiti mjesta gdje se prilozio moraju postaviti. Titles and subheadings must be translated into English or Croatian. and the essentials from the discussion and conclusions.–p. p. = page) . F.5. legends and others) and the font should be 10-point Times New Roman (8-point size if necessary). 2005: Title of the book. Sadržaj sažetka (Summary) mora upućivati na dvojezične priloge – tablice. Prezime. nazive osi grafikona. Naziv skupa. bitno iz rasprave i zaključke. Više od 15 stranica može se prihvatiti uz odobrenje urednika i recenzenata. Šumarski fakultet Zagreb. U rubrikama časopisa donose se napisi o zaštiti prirode povezane uz šume.–str. Places in the text where the components should be entered must be marked. I.) u fontu Times New Roman 10 (po potrebi 8). I. graphs. Faculty of Forestry. Naslov knjige. Dissertation (Master’s thesis). = Initial of the first name. 2005: Naslov knjige. The attached drawings... Svaki znanstveni i stručni članak trebao bi težiti provedbi autorove zamisli u stručnu praksu. budući da je šumarska znanost primjenjiva. knjigama i časopisima. Crteže. p. = stranica) Forestry Journal publishes scientific and specialist articles from the fields of forestry. All articles submitted to the Editorial Board for publication must be written in Croatian. Font treba biti Times New Roman veličine 12 (bilješke – fusnote 10). maps. table headings. Manuscripts of scientific and specialist papers. etc. Prezime. anniversaries. Rules for reference lists: Journal article: Last name. odnosno svih znanstvenih grana pripadajućih šumarstvu. iz kojega se može dobro indeksirati i abstraktirati rad. slikama (crteži i fotografije) i kartama.5. 2005: Naslov članka. Publisher. method of work.–p. written according to the above instructions and submitted to the Editorial Board of Forestry Journal. Title of the book. photographs. glave tablica. Title of the conference. and spacing should be 1. The second language must be in italics. City of publication Conference proceedings: Last name. 2005: Title of the article or chapter.

o. 3. ukoliko se utvrdi da on sam. foretic mite fauna. U godinama s kratkom zimom i vrlo toplim proljećem. the significance of the ash bark beetles is heightened even further if connection will be confirmed regarding the possible vector based role of beetles or the accompanying. Sl. In seasons with shortened winter and very warm spring. jedan je od naša tri najkrupnija potkornjaka listača.o. like we have had in the past period. Photos below have been taken at the end of July last year on the windthrown ash in “Jastrebarski lugovi” forest near Jastrebarsko. Fig. Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestière croate – Herausgeber: Kroatischer Forstverin Grafička priprema: ŽUPANČIĆ HR d. Fig. Ženka velikog jasenovog likotoča u formiranom materinskom hodniku. frass-packed larval galleries. Greate ash bark beetle (Hylesinus crenatus Fabricius). naseljavajući svježe izvaljena ili akutno fiziološki oslabjela stabla jasena.o. ili grinje koje prenosi. 4. 4 Less visible “printout” of bark beetle galleries on ash trunk. Slabije vidljivi “otisak” hodničnog sustava na jasenovom deblu. (Tekst i fotografije: B. There seem to be some gaps in the knowledge of its biology. koji se na jasenu javlja kao sekundarni štetnik. Jasno se uočava duboko urezani. Chalara fraxinea Kowalsky. Fotografije imaga snimljene su krajem srpnja prošle godine na izvaljenom jasenu u Jastrebarskim lugovima. kakvih smo imali u posljednjem razdoblju. Općenito. Sl. U biološkom smislu postoje još neke nepoznanice o broju generacija i fenološkom razvoju. Fig. čini se da razvija dvije potpune generacije. Veliki jasenov likotoč. 1.o. rojeći se prvi puta u travnju i drugi puta u srpnju. 3 Old ash bark with short and deeply engraved perpendicular maternal gallery (black) and multitude of long. one of the three largest bark beetles of deciduous trees that we have. Interest and professional care of our foresters in the period ahead will surely focus on some health issues with our ash trees. imaju dodatno i ulogu vektora novootkrivene bolesti jasena. kratki poprečni materinski hodnik (crno) i veći broj dugačkih larvalnih hodnika nabijenih piljevinom. aktualizirala je neke stare i poznate probleme koji se javljaju na našim vrstama jasena (najčešće na poljskom i gorskom jasenu). Sl. 1 Great ash bark beetle female inside the gallery packed sideways with freshly layed eggs. Hylesinus crenatus Fabricius.Sl. In general. 2. it seems that it develops two complete generations with first swarming period in April and second in July. Veliki jasenov likotoč spada u naše najkrupnije potkornjake listača. Hrašovec) Interes i pozornost naših šumara usmjerit će se vrlo vjerojatno uskoro i na zdravstvene probleme jasena. nove opasne bolesti na području Europe. Dramatic occurrence of new pathogenic disease on the European soil. spurred new research and reexamination of old and known problems on our ash trees (predominantly narrow-leaved and common ash). – Zagreb Tisak: EDOK – Zagreb . attacks freshly thrown or acutely weakened ash trees. štetnost jasenovih potkornjaka potencijalno je još značajnija. u kojemu su dvostrano odložena jajašca. Fig. namely the number and phenology of generations per year. 2 The Greate ash bark beetle. Dramatična pojava Chalara fraxinea Kowalsky. pokraj Jastrebarskog. Stari hodnični sustav u debeloj jasenovoj kori. one of our largest deciduous bark beetle species. IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma d.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->