Branko Bauer Ivana Mihalic

OSNOVE TEHNOLOGIJE LIJEVANJA
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAGREB
2012

1

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.2.1. 4.2.1.1. 4.2.1.2. 4.2.1.3. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.3. 4.3.4. 4.3.5. 4.3.6. 4.3.7. 5. 5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.2.1. 5.2.2. 5.2.3. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.3. UVOD Lijevanje ingota Kontinuirani lijev Lijevanje odljevaka Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA KONSTRUKCIJA ODLJEVKA, MODELA I JEZGRENIKA PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU Kalupni materijali, veziva, dodaci i premazi Postupci izrade jednokratnih kalupa Pješčani lijev - lijevanje u kalupnu mješavinu Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Postupak vodeno staklo-CO2 Postupak cement-pijesak Postupak zamrzivanja Vakuumsko kalupljnje Školjkasti lijev Precizni (točni) lijev Lijevanje u pune kalupe Postupci izrade jezgri No bake postupak izrade jezgri Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Hot Box postupak Warm Box postupak Školjkasti postupak (Croning) Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Kalupljenje pomoću jezgri PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev Premazivanje kalupa Temperatura kalupa Tlačni lijev Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom Kalupi za tlačni lijev Niskotlačni lijev Protutlačni lijev Centrifugalni lijev TALIONIČKE PEĆI Kupolke Plamene peći Plamene peći s loncem Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Elektrootporne peći
2

1 3 3 4 5 10 14 17 17 21 23 23 31 32 33 33 33 34 39 45 50 51 51 52 52 52 53 53 54 54 56 58 59 61 62 65 68 71 74 75 80 80 82 82 82 83

6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 7. 8. 9. 9.1. 9.2. 10. 10.1. 10.1.1. 11. 11.1. 11.1.1. 11.1.2. 11.1.2.1. 11.1.2.2. 11.1.2.3. 11.1.2.4. 11.1.2.5. 11.2. 11.2.1. 11.2.2. 11.2.3. 11.2.4. 11.2.5. 11.2.6. 11.2.7. 12.

Elektrolučne peći Indukcijske peći Indukcijska peć s loncem Kanalna indukcijska peć LJEVAČKI LONCI PROCES SKRUĆIVANJA NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA Čišćenje odljevaka Toplinska obrada Kontrola procesa lijevanja Osiguranje kvalitete Greške na odljevcima METALI ZA LIJEVANJE – LIJEVOVI Željezne ljevačke legure Čelični lijev Željezni lijev Sivi lijev Bijeli (tvrdi) lijev Temper (kovkasti) lijev Nodularni (žilavi) lijev Vermikularni lijev Neželjezne legure za lijevanje Aluminij i legure aluminija Magnezij i legure magnezija Bakar i legure bakra Cink i legure cinka Olovo i legure olova Kositar i legure kositra Nikal i legure nikla LITERATURA

83 84 84 86 86 88 92 92 93 93 93 95 98 99 101 102 103 104 105 106 107 107 108 110 111 112 113 113 114 115

3

1. UVOD Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta kojom se rastaljeni metal oblikuje ulijevanjem u kalup, u kojem skrućivanjem poprima oblik i dimenzije kalupne šupljine. Lijevanje se koristi više od 5000 godina za proizvodnju odljevaka definiranog geometrijskog oblika i svojstava. U tom razdoblju tehnologija se kontinuirano razvijala, tako da se danas mogu proizvesti visoko zahtjevne metalne komponente komplicirane geometrije pomoću najmodernijih mehaniziranih i automatiziranih uređaja, slika 1.1. Izrada dobrih odljevaka traži veliku vještinu jer proces nastajanja odljevka nije vidljiv, odnosno metal popunjava zatvoreni kalup. Za razvoj ljevačkih postupaka, potrebna su znanja iz područja kemije, nauke o metalima, fizike, mineralogije, strojarstva, elektrotehnike i metalurgije.

Slika 1.1. Odljevci za stražnji ovjes porschea (Porsche, Weissach). Kako se kod lijevanja geometrija izratka stvara iz početno tekućeg metala, koji skrućivanjem postaje odljevak odnosno kruto tijelo, lijevanje se ubraja u postupke praoblikovanja. Prema normi DIN 8580 praoblikovanje (lijevanje) predstavlja jedan od šest proizvodnih postupaka koji su prikazani u tablici 1.1. Tablica 1.1. Podjela proizvodnih postupaka prema DIN 8580.
Promjena Oblika Stvoriti povezanost Glavna grupa 1 Praoblikovanje (Stvaranje oblika) Zadržati povezanost Glavna grupa 2 Preoblikovanje Umanjiti Umnožiti povezanost povezanost Glavna grupa 3 Glavna grupa 4 Glavna grupa 5 Odvajanje Spajanje Prevlačenje (oslojavanje) Glavna grupa 6 Promjena svojstava izratka - prestrukturiranje Premještanjem Izlučivanjem Unošenjem čestica tvari

Svojstava materijala

Praoblikovanje je proizvodnja čvrstog tijela od bezobličnih tvari stvaranjem povezanosti čestica. Pritom nastaje početna struktura koja definira početna svojstva materijala. Bezoblične tvari su: plinovi, tekućine, prašci, vlakna, strugotine i granulati. Većina praoblikovanih dijelova proizvodi se iz tekućeg stanja. U tehnološkom procesu proizvodnje pojedinačnih dijelova, praoblikovanje (lijevanje) predstavlja početno stanje svih metalnih dijelova, slika 1.2.
1

Dobivanje sirovine

Dobivanje metala

Metalurgija Lijevanje ingota Kontinuirani lijev

Taljevina

Ljevačka industrija Lijevanje u kalup

Praoblikovanje Odvajanje PROIZVOD Odvajanje

Slika 1.2. Praoblikovanje (lijevanje) u tehnološkom procesu proizvodnje dijelova. S obzirom na glavne grupe proizvodnih postupaka dobiva se tijek procesa prikazan slikom 1.3. Pritom u biti razlikujemo dvije varijante procesa. Ovisno o načinu lijevanja taljevine, odnosno varijanti procesa slijede različiti postupci i operacije kojima se od praoblika dobiva gotov proizvod.

Glavna grupa

1. Varijanta procesa Lijevanje ingota ili kontinuirani lijev

2. Varijanta procesa Lijevanje u kalup

Praoblikovanje

Preoblikovanje

Valjanje Kovanje

Odvajanje

Obrada odvajanjem čestica

Obrada odvajanjem čestica

Promjena svojstava izratka

Toplinska obrada

Toplinska obrada

Prevlačenje

Nanošenje boje

Nanošenje boje

Gotov proizvod

Slika 1.3. Tijek proizvodnog procesa.

2

1.1. Lijevanje ingota Lijevanje ingota je e diskontinuirani proces. Stalni metalni kalupi (kokile) za ingote popunjavaju se tekućim metalom uljevanjem s gornje strane ili kroz uljevni sustav, sustav slika 1.4. Odvođenjem topline taljevina evina skrućuje i nastaju ingoti, koji predstavljaju poluproizvod namjenjen daljnjoj obradi proizvodnim postupcima glavnih grupa, npr. toplinsko rezanje, naknadno valjanje ili kovanje. Veličina ingota ovisi o kapacitetu primarnih valjaka za naknadno nadno valjanje. Može iznositi 4 do 30 t i više ako su predviđeni za kovanje. Ingot ostaje u kalupu dok ne završi skrućivanje.

Slika 1.4. Lijevanje ingota. 1.2. Kontinuirani lijev Razvijen zbog složene pripreme kokila za ingote, njihovih ograničenja u dimenzijama i visokog udjela materijala za kompenzaciju ko usahlina u pojilima. Rastaljeni metal uljeva se u otvorenu bakrenu kokilu hlađenu vodom, slika 1.5. Odvođenjem topline talina skrućuje od rubova prema sredini i pomicanjem prema dolje nastaje beskonačna metalna gredica ili traka, traka slika 1.6. Za ubrzanje hlađenja koristi se sekundarno hlađenje vodenim sprejom. Gredice se režu na određenu mjeru i nakon toga ako je površina dobre kvalitete prolaze kroz peć i odlaze na vruće valjanje i tako nastaje potpuno kontinuirani proces proizvodnje proizvoda od čelika. Mogu se lijevati i aluminijske i bakrene legure. Na ovaj način proizvodi se 80-90% 80 čelika u zapadnom svijetu. Prednosti u odnosu na ingote su: : smanjenje gubitaka metala na pojila, veća produktivnost, bolja prilagodba oblika za daljnje preoblikovanje (valjanje).

Slika 1.5. Kontinuirani lijev. 1 Bakrena kokila, 2 Hlađenje, 3 Gredica, 4 Startni blok

3

u kojima je napravljena šupljina definiranog geometrijskog oblika. Kontinuirano lijevani poluproizvodi.8. Kalupi pritom mogu biti od nemetalnih materijala (pretežno kvarcni pijesak) ili od metala (pretežno željezne legure). Lijevanje odljevaka Koristi se za proizvodnju metalnih izradaka različitih oblika i debljina stijenki. toplinski i kemijski. dok kod metalnog kalupa otvaranje omogućuje vađenje odljevka. prikazan je kalup od nemetalnih materijala i u njemu proizvedeni odljevak sa uljevnim sustavom potrebnim za punjenje kalupa i pojilima.trake cijevi i profili Slika 1. Odljevak sa uljevnim sustavom . Ljevački kalup sa jezgrom i uljevnim sustavom 4 Slika 1. Teži se lijevanju odljevaka čiji je oblik nakon lijevanja što sličniji željenom (definiran nacrtom).8. Rastaljeni metal uljeva se pod djelovanjem gravitacije ili neke druge sile u kalupe. 5 Kalupnik Slika 1. Nakon skrućivanja tekućeg metala. kalup od nemetalnih materijala se razruši i izvadi se odljevak.7. 3 Uljevni sustav.7. i 1. Za vrijeme lijevanja i skrućivanja metal djeluje na kalup mehanički. 1 Kuka za dizalicu. 2 Jezgra. što je dovelo do razvoja postupaka lijevanja s povećanom točnošću.6. 4 Pojila.3. 1. Na slikama 1.

10. slika 1. Slika 1. Postupkom lijevanja moguće je neke dijelovi di koji bi se inače radili iz više komada odliti u jednom.1.4.6 t i postolja olja alatnih strojeva duljine 12.9. 1.9 Slika 1. npr.5 t. To je često puta i jednini postupak u pojedinačnoj proizvodnji kojim se mogu izraditi vrlo veliki i složeni dijelovi s unutarnjim unu šupljinama. Kopče mase 50 g i broj za kodiranje mase 0. blokovi motora. Kako skrućivanje traje relativno kratko.. 5 . Blok velikog brodskog diesel motora od mase 92. moguće je ostvariti visoku proizvodnost.9. Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima Lijevanje je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih načina oblikovanja proizvoda. lijev Lijevati se mogu i vrlo mali dijelovi od nekoliko grama.10. materijal nodularni lijev. Visoka produktivnost i laka mogućnost izrade replika čine ga iznimno pogodnim za serijsku i masovnu proizvodnju.8 m i mase 52. velika i masivna kućišta strojeva. Zbog velike proizvodnosti postupak je pogodan i za automatiziranu proizvodnju.11. slika 1. slika 1.08 g.

umjetnički lijev slika 1.34 dijela vijčano spojenih. zlata i naravno od željeznog i čeličnog lijeva. i 1.11. energetika slika 1. Proizvode se odljevci od jednog grama do 250 tona. zrakoplovna i svemirska industrija. a) armatur rmatura za vodu od mjedi. strojogradnja slika 1. u oblikovanju odljevaka i planiranju.12. medicina. medici brodogradnja slika 1. S ciljem smanjenja mase automobila sve je više aluminijskih odljevaka. bakrenih legura.16. . i 1. slika 1... lijevo . Moderna kompjuterska tehnologija danas se koristi u cijelom procesu lijevanja.14. 1. te u kontroli procesa i kvalitete odljevaka. U osobni automobil ugrađeno je više od 100 odljevaka. Najveći kupac je automobilska industrija sa 40% željeznog lijeva i 80% aluminijskog lijeva. posebno kod velikih automobila. b) držač alata. građevinska industrija i strojevi.17.a) b) c) Slika 1.19. slabija kvaliteta površine pov kod pješčanog lijeva.9. pojava poroznosti u odljevcima.15. i elektonička industrija slika 1.. kositra. lijevo zavarena čelična konstrukcija od 12 djelova. Većina tehničkih sklopova nezamisliva je bez odljevaka. desno . c) vrata airbusa od Al-legure. olova.13. Još laganiji od aluminijskih (približno 30%) su magnezijski odljevci čiji udio također raste.. sa vrlo malom naknadnom obradom. aluminijskih legura.jedan odljevak. koji je približno 3 puta lakši od željeznog lijeva. tračnička vozila. Al lijevana u komadu umjesto o zakivanja. .9. Ljevaonice mogu proizvoditi odljevke od različitih grupa materijala. Nedostaci su ograničenja u mehaničkim svojstvima (niža istezljivost). cinkovih legura.1. 6 .17 . magnezijskih legura. Odljevci su sve točnijih dimenzija i oblika približno jednakog gotovom proizvodu. Smanjenje broja komponenti konstrukcije lijevanjem. opasnosti u proizvodnji i utjecaj na okoliš. Najvažniji partneri ljevačke industrije indust su: automobilska industrija. ra. i 1. lijev za kućanstvo slika 1. i 1.18. desno – lijevana konstrukcija od 2 odljevka.

Audi. Primjeri odljevaka iz automobilske industrije. g) Radilica osobnog automobila od nodularnog lijeva (Halberg Guss. aluminijska legura (Honsel AG). 5. Moenchengladbach). aluminijska legura (Mahle AG). e) ispušna grana sa kućištem turbopunjača od austenitnog željeznog lijeva sa kuglastim grafitom. a) grupe odljevaka. BMW 740d.2 kg (Ljevaonica Monforts. f) kućište mjenjačke kutije. pogon. c) blok motora VW. željezni lijev sa vermikularnim grafitom (Ljevaonica Fritz Winter. Saarbruecken). h) klip osobnog automobila. Singen) 7 . ovjes i dijelovi karoserije (Georg Fischer). Stadtallendoorf).a) b) c) d) e) f) g) h) i) Slika 1. aluminijska legura. i) stražnji ovjes osobnog automobila. aluminijska legura AlSiCu (3 puta laganija od željeznog lijeva).12. zavarena konstrukcija odljevka od temper lijeva i čeličnog lima (Georg Fischer +GF+. d) glava i blok motora. b) blok motora V8 dizel motora.

15. Kućište pumpe od sivog lijeva (Herborner Pumpenfabrik J. Herborn) Slika 1.14. Glavčine za vjetroelektrane od nodularnog lijeva EN GJS 400 400 18 LT.H. masa 95 t. Stator elektromotora od sivog lijeva. masa 9 t (MAN B&W Augsburg).Slika 1. Waren) Slika 1.16.17. (FERRO-PREIS.13. Slika 1.Hoffmann. Čakovec) Slika 1. Propeler broda od aluminijske bronce CuZn35Al1. . Zvono. 8 . promjer 10.5 m. . (Mecklenburger Metallguss.

20. izrađeno od odljevaka magnezijske legure koja je 30% laganija od legure aluminija. . Slika 1.18. Hidrant. 9 . (MIV d.19. Varaždin). Lijev za kućanstvo. Tlačno lijevano ku k ćište laptopa (Andreas Stihl.Slika 1. fazonski komadi..d. Slika 1. kućište ventila. Pruem-Weinsheim) Weinsheim) i televizijske kamere.

a ako je primarna tehnologija lijevanja. Slijedeća podjela je s obzirom na vrstu kalupa. 3. na gravitacijsko lijevanje i lijevanje uz primjenu tlaka. Navedene proizvodne korake u ljevarstvu prikazuje slika 2.2. Slika 2.1. a može i izrada kalupa.. Prilikom proizvodnje odljevka dominirajuću ulogu može imati proces lijevanja. Kod gravitacijskog lijeva kalup se popunjava pod djelovanjem zemljine sile teže. slika 2. U općenitoj terminologiji. u alatu za lijevanje. 4. ako je primarna izrada kalupa govorimo o postupcima kalupljenja. lijevanje u kalupe za jednokratnu primjenu (izgubljeni kalupi) i lijevanje u kalupe za višekratnu primjenu (trajni ili stalni kalupi). Priprema početnog bezobličnog materijala (od kojeg se kreće).3. 2. 5. POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA Postupak lijevanja karakteriziraju slijedeći proizvodni koraci: 1.1. Proizvodni koraci postupka lijevanja. dijele se prema uljevnoj sili.2. Postupci lijevanja. Kalupi za jednokratnu primjenu mogu se izrađivati pomoću trajnih i jednokratnih modela. Prijelaz materijala u oblikovljivo stanje. slika 2. o postupcima lijevanja. Vađenje oblikovanog proizvoda iz alata za lijevanje. Postizanje stanja početnog materijala pogodnog za lijevanje. Punjenje alata za lijevanje sa materijalom pogodnim za lijevanje. Brzina strujanja rastaljenog metala ovisi o visini lijevanja i o izvedbi uljevnog 10 .

Slika 2. Kod lijevanja uz primjenu tlaka. Pomoću izabranog presjeka ušća može se izračunati volumni protok. Podjela postupaka lijevanja prema vrsti kalupa. pa je vrijeme popunjavanja kalupa vrlo kratko. 11 . pa tako i vrijeme ulijevanja odljevka definiranog oblika i volumena. velike su brzine strujanja rastaljenog metala. Podjela postupaka lijevanja prema uljevnoj sili. Slika 2.sustava (način popunjavanja kalupne šupljine i broj skretanja taljevine). te vrsti kalupa i modela.3. ovisno o tlaku.2.

jer je veća brzina hlađenja odljevka nego u pješčanom kalupu. S obzirom na njihovu veliku proizvodnost. Troškove izrade treba raspodijeliti na proizvedene odljevke i zato se ovi kalupi primjenjuju uglavnom u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. ovisno o leguri koja se lijeva. Potrebno je naglasiti da se materijal od kojeg se izrađuje jednokratni kalup ne odbacuje odmah nakon lijevanja. uz određene tehnološke zahvate. Budući da se kod korištenja jednokratnih kalupa mora prije ulijevanja za svaki odljevak izraditi novi kalup. Stalni se kalupi izrađuju od izdržljivih metalnih materijala otpornih na toplinu. Šupljine u kokilama za budući odljevak izrađuju se strojnom obradom CNC glodanjem. a primjereni su i za pojedinačnu i za serijsku i masovnu proizvodnju. ponovno izrađuje kalup. mogu se lijevati svi metali. 12 . Prednost trajnih kalupa je da se mogu ponovno koristiti od 1000 do 100. Kalup mora biti izrađen od materijala temperaturno višestruko otpornijeg nego što je legura koja se lijeva. Zbog toga se odljevci legura višeg tališta lijevaju u jednokratne kalupe. dok se kod lijevanja u stalne kalupe pomoću jednog kalupa oblikuje veliki broj odljevaka. Metalni kalupi nazivaju se kokile i koriste se prvenstveno za lijevanje neželjeznih materijala. kako bi se i složeniji odljevci mogli izvaditi iz kalupa. tj. Zbog bržeg hlađenja dobiva se finija struktura (sitnije zrno) i bolja mehanička svojstva odljevka. automatizaciju i robotizaciju. Sloboda u konstruiranju odljevaka je ograničena jer treba predvidjeti mogućnost vađenja odljevka iz kalupa. na tzv. Približno 95% se može ponovno upotrebiti. specijalizirani strojevi pa je ta izrada vrlo skupa (25. kalupnim linijama. Ciklus izrade jednog odljevka je znatno kraći nego kod lijevanja u jednokratne kalupe. Za njihovu izradu potrebni su skupi. pomoću eroziomata ili lijevanjem i naknadnom strojnom obradom. Materijal za izradu jednokratnih kalupa naziva se kalupna mješavina. nego se od istog tog materijala. a ovisi o tehnološkim i ekonomskim kriterijima.000 Eura na više.000 i više puta. postupci lijevanja sa stalnim kalupima primjereni su za mehanizaciju. Najviše se odljevaka lijeva u jednokratne kalupe. od kojih su najznačajniji vrsta legure koja se lijeva i veličina serije. Stalni kalupi često se sastoje od više segmenata i imaju metalne jezgre s izvlakačima. ovisno o složenosti odljevka). što je vrlo ekonomično. Izbor stalnog ili jednokratnog kalupa vrlo je složen. obično sivog lijeva i posebnog čelika koji su prošli specifičnu toplinsku obradu. U jednokratnim kalupima mogu se lijevati odljevci svih oblika i dimenzija. kalup je jednokratno upotrebljiv. a sastoji se od osnovnog materijala pijeska sa prikladnim vezivima i dodacima. zbog svoje brojnosti ti se kalupi izrađuju u ljevaonici s posebno za tu svrhu izvedenom opremom.Kod lijevanja u jednokratne kalupe za izradu svakog pojedinog odljevka mora se svaki puta izraditi novi kalup.

Al legure) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. ovisno o leguri srednje i velike serije Na slici 2. godine. nodularni lijev) sivi lijev.1. male i velike serije srednje i velike serije 1 g do 100 kg Gravitacijski kokilni lijev Niskotlačni i protutlačni lijev Tlačni lijev Al. 13 .4. Al legure sve ljevačke legure Masa odljevka sve do preko 100 t (ograničeno jedino kapacitetima taljenja i transporta) 1 kg do nekoliko tona Veličina serije pojedinačni dijelovi. Sn legure i legure za tlačni lijev na bazi Pb nekoliko grama do 60 kg. ljevačke legure i mase odljevaka koje se danas primjenjuju prikazane su u tablici 2. Zn. Cu. Područje primjene najčešćih postupaka lijevanja u jednokratne i trajne kalupe. male i velike serije pojedinačni dijelovi. Slika 2. čelik. Cu. Tablica 2. prikazani su udjeli pojedinih ljevačkih postupaka u SAD-u 2009. Postupak lijevanja Pješčani lijev Ručno kalupljenje Ljevačka legura sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. nodularni lijev. Cu legure < 1 kg do 100 kg < 1 kg do 70 kg srednje i velike serije Al. Udjeli pojedinih ljevačkih postupaka-SAD 2009 (po masenom udjelu odlivenog metala). bronca) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. nodularni lijev.Postupci lijevanja. nodularni lijev Al. Mg. nodularni lijev. Zn legure. sivi lijev. Mg. male serije Pješčani lijev Strojno kalupljenje Školjkasti lijev male i velike serije 1 – 150 kg srednje i velike serije Lijevanje u pune kalupe Precizni (točni) lijev < 1 kg do nekoliko tona pojedinačni dijelovi.1.4. Mg. čelik.

rijalu. d a oblikuje se u jezgreniku od jezgrene mješavine.3. te jezgrene oslonce za fiksiranje položaja jezgre koja se kasnije umeće u kalup. Crtež poklopca mjenjačke kutije. MODELA I JEZGRENIKA Konstrukcija odljevka mora biti u skladu s prihvaćenim normama i podacima o vrsti materijala. Model se kao i jezgrenik. kada odljevak koji se lijeva sadrži šupljine. plastike. 14 . Prilikom izrade modela dela treba obratiti pažnju na slijedeće zahtjeve: 1. položaj i vrste jezgri. gipsa i metala. slika 3. Tehnički crtež odljevka mora sadržavati podatke o materijalu. izrada polovice modela. Jezgra je neophodni dio kalupa. odrediti ravninu dijeljenja radi lakšeg kalupljenja modela. Slika 3. KONSTRUKCIJA ODLJEVKA. 6. 5. 7. Služi za dobivanje šupljine u kalupu. Navedene informacije potrebne su za oblikovanje modela i jezgrenika. predvidjeti skošenja na modelu za lakše razdvajanje modela od sabijene kalupne mješavine. obliku. 2. Ako je potrebno prevla pr či se prevlakom otpornom na abraziju. Jezgra ima oblik šupljine u odljevku koju je potrebno trebno dobiti. smještaj slobodnih ih dijelova koji su potrebni zbog podrezivanja 4. masi i druge specifikacije.1. kao što je npr. kvaliteta površine. 3. Sam ne sadrži šupljine. može izraditi od drveta. predvidjeti dodatke za naknadnu strojnu obradu funkcijskih površina i na tim mjestima povećati dimenzije modela (dodatak za obradu).1. povećati dimenzije modela za iznos skupljanja u krutom stanju u ovisnosti o metalu koji se lijeva. nanjeti premaz u boji za zaštitu modela od vlage. Također može biti premazan za lakše vađenje iz kalupne mješavine.

također su povezani s konstrukcijom odljevka. slika 3. Uz izbor materijala i postupka lijevanja. net shape) zahtjeva usku suradnju konstruktora i ljevača s ciljem smanjenja troškova. h) ušće. U isto vrijeme definira se uljevni sustav i ako je potrebno sustav napajanja (vidi poglavlje Skrućivanje). Treba iskoristiti sve mogućnosti ti koje nudi proces lijevanja. e) razdjelnik.3. jednu za donjak i drugu za gornjak. d) spust. a) lonac.2. Dodatni zahtjevi poput dimenzijske točnosti. Iz tog razloga ljevač treba biti uključen u razvoj konstrukcije odljevka. slika 3. Slika 3. Varijacije parametara lijevanja anja i rezultat njihovog djelovanja mogu se istraživati pomoću računala uz mogućnost 15 . KONSTRUKCIJA MATERIJAL POSTUPAK LIJEVANJA Slika 3. čistoće i dr. Uljevni sustav i sustav napajanja za cijev. i) odljevak. c) uljevna čaša. Stalno rastući zahtjevi čine upotrebu simulacijskih metoda neophodnim alatom za rješavanje zahtjevane ne kompleksnosti. konstrukcija mora biti prilagođena procesu lijevanja tako da se zadovolje zahtjevi tehnologije izrade i zahtjevi fizikalnih i mehaničkih svojstava proizvoda.2 2.3. Moderna proizvodnja dimenzijski točnih odljevaka (eng. g) troskolovka. f) razvodnik. l) odzračnici.Crtež modela prikazuje i njegov položaj u kalupu i način na koji je podjeljen na dvije polovice. b) mlaz taljevine. m) linija dijeljenja između gornje i donje polovice kalupa. Kompjuterske simulacije kompleksnog ljevačkog procesa omogućavaju kvalitativno i kvantitativno lociranje nevidljivih područja problema. Predviđanje procesa lijevanja numeričkom simulacijom postalo je neophodno. j) jezgra. Povezanost materijal-konstrukcija-postupak materijal postupak lijevanja koja definira kvalitetu i funkciju odljevka. dodatne obrade i mase. k) pojilo.

slika 3. 16 .4. Slika 3. Softver može koristiti CAD modele odljevka sa uljevnim sustavom izrađene u različitim programima i omogućuje direktnu komunikaciju ljevača i konstruktora.4.svrsishodne optimizacije. Optimizacija konstrukcije odljevka s uljevnim sustavom pomoću numeričke simulacije procesa lijevanja.

Sastav kalupne mješavine treba prilagoditi postupku kalupljenja (npr. veziva i dodataka. dovoljna propusnost za plinove (omogućavanje izlaza vrućih plinova i zraka iz jezgre i kalupa) 6. metalu koji se lijeva (npr. temperatura ulijevanja) i namjeni (npr.pijesak). jednostavna mogućnost regeneracije-ponovnog korištenja 17 . visoka vatrootpornost 4. kalupi se dodatno mogu premazati posebnim premazima s ciljem poboljšanja kvalitete odljevka. Ako je potrebno. Kalupni materijali. slika 4. kemijsko vezivanje). fizikalno. točnost dimenzija. veziva. dovoljna čvrstoća (postojanost oblika i otpornost eroziji nakon oblikovanja. Sastav kalupne mješavine. te za vrijeme ulijevanja i skrućivanja) 3. Kalup i kalupni materijal imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu odljevka. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU 4.1. kvalitetu površine i mikrostrukturu koja definira mehanička svojstva. dodaci i premazi Jednokratni kalupi i jezgre sastoje se od osnovnog materijala (vatrootporni mineral . dobra razrušivost nakon lijevanja (kako bi se odljevak mogao skupljati bez pojave pukotina) 7. jezgra – veća propusnost za plinove od kalupa). Glavni zahtjevi koji se postavljaju na materijal za kalupljenje (kalupnu mješavinu) su: 1. dobra oblikovljivost 2. beznačajna nepoželjna reakcija s taljevinom 5. Slika 4.1.1. npr.4.

18 .2 Magmatske stijene Veće hlađenje odljevka.: kvarcni.5 ≥1750 iznad 1500 Mg2SiO4 (Fe2SiO4) 6. dok krupnije zrno daje bolju propusnost za plinove koji nastaju pri ulijevanju. klasificirani prema zrnatosti i osušeni pijesci. Veziva se dijele na anorganska i organska te prirodna i sintetska.2. Jezgre se izrađuju od mješavina koje se sastoje od kvarcnog pijeska i posebnih veziva (smola. kromitni.2 Stijene koje sadržre kvarc Kvarcna prašina >5µm FeCr2O4 (MgCr2O4) 5.1. cement. tablica 4. cijena.. u pravilu se ne izrađuju od kalupnih mješavina sa vezivom glina-voda.4 0. Tablica 4.1600 1.5 do 7 3.5 ≥1800 ZrSiO4 7. kalupivost. Osnovni materijal čini najveći dio kalupne mješavine i njegov izbor ovisi o nekoliko zahtjeva.5 4. vodeno staklo i smola. propusnost i čvrstoća. cirkonski. ali smanjuje propusnost.Osnovni materijali su zrnate supstance odgovarajuće vatrootpornosti. Kao osnovni materijali za izradu jednokratnih kalupna najčešće se koristi kvarcni pijesak (SiO2).6 ≥1700 1500.5 4. vodeno staklo ili ulje).6 ≥1700 1300 0. olivinski i šamotni.1. najmanje toplinsko istezanje Neprikladan za veziva od umjetnih smola Pretežno za tvrdi čelični lijev s manganom Primjena Univerzalan Pretežno za čelični lijev Rijetko Sitno zrno pijeska daje bolju kvalitetu površine odljevka.3 Gorenjem gline 0.. otpornost na deformacije. te gline i vode kao veziva (svježa kalupna mješavina. mala toplinska istezljivost Najviša vatrootpornost. eng. Tablica 4. toplinska i dimenzijska stabilnost. recikliranje. Vrste i svojstva osnovnog materijala kalupa (pijeska).3 ≥1700 >1400 0.6 Al2O3 SiO2 6 2. Nepravilan oblik zrna povećava čvrstoću kalupa. Tražena svojstva materijala za kalupljenje mogu se ciljano postići upotrebom kalupne mješavine od kvarcnog pijeska (SiO2). Green Sand). Kako su jezgre izložene većim opterećenjima. Mogu se koristiti i druga veziva npr. Kvarc Kromit Cirkon Olivin Šamot Glavni sastavni dijelovi: Tvrdoća po Mohsu Gustoća g/cm3 Vatrootpornost (DIN 51063) °C Početak sinteriranja °C Linearno istezanje do 600 °C u % Dobivanje Posebnosti SiO2 (99%) 7 2. To su isprani.

2. djelovanje veziva. sabitljivost. Dodaci kalupnim materijalima poboljšavaju njihova svojstva: tečljivost. npr. Veziva za pijesak.2. a stijenka kalupa ostaje nezaštićena. a) dovoljna količina sjajnog ugljika obavija zrna u području metal kalupna mješavina.Tablica 4. šećeri i glikol između mnogo ostalih. sprječavaju greške zbog ekspanzije pijeska. grafit.2. željezni oksid. Zrna pijeska oblože se sa sjajnim ugljikom. Uobičajeni dodaci su: piljevina. U unutrašnjosti (nema kisika) dolazi do oblaganja zrna. i postaju otpornija na rastaljeni metal. b) premala količina tvoritelja sjajnog ugljika djeluje na izgaranje ugljika. odnosno spriječen je neposredni kontakt rastaljenog metala sa površinom zrna pijeska. slika 4. ugljena prašina i ugljikohidrati. koji isparavaju na visokoj temperaturi i simultano se rastavljaju (krekiraju). poboljšavaju svojstva razrušivosti kalupa. Neki dodaci proizvode sjajni ugljik. 19 . a) b) Slika 4. Zrna pijeska obložena sjajnim ugljikom.

olakšaju razdvajanje odljevka od kalupa. 20 . 4. smanje troškove čišćenja. 3. sa sustavom za vezivanje i drugim dodacima za poboljšanje svojstava primjene.3. poboljšaju kvalitetu površine odljevka. Premazi se nanose na površine kalupa i jezgri s zadatkom da: 1. 2. smanje penetraciju metala u pijesak. slika 4. Premazi popunjavaju pore i razdvajaju kalupnu mješavinu od rastaljenog metala. Slika 4.Premazi za kalupe su disperzije sitno mljevenih minerala ili vatrostalnih materijala i/ili koksa u prahu u vodenoj ili organskoj otopini.3.

Svježa kalupna mješavina rijetko se koristi za izradu jezgri. Magnetsko kalupljenje. 21 . naziva se još postupak sa glinenom mješavinom. Slika 4. Pregled postupaka izrade jednokratnih kalupa i jezgri. Pomoću kemijskih veziva. Postupak izrade kalupa sa fizikalnim vezivanjem kod kojeg se koristi vezivo glina-voda. postupak sa svježom kalupnom mješavinom ili postupak kalupljenja sa sabijanjem kalupne mješavine.4. relativno lako se dobivaju dobro povezani pješčani kalupi i jezgre. a dimenzijska točnost je također dobra. slika 4. Postupci sa kemijskim vezivanjem (organska i anorganska veziva) koriste se za izradu kalupa i jezgri.4. vakuumsko kalupljenje i kalupljenje zamrzivanjem svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja.4. Mogu se proizvesti vrlo tvrdi kalupi. sabijanjem oko modela. Postupci izrade jednokratnih kalupa Postupci izrade jednokratnih kalupa i jezgri dijele se na postupke sa fizikalnim vezivanjem i postupke sa kemijskim vezivanjem zrna pijeska. Dobivaju se dobra svojstva odljevaka. Do očvršćivanja kalupne odnosno jezgrene mješavine dolazi uslijed odgovarajuće kemijske reakcije veziva.2. treba paziti na zaštitu okoliša. gdje kalupna mješavina očvršćuje fizikalno. Kada se koriste kemijska veziva.

postupak vodeno staklo-CO2. vodenim staklom i ugljičnim dioksidom. Slika 4. precizni lijev. njem. već sa smolom i očvršćivačem. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe. kalupe od gipsa i postupak cement-pijesak svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. te vodom i sredstvom za hlađenje. Za izradu kalupa koriste se: postupak sa sabijanjem kalupne mješavine (vezivo glina-voda). Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe prikazan je na slici 4. „hladni“ postupak smola-očvršćivač (No bake). Sand casting. „hladno“ samoočvrsnuti (No bake) ili „hladno“ očvrsnuti uz ubrzavanje očvršćivanja propuhivanjem plina koji djeluje kao katalizator (Cold box). cold box. od prvog. postupak cement-pijesak.školjkasti lijev). postupak zamrzivanja. Za izradu kalupa koriste se No bake postupak i školjkasti ljev. koji za očvršćivanje kalupne mješavine ne zahtjevaju sabijanje.5. Za izradu jezgri koriste se: no bake.Organska veziva (smole) koja se dodaju kvarcnom pijesku rade na kemijskoj osnovi i mogu „vruće“ očvrsnuti dovođenjem topline (hot box. cementom i vodom. a koristi se samo za izradu kalupa. Pod nazivom pješčani lijev (eng. Sandguss) podrazumijevaju se prva tri postupka kalupljenja. a najzastupljeniji je Cold box postupak.5. Postupci od drugog do petog ne razlikuju se bitno s obzirom na tehnološki tijek. Za izradu jezgri koriste se svi navedeni postupci sa organskim vezivima. Anorgansko vezivo vodeno staklo (natrijev silikat) „hladno“ očvršćuje propuhivanjem plinom. vrući postupak smola očvršćivač (školjkasti lijev) i postupak lijevanja u pune kalupe. Postupak se koristi za izradu jezgri i kalupa. hot box. Razlika je samo u tome što kvarcni pijesak nije povezan sa glinom i vodom i očvrsnut sabijanjem. Precizni lijev koristi anorgansko vezivo s „vrućim“ očvršćivanjem. ugljičnim dioksidom (CO2 postupak). a do očvršćivanja kalupne mješavine dolazi „hladnim“ samoočvršćivanjem. warm box. shell (Croning) i postupak vodeno staklo-CO2. shell . Postupci lijevanja u keramičke kalupe. 22 . warm box. već je dovoljno nasipavanje uz pritiskanje oko modela i poravnavanje. ne koriste se za izradu jezgri. vakuumsko kalupljenje.

Na slici 4.1.7.lijevanje u kalupnu mješavinu 4. koje se mogu odvijati paralelno ili jedna iza druge u različitim pogonima ljevaonice.6. prikazani su pojedini odjeli sa operacijama koje se u njima izvode. Pješčani lijev .2. Proizvodni odjeli sa proizvodnim koracima.6.1.1. prikazan je put do gotovog odljevka. uz pretpostavku korištenja kalupne mješavine sa vezivom glina-voda.4. 23 . Na slici 4.2. Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) Cijeli ciklus proizvodnje odljevaka u kalupima za jednokratnu primjenu sastoji se od niza glavnih i pomoćnih operacija. Modelarnica Izrada modela i jezgrenika Skladište kalupnih materijala Skladištenje sastojaka kalupne mješavine Skladište materijala za lijevanje Skladištenje metalnih materijala Priprema mješavina Priprema kalupnih i jezgrenih mješavina Talionica Proizvodnja tekućeg metala Jezgrarnica Izrada jezgri Kaluparnica Izrada kalupa Uljevna stanica Ulijevanje u kalupe Stanica za hlađenje i istresanje Hlađenje odljevaka Istresanje kalupa Čistionica Uklanjanje jezgri i čišćenje odljevaka Toplinska obrada Toplinska obrada odljevaka Kontrola Kontrola kvalitete odljevaka Odjel za isporuku Pakiranje i isporuka odljevaka Slika 4.

a) model. e) izrada jezgre. h) talionica. d) ulaganje jezgri.7. k) čistionica. m) isporuka. b) modelarnica. c) automatska kalupna linija. n) spremnik pijeska. i) izbijanje. donje polovice kalupa sa umetnutim jezgrama. prikazani su pojedini odjeli ljevaonice. b) ručno kalupljenje. jezgre. Put do gotovog odljevka. e) ulijevanje. c) strojno kalupljenje. g) ulijevanje.8. o) priprema pijeska. modeli i jezgrenici od drva i plastike. Na slici 4. 24 . d) priprema metalnog zasipa za taljenje. a) konstrukcija. a) b) c) d) e) f) Slika 4.Slika 4.8. f) zatvaranje kalupa i stavljanje utega. f) čišćenje odljevaka. Odjeli ljevaonice. l) strojna obrada.

Iznos novog pijeska ne treba prelaziti količinu izgubljenu prilikom pripreme kalupne mješavine. koja se izrađuje od novog pijeska. Kalupna mješavina sa vezivom glina-voda Prirodni pijesak (mješavina pijeska i gline koja se pojavljuje u prirodi) danas se rijetko koristi za izradu kalupa. a nanosi na površinu modela u sloju debljine 3 do 5 cm. Mješalice za izradu kalupne mješavine.9. ugljena prašina) u pravilu se dodaju bentonitnim mješavinama s ciljem smanjenja adhezije pijeska na odljevak. Na slici 4. propusnosti . koja se dobiva djelomičnom regeneracijom već korištene mješavine. Dodaci koji sadrže ugljik (npr. koja se sastoji od već korištene regenerirane mješavine (stari pijesak) s dodacima novog pijeska i veziva. grafit. a) b) Slika 4. a ako je moguće i jezgre uobičajeno se rade od jedinstvene kalupne mješavine. b) za mješvine sa glinom (Eirich. a) kanalna mješalica za mješavine sa smolom (Woehr. Rutinska analitička kontrola kalupne mješavine (ispitivanje čvrstoće. Kod regenerirane mješavine zrna pjeska već su obložena sjajnim ugljikom. kalupi. uključujući ispitivanje uzoraka jezgri. po mogućnosti prirodni natrijev bentonit ili bentonit aktiviran ionskom izmjenom sa natrijevim karbonatom. Mehanizirana ljevaonica zahtijeva 5 do 12 t kalupne mješavine po toni željeznog lijeva. Udio škarta zbog grešaka pri kalupljenju može biti veći od udjela metalurških grešaka.Priprema kalupne mješavine Kalupna mješavina proizvodi se intenzivnim miješanjem komponenti ili se nabavlja već pripremljena mješavina sa aditivima. Radi uštede.. Hardheim). veziva i dodataka. Novi pijesak služi i za održavanje granulacije pijeska u sustavu.9. prikazana su dva tipa mješalica. Na sloj modelne kalupne mješavine nanosi se punidbena kalupna mješavina. jednako je važna kao i kontrola kvalitete rastaljenog metala. bentonit (približno 7%) i dodatak koji tvori sjajni ugljik. Aalen).). treba koristiti samo za izradu jezgri i kritičnih dijelova kalupa. Kalupi se mogu raditi od modelne kalupne mješavine. Glavne komponente sintetske kalupne mješavine su pijesak (približno 90 %). 25 . Novi pijesak koji se dodaje u sustav. Glinenena komponenta je bentonit (montmorilonit). Uglavnom se koriste sintetske kalupne mješavine dobivene mješanjem individualnih komponenti. Za izradu kalupa troši se velika količina pijeska.

od aktivnog i izgorjelog bentonita i karboniziranog tvoritelja sjajnog ugljika) i posebno o temperaturi mješavine. Pri ovom fizikalnom postupku.10.poboljšanja površine odljevka. nasute preko modela u kalupnik je osnova za nastajanje i očvršćivanje kontura kalupne šupljine. kao posljedica veće gustoće pakiranja nastaju sile spajanja između zrna pijeska i glinenog veziva. je prikazan tijek postupka izrade odljevka koji počinje izradom nacrta. sprječavanja ljevačkih pogrešaka i optimiranja svojstava mješavine. Slika 4. a jezgrenik se koristi za izradu jezgre. spust. Nakon postavljanja druge polovice modela i komponenti uljevnog sustava (uljevna čaša. Kalupi očvršćuju sabijanjem. Kroz uljevni sustav rastaljeni metal teče u kalupnu šupljinu. Na slici 4. razvodnik i ušće) izvodi se sabijanje kalupne mješavine u gornjoj polovici kalupa.11. 26 . eng. Pomoću jedne polovice modela prvo se sabija kalupna mješavina u donjem kalupniku (donjak). Obuka iz ručne izrade zatvorenih kalupa i vađenje odljevka proizvedenog u otvorenom kalupu. green sand). ali precizno kontroliranom nivou. jer sadržaj vode treba održavati na niskom. model se mora proširiti za jezgreni oslonac. Jezgra se umeće u kalup i služi za dobivanje unutarnje šupljine u odljevku.10. Model služi za dobivanje šupljine u kalupu koja odgovara obliku odljevka. Za ručnu izradu kalupa koriste se zatvoreni. Nakon sabijanja donja polovica kalupa se okreće i na nju se pomoću vodilica stavlja gornji kalupnik (gornjak). Za fiksiranje jezgre u kalupu. Kvaliteta kalupne mješavine ovisi o količini prisutnih sitnih čestica (nastalih abrazijom pijeska. Najprije se izrađuju dvodjelni model i jezgrenik. slika 4. Tako između zrna nastaju mostovi od gline. a rijeđe otvoreni kalupi. Ručno kalupljenje Sabijanje sipke kalupne mješavine. Također sadrži vodu (približno 3%) koja je neophodna da dođe do vezivanja (svježa kalupna mješavina. koji kalupu daju potrebnu čvrstoću.

Strojno kalupljenje Kalupi sa svježom kalupnom mješavinom očvršćavaju sabijanjem mješavine na različitim strojevima. Rastaljeni metal se hladi i skrućuje u kalupu. Razvojem modelne ploče. slika 4. u kojima treba ostati manjak volumena metala odnosno poroznost. vlažni ili svježi kalup (eng. gornjak se podiže i izvade se polovice modela i dijelovi uljevnog sustava iz polovica kalupa. kako ne bi došlo do podizanja gornjaka uslijed metalostatskog tlaka rastaljenog metala. Kalupi od šamota koriste se za teške. Green). Nakon hlađenja kalup se razruši. debelostijene čelične odljevke. razvodnikom i ušćima. a jezgra se izbije iz odljevka.Slika 4. U otiske jezgrenih oslonaca u donjaku umeće se jezgra. Za kompenzacju smanjenja volumena odljevka prilikom skrućivanja i hlađenja dodaju se pojila. One ostavljaju u sabijenoj kalupnoj mješavini negativni otisak odljevka. kako odljevak ne bi sadržavao usahline i poroznosti. Pored modela pričvršćen je i uljevni sustav sa čašom. Tijek postupka izrade odljevka ručnim kalupljenjem. postalo je moguće polovice kalupa izrađivati odvojeno. posebno od čelika kada se ne koristi sjajni ugljik. Kalupi naknadno sušeni u pećima ili sušeni zrakom po površini imaju veću čvrstoću od svježih kalupa i koriste se za proizvodnju teških odljevaka. Zbog raznolikosti serija odljevaka 27 . a na drugu modelnu ploču polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u gornjoj polovici kalupa. spustom.12.. Stavlja se gornjak koji se pomoću kopče spaja sa donjakom.11. Pritom je na jednu modelnu ploču pričvršćena polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u donjoj polovici kalupa. Nakon sabijanja kalupne mješavine u gornjaku. Rastaljeni metal uljeva se u neosušeni. Čišćenjem se dobiva bolja kvaliteta površine.

ostali navedeni tipovi strojeva za kalupljenje koriste se uglavnom za sabijanje kalupne mješavine s glinom i tako prvenstveno služe za izradu kalupa. Otkriće modelne ploče bilo je pretpostavka za razvoj strojeva za izradu kalupa. Crno su označeni jezgreni oslonci na modelu (MIV Varaždin). a) b) Slika 4.koje treba proizvesti. e. kalupilice sa zračnim impulsom.13. razvijeni su različiti tipovi strojeva za kalupljenje: treskalice. puhalice. pritiskalice sa membranom. . U ovisnosti o načinu sabijanja kalupne mješavine. streljke. Slika 4. b) moderna impulsna pneumatska kalupilica. pjeskomet i kalupilice izvedene kao kombinacija navedenih. pritiskalice sa više pritisnih ploča.13. Kalupilice. Segmentna modelna ploča i jednodjelna ploča za gornjak i donjak. pritiskalice. razvijene su segmentne modelne ploče sa izmjenjivim segmentima modela odljevaka ili uljevnog sustava. 28 . navedenih slika 4. kalupilice sa strujanjem zraka.12. Glavne operacije koje stroj oj za kalupljenje (kalupilica) mora moći izvesti su: sabijanje kalupne mješavine i razdvajanje polovice kalupa od modelne ploče. Osim puhalice i streljke koje se mogu koristiti i za izradu jezgri od kalupne mješavine sa smolom. a) sa pritisnom pločom.

a pojedini dijelovi linije na slici 4. prikazano je strojno kalupljenje na ručnoj i automatskoj kalupnoj liniji. Slika 4. Slika 4.16.Na slici 4. prikazan je tlocrt automatske kalupne linije.14.15. Na slici 4. Strojno kalupljenje na automatskoj i ručnoj kalupnoj liniji (MIV.15.14. Automatska kalupna linija. Varaždin). 29 .

Varaždin). prikazuje presjek kroz ljevaonicu pješčanog lijeva sa svježom kalupnom mješavinom. Kompletna ljevaonica uključujući pripremu pijeska. 30 . Slika 4. Slika 4.17.17. (MIV.Slika 4.16. Dijelovi automatske kalupne linije.

Fenolne smole očvršćuju pomoću sulfonske kiseline. (Meuselwitz Guss.18. Dodavanje sumporne kiseline povećava brzinu očvršćivanja. tekućeg očvšćivača i katalizatora. Moguća je kombinacija fenolnih i furanskih smola. Slika 4. Vezivni sustav s uretanom sastoji se od izocijanata koji očvršćuje dodatkom poliola na fenolnoj bazi u prisustvu osnovnog katalizatora.1. Veziva furanske smole su kondenzati furfurilnog alkohola i formaldehida (urea modificiranog). Prikladna je za izradu kalupa i velikih jezgri. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme u kojem se mora izvršiti kalupljenje ili punjenje jezgrenika. Kalupna linija za no bake postupak pješčanog lijeva. Katalizatori koji ubrzavaju očvršćivanje su fosforna ili sumporna kiselina. Meuselwitz). a kod regeneriranog pijeska sulfonska kiselina. Slika 4. ručno kalupljenje. sintetske smole. Veliki kalup i jezgra sa furanskim vezivom.19. prikazana je kalupna linija za No bake postupak. a na slici 4. No bake. Treba razlikovati vrijeme koje je na raspolaganju za rad sa kalupnom mješavinom i optimalno vrijeme koje treba proteći prije razdvajanja očvrsnute mješavine od modela ili jezgrenika. 31 . ručno klaupljenje velikih odljevaka.19.18. Na slici 4.2. No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska.4.2.

i 4. vodenog stakla (natrijev silikat). ugljičnim dioksidom (CO2).20. Postupak vodeno staklo-CO2 Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i anorganskog veziva.1. slika 4. U mješavinu se mogu dodati dodaci koji smanjuju upijanje vlage prilikom skladištenja kalupa i jezgri. mješavina očvršćuje propuhivanjem plinom.21. Slika 4.3.20. zbog brzog ciklusa izrade (10-25 s) i ekološke prihvatljivosti. Varaždin) 32 . Iz tog razloga često se ovaj postupak izrade kalupa ili jezgri naziva CO2 postupak. Nedostaci postupka su slaba razrušljivost kalupa i komplicirana regeneracija starog pijeska. Slika 4. CO2 postupak izrade pojedinačnih kalupa i jezgri. a priprema se u mješalici ili ručno. (MIV. Postupak je postao značajan za izradu jezgri.21. Ručno kalupljenje velikih odljevaka CO2 postupkom. te dodaci koji poboljšavaju razrušljivost.4.2. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika.

Mali potlak 0. 4.2. zagrijava se nekoliko sekundi da postane deformabilna. Kalupnik se ispunjava suhim pijeskom bez veziva.1 mm. na koju se zatim nasipa pijesak bez veziva. Zbog prašenja nije pogodan za izradu jezgri. Isključuje se potlak na modelnoj ploči. Plastična folija debljine 0. dovoljan je za tijesno nalijeganje termoplastične folije na konturu modela. formira se uljevna čaša i skida višak pijeska. Donja i gornja polovica kalupa izrađuju se na jednak način i odmah nakon zatvaranja može se izvršiti ulijevanje.5 bar) očvršćuje. Postupak zamrzivanja Za očvršćivanje kalupa koristi se transformacija vode u led. Može se koristiti i za izradu jezgri. slika 4. Kalupnik sa cjevovodom za odsisavanje stavlja se na folijom prekrivenu modelnu ploču. Potlak utječe na nastanak sile trenja između zrnaca pijeska. Osnovni materijal je kvarcni pijesak.2. Kvarcni pijesak može se ponovno upotrijebiti.05 do 0. Ovaj postupak je ograničen na velike kalupe jednostavnog oblika. Nakon hlađenja odljevka vakuum se isključuje. pa se iz ekoloških razloga sve više koristi. kako bi se omogućilo lagano vađenje modela. 4.22.4. Vakuumsko kalupljnje Kod ovog postupka. U tu svrhu kontura modela prekrije se folijom. Potlak u kalupnicima održava se do kraja skrućivanja. Postupak cement-pijesak Cement se koristi kao vezivo u kombinaciji sa ubrzivačima očvršćivanja.3.2. a vezivo voda. Nakon toga navlači se preko modelne ploče. pa tako i pojavu očvršćivanja. a gornja strana pijeska i kalupnik se prekriju drugom folijom.5 bara.4.2.. Postupak ne zahtijeva kemijska veziva. Sve se prekrije gornjom folijom i stvaranjem potlaka (0. 33 . očvršćivanje kalupne mješavine odvija se stvaranjem potlaka.

više od 60 % ljevaonica koristi ovaj postupak postupak za izradu jezgri. 6 Polovica kalupa.1 Model. Još se naziva i Croning postupak prema pronalazaču ovog postupka. Slika 4. 4.22. 3 Naprava za vakuumiranje.5. Školjkasti lijev Školjkasti oljkasti lijev (eng. 7 Usisna cijev. godine u Njemačkoj. Postupak se prvi put pojavljuje 1944. Shell molding.2. Danas se školjkastim lijevom proizvodi širok asortiman odljevaka za sve industrijske grane. 34 . a prvu veću primjenu u ljevaonicama industrijski industrijs razvijenih zemalja ima tijekom 1960-tih tih i 1970-tih. 1970 tih. Također. Maskenformverfahren ili Croning) predstavlja najraniji automatizirani i brzi postupak izrade kalupa i jezgri. vrlo je česta primjena školjkastog lijeva za izradu jezgri. 8 Zračni kanal. njem. 4 Grijača spirala. 5 Folija. Tijek postupka izrade kalupa vakuumskim kalupljenjem. 2 Modelna ploča.

miješanjem pijeska. Najčešći materijal za izradu alata je sivi lijev. no mogu se naći i čelični. ovisno o veličini i konfiguraciji odljevka. prikladne smole s katalizatorom. Redovito im se dodaje i katalizator koji ubrzava očvršćivanje.23. brončani te aluminijski alati. U praksi se puno više koristi postupak oblaganja pijeska smolom čime se dobiva tzv. kao osnovna svojstva školjkastog lijeva mogu se izdvojiti: • • • kalupi i jezgre izrađuju se od pijeska obloženog smolom. Smola obavijena oko zrna pijeska kasnijim se grijanjem u alatima aktivira i veže zrna pijeska u određeni oblik školjke. odnosno. alkidne i poliesterske smole. Alati za izradu školjki Za izradu kalupa i jezgri koriste se isključivo metalni modeli i jezgrenici. oblik kalupa. maziva i dodataka. slika 4. Osnovno svojstvo tih smola je da su termoplastične. Kako se upotrebom ovih smola mogu postići visoke čvrstoće kalupa i jezgre omogućena je proizvodnja šupljih jezgri i tankih kalupa uz visoku točnost dimenzija. Tijekom tog miješanja pješčana se zrnca oblažu tankim slojem smole. maziva i dodataka oblaganjem pijeska smolom. Metalni alati za izradu kalupa su dvodijelni. Kalupna mješavina za školjkasti lijev može se pripremiti na dva načina: • • konvencionalnim suhim miješanjem pijeska. 35 . Maziva se dodaju u kalupnu mješavinu radi lakšeg odvajanja kalupa od metalnog modela te poboljšanja tečenja mješavine. Od umjetnih smola najčešće se koriste formaldehidne. umjetne smole kao veziva. jezgre dobiva se djelovanjem topline. Kalupna mješavina za izradu kalupa sastoji se od kvarcnog pijeska (rijeđe cirkonskog). smole u prahu. kalupi i jezgre vrlo su tankih presjeka. Obloženi pijesak priprema se u mješalici. obloženi pijesak. maziva i aditiva. dok se dodaci dodaju kako bi se postigla glađa površina kalupa i da bi se spriječilo pucanje kalupa. očvršćuju pri povišenoj temperaturi. Za izradu uljevnog sustava uglavnom se koriste isti materijal kao i za alate. tj. Izrađuju se lijevanjem (jednostavniji odljevci) ili strojnom obradom (povećana točnost oblika i dimenzija odljevka). Sastavni dijelovi alata su metalni jezgrenici koji formiraju vanjski oblik školjke te metalne model ploče i metalni modeli koji u školjci ostavljaju otisak odljevka.Školjkastim lijevom izrađuju se kalupi (školjke) jednake debljine od 3 do 10 mm. Dakle.

23.24. Proces izrade školjkastog kalupa prikazan prika je na slici 4. no svi rade na istom principu – stroga kontrola vremena i temperaturnih ciklusa.24. Dk). Metalna modelna ploča. Izrada kalupa Oblikovanje kalupa upa i jezgri za školjkasti lijev je uglavnom strojno. školjkasti kalup s umetnutim metnutim školjkastim jezgrama i odljevci (UG Metal. 36 . Slika 4. Mogu se koristiti različiti tipovi strojeva i različiti stupnjevi automatizacije.Slika 4. 4 Izrada školjkastog kalupa.

a značajke postupka prikazane su u tablici 4.. Spajanje dviju školjki u kalup pomoću metalne stege. 2. Smola se uz zagrijani model aktivira te se zrnca pijeska slijepe i oblikuju čvrstu školjku. Nakon skrućivanja metala razbija se kalup i dobiva se gotov odljevak. 3. Okretanje kutije zajedno s alatom za 180 °. Model se zatim zagrijava na temperaturu 200…230 °C. Odvajanje školjke od modela. Dodatno pečenje radi povećanja čvrstoće. u čeličnu sačmu radi učvršćivanja školjki. Neočvrsnuti pijesak pada na dno kutije.3. 6. Dok je još na zagrijanom modelu. Ulijevanje rastaljenog metala.4. Prednosti i nedostaci školjkastog lijeva. Također. dok na alatu ostaje formirana školjka. Stavljanje kalupa npr. a na isti se način oblikuju i jezgre. 5. Čelična sačma se koristi jer dobro odvodi toplinu. 7. školjka se prenese u posebnu peć zajedno s modelom. a i troškovi proizvodnje su dosta sniženi zbog smanjenja potrebe za čišćenjem i naknadnom obradom odljevaka. 4. Metalni alat se pričvršćuje na limenu kutiju u koju je prethodno stavljen obloženi pijesak. metalne alate je moguće koristiti više puta. pri čemu obloženi pijesak pada na zagrijani model. Prednosti i nedostaci postupka prikazani su u tablici 4.Koraci pri izradi školjkastog kalupa: 1. Tablica 4. Prednosti Nedostaci • • • • • • • glatka površina kalupne šupljine omogućava lakše tečenje rastaljenog metala i bolju kvalitetu površine odljevka visoka dimenzijska točnost mogućnost izrade složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna zbog urušljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na odljevku manja ograničenja s obzirom na oblik odljevka može se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju • • • • skuplji metani alati (modeli i jezgrenici) relativno spor proces nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Iako su za školjkasti lijev potrebna prilično visoka kapitalna ulaganja zbog visoke produktivnosti procesa to se ne smatra velikim nedostatkom. Na ovaj se način proizvode školjkasti kalupi izuzetno dobrih svojstava. Nakon što se postigne tražena debljina školjke kutija i alat se vraćaju u početni položaj.3. 37 .

50 mm stijenke: Količina: 1000 – 1.4.000 38 .000. kao što su dijelovi kućišta i armatura. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi koji zahtijevaju veliku preciznost.Školjkastim postupkom uglavnom se u serijskoj proizvodnji lijevaju željezni i neželjezni odljevci mase 30 g do 200 kg po odljevku. tijela ventila.Ra: 3 . Odljevci većih masa (do 500 kg) lijevaju se u pojedinačnoj proizvodnji. kućišta za hidrauliku. Veličina odljevka: masa: 30 g – 200 kg Materijal: Sivi lijev Nodularni lijev Željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Aluminij i Al-legure Bakar i Cu-legure Nikl i Ni-legure Hrapavost površine . Tablica 4.3 mm Maksimalna debljina 2 . Značajke postupka školjkastog lijeva.6 µm Tolerancije: ± 0. zupčanici itd. bregaste osovine.

3 do 3 kg. Osim što su ga rane civilizacije koristile za izradu zlatnog nakita. a) dio kirurškog instrumenta. 39 .25. često se koristio i za izradu novčića. koji su spremni za ugradnju bez velike naknadne obrade. b) rotori turbina. G-X10 CrNi 18 8. c) različiti strukturni elementi pogonske hidraulike od precipitacijski očvrsnutog nehrđajućeg čelika.4 do 2. optičkoj te u industriji alata. Tada dolazi do masovnih zahtjeva vojne industrije za izradom složenih dijelova vojne opreme. mase 10 g. d) lijevanje prstena od 18 karatnog zlata.2.3 kg.25. Krajem 19.4. stoljeća u SAD-u se koristi za lijevanje nakita i zubala. Primjeri odljevaka. Postupak „izgubljenog modela“ prvi su koristili stari Egipćani za izradu zlatnog nakita prije 5000 godina. slika 4.6. Ni legura. masa 1. Precizni (točni) lijev Precizni lijev je jedan od najstarijih proizvodnih procesa. masa 0. Danas je precizni lijev uglavnom automatiziran i široko je rasprostranjen u automobilskoj. Osnovni principi ovog postupka datiraju još iz antičkog doba. Φ7x54 mm. vojnoj. a) b) c) d) Slika 4. elektrotehničkoj. Značajnija industrijska primjena preciznog lijeva u ljevaonicama industrijski razvijenih zemalja javlja se tek za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Vosak koji se koristi zapravo je mješavina određenih vrsta voskova. Nakon što je oblaganje završeno.26. modeli mogu izraditi strojnom obradom plastičnog materijala. odnosno kalupa. Potrebno je 6-9 slojeva suspenzije i pijeska kako bi se postigla dovoljna debljina školjke.3 MPa. Model se uranjanjem oblaže suspenzijom. Izrada modela Modeli za precizni lijev izrađuju se ubrizgavanjem voska ili polimernog materijala u poseban metalni kalup.6 i 138 MPa. Za proizvodnju odljevaka preciznim lijevom koristi se kalup koji je izrađen tako da se model od lako taljivog materijala obloži vatrostalnim materijalom. dok se gusti vosak ubrizgava pri višim temperaturama i višem tlaku.. Česti su i biljni voskovi. Postupkom preciznog lijeva izrađuju se dijelovi kompliciranog oblika. Ukoliko tlak ubrizgavanja voska nije previsok. pri čemu školjka dodatno očvrsne. Polimerni se materijali ubrizgavaju pri temperaturama od 177 do 260 °C i tlakovima između 27. učvršćuje ga i daje hrapavu površinu na koju lako prianja sljedeći sloj suspenzije. a može sadržavati i antioksidanse i punila. Između svakog uranjanja potrebno je osušiti prethodni sloj te za svaki sljedeći sloj koristiti sve krupnija zrnca pijeska. slika. Za izradu modela najčešće se koristi vosak. Kao sirovina za izradu školjke koristi se suspenzija vatrostalnog keramičkog materijala (silikat. Može se ubrizgavati vosak u tekućem. Temperature ubrizgavanja kreću se između 43 i 77 °C. Kalup za izradu modela obično se izrađuje strojnom obradom ugljičnog čelika. pogotovo za manje serije odljevaka. grozd se ugrije kako bi se uklonio model. aluminijev silikat) u praškastom stanju i vezivne tekućine (etilsilikat ili vodeno staklo). Model se rastali (ili otplini) i iscuri iz kalupa pri temperaturama između 180 i 500 °C. čija bi izrada drugim postupcima bila otežana ili neekonomična. Od polimernih materijala najčešći je polistiren. Na svježe naneseni sloj suspenzije posipa se ljevački pijesak koji se pritom prilijepi. Općenito se tekući vosak ubrizgava pri viši temperaturama i nižem tlaku. odnosno njihova mješavina. kašastom i gustom stanju. Najčešće korišteni voskovi za izradu modela su parafinski vosak i vosak mikrokristalne strukture. 40 .Osnovna karakteristika točnog lijeva je što se odljevci dobivaju lijevanjem u jednokratne kalupe izrađene također pomoću jednokratnih voštanih modela. a predgrijavanje olakšava popunjavanje šupljine rastaljenim metalom. Pijesak podeblja sloj suspenzije. Rjeđe se. smola i modifikatora. mada se mogu koristiti i polimerni materijali. aluminijskih ili bakrenih legura. slika 4. a tlakovi između 275 kPA i 10. Slijedi oblaganje vatrostalnim materijalom kojim se dobiva školjka oko modela. Postupak izrade školjke. Vosak se ubrizgava pri relativno niskim temperaturama i niskim tlakovima. cirkon. završava žarenjem pri 800-1000 °C. uklone se plinovi iz nje. kalup se može izraditi lijevanjem legura niskog tališta.

Većina se modela za grozdove proizvodi tako da se ubrizgavanjem izrade modeli zajedno s ušćem. dok se na grozdu za izradu malih hardverskih dijelova može nalaziti do 100 modela. a) metalni kalup za izradu voštanih modela. dok se u slučaju malih do srednjih odljevaka obavlja ugrozdavanje. c) prvo uranjanje grozda u keramičku suspenziju. prvenstveno zbog uštede na vremenu i materijalu. 41 . e) odljevak (Avalon). b) grozd.Desna Ušće voštanog Ušće odljevka pomična sustava jezgra a) b) c) d) e) Slika 4. Ukoliko se preciznim lijevom proizvode veliki odljevci model je pojedinačne izvedbe. Precizni lijev. Ugrozdavanje je postupak spajanja više istih modela na jedan uljevni sustav što je puno isplativije od pojedinačne izvedbe. Spajanje je uglavnom ručno pomoću električnog lemila. Uljevni sustav (čaška i spust) ubrizgava se posebno za što se uglavnom koristi reciklirani vosak. Naknadno se modeli spajaju s uljevnim sustavom i tako čine grozd. Grozdovi za izradu turbinskih lopatica sadrže od 6 do 30 istih modela. d) zadnji sloj od grubog pijeska.26. Samo se modeli za veće ili kompleksnije dijelove rade po segmentima koji se kasnije spajaju lijepljenjem.

2. Tijekom ponavljanja procesa koriste se sve krupnija zrnca pijeska koja kalupu daju čvrstoću. Posipavanje pijeskom. može biti gravitacijsko.27. 3.27. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev: 1. 6. Proces se ponavlja dok se ne dobije potrebna debljina školjke. Spajanje modela u grozd . 5. ali samo za uljevni sustav. Između svakog uranjanja sloj se mora osušiti. odnosno polimera. U prvom sloju koriste se mala zrnca koja daju glatku površinu odljevka. Uranjanje grozda u keramičku vatrootpornu suspenziju. 8. Odsijecanje odljevaka s grozda. Odstranjeni vosak se skuplja i pročišćuje za ponovno korištenje.Izrada kalupa za precizni lijev Proces izrade kalupa za precizni lijev prikazan je na slici 4. Ulijevanje rastaljenog metala. 4. tlačno ili pomoću vakuuma. Zagrijavanje kalupa radi odstranjivanja voska. 7. Izrada modela. Slici 4. Gotov odljevak. Naizmjenično uranjanje i posipavanje izvodi se više puta. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev.ugrozdavanje. 42 . Čišćenje grozdova s odljevcima. te daljnje zagrijavanje radi povećanja čvrstoće školjke.

Dijelovi koji rade na visokim temperaturama su također česti. prikazane su prednosti i nedostaci preciznog lijeva. Preciznim lijevom proizvode se odljevci manjih dimenzija. Naime. Prednosti i nedostaci preciznog lijeva. Tablica 4. ali kod legura koje se lako lijevaju. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi složene geometrije koji zahtijevaju veliku preciznost. slika 4. a dijelovi su funkcionalniji. što uključuje dijelove za automobilsku. legure magnezija. bakrene legure. zrakoplovnu i vojnu industriju.U tablici 4. Ovim se postupkom mogu lijevati i metali s visokim temperaturama taljenja te metali koji se ne mogu strojno obrađivati (jer dodatna obrada gotovo i nije potrebna). Precizni lijev može se koristiti za lijevanje svih metala. Prednosti • • • • • • • visoka kvaliteta površine odljevka visoka dimenzijska točnost Nedostaci • • • • visoki troškovi za odljevaka relativno spor proces veće dimenzije mogućnost izrade vrlo složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna vosak se može ponovno koristiti primjenjiv za sve materijale koji se mogu lijevati mogućnost lijevanja odljevaka koji se sastoje od više dijelova nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Vrlo je bitno izdvojiti mogućnost izrade vrlo složenih dijelova kao prednost ovog postupka. nehrđajući čelik i alatni čelik.5. Odljevci mogu težiti od nekoliko grama do 35 kg. a ne od puno pojedinačnih komponenata. kao i širok raspon složenosti unutarnjeg oblika odljevka.28. što je uvelike smanjilo troškove izrade. 43 . Uobičajena debljina stijenke odljevaka je oko 1 mm. Rezultat toga je da se većina složenih dijelova sada može izraditi u jednom komadu. preciznim lijevanjem moguće je postići skoro sve stupnjeve složenosti vanjskog oblika.5. mada može biti čak i 0. iako su obično u rasponu od 200 g do oko 8 kg.5 mm. kao što su lopatice turbina ili komponente vatrenog oružja. a najčešće se lijevaju aluminijske legure. željezni lijev.

Dimenzije 1700 X 600 x 1200 mm Slika 4.6.8 – 6. značajke preciznog lijeva. Konstrukcija ploče s instrumentima za Boeing (Tital).1 mm Maksimalna debljina stijenke: 1. Postupak se smatra ekonomičnim ako se lijeva najmanje 50 jednakih odljevaka. prikazane su značajke preciznog lijeva.5 µm Tolerancije: ± 0.6. Tablica 4.Ra: 0.5 – 20 mm Količina: 10 – 1000 kom 44 . U tablici 4.28. Veličina odljevka: masa: 200 g – 35 kg Materijali: Željezni lijev Legirani željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Al i Al-legure Cu i Cu-legure Ni i Ni-legure Hrapavost površine .

Sve veću primjenu u modernoj ljevačkoj proizvodnji nalazi prvenstveno zbog povoljnijeg utjecaja na okoliš u odnosu na klasične postupke pješčanog lijeva (pijesak koji se koristi za izradu kalupa ne sadrži veziva) te mogućnosti izrade vrlo složenih dijelova. Veliki napredak kod lijevanja u pune kalupe postignut je zamjenom vlažnog pijeska suhim kvarcnim pijeskom bez vezivnih sredstava čime su dobiveni odljevci visoke kvalitete površine. pri čemu im se volumen povećava 20 do 50 puta. Odabir polistirena određene gustoće ovisi o metalu koji se lijeva. Polistiren je jeftin materijal. Da bi se iz polistirena mogli izrađivati kvalitetni modeli gustoća mu se mora smanjiti na vrijednosti između 16 i 27 kg/m3.2 do 3 mm i gustoće od 640 kg/m3. polistiren se impregnira pjenilom.2. Za potrebe proizvodnje pjenastih polistirenskih tvorevina. godine kada je H.4. F. za lijevaje čelika: ≤ 17 kg/m3.7. za lijevanje Cu i Cu-legura: 20-21. lako se obrađuje tokarenjem. Tipične vrijednosti gustoće polistirena za određene metale su sljedeće: • • • • za lijevanje Al i Al-legura: 24-27 kg/m3. Daljnjim razvojem ovog postupka pokazalo se da lijevanje u pune kalupe može konkurirati klasičnim postupcima lijevanja u pješčane kalupe. U početku je proces bio limitiran na jednolične i jednostavne odljevke zbog upotrebe ručno proizvedenog polistirena koji je bio loše kvalitete te zbog upotrebe vlažnog pijeska koji je slabo propuštao plinove nastale isparivanjem modela. Postupak lijevanja u pune kalupe prvi se put pojavio 1958. Takav se polistiren zatim ubacuje u zagrijanu komoru gdje se stalnim miješanjem osigurava raspodjela topline kroz čitavu količinu materijala. Lijevanje u pune kalupe Postupak lijevanja u pune kalupe relativno je nov postupak u praksi. 45 . Gustoća ekspandiranog polistirena u sirovom stanju iznosi 640 kg/m3. no ni jedan do danas nije ušao u upotrebu. Pokušavalo se s primjenom nekih drugih materijala za izradu modela. za lijevaje sivog lijeva: ≤ 20 kg/m3. glodanjem i drugim postupcima. Izrada modela i kalupa Za izradu modela kod lijevanja u pune kalupe koristi se ekspandirani polistiren. Odljevak nastaje tako što metal potpuno popuni mjesto gdje se nalazio model. Danas se odljevci lijevani u pune kalupe mogu naći u gotovo svim industrijskim granama.6 kg/m3. Model od polistirena pod utjecajem topline ispari ostavljajući mjesto rastaljenom metalu. Djelovanjem topline polistiren omekšava te dolazi do ekspanzije pentana koji istovremeno uzrokuje i ekspanziju polistirenskih kuglica. najčešće pentanom i dobiva se pjeneći polistiren u obliku tvrdih staklastih kuglica promjera od 0. no još uvijek prednjači automobilska industrija (blok i glava motora) gdje se i prvo počeo koristiti ovaj postupak. Do odgovarajuće se gustoće polistirena dolazi postupkom koji se naziva predpjenjenje. Shroyer patentirao postupak lijevanja pomoću modela od ekspandiranog polistirena postavljenog u vlažni pijesak koji ostaje u kalupu za vrijeme ulijevanja rastaljenog metala. pogotovo u serijskoj proizvodnji.

Dakle. slika 4.29. Nakon izvjesnog vremena (oko 8 sati) dolazi do izjednačavanja tlakova unutar i van granula tj. Zbog ekonomskih razloga često se puta formiraju grozdovi isto kao i kod preciznog lijeva. Nakon spajanja slijedi kontrola gotovog modela i tek nakon kontrole ide se na sljedeći korak u procesu izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe. Valja naglasiti da kod ovog postupka nema potrebe za izradom jezgri. Nakon završetka stabilizacije predpjenjenim polistirenom odgovarajuće gustoće pune se metalni kalupi (imaju oblik modela koji želimo dobiti) u kojima se ponovo odvija druga ekspanzija koja je u osnovi jednaka prvoj. postupak lijepljenja je potpuno automatiziran. Nakon hlađenja otvaraju se kalupi iz kojih se vade kruti modeli željenog oblika i dimenzija. kod ugrozdavanja se isti polistirenski modeli lijepe na zajednički uljevni sustav u grozd. 46 . uobičajeno je izraditi ih iz nekoliko dijelova koji se naknadno lijepe. Modeli za lijevanje u pune kalupe rijetko se rade u jednom komadu. Na taj način polistiren popunjava i poprima oblik metalnog kalupa.29. Slika 4. Uljevni se sustav također izrađuje posebno. Kondenzacijom pentana u ekspandiranim polistirenskim kuglicama dolazi do pojave potlaka koji uzrokuje punjenje kuglica s okolnim zrakom. kao i vanjska. Modeli glava motora od polistirena povezani u grozd (BMW). Dakle. dolazi do stabilizacije koja traje 6 do 12 sati. oblikuje modelom. Bitna razlika je samo u tome što se ova ekspanzija odvija u ograničenom prostoru zbog čega granule prilikom ekspandiranja prvotno popunjavaju međukuglični prostor. U silosima se odvija proces kondenzacije pentana.Na taj način nastaju kuglice potrebne gustoće koje se nakon sušena transportiraju u ventilirajuće silose. Slijedi hlađenje koje je vrlo bitno kako ne bi došlo do naknadne ekspanzije modela zbog zaostalih unutarnjih tlakova u modelu nakon vađenja iz kalupa. te zalijepljeni model bloka motora od više dijelova i odljevak. gotov model se dobiva tek kad se zalijepe svi dijelovi modela i uljevnog sustava u jednu cjelinu. a zatim daljnjom ekspanzijom obavljaju međusobni pritisak tako da dolazi do srašćivanja istih. već se unutarnja geometrija odljevka. Da bi se izbjegle greške spajanja te da bi se zadržala dimenzijska točnost.

Nakon skrućivanja kalup se istresa te se vadi odljevak koji ide dalje na odrezivanje uljevnog sustava i čišćenje.30. isto kao i za jednostavnije odljevke. Osim istresanjem iz kalupa. Ukoliko se radi o grozdu postupak je isti samo što se kod odrezivanja uljevnog sustava odrezuju i odljevci. a robot izvadi odljevak iz kalupnika te ga okreće kako bi sav pijesak. ali nisu uobičajeni. ni metal ne dolazi upravo zbog premaza u kontakt s grubim pijeskom. slika 4. Vatrootporni se premaz može nanositi uranjanjem (najčešće). Tako se za lijevanje neželjeznih legura općenito koriste premazi niže propusnosti nego za lijevanje željeznih legura. Uglavnom je to odrezivanje automatsko.31. Na samom dnu kalupnika prije postavljanja modela nalazi se 25 do 75 mm tog istog pijeska. robot postavlja odljevak na liniju za automatsko uklanjanje uljevnog sustava. Vatrootporni se premazi dijele s obzirom na propusnost koju osiguravaju. osigurava kontroliranu propusnost plinova koji nastaju isparavanjem polistirenskog modela u pijesak. Nakon uklanjanja premaza. Nakon toga robot uranja odljevak očišćen od pijeska u vruću vodu kako bi se otopio premaz kojim je bio premazan model. Na kraju odljevci se još pjeskare ili sačmare. Pijesak kojim se popunjava kalup može se sakupiti i ponovno koristiti. a sam odabir ovisi o metalu koji se lijeva i obliku odljevka. mada se odljevci mogu odrezivati i ručno.Nakon izrade modela. 47 .30. Nakon što se premaz na modelu osuši slijedi njegovo postavljanje u kalupnik. odljevci se mogu vaditi i tako se nakon skrućivanja metala kalupnik opet vibrira (u ovom slučaju da se poništi kompaktnost u kalupu). Drugo. iz svih šupljina u odljevku. Funkcija premaza je dvojaka. Moguće je koristiti i cirkonske i olivinske pijeske. onemogućujući im da dođu u kontakt sa rastaljenim metalom. Prvo. sljedeći je korak nanošenje vatrootpornog premaza na model. Slika 4. Slijedi ulijevanje rastaljenog metala. Za popunjavanje kalupnika koristi se obični suhi kvarcni pijesak bez vezivnih sredstava. ispao van. Nakon postavljanja i centriranja modela nasipava se pijesak dok ne popuni kalupnik. slika 4. Također. Za vrijeme sipanja pijeska kalupnik vibrira kako bi se postigla što bolja kompaktnost kalupa. premazivanjem ili naštrcavanjem. Popunjavanje punog kalupa taljevinom. premaz predstavlja barijeru između glatke površine modela i grube površine pijeska.

Slika 4.31. Robotizirano vađenje odljevka iz kalupa.

Proces izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe prikazan je na slici 4.32.

Slika 4.32. Postupak lijevanja u pune kalupe. Koraci pri izradi kalupa sa jednokratnim isparljivim modelom (puni kalup): 1. Izrada modela i uljevog sustava od ekspandiranog polistirena. 2. Nanošenje vatrootpornog premaza. 3. Postavljanje i centriranje modela u kalupnik. Popunjavanje kalupnika suhim pijeskom bez vezivnih sredstava. Vibriranje da pijesak ispuni šupljine u modelu. 4. Ulijevanje rastaljenog metala. Pod utjecajem topline model ispari ostavljajući mjesto taljevini. Hlađenje i skrućivanje. 5. Istresanje kalupnika. Odrezivanje uljevnog sustava te čišćenje odljevka (pjeskarenje ili sačmarenje). 6. Gotov odljevak.
48

U tablici 4.7. prikazane su prednosti i nadostaci lijevanja u pune kalupe. Tablica 4.7. Prednosti i nedostaci lijevanja u pune kalupe.
Prednosti • izrada kalupa je jednostavnija i brža od izrade pješčanog kalupa jer nisu potrebna dva dijela kalupa na odljevku nema srha nema potrebe za jezgrama model nije potrebno uklanjati iz kalupa dorada često uopće nije potrebna potrebne manje količine pijeska, manje opreme za pripremu pijeska pijesak se može ponovno koristiti (čak 99%, ostalo se izgubi rasipanjem). Regeneracijom se ne onečišćuje okoliš jer pijesak ne sadrži vezivo. visoko automatiziran postupak fleksibilnost procesa prilikom izrade različitih odljevaka i lijevanja različitih metala mogućnost izrade vrlo složenih oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost Nedostaci • ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni modela za svaki odljevak potreban je novi model potrebna kontrola procesa

• • • • • •

• •

• •

• •

U pune kalupe mogu se lijevati željezni i neželjezni metali, no najčešće se lijevaju Al i Al-legure te sivi i nodularni lijev. Tipični odljevci dobiveni lijevanjem u pune kalupe su blokovi i glave motora. Lijevati se mogu različiti odljevci svih veličina. No ipak, za jednostavnije odljevke i pojedinačnu proizvodnju isplativiji je pješčani lijev.

49

4.3. Postupci izrade jezgri Jezgra oblikuje unutarnje konture odljevka, slika 4.33. Od jezgre se zahtjeva: 1. 2. 3. 4. Dimenzijska točnost i toplinska otpornost Otpornost na eroziju prilikom udara taljevine za vrijeme lijevanja Otpornost oblika na tlak taljevine, čvrstoća Razrušljivost nakon ljevanja mora biti zajamčena

Slika 4.33. Funkcija jezgre. a) pješčana jezgra, b) odljevak, c) šupljina u odljevku oblikovana jezgrom. Male serije jezgri mogu se izrađivati ručno u jezgrenicima. Spora ručna izrada jezgri zamjenjena je početkom 19. stoljeća strojnom izradom. Tijekom 20. stoljeća postupci strojne izrade jezgri dalje su razvijani i optimirani. Za manije i veće serije koriste se strojevi za izradu jezgri, sa jednostavnim drvenim i plastičnim, slika 4.8. b), ili složenim metalnim jezgrenicima, slika 4.34. Danas je uobičajen postupak kod kojeg jezgrena mješavina iz spremnika napuni cilindar volumena jezgrenika. Jezgrenik se postavlja ispod cilindra, a stlačeni zrak udarno djeluje na pijesak u cilindru i ubrzava ga u smjeru jezgrenika, što uzrokuje popunjavanje jezgrenika. Daljnje očvršćivanje jezgre ovisi o korištenom vezivu.

Slika 4.34. Metalni jezgrenici za izradu složenih jezgri.
50

Oprema mora biti dobro zabrtvljena. Postupak je pogodniji za serijsku proizvodnju od No bake postupka. vrijeme očvršćivanja jezgre znatno kraće. a) b) c) Slika 4.3.1. pri pojedinačnom kalupljenju.2. kalupljenje. Cold Box pješčane jezgre (EUROKERN.36. slika 4. Slika 4. a) upucavanje jezgrene mješavine.35. b) propuhivanje plinom. su prikazane cold box pješčane jezgre. Na slici 4.1. opisan je u poglavlju 4. Danas se najviše jezgri proizvodi ovim postupkom. Toplina može dodatno ubrzati očvršćivanje.4. No bake postupak izrade jezgri Postupak se koristi i za ručno i strojno kalupljenje.2.3. Kako se očvršćivanje jezgrene mješavine ne odvija na visokim temperaturama jezgrenici mogu biti od drveta ili plastike. 4. jer je zbog djelovanja plina na ubrzanje kemijske reakcije. a može se dovesti izvana ili egzotermnom reakcijom.2.36.35. c) vađenje jezgre iz jezgrenika. Cold box postupak. Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Kalupnom mješavinom koja sadrži višekomponentno vezivo popunjava se jezgrenik. Nedostatak je relativno dugo očvršćivanje jezgrene mješavine. Postupak se koristi za jezgre velikih dimenzija. 51 . Hannover). a zatim se izvodi propuhivanje plinskim reagensom ili katalizatorom koji koji uzrokuje očvršćivanje mješavine ili ubrzava proces očvršćivanja.

Upotreba ovog postupaka je vrlo raširena. Slika 4.38. Školjkaste (Croning) jezgre. Kalupi su lako razrušljivi. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka.38. odvija se u trajanju od 20 do 120 sekundi u jezgreniku predgrijanom na 180 do 340 °C. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. detaljnije je opisan u poglavlju 4. Nakon popunjavanja jezgrenika.4. Nije potrebno dodatno očvršćivanje pečenjem u pećima. Hot Box postupak i primjeri jezgri na furanskoj bazi. Postupak očvršćivanja. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme trajanja. 4.3. Postupak se koristi i za strojno kalupljenje. Kao vezivo upotrebljava se slična kao kod cold box postupka.5.37. Upotreba postupaka je vrlo raširena.3.37. Warm Box postupak Varijanta hot box postupka pri nižim temperaturama zagrijavanja.2. Nema propuhivanja plinom. egzotermna reakcija. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Pojedinačne jezgre i montirani paket za aluminijsku usisnu granu 6-cilindarskog motora sa direktnim ubrizgavanjem. Modeli i jezgrenici moraju biti izrađeni od metala.3. 52 . slika 4. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. Primjeri jezgri prikazani su na slici 4.5. 4. tekuća fenolna ili furanska smola ali sa latentnim kiselim katalizatorom. kao što je otopina amonijeve soli.3. Hot Box postupak Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole. Školjkasti postupak (Croning) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole. Slika 4.4. Jezgre su lako razrušljive.

40. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj. prikazana je na slici 4.1.2.40. Za izradu paketa jezgri. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj. Slika 4. Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Postupak se koristi i za ručno kalupljenje.39. spada u najvažnije postupke izrade jednokratnih kalupa.3. 4.39.4. Nedostatak postupka je teško izbijanje jezgre.3. slika 4.6. 53 . Kalupljenje pomoću jezgri Kalupljenje pomoću jezgri. zajedno sa postupkom sa svježom kalupnom mješavinom i No bake postupkom. Jezgreni paket od šest dijelova za izradu bloka motora od željeznog lijeva (Halberg Guss)..7.3. kao vezivo. koristi se uretan. opisan je u poglavlju 4. Slika 4.

Ručni se kalupi koriste za lijevanje manjih serija jednostavnijih odljevaka. Automatizirani strojevi koriste za velikoserijsku proizvodnju. Centrifugalni lijev pretežno se koristi za proizvodnju cijevi od sivog ili nodularnog lijeva. razni ostali odljevci za automobilsku industriju kao npr. zupčanici.1. poluautomatiziranim strojevima i potpuno automatiziranim strojevima. kućišta projektila. kućišta mjenjača. Upravo se zbog toga kokilni lijev često puta naziva i gravitacijski lijev. kokilnim se lijevom najčešće lijevaju odljevci od legura aluminija i magnezija. glave motora te ostali funkcionalni dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. Princip kokilnog lijevanja. Glavni postupci lijevanja u višekratne kalupe su: gravitacijski kokilni lijev. Kod automatiziranih strojeva provedena je i potpuna 54 . Kokilni lijev može se proizvoditi u ručnim kalupima.1. različite vrste lančanika. Danas se u metalne kalupe gravitacijski mogu lijevati sve najvažnije legure: legure bakra. usisni ventili. ručno je ulijevanje rastaljenog metala te vađenje odljevka iz kalupa. kotači. koji su trebali imati točne dimenzije. cinka i olova. dok se odljevak odvaja od kalupa pomoću uređaja za izbacivanje koji je sastavni dio kalupa. magnezija i cinka. cinka.i protutlačni lijev i tlačni lijev. Ipak. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Lijevanje u stalne kalupe uglavnom se koristi za neželjezne legure mižeg tališta (legure aluminija. kućišta električnih motora. Kod ručnog kalupa otvaranje i zatvaranje kalupa izvodi se ručno. te čelik. dok su sve ostale operacije mehanizirane ili automatizirane.1. aluminija. Ukoliko je serija veća ili su odljevci složenijeg oblika. Kod tih je strojeva ručno samo ulijevanje rastaljenog metala i vađenje odljevka iz kalupa. Kokilni lijev Kokilni lijev je postupak lijevanja kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva djelovanjem gravitacije u metalne kalupe ili kokile. razni odljevci za zrakoplovnu industriju. tvrdi lijev i sivi lijev. 5.5. Lijevanje u metalne kalupe započelo je lijevanjem odljevaka od kositra. magnezija i bakra). slika 5. Uglavnom se lijevaju veće serije odljevaka koje imaju jednaku debljinu stijenke na svim presjecima. Slika 5. klipovi motora. koriste se poluautomatizirani strojevi. nisko. U Njemačkoj se više od pola svih odljevaka od neželjeznih legura proizvodi tlačnim lijevanjem. Kokilnim lijevom lijevaju se kućišta pumpi.

kod tlačnog lijeva kraći su ciklusi proizvodnje te dodatna obrada gotovo i nije potrebna. spusta. Pomična polovica kalupa s izbacivačima na stroju za lijevanje i pripadajući odljevak. Prema točnosti dimenzija. Danas je primjena automatiziranih strojeva uobičajena. vađenje odljevka iz kalupa). tlačnim se lijevom dobivaju kvalitetniji odljevci s manjim odstupanjem dimenzija.3. Uljevni sustav. Uljevni sustav mora biti tako dimenzioniran da omogućuje brzo ispunjavanje kalupa rastaljenim metalom. Ponekad se uljevnom sustavu dodaju i filteri. razvodnika i ušća. Kokilni odljevak s uljevnim sustavom i vrste uljevnih sustava. (KSM Casting. odljevci se mogu usporediti s odljevcima izrađenih postupkom školjkastog ili preciznog lijeva. Za manje serije kompleksnijih odljevaka bolje je odabrati lijev u pune kalupe. Slika 5.. a za kompenzaciju smanjenja volumena odljevka dodaju se pojila. slika 5.3. za izradu odljevaka visoke dimenzijske točnosti te visoke kvalitete površine. Hildesheim) 55 . Kokilni lijev nije primjeren za izradu kompleksnijih odljevaka.2. Uobičajeno je da se takvi odljevci proizvode tlačnim lijevom jer su ukupni troškovi proizvodnje niži. Ukoliko se koristi za izradu kompleksnijih odljevaka tada veličina serije mora biti dovoljno velika da se pokriju visoki troškovi izrade kalupa. Uz to. Slika 5. sastoji se od čaše. slika 5.automatizacija pomoćnih operacija (ulijevanje rastaljenog metala.2. Naime. ulaganje jezgri.

1. slika 5. osobito u automobilskoj industriji.4.Pješčani lijev pred kokilnim ima prednost samo kad se izrađuju vrlo kompleksni odljevci sa složenom geometrijom. 5. U jednom se kalupu može nalaziti više kalupnih šupljina. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. jer osim što se kokilnim lijevom dobiju odljevci kvalitetnije površine i bolje dimenzijske točnosti. Kokila montirana na stroj za lijevanje i pripadajući odljevak. U pokretnoj i nepokretnoj polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine pomoću kojih je određen vanjski dio odljevka. 56 . počeli su se. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. odnosno pokretne ploče stroja po vodilicama pomoću hidrauličke pumpe. Slika 5. Pokretni dio kalupa pričvršćuje se na pokretnu ploču stroja za kokilni lijev. bolja su im i mehanička svojstva. upotrebljavati i složeni višedijelni kalupi. Za oblikovanje unutrašnjosti odljevka koriste se pješčane. slika 5. Tek nakon izvlačenja jezgre dolazi do otvaranja kalupa te izbacivanja odljevka. Metalne jezgre upotrebljavaju se za oblikovanje jednostavnijih šupljina u odljevku. Inače kokilni lijev uvijek prednjači pješčanom. sastoje se od pokretnog i nepokretnog dijela.1. slika 5. Kad se upotrebljavaju metalne jezgre. odnosno otvaranje kalupa ostvareno je dvosmjernim horizontalnim pomicanjem pokretnog dijela kalupa. mora postojati mogućnost njihovog izvlačenja iz kalupa nakon ulijevanja i skrućivanja rastaljenog metala.. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina pokretnog i nepokretnog dijela kalupa. dok se nepokretni dio kalupa pričvršćuje na nepokretnu ploču. Kalupi za kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev su dvodijelni.5.6. metalne ili kombinirane jezgre. Osim dvodijelnih kalupa za lijevanje jednostavnih oblika.4. Zatvaranje.

Kalupi se oblikuju lijevanjem. strojnom obradom i poliranjem. Vrlo je bitno da se za izradu kalupa odabere materijal koji ima potrebnu toplinsku vodljivost i otpornost prema trošenju. slika. Najčešće se takvi kanali postavljaju na razdjelnoj liniji kalupa.6.. Kalupi se najčešće izrađuju od čelika za topli rad ili sivog lijeva odgovarajućeg kemijskog sastava. Često se izrađuju i od grafita. izrađuju još kanali za otplinjavanje i ventilaciju te uljevni sustav. Pješčane jezgre u proizvodnji kokilnog lijeva upotrebljavaju se kada se trebaju postići složeni oblici šupljina u odljevcima. paket pješčanih jezgri. Odabir materijala za izradu kalupa ovisi o materijalu koji se lijeva. Kokilni lijev složenih odljevaka. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači.. osim kalupne šupljine.5. Pomoću kanala za otplinjavanje i ventilaciju omogućava se izlazak zraku i plinovima iz kalupne šupljine prilikom ulijevanja rastaljenog metala. Strojnom obradom i poliranjem postiže se vrlo fina površina i točne dimenzije. Kad se ne bi omogućio izlazak plinova iz kalupne šupljine. Vijek trajanja kalupa iznosi od desetak tisuća do nekoliko stotina tisuća lijevanja. slika . 57 . U novije se vrijeme za izradu kalupa upotrebljavaju i legure aluminija i bakra. U kalupu se. Kokila s metalnom i s pješčanom jezgrom (Grohe). Pješčana se jezgre najčešće nakon ulijevanja i hlađenja istresa iz aluminijskih odljevka pomoću vibracija ili zagrijavanjem na povišenu temperaturu na kojoj dolazi do raspada veziva i jezgra postane sipka. Slika 5. plinovi bi prodrli u odljevak te bi došlo do poroznosti odljevka. ili na mjestima gdje su izbacivači iz kalupa. glava motora s uljevnim sustavom. kokila. a nije moguća upotreba metalnih jezgri. Na taj se način dobivaju složeni i točni oblici šupljina u odljevcima.Slika 5. te se istrese iz kalupa..

umanjenje neposrednog toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup (premaz je izolator). kao što su hrapavost površine.1. Osim toga. Zbog toga kalup nije izložen intenzivnom zagrijavanju. bolja kvaliteta površine odljevka. Premazivanje kalupa Priprema kalupa za ulijevanje rastaljenog metala uključuje njegovo premazivanje. 2. 58 . što mu produžuje radni vijek i smanjuje oštećenja. kontrola tečenja rastaljenog metala. odstupanje od dimenzija. lakše odvajanje odljevka od kalupa.1.1. Prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. proizvode se čvršći odljevci mogućnost lijevanja svih najvažnijih • otežano napajanje odljevka u kalupu legura kratak ciklus izrade odljevaka dugi radni vijek kalupa za lijevanje postupak se može lako mehanizirati i automatizirati • • • • 5. Prednosti • dobra dimenzijska točnost i kvaliteta površine • Nedostaci • jednostavnija geometrija odljevka u odnosu na odljevke u jednokratnim kalupima zbog potrebe otvaranja kalupa brzo skrućivanje zbog ulijevanja u hladni • visoki troškovi izrade kalupa (cijena metalni kalup rezultira sitnijom kokile (20. 4. tj. Kako su premazi izolatori površina kalupa se ne zagrijava na temperaturu rastaljenog metala. pa je time također rjeđa i pojava grešaka na odljevcima. Nanošenjem vatrostalnog premaza na radnu površinu kalupa i metalne jezgre stvara se barijera između rastaljenog metala koji se ulijeva te površine kalupa te jezgre tijekom punjenja kalupa i skrućivanja. već se ona zagrijava na temperaturu koja je puno niža od temperature rastaljenog metala. Nanošenjem takvih premaza postiže se: 1.000 EURO na više) strukturom.2. kontrola brzine hlađenja. prikazane su prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. Premazan je kalup manje toplinski opterećen. Nanošenjem premaza koji imaju znatno manju toplinsku provodnost nego materijal od kojeg je izrađen kalup dolazi do umanjenja toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup zbog čega se kalupu produžuje radni vijek. izrasline. netočnost mjera i oblika. 5. 3. rjeđa su oštećenja površine kalupa.U tablici 5. manji je pad temperature kroz stijenku kalupa te su manja toplinska naprezanja u stijenci kalupa. Tablica 5.

Da bi se postigla optimalna radna temperatura kalupa. dok se radna temperatura kalupa tijekom hlađenja i skrućivanja održava hlađenjem kalupa. toplih pukotina te lijepljenja odljevka za kalup. Premazi se najčešće nanose automatskim prskanjem za vrijeme kad je kalup otvoren. Zagrijavanjem se oštećenje kalupa bitno smanjuje jer nema toplinskog šoka na početku lijevanja rastaljenog metala. Između svakog lijevanja nanosi se samo gornji sloj premaza. odnosno mazivo koje omogućuje lakše odvajanje odljevka od kalupa. ulja ili zraka kroz posebne kanale u stijenkama kalupa. Premazi su suspenzije sitnomljevenih vatrostalnih materijala.1.odljevci su bolje kvalitete jer je punjenje kalupne šupljine ujednačeno. Kalup se može zagrijavati plamenikom ili električnim putem pomoću grijača. temperatura kalupa utječe i na vijek trajanja kalupa. Ako pak se želi ubrzati hlađenje odljevka. To je slučaj kod presjeka najudaljenijih od pojila koji trebaju prvi skrutnuti. dolazi do grešaka na odljevku (hladni zavari. 5. veziva. kalupi se zagrijavaju i hlade. Dakle. odabere se premaz koji ima visoku provodnost te se nanese u manjoj debljini.Ono najvažnije što se postiže nanošenjem premaza je kontrola brzine hlađenja odljevka na svim presjecima jer se tako može utjecati i na tijek i na smjer skrućivanja. nestaljeno područje). nedolivenost. Hlađenje kalupa obavlja se cirkulacijom vode. Takvim nanošenjem premaza dobiva se usmjereno skrućivanje prema pojilu. Pri previsokim temperaturama kalupa produžava se vrijeme skrućivanja odljevka što pogoduje stvaranju šupljina zbog skupljanja materijala pa odljevci imaju lošija mehanička svojstva i lošiju kvalitetu površine. Zagrijavanje kalupa također utječe i na kvalitetu odljevka . kalup je spreman za upotrebu. Optimalna radna temperatura kalupa je ona koja omogućuje proizvodnju kvalitetnih odljevaka uz minimalan škart u najkraćem mogućem vremenu te uz minimalno oštećenje kalupa. Temperatura kalupa Vrlo bitan parametar za dobivanje kvalitetnih odljevaka je temperatura kalupa. Ako je temperatura kalupa preniska. odljevak se ne lijepi za kalup te ne dolazi do grešaka na odljevcima. što osigurava željeni red skrućivanja odljevka. Prebrzo trošenje kalupa može uzrokovati i previsoka temperatura kalupa. Takav se premaz nanosi najčešće u pojilu i oko pojila. hlađenjem se može ujednačiti temperatura kalupa u svim presjecima. Oštećenje kalupa te njegovo prebrzo trošenje najčešće je prouzročeno naglim i neravnomjernim zagrijavanjem kalupa. On se koristi sve dok ne dođe do oštećenja premaza na kalupu. 59 . Ako se želi sporije ohlađivanje. Nakon što je nanesen premaz.3. prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se zagrijava na određenu radnu temperaturu. Nadalje. Hlađenjem se sprječava zagrijavanje kalupa iznad optimalne radne temperature zbog čega se produžuje radni vijek kalupa te se skraćuje vrijeme skrućivanja odljevaka (skraćuju su i ciklusi lijevanja). nanosi se deblji sloj premaza s manjom toplinskom provodnošću. Osim na kvalitetu odljevaka. vode i dodataka za bolje prianjanje na unutarnju površinu kalupa. popunjavanje kalupa je ograničeno zbog čega najčešće dolazi do usahlina. odnosno može se regulirati brzina skrućivanja odljevka. Tada se kalup prestaje koristiti sve dok se ne nanese novi sloj premaza.

Otvaranje kalupa i izbacivanje odljevka. 7. 60 . Jedan kalup može imati više kalupnih šupljina.rastaljeni metal određene temperature ulijevanja. 4. Nakon otvaranja kalupa izbacivači se aktiviraju te izbacuju odljevak iz kalupa. Proizvodni koraci kod kokilnog lijeva. Dodatna obrada. kalup se otvara. Ulaganje jezgri . Priprema kalupa .jezgre mogu biti pješčane ili metalne. Slijedi vađenje odljevka iz kalupa. 3.kalup je potrebno prethodno zagrijati na temperaturu od 150 do 260 (350)° C. slika 5. Zatvaranje kalupa – kalup se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela. uključuje odvajanje uljevnog sustava. sporo se ulijeva u kalup preko čaše ili spusta na vrhu kalupa. Hlađenje i skrućivanje odljevka. Metal teče kroz sustav razvodnika i ušća i ulazi u kalupne šupljine. 5. 6. nakon što je odljevak skrutnuo. Ulijevanje rastaljenog metala .Koraci kokilnog lijevanja.7. kako bi se omogućilo bolje tečenje rastaljenog metala te kako bi se izbjegle greške na odljevku.: 1. Pješčane jezgre se ulažu prije zatvaranja kalupa. Prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se mora zatvoriti i potrebnom silom osigurati od otvaranja.7. odvija se u zatvorenom kalupu. Slika 5. skidanje srha sa linije dijeljenja te ostalih grešaka na odljevku. Zatim se na površinu kalupne šupljine nanosi završni premaz kako bi se olakšalo odvajanje odljevka od kalupa i kako bi se kalupu produljio vijek trajanja. 2. a metalne poslije.

8. odljevci od aluminijskih legura.9. oblika i debljina. Lijevanje pod tlakom primjenjuje se u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Slika 5. dok se čelik tlačno lijeva samo u posebnim slučajevima.2. Prve legure za tlačni lijev bile su različite kombinacija kositra i olova. Tlačni lijev Tlačni lijev je postupak kod kojeg se rastaljeni metal pod visokim tlakom uvodi u stalni kalup. poboljšanje kvalitete odljevaka i sniženje cijene gotovog proizvoda. ali je ipak najraširenija primjena tlačnih odljevaka u automobilskoj industriji. slika 5. bakra. i 5. ali sve više nosači i dijelovi karoserije automobila. zupčanici. stoljeća razvojem legura cinka i aluminija. stoljeća. Tlačni lijev. Najraniji primjerci odljevaka lijevanih pod tlakom pojavljuju se sredinom 19. postojani i dimenzijski precizni. koji su čvrsti. Ubrzo se počinju tlačno lijevati i legure magnezija i bakra te mnoge novije legure koje se i danas koriste. radijatori. Željezne legure nisu našle širu primjenu. kovanice. ali njihova upotreba opada početkom 20.5. Najčešće se lijevaju legure aluminija. kućišta statora elektromotora. Tipični odljevci su blokovi i drugi dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. Lijevaju se odljevci različitih dimenzija. magnezija i cinka.8. (Honsel) 61 . Danas se odljevci proizvedeni postupkom tlačnog lijevana primjenjuju u gotovo svim granama industrije. Proces je često puta automatiziran što omogućuje povećanje produktivnosti.

Nakon hlađenja odljevka kalup se otvara i odljevak se pomoću izbacivača odvaja od kalupa i odgovarajućim alatom vadi iz njega. odljevci od magnezijskih legura.1. Specijalizirani strojevi za lijevanje malih odljevaka. Bočna vrata. Općenito se koristi za lijevanje odljevaka manjih dimenzija i masa (od nekoliko grama do 25 kg).10.11. Specifičnost ovog procesa je to što su tlačna komora i klip vertikalno uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. 62 . debljina stjenke 2-2.Slika 5. sustav za lijevanje pod tlakom sastoji se još od tlačnog klipa. materijal MgAl6Mn. i 5.5 kg (Honsel). Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s toplom komorom koristi se za lijevanje metala niskog tališta: magnezija. 5.2. izbacivača i metalnih jezgri. u nekoliko milisekundi popuni se čitav kalup. Postupak tlačnog lijevanja Za lijevanje pod tlakom upotrebljavaju se specijalni strojevi na koje se učvrste metalni kalupi.5 mm. Tlačni lijev.9. olova i kositra. Sila tlaka prenosi se hidrauličkim sredstvom s visokotlačnih pumpi na pogonski klip koji s tlačnim klipom čini jednu cjelinu. patentnog zatvarača. Komora je s jedne strane zatvoren pomičnim tlačnim klipom. Zbog visokih brzina ubrizgavanja rastaljenog metala u kalup punjenje kalupa odvija se u vrlo kratkom vremenu. Na drugoj se strani komore nalazi uljevni sustav koji rastaljeni metal vodi u kalup. masa 3. mogu raditi s puno većim ciklusima lijevanja.12. Lijevanje u kalup odvija se preko tlačne komore u koji se dovodi rastaljeni metal. cinka.35 MPa. Ciklus lijevanja se ponavlja zatvaranjem kalupa za ponovno lijevanje odljevaka. Lijeva se pod tlakom od 7 . tlačne komore. slika 5. To je visoko automatizirani proces s brzinom rada od 50 . npr. Kretanjem tlačnog klipa u komori potiskuje se rastaljeni metal visokim tlakom u kalupnu šupljinu.500 ciklusa lijevanja na sat. Osim kalupa. slika 5.

a obično je izrađena od željeznog lijeva. Stoga se mogu lijevati samo legure koje imaju nisko talište i ne otapaju materijal s kojim su u dodiru. Sustav za lijevanje s toplom komorom Sustav za tlačno lijevanje s toplom komorom sastoji se od peći s taljevinom. temperatura im je približno jednaka temperaturi rastaljenog metala. Kod jedne izvedbe peć ujedno i tali metal u loncu. dok se pomakom prema dolje taj rastaljeni metal mora ubrizgati kroz spojnu cijev i mlaznicu u kalupnu šupljinu.Slika 5. kao što su legure cinka i magnezija. Aluminij i njegove legure otapaju čelične komponente sustava za ubrizgavanje i stoga se ne mogu lijevati ovi postupkom. klip i komora uvijek se izrađuju na način da ih se može lako i jednostavno zamijeniti novim dijelom u slučaju oštećenja. nitriranog legiranog čelika i alatnog čelika za rad na povišenim temperaturama. tlačne komore i kalupa. a sam lonac u kojem se nalazi rastaljeni metal je keramički. Obično se za izradu komore i tlačnog klipa koriste alatni i nehrđajući čelici. Kako su komora. npr. odljevci od cinkovih legura. dok se kod druge već rastaljeni metal ulijeva u lonac te se u njemu održava na određenoj temperaturi. Sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala sastoji se od hidraulički pokretanog tlačnog klipa te komore i spojne cijevi. Međusobni položaj komore i klipa mora biti takav da se pomakom klipa prema gore omogući punjenje komore rastaljenim metalom. Mlaznica omogućuje precizno popunjavanje kalupne šupljine. 63 . Tlačni lijev s toplom komorom. Spojna cijev je oblika koji omogućuje nesmetan protok rastaljenom metalu koji je ubrizgan visokom brzinom. tlačni klip i spojna cijev uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. Spojna cijev. Za održavanje rastaljenog metala na određenoj temperaturi koriste se plinski i električni grijači. Postoje dvije izvedbe peći. Spojna cijev je ugrijana na temperaturu koja onemogućuje skrućivanje rastaljenog metala u njoj.10. Sustav za ubrizgavanje uronjen je u taljevinu. Mlaznica također mora biti grijana. a izrađuje se od materijala koji su otporni na trošenje. sustava za ubrizgavanje.

c) Nepomična polovica kalupa. i) Peć. h) Lonac. PUNJENJE KALUPA Slika 5. d) Cilindar.11. Nakon skrućivanja odljevka izvlači se metalna jezgra (ako je ima). Nakon što se odljevak izvadi iz kalupa slaže se na palete gdje se hladi na okolnu temperaturu.Proces tlačnog lijevanja s toplom komorom prikazan je na slici 5. Komora je ispunjena rastaljenim metalom. g) Sustav za ubrizgavanje. 2. Klip se vraća u početni položaj što omogućuje ponovno punjenje cilindra rastaljenim metalom. e) Klip za tlačenje. Kalup se otvara. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom se sljedeći: 1. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi iz kalupa te se stavlja na radni stol. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. b) Pomična polovica kalupa. j) Spojna cijev. a tlačni klip se nalazi u početnom položaju. a) Kalupna šupljina. Kalup je zatvoren. Pomakom klipa prema dolje povećava se tlak u komori i rastaljeni se metal iz komore kroz spojnu cijev i grijanu mlaznicu ubrizgava u kalupnu šupljinu.11. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. k) Grijana mlaznica. f) Tlačna komora. 64 . Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. 3. Tlak se u kalupnoj šupljini održava sve dok se odljevak ne skrutne.

U ljevaonicama je puno češća primjena strojeva s horizontalnom hladnom komorom. slika 5. kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom. Slika 5. klip i kalup. slika 5. a ponekad se lijevaju i neke željezne legure. Tlačni lijev s hladnom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom se koristi za lijevanje legura koje imaju više temperature taljenja.2. Dakle. za razliku od tlačnog lijevanja s toplom komorom gdje su komora i klip u stalnom dodiru s rastaljenim metalom uslijed čega se zagriju na istu temperaturu kao i on.8. Broj lijevanja iznosi 50 do 150 odljevaka na sat. Za izradu komore i klipa koriste se alatni i nehrđajući čelici. 65 . Rastaljeni metal proizvodi se u peći za taljenje i prenosi loncem do peći za održavanje i regulaciju uljevne temperature taljevine. Razlikuju se strojevi s horizontalnom i vertikalnom komorom. od malih konektora do blokova motora i kućišta mjenjača. Lijeva se pod tlakom od 14 . magnezija i bakra. Osnovni dijelovi sustava za tlačni lijev s hladnom komorom su komora. komora i klip izloženi su rastaljenom metalu samo kratko vrijeme tijekom ulijevanja te se zbog takve izvedbe mogu lijevati i legure višeg tališta. Često su izvedeni i s posebnih sustavom za hlađenje da bi se izbjeglo njihovo pregrijavanje. Mogu se lijevati odljevci svih veličina.12. prvenstveno aluminija.5. osim što se zagriju prijelazom topline od rastaljenog metala tijekom ulijevanja.9.140 MPa. i 5. Kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom peć s rastaljenim metalom nalazi se izvan stroja.12.2. Komora i klip nisu posebno grijani tijekom procesa lijevanja. Odatle se rastaljeni metal ručno ili automatizirano pomoću ljevačke žlice ili češće pomoću automatiziranog dozatora ulijeva u komoru. Stroj za tlačno lijevanje s hladnom komorom.

slika 5. Koraci pri tlačnom lijevanju s hladnom komorom. Nakon ulijevanja rastaljenog metala klip tlači rastaljeni metal u kalupnu šupljinu. a tlačni klip nalazi se u početnom položaju. traje ~0. U tom trenutku kalup je zatvoren. 2. U horizontalnu tlačnu komoru rastaljeni metal ulijeva se gravitacijski ljevačkom žlicom ili pomoću dozirnog uređaja.1-0. Koraci pri tlačnom lijevanju s horizontalnom hladnom komorom su sljedeći: 1.: prva faza je popunjavanje komore i dovođenje rastaljenog metala do ulaza u kalup (spora faza .13. nego se odvija u tri faze.14. traje ~2 s) druga faza je popunjavanje kalupne šupljine (brza faza – klip velikom brzinom ubrizgava rastaljeni metal u kalupnu šupljinu.2 s) treća faza je povišenje tlaka u već popunjenom kalupu (tlak se u kalupu poveća nekoliko puta.Proces tlačnog lijevanja s horizontalnom hladnom komorom prikazan je na slici 5. Slika 5. Kretanje klipa nije ravnomjerno.13. traje nekoliko milisekundi) dok odljevak ne skrutne 66 .brzina klipa je mala i postepeno raste.

Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. Slika 5. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. Klip se vraća su početni položaj. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi se iz kalupa te ide na daljnju obradu.Slika 5.15.15. Slika 5. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. Stanica za tlačni lijev s robotom koji vadi odljevke. prikazuje odljevak bloka motora s uljevnim sustavom i nakon naknadne obrade. Nakon skrućivanja odljevka dolazi do izvlačenja metalne jezgre. Tlačno lijevanje obično se izvodi u automatiziranim stanicama za tlačni lijev.14. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. Krivulja kretanja klipa. slika 5. Slijedi otvaranje kalupa.16. 67 . 3. koja se isto može robotizirati.

je u trajanju ciklusa lijevanja.16. 5. Postavljanjem pokretnog dijela kalupa na pokretnu. Dva su razloga tome. slika 5. a time automatski i vrijeme jednog ciklusa lijevanja. Osnovna razlika između tlačnog lijevanja s toplom i hladnom komorom. osim načina ubrizgavana rastaljenog metala. legure koje se lijevaju s toplom komorom imaju niže temperature tališta nego što imaju legure za lijevanje s hladnom komorom. što znači da će i vrijeme skrućivanja biti kraće.17. najčešće visokolegirani alatni čelici za topli rad. nakon naknadne obrade. Blok motora s uljevnim sustavom i spreman za ugradnju. Kalupi za tlačni lijev Kalupi za tlačni lijev s toplom komorom i tlačni lijev s hladnom komorom su u principu jednaki.Odljevak sa uljevnim sustavom Slika 5. a drugi je nepokretan.3. Kod hladne komore.2. Općenito su ciklusi lijevanja s toplom komori kraći. U pokretnoj i nepokretnoj 68 . u peći se uvijek nalazi količina rastaljenog metala četiri puta veća nego što je potrebna za jednosatni neprekinuti rad. Kalup je najčešće složene konstrukcije što omogućuje proizvodnju odljevaka kompleksnih oblika s visokim stupnjem točnosti dimenzija. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. Svaki je sastavljen od većeg broja međusobno povezanih elemenata. a nepokretnog na nepokretnu ploču stroja osigurano je zatvaranje i otvaranje kalupa te izbacivanje odljevka. Za izradu kalupa koriste se materijali otporni na toplinu i trošenje. Obično se sastoji od dva dijela koji se montiraju na ploče stroja za tlačno lijevanje. Odnosno. Jedan je dio kalupa pokretan. sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala radi tako da se završetkom prethodnog ciklusa cilindar već počinje puniti s rastaljenim metalom za sljedeće ubrizgavanje. nakon završetka svakog ciklusa nova se količina rastaljenog metala mora dopremiti do komore (žlicom ili dozatorom) što zahtijeva dodatno vrijeme. Prvo. Drugo.

Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina u pokretnom i nepokretnom dijelu kalupa. čime se bitno povećava produktivnost te kvaliteta odljevka. Kalupi. Općenito. prikazan je tlocrt ljevaonice tlačnog lijeva. Na slici 5. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. U masovnoj proizvodnji velikih i složenih odljevaka upotrebljavaju se kalupi od više dijelova. vađenja odljevka iz kalupa. skidanje srha s linije dijeljenja. ali s jednom kalupnom šupljinom. kontrole gotovog odljevka i skladištenje. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. dok je druga polovica ravna ploča. bez potrebe za promjenom cijelog kalupa. u jednom se kalupu može odliti nekoliko desetaka tisuća odljevaka. Kalupi se najčešće izrađuju modularno. Kalupi se razlikuju ovisno o veličini serije. Za pojedinačnu proizvodnju kalupi su jednostavne konstrukcije s jednom kalupnom šupljinom. a) b) Slika 5. 69 . a)Posuda za ulje kamionskog motora i kalup za tlačni lijev (Alatnica Haerer). odvajanje uljevnog sustava. Ovisno o obliku odljevka. Za lijevanje manjih odljevaka u serijskoj i masovnoj proizvodnji koriste se kalupi s više kalupnih šupljina u jednom kalupu ili je kalup izveden tako da se u jednoj kalupnoj šupljini na isti uljevni sustav poveže više odljevaka. premazivanja (prskanja) kalupa – za strojeve s hladnom komorom.18.polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine koje imaju oblik budućeg odljevka. U kalupu se osim kalupne šupljine nalazi uljevni sustav te kanali za otplinjavanje i ventilaciju.17. Osim lijevanja proizvodnja odljevaka tlačnim postupkom uključuje pomoćne operacije poput doziranja rastaljenog metala. b) poklopac. kalupna šupljina može biti u samo jednoj polovici kalupa. Kompletan proces proizvodnje odljevaka danas je potpuno automatiziran i obavlja se pomoću robota. tako se u slučaju oštećenja jednog dijela kalupa on lako zamjenjuje novim dijelom.

Slika 5.2.18. Prednosti i nedostaci tlačnog lijeva. prikazane su prednosti i nedostaci tlačnog lijeva. Ljevaonica tlačnog lijeva.3.6 . Tablica 5.8 mm) zbog brzog hlađenja formira se struktura sa sitnim zrnom te visoke čvrstoće dugi radni vijek kalupa za lijevanje lako odvajanje uljevnog sustava Nedostaci • • • općenito ograničeno na metale nižeg tališta geometrija (oblik) odljevka mora omogućiti izbacivanje iz kalupne šupljine potrebna visoka ulaganja u opremu 70 .2. Prednosti • • • • • • • • visoka produktivnost odljevci glatke i čiste površine visoka točnost oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost mogućnost lijevanja tankostijenih odljevaka (0. U tablici 5.

Strojevi za niskotlačni lijev Za niskotlačni lijev koriste se poluautomatizirani ili potpuno automatizirani strojevi. mase od 5 do 100 kg. cinka te željezni lijev.19. Odljevci su dobrih mehaničkih svojstava i glatke površine.20.19.3. slika 5. KOKILA IZBACIVAČ GRIJAČ DOVODNA CIJEV INDUKCIJSKA ZAVOJNICA TALJEVINA LONAC Slika 5. Ovim se postupkom najčešće lijevaju legure aluminija i magnezija za automobilsku industriju te pneumatske i hidrauličke uređaje. dijelovi automobilskih ovjesa. kućišta. glave motora. Slika 5. 71 . blokovi motora. je postupak kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva u kalup pod tlakom od približno jednog bara. Osnovni dijelovi stroja su elektrootporna ili indukcijska peć s loncem za taljenje metala koja se nalazi u hermetički zatvorenom kućištu (ili varijanta s peći za održavanje temperature). klipovi. Niskotlačni lijev Niskotlačni lijev. slika 5.5. hidrauličkog uređaja za vertikalno otvaranje i zatvaranje kalupa. cijevi za dovod rastaljenog metala te kalupa koji se nalazi iznad peći za taljenje. Stanica za niskotlačni lijev i sustavom za izmjenu peći (Kurtz) i skrućena felga u kalupu prije vađenja (BBS). Ovim se postupkom lijevaju felge. Niskotlačni lijev..20. Niskotlačnim lijevom mogu se još lijevati legure bakra.

koji je najniža točka kalupne šupljine prema gore. Uz to.Kalup se sastoji od pomičnog (gornjeg) i nepomičnog (donjeg) dijela koji su pričvršćeni na pomičnu. Zbog takvog skrućivanja dobiva se sitnozrnata mikrostruktura te se postižu bolja mehanička svojstva odljevka. Kako nema pojila. Zbog takvog se načina punjenja u gornjem dijelu kalupne šupljine moraju obavezno nalaziti otvori za izlaz zraka. Zbog toga nema nikakvog utjecaja atmosfere (npr.: 1. hlađenjem vodom (zrakom) doprinosi se skraćenju trajanja ciklusa lijevanja. U hermetički zatvoren lonac dovodi se plin pod tlakom od 0. odljevak se puni kroz samo jednu ulaznu točku koja je povezana sa cijevi za dovod rastaljenog metala. Uljevni sustav za niskotlačni lijev sastoji se samo od uljevka. vrlo je bitno postaviti uljevak tako da on posljednji skrućuje. Kalup je potpuno popunjen. te se tijekom takvog punjenja zrak iz kalupne šupljine potiskuje prema gore. a ujedno i pomičnog dijela kalupa je vertikalno. Za izradu tih cijevi danas se koriste visokočvrsti vatrootporni materijali. otvori za izlaz zraka mogu se postaviti i na drugim mjestima u kalupu. a kako se kalup polagano popunjava odozdo ne nastaju turbulencije. 2. Kalupi se prije lijevanja. Zatvaranje kalupa. Tlak doseže svoju maksimalnu vrijednost od 1 bar i zadržava se sve dok odljevak potpuno ne skrutne. Ti se kalupi redovito hlade vodom (češće) ili zrakom. 3. Bitno je naglasiti da se kalupna šupljina puni od uljevka. Za izradu kalupa najčešće se koriste alatni čelici ili željezni lijev. U samom kalupu izrađeni su kanali za hlađenje vodom pomoću kojih se osigurava brzo i usmjereno skrućivanje. Dovodna cijev se zbog istrošenosti mora mijenjati svakih nekoliko tjedana. oksidacije) na rastaljeni metal tijekom čitavog procesa lijevanja. Cijev za dovod rastaljenog metala uronjena je u lonac.5 bara koji uzrokuje podizanje rastaljenog metala kroz cijev za dovod i njegovo ulijevanje u zatvoreni kalup. Zato je ovim postupkom moguće dobiti vrlo kvalitetne odljevke. Pomicanjem prema dolje omogućuje se ulijevanje. Od gornjeg se dijela kalupa odvaja pomoću izbacivača te se zatim ručno ili pomoću robota vadi iz kalupa. dok se pomicanjem prema gore omogućuje vađenje skrutnutog odljevka.21. Kretanje pomične ploče. 72 .2 do 0. Time je omogućeno održavanje kalupa punim te nadoknađivanje skupljanja metala iz dovodne cijevi. koje bi mogle zarobiti plinove iz atmosfere. odnosno nepomičnu ploču stroja. Ukoliko to zahtijeva geometrija odljevka. 5. Zbog neposrednog kontakta uljevka i dovodne cijevi skupljanje metala nadoknađuje se rastaljenim metalom iz lonca. slika 5. Vađenje odljevka iz kalupa pomoću robota ili istresne platforme. osobito aluminija moraju prskati premazima da bi se spriječilo lijepljenje odljevka na stjenke kalupa. Otvaranje kalupa. Postupak niskotlačnog lijevanja Koraci pri niskotlačnom lijevanju su sljedeći. 4. Naime. Kalup je napravljen tako da se odljevak nakon otvaranja kalupa zadrži u gornjem dijelu kalupa. Često su takvi otvori povezani s izbacivačima. Prestankom djelovanja tlaka u kalupu i peći rastaljeni metal iz cijevi vraća se u lonac. Odvajanje odljevka pomoću izbacivača od pokretne polovice kalupa.

nema pojave turbulencija prilikom punjenja kalupne šupljine pa je ovaj postupak iznimno povoljan za lijevanje Al. 73 .22. Prednosti postupka niskotlačnog lijeva su: • • • • • znatno smanjeni gubici materijala i energije nisu potrebna pojila.Slika 5.i Mg.21.legura dobivanje odljevaka vrlo dobrih mehaničkih svojstava minimalna naknadna obrada odljevaka. slika 5. a uljevni sustav je bitno manjih dimenzija. Koraci pri niskotlačnom lijevanju.

Usporedba gravitacijskog kokilnog lijeva i niskotlačnog lijeva na primjeru kućišta kompresora.22. Smanjenje mase odljevka sa priljevcima od 21. Za izradu šupljina u odljevku koriste se jezgre. tlak t napajanja može biti veći nego kod niskotlačnog lijevanja. ali su troškovi izrade veći.3 kg (iskoristivost taljevine 54%) na 12. Zbog tlaka u kalupu. kako bi rastaljeni metal mogao popuniti kalup. slika 5. Dobiva se još manja poroznost i bolja mikrostruktura odljevka. Osim metalnih.Slika 5. usmjereno skrućivanje. 74 .23. Isto tako mogu se koristiti i pješčani kalupi ili kalupi izrađeni od jezgrenih paketa. a kvaliteta odljevaka još bolja.2 kg (iskoristivost taljevine 92%) (Kurtz). Iz svega navedenog proizlaze glavne značajke postupka: • • • kontrolirano popunjavanje kalupa. Slika 5. 5. Na taj način još je manja mogućnost nastanka turbulencija. koji mora biti niži od tlaka u peći. Niskotlačno lijevana aluminijska konzola u pješčanom kalupu (naprijed) sa stjenkama približno jednakim kao kod tlačnog lijeva (iza) i zato nekoliko grama teža.4.23. zbog niskih tlakova t punjenja rastaljenog metala mogu se koristiti i pješčane jezgre. Protutlačni lijev Protutlačni lijev je varijanta niskotlačnog lijeva sa određenim pretlakom u kalupu (4 do 5 bara). visoka ekonomičnost.

75 . kositra. magnezija. U novije novije vrijeme tim se postupkom lijevaju složeniji odljevci s manjim asimetričnostima. horizontalna ili nagnuta pod kutom od 3 . Centrifugalno se mogu lijevati gotovo svi metali – ugljični čelik. sivi lijev. kobalta i titana. Os vrtnje kalupa može biti vertikalna. Specifičnost odljevaka proizvedenih centrifugalnim lijevom je to što imaju jednaka svojstva u svim smjerovima. Na ovaj se način lijevaju vodovodne cijevi. Pri centrifugalnom se lijevanju rastaljeni metal ulijeva u metalni kalup koji rotira dok do ne završi skrućivanje taljevine. košuljice cilindara za motore s unutarnjim izgaranjem. ozubljena kola. Centrifugalni lijev Centrifugalni lijev patentiran je početkom 19. cijevi od nodularnog lijeva i košuljice cilindra kamionskih motora. plinskih poroznosti i nemetalnih uključaka. stoljeća. staklo. Centrifugalno lijevani lijevani odljevci. aluminija. Zbog toga oblik i kristalna struktura odljevka ovise o zajedničkom djelovanju tih sila. ovaj se postupak šire primjenjuje u praksi proizvodnje izvodnje odljevaka od 1920-tih 1920 godina. Za vrijeme ulijevanja taljevine evine i skrućivanja odljevka. Klasični postupak centrifugalnog lijevanja koristi se za izradu cilindričnih rotacijskih simetričnih šupljih dijelova. kao i odljevci kod kojih je potrebna zbijena struktura. legure aluminija. Međutim. bakra.24. na rastaljeni metal istovremeno djeluju sila teža i centrifugalna sila.5. Slika 5. najčešće se lijevaju legure bakra. aluminija. keramika. klizni ležajevi.24.5. bez usahlina. odnosno svaki materijal koji se može prevesti u tekuće ili kašasto stanje. lijev Osim metala centrifugalno se mogu ogu lijevati nemetali. npr. cinka.5° prema horizontali. Centrifugalna sila iskorištava se za: utiskivanje rastaljenog metala met u kalupnu šupljinu za oblikovanje paraboloidne ili cilindrične slobodne površine rastaljenog metala. te sivi lijev. kao i puni dijelovi. nehrđajući čelik. nikla. slika 5. legirani čelik. nodularni lijev. Ipak. polimeri.

slika 5. slika 5.Postupak centrifugalnog lijevanja Centrifugalni se lijev često naziva tekućim otkivkom.25. b) vertikalna os rotacije sa jezgrom. Značajke centrifugalnog lijeva: zbog djelovanja centrifugalne sile odljevci imaju sitnozrnatu mikrostrukturu. Slika 5. zbog čega su odljevci bez pukotina.25. a) i c) horizontalna os rotacije. gdje poprima oblik kalupa i skrućuje. više su gustoće te su im poboljšana mehanička svojstva za vrijeme rotacije kalupa teže čestice putuju prema površini kalupa istiskujući lakše okside i nečistoće prema središnjoj osi. Varijante centrifugalnog lijevanja s metalnim kalupom bez hlađenja. - Uređaji za centrifugalni lijev Uređaj za centrifugalni lijev mora biti izveden tako da se pomoću njega može izvesti šest operacija vrlo precizno i s višestrukim ponavljanjem. 76 . dok vanjska ne mora biti cilindrična. zbog toga što se prilikom ulijevanja rastaljeni metal doslovno kuje zbog visokog tlaka uzrokovanog centrifugalnom silom. Odljevci će uvijek imati cilindričnu unutarnju površinu. Tijekom centrifugalnog lijevanja metalni se kalup okreće oko svoje osi velikom brzinom (n= 500 . plinskih mjehura i poroznosti.1600 min-1) potiskujući rastaljeni metal na stijenke. Zbog djelovanja centrifugalne sile nije potrebna jezgra za oblikovanje unutrašnjosti (šupljine) odljevka.26. odakle se kasnije odstranjuju strojnom obradom skrućivanje odljevaka je od vanjske površine (koja je u dodiru s kalupom) prema sredini odljevka.

Uz to. 77 . uređaji za hlađenje kalupa. kalup. slika 5.Slika 5. Većina uređaja za centrifugalni lijev je mehanizirana i automatizirana te su vrlo često povezani s računalom kako bi sve operacije i svi parametri u svakom ciklusu lijevanja bili isti. omogućen je stalni nadzor proizvodnje. ali još uvijek vrućeg odljevka iz kalupa bez da ga se deformira. lijevak za ulijevanje rastaljenog metala.o. Strojevi za centrifugalni lijev (Strojar d.27.26. Osnovni dijelovi uređaja za centrifugalno lijevanje su. Potpuna automatizacija uređaja neophodna je kako bi se još povećala produktivnost te kvaliteta centrifugalnog lijeva. Centrifugalni lijev.) Operacije su sljedeće: • • • • • • uređaj mora imati određeni broj okretaja mora omogućiti zagrijavanje kalupa i nanošenje premaza na kalup prije ulijevanja rastaljenog metala mora omogućiti sigurno punjenje rotirajućeg kalupa rastaljenim metalom unutar kalupa mora biti omogućeno pravilno skrućivanje i hlađenje kako bi se dobili kvalitetni odljevci bez grešaka mora biti omogućeno dodavanje modifikatora i rastaljenog metala (u slučajevima kad je to potrebno) mora biti omogućeno brzo vađenje skrutnutog.27. uređaji za grijanje kalupa i premazivanje i dozatori modifikatora. Slika 5.: valjci za rotaciju kalupa.o.

niskougljični čelik. Premazi su suspenzije mljevenog vatrostalnog materijala u vodi u koje se dodaju sredstva za bolje prianjanje rastaljenog metala na stijenke kalupa. Kod horizontalnih uređaja kalup se postavlja na postolje s valjcima kojega onda valjci podupiru i rotiraju određenom brzinom. 78 . kalup mora imati određen broj okretaja. Valjci su preko prijenosnika pogonjeni hidrauličnim ili električnim motorom. on se mora hladiti vodom kako bi se održala odgovarajuća temperatura kalupa. Nakon što odljevak skrutne istiskivač istisne odljevak iz kalupa.Valjci služe za rotaciju kalupa određenom brzinom. U jednoj je izvedbi lijevak nepomičan. Za izradu kalupa najčešće se upotrebljavaju sivi lijev. što je direktno povezano s dobivanjem određene mikrostrukture i određenih mehaničkih svojstava odljevka. Postoje dvije izvedbe lijevaka. Premazi se najčešće nanose prskanjem. Temperatura predgrijavanja regulira brzinu hlađenja odljevka od površine kalupa prema unutrašnjosti. Najčešće je hlađenje kalupa izvedeno tako da se oko kalupa stavlja plašt napunjen vodom koja cirkulira i tako ga hladi. Za rotaciju vertikalnih uređaja. a postolje s valjcima postavlja se uzduž kalupa kako bi ga poduprli. dakle hlađenje počinje kad se cijeli kalup napuni i traje sve dok odljevak nije spreman za vađenje iz kalupa. Prije ulijevanja rastaljenog metala u kalup. bakar i grafit. Kako se sa svakim ulijevanjem rastaljenog metala kalup zagrijava. glatka vanjska površina odljevka bez grešaka. Kalupi za centrifugalno lijevanje su stalni. Hlađenjem se kalupu također produžuje vijek trajanja. pomoću lonca. Kalup se hladi samo za vrijeme kad se u njemu skrućuje odljevak. Najčešće su lijevci opremljeni termosenzorima i indukcijski su grijani. čime se kalupu produljuje vijek trajanja. što znači da se pomoću jednog kalupa može odlijati velik broj odljevaka. Da bi se dobila homogena. najčešće se koristi jedan valjak postavljen ispod kalupa. Do lijevka za ulijevanje rastaljeni se metal doprema iz peći. a stroj s kalupom kreće se uzdužno po tračnicama tako da se rastaljeni metal ulijeva u rotirajući kalup od jednog kraja do drugog. Kalupi se premazuju i zbog zaštite radne površine kalupa od djelovanja rastaljenog metala. radne površine kalupa se prije ulijevanja rastaljenog metala predgrijavaju i premazuju. dok se lijevak pomiče i tako puni kalup. Vađenje odljevka iz kalupa najčešće je izvedeno automatskim istiskivačem (tlačnim klipom). U drugoj je izvedbi stroj s kalupom nepomičan.

To su cijevi i tuljci. pripremna faza • zagrijavanje kalupa i premazivanje površine kalupa premazom 2. klipni prsteni. Vertikalni centrifugalni lijev koristi se za lijevanje odljevaka kod kojih je promjer veći od duljine ili odljevaka s konusom. košuljice cilindara. ventili te ostali cilindrični i cjevasti odljevci jednostavnijeg oblika. faza ulijevanja rastaljenog metala • • • prije ulijevanja kalup mora imati određeni broj okretaja ulijevanje rastaljenog metala nakon što je čitav kalup ispunjen započinje hlađenje kalupa (radi održavanja određene temperature kalupa) 3. Najčešće se lijevaju kratke cijevi te odljevci. faza skrućivanja • skrućivanje odljevka je od vanjske površine prema unutarnjoj 4. bubnjevi kočnica. 79 . Horizontalni centrifugalni lijev najviše se koristi za lijevanje jednostavnijih odljevaka kod kojih je duljina puno veća od promjera i za odljevke jednakog unutarnjeg promjera. Ovim se postupkom mogu lijevati i necilindrični i nesimetrični odljevci. završna faza • nakon završetka skrućivanja odljevak se istiskuje iz kalupa Nakon vađenja odljevka započinje novi ciklus lijevanja.Postupak centrifugalnog lijeva može se podijeliti u četiri faze: 1. valjkasti ležajevi te manji odljevci prstenastog oblika.

U tim se pećima metal rastali i pregrije na određenu temperaturu iznad temperature tališta (likvidusa) na kojoj se održava sve do ulijevanja u kalupe. kao i mogućnost dobivanja potrebnih količina rastaljenog metala kroz duži vremenski period zahtijeva dobro prilagođenu jedinicu za taljenje i pripremu taljevine (peći posebno prilagođene za određenu leguru. 2. 5. Upravo zato procesi dobivanja taljevine moraju biti optimalno koordinirani s ostalim procesima u ljevaonici.1. U prosjeku. Kupolke Kupolke su peći koje se koriste samo za taljenje željeznih lijevova. Naime.6. taljenja metala i pripreme taljevine za ulijevanje otpada trećina ukupnih troškova proizvodnje odljevaka.1. Slika 6. na procese dobivanje taljevine. sam način dobivanja taljevine direktno utječe na kvalitetu dobivenog odljevka. Kupolke su vertikalne cilindrične peći opremljene sa žlijebom za izlijevanje pri dnu.1. 4. tj. 3. Fleksibilnost pri dobivanju rastaljenog metala te njegovoj pripremi za ulijevanje. U većini tih peći obavljaju se također operacije legiranja i rafinacije. Peći se razlikuju po konstrukciji i načinu zagrijavanja. Pri vrhu peći nalazi se otvor za 80 . S vanjske su strane obložene čeličnim limom. veličina šarže. kupolke (sa koksom ili bez koksa) plamene peći elektrolučne peći elektrootporne peći indukcijske peći. Glavne vrste peći su: 1. TALIONIČKE PEĆI U ljevaoničkoj proizvodnji postoje razni načini dobivanja taljevine spremne za lijevanje. Podjela peći prema načinu zagrijavanja odnosno izvoru energije prikazana je na slici 6. Podjela peći prema izvoru energije. To su visokoučinkovite peći koje se najčešće koriste za serijsku proizvodnju. dok su s unutarnje obložene vatrostalnim materijalom. vrijeme ciklusa). 6.

vapnenca i dodataka. jednakomjerno raspoređene po obodu prstena.2. Kako se metalni uložak tali. Koks je gorivo čijim se izgaranjem osigurava energija potrebna za proces taljenja. ferosilicij i feromangan. nalazi se otvor za ispust troske.ubacivanje zasipa – metalnog uloška (sirovo željezo. Iznad dna peći nalaze se sapnice za dovod zraka. Zrak za izgaranje koksa dovodi se u sapnice pomoću ventilatora i posebnog cjevovoda. Zato se za ubacivanje tih materijala upotrebljavaju specijalne košare. Na taj se način dobiva željezna legura s određenim postotkom ugljika. Na samom vrhu peći nalazi se otvor za izlaz plinova. koksa i dodataka za formiranje troske (vapnenac). otpad od čeličnih limova.a nabijeno je pijeskom tako da je u nivou otvora za ispust rastaljenog metala. Moderne kupolke imaju specijalne filtere za pročišćavanje izlaznih plinova kupolke. na suprotnoj strani peći. Rastaljeni metal skuplja se na dnu peći gdje je u kontaktu s užarenim koksom pa lako preuzima ugljik od njega. Iznad tog otvora. Kad se peć napuni. tako se slijeva na dno peći. Dno peći može se otvoriti. Izgaranjem koksa nastaju vrući plinovi koji se dižu prema gore te zagrijavaju i tale metalni uložak. Taljenje u kupolki U pripremljenu kupolku najprije se ubacuje koks kojim se kupolka ispuni do određene visine iznad sapnica.2. U metalni uložak još se dodaju i legirni elementi npr. uljevni sustavi i pojila). metalnog uloška. Nakon što se koks pri dnu peći zapali i dobro zažari izmjenično se ulažu kroz otvor za ubacivanje zasipa određene količine koksa. Dodaci za formiranje troske Koks Metalni uložak Slika 6. koks i vapnenac jednakomjerno raspoređeni po horizontalnom presjeku kupolke. Na površini 81 . Kupolna peć (kupolka). kružni materijal tj. Za ispravan rad peći važno je da su metalni uložak. Kupolka je prikazana na slici 6. pušta se zrak kroz sapnice radi osiguranja potrebne količine kisika za izgaranje.

b) fiksni lonac.2. U normalnom pogonu to može iznositi 75 tona željeznog lijeva na sat. Upravljanje parametrima je jednostavnije nego kod kupolke.1. 6. propan) ili tekućeg goriva (loživo ulje). slika 6. Taljevina se dodatno može zaštiti od oksidacije prekrivanjem raznim solima.4. Lonac je izrađen od vatrootpornih materijala (silicij-karbida.3. Plamenici nisu izravno usmjereni na metal. 6. kod kojih se kao gorivo koristi prirodni plin. budući da bi se direktnim plamenom uzrokovala oksidacija i veći 82 . Prijenos topline obavlja se od plamenika na lonac. Plamene peći s loncem. Regulacijom dovoda zraka regulira se proizvodna količina taljevine.: Slika 6. Taljevina nije u neposrednom kontaktu s gorivom i dimnim plinovima. cinka i aluminija. Plamene se peći uglavnom koriste za taljenje neželjeznih metala. a zasip se stavlja na rešetku iznad plamenika. taljevina iz kupolne peći dalje se metalurški obrađuje u elektičnim pećima. grafita) ili od čelika. Postoje i kupolne peći bez koksa.2 Plamene peći 6. tako da vrući plinovi struje spiralno oko lonca prema gore.taljevine pliva troska koja se posebno odvaja od rastaljenog metala kroz otvor za ispust troske. koji se zagriju na 1100 do 1200 °C. a oni zatim isijavanjem prenose toplinu na metal (temperatura lijevanja Al-legura iznosi približno 700 °C). Zato. slika 6.3. a)podizni lonac. Plinska peć s loncem je mali agregat u usporedbi sa kupolnom peći. Ove se peći obično zagrijavaju s jednim plamenikom. Nedostatak je to što se nakon zasipavanja u peći vrlo malo može utjecati na kvalitetu taljevine. Prijenos topline obavlja se od plamenika na svod i zidove peći. Prikladna je za pripremu manjih količina taljevine. c) nagibni lonac. Plamene peći s loncem Plamene peći su peći u kojima se zasip ugrijava plamenicima izgaranjem plinovitog (zemni plin. ako je potrebno.2. kao što su legure bakra (bronca i mjed). Ove se peći obično zagrijavaju s više plamenika. Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Za taljenje većih količina aluminija u ljevaonicama se koriste plinske koritaste peći. koji bi u kontaktu njom uzrokovali oksidaciju i određenu apsorpciju vodika.2. U ljevaonicama se koriste tri tipa plamenih peći.

Rastaljeni metal iz peći izlijeva se u ljevačke lonce. slika 6. Osnovna prednost elektrootpornih peći je to što se one mogu koristiti univerzalno te zahtijevanju minimalno održavanje. U ovim pećima može lako doći do lokalnog pregrijavanja taljevine.3. Tako je omogućeno otvaranje i punjenje peći. elektrootporne se peći sve više izbacuju iz pogona te se zamjenjuju malim srednjefrekventnim indukcijskim pećima. Otvor za ispuštanje rastaljenog metala nalazi se na dnu peći. Ti lonci služe za prenošenje taljevine do peći za održavanje temperature koja se nalazi uz stroj za lijevanje ili kalupnu liniju. konvekcijom ili kondukcijom. Danas su ove peći najčešće u primjeni kao peći za održavanje temperature taljevinama legura lakih metala. Prolaskom struje ti se materijali zagriju na visoku temperaturu te se toplina na metalni uložak prenosi zračenjem. Kod elektrolučne peći taljenje metala obavlja se u cilindričnom loncu. Peć leži na kružnom segmentu od masivne čelične konstrukcije pomoću kojeg se naginje. Lonac i poklopac peći izrađeni su od čeličnog lima.5. Nagibna plinska koritasta peć za taljnje aluminija (StrikoWestofen). Elektrootporne peći U elektrootpornim se pećima toplina potrebna za taljenje metalnog uloška dobiva provođenjem električne energije kroz različite materijale koji imaju veliki specifični otpor (žice. 6. a taljevina se može zaštiti od oksidacije raznim solima.4. Pregrijavanje je moguće riješiti tako da se metal zagrijava indirektno (proces zagrijavanja plamenicima odvija se u posebnoj komori). Zbog svoje slabe efikasnosti. 6. koje se prvenstveno koriste za taljenje čelika. Kroz posebne otvore na poklopcu prolaze u unutrašnjost peći dvije 83 . štapovi).. Slika 6. a gorivo i dimni plinovi s taljevinom uzrokuju oksidaciju i određenu apsorpciju vodika.4. a obloženi su vatrostalnim i izolirajućim materijalom. Peći mogu biti stabilne ili nagibne. trake. Elektrolučne peći Elektrolučne peći su peći.gubitak metala (odgor). Poklopac se može okretati oko jedne vertikalne osovine koja se nalazi izvan lonca.

Peći imaju veliku potrošnju energije.1. Izrađuju se u širokom rasponu veličina. Ubrzo zatim nastaje i električni luk između elektroda.ili tri grafitne elektrode. Dubina elektroda u peći regulira se automatski. Struja prolazi kroz induktor i stvara promjenjivo magnetsko polje koje inducira struju u metalu koji se nalazi u loncu. Na mjestima kontakta s elektrodama metalni se uložak brzo rastali. Metalni zasip smješten je u loncu oko kojeg se nalazi vodom hlađena bakrena spirala koja je zapravo induktor. Elektromagnetska sila istovremeno uzrokuje miješanje rastaljenog metala zbog kojeg je 84 . Energija potrebna za taljenje metala dobiva se putem elektromagnetske indukcije.5. 6. što uzrokuje brzo taljenje ostatka metalnog uloška. ali je moguće konstruirati peći za visoke kapacitete Slika 6. 6. Elektrolučna peć. Princip rada Kroz grafitne elektrode dovodi se u peć struja velike jakosti.5. Razlikuju se dva tipa indukcijskih peći: • • kanalne indukcijske peći s loncem. a na suprotnoj su strani vratašca za kontrolu rada i ubacivanje dodataka u peć te otvor za ispust troske. Indukcijske peći Indukcijske peći prvenstveno se koriste za taljenje čelika. Temperatura luka iznosi 3500 do 4000 °C. željeznih ljevova i aluminijskih legura (mogu se taliti svi metali).6. Zbog toga se elektrode spuste sve dok ne dotaknu metalni uložak preko kojeg se zatvori strujni krug. Djelovanjem te struje metal stvara električni otpor zbog kojeg se brzo zagrijava i tali. te se one podižu. Indukcijska peć s loncem Peć je prikazana na slici 6. Na jednoj strani lonca nalazi se otvor za ispust taljevine.5. U početku rada s hladnom peći nije moguće zatvoriti strujni krug direktno između elektroda zbog visokog otpora hladnog zraka.

Na vrhu lonca je poklopac koji sprječava gubitke topline prema gore i žlijeb za izlijevanje taljevine. Industrijsko postrojenje. a može se zagrijavati već rastaljeni metal.7. presjek i laboratorijska peć. te ponekad niskofrekventne. Noseća konstrukcija peći izrađena je od čeličnih limova. Obje su vrste indukcijskih peći vrlo ekonomične u usporedbi s ostalim vrstama peći za taljenje. Lonac peći izrađuje se nabijanjem praškaste vatrostalne mase s unutarnje strane induktora. Slika 6. čistoće i homogenosti. U industriji se najčešće koriste srednjefrekventne indukcijske peći.brzina taljenja metalnog uloška i legirnih elemenata velika. Taljevina se izlijeva hidrauličkim nagibanjem peći. što rezultira taljevinom visoke kvalitete i čistoće. Manji lonci kupuju se gotovi. 85 .7. Idustrijsko postrojenje koje se sastoji od indukcijske peći s dva lonca prikazano je na slici 6. indukcijska peć s dva lonca (Otto Junker). Kod ovih je peći metalni uložak postavljen direktno u lonac te je moguće početi s procesom taljenja čak i kad je metalni uložak potpuno krut. Kako metal nije u dodiru s grijačim tijelom. a taljevina je visoke kvalitete.6. Veličine lonca obično iznose od jedne do nekoliko tona čelika. Ta masa ujedno predstavlja i izolaciju. Indukcijska peć. Slika 6. Miješanje onemogućuje pregrijavanje taljevine i ujednačuje kemijski sastav. moguće je dobro kontrolirati okolnu atmosferu.

kao izolacija između taljevine i metalnog dijela lonca.8.1. S dna peći vodi kanal također obložen vatrostalnim materijalom. slika 7. 86 . viličarima) ovisno o stupnju mehanizacije i količini taline koja se prenosi. Može se koristiti i za ulijevanje na kalupnoj liniji. tako da se ona mora pregrijati na relativno visoku temperaturu i što brže gibati kroz kanal da bi predala toplinu preostaloj taljevini u peći.6. dok je unutra posebna vatrostalna masa za lonce.2 ili ljevačkim žlicama za prenošenje i ulijevanje. Zbog otpora metala razvija se toplina. 7. slika 7. nosivi dio ljevačkog lonca izrađuje se od čelika. Transport taljevine i postupak ulijevanja može se vršiti ručno ili prijenosnim sredstvima (dizalicama. uvijek mora ostati malo taljevine.2. LJEVAČKI LONCI Talina se od peći do kalupa prenosi loncima. U manjoj se mjeri upotrebljavaju za taljenje legura aluminija i obojenih metala. Zato se ove peći obično koriste za održavanje temperature taljevine i njeno legiranje (miješanje). Taljevina se u kanalu nikad ne smije skrutnuti. Kanal s dnom peći čini zatvoreni krug unutar kojeg se nalazi primarni navoj s jezgrom od transformatorskog lima. Slika 6.3. i 7.8. Električna energija za taljenje u ovoj peći predaje se preko relativno male mase taljevine u kanalu. Kad se primarni navoj spoji s izvorom električne struje induciraju se u rastaljenom metalu u kanalu struje velike jakosti. Kanalna indukcijska peć Peć je prikazana na slici 6. Pri tome metal u kanalu ima karakteristike sekundarnog navoja transformatora. Ova cilindrična peć izrađena je od čeličnog lima i obložena je vatrostalnim materijalom iznutra. Vanjski. Miješanjem taljevine zbog elektromagnetskih sila predaje se toplina i na taljevinu u koritu peći. Kanalna indukcijska peć.5.

87 . Ljevačka žlica (Lipovica). s kukom za dizalicu i mehanizmom za naginjanje (MIV). Ljevački lonac za ručno prenošenje i ulijevanje (Dalekovod).3. Slika 7. KOLO ZA NAGINJANJE Slika 7. Lonac za prenošenje većih masa taljevine.Slika 7.2.1.

Izratci dobiveni na ovaj način imaju specijalna svojstva koja nije moguće postići kod skrućivanja polikristaliničnih metala (metala s velikim brojem zrna).1. Proces skrućivanja završen je kada nestane taljevine. a modifikacija na uvjete rasta pojedinačnih kristala.2. Osim obrade taljevine kemijskim sredstvima.1. Veličina. Tijekom skrućivanja. Uočava se da prvo u taljevini nasumično nastaju klice iz kojih se onda razvijaju kristalna zrna. taljevina se prije ulijevanja obrađuje cijepljenjem i modifikacijom kojima se usitnjava mikrostruktura. Kad se sudare. Slika 8. slika 8. gdje se rast omogućava samo jednom zrnu. željeznog lijeva. Sljedeće svojstvo metala koje ima glavni utjecaj na procesa lijevanja je skupljanje ili stezanje tijekom hlađenja taljevine. Izuzetak je odljevak od monokristala. Postupci proizvodnje monokristala strogo su kontrolirani. da bi se dobila željena mikrostruktura. 88 . različito orijentirana kristalna zrna (orijentacija ovisi o smjeru odvođenja topline i o kristalnoj strukturi metala) vežu se jedna na druge. Na slici 8. (b) i (c) rast kristala s napredovanjem skrućivanja. a između njih se javljaju nepravilne granične površine koje se nazivaju granicama zrna.8. do dodatnih mikrostrukturalnih promjena dolazi pri hlađenju do sobne temperature. a time i željena mehanička svojstva odljevka. prikazan je tijek skrućivanja. (d) skrućivanje je završeno (vide se pojedine granice zrna) U praksi. skrućivanja i završnog hlađenja skrutnutog odljevka. oblik i položaj kristalnih zrna nastalih tijekom skrućivanja čini mikrostrukturu odljevka. na promjenu mikrostrukture može se utjecati i regulacijom prijenosa topline sa skrućujućeg metala na materijal kalupa odnosno regulacijom brzine hlađenja taljevine u kalupu. Cijepljenje utječe na uvjete nukleacije u taljevini. odnosno mijenja oblik zrna. npr. Ta kristalna zrna postaju sve veća sve dok se ne sudare i jedna drugima ne onemoguće daljnji rast. rastaljeni metal prelazi u krutu fazu tvorbom kristala. Kod nekih legura. Shematski prikaz skrućivanja metala: (a) nukleacija kristala u taljevini metala. PROCES SKRUĆIVANJA Proces skrućivanja metala ima važnu ulogu u određivanju tehnologije lijevanja i definiranju svojstava gotovog odljevka. Odljevak se sastoji od mnoštva kristalnih zrna međusobno odvojenih granicama zrna. Prilikom skupljanja smanjuje se volumen metala.

Za tehnologiju lijevanja i napajanja važan je iznos skupljanja u tekućem stanju i za vrijeme skrućivanja. znači da je ispunilo svoju funkciju. tablica 8. Napajanje mora biti tako izvedeno da nadoknađuje svaku promjenu volumena u kalupu. a ne u odljevku. Kod sivog i nodularnog lijeva može doći do povećanja volumena odljevka za vrijeme skrućivanja (ekspanzija grafita).3. Na slici 8. što se postiže usmjerenim skrućivanjem. što se može iskoristiti u smislu smanjenja ili eliminacije primjene pojila. 89 . skupljanje tijekom skrućivanja. Dimenzije modela i odljevka moraju se povećati. Drugim riječima.1.Slika 8. Da bi pojilo ispunilo svoju funkciju mora zadnje skrutnuti. odnosno smanjenje volumena odljevka kompenzira se napajanjem. već se direktno odražava na konačne dimenzije odljevka.2. Skupljanje metala prilikom hlađenja taljevine. slike 8. tako da se nakon skupljanja dobije zahtijevana veličina odljevka na sobnoj temperaturi. skrućivanja i hlađenja skrutnutog odljevka.2. Za konstrukciju modela i kalupa važan je iznos skupljanja u krutom stanju jer se on ne može kompenzirati taljevinom iz pojila. prikazan je pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka za ulijevanje kroz pojilo.. ovise o metalu ili leguri koja se lijeva. osmišljeno i izvedeno da uravnoteži razlike u volumenu koje se javljaju za vrijeme hlađenja i skrućivanja taljevine.4-8. Kod oblikovanja pojila treba voditi računa da poroznost skupljanja (usahlina) bude u pojilu. Iznos skupljanja u krutom stanju također ovisi o vrsti metala.6 postaje pravilno i nepravilno smještanje pojila. Razlike u volumenu. Ako je pojilo za vrijeme skupljanja u tekućem stanju i prilikom skrućivanja je nadoknadilo smanjenje volumena. Napajanje je osnovno gledište procesa lijevanja. tablica 8.

Pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka. 90 .Slika 8.3.

4.Slika 8. Ispravno spravno dimenzionirana pojila. Smjer skrućivanja odljevka i nastajanje usahlina. Slika 8. Pravilano i nepravilno smještanje pojila. šuplina zbog skupljanja ostala je u pojilima. Slika 8.5 5. 91 .6.

odžareni Čelični lijev manganski tvrdi čelik Temper lijev bijeli (GJMW) crni (GJMB) Aluminijeve ljevačke legure Magnezijeve ljevačke legure Bakareni lijev (elektrolit.6 6. Čišćenje odljevaka Kod postupaka lijevanja u jednokratne kalupe.3 3.Tablica 8. odljevak se iz kalupa vadi istresanjem tako da se kalup razruši.8 4. Metalni lijev Ugljični čelik 1%-tni ugljični čelik Bijelo lijevano željezo Sivo lijevano željezo Nodularni lijev Bakar Cu-30Zn Cu-10Al Aluminij Al-4.6 skupljanja do 2. vodenim mlazom ili u bubnjevima. Tijekom istresanja odljevka iz kalupa dolazi do kidanja veziva.1.5 – 3 4 4 – 5.1.7 skupljanja do 4.5Zn Al-12Si Magnezij Cink Volumno skupljanje pri skrućivanju % 2.5 Tablica 8. pneumatskim čekićem.5 Varira od 1. Skupljanje pri skrućivanju za različite lijevane metale. Nakon 92 . (Mjed) Specijalna mjed (Cu-Zn-Mn(Fe-Al)) Višelegirana aluminijska bronca Cinkove ljevačke legure Bijela kovina (olovo-kositar) Iznos % Moguće odstupanje % 9.5 širenja 4.2. Skupljanje u krutom stanju za različite metale. pri čemu kalupna mješavina gubi čvrstoću te se odljevak lako izvadi van. (Bronca) bakar-kositar-cink-leg. Istresanje odljevka obavlja se na vibracijskim rešetkama.9 4.2 6.(Crveni lijev) bakar-cink-leg. NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA 9. Metalni lijev Željezni lijev sa lamelarnim grafitom sa kuglastim grafitom.5 4 6.5 širenja Varira od 2. neodžareni sa kuglastim grafitom.) bakar-kositar-leg.

rezanjem brusilicama. omogućuje pronalaženje loših odljevaka i njihovo izdvajanje prije isporuke naručitelju. 9. Uklanjanje površinskih neravnina i grešaka. odnosno skupljanja. starenje. tablica 10. Zaštita od korozije je zaseban aspekt osiguranja kvalitete odljevaka. sačmarenje). Čišćenje odljevaka sačmarenjem. bez obzira na tip proizvodnje. U nekim slučajevima. kaljenje.što se odljevak izvadi iz kalupa. Žarenjem za smanjenje naprezanja uklanjaju se vlastita zaostala naprezanja nastala tijekom skrućivanja. od dobave sirovog materijala do konstrukcije odljevka. takvi loši odljevci mogu se još uvijek „spasiti“ npr. zavarivanjem ili toplinskom obradom.1. 93 .1. 10. KONTROLA PROCESA LIJEVANJA 10. precipitacijsko očvršćivanje) ili određene površine (površinsko kaljenje ili nitriranje).1. Toplinska obrada Toplinska obrada slijedi nakon završetka čišćenja odljevaka. Slika 9. ostatak pijeska na površini odljevka uklanja se u rotirajućim bubnjevima ili mlazom abrazivnih čestica (pjeskarenje. Uljevni sustav i pojila uklanjaju se toplinskim rezanjem. pilama ili lomljenjem. Pravilno provedena kontrola kvalitete sprječava nastanak odljevaka s greškom (škarta) ili ako nije uspjela.1. popuštanje. Ona se provodi ukoliko je potrebno modificirati metalnu strukturu čitavog odljevka (žarenje. Statistička analiza proizvodnih podataka i rezultati ispitivanja tvore temelj svakog procesa kontrole kvalitete. prije svega metalnih izraslina. Površina odljevaka dobivenih lijevanjem u trajne kalupe ne čisti se na ovaj način jer je dovoljno visoke kvalitete.2. Metode ispitivanja i njihovi troškovi odraz su strogosti zahtjeva za kvalitetom. obavlja se brušenjem brusilicama što je vrlo skupo jer se još i danas obavlja ručno. bez promjene strukture metala. Osiguranje kvalitete Kontrola kvalitete bitna je kod svih koraka u proizvodnji odljevaka. slika 9.

Svojstva Ispitni odljevci Ispitivanja Klinasta proba Ispitivanje debljine stijenke Ispitivanje površinskih pukotina Ispitivanje mikrostrukture Ispitivanje tvrdoće Sastav Površina Kemijska analiza Vizualna kontrola (hrapavost. analizu kemijskog sastava. provodi se kontrola mjerenjem. ispitivanje mikrostrukture. Kod odljevaka gdje se zahtjeva samo točnost osnovnog oblika. Struktura Metalografska ispitivanja Fizikalne metode Mehanička svojstva Ispitivanja na ispitnim uzorcima uzetim iz odljevka ili (statička i dinamička) lijevanje posebnih ispitnih uzoraka Nakon završetka svih faza izrade. dok je za ostala svojstva. deformacija Težina Ultrazvučna ispitivanja Radiografska ispitivanja Tvrdoća File test (strojna obradivost) Mjerenje tvrdoće po Brinell-u. potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr. 94 . mehanička ispitivanja. provodi se vizualna kontrola. struktura. ispitivanje pod tlakom i dr. Ovisno o namjeni odljevka. Kontrola kvalitete odljevaka. mehanička svojstva. nepropusnost. Rockwell-u. kontroliraju se karakteristike odljevaka koje utječu na njegovu upotrebljivost. različiti su i zahtjevi kvalitete. itd.Tablica 10. površinske greške) Kontrola pukotina pomoću: Mjerenja Gustoća uključci penetranata magnetnih čestica Dimenzija. Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku točnost.1. kao što su kemijski sastav. težine.

postupcima koji se provode i materijalima koji se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greške. Podjela grešaka na odljevcima prema izgledu Prema izgledu. uzroka njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera. Postoji više klasifikacija vrsta grešaka. A112 – oznaka za žilice). Veze između uzroka i posljedica te mogućnost međudjelovanja različitih uzroka nastanka škarta vrlo su složene. Zadatak ispitivanja pogrešaka sastoji se u što jasnijem definiranju vrste greške. jer se greška otkriva na virtualnom modelu još u fazi tehnološke razrade. 95 . Greške na odljevcima U tehnološkom procesu proizvodnje odljevaka. Jedan uzrok može izazvati više različitih grešaka. • greške karakteristične za pješčani lijev. Tako greške možemo podijeliti prema postupku lijevanja ili izgledu pogreške. Greške na odljevcima prema postupcima lijevanja dijele se na: • greške do kojih može doći kod bilo kojeg postupka lijevanja.1. broj skupine.10. Današnjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skrućivanja moguće je ostvariti znatne uštede. greške se mogu klasificirati: • u 7 osnovnih razreda (oznaka velika slova A-G) • svaki razred je podijeljen u skupine • skupine pogrešaka podijeljene su u podskupine • unutar podskupina navedene su pojedinačne greške Oznaka pojedinačne pogreške sadrži slovo razreda. Razredi grešaka: A – Metalne izrasline B – Šupljine C – Prekinuti odljevak D – Površinski nedostaci E – Nepotpuni odljevak F – Netočnost mjera i oblika G – Uključci i heterogenosti. a ista greška može biti prouzrokovana djelovanjem različitih uzroka ili njihovom kombinacijom.1. te ju je moguće (u većini slučaja) izbjeći pravilnim preoblikovanjem uljevnog sustava (ili modela). broj podskupine i broj pogreške (npr.

oko jezgre). NEMETALNI UKLJUČCI Uključci imaju sastav troske. • • • povišenje temperature ulijevanja. Mogu biti okruglasti ili u obliku strija. a nastaje zbog stezanja materijala prilikom skrućivanja i hlađenja te nedostatka rastaljenog metala koji bi kompenzirao razliku volumena u području koje posljednje skrućuje. Tablica 10. promjena oblika ili veličine ušća. Vrsta greške i skica NEDOLIVENOST ODLJEVKA Opis Odljevak se skrutnuo prije nego li je rastaljeni metal u potpunosti ispunio kalupnu šupljinu. ali zbog preranog skrućivanja nije došlo do potpunog staljivanja metala.Primjeri nekih karakterističnih grešaka dani su u tablici 10. koristiti leguru bolje livljivosti. postavljanje hladila.2. Mjere pomoći NESTALJENO PODRUČJE Rastaljeni metal je s više strana tekao u kalupu (npr. sastoje se od oksida sulfida i drugih nemetalnih spojeva netopivih u rastaljenom metalu. • • • smanjenje udjela elemenata sklonih oksidaciji skraćivanje trajanja skrućivanja uklanjanje troske prije ulijevanja. osiguranje usmjerenog skrućivanja prema mjestu posljednjeg skrućivanja (pojilu). Karakteristične greške na odljevcima.2. • • • • 96 . USAHLINA Usahlina se može pojaviti kao ulegnuće na površini odljevka ili unutar odljevka. proračunavanje pojila. uporaba egzotermnih pojila. tj.

prvenstveno na prašinu. 97 . Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka može doći do bočnog pomaka dvaju dijelova modela. Može doći do formiranja većih mjehura ili puno sitnih mjehurića. ljevaonice ne posvećuju posebnu pažnju.MJEHURAVOST Zbog visoke temperature ulijevanja metala dolazi do otpuštanja plinova iz kalupne mješavine koji ostaju zarobljeni ispod površine odljevka. smanjiti udio čeličnog otpada u zasipu. uvijek mogli kompletno reciklirati kao lomljevina. sniženje temperature ulijevanja. ispušne plinove. tekući i kruti otpad nastao taljenjem i lijevanjem u kaluparnici (obrada. Kod metala visoke tecljivosti (malog viskoziteta). kao i svi ostali metalni proizvodi. recikliranjem i oporabom materijala te na kraju obrada otpadnih materijala prije njihovog odlaganja kako bi se uklonile sve štetne primjese. kalupa ili pomaka jezgre uzrokujući tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreške na odljevku.2. 10. smanjiti udio vlage u pijesku. postao je veliki trošak za ljevaonicu. Unapređenje ljevaoničke proizvodnje danas se bazira na smanjenju udjela otpada optimizacijom proizvodnog procesa. PENETRACIJA RASTALJENOG METALA • • • • uporaba finijeg pijeska. POMAK • Tehnološka disciplina pri centriranju modela. taloge. U okvirima zaštite okoliša. • • • upotrebljavati čišće kalupne materijale. regeneracija. kalupa i jezgri. otapala i premazi) i u čistionici. povećanje udjela veziva. premazivanje kalupa. buku. pa se materijal odljevka na kraju sastoji od mješavine metala i pijeska. prvenstveno zbog povišenja cijene njegovog odlaganja. Zaštita radnog mjesta i okoliša Iako su se sami odljevci. u proizvodnji odljevaka postoje neki materijali koji se trenutno još uvijek ne mogu reciklirati i oporabiti. na mjestima jakog zagrijavanja kalupa i slabe zbijenosti pijeska. Iskorišteni pijesak. može doći do penetracije rastaljenog metala u pijesak kalupa ili jezgre. koji čini i do 75 % otpada u ljevaonici. priprema.

98 .1. a) b) Slika 11.11. danas je na raspolaganju velik broj legura ura koje se mogu lijevati. a i odljevci imaju bolja svojstva.1. Lijevanju čistih metala rijetko kad se pristupa jer je legure puno lakše lijevati.LIJEVOVI Legure za lijevanje zajedni nički je naziv za legirane metale od kojih se izrađuju odljevci. Sve legure za lijevanje podijeljene su u dvije osnovne skupine legura za lijevanje: željezne legure i neželjezne legure. Zahvaljujući razvoju metalurgije. Podjela metalnih legura za lijevanje na dva načina a) i b). METALI ZA LIJEVANJE . kao što je prikazano na slici 11.

Tako je masa proizvedenih odljevaka od željeznih legura veća od mase odljevaka od svih ostalih ljevačkih legura zajedno. Željezne ljevačke legure su legure željeza i ugljika.86 8.34 Talište [°C] 650 658 420 232 1530 1455 1083 327 960 -38 3380 1773 1063 U industrijskoj proizvodnji još uvijek prevladava lijevanje željeznih legura iako se posljednjih godina sve više povećava i lijevanje neželjeznih legure. Osnovna podjela željeznih ljevačkih legura prikazana je na slici 11.28 7.34 19. ali i o količini ostalih elemenata koji se redovito javljaju kod ovih ljevačkih legura.2. čija svojstva ovise prvenstveno o količini sadržanog ugljika.13 7.74 2. prije svega u automobilskoj industriji. Element Gustoća [kg/dm3] Mg Al Zn Sn Fe Ni Cu Pb Ag Hg W Pt Au 1.93 11. To su Si.U tablici 11.4 19. dane su temperature tališta i gustoće nekih metala. Željezne ljevačke legure Željezne ljevačke legure su najrašireniji i najvažniji materijal suvremene tehnike. 11.34 10.1. U svrhu poboljšanja određenih svojstava željeznim legurama dodaju se još neki legirni elementi. 99 .1 21.1.1. Mn koji su uvijek prisutni kao pratioci te S i P kao nečistoće.69 7.86 8. Temperature tališta i gustoće metala. Tablica 11.51 13.

Slika 11.2. vidljivo je da se s obzirom na sadržaj ugljika željezne legure dijele na čelični lijev te na željezni lijev.03 do oko 2% ugljika. Podjela željeznih legura. 100 . Sa slike 11. dok željezni lijev obuhvaća legure koje sadrže > 2% ugljika.2. Čelični lijev obuhvaća legure željeza koje imaju od 0.

1. Visoka temperatura taljenja čeličnog lijeva. metaloprerađivačkoj industriji (dijelovi preša. 2 Temper lijev. kočnički okviri. posebice u željezničkoj industriji (kotači. itd. Čelični lijev U čelični lijev spadaju metastabilno kristalizirane legure koje sadrže od 0. već se na konačne dimenzije dovode isključivo postupcima obrade odvajanjem česticama.3.03 do 2% ugljika koji je uvijek izlučen u obliku cementita. čine se dobivaju čelični ljevovi za posebnu upotrebu. 1 Sivi lijev. Međutim. Čelični lijev namijenjen je izradi dijelova konačnog oblika.Na slici 11. Ovaj lijev ima važno značenje kod izrade velikih i složenih dijelova koji su mehanički opterećeni. 5 Čelik (gnječena legura). rudarskoj (kućišta transportera). prikazana je usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. kao i dugo vrijeme skrućivanja čine ovaj lijev manje prikladnom legurom. Da bi se dobila mikrostruktura struktura slična čeličnoj. dijelovi bušećih motki).1. 101 . to je povoljan konstrukcijski materijal koji ima vrlo čestu primjenu. 11.3. vagonske spojke). Osim ugljika. ovi ljevovi mogu sadržavati i neke druge legirne elemente. kemijsko-naftnoj industriji (tijela visokotlačnih ventila. Usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. valjaonički stanovi). npr. Vrlo je važno napomenuti da se odljevci od čeličnog lijeva samo rijetko upotrebljavaju neposredno nakon lijevanja zbog grube Widmannstättenove feritno-perlitno mikrostrukture koja daje nisku žilavost i istezljivost. dijelova koji se više ne odrađuju nekim od postupaka plastične obrade. zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava. 3 Nodularni lijev. koja se još mogu dodatno poboljšati toplinskom obradom. čelični lijev za strojogradnju ili čelični lijev otporan na visoke temperature. tj. 4 Čelični lijev. Slika 11.

između 1.ovaj se lijev najčešće podvrgava toplinskoj obradi normalizacije. Željezni lijev U željezni lijev spadaju legure željeza s udjelom ugljika većim od 2%. visoka temperatura taljenja (viša nego za bilo koju drugu ljevačku leguru) ~1650°C relativno loša livljivost.5 i 3 %. 102 . Razlika u mikrostrukturi između lijevanog i odžarenog stanja sivog lijeva Osnovna svojstva čeličnog lijeva su: • • • • • • • postupcima lijevanja moguće je dobiti složenu geometriju. koje uzrokuje zaostala naprezanja.4. prikazana je razlika između odlijane i toplinski obrađene legure čeličnog lijeva. veliko skupljanje u krutom stanju. Na slici 11. veliko skupljanje pri skrućivanju (do 5%) sa velikim nastankom poroznosti skupljanja (usahlina). NORMALIZACIJA LIJEVANO STANJE Widmannstättenova mikrostruktura ODŽARENO STANJE usitnjena ferlitno-perlitna mikrosturktura s ujednačenom veličinom zrna Slika 11. pri čemu se dolazi do usitnjenja lijevane mikrostrukture i izjednačavanja veličine zrna. Pomoću ovog lijeva moguće je odliti najsloženije oblike i šupljine.1. potrebna su tanka ušća i velika pojila.2. pa je zbog toga i zbog zaostalih naprezanja odljevke potrebno odžariti. slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno visoko pregrijavanje taljevine (radi toga minimalna debljina stjenke iznosi 5 mm). u lijevanom stanju struktura je dendritna i zato krhka. To je idealan metal za oblikovanje lijevanjem zbog vrlo velike tecljivosti njegove taljevine te minimalnog volumenskog i unutarnjeg skupljanja.4. 11.

5. bainit). ovaj lijev sadrži i primjese (Si. visok stupanj prigušenja vibracija. obliku. Pozitivne strane sivog lijeva su: dobra strojna obradivost. veličini i raspodjeli grafita. osim o količini. veličini i raspodjeli grafita ovise i o debljini stjenke. martenzit. prikazana je mikrostruktura sivog lijeva. Mehanička svojstva.1. a) pretražni mikroskop. izvanredna livljivost. b) nenagriženi uzorak Zbog grafitne listićave strukture. 11. Sivi lijev Sivi lijev pripada skupini željeznih ljevova kod kojih je ugljik izlučen u obliku grafita.5. odljevci za peći i 103 . Općenito. a) b) Slika 11. otpornost na toplinske šokove (visoka toplinska vodljivost).Šest je osnovnih vrsta željeznog lijeva: • • • • • • sivi lijev bijeli (tvrdi) lijev nodularni (žilavi) lijev temper (kovkasti) lijev vermikularni lijev legirani lijev.1. budući da grafitni listići prekidaju kontinuitet metalne osnove. Mn. P i S).5 %. kućišta).5 i 4. Tipična područja primjene sivog lijeva su: strojogradnja (postolja i dijelovi strojeva. Mikrostruktura sivog lijeva. Na slici 11.2. perlitna ili feritno-perlitna (legiranjem i TO mogu se postići i druge temeljne strukture (austenit. te visoka tlačna čvrstoća i ekonomičnost. istezanje i modul elastičnosti te povećanu osjetljivost na debljinu stjenke. obliku. Jedna od glavnih odlika sivog lijeva je velika tlačna čvrstoća zbog čega se sivi lijev prvenstveno primjenjuje na mjestima jako opterećenima na tlak. sivi lijev ima relativnu nisku vlačnu čvrstoću. tvrdoću. žilavost. Sadržaj ugljika kreće se između 2. Mikrostruktura sivog lijeva je dvojna i sastoji se od: ugljika koji je pretežno izlučen u obliku listićavog grafita sive boje (iako se C može izlučiti i u obliku cementita) te željezne osnove koja je feritna. mehanička svojstva sivog lijeva uvelike ovise o količini. Osim ugljika. odnosno djeluju kao zarezi u metalnoj osnovi.

Ni.skupljanje u krutom stanju iznosi oko 1% mogu se lijevati odljevci svih masivnosti i složenosti proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih lijevova nisko talište (1150 do 1250 °C) s obzirom na približno eutektički sastav i uzak interval skrućivanja mala sklonost poroznosti skupljanja (usahlinama). valjci u metalnoj. 11. pa se primjenjuje samo kad se traži velika otpornost na abrazijsko trošene i pritiske te visoka tvrdoća. mlinova. dok temeljnu strukturu čine perlit i ferit. Zbog povećane količine cementita bijeli lijev je izrazito tvrd (> 400 HV) i krhak.2.6. dekorativni odljevci (ukrasni stupovi. W i Ti. Bijeli (tvrdi) lijev U bijelom (tvrdom) lijevu. žigovi i alati za izvlačenje žice..1. manja nego kod nodularnog i čeličnog lijeva.) i još mnoga druga područja. Osnovna tehnološka svojstva sivog lijeva su: • • • • • dobra livljivost . industrija motornih vozila (cilindri. klipni prstenovi. U usporedbi s ostalim vrstama lijevova bijeli tvrdi lijev naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju. više se upotrebljava bijeli lijev legiran sa Cr. Nelegirani bijeli lijev rijetko se koristi. procesna industrija i energetika. Osim povećanja otpornosti na abrazivno trošenje. stupovi rasvjete itd. blokovi i glave motora.2.štednjake. kod drobilica. Bijeli lijev prvenstveno služi za izradu jednostavnijih dijelova izloženih trošenju koji nisu dinamički opterećeni. Mn. Mo. V. Ugljik se izlučuje samo u obliku cementita. 104 . papirnoj ili pekarskoj industriji . armature za vodovodne sustave. razni zupčanici. kotači i papuče kočnica tračnih vozila. konstrukcije. legiranjem se mogu postići i određena svojstva žilavosti ovog inače krtog materijala. valjaka za valjanje limova. hidrauličkih klipova. čitav je ugljik vezan u obliku cementita (Fe3C). cigle i keramike. matrice za briketiranje ugljena. dijelovi drobilica za kamen. Ima do najviše 3% C i povećani sadržaj Mn. slika 11. kočioni diskovi.

Slika 11. Metalna osnova je perlitna i feritna.1. Na slici 11. prikazana je mikrostruktura temper lijeva.2. decementacijskim žarenjem – toplinskom obradom u kojoj se cementit potpuno raspada na željezo i ugljik i pri čemu se ugljik izlučuje u 105 . Temper (kovkasti) lijev U temper lijev spadaju legure željeza i uglika te primjesa s pretežnim udjelom ugljika izlučenim u obliku grafitnih pahuljica (čvorića) koje su poznate kao temper –ugljik. Razlika između bijelog i sivog lijeva 11. Mikrostruktura temper lijeva Temper lijev dobiva se od bijelog lijeva tzv.7.7.6.Slika 11.3.

a dobru livljivost kao i sivi lijev.1. Tipični primjeri primjene jesu: koljenaste i bregaste osovine motora. Zbog povoljne kombinacije svojstava nodularni lijev zamijenio je u mnogim aplikacijama sivi. veća žilavost i kovkost. Bijeli lijev ima bolju livljivost pa se predmeti kompliciranijeg oblika izliju od tog lijeva. ali se od sivog lijeva razlikuje po obliku grafitnih kristala. polazna sirovina za dobivanje temper lijeva jesu odljevci bijelog tvrdog lijeva. ima dobru žilavost i čvrstoću jednaku čeličnom lijevu. c) nenagriženi uzorak c) Nodularni lijev ujedinjuje prednosti sivog i čeličnog lijeva. 106 . a). Grafit se kod ovog lijeva izlučuje u obliku kuglica (nodula). čelični i temper lijev. Tipična područja primjene: automobilska industrija.4. Dakle.8. Nakon decementacijskog žarenja dobivaju se prikladna uporabna svojstva – niža tvrdoća. poklopci kliznih ležaja. Mikrostruktura nodularnog lijeva. industrija poljoprivrednih strojeva i armature. tako da su mehanička svojstva odljevaka od temper lijeva vrlo slična svojstvima ugljičnog čelika ili svojstvima nodularnog lijeva. tj.8. Kako kuglasti grafit relativno blago prekida metalnu masu to nodularni lijev ima znatno višu čvrstoću. 11.kompaktne nakupine – pahuljice koje su raspoređene u feritnoj ili perlitnoj osnovi. blagi prijelazi) i sustavu napajanja.2. a zatim ih se decementacijskim žarenjem pretvara u temper lijev. Odljevci od temper lijeva obično su manjih dimenzija (do cca 10 kg). a) b) Slika 11. Na slici 11. kao što je prikazano na slici 11. Nodularni (žilavi) lijev Nodularni lijev sastoji se od istih faza kao i sivi lijev. Zbog tog većeg volumenskog stezanja treba posebnu pažnju posvetiti pravilnoj konstrukciji odljevka (jednake debljine stjenki. bolja obradljivost. košuljice cilindara motora i kompresora. izduženje i žilavost od sivog lijeva s lisnatim grafitom. Temper lijev karakterizira niska temperatura taljenja te volumensko stezanje tijekom hlađenja i skrućivanja koje je veće nego kod sivog lijeva (1 – 2%). prikazana je mikrostruktura nodularnog lijeva.5. zupčanici. b) pretražni mikroskop.

prikazana je mikrostruktura vermikularnog lijeva. Neželjezne legure za lijevanje Neželjezne legure obično se dijele na lake i teške. livljivost i prigušenje je kao kod sivog lijeva. To su magnezij. dok su vlačna svojstva približna vrijednostima nodularnog lijeva 11. a) pretražni mikroskop. Mikrostruktura vermikularnog lijeva.1. Toplinska vodljivost. crvićasti grafit. b) nenagriženi uzorak Vermikularni lijev se pri lijevanju ponaša slično sivom lijevu.9. kositar. Zbog dodavanja Mg i elemenata rijetkih zemalja prilikom proizvodnje ugljik se izlučuje u obliku grafita koji je morfološka varijanta između lisnatog i kuglastog grafita. U skupinu lakih spadaju metali i legure kojima je gustoća manja od 4. olovo i njihove legure. aluminij i titan. a po svojstvima je bliže nodularnom lijevu.metalna osnova u lijevanom stanju je pretežno feritne ili feritno-perlitne strukture koja se dobiva bez naknadne toplinske obrade. a) b) Slika 11. U skupinu teških metala (gustoća > 4.2. 107 . Vrlo je dobra zamjena za dijelove koji su bili lijevani od temper lijeva.5 kg/dm3) koji se koriste u ljevarstvu spadaju bakar. Osim ljevarsko-tehničkih prednosti.11. Osnovna značajka željeznog lijeva s vermikularnim grafitom je u tome što pruža povoljnu kombinaciju svojstava sivog lijeva i nodularnog lijeva.5 kg/dm3. tzv. nikal. Veliko područje primjene je u proizvodnji cilindarskih glava za brodske dizel – motore.2. Na slici 11. Zbog velikih teškoga pri lijevanju titan i njegove legure zasad nemaju primjenu u ljevarstvu.5. strojna obradivost. željezni lijev s vermikularnim grafitom pokazao se posebno korisnim za lijevanje odljevaka koji su temperaturno opterećeni. Vermikularni lijev struktura je vrlo bliska nodularnom lijevu .9. cink. Prigušuje vibracije slično kao i sivi lijev.

Podjela aluminijevih legura prikazana je na slici 11.10. od kojih su najvažniji silicij. kao ljevačka sirovina. Slika 11.7 50…150 20…35 690 50…4 Legiranje ima za cilj prvenstveno poboljšanje mehaničkih svojstava.2.11. katkada žilavosti ili livljivosti.1. zatim krutosti. Aluminij i legure aluminija Čisti se Al. Podjela aluminijevih legura 108 . vrlo rijetko koristi zbog loše livljivosti i slabih mehaničkih svojstava.2. već se prvenstveno koriste legure aluminija.10. Aluminij se legira širokim rasponom elemenata. ponajprije vlačne čvrstoće i tvrdoće. rezljivosti.2. Osnovna svojstva aluminija. Tablica 11. Osnovna svojstva aluminija Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 660 2. magnezij i bakar. Osnovna svojstva aluminija prikazana su u tablici 11.

S obzirom na udio silicija u Al-Si legurama. Jako se dobro zavaruju te se često rabe za arhitektonske i dekorativne potrebe. no zbog otežane livljivosti rijetko se koristi najčešće se koriste legure s 3 % i 5 % Mg. Veliki nedostatak im je i sklonost tvorbi toplih pukotina pri skrućivanju. Najbolju kombinaciju čvrstoće i žilavosti ima legura s 10 % Mg. poliranom ili anodiziranom stanju. no zbog slabijih mehaničkih svojstava. Al-Mg legure Glavna značajka ovih legura je dobra korozijska postojanost. dobro su otporne na višim temperaturama i dobro rezljive. pa su to najrasprostranjenije legure u grupi lijevanih legura. Al-Si legure mogu se upotrebljavati kao čiste binarne legure koje imaju izvrsnu livljivost i otpornost prema koroziji. Međutim. Cu.11. razlikujemo podeutektičke legure (< 12 % Si). silicij u Al-Si legurama poboljšava i otpornost prema nastajanju toplih pukotina te svojstva napajanja odljevka. bilo u lijevanom. pa se mogu uporabiti za umjereno opterećene dijelove u pomorstvu. što je prikazano na slici 11. Ove legure imaju malu otpornost prema koroziji te su slabe livljivosti. Fe). 109 . te slabe strojne obradljivost. ovim se legurama često dodaju i drugi legirni elementi (najčešće Mg. također i prema djelovanju morske vode te povećana čvrstoća. prije svega male čvrstoće. Osim livljivosti. u odnosu na ostale ljevačke legure aluminija imaju znatno slabiju livljivost te povećanu sklonost prema porozitetu. srednjom ili slabom udarnom otpornošću. osobito pri lijevanju u kokile. Neke od njih otporne su i na udarce. posebno one s 10 % i 13 % Si. Radi osiguranja djelatnog usitnjenja zrna potrebno im je dodati magnezij i/ili titan. eutektičke legure (12-13 % Si) te nadeutektičke legure (15-24 % Si). Livljivost se još dodatno pogoršava s porastom sadržaja bakra.Al-Cu legure Al-Cu legure su toplinski očvrstive legure s osrednje visokom čvrstoćom.. Al-Si legure Kod Al-Si legura silicij je osnovni element koji doprinosi dobroj livljivosti Al legura. strojno obrađenom.

Magnezij ima slaba mehanička svojstva. Dobra svojstva aluminijevih legura su: zanemariva rastvorivost plinova (osim vodika). na višim temperaturama eksplozivno reagira s kisikom iz zraka.proizvodnji odljevaka od aluminijevih legura prethodi jedino proizvodnja željeznih lijevova.5 i 8.2. Podjela Al-Si legura.11.Slika 11. 110 .5 %. 11. Legiranjem mu se poboljšavaju mehanička svojstva i otpornost na koroziju. niske temperature taljenja (oko 660 °C).2. Osim toga. Legure aluminija zauzimaju sve značajnije mjesto u ljevačkoj proizvodnji zbog svojih dobrih tehnoloških i mehaničkih svojstava . Najveći nedostatak aluminijevih legura je volumno stezanje tijekom skrućivanja koje se kreće između 3. vrlo dobra livljivost (mogućnost lijevanja dijelova s vrlo tankim detaljima).3. Osnovna svojstva čistog magnezija i njegovih legura dana su u tablici 11. Magnezij i legure magnezija Čisti magnezij se ne lijeva u kalupe.

4. Mn i Zr. dana su osnovna svojstva bakra. Osnovno svojstvo magnezijevih legura je njihova mala gustoća – zbog toga neke magnezijeve legure imaju bolju specifičnu čvrstoću od aluminijskih legura.96 200…360 40…130 125 2…45 Legiranjem bakra dobiju se legure s dobrim mehaničkim i drugim svojstvima.74 do 100 1102 1. kokile i pod tlakom.2 10…15 1. Bakar i legure bakra Čisti bakar lijeva se samo kad se zahtijeva čim bolja električna ili toplinska provodljivost odljevka. Osnovna svojstva magnezija i njegovih legura Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Vrelište (° C) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Mg 650 1.5 2…12 Mg legura 650 1.4.3.85 160…250 Glavni legirni elementi su: Al. Legure magnezija lijevaju se u pijesak. Zbog velikog afiniteta prema kisiku. tale se i lijevaju u zaštitnoj atmosferi. 11. Zn. 111 .8…1. Čisti bakar ima lošu livljivost te veliku sklonost poroznosti.Tablica 11.0…1. Osnovna svojstva bakra Osnovna svojstva bakra Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 1083 8. U tablici 11.3.2. a posebno dobrom otpornošću na koroziju. Tablica 11.

8 200…350 70…100 1. Češće se koristi legiran sa Al. Cu i Zn. Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Zn 420 7. Slika 11.3…0.13 30…40 40…45 1. Osnovna svojstva cinka i njegovih legura dana su u tablici 11. 11. osim za izradu anoda za zaštitu od korozije cijevnih vodovoda i brodova.4.5.7 0. Mg.5…6.5. Tablica 11. Podjela bakrenih legura. Na slici 11.12.2.12. prikazane su osnovne legure bakra. osnovna svojstva cinka i njegovih legura.5 Zn legura 420 6.Legure bakra namijenjene lijevanju razvrstavaju se u sljedeće skupine: • • • • bronce mjedi crveni lijev novo srebro.3 1…5 112 . Cink i legure cinka Čisti se cink rijetko lijeva.

dobra tecljivost omogućava jednostavno lijevanje ne smije se izlagati trajnom opterećenju zbog niske čvrstoće puzanja u posljednjim godinama raste upotreba tlačnih cilindričnih odljevaka najčešće se koristi za izradu dijelova za motorna vozila. Osnovna svojstva olova. Osnovna svojstva olova dana su u tablici 11.2. Olovo i legure olova Čisto se olovo upotrebljava u kemijskoj industriji. visoka livljivost.6. Upotrebljavaju se za konstrukcijske dijelove mjernih alata. Kositar i legure kositra Čisti kositar se ne koristi za lijevanje u kalupe.34 18 3 45…70 Legure olova odlikuju se dobrim plastičnim svojstvima. akumulatore i ležajeve. 11. tiskarska slova.Osnovna svojstva cinkovih legura su: • • • • • • 11. 113 . Osnovna svojstva olova Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 327 11.2.6.5.6. Osnovna svojstva kositra dana su u tablici 11.7. Tablica 11.

Osnovna svojstva nikla.8.7. Tablica 11.2.29 30 4 45 Legure kositra najčešće se lijevaju pod tlakom i to za izradu dijelova električnih. Osnovna svojstva nikla dana su u tablici 11.Tablica 11. Osnovna svojstva nikla Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 1455 8. Puno se češće lijevaju legure nikla.90 114 . plinskih i drugih mjerača i u radio-televizijskoj tehnici.7.8. 11. Nikl i legure nikla Čisti nikl se rijetko lijeva u kalupe jer naginje plinskoj poroznosti. Osnovna svojstva kositra Osnovna svojstva kositra Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 232 7. i to legure Ni-Cu i Ni-Mo za dijelove plinskih turbini.

II. Ketscher. Carl Hanser Verlag München. Giesserei Verlag. 2. Živković. 9. 2008. K. Katavić. A. D.12. Hrvatsko udruženje za ljevarstvo. Proizvodnja metalnih odljevaka. Bührig-Polaczek. Roller et al. H. 2005. LITERATURA 1. Grundlagen der Giessereitechnik.. H. Zagreb. M. Metalurški fakultet Sisak. 15. Köhler. Rijeka. Glavaš. 2005. 3. Casting. FESB. Herfurth. Livarstvo. 6. 4. 11. 2001.. K. Osnove lijevanja metala. 2008. 2009. . 5. Weinheim. N. Slavonski Brod. PowerPoint-Präsentation. 7. Giessereitechnik kompakt.. 8. B. Galić. SFSB. 2009. 2009. 2009. 2007. 10. Europa-Lehrmitel Verlag. Unkić. Matthes. I. Dürr. Zbirka riješenih zadataka. 115 . F. skripta NTF Ljubljana. M. Wiley-VCH Verlag. Bast. Grundlagen der Fertigungstechnik. I. Vol.. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. 2005. ASM Handbook. Foundry technology.. J.. ASM International. Fachkunde für giessereitechnische Berufe. Ljevarstvo. Lijevanje metala. Split. 12. M. Trbižan.J. dio. Düsseldorf. Z. Posebni ljevački postupci. Träger. . R. VDG. Sisak. Budić. Awiszus.