Osnove tehnologije lijevanja

Branko Bauer Ivana Mihalic

OSNOVE TEHNOLOGIJE LIJEVANJA
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAGREB
2012

1

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.2.1. 4.2.1.1. 4.2.1.2. 4.2.1.3. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.3. 4.3.4. 4.3.5. 4.3.6. 4.3.7. 5. 5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.2.1. 5.2.2. 5.2.3. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.3. UVOD Lijevanje ingota Kontinuirani lijev Lijevanje odljevaka Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA KONSTRUKCIJA ODLJEVKA, MODELA I JEZGRENIKA PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU Kalupni materijali, veziva, dodaci i premazi Postupci izrade jednokratnih kalupa Pješčani lijev - lijevanje u kalupnu mješavinu Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Postupak vodeno staklo-CO2 Postupak cement-pijesak Postupak zamrzivanja Vakuumsko kalupljnje Školjkasti lijev Precizni (točni) lijev Lijevanje u pune kalupe Postupci izrade jezgri No bake postupak izrade jezgri Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Hot Box postupak Warm Box postupak Školjkasti postupak (Croning) Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Kalupljenje pomoću jezgri PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev Premazivanje kalupa Temperatura kalupa Tlačni lijev Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom Kalupi za tlačni lijev Niskotlačni lijev Protutlačni lijev Centrifugalni lijev TALIONIČKE PEĆI Kupolke Plamene peći Plamene peći s loncem Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Elektrootporne peći
2

1 3 3 4 5 10 14 17 17 21 23 23 31 32 33 33 33 34 39 45 50 51 51 52 52 52 53 53 54 54 56 58 59 61 62 65 68 71 74 75 80 80 82 82 82 83

6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 7. 8. 9. 9.1. 9.2. 10. 10.1. 10.1.1. 11. 11.1. 11.1.1. 11.1.2. 11.1.2.1. 11.1.2.2. 11.1.2.3. 11.1.2.4. 11.1.2.5. 11.2. 11.2.1. 11.2.2. 11.2.3. 11.2.4. 11.2.5. 11.2.6. 11.2.7. 12.

Elektrolučne peći Indukcijske peći Indukcijska peć s loncem Kanalna indukcijska peć LJEVAČKI LONCI PROCES SKRUĆIVANJA NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA Čišćenje odljevaka Toplinska obrada Kontrola procesa lijevanja Osiguranje kvalitete Greške na odljevcima METALI ZA LIJEVANJE – LIJEVOVI Željezne ljevačke legure Čelični lijev Željezni lijev Sivi lijev Bijeli (tvrdi) lijev Temper (kovkasti) lijev Nodularni (žilavi) lijev Vermikularni lijev Neželjezne legure za lijevanje Aluminij i legure aluminija Magnezij i legure magnezija Bakar i legure bakra Cink i legure cinka Olovo i legure olova Kositar i legure kositra Nikal i legure nikla LITERATURA

83 84 84 86 86 88 92 92 93 93 93 95 98 99 101 102 103 104 105 106 107 107 108 110 111 112 113 113 114 115

3

1. UVOD Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta kojom se rastaljeni metal oblikuje ulijevanjem u kalup, u kojem skrućivanjem poprima oblik i dimenzije kalupne šupljine. Lijevanje se koristi više od 5000 godina za proizvodnju odljevaka definiranog geometrijskog oblika i svojstava. U tom razdoblju tehnologija se kontinuirano razvijala, tako da se danas mogu proizvesti visoko zahtjevne metalne komponente komplicirane geometrije pomoću najmodernijih mehaniziranih i automatiziranih uređaja, slika 1.1. Izrada dobrih odljevaka traži veliku vještinu jer proces nastajanja odljevka nije vidljiv, odnosno metal popunjava zatvoreni kalup. Za razvoj ljevačkih postupaka, potrebna su znanja iz područja kemije, nauke o metalima, fizike, mineralogije, strojarstva, elektrotehnike i metalurgije.

Slika 1.1. Odljevci za stražnji ovjes porschea (Porsche, Weissach). Kako se kod lijevanja geometrija izratka stvara iz početno tekućeg metala, koji skrućivanjem postaje odljevak odnosno kruto tijelo, lijevanje se ubraja u postupke praoblikovanja. Prema normi DIN 8580 praoblikovanje (lijevanje) predstavlja jedan od šest proizvodnih postupaka koji su prikazani u tablici 1.1. Tablica 1.1. Podjela proizvodnih postupaka prema DIN 8580.
Promjena Oblika Stvoriti povezanost Glavna grupa 1 Praoblikovanje (Stvaranje oblika) Zadržati povezanost Glavna grupa 2 Preoblikovanje Umanjiti Umnožiti povezanost povezanost Glavna grupa 3 Glavna grupa 4 Glavna grupa 5 Odvajanje Spajanje Prevlačenje (oslojavanje) Glavna grupa 6 Promjena svojstava izratka - prestrukturiranje Premještanjem Izlučivanjem Unošenjem čestica tvari

Svojstava materijala

Praoblikovanje je proizvodnja čvrstog tijela od bezobličnih tvari stvaranjem povezanosti čestica. Pritom nastaje početna struktura koja definira početna svojstva materijala. Bezoblične tvari su: plinovi, tekućine, prašci, vlakna, strugotine i granulati. Većina praoblikovanih dijelova proizvodi se iz tekućeg stanja. U tehnološkom procesu proizvodnje pojedinačnih dijelova, praoblikovanje (lijevanje) predstavlja početno stanje svih metalnih dijelova, slika 1.2.
1

Dobivanje sirovine

Dobivanje metala

Metalurgija Lijevanje ingota Kontinuirani lijev

Taljevina

Ljevačka industrija Lijevanje u kalup

Praoblikovanje Odvajanje PROIZVOD Odvajanje

Slika 1.2. Praoblikovanje (lijevanje) u tehnološkom procesu proizvodnje dijelova. S obzirom na glavne grupe proizvodnih postupaka dobiva se tijek procesa prikazan slikom 1.3. Pritom u biti razlikujemo dvije varijante procesa. Ovisno o načinu lijevanja taljevine, odnosno varijanti procesa slijede različiti postupci i operacije kojima se od praoblika dobiva gotov proizvod.

Glavna grupa

1. Varijanta procesa Lijevanje ingota ili kontinuirani lijev

2. Varijanta procesa Lijevanje u kalup

Praoblikovanje

Preoblikovanje

Valjanje Kovanje

Odvajanje

Obrada odvajanjem čestica

Obrada odvajanjem čestica

Promjena svojstava izratka

Toplinska obrada

Toplinska obrada

Prevlačenje

Nanošenje boje

Nanošenje boje

Gotov proizvod

Slika 1.3. Tijek proizvodnog procesa.

2

1.1. Lijevanje ingota Lijevanje ingota je e diskontinuirani proces. Stalni metalni kalupi (kokile) za ingote popunjavaju se tekućim metalom uljevanjem s gornje strane ili kroz uljevni sustav, sustav slika 1.4. Odvođenjem topline taljevina evina skrućuje i nastaju ingoti, koji predstavljaju poluproizvod namjenjen daljnjoj obradi proizvodnim postupcima glavnih grupa, npr. toplinsko rezanje, naknadno valjanje ili kovanje. Veličina ingota ovisi o kapacitetu primarnih valjaka za naknadno nadno valjanje. Može iznositi 4 do 30 t i više ako su predviđeni za kovanje. Ingot ostaje u kalupu dok ne završi skrućivanje.

Slika 1.4. Lijevanje ingota. 1.2. Kontinuirani lijev Razvijen zbog složene pripreme kokila za ingote, njihovih ograničenja u dimenzijama i visokog udjela materijala za kompenzaciju ko usahlina u pojilima. Rastaljeni metal uljeva se u otvorenu bakrenu kokilu hlađenu vodom, slika 1.5. Odvođenjem topline talina skrućuje od rubova prema sredini i pomicanjem prema dolje nastaje beskonačna metalna gredica ili traka, traka slika 1.6. Za ubrzanje hlađenja koristi se sekundarno hlađenje vodenim sprejom. Gredice se režu na određenu mjeru i nakon toga ako je površina dobre kvalitete prolaze kroz peć i odlaze na vruće valjanje i tako nastaje potpuno kontinuirani proces proizvodnje proizvoda od čelika. Mogu se lijevati i aluminijske i bakrene legure. Na ovaj način proizvodi se 80-90% 80 čelika u zapadnom svijetu. Prednosti u odnosu na ingote su: : smanjenje gubitaka metala na pojila, veća produktivnost, bolja prilagodba oblika za daljnje preoblikovanje (valjanje).

Slika 1.5. Kontinuirani lijev. 1 Bakrena kokila, 2 Hlađenje, 3 Gredica, 4 Startni blok

3

8. što je dovelo do razvoja postupaka lijevanja s povećanom točnošću. Odljevak sa uljevnim sustavom . Lijevanje odljevaka Koristi se za proizvodnju metalnih izradaka različitih oblika i debljina stijenki. Rastaljeni metal uljeva se pod djelovanjem gravitacije ili neke druge sile u kalupe.trake cijevi i profili Slika 1. Kontinuirano lijevani poluproizvodi. 3 Uljevni sustav.7. Za vrijeme lijevanja i skrućivanja metal djeluje na kalup mehanički.6. Na slikama 1. 1. prikazan je kalup od nemetalnih materijala i u njemu proizvedeni odljevak sa uljevnim sustavom potrebnim za punjenje kalupa i pojilima. Ljevački kalup sa jezgrom i uljevnim sustavom 4 Slika 1. 4 Pojila.8. 1 Kuka za dizalicu. 2 Jezgra. toplinski i kemijski.7. Nakon skrućivanja tekućeg metala.3. Teži se lijevanju odljevaka čiji je oblik nakon lijevanja što sličniji željenom (definiran nacrtom). kalup od nemetalnih materijala se razruši i izvadi se odljevak. u kojima je napravljena šupljina definiranog geometrijskog oblika. Kalupi pritom mogu biti od nemetalnih materijala (pretežno kvarcni pijesak) ili od metala (pretežno željezne legure). 5 Kalupnik Slika 1. dok kod metalnog kalupa otvaranje omogućuje vađenje odljevka. i 1.

lijev Lijevati se mogu i vrlo mali dijelovi od nekoliko grama. velika i masivna kućišta strojeva.9..6 t i postolja olja alatnih strojeva duljine 12. 1. moguće je ostvariti visoku proizvodnost. Kako skrućivanje traje relativno kratko.4. slika 1.08 g. 5 .10. To je često puta i jednini postupak u pojedinačnoj proizvodnji kojim se mogu izraditi vrlo veliki i složeni dijelovi s unutarnjim unu šupljinama. Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima Lijevanje je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih načina oblikovanja proizvoda.10. npr.11.8 m i mase 52. Zbog velike proizvodnosti postupak je pogodan i za automatiziranu proizvodnju.1. slika 1. slika 1. Slika 1.9 Slika 1. Visoka produktivnost i laka mogućnost izrade replika čine ga iznimno pogodnim za serijsku i masovnu proizvodnju. materijal nodularni lijev. Postupkom lijevanja moguće je neke dijelovi di koji bi se inače radili iz više komada odliti u jednom. Kopče mase 50 g i broj za kodiranje mase 0.5 t.9. Blok velikog brodskog diesel motora od mase 92. blokovi motora.

Najveći kupac je automobilska industrija sa 40% željeznog lijeva i 80% aluminijskog lijeva. U osobni automobil ugrađeno je više od 100 odljevaka. Odljevci su sve točnijih dimenzija i oblika približno jednakog gotovom proizvodu. kositra. tračnička vozila..14. 6 .a) b) c) Slika 1. olova. i elektonička industrija slika 1. posebno kod velikih automobila. Najvažniji partneri ljevačke industrije indust su: automobilska industrija. i 1. Al lijevana u komadu umjesto o zakivanja. b) držač alata. Ljevaonice mogu proizvoditi odljevke od različitih grupa materijala.34 dijela vijčano spojenih.12.17. lijevo zavarena čelična konstrukcija od 12 djelova. lijevo . 1. koji je približno 3 puta lakši od željeznog lijeva. c) vrata airbusa od Al-legure. građevinska industrija i strojevi. a) armatur rmatura za vodu od mjedi. . Nedostaci su ograničenja u mehaničkim svojstvima (niža istezljivost). Moderna kompjuterska tehnologija danas se koristi u cijelom procesu lijevanja. Većina tehničkih sklopova nezamisliva je bez odljevaka. sa vrlo malom naknadnom obradom. slika 1. magnezijskih legura. medici brodogradnja slika 1. i 1. pojava poroznosti u odljevcima. u oblikovanju odljevaka i planiranju. Proizvode se odljevci od jednog grama do 250 tona. Smanjenje broja komponenti konstrukcije lijevanjem. te u kontroli procesa i kvalitete odljevaka.18.jedan odljevak.9. energetika slika 1.15.16. medicina.9.. bakrenih legura. Još laganiji od aluminijskih (približno 30%) su magnezijski odljevci čiji udio također raste. opasnosti u proizvodnji i utjecaj na okoliš. slabija kvaliteta površine pov kod pješčanog lijeva.1. desno . S ciljem smanjenja mase automobila sve je više aluminijskih odljevaka. .13. aluminijskih legura. zlata i naravno od željeznog i čeličnog lijeva. cinkovih legura. strojogradnja slika 1.11. i 1. lijev za kućanstvo slika 1.17 . desno – lijevana konstrukcija od 2 odljevka.. umjetnički lijev slika 1.19.. i 1. zrakoplovna i svemirska industrija. ra.

aluminijska legura.a) b) c) d) e) f) g) h) i) Slika 1. c) blok motora VW. d) glava i blok motora. a) grupe odljevaka. 5. pogon. h) klip osobnog automobila. ovjes i dijelovi karoserije (Georg Fischer).12. Moenchengladbach). aluminijska legura AlSiCu (3 puta laganija od željeznog lijeva). zavarena konstrukcija odljevka od temper lijeva i čeličnog lima (Georg Fischer +GF+. f) kućište mjenjačke kutije.2 kg (Ljevaonica Monforts. Singen) 7 . b) blok motora V8 dizel motora. Primjeri odljevaka iz automobilske industrije. g) Radilica osobnog automobila od nodularnog lijeva (Halberg Guss. željezni lijev sa vermikularnim grafitom (Ljevaonica Fritz Winter. Stadtallendoorf). Saarbruecken). aluminijska legura (Honsel AG). e) ispušna grana sa kućištem turbopunjača od austenitnog željeznog lijeva sa kuglastim grafitom. BMW 740d. Audi. aluminijska legura (Mahle AG). i) stražnji ovjes osobnog automobila.

14. masa 95 t.Slika 1. .Hoffmann. Stator elektromotora od sivog lijeva. Waren) Slika 1. masa 9 t (MAN B&W Augsburg).5 m.16.H.17. (Mecklenburger Metallguss. . promjer 10. Glavčine za vjetroelektrane od nodularnog lijeva EN GJS 400 400 18 LT. 8 . Zvono. Čakovec) Slika 1. (FERRO-PREIS. Herborn) Slika 1. Propeler broda od aluminijske bronce CuZn35Al1.15. Kućište pumpe od sivog lijeva (Herborner Pumpenfabrik J. Slika 1.13.

Hidrant. Varaždin).19. (MIV d. Lijev za kućanstvo.. izrađeno od odljevaka magnezijske legure koja je 30% laganija od legure aluminija.d.Slika 1.18. . kućište ventila. 9 . Slika 1. fazonski komadi. Pruem-Weinsheim) Weinsheim) i televizijske kamere.20. Tlačno lijevano ku k ćište laptopa (Andreas Stihl. Slika 1.

a može i izrada kalupa. slika 2. a ako je primarna tehnologija lijevanja. Postupci lijevanja. Kod gravitacijskog lijeva kalup se popunjava pod djelovanjem zemljine sile teže. Prilikom proizvodnje odljevka dominirajuću ulogu može imati proces lijevanja. 2.3. 3. Priprema početnog bezobličnog materijala (od kojeg se kreće). Vađenje oblikovanog proizvoda iz alata za lijevanje. Brzina strujanja rastaljenog metala ovisi o visini lijevanja i o izvedbi uljevnog 10 . U općenitoj terminologiji.1. na gravitacijsko lijevanje i lijevanje uz primjenu tlaka. Slijedeća podjela je s obzirom na vrstu kalupa. ako je primarna izrada kalupa govorimo o postupcima kalupljenja. u alatu za lijevanje. 5. Punjenje alata za lijevanje sa materijalom pogodnim za lijevanje. Proizvodni koraci postupka lijevanja. slika 2. Kalupi za jednokratnu primjenu mogu se izrađivati pomoću trajnih i jednokratnih modela.2. POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA Postupak lijevanja karakteriziraju slijedeći proizvodni koraci: 1.1.2. lijevanje u kalupe za jednokratnu primjenu (izgubljeni kalupi) i lijevanje u kalupe za višekratnu primjenu (trajni ili stalni kalupi). Slika 2. 4. dijele se prema uljevnoj sili. Postizanje stanja početnog materijala pogodnog za lijevanje.. Navedene proizvodne korake u ljevarstvu prikazuje slika 2. o postupcima lijevanja. Prijelaz materijala u oblikovljivo stanje.

pa tako i vrijeme ulijevanja odljevka definiranog oblika i volumena. Podjela postupaka lijevanja prema vrsti kalupa. Podjela postupaka lijevanja prema uljevnoj sili. pa je vrijeme popunjavanja kalupa vrlo kratko. te vrsti kalupa i modela. ovisno o tlaku. Kod lijevanja uz primjenu tlaka. Pomoću izabranog presjeka ušća može se izračunati volumni protok.sustava (način popunjavanja kalupne šupljine i broj skretanja taljevine).2.3. Slika 2. velike su brzine strujanja rastaljenog metala. Slika 2. 11 .

000 Eura na više. Stalni kalupi često se sastoje od više segmenata i imaju metalne jezgre s izvlakačima. obično sivog lijeva i posebnog čelika koji su prošli specifičnu toplinsku obradu. Približno 95% se može ponovno upotrebiti. kalup je jednokratno upotrebljiv. Izbor stalnog ili jednokratnog kalupa vrlo je složen. a primjereni su i za pojedinačnu i za serijsku i masovnu proizvodnju. ponovno izrađuje kalup.000 i više puta. specijalizirani strojevi pa je ta izrada vrlo skupa (25. postupci lijevanja sa stalnim kalupima primjereni su za mehanizaciju. a ovisi o tehnološkim i ekonomskim kriterijima. Troškove izrade treba raspodijeliti na proizvedene odljevke i zato se ovi kalupi primjenjuju uglavnom u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. U jednokratnim kalupima mogu se lijevati odljevci svih oblika i dimenzija. automatizaciju i robotizaciju. Stalni se kalupi izrađuju od izdržljivih metalnih materijala otpornih na toplinu. Za njihovu izradu potrebni su skupi. od kojih su najznačajniji vrsta legure koja se lijeva i veličina serije. S obzirom na njihovu veliku proizvodnost. 12 . Potrebno je naglasiti da se materijal od kojeg se izrađuje jednokratni kalup ne odbacuje odmah nakon lijevanja. kalupnim linijama. uz određene tehnološke zahvate. Zbog bržeg hlađenja dobiva se finija struktura (sitnije zrno) i bolja mehanička svojstva odljevka. Prednost trajnih kalupa je da se mogu ponovno koristiti od 1000 do 100. Ciklus izrade jednog odljevka je znatno kraći nego kod lijevanja u jednokratne kalupe. na tzv. što je vrlo ekonomično. jer je veća brzina hlađenja odljevka nego u pješčanom kalupu. dok se kod lijevanja u stalne kalupe pomoću jednog kalupa oblikuje veliki broj odljevaka.Kod lijevanja u jednokratne kalupe za izradu svakog pojedinog odljevka mora se svaki puta izraditi novi kalup. Sloboda u konstruiranju odljevaka je ograničena jer treba predvidjeti mogućnost vađenja odljevka iz kalupa. Metalni kalupi nazivaju se kokile i koriste se prvenstveno za lijevanje neželjeznih materijala. nego se od istog tog materijala. kako bi se i složeniji odljevci mogli izvaditi iz kalupa. mogu se lijevati svi metali. Najviše se odljevaka lijeva u jednokratne kalupe. Zbog toga se odljevci legura višeg tališta lijevaju u jednokratne kalupe. Budući da se kod korištenja jednokratnih kalupa mora prije ulijevanja za svaki odljevak izraditi novi kalup. ovisno o složenosti odljevka). Materijal za izradu jednokratnih kalupa naziva se kalupna mješavina. Šupljine u kokilama za budući odljevak izrađuju se strojnom obradom CNC glodanjem. zbog svoje brojnosti ti se kalupi izrađuju u ljevaonici s posebno za tu svrhu izvedenom opremom. tj. ovisno o leguri koja se lijeva. Kalup mora biti izrađen od materijala temperaturno višestruko otpornijeg nego što je legura koja se lijeva. a sastoji se od osnovnog materijala pijeska sa prikladnim vezivima i dodacima. pomoću eroziomata ili lijevanjem i naknadnom strojnom obradom.

Tablica 2. Cu. sivi lijev. nodularni lijev. Sn legure i legure za tlačni lijev na bazi Pb nekoliko grama do 60 kg. Cu legure < 1 kg do 100 kg < 1 kg do 70 kg srednje i velike serije Al.1. Mg. prikazani su udjeli pojedinih ljevačkih postupaka u SAD-u 2009. Al legure) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Al legure sve ljevačke legure Masa odljevka sve do preko 100 t (ograničeno jedino kapacitetima taljenja i transporta) 1 kg do nekoliko tona Veličina serije pojedinačni dijelovi.4. ovisno o leguri srednje i velike serije Na slici 2. Područje primjene najčešćih postupaka lijevanja u jednokratne i trajne kalupe. Cu.Postupci lijevanja. nodularni lijev. Zn legure. godine. male serije Pješčani lijev Strojno kalupljenje Školjkasti lijev male i velike serije 1 – 150 kg srednje i velike serije Lijevanje u pune kalupe Precizni (točni) lijev < 1 kg do nekoliko tona pojedinačni dijelovi. nodularni lijev. male i velike serije pojedinačni dijelovi. nodularni lijev) sivi lijev. Slika 2.1. Zn. nodularni lijev Al. čelik. bronca) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Mg. male i velike serije srednje i velike serije 1 g do 100 kg Gravitacijski kokilni lijev Niskotlačni i protutlačni lijev Tlačni lijev Al. Mg.4. Udjeli pojedinih ljevačkih postupaka-SAD 2009 (po masenom udjelu odlivenog metala). ljevačke legure i mase odljevaka koje se danas primjenjuju prikazane su u tablici 2. Postupak lijevanja Pješčani lijev Ručno kalupljenje Ljevačka legura sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. 13 . čelik.

Crtež poklopca mjenjačke kutije.1. kvaliteta površine. 3.3. povećati dimenzije modela za iznos skupljanja u krutom stanju u ovisnosti o metalu koji se lijeva. obliku. predvidjeti skošenja na modelu za lakše razdvajanje modela od sabijene kalupne mješavine. odrediti ravninu dijeljenja radi lakšeg kalupljenja modela. Slika 3. kao što je npr. 5. Tehnički crtež odljevka mora sadržavati podatke o materijalu.1. Navedene informacije potrebne su za oblikovanje modela i jezgrenika. smještaj slobodnih ih dijelova koji su potrebni zbog podrezivanja 4. predvidjeti dodatke za naknadnu strojnu obradu funkcijskih površina i na tim mjestima povećati dimenzije modela (dodatak za obradu). izrada polovice modela. rijalu. plastike. Jezgra je neophodni dio kalupa. slika 3. može izraditi od drveta. Također može biti premazan za lakše vađenje iz kalupne mješavine. MODELA I JEZGRENIKA Konstrukcija odljevka mora biti u skladu s prihvaćenim normama i podacima o vrsti materijala. kada odljevak koji se lijeva sadrži šupljine. KONSTRUKCIJA ODLJEVKA. nanjeti premaz u boji za zaštitu modela od vlage. Model se kao i jezgrenik. Služi za dobivanje šupljine u kalupu. 7. 2. gipsa i metala. Prilikom izrade modela dela treba obratiti pažnju na slijedeće zahtjeve: 1. 14 . Jezgra ima oblik šupljine u odljevku koju je potrebno trebno dobiti. položaj i vrste jezgri. te jezgrene oslonce za fiksiranje položaja jezgre koja se kasnije umeće u kalup. Sam ne sadrži šupljine. masi i druge specifikacije. d a oblikuje se u jezgreniku od jezgrene mješavine. Ako je potrebno prevla pr či se prevlakom otpornom na abraziju. 6.

Moderna proizvodnja dimenzijski točnih odljevaka (eng. k) pojilo. a) lonac. jednu za donjak i drugu za gornjak. g) troskolovka.Crtež modela prikazuje i njegov položaj u kalupu i način na koji je podjeljen na dvije polovice.3. l) odzračnici. Stalno rastući zahtjevi čine upotrebu simulacijskih metoda neophodnim alatom za rješavanje zahtjevane ne kompleksnosti. b) mlaz taljevine. f) razvodnik. Dodatni zahtjevi poput dimenzijske točnosti. U isto vrijeme definira se uljevni sustav i ako je potrebno sustav napajanja (vidi poglavlje Skrućivanje). j) jezgra.2 2. m) linija dijeljenja između gornje i donje polovice kalupa. Uljevni sustav i sustav napajanja za cijev. h) ušće. Kompjuterske simulacije kompleksnog ljevačkog procesa omogućavaju kvalitativno i kvantitativno lociranje nevidljivih područja problema. dodatne obrade i mase. čistoće i dr. Varijacije parametara lijevanja anja i rezultat njihovog djelovanja mogu se istraživati pomoću računala uz mogućnost 15 . Predviđanje procesa lijevanja numeričkom simulacijom postalo je neophodno. također su povezani s konstrukcijom odljevka. net shape) zahtjeva usku suradnju konstruktora i ljevača s ciljem smanjenja troškova. slika 3. KONSTRUKCIJA MATERIJAL POSTUPAK LIJEVANJA Slika 3. d) spust. slika 3. c) uljevna čaša. Iz tog razloga ljevač treba biti uključen u razvoj konstrukcije odljevka. i) odljevak. Uz izbor materijala i postupka lijevanja. Treba iskoristiti sve mogućnosti ti koje nudi proces lijevanja. Povezanost materijal-konstrukcija-postupak materijal postupak lijevanja koja definira kvalitetu i funkciju odljevka. e) razdjelnik. konstrukcija mora biti prilagođena procesu lijevanja tako da se zadovolje zahtjevi tehnologije izrade i zahtjevi fizikalnih i mehaničkih svojstava proizvoda.3. Slika 3.2.

4. 16 .svrsishodne optimizacije. slika 3. Optimizacija konstrukcije odljevka s uljevnim sustavom pomoću numeričke simulacije procesa lijevanja.4. Slika 3. Softver može koristiti CAD modele odljevka sa uljevnim sustavom izrađene u različitim programima i omogućuje direktnu komunikaciju ljevača i konstruktora.

Kalup i kalupni materijal imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu odljevka. npr.1. Glavni zahtjevi koji se postavljaju na materijal za kalupljenje (kalupnu mješavinu) su: 1. veziva i dodataka. Kalupni materijali. veziva. dobra oblikovljivost 2.pijesak). visoka vatrootpornost 4. dobra razrušivost nakon lijevanja (kako bi se odljevak mogao skupljati bez pojave pukotina) 7. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU 4.4. te za vrijeme ulijevanja i skrućivanja) 3. Sastav kalupne mješavine treba prilagoditi postupku kalupljenja (npr. dovoljna čvrstoća (postojanost oblika i otpornost eroziji nakon oblikovanja. temperatura ulijevanja) i namjeni (npr. dovoljna propusnost za plinove (omogućavanje izlaza vrućih plinova i zraka iz jezgre i kalupa) 6. jezgra – veća propusnost za plinove od kalupa). točnost dimenzija. kvalitetu površine i mikrostrukturu koja definira mehanička svojstva.1. Sastav kalupne mješavine.1. slika 4. jednostavna mogućnost regeneracije-ponovnog korištenja 17 . kalupi se dodatno mogu premazati posebnim premazima s ciljem poboljšanja kvalitete odljevka. beznačajna nepoželjna reakcija s taljevinom 5. Slika 4. Ako je potrebno. metalu koji se lijeva (npr. fizikalno. dodaci i premazi Jednokratni kalupi i jezgre sastoje se od osnovnog materijala (vatrootporni mineral . kemijsko vezivanje).

Kao osnovni materijali za izradu jednokratnih kalupna najčešće se koristi kvarcni pijesak (SiO2).3 ≥1700 >1400 0. te gline i vode kao veziva (svježa kalupna mješavina.2. vodeno staklo ili ulje). toplinska i dimenzijska stabilnost.6 ≥1700 1500. Green Sand). Kako su jezgre izložene većim opterećenjima. klasificirani prema zrnatosti i osušeni pijesci. Osnovni materijal čini najveći dio kalupne mješavine i njegov izbor ovisi o nekoliko zahtjeva.3 Gorenjem gline 0.2 Magmatske stijene Veće hlađenje odljevka. u pravilu se ne izrađuju od kalupnih mješavina sa vezivom glina-voda. cirkonski. olivinski i šamotni. dok krupnije zrno daje bolju propusnost za plinove koji nastaju pri ulijevanju.4 0.. otpornost na deformacije.1600 1. Nepravilan oblik zrna povećava čvrstoću kalupa. ali smanjuje propusnost.2 Stijene koje sadržre kvarc Kvarcna prašina >5µm FeCr2O4 (MgCr2O4) 5.Osnovni materijali su zrnate supstance odgovarajuće vatrootpornosti.1.5 ≥1750 iznad 1500 Mg2SiO4 (Fe2SiO4) 6.5 do 7 3. Jezgre se izrađuju od mješavina koje se sastoje od kvarcnog pijeska i posebnih veziva (smola.5 ≥1800 ZrSiO4 7.1. vodeno staklo i smola. Tražena svojstva materijala za kalupljenje mogu se ciljano postići upotrebom kalupne mješavine od kvarcnog pijeska (SiO2). kalupivost.6 ≥1700 1300 0. Vrste i svojstva osnovnog materijala kalupa (pijeska). recikliranje.. tablica 4. najmanje toplinsko istezanje Neprikladan za veziva od umjetnih smola Pretežno za tvrdi čelični lijev s manganom Primjena Univerzalan Pretežno za čelični lijev Rijetko Sitno zrno pijeska daje bolju kvalitetu površine odljevka. cijena. Veziva se dijele na anorganska i organska te prirodna i sintetska.6 Al2O3 SiO2 6 2.5 4. Tablica 4. To su isprani. propusnost i čvrstoća. 18 . Mogu se koristiti i druga veziva npr. Kvarc Kromit Cirkon Olivin Šamot Glavni sastavni dijelovi: Tvrdoća po Mohsu Gustoća g/cm3 Vatrootpornost (DIN 51063) °C Početak sinteriranja °C Linearno istezanje do 600 °C u % Dobivanje Posebnosti SiO2 (99%) 7 2. kromitni. eng.: kvarcni. mala toplinska istezljivost Najviša vatrootpornost. cement. Tablica 4.5 4.

2. željezni oksid. Veziva za pijesak. sabitljivost. Uobičajeni dodaci su: piljevina. šećeri i glikol između mnogo ostalih.2. djelovanje veziva.Tablica 4. a) dovoljna količina sjajnog ugljika obavija zrna u području metal kalupna mješavina. Zrna pijeska obložena sjajnim ugljikom. koji isparavaju na visokoj temperaturi i simultano se rastavljaju (krekiraju). 19 . poboljšavaju svojstva razrušivosti kalupa. Dodaci kalupnim materijalima poboljšavaju njihova svojstva: tečljivost. slika 4. odnosno spriječen je neposredni kontakt rastaljenog metala sa površinom zrna pijeska. grafit. a) b) Slika 4. npr. b) premala količina tvoritelja sjajnog ugljika djeluje na izgaranje ugljika. Zrna pijeska oblože se sa sjajnim ugljikom. sprječavaju greške zbog ekspanzije pijeska. a stijenka kalupa ostaje nezaštićena. Neki dodaci proizvode sjajni ugljik.2. i postaju otpornija na rastaljeni metal. U unutrašnjosti (nema kisika) dolazi do oblaganja zrna. ugljena prašina i ugljikohidrati.

Premazi za kalupe su disperzije sitno mljevenih minerala ili vatrostalnih materijala i/ili koksa u prahu u vodenoj ili organskoj otopini.3.3. slika 4. 20 . Premazi popunjavaju pore i razdvajaju kalupnu mješavinu od rastaljenog metala. poboljšaju kvalitetu površine odljevka. Slika 4. olakšaju razdvajanje odljevka od kalupa. 3. smanje troškove čišćenja. smanje penetraciju metala u pijesak. sa sustavom za vezivanje i drugim dodacima za poboljšanje svojstava primjene. 4. 2. Premazi se nanose na površine kalupa i jezgri s zadatkom da: 1.

relativno lako se dobivaju dobro povezani pješčani kalupi i jezgre. Magnetsko kalupljenje.4. treba paziti na zaštitu okoliša.4. Postupak izrade kalupa sa fizikalnim vezivanjem kod kojeg se koristi vezivo glina-voda. Dobivaju se dobra svojstva odljevaka. Slika 4. vakuumsko kalupljenje i kalupljenje zamrzivanjem svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. 21 . gdje kalupna mješavina očvršćuje fizikalno. sabijanjem oko modela.2. Svježa kalupna mješavina rijetko se koristi za izradu jezgri. Mogu se proizvesti vrlo tvrdi kalupi. Pomoću kemijskih veziva. Kada se koriste kemijska veziva. a dimenzijska točnost je također dobra. Do očvršćivanja kalupne odnosno jezgrene mješavine dolazi uslijed odgovarajuće kemijske reakcije veziva. Postupci izrade jednokratnih kalupa Postupci izrade jednokratnih kalupa i jezgri dijele se na postupke sa fizikalnim vezivanjem i postupke sa kemijskim vezivanjem zrna pijeska.4. naziva se još postupak sa glinenom mješavinom. postupak sa svježom kalupnom mješavinom ili postupak kalupljenja sa sabijanjem kalupne mješavine. slika 4. Pregled postupaka izrade jednokratnih kalupa i jezgri. Postupci sa kemijskim vezivanjem (organska i anorganska veziva) koriste se za izradu kalupa i jezgri.

kalupe od gipsa i postupak cement-pijesak svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. te vodom i sredstvom za hlađenje. Razlika je samo u tome što kvarcni pijesak nije povezan sa glinom i vodom i očvrsnut sabijanjem. ne koriste se za izradu jezgri. vodenim staklom i ugljičnim dioksidom. precizni lijev. 22 . Sand casting. Za izradu jezgri koriste se svi navedeni postupci sa organskim vezivima. Slika 4. cold box. koji za očvršćivanje kalupne mješavine ne zahtjevaju sabijanje. warm box. Za izradu jezgri koriste se: no bake. Postupci lijevanja u keramičke kalupe. shell . cementom i vodom. postupak vodeno staklo-CO2. od prvog. njem. vrući postupak smola očvršćivač (školjkasti lijev) i postupak lijevanja u pune kalupe. Postupak se koristi za izradu jezgri i kalupa. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe. već je dovoljno nasipavanje uz pritiskanje oko modela i poravnavanje. shell (Croning) i postupak vodeno staklo-CO2. a najzastupljeniji je Cold box postupak.5.Organska veziva (smole) koja se dodaju kvarcnom pijesku rade na kemijskoj osnovi i mogu „vruće“ očvrsnuti dovođenjem topline (hot box.5. Pod nazivom pješčani lijev (eng. Precizni lijev koristi anorgansko vezivo s „vrućim“ očvršćivanjem. već sa smolom i očvršćivačem. Sandguss) podrazumijevaju se prva tri postupka kalupljenja. a do očvršćivanja kalupne mješavine dolazi „hladnim“ samoočvršćivanjem. ugljičnim dioksidom (CO2 postupak). Za izradu kalupa koriste se No bake postupak i školjkasti ljev. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe prikazan je na slici 4.školjkasti lijev). warm box. a koristi se samo za izradu kalupa. „hladno“ samoočvrsnuti (No bake) ili „hladno“ očvrsnuti uz ubrzavanje očvršćivanja propuhivanjem plina koji djeluje kao katalizator (Cold box). Anorgansko vezivo vodeno staklo (natrijev silikat) „hladno“ očvršćuje propuhivanjem plinom. „hladni“ postupak smola-očvršćivač (No bake). postupak cement-pijesak. postupak zamrzivanja. hot box. vakuumsko kalupljenje. Za izradu kalupa koriste se: postupak sa sabijanjem kalupne mješavine (vezivo glina-voda). Postupci od drugog do petog ne razlikuju se bitno s obzirom na tehnološki tijek.

Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) Cijeli ciklus proizvodnje odljevaka u kalupima za jednokratnu primjenu sastoji se od niza glavnih i pomoćnih operacija.6.2.4.7. 23 . Pješčani lijev .1. uz pretpostavku korištenja kalupne mješavine sa vezivom glina-voda. Proizvodni odjeli sa proizvodnim koracima. koje se mogu odvijati paralelno ili jedna iza druge u različitim pogonima ljevaonice. prikazan je put do gotovog odljevka. prikazani su pojedini odjeli sa operacijama koje se u njima izvode. Modelarnica Izrada modela i jezgrenika Skladište kalupnih materijala Skladištenje sastojaka kalupne mješavine Skladište materijala za lijevanje Skladištenje metalnih materijala Priprema mješavina Priprema kalupnih i jezgrenih mješavina Talionica Proizvodnja tekućeg metala Jezgrarnica Izrada jezgri Kaluparnica Izrada kalupa Uljevna stanica Ulijevanje u kalupe Stanica za hlađenje i istresanje Hlađenje odljevaka Istresanje kalupa Čistionica Uklanjanje jezgri i čišćenje odljevaka Toplinska obrada Toplinska obrada odljevaka Kontrola Kontrola kvalitete odljevaka Odjel za isporuku Pakiranje i isporuka odljevaka Slika 4. Na slici 4.1.1.lijevanje u kalupnu mješavinu 4. Na slici 4.2.6.

donje polovice kalupa sa umetnutim jezgrama. e) izrada jezgre. c) strojno kalupljenje. f) zatvaranje kalupa i stavljanje utega. m) isporuka. b) ručno kalupljenje. d) priprema metalnog zasipa za taljenje.8. k) čistionica. a) model. l) strojna obrada. Odjeli ljevaonice. modeli i jezgrenici od drva i plastike. f) čišćenje odljevaka. Na slici 4. prikazani su pojedini odjeli ljevaonice. c) automatska kalupna linija. b) modelarnica. d) ulaganje jezgri.7. g) ulijevanje. a) konstrukcija. i) izbijanje. jezgre.8. e) ulijevanje. n) spremnik pijeska. a) b) c) d) e) f) Slika 4. o) priprema pijeska.Slika 4. h) talionica. 24 . Put do gotovog odljevka.

veziva i dodataka. Mješalice za izradu kalupne mješavine. propusnosti . Hardheim).. kalupi. koja se dobiva djelomičnom regeneracijom već korištene mješavine. 25 . po mogućnosti prirodni natrijev bentonit ili bentonit aktiviran ionskom izmjenom sa natrijevim karbonatom. a) kanalna mješalica za mješavine sa smolom (Woehr. Za izradu kalupa troši se velika količina pijeska. Na slici 4. b) za mješvine sa glinom (Eirich. a ako je moguće i jezgre uobičajeno se rade od jedinstvene kalupne mješavine. Na sloj modelne kalupne mješavine nanosi se punidbena kalupna mješavina. treba koristiti samo za izradu jezgri i kritičnih dijelova kalupa. Glavne komponente sintetske kalupne mješavine su pijesak (približno 90 %). koja se izrađuje od novog pijeska. a nanosi na površinu modela u sloju debljine 3 do 5 cm. Uglavnom se koriste sintetske kalupne mješavine dobivene mješanjem individualnih komponenti. Rutinska analitička kontrola kalupne mješavine (ispitivanje čvrstoće. Kalupi se mogu raditi od modelne kalupne mješavine.Priprema kalupne mješavine Kalupna mješavina proizvodi se intenzivnim miješanjem komponenti ili se nabavlja već pripremljena mješavina sa aditivima.9. Novi pijesak koji se dodaje u sustav. Iznos novog pijeska ne treba prelaziti količinu izgubljenu prilikom pripreme kalupne mješavine. Glinenena komponenta je bentonit (montmorilonit). jednako je važna kao i kontrola kvalitete rastaljenog metala.9. Kalupna mješavina sa vezivom glina-voda Prirodni pijesak (mješavina pijeska i gline koja se pojavljuje u prirodi) danas se rijetko koristi za izradu kalupa. Mehanizirana ljevaonica zahtijeva 5 do 12 t kalupne mješavine po toni željeznog lijeva.). ugljena prašina) u pravilu se dodaju bentonitnim mješavinama s ciljem smanjenja adhezije pijeska na odljevak. uključujući ispitivanje uzoraka jezgri. grafit. bentonit (približno 7%) i dodatak koji tvori sjajni ugljik. Kod regenerirane mješavine zrna pjeska već su obložena sjajnim ugljikom. prikazana su dva tipa mješalica. koja se sastoji od već korištene regenerirane mješavine (stari pijesak) s dodacima novog pijeska i veziva. Aalen). a) b) Slika 4. Novi pijesak služi i za održavanje granulacije pijeska u sustavu. Radi uštede. Udio škarta zbog grešaka pri kalupljenju može biti veći od udjela metalurških grešaka. Dodaci koji sadrže ugljik (npr.

kao posljedica veće gustoće pakiranja nastaju sile spajanja između zrna pijeska i glinenog veziva. Najprije se izrađuju dvodjelni model i jezgrenik. Tako između zrna nastaju mostovi od gline. green sand). je prikazan tijek postupka izrade odljevka koji počinje izradom nacrta. model se mora proširiti za jezgreni oslonac. Nakon sabijanja donja polovica kalupa se okreće i na nju se pomoću vodilica stavlja gornji kalupnik (gornjak). nasute preko modela u kalupnik je osnova za nastajanje i očvršćivanje kontura kalupne šupljine. eng. Obuka iz ručne izrade zatvorenih kalupa i vađenje odljevka proizvedenog u otvorenom kalupu. Također sadrži vodu (približno 3%) koja je neophodna da dođe do vezivanja (svježa kalupna mješavina. Jezgra se umeće u kalup i služi za dobivanje unutarnje šupljine u odljevku.11. sprječavanja ljevačkih pogrešaka i optimiranja svojstava mješavine. Za ručnu izradu kalupa koriste se zatvoreni. a jezgrenik se koristi za izradu jezgre. Na slici 4. Pomoću jedne polovice modela prvo se sabija kalupna mješavina u donjem kalupniku (donjak). od aktivnog i izgorjelog bentonita i karboniziranog tvoritelja sjajnog ugljika) i posebno o temperaturi mješavine.10. Ručno kalupljenje Sabijanje sipke kalupne mješavine. ali precizno kontroliranom nivou. Kvaliteta kalupne mješavine ovisi o količini prisutnih sitnih čestica (nastalih abrazijom pijeska. 26 . Nakon postavljanja druge polovice modela i komponenti uljevnog sustava (uljevna čaša. Kalupi očvršćuju sabijanjem. jer sadržaj vode treba održavati na niskom. Pri ovom fizikalnom postupku. a rijeđe otvoreni kalupi. razvodnik i ušće) izvodi se sabijanje kalupne mješavine u gornjoj polovici kalupa. Za fiksiranje jezgre u kalupu. Kroz uljevni sustav rastaljeni metal teče u kalupnu šupljinu. slika 4. Slika 4. Model služi za dobivanje šupljine u kalupu koja odgovara obliku odljevka. spust.10.poboljšanja površine odljevka. koji kalupu daju potrebnu čvrstoću.

Tijek postupka izrade odljevka ručnim kalupljenjem. Rastaljeni metal se hladi i skrućuje u kalupu. posebno od čelika kada se ne koristi sjajni ugljik. Nakon sabijanja kalupne mješavine u gornjaku. spustom. Nakon hlađenja kalup se razruši. Za kompenzacju smanjenja volumena odljevka prilikom skrućivanja i hlađenja dodaju se pojila. gornjak se podiže i izvade se polovice modela i dijelovi uljevnog sustava iz polovica kalupa. Razvojem modelne ploče.. vlažni ili svježi kalup (eng. Kalupi naknadno sušeni u pećima ili sušeni zrakom po površini imaju veću čvrstoću od svježih kalupa i koriste se za proizvodnju teških odljevaka. Zbog raznolikosti serija odljevaka 27 . razvodnikom i ušćima.Slika 4.12. kako ne bi došlo do podizanja gornjaka uslijed metalostatskog tlaka rastaljenog metala. a na drugu modelnu ploču polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u gornjoj polovici kalupa. Čišćenjem se dobiva bolja kvaliteta površine. Green). Kalupi od šamota koriste se za teške. U otiske jezgrenih oslonaca u donjaku umeće se jezgra. debelostijene čelične odljevke. Strojno kalupljenje Kalupi sa svježom kalupnom mješavinom očvršćavaju sabijanjem mješavine na različitim strojevima. Stavlja se gornjak koji se pomoću kopče spaja sa donjakom. Pritom je na jednu modelnu ploču pričvršćena polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u donjoj polovici kalupa. kako odljevak ne bi sadržavao usahline i poroznosti. a jezgra se izbije iz odljevka. slika 4.11. postalo je moguće polovice kalupa izrađivati odvojeno. u kojima treba ostati manjak volumena metala odnosno poroznost. Pored modela pričvršćen je i uljevni sustav sa čašom. One ostavljaju u sabijenoj kalupnoj mješavini negativni otisak odljevka. Rastaljeni metal uljeva se u neosušeni.

pritiskalice. . U ovisnosti o načinu sabijanja kalupne mješavine. puhalice. streljke.12. Segmentna modelna ploča i jednodjelna ploča za gornjak i donjak. Slika 4. Glavne operacije koje stroj oj za kalupljenje (kalupilica) mora moći izvesti su: sabijanje kalupne mješavine i razdvajanje polovice kalupa od modelne ploče. pritiskalice sa membranom.13. e. a) sa pritisnom pločom. b) moderna impulsna pneumatska kalupilica. Crno su označeni jezgreni oslonci na modelu (MIV Varaždin). pritiskalice sa više pritisnih ploča. Kalupilice. 28 . kalupilice sa strujanjem zraka. kalupilice sa zračnim impulsom. pjeskomet i kalupilice izvedene kao kombinacija navedenih. a) b) Slika 4. razvijene su segmentne modelne ploče sa izmjenjivim segmentima modela odljevaka ili uljevnog sustava. Osim puhalice i streljke koje se mogu koristiti i za izradu jezgri od kalupne mješavine sa smolom.13. ostali navedeni tipovi strojeva za kalupljenje koriste se uglavnom za sabijanje kalupne mješavine s glinom i tako prvenstveno služe za izradu kalupa.koje treba proizvesti. razvijeni su različiti tipovi strojeva za kalupljenje: treskalice. navedenih slika 4. Otkriće modelne ploče bilo je pretpostavka za razvoj strojeva za izradu kalupa.

Slika 4. 29 . prikazano je strojno kalupljenje na ručnoj i automatskoj kalupnoj liniji. Slika 4.Na slici 4. prikazan je tlocrt automatske kalupne linije. Strojno kalupljenje na automatskoj i ručnoj kalupnoj liniji (MIV.15. Automatska kalupna linija.15. Varaždin). a pojedini dijelovi linije na slici 4.16.14.14. Na slici 4.

16.17. Slika 4. 30 . (MIV. Slika 4. Dijelovi automatske kalupne linije. prikazuje presjek kroz ljevaonicu pješčanog lijeva sa svježom kalupnom mješavinom.Slika 4. Varaždin). Kompletna ljevaonica uključujući pripremu pijeska.17.

Kalupna linija za no bake postupak pješčanog lijeva. No bake. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme u kojem se mora izvršiti kalupljenje ili punjenje jezgrenika. ručno klaupljenje velikih odljevaka. Fenolne smole očvršćuju pomoću sulfonske kiseline.19. Na slici 4. Slika 4. Veziva furanske smole su kondenzati furfurilnog alkohola i formaldehida (urea modificiranog).4. prikazana je kalupna linija za No bake postupak. 31 . No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska. Katalizatori koji ubrzavaju očvršćivanje su fosforna ili sumporna kiselina.2.18. Dodavanje sumporne kiseline povećava brzinu očvršćivanja. Prikladna je za izradu kalupa i velikih jezgri. Slika 4. Moguća je kombinacija fenolnih i furanskih smola.18. Treba razlikovati vrijeme koje je na raspolaganju za rad sa kalupnom mješavinom i optimalno vrijeme koje treba proteći prije razdvajanja očvrsnute mješavine od modela ili jezgrenika. sintetske smole.19. ručno kalupljenje. Vezivni sustav s uretanom sastoji se od izocijanata koji očvršćuje dodatkom poliola na fenolnoj bazi u prisustvu osnovnog katalizatora.2. tekućeg očvšćivača i katalizatora. a na slici 4. a kod regeneriranog pijeska sulfonska kiselina. (Meuselwitz Guss. Meuselwitz). Veliki kalup i jezgra sa furanskim vezivom.1.

2. ugljičnim dioksidom (CO2). CO2 postupak izrade pojedinačnih kalupa i jezgri. i 4. zbog brzog ciklusa izrade (10-25 s) i ekološke prihvatljivosti. Slika 4. Iz tog razloga često se ovaj postupak izrade kalupa ili jezgri naziva CO2 postupak. mješavina očvršćuje propuhivanjem plinom.21. Varaždin) 32 . slika 4. Postupak je postao značajan za izradu jezgri. a priprema se u mješalici ili ručno.3. Nedostaci postupka su slaba razrušljivost kalupa i komplicirana regeneracija starog pijeska. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika.4. Ručno kalupljenje velikih odljevaka CO2 postupkom. te dodaci koji poboljšavaju razrušljivost.1. Postupak vodeno staklo-CO2 Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i anorganskog veziva.20. Slika 4. vodenog stakla (natrijev silikat). U mješavinu se mogu dodati dodaci koji smanjuju upijanje vlage prilikom skladištenja kalupa i jezgri.20.21. (MIV.

22.. Osnovni materijal je kvarcni pijesak. Zbog prašenja nije pogodan za izradu jezgri.2. Potlak u kalupnicima održava se do kraja skrućivanja.1 mm.2. Postupak cement-pijesak Cement se koristi kao vezivo u kombinaciji sa ubrzivačima očvršćivanja.2. a vezivo voda. pa se iz ekoloških razloga sve više koristi. a gornja strana pijeska i kalupnik se prekriju drugom folijom. 4. Postupak zamrzivanja Za očvršćivanje kalupa koristi se transformacija vode u led. Kalupnik sa cjevovodom za odsisavanje stavlja se na folijom prekrivenu modelnu ploču. Može se koristiti i za izradu jezgri.3. Vakuumsko kalupljnje Kod ovog postupka. Donja i gornja polovica kalupa izrađuju se na jednak način i odmah nakon zatvaranja može se izvršiti ulijevanje. formira se uljevna čaša i skida višak pijeska. Kvarcni pijesak može se ponovno upotrijebiti. U tu svrhu kontura modela prekrije se folijom. Mali potlak 0. kako bi se omogućilo lagano vađenje modela. Plastična folija debljine 0. pa tako i pojavu očvršćivanja. Sve se prekrije gornjom folijom i stvaranjem potlaka (0. Postupak ne zahtijeva kemijska veziva. dovoljan je za tijesno nalijeganje termoplastične folije na konturu modela. slika 4. Isključuje se potlak na modelnoj ploči.4. očvršćivanje kalupne mješavine odvija se stvaranjem potlaka.05 do 0.4. Ovaj postupak je ograničen na velike kalupe jednostavnog oblika. Kalupnik se ispunjava suhim pijeskom bez veziva. Potlak utječe na nastanak sile trenja između zrnaca pijeska.5 bara.2. 4.5 bar) očvršćuje. zagrijava se nekoliko sekundi da postane deformabilna. Nakon hlađenja odljevka vakuum se isključuje. na koju se zatim nasipa pijesak bez veziva. 33 . Nakon toga navlači se preko modelne ploče.

6 Polovica kalupa. 7 Usisna cijev.22. 34 . Tijek postupka izrade kalupa vakuumskim kalupljenjem. godine u Njemačkoj. 2 Modelna ploča.1 Model. Postupak se prvi put pojavljuje 1944. Također. a prvu veću primjenu u ljevaonicama industrijski industrijs razvijenih zemalja ima tijekom 1960-tih tih i 1970-tih. vrlo je česta primjena školjkastog lijeva za izradu jezgri. više od 60 % ljevaonica koristi ovaj postupak postupak za izradu jezgri. Danas se školjkastim lijevom proizvodi širok asortiman odljevaka za sve industrijske grane. 4 Grijača spirala. njem. 4. Školjkasti lijev Školjkasti oljkasti lijev (eng.2. Maskenformverfahren ili Croning) predstavlja najraniji automatizirani i brzi postupak izrade kalupa i jezgri. 5 Folija. Još se naziva i Croning postupak prema pronalazaču ovog postupka. 1970 tih. Shell molding.5. 3 Naprava za vakuumiranje. Slika 4. 8 Zračni kanal.

miješanjem pijeska. očvršćuju pri povišenoj temperaturi. Najčešći materijal za izradu alata je sivi lijev. Osnovno svojstvo tih smola je da su termoplastične. maziva i aditiva. Smola obavijena oko zrna pijeska kasnijim se grijanjem u alatima aktivira i veže zrna pijeska u određeni oblik školjke. Od umjetnih smola najčešće se koriste formaldehidne. Maziva se dodaju u kalupnu mješavinu radi lakšeg odvajanja kalupa od metalnog modela te poboljšanja tečenja mješavine. odnosno. no mogu se naći i čelični. Obloženi pijesak priprema se u mješalici. umjetne smole kao veziva. Tijekom tog miješanja pješčana se zrnca oblažu tankim slojem smole. prikladne smole s katalizatorom.23. Kalupna mješavina za školjkasti lijev može se pripremiti na dva načina: • • konvencionalnim suhim miješanjem pijeska. obloženi pijesak. Sastavni dijelovi alata su metalni jezgrenici koji formiraju vanjski oblik školjke te metalne model ploče i metalni modeli koji u školjci ostavljaju otisak odljevka. tj. Kalupna mješavina za izradu kalupa sastoji se od kvarcnog pijeska (rijeđe cirkonskog). brončani te aluminijski alati. Alati za izradu školjki Za izradu kalupa i jezgri koriste se isključivo metalni modeli i jezgrenici. Metalni alati za izradu kalupa su dvodijelni. smole u prahu. maziva i dodataka oblaganjem pijeska smolom. Dakle. U praksi se puno više koristi postupak oblaganja pijeska smolom čime se dobiva tzv. kalupi i jezgre vrlo su tankih presjeka. Kako se upotrebom ovih smola mogu postići visoke čvrstoće kalupa i jezgre omogućena je proizvodnja šupljih jezgri i tankih kalupa uz visoku točnost dimenzija. alkidne i poliesterske smole. ovisno o veličini i konfiguraciji odljevka. Za izradu uljevnog sustava uglavnom se koriste isti materijal kao i za alate.Školjkastim lijevom izrađuju se kalupi (školjke) jednake debljine od 3 do 10 mm. oblik kalupa. kao osnovna svojstva školjkastog lijeva mogu se izdvojiti: • • • kalupi i jezgre izrađuju se od pijeska obloženog smolom. slika 4. 35 . Redovito im se dodaje i katalizator koji ubrzava očvršćivanje. jezgre dobiva se djelovanjem topline. dok se dodaci dodaju kako bi se postigla glađa površina kalupa i da bi se spriječilo pucanje kalupa. Izrađuju se lijevanjem (jednostavniji odljevci) ili strojnom obradom (povećana točnost oblika i dimenzija odljevka). maziva i dodataka.

no svi rade na istom principu – stroga kontrola vremena i temperaturnih ciklusa. 4 Izrada školjkastog kalupa. Metalna modelna ploča. Mogu se koristiti različiti tipovi strojeva i različiti stupnjevi automatizacije.24.Slika 4. školjkasti kalup s umetnutim metnutim školjkastim jezgrama i odljevci (UG Metal. Izrada kalupa Oblikovanje kalupa upa i jezgri za školjkasti lijev je uglavnom strojno. Proces izrade školjkastog kalupa prikazan prika je na slici 4. Dk). Slika 4.23. 36 .24.

Na ovaj se način proizvode školjkasti kalupi izuzetno dobrih svojstava. školjka se prenese u posebnu peć zajedno s modelom. Model se zatim zagrijava na temperaturu 200…230 °C. Spajanje dviju školjki u kalup pomoću metalne stege. Odvajanje školjke od modela. Metalni alat se pričvršćuje na limenu kutiju u koju je prethodno stavljen obloženi pijesak. Prednosti Nedostaci • • • • • • • glatka površina kalupne šupljine omogućava lakše tečenje rastaljenog metala i bolju kvalitetu površine odljevka visoka dimenzijska točnost mogućnost izrade složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna zbog urušljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na odljevku manja ograničenja s obzirom na oblik odljevka može se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju • • • • skuplji metani alati (modeli i jezgrenici) relativno spor proces nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Iako su za školjkasti lijev potrebna prilično visoka kapitalna ulaganja zbog visoke produktivnosti procesa to se ne smatra velikim nedostatkom.3. u čeličnu sačmu radi učvršćivanja školjki. metalne alate je moguće koristiti više puta. Neočvrsnuti pijesak pada na dno kutije. 6. Smola se uz zagrijani model aktivira te se zrnca pijeska slijepe i oblikuju čvrstu školjku. Okretanje kutije zajedno s alatom za 180 °. a i troškovi proizvodnje su dosta sniženi zbog smanjenja potrebe za čišćenjem i naknadnom obradom odljevaka. Prednosti i nedostaci postupka prikazani su u tablici 4. pri čemu obloženi pijesak pada na zagrijani model.. Stavljanje kalupa npr.Koraci pri izradi školjkastog kalupa: 1.3. Dodatno pečenje radi povećanja čvrstoće. 37 . Ulijevanje rastaljenog metala. a na isti se način oblikuju i jezgre. 5. 4. 2.4. Čelična sačma se koristi jer dobro odvodi toplinu. Nakon skrućivanja metala razbija se kalup i dobiva se gotov odljevak. 7. Nakon što se postigne tražena debljina školjke kutija i alat se vraćaju u početni položaj. Prednosti i nedostaci školjkastog lijeva. Također. Dok je još na zagrijanom modelu. 3. Tablica 4. a značajke postupka prikazane su u tablici 4. dok na alatu ostaje formirana školjka.

Značajke postupka školjkastog lijeva. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi koji zahtijevaju veliku preciznost.4. kao što su dijelovi kućišta i armatura.50 mm stijenke: Količina: 1000 – 1.3 mm Maksimalna debljina 2 . bregaste osovine.6 µm Tolerancije: ± 0. zupčanici itd. tijela ventila. Odljevci većih masa (do 500 kg) lijevaju se u pojedinačnoj proizvodnji.Ra: 3 . Tablica 4. Veličina odljevka: masa: 30 g – 200 kg Materijal: Sivi lijev Nodularni lijev Željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Aluminij i Al-legure Bakar i Cu-legure Nikl i Ni-legure Hrapavost površine . kućišta za hidrauliku.Školjkastim postupkom uglavnom se u serijskoj proizvodnji lijevaju željezni i neželjezni odljevci mase 30 g do 200 kg po odljevku.000.000 38 .

c) različiti strukturni elementi pogonske hidraulike od precipitacijski očvrsnutog nehrđajućeg čelika. elektrotehničkoj.3 do 3 kg. koji su spremni za ugradnju bez velike naknadne obrade. Danas je precizni lijev uglavnom automatiziran i široko je rasprostranjen u automobilskoj. a) dio kirurškog instrumenta. Ni legura.4 do 2. d) lijevanje prstena od 18 karatnog zlata.4.3 kg. Tada dolazi do masovnih zahtjeva vojne industrije za izradom složenih dijelova vojne opreme. Postupak „izgubljenog modela“ prvi su koristili stari Egipćani za izradu zlatnog nakita prije 5000 godina. a) b) c) d) Slika 4. često se koristio i za izradu novčića.2.6. Primjeri odljevaka. masa 0. Krajem 19. Precizni (točni) lijev Precizni lijev je jedan od najstarijih proizvodnih procesa. optičkoj te u industriji alata.25. mase 10 g. G-X10 CrNi 18 8.25. Φ7x54 mm. 39 . Osnovni principi ovog postupka datiraju još iz antičkog doba. vojnoj. Osim što su ga rane civilizacije koristile za izradu zlatnog nakita. Značajnija industrijska primjena preciznog lijeva u ljevaonicama industrijski razvijenih zemalja javlja se tek za vrijeme Drugog svjetskog rata. stoljeća u SAD-u se koristi za lijevanje nakita i zubala. b) rotori turbina. masa 1. slika 4.

Može se ubrizgavati vosak u tekućem.Osnovna karakteristika točnog lijeva je što se odljevci dobivaju lijevanjem u jednokratne kalupe izrađene također pomoću jednokratnih voštanih modela. Za proizvodnju odljevaka preciznim lijevom koristi se kalup koji je izrađen tako da se model od lako taljivog materijala obloži vatrostalnim materijalom. slika 4. Pijesak podeblja sloj suspenzije. kalup se može izraditi lijevanjem legura niskog tališta. slika. a predgrijavanje olakšava popunjavanje šupljine rastaljenim metalom. 40 . Postupkom preciznog lijeva izrađuju se dijelovi kompliciranog oblika. kašastom i gustom stanju. Slijedi oblaganje vatrostalnim materijalom kojim se dobiva školjka oko modela. Model se rastali (ili otplini) i iscuri iz kalupa pri temperaturama između 180 i 500 °C. Kalup za izradu modela obično se izrađuje strojnom obradom ugljičnog čelika. Nakon što je oblaganje završeno. Kao sirovina za izradu školjke koristi se suspenzija vatrostalnog keramičkog materijala (silikat.3 MPa. čija bi izrada drugim postupcima bila otežana ili neekonomična. cirkon. grozd se ugrije kako bi se uklonio model. odnosno njihova mješavina. Na svježe naneseni sloj suspenzije posipa se ljevački pijesak koji se pritom prilijepi. Od polimernih materijala najčešći je polistiren. završava žarenjem pri 800-1000 °C. smola i modifikatora. Potrebno je 6-9 slojeva suspenzije i pijeska kako bi se postigla dovoljna debljina školjke. modeli mogu izraditi strojnom obradom plastičnog materijala. dok se gusti vosak ubrizgava pri višim temperaturama i višem tlaku. odnosno kalupa. Vosak koji se koristi zapravo je mješavina određenih vrsta voskova. Ukoliko tlak ubrizgavanja voska nije previsok. uklone se plinovi iz nje. pogotovo za manje serije odljevaka. Postupak izrade školjke. Najčešće korišteni voskovi za izradu modela su parafinski vosak i vosak mikrokristalne strukture. aluminijskih ili bakrenih legura. pri čemu školjka dodatno očvrsne. Rjeđe se. aluminijev silikat) u praškastom stanju i vezivne tekućine (etilsilikat ili vodeno staklo). Temperature ubrizgavanja kreću se između 43 i 77 °C.. a može sadržavati i antioksidanse i punila.6 i 138 MPa. Između svakog uranjanja potrebno je osušiti prethodni sloj te za svaki sljedeći sloj koristiti sve krupnija zrnca pijeska. učvršćuje ga i daje hrapavu površinu na koju lako prianja sljedeći sloj suspenzije. a tlakovi između 275 kPA i 10. Polimerni se materijali ubrizgavaju pri temperaturama od 177 do 260 °C i tlakovima između 27. Za izradu modela najčešće se koristi vosak. Općenito se tekući vosak ubrizgava pri viši temperaturama i nižem tlaku. Izrada modela Modeli za precizni lijev izrađuju se ubrizgavanjem voska ili polimernog materijala u poseban metalni kalup. Česti su i biljni voskovi. Vosak se ubrizgava pri relativno niskim temperaturama i niskim tlakovima. mada se mogu koristiti i polimerni materijali. Model se uranjanjem oblaže suspenzijom.26.

b) grozd. Spajanje je uglavnom ručno pomoću električnog lemila. dok se na grozdu za izradu malih hardverskih dijelova može nalaziti do 100 modela. prvenstveno zbog uštede na vremenu i materijalu. dok se u slučaju malih do srednjih odljevaka obavlja ugrozdavanje. Većina se modela za grozdove proizvodi tako da se ubrizgavanjem izrade modeli zajedno s ušćem. Uljevni sustav (čaška i spust) ubrizgava se posebno za što se uglavnom koristi reciklirani vosak. Ukoliko se preciznim lijevom proizvode veliki odljevci model je pojedinačne izvedbe. Grozdovi za izradu turbinskih lopatica sadrže od 6 do 30 istih modela. Naknadno se modeli spajaju s uljevnim sustavom i tako čine grozd. Ugrozdavanje je postupak spajanja više istih modela na jedan uljevni sustav što je puno isplativije od pojedinačne izvedbe. 41 .26. d) zadnji sloj od grubog pijeska.Desna Ušće voštanog Ušće odljevka pomična sustava jezgra a) b) c) d) e) Slika 4. a) metalni kalup za izradu voštanih modela. c) prvo uranjanje grozda u keramičku suspenziju. Precizni lijev. Samo se modeli za veće ili kompleksnije dijelove rade po segmentima koji se kasnije spajaju lijepljenjem. e) odljevak (Avalon).

Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev. Naizmjenično uranjanje i posipavanje izvodi se više puta. ali samo za uljevni sustav. U prvom sloju koriste se mala zrnca koja daju glatku površinu odljevka. Tijekom ponavljanja procesa koriste se sve krupnija zrnca pijeska koja kalupu daju čvrstoću. 3. 6.27. 7. Posipavanje pijeskom. Zagrijavanje kalupa radi odstranjivanja voska. te daljnje zagrijavanje radi povećanja čvrstoće školjke. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev: 1. 8. Proces se ponavlja dok se ne dobije potrebna debljina školjke. Čišćenje grozdova s odljevcima. može biti gravitacijsko. Gotov odljevak. Uranjanje grozda u keramičku vatrootpornu suspenziju. 2. 4. Odstranjeni vosak se skuplja i pročišćuje za ponovno korištenje. Odsijecanje odljevaka s grozda. Izrada modela.ugrozdavanje. 5.27. Između svakog uranjanja sloj se mora osušiti. Spajanje modela u grozd . Ulijevanje rastaljenog metala.Izrada kalupa za precizni lijev Proces izrade kalupa za precizni lijev prikazan je na slici 4. odnosno polimera. Slici 4. tlačno ili pomoću vakuuma. 42 .

preciznim lijevanjem moguće je postići skoro sve stupnjeve složenosti vanjskog oblika. a najčešće se lijevaju aluminijske legure. što uključuje dijelove za automobilsku. iako su obično u rasponu od 200 g do oko 8 kg.28.5 mm. Preciznim lijevom proizvode se odljevci manjih dimenzija. mada može biti čak i 0. Rezultat toga je da se većina složenih dijelova sada može izraditi u jednom komadu.U tablici 4. Precizni lijev može se koristiti za lijevanje svih metala. Prednosti • • • • • • • visoka kvaliteta površine odljevka visoka dimenzijska točnost Nedostaci • • • • visoki troškovi za odljevaka relativno spor proces veće dimenzije mogućnost izrade vrlo složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna vosak se može ponovno koristiti primjenjiv za sve materijale koji se mogu lijevati mogućnost lijevanja odljevaka koji se sastoje od više dijelova nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Vrlo je bitno izdvojiti mogućnost izrade vrlo složenih dijelova kao prednost ovog postupka. Uobičajena debljina stijenke odljevaka je oko 1 mm. željezni lijev. ali kod legura koje se lako lijevaju. nehrđajući čelik i alatni čelik. prikazane su prednosti i nedostaci preciznog lijeva. Dijelovi koji rade na visokim temperaturama su također česti. Prednosti i nedostaci preciznog lijeva. što je uvelike smanjilo troškove izrade. bakrene legure. kao i širok raspon složenosti unutarnjeg oblika odljevka. slika 4. kao što su lopatice turbina ili komponente vatrenog oružja. zrakoplovnu i vojnu industriju. legure magnezija. Odljevci mogu težiti od nekoliko grama do 35 kg.5. 43 . Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi složene geometrije koji zahtijevaju veliku preciznost. a dijelovi su funkcionalniji. Tablica 4.5. a ne od puno pojedinačnih komponenata. Naime. Ovim se postupkom mogu lijevati i metali s visokim temperaturama taljenja te metali koji se ne mogu strojno obrađivati (jer dodatna obrada gotovo i nije potrebna).

8 – 6. prikazane su značajke preciznog lijeva. Tablica 4. Veličina odljevka: masa: 200 g – 35 kg Materijali: Željezni lijev Legirani željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Al i Al-legure Cu i Cu-legure Ni i Ni-legure Hrapavost površine .Dimenzije 1700 X 600 x 1200 mm Slika 4.1 mm Maksimalna debljina stijenke: 1.Ra: 0.5 µm Tolerancije: ± 0.6. Postupak se smatra ekonomičnim ako se lijeva najmanje 50 jednakih odljevaka. Konstrukcija ploče s instrumentima za Boeing (Tital). U tablici 4.6.28. značajke preciznog lijeva.5 – 20 mm Količina: 10 – 1000 kom 44 .

Izrada modela i kalupa Za izradu modela kod lijevanja u pune kalupe koristi se ekspandirani polistiren.4. Shroyer patentirao postupak lijevanja pomoću modela od ekspandiranog polistirena postavljenog u vlažni pijesak koji ostaje u kalupu za vrijeme ulijevanja rastaljenog metala. Lijevanje u pune kalupe Postupak lijevanja u pune kalupe relativno je nov postupak u praksi. polistiren se impregnira pjenilom. Tipične vrijednosti gustoće polistirena za određene metale su sljedeće: • • • • za lijevanje Al i Al-legura: 24-27 kg/m3. najčešće pentanom i dobiva se pjeneći polistiren u obliku tvrdih staklastih kuglica promjera od 0. lako se obrađuje tokarenjem. pogotovo u serijskoj proizvodnji. Daljnjim razvojem ovog postupka pokazalo se da lijevanje u pune kalupe može konkurirati klasičnim postupcima lijevanja u pješčane kalupe. za lijevanje Cu i Cu-legura: 20-21. Do odgovarajuće se gustoće polistirena dolazi postupkom koji se naziva predpjenjenje. Sve veću primjenu u modernoj ljevačkoj proizvodnji nalazi prvenstveno zbog povoljnijeg utjecaja na okoliš u odnosu na klasične postupke pješčanog lijeva (pijesak koji se koristi za izradu kalupa ne sadrži veziva) te mogućnosti izrade vrlo složenih dijelova. Pokušavalo se s primjenom nekih drugih materijala za izradu modela.2. Da bi se iz polistirena mogli izrađivati kvalitetni modeli gustoća mu se mora smanjiti na vrijednosti između 16 i 27 kg/m3. za lijevaje čelika: ≤ 17 kg/m3. F. Polistiren je jeftin materijal. Danas se odljevci lijevani u pune kalupe mogu naći u gotovo svim industrijskim granama. glodanjem i drugim postupcima. Djelovanjem topline polistiren omekšava te dolazi do ekspanzije pentana koji istovremeno uzrokuje i ekspanziju polistirenskih kuglica. no ni jedan do danas nije ušao u upotrebu.2 do 3 mm i gustoće od 640 kg/m3. za lijevaje sivog lijeva: ≤ 20 kg/m3. Odljevak nastaje tako što metal potpuno popuni mjesto gdje se nalazio model. pri čemu im se volumen povećava 20 do 50 puta. U početku je proces bio limitiran na jednolične i jednostavne odljevke zbog upotrebe ručno proizvedenog polistirena koji je bio loše kvalitete te zbog upotrebe vlažnog pijeska koji je slabo propuštao plinove nastale isparivanjem modela. Veliki napredak kod lijevanja u pune kalupe postignut je zamjenom vlažnog pijeska suhim kvarcnim pijeskom bez vezivnih sredstava čime su dobiveni odljevci visoke kvalitete površine. godine kada je H. Za potrebe proizvodnje pjenastih polistirenskih tvorevina.7. Odabir polistirena određene gustoće ovisi o metalu koji se lijeva. Gustoća ekspandiranog polistirena u sirovom stanju iznosi 640 kg/m3. Postupak lijevanja u pune kalupe prvi se put pojavio 1958. Model od polistirena pod utjecajem topline ispari ostavljajući mjesto rastaljenom metalu.6 kg/m3. 45 . no još uvijek prednjači automobilska industrija (blok i glava motora) gdje se i prvo počeo koristiti ovaj postupak. Takav se polistiren zatim ubacuje u zagrijanu komoru gdje se stalnim miješanjem osigurava raspodjela topline kroz čitavu količinu materijala.

Bitna razlika je samo u tome što se ova ekspanzija odvija u ograničenom prostoru zbog čega granule prilikom ekspandiranja prvotno popunjavaju međukuglični prostor. kod ugrozdavanja se isti polistirenski modeli lijepe na zajednički uljevni sustav u grozd. uobičajeno je izraditi ih iz nekoliko dijelova koji se naknadno lijepe. Nakon spajanja slijedi kontrola gotovog modela i tek nakon kontrole ide se na sljedeći korak u procesu izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe. oblikuje modelom. 46 . slika 4. a zatim daljnjom ekspanzijom obavljaju međusobni pritisak tako da dolazi do srašćivanja istih. Uljevni se sustav također izrađuje posebno.29. Kondenzacijom pentana u ekspandiranim polistirenskim kuglicama dolazi do pojave potlaka koji uzrokuje punjenje kuglica s okolnim zrakom. Nakon završetka stabilizacije predpjenjenim polistirenom odgovarajuće gustoće pune se metalni kalupi (imaju oblik modela koji želimo dobiti) u kojima se ponovo odvija druga ekspanzija koja je u osnovi jednaka prvoj. dolazi do stabilizacije koja traje 6 do 12 sati. Na taj način polistiren popunjava i poprima oblik metalnog kalupa. Valja naglasiti da kod ovog postupka nema potrebe za izradom jezgri. Da bi se izbjegle greške spajanja te da bi se zadržala dimenzijska točnost. gotov model se dobiva tek kad se zalijepe svi dijelovi modela i uljevnog sustava u jednu cjelinu. postupak lijepljenja je potpuno automatiziran. Modeli za lijevanje u pune kalupe rijetko se rade u jednom komadu. već se unutarnja geometrija odljevka. Modeli glava motora od polistirena povezani u grozd (BMW). Slika 4. Zbog ekonomskih razloga često se puta formiraju grozdovi isto kao i kod preciznog lijeva.29.Na taj način nastaju kuglice potrebne gustoće koje se nakon sušena transportiraju u ventilirajuće silose. Dakle. kao i vanjska. Nakon hlađenja otvaraju se kalupi iz kojih se vade kruti modeli željenog oblika i dimenzija. te zalijepljeni model bloka motora od više dijelova i odljevak. Dakle. U silosima se odvija proces kondenzacije pentana. Nakon izvjesnog vremena (oko 8 sati) dolazi do izjednačavanja tlakova unutar i van granula tj. Slijedi hlađenje koje je vrlo bitno kako ne bi došlo do naknadne ekspanzije modela zbog zaostalih unutarnjih tlakova u modelu nakon vađenja iz kalupa.

Slika 4. Za vrijeme sipanja pijeska kalupnik vibrira kako bi se postigla što bolja kompaktnost kalupa. Tako se za lijevanje neželjeznih legura općenito koriste premazi niže propusnosti nego za lijevanje željeznih legura. Pijesak kojim se popunjava kalup može se sakupiti i ponovno koristiti. slika 4.30. Na kraju odljevci se još pjeskare ili sačmare. a sam odabir ovisi o metalu koji se lijeva i obliku odljevka. Nakon postavljanja i centriranja modela nasipava se pijesak dok ne popuni kalupnik. a robot izvadi odljevak iz kalupnika te ga okreće kako bi sav pijesak. slika 4. Na samom dnu kalupnika prije postavljanja modela nalazi se 25 do 75 mm tog istog pijeska. Ukoliko se radi o grozdu postupak je isti samo što se kod odrezivanja uljevnog sustava odrezuju i odljevci. Uglavnom je to odrezivanje automatsko. Osim istresanjem iz kalupa. robot postavlja odljevak na liniju za automatsko uklanjanje uljevnog sustava. Nakon toga robot uranja odljevak očišćen od pijeska u vruću vodu kako bi se otopio premaz kojim je bio premazan model. Vatrootporni se premazi dijele s obzirom na propusnost koju osiguravaju.31. 47 . premaz predstavlja barijeru između glatke površine modela i grube površine pijeska.Nakon izrade modela. Nakon skrućivanja kalup se istresa te se vadi odljevak koji ide dalje na odrezivanje uljevnog sustava i čišćenje. Nakon što se premaz na modelu osuši slijedi njegovo postavljanje u kalupnik. odljevci se mogu vaditi i tako se nakon skrućivanja metala kalupnik opet vibrira (u ovom slučaju da se poništi kompaktnost u kalupu). Funkcija premaza je dvojaka. Slijedi ulijevanje rastaljenog metala.30. osigurava kontroliranu propusnost plinova koji nastaju isparavanjem polistirenskog modela u pijesak. Također. Vatrootporni se premaz može nanositi uranjanjem (najčešće). isto kao i za jednostavnije odljevke. Popunjavanje punog kalupa taljevinom. Moguće je koristiti i cirkonske i olivinske pijeske. iz svih šupljina u odljevku. sljedeći je korak nanošenje vatrootpornog premaza na model. onemogućujući im da dođu u kontakt sa rastaljenim metalom. Za popunjavanje kalupnika koristi se obični suhi kvarcni pijesak bez vezivnih sredstava. Drugo. ispao van. premazivanjem ili naštrcavanjem. ali nisu uobičajeni. Prvo. Nakon uklanjanja premaza. ni metal ne dolazi upravo zbog premaza u kontakt s grubim pijeskom. mada se odljevci mogu odrezivati i ručno.

Slika 4.31. Robotizirano vađenje odljevka iz kalupa.

Proces izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe prikazan je na slici 4.32.

Slika 4.32. Postupak lijevanja u pune kalupe. Koraci pri izradi kalupa sa jednokratnim isparljivim modelom (puni kalup): 1. Izrada modela i uljevog sustava od ekspandiranog polistirena. 2. Nanošenje vatrootpornog premaza. 3. Postavljanje i centriranje modela u kalupnik. Popunjavanje kalupnika suhim pijeskom bez vezivnih sredstava. Vibriranje da pijesak ispuni šupljine u modelu. 4. Ulijevanje rastaljenog metala. Pod utjecajem topline model ispari ostavljajući mjesto taljevini. Hlađenje i skrućivanje. 5. Istresanje kalupnika. Odrezivanje uljevnog sustava te čišćenje odljevka (pjeskarenje ili sačmarenje). 6. Gotov odljevak.
48

U tablici 4.7. prikazane su prednosti i nadostaci lijevanja u pune kalupe. Tablica 4.7. Prednosti i nedostaci lijevanja u pune kalupe.
Prednosti • izrada kalupa je jednostavnija i brža od izrade pješčanog kalupa jer nisu potrebna dva dijela kalupa na odljevku nema srha nema potrebe za jezgrama model nije potrebno uklanjati iz kalupa dorada često uopće nije potrebna potrebne manje količine pijeska, manje opreme za pripremu pijeska pijesak se može ponovno koristiti (čak 99%, ostalo se izgubi rasipanjem). Regeneracijom se ne onečišćuje okoliš jer pijesak ne sadrži vezivo. visoko automatiziran postupak fleksibilnost procesa prilikom izrade različitih odljevaka i lijevanja različitih metala mogućnost izrade vrlo složenih oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost Nedostaci • ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni modela za svaki odljevak potreban je novi model potrebna kontrola procesa

• • • • • •

• •

• •

• •

U pune kalupe mogu se lijevati željezni i neželjezni metali, no najčešće se lijevaju Al i Al-legure te sivi i nodularni lijev. Tipični odljevci dobiveni lijevanjem u pune kalupe su blokovi i glave motora. Lijevati se mogu različiti odljevci svih veličina. No ipak, za jednostavnije odljevke i pojedinačnu proizvodnju isplativiji je pješčani lijev.

49

4.3. Postupci izrade jezgri Jezgra oblikuje unutarnje konture odljevka, slika 4.33. Od jezgre se zahtjeva: 1. 2. 3. 4. Dimenzijska točnost i toplinska otpornost Otpornost na eroziju prilikom udara taljevine za vrijeme lijevanja Otpornost oblika na tlak taljevine, čvrstoća Razrušljivost nakon ljevanja mora biti zajamčena

Slika 4.33. Funkcija jezgre. a) pješčana jezgra, b) odljevak, c) šupljina u odljevku oblikovana jezgrom. Male serije jezgri mogu se izrađivati ručno u jezgrenicima. Spora ručna izrada jezgri zamjenjena je početkom 19. stoljeća strojnom izradom. Tijekom 20. stoljeća postupci strojne izrade jezgri dalje su razvijani i optimirani. Za manije i veće serije koriste se strojevi za izradu jezgri, sa jednostavnim drvenim i plastičnim, slika 4.8. b), ili složenim metalnim jezgrenicima, slika 4.34. Danas je uobičajen postupak kod kojeg jezgrena mješavina iz spremnika napuni cilindar volumena jezgrenika. Jezgrenik se postavlja ispod cilindra, a stlačeni zrak udarno djeluje na pijesak u cilindru i ubrzava ga u smjeru jezgrenika, što uzrokuje popunjavanje jezgrenika. Daljnje očvršćivanje jezgre ovisi o korištenom vezivu.

Slika 4.34. Metalni jezgrenici za izradu složenih jezgri.
50

c) vađenje jezgre iz jezgrenika. kalupljenje.4.1. Hannover). Nedostatak je relativno dugo očvršćivanje jezgrene mješavine.35. Kako se očvršćivanje jezgrene mješavine ne odvija na visokim temperaturama jezgrenici mogu biti od drveta ili plastike. jer je zbog djelovanja plina na ubrzanje kemijske reakcije.2. 51 . opisan je u poglavlju 4. Slika 4. pri pojedinačnom kalupljenju. a) upucavanje jezgrene mješavine.36.3. Cold box postupak. No bake postupak izrade jezgri Postupak se koristi i za ručno i strojno kalupljenje.1. 4. Cold Box pješčane jezgre (EUROKERN.3. Postupak je pogodniji za serijsku proizvodnju od No bake postupka. a može se dovesti izvana ili egzotermnom reakcijom. su prikazane cold box pješčane jezgre. Postupak se koristi za jezgre velikih dimenzija. vrijeme očvršćivanja jezgre znatno kraće. Na slici 4.2.35.2. Toplina može dodatno ubrzati očvršćivanje. a zatim se izvodi propuhivanje plinskim reagensom ili katalizatorom koji koji uzrokuje očvršćivanje mješavine ili ubrzava proces očvršćivanja. slika 4.36. Danas se najviše jezgri proizvodi ovim postupkom. a) b) c) Slika 4. Oprema mora biti dobro zabrtvljena. b) propuhivanje plinom. Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Kalupnom mješavinom koja sadrži višekomponentno vezivo popunjava se jezgrenik.

4.5. Primjeri jezgri prikazani su na slici 4. Warm Box postupak Varijanta hot box postupka pri nižim temperaturama zagrijavanja. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. Nije potrebno dodatno očvršćivanje pečenjem u pećima.37. 4. odvija se u trajanju od 20 do 120 sekundi u jezgreniku predgrijanom na 180 do 340 °C.38. egzotermna reakcija. Hot Box postupak i primjeri jezgri na furanskoj bazi. 52 .3.2. Jezgre su lako razrušljive. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Upotreba postupaka je vrlo raširena. Jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. 4.38. tekuća fenolna ili furanska smola ali sa latentnim kiselim katalizatorom. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. Slika 4.3. Postupak se koristi i za strojno kalupljenje. Nakon popunjavanja jezgrenika. Hot Box postupak Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole. slika 4.3.5. Upotreba ovog postupaka je vrlo raširena. Pojedinačne jezgre i montirani paket za aluminijsku usisnu granu 6-cilindarskog motora sa direktnim ubrizgavanjem. Školjkasti postupak (Croning) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole.3. Školjkaste (Croning) jezgre. Kao vezivo upotrebljava se slična kao kod cold box postupka.37. detaljnije je opisan u poglavlju 4. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme trajanja. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. Kalupi su lako razrušljivi. Modeli i jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Slika 4. kao što je otopina amonijeve soli.4. Nema propuhivanja plinom. Postupak očvršćivanja.

Kalupljenje pomoću jezgri Kalupljenje pomoću jezgri. spada u najvažnije postupke izrade jednokratnih kalupa.7.3.2. 53 .40.39.39. Jezgreni paket od šest dijelova za izradu bloka motora od željeznog lijeva (Halberg Guss). Za izradu paketa jezgri.40.1.. Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Postupak se koristi i za ručno kalupljenje.3. 4.3. zajedno sa postupkom sa svježom kalupnom mješavinom i No bake postupkom. Nedostatak postupka je teško izbijanje jezgre. kao vezivo. Slika 4. koristi se uretan.6.4. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj. opisan je u poglavlju 4. prikazana je na slici 4. Slika 4. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj. slika 4.

Lijevanje u metalne kalupe započelo je lijevanjem odljevaka od kositra. Automatizirani strojevi koriste za velikoserijsku proizvodnju. ručno je ulijevanje rastaljenog metala te vađenje odljevka iz kalupa. U Njemačkoj se više od pola svih odljevaka od neželjeznih legura proizvodi tlačnim lijevanjem.5. poluautomatiziranim strojevima i potpuno automatiziranim strojevima. zupčanici. koji su trebali imati točne dimenzije. slika 5. Danas se u metalne kalupe gravitacijski mogu lijevati sve najvažnije legure: legure bakra.1. razni odljevci za zrakoplovnu industriju. koriste se poluautomatizirani strojevi. usisni ventili.i protutlačni lijev i tlačni lijev. nisko. Kod automatiziranih strojeva provedena je i potpuna 54 . glave motora te ostali funkcionalni dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. aluminija. Slika 5. Uglavnom se lijevaju veće serije odljevaka koje imaju jednaku debljinu stijenke na svim presjecima. Kod ručnog kalupa otvaranje i zatvaranje kalupa izvodi se ručno. dok se odljevak odvaja od kalupa pomoću uređaja za izbacivanje koji je sastavni dio kalupa. klipovi motora.1. kućišta mjenjača. kokilnim se lijevom najčešće lijevaju odljevci od legura aluminija i magnezija. magnezija i bakra). dok su sve ostale operacije mehanizirane ili automatizirane. razni ostali odljevci za automobilsku industriju kao npr. cinka. te čelik. Ukoliko je serija veća ili su odljevci složenijeg oblika. kućišta električnih motora. Kod tih je strojeva ručno samo ulijevanje rastaljenog metala i vađenje odljevka iz kalupa. Ipak. kućišta projektila. Princip kokilnog lijevanja. magnezija i cinka. Kokilnim lijevom lijevaju se kućišta pumpi. Glavni postupci lijevanja u višekratne kalupe su: gravitacijski kokilni lijev. Ručni se kalupi koriste za lijevanje manjih serija jednostavnijih odljevaka. Upravo se zbog toga kokilni lijev često puta naziva i gravitacijski lijev. Centrifugalni lijev pretežno se koristi za proizvodnju cijevi od sivog ili nodularnog lijeva. različite vrste lančanika.1. cinka i olova. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Lijevanje u stalne kalupe uglavnom se koristi za neželjezne legure mižeg tališta (legure aluminija. 5. tvrdi lijev i sivi lijev. Kokilni lijev može se proizvoditi u ručnim kalupima. Kokilni lijev Kokilni lijev je postupak lijevanja kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva djelovanjem gravitacije u metalne kalupe ili kokile. kotači.

ulaganje jezgri. Za manje serije kompleksnijih odljevaka bolje je odabrati lijev u pune kalupe. za izradu odljevaka visoke dimenzijske točnosti te visoke kvalitete površine. Ukoliko se koristi za izradu kompleksnijih odljevaka tada veličina serije mora biti dovoljno velika da se pokriju visoki troškovi izrade kalupa. Ponekad se uljevnom sustavu dodaju i filteri. slika 5. Slika 5. a za kompenzaciju smanjenja volumena odljevka dodaju se pojila. razvodnika i ušća. slika 5.2. Prema točnosti dimenzija. tlačnim se lijevom dobivaju kvalitetniji odljevci s manjim odstupanjem dimenzija. spusta. Hildesheim) 55 . Kokilni lijev nije primjeren za izradu kompleksnijih odljevaka.. Danas je primjena automatiziranih strojeva uobičajena. Slika 5.3.3. odljevci se mogu usporediti s odljevcima izrađenih postupkom školjkastog ili preciznog lijeva. Pomična polovica kalupa s izbacivačima na stroju za lijevanje i pripadajući odljevak. Uz to. Uobičajeno je da se takvi odljevci proizvode tlačnim lijevom jer su ukupni troškovi proizvodnje niži.2. Kokilni odljevak s uljevnim sustavom i vrste uljevnih sustava. vađenje odljevka iz kalupa). Uljevni sustav mora biti tako dimenzioniran da omogućuje brzo ispunjavanje kalupa rastaljenim metalom. sastoji se od čaše. kod tlačnog lijeva kraći su ciklusi proizvodnje te dodatna obrada gotovo i nije potrebna. (KSM Casting. Uljevni sustav. Naime.automatizacija pomoćnih operacija (ulijevanje rastaljenog metala.

1.4. Kad se upotrebljavaju metalne jezgre. Slika 5.6. U jednom se kalupu može nalaziti više kalupnih šupljina. Zatvaranje.Pješčani lijev pred kokilnim ima prednost samo kad se izrađuju vrlo kompleksni odljevci sa složenom geometrijom. metalne ili kombinirane jezgre. slika 5. 56 .1. odnosno pokretne ploče stroja po vodilicama pomoću hidrauličke pumpe. dok se nepokretni dio kalupa pričvršćuje na nepokretnu ploču. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. bolja su im i mehanička svojstva. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina pokretnog i nepokretnog dijela kalupa. slika 5.. mora postojati mogućnost njihovog izvlačenja iz kalupa nakon ulijevanja i skrućivanja rastaljenog metala. počeli su se. upotrebljavati i složeni višedijelni kalupi. Kalupi za kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev su dvodijelni. Metalne jezgre upotrebljavaju se za oblikovanje jednostavnijih šupljina u odljevku.5. U pokretnoj i nepokretnoj polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine pomoću kojih je određen vanjski dio odljevka. osobito u automobilskoj industriji. Inače kokilni lijev uvijek prednjači pješčanom. slika 5. Tek nakon izvlačenja jezgre dolazi do otvaranja kalupa te izbacivanja odljevka. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. jer osim što se kokilnim lijevom dobiju odljevci kvalitetnije površine i bolje dimenzijske točnosti. 5.4. Kokila montirana na stroj za lijevanje i pripadajući odljevak. Osim dvodijelnih kalupa za lijevanje jednostavnih oblika. odnosno otvaranje kalupa ostvareno je dvosmjernim horizontalnim pomicanjem pokretnog dijela kalupa. Za oblikovanje unutrašnjosti odljevka koriste se pješčane. sastoje se od pokretnog i nepokretnog dijela. Pokretni dio kalupa pričvršćuje se na pokretnu ploču stroja za kokilni lijev.

osim kalupne šupljine. Pomoću kanala za otplinjavanje i ventilaciju omogućava se izlazak zraku i plinovima iz kalupne šupljine prilikom ulijevanja rastaljenog metala. Slika 5. Vrlo je bitno da se za izradu kalupa odabere materijal koji ima potrebnu toplinsku vodljivost i otpornost prema trošenju.Slika 5. 57 . ili na mjestima gdje su izbacivači iz kalupa.6. plinovi bi prodrli u odljevak te bi došlo do poroznosti odljevka. Kalupi se najčešće izrađuju od čelika za topli rad ili sivog lijeva odgovarajućeg kemijskog sastava. Kokila s metalnom i s pješčanom jezgrom (Grohe). kokila.. a nije moguća upotreba metalnih jezgri. strojnom obradom i poliranjem. Često se izrađuju i od grafita. Na taj se način dobivaju složeni i točni oblici šupljina u odljevcima. Vijek trajanja kalupa iznosi od desetak tisuća do nekoliko stotina tisuća lijevanja. Kalupi se oblikuju lijevanjem. Strojnom obradom i poliranjem postiže se vrlo fina površina i točne dimenzije. slika. izrađuju još kanali za otplinjavanje i ventilaciju te uljevni sustav. glava motora s uljevnim sustavom. te se istrese iz kalupa. paket pješčanih jezgri. Kad se ne bi omogućio izlazak plinova iz kalupne šupljine.. U novije se vrijeme za izradu kalupa upotrebljavaju i legure aluminija i bakra. Najčešće se takvi kanali postavljaju na razdjelnoj liniji kalupa. U kalupu se.5. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. Pješčane jezgre u proizvodnji kokilnog lijeva upotrebljavaju se kada se trebaju postići složeni oblici šupljina u odljevcima. Odabir materijala za izradu kalupa ovisi o materijalu koji se lijeva. Pješčana se jezgre najčešće nakon ulijevanja i hlađenja istresa iz aluminijskih odljevka pomoću vibracija ili zagrijavanjem na povišenu temperaturu na kojoj dolazi do raspada veziva i jezgra postane sipka. slika .. Kokilni lijev složenih odljevaka.

Prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. 2. Kako su premazi izolatori površina kalupa se ne zagrijava na temperaturu rastaljenog metala. pa je time također rjeđa i pojava grešaka na odljevcima. 5. Prednosti • dobra dimenzijska točnost i kvaliteta površine • Nedostaci • jednostavnija geometrija odljevka u odnosu na odljevke u jednokratnim kalupima zbog potrebe otvaranja kalupa brzo skrućivanje zbog ulijevanja u hladni • visoki troškovi izrade kalupa (cijena metalni kalup rezultira sitnijom kokile (20.000 EURO na više) strukturom. Premazivanje kalupa Priprema kalupa za ulijevanje rastaljenog metala uključuje njegovo premazivanje. Tablica 5. već se ona zagrijava na temperaturu koja je puno niža od temperature rastaljenog metala. kao što su hrapavost površine. umanjenje neposrednog toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup (premaz je izolator). 58 .1. netočnost mjera i oblika. odstupanje od dimenzija. Zbog toga kalup nije izložen intenzivnom zagrijavanju. 4. bolja kvaliteta površine odljevka. Nanošenjem vatrostalnog premaza na radnu površinu kalupa i metalne jezgre stvara se barijera između rastaljenog metala koji se ulijeva te površine kalupa te jezgre tijekom punjenja kalupa i skrućivanja. tj.2.1. što mu produžuje radni vijek i smanjuje oštećenja. Premazan je kalup manje toplinski opterećen.U tablici 5. proizvode se čvršći odljevci mogućnost lijevanja svih najvažnijih • otežano napajanje odljevka u kalupu legura kratak ciklus izrade odljevaka dugi radni vijek kalupa za lijevanje postupak se može lako mehanizirati i automatizirati • • • • 5. lakše odvajanje odljevka od kalupa. 3. kontrola tečenja rastaljenog metala. manji je pad temperature kroz stijenku kalupa te su manja toplinska naprezanja u stijenci kalupa. rjeđa su oštećenja površine kalupa. prikazane su prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. Nanošenjem takvih premaza postiže se: 1.1. kontrola brzine hlađenja. Osim toga. Nanošenjem premaza koji imaju znatno manju toplinsku provodnost nego materijal od kojeg je izrađen kalup dolazi do umanjenja toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup zbog čega se kalupu produžuje radni vijek. izrasline.

Da bi se postigla optimalna radna temperatura kalupa. dok se radna temperatura kalupa tijekom hlađenja i skrućivanja održava hlađenjem kalupa. 5. Temperatura kalupa Vrlo bitan parametar za dobivanje kvalitetnih odljevaka je temperatura kalupa. Zagrijavanje kalupa također utječe i na kvalitetu odljevka . dolazi do grešaka na odljevku (hladni zavari. On se koristi sve dok ne dođe do oštećenja premaza na kalupu. odabere se premaz koji ima visoku provodnost te se nanese u manjoj debljini. Nadalje. Hlađenje kalupa obavlja se cirkulacijom vode. Optimalna radna temperatura kalupa je ona koja omogućuje proizvodnju kvalitetnih odljevaka uz minimalan škart u najkraćem mogućem vremenu te uz minimalno oštećenje kalupa. popunjavanje kalupa je ograničeno zbog čega najčešće dolazi do usahlina. nanosi se deblji sloj premaza s manjom toplinskom provodnošću. odljevak se ne lijepi za kalup te ne dolazi do grešaka na odljevcima. Ako je temperatura kalupa preniska. nedolivenost. vode i dodataka za bolje prianjanje na unutarnju površinu kalupa. Premazi su suspenzije sitnomljevenih vatrostalnih materijala.Ono najvažnije što se postiže nanošenjem premaza je kontrola brzine hlađenja odljevka na svim presjecima jer se tako može utjecati i na tijek i na smjer skrućivanja. Pri previsokim temperaturama kalupa produžava se vrijeme skrućivanja odljevka što pogoduje stvaranju šupljina zbog skupljanja materijala pa odljevci imaju lošija mehanička svojstva i lošiju kvalitetu površine. Zagrijavanjem se oštećenje kalupa bitno smanjuje jer nema toplinskog šoka na početku lijevanja rastaljenog metala. odnosno mazivo koje omogućuje lakše odvajanje odljevka od kalupa. Oštećenje kalupa te njegovo prebrzo trošenje najčešće je prouzročeno naglim i neravnomjernim zagrijavanjem kalupa. Takvim nanošenjem premaza dobiva se usmjereno skrućivanje prema pojilu. prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se zagrijava na određenu radnu temperaturu. kalupi se zagrijavaju i hlade. Hlađenjem se sprječava zagrijavanje kalupa iznad optimalne radne temperature zbog čega se produžuje radni vijek kalupa te se skraćuje vrijeme skrućivanja odljevaka (skraćuju su i ciklusi lijevanja). odnosno može se regulirati brzina skrućivanja odljevka. Dakle.odljevci su bolje kvalitete jer je punjenje kalupne šupljine ujednačeno. veziva. što osigurava željeni red skrućivanja odljevka. Takav se premaz nanosi najčešće u pojilu i oko pojila. hlađenjem se može ujednačiti temperatura kalupa u svim presjecima. 59 .1. Tada se kalup prestaje koristiti sve dok se ne nanese novi sloj premaza. Ako pak se želi ubrzati hlađenje odljevka. toplih pukotina te lijepljenja odljevka za kalup. Kalup se može zagrijavati plamenikom ili električnim putem pomoću grijača.3. temperatura kalupa utječe i na vijek trajanja kalupa. To je slučaj kod presjeka najudaljenijih od pojila koji trebaju prvi skrutnuti. Osim na kvalitetu odljevaka. Premazi se najčešće nanose automatskim prskanjem za vrijeme kad je kalup otvoren. kalup je spreman za upotrebu. ulja ili zraka kroz posebne kanale u stijenkama kalupa. Između svakog lijevanja nanosi se samo gornji sloj premaza. Nakon što je nanesen premaz. nestaljeno područje). Ako se želi sporije ohlađivanje. Prebrzo trošenje kalupa može uzrokovati i previsoka temperatura kalupa.

kalup se otvara. Pješčane jezgre se ulažu prije zatvaranja kalupa. Nakon otvaranja kalupa izbacivači se aktiviraju te izbacuju odljevak iz kalupa. 60 . 3. Prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se mora zatvoriti i potrebnom silom osigurati od otvaranja.7. Dodatna obrada. kako bi se omogućilo bolje tečenje rastaljenog metala te kako bi se izbjegle greške na odljevku.kalup je potrebno prethodno zagrijati na temperaturu od 150 do 260 (350)° C.rastaljeni metal određene temperature ulijevanja. Jedan kalup može imati više kalupnih šupljina.7. 2. Slika 5. Otvaranje kalupa i izbacivanje odljevka. Zatvaranje kalupa – kalup se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela. odvija se u zatvorenom kalupu. 4. slika 5. uključuje odvajanje uljevnog sustava.Koraci kokilnog lijevanja. nakon što je odljevak skrutnuo.: 1. a metalne poslije. Ulijevanje rastaljenog metala . 5. Hlađenje i skrućivanje odljevka. Metal teče kroz sustav razvodnika i ušća i ulazi u kalupne šupljine. Priprema kalupa . 7. 6. Proizvodni koraci kod kokilnog lijeva. sporo se ulijeva u kalup preko čaše ili spusta na vrhu kalupa. Ulaganje jezgri . Slijedi vađenje odljevka iz kalupa.jezgre mogu biti pješčane ili metalne. skidanje srha sa linije dijeljenja te ostalih grešaka na odljevku. Zatim se na površinu kalupne šupljine nanosi završni premaz kako bi se olakšalo odvajanje odljevka od kalupa i kako bi se kalupu produljio vijek trajanja.

stoljeća razvojem legura cinka i aluminija. Lijevanje pod tlakom primjenjuje se u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Najčešće se lijevaju legure aluminija. Lijevaju se odljevci različitih dimenzija.2. Slika 5. dok se čelik tlačno lijeva samo u posebnim slučajevima. radijatori.9. Ubrzo se počinju tlačno lijevati i legure magnezija i bakra te mnoge novije legure koje se i danas koriste. Proces je često puta automatiziran što omogućuje povećanje produktivnosti. (Honsel) 61 . ali njihova upotreba opada početkom 20. ali je ipak najraširenija primjena tlačnih odljevaka u automobilskoj industriji. kućišta statora elektromotora. oblika i debljina. Tlačni lijev Tlačni lijev je postupak kod kojeg se rastaljeni metal pod visokim tlakom uvodi u stalni kalup. Tipični odljevci su blokovi i drugi dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. i 5. Najraniji primjerci odljevaka lijevanih pod tlakom pojavljuju se sredinom 19. postojani i dimenzijski precizni. poboljšanje kvalitete odljevaka i sniženje cijene gotovog proizvoda.8. Željezne legure nisu našle širu primjenu. Danas se odljevci proizvedeni postupkom tlačnog lijevana primjenjuju u gotovo svim granama industrije. odljevci od aluminijskih legura. Prve legure za tlačni lijev bile su različite kombinacija kositra i olova. kovanice. magnezija i cinka. bakra. koji su čvrsti. zupčanici.5.8. slika 5. ali sve više nosači i dijelovi karoserije automobila. stoljeća. Tlačni lijev.

Lijeva se pod tlakom od 7 . Specifičnost ovog procesa je to što su tlačna komora i klip vertikalno uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. materijal MgAl6Mn.1. Specijalizirani strojevi za lijevanje malih odljevaka. Na drugoj se strani komore nalazi uljevni sustav koji rastaljeni metal vodi u kalup. slika 5. mogu raditi s puno većim ciklusima lijevanja. 5. tlačne komore. Osim kalupa. sustav za lijevanje pod tlakom sastoji se još od tlačnog klipa.2. odljevci od magnezijskih legura. Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s toplom komorom koristi se za lijevanje metala niskog tališta: magnezija.5 kg (Honsel).5 mm.500 ciklusa lijevanja na sat. Sila tlaka prenosi se hidrauličkim sredstvom s visokotlačnih pumpi na pogonski klip koji s tlačnim klipom čini jednu cjelinu. Zbog visokih brzina ubrizgavanja rastaljenog metala u kalup punjenje kalupa odvija se u vrlo kratkom vremenu. npr. Nakon hlađenja odljevka kalup se otvara i odljevak se pomoću izbacivača odvaja od kalupa i odgovarajućim alatom vadi iz njega. Bočna vrata.9. slika 5.35 MPa. cinka. debljina stjenke 2-2. i 5. Općenito se koristi za lijevanje odljevaka manjih dimenzija i masa (od nekoliko grama do 25 kg). Kretanjem tlačnog klipa u komori potiskuje se rastaljeni metal visokim tlakom u kalupnu šupljinu. Ciklus lijevanja se ponavlja zatvaranjem kalupa za ponovno lijevanje odljevaka.10. To je visoko automatizirani proces s brzinom rada od 50 . u nekoliko milisekundi popuni se čitav kalup.12. Postupak tlačnog lijevanja Za lijevanje pod tlakom upotrebljavaju se specijalni strojevi na koje se učvrste metalni kalupi. Tlačni lijev. Komora je s jedne strane zatvoren pomičnim tlačnim klipom. Lijevanje u kalup odvija se preko tlačne komore u koji se dovodi rastaljeni metal.11. patentnog zatvarača.Slika 5. 62 . izbacivača i metalnih jezgri. olova i kositra. masa 3.

Međusobni položaj komore i klipa mora biti takav da se pomakom klipa prema gore omogući punjenje komore rastaljenim metalom. Spojna cijev je ugrijana na temperaturu koja onemogućuje skrućivanje rastaljenog metala u njoj. a obično je izrađena od željeznog lijeva. Sustav za lijevanje s toplom komorom Sustav za tlačno lijevanje s toplom komorom sastoji se od peći s taljevinom. Tlačni lijev s toplom komorom. Mlaznica također mora biti grijana. Obično se za izradu komore i tlačnog klipa koriste alatni i nehrđajući čelici. klip i komora uvijek se izrađuju na način da ih se može lako i jednostavno zamijeniti novim dijelom u slučaju oštećenja. a sam lonac u kojem se nalazi rastaljeni metal je keramički. tlačni klip i spojna cijev uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. odljevci od cinkovih legura.Slika 5. dok se pomakom prema dolje taj rastaljeni metal mora ubrizgati kroz spojnu cijev i mlaznicu u kalupnu šupljinu. nitriranog legiranog čelika i alatnog čelika za rad na povišenim temperaturama. Kako su komora. Kod jedne izvedbe peć ujedno i tali metal u loncu. sustava za ubrizgavanje. Sustav za ubrizgavanje uronjen je u taljevinu. temperatura im je približno jednaka temperaturi rastaljenog metala. Stoga se mogu lijevati samo legure koje imaju nisko talište i ne otapaju materijal s kojim su u dodiru. a izrađuje se od materijala koji su otporni na trošenje. 63 . Spojna cijev. Postoje dvije izvedbe peći. dok se kod druge već rastaljeni metal ulijeva u lonac te se u njemu održava na određenoj temperaturi. Sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala sastoji se od hidraulički pokretanog tlačnog klipa te komore i spojne cijevi. Spojna cijev je oblika koji omogućuje nesmetan protok rastaljenom metalu koji je ubrizgan visokom brzinom.10. tlačne komore i kalupa. Za održavanje rastaljenog metala na određenoj temperaturi koriste se plinski i električni grijači. Aluminij i njegove legure otapaju čelične komponente sustava za ubrizgavanje i stoga se ne mogu lijevati ovi postupkom. npr. kao što su legure cinka i magnezija. Mlaznica omogućuje precizno popunjavanje kalupne šupljine.

h) Lonac. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi iz kalupa te se stavlja na radni stol. d) Cilindar. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom se sljedeći: 1. b) Pomična polovica kalupa. 2. g) Sustav za ubrizgavanje. Nakon skrućivanja odljevka izvlači se metalna jezgra (ako je ima). c) Nepomična polovica kalupa.11. Pomakom klipa prema dolje povećava se tlak u komori i rastaljeni se metal iz komore kroz spojnu cijev i grijanu mlaznicu ubrizgava u kalupnu šupljinu. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. a tlačni klip se nalazi u početnom položaju. a) Kalupna šupljina. e) Klip za tlačenje. 64 . j) Spojna cijev. Kalup je zatvoren. k) Grijana mlaznica. i) Peć. Nakon što se odljevak izvadi iz kalupa slaže se na palete gdje se hladi na okolnu temperaturu. Kalup se otvara. Komora je ispunjena rastaljenim metalom. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. f) Tlačna komora. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. PUNJENJE KALUPA Slika 5. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom.Proces tlačnog lijevanja s toplom komorom prikazan je na slici 5. 3.11. Tlak se u kalupnoj šupljini održava sve dok se odljevak ne skrutne. Klip se vraća u početni položaj što omogućuje ponovno punjenje cilindra rastaljenim metalom.

Rastaljeni metal proizvodi se u peći za taljenje i prenosi loncem do peći za održavanje i regulaciju uljevne temperature taljevine. magnezija i bakra. 65 . slika 5. Osnovni dijelovi sustava za tlačni lijev s hladnom komorom su komora. komora i klip izloženi su rastaljenom metalu samo kratko vrijeme tijekom ulijevanja te se zbog takve izvedbe mogu lijevati i legure višeg tališta. Dakle.12. osim što se zagriju prijelazom topline od rastaljenog metala tijekom ulijevanja. Odatle se rastaljeni metal ručno ili automatizirano pomoću ljevačke žlice ili češće pomoću automatiziranog dozatora ulijeva u komoru. Često su izvedeni i s posebnih sustavom za hlađenje da bi se izbjeglo njihovo pregrijavanje. Kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom peć s rastaljenim metalom nalazi se izvan stroja. i 5. klip i kalup.140 MPa. Komora i klip nisu posebno grijani tijekom procesa lijevanja. Mogu se lijevati odljevci svih veličina.5. Razlikuju se strojevi s horizontalnom i vertikalnom komorom.2. Slika 5. kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom. za razliku od tlačnog lijevanja s toplom komorom gdje su komora i klip u stalnom dodiru s rastaljenim metalom uslijed čega se zagriju na istu temperaturu kao i on. prvenstveno aluminija.2.12. Broj lijevanja iznosi 50 do 150 odljevaka na sat. Tlačni lijev s hladnom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom se koristi za lijevanje legura koje imaju više temperature taljenja. od malih konektora do blokova motora i kućišta mjenjača.8. U ljevaonicama je puno češća primjena strojeva s horizontalnom hladnom komorom. Stroj za tlačno lijevanje s hladnom komorom. a ponekad se lijevaju i neke željezne legure. slika 5. Lijeva se pod tlakom od 14 .9. Za izradu komore i klipa koriste se alatni i nehrđajući čelici.

slika 5.14. traje ~0. Nakon ulijevanja rastaljenog metala klip tlači rastaljeni metal u kalupnu šupljinu.: prva faza je popunjavanje komore i dovođenje rastaljenog metala do ulaza u kalup (spora faza .2 s) treća faza je povišenje tlaka u već popunjenom kalupu (tlak se u kalupu poveća nekoliko puta.1-0. traje nekoliko milisekundi) dok odljevak ne skrutne 66 . Slika 5. U horizontalnu tlačnu komoru rastaljeni metal ulijeva se gravitacijski ljevačkom žlicom ili pomoću dozirnog uređaja.13. traje ~2 s) druga faza je popunjavanje kalupne šupljine (brza faza – klip velikom brzinom ubrizgava rastaljeni metal u kalupnu šupljinu. nego se odvija u tri faze. 2.brzina klipa je mala i postepeno raste. Koraci pri tlačnom lijevanju s hladnom komorom. Kretanje klipa nije ravnomjerno. U tom trenutku kalup je zatvoren. Koraci pri tlačnom lijevanju s horizontalnom hladnom komorom su sljedeći: 1. a tlačni klip nalazi se u početnom položaju.13.Proces tlačnog lijevanja s horizontalnom hladnom komorom prikazan je na slici 5.

15. Slika 5.16. Nakon skrućivanja odljevka dolazi do izvlačenja metalne jezgre.Slika 5.14. Klip se vraća su početni položaj. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. 3. Stanica za tlačni lijev s robotom koji vadi odljevke. koja se isto može robotizirati. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji.15. slika 5. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. Krivulja kretanja klipa. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi se iz kalupa te ide na daljnju obradu. Slika 5. prikazuje odljevak bloka motora s uljevnim sustavom i nakon naknadne obrade. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. Tlačno lijevanje obično se izvodi u automatiziranim stanicama za tlačni lijev. Slijedi otvaranje kalupa. 67 .

je u trajanju ciklusa lijevanja. nakon završetka svakog ciklusa nova se količina rastaljenog metala mora dopremiti do komore (žlicom ili dozatorom) što zahtijeva dodatno vrijeme. što znači da će i vrijeme skrućivanja biti kraće. Drugo. Jedan je dio kalupa pokretan. Općenito su ciklusi lijevanja s toplom komori kraći.16. Osnovna razlika između tlačnog lijevanja s toplom i hladnom komorom. Za izradu kalupa koriste se materijali otporni na toplinu i trošenje. Kod hladne komore. osim načina ubrizgavana rastaljenog metala. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega.3. Svaki je sastavljen od većeg broja međusobno povezanih elemenata. Prvo. legure koje se lijevaju s toplom komorom imaju niže temperature tališta nego što imaju legure za lijevanje s hladnom komorom. Obično se sastoji od dva dijela koji se montiraju na ploče stroja za tlačno lijevanje. Dva su razloga tome. Kalupi za tlačni lijev Kalupi za tlačni lijev s toplom komorom i tlačni lijev s hladnom komorom su u principu jednaki. 5. najčešće visokolegirani alatni čelici za topli rad.Odljevak sa uljevnim sustavom Slika 5. U pokretnoj i nepokretnoj 68 .2. Blok motora s uljevnim sustavom i spreman za ugradnju.17. Odnosno. a drugi je nepokretan. a nepokretnog na nepokretnu ploču stroja osigurano je zatvaranje i otvaranje kalupa te izbacivanje odljevka. sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala radi tako da se završetkom prethodnog ciklusa cilindar već počinje puniti s rastaljenim metalom za sljedeće ubrizgavanje. slika 5. u peći se uvijek nalazi količina rastaljenog metala četiri puta veća nego što je potrebna za jednosatni neprekinuti rad. Postavljanjem pokretnog dijela kalupa na pokretnu. nakon naknadne obrade. Kalup je najčešće složene konstrukcije što omogućuje proizvodnju odljevaka kompleksnih oblika s visokim stupnjem točnosti dimenzija. a time automatski i vrijeme jednog ciklusa lijevanja.

u jednom se kalupu može odliti nekoliko desetaka tisuća odljevaka. bez potrebe za promjenom cijelog kalupa.18. a) b) Slika 5. b) poklopac. čime se bitno povećava produktivnost te kvaliteta odljevka.polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine koje imaju oblik budućeg odljevka. dok je druga polovica ravna ploča. kalupna šupljina može biti u samo jednoj polovici kalupa. Kalupi se najčešće izrađuju modularno. Ovisno o obliku odljevka. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina u pokretnom i nepokretnom dijelu kalupa. Za pojedinačnu proizvodnju kalupi su jednostavne konstrukcije s jednom kalupnom šupljinom. Na slici 5. skidanje srha s linije dijeljenja.17. Za lijevanje manjih odljevaka u serijskoj i masovnoj proizvodnji koriste se kalupi s više kalupnih šupljina u jednom kalupu ili je kalup izveden tako da se u jednoj kalupnoj šupljini na isti uljevni sustav poveže više odljevaka. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. U masovnoj proizvodnji velikih i složenih odljevaka upotrebljavaju se kalupi od više dijelova. U kalupu se osim kalupne šupljine nalazi uljevni sustav te kanali za otplinjavanje i ventilaciju. premazivanja (prskanja) kalupa – za strojeve s hladnom komorom. Kompletan proces proizvodnje odljevaka danas je potpuno automatiziran i obavlja se pomoću robota. kontrole gotovog odljevka i skladištenje. prikazan je tlocrt ljevaonice tlačnog lijeva. Kalupi. tako se u slučaju oštećenja jednog dijela kalupa on lako zamjenjuje novim dijelom. vađenja odljevka iz kalupa. 69 . a)Posuda za ulje kamionskog motora i kalup za tlačni lijev (Alatnica Haerer). Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. odvajanje uljevnog sustava. Kalupi se razlikuju ovisno o veličini serije. ali s jednom kalupnom šupljinom. Osim lijevanja proizvodnja odljevaka tlačnim postupkom uključuje pomoćne operacije poput doziranja rastaljenog metala. Općenito.

Slika 5.2. prikazane su prednosti i nedostaci tlačnog lijeva. Prednosti i nedostaci tlačnog lijeva.2.8 mm) zbog brzog hlađenja formira se struktura sa sitnim zrnom te visoke čvrstoće dugi radni vijek kalupa za lijevanje lako odvajanje uljevnog sustava Nedostaci • • • općenito ograničeno na metale nižeg tališta geometrija (oblik) odljevka mora omogućiti izbacivanje iz kalupne šupljine potrebna visoka ulaganja u opremu 70 .18. Ljevaonica tlačnog lijeva. Prednosti • • • • • • • • visoka produktivnost odljevci glatke i čiste površine visoka točnost oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost mogućnost lijevanja tankostijenih odljevaka (0.6 . Tablica 5. U tablici 5.3.

. Ovim se postupkom najčešće lijevaju legure aluminija i magnezija za automobilsku industriju te pneumatske i hidrauličke uređaje. slika 5. Ovim se postupkom lijevaju felge. 71 . blokovi motora. Slika 5. klipovi.20. glave motora. Niskotlačni lijev Niskotlačni lijev. Strojevi za niskotlačni lijev Za niskotlačni lijev koriste se poluautomatizirani ili potpuno automatizirani strojevi. cinka te željezni lijev. je postupak kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva u kalup pod tlakom od približno jednog bara. mase od 5 do 100 kg. slika 5. cijevi za dovod rastaljenog metala te kalupa koji se nalazi iznad peći za taljenje.5. kućišta.19.19. hidrauličkog uređaja za vertikalno otvaranje i zatvaranje kalupa.20. Stanica za niskotlačni lijev i sustavom za izmjenu peći (Kurtz) i skrućena felga u kalupu prije vađenja (BBS). KOKILA IZBACIVAČ GRIJAČ DOVODNA CIJEV INDUKCIJSKA ZAVOJNICA TALJEVINA LONAC Slika 5. dijelovi automobilskih ovjesa. Odljevci su dobrih mehaničkih svojstava i glatke površine. Niskotlačni lijev. Osnovni dijelovi stroja su elektrootporna ili indukcijska peć s loncem za taljenje metala koja se nalazi u hermetički zatvorenom kućištu (ili varijanta s peći za održavanje temperature).3. Niskotlačnim lijevom mogu se još lijevati legure bakra.

odnosno nepomičnu ploču stroja. Zbog takvog skrućivanja dobiva se sitnozrnata mikrostruktura te se postižu bolja mehanička svojstva odljevka.Kalup se sastoji od pomičnog (gornjeg) i nepomičnog (donjeg) dijela koji su pričvršćeni na pomičnu. Ti se kalupi redovito hlade vodom (češće) ili zrakom. Time je omogućeno održavanje kalupa punim te nadoknađivanje skupljanja metala iz dovodne cijevi. Naime. 2. koje bi mogle zarobiti plinove iz atmosfere. Zbog toga nema nikakvog utjecaja atmosfere (npr. Kretanje pomične ploče. Uljevni sustav za niskotlačni lijev sastoji se samo od uljevka. slika 5. U hermetički zatvoren lonac dovodi se plin pod tlakom od 0. a ujedno i pomičnog dijela kalupa je vertikalno. Zato je ovim postupkom moguće dobiti vrlo kvalitetne odljevke.21. oksidacije) na rastaljeni metal tijekom čitavog procesa lijevanja. a kako se kalup polagano popunjava odozdo ne nastaju turbulencije. Kalup je napravljen tako da se odljevak nakon otvaranja kalupa zadrži u gornjem dijelu kalupa. Zbog neposrednog kontakta uljevka i dovodne cijevi skupljanje metala nadoknađuje se rastaljenim metalom iz lonca. Odvajanje odljevka pomoću izbacivača od pokretne polovice kalupa. Tlak doseže svoju maksimalnu vrijednost od 1 bar i zadržava se sve dok odljevak potpuno ne skrutne. Uz to. Kalup je potpuno popunjen. Za izradu kalupa najčešće se koriste alatni čelici ili željezni lijev. Često su takvi otvori povezani s izbacivačima. Pomicanjem prema dolje omogućuje se ulijevanje. 3. vrlo je bitno postaviti uljevak tako da on posljednji skrućuje. Vađenje odljevka iz kalupa pomoću robota ili istresne platforme. Za izradu tih cijevi danas se koriste visokočvrsti vatrootporni materijali.2 do 0. 5. Od gornjeg se dijela kalupa odvaja pomoću izbacivača te se zatim ručno ili pomoću robota vadi iz kalupa. Zbog takvog se načina punjenja u gornjem dijelu kalupne šupljine moraju obavezno nalaziti otvori za izlaz zraka. Kako nema pojila. koji je najniža točka kalupne šupljine prema gore. hlađenjem vodom (zrakom) doprinosi se skraćenju trajanja ciklusa lijevanja. Ukoliko to zahtijeva geometrija odljevka. Zatvaranje kalupa. U samom kalupu izrađeni su kanali za hlađenje vodom pomoću kojih se osigurava brzo i usmjereno skrućivanje. Bitno je naglasiti da se kalupna šupljina puni od uljevka. otvori za izlaz zraka mogu se postaviti i na drugim mjestima u kalupu. Prestankom djelovanja tlaka u kalupu i peći rastaljeni metal iz cijevi vraća se u lonac. osobito aluminija moraju prskati premazima da bi se spriječilo lijepljenje odljevka na stjenke kalupa. Cijev za dovod rastaljenog metala uronjena je u lonac. dok se pomicanjem prema gore omogućuje vađenje skrutnutog odljevka. 72 .5 bara koji uzrokuje podizanje rastaljenog metala kroz cijev za dovod i njegovo ulijevanje u zatvoreni kalup. te se tijekom takvog punjenja zrak iz kalupne šupljine potiskuje prema gore. odljevak se puni kroz samo jednu ulaznu točku koja je povezana sa cijevi za dovod rastaljenog metala. Otvaranje kalupa. Kalupi se prije lijevanja. Postupak niskotlačnog lijevanja Koraci pri niskotlačnom lijevanju su sljedeći. Dovodna cijev se zbog istrošenosti mora mijenjati svakih nekoliko tjedana. 4.: 1.

Slika 5. Prednosti postupka niskotlačnog lijeva su: • • • • • znatno smanjeni gubici materijala i energije nisu potrebna pojila. slika 5.legura dobivanje odljevaka vrlo dobrih mehaničkih svojstava minimalna naknadna obrada odljevaka.i Mg. 73 . nema pojave turbulencija prilikom punjenja kalupne šupljine pa je ovaj postupak iznimno povoljan za lijevanje Al. a uljevni sustav je bitno manjih dimenzija.21. Koraci pri niskotlačnom lijevanju.22.

3 kg (iskoristivost taljevine 54%) na 12. ali su troškovi izrade veći. Niskotlačno lijevana aluminijska konzola u pješčanom kalupu (naprijed) sa stjenkama približno jednakim kao kod tlačnog lijeva (iza) i zato nekoliko grama teža. Osim metalnih. Za izradu šupljina u odljevku koriste se jezgre.23. Dobiva se još manja poroznost i bolja mikrostruktura odljevka. kako bi rastaljeni metal mogao popuniti kalup. zbog niskih tlakova t punjenja rastaljenog metala mogu se koristiti i pješčane jezgre. slika 5. usmjereno skrućivanje. Protutlačni lijev Protutlačni lijev je varijanta niskotlačnog lijeva sa određenim pretlakom u kalupu (4 do 5 bara). tlak t napajanja može biti veći nego kod niskotlačnog lijevanja. 74 . 5.23.4.2 kg (iskoristivost taljevine 92%) (Kurtz). Na taj način još je manja mogućnost nastanka turbulencija. a kvaliteta odljevaka još bolja. Isto tako mogu se koristiti i pješčani kalupi ili kalupi izrađeni od jezgrenih paketa. Slika 5.Slika 5. Smanjenje mase odljevka sa priljevcima od 21. visoka ekonomičnost. Usporedba gravitacijskog kokilnog lijeva i niskotlačnog lijeva na primjeru kućišta kompresora. Zbog tlaka u kalupu. Iz svega navedenog proizlaze glavne značajke postupka: • • • kontrolirano popunjavanje kalupa.22. koji mora biti niži od tlaka u peći.

cinka. npr. aluminija. keramika.24. Klasični postupak centrifugalnog lijevanja koristi se za izradu cilindričnih rotacijskih simetričnih šupljih dijelova. nehrđajući čelik. Centrifugalno lijevani lijevani odljevci. Slika 5. Zbog toga oblik i kristalna struktura odljevka ovise o zajedničkom djelovanju tih sila. Os vrtnje kalupa može biti vertikalna. aluminija. magnezija. polimeri. Međutim. Na ovaj se način lijevaju vodovodne cijevi. kao i odljevci kod kojih je potrebna zbijena struktura. 75 . lijev Osim metala centrifugalno se mogu ogu lijevati nemetali. legure aluminija. sivi lijev. horizontalna ili nagnuta pod kutom od 3 . klizni ležajevi. Centrifugalni lijev Centrifugalni lijev patentiran je početkom 19. Za vrijeme ulijevanja taljevine evine i skrućivanja odljevka. legirani čelik. košuljice cilindara za motore s unutarnjim izgaranjem. bez usahlina. slika 5. ozubljena kola. Centrifugalno se mogu lijevati gotovo svi metali – ugljični čelik. stoljeća.5. kobalta i titana. kao i puni dijelovi. cijevi od nodularnog lijeva i košuljice cilindra kamionskih motora. staklo. Centrifugalna sila iskorištava se za: utiskivanje rastaljenog metala met u kalupnu šupljinu za oblikovanje paraboloidne ili cilindrične slobodne površine rastaljenog metala. na rastaljeni metal istovremeno djeluju sila teža i centrifugalna sila.5. nikla. ovaj se postupak šire primjenjuje u praksi proizvodnje izvodnje odljevaka od 1920-tih 1920 godina. Ipak.5° prema horizontali. nodularni lijev. odnosno svaki materijal koji se može prevesti u tekuće ili kašasto stanje. U novije novije vrijeme tim se postupkom lijevaju složeniji odljevci s manjim asimetričnostima. Pri centrifugalnom se lijevanju rastaljeni metal ulijeva u metalni kalup koji rotira dok do ne završi skrućivanje taljevine. Specifičnost odljevaka proizvedenih centrifugalnim lijevom je to što imaju jednaka svojstva u svim smjerovima. kositra. plinskih poroznosti i nemetalnih uključaka. te sivi lijev. najčešće se lijevaju legure bakra.24. bakra.

gdje poprima oblik kalupa i skrućuje. Slika 5.Postupak centrifugalnog lijevanja Centrifugalni se lijev često naziva tekućim otkivkom. Varijante centrifugalnog lijevanja s metalnim kalupom bez hlađenja. Zbog djelovanja centrifugalne sile nije potrebna jezgra za oblikovanje unutrašnjosti (šupljine) odljevka. slika 5. Odljevci će uvijek imati cilindričnu unutarnju površinu. Značajke centrifugalnog lijeva: zbog djelovanja centrifugalne sile odljevci imaju sitnozrnatu mikrostrukturu. 76 .25. Tijekom centrifugalnog lijevanja metalni se kalup okreće oko svoje osi velikom brzinom (n= 500 . zbog toga što se prilikom ulijevanja rastaljeni metal doslovno kuje zbog visokog tlaka uzrokovanog centrifugalnom silom. slika 5. zbog čega su odljevci bez pukotina.25.26. - Uređaji za centrifugalni lijev Uređaj za centrifugalni lijev mora biti izveden tako da se pomoću njega može izvesti šest operacija vrlo precizno i s višestrukim ponavljanjem. dok vanjska ne mora biti cilindrična. a) i c) horizontalna os rotacije. više su gustoće te su im poboljšana mehanička svojstva za vrijeme rotacije kalupa teže čestice putuju prema površini kalupa istiskujući lakše okside i nečistoće prema središnjoj osi. b) vertikalna os rotacije sa jezgrom. plinskih mjehura i poroznosti. odakle se kasnije odstranjuju strojnom obradom skrućivanje odljevaka je od vanjske površine (koja je u dodiru s kalupom) prema sredini odljevka.1600 min-1) potiskujući rastaljeni metal na stijenke.

26.: valjci za rotaciju kalupa. ali još uvijek vrućeg odljevka iz kalupa bez da ga se deformira. Strojevi za centrifugalni lijev (Strojar d. Slika 5. Uz to. omogućen je stalni nadzor proizvodnje. Osnovni dijelovi uređaja za centrifugalno lijevanje su.o. slika 5. 77 .o. uređaji za hlađenje kalupa.) Operacije su sljedeće: • • • • • • uređaj mora imati određeni broj okretaja mora omogućiti zagrijavanje kalupa i nanošenje premaza na kalup prije ulijevanja rastaljenog metala mora omogućiti sigurno punjenje rotirajućeg kalupa rastaljenim metalom unutar kalupa mora biti omogućeno pravilno skrućivanje i hlađenje kako bi se dobili kvalitetni odljevci bez grešaka mora biti omogućeno dodavanje modifikatora i rastaljenog metala (u slučajevima kad je to potrebno) mora biti omogućeno brzo vađenje skrutnutog.27. kalup. Centrifugalni lijev.27. Većina uređaja za centrifugalni lijev je mehanizirana i automatizirana te su vrlo često povezani s računalom kako bi sve operacije i svi parametri u svakom ciklusu lijevanja bili isti. lijevak za ulijevanje rastaljenog metala. uređaji za grijanje kalupa i premazivanje i dozatori modifikatora. Potpuna automatizacija uređaja neophodna je kako bi se još povećala produktivnost te kvaliteta centrifugalnog lijeva.Slika 5.

Najčešće su lijevci opremljeni termosenzorima i indukcijski su grijani. Hlađenjem se kalupu također produžuje vijek trajanja. Kalupi se premazuju i zbog zaštite radne površine kalupa od djelovanja rastaljenog metala. čime se kalupu produljuje vijek trajanja. što znači da se pomoću jednog kalupa može odlijati velik broj odljevaka. 78 . Da bi se dobila homogena. Najčešće je hlađenje kalupa izvedeno tako da se oko kalupa stavlja plašt napunjen vodom koja cirkulira i tako ga hladi. što je direktno povezano s dobivanjem određene mikrostrukture i određenih mehaničkih svojstava odljevka. radne površine kalupa se prije ulijevanja rastaljenog metala predgrijavaju i premazuju. Prije ulijevanja rastaljenog metala u kalup. Za rotaciju vertikalnih uređaja. Za izradu kalupa najčešće se upotrebljavaju sivi lijev. a stroj s kalupom kreće se uzdužno po tračnicama tako da se rastaljeni metal ulijeva u rotirajući kalup od jednog kraja do drugog. Valjci su preko prijenosnika pogonjeni hidrauličnim ili električnim motorom. pomoću lonca. kalup mora imati određen broj okretaja. Temperatura predgrijavanja regulira brzinu hlađenja odljevka od površine kalupa prema unutrašnjosti. dakle hlađenje počinje kad se cijeli kalup napuni i traje sve dok odljevak nije spreman za vađenje iz kalupa. Postoje dvije izvedbe lijevaka. Kalup se hladi samo za vrijeme kad se u njemu skrućuje odljevak. Kako se sa svakim ulijevanjem rastaljenog metala kalup zagrijava. Do lijevka za ulijevanje rastaljeni se metal doprema iz peći. a postolje s valjcima postavlja se uzduž kalupa kako bi ga poduprli. Vađenje odljevka iz kalupa najčešće je izvedeno automatskim istiskivačem (tlačnim klipom). Kod horizontalnih uređaja kalup se postavlja na postolje s valjcima kojega onda valjci podupiru i rotiraju određenom brzinom. najčešće se koristi jedan valjak postavljen ispod kalupa. Premazi se najčešće nanose prskanjem. dok se lijevak pomiče i tako puni kalup. glatka vanjska površina odljevka bez grešaka.Valjci služe za rotaciju kalupa određenom brzinom. Premazi su suspenzije mljevenog vatrostalnog materijala u vodi u koje se dodaju sredstva za bolje prianjanje rastaljenog metala na stijenke kalupa. bakar i grafit. U jednoj je izvedbi lijevak nepomičan. Kalupi za centrifugalno lijevanje su stalni. on se mora hladiti vodom kako bi se održala odgovarajuća temperatura kalupa. niskougljični čelik. U drugoj je izvedbi stroj s kalupom nepomičan. Nakon što odljevak skrutne istiskivač istisne odljevak iz kalupa.

Postupak centrifugalnog lijeva može se podijeliti u četiri faze: 1. bubnjevi kočnica. To su cijevi i tuljci. Ovim se postupkom mogu lijevati i necilindrični i nesimetrični odljevci. Horizontalni centrifugalni lijev najviše se koristi za lijevanje jednostavnijih odljevaka kod kojih je duljina puno veća od promjera i za odljevke jednakog unutarnjeg promjera. 79 . završna faza • nakon završetka skrućivanja odljevak se istiskuje iz kalupa Nakon vađenja odljevka započinje novi ciklus lijevanja. valjkasti ležajevi te manji odljevci prstenastog oblika. ventili te ostali cilindrični i cjevasti odljevci jednostavnijeg oblika. košuljice cilindara. faza skrućivanja • skrućivanje odljevka je od vanjske površine prema unutarnjoj 4. faza ulijevanja rastaljenog metala • • • prije ulijevanja kalup mora imati određeni broj okretaja ulijevanje rastaljenog metala nakon što je čitav kalup ispunjen započinje hlađenje kalupa (radi održavanja određene temperature kalupa) 3. Vertikalni centrifugalni lijev koristi se za lijevanje odljevaka kod kojih je promjer veći od duljine ili odljevaka s konusom. Najčešće se lijevaju kratke cijevi te odljevci. klipni prsteni. pripremna faza • zagrijavanje kalupa i premazivanje površine kalupa premazom 2.

U prosjeku. 3. U većini tih peći obavljaju se također operacije legiranja i rafinacije. taljenja metala i pripreme taljevine za ulijevanje otpada trećina ukupnih troškova proizvodnje odljevaka. 5. Podjela peći prema izvoru energije. sam način dobivanja taljevine direktno utječe na kvalitetu dobivenog odljevka. Kupolke su vertikalne cilindrične peći opremljene sa žlijebom za izlijevanje pri dnu. tj.6. TALIONIČKE PEĆI U ljevaoničkoj proizvodnji postoje razni načini dobivanja taljevine spremne za lijevanje. veličina šarže. S vanjske su strane obložene čeličnim limom.1. 6. Slika 6. Pri vrhu peći nalazi se otvor za 80 . na procese dobivanje taljevine. Peći se razlikuju po konstrukciji i načinu zagrijavanja. U tim se pećima metal rastali i pregrije na određenu temperaturu iznad temperature tališta (likvidusa) na kojoj se održava sve do ulijevanja u kalupe. kupolke (sa koksom ili bez koksa) plamene peći elektrolučne peći elektrootporne peći indukcijske peći. Podjela peći prema načinu zagrijavanja odnosno izvoru energije prikazana je na slici 6. vrijeme ciklusa).1. Upravo zato procesi dobivanja taljevine moraju biti optimalno koordinirani s ostalim procesima u ljevaonici. Kupolke Kupolke su peći koje se koriste samo za taljenje željeznih lijevova.1. 2. dok su s unutarnje obložene vatrostalnim materijalom. 4. Glavne vrste peći su: 1. Naime. kao i mogućnost dobivanja potrebnih količina rastaljenog metala kroz duži vremenski period zahtijeva dobro prilagođenu jedinicu za taljenje i pripremu taljevine (peći posebno prilagođene za određenu leguru. To su visokoučinkovite peći koje se najčešće koriste za serijsku proizvodnju. Fleksibilnost pri dobivanju rastaljenog metala te njegovoj pripremi za ulijevanje.

Iznad tog otvora. jednakomjerno raspoređene po obodu prstena. Moderne kupolke imaju specijalne filtere za pročišćavanje izlaznih plinova kupolke. Kupolka je prikazana na slici 6.2. kružni materijal tj. Nakon što se koks pri dnu peći zapali i dobro zažari izmjenično se ulažu kroz otvor za ubacivanje zasipa određene količine koksa.ubacivanje zasipa – metalnog uloška (sirovo željezo. tako se slijeva na dno peći. koks i vapnenac jednakomjerno raspoređeni po horizontalnom presjeku kupolke. Zato se za ubacivanje tih materijala upotrebljavaju specijalne košare. Na površini 81 . Kad se peć napuni. otpad od čeličnih limova.a nabijeno je pijeskom tako da je u nivou otvora za ispust rastaljenog metala. ferosilicij i feromangan. nalazi se otvor za ispust troske. Taljenje u kupolki U pripremljenu kupolku najprije se ubacuje koks kojim se kupolka ispuni do određene visine iznad sapnica. na suprotnoj strani peći. Za ispravan rad peći važno je da su metalni uložak. Koks je gorivo čijim se izgaranjem osigurava energija potrebna za proces taljenja. Rastaljeni metal skuplja se na dnu peći gdje je u kontaktu s užarenim koksom pa lako preuzima ugljik od njega. Iznad dna peći nalaze se sapnice za dovod zraka. Kupolna peć (kupolka). Na taj se način dobiva željezna legura s određenim postotkom ugljika. vapnenca i dodataka. uljevni sustavi i pojila). Zrak za izgaranje koksa dovodi se u sapnice pomoću ventilatora i posebnog cjevovoda. Na samom vrhu peći nalazi se otvor za izlaz plinova. pušta se zrak kroz sapnice radi osiguranja potrebne količine kisika za izgaranje.2. Izgaranjem koksa nastaju vrući plinovi koji se dižu prema gore te zagrijavaju i tale metalni uložak. koksa i dodataka za formiranje troske (vapnenac). Kako se metalni uložak tali. Dno peći može se otvoriti. Dodaci za formiranje troske Koks Metalni uložak Slika 6. metalnog uloška. U metalni uložak još se dodaju i legirni elementi npr.

4. propan) ili tekućeg goriva (loživo ulje). Ove se peći obično zagrijavaju s više plamenika. tako da vrući plinovi struje spiralno oko lonca prema gore. koji bi u kontaktu njom uzrokovali oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. Plamene se peći uglavnom koriste za taljenje neželjeznih metala. Lonac je izrađen od vatrootpornih materijala (silicij-karbida. a zasip se stavlja na rešetku iznad plamenika. Postoje i kupolne peći bez koksa. U normalnom pogonu to može iznositi 75 tona željeznog lijeva na sat.1. Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Za taljenje većih količina aluminija u ljevaonicama se koriste plinske koritaste peći. slika 6. ako je potrebno. grafita) ili od čelika. U ljevaonicama se koriste tri tipa plamenih peći. Zato. taljevina iz kupolne peći dalje se metalurški obrađuje u elektičnim pećima. Prijenos topline obavlja se od plamenika na svod i zidove peći. Taljevina se dodatno može zaštiti od oksidacije prekrivanjem raznim solima.3. Prijenos topline obavlja se od plamenika na lonac. Plamenici nisu izravno usmjereni na metal. Plamene peći s loncem Plamene peći su peći u kojima se zasip ugrijava plamenicima izgaranjem plinovitog (zemni plin. Upravljanje parametrima je jednostavnije nego kod kupolke. kao što su legure bakra (bronca i mjed). Regulacijom dovoda zraka regulira se proizvodna količina taljevine. budući da bi se direktnim plamenom uzrokovala oksidacija i veći 82 . Prikladna je za pripremu manjih količina taljevine. a oni zatim isijavanjem prenose toplinu na metal (temperatura lijevanja Al-legura iznosi približno 700 °C). kod kojih se kao gorivo koristi prirodni plin. koji se zagriju na 1100 do 1200 °C. a)podizni lonac.2. cinka i aluminija.taljevine pliva troska koja se posebno odvaja od rastaljenog metala kroz otvor za ispust troske.2. c) nagibni lonac.2.: Slika 6. Nedostatak je to što se nakon zasipavanja u peći vrlo malo može utjecati na kvalitetu taljevine. b) fiksni lonac. Plamene peći s loncem.2 Plamene peći 6. 6.3. slika 6. Taljevina nije u neposrednom kontaktu s gorivom i dimnim plinovima. Plinska peć s loncem je mali agregat u usporedbi sa kupolnom peći. 6. Ove se peći obično zagrijavaju s jednim plamenikom.

Prolaskom struje ti se materijali zagriju na visoku temperaturu te se toplina na metalni uložak prenosi zračenjem. Osnovna prednost elektrootpornih peći je to što se one mogu koristiti univerzalno te zahtijevanju minimalno održavanje. Poklopac se može okretati oko jedne vertikalne osovine koja se nalazi izvan lonca. slika 6. Lonac i poklopac peći izrađeni su od čeličnog lima. Tako je omogućeno otvaranje i punjenje peći. U ovim pećima može lako doći do lokalnog pregrijavanja taljevine. Otvor za ispuštanje rastaljenog metala nalazi se na dnu peći.3.gubitak metala (odgor).5. 6. Slika 6. a obloženi su vatrostalnim i izolirajućim materijalom.4. Nagibna plinska koritasta peć za taljnje aluminija (StrikoWestofen). Danas su ove peći najčešće u primjeni kao peći za održavanje temperature taljevinama legura lakih metala. Elektrolučne peći Elektrolučne peći su peći. koje se prvenstveno koriste za taljenje čelika.4. Peć leži na kružnom segmentu od masivne čelične konstrukcije pomoću kojeg se naginje. Pregrijavanje je moguće riješiti tako da se metal zagrijava indirektno (proces zagrijavanja plamenicima odvija se u posebnoj komori). elektrootporne se peći sve više izbacuju iz pogona te se zamjenjuju malim srednjefrekventnim indukcijskim pećima. konvekcijom ili kondukcijom. Kod elektrolučne peći taljenje metala obavlja se u cilindričnom loncu. Ti lonci služe za prenošenje taljevine do peći za održavanje temperature koja se nalazi uz stroj za lijevanje ili kalupnu liniju. a gorivo i dimni plinovi s taljevinom uzrokuju oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. trake. Zbog svoje slabe efikasnosti. a taljevina se može zaštiti od oksidacije raznim solima. štapovi). Peći mogu biti stabilne ili nagibne. Rastaljeni metal iz peći izlijeva se u ljevačke lonce.. Kroz posebne otvore na poklopcu prolaze u unutrašnjost peći dvije 83 . 6. Elektrootporne peći U elektrootpornim se pećima toplina potrebna za taljenje metalnog uloška dobiva provođenjem električne energije kroz različite materijale koji imaju veliki specifični otpor (žice.

Na jednoj strani lonca nalazi se otvor za ispust taljevine. Elektrolučna peć. Princip rada Kroz grafitne elektrode dovodi se u peć struja velike jakosti. Na mjestima kontakta s elektrodama metalni se uložak brzo rastali. ali je moguće konstruirati peći za visoke kapacitete Slika 6. što uzrokuje brzo taljenje ostatka metalnog uloška. a na suprotnoj su strani vratašca za kontrolu rada i ubacivanje dodataka u peć te otvor za ispust troske. Struja prolazi kroz induktor i stvara promjenjivo magnetsko polje koje inducira struju u metalu koji se nalazi u loncu. željeznih ljevova i aluminijskih legura (mogu se taliti svi metali). Energija potrebna za taljenje metala dobiva se putem elektromagnetske indukcije. Ubrzo zatim nastaje i električni luk između elektroda.5. te se one podižu. Elektromagnetska sila istovremeno uzrokuje miješanje rastaljenog metala zbog kojeg je 84 . Temperatura luka iznosi 3500 do 4000 °C.5. Peći imaju veliku potrošnju energije.6. Metalni zasip smješten je u loncu oko kojeg se nalazi vodom hlađena bakrena spirala koja je zapravo induktor. Indukcijska peć s loncem Peć je prikazana na slici 6. Indukcijske peći Indukcijske peći prvenstveno se koriste za taljenje čelika. 6.ili tri grafitne elektrode. 6. U početku rada s hladnom peći nije moguće zatvoriti strujni krug direktno između elektroda zbog visokog otpora hladnog zraka.1. Razlikuju se dva tipa indukcijskih peći: • • kanalne indukcijske peći s loncem. Dubina elektroda u peći regulira se automatski. Izrađuju se u širokom rasponu veličina.5. Zbog toga se elektrode spuste sve dok ne dotaknu metalni uložak preko kojeg se zatvori strujni krug. Djelovanjem te struje metal stvara električni otpor zbog kojeg se brzo zagrijava i tali.

što rezultira taljevinom visoke kvalitete i čistoće.6. a može se zagrijavati već rastaljeni metal.7. U industriji se najčešće koriste srednjefrekventne indukcijske peći. moguće je dobro kontrolirati okolnu atmosferu. Miješanje onemogućuje pregrijavanje taljevine i ujednačuje kemijski sastav. Indukcijska peć. a taljevina je visoke kvalitete. Lonac peći izrađuje se nabijanjem praškaste vatrostalne mase s unutarnje strane induktora. Veličine lonca obično iznose od jedne do nekoliko tona čelika. Kako metal nije u dodiru s grijačim tijelom. presjek i laboratorijska peć. te ponekad niskofrekventne. Obje su vrste indukcijskih peći vrlo ekonomične u usporedbi s ostalim vrstama peći za taljenje. Idustrijsko postrojenje koje se sastoji od indukcijske peći s dva lonca prikazano je na slici 6.7. Manji lonci kupuju se gotovi. Kod ovih je peći metalni uložak postavljen direktno u lonac te je moguće početi s procesom taljenja čak i kad je metalni uložak potpuno krut. Taljevina se izlijeva hidrauličkim nagibanjem peći. 85 . Ta masa ujedno predstavlja i izolaciju. Noseća konstrukcija peći izrađena je od čeličnih limova.brzina taljenja metalnog uloška i legirnih elemenata velika. čistoće i homogenosti. indukcijska peć s dva lonca (Otto Junker). Na vrhu lonca je poklopac koji sprječava gubitke topline prema gore i žlijeb za izlijevanje taljevine. Slika 6. Industrijsko postrojenje. Slika 6.

Kanalna indukcijska peć Peć je prikazana na slici 6. slika 7.2.8. Taljevina se u kanalu nikad ne smije skrutnuti. dok je unutra posebna vatrostalna masa za lonce.5. uvijek mora ostati malo taljevine. Zbog otpora metala razvija se toplina.8. S dna peći vodi kanal također obložen vatrostalnim materijalom.6. Kanal s dnom peći čini zatvoreni krug unutar kojeg se nalazi primarni navoj s jezgrom od transformatorskog lima.3. Vanjski. viličarima) ovisno o stupnju mehanizacije i količini taline koja se prenosi. LJEVAČKI LONCI Talina se od peći do kalupa prenosi loncima. 86 . slika 7. 7. Može se koristiti i za ulijevanje na kalupnoj liniji. Kanalna indukcijska peć. Električna energija za taljenje u ovoj peći predaje se preko relativno male mase taljevine u kanalu. Pri tome metal u kanalu ima karakteristike sekundarnog navoja transformatora. nosivi dio ljevačkog lonca izrađuje se od čelika. Slika 6. U manjoj se mjeri upotrebljavaju za taljenje legura aluminija i obojenih metala. kao izolacija između taljevine i metalnog dijela lonca. Zato se ove peći obično koriste za održavanje temperature taljevine i njeno legiranje (miješanje). Ova cilindrična peć izrađena je od čeličnog lima i obložena je vatrostalnim materijalom iznutra. Transport taljevine i postupak ulijevanja može se vršiti ručno ili prijenosnim sredstvima (dizalicama. tako da se ona mora pregrijati na relativno visoku temperaturu i što brže gibati kroz kanal da bi predala toplinu preostaloj taljevini u peći. Miješanjem taljevine zbog elektromagnetskih sila predaje se toplina i na taljevinu u koritu peći.2 ili ljevačkim žlicama za prenošenje i ulijevanje. i 7.1. Kad se primarni navoj spoji s izvorom električne struje induciraju se u rastaljenom metalu u kanalu struje velike jakosti.

Slika 7. Ljevačka žlica (Lipovica). Slika 7. KOLO ZA NAGINJANJE Slika 7. s kukom za dizalicu i mehanizmom za naginjanje (MIV).2.3. 87 .1. Lonac za prenošenje većih masa taljevine. Ljevački lonac za ručno prenošenje i ulijevanje (Dalekovod).

na promjenu mikrostrukture može se utjecati i regulacijom prijenosa topline sa skrućujućeg metala na materijal kalupa odnosno regulacijom brzine hlađenja taljevine u kalupu. a time i željena mehanička svojstva odljevka. Sljedeće svojstvo metala koje ima glavni utjecaj na procesa lijevanja je skupljanje ili stezanje tijekom hlađenja taljevine. Kad se sudare. oblik i položaj kristalnih zrna nastalih tijekom skrućivanja čini mikrostrukturu odljevka. npr. Slika 8. a modifikacija na uvjete rasta pojedinačnih kristala. Kod nekih legura. gdje se rast omogućava samo jednom zrnu. a između njih se javljaju nepravilne granične površine koje se nazivaju granicama zrna. da bi se dobila željena mikrostruktura.1. PROCES SKRUĆIVANJA Proces skrućivanja metala ima važnu ulogu u određivanju tehnologije lijevanja i definiranju svojstava gotovog odljevka. Proces skrućivanja završen je kada nestane taljevine. odnosno mijenja oblik zrna.8. slika 8. Izratci dobiveni na ovaj način imaju specijalna svojstva koja nije moguće postići kod skrućivanja polikristaliničnih metala (metala s velikim brojem zrna). prikazan je tijek skrućivanja. do dodatnih mikrostrukturalnih promjena dolazi pri hlađenju do sobne temperature. Shematski prikaz skrućivanja metala: (a) nukleacija kristala u taljevini metala. taljevina se prije ulijevanja obrađuje cijepljenjem i modifikacijom kojima se usitnjava mikrostruktura. Tijekom skrućivanja. 88 . Cijepljenje utječe na uvjete nukleacije u taljevini. Na slici 8. Ta kristalna zrna postaju sve veća sve dok se ne sudare i jedna drugima ne onemoguće daljnji rast.1. Osim obrade taljevine kemijskim sredstvima. Izuzetak je odljevak od monokristala. rastaljeni metal prelazi u krutu fazu tvorbom kristala. (d) skrućivanje je završeno (vide se pojedine granice zrna) U praksi. (b) i (c) rast kristala s napredovanjem skrućivanja. različito orijentirana kristalna zrna (orijentacija ovisi o smjeru odvođenja topline i o kristalnoj strukturi metala) vežu se jedna na druge.2. Uočava se da prvo u taljevini nasumično nastaju klice iz kojih se onda razvijaju kristalna zrna. Prilikom skupljanja smanjuje se volumen metala. skrućivanja i završnog hlađenja skrutnutog odljevka. Postupci proizvodnje monokristala strogo su kontrolirani. Odljevak se sastoji od mnoštva kristalnih zrna međusobno odvojenih granicama zrna. željeznog lijeva. Veličina.

Za konstrukciju modela i kalupa važan je iznos skupljanja u krutom stanju jer se on ne može kompenzirati taljevinom iz pojila. a ne u odljevku. osmišljeno i izvedeno da uravnoteži razlike u volumenu koje se javljaju za vrijeme hlađenja i skrućivanja taljevine.4-8. Za tehnologiju lijevanja i napajanja važan je iznos skupljanja u tekućem stanju i za vrijeme skrućivanja.Slika 8. ovise o metalu ili leguri koja se lijeva. tablica 8. već se direktno odražava na konačne dimenzije odljevka. Dimenzije modela i odljevka moraju se povećati. Iznos skupljanja u krutom stanju također ovisi o vrsti metala. Kod oblikovanja pojila treba voditi računa da poroznost skupljanja (usahlina) bude u pojilu. Ako je pojilo za vrijeme skupljanja u tekućem stanju i prilikom skrućivanja je nadoknadilo smanjenje volumena.2. tako da se nakon skupljanja dobije zahtijevana veličina odljevka na sobnoj temperaturi.1. prikazan je pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka za ulijevanje kroz pojilo.2. što se može iskoristiti u smislu smanjenja ili eliminacije primjene pojila. slike 8. skupljanje tijekom skrućivanja. Napajanje je osnovno gledište procesa lijevanja. Napajanje mora biti tako izvedeno da nadoknađuje svaku promjenu volumena u kalupu. Kod sivog i nodularnog lijeva može doći do povećanja volumena odljevka za vrijeme skrućivanja (ekspanzija grafita). skrućivanja i hlađenja skrutnutog odljevka. Na slici 8.. 89 . tablica 8.6 postaje pravilno i nepravilno smještanje pojila. što se postiže usmjerenim skrućivanjem. Da bi pojilo ispunilo svoju funkciju mora zadnje skrutnuti.3. Skupljanje metala prilikom hlađenja taljevine. odnosno smanjenje volumena odljevka kompenzira se napajanjem. Razlike u volumenu. znači da je ispunilo svoju funkciju. Drugim riječima.

90 . Pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka.3.Slika 8.

5 5.6. Pravilano i nepravilno smještanje pojila. Slika 8. 91 . Ispravno spravno dimenzionirana pojila. šuplina zbog skupljanja ostala je u pojilima. Smjer skrućivanja odljevka i nastajanje usahlina.4. Slika 8.Slika 8.

(Crveni lijev) bakar-cink-leg.6 6.5Zn Al-12Si Magnezij Cink Volumno skupljanje pri skrućivanju % 2. Istresanje odljevka obavlja se na vibracijskim rešetkama. Metalni lijev Željezni lijev sa lamelarnim grafitom sa kuglastim grafitom. (Bronca) bakar-kositar-cink-leg.3 3. odžareni Čelični lijev manganski tvrdi čelik Temper lijev bijeli (GJMW) crni (GJMB) Aluminijeve ljevačke legure Magnezijeve ljevačke legure Bakareni lijev (elektrolit. Tijekom istresanja odljevka iz kalupa dolazi do kidanja veziva. Skupljanje pri skrućivanju za različite lijevane metale.5 širenja 4. pri čemu kalupna mješavina gubi čvrstoću te se odljevak lako izvadi van.2 6.9 4.8 4.5 Varira od 1.2. Metalni lijev Ugljični čelik 1%-tni ugljični čelik Bijelo lijevano željezo Sivo lijevano željezo Nodularni lijev Bakar Cu-30Zn Cu-10Al Aluminij Al-4.7 skupljanja do 4. Čišćenje odljevaka Kod postupaka lijevanja u jednokratne kalupe.Tablica 8. NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA 9. pneumatskim čekićem. Nakon 92 .6 skupljanja do 2.) bakar-kositar-leg.5 – 3 4 4 – 5. Skupljanje u krutom stanju za različite metale.5 Tablica 8. vodenim mlazom ili u bubnjevima. (Mjed) Specijalna mjed (Cu-Zn-Mn(Fe-Al)) Višelegirana aluminijska bronca Cinkove ljevačke legure Bijela kovina (olovo-kositar) Iznos % Moguće odstupanje % 9.1.5 4 6.1. odljevak se iz kalupa vadi istresanjem tako da se kalup razruši. neodžareni sa kuglastim grafitom.5 širenja Varira od 2.

KONTROLA PROCESA LIJEVANJA 10. Pravilno provedena kontrola kvalitete sprječava nastanak odljevaka s greškom (škarta) ili ako nije uspjela. starenje. popuštanje. Toplinska obrada Toplinska obrada slijedi nakon završetka čišćenja odljevaka. Osiguranje kvalitete Kontrola kvalitete bitna je kod svih koraka u proizvodnji odljevaka. 93 . Slika 9.1. zavarivanjem ili toplinskom obradom. Žarenjem za smanjenje naprezanja uklanjaju se vlastita zaostala naprezanja nastala tijekom skrućivanja. odnosno skupljanja. Statistička analiza proizvodnih podataka i rezultati ispitivanja tvore temelj svakog procesa kontrole kvalitete. Uklanjanje površinskih neravnina i grešaka. obavlja se brušenjem brusilicama što je vrlo skupo jer se još i danas obavlja ručno. takvi loši odljevci mogu se još uvijek „spasiti“ npr.1. kaljenje. U nekim slučajevima. bez obzira na tip proizvodnje. bez promjene strukture metala. Površina odljevaka dobivenih lijevanjem u trajne kalupe ne čisti se na ovaj način jer je dovoljno visoke kvalitete. Uljevni sustav i pojila uklanjaju se toplinskim rezanjem. pilama ili lomljenjem. ostatak pijeska na površini odljevka uklanja se u rotirajućim bubnjevima ili mlazom abrazivnih čestica (pjeskarenje. precipitacijsko očvršćivanje) ili određene površine (površinsko kaljenje ili nitriranje). rezanjem brusilicama. slika 9. Čišćenje odljevaka sačmarenjem. 10.1. Ona se provodi ukoliko je potrebno modificirati metalnu strukturu čitavog odljevka (žarenje. omogućuje pronalaženje loših odljevaka i njihovo izdvajanje prije isporuke naručitelju.2. 9.što se odljevak izvadi iz kalupa. Zaštita od korozije je zaseban aspekt osiguranja kvalitete odljevaka. tablica 10. od dobave sirovog materijala do konstrukcije odljevka. Metode ispitivanja i njihovi troškovi odraz su strogosti zahtjeva za kvalitetom. sačmarenje). prije svega metalnih izraslina.1.

itd. mehanička ispitivanja. struktura. Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku točnost. Struktura Metalografska ispitivanja Fizikalne metode Mehanička svojstva Ispitivanja na ispitnim uzorcima uzetim iz odljevka ili (statička i dinamička) lijevanje posebnih ispitnih uzoraka Nakon završetka svih faza izrade. Kontrola kvalitete odljevaka. kao što su kemijski sastav. potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr. Svojstva Ispitni odljevci Ispitivanja Klinasta proba Ispitivanje debljine stijenke Ispitivanje površinskih pukotina Ispitivanje mikrostrukture Ispitivanje tvrdoće Sastav Površina Kemijska analiza Vizualna kontrola (hrapavost. provodi se vizualna kontrola. Ovisno o namjeni odljevka. Kod odljevaka gdje se zahtjeva samo točnost osnovnog oblika. kontroliraju se karakteristike odljevaka koje utječu na njegovu upotrebljivost. deformacija Težina Ultrazvučna ispitivanja Radiografska ispitivanja Tvrdoća File test (strojna obradivost) Mjerenje tvrdoće po Brinell-u.Tablica 10. mehanička svojstva. dok je za ostala svojstva. Rockwell-u. ispitivanje pod tlakom i dr. različiti su i zahtjevi kvalitete. provodi se kontrola mjerenjem. analizu kemijskog sastava. ispitivanje mikrostrukture. težine.1. 94 . nepropusnost. površinske greške) Kontrola pukotina pomoću: Mjerenja Gustoća uključci penetranata magnetnih čestica Dimenzija.

Razredi grešaka: A – Metalne izrasline B – Šupljine C – Prekinuti odljevak D – Površinski nedostaci E – Nepotpuni odljevak F – Netočnost mjera i oblika G – Uključci i heterogenosti. Greške na odljevcima prema postupcima lijevanja dijele se na: • greške do kojih može doći kod bilo kojeg postupka lijevanja. uzroka njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera. Jedan uzrok može izazvati više različitih grešaka. greške se mogu klasificirati: • u 7 osnovnih razreda (oznaka velika slova A-G) • svaki razred je podijeljen u skupine • skupine pogrešaka podijeljene su u podskupine • unutar podskupina navedene su pojedinačne greške Oznaka pojedinačne pogreške sadrži slovo razreda.1. Postoji više klasifikacija vrsta grešaka. Zadatak ispitivanja pogrešaka sastoji se u što jasnijem definiranju vrste greške.1. broj podskupine i broj pogreške (npr. Podjela grešaka na odljevcima prema izgledu Prema izgledu. Veze između uzroka i posljedica te mogućnost međudjelovanja različitih uzroka nastanka škarta vrlo su složene. Tako greške možemo podijeliti prema postupku lijevanja ili izgledu pogreške. Greške na odljevcima U tehnološkom procesu proizvodnje odljevaka. te ju je moguće (u većini slučaja) izbjeći pravilnim preoblikovanjem uljevnog sustava (ili modela). broj skupine. Današnjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skrućivanja moguće je ostvariti znatne uštede.10. 95 . a ista greška može biti prouzrokovana djelovanjem različitih uzroka ili njihovom kombinacijom. A112 – oznaka za žilice). jer se greška otkriva na virtualnom modelu još u fazi tehnološke razrade. postupcima koji se provode i materijalima koji se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greške. • greške karakteristične za pješčani lijev.

USAHLINA Usahlina se može pojaviti kao ulegnuće na površini odljevka ili unutar odljevka. Mjere pomoći NESTALJENO PODRUČJE Rastaljeni metal je s više strana tekao u kalupu (npr. proračunavanje pojila. postavljanje hladila. NEMETALNI UKLJUČCI Uključci imaju sastav troske.2. promjena oblika ili veličine ušća. Mogu biti okruglasti ili u obliku strija. uporaba egzotermnih pojila. • • • smanjenje udjela elemenata sklonih oksidaciji skraćivanje trajanja skrućivanja uklanjanje troske prije ulijevanja. • • • • 96 . osiguranje usmjerenog skrućivanja prema mjestu posljednjeg skrućivanja (pojilu). sastoje se od oksida sulfida i drugih nemetalnih spojeva netopivih u rastaljenom metalu. ali zbog preranog skrućivanja nije došlo do potpunog staljivanja metala. a nastaje zbog stezanja materijala prilikom skrućivanja i hlađenja te nedostatka rastaljenog metala koji bi kompenzirao razliku volumena u području koje posljednje skrućuje. oko jezgre).Primjeri nekih karakterističnih grešaka dani su u tablici 10. tj. Tablica 10. koristiti leguru bolje livljivosti. Vrsta greške i skica NEDOLIVENOST ODLJEVKA Opis Odljevak se skrutnuo prije nego li je rastaljeni metal u potpunosti ispunio kalupnu šupljinu. • • • povišenje temperature ulijevanja. Karakteristične greške na odljevcima.2.

Kod metala visoke tecljivosti (malog viskoziteta). buku. smanjiti udio čeličnog otpada u zasipu.2. recikliranjem i oporabom materijala te na kraju obrada otpadnih materijala prije njihovog odlaganja kako bi se uklonile sve štetne primjese. može doći do penetracije rastaljenog metala u pijesak kalupa ili jezgre. regeneracija. kalupa i jezgri. tekući i kruti otpad nastao taljenjem i lijevanjem u kaluparnici (obrada. na mjestima jakog zagrijavanja kalupa i slabe zbijenosti pijeska. u proizvodnji odljevaka postoje neki materijali koji se trenutno još uvijek ne mogu reciklirati i oporabiti. Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka može doći do bočnog pomaka dvaju dijelova modela. postao je veliki trošak za ljevaonicu. Unapređenje ljevaoničke proizvodnje danas se bazira na smanjenju udjela otpada optimizacijom proizvodnog procesa. koji čini i do 75 % otpada u ljevaonici. povećanje udjela veziva. premazivanje kalupa. prvenstveno zbog povišenja cijene njegovog odlaganja.MJEHURAVOST Zbog visoke temperature ulijevanja metala dolazi do otpuštanja plinova iz kalupne mješavine koji ostaju zarobljeni ispod površine odljevka. U okvirima zaštite okoliša. priprema. Zaštita radnog mjesta i okoliša Iako su se sami odljevci. prvenstveno na prašinu. Može doći do formiranja većih mjehura ili puno sitnih mjehurića. ispušne plinove. taloge. • • • upotrebljavati čišće kalupne materijale. pa se materijal odljevka na kraju sastoji od mješavine metala i pijeska. POMAK • Tehnološka disciplina pri centriranju modela. PENETRACIJA RASTALJENOG METALA • • • • uporaba finijeg pijeska. kao i svi ostali metalni proizvodi. kalupa ili pomaka jezgre uzrokujući tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreške na odljevku. Iskorišteni pijesak. uvijek mogli kompletno reciklirati kao lomljevina. smanjiti udio vlage u pijesku. otapala i premazi) i u čistionici. ljevaonice ne posvećuju posebnu pažnju. 97 . 10. sniženje temperature ulijevanja.

Lijevanju čistih metala rijetko kad se pristupa jer je legure puno lakše lijevati. a) b) Slika 11. Sve legure za lijevanje podijeljene su u dvije osnovne skupine legura za lijevanje: željezne legure i neželjezne legure.11. a i odljevci imaju bolja svojstva.1.LIJEVOVI Legure za lijevanje zajedni nički je naziv za legirane metale od kojih se izrađuju odljevci. METALI ZA LIJEVANJE . Zahvaljujući razvoju metalurgije. kao što je prikazano na slici 11. 98 .1. danas je na raspolaganju velik broj legura ura koje se mogu lijevati. Podjela metalnih legura za lijevanje na dva načina a) i b).

74 2.93 11.2.69 7.34 19.1 21. U svrhu poboljšanja određenih svojstava željeznim legurama dodaju se još neki legirni elementi.4 19. Osnovna podjela željeznih ljevačkih legura prikazana je na slici 11. Tako je masa proizvedenih odljevaka od željeznih legura veća od mase odljevaka od svih ostalih ljevačkih legura zajedno. čija svojstva ovise prvenstveno o količini sadržanog ugljika.86 8. To su Si.U tablici 11. Mn koji su uvijek prisutni kao pratioci te S i P kao nečistoće. ali i o količini ostalih elemenata koji se redovito javljaju kod ovih ljevačkih legura.51 13.34 10.86 8. Željezne ljevačke legure Željezne ljevačke legure su najrašireniji i najvažniji materijal suvremene tehnike.28 7.1.34 Talište [°C] 650 658 420 232 1530 1455 1083 327 960 -38 3380 1773 1063 U industrijskoj proizvodnji još uvijek prevladava lijevanje željeznih legura iako se posljednjih godina sve više povećava i lijevanje neželjeznih legure. 99 . prije svega u automobilskoj industriji. Element Gustoća [kg/dm3] Mg Al Zn Sn Fe Ni Cu Pb Ag Hg W Pt Au 1.13 7.1. dane su temperature tališta i gustoće nekih metala. Željezne ljevačke legure su legure željeza i ugljika. Tablica 11.1. Temperature tališta i gustoće metala. 11.

03 do oko 2% ugljika.2. 100 .Slika 11. Podjela željeznih legura. Čelični lijev obuhvaća legure željeza koje imaju od 0. Sa slike 11. dok željezni lijev obuhvaća legure koje sadrže > 2% ugljika. vidljivo je da se s obzirom na sadržaj ugljika željezne legure dijele na čelični lijev te na željezni lijev.2.

metaloprerađivačkoj industriji (dijelovi preša. zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava. valjaonički stanovi). Ovaj lijev ima važno značenje kod izrade velikih i složenih dijelova koji su mehanički opterećeni.1.3. kemijsko-naftnoj industriji (tijela visokotlačnih ventila. Vrlo je važno napomenuti da se odljevci od čeličnog lijeva samo rijetko upotrebljavaju neposredno nakon lijevanja zbog grube Widmannstättenove feritno-perlitno mikrostrukture koja daje nisku žilavost i istezljivost. Da bi se dobila mikrostruktura struktura slična čeličnoj. 11. 101 . dijelovi bušećih motki). čine se dobivaju čelični ljevovi za posebnu upotrebu. 5 Čelik (gnječena legura). itd. 2 Temper lijev. npr. vagonske spojke). tj. ovi ljevovi mogu sadržavati i neke druge legirne elemente.Na slici 11. Čelični lijev namijenjen je izradi dijelova konačnog oblika. kočnički okviri. Usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. već se na konačne dimenzije dovode isključivo postupcima obrade odvajanjem česticama. Međutim. koja se još mogu dodatno poboljšati toplinskom obradom. čelični lijev za strojogradnju ili čelični lijev otporan na visoke temperature.03 do 2% ugljika koji je uvijek izlučen u obliku cementita. kao i dugo vrijeme skrućivanja čine ovaj lijev manje prikladnom legurom. posebice u željezničkoj industriji (kotači.1. rudarskoj (kućišta transportera). Osim ugljika. dijelova koji se više ne odrađuju nekim od postupaka plastične obrade.3. 1 Sivi lijev. to je povoljan konstrukcijski materijal koji ima vrlo čestu primjenu. Visoka temperatura taljenja čeličnog lijeva. 3 Nodularni lijev. prikazana je usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. 4 Čelični lijev. Slika 11. Čelični lijev U čelični lijev spadaju metastabilno kristalizirane legure koje sadrže od 0.

ovaj se lijev najčešće podvrgava toplinskoj obradi normalizacije. Na slici 11. prikazana je razlika između odlijane i toplinski obrađene legure čeličnog lijeva.5 i 3 %. Pomoću ovog lijeva moguće je odliti najsloženije oblike i šupljine.4. veliko skupljanje u krutom stanju.4. To je idealan metal za oblikovanje lijevanjem zbog vrlo velike tecljivosti njegove taljevine te minimalnog volumenskog i unutarnjeg skupljanja. Razlika u mikrostrukturi između lijevanog i odžarenog stanja sivog lijeva Osnovna svojstva čeličnog lijeva su: • • • • • • • postupcima lijevanja moguće je dobiti složenu geometriju. NORMALIZACIJA LIJEVANO STANJE Widmannstättenova mikrostruktura ODŽARENO STANJE usitnjena ferlitno-perlitna mikrosturktura s ujednačenom veličinom zrna Slika 11. potrebna su tanka ušća i velika pojila. slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno visoko pregrijavanje taljevine (radi toga minimalna debljina stjenke iznosi 5 mm).1. 102 . pa je zbog toga i zbog zaostalih naprezanja odljevke potrebno odžariti. u lijevanom stanju struktura je dendritna i zato krhka. pri čemu se dolazi do usitnjenja lijevane mikrostrukture i izjednačavanja veličine zrna. veliko skupljanje pri skrućivanju (do 5%) sa velikim nastankom poroznosti skupljanja (usahlina).2. koje uzrokuje zaostala naprezanja. između 1. Željezni lijev U željezni lijev spadaju legure željeza s udjelom ugljika većim od 2%. visoka temperatura taljenja (viša nego za bilo koju drugu ljevačku leguru) ~1650°C relativno loša livljivost. 11.

Pozitivne strane sivog lijeva su: dobra strojna obradivost. Na slici 11. Osim ugljika. budući da grafitni listići prekidaju kontinuitet metalne osnove. Mn. Tipična područja primjene sivog lijeva su: strojogradnja (postolja i dijelovi strojeva. Sadržaj ugljika kreće se između 2. te visoka tlačna čvrstoća i ekonomičnost. tvrdoću. 11.Šest je osnovnih vrsta željeznog lijeva: • • • • • • sivi lijev bijeli (tvrdi) lijev nodularni (žilavi) lijev temper (kovkasti) lijev vermikularni lijev legirani lijev. otpornost na toplinske šokove (visoka toplinska vodljivost). odnosno djeluju kao zarezi u metalnoj osnovi. perlitna ili feritno-perlitna (legiranjem i TO mogu se postići i druge temeljne strukture (austenit.5 i 4.1. visok stupanj prigušenja vibracija. kućišta). a) b) Slika 11. odljevci za peći i 103 . Općenito. Mikrostruktura sivog lijeva je dvojna i sastoji se od: ugljika koji je pretežno izlučen u obliku listićavog grafita sive boje (iako se C može izlučiti i u obliku cementita) te željezne osnove koja je feritna. prikazana je mikrostruktura sivog lijeva.1.5. veličini i raspodjeli grafita ovise i o debljini stjenke.2. istezanje i modul elastičnosti te povećanu osjetljivost na debljinu stjenke. martenzit. izvanredna livljivost. Jedna od glavnih odlika sivog lijeva je velika tlačna čvrstoća zbog čega se sivi lijev prvenstveno primjenjuje na mjestima jako opterećenima na tlak.5.5 %. obliku. b) nenagriženi uzorak Zbog grafitne listićave strukture. veličini i raspodjeli grafita. Mikrostruktura sivog lijeva. ovaj lijev sadrži i primjese (Si. žilavost. bainit). Sivi lijev Sivi lijev pripada skupini željeznih ljevova kod kojih je ugljik izlučen u obliku grafita. P i S). obliku. osim o količini. Mehanička svojstva. mehanička svojstva sivog lijeva uvelike ovise o količini. a) pretražni mikroskop. sivi lijev ima relativnu nisku vlačnu čvrstoću.

kod drobilica.skupljanje u krutom stanju iznosi oko 1% mogu se lijevati odljevci svih masivnosti i složenosti proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih lijevova nisko talište (1150 do 1250 °C) s obzirom na približno eutektički sastav i uzak interval skrućivanja mala sklonost poroznosti skupljanja (usahlinama). Zbog povećane količine cementita bijeli lijev je izrazito tvrd (> 400 HV) i krhak. Bijeli lijev prvenstveno služi za izradu jednostavnijih dijelova izloženih trošenju koji nisu dinamički opterećeni. dijelovi drobilica za kamen. slika 11.2. Ni. U usporedbi s ostalim vrstama lijevova bijeli tvrdi lijev naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju. armature za vodovodne sustave. konstrukcije. Osim povećanja otpornosti na abrazivno trošenje. klipni prstenovi. procesna industrija i energetika. cigle i keramike. matrice za briketiranje ugljena. Nelegirani bijeli lijev rijetko se koristi.1. stupovi rasvjete itd. kočioni diskovi. dekorativni odljevci (ukrasni stupovi.. pa se primjenjuje samo kad se traži velika otpornost na abrazijsko trošene i pritiske te visoka tvrdoća. Mo. 104 . manja nego kod nodularnog i čeličnog lijeva. kotači i papuče kočnica tračnih vozila. W i Ti. valjci u metalnoj. mlinova.štednjake. papirnoj ili pekarskoj industriji . Osnovna tehnološka svojstva sivog lijeva su: • • • • • dobra livljivost . Bijeli (tvrdi) lijev U bijelom (tvrdom) lijevu. žigovi i alati za izvlačenje žice.2. Ugljik se izlučuje samo u obliku cementita. legiranjem se mogu postići i određena svojstva žilavosti ovog inače krtog materijala. hidrauličkih klipova. razni zupčanici. više se upotrebljava bijeli lijev legiran sa Cr. V. valjaka za valjanje limova. industrija motornih vozila (cilindri. blokovi i glave motora. dok temeljnu strukturu čine perlit i ferit. Mn. 11. čitav je ugljik vezan u obliku cementita (Fe3C).) i još mnoga druga područja. Ima do najviše 3% C i povećani sadržaj Mn.6.

Slika 11. decementacijskim žarenjem – toplinskom obradom u kojoj se cementit potpuno raspada na željezo i ugljik i pri čemu se ugljik izlučuje u 105 . prikazana je mikrostruktura temper lijeva.2.3. Slika 11.1.7.6. Temper (kovkasti) lijev U temper lijev spadaju legure željeza i uglika te primjesa s pretežnim udjelom ugljika izlučenim u obliku grafitnih pahuljica (čvorića) koje su poznate kao temper –ugljik. Metalna osnova je perlitna i feritna. Razlika između bijelog i sivog lijeva 11. Na slici 11. Mikrostruktura temper lijeva Temper lijev dobiva se od bijelog lijeva tzv.7.

veća žilavost i kovkost. Temper lijev karakterizira niska temperatura taljenja te volumensko stezanje tijekom hlađenja i skrućivanja koje je veće nego kod sivog lijeva (1 – 2%). 106 . industrija poljoprivrednih strojeva i armature. bolja obradljivost. Dakle. prikazana je mikrostruktura nodularnog lijeva. Mikrostruktura nodularnog lijeva. Grafit se kod ovog lijeva izlučuje u obliku kuglica (nodula). Nakon decementacijskog žarenja dobivaju se prikladna uporabna svojstva – niža tvrdoća. b) pretražni mikroskop.8. kao što je prikazano na slici 11. polazna sirovina za dobivanje temper lijeva jesu odljevci bijelog tvrdog lijeva. košuljice cilindara motora i kompresora. zupčanici. poklopci kliznih ležaja. tako da su mehanička svojstva odljevaka od temper lijeva vrlo slična svojstvima ugljičnog čelika ili svojstvima nodularnog lijeva. 11. Kako kuglasti grafit relativno blago prekida metalnu masu to nodularni lijev ima znatno višu čvrstoću. a zatim ih se decementacijskim žarenjem pretvara u temper lijev. tj. izduženje i žilavost od sivog lijeva s lisnatim grafitom. Tipična područja primjene: automobilska industrija. a dobru livljivost kao i sivi lijev.5. Bijeli lijev ima bolju livljivost pa se predmeti kompliciranijeg oblika izliju od tog lijeva. a). čelični i temper lijev. Nodularni (žilavi) lijev Nodularni lijev sastoji se od istih faza kao i sivi lijev.4. Zbog tog većeg volumenskog stezanja treba posebnu pažnju posvetiti pravilnoj konstrukciji odljevka (jednake debljine stjenki. blagi prijelazi) i sustavu napajanja.kompaktne nakupine – pahuljice koje su raspoređene u feritnoj ili perlitnoj osnovi. c) nenagriženi uzorak c) Nodularni lijev ujedinjuje prednosti sivog i čeličnog lijeva. ali se od sivog lijeva razlikuje po obliku grafitnih kristala.8. Odljevci od temper lijeva obično su manjih dimenzija (do cca 10 kg). a) b) Slika 11. Na slici 11. Zbog povoljne kombinacije svojstava nodularni lijev zamijenio je u mnogim aplikacijama sivi. ima dobru žilavost i čvrstoću jednaku čeličnom lijevu. Tipični primjeri primjene jesu: koljenaste i bregaste osovine motora.1.2.

Osim ljevarsko-tehničkih prednosti. b) nenagriženi uzorak Vermikularni lijev se pri lijevanju ponaša slično sivom lijevu. olovo i njihove legure.5. Osnovna značajka željeznog lijeva s vermikularnim grafitom je u tome što pruža povoljnu kombinaciju svojstava sivog lijeva i nodularnog lijeva.5 kg/dm3. livljivost i prigušenje je kao kod sivog lijeva. Toplinska vodljivost. cink. dok su vlačna svojstva približna vrijednostima nodularnog lijeva 11. Zbog dodavanja Mg i elemenata rijetkih zemalja prilikom proizvodnje ugljik se izlučuje u obliku grafita koji je morfološka varijanta između lisnatog i kuglastog grafita. To su magnezij.11. Zbog velikih teškoga pri lijevanju titan i njegove legure zasad nemaju primjenu u ljevarstvu. prikazana je mikrostruktura vermikularnog lijeva. Prigušuje vibracije slično kao i sivi lijev.9. U skupinu teških metala (gustoća > 4. crvićasti grafit. a po svojstvima je bliže nodularnom lijevu. Neželjezne legure za lijevanje Neželjezne legure obično se dijele na lake i teške. Vrlo je dobra zamjena za dijelove koji su bili lijevani od temper lijeva.5 kg/dm3) koji se koriste u ljevarstvu spadaju bakar. a) b) Slika 11. tzv. nikal. Na slici 11. Mikrostruktura vermikularnog lijeva. a) pretražni mikroskop. U skupinu lakih spadaju metali i legure kojima je gustoća manja od 4. Vermikularni lijev struktura je vrlo bliska nodularnom lijevu .metalna osnova u lijevanom stanju je pretežno feritne ili feritno-perlitne strukture koja se dobiva bez naknadne toplinske obrade. 107 . strojna obradivost.2.2. Veliko područje primjene je u proizvodnji cilindarskih glava za brodske dizel – motore.9.1. kositar. željezni lijev s vermikularnim grafitom pokazao se posebno korisnim za lijevanje odljevaka koji su temperaturno opterećeni. aluminij i titan.

katkada žilavosti ili livljivosti.10. Osnovna svojstva aluminija Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 660 2.2.2. već se prvenstveno koriste legure aluminija. zatim krutosti. magnezij i bakar. od kojih su najvažniji silicij. Osnovna svojstva aluminija prikazana su u tablici 11.7 50…150 20…35 690 50…4 Legiranje ima za cilj prvenstveno poboljšanje mehaničkih svojstava. Aluminij i legure aluminija Čisti se Al.10. Osnovna svojstva aluminija. Tablica 11. vrlo rijetko koristi zbog loše livljivosti i slabih mehaničkih svojstava.1. Slika 11.11. rezljivosti.2. ponajprije vlačne čvrstoće i tvrdoće. kao ljevačka sirovina. Podjela aluminijevih legura 108 . Aluminij se legira širokim rasponom elemenata. Podjela aluminijevih legura prikazana je na slici 11.

Ove legure imaju malu otpornost prema koroziji te su slabe livljivosti. Fe). srednjom ili slabom udarnom otpornošću. Osim livljivosti. dobro su otporne na višim temperaturama i dobro rezljive. Neke od njih otporne su i na udarce. no zbog otežane livljivosti rijetko se koristi najčešće se koriste legure s 3 % i 5 % Mg. razlikujemo podeutektičke legure (< 12 % Si). osobito pri lijevanju u kokile. Jako se dobro zavaruju te se često rabe za arhitektonske i dekorativne potrebe. Veliki nedostatak im je i sklonost tvorbi toplih pukotina pri skrućivanju.Al-Cu legure Al-Cu legure su toplinski očvrstive legure s osrednje visokom čvrstoćom.. eutektičke legure (12-13 % Si) te nadeutektičke legure (15-24 % Si). što je prikazano na slici 11. pa se mogu uporabiti za umjereno opterećene dijelove u pomorstvu. također i prema djelovanju morske vode te povećana čvrstoća. Al-Si legure Kod Al-Si legura silicij je osnovni element koji doprinosi dobroj livljivosti Al legura. Radi osiguranja djelatnog usitnjenja zrna potrebno im je dodati magnezij i/ili titan. te slabe strojne obradljivost. Cu. S obzirom na udio silicija u Al-Si legurama. no zbog slabijih mehaničkih svojstava.11. u odnosu na ostale ljevačke legure aluminija imaju znatno slabiju livljivost te povećanu sklonost prema porozitetu. pa su to najrasprostranjenije legure u grupi lijevanih legura. ovim se legurama često dodaju i drugi legirni elementi (najčešće Mg. 109 . strojno obrađenom. Al-Si legure mogu se upotrebljavati kao čiste binarne legure koje imaju izvrsnu livljivost i otpornost prema koroziji. posebno one s 10 % i 13 % Si. prije svega male čvrstoće. poliranom ili anodiziranom stanju. Livljivost se još dodatno pogoršava s porastom sadržaja bakra. bilo u lijevanom. Međutim. Al-Mg legure Glavna značajka ovih legura je dobra korozijska postojanost. silicij u Al-Si legurama poboljšava i otpornost prema nastajanju toplih pukotina te svojstva napajanja odljevka. Najbolju kombinaciju čvrstoće i žilavosti ima legura s 10 % Mg.

11.5 i 8.proizvodnji odljevaka od aluminijevih legura prethodi jedino proizvodnja željeznih lijevova. Podjela Al-Si legura. Osim toga.2. Legiranjem mu se poboljšavaju mehanička svojstva i otpornost na koroziju.2. Magnezij i legure magnezija Čisti magnezij se ne lijeva u kalupe. Magnezij ima slaba mehanička svojstva. vrlo dobra livljivost (mogućnost lijevanja dijelova s vrlo tankim detaljima).Slika 11. na višim temperaturama eksplozivno reagira s kisikom iz zraka. niske temperature taljenja (oko 660 °C). Dobra svojstva aluminijevih legura su: zanemariva rastvorivost plinova (osim vodika). Najveći nedostatak aluminijevih legura je volumno stezanje tijekom skrućivanja koje se kreće između 3.3.5 %.11. 110 . Osnovna svojstva čistog magnezija i njegovih legura dana su u tablici 11. Legure aluminija zauzimaju sve značajnije mjesto u ljevačkoj proizvodnji zbog svojih dobrih tehnoloških i mehaničkih svojstava .

2 10…15 1.5 2…12 Mg legura 650 1. dana su osnovna svojstva bakra.4.85 160…250 Glavni legirni elementi su: Al. 11.0…1. Tablica 11. Bakar i legure bakra Čisti bakar lijeva se samo kad se zahtijeva čim bolja električna ili toplinska provodljivost odljevka. kokile i pod tlakom.2. Zn. Mn i Zr.3. Zbog velikog afiniteta prema kisiku.Tablica 11. Čisti bakar ima lošu livljivost te veliku sklonost poroznosti.3. Osnovna svojstva bakra Osnovna svojstva bakra Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 1083 8.8…1. tale se i lijevaju u zaštitnoj atmosferi. Legure magnezija lijevaju se u pijesak. 111 .96 200…360 40…130 125 2…45 Legiranjem bakra dobiju se legure s dobrim mehaničkim i drugim svojstvima.74 do 100 1102 1. Osnovna svojstva magnezija i njegovih legura Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Vrelište (° C) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Mg 650 1. a posebno dobrom otpornošću na koroziju.4. Osnovno svojstvo magnezijevih legura je njihova mala gustoća – zbog toga neke magnezijeve legure imaju bolju specifičnu čvrstoću od aluminijskih legura. U tablici 11.

Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Zn 420 7. Cink i legure cinka Čisti se cink rijetko lijeva. osnovna svojstva cinka i njegovih legura.3…0. osim za izradu anoda za zaštitu od korozije cijevnih vodovoda i brodova. Mg.5. Podjela bakrenih legura.8 200…350 70…100 1.13 30…40 40…45 1.5…6.7 0. Cu i Zn.4. Na slici 11. prikazane su osnovne legure bakra.5. 11. Slika 11. Tablica 11.Legure bakra namijenjene lijevanju razvrstavaju se u sljedeće skupine: • • • • bronce mjedi crveni lijev novo srebro.12. Češće se koristi legiran sa Al. Osnovna svojstva cinka i njegovih legura dana su u tablici 11.5 Zn legura 420 6.2.12.3 1…5 112 .

Osnovna svojstva olova. 113 . visoka livljivost. Olovo i legure olova Čisto se olovo upotrebljava u kemijskoj industriji. Kositar i legure kositra Čisti kositar se ne koristi za lijevanje u kalupe.2. akumulatore i ležajeve. Osnovna svojstva olova dana su u tablici 11. 11.5. Upotrebljavaju se za konstrukcijske dijelove mjernih alata.6. tiskarska slova.7. dobra tecljivost omogućava jednostavno lijevanje ne smije se izlagati trajnom opterećenju zbog niske čvrstoće puzanja u posljednjim godinama raste upotreba tlačnih cilindričnih odljevaka najčešće se koristi za izradu dijelova za motorna vozila.6.6. Tablica 11. Osnovna svojstva olova Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 327 11.Osnovna svojstva cinkovih legura su: • • • • • • 11.2. Osnovna svojstva kositra dana su u tablici 11.34 18 3 45…70 Legure olova odlikuju se dobrim plastičnim svojstvima.

Osnovna svojstva nikla dana su u tablici 11. Tablica 11.8.29 30 4 45 Legure kositra najčešće se lijevaju pod tlakom i to za izradu dijelova električnih. plinskih i drugih mjerača i u radio-televizijskoj tehnici.7. Nikl i legure nikla Čisti nikl se rijetko lijeva u kalupe jer naginje plinskoj poroznosti.8.Tablica 11. Osnovna svojstva nikla Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 1455 8. Osnovna svojstva kositra Osnovna svojstva kositra Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 232 7. 11. Osnovna svojstva nikla. i to legure Ni-Cu i Ni-Mo za dijelove plinskih turbini. Puno se češće lijevaju legure nikla.7.90 114 .2.

Ketscher. M. K. Herfurth. Galić. ASM International. 2009. 2005.. Roller et al. Budić. I. Carl Hanser Verlag München.J. 2007. Düsseldorf. 9. Živković. 2005. Split. M. Metalurški fakultet Sisak. R. PowerPoint-Präsentation. 8. Osnove lijevanja metala. Träger. II. Proizvodnja metalnih odljevaka. Livarstvo. 2005.. Unkić. 11. 12. 2008. Bast. Giessereitechnik kompakt.. Vol. M. Z. Giesserei Verlag. Weinheim. ASM Handbook. skripta NTF Ljubljana. 4. Grundlagen der Giessereitechnik. VDG. K. 6. F. 3. 2009. I. Casting. dio. SFSB. . Katavić. 2009. 2.12. Zbirka riješenih zadataka. Glavaš. 5. Trbižan. Zagreb. Lijevanje metala. D. 15.. LITERATURA 1. Rijeka. H. Hrvatsko udruženje za ljevarstvo. FESB. H. Matthes.. Wiley-VCH Verlag. Köhler. Posebni ljevački postupci. 2009. Slavonski Brod. B. 2008. N. Dürr. . Sisak. Fachkunde für giessereitechnische Berufe. 10. 7. A. J.. Bührig-Polaczek. Grundlagen der Fertigungstechnik. Ljevarstvo. 2001. Awiszus. Foundry technology. 115 . Europa-Lehrmitel Verlag. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful