Branko Bauer Ivana Mihalic

OSNOVE TEHNOLOGIJE LIJEVANJA
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAGREB
2012

1

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.2.1. 4.2.1.1. 4.2.1.2. 4.2.1.3. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.3. 4.3.4. 4.3.5. 4.3.6. 4.3.7. 5. 5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.2.1. 5.2.2. 5.2.3. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.3. UVOD Lijevanje ingota Kontinuirani lijev Lijevanje odljevaka Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA KONSTRUKCIJA ODLJEVKA, MODELA I JEZGRENIKA PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU Kalupni materijali, veziva, dodaci i premazi Postupci izrade jednokratnih kalupa Pješčani lijev - lijevanje u kalupnu mješavinu Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Postupak vodeno staklo-CO2 Postupak cement-pijesak Postupak zamrzivanja Vakuumsko kalupljnje Školjkasti lijev Precizni (točni) lijev Lijevanje u pune kalupe Postupci izrade jezgri No bake postupak izrade jezgri Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Hot Box postupak Warm Box postupak Školjkasti postupak (Croning) Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Kalupljenje pomoću jezgri PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev Premazivanje kalupa Temperatura kalupa Tlačni lijev Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom Kalupi za tlačni lijev Niskotlačni lijev Protutlačni lijev Centrifugalni lijev TALIONIČKE PEĆI Kupolke Plamene peći Plamene peći s loncem Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Elektrootporne peći
2

1 3 3 4 5 10 14 17 17 21 23 23 31 32 33 33 33 34 39 45 50 51 51 52 52 52 53 53 54 54 56 58 59 61 62 65 68 71 74 75 80 80 82 82 82 83

6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 7. 8. 9. 9.1. 9.2. 10. 10.1. 10.1.1. 11. 11.1. 11.1.1. 11.1.2. 11.1.2.1. 11.1.2.2. 11.1.2.3. 11.1.2.4. 11.1.2.5. 11.2. 11.2.1. 11.2.2. 11.2.3. 11.2.4. 11.2.5. 11.2.6. 11.2.7. 12.

Elektrolučne peći Indukcijske peći Indukcijska peć s loncem Kanalna indukcijska peć LJEVAČKI LONCI PROCES SKRUĆIVANJA NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA Čišćenje odljevaka Toplinska obrada Kontrola procesa lijevanja Osiguranje kvalitete Greške na odljevcima METALI ZA LIJEVANJE – LIJEVOVI Željezne ljevačke legure Čelični lijev Željezni lijev Sivi lijev Bijeli (tvrdi) lijev Temper (kovkasti) lijev Nodularni (žilavi) lijev Vermikularni lijev Neželjezne legure za lijevanje Aluminij i legure aluminija Magnezij i legure magnezija Bakar i legure bakra Cink i legure cinka Olovo i legure olova Kositar i legure kositra Nikal i legure nikla LITERATURA

83 84 84 86 86 88 92 92 93 93 93 95 98 99 101 102 103 104 105 106 107 107 108 110 111 112 113 113 114 115

3

1. UVOD Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta kojom se rastaljeni metal oblikuje ulijevanjem u kalup, u kojem skrućivanjem poprima oblik i dimenzije kalupne šupljine. Lijevanje se koristi više od 5000 godina za proizvodnju odljevaka definiranog geometrijskog oblika i svojstava. U tom razdoblju tehnologija se kontinuirano razvijala, tako da se danas mogu proizvesti visoko zahtjevne metalne komponente komplicirane geometrije pomoću najmodernijih mehaniziranih i automatiziranih uređaja, slika 1.1. Izrada dobrih odljevaka traži veliku vještinu jer proces nastajanja odljevka nije vidljiv, odnosno metal popunjava zatvoreni kalup. Za razvoj ljevačkih postupaka, potrebna su znanja iz područja kemije, nauke o metalima, fizike, mineralogije, strojarstva, elektrotehnike i metalurgije.

Slika 1.1. Odljevci za stražnji ovjes porschea (Porsche, Weissach). Kako se kod lijevanja geometrija izratka stvara iz početno tekućeg metala, koji skrućivanjem postaje odljevak odnosno kruto tijelo, lijevanje se ubraja u postupke praoblikovanja. Prema normi DIN 8580 praoblikovanje (lijevanje) predstavlja jedan od šest proizvodnih postupaka koji su prikazani u tablici 1.1. Tablica 1.1. Podjela proizvodnih postupaka prema DIN 8580.
Promjena Oblika Stvoriti povezanost Glavna grupa 1 Praoblikovanje (Stvaranje oblika) Zadržati povezanost Glavna grupa 2 Preoblikovanje Umanjiti Umnožiti povezanost povezanost Glavna grupa 3 Glavna grupa 4 Glavna grupa 5 Odvajanje Spajanje Prevlačenje (oslojavanje) Glavna grupa 6 Promjena svojstava izratka - prestrukturiranje Premještanjem Izlučivanjem Unošenjem čestica tvari

Svojstava materijala

Praoblikovanje je proizvodnja čvrstog tijela od bezobličnih tvari stvaranjem povezanosti čestica. Pritom nastaje početna struktura koja definira početna svojstva materijala. Bezoblične tvari su: plinovi, tekućine, prašci, vlakna, strugotine i granulati. Većina praoblikovanih dijelova proizvodi se iz tekućeg stanja. U tehnološkom procesu proizvodnje pojedinačnih dijelova, praoblikovanje (lijevanje) predstavlja početno stanje svih metalnih dijelova, slika 1.2.
1

Dobivanje sirovine

Dobivanje metala

Metalurgija Lijevanje ingota Kontinuirani lijev

Taljevina

Ljevačka industrija Lijevanje u kalup

Praoblikovanje Odvajanje PROIZVOD Odvajanje

Slika 1.2. Praoblikovanje (lijevanje) u tehnološkom procesu proizvodnje dijelova. S obzirom na glavne grupe proizvodnih postupaka dobiva se tijek procesa prikazan slikom 1.3. Pritom u biti razlikujemo dvije varijante procesa. Ovisno o načinu lijevanja taljevine, odnosno varijanti procesa slijede različiti postupci i operacije kojima se od praoblika dobiva gotov proizvod.

Glavna grupa

1. Varijanta procesa Lijevanje ingota ili kontinuirani lijev

2. Varijanta procesa Lijevanje u kalup

Praoblikovanje

Preoblikovanje

Valjanje Kovanje

Odvajanje

Obrada odvajanjem čestica

Obrada odvajanjem čestica

Promjena svojstava izratka

Toplinska obrada

Toplinska obrada

Prevlačenje

Nanošenje boje

Nanošenje boje

Gotov proizvod

Slika 1.3. Tijek proizvodnog procesa.

2

1.1. Lijevanje ingota Lijevanje ingota je e diskontinuirani proces. Stalni metalni kalupi (kokile) za ingote popunjavaju se tekućim metalom uljevanjem s gornje strane ili kroz uljevni sustav, sustav slika 1.4. Odvođenjem topline taljevina evina skrućuje i nastaju ingoti, koji predstavljaju poluproizvod namjenjen daljnjoj obradi proizvodnim postupcima glavnih grupa, npr. toplinsko rezanje, naknadno valjanje ili kovanje. Veličina ingota ovisi o kapacitetu primarnih valjaka za naknadno nadno valjanje. Može iznositi 4 do 30 t i više ako su predviđeni za kovanje. Ingot ostaje u kalupu dok ne završi skrućivanje.

Slika 1.4. Lijevanje ingota. 1.2. Kontinuirani lijev Razvijen zbog složene pripreme kokila za ingote, njihovih ograničenja u dimenzijama i visokog udjela materijala za kompenzaciju ko usahlina u pojilima. Rastaljeni metal uljeva se u otvorenu bakrenu kokilu hlađenu vodom, slika 1.5. Odvođenjem topline talina skrućuje od rubova prema sredini i pomicanjem prema dolje nastaje beskonačna metalna gredica ili traka, traka slika 1.6. Za ubrzanje hlađenja koristi se sekundarno hlađenje vodenim sprejom. Gredice se režu na određenu mjeru i nakon toga ako je površina dobre kvalitete prolaze kroz peć i odlaze na vruće valjanje i tako nastaje potpuno kontinuirani proces proizvodnje proizvoda od čelika. Mogu se lijevati i aluminijske i bakrene legure. Na ovaj način proizvodi se 80-90% 80 čelika u zapadnom svijetu. Prednosti u odnosu na ingote su: : smanjenje gubitaka metala na pojila, veća produktivnost, bolja prilagodba oblika za daljnje preoblikovanje (valjanje).

Slika 1.5. Kontinuirani lijev. 1 Bakrena kokila, 2 Hlađenje, 3 Gredica, 4 Startni blok

3

dok kod metalnog kalupa otvaranje omogućuje vađenje odljevka. 2 Jezgra. Kontinuirano lijevani poluproizvodi.7. i 1. 1.3. Ljevački kalup sa jezgrom i uljevnim sustavom 4 Slika 1. toplinski i kemijski.8. Teži se lijevanju odljevaka čiji je oblik nakon lijevanja što sličniji željenom (definiran nacrtom). 5 Kalupnik Slika 1. Rastaljeni metal uljeva se pod djelovanjem gravitacije ili neke druge sile u kalupe. u kojima je napravljena šupljina definiranog geometrijskog oblika.7. Nakon skrućivanja tekućeg metala. Za vrijeme lijevanja i skrućivanja metal djeluje na kalup mehanički.trake cijevi i profili Slika 1.6. Lijevanje odljevaka Koristi se za proizvodnju metalnih izradaka različitih oblika i debljina stijenki. prikazan je kalup od nemetalnih materijala i u njemu proizvedeni odljevak sa uljevnim sustavom potrebnim za punjenje kalupa i pojilima. 1 Kuka za dizalicu. 4 Pojila. Na slikama 1. 3 Uljevni sustav. Kalupi pritom mogu biti od nemetalnih materijala (pretežno kvarcni pijesak) ili od metala (pretežno željezne legure). Odljevak sa uljevnim sustavom . kalup od nemetalnih materijala se razruši i izvadi se odljevak. što je dovelo do razvoja postupaka lijevanja s povećanom točnošću.8.

blokovi motora. Visoka produktivnost i laka mogućnost izrade replika čine ga iznimno pogodnim za serijsku i masovnu proizvodnju.9.4. slika 1. Zbog velike proizvodnosti postupak je pogodan i za automatiziranu proizvodnju. Kako skrućivanje traje relativno kratko. moguće je ostvariti visoku proizvodnost.9. velika i masivna kućišta strojeva.1. materijal nodularni lijev. npr.5 t. Kopče mase 50 g i broj za kodiranje mase 0. To je često puta i jednini postupak u pojedinačnoj proizvodnji kojim se mogu izraditi vrlo veliki i složeni dijelovi s unutarnjim unu šupljinama. 1.10.6 t i postolja olja alatnih strojeva duljine 12.9 Slika 1. 5 . Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima Lijevanje je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih načina oblikovanja proizvoda..08 g. slika 1. slika 1. lijev Lijevati se mogu i vrlo mali dijelovi od nekoliko grama.8 m i mase 52. Postupkom lijevanja moguće je neke dijelovi di koji bi se inače radili iz više komada odliti u jednom. Blok velikog brodskog diesel motora od mase 92.11.10. Slika 1.

Odljevci su sve točnijih dimenzija i oblika približno jednakog gotovom proizvodu. . desno – lijevana konstrukcija od 2 odljevka.9. i 1. kositra. opasnosti u proizvodnji i utjecaj na okoliš. i 1. Proizvode se odljevci od jednog grama do 250 tona.9. 6 . Al lijevana u komadu umjesto o zakivanja. lijevo . Najveći kupac je automobilska industrija sa 40% željeznog lijeva i 80% aluminijskog lijeva. magnezijskih legura. lijevo zavarena čelična konstrukcija od 12 djelova. Smanjenje broja komponenti konstrukcije lijevanjem. slabija kvaliteta površine pov kod pješčanog lijeva.34 dijela vijčano spojenih.11. Nedostaci su ograničenja u mehaničkim svojstvima (niža istezljivost). tračnička vozila.13. i 1. zrakoplovna i svemirska industrija. bakrenih legura.17.18. Najvažniji partneri ljevačke industrije indust su: automobilska industrija.1. umjetnički lijev slika 1. Moderna kompjuterska tehnologija danas se koristi u cijelom procesu lijevanja.19.16. medici brodogradnja slika 1. a) armatur rmatura za vodu od mjedi.12. sa vrlo malom naknadnom obradom. U osobni automobil ugrađeno je više od 100 odljevaka. posebno kod velikih automobila.. i 1. Još laganiji od aluminijskih (približno 30%) su magnezijski odljevci čiji udio također raste. aluminijskih legura. i elektonička industrija slika 1. c) vrata airbusa od Al-legure.17 . medicina. zlata i naravno od željeznog i čeličnog lijeva.. S ciljem smanjenja mase automobila sve je više aluminijskih odljevaka. lijev za kućanstvo slika 1. Ljevaonice mogu proizvoditi odljevke od različitih grupa materijala. strojogradnja slika 1.. desno .15. koji je približno 3 puta lakši od željeznog lijeva. u oblikovanju odljevaka i planiranju. olova. Većina tehničkih sklopova nezamisliva je bez odljevaka. cinkovih legura.jedan odljevak.a) b) c) Slika 1. energetika slika 1. građevinska industrija i strojevi.14.. b) držač alata. 1. . te u kontroli procesa i kvalitete odljevaka. slika 1. ra. pojava poroznosti u odljevcima.

f) kućište mjenjačke kutije. g) Radilica osobnog automobila od nodularnog lijeva (Halberg Guss.a) b) c) d) e) f) g) h) i) Slika 1. BMW 740d. h) klip osobnog automobila. Primjeri odljevaka iz automobilske industrije.12. željezni lijev sa vermikularnim grafitom (Ljevaonica Fritz Winter. aluminijska legura. c) blok motora VW. i) stražnji ovjes osobnog automobila. Audi. Singen) 7 . aluminijska legura AlSiCu (3 puta laganija od željeznog lijeva). Moenchengladbach).2 kg (Ljevaonica Monforts. a) grupe odljevaka. d) glava i blok motora. pogon. Saarbruecken). aluminijska legura (Mahle AG). aluminijska legura (Honsel AG). e) ispušna grana sa kućištem turbopunjača od austenitnog željeznog lijeva sa kuglastim grafitom. Stadtallendoorf). zavarena konstrukcija odljevka od temper lijeva i čeličnog lima (Georg Fischer +GF+. b) blok motora V8 dizel motora. 5. ovjes i dijelovi karoserije (Georg Fischer).

Slika 1. (FERRO-PREIS. Čakovec) Slika 1. (Mecklenburger Metallguss.14. masa 9 t (MAN B&W Augsburg).13.Hoffmann.16. Zvono. .5 m.17. Waren) Slika 1. Slika 1. promjer 10. . 8 .15. Glavčine za vjetroelektrane od nodularnog lijeva EN GJS 400 400 18 LT. masa 95 t. Propeler broda od aluminijske bronce CuZn35Al1. Herborn) Slika 1. Kućište pumpe od sivog lijeva (Herborner Pumpenfabrik J.H. Stator elektromotora od sivog lijeva.

Pruem-Weinsheim) Weinsheim) i televizijske kamere. izrađeno od odljevaka magnezijske legure koja je 30% laganija od legure aluminija. Hidrant.d. Varaždin). kućište ventila. Slika 1. fazonski komadi. Tlačno lijevano ku k ćište laptopa (Andreas Stihl. 9 . Slika 1. .20.. Lijev za kućanstvo. (MIV d.19.Slika 1.18.

1.1. o postupcima lijevanja. a ako je primarna tehnologija lijevanja. Priprema početnog bezobličnog materijala (od kojeg se kreće). Kod gravitacijskog lijeva kalup se popunjava pod djelovanjem zemljine sile teže. u alatu za lijevanje.3. Kalupi za jednokratnu primjenu mogu se izrađivati pomoću trajnih i jednokratnih modela. Navedene proizvodne korake u ljevarstvu prikazuje slika 2. Prijelaz materijala u oblikovljivo stanje.2.. POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA Postupak lijevanja karakteriziraju slijedeći proizvodni koraci: 1. slika 2. Proizvodni koraci postupka lijevanja. Postizanje stanja početnog materijala pogodnog za lijevanje. 4. ako je primarna izrada kalupa govorimo o postupcima kalupljenja. Vađenje oblikovanog proizvoda iz alata za lijevanje. 5. Prilikom proizvodnje odljevka dominirajuću ulogu može imati proces lijevanja. Brzina strujanja rastaljenog metala ovisi o visini lijevanja i o izvedbi uljevnog 10 . a može i izrada kalupa. dijele se prema uljevnoj sili. 2. Punjenje alata za lijevanje sa materijalom pogodnim za lijevanje. slika 2. Slika 2. lijevanje u kalupe za jednokratnu primjenu (izgubljeni kalupi) i lijevanje u kalupe za višekratnu primjenu (trajni ili stalni kalupi). Postupci lijevanja. na gravitacijsko lijevanje i lijevanje uz primjenu tlaka. 3. Slijedeća podjela je s obzirom na vrstu kalupa.2. U općenitoj terminologiji.

3. pa tako i vrijeme ulijevanja odljevka definiranog oblika i volumena.sustava (način popunjavanja kalupne šupljine i broj skretanja taljevine). ovisno o tlaku. Slika 2. Kod lijevanja uz primjenu tlaka. Podjela postupaka lijevanja prema vrsti kalupa. te vrsti kalupa i modela. 11 . Podjela postupaka lijevanja prema uljevnoj sili. Pomoću izabranog presjeka ušća može se izračunati volumni protok. velike su brzine strujanja rastaljenog metala. pa je vrijeme popunjavanja kalupa vrlo kratko. Slika 2.2.

Za njihovu izradu potrebni su skupi. a primjereni su i za pojedinačnu i za serijsku i masovnu proizvodnju. ponovno izrađuje kalup. Budući da se kod korištenja jednokratnih kalupa mora prije ulijevanja za svaki odljevak izraditi novi kalup. automatizaciju i robotizaciju. S obzirom na njihovu veliku proizvodnost. Približno 95% se može ponovno upotrebiti. Najviše se odljevaka lijeva u jednokratne kalupe. Izbor stalnog ili jednokratnog kalupa vrlo je složen. Metalni kalupi nazivaju se kokile i koriste se prvenstveno za lijevanje neželjeznih materijala. uz određene tehnološke zahvate. jer je veća brzina hlađenja odljevka nego u pješčanom kalupu. kako bi se i složeniji odljevci mogli izvaditi iz kalupa. U jednokratnim kalupima mogu se lijevati odljevci svih oblika i dimenzija. mogu se lijevati svi metali. Stalni kalupi često se sastoje od više segmenata i imaju metalne jezgre s izvlakačima. a ovisi o tehnološkim i ekonomskim kriterijima. Potrebno je naglasiti da se materijal od kojeg se izrađuje jednokratni kalup ne odbacuje odmah nakon lijevanja. Zbog toga se odljevci legura višeg tališta lijevaju u jednokratne kalupe. na tzv. Ciklus izrade jednog odljevka je znatno kraći nego kod lijevanja u jednokratne kalupe. kalup je jednokratno upotrebljiv. specijalizirani strojevi pa je ta izrada vrlo skupa (25. Troškove izrade treba raspodijeliti na proizvedene odljevke i zato se ovi kalupi primjenjuju uglavnom u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. Sloboda u konstruiranju odljevaka je ograničena jer treba predvidjeti mogućnost vađenja odljevka iz kalupa. Stalni se kalupi izrađuju od izdržljivih metalnih materijala otpornih na toplinu. a sastoji se od osnovnog materijala pijeska sa prikladnim vezivima i dodacima. pomoću eroziomata ili lijevanjem i naknadnom strojnom obradom. ovisno o složenosti odljevka). dok se kod lijevanja u stalne kalupe pomoću jednog kalupa oblikuje veliki broj odljevaka. Prednost trajnih kalupa je da se mogu ponovno koristiti od 1000 do 100. nego se od istog tog materijala. obično sivog lijeva i posebnog čelika koji su prošli specifičnu toplinsku obradu.000 i više puta. zbog svoje brojnosti ti se kalupi izrađuju u ljevaonici s posebno za tu svrhu izvedenom opremom. postupci lijevanja sa stalnim kalupima primjereni su za mehanizaciju. Materijal za izradu jednokratnih kalupa naziva se kalupna mješavina.Kod lijevanja u jednokratne kalupe za izradu svakog pojedinog odljevka mora se svaki puta izraditi novi kalup. što je vrlo ekonomično.000 Eura na više. kalupnim linijama. od kojih su najznačajniji vrsta legure koja se lijeva i veličina serije. ovisno o leguri koja se lijeva. Kalup mora biti izrađen od materijala temperaturno višestruko otpornijeg nego što je legura koja se lijeva. Šupljine u kokilama za budući odljevak izrađuju se strojnom obradom CNC glodanjem. tj. Zbog bržeg hlađenja dobiva se finija struktura (sitnije zrno) i bolja mehanička svojstva odljevka. 12 .

Mg. čelik.1. male serije Pješčani lijev Strojno kalupljenje Školjkasti lijev male i velike serije 1 – 150 kg srednje i velike serije Lijevanje u pune kalupe Precizni (točni) lijev < 1 kg do nekoliko tona pojedinačni dijelovi.1. male i velike serije pojedinačni dijelovi. Al legure sve ljevačke legure Masa odljevka sve do preko 100 t (ograničeno jedino kapacitetima taljenja i transporta) 1 kg do nekoliko tona Veličina serije pojedinačni dijelovi. Mg. Zn legure. Cu. ljevačke legure i mase odljevaka koje se danas primjenjuju prikazane su u tablici 2. Mg. Sn legure i legure za tlačni lijev na bazi Pb nekoliko grama do 60 kg. prikazani su udjeli pojedinih ljevačkih postupaka u SAD-u 2009. Slika 2. Tablica 2. godine.4. nodularni lijev Al. Cu legure < 1 kg do 100 kg < 1 kg do 70 kg srednje i velike serije Al. Područje primjene najčešćih postupaka lijevanja u jednokratne i trajne kalupe.4. bronca) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. 13 . ovisno o leguri srednje i velike serije Na slici 2.Postupci lijevanja. Al legure) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Zn. Postupak lijevanja Pješčani lijev Ručno kalupljenje Ljevačka legura sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. nodularni lijev. nodularni lijev. čelik. sivi lijev. male i velike serije srednje i velike serije 1 g do 100 kg Gravitacijski kokilni lijev Niskotlačni i protutlačni lijev Tlačni lijev Al. Udjeli pojedinih ljevačkih postupaka-SAD 2009 (po masenom udjelu odlivenog metala). nodularni lijev. Cu. nodularni lijev) sivi lijev.

rijalu. povećati dimenzije modela za iznos skupljanja u krutom stanju u ovisnosti o metalu koji se lijeva. odrediti ravninu dijeljenja radi lakšeg kalupljenja modela. Navedene informacije potrebne su za oblikovanje modela i jezgrenika. obliku. masi i druge specifikacije. Prilikom izrade modela dela treba obratiti pažnju na slijedeće zahtjeve: 1. Crtež poklopca mjenjačke kutije. 3. Tehnički crtež odljevka mora sadržavati podatke o materijalu. slika 3. Sam ne sadrži šupljine. položaj i vrste jezgri. kao što je npr. Ako je potrebno prevla pr či se prevlakom otpornom na abraziju. te jezgrene oslonce za fiksiranje položaja jezgre koja se kasnije umeće u kalup. Jezgra ima oblik šupljine u odljevku koju je potrebno trebno dobiti. gipsa i metala. smještaj slobodnih ih dijelova koji su potrebni zbog podrezivanja 4.3. izrada polovice modela. predvidjeti dodatke za naknadnu strojnu obradu funkcijskih površina i na tim mjestima povećati dimenzije modela (dodatak za obradu). 14 . 6. kvaliteta površine. Jezgra je neophodni dio kalupa. može izraditi od drveta. 2. kada odljevak koji se lijeva sadrži šupljine. KONSTRUKCIJA ODLJEVKA. nanjeti premaz u boji za zaštitu modela od vlage. Služi za dobivanje šupljine u kalupu. d a oblikuje se u jezgreniku od jezgrene mješavine. predvidjeti skošenja na modelu za lakše razdvajanje modela od sabijene kalupne mješavine.1.1. plastike. 7. Model se kao i jezgrenik. MODELA I JEZGRENIKA Konstrukcija odljevka mora biti u skladu s prihvaćenim normama i podacima o vrsti materijala. Također može biti premazan za lakše vađenje iz kalupne mješavine. Slika 3. 5.

Iz tog razloga ljevač treba biti uključen u razvoj konstrukcije odljevka. g) troskolovka. l) odzračnici. h) ušće. Uz izbor materijala i postupka lijevanja. i) odljevak. Moderna proizvodnja dimenzijski točnih odljevaka (eng. KONSTRUKCIJA MATERIJAL POSTUPAK LIJEVANJA Slika 3. a) lonac. Predviđanje procesa lijevanja numeričkom simulacijom postalo je neophodno. b) mlaz taljevine. e) razdjelnik. k) pojilo.Crtež modela prikazuje i njegov položaj u kalupu i način na koji je podjeljen na dvije polovice. Slika 3. dodatne obrade i mase.2. net shape) zahtjeva usku suradnju konstruktora i ljevača s ciljem smanjenja troškova. Povezanost materijal-konstrukcija-postupak materijal postupak lijevanja koja definira kvalitetu i funkciju odljevka. slika 3. slika 3. d) spust. f) razvodnik. čistoće i dr.3. jednu za donjak i drugu za gornjak. c) uljevna čaša. U isto vrijeme definira se uljevni sustav i ako je potrebno sustav napajanja (vidi poglavlje Skrućivanje). Dodatni zahtjevi poput dimenzijske točnosti. Kompjuterske simulacije kompleksnog ljevačkog procesa omogućavaju kvalitativno i kvantitativno lociranje nevidljivih područja problema. m) linija dijeljenja između gornje i donje polovice kalupa. konstrukcija mora biti prilagođena procesu lijevanja tako da se zadovolje zahtjevi tehnologije izrade i zahtjevi fizikalnih i mehaničkih svojstava proizvoda. Varijacije parametara lijevanja anja i rezultat njihovog djelovanja mogu se istraživati pomoću računala uz mogućnost 15 . j) jezgra. Uljevni sustav i sustav napajanja za cijev. Stalno rastući zahtjevi čine upotrebu simulacijskih metoda neophodnim alatom za rješavanje zahtjevane ne kompleksnosti.3. Treba iskoristiti sve mogućnosti ti koje nudi proces lijevanja. također su povezani s konstrukcijom odljevka.2 2.

slika 3. 16 . Slika 3. Softver može koristiti CAD modele odljevka sa uljevnim sustavom izrađene u različitim programima i omogućuje direktnu komunikaciju ljevača i konstruktora.svrsishodne optimizacije.4. Optimizacija konstrukcije odljevka s uljevnim sustavom pomoću numeričke simulacije procesa lijevanja.4.

veziva i dodataka.4. kalupi se dodatno mogu premazati posebnim premazima s ciljem poboljšanja kvalitete odljevka. metalu koji se lijeva (npr. fizikalno. dovoljna propusnost za plinove (omogućavanje izlaza vrućih plinova i zraka iz jezgre i kalupa) 6. beznačajna nepoželjna reakcija s taljevinom 5. Kalupni materijali.1. dovoljna čvrstoća (postojanost oblika i otpornost eroziji nakon oblikovanja. slika 4. kvalitetu površine i mikrostrukturu koja definira mehanička svojstva. jednostavna mogućnost regeneracije-ponovnog korištenja 17 . točnost dimenzija. jezgra – veća propusnost za plinove od kalupa). npr.1. dodaci i premazi Jednokratni kalupi i jezgre sastoje se od osnovnog materijala (vatrootporni mineral . dobra oblikovljivost 2. veziva. dobra razrušivost nakon lijevanja (kako bi se odljevak mogao skupljati bez pojave pukotina) 7. Sastav kalupne mješavine treba prilagoditi postupku kalupljenja (npr. temperatura ulijevanja) i namjeni (npr. Ako je potrebno.pijesak). visoka vatrootpornost 4. Sastav kalupne mješavine. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU 4. Glavni zahtjevi koji se postavljaju na materijal za kalupljenje (kalupnu mješavinu) su: 1. Slika 4.1. Kalup i kalupni materijal imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu odljevka. kemijsko vezivanje). te za vrijeme ulijevanja i skrućivanja) 3.

Kvarc Kromit Cirkon Olivin Šamot Glavni sastavni dijelovi: Tvrdoća po Mohsu Gustoća g/cm3 Vatrootpornost (DIN 51063) °C Početak sinteriranja °C Linearno istezanje do 600 °C u % Dobivanje Posebnosti SiO2 (99%) 7 2. Tablica 4.5 ≥1800 ZrSiO4 7.6 ≥1700 1300 0. olivinski i šamotni.5 ≥1750 iznad 1500 Mg2SiO4 (Fe2SiO4) 6. ali smanjuje propusnost. najmanje toplinsko istezanje Neprikladan za veziva od umjetnih smola Pretežno za tvrdi čelični lijev s manganom Primjena Univerzalan Pretežno za čelični lijev Rijetko Sitno zrno pijeska daje bolju kvalitetu površine odljevka. vodeno staklo ili ulje). Veziva se dijele na anorganska i organska te prirodna i sintetska. Green Sand). Mogu se koristiti i druga veziva npr.4 0. klasificirani prema zrnatosti i osušeni pijesci.5 do 7 3. cirkonski.: kvarcni.2 Stijene koje sadržre kvarc Kvarcna prašina >5µm FeCr2O4 (MgCr2O4) 5.1600 1. otpornost na deformacije. Vrste i svojstva osnovnog materijala kalupa (pijeska). dok krupnije zrno daje bolju propusnost za plinove koji nastaju pri ulijevanju. cijena. To su isprani.5 4. recikliranje. cement. Nepravilan oblik zrna povećava čvrstoću kalupa.6 Al2O3 SiO2 6 2. Kao osnovni materijali za izradu jednokratnih kalupna najčešće se koristi kvarcni pijesak (SiO2). eng. Osnovni materijal čini najveći dio kalupne mješavine i njegov izbor ovisi o nekoliko zahtjeva. u pravilu se ne izrađuju od kalupnih mješavina sa vezivom glina-voda.2 Magmatske stijene Veće hlađenje odljevka. kromitni. kalupivost. Kako su jezgre izložene većim opterećenjima.Osnovni materijali su zrnate supstance odgovarajuće vatrootpornosti.3 ≥1700 >1400 0.1.2. mala toplinska istezljivost Najviša vatrootpornost.6 ≥1700 1500.. vodeno staklo i smola. te gline i vode kao veziva (svježa kalupna mješavina.3 Gorenjem gline 0.1. 18 . toplinska i dimenzijska stabilnost.5 4. Tražena svojstva materijala za kalupljenje mogu se ciljano postići upotrebom kalupne mješavine od kvarcnog pijeska (SiO2). Jezgre se izrađuju od mješavina koje se sastoje od kvarcnog pijeska i posebnih veziva (smola. Tablica 4.. tablica 4. propusnost i čvrstoća.

U unutrašnjosti (nema kisika) dolazi do oblaganja zrna. Zrna pijeska obložena sjajnim ugljikom. a stijenka kalupa ostaje nezaštićena. Uobičajeni dodaci su: piljevina. Zrna pijeska oblože se sa sjajnim ugljikom. šećeri i glikol između mnogo ostalih. ugljena prašina i ugljikohidrati. djelovanje veziva.2. željezni oksid. sabitljivost. poboljšavaju svojstva razrušivosti kalupa. 19 . i postaju otpornija na rastaljeni metal. slika 4. grafit. Neki dodaci proizvode sjajni ugljik. Dodaci kalupnim materijalima poboljšavaju njihova svojstva: tečljivost. b) premala količina tvoritelja sjajnog ugljika djeluje na izgaranje ugljika. a) b) Slika 4. odnosno spriječen je neposredni kontakt rastaljenog metala sa površinom zrna pijeska.2.Tablica 4. sprječavaju greške zbog ekspanzije pijeska. Veziva za pijesak. npr.2. a) dovoljna količina sjajnog ugljika obavija zrna u području metal kalupna mješavina. koji isparavaju na visokoj temperaturi i simultano se rastavljaju (krekiraju).

4. 20 . Slika 4.Premazi za kalupe su disperzije sitno mljevenih minerala ili vatrostalnih materijala i/ili koksa u prahu u vodenoj ili organskoj otopini. olakšaju razdvajanje odljevka od kalupa. Premazi popunjavaju pore i razdvajaju kalupnu mješavinu od rastaljenog metala. slika 4. 2. smanje penetraciju metala u pijesak. Premazi se nanose na površine kalupa i jezgri s zadatkom da: 1. sa sustavom za vezivanje i drugim dodacima za poboljšanje svojstava primjene. smanje troškove čišćenja.3.3. poboljšaju kvalitetu površine odljevka. 3.

naziva se još postupak sa glinenom mješavinom. Postupci izrade jednokratnih kalupa Postupci izrade jednokratnih kalupa i jezgri dijele se na postupke sa fizikalnim vezivanjem i postupke sa kemijskim vezivanjem zrna pijeska. Slika 4. Pomoću kemijskih veziva. Postupak izrade kalupa sa fizikalnim vezivanjem kod kojeg se koristi vezivo glina-voda. postupak sa svježom kalupnom mješavinom ili postupak kalupljenja sa sabijanjem kalupne mješavine. treba paziti na zaštitu okoliša. Magnetsko kalupljenje. Pregled postupaka izrade jednokratnih kalupa i jezgri. slika 4.4. vakuumsko kalupljenje i kalupljenje zamrzivanjem svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. 21 . relativno lako se dobivaju dobro povezani pješčani kalupi i jezgre. Svježa kalupna mješavina rijetko se koristi za izradu jezgri. Mogu se proizvesti vrlo tvrdi kalupi. Do očvršćivanja kalupne odnosno jezgrene mješavine dolazi uslijed odgovarajuće kemijske reakcije veziva. gdje kalupna mješavina očvršćuje fizikalno. a dimenzijska točnost je također dobra.4.2. Postupci sa kemijskim vezivanjem (organska i anorganska veziva) koriste se za izradu kalupa i jezgri. Dobivaju se dobra svojstva odljevaka.4. sabijanjem oko modela. Kada se koriste kemijska veziva.

Pod nazivom pješčani lijev (eng. Precizni lijev koristi anorgansko vezivo s „vrućim“ očvršćivanjem. a koristi se samo za izradu kalupa. „hladno“ samoočvrsnuti (No bake) ili „hladno“ očvrsnuti uz ubrzavanje očvršćivanja propuhivanjem plina koji djeluje kao katalizator (Cold box). njem.5. shell . a do očvršćivanja kalupne mješavine dolazi „hladnim“ samoočvršćivanjem. warm box.školjkasti lijev). već je dovoljno nasipavanje uz pritiskanje oko modela i poravnavanje. postupak vodeno staklo-CO2. Postupci od drugog do petog ne razlikuju se bitno s obzirom na tehnološki tijek. Postupak se koristi za izradu jezgri i kalupa. već sa smolom i očvršćivačem. warm box. Za izradu jezgri koriste se: no bake. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe. koji za očvršćivanje kalupne mješavine ne zahtjevaju sabijanje. postupak cement-pijesak. a najzastupljeniji je Cold box postupak. Za izradu kalupa koriste se No bake postupak i školjkasti ljev. precizni lijev. shell (Croning) i postupak vodeno staklo-CO2. te vodom i sredstvom za hlađenje. Sandguss) podrazumijevaju se prva tri postupka kalupljenja. Postupci lijevanja u keramičke kalupe. vodenim staklom i ugljičnim dioksidom. kalupe od gipsa i postupak cement-pijesak svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. Slika 4. postupak zamrzivanja. Razlika je samo u tome što kvarcni pijesak nije povezan sa glinom i vodom i očvrsnut sabijanjem.Organska veziva (smole) koja se dodaju kvarcnom pijesku rade na kemijskoj osnovi i mogu „vruće“ očvrsnuti dovođenjem topline (hot box. 22 . Anorgansko vezivo vodeno staklo (natrijev silikat) „hladno“ očvršćuje propuhivanjem plinom. Za izradu kalupa koriste se: postupak sa sabijanjem kalupne mješavine (vezivo glina-voda). „hladni“ postupak smola-očvršćivač (No bake). cementom i vodom. Za izradu jezgri koriste se svi navedeni postupci sa organskim vezivima. hot box. ne koriste se za izradu jezgri. od prvog. vrući postupak smola očvršćivač (školjkasti lijev) i postupak lijevanja u pune kalupe. cold box. Sand casting. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe prikazan je na slici 4. vakuumsko kalupljenje. ugljičnim dioksidom (CO2 postupak).5.

6. Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) Cijeli ciklus proizvodnje odljevaka u kalupima za jednokratnu primjenu sastoji se od niza glavnih i pomoćnih operacija.1. prikazan je put do gotovog odljevka. koje se mogu odvijati paralelno ili jedna iza druge u različitim pogonima ljevaonice. Na slici 4. Modelarnica Izrada modela i jezgrenika Skladište kalupnih materijala Skladištenje sastojaka kalupne mješavine Skladište materijala za lijevanje Skladištenje metalnih materijala Priprema mješavina Priprema kalupnih i jezgrenih mješavina Talionica Proizvodnja tekućeg metala Jezgrarnica Izrada jezgri Kaluparnica Izrada kalupa Uljevna stanica Ulijevanje u kalupe Stanica za hlađenje i istresanje Hlađenje odljevaka Istresanje kalupa Čistionica Uklanjanje jezgri i čišćenje odljevaka Toplinska obrada Toplinska obrada odljevaka Kontrola Kontrola kvalitete odljevaka Odjel za isporuku Pakiranje i isporuka odljevaka Slika 4.2. Na slici 4. 23 . Pješčani lijev .6.4.1. Proizvodni odjeli sa proizvodnim koracima. uz pretpostavku korištenja kalupne mješavine sa vezivom glina-voda.lijevanje u kalupnu mješavinu 4.2.7.1. prikazani su pojedini odjeli sa operacijama koje se u njima izvode.

o) priprema pijeska. b) ručno kalupljenje. b) modelarnica. h) talionica. i) izbijanje. c) automatska kalupna linija. f) čišćenje odljevaka. Odjeli ljevaonice. Na slici 4. donje polovice kalupa sa umetnutim jezgrama. a) konstrukcija. f) zatvaranje kalupa i stavljanje utega. c) strojno kalupljenje. a) model. e) ulijevanje. m) isporuka. 24 .Slika 4. d) ulaganje jezgri. Put do gotovog odljevka. k) čistionica.8. l) strojna obrada. d) priprema metalnog zasipa za taljenje. e) izrada jezgre. g) ulijevanje.7. jezgre. a) b) c) d) e) f) Slika 4. n) spremnik pijeska.8. modeli i jezgrenici od drva i plastike. prikazani su pojedini odjeli ljevaonice.

Priprema kalupne mješavine Kalupna mješavina proizvodi se intenzivnim miješanjem komponenti ili se nabavlja već pripremljena mješavina sa aditivima. a) kanalna mješalica za mješavine sa smolom (Woehr. a ako je moguće i jezgre uobičajeno se rade od jedinstvene kalupne mješavine. Dodaci koji sadrže ugljik (npr. Radi uštede. veziva i dodataka. a) b) Slika 4. Novi pijesak služi i za održavanje granulacije pijeska u sustavu. Aalen). Glavne komponente sintetske kalupne mješavine su pijesak (približno 90 %). Na sloj modelne kalupne mješavine nanosi se punidbena kalupna mješavina. koja se sastoji od već korištene regenerirane mješavine (stari pijesak) s dodacima novog pijeska i veziva. Kod regenerirane mješavine zrna pjeska već su obložena sjajnim ugljikom. Mješalice za izradu kalupne mješavine. b) za mješvine sa glinom (Eirich. Za izradu kalupa troši se velika količina pijeska. bentonit (približno 7%) i dodatak koji tvori sjajni ugljik. Na slici 4.. propusnosti . Kalupna mješavina sa vezivom glina-voda Prirodni pijesak (mješavina pijeska i gline koja se pojavljuje u prirodi) danas se rijetko koristi za izradu kalupa. koja se izrađuje od novog pijeska. Hardheim). Udio škarta zbog grešaka pri kalupljenju može biti veći od udjela metalurških grešaka.9. Mehanizirana ljevaonica zahtijeva 5 do 12 t kalupne mješavine po toni željeznog lijeva.). po mogućnosti prirodni natrijev bentonit ili bentonit aktiviran ionskom izmjenom sa natrijevim karbonatom. jednako je važna kao i kontrola kvalitete rastaljenog metala. Rutinska analitička kontrola kalupne mješavine (ispitivanje čvrstoće. Kalupi se mogu raditi od modelne kalupne mješavine. kalupi. prikazana su dva tipa mješalica. Glinenena komponenta je bentonit (montmorilonit).9. grafit. uključujući ispitivanje uzoraka jezgri. Uglavnom se koriste sintetske kalupne mješavine dobivene mješanjem individualnih komponenti. 25 . Novi pijesak koji se dodaje u sustav. a nanosi na površinu modela u sloju debljine 3 do 5 cm. Iznos novog pijeska ne treba prelaziti količinu izgubljenu prilikom pripreme kalupne mješavine. treba koristiti samo za izradu jezgri i kritičnih dijelova kalupa. ugljena prašina) u pravilu se dodaju bentonitnim mješavinama s ciljem smanjenja adhezije pijeska na odljevak. koja se dobiva djelomičnom regeneracijom već korištene mješavine.

model se mora proširiti za jezgreni oslonac. Obuka iz ručne izrade zatvorenih kalupa i vađenje odljevka proizvedenog u otvorenom kalupu. a jezgrenik se koristi za izradu jezgre. Kvaliteta kalupne mješavine ovisi o količini prisutnih sitnih čestica (nastalih abrazijom pijeska.10. Model služi za dobivanje šupljine u kalupu koja odgovara obliku odljevka. a rijeđe otvoreni kalupi. od aktivnog i izgorjelog bentonita i karboniziranog tvoritelja sjajnog ugljika) i posebno o temperaturi mješavine. 26 . ali precizno kontroliranom nivou. Za fiksiranje jezgre u kalupu. green sand). Kalupi očvršćuju sabijanjem. sprječavanja ljevačkih pogrešaka i optimiranja svojstava mješavine. Za ručnu izradu kalupa koriste se zatvoreni. Pri ovom fizikalnom postupku. Ručno kalupljenje Sabijanje sipke kalupne mješavine. nasute preko modela u kalupnik je osnova za nastajanje i očvršćivanje kontura kalupne šupljine. Slika 4. Na slici 4. Nakon sabijanja donja polovica kalupa se okreće i na nju se pomoću vodilica stavlja gornji kalupnik (gornjak). Jezgra se umeće u kalup i služi za dobivanje unutarnje šupljine u odljevku. razvodnik i ušće) izvodi se sabijanje kalupne mješavine u gornjoj polovici kalupa. koji kalupu daju potrebnu čvrstoću.poboljšanja površine odljevka. Tako između zrna nastaju mostovi od gline. kao posljedica veće gustoće pakiranja nastaju sile spajanja između zrna pijeska i glinenog veziva. Također sadrži vodu (približno 3%) koja je neophodna da dođe do vezivanja (svježa kalupna mješavina.11. je prikazan tijek postupka izrade odljevka koji počinje izradom nacrta.10. eng. Najprije se izrađuju dvodjelni model i jezgrenik. spust. slika 4. Kroz uljevni sustav rastaljeni metal teče u kalupnu šupljinu. Pomoću jedne polovice modela prvo se sabija kalupna mješavina u donjem kalupniku (donjak). Nakon postavljanja druge polovice modela i komponenti uljevnog sustava (uljevna čaša. jer sadržaj vode treba održavati na niskom.

Green). vlažni ili svježi kalup (eng. U otiske jezgrenih oslonaca u donjaku umeće se jezgra. spustom. Kalupi od šamota koriste se za teške. Zbog raznolikosti serija odljevaka 27 . kako ne bi došlo do podizanja gornjaka uslijed metalostatskog tlaka rastaljenog metala. Strojno kalupljenje Kalupi sa svježom kalupnom mješavinom očvršćavaju sabijanjem mješavine na različitim strojevima. debelostijene čelične odljevke. Nakon sabijanja kalupne mješavine u gornjaku. slika 4. Nakon hlađenja kalup se razruši. Razvojem modelne ploče.12. Pritom je na jednu modelnu ploču pričvršćena polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u donjoj polovici kalupa. gornjak se podiže i izvade se polovice modela i dijelovi uljevnog sustava iz polovica kalupa. One ostavljaju u sabijenoj kalupnoj mješavini negativni otisak odljevka.11. Za kompenzacju smanjenja volumena odljevka prilikom skrućivanja i hlađenja dodaju se pojila. u kojima treba ostati manjak volumena metala odnosno poroznost..Slika 4. a jezgra se izbije iz odljevka. Čišćenjem se dobiva bolja kvaliteta površine. posebno od čelika kada se ne koristi sjajni ugljik. razvodnikom i ušćima. a na drugu modelnu ploču polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u gornjoj polovici kalupa. Stavlja se gornjak koji se pomoću kopče spaja sa donjakom. Rastaljeni metal uljeva se u neosušeni. kako odljevak ne bi sadržavao usahline i poroznosti. Rastaljeni metal se hladi i skrućuje u kalupu. Kalupi naknadno sušeni u pećima ili sušeni zrakom po površini imaju veću čvrstoću od svježih kalupa i koriste se za proizvodnju teških odljevaka. Tijek postupka izrade odljevka ručnim kalupljenjem. postalo je moguće polovice kalupa izrađivati odvojeno. Pored modela pričvršćen je i uljevni sustav sa čašom.

Segmentna modelna ploča i jednodjelna ploča za gornjak i donjak. navedenih slika 4.koje treba proizvesti.13. pjeskomet i kalupilice izvedene kao kombinacija navedenih.13. a) sa pritisnom pločom. Crno su označeni jezgreni oslonci na modelu (MIV Varaždin). Otkriće modelne ploče bilo je pretpostavka za razvoj strojeva za izradu kalupa. ostali navedeni tipovi strojeva za kalupljenje koriste se uglavnom za sabijanje kalupne mješavine s glinom i tako prvenstveno služe za izradu kalupa. pritiskalice. Osim puhalice i streljke koje se mogu koristiti i za izradu jezgri od kalupne mješavine sa smolom. Kalupilice. streljke. U ovisnosti o načinu sabijanja kalupne mješavine. kalupilice sa strujanjem zraka. razvijeni su različiti tipovi strojeva za kalupljenje: treskalice. pritiskalice sa više pritisnih ploča. . razvijene su segmentne modelne ploče sa izmjenjivim segmentima modela odljevaka ili uljevnog sustava. puhalice. Glavne operacije koje stroj oj za kalupljenje (kalupilica) mora moći izvesti su: sabijanje kalupne mješavine i razdvajanje polovice kalupa od modelne ploče. b) moderna impulsna pneumatska kalupilica. Slika 4. 28 . a) b) Slika 4. e. pritiskalice sa membranom.12. kalupilice sa zračnim impulsom.

29 . a pojedini dijelovi linije na slici 4. Strojno kalupljenje na automatskoj i ručnoj kalupnoj liniji (MIV. Automatska kalupna linija. prikazano je strojno kalupljenje na ručnoj i automatskoj kalupnoj liniji. prikazan je tlocrt automatske kalupne linije. Slika 4.15.14.15. Na slici 4.Na slici 4.16.14. Varaždin). Slika 4.

Slika 4. Slika 4. Dijelovi automatske kalupne linije. Varaždin).17. 30 . Kompletna ljevaonica uključujući pripremu pijeska. prikazuje presjek kroz ljevaonicu pješčanog lijeva sa svježom kalupnom mješavinom.17.16. (MIV.Slika 4.

prikazana je kalupna linija za No bake postupak. (Meuselwitz Guss. ručno klaupljenje velikih odljevaka.2.18. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme u kojem se mora izvršiti kalupljenje ili punjenje jezgrenika.19.19.2.4. a na slici 4. Meuselwitz). Veliki kalup i jezgra sa furanskim vezivom. sintetske smole. tekućeg očvšćivača i katalizatora. a kod regeneriranog pijeska sulfonska kiselina. ručno kalupljenje. No bake. Prikladna je za izradu kalupa i velikih jezgri. Fenolne smole očvršćuju pomoću sulfonske kiseline. Kalupna linija za no bake postupak pješčanog lijeva. Slika 4. Na slici 4. Treba razlikovati vrijeme koje je na raspolaganju za rad sa kalupnom mješavinom i optimalno vrijeme koje treba proteći prije razdvajanja očvrsnute mješavine od modela ili jezgrenika. Katalizatori koji ubrzavaju očvršćivanje su fosforna ili sumporna kiselina. Moguća je kombinacija fenolnih i furanskih smola. 31 . No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska.18. Vezivni sustav s uretanom sastoji se od izocijanata koji očvršćuje dodatkom poliola na fenolnoj bazi u prisustvu osnovnog katalizatora. Slika 4. Veziva furanske smole su kondenzati furfurilnog alkohola i formaldehida (urea modificiranog).1. Dodavanje sumporne kiseline povećava brzinu očvršćivanja.

vodenog stakla (natrijev silikat).20. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. Varaždin) 32 .20.1. Postupak vodeno staklo-CO2 Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i anorganskog veziva. CO2 postupak izrade pojedinačnih kalupa i jezgri.3. Postupak je postao značajan za izradu jezgri.4. a priprema se u mješalici ili ručno. te dodaci koji poboljšavaju razrušljivost. Iz tog razloga često se ovaj postupak izrade kalupa ili jezgri naziva CO2 postupak. Slika 4. slika 4. U mješavinu se mogu dodati dodaci koji smanjuju upijanje vlage prilikom skladištenja kalupa i jezgri. Nedostaci postupka su slaba razrušljivost kalupa i komplicirana regeneracija starog pijeska. i 4. Slika 4. Ručno kalupljenje velikih odljevaka CO2 postupkom. (MIV. ugljičnim dioksidom (CO2).21.21. zbog brzog ciklusa izrade (10-25 s) i ekološke prihvatljivosti. mješavina očvršćuje propuhivanjem plinom.2.

Mali potlak 0. Donja i gornja polovica kalupa izrađuju se na jednak način i odmah nakon zatvaranja može se izvršiti ulijevanje.05 do 0. kako bi se omogućilo lagano vađenje modela.2. a vezivo voda. zagrijava se nekoliko sekundi da postane deformabilna. slika 4. Ovaj postupak je ograničen na velike kalupe jednostavnog oblika.2. dovoljan je za tijesno nalijeganje termoplastične folije na konturu modela.4. 4. Potlak utječe na nastanak sile trenja između zrnaca pijeska. Postupak cement-pijesak Cement se koristi kao vezivo u kombinaciji sa ubrzivačima očvršćivanja. Osnovni materijal je kvarcni pijesak. Plastična folija debljine 0.3. očvršćivanje kalupne mješavine odvija se stvaranjem potlaka.2. Kalupnik sa cjevovodom za odsisavanje stavlja se na folijom prekrivenu modelnu ploču. Zbog prašenja nije pogodan za izradu jezgri. Sve se prekrije gornjom folijom i stvaranjem potlaka (0. Kalupnik se ispunjava suhim pijeskom bez veziva. Potlak u kalupnicima održava se do kraja skrućivanja. 4. Postupak ne zahtijeva kemijska veziva. a gornja strana pijeska i kalupnik se prekriju drugom folijom. Postupak zamrzivanja Za očvršćivanje kalupa koristi se transformacija vode u led. pa se iz ekoloških razloga sve više koristi. U tu svrhu kontura modela prekrije se folijom.2. Može se koristiti i za izradu jezgri. Nakon toga navlači se preko modelne ploče. 33 . pa tako i pojavu očvršćivanja. Nakon hlađenja odljevka vakuum se isključuje. Isključuje se potlak na modelnoj ploči. formira se uljevna čaša i skida višak pijeska.5 bar) očvršćuje. Kvarcni pijesak može se ponovno upotrijebiti.5 bara.1 mm.4.22. Vakuumsko kalupljnje Kod ovog postupka. na koju se zatim nasipa pijesak bez veziva..

vrlo je česta primjena školjkastog lijeva za izradu jezgri. a prvu veću primjenu u ljevaonicama industrijski industrijs razvijenih zemalja ima tijekom 1960-tih tih i 1970-tih. Danas se školjkastim lijevom proizvodi širok asortiman odljevaka za sve industrijske grane. Još se naziva i Croning postupak prema pronalazaču ovog postupka. 2 Modelna ploča. Slika 4. Školjkasti lijev Školjkasti oljkasti lijev (eng. 1970 tih. 5 Folija.5. 3 Naprava za vakuumiranje. 4 Grijača spirala. 8 Zračni kanal.1 Model. 34 .22. njem. Također. 4. godine u Njemačkoj. 7 Usisna cijev. Shell molding. Postupak se prvi put pojavljuje 1944. Tijek postupka izrade kalupa vakuumskim kalupljenjem. 6 Polovica kalupa. više od 60 % ljevaonica koristi ovaj postupak postupak za izradu jezgri. Maskenformverfahren ili Croning) predstavlja najraniji automatizirani i brzi postupak izrade kalupa i jezgri.2.

umjetne smole kao veziva. U praksi se puno više koristi postupak oblaganja pijeska smolom čime se dobiva tzv. Dakle. Kako se upotrebom ovih smola mogu postići visoke čvrstoće kalupa i jezgre omogućena je proizvodnja šupljih jezgri i tankih kalupa uz visoku točnost dimenzija. alkidne i poliesterske smole. ovisno o veličini i konfiguraciji odljevka. Najčešći materijal za izradu alata je sivi lijev. slika 4. kao osnovna svojstva školjkastog lijeva mogu se izdvojiti: • • • kalupi i jezgre izrađuju se od pijeska obloženog smolom. Maziva se dodaju u kalupnu mješavinu radi lakšeg odvajanja kalupa od metalnog modela te poboljšanja tečenja mješavine. Alati za izradu školjki Za izradu kalupa i jezgri koriste se isključivo metalni modeli i jezgrenici. 35 . maziva i aditiva.Školjkastim lijevom izrađuju se kalupi (školjke) jednake debljine od 3 do 10 mm. maziva i dodataka oblaganjem pijeska smolom. Osnovno svojstvo tih smola je da su termoplastične. Smola obavijena oko zrna pijeska kasnijim se grijanjem u alatima aktivira i veže zrna pijeska u određeni oblik školjke.23. no mogu se naći i čelični. očvršćuju pri povišenoj temperaturi. obloženi pijesak. Za izradu uljevnog sustava uglavnom se koriste isti materijal kao i za alate. miješanjem pijeska. Kalupna mješavina za školjkasti lijev može se pripremiti na dva načina: • • konvencionalnim suhim miješanjem pijeska. Obloženi pijesak priprema se u mješalici. jezgre dobiva se djelovanjem topline. brončani te aluminijski alati. Metalni alati za izradu kalupa su dvodijelni. Kalupna mješavina za izradu kalupa sastoji se od kvarcnog pijeska (rijeđe cirkonskog). Od umjetnih smola najčešće se koriste formaldehidne. Tijekom tog miješanja pješčana se zrnca oblažu tankim slojem smole. kalupi i jezgre vrlo su tankih presjeka. oblik kalupa. odnosno. tj. Redovito im se dodaje i katalizator koji ubrzava očvršćivanje. Sastavni dijelovi alata su metalni jezgrenici koji formiraju vanjski oblik školjke te metalne model ploče i metalni modeli koji u školjci ostavljaju otisak odljevka. prikladne smole s katalizatorom. Izrađuju se lijevanjem (jednostavniji odljevci) ili strojnom obradom (povećana točnost oblika i dimenzija odljevka). maziva i dodataka. dok se dodaci dodaju kako bi se postigla glađa površina kalupa i da bi se spriječilo pucanje kalupa. smole u prahu.

Izrada kalupa Oblikovanje kalupa upa i jezgri za školjkasti lijev je uglavnom strojno. Mogu se koristiti različiti tipovi strojeva i različiti stupnjevi automatizacije. 36 . Proces izrade školjkastog kalupa prikazan prika je na slici 4.Slika 4.24. no svi rade na istom principu – stroga kontrola vremena i temperaturnih ciklusa. Slika 4. školjkasti kalup s umetnutim metnutim školjkastim jezgrama i odljevci (UG Metal. Metalna modelna ploča. 4 Izrada školjkastog kalupa.23. Dk).24.

Smola se uz zagrijani model aktivira te se zrnca pijeska slijepe i oblikuju čvrstu školjku. 6. Prednosti Nedostaci • • • • • • • glatka površina kalupne šupljine omogućava lakše tečenje rastaljenog metala i bolju kvalitetu površine odljevka visoka dimenzijska točnost mogućnost izrade složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna zbog urušljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na odljevku manja ograničenja s obzirom na oblik odljevka može se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju • • • • skuplji metani alati (modeli i jezgrenici) relativno spor proces nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Iako su za školjkasti lijev potrebna prilično visoka kapitalna ulaganja zbog visoke produktivnosti procesa to se ne smatra velikim nedostatkom.. pri čemu obloženi pijesak pada na zagrijani model. Okretanje kutije zajedno s alatom za 180 °. Prednosti i nedostaci školjkastog lijeva.Koraci pri izradi školjkastog kalupa: 1. a značajke postupka prikazane su u tablici 4. Stavljanje kalupa npr. Neočvrsnuti pijesak pada na dno kutije.4. Čelična sačma se koristi jer dobro odvodi toplinu. Metalni alat se pričvršćuje na limenu kutiju u koju je prethodno stavljen obloženi pijesak. Tablica 4.3. 37 . Dodatno pečenje radi povećanja čvrstoće. a na isti se način oblikuju i jezgre. Model se zatim zagrijava na temperaturu 200…230 °C. Također. Na ovaj se način proizvode školjkasti kalupi izuzetno dobrih svojstava. Prednosti i nedostaci postupka prikazani su u tablici 4. 2. Nakon što se postigne tražena debljina školjke kutija i alat se vraćaju u početni položaj.3. dok na alatu ostaje formirana školjka. 3. Nakon skrućivanja metala razbija se kalup i dobiva se gotov odljevak. 7. Spajanje dviju školjki u kalup pomoću metalne stege. u čeličnu sačmu radi učvršćivanja školjki. školjka se prenese u posebnu peć zajedno s modelom. Odvajanje školjke od modela. a i troškovi proizvodnje su dosta sniženi zbog smanjenja potrebe za čišćenjem i naknadnom obradom odljevaka. Dok je još na zagrijanom modelu. 4. 5. metalne alate je moguće koristiti više puta. Ulijevanje rastaljenog metala.

tijela ventila. Značajke postupka školjkastog lijeva.000 38 .Ra: 3 .6 µm Tolerancije: ± 0. kao što su dijelovi kućišta i armatura. Odljevci većih masa (do 500 kg) lijevaju se u pojedinačnoj proizvodnji.4. bregaste osovine.50 mm stijenke: Količina: 1000 – 1.Školjkastim postupkom uglavnom se u serijskoj proizvodnji lijevaju željezni i neželjezni odljevci mase 30 g do 200 kg po odljevku. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi koji zahtijevaju veliku preciznost.000. kućišta za hidrauliku.3 mm Maksimalna debljina 2 . Veličina odljevka: masa: 30 g – 200 kg Materijal: Sivi lijev Nodularni lijev Željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Aluminij i Al-legure Bakar i Cu-legure Nikl i Ni-legure Hrapavost površine . Tablica 4. zupčanici itd.

Osim što su ga rane civilizacije koristile za izradu zlatnog nakita.4.25. koji su spremni za ugradnju bez velike naknadne obrade. Ni legura. često se koristio i za izradu novčića. Primjeri odljevaka. vojnoj. Postupak „izgubljenog modela“ prvi su koristili stari Egipćani za izradu zlatnog nakita prije 5000 godina. c) različiti strukturni elementi pogonske hidraulike od precipitacijski očvrsnutog nehrđajućeg čelika.6. b) rotori turbina. 39 . masa 1. Precizni (točni) lijev Precizni lijev je jedan od najstarijih proizvodnih procesa. Danas je precizni lijev uglavnom automatiziran i široko je rasprostranjen u automobilskoj. optičkoj te u industriji alata. a) b) c) d) Slika 4. Krajem 19. d) lijevanje prstena od 18 karatnog zlata. mase 10 g. a) dio kirurškog instrumenta.3 kg.2. Φ7x54 mm. G-X10 CrNi 18 8.25. elektrotehničkoj. Tada dolazi do masovnih zahtjeva vojne industrije za izradom složenih dijelova vojne opreme.3 do 3 kg. slika 4. stoljeća u SAD-u se koristi za lijevanje nakita i zubala. masa 0. Značajnija industrijska primjena preciznog lijeva u ljevaonicama industrijski razvijenih zemalja javlja se tek za vrijeme Drugog svjetskog rata.4 do 2. Osnovni principi ovog postupka datiraju još iz antičkog doba.

grozd se ugrije kako bi se uklonio model.6 i 138 MPa. Izrada modela Modeli za precizni lijev izrađuju se ubrizgavanjem voska ili polimernog materijala u poseban metalni kalup. 40 . Rjeđe se. Polimerni se materijali ubrizgavaju pri temperaturama od 177 do 260 °C i tlakovima između 27. Pijesak podeblja sloj suspenzije. pogotovo za manje serije odljevaka. Vosak koji se koristi zapravo je mješavina određenih vrsta voskova. Nakon što je oblaganje završeno. Za izradu modela najčešće se koristi vosak. mada se mogu koristiti i polimerni materijali. Potrebno je 6-9 slojeva suspenzije i pijeska kako bi se postigla dovoljna debljina školjke. Ukoliko tlak ubrizgavanja voska nije previsok. uklone se plinovi iz nje. završava žarenjem pri 800-1000 °C. slika 4. cirkon. Vosak se ubrizgava pri relativno niskim temperaturama i niskim tlakovima. a tlakovi između 275 kPA i 10. a može sadržavati i antioksidanse i punila. dok se gusti vosak ubrizgava pri višim temperaturama i višem tlaku. Za proizvodnju odljevaka preciznim lijevom koristi se kalup koji je izrađen tako da se model od lako taljivog materijala obloži vatrostalnim materijalom. Model se rastali (ili otplini) i iscuri iz kalupa pri temperaturama između 180 i 500 °C. kalup se može izraditi lijevanjem legura niskog tališta. modeli mogu izraditi strojnom obradom plastičnog materijala. Slijedi oblaganje vatrostalnim materijalom kojim se dobiva školjka oko modela. Kao sirovina za izradu školjke koristi se suspenzija vatrostalnog keramičkog materijala (silikat. Česti su i biljni voskovi. odnosno kalupa.3 MPa. a predgrijavanje olakšava popunjavanje šupljine rastaljenim metalom. aluminijskih ili bakrenih legura. Postupkom preciznog lijeva izrađuju se dijelovi kompliciranog oblika. slika.26. pri čemu školjka dodatno očvrsne. Između svakog uranjanja potrebno je osušiti prethodni sloj te za svaki sljedeći sloj koristiti sve krupnija zrnca pijeska. Kalup za izradu modela obično se izrađuje strojnom obradom ugljičnog čelika. aluminijev silikat) u praškastom stanju i vezivne tekućine (etilsilikat ili vodeno staklo). Najčešće korišteni voskovi za izradu modela su parafinski vosak i vosak mikrokristalne strukture. Postupak izrade školjke. Temperature ubrizgavanja kreću se između 43 i 77 °C. kašastom i gustom stanju. čija bi izrada drugim postupcima bila otežana ili neekonomična. učvršćuje ga i daje hrapavu površinu na koju lako prianja sljedeći sloj suspenzije. smola i modifikatora. Model se uranjanjem oblaže suspenzijom. odnosno njihova mješavina. Od polimernih materijala najčešći je polistiren. Općenito se tekući vosak ubrizgava pri viši temperaturama i nižem tlaku. Može se ubrizgavati vosak u tekućem. Na svježe naneseni sloj suspenzije posipa se ljevački pijesak koji se pritom prilijepi..Osnovna karakteristika točnog lijeva je što se odljevci dobivaju lijevanjem u jednokratne kalupe izrađene također pomoću jednokratnih voštanih modela.

c) prvo uranjanje grozda u keramičku suspenziju. prvenstveno zbog uštede na vremenu i materijalu. Ukoliko se preciznim lijevom proizvode veliki odljevci model je pojedinačne izvedbe. Grozdovi za izradu turbinskih lopatica sadrže od 6 do 30 istih modela. 41 .26. Ugrozdavanje je postupak spajanja više istih modela na jedan uljevni sustav što je puno isplativije od pojedinačne izvedbe. Samo se modeli za veće ili kompleksnije dijelove rade po segmentima koji se kasnije spajaju lijepljenjem. Spajanje je uglavnom ručno pomoću električnog lemila. Većina se modela za grozdove proizvodi tako da se ubrizgavanjem izrade modeli zajedno s ušćem. e) odljevak (Avalon). Naknadno se modeli spajaju s uljevnim sustavom i tako čine grozd. b) grozd. Uljevni sustav (čaška i spust) ubrizgava se posebno za što se uglavnom koristi reciklirani vosak.Desna Ušće voštanog Ušće odljevka pomična sustava jezgra a) b) c) d) e) Slika 4. d) zadnji sloj od grubog pijeska. Precizni lijev. dok se na grozdu za izradu malih hardverskih dijelova može nalaziti do 100 modela. dok se u slučaju malih do srednjih odljevaka obavlja ugrozdavanje. a) metalni kalup za izradu voštanih modela.

7. ali samo za uljevni sustav. 42 . Spajanje modela u grozd . Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev: 1.ugrozdavanje. Zagrijavanje kalupa radi odstranjivanja voska. 3. 2. Odsijecanje odljevaka s grozda. Tijekom ponavljanja procesa koriste se sve krupnija zrnca pijeska koja kalupu daju čvrstoću. U prvom sloju koriste se mala zrnca koja daju glatku površinu odljevka. Uranjanje grozda u keramičku vatrootpornu suspenziju. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev. Između svakog uranjanja sloj se mora osušiti. 8. odnosno polimera. tlačno ili pomoću vakuuma.Izrada kalupa za precizni lijev Proces izrade kalupa za precizni lijev prikazan je na slici 4. Proces se ponavlja dok se ne dobije potrebna debljina školjke. Slici 4. Posipavanje pijeskom. može biti gravitacijsko. 6. Ulijevanje rastaljenog metala. Odstranjeni vosak se skuplja i pročišćuje za ponovno korištenje.27. Gotov odljevak.27. 4. Izrada modela. te daljnje zagrijavanje radi povećanja čvrstoće školjke. Naizmjenično uranjanje i posipavanje izvodi se više puta. Čišćenje grozdova s odljevcima. 5.

Dijelovi koji rade na visokim temperaturama su također česti. slika 4. Naime. 43 . Prednosti i nedostaci preciznog lijeva. zrakoplovnu i vojnu industriju. Preciznim lijevom proizvode se odljevci manjih dimenzija. kao i širok raspon složenosti unutarnjeg oblika odljevka. kao što su lopatice turbina ili komponente vatrenog oružja. Uobičajena debljina stijenke odljevaka je oko 1 mm. iako su obično u rasponu od 200 g do oko 8 kg.5. mada može biti čak i 0.5 mm. Tablica 4. Rezultat toga je da se većina složenih dijelova sada može izraditi u jednom komadu. što je uvelike smanjilo troškove izrade. a najčešće se lijevaju aluminijske legure.U tablici 4. željezni lijev. bakrene legure. preciznim lijevanjem moguće je postići skoro sve stupnjeve složenosti vanjskog oblika. ali kod legura koje se lako lijevaju. Ovim se postupkom mogu lijevati i metali s visokim temperaturama taljenja te metali koji se ne mogu strojno obrađivati (jer dodatna obrada gotovo i nije potrebna). a ne od puno pojedinačnih komponenata. a dijelovi su funkcionalniji. nehrđajući čelik i alatni čelik.5. Precizni lijev može se koristiti za lijevanje svih metala. što uključuje dijelove za automobilsku. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi složene geometrije koji zahtijevaju veliku preciznost. prikazane su prednosti i nedostaci preciznog lijeva.28. Prednosti • • • • • • • visoka kvaliteta površine odljevka visoka dimenzijska točnost Nedostaci • • • • visoki troškovi za odljevaka relativno spor proces veće dimenzije mogućnost izrade vrlo složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna vosak se može ponovno koristiti primjenjiv za sve materijale koji se mogu lijevati mogućnost lijevanja odljevaka koji se sastoje od više dijelova nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Vrlo je bitno izdvojiti mogućnost izrade vrlo složenih dijelova kao prednost ovog postupka. legure magnezija. Odljevci mogu težiti od nekoliko grama do 35 kg.

5 – 20 mm Količina: 10 – 1000 kom 44 . prikazane su značajke preciznog lijeva.6. Postupak se smatra ekonomičnim ako se lijeva najmanje 50 jednakih odljevaka.1 mm Maksimalna debljina stijenke: 1.5 µm Tolerancije: ± 0. značajke preciznog lijeva. Konstrukcija ploče s instrumentima za Boeing (Tital). U tablici 4.Dimenzije 1700 X 600 x 1200 mm Slika 4. Tablica 4.Ra: 0.28.6. Veličina odljevka: masa: 200 g – 35 kg Materijali: Željezni lijev Legirani željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Al i Al-legure Cu i Cu-legure Ni i Ni-legure Hrapavost površine .8 – 6.

Odljevak nastaje tako što metal potpuno popuni mjesto gdje se nalazio model.4. Lijevanje u pune kalupe Postupak lijevanja u pune kalupe relativno je nov postupak u praksi. pri čemu im se volumen povećava 20 do 50 puta. Djelovanjem topline polistiren omekšava te dolazi do ekspanzije pentana koji istovremeno uzrokuje i ekspanziju polistirenskih kuglica. Daljnjim razvojem ovog postupka pokazalo se da lijevanje u pune kalupe može konkurirati klasičnim postupcima lijevanja u pješčane kalupe. za lijevanje Cu i Cu-legura: 20-21. polistiren se impregnira pjenilom. Odabir polistirena određene gustoće ovisi o metalu koji se lijeva.2. no još uvijek prednjači automobilska industrija (blok i glava motora) gdje se i prvo počeo koristiti ovaj postupak. Shroyer patentirao postupak lijevanja pomoću modela od ekspandiranog polistirena postavljenog u vlažni pijesak koji ostaje u kalupu za vrijeme ulijevanja rastaljenog metala.2 do 3 mm i gustoće od 640 kg/m3. Model od polistirena pod utjecajem topline ispari ostavljajući mjesto rastaljenom metalu. Veliki napredak kod lijevanja u pune kalupe postignut je zamjenom vlažnog pijeska suhim kvarcnim pijeskom bez vezivnih sredstava čime su dobiveni odljevci visoke kvalitete površine. Tipične vrijednosti gustoće polistirena za određene metale su sljedeće: • • • • za lijevanje Al i Al-legura: 24-27 kg/m3. Sve veću primjenu u modernoj ljevačkoj proizvodnji nalazi prvenstveno zbog povoljnijeg utjecaja na okoliš u odnosu na klasične postupke pješčanog lijeva (pijesak koji se koristi za izradu kalupa ne sadrži veziva) te mogućnosti izrade vrlo složenih dijelova. Postupak lijevanja u pune kalupe prvi se put pojavio 1958. Izrada modela i kalupa Za izradu modela kod lijevanja u pune kalupe koristi se ekspandirani polistiren. glodanjem i drugim postupcima. F. pogotovo u serijskoj proizvodnji. godine kada je H. Do odgovarajuće se gustoće polistirena dolazi postupkom koji se naziva predpjenjenje. za lijevaje sivog lijeva: ≤ 20 kg/m3. Takav se polistiren zatim ubacuje u zagrijanu komoru gdje se stalnim miješanjem osigurava raspodjela topline kroz čitavu količinu materijala. Pokušavalo se s primjenom nekih drugih materijala za izradu modela. U početku je proces bio limitiran na jednolične i jednostavne odljevke zbog upotrebe ručno proizvedenog polistirena koji je bio loše kvalitete te zbog upotrebe vlažnog pijeska koji je slabo propuštao plinove nastale isparivanjem modela. najčešće pentanom i dobiva se pjeneći polistiren u obliku tvrdih staklastih kuglica promjera od 0. no ni jedan do danas nije ušao u upotrebu. Za potrebe proizvodnje pjenastih polistirenskih tvorevina. Da bi se iz polistirena mogli izrađivati kvalitetni modeli gustoća mu se mora smanjiti na vrijednosti između 16 i 27 kg/m3.7. Gustoća ekspandiranog polistirena u sirovom stanju iznosi 640 kg/m3. Danas se odljevci lijevani u pune kalupe mogu naći u gotovo svim industrijskim granama. Polistiren je jeftin materijal. 45 . za lijevaje čelika: ≤ 17 kg/m3.6 kg/m3. lako se obrađuje tokarenjem.

kod ugrozdavanja se isti polistirenski modeli lijepe na zajednički uljevni sustav u grozd. Slijedi hlađenje koje je vrlo bitno kako ne bi došlo do naknadne ekspanzije modela zbog zaostalih unutarnjih tlakova u modelu nakon vađenja iz kalupa. Da bi se izbjegle greške spajanja te da bi se zadržala dimenzijska točnost. gotov model se dobiva tek kad se zalijepe svi dijelovi modela i uljevnog sustava u jednu cjelinu. već se unutarnja geometrija odljevka. U silosima se odvija proces kondenzacije pentana. Modeli glava motora od polistirena povezani u grozd (BMW).Na taj način nastaju kuglice potrebne gustoće koje se nakon sušena transportiraju u ventilirajuće silose. Nakon spajanja slijedi kontrola gotovog modela i tek nakon kontrole ide se na sljedeći korak u procesu izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe. Nakon hlađenja otvaraju se kalupi iz kojih se vade kruti modeli željenog oblika i dimenzija. Valja naglasiti da kod ovog postupka nema potrebe za izradom jezgri. Bitna razlika je samo u tome što se ova ekspanzija odvija u ograničenom prostoru zbog čega granule prilikom ekspandiranja prvotno popunjavaju međukuglični prostor. a zatim daljnjom ekspanzijom obavljaju međusobni pritisak tako da dolazi do srašćivanja istih. dolazi do stabilizacije koja traje 6 do 12 sati. Uljevni se sustav također izrađuje posebno. te zalijepljeni model bloka motora od više dijelova i odljevak. Zbog ekonomskih razloga često se puta formiraju grozdovi isto kao i kod preciznog lijeva. Dakle. oblikuje modelom. 46 . slika 4. postupak lijepljenja je potpuno automatiziran.29. Na taj način polistiren popunjava i poprima oblik metalnog kalupa. Modeli za lijevanje u pune kalupe rijetko se rade u jednom komadu. Nakon završetka stabilizacije predpjenjenim polistirenom odgovarajuće gustoće pune se metalni kalupi (imaju oblik modela koji želimo dobiti) u kojima se ponovo odvija druga ekspanzija koja je u osnovi jednaka prvoj. Nakon izvjesnog vremena (oko 8 sati) dolazi do izjednačavanja tlakova unutar i van granula tj. kao i vanjska. uobičajeno je izraditi ih iz nekoliko dijelova koji se naknadno lijepe. Kondenzacijom pentana u ekspandiranim polistirenskim kuglicama dolazi do pojave potlaka koji uzrokuje punjenje kuglica s okolnim zrakom.29. Slika 4. Dakle.

ispao van. Drugo.30.31. Popunjavanje punog kalupa taljevinom. osigurava kontroliranu propusnost plinova koji nastaju isparavanjem polistirenskog modela u pijesak. a sam odabir ovisi o metalu koji se lijeva i obliku odljevka. slika 4. Prvo. sljedeći je korak nanošenje vatrootpornog premaza na model. Funkcija premaza je dvojaka. Nakon toga robot uranja odljevak očišćen od pijeska u vruću vodu kako bi se otopio premaz kojim je bio premazan model. 47 . iz svih šupljina u odljevku.30. Pijesak kojim se popunjava kalup može se sakupiti i ponovno koristiti. premazivanjem ili naštrcavanjem. Ukoliko se radi o grozdu postupak je isti samo što se kod odrezivanja uljevnog sustava odrezuju i odljevci. Slika 4. robot postavlja odljevak na liniju za automatsko uklanjanje uljevnog sustava.Nakon izrade modela. ni metal ne dolazi upravo zbog premaza u kontakt s grubim pijeskom. ali nisu uobičajeni. a robot izvadi odljevak iz kalupnika te ga okreće kako bi sav pijesak. Uglavnom je to odrezivanje automatsko. mada se odljevci mogu odrezivati i ručno. Nakon skrućivanja kalup se istresa te se vadi odljevak koji ide dalje na odrezivanje uljevnog sustava i čišćenje. Nakon što se premaz na modelu osuši slijedi njegovo postavljanje u kalupnik. onemogućujući im da dođu u kontakt sa rastaljenim metalom. Za popunjavanje kalupnika koristi se obični suhi kvarcni pijesak bez vezivnih sredstava. Osim istresanjem iz kalupa. Također. Vatrootporni se premaz može nanositi uranjanjem (najčešće). Slijedi ulijevanje rastaljenog metala. isto kao i za jednostavnije odljevke. Moguće je koristiti i cirkonske i olivinske pijeske. Vatrootporni se premazi dijele s obzirom na propusnost koju osiguravaju. Na samom dnu kalupnika prije postavljanja modela nalazi se 25 do 75 mm tog istog pijeska. Nakon uklanjanja premaza. Za vrijeme sipanja pijeska kalupnik vibrira kako bi se postigla što bolja kompaktnost kalupa. odljevci se mogu vaditi i tako se nakon skrućivanja metala kalupnik opet vibrira (u ovom slučaju da se poništi kompaktnost u kalupu). premaz predstavlja barijeru između glatke površine modela i grube površine pijeska. Na kraju odljevci se još pjeskare ili sačmare. Tako se za lijevanje neželjeznih legura općenito koriste premazi niže propusnosti nego za lijevanje željeznih legura. slika 4. Nakon postavljanja i centriranja modela nasipava se pijesak dok ne popuni kalupnik.

Slika 4.31. Robotizirano vađenje odljevka iz kalupa.

Proces izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe prikazan je na slici 4.32.

Slika 4.32. Postupak lijevanja u pune kalupe. Koraci pri izradi kalupa sa jednokratnim isparljivim modelom (puni kalup): 1. Izrada modela i uljevog sustava od ekspandiranog polistirena. 2. Nanošenje vatrootpornog premaza. 3. Postavljanje i centriranje modela u kalupnik. Popunjavanje kalupnika suhim pijeskom bez vezivnih sredstava. Vibriranje da pijesak ispuni šupljine u modelu. 4. Ulijevanje rastaljenog metala. Pod utjecajem topline model ispari ostavljajući mjesto taljevini. Hlađenje i skrućivanje. 5. Istresanje kalupnika. Odrezivanje uljevnog sustava te čišćenje odljevka (pjeskarenje ili sačmarenje). 6. Gotov odljevak.
48

U tablici 4.7. prikazane su prednosti i nadostaci lijevanja u pune kalupe. Tablica 4.7. Prednosti i nedostaci lijevanja u pune kalupe.
Prednosti • izrada kalupa je jednostavnija i brža od izrade pješčanog kalupa jer nisu potrebna dva dijela kalupa na odljevku nema srha nema potrebe za jezgrama model nije potrebno uklanjati iz kalupa dorada često uopće nije potrebna potrebne manje količine pijeska, manje opreme za pripremu pijeska pijesak se može ponovno koristiti (čak 99%, ostalo se izgubi rasipanjem). Regeneracijom se ne onečišćuje okoliš jer pijesak ne sadrži vezivo. visoko automatiziran postupak fleksibilnost procesa prilikom izrade različitih odljevaka i lijevanja različitih metala mogućnost izrade vrlo složenih oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost Nedostaci • ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni modela za svaki odljevak potreban je novi model potrebna kontrola procesa

• • • • • •

• •

• •

• •

U pune kalupe mogu se lijevati željezni i neželjezni metali, no najčešće se lijevaju Al i Al-legure te sivi i nodularni lijev. Tipični odljevci dobiveni lijevanjem u pune kalupe su blokovi i glave motora. Lijevati se mogu različiti odljevci svih veličina. No ipak, za jednostavnije odljevke i pojedinačnu proizvodnju isplativiji je pješčani lijev.

49

4.3. Postupci izrade jezgri Jezgra oblikuje unutarnje konture odljevka, slika 4.33. Od jezgre se zahtjeva: 1. 2. 3. 4. Dimenzijska točnost i toplinska otpornost Otpornost na eroziju prilikom udara taljevine za vrijeme lijevanja Otpornost oblika na tlak taljevine, čvrstoća Razrušljivost nakon ljevanja mora biti zajamčena

Slika 4.33. Funkcija jezgre. a) pješčana jezgra, b) odljevak, c) šupljina u odljevku oblikovana jezgrom. Male serije jezgri mogu se izrađivati ručno u jezgrenicima. Spora ručna izrada jezgri zamjenjena je početkom 19. stoljeća strojnom izradom. Tijekom 20. stoljeća postupci strojne izrade jezgri dalje su razvijani i optimirani. Za manije i veće serije koriste se strojevi za izradu jezgri, sa jednostavnim drvenim i plastičnim, slika 4.8. b), ili složenim metalnim jezgrenicima, slika 4.34. Danas je uobičajen postupak kod kojeg jezgrena mješavina iz spremnika napuni cilindar volumena jezgrenika. Jezgrenik se postavlja ispod cilindra, a stlačeni zrak udarno djeluje na pijesak u cilindru i ubrzava ga u smjeru jezgrenika, što uzrokuje popunjavanje jezgrenika. Daljnje očvršćivanje jezgre ovisi o korištenom vezivu.

Slika 4.34. Metalni jezgrenici za izradu složenih jezgri.
50

b) propuhivanje plinom. vrijeme očvršćivanja jezgre znatno kraće. 4.35.2.2.3.36. Postupak je pogodniji za serijsku proizvodnju od No bake postupka. Toplina može dodatno ubrzati očvršćivanje. Danas se najviše jezgri proizvodi ovim postupkom.35. opisan je u poglavlju 4. Slika 4. Hannover). c) vađenje jezgre iz jezgrenika. kalupljenje. a) upucavanje jezgrene mješavine. 51 . Nedostatak je relativno dugo očvršćivanje jezgrene mješavine. Kako se očvršćivanje jezgrene mješavine ne odvija na visokim temperaturama jezgrenici mogu biti od drveta ili plastike. Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Kalupnom mješavinom koja sadrži višekomponentno vezivo popunjava se jezgrenik.3. No bake postupak izrade jezgri Postupak se koristi i za ručno i strojno kalupljenje.1. pri pojedinačnom kalupljenju. Postupak se koristi za jezgre velikih dimenzija.4. a) b) c) Slika 4. a zatim se izvodi propuhivanje plinskim reagensom ili katalizatorom koji koji uzrokuje očvršćivanje mješavine ili ubrzava proces očvršćivanja. Cold box postupak. slika 4. Na slici 4.36.1.2. a može se dovesti izvana ili egzotermnom reakcijom. su prikazane cold box pješčane jezgre. Oprema mora biti dobro zabrtvljena. Cold Box pješčane jezgre (EUROKERN. jer je zbog djelovanja plina na ubrzanje kemijske reakcije.

Upotreba postupaka je vrlo raširena. detaljnije je opisan u poglavlju 4. Školjkaste (Croning) jezgre. Primjeri jezgri prikazani su na slici 4. odvija se u trajanju od 20 do 120 sekundi u jezgreniku predgrijanom na 180 do 340 °C.5.3. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka.5. Kalupi su lako razrušljivi. 52 .4. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme trajanja. Kao vezivo upotrebljava se slična kao kod cold box postupka. Warm Box postupak Varijanta hot box postupka pri nižim temperaturama zagrijavanja. tekuća fenolna ili furanska smola ali sa latentnim kiselim katalizatorom. 4. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Upotreba ovog postupaka je vrlo raširena. Pojedinačne jezgre i montirani paket za aluminijsku usisnu granu 6-cilindarskog motora sa direktnim ubrizgavanjem. Slika 4. 4. Nakon popunjavanja jezgrenika.3.38. Jezgre su lako razrušljive. Hot Box postupak Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole.38. slika 4. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. kao što je otopina amonijeve soli. Hot Box postupak i primjeri jezgri na furanskoj bazi. Modeli i jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Nije potrebno dodatno očvršćivanje pečenjem u pećima.3. Postupak očvršćivanja.4. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Slika 4. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka.3.37. egzotermna reakcija. Jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Školjkasti postupak (Croning) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole.2. Postupak se koristi i za strojno kalupljenje. Nema propuhivanja plinom.37.

koristi se uretan.40.3. opisan je u poglavlju 4. Za izradu paketa jezgri. 4. slika 4. kao vezivo. spada u najvažnije postupke izrade jednokratnih kalupa.4.39. Jezgreni paket od šest dijelova za izradu bloka motora od željeznog lijeva (Halberg Guss). Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj.7. Slika 4.2. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj.3. Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Postupak se koristi i za ručno kalupljenje.40. Slika 4.3.39.. 53 . Kalupljenje pomoću jezgri Kalupljenje pomoću jezgri.1. zajedno sa postupkom sa svježom kalupnom mješavinom i No bake postupkom. Nedostatak postupka je teško izbijanje jezgre.6. prikazana je na slici 4.

1. razni odljevci za zrakoplovnu industriju. magnezija i bakra). kućišta električnih motora. različite vrste lančanika.1. usisni ventili. ručno je ulijevanje rastaljenog metala te vađenje odljevka iz kalupa. Kokilni lijev Kokilni lijev je postupak lijevanja kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva djelovanjem gravitacije u metalne kalupe ili kokile. Kod ručnog kalupa otvaranje i zatvaranje kalupa izvodi se ručno. Ipak. kokilnim se lijevom najčešće lijevaju odljevci od legura aluminija i magnezija. Kokilnim lijevom lijevaju se kućišta pumpi. aluminija. te čelik. dok su sve ostale operacije mehanizirane ili automatizirane. koji su trebali imati točne dimenzije. klipovi motora. slika 5. cinka i olova. Princip kokilnog lijevanja. Upravo se zbog toga kokilni lijev često puta naziva i gravitacijski lijev. kućišta mjenjača. Kod automatiziranih strojeva provedena je i potpuna 54 .5. Glavni postupci lijevanja u višekratne kalupe su: gravitacijski kokilni lijev. magnezija i cinka. 5. U Njemačkoj se više od pola svih odljevaka od neželjeznih legura proizvodi tlačnim lijevanjem. Ručni se kalupi koriste za lijevanje manjih serija jednostavnijih odljevaka. kotači. zupčanici. poluautomatiziranim strojevima i potpuno automatiziranim strojevima. dok se odljevak odvaja od kalupa pomoću uređaja za izbacivanje koji je sastavni dio kalupa. tvrdi lijev i sivi lijev. Centrifugalni lijev pretežno se koristi za proizvodnju cijevi od sivog ili nodularnog lijeva. Kokilni lijev može se proizvoditi u ručnim kalupima. nisko. razni ostali odljevci za automobilsku industriju kao npr. Ukoliko je serija veća ili su odljevci složenijeg oblika. Uglavnom se lijevaju veće serije odljevaka koje imaju jednaku debljinu stijenke na svim presjecima. Slika 5. kućišta projektila. glave motora te ostali funkcionalni dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. Kod tih je strojeva ručno samo ulijevanje rastaljenog metala i vađenje odljevka iz kalupa.i protutlačni lijev i tlačni lijev. Lijevanje u metalne kalupe započelo je lijevanjem odljevaka od kositra. cinka. koriste se poluautomatizirani strojevi. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Lijevanje u stalne kalupe uglavnom se koristi za neželjezne legure mižeg tališta (legure aluminija.1. Danas se u metalne kalupe gravitacijski mogu lijevati sve najvažnije legure: legure bakra. Automatizirani strojevi koriste za velikoserijsku proizvodnju.

Pomična polovica kalupa s izbacivačima na stroju za lijevanje i pripadajući odljevak. Prema točnosti dimenzija. spusta. Uobičajeno je da se takvi odljevci proizvode tlačnim lijevom jer su ukupni troškovi proizvodnje niži. Uz to. Ponekad se uljevnom sustavu dodaju i filteri. Kokilni odljevak s uljevnim sustavom i vrste uljevnih sustava. kod tlačnog lijeva kraći su ciklusi proizvodnje te dodatna obrada gotovo i nije potrebna. vađenje odljevka iz kalupa). ulaganje jezgri. Slika 5. Za manje serije kompleksnijih odljevaka bolje je odabrati lijev u pune kalupe. sastoji se od čaše. Kokilni lijev nije primjeren za izradu kompleksnijih odljevaka. razvodnika i ušća. Uljevni sustav. Naime. Uljevni sustav mora biti tako dimenzioniran da omogućuje brzo ispunjavanje kalupa rastaljenim metalom. za izradu odljevaka visoke dimenzijske točnosti te visoke kvalitete površine. Ukoliko se koristi za izradu kompleksnijih odljevaka tada veličina serije mora biti dovoljno velika da se pokriju visoki troškovi izrade kalupa.3. (KSM Casting.2. Slika 5.automatizacija pomoćnih operacija (ulijevanje rastaljenog metala.3. odljevci se mogu usporediti s odljevcima izrađenih postupkom školjkastog ili preciznog lijeva. Danas je primjena automatiziranih strojeva uobičajena. slika 5.. Hildesheim) 55 . tlačnim se lijevom dobivaju kvalitetniji odljevci s manjim odstupanjem dimenzija. a za kompenzaciju smanjenja volumena odljevka dodaju se pojila.2. slika 5.

Za oblikovanje unutrašnjosti odljevka koriste se pješčane. dok se nepokretni dio kalupa pričvršćuje na nepokretnu ploču. počeli su se. slika 5. upotrebljavati i složeni višedijelni kalupi.1.. Zatvaranje. Slika 5. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega.1. bolja su im i mehanička svojstva.4. metalne ili kombinirane jezgre. slika 5. Kokila montirana na stroj za lijevanje i pripadajući odljevak. U jednom se kalupu može nalaziti više kalupnih šupljina. 5. 56 . Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina pokretnog i nepokretnog dijela kalupa. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. sastoje se od pokretnog i nepokretnog dijela. Osim dvodijelnih kalupa za lijevanje jednostavnih oblika. Inače kokilni lijev uvijek prednjači pješčanom. Tek nakon izvlačenja jezgre dolazi do otvaranja kalupa te izbacivanja odljevka. U pokretnoj i nepokretnoj polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine pomoću kojih je određen vanjski dio odljevka.5. mora postojati mogućnost njihovog izvlačenja iz kalupa nakon ulijevanja i skrućivanja rastaljenog metala. odnosno pokretne ploče stroja po vodilicama pomoću hidrauličke pumpe. Metalne jezgre upotrebljavaju se za oblikovanje jednostavnijih šupljina u odljevku. Pokretni dio kalupa pričvršćuje se na pokretnu ploču stroja za kokilni lijev.4. osobito u automobilskoj industriji.Pješčani lijev pred kokilnim ima prednost samo kad se izrađuju vrlo kompleksni odljevci sa složenom geometrijom. Kad se upotrebljavaju metalne jezgre. slika 5. jer osim što se kokilnim lijevom dobiju odljevci kvalitetnije površine i bolje dimenzijske točnosti. odnosno otvaranje kalupa ostvareno je dvosmjernim horizontalnim pomicanjem pokretnog dijela kalupa. Kalupi za kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev su dvodijelni.6.

Kalupi se oblikuju lijevanjem. Vijek trajanja kalupa iznosi od desetak tisuća do nekoliko stotina tisuća lijevanja. Kalupi se najčešće izrađuju od čelika za topli rad ili sivog lijeva odgovarajućeg kemijskog sastava. Kokilni lijev složenih odljevaka. Najčešće se takvi kanali postavljaju na razdjelnoj liniji kalupa. osim kalupne šupljine. Vrlo je bitno da se za izradu kalupa odabere materijal koji ima potrebnu toplinsku vodljivost i otpornost prema trošenju.. 57 .Slika 5. Strojnom obradom i poliranjem postiže se vrlo fina površina i točne dimenzije. Slika 5. U kalupu se. U novije se vrijeme za izradu kalupa upotrebljavaju i legure aluminija i bakra. Pješčana se jezgre najčešće nakon ulijevanja i hlađenja istresa iz aluminijskih odljevka pomoću vibracija ili zagrijavanjem na povišenu temperaturu na kojoj dolazi do raspada veziva i jezgra postane sipka.. Kad se ne bi omogućio izlazak plinova iz kalupne šupljine. slika. slika . paket pješčanih jezgri. izrađuju još kanali za otplinjavanje i ventilaciju te uljevni sustav. strojnom obradom i poliranjem. Pješčane jezgre u proizvodnji kokilnog lijeva upotrebljavaju se kada se trebaju postići složeni oblici šupljina u odljevcima. glava motora s uljevnim sustavom.5. a nije moguća upotreba metalnih jezgri.. Na taj se način dobivaju složeni i točni oblici šupljina u odljevcima. te se istrese iz kalupa. Pomoću kanala za otplinjavanje i ventilaciju omogućava se izlazak zraku i plinovima iz kalupne šupljine prilikom ulijevanja rastaljenog metala. Često se izrađuju i od grafita. Odabir materijala za izradu kalupa ovisi o materijalu koji se lijeva. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. Kokila s metalnom i s pješčanom jezgrom (Grohe). plinovi bi prodrli u odljevak te bi došlo do poroznosti odljevka. kokila. ili na mjestima gdje su izbacivači iz kalupa.6.

netočnost mjera i oblika.1. kontrola tečenja rastaljenog metala. umanjenje neposrednog toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup (premaz je izolator). Tablica 5. rjeđa su oštećenja površine kalupa.U tablici 5. manji je pad temperature kroz stijenku kalupa te su manja toplinska naprezanja u stijenci kalupa. Nanošenjem takvih premaza postiže se: 1. Prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. kao što su hrapavost površine. 2.1.1. izrasline. lakše odvajanje odljevka od kalupa. Premazivanje kalupa Priprema kalupa za ulijevanje rastaljenog metala uključuje njegovo premazivanje. Prednosti • dobra dimenzijska točnost i kvaliteta površine • Nedostaci • jednostavnija geometrija odljevka u odnosu na odljevke u jednokratnim kalupima zbog potrebe otvaranja kalupa brzo skrućivanje zbog ulijevanja u hladni • visoki troškovi izrade kalupa (cijena metalni kalup rezultira sitnijom kokile (20. tj. 5. prikazane su prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. Kako su premazi izolatori površina kalupa se ne zagrijava na temperaturu rastaljenog metala. Premazan je kalup manje toplinski opterećen.000 EURO na više) strukturom. Nanošenjem vatrostalnog premaza na radnu površinu kalupa i metalne jezgre stvara se barijera između rastaljenog metala koji se ulijeva te površine kalupa te jezgre tijekom punjenja kalupa i skrućivanja. već se ona zagrijava na temperaturu koja je puno niža od temperature rastaljenog metala. 4. Osim toga. Nanošenjem premaza koji imaju znatno manju toplinsku provodnost nego materijal od kojeg je izrađen kalup dolazi do umanjenja toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup zbog čega se kalupu produžuje radni vijek. Zbog toga kalup nije izložen intenzivnom zagrijavanju. što mu produžuje radni vijek i smanjuje oštećenja. odstupanje od dimenzija. 58 . proizvode se čvršći odljevci mogućnost lijevanja svih najvažnijih • otežano napajanje odljevka u kalupu legura kratak ciklus izrade odljevaka dugi radni vijek kalupa za lijevanje postupak se može lako mehanizirati i automatizirati • • • • 5. 3.2. bolja kvaliteta površine odljevka. pa je time također rjeđa i pojava grešaka na odljevcima. kontrola brzine hlađenja.

Da bi se postigla optimalna radna temperatura kalupa.3. To je slučaj kod presjeka najudaljenijih od pojila koji trebaju prvi skrutnuti. veziva. Oštećenje kalupa te njegovo prebrzo trošenje najčešće je prouzročeno naglim i neravnomjernim zagrijavanjem kalupa. temperatura kalupa utječe i na vijek trajanja kalupa. Zagrijavanjem se oštećenje kalupa bitno smanjuje jer nema toplinskog šoka na početku lijevanja rastaljenog metala. Nadalje. Ako se želi sporije ohlađivanje. hlađenjem se može ujednačiti temperatura kalupa u svim presjecima. kalup je spreman za upotrebu. odljevak se ne lijepi za kalup te ne dolazi do grešaka na odljevcima. Tada se kalup prestaje koristiti sve dok se ne nanese novi sloj premaza.Ono najvažnije što se postiže nanošenjem premaza je kontrola brzine hlađenja odljevka na svim presjecima jer se tako može utjecati i na tijek i na smjer skrućivanja. nanosi se deblji sloj premaza s manjom toplinskom provodnošću. vode i dodataka za bolje prianjanje na unutarnju površinu kalupa. nestaljeno područje). Ako pak se želi ubrzati hlađenje odljevka. Ako je temperatura kalupa preniska. odnosno može se regulirati brzina skrućivanja odljevka. Hlađenjem se sprječava zagrijavanje kalupa iznad optimalne radne temperature zbog čega se produžuje radni vijek kalupa te se skraćuje vrijeme skrućivanja odljevaka (skraćuju su i ciklusi lijevanja). 5. Optimalna radna temperatura kalupa je ona koja omogućuje proizvodnju kvalitetnih odljevaka uz minimalan škart u najkraćem mogućem vremenu te uz minimalno oštećenje kalupa. Takvim nanošenjem premaza dobiva se usmjereno skrućivanje prema pojilu. Pri previsokim temperaturama kalupa produžava se vrijeme skrućivanja odljevka što pogoduje stvaranju šupljina zbog skupljanja materijala pa odljevci imaju lošija mehanička svojstva i lošiju kvalitetu površine. što osigurava željeni red skrućivanja odljevka. Hlađenje kalupa obavlja se cirkulacijom vode. Zagrijavanje kalupa također utječe i na kvalitetu odljevka . prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se zagrijava na određenu radnu temperaturu. Dakle. popunjavanje kalupa je ograničeno zbog čega najčešće dolazi do usahlina. Temperatura kalupa Vrlo bitan parametar za dobivanje kvalitetnih odljevaka je temperatura kalupa.1. toplih pukotina te lijepljenja odljevka za kalup.odljevci su bolje kvalitete jer je punjenje kalupne šupljine ujednačeno. nedolivenost. odnosno mazivo koje omogućuje lakše odvajanje odljevka od kalupa. kalupi se zagrijavaju i hlade. Premazi su suspenzije sitnomljevenih vatrostalnih materijala. Takav se premaz nanosi najčešće u pojilu i oko pojila. dolazi do grešaka na odljevku (hladni zavari. dok se radna temperatura kalupa tijekom hlađenja i skrućivanja održava hlađenjem kalupa. On se koristi sve dok ne dođe do oštećenja premaza na kalupu. odabere se premaz koji ima visoku provodnost te se nanese u manjoj debljini. Prebrzo trošenje kalupa može uzrokovati i previsoka temperatura kalupa. 59 . ulja ili zraka kroz posebne kanale u stijenkama kalupa. Osim na kvalitetu odljevaka. Kalup se može zagrijavati plamenikom ili električnim putem pomoću grijača. Između svakog lijevanja nanosi se samo gornji sloj premaza. Nakon što je nanesen premaz. Premazi se najčešće nanose automatskim prskanjem za vrijeme kad je kalup otvoren.

uključuje odvajanje uljevnog sustava. Hlađenje i skrućivanje odljevka. Slika 5. nakon što je odljevak skrutnuo. 3. Zatim se na površinu kalupne šupljine nanosi završni premaz kako bi se olakšalo odvajanje odljevka od kalupa i kako bi se kalupu produljio vijek trajanja.jezgre mogu biti pješčane ili metalne. Dodatna obrada. kako bi se omogućilo bolje tečenje rastaljenog metala te kako bi se izbjegle greške na odljevku. 4. Metal teče kroz sustav razvodnika i ušća i ulazi u kalupne šupljine. odvija se u zatvorenom kalupu.7. 6. slika 5. a metalne poslije. Zatvaranje kalupa – kalup se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela. 5. Prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se mora zatvoriti i potrebnom silom osigurati od otvaranja. Ulijevanje rastaljenog metala . Ulaganje jezgri . sporo se ulijeva u kalup preko čaše ili spusta na vrhu kalupa. kalup se otvara. 2. Jedan kalup može imati više kalupnih šupljina. 7.kalup je potrebno prethodno zagrijati na temperaturu od 150 do 260 (350)° C. Pješčane jezgre se ulažu prije zatvaranja kalupa. Nakon otvaranja kalupa izbacivači se aktiviraju te izbacuju odljevak iz kalupa. Otvaranje kalupa i izbacivanje odljevka.rastaljeni metal određene temperature ulijevanja. Proizvodni koraci kod kokilnog lijeva. Priprema kalupa . skidanje srha sa linije dijeljenja te ostalih grešaka na odljevku.Koraci kokilnog lijevanja.: 1.7. Slijedi vađenje odljevka iz kalupa. 60 .

Lijevanje pod tlakom primjenjuje se u serijskoj i masovnoj proizvodnji. stoljeća razvojem legura cinka i aluminija. Ubrzo se počinju tlačno lijevati i legure magnezija i bakra te mnoge novije legure koje se i danas koriste. kućišta statora elektromotora. ali sve više nosači i dijelovi karoserije automobila. koji su čvrsti.5. dok se čelik tlačno lijeva samo u posebnim slučajevima. radijatori. Najraniji primjerci odljevaka lijevanih pod tlakom pojavljuju se sredinom 19. Željezne legure nisu našle širu primjenu. bakra. (Honsel) 61 . poboljšanje kvalitete odljevaka i sniženje cijene gotovog proizvoda. Tipični odljevci su blokovi i drugi dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. ali je ipak najraširenija primjena tlačnih odljevaka u automobilskoj industriji. Tlačni lijev Tlačni lijev je postupak kod kojeg se rastaljeni metal pod visokim tlakom uvodi u stalni kalup. zupčanici. Slika 5. Tlačni lijev. kovanice.8. Lijevaju se odljevci različitih dimenzija. magnezija i cinka. Najčešće se lijevaju legure aluminija. ali njihova upotreba opada početkom 20.8. Danas se odljevci proizvedeni postupkom tlačnog lijevana primjenjuju u gotovo svim granama industrije. slika 5.9. i 5. odljevci od aluminijskih legura. stoljeća. postojani i dimenzijski precizni. Prve legure za tlačni lijev bile su različite kombinacija kositra i olova. Proces je često puta automatiziran što omogućuje povećanje produktivnosti.2. oblika i debljina.

tlačne komore. cinka. patentnog zatvarača. Bočna vrata. izbacivača i metalnih jezgri. Komora je s jedne strane zatvoren pomičnim tlačnim klipom. npr. Općenito se koristi za lijevanje odljevaka manjih dimenzija i masa (od nekoliko grama do 25 kg). Na drugoj se strani komore nalazi uljevni sustav koji rastaljeni metal vodi u kalup.Slika 5.12.10. Zbog visokih brzina ubrizgavanja rastaljenog metala u kalup punjenje kalupa odvija se u vrlo kratkom vremenu. olova i kositra.35 MPa. Nakon hlađenja odljevka kalup se otvara i odljevak se pomoću izbacivača odvaja od kalupa i odgovarajućim alatom vadi iz njega. masa 3. mogu raditi s puno većim ciklusima lijevanja. i 5. materijal MgAl6Mn. u nekoliko milisekundi popuni se čitav kalup.11. Tlačni lijev. Kretanjem tlačnog klipa u komori potiskuje se rastaljeni metal visokim tlakom u kalupnu šupljinu. Osim kalupa. Specifičnost ovog procesa je to što su tlačna komora i klip vertikalno uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. odljevci od magnezijskih legura. To je visoko automatizirani proces s brzinom rada od 50 . debljina stjenke 2-2. 62 .9.5 mm. Lijevanje u kalup odvija se preko tlačne komore u koji se dovodi rastaljeni metal. Ciklus lijevanja se ponavlja zatvaranjem kalupa za ponovno lijevanje odljevaka. Lijeva se pod tlakom od 7 . slika 5. slika 5.5 kg (Honsel). Sila tlaka prenosi se hidrauličkim sredstvom s visokotlačnih pumpi na pogonski klip koji s tlačnim klipom čini jednu cjelinu. Postupak tlačnog lijevanja Za lijevanje pod tlakom upotrebljavaju se specijalni strojevi na koje se učvrste metalni kalupi.500 ciklusa lijevanja na sat.2.1. Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s toplom komorom koristi se za lijevanje metala niskog tališta: magnezija. Specijalizirani strojevi za lijevanje malih odljevaka. 5. sustav za lijevanje pod tlakom sastoji se još od tlačnog klipa.

10. Obično se za izradu komore i tlačnog klipa koriste alatni i nehrđajući čelici. Mlaznica omogućuje precizno popunjavanje kalupne šupljine.Slika 5. Postoje dvije izvedbe peći. tlačne komore i kalupa. Za održavanje rastaljenog metala na određenoj temperaturi koriste se plinski i električni grijači. klip i komora uvijek se izrađuju na način da ih se može lako i jednostavno zamijeniti novim dijelom u slučaju oštećenja. a obično je izrađena od željeznog lijeva. Kako su komora. dok se kod druge već rastaljeni metal ulijeva u lonac te se u njemu održava na određenoj temperaturi. kao što su legure cinka i magnezija. a izrađuje se od materijala koji su otporni na trošenje. dok se pomakom prema dolje taj rastaljeni metal mora ubrizgati kroz spojnu cijev i mlaznicu u kalupnu šupljinu. nitriranog legiranog čelika i alatnog čelika za rad na povišenim temperaturama. npr. 63 . Međusobni položaj komore i klipa mora biti takav da se pomakom klipa prema gore omogući punjenje komore rastaljenim metalom. Sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala sastoji se od hidraulički pokretanog tlačnog klipa te komore i spojne cijevi. sustava za ubrizgavanje. Tlačni lijev s toplom komorom. temperatura im je približno jednaka temperaturi rastaljenog metala. Mlaznica također mora biti grijana. Stoga se mogu lijevati samo legure koje imaju nisko talište i ne otapaju materijal s kojim su u dodiru. Kod jedne izvedbe peć ujedno i tali metal u loncu. a sam lonac u kojem se nalazi rastaljeni metal je keramički. Spojna cijev. Sustav za lijevanje s toplom komorom Sustav za tlačno lijevanje s toplom komorom sastoji se od peći s taljevinom. tlačni klip i spojna cijev uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. odljevci od cinkovih legura. Sustav za ubrizgavanje uronjen je u taljevinu. Aluminij i njegove legure otapaju čelične komponente sustava za ubrizgavanje i stoga se ne mogu lijevati ovi postupkom. Spojna cijev je oblika koji omogućuje nesmetan protok rastaljenom metalu koji je ubrizgan visokom brzinom. Spojna cijev je ugrijana na temperaturu koja onemogućuje skrućivanje rastaljenog metala u njoj.

2. j) Spojna cijev. f) Tlačna komora. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom se sljedeći: 1. d) Cilindar.Proces tlačnog lijevanja s toplom komorom prikazan je na slici 5. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. Komora je ispunjena rastaljenim metalom. k) Grijana mlaznica. Nakon što se odljevak izvadi iz kalupa slaže se na palete gdje se hladi na okolnu temperaturu. b) Pomična polovica kalupa. g) Sustav za ubrizgavanje. Kalup je zatvoren. PUNJENJE KALUPA Slika 5. 3. c) Nepomična polovica kalupa. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. a) Kalupna šupljina.11. e) Klip za tlačenje. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom. Tlak se u kalupnoj šupljini održava sve dok se odljevak ne skrutne. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi iz kalupa te se stavlja na radni stol. Nakon skrućivanja odljevka izvlači se metalna jezgra (ako je ima). Pomakom klipa prema dolje povećava se tlak u komori i rastaljeni se metal iz komore kroz spojnu cijev i grijanu mlaznicu ubrizgava u kalupnu šupljinu. a tlačni klip se nalazi u početnom položaju. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. i) Peć. Kalup se otvara. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale.11. Klip se vraća u početni položaj što omogućuje ponovno punjenje cilindra rastaljenim metalom. 64 . h) Lonac.

9. Često su izvedeni i s posebnih sustavom za hlađenje da bi se izbjeglo njihovo pregrijavanje. a ponekad se lijevaju i neke željezne legure.140 MPa. Za izradu komore i klipa koriste se alatni i nehrđajući čelici. komora i klip izloženi su rastaljenom metalu samo kratko vrijeme tijekom ulijevanja te se zbog takve izvedbe mogu lijevati i legure višeg tališta. i 5. slika 5. Broj lijevanja iznosi 50 do 150 odljevaka na sat. Razlikuju se strojevi s horizontalnom i vertikalnom komorom. Rastaljeni metal proizvodi se u peći za taljenje i prenosi loncem do peći za održavanje i regulaciju uljevne temperature taljevine. Slika 5. Dakle. Kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom peć s rastaljenim metalom nalazi se izvan stroja. Osnovni dijelovi sustava za tlačni lijev s hladnom komorom su komora. Lijeva se pod tlakom od 14 . kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom.12. za razliku od tlačnog lijevanja s toplom komorom gdje su komora i klip u stalnom dodiru s rastaljenim metalom uslijed čega se zagriju na istu temperaturu kao i on.2. osim što se zagriju prijelazom topline od rastaljenog metala tijekom ulijevanja.12.8. prvenstveno aluminija. klip i kalup.5. slika 5. od malih konektora do blokova motora i kućišta mjenjača. Stroj za tlačno lijevanje s hladnom komorom. magnezija i bakra. Tlačni lijev s hladnom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom se koristi za lijevanje legura koje imaju više temperature taljenja. Mogu se lijevati odljevci svih veličina.2. Odatle se rastaljeni metal ručno ili automatizirano pomoću ljevačke žlice ili češće pomoću automatiziranog dozatora ulijeva u komoru. U ljevaonicama je puno češća primjena strojeva s horizontalnom hladnom komorom. 65 . Komora i klip nisu posebno grijani tijekom procesa lijevanja.

2.14. Koraci pri tlačnom lijevanju s horizontalnom hladnom komorom su sljedeći: 1.: prva faza je popunjavanje komore i dovođenje rastaljenog metala do ulaza u kalup (spora faza . slika 5. Nakon ulijevanja rastaljenog metala klip tlači rastaljeni metal u kalupnu šupljinu.brzina klipa je mala i postepeno raste. Kretanje klipa nije ravnomjerno. Slika 5. nego se odvija u tri faze. traje nekoliko milisekundi) dok odljevak ne skrutne 66 . traje ~0.1-0.13. U tom trenutku kalup je zatvoren. a tlačni klip nalazi se u početnom položaju. traje ~2 s) druga faza je popunjavanje kalupne šupljine (brza faza – klip velikom brzinom ubrizgava rastaljeni metal u kalupnu šupljinu. U horizontalnu tlačnu komoru rastaljeni metal ulijeva se gravitacijski ljevačkom žlicom ili pomoću dozirnog uređaja.Proces tlačnog lijevanja s horizontalnom hladnom komorom prikazan je na slici 5. Koraci pri tlačnom lijevanju s hladnom komorom.13.2 s) treća faza je povišenje tlaka u već popunjenom kalupu (tlak se u kalupu poveća nekoliko puta.

14. koja se isto može robotizirati. prikazuje odljevak bloka motora s uljevnim sustavom i nakon naknadne obrade. Stanica za tlačni lijev s robotom koji vadi odljevke. Nakon skrućivanja odljevka dolazi do izvlačenja metalne jezgre. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale.16. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi se iz kalupa te ide na daljnju obradu. 3. Tlačno lijevanje obično se izvodi u automatiziranim stanicama za tlačni lijev. Krivulja kretanja klipa. Slika 5.15. Slijedi otvaranje kalupa.15. 67 . odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. slika 5. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. Slika 5.Slika 5. Klip se vraća su početni položaj. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja.

osim načina ubrizgavana rastaljenog metala. Dva su razloga tome. Obično se sastoji od dva dijela koji se montiraju na ploče stroja za tlačno lijevanje.3. nakon naknadne obrade. nakon završetka svakog ciklusa nova se količina rastaljenog metala mora dopremiti do komore (žlicom ili dozatorom) što zahtijeva dodatno vrijeme. Postavljanjem pokretnog dijela kalupa na pokretnu. 5.Odljevak sa uljevnim sustavom Slika 5. a time automatski i vrijeme jednog ciklusa lijevanja.17. Prvo. Svaki je sastavljen od većeg broja međusobno povezanih elemenata. U pokretnoj i nepokretnoj 68 . u peći se uvijek nalazi količina rastaljenog metala četiri puta veća nego što je potrebna za jednosatni neprekinuti rad. Za izradu kalupa koriste se materijali otporni na toplinu i trošenje. legure koje se lijevaju s toplom komorom imaju niže temperature tališta nego što imaju legure za lijevanje s hladnom komorom. Jedan je dio kalupa pokretan. Kalupi za tlačni lijev Kalupi za tlačni lijev s toplom komorom i tlačni lijev s hladnom komorom su u principu jednaki. Odnosno. Blok motora s uljevnim sustavom i spreman za ugradnju. Kalup je najčešće složene konstrukcije što omogućuje proizvodnju odljevaka kompleksnih oblika s visokim stupnjem točnosti dimenzija. Kod hladne komore. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. slika 5. Općenito su ciklusi lijevanja s toplom komori kraći. sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala radi tako da se završetkom prethodnog ciklusa cilindar već počinje puniti s rastaljenim metalom za sljedeće ubrizgavanje. a nepokretnog na nepokretnu ploču stroja osigurano je zatvaranje i otvaranje kalupa te izbacivanje odljevka. Drugo. najčešće visokolegirani alatni čelici za topli rad. a drugi je nepokretan.2.16. Osnovna razlika između tlačnog lijevanja s toplom i hladnom komorom. je u trajanju ciklusa lijevanja. što znači da će i vrijeme skrućivanja biti kraće.

Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina u pokretnom i nepokretnom dijelu kalupa. U masovnoj proizvodnji velikih i složenih odljevaka upotrebljavaju se kalupi od više dijelova. kontrole gotovog odljevka i skladištenje. Općenito. a)Posuda za ulje kamionskog motora i kalup za tlačni lijev (Alatnica Haerer). odvajanje uljevnog sustava. u jednom se kalupu može odliti nekoliko desetaka tisuća odljevaka. Ovisno o obliku odljevka.17. prikazan je tlocrt ljevaonice tlačnog lijeva. bez potrebe za promjenom cijelog kalupa. vađenja odljevka iz kalupa. Kalupi se razlikuju ovisno o veličini serije. premazivanja (prskanja) kalupa – za strojeve s hladnom komorom. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. Za pojedinačnu proizvodnju kalupi su jednostavne konstrukcije s jednom kalupnom šupljinom. ali s jednom kalupnom šupljinom. čime se bitno povećava produktivnost te kvaliteta odljevka. skidanje srha s linije dijeljenja. dok je druga polovica ravna ploča. Kompletan proces proizvodnje odljevaka danas je potpuno automatiziran i obavlja se pomoću robota. Osim lijevanja proizvodnja odljevaka tlačnim postupkom uključuje pomoćne operacije poput doziranja rastaljenog metala. Kalupi. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. a) b) Slika 5. Za lijevanje manjih odljevaka u serijskoj i masovnoj proizvodnji koriste se kalupi s više kalupnih šupljina u jednom kalupu ili je kalup izveden tako da se u jednoj kalupnoj šupljini na isti uljevni sustav poveže više odljevaka. Na slici 5.18. tako se u slučaju oštećenja jednog dijela kalupa on lako zamjenjuje novim dijelom. kalupna šupljina može biti u samo jednoj polovici kalupa. 69 . U kalupu se osim kalupne šupljine nalazi uljevni sustav te kanali za otplinjavanje i ventilaciju.polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine koje imaju oblik budućeg odljevka. Kalupi se najčešće izrađuju modularno. b) poklopac.

2.2.Slika 5. Ljevaonica tlačnog lijeva. U tablici 5.3. Prednosti • • • • • • • • visoka produktivnost odljevci glatke i čiste površine visoka točnost oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost mogućnost lijevanja tankostijenih odljevaka (0. Prednosti i nedostaci tlačnog lijeva.8 mm) zbog brzog hlađenja formira se struktura sa sitnim zrnom te visoke čvrstoće dugi radni vijek kalupa za lijevanje lako odvajanje uljevnog sustava Nedostaci • • • općenito ograničeno na metale nižeg tališta geometrija (oblik) odljevka mora omogućiti izbacivanje iz kalupne šupljine potrebna visoka ulaganja u opremu 70 .6 . Tablica 5. prikazane su prednosti i nedostaci tlačnog lijeva.18.

Ovim se postupkom lijevaju felge. Ovim se postupkom najčešće lijevaju legure aluminija i magnezija za automobilsku industriju te pneumatske i hidrauličke uređaje. Niskotlačni lijev. glave motora. Osnovni dijelovi stroja su elektrootporna ili indukcijska peć s loncem za taljenje metala koja se nalazi u hermetički zatvorenom kućištu (ili varijanta s peći za održavanje temperature). kućišta. Stanica za niskotlačni lijev i sustavom za izmjenu peći (Kurtz) i skrućena felga u kalupu prije vađenja (BBS). klipovi. cinka te željezni lijev. cijevi za dovod rastaljenog metala te kalupa koji se nalazi iznad peći za taljenje. Niskotlačni lijev Niskotlačni lijev. slika 5. Strojevi za niskotlačni lijev Za niskotlačni lijev koriste se poluautomatizirani ili potpuno automatizirani strojevi.20. slika 5. Niskotlačnim lijevom mogu se još lijevati legure bakra. Odljevci su dobrih mehaničkih svojstava i glatke površine. mase od 5 do 100 kg.3.5. je postupak kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva u kalup pod tlakom od približno jednog bara.19. 71 . Slika 5.19.20. hidrauličkog uređaja za vertikalno otvaranje i zatvaranje kalupa. KOKILA IZBACIVAČ GRIJAČ DOVODNA CIJEV INDUKCIJSKA ZAVOJNICA TALJEVINA LONAC Slika 5. blokovi motora. dijelovi automobilskih ovjesa..

osobito aluminija moraju prskati premazima da bi se spriječilo lijepljenje odljevka na stjenke kalupa. 5. vrlo je bitno postaviti uljevak tako da on posljednji skrućuje.Kalup se sastoji od pomičnog (gornjeg) i nepomičnog (donjeg) dijela koji su pričvršćeni na pomičnu. koji je najniža točka kalupne šupljine prema gore. Time je omogućeno održavanje kalupa punim te nadoknađivanje skupljanja metala iz dovodne cijevi. Kako nema pojila. hlađenjem vodom (zrakom) doprinosi se skraćenju trajanja ciklusa lijevanja. Od gornjeg se dijela kalupa odvaja pomoću izbacivača te se zatim ručno ili pomoću robota vadi iz kalupa. koje bi mogle zarobiti plinove iz atmosfere. Za izradu kalupa najčešće se koriste alatni čelici ili željezni lijev. Bitno je naglasiti da se kalupna šupljina puni od uljevka. oksidacije) na rastaljeni metal tijekom čitavog procesa lijevanja. Zatvaranje kalupa. Kretanje pomične ploče.5 bara koji uzrokuje podizanje rastaljenog metala kroz cijev za dovod i njegovo ulijevanje u zatvoreni kalup. 72 . otvori za izlaz zraka mogu se postaviti i na drugim mjestima u kalupu. 2. dok se pomicanjem prema gore omogućuje vađenje skrutnutog odljevka. Uz to. Tlak doseže svoju maksimalnu vrijednost od 1 bar i zadržava se sve dok odljevak potpuno ne skrutne. Zato je ovim postupkom moguće dobiti vrlo kvalitetne odljevke.: 1. Vađenje odljevka iz kalupa pomoću robota ili istresne platforme. Dovodna cijev se zbog istrošenosti mora mijenjati svakih nekoliko tjedana. Kalup je potpuno popunjen. Zbog takvog se načina punjenja u gornjem dijelu kalupne šupljine moraju obavezno nalaziti otvori za izlaz zraka. slika 5. Zbog toga nema nikakvog utjecaja atmosfere (npr. Otvaranje kalupa. Zbog takvog skrućivanja dobiva se sitnozrnata mikrostruktura te se postižu bolja mehanička svojstva odljevka. Kalup je napravljen tako da se odljevak nakon otvaranja kalupa zadrži u gornjem dijelu kalupa. Cijev za dovod rastaljenog metala uronjena je u lonac. U hermetički zatvoren lonac dovodi se plin pod tlakom od 0. Ti se kalupi redovito hlade vodom (češće) ili zrakom. Kalupi se prije lijevanja. Uljevni sustav za niskotlačni lijev sastoji se samo od uljevka.21. Prestankom djelovanja tlaka u kalupu i peći rastaljeni metal iz cijevi vraća se u lonac. te se tijekom takvog punjenja zrak iz kalupne šupljine potiskuje prema gore. odljevak se puni kroz samo jednu ulaznu točku koja je povezana sa cijevi za dovod rastaljenog metala. Ukoliko to zahtijeva geometrija odljevka. Često su takvi otvori povezani s izbacivačima. Zbog neposrednog kontakta uljevka i dovodne cijevi skupljanje metala nadoknađuje se rastaljenim metalom iz lonca. Postupak niskotlačnog lijevanja Koraci pri niskotlačnom lijevanju su sljedeći. a kako se kalup polagano popunjava odozdo ne nastaju turbulencije. 4. U samom kalupu izrađeni su kanali za hlađenje vodom pomoću kojih se osigurava brzo i usmjereno skrućivanje. a ujedno i pomičnog dijela kalupa je vertikalno.2 do 0. Pomicanjem prema dolje omogućuje se ulijevanje. 3. odnosno nepomičnu ploču stroja. Naime. Odvajanje odljevka pomoću izbacivača od pokretne polovice kalupa. Za izradu tih cijevi danas se koriste visokočvrsti vatrootporni materijali.

legura dobivanje odljevaka vrlo dobrih mehaničkih svojstava minimalna naknadna obrada odljevaka. Prednosti postupka niskotlačnog lijeva su: • • • • • znatno smanjeni gubici materijala i energije nisu potrebna pojila.i Mg.Slika 5. nema pojave turbulencija prilikom punjenja kalupne šupljine pa je ovaj postupak iznimno povoljan za lijevanje Al.21. 73 . a uljevni sustav je bitno manjih dimenzija. Koraci pri niskotlačnom lijevanju.22. slika 5.

visoka ekonomičnost.2 kg (iskoristivost taljevine 92%) (Kurtz). slika 5.4. tlak t napajanja može biti veći nego kod niskotlačnog lijevanja.23. Protutlačni lijev Protutlačni lijev je varijanta niskotlačnog lijeva sa određenim pretlakom u kalupu (4 do 5 bara). Isto tako mogu se koristiti i pješčani kalupi ili kalupi izrađeni od jezgrenih paketa. usmjereno skrućivanje. 5. koji mora biti niži od tlaka u peći. Niskotlačno lijevana aluminijska konzola u pješčanom kalupu (naprijed) sa stjenkama približno jednakim kao kod tlačnog lijeva (iza) i zato nekoliko grama teža. Smanjenje mase odljevka sa priljevcima od 21.23. Iz svega navedenog proizlaze glavne značajke postupka: • • • kontrolirano popunjavanje kalupa. Usporedba gravitacijskog kokilnog lijeva i niskotlačnog lijeva na primjeru kućišta kompresora. kako bi rastaljeni metal mogao popuniti kalup. Na taj način još je manja mogućnost nastanka turbulencija. 74 . a kvaliteta odljevaka još bolja.22. Osim metalnih. zbog niskih tlakova t punjenja rastaljenog metala mogu se koristiti i pješčane jezgre.Slika 5. Slika 5. ali su troškovi izrade veći. Dobiva se još manja poroznost i bolja mikrostruktura odljevka.3 kg (iskoristivost taljevine 54%) na 12. Za izradu šupljina u odljevku koriste se jezgre. Zbog tlaka u kalupu.

nehrđajući čelik. Centrifugalna sila iskorištava se za: utiskivanje rastaljenog metala met u kalupnu šupljinu za oblikovanje paraboloidne ili cilindrične slobodne površine rastaljenog metala.24. polimeri. Klasični postupak centrifugalnog lijevanja koristi se za izradu cilindričnih rotacijskih simetričnih šupljih dijelova. staklo. Ipak. kao i puni dijelovi. npr.5. kobalta i titana. najčešće se lijevaju legure bakra. te sivi lijev. Slika 5. lijev Osim metala centrifugalno se mogu ogu lijevati nemetali. Zbog toga oblik i kristalna struktura odljevka ovise o zajedničkom djelovanju tih sila. aluminija. nikla.5° prema horizontali. Centrifugalno se mogu lijevati gotovo svi metali – ugljični čelik. slika 5.24. klizni ležajevi. kositra. aluminija. Centrifugalni lijev Centrifugalni lijev patentiran je početkom 19. odnosno svaki materijal koji se može prevesti u tekuće ili kašasto stanje. Specifičnost odljevaka proizvedenih centrifugalnim lijevom je to što imaju jednaka svojstva u svim smjerovima. Na ovaj se način lijevaju vodovodne cijevi. na rastaljeni metal istovremeno djeluju sila teža i centrifugalna sila. Za vrijeme ulijevanja taljevine evine i skrućivanja odljevka. Os vrtnje kalupa može biti vertikalna. keramika. stoljeća. ovaj se postupak šire primjenjuje u praksi proizvodnje izvodnje odljevaka od 1920-tih 1920 godina. plinskih poroznosti i nemetalnih uključaka. legure aluminija. bakra. košuljice cilindara za motore s unutarnjim izgaranjem. kao i odljevci kod kojih je potrebna zbijena struktura. nodularni lijev. magnezija. cinka. U novije novije vrijeme tim se postupkom lijevaju složeniji odljevci s manjim asimetričnostima. legirani čelik. Centrifugalno lijevani lijevani odljevci. 75 . cijevi od nodularnog lijeva i košuljice cilindra kamionskih motora. horizontalna ili nagnuta pod kutom od 3 . bez usahlina. ozubljena kola. Međutim. Pri centrifugalnom se lijevanju rastaljeni metal ulijeva u metalni kalup koji rotira dok do ne završi skrućivanje taljevine.5. sivi lijev.

odakle se kasnije odstranjuju strojnom obradom skrućivanje odljevaka je od vanjske površine (koja je u dodiru s kalupom) prema sredini odljevka. dok vanjska ne mora biti cilindrična. - Uređaji za centrifugalni lijev Uređaj za centrifugalni lijev mora biti izveden tako da se pomoću njega može izvesti šest operacija vrlo precizno i s višestrukim ponavljanjem. 76 . zbog čega su odljevci bez pukotina. Značajke centrifugalnog lijeva: zbog djelovanja centrifugalne sile odljevci imaju sitnozrnatu mikrostrukturu. a) i c) horizontalna os rotacije.Postupak centrifugalnog lijevanja Centrifugalni se lijev često naziva tekućim otkivkom. slika 5. Zbog djelovanja centrifugalne sile nije potrebna jezgra za oblikovanje unutrašnjosti (šupljine) odljevka. zbog toga što se prilikom ulijevanja rastaljeni metal doslovno kuje zbog visokog tlaka uzrokovanog centrifugalnom silom. Odljevci će uvijek imati cilindričnu unutarnju površinu.26.25. slika 5. Tijekom centrifugalnog lijevanja metalni se kalup okreće oko svoje osi velikom brzinom (n= 500 .1600 min-1) potiskujući rastaljeni metal na stijenke. b) vertikalna os rotacije sa jezgrom. više su gustoće te su im poboljšana mehanička svojstva za vrijeme rotacije kalupa teže čestice putuju prema površini kalupa istiskujući lakše okside i nečistoće prema središnjoj osi. plinskih mjehura i poroznosti. Varijante centrifugalnog lijevanja s metalnim kalupom bez hlađenja. Slika 5. gdje poprima oblik kalupa i skrućuje.25.

o. uređaji za grijanje kalupa i premazivanje i dozatori modifikatora.o. Strojevi za centrifugalni lijev (Strojar d. Potpuna automatizacija uređaja neophodna je kako bi se još povećala produktivnost te kvaliteta centrifugalnog lijeva. Uz to.) Operacije su sljedeće: • • • • • • uređaj mora imati određeni broj okretaja mora omogućiti zagrijavanje kalupa i nanošenje premaza na kalup prije ulijevanja rastaljenog metala mora omogućiti sigurno punjenje rotirajućeg kalupa rastaljenim metalom unutar kalupa mora biti omogućeno pravilno skrućivanje i hlađenje kako bi se dobili kvalitetni odljevci bez grešaka mora biti omogućeno dodavanje modifikatora i rastaljenog metala (u slučajevima kad je to potrebno) mora biti omogućeno brzo vađenje skrutnutog.27. Većina uređaja za centrifugalni lijev je mehanizirana i automatizirana te su vrlo često povezani s računalom kako bi sve operacije i svi parametri u svakom ciklusu lijevanja bili isti. omogućen je stalni nadzor proizvodnje. Centrifugalni lijev.: valjci za rotaciju kalupa. Slika 5.26.27. uređaji za hlađenje kalupa. slika 5.Slika 5. Osnovni dijelovi uređaja za centrifugalno lijevanje su. lijevak za ulijevanje rastaljenog metala. ali još uvijek vrućeg odljevka iz kalupa bez da ga se deformira. kalup. 77 .

a stroj s kalupom kreće se uzdužno po tračnicama tako da se rastaljeni metal ulijeva u rotirajući kalup od jednog kraja do drugog. pomoću lonca. Do lijevka za ulijevanje rastaljeni se metal doprema iz peći. U drugoj je izvedbi stroj s kalupom nepomičan. Kod horizontalnih uređaja kalup se postavlja na postolje s valjcima kojega onda valjci podupiru i rotiraju određenom brzinom. Postoje dvije izvedbe lijevaka. Da bi se dobila homogena. Kalup se hladi samo za vrijeme kad se u njemu skrućuje odljevak. Valjci su preko prijenosnika pogonjeni hidrauličnim ili električnim motorom. radne površine kalupa se prije ulijevanja rastaljenog metala predgrijavaju i premazuju. kalup mora imati određen broj okretaja. Premazi su suspenzije mljevenog vatrostalnog materijala u vodi u koje se dodaju sredstva za bolje prianjanje rastaljenog metala na stijenke kalupa. dok se lijevak pomiče i tako puni kalup. Nakon što odljevak skrutne istiskivač istisne odljevak iz kalupa. najčešće se koristi jedan valjak postavljen ispod kalupa. Kalupi se premazuju i zbog zaštite radne površine kalupa od djelovanja rastaljenog metala. 78 . Za izradu kalupa najčešće se upotrebljavaju sivi lijev. on se mora hladiti vodom kako bi se održala odgovarajuća temperatura kalupa. Najčešće je hlađenje kalupa izvedeno tako da se oko kalupa stavlja plašt napunjen vodom koja cirkulira i tako ga hladi. glatka vanjska površina odljevka bez grešaka. a postolje s valjcima postavlja se uzduž kalupa kako bi ga poduprli. što je direktno povezano s dobivanjem određene mikrostrukture i određenih mehaničkih svojstava odljevka. bakar i grafit. što znači da se pomoću jednog kalupa može odlijati velik broj odljevaka.Valjci služe za rotaciju kalupa određenom brzinom. Prije ulijevanja rastaljenog metala u kalup. Najčešće su lijevci opremljeni termosenzorima i indukcijski su grijani. Vađenje odljevka iz kalupa najčešće je izvedeno automatskim istiskivačem (tlačnim klipom). Hlađenjem se kalupu također produžuje vijek trajanja. Kalupi za centrifugalno lijevanje su stalni. Temperatura predgrijavanja regulira brzinu hlađenja odljevka od površine kalupa prema unutrašnjosti. Kako se sa svakim ulijevanjem rastaljenog metala kalup zagrijava. čime se kalupu produljuje vijek trajanja. Za rotaciju vertikalnih uređaja. niskougljični čelik. U jednoj je izvedbi lijevak nepomičan. dakle hlađenje počinje kad se cijeli kalup napuni i traje sve dok odljevak nije spreman za vađenje iz kalupa. Premazi se najčešće nanose prskanjem.

Horizontalni centrifugalni lijev najviše se koristi za lijevanje jednostavnijih odljevaka kod kojih je duljina puno veća od promjera i za odljevke jednakog unutarnjeg promjera. Najčešće se lijevaju kratke cijevi te odljevci. ventili te ostali cilindrični i cjevasti odljevci jednostavnijeg oblika. košuljice cilindara. Vertikalni centrifugalni lijev koristi se za lijevanje odljevaka kod kojih je promjer veći od duljine ili odljevaka s konusom. 79 . To su cijevi i tuljci. Ovim se postupkom mogu lijevati i necilindrični i nesimetrični odljevci. bubnjevi kočnica.Postupak centrifugalnog lijeva može se podijeliti u četiri faze: 1. klipni prsteni. faza skrućivanja • skrućivanje odljevka je od vanjske površine prema unutarnjoj 4. valjkasti ležajevi te manji odljevci prstenastog oblika. faza ulijevanja rastaljenog metala • • • prije ulijevanja kalup mora imati određeni broj okretaja ulijevanje rastaljenog metala nakon što je čitav kalup ispunjen započinje hlađenje kalupa (radi održavanja određene temperature kalupa) 3. pripremna faza • zagrijavanje kalupa i premazivanje površine kalupa premazom 2. završna faza • nakon završetka skrućivanja odljevak se istiskuje iz kalupa Nakon vađenja odljevka započinje novi ciklus lijevanja.

TALIONIČKE PEĆI U ljevaoničkoj proizvodnji postoje razni načini dobivanja taljevine spremne za lijevanje. U prosjeku. Upravo zato procesi dobivanja taljevine moraju biti optimalno koordinirani s ostalim procesima u ljevaonici. Naime. 3. 6. Kupolke su vertikalne cilindrične peći opremljene sa žlijebom za izlijevanje pri dnu. Pri vrhu peći nalazi se otvor za 80 . 2. sam način dobivanja taljevine direktno utječe na kvalitetu dobivenog odljevka.1. U tim se pećima metal rastali i pregrije na određenu temperaturu iznad temperature tališta (likvidusa) na kojoj se održava sve do ulijevanja u kalupe. Peći se razlikuju po konstrukciji i načinu zagrijavanja. Glavne vrste peći su: 1. na procese dobivanje taljevine. Podjela peći prema izvoru energije.1. tj. kupolke (sa koksom ili bez koksa) plamene peći elektrolučne peći elektrootporne peći indukcijske peći. To su visokoučinkovite peći koje se najčešće koriste za serijsku proizvodnju. kao i mogućnost dobivanja potrebnih količina rastaljenog metala kroz duži vremenski period zahtijeva dobro prilagođenu jedinicu za taljenje i pripremu taljevine (peći posebno prilagođene za određenu leguru. S vanjske su strane obložene čeličnim limom. Slika 6. Podjela peći prema načinu zagrijavanja odnosno izvoru energije prikazana je na slici 6. veličina šarže.1. vrijeme ciklusa). 4. dok su s unutarnje obložene vatrostalnim materijalom. taljenja metala i pripreme taljevine za ulijevanje otpada trećina ukupnih troškova proizvodnje odljevaka. 5. Fleksibilnost pri dobivanju rastaljenog metala te njegovoj pripremi za ulijevanje.6. Kupolke Kupolke su peći koje se koriste samo za taljenje željeznih lijevova. U većini tih peći obavljaju se također operacije legiranja i rafinacije.

tako se slijeva na dno peći. metalnog uloška. Kupolka je prikazana na slici 6. Kupolna peć (kupolka). Na taj se način dobiva željezna legura s određenim postotkom ugljika. Koks je gorivo čijim se izgaranjem osigurava energija potrebna za proces taljenja. Taljenje u kupolki U pripremljenu kupolku najprije se ubacuje koks kojim se kupolka ispuni do određene visine iznad sapnica. U metalni uložak još se dodaju i legirni elementi npr.2. Kako se metalni uložak tali. jednakomjerno raspoređene po obodu prstena. Iznad dna peći nalaze se sapnice za dovod zraka.ubacivanje zasipa – metalnog uloška (sirovo željezo. pušta se zrak kroz sapnice radi osiguranja potrebne količine kisika za izgaranje. Na samom vrhu peći nalazi se otvor za izlaz plinova.2. Dodaci za formiranje troske Koks Metalni uložak Slika 6. vapnenca i dodataka. koksa i dodataka za formiranje troske (vapnenac). uljevni sustavi i pojila). kružni materijal tj. Moderne kupolke imaju specijalne filtere za pročišćavanje izlaznih plinova kupolke. Zrak za izgaranje koksa dovodi se u sapnice pomoću ventilatora i posebnog cjevovoda. Za ispravan rad peći važno je da su metalni uložak. nalazi se otvor za ispust troske. otpad od čeličnih limova. Zato se za ubacivanje tih materijala upotrebljavaju specijalne košare. ferosilicij i feromangan. Kad se peć napuni. Nakon što se koks pri dnu peći zapali i dobro zažari izmjenično se ulažu kroz otvor za ubacivanje zasipa određene količine koksa. na suprotnoj strani peći.a nabijeno je pijeskom tako da je u nivou otvora za ispust rastaljenog metala. Izgaranjem koksa nastaju vrući plinovi koji se dižu prema gore te zagrijavaju i tale metalni uložak. koks i vapnenac jednakomjerno raspoređeni po horizontalnom presjeku kupolke. Iznad tog otvora. Dno peći može se otvoriti. Na površini 81 . Rastaljeni metal skuplja se na dnu peći gdje je u kontaktu s užarenim koksom pa lako preuzima ugljik od njega.

Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Za taljenje većih količina aluminija u ljevaonicama se koriste plinske koritaste peći.3. Ove se peći obično zagrijavaju s jednim plamenikom.2 Plamene peći 6. slika 6. Plamene peći s loncem Plamene peći su peći u kojima se zasip ugrijava plamenicima izgaranjem plinovitog (zemni plin. Prikladna je za pripremu manjih količina taljevine.1. grafita) ili od čelika. budući da bi se direktnim plamenom uzrokovala oksidacija i veći 82 . propan) ili tekućeg goriva (loživo ulje).2. c) nagibni lonac. Regulacijom dovoda zraka regulira se proizvodna količina taljevine. 6. Upravljanje parametrima je jednostavnije nego kod kupolke. ako je potrebno. U ljevaonicama se koriste tri tipa plamenih peći. slika 6. Ove se peći obično zagrijavaju s više plamenika. Nedostatak je to što se nakon zasipavanja u peći vrlo malo može utjecati na kvalitetu taljevine. tako da vrući plinovi struje spiralno oko lonca prema gore.2. a)podizni lonac. U normalnom pogonu to može iznositi 75 tona željeznog lijeva na sat. kod kojih se kao gorivo koristi prirodni plin. Taljevina se dodatno može zaštiti od oksidacije prekrivanjem raznim solima. Zato. Taljevina nije u neposrednom kontaktu s gorivom i dimnim plinovima. kao što su legure bakra (bronca i mjed). Postoje i kupolne peći bez koksa.2. taljevina iz kupolne peći dalje se metalurški obrađuje u elektičnim pećima. Prijenos topline obavlja se od plamenika na svod i zidove peći. Plamene se peći uglavnom koriste za taljenje neželjeznih metala. Plamene peći s loncem. koji se zagriju na 1100 do 1200 °C. a zasip se stavlja na rešetku iznad plamenika. Lonac je izrađen od vatrootpornih materijala (silicij-karbida. koji bi u kontaktu njom uzrokovali oksidaciju i određenu apsorpciju vodika.: Slika 6. b) fiksni lonac.4.taljevine pliva troska koja se posebno odvaja od rastaljenog metala kroz otvor za ispust troske. Prijenos topline obavlja se od plamenika na lonac. 6. Plamenici nisu izravno usmjereni na metal. a oni zatim isijavanjem prenose toplinu na metal (temperatura lijevanja Al-legura iznosi približno 700 °C). Plinska peć s loncem je mali agregat u usporedbi sa kupolnom peći. cinka i aluminija.3.

koje se prvenstveno koriste za taljenje čelika. 6. Elektrootporne peći U elektrootpornim se pećima toplina potrebna za taljenje metalnog uloška dobiva provođenjem električne energije kroz različite materijale koji imaju veliki specifični otpor (žice. a gorivo i dimni plinovi s taljevinom uzrokuju oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. Peć leži na kružnom segmentu od masivne čelične konstrukcije pomoću kojeg se naginje.4. Nagibna plinska koritasta peć za taljnje aluminija (StrikoWestofen).4. Rastaljeni metal iz peći izlijeva se u ljevačke lonce. Kod elektrolučne peći taljenje metala obavlja se u cilindričnom loncu. trake. Danas su ove peći najčešće u primjeni kao peći za održavanje temperature taljevinama legura lakih metala. Kroz posebne otvore na poklopcu prolaze u unutrašnjost peći dvije 83 . Ti lonci služe za prenošenje taljevine do peći za održavanje temperature koja se nalazi uz stroj za lijevanje ili kalupnu liniju. a taljevina se može zaštiti od oksidacije raznim solima. 6. štapovi). Tako je omogućeno otvaranje i punjenje peći. slika 6. Slika 6.3. Prolaskom struje ti se materijali zagriju na visoku temperaturu te se toplina na metalni uložak prenosi zračenjem. Osnovna prednost elektrootpornih peći je to što se one mogu koristiti univerzalno te zahtijevanju minimalno održavanje.. Elektrolučne peći Elektrolučne peći su peći. U ovim pećima može lako doći do lokalnog pregrijavanja taljevine. Otvor za ispuštanje rastaljenog metala nalazi se na dnu peći. Lonac i poklopac peći izrađeni su od čeličnog lima. Peći mogu biti stabilne ili nagibne. a obloženi su vatrostalnim i izolirajućim materijalom. Poklopac se može okretati oko jedne vertikalne osovine koja se nalazi izvan lonca. konvekcijom ili kondukcijom.gubitak metala (odgor). Zbog svoje slabe efikasnosti.5. Pregrijavanje je moguće riješiti tako da se metal zagrijava indirektno (proces zagrijavanja plamenicima odvija se u posebnoj komori). elektrootporne se peći sve više izbacuju iz pogona te se zamjenjuju malim srednjefrekventnim indukcijskim pećima.

Zbog toga se elektrode spuste sve dok ne dotaknu metalni uložak preko kojeg se zatvori strujni krug. što uzrokuje brzo taljenje ostatka metalnog uloška.ili tri grafitne elektrode. te se one podižu.5. 6. Na jednoj strani lonca nalazi se otvor za ispust taljevine. 6. Razlikuju se dva tipa indukcijskih peći: • • kanalne indukcijske peći s loncem. ali je moguće konstruirati peći za visoke kapacitete Slika 6. Elektromagnetska sila istovremeno uzrokuje miješanje rastaljenog metala zbog kojeg je 84 . Elektrolučna peć. Indukcijske peći Indukcijske peći prvenstveno se koriste za taljenje čelika.5. Na mjestima kontakta s elektrodama metalni se uložak brzo rastali. a na suprotnoj su strani vratašca za kontrolu rada i ubacivanje dodataka u peć te otvor za ispust troske. Energija potrebna za taljenje metala dobiva se putem elektromagnetske indukcije. Struja prolazi kroz induktor i stvara promjenjivo magnetsko polje koje inducira struju u metalu koji se nalazi u loncu.1. Temperatura luka iznosi 3500 do 4000 °C. Peći imaju veliku potrošnju energije.5. Indukcijska peć s loncem Peć je prikazana na slici 6. Ubrzo zatim nastaje i električni luk između elektroda. Metalni zasip smješten je u loncu oko kojeg se nalazi vodom hlađena bakrena spirala koja je zapravo induktor. željeznih ljevova i aluminijskih legura (mogu se taliti svi metali).6. Princip rada Kroz grafitne elektrode dovodi se u peć struja velike jakosti. Djelovanjem te struje metal stvara električni otpor zbog kojeg se brzo zagrijava i tali. U početku rada s hladnom peći nije moguće zatvoriti strujni krug direktno između elektroda zbog visokog otpora hladnog zraka. Dubina elektroda u peći regulira se automatski. Izrađuju se u širokom rasponu veličina.

Industrijsko postrojenje. indukcijska peć s dva lonca (Otto Junker). a taljevina je visoke kvalitete.7. a može se zagrijavati već rastaljeni metal. Veličine lonca obično iznose od jedne do nekoliko tona čelika.7. Indukcijska peć. presjek i laboratorijska peć. te ponekad niskofrekventne. Lonac peći izrađuje se nabijanjem praškaste vatrostalne mase s unutarnje strane induktora. Kako metal nije u dodiru s grijačim tijelom.brzina taljenja metalnog uloška i legirnih elemenata velika.6. Na vrhu lonca je poklopac koji sprječava gubitke topline prema gore i žlijeb za izlijevanje taljevine. Obje su vrste indukcijskih peći vrlo ekonomične u usporedbi s ostalim vrstama peći za taljenje. U industriji se najčešće koriste srednjefrekventne indukcijske peći. Kod ovih je peći metalni uložak postavljen direktno u lonac te je moguće početi s procesom taljenja čak i kad je metalni uložak potpuno krut. Manji lonci kupuju se gotovi. Noseća konstrukcija peći izrađena je od čeličnih limova. što rezultira taljevinom visoke kvalitete i čistoće. čistoće i homogenosti. Slika 6. Taljevina se izlijeva hidrauličkim nagibanjem peći. 85 . Miješanje onemogućuje pregrijavanje taljevine i ujednačuje kemijski sastav. Ta masa ujedno predstavlja i izolaciju. moguće je dobro kontrolirati okolnu atmosferu. Slika 6. Idustrijsko postrojenje koje se sastoji od indukcijske peći s dva lonca prikazano je na slici 6.

Kanalna indukcijska peć. uvijek mora ostati malo taljevine. Transport taljevine i postupak ulijevanja može se vršiti ručno ili prijenosnim sredstvima (dizalicama. Kad se primarni navoj spoji s izvorom električne struje induciraju se u rastaljenom metalu u kanalu struje velike jakosti. Kanal s dnom peći čini zatvoreni krug unutar kojeg se nalazi primarni navoj s jezgrom od transformatorskog lima.2 ili ljevačkim žlicama za prenošenje i ulijevanje. U manjoj se mjeri upotrebljavaju za taljenje legura aluminija i obojenih metala. 86 . LJEVAČKI LONCI Talina se od peći do kalupa prenosi loncima. slika 7. Kanalna indukcijska peć Peć je prikazana na slici 6. Električna energija za taljenje u ovoj peći predaje se preko relativno male mase taljevine u kanalu.8. Zato se ove peći obično koriste za održavanje temperature taljevine i njeno legiranje (miješanje). Slika 6. nosivi dio ljevačkog lonca izrađuje se od čelika. Taljevina se u kanalu nikad ne smije skrutnuti.5.6.2. Ova cilindrična peć izrađena je od čeličnog lima i obložena je vatrostalnim materijalom iznutra. 7.1. tako da se ona mora pregrijati na relativno visoku temperaturu i što brže gibati kroz kanal da bi predala toplinu preostaloj taljevini u peći. Pri tome metal u kanalu ima karakteristike sekundarnog navoja transformatora. Može se koristiti i za ulijevanje na kalupnoj liniji. kao izolacija između taljevine i metalnog dijela lonca. viličarima) ovisno o stupnju mehanizacije i količini taline koja se prenosi. dok je unutra posebna vatrostalna masa za lonce. Zbog otpora metala razvija se toplina.8.3. i 7. Miješanjem taljevine zbog elektromagnetskih sila predaje se toplina i na taljevinu u koritu peći. Vanjski. slika 7. S dna peći vodi kanal također obložen vatrostalnim materijalom.

2.1. 87 . s kukom za dizalicu i mehanizmom za naginjanje (MIV).Slika 7. KOLO ZA NAGINJANJE Slika 7. Ljevački lonac za ručno prenošenje i ulijevanje (Dalekovod). Ljevačka žlica (Lipovica).3. Slika 7. Lonac za prenošenje većih masa taljevine.

Kad se sudare.1. da bi se dobila željena mikrostruktura. gdje se rast omogućava samo jednom zrnu. 88 . Postupci proizvodnje monokristala strogo su kontrolirani. oblik i položaj kristalnih zrna nastalih tijekom skrućivanja čini mikrostrukturu odljevka. Osim obrade taljevine kemijskim sredstvima. na promjenu mikrostrukture može se utjecati i regulacijom prijenosa topline sa skrućujućeg metala na materijal kalupa odnosno regulacijom brzine hlađenja taljevine u kalupu. Izuzetak je odljevak od monokristala. a time i željena mehanička svojstva odljevka. Izratci dobiveni na ovaj način imaju specijalna svojstva koja nije moguće postići kod skrućivanja polikristaliničnih metala (metala s velikim brojem zrna). Veličina.2. (b) i (c) rast kristala s napredovanjem skrućivanja. Prilikom skupljanja smanjuje se volumen metala. do dodatnih mikrostrukturalnih promjena dolazi pri hlađenju do sobne temperature.8. Sljedeće svojstvo metala koje ima glavni utjecaj na procesa lijevanja je skupljanje ili stezanje tijekom hlađenja taljevine. željeznog lijeva. Uočava se da prvo u taljevini nasumično nastaju klice iz kojih se onda razvijaju kristalna zrna. rastaljeni metal prelazi u krutu fazu tvorbom kristala. odnosno mijenja oblik zrna. Ta kristalna zrna postaju sve veća sve dok se ne sudare i jedna drugima ne onemoguće daljnji rast. Shematski prikaz skrućivanja metala: (a) nukleacija kristala u taljevini metala. a između njih se javljaju nepravilne granične površine koje se nazivaju granicama zrna. Na slici 8. npr. Tijekom skrućivanja. slika 8. (d) skrućivanje je završeno (vide se pojedine granice zrna) U praksi. Proces skrućivanja završen je kada nestane taljevine. prikazan je tijek skrućivanja. PROCES SKRUĆIVANJA Proces skrućivanja metala ima važnu ulogu u određivanju tehnologije lijevanja i definiranju svojstava gotovog odljevka. Kod nekih legura. a modifikacija na uvjete rasta pojedinačnih kristala. Slika 8. Odljevak se sastoji od mnoštva kristalnih zrna međusobno odvojenih granicama zrna. Cijepljenje utječe na uvjete nukleacije u taljevini.1. taljevina se prije ulijevanja obrađuje cijepljenjem i modifikacijom kojima se usitnjava mikrostruktura. skrućivanja i završnog hlađenja skrutnutog odljevka. različito orijentirana kristalna zrna (orijentacija ovisi o smjeru odvođenja topline i o kristalnoj strukturi metala) vežu se jedna na druge.

skrućivanja i hlađenja skrutnutog odljevka. već se direktno odražava na konačne dimenzije odljevka. tablica 8. prikazan je pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka za ulijevanje kroz pojilo. a ne u odljevku. Kod sivog i nodularnog lijeva može doći do povećanja volumena odljevka za vrijeme skrućivanja (ekspanzija grafita). Da bi pojilo ispunilo svoju funkciju mora zadnje skrutnuti. ovise o metalu ili leguri koja se lijeva. 89 . odnosno smanjenje volumena odljevka kompenzira se napajanjem. osmišljeno i izvedeno da uravnoteži razlike u volumenu koje se javljaju za vrijeme hlađenja i skrućivanja taljevine. što se može iskoristiti u smislu smanjenja ili eliminacije primjene pojila.Slika 8.3. Ako je pojilo za vrijeme skupljanja u tekućem stanju i prilikom skrućivanja je nadoknadilo smanjenje volumena.2. skupljanje tijekom skrućivanja. Skupljanje metala prilikom hlađenja taljevine. Iznos skupljanja u krutom stanju također ovisi o vrsti metala. Napajanje je osnovno gledište procesa lijevanja.. tako da se nakon skupljanja dobije zahtijevana veličina odljevka na sobnoj temperaturi.6 postaje pravilno i nepravilno smještanje pojila. tablica 8. Napajanje mora biti tako izvedeno da nadoknađuje svaku promjenu volumena u kalupu. što se postiže usmjerenim skrućivanjem. znači da je ispunilo svoju funkciju.4-8. Na slici 8. Dimenzije modela i odljevka moraju se povećati. slike 8. Kod oblikovanja pojila treba voditi računa da poroznost skupljanja (usahlina) bude u pojilu. Drugim riječima.2. Za konstrukciju modela i kalupa važan je iznos skupljanja u krutom stanju jer se on ne može kompenzirati taljevinom iz pojila. Razlike u volumenu. Za tehnologiju lijevanja i napajanja važan je iznos skupljanja u tekućem stanju i za vrijeme skrućivanja.1.

3. 90 .Slika 8. Pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka.

6.Slika 8. šuplina zbog skupljanja ostala je u pojilima. Slika 8. Smjer skrućivanja odljevka i nastajanje usahlina.4.5 5. Pravilano i nepravilno smještanje pojila. Slika 8. 91 . Ispravno spravno dimenzionirana pojila.

NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA 9. Skupljanje pri skrućivanju za različite lijevane metale. (Bronca) bakar-kositar-cink-leg.6 skupljanja do 2. Metalni lijev Željezni lijev sa lamelarnim grafitom sa kuglastim grafitom.5 Tablica 8. Tijekom istresanja odljevka iz kalupa dolazi do kidanja veziva.8 4. Nakon 92 .Tablica 8. Metalni lijev Ugljični čelik 1%-tni ugljični čelik Bijelo lijevano željezo Sivo lijevano željezo Nodularni lijev Bakar Cu-30Zn Cu-10Al Aluminij Al-4. Istresanje odljevka obavlja se na vibracijskim rešetkama.1.5 širenja 4.7 skupljanja do 4.1.9 4.(Crveni lijev) bakar-cink-leg.5 4 6. pneumatskim čekićem.5 – 3 4 4 – 5. vodenim mlazom ili u bubnjevima.3 3. odljevak se iz kalupa vadi istresanjem tako da se kalup razruši.2.5 širenja Varira od 2. Čišćenje odljevaka Kod postupaka lijevanja u jednokratne kalupe. (Mjed) Specijalna mjed (Cu-Zn-Mn(Fe-Al)) Višelegirana aluminijska bronca Cinkove ljevačke legure Bijela kovina (olovo-kositar) Iznos % Moguće odstupanje % 9. neodžareni sa kuglastim grafitom.6 6.) bakar-kositar-leg. Skupljanje u krutom stanju za različite metale. pri čemu kalupna mješavina gubi čvrstoću te se odljevak lako izvadi van.5 Varira od 1. odžareni Čelični lijev manganski tvrdi čelik Temper lijev bijeli (GJMW) crni (GJMB) Aluminijeve ljevačke legure Magnezijeve ljevačke legure Bakareni lijev (elektrolit.2 6.5Zn Al-12Si Magnezij Cink Volumno skupljanje pri skrućivanju % 2.

Metode ispitivanja i njihovi troškovi odraz su strogosti zahtjeva za kvalitetom. kaljenje. omogućuje pronalaženje loših odljevaka i njihovo izdvajanje prije isporuke naručitelju.1. slika 9. Toplinska obrada Toplinska obrada slijedi nakon završetka čišćenja odljevaka.1. obavlja se brušenjem brusilicama što je vrlo skupo jer se još i danas obavlja ručno. bez obzira na tip proizvodnje. Čišćenje odljevaka sačmarenjem. prije svega metalnih izraslina.1.1. precipitacijsko očvršćivanje) ili određene površine (površinsko kaljenje ili nitriranje). Žarenjem za smanjenje naprezanja uklanjaju se vlastita zaostala naprezanja nastala tijekom skrućivanja. Uklanjanje površinskih neravnina i grešaka. rezanjem brusilicama. popuštanje. takvi loši odljevci mogu se još uvijek „spasiti“ npr. Pravilno provedena kontrola kvalitete sprječava nastanak odljevaka s greškom (škarta) ili ako nije uspjela. Ona se provodi ukoliko je potrebno modificirati metalnu strukturu čitavog odljevka (žarenje. Osiguranje kvalitete Kontrola kvalitete bitna je kod svih koraka u proizvodnji odljevaka. U nekim slučajevima. bez promjene strukture metala. odnosno skupljanja.2. tablica 10. 10.što se odljevak izvadi iz kalupa. Slika 9. zavarivanjem ili toplinskom obradom. ostatak pijeska na površini odljevka uklanja se u rotirajućim bubnjevima ili mlazom abrazivnih čestica (pjeskarenje. od dobave sirovog materijala do konstrukcije odljevka. Površina odljevaka dobivenih lijevanjem u trajne kalupe ne čisti se na ovaj način jer je dovoljno visoke kvalitete. 93 . starenje. Uljevni sustav i pojila uklanjaju se toplinskim rezanjem. 9. Zaštita od korozije je zaseban aspekt osiguranja kvalitete odljevaka. pilama ili lomljenjem. Statistička analiza proizvodnih podataka i rezultati ispitivanja tvore temelj svakog procesa kontrole kvalitete. KONTROLA PROCESA LIJEVANJA 10. sačmarenje).

ispitivanje pod tlakom i dr. Struktura Metalografska ispitivanja Fizikalne metode Mehanička svojstva Ispitivanja na ispitnim uzorcima uzetim iz odljevka ili (statička i dinamička) lijevanje posebnih ispitnih uzoraka Nakon završetka svih faza izrade. provodi se kontrola mjerenjem. Kod odljevaka gdje se zahtjeva samo točnost osnovnog oblika. Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku točnost. provodi se vizualna kontrola. ispitivanje mikrostrukture. Kontrola kvalitete odljevaka. itd. Svojstva Ispitni odljevci Ispitivanja Klinasta proba Ispitivanje debljine stijenke Ispitivanje površinskih pukotina Ispitivanje mikrostrukture Ispitivanje tvrdoće Sastav Površina Kemijska analiza Vizualna kontrola (hrapavost. kontroliraju se karakteristike odljevaka koje utječu na njegovu upotrebljivost.Tablica 10. kao što su kemijski sastav.1. nepropusnost. Rockwell-u. Ovisno o namjeni odljevka. struktura. 94 . potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr. površinske greške) Kontrola pukotina pomoću: Mjerenja Gustoća uključci penetranata magnetnih čestica Dimenzija. analizu kemijskog sastava. dok je za ostala svojstva. mehanička ispitivanja. deformacija Težina Ultrazvučna ispitivanja Radiografska ispitivanja Tvrdoća File test (strojna obradivost) Mjerenje tvrdoće po Brinell-u. težine. mehanička svojstva. različiti su i zahtjevi kvalitete.

Tako greške možemo podijeliti prema postupku lijevanja ili izgledu pogreške. Razredi grešaka: A – Metalne izrasline B – Šupljine C – Prekinuti odljevak D – Površinski nedostaci E – Nepotpuni odljevak F – Netočnost mjera i oblika G – Uključci i heterogenosti. A112 – oznaka za žilice). Greške na odljevcima prema postupcima lijevanja dijele se na: • greške do kojih može doći kod bilo kojeg postupka lijevanja. Današnjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skrućivanja moguće je ostvariti znatne uštede. Podjela grešaka na odljevcima prema izgledu Prema izgledu. Veze između uzroka i posljedica te mogućnost međudjelovanja različitih uzroka nastanka škarta vrlo su složene. 95 .10. uzroka njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera.1. • greške karakteristične za pješčani lijev. greške se mogu klasificirati: • u 7 osnovnih razreda (oznaka velika slova A-G) • svaki razred je podijeljen u skupine • skupine pogrešaka podijeljene su u podskupine • unutar podskupina navedene su pojedinačne greške Oznaka pojedinačne pogreške sadrži slovo razreda. jer se greška otkriva na virtualnom modelu još u fazi tehnološke razrade. Postoji više klasifikacija vrsta grešaka. broj skupine. postupcima koji se provode i materijalima koji se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greške. Greške na odljevcima U tehnološkom procesu proizvodnje odljevaka. Zadatak ispitivanja pogrešaka sastoji se u što jasnijem definiranju vrste greške. a ista greška može biti prouzrokovana djelovanjem različitih uzroka ili njihovom kombinacijom.1. Jedan uzrok može izazvati više različitih grešaka. te ju je moguće (u većini slučaja) izbjeći pravilnim preoblikovanjem uljevnog sustava (ili modela). broj podskupine i broj pogreške (npr.

2. Karakteristične greške na odljevcima. tj. a nastaje zbog stezanja materijala prilikom skrućivanja i hlađenja te nedostatka rastaljenog metala koji bi kompenzirao razliku volumena u području koje posljednje skrućuje.2.Primjeri nekih karakterističnih grešaka dani su u tablici 10. uporaba egzotermnih pojila. koristiti leguru bolje livljivosti. • • • • 96 . Tablica 10. • • • povišenje temperature ulijevanja. sastoje se od oksida sulfida i drugih nemetalnih spojeva netopivih u rastaljenom metalu. oko jezgre). Vrsta greške i skica NEDOLIVENOST ODLJEVKA Opis Odljevak se skrutnuo prije nego li je rastaljeni metal u potpunosti ispunio kalupnu šupljinu. USAHLINA Usahlina se može pojaviti kao ulegnuće na površini odljevka ili unutar odljevka. osiguranje usmjerenog skrućivanja prema mjestu posljednjeg skrućivanja (pojilu). Mjere pomoći NESTALJENO PODRUČJE Rastaljeni metal je s više strana tekao u kalupu (npr. • • • smanjenje udjela elemenata sklonih oksidaciji skraćivanje trajanja skrućivanja uklanjanje troske prije ulijevanja. ali zbog preranog skrućivanja nije došlo do potpunog staljivanja metala. Mogu biti okruglasti ili u obliku strija. promjena oblika ili veličine ušća. proračunavanje pojila. NEMETALNI UKLJUČCI Uključci imaju sastav troske. postavljanje hladila.

• • • upotrebljavati čišće kalupne materijale. pa se materijal odljevka na kraju sastoji od mješavine metala i pijeska. 97 . Zaštita radnog mjesta i okoliša Iako su se sami odljevci. kao i svi ostali metalni proizvodi. tekući i kruti otpad nastao taljenjem i lijevanjem u kaluparnici (obrada. smanjiti udio čeličnog otpada u zasipu. POMAK • Tehnološka disciplina pri centriranju modela. Iskorišteni pijesak. buku. smanjiti udio vlage u pijesku. Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka može doći do bočnog pomaka dvaju dijelova modela. ispušne plinove. Kod metala visoke tecljivosti (malog viskoziteta). u proizvodnji odljevaka postoje neki materijali koji se trenutno još uvijek ne mogu reciklirati i oporabiti. premazivanje kalupa. PENETRACIJA RASTALJENOG METALA • • • • uporaba finijeg pijeska. 10. taloge. ljevaonice ne posvećuju posebnu pažnju. koji čini i do 75 % otpada u ljevaonici. recikliranjem i oporabom materijala te na kraju obrada otpadnih materijala prije njihovog odlaganja kako bi se uklonile sve štetne primjese. Unapređenje ljevaoničke proizvodnje danas se bazira na smanjenju udjela otpada optimizacijom proizvodnog procesa. kalupa ili pomaka jezgre uzrokujući tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreške na odljevku. uvijek mogli kompletno reciklirati kao lomljevina. Može doći do formiranja većih mjehura ili puno sitnih mjehurića. prvenstveno zbog povišenja cijene njegovog odlaganja. U okvirima zaštite okoliša. prvenstveno na prašinu.MJEHURAVOST Zbog visoke temperature ulijevanja metala dolazi do otpuštanja plinova iz kalupne mješavine koji ostaju zarobljeni ispod površine odljevka.2. može doći do penetracije rastaljenog metala u pijesak kalupa ili jezgre. postao je veliki trošak za ljevaonicu. otapala i premazi) i u čistionici. povećanje udjela veziva. priprema. sniženje temperature ulijevanja. kalupa i jezgri. regeneracija. na mjestima jakog zagrijavanja kalupa i slabe zbijenosti pijeska.

kao što je prikazano na slici 11.LIJEVOVI Legure za lijevanje zajedni nički je naziv za legirane metale od kojih se izrađuju odljevci. Sve legure za lijevanje podijeljene su u dvije osnovne skupine legura za lijevanje: željezne legure i neželjezne legure.1.1. danas je na raspolaganju velik broj legura ura koje se mogu lijevati. Zahvaljujući razvoju metalurgije.11. METALI ZA LIJEVANJE . 98 . a i odljevci imaju bolja svojstva. Lijevanju čistih metala rijetko kad se pristupa jer je legure puno lakše lijevati. a) b) Slika 11. Podjela metalnih legura za lijevanje na dva načina a) i b).

86 8.1.93 11. Temperature tališta i gustoće metala. ali i o količini ostalih elemenata koji se redovito javljaju kod ovih ljevačkih legura.4 19.1. Element Gustoća [kg/dm3] Mg Al Zn Sn Fe Ni Cu Pb Ag Hg W Pt Au 1.69 7.U tablici 11. Željezne ljevačke legure Željezne ljevačke legure su najrašireniji i najvažniji materijal suvremene tehnike. U svrhu poboljšanja određenih svojstava željeznim legurama dodaju se još neki legirni elementi.86 8.28 7.51 13. Osnovna podjela željeznih ljevačkih legura prikazana je na slici 11.34 10.2. Tablica 11. To su Si. Mn koji su uvijek prisutni kao pratioci te S i P kao nečistoće.34 Talište [°C] 650 658 420 232 1530 1455 1083 327 960 -38 3380 1773 1063 U industrijskoj proizvodnji još uvijek prevladava lijevanje željeznih legura iako se posljednjih godina sve više povećava i lijevanje neželjeznih legure.13 7. prije svega u automobilskoj industriji.1.1 21.34 19. dane su temperature tališta i gustoće nekih metala. 11. čija svojstva ovise prvenstveno o količini sadržanog ugljika. 99 .74 2. Tako je masa proizvedenih odljevaka od željeznih legura veća od mase odljevaka od svih ostalih ljevačkih legura zajedno. Željezne ljevačke legure su legure željeza i ugljika.

100 . Sa slike 11. Čelični lijev obuhvaća legure željeza koje imaju od 0. Podjela željeznih legura.Slika 11.2.2.03 do oko 2% ugljika. dok željezni lijev obuhvaća legure koje sadrže > 2% ugljika. vidljivo je da se s obzirom na sadržaj ugljika željezne legure dijele na čelični lijev te na željezni lijev.

1. zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava. čelični lijev za strojogradnju ili čelični lijev otporan na visoke temperature.3.3. 3 Nodularni lijev. metaloprerađivačkoj industriji (dijelovi preša. kočnički okviri. Slika 11. koja se još mogu dodatno poboljšati toplinskom obradom. Vrlo je važno napomenuti da se odljevci od čeličnog lijeva samo rijetko upotrebljavaju neposredno nakon lijevanja zbog grube Widmannstättenove feritno-perlitno mikrostrukture koja daje nisku žilavost i istezljivost. već se na konačne dimenzije dovode isključivo postupcima obrade odvajanjem česticama. Ovaj lijev ima važno značenje kod izrade velikih i složenih dijelova koji su mehanički opterećeni. Čelični lijev namijenjen je izradi dijelova konačnog oblika. to je povoljan konstrukcijski materijal koji ima vrlo čestu primjenu.03 do 2% ugljika koji je uvijek izlučen u obliku cementita. 5 Čelik (gnječena legura). 2 Temper lijev. Međutim. dijelova koji se više ne odrađuju nekim od postupaka plastične obrade. Visoka temperatura taljenja čeličnog lijeva. kemijsko-naftnoj industriji (tijela visokotlačnih ventila. tj.1. itd. 1 Sivi lijev. Osim ugljika. Da bi se dobila mikrostruktura struktura slična čeličnoj. npr. posebice u željezničkoj industriji (kotači. prikazana je usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. čine se dobivaju čelični ljevovi za posebnu upotrebu. dijelovi bušećih motki). valjaonički stanovi). Čelični lijev U čelični lijev spadaju metastabilno kristalizirane legure koje sadrže od 0. 4 Čelični lijev. rudarskoj (kućišta transportera).Na slici 11. vagonske spojke). ovi ljevovi mogu sadržavati i neke druge legirne elemente. 101 . kao i dugo vrijeme skrućivanja čine ovaj lijev manje prikladnom legurom. Usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. 11.

prikazana je razlika između odlijane i toplinski obrađene legure čeličnog lijeva. pri čemu se dolazi do usitnjenja lijevane mikrostrukture i izjednačavanja veličine zrna. pa je zbog toga i zbog zaostalih naprezanja odljevke potrebno odžariti. koje uzrokuje zaostala naprezanja. veliko skupljanje pri skrućivanju (do 5%) sa velikim nastankom poroznosti skupljanja (usahlina). veliko skupljanje u krutom stanju. između 1. NORMALIZACIJA LIJEVANO STANJE Widmannstättenova mikrostruktura ODŽARENO STANJE usitnjena ferlitno-perlitna mikrosturktura s ujednačenom veličinom zrna Slika 11.1. potrebna su tanka ušća i velika pojila. 102 . Željezni lijev U željezni lijev spadaju legure željeza s udjelom ugljika većim od 2%. visoka temperatura taljenja (viša nego za bilo koju drugu ljevačku leguru) ~1650°C relativno loša livljivost.2. To je idealan metal za oblikovanje lijevanjem zbog vrlo velike tecljivosti njegove taljevine te minimalnog volumenskog i unutarnjeg skupljanja. u lijevanom stanju struktura je dendritna i zato krhka. Na slici 11.4. slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno visoko pregrijavanje taljevine (radi toga minimalna debljina stjenke iznosi 5 mm). Pomoću ovog lijeva moguće je odliti najsloženije oblike i šupljine.4. 11. Razlika u mikrostrukturi između lijevanog i odžarenog stanja sivog lijeva Osnovna svojstva čeličnog lijeva su: • • • • • • • postupcima lijevanja moguće je dobiti složenu geometriju.ovaj se lijev najčešće podvrgava toplinskoj obradi normalizacije.5 i 3 %.

11. Sivi lijev Sivi lijev pripada skupini željeznih ljevova kod kojih je ugljik izlučen u obliku grafita. ovaj lijev sadrži i primjese (Si. žilavost. Jedna od glavnih odlika sivog lijeva je velika tlačna čvrstoća zbog čega se sivi lijev prvenstveno primjenjuje na mjestima jako opterećenima na tlak.5. obliku. Mehanička svojstva.5 i 4.Šest je osnovnih vrsta željeznog lijeva: • • • • • • sivi lijev bijeli (tvrdi) lijev nodularni (žilavi) lijev temper (kovkasti) lijev vermikularni lijev legirani lijev.5. Osim ugljika. odnosno djeluju kao zarezi u metalnoj osnovi. martenzit. veličini i raspodjeli grafita. otpornost na toplinske šokove (visoka toplinska vodljivost).5 %. obliku.1. kućišta). sivi lijev ima relativnu nisku vlačnu čvrstoću. istezanje i modul elastičnosti te povećanu osjetljivost na debljinu stjenke.1. prikazana je mikrostruktura sivog lijeva. Mn. te visoka tlačna čvrstoća i ekonomičnost. Tipična područja primjene sivog lijeva su: strojogradnja (postolja i dijelovi strojeva. perlitna ili feritno-perlitna (legiranjem i TO mogu se postići i druge temeljne strukture (austenit. veličini i raspodjeli grafita ovise i o debljini stjenke.2. izvanredna livljivost. Sadržaj ugljika kreće se između 2. bainit). visok stupanj prigušenja vibracija. P i S). b) nenagriženi uzorak Zbog grafitne listićave strukture. budući da grafitni listići prekidaju kontinuitet metalne osnove. a) pretražni mikroskop. Mikrostruktura sivog lijeva je dvojna i sastoji se od: ugljika koji je pretežno izlučen u obliku listićavog grafita sive boje (iako se C može izlučiti i u obliku cementita) te željezne osnove koja je feritna. Na slici 11. osim o količini. tvrdoću. Općenito. mehanička svojstva sivog lijeva uvelike ovise o količini. Mikrostruktura sivog lijeva. odljevci za peći i 103 . a) b) Slika 11. Pozitivne strane sivog lijeva su: dobra strojna obradivost.

valjci u metalnoj. U usporedbi s ostalim vrstama lijevova bijeli tvrdi lijev naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju. Ima do najviše 3% C i povećani sadržaj Mn. Bijeli lijev prvenstveno služi za izradu jednostavnijih dijelova izloženih trošenju koji nisu dinamički opterećeni. Ni. Mn. manja nego kod nodularnog i čeličnog lijeva. Osim povećanja otpornosti na abrazivno trošenje. stupovi rasvjete itd. W i Ti. čitav je ugljik vezan u obliku cementita (Fe3C). armature za vodovodne sustave. procesna industrija i energetika. 104 . V. Zbog povećane količine cementita bijeli lijev je izrazito tvrd (> 400 HV) i krhak. matrice za briketiranje ugljena. dok temeljnu strukturu čine perlit i ferit. pa se primjenjuje samo kad se traži velika otpornost na abrazijsko trošene i pritiske te visoka tvrdoća. industrija motornih vozila (cilindri. više se upotrebljava bijeli lijev legiran sa Cr. mlinova.) i još mnoga druga područja.1. dekorativni odljevci (ukrasni stupovi. 11. Mo. cigle i keramike.6. Osnovna tehnološka svojstva sivog lijeva su: • • • • • dobra livljivost .skupljanje u krutom stanju iznosi oko 1% mogu se lijevati odljevci svih masivnosti i složenosti proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih lijevova nisko talište (1150 do 1250 °C) s obzirom na približno eutektički sastav i uzak interval skrućivanja mala sklonost poroznosti skupljanja (usahlinama). kotači i papuče kočnica tračnih vozila. žigovi i alati za izvlačenje žice.2.štednjake. Bijeli (tvrdi) lijev U bijelom (tvrdom) lijevu. klipni prstenovi. legiranjem se mogu postići i određena svojstva žilavosti ovog inače krtog materijala. papirnoj ili pekarskoj industriji . valjaka za valjanje limova.. blokovi i glave motora. dijelovi drobilica za kamen. slika 11. hidrauličkih klipova. konstrukcije. Nelegirani bijeli lijev rijetko se koristi.2. kočioni diskovi. Ugljik se izlučuje samo u obliku cementita. kod drobilica. razni zupčanici.

Mikrostruktura temper lijeva Temper lijev dobiva se od bijelog lijeva tzv. Temper (kovkasti) lijev U temper lijev spadaju legure željeza i uglika te primjesa s pretežnim udjelom ugljika izlučenim u obliku grafitnih pahuljica (čvorića) koje su poznate kao temper –ugljik. Metalna osnova je perlitna i feritna. decementacijskim žarenjem – toplinskom obradom u kojoj se cementit potpuno raspada na željezo i ugljik i pri čemu se ugljik izlučuje u 105 .Slika 11.7.2. prikazana je mikrostruktura temper lijeva. Na slici 11. Razlika između bijelog i sivog lijeva 11. Slika 11.6.7.1.3.

blagi prijelazi) i sustavu napajanja. Bijeli lijev ima bolju livljivost pa se predmeti kompliciranijeg oblika izliju od tog lijeva. Na slici 11. c) nenagriženi uzorak c) Nodularni lijev ujedinjuje prednosti sivog i čeličnog lijeva. Nodularni (žilavi) lijev Nodularni lijev sastoji se od istih faza kao i sivi lijev.kompaktne nakupine – pahuljice koje su raspoređene u feritnoj ili perlitnoj osnovi. bolja obradljivost. ali se od sivog lijeva razlikuje po obliku grafitnih kristala. ima dobru žilavost i čvrstoću jednaku čeličnom lijevu. Zbog tog većeg volumenskog stezanja treba posebnu pažnju posvetiti pravilnoj konstrukciji odljevka (jednake debljine stjenki. tako da su mehanička svojstva odljevaka od temper lijeva vrlo slična svojstvima ugljičnog čelika ili svojstvima nodularnog lijeva. tj. 106 . a) b) Slika 11. Nakon decementacijskog žarenja dobivaju se prikladna uporabna svojstva – niža tvrdoća. polazna sirovina za dobivanje temper lijeva jesu odljevci bijelog tvrdog lijeva. poklopci kliznih ležaja.1.2. Temper lijev karakterizira niska temperatura taljenja te volumensko stezanje tijekom hlađenja i skrućivanja koje je veće nego kod sivog lijeva (1 – 2%).8.5.4. kao što je prikazano na slici 11.8. veća žilavost i kovkost. Dakle. a dobru livljivost kao i sivi lijev. košuljice cilindara motora i kompresora. Grafit se kod ovog lijeva izlučuje u obliku kuglica (nodula). 11. izduženje i žilavost od sivog lijeva s lisnatim grafitom. b) pretražni mikroskop. Odljevci od temper lijeva obično su manjih dimenzija (do cca 10 kg). Zbog povoljne kombinacije svojstava nodularni lijev zamijenio je u mnogim aplikacijama sivi. prikazana je mikrostruktura nodularnog lijeva. zupčanici. Mikrostruktura nodularnog lijeva. industrija poljoprivrednih strojeva i armature. a zatim ih se decementacijskim žarenjem pretvara u temper lijev. Kako kuglasti grafit relativno blago prekida metalnu masu to nodularni lijev ima znatno višu čvrstoću. čelični i temper lijev. Tipični primjeri primjene jesu: koljenaste i bregaste osovine motora. a). Tipična područja primjene: automobilska industrija.

U skupinu teških metala (gustoća > 4. dok su vlačna svojstva približna vrijednostima nodularnog lijeva 11. nikal. a) b) Slika 11. Osnovna značajka željeznog lijeva s vermikularnim grafitom je u tome što pruža povoljnu kombinaciju svojstava sivog lijeva i nodularnog lijeva. aluminij i titan. Osim ljevarsko-tehničkih prednosti. 107 . Na slici 11. kositar. prikazana je mikrostruktura vermikularnog lijeva. Mikrostruktura vermikularnog lijeva. olovo i njihove legure. tzv. b) nenagriženi uzorak Vermikularni lijev se pri lijevanju ponaša slično sivom lijevu. Zbog velikih teškoga pri lijevanju titan i njegove legure zasad nemaju primjenu u ljevarstvu.9. To su magnezij.5 kg/dm3. cink. strojna obradivost. Prigušuje vibracije slično kao i sivi lijev.5. crvićasti grafit.1.5 kg/dm3) koji se koriste u ljevarstvu spadaju bakar. U skupinu lakih spadaju metali i legure kojima je gustoća manja od 4. Zbog dodavanja Mg i elemenata rijetkih zemalja prilikom proizvodnje ugljik se izlučuje u obliku grafita koji je morfološka varijanta između lisnatog i kuglastog grafita.11. Toplinska vodljivost. Vermikularni lijev struktura je vrlo bliska nodularnom lijevu . Neželjezne legure za lijevanje Neželjezne legure obično se dijele na lake i teške. livljivost i prigušenje je kao kod sivog lijeva. željezni lijev s vermikularnim grafitom pokazao se posebno korisnim za lijevanje odljevaka koji su temperaturno opterećeni.2. a po svojstvima je bliže nodularnom lijevu. a) pretražni mikroskop. Veliko područje primjene je u proizvodnji cilindarskih glava za brodske dizel – motore.metalna osnova u lijevanom stanju je pretežno feritne ili feritno-perlitne strukture koja se dobiva bez naknadne toplinske obrade. Vrlo je dobra zamjena za dijelove koji su bili lijevani od temper lijeva.9.2.

10. katkada žilavosti ili livljivosti. Osnovna svojstva aluminija.2. rezljivosti.1. vrlo rijetko koristi zbog loše livljivosti i slabih mehaničkih svojstava. već se prvenstveno koriste legure aluminija. Aluminij se legira širokim rasponom elemenata.7 50…150 20…35 690 50…4 Legiranje ima za cilj prvenstveno poboljšanje mehaničkih svojstava. zatim krutosti. Podjela aluminijevih legura 108 . Osnovna svojstva aluminija prikazana su u tablici 11. Slika 11. Podjela aluminijevih legura prikazana je na slici 11.2. Aluminij i legure aluminija Čisti se Al. kao ljevačka sirovina.11. Tablica 11. ponajprije vlačne čvrstoće i tvrdoće. magnezij i bakar. od kojih su najvažniji silicij. Osnovna svojstva aluminija Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 660 2.10.2.

srednjom ili slabom udarnom otpornošću. dobro su otporne na višim temperaturama i dobro rezljive. Al-Si legure mogu se upotrebljavati kao čiste binarne legure koje imaju izvrsnu livljivost i otpornost prema koroziji. no zbog otežane livljivosti rijetko se koristi najčešće se koriste legure s 3 % i 5 % Mg.Al-Cu legure Al-Cu legure su toplinski očvrstive legure s osrednje visokom čvrstoćom. Međutim. S obzirom na udio silicija u Al-Si legurama. eutektičke legure (12-13 % Si) te nadeutektičke legure (15-24 % Si). Livljivost se još dodatno pogoršava s porastom sadržaja bakra. razlikujemo podeutektičke legure (< 12 % Si). no zbog slabijih mehaničkih svojstava. Al-Mg legure Glavna značajka ovih legura je dobra korozijska postojanost. Jako se dobro zavaruju te se često rabe za arhitektonske i dekorativne potrebe. prije svega male čvrstoće. bilo u lijevanom. osobito pri lijevanju u kokile. također i prema djelovanju morske vode te povećana čvrstoća. što je prikazano na slici 11. Radi osiguranja djelatnog usitnjenja zrna potrebno im je dodati magnezij i/ili titan.11. poliranom ili anodiziranom stanju.. Najbolju kombinaciju čvrstoće i žilavosti ima legura s 10 % Mg. Neke od njih otporne su i na udarce. ovim se legurama često dodaju i drugi legirni elementi (najčešće Mg. pa su to najrasprostranjenije legure u grupi lijevanih legura. 109 . te slabe strojne obradljivost. strojno obrađenom. Fe). Cu. Veliki nedostatak im je i sklonost tvorbi toplih pukotina pri skrućivanju. Ove legure imaju malu otpornost prema koroziji te su slabe livljivosti. silicij u Al-Si legurama poboljšava i otpornost prema nastajanju toplih pukotina te svojstva napajanja odljevka. Osim livljivosti. Al-Si legure Kod Al-Si legura silicij je osnovni element koji doprinosi dobroj livljivosti Al legura. u odnosu na ostale ljevačke legure aluminija imaju znatno slabiju livljivost te povećanu sklonost prema porozitetu. pa se mogu uporabiti za umjereno opterećene dijelove u pomorstvu. posebno one s 10 % i 13 % Si.

Magnezij ima slaba mehanička svojstva. Dobra svojstva aluminijevih legura su: zanemariva rastvorivost plinova (osim vodika). Podjela Al-Si legura. Legure aluminija zauzimaju sve značajnije mjesto u ljevačkoj proizvodnji zbog svojih dobrih tehnoloških i mehaničkih svojstava .5 i 8.2. Legiranjem mu se poboljšavaju mehanička svojstva i otpornost na koroziju. Osnovna svojstva čistog magnezija i njegovih legura dana su u tablici 11.proizvodnji odljevaka od aluminijevih legura prethodi jedino proizvodnja željeznih lijevova. 110 .3.2.Slika 11.5 %. vrlo dobra livljivost (mogućnost lijevanja dijelova s vrlo tankim detaljima). 11. Najveći nedostatak aluminijevih legura je volumno stezanje tijekom skrućivanja koje se kreće između 3.11. niske temperature taljenja (oko 660 °C). Osim toga. na višim temperaturama eksplozivno reagira s kisikom iz zraka. Magnezij i legure magnezija Čisti magnezij se ne lijeva u kalupe.

Osnovna svojstva bakra Osnovna svojstva bakra Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 1083 8.4. 111 . a posebno dobrom otpornošću na koroziju. Mn i Zr. Tablica 11. Zbog velikog afiniteta prema kisiku. Zn. kokile i pod tlakom.85 160…250 Glavni legirni elementi su: Al. Legure magnezija lijevaju se u pijesak.4.3.2. Osnovno svojstvo magnezijevih legura je njihova mala gustoća – zbog toga neke magnezijeve legure imaju bolju specifičnu čvrstoću od aluminijskih legura. Bakar i legure bakra Čisti bakar lijeva se samo kad se zahtijeva čim bolja električna ili toplinska provodljivost odljevka.5 2…12 Mg legura 650 1.96 200…360 40…130 125 2…45 Legiranjem bakra dobiju se legure s dobrim mehaničkim i drugim svojstvima. Čisti bakar ima lošu livljivost te veliku sklonost poroznosti.2 10…15 1.Tablica 11. Osnovna svojstva magnezija i njegovih legura Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Vrelište (° C) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Mg 650 1. 11. U tablici 11.74 do 100 1102 1. tale se i lijevaju u zaštitnoj atmosferi.3.8…1.0…1. dana su osnovna svojstva bakra.

12. Na slici 11.4.5. Cu i Zn. Podjela bakrenih legura. 11. osim za izradu anoda za zaštitu od korozije cijevnih vodovoda i brodova.5. Češće se koristi legiran sa Al.13 30…40 40…45 1. Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Zn 420 7. Cink i legure cinka Čisti se cink rijetko lijeva.3…0.2. Slika 11. osnovna svojstva cinka i njegovih legura.7 0. Mg.5…6.3 1…5 112 . Osnovna svojstva cinka i njegovih legura dana su u tablici 11. prikazane su osnovne legure bakra.Legure bakra namijenjene lijevanju razvrstavaju se u sljedeće skupine: • • • • bronce mjedi crveni lijev novo srebro. Tablica 11.5 Zn legura 420 6.12.8 200…350 70…100 1.

visoka livljivost.5. akumulatore i ležajeve. 113 . Osnovna svojstva kositra dana su u tablici 11.6.6.2. Olovo i legure olova Čisto se olovo upotrebljava u kemijskoj industriji. tiskarska slova.Osnovna svojstva cinkovih legura su: • • • • • • 11.2. dobra tecljivost omogućava jednostavno lijevanje ne smije se izlagati trajnom opterećenju zbog niske čvrstoće puzanja u posljednjim godinama raste upotreba tlačnih cilindričnih odljevaka najčešće se koristi za izradu dijelova za motorna vozila.6. Kositar i legure kositra Čisti kositar se ne koristi za lijevanje u kalupe. Osnovna svojstva olova. Osnovna svojstva olova Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 327 11. Tablica 11. Osnovna svojstva olova dana su u tablici 11. Upotrebljavaju se za konstrukcijske dijelove mjernih alata. 11.7.34 18 3 45…70 Legure olova odlikuju se dobrim plastičnim svojstvima.

2. 11. Osnovna svojstva kositra Osnovna svojstva kositra Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 232 7.90 114 .Tablica 11.8.7. Tablica 11. Nikl i legure nikla Čisti nikl se rijetko lijeva u kalupe jer naginje plinskoj poroznosti.8. i to legure Ni-Cu i Ni-Mo za dijelove plinskih turbini.7. Osnovna svojstva nikla Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 1455 8. plinskih i drugih mjerača i u radio-televizijskoj tehnici. Osnovna svojstva nikla.29 30 4 45 Legure kositra najčešće se lijevaju pod tlakom i to za izradu dijelova električnih. Puno se češće lijevaju legure nikla. Osnovna svojstva nikla dana su u tablici 11.

J. K.. Weinheim. Ketscher. 2. 9.12. 10. Giesserei Verlag. Unkić. Z.. PowerPoint-Präsentation. 11. I. K. FESB. 15. Wiley-VCH Verlag. II. Matthes.. 6. skripta NTF Ljubljana. Galić. Casting. Grundlagen der Giessereitechnik. Bast. ASM Handbook. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. 5. Slavonski Brod. J. LITERATURA 1. B. 4. Köhler. Posebni ljevački postupci. 2005. Budić. Lijevanje metala. 2008. Trbižan. 2005. Katavić. D. Herfurth. Dürr. A. Roller et al. Metalurški fakultet Sisak. Živković. Zbirka riješenih zadataka. M. Awiszus.. 3.. 8. Foundry technology. 12. M. Fachkunde für giessereitechnische Berufe. Proizvodnja metalnih odljevaka. 2001. SFSB. Carl Hanser Verlag München. Grundlagen der Fertigungstechnik. 2005. Düsseldorf. 115 . 2007. Hrvatsko udruženje za ljevarstvo. N. Osnove lijevanja metala. 2008. Bührig-Polaczek. Rijeka. Glavaš. 2009. ASM International. Livarstvo. Giessereitechnik kompakt. H. 2009. Vol. Ljevarstvo. 2009. Träger. I. dio. Split. . . Sisak.. R. 7. 2009. Europa-Lehrmitel Verlag. Zagreb. VDG. F. H. M.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful