Branko Bauer Ivana Mihalic

OSNOVE TEHNOLOGIJE LIJEVANJA
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAGREB
2012

1

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.2.1. 4.2.1.1. 4.2.1.2. 4.2.1.3. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.3. 4.3.4. 4.3.5. 4.3.6. 4.3.7. 5. 5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.2.1. 5.2.2. 5.2.3. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.3. UVOD Lijevanje ingota Kontinuirani lijev Lijevanje odljevaka Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA KONSTRUKCIJA ODLJEVKA, MODELA I JEZGRENIKA PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU Kalupni materijali, veziva, dodaci i premazi Postupci izrade jednokratnih kalupa Pješčani lijev - lijevanje u kalupnu mješavinu Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Postupak vodeno staklo-CO2 Postupak cement-pijesak Postupak zamrzivanja Vakuumsko kalupljnje Školjkasti lijev Precizni (točni) lijev Lijevanje u pune kalupe Postupci izrade jezgri No bake postupak izrade jezgri Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Hot Box postupak Warm Box postupak Školjkasti postupak (Croning) Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Kalupljenje pomoću jezgri PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev Premazivanje kalupa Temperatura kalupa Tlačni lijev Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom Kalupi za tlačni lijev Niskotlačni lijev Protutlačni lijev Centrifugalni lijev TALIONIČKE PEĆI Kupolke Plamene peći Plamene peći s loncem Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Elektrootporne peći
2

1 3 3 4 5 10 14 17 17 21 23 23 31 32 33 33 33 34 39 45 50 51 51 52 52 52 53 53 54 54 56 58 59 61 62 65 68 71 74 75 80 80 82 82 82 83

6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 7. 8. 9. 9.1. 9.2. 10. 10.1. 10.1.1. 11. 11.1. 11.1.1. 11.1.2. 11.1.2.1. 11.1.2.2. 11.1.2.3. 11.1.2.4. 11.1.2.5. 11.2. 11.2.1. 11.2.2. 11.2.3. 11.2.4. 11.2.5. 11.2.6. 11.2.7. 12.

Elektrolučne peći Indukcijske peći Indukcijska peć s loncem Kanalna indukcijska peć LJEVAČKI LONCI PROCES SKRUĆIVANJA NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA Čišćenje odljevaka Toplinska obrada Kontrola procesa lijevanja Osiguranje kvalitete Greške na odljevcima METALI ZA LIJEVANJE – LIJEVOVI Željezne ljevačke legure Čelični lijev Željezni lijev Sivi lijev Bijeli (tvrdi) lijev Temper (kovkasti) lijev Nodularni (žilavi) lijev Vermikularni lijev Neželjezne legure za lijevanje Aluminij i legure aluminija Magnezij i legure magnezija Bakar i legure bakra Cink i legure cinka Olovo i legure olova Kositar i legure kositra Nikal i legure nikla LITERATURA

83 84 84 86 86 88 92 92 93 93 93 95 98 99 101 102 103 104 105 106 107 107 108 110 111 112 113 113 114 115

3

1. UVOD Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta kojom se rastaljeni metal oblikuje ulijevanjem u kalup, u kojem skrućivanjem poprima oblik i dimenzije kalupne šupljine. Lijevanje se koristi više od 5000 godina za proizvodnju odljevaka definiranog geometrijskog oblika i svojstava. U tom razdoblju tehnologija se kontinuirano razvijala, tako da se danas mogu proizvesti visoko zahtjevne metalne komponente komplicirane geometrije pomoću najmodernijih mehaniziranih i automatiziranih uređaja, slika 1.1. Izrada dobrih odljevaka traži veliku vještinu jer proces nastajanja odljevka nije vidljiv, odnosno metal popunjava zatvoreni kalup. Za razvoj ljevačkih postupaka, potrebna su znanja iz područja kemije, nauke o metalima, fizike, mineralogije, strojarstva, elektrotehnike i metalurgije.

Slika 1.1. Odljevci za stražnji ovjes porschea (Porsche, Weissach). Kako se kod lijevanja geometrija izratka stvara iz početno tekućeg metala, koji skrućivanjem postaje odljevak odnosno kruto tijelo, lijevanje se ubraja u postupke praoblikovanja. Prema normi DIN 8580 praoblikovanje (lijevanje) predstavlja jedan od šest proizvodnih postupaka koji su prikazani u tablici 1.1. Tablica 1.1. Podjela proizvodnih postupaka prema DIN 8580.
Promjena Oblika Stvoriti povezanost Glavna grupa 1 Praoblikovanje (Stvaranje oblika) Zadržati povezanost Glavna grupa 2 Preoblikovanje Umanjiti Umnožiti povezanost povezanost Glavna grupa 3 Glavna grupa 4 Glavna grupa 5 Odvajanje Spajanje Prevlačenje (oslojavanje) Glavna grupa 6 Promjena svojstava izratka - prestrukturiranje Premještanjem Izlučivanjem Unošenjem čestica tvari

Svojstava materijala

Praoblikovanje je proizvodnja čvrstog tijela od bezobličnih tvari stvaranjem povezanosti čestica. Pritom nastaje početna struktura koja definira početna svojstva materijala. Bezoblične tvari su: plinovi, tekućine, prašci, vlakna, strugotine i granulati. Većina praoblikovanih dijelova proizvodi se iz tekućeg stanja. U tehnološkom procesu proizvodnje pojedinačnih dijelova, praoblikovanje (lijevanje) predstavlja početno stanje svih metalnih dijelova, slika 1.2.
1

Dobivanje sirovine

Dobivanje metala

Metalurgija Lijevanje ingota Kontinuirani lijev

Taljevina

Ljevačka industrija Lijevanje u kalup

Praoblikovanje Odvajanje PROIZVOD Odvajanje

Slika 1.2. Praoblikovanje (lijevanje) u tehnološkom procesu proizvodnje dijelova. S obzirom na glavne grupe proizvodnih postupaka dobiva se tijek procesa prikazan slikom 1.3. Pritom u biti razlikujemo dvije varijante procesa. Ovisno o načinu lijevanja taljevine, odnosno varijanti procesa slijede različiti postupci i operacije kojima se od praoblika dobiva gotov proizvod.

Glavna grupa

1. Varijanta procesa Lijevanje ingota ili kontinuirani lijev

2. Varijanta procesa Lijevanje u kalup

Praoblikovanje

Preoblikovanje

Valjanje Kovanje

Odvajanje

Obrada odvajanjem čestica

Obrada odvajanjem čestica

Promjena svojstava izratka

Toplinska obrada

Toplinska obrada

Prevlačenje

Nanošenje boje

Nanošenje boje

Gotov proizvod

Slika 1.3. Tijek proizvodnog procesa.

2

1.1. Lijevanje ingota Lijevanje ingota je e diskontinuirani proces. Stalni metalni kalupi (kokile) za ingote popunjavaju se tekućim metalom uljevanjem s gornje strane ili kroz uljevni sustav, sustav slika 1.4. Odvođenjem topline taljevina evina skrućuje i nastaju ingoti, koji predstavljaju poluproizvod namjenjen daljnjoj obradi proizvodnim postupcima glavnih grupa, npr. toplinsko rezanje, naknadno valjanje ili kovanje. Veličina ingota ovisi o kapacitetu primarnih valjaka za naknadno nadno valjanje. Može iznositi 4 do 30 t i više ako su predviđeni za kovanje. Ingot ostaje u kalupu dok ne završi skrućivanje.

Slika 1.4. Lijevanje ingota. 1.2. Kontinuirani lijev Razvijen zbog složene pripreme kokila za ingote, njihovih ograničenja u dimenzijama i visokog udjela materijala za kompenzaciju ko usahlina u pojilima. Rastaljeni metal uljeva se u otvorenu bakrenu kokilu hlađenu vodom, slika 1.5. Odvođenjem topline talina skrućuje od rubova prema sredini i pomicanjem prema dolje nastaje beskonačna metalna gredica ili traka, traka slika 1.6. Za ubrzanje hlađenja koristi se sekundarno hlađenje vodenim sprejom. Gredice se režu na određenu mjeru i nakon toga ako je površina dobre kvalitete prolaze kroz peć i odlaze na vruće valjanje i tako nastaje potpuno kontinuirani proces proizvodnje proizvoda od čelika. Mogu se lijevati i aluminijske i bakrene legure. Na ovaj način proizvodi se 80-90% 80 čelika u zapadnom svijetu. Prednosti u odnosu na ingote su: : smanjenje gubitaka metala na pojila, veća produktivnost, bolja prilagodba oblika za daljnje preoblikovanje (valjanje).

Slika 1.5. Kontinuirani lijev. 1 Bakrena kokila, 2 Hlađenje, 3 Gredica, 4 Startni blok

3

Na slikama 1.7. 4 Pojila.6. Za vrijeme lijevanja i skrućivanja metal djeluje na kalup mehanički. Ljevački kalup sa jezgrom i uljevnim sustavom 4 Slika 1. 5 Kalupnik Slika 1. Rastaljeni metal uljeva se pod djelovanjem gravitacije ili neke druge sile u kalupe.8. Odljevak sa uljevnim sustavom . Nakon skrućivanja tekućeg metala. prikazan je kalup od nemetalnih materijala i u njemu proizvedeni odljevak sa uljevnim sustavom potrebnim za punjenje kalupa i pojilima. 3 Uljevni sustav. dok kod metalnog kalupa otvaranje omogućuje vađenje odljevka. Kontinuirano lijevani poluproizvodi. što je dovelo do razvoja postupaka lijevanja s povećanom točnošću. 2 Jezgra. 1. Lijevanje odljevaka Koristi se za proizvodnju metalnih izradaka različitih oblika i debljina stijenki. toplinski i kemijski. Teži se lijevanju odljevaka čiji je oblik nakon lijevanja što sličniji željenom (definiran nacrtom). i 1.trake cijevi i profili Slika 1. Kalupi pritom mogu biti od nemetalnih materijala (pretežno kvarcni pijesak) ili od metala (pretežno željezne legure).7.3.8. 1 Kuka za dizalicu. u kojima je napravljena šupljina definiranog geometrijskog oblika. kalup od nemetalnih materijala se razruši i izvadi se odljevak.

10.9.9. blokovi motora. materijal nodularni lijev.9 Slika 1. Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima Lijevanje je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih načina oblikovanja proizvoda. Kopče mase 50 g i broj za kodiranje mase 0. slika 1. Kako skrućivanje traje relativno kratko. Visoka produktivnost i laka mogućnost izrade replika čine ga iznimno pogodnim za serijsku i masovnu proizvodnju. slika 1. Slika 1.6 t i postolja olja alatnih strojeva duljine 12. To je često puta i jednini postupak u pojedinačnoj proizvodnji kojim se mogu izraditi vrlo veliki i složeni dijelovi s unutarnjim unu šupljinama.08 g. npr. Postupkom lijevanja moguće je neke dijelovi di koji bi se inače radili iz više komada odliti u jednom.11. 1.8 m i mase 52.10.4. moguće je ostvariti visoku proizvodnost. Zbog velike proizvodnosti postupak je pogodan i za automatiziranu proizvodnju. slika 1.1.5 t. Blok velikog brodskog diesel motora od mase 92. lijev Lijevati se mogu i vrlo mali dijelovi od nekoliko grama. velika i masivna kućišta strojeva.. 5 .

olova. lijevo zavarena čelična konstrukcija od 12 djelova. slabija kvaliteta površine pov kod pješčanog lijeva. . c) vrata airbusa od Al-legure. i 1.a) b) c) Slika 1. b) držač alata.9. Proizvode se odljevci od jednog grama do 250 tona. Većina tehničkih sklopova nezamisliva je bez odljevaka.17. desno – lijevana konstrukcija od 2 odljevka. Smanjenje broja komponenti konstrukcije lijevanjem.16. 6 . bakrenih legura. kositra. Moderna kompjuterska tehnologija danas se koristi u cijelom procesu lijevanja.19.11. energetika slika 1. strojogradnja slika 1. posebno kod velikih automobila. 1. Još laganiji od aluminijskih (približno 30%) su magnezijski odljevci čiji udio također raste.9. U osobni automobil ugrađeno je više od 100 odljevaka.15. . S ciljem smanjenja mase automobila sve je više aluminijskih odljevaka.14. zrakoplovna i svemirska industrija. Najveći kupac je automobilska industrija sa 40% željeznog lijeva i 80% aluminijskog lijeva.1. u oblikovanju odljevaka i planiranju. magnezijskih legura. Ljevaonice mogu proizvoditi odljevke od različitih grupa materijala. aluminijskih legura. Odljevci su sve točnijih dimenzija i oblika približno jednakog gotovom proizvodu.12...17 . medicina. a) armatur rmatura za vodu od mjedi. Najvažniji partneri ljevačke industrije indust su: automobilska industrija. te u kontroli procesa i kvalitete odljevaka.18. ra.34 dijela vijčano spojenih. i elektonička industrija slika 1. i 1.jedan odljevak. lijevo . zlata i naravno od željeznog i čeličnog lijeva. Al lijevana u komadu umjesto o zakivanja. sa vrlo malom naknadnom obradom. i 1. Nedostaci su ograničenja u mehaničkim svojstvima (niža istezljivost). medici brodogradnja slika 1. pojava poroznosti u odljevcima. slika 1. desno . lijev za kućanstvo slika 1. građevinska industrija i strojevi... i 1. opasnosti u proizvodnji i utjecaj na okoliš. koji je približno 3 puta lakši od željeznog lijeva. tračnička vozila.13. umjetnički lijev slika 1. cinkovih legura.

zavarena konstrukcija odljevka od temper lijeva i čeličnog lima (Georg Fischer +GF+. aluminijska legura (Mahle AG). h) klip osobnog automobila. a) grupe odljevaka. b) blok motora V8 dizel motora. Primjeri odljevaka iz automobilske industrije. f) kućište mjenjačke kutije.a) b) c) d) e) f) g) h) i) Slika 1. aluminijska legura (Honsel AG). e) ispušna grana sa kućištem turbopunjača od austenitnog željeznog lijeva sa kuglastim grafitom. Singen) 7 . ovjes i dijelovi karoserije (Georg Fischer). g) Radilica osobnog automobila od nodularnog lijeva (Halberg Guss. d) glava i blok motora. Moenchengladbach).12. i) stražnji ovjes osobnog automobila. BMW 740d. aluminijska legura AlSiCu (3 puta laganija od željeznog lijeva). željezni lijev sa vermikularnim grafitom (Ljevaonica Fritz Winter. 5.2 kg (Ljevaonica Monforts. Saarbruecken). Stadtallendoorf). Audi. pogon. c) blok motora VW. aluminijska legura.

. Herborn) Slika 1. 8 . (Mecklenburger Metallguss.17. (FERRO-PREIS.5 m. . masa 95 t. Glavčine za vjetroelektrane od nodularnog lijeva EN GJS 400 400 18 LT. Zvono. Kućište pumpe od sivog lijeva (Herborner Pumpenfabrik J.15.13. Waren) Slika 1. masa 9 t (MAN B&W Augsburg).Hoffmann.H.14.16. Čakovec) Slika 1.Slika 1. Propeler broda od aluminijske bronce CuZn35Al1. Slika 1. Stator elektromotora od sivog lijeva. promjer 10.

9 . (MIV d.20. Pruem-Weinsheim) Weinsheim) i televizijske kamere. Slika 1. .Slika 1..d. kućište ventila.18. Tlačno lijevano ku k ćište laptopa (Andreas Stihl. Hidrant. fazonski komadi. izrađeno od odljevaka magnezijske legure koja je 30% laganija od legure aluminija.19. Lijev za kućanstvo. Varaždin). Slika 1.

Punjenje alata za lijevanje sa materijalom pogodnim za lijevanje. Kalupi za jednokratnu primjenu mogu se izrađivati pomoću trajnih i jednokratnih modela.3. 5.2. a ako je primarna tehnologija lijevanja. Slika 2. Proizvodni koraci postupka lijevanja. Postizanje stanja početnog materijala pogodnog za lijevanje. 3. Vađenje oblikovanog proizvoda iz alata za lijevanje. POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA Postupak lijevanja karakteriziraju slijedeći proizvodni koraci: 1. Prijelaz materijala u oblikovljivo stanje. 4. o postupcima lijevanja. Postupci lijevanja.2.. Priprema početnog bezobličnog materijala (od kojeg se kreće). 2. slika 2. ako je primarna izrada kalupa govorimo o postupcima kalupljenja. dijele se prema uljevnoj sili. lijevanje u kalupe za jednokratnu primjenu (izgubljeni kalupi) i lijevanje u kalupe za višekratnu primjenu (trajni ili stalni kalupi). Slijedeća podjela je s obzirom na vrstu kalupa. slika 2. na gravitacijsko lijevanje i lijevanje uz primjenu tlaka. Kod gravitacijskog lijeva kalup se popunjava pod djelovanjem zemljine sile teže. Brzina strujanja rastaljenog metala ovisi o visini lijevanja i o izvedbi uljevnog 10 . Prilikom proizvodnje odljevka dominirajuću ulogu može imati proces lijevanja. a može i izrada kalupa.1. Navedene proizvodne korake u ljevarstvu prikazuje slika 2.1. u alatu za lijevanje. U općenitoj terminologiji.

sustava (način popunjavanja kalupne šupljine i broj skretanja taljevine). Kod lijevanja uz primjenu tlaka. Slika 2. Podjela postupaka lijevanja prema uljevnoj sili. 11 .2. Podjela postupaka lijevanja prema vrsti kalupa. velike su brzine strujanja rastaljenog metala. Slika 2. ovisno o tlaku. pa tako i vrijeme ulijevanja odljevka definiranog oblika i volumena.3. te vrsti kalupa i modela. Pomoću izabranog presjeka ušća može se izračunati volumni protok. pa je vrijeme popunjavanja kalupa vrlo kratko.

ovisno o leguri koja se lijeva.000 Eura na više. jer je veća brzina hlađenja odljevka nego u pješčanom kalupu. tj. kako bi se i složeniji odljevci mogli izvaditi iz kalupa. Izbor stalnog ili jednokratnog kalupa vrlo je složen. obično sivog lijeva i posebnog čelika koji su prošli specifičnu toplinsku obradu. Budući da se kod korištenja jednokratnih kalupa mora prije ulijevanja za svaki odljevak izraditi novi kalup. Za njihovu izradu potrebni su skupi. ovisno o složenosti odljevka). na tzv. 12 . Zbog toga se odljevci legura višeg tališta lijevaju u jednokratne kalupe. Prednost trajnih kalupa je da se mogu ponovno koristiti od 1000 do 100. specijalizirani strojevi pa je ta izrada vrlo skupa (25.Kod lijevanja u jednokratne kalupe za izradu svakog pojedinog odljevka mora se svaki puta izraditi novi kalup. automatizaciju i robotizaciju. Metalni kalupi nazivaju se kokile i koriste se prvenstveno za lijevanje neželjeznih materijala. postupci lijevanja sa stalnim kalupima primjereni su za mehanizaciju. a primjereni su i za pojedinačnu i za serijsku i masovnu proizvodnju. nego se od istog tog materijala. pomoću eroziomata ili lijevanjem i naknadnom strojnom obradom. a ovisi o tehnološkim i ekonomskim kriterijima. Zbog bržeg hlađenja dobiva se finija struktura (sitnije zrno) i bolja mehanička svojstva odljevka. Ciklus izrade jednog odljevka je znatno kraći nego kod lijevanja u jednokratne kalupe. Približno 95% se može ponovno upotrebiti. mogu se lijevati svi metali. što je vrlo ekonomično. Potrebno je naglasiti da se materijal od kojeg se izrađuje jednokratni kalup ne odbacuje odmah nakon lijevanja. ponovno izrađuje kalup. Troškove izrade treba raspodijeliti na proizvedene odljevke i zato se ovi kalupi primjenjuju uglavnom u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. S obzirom na njihovu veliku proizvodnost. uz određene tehnološke zahvate.000 i više puta. U jednokratnim kalupima mogu se lijevati odljevci svih oblika i dimenzija. dok se kod lijevanja u stalne kalupe pomoću jednog kalupa oblikuje veliki broj odljevaka. Materijal za izradu jednokratnih kalupa naziva se kalupna mješavina. Sloboda u konstruiranju odljevaka je ograničena jer treba predvidjeti mogućnost vađenja odljevka iz kalupa. zbog svoje brojnosti ti se kalupi izrađuju u ljevaonici s posebno za tu svrhu izvedenom opremom. Šupljine u kokilama za budući odljevak izrađuju se strojnom obradom CNC glodanjem. kalup je jednokratno upotrebljiv. Najviše se odljevaka lijeva u jednokratne kalupe. a sastoji se od osnovnog materijala pijeska sa prikladnim vezivima i dodacima. kalupnim linijama. Stalni kalupi često se sastoje od više segmenata i imaju metalne jezgre s izvlakačima. od kojih su najznačajniji vrsta legure koja se lijeva i veličina serije. Kalup mora biti izrađen od materijala temperaturno višestruko otpornijeg nego što je legura koja se lijeva. Stalni se kalupi izrađuju od izdržljivih metalnih materijala otpornih na toplinu.

bronca) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. male serije Pješčani lijev Strojno kalupljenje Školjkasti lijev male i velike serije 1 – 150 kg srednje i velike serije Lijevanje u pune kalupe Precizni (točni) lijev < 1 kg do nekoliko tona pojedinačni dijelovi. 13 . ovisno o leguri srednje i velike serije Na slici 2. Cu. Udjeli pojedinih ljevačkih postupaka-SAD 2009 (po masenom udjelu odlivenog metala). Sn legure i legure za tlačni lijev na bazi Pb nekoliko grama do 60 kg.4. čelik. čelik. Al legure) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Zn legure. Cu.4. godine. ljevačke legure i mase odljevaka koje se danas primjenjuju prikazane su u tablici 2.1. male i velike serije srednje i velike serije 1 g do 100 kg Gravitacijski kokilni lijev Niskotlačni i protutlačni lijev Tlačni lijev Al. nodularni lijev. nodularni lijev. Zn. nodularni lijev) sivi lijev. nodularni lijev Al. Tablica 2. Područje primjene najčešćih postupaka lijevanja u jednokratne i trajne kalupe. Slika 2.Postupci lijevanja.1. Mg. prikazani su udjeli pojedinih ljevačkih postupaka u SAD-u 2009. Al legure sve ljevačke legure Masa odljevka sve do preko 100 t (ograničeno jedino kapacitetima taljenja i transporta) 1 kg do nekoliko tona Veličina serije pojedinačni dijelovi. Mg. male i velike serije pojedinačni dijelovi. Cu legure < 1 kg do 100 kg < 1 kg do 70 kg srednje i velike serije Al. Mg. Postupak lijevanja Pješčani lijev Ručno kalupljenje Ljevačka legura sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. sivi lijev. nodularni lijev.

kvaliteta površine. predvidjeti dodatke za naknadnu strojnu obradu funkcijskih površina i na tim mjestima povećati dimenzije modela (dodatak za obradu). 7. odrediti ravninu dijeljenja radi lakšeg kalupljenja modela. te jezgrene oslonce za fiksiranje položaja jezgre koja se kasnije umeće u kalup. smještaj slobodnih ih dijelova koji su potrebni zbog podrezivanja 4. plastike. 14 . Služi za dobivanje šupljine u kalupu. Slika 3. može izraditi od drveta. Navedene informacije potrebne su za oblikovanje modela i jezgrenika. 5. gipsa i metala. 6. Tehnički crtež odljevka mora sadržavati podatke o materijalu. KONSTRUKCIJA ODLJEVKA.1.3. Ako je potrebno prevla pr či se prevlakom otpornom na abraziju. obliku.1. kao što je npr. Crtež poklopca mjenjačke kutije. 3. MODELA I JEZGRENIKA Konstrukcija odljevka mora biti u skladu s prihvaćenim normama i podacima o vrsti materijala. predvidjeti skošenja na modelu za lakše razdvajanje modela od sabijene kalupne mješavine. izrada polovice modela. d a oblikuje se u jezgreniku od jezgrene mješavine. masi i druge specifikacije. rijalu. Prilikom izrade modela dela treba obratiti pažnju na slijedeće zahtjeve: 1. Model se kao i jezgrenik. Jezgra je neophodni dio kalupa. slika 3. Također može biti premazan za lakše vađenje iz kalupne mješavine. položaj i vrste jezgri. Jezgra ima oblik šupljine u odljevku koju je potrebno trebno dobiti. kada odljevak koji se lijeva sadrži šupljine. nanjeti premaz u boji za zaštitu modela od vlage. povećati dimenzije modela za iznos skupljanja u krutom stanju u ovisnosti o metalu koji se lijeva. Sam ne sadrži šupljine. 2.

m) linija dijeljenja između gornje i donje polovice kalupa. c) uljevna čaša. Moderna proizvodnja dimenzijski točnih odljevaka (eng. Slika 3. i) odljevak.2 2. Treba iskoristiti sve mogućnosti ti koje nudi proces lijevanja.Crtež modela prikazuje i njegov položaj u kalupu i način na koji je podjeljen na dvije polovice. slika 3. a) lonac. Uz izbor materijala i postupka lijevanja. j) jezgra. k) pojilo. Predviđanje procesa lijevanja numeričkom simulacijom postalo je neophodno. g) troskolovka. konstrukcija mora biti prilagođena procesu lijevanja tako da se zadovolje zahtjevi tehnologije izrade i zahtjevi fizikalnih i mehaničkih svojstava proizvoda. U isto vrijeme definira se uljevni sustav i ako je potrebno sustav napajanja (vidi poglavlje Skrućivanje). d) spust. Varijacije parametara lijevanja anja i rezultat njihovog djelovanja mogu se istraživati pomoću računala uz mogućnost 15 . Iz tog razloga ljevač treba biti uključen u razvoj konstrukcije odljevka. Kompjuterske simulacije kompleksnog ljevačkog procesa omogućavaju kvalitativno i kvantitativno lociranje nevidljivih područja problema. l) odzračnici.3. e) razdjelnik. b) mlaz taljevine. Stalno rastući zahtjevi čine upotrebu simulacijskih metoda neophodnim alatom za rješavanje zahtjevane ne kompleksnosti. net shape) zahtjeva usku suradnju konstruktora i ljevača s ciljem smanjenja troškova. Povezanost materijal-konstrukcija-postupak materijal postupak lijevanja koja definira kvalitetu i funkciju odljevka. KONSTRUKCIJA MATERIJAL POSTUPAK LIJEVANJA Slika 3. čistoće i dr. f) razvodnik. Uljevni sustav i sustav napajanja za cijev. dodatne obrade i mase. slika 3. Dodatni zahtjevi poput dimenzijske točnosti. h) ušće. jednu za donjak i drugu za gornjak.3.2. također su povezani s konstrukcijom odljevka.

slika 3. Optimizacija konstrukcije odljevka s uljevnim sustavom pomoću numeričke simulacije procesa lijevanja.4. Slika 3. Softver može koristiti CAD modele odljevka sa uljevnim sustavom izrađene u različitim programima i omogućuje direktnu komunikaciju ljevača i konstruktora. 16 .svrsishodne optimizacije.4.

1. fizikalno. visoka vatrootpornost 4. Slika 4. npr. kemijsko vezivanje). veziva i dodataka. točnost dimenzija. veziva. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU 4. Sastav kalupne mješavine treba prilagoditi postupku kalupljenja (npr. Ako je potrebno. te za vrijeme ulijevanja i skrućivanja) 3. Glavni zahtjevi koji se postavljaju na materijal za kalupljenje (kalupnu mješavinu) su: 1.4. Kalupni materijali.pijesak). jednostavna mogućnost regeneracije-ponovnog korištenja 17 . dodaci i premazi Jednokratni kalupi i jezgre sastoje se od osnovnog materijala (vatrootporni mineral . kvalitetu površine i mikrostrukturu koja definira mehanička svojstva. dobra razrušivost nakon lijevanja (kako bi se odljevak mogao skupljati bez pojave pukotina) 7. dovoljna čvrstoća (postojanost oblika i otpornost eroziji nakon oblikovanja. slika 4. metalu koji se lijeva (npr. temperatura ulijevanja) i namjeni (npr. jezgra – veća propusnost za plinove od kalupa). beznačajna nepoželjna reakcija s taljevinom 5. Sastav kalupne mješavine.1.1. Kalup i kalupni materijal imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu odljevka. dovoljna propusnost za plinove (omogućavanje izlaza vrućih plinova i zraka iz jezgre i kalupa) 6. dobra oblikovljivost 2. kalupi se dodatno mogu premazati posebnim premazima s ciljem poboljšanja kvalitete odljevka.

Green Sand). propusnost i čvrstoća.6 Al2O3 SiO2 6 2. recikliranje. Vrste i svojstva osnovnog materijala kalupa (pijeska).4 0. Tablica 4. otpornost na deformacije. Tablica 4.. cement.1. vodeno staklo i smola.5 4. mala toplinska istezljivost Najviša vatrootpornost. Jezgre se izrađuju od mješavina koje se sastoje od kvarcnog pijeska i posebnih veziva (smola.: kvarcni. Kvarc Kromit Cirkon Olivin Šamot Glavni sastavni dijelovi: Tvrdoća po Mohsu Gustoća g/cm3 Vatrootpornost (DIN 51063) °C Početak sinteriranja °C Linearno istezanje do 600 °C u % Dobivanje Posebnosti SiO2 (99%) 7 2. u pravilu se ne izrađuju od kalupnih mješavina sa vezivom glina-voda.5 ≥1750 iznad 1500 Mg2SiO4 (Fe2SiO4) 6. eng. kalupivost. kromitni. te gline i vode kao veziva (svježa kalupna mješavina. najmanje toplinsko istezanje Neprikladan za veziva od umjetnih smola Pretežno za tvrdi čelični lijev s manganom Primjena Univerzalan Pretežno za čelični lijev Rijetko Sitno zrno pijeska daje bolju kvalitetu površine odljevka. olivinski i šamotni. toplinska i dimenzijska stabilnost. tablica 4.Osnovni materijali su zrnate supstance odgovarajuće vatrootpornosti. Mogu se koristiti i druga veziva npr.6 ≥1700 1500.5 4. Nepravilan oblik zrna povećava čvrstoću kalupa.2 Stijene koje sadržre kvarc Kvarcna prašina >5µm FeCr2O4 (MgCr2O4) 5.1. Tražena svojstva materijala za kalupljenje mogu se ciljano postići upotrebom kalupne mješavine od kvarcnog pijeska (SiO2). Kao osnovni materijali za izradu jednokratnih kalupna najčešće se koristi kvarcni pijesak (SiO2). cijena. Kako su jezgre izložene većim opterećenjima..5 do 7 3. 18 .1600 1. dok krupnije zrno daje bolju propusnost za plinove koji nastaju pri ulijevanju. To su isprani. Veziva se dijele na anorganska i organska te prirodna i sintetska.3 ≥1700 >1400 0. cirkonski. Osnovni materijal čini najveći dio kalupne mješavine i njegov izbor ovisi o nekoliko zahtjeva. ali smanjuje propusnost.3 Gorenjem gline 0.6 ≥1700 1300 0. vodeno staklo ili ulje).5 ≥1800 ZrSiO4 7.2.2 Magmatske stijene Veće hlađenje odljevka. klasificirani prema zrnatosti i osušeni pijesci.

željezni oksid. a) b) Slika 4. ugljena prašina i ugljikohidrati. npr. koji isparavaju na visokoj temperaturi i simultano se rastavljaju (krekiraju). šećeri i glikol između mnogo ostalih. Neki dodaci proizvode sjajni ugljik. 19 . Dodaci kalupnim materijalima poboljšavaju njihova svojstva: tečljivost. b) premala količina tvoritelja sjajnog ugljika djeluje na izgaranje ugljika. a stijenka kalupa ostaje nezaštićena. sabitljivost. slika 4. grafit.2. a) dovoljna količina sjajnog ugljika obavija zrna u području metal kalupna mješavina.Tablica 4.2. Veziva za pijesak. U unutrašnjosti (nema kisika) dolazi do oblaganja zrna. Zrna pijeska obložena sjajnim ugljikom.2. odnosno spriječen je neposredni kontakt rastaljenog metala sa površinom zrna pijeska. djelovanje veziva. poboljšavaju svojstva razrušivosti kalupa. Zrna pijeska oblože se sa sjajnim ugljikom. i postaju otpornija na rastaljeni metal. Uobičajeni dodaci su: piljevina. sprječavaju greške zbog ekspanzije pijeska.

4. smanje penetraciju metala u pijesak. Premazi se nanose na površine kalupa i jezgri s zadatkom da: 1. Premazi popunjavaju pore i razdvajaju kalupnu mješavinu od rastaljenog metala. sa sustavom za vezivanje i drugim dodacima za poboljšanje svojstava primjene. smanje troškove čišćenja.Premazi za kalupe su disperzije sitno mljevenih minerala ili vatrostalnih materijala i/ili koksa u prahu u vodenoj ili organskoj otopini. poboljšaju kvalitetu površine odljevka. Slika 4.3. 2. olakšaju razdvajanje odljevka od kalupa. 3. 20 . slika 4.3.

postupak sa svježom kalupnom mješavinom ili postupak kalupljenja sa sabijanjem kalupne mješavine.4. Postupci izrade jednokratnih kalupa Postupci izrade jednokratnih kalupa i jezgri dijele se na postupke sa fizikalnim vezivanjem i postupke sa kemijskim vezivanjem zrna pijeska. sabijanjem oko modela. Do očvršćivanja kalupne odnosno jezgrene mješavine dolazi uslijed odgovarajuće kemijske reakcije veziva. relativno lako se dobivaju dobro povezani pješčani kalupi i jezgre. Kada se koriste kemijska veziva. Pregled postupaka izrade jednokratnih kalupa i jezgri. treba paziti na zaštitu okoliša. Slika 4. vakuumsko kalupljenje i kalupljenje zamrzivanjem svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja.2. Magnetsko kalupljenje. Svježa kalupna mješavina rijetko se koristi za izradu jezgri. Postupci sa kemijskim vezivanjem (organska i anorganska veziva) koriste se za izradu kalupa i jezgri. slika 4. 21 . Dobivaju se dobra svojstva odljevaka. a dimenzijska točnost je također dobra. naziva se još postupak sa glinenom mješavinom. Pomoću kemijskih veziva. gdje kalupna mješavina očvršćuje fizikalno.4. Postupak izrade kalupa sa fizikalnim vezivanjem kod kojeg se koristi vezivo glina-voda.4. Mogu se proizvesti vrlo tvrdi kalupi.

ne koriste se za izradu jezgri. već je dovoljno nasipavanje uz pritiskanje oko modela i poravnavanje. kalupe od gipsa i postupak cement-pijesak svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. warm box. „hladno“ samoočvrsnuti (No bake) ili „hladno“ očvrsnuti uz ubrzavanje očvršćivanja propuhivanjem plina koji djeluje kao katalizator (Cold box). postupak cement-pijesak.5. Slika 4. Razlika je samo u tome što kvarcni pijesak nije povezan sa glinom i vodom i očvrsnut sabijanjem. njem. te vodom i sredstvom za hlađenje. „hladni“ postupak smola-očvršćivač (No bake). Za izradu kalupa koriste se: postupak sa sabijanjem kalupne mješavine (vezivo glina-voda). Postupci od drugog do petog ne razlikuju se bitno s obzirom na tehnološki tijek. Pod nazivom pješčani lijev (eng. od prvog. shell . Za izradu jezgri koriste se: no bake. Anorgansko vezivo vodeno staklo (natrijev silikat) „hladno“ očvršćuje propuhivanjem plinom. a najzastupljeniji je Cold box postupak. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe prikazan je na slici 4. ugljičnim dioksidom (CO2 postupak). Precizni lijev koristi anorgansko vezivo s „vrućim“ očvršćivanjem. shell (Croning) i postupak vodeno staklo-CO2. postupak vodeno staklo-CO2. postupak zamrzivanja. a do očvršćivanja kalupne mješavine dolazi „hladnim“ samoočvršćivanjem. Postupci lijevanja u keramičke kalupe. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe. vakuumsko kalupljenje. vodenim staklom i ugljičnim dioksidom.Organska veziva (smole) koja se dodaju kvarcnom pijesku rade na kemijskoj osnovi i mogu „vruće“ očvrsnuti dovođenjem topline (hot box. a koristi se samo za izradu kalupa. Postupak se koristi za izradu jezgri i kalupa. Sand casting. koji za očvršćivanje kalupne mješavine ne zahtjevaju sabijanje. hot box.5.školjkasti lijev). cementom i vodom. precizni lijev. warm box. vrući postupak smola očvršćivač (školjkasti lijev) i postupak lijevanja u pune kalupe. cold box. 22 . Za izradu kalupa koriste se No bake postupak i školjkasti ljev. Za izradu jezgri koriste se svi navedeni postupci sa organskim vezivima. Sandguss) podrazumijevaju se prva tri postupka kalupljenja. već sa smolom i očvršćivačem.

23 .2. prikazan je put do gotovog odljevka.1. uz pretpostavku korištenja kalupne mješavine sa vezivom glina-voda. Na slici 4. Modelarnica Izrada modela i jezgrenika Skladište kalupnih materijala Skladištenje sastojaka kalupne mješavine Skladište materijala za lijevanje Skladištenje metalnih materijala Priprema mješavina Priprema kalupnih i jezgrenih mješavina Talionica Proizvodnja tekućeg metala Jezgrarnica Izrada jezgri Kaluparnica Izrada kalupa Uljevna stanica Ulijevanje u kalupe Stanica za hlađenje i istresanje Hlađenje odljevaka Istresanje kalupa Čistionica Uklanjanje jezgri i čišćenje odljevaka Toplinska obrada Toplinska obrada odljevaka Kontrola Kontrola kvalitete odljevaka Odjel za isporuku Pakiranje i isporuka odljevaka Slika 4.6.4. Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) Cijeli ciklus proizvodnje odljevaka u kalupima za jednokratnu primjenu sastoji se od niza glavnih i pomoćnih operacija. Pješčani lijev . Na slici 4. prikazani su pojedini odjeli sa operacijama koje se u njima izvode.1. Proizvodni odjeli sa proizvodnim koracima.2.1.6. koje se mogu odvijati paralelno ili jedna iza druge u različitim pogonima ljevaonice.lijevanje u kalupnu mješavinu 4.7.

a) b) c) d) e) f) Slika 4. a) konstrukcija. jezgre.Slika 4. d) ulaganje jezgri.7. k) čistionica. prikazani su pojedini odjeli ljevaonice. m) isporuka. f) čišćenje odljevaka. f) zatvaranje kalupa i stavljanje utega. h) talionica. e) izrada jezgre. donje polovice kalupa sa umetnutim jezgrama.8. o) priprema pijeska. i) izbijanje. 24 . b) modelarnica. Na slici 4. l) strojna obrada. Odjeli ljevaonice. g) ulijevanje.8. c) strojno kalupljenje. c) automatska kalupna linija. b) ručno kalupljenje. e) ulijevanje. Put do gotovog odljevka. a) model. d) priprema metalnog zasipa za taljenje. n) spremnik pijeska. modeli i jezgrenici od drva i plastike.

9. koja se dobiva djelomičnom regeneracijom već korištene mješavine. Glinenena komponenta je bentonit (montmorilonit). grafit. ugljena prašina) u pravilu se dodaju bentonitnim mješavinama s ciljem smanjenja adhezije pijeska na odljevak. veziva i dodataka.Priprema kalupne mješavine Kalupna mješavina proizvodi se intenzivnim miješanjem komponenti ili se nabavlja već pripremljena mješavina sa aditivima. Novi pijesak služi i za održavanje granulacije pijeska u sustavu. b) za mješvine sa glinom (Eirich. Kalupi se mogu raditi od modelne kalupne mješavine. bentonit (približno 7%) i dodatak koji tvori sjajni ugljik. Mješalice za izradu kalupne mješavine. a nanosi na površinu modela u sloju debljine 3 do 5 cm. Hardheim). Aalen).). Rutinska analitička kontrola kalupne mješavine (ispitivanje čvrstoće. uključujući ispitivanje uzoraka jezgri. treba koristiti samo za izradu jezgri i kritičnih dijelova kalupa. kalupi. Kod regenerirane mješavine zrna pjeska već su obložena sjajnim ugljikom. po mogućnosti prirodni natrijev bentonit ili bentonit aktiviran ionskom izmjenom sa natrijevim karbonatom. a) kanalna mješalica za mješavine sa smolom (Woehr. Novi pijesak koji se dodaje u sustav. koja se sastoji od već korištene regenerirane mješavine (stari pijesak) s dodacima novog pijeska i veziva. Kalupna mješavina sa vezivom glina-voda Prirodni pijesak (mješavina pijeska i gline koja se pojavljuje u prirodi) danas se rijetko koristi za izradu kalupa. koja se izrađuje od novog pijeska. Glavne komponente sintetske kalupne mješavine su pijesak (približno 90 %).9. propusnosti . Na slici 4. Iznos novog pijeska ne treba prelaziti količinu izgubljenu prilikom pripreme kalupne mješavine. Radi uštede. Na sloj modelne kalupne mješavine nanosi se punidbena kalupna mješavina. Udio škarta zbog grešaka pri kalupljenju može biti veći od udjela metalurških grešaka. Za izradu kalupa troši se velika količina pijeska. 25 . a) b) Slika 4. Dodaci koji sadrže ugljik (npr. a ako je moguće i jezgre uobičajeno se rade od jedinstvene kalupne mješavine. prikazana su dva tipa mješalica. jednako je važna kao i kontrola kvalitete rastaljenog metala. Mehanizirana ljevaonica zahtijeva 5 do 12 t kalupne mješavine po toni željeznog lijeva.. Uglavnom se koriste sintetske kalupne mješavine dobivene mješanjem individualnih komponenti.

od aktivnog i izgorjelog bentonita i karboniziranog tvoritelja sjajnog ugljika) i posebno o temperaturi mješavine. eng. Kroz uljevni sustav rastaljeni metal teče u kalupnu šupljinu. Tako između zrna nastaju mostovi od gline. Model služi za dobivanje šupljine u kalupu koja odgovara obliku odljevka. a jezgrenik se koristi za izradu jezgre. Nakon sabijanja donja polovica kalupa se okreće i na nju se pomoću vodilica stavlja gornji kalupnik (gornjak). slika 4. je prikazan tijek postupka izrade odljevka koji počinje izradom nacrta. Kvaliteta kalupne mješavine ovisi o količini prisutnih sitnih čestica (nastalih abrazijom pijeska. Također sadrži vodu (približno 3%) koja je neophodna da dođe do vezivanja (svježa kalupna mješavina. model se mora proširiti za jezgreni oslonac. jer sadržaj vode treba održavati na niskom. Pri ovom fizikalnom postupku. sprječavanja ljevačkih pogrešaka i optimiranja svojstava mješavine. kao posljedica veće gustoće pakiranja nastaju sile spajanja između zrna pijeska i glinenog veziva. ali precizno kontroliranom nivou. razvodnik i ušće) izvodi se sabijanje kalupne mješavine u gornjoj polovici kalupa. 26 . Za fiksiranje jezgre u kalupu. Ručno kalupljenje Sabijanje sipke kalupne mješavine. koji kalupu daju potrebnu čvrstoću. a rijeđe otvoreni kalupi. Za ručnu izradu kalupa koriste se zatvoreni. Jezgra se umeće u kalup i služi za dobivanje unutarnje šupljine u odljevku.poboljšanja površine odljevka.11. green sand). nasute preko modela u kalupnik je osnova za nastajanje i očvršćivanje kontura kalupne šupljine.10. Nakon postavljanja druge polovice modela i komponenti uljevnog sustava (uljevna čaša. Na slici 4. Najprije se izrađuju dvodjelni model i jezgrenik.10. spust. Kalupi očvršćuju sabijanjem. Slika 4. Pomoću jedne polovice modela prvo se sabija kalupna mješavina u donjem kalupniku (donjak). Obuka iz ručne izrade zatvorenih kalupa i vađenje odljevka proizvedenog u otvorenom kalupu.

Green). a jezgra se izbije iz odljevka. slika 4. Nakon hlađenja kalup se razruši. Pritom je na jednu modelnu ploču pričvršćena polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u donjoj polovici kalupa. Kalupi naknadno sušeni u pećima ili sušeni zrakom po površini imaju veću čvrstoću od svježih kalupa i koriste se za proizvodnju teških odljevaka. u kojima treba ostati manjak volumena metala odnosno poroznost. a na drugu modelnu ploču polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u gornjoj polovici kalupa. Čišćenjem se dobiva bolja kvaliteta površine.12. postalo je moguće polovice kalupa izrađivati odvojeno. Kalupi od šamota koriste se za teške. vlažni ili svježi kalup (eng. Nakon sabijanja kalupne mješavine u gornjaku. gornjak se podiže i izvade se polovice modela i dijelovi uljevnog sustava iz polovica kalupa. spustom. kako ne bi došlo do podizanja gornjaka uslijed metalostatskog tlaka rastaljenog metala. Rastaljeni metal se hladi i skrućuje u kalupu. razvodnikom i ušćima. Rastaljeni metal uljeva se u neosušeni. Tijek postupka izrade odljevka ručnim kalupljenjem. kako odljevak ne bi sadržavao usahline i poroznosti. Zbog raznolikosti serija odljevaka 27 . One ostavljaju u sabijenoj kalupnoj mješavini negativni otisak odljevka. Strojno kalupljenje Kalupi sa svježom kalupnom mješavinom očvršćavaju sabijanjem mješavine na različitim strojevima. U otiske jezgrenih oslonaca u donjaku umeće se jezgra. Stavlja se gornjak koji se pomoću kopče spaja sa donjakom. debelostijene čelične odljevke. Pored modela pričvršćen je i uljevni sustav sa čašom. posebno od čelika kada se ne koristi sjajni ugljik.11. Razvojem modelne ploče. Za kompenzacju smanjenja volumena odljevka prilikom skrućivanja i hlađenja dodaju se pojila..Slika 4.

koje treba proizvesti. b) moderna impulsna pneumatska kalupilica. navedenih slika 4.13.12. Slika 4. puhalice. razvijeni su različiti tipovi strojeva za kalupljenje: treskalice. e. Otkriće modelne ploče bilo je pretpostavka za razvoj strojeva za izradu kalupa.13. pritiskalice. kalupilice sa strujanjem zraka. Kalupilice. 28 . pritiskalice sa membranom. pritiskalice sa više pritisnih ploča. Osim puhalice i streljke koje se mogu koristiti i za izradu jezgri od kalupne mješavine sa smolom. a) b) Slika 4. Crno su označeni jezgreni oslonci na modelu (MIV Varaždin). U ovisnosti o načinu sabijanja kalupne mješavine. razvijene su segmentne modelne ploče sa izmjenjivim segmentima modela odljevaka ili uljevnog sustava. Segmentna modelna ploča i jednodjelna ploča za gornjak i donjak. kalupilice sa zračnim impulsom. Glavne operacije koje stroj oj za kalupljenje (kalupilica) mora moći izvesti su: sabijanje kalupne mješavine i razdvajanje polovice kalupa od modelne ploče. a) sa pritisnom pločom. streljke. ostali navedeni tipovi strojeva za kalupljenje koriste se uglavnom za sabijanje kalupne mješavine s glinom i tako prvenstveno služe za izradu kalupa. pjeskomet i kalupilice izvedene kao kombinacija navedenih. .

a pojedini dijelovi linije na slici 4.Na slici 4. 29 . prikazan je tlocrt automatske kalupne linije.15. Strojno kalupljenje na automatskoj i ručnoj kalupnoj liniji (MIV.14. Slika 4. Na slici 4. Slika 4.16. Varaždin). prikazano je strojno kalupljenje na ručnoj i automatskoj kalupnoj liniji. Automatska kalupna linija.15.14.

Slika 4. Dijelovi automatske kalupne linije.17.17. Slika 4. prikazuje presjek kroz ljevaonicu pješčanog lijeva sa svježom kalupnom mješavinom. Kompletna ljevaonica uključujući pripremu pijeska.16. (MIV. 30 . Varaždin). Slika 4.

Slika 4.2. tekućeg očvšćivača i katalizatora. Prikladna je za izradu kalupa i velikih jezgri.19. Katalizatori koji ubrzavaju očvršćivanje su fosforna ili sumporna kiselina. Treba razlikovati vrijeme koje je na raspolaganju za rad sa kalupnom mješavinom i optimalno vrijeme koje treba proteći prije razdvajanja očvrsnute mješavine od modela ili jezgrenika. Na slici 4. Veliki kalup i jezgra sa furanskim vezivom. Dodavanje sumporne kiseline povećava brzinu očvršćivanja. prikazana je kalupna linija za No bake postupak. Meuselwitz). Slika 4. a kod regeneriranog pijeska sulfonska kiselina. a na slici 4. Kalupna linija za no bake postupak pješčanog lijeva. Moguća je kombinacija fenolnih i furanskih smola. ručno kalupljenje. Veziva furanske smole su kondenzati furfurilnog alkohola i formaldehida (urea modificiranog). No bake.18. Fenolne smole očvršćuju pomoću sulfonske kiseline. Vezivni sustav s uretanom sastoji se od izocijanata koji očvršćuje dodatkom poliola na fenolnoj bazi u prisustvu osnovnog katalizatora. ručno klaupljenje velikih odljevaka.2.19. sintetske smole. No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska.1. 31 .4. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme u kojem se mora izvršiti kalupljenje ili punjenje jezgrenika. (Meuselwitz Guss.18.

Ručno kalupljenje velikih odljevaka CO2 postupkom. Postupak vodeno staklo-CO2 Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i anorganskog veziva. Nedostaci postupka su slaba razrušljivost kalupa i komplicirana regeneracija starog pijeska. Iz tog razloga često se ovaj postupak izrade kalupa ili jezgri naziva CO2 postupak.3. mješavina očvršćuje propuhivanjem plinom. Postupak je postao značajan za izradu jezgri.1.4. zbog brzog ciklusa izrade (10-25 s) i ekološke prihvatljivosti. Slika 4. i 4. Slika 4. te dodaci koji poboljšavaju razrušljivost.20.20. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. vodenog stakla (natrijev silikat). U mješavinu se mogu dodati dodaci koji smanjuju upijanje vlage prilikom skladištenja kalupa i jezgri. Varaždin) 32 . CO2 postupak izrade pojedinačnih kalupa i jezgri. slika 4.21.2. a priprema se u mješalici ili ručno. ugljičnim dioksidom (CO2).21. (MIV.

Isključuje se potlak na modelnoj ploči. Ovaj postupak je ograničen na velike kalupe jednostavnog oblika. 4.2.2. Postupak zamrzivanja Za očvršćivanje kalupa koristi se transformacija vode u led. Zbog prašenja nije pogodan za izradu jezgri. Osnovni materijal je kvarcni pijesak. Nakon toga navlači se preko modelne ploče. Postupak ne zahtijeva kemijska veziva. 33 .05 do 0. Donja i gornja polovica kalupa izrađuju se na jednak način i odmah nakon zatvaranja može se izvršiti ulijevanje. Vakuumsko kalupljnje Kod ovog postupka. Potlak utječe na nastanak sile trenja između zrnaca pijeska. slika 4. Kalupnik se ispunjava suhim pijeskom bez veziva. Potlak u kalupnicima održava se do kraja skrućivanja.22. a vezivo voda. Kalupnik sa cjevovodom za odsisavanje stavlja se na folijom prekrivenu modelnu ploču. Nakon hlađenja odljevka vakuum se isključuje. Može se koristiti i za izradu jezgri. pa se iz ekoloških razloga sve više koristi.5 bar) očvršćuje. Kvarcni pijesak može se ponovno upotrijebiti. Plastična folija debljine 0. Mali potlak 0..3.2. zagrijava se nekoliko sekundi da postane deformabilna. Postupak cement-pijesak Cement se koristi kao vezivo u kombinaciji sa ubrzivačima očvršćivanja.5 bara. kako bi se omogućilo lagano vađenje modela. očvršćivanje kalupne mješavine odvija se stvaranjem potlaka.1 mm. 4.2. dovoljan je za tijesno nalijeganje termoplastične folije na konturu modela. a gornja strana pijeska i kalupnik se prekriju drugom folijom.4. U tu svrhu kontura modela prekrije se folijom. na koju se zatim nasipa pijesak bez veziva. formira se uljevna čaša i skida višak pijeska.4. Sve se prekrije gornjom folijom i stvaranjem potlaka (0. pa tako i pojavu očvršćivanja.

1 Model. Slika 4. a prvu veću primjenu u ljevaonicama industrijski industrijs razvijenih zemalja ima tijekom 1960-tih tih i 1970-tih. vrlo je česta primjena školjkastog lijeva za izradu jezgri. 4. 2 Modelna ploča. 3 Naprava za vakuumiranje. 8 Zračni kanal. 4 Grijača spirala. Tijek postupka izrade kalupa vakuumskim kalupljenjem. Također. Shell molding. Postupak se prvi put pojavljuje 1944.2. 5 Folija. Još se naziva i Croning postupak prema pronalazaču ovog postupka. Maskenformverfahren ili Croning) predstavlja najraniji automatizirani i brzi postupak izrade kalupa i jezgri. njem. 34 . godine u Njemačkoj. više od 60 % ljevaonica koristi ovaj postupak postupak za izradu jezgri.5. Danas se školjkastim lijevom proizvodi širok asortiman odljevaka za sve industrijske grane. 1970 tih. Školjkasti lijev Školjkasti oljkasti lijev (eng. 6 Polovica kalupa. 7 Usisna cijev.22.

Kako se upotrebom ovih smola mogu postići visoke čvrstoće kalupa i jezgre omogućena je proizvodnja šupljih jezgri i tankih kalupa uz visoku točnost dimenzija. Za izradu uljevnog sustava uglavnom se koriste isti materijal kao i za alate. no mogu se naći i čelični. Od umjetnih smola najčešće se koriste formaldehidne. dok se dodaci dodaju kako bi se postigla glađa površina kalupa i da bi se spriječilo pucanje kalupa. kao osnovna svojstva školjkastog lijeva mogu se izdvojiti: • • • kalupi i jezgre izrađuju se od pijeska obloženog smolom. odnosno. maziva i dodataka. maziva i aditiva. Tijekom tog miješanja pješčana se zrnca oblažu tankim slojem smole. U praksi se puno više koristi postupak oblaganja pijeska smolom čime se dobiva tzv.23. očvršćuju pri povišenoj temperaturi. slika 4. Smola obavijena oko zrna pijeska kasnijim se grijanjem u alatima aktivira i veže zrna pijeska u određeni oblik školjke. Najčešći materijal za izradu alata je sivi lijev. 35 . Osnovno svojstvo tih smola je da su termoplastične. Metalni alati za izradu kalupa su dvodijelni. Dakle.Školjkastim lijevom izrađuju se kalupi (školjke) jednake debljine od 3 do 10 mm. oblik kalupa. Alati za izradu školjki Za izradu kalupa i jezgri koriste se isključivo metalni modeli i jezgrenici. miješanjem pijeska. Kalupna mješavina za školjkasti lijev može se pripremiti na dva načina: • • konvencionalnim suhim miješanjem pijeska. obloženi pijesak. prikladne smole s katalizatorom. smole u prahu. maziva i dodataka oblaganjem pijeska smolom. Obloženi pijesak priprema se u mješalici. umjetne smole kao veziva. tj. jezgre dobiva se djelovanjem topline. alkidne i poliesterske smole. brončani te aluminijski alati. ovisno o veličini i konfiguraciji odljevka. kalupi i jezgre vrlo su tankih presjeka. Redovito im se dodaje i katalizator koji ubrzava očvršćivanje. Izrađuju se lijevanjem (jednostavniji odljevci) ili strojnom obradom (povećana točnost oblika i dimenzija odljevka). Maziva se dodaju u kalupnu mješavinu radi lakšeg odvajanja kalupa od metalnog modela te poboljšanja tečenja mješavine. Kalupna mješavina za izradu kalupa sastoji se od kvarcnog pijeska (rijeđe cirkonskog). Sastavni dijelovi alata su metalni jezgrenici koji formiraju vanjski oblik školjke te metalne model ploče i metalni modeli koji u školjci ostavljaju otisak odljevka.

no svi rade na istom principu – stroga kontrola vremena i temperaturnih ciklusa. 4 Izrada školjkastog kalupa. Proces izrade školjkastog kalupa prikazan prika je na slici 4. 36 . Slika 4. Metalna modelna ploča.24.23. Dk). školjkasti kalup s umetnutim metnutim školjkastim jezgrama i odljevci (UG Metal. Izrada kalupa Oblikovanje kalupa upa i jezgri za školjkasti lijev je uglavnom strojno. Mogu se koristiti različiti tipovi strojeva i različiti stupnjevi automatizacije.24.Slika 4.

6. 2. u čeličnu sačmu radi učvršćivanja školjki. Dodatno pečenje radi povećanja čvrstoće.Koraci pri izradi školjkastog kalupa: 1. 5. 4. Neočvrsnuti pijesak pada na dno kutije. Okretanje kutije zajedno s alatom za 180 °. 37 . Dok je još na zagrijanom modelu. Metalni alat se pričvršćuje na limenu kutiju u koju je prethodno stavljen obloženi pijesak. Nakon skrućivanja metala razbija se kalup i dobiva se gotov odljevak. Odvajanje školjke od modela.. a na isti se način oblikuju i jezgre. školjka se prenese u posebnu peć zajedno s modelom. dok na alatu ostaje formirana školjka.3. 3. metalne alate je moguće koristiti više puta. 7. Nakon što se postigne tražena debljina školjke kutija i alat se vraćaju u početni položaj. pri čemu obloženi pijesak pada na zagrijani model. Model se zatim zagrijava na temperaturu 200…230 °C.3.4. Prednosti i nedostaci postupka prikazani su u tablici 4. Spajanje dviju školjki u kalup pomoću metalne stege. Prednosti Nedostaci • • • • • • • glatka površina kalupne šupljine omogućava lakše tečenje rastaljenog metala i bolju kvalitetu površine odljevka visoka dimenzijska točnost mogućnost izrade složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna zbog urušljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na odljevku manja ograničenja s obzirom na oblik odljevka može se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju • • • • skuplji metani alati (modeli i jezgrenici) relativno spor proces nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Iako su za školjkasti lijev potrebna prilično visoka kapitalna ulaganja zbog visoke produktivnosti procesa to se ne smatra velikim nedostatkom. Ulijevanje rastaljenog metala. Stavljanje kalupa npr. Čelična sačma se koristi jer dobro odvodi toplinu. Prednosti i nedostaci školjkastog lijeva. Također. Na ovaj se način proizvode školjkasti kalupi izuzetno dobrih svojstava. a i troškovi proizvodnje su dosta sniženi zbog smanjenja potrebe za čišćenjem i naknadnom obradom odljevaka. Smola se uz zagrijani model aktivira te se zrnca pijeska slijepe i oblikuju čvrstu školjku. Tablica 4. a značajke postupka prikazane su u tablici 4.

Odljevci većih masa (do 500 kg) lijevaju se u pojedinačnoj proizvodnji. zupčanici itd. bregaste osovine.Ra: 3 .50 mm stijenke: Količina: 1000 – 1.000 38 .6 µm Tolerancije: ± 0.3 mm Maksimalna debljina 2 . kućišta za hidrauliku.000. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi koji zahtijevaju veliku preciznost. tijela ventila.Školjkastim postupkom uglavnom se u serijskoj proizvodnji lijevaju željezni i neželjezni odljevci mase 30 g do 200 kg po odljevku. Veličina odljevka: masa: 30 g – 200 kg Materijal: Sivi lijev Nodularni lijev Željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Aluminij i Al-legure Bakar i Cu-legure Nikl i Ni-legure Hrapavost površine . Tablica 4. Značajke postupka školjkastog lijeva.4. kao što su dijelovi kućišta i armatura.

optičkoj te u industriji alata. c) različiti strukturni elementi pogonske hidraulike od precipitacijski očvrsnutog nehrđajućeg čelika. Značajnija industrijska primjena preciznog lijeva u ljevaonicama industrijski razvijenih zemalja javlja se tek za vrijeme Drugog svjetskog rata. Postupak „izgubljenog modela“ prvi su koristili stari Egipćani za izradu zlatnog nakita prije 5000 godina. koji su spremni za ugradnju bez velike naknadne obrade. Φ7x54 mm. b) rotori turbina. G-X10 CrNi 18 8.4. masa 1. Precizni (točni) lijev Precizni lijev je jedan od najstarijih proizvodnih procesa. masa 0. Osnovni principi ovog postupka datiraju još iz antičkog doba. Primjeri odljevaka. Ni legura. Danas je precizni lijev uglavnom automatiziran i široko je rasprostranjen u automobilskoj. a) dio kirurškog instrumenta. često se koristio i za izradu novčića.2. 39 . a) b) c) d) Slika 4. Tada dolazi do masovnih zahtjeva vojne industrije za izradom složenih dijelova vojne opreme. vojnoj. stoljeća u SAD-u se koristi za lijevanje nakita i zubala. slika 4. Krajem 19.25.3 kg. d) lijevanje prstena od 18 karatnog zlata. mase 10 g.25.6.3 do 3 kg. Osim što su ga rane civilizacije koristile za izradu zlatnog nakita.4 do 2. elektrotehničkoj.

Za proizvodnju odljevaka preciznim lijevom koristi se kalup koji je izrađen tako da se model od lako taljivog materijala obloži vatrostalnim materijalom. odnosno njihova mješavina. Postupak izrade školjke. Može se ubrizgavati vosak u tekućem. Temperature ubrizgavanja kreću se između 43 i 77 °C. Vosak koji se koristi zapravo je mješavina određenih vrsta voskova. Polimerni se materijali ubrizgavaju pri temperaturama od 177 do 260 °C i tlakovima između 27. Najčešće korišteni voskovi za izradu modela su parafinski vosak i vosak mikrokristalne strukture. cirkon. Model se rastali (ili otplini) i iscuri iz kalupa pri temperaturama između 180 i 500 °C. Ukoliko tlak ubrizgavanja voska nije previsok. Nakon što je oblaganje završeno. Kao sirovina za izradu školjke koristi se suspenzija vatrostalnog keramičkog materijala (silikat. Za izradu modela najčešće se koristi vosak. Od polimernih materijala najčešći je polistiren. slika. 40 . a može sadržavati i antioksidanse i punila. aluminijskih ili bakrenih legura. smola i modifikatora. grozd se ugrije kako bi se uklonio model. Između svakog uranjanja potrebno je osušiti prethodni sloj te za svaki sljedeći sloj koristiti sve krupnija zrnca pijeska.26. a predgrijavanje olakšava popunjavanje šupljine rastaljenim metalom. Vosak se ubrizgava pri relativno niskim temperaturama i niskim tlakovima. modeli mogu izraditi strojnom obradom plastičnog materijala. pogotovo za manje serije odljevaka. učvršćuje ga i daje hrapavu površinu na koju lako prianja sljedeći sloj suspenzije. Postupkom preciznog lijeva izrađuju se dijelovi kompliciranog oblika. pri čemu školjka dodatno očvrsne. Izrada modela Modeli za precizni lijev izrađuju se ubrizgavanjem voska ili polimernog materijala u poseban metalni kalup. Pijesak podeblja sloj suspenzije. Model se uranjanjem oblaže suspenzijom. uklone se plinovi iz nje. dok se gusti vosak ubrizgava pri višim temperaturama i višem tlaku. a tlakovi između 275 kPA i 10. Kalup za izradu modela obično se izrađuje strojnom obradom ugljičnog čelika.3 MPa. aluminijev silikat) u praškastom stanju i vezivne tekućine (etilsilikat ili vodeno staklo). kalup se može izraditi lijevanjem legura niskog tališta. Rjeđe se. Česti su i biljni voskovi. slika 4.6 i 138 MPa. završava žarenjem pri 800-1000 °C. čija bi izrada drugim postupcima bila otežana ili neekonomična. Potrebno je 6-9 slojeva suspenzije i pijeska kako bi se postigla dovoljna debljina školjke. mada se mogu koristiti i polimerni materijali. odnosno kalupa.Osnovna karakteristika točnog lijeva je što se odljevci dobivaju lijevanjem u jednokratne kalupe izrađene također pomoću jednokratnih voštanih modela.. Općenito se tekući vosak ubrizgava pri viši temperaturama i nižem tlaku. Na svježe naneseni sloj suspenzije posipa se ljevački pijesak koji se pritom prilijepi. kašastom i gustom stanju. Slijedi oblaganje vatrostalnim materijalom kojim se dobiva školjka oko modela.

d) zadnji sloj od grubog pijeska. Samo se modeli za veće ili kompleksnije dijelove rade po segmentima koji se kasnije spajaju lijepljenjem. e) odljevak (Avalon).Desna Ušće voštanog Ušće odljevka pomična sustava jezgra a) b) c) d) e) Slika 4. prvenstveno zbog uštede na vremenu i materijalu. Uljevni sustav (čaška i spust) ubrizgava se posebno za što se uglavnom koristi reciklirani vosak. Većina se modela za grozdove proizvodi tako da se ubrizgavanjem izrade modeli zajedno s ušćem. Ukoliko se preciznim lijevom proizvode veliki odljevci model je pojedinačne izvedbe. 41 . Spajanje je uglavnom ručno pomoću električnog lemila. Grozdovi za izradu turbinskih lopatica sadrže od 6 do 30 istih modela. a) metalni kalup za izradu voštanih modela. Ugrozdavanje je postupak spajanja više istih modela na jedan uljevni sustav što je puno isplativije od pojedinačne izvedbe. c) prvo uranjanje grozda u keramičku suspenziju. Naknadno se modeli spajaju s uljevnim sustavom i tako čine grozd.26. dok se u slučaju malih do srednjih odljevaka obavlja ugrozdavanje. Precizni lijev. b) grozd. dok se na grozdu za izradu malih hardverskih dijelova može nalaziti do 100 modela.

3. Odstranjeni vosak se skuplja i pročišćuje za ponovno korištenje. 7. Zagrijavanje kalupa radi odstranjivanja voska. Gotov odljevak. 8. Uranjanje grozda u keramičku vatrootpornu suspenziju. Tijekom ponavljanja procesa koriste se sve krupnija zrnca pijeska koja kalupu daju čvrstoću. Slici 4.27. odnosno polimera. ali samo za uljevni sustav. Odsijecanje odljevaka s grozda. tlačno ili pomoću vakuuma. 4. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev: 1. 2. Između svakog uranjanja sloj se mora osušiti.Izrada kalupa za precizni lijev Proces izrade kalupa za precizni lijev prikazan je na slici 4. Naizmjenično uranjanje i posipavanje izvodi se više puta.ugrozdavanje. Izrada modela. te daljnje zagrijavanje radi povećanja čvrstoće školjke. Proces se ponavlja dok se ne dobije potrebna debljina školjke. Ulijevanje rastaljenog metala. 6. 5. U prvom sloju koriste se mala zrnca koja daju glatku površinu odljevka. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev. Spajanje modela u grozd . 42 .27. Čišćenje grozdova s odljevcima. Posipavanje pijeskom. može biti gravitacijsko.

legure magnezija. Odljevci mogu težiti od nekoliko grama do 35 kg.U tablici 4.5 mm. Precizni lijev može se koristiti za lijevanje svih metala. preciznim lijevanjem moguće je postići skoro sve stupnjeve složenosti vanjskog oblika. Ovim se postupkom mogu lijevati i metali s visokim temperaturama taljenja te metali koji se ne mogu strojno obrađivati (jer dodatna obrada gotovo i nije potrebna). Naime. kao što su lopatice turbina ili komponente vatrenog oružja. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi složene geometrije koji zahtijevaju veliku preciznost. zrakoplovnu i vojnu industriju. što uključuje dijelove za automobilsku. iako su obično u rasponu od 200 g do oko 8 kg. nehrđajući čelik i alatni čelik. 43 . Dijelovi koji rade na visokim temperaturama su također česti.28. ali kod legura koje se lako lijevaju.5. Prednosti • • • • • • • visoka kvaliteta površine odljevka visoka dimenzijska točnost Nedostaci • • • • visoki troškovi za odljevaka relativno spor proces veće dimenzije mogućnost izrade vrlo složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna vosak se može ponovno koristiti primjenjiv za sve materijale koji se mogu lijevati mogućnost lijevanja odljevaka koji se sastoje od više dijelova nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Vrlo je bitno izdvojiti mogućnost izrade vrlo složenih dijelova kao prednost ovog postupka. a najčešće se lijevaju aluminijske legure. Preciznim lijevom proizvode se odljevci manjih dimenzija. slika 4. Uobičajena debljina stijenke odljevaka je oko 1 mm.5. prikazane su prednosti i nedostaci preciznog lijeva. što je uvelike smanjilo troškove izrade. željezni lijev. Tablica 4. a ne od puno pojedinačnih komponenata. mada može biti čak i 0. bakrene legure. kao i širok raspon složenosti unutarnjeg oblika odljevka. Rezultat toga je da se većina složenih dijelova sada može izraditi u jednom komadu. a dijelovi su funkcionalniji. Prednosti i nedostaci preciznog lijeva.

značajke preciznog lijeva. prikazane su značajke preciznog lijeva.8 – 6.Dimenzije 1700 X 600 x 1200 mm Slika 4.6. Veličina odljevka: masa: 200 g – 35 kg Materijali: Željezni lijev Legirani željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Al i Al-legure Cu i Cu-legure Ni i Ni-legure Hrapavost površine .5 µm Tolerancije: ± 0.6. Konstrukcija ploče s instrumentima za Boeing (Tital).1 mm Maksimalna debljina stijenke: 1. Tablica 4.5 – 20 mm Količina: 10 – 1000 kom 44 . Postupak se smatra ekonomičnim ako se lijeva najmanje 50 jednakih odljevaka.28.Ra: 0. U tablici 4.

najčešće pentanom i dobiva se pjeneći polistiren u obliku tvrdih staklastih kuglica promjera od 0. za lijevaje čelika: ≤ 17 kg/m3. Veliki napredak kod lijevanja u pune kalupe postignut je zamjenom vlažnog pijeska suhim kvarcnim pijeskom bez vezivnih sredstava čime su dobiveni odljevci visoke kvalitete površine. 45 . Lijevanje u pune kalupe Postupak lijevanja u pune kalupe relativno je nov postupak u praksi. Da bi se iz polistirena mogli izrađivati kvalitetni modeli gustoća mu se mora smanjiti na vrijednosti između 16 i 27 kg/m3. F.6 kg/m3. Takav se polistiren zatim ubacuje u zagrijanu komoru gdje se stalnim miješanjem osigurava raspodjela topline kroz čitavu količinu materijala. pri čemu im se volumen povećava 20 do 50 puta. Postupak lijevanja u pune kalupe prvi se put pojavio 1958.2 do 3 mm i gustoće od 640 kg/m3. Do odgovarajuće se gustoće polistirena dolazi postupkom koji se naziva predpjenjenje. Model od polistirena pod utjecajem topline ispari ostavljajući mjesto rastaljenom metalu. Odljevak nastaje tako što metal potpuno popuni mjesto gdje se nalazio model. Sve veću primjenu u modernoj ljevačkoj proizvodnji nalazi prvenstveno zbog povoljnijeg utjecaja na okoliš u odnosu na klasične postupke pješčanog lijeva (pijesak koji se koristi za izradu kalupa ne sadrži veziva) te mogućnosti izrade vrlo složenih dijelova. godine kada je H. Gustoća ekspandiranog polistirena u sirovom stanju iznosi 640 kg/m3.4. pogotovo u serijskoj proizvodnji. glodanjem i drugim postupcima. Tipične vrijednosti gustoće polistirena za određene metale su sljedeće: • • • • za lijevanje Al i Al-legura: 24-27 kg/m3. za lijevaje sivog lijeva: ≤ 20 kg/m3. za lijevanje Cu i Cu-legura: 20-21. Polistiren je jeftin materijal. no ni jedan do danas nije ušao u upotrebu. polistiren se impregnira pjenilom. Danas se odljevci lijevani u pune kalupe mogu naći u gotovo svim industrijskim granama. Odabir polistirena određene gustoće ovisi o metalu koji se lijeva. Izrada modela i kalupa Za izradu modela kod lijevanja u pune kalupe koristi se ekspandirani polistiren. Daljnjim razvojem ovog postupka pokazalo se da lijevanje u pune kalupe može konkurirati klasičnim postupcima lijevanja u pješčane kalupe. lako se obrađuje tokarenjem. Za potrebe proizvodnje pjenastih polistirenskih tvorevina. Pokušavalo se s primjenom nekih drugih materijala za izradu modela.7. no još uvijek prednjači automobilska industrija (blok i glava motora) gdje se i prvo počeo koristiti ovaj postupak. Shroyer patentirao postupak lijevanja pomoću modela od ekspandiranog polistirena postavljenog u vlažni pijesak koji ostaje u kalupu za vrijeme ulijevanja rastaljenog metala. Djelovanjem topline polistiren omekšava te dolazi do ekspanzije pentana koji istovremeno uzrokuje i ekspanziju polistirenskih kuglica.2. U početku je proces bio limitiran na jednolične i jednostavne odljevke zbog upotrebe ručno proizvedenog polistirena koji je bio loše kvalitete te zbog upotrebe vlažnog pijeska koji je slabo propuštao plinove nastale isparivanjem modela.

a zatim daljnjom ekspanzijom obavljaju međusobni pritisak tako da dolazi do srašćivanja istih. Dakle. U silosima se odvija proces kondenzacije pentana. dolazi do stabilizacije koja traje 6 do 12 sati.Na taj način nastaju kuglice potrebne gustoće koje se nakon sušena transportiraju u ventilirajuće silose. oblikuje modelom. postupak lijepljenja je potpuno automatiziran. uobičajeno je izraditi ih iz nekoliko dijelova koji se naknadno lijepe. te zalijepljeni model bloka motora od više dijelova i odljevak. kod ugrozdavanja se isti polistirenski modeli lijepe na zajednički uljevni sustav u grozd. Nakon spajanja slijedi kontrola gotovog modela i tek nakon kontrole ide se na sljedeći korak u procesu izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe. Uljevni se sustav također izrađuje posebno. Slika 4. Na taj način polistiren popunjava i poprima oblik metalnog kalupa. Valja naglasiti da kod ovog postupka nema potrebe za izradom jezgri.29. Modeli za lijevanje u pune kalupe rijetko se rade u jednom komadu. gotov model se dobiva tek kad se zalijepe svi dijelovi modela i uljevnog sustava u jednu cjelinu. već se unutarnja geometrija odljevka. Zbog ekonomskih razloga često se puta formiraju grozdovi isto kao i kod preciznog lijeva. Nakon izvjesnog vremena (oko 8 sati) dolazi do izjednačavanja tlakova unutar i van granula tj. Dakle. slika 4. Slijedi hlađenje koje je vrlo bitno kako ne bi došlo do naknadne ekspanzije modela zbog zaostalih unutarnjih tlakova u modelu nakon vađenja iz kalupa. 46 . Da bi se izbjegle greške spajanja te da bi se zadržala dimenzijska točnost. Nakon hlađenja otvaraju se kalupi iz kojih se vade kruti modeli željenog oblika i dimenzija. Modeli glava motora od polistirena povezani u grozd (BMW). Kondenzacijom pentana u ekspandiranim polistirenskim kuglicama dolazi do pojave potlaka koji uzrokuje punjenje kuglica s okolnim zrakom. Bitna razlika je samo u tome što se ova ekspanzija odvija u ograničenom prostoru zbog čega granule prilikom ekspandiranja prvotno popunjavaju međukuglični prostor.29. Nakon završetka stabilizacije predpjenjenim polistirenom odgovarajuće gustoće pune se metalni kalupi (imaju oblik modela koji želimo dobiti) u kojima se ponovo odvija druga ekspanzija koja je u osnovi jednaka prvoj. kao i vanjska.

Pijesak kojim se popunjava kalup može se sakupiti i ponovno koristiti. ispao van. Također. Osim istresanjem iz kalupa. premazivanjem ili naštrcavanjem. Nakon skrućivanja kalup se istresa te se vadi odljevak koji ide dalje na odrezivanje uljevnog sustava i čišćenje. isto kao i za jednostavnije odljevke. Na kraju odljevci se još pjeskare ili sačmare.31. onemogućujući im da dođu u kontakt sa rastaljenim metalom. iz svih šupljina u odljevku. Za popunjavanje kalupnika koristi se obični suhi kvarcni pijesak bez vezivnih sredstava. Slika 4. mada se odljevci mogu odrezivati i ručno. Nakon uklanjanja premaza. Tako se za lijevanje neželjeznih legura općenito koriste premazi niže propusnosti nego za lijevanje željeznih legura.30. robot postavlja odljevak na liniju za automatsko uklanjanje uljevnog sustava. Nakon postavljanja i centriranja modela nasipava se pijesak dok ne popuni kalupnik. Slijedi ulijevanje rastaljenog metala. 47 . Vatrootporni se premazi dijele s obzirom na propusnost koju osiguravaju. Na samom dnu kalupnika prije postavljanja modela nalazi se 25 do 75 mm tog istog pijeska. Ukoliko se radi o grozdu postupak je isti samo što se kod odrezivanja uljevnog sustava odrezuju i odljevci. premaz predstavlja barijeru između glatke površine modela i grube površine pijeska.Nakon izrade modela. osigurava kontroliranu propusnost plinova koji nastaju isparavanjem polistirenskog modela u pijesak. ali nisu uobičajeni. Popunjavanje punog kalupa taljevinom. Drugo.30. Vatrootporni se premaz može nanositi uranjanjem (najčešće). sljedeći je korak nanošenje vatrootpornog premaza na model. ni metal ne dolazi upravo zbog premaza u kontakt s grubim pijeskom. Prvo. Uglavnom je to odrezivanje automatsko. Moguće je koristiti i cirkonske i olivinske pijeske. Nakon što se premaz na modelu osuši slijedi njegovo postavljanje u kalupnik. a sam odabir ovisi o metalu koji se lijeva i obliku odljevka. odljevci se mogu vaditi i tako se nakon skrućivanja metala kalupnik opet vibrira (u ovom slučaju da se poništi kompaktnost u kalupu). Za vrijeme sipanja pijeska kalupnik vibrira kako bi se postigla što bolja kompaktnost kalupa. Funkcija premaza je dvojaka. slika 4. a robot izvadi odljevak iz kalupnika te ga okreće kako bi sav pijesak. slika 4. Nakon toga robot uranja odljevak očišćen od pijeska u vruću vodu kako bi se otopio premaz kojim je bio premazan model.

Slika 4.31. Robotizirano vađenje odljevka iz kalupa.

Proces izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe prikazan je na slici 4.32.

Slika 4.32. Postupak lijevanja u pune kalupe. Koraci pri izradi kalupa sa jednokratnim isparljivim modelom (puni kalup): 1. Izrada modela i uljevog sustava od ekspandiranog polistirena. 2. Nanošenje vatrootpornog premaza. 3. Postavljanje i centriranje modela u kalupnik. Popunjavanje kalupnika suhim pijeskom bez vezivnih sredstava. Vibriranje da pijesak ispuni šupljine u modelu. 4. Ulijevanje rastaljenog metala. Pod utjecajem topline model ispari ostavljajući mjesto taljevini. Hlađenje i skrućivanje. 5. Istresanje kalupnika. Odrezivanje uljevnog sustava te čišćenje odljevka (pjeskarenje ili sačmarenje). 6. Gotov odljevak.
48

U tablici 4.7. prikazane su prednosti i nadostaci lijevanja u pune kalupe. Tablica 4.7. Prednosti i nedostaci lijevanja u pune kalupe.
Prednosti • izrada kalupa je jednostavnija i brža od izrade pješčanog kalupa jer nisu potrebna dva dijela kalupa na odljevku nema srha nema potrebe za jezgrama model nije potrebno uklanjati iz kalupa dorada često uopće nije potrebna potrebne manje količine pijeska, manje opreme za pripremu pijeska pijesak se može ponovno koristiti (čak 99%, ostalo se izgubi rasipanjem). Regeneracijom se ne onečišćuje okoliš jer pijesak ne sadrži vezivo. visoko automatiziran postupak fleksibilnost procesa prilikom izrade različitih odljevaka i lijevanja različitih metala mogućnost izrade vrlo složenih oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost Nedostaci • ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni modela za svaki odljevak potreban je novi model potrebna kontrola procesa

• • • • • •

• •

• •

• •

U pune kalupe mogu se lijevati željezni i neželjezni metali, no najčešće se lijevaju Al i Al-legure te sivi i nodularni lijev. Tipični odljevci dobiveni lijevanjem u pune kalupe su blokovi i glave motora. Lijevati se mogu različiti odljevci svih veličina. No ipak, za jednostavnije odljevke i pojedinačnu proizvodnju isplativiji je pješčani lijev.

49

4.3. Postupci izrade jezgri Jezgra oblikuje unutarnje konture odljevka, slika 4.33. Od jezgre se zahtjeva: 1. 2. 3. 4. Dimenzijska točnost i toplinska otpornost Otpornost na eroziju prilikom udara taljevine za vrijeme lijevanja Otpornost oblika na tlak taljevine, čvrstoća Razrušljivost nakon ljevanja mora biti zajamčena

Slika 4.33. Funkcija jezgre. a) pješčana jezgra, b) odljevak, c) šupljina u odljevku oblikovana jezgrom. Male serije jezgri mogu se izrađivati ručno u jezgrenicima. Spora ručna izrada jezgri zamjenjena je početkom 19. stoljeća strojnom izradom. Tijekom 20. stoljeća postupci strojne izrade jezgri dalje su razvijani i optimirani. Za manije i veće serije koriste se strojevi za izradu jezgri, sa jednostavnim drvenim i plastičnim, slika 4.8. b), ili složenim metalnim jezgrenicima, slika 4.34. Danas je uobičajen postupak kod kojeg jezgrena mješavina iz spremnika napuni cilindar volumena jezgrenika. Jezgrenik se postavlja ispod cilindra, a stlačeni zrak udarno djeluje na pijesak u cilindru i ubrzava ga u smjeru jezgrenika, što uzrokuje popunjavanje jezgrenika. Daljnje očvršćivanje jezgre ovisi o korištenom vezivu.

Slika 4.34. Metalni jezgrenici za izradu složenih jezgri.
50

35. 51 .35. No bake postupak izrade jezgri Postupak se koristi i za ručno i strojno kalupljenje. a može se dovesti izvana ili egzotermnom reakcijom. opisan je u poglavlju 4. Cold box postupak. slika 4. Oprema mora biti dobro zabrtvljena. Toplina može dodatno ubrzati očvršćivanje.36. Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Kalupnom mješavinom koja sadrži višekomponentno vezivo popunjava se jezgrenik. Postupak se koristi za jezgre velikih dimenzija. a zatim se izvodi propuhivanje plinskim reagensom ili katalizatorom koji koji uzrokuje očvršćivanje mješavine ili ubrzava proces očvršćivanja.4. su prikazane cold box pješčane jezgre.2. a) b) c) Slika 4. c) vađenje jezgre iz jezgrenika.36.3. vrijeme očvršćivanja jezgre znatno kraće.2. Slika 4.1. Na slici 4. pri pojedinačnom kalupljenju. jer je zbog djelovanja plina na ubrzanje kemijske reakcije. Hannover). b) propuhivanje plinom. 4. a) upucavanje jezgrene mješavine. kalupljenje.2. Cold Box pješčane jezgre (EUROKERN. Kako se očvršćivanje jezgrene mješavine ne odvija na visokim temperaturama jezgrenici mogu biti od drveta ili plastike.3. Danas se najviše jezgri proizvodi ovim postupkom. Postupak je pogodniji za serijsku proizvodnju od No bake postupka.1. Nedostatak je relativno dugo očvršćivanje jezgrene mješavine.

Jezgre su lako razrušljive. Školjkasti postupak (Croning) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole.3. Slika 4. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. Hot Box postupak i primjeri jezgri na furanskoj bazi. Jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Nakon popunjavanja jezgrenika.37.4.3. Modeli i jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. 52 . Postupak očvršćivanja. Slika 4. 4. Nema propuhivanja plinom.38. odvija se u trajanju od 20 do 120 sekundi u jezgreniku predgrijanom na 180 do 340 °C. Upotreba postupaka je vrlo raširena. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme trajanja. 4. Kalupi su lako razrušljivi. Upotreba ovog postupaka je vrlo raširena.3. tekuća fenolna ili furanska smola ali sa latentnim kiselim katalizatorom. Školjkaste (Croning) jezgre.5.5. Warm Box postupak Varijanta hot box postupka pri nižim temperaturama zagrijavanja. Kao vezivo upotrebljava se slična kao kod cold box postupka.4.2. egzotermna reakcija.38.37. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. detaljnije je opisan u poglavlju 4. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. Postupak se koristi i za strojno kalupljenje. kao što je otopina amonijeve soli. Hot Box postupak Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole. Nije potrebno dodatno očvršćivanje pečenjem u pećima.3. Pojedinačne jezgre i montirani paket za aluminijsku usisnu granu 6-cilindarskog motora sa direktnim ubrizgavanjem. Primjeri jezgri prikazani su na slici 4. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. slika 4.

slika 4. Slika 4.2. koristi se uretan.40. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj.7. Kalupljenje pomoću jezgri Kalupljenje pomoću jezgri.3. zajedno sa postupkom sa svježom kalupnom mješavinom i No bake postupkom.3.40. opisan je u poglavlju 4.4. 53 . 4. Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Postupak se koristi i za ručno kalupljenje. prikazana je na slici 4. Slika 4.. kao vezivo. Jezgreni paket od šest dijelova za izradu bloka motora od željeznog lijeva (Halberg Guss). Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj.6. Nedostatak postupka je teško izbijanje jezgre.1. Za izradu paketa jezgri. spada u najvažnije postupke izrade jednokratnih kalupa.39.3.39.

Uglavnom se lijevaju veće serije odljevaka koje imaju jednaku debljinu stijenke na svim presjecima. razni ostali odljevci za automobilsku industriju kao npr. Centrifugalni lijev pretežno se koristi za proizvodnju cijevi od sivog ili nodularnog lijeva. Glavni postupci lijevanja u višekratne kalupe su: gravitacijski kokilni lijev. cinka i olova.1. aluminija. cinka. dok su sve ostale operacije mehanizirane ili automatizirane. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Lijevanje u stalne kalupe uglavnom se koristi za neželjezne legure mižeg tališta (legure aluminija. kokilnim se lijevom najčešće lijevaju odljevci od legura aluminija i magnezija. razni odljevci za zrakoplovnu industriju. klipovi motora. slika 5. Lijevanje u metalne kalupe započelo je lijevanjem odljevaka od kositra.1. 5. usisni ventili. koji su trebali imati točne dimenzije. Kokilni lijev može se proizvoditi u ručnim kalupima. kućišta projektila. Kokilnim lijevom lijevaju se kućišta pumpi. Danas se u metalne kalupe gravitacijski mogu lijevati sve najvažnije legure: legure bakra. ručno je ulijevanje rastaljenog metala te vađenje odljevka iz kalupa. zupčanici. kotači. koriste se poluautomatizirani strojevi. Kokilni lijev Kokilni lijev je postupak lijevanja kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva djelovanjem gravitacije u metalne kalupe ili kokile. te čelik. Slika 5.1. Ukoliko je serija veća ili su odljevci složenijeg oblika. U Njemačkoj se više od pola svih odljevaka od neželjeznih legura proizvodi tlačnim lijevanjem. magnezija i bakra). kućišta mjenjača. nisko. magnezija i cinka. glave motora te ostali funkcionalni dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. poluautomatiziranim strojevima i potpuno automatiziranim strojevima. dok se odljevak odvaja od kalupa pomoću uređaja za izbacivanje koji je sastavni dio kalupa. kućišta električnih motora. Upravo se zbog toga kokilni lijev često puta naziva i gravitacijski lijev.5. različite vrste lančanika.i protutlačni lijev i tlačni lijev. tvrdi lijev i sivi lijev. Automatizirani strojevi koriste za velikoserijsku proizvodnju. Kod tih je strojeva ručno samo ulijevanje rastaljenog metala i vađenje odljevka iz kalupa. Ipak. Kod ručnog kalupa otvaranje i zatvaranje kalupa izvodi se ručno. Kod automatiziranih strojeva provedena je i potpuna 54 . Ručni se kalupi koriste za lijevanje manjih serija jednostavnijih odljevaka. Princip kokilnog lijevanja.

Kokilni odljevak s uljevnim sustavom i vrste uljevnih sustava. spusta.3. Uljevni sustav mora biti tako dimenzioniran da omogućuje brzo ispunjavanje kalupa rastaljenim metalom.. slika 5. Slika 5. Hildesheim) 55 .automatizacija pomoćnih operacija (ulijevanje rastaljenog metala. Ukoliko se koristi za izradu kompleksnijih odljevaka tada veličina serije mora biti dovoljno velika da se pokriju visoki troškovi izrade kalupa. razvodnika i ušća. slika 5. vađenje odljevka iz kalupa).3. tlačnim se lijevom dobivaju kvalitetniji odljevci s manjim odstupanjem dimenzija.2. Pomična polovica kalupa s izbacivačima na stroju za lijevanje i pripadajući odljevak. Uobičajeno je da se takvi odljevci proizvode tlačnim lijevom jer su ukupni troškovi proizvodnje niži. (KSM Casting. Uz to. Naime. Slika 5. Danas je primjena automatiziranih strojeva uobičajena.2. Za manje serije kompleksnijih odljevaka bolje je odabrati lijev u pune kalupe. Uljevni sustav. odljevci se mogu usporediti s odljevcima izrađenih postupkom školjkastog ili preciznog lijeva. sastoji se od čaše. kod tlačnog lijeva kraći su ciklusi proizvodnje te dodatna obrada gotovo i nije potrebna. Prema točnosti dimenzija. ulaganje jezgri. za izradu odljevaka visoke dimenzijske točnosti te visoke kvalitete površine. a za kompenzaciju smanjenja volumena odljevka dodaju se pojila. Kokilni lijev nije primjeren za izradu kompleksnijih odljevaka. Ponekad se uljevnom sustavu dodaju i filteri.

Inače kokilni lijev uvijek prednjači pješčanom. dok se nepokretni dio kalupa pričvršćuje na nepokretnu ploču. osobito u automobilskoj industriji. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. slika 5. Kalupi za kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev su dvodijelni. 56 . 5. mora postojati mogućnost njihovog izvlačenja iz kalupa nakon ulijevanja i skrućivanja rastaljenog metala. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina pokretnog i nepokretnog dijela kalupa.1. slika 5. slika 5.. U jednom se kalupu može nalaziti više kalupnih šupljina.1.6. Pokretni dio kalupa pričvršćuje se na pokretnu ploču stroja za kokilni lijev. bolja su im i mehanička svojstva. sastoje se od pokretnog i nepokretnog dijela. Metalne jezgre upotrebljavaju se za oblikovanje jednostavnijih šupljina u odljevku. Za oblikovanje unutrašnjosti odljevka koriste se pješčane. Zatvaranje. U pokretnoj i nepokretnoj polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine pomoću kojih je određen vanjski dio odljevka.Pješčani lijev pred kokilnim ima prednost samo kad se izrađuju vrlo kompleksni odljevci sa složenom geometrijom. upotrebljavati i složeni višedijelni kalupi. Osim dvodijelnih kalupa za lijevanje jednostavnih oblika. Tek nakon izvlačenja jezgre dolazi do otvaranja kalupa te izbacivanja odljevka.4. Kad se upotrebljavaju metalne jezgre. odnosno pokretne ploče stroja po vodilicama pomoću hidrauličke pumpe. Kokila montirana na stroj za lijevanje i pripadajući odljevak. metalne ili kombinirane jezgre. počeli su se. jer osim što se kokilnim lijevom dobiju odljevci kvalitetnije površine i bolje dimenzijske točnosti.5. Slika 5.4. odnosno otvaranje kalupa ostvareno je dvosmjernim horizontalnim pomicanjem pokretnog dijela kalupa. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje.

Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. Kalupi se najčešće izrađuju od čelika za topli rad ili sivog lijeva odgovarajućeg kemijskog sastava. Pješčana se jezgre najčešće nakon ulijevanja i hlađenja istresa iz aluminijskih odljevka pomoću vibracija ili zagrijavanjem na povišenu temperaturu na kojoj dolazi do raspada veziva i jezgra postane sipka. paket pješčanih jezgri. Pomoću kanala za otplinjavanje i ventilaciju omogućava se izlazak zraku i plinovima iz kalupne šupljine prilikom ulijevanja rastaljenog metala.. Kalupi se oblikuju lijevanjem. Kokilni lijev složenih odljevaka. ili na mjestima gdje su izbacivači iz kalupa. osim kalupne šupljine.5. slika. Odabir materijala za izradu kalupa ovisi o materijalu koji se lijeva. Slika 5. U kalupu se. plinovi bi prodrli u odljevak te bi došlo do poroznosti odljevka. Često se izrađuju i od grafita..Slika 5. U novije se vrijeme za izradu kalupa upotrebljavaju i legure aluminija i bakra. Strojnom obradom i poliranjem postiže se vrlo fina površina i točne dimenzije. Pješčane jezgre u proizvodnji kokilnog lijeva upotrebljavaju se kada se trebaju postići složeni oblici šupljina u odljevcima. kokila. Najčešće se takvi kanali postavljaju na razdjelnoj liniji kalupa. Vijek trajanja kalupa iznosi od desetak tisuća do nekoliko stotina tisuća lijevanja. te se istrese iz kalupa.6. Vrlo je bitno da se za izradu kalupa odabere materijal koji ima potrebnu toplinsku vodljivost i otpornost prema trošenju. Na taj se način dobivaju složeni i točni oblici šupljina u odljevcima. strojnom obradom i poliranjem.. Kokila s metalnom i s pješčanom jezgrom (Grohe). slika . glava motora s uljevnim sustavom. a nije moguća upotreba metalnih jezgri. izrađuju još kanali za otplinjavanje i ventilaciju te uljevni sustav. 57 . Kad se ne bi omogućio izlazak plinova iz kalupne šupljine.

Prednosti • dobra dimenzijska točnost i kvaliteta površine • Nedostaci • jednostavnija geometrija odljevka u odnosu na odljevke u jednokratnim kalupima zbog potrebe otvaranja kalupa brzo skrućivanje zbog ulijevanja u hladni • visoki troškovi izrade kalupa (cijena metalni kalup rezultira sitnijom kokile (20.U tablici 5. tj. Premazivanje kalupa Priprema kalupa za ulijevanje rastaljenog metala uključuje njegovo premazivanje. izrasline. 5. lakše odvajanje odljevka od kalupa. Premazan je kalup manje toplinski opterećen. 4. pa je time također rjeđa i pojava grešaka na odljevcima. kao što su hrapavost površine. 58 . što mu produžuje radni vijek i smanjuje oštećenja. Prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. Nanošenjem vatrostalnog premaza na radnu površinu kalupa i metalne jezgre stvara se barijera između rastaljenog metala koji se ulijeva te površine kalupa te jezgre tijekom punjenja kalupa i skrućivanja. kontrola tečenja rastaljenog metala. Zbog toga kalup nije izložen intenzivnom zagrijavanju. odstupanje od dimenzija.1. Tablica 5. prikazane su prednosti i nedostaci kokilnog lijeva.1. manji je pad temperature kroz stijenku kalupa te su manja toplinska naprezanja u stijenci kalupa. Nanošenjem premaza koji imaju znatno manju toplinsku provodnost nego materijal od kojeg je izrađen kalup dolazi do umanjenja toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup zbog čega se kalupu produžuje radni vijek.1. netočnost mjera i oblika. Osim toga.000 EURO na više) strukturom. 2. Kako su premazi izolatori površina kalupa se ne zagrijava na temperaturu rastaljenog metala. rjeđa su oštećenja površine kalupa. bolja kvaliteta površine odljevka. već se ona zagrijava na temperaturu koja je puno niža od temperature rastaljenog metala. umanjenje neposrednog toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup (premaz je izolator). Nanošenjem takvih premaza postiže se: 1. kontrola brzine hlađenja. proizvode se čvršći odljevci mogućnost lijevanja svih najvažnijih • otežano napajanje odljevka u kalupu legura kratak ciklus izrade odljevaka dugi radni vijek kalupa za lijevanje postupak se može lako mehanizirati i automatizirati • • • • 5. 3.2.

To je slučaj kod presjeka najudaljenijih od pojila koji trebaju prvi skrutnuti. Hlađenjem se sprječava zagrijavanje kalupa iznad optimalne radne temperature zbog čega se produžuje radni vijek kalupa te se skraćuje vrijeme skrućivanja odljevaka (skraćuju su i ciklusi lijevanja). Premazi se najčešće nanose automatskim prskanjem za vrijeme kad je kalup otvoren.3. Kalup se može zagrijavati plamenikom ili električnim putem pomoću grijača. odljevak se ne lijepi za kalup te ne dolazi do grešaka na odljevcima. Optimalna radna temperatura kalupa je ona koja omogućuje proizvodnju kvalitetnih odljevaka uz minimalan škart u najkraćem mogućem vremenu te uz minimalno oštećenje kalupa. Zagrijavanjem se oštećenje kalupa bitno smanjuje jer nema toplinskog šoka na početku lijevanja rastaljenog metala. veziva. nedolivenost. Takvim nanošenjem premaza dobiva se usmjereno skrućivanje prema pojilu. Između svakog lijevanja nanosi se samo gornji sloj premaza. Hlađenje kalupa obavlja se cirkulacijom vode.Ono najvažnije što se postiže nanošenjem premaza je kontrola brzine hlađenja odljevka na svim presjecima jer se tako može utjecati i na tijek i na smjer skrućivanja.1. popunjavanje kalupa je ograničeno zbog čega najčešće dolazi do usahlina. dok se radna temperatura kalupa tijekom hlađenja i skrućivanja održava hlađenjem kalupa. temperatura kalupa utječe i na vijek trajanja kalupa. Da bi se postigla optimalna radna temperatura kalupa. odabere se premaz koji ima visoku provodnost te se nanese u manjoj debljini. ulja ili zraka kroz posebne kanale u stijenkama kalupa. toplih pukotina te lijepljenja odljevka za kalup. Nadalje. kalupi se zagrijavaju i hlade. odnosno mazivo koje omogućuje lakše odvajanje odljevka od kalupa. dolazi do grešaka na odljevku (hladni zavari. nestaljeno područje). Tada se kalup prestaje koristiti sve dok se ne nanese novi sloj premaza. Premazi su suspenzije sitnomljevenih vatrostalnih materijala. Osim na kvalitetu odljevaka. On se koristi sve dok ne dođe do oštećenja premaza na kalupu. Prebrzo trošenje kalupa može uzrokovati i previsoka temperatura kalupa. Zagrijavanje kalupa također utječe i na kvalitetu odljevka . 59 . hlađenjem se može ujednačiti temperatura kalupa u svim presjecima. 5.odljevci su bolje kvalitete jer je punjenje kalupne šupljine ujednačeno. Nakon što je nanesen premaz. prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se zagrijava na određenu radnu temperaturu. Dakle. Takav se premaz nanosi najčešće u pojilu i oko pojila. Oštećenje kalupa te njegovo prebrzo trošenje najčešće je prouzročeno naglim i neravnomjernim zagrijavanjem kalupa. Ako je temperatura kalupa preniska. kalup je spreman za upotrebu. Ako pak se želi ubrzati hlađenje odljevka. što osigurava željeni red skrućivanja odljevka. nanosi se deblji sloj premaza s manjom toplinskom provodnošću. Pri previsokim temperaturama kalupa produžava se vrijeme skrućivanja odljevka što pogoduje stvaranju šupljina zbog skupljanja materijala pa odljevci imaju lošija mehanička svojstva i lošiju kvalitetu površine. odnosno može se regulirati brzina skrućivanja odljevka. vode i dodataka za bolje prianjanje na unutarnju površinu kalupa. Temperatura kalupa Vrlo bitan parametar za dobivanje kvalitetnih odljevaka je temperatura kalupa. Ako se želi sporije ohlađivanje.

slika 5. Metal teče kroz sustav razvodnika i ušća i ulazi u kalupne šupljine. Zatvaranje kalupa – kalup se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela. Zatim se na površinu kalupne šupljine nanosi završni premaz kako bi se olakšalo odvajanje odljevka od kalupa i kako bi se kalupu produljio vijek trajanja. Otvaranje kalupa i izbacivanje odljevka. 7. Prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se mora zatvoriti i potrebnom silom osigurati od otvaranja. a metalne poslije. Slika 5.kalup je potrebno prethodno zagrijati na temperaturu od 150 do 260 (350)° C. nakon što je odljevak skrutnuo. 6. 2. sporo se ulijeva u kalup preko čaše ili spusta na vrhu kalupa. 5. Slijedi vađenje odljevka iz kalupa. Pješčane jezgre se ulažu prije zatvaranja kalupa. Dodatna obrada.7. 60 .7. Hlađenje i skrućivanje odljevka.jezgre mogu biti pješčane ili metalne. 3. kako bi se omogućilo bolje tečenje rastaljenog metala te kako bi se izbjegle greške na odljevku. Ulaganje jezgri . odvija se u zatvorenom kalupu. kalup se otvara. uključuje odvajanje uljevnog sustava. Nakon otvaranja kalupa izbacivači se aktiviraju te izbacuju odljevak iz kalupa. Priprema kalupa . 4.: 1. Jedan kalup može imati više kalupnih šupljina. Proizvodni koraci kod kokilnog lijeva. skidanje srha sa linije dijeljenja te ostalih grešaka na odljevku.rastaljeni metal određene temperature ulijevanja.Koraci kokilnog lijevanja. Ulijevanje rastaljenog metala .

stoljeća razvojem legura cinka i aluminija.2. Prve legure za tlačni lijev bile su različite kombinacija kositra i olova. ali je ipak najraširenija primjena tlačnih odljevaka u automobilskoj industriji. ali njihova upotreba opada početkom 20.8. Tipični odljevci su blokovi i drugi dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. kućišta statora elektromotora. i 5. poboljšanje kvalitete odljevaka i sniženje cijene gotovog proizvoda. Danas se odljevci proizvedeni postupkom tlačnog lijevana primjenjuju u gotovo svim granama industrije. Najraniji primjerci odljevaka lijevanih pod tlakom pojavljuju se sredinom 19. magnezija i cinka.8. dok se čelik tlačno lijeva samo u posebnim slučajevima. kovanice. bakra.5. zupčanici. slika 5. Ubrzo se počinju tlačno lijevati i legure magnezija i bakra te mnoge novije legure koje se i danas koriste. postojani i dimenzijski precizni. oblika i debljina. Najčešće se lijevaju legure aluminija. stoljeća. Proces je često puta automatiziran što omogućuje povećanje produktivnosti. Lijevaju se odljevci različitih dimenzija. (Honsel) 61 . Željezne legure nisu našle širu primjenu. ali sve više nosači i dijelovi karoserije automobila. Lijevanje pod tlakom primjenjuje se u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Tlačni lijev Tlačni lijev je postupak kod kojeg se rastaljeni metal pod visokim tlakom uvodi u stalni kalup. odljevci od aluminijskih legura. Slika 5. radijatori. Tlačni lijev. koji su čvrsti.9.

mogu raditi s puno većim ciklusima lijevanja. 62 . tlačne komore. slika 5. Postupak tlačnog lijevanja Za lijevanje pod tlakom upotrebljavaju se specijalni strojevi na koje se učvrste metalni kalupi. Osim kalupa. debljina stjenke 2-2. u nekoliko milisekundi popuni se čitav kalup.11. izbacivača i metalnih jezgri. materijal MgAl6Mn. odljevci od magnezijskih legura.500 ciklusa lijevanja na sat. Komora je s jedne strane zatvoren pomičnim tlačnim klipom. Nakon hlađenja odljevka kalup se otvara i odljevak se pomoću izbacivača odvaja od kalupa i odgovarajućim alatom vadi iz njega. Lijevanje u kalup odvija se preko tlačne komore u koji se dovodi rastaljeni metal.Slika 5. Općenito se koristi za lijevanje odljevaka manjih dimenzija i masa (od nekoliko grama do 25 kg).2. slika 5.1. patentnog zatvarača. Specijalizirani strojevi za lijevanje malih odljevaka. cinka. i 5. npr. Sila tlaka prenosi se hidrauličkim sredstvom s visokotlačnih pumpi na pogonski klip koji s tlačnim klipom čini jednu cjelinu. Specifičnost ovog procesa je to što su tlačna komora i klip vertikalno uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. 5. Lijeva se pod tlakom od 7 . Zbog visokih brzina ubrizgavanja rastaljenog metala u kalup punjenje kalupa odvija se u vrlo kratkom vremenu. Tlačni lijev. olova i kositra. sustav za lijevanje pod tlakom sastoji se još od tlačnog klipa. Na drugoj se strani komore nalazi uljevni sustav koji rastaljeni metal vodi u kalup. Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s toplom komorom koristi se za lijevanje metala niskog tališta: magnezija.5 mm.9. To je visoko automatizirani proces s brzinom rada od 50 .35 MPa. Bočna vrata. masa 3.5 kg (Honsel).10.12. Ciklus lijevanja se ponavlja zatvaranjem kalupa za ponovno lijevanje odljevaka. Kretanjem tlačnog klipa u komori potiskuje se rastaljeni metal visokim tlakom u kalupnu šupljinu.

a sam lonac u kojem se nalazi rastaljeni metal je keramički. Mlaznica također mora biti grijana. sustava za ubrizgavanje. Spojna cijev je oblika koji omogućuje nesmetan protok rastaljenom metalu koji je ubrizgan visokom brzinom. a izrađuje se od materijala koji su otporni na trošenje. Spojna cijev je ugrijana na temperaturu koja onemogućuje skrućivanje rastaljenog metala u njoj. Postoje dvije izvedbe peći. kao što su legure cinka i magnezija. Međusobni položaj komore i klipa mora biti takav da se pomakom klipa prema gore omogući punjenje komore rastaljenim metalom. nitriranog legiranog čelika i alatnog čelika za rad na povišenim temperaturama. Mlaznica omogućuje precizno popunjavanje kalupne šupljine. odljevci od cinkovih legura.Slika 5. Tlačni lijev s toplom komorom. Sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala sastoji se od hidraulički pokretanog tlačnog klipa te komore i spojne cijevi. klip i komora uvijek se izrađuju na način da ih se može lako i jednostavno zamijeniti novim dijelom u slučaju oštećenja. temperatura im je približno jednaka temperaturi rastaljenog metala. Aluminij i njegove legure otapaju čelične komponente sustava za ubrizgavanje i stoga se ne mogu lijevati ovi postupkom. dok se pomakom prema dolje taj rastaljeni metal mora ubrizgati kroz spojnu cijev i mlaznicu u kalupnu šupljinu. Spojna cijev.10. Stoga se mogu lijevati samo legure koje imaju nisko talište i ne otapaju materijal s kojim su u dodiru. a obično je izrađena od željeznog lijeva. tlačni klip i spojna cijev uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. Sustav za lijevanje s toplom komorom Sustav za tlačno lijevanje s toplom komorom sastoji se od peći s taljevinom. tlačne komore i kalupa. Za održavanje rastaljenog metala na određenoj temperaturi koriste se plinski i električni grijači. npr. Sustav za ubrizgavanje uronjen je u taljevinu. Kod jedne izvedbe peć ujedno i tali metal u loncu. dok se kod druge već rastaljeni metal ulijeva u lonac te se u njemu održava na određenoj temperaturi. Obično se za izradu komore i tlačnog klipa koriste alatni i nehrđajući čelici. 63 . Kako su komora.

Klip se vraća u početni položaj što omogućuje ponovno punjenje cilindra rastaljenim metalom. Kalup je zatvoren. i) Peć. 3. h) Lonac. 2. j) Spojna cijev. PUNJENJE KALUPA Slika 5. Tlak se u kalupnoj šupljini održava sve dok se odljevak ne skrutne. d) Cilindar. k) Grijana mlaznica.11. 64 . Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom.Proces tlačnog lijevanja s toplom komorom prikazan je na slici 5. e) Klip za tlačenje. Pomakom klipa prema dolje povećava se tlak u komori i rastaljeni se metal iz komore kroz spojnu cijev i grijanu mlaznicu ubrizgava u kalupnu šupljinu. c) Nepomična polovica kalupa. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. f) Tlačna komora. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. Komora je ispunjena rastaljenim metalom. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. a tlačni klip se nalazi u početnom položaju.11. Nakon što se odljevak izvadi iz kalupa slaže se na palete gdje se hladi na okolnu temperaturu. a) Kalupna šupljina. g) Sustav za ubrizgavanje. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom se sljedeći: 1. b) Pomična polovica kalupa. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. Nakon skrućivanja odljevka izvlači se metalna jezgra (ako je ima). Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi iz kalupa te se stavlja na radni stol. Kalup se otvara.

Lijeva se pod tlakom od 14 . Broj lijevanja iznosi 50 do 150 odljevaka na sat. slika 5. kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom. osim što se zagriju prijelazom topline od rastaljenog metala tijekom ulijevanja. Stroj za tlačno lijevanje s hladnom komorom. Za izradu komore i klipa koriste se alatni i nehrđajući čelici. prvenstveno aluminija. Mogu se lijevati odljevci svih veličina. Slika 5.12. od malih konektora do blokova motora i kućišta mjenjača.9. Dakle. 65 .140 MPa. Često su izvedeni i s posebnih sustavom za hlađenje da bi se izbjeglo njihovo pregrijavanje. Odatle se rastaljeni metal ručno ili automatizirano pomoću ljevačke žlice ili češće pomoću automatiziranog dozatora ulijeva u komoru. i 5. U ljevaonicama je puno češća primjena strojeva s horizontalnom hladnom komorom.8. Razlikuju se strojevi s horizontalnom i vertikalnom komorom. Tlačni lijev s hladnom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom se koristi za lijevanje legura koje imaju više temperature taljenja.12.2. komora i klip izloženi su rastaljenom metalu samo kratko vrijeme tijekom ulijevanja te se zbog takve izvedbe mogu lijevati i legure višeg tališta. slika 5. magnezija i bakra. Kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom peć s rastaljenim metalom nalazi se izvan stroja. klip i kalup. za razliku od tlačnog lijevanja s toplom komorom gdje su komora i klip u stalnom dodiru s rastaljenim metalom uslijed čega se zagriju na istu temperaturu kao i on. Komora i klip nisu posebno grijani tijekom procesa lijevanja.5. Osnovni dijelovi sustava za tlačni lijev s hladnom komorom su komora.2. a ponekad se lijevaju i neke željezne legure. Rastaljeni metal proizvodi se u peći za taljenje i prenosi loncem do peći za održavanje i regulaciju uljevne temperature taljevine.

U horizontalnu tlačnu komoru rastaljeni metal ulijeva se gravitacijski ljevačkom žlicom ili pomoću dozirnog uređaja. Koraci pri tlačnom lijevanju s hladnom komorom. Nakon ulijevanja rastaljenog metala klip tlači rastaljeni metal u kalupnu šupljinu. Kretanje klipa nije ravnomjerno.1-0.14. traje nekoliko milisekundi) dok odljevak ne skrutne 66 . Slika 5. slika 5.13. traje ~2 s) druga faza je popunjavanje kalupne šupljine (brza faza – klip velikom brzinom ubrizgava rastaljeni metal u kalupnu šupljinu.13. traje ~0. a tlačni klip nalazi se u početnom položaju.Proces tlačnog lijevanja s horizontalnom hladnom komorom prikazan je na slici 5.2 s) treća faza je povišenje tlaka u već popunjenom kalupu (tlak se u kalupu poveća nekoliko puta.brzina klipa je mala i postepeno raste.: prva faza je popunjavanje komore i dovođenje rastaljenog metala do ulaza u kalup (spora faza . nego se odvija u tri faze. Koraci pri tlačnom lijevanju s horizontalnom hladnom komorom su sljedeći: 1. U tom trenutku kalup je zatvoren. 2.

15.16. Stanica za tlačni lijev s robotom koji vadi odljevke.15. Tlačno lijevanje obično se izvodi u automatiziranim stanicama za tlačni lijev.14. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale.Slika 5. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi se iz kalupa te ide na daljnju obradu. 3. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. prikazuje odljevak bloka motora s uljevnim sustavom i nakon naknadne obrade. slika 5. Krivulja kretanja klipa. Klip se vraća su početni položaj. Nakon skrućivanja odljevka dolazi do izvlačenja metalne jezgre. Slika 5. Slika 5. Slijedi otvaranje kalupa. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. 67 . koja se isto može robotizirati.

nakon završetka svakog ciklusa nova se količina rastaljenog metala mora dopremiti do komore (žlicom ili dozatorom) što zahtijeva dodatno vrijeme. Kod hladne komore. U pokretnoj i nepokretnoj 68 . Svaki je sastavljen od većeg broja međusobno povezanih elemenata. osim načina ubrizgavana rastaljenog metala.3. je u trajanju ciklusa lijevanja. Kalup je najčešće složene konstrukcije što omogućuje proizvodnju odljevaka kompleksnih oblika s visokim stupnjem točnosti dimenzija. što znači da će i vrijeme skrućivanja biti kraće.16. a time automatski i vrijeme jednog ciklusa lijevanja. Jedan je dio kalupa pokretan. Obično se sastoji od dva dijela koji se montiraju na ploče stroja za tlačno lijevanje. legure koje se lijevaju s toplom komorom imaju niže temperature tališta nego što imaju legure za lijevanje s hladnom komorom. sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala radi tako da se završetkom prethodnog ciklusa cilindar već počinje puniti s rastaljenim metalom za sljedeće ubrizgavanje. u peći se uvijek nalazi količina rastaljenog metala četiri puta veća nego što je potrebna za jednosatni neprekinuti rad. nakon naknadne obrade. Dva su razloga tome. Kalupi za tlačni lijev Kalupi za tlačni lijev s toplom komorom i tlačni lijev s hladnom komorom su u principu jednaki.Odljevak sa uljevnim sustavom Slika 5. Postavljanjem pokretnog dijela kalupa na pokretnu. Osnovna razlika između tlačnog lijevanja s toplom i hladnom komorom.17. Odnosno. a nepokretnog na nepokretnu ploču stroja osigurano je zatvaranje i otvaranje kalupa te izbacivanje odljevka. Općenito su ciklusi lijevanja s toplom komori kraći. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. Za izradu kalupa koriste se materijali otporni na toplinu i trošenje. Prvo. a drugi je nepokretan. najčešće visokolegirani alatni čelici za topli rad. Drugo. slika 5. 5.2. Blok motora s uljevnim sustavom i spreman za ugradnju.

17. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. Općenito. a) b) Slika 5. kontrole gotovog odljevka i skladištenje. Za pojedinačnu proizvodnju kalupi su jednostavne konstrukcije s jednom kalupnom šupljinom. 69 . odvajanje uljevnog sustava. U kalupu se osim kalupne šupljine nalazi uljevni sustav te kanali za otplinjavanje i ventilaciju. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. vađenja odljevka iz kalupa. kalupna šupljina može biti u samo jednoj polovici kalupa. Za lijevanje manjih odljevaka u serijskoj i masovnoj proizvodnji koriste se kalupi s više kalupnih šupljina u jednom kalupu ili je kalup izveden tako da se u jednoj kalupnoj šupljini na isti uljevni sustav poveže više odljevaka. bez potrebe za promjenom cijelog kalupa. prikazan je tlocrt ljevaonice tlačnog lijeva. tako se u slučaju oštećenja jednog dijela kalupa on lako zamjenjuje novim dijelom. skidanje srha s linije dijeljenja. a)Posuda za ulje kamionskog motora i kalup za tlačni lijev (Alatnica Haerer).polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine koje imaju oblik budućeg odljevka. U masovnoj proizvodnji velikih i složenih odljevaka upotrebljavaju se kalupi od više dijelova. čime se bitno povećava produktivnost te kvaliteta odljevka. u jednom se kalupu može odliti nekoliko desetaka tisuća odljevaka. premazivanja (prskanja) kalupa – za strojeve s hladnom komorom. Kalupi se najčešće izrađuju modularno. Na slici 5. ali s jednom kalupnom šupljinom. Ovisno o obliku odljevka. Osim lijevanja proizvodnja odljevaka tlačnim postupkom uključuje pomoćne operacije poput doziranja rastaljenog metala. Kalupi se razlikuju ovisno o veličini serije. b) poklopac. Kalupi. dok je druga polovica ravna ploča.18. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina u pokretnom i nepokretnom dijelu kalupa. Kompletan proces proizvodnje odljevaka danas je potpuno automatiziran i obavlja se pomoću robota.

Slika 5. U tablici 5. Prednosti i nedostaci tlačnog lijeva.6 .18.2.2.8 mm) zbog brzog hlađenja formira se struktura sa sitnim zrnom te visoke čvrstoće dugi radni vijek kalupa za lijevanje lako odvajanje uljevnog sustava Nedostaci • • • općenito ograničeno na metale nižeg tališta geometrija (oblik) odljevka mora omogućiti izbacivanje iz kalupne šupljine potrebna visoka ulaganja u opremu 70 . Prednosti • • • • • • • • visoka produktivnost odljevci glatke i čiste površine visoka točnost oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost mogućnost lijevanja tankostijenih odljevaka (0. prikazane su prednosti i nedostaci tlačnog lijeva.3. Tablica 5. Ljevaonica tlačnog lijeva.

klipovi. Slika 5. 71 . cijevi za dovod rastaljenog metala te kalupa koji se nalazi iznad peći za taljenje. Strojevi za niskotlačni lijev Za niskotlačni lijev koriste se poluautomatizirani ili potpuno automatizirani strojevi. Ovim se postupkom lijevaju felge. kućišta. slika 5. cinka te željezni lijev. dijelovi automobilskih ovjesa. mase od 5 do 100 kg. Osnovni dijelovi stroja su elektrootporna ili indukcijska peć s loncem za taljenje metala koja se nalazi u hermetički zatvorenom kućištu (ili varijanta s peći za održavanje temperature). blokovi motora. Stanica za niskotlačni lijev i sustavom za izmjenu peći (Kurtz) i skrućena felga u kalupu prije vađenja (BBS). Odljevci su dobrih mehaničkih svojstava i glatke površine. Niskotlačni lijev Niskotlačni lijev. Niskotlačnim lijevom mogu se još lijevati legure bakra. glave motora.3.19. Niskotlačni lijev. KOKILA IZBACIVAČ GRIJAČ DOVODNA CIJEV INDUKCIJSKA ZAVOJNICA TALJEVINA LONAC Slika 5. Ovim se postupkom najčešće lijevaju legure aluminija i magnezija za automobilsku industriju te pneumatske i hidrauličke uređaje.20. slika 5.. hidrauličkog uređaja za vertikalno otvaranje i zatvaranje kalupa.5. je postupak kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva u kalup pod tlakom od približno jednog bara.20.19.

72 . Naime. Zbog takvog se načina punjenja u gornjem dijelu kalupne šupljine moraju obavezno nalaziti otvori za izlaz zraka.: 1.21. Za izradu tih cijevi danas se koriste visokočvrsti vatrootporni materijali. 4. 2. oksidacije) na rastaljeni metal tijekom čitavog procesa lijevanja. Uljevni sustav za niskotlačni lijev sastoji se samo od uljevka. Kalup je potpuno popunjen. koje bi mogle zarobiti plinove iz atmosfere. Kako nema pojila. Prestankom djelovanja tlaka u kalupu i peći rastaljeni metal iz cijevi vraća se u lonac. Tlak doseže svoju maksimalnu vrijednost od 1 bar i zadržava se sve dok odljevak potpuno ne skrutne. U samom kalupu izrađeni su kanali za hlađenje vodom pomoću kojih se osigurava brzo i usmjereno skrućivanje. Time je omogućeno održavanje kalupa punim te nadoknađivanje skupljanja metala iz dovodne cijevi. Kalup je napravljen tako da se odljevak nakon otvaranja kalupa zadrži u gornjem dijelu kalupa. Vađenje odljevka iz kalupa pomoću robota ili istresne platforme. osobito aluminija moraju prskati premazima da bi se spriječilo lijepljenje odljevka na stjenke kalupa. Uz to. odljevak se puni kroz samo jednu ulaznu točku koja je povezana sa cijevi za dovod rastaljenog metala. Zbog neposrednog kontakta uljevka i dovodne cijevi skupljanje metala nadoknađuje se rastaljenim metalom iz lonca.Kalup se sastoji od pomičnog (gornjeg) i nepomičnog (donjeg) dijela koji su pričvršćeni na pomičnu. Za izradu kalupa najčešće se koriste alatni čelici ili željezni lijev. te se tijekom takvog punjenja zrak iz kalupne šupljine potiskuje prema gore. Zato je ovim postupkom moguće dobiti vrlo kvalitetne odljevke. Pomicanjem prema dolje omogućuje se ulijevanje. Odvajanje odljevka pomoću izbacivača od pokretne polovice kalupa. a kako se kalup polagano popunjava odozdo ne nastaju turbulencije. dok se pomicanjem prema gore omogućuje vađenje skrutnutog odljevka. Kretanje pomične ploče. hlađenjem vodom (zrakom) doprinosi se skraćenju trajanja ciklusa lijevanja. Ti se kalupi redovito hlade vodom (češće) ili zrakom. Od gornjeg se dijela kalupa odvaja pomoću izbacivača te se zatim ručno ili pomoću robota vadi iz kalupa. slika 5. odnosno nepomičnu ploču stroja. otvori za izlaz zraka mogu se postaviti i na drugim mjestima u kalupu. Zatvaranje kalupa. Bitno je naglasiti da se kalupna šupljina puni od uljevka. Dovodna cijev se zbog istrošenosti mora mijenjati svakih nekoliko tjedana. Zbog takvog skrućivanja dobiva se sitnozrnata mikrostruktura te se postižu bolja mehanička svojstva odljevka. a ujedno i pomičnog dijela kalupa je vertikalno. vrlo je bitno postaviti uljevak tako da on posljednji skrućuje. Ukoliko to zahtijeva geometrija odljevka. Postupak niskotlačnog lijevanja Koraci pri niskotlačnom lijevanju su sljedeći. koji je najniža točka kalupne šupljine prema gore. U hermetički zatvoren lonac dovodi se plin pod tlakom od 0. 5. Otvaranje kalupa. Kalupi se prije lijevanja.5 bara koji uzrokuje podizanje rastaljenog metala kroz cijev za dovod i njegovo ulijevanje u zatvoreni kalup.2 do 0. Cijev za dovod rastaljenog metala uronjena je u lonac. Često su takvi otvori povezani s izbacivačima. 3. Zbog toga nema nikakvog utjecaja atmosfere (npr.

nema pojave turbulencija prilikom punjenja kalupne šupljine pa je ovaj postupak iznimno povoljan za lijevanje Al. Prednosti postupka niskotlačnog lijeva su: • • • • • znatno smanjeni gubici materijala i energije nisu potrebna pojila. 73 . a uljevni sustav je bitno manjih dimenzija.22.i Mg.Slika 5. Koraci pri niskotlačnom lijevanju. slika 5.legura dobivanje odljevaka vrlo dobrih mehaničkih svojstava minimalna naknadna obrada odljevaka.21.

74 .23. Niskotlačno lijevana aluminijska konzola u pješčanom kalupu (naprijed) sa stjenkama približno jednakim kao kod tlačnog lijeva (iza) i zato nekoliko grama teža. usmjereno skrućivanje. zbog niskih tlakova t punjenja rastaljenog metala mogu se koristiti i pješčane jezgre. 5.3 kg (iskoristivost taljevine 54%) na 12. a kvaliteta odljevaka još bolja. Dobiva se još manja poroznost i bolja mikrostruktura odljevka. ali su troškovi izrade veći. Osim metalnih.23. Slika 5. slika 5. Za izradu šupljina u odljevku koriste se jezgre. visoka ekonomičnost.4. Iz svega navedenog proizlaze glavne značajke postupka: • • • kontrolirano popunjavanje kalupa. tlak t napajanja može biti veći nego kod niskotlačnog lijevanja. Usporedba gravitacijskog kokilnog lijeva i niskotlačnog lijeva na primjeru kućišta kompresora. kako bi rastaljeni metal mogao popuniti kalup.Slika 5.2 kg (iskoristivost taljevine 92%) (Kurtz).22. Na taj način još je manja mogućnost nastanka turbulencija. koji mora biti niži od tlaka u peći. Smanjenje mase odljevka sa priljevcima od 21. Isto tako mogu se koristiti i pješčani kalupi ili kalupi izrađeni od jezgrenih paketa. Zbog tlaka u kalupu. Protutlačni lijev Protutlačni lijev je varijanta niskotlačnog lijeva sa određenim pretlakom u kalupu (4 do 5 bara).

Centrifugalni lijev Centrifugalni lijev patentiran je početkom 19. U novije novije vrijeme tim se postupkom lijevaju složeniji odljevci s manjim asimetričnostima. legirani čelik. magnezija. plinskih poroznosti i nemetalnih uključaka. kao i odljevci kod kojih je potrebna zbijena struktura. nikla. cijevi od nodularnog lijeva i košuljice cilindra kamionskih motora.24. Slika 5.5° prema horizontali. ozubljena kola. cinka. sivi lijev. bez usahlina.5. Na ovaj se način lijevaju vodovodne cijevi. klizni ležajevi. košuljice cilindara za motore s unutarnjim izgaranjem. Os vrtnje kalupa može biti vertikalna. Specifičnost odljevaka proizvedenih centrifugalnim lijevom je to što imaju jednaka svojstva u svim smjerovima. na rastaljeni metal istovremeno djeluju sila teža i centrifugalna sila.5. Centrifugalno lijevani lijevani odljevci. Klasični postupak centrifugalnog lijevanja koristi se za izradu cilindričnih rotacijskih simetričnih šupljih dijelova. aluminija. Ipak. 75 . staklo. ovaj se postupak šire primjenjuje u praksi proizvodnje izvodnje odljevaka od 1920-tih 1920 godina. Međutim. kao i puni dijelovi. keramika. horizontalna ili nagnuta pod kutom od 3 . nodularni lijev. odnosno svaki materijal koji se može prevesti u tekuće ili kašasto stanje. najčešće se lijevaju legure bakra. Centrifugalna sila iskorištava se za: utiskivanje rastaljenog metala met u kalupnu šupljinu za oblikovanje paraboloidne ili cilindrične slobodne površine rastaljenog metala. kobalta i titana. slika 5. Centrifugalno se mogu lijevati gotovo svi metali – ugljični čelik. bakra. te sivi lijev. stoljeća. legure aluminija. kositra. Za vrijeme ulijevanja taljevine evine i skrućivanja odljevka. nehrđajući čelik. polimeri. Zbog toga oblik i kristalna struktura odljevka ovise o zajedničkom djelovanju tih sila. aluminija. lijev Osim metala centrifugalno se mogu ogu lijevati nemetali. Pri centrifugalnom se lijevanju rastaljeni metal ulijeva u metalni kalup koji rotira dok do ne završi skrućivanje taljevine.24. npr.

slika 5. Odljevci će uvijek imati cilindričnu unutarnju površinu. odakle se kasnije odstranjuju strojnom obradom skrućivanje odljevaka je od vanjske površine (koja je u dodiru s kalupom) prema sredini odljevka. više su gustoće te su im poboljšana mehanička svojstva za vrijeme rotacije kalupa teže čestice putuju prema površini kalupa istiskujući lakše okside i nečistoće prema središnjoj osi. dok vanjska ne mora biti cilindrična. slika 5. plinskih mjehura i poroznosti.Postupak centrifugalnog lijevanja Centrifugalni se lijev često naziva tekućim otkivkom. b) vertikalna os rotacije sa jezgrom.26. a) i c) horizontalna os rotacije. Značajke centrifugalnog lijeva: zbog djelovanja centrifugalne sile odljevci imaju sitnozrnatu mikrostrukturu. - Uređaji za centrifugalni lijev Uređaj za centrifugalni lijev mora biti izveden tako da se pomoću njega može izvesti šest operacija vrlo precizno i s višestrukim ponavljanjem. Varijante centrifugalnog lijevanja s metalnim kalupom bez hlađenja. Tijekom centrifugalnog lijevanja metalni se kalup okreće oko svoje osi velikom brzinom (n= 500 . zbog toga što se prilikom ulijevanja rastaljeni metal doslovno kuje zbog visokog tlaka uzrokovanog centrifugalnom silom.1600 min-1) potiskujući rastaljeni metal na stijenke. 76 .25. Slika 5.25. gdje poprima oblik kalupa i skrućuje. zbog čega su odljevci bez pukotina. Zbog djelovanja centrifugalne sile nije potrebna jezgra za oblikovanje unutrašnjosti (šupljine) odljevka.

uređaji za grijanje kalupa i premazivanje i dozatori modifikatora. Uz to.26. Centrifugalni lijev. ali još uvijek vrućeg odljevka iz kalupa bez da ga se deformira. omogućen je stalni nadzor proizvodnje.: valjci za rotaciju kalupa.o. 77 .27. Osnovni dijelovi uređaja za centrifugalno lijevanje su. uređaji za hlađenje kalupa.Slika 5. Strojevi za centrifugalni lijev (Strojar d.) Operacije su sljedeće: • • • • • • uređaj mora imati određeni broj okretaja mora omogućiti zagrijavanje kalupa i nanošenje premaza na kalup prije ulijevanja rastaljenog metala mora omogućiti sigurno punjenje rotirajućeg kalupa rastaljenim metalom unutar kalupa mora biti omogućeno pravilno skrućivanje i hlađenje kako bi se dobili kvalitetni odljevci bez grešaka mora biti omogućeno dodavanje modifikatora i rastaljenog metala (u slučajevima kad je to potrebno) mora biti omogućeno brzo vađenje skrutnutog.o. slika 5. kalup.27. Potpuna automatizacija uređaja neophodna je kako bi se još povećala produktivnost te kvaliteta centrifugalnog lijeva. Većina uređaja za centrifugalni lijev je mehanizirana i automatizirana te su vrlo često povezani s računalom kako bi sve operacije i svi parametri u svakom ciklusu lijevanja bili isti. Slika 5. lijevak za ulijevanje rastaljenog metala.

Valjci su preko prijenosnika pogonjeni hidrauličnim ili električnim motorom. Prije ulijevanja rastaljenog metala u kalup. bakar i grafit. dok se lijevak pomiče i tako puni kalup. a postolje s valjcima postavlja se uzduž kalupa kako bi ga poduprli. Vađenje odljevka iz kalupa najčešće je izvedeno automatskim istiskivačem (tlačnim klipom). Postoje dvije izvedbe lijevaka. 78 . Kalupi se premazuju i zbog zaštite radne površine kalupa od djelovanja rastaljenog metala. Kako se sa svakim ulijevanjem rastaljenog metala kalup zagrijava. čime se kalupu produljuje vijek trajanja. Najčešće su lijevci opremljeni termosenzorima i indukcijski su grijani. Premazi su suspenzije mljevenog vatrostalnog materijala u vodi u koje se dodaju sredstva za bolje prianjanje rastaljenog metala na stijenke kalupa. najčešće se koristi jedan valjak postavljen ispod kalupa. što znači da se pomoću jednog kalupa može odlijati velik broj odljevaka. kalup mora imati određen broj okretaja. Do lijevka za ulijevanje rastaljeni se metal doprema iz peći. Premazi se najčešće nanose prskanjem. Kalup se hladi samo za vrijeme kad se u njemu skrućuje odljevak.Valjci služe za rotaciju kalupa određenom brzinom. pomoću lonca. a stroj s kalupom kreće se uzdužno po tračnicama tako da se rastaljeni metal ulijeva u rotirajući kalup od jednog kraja do drugog. Temperatura predgrijavanja regulira brzinu hlađenja odljevka od površine kalupa prema unutrašnjosti. Da bi se dobila homogena. Hlađenjem se kalupu također produžuje vijek trajanja. Nakon što odljevak skrutne istiskivač istisne odljevak iz kalupa. Za rotaciju vertikalnih uređaja. što je direktno povezano s dobivanjem određene mikrostrukture i određenih mehaničkih svojstava odljevka. U jednoj je izvedbi lijevak nepomičan. Za izradu kalupa najčešće se upotrebljavaju sivi lijev. Kod horizontalnih uređaja kalup se postavlja na postolje s valjcima kojega onda valjci podupiru i rotiraju određenom brzinom. niskougljični čelik. dakle hlađenje počinje kad se cijeli kalup napuni i traje sve dok odljevak nije spreman za vađenje iz kalupa. U drugoj je izvedbi stroj s kalupom nepomičan. glatka vanjska površina odljevka bez grešaka. radne površine kalupa se prije ulijevanja rastaljenog metala predgrijavaju i premazuju. Najčešće je hlađenje kalupa izvedeno tako da se oko kalupa stavlja plašt napunjen vodom koja cirkulira i tako ga hladi. on se mora hladiti vodom kako bi se održala odgovarajuća temperatura kalupa. Kalupi za centrifugalno lijevanje su stalni.

klipni prsteni. To su cijevi i tuljci.Postupak centrifugalnog lijeva može se podijeliti u četiri faze: 1. ventili te ostali cilindrični i cjevasti odljevci jednostavnijeg oblika. valjkasti ležajevi te manji odljevci prstenastog oblika. košuljice cilindara. Horizontalni centrifugalni lijev najviše se koristi za lijevanje jednostavnijih odljevaka kod kojih je duljina puno veća od promjera i za odljevke jednakog unutarnjeg promjera. Najčešće se lijevaju kratke cijevi te odljevci. Ovim se postupkom mogu lijevati i necilindrični i nesimetrični odljevci. 79 . završna faza • nakon završetka skrućivanja odljevak se istiskuje iz kalupa Nakon vađenja odljevka započinje novi ciklus lijevanja. faza skrućivanja • skrućivanje odljevka je od vanjske površine prema unutarnjoj 4. pripremna faza • zagrijavanje kalupa i premazivanje površine kalupa premazom 2. faza ulijevanja rastaljenog metala • • • prije ulijevanja kalup mora imati određeni broj okretaja ulijevanje rastaljenog metala nakon što je čitav kalup ispunjen započinje hlađenje kalupa (radi održavanja određene temperature kalupa) 3. Vertikalni centrifugalni lijev koristi se za lijevanje odljevaka kod kojih je promjer veći od duljine ili odljevaka s konusom. bubnjevi kočnica.

1. Peći se razlikuju po konstrukciji i načinu zagrijavanja.1. Slika 6. sam način dobivanja taljevine direktno utječe na kvalitetu dobivenog odljevka.6. Fleksibilnost pri dobivanju rastaljenog metala te njegovoj pripremi za ulijevanje. TALIONIČKE PEĆI U ljevaoničkoj proizvodnji postoje razni načini dobivanja taljevine spremne za lijevanje. tj. U većini tih peći obavljaju se također operacije legiranja i rafinacije. taljenja metala i pripreme taljevine za ulijevanje otpada trećina ukupnih troškova proizvodnje odljevaka. To su visokoučinkovite peći koje se najčešće koriste za serijsku proizvodnju. Kupolke su vertikalne cilindrične peći opremljene sa žlijebom za izlijevanje pri dnu. kao i mogućnost dobivanja potrebnih količina rastaljenog metala kroz duži vremenski period zahtijeva dobro prilagođenu jedinicu za taljenje i pripremu taljevine (peći posebno prilagođene za određenu leguru. kupolke (sa koksom ili bez koksa) plamene peći elektrolučne peći elektrootporne peći indukcijske peći. veličina šarže. Pri vrhu peći nalazi se otvor za 80 .1. Glavne vrste peći su: 1. S vanjske su strane obložene čeličnim limom. U tim se pećima metal rastali i pregrije na određenu temperaturu iznad temperature tališta (likvidusa) na kojoj se održava sve do ulijevanja u kalupe. Podjela peći prema načinu zagrijavanja odnosno izvoru energije prikazana je na slici 6. Upravo zato procesi dobivanja taljevine moraju biti optimalno koordinirani s ostalim procesima u ljevaonici. na procese dobivanje taljevine. dok su s unutarnje obložene vatrostalnim materijalom. Podjela peći prema izvoru energije. 6. 5. vrijeme ciklusa). Naime. 3. U prosjeku. 4. Kupolke Kupolke su peći koje se koriste samo za taljenje željeznih lijevova. 2.

Na samom vrhu peći nalazi se otvor za izlaz plinova. Za ispravan rad peći važno je da su metalni uložak. Kad se peć napuni. Izgaranjem koksa nastaju vrući plinovi koji se dižu prema gore te zagrijavaju i tale metalni uložak. Rastaljeni metal skuplja se na dnu peći gdje je u kontaktu s užarenim koksom pa lako preuzima ugljik od njega. Dodaci za formiranje troske Koks Metalni uložak Slika 6. Na površini 81 . Kako se metalni uložak tali.a nabijeno je pijeskom tako da je u nivou otvora za ispust rastaljenog metala. vapnenca i dodataka. ferosilicij i feromangan. Dno peći može se otvoriti.2. Iznad tog otvora. Moderne kupolke imaju specijalne filtere za pročišćavanje izlaznih plinova kupolke. Kupolka je prikazana na slici 6. uljevni sustavi i pojila). pušta se zrak kroz sapnice radi osiguranja potrebne količine kisika za izgaranje. Zato se za ubacivanje tih materijala upotrebljavaju specijalne košare. Taljenje u kupolki U pripremljenu kupolku najprije se ubacuje koks kojim se kupolka ispuni do određene visine iznad sapnica. Koks je gorivo čijim se izgaranjem osigurava energija potrebna za proces taljenja.ubacivanje zasipa – metalnog uloška (sirovo željezo.2. Na taj se način dobiva željezna legura s određenim postotkom ugljika. jednakomjerno raspoređene po obodu prstena. nalazi se otvor za ispust troske. na suprotnoj strani peći. kružni materijal tj. Kupolna peć (kupolka). Iznad dna peći nalaze se sapnice za dovod zraka. tako se slijeva na dno peći. metalnog uloška. U metalni uložak još se dodaju i legirni elementi npr. Nakon što se koks pri dnu peći zapali i dobro zažari izmjenično se ulažu kroz otvor za ubacivanje zasipa određene količine koksa. koksa i dodataka za formiranje troske (vapnenac). koks i vapnenac jednakomjerno raspoređeni po horizontalnom presjeku kupolke. Zrak za izgaranje koksa dovodi se u sapnice pomoću ventilatora i posebnog cjevovoda. otpad od čeličnih limova.

b) fiksni lonac. Lonac je izrađen od vatrootpornih materijala (silicij-karbida.3.2. tako da vrući plinovi struje spiralno oko lonca prema gore. Zato. Plamene peći s loncem.2. Prijenos topline obavlja se od plamenika na lonac. propan) ili tekućeg goriva (loživo ulje). Regulacijom dovoda zraka regulira se proizvodna količina taljevine.1. U ljevaonicama se koriste tri tipa plamenih peći. 6.4. ako je potrebno. koji se zagriju na 1100 do 1200 °C. Plamene peći s loncem Plamene peći su peći u kojima se zasip ugrijava plamenicima izgaranjem plinovitog (zemni plin. slika 6.3. Taljevina se dodatno može zaštiti od oksidacije prekrivanjem raznim solima. U normalnom pogonu to može iznositi 75 tona željeznog lijeva na sat. 6. koji bi u kontaktu njom uzrokovali oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. c) nagibni lonac. Prikladna je za pripremu manjih količina taljevine.2 Plamene peći 6. Ove se peći obično zagrijavaju s više plamenika. Postoje i kupolne peći bez koksa. kao što su legure bakra (bronca i mjed). taljevina iz kupolne peći dalje se metalurški obrađuje u elektičnim pećima.taljevine pliva troska koja se posebno odvaja od rastaljenog metala kroz otvor za ispust troske. a)podizni lonac. slika 6. Ove se peći obično zagrijavaju s jednim plamenikom. budući da bi se direktnim plamenom uzrokovala oksidacija i veći 82 . a oni zatim isijavanjem prenose toplinu na metal (temperatura lijevanja Al-legura iznosi približno 700 °C). kod kojih se kao gorivo koristi prirodni plin. Plamenici nisu izravno usmjereni na metal.: Slika 6. grafita) ili od čelika. Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Za taljenje većih količina aluminija u ljevaonicama se koriste plinske koritaste peći. Upravljanje parametrima je jednostavnije nego kod kupolke. a zasip se stavlja na rešetku iznad plamenika. Plamene se peći uglavnom koriste za taljenje neželjeznih metala. Taljevina nije u neposrednom kontaktu s gorivom i dimnim plinovima. Plinska peć s loncem je mali agregat u usporedbi sa kupolnom peći. Nedostatak je to što se nakon zasipavanja u peći vrlo malo može utjecati na kvalitetu taljevine. Prijenos topline obavlja se od plamenika na svod i zidove peći. cinka i aluminija.2.

a obloženi su vatrostalnim i izolirajućim materijalom. trake. Elektrootporne peći U elektrootpornim se pećima toplina potrebna za taljenje metalnog uloška dobiva provođenjem električne energije kroz različite materijale koji imaju veliki specifični otpor (žice.3.4. 6. Osnovna prednost elektrootpornih peći je to što se one mogu koristiti univerzalno te zahtijevanju minimalno održavanje. U ovim pećima može lako doći do lokalnog pregrijavanja taljevine. Otvor za ispuštanje rastaljenog metala nalazi se na dnu peći. Poklopac se može okretati oko jedne vertikalne osovine koja se nalazi izvan lonca. Ti lonci služe za prenošenje taljevine do peći za održavanje temperature koja se nalazi uz stroj za lijevanje ili kalupnu liniju. elektrootporne se peći sve više izbacuju iz pogona te se zamjenjuju malim srednjefrekventnim indukcijskim pećima. Elektrolučne peći Elektrolučne peći su peći. konvekcijom ili kondukcijom. Zbog svoje slabe efikasnosti. Peć leži na kružnom segmentu od masivne čelične konstrukcije pomoću kojeg se naginje. Lonac i poklopac peći izrađeni su od čeličnog lima.gubitak metala (odgor). a gorivo i dimni plinovi s taljevinom uzrokuju oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. štapovi). Slika 6. Kroz posebne otvore na poklopcu prolaze u unutrašnjost peći dvije 83 . Kod elektrolučne peći taljenje metala obavlja se u cilindričnom loncu. Pregrijavanje je moguće riješiti tako da se metal zagrijava indirektno (proces zagrijavanja plamenicima odvija se u posebnoj komori)..4. koje se prvenstveno koriste za taljenje čelika. a taljevina se može zaštiti od oksidacije raznim solima. slika 6. Danas su ove peći najčešće u primjeni kao peći za održavanje temperature taljevinama legura lakih metala. 6. Nagibna plinska koritasta peć za taljnje aluminija (StrikoWestofen). Tako je omogućeno otvaranje i punjenje peći. Prolaskom struje ti se materijali zagriju na visoku temperaturu te se toplina na metalni uložak prenosi zračenjem. Peći mogu biti stabilne ili nagibne.5. Rastaljeni metal iz peći izlijeva se u ljevačke lonce.

ili tri grafitne elektrode. Na mjestima kontakta s elektrodama metalni se uložak brzo rastali. ali je moguće konstruirati peći za visoke kapacitete Slika 6. U početku rada s hladnom peći nije moguće zatvoriti strujni krug direktno između elektroda zbog visokog otpora hladnog zraka. Elektromagnetska sila istovremeno uzrokuje miješanje rastaljenog metala zbog kojeg je 84 . Peći imaju veliku potrošnju energije. Indukcijske peći Indukcijske peći prvenstveno se koriste za taljenje čelika. željeznih ljevova i aluminijskih legura (mogu se taliti svi metali).5. Zbog toga se elektrode spuste sve dok ne dotaknu metalni uložak preko kojeg se zatvori strujni krug. Dubina elektroda u peći regulira se automatski. Ubrzo zatim nastaje i električni luk između elektroda.1. što uzrokuje brzo taljenje ostatka metalnog uloška. Struja prolazi kroz induktor i stvara promjenjivo magnetsko polje koje inducira struju u metalu koji se nalazi u loncu. Elektrolučna peć.5. a na suprotnoj su strani vratašca za kontrolu rada i ubacivanje dodataka u peć te otvor za ispust troske. Energija potrebna za taljenje metala dobiva se putem elektromagnetske indukcije. Metalni zasip smješten je u loncu oko kojeg se nalazi vodom hlađena bakrena spirala koja je zapravo induktor.5. Indukcijska peć s loncem Peć je prikazana na slici 6. Temperatura luka iznosi 3500 do 4000 °C. Izrađuju se u širokom rasponu veličina. Na jednoj strani lonca nalazi se otvor za ispust taljevine. 6.6. 6. Princip rada Kroz grafitne elektrode dovodi se u peć struja velike jakosti. te se one podižu. Djelovanjem te struje metal stvara električni otpor zbog kojeg se brzo zagrijava i tali. Razlikuju se dva tipa indukcijskih peći: • • kanalne indukcijske peći s loncem.

Noseća konstrukcija peći izrađena je od čeličnih limova. Manji lonci kupuju se gotovi. moguće je dobro kontrolirati okolnu atmosferu. Miješanje onemogućuje pregrijavanje taljevine i ujednačuje kemijski sastav. Na vrhu lonca je poklopac koji sprječava gubitke topline prema gore i žlijeb za izlijevanje taljevine. Idustrijsko postrojenje koje se sastoji od indukcijske peći s dva lonca prikazano je na slici 6. Indukcijska peć.brzina taljenja metalnog uloška i legirnih elemenata velika.6. Kako metal nije u dodiru s grijačim tijelom. Ta masa ujedno predstavlja i izolaciju. te ponekad niskofrekventne. a taljevina je visoke kvalitete. U industriji se najčešće koriste srednjefrekventne indukcijske peći. Lonac peći izrađuje se nabijanjem praškaste vatrostalne mase s unutarnje strane induktora. čistoće i homogenosti. Slika 6. Veličine lonca obično iznose od jedne do nekoliko tona čelika. presjek i laboratorijska peć.7. indukcijska peć s dva lonca (Otto Junker). što rezultira taljevinom visoke kvalitete i čistoće. Kod ovih je peći metalni uložak postavljen direktno u lonac te je moguće početi s procesom taljenja čak i kad je metalni uložak potpuno krut.7. Obje su vrste indukcijskih peći vrlo ekonomične u usporedbi s ostalim vrstama peći za taljenje. Taljevina se izlijeva hidrauličkim nagibanjem peći. Industrijsko postrojenje. Slika 6. a može se zagrijavati već rastaljeni metal. 85 .

86 . kao izolacija između taljevine i metalnog dijela lonca. dok je unutra posebna vatrostalna masa za lonce. Električna energija za taljenje u ovoj peći predaje se preko relativno male mase taljevine u kanalu.2. LJEVAČKI LONCI Talina se od peći do kalupa prenosi loncima. Pri tome metal u kanalu ima karakteristike sekundarnog navoja transformatora. Miješanjem taljevine zbog elektromagnetskih sila predaje se toplina i na taljevinu u koritu peći. Taljevina se u kanalu nikad ne smije skrutnuti. Vanjski. U manjoj se mjeri upotrebljavaju za taljenje legura aluminija i obojenih metala.2 ili ljevačkim žlicama za prenošenje i ulijevanje. 7.3. Kanalna indukcijska peć. Zbog otpora metala razvija se toplina. Slika 6. slika 7. Zato se ove peći obično koriste za održavanje temperature taljevine i njeno legiranje (miješanje).1.6. uvijek mora ostati malo taljevine. S dna peći vodi kanal također obložen vatrostalnim materijalom. Ova cilindrična peć izrađena je od čeličnog lima i obložena je vatrostalnim materijalom iznutra. viličarima) ovisno o stupnju mehanizacije i količini taline koja se prenosi. i 7.8.8. tako da se ona mora pregrijati na relativno visoku temperaturu i što brže gibati kroz kanal da bi predala toplinu preostaloj taljevini u peći. nosivi dio ljevačkog lonca izrađuje se od čelika. Kad se primarni navoj spoji s izvorom električne struje induciraju se u rastaljenom metalu u kanalu struje velike jakosti. slika 7. Transport taljevine i postupak ulijevanja može se vršiti ručno ili prijenosnim sredstvima (dizalicama. Kanalna indukcijska peć Peć je prikazana na slici 6. Može se koristiti i za ulijevanje na kalupnoj liniji. Kanal s dnom peći čini zatvoreni krug unutar kojeg se nalazi primarni navoj s jezgrom od transformatorskog lima.5.

KOLO ZA NAGINJANJE Slika 7. Ljevački lonac za ručno prenošenje i ulijevanje (Dalekovod).1. Lonac za prenošenje većih masa taljevine. s kukom za dizalicu i mehanizmom za naginjanje (MIV).3. Ljevačka žlica (Lipovica).Slika 7. Slika 7.2. 87 .

2. slika 8. na promjenu mikrostrukture može se utjecati i regulacijom prijenosa topline sa skrućujućeg metala na materijal kalupa odnosno regulacijom brzine hlađenja taljevine u kalupu. Cijepljenje utječe na uvjete nukleacije u taljevini. Uočava se da prvo u taljevini nasumično nastaju klice iz kojih se onda razvijaju kristalna zrna. taljevina se prije ulijevanja obrađuje cijepljenjem i modifikacijom kojima se usitnjava mikrostruktura.1. npr. a modifikacija na uvjete rasta pojedinačnih kristala. gdje se rast omogućava samo jednom zrnu. Odljevak se sastoji od mnoštva kristalnih zrna međusobno odvojenih granicama zrna. željeznog lijeva. (d) skrućivanje je završeno (vide se pojedine granice zrna) U praksi. Na slici 8. Veličina. Kod nekih legura. Izratci dobiveni na ovaj način imaju specijalna svojstva koja nije moguće postići kod skrućivanja polikristaliničnih metala (metala s velikim brojem zrna). Shematski prikaz skrućivanja metala: (a) nukleacija kristala u taljevini metala.1. oblik i položaj kristalnih zrna nastalih tijekom skrućivanja čini mikrostrukturu odljevka. Izuzetak je odljevak od monokristala.8. rastaljeni metal prelazi u krutu fazu tvorbom kristala. Sljedeće svojstvo metala koje ima glavni utjecaj na procesa lijevanja je skupljanje ili stezanje tijekom hlađenja taljevine. Proces skrućivanja završen je kada nestane taljevine. Tijekom skrućivanja. prikazan je tijek skrućivanja. Slika 8. Kad se sudare. do dodatnih mikrostrukturalnih promjena dolazi pri hlađenju do sobne temperature. 88 . odnosno mijenja oblik zrna. a između njih se javljaju nepravilne granične površine koje se nazivaju granicama zrna. Osim obrade taljevine kemijskim sredstvima. PROCES SKRUĆIVANJA Proces skrućivanja metala ima važnu ulogu u određivanju tehnologije lijevanja i definiranju svojstava gotovog odljevka. Ta kristalna zrna postaju sve veća sve dok se ne sudare i jedna drugima ne onemoguće daljnji rast. različito orijentirana kristalna zrna (orijentacija ovisi o smjeru odvođenja topline i o kristalnoj strukturi metala) vežu se jedna na druge. skrućivanja i završnog hlađenja skrutnutog odljevka. Postupci proizvodnje monokristala strogo su kontrolirani. Prilikom skupljanja smanjuje se volumen metala. (b) i (c) rast kristala s napredovanjem skrućivanja. da bi se dobila željena mikrostruktura. a time i željena mehanička svojstva odljevka.

Skupljanje metala prilikom hlađenja taljevine. Ako je pojilo za vrijeme skupljanja u tekućem stanju i prilikom skrućivanja je nadoknadilo smanjenje volumena. prikazan je pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka za ulijevanje kroz pojilo. Da bi pojilo ispunilo svoju funkciju mora zadnje skrutnuti. ovise o metalu ili leguri koja se lijeva. što se može iskoristiti u smislu smanjenja ili eliminacije primjene pojila. 89 . Na slici 8.Slika 8.3. skupljanje tijekom skrućivanja.6 postaje pravilno i nepravilno smještanje pojila.2. Iznos skupljanja u krutom stanju također ovisi o vrsti metala. Napajanje je osnovno gledište procesa lijevanja. Dimenzije modela i odljevka moraju se povećati.. a ne u odljevku. što se postiže usmjerenim skrućivanjem.4-8. Razlike u volumenu. Kod oblikovanja pojila treba voditi računa da poroznost skupljanja (usahlina) bude u pojilu. tablica 8. Za tehnologiju lijevanja i napajanja važan je iznos skupljanja u tekućem stanju i za vrijeme skrućivanja.2. slike 8. već se direktno odražava na konačne dimenzije odljevka.1. skrućivanja i hlađenja skrutnutog odljevka. tako da se nakon skupljanja dobije zahtijevana veličina odljevka na sobnoj temperaturi. znači da je ispunilo svoju funkciju. osmišljeno i izvedeno da uravnoteži razlike u volumenu koje se javljaju za vrijeme hlađenja i skrućivanja taljevine. Za konstrukciju modela i kalupa važan je iznos skupljanja u krutom stanju jer se on ne može kompenzirati taljevinom iz pojila. Napajanje mora biti tako izvedeno da nadoknađuje svaku promjenu volumena u kalupu. Drugim riječima. tablica 8. odnosno smanjenje volumena odljevka kompenzira se napajanjem. Kod sivog i nodularnog lijeva može doći do povećanja volumena odljevka za vrijeme skrućivanja (ekspanzija grafita).

90 .3.Slika 8. Pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka.

Ispravno spravno dimenzionirana pojila. Slika 8.5 5.6. šuplina zbog skupljanja ostala je u pojilima.4. Slika 8. 91 . Pravilano i nepravilno smještanje pojila.Slika 8. Smjer skrućivanja odljevka i nastajanje usahlina.

1. Nakon 92 . Tijekom istresanja odljevka iz kalupa dolazi do kidanja veziva.5 širenja Varira od 2.(Crveni lijev) bakar-cink-leg.Tablica 8. odžareni Čelični lijev manganski tvrdi čelik Temper lijev bijeli (GJMW) crni (GJMB) Aluminijeve ljevačke legure Magnezijeve ljevačke legure Bakareni lijev (elektrolit.1. pneumatskim čekićem. Metalni lijev Ugljični čelik 1%-tni ugljični čelik Bijelo lijevano željezo Sivo lijevano željezo Nodularni lijev Bakar Cu-30Zn Cu-10Al Aluminij Al-4.2 6.5 Varira od 1.2.5 širenja 4. neodžareni sa kuglastim grafitom. Čišćenje odljevaka Kod postupaka lijevanja u jednokratne kalupe.6 skupljanja do 2. Skupljanje pri skrućivanju za različite lijevane metale.5 – 3 4 4 – 5. (Bronca) bakar-kositar-cink-leg. odljevak se iz kalupa vadi istresanjem tako da se kalup razruši.3 3. Istresanje odljevka obavlja se na vibracijskim rešetkama. pri čemu kalupna mješavina gubi čvrstoću te se odljevak lako izvadi van.9 4.5Zn Al-12Si Magnezij Cink Volumno skupljanje pri skrućivanju % 2.5 4 6.8 4. Metalni lijev Željezni lijev sa lamelarnim grafitom sa kuglastim grafitom. Skupljanje u krutom stanju za različite metale.) bakar-kositar-leg. vodenim mlazom ili u bubnjevima.6 6.5 Tablica 8. NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA 9. (Mjed) Specijalna mjed (Cu-Zn-Mn(Fe-Al)) Višelegirana aluminijska bronca Cinkove ljevačke legure Bijela kovina (olovo-kositar) Iznos % Moguće odstupanje % 9.7 skupljanja do 4.

Čišćenje odljevaka sačmarenjem. Slika 9. Površina odljevaka dobivenih lijevanjem u trajne kalupe ne čisti se na ovaj način jer je dovoljno visoke kvalitete. ostatak pijeska na površini odljevka uklanja se u rotirajućim bubnjevima ili mlazom abrazivnih čestica (pjeskarenje. prije svega metalnih izraslina. odnosno skupljanja. Pravilno provedena kontrola kvalitete sprječava nastanak odljevaka s greškom (škarta) ili ako nije uspjela. tablica 10. Uklanjanje površinskih neravnina i grešaka.što se odljevak izvadi iz kalupa. Uljevni sustav i pojila uklanjaju se toplinskim rezanjem. bez promjene strukture metala. 10. od dobave sirovog materijala do konstrukcije odljevka. Toplinska obrada Toplinska obrada slijedi nakon završetka čišćenja odljevaka. omogućuje pronalaženje loših odljevaka i njihovo izdvajanje prije isporuke naručitelju. popuštanje. Statistička analiza proizvodnih podataka i rezultati ispitivanja tvore temelj svakog procesa kontrole kvalitete. obavlja se brušenjem brusilicama što je vrlo skupo jer se još i danas obavlja ručno.1. takvi loši odljevci mogu se još uvijek „spasiti“ npr. zavarivanjem ili toplinskom obradom. Zaštita od korozije je zaseban aspekt osiguranja kvalitete odljevaka. kaljenje. Ona se provodi ukoliko je potrebno modificirati metalnu strukturu čitavog odljevka (žarenje. Žarenjem za smanjenje naprezanja uklanjaju se vlastita zaostala naprezanja nastala tijekom skrućivanja. sačmarenje). Osiguranje kvalitete Kontrola kvalitete bitna je kod svih koraka u proizvodnji odljevaka. bez obzira na tip proizvodnje. KONTROLA PROCESA LIJEVANJA 10. precipitacijsko očvršćivanje) ili određene površine (površinsko kaljenje ili nitriranje). Metode ispitivanja i njihovi troškovi odraz su strogosti zahtjeva za kvalitetom.1. U nekim slučajevima. rezanjem brusilicama. 9. starenje. slika 9.1. pilama ili lomljenjem.1. 93 .2.

dok je za ostala svojstva. ispitivanje pod tlakom i dr. Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku točnost. Kontrola kvalitete odljevaka. površinske greške) Kontrola pukotina pomoću: Mjerenja Gustoća uključci penetranata magnetnih čestica Dimenzija. deformacija Težina Ultrazvučna ispitivanja Radiografska ispitivanja Tvrdoća File test (strojna obradivost) Mjerenje tvrdoće po Brinell-u. težine.Tablica 10. kontroliraju se karakteristike odljevaka koje utječu na njegovu upotrebljivost. ispitivanje mikrostrukture. potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr. provodi se kontrola mjerenjem. provodi se vizualna kontrola. Svojstva Ispitni odljevci Ispitivanja Klinasta proba Ispitivanje debljine stijenke Ispitivanje površinskih pukotina Ispitivanje mikrostrukture Ispitivanje tvrdoće Sastav Površina Kemijska analiza Vizualna kontrola (hrapavost. analizu kemijskog sastava. itd. 94 . različiti su i zahtjevi kvalitete. Rockwell-u. struktura. kao što su kemijski sastav. Kod odljevaka gdje se zahtjeva samo točnost osnovnog oblika.1. Ovisno o namjeni odljevka. nepropusnost. mehanička svojstva. Struktura Metalografska ispitivanja Fizikalne metode Mehanička svojstva Ispitivanja na ispitnim uzorcima uzetim iz odljevka ili (statička i dinamička) lijevanje posebnih ispitnih uzoraka Nakon završetka svih faza izrade. mehanička ispitivanja.

Tako greške možemo podijeliti prema postupku lijevanja ili izgledu pogreške. Podjela grešaka na odljevcima prema izgledu Prema izgledu. • greške karakteristične za pješčani lijev.1. te ju je moguće (u većini slučaja) izbjeći pravilnim preoblikovanjem uljevnog sustava (ili modela). greške se mogu klasificirati: • u 7 osnovnih razreda (oznaka velika slova A-G) • svaki razred je podijeljen u skupine • skupine pogrešaka podijeljene su u podskupine • unutar podskupina navedene su pojedinačne greške Oznaka pojedinačne pogreške sadrži slovo razreda. uzroka njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera. Postoji više klasifikacija vrsta grešaka.1. Jedan uzrok može izazvati više različitih grešaka. Razredi grešaka: A – Metalne izrasline B – Šupljine C – Prekinuti odljevak D – Površinski nedostaci E – Nepotpuni odljevak F – Netočnost mjera i oblika G – Uključci i heterogenosti. a ista greška može biti prouzrokovana djelovanjem različitih uzroka ili njihovom kombinacijom. Veze između uzroka i posljedica te mogućnost međudjelovanja različitih uzroka nastanka škarta vrlo su složene. broj skupine. Današnjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skrućivanja moguće je ostvariti znatne uštede. jer se greška otkriva na virtualnom modelu još u fazi tehnološke razrade. Greške na odljevcima U tehnološkom procesu proizvodnje odljevaka. postupcima koji se provode i materijalima koji se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greške. 95 . Zadatak ispitivanja pogrešaka sastoji se u što jasnijem definiranju vrste greške.10. broj podskupine i broj pogreške (npr. Greške na odljevcima prema postupcima lijevanja dijele se na: • greške do kojih može doći kod bilo kojeg postupka lijevanja. A112 – oznaka za žilice).

Mjere pomoći NESTALJENO PODRUČJE Rastaljeni metal je s više strana tekao u kalupu (npr. a nastaje zbog stezanja materijala prilikom skrućivanja i hlađenja te nedostatka rastaljenog metala koji bi kompenzirao razliku volumena u području koje posljednje skrućuje. Mogu biti okruglasti ili u obliku strija. osiguranje usmjerenog skrućivanja prema mjestu posljednjeg skrućivanja (pojilu). postavljanje hladila.2. proračunavanje pojila. Karakteristične greške na odljevcima. Tablica 10. promjena oblika ili veličine ušća. tj. • • • povišenje temperature ulijevanja. • • • • 96 . USAHLINA Usahlina se može pojaviti kao ulegnuće na površini odljevka ili unutar odljevka.Primjeri nekih karakterističnih grešaka dani su u tablici 10. Vrsta greške i skica NEDOLIVENOST ODLJEVKA Opis Odljevak se skrutnuo prije nego li je rastaljeni metal u potpunosti ispunio kalupnu šupljinu. sastoje se od oksida sulfida i drugih nemetalnih spojeva netopivih u rastaljenom metalu. ali zbog preranog skrućivanja nije došlo do potpunog staljivanja metala. • • • smanjenje udjela elemenata sklonih oksidaciji skraćivanje trajanja skrućivanja uklanjanje troske prije ulijevanja. oko jezgre). NEMETALNI UKLJUČCI Uključci imaju sastav troske. uporaba egzotermnih pojila.2. koristiti leguru bolje livljivosti.

pa se materijal odljevka na kraju sastoji od mješavine metala i pijeska. prvenstveno na prašinu. u proizvodnji odljevaka postoje neki materijali koji se trenutno još uvijek ne mogu reciklirati i oporabiti. 97 . na mjestima jakog zagrijavanja kalupa i slabe zbijenosti pijeska. tekući i kruti otpad nastao taljenjem i lijevanjem u kaluparnici (obrada. 10. prvenstveno zbog povišenja cijene njegovog odlaganja. sniženje temperature ulijevanja. Unapređenje ljevaoničke proizvodnje danas se bazira na smanjenju udjela otpada optimizacijom proizvodnog procesa. Može doći do formiranja većih mjehura ili puno sitnih mjehurića. smanjiti udio čeličnog otpada u zasipu. buku. ispušne plinove. priprema. otapala i premazi) i u čistionici. kao i svi ostali metalni proizvodi. ljevaonice ne posvećuju posebnu pažnju. kalupa i jezgri. koji čini i do 75 % otpada u ljevaonici. premazivanje kalupa. kalupa ili pomaka jezgre uzrokujući tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreške na odljevku. povećanje udjela veziva. uvijek mogli kompletno reciklirati kao lomljevina.MJEHURAVOST Zbog visoke temperature ulijevanja metala dolazi do otpuštanja plinova iz kalupne mješavine koji ostaju zarobljeni ispod površine odljevka. taloge. POMAK • Tehnološka disciplina pri centriranju modela. PENETRACIJA RASTALJENOG METALA • • • • uporaba finijeg pijeska. • • • upotrebljavati čišće kalupne materijale. Zaštita radnog mjesta i okoliša Iako su se sami odljevci.2. Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka može doći do bočnog pomaka dvaju dijelova modela. U okvirima zaštite okoliša. Iskorišteni pijesak. Kod metala visoke tecljivosti (malog viskoziteta). recikliranjem i oporabom materijala te na kraju obrada otpadnih materijala prije njihovog odlaganja kako bi se uklonile sve štetne primjese. regeneracija. može doći do penetracije rastaljenog metala u pijesak kalupa ili jezgre. postao je veliki trošak za ljevaonicu. smanjiti udio vlage u pijesku.

kao što je prikazano na slici 11. Lijevanju čistih metala rijetko kad se pristupa jer je legure puno lakše lijevati. 98 .11. a i odljevci imaju bolja svojstva. a) b) Slika 11. Podjela metalnih legura za lijevanje na dva načina a) i b). danas je na raspolaganju velik broj legura ura koje se mogu lijevati. METALI ZA LIJEVANJE .1.1. Zahvaljujući razvoju metalurgije. Sve legure za lijevanje podijeljene su u dvije osnovne skupine legura za lijevanje: željezne legure i neželjezne legure.LIJEVOVI Legure za lijevanje zajedni nički je naziv za legirane metale od kojih se izrađuju odljevci.

28 7.1. ali i o količini ostalih elemenata koji se redovito javljaju kod ovih ljevačkih legura.4 19. 11.93 11.51 13.34 10.U tablici 11. Tablica 11.86 8. Željezne ljevačke legure su legure željeza i ugljika.1 21. Tako je masa proizvedenih odljevaka od željeznih legura veća od mase odljevaka od svih ostalih ljevačkih legura zajedno.13 7.69 7. Željezne ljevačke legure Željezne ljevačke legure su najrašireniji i najvažniji materijal suvremene tehnike. čija svojstva ovise prvenstveno o količini sadržanog ugljika. U svrhu poboljšanja određenih svojstava željeznim legurama dodaju se još neki legirni elementi. dane su temperature tališta i gustoće nekih metala. To su Si.1.34 Talište [°C] 650 658 420 232 1530 1455 1083 327 960 -38 3380 1773 1063 U industrijskoj proizvodnji još uvijek prevladava lijevanje željeznih legura iako se posljednjih godina sve više povećava i lijevanje neželjeznih legure.2.34 19.74 2.1. Element Gustoća [kg/dm3] Mg Al Zn Sn Fe Ni Cu Pb Ag Hg W Pt Au 1. 99 . Osnovna podjela željeznih ljevačkih legura prikazana je na slici 11.86 8. Mn koji su uvijek prisutni kao pratioci te S i P kao nečistoće. prije svega u automobilskoj industriji. Temperature tališta i gustoće metala.

Podjela željeznih legura. vidljivo je da se s obzirom na sadržaj ugljika željezne legure dijele na čelični lijev te na željezni lijev.2. Sa slike 11. Čelični lijev obuhvaća legure željeza koje imaju od 0. 100 .Slika 11.2.03 do oko 2% ugljika. dok željezni lijev obuhvaća legure koje sadrže > 2% ugljika.

4 Čelični lijev. valjaonički stanovi). Međutim. prikazana je usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. čelični lijev za strojogradnju ili čelični lijev otporan na visoke temperature. Da bi se dobila mikrostruktura struktura slična čeličnoj. to je povoljan konstrukcijski materijal koji ima vrlo čestu primjenu. već se na konačne dimenzije dovode isključivo postupcima obrade odvajanjem česticama. zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava. Čelični lijev U čelični lijev spadaju metastabilno kristalizirane legure koje sadrže od 0. Čelični lijev namijenjen je izradi dijelova konačnog oblika. čine se dobivaju čelični ljevovi za posebnu upotrebu. Ovaj lijev ima važno značenje kod izrade velikih i složenih dijelova koji su mehanički opterećeni.1. posebice u željezničkoj industriji (kotači. kočnički okviri.1. koja se još mogu dodatno poboljšati toplinskom obradom. 11.03 do 2% ugljika koji je uvijek izlučen u obliku cementita. vagonske spojke). dijelovi bušećih motki). itd. 3 Nodularni lijev.Na slici 11. 2 Temper lijev. kemijsko-naftnoj industriji (tijela visokotlačnih ventila. Osim ugljika. npr. Vrlo je važno napomenuti da se odljevci od čeličnog lijeva samo rijetko upotrebljavaju neposredno nakon lijevanja zbog grube Widmannstättenove feritno-perlitno mikrostrukture koja daje nisku žilavost i istezljivost. ovi ljevovi mogu sadržavati i neke druge legirne elemente. Visoka temperatura taljenja čeličnog lijeva. dijelova koji se više ne odrađuju nekim od postupaka plastične obrade. tj. 5 Čelik (gnječena legura). 101 . 1 Sivi lijev. kao i dugo vrijeme skrućivanja čine ovaj lijev manje prikladnom legurom. Usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. Slika 11.3. metaloprerađivačkoj industriji (dijelovi preša.3. rudarskoj (kućišta transportera).

2. visoka temperatura taljenja (viša nego za bilo koju drugu ljevačku leguru) ~1650°C relativno loša livljivost. veliko skupljanje pri skrućivanju (do 5%) sa velikim nastankom poroznosti skupljanja (usahlina). pri čemu se dolazi do usitnjenja lijevane mikrostrukture i izjednačavanja veličine zrna.5 i 3 %. koje uzrokuje zaostala naprezanja. prikazana je razlika između odlijane i toplinski obrađene legure čeličnog lijeva. 102 . u lijevanom stanju struktura je dendritna i zato krhka. NORMALIZACIJA LIJEVANO STANJE Widmannstättenova mikrostruktura ODŽARENO STANJE usitnjena ferlitno-perlitna mikrosturktura s ujednačenom veličinom zrna Slika 11. 11. Razlika u mikrostrukturi između lijevanog i odžarenog stanja sivog lijeva Osnovna svojstva čeličnog lijeva su: • • • • • • • postupcima lijevanja moguće je dobiti složenu geometriju. slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno visoko pregrijavanje taljevine (radi toga minimalna debljina stjenke iznosi 5 mm). Na slici 11. Pomoću ovog lijeva moguće je odliti najsloženije oblike i šupljine. pa je zbog toga i zbog zaostalih naprezanja odljevke potrebno odžariti.1. veliko skupljanje u krutom stanju. između 1. Željezni lijev U željezni lijev spadaju legure željeza s udjelom ugljika većim od 2%. To je idealan metal za oblikovanje lijevanjem zbog vrlo velike tecljivosti njegove taljevine te minimalnog volumenskog i unutarnjeg skupljanja.4.4. potrebna su tanka ušća i velika pojila.ovaj se lijev najčešće podvrgava toplinskoj obradi normalizacije.

Mikrostruktura sivog lijeva je dvojna i sastoji se od: ugljika koji je pretežno izlučen u obliku listićavog grafita sive boje (iako se C može izlučiti i u obliku cementita) te željezne osnove koja je feritna. tvrdoću. budući da grafitni listići prekidaju kontinuitet metalne osnove. Sadržaj ugljika kreće se između 2. Sivi lijev Sivi lijev pripada skupini željeznih ljevova kod kojih je ugljik izlučen u obliku grafita. sivi lijev ima relativnu nisku vlačnu čvrstoću. veličini i raspodjeli grafita. Mikrostruktura sivog lijeva.Šest je osnovnih vrsta željeznog lijeva: • • • • • • sivi lijev bijeli (tvrdi) lijev nodularni (žilavi) lijev temper (kovkasti) lijev vermikularni lijev legirani lijev. te visoka tlačna čvrstoća i ekonomičnost.5. mehanička svojstva sivog lijeva uvelike ovise o količini. P i S). žilavost. martenzit. veličini i raspodjeli grafita ovise i o debljini stjenke. visok stupanj prigušenja vibracija. prikazana je mikrostruktura sivog lijeva. izvanredna livljivost. Općenito.5 %. ovaj lijev sadrži i primjese (Si. kućišta). Osim ugljika. bainit). Tipična područja primjene sivog lijeva su: strojogradnja (postolja i dijelovi strojeva. odnosno djeluju kao zarezi u metalnoj osnovi. Mn. osim o količini.5.5 i 4. otpornost na toplinske šokove (visoka toplinska vodljivost). a) b) Slika 11. obliku.1. obliku. Na slici 11. istezanje i modul elastičnosti te povećanu osjetljivost na debljinu stjenke.2. Mehanička svojstva. b) nenagriženi uzorak Zbog grafitne listićave strukture.1. odljevci za peći i 103 . 11. Jedna od glavnih odlika sivog lijeva je velika tlačna čvrstoća zbog čega se sivi lijev prvenstveno primjenjuje na mjestima jako opterećenima na tlak. Pozitivne strane sivog lijeva su: dobra strojna obradivost. a) pretražni mikroskop. perlitna ili feritno-perlitna (legiranjem i TO mogu se postići i druge temeljne strukture (austenit.

više se upotrebljava bijeli lijev legiran sa Cr. čitav je ugljik vezan u obliku cementita (Fe3C). mlinova. manja nego kod nodularnog i čeličnog lijeva. razni zupčanici. kod drobilica.štednjake. kotači i papuče kočnica tračnih vozila. Bijeli lijev prvenstveno služi za izradu jednostavnijih dijelova izloženih trošenju koji nisu dinamički opterećeni. W i Ti. žigovi i alati za izvlačenje žice. Osnovna tehnološka svojstva sivog lijeva su: • • • • • dobra livljivost . dijelovi drobilica za kamen. hidrauličkih klipova. klipni prstenovi. blokovi i glave motora. stupovi rasvjete itd.skupljanje u krutom stanju iznosi oko 1% mogu se lijevati odljevci svih masivnosti i složenosti proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih lijevova nisko talište (1150 do 1250 °C) s obzirom na približno eutektički sastav i uzak interval skrućivanja mala sklonost poroznosti skupljanja (usahlinama). procesna industrija i energetika. Nelegirani bijeli lijev rijetko se koristi. valjci u metalnoj. U usporedbi s ostalim vrstama lijevova bijeli tvrdi lijev naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju. valjaka za valjanje limova. Ugljik se izlučuje samo u obliku cementita. Bijeli (tvrdi) lijev U bijelom (tvrdom) lijevu. industrija motornih vozila (cilindri. Zbog povećane količine cementita bijeli lijev je izrazito tvrd (> 400 HV) i krhak. 11.) i još mnoga druga područja. Ima do najviše 3% C i povećani sadržaj Mn. Mo.2. matrice za briketiranje ugljena. legiranjem se mogu postići i određena svojstva žilavosti ovog inače krtog materijala. dekorativni odljevci (ukrasni stupovi. Mn. konstrukcije. armature za vodovodne sustave. pa se primjenjuje samo kad se traži velika otpornost na abrazijsko trošene i pritiske te visoka tvrdoća. dok temeljnu strukturu čine perlit i ferit. kočioni diskovi.1.6. V. papirnoj ili pekarskoj industriji . 104 . cigle i keramike.. Ni. slika 11.2. Osim povećanja otpornosti na abrazivno trošenje.

Temper (kovkasti) lijev U temper lijev spadaju legure željeza i uglika te primjesa s pretežnim udjelom ugljika izlučenim u obliku grafitnih pahuljica (čvorića) koje su poznate kao temper –ugljik. Slika 11. Metalna osnova je perlitna i feritna.3.7.Slika 11. Razlika između bijelog i sivog lijeva 11.7. prikazana je mikrostruktura temper lijeva.6. Mikrostruktura temper lijeva Temper lijev dobiva se od bijelog lijeva tzv. decementacijskim žarenjem – toplinskom obradom u kojoj se cementit potpuno raspada na željezo i ugljik i pri čemu se ugljik izlučuje u 105 .2.1. Na slici 11.

a). Odljevci od temper lijeva obično su manjih dimenzija (do cca 10 kg). Bijeli lijev ima bolju livljivost pa se predmeti kompliciranijeg oblika izliju od tog lijeva. kao što je prikazano na slici 11. Grafit se kod ovog lijeva izlučuje u obliku kuglica (nodula). a dobru livljivost kao i sivi lijev. zupčanici. 106 .5. Dakle.8. Temper lijev karakterizira niska temperatura taljenja te volumensko stezanje tijekom hlađenja i skrućivanja koje je veće nego kod sivog lijeva (1 – 2%). Nakon decementacijskog žarenja dobivaju se prikladna uporabna svojstva – niža tvrdoća. polazna sirovina za dobivanje temper lijeva jesu odljevci bijelog tvrdog lijeva. bolja obradljivost. industrija poljoprivrednih strojeva i armature. Zbog tog većeg volumenskog stezanja treba posebnu pažnju posvetiti pravilnoj konstrukciji odljevka (jednake debljine stjenki. Nodularni (žilavi) lijev Nodularni lijev sastoji se od istih faza kao i sivi lijev. ima dobru žilavost i čvrstoću jednaku čeličnom lijevu. b) pretražni mikroskop.8. čelični i temper lijev. Mikrostruktura nodularnog lijeva. poklopci kliznih ležaja. Zbog povoljne kombinacije svojstava nodularni lijev zamijenio je u mnogim aplikacijama sivi. c) nenagriženi uzorak c) Nodularni lijev ujedinjuje prednosti sivog i čeličnog lijeva. 11. Tipični primjeri primjene jesu: koljenaste i bregaste osovine motora. košuljice cilindara motora i kompresora.2. veća žilavost i kovkost. ali se od sivog lijeva razlikuje po obliku grafitnih kristala. tj. izduženje i žilavost od sivog lijeva s lisnatim grafitom.4. Kako kuglasti grafit relativno blago prekida metalnu masu to nodularni lijev ima znatno višu čvrstoću. prikazana je mikrostruktura nodularnog lijeva. tako da su mehanička svojstva odljevaka od temper lijeva vrlo slična svojstvima ugljičnog čelika ili svojstvima nodularnog lijeva. Tipična područja primjene: automobilska industrija.kompaktne nakupine – pahuljice koje su raspoređene u feritnoj ili perlitnoj osnovi. blagi prijelazi) i sustavu napajanja. Na slici 11. a) b) Slika 11.1. a zatim ih se decementacijskim žarenjem pretvara u temper lijev.

5 kg/dm3. Zbog dodavanja Mg i elemenata rijetkih zemalja prilikom proizvodnje ugljik se izlučuje u obliku grafita koji je morfološka varijanta između lisnatog i kuglastog grafita. U skupinu lakih spadaju metali i legure kojima je gustoća manja od 4. Veliko područje primjene je u proizvodnji cilindarskih glava za brodske dizel – motore.1.5.2. U skupinu teških metala (gustoća > 4. 107 . crvićasti grafit. prikazana je mikrostruktura vermikularnog lijeva. Osnovna značajka željeznog lijeva s vermikularnim grafitom je u tome što pruža povoljnu kombinaciju svojstava sivog lijeva i nodularnog lijeva.5 kg/dm3) koji se koriste u ljevarstvu spadaju bakar. a) b) Slika 11. Vrlo je dobra zamjena za dijelove koji su bili lijevani od temper lijeva. a) pretražni mikroskop. b) nenagriženi uzorak Vermikularni lijev se pri lijevanju ponaša slično sivom lijevu.2. strojna obradivost. Zbog velikih teškoga pri lijevanju titan i njegove legure zasad nemaju primjenu u ljevarstvu. dok su vlačna svojstva približna vrijednostima nodularnog lijeva 11. željezni lijev s vermikularnim grafitom pokazao se posebno korisnim za lijevanje odljevaka koji su temperaturno opterećeni. aluminij i titan. livljivost i prigušenje je kao kod sivog lijeva. Mikrostruktura vermikularnog lijeva. kositar. a po svojstvima je bliže nodularnom lijevu. Vermikularni lijev struktura je vrlo bliska nodularnom lijevu .9. To su magnezij. nikal. olovo i njihove legure. Na slici 11.metalna osnova u lijevanom stanju je pretežno feritne ili feritno-perlitne strukture koja se dobiva bez naknadne toplinske obrade. Osim ljevarsko-tehničkih prednosti. tzv. cink.11. Neželjezne legure za lijevanje Neželjezne legure obično se dijele na lake i teške. Prigušuje vibracije slično kao i sivi lijev.9. Toplinska vodljivost.

katkada žilavosti ili livljivosti. Aluminij i legure aluminija Čisti se Al. rezljivosti. Osnovna svojstva aluminija Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 660 2. Osnovna svojstva aluminija. Podjela aluminijevih legura prikazana je na slici 11.10. već se prvenstveno koriste legure aluminija. magnezij i bakar. ponajprije vlačne čvrstoće i tvrdoće. kao ljevačka sirovina. Slika 11.1. Tablica 11.2. Podjela aluminijevih legura 108 . od kojih su najvažniji silicij.10. vrlo rijetko koristi zbog loše livljivosti i slabih mehaničkih svojstava.2.2. zatim krutosti.11. Osnovna svojstva aluminija prikazana su u tablici 11. Aluminij se legira širokim rasponom elemenata.7 50…150 20…35 690 50…4 Legiranje ima za cilj prvenstveno poboljšanje mehaničkih svojstava.

Međutim. srednjom ili slabom udarnom otpornošću. dobro su otporne na višim temperaturama i dobro rezljive. Najbolju kombinaciju čvrstoće i žilavosti ima legura s 10 % Mg. poliranom ili anodiziranom stanju. Ove legure imaju malu otpornost prema koroziji te su slabe livljivosti. osobito pri lijevanju u kokile. S obzirom na udio silicija u Al-Si legurama. no zbog otežane livljivosti rijetko se koristi najčešće se koriste legure s 3 % i 5 % Mg. ovim se legurama često dodaju i drugi legirni elementi (najčešće Mg. silicij u Al-Si legurama poboljšava i otpornost prema nastajanju toplih pukotina te svojstva napajanja odljevka. no zbog slabijih mehaničkih svojstava. također i prema djelovanju morske vode te povećana čvrstoća. što je prikazano na slici 11. Cu.Al-Cu legure Al-Cu legure su toplinski očvrstive legure s osrednje visokom čvrstoćom. razlikujemo podeutektičke legure (< 12 % Si). pa se mogu uporabiti za umjereno opterećene dijelove u pomorstvu. Al-Si legure mogu se upotrebljavati kao čiste binarne legure koje imaju izvrsnu livljivost i otpornost prema koroziji. Al-Mg legure Glavna značajka ovih legura je dobra korozijska postojanost. te slabe strojne obradljivost.11. pa su to najrasprostranjenije legure u grupi lijevanih legura. posebno one s 10 % i 13 % Si. Jako se dobro zavaruju te se često rabe za arhitektonske i dekorativne potrebe. Neke od njih otporne su i na udarce. prije svega male čvrstoće. Radi osiguranja djelatnog usitnjenja zrna potrebno im je dodati magnezij i/ili titan. Veliki nedostatak im je i sklonost tvorbi toplih pukotina pri skrućivanju. strojno obrađenom. u odnosu na ostale ljevačke legure aluminija imaju znatno slabiju livljivost te povećanu sklonost prema porozitetu. Osim livljivosti.. bilo u lijevanom. Livljivost se još dodatno pogoršava s porastom sadržaja bakra. eutektičke legure (12-13 % Si) te nadeutektičke legure (15-24 % Si). 109 . Fe). Al-Si legure Kod Al-Si legura silicij je osnovni element koji doprinosi dobroj livljivosti Al legura.

Dobra svojstva aluminijevih legura su: zanemariva rastvorivost plinova (osim vodika).proizvodnji odljevaka od aluminijevih legura prethodi jedino proizvodnja željeznih lijevova.3. Najveći nedostatak aluminijevih legura je volumno stezanje tijekom skrućivanja koje se kreće između 3.5 i 8. Magnezij i legure magnezija Čisti magnezij se ne lijeva u kalupe. Magnezij ima slaba mehanička svojstva. Osim toga. Legiranjem mu se poboljšavaju mehanička svojstva i otpornost na koroziju.2.5 %. Legure aluminija zauzimaju sve značajnije mjesto u ljevačkoj proizvodnji zbog svojih dobrih tehnoloških i mehaničkih svojstava .11. Podjela Al-Si legura. vrlo dobra livljivost (mogućnost lijevanja dijelova s vrlo tankim detaljima).Slika 11. 110 .2. na višim temperaturama eksplozivno reagira s kisikom iz zraka. Osnovna svojstva čistog magnezija i njegovih legura dana su u tablici 11. 11. niske temperature taljenja (oko 660 °C).

dana su osnovna svojstva bakra. 11.2 10…15 1. Tablica 11.5 2…12 Mg legura 650 1. Zn.Tablica 11. Čisti bakar ima lošu livljivost te veliku sklonost poroznosti.3.8…1. Mn i Zr.4.96 200…360 40…130 125 2…45 Legiranjem bakra dobiju se legure s dobrim mehaničkim i drugim svojstvima. Osnovna svojstva bakra Osnovna svojstva bakra Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 1083 8.3.0…1.85 160…250 Glavni legirni elementi su: Al. tale se i lijevaju u zaštitnoj atmosferi. a posebno dobrom otpornošću na koroziju. Legure magnezija lijevaju se u pijesak.74 do 100 1102 1.2. Bakar i legure bakra Čisti bakar lijeva se samo kad se zahtijeva čim bolja električna ili toplinska provodljivost odljevka. Zbog velikog afiniteta prema kisiku. Osnovno svojstvo magnezijevih legura je njihova mala gustoća – zbog toga neke magnezijeve legure imaju bolju specifičnu čvrstoću od aluminijskih legura. kokile i pod tlakom. 111 . Osnovna svojstva magnezija i njegovih legura Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Vrelište (° C) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Mg 650 1.4. U tablici 11.

Mg.5 Zn legura 420 6. osnovna svojstva cinka i njegovih legura.3…0.8 200…350 70…100 1.2.12. Češće se koristi legiran sa Al.12.7 0. Na slici 11.4. Cink i legure cinka Čisti se cink rijetko lijeva. Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Zn 420 7. Osnovna svojstva cinka i njegovih legura dana su u tablici 11.5…6. 11.Legure bakra namijenjene lijevanju razvrstavaju se u sljedeće skupine: • • • • bronce mjedi crveni lijev novo srebro.13 30…40 40…45 1. Tablica 11. Slika 11.5. prikazane su osnovne legure bakra.3 1…5 112 . Cu i Zn. osim za izradu anoda za zaštitu od korozije cijevnih vodovoda i brodova.5. Podjela bakrenih legura.

Kositar i legure kositra Čisti kositar se ne koristi za lijevanje u kalupe. dobra tecljivost omogućava jednostavno lijevanje ne smije se izlagati trajnom opterećenju zbog niske čvrstoće puzanja u posljednjim godinama raste upotreba tlačnih cilindričnih odljevaka najčešće se koristi za izradu dijelova za motorna vozila.7. Osnovna svojstva olova dana su u tablici 11. Upotrebljavaju se za konstrukcijske dijelove mjernih alata. visoka livljivost. akumulatore i ležajeve.6. Olovo i legure olova Čisto se olovo upotrebljava u kemijskoj industriji. 11.5.6.2.6. Osnovna svojstva olova. tiskarska slova. Osnovna svojstva kositra dana su u tablici 11. Tablica 11. 113 .34 18 3 45…70 Legure olova odlikuju se dobrim plastičnim svojstvima.2.Osnovna svojstva cinkovih legura su: • • • • • • 11. Osnovna svojstva olova Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 327 11.

Tablica 11. Tablica 11.7.7. Osnovna svojstva nikla dana su u tablici 11.8. plinskih i drugih mjerača i u radio-televizijskoj tehnici.90 114 . i to legure Ni-Cu i Ni-Mo za dijelove plinskih turbini.8. 11.29 30 4 45 Legure kositra najčešće se lijevaju pod tlakom i to za izradu dijelova električnih.2. Puno se češće lijevaju legure nikla. Nikl i legure nikla Čisti nikl se rijetko lijeva u kalupe jer naginje plinskoj poroznosti. Osnovna svojstva nikla. Osnovna svojstva nikla Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 1455 8. Osnovna svojstva kositra Osnovna svojstva kositra Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 232 7.

Grundlagen der Giessereitechnik. SFSB. Casting. 11. I. Hrvatsko udruženje za ljevarstvo. Dürr. 2009. Vol. 8. Wiley-VCH Verlag. Proizvodnja metalnih odljevaka. LITERATURA 1. Giessereitechnik kompakt. Herfurth. Giesserei Verlag. Metalurški fakultet Sisak. Livarstvo. 2008. Katavić. Bührig-Polaczek. Split. Galić. Ketscher. Matthes. J.. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. Bast. A. PowerPoint-Präsentation. Köhler. Z. Ljevarstvo. ASM Handbook. M. Slavonski Brod. 2005..12. 2009. skripta NTF Ljubljana. 4. N. Fachkunde für giessereitechnische Berufe. 2001. F. . Europa-Lehrmitel Verlag. Awiszus. Grundlagen der Fertigungstechnik. 5. 6. B. 115 . Budić. II. 7. 2009. 2009. Unkić. Träger.J. Düsseldorf. I. . Lijevanje metala. Zagreb. Rijeka. 2. 15. Glavaš. 2007. K. 12. Živković. Trbižan. 2005. Weinheim... 3. 2005. Sisak. dio. D.. Carl Hanser Verlag München. Roller et al. K. VDG.. M. M. 9. H. 2008. R. Foundry technology. ASM International. H. Osnove lijevanja metala. FESB. 10. Posebni ljevački postupci. Zbirka riješenih zadataka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful