Branko Bauer Ivana Mihalic

OSNOVE TEHNOLOGIJE LIJEVANJA
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAGREB
2012

1

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.2.1. 4.2.1.1. 4.2.1.2. 4.2.1.3. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.3. 4.3.4. 4.3.5. 4.3.6. 4.3.7. 5. 5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.2.1. 5.2.2. 5.2.3. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.3. UVOD Lijevanje ingota Kontinuirani lijev Lijevanje odljevaka Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA KONSTRUKCIJA ODLJEVKA, MODELA I JEZGRENIKA PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU Kalupni materijali, veziva, dodaci i premazi Postupci izrade jednokratnih kalupa Pješčani lijev - lijevanje u kalupnu mješavinu Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Postupak vodeno staklo-CO2 Postupak cement-pijesak Postupak zamrzivanja Vakuumsko kalupljnje Školjkasti lijev Precizni (točni) lijev Lijevanje u pune kalupe Postupci izrade jezgri No bake postupak izrade jezgri Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Hot Box postupak Warm Box postupak Školjkasti postupak (Croning) Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Kalupljenje pomoću jezgri PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev Premazivanje kalupa Temperatura kalupa Tlačni lijev Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom Kalupi za tlačni lijev Niskotlačni lijev Protutlačni lijev Centrifugalni lijev TALIONIČKE PEĆI Kupolke Plamene peći Plamene peći s loncem Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Elektrootporne peći
2

1 3 3 4 5 10 14 17 17 21 23 23 31 32 33 33 33 34 39 45 50 51 51 52 52 52 53 53 54 54 56 58 59 61 62 65 68 71 74 75 80 80 82 82 82 83

6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 7. 8. 9. 9.1. 9.2. 10. 10.1. 10.1.1. 11. 11.1. 11.1.1. 11.1.2. 11.1.2.1. 11.1.2.2. 11.1.2.3. 11.1.2.4. 11.1.2.5. 11.2. 11.2.1. 11.2.2. 11.2.3. 11.2.4. 11.2.5. 11.2.6. 11.2.7. 12.

Elektrolučne peći Indukcijske peći Indukcijska peć s loncem Kanalna indukcijska peć LJEVAČKI LONCI PROCES SKRUĆIVANJA NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA Čišćenje odljevaka Toplinska obrada Kontrola procesa lijevanja Osiguranje kvalitete Greške na odljevcima METALI ZA LIJEVANJE – LIJEVOVI Željezne ljevačke legure Čelični lijev Željezni lijev Sivi lijev Bijeli (tvrdi) lijev Temper (kovkasti) lijev Nodularni (žilavi) lijev Vermikularni lijev Neželjezne legure za lijevanje Aluminij i legure aluminija Magnezij i legure magnezija Bakar i legure bakra Cink i legure cinka Olovo i legure olova Kositar i legure kositra Nikal i legure nikla LITERATURA

83 84 84 86 86 88 92 92 93 93 93 95 98 99 101 102 103 104 105 106 107 107 108 110 111 112 113 113 114 115

3

1. UVOD Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta kojom se rastaljeni metal oblikuje ulijevanjem u kalup, u kojem skrućivanjem poprima oblik i dimenzije kalupne šupljine. Lijevanje se koristi više od 5000 godina za proizvodnju odljevaka definiranog geometrijskog oblika i svojstava. U tom razdoblju tehnologija se kontinuirano razvijala, tako da se danas mogu proizvesti visoko zahtjevne metalne komponente komplicirane geometrije pomoću najmodernijih mehaniziranih i automatiziranih uređaja, slika 1.1. Izrada dobrih odljevaka traži veliku vještinu jer proces nastajanja odljevka nije vidljiv, odnosno metal popunjava zatvoreni kalup. Za razvoj ljevačkih postupaka, potrebna su znanja iz područja kemije, nauke o metalima, fizike, mineralogije, strojarstva, elektrotehnike i metalurgije.

Slika 1.1. Odljevci za stražnji ovjes porschea (Porsche, Weissach). Kako se kod lijevanja geometrija izratka stvara iz početno tekućeg metala, koji skrućivanjem postaje odljevak odnosno kruto tijelo, lijevanje se ubraja u postupke praoblikovanja. Prema normi DIN 8580 praoblikovanje (lijevanje) predstavlja jedan od šest proizvodnih postupaka koji su prikazani u tablici 1.1. Tablica 1.1. Podjela proizvodnih postupaka prema DIN 8580.
Promjena Oblika Stvoriti povezanost Glavna grupa 1 Praoblikovanje (Stvaranje oblika) Zadržati povezanost Glavna grupa 2 Preoblikovanje Umanjiti Umnožiti povezanost povezanost Glavna grupa 3 Glavna grupa 4 Glavna grupa 5 Odvajanje Spajanje Prevlačenje (oslojavanje) Glavna grupa 6 Promjena svojstava izratka - prestrukturiranje Premještanjem Izlučivanjem Unošenjem čestica tvari

Svojstava materijala

Praoblikovanje je proizvodnja čvrstog tijela od bezobličnih tvari stvaranjem povezanosti čestica. Pritom nastaje početna struktura koja definira početna svojstva materijala. Bezoblične tvari su: plinovi, tekućine, prašci, vlakna, strugotine i granulati. Većina praoblikovanih dijelova proizvodi se iz tekućeg stanja. U tehnološkom procesu proizvodnje pojedinačnih dijelova, praoblikovanje (lijevanje) predstavlja početno stanje svih metalnih dijelova, slika 1.2.
1

Dobivanje sirovine

Dobivanje metala

Metalurgija Lijevanje ingota Kontinuirani lijev

Taljevina

Ljevačka industrija Lijevanje u kalup

Praoblikovanje Odvajanje PROIZVOD Odvajanje

Slika 1.2. Praoblikovanje (lijevanje) u tehnološkom procesu proizvodnje dijelova. S obzirom na glavne grupe proizvodnih postupaka dobiva se tijek procesa prikazan slikom 1.3. Pritom u biti razlikujemo dvije varijante procesa. Ovisno o načinu lijevanja taljevine, odnosno varijanti procesa slijede različiti postupci i operacije kojima se od praoblika dobiva gotov proizvod.

Glavna grupa

1. Varijanta procesa Lijevanje ingota ili kontinuirani lijev

2. Varijanta procesa Lijevanje u kalup

Praoblikovanje

Preoblikovanje

Valjanje Kovanje

Odvajanje

Obrada odvajanjem čestica

Obrada odvajanjem čestica

Promjena svojstava izratka

Toplinska obrada

Toplinska obrada

Prevlačenje

Nanošenje boje

Nanošenje boje

Gotov proizvod

Slika 1.3. Tijek proizvodnog procesa.

2

1.1. Lijevanje ingota Lijevanje ingota je e diskontinuirani proces. Stalni metalni kalupi (kokile) za ingote popunjavaju se tekućim metalom uljevanjem s gornje strane ili kroz uljevni sustav, sustav slika 1.4. Odvođenjem topline taljevina evina skrućuje i nastaju ingoti, koji predstavljaju poluproizvod namjenjen daljnjoj obradi proizvodnim postupcima glavnih grupa, npr. toplinsko rezanje, naknadno valjanje ili kovanje. Veličina ingota ovisi o kapacitetu primarnih valjaka za naknadno nadno valjanje. Može iznositi 4 do 30 t i više ako su predviđeni za kovanje. Ingot ostaje u kalupu dok ne završi skrućivanje.

Slika 1.4. Lijevanje ingota. 1.2. Kontinuirani lijev Razvijen zbog složene pripreme kokila za ingote, njihovih ograničenja u dimenzijama i visokog udjela materijala za kompenzaciju ko usahlina u pojilima. Rastaljeni metal uljeva se u otvorenu bakrenu kokilu hlađenu vodom, slika 1.5. Odvođenjem topline talina skrućuje od rubova prema sredini i pomicanjem prema dolje nastaje beskonačna metalna gredica ili traka, traka slika 1.6. Za ubrzanje hlađenja koristi se sekundarno hlađenje vodenim sprejom. Gredice se režu na određenu mjeru i nakon toga ako je površina dobre kvalitete prolaze kroz peć i odlaze na vruće valjanje i tako nastaje potpuno kontinuirani proces proizvodnje proizvoda od čelika. Mogu se lijevati i aluminijske i bakrene legure. Na ovaj način proizvodi se 80-90% 80 čelika u zapadnom svijetu. Prednosti u odnosu na ingote su: : smanjenje gubitaka metala na pojila, veća produktivnost, bolja prilagodba oblika za daljnje preoblikovanje (valjanje).

Slika 1.5. Kontinuirani lijev. 1 Bakrena kokila, 2 Hlađenje, 3 Gredica, 4 Startni blok

3

Nakon skrućivanja tekućeg metala. Rastaljeni metal uljeva se pod djelovanjem gravitacije ili neke druge sile u kalupe. Odljevak sa uljevnim sustavom . dok kod metalnog kalupa otvaranje omogućuje vađenje odljevka. 4 Pojila.7. Ljevački kalup sa jezgrom i uljevnim sustavom 4 Slika 1. Na slikama 1.7. 2 Jezgra. Za vrijeme lijevanja i skrućivanja metal djeluje na kalup mehanički.3. Kalupi pritom mogu biti od nemetalnih materijala (pretežno kvarcni pijesak) ili od metala (pretežno željezne legure). što je dovelo do razvoja postupaka lijevanja s povećanom točnošću. Teži se lijevanju odljevaka čiji je oblik nakon lijevanja što sličniji željenom (definiran nacrtom). 3 Uljevni sustav. kalup od nemetalnih materijala se razruši i izvadi se odljevak.8. i 1. 1. prikazan je kalup od nemetalnih materijala i u njemu proizvedeni odljevak sa uljevnim sustavom potrebnim za punjenje kalupa i pojilima. 5 Kalupnik Slika 1. toplinski i kemijski. Lijevanje odljevaka Koristi se za proizvodnju metalnih izradaka različitih oblika i debljina stijenki.trake cijevi i profili Slika 1.6. u kojima je napravljena šupljina definiranog geometrijskog oblika. 1 Kuka za dizalicu. Kontinuirano lijevani poluproizvodi.8.

6 t i postolja olja alatnih strojeva duljine 12. materijal nodularni lijev. npr.9 Slika 1. lijev Lijevati se mogu i vrlo mali dijelovi od nekoliko grama.. 5 . Zbog velike proizvodnosti postupak je pogodan i za automatiziranu proizvodnju.10. Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima Lijevanje je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih načina oblikovanja proizvoda. slika 1.11. blokovi motora.10. Visoka produktivnost i laka mogućnost izrade replika čine ga iznimno pogodnim za serijsku i masovnu proizvodnju. slika 1.5 t.9.4. velika i masivna kućišta strojeva. Blok velikog brodskog diesel motora od mase 92.08 g. Kako skrućivanje traje relativno kratko. Postupkom lijevanja moguće je neke dijelovi di koji bi se inače radili iz više komada odliti u jednom.1.8 m i mase 52. Kopče mase 50 g i broj za kodiranje mase 0. slika 1. To je često puta i jednini postupak u pojedinačnoj proizvodnji kojim se mogu izraditi vrlo veliki i složeni dijelovi s unutarnjim unu šupljinama. 1. moguće je ostvariti visoku proizvodnost.9. Slika 1.

ra. Al lijevana u komadu umjesto o zakivanja. desno . sa vrlo malom naknadnom obradom. i 1. olova. zlata i naravno od željeznog i čeličnog lijeva. kositra. strojogradnja slika 1. medici brodogradnja slika 1. i 1. lijevo zavarena čelična konstrukcija od 12 djelova. pojava poroznosti u odljevcima. i 1. umjetnički lijev slika 1.. cinkovih legura. Proizvode se odljevci od jednog grama do 250 tona. 6 . aluminijskih legura. zrakoplovna i svemirska industrija. .34 dijela vijčano spojenih. i 1. Odljevci su sve točnijih dimenzija i oblika približno jednakog gotovom proizvodu. Smanjenje broja komponenti konstrukcije lijevanjem. c) vrata airbusa od Al-legure. medicina.9. u oblikovanju odljevaka i planiranju. Ljevaonice mogu proizvoditi odljevke od različitih grupa materijala. b) držač alata. S ciljem smanjenja mase automobila sve je više aluminijskih odljevaka. opasnosti u proizvodnji i utjecaj na okoliš.11. desno – lijevana konstrukcija od 2 odljevka. U osobni automobil ugrađeno je više od 100 odljevaka.18. magnezijskih legura. Još laganiji od aluminijskih (približno 30%) su magnezijski odljevci čiji udio također raste.12. Najveći kupac je automobilska industrija sa 40% željeznog lijeva i 80% aluminijskog lijeva..13.jedan odljevak.a) b) c) Slika 1. Najvažniji partneri ljevačke industrije indust su: automobilska industrija. lijevo . energetika slika 1.. slabija kvaliteta površine pov kod pješčanog lijeva.16. Većina tehničkih sklopova nezamisliva je bez odljevaka. slika 1. bakrenih legura.19. i elektonička industrija slika 1. Moderna kompjuterska tehnologija danas se koristi u cijelom procesu lijevanja. 1.17 . te u kontroli procesa i kvalitete odljevaka. a) armatur rmatura za vodu od mjedi.9. tračnička vozila. lijev za kućanstvo slika 1. posebno kod velikih automobila.14. Nedostaci su ograničenja u mehaničkim svojstvima (niža istezljivost). građevinska industrija i strojevi.15.17.1. koji je približno 3 puta lakši od željeznog lijeva. ..

Audi. aluminijska legura AlSiCu (3 puta laganija od željeznog lijeva). a) grupe odljevaka. c) blok motora VW. f) kućište mjenjačke kutije. i) stražnji ovjes osobnog automobila. aluminijska legura (Honsel AG). željezni lijev sa vermikularnim grafitom (Ljevaonica Fritz Winter. aluminijska legura. b) blok motora V8 dizel motora.a) b) c) d) e) f) g) h) i) Slika 1.12. aluminijska legura (Mahle AG). BMW 740d. Stadtallendoorf). Moenchengladbach). h) klip osobnog automobila. zavarena konstrukcija odljevka od temper lijeva i čeličnog lima (Georg Fischer +GF+. Singen) 7 . 5. d) glava i blok motora. Saarbruecken). g) Radilica osobnog automobila od nodularnog lijeva (Halberg Guss. Primjeri odljevaka iz automobilske industrije. ovjes i dijelovi karoserije (Georg Fischer).2 kg (Ljevaonica Monforts. e) ispušna grana sa kućištem turbopunjača od austenitnog željeznog lijeva sa kuglastim grafitom. pogon.

Glavčine za vjetroelektrane od nodularnog lijeva EN GJS 400 400 18 LT. Herborn) Slika 1.14.H. Propeler broda od aluminijske bronce CuZn35Al1. masa 9 t (MAN B&W Augsburg). Stator elektromotora od sivog lijeva.13.Hoffmann. (FERRO-PREIS.Slika 1. Kućište pumpe od sivog lijeva (Herborner Pumpenfabrik J. Zvono. masa 95 t.16. Čakovec) Slika 1. 8 . promjer 10.17. . Slika 1. .5 m. Waren) Slika 1. (Mecklenburger Metallguss.15.

izrađeno od odljevaka magnezijske legure koja je 30% laganija od legure aluminija.18. Lijev za kućanstvo. Varaždin). kućište ventila. Hidrant.. Pruem-Weinsheim) Weinsheim) i televizijske kamere.20. Tlačno lijevano ku k ćište laptopa (Andreas Stihl. . Slika 1.d. 9 .19. Slika 1. fazonski komadi.Slika 1. (MIV d.

2. 4. U općenitoj terminologiji. Prilikom proizvodnje odljevka dominirajuću ulogu može imati proces lijevanja. dijele se prema uljevnoj sili.3. Slijedeća podjela je s obzirom na vrstu kalupa. Proizvodni koraci postupka lijevanja. lijevanje u kalupe za jednokratnu primjenu (izgubljeni kalupi) i lijevanje u kalupe za višekratnu primjenu (trajni ili stalni kalupi). ako je primarna izrada kalupa govorimo o postupcima kalupljenja. slika 2. Prijelaz materijala u oblikovljivo stanje. Priprema početnog bezobličnog materijala (od kojeg se kreće). 5. Kalupi za jednokratnu primjenu mogu se izrađivati pomoću trajnih i jednokratnih modela. Kod gravitacijskog lijeva kalup se popunjava pod djelovanjem zemljine sile teže. Vađenje oblikovanog proizvoda iz alata za lijevanje. Slika 2. slika 2. 3.1. Navedene proizvodne korake u ljevarstvu prikazuje slika 2. a ako je primarna tehnologija lijevanja.2.2. Brzina strujanja rastaljenog metala ovisi o visini lijevanja i o izvedbi uljevnog 10 . na gravitacijsko lijevanje i lijevanje uz primjenu tlaka..1. u alatu za lijevanje. POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA Postupak lijevanja karakteriziraju slijedeći proizvodni koraci: 1. Punjenje alata za lijevanje sa materijalom pogodnim za lijevanje. o postupcima lijevanja. Postizanje stanja početnog materijala pogodnog za lijevanje. Postupci lijevanja. a može i izrada kalupa.

pa tako i vrijeme ulijevanja odljevka definiranog oblika i volumena. ovisno o tlaku. Podjela postupaka lijevanja prema uljevnoj sili.3. 11 . te vrsti kalupa i modela. Slika 2. Kod lijevanja uz primjenu tlaka.sustava (način popunjavanja kalupne šupljine i broj skretanja taljevine). Podjela postupaka lijevanja prema vrsti kalupa. velike su brzine strujanja rastaljenog metala. Pomoću izabranog presjeka ušća može se izračunati volumni protok. Slika 2. pa je vrijeme popunjavanja kalupa vrlo kratko.2.

što je vrlo ekonomično. Ciklus izrade jednog odljevka je znatno kraći nego kod lijevanja u jednokratne kalupe. Približno 95% se može ponovno upotrebiti. Prednost trajnih kalupa je da se mogu ponovno koristiti od 1000 do 100. od kojih su najznačajniji vrsta legure koja se lijeva i veličina serije. kalup je jednokratno upotrebljiv. a primjereni su i za pojedinačnu i za serijsku i masovnu proizvodnju. Budući da se kod korištenja jednokratnih kalupa mora prije ulijevanja za svaki odljevak izraditi novi kalup. ovisno o leguri koja se lijeva.000 i više puta. Stalni se kalupi izrađuju od izdržljivih metalnih materijala otpornih na toplinu. S obzirom na njihovu veliku proizvodnost. mogu se lijevati svi metali. dok se kod lijevanja u stalne kalupe pomoću jednog kalupa oblikuje veliki broj odljevaka. uz određene tehnološke zahvate. specijalizirani strojevi pa je ta izrada vrlo skupa (25. kako bi se i složeniji odljevci mogli izvaditi iz kalupa. tj. Stalni kalupi često se sastoje od više segmenata i imaju metalne jezgre s izvlakačima. nego se od istog tog materijala. Troškove izrade treba raspodijeliti na proizvedene odljevke i zato se ovi kalupi primjenjuju uglavnom u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. Zbog toga se odljevci legura višeg tališta lijevaju u jednokratne kalupe. a sastoji se od osnovnog materijala pijeska sa prikladnim vezivima i dodacima. Kalup mora biti izrađen od materijala temperaturno višestruko otpornijeg nego što je legura koja se lijeva. Izbor stalnog ili jednokratnog kalupa vrlo je složen. automatizaciju i robotizaciju. Potrebno je naglasiti da se materijal od kojeg se izrađuje jednokratni kalup ne odbacuje odmah nakon lijevanja. kalupnim linijama. ovisno o složenosti odljevka). na tzv. Sloboda u konstruiranju odljevaka je ograničena jer treba predvidjeti mogućnost vađenja odljevka iz kalupa. 12 . Materijal za izradu jednokratnih kalupa naziva se kalupna mješavina. pomoću eroziomata ili lijevanjem i naknadnom strojnom obradom. Najviše se odljevaka lijeva u jednokratne kalupe. Šupljine u kokilama za budući odljevak izrađuju se strojnom obradom CNC glodanjem. jer je veća brzina hlađenja odljevka nego u pješčanom kalupu. a ovisi o tehnološkim i ekonomskim kriterijima. Metalni kalupi nazivaju se kokile i koriste se prvenstveno za lijevanje neželjeznih materijala. postupci lijevanja sa stalnim kalupima primjereni su za mehanizaciju. U jednokratnim kalupima mogu se lijevati odljevci svih oblika i dimenzija.000 Eura na više.Kod lijevanja u jednokratne kalupe za izradu svakog pojedinog odljevka mora se svaki puta izraditi novi kalup. Zbog bržeg hlađenja dobiva se finija struktura (sitnije zrno) i bolja mehanička svojstva odljevka. obično sivog lijeva i posebnog čelika koji su prošli specifičnu toplinsku obradu. zbog svoje brojnosti ti se kalupi izrađuju u ljevaonici s posebno za tu svrhu izvedenom opremom. Za njihovu izradu potrebni su skupi. ponovno izrađuje kalup.

nodularni lijev. Područje primjene najčešćih postupaka lijevanja u jednokratne i trajne kalupe. sivi lijev.1. nodularni lijev. ljevačke legure i mase odljevaka koje se danas primjenjuju prikazane su u tablici 2. nodularni lijev Al. ovisno o leguri srednje i velike serije Na slici 2. prikazani su udjeli pojedinih ljevačkih postupaka u SAD-u 2009. Slika 2. male i velike serije srednje i velike serije 1 g do 100 kg Gravitacijski kokilni lijev Niskotlačni i protutlačni lijev Tlačni lijev Al. godine. čelik. Cu. Zn. nodularni lijev.Postupci lijevanja. Mg. nodularni lijev) sivi lijev. bronca) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Al legure) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. male serije Pješčani lijev Strojno kalupljenje Školjkasti lijev male i velike serije 1 – 150 kg srednje i velike serije Lijevanje u pune kalupe Precizni (točni) lijev < 1 kg do nekoliko tona pojedinačni dijelovi. Zn legure. Cu. Udjeli pojedinih ljevačkih postupaka-SAD 2009 (po masenom udjelu odlivenog metala).4.4. Sn legure i legure za tlačni lijev na bazi Pb nekoliko grama do 60 kg. Cu legure < 1 kg do 100 kg < 1 kg do 70 kg srednje i velike serije Al. 13 . Mg. čelik. Mg. Postupak lijevanja Pješčani lijev Ručno kalupljenje Ljevačka legura sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Tablica 2. Al legure sve ljevačke legure Masa odljevka sve do preko 100 t (ograničeno jedino kapacitetima taljenja i transporta) 1 kg do nekoliko tona Veličina serije pojedinačni dijelovi.1. male i velike serije pojedinačni dijelovi.

predvidjeti skošenja na modelu za lakše razdvajanje modela od sabijene kalupne mješavine.1. kao što je npr. Jezgra je neophodni dio kalupa. Jezgra ima oblik šupljine u odljevku koju je potrebno trebno dobiti. KONSTRUKCIJA ODLJEVKA. Služi za dobivanje šupljine u kalupu. gipsa i metala. Tehnički crtež odljevka mora sadržavati podatke o materijalu. 2. Prilikom izrade modela dela treba obratiti pažnju na slijedeće zahtjeve: 1. kada odljevak koji se lijeva sadrži šupljine. 14 . te jezgrene oslonce za fiksiranje položaja jezgre koja se kasnije umeće u kalup. Model se kao i jezgrenik. smještaj slobodnih ih dijelova koji su potrebni zbog podrezivanja 4.1. plastike. Crtež poklopca mjenjačke kutije. slika 3. nanjeti premaz u boji za zaštitu modela od vlage. 5. izrada polovice modela. Sam ne sadrži šupljine. d a oblikuje se u jezgreniku od jezgrene mješavine. Također može biti premazan za lakše vađenje iz kalupne mješavine. 6. predvidjeti dodatke za naknadnu strojnu obradu funkcijskih površina i na tim mjestima povećati dimenzije modela (dodatak za obradu). 3. Ako je potrebno prevla pr či se prevlakom otpornom na abraziju. odrediti ravninu dijeljenja radi lakšeg kalupljenja modela.3. Navedene informacije potrebne su za oblikovanje modela i jezgrenika. može izraditi od drveta. 7. povećati dimenzije modela za iznos skupljanja u krutom stanju u ovisnosti o metalu koji se lijeva. rijalu. kvaliteta površine. MODELA I JEZGRENIKA Konstrukcija odljevka mora biti u skladu s prihvaćenim normama i podacima o vrsti materijala. Slika 3. masi i druge specifikacije. položaj i vrste jezgri. obliku.

KONSTRUKCIJA MATERIJAL POSTUPAK LIJEVANJA Slika 3. slika 3. g) troskolovka. Stalno rastući zahtjevi čine upotrebu simulacijskih metoda neophodnim alatom za rješavanje zahtjevane ne kompleksnosti. c) uljevna čaša. jednu za donjak i drugu za gornjak. Kompjuterske simulacije kompleksnog ljevačkog procesa omogućavaju kvalitativno i kvantitativno lociranje nevidljivih područja problema. konstrukcija mora biti prilagođena procesu lijevanja tako da se zadovolje zahtjevi tehnologije izrade i zahtjevi fizikalnih i mehaničkih svojstava proizvoda. i) odljevak. Iz tog razloga ljevač treba biti uključen u razvoj konstrukcije odljevka. d) spust. također su povezani s konstrukcijom odljevka.2. Slika 3. Uz izbor materijala i postupka lijevanja.3. e) razdjelnik.2 2. Dodatni zahtjevi poput dimenzijske točnosti. h) ušće. U isto vrijeme definira se uljevni sustav i ako je potrebno sustav napajanja (vidi poglavlje Skrućivanje). Povezanost materijal-konstrukcija-postupak materijal postupak lijevanja koja definira kvalitetu i funkciju odljevka. l) odzračnici. net shape) zahtjeva usku suradnju konstruktora i ljevača s ciljem smanjenja troškova. k) pojilo. Predviđanje procesa lijevanja numeričkom simulacijom postalo je neophodno. f) razvodnik. slika 3. b) mlaz taljevine. Moderna proizvodnja dimenzijski točnih odljevaka (eng. Treba iskoristiti sve mogućnosti ti koje nudi proces lijevanja. Varijacije parametara lijevanja anja i rezultat njihovog djelovanja mogu se istraživati pomoću računala uz mogućnost 15 . m) linija dijeljenja između gornje i donje polovice kalupa. Uljevni sustav i sustav napajanja za cijev.3. a) lonac. dodatne obrade i mase. j) jezgra.Crtež modela prikazuje i njegov položaj u kalupu i način na koji je podjeljen na dvije polovice. čistoće i dr.

slika 3. 16 .4. Optimizacija konstrukcije odljevka s uljevnim sustavom pomoću numeričke simulacije procesa lijevanja.svrsishodne optimizacije.4. Slika 3. Softver može koristiti CAD modele odljevka sa uljevnim sustavom izrađene u različitim programima i omogućuje direktnu komunikaciju ljevača i konstruktora.

PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU 4. veziva. točnost dimenzija. dovoljna propusnost za plinove (omogućavanje izlaza vrućih plinova i zraka iz jezgre i kalupa) 6. Glavni zahtjevi koji se postavljaju na materijal za kalupljenje (kalupnu mješavinu) su: 1.4. dodaci i premazi Jednokratni kalupi i jezgre sastoje se od osnovnog materijala (vatrootporni mineral .1.pijesak). slika 4. veziva i dodataka. Ako je potrebno. npr. Sastav kalupne mješavine. dovoljna čvrstoća (postojanost oblika i otpornost eroziji nakon oblikovanja. visoka vatrootpornost 4. temperatura ulijevanja) i namjeni (npr. jednostavna mogućnost regeneracije-ponovnog korištenja 17 . jezgra – veća propusnost za plinove od kalupa). kemijsko vezivanje). Slika 4. Kalup i kalupni materijal imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu odljevka. metalu koji se lijeva (npr. Kalupni materijali. te za vrijeme ulijevanja i skrućivanja) 3. Sastav kalupne mješavine treba prilagoditi postupku kalupljenja (npr. beznačajna nepoželjna reakcija s taljevinom 5. dobra oblikovljivost 2. fizikalno.1. dobra razrušivost nakon lijevanja (kako bi se odljevak mogao skupljati bez pojave pukotina) 7.1. kalupi se dodatno mogu premazati posebnim premazima s ciljem poboljšanja kvalitete odljevka. kvalitetu površine i mikrostrukturu koja definira mehanička svojstva.

6 Al2O3 SiO2 6 2. Mogu se koristiti i druga veziva npr.2 Stijene koje sadržre kvarc Kvarcna prašina >5µm FeCr2O4 (MgCr2O4) 5. u pravilu se ne izrađuju od kalupnih mješavina sa vezivom glina-voda. mala toplinska istezljivost Najviša vatrootpornost. Jezgre se izrađuju od mješavina koje se sastoje od kvarcnog pijeska i posebnih veziva (smola. Osnovni materijal čini najveći dio kalupne mješavine i njegov izbor ovisi o nekoliko zahtjeva.1. recikliranje.. Green Sand).2.3 Gorenjem gline 0.. klasificirani prema zrnatosti i osušeni pijesci. Kvarc Kromit Cirkon Olivin Šamot Glavni sastavni dijelovi: Tvrdoća po Mohsu Gustoća g/cm3 Vatrootpornost (DIN 51063) °C Početak sinteriranja °C Linearno istezanje do 600 °C u % Dobivanje Posebnosti SiO2 (99%) 7 2.2 Magmatske stijene Veće hlađenje odljevka. Tablica 4.: kvarcni.1600 1. te gline i vode kao veziva (svježa kalupna mješavina.5 ≥1800 ZrSiO4 7. toplinska i dimenzijska stabilnost.4 0.5 ≥1750 iznad 1500 Mg2SiO4 (Fe2SiO4) 6.5 4. najmanje toplinsko istezanje Neprikladan za veziva od umjetnih smola Pretežno za tvrdi čelični lijev s manganom Primjena Univerzalan Pretežno za čelični lijev Rijetko Sitno zrno pijeska daje bolju kvalitetu površine odljevka. Tražena svojstva materijala za kalupljenje mogu se ciljano postići upotrebom kalupne mješavine od kvarcnog pijeska (SiO2). Veziva se dijele na anorganska i organska te prirodna i sintetska.Osnovni materijali su zrnate supstance odgovarajuće vatrootpornosti. olivinski i šamotni.5 4. 18 . ali smanjuje propusnost. kromitni. propusnost i čvrstoća.5 do 7 3. Kako su jezgre izložene većim opterećenjima. Tablica 4. kalupivost. dok krupnije zrno daje bolju propusnost za plinove koji nastaju pri ulijevanju. tablica 4.1. otpornost na deformacije. eng. Vrste i svojstva osnovnog materijala kalupa (pijeska). To su isprani. cement.6 ≥1700 1300 0. vodeno staklo ili ulje). vodeno staklo i smola.6 ≥1700 1500. cirkonski. Kao osnovni materijali za izradu jednokratnih kalupna najčešće se koristi kvarcni pijesak (SiO2). Nepravilan oblik zrna povećava čvrstoću kalupa. cijena.3 ≥1700 >1400 0.

Veziva za pijesak. 19 . djelovanje veziva. npr. grafit. a stijenka kalupa ostaje nezaštićena.2. poboljšavaju svojstva razrušivosti kalupa. sprječavaju greške zbog ekspanzije pijeska. Zrna pijeska oblože se sa sjajnim ugljikom. odnosno spriječen je neposredni kontakt rastaljenog metala sa površinom zrna pijeska.Tablica 4.2. željezni oksid. a) dovoljna količina sjajnog ugljika obavija zrna u području metal kalupna mješavina. ugljena prašina i ugljikohidrati.2. Zrna pijeska obložena sjajnim ugljikom. koji isparavaju na visokoj temperaturi i simultano se rastavljaju (krekiraju). sabitljivost. a) b) Slika 4. U unutrašnjosti (nema kisika) dolazi do oblaganja zrna. Neki dodaci proizvode sjajni ugljik. b) premala količina tvoritelja sjajnog ugljika djeluje na izgaranje ugljika. Dodaci kalupnim materijalima poboljšavaju njihova svojstva: tečljivost. i postaju otpornija na rastaljeni metal. šećeri i glikol između mnogo ostalih. slika 4. Uobičajeni dodaci su: piljevina.

olakšaju razdvajanje odljevka od kalupa.Premazi za kalupe su disperzije sitno mljevenih minerala ili vatrostalnih materijala i/ili koksa u prahu u vodenoj ili organskoj otopini. smanje penetraciju metala u pijesak. Premazi popunjavaju pore i razdvajaju kalupnu mješavinu od rastaljenog metala. smanje troškove čišćenja. Slika 4. slika 4. Premazi se nanose na površine kalupa i jezgri s zadatkom da: 1. 4.3. poboljšaju kvalitetu površine odljevka. 3. 20 .3. 2. sa sustavom za vezivanje i drugim dodacima za poboljšanje svojstava primjene.

Do očvršćivanja kalupne odnosno jezgrene mješavine dolazi uslijed odgovarajuće kemijske reakcije veziva. sabijanjem oko modela. naziva se još postupak sa glinenom mješavinom. relativno lako se dobivaju dobro povezani pješčani kalupi i jezgre. slika 4.4. Dobivaju se dobra svojstva odljevaka. Kada se koriste kemijska veziva. Slika 4. 21 . treba paziti na zaštitu okoliša. Postupci sa kemijskim vezivanjem (organska i anorganska veziva) koriste se za izradu kalupa i jezgri. a dimenzijska točnost je također dobra. Mogu se proizvesti vrlo tvrdi kalupi. Pomoću kemijskih veziva.4.4. Magnetsko kalupljenje. Pregled postupaka izrade jednokratnih kalupa i jezgri. gdje kalupna mješavina očvršćuje fizikalno. vakuumsko kalupljenje i kalupljenje zamrzivanjem svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. Svježa kalupna mješavina rijetko se koristi za izradu jezgri.2. Postupci izrade jednokratnih kalupa Postupci izrade jednokratnih kalupa i jezgri dijele se na postupke sa fizikalnim vezivanjem i postupke sa kemijskim vezivanjem zrna pijeska. Postupak izrade kalupa sa fizikalnim vezivanjem kod kojeg se koristi vezivo glina-voda. postupak sa svježom kalupnom mješavinom ili postupak kalupljenja sa sabijanjem kalupne mješavine.

Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe prikazan je na slici 4. Sand casting. vodenim staklom i ugljičnim dioksidom. Precizni lijev koristi anorgansko vezivo s „vrućim“ očvršćivanjem.5. „hladni“ postupak smola-očvršćivač (No bake). ne koriste se za izradu jezgri. Postupci lijevanja u keramičke kalupe. warm box. precizni lijev. već sa smolom i očvršćivačem. a najzastupljeniji je Cold box postupak. vrući postupak smola očvršćivač (školjkasti lijev) i postupak lijevanja u pune kalupe. Postupak se koristi za izradu jezgri i kalupa. Za izradu jezgri koriste se svi navedeni postupci sa organskim vezivima. Za izradu kalupa koriste se No bake postupak i školjkasti ljev. cold box.školjkasti lijev). ugljičnim dioksidom (CO2 postupak). cementom i vodom. postupak vodeno staklo-CO2. 22 . Anorgansko vezivo vodeno staklo (natrijev silikat) „hladno“ očvršćuje propuhivanjem plinom. shell . Za izradu kalupa koriste se: postupak sa sabijanjem kalupne mješavine (vezivo glina-voda). a do očvršćivanja kalupne mješavine dolazi „hladnim“ samoočvršćivanjem. kalupe od gipsa i postupak cement-pijesak svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. postupak cement-pijesak. shell (Croning) i postupak vodeno staklo-CO2.Organska veziva (smole) koja se dodaju kvarcnom pijesku rade na kemijskoj osnovi i mogu „vruće“ očvrsnuti dovođenjem topline (hot box.5. koji za očvršćivanje kalupne mješavine ne zahtjevaju sabijanje. „hladno“ samoočvrsnuti (No bake) ili „hladno“ očvrsnuti uz ubrzavanje očvršćivanja propuhivanjem plina koji djeluje kao katalizator (Cold box). hot box. vakuumsko kalupljenje. od prvog. već je dovoljno nasipavanje uz pritiskanje oko modela i poravnavanje. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe. Postupci od drugog do petog ne razlikuju se bitno s obzirom na tehnološki tijek. warm box. Pod nazivom pješčani lijev (eng. te vodom i sredstvom za hlađenje. a koristi se samo za izradu kalupa. njem. postupak zamrzivanja. Slika 4. Za izradu jezgri koriste se: no bake. Razlika je samo u tome što kvarcni pijesak nije povezan sa glinom i vodom i očvrsnut sabijanjem. Sandguss) podrazumijevaju se prva tri postupka kalupljenja.

1.6. 23 .1.lijevanje u kalupnu mješavinu 4. uz pretpostavku korištenja kalupne mješavine sa vezivom glina-voda.6. Modelarnica Izrada modela i jezgrenika Skladište kalupnih materijala Skladištenje sastojaka kalupne mješavine Skladište materijala za lijevanje Skladištenje metalnih materijala Priprema mješavina Priprema kalupnih i jezgrenih mješavina Talionica Proizvodnja tekućeg metala Jezgrarnica Izrada jezgri Kaluparnica Izrada kalupa Uljevna stanica Ulijevanje u kalupe Stanica za hlađenje i istresanje Hlađenje odljevaka Istresanje kalupa Čistionica Uklanjanje jezgri i čišćenje odljevaka Toplinska obrada Toplinska obrada odljevaka Kontrola Kontrola kvalitete odljevaka Odjel za isporuku Pakiranje i isporuka odljevaka Slika 4. Pješčani lijev . Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) Cijeli ciklus proizvodnje odljevaka u kalupima za jednokratnu primjenu sastoji se od niza glavnih i pomoćnih operacija. Proizvodni odjeli sa proizvodnim koracima.7. koje se mogu odvijati paralelno ili jedna iza druge u različitim pogonima ljevaonice. prikazan je put do gotovog odljevka. prikazani su pojedini odjeli sa operacijama koje se u njima izvode. Na slici 4.4.1.2. Na slici 4.2.

b) modelarnica. c) automatska kalupna linija. f) zatvaranje kalupa i stavljanje utega. e) izrada jezgre. i) izbijanje. m) isporuka. jezgre. donje polovice kalupa sa umetnutim jezgrama. 24 .Slika 4. modeli i jezgrenici od drva i plastike. l) strojna obrada. k) čistionica. n) spremnik pijeska. g) ulijevanje. d) ulaganje jezgri. h) talionica. Put do gotovog odljevka. Odjeli ljevaonice. a) b) c) d) e) f) Slika 4. e) ulijevanje. c) strojno kalupljenje. Na slici 4. prikazani su pojedini odjeli ljevaonice. a) konstrukcija.8. o) priprema pijeska.8. b) ručno kalupljenje.7. f) čišćenje odljevaka. d) priprema metalnog zasipa za taljenje. a) model.

jednako je važna kao i kontrola kvalitete rastaljenog metala. Glavne komponente sintetske kalupne mješavine su pijesak (približno 90 %). Udio škarta zbog grešaka pri kalupljenju može biti veći od udjela metalurških grešaka. bentonit (približno 7%) i dodatak koji tvori sjajni ugljik. Kalupna mješavina sa vezivom glina-voda Prirodni pijesak (mješavina pijeska i gline koja se pojavljuje u prirodi) danas se rijetko koristi za izradu kalupa. Za izradu kalupa troši se velika količina pijeska. treba koristiti samo za izradu jezgri i kritičnih dijelova kalupa. Aalen). Iznos novog pijeska ne treba prelaziti količinu izgubljenu prilikom pripreme kalupne mješavine. Glinenena komponenta je bentonit (montmorilonit). 25 . koja se dobiva djelomičnom regeneracijom već korištene mješavine. propusnosti . a ako je moguće i jezgre uobičajeno se rade od jedinstvene kalupne mješavine. Kalupi se mogu raditi od modelne kalupne mješavine.Priprema kalupne mješavine Kalupna mješavina proizvodi se intenzivnim miješanjem komponenti ili se nabavlja već pripremljena mješavina sa aditivima. Kod regenerirane mješavine zrna pjeska već su obložena sjajnim ugljikom. Mehanizirana ljevaonica zahtijeva 5 do 12 t kalupne mješavine po toni željeznog lijeva. Novi pijesak služi i za održavanje granulacije pijeska u sustavu. prikazana su dva tipa mješalica. grafit. a) b) Slika 4. Dodaci koji sadrže ugljik (npr. uključujući ispitivanje uzoraka jezgri. ugljena prašina) u pravilu se dodaju bentonitnim mješavinama s ciljem smanjenja adhezije pijeska na odljevak..9. Na sloj modelne kalupne mješavine nanosi se punidbena kalupna mješavina. Na slici 4. Hardheim). kalupi. po mogućnosti prirodni natrijev bentonit ili bentonit aktiviran ionskom izmjenom sa natrijevim karbonatom. koja se sastoji od već korištene regenerirane mješavine (stari pijesak) s dodacima novog pijeska i veziva. koja se izrađuje od novog pijeska. Novi pijesak koji se dodaje u sustav. veziva i dodataka. b) za mješvine sa glinom (Eirich.). Radi uštede. Mješalice za izradu kalupne mješavine. a nanosi na površinu modela u sloju debljine 3 do 5 cm. a) kanalna mješalica za mješavine sa smolom (Woehr. Rutinska analitička kontrola kalupne mješavine (ispitivanje čvrstoće. Uglavnom se koriste sintetske kalupne mješavine dobivene mješanjem individualnih komponenti.9.

slika 4. green sand). Model služi za dobivanje šupljine u kalupu koja odgovara obliku odljevka. a rijeđe otvoreni kalupi. kao posljedica veće gustoće pakiranja nastaju sile spajanja između zrna pijeska i glinenog veziva.poboljšanja površine odljevka. Obuka iz ručne izrade zatvorenih kalupa i vađenje odljevka proizvedenog u otvorenom kalupu. Pri ovom fizikalnom postupku. 26 . nasute preko modela u kalupnik je osnova za nastajanje i očvršćivanje kontura kalupne šupljine. je prikazan tijek postupka izrade odljevka koji počinje izradom nacrta. Za ručnu izradu kalupa koriste se zatvoreni. sprječavanja ljevačkih pogrešaka i optimiranja svojstava mješavine. Jezgra se umeće u kalup i služi za dobivanje unutarnje šupljine u odljevku. Nakon postavljanja druge polovice modela i komponenti uljevnog sustava (uljevna čaša. Za fiksiranje jezgre u kalupu.10. spust. Na slici 4.11. ali precizno kontroliranom nivou.10. Kroz uljevni sustav rastaljeni metal teče u kalupnu šupljinu. Kvaliteta kalupne mješavine ovisi o količini prisutnih sitnih čestica (nastalih abrazijom pijeska. Slika 4. Tako između zrna nastaju mostovi od gline. eng. od aktivnog i izgorjelog bentonita i karboniziranog tvoritelja sjajnog ugljika) i posebno o temperaturi mješavine. Također sadrži vodu (približno 3%) koja je neophodna da dođe do vezivanja (svježa kalupna mješavina. model se mora proširiti za jezgreni oslonac. Najprije se izrađuju dvodjelni model i jezgrenik. Nakon sabijanja donja polovica kalupa se okreće i na nju se pomoću vodilica stavlja gornji kalupnik (gornjak). razvodnik i ušće) izvodi se sabijanje kalupne mješavine u gornjoj polovici kalupa. Pomoću jedne polovice modela prvo se sabija kalupna mješavina u donjem kalupniku (donjak). Ručno kalupljenje Sabijanje sipke kalupne mješavine. jer sadržaj vode treba održavati na niskom. Kalupi očvršćuju sabijanjem. a jezgrenik se koristi za izradu jezgre. koji kalupu daju potrebnu čvrstoću.

debelostijene čelične odljevke. Rastaljeni metal uljeva se u neosušeni. Razvojem modelne ploče. kako ne bi došlo do podizanja gornjaka uslijed metalostatskog tlaka rastaljenog metala. Pritom je na jednu modelnu ploču pričvršćena polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u donjoj polovici kalupa. Strojno kalupljenje Kalupi sa svježom kalupnom mješavinom očvršćavaju sabijanjem mješavine na različitim strojevima. vlažni ili svježi kalup (eng. Kalupi od šamota koriste se za teške. gornjak se podiže i izvade se polovice modela i dijelovi uljevnog sustava iz polovica kalupa. razvodnikom i ušćima. slika 4. Stavlja se gornjak koji se pomoću kopče spaja sa donjakom. Zbog raznolikosti serija odljevaka 27 . u kojima treba ostati manjak volumena metala odnosno poroznost. postalo je moguće polovice kalupa izrađivati odvojeno. Čišćenjem se dobiva bolja kvaliteta površine. Nakon sabijanja kalupne mješavine u gornjaku. Tijek postupka izrade odljevka ručnim kalupljenjem.. One ostavljaju u sabijenoj kalupnoj mješavini negativni otisak odljevka. Kalupi naknadno sušeni u pećima ili sušeni zrakom po površini imaju veću čvrstoću od svježih kalupa i koriste se za proizvodnju teških odljevaka. a na drugu modelnu ploču polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u gornjoj polovici kalupa.Slika 4. U otiske jezgrenih oslonaca u donjaku umeće se jezgra. kako odljevak ne bi sadržavao usahline i poroznosti. posebno od čelika kada se ne koristi sjajni ugljik. Rastaljeni metal se hladi i skrućuje u kalupu. spustom.12. Pored modela pričvršćen je i uljevni sustav sa čašom. Za kompenzacju smanjenja volumena odljevka prilikom skrućivanja i hlađenja dodaju se pojila. Green). a jezgra se izbije iz odljevka.11. Nakon hlađenja kalup se razruši.

12. Osim puhalice i streljke koje se mogu koristiti i za izradu jezgri od kalupne mješavine sa smolom.13. razvijeni su različiti tipovi strojeva za kalupljenje: treskalice. pjeskomet i kalupilice izvedene kao kombinacija navedenih. Slika 4. ostali navedeni tipovi strojeva za kalupljenje koriste se uglavnom za sabijanje kalupne mješavine s glinom i tako prvenstveno služe za izradu kalupa. a) b) Slika 4. Glavne operacije koje stroj oj za kalupljenje (kalupilica) mora moći izvesti su: sabijanje kalupne mješavine i razdvajanje polovice kalupa od modelne ploče. 28 . Kalupilice. e. Otkriće modelne ploče bilo je pretpostavka za razvoj strojeva za izradu kalupa. Segmentna modelna ploča i jednodjelna ploča za gornjak i donjak. . pritiskalice sa membranom.koje treba proizvesti.13. U ovisnosti o načinu sabijanja kalupne mješavine. Crno su označeni jezgreni oslonci na modelu (MIV Varaždin). a) sa pritisnom pločom. b) moderna impulsna pneumatska kalupilica. pritiskalice. razvijene su segmentne modelne ploče sa izmjenjivim segmentima modela odljevaka ili uljevnog sustava. puhalice. kalupilice sa zračnim impulsom. navedenih slika 4. streljke. kalupilice sa strujanjem zraka. pritiskalice sa više pritisnih ploča.

prikazano je strojno kalupljenje na ručnoj i automatskoj kalupnoj liniji. Varaždin). 29 . Strojno kalupljenje na automatskoj i ručnoj kalupnoj liniji (MIV.15. Slika 4. prikazan je tlocrt automatske kalupne linije. Na slici 4. a pojedini dijelovi linije na slici 4.14.Na slici 4. Slika 4.15. Automatska kalupna linija.14.16.

prikazuje presjek kroz ljevaonicu pješčanog lijeva sa svježom kalupnom mješavinom. Kompletna ljevaonica uključujući pripremu pijeska.16. Dijelovi automatske kalupne linije. Slika 4.17. Slika 4.17. Varaždin). (MIV.Slika 4. 30 .

4. a kod regeneriranog pijeska sulfonska kiselina. ručno kalupljenje. No bake.19.18.19. Prikladna je za izradu kalupa i velikih jezgri. Slika 4. Dodavanje sumporne kiseline povećava brzinu očvršćivanja. tekućeg očvšćivača i katalizatora. (Meuselwitz Guss. sintetske smole. Meuselwitz).2. Na slici 4. ručno klaupljenje velikih odljevaka. No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska.2. Treba razlikovati vrijeme koje je na raspolaganju za rad sa kalupnom mješavinom i optimalno vrijeme koje treba proteći prije razdvajanja očvrsnute mješavine od modela ili jezgrenika. Slika 4. Moguća je kombinacija fenolnih i furanskih smola. Veziva furanske smole su kondenzati furfurilnog alkohola i formaldehida (urea modificiranog).1. Katalizatori koji ubrzavaju očvršćivanje su fosforna ili sumporna kiselina. Vezivni sustav s uretanom sastoji se od izocijanata koji očvršćuje dodatkom poliola na fenolnoj bazi u prisustvu osnovnog katalizatora. 31 . Veliki kalup i jezgra sa furanskim vezivom. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme u kojem se mora izvršiti kalupljenje ili punjenje jezgrenika. Kalupna linija za no bake postupak pješčanog lijeva. a na slici 4. Fenolne smole očvršćuju pomoću sulfonske kiseline. prikazana je kalupna linija za No bake postupak.18.

(MIV. Postupak vodeno staklo-CO2 Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i anorganskog veziva.21.1. zbog brzog ciklusa izrade (10-25 s) i ekološke prihvatljivosti. CO2 postupak izrade pojedinačnih kalupa i jezgri.3. Slika 4. U mješavinu se mogu dodati dodaci koji smanjuju upijanje vlage prilikom skladištenja kalupa i jezgri.2. vodenog stakla (natrijev silikat). ugljičnim dioksidom (CO2). Ručno kalupljenje velikih odljevaka CO2 postupkom. slika 4.21.20. Nedostaci postupka su slaba razrušljivost kalupa i komplicirana regeneracija starog pijeska. te dodaci koji poboljšavaju razrušljivost. Postupak je postao značajan za izradu jezgri. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika.20. i 4.4. mješavina očvršćuje propuhivanjem plinom. a priprema se u mješalici ili ručno. Varaždin) 32 . Iz tog razloga često se ovaj postupak izrade kalupa ili jezgri naziva CO2 postupak. Slika 4.

Osnovni materijal je kvarcni pijesak. a gornja strana pijeska i kalupnik se prekriju drugom folijom. Kalupnik sa cjevovodom za odsisavanje stavlja se na folijom prekrivenu modelnu ploču. Ovaj postupak je ograničen na velike kalupe jednostavnog oblika. Isključuje se potlak na modelnoj ploči. Mali potlak 0. slika 4.2.5 bar) očvršćuje. Kvarcni pijesak može se ponovno upotrijebiti. kako bi se omogućilo lagano vađenje modela.2. Nakon hlađenja odljevka vakuum se isključuje. Postupak zamrzivanja Za očvršćivanje kalupa koristi se transformacija vode u led.. Potlak utječe na nastanak sile trenja između zrnaca pijeska. zagrijava se nekoliko sekundi da postane deformabilna. a vezivo voda.22. Potlak u kalupnicima održava se do kraja skrućivanja.4.5 bara. U tu svrhu kontura modela prekrije se folijom. 4. na koju se zatim nasipa pijesak bez veziva. dovoljan je za tijesno nalijeganje termoplastične folije na konturu modela. pa se iz ekoloških razloga sve više koristi.2. Kalupnik se ispunjava suhim pijeskom bez veziva.4. Postupak ne zahtijeva kemijska veziva. Može se koristiti i za izradu jezgri. Donja i gornja polovica kalupa izrađuju se na jednak način i odmah nakon zatvaranja može se izvršiti ulijevanje. pa tako i pojavu očvršćivanja. Nakon toga navlači se preko modelne ploče. Sve se prekrije gornjom folijom i stvaranjem potlaka (0.1 mm. Postupak cement-pijesak Cement se koristi kao vezivo u kombinaciji sa ubrzivačima očvršćivanja. Vakuumsko kalupljnje Kod ovog postupka. očvršćivanje kalupne mješavine odvija se stvaranjem potlaka.2. Plastična folija debljine 0. Zbog prašenja nije pogodan za izradu jezgri.05 do 0.3. 33 . formira se uljevna čaša i skida višak pijeska. 4.

više od 60 % ljevaonica koristi ovaj postupak postupak za izradu jezgri.1 Model. Postupak se prvi put pojavljuje 1944. Još se naziva i Croning postupak prema pronalazaču ovog postupka. a prvu veću primjenu u ljevaonicama industrijski industrijs razvijenih zemalja ima tijekom 1960-tih tih i 1970-tih. Školjkasti lijev Školjkasti oljkasti lijev (eng. 7 Usisna cijev. Maskenformverfahren ili Croning) predstavlja najraniji automatizirani i brzi postupak izrade kalupa i jezgri. Danas se školjkastim lijevom proizvodi širok asortiman odljevaka za sve industrijske grane. 1970 tih.5. 4. 34 . 2 Modelna ploča. njem. godine u Njemačkoj. Slika 4. 6 Polovica kalupa. vrlo je česta primjena školjkastog lijeva za izradu jezgri. 3 Naprava za vakuumiranje.22. Također. 4 Grijača spirala. 8 Zračni kanal.2. Tijek postupka izrade kalupa vakuumskim kalupljenjem. 5 Folija. Shell molding.

Smola obavijena oko zrna pijeska kasnijim se grijanjem u alatima aktivira i veže zrna pijeska u određeni oblik školjke. tj. Za izradu uljevnog sustava uglavnom se koriste isti materijal kao i za alate. Najčešći materijal za izradu alata je sivi lijev. očvršćuju pri povišenoj temperaturi. U praksi se puno više koristi postupak oblaganja pijeska smolom čime se dobiva tzv. umjetne smole kao veziva. prikladne smole s katalizatorom. brončani te aluminijski alati. 35 . dok se dodaci dodaju kako bi se postigla glađa površina kalupa i da bi se spriječilo pucanje kalupa. ovisno o veličini i konfiguraciji odljevka. odnosno. maziva i dodataka oblaganjem pijeska smolom. Kalupna mješavina za školjkasti lijev može se pripremiti na dva načina: • • konvencionalnim suhim miješanjem pijeska. Od umjetnih smola najčešće se koriste formaldehidne.23. Metalni alati za izradu kalupa su dvodijelni. slika 4. Sastavni dijelovi alata su metalni jezgrenici koji formiraju vanjski oblik školjke te metalne model ploče i metalni modeli koji u školjci ostavljaju otisak odljevka. alkidne i poliesterske smole. jezgre dobiva se djelovanjem topline. maziva i aditiva. Alati za izradu školjki Za izradu kalupa i jezgri koriste se isključivo metalni modeli i jezgrenici. miješanjem pijeska. Osnovno svojstvo tih smola je da su termoplastične. kalupi i jezgre vrlo su tankih presjeka. kao osnovna svojstva školjkastog lijeva mogu se izdvojiti: • • • kalupi i jezgre izrađuju se od pijeska obloženog smolom. Obloženi pijesak priprema se u mješalici. smole u prahu.Školjkastim lijevom izrađuju se kalupi (školjke) jednake debljine od 3 do 10 mm. Izrađuju se lijevanjem (jednostavniji odljevci) ili strojnom obradom (povećana točnost oblika i dimenzija odljevka). Dakle. no mogu se naći i čelični. Tijekom tog miješanja pješčana se zrnca oblažu tankim slojem smole. obloženi pijesak. Redovito im se dodaje i katalizator koji ubrzava očvršćivanje. Maziva se dodaju u kalupnu mješavinu radi lakšeg odvajanja kalupa od metalnog modela te poboljšanja tečenja mješavine. Kako se upotrebom ovih smola mogu postići visoke čvrstoće kalupa i jezgre omogućena je proizvodnja šupljih jezgri i tankih kalupa uz visoku točnost dimenzija. Kalupna mješavina za izradu kalupa sastoji se od kvarcnog pijeska (rijeđe cirkonskog). maziva i dodataka. oblik kalupa.

Mogu se koristiti različiti tipovi strojeva i različiti stupnjevi automatizacije. Slika 4. no svi rade na istom principu – stroga kontrola vremena i temperaturnih ciklusa. školjkasti kalup s umetnutim metnutim školjkastim jezgrama i odljevci (UG Metal. Izrada kalupa Oblikovanje kalupa upa i jezgri za školjkasti lijev je uglavnom strojno.23.24. Proces izrade školjkastog kalupa prikazan prika je na slici 4.Slika 4.24. Dk). Metalna modelna ploča. 4 Izrada školjkastog kalupa. 36 .

Nakon skrućivanja metala razbija se kalup i dobiva se gotov odljevak.3. a značajke postupka prikazane su u tablici 4. Model se zatim zagrijava na temperaturu 200…230 °C. 6. 37 . Odvajanje školjke od modela. Metalni alat se pričvršćuje na limenu kutiju u koju je prethodno stavljen obloženi pijesak. Dok je još na zagrijanom modelu. Prednosti i nedostaci postupka prikazani su u tablici 4. 5. Smola se uz zagrijani model aktivira te se zrnca pijeska slijepe i oblikuju čvrstu školjku. a na isti se način oblikuju i jezgre. Na ovaj se način proizvode školjkasti kalupi izuzetno dobrih svojstava. dok na alatu ostaje formirana školjka..3. Čelična sačma se koristi jer dobro odvodi toplinu. 7. školjka se prenese u posebnu peć zajedno s modelom. Spajanje dviju školjki u kalup pomoću metalne stege. Također. Ulijevanje rastaljenog metala.4. metalne alate je moguće koristiti više puta. pri čemu obloženi pijesak pada na zagrijani model. a i troškovi proizvodnje su dosta sniženi zbog smanjenja potrebe za čišćenjem i naknadnom obradom odljevaka.Koraci pri izradi školjkastog kalupa: 1. Neočvrsnuti pijesak pada na dno kutije. u čeličnu sačmu radi učvršćivanja školjki. Stavljanje kalupa npr. Prednosti i nedostaci školjkastog lijeva. 4. Dodatno pečenje radi povećanja čvrstoće. 2. Nakon što se postigne tražena debljina školjke kutija i alat se vraćaju u početni položaj. 3. Tablica 4. Prednosti Nedostaci • • • • • • • glatka površina kalupne šupljine omogućava lakše tečenje rastaljenog metala i bolju kvalitetu površine odljevka visoka dimenzijska točnost mogućnost izrade složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna zbog urušljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na odljevku manja ograničenja s obzirom na oblik odljevka može se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju • • • • skuplji metani alati (modeli i jezgrenici) relativno spor proces nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Iako su za školjkasti lijev potrebna prilično visoka kapitalna ulaganja zbog visoke produktivnosti procesa to se ne smatra velikim nedostatkom. Okretanje kutije zajedno s alatom za 180 °.

50 mm stijenke: Količina: 1000 – 1.000. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi koji zahtijevaju veliku preciznost. kućišta za hidrauliku. Tablica 4.3 mm Maksimalna debljina 2 .000 38 .4. Značajke postupka školjkastog lijeva.Školjkastim postupkom uglavnom se u serijskoj proizvodnji lijevaju željezni i neželjezni odljevci mase 30 g do 200 kg po odljevku. Veličina odljevka: masa: 30 g – 200 kg Materijal: Sivi lijev Nodularni lijev Željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Aluminij i Al-legure Bakar i Cu-legure Nikl i Ni-legure Hrapavost površine . bregaste osovine. tijela ventila. Odljevci većih masa (do 500 kg) lijevaju se u pojedinačnoj proizvodnji.6 µm Tolerancije: ± 0. zupčanici itd.Ra: 3 . kao što su dijelovi kućišta i armatura.

Osnovni principi ovog postupka datiraju još iz antičkog doba. b) rotori turbina. Krajem 19. a) b) c) d) Slika 4. Osim što su ga rane civilizacije koristile za izradu zlatnog nakita. mase 10 g.2. masa 1.4 do 2.3 kg. stoljeća u SAD-u se koristi za lijevanje nakita i zubala. slika 4. elektrotehničkoj. d) lijevanje prstena od 18 karatnog zlata. koji su spremni za ugradnju bez velike naknadne obrade. optičkoj te u industriji alata. Značajnija industrijska primjena preciznog lijeva u ljevaonicama industrijski razvijenih zemalja javlja se tek za vrijeme Drugog svjetskog rata.6. masa 0.25. Φ7x54 mm.25.3 do 3 kg. često se koristio i za izradu novčića. c) različiti strukturni elementi pogonske hidraulike od precipitacijski očvrsnutog nehrđajućeg čelika. Postupak „izgubljenog modela“ prvi su koristili stari Egipćani za izradu zlatnog nakita prije 5000 godina. vojnoj. Ni legura. Primjeri odljevaka.4. Precizni (točni) lijev Precizni lijev je jedan od najstarijih proizvodnih procesa. a) dio kirurškog instrumenta. Danas je precizni lijev uglavnom automatiziran i široko je rasprostranjen u automobilskoj. G-X10 CrNi 18 8. Tada dolazi do masovnih zahtjeva vojne industrije za izradom složenih dijelova vojne opreme. 39 .

6 i 138 MPa. Postupkom preciznog lijeva izrađuju se dijelovi kompliciranog oblika. a tlakovi između 275 kPA i 10. Između svakog uranjanja potrebno je osušiti prethodni sloj te za svaki sljedeći sloj koristiti sve krupnija zrnca pijeska. slika 4.26. Pijesak podeblja sloj suspenzije. modeli mogu izraditi strojnom obradom plastičnog materijala. odnosno njihova mješavina. smola i modifikatora. Može se ubrizgavati vosak u tekućem. Izrada modela Modeli za precizni lijev izrađuju se ubrizgavanjem voska ili polimernog materijala u poseban metalni kalup.3 MPa. Model se rastali (ili otplini) i iscuri iz kalupa pri temperaturama između 180 i 500 °C. Najčešće korišteni voskovi za izradu modela su parafinski vosak i vosak mikrokristalne strukture. pogotovo za manje serije odljevaka. Kalup za izradu modela obično se izrađuje strojnom obradom ugljičnog čelika. aluminijskih ili bakrenih legura. grozd se ugrije kako bi se uklonio model. završava žarenjem pri 800-1000 °C. a predgrijavanje olakšava popunjavanje šupljine rastaljenim metalom. dok se gusti vosak ubrizgava pri višim temperaturama i višem tlaku. Potrebno je 6-9 slojeva suspenzije i pijeska kako bi se postigla dovoljna debljina školjke. Temperature ubrizgavanja kreću se između 43 i 77 °C. kašastom i gustom stanju. kalup se može izraditi lijevanjem legura niskog tališta. Općenito se tekući vosak ubrizgava pri viši temperaturama i nižem tlaku.. cirkon. Nakon što je oblaganje završeno. Za izradu modela najčešće se koristi vosak. Na svježe naneseni sloj suspenzije posipa se ljevački pijesak koji se pritom prilijepi. Model se uranjanjem oblaže suspenzijom. Vosak se ubrizgava pri relativno niskim temperaturama i niskim tlakovima. 40 . Od polimernih materijala najčešći je polistiren. učvršćuje ga i daje hrapavu površinu na koju lako prianja sljedeći sloj suspenzije. aluminijev silikat) u praškastom stanju i vezivne tekućine (etilsilikat ili vodeno staklo). Slijedi oblaganje vatrostalnim materijalom kojim se dobiva školjka oko modela. Rjeđe se.Osnovna karakteristika točnog lijeva je što se odljevci dobivaju lijevanjem u jednokratne kalupe izrađene također pomoću jednokratnih voštanih modela. uklone se plinovi iz nje. Za proizvodnju odljevaka preciznim lijevom koristi se kalup koji je izrađen tako da se model od lako taljivog materijala obloži vatrostalnim materijalom. Ukoliko tlak ubrizgavanja voska nije previsok. Polimerni se materijali ubrizgavaju pri temperaturama od 177 do 260 °C i tlakovima između 27. Česti su i biljni voskovi. mada se mogu koristiti i polimerni materijali. slika. a može sadržavati i antioksidanse i punila. odnosno kalupa. Vosak koji se koristi zapravo je mješavina određenih vrsta voskova. Kao sirovina za izradu školjke koristi se suspenzija vatrostalnog keramičkog materijala (silikat. Postupak izrade školjke. pri čemu školjka dodatno očvrsne. čija bi izrada drugim postupcima bila otežana ili neekonomična.

Naknadno se modeli spajaju s uljevnim sustavom i tako čine grozd. b) grozd. a) metalni kalup za izradu voštanih modela. 41 . Ukoliko se preciznim lijevom proizvode veliki odljevci model je pojedinačne izvedbe. d) zadnji sloj od grubog pijeska. Ugrozdavanje je postupak spajanja više istih modela na jedan uljevni sustav što je puno isplativije od pojedinačne izvedbe. c) prvo uranjanje grozda u keramičku suspenziju. Spajanje je uglavnom ručno pomoću električnog lemila. prvenstveno zbog uštede na vremenu i materijalu. e) odljevak (Avalon).26. Uljevni sustav (čaška i spust) ubrizgava se posebno za što se uglavnom koristi reciklirani vosak. Grozdovi za izradu turbinskih lopatica sadrže od 6 do 30 istih modela. Većina se modela za grozdove proizvodi tako da se ubrizgavanjem izrade modeli zajedno s ušćem. Precizni lijev. dok se u slučaju malih do srednjih odljevaka obavlja ugrozdavanje. dok se na grozdu za izradu malih hardverskih dijelova može nalaziti do 100 modela.Desna Ušće voštanog Ušće odljevka pomična sustava jezgra a) b) c) d) e) Slika 4. Samo se modeli za veće ili kompleksnije dijelove rade po segmentima koji se kasnije spajaju lijepljenjem.

6. 7. Naizmjenično uranjanje i posipavanje izvodi se više puta. 42 . Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev: 1. te daljnje zagrijavanje radi povećanja čvrstoće školjke. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev. Proces se ponavlja dok se ne dobije potrebna debljina školjke. Izrada modela. Čišćenje grozdova s odljevcima.ugrozdavanje. Gotov odljevak.27. tlačno ili pomoću vakuuma. Posipavanje pijeskom. 3.Izrada kalupa za precizni lijev Proces izrade kalupa za precizni lijev prikazan je na slici 4. U prvom sloju koriste se mala zrnca koja daju glatku površinu odljevka. 4. Tijekom ponavljanja procesa koriste se sve krupnija zrnca pijeska koja kalupu daju čvrstoću. Slici 4. Odsijecanje odljevaka s grozda. Ulijevanje rastaljenog metala. Spajanje modela u grozd . Između svakog uranjanja sloj se mora osušiti. Uranjanje grozda u keramičku vatrootpornu suspenziju. 8. 2. odnosno polimera. ali samo za uljevni sustav. Zagrijavanje kalupa radi odstranjivanja voska. 5.27. Odstranjeni vosak se skuplja i pročišćuje za ponovno korištenje. može biti gravitacijsko.

a ne od puno pojedinačnih komponenata.5. bakrene legure. prikazane su prednosti i nedostaci preciznog lijeva. zrakoplovnu i vojnu industriju. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi složene geometrije koji zahtijevaju veliku preciznost. 43 . što uključuje dijelove za automobilsku.U tablici 4. preciznim lijevanjem moguće je postići skoro sve stupnjeve složenosti vanjskog oblika. Tablica 4. nehrđajući čelik i alatni čelik. slika 4. iako su obično u rasponu od 200 g do oko 8 kg.5. a dijelovi su funkcionalniji. kao što su lopatice turbina ili komponente vatrenog oružja. legure magnezija. ali kod legura koje se lako lijevaju. Odljevci mogu težiti od nekoliko grama do 35 kg. što je uvelike smanjilo troškove izrade. Uobičajena debljina stijenke odljevaka je oko 1 mm. Rezultat toga je da se većina složenih dijelova sada može izraditi u jednom komadu. Preciznim lijevom proizvode se odljevci manjih dimenzija. Naime. Precizni lijev može se koristiti za lijevanje svih metala. Ovim se postupkom mogu lijevati i metali s visokim temperaturama taljenja te metali koji se ne mogu strojno obrađivati (jer dodatna obrada gotovo i nije potrebna). Prednosti • • • • • • • visoka kvaliteta površine odljevka visoka dimenzijska točnost Nedostaci • • • • visoki troškovi za odljevaka relativno spor proces veće dimenzije mogućnost izrade vrlo složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna vosak se može ponovno koristiti primjenjiv za sve materijale koji se mogu lijevati mogućnost lijevanja odljevaka koji se sastoje od više dijelova nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Vrlo je bitno izdvojiti mogućnost izrade vrlo složenih dijelova kao prednost ovog postupka.28. željezni lijev. Prednosti i nedostaci preciznog lijeva.5 mm. Dijelovi koji rade na visokim temperaturama su također česti. kao i širok raspon složenosti unutarnjeg oblika odljevka. a najčešće se lijevaju aluminijske legure. mada može biti čak i 0.

U tablici 4.6. Konstrukcija ploče s instrumentima za Boeing (Tital). Postupak se smatra ekonomičnim ako se lijeva najmanje 50 jednakih odljevaka. Veličina odljevka: masa: 200 g – 35 kg Materijali: Željezni lijev Legirani željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Al i Al-legure Cu i Cu-legure Ni i Ni-legure Hrapavost površine .1 mm Maksimalna debljina stijenke: 1.8 – 6. značajke preciznog lijeva.Dimenzije 1700 X 600 x 1200 mm Slika 4.5 – 20 mm Količina: 10 – 1000 kom 44 . prikazane su značajke preciznog lijeva.5 µm Tolerancije: ± 0.Ra: 0.28.6. Tablica 4.

Lijevanje u pune kalupe Postupak lijevanja u pune kalupe relativno je nov postupak u praksi. F. Shroyer patentirao postupak lijevanja pomoću modela od ekspandiranog polistirena postavljenog u vlažni pijesak koji ostaje u kalupu za vrijeme ulijevanja rastaljenog metala. Gustoća ekspandiranog polistirena u sirovom stanju iznosi 640 kg/m3. pri čemu im se volumen povećava 20 do 50 puta. za lijevaje sivog lijeva: ≤ 20 kg/m3. za lijevanje Cu i Cu-legura: 20-21. no još uvijek prednjači automobilska industrija (blok i glava motora) gdje se i prvo počeo koristiti ovaj postupak. no ni jedan do danas nije ušao u upotrebu. polistiren se impregnira pjenilom. Do odgovarajuće se gustoće polistirena dolazi postupkom koji se naziva predpjenjenje. Takav se polistiren zatim ubacuje u zagrijanu komoru gdje se stalnim miješanjem osigurava raspodjela topline kroz čitavu količinu materijala. Da bi se iz polistirena mogli izrađivati kvalitetni modeli gustoća mu se mora smanjiti na vrijednosti između 16 i 27 kg/m3. lako se obrađuje tokarenjem. Za potrebe proizvodnje pjenastih polistirenskih tvorevina. Odljevak nastaje tako što metal potpuno popuni mjesto gdje se nalazio model. glodanjem i drugim postupcima. Danas se odljevci lijevani u pune kalupe mogu naći u gotovo svim industrijskim granama. Pokušavalo se s primjenom nekih drugih materijala za izradu modela. Tipične vrijednosti gustoće polistirena za određene metale su sljedeće: • • • • za lijevanje Al i Al-legura: 24-27 kg/m3. Postupak lijevanja u pune kalupe prvi se put pojavio 1958. Sve veću primjenu u modernoj ljevačkoj proizvodnji nalazi prvenstveno zbog povoljnijeg utjecaja na okoliš u odnosu na klasične postupke pješčanog lijeva (pijesak koji se koristi za izradu kalupa ne sadrži veziva) te mogućnosti izrade vrlo složenih dijelova. Polistiren je jeftin materijal. pogotovo u serijskoj proizvodnji. najčešće pentanom i dobiva se pjeneći polistiren u obliku tvrdih staklastih kuglica promjera od 0.2.4. Model od polistirena pod utjecajem topline ispari ostavljajući mjesto rastaljenom metalu. Veliki napredak kod lijevanja u pune kalupe postignut je zamjenom vlažnog pijeska suhim kvarcnim pijeskom bez vezivnih sredstava čime su dobiveni odljevci visoke kvalitete površine. za lijevaje čelika: ≤ 17 kg/m3. U početku je proces bio limitiran na jednolične i jednostavne odljevke zbog upotrebe ručno proizvedenog polistirena koji je bio loše kvalitete te zbog upotrebe vlažnog pijeska koji je slabo propuštao plinove nastale isparivanjem modela. Odabir polistirena određene gustoće ovisi o metalu koji se lijeva. Izrada modela i kalupa Za izradu modela kod lijevanja u pune kalupe koristi se ekspandirani polistiren. Djelovanjem topline polistiren omekšava te dolazi do ekspanzije pentana koji istovremeno uzrokuje i ekspanziju polistirenskih kuglica.2 do 3 mm i gustoće od 640 kg/m3. 45 .7. Daljnjim razvojem ovog postupka pokazalo se da lijevanje u pune kalupe može konkurirati klasičnim postupcima lijevanja u pješčane kalupe.6 kg/m3. godine kada je H.

gotov model se dobiva tek kad se zalijepe svi dijelovi modela i uljevnog sustava u jednu cjelinu. kod ugrozdavanja se isti polistirenski modeli lijepe na zajednički uljevni sustav u grozd.29. Na taj način polistiren popunjava i poprima oblik metalnog kalupa. Kondenzacijom pentana u ekspandiranim polistirenskim kuglicama dolazi do pojave potlaka koji uzrokuje punjenje kuglica s okolnim zrakom.Na taj način nastaju kuglice potrebne gustoće koje se nakon sušena transportiraju u ventilirajuće silose. dolazi do stabilizacije koja traje 6 do 12 sati. Uljevni se sustav također izrađuje posebno. te zalijepljeni model bloka motora od više dijelova i odljevak. Modeli glava motora od polistirena povezani u grozd (BMW). Nakon hlađenja otvaraju se kalupi iz kojih se vade kruti modeli željenog oblika i dimenzija. uobičajeno je izraditi ih iz nekoliko dijelova koji se naknadno lijepe. postupak lijepljenja je potpuno automatiziran. slika 4. Da bi se izbjegle greške spajanja te da bi se zadržala dimenzijska točnost. Valja naglasiti da kod ovog postupka nema potrebe za izradom jezgri. 46 . U silosima se odvija proces kondenzacije pentana. Bitna razlika je samo u tome što se ova ekspanzija odvija u ograničenom prostoru zbog čega granule prilikom ekspandiranja prvotno popunjavaju međukuglični prostor. Slijedi hlađenje koje je vrlo bitno kako ne bi došlo do naknadne ekspanzije modela zbog zaostalih unutarnjih tlakova u modelu nakon vađenja iz kalupa. Nakon spajanja slijedi kontrola gotovog modela i tek nakon kontrole ide se na sljedeći korak u procesu izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe. oblikuje modelom.29. Nakon izvjesnog vremena (oko 8 sati) dolazi do izjednačavanja tlakova unutar i van granula tj. Nakon završetka stabilizacije predpjenjenim polistirenom odgovarajuće gustoće pune se metalni kalupi (imaju oblik modela koji želimo dobiti) u kojima se ponovo odvija druga ekspanzija koja je u osnovi jednaka prvoj. Slika 4. već se unutarnja geometrija odljevka. Zbog ekonomskih razloga često se puta formiraju grozdovi isto kao i kod preciznog lijeva. Modeli za lijevanje u pune kalupe rijetko se rade u jednom komadu. Dakle. kao i vanjska. Dakle. a zatim daljnjom ekspanzijom obavljaju međusobni pritisak tako da dolazi do srašćivanja istih.

Nakon skrućivanja kalup se istresa te se vadi odljevak koji ide dalje na odrezivanje uljevnog sustava i čišćenje. ni metal ne dolazi upravo zbog premaza u kontakt s grubim pijeskom. a robot izvadi odljevak iz kalupnika te ga okreće kako bi sav pijesak. Moguće je koristiti i cirkonske i olivinske pijeske. Nakon toga robot uranja odljevak očišćen od pijeska u vruću vodu kako bi se otopio premaz kojim je bio premazan model. a sam odabir ovisi o metalu koji se lijeva i obliku odljevka. Nakon postavljanja i centriranja modela nasipava se pijesak dok ne popuni kalupnik. Osim istresanjem iz kalupa. Ukoliko se radi o grozdu postupak je isti samo što se kod odrezivanja uljevnog sustava odrezuju i odljevci. Za vrijeme sipanja pijeska kalupnik vibrira kako bi se postigla što bolja kompaktnost kalupa. Pijesak kojim se popunjava kalup može se sakupiti i ponovno koristiti. Nakon uklanjanja premaza. Za popunjavanje kalupnika koristi se obični suhi kvarcni pijesak bez vezivnih sredstava.30. Nakon što se premaz na modelu osuši slijedi njegovo postavljanje u kalupnik. onemogućujući im da dođu u kontakt sa rastaljenim metalom. Tako se za lijevanje neželjeznih legura općenito koriste premazi niže propusnosti nego za lijevanje željeznih legura. robot postavlja odljevak na liniju za automatsko uklanjanje uljevnog sustava. Funkcija premaza je dvojaka. slika 4. slika 4. Drugo.31. Slika 4. Uglavnom je to odrezivanje automatsko. premazivanjem ili naštrcavanjem.Nakon izrade modela. osigurava kontroliranu propusnost plinova koji nastaju isparavanjem polistirenskog modela u pijesak. Popunjavanje punog kalupa taljevinom. premaz predstavlja barijeru između glatke površine modela i grube površine pijeska. Prvo. mada se odljevci mogu odrezivati i ručno. iz svih šupljina u odljevku.30. Na samom dnu kalupnika prije postavljanja modela nalazi se 25 do 75 mm tog istog pijeska. odljevci se mogu vaditi i tako se nakon skrućivanja metala kalupnik opet vibrira (u ovom slučaju da se poništi kompaktnost u kalupu). ispao van. Također. isto kao i za jednostavnije odljevke. Vatrootporni se premazi dijele s obzirom na propusnost koju osiguravaju. Na kraju odljevci se još pjeskare ili sačmare. 47 . Slijedi ulijevanje rastaljenog metala. sljedeći je korak nanošenje vatrootpornog premaza na model. ali nisu uobičajeni. Vatrootporni se premaz može nanositi uranjanjem (najčešće).

Slika 4.31. Robotizirano vađenje odljevka iz kalupa.

Proces izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe prikazan je na slici 4.32.

Slika 4.32. Postupak lijevanja u pune kalupe. Koraci pri izradi kalupa sa jednokratnim isparljivim modelom (puni kalup): 1. Izrada modela i uljevog sustava od ekspandiranog polistirena. 2. Nanošenje vatrootpornog premaza. 3. Postavljanje i centriranje modela u kalupnik. Popunjavanje kalupnika suhim pijeskom bez vezivnih sredstava. Vibriranje da pijesak ispuni šupljine u modelu. 4. Ulijevanje rastaljenog metala. Pod utjecajem topline model ispari ostavljajući mjesto taljevini. Hlađenje i skrućivanje. 5. Istresanje kalupnika. Odrezivanje uljevnog sustava te čišćenje odljevka (pjeskarenje ili sačmarenje). 6. Gotov odljevak.
48

U tablici 4.7. prikazane su prednosti i nadostaci lijevanja u pune kalupe. Tablica 4.7. Prednosti i nedostaci lijevanja u pune kalupe.
Prednosti • izrada kalupa je jednostavnija i brža od izrade pješčanog kalupa jer nisu potrebna dva dijela kalupa na odljevku nema srha nema potrebe za jezgrama model nije potrebno uklanjati iz kalupa dorada često uopće nije potrebna potrebne manje količine pijeska, manje opreme za pripremu pijeska pijesak se može ponovno koristiti (čak 99%, ostalo se izgubi rasipanjem). Regeneracijom se ne onečišćuje okoliš jer pijesak ne sadrži vezivo. visoko automatiziran postupak fleksibilnost procesa prilikom izrade različitih odljevaka i lijevanja različitih metala mogućnost izrade vrlo složenih oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost Nedostaci • ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni modela za svaki odljevak potreban je novi model potrebna kontrola procesa

• • • • • •

• •

• •

• •

U pune kalupe mogu se lijevati željezni i neželjezni metali, no najčešće se lijevaju Al i Al-legure te sivi i nodularni lijev. Tipični odljevci dobiveni lijevanjem u pune kalupe su blokovi i glave motora. Lijevati se mogu različiti odljevci svih veličina. No ipak, za jednostavnije odljevke i pojedinačnu proizvodnju isplativiji je pješčani lijev.

49

4.3. Postupci izrade jezgri Jezgra oblikuje unutarnje konture odljevka, slika 4.33. Od jezgre se zahtjeva: 1. 2. 3. 4. Dimenzijska točnost i toplinska otpornost Otpornost na eroziju prilikom udara taljevine za vrijeme lijevanja Otpornost oblika na tlak taljevine, čvrstoća Razrušljivost nakon ljevanja mora biti zajamčena

Slika 4.33. Funkcija jezgre. a) pješčana jezgra, b) odljevak, c) šupljina u odljevku oblikovana jezgrom. Male serije jezgri mogu se izrađivati ručno u jezgrenicima. Spora ručna izrada jezgri zamjenjena je početkom 19. stoljeća strojnom izradom. Tijekom 20. stoljeća postupci strojne izrade jezgri dalje su razvijani i optimirani. Za manije i veće serije koriste se strojevi za izradu jezgri, sa jednostavnim drvenim i plastičnim, slika 4.8. b), ili složenim metalnim jezgrenicima, slika 4.34. Danas je uobičajen postupak kod kojeg jezgrena mješavina iz spremnika napuni cilindar volumena jezgrenika. Jezgrenik se postavlja ispod cilindra, a stlačeni zrak udarno djeluje na pijesak u cilindru i ubrzava ga u smjeru jezgrenika, što uzrokuje popunjavanje jezgrenika. Daljnje očvršćivanje jezgre ovisi o korištenom vezivu.

Slika 4.34. Metalni jezgrenici za izradu složenih jezgri.
50

jer je zbog djelovanja plina na ubrzanje kemijske reakcije. Nedostatak je relativno dugo očvršćivanje jezgrene mješavine.2. No bake postupak izrade jezgri Postupak se koristi i za ručno i strojno kalupljenje. a) upucavanje jezgrene mješavine. Na slici 4. a može se dovesti izvana ili egzotermnom reakcijom. a) b) c) Slika 4.1. b) propuhivanje plinom. c) vađenje jezgre iz jezgrenika.1. kalupljenje. a zatim se izvodi propuhivanje plinskim reagensom ili katalizatorom koji koji uzrokuje očvršćivanje mješavine ili ubrzava proces očvršćivanja. Danas se najviše jezgri proizvodi ovim postupkom.3. Toplina može dodatno ubrzati očvršćivanje. Cold box postupak. Kako se očvršćivanje jezgrene mješavine ne odvija na visokim temperaturama jezgrenici mogu biti od drveta ili plastike. Slika 4.36. pri pojedinačnom kalupljenju.2. slika 4. Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Kalupnom mješavinom koja sadrži višekomponentno vezivo popunjava se jezgrenik.2.4. vrijeme očvršćivanja jezgre znatno kraće.35. Cold Box pješčane jezgre (EUROKERN. Postupak se koristi za jezgre velikih dimenzija. 4. opisan je u poglavlju 4. Oprema mora biti dobro zabrtvljena. su prikazane cold box pješčane jezgre. Hannover). 51 .3.36. Postupak je pogodniji za serijsku proizvodnju od No bake postupka.35.

slika 4.4. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. Školjkaste (Croning) jezgre. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Primjeri jezgri prikazani su na slici 4. Jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Hot Box postupak Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole. Nije potrebno dodatno očvršćivanje pečenjem u pećima. Postupak očvršćivanja.5. Hot Box postupak i primjeri jezgri na furanskoj bazi. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme trajanja.5. Upotreba postupaka je vrlo raširena. Slika 4. Warm Box postupak Varijanta hot box postupka pri nižim temperaturama zagrijavanja. 4.3. Pojedinačne jezgre i montirani paket za aluminijsku usisnu granu 6-cilindarskog motora sa direktnim ubrizgavanjem. Nema propuhivanja plinom.2.37. Školjkasti postupak (Croning) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. Slika 4. odvija se u trajanju od 20 do 120 sekundi u jezgreniku predgrijanom na 180 do 340 °C. Modeli i jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Jezgre su lako razrušljive. mješavina očvršćuje zagrijavanjem.37.3. 4. kao što je otopina amonijeve soli. Kao vezivo upotrebljava se slična kao kod cold box postupka. Upotreba ovog postupaka je vrlo raširena.38. egzotermna reakcija. Nakon popunjavanja jezgrenika. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. 52 .38. Kalupi su lako razrušljivi.3.4. tekuća fenolna ili furanska smola ali sa latentnim kiselim katalizatorom. detaljnije je opisan u poglavlju 4. Postupak se koristi i za strojno kalupljenje.3.

4.40.7. Slika 4.39.3. koristi se uretan. kao vezivo.1. Jezgreni paket od šest dijelova za izradu bloka motora od željeznog lijeva (Halberg Guss).4.3.. spada u najvažnije postupke izrade jednokratnih kalupa. opisan je u poglavlju 4. Nedostatak postupka je teško izbijanje jezgre.40. Za izradu paketa jezgri. slika 4. Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Postupak se koristi i za ručno kalupljenje. Slika 4.2. zajedno sa postupkom sa svježom kalupnom mješavinom i No bake postupkom.6.39.3. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj. Kalupljenje pomoću jezgri Kalupljenje pomoću jezgri. prikazana je na slici 4. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj. 53 .

magnezija i bakra).1. usisni ventili.1. ručno je ulijevanje rastaljenog metala te vađenje odljevka iz kalupa. Kokilnim lijevom lijevaju se kućišta pumpi. razni odljevci za zrakoplovnu industriju. kućišta električnih motora. kotači. magnezija i cinka. koji su trebali imati točne dimenzije. Slika 5. Ipak. različite vrste lančanika. Ručni se kalupi koriste za lijevanje manjih serija jednostavnijih odljevaka. Uglavnom se lijevaju veće serije odljevaka koje imaju jednaku debljinu stijenke na svim presjecima. cinka i olova. Princip kokilnog lijevanja. Kod tih je strojeva ručno samo ulijevanje rastaljenog metala i vađenje odljevka iz kalupa. Upravo se zbog toga kokilni lijev često puta naziva i gravitacijski lijev. slika 5. cinka. Kod ručnog kalupa otvaranje i zatvaranje kalupa izvodi se ručno. Danas se u metalne kalupe gravitacijski mogu lijevati sve najvažnije legure: legure bakra.i protutlačni lijev i tlačni lijev. kućišta projektila.5. Kokilni lijev može se proizvoditi u ručnim kalupima. zupčanici. Centrifugalni lijev pretežno se koristi za proizvodnju cijevi od sivog ili nodularnog lijeva. te čelik. Ukoliko je serija veća ili su odljevci složenijeg oblika. Kod automatiziranih strojeva provedena je i potpuna 54 . kokilnim se lijevom najčešće lijevaju odljevci od legura aluminija i magnezija. tvrdi lijev i sivi lijev. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Lijevanje u stalne kalupe uglavnom se koristi za neželjezne legure mižeg tališta (legure aluminija. glave motora te ostali funkcionalni dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. aluminija. razni ostali odljevci za automobilsku industriju kao npr. Lijevanje u metalne kalupe započelo je lijevanjem odljevaka od kositra. koriste se poluautomatizirani strojevi. poluautomatiziranim strojevima i potpuno automatiziranim strojevima. nisko. dok se odljevak odvaja od kalupa pomoću uređaja za izbacivanje koji je sastavni dio kalupa. klipovi motora. 5. U Njemačkoj se više od pola svih odljevaka od neželjeznih legura proizvodi tlačnim lijevanjem. Glavni postupci lijevanja u višekratne kalupe su: gravitacijski kokilni lijev. Automatizirani strojevi koriste za velikoserijsku proizvodnju. dok su sve ostale operacije mehanizirane ili automatizirane.1. Kokilni lijev Kokilni lijev je postupak lijevanja kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva djelovanjem gravitacije u metalne kalupe ili kokile. kućišta mjenjača.

3.. Uobičajeno je da se takvi odljevci proizvode tlačnim lijevom jer su ukupni troškovi proizvodnje niži. Slika 5. Ponekad se uljevnom sustavu dodaju i filteri. tlačnim se lijevom dobivaju kvalitetniji odljevci s manjim odstupanjem dimenzija. Uljevni sustav mora biti tako dimenzioniran da omogućuje brzo ispunjavanje kalupa rastaljenim metalom.automatizacija pomoćnih operacija (ulijevanje rastaljenog metala.2. Kokilni lijev nije primjeren za izradu kompleksnijih odljevaka. Slika 5. Uljevni sustav. razvodnika i ušća. Pomična polovica kalupa s izbacivačima na stroju za lijevanje i pripadajući odljevak. Ukoliko se koristi za izradu kompleksnijih odljevaka tada veličina serije mora biti dovoljno velika da se pokriju visoki troškovi izrade kalupa. Prema točnosti dimenzija. vađenje odljevka iz kalupa).3. Naime. Uz to. Kokilni odljevak s uljevnim sustavom i vrste uljevnih sustava. spusta. (KSM Casting. odljevci se mogu usporediti s odljevcima izrađenih postupkom školjkastog ili preciznog lijeva. za izradu odljevaka visoke dimenzijske točnosti te visoke kvalitete površine. Danas je primjena automatiziranih strojeva uobičajena. slika 5. kod tlačnog lijeva kraći su ciklusi proizvodnje te dodatna obrada gotovo i nije potrebna.2. sastoji se od čaše. Za manje serije kompleksnijih odljevaka bolje je odabrati lijev u pune kalupe. slika 5. ulaganje jezgri. Hildesheim) 55 . a za kompenzaciju smanjenja volumena odljevka dodaju se pojila.

slika 5.4. U jednom se kalupu može nalaziti više kalupnih šupljina. 56 . Metalne jezgre upotrebljavaju se za oblikovanje jednostavnijih šupljina u odljevku.4. dok se nepokretni dio kalupa pričvršćuje na nepokretnu ploču. Slika 5. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina pokretnog i nepokretnog dijela kalupa. osobito u automobilskoj industriji. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. Za oblikovanje unutrašnjosti odljevka koriste se pješčane. Tek nakon izvlačenja jezgre dolazi do otvaranja kalupa te izbacivanja odljevka. slika 5. odnosno otvaranje kalupa ostvareno je dvosmjernim horizontalnim pomicanjem pokretnog dijela kalupa. U pokretnoj i nepokretnoj polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine pomoću kojih je određen vanjski dio odljevka. jer osim što se kokilnim lijevom dobiju odljevci kvalitetnije površine i bolje dimenzijske točnosti. Kokila montirana na stroj za lijevanje i pripadajući odljevak. Zatvaranje. mora postojati mogućnost njihovog izvlačenja iz kalupa nakon ulijevanja i skrućivanja rastaljenog metala. Kalupi za kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev su dvodijelni.Pješčani lijev pred kokilnim ima prednost samo kad se izrađuju vrlo kompleksni odljevci sa složenom geometrijom. slika 5. počeli su se. Inače kokilni lijev uvijek prednjači pješčanom. upotrebljavati i složeni višedijelni kalupi.1.6. bolja su im i mehanička svojstva. odnosno pokretne ploče stroja po vodilicama pomoću hidrauličke pumpe. metalne ili kombinirane jezgre. Pokretni dio kalupa pričvršćuje se na pokretnu ploču stroja za kokilni lijev.5. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje..1. sastoje se od pokretnog i nepokretnog dijela. Osim dvodijelnih kalupa za lijevanje jednostavnih oblika. Kad se upotrebljavaju metalne jezgre. 5.

izrađuju još kanali za otplinjavanje i ventilaciju te uljevni sustav. glava motora s uljevnim sustavom. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. Slika 5. osim kalupne šupljine. U novije se vrijeme za izradu kalupa upotrebljavaju i legure aluminija i bakra. Vijek trajanja kalupa iznosi od desetak tisuća do nekoliko stotina tisuća lijevanja. Pješčane jezgre u proizvodnji kokilnog lijeva upotrebljavaju se kada se trebaju postići složeni oblici šupljina u odljevcima. strojnom obradom i poliranjem. Najčešće se takvi kanali postavljaju na razdjelnoj liniji kalupa. kokila. Kalupi se najčešće izrađuju od čelika za topli rad ili sivog lijeva odgovarajućeg kemijskog sastava. Kokilni lijev složenih odljevaka. Često se izrađuju i od grafita. Na taj se način dobivaju složeni i točni oblici šupljina u odljevcima.. Kad se ne bi omogućio izlazak plinova iz kalupne šupljine. a nije moguća upotreba metalnih jezgri. slika. Vrlo je bitno da se za izradu kalupa odabere materijal koji ima potrebnu toplinsku vodljivost i otpornost prema trošenju. 57 .. te se istrese iz kalupa. Pomoću kanala za otplinjavanje i ventilaciju omogućava se izlazak zraku i plinovima iz kalupne šupljine prilikom ulijevanja rastaljenog metala. Kalupi se oblikuju lijevanjem. slika .6. Odabir materijala za izradu kalupa ovisi o materijalu koji se lijeva. Kokila s metalnom i s pješčanom jezgrom (Grohe). Strojnom obradom i poliranjem postiže se vrlo fina površina i točne dimenzije. U kalupu se. ili na mjestima gdje su izbacivači iz kalupa.Slika 5. paket pješčanih jezgri. plinovi bi prodrli u odljevak te bi došlo do poroznosti odljevka.. Pješčana se jezgre najčešće nakon ulijevanja i hlađenja istresa iz aluminijskih odljevka pomoću vibracija ili zagrijavanjem na povišenu temperaturu na kojoj dolazi do raspada veziva i jezgra postane sipka.5.

000 EURO na više) strukturom. bolja kvaliteta površine odljevka. Premazivanje kalupa Priprema kalupa za ulijevanje rastaljenog metala uključuje njegovo premazivanje. netočnost mjera i oblika.1. što mu produžuje radni vijek i smanjuje oštećenja. 58 . Premazan je kalup manje toplinski opterećen.1. prikazane su prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. 4. manji je pad temperature kroz stijenku kalupa te su manja toplinska naprezanja u stijenci kalupa. rjeđa su oštećenja površine kalupa. Nanošenjem premaza koji imaju znatno manju toplinsku provodnost nego materijal od kojeg je izrađen kalup dolazi do umanjenja toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup zbog čega se kalupu produžuje radni vijek. Tablica 5. Nanošenjem takvih premaza postiže se: 1. umanjenje neposrednog toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup (premaz je izolator). Prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. proizvode se čvršći odljevci mogućnost lijevanja svih najvažnijih • otežano napajanje odljevka u kalupu legura kratak ciklus izrade odljevaka dugi radni vijek kalupa za lijevanje postupak se može lako mehanizirati i automatizirati • • • • 5. kontrola tečenja rastaljenog metala.1.U tablici 5. Nanošenjem vatrostalnog premaza na radnu površinu kalupa i metalne jezgre stvara se barijera između rastaljenog metala koji se ulijeva te površine kalupa te jezgre tijekom punjenja kalupa i skrućivanja. 3. 5. odstupanje od dimenzija. Kako su premazi izolatori površina kalupa se ne zagrijava na temperaturu rastaljenog metala. kontrola brzine hlađenja. Prednosti • dobra dimenzijska točnost i kvaliteta površine • Nedostaci • jednostavnija geometrija odljevka u odnosu na odljevke u jednokratnim kalupima zbog potrebe otvaranja kalupa brzo skrućivanje zbog ulijevanja u hladni • visoki troškovi izrade kalupa (cijena metalni kalup rezultira sitnijom kokile (20. izrasline. pa je time također rjeđa i pojava grešaka na odljevcima. tj. već se ona zagrijava na temperaturu koja je puno niža od temperature rastaljenog metala. kao što su hrapavost površine. Osim toga. lakše odvajanje odljevka od kalupa.2. Zbog toga kalup nije izložen intenzivnom zagrijavanju. 2.

1. Temperatura kalupa Vrlo bitan parametar za dobivanje kvalitetnih odljevaka je temperatura kalupa. Prebrzo trošenje kalupa može uzrokovati i previsoka temperatura kalupa. kalupi se zagrijavaju i hlade. Da bi se postigla optimalna radna temperatura kalupa. Zagrijavanje kalupa također utječe i na kvalitetu odljevka . Takvim nanošenjem premaza dobiva se usmjereno skrućivanje prema pojilu.odljevci su bolje kvalitete jer je punjenje kalupne šupljine ujednačeno.Ono najvažnije što se postiže nanošenjem premaza je kontrola brzine hlađenja odljevka na svim presjecima jer se tako može utjecati i na tijek i na smjer skrućivanja. Tada se kalup prestaje koristiti sve dok se ne nanese novi sloj premaza. Zagrijavanjem se oštećenje kalupa bitno smanjuje jer nema toplinskog šoka na početku lijevanja rastaljenog metala. nedolivenost. nanosi se deblji sloj premaza s manjom toplinskom provodnošću. nestaljeno područje). odabere se premaz koji ima visoku provodnost te se nanese u manjoj debljini. Ako pak se želi ubrzati hlađenje odljevka. odljevak se ne lijepi za kalup te ne dolazi do grešaka na odljevcima. Hlađenje kalupa obavlja se cirkulacijom vode. vode i dodataka za bolje prianjanje na unutarnju površinu kalupa. dolazi do grešaka na odljevku (hladni zavari. Oštećenje kalupa te njegovo prebrzo trošenje najčešće je prouzročeno naglim i neravnomjernim zagrijavanjem kalupa. Optimalna radna temperatura kalupa je ona koja omogućuje proizvodnju kvalitetnih odljevaka uz minimalan škart u najkraćem mogućem vremenu te uz minimalno oštećenje kalupa. Nadalje. odnosno može se regulirati brzina skrućivanja odljevka. Premazi su suspenzije sitnomljevenih vatrostalnih materijala. dok se radna temperatura kalupa tijekom hlađenja i skrućivanja održava hlađenjem kalupa. Između svakog lijevanja nanosi se samo gornji sloj premaza. 59 . To je slučaj kod presjeka najudaljenijih od pojila koji trebaju prvi skrutnuti. Osim na kvalitetu odljevaka. ulja ili zraka kroz posebne kanale u stijenkama kalupa. Pri previsokim temperaturama kalupa produžava se vrijeme skrućivanja odljevka što pogoduje stvaranju šupljina zbog skupljanja materijala pa odljevci imaju lošija mehanička svojstva i lošiju kvalitetu površine. što osigurava željeni red skrućivanja odljevka. kalup je spreman za upotrebu. Takav se premaz nanosi najčešće u pojilu i oko pojila. Ako se želi sporije ohlađivanje. Premazi se najčešće nanose automatskim prskanjem za vrijeme kad je kalup otvoren. hlađenjem se može ujednačiti temperatura kalupa u svim presjecima. Hlađenjem se sprječava zagrijavanje kalupa iznad optimalne radne temperature zbog čega se produžuje radni vijek kalupa te se skraćuje vrijeme skrućivanja odljevaka (skraćuju su i ciklusi lijevanja). 5. popunjavanje kalupa je ograničeno zbog čega najčešće dolazi do usahlina. toplih pukotina te lijepljenja odljevka za kalup. Kalup se može zagrijavati plamenikom ili električnim putem pomoću grijača. temperatura kalupa utječe i na vijek trajanja kalupa. Nakon što je nanesen premaz. odnosno mazivo koje omogućuje lakše odvajanje odljevka od kalupa. On se koristi sve dok ne dođe do oštećenja premaza na kalupu. Ako je temperatura kalupa preniska. veziva.3. prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se zagrijava na određenu radnu temperaturu. Dakle.

7.kalup je potrebno prethodno zagrijati na temperaturu od 150 do 260 (350)° C. Jedan kalup može imati više kalupnih šupljina. sporo se ulijeva u kalup preko čaše ili spusta na vrhu kalupa. Zatvaranje kalupa – kalup se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela. Ulaganje jezgri . Hlađenje i skrućivanje odljevka. Zatim se na površinu kalupne šupljine nanosi završni premaz kako bi se olakšalo odvajanje odljevka od kalupa i kako bi se kalupu produljio vijek trajanja. nakon što je odljevak skrutnuo. Slijedi vađenje odljevka iz kalupa. 4. Ulijevanje rastaljenog metala . 5. 3. Otvaranje kalupa i izbacivanje odljevka. Pješčane jezgre se ulažu prije zatvaranja kalupa. Slika 5. Dodatna obrada. Prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se mora zatvoriti i potrebnom silom osigurati od otvaranja. kako bi se omogućilo bolje tečenje rastaljenog metala te kako bi se izbjegle greške na odljevku. 6. skidanje srha sa linije dijeljenja te ostalih grešaka na odljevku.Koraci kokilnog lijevanja. Nakon otvaranja kalupa izbacivači se aktiviraju te izbacuju odljevak iz kalupa.7. kalup se otvara. odvija se u zatvorenom kalupu.rastaljeni metal određene temperature ulijevanja.: 1. Proizvodni koraci kod kokilnog lijeva. Priprema kalupa .7. 2. a metalne poslije. uključuje odvajanje uljevnog sustava.jezgre mogu biti pješčane ili metalne. 60 . slika 5. Metal teče kroz sustav razvodnika i ušća i ulazi u kalupne šupljine.

kovanice.8. bakra. magnezija i cinka. odljevci od aluminijskih legura. stoljeća razvojem legura cinka i aluminija. Lijevanje pod tlakom primjenjuje se u serijskoj i masovnoj proizvodnji. kućišta statora elektromotora. Ubrzo se počinju tlačno lijevati i legure magnezija i bakra te mnoge novije legure koje se i danas koriste. ali njihova upotreba opada početkom 20. (Honsel) 61 . Lijevaju se odljevci različitih dimenzija. Željezne legure nisu našle širu primjenu. zupčanici. poboljšanje kvalitete odljevaka i sniženje cijene gotovog proizvoda.8. stoljeća.9. Tlačni lijev. Najraniji primjerci odljevaka lijevanih pod tlakom pojavljuju se sredinom 19. oblika i debljina. ali sve više nosači i dijelovi karoserije automobila. postojani i dimenzijski precizni. Tlačni lijev Tlačni lijev je postupak kod kojeg se rastaljeni metal pod visokim tlakom uvodi u stalni kalup. radijatori. Proces je često puta automatiziran što omogućuje povećanje produktivnosti. Najčešće se lijevaju legure aluminija. i 5. Danas se odljevci proizvedeni postupkom tlačnog lijevana primjenjuju u gotovo svim granama industrije.5.2. dok se čelik tlačno lijeva samo u posebnim slučajevima. slika 5. koji su čvrsti. ali je ipak najraširenija primjena tlačnih odljevaka u automobilskoj industriji. Prve legure za tlačni lijev bile su različite kombinacija kositra i olova. Tipični odljevci su blokovi i drugi dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. Slika 5.

5. patentnog zatvarača. Lijevanje u kalup odvija se preko tlačne komore u koji se dovodi rastaljeni metal. u nekoliko milisekundi popuni se čitav kalup. sustav za lijevanje pod tlakom sastoji se još od tlačnog klipa. Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s toplom komorom koristi se za lijevanje metala niskog tališta: magnezija. Komora je s jedne strane zatvoren pomičnim tlačnim klipom. materijal MgAl6Mn. npr. Postupak tlačnog lijevanja Za lijevanje pod tlakom upotrebljavaju se specijalni strojevi na koje se učvrste metalni kalupi. olova i kositra. Kretanjem tlačnog klipa u komori potiskuje se rastaljeni metal visokim tlakom u kalupnu šupljinu.1. tlačne komore. 62 . Na drugoj se strani komore nalazi uljevni sustav koji rastaljeni metal vodi u kalup. cinka. slika 5.12. i 5. Nakon hlađenja odljevka kalup se otvara i odljevak se pomoću izbacivača odvaja od kalupa i odgovarajućim alatom vadi iz njega. odljevci od magnezijskih legura. mogu raditi s puno većim ciklusima lijevanja.11.2. Osim kalupa.35 MPa.10.9.Slika 5. To je visoko automatizirani proces s brzinom rada od 50 . Ciklus lijevanja se ponavlja zatvaranjem kalupa za ponovno lijevanje odljevaka. masa 3. Specijalizirani strojevi za lijevanje malih odljevaka. Sila tlaka prenosi se hidrauličkim sredstvom s visokotlačnih pumpi na pogonski klip koji s tlačnim klipom čini jednu cjelinu. Zbog visokih brzina ubrizgavanja rastaljenog metala u kalup punjenje kalupa odvija se u vrlo kratkom vremenu.500 ciklusa lijevanja na sat. Lijeva se pod tlakom od 7 .5 mm.5 kg (Honsel). Specifičnost ovog procesa je to što su tlačna komora i klip vertikalno uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. Tlačni lijev. debljina stjenke 2-2. Općenito se koristi za lijevanje odljevaka manjih dimenzija i masa (od nekoliko grama do 25 kg). Bočna vrata. izbacivača i metalnih jezgri. slika 5.

Obično se za izradu komore i tlačnog klipa koriste alatni i nehrđajući čelici. a izrađuje se od materijala koji su otporni na trošenje. Međusobni položaj komore i klipa mora biti takav da se pomakom klipa prema gore omogući punjenje komore rastaljenim metalom. klip i komora uvijek se izrađuju na način da ih se može lako i jednostavno zamijeniti novim dijelom u slučaju oštećenja. a obično je izrađena od željeznog lijeva.Slika 5. temperatura im je približno jednaka temperaturi rastaljenog metala. nitriranog legiranog čelika i alatnog čelika za rad na povišenim temperaturama. dok se pomakom prema dolje taj rastaljeni metal mora ubrizgati kroz spojnu cijev i mlaznicu u kalupnu šupljinu. Stoga se mogu lijevati samo legure koje imaju nisko talište i ne otapaju materijal s kojim su u dodiru. Sustav za ubrizgavanje uronjen je u taljevinu. Spojna cijev je oblika koji omogućuje nesmetan protok rastaljenom metalu koji je ubrizgan visokom brzinom. Sustav za lijevanje s toplom komorom Sustav za tlačno lijevanje s toplom komorom sastoji se od peći s taljevinom. tlačne komore i kalupa. npr. a sam lonac u kojem se nalazi rastaljeni metal je keramički. odljevci od cinkovih legura. Postoje dvije izvedbe peći. Mlaznica omogućuje precizno popunjavanje kalupne šupljine. kao što su legure cinka i magnezija. Spojna cijev je ugrijana na temperaturu koja onemogućuje skrućivanje rastaljenog metala u njoj. Spojna cijev. sustava za ubrizgavanje. dok se kod druge već rastaljeni metal ulijeva u lonac te se u njemu održava na određenoj temperaturi. Mlaznica također mora biti grijana. Sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala sastoji se od hidraulički pokretanog tlačnog klipa te komore i spojne cijevi. tlačni klip i spojna cijev uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. Za održavanje rastaljenog metala na određenoj temperaturi koriste se plinski i električni grijači. Kako su komora.10. Tlačni lijev s toplom komorom. Kod jedne izvedbe peć ujedno i tali metal u loncu. Aluminij i njegove legure otapaju čelične komponente sustava za ubrizgavanje i stoga se ne mogu lijevati ovi postupkom. 63 .

Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom. a tlačni klip se nalazi u početnom položaju. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. d) Cilindar. Kalup je zatvoren. 2. Kalup se otvara.Proces tlačnog lijevanja s toplom komorom prikazan je na slici 5.11. Nakon što se odljevak izvadi iz kalupa slaže se na palete gdje se hladi na okolnu temperaturu. Tlak se u kalupnoj šupljini održava sve dok se odljevak ne skrutne. Klip se vraća u početni položaj što omogućuje ponovno punjenje cilindra rastaljenim metalom. c) Nepomična polovica kalupa. Komora je ispunjena rastaljenim metalom. 3. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom se sljedeći: 1. j) Spojna cijev. b) Pomična polovica kalupa. h) Lonac. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi iz kalupa te se stavlja na radni stol. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. PUNJENJE KALUPA Slika 5. e) Klip za tlačenje. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. g) Sustav za ubrizgavanje. a) Kalupna šupljina.11. Pomakom klipa prema dolje povećava se tlak u komori i rastaljeni se metal iz komore kroz spojnu cijev i grijanu mlaznicu ubrizgava u kalupnu šupljinu. f) Tlačna komora. 64 . Nakon skrućivanja odljevka izvlači se metalna jezgra (ako je ima). i) Peć. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. k) Grijana mlaznica.

od malih konektora do blokova motora i kućišta mjenjača. klip i kalup.2. Dakle. slika 5. 65 . Odatle se rastaljeni metal ručno ili automatizirano pomoću ljevačke žlice ili češće pomoću automatiziranog dozatora ulijeva u komoru. osim što se zagriju prijelazom topline od rastaljenog metala tijekom ulijevanja. Lijeva se pod tlakom od 14 . Kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom peć s rastaljenim metalom nalazi se izvan stroja.9.140 MPa. U ljevaonicama je puno češća primjena strojeva s horizontalnom hladnom komorom. Slika 5. komora i klip izloženi su rastaljenom metalu samo kratko vrijeme tijekom ulijevanja te se zbog takve izvedbe mogu lijevati i legure višeg tališta. magnezija i bakra. Broj lijevanja iznosi 50 do 150 odljevaka na sat. prvenstveno aluminija. kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom. Mogu se lijevati odljevci svih veličina. slika 5.12.8. Često su izvedeni i s posebnih sustavom za hlađenje da bi se izbjeglo njihovo pregrijavanje. za razliku od tlačnog lijevanja s toplom komorom gdje su komora i klip u stalnom dodiru s rastaljenim metalom uslijed čega se zagriju na istu temperaturu kao i on. i 5. Osnovni dijelovi sustava za tlačni lijev s hladnom komorom su komora.12. Komora i klip nisu posebno grijani tijekom procesa lijevanja. Rastaljeni metal proizvodi se u peći za taljenje i prenosi loncem do peći za održavanje i regulaciju uljevne temperature taljevine. a ponekad se lijevaju i neke željezne legure. Za izradu komore i klipa koriste se alatni i nehrđajući čelici.2.5. Razlikuju se strojevi s horizontalnom i vertikalnom komorom. Stroj za tlačno lijevanje s hladnom komorom. Tlačni lijev s hladnom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom se koristi za lijevanje legura koje imaju više temperature taljenja.

13. traje nekoliko milisekundi) dok odljevak ne skrutne 66 . U tom trenutku kalup je zatvoren.1-0. Nakon ulijevanja rastaljenog metala klip tlači rastaljeni metal u kalupnu šupljinu.13. Kretanje klipa nije ravnomjerno.brzina klipa je mala i postepeno raste. traje ~0.: prva faza je popunjavanje komore i dovođenje rastaljenog metala do ulaza u kalup (spora faza . nego se odvija u tri faze. traje ~2 s) druga faza je popunjavanje kalupne šupljine (brza faza – klip velikom brzinom ubrizgava rastaljeni metal u kalupnu šupljinu. slika 5.Proces tlačnog lijevanja s horizontalnom hladnom komorom prikazan je na slici 5. Koraci pri tlačnom lijevanju s hladnom komorom. 2. Koraci pri tlačnom lijevanju s horizontalnom hladnom komorom su sljedeći: 1.14. U horizontalnu tlačnu komoru rastaljeni metal ulijeva se gravitacijski ljevačkom žlicom ili pomoću dozirnog uređaja.2 s) treća faza je povišenje tlaka u već popunjenom kalupu (tlak se u kalupu poveća nekoliko puta. a tlačni klip nalazi se u početnom položaju. Slika 5.

Stanica za tlačni lijev s robotom koji vadi odljevke.16. 3. koja se isto može robotizirati. Slika 5. 67 . Klip se vraća su početni položaj. prikazuje odljevak bloka motora s uljevnim sustavom i nakon naknadne obrade. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka.15. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. Tlačno lijevanje obično se izvodi u automatiziranim stanicama za tlačni lijev. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. slika 5. Slika 5.15. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi se iz kalupa te ide na daljnju obradu.Slika 5. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. Krivulja kretanja klipa. Nakon skrućivanja odljevka dolazi do izvlačenja metalne jezgre. Slijedi otvaranje kalupa.14.

osim načina ubrizgavana rastaljenog metala. Za izradu kalupa koriste se materijali otporni na toplinu i trošenje. sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala radi tako da se završetkom prethodnog ciklusa cilindar već počinje puniti s rastaljenim metalom za sljedeće ubrizgavanje. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. Jedan je dio kalupa pokretan. a time automatski i vrijeme jednog ciklusa lijevanja. legure koje se lijevaju s toplom komorom imaju niže temperature tališta nego što imaju legure za lijevanje s hladnom komorom.3. Blok motora s uljevnim sustavom i spreman za ugradnju.16. U pokretnoj i nepokretnoj 68 . Svaki je sastavljen od većeg broja međusobno povezanih elemenata.2. najčešće visokolegirani alatni čelici za topli rad. a nepokretnog na nepokretnu ploču stroja osigurano je zatvaranje i otvaranje kalupa te izbacivanje odljevka.Odljevak sa uljevnim sustavom Slika 5. a drugi je nepokretan. 5.17. Kod hladne komore. Postavljanjem pokretnog dijela kalupa na pokretnu. što znači da će i vrijeme skrućivanja biti kraće. Kalupi za tlačni lijev Kalupi za tlačni lijev s toplom komorom i tlačni lijev s hladnom komorom su u principu jednaki. Općenito su ciklusi lijevanja s toplom komori kraći. slika 5. Drugo. u peći se uvijek nalazi količina rastaljenog metala četiri puta veća nego što je potrebna za jednosatni neprekinuti rad. nakon naknadne obrade. Odnosno. Prvo. Kalup je najčešće složene konstrukcije što omogućuje proizvodnju odljevaka kompleksnih oblika s visokim stupnjem točnosti dimenzija. Obično se sastoji od dva dijela koji se montiraju na ploče stroja za tlačno lijevanje. Dva su razloga tome. Osnovna razlika između tlačnog lijevanja s toplom i hladnom komorom. je u trajanju ciklusa lijevanja. nakon završetka svakog ciklusa nova se količina rastaljenog metala mora dopremiti do komore (žlicom ili dozatorom) što zahtijeva dodatno vrijeme.

čime se bitno povećava produktivnost te kvaliteta odljevka. Osim lijevanja proizvodnja odljevaka tlačnim postupkom uključuje pomoćne operacije poput doziranja rastaljenog metala. U kalupu se osim kalupne šupljine nalazi uljevni sustav te kanali za otplinjavanje i ventilaciju. a) b) Slika 5. bez potrebe za promjenom cijelog kalupa. skidanje srha s linije dijeljenja. premazivanja (prskanja) kalupa – za strojeve s hladnom komorom. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. Kalupi se najčešće izrađuju modularno. vađenja odljevka iz kalupa.polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine koje imaju oblik budućeg odljevka. Za pojedinačnu proizvodnju kalupi su jednostavne konstrukcije s jednom kalupnom šupljinom. u jednom se kalupu može odliti nekoliko desetaka tisuća odljevaka. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina u pokretnom i nepokretnom dijelu kalupa. 69 .18. b) poklopac. U masovnoj proizvodnji velikih i složenih odljevaka upotrebljavaju se kalupi od više dijelova. tako se u slučaju oštećenja jednog dijela kalupa on lako zamjenjuje novim dijelom. Ovisno o obliku odljevka. kalupna šupljina može biti u samo jednoj polovici kalupa. Kompletan proces proizvodnje odljevaka danas je potpuno automatiziran i obavlja se pomoću robota. Kalupi. ali s jednom kalupnom šupljinom. kontrole gotovog odljevka i skladištenje. dok je druga polovica ravna ploča. prikazan je tlocrt ljevaonice tlačnog lijeva. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. Na slici 5. Za lijevanje manjih odljevaka u serijskoj i masovnoj proizvodnji koriste se kalupi s više kalupnih šupljina u jednom kalupu ili je kalup izveden tako da se u jednoj kalupnoj šupljini na isti uljevni sustav poveže više odljevaka. a)Posuda za ulje kamionskog motora i kalup za tlačni lijev (Alatnica Haerer). odvajanje uljevnog sustava.17. Kalupi se razlikuju ovisno o veličini serije. Općenito.

8 mm) zbog brzog hlađenja formira se struktura sa sitnim zrnom te visoke čvrstoće dugi radni vijek kalupa za lijevanje lako odvajanje uljevnog sustava Nedostaci • • • općenito ograničeno na metale nižeg tališta geometrija (oblik) odljevka mora omogućiti izbacivanje iz kalupne šupljine potrebna visoka ulaganja u opremu 70 . Prednosti i nedostaci tlačnog lijeva. Tablica 5.2. Prednosti • • • • • • • • visoka produktivnost odljevci glatke i čiste površine visoka točnost oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost mogućnost lijevanja tankostijenih odljevaka (0.18. Ljevaonica tlačnog lijeva.Slika 5. prikazane su prednosti i nedostaci tlačnog lijeva.3. U tablici 5.2.6 .

3. 71 .19. Strojevi za niskotlačni lijev Za niskotlačni lijev koriste se poluautomatizirani ili potpuno automatizirani strojevi. kućišta. Niskotlačnim lijevom mogu se još lijevati legure bakra. Osnovni dijelovi stroja su elektrootporna ili indukcijska peć s loncem za taljenje metala koja se nalazi u hermetički zatvorenom kućištu (ili varijanta s peći za održavanje temperature). cinka te željezni lijev. mase od 5 do 100 kg. Odljevci su dobrih mehaničkih svojstava i glatke površine.20. slika 5. klipovi.20. KOKILA IZBACIVAČ GRIJAČ DOVODNA CIJEV INDUKCIJSKA ZAVOJNICA TALJEVINA LONAC Slika 5. blokovi motora. glave motora. je postupak kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva u kalup pod tlakom od približno jednog bara. Niskotlačni lijev Niskotlačni lijev. slika 5.5. Slika 5. dijelovi automobilskih ovjesa. cijevi za dovod rastaljenog metala te kalupa koji se nalazi iznad peći za taljenje. Niskotlačni lijev. Stanica za niskotlačni lijev i sustavom za izmjenu peći (Kurtz) i skrućena felga u kalupu prije vađenja (BBS). Ovim se postupkom lijevaju felge. Ovim se postupkom najčešće lijevaju legure aluminija i magnezija za automobilsku industriju te pneumatske i hidrauličke uređaje. hidrauličkog uređaja za vertikalno otvaranje i zatvaranje kalupa.19..

Time je omogućeno održavanje kalupa punim te nadoknađivanje skupljanja metala iz dovodne cijevi. 72 .2 do 0. Zatvaranje kalupa. Bitno je naglasiti da se kalupna šupljina puni od uljevka. otvori za izlaz zraka mogu se postaviti i na drugim mjestima u kalupu. Tlak doseže svoju maksimalnu vrijednost od 1 bar i zadržava se sve dok odljevak potpuno ne skrutne. Zbog neposrednog kontakta uljevka i dovodne cijevi skupljanje metala nadoknađuje se rastaljenim metalom iz lonca. Postupak niskotlačnog lijevanja Koraci pri niskotlačnom lijevanju su sljedeći.5 bara koji uzrokuje podizanje rastaljenog metala kroz cijev za dovod i njegovo ulijevanje u zatvoreni kalup. Zbog takvog skrućivanja dobiva se sitnozrnata mikrostruktura te se postižu bolja mehanička svojstva odljevka. Od gornjeg se dijela kalupa odvaja pomoću izbacivača te se zatim ručno ili pomoću robota vadi iz kalupa. Zbog toga nema nikakvog utjecaja atmosfere (npr. a ujedno i pomičnog dijela kalupa je vertikalno. Uljevni sustav za niskotlačni lijev sastoji se samo od uljevka. Kretanje pomične ploče. Za izradu kalupa najčešće se koriste alatni čelici ili željezni lijev. Zato je ovim postupkom moguće dobiti vrlo kvalitetne odljevke. Pomicanjem prema dolje omogućuje se ulijevanje. Kako nema pojila. Cijev za dovod rastaljenog metala uronjena je u lonac. osobito aluminija moraju prskati premazima da bi se spriječilo lijepljenje odljevka na stjenke kalupa. Odvajanje odljevka pomoću izbacivača od pokretne polovice kalupa. Kalupi se prije lijevanja. Kalup je napravljen tako da se odljevak nakon otvaranja kalupa zadrži u gornjem dijelu kalupa. Dovodna cijev se zbog istrošenosti mora mijenjati svakih nekoliko tjedana. Prestankom djelovanja tlaka u kalupu i peći rastaljeni metal iz cijevi vraća se u lonac. Zbog takvog se načina punjenja u gornjem dijelu kalupne šupljine moraju obavezno nalaziti otvori za izlaz zraka. Kalup je potpuno popunjen. odljevak se puni kroz samo jednu ulaznu točku koja je povezana sa cijevi za dovod rastaljenog metala. 3. vrlo je bitno postaviti uljevak tako da on posljednji skrućuje. 2. Ti se kalupi redovito hlade vodom (češće) ili zrakom. koji je najniža točka kalupne šupljine prema gore. koje bi mogle zarobiti plinove iz atmosfere. Vađenje odljevka iz kalupa pomoću robota ili istresne platforme. U hermetički zatvoren lonac dovodi se plin pod tlakom od 0. Za izradu tih cijevi danas se koriste visokočvrsti vatrootporni materijali. Otvaranje kalupa. Ukoliko to zahtijeva geometrija odljevka. 5. oksidacije) na rastaljeni metal tijekom čitavog procesa lijevanja. 4.: 1. Često su takvi otvori povezani s izbacivačima. hlađenjem vodom (zrakom) doprinosi se skraćenju trajanja ciklusa lijevanja.Kalup se sastoji od pomičnog (gornjeg) i nepomičnog (donjeg) dijela koji su pričvršćeni na pomičnu. dok se pomicanjem prema gore omogućuje vađenje skrutnutog odljevka. slika 5. U samom kalupu izrađeni su kanali za hlađenje vodom pomoću kojih se osigurava brzo i usmjereno skrućivanje. odnosno nepomičnu ploču stroja. te se tijekom takvog punjenja zrak iz kalupne šupljine potiskuje prema gore. Naime. Uz to.21. a kako se kalup polagano popunjava odozdo ne nastaju turbulencije.

Slika 5. Prednosti postupka niskotlačnog lijeva su: • • • • • znatno smanjeni gubici materijala i energije nisu potrebna pojila.legura dobivanje odljevaka vrlo dobrih mehaničkih svojstava minimalna naknadna obrada odljevaka. slika 5. Koraci pri niskotlačnom lijevanju.21. nema pojave turbulencija prilikom punjenja kalupne šupljine pa je ovaj postupak iznimno povoljan za lijevanje Al.22.i Mg. a uljevni sustav je bitno manjih dimenzija. 73 .

usmjereno skrućivanje. a kvaliteta odljevaka još bolja.23.23. Smanjenje mase odljevka sa priljevcima od 21. Isto tako mogu se koristiti i pješčani kalupi ili kalupi izrađeni od jezgrenih paketa. Iz svega navedenog proizlaze glavne značajke postupka: • • • kontrolirano popunjavanje kalupa. ali su troškovi izrade veći. zbog niskih tlakova t punjenja rastaljenog metala mogu se koristiti i pješčane jezgre. slika 5. Osim metalnih. 5. Usporedba gravitacijskog kokilnog lijeva i niskotlačnog lijeva na primjeru kućišta kompresora. Niskotlačno lijevana aluminijska konzola u pješčanom kalupu (naprijed) sa stjenkama približno jednakim kao kod tlačnog lijeva (iza) i zato nekoliko grama teža.22. Dobiva se još manja poroznost i bolja mikrostruktura odljevka. visoka ekonomičnost.3 kg (iskoristivost taljevine 54%) na 12.Slika 5. koji mora biti niži od tlaka u peći. kako bi rastaljeni metal mogao popuniti kalup. Za izradu šupljina u odljevku koriste se jezgre. Slika 5.2 kg (iskoristivost taljevine 92%) (Kurtz). tlak t napajanja može biti veći nego kod niskotlačnog lijevanja. Protutlačni lijev Protutlačni lijev je varijanta niskotlačnog lijeva sa određenim pretlakom u kalupu (4 do 5 bara).4. 74 . Na taj način još je manja mogućnost nastanka turbulencija. Zbog tlaka u kalupu.

na rastaljeni metal istovremeno djeluju sila teža i centrifugalna sila. nodularni lijev. ozubljena kola. bakra. Centrifugalna sila iskorištava se za: utiskivanje rastaljenog metala met u kalupnu šupljinu za oblikovanje paraboloidne ili cilindrične slobodne površine rastaljenog metala. najčešće se lijevaju legure bakra. sivi lijev. kobalta i titana. cinka. nehrđajući čelik. aluminija. klizni ležajevi. odnosno svaki materijal koji se može prevesti u tekuće ili kašasto stanje. legirani čelik. bez usahlina. Os vrtnje kalupa može biti vertikalna. Centrifugalno se mogu lijevati gotovo svi metali – ugljični čelik. Centrifugalni lijev Centrifugalni lijev patentiran je početkom 19. kositra. stoljeća. cijevi od nodularnog lijeva i košuljice cilindra kamionskih motora. Na ovaj se način lijevaju vodovodne cijevi. legure aluminija. plinskih poroznosti i nemetalnih uključaka. te sivi lijev. Specifičnost odljevaka proizvedenih centrifugalnim lijevom je to što imaju jednaka svojstva u svim smjerovima. Za vrijeme ulijevanja taljevine evine i skrućivanja odljevka. Zbog toga oblik i kristalna struktura odljevka ovise o zajedničkom djelovanju tih sila. polimeri.24. kao i puni dijelovi.5. U novije novije vrijeme tim se postupkom lijevaju složeniji odljevci s manjim asimetričnostima. Centrifugalno lijevani lijevani odljevci. košuljice cilindara za motore s unutarnjim izgaranjem. nikla. slika 5. magnezija. aluminija. Međutim. Ipak. kao i odljevci kod kojih je potrebna zbijena struktura. keramika. ovaj se postupak šire primjenjuje u praksi proizvodnje izvodnje odljevaka od 1920-tih 1920 godina.5° prema horizontali. Klasični postupak centrifugalnog lijevanja koristi se za izradu cilindričnih rotacijskih simetričnih šupljih dijelova. Pri centrifugalnom se lijevanju rastaljeni metal ulijeva u metalni kalup koji rotira dok do ne završi skrućivanje taljevine. staklo. 75 . npr. Slika 5. lijev Osim metala centrifugalno se mogu ogu lijevati nemetali. horizontalna ili nagnuta pod kutom od 3 .5.24.

b) vertikalna os rotacije sa jezgrom. Varijante centrifugalnog lijevanja s metalnim kalupom bez hlađenja.25.Postupak centrifugalnog lijevanja Centrifugalni se lijev često naziva tekućim otkivkom. Značajke centrifugalnog lijeva: zbog djelovanja centrifugalne sile odljevci imaju sitnozrnatu mikrostrukturu. odakle se kasnije odstranjuju strojnom obradom skrućivanje odljevaka je od vanjske površine (koja je u dodiru s kalupom) prema sredini odljevka. dok vanjska ne mora biti cilindrična. Slika 5. slika 5. zbog čega su odljevci bez pukotina. plinskih mjehura i poroznosti. - Uređaji za centrifugalni lijev Uređaj za centrifugalni lijev mora biti izveden tako da se pomoću njega može izvesti šest operacija vrlo precizno i s višestrukim ponavljanjem. Tijekom centrifugalnog lijevanja metalni se kalup okreće oko svoje osi velikom brzinom (n= 500 . slika 5. gdje poprima oblik kalupa i skrućuje. Zbog djelovanja centrifugalne sile nije potrebna jezgra za oblikovanje unutrašnjosti (šupljine) odljevka. Odljevci će uvijek imati cilindričnu unutarnju površinu. a) i c) horizontalna os rotacije. 76 .25.26.1600 min-1) potiskujući rastaljeni metal na stijenke. više su gustoće te su im poboljšana mehanička svojstva za vrijeme rotacije kalupa teže čestice putuju prema površini kalupa istiskujući lakše okside i nečistoće prema središnjoj osi. zbog toga što se prilikom ulijevanja rastaljeni metal doslovno kuje zbog visokog tlaka uzrokovanog centrifugalnom silom.

uređaji za hlađenje kalupa. Osnovni dijelovi uređaja za centrifugalno lijevanje su. uređaji za grijanje kalupa i premazivanje i dozatori modifikatora. ali još uvijek vrućeg odljevka iz kalupa bez da ga se deformira. kalup.Slika 5.: valjci za rotaciju kalupa.o. omogućen je stalni nadzor proizvodnje.26. Slika 5.o. slika 5. Većina uređaja za centrifugalni lijev je mehanizirana i automatizirana te su vrlo često povezani s računalom kako bi sve operacije i svi parametri u svakom ciklusu lijevanja bili isti.27. lijevak za ulijevanje rastaljenog metala.) Operacije su sljedeće: • • • • • • uređaj mora imati određeni broj okretaja mora omogućiti zagrijavanje kalupa i nanošenje premaza na kalup prije ulijevanja rastaljenog metala mora omogućiti sigurno punjenje rotirajućeg kalupa rastaljenim metalom unutar kalupa mora biti omogućeno pravilno skrućivanje i hlađenje kako bi se dobili kvalitetni odljevci bez grešaka mora biti omogućeno dodavanje modifikatora i rastaljenog metala (u slučajevima kad je to potrebno) mora biti omogućeno brzo vađenje skrutnutog.27. 77 . Potpuna automatizacija uređaja neophodna je kako bi se još povećala produktivnost te kvaliteta centrifugalnog lijeva. Centrifugalni lijev. Uz to. Strojevi za centrifugalni lijev (Strojar d.

U jednoj je izvedbi lijevak nepomičan. radne površine kalupa se prije ulijevanja rastaljenog metala predgrijavaju i premazuju. niskougljični čelik. čime se kalupu produljuje vijek trajanja. Kalup se hladi samo za vrijeme kad se u njemu skrućuje odljevak. pomoću lonca. Premazi se najčešće nanose prskanjem. kalup mora imati određen broj okretaja. Kako se sa svakim ulijevanjem rastaljenog metala kalup zagrijava. što je direktno povezano s dobivanjem određene mikrostrukture i određenih mehaničkih svojstava odljevka. Kalupi se premazuju i zbog zaštite radne površine kalupa od djelovanja rastaljenog metala. Prije ulijevanja rastaljenog metala u kalup. Postoje dvije izvedbe lijevaka. Kalupi za centrifugalno lijevanje su stalni. dok se lijevak pomiče i tako puni kalup. Premazi su suspenzije mljevenog vatrostalnog materijala u vodi u koje se dodaju sredstva za bolje prianjanje rastaljenog metala na stijenke kalupa. Temperatura predgrijavanja regulira brzinu hlađenja odljevka od površine kalupa prema unutrašnjosti. Nakon što odljevak skrutne istiskivač istisne odljevak iz kalupa. najčešće se koristi jedan valjak postavljen ispod kalupa. Za izradu kalupa najčešće se upotrebljavaju sivi lijev. 78 . Kod horizontalnih uređaja kalup se postavlja na postolje s valjcima kojega onda valjci podupiru i rotiraju određenom brzinom. Najčešće je hlađenje kalupa izvedeno tako da se oko kalupa stavlja plašt napunjen vodom koja cirkulira i tako ga hladi. U drugoj je izvedbi stroj s kalupom nepomičan. Vađenje odljevka iz kalupa najčešće je izvedeno automatskim istiskivačem (tlačnim klipom). a stroj s kalupom kreće se uzdužno po tračnicama tako da se rastaljeni metal ulijeva u rotirajući kalup od jednog kraja do drugog. a postolje s valjcima postavlja se uzduž kalupa kako bi ga poduprli. on se mora hladiti vodom kako bi se održala odgovarajuća temperatura kalupa. što znači da se pomoću jednog kalupa može odlijati velik broj odljevaka. Za rotaciju vertikalnih uređaja. bakar i grafit. glatka vanjska površina odljevka bez grešaka. Do lijevka za ulijevanje rastaljeni se metal doprema iz peći. dakle hlađenje počinje kad se cijeli kalup napuni i traje sve dok odljevak nije spreman za vađenje iz kalupa. Da bi se dobila homogena. Valjci su preko prijenosnika pogonjeni hidrauličnim ili električnim motorom. Najčešće su lijevci opremljeni termosenzorima i indukcijski su grijani. Hlađenjem se kalupu također produžuje vijek trajanja.Valjci služe za rotaciju kalupa određenom brzinom.

To su cijevi i tuljci. bubnjevi kočnica. Vertikalni centrifugalni lijev koristi se za lijevanje odljevaka kod kojih je promjer veći od duljine ili odljevaka s konusom. faza skrućivanja • skrućivanje odljevka je od vanjske površine prema unutarnjoj 4. pripremna faza • zagrijavanje kalupa i premazivanje površine kalupa premazom 2. 79 . Najčešće se lijevaju kratke cijevi te odljevci. Ovim se postupkom mogu lijevati i necilindrični i nesimetrični odljevci. ventili te ostali cilindrični i cjevasti odljevci jednostavnijeg oblika. valjkasti ležajevi te manji odljevci prstenastog oblika. završna faza • nakon završetka skrućivanja odljevak se istiskuje iz kalupa Nakon vađenja odljevka započinje novi ciklus lijevanja.Postupak centrifugalnog lijeva može se podijeliti u četiri faze: 1. Horizontalni centrifugalni lijev najviše se koristi za lijevanje jednostavnijih odljevaka kod kojih je duljina puno veća od promjera i za odljevke jednakog unutarnjeg promjera. klipni prsteni. faza ulijevanja rastaljenog metala • • • prije ulijevanja kalup mora imati određeni broj okretaja ulijevanje rastaljenog metala nakon što je čitav kalup ispunjen započinje hlađenje kalupa (radi održavanja određene temperature kalupa) 3. košuljice cilindara.

Slika 6. sam način dobivanja taljevine direktno utječe na kvalitetu dobivenog odljevka. 3. Kupolke su vertikalne cilindrične peći opremljene sa žlijebom za izlijevanje pri dnu. Peći se razlikuju po konstrukciji i načinu zagrijavanja. kao i mogućnost dobivanja potrebnih količina rastaljenog metala kroz duži vremenski period zahtijeva dobro prilagođenu jedinicu za taljenje i pripremu taljevine (peći posebno prilagođene za određenu leguru. 6. Glavne vrste peći su: 1. U većini tih peći obavljaju se također operacije legiranja i rafinacije.1. 2. U tim se pećima metal rastali i pregrije na određenu temperaturu iznad temperature tališta (likvidusa) na kojoj se održava sve do ulijevanja u kalupe. Kupolke Kupolke su peći koje se koriste samo za taljenje željeznih lijevova. Fleksibilnost pri dobivanju rastaljenog metala te njegovoj pripremi za ulijevanje. 4. 5. taljenja metala i pripreme taljevine za ulijevanje otpada trećina ukupnih troškova proizvodnje odljevaka.1. Podjela peći prema izvoru energije. Pri vrhu peći nalazi se otvor za 80 .6. veličina šarže. Podjela peći prema načinu zagrijavanja odnosno izvoru energije prikazana je na slici 6. To su visokoučinkovite peći koje se najčešće koriste za serijsku proizvodnju. Naime. TALIONIČKE PEĆI U ljevaoničkoj proizvodnji postoje razni načini dobivanja taljevine spremne za lijevanje. S vanjske su strane obložene čeličnim limom. tj. kupolke (sa koksom ili bez koksa) plamene peći elektrolučne peći elektrootporne peći indukcijske peći. U prosjeku. dok su s unutarnje obložene vatrostalnim materijalom. na procese dobivanje taljevine. vrijeme ciklusa).1. Upravo zato procesi dobivanja taljevine moraju biti optimalno koordinirani s ostalim procesima u ljevaonici.

Nakon što se koks pri dnu peći zapali i dobro zažari izmjenično se ulažu kroz otvor za ubacivanje zasipa određene količine koksa. tako se slijeva na dno peći. Kako se metalni uložak tali. Dno peći može se otvoriti. koks i vapnenac jednakomjerno raspoređeni po horizontalnom presjeku kupolke.ubacivanje zasipa – metalnog uloška (sirovo željezo. Iznad tog otvora. metalnog uloška. Zato se za ubacivanje tih materijala upotrebljavaju specijalne košare. Na površini 81 . vapnenca i dodataka. na suprotnoj strani peći. Na samom vrhu peći nalazi se otvor za izlaz plinova. ferosilicij i feromangan.2. Kupolna peć (kupolka). koksa i dodataka za formiranje troske (vapnenac). Koks je gorivo čijim se izgaranjem osigurava energija potrebna za proces taljenja.2. Rastaljeni metal skuplja se na dnu peći gdje je u kontaktu s užarenim koksom pa lako preuzima ugljik od njega. uljevni sustavi i pojila). Kupolka je prikazana na slici 6. Moderne kupolke imaju specijalne filtere za pročišćavanje izlaznih plinova kupolke. jednakomjerno raspoređene po obodu prstena. U metalni uložak još se dodaju i legirni elementi npr. Na taj se način dobiva željezna legura s određenim postotkom ugljika. pušta se zrak kroz sapnice radi osiguranja potrebne količine kisika za izgaranje. Kad se peć napuni. Izgaranjem koksa nastaju vrući plinovi koji se dižu prema gore te zagrijavaju i tale metalni uložak.a nabijeno je pijeskom tako da je u nivou otvora za ispust rastaljenog metala. otpad od čeličnih limova. Iznad dna peći nalaze se sapnice za dovod zraka. Za ispravan rad peći važno je da su metalni uložak. Dodaci za formiranje troske Koks Metalni uložak Slika 6. nalazi se otvor za ispust troske. Taljenje u kupolki U pripremljenu kupolku najprije se ubacuje koks kojim se kupolka ispuni do određene visine iznad sapnica. Zrak za izgaranje koksa dovodi se u sapnice pomoću ventilatora i posebnog cjevovoda. kružni materijal tj.

propan) ili tekućeg goriva (loživo ulje). Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Za taljenje većih količina aluminija u ljevaonicama se koriste plinske koritaste peći. Upravljanje parametrima je jednostavnije nego kod kupolke.4. Postoje i kupolne peći bez koksa. c) nagibni lonac.2. Plamene peći s loncem. U ljevaonicama se koriste tri tipa plamenih peći. koji se zagriju na 1100 do 1200 °C.taljevine pliva troska koja se posebno odvaja od rastaljenog metala kroz otvor za ispust troske. Taljevina nije u neposrednom kontaktu s gorivom i dimnim plinovima. Regulacijom dovoda zraka regulira se proizvodna količina taljevine. Taljevina se dodatno može zaštiti od oksidacije prekrivanjem raznim solima. a)podizni lonac. a zasip se stavlja na rešetku iznad plamenika. Plamenici nisu izravno usmjereni na metal. Lonac je izrađen od vatrootpornih materijala (silicij-karbida. cinka i aluminija. kod kojih se kao gorivo koristi prirodni plin. tako da vrući plinovi struje spiralno oko lonca prema gore.2 Plamene peći 6. ako je potrebno. Nedostatak je to što se nakon zasipavanja u peći vrlo malo može utjecati na kvalitetu taljevine. Ove se peći obično zagrijavaju s više plamenika. Prijenos topline obavlja se od plamenika na svod i zidove peći. budući da bi se direktnim plamenom uzrokovala oksidacija i veći 82 . slika 6.2. Ove se peći obično zagrijavaju s jednim plamenikom. grafita) ili od čelika.: Slika 6. Prikladna je za pripremu manjih količina taljevine. taljevina iz kupolne peći dalje se metalurški obrađuje u elektičnim pećima.3. 6. slika 6. b) fiksni lonac. koji bi u kontaktu njom uzrokovali oksidaciju i određenu apsorpciju vodika.2. kao što su legure bakra (bronca i mjed). 6.3. Plamene se peći uglavnom koriste za taljenje neželjeznih metala. a oni zatim isijavanjem prenose toplinu na metal (temperatura lijevanja Al-legura iznosi približno 700 °C). U normalnom pogonu to može iznositi 75 tona željeznog lijeva na sat. Plamene peći s loncem Plamene peći su peći u kojima se zasip ugrijava plamenicima izgaranjem plinovitog (zemni plin.1. Zato. Plinska peć s loncem je mali agregat u usporedbi sa kupolnom peći. Prijenos topline obavlja se od plamenika na lonac.

a taljevina se može zaštiti od oksidacije raznim solima.gubitak metala (odgor). Elektrootporne peći U elektrootpornim se pećima toplina potrebna za taljenje metalnog uloška dobiva provođenjem električne energije kroz različite materijale koji imaju veliki specifični otpor (žice.. Osnovna prednost elektrootpornih peći je to što se one mogu koristiti univerzalno te zahtijevanju minimalno održavanje. Peći mogu biti stabilne ili nagibne. slika 6. Nagibna plinska koritasta peć za taljnje aluminija (StrikoWestofen).4. Ti lonci služe za prenošenje taljevine do peći za održavanje temperature koja se nalazi uz stroj za lijevanje ili kalupnu liniju. Peć leži na kružnom segmentu od masivne čelične konstrukcije pomoću kojeg se naginje. Kroz posebne otvore na poklopcu prolaze u unutrašnjost peći dvije 83 . 6. Otvor za ispuštanje rastaljenog metala nalazi se na dnu peći. a gorivo i dimni plinovi s taljevinom uzrokuju oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. 6. Rastaljeni metal iz peći izlijeva se u ljevačke lonce. trake.3. Kod elektrolučne peći taljenje metala obavlja se u cilindričnom loncu. a obloženi su vatrostalnim i izolirajućim materijalom. štapovi).5. Lonac i poklopac peći izrađeni su od čeličnog lima. Zbog svoje slabe efikasnosti. U ovim pećima može lako doći do lokalnog pregrijavanja taljevine. koje se prvenstveno koriste za taljenje čelika. Pregrijavanje je moguće riješiti tako da se metal zagrijava indirektno (proces zagrijavanja plamenicima odvija se u posebnoj komori). Prolaskom struje ti se materijali zagriju na visoku temperaturu te se toplina na metalni uložak prenosi zračenjem. Tako je omogućeno otvaranje i punjenje peći. Slika 6.4. Poklopac se može okretati oko jedne vertikalne osovine koja se nalazi izvan lonca. Elektrolučne peći Elektrolučne peći su peći. Danas su ove peći najčešće u primjeni kao peći za održavanje temperature taljevinama legura lakih metala. konvekcijom ili kondukcijom. elektrootporne se peći sve više izbacuju iz pogona te se zamjenjuju malim srednjefrekventnim indukcijskim pećima.

Elektromagnetska sila istovremeno uzrokuje miješanje rastaljenog metala zbog kojeg je 84 . Djelovanjem te struje metal stvara električni otpor zbog kojeg se brzo zagrijava i tali. U početku rada s hladnom peći nije moguće zatvoriti strujni krug direktno između elektroda zbog visokog otpora hladnog zraka. Na mjestima kontakta s elektrodama metalni se uložak brzo rastali.5.5. a na suprotnoj su strani vratašca za kontrolu rada i ubacivanje dodataka u peć te otvor za ispust troske.1. željeznih ljevova i aluminijskih legura (mogu se taliti svi metali). te se one podižu. Zbog toga se elektrode spuste sve dok ne dotaknu metalni uložak preko kojeg se zatvori strujni krug. Temperatura luka iznosi 3500 do 4000 °C. Izrađuju se u širokom rasponu veličina. Indukcijske peći Indukcijske peći prvenstveno se koriste za taljenje čelika. Struja prolazi kroz induktor i stvara promjenjivo magnetsko polje koje inducira struju u metalu koji se nalazi u loncu. ali je moguće konstruirati peći za visoke kapacitete Slika 6. što uzrokuje brzo taljenje ostatka metalnog uloška.ili tri grafitne elektrode. 6. Energija potrebna za taljenje metala dobiva se putem elektromagnetske indukcije. Indukcijska peć s loncem Peć je prikazana na slici 6.5. Dubina elektroda u peći regulira se automatski. Metalni zasip smješten je u loncu oko kojeg se nalazi vodom hlađena bakrena spirala koja je zapravo induktor. Princip rada Kroz grafitne elektrode dovodi se u peć struja velike jakosti. Ubrzo zatim nastaje i električni luk između elektroda. Elektrolučna peć. Razlikuju se dva tipa indukcijskih peći: • • kanalne indukcijske peći s loncem. Peći imaju veliku potrošnju energije. Na jednoj strani lonca nalazi se otvor za ispust taljevine.6. 6.

6. Slika 6. Ta masa ujedno predstavlja i izolaciju. Obje su vrste indukcijskih peći vrlo ekonomične u usporedbi s ostalim vrstama peći za taljenje.7. Veličine lonca obično iznose od jedne do nekoliko tona čelika. presjek i laboratorijska peć. Kako metal nije u dodiru s grijačim tijelom. Slika 6.7. Lonac peći izrađuje se nabijanjem praškaste vatrostalne mase s unutarnje strane induktora. čistoće i homogenosti. Idustrijsko postrojenje koje se sastoji od indukcijske peći s dva lonca prikazano je na slici 6. U industriji se najčešće koriste srednjefrekventne indukcijske peći. 85 . Industrijsko postrojenje. indukcijska peć s dva lonca (Otto Junker). te ponekad niskofrekventne.brzina taljenja metalnog uloška i legirnih elemenata velika. Kod ovih je peći metalni uložak postavljen direktno u lonac te je moguće početi s procesom taljenja čak i kad je metalni uložak potpuno krut. a može se zagrijavati već rastaljeni metal. a taljevina je visoke kvalitete. Na vrhu lonca je poklopac koji sprječava gubitke topline prema gore i žlijeb za izlijevanje taljevine. Indukcijska peć. Noseća konstrukcija peći izrađena je od čeličnih limova. što rezultira taljevinom visoke kvalitete i čistoće. Taljevina se izlijeva hidrauličkim nagibanjem peći. Manji lonci kupuju se gotovi. Miješanje onemogućuje pregrijavanje taljevine i ujednačuje kemijski sastav. moguće je dobro kontrolirati okolnu atmosferu.

Kanalna indukcijska peć.8.6. Može se koristiti i za ulijevanje na kalupnoj liniji. kao izolacija između taljevine i metalnog dijela lonca.8. nosivi dio ljevačkog lonca izrađuje se od čelika.3. viličarima) ovisno o stupnju mehanizacije i količini taline koja se prenosi. Kad se primarni navoj spoji s izvorom električne struje induciraju se u rastaljenom metalu u kanalu struje velike jakosti.5. S dna peći vodi kanal također obložen vatrostalnim materijalom.2 ili ljevačkim žlicama za prenošenje i ulijevanje. i 7. Taljevina se u kanalu nikad ne smije skrutnuti. dok je unutra posebna vatrostalna masa za lonce. U manjoj se mjeri upotrebljavaju za taljenje legura aluminija i obojenih metala. 86 .2. Zbog otpora metala razvija se toplina. tako da se ona mora pregrijati na relativno visoku temperaturu i što brže gibati kroz kanal da bi predala toplinu preostaloj taljevini u peći. Slika 6. Miješanjem taljevine zbog elektromagnetskih sila predaje se toplina i na taljevinu u koritu peći. slika 7. Zato se ove peći obično koriste za održavanje temperature taljevine i njeno legiranje (miješanje). Električna energija za taljenje u ovoj peći predaje se preko relativno male mase taljevine u kanalu. uvijek mora ostati malo taljevine. Pri tome metal u kanalu ima karakteristike sekundarnog navoja transformatora. Kanalna indukcijska peć Peć je prikazana na slici 6. slika 7. Ova cilindrična peć izrađena je od čeličnog lima i obložena je vatrostalnim materijalom iznutra. Kanal s dnom peći čini zatvoreni krug unutar kojeg se nalazi primarni navoj s jezgrom od transformatorskog lima. Vanjski. 7. LJEVAČKI LONCI Talina se od peći do kalupa prenosi loncima.1. Transport taljevine i postupak ulijevanja može se vršiti ručno ili prijenosnim sredstvima (dizalicama.

Ljevačka žlica (Lipovica).1.Slika 7. Slika 7. KOLO ZA NAGINJANJE Slika 7.2. Ljevački lonac za ručno prenošenje i ulijevanje (Dalekovod). Lonac za prenošenje većih masa taljevine. 87 . s kukom za dizalicu i mehanizmom za naginjanje (MIV).3.

a modifikacija na uvjete rasta pojedinačnih kristala. (b) i (c) rast kristala s napredovanjem skrućivanja. Slika 8. a između njih se javljaju nepravilne granične površine koje se nazivaju granicama zrna. na promjenu mikrostrukture može se utjecati i regulacijom prijenosa topline sa skrućujućeg metala na materijal kalupa odnosno regulacijom brzine hlađenja taljevine u kalupu. gdje se rast omogućava samo jednom zrnu. Tijekom skrućivanja. oblik i položaj kristalnih zrna nastalih tijekom skrućivanja čini mikrostrukturu odljevka. Osim obrade taljevine kemijskim sredstvima. rastaljeni metal prelazi u krutu fazu tvorbom kristala.1. 88 . Izratci dobiveni na ovaj način imaju specijalna svojstva koja nije moguće postići kod skrućivanja polikristaliničnih metala (metala s velikim brojem zrna). taljevina se prije ulijevanja obrađuje cijepljenjem i modifikacijom kojima se usitnjava mikrostruktura. Kod nekih legura.8. željeznog lijeva. prikazan je tijek skrućivanja.2. a time i željena mehanička svojstva odljevka. skrućivanja i završnog hlađenja skrutnutog odljevka. Izuzetak je odljevak od monokristala. Odljevak se sastoji od mnoštva kristalnih zrna međusobno odvojenih granicama zrna. Shematski prikaz skrućivanja metala: (a) nukleacija kristala u taljevini metala.1. različito orijentirana kristalna zrna (orijentacija ovisi o smjeru odvođenja topline i o kristalnoj strukturi metala) vežu se jedna na druge. Ta kristalna zrna postaju sve veća sve dok se ne sudare i jedna drugima ne onemoguće daljnji rast. do dodatnih mikrostrukturalnih promjena dolazi pri hlađenju do sobne temperature. npr. Kad se sudare. Prilikom skupljanja smanjuje se volumen metala. Sljedeće svojstvo metala koje ima glavni utjecaj na procesa lijevanja je skupljanje ili stezanje tijekom hlađenja taljevine. Cijepljenje utječe na uvjete nukleacije u taljevini. PROCES SKRUĆIVANJA Proces skrućivanja metala ima važnu ulogu u određivanju tehnologije lijevanja i definiranju svojstava gotovog odljevka. Veličina. odnosno mijenja oblik zrna. da bi se dobila željena mikrostruktura. Na slici 8. Uočava se da prvo u taljevini nasumično nastaju klice iz kojih se onda razvijaju kristalna zrna. (d) skrućivanje je završeno (vide se pojedine granice zrna) U praksi. slika 8. Postupci proizvodnje monokristala strogo su kontrolirani. Proces skrućivanja završen je kada nestane taljevine.

Da bi pojilo ispunilo svoju funkciju mora zadnje skrutnuti. Za tehnologiju lijevanja i napajanja važan je iznos skupljanja u tekućem stanju i za vrijeme skrućivanja. ovise o metalu ili leguri koja se lijeva. tablica 8. Za konstrukciju modela i kalupa važan je iznos skupljanja u krutom stanju jer se on ne može kompenzirati taljevinom iz pojila. slike 8. Razlike u volumenu. što se može iskoristiti u smislu smanjenja ili eliminacije primjene pojila. skrućivanja i hlađenja skrutnutog odljevka..6 postaje pravilno i nepravilno smještanje pojila. 89 . Napajanje je osnovno gledište procesa lijevanja. prikazan je pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka za ulijevanje kroz pojilo. Drugim riječima. Na slici 8. što se postiže usmjerenim skrućivanjem. osmišljeno i izvedeno da uravnoteži razlike u volumenu koje se javljaju za vrijeme hlađenja i skrućivanja taljevine. Iznos skupljanja u krutom stanju također ovisi o vrsti metala. Skupljanje metala prilikom hlađenja taljevine. a ne u odljevku. Napajanje mora biti tako izvedeno da nadoknađuje svaku promjenu volumena u kalupu. Dimenzije modela i odljevka moraju se povećati.Slika 8. tako da se nakon skupljanja dobije zahtijevana veličina odljevka na sobnoj temperaturi.3. znači da je ispunilo svoju funkciju. tablica 8. Kod oblikovanja pojila treba voditi računa da poroznost skupljanja (usahlina) bude u pojilu. odnosno smanjenje volumena odljevka kompenzira se napajanjem. Kod sivog i nodularnog lijeva može doći do povećanja volumena odljevka za vrijeme skrućivanja (ekspanzija grafita).2. Ako je pojilo za vrijeme skupljanja u tekućem stanju i prilikom skrućivanja je nadoknadilo smanjenje volumena.4-8. već se direktno odražava na konačne dimenzije odljevka. skupljanje tijekom skrućivanja.1.2.

90 . Pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka.3.Slika 8.

Pravilano i nepravilno smještanje pojila. Slika 8. Smjer skrućivanja odljevka i nastajanje usahlina.Slika 8. 91 .6.5 5. Slika 8. Ispravno spravno dimenzionirana pojila. šuplina zbog skupljanja ostala je u pojilima.4.

5 širenja Varira od 2.6 6. odžareni Čelični lijev manganski tvrdi čelik Temper lijev bijeli (GJMW) crni (GJMB) Aluminijeve ljevačke legure Magnezijeve ljevačke legure Bakareni lijev (elektrolit.1. Tijekom istresanja odljevka iz kalupa dolazi do kidanja veziva. Metalni lijev Ugljični čelik 1%-tni ugljični čelik Bijelo lijevano željezo Sivo lijevano željezo Nodularni lijev Bakar Cu-30Zn Cu-10Al Aluminij Al-4. (Mjed) Specijalna mjed (Cu-Zn-Mn(Fe-Al)) Višelegirana aluminijska bronca Cinkove ljevačke legure Bijela kovina (olovo-kositar) Iznos % Moguće odstupanje % 9.5 Varira od 1. pri čemu kalupna mješavina gubi čvrstoću te se odljevak lako izvadi van.5 – 3 4 4 – 5. Čišćenje odljevaka Kod postupaka lijevanja u jednokratne kalupe. Skupljanje pri skrućivanju za različite lijevane metale. Skupljanje u krutom stanju za različite metale.Tablica 8.8 4.5 Tablica 8.1.5 širenja 4.7 skupljanja do 4. neodžareni sa kuglastim grafitom. vodenim mlazom ili u bubnjevima.) bakar-kositar-leg.5Zn Al-12Si Magnezij Cink Volumno skupljanje pri skrućivanju % 2.(Crveni lijev) bakar-cink-leg.2. pneumatskim čekićem. (Bronca) bakar-kositar-cink-leg. odljevak se iz kalupa vadi istresanjem tako da se kalup razruši.5 4 6.3 3.9 4.2 6. Metalni lijev Željezni lijev sa lamelarnim grafitom sa kuglastim grafitom. Nakon 92 . Istresanje odljevka obavlja se na vibracijskim rešetkama.6 skupljanja do 2. NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA 9.

Uklanjanje površinskih neravnina i grešaka. Čišćenje odljevaka sačmarenjem. odnosno skupljanja. Metode ispitivanja i njihovi troškovi odraz su strogosti zahtjeva za kvalitetom.1. takvi loši odljevci mogu se još uvijek „spasiti“ npr. Statistička analiza proizvodnih podataka i rezultati ispitivanja tvore temelj svakog procesa kontrole kvalitete. popuštanje. sačmarenje). obavlja se brušenjem brusilicama što je vrlo skupo jer se još i danas obavlja ručno.1. rezanjem brusilicama. KONTROLA PROCESA LIJEVANJA 10. slika 9. Površina odljevaka dobivenih lijevanjem u trajne kalupe ne čisti se na ovaj način jer je dovoljno visoke kvalitete. 93 . Žarenjem za smanjenje naprezanja uklanjaju se vlastita zaostala naprezanja nastala tijekom skrućivanja. U nekim slučajevima. Zaštita od korozije je zaseban aspekt osiguranja kvalitete odljevaka. zavarivanjem ili toplinskom obradom. bez obzira na tip proizvodnje. Pravilno provedena kontrola kvalitete sprječava nastanak odljevaka s greškom (škarta) ili ako nije uspjela.1. starenje.1. precipitacijsko očvršćivanje) ili određene površine (površinsko kaljenje ili nitriranje). kaljenje. omogućuje pronalaženje loših odljevaka i njihovo izdvajanje prije isporuke naručitelju. od dobave sirovog materijala do konstrukcije odljevka. Slika 9. tablica 10. 10. ostatak pijeska na površini odljevka uklanja se u rotirajućim bubnjevima ili mlazom abrazivnih čestica (pjeskarenje.što se odljevak izvadi iz kalupa. bez promjene strukture metala. Uljevni sustav i pojila uklanjaju se toplinskim rezanjem. Osiguranje kvalitete Kontrola kvalitete bitna je kod svih koraka u proizvodnji odljevaka. prije svega metalnih izraslina. pilama ili lomljenjem. Ona se provodi ukoliko je potrebno modificirati metalnu strukturu čitavog odljevka (žarenje. 9. Toplinska obrada Toplinska obrada slijedi nakon završetka čišćenja odljevaka.2.

analizu kemijskog sastava. Ovisno o namjeni odljevka. itd. površinske greške) Kontrola pukotina pomoću: Mjerenja Gustoća uključci penetranata magnetnih čestica Dimenzija. Svojstva Ispitni odljevci Ispitivanja Klinasta proba Ispitivanje debljine stijenke Ispitivanje površinskih pukotina Ispitivanje mikrostrukture Ispitivanje tvrdoće Sastav Površina Kemijska analiza Vizualna kontrola (hrapavost. deformacija Težina Ultrazvučna ispitivanja Radiografska ispitivanja Tvrdoća File test (strojna obradivost) Mjerenje tvrdoće po Brinell-u. dok je za ostala svojstva. mehanička ispitivanja. nepropusnost. Kontrola kvalitete odljevaka. mehanička svojstva.Tablica 10. potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr.1. ispitivanje mikrostrukture. Rockwell-u. različiti su i zahtjevi kvalitete. Kod odljevaka gdje se zahtjeva samo točnost osnovnog oblika. 94 . provodi se vizualna kontrola. Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku točnost. provodi se kontrola mjerenjem. Struktura Metalografska ispitivanja Fizikalne metode Mehanička svojstva Ispitivanja na ispitnim uzorcima uzetim iz odljevka ili (statička i dinamička) lijevanje posebnih ispitnih uzoraka Nakon završetka svih faza izrade. kontroliraju se karakteristike odljevaka koje utječu na njegovu upotrebljivost. struktura. kao što su kemijski sastav. težine. ispitivanje pod tlakom i dr.

1. uzroka njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera. Jedan uzrok može izazvati više različitih grešaka.10. Greške na odljevcima prema postupcima lijevanja dijele se na: • greške do kojih može doći kod bilo kojeg postupka lijevanja. broj podskupine i broj pogreške (npr. Današnjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skrućivanja moguće je ostvariti znatne uštede. a ista greška može biti prouzrokovana djelovanjem različitih uzroka ili njihovom kombinacijom. postupcima koji se provode i materijalima koji se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greške. Razredi grešaka: A – Metalne izrasline B – Šupljine C – Prekinuti odljevak D – Površinski nedostaci E – Nepotpuni odljevak F – Netočnost mjera i oblika G – Uključci i heterogenosti. Zadatak ispitivanja pogrešaka sastoji se u što jasnijem definiranju vrste greške. Postoji više klasifikacija vrsta grešaka. greške se mogu klasificirati: • u 7 osnovnih razreda (oznaka velika slova A-G) • svaki razred je podijeljen u skupine • skupine pogrešaka podijeljene su u podskupine • unutar podskupina navedene su pojedinačne greške Oznaka pojedinačne pogreške sadrži slovo razreda.1. Tako greške možemo podijeliti prema postupku lijevanja ili izgledu pogreške. 95 . A112 – oznaka za žilice). Podjela grešaka na odljevcima prema izgledu Prema izgledu. Veze između uzroka i posljedica te mogućnost međudjelovanja različitih uzroka nastanka škarta vrlo su složene. Greške na odljevcima U tehnološkom procesu proizvodnje odljevaka. • greške karakteristične za pješčani lijev. broj skupine. te ju je moguće (u većini slučaja) izbjeći pravilnim preoblikovanjem uljevnog sustava (ili modela). jer se greška otkriva na virtualnom modelu još u fazi tehnološke razrade.

• • • • 96 . Mjere pomoći NESTALJENO PODRUČJE Rastaljeni metal je s više strana tekao u kalupu (npr. NEMETALNI UKLJUČCI Uključci imaju sastav troske. USAHLINA Usahlina se može pojaviti kao ulegnuće na površini odljevka ili unutar odljevka. promjena oblika ili veličine ušća.2.Primjeri nekih karakterističnih grešaka dani su u tablici 10. osiguranje usmjerenog skrućivanja prema mjestu posljednjeg skrućivanja (pojilu). Vrsta greške i skica NEDOLIVENOST ODLJEVKA Opis Odljevak se skrutnuo prije nego li je rastaljeni metal u potpunosti ispunio kalupnu šupljinu. tj. ali zbog preranog skrućivanja nije došlo do potpunog staljivanja metala. proračunavanje pojila. sastoje se od oksida sulfida i drugih nemetalnih spojeva netopivih u rastaljenom metalu. • • • smanjenje udjela elemenata sklonih oksidaciji skraćivanje trajanja skrućivanja uklanjanje troske prije ulijevanja. Tablica 10. Karakteristične greške na odljevcima. koristiti leguru bolje livljivosti. postavljanje hladila. Mogu biti okruglasti ili u obliku strija.2. oko jezgre). a nastaje zbog stezanja materijala prilikom skrućivanja i hlađenja te nedostatka rastaljenog metala koji bi kompenzirao razliku volumena u području koje posljednje skrućuje. uporaba egzotermnih pojila. • • • povišenje temperature ulijevanja.

10. premazivanje kalupa. ispušne plinove. recikliranjem i oporabom materijala te na kraju obrada otpadnih materijala prije njihovog odlaganja kako bi se uklonile sve štetne primjese. Zaštita radnog mjesta i okoliša Iako su se sami odljevci.MJEHURAVOST Zbog visoke temperature ulijevanja metala dolazi do otpuštanja plinova iz kalupne mješavine koji ostaju zarobljeni ispod površine odljevka. prvenstveno zbog povišenja cijene njegovog odlaganja. na mjestima jakog zagrijavanja kalupa i slabe zbijenosti pijeska. POMAK • Tehnološka disciplina pri centriranju modela. 97 . U okvirima zaštite okoliša. kalupa ili pomaka jezgre uzrokujući tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreške na odljevku. tekući i kruti otpad nastao taljenjem i lijevanjem u kaluparnici (obrada. sniženje temperature ulijevanja. regeneracija. smanjiti udio čeličnog otpada u zasipu. može doći do penetracije rastaljenog metala u pijesak kalupa ili jezgre. otapala i premazi) i u čistionici. pa se materijal odljevka na kraju sastoji od mješavine metala i pijeska. Unapređenje ljevaoničke proizvodnje danas se bazira na smanjenju udjela otpada optimizacijom proizvodnog procesa. Iskorišteni pijesak. Kod metala visoke tecljivosti (malog viskoziteta). postao je veliki trošak za ljevaonicu. uvijek mogli kompletno reciklirati kao lomljevina. koji čini i do 75 % otpada u ljevaonici.2. PENETRACIJA RASTALJENOG METALA • • • • uporaba finijeg pijeska. prvenstveno na prašinu. kalupa i jezgri. buku. u proizvodnji odljevaka postoje neki materijali koji se trenutno još uvijek ne mogu reciklirati i oporabiti. taloge. priprema. smanjiti udio vlage u pijesku. • • • upotrebljavati čišće kalupne materijale. ljevaonice ne posvećuju posebnu pažnju. povećanje udjela veziva. kao i svi ostali metalni proizvodi. Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka može doći do bočnog pomaka dvaju dijelova modela. Može doći do formiranja većih mjehura ili puno sitnih mjehurića.

Lijevanju čistih metala rijetko kad se pristupa jer je legure puno lakše lijevati. a i odljevci imaju bolja svojstva. Zahvaljujući razvoju metalurgije. a) b) Slika 11. METALI ZA LIJEVANJE . 98 . danas je na raspolaganju velik broj legura ura koje se mogu lijevati. Sve legure za lijevanje podijeljene su u dvije osnovne skupine legura za lijevanje: željezne legure i neželjezne legure. Podjela metalnih legura za lijevanje na dva načina a) i b).1. kao što je prikazano na slici 11.11.LIJEVOVI Legure za lijevanje zajedni nički je naziv za legirane metale od kojih se izrađuju odljevci.1.

93 11. prije svega u automobilskoj industriji.2.1 21.69 7. Temperature tališta i gustoće metala. Željezne ljevačke legure su legure željeza i ugljika. Željezne ljevačke legure Željezne ljevačke legure su najrašireniji i najvažniji materijal suvremene tehnike. Mn koji su uvijek prisutni kao pratioci te S i P kao nečistoće. Tako je masa proizvedenih odljevaka od željeznih legura veća od mase odljevaka od svih ostalih ljevačkih legura zajedno.34 10.1.13 7.1.86 8. U svrhu poboljšanja određenih svojstava željeznim legurama dodaju se još neki legirni elementi. 99 .4 19. 11.74 2. Tablica 11.28 7.1.34 19.86 8. To su Si. Osnovna podjela željeznih ljevačkih legura prikazana je na slici 11. ali i o količini ostalih elemenata koji se redovito javljaju kod ovih ljevačkih legura. dane su temperature tališta i gustoće nekih metala. čija svojstva ovise prvenstveno o količini sadržanog ugljika.34 Talište [°C] 650 658 420 232 1530 1455 1083 327 960 -38 3380 1773 1063 U industrijskoj proizvodnji još uvijek prevladava lijevanje željeznih legura iako se posljednjih godina sve više povećava i lijevanje neželjeznih legure.U tablici 11. Element Gustoća [kg/dm3] Mg Al Zn Sn Fe Ni Cu Pb Ag Hg W Pt Au 1.51 13.

03 do oko 2% ugljika. Sa slike 11. Podjela željeznih legura. vidljivo je da se s obzirom na sadržaj ugljika željezne legure dijele na čelični lijev te na željezni lijev. Čelični lijev obuhvaća legure željeza koje imaju od 0.2. 100 .2. dok željezni lijev obuhvaća legure koje sadrže > 2% ugljika.Slika 11.

zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava. 11. Slika 11. Međutim.1. čine se dobivaju čelični ljevovi za posebnu upotrebu.Na slici 11. dijelovi bušećih motki). tj. čelični lijev za strojogradnju ili čelični lijev otporan na visoke temperature. kao i dugo vrijeme skrućivanja čine ovaj lijev manje prikladnom legurom.3. Usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala.1. itd. 101 .3.03 do 2% ugljika koji je uvijek izlučen u obliku cementita. kemijsko-naftnoj industriji (tijela visokotlačnih ventila. rudarskoj (kućišta transportera). 3 Nodularni lijev. posebice u željezničkoj industriji (kotači. Visoka temperatura taljenja čeličnog lijeva. dijelova koji se više ne odrađuju nekim od postupaka plastične obrade. kočnički okviri. Čelični lijev namijenjen je izradi dijelova konačnog oblika. ovi ljevovi mogu sadržavati i neke druge legirne elemente. već se na konačne dimenzije dovode isključivo postupcima obrade odvajanjem česticama. Ovaj lijev ima važno značenje kod izrade velikih i složenih dijelova koji su mehanički opterećeni. vagonske spojke). to je povoljan konstrukcijski materijal koji ima vrlo čestu primjenu. metaloprerađivačkoj industriji (dijelovi preša. prikazana je usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. 2 Temper lijev. npr. 5 Čelik (gnječena legura). 1 Sivi lijev. Vrlo je važno napomenuti da se odljevci od čeličnog lijeva samo rijetko upotrebljavaju neposredno nakon lijevanja zbog grube Widmannstättenove feritno-perlitno mikrostrukture koja daje nisku žilavost i istezljivost. 4 Čelični lijev. Čelični lijev U čelični lijev spadaju metastabilno kristalizirane legure koje sadrže od 0. Osim ugljika. valjaonički stanovi). Da bi se dobila mikrostruktura struktura slična čeličnoj. koja se još mogu dodatno poboljšati toplinskom obradom.

Pomoću ovog lijeva moguće je odliti najsloženije oblike i šupljine. između 1. prikazana je razlika između odlijane i toplinski obrađene legure čeličnog lijeva. u lijevanom stanju struktura je dendritna i zato krhka. koje uzrokuje zaostala naprezanja. visoka temperatura taljenja (viša nego za bilo koju drugu ljevačku leguru) ~1650°C relativno loša livljivost. Željezni lijev U željezni lijev spadaju legure željeza s udjelom ugljika većim od 2%.5 i 3 %. Razlika u mikrostrukturi između lijevanog i odžarenog stanja sivog lijeva Osnovna svojstva čeličnog lijeva su: • • • • • • • postupcima lijevanja moguće je dobiti složenu geometriju.4. 11.ovaj se lijev najčešće podvrgava toplinskoj obradi normalizacije.2. pri čemu se dolazi do usitnjenja lijevane mikrostrukture i izjednačavanja veličine zrna. NORMALIZACIJA LIJEVANO STANJE Widmannstättenova mikrostruktura ODŽARENO STANJE usitnjena ferlitno-perlitna mikrosturktura s ujednačenom veličinom zrna Slika 11. slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno visoko pregrijavanje taljevine (radi toga minimalna debljina stjenke iznosi 5 mm).4. Na slici 11. 102 . potrebna su tanka ušća i velika pojila.1. veliko skupljanje pri skrućivanju (do 5%) sa velikim nastankom poroznosti skupljanja (usahlina). pa je zbog toga i zbog zaostalih naprezanja odljevke potrebno odžariti. To je idealan metal za oblikovanje lijevanjem zbog vrlo velike tecljivosti njegove taljevine te minimalnog volumenskog i unutarnjeg skupljanja. veliko skupljanje u krutom stanju.

osim o količini. b) nenagriženi uzorak Zbog grafitne listićave strukture. tvrdoću. ovaj lijev sadrži i primjese (Si. Mehanička svojstva. a) b) Slika 11. Sivi lijev Sivi lijev pripada skupini željeznih ljevova kod kojih je ugljik izlučen u obliku grafita. žilavost.1. Sadržaj ugljika kreće se između 2. odljevci za peći i 103 .2.1. Općenito. 11. Mn. Pozitivne strane sivog lijeva su: dobra strojna obradivost. Osim ugljika. odnosno djeluju kao zarezi u metalnoj osnovi. Na slici 11. Mikrostruktura sivog lijeva. Jedna od glavnih odlika sivog lijeva je velika tlačna čvrstoća zbog čega se sivi lijev prvenstveno primjenjuje na mjestima jako opterećenima na tlak. bainit).5 %.Šest je osnovnih vrsta željeznog lijeva: • • • • • • sivi lijev bijeli (tvrdi) lijev nodularni (žilavi) lijev temper (kovkasti) lijev vermikularni lijev legirani lijev. obliku. Mikrostruktura sivog lijeva je dvojna i sastoji se od: ugljika koji je pretežno izlučen u obliku listićavog grafita sive boje (iako se C može izlučiti i u obliku cementita) te željezne osnove koja je feritna. veličini i raspodjeli grafita ovise i o debljini stjenke. visok stupanj prigušenja vibracija. kućišta). izvanredna livljivost. te visoka tlačna čvrstoća i ekonomičnost. Tipična područja primjene sivog lijeva su: strojogradnja (postolja i dijelovi strojeva. obliku.5 i 4. mehanička svojstva sivog lijeva uvelike ovise o količini. a) pretražni mikroskop. prikazana je mikrostruktura sivog lijeva.5. istezanje i modul elastičnosti te povećanu osjetljivost na debljinu stjenke.5. budući da grafitni listići prekidaju kontinuitet metalne osnove. veličini i raspodjeli grafita. sivi lijev ima relativnu nisku vlačnu čvrstoću. perlitna ili feritno-perlitna (legiranjem i TO mogu se postići i druge temeljne strukture (austenit. P i S). martenzit. otpornost na toplinske šokove (visoka toplinska vodljivost).

armature za vodovodne sustave. Ni. Nelegirani bijeli lijev rijetko se koristi. kod drobilica. Zbog povećane količine cementita bijeli lijev je izrazito tvrd (> 400 HV) i krhak. valjaka za valjanje limova. matrice za briketiranje ugljena. Osnovna tehnološka svojstva sivog lijeva su: • • • • • dobra livljivost . Bijeli lijev prvenstveno služi za izradu jednostavnijih dijelova izloženih trošenju koji nisu dinamički opterećeni. Ima do najviše 3% C i povećani sadržaj Mn. mlinova. legiranjem se mogu postići i određena svojstva žilavosti ovog inače krtog materijala. procesna industrija i energetika. cigle i keramike. kočioni diskovi. stupovi rasvjete itd. dekorativni odljevci (ukrasni stupovi.6.2. blokovi i glave motora. manja nego kod nodularnog i čeličnog lijeva. žigovi i alati za izvlačenje žice. 11. razni zupčanici. Bijeli (tvrdi) lijev U bijelom (tvrdom) lijevu.skupljanje u krutom stanju iznosi oko 1% mogu se lijevati odljevci svih masivnosti i složenosti proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih lijevova nisko talište (1150 do 1250 °C) s obzirom na približno eutektički sastav i uzak interval skrućivanja mala sklonost poroznosti skupljanja (usahlinama). W i Ti.1. U usporedbi s ostalim vrstama lijevova bijeli tvrdi lijev naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju. V. industrija motornih vozila (cilindri.) i još mnoga druga područja. valjci u metalnoj. 104 . slika 11. dijelovi drobilica za kamen. papirnoj ili pekarskoj industriji . Osim povećanja otpornosti na abrazivno trošenje. kotači i papuče kočnica tračnih vozila. Mn. čitav je ugljik vezan u obliku cementita (Fe3C). konstrukcije.2.štednjake. dok temeljnu strukturu čine perlit i ferit.. Mo. više se upotrebljava bijeli lijev legiran sa Cr. hidrauličkih klipova. klipni prstenovi. pa se primjenjuje samo kad se traži velika otpornost na abrazijsko trošene i pritiske te visoka tvrdoća. Ugljik se izlučuje samo u obliku cementita.

Metalna osnova je perlitna i feritna.7. Mikrostruktura temper lijeva Temper lijev dobiva se od bijelog lijeva tzv.2. decementacijskim žarenjem – toplinskom obradom u kojoj se cementit potpuno raspada na željezo i ugljik i pri čemu se ugljik izlučuje u 105 . Temper (kovkasti) lijev U temper lijev spadaju legure željeza i uglika te primjesa s pretežnim udjelom ugljika izlučenim u obliku grafitnih pahuljica (čvorića) koje su poznate kao temper –ugljik.1.3. Razlika između bijelog i sivog lijeva 11. Na slici 11. Slika 11.7.Slika 11. prikazana je mikrostruktura temper lijeva.6.

Kako kuglasti grafit relativno blago prekida metalnu masu to nodularni lijev ima znatno višu čvrstoću. tako da su mehanička svojstva odljevaka od temper lijeva vrlo slična svojstvima ugljičnog čelika ili svojstvima nodularnog lijeva. tj. industrija poljoprivrednih strojeva i armature. Tipična područja primjene: automobilska industrija. c) nenagriženi uzorak c) Nodularni lijev ujedinjuje prednosti sivog i čeličnog lijeva. a) b) Slika 11.8. 11. veća žilavost i kovkost. ali se od sivog lijeva razlikuje po obliku grafitnih kristala. Grafit se kod ovog lijeva izlučuje u obliku kuglica (nodula).8. zupčanici. Odljevci od temper lijeva obično su manjih dimenzija (do cca 10 kg). Zbog tog većeg volumenskog stezanja treba posebnu pažnju posvetiti pravilnoj konstrukciji odljevka (jednake debljine stjenki. poklopci kliznih ležaja. košuljice cilindara motora i kompresora.5. polazna sirovina za dobivanje temper lijeva jesu odljevci bijelog tvrdog lijeva.4.1. a zatim ih se decementacijskim žarenjem pretvara u temper lijev. Bijeli lijev ima bolju livljivost pa se predmeti kompliciranijeg oblika izliju od tog lijeva. ima dobru žilavost i čvrstoću jednaku čeličnom lijevu. izduženje i žilavost od sivog lijeva s lisnatim grafitom. prikazana je mikrostruktura nodularnog lijeva. Temper lijev karakterizira niska temperatura taljenja te volumensko stezanje tijekom hlađenja i skrućivanja koje je veće nego kod sivog lijeva (1 – 2%). a).kompaktne nakupine – pahuljice koje su raspoređene u feritnoj ili perlitnoj osnovi. kao što je prikazano na slici 11. a dobru livljivost kao i sivi lijev. 106 . Zbog povoljne kombinacije svojstava nodularni lijev zamijenio je u mnogim aplikacijama sivi. Mikrostruktura nodularnog lijeva. bolja obradljivost. blagi prijelazi) i sustavu napajanja. b) pretražni mikroskop.2. Dakle. Nodularni (žilavi) lijev Nodularni lijev sastoji se od istih faza kao i sivi lijev. Tipični primjeri primjene jesu: koljenaste i bregaste osovine motora. Na slici 11. čelični i temper lijev. Nakon decementacijskog žarenja dobivaju se prikladna uporabna svojstva – niža tvrdoća.

U skupinu teških metala (gustoća > 4. aluminij i titan. Prigušuje vibracije slično kao i sivi lijev. Toplinska vodljivost.9. Osim ljevarsko-tehničkih prednosti. livljivost i prigušenje je kao kod sivog lijeva.5. b) nenagriženi uzorak Vermikularni lijev se pri lijevanju ponaša slično sivom lijevu. dok su vlačna svojstva približna vrijednostima nodularnog lijeva 11. cink. 107 . U skupinu lakih spadaju metali i legure kojima je gustoća manja od 4. crvićasti grafit. olovo i njihove legure.1. a po svojstvima je bliže nodularnom lijevu. Zbog dodavanja Mg i elemenata rijetkih zemalja prilikom proizvodnje ugljik se izlučuje u obliku grafita koji je morfološka varijanta između lisnatog i kuglastog grafita. Vermikularni lijev struktura je vrlo bliska nodularnom lijevu .11. prikazana je mikrostruktura vermikularnog lijeva. kositar. a) b) Slika 11. tzv.5 kg/dm3) koji se koriste u ljevarstvu spadaju bakar. Na slici 11.9. nikal. To su magnezij. Veliko područje primjene je u proizvodnji cilindarskih glava za brodske dizel – motore.2.5 kg/dm3. Vrlo je dobra zamjena za dijelove koji su bili lijevani od temper lijeva. Mikrostruktura vermikularnog lijeva. strojna obradivost.metalna osnova u lijevanom stanju je pretežno feritne ili feritno-perlitne strukture koja se dobiva bez naknadne toplinske obrade. Osnovna značajka željeznog lijeva s vermikularnim grafitom je u tome što pruža povoljnu kombinaciju svojstava sivog lijeva i nodularnog lijeva. Zbog velikih teškoga pri lijevanju titan i njegove legure zasad nemaju primjenu u ljevarstvu.2. Neželjezne legure za lijevanje Neželjezne legure obično se dijele na lake i teške. a) pretražni mikroskop. željezni lijev s vermikularnim grafitom pokazao se posebno korisnim za lijevanje odljevaka koji su temperaturno opterećeni.

katkada žilavosti ili livljivosti. Tablica 11. ponajprije vlačne čvrstoće i tvrdoće. kao ljevačka sirovina. već se prvenstveno koriste legure aluminija. Podjela aluminijevih legura 108 .10. Aluminij se legira širokim rasponom elemenata. Osnovna svojstva aluminija. Podjela aluminijevih legura prikazana je na slici 11. Osnovna svojstva aluminija Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 660 2.2. rezljivosti.2. Osnovna svojstva aluminija prikazana su u tablici 11.1. zatim krutosti. vrlo rijetko koristi zbog loše livljivosti i slabih mehaničkih svojstava. magnezij i bakar. Aluminij i legure aluminija Čisti se Al. Slika 11.11.7 50…150 20…35 690 50…4 Legiranje ima za cilj prvenstveno poboljšanje mehaničkih svojstava.2. od kojih su najvažniji silicij.10.

strojno obrađenom. u odnosu na ostale ljevačke legure aluminija imaju znatno slabiju livljivost te povećanu sklonost prema porozitetu. Radi osiguranja djelatnog usitnjenja zrna potrebno im je dodati magnezij i/ili titan. te slabe strojne obradljivost. Neke od njih otporne su i na udarce. Ove legure imaju malu otpornost prema koroziji te su slabe livljivosti. pa su to najrasprostranjenije legure u grupi lijevanih legura. ovim se legurama često dodaju i drugi legirni elementi (najčešće Mg. poliranom ili anodiziranom stanju.. Al-Si legure Kod Al-Si legura silicij je osnovni element koji doprinosi dobroj livljivosti Al legura. no zbog slabijih mehaničkih svojstava. Veliki nedostatak im je i sklonost tvorbi toplih pukotina pri skrućivanju. također i prema djelovanju morske vode te povećana čvrstoća. srednjom ili slabom udarnom otpornošću. razlikujemo podeutektičke legure (< 12 % Si). pa se mogu uporabiti za umjereno opterećene dijelove u pomorstvu. Međutim. dobro su otporne na višim temperaturama i dobro rezljive. prije svega male čvrstoće. eutektičke legure (12-13 % Si) te nadeutektičke legure (15-24 % Si). Al-Mg legure Glavna značajka ovih legura je dobra korozijska postojanost. Jako se dobro zavaruju te se često rabe za arhitektonske i dekorativne potrebe.11. osobito pri lijevanju u kokile. silicij u Al-Si legurama poboljšava i otpornost prema nastajanju toplih pukotina te svojstva napajanja odljevka. S obzirom na udio silicija u Al-Si legurama.Al-Cu legure Al-Cu legure su toplinski očvrstive legure s osrednje visokom čvrstoćom. posebno one s 10 % i 13 % Si. Osim livljivosti. Livljivost se još dodatno pogoršava s porastom sadržaja bakra. 109 . što je prikazano na slici 11. Al-Si legure mogu se upotrebljavati kao čiste binarne legure koje imaju izvrsnu livljivost i otpornost prema koroziji. Cu. no zbog otežane livljivosti rijetko se koristi najčešće se koriste legure s 3 % i 5 % Mg. Najbolju kombinaciju čvrstoće i žilavosti ima legura s 10 % Mg. bilo u lijevanom. Fe).

Slika 11. Osnovna svojstva čistog magnezija i njegovih legura dana su u tablici 11. 11.5 %. Osim toga. niske temperature taljenja (oko 660 °C).5 i 8. Najveći nedostatak aluminijevih legura je volumno stezanje tijekom skrućivanja koje se kreće između 3.11. Magnezij i legure magnezija Čisti magnezij se ne lijeva u kalupe. Legure aluminija zauzimaju sve značajnije mjesto u ljevačkoj proizvodnji zbog svojih dobrih tehnoloških i mehaničkih svojstava . Legiranjem mu se poboljšavaju mehanička svojstva i otpornost na koroziju.proizvodnji odljevaka od aluminijevih legura prethodi jedino proizvodnja željeznih lijevova. 110 . Magnezij ima slaba mehanička svojstva.2. Dobra svojstva aluminijevih legura su: zanemariva rastvorivost plinova (osim vodika).3. vrlo dobra livljivost (mogućnost lijevanja dijelova s vrlo tankim detaljima). na višim temperaturama eksplozivno reagira s kisikom iz zraka.2. Podjela Al-Si legura.

0…1. Zn.96 200…360 40…130 125 2…45 Legiranjem bakra dobiju se legure s dobrim mehaničkim i drugim svojstvima. kokile i pod tlakom.2 10…15 1.3. Tablica 11. a posebno dobrom otpornošću na koroziju. Mn i Zr. 111 . tale se i lijevaju u zaštitnoj atmosferi.8…1. Zbog velikog afiniteta prema kisiku.3. Osnovna svojstva bakra Osnovna svojstva bakra Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 1083 8. dana su osnovna svojstva bakra. Čisti bakar ima lošu livljivost te veliku sklonost poroznosti.74 do 100 1102 1.4.4. U tablici 11.85 160…250 Glavni legirni elementi su: Al.5 2…12 Mg legura 650 1. Bakar i legure bakra Čisti bakar lijeva se samo kad se zahtijeva čim bolja električna ili toplinska provodljivost odljevka. 11. Legure magnezija lijevaju se u pijesak. Osnovna svojstva magnezija i njegovih legura Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Vrelište (° C) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Mg 650 1.2. Osnovno svojstvo magnezijevih legura je njihova mala gustoća – zbog toga neke magnezijeve legure imaju bolju specifičnu čvrstoću od aluminijskih legura.Tablica 11.

Legure bakra namijenjene lijevanju razvrstavaju se u sljedeće skupine: • • • • bronce mjedi crveni lijev novo srebro.2. prikazane su osnovne legure bakra. Cink i legure cinka Čisti se cink rijetko lijeva.8 200…350 70…100 1. Cu i Zn.5.5 Zn legura 420 6. Osnovna svojstva cinka i njegovih legura dana su u tablici 11.5. osim za izradu anoda za zaštitu od korozije cijevnih vodovoda i brodova.5…6. Češće se koristi legiran sa Al.12.3 1…5 112 .7 0. Na slici 11. Slika 11.13 30…40 40…45 1.4. Mg. Podjela bakrenih legura.3…0. 11. osnovna svojstva cinka i njegovih legura. Tablica 11.12. Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Zn 420 7.

Osnovna svojstva cinkovih legura su: • • • • • • 11. Upotrebljavaju se za konstrukcijske dijelove mjernih alata. Tablica 11.34 18 3 45…70 Legure olova odlikuju se dobrim plastičnim svojstvima.2. Osnovna svojstva kositra dana su u tablici 11. 11.7. visoka livljivost. Olovo i legure olova Čisto se olovo upotrebljava u kemijskoj industriji. Kositar i legure kositra Čisti kositar se ne koristi za lijevanje u kalupe.6.2. 113 . tiskarska slova. Osnovna svojstva olova Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 327 11. dobra tecljivost omogućava jednostavno lijevanje ne smije se izlagati trajnom opterećenju zbog niske čvrstoće puzanja u posljednjim godinama raste upotreba tlačnih cilindričnih odljevaka najčešće se koristi za izradu dijelova za motorna vozila.6. akumulatore i ležajeve.6.5. Osnovna svojstva olova. Osnovna svojstva olova dana su u tablici 11.

Osnovna svojstva kositra Osnovna svojstva kositra Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 232 7. i to legure Ni-Cu i Ni-Mo za dijelove plinskih turbini. Nikl i legure nikla Čisti nikl se rijetko lijeva u kalupe jer naginje plinskoj poroznosti. Osnovna svojstva nikla dana su u tablici 11.29 30 4 45 Legure kositra najčešće se lijevaju pod tlakom i to za izradu dijelova električnih.8.7.2. Osnovna svojstva nikla.Tablica 11. Osnovna svojstva nikla Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 1455 8.90 114 . Tablica 11. Puno se češće lijevaju legure nikla. plinskih i drugih mjerača i u radio-televizijskoj tehnici. 11.8.7.

H. Grundlagen der Giessereitechnik. Fachkunde für giessereitechnische Berufe. 8. Vol. Carl Hanser Verlag München. 2009. 3. 15. Z. Glavaš. Split. LITERATURA 1.. VDG.. Bast. skripta NTF Ljubljana. Giessereitechnik kompakt. Metalurški fakultet Sisak. N. A. Katavić. Düsseldorf. Slavonski Brod.. Galić. Osnove lijevanja metala. Europa-Lehrmitel Verlag. 12. 2008. 11.12. . Livarstvo. ASM Handbook. 2001. M. Dürr. K. F. dio. Sisak. ASM International. 2005. II. M. Grundlagen der Fertigungstechnik. 2009. K. Ketscher. I. Träger. R. FESB. Unkić. I. Giesserei Verlag. Posebni ljevački postupci. Hrvatsko udruženje za ljevarstvo. SFSB. 2. D. 4. Budić. 7. Zagreb. 2009. 2005. 10. 2008.. Lijevanje metala. Awiszus. 115 . Köhler. Roller et al. 9. H. 2007. Casting. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. Weinheim. PowerPoint-Präsentation. Matthes.. Herfurth. Proizvodnja metalnih odljevaka. Ljevarstvo. Wiley-VCH Verlag.J. 2009. Trbižan. .. Zbirka riješenih zadataka. 5. M. Foundry technology. Živković. 6. B. 2005. J. Rijeka. Bührig-Polaczek.