Branko Bauer Ivana Mihalic

OSNOVE TEHNOLOGIJE LIJEVANJA
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAGREB
2012

1

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.2.1. 4.2.1.1. 4.2.1.2. 4.2.1.3. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.3. 4.3.4. 4.3.5. 4.3.6. 4.3.7. 5. 5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.2.1. 5.2.2. 5.2.3. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.3. UVOD Lijevanje ingota Kontinuirani lijev Lijevanje odljevaka Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA KONSTRUKCIJA ODLJEVKA, MODELA I JEZGRENIKA PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU Kalupni materijali, veziva, dodaci i premazi Postupci izrade jednokratnih kalupa Pješčani lijev - lijevanje u kalupnu mješavinu Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Postupak vodeno staklo-CO2 Postupak cement-pijesak Postupak zamrzivanja Vakuumsko kalupljnje Školjkasti lijev Precizni (točni) lijev Lijevanje u pune kalupe Postupci izrade jezgri No bake postupak izrade jezgri Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Hot Box postupak Warm Box postupak Školjkasti postupak (Croning) Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Kalupljenje pomoću jezgri PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev Premazivanje kalupa Temperatura kalupa Tlačni lijev Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom Kalupi za tlačni lijev Niskotlačni lijev Protutlačni lijev Centrifugalni lijev TALIONIČKE PEĆI Kupolke Plamene peći Plamene peći s loncem Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Elektrootporne peći
2

1 3 3 4 5 10 14 17 17 21 23 23 31 32 33 33 33 34 39 45 50 51 51 52 52 52 53 53 54 54 56 58 59 61 62 65 68 71 74 75 80 80 82 82 82 83

6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 7. 8. 9. 9.1. 9.2. 10. 10.1. 10.1.1. 11. 11.1. 11.1.1. 11.1.2. 11.1.2.1. 11.1.2.2. 11.1.2.3. 11.1.2.4. 11.1.2.5. 11.2. 11.2.1. 11.2.2. 11.2.3. 11.2.4. 11.2.5. 11.2.6. 11.2.7. 12.

Elektrolučne peći Indukcijske peći Indukcijska peć s loncem Kanalna indukcijska peć LJEVAČKI LONCI PROCES SKRUĆIVANJA NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA Čišćenje odljevaka Toplinska obrada Kontrola procesa lijevanja Osiguranje kvalitete Greške na odljevcima METALI ZA LIJEVANJE – LIJEVOVI Željezne ljevačke legure Čelični lijev Željezni lijev Sivi lijev Bijeli (tvrdi) lijev Temper (kovkasti) lijev Nodularni (žilavi) lijev Vermikularni lijev Neželjezne legure za lijevanje Aluminij i legure aluminija Magnezij i legure magnezija Bakar i legure bakra Cink i legure cinka Olovo i legure olova Kositar i legure kositra Nikal i legure nikla LITERATURA

83 84 84 86 86 88 92 92 93 93 93 95 98 99 101 102 103 104 105 106 107 107 108 110 111 112 113 113 114 115

3

1. UVOD Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta kojom se rastaljeni metal oblikuje ulijevanjem u kalup, u kojem skrućivanjem poprima oblik i dimenzije kalupne šupljine. Lijevanje se koristi više od 5000 godina za proizvodnju odljevaka definiranog geometrijskog oblika i svojstava. U tom razdoblju tehnologija se kontinuirano razvijala, tako da se danas mogu proizvesti visoko zahtjevne metalne komponente komplicirane geometrije pomoću najmodernijih mehaniziranih i automatiziranih uređaja, slika 1.1. Izrada dobrih odljevaka traži veliku vještinu jer proces nastajanja odljevka nije vidljiv, odnosno metal popunjava zatvoreni kalup. Za razvoj ljevačkih postupaka, potrebna su znanja iz područja kemije, nauke o metalima, fizike, mineralogije, strojarstva, elektrotehnike i metalurgije.

Slika 1.1. Odljevci za stražnji ovjes porschea (Porsche, Weissach). Kako se kod lijevanja geometrija izratka stvara iz početno tekućeg metala, koji skrućivanjem postaje odljevak odnosno kruto tijelo, lijevanje se ubraja u postupke praoblikovanja. Prema normi DIN 8580 praoblikovanje (lijevanje) predstavlja jedan od šest proizvodnih postupaka koji su prikazani u tablici 1.1. Tablica 1.1. Podjela proizvodnih postupaka prema DIN 8580.
Promjena Oblika Stvoriti povezanost Glavna grupa 1 Praoblikovanje (Stvaranje oblika) Zadržati povezanost Glavna grupa 2 Preoblikovanje Umanjiti Umnožiti povezanost povezanost Glavna grupa 3 Glavna grupa 4 Glavna grupa 5 Odvajanje Spajanje Prevlačenje (oslojavanje) Glavna grupa 6 Promjena svojstava izratka - prestrukturiranje Premještanjem Izlučivanjem Unošenjem čestica tvari

Svojstava materijala

Praoblikovanje je proizvodnja čvrstog tijela od bezobličnih tvari stvaranjem povezanosti čestica. Pritom nastaje početna struktura koja definira početna svojstva materijala. Bezoblične tvari su: plinovi, tekućine, prašci, vlakna, strugotine i granulati. Većina praoblikovanih dijelova proizvodi se iz tekućeg stanja. U tehnološkom procesu proizvodnje pojedinačnih dijelova, praoblikovanje (lijevanje) predstavlja početno stanje svih metalnih dijelova, slika 1.2.
1

Dobivanje sirovine

Dobivanje metala

Metalurgija Lijevanje ingota Kontinuirani lijev

Taljevina

Ljevačka industrija Lijevanje u kalup

Praoblikovanje Odvajanje PROIZVOD Odvajanje

Slika 1.2. Praoblikovanje (lijevanje) u tehnološkom procesu proizvodnje dijelova. S obzirom na glavne grupe proizvodnih postupaka dobiva se tijek procesa prikazan slikom 1.3. Pritom u biti razlikujemo dvije varijante procesa. Ovisno o načinu lijevanja taljevine, odnosno varijanti procesa slijede različiti postupci i operacije kojima se od praoblika dobiva gotov proizvod.

Glavna grupa

1. Varijanta procesa Lijevanje ingota ili kontinuirani lijev

2. Varijanta procesa Lijevanje u kalup

Praoblikovanje

Preoblikovanje

Valjanje Kovanje

Odvajanje

Obrada odvajanjem čestica

Obrada odvajanjem čestica

Promjena svojstava izratka

Toplinska obrada

Toplinska obrada

Prevlačenje

Nanošenje boje

Nanošenje boje

Gotov proizvod

Slika 1.3. Tijek proizvodnog procesa.

2

1.1. Lijevanje ingota Lijevanje ingota je e diskontinuirani proces. Stalni metalni kalupi (kokile) za ingote popunjavaju se tekućim metalom uljevanjem s gornje strane ili kroz uljevni sustav, sustav slika 1.4. Odvođenjem topline taljevina evina skrućuje i nastaju ingoti, koji predstavljaju poluproizvod namjenjen daljnjoj obradi proizvodnim postupcima glavnih grupa, npr. toplinsko rezanje, naknadno valjanje ili kovanje. Veličina ingota ovisi o kapacitetu primarnih valjaka za naknadno nadno valjanje. Može iznositi 4 do 30 t i više ako su predviđeni za kovanje. Ingot ostaje u kalupu dok ne završi skrućivanje.

Slika 1.4. Lijevanje ingota. 1.2. Kontinuirani lijev Razvijen zbog složene pripreme kokila za ingote, njihovih ograničenja u dimenzijama i visokog udjela materijala za kompenzaciju ko usahlina u pojilima. Rastaljeni metal uljeva se u otvorenu bakrenu kokilu hlađenu vodom, slika 1.5. Odvođenjem topline talina skrućuje od rubova prema sredini i pomicanjem prema dolje nastaje beskonačna metalna gredica ili traka, traka slika 1.6. Za ubrzanje hlađenja koristi se sekundarno hlađenje vodenim sprejom. Gredice se režu na određenu mjeru i nakon toga ako je površina dobre kvalitete prolaze kroz peć i odlaze na vruće valjanje i tako nastaje potpuno kontinuirani proces proizvodnje proizvoda od čelika. Mogu se lijevati i aluminijske i bakrene legure. Na ovaj način proizvodi se 80-90% 80 čelika u zapadnom svijetu. Prednosti u odnosu na ingote su: : smanjenje gubitaka metala na pojila, veća produktivnost, bolja prilagodba oblika za daljnje preoblikovanje (valjanje).

Slika 1.5. Kontinuirani lijev. 1 Bakrena kokila, 2 Hlađenje, 3 Gredica, 4 Startni blok

3

Za vrijeme lijevanja i skrućivanja metal djeluje na kalup mehanički. što je dovelo do razvoja postupaka lijevanja s povećanom točnošću. Kalupi pritom mogu biti od nemetalnih materijala (pretežno kvarcni pijesak) ili od metala (pretežno željezne legure). dok kod metalnog kalupa otvaranje omogućuje vađenje odljevka. kalup od nemetalnih materijala se razruši i izvadi se odljevak.trake cijevi i profili Slika 1. Kontinuirano lijevani poluproizvodi. toplinski i kemijski. Ljevački kalup sa jezgrom i uljevnim sustavom 4 Slika 1. 1 Kuka za dizalicu. Teži se lijevanju odljevaka čiji je oblik nakon lijevanja što sličniji željenom (definiran nacrtom). 4 Pojila. Lijevanje odljevaka Koristi se za proizvodnju metalnih izradaka različitih oblika i debljina stijenki. Nakon skrućivanja tekućeg metala. prikazan je kalup od nemetalnih materijala i u njemu proizvedeni odljevak sa uljevnim sustavom potrebnim za punjenje kalupa i pojilima. 3 Uljevni sustav.6.3. Rastaljeni metal uljeva se pod djelovanjem gravitacije ili neke druge sile u kalupe.8. Odljevak sa uljevnim sustavom .7. Na slikama 1. u kojima je napravljena šupljina definiranog geometrijskog oblika.7.8. 2 Jezgra. 1. 5 Kalupnik Slika 1. i 1.

5 .. To je često puta i jednini postupak u pojedinačnoj proizvodnji kojim se mogu izraditi vrlo veliki i složeni dijelovi s unutarnjim unu šupljinama. slika 1. blokovi motora. npr.4. 1. Kako skrućivanje traje relativno kratko. Blok velikog brodskog diesel motora od mase 92. Zbog velike proizvodnosti postupak je pogodan i za automatiziranu proizvodnju.6 t i postolja olja alatnih strojeva duljine 12.9 Slika 1. Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima Lijevanje je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih načina oblikovanja proizvoda. slika 1.9.10.9. lijev Lijevati se mogu i vrlo mali dijelovi od nekoliko grama.8 m i mase 52.5 t.08 g. materijal nodularni lijev.10. moguće je ostvariti visoku proizvodnost. Postupkom lijevanja moguće je neke dijelovi di koji bi se inače radili iz više komada odliti u jednom.1. Kopče mase 50 g i broj za kodiranje mase 0. velika i masivna kućišta strojeva. Slika 1. slika 1. Visoka produktivnost i laka mogućnost izrade replika čine ga iznimno pogodnim za serijsku i masovnu proizvodnju.11.

Većina tehničkih sklopova nezamisliva je bez odljevaka. slabija kvaliteta površine pov kod pješčanog lijeva. lijev za kućanstvo slika 1. kositra. Ljevaonice mogu proizvoditi odljevke od različitih grupa materijala.15. desno – lijevana konstrukcija od 2 odljevka. olova. Najveći kupac je automobilska industrija sa 40% željeznog lijeva i 80% aluminijskog lijeva. i 1. zrakoplovna i svemirska industrija. ra.1.19. strojogradnja slika 1.a) b) c) Slika 1. te u kontroli procesa i kvalitete odljevaka.. energetika slika 1. . sa vrlo malom naknadnom obradom.9. aluminijskih legura. zlata i naravno od željeznog i čeličnog lijeva.. tračnička vozila. i 1..16. opasnosti u proizvodnji i utjecaj na okoliš. i elektonička industrija slika 1. i 1. medici brodogradnja slika 1.. u oblikovanju odljevaka i planiranju.jedan odljevak. bakrenih legura. Proizvode se odljevci od jednog grama do 250 tona.9.12. cinkovih legura. magnezijskih legura. S ciljem smanjenja mase automobila sve je više aluminijskih odljevaka. lijevo . koji je približno 3 puta lakši od željeznog lijeva.17 .17. lijevo zavarena čelična konstrukcija od 12 djelova. Odljevci su sve točnijih dimenzija i oblika približno jednakog gotovom proizvodu. 1. Još laganiji od aluminijskih (približno 30%) su magnezijski odljevci čiji udio također raste.14. medicina. desno . građevinska industrija i strojevi. Al lijevana u komadu umjesto o zakivanja.34 dijela vijčano spojenih. Moderna kompjuterska tehnologija danas se koristi u cijelom procesu lijevanja.18.11. slika 1. Smanjenje broja komponenti konstrukcije lijevanjem. umjetnički lijev slika 1. a) armatur rmatura za vodu od mjedi. c) vrata airbusa od Al-legure. . Nedostaci su ograničenja u mehaničkim svojstvima (niža istezljivost). b) držač alata. 6 . pojava poroznosti u odljevcima. i 1. U osobni automobil ugrađeno je više od 100 odljevaka. posebno kod velikih automobila. Najvažniji partneri ljevačke industrije indust su: automobilska industrija.13.

a) grupe odljevaka. željezni lijev sa vermikularnim grafitom (Ljevaonica Fritz Winter. f) kućište mjenjačke kutije. aluminijska legura (Honsel AG). Saarbruecken). Primjeri odljevaka iz automobilske industrije. 5. c) blok motora VW. Moenchengladbach).12. Stadtallendoorf).a) b) c) d) e) f) g) h) i) Slika 1. pogon.2 kg (Ljevaonica Monforts. Singen) 7 . ovjes i dijelovi karoserije (Georg Fischer). g) Radilica osobnog automobila od nodularnog lijeva (Halberg Guss. aluminijska legura. d) glava i blok motora. BMW 740d. aluminijska legura (Mahle AG). zavarena konstrukcija odljevka od temper lijeva i čeličnog lima (Georg Fischer +GF+. h) klip osobnog automobila. Audi. e) ispušna grana sa kućištem turbopunjača od austenitnog željeznog lijeva sa kuglastim grafitom. aluminijska legura AlSiCu (3 puta laganija od željeznog lijeva). i) stražnji ovjes osobnog automobila. b) blok motora V8 dizel motora.

Hoffmann.5 m. (FERRO-PREIS. (Mecklenburger Metallguss. masa 9 t (MAN B&W Augsburg). Propeler broda od aluminijske bronce CuZn35Al1. Kućište pumpe od sivog lijeva (Herborner Pumpenfabrik J.17.15.14. promjer 10. Herborn) Slika 1.13.H. . Zvono. Waren) Slika 1. masa 95 t. Slika 1. Stator elektromotora od sivog lijeva.16. 8 . .Slika 1. Glavčine za vjetroelektrane od nodularnog lijeva EN GJS 400 400 18 LT. Čakovec) Slika 1.

. kućište ventila.d. izrađeno od odljevaka magnezijske legure koja je 30% laganija od legure aluminija. 9 .. Varaždin). Lijev za kućanstvo. Slika 1. fazonski komadi. Hidrant. Tlačno lijevano ku k ćište laptopa (Andreas Stihl. (MIV d. Pruem-Weinsheim) Weinsheim) i televizijske kamere.18.20.Slika 1.19. Slika 1.

3. u alatu za lijevanje. slika 2. na gravitacijsko lijevanje i lijevanje uz primjenu tlaka. Prilikom proizvodnje odljevka dominirajuću ulogu može imati proces lijevanja. Prijelaz materijala u oblikovljivo stanje. Postupci lijevanja. Kalupi za jednokratnu primjenu mogu se izrađivati pomoću trajnih i jednokratnih modela. Vađenje oblikovanog proizvoda iz alata za lijevanje. a može i izrada kalupa. Navedene proizvodne korake u ljevarstvu prikazuje slika 2. slika 2.3. Brzina strujanja rastaljenog metala ovisi o visini lijevanja i o izvedbi uljevnog 10 . Proizvodni koraci postupka lijevanja. o postupcima lijevanja. Priprema početnog bezobličnog materijala (od kojeg se kreće)..1. ako je primarna izrada kalupa govorimo o postupcima kalupljenja. Slijedeća podjela je s obzirom na vrstu kalupa. POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA Postupak lijevanja karakteriziraju slijedeći proizvodni koraci: 1. 2. 4. Punjenje alata za lijevanje sa materijalom pogodnim za lijevanje. U općenitoj terminologiji. a ako je primarna tehnologija lijevanja. Postizanje stanja početnog materijala pogodnog za lijevanje. 5.1. Kod gravitacijskog lijeva kalup se popunjava pod djelovanjem zemljine sile teže.2. Slika 2. dijele se prema uljevnoj sili. lijevanje u kalupe za jednokratnu primjenu (izgubljeni kalupi) i lijevanje u kalupe za višekratnu primjenu (trajni ili stalni kalupi).2.

Podjela postupaka lijevanja prema uljevnoj sili. pa tako i vrijeme ulijevanja odljevka definiranog oblika i volumena.2. 11 . te vrsti kalupa i modela. velike su brzine strujanja rastaljenog metala.sustava (način popunjavanja kalupne šupljine i broj skretanja taljevine). Podjela postupaka lijevanja prema vrsti kalupa. ovisno o tlaku. pa je vrijeme popunjavanja kalupa vrlo kratko. Slika 2. Pomoću izabranog presjeka ušća može se izračunati volumni protok. Slika 2.3. Kod lijevanja uz primjenu tlaka.

Kalup mora biti izrađen od materijala temperaturno višestruko otpornijeg nego što je legura koja se lijeva. kalupnim linijama. Približno 95% se može ponovno upotrebiti. postupci lijevanja sa stalnim kalupima primjereni su za mehanizaciju. na tzv. Šupljine u kokilama za budući odljevak izrađuju se strojnom obradom CNC glodanjem. Prednost trajnih kalupa je da se mogu ponovno koristiti od 1000 do 100. Metalni kalupi nazivaju se kokile i koriste se prvenstveno za lijevanje neželjeznih materijala. tj. ovisno o složenosti odljevka). Zbog toga se odljevci legura višeg tališta lijevaju u jednokratne kalupe. Najviše se odljevaka lijeva u jednokratne kalupe.000 i više puta. specijalizirani strojevi pa je ta izrada vrlo skupa (25. Stalni kalupi često se sastoje od više segmenata i imaju metalne jezgre s izvlakačima. Zbog bržeg hlađenja dobiva se finija struktura (sitnije zrno) i bolja mehanička svojstva odljevka. što je vrlo ekonomično. Budući da se kod korištenja jednokratnih kalupa mora prije ulijevanja za svaki odljevak izraditi novi kalup. 12 . S obzirom na njihovu veliku proizvodnost. od kojih su najznačajniji vrsta legure koja se lijeva i veličina serije. pomoću eroziomata ili lijevanjem i naknadnom strojnom obradom. Ciklus izrade jednog odljevka je znatno kraći nego kod lijevanja u jednokratne kalupe. zbog svoje brojnosti ti se kalupi izrađuju u ljevaonici s posebno za tu svrhu izvedenom opremom.000 Eura na više. Izbor stalnog ili jednokratnog kalupa vrlo je složen. Za njihovu izradu potrebni su skupi. obično sivog lijeva i posebnog čelika koji su prošli specifičnu toplinsku obradu. automatizaciju i robotizaciju. Troškove izrade treba raspodijeliti na proizvedene odljevke i zato se ovi kalupi primjenjuju uglavnom u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. Sloboda u konstruiranju odljevaka je ograničena jer treba predvidjeti mogućnost vađenja odljevka iz kalupa. a ovisi o tehnološkim i ekonomskim kriterijima. U jednokratnim kalupima mogu se lijevati odljevci svih oblika i dimenzija. nego se od istog tog materijala. uz određene tehnološke zahvate. ponovno izrađuje kalup. kako bi se i složeniji odljevci mogli izvaditi iz kalupa. Stalni se kalupi izrađuju od izdržljivih metalnih materijala otpornih na toplinu. kalup je jednokratno upotrebljiv.Kod lijevanja u jednokratne kalupe za izradu svakog pojedinog odljevka mora se svaki puta izraditi novi kalup. Materijal za izradu jednokratnih kalupa naziva se kalupna mješavina. ovisno o leguri koja se lijeva. dok se kod lijevanja u stalne kalupe pomoću jednog kalupa oblikuje veliki broj odljevaka. a primjereni su i za pojedinačnu i za serijsku i masovnu proizvodnju. jer je veća brzina hlađenja odljevka nego u pješčanom kalupu. Potrebno je naglasiti da se materijal od kojeg se izrađuje jednokratni kalup ne odbacuje odmah nakon lijevanja. mogu se lijevati svi metali. a sastoji se od osnovnog materijala pijeska sa prikladnim vezivima i dodacima.

Cu. nodularni lijev Al. Slika 2. čelik. nodularni lijev. ljevačke legure i mase odljevaka koje se danas primjenjuju prikazane su u tablici 2. Postupak lijevanja Pješčani lijev Ručno kalupljenje Ljevačka legura sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. male i velike serije pojedinačni dijelovi. Područje primjene najčešćih postupaka lijevanja u jednokratne i trajne kalupe. Zn. nodularni lijev) sivi lijev.1. male serije Pješčani lijev Strojno kalupljenje Školjkasti lijev male i velike serije 1 – 150 kg srednje i velike serije Lijevanje u pune kalupe Precizni (točni) lijev < 1 kg do nekoliko tona pojedinačni dijelovi. Al legure sve ljevačke legure Masa odljevka sve do preko 100 t (ograničeno jedino kapacitetima taljenja i transporta) 1 kg do nekoliko tona Veličina serije pojedinačni dijelovi. prikazani su udjeli pojedinih ljevačkih postupaka u SAD-u 2009. Cu legure < 1 kg do 100 kg < 1 kg do 70 kg srednje i velike serije Al.Postupci lijevanja.1. godine. Mg. Tablica 2. Sn legure i legure za tlačni lijev na bazi Pb nekoliko grama do 60 kg. male i velike serije srednje i velike serije 1 g do 100 kg Gravitacijski kokilni lijev Niskotlačni i protutlačni lijev Tlačni lijev Al. nodularni lijev. nodularni lijev. bronca) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. sivi lijev. Zn legure. 13 . Cu. Al legure) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Udjeli pojedinih ljevačkih postupaka-SAD 2009 (po masenom udjelu odlivenog metala). Mg.4. ovisno o leguri srednje i velike serije Na slici 2. Mg. čelik.4.

Tehnički crtež odljevka mora sadržavati podatke o materijalu. Crtež poklopca mjenjačke kutije. Jezgra je neophodni dio kalupa. kvaliteta površine. Navedene informacije potrebne su za oblikovanje modela i jezgrenika. 14 . slika 3. gipsa i metala. 2. smještaj slobodnih ih dijelova koji su potrebni zbog podrezivanja 4. te jezgrene oslonce za fiksiranje položaja jezgre koja se kasnije umeće u kalup. Također može biti premazan za lakše vađenje iz kalupne mješavine. rijalu. 6.1. nanjeti premaz u boji za zaštitu modela od vlage. kada odljevak koji se lijeva sadrži šupljine. Jezgra ima oblik šupljine u odljevku koju je potrebno trebno dobiti. obliku. predvidjeti dodatke za naknadnu strojnu obradu funkcijskih površina i na tim mjestima povećati dimenzije modela (dodatak za obradu). MODELA I JEZGRENIKA Konstrukcija odljevka mora biti u skladu s prihvaćenim normama i podacima o vrsti materijala. Sam ne sadrži šupljine. d a oblikuje se u jezgreniku od jezgrene mješavine. plastike. može izraditi od drveta. KONSTRUKCIJA ODLJEVKA. 5. 3. Ako je potrebno prevla pr či se prevlakom otpornom na abraziju. Slika 3. kao što je npr. položaj i vrste jezgri. Model se kao i jezgrenik. masi i druge specifikacije. Prilikom izrade modela dela treba obratiti pažnju na slijedeće zahtjeve: 1.3. Služi za dobivanje šupljine u kalupu. povećati dimenzije modela za iznos skupljanja u krutom stanju u ovisnosti o metalu koji se lijeva. izrada polovice modela. predvidjeti skošenja na modelu za lakše razdvajanje modela od sabijene kalupne mješavine. 7.1. odrediti ravninu dijeljenja radi lakšeg kalupljenja modela.

Moderna proizvodnja dimenzijski točnih odljevaka (eng. Stalno rastući zahtjevi čine upotrebu simulacijskih metoda neophodnim alatom za rješavanje zahtjevane ne kompleksnosti. jednu za donjak i drugu za gornjak. f) razvodnik.3. i) odljevak. m) linija dijeljenja između gornje i donje polovice kalupa. Dodatni zahtjevi poput dimenzijske točnosti. Iz tog razloga ljevač treba biti uključen u razvoj konstrukcije odljevka. također su povezani s konstrukcijom odljevka. g) troskolovka. Varijacije parametara lijevanja anja i rezultat njihovog djelovanja mogu se istraživati pomoću računala uz mogućnost 15 . Uz izbor materijala i postupka lijevanja. e) razdjelnik. d) spust. KONSTRUKCIJA MATERIJAL POSTUPAK LIJEVANJA Slika 3. slika 3.2.2 2. l) odzračnici. Treba iskoristiti sve mogućnosti ti koje nudi proces lijevanja. k) pojilo. slika 3.3. j) jezgra. net shape) zahtjeva usku suradnju konstruktora i ljevača s ciljem smanjenja troškova. konstrukcija mora biti prilagođena procesu lijevanja tako da se zadovolje zahtjevi tehnologije izrade i zahtjevi fizikalnih i mehaničkih svojstava proizvoda. Kompjuterske simulacije kompleksnog ljevačkog procesa omogućavaju kvalitativno i kvantitativno lociranje nevidljivih područja problema. U isto vrijeme definira se uljevni sustav i ako je potrebno sustav napajanja (vidi poglavlje Skrućivanje). h) ušće. Uljevni sustav i sustav napajanja za cijev. Povezanost materijal-konstrukcija-postupak materijal postupak lijevanja koja definira kvalitetu i funkciju odljevka. b) mlaz taljevine. Predviđanje procesa lijevanja numeričkom simulacijom postalo je neophodno. Slika 3.Crtež modela prikazuje i njegov položaj u kalupu i način na koji je podjeljen na dvije polovice. dodatne obrade i mase. c) uljevna čaša. a) lonac. čistoće i dr.

Softver može koristiti CAD modele odljevka sa uljevnim sustavom izrađene u različitim programima i omogućuje direktnu komunikaciju ljevača i konstruktora. 16 .4.svrsishodne optimizacije. Optimizacija konstrukcije odljevka s uljevnim sustavom pomoću numeričke simulacije procesa lijevanja.4. Slika 3. slika 3.

metalu koji se lijeva (npr. jezgra – veća propusnost za plinove od kalupa). temperatura ulijevanja) i namjeni (npr. Kalupni materijali. Glavni zahtjevi koji se postavljaju na materijal za kalupljenje (kalupnu mješavinu) su: 1. te za vrijeme ulijevanja i skrućivanja) 3. dovoljna čvrstoća (postojanost oblika i otpornost eroziji nakon oblikovanja. beznačajna nepoželjna reakcija s taljevinom 5. fizikalno. kvalitetu površine i mikrostrukturu koja definira mehanička svojstva. kalupi se dodatno mogu premazati posebnim premazima s ciljem poboljšanja kvalitete odljevka. dodaci i premazi Jednokratni kalupi i jezgre sastoje se od osnovnog materijala (vatrootporni mineral .1. Kalup i kalupni materijal imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu odljevka. slika 4. Ako je potrebno. visoka vatrootpornost 4. dobra oblikovljivost 2. Sastav kalupne mješavine. npr. dobra razrušivost nakon lijevanja (kako bi se odljevak mogao skupljati bez pojave pukotina) 7.4. Slika 4. kemijsko vezivanje). PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU 4.1. veziva. točnost dimenzija. Sastav kalupne mješavine treba prilagoditi postupku kalupljenja (npr.pijesak). veziva i dodataka. jednostavna mogućnost regeneracije-ponovnog korištenja 17 . dovoljna propusnost za plinove (omogućavanje izlaza vrućih plinova i zraka iz jezgre i kalupa) 6.1.

cijena. Tablica 4. eng. otpornost na deformacije.2 Stijene koje sadržre kvarc Kvarcna prašina >5µm FeCr2O4 (MgCr2O4) 5.5 4.2 Magmatske stijene Veće hlađenje odljevka. klasificirani prema zrnatosti i osušeni pijesci.1..3 Gorenjem gline 0. Osnovni materijal čini najveći dio kalupne mješavine i njegov izbor ovisi o nekoliko zahtjeva. kromitni.4 0.1. te gline i vode kao veziva (svježa kalupna mješavina.6 Al2O3 SiO2 6 2. toplinska i dimenzijska stabilnost. kalupivost.6 ≥1700 1500.1600 1. Vrste i svojstva osnovnog materijala kalupa (pijeska). Kako su jezgre izložene većim opterećenjima.3 ≥1700 >1400 0. Kvarc Kromit Cirkon Olivin Šamot Glavni sastavni dijelovi: Tvrdoća po Mohsu Gustoća g/cm3 Vatrootpornost (DIN 51063) °C Početak sinteriranja °C Linearno istezanje do 600 °C u % Dobivanje Posebnosti SiO2 (99%) 7 2. Tražena svojstva materijala za kalupljenje mogu se ciljano postići upotrebom kalupne mješavine od kvarcnog pijeska (SiO2).2. Mogu se koristiti i druga veziva npr.5 ≥1800 ZrSiO4 7. dok krupnije zrno daje bolju propusnost za plinove koji nastaju pri ulijevanju. Veziva se dijele na anorganska i organska te prirodna i sintetska. tablica 4. ali smanjuje propusnost.5 do 7 3. mala toplinska istezljivost Najviša vatrootpornost. u pravilu se ne izrađuju od kalupnih mješavina sa vezivom glina-voda.. vodeno staklo ili ulje). Tablica 4. Green Sand). recikliranje.5 ≥1750 iznad 1500 Mg2SiO4 (Fe2SiO4) 6. To su isprani. olivinski i šamotni. najmanje toplinsko istezanje Neprikladan za veziva od umjetnih smola Pretežno za tvrdi čelični lijev s manganom Primjena Univerzalan Pretežno za čelični lijev Rijetko Sitno zrno pijeska daje bolju kvalitetu površine odljevka.5 4.Osnovni materijali su zrnate supstance odgovarajuće vatrootpornosti. cement. cirkonski. Kao osnovni materijali za izradu jednokratnih kalupna najčešće se koristi kvarcni pijesak (SiO2).: kvarcni. propusnost i čvrstoća.6 ≥1700 1300 0. vodeno staklo i smola. Jezgre se izrađuju od mješavina koje se sastoje od kvarcnog pijeska i posebnih veziva (smola. 18 . Nepravilan oblik zrna povećava čvrstoću kalupa.

a stijenka kalupa ostaje nezaštićena. Dodaci kalupnim materijalima poboljšavaju njihova svojstva: tečljivost. sprječavaju greške zbog ekspanzije pijeska. ugljena prašina i ugljikohidrati. Zrna pijeska obložena sjajnim ugljikom. Veziva za pijesak. odnosno spriječen je neposredni kontakt rastaljenog metala sa površinom zrna pijeska. poboljšavaju svojstva razrušivosti kalupa. i postaju otpornija na rastaljeni metal. grafit. Uobičajeni dodaci su: piljevina.2. 19 . željezni oksid.2. slika 4. U unutrašnjosti (nema kisika) dolazi do oblaganja zrna. sabitljivost. Zrna pijeska oblože se sa sjajnim ugljikom.2. npr. šećeri i glikol između mnogo ostalih. a) dovoljna količina sjajnog ugljika obavija zrna u području metal kalupna mješavina. Neki dodaci proizvode sjajni ugljik.Tablica 4. b) premala količina tvoritelja sjajnog ugljika djeluje na izgaranje ugljika. a) b) Slika 4. koji isparavaju na visokoj temperaturi i simultano se rastavljaju (krekiraju). djelovanje veziva.

Slika 4. sa sustavom za vezivanje i drugim dodacima za poboljšanje svojstava primjene. slika 4.3.3. Premazi popunjavaju pore i razdvajaju kalupnu mješavinu od rastaljenog metala. olakšaju razdvajanje odljevka od kalupa. poboljšaju kvalitetu površine odljevka. 2.Premazi za kalupe su disperzije sitno mljevenih minerala ili vatrostalnih materijala i/ili koksa u prahu u vodenoj ili organskoj otopini. 3. Premazi se nanose na površine kalupa i jezgri s zadatkom da: 1. smanje troškove čišćenja. smanje penetraciju metala u pijesak. 20 . 4.

Dobivaju se dobra svojstva odljevaka. Pomoću kemijskih veziva.2.4. Kada se koriste kemijska veziva. Svježa kalupna mješavina rijetko se koristi za izradu jezgri. Postupak izrade kalupa sa fizikalnim vezivanjem kod kojeg se koristi vezivo glina-voda. a dimenzijska točnost je također dobra. Magnetsko kalupljenje. postupak sa svježom kalupnom mješavinom ili postupak kalupljenja sa sabijanjem kalupne mješavine. relativno lako se dobivaju dobro povezani pješčani kalupi i jezgre. 21 . Mogu se proizvesti vrlo tvrdi kalupi. Do očvršćivanja kalupne odnosno jezgrene mješavine dolazi uslijed odgovarajuće kemijske reakcije veziva. sabijanjem oko modela. vakuumsko kalupljenje i kalupljenje zamrzivanjem svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. gdje kalupna mješavina očvršćuje fizikalno.4. Postupci izrade jednokratnih kalupa Postupci izrade jednokratnih kalupa i jezgri dijele se na postupke sa fizikalnim vezivanjem i postupke sa kemijskim vezivanjem zrna pijeska. Postupci sa kemijskim vezivanjem (organska i anorganska veziva) koriste se za izradu kalupa i jezgri.4. Slika 4. treba paziti na zaštitu okoliša. naziva se još postupak sa glinenom mješavinom. slika 4. Pregled postupaka izrade jednokratnih kalupa i jezgri.

5. Sand casting. hot box. Za izradu kalupa koriste se No bake postupak i školjkasti ljev.školjkasti lijev).Organska veziva (smole) koja se dodaju kvarcnom pijesku rade na kemijskoj osnovi i mogu „vruće“ očvrsnuti dovođenjem topline (hot box. od prvog. postupak zamrzivanja. a najzastupljeniji je Cold box postupak. shell (Croning) i postupak vodeno staklo-CO2. Postupci lijevanja u keramičke kalupe. Postupak se koristi za izradu jezgri i kalupa. „hladni“ postupak smola-očvršćivač (No bake). precizni lijev. postupak cement-pijesak. već sa smolom i očvršćivačem. koji za očvršćivanje kalupne mješavine ne zahtjevaju sabijanje. „hladno“ samoočvrsnuti (No bake) ili „hladno“ očvrsnuti uz ubrzavanje očvršćivanja propuhivanjem plina koji djeluje kao katalizator (Cold box). Sandguss) podrazumijevaju se prva tri postupka kalupljenja. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe prikazan je na slici 4. Za izradu jezgri koriste se: no bake. ne koriste se za izradu jezgri. Precizni lijev koristi anorgansko vezivo s „vrućim“ očvršćivanjem. a koristi se samo za izradu kalupa. postupak vodeno staklo-CO2. warm box. Slika 4. Razlika je samo u tome što kvarcni pijesak nije povezan sa glinom i vodom i očvrsnut sabijanjem. vakuumsko kalupljenje. ugljičnim dioksidom (CO2 postupak). kalupe od gipsa i postupak cement-pijesak svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. njem. te vodom i sredstvom za hlađenje. 22 . cementom i vodom. a do očvršćivanja kalupne mješavine dolazi „hladnim“ samoočvršćivanjem. vrući postupak smola očvršćivač (školjkasti lijev) i postupak lijevanja u pune kalupe. vodenim staklom i ugljičnim dioksidom. Pod nazivom pješčani lijev (eng.5. Za izradu jezgri koriste se svi navedeni postupci sa organskim vezivima. Za izradu kalupa koriste se: postupak sa sabijanjem kalupne mješavine (vezivo glina-voda). Anorgansko vezivo vodeno staklo (natrijev silikat) „hladno“ očvršćuje propuhivanjem plinom. warm box. Postupci od drugog do petog ne razlikuju se bitno s obzirom na tehnološki tijek. shell . već je dovoljno nasipavanje uz pritiskanje oko modela i poravnavanje. cold box.

1. uz pretpostavku korištenja kalupne mješavine sa vezivom glina-voda. koje se mogu odvijati paralelno ili jedna iza druge u različitim pogonima ljevaonice. Na slici 4.6. 23 .4.1. Proizvodni odjeli sa proizvodnim koracima.lijevanje u kalupnu mješavinu 4. Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) Cijeli ciklus proizvodnje odljevaka u kalupima za jednokratnu primjenu sastoji se od niza glavnih i pomoćnih operacija.1. prikazan je put do gotovog odljevka. prikazani su pojedini odjeli sa operacijama koje se u njima izvode.7.2. Pješčani lijev . Na slici 4. Modelarnica Izrada modela i jezgrenika Skladište kalupnih materijala Skladištenje sastojaka kalupne mješavine Skladište materijala za lijevanje Skladištenje metalnih materijala Priprema mješavina Priprema kalupnih i jezgrenih mješavina Talionica Proizvodnja tekućeg metala Jezgrarnica Izrada jezgri Kaluparnica Izrada kalupa Uljevna stanica Ulijevanje u kalupe Stanica za hlađenje i istresanje Hlađenje odljevaka Istresanje kalupa Čistionica Uklanjanje jezgri i čišćenje odljevaka Toplinska obrada Toplinska obrada odljevaka Kontrola Kontrola kvalitete odljevaka Odjel za isporuku Pakiranje i isporuka odljevaka Slika 4.2.6.

Odjeli ljevaonice. d) ulaganje jezgri.Slika 4. o) priprema pijeska. e) izrada jezgre. h) talionica. Put do gotovog odljevka. d) priprema metalnog zasipa za taljenje. c) automatska kalupna linija. c) strojno kalupljenje. n) spremnik pijeska.8. Na slici 4. e) ulijevanje. donje polovice kalupa sa umetnutim jezgrama. jezgre.7. b) ručno kalupljenje. a) model. prikazani su pojedini odjeli ljevaonice.8. f) zatvaranje kalupa i stavljanje utega. a) konstrukcija. k) čistionica. modeli i jezgrenici od drva i plastike. g) ulijevanje. b) modelarnica. 24 . l) strojna obrada. i) izbijanje. a) b) c) d) e) f) Slika 4. f) čišćenje odljevaka. m) isporuka.

Glinenena komponenta je bentonit (montmorilonit).9. jednako je važna kao i kontrola kvalitete rastaljenog metala. propusnosti . Dodaci koji sadrže ugljik (npr.. a) kanalna mješalica za mješavine sa smolom (Woehr. Radi uštede. uključujući ispitivanje uzoraka jezgri. a ako je moguće i jezgre uobičajeno se rade od jedinstvene kalupne mješavine. prikazana su dva tipa mješalica. a nanosi na površinu modela u sloju debljine 3 do 5 cm. bentonit (približno 7%) i dodatak koji tvori sjajni ugljik. Kalupi se mogu raditi od modelne kalupne mješavine. Mješalice za izradu kalupne mješavine.). koja se dobiva djelomičnom regeneracijom već korištene mješavine. koja se sastoji od već korištene regenerirane mješavine (stari pijesak) s dodacima novog pijeska i veziva. Na sloj modelne kalupne mješavine nanosi se punidbena kalupna mješavina. Aalen). 25 . Kalupna mješavina sa vezivom glina-voda Prirodni pijesak (mješavina pijeska i gline koja se pojavljuje u prirodi) danas se rijetko koristi za izradu kalupa. po mogućnosti prirodni natrijev bentonit ili bentonit aktiviran ionskom izmjenom sa natrijevim karbonatom. veziva i dodataka. Novi pijesak koji se dodaje u sustav. Mehanizirana ljevaonica zahtijeva 5 do 12 t kalupne mješavine po toni željeznog lijeva. Na slici 4. Hardheim).Priprema kalupne mješavine Kalupna mješavina proizvodi se intenzivnim miješanjem komponenti ili se nabavlja već pripremljena mješavina sa aditivima. treba koristiti samo za izradu jezgri i kritičnih dijelova kalupa. Iznos novog pijeska ne treba prelaziti količinu izgubljenu prilikom pripreme kalupne mješavine. ugljena prašina) u pravilu se dodaju bentonitnim mješavinama s ciljem smanjenja adhezije pijeska na odljevak. Uglavnom se koriste sintetske kalupne mješavine dobivene mješanjem individualnih komponenti. grafit. Kod regenerirane mješavine zrna pjeska već su obložena sjajnim ugljikom. kalupi.9. Rutinska analitička kontrola kalupne mješavine (ispitivanje čvrstoće. koja se izrađuje od novog pijeska. Udio škarta zbog grešaka pri kalupljenju može biti veći od udjela metalurških grešaka. b) za mješvine sa glinom (Eirich. Novi pijesak služi i za održavanje granulacije pijeska u sustavu. Za izradu kalupa troši se velika količina pijeska. Glavne komponente sintetske kalupne mješavine su pijesak (približno 90 %). a) b) Slika 4.

ali precizno kontroliranom nivou.11. Pomoću jedne polovice modela prvo se sabija kalupna mješavina u donjem kalupniku (donjak). 26 . a jezgrenik se koristi za izradu jezgre. kao posljedica veće gustoće pakiranja nastaju sile spajanja između zrna pijeska i glinenog veziva. Za fiksiranje jezgre u kalupu. model se mora proširiti za jezgreni oslonac. Model služi za dobivanje šupljine u kalupu koja odgovara obliku odljevka. Kalupi očvršćuju sabijanjem. Također sadrži vodu (približno 3%) koja je neophodna da dođe do vezivanja (svježa kalupna mješavina. a rijeđe otvoreni kalupi. Nakon postavljanja druge polovice modela i komponenti uljevnog sustava (uljevna čaša. Nakon sabijanja donja polovica kalupa se okreće i na nju se pomoću vodilica stavlja gornji kalupnik (gornjak). nasute preko modela u kalupnik je osnova za nastajanje i očvršćivanje kontura kalupne šupljine. Na slici 4. sprječavanja ljevačkih pogrešaka i optimiranja svojstava mješavine. Pri ovom fizikalnom postupku. Slika 4. Ručno kalupljenje Sabijanje sipke kalupne mješavine. Najprije se izrađuju dvodjelni model i jezgrenik. je prikazan tijek postupka izrade odljevka koji počinje izradom nacrta. Kroz uljevni sustav rastaljeni metal teče u kalupnu šupljinu.10.10. razvodnik i ušće) izvodi se sabijanje kalupne mješavine u gornjoj polovici kalupa. koji kalupu daju potrebnu čvrstoću. od aktivnog i izgorjelog bentonita i karboniziranog tvoritelja sjajnog ugljika) i posebno o temperaturi mješavine. Tako između zrna nastaju mostovi od gline. spust. Jezgra se umeće u kalup i služi za dobivanje unutarnje šupljine u odljevku. eng.poboljšanja površine odljevka. slika 4. jer sadržaj vode treba održavati na niskom. Za ručnu izradu kalupa koriste se zatvoreni. Kvaliteta kalupne mješavine ovisi o količini prisutnih sitnih čestica (nastalih abrazijom pijeska. green sand). Obuka iz ručne izrade zatvorenih kalupa i vađenje odljevka proizvedenog u otvorenom kalupu.

Čišćenjem se dobiva bolja kvaliteta površine.12. Rastaljeni metal uljeva se u neosušeni. posebno od čelika kada se ne koristi sjajni ugljik. Strojno kalupljenje Kalupi sa svježom kalupnom mješavinom očvršćavaju sabijanjem mješavine na različitim strojevima. Tijek postupka izrade odljevka ručnim kalupljenjem. Stavlja se gornjak koji se pomoću kopče spaja sa donjakom. Nakon hlađenja kalup se razruši. Pored modela pričvršćen je i uljevni sustav sa čašom. Green). Razvojem modelne ploče. a jezgra se izbije iz odljevka.Slika 4. razvodnikom i ušćima. Pritom je na jednu modelnu ploču pričvršćena polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u donjoj polovici kalupa. Nakon sabijanja kalupne mješavine u gornjaku. Kalupi naknadno sušeni u pećima ili sušeni zrakom po površini imaju veću čvrstoću od svježih kalupa i koriste se za proizvodnju teških odljevaka. Za kompenzacju smanjenja volumena odljevka prilikom skrućivanja i hlađenja dodaju se pojila.11. vlažni ili svježi kalup (eng. One ostavljaju u sabijenoj kalupnoj mješavini negativni otisak odljevka. Zbog raznolikosti serija odljevaka 27 . kako ne bi došlo do podizanja gornjaka uslijed metalostatskog tlaka rastaljenog metala. Kalupi od šamota koriste se za teške. Rastaljeni metal se hladi i skrućuje u kalupu. a na drugu modelnu ploču polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u gornjoj polovici kalupa. gornjak se podiže i izvade se polovice modela i dijelovi uljevnog sustava iz polovica kalupa.. kako odljevak ne bi sadržavao usahline i poroznosti. postalo je moguće polovice kalupa izrađivati odvojeno. slika 4. spustom. debelostijene čelične odljevke. U otiske jezgrenih oslonaca u donjaku umeće se jezgra. u kojima treba ostati manjak volumena metala odnosno poroznost.

ostali navedeni tipovi strojeva za kalupljenje koriste se uglavnom za sabijanje kalupne mješavine s glinom i tako prvenstveno služe za izradu kalupa. a) sa pritisnom pločom. razvijene su segmentne modelne ploče sa izmjenjivim segmentima modela odljevaka ili uljevnog sustava. a) b) Slika 4. Glavne operacije koje stroj oj za kalupljenje (kalupilica) mora moći izvesti su: sabijanje kalupne mješavine i razdvajanje polovice kalupa od modelne ploče. e. streljke. 28 . navedenih slika 4.13. U ovisnosti o načinu sabijanja kalupne mješavine. Segmentna modelna ploča i jednodjelna ploča za gornjak i donjak. pritiskalice sa membranom. b) moderna impulsna pneumatska kalupilica. razvijeni su različiti tipovi strojeva za kalupljenje: treskalice. pjeskomet i kalupilice izvedene kao kombinacija navedenih. Kalupilice. puhalice.13. kalupilice sa strujanjem zraka.koje treba proizvesti. Slika 4. Osim puhalice i streljke koje se mogu koristiti i za izradu jezgri od kalupne mješavine sa smolom. . Crno su označeni jezgreni oslonci na modelu (MIV Varaždin). kalupilice sa zračnim impulsom. pritiskalice sa više pritisnih ploča.12. pritiskalice. Otkriće modelne ploče bilo je pretpostavka za razvoj strojeva za izradu kalupa.

14. Slika 4.15.16. Automatska kalupna linija. prikazano je strojno kalupljenje na ručnoj i automatskoj kalupnoj liniji. Na slici 4. Slika 4.14. 29 . Varaždin).15. Strojno kalupljenje na automatskoj i ručnoj kalupnoj liniji (MIV.Na slici 4. prikazan je tlocrt automatske kalupne linije. a pojedini dijelovi linije na slici 4.

Slika 4. Slika 4. Dijelovi automatske kalupne linije.16. Kompletna ljevaonica uključujući pripremu pijeska. (MIV.17. Varaždin). 30 . prikazuje presjek kroz ljevaonicu pješčanog lijeva sa svježom kalupnom mješavinom.17.Slika 4.

Veziva furanske smole su kondenzati furfurilnog alkohola i formaldehida (urea modificiranog). No bake.4. prikazana je kalupna linija za No bake postupak.19. Fenolne smole očvršćuju pomoću sulfonske kiseline. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme u kojem se mora izvršiti kalupljenje ili punjenje jezgrenika. Treba razlikovati vrijeme koje je na raspolaganju za rad sa kalupnom mješavinom i optimalno vrijeme koje treba proteći prije razdvajanja očvrsnute mješavine od modela ili jezgrenika. Meuselwitz). (Meuselwitz Guss. Veliki kalup i jezgra sa furanskim vezivom. a kod regeneriranog pijeska sulfonska kiselina. Prikladna je za izradu kalupa i velikih jezgri. Katalizatori koji ubrzavaju očvršćivanje su fosforna ili sumporna kiselina. 31 . sintetske smole.2. Dodavanje sumporne kiseline povećava brzinu očvršćivanja. Vezivni sustav s uretanom sastoji se od izocijanata koji očvršćuje dodatkom poliola na fenolnoj bazi u prisustvu osnovnog katalizatora. Kalupna linija za no bake postupak pješčanog lijeva.18. a na slici 4. ručno kalupljenje. No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska.18. Na slici 4. Slika 4.2.1. ručno klaupljenje velikih odljevaka. tekućeg očvšćivača i katalizatora.19. Moguća je kombinacija fenolnih i furanskih smola. Slika 4.

CO2 postupak izrade pojedinačnih kalupa i jezgri. U mješavinu se mogu dodati dodaci koji smanjuju upijanje vlage prilikom skladištenja kalupa i jezgri. mješavina očvršćuje propuhivanjem plinom.1. Postupak vodeno staklo-CO2 Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i anorganskog veziva. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. te dodaci koji poboljšavaju razrušljivost. zbog brzog ciklusa izrade (10-25 s) i ekološke prihvatljivosti. slika 4. Postupak je postao značajan za izradu jezgri.20. a priprema se u mješalici ili ručno.21. Nedostaci postupka su slaba razrušljivost kalupa i komplicirana regeneracija starog pijeska. (MIV. Varaždin) 32 . Slika 4. ugljičnim dioksidom (CO2). i 4. Ručno kalupljenje velikih odljevaka CO2 postupkom.20. Iz tog razloga često se ovaj postupak izrade kalupa ili jezgri naziva CO2 postupak. vodenog stakla (natrijev silikat).2.3.4.21. Slika 4.

4. Mali potlak 0. 33 . Donja i gornja polovica kalupa izrađuju se na jednak način i odmah nakon zatvaranja može se izvršiti ulijevanje.. Kvarcni pijesak može se ponovno upotrijebiti. Osnovni materijal je kvarcni pijesak.2. Ovaj postupak je ograničen na velike kalupe jednostavnog oblika. Postupak cement-pijesak Cement se koristi kao vezivo u kombinaciji sa ubrzivačima očvršćivanja. očvršćivanje kalupne mješavine odvija se stvaranjem potlaka. Postupak zamrzivanja Za očvršćivanje kalupa koristi se transformacija vode u led. kako bi se omogućilo lagano vađenje modela. pa tako i pojavu očvršćivanja. slika 4. Sve se prekrije gornjom folijom i stvaranjem potlaka (0.2. Kalupnik sa cjevovodom za odsisavanje stavlja se na folijom prekrivenu modelnu ploču. Potlak utječe na nastanak sile trenja između zrnaca pijeska. U tu svrhu kontura modela prekrije se folijom.4. na koju se zatim nasipa pijesak bez veziva.05 do 0. dovoljan je za tijesno nalijeganje termoplastične folije na konturu modela.2. Može se koristiti i za izradu jezgri. Vakuumsko kalupljnje Kod ovog postupka.3. Plastična folija debljine 0. Zbog prašenja nije pogodan za izradu jezgri. pa se iz ekoloških razloga sve više koristi. Isključuje se potlak na modelnoj ploči.22. Kalupnik se ispunjava suhim pijeskom bez veziva.2. Nakon toga navlači se preko modelne ploče.4. Nakon hlađenja odljevka vakuum se isključuje. Postupak ne zahtijeva kemijska veziva. formira se uljevna čaša i skida višak pijeska. zagrijava se nekoliko sekundi da postane deformabilna. 4. Potlak u kalupnicima održava se do kraja skrućivanja.5 bar) očvršćuje. a gornja strana pijeska i kalupnik se prekriju drugom folijom. a vezivo voda.5 bara.1 mm.

34 . njem. Školjkasti lijev Školjkasti oljkasti lijev (eng. Maskenformverfahren ili Croning) predstavlja najraniji automatizirani i brzi postupak izrade kalupa i jezgri. 7 Usisna cijev. godine u Njemačkoj. 6 Polovica kalupa. Shell molding.2. 2 Modelna ploča.1 Model. 4. a prvu veću primjenu u ljevaonicama industrijski industrijs razvijenih zemalja ima tijekom 1960-tih tih i 1970-tih. 5 Folija. više od 60 % ljevaonica koristi ovaj postupak postupak za izradu jezgri. Slika 4. 4 Grijača spirala. Još se naziva i Croning postupak prema pronalazaču ovog postupka. Također. Postupak se prvi put pojavljuje 1944. Danas se školjkastim lijevom proizvodi širok asortiman odljevaka za sve industrijske grane. vrlo je česta primjena školjkastog lijeva za izradu jezgri.22. Tijek postupka izrade kalupa vakuumskim kalupljenjem. 8 Zračni kanal. 3 Naprava za vakuumiranje. 1970 tih.5.

ovisno o veličini i konfiguraciji odljevka. maziva i aditiva. jezgre dobiva se djelovanjem topline. alkidne i poliesterske smole. Kako se upotrebom ovih smola mogu postići visoke čvrstoće kalupa i jezgre omogućena je proizvodnja šupljih jezgri i tankih kalupa uz visoku točnost dimenzija. slika 4. Alati za izradu školjki Za izradu kalupa i jezgri koriste se isključivo metalni modeli i jezgrenici.Školjkastim lijevom izrađuju se kalupi (školjke) jednake debljine od 3 do 10 mm. no mogu se naći i čelični. Obloženi pijesak priprema se u mješalici. prikladne smole s katalizatorom. Sastavni dijelovi alata su metalni jezgrenici koji formiraju vanjski oblik školjke te metalne model ploče i metalni modeli koji u školjci ostavljaju otisak odljevka. Osnovno svojstvo tih smola je da su termoplastične. Dakle. kalupi i jezgre vrlo su tankih presjeka. miješanjem pijeska. Kalupna mješavina za izradu kalupa sastoji se od kvarcnog pijeska (rijeđe cirkonskog). dok se dodaci dodaju kako bi se postigla glađa površina kalupa i da bi se spriječilo pucanje kalupa. 35 . oblik kalupa. Od umjetnih smola najčešće se koriste formaldehidne. Redovito im se dodaje i katalizator koji ubrzava očvršćivanje. Tijekom tog miješanja pješčana se zrnca oblažu tankim slojem smole. maziva i dodataka oblaganjem pijeska smolom. smole u prahu. očvršćuju pri povišenoj temperaturi. odnosno. Za izradu uljevnog sustava uglavnom se koriste isti materijal kao i za alate. U praksi se puno više koristi postupak oblaganja pijeska smolom čime se dobiva tzv. brončani te aluminijski alati. maziva i dodataka.23. obloženi pijesak. umjetne smole kao veziva. tj. Najčešći materijal za izradu alata je sivi lijev. Metalni alati za izradu kalupa su dvodijelni. Smola obavijena oko zrna pijeska kasnijim se grijanjem u alatima aktivira i veže zrna pijeska u određeni oblik školjke. Maziva se dodaju u kalupnu mješavinu radi lakšeg odvajanja kalupa od metalnog modela te poboljšanja tečenja mješavine. kao osnovna svojstva školjkastog lijeva mogu se izdvojiti: • • • kalupi i jezgre izrađuju se od pijeska obloženog smolom. Kalupna mješavina za školjkasti lijev može se pripremiti na dva načina: • • konvencionalnim suhim miješanjem pijeska. Izrađuju se lijevanjem (jednostavniji odljevci) ili strojnom obradom (povećana točnost oblika i dimenzija odljevka).

Dk).23. Izrada kalupa Oblikovanje kalupa upa i jezgri za školjkasti lijev je uglavnom strojno. Mogu se koristiti različiti tipovi strojeva i različiti stupnjevi automatizacije. 4 Izrada školjkastog kalupa. Slika 4. Metalna modelna ploča.24. školjkasti kalup s umetnutim metnutim školjkastim jezgrama i odljevci (UG Metal. 36 .Slika 4. no svi rade na istom principu – stroga kontrola vremena i temperaturnih ciklusa. Proces izrade školjkastog kalupa prikazan prika je na slici 4.24.

Također. Nakon što se postigne tražena debljina školjke kutija i alat se vraćaju u početni položaj. pri čemu obloženi pijesak pada na zagrijani model. 2. Čelična sačma se koristi jer dobro odvodi toplinu. Metalni alat se pričvršćuje na limenu kutiju u koju je prethodno stavljen obloženi pijesak. Spajanje dviju školjki u kalup pomoću metalne stege. 4. dok na alatu ostaje formirana školjka. Nakon skrućivanja metala razbija se kalup i dobiva se gotov odljevak. Ulijevanje rastaljenog metala. 5. Stavljanje kalupa npr. 3. a značajke postupka prikazane su u tablici 4. u čeličnu sačmu radi učvršćivanja školjki. Prednosti i nedostaci školjkastog lijeva.Koraci pri izradi školjkastog kalupa: 1. Model se zatim zagrijava na temperaturu 200…230 °C..3. a i troškovi proizvodnje su dosta sniženi zbog smanjenja potrebe za čišćenjem i naknadnom obradom odljevaka. metalne alate je moguće koristiti više puta. Okretanje kutije zajedno s alatom za 180 °. Tablica 4. 6. a na isti se način oblikuju i jezgre. 37 . Odvajanje školjke od modela. Prednosti Nedostaci • • • • • • • glatka površina kalupne šupljine omogućava lakše tečenje rastaljenog metala i bolju kvalitetu površine odljevka visoka dimenzijska točnost mogućnost izrade složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna zbog urušljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na odljevku manja ograničenja s obzirom na oblik odljevka može se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju • • • • skuplji metani alati (modeli i jezgrenici) relativno spor proces nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Iako su za školjkasti lijev potrebna prilično visoka kapitalna ulaganja zbog visoke produktivnosti procesa to se ne smatra velikim nedostatkom. 7.3. Dodatno pečenje radi povećanja čvrstoće. Smola se uz zagrijani model aktivira te se zrnca pijeska slijepe i oblikuju čvrstu školjku.4. školjka se prenese u posebnu peć zajedno s modelom. Prednosti i nedostaci postupka prikazani su u tablici 4. Neočvrsnuti pijesak pada na dno kutije. Na ovaj se način proizvode školjkasti kalupi izuzetno dobrih svojstava. Dok je još na zagrijanom modelu.

bregaste osovine.3 mm Maksimalna debljina 2 .Školjkastim postupkom uglavnom se u serijskoj proizvodnji lijevaju željezni i neželjezni odljevci mase 30 g do 200 kg po odljevku.000. Značajke postupka školjkastog lijeva. Odljevci većih masa (do 500 kg) lijevaju se u pojedinačnoj proizvodnji.000 38 . Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi koji zahtijevaju veliku preciznost. kao što su dijelovi kućišta i armatura. Veličina odljevka: masa: 30 g – 200 kg Materijal: Sivi lijev Nodularni lijev Željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Aluminij i Al-legure Bakar i Cu-legure Nikl i Ni-legure Hrapavost površine .Ra: 3 . zupčanici itd.50 mm stijenke: Količina: 1000 – 1.4. tijela ventila.6 µm Tolerancije: ± 0. Tablica 4. kućišta za hidrauliku.

Φ7x54 mm. Postupak „izgubljenog modela“ prvi su koristili stari Egipćani za izradu zlatnog nakita prije 5000 godina.4. masa 0. 39 . a) b) c) d) Slika 4. često se koristio i za izradu novčića.3 do 3 kg. Tada dolazi do masovnih zahtjeva vojne industrije za izradom složenih dijelova vojne opreme. stoljeća u SAD-u se koristi za lijevanje nakita i zubala. Danas je precizni lijev uglavnom automatiziran i široko je rasprostranjen u automobilskoj. c) različiti strukturni elementi pogonske hidraulike od precipitacijski očvrsnutog nehrđajućeg čelika. Precizni (točni) lijev Precizni lijev je jedan od najstarijih proizvodnih procesa. G-X10 CrNi 18 8. Primjeri odljevaka. masa 1. mase 10 g.2. Značajnija industrijska primjena preciznog lijeva u ljevaonicama industrijski razvijenih zemalja javlja se tek za vrijeme Drugog svjetskog rata.6. a) dio kirurškog instrumenta. b) rotori turbina. elektrotehničkoj. Osnovni principi ovog postupka datiraju još iz antičkog doba. d) lijevanje prstena od 18 karatnog zlata. vojnoj.25. optičkoj te u industriji alata. Osim što su ga rane civilizacije koristile za izradu zlatnog nakita. koji su spremni za ugradnju bez velike naknadne obrade.4 do 2. slika 4. Krajem 19. Ni legura.3 kg.25.

slika. odnosno njihova mješavina. Za izradu modela najčešće se koristi vosak. Polimerni se materijali ubrizgavaju pri temperaturama od 177 do 260 °C i tlakovima između 27. Temperature ubrizgavanja kreću se između 43 i 77 °C. učvršćuje ga i daje hrapavu površinu na koju lako prianja sljedeći sloj suspenzije. Vosak koji se koristi zapravo je mješavina određenih vrsta voskova. a tlakovi između 275 kPA i 10. pri čemu školjka dodatno očvrsne. Vosak se ubrizgava pri relativno niskim temperaturama i niskim tlakovima. Na svježe naneseni sloj suspenzije posipa se ljevački pijesak koji se pritom prilijepi. Model se uranjanjem oblaže suspenzijom. Slijedi oblaganje vatrostalnim materijalom kojim se dobiva školjka oko modela. Može se ubrizgavati vosak u tekućem. aluminijskih ili bakrenih legura. Rjeđe se. Općenito se tekući vosak ubrizgava pri viši temperaturama i nižem tlaku. završava žarenjem pri 800-1000 °C.. pogotovo za manje serije odljevaka. čija bi izrada drugim postupcima bila otežana ili neekonomična. Kao sirovina za izradu školjke koristi se suspenzija vatrostalnog keramičkog materijala (silikat. Potrebno je 6-9 slojeva suspenzije i pijeska kako bi se postigla dovoljna debljina školjke. kašastom i gustom stanju. a predgrijavanje olakšava popunjavanje šupljine rastaljenim metalom. a može sadržavati i antioksidanse i punila. Kalup za izradu modela obično se izrađuje strojnom obradom ugljičnog čelika. cirkon. modeli mogu izraditi strojnom obradom plastičnog materijala. 40 .3 MPa.26.Osnovna karakteristika točnog lijeva je što se odljevci dobivaju lijevanjem u jednokratne kalupe izrađene također pomoću jednokratnih voštanih modela. kalup se može izraditi lijevanjem legura niskog tališta. slika 4. Model se rastali (ili otplini) i iscuri iz kalupa pri temperaturama između 180 i 500 °C. Česti su i biljni voskovi. Pijesak podeblja sloj suspenzije. smola i modifikatora. dok se gusti vosak ubrizgava pri višim temperaturama i višem tlaku. Nakon što je oblaganje završeno. uklone se plinovi iz nje. Od polimernih materijala najčešći je polistiren. Ukoliko tlak ubrizgavanja voska nije previsok. mada se mogu koristiti i polimerni materijali. Izrada modela Modeli za precizni lijev izrađuju se ubrizgavanjem voska ili polimernog materijala u poseban metalni kalup. aluminijev silikat) u praškastom stanju i vezivne tekućine (etilsilikat ili vodeno staklo). Najčešće korišteni voskovi za izradu modela su parafinski vosak i vosak mikrokristalne strukture. grozd se ugrije kako bi se uklonio model. Postupkom preciznog lijeva izrađuju se dijelovi kompliciranog oblika. Između svakog uranjanja potrebno je osušiti prethodni sloj te za svaki sljedeći sloj koristiti sve krupnija zrnca pijeska. Za proizvodnju odljevaka preciznim lijevom koristi se kalup koji je izrađen tako da se model od lako taljivog materijala obloži vatrostalnim materijalom. Postupak izrade školjke. odnosno kalupa.6 i 138 MPa.

Većina se modela za grozdove proizvodi tako da se ubrizgavanjem izrade modeli zajedno s ušćem. 41 . Ugrozdavanje je postupak spajanja više istih modela na jedan uljevni sustav što je puno isplativije od pojedinačne izvedbe.26. Naknadno se modeli spajaju s uljevnim sustavom i tako čine grozd. dok se na grozdu za izradu malih hardverskih dijelova može nalaziti do 100 modela. Ukoliko se preciznim lijevom proizvode veliki odljevci model je pojedinačne izvedbe. e) odljevak (Avalon). d) zadnji sloj od grubog pijeska. Grozdovi za izradu turbinskih lopatica sadrže od 6 do 30 istih modela. dok se u slučaju malih do srednjih odljevaka obavlja ugrozdavanje. a) metalni kalup za izradu voštanih modela. Precizni lijev.Desna Ušće voštanog Ušće odljevka pomična sustava jezgra a) b) c) d) e) Slika 4. Spajanje je uglavnom ručno pomoću električnog lemila. Samo se modeli za veće ili kompleksnije dijelove rade po segmentima koji se kasnije spajaju lijepljenjem. c) prvo uranjanje grozda u keramičku suspenziju. prvenstveno zbog uštede na vremenu i materijalu. b) grozd. Uljevni sustav (čaška i spust) ubrizgava se posebno za što se uglavnom koristi reciklirani vosak.

Gotov odljevak. Slici 4. Čišćenje grozdova s odljevcima. 2. te daljnje zagrijavanje radi povećanja čvrstoće školjke. odnosno polimera. Izrada modela. Odsijecanje odljevaka s grozda. može biti gravitacijsko.27. Između svakog uranjanja sloj se mora osušiti.ugrozdavanje. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev.27. Spajanje modela u grozd . Proces se ponavlja dok se ne dobije potrebna debljina školjke. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev: 1. 42 . ali samo za uljevni sustav. 8. Odstranjeni vosak se skuplja i pročišćuje za ponovno korištenje. 3. 4. 7. Posipavanje pijeskom. U prvom sloju koriste se mala zrnca koja daju glatku površinu odljevka.Izrada kalupa za precizni lijev Proces izrade kalupa za precizni lijev prikazan je na slici 4. Naizmjenično uranjanje i posipavanje izvodi se više puta. Tijekom ponavljanja procesa koriste se sve krupnija zrnca pijeska koja kalupu daju čvrstoću. Zagrijavanje kalupa radi odstranjivanja voska. Ulijevanje rastaljenog metala. 5. Uranjanje grozda u keramičku vatrootpornu suspenziju. 6. tlačno ili pomoću vakuuma.

bakrene legure. Prednosti • • • • • • • visoka kvaliteta površine odljevka visoka dimenzijska točnost Nedostaci • • • • visoki troškovi za odljevaka relativno spor proces veće dimenzije mogućnost izrade vrlo složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna vosak se može ponovno koristiti primjenjiv za sve materijale koji se mogu lijevati mogućnost lijevanja odljevaka koji se sastoje od više dijelova nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Vrlo je bitno izdvojiti mogućnost izrade vrlo složenih dijelova kao prednost ovog postupka. Ovim se postupkom mogu lijevati i metali s visokim temperaturama taljenja te metali koji se ne mogu strojno obrađivati (jer dodatna obrada gotovo i nije potrebna).28. a najčešće se lijevaju aluminijske legure. željezni lijev. prikazane su prednosti i nedostaci preciznog lijeva. kao što su lopatice turbina ili komponente vatrenog oružja. preciznim lijevanjem moguće je postići skoro sve stupnjeve složenosti vanjskog oblika. nehrđajući čelik i alatni čelik.U tablici 4. Rezultat toga je da se većina složenih dijelova sada može izraditi u jednom komadu.5.5 mm. što uključuje dijelove za automobilsku. Odljevci mogu težiti od nekoliko grama do 35 kg. legure magnezija. Naime. slika 4. mada može biti čak i 0. zrakoplovnu i vojnu industriju. Dijelovi koji rade na visokim temperaturama su također česti. Uobičajena debljina stijenke odljevaka je oko 1 mm. kao i širok raspon složenosti unutarnjeg oblika odljevka. 43 . Tablica 4. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi složene geometrije koji zahtijevaju veliku preciznost. Preciznim lijevom proizvode se odljevci manjih dimenzija. Prednosti i nedostaci preciznog lijeva. a dijelovi su funkcionalniji. što je uvelike smanjilo troškove izrade. a ne od puno pojedinačnih komponenata. Precizni lijev može se koristiti za lijevanje svih metala. ali kod legura koje se lako lijevaju. iako su obično u rasponu od 200 g do oko 8 kg.5.

Ra: 0.8 – 6.Dimenzije 1700 X 600 x 1200 mm Slika 4.28. U tablici 4. prikazane su značajke preciznog lijeva. Konstrukcija ploče s instrumentima za Boeing (Tital).5 µm Tolerancije: ± 0. Veličina odljevka: masa: 200 g – 35 kg Materijali: Željezni lijev Legirani željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Al i Al-legure Cu i Cu-legure Ni i Ni-legure Hrapavost površine .6. Tablica 4.6.1 mm Maksimalna debljina stijenke: 1.5 – 20 mm Količina: 10 – 1000 kom 44 . Postupak se smatra ekonomičnim ako se lijeva najmanje 50 jednakih odljevaka. značajke preciznog lijeva.

Postupak lijevanja u pune kalupe prvi se put pojavio 1958. Gustoća ekspandiranog polistirena u sirovom stanju iznosi 640 kg/m3. Shroyer patentirao postupak lijevanja pomoću modela od ekspandiranog polistirena postavljenog u vlažni pijesak koji ostaje u kalupu za vrijeme ulijevanja rastaljenog metala. za lijevaje sivog lijeva: ≤ 20 kg/m3.4. Pokušavalo se s primjenom nekih drugih materijala za izradu modela. Polistiren je jeftin materijal.2. F. Izrada modela i kalupa Za izradu modela kod lijevanja u pune kalupe koristi se ekspandirani polistiren. Takav se polistiren zatim ubacuje u zagrijanu komoru gdje se stalnim miješanjem osigurava raspodjela topline kroz čitavu količinu materijala. Djelovanjem topline polistiren omekšava te dolazi do ekspanzije pentana koji istovremeno uzrokuje i ekspanziju polistirenskih kuglica. Da bi se iz polistirena mogli izrađivati kvalitetni modeli gustoća mu se mora smanjiti na vrijednosti između 16 i 27 kg/m3. Za potrebe proizvodnje pjenastih polistirenskih tvorevina. glodanjem i drugim postupcima. Model od polistirena pod utjecajem topline ispari ostavljajući mjesto rastaljenom metalu. no još uvijek prednjači automobilska industrija (blok i glava motora) gdje se i prvo počeo koristiti ovaj postupak. lako se obrađuje tokarenjem. polistiren se impregnira pjenilom. Danas se odljevci lijevani u pune kalupe mogu naći u gotovo svim industrijskim granama.7. za lijevanje Cu i Cu-legura: 20-21. Tipične vrijednosti gustoće polistirena za određene metale su sljedeće: • • • • za lijevanje Al i Al-legura: 24-27 kg/m3. Sve veću primjenu u modernoj ljevačkoj proizvodnji nalazi prvenstveno zbog povoljnijeg utjecaja na okoliš u odnosu na klasične postupke pješčanog lijeva (pijesak koji se koristi za izradu kalupa ne sadrži veziva) te mogućnosti izrade vrlo složenih dijelova. pri čemu im se volumen povećava 20 do 50 puta. U početku je proces bio limitiran na jednolične i jednostavne odljevke zbog upotrebe ručno proizvedenog polistirena koji je bio loše kvalitete te zbog upotrebe vlažnog pijeska koji je slabo propuštao plinove nastale isparivanjem modela. godine kada je H.2 do 3 mm i gustoće od 640 kg/m3. no ni jedan do danas nije ušao u upotrebu. pogotovo u serijskoj proizvodnji.6 kg/m3. Lijevanje u pune kalupe Postupak lijevanja u pune kalupe relativno je nov postupak u praksi. 45 . najčešće pentanom i dobiva se pjeneći polistiren u obliku tvrdih staklastih kuglica promjera od 0. Daljnjim razvojem ovog postupka pokazalo se da lijevanje u pune kalupe može konkurirati klasičnim postupcima lijevanja u pješčane kalupe. Do odgovarajuće se gustoće polistirena dolazi postupkom koji se naziva predpjenjenje. Veliki napredak kod lijevanja u pune kalupe postignut je zamjenom vlažnog pijeska suhim kvarcnim pijeskom bez vezivnih sredstava čime su dobiveni odljevci visoke kvalitete površine. Odljevak nastaje tako što metal potpuno popuni mjesto gdje se nalazio model. za lijevaje čelika: ≤ 17 kg/m3. Odabir polistirena određene gustoće ovisi o metalu koji se lijeva.

Kondenzacijom pentana u ekspandiranim polistirenskim kuglicama dolazi do pojave potlaka koji uzrokuje punjenje kuglica s okolnim zrakom.Na taj način nastaju kuglice potrebne gustoće koje se nakon sušena transportiraju u ventilirajuće silose. Nakon hlađenja otvaraju se kalupi iz kojih se vade kruti modeli željenog oblika i dimenzija. kod ugrozdavanja se isti polistirenski modeli lijepe na zajednički uljevni sustav u grozd. Nakon izvjesnog vremena (oko 8 sati) dolazi do izjednačavanja tlakova unutar i van granula tj. Na taj način polistiren popunjava i poprima oblik metalnog kalupa. Bitna razlika je samo u tome što se ova ekspanzija odvija u ograničenom prostoru zbog čega granule prilikom ekspandiranja prvotno popunjavaju međukuglični prostor. a zatim daljnjom ekspanzijom obavljaju međusobni pritisak tako da dolazi do srašćivanja istih. Nakon spajanja slijedi kontrola gotovog modela i tek nakon kontrole ide se na sljedeći korak u procesu izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe. Zbog ekonomskih razloga često se puta formiraju grozdovi isto kao i kod preciznog lijeva. te zalijepljeni model bloka motora od više dijelova i odljevak. Modeli za lijevanje u pune kalupe rijetko se rade u jednom komadu. već se unutarnja geometrija odljevka. gotov model se dobiva tek kad se zalijepe svi dijelovi modela i uljevnog sustava u jednu cjelinu. Slika 4. Valja naglasiti da kod ovog postupka nema potrebe za izradom jezgri. postupak lijepljenja je potpuno automatiziran.29. Uljevni se sustav također izrađuje posebno. U silosima se odvija proces kondenzacije pentana. Nakon završetka stabilizacije predpjenjenim polistirenom odgovarajuće gustoće pune se metalni kalupi (imaju oblik modela koji želimo dobiti) u kojima se ponovo odvija druga ekspanzija koja je u osnovi jednaka prvoj. kao i vanjska.29. dolazi do stabilizacije koja traje 6 do 12 sati. slika 4. Dakle. uobičajeno je izraditi ih iz nekoliko dijelova koji se naknadno lijepe. Da bi se izbjegle greške spajanja te da bi se zadržala dimenzijska točnost. 46 . Dakle. Slijedi hlađenje koje je vrlo bitno kako ne bi došlo do naknadne ekspanzije modela zbog zaostalih unutarnjih tlakova u modelu nakon vađenja iz kalupa. oblikuje modelom. Modeli glava motora od polistirena povezani u grozd (BMW).

31. odljevci se mogu vaditi i tako se nakon skrućivanja metala kalupnik opet vibrira (u ovom slučaju da se poništi kompaktnost u kalupu). onemogućujući im da dođu u kontakt sa rastaljenim metalom. Na kraju odljevci se još pjeskare ili sačmare. a sam odabir ovisi o metalu koji se lijeva i obliku odljevka. Nakon što se premaz na modelu osuši slijedi njegovo postavljanje u kalupnik. Popunjavanje punog kalupa taljevinom. Funkcija premaza je dvojaka. ispao van. slika 4. Osim istresanjem iz kalupa. robot postavlja odljevak na liniju za automatsko uklanjanje uljevnog sustava. ni metal ne dolazi upravo zbog premaza u kontakt s grubim pijeskom. Vatrootporni se premaz može nanositi uranjanjem (najčešće). osigurava kontroliranu propusnost plinova koji nastaju isparavanjem polistirenskog modela u pijesak. Također. Vatrootporni se premazi dijele s obzirom na propusnost koju osiguravaju. Ukoliko se radi o grozdu postupak je isti samo što se kod odrezivanja uljevnog sustava odrezuju i odljevci. premazivanjem ili naštrcavanjem. Nakon skrućivanja kalup se istresa te se vadi odljevak koji ide dalje na odrezivanje uljevnog sustava i čišćenje. Slijedi ulijevanje rastaljenog metala. Na samom dnu kalupnika prije postavljanja modela nalazi se 25 do 75 mm tog istog pijeska.30.Nakon izrade modela. premaz predstavlja barijeru između glatke površine modela i grube površine pijeska. a robot izvadi odljevak iz kalupnika te ga okreće kako bi sav pijesak. Nakon uklanjanja premaza. Za popunjavanje kalupnika koristi se obični suhi kvarcni pijesak bez vezivnih sredstava. Slika 4. Za vrijeme sipanja pijeska kalupnik vibrira kako bi se postigla što bolja kompaktnost kalupa. 47 . Nakon toga robot uranja odljevak očišćen od pijeska u vruću vodu kako bi se otopio premaz kojim je bio premazan model. Tako se za lijevanje neželjeznih legura općenito koriste premazi niže propusnosti nego za lijevanje željeznih legura. isto kao i za jednostavnije odljevke. Nakon postavljanja i centriranja modela nasipava se pijesak dok ne popuni kalupnik. ali nisu uobičajeni. sljedeći je korak nanošenje vatrootpornog premaza na model. slika 4. Uglavnom je to odrezivanje automatsko. mada se odljevci mogu odrezivati i ručno. Pijesak kojim se popunjava kalup može se sakupiti i ponovno koristiti.30. Prvo. Moguće je koristiti i cirkonske i olivinske pijeske. Drugo. iz svih šupljina u odljevku.

Slika 4.31. Robotizirano vađenje odljevka iz kalupa.

Proces izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe prikazan je na slici 4.32.

Slika 4.32. Postupak lijevanja u pune kalupe. Koraci pri izradi kalupa sa jednokratnim isparljivim modelom (puni kalup): 1. Izrada modela i uljevog sustava od ekspandiranog polistirena. 2. Nanošenje vatrootpornog premaza. 3. Postavljanje i centriranje modela u kalupnik. Popunjavanje kalupnika suhim pijeskom bez vezivnih sredstava. Vibriranje da pijesak ispuni šupljine u modelu. 4. Ulijevanje rastaljenog metala. Pod utjecajem topline model ispari ostavljajući mjesto taljevini. Hlađenje i skrućivanje. 5. Istresanje kalupnika. Odrezivanje uljevnog sustava te čišćenje odljevka (pjeskarenje ili sačmarenje). 6. Gotov odljevak.
48

U tablici 4.7. prikazane su prednosti i nadostaci lijevanja u pune kalupe. Tablica 4.7. Prednosti i nedostaci lijevanja u pune kalupe.
Prednosti • izrada kalupa je jednostavnija i brža od izrade pješčanog kalupa jer nisu potrebna dva dijela kalupa na odljevku nema srha nema potrebe za jezgrama model nije potrebno uklanjati iz kalupa dorada često uopće nije potrebna potrebne manje količine pijeska, manje opreme za pripremu pijeska pijesak se može ponovno koristiti (čak 99%, ostalo se izgubi rasipanjem). Regeneracijom se ne onečišćuje okoliš jer pijesak ne sadrži vezivo. visoko automatiziran postupak fleksibilnost procesa prilikom izrade različitih odljevaka i lijevanja različitih metala mogućnost izrade vrlo složenih oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost Nedostaci • ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni modela za svaki odljevak potreban je novi model potrebna kontrola procesa

• • • • • •

• •

• •

• •

U pune kalupe mogu se lijevati željezni i neželjezni metali, no najčešće se lijevaju Al i Al-legure te sivi i nodularni lijev. Tipični odljevci dobiveni lijevanjem u pune kalupe su blokovi i glave motora. Lijevati se mogu različiti odljevci svih veličina. No ipak, za jednostavnije odljevke i pojedinačnu proizvodnju isplativiji je pješčani lijev.

49

4.3. Postupci izrade jezgri Jezgra oblikuje unutarnje konture odljevka, slika 4.33. Od jezgre se zahtjeva: 1. 2. 3. 4. Dimenzijska točnost i toplinska otpornost Otpornost na eroziju prilikom udara taljevine za vrijeme lijevanja Otpornost oblika na tlak taljevine, čvrstoća Razrušljivost nakon ljevanja mora biti zajamčena

Slika 4.33. Funkcija jezgre. a) pješčana jezgra, b) odljevak, c) šupljina u odljevku oblikovana jezgrom. Male serije jezgri mogu se izrađivati ručno u jezgrenicima. Spora ručna izrada jezgri zamjenjena je početkom 19. stoljeća strojnom izradom. Tijekom 20. stoljeća postupci strojne izrade jezgri dalje su razvijani i optimirani. Za manije i veće serije koriste se strojevi za izradu jezgri, sa jednostavnim drvenim i plastičnim, slika 4.8. b), ili složenim metalnim jezgrenicima, slika 4.34. Danas je uobičajen postupak kod kojeg jezgrena mješavina iz spremnika napuni cilindar volumena jezgrenika. Jezgrenik se postavlja ispod cilindra, a stlačeni zrak udarno djeluje na pijesak u cilindru i ubrzava ga u smjeru jezgrenika, što uzrokuje popunjavanje jezgrenika. Daljnje očvršćivanje jezgre ovisi o korištenom vezivu.

Slika 4.34. Metalni jezgrenici za izradu složenih jezgri.
50

a može se dovesti izvana ili egzotermnom reakcijom. Kako se očvršćivanje jezgrene mješavine ne odvija na visokim temperaturama jezgrenici mogu biti od drveta ili plastike. Oprema mora biti dobro zabrtvljena. Nedostatak je relativno dugo očvršćivanje jezgrene mješavine. opisan je u poglavlju 4. su prikazane cold box pješčane jezgre. 51 .3.2.4. No bake postupak izrade jezgri Postupak se koristi i za ručno i strojno kalupljenje. Slika 4. b) propuhivanje plinom. c) vađenje jezgre iz jezgrenika. a zatim se izvodi propuhivanje plinskim reagensom ili katalizatorom koji koji uzrokuje očvršćivanje mješavine ili ubrzava proces očvršćivanja. 4. a) upucavanje jezgrene mješavine. Cold box postupak. pri pojedinačnom kalupljenju. vrijeme očvršćivanja jezgre znatno kraće.3.36.1.2.2.35. a) b) c) Slika 4.1. Toplina može dodatno ubrzati očvršćivanje. Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Kalupnom mješavinom koja sadrži višekomponentno vezivo popunjava se jezgrenik. Na slici 4. Cold Box pješčane jezgre (EUROKERN. kalupljenje. Hannover). Postupak je pogodniji za serijsku proizvodnju od No bake postupka.36. jer je zbog djelovanja plina na ubrzanje kemijske reakcije. Danas se najviše jezgri proizvodi ovim postupkom. slika 4.35. Postupak se koristi za jezgre velikih dimenzija.

Nije potrebno dodatno očvršćivanje pečenjem u pećima. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka.5. Školjkaste (Croning) jezgre.3. kao što je otopina amonijeve soli. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme trajanja. Primjeri jezgri prikazani su na slici 4. 4. Kao vezivo upotrebljava se slična kao kod cold box postupka. slika 4.38. Nema propuhivanja plinom.3.37. Warm Box postupak Varijanta hot box postupka pri nižim temperaturama zagrijavanja. Postupak očvršćivanja. Jezgre su lako razrušljive.3.37.5.4. odvija se u trajanju od 20 do 120 sekundi u jezgreniku predgrijanom na 180 do 340 °C. 52 .38. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Slika 4. Hot Box postupak Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole. Kalupi su lako razrušljivi. Pojedinačne jezgre i montirani paket za aluminijsku usisnu granu 6-cilindarskog motora sa direktnim ubrizgavanjem. Školjkasti postupak (Croning) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole.3. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika.2. tekuća fenolna ili furanska smola ali sa latentnim kiselim katalizatorom. Jezgrenici moraju biti izrađeni od metala.4. Upotreba postupaka je vrlo raširena. Postupak se koristi i za strojno kalupljenje. egzotermna reakcija. Hot Box postupak i primjeri jezgri na furanskoj bazi. Modeli i jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Upotreba ovog postupaka je vrlo raširena. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. Nakon popunjavanja jezgrenika. detaljnije je opisan u poglavlju 4. Slika 4. 4.

zajedno sa postupkom sa svježom kalupnom mješavinom i No bake postupkom. 4.3. Slika 4.39.3.40.7.1. prikazana je na slici 4. Za izradu paketa jezgri. Kalupljenje pomoću jezgri Kalupljenje pomoću jezgri.40. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj. 53 . slika 4.. Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Postupak se koristi i za ručno kalupljenje.4. Nedostatak postupka je teško izbijanje jezgre.2. koristi se uretan. opisan je u poglavlju 4. spada u najvažnije postupke izrade jednokratnih kalupa. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj.3.39. Jezgreni paket od šest dijelova za izradu bloka motora od željeznog lijeva (Halberg Guss).6. kao vezivo. Slika 4.

Slika 5.5. dok su sve ostale operacije mehanizirane ili automatizirane. zupčanici. aluminija.1. klipovi motora. Glavni postupci lijevanja u višekratne kalupe su: gravitacijski kokilni lijev. razni odljevci za zrakoplovnu industriju. razni ostali odljevci za automobilsku industriju kao npr. slika 5.1. kućišta električnih motora. tvrdi lijev i sivi lijev. kućišta projektila.i protutlačni lijev i tlačni lijev. Centrifugalni lijev pretežno se koristi za proizvodnju cijevi od sivog ili nodularnog lijeva. magnezija i cinka. poluautomatiziranim strojevima i potpuno automatiziranim strojevima. Automatizirani strojevi koriste za velikoserijsku proizvodnju. magnezija i bakra). Ručni se kalupi koriste za lijevanje manjih serija jednostavnijih odljevaka. Kod ručnog kalupa otvaranje i zatvaranje kalupa izvodi se ručno. Kokilnim lijevom lijevaju se kućišta pumpi. različite vrste lančanika. ručno je ulijevanje rastaljenog metala te vađenje odljevka iz kalupa. cinka. kotači. cinka i olova. glave motora te ostali funkcionalni dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. Upravo se zbog toga kokilni lijev često puta naziva i gravitacijski lijev. Kod tih je strojeva ručno samo ulijevanje rastaljenog metala i vađenje odljevka iz kalupa. Uglavnom se lijevaju veće serije odljevaka koje imaju jednaku debljinu stijenke na svim presjecima.1. dok se odljevak odvaja od kalupa pomoću uređaja za izbacivanje koji je sastavni dio kalupa. koji su trebali imati točne dimenzije. Kod automatiziranih strojeva provedena je i potpuna 54 . kokilnim se lijevom najčešće lijevaju odljevci od legura aluminija i magnezija. U Njemačkoj se više od pola svih odljevaka od neželjeznih legura proizvodi tlačnim lijevanjem. Kokilni lijev Kokilni lijev je postupak lijevanja kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva djelovanjem gravitacije u metalne kalupe ili kokile. Ukoliko je serija veća ili su odljevci složenijeg oblika. te čelik. koriste se poluautomatizirani strojevi. nisko. Princip kokilnog lijevanja. kućišta mjenjača. Kokilni lijev može se proizvoditi u ručnim kalupima. 5. Lijevanje u metalne kalupe započelo je lijevanjem odljevaka od kositra. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Lijevanje u stalne kalupe uglavnom se koristi za neželjezne legure mižeg tališta (legure aluminija. usisni ventili. Ipak. Danas se u metalne kalupe gravitacijski mogu lijevati sve najvažnije legure: legure bakra.

Hildesheim) 55 . a za kompenzaciju smanjenja volumena odljevka dodaju se pojila.. Ukoliko se koristi za izradu kompleksnijih odljevaka tada veličina serije mora biti dovoljno velika da se pokriju visoki troškovi izrade kalupa. slika 5. Uobičajeno je da se takvi odljevci proizvode tlačnim lijevom jer su ukupni troškovi proizvodnje niži. Danas je primjena automatiziranih strojeva uobičajena. razvodnika i ušća. odljevci se mogu usporediti s odljevcima izrađenih postupkom školjkastog ili preciznog lijeva. ulaganje jezgri. Prema točnosti dimenzija. vađenje odljevka iz kalupa).2. spusta.automatizacija pomoćnih operacija (ulijevanje rastaljenog metala. Za manje serije kompleksnijih odljevaka bolje je odabrati lijev u pune kalupe. sastoji se od čaše.3. Uz to. Naime. Uljevni sustav. za izradu odljevaka visoke dimenzijske točnosti te visoke kvalitete površine.2. Slika 5. Kokilni lijev nije primjeren za izradu kompleksnijih odljevaka. Pomična polovica kalupa s izbacivačima na stroju za lijevanje i pripadajući odljevak. Ponekad se uljevnom sustavu dodaju i filteri. slika 5. (KSM Casting. Slika 5. Uljevni sustav mora biti tako dimenzioniran da omogućuje brzo ispunjavanje kalupa rastaljenim metalom. kod tlačnog lijeva kraći su ciklusi proizvodnje te dodatna obrada gotovo i nije potrebna. Kokilni odljevak s uljevnim sustavom i vrste uljevnih sustava.3. tlačnim se lijevom dobivaju kvalitetniji odljevci s manjim odstupanjem dimenzija.

Za oblikovanje unutrašnjosti odljevka koriste se pješčane. U jednom se kalupu može nalaziti više kalupnih šupljina. Tek nakon izvlačenja jezgre dolazi do otvaranja kalupa te izbacivanja odljevka. Slika 5. 56 . Kad se upotrebljavaju metalne jezgre. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. Zatvaranje. Osim dvodijelnih kalupa za lijevanje jednostavnih oblika.6.1. slika 5.4. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. sastoje se od pokretnog i nepokretnog dijela. dok se nepokretni dio kalupa pričvršćuje na nepokretnu ploču. metalne ili kombinirane jezgre. počeli su se. osobito u automobilskoj industriji. odnosno otvaranje kalupa ostvareno je dvosmjernim horizontalnim pomicanjem pokretnog dijela kalupa.4. Pokretni dio kalupa pričvršćuje se na pokretnu ploču stroja za kokilni lijev. upotrebljavati i složeni višedijelni kalupi. 5.Pješčani lijev pred kokilnim ima prednost samo kad se izrađuju vrlo kompleksni odljevci sa složenom geometrijom. slika 5. bolja su im i mehanička svojstva. Metalne jezgre upotrebljavaju se za oblikovanje jednostavnijih šupljina u odljevku. slika 5. mora postojati mogućnost njihovog izvlačenja iz kalupa nakon ulijevanja i skrućivanja rastaljenog metala. jer osim što se kokilnim lijevom dobiju odljevci kvalitetnije površine i bolje dimenzijske točnosti. Kalupi za kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev su dvodijelni. U pokretnoj i nepokretnoj polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine pomoću kojih je određen vanjski dio odljevka. odnosno pokretne ploče stroja po vodilicama pomoću hidrauličke pumpe.1.. Inače kokilni lijev uvijek prednjači pješčanom. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina pokretnog i nepokretnog dijela kalupa.5. Kokila montirana na stroj za lijevanje i pripadajući odljevak.

Vrlo je bitno da se za izradu kalupa odabere materijal koji ima potrebnu toplinsku vodljivost i otpornost prema trošenju. Najčešće se takvi kanali postavljaju na razdjelnoj liniji kalupa. Kokila s metalnom i s pješčanom jezgrom (Grohe). strojnom obradom i poliranjem. Pješčane jezgre u proizvodnji kokilnog lijeva upotrebljavaju se kada se trebaju postići složeni oblici šupljina u odljevcima. kokila. Kalupi se oblikuju lijevanjem. paket pješčanih jezgri. Pješčana se jezgre najčešće nakon ulijevanja i hlađenja istresa iz aluminijskih odljevka pomoću vibracija ili zagrijavanjem na povišenu temperaturu na kojoj dolazi do raspada veziva i jezgra postane sipka. Na taj se način dobivaju složeni i točni oblici šupljina u odljevcima. slika . te se istrese iz kalupa. Strojnom obradom i poliranjem postiže se vrlo fina površina i točne dimenzije. Kokilni lijev složenih odljevaka.6. 57 . Kalupi se najčešće izrađuju od čelika za topli rad ili sivog lijeva odgovarajućeg kemijskog sastava. slika. plinovi bi prodrli u odljevak te bi došlo do poroznosti odljevka. ili na mjestima gdje su izbacivači iz kalupa. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. U novije se vrijeme za izradu kalupa upotrebljavaju i legure aluminija i bakra. Često se izrađuju i od grafita. Pomoću kanala za otplinjavanje i ventilaciju omogućava se izlazak zraku i plinovima iz kalupne šupljine prilikom ulijevanja rastaljenog metala. Odabir materijala za izradu kalupa ovisi o materijalu koji se lijeva..Slika 5. Vijek trajanja kalupa iznosi od desetak tisuća do nekoliko stotina tisuća lijevanja. a nije moguća upotreba metalnih jezgri. Kad se ne bi omogućio izlazak plinova iz kalupne šupljine. osim kalupne šupljine. Slika 5. izrađuju još kanali za otplinjavanje i ventilaciju te uljevni sustav.5.. glava motora s uljevnim sustavom. U kalupu se..

000 EURO na više) strukturom. Nanošenjem premaza koji imaju znatno manju toplinsku provodnost nego materijal od kojeg je izrađen kalup dolazi do umanjenja toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup zbog čega se kalupu produžuje radni vijek. lakše odvajanje odljevka od kalupa. izrasline. Nanošenjem vatrostalnog premaza na radnu površinu kalupa i metalne jezgre stvara se barijera između rastaljenog metala koji se ulijeva te površine kalupa te jezgre tijekom punjenja kalupa i skrućivanja. netočnost mjera i oblika. 58 . rjeđa su oštećenja površine kalupa. Kako su premazi izolatori površina kalupa se ne zagrijava na temperaturu rastaljenog metala. 3. Osim toga.U tablici 5.2. već se ona zagrijava na temperaturu koja je puno niža od temperature rastaljenog metala.1.1.1. Premazivanje kalupa Priprema kalupa za ulijevanje rastaljenog metala uključuje njegovo premazivanje. Zbog toga kalup nije izložen intenzivnom zagrijavanju. tj. Prednosti • dobra dimenzijska točnost i kvaliteta površine • Nedostaci • jednostavnija geometrija odljevka u odnosu na odljevke u jednokratnim kalupima zbog potrebe otvaranja kalupa brzo skrućivanje zbog ulijevanja u hladni • visoki troškovi izrade kalupa (cijena metalni kalup rezultira sitnijom kokile (20. kontrola brzine hlađenja. prikazane su prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. Nanošenjem takvih premaza postiže se: 1. bolja kvaliteta površine odljevka. Premazan je kalup manje toplinski opterećen. Tablica 5. 5. proizvode se čvršći odljevci mogućnost lijevanja svih najvažnijih • otežano napajanje odljevka u kalupu legura kratak ciklus izrade odljevaka dugi radni vijek kalupa za lijevanje postupak se može lako mehanizirati i automatizirati • • • • 5. 4. što mu produžuje radni vijek i smanjuje oštećenja. manji je pad temperature kroz stijenku kalupa te su manja toplinska naprezanja u stijenci kalupa. kao što su hrapavost površine. umanjenje neposrednog toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup (premaz je izolator). Prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. odstupanje od dimenzija. pa je time također rjeđa i pojava grešaka na odljevcima. 2. kontrola tečenja rastaljenog metala.

kalup je spreman za upotrebu. dok se radna temperatura kalupa tijekom hlađenja i skrućivanja održava hlađenjem kalupa. Ako je temperatura kalupa preniska. Osim na kvalitetu odljevaka. dolazi do grešaka na odljevku (hladni zavari. hlađenjem se može ujednačiti temperatura kalupa u svim presjecima. veziva. Tada se kalup prestaje koristiti sve dok se ne nanese novi sloj premaza. što osigurava željeni red skrućivanja odljevka. Ako pak se želi ubrzati hlađenje odljevka. Temperatura kalupa Vrlo bitan parametar za dobivanje kvalitetnih odljevaka je temperatura kalupa. Pri previsokim temperaturama kalupa produžava se vrijeme skrućivanja odljevka što pogoduje stvaranju šupljina zbog skupljanja materijala pa odljevci imaju lošija mehanička svojstva i lošiju kvalitetu površine. Prebrzo trošenje kalupa može uzrokovati i previsoka temperatura kalupa. Dakle. Takav se premaz nanosi najčešće u pojilu i oko pojila. Ako se želi sporije ohlađivanje. Zagrijavanjem se oštećenje kalupa bitno smanjuje jer nema toplinskog šoka na početku lijevanja rastaljenog metala. Hlađenjem se sprječava zagrijavanje kalupa iznad optimalne radne temperature zbog čega se produžuje radni vijek kalupa te se skraćuje vrijeme skrućivanja odljevaka (skraćuju su i ciklusi lijevanja). odabere se premaz koji ima visoku provodnost te se nanese u manjoj debljini. prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se zagrijava na određenu radnu temperaturu. To je slučaj kod presjeka najudaljenijih od pojila koji trebaju prvi skrutnuti. popunjavanje kalupa je ograničeno zbog čega najčešće dolazi do usahlina. Između svakog lijevanja nanosi se samo gornji sloj premaza. kalupi se zagrijavaju i hlade. Zagrijavanje kalupa također utječe i na kvalitetu odljevka . toplih pukotina te lijepljenja odljevka za kalup. nestaljeno područje). nedolivenost. Premazi su suspenzije sitnomljevenih vatrostalnih materijala.Ono najvažnije što se postiže nanošenjem premaza je kontrola brzine hlađenja odljevka na svim presjecima jer se tako može utjecati i na tijek i na smjer skrućivanja. On se koristi sve dok ne dođe do oštećenja premaza na kalupu. nanosi se deblji sloj premaza s manjom toplinskom provodnošću. Da bi se postigla optimalna radna temperatura kalupa. Takvim nanošenjem premaza dobiva se usmjereno skrućivanje prema pojilu. Premazi se najčešće nanose automatskim prskanjem za vrijeme kad je kalup otvoren. odnosno mazivo koje omogućuje lakše odvajanje odljevka od kalupa. Optimalna radna temperatura kalupa je ona koja omogućuje proizvodnju kvalitetnih odljevaka uz minimalan škart u najkraćem mogućem vremenu te uz minimalno oštećenje kalupa. vode i dodataka za bolje prianjanje na unutarnju površinu kalupa. Nadalje. Kalup se može zagrijavati plamenikom ili električnim putem pomoću grijača. temperatura kalupa utječe i na vijek trajanja kalupa. Hlađenje kalupa obavlja se cirkulacijom vode.3. Nakon što je nanesen premaz.1. ulja ili zraka kroz posebne kanale u stijenkama kalupa. Oštećenje kalupa te njegovo prebrzo trošenje najčešće je prouzročeno naglim i neravnomjernim zagrijavanjem kalupa. odljevak se ne lijepi za kalup te ne dolazi do grešaka na odljevcima. 5.odljevci su bolje kvalitete jer je punjenje kalupne šupljine ujednačeno. odnosno može se regulirati brzina skrućivanja odljevka. 59 .

rastaljeni metal određene temperature ulijevanja.7. Pješčane jezgre se ulažu prije zatvaranja kalupa.kalup je potrebno prethodno zagrijati na temperaturu od 150 do 260 (350)° C. nakon što je odljevak skrutnuo. odvija se u zatvorenom kalupu. 4. uključuje odvajanje uljevnog sustava. Prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se mora zatvoriti i potrebnom silom osigurati od otvaranja. kako bi se omogućilo bolje tečenje rastaljenog metala te kako bi se izbjegle greške na odljevku. 2.7. Zatvaranje kalupa – kalup se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela. a metalne poslije. Nakon otvaranja kalupa izbacivači se aktiviraju te izbacuju odljevak iz kalupa. 3.Koraci kokilnog lijevanja. Slika 5. 5. Ulijevanje rastaljenog metala . 7. Slijedi vađenje odljevka iz kalupa. 6. Priprema kalupa . Ulaganje jezgri . sporo se ulijeva u kalup preko čaše ili spusta na vrhu kalupa. 60 . slika 5. kalup se otvara. Jedan kalup može imati više kalupnih šupljina. Metal teče kroz sustav razvodnika i ušća i ulazi u kalupne šupljine. Zatim se na površinu kalupne šupljine nanosi završni premaz kako bi se olakšalo odvajanje odljevka od kalupa i kako bi se kalupu produljio vijek trajanja. Hlađenje i skrućivanje odljevka. Otvaranje kalupa i izbacivanje odljevka.: 1. Dodatna obrada.jezgre mogu biti pješčane ili metalne. skidanje srha sa linije dijeljenja te ostalih grešaka na odljevku. Proizvodni koraci kod kokilnog lijeva.

8. odljevci od aluminijskih legura. poboljšanje kvalitete odljevaka i sniženje cijene gotovog proizvoda. postojani i dimenzijski precizni. koji su čvrsti.8. radijatori. Lijevaju se odljevci različitih dimenzija. Lijevanje pod tlakom primjenjuje se u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Tlačni lijev. slika 5. Tlačni lijev Tlačni lijev je postupak kod kojeg se rastaljeni metal pod visokim tlakom uvodi u stalni kalup.5. ali je ipak najraširenija primjena tlačnih odljevaka u automobilskoj industriji. Proces je često puta automatiziran što omogućuje povećanje produktivnosti. kovanice. dok se čelik tlačno lijeva samo u posebnim slučajevima. stoljeća. Prve legure za tlačni lijev bile su različite kombinacija kositra i olova. ali njihova upotreba opada početkom 20. bakra. (Honsel) 61 . magnezija i cinka. i 5. Slika 5. zupčanici. oblika i debljina. Najčešće se lijevaju legure aluminija. Tipični odljevci su blokovi i drugi dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. Danas se odljevci proizvedeni postupkom tlačnog lijevana primjenjuju u gotovo svim granama industrije.9. kućišta statora elektromotora. ali sve više nosači i dijelovi karoserije automobila. Najraniji primjerci odljevaka lijevanih pod tlakom pojavljuju se sredinom 19. Ubrzo se počinju tlačno lijevati i legure magnezija i bakra te mnoge novije legure koje se i danas koriste.2. Željezne legure nisu našle širu primjenu. stoljeća razvojem legura cinka i aluminija.

12.9. npr. slika 5.500 ciklusa lijevanja na sat. Ciklus lijevanja se ponavlja zatvaranjem kalupa za ponovno lijevanje odljevaka. patentnog zatvarača. materijal MgAl6Mn.1. Postupak tlačnog lijevanja Za lijevanje pod tlakom upotrebljavaju se specijalni strojevi na koje se učvrste metalni kalupi.5 mm. Lijevanje u kalup odvija se preko tlačne komore u koji se dovodi rastaljeni metal. cinka. 62 . Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s toplom komorom koristi se za lijevanje metala niskog tališta: magnezija. Tlačni lijev. olova i kositra. i 5. sustav za lijevanje pod tlakom sastoji se još od tlačnog klipa. Bočna vrata. Osim kalupa. Na drugoj se strani komore nalazi uljevni sustav koji rastaljeni metal vodi u kalup.35 MPa. Komora je s jedne strane zatvoren pomičnim tlačnim klipom. masa 3. debljina stjenke 2-2. mogu raditi s puno većim ciklusima lijevanja. 5.5 kg (Honsel). Općenito se koristi za lijevanje odljevaka manjih dimenzija i masa (od nekoliko grama do 25 kg). Specifičnost ovog procesa je to što su tlačna komora i klip vertikalno uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. Kretanjem tlačnog klipa u komori potiskuje se rastaljeni metal visokim tlakom u kalupnu šupljinu. slika 5.Slika 5. To je visoko automatizirani proces s brzinom rada od 50 . Zbog visokih brzina ubrizgavanja rastaljenog metala u kalup punjenje kalupa odvija se u vrlo kratkom vremenu. Lijeva se pod tlakom od 7 . Nakon hlađenja odljevka kalup se otvara i odljevak se pomoću izbacivača odvaja od kalupa i odgovarajućim alatom vadi iz njega. Sila tlaka prenosi se hidrauličkim sredstvom s visokotlačnih pumpi na pogonski klip koji s tlačnim klipom čini jednu cjelinu. odljevci od magnezijskih legura. izbacivača i metalnih jezgri. tlačne komore. u nekoliko milisekundi popuni se čitav kalup.2.10.11. Specijalizirani strojevi za lijevanje malih odljevaka.

Kod jedne izvedbe peć ujedno i tali metal u loncu. Obično se za izradu komore i tlačnog klipa koriste alatni i nehrđajući čelici. kao što su legure cinka i magnezija. Mlaznica također mora biti grijana. tlačne komore i kalupa. nitriranog legiranog čelika i alatnog čelika za rad na povišenim temperaturama. Sustav za ubrizgavanje uronjen je u taljevinu. npr.10. dok se pomakom prema dolje taj rastaljeni metal mora ubrizgati kroz spojnu cijev i mlaznicu u kalupnu šupljinu. Sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala sastoji se od hidraulički pokretanog tlačnog klipa te komore i spojne cijevi. Tlačni lijev s toplom komorom. a obično je izrađena od željeznog lijeva. Kako su komora. Međusobni položaj komore i klipa mora biti takav da se pomakom klipa prema gore omogući punjenje komore rastaljenim metalom. klip i komora uvijek se izrađuju na način da ih se može lako i jednostavno zamijeniti novim dijelom u slučaju oštećenja. 63 . sustava za ubrizgavanje. Postoje dvije izvedbe peći. odljevci od cinkovih legura. Spojna cijev je oblika koji omogućuje nesmetan protok rastaljenom metalu koji je ubrizgan visokom brzinom. Sustav za lijevanje s toplom komorom Sustav za tlačno lijevanje s toplom komorom sastoji se od peći s taljevinom. temperatura im je približno jednaka temperaturi rastaljenog metala. Mlaznica omogućuje precizno popunjavanje kalupne šupljine. tlačni klip i spojna cijev uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. Stoga se mogu lijevati samo legure koje imaju nisko talište i ne otapaju materijal s kojim su u dodiru. Spojna cijev je ugrijana na temperaturu koja onemogućuje skrućivanje rastaljenog metala u njoj.Slika 5. dok se kod druge već rastaljeni metal ulijeva u lonac te se u njemu održava na određenoj temperaturi. Aluminij i njegove legure otapaju čelične komponente sustava za ubrizgavanje i stoga se ne mogu lijevati ovi postupkom. Spojna cijev. Za održavanje rastaljenog metala na određenoj temperaturi koriste se plinski i električni grijači. a sam lonac u kojem se nalazi rastaljeni metal je keramički. a izrađuje se od materijala koji su otporni na trošenje.

c) Nepomična polovica kalupa. Kalup se otvara. PUNJENJE KALUPA Slika 5. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom. Komora je ispunjena rastaljenim metalom. Tlak se u kalupnoj šupljini održava sve dok se odljevak ne skrutne. h) Lonac. Nakon što se odljevak izvadi iz kalupa slaže se na palete gdje se hladi na okolnu temperaturu. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom se sljedeći: 1. 2. 64 . Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi iz kalupa te se stavlja na radni stol. b) Pomična polovica kalupa. e) Klip za tlačenje. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale.Proces tlačnog lijevanja s toplom komorom prikazan je na slici 5. f) Tlačna komora. Nakon skrućivanja odljevka izvlači se metalna jezgra (ako je ima). a tlačni klip se nalazi u početnom položaju. k) Grijana mlaznica. g) Sustav za ubrizgavanje.11.11. 3. j) Spojna cijev. Pomakom klipa prema dolje povećava se tlak u komori i rastaljeni se metal iz komore kroz spojnu cijev i grijanu mlaznicu ubrizgava u kalupnu šupljinu. a) Kalupna šupljina. d) Cilindar. Kalup je zatvoren. Klip se vraća u početni položaj što omogućuje ponovno punjenje cilindra rastaljenim metalom. i) Peć.

5. za razliku od tlačnog lijevanja s toplom komorom gdje su komora i klip u stalnom dodiru s rastaljenim metalom uslijed čega se zagriju na istu temperaturu kao i on.2. magnezija i bakra. Često su izvedeni i s posebnih sustavom za hlađenje da bi se izbjeglo njihovo pregrijavanje. prvenstveno aluminija. od malih konektora do blokova motora i kućišta mjenjača. Za izradu komore i klipa koriste se alatni i nehrđajući čelici. Lijeva se pod tlakom od 14 .9. i 5. Kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom peć s rastaljenim metalom nalazi se izvan stroja.12. Mogu se lijevati odljevci svih veličina.12.2. Komora i klip nisu posebno grijani tijekom procesa lijevanja. Slika 5. Broj lijevanja iznosi 50 do 150 odljevaka na sat. slika 5. U ljevaonicama je puno češća primjena strojeva s horizontalnom hladnom komorom. Osnovni dijelovi sustava za tlačni lijev s hladnom komorom su komora. a ponekad se lijevaju i neke željezne legure. Rastaljeni metal proizvodi se u peći za taljenje i prenosi loncem do peći za održavanje i regulaciju uljevne temperature taljevine. slika 5.8. Tlačni lijev s hladnom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom se koristi za lijevanje legura koje imaju više temperature taljenja. osim što se zagriju prijelazom topline od rastaljenog metala tijekom ulijevanja. 65 . Stroj za tlačno lijevanje s hladnom komorom. Razlikuju se strojevi s horizontalnom i vertikalnom komorom. Odatle se rastaljeni metal ručno ili automatizirano pomoću ljevačke žlice ili češće pomoću automatiziranog dozatora ulijeva u komoru. komora i klip izloženi su rastaljenom metalu samo kratko vrijeme tijekom ulijevanja te se zbog takve izvedbe mogu lijevati i legure višeg tališta.140 MPa. kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom. klip i kalup. Dakle.

traje ~2 s) druga faza je popunjavanje kalupne šupljine (brza faza – klip velikom brzinom ubrizgava rastaljeni metal u kalupnu šupljinu. traje ~0. nego se odvija u tri faze.13. traje nekoliko milisekundi) dok odljevak ne skrutne 66 . Slika 5. a tlačni klip nalazi se u početnom položaju. Koraci pri tlačnom lijevanju s horizontalnom hladnom komorom su sljedeći: 1. Koraci pri tlačnom lijevanju s hladnom komorom. U horizontalnu tlačnu komoru rastaljeni metal ulijeva se gravitacijski ljevačkom žlicom ili pomoću dozirnog uređaja.14.Proces tlačnog lijevanja s horizontalnom hladnom komorom prikazan je na slici 5. Kretanje klipa nije ravnomjerno. 2.1-0. Nakon ulijevanja rastaljenog metala klip tlači rastaljeni metal u kalupnu šupljinu. U tom trenutku kalup je zatvoren.: prva faza je popunjavanje komore i dovođenje rastaljenog metala do ulaza u kalup (spora faza .brzina klipa je mala i postepeno raste.2 s) treća faza je povišenje tlaka u već popunjenom kalupu (tlak se u kalupu poveća nekoliko puta.13. slika 5.

Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. 3.14.15. prikazuje odljevak bloka motora s uljevnim sustavom i nakon naknadne obrade. Slika 5.Slika 5. Klip se vraća su početni položaj. Slika 5. 67 . Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. Krivulja kretanja klipa. Stanica za tlačni lijev s robotom koji vadi odljevke.15. Nakon skrućivanja odljevka dolazi do izvlačenja metalne jezgre. koja se isto može robotizirati. slika 5.16. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi se iz kalupa te ide na daljnju obradu. Slijedi otvaranje kalupa. Tlačno lijevanje obično se izvodi u automatiziranim stanicama za tlačni lijev.

17. Općenito su ciklusi lijevanja s toplom komori kraći. Postavljanjem pokretnog dijela kalupa na pokretnu. je u trajanju ciklusa lijevanja. a time automatski i vrijeme jednog ciklusa lijevanja.16. 5. sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala radi tako da se završetkom prethodnog ciklusa cilindar već počinje puniti s rastaljenim metalom za sljedeće ubrizgavanje. legure koje se lijevaju s toplom komorom imaju niže temperature tališta nego što imaju legure za lijevanje s hladnom komorom. slika 5. Osnovna razlika između tlačnog lijevanja s toplom i hladnom komorom. u peći se uvijek nalazi količina rastaljenog metala četiri puta veća nego što je potrebna za jednosatni neprekinuti rad. najčešće visokolegirani alatni čelici za topli rad. Jedan je dio kalupa pokretan. Kod hladne komore. nakon naknadne obrade. a drugi je nepokretan. U pokretnoj i nepokretnoj 68 . osim načina ubrizgavana rastaljenog metala. Prvo. Blok motora s uljevnim sustavom i spreman za ugradnju. što znači da će i vrijeme skrućivanja biti kraće.2. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega.Odljevak sa uljevnim sustavom Slika 5. Za izradu kalupa koriste se materijali otporni na toplinu i trošenje.3. Obično se sastoji od dva dijela koji se montiraju na ploče stroja za tlačno lijevanje. Dva su razloga tome. Odnosno. Kalup je najčešće složene konstrukcije što omogućuje proizvodnju odljevaka kompleksnih oblika s visokim stupnjem točnosti dimenzija. Svaki je sastavljen od većeg broja međusobno povezanih elemenata. Kalupi za tlačni lijev Kalupi za tlačni lijev s toplom komorom i tlačni lijev s hladnom komorom su u principu jednaki. nakon završetka svakog ciklusa nova se količina rastaljenog metala mora dopremiti do komore (žlicom ili dozatorom) što zahtijeva dodatno vrijeme. a nepokretnog na nepokretnu ploču stroja osigurano je zatvaranje i otvaranje kalupa te izbacivanje odljevka. Drugo.

odvajanje uljevnog sustava. čime se bitno povećava produktivnost te kvaliteta odljevka. vađenja odljevka iz kalupa. ali s jednom kalupnom šupljinom. u jednom se kalupu može odliti nekoliko desetaka tisuća odljevaka. 69 . dok je druga polovica ravna ploča. tako se u slučaju oštećenja jednog dijela kalupa on lako zamjenjuje novim dijelom. premazivanja (prskanja) kalupa – za strojeve s hladnom komorom.18. Osim lijevanja proizvodnja odljevaka tlačnim postupkom uključuje pomoćne operacije poput doziranja rastaljenog metala. Kompletan proces proizvodnje odljevaka danas je potpuno automatiziran i obavlja se pomoću robota. Ovisno o obliku odljevka. Kalupi se razlikuju ovisno o veličini serije. U masovnoj proizvodnji velikih i složenih odljevaka upotrebljavaju se kalupi od više dijelova. Općenito.polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine koje imaju oblik budućeg odljevka. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina u pokretnom i nepokretnom dijelu kalupa. b) poklopac. Na slici 5. Za pojedinačnu proizvodnju kalupi su jednostavne konstrukcije s jednom kalupnom šupljinom. Za lijevanje manjih odljevaka u serijskoj i masovnoj proizvodnji koriste se kalupi s više kalupnih šupljina u jednom kalupu ili je kalup izveden tako da se u jednoj kalupnoj šupljini na isti uljevni sustav poveže više odljevaka. skidanje srha s linije dijeljenja. U kalupu se osim kalupne šupljine nalazi uljevni sustav te kanali za otplinjavanje i ventilaciju. bez potrebe za promjenom cijelog kalupa. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. a)Posuda za ulje kamionskog motora i kalup za tlačni lijev (Alatnica Haerer). Kalupi se najčešće izrađuju modularno. a) b) Slika 5. Kalupi. prikazan je tlocrt ljevaonice tlačnog lijeva. kalupna šupljina može biti u samo jednoj polovici kalupa. kontrole gotovog odljevka i skladištenje. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači.17.

6 .Slika 5.2.2. U tablici 5.8 mm) zbog brzog hlađenja formira se struktura sa sitnim zrnom te visoke čvrstoće dugi radni vijek kalupa za lijevanje lako odvajanje uljevnog sustava Nedostaci • • • općenito ograničeno na metale nižeg tališta geometrija (oblik) odljevka mora omogućiti izbacivanje iz kalupne šupljine potrebna visoka ulaganja u opremu 70 .3. Prednosti • • • • • • • • visoka produktivnost odljevci glatke i čiste površine visoka točnost oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost mogućnost lijevanja tankostijenih odljevaka (0. Ljevaonica tlačnog lijeva.18. prikazane su prednosti i nedostaci tlačnog lijeva. Prednosti i nedostaci tlačnog lijeva. Tablica 5.

Niskotlačni lijev Niskotlačni lijev. Odljevci su dobrih mehaničkih svojstava i glatke površine. Ovim se postupkom najčešće lijevaju legure aluminija i magnezija za automobilsku industriju te pneumatske i hidrauličke uređaje.3. KOKILA IZBACIVAČ GRIJAČ DOVODNA CIJEV INDUKCIJSKA ZAVOJNICA TALJEVINA LONAC Slika 5. je postupak kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva u kalup pod tlakom od približno jednog bara. Strojevi za niskotlačni lijev Za niskotlačni lijev koriste se poluautomatizirani ili potpuno automatizirani strojevi. hidrauličkog uređaja za vertikalno otvaranje i zatvaranje kalupa. klipovi. mase od 5 do 100 kg.5. blokovi motora. slika 5. dijelovi automobilskih ovjesa. glave motora. 71 .19. Osnovni dijelovi stroja su elektrootporna ili indukcijska peć s loncem za taljenje metala koja se nalazi u hermetički zatvorenom kućištu (ili varijanta s peći za održavanje temperature). Slika 5.. kućišta. Stanica za niskotlačni lijev i sustavom za izmjenu peći (Kurtz) i skrućena felga u kalupu prije vađenja (BBS). cijevi za dovod rastaljenog metala te kalupa koji se nalazi iznad peći za taljenje. Niskotlačnim lijevom mogu se još lijevati legure bakra.19. cinka te željezni lijev.20. Niskotlačni lijev. Ovim se postupkom lijevaju felge. slika 5.20.

5. vrlo je bitno postaviti uljevak tako da on posljednji skrućuje. Postupak niskotlačnog lijevanja Koraci pri niskotlačnom lijevanju su sljedeći.: 1.Kalup se sastoji od pomičnog (gornjeg) i nepomičnog (donjeg) dijela koji su pričvršćeni na pomičnu.2 do 0. Kalup je napravljen tako da se odljevak nakon otvaranja kalupa zadrži u gornjem dijelu kalupa. Kako nema pojila. Otvaranje kalupa. koji je najniža točka kalupne šupljine prema gore. Vađenje odljevka iz kalupa pomoću robota ili istresne platforme. Za izradu kalupa najčešće se koriste alatni čelici ili željezni lijev. otvori za izlaz zraka mogu se postaviti i na drugim mjestima u kalupu. Od gornjeg se dijela kalupa odvaja pomoću izbacivača te se zatim ručno ili pomoću robota vadi iz kalupa. Kretanje pomične ploče. Ti se kalupi redovito hlade vodom (češće) ili zrakom. Cijev za dovod rastaljenog metala uronjena je u lonac. Zato je ovim postupkom moguće dobiti vrlo kvalitetne odljevke. oksidacije) na rastaljeni metal tijekom čitavog procesa lijevanja. a kako se kalup polagano popunjava odozdo ne nastaju turbulencije. koje bi mogle zarobiti plinove iz atmosfere. 2. Dovodna cijev se zbog istrošenosti mora mijenjati svakih nekoliko tjedana. Zbog takvog skrućivanja dobiva se sitnozrnata mikrostruktura te se postižu bolja mehanička svojstva odljevka. Tlak doseže svoju maksimalnu vrijednost od 1 bar i zadržava se sve dok odljevak potpuno ne skrutne. Prestankom djelovanja tlaka u kalupu i peći rastaljeni metal iz cijevi vraća se u lonac. Kalup je potpuno popunjen. Kalupi se prije lijevanja. te se tijekom takvog punjenja zrak iz kalupne šupljine potiskuje prema gore. 72 . 4. Zbog toga nema nikakvog utjecaja atmosfere (npr. odnosno nepomičnu ploču stroja. odljevak se puni kroz samo jednu ulaznu točku koja je povezana sa cijevi za dovod rastaljenog metala. Time je omogućeno održavanje kalupa punim te nadoknađivanje skupljanja metala iz dovodne cijevi. Zbog neposrednog kontakta uljevka i dovodne cijevi skupljanje metala nadoknađuje se rastaljenim metalom iz lonca. Često su takvi otvori povezani s izbacivačima.5 bara koji uzrokuje podizanje rastaljenog metala kroz cijev za dovod i njegovo ulijevanje u zatvoreni kalup. a ujedno i pomičnog dijela kalupa je vertikalno. Odvajanje odljevka pomoću izbacivača od pokretne polovice kalupa. slika 5. Bitno je naglasiti da se kalupna šupljina puni od uljevka. Pomicanjem prema dolje omogućuje se ulijevanje. Zbog takvog se načina punjenja u gornjem dijelu kalupne šupljine moraju obavezno nalaziti otvori za izlaz zraka. 3. U samom kalupu izrađeni su kanali za hlađenje vodom pomoću kojih se osigurava brzo i usmjereno skrućivanje. Uz to. Ukoliko to zahtijeva geometrija odljevka.21. Zatvaranje kalupa. Naime. Za izradu tih cijevi danas se koriste visokočvrsti vatrootporni materijali. U hermetički zatvoren lonac dovodi se plin pod tlakom od 0. Uljevni sustav za niskotlačni lijev sastoji se samo od uljevka. osobito aluminija moraju prskati premazima da bi se spriječilo lijepljenje odljevka na stjenke kalupa. hlađenjem vodom (zrakom) doprinosi se skraćenju trajanja ciklusa lijevanja. dok se pomicanjem prema gore omogućuje vađenje skrutnutog odljevka.

22.21.i Mg. nema pojave turbulencija prilikom punjenja kalupne šupljine pa je ovaj postupak iznimno povoljan za lijevanje Al.legura dobivanje odljevaka vrlo dobrih mehaničkih svojstava minimalna naknadna obrada odljevaka.Slika 5. a uljevni sustav je bitno manjih dimenzija. Prednosti postupka niskotlačnog lijeva su: • • • • • znatno smanjeni gubici materijala i energije nisu potrebna pojila. slika 5. 73 . Koraci pri niskotlačnom lijevanju.

Iz svega navedenog proizlaze glavne značajke postupka: • • • kontrolirano popunjavanje kalupa. 74 . Osim metalnih.2 kg (iskoristivost taljevine 92%) (Kurtz).4. Smanjenje mase odljevka sa priljevcima od 21. Isto tako mogu se koristiti i pješčani kalupi ili kalupi izrađeni od jezgrenih paketa.23. Za izradu šupljina u odljevku koriste se jezgre. Usporedba gravitacijskog kokilnog lijeva i niskotlačnog lijeva na primjeru kućišta kompresora. Zbog tlaka u kalupu.23. slika 5. Dobiva se još manja poroznost i bolja mikrostruktura odljevka. a kvaliteta odljevaka još bolja.22. Niskotlačno lijevana aluminijska konzola u pješčanom kalupu (naprijed) sa stjenkama približno jednakim kao kod tlačnog lijeva (iza) i zato nekoliko grama teža. tlak t napajanja može biti veći nego kod niskotlačnog lijevanja. zbog niskih tlakova t punjenja rastaljenog metala mogu se koristiti i pješčane jezgre. Protutlačni lijev Protutlačni lijev je varijanta niskotlačnog lijeva sa određenim pretlakom u kalupu (4 do 5 bara).3 kg (iskoristivost taljevine 54%) na 12. usmjereno skrućivanje. ali su troškovi izrade veći. koji mora biti niži od tlaka u peći. visoka ekonomičnost.Slika 5. Slika 5. kako bi rastaljeni metal mogao popuniti kalup. Na taj način još je manja mogućnost nastanka turbulencija. 5.

horizontalna ili nagnuta pod kutom od 3 . legirani čelik. keramika. na rastaljeni metal istovremeno djeluju sila teža i centrifugalna sila. lijev Osim metala centrifugalno se mogu ogu lijevati nemetali. kobalta i titana. Centrifugalno se mogu lijevati gotovo svi metali – ugljični čelik. cijevi od nodularnog lijeva i košuljice cilindra kamionskih motora. stoljeća. Pri centrifugalnom se lijevanju rastaljeni metal ulijeva u metalni kalup koji rotira dok do ne završi skrućivanje taljevine. ovaj se postupak šire primjenjuje u praksi proizvodnje izvodnje odljevaka od 1920-tih 1920 godina. kositra. košuljice cilindara za motore s unutarnjim izgaranjem. polimeri. Centrifugalno lijevani lijevani odljevci. Slika 5. ozubljena kola. Klasični postupak centrifugalnog lijevanja koristi se za izradu cilindričnih rotacijskih simetričnih šupljih dijelova. Specifičnost odljevaka proizvedenih centrifugalnim lijevom je to što imaju jednaka svojstva u svim smjerovima. Os vrtnje kalupa može biti vertikalna. Međutim. bez usahlina. aluminija. plinskih poroznosti i nemetalnih uključaka. te sivi lijev. bakra. sivi lijev. 75 . kao i odljevci kod kojih je potrebna zbijena struktura.5. Na ovaj se način lijevaju vodovodne cijevi. legure aluminija.5° prema horizontali.24. Centrifugalna sila iskorištava se za: utiskivanje rastaljenog metala met u kalupnu šupljinu za oblikovanje paraboloidne ili cilindrične slobodne površine rastaljenog metala. Ipak. Za vrijeme ulijevanja taljevine evine i skrućivanja odljevka. odnosno svaki materijal koji se može prevesti u tekuće ili kašasto stanje. Centrifugalni lijev Centrifugalni lijev patentiran je početkom 19. najčešće se lijevaju legure bakra. kao i puni dijelovi. staklo. nikla.24. aluminija. klizni ležajevi. Zbog toga oblik i kristalna struktura odljevka ovise o zajedničkom djelovanju tih sila. slika 5.5. npr. nehrđajući čelik. cinka. magnezija. nodularni lijev. U novije novije vrijeme tim se postupkom lijevaju složeniji odljevci s manjim asimetričnostima.

26. slika 5. - Uređaji za centrifugalni lijev Uređaj za centrifugalni lijev mora biti izveden tako da se pomoću njega može izvesti šest operacija vrlo precizno i s višestrukim ponavljanjem. a) i c) horizontalna os rotacije. zbog toga što se prilikom ulijevanja rastaljeni metal doslovno kuje zbog visokog tlaka uzrokovanog centrifugalnom silom.25. Slika 5. dok vanjska ne mora biti cilindrična. zbog čega su odljevci bez pukotina. Tijekom centrifugalnog lijevanja metalni se kalup okreće oko svoje osi velikom brzinom (n= 500 . Odljevci će uvijek imati cilindričnu unutarnju površinu. 76 . plinskih mjehura i poroznosti. odakle se kasnije odstranjuju strojnom obradom skrućivanje odljevaka je od vanjske površine (koja je u dodiru s kalupom) prema sredini odljevka.1600 min-1) potiskujući rastaljeni metal na stijenke. Varijante centrifugalnog lijevanja s metalnim kalupom bez hlađenja. Zbog djelovanja centrifugalne sile nije potrebna jezgra za oblikovanje unutrašnjosti (šupljine) odljevka.Postupak centrifugalnog lijevanja Centrifugalni se lijev često naziva tekućim otkivkom. gdje poprima oblik kalupa i skrućuje.25. više su gustoće te su im poboljšana mehanička svojstva za vrijeme rotacije kalupa teže čestice putuju prema površini kalupa istiskujući lakše okside i nečistoće prema središnjoj osi. Značajke centrifugalnog lijeva: zbog djelovanja centrifugalne sile odljevci imaju sitnozrnatu mikrostrukturu. b) vertikalna os rotacije sa jezgrom. slika 5.

o. Uz to.) Operacije su sljedeće: • • • • • • uređaj mora imati određeni broj okretaja mora omogućiti zagrijavanje kalupa i nanošenje premaza na kalup prije ulijevanja rastaljenog metala mora omogućiti sigurno punjenje rotirajućeg kalupa rastaljenim metalom unutar kalupa mora biti omogućeno pravilno skrućivanje i hlađenje kako bi se dobili kvalitetni odljevci bez grešaka mora biti omogućeno dodavanje modifikatora i rastaljenog metala (u slučajevima kad je to potrebno) mora biti omogućeno brzo vađenje skrutnutog. 77 .26. uređaji za hlađenje kalupa.Slika 5. slika 5.o. Centrifugalni lijev.: valjci za rotaciju kalupa. omogućen je stalni nadzor proizvodnje. Potpuna automatizacija uređaja neophodna je kako bi se još povećala produktivnost te kvaliteta centrifugalnog lijeva. Osnovni dijelovi uređaja za centrifugalno lijevanje su. Slika 5. lijevak za ulijevanje rastaljenog metala. kalup. Strojevi za centrifugalni lijev (Strojar d. uređaji za grijanje kalupa i premazivanje i dozatori modifikatora. ali još uvijek vrućeg odljevka iz kalupa bez da ga se deformira.27. Većina uređaja za centrifugalni lijev je mehanizirana i automatizirana te su vrlo često povezani s računalom kako bi sve operacije i svi parametri u svakom ciklusu lijevanja bili isti.27.

78 . glatka vanjska površina odljevka bez grešaka. kalup mora imati određen broj okretaja. Prije ulijevanja rastaljenog metala u kalup. niskougljični čelik. a stroj s kalupom kreće se uzdužno po tračnicama tako da se rastaljeni metal ulijeva u rotirajući kalup od jednog kraja do drugog. Valjci su preko prijenosnika pogonjeni hidrauličnim ili električnim motorom. Kalupi se premazuju i zbog zaštite radne površine kalupa od djelovanja rastaljenog metala. radne površine kalupa se prije ulijevanja rastaljenog metala predgrijavaju i premazuju. što znači da se pomoću jednog kalupa može odlijati velik broj odljevaka. dakle hlađenje počinje kad se cijeli kalup napuni i traje sve dok odljevak nije spreman za vađenje iz kalupa. Kalupi za centrifugalno lijevanje su stalni. Hlađenjem se kalupu također produžuje vijek trajanja. Vađenje odljevka iz kalupa najčešće je izvedeno automatskim istiskivačem (tlačnim klipom). Do lijevka za ulijevanje rastaljeni se metal doprema iz peći. Premazi su suspenzije mljevenog vatrostalnog materijala u vodi u koje se dodaju sredstva za bolje prianjanje rastaljenog metala na stijenke kalupa. čime se kalupu produljuje vijek trajanja. Kod horizontalnih uređaja kalup se postavlja na postolje s valjcima kojega onda valjci podupiru i rotiraju određenom brzinom. Premazi se najčešće nanose prskanjem. Najčešće je hlađenje kalupa izvedeno tako da se oko kalupa stavlja plašt napunjen vodom koja cirkulira i tako ga hladi. što je direktno povezano s dobivanjem određene mikrostrukture i određenih mehaničkih svojstava odljevka. Nakon što odljevak skrutne istiskivač istisne odljevak iz kalupa. Za izradu kalupa najčešće se upotrebljavaju sivi lijev. dok se lijevak pomiče i tako puni kalup.Valjci služe za rotaciju kalupa određenom brzinom. Kalup se hladi samo za vrijeme kad se u njemu skrućuje odljevak. U jednoj je izvedbi lijevak nepomičan. najčešće se koristi jedan valjak postavljen ispod kalupa. Za rotaciju vertikalnih uređaja. U drugoj je izvedbi stroj s kalupom nepomičan. on se mora hladiti vodom kako bi se održala odgovarajuća temperatura kalupa. Temperatura predgrijavanja regulira brzinu hlađenja odljevka od površine kalupa prema unutrašnjosti. Da bi se dobila homogena. Postoje dvije izvedbe lijevaka. bakar i grafit. Najčešće su lijevci opremljeni termosenzorima i indukcijski su grijani. Kako se sa svakim ulijevanjem rastaljenog metala kalup zagrijava. a postolje s valjcima postavlja se uzduž kalupa kako bi ga poduprli. pomoću lonca.

Ovim se postupkom mogu lijevati i necilindrični i nesimetrični odljevci. ventili te ostali cilindrični i cjevasti odljevci jednostavnijeg oblika. košuljice cilindara. 79 . klipni prsteni. završna faza • nakon završetka skrućivanja odljevak se istiskuje iz kalupa Nakon vađenja odljevka započinje novi ciklus lijevanja. Horizontalni centrifugalni lijev najviše se koristi za lijevanje jednostavnijih odljevaka kod kojih je duljina puno veća od promjera i za odljevke jednakog unutarnjeg promjera.Postupak centrifugalnog lijeva može se podijeliti u četiri faze: 1. faza skrućivanja • skrućivanje odljevka je od vanjske površine prema unutarnjoj 4. Najčešće se lijevaju kratke cijevi te odljevci. pripremna faza • zagrijavanje kalupa i premazivanje površine kalupa premazom 2. Vertikalni centrifugalni lijev koristi se za lijevanje odljevaka kod kojih je promjer veći od duljine ili odljevaka s konusom. bubnjevi kočnica. faza ulijevanja rastaljenog metala • • • prije ulijevanja kalup mora imati određeni broj okretaja ulijevanje rastaljenog metala nakon što je čitav kalup ispunjen započinje hlađenje kalupa (radi održavanja određene temperature kalupa) 3. valjkasti ležajevi te manji odljevci prstenastog oblika. To su cijevi i tuljci.

Slika 6. vrijeme ciklusa). veličina šarže.1. Upravo zato procesi dobivanja taljevine moraju biti optimalno koordinirani s ostalim procesima u ljevaonici.1. 2. Peći se razlikuju po konstrukciji i načinu zagrijavanja. To su visokoučinkovite peći koje se najčešće koriste za serijsku proizvodnju. TALIONIČKE PEĆI U ljevaoničkoj proizvodnji postoje razni načini dobivanja taljevine spremne za lijevanje. Kupolke Kupolke su peći koje se koriste samo za taljenje željeznih lijevova. Podjela peći prema izvoru energije. kao i mogućnost dobivanja potrebnih količina rastaljenog metala kroz duži vremenski period zahtijeva dobro prilagođenu jedinicu za taljenje i pripremu taljevine (peći posebno prilagođene za određenu leguru. kupolke (sa koksom ili bez koksa) plamene peći elektrolučne peći elektrootporne peći indukcijske peći. 4. tj. sam način dobivanja taljevine direktno utječe na kvalitetu dobivenog odljevka. 5.1. 3. Fleksibilnost pri dobivanju rastaljenog metala te njegovoj pripremi za ulijevanje. Podjela peći prema načinu zagrijavanja odnosno izvoru energije prikazana je na slici 6. Naime. dok su s unutarnje obložene vatrostalnim materijalom. U tim se pećima metal rastali i pregrije na određenu temperaturu iznad temperature tališta (likvidusa) na kojoj se održava sve do ulijevanja u kalupe. S vanjske su strane obložene čeličnim limom. na procese dobivanje taljevine. taljenja metala i pripreme taljevine za ulijevanje otpada trećina ukupnih troškova proizvodnje odljevaka. U prosjeku. Glavne vrste peći su: 1. 6. U većini tih peći obavljaju se također operacije legiranja i rafinacije. Pri vrhu peći nalazi se otvor za 80 . Kupolke su vertikalne cilindrične peći opremljene sa žlijebom za izlijevanje pri dnu.6.

Dno peći može se otvoriti. Kupolka je prikazana na slici 6. Izgaranjem koksa nastaju vrući plinovi koji se dižu prema gore te zagrijavaju i tale metalni uložak. Na samom vrhu peći nalazi se otvor za izlaz plinova. Za ispravan rad peći važno je da su metalni uložak. uljevni sustavi i pojila). vapnenca i dodataka. Nakon što se koks pri dnu peći zapali i dobro zažari izmjenično se ulažu kroz otvor za ubacivanje zasipa određene količine koksa. koksa i dodataka za formiranje troske (vapnenac). Taljenje u kupolki U pripremljenu kupolku najprije se ubacuje koks kojim se kupolka ispuni do određene visine iznad sapnica. Kupolna peć (kupolka). Na površini 81 . koks i vapnenac jednakomjerno raspoređeni po horizontalnom presjeku kupolke.ubacivanje zasipa – metalnog uloška (sirovo željezo. na suprotnoj strani peći. nalazi se otvor za ispust troske. U metalni uložak još se dodaju i legirni elementi npr. Kad se peć napuni. Na taj se način dobiva željezna legura s određenim postotkom ugljika.2. kružni materijal tj. Rastaljeni metal skuplja se na dnu peći gdje je u kontaktu s užarenim koksom pa lako preuzima ugljik od njega.2. Kako se metalni uložak tali.a nabijeno je pijeskom tako da je u nivou otvora za ispust rastaljenog metala. Moderne kupolke imaju specijalne filtere za pročišćavanje izlaznih plinova kupolke. Zrak za izgaranje koksa dovodi se u sapnice pomoću ventilatora i posebnog cjevovoda. Dodaci za formiranje troske Koks Metalni uložak Slika 6. metalnog uloška. pušta se zrak kroz sapnice radi osiguranja potrebne količine kisika za izgaranje. Zato se za ubacivanje tih materijala upotrebljavaju specijalne košare. otpad od čeličnih limova. Iznad dna peći nalaze se sapnice za dovod zraka. ferosilicij i feromangan. Koks je gorivo čijim se izgaranjem osigurava energija potrebna za proces taljenja. jednakomjerno raspoređene po obodu prstena. tako se slijeva na dno peći. Iznad tog otvora.

slika 6. Plinska peć s loncem je mali agregat u usporedbi sa kupolnom peći. c) nagibni lonac. U ljevaonicama se koriste tri tipa plamenih peći. Plamene se peći uglavnom koriste za taljenje neželjeznih metala. Plamenici nisu izravno usmjereni na metal. propan) ili tekućeg goriva (loživo ulje). U normalnom pogonu to može iznositi 75 tona željeznog lijeva na sat. Plamene peći s loncem Plamene peći su peći u kojima se zasip ugrijava plamenicima izgaranjem plinovitog (zemni plin. 6. kod kojih se kao gorivo koristi prirodni plin. a)podizni lonac.2. Plamene peći s loncem. Upravljanje parametrima je jednostavnije nego kod kupolke.taljevine pliva troska koja se posebno odvaja od rastaljenog metala kroz otvor za ispust troske. 6.1.3. ako je potrebno. cinka i aluminija.2. Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Za taljenje većih količina aluminija u ljevaonicama se koriste plinske koritaste peći. taljevina iz kupolne peći dalje se metalurški obrađuje u elektičnim pećima.4. Postoje i kupolne peći bez koksa. a oni zatim isijavanjem prenose toplinu na metal (temperatura lijevanja Al-legura iznosi približno 700 °C). koji bi u kontaktu njom uzrokovali oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. Prikladna je za pripremu manjih količina taljevine.2 Plamene peći 6. Lonac je izrađen od vatrootpornih materijala (silicij-karbida. Zato. Ove se peći obično zagrijavaju s više plamenika. Prijenos topline obavlja se od plamenika na lonac. b) fiksni lonac. Prijenos topline obavlja se od plamenika na svod i zidove peći. grafita) ili od čelika. Ove se peći obično zagrijavaju s jednim plamenikom.3.2. koji se zagriju na 1100 do 1200 °C. a zasip se stavlja na rešetku iznad plamenika. Taljevina nije u neposrednom kontaktu s gorivom i dimnim plinovima. Nedostatak je to što se nakon zasipavanja u peći vrlo malo može utjecati na kvalitetu taljevine. budući da bi se direktnim plamenom uzrokovala oksidacija i veći 82 .: Slika 6. Regulacijom dovoda zraka regulira se proizvodna količina taljevine. tako da vrući plinovi struje spiralno oko lonca prema gore. slika 6. kao što su legure bakra (bronca i mjed). Taljevina se dodatno može zaštiti od oksidacije prekrivanjem raznim solima.

Kroz posebne otvore na poklopcu prolaze u unutrašnjost peći dvije 83 . Elektrootporne peći U elektrootpornim se pećima toplina potrebna za taljenje metalnog uloška dobiva provođenjem električne energije kroz različite materijale koji imaju veliki specifični otpor (žice. Zbog svoje slabe efikasnosti. Slika 6. elektrootporne se peći sve više izbacuju iz pogona te se zamjenjuju malim srednjefrekventnim indukcijskim pećima. Rastaljeni metal iz peći izlijeva se u ljevačke lonce. 6. 6.gubitak metala (odgor).4.5. slika 6. štapovi). Osnovna prednost elektrootpornih peći je to što se one mogu koristiti univerzalno te zahtijevanju minimalno održavanje. Otvor za ispuštanje rastaljenog metala nalazi se na dnu peći. Peći mogu biti stabilne ili nagibne. Danas su ove peći najčešće u primjeni kao peći za održavanje temperature taljevinama legura lakih metala. a taljevina se može zaštiti od oksidacije raznim solima. Tako je omogućeno otvaranje i punjenje peći.4. Nagibna plinska koritasta peć za taljnje aluminija (StrikoWestofen). koje se prvenstveno koriste za taljenje čelika. Elektrolučne peći Elektrolučne peći su peći. Lonac i poklopac peći izrađeni su od čeličnog lima.. trake. Peć leži na kružnom segmentu od masivne čelične konstrukcije pomoću kojeg se naginje. konvekcijom ili kondukcijom. Ti lonci služe za prenošenje taljevine do peći za održavanje temperature koja se nalazi uz stroj za lijevanje ili kalupnu liniju. Kod elektrolučne peći taljenje metala obavlja se u cilindričnom loncu. Poklopac se može okretati oko jedne vertikalne osovine koja se nalazi izvan lonca. U ovim pećima može lako doći do lokalnog pregrijavanja taljevine. Pregrijavanje je moguće riješiti tako da se metal zagrijava indirektno (proces zagrijavanja plamenicima odvija se u posebnoj komori).3. a obloženi su vatrostalnim i izolirajućim materijalom. a gorivo i dimni plinovi s taljevinom uzrokuju oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. Prolaskom struje ti se materijali zagriju na visoku temperaturu te se toplina na metalni uložak prenosi zračenjem.

željeznih ljevova i aluminijskih legura (mogu se taliti svi metali). Indukcijska peć s loncem Peć je prikazana na slici 6. te se one podižu.5. Djelovanjem te struje metal stvara električni otpor zbog kojeg se brzo zagrijava i tali. Ubrzo zatim nastaje i električni luk između elektroda. Razlikuju se dva tipa indukcijskih peći: • • kanalne indukcijske peći s loncem.5. Peći imaju veliku potrošnju energije.5. ali je moguće konstruirati peći za visoke kapacitete Slika 6. a na suprotnoj su strani vratašca za kontrolu rada i ubacivanje dodataka u peć te otvor za ispust troske. Elektromagnetska sila istovremeno uzrokuje miješanje rastaljenog metala zbog kojeg je 84 . Energija potrebna za taljenje metala dobiva se putem elektromagnetske indukcije. Na mjestima kontakta s elektrodama metalni se uložak brzo rastali. U početku rada s hladnom peći nije moguće zatvoriti strujni krug direktno između elektroda zbog visokog otpora hladnog zraka.ili tri grafitne elektrode. Elektrolučna peć. Dubina elektroda u peći regulira se automatski. Na jednoj strani lonca nalazi se otvor za ispust taljevine. što uzrokuje brzo taljenje ostatka metalnog uloška.1.6. Princip rada Kroz grafitne elektrode dovodi se u peć struja velike jakosti. Struja prolazi kroz induktor i stvara promjenjivo magnetsko polje koje inducira struju u metalu koji se nalazi u loncu. Metalni zasip smješten je u loncu oko kojeg se nalazi vodom hlađena bakrena spirala koja je zapravo induktor. Indukcijske peći Indukcijske peći prvenstveno se koriste za taljenje čelika. 6. Temperatura luka iznosi 3500 do 4000 °C. Izrađuju se u širokom rasponu veličina. Zbog toga se elektrode spuste sve dok ne dotaknu metalni uložak preko kojeg se zatvori strujni krug. 6.

Kod ovih je peći metalni uložak postavljen direktno u lonac te je moguće početi s procesom taljenja čak i kad je metalni uložak potpuno krut. Lonac peći izrađuje se nabijanjem praškaste vatrostalne mase s unutarnje strane induktora. moguće je dobro kontrolirati okolnu atmosferu. Veličine lonca obično iznose od jedne do nekoliko tona čelika. Manji lonci kupuju se gotovi. Indukcijska peć. Kako metal nije u dodiru s grijačim tijelom. Noseća konstrukcija peći izrađena je od čeličnih limova. Slika 6. 85 . te ponekad niskofrekventne. Taljevina se izlijeva hidrauličkim nagibanjem peći. što rezultira taljevinom visoke kvalitete i čistoće. Miješanje onemogućuje pregrijavanje taljevine i ujednačuje kemijski sastav. U industriji se najčešće koriste srednjefrekventne indukcijske peći. presjek i laboratorijska peć. a može se zagrijavati već rastaljeni metal. Ta masa ujedno predstavlja i izolaciju. Slika 6. Obje su vrste indukcijskih peći vrlo ekonomične u usporedbi s ostalim vrstama peći za taljenje.7. indukcijska peć s dva lonca (Otto Junker).7.6. Idustrijsko postrojenje koje se sastoji od indukcijske peći s dva lonca prikazano je na slici 6. Na vrhu lonca je poklopac koji sprječava gubitke topline prema gore i žlijeb za izlijevanje taljevine. Industrijsko postrojenje. a taljevina je visoke kvalitete.brzina taljenja metalnog uloška i legirnih elemenata velika. čistoće i homogenosti.

2 ili ljevačkim žlicama za prenošenje i ulijevanje.8. Kad se primarni navoj spoji s izvorom električne struje induciraju se u rastaljenom metalu u kanalu struje velike jakosti. Ova cilindrična peć izrađena je od čeličnog lima i obložena je vatrostalnim materijalom iznutra. Slika 6. S dna peći vodi kanal također obložen vatrostalnim materijalom. viličarima) ovisno o stupnju mehanizacije i količini taline koja se prenosi. Kanalna indukcijska peć Peć je prikazana na slici 6. kao izolacija između taljevine i metalnog dijela lonca. nosivi dio ljevačkog lonca izrađuje se od čelika. Kanalna indukcijska peć. 7.2. Zbog otpora metala razvija se toplina. U manjoj se mjeri upotrebljavaju za taljenje legura aluminija i obojenih metala.3. Električna energija za taljenje u ovoj peći predaje se preko relativno male mase taljevine u kanalu. slika 7. i 7.8.6. Miješanjem taljevine zbog elektromagnetskih sila predaje se toplina i na taljevinu u koritu peći. 86 . Vanjski.1. dok je unutra posebna vatrostalna masa za lonce. Pri tome metal u kanalu ima karakteristike sekundarnog navoja transformatora.5. uvijek mora ostati malo taljevine. Zato se ove peći obično koriste za održavanje temperature taljevine i njeno legiranje (miješanje). Kanal s dnom peći čini zatvoreni krug unutar kojeg se nalazi primarni navoj s jezgrom od transformatorskog lima. Taljevina se u kanalu nikad ne smije skrutnuti. slika 7. Može se koristiti i za ulijevanje na kalupnoj liniji. tako da se ona mora pregrijati na relativno visoku temperaturu i što brže gibati kroz kanal da bi predala toplinu preostaloj taljevini u peći. LJEVAČKI LONCI Talina se od peći do kalupa prenosi loncima. Transport taljevine i postupak ulijevanja može se vršiti ručno ili prijenosnim sredstvima (dizalicama.

3. Lonac za prenošenje većih masa taljevine. Ljevačka žlica (Lipovica). Slika 7. 87 .2. Ljevački lonac za ručno prenošenje i ulijevanje (Dalekovod).Slika 7. s kukom za dizalicu i mehanizmom za naginjanje (MIV).1. KOLO ZA NAGINJANJE Slika 7.

skrućivanja i završnog hlađenja skrutnutog odljevka. npr.1. slika 8. Shematski prikaz skrućivanja metala: (a) nukleacija kristala u taljevini metala. Ta kristalna zrna postaju sve veća sve dok se ne sudare i jedna drugima ne onemoguće daljnji rast. Sljedeće svojstvo metala koje ima glavni utjecaj na procesa lijevanja je skupljanje ili stezanje tijekom hlađenja taljevine.2. različito orijentirana kristalna zrna (orijentacija ovisi o smjeru odvođenja topline i o kristalnoj strukturi metala) vežu se jedna na druge. Cijepljenje utječe na uvjete nukleacije u taljevini. a modifikacija na uvjete rasta pojedinačnih kristala. Tijekom skrućivanja. odnosno mijenja oblik zrna. 88 . taljevina se prije ulijevanja obrađuje cijepljenjem i modifikacijom kojima se usitnjava mikrostruktura. PROCES SKRUĆIVANJA Proces skrućivanja metala ima važnu ulogu u određivanju tehnologije lijevanja i definiranju svojstava gotovog odljevka. Na slici 8. Osim obrade taljevine kemijskim sredstvima. (d) skrućivanje je završeno (vide se pojedine granice zrna) U praksi. da bi se dobila željena mikrostruktura. do dodatnih mikrostrukturalnih promjena dolazi pri hlađenju do sobne temperature. Izratci dobiveni na ovaj način imaju specijalna svojstva koja nije moguće postići kod skrućivanja polikristaliničnih metala (metala s velikim brojem zrna). a time i željena mehanička svojstva odljevka. Uočava se da prvo u taljevini nasumično nastaju klice iz kojih se onda razvijaju kristalna zrna. Izuzetak je odljevak od monokristala. Slika 8. Proces skrućivanja završen je kada nestane taljevine. Kad se sudare.1.8. (b) i (c) rast kristala s napredovanjem skrućivanja. a između njih se javljaju nepravilne granične površine koje se nazivaju granicama zrna. prikazan je tijek skrućivanja. željeznog lijeva. Kod nekih legura. Odljevak se sastoji od mnoštva kristalnih zrna međusobno odvojenih granicama zrna. gdje se rast omogućava samo jednom zrnu. Prilikom skupljanja smanjuje se volumen metala. Postupci proizvodnje monokristala strogo su kontrolirani. na promjenu mikrostrukture može se utjecati i regulacijom prijenosa topline sa skrućujućeg metala na materijal kalupa odnosno regulacijom brzine hlađenja taljevine u kalupu. Veličina. oblik i položaj kristalnih zrna nastalih tijekom skrućivanja čini mikrostrukturu odljevka. rastaljeni metal prelazi u krutu fazu tvorbom kristala.

6 postaje pravilno i nepravilno smještanje pojila.Slika 8. već se direktno odražava na konačne dimenzije odljevka. što se postiže usmjerenim skrućivanjem. osmišljeno i izvedeno da uravnoteži razlike u volumenu koje se javljaju za vrijeme hlađenja i skrućivanja taljevine. 89 . tako da se nakon skupljanja dobije zahtijevana veličina odljevka na sobnoj temperaturi.3. Za tehnologiju lijevanja i napajanja važan je iznos skupljanja u tekućem stanju i za vrijeme skrućivanja. Na slici 8. tablica 8. Da bi pojilo ispunilo svoju funkciju mora zadnje skrutnuti. ovise o metalu ili leguri koja se lijeva. skupljanje tijekom skrućivanja. a ne u odljevku. Dimenzije modela i odljevka moraju se povećati. Kod sivog i nodularnog lijeva može doći do povećanja volumena odljevka za vrijeme skrućivanja (ekspanzija grafita).1. znači da je ispunilo svoju funkciju. prikazan je pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka za ulijevanje kroz pojilo. Kod oblikovanja pojila treba voditi računa da poroznost skupljanja (usahlina) bude u pojilu. Razlike u volumenu. tablica 8. Napajanje mora biti tako izvedeno da nadoknađuje svaku promjenu volumena u kalupu. što se može iskoristiti u smislu smanjenja ili eliminacije primjene pojila..2. skrućivanja i hlađenja skrutnutog odljevka. Skupljanje metala prilikom hlađenja taljevine. odnosno smanjenje volumena odljevka kompenzira se napajanjem. Iznos skupljanja u krutom stanju također ovisi o vrsti metala.2.4-8. Drugim riječima. slike 8. Za konstrukciju modela i kalupa važan je iznos skupljanja u krutom stanju jer se on ne može kompenzirati taljevinom iz pojila. Ako je pojilo za vrijeme skupljanja u tekućem stanju i prilikom skrućivanja je nadoknadilo smanjenje volumena. Napajanje je osnovno gledište procesa lijevanja.

90 .3. Pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka.Slika 8.

91 . šuplina zbog skupljanja ostala je u pojilima. Slika 8. Pravilano i nepravilno smještanje pojila.4. Ispravno spravno dimenzionirana pojila.6.Slika 8. Smjer skrućivanja odljevka i nastajanje usahlina.5 5. Slika 8.

Tijekom istresanja odljevka iz kalupa dolazi do kidanja veziva.) bakar-kositar-leg.5 širenja Varira od 2.7 skupljanja do 4. Nakon 92 .(Crveni lijev) bakar-cink-leg.5 Tablica 8. vodenim mlazom ili u bubnjevima.1.5Zn Al-12Si Magnezij Cink Volumno skupljanje pri skrućivanju % 2.5 širenja 4.8 4. Istresanje odljevka obavlja se na vibracijskim rešetkama. Metalni lijev Željezni lijev sa lamelarnim grafitom sa kuglastim grafitom.5 4 6. odljevak se iz kalupa vadi istresanjem tako da se kalup razruši.5 Varira od 1. Metalni lijev Ugljični čelik 1%-tni ugljični čelik Bijelo lijevano željezo Sivo lijevano željezo Nodularni lijev Bakar Cu-30Zn Cu-10Al Aluminij Al-4.5 – 3 4 4 – 5. Čišćenje odljevaka Kod postupaka lijevanja u jednokratne kalupe. Skupljanje pri skrućivanju za različite lijevane metale.1. Skupljanje u krutom stanju za različite metale. (Bronca) bakar-kositar-cink-leg. NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA 9.6 6. odžareni Čelični lijev manganski tvrdi čelik Temper lijev bijeli (GJMW) crni (GJMB) Aluminijeve ljevačke legure Magnezijeve ljevačke legure Bakareni lijev (elektrolit.Tablica 8.6 skupljanja do 2.2. (Mjed) Specijalna mjed (Cu-Zn-Mn(Fe-Al)) Višelegirana aluminijska bronca Cinkove ljevačke legure Bijela kovina (olovo-kositar) Iznos % Moguće odstupanje % 9.9 4. pri čemu kalupna mješavina gubi čvrstoću te se odljevak lako izvadi van.2 6.3 3. pneumatskim čekićem. neodžareni sa kuglastim grafitom.

1.1. omogućuje pronalaženje loših odljevaka i njihovo izdvajanje prije isporuke naručitelju. Zaštita od korozije je zaseban aspekt osiguranja kvalitete odljevaka. U nekim slučajevima. bez obzira na tip proizvodnje. KONTROLA PROCESA LIJEVANJA 10. ostatak pijeska na površini odljevka uklanja se u rotirajućim bubnjevima ili mlazom abrazivnih čestica (pjeskarenje.1. precipitacijsko očvršćivanje) ili određene površine (površinsko kaljenje ili nitriranje). slika 9. popuštanje. starenje. Ona se provodi ukoliko je potrebno modificirati metalnu strukturu čitavog odljevka (žarenje. Pravilno provedena kontrola kvalitete sprječava nastanak odljevaka s greškom (škarta) ili ako nije uspjela. Slika 9. od dobave sirovog materijala do konstrukcije odljevka. Čišćenje odljevaka sačmarenjem. 9. 93 .što se odljevak izvadi iz kalupa. zavarivanjem ili toplinskom obradom.1. Površina odljevaka dobivenih lijevanjem u trajne kalupe ne čisti se na ovaj način jer je dovoljno visoke kvalitete. prije svega metalnih izraslina.2. Žarenjem za smanjenje naprezanja uklanjaju se vlastita zaostala naprezanja nastala tijekom skrućivanja. Statistička analiza proizvodnih podataka i rezultati ispitivanja tvore temelj svakog procesa kontrole kvalitete. bez promjene strukture metala. pilama ili lomljenjem. Osiguranje kvalitete Kontrola kvalitete bitna je kod svih koraka u proizvodnji odljevaka. 10. kaljenje. odnosno skupljanja. tablica 10. sačmarenje). rezanjem brusilicama. obavlja se brušenjem brusilicama što je vrlo skupo jer se još i danas obavlja ručno. Uljevni sustav i pojila uklanjaju se toplinskim rezanjem. Uklanjanje površinskih neravnina i grešaka. Toplinska obrada Toplinska obrada slijedi nakon završetka čišćenja odljevaka. takvi loši odljevci mogu se još uvijek „spasiti“ npr. Metode ispitivanja i njihovi troškovi odraz su strogosti zahtjeva za kvalitetom.

mehanička ispitivanja. 94 . nepropusnost.Tablica 10. Svojstva Ispitni odljevci Ispitivanja Klinasta proba Ispitivanje debljine stijenke Ispitivanje površinskih pukotina Ispitivanje mikrostrukture Ispitivanje tvrdoće Sastav Površina Kemijska analiza Vizualna kontrola (hrapavost. Kontrola kvalitete odljevaka. itd. analizu kemijskog sastava.1. potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr. dok je za ostala svojstva. Ovisno o namjeni odljevka. Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku točnost. težine. različiti su i zahtjevi kvalitete. ispitivanje pod tlakom i dr. Kod odljevaka gdje se zahtjeva samo točnost osnovnog oblika. Struktura Metalografska ispitivanja Fizikalne metode Mehanička svojstva Ispitivanja na ispitnim uzorcima uzetim iz odljevka ili (statička i dinamička) lijevanje posebnih ispitnih uzoraka Nakon završetka svih faza izrade. Rockwell-u. površinske greške) Kontrola pukotina pomoću: Mjerenja Gustoća uključci penetranata magnetnih čestica Dimenzija. ispitivanje mikrostrukture. provodi se vizualna kontrola. kontroliraju se karakteristike odljevaka koje utječu na njegovu upotrebljivost. deformacija Težina Ultrazvučna ispitivanja Radiografska ispitivanja Tvrdoća File test (strojna obradivost) Mjerenje tvrdoće po Brinell-u. struktura. mehanička svojstva. kao što su kemijski sastav. provodi se kontrola mjerenjem.

greške se mogu klasificirati: • u 7 osnovnih razreda (oznaka velika slova A-G) • svaki razred je podijeljen u skupine • skupine pogrešaka podijeljene su u podskupine • unutar podskupina navedene su pojedinačne greške Oznaka pojedinačne pogreške sadrži slovo razreda. Tako greške možemo podijeliti prema postupku lijevanja ili izgledu pogreške. a ista greška može biti prouzrokovana djelovanjem različitih uzroka ili njihovom kombinacijom. jer se greška otkriva na virtualnom modelu još u fazi tehnološke razrade. Greške na odljevcima U tehnološkom procesu proizvodnje odljevaka. broj skupine. • greške karakteristične za pješčani lijev. Razredi grešaka: A – Metalne izrasline B – Šupljine C – Prekinuti odljevak D – Površinski nedostaci E – Nepotpuni odljevak F – Netočnost mjera i oblika G – Uključci i heterogenosti.10. Podjela grešaka na odljevcima prema izgledu Prema izgledu. Današnjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skrućivanja moguće je ostvariti znatne uštede. Greške na odljevcima prema postupcima lijevanja dijele se na: • greške do kojih može doći kod bilo kojeg postupka lijevanja. Zadatak ispitivanja pogrešaka sastoji se u što jasnijem definiranju vrste greške. postupcima koji se provode i materijalima koji se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greške. uzroka njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera. 95 . te ju je moguće (u većini slučaja) izbjeći pravilnim preoblikovanjem uljevnog sustava (ili modela). broj podskupine i broj pogreške (npr. Veze između uzroka i posljedica te mogućnost međudjelovanja različitih uzroka nastanka škarta vrlo su složene. Jedan uzrok može izazvati više različitih grešaka.1. Postoji više klasifikacija vrsta grešaka.1. A112 – oznaka za žilice).

• • • • 96 .2. Mogu biti okruglasti ili u obliku strija. ali zbog preranog skrućivanja nije došlo do potpunog staljivanja metala. osiguranje usmjerenog skrućivanja prema mjestu posljednjeg skrućivanja (pojilu). Vrsta greške i skica NEDOLIVENOST ODLJEVKA Opis Odljevak se skrutnuo prije nego li je rastaljeni metal u potpunosti ispunio kalupnu šupljinu. a nastaje zbog stezanja materijala prilikom skrućivanja i hlađenja te nedostatka rastaljenog metala koji bi kompenzirao razliku volumena u području koje posljednje skrućuje. sastoje se od oksida sulfida i drugih nemetalnih spojeva netopivih u rastaljenom metalu. NEMETALNI UKLJUČCI Uključci imaju sastav troske.2. USAHLINA Usahlina se može pojaviti kao ulegnuće na površini odljevka ili unutar odljevka. Tablica 10. postavljanje hladila. Mjere pomoći NESTALJENO PODRUČJE Rastaljeni metal je s više strana tekao u kalupu (npr.Primjeri nekih karakterističnih grešaka dani su u tablici 10. • • • smanjenje udjela elemenata sklonih oksidaciji skraćivanje trajanja skrućivanja uklanjanje troske prije ulijevanja. • • • povišenje temperature ulijevanja. uporaba egzotermnih pojila. Karakteristične greške na odljevcima. koristiti leguru bolje livljivosti. promjena oblika ili veličine ušća. tj. proračunavanje pojila. oko jezgre).

ispušne plinove. 10. kao i svi ostali metalni proizvodi. uvijek mogli kompletno reciklirati kao lomljevina. Iskorišteni pijesak. premazivanje kalupa. • • • upotrebljavati čišće kalupne materijale. smanjiti udio vlage u pijesku. tekući i kruti otpad nastao taljenjem i lijevanjem u kaluparnici (obrada. otapala i premazi) i u čistionici. PENETRACIJA RASTALJENOG METALA • • • • uporaba finijeg pijeska. postao je veliki trošak za ljevaonicu. pa se materijal odljevka na kraju sastoji od mješavine metala i pijeska. koji čini i do 75 % otpada u ljevaonici. buku.MJEHURAVOST Zbog visoke temperature ulijevanja metala dolazi do otpuštanja plinova iz kalupne mješavine koji ostaju zarobljeni ispod površine odljevka. Zaštita radnog mjesta i okoliša Iako su se sami odljevci. sniženje temperature ulijevanja. kalupa ili pomaka jezgre uzrokujući tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreške na odljevku. priprema. na mjestima jakog zagrijavanja kalupa i slabe zbijenosti pijeska. u proizvodnji odljevaka postoje neki materijali koji se trenutno još uvijek ne mogu reciklirati i oporabiti. povećanje udjela veziva. prvenstveno zbog povišenja cijene njegovog odlaganja. Unapređenje ljevaoničke proizvodnje danas se bazira na smanjenju udjela otpada optimizacijom proizvodnog procesa. Može doći do formiranja većih mjehura ili puno sitnih mjehurića. Kod metala visoke tecljivosti (malog viskoziteta). taloge. prvenstveno na prašinu. 97 . smanjiti udio čeličnog otpada u zasipu. POMAK • Tehnološka disciplina pri centriranju modela. U okvirima zaštite okoliša. recikliranjem i oporabom materijala te na kraju obrada otpadnih materijala prije njihovog odlaganja kako bi se uklonile sve štetne primjese. može doći do penetracije rastaljenog metala u pijesak kalupa ili jezgre. ljevaonice ne posvećuju posebnu pažnju. Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka može doći do bočnog pomaka dvaju dijelova modela. kalupa i jezgri. regeneracija.2.

Lijevanju čistih metala rijetko kad se pristupa jer je legure puno lakše lijevati. METALI ZA LIJEVANJE .LIJEVOVI Legure za lijevanje zajedni nički je naziv za legirane metale od kojih se izrađuju odljevci.11.1.1. Zahvaljujući razvoju metalurgije. Sve legure za lijevanje podijeljene su u dvije osnovne skupine legura za lijevanje: željezne legure i neželjezne legure. danas je na raspolaganju velik broj legura ura koje se mogu lijevati. a i odljevci imaju bolja svojstva. a) b) Slika 11. kao što je prikazano na slici 11. 98 . Podjela metalnih legura za lijevanje na dva načina a) i b).

dane su temperature tališta i gustoće nekih metala. 11.34 Talište [°C] 650 658 420 232 1530 1455 1083 327 960 -38 3380 1773 1063 U industrijskoj proizvodnji još uvijek prevladava lijevanje željeznih legura iako se posljednjih godina sve više povećava i lijevanje neželjeznih legure.34 10.1. 99 .86 8. Osnovna podjela željeznih ljevačkih legura prikazana je na slici 11.2.74 2. Element Gustoća [kg/dm3] Mg Al Zn Sn Fe Ni Cu Pb Ag Hg W Pt Au 1.13 7. Tablica 11. ali i o količini ostalih elemenata koji se redovito javljaju kod ovih ljevačkih legura.1.34 19. U svrhu poboljšanja određenih svojstava željeznim legurama dodaju se još neki legirni elementi. prije svega u automobilskoj industriji. Mn koji su uvijek prisutni kao pratioci te S i P kao nečistoće. čija svojstva ovise prvenstveno o količini sadržanog ugljika. Željezne ljevačke legure Željezne ljevačke legure su najrašireniji i najvažniji materijal suvremene tehnike.U tablici 11.4 19. To su Si.86 8.69 7.28 7.93 11. Tako je masa proizvedenih odljevaka od željeznih legura veća od mase odljevaka od svih ostalih ljevačkih legura zajedno.1. Temperature tališta i gustoće metala. Željezne ljevačke legure su legure željeza i ugljika.51 13.1 21.

Čelični lijev obuhvaća legure željeza koje imaju od 0. dok željezni lijev obuhvaća legure koje sadrže > 2% ugljika.2. Sa slike 11.03 do oko 2% ugljika. vidljivo je da se s obzirom na sadržaj ugljika željezne legure dijele na čelični lijev te na željezni lijev. 100 .Slika 11.2. Podjela željeznih legura.

koja se još mogu dodatno poboljšati toplinskom obradom. čelični lijev za strojogradnju ili čelični lijev otporan na visoke temperature. vagonske spojke).3. tj. itd. 5 Čelik (gnječena legura). 3 Nodularni lijev. valjaonički stanovi). čine se dobivaju čelični ljevovi za posebnu upotrebu. 4 Čelični lijev. Vrlo je važno napomenuti da se odljevci od čeličnog lijeva samo rijetko upotrebljavaju neposredno nakon lijevanja zbog grube Widmannstättenove feritno-perlitno mikrostrukture koja daje nisku žilavost i istezljivost. Međutim. Osim ugljika. zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava. to je povoljan konstrukcijski materijal koji ima vrlo čestu primjenu. dijelovi bušećih motki). kemijsko-naftnoj industriji (tijela visokotlačnih ventila. kočnički okviri. rudarskoj (kućišta transportera). kao i dugo vrijeme skrućivanja čine ovaj lijev manje prikladnom legurom. 2 Temper lijev. npr. Visoka temperatura taljenja čeličnog lijeva. posebice u željezničkoj industriji (kotači. Usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. ovi ljevovi mogu sadržavati i neke druge legirne elemente.1.Na slici 11. dijelova koji se više ne odrađuju nekim od postupaka plastične obrade.03 do 2% ugljika koji je uvijek izlučen u obliku cementita. prikazana je usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. već se na konačne dimenzije dovode isključivo postupcima obrade odvajanjem česticama. Čelični lijev namijenjen je izradi dijelova konačnog oblika. 1 Sivi lijev.1. 101 . Da bi se dobila mikrostruktura struktura slična čeličnoj. Ovaj lijev ima važno značenje kod izrade velikih i složenih dijelova koji su mehanički opterećeni. metaloprerađivačkoj industriji (dijelovi preša. Čelični lijev U čelični lijev spadaju metastabilno kristalizirane legure koje sadrže od 0.3. Slika 11. 11.

102 . pri čemu se dolazi do usitnjenja lijevane mikrostrukture i izjednačavanja veličine zrna. u lijevanom stanju struktura je dendritna i zato krhka. NORMALIZACIJA LIJEVANO STANJE Widmannstättenova mikrostruktura ODŽARENO STANJE usitnjena ferlitno-perlitna mikrosturktura s ujednačenom veličinom zrna Slika 11. koje uzrokuje zaostala naprezanja. Na slici 11. slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno visoko pregrijavanje taljevine (radi toga minimalna debljina stjenke iznosi 5 mm).1. potrebna su tanka ušća i velika pojila.4.2.5 i 3 %. To je idealan metal za oblikovanje lijevanjem zbog vrlo velike tecljivosti njegove taljevine te minimalnog volumenskog i unutarnjeg skupljanja. Pomoću ovog lijeva moguće je odliti najsloženije oblike i šupljine. veliko skupljanje u krutom stanju. prikazana je razlika između odlijane i toplinski obrađene legure čeličnog lijeva.4. pa je zbog toga i zbog zaostalih naprezanja odljevke potrebno odžariti. 11. Razlika u mikrostrukturi između lijevanog i odžarenog stanja sivog lijeva Osnovna svojstva čeličnog lijeva su: • • • • • • • postupcima lijevanja moguće je dobiti složenu geometriju. Željezni lijev U željezni lijev spadaju legure željeza s udjelom ugljika većim od 2%. visoka temperatura taljenja (viša nego za bilo koju drugu ljevačku leguru) ~1650°C relativno loša livljivost. veliko skupljanje pri skrućivanju (do 5%) sa velikim nastankom poroznosti skupljanja (usahlina). između 1.ovaj se lijev najčešće podvrgava toplinskoj obradi normalizacije.

5. žilavost. otpornost na toplinske šokove (visoka toplinska vodljivost). b) nenagriženi uzorak Zbog grafitne listićave strukture. Pozitivne strane sivog lijeva su: dobra strojna obradivost. odljevci za peći i 103 . sivi lijev ima relativnu nisku vlačnu čvrstoću. te visoka tlačna čvrstoća i ekonomičnost. prikazana je mikrostruktura sivog lijeva. kućišta). Osim ugljika. osim o količini. visok stupanj prigušenja vibracija. bainit). odnosno djeluju kao zarezi u metalnoj osnovi. Mikrostruktura sivog lijeva je dvojna i sastoji se od: ugljika koji je pretežno izlučen u obliku listićavog grafita sive boje (iako se C može izlučiti i u obliku cementita) te željezne osnove koja je feritna. budući da grafitni listići prekidaju kontinuitet metalne osnove. Sadržaj ugljika kreće se između 2. izvanredna livljivost. Na slici 11.Šest je osnovnih vrsta željeznog lijeva: • • • • • • sivi lijev bijeli (tvrdi) lijev nodularni (žilavi) lijev temper (kovkasti) lijev vermikularni lijev legirani lijev. Tipična područja primjene sivog lijeva su: strojogradnja (postolja i dijelovi strojeva.5 i 4.2.5. veličini i raspodjeli grafita ovise i o debljini stjenke. 11. tvrdoću. a) b) Slika 11. veličini i raspodjeli grafita. obliku. obliku.5 %. Jedna od glavnih odlika sivog lijeva je velika tlačna čvrstoća zbog čega se sivi lijev prvenstveno primjenjuje na mjestima jako opterećenima na tlak.1. Mn. Općenito. martenzit. mehanička svojstva sivog lijeva uvelike ovise o količini. a) pretražni mikroskop. Sivi lijev Sivi lijev pripada skupini željeznih ljevova kod kojih je ugljik izlučen u obliku grafita.1. Mikrostruktura sivog lijeva. ovaj lijev sadrži i primjese (Si. P i S). istezanje i modul elastičnosti te povećanu osjetljivost na debljinu stjenke. Mehanička svojstva. perlitna ili feritno-perlitna (legiranjem i TO mogu se postići i druge temeljne strukture (austenit.

razni zupčanici. dok temeljnu strukturu čine perlit i ferit. kočioni diskovi. manja nego kod nodularnog i čeličnog lijeva. dekorativni odljevci (ukrasni stupovi. cigle i keramike. Bijeli (tvrdi) lijev U bijelom (tvrdom) lijevu. V. žigovi i alati za izvlačenje žice.skupljanje u krutom stanju iznosi oko 1% mogu se lijevati odljevci svih masivnosti i složenosti proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih lijevova nisko talište (1150 do 1250 °C) s obzirom na približno eutektički sastav i uzak interval skrućivanja mala sklonost poroznosti skupljanja (usahlinama). valjci u metalnoj. Bijeli lijev prvenstveno služi za izradu jednostavnijih dijelova izloženih trošenju koji nisu dinamički opterećeni. Mn. dijelovi drobilica za kamen. 104 . Osnovna tehnološka svojstva sivog lijeva su: • • • • • dobra livljivost . mlinova. više se upotrebljava bijeli lijev legiran sa Cr. Ni. kod drobilica. Mo.) i još mnoga druga područja. klipni prstenovi. Osim povećanja otpornosti na abrazivno trošenje. kotači i papuče kočnica tračnih vozila. procesna industrija i energetika. matrice za briketiranje ugljena. slika 11. U usporedbi s ostalim vrstama lijevova bijeli tvrdi lijev naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju.1.2. blokovi i glave motora. industrija motornih vozila (cilindri.6. pa se primjenjuje samo kad se traži velika otpornost na abrazijsko trošene i pritiske te visoka tvrdoća. valjaka za valjanje limova.štednjake. legiranjem se mogu postići i određena svojstva žilavosti ovog inače krtog materijala. Ima do najviše 3% C i povećani sadržaj Mn.. Nelegirani bijeli lijev rijetko se koristi. W i Ti. Ugljik se izlučuje samo u obliku cementita. stupovi rasvjete itd. papirnoj ili pekarskoj industriji . hidrauličkih klipova.2. konstrukcije. armature za vodovodne sustave. čitav je ugljik vezan u obliku cementita (Fe3C). Zbog povećane količine cementita bijeli lijev je izrazito tvrd (> 400 HV) i krhak. 11.

decementacijskim žarenjem – toplinskom obradom u kojoj se cementit potpuno raspada na željezo i ugljik i pri čemu se ugljik izlučuje u 105 . prikazana je mikrostruktura temper lijeva.7. Metalna osnova je perlitna i feritna. Temper (kovkasti) lijev U temper lijev spadaju legure željeza i uglika te primjesa s pretežnim udjelom ugljika izlučenim u obliku grafitnih pahuljica (čvorića) koje su poznate kao temper –ugljik. Mikrostruktura temper lijeva Temper lijev dobiva se od bijelog lijeva tzv. Na slici 11.Slika 11. Razlika između bijelog i sivog lijeva 11.7. Slika 11.1.2.6.3.

blagi prijelazi) i sustavu napajanja. prikazana je mikrostruktura nodularnog lijeva. čelični i temper lijev.kompaktne nakupine – pahuljice koje su raspoređene u feritnoj ili perlitnoj osnovi. Dakle.2. Temper lijev karakterizira niska temperatura taljenja te volumensko stezanje tijekom hlađenja i skrućivanja koje je veće nego kod sivog lijeva (1 – 2%).8. a) b) Slika 11. Zbog tog većeg volumenskog stezanja treba posebnu pažnju posvetiti pravilnoj konstrukciji odljevka (jednake debljine stjenki. izduženje i žilavost od sivog lijeva s lisnatim grafitom. Odljevci od temper lijeva obično su manjih dimenzija (do cca 10 kg). košuljice cilindara motora i kompresora. ima dobru žilavost i čvrstoću jednaku čeličnom lijevu. b) pretražni mikroskop. Tipični primjeri primjene jesu: koljenaste i bregaste osovine motora. Na slici 11. Mikrostruktura nodularnog lijeva. bolja obradljivost. Tipična područja primjene: automobilska industrija. 11. tako da su mehanička svojstva odljevaka od temper lijeva vrlo slična svojstvima ugljičnog čelika ili svojstvima nodularnog lijeva. polazna sirovina za dobivanje temper lijeva jesu odljevci bijelog tvrdog lijeva. Bijeli lijev ima bolju livljivost pa se predmeti kompliciranijeg oblika izliju od tog lijeva. tj.5. poklopci kliznih ležaja. Nodularni (žilavi) lijev Nodularni lijev sastoji se od istih faza kao i sivi lijev. c) nenagriženi uzorak c) Nodularni lijev ujedinjuje prednosti sivog i čeličnog lijeva. kao što je prikazano na slici 11. veća žilavost i kovkost. Zbog povoljne kombinacije svojstava nodularni lijev zamijenio je u mnogim aplikacijama sivi.4. industrija poljoprivrednih strojeva i armature. 106 . a dobru livljivost kao i sivi lijev. a zatim ih se decementacijskim žarenjem pretvara u temper lijev. Kako kuglasti grafit relativno blago prekida metalnu masu to nodularni lijev ima znatno višu čvrstoću. a). Nakon decementacijskog žarenja dobivaju se prikladna uporabna svojstva – niža tvrdoća.1. ali se od sivog lijeva razlikuje po obliku grafitnih kristala.8. zupčanici. Grafit se kod ovog lijeva izlučuje u obliku kuglica (nodula).

5 kg/dm3. U skupinu teških metala (gustoća > 4.5. 107 . a) pretražni mikroskop. aluminij i titan. Osim ljevarsko-tehničkih prednosti. Zbog dodavanja Mg i elemenata rijetkih zemalja prilikom proizvodnje ugljik se izlučuje u obliku grafita koji je morfološka varijanta između lisnatog i kuglastog grafita. Vermikularni lijev struktura je vrlo bliska nodularnom lijevu .5 kg/dm3) koji se koriste u ljevarstvu spadaju bakar. dok su vlačna svojstva približna vrijednostima nodularnog lijeva 11. livljivost i prigušenje je kao kod sivog lijeva. Veliko područje primjene je u proizvodnji cilindarskih glava za brodske dizel – motore. U skupinu lakih spadaju metali i legure kojima je gustoća manja od 4. a po svojstvima je bliže nodularnom lijevu. To su magnezij. a) b) Slika 11. cink.metalna osnova u lijevanom stanju je pretežno feritne ili feritno-perlitne strukture koja se dobiva bez naknadne toplinske obrade.9. tzv. olovo i njihove legure. Osnovna značajka željeznog lijeva s vermikularnim grafitom je u tome što pruža povoljnu kombinaciju svojstava sivog lijeva i nodularnog lijeva. strojna obradivost. crvićasti grafit.9. Neželjezne legure za lijevanje Neželjezne legure obično se dijele na lake i teške. prikazana je mikrostruktura vermikularnog lijeva.11. Prigušuje vibracije slično kao i sivi lijev. Toplinska vodljivost.1. kositar. željezni lijev s vermikularnim grafitom pokazao se posebno korisnim za lijevanje odljevaka koji su temperaturno opterećeni. Mikrostruktura vermikularnog lijeva. Vrlo je dobra zamjena za dijelove koji su bili lijevani od temper lijeva. b) nenagriženi uzorak Vermikularni lijev se pri lijevanju ponaša slično sivom lijevu.2. nikal. Zbog velikih teškoga pri lijevanju titan i njegove legure zasad nemaju primjenu u ljevarstvu.2. Na slici 11.

Podjela aluminijevih legura prikazana je na slici 11.2. ponajprije vlačne čvrstoće i tvrdoće. magnezij i bakar.1.7 50…150 20…35 690 50…4 Legiranje ima za cilj prvenstveno poboljšanje mehaničkih svojstava.2. zatim krutosti. Podjela aluminijevih legura 108 .10. katkada žilavosti ili livljivosti. Aluminij i legure aluminija Čisti se Al. od kojih su najvažniji silicij. vrlo rijetko koristi zbog loše livljivosti i slabih mehaničkih svojstava. Slika 11. rezljivosti. Osnovna svojstva aluminija prikazana su u tablici 11. već se prvenstveno koriste legure aluminija. Aluminij se legira širokim rasponom elemenata. kao ljevačka sirovina. Tablica 11.10. Osnovna svojstva aluminija Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 660 2. Osnovna svojstva aluminija.2.11.

te slabe strojne obradljivost. strojno obrađenom. 109 . prije svega male čvrstoće. no zbog otežane livljivosti rijetko se koristi najčešće se koriste legure s 3 % i 5 % Mg. bilo u lijevanom. također i prema djelovanju morske vode te povećana čvrstoća. Osim livljivosti. posebno one s 10 % i 13 % Si. dobro su otporne na višim temperaturama i dobro rezljive. što je prikazano na slici 11. u odnosu na ostale ljevačke legure aluminija imaju znatno slabiju livljivost te povećanu sklonost prema porozitetu. Livljivost se još dodatno pogoršava s porastom sadržaja bakra. Al-Si legure mogu se upotrebljavati kao čiste binarne legure koje imaju izvrsnu livljivost i otpornost prema koroziji. Neke od njih otporne su i na udarce. Najbolju kombinaciju čvrstoće i žilavosti ima legura s 10 % Mg. no zbog slabijih mehaničkih svojstava. silicij u Al-Si legurama poboljšava i otpornost prema nastajanju toplih pukotina te svojstva napajanja odljevka. Jako se dobro zavaruju te se često rabe za arhitektonske i dekorativne potrebe. razlikujemo podeutektičke legure (< 12 % Si). pa se mogu uporabiti za umjereno opterećene dijelove u pomorstvu. Radi osiguranja djelatnog usitnjenja zrna potrebno im je dodati magnezij i/ili titan. osobito pri lijevanju u kokile. ovim se legurama često dodaju i drugi legirni elementi (najčešće Mg. pa su to najrasprostranjenije legure u grupi lijevanih legura. Cu.11. eutektičke legure (12-13 % Si) te nadeutektičke legure (15-24 % Si). Ove legure imaju malu otpornost prema koroziji te su slabe livljivosti. Veliki nedostatak im je i sklonost tvorbi toplih pukotina pri skrućivanju. Al-Mg legure Glavna značajka ovih legura je dobra korozijska postojanost. poliranom ili anodiziranom stanju. S obzirom na udio silicija u Al-Si legurama. Al-Si legure Kod Al-Si legura silicij je osnovni element koji doprinosi dobroj livljivosti Al legura.Al-Cu legure Al-Cu legure su toplinski očvrstive legure s osrednje visokom čvrstoćom.. srednjom ili slabom udarnom otpornošću. Međutim. Fe).

Osnovna svojstva čistog magnezija i njegovih legura dana su u tablici 11. Dobra svojstva aluminijevih legura su: zanemariva rastvorivost plinova (osim vodika).2. Najveći nedostatak aluminijevih legura je volumno stezanje tijekom skrućivanja koje se kreće između 3. vrlo dobra livljivost (mogućnost lijevanja dijelova s vrlo tankim detaljima). Magnezij ima slaba mehanička svojstva.proizvodnji odljevaka od aluminijevih legura prethodi jedino proizvodnja željeznih lijevova. Osim toga.11.2. niske temperature taljenja (oko 660 °C).Slika 11. 110 . Magnezij i legure magnezija Čisti magnezij se ne lijeva u kalupe. Legure aluminija zauzimaju sve značajnije mjesto u ljevačkoj proizvodnji zbog svojih dobrih tehnoloških i mehaničkih svojstava . 11. Legiranjem mu se poboljšavaju mehanička svojstva i otpornost na koroziju.5 %. Podjela Al-Si legura.5 i 8. na višim temperaturama eksplozivno reagira s kisikom iz zraka.3.

2.4. U tablici 11. Legure magnezija lijevaju se u pijesak. Osnovno svojstvo magnezijevih legura je njihova mala gustoća – zbog toga neke magnezijeve legure imaju bolju specifičnu čvrstoću od aluminijskih legura. 11.74 do 100 1102 1. Zbog velikog afiniteta prema kisiku.3. dana su osnovna svojstva bakra.Tablica 11. kokile i pod tlakom. Osnovna svojstva bakra Osnovna svojstva bakra Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 1083 8.96 200…360 40…130 125 2…45 Legiranjem bakra dobiju se legure s dobrim mehaničkim i drugim svojstvima.4.85 160…250 Glavni legirni elementi su: Al.2 10…15 1.0…1. Čisti bakar ima lošu livljivost te veliku sklonost poroznosti. Osnovna svojstva magnezija i njegovih legura Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Vrelište (° C) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Mg 650 1. Mn i Zr.3. 111 .5 2…12 Mg legura 650 1.8…1. Tablica 11. Zn. a posebno dobrom otpornošću na koroziju. Bakar i legure bakra Čisti bakar lijeva se samo kad se zahtijeva čim bolja električna ili toplinska provodljivost odljevka. tale se i lijevaju u zaštitnoj atmosferi.

5. Slika 11.7 0.4.12. Cink i legure cinka Čisti se cink rijetko lijeva. Podjela bakrenih legura. Tablica 11. Osnovna svojstva cinka i njegovih legura dana su u tablici 11. osnovna svojstva cinka i njegovih legura. Češće se koristi legiran sa Al.12.2.13 30…40 40…45 1. 11.5 Zn legura 420 6. Mg. osim za izradu anoda za zaštitu od korozije cijevnih vodovoda i brodova. Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Zn 420 7.8 200…350 70…100 1. Cu i Zn.Legure bakra namijenjene lijevanju razvrstavaju se u sljedeće skupine: • • • • bronce mjedi crveni lijev novo srebro.3…0. Na slici 11.3 1…5 112 .5. prikazane su osnovne legure bakra.5…6.

11.6.7.2. 113 . tiskarska slova.34 18 3 45…70 Legure olova odlikuju se dobrim plastičnim svojstvima. visoka livljivost. Osnovna svojstva kositra dana su u tablici 11. Olovo i legure olova Čisto se olovo upotrebljava u kemijskoj industriji. Osnovna svojstva olova Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 327 11. dobra tecljivost omogućava jednostavno lijevanje ne smije se izlagati trajnom opterećenju zbog niske čvrstoće puzanja u posljednjim godinama raste upotreba tlačnih cilindričnih odljevaka najčešće se koristi za izradu dijelova za motorna vozila. Osnovna svojstva olova dana su u tablici 11. Upotrebljavaju se za konstrukcijske dijelove mjernih alata.Osnovna svojstva cinkovih legura su: • • • • • • 11. akumulatore i ležajeve. Kositar i legure kositra Čisti kositar se ne koristi za lijevanje u kalupe.6. Tablica 11.2.5.6. Osnovna svojstva olova.

Tablica 11. Nikl i legure nikla Čisti nikl se rijetko lijeva u kalupe jer naginje plinskoj poroznosti.7. Osnovna svojstva nikla dana su u tablici 11. Osnovna svojstva kositra Osnovna svojstva kositra Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 232 7.8. Puno se češće lijevaju legure nikla. 11. plinskih i drugih mjerača i u radio-televizijskoj tehnici.29 30 4 45 Legure kositra najčešće se lijevaju pod tlakom i to za izradu dijelova električnih. Osnovna svojstva nikla Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 1455 8. i to legure Ni-Cu i Ni-Mo za dijelove plinskih turbini.90 114 .2.8. Osnovna svojstva nikla. Tablica 11.7.

2009. M. Europa-Lehrmitel Verlag. Glavaš.. F. . Düsseldorf. II. Träger. 2009. Trbižan. Wiley-VCH Verlag. Herfurth.. 6. Živković. skripta NTF Ljubljana. Bast. 2001. K. Roller et al. Köhler.12. Livarstvo. J. M. 8. Galić. Carl Hanser Verlag München. 2005. Giessereitechnik kompakt. N. Lijevanje metala. 2005. B. Grundlagen der Giessereitechnik. Rijeka.J. I. A.. 2005.. R. Hrvatsko udruženje za ljevarstvo. Vol. Katavić. Budić. Osnove lijevanja metala. SFSB. M. 4. dio. Ketscher. Casting. Matthes. Metalurški fakultet Sisak. 5.. 2007. 10. 15. Zbirka riješenih zadataka. H. 2008. 7. Giesserei Verlag. Dürr. 2008. I. 9. Proizvodnja metalnih odljevaka. Slavonski Brod. 2009. K. LITERATURA 1. Weinheim. H. Foundry technology. Grundlagen der Fertigungstechnik. 11. Awiszus. FESB. 2. Z. 2009. Bührig-Polaczek. 12. Ljevarstvo. 115 . Zagreb. Posebni ljevački postupci. 3. . D. PowerPoint-Präsentation. Fachkunde für giessereitechnische Berufe. VDG.. Sisak. Unkić. ASM Handbook. Split. ASM International. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful