Branko Bauer Ivana Mihalic

OSNOVE TEHNOLOGIJE LIJEVANJA
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAGREB
2012

1

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.2.1. 4.2.1.1. 4.2.1.2. 4.2.1.3. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.3. 4.3.4. 4.3.5. 4.3.6. 4.3.7. 5. 5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.2.1. 5.2.2. 5.2.3. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.3. UVOD Lijevanje ingota Kontinuirani lijev Lijevanje odljevaka Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA KONSTRUKCIJA ODLJEVKA, MODELA I JEZGRENIKA PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU Kalupni materijali, veziva, dodaci i premazi Postupci izrade jednokratnih kalupa Pješčani lijev - lijevanje u kalupnu mješavinu Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Postupak vodeno staklo-CO2 Postupak cement-pijesak Postupak zamrzivanja Vakuumsko kalupljnje Školjkasti lijev Precizni (točni) lijev Lijevanje u pune kalupe Postupci izrade jezgri No bake postupak izrade jezgri Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Hot Box postupak Warm Box postupak Školjkasti postupak (Croning) Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Kalupljenje pomoću jezgri PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev Premazivanje kalupa Temperatura kalupa Tlačni lijev Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom Kalupi za tlačni lijev Niskotlačni lijev Protutlačni lijev Centrifugalni lijev TALIONIČKE PEĆI Kupolke Plamene peći Plamene peći s loncem Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Elektrootporne peći
2

1 3 3 4 5 10 14 17 17 21 23 23 31 32 33 33 33 34 39 45 50 51 51 52 52 52 53 53 54 54 56 58 59 61 62 65 68 71 74 75 80 80 82 82 82 83

6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 7. 8. 9. 9.1. 9.2. 10. 10.1. 10.1.1. 11. 11.1. 11.1.1. 11.1.2. 11.1.2.1. 11.1.2.2. 11.1.2.3. 11.1.2.4. 11.1.2.5. 11.2. 11.2.1. 11.2.2. 11.2.3. 11.2.4. 11.2.5. 11.2.6. 11.2.7. 12.

Elektrolučne peći Indukcijske peći Indukcijska peć s loncem Kanalna indukcijska peć LJEVAČKI LONCI PROCES SKRUĆIVANJA NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA Čišćenje odljevaka Toplinska obrada Kontrola procesa lijevanja Osiguranje kvalitete Greške na odljevcima METALI ZA LIJEVANJE – LIJEVOVI Željezne ljevačke legure Čelični lijev Željezni lijev Sivi lijev Bijeli (tvrdi) lijev Temper (kovkasti) lijev Nodularni (žilavi) lijev Vermikularni lijev Neželjezne legure za lijevanje Aluminij i legure aluminija Magnezij i legure magnezija Bakar i legure bakra Cink i legure cinka Olovo i legure olova Kositar i legure kositra Nikal i legure nikla LITERATURA

83 84 84 86 86 88 92 92 93 93 93 95 98 99 101 102 103 104 105 106 107 107 108 110 111 112 113 113 114 115

3

1. UVOD Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta kojom se rastaljeni metal oblikuje ulijevanjem u kalup, u kojem skrućivanjem poprima oblik i dimenzije kalupne šupljine. Lijevanje se koristi više od 5000 godina za proizvodnju odljevaka definiranog geometrijskog oblika i svojstava. U tom razdoblju tehnologija se kontinuirano razvijala, tako da se danas mogu proizvesti visoko zahtjevne metalne komponente komplicirane geometrije pomoću najmodernijih mehaniziranih i automatiziranih uređaja, slika 1.1. Izrada dobrih odljevaka traži veliku vještinu jer proces nastajanja odljevka nije vidljiv, odnosno metal popunjava zatvoreni kalup. Za razvoj ljevačkih postupaka, potrebna su znanja iz područja kemije, nauke o metalima, fizike, mineralogije, strojarstva, elektrotehnike i metalurgije.

Slika 1.1. Odljevci za stražnji ovjes porschea (Porsche, Weissach). Kako se kod lijevanja geometrija izratka stvara iz početno tekućeg metala, koji skrućivanjem postaje odljevak odnosno kruto tijelo, lijevanje se ubraja u postupke praoblikovanja. Prema normi DIN 8580 praoblikovanje (lijevanje) predstavlja jedan od šest proizvodnih postupaka koji su prikazani u tablici 1.1. Tablica 1.1. Podjela proizvodnih postupaka prema DIN 8580.
Promjena Oblika Stvoriti povezanost Glavna grupa 1 Praoblikovanje (Stvaranje oblika) Zadržati povezanost Glavna grupa 2 Preoblikovanje Umanjiti Umnožiti povezanost povezanost Glavna grupa 3 Glavna grupa 4 Glavna grupa 5 Odvajanje Spajanje Prevlačenje (oslojavanje) Glavna grupa 6 Promjena svojstava izratka - prestrukturiranje Premještanjem Izlučivanjem Unošenjem čestica tvari

Svojstava materijala

Praoblikovanje je proizvodnja čvrstog tijela od bezobličnih tvari stvaranjem povezanosti čestica. Pritom nastaje početna struktura koja definira početna svojstva materijala. Bezoblične tvari su: plinovi, tekućine, prašci, vlakna, strugotine i granulati. Većina praoblikovanih dijelova proizvodi se iz tekućeg stanja. U tehnološkom procesu proizvodnje pojedinačnih dijelova, praoblikovanje (lijevanje) predstavlja početno stanje svih metalnih dijelova, slika 1.2.
1

Dobivanje sirovine

Dobivanje metala

Metalurgija Lijevanje ingota Kontinuirani lijev

Taljevina

Ljevačka industrija Lijevanje u kalup

Praoblikovanje Odvajanje PROIZVOD Odvajanje

Slika 1.2. Praoblikovanje (lijevanje) u tehnološkom procesu proizvodnje dijelova. S obzirom na glavne grupe proizvodnih postupaka dobiva se tijek procesa prikazan slikom 1.3. Pritom u biti razlikujemo dvije varijante procesa. Ovisno o načinu lijevanja taljevine, odnosno varijanti procesa slijede različiti postupci i operacije kojima se od praoblika dobiva gotov proizvod.

Glavna grupa

1. Varijanta procesa Lijevanje ingota ili kontinuirani lijev

2. Varijanta procesa Lijevanje u kalup

Praoblikovanje

Preoblikovanje

Valjanje Kovanje

Odvajanje

Obrada odvajanjem čestica

Obrada odvajanjem čestica

Promjena svojstava izratka

Toplinska obrada

Toplinska obrada

Prevlačenje

Nanošenje boje

Nanošenje boje

Gotov proizvod

Slika 1.3. Tijek proizvodnog procesa.

2

1.1. Lijevanje ingota Lijevanje ingota je e diskontinuirani proces. Stalni metalni kalupi (kokile) za ingote popunjavaju se tekućim metalom uljevanjem s gornje strane ili kroz uljevni sustav, sustav slika 1.4. Odvođenjem topline taljevina evina skrućuje i nastaju ingoti, koji predstavljaju poluproizvod namjenjen daljnjoj obradi proizvodnim postupcima glavnih grupa, npr. toplinsko rezanje, naknadno valjanje ili kovanje. Veličina ingota ovisi o kapacitetu primarnih valjaka za naknadno nadno valjanje. Može iznositi 4 do 30 t i više ako su predviđeni za kovanje. Ingot ostaje u kalupu dok ne završi skrućivanje.

Slika 1.4. Lijevanje ingota. 1.2. Kontinuirani lijev Razvijen zbog složene pripreme kokila za ingote, njihovih ograničenja u dimenzijama i visokog udjela materijala za kompenzaciju ko usahlina u pojilima. Rastaljeni metal uljeva se u otvorenu bakrenu kokilu hlađenu vodom, slika 1.5. Odvođenjem topline talina skrućuje od rubova prema sredini i pomicanjem prema dolje nastaje beskonačna metalna gredica ili traka, traka slika 1.6. Za ubrzanje hlađenja koristi se sekundarno hlađenje vodenim sprejom. Gredice se režu na određenu mjeru i nakon toga ako je površina dobre kvalitete prolaze kroz peć i odlaze na vruće valjanje i tako nastaje potpuno kontinuirani proces proizvodnje proizvoda od čelika. Mogu se lijevati i aluminijske i bakrene legure. Na ovaj način proizvodi se 80-90% 80 čelika u zapadnom svijetu. Prednosti u odnosu na ingote su: : smanjenje gubitaka metala na pojila, veća produktivnost, bolja prilagodba oblika za daljnje preoblikovanje (valjanje).

Slika 1.5. Kontinuirani lijev. 1 Bakrena kokila, 2 Hlađenje, 3 Gredica, 4 Startni blok

3

u kojima je napravljena šupljina definiranog geometrijskog oblika. Lijevanje odljevaka Koristi se za proizvodnju metalnih izradaka različitih oblika i debljina stijenki. kalup od nemetalnih materijala se razruši i izvadi se odljevak. Kalupi pritom mogu biti od nemetalnih materijala (pretežno kvarcni pijesak) ili od metala (pretežno željezne legure). Na slikama 1. što je dovelo do razvoja postupaka lijevanja s povećanom točnošću. Kontinuirano lijevani poluproizvodi. prikazan je kalup od nemetalnih materijala i u njemu proizvedeni odljevak sa uljevnim sustavom potrebnim za punjenje kalupa i pojilima.7. 3 Uljevni sustav.3. 4 Pojila.7. Odljevak sa uljevnim sustavom . Ljevački kalup sa jezgrom i uljevnim sustavom 4 Slika 1. 1 Kuka za dizalicu. Za vrijeme lijevanja i skrućivanja metal djeluje na kalup mehanički.6. 5 Kalupnik Slika 1. 2 Jezgra.trake cijevi i profili Slika 1.8. i 1. Rastaljeni metal uljeva se pod djelovanjem gravitacije ili neke druge sile u kalupe. Teži se lijevanju odljevaka čiji je oblik nakon lijevanja što sličniji željenom (definiran nacrtom). dok kod metalnog kalupa otvaranje omogućuje vađenje odljevka. toplinski i kemijski. 1.8. Nakon skrućivanja tekućeg metala.

1. Zbog velike proizvodnosti postupak je pogodan i za automatiziranu proizvodnju. Slika 1.9 Slika 1. moguće je ostvariti visoku proizvodnost. Kopče mase 50 g i broj za kodiranje mase 0. Visoka produktivnost i laka mogućnost izrade replika čine ga iznimno pogodnim za serijsku i masovnu proizvodnju.10.6 t i postolja olja alatnih strojeva duljine 12.8 m i mase 52. slika 1.9. materijal nodularni lijev. slika 1. To je često puta i jednini postupak u pojedinačnoj proizvodnji kojim se mogu izraditi vrlo veliki i složeni dijelovi s unutarnjim unu šupljinama.4.1.11.5 t.08 g.9. velika i masivna kućišta strojeva. Postupkom lijevanja moguće je neke dijelovi di koji bi se inače radili iz više komada odliti u jednom.10.. slika 1. blokovi motora. Blok velikog brodskog diesel motora od mase 92. Kako skrućivanje traje relativno kratko. 5 . lijev Lijevati se mogu i vrlo mali dijelovi od nekoliko grama. npr. Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima Lijevanje je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih načina oblikovanja proizvoda.

cinkovih legura. Odljevci su sve točnijih dimenzija i oblika približno jednakog gotovom proizvodu.1.13. 6 . te u kontroli procesa i kvalitete odljevaka.a) b) c) Slika 1. medicina. slabija kvaliteta površine pov kod pješčanog lijeva. i 1. sa vrlo malom naknadnom obradom. posebno kod velikih automobila. bakrenih legura.. zrakoplovna i svemirska industrija. a) armatur rmatura za vodu od mjedi.14. S ciljem smanjenja mase automobila sve je više aluminijskih odljevaka. Smanjenje broja komponenti konstrukcije lijevanjem. U osobni automobil ugrađeno je više od 100 odljevaka. građevinska industrija i strojevi. b) držač alata. lijevo . tračnička vozila. opasnosti u proizvodnji i utjecaj na okoliš.18.11. pojava poroznosti u odljevcima. slika 1. Najveći kupac je automobilska industrija sa 40% željeznog lijeva i 80% aluminijskog lijeva.9. lijevo zavarena čelična konstrukcija od 12 djelova. Nedostaci su ograničenja u mehaničkim svojstvima (niža istezljivost).9.. koji je približno 3 puta lakši od željeznog lijeva.17. . medici brodogradnja slika 1. magnezijskih legura. kositra. u oblikovanju odljevaka i planiranju. i 1. desno . Najvažniji partneri ljevačke industrije indust su: automobilska industrija. i 1.. umjetnički lijev slika 1. Moderna kompjuterska tehnologija danas se koristi u cijelom procesu lijevanja.17 . c) vrata airbusa od Al-legure. strojogradnja slika 1. Većina tehničkih sklopova nezamisliva je bez odljevaka. Još laganiji od aluminijskih (približno 30%) su magnezijski odljevci čiji udio također raste. olova. zlata i naravno od željeznog i čeličnog lijeva.34 dijela vijčano spojenih. Proizvode se odljevci od jednog grama do 250 tona.16. 1. i elektonička industrija slika 1.19. i 1..15. energetika slika 1. aluminijskih legura. Ljevaonice mogu proizvoditi odljevke od različitih grupa materijala.12. desno – lijevana konstrukcija od 2 odljevka. lijev za kućanstvo slika 1. Al lijevana u komadu umjesto o zakivanja. ra.jedan odljevak. .

2 kg (Ljevaonica Monforts. h) klip osobnog automobila. b) blok motora V8 dizel motora. aluminijska legura (Honsel AG). pogon.12. Saarbruecken). g) Radilica osobnog automobila od nodularnog lijeva (Halberg Guss. Stadtallendoorf). Moenchengladbach). zavarena konstrukcija odljevka od temper lijeva i čeličnog lima (Georg Fischer +GF+. aluminijska legura AlSiCu (3 puta laganija od željeznog lijeva).a) b) c) d) e) f) g) h) i) Slika 1. e) ispušna grana sa kućištem turbopunjača od austenitnog željeznog lijeva sa kuglastim grafitom. Audi. aluminijska legura (Mahle AG). f) kućište mjenjačke kutije. i) stražnji ovjes osobnog automobila. 5. ovjes i dijelovi karoserije (Georg Fischer). a) grupe odljevaka. aluminijska legura. c) blok motora VW. Singen) 7 . d) glava i blok motora. željezni lijev sa vermikularnim grafitom (Ljevaonica Fritz Winter. BMW 740d. Primjeri odljevaka iz automobilske industrije.

. Slika 1. Čakovec) Slika 1. Propeler broda od aluminijske bronce CuZn35Al1.Hoffmann. Zvono. Glavčine za vjetroelektrane od nodularnog lijeva EN GJS 400 400 18 LT. . Herborn) Slika 1.15.H. Stator elektromotora od sivog lijeva. 8 .13.16.17.Slika 1. Kućište pumpe od sivog lijeva (Herborner Pumpenfabrik J.5 m. (FERRO-PREIS. (Mecklenburger Metallguss. Waren) Slika 1.14. masa 95 t. masa 9 t (MAN B&W Augsburg). promjer 10.

kućište ventila. (MIV d. .18.19. Varaždin). izrađeno od odljevaka magnezijske legure koja je 30% laganija od legure aluminija. 9 . Tlačno lijevano ku k ćište laptopa (Andreas Stihl. Pruem-Weinsheim) Weinsheim) i televizijske kamere.20.. Lijev za kućanstvo. fazonski komadi. Slika 1. Slika 1. Hidrant.Slika 1.d.

2. a ako je primarna tehnologija lijevanja. Postizanje stanja početnog materijala pogodnog za lijevanje. 3. lijevanje u kalupe za jednokratnu primjenu (izgubljeni kalupi) i lijevanje u kalupe za višekratnu primjenu (trajni ili stalni kalupi). Navedene proizvodne korake u ljevarstvu prikazuje slika 2. a može i izrada kalupa. 4. Brzina strujanja rastaljenog metala ovisi o visini lijevanja i o izvedbi uljevnog 10 . 5. Slijedeća podjela je s obzirom na vrstu kalupa. Postupci lijevanja.1. 2. Kod gravitacijskog lijeva kalup se popunjava pod djelovanjem zemljine sile teže. POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA Postupak lijevanja karakteriziraju slijedeći proizvodni koraci: 1. Punjenje alata za lijevanje sa materijalom pogodnim za lijevanje. o postupcima lijevanja. Proizvodni koraci postupka lijevanja.2. U općenitoj terminologiji. Kalupi za jednokratnu primjenu mogu se izrađivati pomoću trajnih i jednokratnih modela. dijele se prema uljevnoj sili. slika 2. ako je primarna izrada kalupa govorimo o postupcima kalupljenja. Priprema početnog bezobličnog materijala (od kojeg se kreće). Prijelaz materijala u oblikovljivo stanje. na gravitacijsko lijevanje i lijevanje uz primjenu tlaka. Prilikom proizvodnje odljevka dominirajuću ulogu može imati proces lijevanja.3. Slika 2. slika 2.1. Vađenje oblikovanog proizvoda iz alata za lijevanje.. u alatu za lijevanje.

te vrsti kalupa i modela.3. Slika 2. Kod lijevanja uz primjenu tlaka.sustava (način popunjavanja kalupne šupljine i broj skretanja taljevine). ovisno o tlaku. Pomoću izabranog presjeka ušća može se izračunati volumni protok. velike su brzine strujanja rastaljenog metala. Podjela postupaka lijevanja prema uljevnoj sili. Slika 2. 11 . pa je vrijeme popunjavanja kalupa vrlo kratko.2. pa tako i vrijeme ulijevanja odljevka definiranog oblika i volumena. Podjela postupaka lijevanja prema vrsti kalupa.

Stalni kalupi često se sastoje od više segmenata i imaju metalne jezgre s izvlakačima. a ovisi o tehnološkim i ekonomskim kriterijima. nego se od istog tog materijala. Potrebno je naglasiti da se materijal od kojeg se izrađuje jednokratni kalup ne odbacuje odmah nakon lijevanja. Zbog bržeg hlađenja dobiva se finija struktura (sitnije zrno) i bolja mehanička svojstva odljevka.000 Eura na više. kalupnim linijama. ponovno izrađuje kalup. pomoću eroziomata ili lijevanjem i naknadnom strojnom obradom. dok se kod lijevanja u stalne kalupe pomoću jednog kalupa oblikuje veliki broj odljevaka. automatizaciju i robotizaciju. obično sivog lijeva i posebnog čelika koji su prošli specifičnu toplinsku obradu. a sastoji se od osnovnog materijala pijeska sa prikladnim vezivima i dodacima. Stalni se kalupi izrađuju od izdržljivih metalnih materijala otpornih na toplinu. Za njihovu izradu potrebni su skupi. Troškove izrade treba raspodijeliti na proizvedene odljevke i zato se ovi kalupi primjenjuju uglavnom u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. ovisno o leguri koja se lijeva. Metalni kalupi nazivaju se kokile i koriste se prvenstveno za lijevanje neželjeznih materijala. postupci lijevanja sa stalnim kalupima primjereni su za mehanizaciju. a primjereni su i za pojedinačnu i za serijsku i masovnu proizvodnju. Sloboda u konstruiranju odljevaka je ograničena jer treba predvidjeti mogućnost vađenja odljevka iz kalupa. kalup je jednokratno upotrebljiv. što je vrlo ekonomično. Materijal za izradu jednokratnih kalupa naziva se kalupna mješavina.000 i više puta. Izbor stalnog ili jednokratnog kalupa vrlo je složen.Kod lijevanja u jednokratne kalupe za izradu svakog pojedinog odljevka mora se svaki puta izraditi novi kalup. ovisno o složenosti odljevka). Prednost trajnih kalupa je da se mogu ponovno koristiti od 1000 do 100. Ciklus izrade jednog odljevka je znatno kraći nego kod lijevanja u jednokratne kalupe. jer je veća brzina hlađenja odljevka nego u pješčanom kalupu. Šupljine u kokilama za budući odljevak izrađuju se strojnom obradom CNC glodanjem. Zbog toga se odljevci legura višeg tališta lijevaju u jednokratne kalupe. Kalup mora biti izrađen od materijala temperaturno višestruko otpornijeg nego što je legura koja se lijeva. uz određene tehnološke zahvate. S obzirom na njihovu veliku proizvodnost. od kojih su najznačajniji vrsta legure koja se lijeva i veličina serije. kako bi se i složeniji odljevci mogli izvaditi iz kalupa. mogu se lijevati svi metali. Najviše se odljevaka lijeva u jednokratne kalupe. Približno 95% se može ponovno upotrebiti. na tzv. tj. specijalizirani strojevi pa je ta izrada vrlo skupa (25. zbog svoje brojnosti ti se kalupi izrađuju u ljevaonici s posebno za tu svrhu izvedenom opremom. 12 . U jednokratnim kalupima mogu se lijevati odljevci svih oblika i dimenzija. Budući da se kod korištenja jednokratnih kalupa mora prije ulijevanja za svaki odljevak izraditi novi kalup.

nodularni lijev. Cu. Sn legure i legure za tlačni lijev na bazi Pb nekoliko grama do 60 kg.1. Slika 2. Područje primjene najčešćih postupaka lijevanja u jednokratne i trajne kalupe.4. nodularni lijev Al. čelik. nodularni lijev) sivi lijev.4. ovisno o leguri srednje i velike serije Na slici 2. Cu legure < 1 kg do 100 kg < 1 kg do 70 kg srednje i velike serije Al. Udjeli pojedinih ljevačkih postupaka-SAD 2009 (po masenom udjelu odlivenog metala). čelik. godine. Mg. bronca) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. male i velike serije pojedinačni dijelovi. nodularni lijev. Mg. Al legure sve ljevačke legure Masa odljevka sve do preko 100 t (ograničeno jedino kapacitetima taljenja i transporta) 1 kg do nekoliko tona Veličina serije pojedinačni dijelovi.Postupci lijevanja. Mg. Tablica 2. sivi lijev. prikazani su udjeli pojedinih ljevačkih postupaka u SAD-u 2009. ljevačke legure i mase odljevaka koje se danas primjenjuju prikazane su u tablici 2. male i velike serije srednje i velike serije 1 g do 100 kg Gravitacijski kokilni lijev Niskotlačni i protutlačni lijev Tlačni lijev Al. Postupak lijevanja Pješčani lijev Ručno kalupljenje Ljevačka legura sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. male serije Pješčani lijev Strojno kalupljenje Školjkasti lijev male i velike serije 1 – 150 kg srednje i velike serije Lijevanje u pune kalupe Precizni (točni) lijev < 1 kg do nekoliko tona pojedinačni dijelovi. nodularni lijev.1. 13 . Al legure) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Zn. Zn legure. Cu.

6. 2. d a oblikuje se u jezgreniku od jezgrene mješavine. predvidjeti skošenja na modelu za lakše razdvajanje modela od sabijene kalupne mješavine. Tehnički crtež odljevka mora sadržavati podatke o materijalu. Jezgra ima oblik šupljine u odljevku koju je potrebno trebno dobiti.1. 5. 7. izrada polovice modela. Navedene informacije potrebne su za oblikovanje modela i jezgrenika.3. povećati dimenzije modela za iznos skupljanja u krutom stanju u ovisnosti o metalu koji se lijeva. plastike. Model se kao i jezgrenik. 3. gipsa i metala. Prilikom izrade modela dela treba obratiti pažnju na slijedeće zahtjeve: 1. smještaj slobodnih ih dijelova koji su potrebni zbog podrezivanja 4. položaj i vrste jezgri. rijalu. Jezgra je neophodni dio kalupa.1. masi i druge specifikacije. Sam ne sadrži šupljine. kao što je npr. kvaliteta površine. Služi za dobivanje šupljine u kalupu. Ako je potrebno prevla pr či se prevlakom otpornom na abraziju. te jezgrene oslonce za fiksiranje položaja jezgre koja se kasnije umeće u kalup. Crtež poklopca mjenjačke kutije. predvidjeti dodatke za naknadnu strojnu obradu funkcijskih površina i na tim mjestima povećati dimenzije modela (dodatak za obradu). Slika 3. kada odljevak koji se lijeva sadrži šupljine. Također može biti premazan za lakše vađenje iz kalupne mješavine. obliku. slika 3. 14 . nanjeti premaz u boji za zaštitu modela od vlage. odrediti ravninu dijeljenja radi lakšeg kalupljenja modela. MODELA I JEZGRENIKA Konstrukcija odljevka mora biti u skladu s prihvaćenim normama i podacima o vrsti materijala. može izraditi od drveta. KONSTRUKCIJA ODLJEVKA.

konstrukcija mora biti prilagođena procesu lijevanja tako da se zadovolje zahtjevi tehnologije izrade i zahtjevi fizikalnih i mehaničkih svojstava proizvoda.3. a) lonac. Slika 3. Treba iskoristiti sve mogućnosti ti koje nudi proces lijevanja. Predviđanje procesa lijevanja numeričkom simulacijom postalo je neophodno. Uljevni sustav i sustav napajanja za cijev. l) odzračnici. net shape) zahtjeva usku suradnju konstruktora i ljevača s ciljem smanjenja troškova. Kompjuterske simulacije kompleksnog ljevačkog procesa omogućavaju kvalitativno i kvantitativno lociranje nevidljivih područja problema.Crtež modela prikazuje i njegov položaj u kalupu i način na koji je podjeljen na dvije polovice. također su povezani s konstrukcijom odljevka. slika 3. Iz tog razloga ljevač treba biti uključen u razvoj konstrukcije odljevka. e) razdjelnik. g) troskolovka. čistoće i dr. d) spust. dodatne obrade i mase. Moderna proizvodnja dimenzijski točnih odljevaka (eng. jednu za donjak i drugu za gornjak. j) jezgra. Varijacije parametara lijevanja anja i rezultat njihovog djelovanja mogu se istraživati pomoću računala uz mogućnost 15 . i) odljevak. KONSTRUKCIJA MATERIJAL POSTUPAK LIJEVANJA Slika 3. c) uljevna čaša. b) mlaz taljevine. U isto vrijeme definira se uljevni sustav i ako je potrebno sustav napajanja (vidi poglavlje Skrućivanje). Uz izbor materijala i postupka lijevanja. Stalno rastući zahtjevi čine upotrebu simulacijskih metoda neophodnim alatom za rješavanje zahtjevane ne kompleksnosti. Dodatni zahtjevi poput dimenzijske točnosti. m) linija dijeljenja između gornje i donje polovice kalupa.3. Povezanost materijal-konstrukcija-postupak materijal postupak lijevanja koja definira kvalitetu i funkciju odljevka. f) razvodnik.2.2 2. h) ušće. slika 3. k) pojilo.

4.4. Optimizacija konstrukcije odljevka s uljevnim sustavom pomoću numeričke simulacije procesa lijevanja. Softver može koristiti CAD modele odljevka sa uljevnim sustavom izrađene u različitim programima i omogućuje direktnu komunikaciju ljevača i konstruktora. Slika 3. slika 3.svrsishodne optimizacije. 16 .

1. dovoljna propusnost za plinove (omogućavanje izlaza vrućih plinova i zraka iz jezgre i kalupa) 6. dovoljna čvrstoća (postojanost oblika i otpornost eroziji nakon oblikovanja. dodaci i premazi Jednokratni kalupi i jezgre sastoje se od osnovnog materijala (vatrootporni mineral . Ako je potrebno. Kalupni materijali. dobra razrušivost nakon lijevanja (kako bi se odljevak mogao skupljati bez pojave pukotina) 7. slika 4. temperatura ulijevanja) i namjeni (npr. Sastav kalupne mješavine treba prilagoditi postupku kalupljenja (npr. kalupi se dodatno mogu premazati posebnim premazima s ciljem poboljšanja kvalitete odljevka. visoka vatrootpornost 4. jednostavna mogućnost regeneracije-ponovnog korištenja 17 . kemijsko vezivanje).1. metalu koji se lijeva (npr.pijesak). beznačajna nepoželjna reakcija s taljevinom 5. npr. Slika 4.4. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU 4. kvalitetu površine i mikrostrukturu koja definira mehanička svojstva. točnost dimenzija. fizikalno. veziva i dodataka. dobra oblikovljivost 2. veziva.1. Sastav kalupne mješavine. jezgra – veća propusnost za plinove od kalupa). Glavni zahtjevi koji se postavljaju na materijal za kalupljenje (kalupnu mješavinu) su: 1. te za vrijeme ulijevanja i skrućivanja) 3. Kalup i kalupni materijal imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu odljevka.

Vrste i svojstva osnovnog materijala kalupa (pijeska). Veziva se dijele na anorganska i organska te prirodna i sintetska. Kvarc Kromit Cirkon Olivin Šamot Glavni sastavni dijelovi: Tvrdoća po Mohsu Gustoća g/cm3 Vatrootpornost (DIN 51063) °C Početak sinteriranja °C Linearno istezanje do 600 °C u % Dobivanje Posebnosti SiO2 (99%) 7 2. eng. Osnovni materijal čini najveći dio kalupne mješavine i njegov izbor ovisi o nekoliko zahtjeva.3 Gorenjem gline 0. 18 . Jezgre se izrađuju od mješavina koje se sastoje od kvarcnog pijeska i posebnih veziva (smola.: kvarcni. To su isprani. Nepravilan oblik zrna povećava čvrstoću kalupa. Kao osnovni materijali za izradu jednokratnih kalupna najčešće se koristi kvarcni pijesak (SiO2). Green Sand). najmanje toplinsko istezanje Neprikladan za veziva od umjetnih smola Pretežno za tvrdi čelični lijev s manganom Primjena Univerzalan Pretežno za čelični lijev Rijetko Sitno zrno pijeska daje bolju kvalitetu površine odljevka. cement. dok krupnije zrno daje bolju propusnost za plinove koji nastaju pri ulijevanju.5 ≥1750 iznad 1500 Mg2SiO4 (Fe2SiO4) 6. olivinski i šamotni.6 ≥1700 1300 0.5 4.1.2 Magmatske stijene Veće hlađenje odljevka.2 Stijene koje sadržre kvarc Kvarcna prašina >5µm FeCr2O4 (MgCr2O4) 5. vodeno staklo i smola.1. propusnost i čvrstoća. u pravilu se ne izrađuju od kalupnih mješavina sa vezivom glina-voda. Tablica 4. Tražena svojstva materijala za kalupljenje mogu se ciljano postići upotrebom kalupne mješavine od kvarcnog pijeska (SiO2). kromitni.Osnovni materijali su zrnate supstance odgovarajuće vatrootpornosti. vodeno staklo ili ulje). mala toplinska istezljivost Najviša vatrootpornost. Kako su jezgre izložene većim opterećenjima. te gline i vode kao veziva (svježa kalupna mješavina.3 ≥1700 >1400 0. cirkonski.. cijena. klasificirani prema zrnatosti i osušeni pijesci.5 4.4 0. kalupivost.5 ≥1800 ZrSiO4 7. tablica 4.6 ≥1700 1500.5 do 7 3. toplinska i dimenzijska stabilnost. ali smanjuje propusnost. otpornost na deformacije..6 Al2O3 SiO2 6 2.1600 1.2. recikliranje. Tablica 4. Mogu se koristiti i druga veziva npr.

2. poboljšavaju svojstva razrušivosti kalupa. odnosno spriječen je neposredni kontakt rastaljenog metala sa površinom zrna pijeska. a) dovoljna količina sjajnog ugljika obavija zrna u području metal kalupna mješavina. Uobičajeni dodaci su: piljevina. Zrna pijeska obložena sjajnim ugljikom. koji isparavaju na visokoj temperaturi i simultano se rastavljaju (krekiraju).2. a stijenka kalupa ostaje nezaštićena. i postaju otpornija na rastaljeni metal. grafit.Tablica 4. Veziva za pijesak. 19 . djelovanje veziva. šećeri i glikol između mnogo ostalih. ugljena prašina i ugljikohidrati.2. željezni oksid. Neki dodaci proizvode sjajni ugljik. Zrna pijeska oblože se sa sjajnim ugljikom. U unutrašnjosti (nema kisika) dolazi do oblaganja zrna. sabitljivost. a) b) Slika 4. Dodaci kalupnim materijalima poboljšavaju njihova svojstva: tečljivost. npr. slika 4. sprječavaju greške zbog ekspanzije pijeska. b) premala količina tvoritelja sjajnog ugljika djeluje na izgaranje ugljika.

sa sustavom za vezivanje i drugim dodacima za poboljšanje svojstava primjene. Premazi se nanose na površine kalupa i jezgri s zadatkom da: 1.3. olakšaju razdvajanje odljevka od kalupa. 2. 3. Slika 4. poboljšaju kvalitetu površine odljevka. smanje penetraciju metala u pijesak. slika 4. 4. Premazi popunjavaju pore i razdvajaju kalupnu mješavinu od rastaljenog metala.3.Premazi za kalupe su disperzije sitno mljevenih minerala ili vatrostalnih materijala i/ili koksa u prahu u vodenoj ili organskoj otopini. 20 . smanje troškove čišćenja.

relativno lako se dobivaju dobro povezani pješčani kalupi i jezgre. Mogu se proizvesti vrlo tvrdi kalupi.4. postupak sa svježom kalupnom mješavinom ili postupak kalupljenja sa sabijanjem kalupne mješavine. vakuumsko kalupljenje i kalupljenje zamrzivanjem svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. slika 4.2.4. naziva se još postupak sa glinenom mješavinom. sabijanjem oko modela. gdje kalupna mješavina očvršćuje fizikalno.4. Dobivaju se dobra svojstva odljevaka. Kada se koriste kemijska veziva. a dimenzijska točnost je također dobra. Postupci izrade jednokratnih kalupa Postupci izrade jednokratnih kalupa i jezgri dijele se na postupke sa fizikalnim vezivanjem i postupke sa kemijskim vezivanjem zrna pijeska. treba paziti na zaštitu okoliša. Do očvršćivanja kalupne odnosno jezgrene mješavine dolazi uslijed odgovarajuće kemijske reakcije veziva. Postupak izrade kalupa sa fizikalnim vezivanjem kod kojeg se koristi vezivo glina-voda. Svježa kalupna mješavina rijetko se koristi za izradu jezgri. Pomoću kemijskih veziva. Postupci sa kemijskim vezivanjem (organska i anorganska veziva) koriste se za izradu kalupa i jezgri. Slika 4. 21 . Magnetsko kalupljenje. Pregled postupaka izrade jednokratnih kalupa i jezgri.

vodenim staklom i ugljičnim dioksidom. Pod nazivom pješčani lijev (eng. shell . Za izradu jezgri koriste se: no bake.Organska veziva (smole) koja se dodaju kvarcnom pijesku rade na kemijskoj osnovi i mogu „vruće“ očvrsnuti dovođenjem topline (hot box. vrući postupak smola očvršćivač (školjkasti lijev) i postupak lijevanja u pune kalupe. a do očvršćivanja kalupne mješavine dolazi „hladnim“ samoočvršćivanjem. Postupak se koristi za izradu jezgri i kalupa. „hladno“ samoočvrsnuti (No bake) ili „hladno“ očvrsnuti uz ubrzavanje očvršćivanja propuhivanjem plina koji djeluje kao katalizator (Cold box). precizni lijev. a najzastupljeniji je Cold box postupak. Sand casting. od prvog. Precizni lijev koristi anorgansko vezivo s „vrućim“ očvršćivanjem. ugljičnim dioksidom (CO2 postupak). već je dovoljno nasipavanje uz pritiskanje oko modela i poravnavanje. cold box. Postupci lijevanja u keramičke kalupe. hot box.5. postupak cement-pijesak. a koristi se samo za izradu kalupa. Postupci od drugog do petog ne razlikuju se bitno s obzirom na tehnološki tijek. koji za očvršćivanje kalupne mješavine ne zahtjevaju sabijanje. ne koriste se za izradu jezgri. te vodom i sredstvom za hlađenje. „hladni“ postupak smola-očvršćivač (No bake). Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe prikazan je na slici 4. Za izradu kalupa koriste se No bake postupak i školjkasti ljev. postupak zamrzivanja. vakuumsko kalupljenje. Slika 4. warm box. 22 . već sa smolom i očvršćivačem.5. Sandguss) podrazumijevaju se prva tri postupka kalupljenja. shell (Croning) i postupak vodeno staklo-CO2. kalupe od gipsa i postupak cement-pijesak svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. warm box. Za izradu kalupa koriste se: postupak sa sabijanjem kalupne mješavine (vezivo glina-voda). Anorgansko vezivo vodeno staklo (natrijev silikat) „hladno“ očvršćuje propuhivanjem plinom. Za izradu jezgri koriste se svi navedeni postupci sa organskim vezivima.školjkasti lijev). njem. cementom i vodom. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe. postupak vodeno staklo-CO2. Razlika je samo u tome što kvarcni pijesak nije povezan sa glinom i vodom i očvrsnut sabijanjem.

Proizvodni odjeli sa proizvodnim koracima. koje se mogu odvijati paralelno ili jedna iza druge u različitim pogonima ljevaonice. prikazan je put do gotovog odljevka.1.1. Na slici 4.6.7.2. prikazani su pojedini odjeli sa operacijama koje se u njima izvode. Modelarnica Izrada modela i jezgrenika Skladište kalupnih materijala Skladištenje sastojaka kalupne mješavine Skladište materijala za lijevanje Skladištenje metalnih materijala Priprema mješavina Priprema kalupnih i jezgrenih mješavina Talionica Proizvodnja tekućeg metala Jezgrarnica Izrada jezgri Kaluparnica Izrada kalupa Uljevna stanica Ulijevanje u kalupe Stanica za hlađenje i istresanje Hlađenje odljevaka Istresanje kalupa Čistionica Uklanjanje jezgri i čišćenje odljevaka Toplinska obrada Toplinska obrada odljevaka Kontrola Kontrola kvalitete odljevaka Odjel za isporuku Pakiranje i isporuka odljevaka Slika 4.4. Pješčani lijev . 23 . uz pretpostavku korištenja kalupne mješavine sa vezivom glina-voda. Na slici 4.2.lijevanje u kalupnu mješavinu 4.6. Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) Cijeli ciklus proizvodnje odljevaka u kalupima za jednokratnu primjenu sastoji se od niza glavnih i pomoćnih operacija.1.

i) izbijanje. modeli i jezgrenici od drva i plastike. f) zatvaranje kalupa i stavljanje utega. a) b) c) d) e) f) Slika 4. prikazani su pojedini odjeli ljevaonice. e) ulijevanje. o) priprema pijeska. e) izrada jezgre.7.Slika 4. k) čistionica. jezgre.8. a) model. 24 . c) automatska kalupna linija. d) ulaganje jezgri. n) spremnik pijeska. Put do gotovog odljevka. m) isporuka. a) konstrukcija. c) strojno kalupljenje. f) čišćenje odljevaka. b) ručno kalupljenje.8. d) priprema metalnog zasipa za taljenje. h) talionica. l) strojna obrada. donje polovice kalupa sa umetnutim jezgrama. Odjeli ljevaonice. b) modelarnica. Na slici 4. g) ulijevanje.

Za izradu kalupa troši se velika količina pijeska. Kalupi se mogu raditi od modelne kalupne mješavine. Na slici 4. jednako je važna kao i kontrola kvalitete rastaljenog metala. Iznos novog pijeska ne treba prelaziti količinu izgubljenu prilikom pripreme kalupne mješavine. koja se dobiva djelomičnom regeneracijom već korištene mješavine. Novi pijesak služi i za održavanje granulacije pijeska u sustavu. propusnosti . Aalen). Dodaci koji sadrže ugljik (npr. Rutinska analitička kontrola kalupne mješavine (ispitivanje čvrstoće. Novi pijesak koji se dodaje u sustav. Kalupna mješavina sa vezivom glina-voda Prirodni pijesak (mješavina pijeska i gline koja se pojavljuje u prirodi) danas se rijetko koristi za izradu kalupa. Uglavnom se koriste sintetske kalupne mješavine dobivene mješanjem individualnih komponenti. b) za mješvine sa glinom (Eirich.9. Hardheim). kalupi. bentonit (približno 7%) i dodatak koji tvori sjajni ugljik. koja se izrađuje od novog pijeska. Glavne komponente sintetske kalupne mješavine su pijesak (približno 90 %). Udio škarta zbog grešaka pri kalupljenju može biti veći od udjela metalurških grešaka. Glinenena komponenta je bentonit (montmorilonit). ugljena prašina) u pravilu se dodaju bentonitnim mješavinama s ciljem smanjenja adhezije pijeska na odljevak.Priprema kalupne mješavine Kalupna mješavina proizvodi se intenzivnim miješanjem komponenti ili se nabavlja već pripremljena mješavina sa aditivima.9. 25 . uključujući ispitivanje uzoraka jezgri.). grafit. veziva i dodataka. Kod regenerirane mješavine zrna pjeska već su obložena sjajnim ugljikom. treba koristiti samo za izradu jezgri i kritičnih dijelova kalupa. a) kanalna mješalica za mješavine sa smolom (Woehr. Radi uštede. a nanosi na površinu modela u sloju debljine 3 do 5 cm. Na sloj modelne kalupne mješavine nanosi se punidbena kalupna mješavina. po mogućnosti prirodni natrijev bentonit ili bentonit aktiviran ionskom izmjenom sa natrijevim karbonatom.. a ako je moguće i jezgre uobičajeno se rade od jedinstvene kalupne mješavine. prikazana su dva tipa mješalica. a) b) Slika 4. Mješalice za izradu kalupne mješavine. Mehanizirana ljevaonica zahtijeva 5 do 12 t kalupne mješavine po toni željeznog lijeva. koja se sastoji od već korištene regenerirane mješavine (stari pijesak) s dodacima novog pijeska i veziva.

model se mora proširiti za jezgreni oslonac.poboljšanja površine odljevka. ali precizno kontroliranom nivou. od aktivnog i izgorjelog bentonita i karboniziranog tvoritelja sjajnog ugljika) i posebno o temperaturi mješavine. Jezgra se umeće u kalup i služi za dobivanje unutarnje šupljine u odljevku.10. Kalupi očvršćuju sabijanjem. 26 . nasute preko modela u kalupnik je osnova za nastajanje i očvršćivanje kontura kalupne šupljine. koji kalupu daju potrebnu čvrstoću. Model služi za dobivanje šupljine u kalupu koja odgovara obliku odljevka. je prikazan tijek postupka izrade odljevka koji počinje izradom nacrta. razvodnik i ušće) izvodi se sabijanje kalupne mješavine u gornjoj polovici kalupa. Pri ovom fizikalnom postupku. Najprije se izrađuju dvodjelni model i jezgrenik. jer sadržaj vode treba održavati na niskom. Za fiksiranje jezgre u kalupu. slika 4.10.11. Kvaliteta kalupne mješavine ovisi o količini prisutnih sitnih čestica (nastalih abrazijom pijeska. Također sadrži vodu (približno 3%) koja je neophodna da dođe do vezivanja (svježa kalupna mješavina. Nakon postavljanja druge polovice modela i komponenti uljevnog sustava (uljevna čaša. kao posljedica veće gustoće pakiranja nastaju sile spajanja između zrna pijeska i glinenog veziva. green sand). Kroz uljevni sustav rastaljeni metal teče u kalupnu šupljinu. a jezgrenik se koristi za izradu jezgre. sprječavanja ljevačkih pogrešaka i optimiranja svojstava mješavine. Pomoću jedne polovice modela prvo se sabija kalupna mješavina u donjem kalupniku (donjak). eng. Slika 4. Tako između zrna nastaju mostovi od gline. Obuka iz ručne izrade zatvorenih kalupa i vađenje odljevka proizvedenog u otvorenom kalupu. a rijeđe otvoreni kalupi. Nakon sabijanja donja polovica kalupa se okreće i na nju se pomoću vodilica stavlja gornji kalupnik (gornjak). spust. Za ručnu izradu kalupa koriste se zatvoreni. Na slici 4. Ručno kalupljenje Sabijanje sipke kalupne mješavine.

Kalupi naknadno sušeni u pećima ili sušeni zrakom po površini imaju veću čvrstoću od svježih kalupa i koriste se za proizvodnju teških odljevaka.11. a na drugu modelnu ploču polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u gornjoj polovici kalupa. Za kompenzacju smanjenja volumena odljevka prilikom skrućivanja i hlađenja dodaju se pojila. U otiske jezgrenih oslonaca u donjaku umeće se jezgra. a jezgra se izbije iz odljevka. Green). vlažni ili svježi kalup (eng.Slika 4. Zbog raznolikosti serija odljevaka 27 . One ostavljaju u sabijenoj kalupnoj mješavini negativni otisak odljevka. kako odljevak ne bi sadržavao usahline i poroznosti. Kalupi od šamota koriste se za teške. Stavlja se gornjak koji se pomoću kopče spaja sa donjakom. kako ne bi došlo do podizanja gornjaka uslijed metalostatskog tlaka rastaljenog metala. posebno od čelika kada se ne koristi sjajni ugljik. Strojno kalupljenje Kalupi sa svježom kalupnom mješavinom očvršćavaju sabijanjem mješavine na različitim strojevima. Rastaljeni metal uljeva se u neosušeni.12. gornjak se podiže i izvade se polovice modela i dijelovi uljevnog sustava iz polovica kalupa. Pritom je na jednu modelnu ploču pričvršćena polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u donjoj polovici kalupa. debelostijene čelične odljevke. Pored modela pričvršćen je i uljevni sustav sa čašom.. Rastaljeni metal se hladi i skrućuje u kalupu. u kojima treba ostati manjak volumena metala odnosno poroznost. postalo je moguće polovice kalupa izrađivati odvojeno. razvodnikom i ušćima. slika 4. Čišćenjem se dobiva bolja kvaliteta površine. Tijek postupka izrade odljevka ručnim kalupljenjem. Razvojem modelne ploče. spustom. Nakon hlađenja kalup se razruši. Nakon sabijanja kalupne mješavine u gornjaku.

razvijeni su različiti tipovi strojeva za kalupljenje: treskalice. 28 . puhalice.13. a) sa pritisnom pločom. a) b) Slika 4. pritiskalice sa membranom. navedenih slika 4.koje treba proizvesti. pjeskomet i kalupilice izvedene kao kombinacija navedenih.13. . Glavne operacije koje stroj oj za kalupljenje (kalupilica) mora moći izvesti su: sabijanje kalupne mješavine i razdvajanje polovice kalupa od modelne ploče. Kalupilice. streljke. Segmentna modelna ploča i jednodjelna ploča za gornjak i donjak. U ovisnosti o načinu sabijanja kalupne mješavine. razvijene su segmentne modelne ploče sa izmjenjivim segmentima modela odljevaka ili uljevnog sustava.12. kalupilice sa strujanjem zraka. Otkriće modelne ploče bilo je pretpostavka za razvoj strojeva za izradu kalupa. b) moderna impulsna pneumatska kalupilica. pritiskalice sa više pritisnih ploča. pritiskalice. Slika 4. ostali navedeni tipovi strojeva za kalupljenje koriste se uglavnom za sabijanje kalupne mješavine s glinom i tako prvenstveno služe za izradu kalupa. e. Crno su označeni jezgreni oslonci na modelu (MIV Varaždin). kalupilice sa zračnim impulsom. Osim puhalice i streljke koje se mogu koristiti i za izradu jezgri od kalupne mješavine sa smolom.

29 .Na slici 4.14.15.14. Varaždin). Strojno kalupljenje na automatskoj i ručnoj kalupnoj liniji (MIV. prikazan je tlocrt automatske kalupne linije.15. prikazano je strojno kalupljenje na ručnoj i automatskoj kalupnoj liniji.16. Na slici 4. Automatska kalupna linija. a pojedini dijelovi linije na slici 4. Slika 4. Slika 4.

16. Dijelovi automatske kalupne linije. (MIV. Varaždin). Kompletna ljevaonica uključujući pripremu pijeska. prikazuje presjek kroz ljevaonicu pješčanog lijeva sa svježom kalupnom mješavinom.17. 30 .17.Slika 4. Slika 4. Slika 4.

19. Veziva furanske smole su kondenzati furfurilnog alkohola i formaldehida (urea modificiranog). Slika 4. Veliki kalup i jezgra sa furanskim vezivom. Kalupna linija za no bake postupak pješčanog lijeva. Moguća je kombinacija fenolnih i furanskih smola. Treba razlikovati vrijeme koje je na raspolaganju za rad sa kalupnom mješavinom i optimalno vrijeme koje treba proteći prije razdvajanja očvrsnute mješavine od modela ili jezgrenika. a kod regeneriranog pijeska sulfonska kiselina. (Meuselwitz Guss. Katalizatori koji ubrzavaju očvršćivanje su fosforna ili sumporna kiselina.18.1.4.18. Meuselwitz). No bake. 31 . Prikladna je za izradu kalupa i velikih jezgri. No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska. Na slici 4. tekućeg očvšćivača i katalizatora.2. sintetske smole. Dodavanje sumporne kiseline povećava brzinu očvršćivanja.19. Fenolne smole očvršćuju pomoću sulfonske kiseline. Slika 4. ručno kalupljenje. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme u kojem se mora izvršiti kalupljenje ili punjenje jezgrenika. ručno klaupljenje velikih odljevaka. prikazana je kalupna linija za No bake postupak.2. a na slici 4. Vezivni sustav s uretanom sastoji se od izocijanata koji očvršćuje dodatkom poliola na fenolnoj bazi u prisustvu osnovnog katalizatora.

CO2 postupak izrade pojedinačnih kalupa i jezgri. Iz tog razloga često se ovaj postupak izrade kalupa ili jezgri naziva CO2 postupak.3. vodenog stakla (natrijev silikat).21. Slika 4. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. Nedostaci postupka su slaba razrušljivost kalupa i komplicirana regeneracija starog pijeska. Postupak vodeno staklo-CO2 Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i anorganskog veziva. te dodaci koji poboljšavaju razrušljivost. zbog brzog ciklusa izrade (10-25 s) i ekološke prihvatljivosti. Postupak je postao značajan za izradu jezgri.20.4. a priprema se u mješalici ili ručno. (MIV. mješavina očvršćuje propuhivanjem plinom. slika 4. Ručno kalupljenje velikih odljevaka CO2 postupkom. U mješavinu se mogu dodati dodaci koji smanjuju upijanje vlage prilikom skladištenja kalupa i jezgri.20. Slika 4.1.21.2. i 4. Varaždin) 32 . ugljičnim dioksidom (CO2).

Kvarcni pijesak može se ponovno upotrijebiti.1 mm. a gornja strana pijeska i kalupnik se prekriju drugom folijom.2.5 bara. slika 4. Vakuumsko kalupljnje Kod ovog postupka. Ovaj postupak je ograničen na velike kalupe jednostavnog oblika. formira se uljevna čaša i skida višak pijeska. U tu svrhu kontura modela prekrije se folijom. zagrijava se nekoliko sekundi da postane deformabilna. kako bi se omogućilo lagano vađenje modela. Isključuje se potlak na modelnoj ploči.2.4. 4.22. Može se koristiti i za izradu jezgri.05 do 0. Potlak utječe na nastanak sile trenja između zrnaca pijeska. Postupak zamrzivanja Za očvršćivanje kalupa koristi se transformacija vode u led. 4. Postupak ne zahtijeva kemijska veziva. Kalupnik se ispunjava suhim pijeskom bez veziva. 33 . Osnovni materijal je kvarcni pijesak. Nakon toga navlači se preko modelne ploče. pa se iz ekoloških razloga sve više koristi. Postupak cement-pijesak Cement se koristi kao vezivo u kombinaciji sa ubrzivačima očvršćivanja. Kalupnik sa cjevovodom za odsisavanje stavlja se na folijom prekrivenu modelnu ploču. Zbog prašenja nije pogodan za izradu jezgri. a vezivo voda. Plastična folija debljine 0. na koju se zatim nasipa pijesak bez veziva.. Mali potlak 0.3. Donja i gornja polovica kalupa izrađuju se na jednak način i odmah nakon zatvaranja može se izvršiti ulijevanje.2. pa tako i pojavu očvršćivanja. Potlak u kalupnicima održava se do kraja skrućivanja. dovoljan je za tijesno nalijeganje termoplastične folije na konturu modela. očvršćivanje kalupne mješavine odvija se stvaranjem potlaka. Sve se prekrije gornjom folijom i stvaranjem potlaka (0.4. Nakon hlađenja odljevka vakuum se isključuje.5 bar) očvršćuje.2.

6 Polovica kalupa. 7 Usisna cijev. a prvu veću primjenu u ljevaonicama industrijski industrijs razvijenih zemalja ima tijekom 1960-tih tih i 1970-tih. 4 Grijača spirala. Shell molding. Još se naziva i Croning postupak prema pronalazaču ovog postupka. Danas se školjkastim lijevom proizvodi širok asortiman odljevaka za sve industrijske grane.5.2. 4. Tijek postupka izrade kalupa vakuumskim kalupljenjem. njem. Postupak se prvi put pojavljuje 1944. 3 Naprava za vakuumiranje. 2 Modelna ploča. Slika 4. 1970 tih. Školjkasti lijev Školjkasti oljkasti lijev (eng. više od 60 % ljevaonica koristi ovaj postupak postupak za izradu jezgri.22. 8 Zračni kanal.1 Model. Također. 5 Folija. godine u Njemačkoj. Maskenformverfahren ili Croning) predstavlja najraniji automatizirani i brzi postupak izrade kalupa i jezgri. 34 . vrlo je česta primjena školjkastog lijeva za izradu jezgri.

očvršćuju pri povišenoj temperaturi. Tijekom tog miješanja pješčana se zrnca oblažu tankim slojem smole. odnosno. maziva i dodataka. Za izradu uljevnog sustava uglavnom se koriste isti materijal kao i za alate. Kako se upotrebom ovih smola mogu postići visoke čvrstoće kalupa i jezgre omogućena je proizvodnja šupljih jezgri i tankih kalupa uz visoku točnost dimenzija. smole u prahu. no mogu se naći i čelični. maziva i aditiva. Smola obavijena oko zrna pijeska kasnijim se grijanjem u alatima aktivira i veže zrna pijeska u određeni oblik školjke. ovisno o veličini i konfiguraciji odljevka. dok se dodaci dodaju kako bi se postigla glađa površina kalupa i da bi se spriječilo pucanje kalupa. Alati za izradu školjki Za izradu kalupa i jezgri koriste se isključivo metalni modeli i jezgrenici. Osnovno svojstvo tih smola je da su termoplastične. Sastavni dijelovi alata su metalni jezgrenici koji formiraju vanjski oblik školjke te metalne model ploče i metalni modeli koji u školjci ostavljaju otisak odljevka. kao osnovna svojstva školjkastog lijeva mogu se izdvojiti: • • • kalupi i jezgre izrađuju se od pijeska obloženog smolom. Dakle. brončani te aluminijski alati. jezgre dobiva se djelovanjem topline. prikladne smole s katalizatorom. alkidne i poliesterske smole. umjetne smole kao veziva. maziva i dodataka oblaganjem pijeska smolom. miješanjem pijeska. Kalupna mješavina za izradu kalupa sastoji se od kvarcnog pijeska (rijeđe cirkonskog). obloženi pijesak. slika 4. kalupi i jezgre vrlo su tankih presjeka. Izrađuju se lijevanjem (jednostavniji odljevci) ili strojnom obradom (povećana točnost oblika i dimenzija odljevka). Najčešći materijal za izradu alata je sivi lijev. Kalupna mješavina za školjkasti lijev može se pripremiti na dva načina: • • konvencionalnim suhim miješanjem pijeska. Maziva se dodaju u kalupnu mješavinu radi lakšeg odvajanja kalupa od metalnog modela te poboljšanja tečenja mješavine. Redovito im se dodaje i katalizator koji ubrzava očvršćivanje. U praksi se puno više koristi postupak oblaganja pijeska smolom čime se dobiva tzv. oblik kalupa.Školjkastim lijevom izrađuju se kalupi (školjke) jednake debljine od 3 do 10 mm. 35 . Obloženi pijesak priprema se u mješalici. tj.23. Od umjetnih smola najčešće se koriste formaldehidne. Metalni alati za izradu kalupa su dvodijelni.

24. Dk). 4 Izrada školjkastog kalupa.23. 36 .24. Proces izrade školjkastog kalupa prikazan prika je na slici 4. Metalna modelna ploča. školjkasti kalup s umetnutim metnutim školjkastim jezgrama i odljevci (UG Metal. Slika 4. Mogu se koristiti različiti tipovi strojeva i različiti stupnjevi automatizacije.Slika 4. Izrada kalupa Oblikovanje kalupa upa i jezgri za školjkasti lijev je uglavnom strojno. no svi rade na istom principu – stroga kontrola vremena i temperaturnih ciklusa.

Dok je još na zagrijanom modelu. Okretanje kutije zajedno s alatom za 180 °. Prednosti i nedostaci školjkastog lijeva. Metalni alat se pričvršćuje na limenu kutiju u koju je prethodno stavljen obloženi pijesak. pri čemu obloženi pijesak pada na zagrijani model. Nakon skrućivanja metala razbija se kalup i dobiva se gotov odljevak.. Spajanje dviju školjki u kalup pomoću metalne stege. Smola se uz zagrijani model aktivira te se zrnca pijeska slijepe i oblikuju čvrstu školjku. Prednosti Nedostaci • • • • • • • glatka površina kalupne šupljine omogućava lakše tečenje rastaljenog metala i bolju kvalitetu površine odljevka visoka dimenzijska točnost mogućnost izrade složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna zbog urušljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na odljevku manja ograničenja s obzirom na oblik odljevka može se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju • • • • skuplji metani alati (modeli i jezgrenici) relativno spor proces nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Iako su za školjkasti lijev potrebna prilično visoka kapitalna ulaganja zbog visoke produktivnosti procesa to se ne smatra velikim nedostatkom. dok na alatu ostaje formirana školjka. Čelična sačma se koristi jer dobro odvodi toplinu. Također. školjka se prenese u posebnu peć zajedno s modelom. 7. Ulijevanje rastaljenog metala. a na isti se način oblikuju i jezgre. u čeličnu sačmu radi učvršćivanja školjki. Tablica 4. Dodatno pečenje radi povećanja čvrstoće. Model se zatim zagrijava na temperaturu 200…230 °C. 4. Nakon što se postigne tražena debljina školjke kutija i alat se vraćaju u početni položaj. Prednosti i nedostaci postupka prikazani su u tablici 4.3. Odvajanje školjke od modela. Stavljanje kalupa npr. Neočvrsnuti pijesak pada na dno kutije. 6. 3. a značajke postupka prikazane su u tablici 4. 37 . Na ovaj se način proizvode školjkasti kalupi izuzetno dobrih svojstava.4.Koraci pri izradi školjkastog kalupa: 1. a i troškovi proizvodnje su dosta sniženi zbog smanjenja potrebe za čišćenjem i naknadnom obradom odljevaka. metalne alate je moguće koristiti više puta. 5. 2.3.

000 38 . tijela ventila. Značajke postupka školjkastog lijeva.6 µm Tolerancije: ± 0. kao što su dijelovi kućišta i armatura. bregaste osovine. Tablica 4. Odljevci većih masa (do 500 kg) lijevaju se u pojedinačnoj proizvodnji. kućišta za hidrauliku. zupčanici itd.50 mm stijenke: Količina: 1000 – 1.4. Veličina odljevka: masa: 30 g – 200 kg Materijal: Sivi lijev Nodularni lijev Željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Aluminij i Al-legure Bakar i Cu-legure Nikl i Ni-legure Hrapavost površine .Školjkastim postupkom uglavnom se u serijskoj proizvodnji lijevaju željezni i neželjezni odljevci mase 30 g do 200 kg po odljevku.3 mm Maksimalna debljina 2 . Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi koji zahtijevaju veliku preciznost.Ra: 3 .000.

a) b) c) d) Slika 4.6.3 kg. Tada dolazi do masovnih zahtjeva vojne industrije za izradom složenih dijelova vojne opreme. Primjeri odljevaka. stoljeća u SAD-u se koristi za lijevanje nakita i zubala. a) dio kirurškog instrumenta.25. b) rotori turbina.4 do 2. Krajem 19. optičkoj te u industriji alata. Danas je precizni lijev uglavnom automatiziran i široko je rasprostranjen u automobilskoj. Osim što su ga rane civilizacije koristile za izradu zlatnog nakita. mase 10 g. c) različiti strukturni elementi pogonske hidraulike od precipitacijski očvrsnutog nehrđajućeg čelika.2.4. G-X10 CrNi 18 8. Osnovni principi ovog postupka datiraju još iz antičkog doba. masa 1. Postupak „izgubljenog modela“ prvi su koristili stari Egipćani za izradu zlatnog nakita prije 5000 godina. Precizni (točni) lijev Precizni lijev je jedan od najstarijih proizvodnih procesa.3 do 3 kg. elektrotehničkoj. koji su spremni za ugradnju bez velike naknadne obrade. masa 0. Φ7x54 mm. Značajnija industrijska primjena preciznog lijeva u ljevaonicama industrijski razvijenih zemalja javlja se tek za vrijeme Drugog svjetskog rata. vojnoj. često se koristio i za izradu novčića. 39 . slika 4. Ni legura. d) lijevanje prstena od 18 karatnog zlata.25.

Kao sirovina za izradu školjke koristi se suspenzija vatrostalnog keramičkog materijala (silikat. Na svježe naneseni sloj suspenzije posipa se ljevački pijesak koji se pritom prilijepi. Nakon što je oblaganje završeno. Model se rastali (ili otplini) i iscuri iz kalupa pri temperaturama između 180 i 500 °C. dok se gusti vosak ubrizgava pri višim temperaturama i višem tlaku. Potrebno je 6-9 slojeva suspenzije i pijeska kako bi se postigla dovoljna debljina školjke. Od polimernih materijala najčešći je polistiren. kalup se može izraditi lijevanjem legura niskog tališta. Česti su i biljni voskovi. Slijedi oblaganje vatrostalnim materijalom kojim se dobiva školjka oko modela. slika. Za izradu modela najčešće se koristi vosak.3 MPa. završava žarenjem pri 800-1000 °C. odnosno kalupa. cirkon. modeli mogu izraditi strojnom obradom plastičnog materijala. 40 . Kalup za izradu modela obično se izrađuje strojnom obradom ugljičnog čelika.6 i 138 MPa. a tlakovi između 275 kPA i 10. aluminijev silikat) u praškastom stanju i vezivne tekućine (etilsilikat ili vodeno staklo). Općenito se tekući vosak ubrizgava pri viši temperaturama i nižem tlaku. uklone se plinovi iz nje. Temperature ubrizgavanja kreću se između 43 i 77 °C. Model se uranjanjem oblaže suspenzijom. Izrada modela Modeli za precizni lijev izrađuju se ubrizgavanjem voska ili polimernog materijala u poseban metalni kalup. grozd se ugrije kako bi se uklonio model. Rjeđe se. mada se mogu koristiti i polimerni materijali. Polimerni se materijali ubrizgavaju pri temperaturama od 177 do 260 °C i tlakovima između 27. a predgrijavanje olakšava popunjavanje šupljine rastaljenim metalom. Pijesak podeblja sloj suspenzije. pogotovo za manje serije odljevaka.Osnovna karakteristika točnog lijeva je što se odljevci dobivaju lijevanjem u jednokratne kalupe izrađene također pomoću jednokratnih voštanih modela. Postupkom preciznog lijeva izrađuju se dijelovi kompliciranog oblika. aluminijskih ili bakrenih legura. Vosak se ubrizgava pri relativno niskim temperaturama i niskim tlakovima.. kašastom i gustom stanju. smola i modifikatora. a može sadržavati i antioksidanse i punila. Ukoliko tlak ubrizgavanja voska nije previsok. Najčešće korišteni voskovi za izradu modela su parafinski vosak i vosak mikrokristalne strukture. odnosno njihova mješavina. Može se ubrizgavati vosak u tekućem.26. čija bi izrada drugim postupcima bila otežana ili neekonomična. Za proizvodnju odljevaka preciznim lijevom koristi se kalup koji je izrađen tako da se model od lako taljivog materijala obloži vatrostalnim materijalom. Vosak koji se koristi zapravo je mješavina određenih vrsta voskova. učvršćuje ga i daje hrapavu površinu na koju lako prianja sljedeći sloj suspenzije. pri čemu školjka dodatno očvrsne. Između svakog uranjanja potrebno je osušiti prethodni sloj te za svaki sljedeći sloj koristiti sve krupnija zrnca pijeska. Postupak izrade školjke. slika 4.

d) zadnji sloj od grubog pijeska.Desna Ušće voštanog Ušće odljevka pomična sustava jezgra a) b) c) d) e) Slika 4. Precizni lijev. Većina se modela za grozdove proizvodi tako da se ubrizgavanjem izrade modeli zajedno s ušćem. Naknadno se modeli spajaju s uljevnim sustavom i tako čine grozd. Uljevni sustav (čaška i spust) ubrizgava se posebno za što se uglavnom koristi reciklirani vosak. prvenstveno zbog uštede na vremenu i materijalu. e) odljevak (Avalon). 41 . Ukoliko se preciznim lijevom proizvode veliki odljevci model je pojedinačne izvedbe. dok se na grozdu za izradu malih hardverskih dijelova može nalaziti do 100 modela. Samo se modeli za veće ili kompleksnije dijelove rade po segmentima koji se kasnije spajaju lijepljenjem. Spajanje je uglavnom ručno pomoću električnog lemila. a) metalni kalup za izradu voštanih modela.26. Ugrozdavanje je postupak spajanja više istih modela na jedan uljevni sustav što je puno isplativije od pojedinačne izvedbe. Grozdovi za izradu turbinskih lopatica sadrže od 6 do 30 istih modela. c) prvo uranjanje grozda u keramičku suspenziju. b) grozd. dok se u slučaju malih do srednjih odljevaka obavlja ugrozdavanje.

Slici 4. 6. Odstranjeni vosak se skuplja i pročišćuje za ponovno korištenje.27. Posipavanje pijeskom. tlačno ili pomoću vakuuma. Odsijecanje odljevaka s grozda.27. Proces se ponavlja dok se ne dobije potrebna debljina školjke. Gotov odljevak. Uranjanje grozda u keramičku vatrootpornu suspenziju. 2. 7. 42 . ali samo za uljevni sustav. 4. Čišćenje grozdova s odljevcima. Između svakog uranjanja sloj se mora osušiti. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev: 1. Izrada modela. Ulijevanje rastaljenog metala. Spajanje modela u grozd . može biti gravitacijsko. 5. U prvom sloju koriste se mala zrnca koja daju glatku površinu odljevka.ugrozdavanje. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev. Naizmjenično uranjanje i posipavanje izvodi se više puta. Tijekom ponavljanja procesa koriste se sve krupnija zrnca pijeska koja kalupu daju čvrstoću.Izrada kalupa za precizni lijev Proces izrade kalupa za precizni lijev prikazan je na slici 4. 3. te daljnje zagrijavanje radi povećanja čvrstoće školjke. Zagrijavanje kalupa radi odstranjivanja voska. odnosno polimera. 8.

Uobičajena debljina stijenke odljevaka je oko 1 mm. a dijelovi su funkcionalniji. bakrene legure. preciznim lijevanjem moguće je postići skoro sve stupnjeve složenosti vanjskog oblika. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi složene geometrije koji zahtijevaju veliku preciznost. prikazane su prednosti i nedostaci preciznog lijeva. Preciznim lijevom proizvode se odljevci manjih dimenzija.28. željezni lijev.5. slika 4. Odljevci mogu težiti od nekoliko grama do 35 kg. Prednosti • • • • • • • visoka kvaliteta površine odljevka visoka dimenzijska točnost Nedostaci • • • • visoki troškovi za odljevaka relativno spor proces veće dimenzije mogućnost izrade vrlo složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna vosak se može ponovno koristiti primjenjiv za sve materijale koji se mogu lijevati mogućnost lijevanja odljevaka koji se sastoje od više dijelova nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Vrlo je bitno izdvojiti mogućnost izrade vrlo složenih dijelova kao prednost ovog postupka. legure magnezija. kao i širok raspon složenosti unutarnjeg oblika odljevka. ali kod legura koje se lako lijevaju. iako su obično u rasponu od 200 g do oko 8 kg. Rezultat toga je da se većina složenih dijelova sada može izraditi u jednom komadu. Tablica 4. kao što su lopatice turbina ili komponente vatrenog oružja. nehrđajući čelik i alatni čelik. što je uvelike smanjilo troškove izrade. Ovim se postupkom mogu lijevati i metali s visokim temperaturama taljenja te metali koji se ne mogu strojno obrađivati (jer dodatna obrada gotovo i nije potrebna).5 mm. što uključuje dijelove za automobilsku. Prednosti i nedostaci preciznog lijeva. Dijelovi koji rade na visokim temperaturama su također česti. zrakoplovnu i vojnu industriju. a najčešće se lijevaju aluminijske legure. 43 . Precizni lijev može se koristiti za lijevanje svih metala.U tablici 4. Naime.5. mada može biti čak i 0. a ne od puno pojedinačnih komponenata.

Ra: 0.Dimenzije 1700 X 600 x 1200 mm Slika 4.6. Konstrukcija ploče s instrumentima za Boeing (Tital).1 mm Maksimalna debljina stijenke: 1.6.8 – 6.28.5 – 20 mm Količina: 10 – 1000 kom 44 . Veličina odljevka: masa: 200 g – 35 kg Materijali: Željezni lijev Legirani željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Al i Al-legure Cu i Cu-legure Ni i Ni-legure Hrapavost površine . Tablica 4. prikazane su značajke preciznog lijeva. Postupak se smatra ekonomičnim ako se lijeva najmanje 50 jednakih odljevaka. U tablici 4. značajke preciznog lijeva.5 µm Tolerancije: ± 0.

lako se obrađuje tokarenjem. Sve veću primjenu u modernoj ljevačkoj proizvodnji nalazi prvenstveno zbog povoljnijeg utjecaja na okoliš u odnosu na klasične postupke pješčanog lijeva (pijesak koji se koristi za izradu kalupa ne sadrži veziva) te mogućnosti izrade vrlo složenih dijelova. Odljevak nastaje tako što metal potpuno popuni mjesto gdje se nalazio model. no ni jedan do danas nije ušao u upotrebu. Odabir polistirena određene gustoće ovisi o metalu koji se lijeva. za lijevaje čelika: ≤ 17 kg/m3. Danas se odljevci lijevani u pune kalupe mogu naći u gotovo svim industrijskim granama. najčešće pentanom i dobiva se pjeneći polistiren u obliku tvrdih staklastih kuglica promjera od 0. Da bi se iz polistirena mogli izrađivati kvalitetni modeli gustoća mu se mora smanjiti na vrijednosti između 16 i 27 kg/m3. U početku je proces bio limitiran na jednolične i jednostavne odljevke zbog upotrebe ručno proizvedenog polistirena koji je bio loše kvalitete te zbog upotrebe vlažnog pijeska koji je slabo propuštao plinove nastale isparivanjem modela. Gustoća ekspandiranog polistirena u sirovom stanju iznosi 640 kg/m3. Pokušavalo se s primjenom nekih drugih materijala za izradu modela. Shroyer patentirao postupak lijevanja pomoću modela od ekspandiranog polistirena postavljenog u vlažni pijesak koji ostaje u kalupu za vrijeme ulijevanja rastaljenog metala. Veliki napredak kod lijevanja u pune kalupe postignut je zamjenom vlažnog pijeska suhim kvarcnim pijeskom bez vezivnih sredstava čime su dobiveni odljevci visoke kvalitete površine. Do odgovarajuće se gustoće polistirena dolazi postupkom koji se naziva predpjenjenje. Tipične vrijednosti gustoće polistirena za određene metale su sljedeće: • • • • za lijevanje Al i Al-legura: 24-27 kg/m3. no još uvijek prednjači automobilska industrija (blok i glava motora) gdje se i prvo počeo koristiti ovaj postupak. Postupak lijevanja u pune kalupe prvi se put pojavio 1958. glodanjem i drugim postupcima. Daljnjim razvojem ovog postupka pokazalo se da lijevanje u pune kalupe može konkurirati klasičnim postupcima lijevanja u pješčane kalupe. Za potrebe proizvodnje pjenastih polistirenskih tvorevina.2 do 3 mm i gustoće od 640 kg/m3.4. Model od polistirena pod utjecajem topline ispari ostavljajući mjesto rastaljenom metalu. polistiren se impregnira pjenilom.7. za lijevanje Cu i Cu-legura: 20-21. 45 .6 kg/m3. pri čemu im se volumen povećava 20 do 50 puta. za lijevaje sivog lijeva: ≤ 20 kg/m3. Polistiren je jeftin materijal. godine kada je H. pogotovo u serijskoj proizvodnji. Takav se polistiren zatim ubacuje u zagrijanu komoru gdje se stalnim miješanjem osigurava raspodjela topline kroz čitavu količinu materijala. Lijevanje u pune kalupe Postupak lijevanja u pune kalupe relativno je nov postupak u praksi.2. Izrada modela i kalupa Za izradu modela kod lijevanja u pune kalupe koristi se ekspandirani polistiren. F. Djelovanjem topline polistiren omekšava te dolazi do ekspanzije pentana koji istovremeno uzrokuje i ekspanziju polistirenskih kuglica.

već se unutarnja geometrija odljevka. Uljevni se sustav također izrađuje posebno. 46 . a zatim daljnjom ekspanzijom obavljaju međusobni pritisak tako da dolazi do srašćivanja istih. postupak lijepljenja je potpuno automatiziran. Modeli glava motora od polistirena povezani u grozd (BMW). te zalijepljeni model bloka motora od više dijelova i odljevak. kod ugrozdavanja se isti polistirenski modeli lijepe na zajednički uljevni sustav u grozd.29. Zbog ekonomskih razloga često se puta formiraju grozdovi isto kao i kod preciznog lijeva. Modeli za lijevanje u pune kalupe rijetko se rade u jednom komadu. Da bi se izbjegle greške spajanja te da bi se zadržala dimenzijska točnost. slika 4. Nakon hlađenja otvaraju se kalupi iz kojih se vade kruti modeli željenog oblika i dimenzija. gotov model se dobiva tek kad se zalijepe svi dijelovi modela i uljevnog sustava u jednu cjelinu. Na taj način polistiren popunjava i poprima oblik metalnog kalupa. oblikuje modelom. Kondenzacijom pentana u ekspandiranim polistirenskim kuglicama dolazi do pojave potlaka koji uzrokuje punjenje kuglica s okolnim zrakom. Dakle.29. Dakle. dolazi do stabilizacije koja traje 6 do 12 sati. U silosima se odvija proces kondenzacije pentana. Nakon spajanja slijedi kontrola gotovog modela i tek nakon kontrole ide se na sljedeći korak u procesu izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe. Nakon završetka stabilizacije predpjenjenim polistirenom odgovarajuće gustoće pune se metalni kalupi (imaju oblik modela koji želimo dobiti) u kojima se ponovo odvija druga ekspanzija koja je u osnovi jednaka prvoj. Slijedi hlađenje koje je vrlo bitno kako ne bi došlo do naknadne ekspanzije modela zbog zaostalih unutarnjih tlakova u modelu nakon vađenja iz kalupa. kao i vanjska. uobičajeno je izraditi ih iz nekoliko dijelova koji se naknadno lijepe. Nakon izvjesnog vremena (oko 8 sati) dolazi do izjednačavanja tlakova unutar i van granula tj.Na taj način nastaju kuglice potrebne gustoće koje se nakon sušena transportiraju u ventilirajuće silose. Slika 4. Valja naglasiti da kod ovog postupka nema potrebe za izradom jezgri. Bitna razlika je samo u tome što se ova ekspanzija odvija u ograničenom prostoru zbog čega granule prilikom ekspandiranja prvotno popunjavaju međukuglični prostor.

Funkcija premaza je dvojaka. Nakon uklanjanja premaza. ni metal ne dolazi upravo zbog premaza u kontakt s grubim pijeskom. Vatrootporni se premaz može nanositi uranjanjem (najčešće). Prvo.30. premazivanjem ili naštrcavanjem.Nakon izrade modela. Za popunjavanje kalupnika koristi se obični suhi kvarcni pijesak bez vezivnih sredstava. Ukoliko se radi o grozdu postupak je isti samo što se kod odrezivanja uljevnog sustava odrezuju i odljevci. Uglavnom je to odrezivanje automatsko.31. Za vrijeme sipanja pijeska kalupnik vibrira kako bi se postigla što bolja kompaktnost kalupa. Također. isto kao i za jednostavnije odljevke. Slika 4. Vatrootporni se premazi dijele s obzirom na propusnost koju osiguravaju. ali nisu uobičajeni. Popunjavanje punog kalupa taljevinom. ispao van. Na samom dnu kalupnika prije postavljanja modela nalazi se 25 do 75 mm tog istog pijeska. Nakon skrućivanja kalup se istresa te se vadi odljevak koji ide dalje na odrezivanje uljevnog sustava i čišćenje. onemogućujući im da dođu u kontakt sa rastaljenim metalom. premaz predstavlja barijeru između glatke površine modela i grube površine pijeska. slika 4. mada se odljevci mogu odrezivati i ručno. osigurava kontroliranu propusnost plinova koji nastaju isparavanjem polistirenskog modela u pijesak. 47 . iz svih šupljina u odljevku. sljedeći je korak nanošenje vatrootpornog premaza na model. a sam odabir ovisi o metalu koji se lijeva i obliku odljevka.30. a robot izvadi odljevak iz kalupnika te ga okreće kako bi sav pijesak. odljevci se mogu vaditi i tako se nakon skrućivanja metala kalupnik opet vibrira (u ovom slučaju da se poništi kompaktnost u kalupu). Moguće je koristiti i cirkonske i olivinske pijeske. slika 4. robot postavlja odljevak na liniju za automatsko uklanjanje uljevnog sustava. Osim istresanjem iz kalupa. Nakon što se premaz na modelu osuši slijedi njegovo postavljanje u kalupnik. Nakon toga robot uranja odljevak očišćen od pijeska u vruću vodu kako bi se otopio premaz kojim je bio premazan model. Slijedi ulijevanje rastaljenog metala. Na kraju odljevci se još pjeskare ili sačmare. Nakon postavljanja i centriranja modela nasipava se pijesak dok ne popuni kalupnik. Drugo. Pijesak kojim se popunjava kalup može se sakupiti i ponovno koristiti. Tako se za lijevanje neželjeznih legura općenito koriste premazi niže propusnosti nego za lijevanje željeznih legura.

Slika 4.31. Robotizirano vađenje odljevka iz kalupa.

Proces izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe prikazan je na slici 4.32.

Slika 4.32. Postupak lijevanja u pune kalupe. Koraci pri izradi kalupa sa jednokratnim isparljivim modelom (puni kalup): 1. Izrada modela i uljevog sustava od ekspandiranog polistirena. 2. Nanošenje vatrootpornog premaza. 3. Postavljanje i centriranje modela u kalupnik. Popunjavanje kalupnika suhim pijeskom bez vezivnih sredstava. Vibriranje da pijesak ispuni šupljine u modelu. 4. Ulijevanje rastaljenog metala. Pod utjecajem topline model ispari ostavljajući mjesto taljevini. Hlađenje i skrućivanje. 5. Istresanje kalupnika. Odrezivanje uljevnog sustava te čišćenje odljevka (pjeskarenje ili sačmarenje). 6. Gotov odljevak.
48

U tablici 4.7. prikazane su prednosti i nadostaci lijevanja u pune kalupe. Tablica 4.7. Prednosti i nedostaci lijevanja u pune kalupe.
Prednosti • izrada kalupa je jednostavnija i brža od izrade pješčanog kalupa jer nisu potrebna dva dijela kalupa na odljevku nema srha nema potrebe za jezgrama model nije potrebno uklanjati iz kalupa dorada često uopće nije potrebna potrebne manje količine pijeska, manje opreme za pripremu pijeska pijesak se može ponovno koristiti (čak 99%, ostalo se izgubi rasipanjem). Regeneracijom se ne onečišćuje okoliš jer pijesak ne sadrži vezivo. visoko automatiziran postupak fleksibilnost procesa prilikom izrade različitih odljevaka i lijevanja različitih metala mogućnost izrade vrlo složenih oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost Nedostaci • ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni modela za svaki odljevak potreban je novi model potrebna kontrola procesa

• • • • • •

• •

• •

• •

U pune kalupe mogu se lijevati željezni i neželjezni metali, no najčešće se lijevaju Al i Al-legure te sivi i nodularni lijev. Tipični odljevci dobiveni lijevanjem u pune kalupe su blokovi i glave motora. Lijevati se mogu različiti odljevci svih veličina. No ipak, za jednostavnije odljevke i pojedinačnu proizvodnju isplativiji je pješčani lijev.

49

4.3. Postupci izrade jezgri Jezgra oblikuje unutarnje konture odljevka, slika 4.33. Od jezgre se zahtjeva: 1. 2. 3. 4. Dimenzijska točnost i toplinska otpornost Otpornost na eroziju prilikom udara taljevine za vrijeme lijevanja Otpornost oblika na tlak taljevine, čvrstoća Razrušljivost nakon ljevanja mora biti zajamčena

Slika 4.33. Funkcija jezgre. a) pješčana jezgra, b) odljevak, c) šupljina u odljevku oblikovana jezgrom. Male serije jezgri mogu se izrađivati ručno u jezgrenicima. Spora ručna izrada jezgri zamjenjena je početkom 19. stoljeća strojnom izradom. Tijekom 20. stoljeća postupci strojne izrade jezgri dalje su razvijani i optimirani. Za manije i veće serije koriste se strojevi za izradu jezgri, sa jednostavnim drvenim i plastičnim, slika 4.8. b), ili složenim metalnim jezgrenicima, slika 4.34. Danas je uobičajen postupak kod kojeg jezgrena mješavina iz spremnika napuni cilindar volumena jezgrenika. Jezgrenik se postavlja ispod cilindra, a stlačeni zrak udarno djeluje na pijesak u cilindru i ubrzava ga u smjeru jezgrenika, što uzrokuje popunjavanje jezgrenika. Daljnje očvršćivanje jezgre ovisi o korištenom vezivu.

Slika 4.34. Metalni jezgrenici za izradu složenih jezgri.
50

slika 4.1. pri pojedinačnom kalupljenju. Postupak se koristi za jezgre velikih dimenzija. jer je zbog djelovanja plina na ubrzanje kemijske reakcije.2. Cold box postupak. 4. a može se dovesti izvana ili egzotermnom reakcijom.3. Oprema mora biti dobro zabrtvljena.2.35. No bake postupak izrade jezgri Postupak se koristi i za ručno i strojno kalupljenje.35. 51 . Cold Box pješčane jezgre (EUROKERN. Nedostatak je relativno dugo očvršćivanje jezgrene mješavine. Kako se očvršćivanje jezgrene mješavine ne odvija na visokim temperaturama jezgrenici mogu biti od drveta ili plastike. Hannover). kalupljenje. opisan je u poglavlju 4. Slika 4. Postupak je pogodniji za serijsku proizvodnju od No bake postupka. Na slici 4. su prikazane cold box pješčane jezgre.2. b) propuhivanje plinom.1. Toplina može dodatno ubrzati očvršćivanje. Danas se najviše jezgri proizvodi ovim postupkom.4.3. Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Kalupnom mješavinom koja sadrži višekomponentno vezivo popunjava se jezgrenik.36. a) upucavanje jezgrene mješavine. c) vađenje jezgre iz jezgrenika. a) b) c) Slika 4.36. a zatim se izvodi propuhivanje plinskim reagensom ili katalizatorom koji koji uzrokuje očvršćivanje mješavine ili ubrzava proces očvršćivanja. vrijeme očvršćivanja jezgre znatno kraće.

Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. 52 . Modeli i jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Postupak očvršćivanja. Školjkasti postupak (Croning) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole. Jezgre su lako razrušljive. Primjeri jezgri prikazani su na slici 4.37. Slika 4. 4. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. detaljnije je opisan u poglavlju 4. Školjkaste (Croning) jezgre. Warm Box postupak Varijanta hot box postupka pri nižim temperaturama zagrijavanja.2.3. Pojedinačne jezgre i montirani paket za aluminijsku usisnu granu 6-cilindarskog motora sa direktnim ubrizgavanjem. Slika 4.3. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. odvija se u trajanju od 20 do 120 sekundi u jezgreniku predgrijanom na 180 do 340 °C. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme trajanja. Kalupi su lako razrušljivi. Upotreba ovog postupaka je vrlo raširena. Nakon popunjavanja jezgrenika. egzotermna reakcija.4. kao što je otopina amonijeve soli. Hot Box postupak Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole.5.38. Hot Box postupak i primjeri jezgri na furanskoj bazi. 4. Upotreba postupaka je vrlo raširena.3. slika 4. Kao vezivo upotrebljava se slična kao kod cold box postupka. Jezgrenici moraju biti izrađeni od metala.37. Postupak se koristi i za strojno kalupljenje. Nema propuhivanja plinom.4. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. tekuća fenolna ili furanska smola ali sa latentnim kiselim katalizatorom.3.38.5. Nije potrebno dodatno očvršćivanje pečenjem u pećima. mješavina očvršćuje zagrijavanjem.

Nedostatak postupka je teško izbijanje jezgre. Slika 4.40.2. kao vezivo.40. Kalupljenje pomoću jezgri Kalupljenje pomoću jezgri.3.4.. Jezgreni paket od šest dijelova za izradu bloka motora od željeznog lijeva (Halberg Guss).39.3.39.7. prikazana je na slici 4. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj.3. spada u najvažnije postupke izrade jednokratnih kalupa. slika 4. koristi se uretan. zajedno sa postupkom sa svježom kalupnom mješavinom i No bake postupkom. 53 . 4. Za izradu paketa jezgri.1. Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Postupak se koristi i za ručno kalupljenje. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj.6. opisan je u poglavlju 4. Slika 4.

aluminija. Uglavnom se lijevaju veće serije odljevaka koje imaju jednaku debljinu stijenke na svim presjecima. Kod ručnog kalupa otvaranje i zatvaranje kalupa izvodi se ručno. klipovi motora. nisko. 5. razni odljevci za zrakoplovnu industriju. slika 5.1. Slika 5. cinka i olova. Automatizirani strojevi koriste za velikoserijsku proizvodnju. tvrdi lijev i sivi lijev. Princip kokilnog lijevanja. kokilnim se lijevom najčešće lijevaju odljevci od legura aluminija i magnezija. magnezija i cinka. Glavni postupci lijevanja u višekratne kalupe su: gravitacijski kokilni lijev. U Njemačkoj se više od pola svih odljevaka od neželjeznih legura proizvodi tlačnim lijevanjem. kućišta projektila. Kokilnim lijevom lijevaju se kućišta pumpi.i protutlačni lijev i tlačni lijev. Kokilni lijev može se proizvoditi u ručnim kalupima. kotači. Kokilni lijev Kokilni lijev je postupak lijevanja kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva djelovanjem gravitacije u metalne kalupe ili kokile. zupčanici.1. koji su trebali imati točne dimenzije. dok su sve ostale operacije mehanizirane ili automatizirane. kućišta električnih motora. Lijevanje u metalne kalupe započelo je lijevanjem odljevaka od kositra. Kod tih je strojeva ručno samo ulijevanje rastaljenog metala i vađenje odljevka iz kalupa. poluautomatiziranim strojevima i potpuno automatiziranim strojevima. Danas se u metalne kalupe gravitacijski mogu lijevati sve najvažnije legure: legure bakra. Ukoliko je serija veća ili su odljevci složenijeg oblika. te čelik. razni ostali odljevci za automobilsku industriju kao npr.5. magnezija i bakra). koriste se poluautomatizirani strojevi. Ipak. Upravo se zbog toga kokilni lijev često puta naziva i gravitacijski lijev. Kod automatiziranih strojeva provedena je i potpuna 54 . ručno je ulijevanje rastaljenog metala te vađenje odljevka iz kalupa. dok se odljevak odvaja od kalupa pomoću uređaja za izbacivanje koji je sastavni dio kalupa. cinka. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Lijevanje u stalne kalupe uglavnom se koristi za neželjezne legure mižeg tališta (legure aluminija. Ručni se kalupi koriste za lijevanje manjih serija jednostavnijih odljevaka. glave motora te ostali funkcionalni dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem.1. kućišta mjenjača. različite vrste lančanika. usisni ventili. Centrifugalni lijev pretežno se koristi za proizvodnju cijevi od sivog ili nodularnog lijeva.

Za manje serije kompleksnijih odljevaka bolje je odabrati lijev u pune kalupe. ulaganje jezgri. Uljevni sustav mora biti tako dimenzioniran da omogućuje brzo ispunjavanje kalupa rastaljenim metalom. Ponekad se uljevnom sustavu dodaju i filteri. tlačnim se lijevom dobivaju kvalitetniji odljevci s manjim odstupanjem dimenzija. vađenje odljevka iz kalupa). razvodnika i ušća.3. spusta. za izradu odljevaka visoke dimenzijske točnosti te visoke kvalitete površine.2. (KSM Casting. Kokilni lijev nije primjeren za izradu kompleksnijih odljevaka. slika 5.automatizacija pomoćnih operacija (ulijevanje rastaljenog metala. Prema točnosti dimenzija. Naime. a za kompenzaciju smanjenja volumena odljevka dodaju se pojila. Danas je primjena automatiziranih strojeva uobičajena. Slika 5. Uz to.. Hildesheim) 55 . Pomična polovica kalupa s izbacivačima na stroju za lijevanje i pripadajući odljevak. Uobičajeno je da se takvi odljevci proizvode tlačnim lijevom jer su ukupni troškovi proizvodnje niži. Uljevni sustav. Ukoliko se koristi za izradu kompleksnijih odljevaka tada veličina serije mora biti dovoljno velika da se pokriju visoki troškovi izrade kalupa. Kokilni odljevak s uljevnim sustavom i vrste uljevnih sustava. kod tlačnog lijeva kraći su ciklusi proizvodnje te dodatna obrada gotovo i nije potrebna. sastoji se od čaše. odljevci se mogu usporediti s odljevcima izrađenih postupkom školjkastog ili preciznog lijeva. slika 5.2.3. Slika 5.

U jednom se kalupu može nalaziti više kalupnih šupljina. jer osim što se kokilnim lijevom dobiju odljevci kvalitetnije površine i bolje dimenzijske točnosti. Kokila montirana na stroj za lijevanje i pripadajući odljevak. mora postojati mogućnost njihovog izvlačenja iz kalupa nakon ulijevanja i skrućivanja rastaljenog metala.5. Metalne jezgre upotrebljavaju se za oblikovanje jednostavnijih šupljina u odljevku. slika 5.1. Zatvaranje. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. počeli su se. 5.Pješčani lijev pred kokilnim ima prednost samo kad se izrađuju vrlo kompleksni odljevci sa složenom geometrijom. osobito u automobilskoj industriji.. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. sastoje se od pokretnog i nepokretnog dijela. odnosno otvaranje kalupa ostvareno je dvosmjernim horizontalnim pomicanjem pokretnog dijela kalupa.4. dok se nepokretni dio kalupa pričvršćuje na nepokretnu ploču. Tek nakon izvlačenja jezgre dolazi do otvaranja kalupa te izbacivanja odljevka. 56 . Inače kokilni lijev uvijek prednjači pješčanom. bolja su im i mehanička svojstva. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina pokretnog i nepokretnog dijela kalupa.6. Kad se upotrebljavaju metalne jezgre. odnosno pokretne ploče stroja po vodilicama pomoću hidrauličke pumpe.4. slika 5. slika 5. metalne ili kombinirane jezgre. Slika 5. U pokretnoj i nepokretnoj polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine pomoću kojih je određen vanjski dio odljevka. Pokretni dio kalupa pričvršćuje se na pokretnu ploču stroja za kokilni lijev.1. Za oblikovanje unutrašnjosti odljevka koriste se pješčane. Kalupi za kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev su dvodijelni. Osim dvodijelnih kalupa za lijevanje jednostavnih oblika. upotrebljavati i složeni višedijelni kalupi.

Pješčana se jezgre najčešće nakon ulijevanja i hlađenja istresa iz aluminijskih odljevka pomoću vibracija ili zagrijavanjem na povišenu temperaturu na kojoj dolazi do raspada veziva i jezgra postane sipka. Kad se ne bi omogućio izlazak plinova iz kalupne šupljine. Vijek trajanja kalupa iznosi od desetak tisuća do nekoliko stotina tisuća lijevanja. U novije se vrijeme za izradu kalupa upotrebljavaju i legure aluminija i bakra. Kalupi se najčešće izrađuju od čelika za topli rad ili sivog lijeva odgovarajućeg kemijskog sastava. te se istrese iz kalupa. Vrlo je bitno da se za izradu kalupa odabere materijal koji ima potrebnu toplinsku vodljivost i otpornost prema trošenju.5. glava motora s uljevnim sustavom. izrađuju još kanali za otplinjavanje i ventilaciju te uljevni sustav. Strojnom obradom i poliranjem postiže se vrlo fina površina i točne dimenzije..6. Kalupi se oblikuju lijevanjem. Najčešće se takvi kanali postavljaju na razdjelnoj liniji kalupa. slika. slika . kokila. 57 . strojnom obradom i poliranjem. U kalupu se. plinovi bi prodrli u odljevak te bi došlo do poroznosti odljevka.. Često se izrađuju i od grafita. paket pješčanih jezgri. Pješčane jezgre u proizvodnji kokilnog lijeva upotrebljavaju se kada se trebaju postići složeni oblici šupljina u odljevcima. Odabir materijala za izradu kalupa ovisi o materijalu koji se lijeva. a nije moguća upotreba metalnih jezgri. osim kalupne šupljine. Pomoću kanala za otplinjavanje i ventilaciju omogućava se izlazak zraku i plinovima iz kalupne šupljine prilikom ulijevanja rastaljenog metala. ili na mjestima gdje su izbacivači iz kalupa.Slika 5. Kokilni lijev složenih odljevaka. Kokila s metalnom i s pješčanom jezgrom (Grohe). Na taj se način dobivaju složeni i točni oblici šupljina u odljevcima. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači.. Slika 5.

Nanošenjem takvih premaza postiže se: 1. 58 . tj. 4. 3. odstupanje od dimenzija.1. 5. Nanošenjem premaza koji imaju znatno manju toplinsku provodnost nego materijal od kojeg je izrađen kalup dolazi do umanjenja toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup zbog čega se kalupu produžuje radni vijek. Nanošenjem vatrostalnog premaza na radnu površinu kalupa i metalne jezgre stvara se barijera između rastaljenog metala koji se ulijeva te površine kalupa te jezgre tijekom punjenja kalupa i skrućivanja.2. izrasline. lakše odvajanje odljevka od kalupa. kontrola brzine hlađenja. prikazane su prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. Osim toga. manji je pad temperature kroz stijenku kalupa te su manja toplinska naprezanja u stijenci kalupa. Tablica 5. kontrola tečenja rastaljenog metala. što mu produžuje radni vijek i smanjuje oštećenja.1. bolja kvaliteta površine odljevka. umanjenje neposrednog toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup (premaz je izolator). već se ona zagrijava na temperaturu koja je puno niža od temperature rastaljenog metala. rjeđa su oštećenja površine kalupa. Zbog toga kalup nije izložen intenzivnom zagrijavanju.U tablici 5. pa je time također rjeđa i pojava grešaka na odljevcima.1. Kako su premazi izolatori površina kalupa se ne zagrijava na temperaturu rastaljenog metala. Prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. Prednosti • dobra dimenzijska točnost i kvaliteta površine • Nedostaci • jednostavnija geometrija odljevka u odnosu na odljevke u jednokratnim kalupima zbog potrebe otvaranja kalupa brzo skrućivanje zbog ulijevanja u hladni • visoki troškovi izrade kalupa (cijena metalni kalup rezultira sitnijom kokile (20. 2. proizvode se čvršći odljevci mogućnost lijevanja svih najvažnijih • otežano napajanje odljevka u kalupu legura kratak ciklus izrade odljevaka dugi radni vijek kalupa za lijevanje postupak se može lako mehanizirati i automatizirati • • • • 5. kao što su hrapavost površine. Premazan je kalup manje toplinski opterećen. netočnost mjera i oblika. Premazivanje kalupa Priprema kalupa za ulijevanje rastaljenog metala uključuje njegovo premazivanje.000 EURO na više) strukturom.

Temperatura kalupa Vrlo bitan parametar za dobivanje kvalitetnih odljevaka je temperatura kalupa. On se koristi sve dok ne dođe do oštećenja premaza na kalupu.3. Da bi se postigla optimalna radna temperatura kalupa. Premazi su suspenzije sitnomljevenih vatrostalnih materijala. Hlađenjem se sprječava zagrijavanje kalupa iznad optimalne radne temperature zbog čega se produžuje radni vijek kalupa te se skraćuje vrijeme skrućivanja odljevaka (skraćuju su i ciklusi lijevanja). odnosno može se regulirati brzina skrućivanja odljevka. dok se radna temperatura kalupa tijekom hlađenja i skrućivanja održava hlađenjem kalupa. Ako se želi sporije ohlađivanje. Nadalje. Oštećenje kalupa te njegovo prebrzo trošenje najčešće je prouzročeno naglim i neravnomjernim zagrijavanjem kalupa. Takvim nanošenjem premaza dobiva se usmjereno skrućivanje prema pojilu. Između svakog lijevanja nanosi se samo gornji sloj premaza. temperatura kalupa utječe i na vijek trajanja kalupa. kalupi se zagrijavaju i hlade. dolazi do grešaka na odljevku (hladni zavari. Pri previsokim temperaturama kalupa produžava se vrijeme skrućivanja odljevka što pogoduje stvaranju šupljina zbog skupljanja materijala pa odljevci imaju lošija mehanička svojstva i lošiju kvalitetu površine. toplih pukotina te lijepljenja odljevka za kalup. odnosno mazivo koje omogućuje lakše odvajanje odljevka od kalupa. Takav se premaz nanosi najčešće u pojilu i oko pojila. nedolivenost.odljevci su bolje kvalitete jer je punjenje kalupne šupljine ujednačeno. Zagrijavanje kalupa također utječe i na kvalitetu odljevka . To je slučaj kod presjeka najudaljenijih od pojila koji trebaju prvi skrutnuti. odljevak se ne lijepi za kalup te ne dolazi do grešaka na odljevcima. ulja ili zraka kroz posebne kanale u stijenkama kalupa. Osim na kvalitetu odljevaka.1. hlađenjem se može ujednačiti temperatura kalupa u svim presjecima. Kalup se može zagrijavati plamenikom ili električnim putem pomoću grijača. veziva. popunjavanje kalupa je ograničeno zbog čega najčešće dolazi do usahlina. Ako je temperatura kalupa preniska. Prebrzo trošenje kalupa može uzrokovati i previsoka temperatura kalupa. što osigurava željeni red skrućivanja odljevka.Ono najvažnije što se postiže nanošenjem premaza je kontrola brzine hlađenja odljevka na svim presjecima jer se tako može utjecati i na tijek i na smjer skrućivanja. Tada se kalup prestaje koristiti sve dok se ne nanese novi sloj premaza. 5. Hlađenje kalupa obavlja se cirkulacijom vode. Premazi se najčešće nanose automatskim prskanjem za vrijeme kad je kalup otvoren. prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se zagrijava na određenu radnu temperaturu. odabere se premaz koji ima visoku provodnost te se nanese u manjoj debljini. vode i dodataka za bolje prianjanje na unutarnju površinu kalupa. Ako pak se želi ubrzati hlađenje odljevka. Nakon što je nanesen premaz. nestaljeno područje). kalup je spreman za upotrebu. 59 . Dakle. Zagrijavanjem se oštećenje kalupa bitno smanjuje jer nema toplinskog šoka na početku lijevanja rastaljenog metala. Optimalna radna temperatura kalupa je ona koja omogućuje proizvodnju kvalitetnih odljevaka uz minimalan škart u najkraćem mogućem vremenu te uz minimalno oštećenje kalupa. nanosi se deblji sloj premaza s manjom toplinskom provodnošću.

Dodatna obrada. Proizvodni koraci kod kokilnog lijeva.jezgre mogu biti pješčane ili metalne. Slijedi vađenje odljevka iz kalupa. Otvaranje kalupa i izbacivanje odljevka. nakon što je odljevak skrutnuo. slika 5. Metal teče kroz sustav razvodnika i ušća i ulazi u kalupne šupljine. Zatim se na površinu kalupne šupljine nanosi završni premaz kako bi se olakšalo odvajanje odljevka od kalupa i kako bi se kalupu produljio vijek trajanja. Nakon otvaranja kalupa izbacivači se aktiviraju te izbacuju odljevak iz kalupa. Slika 5. kalup se otvara. kako bi se omogućilo bolje tečenje rastaljenog metala te kako bi se izbjegle greške na odljevku. 6. 7. skidanje srha sa linije dijeljenja te ostalih grešaka na odljevku. uključuje odvajanje uljevnog sustava.kalup je potrebno prethodno zagrijati na temperaturu od 150 do 260 (350)° C. 4. 3. Prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se mora zatvoriti i potrebnom silom osigurati od otvaranja.rastaljeni metal određene temperature ulijevanja. Priprema kalupa .Koraci kokilnog lijevanja. Ulaganje jezgri . a metalne poslije. 5. odvija se u zatvorenom kalupu. sporo se ulijeva u kalup preko čaše ili spusta na vrhu kalupa. Jedan kalup može imati više kalupnih šupljina.7. 2. Hlađenje i skrućivanje odljevka. 60 .: 1.7. Zatvaranje kalupa – kalup se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela. Pješčane jezgre se ulažu prije zatvaranja kalupa. Ulijevanje rastaljenog metala .

Željezne legure nisu našle širu primjenu. Lijevanje pod tlakom primjenjuje se u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Danas se odljevci proizvedeni postupkom tlačnog lijevana primjenjuju u gotovo svim granama industrije. zupčanici. postojani i dimenzijski precizni. odljevci od aluminijskih legura. Slika 5. oblika i debljina. bakra. ali njihova upotreba opada početkom 20. Tlačni lijev.8. stoljeća razvojem legura cinka i aluminija.8. Ubrzo se počinju tlačno lijevati i legure magnezija i bakra te mnoge novije legure koje se i danas koriste. Tipični odljevci su blokovi i drugi dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. magnezija i cinka. dok se čelik tlačno lijeva samo u posebnim slučajevima. kućišta statora elektromotora. Prve legure za tlačni lijev bile su različite kombinacija kositra i olova. Lijevaju se odljevci različitih dimenzija. Tlačni lijev Tlačni lijev je postupak kod kojeg se rastaljeni metal pod visokim tlakom uvodi u stalni kalup. i 5. (Honsel) 61 . Najraniji primjerci odljevaka lijevanih pod tlakom pojavljuju se sredinom 19. Najčešće se lijevaju legure aluminija. Proces je često puta automatiziran što omogućuje povećanje produktivnosti. ali sve više nosači i dijelovi karoserije automobila.5. ali je ipak najraširenija primjena tlačnih odljevaka u automobilskoj industriji.9. radijatori. poboljšanje kvalitete odljevaka i sniženje cijene gotovog proizvoda. slika 5.2. kovanice. koji su čvrsti. stoljeća.

Slika 5. sustav za lijevanje pod tlakom sastoji se još od tlačnog klipa.12. slika 5. Tlačni lijev.500 ciklusa lijevanja na sat. Specijalizirani strojevi za lijevanje malih odljevaka. Kretanjem tlačnog klipa u komori potiskuje se rastaljeni metal visokim tlakom u kalupnu šupljinu. olova i kositra. masa 3. odljevci od magnezijskih legura. u nekoliko milisekundi popuni se čitav kalup.11. Lijeva se pod tlakom od 7 . i 5. 5. Osim kalupa. To je visoko automatizirani proces s brzinom rada od 50 .5 mm. cinka. mogu raditi s puno većim ciklusima lijevanja.10. Općenito se koristi za lijevanje odljevaka manjih dimenzija i masa (od nekoliko grama do 25 kg). tlačne komore. Komora je s jedne strane zatvoren pomičnim tlačnim klipom.35 MPa. Sila tlaka prenosi se hidrauličkim sredstvom s visokotlačnih pumpi na pogonski klip koji s tlačnim klipom čini jednu cjelinu. izbacivača i metalnih jezgri.1. Nakon hlađenja odljevka kalup se otvara i odljevak se pomoću izbacivača odvaja od kalupa i odgovarajućim alatom vadi iz njega. materijal MgAl6Mn. patentnog zatvarača.9. Lijevanje u kalup odvija se preko tlačne komore u koji se dovodi rastaljeni metal. Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s toplom komorom koristi se za lijevanje metala niskog tališta: magnezija.5 kg (Honsel). slika 5. Specifičnost ovog procesa je to što su tlačna komora i klip vertikalno uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. Ciklus lijevanja se ponavlja zatvaranjem kalupa za ponovno lijevanje odljevaka. Zbog visokih brzina ubrizgavanja rastaljenog metala u kalup punjenje kalupa odvija se u vrlo kratkom vremenu. Na drugoj se strani komore nalazi uljevni sustav koji rastaljeni metal vodi u kalup. debljina stjenke 2-2.2. npr. Bočna vrata. 62 . Postupak tlačnog lijevanja Za lijevanje pod tlakom upotrebljavaju se specijalni strojevi na koje se učvrste metalni kalupi.

Mlaznica također mora biti grijana. npr. Sustav za lijevanje s toplom komorom Sustav za tlačno lijevanje s toplom komorom sastoji se od peći s taljevinom. a obično je izrađena od željeznog lijeva.Slika 5. klip i komora uvijek se izrađuju na način da ih se može lako i jednostavno zamijeniti novim dijelom u slučaju oštećenja. odljevci od cinkovih legura. Sustav za ubrizgavanje uronjen je u taljevinu. dok se kod druge već rastaljeni metal ulijeva u lonac te se u njemu održava na određenoj temperaturi. Postoje dvije izvedbe peći. Kako su komora. tlačni klip i spojna cijev uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. Obično se za izradu komore i tlačnog klipa koriste alatni i nehrđajući čelici. Sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala sastoji se od hidraulički pokretanog tlačnog klipa te komore i spojne cijevi. Spojna cijev. Spojna cijev je oblika koji omogućuje nesmetan protok rastaljenom metalu koji je ubrizgan visokom brzinom. Kod jedne izvedbe peć ujedno i tali metal u loncu. dok se pomakom prema dolje taj rastaljeni metal mora ubrizgati kroz spojnu cijev i mlaznicu u kalupnu šupljinu. Stoga se mogu lijevati samo legure koje imaju nisko talište i ne otapaju materijal s kojim su u dodiru. Tlačni lijev s toplom komorom. Mlaznica omogućuje precizno popunjavanje kalupne šupljine. sustava za ubrizgavanje. Spojna cijev je ugrijana na temperaturu koja onemogućuje skrućivanje rastaljenog metala u njoj. tlačne komore i kalupa. Aluminij i njegove legure otapaju čelične komponente sustava za ubrizgavanje i stoga se ne mogu lijevati ovi postupkom. a sam lonac u kojem se nalazi rastaljeni metal je keramički.10. a izrađuje se od materijala koji su otporni na trošenje. 63 . nitriranog legiranog čelika i alatnog čelika za rad na povišenim temperaturama. temperatura im je približno jednaka temperaturi rastaljenog metala. Za održavanje rastaljenog metala na određenoj temperaturi koriste se plinski i električni grijači. kao što su legure cinka i magnezija. Međusobni položaj komore i klipa mora biti takav da se pomakom klipa prema gore omogući punjenje komore rastaljenim metalom.

Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. d) Cilindar. h) Lonac. a tlačni klip se nalazi u početnom položaju. Nakon što se odljevak izvadi iz kalupa slaže se na palete gdje se hladi na okolnu temperaturu. Kalup se otvara. Nakon skrućivanja odljevka izvlači se metalna jezgra (ako je ima). Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. b) Pomična polovica kalupa.Proces tlačnog lijevanja s toplom komorom prikazan je na slici 5. 2. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi iz kalupa te se stavlja na radni stol. Tlak se u kalupnoj šupljini održava sve dok se odljevak ne skrutne. PUNJENJE KALUPA Slika 5. i) Peć. f) Tlačna komora. e) Klip za tlačenje. Kalup je zatvoren.11. c) Nepomična polovica kalupa. Klip se vraća u početni položaj što omogućuje ponovno punjenje cilindra rastaljenim metalom. j) Spojna cijev. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom se sljedeći: 1. a) Kalupna šupljina.11. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom. k) Grijana mlaznica. Komora je ispunjena rastaljenim metalom. 64 . Pomakom klipa prema dolje povećava se tlak u komori i rastaljeni se metal iz komore kroz spojnu cijev i grijanu mlaznicu ubrizgava u kalupnu šupljinu. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. g) Sustav za ubrizgavanje. 3.

Mogu se lijevati odljevci svih veličina. Za izradu komore i klipa koriste se alatni i nehrđajući čelici. magnezija i bakra. Slika 5.12.8. Tlačni lijev s hladnom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom se koristi za lijevanje legura koje imaju više temperature taljenja. Stroj za tlačno lijevanje s hladnom komorom. Dakle.2. Rastaljeni metal proizvodi se u peći za taljenje i prenosi loncem do peći za održavanje i regulaciju uljevne temperature taljevine. Lijeva se pod tlakom od 14 . Broj lijevanja iznosi 50 do 150 odljevaka na sat. U ljevaonicama je puno češća primjena strojeva s horizontalnom hladnom komorom.9. slika 5. komora i klip izloženi su rastaljenom metalu samo kratko vrijeme tijekom ulijevanja te se zbog takve izvedbe mogu lijevati i legure višeg tališta. Komora i klip nisu posebno grijani tijekom procesa lijevanja. kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom. od malih konektora do blokova motora i kućišta mjenjača. za razliku od tlačnog lijevanja s toplom komorom gdje su komora i klip u stalnom dodiru s rastaljenim metalom uslijed čega se zagriju na istu temperaturu kao i on. prvenstveno aluminija. 65 . slika 5. klip i kalup. osim što se zagriju prijelazom topline od rastaljenog metala tijekom ulijevanja.12.5. i 5.2. Odatle se rastaljeni metal ručno ili automatizirano pomoću ljevačke žlice ili češće pomoću automatiziranog dozatora ulijeva u komoru. Često su izvedeni i s posebnih sustavom za hlađenje da bi se izbjeglo njihovo pregrijavanje. Kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom peć s rastaljenim metalom nalazi se izvan stroja. Razlikuju se strojevi s horizontalnom i vertikalnom komorom. a ponekad se lijevaju i neke željezne legure.140 MPa. Osnovni dijelovi sustava za tlačni lijev s hladnom komorom su komora.

traje nekoliko milisekundi) dok odljevak ne skrutne 66 . Koraci pri tlačnom lijevanju s horizontalnom hladnom komorom su sljedeći: 1.14. Kretanje klipa nije ravnomjerno. traje ~2 s) druga faza je popunjavanje kalupne šupljine (brza faza – klip velikom brzinom ubrizgava rastaljeni metal u kalupnu šupljinu. slika 5. U tom trenutku kalup je zatvoren. U horizontalnu tlačnu komoru rastaljeni metal ulijeva se gravitacijski ljevačkom žlicom ili pomoću dozirnog uređaja. Koraci pri tlačnom lijevanju s hladnom komorom.brzina klipa je mala i postepeno raste. a tlačni klip nalazi se u početnom položaju. nego se odvija u tri faze.1-0. Slika 5.Proces tlačnog lijevanja s horizontalnom hladnom komorom prikazan je na slici 5.: prva faza je popunjavanje komore i dovođenje rastaljenog metala do ulaza u kalup (spora faza . traje ~0. 2.13. Nakon ulijevanja rastaljenog metala klip tlači rastaljeni metal u kalupnu šupljinu.2 s) treća faza je povišenje tlaka u već popunjenom kalupu (tlak se u kalupu poveća nekoliko puta.13.

Slika 5. Slijedi otvaranje kalupa. 3. koja se isto može robotizirati. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji.14. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. slika 5. Tlačno lijevanje obično se izvodi u automatiziranim stanicama za tlačni lijev.15.15.16. 67 . Klip se vraća su početni položaj. Stanica za tlačni lijev s robotom koji vadi odljevke. Krivulja kretanja klipa. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. prikazuje odljevak bloka motora s uljevnim sustavom i nakon naknadne obrade. Slika 5.Slika 5. Nakon skrućivanja odljevka dolazi do izvlačenja metalne jezgre. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi se iz kalupa te ide na daljnju obradu.

a drugi je nepokretan. Drugo. najčešće visokolegirani alatni čelici za topli rad.Odljevak sa uljevnim sustavom Slika 5. 5. Jedan je dio kalupa pokretan. je u trajanju ciklusa lijevanja. Kalupi za tlačni lijev Kalupi za tlačni lijev s toplom komorom i tlačni lijev s hladnom komorom su u principu jednaki. Odnosno. osim načina ubrizgavana rastaljenog metala. Prvo. nakon završetka svakog ciklusa nova se količina rastaljenog metala mora dopremiti do komore (žlicom ili dozatorom) što zahtijeva dodatno vrijeme. legure koje se lijevaju s toplom komorom imaju niže temperature tališta nego što imaju legure za lijevanje s hladnom komorom.2. nakon naknadne obrade. Obično se sastoji od dva dijela koji se montiraju na ploče stroja za tlačno lijevanje. slika 5. Svaki je sastavljen od većeg broja međusobno povezanih elemenata. Postavljanjem pokretnog dijela kalupa na pokretnu.17. što znači da će i vrijeme skrućivanja biti kraće. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. Kalup je najčešće složene konstrukcije što omogućuje proizvodnju odljevaka kompleksnih oblika s visokim stupnjem točnosti dimenzija. U pokretnoj i nepokretnoj 68 . Općenito su ciklusi lijevanja s toplom komori kraći. u peći se uvijek nalazi količina rastaljenog metala četiri puta veća nego što je potrebna za jednosatni neprekinuti rad. Za izradu kalupa koriste se materijali otporni na toplinu i trošenje. Dva su razloga tome.3. sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala radi tako da se završetkom prethodnog ciklusa cilindar već počinje puniti s rastaljenim metalom za sljedeće ubrizgavanje. a nepokretnog na nepokretnu ploču stroja osigurano je zatvaranje i otvaranje kalupa te izbacivanje odljevka. Osnovna razlika između tlačnog lijevanja s toplom i hladnom komorom.16. Blok motora s uljevnim sustavom i spreman za ugradnju. Kod hladne komore. a time automatski i vrijeme jednog ciklusa lijevanja.

Ovisno o obliku odljevka. Na slici 5. kalupna šupljina može biti u samo jednoj polovici kalupa. vađenja odljevka iz kalupa. Kalupi. prikazan je tlocrt ljevaonice tlačnog lijeva.17. premazivanja (prskanja) kalupa – za strojeve s hladnom komorom.polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine koje imaju oblik budućeg odljevka. u jednom se kalupu može odliti nekoliko desetaka tisuća odljevaka. U masovnoj proizvodnji velikih i složenih odljevaka upotrebljavaju se kalupi od više dijelova. Za lijevanje manjih odljevaka u serijskoj i masovnoj proizvodnji koriste se kalupi s više kalupnih šupljina u jednom kalupu ili je kalup izveden tako da se u jednoj kalupnoj šupljini na isti uljevni sustav poveže više odljevaka. a) b) Slika 5. čime se bitno povećava produktivnost te kvaliteta odljevka. kontrole gotovog odljevka i skladištenje. ali s jednom kalupnom šupljinom. b) poklopac. 69 .18. Kompletan proces proizvodnje odljevaka danas je potpuno automatiziran i obavlja se pomoću robota. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. bez potrebe za promjenom cijelog kalupa. tako se u slučaju oštećenja jednog dijela kalupa on lako zamjenjuje novim dijelom. a)Posuda za ulje kamionskog motora i kalup za tlačni lijev (Alatnica Haerer). Općenito. Za pojedinačnu proizvodnju kalupi su jednostavne konstrukcije s jednom kalupnom šupljinom. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina u pokretnom i nepokretnom dijelu kalupa. Kalupi se razlikuju ovisno o veličini serije. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. Osim lijevanja proizvodnja odljevaka tlačnim postupkom uključuje pomoćne operacije poput doziranja rastaljenog metala. skidanje srha s linije dijeljenja. Kalupi se najčešće izrađuju modularno. dok je druga polovica ravna ploča. U kalupu se osim kalupne šupljine nalazi uljevni sustav te kanali za otplinjavanje i ventilaciju. odvajanje uljevnog sustava.

6 . Prednosti i nedostaci tlačnog lijeva. Prednosti • • • • • • • • visoka produktivnost odljevci glatke i čiste površine visoka točnost oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost mogućnost lijevanja tankostijenih odljevaka (0.3.8 mm) zbog brzog hlađenja formira se struktura sa sitnim zrnom te visoke čvrstoće dugi radni vijek kalupa za lijevanje lako odvajanje uljevnog sustava Nedostaci • • • općenito ograničeno na metale nižeg tališta geometrija (oblik) odljevka mora omogućiti izbacivanje iz kalupne šupljine potrebna visoka ulaganja u opremu 70 . U tablici 5. Ljevaonica tlačnog lijeva.2. prikazane su prednosti i nedostaci tlačnog lijeva.18.2. Tablica 5.Slika 5.

klipovi.19. Ovim se postupkom lijevaju felge. hidrauličkog uređaja za vertikalno otvaranje i zatvaranje kalupa. Stanica za niskotlačni lijev i sustavom za izmjenu peći (Kurtz) i skrućena felga u kalupu prije vađenja (BBS).3. Ovim se postupkom najčešće lijevaju legure aluminija i magnezija za automobilsku industriju te pneumatske i hidrauličke uređaje. je postupak kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva u kalup pod tlakom od približno jednog bara.19. kućišta. mase od 5 do 100 kg. slika 5. Niskotlačnim lijevom mogu se još lijevati legure bakra. Odljevci su dobrih mehaničkih svojstava i glatke površine. Strojevi za niskotlačni lijev Za niskotlačni lijev koriste se poluautomatizirani ili potpuno automatizirani strojevi.5. glave motora. Niskotlačni lijev. 71 . Slika 5. cijevi za dovod rastaljenog metala te kalupa koji se nalazi iznad peći za taljenje. Osnovni dijelovi stroja su elektrootporna ili indukcijska peć s loncem za taljenje metala koja se nalazi u hermetički zatvorenom kućištu (ili varijanta s peći za održavanje temperature). blokovi motora. slika 5..20. dijelovi automobilskih ovjesa. cinka te željezni lijev. Niskotlačni lijev Niskotlačni lijev.20. KOKILA IZBACIVAČ GRIJAČ DOVODNA CIJEV INDUKCIJSKA ZAVOJNICA TALJEVINA LONAC Slika 5.

Zatvaranje kalupa. Kalupi se prije lijevanja.21. koje bi mogle zarobiti plinove iz atmosfere.2 do 0. Kalup je napravljen tako da se odljevak nakon otvaranja kalupa zadrži u gornjem dijelu kalupa. Postupak niskotlačnog lijevanja Koraci pri niskotlačnom lijevanju su sljedeći. Često su takvi otvori povezani s izbacivačima. Pomicanjem prema dolje omogućuje se ulijevanje. a kako se kalup polagano popunjava odozdo ne nastaju turbulencije. Zbog takvog se načina punjenja u gornjem dijelu kalupne šupljine moraju obavezno nalaziti otvori za izlaz zraka. Cijev za dovod rastaljenog metala uronjena je u lonac.Kalup se sastoji od pomičnog (gornjeg) i nepomičnog (donjeg) dijela koji su pričvršćeni na pomičnu. Zbog neposrednog kontakta uljevka i dovodne cijevi skupljanje metala nadoknađuje se rastaljenim metalom iz lonca. U samom kalupu izrađeni su kanali za hlađenje vodom pomoću kojih se osigurava brzo i usmjereno skrućivanje. Za izradu kalupa najčešće se koriste alatni čelici ili željezni lijev. odljevak se puni kroz samo jednu ulaznu točku koja je povezana sa cijevi za dovod rastaljenog metala. Od gornjeg se dijela kalupa odvaja pomoću izbacivača te se zatim ručno ili pomoću robota vadi iz kalupa. slika 5. Prestankom djelovanja tlaka u kalupu i peći rastaljeni metal iz cijevi vraća se u lonac. Zato je ovim postupkom moguće dobiti vrlo kvalitetne odljevke. Kretanje pomične ploče. Tlak doseže svoju maksimalnu vrijednost od 1 bar i zadržava se sve dok odljevak potpuno ne skrutne. 2. Ti se kalupi redovito hlade vodom (češće) ili zrakom. Za izradu tih cijevi danas se koriste visokočvrsti vatrootporni materijali.5 bara koji uzrokuje podizanje rastaljenog metala kroz cijev za dovod i njegovo ulijevanje u zatvoreni kalup. te se tijekom takvog punjenja zrak iz kalupne šupljine potiskuje prema gore. Time je omogućeno održavanje kalupa punim te nadoknađivanje skupljanja metala iz dovodne cijevi. osobito aluminija moraju prskati premazima da bi se spriječilo lijepljenje odljevka na stjenke kalupa. 4. 72 . Kako nema pojila. Zbog toga nema nikakvog utjecaja atmosfere (npr. Vađenje odljevka iz kalupa pomoću robota ili istresne platforme. Bitno je naglasiti da se kalupna šupljina puni od uljevka. Zbog takvog skrućivanja dobiva se sitnozrnata mikrostruktura te se postižu bolja mehanička svojstva odljevka. U hermetički zatvoren lonac dovodi se plin pod tlakom od 0. 3. a ujedno i pomičnog dijela kalupa je vertikalno. koji je najniža točka kalupne šupljine prema gore. oksidacije) na rastaljeni metal tijekom čitavog procesa lijevanja. Uz to. Odvajanje odljevka pomoću izbacivača od pokretne polovice kalupa. Ukoliko to zahtijeva geometrija odljevka. dok se pomicanjem prema gore omogućuje vađenje skrutnutog odljevka. Dovodna cijev se zbog istrošenosti mora mijenjati svakih nekoliko tjedana. hlađenjem vodom (zrakom) doprinosi se skraćenju trajanja ciklusa lijevanja. Kalup je potpuno popunjen. Naime.: 1. Otvaranje kalupa. otvori za izlaz zraka mogu se postaviti i na drugim mjestima u kalupu. 5. odnosno nepomičnu ploču stroja. vrlo je bitno postaviti uljevak tako da on posljednji skrućuje. Uljevni sustav za niskotlačni lijev sastoji se samo od uljevka.

Koraci pri niskotlačnom lijevanju.21.legura dobivanje odljevaka vrlo dobrih mehaničkih svojstava minimalna naknadna obrada odljevaka. a uljevni sustav je bitno manjih dimenzija.i Mg. Prednosti postupka niskotlačnog lijeva su: • • • • • znatno smanjeni gubici materijala i energije nisu potrebna pojila.22.Slika 5. slika 5. 73 . nema pojave turbulencija prilikom punjenja kalupne šupljine pa je ovaj postupak iznimno povoljan za lijevanje Al.

4. Za izradu šupljina u odljevku koriste se jezgre. Zbog tlaka u kalupu. zbog niskih tlakova t punjenja rastaljenog metala mogu se koristiti i pješčane jezgre. visoka ekonomičnost. Smanjenje mase odljevka sa priljevcima od 21. ali su troškovi izrade veći.3 kg (iskoristivost taljevine 54%) na 12. Niskotlačno lijevana aluminijska konzola u pješčanom kalupu (naprijed) sa stjenkama približno jednakim kao kod tlačnog lijeva (iza) i zato nekoliko grama teža. Protutlačni lijev Protutlačni lijev je varijanta niskotlačnog lijeva sa određenim pretlakom u kalupu (4 do 5 bara). a kvaliteta odljevaka još bolja. usmjereno skrućivanje. Osim metalnih.Slika 5.2 kg (iskoristivost taljevine 92%) (Kurtz). Isto tako mogu se koristiti i pješčani kalupi ili kalupi izrađeni od jezgrenih paketa.23.22. Usporedba gravitacijskog kokilnog lijeva i niskotlačnog lijeva na primjeru kućišta kompresora. Na taj način još je manja mogućnost nastanka turbulencija. slika 5. Dobiva se još manja poroznost i bolja mikrostruktura odljevka. 74 . 5. Iz svega navedenog proizlaze glavne značajke postupka: • • • kontrolirano popunjavanje kalupa. koji mora biti niži od tlaka u peći. tlak t napajanja može biti veći nego kod niskotlačnog lijevanja. kako bi rastaljeni metal mogao popuniti kalup. Slika 5.23.

stoljeća. Na ovaj se način lijevaju vodovodne cijevi. staklo. košuljice cilindara za motore s unutarnjim izgaranjem. Centrifugalna sila iskorištava se za: utiskivanje rastaljenog metala met u kalupnu šupljinu za oblikovanje paraboloidne ili cilindrične slobodne površine rastaljenog metala. na rastaljeni metal istovremeno djeluju sila teža i centrifugalna sila. Slika 5.24. horizontalna ili nagnuta pod kutom od 3 . kao i odljevci kod kojih je potrebna zbijena struktura. lijev Osim metala centrifugalno se mogu ogu lijevati nemetali. Zbog toga oblik i kristalna struktura odljevka ovise o zajedničkom djelovanju tih sila. polimeri. nehrđajući čelik. 75 . klizni ležajevi. Os vrtnje kalupa može biti vertikalna. Ipak. Specifičnost odljevaka proizvedenih centrifugalnim lijevom je to što imaju jednaka svojstva u svim smjerovima.5° prema horizontali. cinka.5. kobalta i titana. najčešće se lijevaju legure bakra. Za vrijeme ulijevanja taljevine evine i skrućivanja odljevka. Centrifugalno se mogu lijevati gotovo svi metali – ugljični čelik. plinskih poroznosti i nemetalnih uključaka. ozubljena kola. Centrifugalno lijevani lijevani odljevci.5. slika 5. legure aluminija. Klasični postupak centrifugalnog lijevanja koristi se za izradu cilindričnih rotacijskih simetričnih šupljih dijelova. Centrifugalni lijev Centrifugalni lijev patentiran je početkom 19. kositra. kao i puni dijelovi. nikla. odnosno svaki materijal koji se može prevesti u tekuće ili kašasto stanje. Pri centrifugalnom se lijevanju rastaljeni metal ulijeva u metalni kalup koji rotira dok do ne završi skrućivanje taljevine. cijevi od nodularnog lijeva i košuljice cilindra kamionskih motora. magnezija. sivi lijev. U novije novije vrijeme tim se postupkom lijevaju složeniji odljevci s manjim asimetričnostima. nodularni lijev. npr. bakra.24. keramika. aluminija. te sivi lijev. Međutim. legirani čelik. ovaj se postupak šire primjenjuje u praksi proizvodnje izvodnje odljevaka od 1920-tih 1920 godina. bez usahlina. aluminija.

odakle se kasnije odstranjuju strojnom obradom skrućivanje odljevaka je od vanjske površine (koja je u dodiru s kalupom) prema sredini odljevka.1600 min-1) potiskujući rastaljeni metal na stijenke. plinskih mjehura i poroznosti. zbog toga što se prilikom ulijevanja rastaljeni metal doslovno kuje zbog visokog tlaka uzrokovanog centrifugalnom silom. Varijante centrifugalnog lijevanja s metalnim kalupom bez hlađenja. 76 . zbog čega su odljevci bez pukotina.25. Tijekom centrifugalnog lijevanja metalni se kalup okreće oko svoje osi velikom brzinom (n= 500 . - Uređaji za centrifugalni lijev Uređaj za centrifugalni lijev mora biti izveden tako da se pomoću njega može izvesti šest operacija vrlo precizno i s višestrukim ponavljanjem.25. slika 5. Zbog djelovanja centrifugalne sile nije potrebna jezgra za oblikovanje unutrašnjosti (šupljine) odljevka. gdje poprima oblik kalupa i skrućuje. b) vertikalna os rotacije sa jezgrom. dok vanjska ne mora biti cilindrična. Slika 5.26.Postupak centrifugalnog lijevanja Centrifugalni se lijev često naziva tekućim otkivkom. više su gustoće te su im poboljšana mehanička svojstva za vrijeme rotacije kalupa teže čestice putuju prema površini kalupa istiskujući lakše okside i nečistoće prema središnjoj osi. slika 5. a) i c) horizontalna os rotacije. Odljevci će uvijek imati cilindričnu unutarnju površinu. Značajke centrifugalnog lijeva: zbog djelovanja centrifugalne sile odljevci imaju sitnozrnatu mikrostrukturu.

Uz to.Slika 5. 77 . omogućen je stalni nadzor proizvodnje.o. uređaji za grijanje kalupa i premazivanje i dozatori modifikatora. Većina uređaja za centrifugalni lijev je mehanizirana i automatizirana te su vrlo često povezani s računalom kako bi sve operacije i svi parametri u svakom ciklusu lijevanja bili isti. kalup.o. lijevak za ulijevanje rastaljenog metala. Potpuna automatizacija uređaja neophodna je kako bi se još povećala produktivnost te kvaliteta centrifugalnog lijeva. ali još uvijek vrućeg odljevka iz kalupa bez da ga se deformira.: valjci za rotaciju kalupa. slika 5. Slika 5.) Operacije su sljedeće: • • • • • • uređaj mora imati određeni broj okretaja mora omogućiti zagrijavanje kalupa i nanošenje premaza na kalup prije ulijevanja rastaljenog metala mora omogućiti sigurno punjenje rotirajućeg kalupa rastaljenim metalom unutar kalupa mora biti omogućeno pravilno skrućivanje i hlađenje kako bi se dobili kvalitetni odljevci bez grešaka mora biti omogućeno dodavanje modifikatora i rastaljenog metala (u slučajevima kad je to potrebno) mora biti omogućeno brzo vađenje skrutnutog. Strojevi za centrifugalni lijev (Strojar d. uređaji za hlađenje kalupa.26.27.27. Osnovni dijelovi uređaja za centrifugalno lijevanje su. Centrifugalni lijev.

čime se kalupu produljuje vijek trajanja. Najčešće su lijevci opremljeni termosenzorima i indukcijski su grijani. Vađenje odljevka iz kalupa najčešće je izvedeno automatskim istiskivačem (tlačnim klipom). Za rotaciju vertikalnih uređaja. radne površine kalupa se prije ulijevanja rastaljenog metala predgrijavaju i premazuju. Kod horizontalnih uređaja kalup se postavlja na postolje s valjcima kojega onda valjci podupiru i rotiraju određenom brzinom. niskougljični čelik. 78 . Prije ulijevanja rastaljenog metala u kalup. on se mora hladiti vodom kako bi se održala odgovarajuća temperatura kalupa. dok se lijevak pomiče i tako puni kalup. Do lijevka za ulijevanje rastaljeni se metal doprema iz peći. Temperatura predgrijavanja regulira brzinu hlađenja odljevka od površine kalupa prema unutrašnjosti. kalup mora imati određen broj okretaja. Nakon što odljevak skrutne istiskivač istisne odljevak iz kalupa. Hlađenjem se kalupu također produžuje vijek trajanja. što je direktno povezano s dobivanjem određene mikrostrukture i određenih mehaničkih svojstava odljevka. Premazi su suspenzije mljevenog vatrostalnog materijala u vodi u koje se dodaju sredstva za bolje prianjanje rastaljenog metala na stijenke kalupa. dakle hlađenje počinje kad se cijeli kalup napuni i traje sve dok odljevak nije spreman za vađenje iz kalupa. Kalupi se premazuju i zbog zaštite radne površine kalupa od djelovanja rastaljenog metala. U jednoj je izvedbi lijevak nepomičan. pomoću lonca. Kalup se hladi samo za vrijeme kad se u njemu skrućuje odljevak. Valjci su preko prijenosnika pogonjeni hidrauličnim ili električnim motorom. Premazi se najčešće nanose prskanjem.Valjci služe za rotaciju kalupa određenom brzinom. najčešće se koristi jedan valjak postavljen ispod kalupa. Najčešće je hlađenje kalupa izvedeno tako da se oko kalupa stavlja plašt napunjen vodom koja cirkulira i tako ga hladi. U drugoj je izvedbi stroj s kalupom nepomičan. što znači da se pomoću jednog kalupa može odlijati velik broj odljevaka. Kalupi za centrifugalno lijevanje su stalni. Da bi se dobila homogena. Postoje dvije izvedbe lijevaka. a postolje s valjcima postavlja se uzduž kalupa kako bi ga poduprli. Kako se sa svakim ulijevanjem rastaljenog metala kalup zagrijava. a stroj s kalupom kreće se uzdužno po tračnicama tako da se rastaljeni metal ulijeva u rotirajući kalup od jednog kraja do drugog. glatka vanjska površina odljevka bez grešaka. Za izradu kalupa najčešće se upotrebljavaju sivi lijev. bakar i grafit.

pripremna faza • zagrijavanje kalupa i premazivanje površine kalupa premazom 2. klipni prsteni. završna faza • nakon završetka skrućivanja odljevak se istiskuje iz kalupa Nakon vađenja odljevka započinje novi ciklus lijevanja. bubnjevi kočnica. Najčešće se lijevaju kratke cijevi te odljevci. Vertikalni centrifugalni lijev koristi se za lijevanje odljevaka kod kojih je promjer veći od duljine ili odljevaka s konusom. faza skrućivanja • skrućivanje odljevka je od vanjske površine prema unutarnjoj 4. Horizontalni centrifugalni lijev najviše se koristi za lijevanje jednostavnijih odljevaka kod kojih je duljina puno veća od promjera i za odljevke jednakog unutarnjeg promjera. To su cijevi i tuljci. košuljice cilindara.Postupak centrifugalnog lijeva može se podijeliti u četiri faze: 1. 79 . faza ulijevanja rastaljenog metala • • • prije ulijevanja kalup mora imati određeni broj okretaja ulijevanje rastaljenog metala nakon što je čitav kalup ispunjen započinje hlađenje kalupa (radi održavanja određene temperature kalupa) 3. valjkasti ležajevi te manji odljevci prstenastog oblika. Ovim se postupkom mogu lijevati i necilindrični i nesimetrični odljevci. ventili te ostali cilindrični i cjevasti odljevci jednostavnijeg oblika.

veličina šarže. Pri vrhu peći nalazi se otvor za 80 . Podjela peći prema načinu zagrijavanja odnosno izvoru energije prikazana je na slici 6. 3. To su visokoučinkovite peći koje se najčešće koriste za serijsku proizvodnju. Slika 6.1. U većini tih peći obavljaju se također operacije legiranja i rafinacije. Kupolke su vertikalne cilindrične peći opremljene sa žlijebom za izlijevanje pri dnu. 4. kao i mogućnost dobivanja potrebnih količina rastaljenog metala kroz duži vremenski period zahtijeva dobro prilagođenu jedinicu za taljenje i pripremu taljevine (peći posebno prilagođene za određenu leguru. sam način dobivanja taljevine direktno utječe na kvalitetu dobivenog odljevka. vrijeme ciklusa). Fleksibilnost pri dobivanju rastaljenog metala te njegovoj pripremi za ulijevanje. 2. Kupolke Kupolke su peći koje se koriste samo za taljenje željeznih lijevova. Naime. 5. Upravo zato procesi dobivanja taljevine moraju biti optimalno koordinirani s ostalim procesima u ljevaonici. 6.1. TALIONIČKE PEĆI U ljevaoničkoj proizvodnji postoje razni načini dobivanja taljevine spremne za lijevanje. tj. U tim se pećima metal rastali i pregrije na određenu temperaturu iznad temperature tališta (likvidusa) na kojoj se održava sve do ulijevanja u kalupe. taljenja metala i pripreme taljevine za ulijevanje otpada trećina ukupnih troškova proizvodnje odljevaka. na procese dobivanje taljevine. Peći se razlikuju po konstrukciji i načinu zagrijavanja. Glavne vrste peći su: 1. Podjela peći prema izvoru energije. dok su s unutarnje obložene vatrostalnim materijalom. U prosjeku.6.1. S vanjske su strane obložene čeličnim limom. kupolke (sa koksom ili bez koksa) plamene peći elektrolučne peći elektrootporne peći indukcijske peći.

Kupolna peć (kupolka). Kad se peć napuni. otpad od čeličnih limova.ubacivanje zasipa – metalnog uloška (sirovo željezo. uljevni sustavi i pojila). Na taj se način dobiva željezna legura s određenim postotkom ugljika. Nakon što se koks pri dnu peći zapali i dobro zažari izmjenično se ulažu kroz otvor za ubacivanje zasipa određene količine koksa. U metalni uložak još se dodaju i legirni elementi npr. metalnog uloška. Koks je gorivo čijim se izgaranjem osigurava energija potrebna za proces taljenja. jednakomjerno raspoređene po obodu prstena. koks i vapnenac jednakomjerno raspoređeni po horizontalnom presjeku kupolke. Zato se za ubacivanje tih materijala upotrebljavaju specijalne košare. Na površini 81 .a nabijeno je pijeskom tako da je u nivou otvora za ispust rastaljenog metala. Za ispravan rad peći važno je da su metalni uložak. Kupolka je prikazana na slici 6. vapnenca i dodataka. Taljenje u kupolki U pripremljenu kupolku najprije se ubacuje koks kojim se kupolka ispuni do određene visine iznad sapnica. Rastaljeni metal skuplja se na dnu peći gdje je u kontaktu s užarenim koksom pa lako preuzima ugljik od njega.2. kružni materijal tj. nalazi se otvor za ispust troske. Dno peći može se otvoriti. Iznad dna peći nalaze se sapnice za dovod zraka. na suprotnoj strani peći. Dodaci za formiranje troske Koks Metalni uložak Slika 6. pušta se zrak kroz sapnice radi osiguranja potrebne količine kisika za izgaranje. Kako se metalni uložak tali. Zrak za izgaranje koksa dovodi se u sapnice pomoću ventilatora i posebnog cjevovoda. ferosilicij i feromangan. Izgaranjem koksa nastaju vrući plinovi koji se dižu prema gore te zagrijavaju i tale metalni uložak. tako se slijeva na dno peći. Iznad tog otvora. koksa i dodataka za formiranje troske (vapnenac).2. Moderne kupolke imaju specijalne filtere za pročišćavanje izlaznih plinova kupolke. Na samom vrhu peći nalazi se otvor za izlaz plinova.

2. Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Za taljenje većih količina aluminija u ljevaonicama se koriste plinske koritaste peći. a oni zatim isijavanjem prenose toplinu na metal (temperatura lijevanja Al-legura iznosi približno 700 °C). ako je potrebno. Prikladna je za pripremu manjih količina taljevine. kod kojih se kao gorivo koristi prirodni plin. taljevina iz kupolne peći dalje se metalurški obrađuje u elektičnim pećima. 6. Plinska peć s loncem je mali agregat u usporedbi sa kupolnom peći. Plamene se peći uglavnom koriste za taljenje neželjeznih metala. Upravljanje parametrima je jednostavnije nego kod kupolke. Lonac je izrađen od vatrootpornih materijala (silicij-karbida. Taljevina se dodatno može zaštiti od oksidacije prekrivanjem raznim solima. koji se zagriju na 1100 do 1200 °C. Ove se peći obično zagrijavaju s jednim plamenikom. kao što su legure bakra (bronca i mjed). Nedostatak je to što se nakon zasipavanja u peći vrlo malo može utjecati na kvalitetu taljevine. Prijenos topline obavlja se od plamenika na svod i zidove peći. propan) ili tekućeg goriva (loživo ulje).4. slika 6. Plamene peći s loncem Plamene peći su peći u kojima se zasip ugrijava plamenicima izgaranjem plinovitog (zemni plin. tako da vrući plinovi struje spiralno oko lonca prema gore. Prijenos topline obavlja se od plamenika na lonac. Postoje i kupolne peći bez koksa. Taljevina nije u neposrednom kontaktu s gorivom i dimnim plinovima. a zasip se stavlja na rešetku iznad plamenika. Regulacijom dovoda zraka regulira se proizvodna količina taljevine. Plamenici nisu izravno usmjereni na metal. Plamene peći s loncem. 6.2.3.1. budući da bi se direktnim plamenom uzrokovala oksidacija i veći 82 . cinka i aluminija.: Slika 6.2. Zato. a)podizni lonac. U normalnom pogonu to može iznositi 75 tona željeznog lijeva na sat. grafita) ili od čelika. c) nagibni lonac. koji bi u kontaktu njom uzrokovali oksidaciju i određenu apsorpciju vodika.2 Plamene peći 6. Ove se peći obično zagrijavaju s više plamenika. slika 6. U ljevaonicama se koriste tri tipa plamenih peći. b) fiksni lonac.taljevine pliva troska koja se posebno odvaja od rastaljenog metala kroz otvor za ispust troske.3.

Otvor za ispuštanje rastaljenog metala nalazi se na dnu peći. trake. a taljevina se može zaštiti od oksidacije raznim solima. Kroz posebne otvore na poklopcu prolaze u unutrašnjost peći dvije 83 . Peć leži na kružnom segmentu od masivne čelične konstrukcije pomoću kojeg se naginje. Pregrijavanje je moguće riješiti tako da se metal zagrijava indirektno (proces zagrijavanja plamenicima odvija se u posebnoj komori).3. Tako je omogućeno otvaranje i punjenje peći. konvekcijom ili kondukcijom.5. Osnovna prednost elektrootpornih peći je to što se one mogu koristiti univerzalno te zahtijevanju minimalno održavanje. Ti lonci služe za prenošenje taljevine do peći za održavanje temperature koja se nalazi uz stroj za lijevanje ili kalupnu liniju. Danas su ove peći najčešće u primjeni kao peći za održavanje temperature taljevinama legura lakih metala.4. Rastaljeni metal iz peći izlijeva se u ljevačke lonce. Zbog svoje slabe efikasnosti. Elektrolučne peći Elektrolučne peći su peći. Peći mogu biti stabilne ili nagibne. a obloženi su vatrostalnim i izolirajućim materijalom. Lonac i poklopac peći izrađeni su od čeličnog lima. Poklopac se može okretati oko jedne vertikalne osovine koja se nalazi izvan lonca. Slika 6.. U ovim pećima može lako doći do lokalnog pregrijavanja taljevine.gubitak metala (odgor). Prolaskom struje ti se materijali zagriju na visoku temperaturu te se toplina na metalni uložak prenosi zračenjem. 6. Nagibna plinska koritasta peć za taljnje aluminija (StrikoWestofen). slika 6. 6. koje se prvenstveno koriste za taljenje čelika.4. Elektrootporne peći U elektrootpornim se pećima toplina potrebna za taljenje metalnog uloška dobiva provođenjem električne energije kroz različite materijale koji imaju veliki specifični otpor (žice. a gorivo i dimni plinovi s taljevinom uzrokuju oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. Kod elektrolučne peći taljenje metala obavlja se u cilindričnom loncu. štapovi). elektrootporne se peći sve više izbacuju iz pogona te se zamjenjuju malim srednjefrekventnim indukcijskim pećima.

Zbog toga se elektrode spuste sve dok ne dotaknu metalni uložak preko kojeg se zatvori strujni krug. Na mjestima kontakta s elektrodama metalni se uložak brzo rastali. a na suprotnoj su strani vratašca za kontrolu rada i ubacivanje dodataka u peć te otvor za ispust troske.6. U početku rada s hladnom peći nije moguće zatvoriti strujni krug direktno između elektroda zbog visokog otpora hladnog zraka. željeznih ljevova i aluminijskih legura (mogu se taliti svi metali).5. te se one podižu. što uzrokuje brzo taljenje ostatka metalnog uloška. Indukcijska peć s loncem Peć je prikazana na slici 6.5. Energija potrebna za taljenje metala dobiva se putem elektromagnetske indukcije. Ubrzo zatim nastaje i električni luk između elektroda.5. Temperatura luka iznosi 3500 do 4000 °C. Razlikuju se dva tipa indukcijskih peći: • • kanalne indukcijske peći s loncem. 6. Elektromagnetska sila istovremeno uzrokuje miješanje rastaljenog metala zbog kojeg je 84 . 6. Dubina elektroda u peći regulira se automatski. Peći imaju veliku potrošnju energije.ili tri grafitne elektrode. ali je moguće konstruirati peći za visoke kapacitete Slika 6.1. Metalni zasip smješten je u loncu oko kojeg se nalazi vodom hlađena bakrena spirala koja je zapravo induktor. Elektrolučna peć. Djelovanjem te struje metal stvara električni otpor zbog kojeg se brzo zagrijava i tali. Na jednoj strani lonca nalazi se otvor za ispust taljevine. Struja prolazi kroz induktor i stvara promjenjivo magnetsko polje koje inducira struju u metalu koji se nalazi u loncu. Indukcijske peći Indukcijske peći prvenstveno se koriste za taljenje čelika. Princip rada Kroz grafitne elektrode dovodi se u peć struja velike jakosti. Izrađuju se u širokom rasponu veličina.

Slika 6. Na vrhu lonca je poklopac koji sprječava gubitke topline prema gore i žlijeb za izlijevanje taljevine. Obje su vrste indukcijskih peći vrlo ekonomične u usporedbi s ostalim vrstama peći za taljenje. čistoće i homogenosti. a može se zagrijavati već rastaljeni metal. a taljevina je visoke kvalitete. Indukcijska peć. Idustrijsko postrojenje koje se sastoji od indukcijske peći s dva lonca prikazano je na slici 6.6. presjek i laboratorijska peć. te ponekad niskofrekventne. što rezultira taljevinom visoke kvalitete i čistoće. indukcijska peć s dva lonca (Otto Junker).7. Taljevina se izlijeva hidrauličkim nagibanjem peći. Manji lonci kupuju se gotovi.7. Miješanje onemogućuje pregrijavanje taljevine i ujednačuje kemijski sastav. Kod ovih je peći metalni uložak postavljen direktno u lonac te je moguće početi s procesom taljenja čak i kad je metalni uložak potpuno krut. Veličine lonca obično iznose od jedne do nekoliko tona čelika. moguće je dobro kontrolirati okolnu atmosferu. Noseća konstrukcija peći izrađena je od čeličnih limova. 85 . U industriji se najčešće koriste srednjefrekventne indukcijske peći.brzina taljenja metalnog uloška i legirnih elemenata velika. Slika 6. Industrijsko postrojenje. Ta masa ujedno predstavlja i izolaciju. Lonac peći izrađuje se nabijanjem praškaste vatrostalne mase s unutarnje strane induktora. Kako metal nije u dodiru s grijačim tijelom.

slika 7. Vanjski. Ova cilindrična peć izrađena je od čeličnog lima i obložena je vatrostalnim materijalom iznutra. 7. i 7.3. slika 7. Kanal s dnom peći čini zatvoreni krug unutar kojeg se nalazi primarni navoj s jezgrom od transformatorskog lima. Kanalna indukcijska peć. nosivi dio ljevačkog lonca izrađuje se od čelika. Kad se primarni navoj spoji s izvorom električne struje induciraju se u rastaljenom metalu u kanalu struje velike jakosti.6. kao izolacija između taljevine i metalnog dijela lonca. uvijek mora ostati malo taljevine. 86 . dok je unutra posebna vatrostalna masa za lonce.8. Transport taljevine i postupak ulijevanja može se vršiti ručno ili prijenosnim sredstvima (dizalicama. Zbog otpora metala razvija se toplina.2. Kanalna indukcijska peć Peć je prikazana na slici 6. Zato se ove peći obično koriste za održavanje temperature taljevine i njeno legiranje (miješanje). Miješanjem taljevine zbog elektromagnetskih sila predaje se toplina i na taljevinu u koritu peći. Taljevina se u kanalu nikad ne smije skrutnuti. LJEVAČKI LONCI Talina se od peći do kalupa prenosi loncima. Električna energija za taljenje u ovoj peći predaje se preko relativno male mase taljevine u kanalu. Može se koristiti i za ulijevanje na kalupnoj liniji. Pri tome metal u kanalu ima karakteristike sekundarnog navoja transformatora.8.2 ili ljevačkim žlicama za prenošenje i ulijevanje.5. viličarima) ovisno o stupnju mehanizacije i količini taline koja se prenosi. tako da se ona mora pregrijati na relativno visoku temperaturu i što brže gibati kroz kanal da bi predala toplinu preostaloj taljevini u peći. S dna peći vodi kanal također obložen vatrostalnim materijalom. U manjoj se mjeri upotrebljavaju za taljenje legura aluminija i obojenih metala. Slika 6.1.

Ljevački lonac za ručno prenošenje i ulijevanje (Dalekovod).3. Ljevačka žlica (Lipovica). KOLO ZA NAGINJANJE Slika 7.1.Slika 7. Slika 7.2. s kukom za dizalicu i mehanizmom za naginjanje (MIV). 87 . Lonac za prenošenje većih masa taljevine.

oblik i položaj kristalnih zrna nastalih tijekom skrućivanja čini mikrostrukturu odljevka. npr. slika 8. Osim obrade taljevine kemijskim sredstvima. skrućivanja i završnog hlađenja skrutnutog odljevka. Postupci proizvodnje monokristala strogo su kontrolirani. (b) i (c) rast kristala s napredovanjem skrućivanja.8. Izratci dobiveni na ovaj način imaju specijalna svojstva koja nije moguće postići kod skrućivanja polikristaliničnih metala (metala s velikim brojem zrna).2. Kod nekih legura. na promjenu mikrostrukture može se utjecati i regulacijom prijenosa topline sa skrućujućeg metala na materijal kalupa odnosno regulacijom brzine hlađenja taljevine u kalupu. Prilikom skupljanja smanjuje se volumen metala. Na slici 8. 88 . Veličina. a između njih se javljaju nepravilne granične površine koje se nazivaju granicama zrna. do dodatnih mikrostrukturalnih promjena dolazi pri hlađenju do sobne temperature. odnosno mijenja oblik zrna. Proces skrućivanja završen je kada nestane taljevine. gdje se rast omogućava samo jednom zrnu. Slika 8. Shematski prikaz skrućivanja metala: (a) nukleacija kristala u taljevini metala. prikazan je tijek skrućivanja. PROCES SKRUĆIVANJA Proces skrućivanja metala ima važnu ulogu u određivanju tehnologije lijevanja i definiranju svojstava gotovog odljevka. Kad se sudare. Tijekom skrućivanja. da bi se dobila željena mikrostruktura. željeznog lijeva. (d) skrućivanje je završeno (vide se pojedine granice zrna) U praksi. Cijepljenje utječe na uvjete nukleacije u taljevini. Uočava se da prvo u taljevini nasumično nastaju klice iz kojih se onda razvijaju kristalna zrna.1. Odljevak se sastoji od mnoštva kristalnih zrna međusobno odvojenih granicama zrna. Izuzetak je odljevak od monokristala. rastaljeni metal prelazi u krutu fazu tvorbom kristala. različito orijentirana kristalna zrna (orijentacija ovisi o smjeru odvođenja topline i o kristalnoj strukturi metala) vežu se jedna na druge. Ta kristalna zrna postaju sve veća sve dok se ne sudare i jedna drugima ne onemoguće daljnji rast. a modifikacija na uvjete rasta pojedinačnih kristala. a time i željena mehanička svojstva odljevka. Sljedeće svojstvo metala koje ima glavni utjecaj na procesa lijevanja je skupljanje ili stezanje tijekom hlađenja taljevine. taljevina se prije ulijevanja obrađuje cijepljenjem i modifikacijom kojima se usitnjava mikrostruktura.1.

a ne u odljevku.Slika 8. Razlike u volumenu. prikazan je pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka za ulijevanje kroz pojilo. Za konstrukciju modela i kalupa važan je iznos skupljanja u krutom stanju jer se on ne može kompenzirati taljevinom iz pojila. odnosno smanjenje volumena odljevka kompenzira se napajanjem. Drugim riječima. tablica 8.. Napajanje je osnovno gledište procesa lijevanja. što se može iskoristiti u smislu smanjenja ili eliminacije primjene pojila. slike 8. skrućivanja i hlađenja skrutnutog odljevka. skupljanje tijekom skrućivanja. 89 .6 postaje pravilno i nepravilno smještanje pojila. Kod sivog i nodularnog lijeva može doći do povećanja volumena odljevka za vrijeme skrućivanja (ekspanzija grafita). ovise o metalu ili leguri koja se lijeva. Napajanje mora biti tako izvedeno da nadoknađuje svaku promjenu volumena u kalupu. Ako je pojilo za vrijeme skupljanja u tekućem stanju i prilikom skrućivanja je nadoknadilo smanjenje volumena.2. što se postiže usmjerenim skrućivanjem. osmišljeno i izvedeno da uravnoteži razlike u volumenu koje se javljaju za vrijeme hlađenja i skrućivanja taljevine. Dimenzije modela i odljevka moraju se povećati. Skupljanje metala prilikom hlađenja taljevine. znači da je ispunilo svoju funkciju. Da bi pojilo ispunilo svoju funkciju mora zadnje skrutnuti. Iznos skupljanja u krutom stanju također ovisi o vrsti metala. Za tehnologiju lijevanja i napajanja važan je iznos skupljanja u tekućem stanju i za vrijeme skrućivanja.2.1. tako da se nakon skupljanja dobije zahtijevana veličina odljevka na sobnoj temperaturi. Na slici 8. tablica 8. Kod oblikovanja pojila treba voditi računa da poroznost skupljanja (usahlina) bude u pojilu.4-8.3. već se direktno odražava na konačne dimenzije odljevka.

90 . Pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka.Slika 8.3.

Slika 8. Slika 8.5 5. 91 . Ispravno spravno dimenzionirana pojila. Pravilano i nepravilno smještanje pojila.4.6. Smjer skrućivanja odljevka i nastajanje usahlina. šuplina zbog skupljanja ostala je u pojilima. Slika 8.

neodžareni sa kuglastim grafitom.5 4 6. Metalni lijev Ugljični čelik 1%-tni ugljični čelik Bijelo lijevano željezo Sivo lijevano željezo Nodularni lijev Bakar Cu-30Zn Cu-10Al Aluminij Al-4. Čišćenje odljevaka Kod postupaka lijevanja u jednokratne kalupe. Skupljanje u krutom stanju za različite metale.5 širenja 4.8 4.6 skupljanja do 2. Nakon 92 . Metalni lijev Željezni lijev sa lamelarnim grafitom sa kuglastim grafitom.7 skupljanja do 4. Skupljanje pri skrućivanju za različite lijevane metale.Tablica 8. NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA 9. pri čemu kalupna mješavina gubi čvrstoću te se odljevak lako izvadi van.1. vodenim mlazom ili u bubnjevima. (Bronca) bakar-kositar-cink-leg.2.9 4.1.5 Varira od 1. odljevak se iz kalupa vadi istresanjem tako da se kalup razruši. pneumatskim čekićem.2 6.) bakar-kositar-leg.(Crveni lijev) bakar-cink-leg. (Mjed) Specijalna mjed (Cu-Zn-Mn(Fe-Al)) Višelegirana aluminijska bronca Cinkove ljevačke legure Bijela kovina (olovo-kositar) Iznos % Moguće odstupanje % 9.5 – 3 4 4 – 5.5 Tablica 8.5Zn Al-12Si Magnezij Cink Volumno skupljanje pri skrućivanju % 2.6 6.5 širenja Varira od 2.3 3. Istresanje odljevka obavlja se na vibracijskim rešetkama. Tijekom istresanja odljevka iz kalupa dolazi do kidanja veziva. odžareni Čelični lijev manganski tvrdi čelik Temper lijev bijeli (GJMW) crni (GJMB) Aluminijeve ljevačke legure Magnezijeve ljevačke legure Bakareni lijev (elektrolit.

sačmarenje). Ona se provodi ukoliko je potrebno modificirati metalnu strukturu čitavog odljevka (žarenje.1. omogućuje pronalaženje loših odljevaka i njihovo izdvajanje prije isporuke naručitelju. popuštanje. takvi loši odljevci mogu se još uvijek „spasiti“ npr. Čišćenje odljevaka sačmarenjem. 93 . 10. Metode ispitivanja i njihovi troškovi odraz su strogosti zahtjeva za kvalitetom. prije svega metalnih izraslina.1. KONTROLA PROCESA LIJEVANJA 10. Uljevni sustav i pojila uklanjaju se toplinskim rezanjem.1.1. odnosno skupljanja. rezanjem brusilicama. Osiguranje kvalitete Kontrola kvalitete bitna je kod svih koraka u proizvodnji odljevaka. bez promjene strukture metala. od dobave sirovog materijala do konstrukcije odljevka. ostatak pijeska na površini odljevka uklanja se u rotirajućim bubnjevima ili mlazom abrazivnih čestica (pjeskarenje. Statistička analiza proizvodnih podataka i rezultati ispitivanja tvore temelj svakog procesa kontrole kvalitete. starenje. zavarivanjem ili toplinskom obradom.2. kaljenje. Uklanjanje površinskih neravnina i grešaka. tablica 10. Žarenjem za smanjenje naprezanja uklanjaju se vlastita zaostala naprezanja nastala tijekom skrućivanja.što se odljevak izvadi iz kalupa. Pravilno provedena kontrola kvalitete sprječava nastanak odljevaka s greškom (škarta) ili ako nije uspjela. U nekim slučajevima. pilama ili lomljenjem. Slika 9. precipitacijsko očvršćivanje) ili određene površine (površinsko kaljenje ili nitriranje). obavlja se brušenjem brusilicama što je vrlo skupo jer se još i danas obavlja ručno. Toplinska obrada Toplinska obrada slijedi nakon završetka čišćenja odljevaka. bez obzira na tip proizvodnje. 9. Površina odljevaka dobivenih lijevanjem u trajne kalupe ne čisti se na ovaj način jer je dovoljno visoke kvalitete. Zaštita od korozije je zaseban aspekt osiguranja kvalitete odljevaka. slika 9.

Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku točnost. mehanička svojstva. ispitivanje mikrostrukture. provodi se vizualna kontrola. analizu kemijskog sastava. Rockwell-u. Kontrola kvalitete odljevaka. nepropusnost. kao što su kemijski sastav. dok je za ostala svojstva. itd. Struktura Metalografska ispitivanja Fizikalne metode Mehanička svojstva Ispitivanja na ispitnim uzorcima uzetim iz odljevka ili (statička i dinamička) lijevanje posebnih ispitnih uzoraka Nakon završetka svih faza izrade. 94 . Kod odljevaka gdje se zahtjeva samo točnost osnovnog oblika. različiti su i zahtjevi kvalitete. deformacija Težina Ultrazvučna ispitivanja Radiografska ispitivanja Tvrdoća File test (strojna obradivost) Mjerenje tvrdoće po Brinell-u. Svojstva Ispitni odljevci Ispitivanja Klinasta proba Ispitivanje debljine stijenke Ispitivanje površinskih pukotina Ispitivanje mikrostrukture Ispitivanje tvrdoće Sastav Površina Kemijska analiza Vizualna kontrola (hrapavost. provodi se kontrola mjerenjem. težine. ispitivanje pod tlakom i dr. struktura. Ovisno o namjeni odljevka. kontroliraju se karakteristike odljevaka koje utječu na njegovu upotrebljivost. površinske greške) Kontrola pukotina pomoću: Mjerenja Gustoća uključci penetranata magnetnih čestica Dimenzija.Tablica 10.1. mehanička ispitivanja. potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr.

Razredi grešaka: A – Metalne izrasline B – Šupljine C – Prekinuti odljevak D – Površinski nedostaci E – Nepotpuni odljevak F – Netočnost mjera i oblika G – Uključci i heterogenosti. Postoji više klasifikacija vrsta grešaka. Greške na odljevcima prema postupcima lijevanja dijele se na: • greške do kojih može doći kod bilo kojeg postupka lijevanja. a ista greška može biti prouzrokovana djelovanjem različitih uzroka ili njihovom kombinacijom.10. Zadatak ispitivanja pogrešaka sastoji se u što jasnijem definiranju vrste greške. jer se greška otkriva na virtualnom modelu još u fazi tehnološke razrade. postupcima koji se provode i materijalima koji se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greške. Jedan uzrok može izazvati više različitih grešaka. Podjela grešaka na odljevcima prema izgledu Prema izgledu. te ju je moguće (u većini slučaja) izbjeći pravilnim preoblikovanjem uljevnog sustava (ili modela). 95 . Tako greške možemo podijeliti prema postupku lijevanja ili izgledu pogreške. A112 – oznaka za žilice). uzroka njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera.1. Veze između uzroka i posljedica te mogućnost međudjelovanja različitih uzroka nastanka škarta vrlo su složene. broj podskupine i broj pogreške (npr. broj skupine. Greške na odljevcima U tehnološkom procesu proizvodnje odljevaka. greške se mogu klasificirati: • u 7 osnovnih razreda (oznaka velika slova A-G) • svaki razred je podijeljen u skupine • skupine pogrešaka podijeljene su u podskupine • unutar podskupina navedene su pojedinačne greške Oznaka pojedinačne pogreške sadrži slovo razreda. • greške karakteristične za pješčani lijev. Današnjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skrućivanja moguće je ostvariti znatne uštede.1.

• • • smanjenje udjela elemenata sklonih oksidaciji skraćivanje trajanja skrućivanja uklanjanje troske prije ulijevanja. oko jezgre). a nastaje zbog stezanja materijala prilikom skrućivanja i hlađenja te nedostatka rastaljenog metala koji bi kompenzirao razliku volumena u području koje posljednje skrućuje. USAHLINA Usahlina se može pojaviti kao ulegnuće na površini odljevka ili unutar odljevka. Mjere pomoći NESTALJENO PODRUČJE Rastaljeni metal je s više strana tekao u kalupu (npr. proračunavanje pojila. Mogu biti okruglasti ili u obliku strija.2. sastoje se od oksida sulfida i drugih nemetalnih spojeva netopivih u rastaljenom metalu. koristiti leguru bolje livljivosti. promjena oblika ili veličine ušća.2. postavljanje hladila. Karakteristične greške na odljevcima. ali zbog preranog skrućivanja nije došlo do potpunog staljivanja metala. uporaba egzotermnih pojila. • • • • 96 . • • • povišenje temperature ulijevanja. osiguranje usmjerenog skrućivanja prema mjestu posljednjeg skrućivanja (pojilu).Primjeri nekih karakterističnih grešaka dani su u tablici 10. tj. NEMETALNI UKLJUČCI Uključci imaju sastav troske. Tablica 10. Vrsta greške i skica NEDOLIVENOST ODLJEVKA Opis Odljevak se skrutnuo prije nego li je rastaljeni metal u potpunosti ispunio kalupnu šupljinu.

pa se materijal odljevka na kraju sastoji od mješavine metala i pijeska. taloge.MJEHURAVOST Zbog visoke temperature ulijevanja metala dolazi do otpuštanja plinova iz kalupne mješavine koji ostaju zarobljeni ispod površine odljevka. Iskorišteni pijesak.2. može doći do penetracije rastaljenog metala u pijesak kalupa ili jezgre. recikliranjem i oporabom materijala te na kraju obrada otpadnih materijala prije njihovog odlaganja kako bi se uklonile sve štetne primjese. PENETRACIJA RASTALJENOG METALA • • • • uporaba finijeg pijeska. • • • upotrebljavati čišće kalupne materijale. Unapređenje ljevaoničke proizvodnje danas se bazira na smanjenju udjela otpada optimizacijom proizvodnog procesa. ljevaonice ne posvećuju posebnu pažnju. otapala i premazi) i u čistionici. kao i svi ostali metalni proizvodi. buku. POMAK • Tehnološka disciplina pri centriranju modela. prvenstveno zbog povišenja cijene njegovog odlaganja. smanjiti udio čeličnog otpada u zasipu. Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka može doći do bočnog pomaka dvaju dijelova modela. na mjestima jakog zagrijavanja kalupa i slabe zbijenosti pijeska. ispušne plinove. U okvirima zaštite okoliša. priprema. Zaštita radnog mjesta i okoliša Iako su se sami odljevci. regeneracija. povećanje udjela veziva. kalupa i jezgri. uvijek mogli kompletno reciklirati kao lomljevina. u proizvodnji odljevaka postoje neki materijali koji se trenutno još uvijek ne mogu reciklirati i oporabiti. koji čini i do 75 % otpada u ljevaonici. sniženje temperature ulijevanja. premazivanje kalupa. kalupa ili pomaka jezgre uzrokujući tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreške na odljevku. tekući i kruti otpad nastao taljenjem i lijevanjem u kaluparnici (obrada. 10. smanjiti udio vlage u pijesku. Kod metala visoke tecljivosti (malog viskoziteta). prvenstveno na prašinu. 97 . Može doći do formiranja većih mjehura ili puno sitnih mjehurića. postao je veliki trošak za ljevaonicu.

Lijevanju čistih metala rijetko kad se pristupa jer je legure puno lakše lijevati. Podjela metalnih legura za lijevanje na dva načina a) i b). kao što je prikazano na slici 11. 98 .11. danas je na raspolaganju velik broj legura ura koje se mogu lijevati. METALI ZA LIJEVANJE . a i odljevci imaju bolja svojstva. a) b) Slika 11.1. Zahvaljujući razvoju metalurgije. Sve legure za lijevanje podijeljene su u dvije osnovne skupine legura za lijevanje: željezne legure i neželjezne legure.1.LIJEVOVI Legure za lijevanje zajedni nički je naziv za legirane metale od kojih se izrađuju odljevci.

4 19.34 Talište [°C] 650 658 420 232 1530 1455 1083 327 960 -38 3380 1773 1063 U industrijskoj proizvodnji još uvijek prevladava lijevanje željeznih legura iako se posljednjih godina sve više povećava i lijevanje neželjeznih legure. Element Gustoća [kg/dm3] Mg Al Zn Sn Fe Ni Cu Pb Ag Hg W Pt Au 1. Temperature tališta i gustoće metala.86 8.U tablici 11.1. Osnovna podjela željeznih ljevačkih legura prikazana je na slici 11.69 7. dane su temperature tališta i gustoće nekih metala.86 8. Željezne ljevačke legure Željezne ljevačke legure su najrašireniji i najvažniji materijal suvremene tehnike.1. 99 . Tablica 11.13 7. U svrhu poboljšanja određenih svojstava željeznim legurama dodaju se još neki legirni elementi. Željezne ljevačke legure su legure željeza i ugljika. Mn koji su uvijek prisutni kao pratioci te S i P kao nečistoće.2.34 10. 11.1.51 13. To su Si. ali i o količini ostalih elemenata koji se redovito javljaju kod ovih ljevačkih legura. čija svojstva ovise prvenstveno o količini sadržanog ugljika. Tako je masa proizvedenih odljevaka od željeznih legura veća od mase odljevaka od svih ostalih ljevačkih legura zajedno.93 11.28 7.1 21.34 19.74 2. prije svega u automobilskoj industriji.

100 . vidljivo je da se s obzirom na sadržaj ugljika željezne legure dijele na čelični lijev te na željezni lijev.03 do oko 2% ugljika. dok željezni lijev obuhvaća legure koje sadrže > 2% ugljika. Podjela željeznih legura.Slika 11.2. Čelični lijev obuhvaća legure željeza koje imaju od 0. Sa slike 11.2.

metaloprerađivačkoj industriji (dijelovi preša. Usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. to je povoljan konstrukcijski materijal koji ima vrlo čestu primjenu. Čelični lijev U čelični lijev spadaju metastabilno kristalizirane legure koje sadrže od 0.03 do 2% ugljika koji je uvijek izlučen u obliku cementita. čelični lijev za strojogradnju ili čelični lijev otporan na visoke temperature. Visoka temperatura taljenja čeličnog lijeva. dijelova koji se više ne odrađuju nekim od postupaka plastične obrade. posebice u željezničkoj industriji (kotači.1. 1 Sivi lijev. npr. itd. 5 Čelik (gnječena legura). čine se dobivaju čelični ljevovi za posebnu upotrebu. prikazana je usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. tj. vagonske spojke). zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava. kočnički okviri. koja se još mogu dodatno poboljšati toplinskom obradom. valjaonički stanovi). Osim ugljika. Ovaj lijev ima važno značenje kod izrade velikih i složenih dijelova koji su mehanički opterećeni. 2 Temper lijev. Čelični lijev namijenjen je izradi dijelova konačnog oblika. ovi ljevovi mogu sadržavati i neke druge legirne elemente. 3 Nodularni lijev. Međutim. dijelovi bušećih motki).3. 4 Čelični lijev. kao i dugo vrijeme skrućivanja čine ovaj lijev manje prikladnom legurom. kemijsko-naftnoj industriji (tijela visokotlačnih ventila. 11. Da bi se dobila mikrostruktura struktura slična čeličnoj.Na slici 11. već se na konačne dimenzije dovode isključivo postupcima obrade odvajanjem česticama.1. Slika 11. 101 . Vrlo je važno napomenuti da se odljevci od čeličnog lijeva samo rijetko upotrebljavaju neposredno nakon lijevanja zbog grube Widmannstättenove feritno-perlitno mikrostrukture koja daje nisku žilavost i istezljivost. rudarskoj (kućišta transportera).3.

NORMALIZACIJA LIJEVANO STANJE Widmannstättenova mikrostruktura ODŽARENO STANJE usitnjena ferlitno-perlitna mikrosturktura s ujednačenom veličinom zrna Slika 11.1. prikazana je razlika između odlijane i toplinski obrađene legure čeličnog lijeva. 102 . pri čemu se dolazi do usitnjenja lijevane mikrostrukture i izjednačavanja veličine zrna. 11.5 i 3 %.4. Na slici 11. visoka temperatura taljenja (viša nego za bilo koju drugu ljevačku leguru) ~1650°C relativno loša livljivost. između 1. veliko skupljanje u krutom stanju. To je idealan metal za oblikovanje lijevanjem zbog vrlo velike tecljivosti njegove taljevine te minimalnog volumenskog i unutarnjeg skupljanja.2. potrebna su tanka ušća i velika pojila. pa je zbog toga i zbog zaostalih naprezanja odljevke potrebno odžariti. Razlika u mikrostrukturi između lijevanog i odžarenog stanja sivog lijeva Osnovna svojstva čeličnog lijeva su: • • • • • • • postupcima lijevanja moguće je dobiti složenu geometriju. u lijevanom stanju struktura je dendritna i zato krhka. Željezni lijev U željezni lijev spadaju legure željeza s udjelom ugljika većim od 2%.ovaj se lijev najčešće podvrgava toplinskoj obradi normalizacije. slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno visoko pregrijavanje taljevine (radi toga minimalna debljina stjenke iznosi 5 mm). veliko skupljanje pri skrućivanju (do 5%) sa velikim nastankom poroznosti skupljanja (usahlina). Pomoću ovog lijeva moguće je odliti najsloženije oblike i šupljine.4. koje uzrokuje zaostala naprezanja.

Mikrostruktura sivog lijeva je dvojna i sastoji se od: ugljika koji je pretežno izlučen u obliku listićavog grafita sive boje (iako se C može izlučiti i u obliku cementita) te željezne osnove koja je feritna. Mikrostruktura sivog lijeva. odnosno djeluju kao zarezi u metalnoj osnovi.5 %. 11.2. budući da grafitni listići prekidaju kontinuitet metalne osnove. tvrdoću. P i S). Mn. veličini i raspodjeli grafita. osim o količini. veličini i raspodjeli grafita ovise i o debljini stjenke. obliku. Jedna od glavnih odlika sivog lijeva je velika tlačna čvrstoća zbog čega se sivi lijev prvenstveno primjenjuje na mjestima jako opterećenima na tlak. Na slici 11. Mehanička svojstva. perlitna ili feritno-perlitna (legiranjem i TO mogu se postići i druge temeljne strukture (austenit. b) nenagriženi uzorak Zbog grafitne listićave strukture. Osim ugljika. Tipična područja primjene sivog lijeva su: strojogradnja (postolja i dijelovi strojeva.5 i 4. odljevci za peći i 103 . te visoka tlačna čvrstoća i ekonomičnost. prikazana je mikrostruktura sivog lijeva.Šest je osnovnih vrsta željeznog lijeva: • • • • • • sivi lijev bijeli (tvrdi) lijev nodularni (žilavi) lijev temper (kovkasti) lijev vermikularni lijev legirani lijev.5. ovaj lijev sadrži i primjese (Si. izvanredna livljivost. kućišta).1.1.5. Pozitivne strane sivog lijeva su: dobra strojna obradivost. mehanička svojstva sivog lijeva uvelike ovise o količini. Sivi lijev Sivi lijev pripada skupini željeznih ljevova kod kojih je ugljik izlučen u obliku grafita. istezanje i modul elastičnosti te povećanu osjetljivost na debljinu stjenke. a) pretražni mikroskop. a) b) Slika 11. Općenito. martenzit. otpornost na toplinske šokove (visoka toplinska vodljivost). sivi lijev ima relativnu nisku vlačnu čvrstoću. žilavost. obliku. bainit). visok stupanj prigušenja vibracija. Sadržaj ugljika kreće se između 2.

Ni. industrija motornih vozila (cilindri. dijelovi drobilica za kamen.2. Osim povećanja otpornosti na abrazivno trošenje. konstrukcije. cigle i keramike. 11. pa se primjenjuje samo kad se traži velika otpornost na abrazijsko trošene i pritiske te visoka tvrdoća.2.) i još mnoga druga područja. razni zupčanici. U usporedbi s ostalim vrstama lijevova bijeli tvrdi lijev naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju. dekorativni odljevci (ukrasni stupovi. kod drobilica.6. Bijeli (tvrdi) lijev U bijelom (tvrdom) lijevu. Osnovna tehnološka svojstva sivog lijeva su: • • • • • dobra livljivost . kočioni diskovi. V.. slika 11. W i Ti. Bijeli lijev prvenstveno služi za izradu jednostavnijih dijelova izloženih trošenju koji nisu dinamički opterećeni.skupljanje u krutom stanju iznosi oko 1% mogu se lijevati odljevci svih masivnosti i složenosti proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih lijevova nisko talište (1150 do 1250 °C) s obzirom na približno eutektički sastav i uzak interval skrućivanja mala sklonost poroznosti skupljanja (usahlinama). valjci u metalnoj. valjaka za valjanje limova. žigovi i alati za izvlačenje žice. procesna industrija i energetika. stupovi rasvjete itd. blokovi i glave motora. klipni prstenovi. Zbog povećane količine cementita bijeli lijev je izrazito tvrd (> 400 HV) i krhak. dok temeljnu strukturu čine perlit i ferit. Mn.štednjake.1. Mo. hidrauličkih klipova. čitav je ugljik vezan u obliku cementita (Fe3C). legiranjem se mogu postići i određena svojstva žilavosti ovog inače krtog materijala. kotači i papuče kočnica tračnih vozila. papirnoj ili pekarskoj industriji . Ima do najviše 3% C i povećani sadržaj Mn. mlinova. armature za vodovodne sustave. više se upotrebljava bijeli lijev legiran sa Cr. matrice za briketiranje ugljena. Ugljik se izlučuje samo u obliku cementita. Nelegirani bijeli lijev rijetko se koristi. 104 . manja nego kod nodularnog i čeličnog lijeva.

prikazana je mikrostruktura temper lijeva. Metalna osnova je perlitna i feritna. Temper (kovkasti) lijev U temper lijev spadaju legure željeza i uglika te primjesa s pretežnim udjelom ugljika izlučenim u obliku grafitnih pahuljica (čvorića) koje su poznate kao temper –ugljik. Slika 11. Na slici 11.6. decementacijskim žarenjem – toplinskom obradom u kojoj se cementit potpuno raspada na željezo i ugljik i pri čemu se ugljik izlučuje u 105 .7.2. Razlika između bijelog i sivog lijeva 11.Slika 11.1.3.7. Mikrostruktura temper lijeva Temper lijev dobiva se od bijelog lijeva tzv.

Zbog povoljne kombinacije svojstava nodularni lijev zamijenio je u mnogim aplikacijama sivi.kompaktne nakupine – pahuljice koje su raspoređene u feritnoj ili perlitnoj osnovi. Mikrostruktura nodularnog lijeva. Nodularni (žilavi) lijev Nodularni lijev sastoji se od istih faza kao i sivi lijev. Odljevci od temper lijeva obično su manjih dimenzija (do cca 10 kg). b) pretražni mikroskop. zupčanici. kao što je prikazano na slici 11. a zatim ih se decementacijskim žarenjem pretvara u temper lijev. izduženje i žilavost od sivog lijeva s lisnatim grafitom. Grafit se kod ovog lijeva izlučuje u obliku kuglica (nodula).2.8. tako da su mehanička svojstva odljevaka od temper lijeva vrlo slična svojstvima ugljičnog čelika ili svojstvima nodularnog lijeva. c) nenagriženi uzorak c) Nodularni lijev ujedinjuje prednosti sivog i čeličnog lijeva. Zbog tog većeg volumenskog stezanja treba posebnu pažnju posvetiti pravilnoj konstrukciji odljevka (jednake debljine stjenki.8.4. Nakon decementacijskog žarenja dobivaju se prikladna uporabna svojstva – niža tvrdoća. bolja obradljivost. 11. Dakle.1. ima dobru žilavost i čvrstoću jednaku čeličnom lijevu. poklopci kliznih ležaja. čelični i temper lijev. tj. 106 . Bijeli lijev ima bolju livljivost pa se predmeti kompliciranijeg oblika izliju od tog lijeva. prikazana je mikrostruktura nodularnog lijeva. industrija poljoprivrednih strojeva i armature. veća žilavost i kovkost. polazna sirovina za dobivanje temper lijeva jesu odljevci bijelog tvrdog lijeva. a dobru livljivost kao i sivi lijev. Tipična područja primjene: automobilska industrija. Temper lijev karakterizira niska temperatura taljenja te volumensko stezanje tijekom hlađenja i skrućivanja koje je veće nego kod sivog lijeva (1 – 2%). a). Kako kuglasti grafit relativno blago prekida metalnu masu to nodularni lijev ima znatno višu čvrstoću.5. a) b) Slika 11. Tipični primjeri primjene jesu: koljenaste i bregaste osovine motora. ali se od sivog lijeva razlikuje po obliku grafitnih kristala. blagi prijelazi) i sustavu napajanja. košuljice cilindara motora i kompresora. Na slici 11.

Mikrostruktura vermikularnog lijeva. To su magnezij. b) nenagriženi uzorak Vermikularni lijev se pri lijevanju ponaša slično sivom lijevu. olovo i njihove legure. Prigušuje vibracije slično kao i sivi lijev. a po svojstvima je bliže nodularnom lijevu. 107 .1.metalna osnova u lijevanom stanju je pretežno feritne ili feritno-perlitne strukture koja se dobiva bez naknadne toplinske obrade.5. Vrlo je dobra zamjena za dijelove koji su bili lijevani od temper lijeva. Veliko područje primjene je u proizvodnji cilindarskih glava za brodske dizel – motore. U skupinu lakih spadaju metali i legure kojima je gustoća manja od 4. a) pretražni mikroskop. cink.9. a) b) Slika 11.2. Neželjezne legure za lijevanje Neželjezne legure obično se dijele na lake i teške. kositar.5 kg/dm3) koji se koriste u ljevarstvu spadaju bakar. Zbog dodavanja Mg i elemenata rijetkih zemalja prilikom proizvodnje ugljik se izlučuje u obliku grafita koji je morfološka varijanta između lisnatog i kuglastog grafita. livljivost i prigušenje je kao kod sivog lijeva.5 kg/dm3. prikazana je mikrostruktura vermikularnog lijeva. željezni lijev s vermikularnim grafitom pokazao se posebno korisnim za lijevanje odljevaka koji su temperaturno opterećeni.11. Osim ljevarsko-tehničkih prednosti. Zbog velikih teškoga pri lijevanju titan i njegove legure zasad nemaju primjenu u ljevarstvu. Osnovna značajka željeznog lijeva s vermikularnim grafitom je u tome što pruža povoljnu kombinaciju svojstava sivog lijeva i nodularnog lijeva.9. nikal. aluminij i titan. U skupinu teških metala (gustoća > 4. Toplinska vodljivost.2. tzv. crvićasti grafit. Na slici 11. dok su vlačna svojstva približna vrijednostima nodularnog lijeva 11. strojna obradivost. Vermikularni lijev struktura je vrlo bliska nodularnom lijevu .

Slika 11.7 50…150 20…35 690 50…4 Legiranje ima za cilj prvenstveno poboljšanje mehaničkih svojstava. katkada žilavosti ili livljivosti.10. vrlo rijetko koristi zbog loše livljivosti i slabih mehaničkih svojstava. Podjela aluminijevih legura 108 . zatim krutosti.2.10. Osnovna svojstva aluminija prikazana su u tablici 11. Podjela aluminijevih legura prikazana je na slici 11.11. Aluminij i legure aluminija Čisti se Al. od kojih su najvažniji silicij. magnezij i bakar.2. Aluminij se legira širokim rasponom elemenata. kao ljevačka sirovina.2. već se prvenstveno koriste legure aluminija. rezljivosti. Osnovna svojstva aluminija. Tablica 11.1. Osnovna svojstva aluminija Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 660 2. ponajprije vlačne čvrstoće i tvrdoće.

bilo u lijevanom. razlikujemo podeutektičke legure (< 12 % Si).Al-Cu legure Al-Cu legure su toplinski očvrstive legure s osrednje visokom čvrstoćom. Radi osiguranja djelatnog usitnjenja zrna potrebno im je dodati magnezij i/ili titan. također i prema djelovanju morske vode te povećana čvrstoća. Livljivost se još dodatno pogoršava s porastom sadržaja bakra. posebno one s 10 % i 13 % Si. no zbog otežane livljivosti rijetko se koristi najčešće se koriste legure s 3 % i 5 % Mg. pa se mogu uporabiti za umjereno opterećene dijelove u pomorstvu. S obzirom na udio silicija u Al-Si legurama. no zbog slabijih mehaničkih svojstava.11. 109 . Najbolju kombinaciju čvrstoće i žilavosti ima legura s 10 % Mg. Al-Mg legure Glavna značajka ovih legura je dobra korozijska postojanost. silicij u Al-Si legurama poboljšava i otpornost prema nastajanju toplih pukotina te svojstva napajanja odljevka. Veliki nedostatak im je i sklonost tvorbi toplih pukotina pri skrućivanju. strojno obrađenom. srednjom ili slabom udarnom otpornošću. prije svega male čvrstoće. Ove legure imaju malu otpornost prema koroziji te su slabe livljivosti. Jako se dobro zavaruju te se često rabe za arhitektonske i dekorativne potrebe. osobito pri lijevanju u kokile. te slabe strojne obradljivost. Al-Si legure Kod Al-Si legura silicij je osnovni element koji doprinosi dobroj livljivosti Al legura. dobro su otporne na višim temperaturama i dobro rezljive. ovim se legurama često dodaju i drugi legirni elementi (najčešće Mg. Fe). Međutim. Osim livljivosti. što je prikazano na slici 11. poliranom ili anodiziranom stanju. pa su to najrasprostranjenije legure u grupi lijevanih legura. Cu. u odnosu na ostale ljevačke legure aluminija imaju znatno slabiju livljivost te povećanu sklonost prema porozitetu.. Neke od njih otporne su i na udarce. Al-Si legure mogu se upotrebljavati kao čiste binarne legure koje imaju izvrsnu livljivost i otpornost prema koroziji. eutektičke legure (12-13 % Si) te nadeutektičke legure (15-24 % Si).

Magnezij ima slaba mehanička svojstva. Najveći nedostatak aluminijevih legura je volumno stezanje tijekom skrućivanja koje se kreće između 3. Osnovna svojstva čistog magnezija i njegovih legura dana su u tablici 11. 11. niske temperature taljenja (oko 660 °C).2.11.3.5 i 8. Legure aluminija zauzimaju sve značajnije mjesto u ljevačkoj proizvodnji zbog svojih dobrih tehnoloških i mehaničkih svojstava . Legiranjem mu se poboljšavaju mehanička svojstva i otpornost na koroziju.Slika 11.2. Dobra svojstva aluminijevih legura su: zanemariva rastvorivost plinova (osim vodika). na višim temperaturama eksplozivno reagira s kisikom iz zraka. 110 .proizvodnji odljevaka od aluminijevih legura prethodi jedino proizvodnja željeznih lijevova. Osim toga. Podjela Al-Si legura. Magnezij i legure magnezija Čisti magnezij se ne lijeva u kalupe.5 %. vrlo dobra livljivost (mogućnost lijevanja dijelova s vrlo tankim detaljima).

0…1. Osnovna svojstva bakra Osnovna svojstva bakra Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 1083 8. tale se i lijevaju u zaštitnoj atmosferi. Bakar i legure bakra Čisti bakar lijeva se samo kad se zahtijeva čim bolja električna ili toplinska provodljivost odljevka.96 200…360 40…130 125 2…45 Legiranjem bakra dobiju se legure s dobrim mehaničkim i drugim svojstvima. U tablici 11. Osnovna svojstva magnezija i njegovih legura Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Vrelište (° C) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Mg 650 1. Mn i Zr.3.85 160…250 Glavni legirni elementi su: Al.2.4. Legure magnezija lijevaju se u pijesak. 11. 111 . a posebno dobrom otpornošću na koroziju.3.4. kokile i pod tlakom.8…1. Zbog velikog afiniteta prema kisiku. Tablica 11. Osnovno svojstvo magnezijevih legura je njihova mala gustoća – zbog toga neke magnezijeve legure imaju bolju specifičnu čvrstoću od aluminijskih legura.2 10…15 1. Zn.Tablica 11. dana su osnovna svojstva bakra.74 do 100 1102 1. Čisti bakar ima lošu livljivost te veliku sklonost poroznosti.5 2…12 Mg legura 650 1.

11.5. osnovna svojstva cinka i njegovih legura.12. Češće se koristi legiran sa Al.3…0.5…6.5. osim za izradu anoda za zaštitu od korozije cijevnih vodovoda i brodova.3 1…5 112 . Mg.5 Zn legura 420 6.Legure bakra namijenjene lijevanju razvrstavaju se u sljedeće skupine: • • • • bronce mjedi crveni lijev novo srebro. Cu i Zn. prikazane su osnovne legure bakra.7 0.13 30…40 40…45 1. Cink i legure cinka Čisti se cink rijetko lijeva.2. Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Zn 420 7. Tablica 11. Osnovna svojstva cinka i njegovih legura dana su u tablici 11. Podjela bakrenih legura. Slika 11.8 200…350 70…100 1.12. Na slici 11.4.

Tablica 11. tiskarska slova. akumulatore i ležajeve. visoka livljivost. Osnovna svojstva kositra dana su u tablici 11. 113 .6. 11. Osnovna svojstva olova dana su u tablici 11.6. Osnovna svojstva olova Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 327 11.Osnovna svojstva cinkovih legura su: • • • • • • 11. Olovo i legure olova Čisto se olovo upotrebljava u kemijskoj industriji.7.2.34 18 3 45…70 Legure olova odlikuju se dobrim plastičnim svojstvima.2.6.5. Kositar i legure kositra Čisti kositar se ne koristi za lijevanje u kalupe. Upotrebljavaju se za konstrukcijske dijelove mjernih alata. Osnovna svojstva olova. dobra tecljivost omogućava jednostavno lijevanje ne smije se izlagati trajnom opterećenju zbog niske čvrstoće puzanja u posljednjim godinama raste upotreba tlačnih cilindričnih odljevaka najčešće se koristi za izradu dijelova za motorna vozila.

29 30 4 45 Legure kositra najčešće se lijevaju pod tlakom i to za izradu dijelova električnih. Osnovna svojstva nikla dana su u tablici 11.90 114 .2. Osnovna svojstva nikla.8.7.Tablica 11. Puno se češće lijevaju legure nikla.7. Osnovna svojstva nikla Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 1455 8. Tablica 11. Osnovna svojstva kositra Osnovna svojstva kositra Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 232 7. i to legure Ni-Cu i Ni-Mo za dijelove plinskih turbini. Nikl i legure nikla Čisti nikl se rijetko lijeva u kalupe jer naginje plinskoj poroznosti. 11. plinskih i drugih mjerača i u radio-televizijskoj tehnici.8.

Casting. Carl Hanser Verlag München. M. Rijeka. M. ASM International. Giessereitechnik kompakt. A. 2001. 10. .. Foundry technology.J. Wiley-VCH Verlag. F. LITERATURA 1. 12. skripta NTF Ljubljana. . Unkić. Europa-Lehrmitel Verlag. Hrvatsko udruženje za ljevarstvo. 2009. 2005. K. 2. M. Trbižan. 4. 2009. FESB. Livarstvo. 2009.. Živković. Zagreb. Z. 9. N. Grundlagen der Giessereitechnik. Awiszus. 2008. II.. Metalurški fakultet Sisak. 11. J. H. Proizvodnja metalnih odljevaka. Sisak.. Posebni ljevački postupci. dio. VDG.. 2009. Bast. SFSB. B. 115 . 2005. H. Düsseldorf. Split. Bührig-Polaczek. 6. Dürr. K. Osnove lijevanja metala. Träger.12. Katavić. Köhler. I. 7. Galić.. Herfurth. Weinheim. Grundlagen der Fertigungstechnik. I. 3. 5. 2005. 15. Vol. Glavaš. ASM Handbook. R. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. Slavonski Brod. D. Ljevarstvo. PowerPoint-Präsentation. 2007. Roller et al. Giesserei Verlag. Ketscher. Lijevanje metala. Zbirka riješenih zadataka. 8. Fachkunde für giessereitechnische Berufe. Budić. 2008. Matthes.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful