P. 1
Osnove tehnologije lijevanja

Osnove tehnologije lijevanja

|Views: 1,795|Likes:
Published by kontejner14

More info:

Published by: kontejner14 on Apr 23, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/30/2013

pdf

text

original

Branko Bauer Ivana Mihalic

OSNOVE TEHNOLOGIJE LIJEVANJA
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAGREB
2012

1

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.2.1. 4.2.1.1. 4.2.1.2. 4.2.1.3. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.3. 4.3.4. 4.3.5. 4.3.6. 4.3.7. 5. 5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.2.1. 5.2.2. 5.2.3. 5.3. 5.4. 5.5. 6. 6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.3. UVOD Lijevanje ingota Kontinuirani lijev Lijevanje odljevaka Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA KONSTRUKCIJA ODLJEVKA, MODELA I JEZGRENIKA PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU Kalupni materijali, veziva, dodaci i premazi Postupci izrade jednokratnih kalupa Pješčani lijev - lijevanje u kalupnu mješavinu Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Postupak vodeno staklo-CO2 Postupak cement-pijesak Postupak zamrzivanja Vakuumsko kalupljnje Školjkasti lijev Precizni (točni) lijev Lijevanje u pune kalupe Postupci izrade jezgri No bake postupak izrade jezgri Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Hot Box postupak Warm Box postupak Školjkasti postupak (Croning) Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Kalupljenje pomoću jezgri PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev Premazivanje kalupa Temperatura kalupa Tlačni lijev Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom Kalupi za tlačni lijev Niskotlačni lijev Protutlačni lijev Centrifugalni lijev TALIONIČKE PEĆI Kupolke Plamene peći Plamene peći s loncem Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Elektrootporne peći
2

1 3 3 4 5 10 14 17 17 21 23 23 31 32 33 33 33 34 39 45 50 51 51 52 52 52 53 53 54 54 56 58 59 61 62 65 68 71 74 75 80 80 82 82 82 83

6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 7. 8. 9. 9.1. 9.2. 10. 10.1. 10.1.1. 11. 11.1. 11.1.1. 11.1.2. 11.1.2.1. 11.1.2.2. 11.1.2.3. 11.1.2.4. 11.1.2.5. 11.2. 11.2.1. 11.2.2. 11.2.3. 11.2.4. 11.2.5. 11.2.6. 11.2.7. 12.

Elektrolučne peći Indukcijske peći Indukcijska peć s loncem Kanalna indukcijska peć LJEVAČKI LONCI PROCES SKRUĆIVANJA NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA Čišćenje odljevaka Toplinska obrada Kontrola procesa lijevanja Osiguranje kvalitete Greške na odljevcima METALI ZA LIJEVANJE – LIJEVOVI Željezne ljevačke legure Čelični lijev Željezni lijev Sivi lijev Bijeli (tvrdi) lijev Temper (kovkasti) lijev Nodularni (žilavi) lijev Vermikularni lijev Neželjezne legure za lijevanje Aluminij i legure aluminija Magnezij i legure magnezija Bakar i legure bakra Cink i legure cinka Olovo i legure olova Kositar i legure kositra Nikal i legure nikla LITERATURA

83 84 84 86 86 88 92 92 93 93 93 95 98 99 101 102 103 104 105 106 107 107 108 110 111 112 113 113 114 115

3

1. UVOD Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta kojom se rastaljeni metal oblikuje ulijevanjem u kalup, u kojem skrućivanjem poprima oblik i dimenzije kalupne šupljine. Lijevanje se koristi više od 5000 godina za proizvodnju odljevaka definiranog geometrijskog oblika i svojstava. U tom razdoblju tehnologija se kontinuirano razvijala, tako da se danas mogu proizvesti visoko zahtjevne metalne komponente komplicirane geometrije pomoću najmodernijih mehaniziranih i automatiziranih uređaja, slika 1.1. Izrada dobrih odljevaka traži veliku vještinu jer proces nastajanja odljevka nije vidljiv, odnosno metal popunjava zatvoreni kalup. Za razvoj ljevačkih postupaka, potrebna su znanja iz područja kemije, nauke o metalima, fizike, mineralogije, strojarstva, elektrotehnike i metalurgije.

Slika 1.1. Odljevci za stražnji ovjes porschea (Porsche, Weissach). Kako se kod lijevanja geometrija izratka stvara iz početno tekućeg metala, koji skrućivanjem postaje odljevak odnosno kruto tijelo, lijevanje se ubraja u postupke praoblikovanja. Prema normi DIN 8580 praoblikovanje (lijevanje) predstavlja jedan od šest proizvodnih postupaka koji su prikazani u tablici 1.1. Tablica 1.1. Podjela proizvodnih postupaka prema DIN 8580.
Promjena Oblika Stvoriti povezanost Glavna grupa 1 Praoblikovanje (Stvaranje oblika) Zadržati povezanost Glavna grupa 2 Preoblikovanje Umanjiti Umnožiti povezanost povezanost Glavna grupa 3 Glavna grupa 4 Glavna grupa 5 Odvajanje Spajanje Prevlačenje (oslojavanje) Glavna grupa 6 Promjena svojstava izratka - prestrukturiranje Premještanjem Izlučivanjem Unošenjem čestica tvari

Svojstava materijala

Praoblikovanje je proizvodnja čvrstog tijela od bezobličnih tvari stvaranjem povezanosti čestica. Pritom nastaje početna struktura koja definira početna svojstva materijala. Bezoblične tvari su: plinovi, tekućine, prašci, vlakna, strugotine i granulati. Većina praoblikovanih dijelova proizvodi se iz tekućeg stanja. U tehnološkom procesu proizvodnje pojedinačnih dijelova, praoblikovanje (lijevanje) predstavlja početno stanje svih metalnih dijelova, slika 1.2.
1

Dobivanje sirovine

Dobivanje metala

Metalurgija Lijevanje ingota Kontinuirani lijev

Taljevina

Ljevačka industrija Lijevanje u kalup

Praoblikovanje Odvajanje PROIZVOD Odvajanje

Slika 1.2. Praoblikovanje (lijevanje) u tehnološkom procesu proizvodnje dijelova. S obzirom na glavne grupe proizvodnih postupaka dobiva se tijek procesa prikazan slikom 1.3. Pritom u biti razlikujemo dvije varijante procesa. Ovisno o načinu lijevanja taljevine, odnosno varijanti procesa slijede različiti postupci i operacije kojima se od praoblika dobiva gotov proizvod.

Glavna grupa

1. Varijanta procesa Lijevanje ingota ili kontinuirani lijev

2. Varijanta procesa Lijevanje u kalup

Praoblikovanje

Preoblikovanje

Valjanje Kovanje

Odvajanje

Obrada odvajanjem čestica

Obrada odvajanjem čestica

Promjena svojstava izratka

Toplinska obrada

Toplinska obrada

Prevlačenje

Nanošenje boje

Nanošenje boje

Gotov proizvod

Slika 1.3. Tijek proizvodnog procesa.

2

1.1. Lijevanje ingota Lijevanje ingota je e diskontinuirani proces. Stalni metalni kalupi (kokile) za ingote popunjavaju se tekućim metalom uljevanjem s gornje strane ili kroz uljevni sustav, sustav slika 1.4. Odvođenjem topline taljevina evina skrućuje i nastaju ingoti, koji predstavljaju poluproizvod namjenjen daljnjoj obradi proizvodnim postupcima glavnih grupa, npr. toplinsko rezanje, naknadno valjanje ili kovanje. Veličina ingota ovisi o kapacitetu primarnih valjaka za naknadno nadno valjanje. Može iznositi 4 do 30 t i više ako su predviđeni za kovanje. Ingot ostaje u kalupu dok ne završi skrućivanje.

Slika 1.4. Lijevanje ingota. 1.2. Kontinuirani lijev Razvijen zbog složene pripreme kokila za ingote, njihovih ograničenja u dimenzijama i visokog udjela materijala za kompenzaciju ko usahlina u pojilima. Rastaljeni metal uljeva se u otvorenu bakrenu kokilu hlađenu vodom, slika 1.5. Odvođenjem topline talina skrućuje od rubova prema sredini i pomicanjem prema dolje nastaje beskonačna metalna gredica ili traka, traka slika 1.6. Za ubrzanje hlađenja koristi se sekundarno hlađenje vodenim sprejom. Gredice se režu na određenu mjeru i nakon toga ako je površina dobre kvalitete prolaze kroz peć i odlaze na vruće valjanje i tako nastaje potpuno kontinuirani proces proizvodnje proizvoda od čelika. Mogu se lijevati i aluminijske i bakrene legure. Na ovaj način proizvodi se 80-90% 80 čelika u zapadnom svijetu. Prednosti u odnosu na ingote su: : smanjenje gubitaka metala na pojila, veća produktivnost, bolja prilagodba oblika za daljnje preoblikovanje (valjanje).

Slika 1.5. Kontinuirani lijev. 1 Bakrena kokila, 2 Hlađenje, 3 Gredica, 4 Startni blok

3

Kontinuirano lijevani poluproizvodi. Nakon skrućivanja tekućeg metala. kalup od nemetalnih materijala se razruši i izvadi se odljevak. 2 Jezgra. prikazan je kalup od nemetalnih materijala i u njemu proizvedeni odljevak sa uljevnim sustavom potrebnim za punjenje kalupa i pojilima.trake cijevi i profili Slika 1.3.7. 1 Kuka za dizalicu. Rastaljeni metal uljeva se pod djelovanjem gravitacije ili neke druge sile u kalupe.7. 3 Uljevni sustav.6. u kojima je napravljena šupljina definiranog geometrijskog oblika. što je dovelo do razvoja postupaka lijevanja s povećanom točnošću. 1.8. toplinski i kemijski. Ljevački kalup sa jezgrom i uljevnim sustavom 4 Slika 1. i 1. 4 Pojila. Odljevak sa uljevnim sustavom . Na slikama 1. dok kod metalnog kalupa otvaranje omogućuje vađenje odljevka.8. Lijevanje odljevaka Koristi se za proizvodnju metalnih izradaka različitih oblika i debljina stijenki. Kalupi pritom mogu biti od nemetalnih materijala (pretežno kvarcni pijesak) ili od metala (pretežno željezne legure). Teži se lijevanju odljevaka čiji je oblik nakon lijevanja što sličniji željenom (definiran nacrtom). 5 Kalupnik Slika 1. Za vrijeme lijevanja i skrućivanja metal djeluje na kalup mehanički.

5 . materijal nodularni lijev. Visoka produktivnost i laka mogućnost izrade replika čine ga iznimno pogodnim za serijsku i masovnu proizvodnju. Slika 1.6 t i postolja olja alatnih strojeva duljine 12. slika 1. blokovi motora.9. velika i masivna kućišta strojeva. 1. Blok velikog brodskog diesel motora od mase 92.1.08 g. Postupkom lijevanja moguće je neke dijelovi di koji bi se inače radili iz više komada odliti u jednom. To je često puta i jednini postupak u pojedinačnoj proizvodnji kojim se mogu izraditi vrlo veliki i složeni dijelovi s unutarnjim unu šupljinama. Kako skrućivanje traje relativno kratko.5 t.9 Slika 1. slika 1. moguće je ostvariti visoku proizvodnost. slika 1.10. Zbog velike proizvodnosti postupak je pogodan i za automatiziranu proizvodnju.8 m i mase 52. Kopče mase 50 g i broj za kodiranje mase 0.10.4..11.9. lijev Lijevati se mogu i vrlo mali dijelovi od nekoliko grama. Primjena odljevaka s prednostima i nedostacima Lijevanje je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih načina oblikovanja proizvoda. npr.

pojava poroznosti u odljevcima.9. Smanjenje broja komponenti konstrukcije lijevanjem. Ljevaonice mogu proizvoditi odljevke od različitih grupa materijala. lijevo zavarena čelična konstrukcija od 12 djelova. tračnička vozila. .jedan odljevak. 1. kositra.13.17 . Moderna kompjuterska tehnologija danas se koristi u cijelom procesu lijevanja. cinkovih legura. desno . te u kontroli procesa i kvalitete odljevaka. sa vrlo malom naknadnom obradom. i 1. magnezijskih legura. Al lijevana u komadu umjesto o zakivanja. .19.14. Odljevci su sve točnijih dimenzija i oblika približno jednakog gotovom proizvodu. Najvažniji partneri ljevačke industrije indust su: automobilska industrija. slika 1. Najveći kupac je automobilska industrija sa 40% željeznog lijeva i 80% aluminijskog lijeva. Nedostaci su ograničenja u mehaničkim svojstvima (niža istezljivost). u oblikovanju odljevaka i planiranju. b) držač alata.16. lijev za kućanstvo slika 1.. medici brodogradnja slika 1.34 dijela vijčano spojenih.1. umjetnički lijev slika 1. i 1. energetika slika 1. lijevo ..18. aluminijskih legura. ra. medicina. a) armatur rmatura za vodu od mjedi.9. opasnosti u proizvodnji i utjecaj na okoliš. S ciljem smanjenja mase automobila sve je više aluminijskih odljevaka. građevinska industrija i strojevi.11. slabija kvaliteta površine pov kod pješčanog lijeva. i 1. Proizvode se odljevci od jednog grama do 250 tona. olova. zlata i naravno od željeznog i čeličnog lijeva. U osobni automobil ugrađeno je više od 100 odljevaka. 6 .. c) vrata airbusa od Al-legure.15. Većina tehničkih sklopova nezamisliva je bez odljevaka. Još laganiji od aluminijskih (približno 30%) su magnezijski odljevci čiji udio također raste. desno – lijevana konstrukcija od 2 odljevka.17. i 1.12. bakrenih legura.a) b) c) Slika 1. posebno kod velikih automobila.. strojogradnja slika 1. koji je približno 3 puta lakši od željeznog lijeva. zrakoplovna i svemirska industrija. i elektonička industrija slika 1.

željezni lijev sa vermikularnim grafitom (Ljevaonica Fritz Winter. Singen) 7 . Primjeri odljevaka iz automobilske industrije. aluminijska legura AlSiCu (3 puta laganija od željeznog lijeva).12. g) Radilica osobnog automobila od nodularnog lijeva (Halberg Guss. zavarena konstrukcija odljevka od temper lijeva i čeličnog lima (Georg Fischer +GF+. pogon. ovjes i dijelovi karoserije (Georg Fischer). aluminijska legura (Honsel AG). Stadtallendoorf). BMW 740d. b) blok motora V8 dizel motora.2 kg (Ljevaonica Monforts. c) blok motora VW. Moenchengladbach). h) klip osobnog automobila. a) grupe odljevaka. 5. d) glava i blok motora. aluminijska legura (Mahle AG). i) stražnji ovjes osobnog automobila. aluminijska legura. Saarbruecken).a) b) c) d) e) f) g) h) i) Slika 1. f) kućište mjenjačke kutije. Audi. e) ispušna grana sa kućištem turbopunjača od austenitnog željeznog lijeva sa kuglastim grafitom.

Hoffmann. 8 . Propeler broda od aluminijske bronce CuZn35Al1.H.5 m. masa 9 t (MAN B&W Augsburg).16.15.17. Slika 1.13. Zvono. (FERRO-PREIS. . Čakovec) Slika 1. promjer 10. (Mecklenburger Metallguss. Glavčine za vjetroelektrane od nodularnog lijeva EN GJS 400 400 18 LT. masa 95 t. Herborn) Slika 1. Stator elektromotora od sivog lijeva.Slika 1. .14. Kućište pumpe od sivog lijeva (Herborner Pumpenfabrik J. Waren) Slika 1.

Lijev za kućanstvo.19. kućište ventila. izrađeno od odljevaka magnezijske legure koja je 30% laganija od legure aluminija. Tlačno lijevano ku k ćište laptopa (Andreas Stihl.20. Slika 1. Pruem-Weinsheim) Weinsheim) i televizijske kamere. Varaždin). fazonski komadi.18. Hidrant. Slika 1.Slika 1.. . (MIV d. 9 .d.

Slika 2.1. u alatu za lijevanje.3. Punjenje alata za lijevanje sa materijalom pogodnim za lijevanje. slika 2. Prijelaz materijala u oblikovljivo stanje. Slijedeća podjela je s obzirom na vrstu kalupa. 5.. na gravitacijsko lijevanje i lijevanje uz primjenu tlaka. Brzina strujanja rastaljenog metala ovisi o visini lijevanja i o izvedbi uljevnog 10 . Priprema početnog bezobličnog materijala (od kojeg se kreće). Postupci lijevanja. Prilikom proizvodnje odljevka dominirajuću ulogu može imati proces lijevanja. POSTUPCI LIJEVANJA I KALUPLJENJA Postupak lijevanja karakteriziraju slijedeći proizvodni koraci: 1. 2. Vađenje oblikovanog proizvoda iz alata za lijevanje.2. Postizanje stanja početnog materijala pogodnog za lijevanje. Proizvodni koraci postupka lijevanja.2.1. Navedene proizvodne korake u ljevarstvu prikazuje slika 2. a može i izrada kalupa. ako je primarna izrada kalupa govorimo o postupcima kalupljenja. slika 2. Kalupi za jednokratnu primjenu mogu se izrađivati pomoću trajnih i jednokratnih modela. 4. o postupcima lijevanja. 3. a ako je primarna tehnologija lijevanja. dijele se prema uljevnoj sili. U općenitoj terminologiji. lijevanje u kalupe za jednokratnu primjenu (izgubljeni kalupi) i lijevanje u kalupe za višekratnu primjenu (trajni ili stalni kalupi). Kod gravitacijskog lijeva kalup se popunjava pod djelovanjem zemljine sile teže.

3. ovisno o tlaku. Podjela postupaka lijevanja prema uljevnoj sili. Podjela postupaka lijevanja prema vrsti kalupa. Kod lijevanja uz primjenu tlaka. Slika 2. te vrsti kalupa i modela.sustava (način popunjavanja kalupne šupljine i broj skretanja taljevine). pa tako i vrijeme ulijevanja odljevka definiranog oblika i volumena. Pomoću izabranog presjeka ušća može se izračunati volumni protok. Slika 2. velike su brzine strujanja rastaljenog metala. pa je vrijeme popunjavanja kalupa vrlo kratko. 11 .2.

jer je veća brzina hlađenja odljevka nego u pješčanom kalupu. postupci lijevanja sa stalnim kalupima primjereni su za mehanizaciju. Šupljine u kokilama za budući odljevak izrađuju se strojnom obradom CNC glodanjem. ovisno o složenosti odljevka). 12 . obično sivog lijeva i posebnog čelika koji su prošli specifičnu toplinsku obradu. Za njihovu izradu potrebni su skupi. nego se od istog tog materijala. ponovno izrađuje kalup. Prednost trajnih kalupa je da se mogu ponovno koristiti od 1000 do 100. tj. Metalni kalupi nazivaju se kokile i koriste se prvenstveno za lijevanje neželjeznih materijala. što je vrlo ekonomično. U jednokratnim kalupima mogu se lijevati odljevci svih oblika i dimenzija. Sloboda u konstruiranju odljevaka je ograničena jer treba predvidjeti mogućnost vađenja odljevka iz kalupa. Stalni se kalupi izrađuju od izdržljivih metalnih materijala otpornih na toplinu. zbog svoje brojnosti ti se kalupi izrađuju u ljevaonici s posebno za tu svrhu izvedenom opremom.Kod lijevanja u jednokratne kalupe za izradu svakog pojedinog odljevka mora se svaki puta izraditi novi kalup. uz određene tehnološke zahvate. Stalni kalupi često se sastoje od više segmenata i imaju metalne jezgre s izvlakačima. Ciklus izrade jednog odljevka je znatno kraći nego kod lijevanja u jednokratne kalupe. Najviše se odljevaka lijeva u jednokratne kalupe. S obzirom na njihovu veliku proizvodnost. Zbog bržeg hlađenja dobiva se finija struktura (sitnije zrno) i bolja mehanička svojstva odljevka. specijalizirani strojevi pa je ta izrada vrlo skupa (25. od kojih su najznačajniji vrsta legure koja se lijeva i veličina serije. automatizaciju i robotizaciju. Budući da se kod korištenja jednokratnih kalupa mora prije ulijevanja za svaki odljevak izraditi novi kalup. Zbog toga se odljevci legura višeg tališta lijevaju u jednokratne kalupe. Materijal za izradu jednokratnih kalupa naziva se kalupna mješavina. dok se kod lijevanja u stalne kalupe pomoću jednog kalupa oblikuje veliki broj odljevaka. ovisno o leguri koja se lijeva. a primjereni su i za pojedinačnu i za serijsku i masovnu proizvodnju. kako bi se i složeniji odljevci mogli izvaditi iz kalupa. Kalup mora biti izrađen od materijala temperaturno višestruko otpornijeg nego što je legura koja se lijeva.000 i više puta. Izbor stalnog ili jednokratnog kalupa vrlo je složen. Potrebno je naglasiti da se materijal od kojeg se izrađuje jednokratni kalup ne odbacuje odmah nakon lijevanja. kalupnim linijama.000 Eura na više. mogu se lijevati svi metali. a sastoji se od osnovnog materijala pijeska sa prikladnim vezivima i dodacima. na tzv. Približno 95% se može ponovno upotrebiti. Troškove izrade treba raspodijeliti na proizvedene odljevke i zato se ovi kalupi primjenjuju uglavnom u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. a ovisi o tehnološkim i ekonomskim kriterijima. kalup je jednokratno upotrebljiv. pomoću eroziomata ili lijevanjem i naknadnom strojnom obradom.

ovisno o leguri srednje i velike serije Na slici 2. Zn legure. bronca) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. nodularni lijev.4. godine. ljevačke legure i mase odljevaka koje se danas primjenjuju prikazane su u tablici 2. 13 . nodularni lijev. Mg. male i velike serije pojedinačni dijelovi. prikazani su udjeli pojedinih ljevačkih postupaka u SAD-u 2009. Slika 2. čelik. Mg. male i velike serije srednje i velike serije 1 g do 100 kg Gravitacijski kokilni lijev Niskotlačni i protutlačni lijev Tlačni lijev Al. čelik. Sn legure i legure za tlačni lijev na bazi Pb nekoliko grama do 60 kg.1.1. Tablica 2. Udjeli pojedinih ljevačkih postupaka-SAD 2009 (po masenom udjelu odlivenog metala). Postupak lijevanja Pješčani lijev Ručno kalupljenje Ljevačka legura sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Cu. nodularni lijev) sivi lijev. Al legure sve ljevačke legure Masa odljevka sve do preko 100 t (ograničeno jedino kapacitetima taljenja i transporta) 1 kg do nekoliko tona Veličina serije pojedinačni dijelovi.4.Postupci lijevanja. Cu legure < 1 kg do 100 kg < 1 kg do 70 kg srednje i velike serije Al. nodularni lijev Al. male serije Pješčani lijev Strojno kalupljenje Školjkasti lijev male i velike serije 1 – 150 kg srednje i velike serije Lijevanje u pune kalupe Precizni (točni) lijev < 1 kg do nekoliko tona pojedinačni dijelovi. Područje primjene najčešćih postupaka lijevanja u jednokratne i trajne kalupe. Cu. nodularni lijev. Zn. sivi lijev. Al legure) sve ljevačke legure (uglavnom sivi lijev. Mg.

kada odljevak koji se lijeva sadrži šupljine. nanjeti premaz u boji za zaštitu modela od vlage. MODELA I JEZGRENIKA Konstrukcija odljevka mora biti u skladu s prihvaćenim normama i podacima o vrsti materijala. Prilikom izrade modela dela treba obratiti pažnju na slijedeće zahtjeve: 1.3. Model se kao i jezgrenik. gipsa i metala. predvidjeti dodatke za naknadnu strojnu obradu funkcijskih površina i na tim mjestima povećati dimenzije modela (dodatak za obradu). Crtež poklopca mjenjačke kutije. smještaj slobodnih ih dijelova koji su potrebni zbog podrezivanja 4. izrada polovice modela. rijalu. slika 3. položaj i vrste jezgri. kao što je npr. plastike. masi i druge specifikacije. kvaliteta površine. predvidjeti skošenja na modelu za lakše razdvajanje modela od sabijene kalupne mješavine.1. d a oblikuje se u jezgreniku od jezgrene mješavine. 5. odrediti ravninu dijeljenja radi lakšeg kalupljenja modela. KONSTRUKCIJA ODLJEVKA. 7. Ako je potrebno prevla pr či se prevlakom otpornom na abraziju. povećati dimenzije modela za iznos skupljanja u krutom stanju u ovisnosti o metalu koji se lijeva. Tehnički crtež odljevka mora sadržavati podatke o materijalu. Jezgra je neophodni dio kalupa. obliku. Slika 3. Služi za dobivanje šupljine u kalupu.1. može izraditi od drveta. 6. Navedene informacije potrebne su za oblikovanje modela i jezgrenika. te jezgrene oslonce za fiksiranje položaja jezgre koja se kasnije umeće u kalup. 14 . Također može biti premazan za lakše vađenje iz kalupne mješavine. Sam ne sadrži šupljine. 2. 3. Jezgra ima oblik šupljine u odljevku koju je potrebno trebno dobiti.

slika 3.Crtež modela prikazuje i njegov položaj u kalupu i način na koji je podjeljen na dvije polovice. čistoće i dr. Dodatni zahtjevi poput dimenzijske točnosti. d) spust. g) troskolovka. j) jezgra. Treba iskoristiti sve mogućnosti ti koje nudi proces lijevanja. slika 3.3.3.2. Uljevni sustav i sustav napajanja za cijev. U isto vrijeme definira se uljevni sustav i ako je potrebno sustav napajanja (vidi poglavlje Skrućivanje).2 2. Moderna proizvodnja dimenzijski točnih odljevaka (eng. Kompjuterske simulacije kompleksnog ljevačkog procesa omogućavaju kvalitativno i kvantitativno lociranje nevidljivih područja problema. a) lonac. m) linija dijeljenja između gornje i donje polovice kalupa. također su povezani s konstrukcijom odljevka. jednu za donjak i drugu za gornjak. Povezanost materijal-konstrukcija-postupak materijal postupak lijevanja koja definira kvalitetu i funkciju odljevka. f) razvodnik. i) odljevak. Iz tog razloga ljevač treba biti uključen u razvoj konstrukcije odljevka. e) razdjelnik. Slika 3. dodatne obrade i mase. net shape) zahtjeva usku suradnju konstruktora i ljevača s ciljem smanjenja troškova. Varijacije parametara lijevanja anja i rezultat njihovog djelovanja mogu se istraživati pomoću računala uz mogućnost 15 . KONSTRUKCIJA MATERIJAL POSTUPAK LIJEVANJA Slika 3. b) mlaz taljevine. Stalno rastući zahtjevi čine upotrebu simulacijskih metoda neophodnim alatom za rješavanje zahtjevane ne kompleksnosti. l) odzračnici. c) uljevna čaša. Uz izbor materijala i postupka lijevanja. h) ušće. konstrukcija mora biti prilagođena procesu lijevanja tako da se zadovolje zahtjevi tehnologije izrade i zahtjevi fizikalnih i mehaničkih svojstava proizvoda. k) pojilo. Predviđanje procesa lijevanja numeričkom simulacijom postalo je neophodno.

Slika 3. Optimizacija konstrukcije odljevka s uljevnim sustavom pomoću numeričke simulacije procesa lijevanja.4. Softver može koristiti CAD modele odljevka sa uljevnim sustavom izrađene u različitim programima i omogućuje direktnu komunikaciju ljevača i konstruktora.svrsishodne optimizacije. slika 3.4. 16 .

npr. dobra razrušivost nakon lijevanja (kako bi se odljevak mogao skupljati bez pojave pukotina) 7. jednostavna mogućnost regeneracije-ponovnog korištenja 17 . Sastav kalupne mješavine treba prilagoditi postupku kalupljenja (npr. dobra oblikovljivost 2. visoka vatrootpornost 4. Slika 4.1. Kalup i kalupni materijal imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu odljevka. kalupi se dodatno mogu premazati posebnim premazima s ciljem poboljšanja kvalitete odljevka. Glavni zahtjevi koji se postavljaju na materijal za kalupljenje (kalupnu mješavinu) su: 1. Sastav kalupne mješavine. jezgra – veća propusnost za plinove od kalupa).4. kemijsko vezivanje).1. kvalitetu površine i mikrostrukturu koja definira mehanička svojstva. temperatura ulijevanja) i namjeni (npr. Ako je potrebno. točnost dimenzija. beznačajna nepoželjna reakcija s taljevinom 5. veziva. te za vrijeme ulijevanja i skrućivanja) 3. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA JEDNOKRATNU PRIMJENU 4.pijesak).1. slika 4. veziva i dodataka. dovoljna čvrstoća (postojanost oblika i otpornost eroziji nakon oblikovanja. dovoljna propusnost za plinove (omogućavanje izlaza vrućih plinova i zraka iz jezgre i kalupa) 6. dodaci i premazi Jednokratni kalupi i jezgre sastoje se od osnovnog materijala (vatrootporni mineral . metalu koji se lijeva (npr. Kalupni materijali. fizikalno.

Kvarc Kromit Cirkon Olivin Šamot Glavni sastavni dijelovi: Tvrdoća po Mohsu Gustoća g/cm3 Vatrootpornost (DIN 51063) °C Početak sinteriranja °C Linearno istezanje do 600 °C u % Dobivanje Posebnosti SiO2 (99%) 7 2.5 ≥1750 iznad 1500 Mg2SiO4 (Fe2SiO4) 6. vodeno staklo i smola.Osnovni materijali su zrnate supstance odgovarajuće vatrootpornosti. Green Sand). Kao osnovni materijali za izradu jednokratnih kalupna najčešće se koristi kvarcni pijesak (SiO2).6 ≥1700 1500.2 Stijene koje sadržre kvarc Kvarcna prašina >5µm FeCr2O4 (MgCr2O4) 5. otpornost na deformacije. ali smanjuje propusnost. propusnost i čvrstoća.5 do 7 3.6 ≥1700 1300 0.. olivinski i šamotni. To su isprani. mala toplinska istezljivost Najviša vatrootpornost.: kvarcni. Nepravilan oblik zrna povećava čvrstoću kalupa. recikliranje.5 4. Tablica 4. Osnovni materijal čini najveći dio kalupne mješavine i njegov izbor ovisi o nekoliko zahtjeva.5 ≥1800 ZrSiO4 7. cement.2 Magmatske stijene Veće hlađenje odljevka.6 Al2O3 SiO2 6 2. Mogu se koristiti i druga veziva npr. Jezgre se izrađuju od mješavina koje se sastoje od kvarcnog pijeska i posebnih veziva (smola. toplinska i dimenzijska stabilnost. Vrste i svojstva osnovnog materijala kalupa (pijeska).1600 1. Tražena svojstva materijala za kalupljenje mogu se ciljano postići upotrebom kalupne mješavine od kvarcnog pijeska (SiO2). u pravilu se ne izrađuju od kalupnih mješavina sa vezivom glina-voda. 18 ..1.4 0. Tablica 4. te gline i vode kao veziva (svježa kalupna mješavina.3 ≥1700 >1400 0.1.3 Gorenjem gline 0. dok krupnije zrno daje bolju propusnost za plinove koji nastaju pri ulijevanju.5 4. eng. Veziva se dijele na anorganska i organska te prirodna i sintetska. vodeno staklo ili ulje). klasificirani prema zrnatosti i osušeni pijesci. Kako su jezgre izložene većim opterećenjima. kalupivost.2. tablica 4. najmanje toplinsko istezanje Neprikladan za veziva od umjetnih smola Pretežno za tvrdi čelični lijev s manganom Primjena Univerzalan Pretežno za čelični lijev Rijetko Sitno zrno pijeska daje bolju kvalitetu površine odljevka. kromitni. cirkonski. cijena.

ugljena prašina i ugljikohidrati. Neki dodaci proizvode sjajni ugljik.2. sprječavaju greške zbog ekspanzije pijeska. 19 . i postaju otpornija na rastaljeni metal. koji isparavaju na visokoj temperaturi i simultano se rastavljaju (krekiraju). npr. b) premala količina tvoritelja sjajnog ugljika djeluje na izgaranje ugljika.2. Zrna pijeska oblože se sa sjajnim ugljikom. grafit.2. a) dovoljna količina sjajnog ugljika obavija zrna u području metal kalupna mješavina. Zrna pijeska obložena sjajnim ugljikom.Tablica 4. odnosno spriječen je neposredni kontakt rastaljenog metala sa površinom zrna pijeska. šećeri i glikol između mnogo ostalih. Veziva za pijesak. djelovanje veziva. slika 4. Uobičajeni dodaci su: piljevina. Dodaci kalupnim materijalima poboljšavaju njihova svojstva: tečljivost. a) b) Slika 4. poboljšavaju svojstva razrušivosti kalupa. željezni oksid. sabitljivost. U unutrašnjosti (nema kisika) dolazi do oblaganja zrna. a stijenka kalupa ostaje nezaštićena.

olakšaju razdvajanje odljevka od kalupa. slika 4.Premazi za kalupe su disperzije sitno mljevenih minerala ili vatrostalnih materijala i/ili koksa u prahu u vodenoj ili organskoj otopini. smanje penetraciju metala u pijesak.3. Slika 4. Premazi se nanose na površine kalupa i jezgri s zadatkom da: 1. 20 . 2. 3. 4.3. poboljšaju kvalitetu površine odljevka. smanje troškove čišćenja. sa sustavom za vezivanje i drugim dodacima za poboljšanje svojstava primjene. Premazi popunjavaju pore i razdvajaju kalupnu mješavinu od rastaljenog metala.

gdje kalupna mješavina očvršćuje fizikalno.4. Postupci sa kemijskim vezivanjem (organska i anorganska veziva) koriste se za izradu kalupa i jezgri. 21 . Postupak izrade kalupa sa fizikalnim vezivanjem kod kojeg se koristi vezivo glina-voda. relativno lako se dobivaju dobro povezani pješčani kalupi i jezgre. Pregled postupaka izrade jednokratnih kalupa i jezgri. Magnetsko kalupljenje.2. Dobivaju se dobra svojstva odljevaka. naziva se još postupak sa glinenom mješavinom. treba paziti na zaštitu okoliša. a dimenzijska točnost je također dobra. Pomoću kemijskih veziva.4. vakuumsko kalupljenje i kalupljenje zamrzivanjem svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. sabijanjem oko modela. slika 4. Svježa kalupna mješavina rijetko se koristi za izradu jezgri.4. Slika 4. postupak sa svježom kalupnom mješavinom ili postupak kalupljenja sa sabijanjem kalupne mješavine. Do očvršćivanja kalupne odnosno jezgrene mješavine dolazi uslijed odgovarajuće kemijske reakcije veziva. Kada se koriste kemijska veziva. Postupci izrade jednokratnih kalupa Postupci izrade jednokratnih kalupa i jezgri dijele se na postupke sa fizikalnim vezivanjem i postupke sa kemijskim vezivanjem zrna pijeska. Mogu se proizvesti vrlo tvrdi kalupi.

warm box. hot box. te vodom i sredstvom za hlađenje. njem. postupak zamrzivanja. Precizni lijev koristi anorgansko vezivo s „vrućim“ očvršćivanjem. Pod nazivom pješčani lijev (eng. Za izradu jezgri koriste se svi navedeni postupci sa organskim vezivima. cold box.školjkasti lijev). Anorgansko vezivo vodeno staklo (natrijev silikat) „hladno“ očvršćuje propuhivanjem plinom. Postupci lijevanja u keramičke kalupe. Sandguss) podrazumijevaju se prva tri postupka kalupljenja. Za izradu kalupa koriste se No bake postupak i školjkasti ljev. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe. precizni lijev. a najzastupljeniji je Cold box postupak. već sa smolom i očvršćivačem. Slika 4.5. vodenim staklom i ugljičnim dioksidom. već je dovoljno nasipavanje uz pritiskanje oko modela i poravnavanje. warm box.Organska veziva (smole) koja se dodaju kvarcnom pijesku rade na kemijskoj osnovi i mogu „vruće“ očvrsnuti dovođenjem topline (hot box. Sand casting. ne koriste se za izradu jezgri. postupak vodeno staklo-CO2. shell . Za izradu kalupa koriste se: postupak sa sabijanjem kalupne mješavine (vezivo glina-voda). ugljičnim dioksidom (CO2 postupak). a koristi se samo za izradu kalupa. „hladno“ samoočvrsnuti (No bake) ili „hladno“ očvrsnuti uz ubrzavanje očvršćivanja propuhivanjem plina koji djeluje kao katalizator (Cold box). vrući postupak smola očvršćivač (školjkasti lijev) i postupak lijevanja u pune kalupe. vakuumsko kalupljenje. Razlika je samo u tome što kvarcni pijesak nije povezan sa glinom i vodom i očvrsnut sabijanjem. „hladni“ postupak smola-očvršćivač (No bake). postupak cement-pijesak. shell (Croning) i postupak vodeno staklo-CO2. kalupe od gipsa i postupak cement-pijesak svrstavaju se u posebne postupke kalupljenja. Postupci od drugog do petog ne razlikuju se bitno s obzirom na tehnološki tijek. 22 . Postupak se koristi za izradu jezgri i kalupa. koji za očvršćivanje kalupne mješavine ne zahtjevaju sabijanje. cementom i vodom. Za izradu jezgri koriste se: no bake. a do očvršćivanja kalupne mješavine dolazi „hladnim“ samoočvršćivanjem.5. od prvog. Pregled kalupnih mješavina za jednokratne kalupe prikazan je na slici 4.

1.6.2. uz pretpostavku korištenja kalupne mješavine sa vezivom glina-voda. Modelarnica Izrada modela i jezgrenika Skladište kalupnih materijala Skladištenje sastojaka kalupne mješavine Skladište materijala za lijevanje Skladištenje metalnih materijala Priprema mješavina Priprema kalupnih i jezgrenih mješavina Talionica Proizvodnja tekućeg metala Jezgrarnica Izrada jezgri Kaluparnica Izrada kalupa Uljevna stanica Ulijevanje u kalupe Stanica za hlađenje i istresanje Hlađenje odljevaka Istresanje kalupa Čistionica Uklanjanje jezgri i čišćenje odljevaka Toplinska obrada Toplinska obrada odljevaka Kontrola Kontrola kvalitete odljevaka Odjel za isporuku Pakiranje i isporuka odljevaka Slika 4. Proizvodni odjeli sa proizvodnim koracima. Pješčani lijev . koje se mogu odvijati paralelno ili jedna iza druge u različitim pogonima ljevaonice.6.4. Postupak sa svježom kalupnom mješavinom (vezivo glina-voda) Cijeli ciklus proizvodnje odljevaka u kalupima za jednokratnu primjenu sastoji se od niza glavnih i pomoćnih operacija. prikazan je put do gotovog odljevka. 23 . Na slici 4. Na slici 4.1.7.2.lijevanje u kalupnu mješavinu 4.1. prikazani su pojedini odjeli sa operacijama koje se u njima izvode.

d) ulaganje jezgri. f) zatvaranje kalupa i stavljanje utega.7. donje polovice kalupa sa umetnutim jezgrama. a) b) c) d) e) f) Slika 4. e) ulijevanje. m) isporuka. k) čistionica. c) automatska kalupna linija. b) modelarnica.Slika 4. i) izbijanje. l) strojna obrada. jezgre. a) konstrukcija. o) priprema pijeska. a) model.8. d) priprema metalnog zasipa za taljenje. Na slici 4. Put do gotovog odljevka. f) čišćenje odljevaka. g) ulijevanje. c) strojno kalupljenje. e) izrada jezgre.8. n) spremnik pijeska. b) ručno kalupljenje. Odjeli ljevaonice. prikazani su pojedini odjeli ljevaonice. modeli i jezgrenici od drva i plastike. h) talionica. 24 .

koja se izrađuje od novog pijeska. Novi pijesak služi i za održavanje granulacije pijeska u sustavu. a nanosi na površinu modela u sloju debljine 3 do 5 cm. a) b) Slika 4. Mehanizirana ljevaonica zahtijeva 5 do 12 t kalupne mješavine po toni željeznog lijeva.9.. bentonit (približno 7%) i dodatak koji tvori sjajni ugljik. Radi uštede. Glinenena komponenta je bentonit (montmorilonit). a) kanalna mješalica za mješavine sa smolom (Woehr. Kalupna mješavina sa vezivom glina-voda Prirodni pijesak (mješavina pijeska i gline koja se pojavljuje u prirodi) danas se rijetko koristi za izradu kalupa. Dodaci koji sadrže ugljik (npr. koja se sastoji od već korištene regenerirane mješavine (stari pijesak) s dodacima novog pijeska i veziva. propusnosti . Iznos novog pijeska ne treba prelaziti količinu izgubljenu prilikom pripreme kalupne mješavine. Novi pijesak koji se dodaje u sustav. koja se dobiva djelomičnom regeneracijom već korištene mješavine. Glavne komponente sintetske kalupne mješavine su pijesak (približno 90 %). b) za mješvine sa glinom (Eirich. po mogućnosti prirodni natrijev bentonit ili bentonit aktiviran ionskom izmjenom sa natrijevim karbonatom. jednako je važna kao i kontrola kvalitete rastaljenog metala. Hardheim). Za izradu kalupa troši se velika količina pijeska. Mješalice za izradu kalupne mješavine. Kod regenerirane mješavine zrna pjeska već su obložena sjajnim ugljikom. 25 . Rutinska analitička kontrola kalupne mješavine (ispitivanje čvrstoće. Kalupi se mogu raditi od modelne kalupne mješavine. grafit.9. treba koristiti samo za izradu jezgri i kritičnih dijelova kalupa. prikazana su dva tipa mješalica. kalupi.Priprema kalupne mješavine Kalupna mješavina proizvodi se intenzivnim miješanjem komponenti ili se nabavlja već pripremljena mješavina sa aditivima. uključujući ispitivanje uzoraka jezgri. Aalen). Uglavnom se koriste sintetske kalupne mješavine dobivene mješanjem individualnih komponenti. Na slici 4. a ako je moguće i jezgre uobičajeno se rade od jedinstvene kalupne mješavine. Na sloj modelne kalupne mješavine nanosi se punidbena kalupna mješavina. Udio škarta zbog grešaka pri kalupljenju može biti veći od udjela metalurških grešaka.). veziva i dodataka. ugljena prašina) u pravilu se dodaju bentonitnim mješavinama s ciljem smanjenja adhezije pijeska na odljevak.

Kvaliteta kalupne mješavine ovisi o količini prisutnih sitnih čestica (nastalih abrazijom pijeska. a jezgrenik se koristi za izradu jezgre. a rijeđe otvoreni kalupi. Za fiksiranje jezgre u kalupu. Jezgra se umeće u kalup i služi za dobivanje unutarnje šupljine u odljevku. ali precizno kontroliranom nivou. razvodnik i ušće) izvodi se sabijanje kalupne mješavine u gornjoj polovici kalupa. model se mora proširiti za jezgreni oslonac. 26 . eng. Kroz uljevni sustav rastaljeni metal teče u kalupnu šupljinu. nasute preko modela u kalupnik je osnova za nastajanje i očvršćivanje kontura kalupne šupljine. Nakon postavljanja druge polovice modela i komponenti uljevnog sustava (uljevna čaša. je prikazan tijek postupka izrade odljevka koji počinje izradom nacrta.11. jer sadržaj vode treba održavati na niskom. od aktivnog i izgorjelog bentonita i karboniziranog tvoritelja sjajnog ugljika) i posebno o temperaturi mješavine. Pri ovom fizikalnom postupku. green sand). Slika 4. sprječavanja ljevačkih pogrešaka i optimiranja svojstava mješavine.10. Tako između zrna nastaju mostovi od gline.10. Pomoću jedne polovice modela prvo se sabija kalupna mješavina u donjem kalupniku (donjak). Također sadrži vodu (približno 3%) koja je neophodna da dođe do vezivanja (svježa kalupna mješavina. Najprije se izrađuju dvodjelni model i jezgrenik. Model služi za dobivanje šupljine u kalupu koja odgovara obliku odljevka. Nakon sabijanja donja polovica kalupa se okreće i na nju se pomoću vodilica stavlja gornji kalupnik (gornjak). Na slici 4. Za ručnu izradu kalupa koriste se zatvoreni. Kalupi očvršćuju sabijanjem. spust. kao posljedica veće gustoće pakiranja nastaju sile spajanja između zrna pijeska i glinenog veziva. koji kalupu daju potrebnu čvrstoću. slika 4. Obuka iz ručne izrade zatvorenih kalupa i vađenje odljevka proizvedenog u otvorenom kalupu.poboljšanja površine odljevka. Ručno kalupljenje Sabijanje sipke kalupne mješavine.

postalo je moguće polovice kalupa izrađivati odvojeno. Nakon hlađenja kalup se razruši. u kojima treba ostati manjak volumena metala odnosno poroznost. Za kompenzacju smanjenja volumena odljevka prilikom skrućivanja i hlađenja dodaju se pojila. Rastaljeni metal se hladi i skrućuje u kalupu. Kalupi od šamota koriste se za teške. Zbog raznolikosti serija odljevaka 27 . gornjak se podiže i izvade se polovice modela i dijelovi uljevnog sustava iz polovica kalupa. posebno od čelika kada se ne koristi sjajni ugljik. vlažni ili svježi kalup (eng. kako ne bi došlo do podizanja gornjaka uslijed metalostatskog tlaka rastaljenog metala.Slika 4. razvodnikom i ušćima. U otiske jezgrenih oslonaca u donjaku umeće se jezgra. Stavlja se gornjak koji se pomoću kopče spaja sa donjakom.11. Strojno kalupljenje Kalupi sa svježom kalupnom mješavinom očvršćavaju sabijanjem mješavine na različitim strojevima. Pritom je na jednu modelnu ploču pričvršćena polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u donjoj polovici kalupa. Tijek postupka izrade odljevka ručnim kalupljenjem. One ostavljaju u sabijenoj kalupnoj mješavini negativni otisak odljevka. Čišćenjem se dobiva bolja kvaliteta površine. debelostijene čelične odljevke. Green). Pored modela pričvršćen je i uljevni sustav sa čašom. a na drugu modelnu ploču polovica modela koja oblikuje kalupnu šupljinu u gornjoj polovici kalupa. kako odljevak ne bi sadržavao usahline i poroznosti. Kalupi naknadno sušeni u pećima ili sušeni zrakom po površini imaju veću čvrstoću od svježih kalupa i koriste se za proizvodnju teških odljevaka.12. spustom. Nakon sabijanja kalupne mješavine u gornjaku. a jezgra se izbije iz odljevka.. Rastaljeni metal uljeva se u neosušeni. slika 4. Razvojem modelne ploče.

kalupilice sa zračnim impulsom. puhalice. Glavne operacije koje stroj oj za kalupljenje (kalupilica) mora moći izvesti su: sabijanje kalupne mješavine i razdvajanje polovice kalupa od modelne ploče. streljke. Crno su označeni jezgreni oslonci na modelu (MIV Varaždin). 28 . razvijene su segmentne modelne ploče sa izmjenjivim segmentima modela odljevaka ili uljevnog sustava. Osim puhalice i streljke koje se mogu koristiti i za izradu jezgri od kalupne mješavine sa smolom. pritiskalice.13. a) sa pritisnom pločom.koje treba proizvesti.13.12. Otkriće modelne ploče bilo je pretpostavka za razvoj strojeva za izradu kalupa. kalupilice sa strujanjem zraka. Kalupilice. pritiskalice sa membranom. e. U ovisnosti o načinu sabijanja kalupne mješavine. ostali navedeni tipovi strojeva za kalupljenje koriste se uglavnom za sabijanje kalupne mješavine s glinom i tako prvenstveno služe za izradu kalupa. Segmentna modelna ploča i jednodjelna ploča za gornjak i donjak. pritiskalice sa više pritisnih ploča. Slika 4. . navedenih slika 4. b) moderna impulsna pneumatska kalupilica. razvijeni su različiti tipovi strojeva za kalupljenje: treskalice. pjeskomet i kalupilice izvedene kao kombinacija navedenih. a) b) Slika 4.

15. prikazano je strojno kalupljenje na ručnoj i automatskoj kalupnoj liniji.14. Automatska kalupna linija. 29 . Slika 4. Strojno kalupljenje na automatskoj i ručnoj kalupnoj liniji (MIV.16.15. Na slici 4. Varaždin).14.Na slici 4. a pojedini dijelovi linije na slici 4. prikazan je tlocrt automatske kalupne linije. Slika 4.

16. 30 . Slika 4.17.17.Slika 4. Varaždin). Slika 4. (MIV. Dijelovi automatske kalupne linije. prikazuje presjek kroz ljevaonicu pješčanog lijeva sa svježom kalupnom mješavinom. Kompletna ljevaonica uključujući pripremu pijeska.

(Meuselwitz Guss. prikazana je kalupna linija za No bake postupak. Veliki kalup i jezgra sa furanskim vezivom. Fenolne smole očvršćuju pomoću sulfonske kiseline. sintetske smole. No bake. Slika 4.18. a na slici 4. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme u kojem se mora izvršiti kalupljenje ili punjenje jezgrenika.2. Na slici 4. Moguća je kombinacija fenolnih i furanskih smola. tekućeg očvšćivača i katalizatora.2. Dodavanje sumporne kiseline povećava brzinu očvršćivanja. ručno klaupljenje velikih odljevaka.4. Katalizatori koji ubrzavaju očvršćivanje su fosforna ili sumporna kiselina. Veziva furanske smole su kondenzati furfurilnog alkohola i formaldehida (urea modificiranog). Vezivni sustav s uretanom sastoji se od izocijanata koji očvršćuje dodatkom poliola na fenolnoj bazi u prisustvu osnovnog katalizatora. No bake postupak (Hladni postupak smola-očvršćivač) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska. Kalupna linija za no bake postupak pješčanog lijeva.18. Meuselwitz). a kod regeneriranog pijeska sulfonska kiselina.19.1. Slika 4. Prikladna je za izradu kalupa i velikih jezgri. ručno kalupljenje. 31 .19. Treba razlikovati vrijeme koje je na raspolaganju za rad sa kalupnom mješavinom i optimalno vrijeme koje treba proteći prije razdvajanja očvrsnute mješavine od modela ili jezgrenika.

a priprema se u mješalici ili ručno. zbog brzog ciklusa izrade (10-25 s) i ekološke prihvatljivosti. mješavina očvršćuje propuhivanjem plinom. i 4. Slika 4. Slika 4. CO2 postupak izrade pojedinačnih kalupa i jezgri.21. Varaždin) 32 . vodenog stakla (natrijev silikat). te dodaci koji poboljšavaju razrušljivost. Postupak vodeno staklo-CO2 Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i anorganskog veziva.4.20.21. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. slika 4.20.2. Nedostaci postupka su slaba razrušljivost kalupa i komplicirana regeneracija starog pijeska. ugljičnim dioksidom (CO2). (MIV. Postupak je postao značajan za izradu jezgri. U mješavinu se mogu dodati dodaci koji smanjuju upijanje vlage prilikom skladištenja kalupa i jezgri.3.1. Iz tog razloga često se ovaj postupak izrade kalupa ili jezgri naziva CO2 postupak. Ručno kalupljenje velikih odljevaka CO2 postupkom.

Nakon hlađenja odljevka vakuum se isključuje. 33 . formira se uljevna čaša i skida višak pijeska. Može se koristiti i za izradu jezgri. pa tako i pojavu očvršćivanja. Isključuje se potlak na modelnoj ploči. 4. kako bi se omogućilo lagano vađenje modela. a gornja strana pijeska i kalupnik se prekriju drugom folijom. Donja i gornja polovica kalupa izrađuju se na jednak način i odmah nakon zatvaranja može se izvršiti ulijevanje.. Potlak u kalupnicima održava se do kraja skrućivanja. Ovaj postupak je ograničen na velike kalupe jednostavnog oblika.2. Kvarcni pijesak može se ponovno upotrijebiti. Postupak ne zahtijeva kemijska veziva. dovoljan je za tijesno nalijeganje termoplastične folije na konturu modela. Potlak utječe na nastanak sile trenja između zrnaca pijeska. Kalupnik sa cjevovodom za odsisavanje stavlja se na folijom prekrivenu modelnu ploču. 4. slika 4. Postupak cement-pijesak Cement se koristi kao vezivo u kombinaciji sa ubrzivačima očvršćivanja.2. pa se iz ekoloških razloga sve više koristi. Sve se prekrije gornjom folijom i stvaranjem potlaka (0. Osnovni materijal je kvarcni pijesak. Mali potlak 0. zagrijava se nekoliko sekundi da postane deformabilna.5 bara. Kalupnik se ispunjava suhim pijeskom bez veziva. Vakuumsko kalupljnje Kod ovog postupka.05 do 0.2. Zbog prašenja nije pogodan za izradu jezgri.5 bar) očvršćuje.4. Nakon toga navlači se preko modelne ploče. očvršćivanje kalupne mješavine odvija se stvaranjem potlaka. na koju se zatim nasipa pijesak bez veziva.22. Plastična folija debljine 0.3. a vezivo voda.1 mm. U tu svrhu kontura modela prekrije se folijom. Postupak zamrzivanja Za očvršćivanje kalupa koristi se transformacija vode u led.4.2.

5. a prvu veću primjenu u ljevaonicama industrijski industrijs razvijenih zemalja ima tijekom 1960-tih tih i 1970-tih. 4 Grijača spirala. Tijek postupka izrade kalupa vakuumskim kalupljenjem. 34 . vrlo je česta primjena školjkastog lijeva za izradu jezgri. 2 Modelna ploča. Danas se školjkastim lijevom proizvodi širok asortiman odljevaka za sve industrijske grane. 3 Naprava za vakuumiranje. Slika 4. više od 60 % ljevaonica koristi ovaj postupak postupak za izradu jezgri. 5 Folija. Također. Shell molding. njem. 6 Polovica kalupa. Postupak se prvi put pojavljuje 1944. 4.1 Model. godine u Njemačkoj.2.22. Maskenformverfahren ili Croning) predstavlja najraniji automatizirani i brzi postupak izrade kalupa i jezgri. Školjkasti lijev Školjkasti oljkasti lijev (eng. 1970 tih. 7 Usisna cijev. 8 Zračni kanal. Još se naziva i Croning postupak prema pronalazaču ovog postupka.

kao osnovna svojstva školjkastog lijeva mogu se izdvojiti: • • • kalupi i jezgre izrađuju se od pijeska obloženog smolom. brončani te aluminijski alati. Smola obavijena oko zrna pijeska kasnijim se grijanjem u alatima aktivira i veže zrna pijeska u određeni oblik školjke. Tijekom tog miješanja pješčana se zrnca oblažu tankim slojem smole. Obloženi pijesak priprema se u mješalici. Alati za izradu školjki Za izradu kalupa i jezgri koriste se isključivo metalni modeli i jezgrenici.23. U praksi se puno više koristi postupak oblaganja pijeska smolom čime se dobiva tzv. smole u prahu. Maziva se dodaju u kalupnu mješavinu radi lakšeg odvajanja kalupa od metalnog modela te poboljšanja tečenja mješavine. maziva i dodataka oblaganjem pijeska smolom. Za izradu uljevnog sustava uglavnom se koriste isti materijal kao i za alate. Kako se upotrebom ovih smola mogu postići visoke čvrstoće kalupa i jezgre omogućena je proizvodnja šupljih jezgri i tankih kalupa uz visoku točnost dimenzija. oblik kalupa. Metalni alati za izradu kalupa su dvodijelni. ovisno o veličini i konfiguraciji odljevka. prikladne smole s katalizatorom. kalupi i jezgre vrlo su tankih presjeka. Dakle. slika 4. Redovito im se dodaje i katalizator koji ubrzava očvršćivanje.Školjkastim lijevom izrađuju se kalupi (školjke) jednake debljine od 3 do 10 mm. Izrađuju se lijevanjem (jednostavniji odljevci) ili strojnom obradom (povećana točnost oblika i dimenzija odljevka). tj. no mogu se naći i čelični. Osnovno svojstvo tih smola je da su termoplastične. miješanjem pijeska. očvršćuju pri povišenoj temperaturi. maziva i aditiva. Najčešći materijal za izradu alata je sivi lijev. Od umjetnih smola najčešće se koriste formaldehidne. alkidne i poliesterske smole. Kalupna mješavina za izradu kalupa sastoji se od kvarcnog pijeska (rijeđe cirkonskog). 35 . Sastavni dijelovi alata su metalni jezgrenici koji formiraju vanjski oblik školjke te metalne model ploče i metalni modeli koji u školjci ostavljaju otisak odljevka. umjetne smole kao veziva. maziva i dodataka. odnosno. obloženi pijesak. Kalupna mješavina za školjkasti lijev može se pripremiti na dva načina: • • konvencionalnim suhim miješanjem pijeska. dok se dodaci dodaju kako bi se postigla glađa površina kalupa i da bi se spriječilo pucanje kalupa. jezgre dobiva se djelovanjem topline.

školjkasti kalup s umetnutim metnutim školjkastim jezgrama i odljevci (UG Metal. 4 Izrada školjkastog kalupa.Slika 4. 36 .24. Slika 4. Metalna modelna ploča. Mogu se koristiti različiti tipovi strojeva i različiti stupnjevi automatizacije.24. Dk). no svi rade na istom principu – stroga kontrola vremena i temperaturnih ciklusa. Izrada kalupa Oblikovanje kalupa upa i jezgri za školjkasti lijev je uglavnom strojno.23. Proces izrade školjkastog kalupa prikazan prika je na slici 4.

dok na alatu ostaje formirana školjka.3. Dok je još na zagrijanom modelu. Nakon što se postigne tražena debljina školjke kutija i alat se vraćaju u početni položaj. 3. Dodatno pečenje radi povećanja čvrstoće. Ulijevanje rastaljenog metala. 2.4.. Model se zatim zagrijava na temperaturu 200…230 °C. a i troškovi proizvodnje su dosta sniženi zbog smanjenja potrebe za čišćenjem i naknadnom obradom odljevaka. Stavljanje kalupa npr. 4. 6. Spajanje dviju školjki u kalup pomoću metalne stege. a na isti se način oblikuju i jezgre. metalne alate je moguće koristiti više puta. 5. 7. Prednosti i nedostaci postupka prikazani su u tablici 4. Okretanje kutije zajedno s alatom za 180 °. a značajke postupka prikazane su u tablici 4. školjka se prenese u posebnu peć zajedno s modelom. 37 . Odvajanje školjke od modela. u čeličnu sačmu radi učvršćivanja školjki. Smola se uz zagrijani model aktivira te se zrnca pijeska slijepe i oblikuju čvrstu školjku. Također. Prednosti Nedostaci • • • • • • • glatka površina kalupne šupljine omogućava lakše tečenje rastaljenog metala i bolju kvalitetu površine odljevka visoka dimenzijska točnost mogućnost izrade složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna zbog urušljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na odljevku manja ograničenja s obzirom na oblik odljevka može se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju • • • • skuplji metani alati (modeli i jezgrenici) relativno spor proces nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Iako su za školjkasti lijev potrebna prilično visoka kapitalna ulaganja zbog visoke produktivnosti procesa to se ne smatra velikim nedostatkom. Tablica 4. Čelična sačma se koristi jer dobro odvodi toplinu. Na ovaj se način proizvode školjkasti kalupi izuzetno dobrih svojstava.3. pri čemu obloženi pijesak pada na zagrijani model.Koraci pri izradi školjkastog kalupa: 1. Metalni alat se pričvršćuje na limenu kutiju u koju je prethodno stavljen obloženi pijesak. Nakon skrućivanja metala razbija se kalup i dobiva se gotov odljevak. Neočvrsnuti pijesak pada na dno kutije. Prednosti i nedostaci školjkastog lijeva.

tijela ventila.Ra: 3 .50 mm stijenke: Količina: 1000 – 1. Veličina odljevka: masa: 30 g – 200 kg Materijal: Sivi lijev Nodularni lijev Željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Aluminij i Al-legure Bakar i Cu-legure Nikl i Ni-legure Hrapavost površine . kućišta za hidrauliku. kao što su dijelovi kućišta i armatura.000 38 . Značajke postupka školjkastog lijeva.Školjkastim postupkom uglavnom se u serijskoj proizvodnji lijevaju željezni i neželjezni odljevci mase 30 g do 200 kg po odljevku. Tablica 4. Odljevci većih masa (do 500 kg) lijevaju se u pojedinačnoj proizvodnji. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi koji zahtijevaju veliku preciznost.4. bregaste osovine.3 mm Maksimalna debljina 2 . zupčanici itd.000.6 µm Tolerancije: ± 0.

b) rotori turbina. Precizni (točni) lijev Precizni lijev je jedan od najstarijih proizvodnih procesa. masa 0. 39 .2.6. d) lijevanje prstena od 18 karatnog zlata. Primjeri odljevaka.25.3 kg. Tada dolazi do masovnih zahtjeva vojne industrije za izradom složenih dijelova vojne opreme. koji su spremni za ugradnju bez velike naknadne obrade. c) različiti strukturni elementi pogonske hidraulike od precipitacijski očvrsnutog nehrđajućeg čelika. Φ7x54 mm. slika 4. vojnoj. G-X10 CrNi 18 8. a) b) c) d) Slika 4. Osim što su ga rane civilizacije koristile za izradu zlatnog nakita. elektrotehničkoj.25.4 do 2. a) dio kirurškog instrumenta. Značajnija industrijska primjena preciznog lijeva u ljevaonicama industrijski razvijenih zemalja javlja se tek za vrijeme Drugog svjetskog rata. stoljeća u SAD-u se koristi za lijevanje nakita i zubala. optičkoj te u industriji alata.3 do 3 kg. Osnovni principi ovog postupka datiraju još iz antičkog doba. često se koristio i za izradu novčića. Krajem 19. mase 10 g.4. masa 1. Ni legura. Danas je precizni lijev uglavnom automatiziran i široko je rasprostranjen u automobilskoj. Postupak „izgubljenog modela“ prvi su koristili stari Egipćani za izradu zlatnog nakita prije 5000 godina.

slika.26. odnosno kalupa. Slijedi oblaganje vatrostalnim materijalom kojim se dobiva školjka oko modela. pogotovo za manje serije odljevaka. Na svježe naneseni sloj suspenzije posipa se ljevački pijesak koji se pritom prilijepi.Osnovna karakteristika točnog lijeva je što se odljevci dobivaju lijevanjem u jednokratne kalupe izrađene također pomoću jednokratnih voštanih modela. slika 4.. Rjeđe se. modeli mogu izraditi strojnom obradom plastičnog materijala. Postupak izrade školjke. Vosak se ubrizgava pri relativno niskim temperaturama i niskim tlakovima. Kao sirovina za izradu školjke koristi se suspenzija vatrostalnog keramičkog materijala (silikat. učvršćuje ga i daje hrapavu površinu na koju lako prianja sljedeći sloj suspenzije. smola i modifikatora.6 i 138 MPa. odnosno njihova mješavina. Postupkom preciznog lijeva izrađuju se dijelovi kompliciranog oblika. čija bi izrada drugim postupcima bila otežana ili neekonomična. Temperature ubrizgavanja kreću se između 43 i 77 °C. a predgrijavanje olakšava popunjavanje šupljine rastaljenim metalom. pri čemu školjka dodatno očvrsne. Za izradu modela najčešće se koristi vosak. Najčešće korišteni voskovi za izradu modela su parafinski vosak i vosak mikrokristalne strukture. 40 . Kalup za izradu modela obično se izrađuje strojnom obradom ugljičnog čelika. cirkon. završava žarenjem pri 800-1000 °C. Može se ubrizgavati vosak u tekućem. Polimerni se materijali ubrizgavaju pri temperaturama od 177 do 260 °C i tlakovima između 27. kalup se može izraditi lijevanjem legura niskog tališta. mada se mogu koristiti i polimerni materijali. Model se uranjanjem oblaže suspenzijom. a može sadržavati i antioksidanse i punila. Potrebno je 6-9 slojeva suspenzije i pijeska kako bi se postigla dovoljna debljina školjke. Između svakog uranjanja potrebno je osušiti prethodni sloj te za svaki sljedeći sloj koristiti sve krupnija zrnca pijeska. Općenito se tekući vosak ubrizgava pri viši temperaturama i nižem tlaku. Od polimernih materijala najčešći je polistiren. Vosak koji se koristi zapravo je mješavina određenih vrsta voskova. Izrada modela Modeli za precizni lijev izrađuju se ubrizgavanjem voska ili polimernog materijala u poseban metalni kalup. aluminijskih ili bakrenih legura. uklone se plinovi iz nje. kašastom i gustom stanju. Ukoliko tlak ubrizgavanja voska nije previsok. Za proizvodnju odljevaka preciznim lijevom koristi se kalup koji je izrađen tako da se model od lako taljivog materijala obloži vatrostalnim materijalom. aluminijev silikat) u praškastom stanju i vezivne tekućine (etilsilikat ili vodeno staklo). Nakon što je oblaganje završeno.3 MPa. Model se rastali (ili otplini) i iscuri iz kalupa pri temperaturama između 180 i 500 °C. Pijesak podeblja sloj suspenzije. dok se gusti vosak ubrizgava pri višim temperaturama i višem tlaku. a tlakovi između 275 kPA i 10. grozd se ugrije kako bi se uklonio model. Česti su i biljni voskovi.

Uljevni sustav (čaška i spust) ubrizgava se posebno za što se uglavnom koristi reciklirani vosak. Samo se modeli za veće ili kompleksnije dijelove rade po segmentima koji se kasnije spajaju lijepljenjem.26. 41 . a) metalni kalup za izradu voštanih modela. e) odljevak (Avalon). Naknadno se modeli spajaju s uljevnim sustavom i tako čine grozd. c) prvo uranjanje grozda u keramičku suspenziju. Većina se modela za grozdove proizvodi tako da se ubrizgavanjem izrade modeli zajedno s ušćem. Precizni lijev. d) zadnji sloj od grubog pijeska. Grozdovi za izradu turbinskih lopatica sadrže od 6 do 30 istih modela. Spajanje je uglavnom ručno pomoću električnog lemila.Desna Ušće voštanog Ušće odljevka pomična sustava jezgra a) b) c) d) e) Slika 4. dok se u slučaju malih do srednjih odljevaka obavlja ugrozdavanje. dok se na grozdu za izradu malih hardverskih dijelova može nalaziti do 100 modela. prvenstveno zbog uštede na vremenu i materijalu. Ukoliko se preciznim lijevom proizvode veliki odljevci model je pojedinačne izvedbe. b) grozd. Ugrozdavanje je postupak spajanja više istih modela na jedan uljevni sustav što je puno isplativije od pojedinačne izvedbe.

U prvom sloju koriste se mala zrnca koja daju glatku površinu odljevka. 5. Naizmjenično uranjanje i posipavanje izvodi se više puta. Čišćenje grozdova s odljevcima. 3. Tijekom ponavljanja procesa koriste se sve krupnija zrnca pijeska koja kalupu daju čvrstoću.Izrada kalupa za precizni lijev Proces izrade kalupa za precizni lijev prikazan je na slici 4. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev. Odstranjeni vosak se skuplja i pročišćuje za ponovno korištenje. odnosno polimera. Uranjanje grozda u keramičku vatrootpornu suspenziju.27. Ulijevanje rastaljenog metala. 8. 2. Koraci pri izradi kalupa za precizni lijev: 1. tlačno ili pomoću vakuuma. 6. 42 . može biti gravitacijsko. 7. ali samo za uljevni sustav. Proces se ponavlja dok se ne dobije potrebna debljina školjke. Posipavanje pijeskom. Izrada modela. Slici 4.27. Između svakog uranjanja sloj se mora osušiti. Gotov odljevak. Spajanje modela u grozd . Zagrijavanje kalupa radi odstranjivanja voska. Odsijecanje odljevaka s grozda. 4.ugrozdavanje. te daljnje zagrijavanje radi povećanja čvrstoće školjke.

prikazane su prednosti i nedostaci preciznog lijeva.U tablici 4. iako su obično u rasponu od 200 g do oko 8 kg. Precizni lijev može se koristiti za lijevanje svih metala.5. Uobičajena debljina stijenke odljevaka je oko 1 mm. Tipični dijelovi izrađeni s ovim postupkom su mali do srednje veliki dijelovi složene geometrije koji zahtijevaju veliku preciznost. Dijelovi koji rade na visokim temperaturama su također česti.5. Preciznim lijevom proizvode se odljevci manjih dimenzija. 43 . kao i širok raspon složenosti unutarnjeg oblika odljevka. Rezultat toga je da se većina složenih dijelova sada može izraditi u jednom komadu. a ne od puno pojedinačnih komponenata. Odljevci mogu težiti od nekoliko grama do 35 kg. Prednosti • • • • • • • visoka kvaliteta površine odljevka visoka dimenzijska točnost Nedostaci • • • • visoki troškovi za odljevaka relativno spor proces veće dimenzije mogućnost izrade vrlo složenih odljevaka dorada često uopće nije potrebna vosak se može ponovno koristiti primjenjiv za sve materijale koji se mogu lijevati mogućnost lijevanja odljevaka koji se sastoje od više dijelova nije pogodno za pojedinačnu proizvodnju ili manje serije ograničenja s obzirom na masu i veličinu odljevka Vrlo je bitno izdvojiti mogućnost izrade vrlo složenih dijelova kao prednost ovog postupka. ali kod legura koje se lako lijevaju. legure magnezija. slika 4. zrakoplovnu i vojnu industriju. preciznim lijevanjem moguće je postići skoro sve stupnjeve složenosti vanjskog oblika. bakrene legure. nehrđajući čelik i alatni čelik. Tablica 4. Prednosti i nedostaci preciznog lijeva. kao što su lopatice turbina ili komponente vatrenog oružja. Naime. a najčešće se lijevaju aluminijske legure. što je uvelike smanjilo troškove izrade.28. a dijelovi su funkcionalniji. željezni lijev. što uključuje dijelove za automobilsku.5 mm. Ovim se postupkom mogu lijevati i metali s visokim temperaturama taljenja te metali koji se ne mogu strojno obrađivati (jer dodatna obrada gotovo i nije potrebna). mada može biti čak i 0.

5 – 20 mm Količina: 10 – 1000 kom 44 . Veličina odljevka: masa: 200 g – 35 kg Materijali: Željezni lijev Legirani željezni lijev Čelični lijev Nehrđajući čelik Al i Al-legure Cu i Cu-legure Ni i Ni-legure Hrapavost površine .5 µm Tolerancije: ± 0. Konstrukcija ploče s instrumentima za Boeing (Tital).6. Postupak se smatra ekonomičnim ako se lijeva najmanje 50 jednakih odljevaka.8 – 6. U tablici 4.6.1 mm Maksimalna debljina stijenke: 1.Dimenzije 1700 X 600 x 1200 mm Slika 4. značajke preciznog lijeva. prikazane su značajke preciznog lijeva.28.Ra: 0. Tablica 4.

Polistiren je jeftin materijal. Postupak lijevanja u pune kalupe prvi se put pojavio 1958. najčešće pentanom i dobiva se pjeneći polistiren u obliku tvrdih staklastih kuglica promjera od 0. za lijevaje sivog lijeva: ≤ 20 kg/m3.2.2 do 3 mm i gustoće od 640 kg/m3. Sve veću primjenu u modernoj ljevačkoj proizvodnji nalazi prvenstveno zbog povoljnijeg utjecaja na okoliš u odnosu na klasične postupke pješčanog lijeva (pijesak koji se koristi za izradu kalupa ne sadrži veziva) te mogućnosti izrade vrlo složenih dijelova. Danas se odljevci lijevani u pune kalupe mogu naći u gotovo svim industrijskim granama. godine kada je H. Model od polistirena pod utjecajem topline ispari ostavljajući mjesto rastaljenom metalu. lako se obrađuje tokarenjem. Tipične vrijednosti gustoće polistirena za određene metale su sljedeće: • • • • za lijevanje Al i Al-legura: 24-27 kg/m3. no ni jedan do danas nije ušao u upotrebu. 45 . Pokušavalo se s primjenom nekih drugih materijala za izradu modela. F. polistiren se impregnira pjenilom. Da bi se iz polistirena mogli izrađivati kvalitetni modeli gustoća mu se mora smanjiti na vrijednosti između 16 i 27 kg/m3. pri čemu im se volumen povećava 20 do 50 puta. Lijevanje u pune kalupe Postupak lijevanja u pune kalupe relativno je nov postupak u praksi. U početku je proces bio limitiran na jednolične i jednostavne odljevke zbog upotrebe ručno proizvedenog polistirena koji je bio loše kvalitete te zbog upotrebe vlažnog pijeska koji je slabo propuštao plinove nastale isparivanjem modela. Takav se polistiren zatim ubacuje u zagrijanu komoru gdje se stalnim miješanjem osigurava raspodjela topline kroz čitavu količinu materijala. no još uvijek prednjači automobilska industrija (blok i glava motora) gdje se i prvo počeo koristiti ovaj postupak. glodanjem i drugim postupcima. Do odgovarajuće se gustoće polistirena dolazi postupkom koji se naziva predpjenjenje. Shroyer patentirao postupak lijevanja pomoću modela od ekspandiranog polistirena postavljenog u vlažni pijesak koji ostaje u kalupu za vrijeme ulijevanja rastaljenog metala. Daljnjim razvojem ovog postupka pokazalo se da lijevanje u pune kalupe može konkurirati klasičnim postupcima lijevanja u pješčane kalupe.4. Izrada modela i kalupa Za izradu modela kod lijevanja u pune kalupe koristi se ekspandirani polistiren. za lijevanje Cu i Cu-legura: 20-21. Veliki napredak kod lijevanja u pune kalupe postignut je zamjenom vlažnog pijeska suhim kvarcnim pijeskom bez vezivnih sredstava čime su dobiveni odljevci visoke kvalitete površine. Djelovanjem topline polistiren omekšava te dolazi do ekspanzije pentana koji istovremeno uzrokuje i ekspanziju polistirenskih kuglica. pogotovo u serijskoj proizvodnji.7.6 kg/m3. Odljevak nastaje tako što metal potpuno popuni mjesto gdje se nalazio model. za lijevaje čelika: ≤ 17 kg/m3. Odabir polistirena određene gustoće ovisi o metalu koji se lijeva. Za potrebe proizvodnje pjenastih polistirenskih tvorevina. Gustoća ekspandiranog polistirena u sirovom stanju iznosi 640 kg/m3.

a zatim daljnjom ekspanzijom obavljaju međusobni pritisak tako da dolazi do srašćivanja istih. slika 4. Dakle. Nakon izvjesnog vremena (oko 8 sati) dolazi do izjednačavanja tlakova unutar i van granula tj.Na taj način nastaju kuglice potrebne gustoće koje se nakon sušena transportiraju u ventilirajuće silose. Nakon spajanja slijedi kontrola gotovog modela i tek nakon kontrole ide se na sljedeći korak u procesu izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe.29. Modeli za lijevanje u pune kalupe rijetko se rade u jednom komadu. Slijedi hlađenje koje je vrlo bitno kako ne bi došlo do naknadne ekspanzije modela zbog zaostalih unutarnjih tlakova u modelu nakon vađenja iz kalupa. 46 . Kondenzacijom pentana u ekspandiranim polistirenskim kuglicama dolazi do pojave potlaka koji uzrokuje punjenje kuglica s okolnim zrakom. kod ugrozdavanja se isti polistirenski modeli lijepe na zajednički uljevni sustav u grozd. Na taj način polistiren popunjava i poprima oblik metalnog kalupa. te zalijepljeni model bloka motora od više dijelova i odljevak.29. Valja naglasiti da kod ovog postupka nema potrebe za izradom jezgri. Da bi se izbjegle greške spajanja te da bi se zadržala dimenzijska točnost. uobičajeno je izraditi ih iz nekoliko dijelova koji se naknadno lijepe. Uljevni se sustav također izrađuje posebno. Nakon hlađenja otvaraju se kalupi iz kojih se vade kruti modeli željenog oblika i dimenzija. Zbog ekonomskih razloga često se puta formiraju grozdovi isto kao i kod preciznog lijeva. oblikuje modelom. Modeli glava motora od polistirena povezani u grozd (BMW). kao i vanjska. gotov model se dobiva tek kad se zalijepe svi dijelovi modela i uljevnog sustava u jednu cjelinu. postupak lijepljenja je potpuno automatiziran. Bitna razlika je samo u tome što se ova ekspanzija odvija u ograničenom prostoru zbog čega granule prilikom ekspandiranja prvotno popunjavaju međukuglični prostor. već se unutarnja geometrija odljevka. Slika 4. Nakon završetka stabilizacije predpjenjenim polistirenom odgovarajuće gustoće pune se metalni kalupi (imaju oblik modela koji želimo dobiti) u kojima se ponovo odvija druga ekspanzija koja je u osnovi jednaka prvoj. Dakle. dolazi do stabilizacije koja traje 6 do 12 sati. U silosima se odvija proces kondenzacije pentana.

osigurava kontroliranu propusnost plinova koji nastaju isparavanjem polistirenskog modela u pijesak. Funkcija premaza je dvojaka. Na kraju odljevci se još pjeskare ili sačmare. ispao van. Moguće je koristiti i cirkonske i olivinske pijeske. Nakon uklanjanja premaza. Za popunjavanje kalupnika koristi se obični suhi kvarcni pijesak bez vezivnih sredstava. a robot izvadi odljevak iz kalupnika te ga okreće kako bi sav pijesak. Popunjavanje punog kalupa taljevinom. isto kao i za jednostavnije odljevke. a sam odabir ovisi o metalu koji se lijeva i obliku odljevka. slika 4. Prvo. premaz predstavlja barijeru između glatke površine modela i grube površine pijeska. Pijesak kojim se popunjava kalup može se sakupiti i ponovno koristiti. sljedeći je korak nanošenje vatrootpornog premaza na model. 47 . Na samom dnu kalupnika prije postavljanja modela nalazi se 25 do 75 mm tog istog pijeska. onemogućujući im da dođu u kontakt sa rastaljenim metalom.Nakon izrade modela. mada se odljevci mogu odrezivati i ručno. Također. slika 4. Drugo. Osim istresanjem iz kalupa. Vatrootporni se premaz može nanositi uranjanjem (najčešće). iz svih šupljina u odljevku. Nakon postavljanja i centriranja modela nasipava se pijesak dok ne popuni kalupnik. odljevci se mogu vaditi i tako se nakon skrućivanja metala kalupnik opet vibrira (u ovom slučaju da se poništi kompaktnost u kalupu). Nakon toga robot uranja odljevak očišćen od pijeska u vruću vodu kako bi se otopio premaz kojim je bio premazan model. ni metal ne dolazi upravo zbog premaza u kontakt s grubim pijeskom.30. Uglavnom je to odrezivanje automatsko.31. Nakon što se premaz na modelu osuši slijedi njegovo postavljanje u kalupnik. Nakon skrućivanja kalup se istresa te se vadi odljevak koji ide dalje na odrezivanje uljevnog sustava i čišćenje. robot postavlja odljevak na liniju za automatsko uklanjanje uljevnog sustava. Ukoliko se radi o grozdu postupak je isti samo što se kod odrezivanja uljevnog sustava odrezuju i odljevci. Za vrijeme sipanja pijeska kalupnik vibrira kako bi se postigla što bolja kompaktnost kalupa. premazivanjem ili naštrcavanjem. Slijedi ulijevanje rastaljenog metala. ali nisu uobičajeni.30. Tako se za lijevanje neželjeznih legura općenito koriste premazi niže propusnosti nego za lijevanje željeznih legura. Slika 4. Vatrootporni se premazi dijele s obzirom na propusnost koju osiguravaju.

Slika 4.31. Robotizirano vađenje odljevka iz kalupa.

Proces izrade kalupa za lijevanje u pune kalupe prikazan je na slici 4.32.

Slika 4.32. Postupak lijevanja u pune kalupe. Koraci pri izradi kalupa sa jednokratnim isparljivim modelom (puni kalup): 1. Izrada modela i uljevog sustava od ekspandiranog polistirena. 2. Nanošenje vatrootpornog premaza. 3. Postavljanje i centriranje modela u kalupnik. Popunjavanje kalupnika suhim pijeskom bez vezivnih sredstava. Vibriranje da pijesak ispuni šupljine u modelu. 4. Ulijevanje rastaljenog metala. Pod utjecajem topline model ispari ostavljajući mjesto taljevini. Hlađenje i skrućivanje. 5. Istresanje kalupnika. Odrezivanje uljevnog sustava te čišćenje odljevka (pjeskarenje ili sačmarenje). 6. Gotov odljevak.
48

U tablici 4.7. prikazane su prednosti i nadostaci lijevanja u pune kalupe. Tablica 4.7. Prednosti i nedostaci lijevanja u pune kalupe.
Prednosti • izrada kalupa je jednostavnija i brža od izrade pješčanog kalupa jer nisu potrebna dva dijela kalupa na odljevku nema srha nema potrebe za jezgrama model nije potrebno uklanjati iz kalupa dorada često uopće nije potrebna potrebne manje količine pijeska, manje opreme za pripremu pijeska pijesak se može ponovno koristiti (čak 99%, ostalo se izgubi rasipanjem). Regeneracijom se ne onečišćuje okoliš jer pijesak ne sadrži vezivo. visoko automatiziran postupak fleksibilnost procesa prilikom izrade različitih odljevaka i lijevanja različitih metala mogućnost izrade vrlo složenih oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost Nedostaci • ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni modela za svaki odljevak potreban je novi model potrebna kontrola procesa

• • • • • •

• •

• •

• •

U pune kalupe mogu se lijevati željezni i neželjezni metali, no najčešće se lijevaju Al i Al-legure te sivi i nodularni lijev. Tipični odljevci dobiveni lijevanjem u pune kalupe su blokovi i glave motora. Lijevati se mogu različiti odljevci svih veličina. No ipak, za jednostavnije odljevke i pojedinačnu proizvodnju isplativiji je pješčani lijev.

49

4.3. Postupci izrade jezgri Jezgra oblikuje unutarnje konture odljevka, slika 4.33. Od jezgre se zahtjeva: 1. 2. 3. 4. Dimenzijska točnost i toplinska otpornost Otpornost na eroziju prilikom udara taljevine za vrijeme lijevanja Otpornost oblika na tlak taljevine, čvrstoća Razrušljivost nakon ljevanja mora biti zajamčena

Slika 4.33. Funkcija jezgre. a) pješčana jezgra, b) odljevak, c) šupljina u odljevku oblikovana jezgrom. Male serije jezgri mogu se izrađivati ručno u jezgrenicima. Spora ručna izrada jezgri zamjenjena je početkom 19. stoljeća strojnom izradom. Tijekom 20. stoljeća postupci strojne izrade jezgri dalje su razvijani i optimirani. Za manije i veće serije koriste se strojevi za izradu jezgri, sa jednostavnim drvenim i plastičnim, slika 4.8. b), ili složenim metalnim jezgrenicima, slika 4.34. Danas je uobičajen postupak kod kojeg jezgrena mješavina iz spremnika napuni cilindar volumena jezgrenika. Jezgrenik se postavlja ispod cilindra, a stlačeni zrak udarno djeluje na pijesak u cilindru i ubrzava ga u smjeru jezgrenika, što uzrokuje popunjavanje jezgrenika. Daljnje očvršćivanje jezgre ovisi o korištenom vezivu.

Slika 4.34. Metalni jezgrenici za izradu složenih jezgri.
50

51 .4. Toplina može dodatno ubrzati očvršćivanje. a) b) c) Slika 4. No bake postupak izrade jezgri Postupak se koristi i za ručno i strojno kalupljenje. a zatim se izvodi propuhivanje plinskim reagensom ili katalizatorom koji koji uzrokuje očvršćivanje mješavine ili ubrzava proces očvršćivanja. vrijeme očvršćivanja jezgre znatno kraće. 4. Nedostatak je relativno dugo očvršćivanje jezgrene mješavine. Na slici 4. opisan je u poglavlju 4. Cold Box pješčane jezgre (EUROKERN. Cold Box postupak (Postupak sa plinskim očvršćivanjem) Kalupnom mješavinom koja sadrži višekomponentno vezivo popunjava se jezgrenik. slika 4. jer je zbog djelovanja plina na ubrzanje kemijske reakcije.2. Slika 4.1. pri pojedinačnom kalupljenju. c) vađenje jezgre iz jezgrenika.1. a) upucavanje jezgrene mješavine.2.2.35.36. Hannover).36. su prikazane cold box pješčane jezgre. b) propuhivanje plinom.35. Kako se očvršćivanje jezgrene mješavine ne odvija na visokim temperaturama jezgrenici mogu biti od drveta ili plastike.3. Danas se najviše jezgri proizvodi ovim postupkom. Cold box postupak.3. kalupljenje. Postupak je pogodniji za serijsku proizvodnju od No bake postupka. Postupak se koristi za jezgre velikih dimenzija. Oprema mora biti dobro zabrtvljena. a može se dovesti izvana ili egzotermnom reakcijom.

odvija se u trajanju od 20 do 120 sekundi u jezgreniku predgrijanom na 180 do 340 °C.3. 4. Kalupna mješavina ima ograničeno vrijeme trajanja. detaljnije je opisan u poglavlju 4. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka.5. Slika 4. Upotreba postupaka je vrlo raširena.2. kao što je otopina amonijeve soli. Slika 4. Školjkaste (Croning) jezgre. Nema propuhivanja plinom. Pojedinačne jezgre i montirani paket za aluminijsku usisnu granu 6-cilindarskog motora sa direktnim ubrizgavanjem.5.37.37.38.3. Školjkasti postupak (Croning) Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole. 52 . 4. Postupak očvršćivanja.3. Nije potrebno dodatno očvršćivanje pečenjem u pećima. Hot Box postupak Kalupna mješavina sastoji se od kvarcnog pijeska i sintetske smole.3. Jezgre su lako razrušljive.4.38. Nakon popunjavanja kalupnika ili jezgrenika. Kao vezivo upotrebljava se slična kao kod cold box postupka. Hot Box postupak i primjeri jezgri na furanskoj bazi. Postupak se koristi i za strojno kalupljenje. tekuća fenolna ili furanska smola ali sa latentnim kiselim katalizatorom. Jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. egzotermna reakcija. mješavina očvršćuje zagrijavanjem.4. Modeli i jezgrenici moraju biti izrađeni od metala. Kalupi su lako razrušljivi. slika 4. Dobiva se velika dimenzijska točnost odljevaka. Primjeri jezgri prikazani su na slici 4. Nakon popunjavanja jezgrenika. mješavina očvršćuje zagrijavanjem. Warm Box postupak Varijanta hot box postupka pri nižim temperaturama zagrijavanja. Upotreba ovog postupaka je vrlo raširena.

6. Jezgreni paket od šest dijelova za izradu bloka motora od željeznog lijeva (Halberg Guss).1. kao vezivo. slika 4. Kalupljenje pomoću jezgri Kalupljenje pomoću jezgri. opisan je u poglavlju 4. koristi se uretan.3. Slika 4.39. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj.39.2. Postupak sa vodenim staklom (CO2 postupak) Postupak se koristi i za ručno kalupljenje. Slika 4.40. Nedostatak postupka je teško izbijanje jezgre.3. 4. zajedno sa postupkom sa svježom kalupnom mješavinom i No bake postupkom.3. Zastupljenost postupaka izrade jezgri u Njemačkoj. 53 . Za izradu paketa jezgri. prikazana je na slici 4. spada u najvažnije postupke izrade jednokratnih kalupa..4.40.7.

Kokilni lijev Kokilni lijev je postupak lijevanja kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva djelovanjem gravitacije u metalne kalupe ili kokile.1. Kod automatiziranih strojeva provedena je i potpuna 54 . Upravo se zbog toga kokilni lijev često puta naziva i gravitacijski lijev. Uglavnom se lijevaju veće serije odljevaka koje imaju jednaku debljinu stijenke na svim presjecima. Kokilni lijev može se proizvoditi u ručnim kalupima. Automatizirani strojevi koriste za velikoserijsku proizvodnju. kokilnim se lijevom najčešće lijevaju odljevci od legura aluminija i magnezija. Kod tih je strojeva ručno samo ulijevanje rastaljenog metala i vađenje odljevka iz kalupa.i protutlačni lijev i tlačni lijev. Lijevanje u metalne kalupe započelo je lijevanjem odljevaka od kositra. cinka i olova. 5. slika 5. Slika 5. magnezija i cinka. U Njemačkoj se više od pola svih odljevaka od neželjeznih legura proizvodi tlačnim lijevanjem. magnezija i bakra). kotači. Danas se u metalne kalupe gravitacijski mogu lijevati sve najvažnije legure: legure bakra. klipovi motora.5. Kod ručnog kalupa otvaranje i zatvaranje kalupa izvodi se ručno. glave motora te ostali funkcionalni dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. Ipak. kućišta električnih motora. Glavni postupci lijevanja u višekratne kalupe su: gravitacijski kokilni lijev. kućišta mjenjača. dok se odljevak odvaja od kalupa pomoću uređaja za izbacivanje koji je sastavni dio kalupa. ručno je ulijevanje rastaljenog metala te vađenje odljevka iz kalupa. Ukoliko je serija veća ili su odljevci složenijeg oblika. Princip kokilnog lijevanja.1. Centrifugalni lijev pretežno se koristi za proizvodnju cijevi od sivog ili nodularnog lijeva. usisni ventili.1. koji su trebali imati točne dimenzije. aluminija. Kokilnim lijevom lijevaju se kućišta pumpi. zupčanici. cinka. razni odljevci za zrakoplovnu industriju. koriste se poluautomatizirani strojevi. te čelik. razni ostali odljevci za automobilsku industriju kao npr. nisko. kućišta projektila. dok su sve ostale operacije mehanizirane ili automatizirane. tvrdi lijev i sivi lijev. PROIZVODNJA ODLJEVAKA U KALUPIMA ZA VIŠEKRATNU PRIMJENU Lijevanje u stalne kalupe uglavnom se koristi za neželjezne legure mižeg tališta (legure aluminija. Ručni se kalupi koriste za lijevanje manjih serija jednostavnijih odljevaka. različite vrste lančanika. poluautomatiziranim strojevima i potpuno automatiziranim strojevima.

. Danas je primjena automatiziranih strojeva uobičajena.3. slika 5. vađenje odljevka iz kalupa). (KSM Casting. Uljevni sustav mora biti tako dimenzioniran da omogućuje brzo ispunjavanje kalupa rastaljenim metalom. Za manje serije kompleksnijih odljevaka bolje je odabrati lijev u pune kalupe. Kokilni odljevak s uljevnim sustavom i vrste uljevnih sustava. slika 5. Hildesheim) 55 . Uljevni sustav. za izradu odljevaka visoke dimenzijske točnosti te visoke kvalitete površine. Slika 5. tlačnim se lijevom dobivaju kvalitetniji odljevci s manjim odstupanjem dimenzija.automatizacija pomoćnih operacija (ulijevanje rastaljenog metala. a za kompenzaciju smanjenja volumena odljevka dodaju se pojila. Ponekad se uljevnom sustavu dodaju i filteri. ulaganje jezgri. Prema točnosti dimenzija. odljevci se mogu usporediti s odljevcima izrađenih postupkom školjkastog ili preciznog lijeva. Uobičajeno je da se takvi odljevci proizvode tlačnim lijevom jer su ukupni troškovi proizvodnje niži.3. Pomična polovica kalupa s izbacivačima na stroju za lijevanje i pripadajući odljevak. razvodnika i ušća. spusta.2. Kokilni lijev nije primjeren za izradu kompleksnijih odljevaka.2. sastoji se od čaše. Ukoliko se koristi za izradu kompleksnijih odljevaka tada veličina serije mora biti dovoljno velika da se pokriju visoki troškovi izrade kalupa. Uz to. kod tlačnog lijeva kraći su ciklusi proizvodnje te dodatna obrada gotovo i nije potrebna. Slika 5. Naime.

slika 5.1.Pješčani lijev pred kokilnim ima prednost samo kad se izrađuju vrlo kompleksni odljevci sa složenom geometrijom.1. U pokretnoj i nepokretnoj polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine pomoću kojih je određen vanjski dio odljevka. 5. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. slika 5. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. odnosno pokretne ploče stroja po vodilicama pomoću hidrauličke pumpe. slika 5. Kokila montirana na stroj za lijevanje i pripadajući odljevak. bolja su im i mehanička svojstva. Inače kokilni lijev uvijek prednjači pješčanom.4. jer osim što se kokilnim lijevom dobiju odljevci kvalitetnije površine i bolje dimenzijske točnosti. Kalupi za kokilni lijev Kalupi za kokilni lijev su dvodijelni. Pokretni dio kalupa pričvršćuje se na pokretnu ploču stroja za kokilni lijev. U jednom se kalupu može nalaziti više kalupnih šupljina. Tek nakon izvlačenja jezgre dolazi do otvaranja kalupa te izbacivanja odljevka. Kad se upotrebljavaju metalne jezgre. počeli su se. Zatvaranje. metalne ili kombinirane jezgre. odnosno otvaranje kalupa ostvareno je dvosmjernim horizontalnim pomicanjem pokretnog dijela kalupa.6. dok se nepokretni dio kalupa pričvršćuje na nepokretnu ploču. Osim dvodijelnih kalupa za lijevanje jednostavnih oblika. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina pokretnog i nepokretnog dijela kalupa. osobito u automobilskoj industriji. Slika 5.5.4. sastoje se od pokretnog i nepokretnog dijela. Metalne jezgre upotrebljavaju se za oblikovanje jednostavnijih šupljina u odljevku. upotrebljavati i složeni višedijelni kalupi. Za oblikovanje unutrašnjosti odljevka koriste se pješčane.. mora postojati mogućnost njihovog izvlačenja iz kalupa nakon ulijevanja i skrućivanja rastaljenog metala. 56 .

Najčešće se takvi kanali postavljaju na razdjelnoj liniji kalupa. U novije se vrijeme za izradu kalupa upotrebljavaju i legure aluminija i bakra. te se istrese iz kalupa. Slika 5. ili na mjestima gdje su izbacivači iz kalupa. Odabir materijala za izradu kalupa ovisi o materijalu koji se lijeva. Strojnom obradom i poliranjem postiže se vrlo fina površina i točne dimenzije. kokila. Pješčana se jezgre najčešće nakon ulijevanja i hlađenja istresa iz aluminijskih odljevka pomoću vibracija ili zagrijavanjem na povišenu temperaturu na kojoj dolazi do raspada veziva i jezgra postane sipka. osim kalupne šupljine.Slika 5. Kalupi se oblikuju lijevanjem. slika . izrađuju još kanali za otplinjavanje i ventilaciju te uljevni sustav. a nije moguća upotreba metalnih jezgri. paket pješčanih jezgri. plinovi bi prodrli u odljevak te bi došlo do poroznosti odljevka. strojnom obradom i poliranjem. Kokila s metalnom i s pješčanom jezgrom (Grohe).. Kalupi se najčešće izrađuju od čelika za topli rad ili sivog lijeva odgovarajućeg kemijskog sastava. glava motora s uljevnim sustavom. Vrlo je bitno da se za izradu kalupa odabere materijal koji ima potrebnu toplinsku vodljivost i otpornost prema trošenju.. slika. Pješčane jezgre u proizvodnji kokilnog lijeva upotrebljavaju se kada se trebaju postići složeni oblici šupljina u odljevcima. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. Na taj se način dobivaju složeni i točni oblici šupljina u odljevcima..5. Često se izrađuju i od grafita. Kad se ne bi omogućio izlazak plinova iz kalupne šupljine. U kalupu se. Pomoću kanala za otplinjavanje i ventilaciju omogućava se izlazak zraku i plinovima iz kalupne šupljine prilikom ulijevanja rastaljenog metala. Vijek trajanja kalupa iznosi od desetak tisuća do nekoliko stotina tisuća lijevanja. Kokilni lijev složenih odljevaka. 57 .6.

1. 58 .1. kontrola brzine hlađenja. pa je time također rjeđa i pojava grešaka na odljevcima. što mu produžuje radni vijek i smanjuje oštećenja. Nanošenjem takvih premaza postiže se: 1. 2. Prednosti i nedostaci kokilnog lijeva.1. netočnost mjera i oblika. 4. rjeđa su oštećenja površine kalupa. proizvode se čvršći odljevci mogućnost lijevanja svih najvažnijih • otežano napajanje odljevka u kalupu legura kratak ciklus izrade odljevaka dugi radni vijek kalupa za lijevanje postupak se može lako mehanizirati i automatizirati • • • • 5. Nanošenjem premaza koji imaju znatno manju toplinsku provodnost nego materijal od kojeg je izrađen kalup dolazi do umanjenja toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup zbog čega se kalupu produžuje radni vijek. lakše odvajanje odljevka od kalupa. Premazivanje kalupa Priprema kalupa za ulijevanje rastaljenog metala uključuje njegovo premazivanje. Tablica 5. umanjenje neposrednog toplinskog utjecaja rastaljenog metala na kalup (premaz je izolator).000 EURO na više) strukturom. Kako su premazi izolatori površina kalupa se ne zagrijava na temperaturu rastaljenog metala. 3. Zbog toga kalup nije izložen intenzivnom zagrijavanju.2. kontrola tečenja rastaljenog metala.U tablici 5. izrasline. Premazan je kalup manje toplinski opterećen. Nanošenjem vatrostalnog premaza na radnu površinu kalupa i metalne jezgre stvara se barijera između rastaljenog metala koji se ulijeva te površine kalupa te jezgre tijekom punjenja kalupa i skrućivanja. već se ona zagrijava na temperaturu koja je puno niža od temperature rastaljenog metala. prikazane su prednosti i nedostaci kokilnog lijeva. odstupanje od dimenzija. 5. bolja kvaliteta površine odljevka. tj. Prednosti • dobra dimenzijska točnost i kvaliteta površine • Nedostaci • jednostavnija geometrija odljevka u odnosu na odljevke u jednokratnim kalupima zbog potrebe otvaranja kalupa brzo skrućivanje zbog ulijevanja u hladni • visoki troškovi izrade kalupa (cijena metalni kalup rezultira sitnijom kokile (20. Osim toga. kao što su hrapavost površine. manji je pad temperature kroz stijenku kalupa te su manja toplinska naprezanja u stijenci kalupa.

Zagrijavanjem se oštećenje kalupa bitno smanjuje jer nema toplinskog šoka na početku lijevanja rastaljenog metala. Prebrzo trošenje kalupa može uzrokovati i previsoka temperatura kalupa. Osim na kvalitetu odljevaka. On se koristi sve dok ne dođe do oštećenja premaza na kalupu. 5. odljevak se ne lijepi za kalup te ne dolazi do grešaka na odljevcima. Ako je temperatura kalupa preniska. Ako se želi sporije ohlađivanje.3. Nakon što je nanesen premaz. veziva. Kalup se može zagrijavati plamenikom ili električnim putem pomoću grijača. toplih pukotina te lijepljenja odljevka za kalup. Tada se kalup prestaje koristiti sve dok se ne nanese novi sloj premaza. Između svakog lijevanja nanosi se samo gornji sloj premaza. nestaljeno područje). odnosno mazivo koje omogućuje lakše odvajanje odljevka od kalupa. nanosi se deblji sloj premaza s manjom toplinskom provodnošću. dok se radna temperatura kalupa tijekom hlađenja i skrućivanja održava hlađenjem kalupa. Premazi su suspenzije sitnomljevenih vatrostalnih materijala. To je slučaj kod presjeka najudaljenijih od pojila koji trebaju prvi skrutnuti. Takvim nanošenjem premaza dobiva se usmjereno skrućivanje prema pojilu. 59 . Temperatura kalupa Vrlo bitan parametar za dobivanje kvalitetnih odljevaka je temperatura kalupa. Pri previsokim temperaturama kalupa produžava se vrijeme skrućivanja odljevka što pogoduje stvaranju šupljina zbog skupljanja materijala pa odljevci imaju lošija mehanička svojstva i lošiju kvalitetu površine. Nadalje. odabere se premaz koji ima visoku provodnost te se nanese u manjoj debljini. hlađenjem se može ujednačiti temperatura kalupa u svim presjecima. Takav se premaz nanosi najčešće u pojilu i oko pojila. Optimalna radna temperatura kalupa je ona koja omogućuje proizvodnju kvalitetnih odljevaka uz minimalan škart u najkraćem mogućem vremenu te uz minimalno oštećenje kalupa. vode i dodataka za bolje prianjanje na unutarnju površinu kalupa.1. nedolivenost.Ono najvažnije što se postiže nanošenjem premaza je kontrola brzine hlađenja odljevka na svim presjecima jer se tako može utjecati i na tijek i na smjer skrućivanja. Premazi se najčešće nanose automatskim prskanjem za vrijeme kad je kalup otvoren. Hlađenje kalupa obavlja se cirkulacijom vode. Ako pak se želi ubrzati hlađenje odljevka. ulja ili zraka kroz posebne kanale u stijenkama kalupa. Zagrijavanje kalupa također utječe i na kvalitetu odljevka . dolazi do grešaka na odljevku (hladni zavari. popunjavanje kalupa je ograničeno zbog čega najčešće dolazi do usahlina. Dakle. kalupi se zagrijavaju i hlade. Oštećenje kalupa te njegovo prebrzo trošenje najčešće je prouzročeno naglim i neravnomjernim zagrijavanjem kalupa. temperatura kalupa utječe i na vijek trajanja kalupa. Da bi se postigla optimalna radna temperatura kalupa. prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se zagrijava na određenu radnu temperaturu. što osigurava željeni red skrućivanja odljevka. Hlađenjem se sprječava zagrijavanje kalupa iznad optimalne radne temperature zbog čega se produžuje radni vijek kalupa te se skraćuje vrijeme skrućivanja odljevaka (skraćuju su i ciklusi lijevanja). odnosno može se regulirati brzina skrućivanja odljevka. kalup je spreman za upotrebu.odljevci su bolje kvalitete jer je punjenje kalupne šupljine ujednačeno.

7. kako bi se omogućilo bolje tečenje rastaljenog metala te kako bi se izbjegle greške na odljevku. 6. odvija se u zatvorenom kalupu. Zatim se na površinu kalupne šupljine nanosi završni premaz kako bi se olakšalo odvajanje odljevka od kalupa i kako bi se kalupu produljio vijek trajanja. 3. Zatvaranje kalupa – kalup se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela.rastaljeni metal određene temperature ulijevanja. Nakon otvaranja kalupa izbacivači se aktiviraju te izbacuju odljevak iz kalupa. Hlađenje i skrućivanje odljevka. Metal teče kroz sustav razvodnika i ušća i ulazi u kalupne šupljine. Ulijevanje rastaljenog metala . 60 . sporo se ulijeva u kalup preko čaše ili spusta na vrhu kalupa. skidanje srha sa linije dijeljenja te ostalih grešaka na odljevku. Pješčane jezgre se ulažu prije zatvaranja kalupa. Otvaranje kalupa i izbacivanje odljevka. a metalne poslije.: 1.jezgre mogu biti pješčane ili metalne. uključuje odvajanje uljevnog sustava. slika 5. Slijedi vađenje odljevka iz kalupa. Proizvodni koraci kod kokilnog lijeva. 4. Prije ulijevanja rastaljenog metala kalup se mora zatvoriti i potrebnom silom osigurati od otvaranja.Koraci kokilnog lijevanja. 5. Dodatna obrada.7.kalup je potrebno prethodno zagrijati na temperaturu od 150 do 260 (350)° C. Slika 5. Ulaganje jezgri .7. Priprema kalupa . 2. Jedan kalup može imati više kalupnih šupljina. nakon što je odljevak skrutnuo. kalup se otvara.

9.8.5. ali sve više nosači i dijelovi karoserije automobila. ali je ipak najraširenija primjena tlačnih odljevaka u automobilskoj industriji. Najčešće se lijevaju legure aluminija. Tlačni lijev Tlačni lijev je postupak kod kojeg se rastaljeni metal pod visokim tlakom uvodi u stalni kalup. Najraniji primjerci odljevaka lijevanih pod tlakom pojavljuju se sredinom 19. Tlačni lijev. stoljeća. dok se čelik tlačno lijeva samo u posebnim slučajevima. magnezija i cinka. oblika i debljina. (Honsel) 61 . radijatori. i 5. Tipični odljevci su blokovi i drugi dijelovi motora s unutarnjim izgaranjem. kućišta statora elektromotora. Prve legure za tlačni lijev bile su različite kombinacija kositra i olova. stoljeća razvojem legura cinka i aluminija. Lijevaju se odljevci različitih dimenzija. Željezne legure nisu našle širu primjenu. postojani i dimenzijski precizni.2. odljevci od aluminijskih legura. kovanice. poboljšanje kvalitete odljevaka i sniženje cijene gotovog proizvoda. zupčanici. Lijevanje pod tlakom primjenjuje se u serijskoj i masovnoj proizvodnji. slika 5. ali njihova upotreba opada početkom 20. Proces je često puta automatiziran što omogućuje povećanje produktivnosti. koji su čvrsti.8. Slika 5. Danas se odljevci proizvedeni postupkom tlačnog lijevana primjenjuju u gotovo svim granama industrije. Ubrzo se počinju tlačno lijevati i legure magnezija i bakra te mnoge novije legure koje se i danas koriste. bakra.

35 MPa. Općenito se koristi za lijevanje odljevaka manjih dimenzija i masa (od nekoliko grama do 25 kg). Nakon hlađenja odljevka kalup se otvara i odljevak se pomoću izbacivača odvaja od kalupa i odgovarajućim alatom vadi iz njega. slika 5. Bočna vrata. u nekoliko milisekundi popuni se čitav kalup. izbacivača i metalnih jezgri.5 kg (Honsel). To je visoko automatizirani proces s brzinom rada od 50 .Slika 5. Specijalizirani strojevi za lijevanje malih odljevaka. cinka.2. slika 5. 5. Ciklus lijevanja se ponavlja zatvaranjem kalupa za ponovno lijevanje odljevaka. Kretanjem tlačnog klipa u komori potiskuje se rastaljeni metal visokim tlakom u kalupnu šupljinu. Postupak tlačnog lijevanja Za lijevanje pod tlakom upotrebljavaju se specijalni strojevi na koje se učvrste metalni kalupi. masa 3. Komora je s jedne strane zatvoren pomičnim tlačnim klipom. Sila tlaka prenosi se hidrauličkim sredstvom s visokotlačnih pumpi na pogonski klip koji s tlačnim klipom čini jednu cjelinu. Lijeva se pod tlakom od 7 . materijal MgAl6Mn. i 5.10. debljina stjenke 2-2. Lijevanje u kalup odvija se preko tlačne komore u koji se dovodi rastaljeni metal.1. Tlačni lijev.9. tlačne komore.5 mm.500 ciklusa lijevanja na sat. Zbog visokih brzina ubrizgavanja rastaljenog metala u kalup punjenje kalupa odvija se u vrlo kratkom vremenu. Tlačni lijev s toplom komorom Tlačni lijev s toplom komorom koristi se za lijevanje metala niskog tališta: magnezija.12. patentnog zatvarača. 62 . sustav za lijevanje pod tlakom sastoji se još od tlačnog klipa. npr. Na drugoj se strani komore nalazi uljevni sustav koji rastaljeni metal vodi u kalup.11. odljevci od magnezijskih legura. mogu raditi s puno većim ciklusima lijevanja. Osim kalupa. olova i kositra. Specifičnost ovog procesa je to što su tlačna komora i klip vertikalno uronjeni u lonac s rastaljenim metalom.

dok se pomakom prema dolje taj rastaljeni metal mora ubrizgati kroz spojnu cijev i mlaznicu u kalupnu šupljinu. npr. Sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala sastoji se od hidraulički pokretanog tlačnog klipa te komore i spojne cijevi. nitriranog legiranog čelika i alatnog čelika za rad na povišenim temperaturama. Za održavanje rastaljenog metala na određenoj temperaturi koriste se plinski i električni grijači. odljevci od cinkovih legura. kao što su legure cinka i magnezija. dok se kod druge već rastaljeni metal ulijeva u lonac te se u njemu održava na određenoj temperaturi. Mlaznica omogućuje precizno popunjavanje kalupne šupljine.Slika 5.10. klip i komora uvijek se izrađuju na način da ih se može lako i jednostavno zamijeniti novim dijelom u slučaju oštećenja. temperatura im je približno jednaka temperaturi rastaljenog metala. Aluminij i njegove legure otapaju čelične komponente sustava za ubrizgavanje i stoga se ne mogu lijevati ovi postupkom. sustava za ubrizgavanje. Tlačni lijev s toplom komorom. Postoje dvije izvedbe peći. Kod jedne izvedbe peć ujedno i tali metal u loncu. a obično je izrađena od željeznog lijeva. Obično se za izradu komore i tlačnog klipa koriste alatni i nehrđajući čelici. Kako su komora. Spojna cijev je ugrijana na temperaturu koja onemogućuje skrućivanje rastaljenog metala u njoj. tlačne komore i kalupa. Sustav za ubrizgavanje uronjen je u taljevinu. 63 . Stoga se mogu lijevati samo legure koje imaju nisko talište i ne otapaju materijal s kojim su u dodiru. a izrađuje se od materijala koji su otporni na trošenje. a sam lonac u kojem se nalazi rastaljeni metal je keramički. Mlaznica također mora biti grijana. Sustav za lijevanje s toplom komorom Sustav za tlačno lijevanje s toplom komorom sastoji se od peći s taljevinom. Međusobni položaj komore i klipa mora biti takav da se pomakom klipa prema gore omogući punjenje komore rastaljenim metalom. Spojna cijev. tlačni klip i spojna cijev uronjeni u lonac s rastaljenim metalom. Spojna cijev je oblika koji omogućuje nesmetan protok rastaljenom metalu koji je ubrizgan visokom brzinom.

g) Sustav za ubrizgavanje. Komora je ispunjena rastaljenim metalom. 3.11. Nakon skrućivanja odljevka izvlači se metalna jezgra (ako je ima). h) Lonac.11. Kalup je zatvoren. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom se sljedeći: 1. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. Koraci pri tlačnom lijevanju s toplom komorom. 64 . PUNJENJE KALUPA Slika 5. i) Peć. f) Tlačna komora. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi iz kalupa te se stavlja na radni stol.Proces tlačnog lijevanja s toplom komorom prikazan je na slici 5. Klip se vraća u početni položaj što omogućuje ponovno punjenje cilindra rastaljenim metalom. e) Klip za tlačenje. Kalup se otvara. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja. Nakon što se odljevak izvadi iz kalupa slaže se na palete gdje se hladi na okolnu temperaturu. Pomakom klipa prema dolje povećava se tlak u komori i rastaljeni se metal iz komore kroz spojnu cijev i grijanu mlaznicu ubrizgava u kalupnu šupljinu. b) Pomična polovica kalupa. k) Grijana mlaznica. c) Nepomična polovica kalupa. a tlačni klip se nalazi u početnom položaju. Tlak se u kalupnoj šupljini održava sve dok se odljevak ne skrutne. d) Cilindar. a) Kalupna šupljina. 2. j) Spojna cijev.

2. 65 . Odatle se rastaljeni metal ručno ili automatizirano pomoću ljevačke žlice ili češće pomoću automatiziranog dozatora ulijeva u komoru. od malih konektora do blokova motora i kućišta mjenjača. osim što se zagriju prijelazom topline od rastaljenog metala tijekom ulijevanja. klip i kalup. kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom. Lijeva se pod tlakom od 14 . Rastaljeni metal proizvodi se u peći za taljenje i prenosi loncem do peći za održavanje i regulaciju uljevne temperature taljevine. U ljevaonicama je puno češća primjena strojeva s horizontalnom hladnom komorom. Za izradu komore i klipa koriste se alatni i nehrđajući čelici.9. a ponekad se lijevaju i neke željezne legure.5. Dakle. Komora i klip nisu posebno grijani tijekom procesa lijevanja.12.8. Tlačni lijev s hladnom komorom Tlačni lijev s hladnom komorom se koristi za lijevanje legura koje imaju više temperature taljenja. Često su izvedeni i s posebnih sustavom za hlađenje da bi se izbjeglo njihovo pregrijavanje.12. prvenstveno aluminija. Kod tlačnog lijevanja s hladnom komorom peć s rastaljenim metalom nalazi se izvan stroja. Razlikuju se strojevi s horizontalnom i vertikalnom komorom. Slika 5. slika 5.2. Osnovni dijelovi sustava za tlačni lijev s hladnom komorom su komora. i 5. Mogu se lijevati odljevci svih veličina.140 MPa. magnezija i bakra. komora i klip izloženi su rastaljenom metalu samo kratko vrijeme tijekom ulijevanja te se zbog takve izvedbe mogu lijevati i legure višeg tališta. slika 5. Stroj za tlačno lijevanje s hladnom komorom. za razliku od tlačnog lijevanja s toplom komorom gdje su komora i klip u stalnom dodiru s rastaljenim metalom uslijed čega se zagriju na istu temperaturu kao i on. Broj lijevanja iznosi 50 do 150 odljevaka na sat.

traje nekoliko milisekundi) dok odljevak ne skrutne 66 .14. U horizontalnu tlačnu komoru rastaljeni metal ulijeva se gravitacijski ljevačkom žlicom ili pomoću dozirnog uređaja. nego se odvija u tri faze.13.13. 2.1-0. Koraci pri tlačnom lijevanju s hladnom komorom. a tlačni klip nalazi se u početnom položaju.brzina klipa je mala i postepeno raste.Proces tlačnog lijevanja s horizontalnom hladnom komorom prikazan je na slici 5. traje ~2 s) druga faza je popunjavanje kalupne šupljine (brza faza – klip velikom brzinom ubrizgava rastaljeni metal u kalupnu šupljinu. Kretanje klipa nije ravnomjerno. Nakon ulijevanja rastaljenog metala klip tlači rastaljeni metal u kalupnu šupljinu.: prva faza je popunjavanje komore i dovođenje rastaljenog metala do ulaza u kalup (spora faza . slika 5.2 s) treća faza je povišenje tlaka u već popunjenom kalupu (tlak se u kalupu poveća nekoliko puta. Koraci pri tlačnom lijevanju s horizontalnom hladnom komorom su sljedeći: 1. U tom trenutku kalup je zatvoren. Slika 5. traje ~0.

Tlačno lijevanje obično se izvodi u automatiziranim stanicama za tlačni lijev. odnosno dok ne dođe do eventualnog zastoja radi kvara u proizvodnji. Odvojeni priljevci odlažu se na palete i odvode kao povrat iz proizvodnje te se ponovno tale. Klip se vraća su početni položaj. 3. Krivulja kretanja klipa.Slika 5. Stanica za tlačni lijev s robotom koji vadi odljevke.15.14. Odljevak se odvaja od pokretnog dijela kalupa pomoću izbacivača i pomoću prihvatne naprave vadi se iz kalupa te ide na daljnju obradu.15. Slika 5. 67 . slika 5. Slika 5. Nakon hlađenja slijedi daljnja obrada odljevka kao što je odvajanje uljevnog sustava i srha s linije dijeljenja.16. Nakon skrućivanja odljevka dolazi do izvlačenja metalne jezgre. Postupak lijevanja ponavlja se toliko dugo dok traje proizvodnja odljevaka. prikazuje odljevak bloka motora s uljevnim sustavom i nakon naknadne obrade. Slijedi otvaranje kalupa. koja se isto može robotizirati.

Drugo. Prvo. Odnosno. Pokretni i nepokretni dio kalupa spajaju se na liniji dijeljena i ona mora biti postavljenja tako da se nakon otvaranja kalupa odljevak odvoji od nepokretnog dijela kalupa i zadrži u pokretnom dijelu sve dok ga izbacivači ne odvoje od njega. nakon naknadne obrade. Za izradu kalupa koriste se materijali otporni na toplinu i trošenje. Kalup je najčešće složene konstrukcije što omogućuje proizvodnju odljevaka kompleksnih oblika s visokim stupnjem točnosti dimenzija. Kalupi za tlačni lijev Kalupi za tlačni lijev s toplom komorom i tlačni lijev s hladnom komorom su u principu jednaki. je u trajanju ciklusa lijevanja. Dva su razloga tome.3. Svaki je sastavljen od većeg broja međusobno povezanih elemenata. što znači da će i vrijeme skrućivanja biti kraće. Jedan je dio kalupa pokretan. Obično se sastoji od dva dijela koji se montiraju na ploče stroja za tlačno lijevanje. u peći se uvijek nalazi količina rastaljenog metala četiri puta veća nego što je potrebna za jednosatni neprekinuti rad.Odljevak sa uljevnim sustavom Slika 5.16.17. Blok motora s uljevnim sustavom i spreman za ugradnju. najčešće visokolegirani alatni čelici za topli rad. Općenito su ciklusi lijevanja s toplom komori kraći. a nepokretnog na nepokretnu ploču stroja osigurano je zatvaranje i otvaranje kalupa te izbacivanje odljevka. legure koje se lijevaju s toplom komorom imaju niže temperature tališta nego što imaju legure za lijevanje s hladnom komorom. osim načina ubrizgavana rastaljenog metala. sustav za ubrizgavanje rastaljenog metala radi tako da se završetkom prethodnog ciklusa cilindar već počinje puniti s rastaljenim metalom za sljedeće ubrizgavanje. 5. nakon završetka svakog ciklusa nova se količina rastaljenog metala mora dopremiti do komore (žlicom ili dozatorom) što zahtijeva dodatno vrijeme. slika 5.2. Osnovna razlika između tlačnog lijevanja s toplom i hladnom komorom. a time automatski i vrijeme jednog ciklusa lijevanja. Kod hladne komore. a drugi je nepokretan. U pokretnoj i nepokretnoj 68 . Postavljanjem pokretnog dijela kalupa na pokretnu.

u jednom se kalupu može odliti nekoliko desetaka tisuća odljevaka. prikazan je tlocrt ljevaonice tlačnog lijeva.polovici kalupa izrađene su kalupne šupljine koje imaju oblik budućeg odljevka. kalupna šupljina može biti u samo jednoj polovici kalupa. dok je druga polovica ravna ploča. Kalupi. Kompletan proces proizvodnje odljevaka danas je potpuno automatiziran i obavlja se pomoću robota. Općenito. tako se u slučaju oštećenja jednog dijela kalupa on lako zamjenjuje novim dijelom. 69 . a)Posuda za ulje kamionskog motora i kalup za tlačni lijev (Alatnica Haerer). ali s jednom kalupnom šupljinom. premazivanja (prskanja) kalupa – za strojeve s hladnom komorom. odvajanje uljevnog sustava. Točan međusobni položaj polovica kalupa pri sklapanju osiguravaju čahure i trnovi za centriranje. b) poklopac. vađenja odljevka iz kalupa. skidanje srha s linije dijeljenja. Za lijevanje manjih odljevaka u serijskoj i masovnoj proizvodnji koriste se kalupi s više kalupnih šupljina u jednom kalupu ili je kalup izveden tako da se u jednoj kalupnoj šupljini na isti uljevni sustav poveže više odljevaka. Time se automatski dobiva i točno sučeljavanje kalupnih šupljina u pokretnom i nepokretnom dijelu kalupa. kontrole gotovog odljevka i skladištenje. Kalupi se najčešće izrađuju modularno.17. U masovnoj proizvodnji velikih i složenih odljevaka upotrebljavaju se kalupi od više dijelova. čime se bitno povećava produktivnost te kvaliteta odljevka. bez potrebe za promjenom cijelog kalupa. Za pojedinačnu proizvodnju kalupi su jednostavne konstrukcije s jednom kalupnom šupljinom. Na slici 5. U kalupu se osim kalupne šupljine nalazi uljevni sustav te kanali za otplinjavanje i ventilaciju. a) b) Slika 5. Kalupi se razlikuju ovisno o veličini serije.18. Na pokretnoj polovici kalupa nalazi se mehanizam za odvajanje odljevka od kalupa – izbacivači. Osim lijevanja proizvodnja odljevaka tlačnim postupkom uključuje pomoćne operacije poput doziranja rastaljenog metala. Ovisno o obliku odljevka.

3. Ljevaonica tlačnog lijeva. U tablici 5. Tablica 5. Prednosti i nedostaci tlačnog lijeva.8 mm) zbog brzog hlađenja formira se struktura sa sitnim zrnom te visoke čvrstoće dugi radni vijek kalupa za lijevanje lako odvajanje uljevnog sustava Nedostaci • • • općenito ograničeno na metale nižeg tališta geometrija (oblik) odljevka mora omogućiti izbacivanje iz kalupne šupljine potrebna visoka ulaganja u opremu 70 .2. prikazane su prednosti i nedostaci tlačnog lijeva.18.2.Slika 5.6 . Prednosti • • • • • • • • visoka produktivnost odljevci glatke i čiste površine visoka točnost oblika visoka kvaliteta površine i dimenzijska točnost mogućnost lijevanja tankostijenih odljevaka (0.

Stanica za niskotlačni lijev i sustavom za izmjenu peći (Kurtz) i skrućena felga u kalupu prije vađenja (BBS).19. Ovim se postupkom najčešće lijevaju legure aluminija i magnezija za automobilsku industriju te pneumatske i hidrauličke uređaje. blokovi motora. hidrauličkog uređaja za vertikalno otvaranje i zatvaranje kalupa. Ovim se postupkom lijevaju felge. Niskotlačni lijev Niskotlačni lijev. 71 . mase od 5 do 100 kg. slika 5. Odljevci su dobrih mehaničkih svojstava i glatke površine.20. glave motora. KOKILA IZBACIVAČ GRIJAČ DOVODNA CIJEV INDUKCIJSKA ZAVOJNICA TALJEVINA LONAC Slika 5. Slika 5. je postupak kod kojeg se rastaljeni metal ulijeva u kalup pod tlakom od približno jednog bara. cinka te željezni lijev.. kućišta. Osnovni dijelovi stroja su elektrootporna ili indukcijska peć s loncem za taljenje metala koja se nalazi u hermetički zatvorenom kućištu (ili varijanta s peći za održavanje temperature).5. Niskotlačnim lijevom mogu se još lijevati legure bakra. Niskotlačni lijev.3.20. Strojevi za niskotlačni lijev Za niskotlačni lijev koriste se poluautomatizirani ili potpuno automatizirani strojevi.19. cijevi za dovod rastaljenog metala te kalupa koji se nalazi iznad peći za taljenje. dijelovi automobilskih ovjesa. slika 5. klipovi.

Kalupi se prije lijevanja. Zatvaranje kalupa. Cijev za dovod rastaljenog metala uronjena je u lonac. vrlo je bitno postaviti uljevak tako da on posljednji skrućuje.: 1. Često su takvi otvori povezani s izbacivačima. a kako se kalup polagano popunjava odozdo ne nastaju turbulencije. Za izradu kalupa najčešće se koriste alatni čelici ili željezni lijev. 72 . U hermetički zatvoren lonac dovodi se plin pod tlakom od 0. koji je najniža točka kalupne šupljine prema gore. Time je omogućeno održavanje kalupa punim te nadoknađivanje skupljanja metala iz dovodne cijevi. Vađenje odljevka iz kalupa pomoću robota ili istresne platforme. oksidacije) na rastaljeni metal tijekom čitavog procesa lijevanja.5 bara koji uzrokuje podizanje rastaljenog metala kroz cijev za dovod i njegovo ulijevanje u zatvoreni kalup. Kalup je napravljen tako da se odljevak nakon otvaranja kalupa zadrži u gornjem dijelu kalupa. hlađenjem vodom (zrakom) doprinosi se skraćenju trajanja ciklusa lijevanja. 2. Prestankom djelovanja tlaka u kalupu i peći rastaljeni metal iz cijevi vraća se u lonac. otvori za izlaz zraka mogu se postaviti i na drugim mjestima u kalupu. Ti se kalupi redovito hlade vodom (češće) ili zrakom. Zbog neposrednog kontakta uljevka i dovodne cijevi skupljanje metala nadoknađuje se rastaljenim metalom iz lonca. Za izradu tih cijevi danas se koriste visokočvrsti vatrootporni materijali. odljevak se puni kroz samo jednu ulaznu točku koja je povezana sa cijevi za dovod rastaljenog metala. Kretanje pomične ploče. Odvajanje odljevka pomoću izbacivača od pokretne polovice kalupa. Dovodna cijev se zbog istrošenosti mora mijenjati svakih nekoliko tjedana. Kako nema pojila.Kalup se sastoji od pomičnog (gornjeg) i nepomičnog (donjeg) dijela koji su pričvršćeni na pomičnu. U samom kalupu izrađeni su kanali za hlađenje vodom pomoću kojih se osigurava brzo i usmjereno skrućivanje. Od gornjeg se dijela kalupa odvaja pomoću izbacivača te se zatim ručno ili pomoću robota vadi iz kalupa. te se tijekom takvog punjenja zrak iz kalupne šupljine potiskuje prema gore. Kalup je potpuno popunjen. Zbog takvog skrućivanja dobiva se sitnozrnata mikrostruktura te se postižu bolja mehanička svojstva odljevka. Zbog takvog se načina punjenja u gornjem dijelu kalupne šupljine moraju obavezno nalaziti otvori za izlaz zraka.21. 5. a ujedno i pomičnog dijela kalupa je vertikalno. 4. Ukoliko to zahtijeva geometrija odljevka. Tlak doseže svoju maksimalnu vrijednost od 1 bar i zadržava se sve dok odljevak potpuno ne skrutne. Naime. koje bi mogle zarobiti plinove iz atmosfere. Zato je ovim postupkom moguće dobiti vrlo kvalitetne odljevke. Uljevni sustav za niskotlačni lijev sastoji se samo od uljevka. Uz to. dok se pomicanjem prema gore omogućuje vađenje skrutnutog odljevka. Otvaranje kalupa. Bitno je naglasiti da se kalupna šupljina puni od uljevka. Postupak niskotlačnog lijevanja Koraci pri niskotlačnom lijevanju su sljedeći. slika 5. 3.2 do 0. Zbog toga nema nikakvog utjecaja atmosfere (npr. osobito aluminija moraju prskati premazima da bi se spriječilo lijepljenje odljevka na stjenke kalupa. odnosno nepomičnu ploču stroja. Pomicanjem prema dolje omogućuje se ulijevanje.

nema pojave turbulencija prilikom punjenja kalupne šupljine pa je ovaj postupak iznimno povoljan za lijevanje Al.Slika 5. slika 5.22. Koraci pri niskotlačnom lijevanju. 73 . Prednosti postupka niskotlačnog lijeva su: • • • • • znatno smanjeni gubici materijala i energije nisu potrebna pojila. a uljevni sustav je bitno manjih dimenzija.legura dobivanje odljevaka vrlo dobrih mehaničkih svojstava minimalna naknadna obrada odljevaka.21.i Mg.

Iz svega navedenog proizlaze glavne značajke postupka: • • • kontrolirano popunjavanje kalupa.2 kg (iskoristivost taljevine 92%) (Kurtz). ali su troškovi izrade veći. Za izradu šupljina u odljevku koriste se jezgre. slika 5.Slika 5. Slika 5.3 kg (iskoristivost taljevine 54%) na 12. Dobiva se još manja poroznost i bolja mikrostruktura odljevka. 5. Smanjenje mase odljevka sa priljevcima od 21. Na taj način još je manja mogućnost nastanka turbulencija. Usporedba gravitacijskog kokilnog lijeva i niskotlačnog lijeva na primjeru kućišta kompresora. tlak t napajanja može biti veći nego kod niskotlačnog lijevanja. kako bi rastaljeni metal mogao popuniti kalup. koji mora biti niži od tlaka u peći.22. usmjereno skrućivanje. 74 . Osim metalnih. Zbog tlaka u kalupu.4. a kvaliteta odljevaka još bolja. zbog niskih tlakova t punjenja rastaljenog metala mogu se koristiti i pješčane jezgre. Protutlačni lijev Protutlačni lijev je varijanta niskotlačnog lijeva sa određenim pretlakom u kalupu (4 do 5 bara). Niskotlačno lijevana aluminijska konzola u pješčanom kalupu (naprijed) sa stjenkama približno jednakim kao kod tlačnog lijeva (iza) i zato nekoliko grama teža.23.23. visoka ekonomičnost. Isto tako mogu se koristiti i pješčani kalupi ili kalupi izrađeni od jezgrenih paketa.

sivi lijev. Slika 5. te sivi lijev. Centrifugalno se mogu lijevati gotovo svi metali – ugljični čelik. magnezija. stoljeća. cinka. klizni ležajevi. Za vrijeme ulijevanja taljevine evine i skrućivanja odljevka. npr.5. nehrđajući čelik. Na ovaj se način lijevaju vodovodne cijevi. plinskih poroznosti i nemetalnih uključaka. Centrifugalno lijevani lijevani odljevci. Zbog toga oblik i kristalna struktura odljevka ovise o zajedničkom djelovanju tih sila. horizontalna ili nagnuta pod kutom od 3 . Ipak.24. slika 5. kao i puni dijelovi. košuljice cilindara za motore s unutarnjim izgaranjem. kositra. nikla. staklo. nodularni lijev. kobalta i titana. cijevi od nodularnog lijeva i košuljice cilindra kamionskih motora.5° prema horizontali. aluminija. polimeri. na rastaljeni metal istovremeno djeluju sila teža i centrifugalna sila.5. Centrifugalna sila iskorištava se za: utiskivanje rastaljenog metala met u kalupnu šupljinu za oblikovanje paraboloidne ili cilindrične slobodne površine rastaljenog metala. Klasični postupak centrifugalnog lijevanja koristi se za izradu cilindričnih rotacijskih simetričnih šupljih dijelova. U novije novije vrijeme tim se postupkom lijevaju složeniji odljevci s manjim asimetričnostima. ozubljena kola. Centrifugalni lijev Centrifugalni lijev patentiran je početkom 19. legirani čelik. Međutim. ovaj se postupak šire primjenjuje u praksi proizvodnje izvodnje odljevaka od 1920-tih 1920 godina. kao i odljevci kod kojih je potrebna zbijena struktura. bez usahlina. Pri centrifugalnom se lijevanju rastaljeni metal ulijeva u metalni kalup koji rotira dok do ne završi skrućivanje taljevine. lijev Osim metala centrifugalno se mogu ogu lijevati nemetali. Specifičnost odljevaka proizvedenih centrifugalnim lijevom je to što imaju jednaka svojstva u svim smjerovima. keramika. aluminija. odnosno svaki materijal koji se može prevesti u tekuće ili kašasto stanje. bakra. Os vrtnje kalupa može biti vertikalna.24. najčešće se lijevaju legure bakra. 75 . legure aluminija.

1600 min-1) potiskujući rastaljeni metal na stijenke. Odljevci će uvijek imati cilindričnu unutarnju površinu. plinskih mjehura i poroznosti.26. Tijekom centrifugalnog lijevanja metalni se kalup okreće oko svoje osi velikom brzinom (n= 500 . više su gustoće te su im poboljšana mehanička svojstva za vrijeme rotacije kalupa teže čestice putuju prema površini kalupa istiskujući lakše okside i nečistoće prema središnjoj osi. dok vanjska ne mora biti cilindrična.25. Značajke centrifugalnog lijeva: zbog djelovanja centrifugalne sile odljevci imaju sitnozrnatu mikrostrukturu.25. Varijante centrifugalnog lijevanja s metalnim kalupom bez hlađenja. gdje poprima oblik kalupa i skrućuje. a) i c) horizontalna os rotacije. 76 . zbog čega su odljevci bez pukotina.Postupak centrifugalnog lijevanja Centrifugalni se lijev često naziva tekućim otkivkom. slika 5. Zbog djelovanja centrifugalne sile nije potrebna jezgra za oblikovanje unutrašnjosti (šupljine) odljevka. Slika 5. b) vertikalna os rotacije sa jezgrom. - Uređaji za centrifugalni lijev Uređaj za centrifugalni lijev mora biti izveden tako da se pomoću njega može izvesti šest operacija vrlo precizno i s višestrukim ponavljanjem. slika 5. zbog toga što se prilikom ulijevanja rastaljeni metal doslovno kuje zbog visokog tlaka uzrokovanog centrifugalnom silom. odakle se kasnije odstranjuju strojnom obradom skrućivanje odljevaka je od vanjske površine (koja je u dodiru s kalupom) prema sredini odljevka.

kalup.o.Slika 5. Centrifugalni lijev. Potpuna automatizacija uređaja neophodna je kako bi se još povećala produktivnost te kvaliteta centrifugalnog lijeva. ali još uvijek vrućeg odljevka iz kalupa bez da ga se deformira. omogućen je stalni nadzor proizvodnje. Slika 5. lijevak za ulijevanje rastaljenog metala. Osnovni dijelovi uređaja za centrifugalno lijevanje su.27. slika 5. Uz to. Strojevi za centrifugalni lijev (Strojar d.26. uređaji za hlađenje kalupa. Većina uređaja za centrifugalni lijev je mehanizirana i automatizirana te su vrlo često povezani s računalom kako bi sve operacije i svi parametri u svakom ciklusu lijevanja bili isti.o.27.: valjci za rotaciju kalupa. 77 .) Operacije su sljedeće: • • • • • • uređaj mora imati određeni broj okretaja mora omogućiti zagrijavanje kalupa i nanošenje premaza na kalup prije ulijevanja rastaljenog metala mora omogućiti sigurno punjenje rotirajućeg kalupa rastaljenim metalom unutar kalupa mora biti omogućeno pravilno skrućivanje i hlađenje kako bi se dobili kvalitetni odljevci bez grešaka mora biti omogućeno dodavanje modifikatora i rastaljenog metala (u slučajevima kad je to potrebno) mora biti omogućeno brzo vađenje skrutnutog. uređaji za grijanje kalupa i premazivanje i dozatori modifikatora.

U jednoj je izvedbi lijevak nepomičan. niskougljični čelik. U drugoj je izvedbi stroj s kalupom nepomičan. Premazi se najčešće nanose prskanjem. Za izradu kalupa najčešće se upotrebljavaju sivi lijev.Valjci služe za rotaciju kalupa određenom brzinom. čime se kalupu produljuje vijek trajanja. a postolje s valjcima postavlja se uzduž kalupa kako bi ga poduprli. Postoje dvije izvedbe lijevaka. on se mora hladiti vodom kako bi se održala odgovarajuća temperatura kalupa. Hlađenjem se kalupu također produžuje vijek trajanja. a stroj s kalupom kreće se uzdužno po tračnicama tako da se rastaljeni metal ulijeva u rotirajući kalup od jednog kraja do drugog. Kalupi za centrifugalno lijevanje su stalni. što je direktno povezano s dobivanjem određene mikrostrukture i određenih mehaničkih svojstava odljevka. Valjci su preko prijenosnika pogonjeni hidrauličnim ili električnim motorom. dakle hlađenje počinje kad se cijeli kalup napuni i traje sve dok odljevak nije spreman za vađenje iz kalupa. Do lijevka za ulijevanje rastaljeni se metal doprema iz peći. Kod horizontalnih uređaja kalup se postavlja na postolje s valjcima kojega onda valjci podupiru i rotiraju određenom brzinom. 78 . Prije ulijevanja rastaljenog metala u kalup. pomoću lonca. Premazi su suspenzije mljevenog vatrostalnog materijala u vodi u koje se dodaju sredstva za bolje prianjanje rastaljenog metala na stijenke kalupa. Nakon što odljevak skrutne istiskivač istisne odljevak iz kalupa. Kalupi se premazuju i zbog zaštite radne površine kalupa od djelovanja rastaljenog metala. Da bi se dobila homogena. dok se lijevak pomiče i tako puni kalup. Za rotaciju vertikalnih uređaja. Vađenje odljevka iz kalupa najčešće je izvedeno automatskim istiskivačem (tlačnim klipom). radne površine kalupa se prije ulijevanja rastaljenog metala predgrijavaju i premazuju. kalup mora imati određen broj okretaja. što znači da se pomoću jednog kalupa može odlijati velik broj odljevaka. Kalup se hladi samo za vrijeme kad se u njemu skrućuje odljevak. najčešće se koristi jedan valjak postavljen ispod kalupa. Kako se sa svakim ulijevanjem rastaljenog metala kalup zagrijava. bakar i grafit. Najčešće su lijevci opremljeni termosenzorima i indukcijski su grijani. Temperatura predgrijavanja regulira brzinu hlađenja odljevka od površine kalupa prema unutrašnjosti. glatka vanjska površina odljevka bez grešaka. Najčešće je hlađenje kalupa izvedeno tako da se oko kalupa stavlja plašt napunjen vodom koja cirkulira i tako ga hladi.

Horizontalni centrifugalni lijev najviše se koristi za lijevanje jednostavnijih odljevaka kod kojih je duljina puno veća od promjera i za odljevke jednakog unutarnjeg promjera. Najčešće se lijevaju kratke cijevi te odljevci. završna faza • nakon završetka skrućivanja odljevak se istiskuje iz kalupa Nakon vađenja odljevka započinje novi ciklus lijevanja. faza ulijevanja rastaljenog metala • • • prije ulijevanja kalup mora imati određeni broj okretaja ulijevanje rastaljenog metala nakon što je čitav kalup ispunjen započinje hlađenje kalupa (radi održavanja određene temperature kalupa) 3. Ovim se postupkom mogu lijevati i necilindrični i nesimetrični odljevci. 79 . košuljice cilindara. bubnjevi kočnica. pripremna faza • zagrijavanje kalupa i premazivanje površine kalupa premazom 2. ventili te ostali cilindrični i cjevasti odljevci jednostavnijeg oblika. Vertikalni centrifugalni lijev koristi se za lijevanje odljevaka kod kojih je promjer veći od duljine ili odljevaka s konusom. To su cijevi i tuljci.Postupak centrifugalnog lijeva može se podijeliti u četiri faze: 1. faza skrućivanja • skrućivanje odljevka je od vanjske površine prema unutarnjoj 4. klipni prsteni. valjkasti ležajevi te manji odljevci prstenastog oblika.

dok su s unutarnje obložene vatrostalnim materijalom.1.6. Glavne vrste peći su: 1. 2. Podjela peći prema izvoru energije. 5. TALIONIČKE PEĆI U ljevaoničkoj proizvodnji postoje razni načini dobivanja taljevine spremne za lijevanje. Naime. Kupolke Kupolke su peći koje se koriste samo za taljenje željeznih lijevova. Upravo zato procesi dobivanja taljevine moraju biti optimalno koordinirani s ostalim procesima u ljevaonici. 3. kao i mogućnost dobivanja potrebnih količina rastaljenog metala kroz duži vremenski period zahtijeva dobro prilagođenu jedinicu za taljenje i pripremu taljevine (peći posebno prilagođene za određenu leguru. sam način dobivanja taljevine direktno utječe na kvalitetu dobivenog odljevka. vrijeme ciklusa). 4. na procese dobivanje taljevine.1. Podjela peći prema načinu zagrijavanja odnosno izvoru energije prikazana je na slici 6.1. kupolke (sa koksom ili bez koksa) plamene peći elektrolučne peći elektrootporne peći indukcijske peći. S vanjske su strane obložene čeličnim limom. To su visokoučinkovite peći koje se najčešće koriste za serijsku proizvodnju. Kupolke su vertikalne cilindrične peći opremljene sa žlijebom za izlijevanje pri dnu. Peći se razlikuju po konstrukciji i načinu zagrijavanja. 6. taljenja metala i pripreme taljevine za ulijevanje otpada trećina ukupnih troškova proizvodnje odljevaka. Slika 6. U prosjeku. U većini tih peći obavljaju se također operacije legiranja i rafinacije. Pri vrhu peći nalazi se otvor za 80 . tj. U tim se pećima metal rastali i pregrije na određenu temperaturu iznad temperature tališta (likvidusa) na kojoj se održava sve do ulijevanja u kalupe. veličina šarže. Fleksibilnost pri dobivanju rastaljenog metala te njegovoj pripremi za ulijevanje.

kružni materijal tj. Rastaljeni metal skuplja se na dnu peći gdje je u kontaktu s užarenim koksom pa lako preuzima ugljik od njega. Zrak za izgaranje koksa dovodi se u sapnice pomoću ventilatora i posebnog cjevovoda. nalazi se otvor za ispust troske. na suprotnoj strani peći. Na površini 81 . Iznad dna peći nalaze se sapnice za dovod zraka.ubacivanje zasipa – metalnog uloška (sirovo željezo. tako se slijeva na dno peći. ferosilicij i feromangan. Moderne kupolke imaju specijalne filtere za pročišćavanje izlaznih plinova kupolke. Dno peći može se otvoriti. U metalni uložak još se dodaju i legirni elementi npr. Iznad tog otvora.2. Kako se metalni uložak tali. Nakon što se koks pri dnu peći zapali i dobro zažari izmjenično se ulažu kroz otvor za ubacivanje zasipa određene količine koksa. pušta se zrak kroz sapnice radi osiguranja potrebne količine kisika za izgaranje. uljevni sustavi i pojila). jednakomjerno raspoređene po obodu prstena. Za ispravan rad peći važno je da su metalni uložak. otpad od čeličnih limova. Koks je gorivo čijim se izgaranjem osigurava energija potrebna za proces taljenja. Kupolka je prikazana na slici 6. vapnenca i dodataka. Dodaci za formiranje troske Koks Metalni uložak Slika 6. Taljenje u kupolki U pripremljenu kupolku najprije se ubacuje koks kojim se kupolka ispuni do određene visine iznad sapnica. Zato se za ubacivanje tih materijala upotrebljavaju specijalne košare. Na taj se način dobiva željezna legura s određenim postotkom ugljika. koks i vapnenac jednakomjerno raspoređeni po horizontalnom presjeku kupolke. koksa i dodataka za formiranje troske (vapnenac).a nabijeno je pijeskom tako da je u nivou otvora za ispust rastaljenog metala. Izgaranjem koksa nastaju vrući plinovi koji se dižu prema gore te zagrijavaju i tale metalni uložak. metalnog uloška. Kupolna peć (kupolka).2. Na samom vrhu peći nalazi se otvor za izlaz plinova. Kad se peć napuni.

kao što su legure bakra (bronca i mjed). Prijenos topline obavlja se od plamenika na lonac. Upravljanje parametrima je jednostavnije nego kod kupolke. 6.2 Plamene peći 6.1.2. Lonac je izrađen od vatrootpornih materijala (silicij-karbida. Plamenici nisu izravno usmjereni na metal. Plamene peći s loncem Plamene peći su peći u kojima se zasip ugrijava plamenicima izgaranjem plinovitog (zemni plin. Prikladna je za pripremu manjih količina taljevine. b) fiksni lonac. U ljevaonicama se koriste tri tipa plamenih peći.2. a)podizni lonac. a oni zatim isijavanjem prenose toplinu na metal (temperatura lijevanja Al-legura iznosi približno 700 °C).4. a zasip se stavlja na rešetku iznad plamenika. grafita) ili od čelika. Ove se peći obično zagrijavaju s jednim plamenikom. ako je potrebno. Taljevina nije u neposrednom kontaktu s gorivom i dimnim plinovima. kod kojih se kao gorivo koristi prirodni plin. Ove se peći obično zagrijavaju s više plamenika. cinka i aluminija. U normalnom pogonu to može iznositi 75 tona željeznog lijeva na sat.: Slika 6. Zato. slika 6. koji se zagriju na 1100 do 1200 °C.3. tako da vrući plinovi struje spiralno oko lonca prema gore. slika 6. Regulacijom dovoda zraka regulira se proizvodna količina taljevine. budući da bi se direktnim plamenom uzrokovala oksidacija i veći 82 . Plinska peć s loncem je mali agregat u usporedbi sa kupolnom peći.2. koji bi u kontaktu njom uzrokovali oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. Nedostatak je to što se nakon zasipavanja u peći vrlo malo može utjecati na kvalitetu taljevine. taljevina iz kupolne peći dalje se metalurški obrađuje u elektičnim pećima. Plinske koritaste plamene peći za taljenje aluminijskih legura Za taljenje većih količina aluminija u ljevaonicama se koriste plinske koritaste peći.3. c) nagibni lonac. propan) ili tekućeg goriva (loživo ulje). Taljevina se dodatno može zaštiti od oksidacije prekrivanjem raznim solima. Plamene peći s loncem. Prijenos topline obavlja se od plamenika na svod i zidove peći.taljevine pliva troska koja se posebno odvaja od rastaljenog metala kroz otvor za ispust troske. 6. Postoje i kupolne peći bez koksa. Plamene se peći uglavnom koriste za taljenje neželjeznih metala.

Rastaljeni metal iz peći izlijeva se u ljevačke lonce. elektrootporne se peći sve više izbacuju iz pogona te se zamjenjuju malim srednjefrekventnim indukcijskim pećima.gubitak metala (odgor). Peć leži na kružnom segmentu od masivne čelične konstrukcije pomoću kojeg se naginje. a taljevina se može zaštiti od oksidacije raznim solima. U ovim pećima može lako doći do lokalnog pregrijavanja taljevine. Elektrolučne peći Elektrolučne peći su peći.. Poklopac se može okretati oko jedne vertikalne osovine koja se nalazi izvan lonca. Peći mogu biti stabilne ili nagibne. Kod elektrolučne peći taljenje metala obavlja se u cilindričnom loncu. Ti lonci služe za prenošenje taljevine do peći za održavanje temperature koja se nalazi uz stroj za lijevanje ili kalupnu liniju. slika 6. koje se prvenstveno koriste za taljenje čelika.4. konvekcijom ili kondukcijom. Kroz posebne otvore na poklopcu prolaze u unutrašnjost peći dvije 83 . 6. Tako je omogućeno otvaranje i punjenje peći. trake. Lonac i poklopac peći izrađeni su od čeličnog lima. Zbog svoje slabe efikasnosti. štapovi). Otvor za ispuštanje rastaljenog metala nalazi se na dnu peći.4. Nagibna plinska koritasta peć za taljnje aluminija (StrikoWestofen). a obloženi su vatrostalnim i izolirajućim materijalom.3. Danas su ove peći najčešće u primjeni kao peći za održavanje temperature taljevinama legura lakih metala. a gorivo i dimni plinovi s taljevinom uzrokuju oksidaciju i određenu apsorpciju vodika. Osnovna prednost elektrootpornih peći je to što se one mogu koristiti univerzalno te zahtijevanju minimalno održavanje. Prolaskom struje ti se materijali zagriju na visoku temperaturu te se toplina na metalni uložak prenosi zračenjem. Elektrootporne peći U elektrootpornim se pećima toplina potrebna za taljenje metalnog uloška dobiva provođenjem električne energije kroz različite materijale koji imaju veliki specifični otpor (žice. Pregrijavanje je moguće riješiti tako da se metal zagrijava indirektno (proces zagrijavanja plamenicima odvija se u posebnoj komori).5. 6. Slika 6.

a na suprotnoj su strani vratašca za kontrolu rada i ubacivanje dodataka u peć te otvor za ispust troske. Temperatura luka iznosi 3500 do 4000 °C. Dubina elektroda u peći regulira se automatski. Izrađuju se u širokom rasponu veličina. U početku rada s hladnom peći nije moguće zatvoriti strujni krug direktno između elektroda zbog visokog otpora hladnog zraka. Razlikuju se dva tipa indukcijskih peći: • • kanalne indukcijske peći s loncem. Djelovanjem te struje metal stvara električni otpor zbog kojeg se brzo zagrijava i tali. Zbog toga se elektrode spuste sve dok ne dotaknu metalni uložak preko kojeg se zatvori strujni krug. te se one podižu. Indukcijska peć s loncem Peć je prikazana na slici 6. Ubrzo zatim nastaje i električni luk između elektroda. Struja prolazi kroz induktor i stvara promjenjivo magnetsko polje koje inducira struju u metalu koji se nalazi u loncu.5. Na jednoj strani lonca nalazi se otvor za ispust taljevine.1. što uzrokuje brzo taljenje ostatka metalnog uloška. Energija potrebna za taljenje metala dobiva se putem elektromagnetske indukcije. Metalni zasip smješten je u loncu oko kojeg se nalazi vodom hlađena bakrena spirala koja je zapravo induktor.5. Elektrolučna peć. željeznih ljevova i aluminijskih legura (mogu se taliti svi metali). Na mjestima kontakta s elektrodama metalni se uložak brzo rastali.5.6. Peći imaju veliku potrošnju energije. 6. 6. Indukcijske peći Indukcijske peći prvenstveno se koriste za taljenje čelika. ali je moguće konstruirati peći za visoke kapacitete Slika 6. Elektromagnetska sila istovremeno uzrokuje miješanje rastaljenog metala zbog kojeg je 84 .ili tri grafitne elektrode. Princip rada Kroz grafitne elektrode dovodi se u peć struja velike jakosti.

presjek i laboratorijska peć. Slika 6. Ta masa ujedno predstavlja i izolaciju. moguće je dobro kontrolirati okolnu atmosferu. indukcijska peć s dva lonca (Otto Junker). čistoće i homogenosti. Lonac peći izrađuje se nabijanjem praškaste vatrostalne mase s unutarnje strane induktora. Kako metal nije u dodiru s grijačim tijelom.brzina taljenja metalnog uloška i legirnih elemenata velika. Obje su vrste indukcijskih peći vrlo ekonomične u usporedbi s ostalim vrstama peći za taljenje. Miješanje onemogućuje pregrijavanje taljevine i ujednačuje kemijski sastav. Industrijsko postrojenje. Noseća konstrukcija peći izrađena je od čeličnih limova.7.6. Na vrhu lonca je poklopac koji sprječava gubitke topline prema gore i žlijeb za izlijevanje taljevine. Indukcijska peć. U industriji se najčešće koriste srednjefrekventne indukcijske peći. a taljevina je visoke kvalitete. Slika 6. 85 . te ponekad niskofrekventne. Idustrijsko postrojenje koje se sastoji od indukcijske peći s dva lonca prikazano je na slici 6. Manji lonci kupuju se gotovi. Kod ovih je peći metalni uložak postavljen direktno u lonac te je moguće početi s procesom taljenja čak i kad je metalni uložak potpuno krut. Taljevina se izlijeva hidrauličkim nagibanjem peći. što rezultira taljevinom visoke kvalitete i čistoće. Veličine lonca obično iznose od jedne do nekoliko tona čelika. a može se zagrijavati već rastaljeni metal.7.

5. 86 . LJEVAČKI LONCI Talina se od peći do kalupa prenosi loncima. Vanjski.3. Kanalna indukcijska peć. Taljevina se u kanalu nikad ne smije skrutnuti.6. kao izolacija između taljevine i metalnog dijela lonca. Zbog otpora metala razvija se toplina. Pri tome metal u kanalu ima karakteristike sekundarnog navoja transformatora.2. Kanalna indukcijska peć Peć je prikazana na slici 6.8. slika 7. Električna energija za taljenje u ovoj peći predaje se preko relativno male mase taljevine u kanalu. slika 7.2 ili ljevačkim žlicama za prenošenje i ulijevanje.1. U manjoj se mjeri upotrebljavaju za taljenje legura aluminija i obojenih metala. Kanal s dnom peći čini zatvoreni krug unutar kojeg se nalazi primarni navoj s jezgrom od transformatorskog lima. Transport taljevine i postupak ulijevanja može se vršiti ručno ili prijenosnim sredstvima (dizalicama. dok je unutra posebna vatrostalna masa za lonce. Slika 6. Ova cilindrična peć izrađena je od čeličnog lima i obložena je vatrostalnim materijalom iznutra.8. S dna peći vodi kanal također obložen vatrostalnim materijalom. Zato se ove peći obično koriste za održavanje temperature taljevine i njeno legiranje (miješanje). Miješanjem taljevine zbog elektromagnetskih sila predaje se toplina i na taljevinu u koritu peći. uvijek mora ostati malo taljevine. nosivi dio ljevačkog lonca izrađuje se od čelika. tako da se ona mora pregrijati na relativno visoku temperaturu i što brže gibati kroz kanal da bi predala toplinu preostaloj taljevini u peći. 7. Može se koristiti i za ulijevanje na kalupnoj liniji. i 7. Kad se primarni navoj spoji s izvorom električne struje induciraju se u rastaljenom metalu u kanalu struje velike jakosti. viličarima) ovisno o stupnju mehanizacije i količini taline koja se prenosi.

Ljevački lonac za ručno prenošenje i ulijevanje (Dalekovod). Lonac za prenošenje većih masa taljevine.2.1. s kukom za dizalicu i mehanizmom za naginjanje (MIV). Ljevačka žlica (Lipovica). KOLO ZA NAGINJANJE Slika 7. 87 . Slika 7.3.Slika 7.

Izuzetak je odljevak od monokristala. skrućivanja i završnog hlađenja skrutnutog odljevka.8. taljevina se prije ulijevanja obrađuje cijepljenjem i modifikacijom kojima se usitnjava mikrostruktura. da bi se dobila željena mikrostruktura.2. Proces skrućivanja završen je kada nestane taljevine. Veličina. Odljevak se sastoji od mnoštva kristalnih zrna međusobno odvojenih granicama zrna. do dodatnih mikrostrukturalnih promjena dolazi pri hlađenju do sobne temperature. Izratci dobiveni na ovaj način imaju specijalna svojstva koja nije moguće postići kod skrućivanja polikristaliničnih metala (metala s velikim brojem zrna). Prilikom skupljanja smanjuje se volumen metala. prikazan je tijek skrućivanja. na promjenu mikrostrukture može se utjecati i regulacijom prijenosa topline sa skrućujućeg metala na materijal kalupa odnosno regulacijom brzine hlađenja taljevine u kalupu. Shematski prikaz skrućivanja metala: (a) nukleacija kristala u taljevini metala.1. Na slici 8. Kod nekih legura. a između njih se javljaju nepravilne granične površine koje se nazivaju granicama zrna. Slika 8. slika 8. Kad se sudare. rastaljeni metal prelazi u krutu fazu tvorbom kristala. oblik i položaj kristalnih zrna nastalih tijekom skrućivanja čini mikrostrukturu odljevka. Cijepljenje utječe na uvjete nukleacije u taljevini. Uočava se da prvo u taljevini nasumično nastaju klice iz kojih se onda razvijaju kristalna zrna. Postupci proizvodnje monokristala strogo su kontrolirani. odnosno mijenja oblik zrna. PROCES SKRUĆIVANJA Proces skrućivanja metala ima važnu ulogu u određivanju tehnologije lijevanja i definiranju svojstava gotovog odljevka. (b) i (c) rast kristala s napredovanjem skrućivanja. Tijekom skrućivanja. a time i željena mehanička svojstva odljevka. gdje se rast omogućava samo jednom zrnu. Ta kristalna zrna postaju sve veća sve dok se ne sudare i jedna drugima ne onemoguće daljnji rast. 88 . (d) skrućivanje je završeno (vide se pojedine granice zrna) U praksi. a modifikacija na uvjete rasta pojedinačnih kristala. željeznog lijeva.1. različito orijentirana kristalna zrna (orijentacija ovisi o smjeru odvođenja topline i o kristalnoj strukturi metala) vežu se jedna na druge. Osim obrade taljevine kemijskim sredstvima. npr. Sljedeće svojstvo metala koje ima glavni utjecaj na procesa lijevanja je skupljanje ili stezanje tijekom hlađenja taljevine.

Za konstrukciju modela i kalupa važan je iznos skupljanja u krutom stanju jer se on ne može kompenzirati taljevinom iz pojila. odnosno smanjenje volumena odljevka kompenzira se napajanjem. tako da se nakon skupljanja dobije zahtijevana veličina odljevka na sobnoj temperaturi.2. osmišljeno i izvedeno da uravnoteži razlike u volumenu koje se javljaju za vrijeme hlađenja i skrućivanja taljevine. Ako je pojilo za vrijeme skupljanja u tekućem stanju i prilikom skrućivanja je nadoknadilo smanjenje volumena. prikazan je pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka za ulijevanje kroz pojilo. skrućivanja i hlađenja skrutnutog odljevka. Razlike u volumenu.2. Dimenzije modela i odljevka moraju se povećati. Na slici 8. Iznos skupljanja u krutom stanju također ovisi o vrsti metala.6 postaje pravilno i nepravilno smještanje pojila. Za tehnologiju lijevanja i napajanja važan je iznos skupljanja u tekućem stanju i za vrijeme skrućivanja.. ovise o metalu ili leguri koja se lijeva. Napajanje je osnovno gledište procesa lijevanja. tablica 8. Drugim riječima.3. slike 8. što se postiže usmjerenim skrućivanjem.4-8. znači da je ispunilo svoju funkciju. a ne u odljevku.Slika 8. Kod oblikovanja pojila treba voditi računa da poroznost skupljanja (usahlina) bude u pojilu. tablica 8. Da bi pojilo ispunilo svoju funkciju mora zadnje skrutnuti. skupljanje tijekom skrućivanja. već se direktno odražava na konačne dimenzije odljevka. 89 . Napajanje mora biti tako izvedeno da nadoknađuje svaku promjenu volumena u kalupu. što se može iskoristiti u smislu smanjenja ili eliminacije primjene pojila. Kod sivog i nodularnog lijeva može doći do povećanja volumena odljevka za vrijeme skrućivanja (ekspanzija grafita).1. Skupljanje metala prilikom hlađenja taljevine.

90 . Pojednostavljeni prikaz nastajanja (skrućivanja) odljevka.Slika 8.3.

Ispravno spravno dimenzionirana pojila.4. Slika 8.5 5. Slika 8.6. Smjer skrućivanja odljevka i nastajanje usahlina.Slika 8. Pravilano i nepravilno smještanje pojila. šuplina zbog skupljanja ostala je u pojilima. 91 .

neodžareni sa kuglastim grafitom.6 6.5 Varira od 1. odljevak se iz kalupa vadi istresanjem tako da se kalup razruši. NAKNADNA OBRADA ODLJEVAKA 9.9 4. Metalni lijev Željezni lijev sa lamelarnim grafitom sa kuglastim grafitom. odžareni Čelični lijev manganski tvrdi čelik Temper lijev bijeli (GJMW) crni (GJMB) Aluminijeve ljevačke legure Magnezijeve ljevačke legure Bakareni lijev (elektrolit. Nakon 92 . Metalni lijev Ugljični čelik 1%-tni ugljični čelik Bijelo lijevano željezo Sivo lijevano željezo Nodularni lijev Bakar Cu-30Zn Cu-10Al Aluminij Al-4.5 širenja Varira od 2. Skupljanje u krutom stanju za različite metale.1. vodenim mlazom ili u bubnjevima. pneumatskim čekićem.2 6.1.5 4 6.2.5 Tablica 8.7 skupljanja do 4.3 3. Skupljanje pri skrućivanju za različite lijevane metale. (Mjed) Specijalna mjed (Cu-Zn-Mn(Fe-Al)) Višelegirana aluminijska bronca Cinkove ljevačke legure Bijela kovina (olovo-kositar) Iznos % Moguće odstupanje % 9.5Zn Al-12Si Magnezij Cink Volumno skupljanje pri skrućivanju % 2. Istresanje odljevka obavlja se na vibracijskim rešetkama. Čišćenje odljevaka Kod postupaka lijevanja u jednokratne kalupe.) bakar-kositar-leg.5 širenja 4. pri čemu kalupna mješavina gubi čvrstoću te se odljevak lako izvadi van. (Bronca) bakar-kositar-cink-leg. Tijekom istresanja odljevka iz kalupa dolazi do kidanja veziva.5 – 3 4 4 – 5.6 skupljanja do 2.(Crveni lijev) bakar-cink-leg.Tablica 8.8 4.

odnosno skupljanja. bez promjene strukture metala. bez obzira na tip proizvodnje. obavlja se brušenjem brusilicama što je vrlo skupo jer se još i danas obavlja ručno. Čišćenje odljevaka sačmarenjem. Uljevni sustav i pojila uklanjaju se toplinskim rezanjem. Žarenjem za smanjenje naprezanja uklanjaju se vlastita zaostala naprezanja nastala tijekom skrućivanja. Ona se provodi ukoliko je potrebno modificirati metalnu strukturu čitavog odljevka (žarenje. zavarivanjem ili toplinskom obradom. pilama ili lomljenjem. Osiguranje kvalitete Kontrola kvalitete bitna je kod svih koraka u proizvodnji odljevaka. starenje. Uklanjanje površinskih neravnina i grešaka.2.1. Zaštita od korozije je zaseban aspekt osiguranja kvalitete odljevaka.1. U nekim slučajevima. Pravilno provedena kontrola kvalitete sprječava nastanak odljevaka s greškom (škarta) ili ako nije uspjela. 93 . KONTROLA PROCESA LIJEVANJA 10. takvi loši odljevci mogu se još uvijek „spasiti“ npr. kaljenje. sačmarenje). rezanjem brusilicama. Statistička analiza proizvodnih podataka i rezultati ispitivanja tvore temelj svakog procesa kontrole kvalitete. 10.1. slika 9. Slika 9.1. omogućuje pronalaženje loših odljevaka i njihovo izdvajanje prije isporuke naručitelju. 9. precipitacijsko očvršćivanje) ili određene površine (površinsko kaljenje ili nitriranje). Površina odljevaka dobivenih lijevanjem u trajne kalupe ne čisti se na ovaj način jer je dovoljno visoke kvalitete.što se odljevak izvadi iz kalupa. od dobave sirovog materijala do konstrukcije odljevka. tablica 10. Metode ispitivanja i njihovi troškovi odraz su strogosti zahtjeva za kvalitetom. popuštanje. prije svega metalnih izraslina. Toplinska obrada Toplinska obrada slijedi nakon završetka čišćenja odljevaka. ostatak pijeska na površini odljevka uklanja se u rotirajućim bubnjevima ili mlazom abrazivnih čestica (pjeskarenje.

deformacija Težina Ultrazvučna ispitivanja Radiografska ispitivanja Tvrdoća File test (strojna obradivost) Mjerenje tvrdoće po Brinell-u. itd. kao što su kemijski sastav. Ovisno o namjeni odljevka. Rockwell-u. ispitivanje pod tlakom i dr. ispitivanje mikrostrukture. mehanička svojstva. analizu kemijskog sastava. dok je za ostala svojstva. Kod odljevaka gdje se zahtjeva samo točnost osnovnog oblika. provodi se kontrola mjerenjem. Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku točnost. različiti su i zahtjevi kvalitete.Tablica 10. provodi se vizualna kontrola. 94 .1. težine. Struktura Metalografska ispitivanja Fizikalne metode Mehanička svojstva Ispitivanja na ispitnim uzorcima uzetim iz odljevka ili (statička i dinamička) lijevanje posebnih ispitnih uzoraka Nakon završetka svih faza izrade. mehanička ispitivanja. nepropusnost. Svojstva Ispitni odljevci Ispitivanja Klinasta proba Ispitivanje debljine stijenke Ispitivanje površinskih pukotina Ispitivanje mikrostrukture Ispitivanje tvrdoće Sastav Površina Kemijska analiza Vizualna kontrola (hrapavost. površinske greške) Kontrola pukotina pomoću: Mjerenja Gustoća uključci penetranata magnetnih čestica Dimenzija. kontroliraju se karakteristike odljevaka koje utječu na njegovu upotrebljivost. potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr. struktura. Kontrola kvalitete odljevaka.

Tako greške možemo podijeliti prema postupku lijevanja ili izgledu pogreške. Greške na odljevcima U tehnološkom procesu proizvodnje odljevaka. • greške karakteristične za pješčani lijev. Postoji više klasifikacija vrsta grešaka. postupcima koji se provode i materijalima koji se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greške. Podjela grešaka na odljevcima prema izgledu Prema izgledu. 95 . Zadatak ispitivanja pogrešaka sastoji se u što jasnijem definiranju vrste greške. Razredi grešaka: A – Metalne izrasline B – Šupljine C – Prekinuti odljevak D – Površinski nedostaci E – Nepotpuni odljevak F – Netočnost mjera i oblika G – Uključci i heterogenosti. a ista greška može biti prouzrokovana djelovanjem različitih uzroka ili njihovom kombinacijom. Jedan uzrok može izazvati više različitih grešaka.1. broj podskupine i broj pogreške (npr. Greške na odljevcima prema postupcima lijevanja dijele se na: • greške do kojih može doći kod bilo kojeg postupka lijevanja. jer se greška otkriva na virtualnom modelu još u fazi tehnološke razrade. A112 – oznaka za žilice).1. uzroka njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera. greške se mogu klasificirati: • u 7 osnovnih razreda (oznaka velika slova A-G) • svaki razred je podijeljen u skupine • skupine pogrešaka podijeljene su u podskupine • unutar podskupina navedene su pojedinačne greške Oznaka pojedinačne pogreške sadrži slovo razreda.10. Današnjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skrućivanja moguće je ostvariti znatne uštede. broj skupine. te ju je moguće (u većini slučaja) izbjeći pravilnim preoblikovanjem uljevnog sustava (ili modela). Veze između uzroka i posljedica te mogućnost međudjelovanja različitih uzroka nastanka škarta vrlo su složene.

• • • • 96 . proračunavanje pojila. a nastaje zbog stezanja materijala prilikom skrućivanja i hlađenja te nedostatka rastaljenog metala koji bi kompenzirao razliku volumena u području koje posljednje skrućuje. uporaba egzotermnih pojila. Karakteristične greške na odljevcima. Tablica 10. ali zbog preranog skrućivanja nije došlo do potpunog staljivanja metala. tj. promjena oblika ili veličine ušća. oko jezgre). NEMETALNI UKLJUČCI Uključci imaju sastav troske.2. osiguranje usmjerenog skrućivanja prema mjestu posljednjeg skrućivanja (pojilu). USAHLINA Usahlina se može pojaviti kao ulegnuće na površini odljevka ili unutar odljevka. • • • povišenje temperature ulijevanja. • • • smanjenje udjela elemenata sklonih oksidaciji skraćivanje trajanja skrućivanja uklanjanje troske prije ulijevanja. postavljanje hladila.Primjeri nekih karakterističnih grešaka dani su u tablici 10. Mogu biti okruglasti ili u obliku strija. sastoje se od oksida sulfida i drugih nemetalnih spojeva netopivih u rastaljenom metalu. koristiti leguru bolje livljivosti. Vrsta greške i skica NEDOLIVENOST ODLJEVKA Opis Odljevak se skrutnuo prije nego li je rastaljeni metal u potpunosti ispunio kalupnu šupljinu.2. Mjere pomoći NESTALJENO PODRUČJE Rastaljeni metal je s više strana tekao u kalupu (npr.

u proizvodnji odljevaka postoje neki materijali koji se trenutno još uvijek ne mogu reciklirati i oporabiti. 97 . taloge. PENETRACIJA RASTALJENOG METALA • • • • uporaba finijeg pijeska. pa se materijal odljevka na kraju sastoji od mješavine metala i pijeska. koji čini i do 75 % otpada u ljevaonici. tekući i kruti otpad nastao taljenjem i lijevanjem u kaluparnici (obrada. premazivanje kalupa. ljevaonice ne posvećuju posebnu pažnju. povećanje udjela veziva. regeneracija. Iskorišteni pijesak. kalupa i jezgri. uvijek mogli kompletno reciklirati kao lomljevina.MJEHURAVOST Zbog visoke temperature ulijevanja metala dolazi do otpuštanja plinova iz kalupne mješavine koji ostaju zarobljeni ispod površine odljevka. sniženje temperature ulijevanja. otapala i premazi) i u čistionici. Unapređenje ljevaoničke proizvodnje danas se bazira na smanjenju udjela otpada optimizacijom proizvodnog procesa. Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka može doći do bočnog pomaka dvaju dijelova modela. priprema. prvenstveno zbog povišenja cijene njegovog odlaganja. 10. Kod metala visoke tecljivosti (malog viskoziteta). na mjestima jakog zagrijavanja kalupa i slabe zbijenosti pijeska. smanjiti udio čeličnog otpada u zasipu. • • • upotrebljavati čišće kalupne materijale. može doći do penetracije rastaljenog metala u pijesak kalupa ili jezgre. U okvirima zaštite okoliša. recikliranjem i oporabom materijala te na kraju obrada otpadnih materijala prije njihovog odlaganja kako bi se uklonile sve štetne primjese. Zaštita radnog mjesta i okoliša Iako su se sami odljevci. smanjiti udio vlage u pijesku. postao je veliki trošak za ljevaonicu. kao i svi ostali metalni proizvodi.2. prvenstveno na prašinu. POMAK • Tehnološka disciplina pri centriranju modela. Može doći do formiranja većih mjehura ili puno sitnih mjehurića. kalupa ili pomaka jezgre uzrokujući tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreške na odljevku. ispušne plinove. buku.

Podjela metalnih legura za lijevanje na dva načina a) i b). danas je na raspolaganju velik broj legura ura koje se mogu lijevati. METALI ZA LIJEVANJE .1. Zahvaljujući razvoju metalurgije.11. kao što je prikazano na slici 11. a) b) Slika 11. 98 .1. a i odljevci imaju bolja svojstva. Sve legure za lijevanje podijeljene su u dvije osnovne skupine legura za lijevanje: željezne legure i neželjezne legure.LIJEVOVI Legure za lijevanje zajedni nički je naziv za legirane metale od kojih se izrađuju odljevci. Lijevanju čistih metala rijetko kad se pristupa jer je legure puno lakše lijevati.

Tako je masa proizvedenih odljevaka od željeznih legura veća od mase odljevaka od svih ostalih ljevačkih legura zajedno.74 2.86 8. Osnovna podjela željeznih ljevačkih legura prikazana je na slici 11.1 21. prije svega u automobilskoj industriji.34 Talište [°C] 650 658 420 232 1530 1455 1083 327 960 -38 3380 1773 1063 U industrijskoj proizvodnji još uvijek prevladava lijevanje željeznih legura iako se posljednjih godina sve više povećava i lijevanje neželjeznih legure. čija svojstva ovise prvenstveno o količini sadržanog ugljika.1. Tablica 11.34 10. 11.U tablici 11. To su Si.13 7. Željezne ljevačke legure su legure željeza i ugljika.2. Željezne ljevačke legure Željezne ljevačke legure su najrašireniji i najvažniji materijal suvremene tehnike.34 19.4 19. Element Gustoća [kg/dm3] Mg Al Zn Sn Fe Ni Cu Pb Ag Hg W Pt Au 1.28 7.1. 99 .51 13. U svrhu poboljšanja određenih svojstava željeznim legurama dodaju se još neki legirni elementi. Mn koji su uvijek prisutni kao pratioci te S i P kao nečistoće.1. Temperature tališta i gustoće metala.93 11. dane su temperature tališta i gustoće nekih metala.69 7.86 8. ali i o količini ostalih elemenata koji se redovito javljaju kod ovih ljevačkih legura.

03 do oko 2% ugljika. Sa slike 11. vidljivo je da se s obzirom na sadržaj ugljika željezne legure dijele na čelični lijev te na željezni lijev. 100 . dok željezni lijev obuhvaća legure koje sadrže > 2% ugljika.2. Podjela željeznih legura.2. Čelični lijev obuhvaća legure željeza koje imaju od 0.Slika 11.

Vrlo je važno napomenuti da se odljevci od čeličnog lijeva samo rijetko upotrebljavaju neposredno nakon lijevanja zbog grube Widmannstättenove feritno-perlitno mikrostrukture koja daje nisku žilavost i istezljivost. 4 Čelični lijev. Da bi se dobila mikrostruktura struktura slična čeličnoj. 101 . 3 Nodularni lijev.1.03 do 2% ugljika koji je uvijek izlučen u obliku cementita. 1 Sivi lijev. rudarskoj (kućišta transportera). već se na konačne dimenzije dovode isključivo postupcima obrade odvajanjem česticama. Čelični lijev U čelični lijev spadaju metastabilno kristalizirane legure koje sadrže od 0. Čelični lijev namijenjen je izradi dijelova konačnog oblika. koja se još mogu dodatno poboljšati toplinskom obradom. npr. kočnički okviri. kao i dugo vrijeme skrućivanja čine ovaj lijev manje prikladnom legurom. dijelova koji se više ne odrađuju nekim od postupaka plastične obrade. Osim ugljika. vagonske spojke). metaloprerađivačkoj industriji (dijelovi preša.Na slici 11. Slika 11. posebice u željezničkoj industriji (kotači. ovi ljevovi mogu sadržavati i neke druge legirne elemente. Međutim. kemijsko-naftnoj industriji (tijela visokotlačnih ventila. prikazana je usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. tj. 2 Temper lijev. 5 Čelik (gnječena legura). itd.3. to je povoljan konstrukcijski materijal koji ima vrlo čestu primjenu. dijelovi bušećih motki). Visoka temperatura taljenja čeličnog lijeva. čelični lijev za strojogradnju ili čelični lijev otporan na visoke temperature. 11.1. čine se dobivaju čelični ljevovi za posebnu upotrebu. zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava. Usporedba mehaničkih svojstava željeznih materijala. Ovaj lijev ima važno značenje kod izrade velikih i složenih dijelova koji su mehanički opterećeni.3. valjaonički stanovi).

Pomoću ovog lijeva moguće je odliti najsloženije oblike i šupljine. potrebna su tanka ušća i velika pojila. pri čemu se dolazi do usitnjenja lijevane mikrostrukture i izjednačavanja veličine zrna. u lijevanom stanju struktura je dendritna i zato krhka. visoka temperatura taljenja (viša nego za bilo koju drugu ljevačku leguru) ~1650°C relativno loša livljivost. prikazana je razlika između odlijane i toplinski obrađene legure čeličnog lijeva.2. Željezni lijev U željezni lijev spadaju legure željeza s udjelom ugljika većim od 2%. Na slici 11. pa je zbog toga i zbog zaostalih naprezanja odljevke potrebno odžariti. slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno visoko pregrijavanje taljevine (radi toga minimalna debljina stjenke iznosi 5 mm).ovaj se lijev najčešće podvrgava toplinskoj obradi normalizacije. veliko skupljanje pri skrućivanju (do 5%) sa velikim nastankom poroznosti skupljanja (usahlina). koje uzrokuje zaostala naprezanja. između 1.1.4. 11. NORMALIZACIJA LIJEVANO STANJE Widmannstättenova mikrostruktura ODŽARENO STANJE usitnjena ferlitno-perlitna mikrosturktura s ujednačenom veličinom zrna Slika 11. Razlika u mikrostrukturi između lijevanog i odžarenog stanja sivog lijeva Osnovna svojstva čeličnog lijeva su: • • • • • • • postupcima lijevanja moguće je dobiti složenu geometriju.5 i 3 %. 102 .4. To je idealan metal za oblikovanje lijevanjem zbog vrlo velike tecljivosti njegove taljevine te minimalnog volumenskog i unutarnjeg skupljanja. veliko skupljanje u krutom stanju.

prikazana je mikrostruktura sivog lijeva.Šest je osnovnih vrsta željeznog lijeva: • • • • • • sivi lijev bijeli (tvrdi) lijev nodularni (žilavi) lijev temper (kovkasti) lijev vermikularni lijev legirani lijev. Mikrostruktura sivog lijeva je dvojna i sastoji se od: ugljika koji je pretežno izlučen u obliku listićavog grafita sive boje (iako se C može izlučiti i u obliku cementita) te željezne osnove koja je feritna. b) nenagriženi uzorak Zbog grafitne listićave strukture. odnosno djeluju kao zarezi u metalnoj osnovi. Mn. istezanje i modul elastičnosti te povećanu osjetljivost na debljinu stjenke. obliku. otpornost na toplinske šokove (visoka toplinska vodljivost). visok stupanj prigušenja vibracija. Jedna od glavnih odlika sivog lijeva je velika tlačna čvrstoća zbog čega se sivi lijev prvenstveno primjenjuje na mjestima jako opterećenima na tlak. a) pretražni mikroskop.5 i 4.5.5. bainit). tvrdoću. Sivi lijev Sivi lijev pripada skupini željeznih ljevova kod kojih je ugljik izlučen u obliku grafita. veličini i raspodjeli grafita. te visoka tlačna čvrstoća i ekonomičnost. izvanredna livljivost. sivi lijev ima relativnu nisku vlačnu čvrstoću. perlitna ili feritno-perlitna (legiranjem i TO mogu se postići i druge temeljne strukture (austenit. budući da grafitni listići prekidaju kontinuitet metalne osnove. a) b) Slika 11. odljevci za peći i 103 . Tipična područja primjene sivog lijeva su: strojogradnja (postolja i dijelovi strojeva. osim o količini. obliku. P i S). Općenito. kućišta). veličini i raspodjeli grafita ovise i o debljini stjenke.1. martenzit. Pozitivne strane sivog lijeva su: dobra strojna obradivost. Sadržaj ugljika kreće se između 2.5 %.2.1. mehanička svojstva sivog lijeva uvelike ovise o količini. Mehanička svojstva. 11. Na slici 11. žilavost. Osim ugljika. ovaj lijev sadrži i primjese (Si. Mikrostruktura sivog lijeva.

blokovi i glave motora. pa se primjenjuje samo kad se traži velika otpornost na abrazijsko trošene i pritiske te visoka tvrdoća. konstrukcije. Mn. Ugljik se izlučuje samo u obliku cementita. kočioni diskovi. W i Ti. armature za vodovodne sustave. legiranjem se mogu postići i određena svojstva žilavosti ovog inače krtog materijala. 104 . Ima do najviše 3% C i povećani sadržaj Mn. Osnovna tehnološka svojstva sivog lijeva su: • • • • • dobra livljivost . Nelegirani bijeli lijev rijetko se koristi. papirnoj ili pekarskoj industriji . Bijeli lijev prvenstveno služi za izradu jednostavnijih dijelova izloženih trošenju koji nisu dinamički opterećeni. stupovi rasvjete itd. Mo.štednjake. cigle i keramike. više se upotrebljava bijeli lijev legiran sa Cr. U usporedbi s ostalim vrstama lijevova bijeli tvrdi lijev naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju. mlinova. valjaka za valjanje limova. hidrauličkih klipova. procesna industrija i energetika. žigovi i alati za izvlačenje žice. dekorativni odljevci (ukrasni stupovi. dok temeljnu strukturu čine perlit i ferit. 11. valjci u metalnoj. kod drobilica. Zbog povećane količine cementita bijeli lijev je izrazito tvrd (> 400 HV) i krhak.1.. klipni prstenovi.2. industrija motornih vozila (cilindri. kotači i papuče kočnica tračnih vozila.6. dijelovi drobilica za kamen. čitav je ugljik vezan u obliku cementita (Fe3C). manja nego kod nodularnog i čeličnog lijeva.skupljanje u krutom stanju iznosi oko 1% mogu se lijevati odljevci svih masivnosti i složenosti proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih lijevova nisko talište (1150 do 1250 °C) s obzirom na približno eutektički sastav i uzak interval skrućivanja mala sklonost poroznosti skupljanja (usahlinama).) i još mnoga druga područja. matrice za briketiranje ugljena. Osim povećanja otpornosti na abrazivno trošenje. slika 11. razni zupčanici. Ni. Bijeli (tvrdi) lijev U bijelom (tvrdom) lijevu.2. V.

7. Metalna osnova je perlitna i feritna. Slika 11. Razlika između bijelog i sivog lijeva 11.1. prikazana je mikrostruktura temper lijeva.Slika 11. Temper (kovkasti) lijev U temper lijev spadaju legure željeza i uglika te primjesa s pretežnim udjelom ugljika izlučenim u obliku grafitnih pahuljica (čvorića) koje su poznate kao temper –ugljik.7.2.3.6. Mikrostruktura temper lijeva Temper lijev dobiva se od bijelog lijeva tzv. decementacijskim žarenjem – toplinskom obradom u kojoj se cementit potpuno raspada na željezo i ugljik i pri čemu se ugljik izlučuje u 105 . Na slici 11.

tako da su mehanička svojstva odljevaka od temper lijeva vrlo slična svojstvima ugljičnog čelika ili svojstvima nodularnog lijeva. prikazana je mikrostruktura nodularnog lijeva. Bijeli lijev ima bolju livljivost pa se predmeti kompliciranijeg oblika izliju od tog lijeva. ali se od sivog lijeva razlikuje po obliku grafitnih kristala. industrija poljoprivrednih strojeva i armature.2. Nodularni (žilavi) lijev Nodularni lijev sastoji se od istih faza kao i sivi lijev. Zbog povoljne kombinacije svojstava nodularni lijev zamijenio je u mnogim aplikacijama sivi. blagi prijelazi) i sustavu napajanja. Tipični primjeri primjene jesu: koljenaste i bregaste osovine motora. veća žilavost i kovkost.1. Tipična područja primjene: automobilska industrija. Dakle. Nakon decementacijskog žarenja dobivaju se prikladna uporabna svojstva – niža tvrdoća.4. kao što je prikazano na slici 11.8. Temper lijev karakterizira niska temperatura taljenja te volumensko stezanje tijekom hlađenja i skrućivanja koje je veće nego kod sivog lijeva (1 – 2%). a zatim ih se decementacijskim žarenjem pretvara u temper lijev. Zbog tog većeg volumenskog stezanja treba posebnu pažnju posvetiti pravilnoj konstrukciji odljevka (jednake debljine stjenki.8. c) nenagriženi uzorak c) Nodularni lijev ujedinjuje prednosti sivog i čeličnog lijeva. izduženje i žilavost od sivog lijeva s lisnatim grafitom. a) b) Slika 11. Grafit se kod ovog lijeva izlučuje u obliku kuglica (nodula). čelični i temper lijev. Odljevci od temper lijeva obično su manjih dimenzija (do cca 10 kg). košuljice cilindara motora i kompresora. ima dobru žilavost i čvrstoću jednaku čeličnom lijevu.5. a). poklopci kliznih ležaja. 106 . tj. a dobru livljivost kao i sivi lijev. Mikrostruktura nodularnog lijeva. 11. bolja obradljivost. b) pretražni mikroskop. polazna sirovina za dobivanje temper lijeva jesu odljevci bijelog tvrdog lijeva. zupčanici. Kako kuglasti grafit relativno blago prekida metalnu masu to nodularni lijev ima znatno višu čvrstoću. Na slici 11.kompaktne nakupine – pahuljice koje su raspoređene u feritnoj ili perlitnoj osnovi.

kositar. To su magnezij. željezni lijev s vermikularnim grafitom pokazao se posebno korisnim za lijevanje odljevaka koji su temperaturno opterećeni.5 kg/dm3. Veliko područje primjene je u proizvodnji cilindarskih glava za brodske dizel – motore.11. a) b) Slika 11. crvićasti grafit. Prigušuje vibracije slično kao i sivi lijev.9. Vermikularni lijev struktura je vrlo bliska nodularnom lijevu .2. prikazana je mikrostruktura vermikularnog lijeva. cink. Zbog velikih teškoga pri lijevanju titan i njegove legure zasad nemaju primjenu u ljevarstvu.2. nikal. Neželjezne legure za lijevanje Neželjezne legure obično se dijele na lake i teške.metalna osnova u lijevanom stanju je pretežno feritne ili feritno-perlitne strukture koja se dobiva bez naknadne toplinske obrade.9. U skupinu teških metala (gustoća > 4.5 kg/dm3) koji se koriste u ljevarstvu spadaju bakar. strojna obradivost. Toplinska vodljivost. a po svojstvima je bliže nodularnom lijevu. Vrlo je dobra zamjena za dijelove koji su bili lijevani od temper lijeva.1. aluminij i titan. 107 . olovo i njihove legure. Mikrostruktura vermikularnog lijeva. Osim ljevarsko-tehničkih prednosti. a) pretražni mikroskop. tzv.5. U skupinu lakih spadaju metali i legure kojima je gustoća manja od 4. Na slici 11. Zbog dodavanja Mg i elemenata rijetkih zemalja prilikom proizvodnje ugljik se izlučuje u obliku grafita koji je morfološka varijanta između lisnatog i kuglastog grafita. b) nenagriženi uzorak Vermikularni lijev se pri lijevanju ponaša slično sivom lijevu. dok su vlačna svojstva približna vrijednostima nodularnog lijeva 11. livljivost i prigušenje je kao kod sivog lijeva. Osnovna značajka željeznog lijeva s vermikularnim grafitom je u tome što pruža povoljnu kombinaciju svojstava sivog lijeva i nodularnog lijeva.

Aluminij i legure aluminija Čisti se Al. ponajprije vlačne čvrstoće i tvrdoće.7 50…150 20…35 690 50…4 Legiranje ima za cilj prvenstveno poboljšanje mehaničkih svojstava.10. Podjela aluminijevih legura 108 .2. od kojih su najvažniji silicij. Aluminij se legira širokim rasponom elemenata. katkada žilavosti ili livljivosti. Osnovna svojstva aluminija prikazana su u tablici 11. Podjela aluminijevih legura prikazana je na slici 11.1.10.11. Tablica 11. Osnovna svojstva aluminija Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 660 2. vrlo rijetko koristi zbog loše livljivosti i slabih mehaničkih svojstava. Osnovna svojstva aluminija. magnezij i bakar. rezljivosti. već se prvenstveno koriste legure aluminija.2.2. zatim krutosti. Slika 11. kao ljevačka sirovina.

109 . Radi osiguranja djelatnog usitnjenja zrna potrebno im je dodati magnezij i/ili titan. te slabe strojne obradljivost. također i prema djelovanju morske vode te povećana čvrstoća. Al-Si legure mogu se upotrebljavati kao čiste binarne legure koje imaju izvrsnu livljivost i otpornost prema koroziji. bilo u lijevanom. Osim livljivosti. Najbolju kombinaciju čvrstoće i žilavosti ima legura s 10 % Mg.. Livljivost se još dodatno pogoršava s porastom sadržaja bakra. strojno obrađenom. posebno one s 10 % i 13 % Si. ovim se legurama često dodaju i drugi legirni elementi (najčešće Mg. Fe). srednjom ili slabom udarnom otpornošću. Neke od njih otporne su i na udarce. Međutim. Al-Mg legure Glavna značajka ovih legura je dobra korozijska postojanost. u odnosu na ostale ljevačke legure aluminija imaju znatno slabiju livljivost te povećanu sklonost prema porozitetu. silicij u Al-Si legurama poboljšava i otpornost prema nastajanju toplih pukotina te svojstva napajanja odljevka.Al-Cu legure Al-Cu legure su toplinski očvrstive legure s osrednje visokom čvrstoćom. što je prikazano na slici 11. S obzirom na udio silicija u Al-Si legurama. Ove legure imaju malu otpornost prema koroziji te su slabe livljivosti. prije svega male čvrstoće. osobito pri lijevanju u kokile. Al-Si legure Kod Al-Si legura silicij je osnovni element koji doprinosi dobroj livljivosti Al legura. Cu. poliranom ili anodiziranom stanju. pa se mogu uporabiti za umjereno opterećene dijelove u pomorstvu. Jako se dobro zavaruju te se često rabe za arhitektonske i dekorativne potrebe. dobro su otporne na višim temperaturama i dobro rezljive. pa su to najrasprostranjenije legure u grupi lijevanih legura. no zbog slabijih mehaničkih svojstava. Veliki nedostatak im je i sklonost tvorbi toplih pukotina pri skrućivanju. eutektičke legure (12-13 % Si) te nadeutektičke legure (15-24 % Si). razlikujemo podeutektičke legure (< 12 % Si). no zbog otežane livljivosti rijetko se koristi najčešće se koriste legure s 3 % i 5 % Mg.11.

niske temperature taljenja (oko 660 °C). Legure aluminija zauzimaju sve značajnije mjesto u ljevačkoj proizvodnji zbog svojih dobrih tehnoloških i mehaničkih svojstava . na višim temperaturama eksplozivno reagira s kisikom iz zraka. Osim toga.5 i 8. Legiranjem mu se poboljšavaju mehanička svojstva i otpornost na koroziju.proizvodnji odljevaka od aluminijevih legura prethodi jedino proizvodnja željeznih lijevova.3. Magnezij ima slaba mehanička svojstva. Magnezij i legure magnezija Čisti magnezij se ne lijeva u kalupe. 110 .2. Osnovna svojstva čistog magnezija i njegovih legura dana su u tablici 11. Dobra svojstva aluminijevih legura su: zanemariva rastvorivost plinova (osim vodika). 11.Slika 11. Podjela Al-Si legura. Najveći nedostatak aluminijevih legura je volumno stezanje tijekom skrućivanja koje se kreće između 3.11.2. vrlo dobra livljivost (mogućnost lijevanja dijelova s vrlo tankim detaljima).5 %.

111 . U tablici 11.2. Mn i Zr.3.4.85 160…250 Glavni legirni elementi su: Al. Osnovna svojstva bakra Osnovna svojstva bakra Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Modul elastičnosti (kN/mm2) Istezljivost (%) 1083 8. Legure magnezija lijevaju se u pijesak. Tablica 11.3.74 do 100 1102 1. Zn. Bakar i legure bakra Čisti bakar lijeva se samo kad se zahtijeva čim bolja električna ili toplinska provodljivost odljevka. Čisti bakar ima lošu livljivost te veliku sklonost poroznosti. a posebno dobrom otpornošću na koroziju. Osnovna svojstva magnezija i njegovih legura Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Vrelište (° C) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Mg 650 1.Tablica 11. tale se i lijevaju u zaštitnoj atmosferi.0…1. Zbog velikog afiniteta prema kisiku.5 2…12 Mg legura 650 1. 11. Osnovno svojstvo magnezijevih legura je njihova mala gustoća – zbog toga neke magnezijeve legure imaju bolju specifičnu čvrstoću od aluminijskih legura.2 10…15 1.96 200…360 40…130 125 2…45 Legiranjem bakra dobiju se legure s dobrim mehaničkim i drugim svojstvima. dana su osnovna svojstva bakra. kokile i pod tlakom.4.8…1.

7 0. Mg. Tablica 11.3 1…5 112 . Češće se koristi legiran sa Al.3…0. Slika 11.12. Osnovna svojstva cinka i njegovih legura dana su u tablici 11.5. 11.13 30…40 40…45 1. Cink i legure cinka Čisti se cink rijetko lijeva.5 Zn legura 420 6. Osnovna svojstva Talište (° C) Gustoća (kg/dm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća (HB) Skupljanje (%) Istezljivost (%) Zn 420 7. Cu i Zn. Na slici 11. osim za izradu anoda za zaštitu od korozije cijevnih vodovoda i brodova.2.Legure bakra namijenjene lijevanju razvrstavaju se u sljedeće skupine: • • • • bronce mjedi crveni lijev novo srebro. osnovna svojstva cinka i njegovih legura.4. prikazane su osnovne legure bakra. Podjela bakrenih legura.12.8 200…350 70…100 1.5…6.5.

2. dobra tecljivost omogućava jednostavno lijevanje ne smije se izlagati trajnom opterećenju zbog niske čvrstoće puzanja u posljednjim godinama raste upotreba tlačnih cilindričnih odljevaka najčešće se koristi za izradu dijelova za motorna vozila. Tablica 11. Olovo i legure olova Čisto se olovo upotrebljava u kemijskoj industriji. 11.5.6. Kositar i legure kositra Čisti kositar se ne koristi za lijevanje u kalupe. Osnovna svojstva olova. Osnovna svojstva olova dana su u tablici 11.2.Osnovna svojstva cinkovih legura su: • • • • • • 11. Upotrebljavaju se za konstrukcijske dijelove mjernih alata.7. visoka livljivost. Osnovna svojstva kositra dana su u tablici 11.34 18 3 45…70 Legure olova odlikuju se dobrim plastičnim svojstvima. Osnovna svojstva olova Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 327 11.6. tiskarska slova. 113 . akumulatore i ležajeve.6.

90 114 . 11.8. Nikl i legure nikla Čisti nikl se rijetko lijeva u kalupe jer naginje plinskoj poroznosti.8. plinskih i drugih mjerača i u radio-televizijskoj tehnici.7. Osnovna svojstva nikla Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 1455 8. i to legure Ni-Cu i Ni-Mo za dijelove plinskih turbini.7.29 30 4 45 Legure kositra najčešće se lijevaju pod tlakom i to za izradu dijelova električnih. Osnovna svojstva kositra Osnovna svojstva kositra Talište (° C) Gustoća (g/cm3) Vlačna čvrstoća (N/mm2) Tvrdoća HB (N/mm2) Istezanje (%) 232 7. Puno se češće lijevaju legure nikla.2. Osnovna svojstva nikla.Tablica 11. Osnovna svojstva nikla dana su u tablici 11. Tablica 11.

ASM International. Sisak. VDG. Budić. Grundlagen der Giessereitechnik. Lijevanje metala. 7. Metalurški fakultet Sisak. 5. K. J.. R. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. Zagreb. Posebni ljevački postupci. 2009. M. Roller et al. M. Unkić. Živković. . Trbižan. 2005. Giessereitechnik kompakt. II. 2008. Fachkunde für giessereitechnische Berufe. Giesserei Verlag. Träger. Rijeka. Matthes. F. M. LITERATURA 1. 15. I. 2008. 12. A.. Vol. Hrvatsko udruženje za ljevarstvo.J. dio. K.. 2005. Foundry technology. B. Katavić. Osnove lijevanja metala. Z. D.. Ketscher. I. SFSB. Zbirka riješenih zadataka. 3. Europa-Lehrmitel Verlag. 2. H. Weinheim. Split. Düsseldorf. 2009. skripta NTF Ljubljana.. Proizvodnja metalnih odljevaka. Dürr. 2009. Casting. Galić. Slavonski Brod. 9. 2005. Carl Hanser Verlag München. Glavaš. Grundlagen der Fertigungstechnik. 11. Köhler. Bührig-Polaczek. Bast.. Livarstvo. Wiley-VCH Verlag. ASM Handbook. 8. 2007. 115 . 4. 10. . 6. PowerPoint-Präsentation.12. Awiszus. H. Herfurth. FESB. Ljevarstvo. 2001. N. 2009.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->