Professional Documents
Culture Documents
Ishrana
Ishrana:
Hranjenje varenje apsorpcija
Hrana
Makrohrana biljnog i ivotinjskog porekla ugljeni hidrati masti proteini nukleinske kiseline g/kg/24h
Mikrohrana vitamini i esencijalne aminokiseline (Val, Leu, Ile, Lys, Met, Thr, Phe, Trp,Hys, Arg)
B12 3g dnevno B1, B2, B6 2mg dnevno B3 20mg dnevno C 100mg dnevno
mg/24h
Neorganski elementi mikroelementi Fe, Cu, Zn, Co, J, Cr, Se, Mo, F, Ni, V, Mn, Si, Sn, As 0.01% telesne mase, u tragu u sastavu enzima, citohroma, vitamina, pigmenata, hormona makroelementi O, C, H, N 96% Na, K, Ca, Cl, Mg, P i S 4% telesne mase
KLASIFIKACIJA ORGANIZAMA PREMA IZVORU ENERGIJE FOTOTROFNI ORGANIZMI zelene biljke, PRODUCENTI organskih molekula pomou energije sunca HEMOTROFNI ORGANIZMI energiju dobijaju oksidacijom neorganskih materija, Fe
HETEROTROFNI ORGANIZMI KONZUMENTI, energiju dobijaju oksidacijom organskih molekula biljaka HERBIVORE ivotinja KARNIVORE biljaka i ivotinja OMNIVORE
EKTOPARAZITI I ENDOPARAZITI
PROTEINI
Funkcije:
enzimi lokomocija gradivna hormonalna imuna transportna
Problemi:
nemaju telesni depo neke su esencijalne problem azotnog izvora
UGLJENI HIDRATI
Problemi:
mali telesni depo
Funkcije:
gradivna (hitin, vie od 50% mase insekata) energetska
LIPIDI
Funkcije:
gradivna energetska regulacija permeabiliteta membrana
LIPIDI
Omega-6 (omega-3)
1.APSORPCIJA PREKO TELESNE POVRINE a. RASTVORENIH ORGANSKIH MOLEKULA PRIRODNIH VODA poreklom od planktona b. RASTVORENIH ORGANSKIH MOLEKULA TKIVA, ELIJA koje koriste endoparaziti
(Protozoa, Cestodes ili parazitski rakovi Copepodae koji nemaju digestivni sistem)
2. ENDOCITOZA (fagocitoza i pinocitoza) RASTVORENIH ORGANSKIH MOLEKULA ili SUSPENZIJE (izumrli i ivi zoo i fitoplankton)
pseudopodijemembranska vezikulahranljiva vakuola enzimi sekundarne vakuoletransport u citoplazmu egzocitoza nesvarenih materija
3. ISHRANA SUSPENZIJOM - IZUMRLI I IVI ZOO I FITOPLAKTON detritus, bakterije, alge, spore, larve, sitni beskimenjaci FILTER-FEEDING
mukus na krgama
usta ekshalacioni sifon
inhalacioni sifon
VARENJE HRANE
SLOENI, VIESTEPENI PROCES RAZGRADNJE MAKROMOLEKULA HRANE DO MONOMERA -gradivnih molekula i izvora energije-
TIPOVI VARENJA HRANE UNUTARELIJSKO VARENJE: enzimi u eliji, deluju u citoplazmi i organelama hrana dospeva ENDOCITOZOM u eliju Protozoa, Porifera i kao dodatno Mollusca,Coelenterata MEMBRANSKO VARENJE: enzimi vezani za plazma membrane enterocita tankog creva oligopeptidaze, oligosaharidaze ERGOMI, FUNKCIONALNI BLOKOVI na apikalnoj membrani
enzimske komponente - hidroliza supstratatransportne komponente -apsorpcija produkata hidrolizeAKTIVACIJA KATALITIKE SUBJEDINICE KONFORMACIONE PROMENE TRANSPORTNE
VANELIJSKO VARENJE: enzimi se sintetiu u lezdanim elijama i lue u lumen GIT Cephalopoda, Annelida, Crustacea, Insecta, Chordata
egzokrine lezde: pljuvane lezde, egzokrini pankreas, jetra
DIGESTIVNI TRAKT FUNKCIONALNA DIFERENCIJACIJA unoenje hrane mehanika dezintegracija transport hrane skladitenje, meanje hrane hidroliza apsorpcija formiranje evakuacija krajnjih produkata
PERISTALTIKA
sprovodi hranu od usta do anusa
PREDNJE CREVO
USNA DUPLJA, DRELO (PHARYNX), JEDNJAK (OESOPHAGUS)
PLJUVANE LEZDE
odravaju oralnu kavitaciju vlanom kako bi nosioci ukusa i mirisa stupili u kontakt sa svojim receptorima i podmazanom kako bi se izbegla mehanika abrazija baktericidno i bakteriostatiko dejstvo (lizozim lizira kapsule bakterija, sialoperoksidaza oksiduje tiocijanat do antibakterijskog agensa hipotiocijanata, laktoferin uklanja Fe iz pljuvake, koji je neophodan za rast bakterija) sekrecija Ca i P neophodnog za formiranje i odravanje strukture zuba sekrecija amilaze kojom zapoinje razgradnja skroba TERMOREGULACIJA
SEROZNE ELIJE (sitne zimogene granule) lue amilazu MUKOZNE ELIJE (krupnije granule) lue mucin
mukozne>serozne
glandulae sublinguales
glandulae submaxillares
serozne>mukozne
onjaci
kutnjaci pretkutnjaci
sekutii
suspenzija guska
sekutii
kopanje ljuka
onjaci
semenke krstokljuna
ribolovac aplja
kutnjaci
vrana
soko
JEDNJAK sadri veliki broj jednostavnih mukoznih lezda koje lue sluz i tite zid od mehanikog oteenja hranom
ESOPHAGUS (jednjak)
sprovodi hranu i tenosti od drela u eludac putem peristaltikih pokreta sloena miina graa (gornja treina skeletna, srednji deo skeletna i glatka, zadnja treina glatka muskulatura) 2 miina sloja (spoljanji longitudinalni i unutranji kruni) sadri veliki broj jednostavnih mukoznih lezda koje lue sluz i tite zid od mehanikog oteenja hranom
GASTRO-EZOFAGEALNI spoj
na mestu prolaska kroz dijafragmu jednjak se nastavlja u eludac ovde glatka muskulatura njegove zadnje treine odebljava formirajui donji ezofagealni sfinkter od ovog mesta ezofagealna mukoza prelazni u gastrinu mukozu (Z linija)
EZOFAGEALNI sfinkter
peristaltika jednjaka zapoinje gutanjem koje je kontrolisano vagusom postganglijski neuroni vagusa locirani u mienterinom pleksusu jednjaka kontroliu talase ritmikih kontrakcija i relaksacija miia jednjaka kojima se hrana sputa u eludac relaksirajui tonus sfinktera je vii od onog u elucu, to spreava refluks bolusa
SREDNJE CREVO
GRAA ELUCA
pilorus antrum
mukoza
VARENJE U ELUCU
funkcionalna organizacija eludanih lezda vezana za lokaciju kardijane lezde sadre samo mukozne elije koje tite zid eluca i vlae bolus fundusne (gastrine) lezde nekoliko tipova elija: mukozne, parijetalne (lue HCl i unutranji faktor koji kompleksira vitamin B12), ECL elije (lue histamin) i zimogene (lue pepsinogen) pilorusne lezde poseduju mukozne elije, neuroendokrine Gelije koje lue gastrin i D-elije koje lue somatostatin (inhibira oslobaanje gastrina)
PARIJETALNE ELIJE
aktivacija parasimpatikim sistemom, ECL elijama i gastrinom, inhibicija somatostatinom (D elije) sloen proces hemijskih razmena u cilju stvaranja HCl
PARIJETALNE ELIJE
cefalina i gastrina faza
MUKOZNA ODBRANA
SASTAV ELUDANOG SOKA Dnevno se izlui 1 do 2l eludanog soka Bezbojna, bistra tenost, jako kisele reakcije (pH< 2) 99% H2O, K+, Na+, Mg 2+, H+, Cl-, SO42-, PO42-, mucin, mukopolisaharid (1mm), pokriva zid eluca i titi ga od HCl i digestivnih enzima Pepsin (pH=1.8-3.5) vari proteine do peptida Himozin razlae kazein mleka na parakazein i albumozu Renin endopeptidaza eluca mladunaca koja dovodi do stvaranja Ca-kazeinata od kazeina mleka eludana lipaza - tributiraza razlae samo ve emulgovane masti (majonez, sladoled) eludana amilaza (minorna uloga u hidrolizi skroba), gelatinaza (proteoglikani mesa) FUNKCIJA ELUCA Deponuje i mea hranu Lui HCl, sluz, pepsinogen i hormone Apsorpcija minimalna zbog sluzi i `tight junctions` U manjoj meri apsorbuju se u krv voda, alkohol i glukoza Stvara UF, neophodan za apsorpciju vitamina B12 u zavrnom delu ileuma, koji utie na eritropoezu Ima baktericidno dejstvo
TANKO CREVO
DUODENUM
GRAA PANKREASA
glava, telo i rep
egzokrini pankreas (acinusne elije) lui pankreasni sok u tanko crevo preko Wirsungovog i Santorinijevog duktusa bezbojna tenost pH=7.6-8.2 (dnevno se izlui 1.5 do 2l, tokom varenja pet do 20 puta vea sekrecija) sastoji se od vodene komponente (H2O, HCO3-, elektroliti) i proteinske komponente (tripsinogen, himotripsinogen, prokarboksipeptidaze, amilaza, lipaza funkcija pankreasnog soka je da neutralie eludanu kiselinu i time omogui delovanje pankreasnih enzima endokrini pankreas (Langerhansova ostrvca) tri tipa elija: A (insulin), B (glukagon) i D (somatostatin)
PANKREASNA SEKRECIJA
Kontrola pankreasne sekrecija dvojaka: neuralna putem parasimpatikog sistem koji stimulie acinusne elije da lue enzime i hormonima duodenuma: sekretinom i holecistokininom (CCK) sekretin nastaje kao odgovor na pad pH crevnog soka duodenuma i stimulie acinusne elije da lue pankreasni sok baznog pH (H2O, HCO3-) CCK nastaje kao odgovor na prisustvo masti u duodenumu (i prdnjem jejunumu) i stimulie acinusne elije da lue enzime
GRAA JETRE
Teina 1.2-1.5 kg
PORTALNI KRVOTOK
portalna vena: krv iz GI trakta
BILIARNI SISTEM
UNA KESICA
SASTAV UI Hepatocite lue 900 ml unog soka/24h Tamno uta tenost, slabo alkalne reakcije (pH= 7.4) Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Cl-, HCO3une soli, uni pigmenti, holesterol, fosfolipidi, lecitin, IgA 450 ml/24h ui se deponuje u unoj kesi u se koncentruje 10-20x
stubiaste epitelijalne elije reapsorbuju H2O, Na+, Cl-...
u u unoj kesi ima: 5x unih soli/100ml 3-9xholesterola 7.5x bilirubina 2.5x K+ 4.5x Ca2+ 4x Cl-
H+
Na+ H+
HCO3H2O H2O
Cl-
FUNKCIJE JETRE
Biohemijska laboratorija organizma Metabolie, detoksifikuje i inaktivira steroide i druge hormone, lekove, toksine Kupfferove elije odstranjuju patogene agense krvi Aktivira hormone i vitamine (T4T3, vit D) Skladiti vitamine (A, D, B12) Ekstrakcija produkata varenja hrane iz krvi Metabolizam masti, ugljenih hidrata, proteina Skladitenje (glikogen) Sinteza (holesterol, svi proteini plazme, ketoni...) Sinteza fibrinogena, protrombina...koagulacija krvi
FUNKCIJE TANKOG CREVA Zavrna hidroliza molekula Apsorpcija Resinteza Endokrina (sekretin, CCK, gastrin, motilin...)
DEBELO CREVO Mukoza debelog creva ne lui enzime nema crevne resice ne uestvuje u varenju ne uestvuje u apsorpciji hrane apsorpcija vode i elektrolita
slezinska fleksura
hepatika fleksura
uzlazni deo
cekum rektum
Sadri Lieberkhnove kripte koje lue mukus bogat K+ i HCO3Mukus dri fekalne materije zajedno, titi zid creva od mehanikog oteenja i ima antibakterijsko dejstvo
anus
DEFEKACIJA
2 tipa relaksacije sfinktera nevoljna relaksacija unutranjeg sfinktera (parasimpatiki splanhiki nerv) voljna relaksacija spoljanjeg sfinktera (somatski pundealni nerv)
KONTROLA APETITA