You are on page 1of 58

ISHRANA

Ishrana
Ishrana:
Hranjenje varenje apsorpcija

Hrana
Makrohrana biljnog i ivotinjskog porekla ugljeni hidrati masti proteini nukleinske kiseline g/kg/24h

Mikrohrana vitamini i esencijalne aminokiseline (Val, Leu, Ile, Lys, Met, Thr, Phe, Trp,Hys, Arg)
B12 3g dnevno B1, B2, B6 2mg dnevno B3 20mg dnevno C 100mg dnevno

mg/24h

Neorganski elementi mikroelementi Fe, Cu, Zn, Co, J, Cr, Se, Mo, F, Ni, V, Mn, Si, Sn, As 0.01% telesne mase, u tragu u sastavu enzima, citohroma, vitamina, pigmenata, hormona makroelementi O, C, H, N 96% Na, K, Ca, Cl, Mg, P i S 4% telesne mase

KLASIFIKACIJA ORGANIZAMA PREMA IZVORU ENERGIJE FOTOTROFNI ORGANIZMI zelene biljke, PRODUCENTI organskih molekula pomou energije sunca HEMOTROFNI ORGANIZMI energiju dobijaju oksidacijom neorganskih materija, Fe

HETEROTROFNI ORGANIZMI KONZUMENTI, energiju dobijaju oksidacijom organskih molekula biljaka HERBIVORE ivotinja KARNIVORE biljaka i ivotinja OMNIVORE

EKTOPARAZITI I ENDOPARAZITI

PROTEINI

Funkcije:
enzimi lokomocija gradivna hormonalna imuna transportna

Problemi:
nemaju telesni depo neke su esencijalne problem azotnog izvora

UGLJENI HIDRATI

Problemi:
mali telesni depo

Funkcije:
gradivna (hitin, vie od 50% mase insekata) energetska

LIPIDI

Funkcije:
gradivna energetska regulacija permeabiliteta membrana

LIPIDI

Omega-6 (omega-3)

1.APSORPCIJA PREKO TELESNE POVRINE a. RASTVORENIH ORGANSKIH MOLEKULA PRIRODNIH VODA poreklom od planktona b. RASTVORENIH ORGANSKIH MOLEKULA TKIVA, ELIJA koje koriste endoparaziti
(Protozoa, Cestodes ili parazitski rakovi Copepodae koji nemaju digestivni sistem)

2. ENDOCITOZA (fagocitoza i pinocitoza) RASTVORENIH ORGANSKIH MOLEKULA ili SUSPENZIJE (izumrli i ivi zoo i fitoplankton)
pseudopodijemembranska vezikulahranljiva vakuola enzimi sekundarne vakuoletransport u citoplazmu egzocitoza nesvarenih materija

3. ISHRANA SUSPENZIJOM - IZUMRLI I IVI ZOO I FITOPLAKTON detritus, bakterije, alge, spore, larve, sitni beskimenjaci FILTER-FEEDING
mukus na krgama
usta ekshalacioni sifon

bievi ili cilije,


Ciliata, Porifera,Tunicata

inhalacioni sifon

mukus na trepljastom epitelu ktenidijalnih krga Mytilus-a

4. ISHRANA TENOM HRANOM modifikovani usni aparati za bodenje,seenje,sisanje,srkanje


Cestodes, Hirudinea, komarci, muve, krpelji, neki slepi mievi pljosnati crvi izbacuju drelo u telo rtve, miii drela vre usisavanje telesnih tenosti i lue proteolitike enzime komarci proboscis za buenje sa maxille-ama (antikoagulanti i enzimi) beskimenjaci i neki kimenjaci aparati za seenje telesnog zida rtve i lizanje krvi crna muvaotre mandibule i sunerast labium za upijanje krvi slepi mievi otrim zubima seku kou stoke i polako liu krv koja curi (antikoagulanti i analgetik)

proboscis miii drela kanal za usisavanje salivacioni kanal maxillae

5. ISHRANA KRUPNIM ESTICAMA hvatanje plena (modifikovani ekstremiteti, hitinske


gutanje neaktivne hrane (crvi, neki rakovi) struganje, buenje (radula mekuaca)
modifikovani ekstremiteti bogomoljke i jastoga strukture beskimenjaka, kljun, zubi) gutanje sa ili bez maceracije

modifikovani zubi zvearke

VARENJE HRANE
SLOENI, VIESTEPENI PROCES RAZGRADNJE MAKROMOLEKULA HRANE DO MONOMERA -gradivnih molekula i izvora energije-

TIPOVI VARENJA HRANE UNUTARELIJSKO VARENJE: enzimi u eliji, deluju u citoplazmi i organelama hrana dospeva ENDOCITOZOM u eliju Protozoa, Porifera i kao dodatno Mollusca,Coelenterata MEMBRANSKO VARENJE: enzimi vezani za plazma membrane enterocita tankog creva oligopeptidaze, oligosaharidaze ERGOMI, FUNKCIONALNI BLOKOVI na apikalnoj membrani

enzimske komponente - hidroliza supstratatransportne komponente -apsorpcija produkata hidrolizeAKTIVACIJA KATALITIKE SUBJEDINICE KONFORMACIONE PROMENE TRANSPORTNE

VANELIJSKO VARENJE: enzimi se sintetiu u lezdanim elijama i lue u lumen GIT Cephalopoda, Annelida, Crustacea, Insecta, Chordata
egzokrine lezde: pljuvane lezde, egzokrini pankreas, jetra

VARENJE HRANE U DIGESTIVNOM TRAKTU

DIGESTIVNI TRAKT FUNKCIONALNA DIFERENCIJACIJA unoenje hrane mehanika dezintegracija transport hrane skladitenje, meanje hrane hidroliza apsorpcija formiranje evakuacija krajnjih produkata

ENTERIKI NERVNI SISTEM


uroena inervacija digestivnog trakta ine je mienterini (Auerbahov) i submukozni (Mejsnerov) pleksus povezan sa vegetativnim sistemom i brojnim endokrinim, parakrinim i autokrinim stimulusima (preko 20 razliitih stimulusa, npr. ACh, VIP, NO, supstanca P)

PERISTALTIKA
sprovodi hranu od usta do anusa

PREDNJE CREVO
USNA DUPLJA, DRELO (PHARYNX), JEDNJAK (OESOPHAGUS)

PLJUVANE LEZDE
odravaju oralnu kavitaciju vlanom kako bi nosioci ukusa i mirisa stupili u kontakt sa svojim receptorima i podmazanom kako bi se izbegla mehanika abrazija baktericidno i bakteriostatiko dejstvo (lizozim lizira kapsule bakterija, sialoperoksidaza oksiduje tiocijanat do antibakterijskog agensa hipotiocijanata, laktoferin uklanja Fe iz pljuvake, koji je neophodan za rast bakterija) sekrecija Ca i P neophodnog za formiranje i odravanje strukture zuba sekrecija amilaze kojom zapoinje razgradnja skroba TERMOREGULACIJA
SEROZNE ELIJE (sitne zimogene granule) lue amilazu MUKOZNE ELIJE (krupnije granule) lue mucin

mukozne>serozne

glandulae sublinguales

jezik glandulae parotis


serozne elije

glandulae submaxillares
serozne>mukozne

REGULACIJA LUENJA PLJUVAKE

onjaci
kutnjaci pretkutnjaci

sekutii

suspenzija guska
sekutii

kopanje ljuka

onjaci

semenke krstokljuna

ribolovac aplja

kutnjaci

vrana

soko

GUTANJE HRANE VOLJNA FAZA GUTANJA HRANE


vazduh

jezik gura hranu otvoren epiglotis

T REFLEKSNA FAZA GUTANJA HRANE peristaltiki pokreti, kontrakcija miia jednjaka


nepce pokriva drelo hrana ulazi u jednjak epiglotis zatvara respiratorni put otvara se gornji sfinkter jednjaka nepce se oputa epiglotis otvara put vazduhu hrana se potiskuje peristaltikim pokretima miia jednjaka

JEDNJAK sadri veliki broj jednostavnih mukoznih lezda koje lue sluz i tite zid od mehanikog oteenja hranom

ESOPHAGUS (jednjak)
sprovodi hranu i tenosti od drela u eludac putem peristaltikih pokreta sloena miina graa (gornja treina skeletna, srednji deo skeletna i glatka, zadnja treina glatka muskulatura) 2 miina sloja (spoljanji longitudinalni i unutranji kruni) sadri veliki broj jednostavnih mukoznih lezda koje lue sluz i tite zid od mehanikog oteenja hranom

GASTRO-EZOFAGEALNI spoj
na mestu prolaska kroz dijafragmu jednjak se nastavlja u eludac ovde glatka muskulatura njegove zadnje treine odebljava formirajui donji ezofagealni sfinkter od ovog mesta ezofagealna mukoza prelazni u gastrinu mukozu (Z linija)

EZOFAGEALNI sfinkter
peristaltika jednjaka zapoinje gutanjem koje je kontrolisano vagusom postganglijski neuroni vagusa locirani u mienterinom pleksusu jednjaka kontroliu talase ritmikih kontrakcija i relaksacija miia jednjaka kojima se hrana sputa u eludac relaksirajui tonus sfinktera je vii od onog u elucu, to spreava refluks bolusa

SREDNJE CREVO

GRAA ELUCA

fundus kardija uzduni kruni kosi miii

pilorus antrum

seroza uzduni miii kruni miii kosi miii submukoza


lamina muscularis lamina propria
kapilari, neuroni, mast elije

mukoza

MOTORIKA ELUCA Ritmika kardija pilorus Tonika fundus

VARENJE U ELUCU
funkcionalna organizacija eludanih lezda vezana za lokaciju kardijane lezde sadre samo mukozne elije koje tite zid eluca i vlae bolus fundusne (gastrine) lezde nekoliko tipova elija: mukozne, parijetalne (lue HCl i unutranji faktor koji kompleksira vitamin B12), ECL elije (lue histamin) i zimogene (lue pepsinogen) pilorusne lezde poseduju mukozne elije, neuroendokrine Gelije koje lue gastrin i D-elije koje lue somatostatin (inhibira oslobaanje gastrina)

PARIJETALNE ELIJE
aktivacija parasimpatikim sistemom, ECL elijama i gastrinom, inhibicija somatostatinom (D elije) sloen proces hemijskih razmena u cilju stvaranja HCl

PARIJETALNE ELIJE
cefalina i gastrina faza

MUKOZNA ODBRANA

SASTAV ELUDANOG SOKA Dnevno se izlui 1 do 2l eludanog soka Bezbojna, bistra tenost, jako kisele reakcije (pH< 2) 99% H2O, K+, Na+, Mg 2+, H+, Cl-, SO42-, PO42-, mucin, mukopolisaharid (1mm), pokriva zid eluca i titi ga od HCl i digestivnih enzima Pepsin (pH=1.8-3.5) vari proteine do peptida Himozin razlae kazein mleka na parakazein i albumozu Renin endopeptidaza eluca mladunaca koja dovodi do stvaranja Ca-kazeinata od kazeina mleka eludana lipaza - tributiraza razlae samo ve emulgovane masti (majonez, sladoled) eludana amilaza (minorna uloga u hidrolizi skroba), gelatinaza (proteoglikani mesa) FUNKCIJA ELUCA Deponuje i mea hranu Lui HCl, sluz, pepsinogen i hormone Apsorpcija minimalna zbog sluzi i `tight junctions` U manjoj meri apsorbuju se u krv voda, alkohol i glukoza Stvara UF, neophodan za apsorpciju vitamina B12 u zavrnom delu ileuma, koji utie na eritropoezu Ima baktericidno dejstvo

TANKO CREVO

DELOVI TANKOG CREVA


duodenum, jejunum i ileum duodenum 25cm, ostatak oko 6-7m (od toga jejunum 40% i ileum 60%) apsorptivna povrina jejunuma vea od ileuma

DUODENUM

JEJUNUM & ILEUM


apsorptivna povrina jejunum i ileuma veoma poveana naborima crevne sluzokoe (crevne resice) i naborima enterocita (vili i mikrovili) snaan imuni sistem promene od proksimalnog jejunuma ka terminalnom ileumu: broj i duina vilija opada, a broj mukoznih elija i gustina limfnih vorova raste (apsorptivna povrina jejunuma vea od ileuma )

EPITEL TANKOG CREVA enterocite


Goblet elije lue mukus Liberkinove kripte izvor novih enterocita i Paneth-ovih elija koje lue lizozim

CREVNA RESICA apsorptivne epitelijalne elije

mikroresice Goblet elije centralni lakteal

arteriola venula APSORPTIVNA JEDINICA

GRAA PANKREASA
glava, telo i rep

egzokrini pankreas (acinusne elije) lui pankreasni sok u tanko crevo preko Wirsungovog i Santorinijevog duktusa bezbojna tenost pH=7.6-8.2 (dnevno se izlui 1.5 do 2l, tokom varenja pet do 20 puta vea sekrecija) sastoji se od vodene komponente (H2O, HCO3-, elektroliti) i proteinske komponente (tripsinogen, himotripsinogen, prokarboksipeptidaze, amilaza, lipaza funkcija pankreasnog soka je da neutralie eludanu kiselinu i time omogui delovanje pankreasnih enzima endokrini pankreas (Langerhansova ostrvca) tri tipa elija: A (insulin), B (glukagon) i D (somatostatin)

PANKREASNA SEKRECIJA
Kontrola pankreasne sekrecija dvojaka: neuralna putem parasimpatikog sistem koji stimulie acinusne elije da lue enzime i hormonima duodenuma: sekretinom i holecistokininom (CCK) sekretin nastaje kao odgovor na pad pH crevnog soka duodenuma i stimulie acinusne elije da lue pankreasni sok baznog pH (H2O, HCO3-) CCK nastaje kao odgovor na prisustvo masti u duodenumu (i prdnjem jejunumu) i stimulie acinusne elije da lue enzime

GRAA JETRE
Teina 1.2-1.5 kg

PORTALNI KRVOTOK
portalna vena: krv iz GI trakta

BILIARNI SISTEM

UNA KESICA

SASTAV UI Hepatocite lue 900 ml unog soka/24h Tamno uta tenost, slabo alkalne reakcije (pH= 7.4) Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Cl-, HCO3une soli, uni pigmenti, holesterol, fosfolipidi, lecitin, IgA 450 ml/24h ui se deponuje u unoj kesi u se koncentruje 10-20x
stubiaste epitelijalne elije reapsorbuju H2O, Na+, Cl-...
u u unoj kesi ima: 5x unih soli/100ml 3-9xholesterola 7.5x bilirubina 2.5x K+ 4.5x Ca2+ 4x Cl-

H+
Na+ H+
HCO3H2O H2O

K+ Na+ ClK+ Na+ ClH2O

Cl-

FUNKCIJE JETRE
Biohemijska laboratorija organizma Metabolie, detoksifikuje i inaktivira steroide i druge hormone, lekove, toksine Kupfferove elije odstranjuju patogene agense krvi Aktivira hormone i vitamine (T4T3, vit D) Skladiti vitamine (A, D, B12) Ekstrakcija produkata varenja hrane iz krvi Metabolizam masti, ugljenih hidrata, proteina Skladitenje (glikogen) Sinteza (holesterol, svi proteini plazme, ketoni...) Sinteza fibrinogena, protrombina...koagulacija krvi

MOTILITET TANKOG CREVA


2 tipa pokreta segmentacija mea i buka crevni sadraj peristaltiki pokreti pomeraju crevni sadraj distalno u odreenim momenitima mogua i reverzna peristaltika u odsustvu hrane na svakih 1-2 sata javlja se peristaltiki talas koji poinje u elucu i prostire se celom duinom tankog creva (migracioni motor) migracioni motor (aktivnost regulisana motilinom) slui za pranjenje tankog creva (ime se broj bakterija u njemu odrava na niskom nivou)

DIGESTIJA PROTEINA meoviti tip varenja (vanelijsko + membransko)

DIGESTIJA UGLJENIH HIDRATA meoviti tip varenja (vanelijsko + membransko)

DIGESTIJA MASTI vanelijsko varenja


(kompletno u lumenu creva)

APSORPCIJA VITAMINA I ELEMENATA

FUNKCIJE TANKOG CREVA Zavrna hidroliza molekula Apsorpcija Resinteza Endokrina (sekretin, CCK, gastrin, motilin...)

DEBELO CREVO Mukoza debelog creva ne lui enzime nema crevne resice ne uestvuje u varenju ne uestvuje u apsorpciji hrane apsorpcija vode i elektrolita

slezinska fleksura

hepatika fleksura

popreni deo colon silazni deo

uzlazni deo

cekum rektum

Sadri Lieberkhnove kripte koje lue mukus bogat K+ i HCO3Mukus dri fekalne materije zajedno, titi zid creva od mehanikog oteenja i ima antibakterijsko dejstvo

anus

MOTILITET DEBELOG CREVA


2 tipa pokreta pendularni pokreti poveavaju kontakt fecesa i epitela creva zbog to bolje apsorpcije vode i elektrolita peristaltiki pokreti pomeraju crevni sadraj distalno (masovna peristaltika prema rektumu)

DEFEKACIJA
2 tipa relaksacije sfinktera nevoljna relaksacija unutranjeg sfinktera (parasimpatiki splanhiki nerv) voljna relaksacija spoljanjeg sfinktera (somatski pundealni nerv)

KONTROLA APETITA

You might also like