SADRŽAJ

:

1. Uvod ................................................................................................................... 2. 2. Izvori ................................................................................................................... 3. 3. Povijest ............................................................................................................... 3. 4. Urbanizam i arhitektura ..................................................................................... 4. 5. Ištarina vrata ....................................................................................................... 5. 6. Nabukadenezerova Kraljevska palača ................................................................ 5. 7. Viseći vrtovi ..................................................................................................... 8. Babilonska kula ................................................................................................ 5. 6.

9. Hamurabijev zakon ............................................................................................ 6. 10. Kuddurru ............................................................................................................ 6. 11. Zaključak ............................................................................................................ 7. 12. Popis literature..................................................................................................... 8.

lokalitet i objavio dvije knjige Uspomena. A. P. iz akadskoga Babili/ilani. 1811. posjetio je 1811. jer je u njemu Jahve pobrkao govor svima u onom kraju.. Zagreb. Zahvaljujući toj ekspediciji i dešivriranju klinastog pisma. Etimologija imena grada Babilona. BAHN. godine krenuli francuski znanstvenici pod vodstvom inženjera Fulgencea Fresela i filologa Julesa Opperta4. Kr. što znači «Božja vrata» / «Vrata bogova» na sumerskome Ka-dingirra. zanimljiva je sama po sebi. Takvo negativno tumačenje dobio je u Knjizi Postanka. B. 1 Sumerski. dok kasniji klasični pisci najviše ističu njegov veleban izgled i raskoš. Babilon. što znači «mješati». 3 Engleski konzul u Bagdadu. tisućljeća pr.. Zagreb. Babilon. stoljeća prije Krista govorio na prostoru od Babilona do Perzijskog zaljeva. 2006. Rijeka.. 2009. što dolazi od glagola balal. A. B.UVOD Babilon je megalopolis smješten na Eufratu. 2009. SALVINI.. 11. 25. Kao doprinos u dešifriranju klinastog pisma. 5 Iskapanja Roberta Koldeweya otkrila su Nabukodonosorov grad koji se protezao preko 8. . Babilon. Nakon engleza u istraživanje su 1852. Prostor tadašnjeg Babilona. Prva istraživanja babilonskih ruševina započeta su početkom 20. 2 . 8. o Babilonu se znalo samo iz biblijskih izvora i starih tekstova2. «brkati». «Babilon» dolazi iz grčkog oblika (Βαβυλων). na kojemu je Opperet točno rekonstruirao vanjski bedem Babilona. Englezi su nakon toga vršili brojna arheološka iskapanja koja je naručio British Musuem. 26. 5 kvadratnih km s obje strane rijeke. tel Qasr i tel Amran ibn Ali). B. Izumrli predsemitski jezik koji se od 4. Arhelologija. od II. SALVINI. Prvi položaj višekatne kule otkrili su njemački arheolozi pod vodstvom Roberta Koldeweya5. Hebrejski ga prijevod naziva Babel. Opperet je 1874. imenovan prvim profesorom asiriologije na College de France. ostatak palače i hrama boga Marduka. B. Babilon. SALVINI.G. SALVINI. piše Bâbilu. 2 Biblija uglavnom govori u političkoj vlasti u Babilonu. 2009. 4 Najzanimljiviji rezultat ove misije bila je izrada plana ruševina. . u kojima je dao dobar opis ruševina i položaja triju glavnih brežuljaka (tel Babil. tisućljeća do otprilike III. Prvi europljanin koji je identificirao nalazište bio je engleski konzul Claudius James Rich.. danas bi obuhvaćao prostor Bagdada. godine3. Zagreb. jedan od najstarijih klinopisnih jezika u Mezopotamiji. A. U zapisima klinastim pismom na akadskom (babilonskom) ili sumerskom1. 340. Prije samih istraživanja i pronalaska brojnih klinastih zapisa. i koji je bio okružen masivnim zidom i širokim jarkom. Zagreb. A. potvrđena je legenda o postanku «Babilonske kule». 2009. stoljeća. Claudius James Rich.

g.IZVORI Od izvora važnih za poznavanje povijesti i kulture samog Babilona. on ubrzo postaje najvažniji grad južne Mezopotamije i ostaje sve do kraja civilizacije u 1. Otkrivenje) . 3 . a sebe kraljem. Strabon. Nabukadnezar II. Babilonci su pod vodstvom Nabukadnezara natjerali Elamite u bijeg. Tijekom prvog tisućljeća pr. pr. Plinije Stariji. U vrijeme vladavine šestog kralja te regije. e.. – 1750. st. n. Babilon je bio središte kulta boga Marduka. Izaija.. grad su zauzeli Asirci. Početkom 12. e. godine uništiti njihovu prijestolnicu Ninivu. POVIJEST Babilon se datira od oko 2000. Tintir «Babilon». Kr. Hamurabi je bio najugledniji vladar babilonske dinastije i izgradio je važno carstvo koje je uključivalo jug Mezopotamije i poklapalo se s prostorom koji je nekad bio pod vlapću Ura. Ostaci grada koji su i danas vidljivi pripadaju tom razdoblju obnove. arapskih izvora. pr. zatim iz biblijskih izvora (Knjiga Postanka. Ep o stvaranju ili Enuma eliš. pr.).). njegov sin. Knjiga Danielova. topografski zapisi. uništili njihov glavni grad Suzu i obnovili status kraljeva Babilona koji im je bio oduzet. pr. stoljeća pr. Kr. babilonski ljetopisi. pr. Kr. Kr. Ezekiel. (Nabukodonosor). Kr. Kr. – 2004. amorećanina Hamurabija (1792. kraljevski natpisi. iz klasičnih izvora (Herodot. Babilon iz razdoblja prve babilonske dinastije na polju planiranja grada i arhitekture tog razdoblja nam je nedostupan. stoljeću n. g. kada je Ur dominirao čitavom središnjom i južnom Mezopotamijom (2112. do ranih stoljeća n. Diodor sa Sicilije.).. namjesnik Nabupolasar proglasio je neovisnost grada. bilježimo putem vrela pisanih klinopisom (Ljetopisi drevnih kraljeva. Druga knjiga o Kraljevima. Jeremija. e. e. zbog kasnijih rekonstrukcija koje su ga prekrile. – 562.). n. te je bio administrativno središte određene važnosti. Potom je sklopio savez s Medijom kako bi uspio potući Asiriju i 612. te putem brojnih putopisa nastalih u srednjem vijeku i u moderno doba. svladao je posljednja uporišta asirskog otpora i posvetio svoju vladavinu (604. Godine 635. ali pobune su se nastavile i Asirci su dva puta razarali grad tijekom 7.) intenzivnoj izgradnji. pr..

kraljevi novobabilonske dinastije planski su dali obnoviti sva javna i vjerska zadnja.. Ta vanjska crta obrane na sjevernoj strani. «Enlilov bedem». 7 Zidovi su bili divizionizirani i svaki je imao svoje ime: gradski zid zvao se Imagur – Enlil . išle su u smjeru sjever – jug i istok – zapad. Četvrti su bile raspoređene s obje strane Eufrata. najvažnije su bile Mardukova i Nabuova ulica procesije. novobabilonski vladari vjerno su rekonstruirali zatrpane hramove i zadržali prvobitni plan grada svojih prethodnika. 63. što znači «bog Enlil je milostiv». SALVINI. utvrđena kulama i potpornim stupovima7. najčešće dvorišta. 4 . koje su presjecale grad u smjeru sjever – jug. Glavna velika prostorija. kako bi gradu dali izgled nove međunarodne političke snage i kulturne nadmoći. a cijeli je grad u tlocrtu vjerojatno bio pravilan četverokut. primaća soba u velikim kućama. izlazila je na dvorište. Zagreb. Adad (bog oluje i kiše). Ta se utvrda sastojala od dva glavna zida od nepečene opeke. unutarnji je grad. 2009. dvoja vrata posvećena su božanstvima vrlo starih vjerskih središta i prema njima okrenuta: Zababa i Uraš. Te bedeme Strabon je svrstao među 7 svjetskih čuda. Poštujući prošlost. A. Marduk. Uske uličice.. Palače i hramovi građeni su po istom nacrtu kao i kuće. Zagreb. Široke ulice vodile su do osam gradskih vrata. A. bio podjeljen u deset četvrti. Babilon. opasan utvrdama. 2009. Svaka vrata bila su pod zaštitom jednoga boga6. 6 Petora vrata nose imena najvećih bogova mezopotamijskog panteona: Ištar (velika božica). Od svršetka II. B. uvijek je pravokutna. Enlil (savjetnik bogova). štitila je Kraljevsku palaču. Vanjske zidine bile su duge otprilike 16 kilometara i zatvarale su gotovo nenaseljen prostor koji je vjerojatno služio kao skloništa seljacima tokom rata. Sam grad bio je zaštićen dvostrukim zidom koji je zatvarao četverokut dužine 8 kilometara. Urbanistički plan grada bio je jasan. Šamaš (bog sunca).URBANIZAM I ARHITEKTURA Kada je obnovljeno veliko carstvo. Taj vanjski bedem se sastojao od tri odvojena zida i kanala. a vanjski Nimit – Enlil. Kuće su bile građene u nepečenih opeka. položene pod gotovo pravim kutom. SALVINI. Uz zidine su se protezali kanali koji su služili kao opkop. tisućljeća do vremena Nabukodonozora II. koje su sušene na suncu i povezivane glinenim malterom. B. Unutrašnji zid imao je osam vrata. pojačana tvrđavom koja je danas još visoka oko 25 m. U imućnijim nastambama prostorije su bile nanizane oko središnjeg prostora. Babilon. 69. Pročelja su im bila nazubljena i nepravilna s itaknutim elementima.

A. SALVINI. nije nastala u vrijeme kada su. a sa drugih je strana bila okružena visokim zidinama. Rekonstrukcija se danas nalazi u muzeju Pergamon u Berlinu. Babilon. IŠTARINA VRATA Najpoznatija vrata Babilona pripadala su božici rata Ištar. Na prednjem djelu. sa svake strane stajala je po jedna kula i vrata koja su se otvarala prema unutrašnjosti samih zidina. bila je simbol plodnosti i dugovječnosti.Avenija koja se upotrebljavala za procesije bila je ukrašena emajliranim opekama s likovima lavova.. a ovdje je vjerojatno trebao simbolizirati snagu i moć kralja i Babilonskog Carstva. Bila su to dvostruka vrata koja su prolazila kroz dva zida. uspjela rekonstruirati do visine od 16 metara. 9 Babilosnki «viseći vrtovi» i legende o njima kao o jednom od svjetskih čuda sežu u doba Aleksandra Velikog. Vodu za vrtove su navodno 8 Ukrasi su bili ornamentali i simbolični: palaču su morali štititi povoljni simboli. Te kule služile su kao stražarnice. Glavna vrata bila su jarke plave boje i ukrašena likovima zmaja. B. 87. predaja. frizom rozeta i geometrijskih ornamenata i reljefnim frizom lavova u pokretu s podignutim repom. sveto drvo. 5 . nego mnogo kasnije. Osim likova zmaja. palma. Vrata su pronađena u temeljima. Bila je ukrašena frizom geometrijski stiliziranog drva života. Bili su simetrično nanizani s obje strane velikih vrata8. Imala je pet dvorišta koja su se otvarala na državne prostorije s južne strane. Zagreb. koje su pronađene na nalazištu. lav. Glavno dvorište se otvaralo na prostornu prijestolnu dvoranu čiji su zidovi bili ukrašeni plavim i žutim emajliranim opekama koje prikazuju stupove i kapitele s volutama iznad kojih se nalaze palme. izrađenim od emajlirane opeke. Adadom. ali koji se ne spominju nigdje u babilonskim tekstovima9. sljedila dvostruki zid i vodila u srce grada. ali su se zahvaljujući emajliranim opekama. NABUKADENEZEROVA KRALJEVSKA PALAČA Kraljevsku palaču branio je Eufrat i masivna fortifikacija s jedne strane. VISEĆI VRTOVI Viseće vrtove opisuje Diodor Sikulski. simbol božice Ištar. simbolom boga Marduka. kako se pretpostavlja postojali. 2009. pilonima i svodovima u više razina. dakle. Avenija je prolazila kroz Ištarine dveri. nalazili su se i likovi bika koji se povezuju s bogom oluja. Klasični pisci je opisuju kao veličanstvenu arhitekturu sa stupovima. simbol je božice Ištar. kao jedno od 7 svjetskih čuda. kralj životinja.

B. Oni su služili za ugodnu i odmor kraljevske obitelji u hladu i svježini bujnih voćki i cijeća. Vrtovi su po opisima bili visoki kao i sami bedemi. 2009. HAMURABIJEV ZAKONIK Riječ je o kamenoj ploči od diorita na kojoj je bio zapisan zakonik. KUDURRU 10 Za proslavu Nove godine vračevi su iz magijskih zapisa. 11 Zakonik koji je izdao Hamurabi nije bio najstariji jer su Sumerani imali svoj zakonik tri stoljeća ranije. Poznat je kao jedan od najstarijih pisanih dokumenata11. Kr. sagrađen od nepečene. Smatra se da je nastao oko 1760. Tim su se odlukama regulirali pravni odnosi i sudski postupci. proricali kakva će biti sljedeća godina. U plitkom reljefu je isklesan prikaz kralja Hamurabija kako prima tekstove zakona od boga Šamaša. Babilon. stoljeća. Vrtovi babilonskog kralja. ali i drugih velikih bogova. pločica sudbine koje su nastale iz promatranja s vrha zigurata pojava u prirodi i posebno položaja zvijezda i planeta.. 193. vjerojatno su bili u blizini njegovih odaja. tisućljeća dominirala u svakom većem gradu drevne Mezopotamije. visok je 2. Zagreb. Otkriven je u Suzi početkom 20. g. Vladareva desna ruka uzdignuta je kao da o svom radu izvještava božanskoga kralja. BABILONSKA KULA Riječ je o čuvenom ziguratu koji je bio kvadratni toranj visok gotovo 100 m. To je bilo najviše topografsko i vjersko mjesto u gradu. Riječ Ziqqurrat znači «kula na katove» (zigurat) koja je od konca III. uklesane u stup klinastim pismom. prevezena je u Suzu kao pljen kralja Elama. Ploča koja je zacijelo stajala u hramu posvećenom Šamašu u Siparu ili u samom Babilonu. a prekriven pečenom opekom. pr. A. Šutruknahuntea I. oko 1200. 1 m i danas se čuva u muzeju Louvre u Parizu. zaštitnika pravde. 111. Zagreb. vjerojatno je bio postavljen u svim velikim gradovima kraljevine Babilonije.crpili iz Eufrata. U novobabilonskom razdoblju zigurati su sigurno služili i kao zvjezdarnice10. 2002. 6 . godine. Zakonih sadrži zbornik od 282 kraljeve odluke. Tijekom stoljeća tu su građevinu neprestano pljačkali zbog građevinskog materijala i sve što je danas od nje ostalo su temelji. Na najvišoj terasi dizao se hram vrhovnog boga grada. tako da su biljke imale dovoljno vode i ljeti. Ovakav primjerak stupa sa zakonima.. Drevne civilizacije – Velike kulture svijeta. SALVINI.

Riječ je o tipu kamenog spomenika s uklesanim simbolima božanstava. Ovaj grad je svoj najveći vrhunac ipak doživio za vrijeme Hamurabija. Na jednom takvom nalazi se kralj Melišihua na kojem je prikazan kako predstavlja svoju kćer bogu. Upotrijebljavao se u Babilonu. kada je bio kulturno. za označavanje zemljišne podjele.gospodarsko i političko središte regije. te ga kao takvog treba i dalje cjenit i učit iz njegove prošlosti. uvijek se uspio podići iz prašine u punome sjaju. Tako su ga i sami znanstvenici 19. poput feniksa. stoljeća počeli podizati iz zaborava i ponovno ga oživljeli u mnogobrojnim muzejima. Taj grad držao je svoj status kulturnog i gospodarskog središta čak i onda kada nije bio samo političko središte. 7 . osobito u razdoblju Kasita. Babilon je uvijek bio i ostao velika inspiracija pisaca i znanstvenika. Sama ta činjenica govori o njegovoj važnosti i doprinosu kulturnoj baštini čovječanstva. ZAKLJUČAK Ovaj megalopolis koliko god se puta u prošlosti dizao i rušio.

W. 2006. Zagreb. Povijest umjetnosti. 4. Babilon. 2009. H. Drevne civilizacije – Velike kulture svijeta. F. P. Bahn. 8 . G. Janson. Varaždin. Zagreb. 3. 2002. Arheologija.POPIS LITERATURE 1. A. B. 2. 2005. Salvini. Janson. Rijeka. A.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful