P. 1
Babilon_seminar

Babilon_seminar

|Views: 50|Likes:
Published by Iva Šušak
Povijest umjetnosti

1. Uvod ................................................................................................................... 2.
2. Izvori ................................................................................................................... 3.
3. Povijest ............................................................................................................... 3.
4. Urbanizam i arhitektura ..................................................................................... 4.
5. Ištarina vrata ....................................................................................................... 5.
6. Nabukadenezerova Kraljevska palača ................................................................ 5.
7. Viseći vrtovi ..................................................................................................... 5.
8. Babilonska kula ................................................................................................ 6.
9. Hamurabijev zakon ............................................................................................ 6.
10. Kuddurru ............................................................................................................ 6.
11. Zaključak ............................................................................................................ 7.
12. Popis literature..................................................................................................... 8.

Povijest umjetnosti

1. Uvod ................................................................................................................... 2.
2. Izvori ................................................................................................................... 3.
3. Povijest ............................................................................................................... 3.
4. Urbanizam i arhitektura ..................................................................................... 4.
5. Ištarina vrata ....................................................................................................... 5.
6. Nabukadenezerova Kraljevska palača ................................................................ 5.
7. Viseći vrtovi ..................................................................................................... 5.
8. Babilonska kula ................................................................................................ 6.
9. Hamurabijev zakon ............................................................................................ 6.
10. Kuddurru ............................................................................................................ 6.
11. Zaključak ............................................................................................................ 7.
12. Popis literature..................................................................................................... 8.

More info:

Categories:Topics, Art & Design
Published by: Iva Šušak on May 02, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/14/2014

pdf

text

original

SADRŽAJ

:

1. Uvod ................................................................................................................... 2. 2. Izvori ................................................................................................................... 3. 3. Povijest ............................................................................................................... 3. 4. Urbanizam i arhitektura ..................................................................................... 4. 5. Ištarina vrata ....................................................................................................... 5. 6. Nabukadenezerova Kraljevska palača ................................................................ 5. 7. Viseći vrtovi ..................................................................................................... 8. Babilonska kula ................................................................................................ 5. 6.

9. Hamurabijev zakon ............................................................................................ 6. 10. Kuddurru ............................................................................................................ 6. 11. Zaključak ............................................................................................................ 7. 12. Popis literature..................................................................................................... 8.

imenovan prvim profesorom asiriologije na College de France. godine krenuli francuski znanstvenici pod vodstvom inženjera Fulgencea Fresela i filologa Julesa Opperta4. B. tisućljeća do otprilike III. «brkati». SALVINI. B. 25. A. piše Bâbilu. B. što znači «mješati». Hebrejski ga prijevod naziva Babel. potvrđena je legenda o postanku «Babilonske kule». Zagreb. Babilon. zanimljiva je sama po sebi. «Babilon» dolazi iz grčkog oblika (Βαβυλων). jer je u njemu Jahve pobrkao govor svima u onom kraju. Prostor tadašnjeg Babilona. od II. P. A. 8. Zahvaljujući toj ekspediciji i dešivriranju klinastog pisma. U zapisima klinastim pismom na akadskom (babilonskom) ili sumerskom1. 2006. i koji je bio okružen masivnim zidom i širokim jarkom. 2009. 340. Etimologija imena grada Babilona. što dolazi od glagola balal. ostatak palače i hrama boga Marduka. 2 Biblija uglavnom govori u političkoj vlasti u Babilonu. Babilon. 4 Najzanimljiviji rezultat ove misije bila je izrada plana ruševina. Kr. Zagreb. lokalitet i objavio dvije knjige Uspomena. 2009. B. godine3. o Babilonu se znalo samo iz biblijskih izvora i starih tekstova2. Arhelologija. Izumrli predsemitski jezik koji se od 4. Zagreb. Prije samih istraživanja i pronalaska brojnih klinastih zapisa. Claudius James Rich. Babilon. Prvi položaj višekatne kule otkrili su njemački arheolozi pod vodstvom Roberta Koldeweya5. Zagreb. SALVINI. u kojima je dao dobar opis ruševina i položaja triju glavnih brežuljaka (tel Babil. 11. . tisućljeća pr. dok kasniji klasični pisci najviše ističu njegov veleban izgled i raskoš. 2 . Rijeka.G. Englezi su nakon toga vršili brojna arheološka iskapanja koja je naručio British Musuem. A. SALVINI... stoljeća prije Krista govorio na prostoru od Babilona do Perzijskog zaljeva. 5 kvadratnih km s obje strane rijeke. Babilon. 3 Engleski konzul u Bagdadu. 2009. Takvo negativno tumačenje dobio je u Knjizi Postanka. jedan od najstarijih klinopisnih jezika u Mezopotamiji. A. posjetio je 1811. Prvi europljanin koji je identificirao nalazište bio je engleski konzul Claudius James Rich. 26.UVOD Babilon je megalopolis smješten na Eufratu. BAHN. Nakon engleza u istraživanje su 1852. na kojemu je Opperet točno rekonstruirao vanjski bedem Babilona. 1 Sumerski. danas bi obuhvaćao prostor Bagdada. 5 Iskapanja Roberta Koldeweya otkrila su Nabukodonosorov grad koji se protezao preko 8. . Prva istraživanja babilonskih ruševina započeta su početkom 20.. stoljeća. tel Qasr i tel Amran ibn Ali). 2009. što znači «Božja vrata» / «Vrata bogova» na sumerskome Ka-dingirra. Kao doprinos u dešifriranju klinastog pisma. SALVINI. 1811. Opperet je 1874. iz akadskoga Babili/ilani...

pr. – 2004. pr. zbog kasnijih rekonstrukcija koje su ga prekrile. uništili njihov glavni grad Suzu i obnovili status kraljeva Babilona koji im je bio oduzet. n. Babilon iz razdoblja prve babilonske dinastije na polju planiranja grada i arhitekture tog razdoblja nam je nedostupan. stoljeću n. – 562. do ranih stoljeća n. Početkom 12. kraljevski natpisi. Kr. ali pobune su se nastavile i Asirci su dva puta razarali grad tijekom 7. zatim iz biblijskih izvora (Knjiga Postanka. Babilon je bio središte kulta boga Marduka.. Kr. Izaija. Kr.. pr.) intenzivnoj izgradnji.). bilježimo putem vrela pisanih klinopisom (Ljetopisi drevnih kraljeva. grad su zauzeli Asirci. e. Tijekom prvog tisućljeća pr. a sebe kraljem. Tintir «Babilon». Kr. Hamurabi je bio najugledniji vladar babilonske dinastije i izgradio je važno carstvo koje je uključivalo jug Mezopotamije i poklapalo se s prostorom koji je nekad bio pod vlapću Ura. on ubrzo postaje najvažniji grad južne Mezopotamije i ostaje sve do kraja civilizacije u 1. Kr. Diodor sa Sicilije. – 1750. U vrijeme vladavine šestog kralja te regije.). Potom je sklopio savez s Medijom kako bi uspio potući Asiriju i 612. 3 . g. e. e. Knjiga Danielova. (Nabukodonosor). Ep o stvaranju ili Enuma eliš. njegov sin.IZVORI Od izvora važnih za poznavanje povijesti i kulture samog Babilona.). Nabukadnezar II. Ezekiel. iz klasičnih izvora (Herodot.. stoljeća pr. Kr. amorećanina Hamurabija (1792. babilonski ljetopisi. kada je Ur dominirao čitavom središnjom i južnom Mezopotamijom (2112. topografski zapisi.. Plinije Stariji. Strabon. Jeremija.). pr. st. pr. g. POVIJEST Babilon se datira od oko 2000. e. godine uništiti njihovu prijestolnicu Ninivu. Godine 635. Ostaci grada koji su i danas vidljivi pripadaju tom razdoblju obnove. arapskih izvora. Babilonci su pod vodstvom Nabukadnezara natjerali Elamite u bijeg. namjesnik Nabupolasar proglasio je neovisnost grada. n. pr. Otkrivenje) . te je bio administrativno središte određene važnosti. svladao je posljednja uporišta asirskog otpora i posvetio svoju vladavinu (604. te putem brojnih putopisa nastalih u srednjem vijeku i u moderno doba. Druga knjiga o Kraljevima.

najčešće dvorišta. primaća soba u velikim kućama. koje su presjecale grad u smjeru sjever – jug. uvijek je pravokutna. 63. a cijeli je grad u tlocrtu vjerojatno bio pravilan četverokut. utvrđena kulama i potpornim stupovima7. tisućljeća do vremena Nabukodonozora II. Sam grad bio je zaštićen dvostrukim zidom koji je zatvarao četverokut dužine 8 kilometara. dvoja vrata posvećena su božanstvima vrlo starih vjerskih središta i prema njima okrenuta: Zababa i Uraš. Glavna velika prostorija. SALVINI. B. Vanjske zidine bile su duge otprilike 16 kilometara i zatvarale su gotovo nenaseljen prostor koji je vjerojatno služio kao skloništa seljacima tokom rata. Zagreb. Svaka vrata bila su pod zaštitom jednoga boga6. 4 . Četvrti su bile raspoređene s obje strane Eufrata. Unutrašnji zid imao je osam vrata. 7 Zidovi su bili divizionizirani i svaki je imao svoje ime: gradski zid zvao se Imagur – Enlil . Šamaš (bog sunca). koje su sušene na suncu i povezivane glinenim malterom. Ta vanjska crta obrane na sjevernoj strani. kako bi gradu dali izgled nove međunarodne političke snage i kulturne nadmoći. najvažnije su bile Mardukova i Nabuova ulica procesije. išle su u smjeru sjever – jug i istok – zapad. U imućnijim nastambama prostorije su bile nanizane oko središnjeg prostora.. pojačana tvrđavom koja je danas još visoka oko 25 m. A. «Enlilov bedem». Uz zidine su se protezali kanali koji su služili kao opkop. Zagreb. novobabilonski vladari vjerno su rekonstruirali zatrpane hramove i zadržali prvobitni plan grada svojih prethodnika. Ta se utvrda sastojala od dva glavna zida od nepečene opeke. Te bedeme Strabon je svrstao među 7 svjetskih čuda. Urbanistički plan grada bio je jasan. 6 Petora vrata nose imena najvećih bogova mezopotamijskog panteona: Ištar (velika božica). a vanjski Nimit – Enlil.. što znači «bog Enlil je milostiv». unutarnji je grad. opasan utvrdama. izlazila je na dvorište. Taj vanjski bedem se sastojao od tri odvojena zida i kanala. Poštujući prošlost.URBANIZAM I ARHITEKTURA Kada je obnovljeno veliko carstvo. štitila je Kraljevsku palaču. A. SALVINI. položene pod gotovo pravim kutom. Babilon. kraljevi novobabilonske dinastije planski su dali obnoviti sva javna i vjerska zadnja. Od svršetka II. 2009. Babilon. B. Marduk. Adad (bog oluje i kiše). 2009. Kuće su bile građene u nepečenih opeka. bio podjeljen u deset četvrti. 69. Uske uličice. Enlil (savjetnik bogova). Palače i hramovi građeni su po istom nacrtu kao i kuće. Pročelja su im bila nazubljena i nepravilna s itaknutim elementima. Široke ulice vodile su do osam gradskih vrata.

87. VISEĆI VRTOVI Viseće vrtove opisuje Diodor Sikulski. koje su pronađene na nalazištu. Glavno dvorište se otvaralo na prostornu prijestolnu dvoranu čiji su zidovi bili ukrašeni plavim i žutim emajliranim opekama koje prikazuju stupove i kapitele s volutama iznad kojih se nalaze palme. predaja. A. 9 Babilosnki «viseći vrtovi» i legende o njima kao o jednom od svjetskih čuda sežu u doba Aleksandra Velikog. sveto drvo. nego mnogo kasnije. palma. a ovdje je vjerojatno trebao simbolizirati snagu i moć kralja i Babilonskog Carstva. frizom rozeta i geometrijskih ornamenata i reljefnim frizom lavova u pokretu s podignutim repom. Imala je pet dvorišta koja su se otvarala na državne prostorije s južne strane.. nalazili su se i likovi bika koji se povezuju s bogom oluja. nije nastala u vrijeme kada su. a sa drugih je strana bila okružena visokim zidinama. Vodu za vrtove su navodno 8 Ukrasi su bili ornamentali i simbolični: palaču su morali štititi povoljni simboli. Zagreb. sljedila dvostruki zid i vodila u srce grada.Avenija koja se upotrebljavala za procesije bila je ukrašena emajliranim opekama s likovima lavova. B. NABUKADENEZEROVA KRALJEVSKA PALAČA Kraljevsku palaču branio je Eufrat i masivna fortifikacija s jedne strane. kako se pretpostavlja postojali. 2009. uspjela rekonstruirati do visine od 16 metara. bila je simbol plodnosti i dugovječnosti. Osim likova zmaja. Bili su simetrično nanizani s obje strane velikih vrata8. sa svake strane stajala je po jedna kula i vrata koja su se otvarala prema unutrašnjosti samih zidina. Glavna vrata bila su jarke plave boje i ukrašena likovima zmaja. Rekonstrukcija se danas nalazi u muzeju Pergamon u Berlinu. simbol je božice Ištar. ali su se zahvaljujući emajliranim opekama. SALVINI. izrađenim od emajlirane opeke. Klasični pisci je opisuju kao veličanstvenu arhitekturu sa stupovima. Te kule služile su kao stražarnice. lav. ali koji se ne spominju nigdje u babilonskim tekstovima9. Na prednjem djelu. Bila je ukrašena frizom geometrijski stiliziranog drva života. simbol božice Ištar. Babilon. Vrata su pronađena u temeljima. 5 . simbolom boga Marduka. Avenija je prolazila kroz Ištarine dveri. Bila su to dvostruka vrata koja su prolazila kroz dva zida. IŠTARINA VRATA Najpoznatija vrata Babilona pripadala su božici rata Ištar. Adadom. kao jedno od 7 svjetskih čuda. pilonima i svodovima u više razina. kralj životinja. dakle.

crpili iz Eufrata. U novobabilonskom razdoblju zigurati su sigurno služili i kao zvjezdarnice10. 6 . tako da su biljke imale dovoljno vode i ljeti. pločica sudbine koje su nastale iz promatranja s vrha zigurata pojava u prirodi i posebno položaja zvijezda i planeta. sagrađen od nepečene. Šutruknahuntea I. oko 1200. 11 Zakonik koji je izdao Hamurabi nije bio najstariji jer su Sumerani imali svoj zakonik tri stoljeća ranije.. Babilon. tisućljeća dominirala u svakom većem gradu drevne Mezopotamije. Vrtovi babilonskog kralja. stoljeća. 111. BABILONSKA KULA Riječ je o čuvenom ziguratu koji je bio kvadratni toranj visok gotovo 100 m. Kr. Ovakav primjerak stupa sa zakonima. B. Zagreb. uklesane u stup klinastim pismom. Vladareva desna ruka uzdignuta je kao da o svom radu izvještava božanskoga kralja. Riječ Ziqqurrat znači «kula na katove» (zigurat) koja je od konca III. proricali kakva će biti sljedeća godina. 193. Otkriven je u Suzi početkom 20. vjerojatno je bio postavljen u svim velikim gradovima kraljevine Babilonije. vjerojatno su bili u blizini njegovih odaja. 2009. Zagreb. godine. zaštitnika pravde. KUDURRU 10 Za proslavu Nove godine vračevi su iz magijskih zapisa. To je bilo najviše topografsko i vjersko mjesto u gradu.. Oni su služili za ugodnu i odmor kraljevske obitelji u hladu i svježini bujnih voćki i cijeća. 2002. U plitkom reljefu je isklesan prikaz kralja Hamurabija kako prima tekstove zakona od boga Šamaša. Tijekom stoljeća tu su građevinu neprestano pljačkali zbog građevinskog materijala i sve što je danas od nje ostalo su temelji. HAMURABIJEV ZAKONIK Riječ je o kamenoj ploči od diorita na kojoj je bio zapisan zakonik. Vrtovi su po opisima bili visoki kao i sami bedemi. 1 m i danas se čuva u muzeju Louvre u Parizu. pr. prevezena je u Suzu kao pljen kralja Elama. visok je 2. SALVINI. Tim su se odlukama regulirali pravni odnosi i sudski postupci. Ploča koja je zacijelo stajala u hramu posvećenom Šamašu u Siparu ili u samom Babilonu. A. g. Poznat je kao jedan od najstarijih pisanih dokumenata11. Drevne civilizacije – Velike kulture svijeta. Na najvišoj terasi dizao se hram vrhovnog boga grada. Smatra se da je nastao oko 1760. Zakonih sadrži zbornik od 282 kraljeve odluke. ali i drugih velikih bogova. a prekriven pečenom opekom.

Babilon je uvijek bio i ostao velika inspiracija pisaca i znanstvenika. Tako su ga i sami znanstvenici 19. osobito u razdoblju Kasita. Upotrijebljavao se u Babilonu. za označavanje zemljišne podjele.Riječ je o tipu kamenog spomenika s uklesanim simbolima božanstava. Ovaj grad je svoj najveći vrhunac ipak doživio za vrijeme Hamurabija. Na jednom takvom nalazi se kralj Melišihua na kojem je prikazan kako predstavlja svoju kćer bogu.gospodarsko i političko središte regije. stoljeća počeli podizati iz zaborava i ponovno ga oživljeli u mnogobrojnim muzejima. uvijek se uspio podići iz prašine u punome sjaju. 7 . Taj grad držao je svoj status kulturnog i gospodarskog središta čak i onda kada nije bio samo političko središte. ZAKLJUČAK Ovaj megalopolis koliko god se puta u prošlosti dizao i rušio. poput feniksa. kada je bio kulturno. te ga kao takvog treba i dalje cjenit i učit iz njegove prošlosti. Sama ta činjenica govori o njegovoj važnosti i doprinosu kulturnoj baštini čovječanstva.

2005. Rijeka. H. 2002. A. P. 2009. Babilon. Zagreb. 4.W.POPIS LITERATURE 1. Arheologija. 2. Zagreb. Janson. Bahn. 8 . F. Janson. Salvini. G. Varaždin. A. B. 2006. Povijest umjetnosti. Drevne civilizacije – Velike kulture svijeta. 3.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->