SADRŽAJ

:

1. Uvod ................................................................................................................... 2. 2. Izvori ................................................................................................................... 3. 3. Povijest ............................................................................................................... 3. 4. Urbanizam i arhitektura ..................................................................................... 4. 5. Ištarina vrata ....................................................................................................... 5. 6. Nabukadenezerova Kraljevska palača ................................................................ 5. 7. Viseći vrtovi ..................................................................................................... 8. Babilonska kula ................................................................................................ 5. 6.

9. Hamurabijev zakon ............................................................................................ 6. 10. Kuddurru ............................................................................................................ 6. 11. Zaključak ............................................................................................................ 7. 12. Popis literature..................................................................................................... 8.

«brkati». o Babilonu se znalo samo iz biblijskih izvora i starih tekstova2.. Babilon.. 1 Sumerski. B. B. A. 5 kvadratnih km s obje strane rijeke. SALVINI. 2009. Rijeka. Claudius James Rich. 2009. A. piše Bâbilu. Zagreb. P. 2 Biblija uglavnom govori u političkoj vlasti u Babilonu. Kr. 4 Najzanimljiviji rezultat ove misije bila je izrada plana ruševina. tisućljeća do otprilike III. Zagreb. B. godine3. Hebrejski ga prijevod naziva Babel. Opperet je 1874. Englezi su nakon toga vršili brojna arheološka iskapanja koja je naručio British Musuem. Babilon. godine krenuli francuski znanstvenici pod vodstvom inženjera Fulgencea Fresela i filologa Julesa Opperta4. od II. Arhelologija. što znači «mješati». 8. Prva istraživanja babilonskih ruševina započeta su početkom 20. Izumrli predsemitski jezik koji se od 4. Nakon engleza u istraživanje su 1852. SALVINI. 340. tisućljeća pr. 5 Iskapanja Roberta Koldeweya otkrila su Nabukodonosorov grad koji se protezao preko 8. U zapisima klinastim pismom na akadskom (babilonskom) ili sumerskom1. A. u kojima je dao dobar opis ruševina i položaja triju glavnih brežuljaka (tel Babil. posjetio je 1811. . na kojemu je Opperet točno rekonstruirao vanjski bedem Babilona. potvrđena je legenda o postanku «Babilonske kule». 25. stoljeća. Kao doprinos u dešifriranju klinastog pisma. 1811. jer je u njemu Jahve pobrkao govor svima u onom kraju. danas bi obuhvaćao prostor Bagdada. Zagreb. Zagreb. Prvi položaj višekatne kule otkrili su njemački arheolozi pod vodstvom Roberta Koldeweya5. 26. zanimljiva je sama po sebi. Takvo negativno tumačenje dobio je u Knjizi Postanka. Babilon. iz akadskoga Babili/ilani. A. jedan od najstarijih klinopisnih jezika u Mezopotamiji. SALVINI. što dolazi od glagola balal. Etimologija imena grada Babilona. Prije samih istraživanja i pronalaska brojnih klinastih zapisa.. «Babilon» dolazi iz grčkog oblika (Βαβυλων). B. Prostor tadašnjeg Babilona.. stoljeća prije Krista govorio na prostoru od Babilona do Perzijskog zaljeva. lokalitet i objavio dvije knjige Uspomena.. 11. 2 . Prvi europljanin koji je identificirao nalazište bio je engleski konzul Claudius James Rich. SALVINI.UVOD Babilon je megalopolis smješten na Eufratu. dok kasniji klasični pisci najviše ističu njegov veleban izgled i raskoš. 3 Engleski konzul u Bagdadu. i koji je bio okružen masivnim zidom i širokim jarkom. što znači «Božja vrata» / «Vrata bogova» na sumerskome Ka-dingirra. tel Qasr i tel Amran ibn Ali). BAHN.G. Zahvaljujući toj ekspediciji i dešivriranju klinastog pisma. 2009. 2009. Babilon. imenovan prvim profesorom asiriologije na College de France. 2006. ostatak palače i hrama boga Marduka. .

uništili njihov glavni grad Suzu i obnovili status kraljeva Babilona koji im je bio oduzet. zatim iz biblijskih izvora (Knjiga Postanka. Hamurabi je bio najugledniji vladar babilonske dinastije i izgradio je važno carstvo koje je uključivalo jug Mezopotamije i poklapalo se s prostorom koji je nekad bio pod vlapću Ura. Tintir «Babilon». Kr. Kr. amorećanina Hamurabija (1792. Ostaci grada koji su i danas vidljivi pripadaju tom razdoblju obnove. Ezekiel. bilježimo putem vrela pisanih klinopisom (Ljetopisi drevnih kraljeva. Jeremija. U vrijeme vladavine šestog kralja te regije.). svladao je posljednja uporišta asirskog otpora i posvetio svoju vladavinu (604. e. Kr. (Nabukodonosor). Početkom 12. kraljevski natpisi. Tijekom prvog tisućljeća pr.IZVORI Od izvora važnih za poznavanje povijesti i kulture samog Babilona. Potom je sklopio savez s Medijom kako bi uspio potući Asiriju i 612. te je bio administrativno središte određene važnosti. Ep o stvaranju ili Enuma eliš. Kr. pr. Kr.. st. pr. e.) intenzivnoj izgradnji. njegov sin. Nabukadnezar II. Izaija. g. Druga knjiga o Kraljevima. stoljeća pr. – 562. topografski zapisi. namjesnik Nabupolasar proglasio je neovisnost grada.). pr. pr.). babilonski ljetopisi.. Plinije Stariji. Diodor sa Sicilije. Babilon iz razdoblja prve babilonske dinastije na polju planiranja grada i arhitekture tog razdoblja nam je nedostupan. Godine 635. e. godine uništiti njihovu prijestolnicu Ninivu. zbog kasnijih rekonstrukcija koje su ga prekrile.. e. Babilon je bio središte kulta boga Marduka. on ubrzo postaje najvažniji grad južne Mezopotamije i ostaje sve do kraja civilizacije u 1. a sebe kraljem. arapskih izvora. Babilonci su pod vodstvom Nabukadnezara natjerali Elamite u bijeg. n. POVIJEST Babilon se datira od oko 2000. kada je Ur dominirao čitavom središnjom i južnom Mezopotamijom (2112. stoljeću n. – 1750.). 3 . Kr. pr. Knjiga Danielova. Strabon. g. te putem brojnih putopisa nastalih u srednjem vijeku i u moderno doba. pr. do ranih stoljeća n. ali pobune su se nastavile i Asirci su dva puta razarali grad tijekom 7. n. iz klasičnih izvora (Herodot. – 2004. grad su zauzeli Asirci. Otkrivenje) ..

Zagreb. Svaka vrata bila su pod zaštitom jednoga boga6. Četvrti su bile raspoređene s obje strane Eufrata. Uske uličice. 4 . kraljevi novobabilonske dinastije planski su dali obnoviti sva javna i vjerska zadnja. opasan utvrdama. Sam grad bio je zaštićen dvostrukim zidom koji je zatvarao četverokut dužine 8 kilometara. Unutrašnji zid imao je osam vrata.URBANIZAM I ARHITEKTURA Kada je obnovljeno veliko carstvo. primaća soba u velikim kućama. Kuće su bile građene u nepečenih opeka.. dvoja vrata posvećena su božanstvima vrlo starih vjerskih središta i prema njima okrenuta: Zababa i Uraš. štitila je Kraljevsku palaču. Babilon. A. U imućnijim nastambama prostorije su bile nanizane oko središnjeg prostora. koje su sušene na suncu i povezivane glinenim malterom. tisućljeća do vremena Nabukodonozora II. Taj vanjski bedem se sastojao od tri odvojena zida i kanala. Uz zidine su se protezali kanali koji su služili kao opkop. utvrđena kulama i potpornim stupovima7. 7 Zidovi su bili divizionizirani i svaki je imao svoje ime: gradski zid zvao se Imagur – Enlil . Palače i hramovi građeni su po istom nacrtu kao i kuće. najvažnije su bile Mardukova i Nabuova ulica procesije. Babilon. novobabilonski vladari vjerno su rekonstruirali zatrpane hramove i zadržali prvobitni plan grada svojih prethodnika. a vanjski Nimit – Enlil. 2009. koje su presjecale grad u smjeru sjever – jug. unutarnji je grad. pojačana tvrđavom koja je danas još visoka oko 25 m. Vanjske zidine bile su duge otprilike 16 kilometara i zatvarale su gotovo nenaseljen prostor koji je vjerojatno služio kao skloništa seljacima tokom rata. uvijek je pravokutna. Ta se utvrda sastojala od dva glavna zida od nepečene opeke. što znači «bog Enlil je milostiv». Ta vanjska crta obrane na sjevernoj strani. Enlil (savjetnik bogova). Urbanistički plan grada bio je jasan. Poštujući prošlost. Šamaš (bog sunca). bio podjeljen u deset četvrti. izlazila je na dvorište. Zagreb. SALVINI. išle su u smjeru sjever – jug i istok – zapad. Pročelja su im bila nazubljena i nepravilna s itaknutim elementima. Marduk. Glavna velika prostorija. 6 Petora vrata nose imena najvećih bogova mezopotamijskog panteona: Ištar (velika božica). Te bedeme Strabon je svrstao među 7 svjetskih čuda. Od svršetka II. 69. najčešće dvorišta. položene pod gotovo pravim kutom. Adad (bog oluje i kiše). 63. 2009. a cijeli je grad u tlocrtu vjerojatno bio pravilan četverokut. SALVINI.. kako bi gradu dali izgled nove međunarodne političke snage i kulturne nadmoći. A. Široke ulice vodile su do osam gradskih vrata. «Enlilov bedem». B. B.

Babilon. 5 . Imala je pet dvorišta koja su se otvarala na državne prostorije s južne strane. kralj životinja. NABUKADENEZEROVA KRALJEVSKA PALAČA Kraljevsku palaču branio je Eufrat i masivna fortifikacija s jedne strane. Zagreb. B. nego mnogo kasnije. Te kule služile su kao stražarnice. sveto drvo. ali su se zahvaljujući emajliranim opekama. ali koji se ne spominju nigdje u babilonskim tekstovima9. kao jedno od 7 svjetskih čuda.. Na prednjem djelu. 9 Babilosnki «viseći vrtovi» i legende o njima kao o jednom od svjetskih čuda sežu u doba Aleksandra Velikog. palma. sa svake strane stajala je po jedna kula i vrata koja su se otvarala prema unutrašnjosti samih zidina. VISEĆI VRTOVI Viseće vrtove opisuje Diodor Sikulski. uspjela rekonstruirati do visine od 16 metara. simbolom boga Marduka. Osim likova zmaja. 87. bila je simbol plodnosti i dugovječnosti.Avenija koja se upotrebljavala za procesije bila je ukrašena emajliranim opekama s likovima lavova. nije nastala u vrijeme kada su. a sa drugih je strana bila okružena visokim zidinama. nalazili su se i likovi bika koji se povezuju s bogom oluja. pilonima i svodovima u više razina. simbol božice Ištar. sljedila dvostruki zid i vodila u srce grada. Rekonstrukcija se danas nalazi u muzeju Pergamon u Berlinu. Adadom. SALVINI. Vrata su pronađena u temeljima. kako se pretpostavlja postojali. Bila su to dvostruka vrata koja su prolazila kroz dva zida. a ovdje je vjerojatno trebao simbolizirati snagu i moć kralja i Babilonskog Carstva. Glavno dvorište se otvaralo na prostornu prijestolnu dvoranu čiji su zidovi bili ukrašeni plavim i žutim emajliranim opekama koje prikazuju stupove i kapitele s volutama iznad kojih se nalaze palme. predaja. frizom rozeta i geometrijskih ornamenata i reljefnim frizom lavova u pokretu s podignutim repom. Bili su simetrično nanizani s obje strane velikih vrata8. IŠTARINA VRATA Najpoznatija vrata Babilona pripadala su božici rata Ištar. izrađenim od emajlirane opeke. Glavna vrata bila su jarke plave boje i ukrašena likovima zmaja. Avenija je prolazila kroz Ištarine dveri. simbol je božice Ištar. Vodu za vrtove su navodno 8 Ukrasi su bili ornamentali i simbolični: palaču su morali štititi povoljni simboli. A. lav. koje su pronađene na nalazištu. Klasični pisci je opisuju kao veličanstvenu arhitekturu sa stupovima. dakle. Bila je ukrašena frizom geometrijski stiliziranog drva života. 2009.

SALVINI. Drevne civilizacije – Velike kulture svijeta. tisućljeća dominirala u svakom većem gradu drevne Mezopotamije. Kr. KUDURRU 10 Za proslavu Nove godine vračevi su iz magijskih zapisa. sagrađen od nepečene. oko 1200. prevezena je u Suzu kao pljen kralja Elama. godine. Vladareva desna ruka uzdignuta je kao da o svom radu izvještava božanskoga kralja. Šutruknahuntea I. Vrtovi su po opisima bili visoki kao i sami bedemi. HAMURABIJEV ZAKONIK Riječ je o kamenoj ploči od diorita na kojoj je bio zapisan zakonik. BABILONSKA KULA Riječ je o čuvenom ziguratu koji je bio kvadratni toranj visok gotovo 100 m. stoljeća. Na najvišoj terasi dizao se hram vrhovnog boga grada. Zakonih sadrži zbornik od 282 kraljeve odluke. 193. Ovakav primjerak stupa sa zakonima.. A. visok je 2. 2002. vjerojatno su bili u blizini njegovih odaja. To je bilo najviše topografsko i vjersko mjesto u gradu. a prekriven pečenom opekom. U plitkom reljefu je isklesan prikaz kralja Hamurabija kako prima tekstove zakona od boga Šamaša. Babilon. Riječ Ziqqurrat znači «kula na katove» (zigurat) koja je od konca III. Tim su se odlukama regulirali pravni odnosi i sudski postupci. 111. tako da su biljke imale dovoljno vode i ljeti. pr. uklesane u stup klinastim pismom. Tijekom stoljeća tu su građevinu neprestano pljačkali zbog građevinskog materijala i sve što je danas od nje ostalo su temelji. Zagreb. Otkriven je u Suzi početkom 20. Vrtovi babilonskog kralja. g. Ploča koja je zacijelo stajala u hramu posvećenom Šamašu u Siparu ili u samom Babilonu. vjerojatno je bio postavljen u svim velikim gradovima kraljevine Babilonije. Poznat je kao jedan od najstarijih pisanih dokumenata11. 1 m i danas se čuva u muzeju Louvre u Parizu. Smatra se da je nastao oko 1760. proricali kakva će biti sljedeća godina. Oni su služili za ugodnu i odmor kraljevske obitelji u hladu i svježini bujnih voćki i cijeća. 6 . 11 Zakonik koji je izdao Hamurabi nije bio najstariji jer su Sumerani imali svoj zakonik tri stoljeća ranije. zaštitnika pravde. 2009. pločica sudbine koje su nastale iz promatranja s vrha zigurata pojava u prirodi i posebno položaja zvijezda i planeta.crpili iz Eufrata.. Zagreb. U novobabilonskom razdoblju zigurati su sigurno služili i kao zvjezdarnice10. ali i drugih velikih bogova. B.

Upotrijebljavao se u Babilonu. 7 .gospodarsko i političko središte regije.Riječ je o tipu kamenog spomenika s uklesanim simbolima božanstava. te ga kao takvog treba i dalje cjenit i učit iz njegove prošlosti. za označavanje zemljišne podjele. ZAKLJUČAK Ovaj megalopolis koliko god se puta u prošlosti dizao i rušio. Ovaj grad je svoj najveći vrhunac ipak doživio za vrijeme Hamurabija. poput feniksa. osobito u razdoblju Kasita. Taj grad držao je svoj status kulturnog i gospodarskog središta čak i onda kada nije bio samo političko središte. stoljeća počeli podizati iz zaborava i ponovno ga oživljeli u mnogobrojnim muzejima. Na jednom takvom nalazi se kralj Melišihua na kojem je prikazan kako predstavlja svoju kćer bogu. Tako su ga i sami znanstvenici 19. uvijek se uspio podići iz prašine u punome sjaju. kada je bio kulturno. Sama ta činjenica govori o njegovoj važnosti i doprinosu kulturnoj baštini čovječanstva. Babilon je uvijek bio i ostao velika inspiracija pisaca i znanstvenika.

B. 2. 8 . Bahn. Salvini. 2002. F. Babilon. Drevne civilizacije – Velike kulture svijeta. G.W. H. A. Arheologija. Janson. 3. P. Povijest umjetnosti. Janson. 4. 2006. Varaždin. 2009. A. Zagreb. 2005. Rijeka.POPIS LITERATURE 1. Zagreb.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful