You are on page 1of 4

Kalemljenje voa

PONEDJELJAK, 22 MART 2010 15:01

Stie proljee, a u Bosni ponovo poinje sezona "kalemljenja" voa. Nai su preci odravali zanat kalemljenja voa stotinama godina. Bio je to vrlo cijenjen zanat. Naalost, sve je manje ljudi koji znaju kalemiti voe, a koji bi na taj nain mogli produiti vijek domaim sortama voa. Preporuio bih onima, koji znaju kalemiti, da kaleme i autohtone bosanske sorte, je r iste izumiru, pa bi bilo teta da im se potpuno zametne trag, a i iz razloga to novesorte nisu uvijek najbolje prilagoeno naim klimatskim uslovima. Kalemljenje voa jepoznato ve nekoliko hiljada godina. Kalemljenje/cijepljenje voa je nain opleme njivanja divljih u pitome voke. Radi se o (vegetativnom) razmnoavanju voki na nain da se prenose istovijetne osobine fidema plemke na novu do tada obino divlju voku (podlogu).

Osnovni uvjeti za uspjeno kalemljenje voa Najbitniji uvjet uspjenog kalemljenja voa je da se kore podloge i fidema dodiruju na to veoj povrini. Zatim, potrebno je da su podloga i fidem - plemka kompatibilne, tj. podudarne jedna sa drugom (npr. jabuka na divlju jabuku, kruka na divlju kruku ili dunju, i sl.). Puno je vei postotak primanja kada je podloga divlja vrsta voa, nego kada se radi o ve kalemljenoj pitomoj sorti. Takoer, bitno je izabrati odgovarajuu tehniku kalemljenja u pravo vrijeme (npr. kalemljenje na procjep i pod koru u prolje e, a kalemljenje na pup u ljeto, itd). Nita manje bitno je fiziko stanje fidema i podloge (krljavost, oteenost, propupalost, itd). Ta koer, injenica da izmeu izmeu podloge i fidema nema prostora za ulazak vode ili insekata pozitivno utjee na vei postotak prij ema kalema. Vrijeme kalemljenja voa Voe se moe kalemiti u toku cijele godine. Kada su u pitanju najrairenije i najjednostavnije tehnike kalemljenja voa, kojese obino izvode za svoje potrebe i u kunoj radinosti, tj. kalemljenje voa metodama na procijep ili pod koru, tada bi idealno vrijeme za kalemljenja voa na prostoru Bosne bilo za: - trenje, "alame", hruevi i vinje - od kraja januara do kraja marta, - kruke, ljive, dunje, kajsije, breskve i mumule - od poetka marta do poetka aprila, - jabuke - od sredine marta do sredine maja mjeseca, itd. Kad fidem/plemka, odnosno granica, ispupa ili izbehara, proljetno kalemljenje (na procjep ili pod koru) te voke je zavrenoza tu godinu. Navedeno vrijeme kalemljenja voa je dato okvir no i isto treba uskladiti s mjesnom klimom i vremenskim prilikama. S druge strane, kalemljenje na pup se obavlja od kraja maja do kraja septembra, a najbolje u mjesecu augustu. Ovo je najefikasniji na in kalemljenja za rasadniku proizvodnju. Vremenski uvjeti za kalemljenje Najbolje je voe kalemiti po napola oblanom vremenu (kad je omora to bi narod rekao) i kad ima relativno povien postotakvlage u zraku. Treba izbjegavati kalemljenje po kii, prejakom suncu (preko 20 stepeni C), na temperaturi s i pod nule, te po velikom i toplom vjetru (fen efekat koji isuuje fideme). Idealna temperatura za kalemljenje bi bila ona izmeu + 5 do + 10 stepeni C.

Tehnike (vrste) kalemljenja voa Kad su u pitanju tehnike kalemljenja voa, ima ih vie, a najpoznatije su: kalemljenje na (budni i spavajui) pup, na list, na konus,

  pod oru,  procj p, l i poj , itd. rasadni u proi odnju j naj olj al lj nj na pup.  uti , ako ovj k vri  kal lj nj a vlastit potrebe" i direktno u vonj acia, kalemljen je na procjep je daleko naj efikasnij e. Iako je kalemlj enje na pup  ! takoer efikasno, s obzirom da " se radi o "niskom kalemljenju"  cm od zemlj e) iako se voka "primi", postoji opasnost, da doe do oteenj a kalema od strane ivotinj a, ptica i ljudi prilikom koenja trave, i sl). # ako da e za $ ori inalne bosanske uvjete i za kalemlj enje direktno u vonjacima, najbolj e kalemlj enj e "na procj ep" ili pod koru i to na  j visini ",7 , m podloge od zemlj e, tako da su manj e anse da se kalem "pokosi" ili na drugi nain oteti od strane ljudi ili da ga ptice i ivotinj e ovce, krave, konji, itd) slome ili "obrste". $  %ain kalemlj enja najee zavisi od debljine podloge $ . a sve podloge debljine ,  cm i vie najbolj a metoda je kalemljenj e na ,,procjep, dok je kalemlj enje na podloge tanje od , cm najbolj e koristiti metode kalemlj enja pod koru ili na pup.
Postupak kal&mlj&'ja Kalemlj enje na procjep se vri na nain da se granica kalemljene plemenite sorte voa fidem ili plemka) usadi u tijelo voke divljake, koju nazivamo podloga, a koja je pret (odno skraena testerom i poravnata skalperom ili noem i nakon toga rascijeplj ena ) kroz sredinu noem ili sjekirom ako se radi o deblj oj podlozi), kako bi se napravio prostor za fidem. bino se dva fidema usade u rascijeplj enu podlogu sa strana nastale upljine tako da doe kora na koru fidema i podloge.

nai, za kalemlj enje voa potrebna je u pravilu) divlj a voka podloga) i barem jedna granica fidem) odrezana sa neke od ve okalemljeni ( voki. Kao podloga se mogu koristiti i odreene pitome sorte voa. Granice sa najmanje jednim, a optimalno sa 3 4 pupa je najbolj e odrezati neposredno pred kalemljenje voa. Pupovi ne bi trebali biti u fazi listanja tj. u odmaklom stadiju pupanj a. U podlogu usadimo od jedan do etiri fidema granice) u zavisnosti od debljine stabla podloge, a ako podloga ima vie gran a kalemlj enj e moemo izvesti na svakoj od grana. Sama tehnika kalemlj enja se izvodi na sljedei nain: Prvo treba pripremiti podlogu za kalemljenje. Podloga se oisti od svih bonih granica i lia od zemlj e do mjesta predvienog za kalemlj enj e obino j edan me t ar v i s i ne od zem lj e) . atim se makazama ako je podloga tanja) ili testerom ako j e podloga deblja izvri skraivanj e podloge. atim se otrim skalpelom poravna gornji dio podloge i rascijepi kroz sredinu sjekirom ili noem.

%akon toga se u rascijepljenu upljinu u sredinu) ubaci mali drveni klin koji odrava irinu upljine dok vi pripremate i u timavate fideme u podlogu. Fideme sa od 3 do 6 pupova) pripremite u obliku klina otrim sklaperom ili noem, na nain da dij elovi koji se usauju u podlogu budu to dui i to vee povrine kore i iste jedan, dva ili etiri 0 zavisno od debljine podloge) usadite u podlogu na nain da doe kora na koru, tj. da kora fidema bude poravnata sa korom podloge. %akon toga izolor elek tro) trakom vrsto stegnete  kalem i umotate ga na nain da popunite sve praznine. Poslije toga usijeete dvije granice u duini do 3 cm i zalij epiteih uz podlogu kalema na nain da budu par centimetara vie od fidema i na taj nain ga tite od fizikih udara i ptica koj e slete na kalem. Preko tih zatitinih granica prebaciti obinu pvc najlon kesu, paljivo da se ne oteti fidem i stegnete j e i za veete oko podloge kalema, tako zrak ne bi ulazio i kako bi ista titila fidem od mraza, prevelike sue, insekata i fizikih udara.
Uz kalem posebno ako je vjetrovito vrijeme) zasaditi barem jedan zatitni kolac koji e svoj om visinom nadmaivati fidem. Kod kalemlj enj a osjetljivijih sorti voa poput breskve i kajsije) potrebno uzeti to manji "fidem" kalem ili plemku) sa najvie tri etiri pupa. %aime, ako se uzme dui fidem zna se desiti da odmah nakon primanj a, iste godine "fidem" izbehara, to fidemu uzima snagu pa nekad dovede i do njegovog suenj a. a kalemljenje na pup, fideme treba skidati neposredno pred kalemlj enje i sa njih skinuti lie. Kalemlj enje na pup se moe vriti u junu na budni tjerajui) pup, a u augustu i septembru na spavajui pup. Pri junskom kalemlj enju pup kree odmah im se primi, zbog ega se ovo kalemlj enje naziva i kalemlj enje na tjerajui pup, dok pri kalemlj enju u augustu i septembru pup sraste sa podlogom i ostaje u spavajuem stanju do sljedeeg prolj ea, zbog ega je ovo kalemlj enje naziva i kalemlj enj e na spavajui pup.

 ! ! %a oienom djelu podloge,  cm od zemlj e, napravi se uzduni presJek oko 3 4 cm i popreni oko  cm $ u vidu slova "T". fi dem i o t r i m noem se na , cm ispod osnove pup 1rugom tupom) stranom noa se odvoji kora od drveta. U drugu ruku se uzme  ! zasj ee i polako skida pupolj ak sa korom i jednim tanjim sloj em drveta do  cm iznad pupoljka. Skinuti pup se dri za peteljku i brzo uvlai pod koru. Ukoliko j e duina kore vea ! i ne ulazi u naprav ! lj eni presjek na podlozi, onda se viak kore odsjee da bi pup dobro nalegao na drvo. Stavljeni pup se uvee  cm iznad i oko 3 cm ispod pupoljka gumicama ili izolir trakom. 4 2 Kompatibil'ost podloge i kalema a pojedi'e 3 ste 3oa 1a bi se voka "primila", mora podloga biti "kompatibilna" podudarna, tj. srodna) s "fidemom" ili kalemom. %ajbolje je kalemiti istu vrstu voa fidem) na istu divlju) vrstu voa kao podlogu, odnosno jabuku na divlju jabuku, kruku na divlju kruku, itd. 1akle, u principu, podloga bi trebala biti od iste vrste kao i fidem, meutim, mogue j e kalemlj enj e voa i na druge srodne vrste:
kruka se moe kalemiti na divlju i pitomu) kruku, jabuku, rezdeliju, dunju i trn glog), kajsija na domae sorte pitomih i divljih ljiva, rezdeliju i efteliju. ljiva na domae i divlj e sorte ljiva i na rezdeliju, jabuka na divlje i pitome) vrste jabuke, na kruku, dunju i na trn glog),

- dunj a na divlju dunju, - mumula na dunju, divlju kruku, trn 5glog), oskoruu i brekinju, - breskva i nektarina na divlju breskvu, ljivu, efteliju, badem i rezdeliju, - vinja na divlju trenju i divlju vinju 5magrivu), - trenja 5alama) i hru na divlju trenju ili divlju vinju, - rezdelij a na ljivu, - badem na breskvu, kajsiju ili efteliju, - orah na orah, - pitomi ljenj ak na divlji ljenj ak, i to kalemlj enjem metodom na 6 engleski spoj, dok se ne moe uspjeno kalemiti lj enjak na divlji kalemlj enj em metodama na procj ep i pod koru, - kivi na divlju vinovu lozu, itd.

7a jednom te istom stablu, tj. na istoj podlozi moe se okalemiti i vie vrsta voa, npr. vinja, trenj a i hru na 5istu) divlju trenju; kajsija, ljiva i breskva na stablo iste divlj e ljive; mumula i kruka na dunju ili divlju kruku, itd. Takoer, mogue je okalemiti i vie razliitih vrsta npr. ljive na istom stablu divlje ljive.
Nabavka i "skladi8tenje" fidema - kalem granica Prije samog kalemlj enja potrebno je pripremiti kalem-granice, odnosno fideme. 9 bino se fidemi uzimaju sa zdravijih i rodnijih stabala voa. 7ajbolje je uzimati fideme s jugoistone strane kronje, a po mogunosti s vrha stabla, a izbjegavati fideme s niskih grana, koje se nalaze do same zemlje. 7ajbolj e je za kalemljenje koristiti "svjee fideme". @akle, kad se odluite za kalemlj enje, taj isti dan ili dan prije nasij ecite granice za fideme i isti ili naredni dan ih sve potroite. Ukoliko ih ne uspij ete iskoristiti sve isti dan onda mladice zabodite u jedan ob i te sprijeili da A ini krompir, jabuku ili grudvu vlane gline, kako bs se mladice osue. 7a taj nain ete te fideme moi koristiti i nakon -10 dana od odsijecanj a. @akle, najbolj e i naj efikasnije je koristiti "svjee" tek odsjeene granice i iste potroiti u sljedeih nekoliko sati istog ili narednog dana. To e sigurno doprinij e ti i veem postotku primlj enih kalema.

7aravno, mogue j e fideme usjei i u rano proljee 5januar ili februar mjesec) prije kretanj a vegetacij e i pupanja prvih pupova i uvezane u snopove 6 uskladititi na nekom vlanom i hladnom mjestu 5u podrumu, pijesku B zatrpaneA zaC jednu polovinu svoj e duine, u vlanoj glini, zamotane u vlaan novinski papir i najlon kesu u friideru, itd.) na temperaturi od 0 do . To omoguava kalemlj enje voa i u vrijeme kad vegetacij a bude ve uveliko u toku 5drugi pupovi ve izlistaju i voka pone ak i beharati) i tako se ti 6 spavajui fidemi kaleme na podlogu punu sokova i u vegetaciji, tj. nepropupani fidemi koji jo miruju, odnosno kojima ne treba mnogo vlage ime j e i manj a je opasnost od njihovog suenja i samim time vei je postotak primanj a. @akle, cilj 6 skladitenja fidema na hladnom mjestu je da fidemi kasnije krenu s vegetacijom u odnosu na podlogu, jer ukoliko bi bilo obr nuto, pa fidem propupao prije dolaska sokova iz korijena u stablo podloge, fidem bi ostao bez vode i hrane i osuio se. D Alat i sredstva a kalemljenje 9
d halata i sredstava za kalemljenje potreban vam je: otar no, skalpel, mali drveni klin, makaze za drvo, mala testera za drvo i izolir 5elektro) traka. Vezivanj e kalem-granice i podloge kod kalamlj enj a vri se s cilj em uvrivanj a fidema i podloge na spojnom mjestu. Kao sredstvo za navedeno uvrivanje, 6 lij eplj enje, 6 omotavanj e i zatitu kalema moe se koristiti: voarski kalem vosak 5topli ili hladn) i , pelinji vosak, smola za kalemlj enje, guma za kalemljenje, kravlj a balega, kravlji loj, "glina" 5zemlja) i izolir 5elektro) traka. 7ajbolj e, je za kalemlj enj e koristiti izolir 5elektro) traku iz vie razloga: naj bre je njom kalemiti, "najie" i naj efisikasnije, jer "hermetiki" zatvori i popuni prostor izmeu podloge i fidema, tako da uope ne dozvolj ava ulazak zraka, vode ili insekata. Guma za kalemlj enje takoer ima niz prednosti 5kalem moe lake "disati", guma se sama raspadne kad odigra svoju ulogu, obin o je crne boj e to doprinosi veem upij anju svjetlosti od strane kalema, itd...). S druge strane izolir traka ima tu manu to se nakon "primanj a" kalema nee lahko sama "raspasti", pa ako se ne ukloni na vrijeme, zna se desiti da kako kalem raste i deblj a da se izolir traka ne "iri" ve se "uree" u kalem, pa nije onda E rijetkost da se za jaeg vjetra ba oni najbolj e izrasli kalemi j ednostavno polome zbog izolir trake koj a ih je doslovno "presjekla". nai, izolir traka zahtijeva dodatni posao njihovog uklanj anja nakon prim anja kalema 5u vegetaciji, kad kalemi ve ponu deblj ati - juni/august) ili barem nanoenj a jednog ili dva uzduna "ureza" skalpelom ili otrim noem du trakom pokrivenog fidema, kako bi se kalem postepeno deblj ajui sam rij eio izolir trake. Radovi nakon kalemljenja voa

7akon to okalemite voku, ukoliko je podloga niska potrebno je onda zabosti jedan kolac duine najmanje 40 cm vee od kalema i privezati kalem uz kolac, koji bi sluio kao zatita kalema od ptica, ivotinja i vj etra. 7ajlon kese stavlj ene preko fidema prilikom kalemlj enj a voa potrebno je ukloniti oko 1. maj a iste godine, ali obavezno po oblanom 5kiovitom danu), a nakon to se kalem primi. 7e treba skidati kese po sunanom danu, jer e sunce "spriti" ve primljeni fidem i osuiti ga. Ukoliko je kalemljenje izvreno izolir trakom, onda je potrebno u toku vegetacij e 5juli-august mjesec) ukloniti izolir trake koj e su previe urasle u kalem, a na ostalim 5manje uraslim) trakama povui jedan uzduan rez skalpelom tako da se kalem moe postepeno sam osloboditi trake.

http://www.hotdownloadyoutubevideos.com/kalemlj enje/

Sadnice iz pupoljaka
Postavio Dejan Ili dana septembar 13, 2010 0

Podsjetnik za septembar

Pravo vrijeme za kalemljenje Jedan od najvanijih poslova u rasadnicima u septembru je kalemljenje na spavajui pupoljak. Da bi se izbjegle greske, podsjeamo voare na sta treba da obrate panju. Kalem-granice se skidaju neposredno prije kalemljenja. Moraju biti neoteene i sa zrelim pupoljcima. Odsijecaju se ujutro ili uvee i odmah oslobaaju lisca, ali se ostavlja treina lisne drske. Zatim se ulazu u snopice, omotaju vlanom krpom i u prohladnoj prostoriji cuvaju najdue dva-tri dana. Vano je da pupoljci ostanu svjei, jer i od toga zavisi uspjeh kalemljenja. Na donjem dijelu granice pupoljci su nerazvijeni, a na vrnim nezreli, pa se zato prije kalemljenja odbacuju. Petnaestak dana prije posla podloge se oiste od bocnih grancica i lia, 15-25 centimetara ispod zemlje. To se moe raditi i prije samog kalemljenja, posebno ako nema uslova za zalivanje. Ako je sua, dvije nedjelje ranije podluge treba zaliti radi lakseg odvajanja kore od drveta. Na dan kalemljenja oiste se mekom krpom i na 10-15 centimetara iznad zemlje naprave uzduni i popreni rez. Tupim dijelom noa kora se pazljivo odvoji i ubaci pupoljak. Odmah se vezuje specijalnom gumicom rafijom ili polivilinskom trakom. Inace, pupoljak se ostrim noem skida s korom i tankim slojem drveta. Dvije nedjelje kasnije moe se provjeriti da li je kalemljenje uspjelo. Ako dio lisne drske pri dodiru lako otpada, pupoljak se primio, a ako je suv i tesko se odvaja, kalemljenje nije uspjelo

You might also like