Avaz02 04

Nezavisni bh. politi~ki dnevnik z subota, 4. 2. 2012.
z Sarajevo z Godina XVII z Broj 5906 z 1 KM, 6 kn, 40 din, 0,70 E
Dnevni avaz
17 GODINA NAJTIRA@NIJA NOVINA U BOSNI I HERCEGOVINI www.dnevniavaz.ba
[EST OSOBA UMRLO ZBOG HLADNO]E!

Mostarac umro jer se Hitna pomo} nije uspjela probiti do njega z U Sarajevu sedam infarkta od posljedica hladnog zraka z Lavina zatrpala vozilo z Zametena cijela sela Sanski Most: Klanjana dènaza Dinu Kumali}u
Otac i bra}a nosili tabut dje~aka stradalog u [vicarskoj
(Foto: M. Dedi})
VANREDNO STANJE
Dramati~ne posljedice sibirske zime u BiH
Sarajevo ju~er: Saobra}ajni kolaps u bh. prijestonici
(Foto: B. Nizi})
Dje~ak se zbog lo{e ocjene bacio pod voz!

Istraga: Obdukcija razrije{ila dileme Ekskluzivno: Biografija turskog premijera
17. str.
AMERIKANAC SE UBIO IZ TRE]EG POKU[AJA

al sibirskih hladno}a koji danima uzrokuje probleme u cijeloj BiH ju~er je odnio i prve ljudske ìvote! Najmanje {estero ljudi,
Sarajevski ljekari su i sino} imali pune ruke posla
Mostar: I Stari most u snijegu
(Foto: M. Smajki})
prema navodima ljekara, umrlo je ju~er u BiH od sr~anog udara koji se moè dovesti u vezu s niskim temperaturama. Od toga, kako nam je potvrdi-
la Sena Softi}-Taljanovi}, direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomo} u glavnom gradu, pet ih je u Sarajevu, dok je {esti 2. i 3. strana umrli iz Mostara.
ERDOAN: SLU@BA NARODU JESTE SLU@BA BOGU

RATNE MISTERIJE
MIRKO NOVOSEL
Pomo}i }u BiH i Petrovi}u
Tarik Poturovi} dao parcelu Zikinoj sestri
OPTU@NICE
Avaz prona{ao suprugu dr. Ese Sadikovi}a

Prilog Sedmica
75. strana
17. strana
Prilog Sedmica
16. str.
Ukratko
Dnevni avaz, subota, 4. februar/velja~a 2012.
aktuelno
VAL HLADNO]E Izuzetno niske temperature i snje`ne padavine {irom BiH

Gormez: Uskoro dolazi u BiH
BiH
X Posjeta predsjednika Predsjedni{tva vjerskih poslova Republike Turske (Dijanet), prof. dr. Mehmeta Gormeza na{oj zemlji odgo|ena je do daljnjeg zbog vremenskih neprilika. Gormez je trebao od sutra do 8. februara boraviti u slu`benoj posjeti BiH i susresti se s predstavnicima vjerskog i politi~kog ìvota u na{oj zemlji. Postoji mogu}nost da Gormez na{u zemlju posjeti u drugoj polovini februara.
Odgo|ena posjeta Mehmeta Gormeza
[est mrtvih zbog

Pokosili ih sr~ani udari z Obustavljena nastava u Sarajevskom, Hercegova~ko-neretvanskom i Livanjskom
Val sibirskih hladno}a koji danima uzrokuje probleme u cijeloj BiH ju~er je odnio i prve ljudske ìvote! Najmanje {estero ljudi, prema navodima ljekara, umrlo je ju~er u BiH od sr~anog udara koji se moè dovesti u vezu s niskim temperaturama. Od toga, pet ih je u Sarajevu, potvrdila je Sena Softi}-Taljanovi}, direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomo} u glavnom gradu, dok je {esti umrli iz Mostara, koji je ju~er bio zameten snijegom, zbog ~ega mu Hitna pomo} nije mogla pri}i. - Niske temperature ne pogoduju sr~anim bolesnicima i onima koji imaju povi{en krvni pritisak. Stoga upozoravam sve one koji imaju ove probleme da ne izlaze bez prijeke potrebe nagla{ava Softi}. Snje`no nevrijeme pra}eno ekstremnim minusima paralizirao je ju~er velike dijelove BiH, zbog ~ega su lokalne vlasti donijele odluku o obustavi nastave u svim osnovnim i srednjim {kola-
Tuzla
Josipovi} polaè vijenac na Kapiji

tske Ivo Josipovi} danas }e posjetiti Tuzlu i poloìti vijenac na {etali{tu Kapija, mjestu gdje je 25. maja 1995. godine stradala 71 osoba. Poslije podne susrest }e se u Hrvatskom domu s Hrvatima iz TK, a na Univerzitetu }e odràti predavanje o temi Hrvatska vanjska politika - kako biti A. Mu. dobar susjed.
X Predsjednik Hrva-
Pokrenuta lavina
Sarajevo: Me}ava na ulicama glavnog grada
(Foto: B. Nizi})
Odluke
snje`nim padavinama nastaviti i u narednim danima. Ministarstvo sigurnosti BiH uputilo je upozorenje gra-
Dramati~no spa{avanje 37-godi{njaka

Saznajemo da je jednog od umrlih smrt zadesila u dàmiji u sarajevskom naselju Breka, gdje je do{ao klanjati dùma-namaz, potvrdio nam je deùrni ljekar u sarajevskoj Hitnoj pomo}i dr. Tigran Elezovi}. On je dodao da je jednog pacijenta smrt zadesila u krugu bolnice Ko{evo dok je prelazio iz mjestu Krupac, ju~er se aktivirala lavina koja je zatrpala jedno motorno vozilo, ali je voza~ pro{ao s lak{im povredama. Ljekari su ponovo preporu~ili da se gra|ani dijedne u drugu kliniku! No, ovu informaciju Biljana Jandri}, portparol KCUS-a, nije mogla potvrditi. Slu`ba Hitne pomo}i Sarajevo uspjela je spasiti ìvot jednog 37-godi{njaka koji je ve} bio u stanju klini~ke smrti. Uspje{nom reanimacijom vra}en je u ìvot i upu}en na sarajevski KUM na daljnje liljem BiH pridràvaju posebnih mjera za{tite zbog velikih hladno}a te da ograni~e izlaske naro~ito u jutarnjim i no}nim satima. I grad na Neretvi ju~er je zamela nezapam}ena me}ava, koja je na momente dostizala i olujne udare. Ovakvo nevrijeme skoro u potpunosti je paraliziralo grad. Zbog neo~i{}enih puteva, saobra}aj je bio paraliziran, je~enje. Na KCUS je ju~er primljeno jo{ sedam pacijenata koji su doìvjeli infarkt. - Trojica od njih ~istila su put ispred ku}e od snijega, kada ih je zadesio udar do kojeg je vjerovatno do{lo zbog hladnog zraka i istovremene izloènosti naporu kazao je za Avaz prof. dr. Senad Pe{to. a mnoga vozila ostala su zaglavljena u snje`nim nanosima. Brojna prigradska naselja koja su od centra grada udaljena svega tri-~etiri kilometra bila su skoro odsje~ena. Stoga su mnogi bili prisiljeni i pje{ice i}i do svojih radnih mjesta, jer ni autobuske linije nisu redovno saobra}ale. Kako nam je potvrdio i portparol MUP-a HNK
[e{elj odbio pregled
Visina snijega i temperature

Na Bjela{nici je ju~er u 13 sati visina snijega iznosila 148 centimetara, Ivansedlu 75, u Sarajevu 43, ma u Sarajevskom, Hercegova~ko-neretvanskom i Livanjskom kantonu! Snje`ni nanosi i me}ava prouzrokovali su potpuni saobra}ajni kolaps. Stru~njaci upozoravaju da }e se hladno vrijeme pra}eno jakim dok je najhladnije bilo na Kupresu s izmjerenih minus 16 stepeni, Sokocu minus 14, Sarajevu minus 12! |anima da se pridràvaju uputa nadle`nih institucija. Iz Planinarskog saveza BiH apeluju na gra|ane i planinare da se ne upu{taju u avanture po bh. planinama. Na putnom pravcu Isto~no Sarajevo - Trnovo, u
slav [e{elj odbio je da ga u pritvoru Ha{kog tribunala pregleda kardiolog iz Rusije, koga je odredio Sekretarijat ovoga suda, javlja Srna. Pretresno vije}e nedavno je naloìlo da [e{elja pregleda ruski doktor Sergej Avdejev, koji je to ve} jednom u~inio, na [e{eljev poziv. [e{elj je odgovorio da se ne}e saglasiti da ga pregleda nijedan doktor koga je odredilo Pretresno vije}e.
X Lider radikala Voji-
Ha{ki tribunal
X Presuda u postupku zbog nepo{tivanja suda protiv Jelene Ra{i}, biv{e referentice za predmet tima odbrane Milana Luki}a, bit }e izre~ena u utorak, 7. februara, u Me|unarodnom sudu za biv{u Jugoslaviju, saop}eno je iz Haga.
U utorak presuda Jeleni Ra{i}
Velike koli~ine snijega napravile ogromne probleme u saobra}aju
Sela Luka i Kru{ev Do u okolici Srebrenice jo{ su komunikacijski odsje~ena od ostatka BiH. Prema rije~ima Envera Durakovi}a, potpredsjednika Mjesne zajednice Luka, u posljednja 24 sata napadalo je dodatnih 15 centimetara snijega, tako da je kretanje ljudi svedeno na pedesetak
(Foto: F. Fo~o)
Luka i Kru{ev Do i dalje odsje~eni
metara prostora oko njihovih ku}a. - U posljednjih mjesec dana samo smo jedan dan imali prohodan put prema Srebrenici. Naàlost, snijeg ne prestaje padati rekao je Durakovi}, koji navodi da su zalihe hrane u selima Luka i Kru{ev Do ograni~ene.
aktuelno
Komentar dana
Pi{e: Fahir KARALI] (fkaralic@avaz.ba)
izazvale pravo vanredno stanje
sibirskezime!
kantonu z Veliki problemi u saobra}aju z Upozorenja iz dràvnih institucija
Vrhovna nepravda
Iako se odluke suda, u principu, ne komentiraju, posljednja presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, kojom je manji bh. entitet oslobo|en pla}anja od{tete za 16 poru{enih dàmija, zasluùje izuzetak od uobi~ajene prakse i o{tru reakciju javnosti. Informacija da je taj sud naloìo Islamskoj zajednici u BiH da u budèt RS, ~ija je vojska poru{ila dàmije, me|u kojima i banjalu~ku ljepoticu Ferhadiju, plati 48.375 KM sudskih tro{kova, izazvala je gor~inu kod svakog normalnog ~ovjeka. Bez imalo ustezanja treba re}i da je ovo novo negiranje genocida koji se dogodio u BiH. Ovog puta ~ak i mnogo teè od onoga {to skoro svakodnevno radi predsjednik RS Milorad Dodik, jer je sada u pitanju institucionalno negiranje zlo~ina, genocida, kulturocida... Pose-
Presuda Vrhovnog suda RS novo je negiranje genocida - institucionalno

bnu teìnu daje i ~injenica da se radi o Vrhovnom sudu, najva`nijoj instanci zaduènoj za provo|enje pravde. U ovom slu~aju, za provo|enje nepravde. Ovakve sudske odluke idealan su argument za Dodika i njemu sli~ne, koji bi po svaku cijenu da ubijede i sebe i svoj narod, ali i cijeli svijet, da se genocid nije dogodilo, da se nije dogodilo ono {to su potvrdili doma}i i me|unarodni sudovi. Uprkos tome {to je posljednji istup êdomira Jovanovi}a, lidera LDP-a, probudio nadu da bi se Srbija kona~no mogla suo~iti s onim {to se de{avalo tokom agresije na BiH, odluke Vrhovnog suda RS, kao {to je ova posljednja, jasan su znak da jo{ nije do{lo vrijeme da srpski lideri odustanu od srpskog dràvnog interesa - laì!
Otkazani brojni letovi

Aerodrom Sarajevo ju~er je bio u funkciji, ali je otkazan ve}i broj letova. Tako su otkazana oba jutarnja leta za Istanbul te Minhen, Zagreb, Be~... Ju~er je sletio samo avion iz Ciriha. Zbog velikog nevremena zatvorena su i ~etiri grani~na prijelaza, Rade` - Vukov klanac, Kaldrma, [}epan-Polje i u Drinovcima. Prema ju~era{njim podacima Federalne uprave policije (FUP), za 24 sata na podru~ju FBiH zabiljeèno je 65 saobra}ajnih nesre}a u kojima je {est osoba zadobilo lak{e povrede. }emo uputiti svoje jedinice na teren. Helikopterska jedinica u Sarajevu i Banjoj Luci tako|er je spremna - kaè Miloj~i}.
www.dnevniavaz.ba
PORTAL - komentar dana Zeni~anin zimuje u stijeni u kamenolomu: @arko pet godina ìvi u pe}ini!
- Koliko shvatam ovaj ~ovjek se ba{ ne{to i ne àli. Navede toliko pozitivnih stvari o ovakvom ìvotu da je zanepovjerovati. Ja mu èlim sve najbolje u ìvotu, a da nastavi vidjeti sre}u tamo gdje drugi vide sa(Josip Broz) mo zlo.
Mostar: Nezapam}eni snije`ni nanosi u gradu na Neretvi
(Foto: F. Fo~o)
Sre}ko Bo{njak, u gradu je ju~er zabiljeèno na desetine sudara, sre}om s lak{im posljedicama. - U pitanju je op}a nepripremljenost na ovakvo nevrijeme. Saobra}aj je veoma oteàn i usporen, komunalne slu`be su zakazale - kazao nam je Bo{njak.
U Upravi civilne za{tite FBiH istakli su da jo{ nema razloga za progla{enje elementarne nepogode, dok u Oruànim snagama BiH prate kompletnu situaciju i na raspolaganju su u slu~aju bilo kakve intervencije, potvrdio je za Avaz na~elnik Zajedni~kog {taba OSBiH
\oko NINKOVI]
/ TO JE TO
Prestanak padavina tek krajem idu}e sedmice!

U Federalnom hidrometerolo{kom zavodu re~eno nam je da se djelimi~an prestanak padavina o~ekuje tek krajem sedmice, dok }e se hladna sibirska zima pra}ena minusima i do 26 stepeni zadràti i narednih deset dana. - Tek u utorak i srijedu o~ekujemo potpuni prestanak padavina - kaè za Avaz meteorolog @eljko Majstorovi}.
Dr. Pe{to: Serija sr~anih udara zbog hladno}e
generalpukovnik Miladin Miloj~i}. - îm nas pozovu, mi
O~ekuje se da }e izuzeVlada Srbije dobit }e z tno niske temperature u zpreporuku da zbog hlaisto~nom i centralnom dije- dnog vremena i potro{nje lu Evrope potrajati tokom cijele idu}e sedmice Najmanje 220 ljudi umrlo je u Evropi od dolaska ledenog talasa Temperatura se u Hrvatskoj mjestimice spustila i na -21 stepen. Saobra}aj je paraliziran. Prave hladno}e vladaju na sjevernom Jadranu te u Dalmaciji, gdje su ju~er u Splitu izmjerena ~ak -4 stepena. Split nije jedini paraliziran.
Bijela smrt hara Evropom

energenata uvede vanredne mjere i zatvori {kole. Vanredno stanje progla{eno je u 26 op}ina. Zbog nevremena ve}i dio Podgorice ostao je bez struje. U Crnoj Gori je saobra}aj oteàn, a sve vi{e je problema u snabdijevanju strujom. Podgori~ki aerodrom ne radi. Rekordno niske temperature su u Latviji, a u glavnom gradu Rigi ju~er je
Mirsad Teskeredì} iz Civilne za{tite FBiH nagla{ava da su ekipe CZ-a na terenima.
Zameteno selo
- Jedino je ostalo zameteno selo Kraji{i}i, koje se nalazi izme|u Sokoca i Olova. No, za sada nemamo ìvotno ugroènih - kazao je Teskeredì}. U Civilnoj za{titi RS, prema rije~ima direktora Milimira Dodera, u pojedinim op}inama progla{eno je stanje elementarne nepogode. - Stanje je za sada veoma dramati~no i vjerujem da }e Vlada RS morati donijeti odluku o progla{enju elementarne nepogode na nivou entiteta. Pojedina sela potpuno su odsje~ena - kaè E. D. A. Doder.
z z
z z
tokom dana zabiljeèno ~ak -30 stepeni! To je najnià tamo{nja temperatura od po~etka pro{log stolje}a! Nekolicini promrzlih besku}nika amputirane su noge! U Rumuniji se zaledilo ~ak 80 posto povr{ine Dunava, a temperatura je oko -20 stepeni. Ledolomci probijaju put brodovima. Ekstreman talas hladno}e zahvatio je i cijelu Italiju, a ju~er je u Rimu pao snijeg, {to je rijetka pojava u tom gradu.
z z
Ukratko
aktuelno
JAHORINA Sastanak ~elnika BiH, Hrvatske i Srbije protekao mirno i bez rezultata
Mesi}: Gost na ovonedjeljnoj sesiji
Krug 99
Mesi} o uzrocima konflikata

Na ovonedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi Faktori konflikata i me|usobna saradnja u regiji, govorit }e i biv{i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi}. Organizatori smatraju da je Mesi}, iako vi{e nije na poziciji predsjednika susjedne Hrvatske, jo{ utjecajna i osoba koja moè ponuditi mnogo toga u procesu determinacije klju~nih faktora koji uvjetuju konflikte kako unutar BiH tako i u samom regionu. S. D.
Tadi} odbio priznati da je RS nastala na genocidu

BiH nije prihvatila Josipovi}evu inicijativu da se osumnji~enima za ratne zlo~ine sudi u mjestu prebivali{ta Pri~alo se o mnogo toga, ali bez konkretnih dogovora Jeremi} bez podr{ke
Predsjednik Srbije Boris Tadi} izjavio je nakon ju~era{njeg neformalnog sastanka sa ~elnicima Hrvatske i BiH, odrànog na Jahorini, da se ne slaè sa stavom da je Republika Srpska nastala na genocidu, koji je iznio srbijanski opozicionar êdo Jovanovi}, zbog ~ega je ovaj histeri~no napadnut iz manjeg bh. entiteta. Iako cijeli region bruji o Jovanovi}evim istupima i prijetnjama raspadom BiH, za ~elnike tri dràve, predsjednika Hrvatske Ivu Josipovi}a te ~lanove Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, Bakira Izetbegovi}a i Neboj{u Radmanovi}a, pri~a o tome zavr{ena je Tadi}evom kratkom izjavom. No, uprkos pomirljivoj atmosferi, nije bilo nikakvih konkretnih rezultata susreta.
SGV-PR BiH
Dodikova nova gomila laì

Srpsko gra|ansko vije}e - Pokret za ravnopravnost (SGV-PR) u BiH saop}ilo je da ne shvata predsjednika RS Milorada Dodika kao za{titnika interesa svih Srba te da on moè govoriti samo u ime onih koji su za njega glasali i poklonili mu povjerenje. Iz ove organizacije istakli su da nisu iznena|eni Dodikovom retorikom, kao ni novom gomilom laì i podvala koje je izrekao na ra~un BiH, pojedinih organizacija, organa, li~nosti i istorijskih fakata ove dràve.
Grani~ni sporovi
Trilateralni sastanak ~elnika Hrvatske, Srbije i BiH, drugi po redu nakon susreta na Brijunima u julu pro{le godine, nije donio zna~ajnije pomake u vezi s rje{avanjem me|udràvnih problema, nerije{enih pitanja granica ili imovinskopravnih odnosa. Govore}i o napretku u rje{avanju grani~nih sporova izme|u Hrvatske i BiH, Josipovi} je kazao da spektakularnih rezultata jo{ nema, ali da je otvorena i mogu}nost da se ovi sporovi okon~aju arbitraòm, kao {to je primjer izme|u Hrvatske i Slovenije. Hrvatski predsjednik ju~er je u~esnicima sastanka predloìo potpisivanje sporazuma o progonu ra-
Tadi}, Kom{i}, Izetbegovi}, Radmanovi} i Josipovi}: Petorka nije dogovorila ni{ta novo
(Foto: I. [ebalj)
tnih zlo~inaca, pri ~emu bi se osumnji~enima sudilo u dràvi gdje imaju prebivali{te, ~ime je potvr|eno pisanje Dnevnog avaza.
Vlada TK
Dvostruke istrage
Ovaj njegov prijedlog prihvatio je Tadi}, ~ime je najavljeno da }e Srbija i Hrvatska u vezi s tim uskoro potpisati bilateralni sporazum, ali kod tro~lanog Predsjedni{tva BiH Josipovi}eva inicijativa nije nai{la na plodno tlo. - BiH se nije priklju~ila
Jedinica za rad Mutap~i}a

Suspendirani policijski komesar u MUP TK Nedim Mutap~i}, prema mi{ljenju nezavisne disciplinske komisije progla{en je krivim za nesavjestan rad u slu`bi te friziranje izvje{taja o stanju kriminala u Kantonu. - Vlada TK ocijenila je rad policijskog komesara Nedima Mutap~i}a za 2011. godinu, nezadovoljavaju}om ocjenom jedan-re~eno je ju~er iz Ureda Vlade za informiranje. A. Mu.
bilateralnom sporazumu Srbije i Hrvatske, jer nema jedinstven stav o tom pitanju. Me|u ~lanovima Predsjedni{tva BiH o tome ne postoji konsenzus. Mislim da bi se optuènima trebalo suditi u dràvi gdje su zlo~ini po~injeni. Me|utim, postoji mogu}nost za modalitet da Tuìla{tvo BiH neke predmete moè ustupiti drugim dràvama, ako procijeni da }e do}i do lak{eg i efikasnijeg su|enja - kazao je Kom{i}. On je napomenuo da pro-
Sjedili u bilijar sali ispod zemlje

Trilateralni sastanak na Jahorini ju~er je odràn pod nevi|enim mjerama sigurnosti. Sastanak je osiguravalo vi{e stotina pripadnika Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) te MUP-a RS. Najbolje su to na svojoj koì osjetili novinari, koji su bili podvrgnuti rigoroznoj kontroli, pri ~emu su policajci pri pretrtokol o saradnji izme|u tuìla{tava BiH i Srbije, koji je nedavno bio ponu|en na{oj dràvi, nikada nije ni mogao biti ratificiran, jer nije pro{ao zakonom predvi|enu proceduru. Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH istakao je da je osnovni problem ovog protokola {to ne rje{ava problem dvostrukih istraga. agama njihove opreme i torbi koristili slu`bene pse traga~e. Sastanak predsjednika Srbije i Hrvatske te ~lanova Predsjedni{tva BiH odràn je u strogo ~uvanom objektu Koliba, koji se nalazi u sastavu hotela Termag, i to u bilijar sali ovog objekta koja se nalazi ispod zemlje. izjavio da je ova regija optere}ena ozbiljnom kriminalnom infrastrukturom, zbog ~ega je ju~er dogovoreno da bude data puna politi~ka podr{ka za saradnju u borbi protiv organiziranog kriminala. Tako|er, zaklju~eno je da sve tri dràve trebaju zajedni~ki aplicirati za projekte prekograni~ne saradnje u oblasti infrastrukture, sporta i ekologije. U~esnici ju~era{njeg sastanka podràli su zajedni~ki anga`man u me|unarodnom zastupanju u konzularnim stvarima. Razgovarali su i o promjeni grani~nog reìma nakon ulaska Hrvatske u EU, pri ~emu }e nastojati omogu}iti da gra|ani BiH u Hrvatsku i tada mogu u}i s li~nim kartama.
A. DUÎ]
Sud BiH
Sari}u i Juki}u produèn pritvor

Sud BiH produìo je pritvor Goranu Sari}u i @eljku Juki}u, koji su optuèni za zlo~ine u Sarajevu, odnosno Prozoru. Pritvor Sari}u i Juki}u produèn je nakon potvr|ivanja optu`nica do okon~anja postupaka, objavio je BIRN.
Zajedni~ki projekti
Kom{i} je novinarima kazao da Predsjedni{tvo BiH jo{ nije zauzimalo stav o kandidaturi ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremi}a za predsjednika Generalne skup{tine UN-a, ali da je njegov stav da on tu kandidaturu ne podràva, kazav{i da Jeremi} ni~im nije zasluìo njegovo povjerenje. Josipovi} je novinarima
Psi traga~i kontrolirali opremu novinara
pogledi
BANJA LUKA Na vanrednoj sjednici dioni~ara dràvne kompanije
Nik{i} i Dòmbi} najavili deblokadu

Investiranje u mreù i struktura zaposlenih bit }e srazmjerno kapitalnom u~e{}u, odnosno 58,89 posto u Federaciji BiH i 41,11 posto u RS
Toka~a: Dobra vila falsifikatora historije
Marioneta za zlo~ina~ke laì

Bjeè}i od informacija da je pod istragom, Toka~a oti{ao plakati u medijima iz RS
Nik{i} i Dòmbi} dolaze na sjednicu
(Foto: M. Lugi})
Li~nost dana Mirsad Toka~a
Na vanrednoj sjednici Skup{tine dioni~ara Elektroprijenosa BiH, koja je ju~er odràna u Banjoj Luci, dogovoreno je niz zaklju~aka koji, prema ocjeni premijera RS i Federacije BiH, Aleksandra Dòmbi}a i Nermina Nik{i}a, imaju za cilj deblokadu u poslovanju i investiranju. Prva odluka je da }e kompanija poslovati po
principu da }e investiranje u mreù i struktura zaposlenih biti srazmjerno kapitalnom u~e{}u, odnosno 58,89 posto u Federaciji BiH i 41,11 posto u RS. - Radi deblokade rada kompanije bit }e izmijenjeni akti u narednom periodu. Odluke na Upravi i u Upra-
Ograni~en rok
Ekspertna grupa za 110-kilovoltnu mreù

Formirana je i ekspertna radna grupa koja }e rje{avati status 110-kilovotne mreè u BiH. Osim ove, formirana je i grupa koja }e se baviti odnosom nezavisnog operatera u BiH i Elektroprijenosa. Premijer Nik{i} je dodao da je poznat stav njegove vlade da je protiv toga da se 110-kilovoltna mreà vrati entitetima, ali da ostaje da se sa~eka stav ekspertne grupe.
vnom odboru bit }e donesene konsenzusom, a vo|enje kompanije }e se usagla{avati s ~lanovima Skup{tine dioni~ara, odnosno dva premijera - kazao je Dòmbi}. Drugi zaklju~ak je da se zaduùju dva entitetska resorna ministra da se usaglase i predloè izmjene i dopune Statuta u roku od 30 dana. - Pokrenuta je i inicijativa u smislu izmjene Zakona o osnivanju kompanije, vezano za raspodjelu dobiti. Do sada je rok bio ograni~en na deset godina, a novom izmjenom }emo omogu}iti da Skup{tina dioni~ara moè ranije donijeti odluku o isplati akumulirane dobiti iz prethodnog perioda - kazao je Dòmbi}. Usvojena je i preporuka Upravnom odboru da razrije{i postoje}u upravu koja je imala status vr{ioca du`no-
sti, te da bude formirana nova koja }e biti usagla{ena s predstavnicima kapitala. Predsjednik Vlade FBiH naglasio je da su obojica premijera spremna biti na raspolaganju resornim ministrima i novom menad`mentu kako bi kompanija profunkcionirala u svojim zakonskim okvirima i dala doprinos razvoju mreè na podru~ju BiH. - Mogli smo nastaviti politiku koja je ovu kompaniju dovela u situaciju da je blokirana i da nijednu odluku ne mogu da donesu niti investiraju ili da izaberemo pristup u kojem }emo se dogovarati i raditi u op}em interesu svih gra|ana i korisnika - istaknuo je Nik{i}.
B. SPASENI]
Doprinos razvoju
Svaki put kad u nekom od ha{kih procesa krene dokazivanje zlo~ina, u srpskim medijima vaskrsne predsjednik Istraìva~ko-dokumentacionog centra (IDC) BiH Mirsad Toka~a. Poput dobre vile, Toka~a se politici RS nasmije{i sa svojim istraìvanjem, tvrde}i da su ta~ni podaci o nestalima i ubijenima samo oni do kojih je on do{ao. Dogodilo se to i ovih dana, kada se u Hagu dokazuje odgovornost Radovana Karadì}a za genocid u Srebrenici. Toka~ina izjava da su na spisku poginulih 72 osobe koje su poginule u nekom drugom vremenu, najbolja su maska Karadì}evim zlo~ina~kim laìma da u Poto~arima
leè izmi{ljene `rtve. Kako je Toka~a prona{ao 98.000 ukupno stradalih? Kojom metodom? Je li onom kojom je brojao pobijene Zvorni~ane kada su njegovi istraìva~i po mezarovima fotografirali ni{ane pa tako biljeìli u ratu ubijene, ne pitaju}i gdje su oni ~ije kosti, po svoj prilici, nikada ne}e biti prona|ene. Koliko ima kredibiliteta, najbolje pokazuje ~injenica da se protiv njega vodi istraga u Kantonalnom tuìla{tvu zbog finansijskih malverzacija s donacijama. No, jo{ vi{e ~injenica da se zbog objavljivanja informacija o istrazi potr~ao poàliti medijma iz A. H. manjeg entiteta.
Kolegij Predstavni~kog doma Parlamenta BiH ipak ne}e danas objaviti budèt za 2011. godinu u Slu`benom listu BiH, jer se, kako je to rekao predsjedavaju}i ovog doma Milorad @ivkovi}, nisu stekli uvjeti za to. Dan ranije, njegov strana~ki kolega, ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} izjavio je da nacrt budèta ne moè biti objavljen, jer nije pro{ao procedure usvajanja u Vije}u ministara BiH. No, haos u zemlji je izbjegnut, jer se Dragan Vranki},
Odobreno servisiranje vanjskog duga bez budèta
Ministar finansija BiH Dragan Vranki} donio odluku
@ivkovi}: Odbio poslati budèt
Vranki}: Tvrdio da su isplate nezakonite
ministar finansija i trezora BiH, odazvao pozivu @ivkovi}a da bez odga|anja deblokira sredstva s ra~una Centralne banke BiH i po~ne sa servisiranjem vanjskog duga BiH i obaveza prema EU i drugim me|unarodnim povjeriocima. Iako je prije nekoliko dana izjavio da su sve isplate nezakonite, kako Avaz saznaje, Vranki} je ipak ju~er popodne odobrio servisiranje vanjskog duga. Iz Ministarstva finansija kazali su nam da su i dalje upitne pla}e budètF. K. skim korisnicima.
Jo{ jedna grupa otpu{tenih vojnika koji, za razliku od onih koji dobivaju po 300 KM, nemaju nikakvih naknada, odràt }e mirne proteste 15. februara u deset sati ispred zgrade Vlade Federacije u Sarajevu, a u popodnevnim satima po~et }e {trajk gla|u. Potvrdio je to za Avaz Zdenko Markovi}, predsjednik Skup{tine Udruènja otpu{tenih i razvoja~enih branitelja 31. 03. 2002. godine. - Nas 537 pripadnika biv{e Vojske Federacije proteste nastavljamo {trajkom gla|u i ne}emo odustati sve dok nam ne pokaù pisani dokument da smo uvedeni u Zakon o prijevremenom po-
Polovinom mjeseca po~inju {trajk gla|u
Otpu{teni pripadnici biv{e Vojske FBiH
voljnijem penzionisanju, jer premijer Nik{i} o~ito pri~a nebuloze - isti~e Markovi}. Dodaje da Vlada, iako je to njena obaveza, ne po{tuje presudu Ustavnog suda FBiH, koji je presudio da su otpu{teni vojnici diskriminirani i da u roku od tri mjeseca ta gre{ka mora biti ispravljena. - Iako su drugi uzimali po 6.000 KM i godinama dobivaju mirovinu, od nas traè da vratimo tih 10.000 KM koje smo uzeli kada smo razvoja~eni. Nije problem da vratimo taj novac, ali neka nas uvedu u pravo, odnosno neka nam daju mirovine retroaktivno od 2004., kada je po~ela ta uredba - zaklju~uje Markovi}. I. Tr.
Spec
z Me|unarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH organizirala je u Trebinju dvodnevni regionalni sastanak s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana, u okviru projekta Dobrovoljni povratak iregularnih migranata u zemlju porijekla, saop}io je IOM.
[ta drugi pi{u
=E
PROBLEMI Implantati britanske kompanije DePuy izazivaju trovanje
Umjesto srca pumpa
2HLE LA = ILEAJK >A IH?=

Ljekari s teksakog Instituta za srce uspjeno su zamijenili pacijentovo srce s ureajem koji omoguava protok krvi u tijelu te ivi bez ikakvog pulsa. Aparati slian turbini, pumpa krv u ile i omoguava krvi da normalno i konstantno tee cijelim tijelom. Kreg Luis (Craig Lewis, 55) boluje od amiloizode, hronine bolesti koju ka-
Uspjeh ljekara iz Teksasa
rakterizira nagomilavanje abnormalnih proteina u tijelu, koji s vremenom zaepe organe tako da oni, naprosto, prestaju raditi. Nakon to je Luisu uspjeno zamijenjeno teko bolesno srce ovim ureajem, njegova krv nastavila je normalno kolati tijelom. Kreg je, prema svim kriterijima (puls, sluanje otkucaja srca), zapravo mrtav. Ljekari se nadaju kako e ovo dostignue oznaiti prekretnicu u lijeenju niza oboljenja.
7H=E FAJ J= DE=@KC@EAC A@=

ileanska policija aktivno traga za lopovima koji su odnijeli pet tona hiljadugodinjeg leda, izvaenog iz gleera u Patagoniji, na krajnjem jugu zemlje. Uprava za ume ilea podnijela je tubu nakon to su maine jedne kompanije poele vaditi hiljadugodinji led iz gleera Horhe Mont u Patagonijskom ledenom polju. Ovo djelo se, u principu, kvalificira kao obina kraa s obzirom na koliinu leda, ija trina vrijednost dostie tri miliona pezosa (6.200 dolara). Horhe Mont, povrine od 454 kvadratna kilometra, jedan je od 49
Potraga za lopovima u ileu
F=IEKLEKCH=EL=E F=?EAJE=K*E0
Sadre kancerogene supstance Nijednom pacijentu u KCUS-u nije ugraen opasni implantat, tvrdi Gavrankapetanovi
nismo primili albe, a koliko znam, ni kod jednog pacijenta nije bilo neeljenih pojava. Niko nam ni od zdravstvenog osoblja nije prijavio neku neeljenu reakciju kae Grubia. Istakla je da se pacijenti, ako nemaju zdravstvenih problema, ne trebaju javljati ljekaru. ef Klinike za ortopediju i traumatologiju Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi kazao je da na ovoj klinici ni jednom pacijentu nisu ugraivani ovi opasni implantati. - O ovim implantatima ve etiri godine traju estoke rasprave. Prisustvovao sam kongresima na kojima je ukazano da postoje odreeni problemi s kukovima metal metal. Mi nikada nismo nijedan ovaj implantat ugradili. Kod na se ugrauje njemaki proizvod keramika - keramika. Ne radimo s proizvodima za koje postoji i trun sumnje,jerje naprvi zadatak sigurnost pacijenata - rekao je Gavrankapetanovi. Implantati britanske kompanije DePuy Johnson & Johnson koji, prema istraivanju svjetskih organizacija, izazivaju trovanje organizma, ugraivani su na nekoliko klinika pacijenatima u BiH!
O ovim implantatima ve etiri godine traju estoke rasprave
Nema albi
To je za Dnevni avaz potvrdila direktorica Agencije za lijekoveBiH Nataa Grubia. Ona je, meutim, istakla da ovih implantata ve nekoliko godina nema na tritu. - Upisani su u registar medicinskih sredstava BiH i kod nas su bili prometovani. Postoji odreen broj pacijenata kojima je uraena implantacija kuka, mada ne znam tano o kojem je broju rije niti na kojim su klinikama ugraivani. Do sada
Kliniki uredni
On je dodao da su sporni implantati opasni zato to sadre supstance koje oslobaaju kancerogene tvari. Prema rijeima predsjednika Udruenja ortopeda RS Slavka Minojlovia, opasni kukovi ugraeni su kod deset pacijenata. Rije je o mukarcima srednje ivotne dobi, a pacijenti su, kako kae, kliniki uredni i nije bilo nikakvih revizionih zahvata. U zemljama gdje su ove
Gavrankapetanovi: Ne radimo sa sumnjivim proizvodima
Horhe Mont: Dio Patagonijskog ledenog polja
gleera koji ine juno Patagonijsko ledeno polje na Andima, na granici s Argentinom.
proteze kuka bile ugraivane, DePuy je u avgustu 2010. pokrenuo njihovo povlaenje. A. NUHANOVI
C= = =AH@HK
Aerodrom u San Francisku ima sobu za jogu sa priguenim svjetlima i plavim zidovima, gdje se putnici pod stresom mogu relaksirati. Ovo je prva soba za jogu na nekom aerodromu, a ideja je potekla od je-
San Francisko
dnog putnika. Direktor aerodroma Don L. Martin (John) rekao je da soba, koja je otvorena prole sedmice, prua putnicima mogunost da se relaksiraju u vlastitom ritmu. Zvaninici na aerodromu tvrde da soba ve privlai veliku panju putnika.
Spec
Beri apel (Barry Chappel) napravio je avakau gumu teku 80 kilograma. On je ak est godina prikupljao vakae gume koje je dodavao na svoju loptu, koja u obimu ima 157 centimetara. Berijeva lopta od vakaih guma je toliko velika velika, da je prodavnica slatkia Ripley's, Pop Candy proglasio najveom avakaom gumom na svijetu.
Budue majke s podruja opine Doboj sve informacije o trudnoi i poroaju te praktine vjebe za disanje ubudue mogu pronai u koli za trudnice, koja je otvorena u Domu zdravlja u Doboju. Branka Jovi, babica u Domu zdravlja, kae da je kola besplatna, da je nakon 24. sedmice trudnoe najbolje poeti s edukacijom, te istakla da se za svaku trudnicu trai miljenje ginekologa da li je njena trudnoa rizina ili ne. - Baziramo se iskljuivo na vjebe za disanje, koje su
JLHA= = = JHK@E?A
U Domu zdravlja u Doboju
Budue mame u koli
veoma znaajne za poroaj, jer ako ena na ispravan nain die, tedi snagu, njena beba i ona imaju dovoljno kisika, koji je veoma bitan za proces poroaja - izjavila je Jovi. Trudnica Ivana ugi priznala je da ne zna sve ta je eka tokom trudnoe i na poroaju, pa je zbog toga odluila pohaati kolu za trudnice. - Hou sve da nauim, znam iskustva drugih, ali bih voljela i ovdje nauiti neto. Pretpostavljam da e mi mnogo olakati poroaj kazala je ugi. S. .
=E
[ta kaù poznati

Umberto Eko
FOJNICA Ramo Bejzi ima mnoge hobije
7EJA FEA >A= HK== K EIJ LHEAA

Sklekove izvodi na aci jedne ruke ili na tri prsta Objavio tri CD-a Veliki talenti
Kultura je kova identiteta

- Kultura, a ne rat, kova je naeg identiteta. Evropa nikada nee postati sjedinjene evropske drave, jedna drava sa jednim jezikom. Mi imamo mnogo jezika i Eko: Mnogo kultura. Ali emo na internetu, u kultura meuvremenu, nailaziti jedni na druge, moda ne itamo ruski, ali mi vidimo ruske sajtove i svjesni smo ih. (Italijanski pisac za La Stampa)
Nils Ragnar Kamsvog
U Fojnici ivi Ramo Bejzi, koji je po mnogoemu zanimljiv, a najvie po tome to pie istovremeno objema rukama. Takoer,moe izvoditi sklekove na aci jedne ruke ili na tri prsta. Ovaj 57-godinji nastavnik u Osnovnoj koli Muhsin Rizvi svira na harmonici, ali i pjeva. Posjetili smo ga na njegovom radnom mjestu, gdje je uio prvaie. Odmah se pohvalio da meu njima ima
Pravila su strogo definirana

- U zemljama koje obiluju nalazitima nafte, bogatstvo nije doprinijelo boljem i skladnijem drutvu. Mi od dijela profita dobivenog eksploatacijom energenata, gradimo fond, koji pripada svim graani- Kasvog: Pripada ma Norveke. Pravila o tome ta e se s graanima njim raditi, vrlo su strogo definirana. (Norveki diplomata za Politiku)
Stin Jakobsen
Nova Evropska unija

Uitelj ga tjerao da pie desnom rukom
Sklekovi na neobian nain
nekoliko djeaka i djevojica koji su veliki talenti. Prisjetio se svojih kolskih dana. Kae da je pisao lijevom rukom, ali da ga je uitelj tjerao da pie desnom. - U koli sam, prilikom diktiranja teksta, pisao objema rukama i tada sam shvatio da mogu i naopako pisati - pria nam Bejzi o svom neobinom talentu.
Dodaje da je za 35 godina uiteljskog rada imao devet generacija aka i da je u svakoj imao po nekoliko uenika koji piu lijevom rukom.
Piramida sunca
Govorei o svom muzikom radu, kae nam da je izdao i tri CD-a. Prvi, pod nazivom Sestre moje, snimao je s rahmetli Omerom
Pobriem, na drugom se nalazila njegova pjesma Piramida Sunca, dok je trei, Dila, dobio naziv po njegovoj supruzi Fadili. - Za sve to sam napravio u ivotu najvea mi je podrka moja Fadila - kazuje nam Bejzi, nabrajajui i mnoge humanitarne koncerte i festivale na kojima je uestvovao. H. UKLE
- Globalna ekonomska kriza dodatno e se pojaati ove i idue godine i bit e tako snana da e prinuditi evropske lidere da se ujedine, zatvore sva trita i okupe na finalnom samitu kako bi stvorili novu Evropsku uniju. Raanje nove EU pratit Jakobsen: Prinuditi lidere e moda iskljuivanje nekih zemalja iz zone eura. (Ekonomista za portal Finmarket)
[ta kaù u narodu
033/281-393 redakcija (avaz.ba
Iz krize nam nema izlaza

- ivot obinim smrtnicima u BiH Srbima, Hrvatima, Bonjacima, a ne smijemo zaboraviti ni one ostale, nimalo nije lak. Jedini koji dobro ive su politiari iz svih naroda s ovog podruja. Njih ne interesira dobrobit drutva kao cjeline i sve dok ne stave interese graana ispred svojih, nema nam izlaza iz krize. (itateljka V. S.)
Aparatura e biti dopremljena do ljeta
Gojer: To je sramota
Nakon to je Dragan Jovii, selektor programa Sarajevske zime, izjavio da predstava Gazi Husrevbee nije uvrtena na ovu manifestaciju jer nije ni aplicirala na konkurs, juer je reagirao i reditelj i pisac Gradimir Gojer. Raspravu je zapoeo zapravo sam Gojer na sjednici Gradskog vijeaSarajeva, na kojoj je Sarajevsku zimu nazvao hrpom budalatina
=HA0KIHAL>ACIJH==?K5=H=ALK
i nierazrednih predstava, razoaran to njegova predstava nije uzeta u obzir. Ovog puta kao graanin Sarajeva Gojer se pita zar je potrebno predstavu Gazi Husrev- bee prijavljivati na bilo kakav konkurs i bilo kojem selektoru? - Zar je Gazi Husrev-beg stranac usvome graduSarajevu? Zar njemu treba konkurs da doe na neki sarajevski festival, posebno na Sarajev-
Gojer odgovara Spahiu i Joviiu
SUBOTA
4. 2. 2012. JUTARNJE TEMPERATURE
NEDJELJA
0
PONEDJELJAK
0
sku zimu? Zar nije sramota Direkciju Sarajevske zime da u potpunojoskudici dramskih tekstova, izvanredan tekst Demaludina Latia, koji je doivio pohvale i od knjievne i od teatarske kritike, ne uvrsti na svoj festival? Ne, oni dovode predstave iz patuljastih zemalja zato to ih to malo kota, a njihova kultura nije ni do koljena kulturama naroda i narodnosti BiH- kae Gojer. S. A. A.
od -15 C do 2 C
DNEVNE TEMPERATURE
od -13 C do -8 C
DNEVNE TEMPERATURE
od -13 C do -9 C
DNEVNE TEMPERATURE
od -12 C do 2 C
od -3 C do 2 C
od -3 C do 1 C
BIOMETEOROLO[KA PROGNOZA
Nepovoljne biometeoroloke prilike uzrokovane dugotrajnim periodom s niskim temperaturama, dodatno e se pogorati pod utjecajem padavina. Hronini bolesnici ne smiju se izlagati jaim fizikim naporima, a preporuljivo je i maksimalno reducirati boravak na otvorenom. Grad Sarajevo Izlazak 7.01 Zalazak 17.00 4. 2. 2012. Izlazak 13.36 Zalazak 4.16
FEDERALNI METEOROLO[KI ZAVOD
U Klinikom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) uveliko teku pripreme za dopremu PET/CT-a, najsavremenijeg dijagnostikog aparata za rano otkrivanje tumora. Kako saznajemo, u toku je ureenje prostora za kompletnu aparaturu, koja e nakon dopremanja do ljeta, u KCUS-u biti smjetena u zgradi Centralnog medicinskog bloka. Specijalista radioloke onkologije KCUS-a doc. dr. Hiba Bai istakla je da je rije o aparatu s najsavremenijom dijagnostikom procedurom, koja u kratkom vremenu snimanja daje de-
2-6+6 A = F=?EAJA =EJE ELJ

taljan prikaz cijelog tijela. - Veini naih pacijenata koji imaju indikacije za pretragu neke vrste tumora, kao to su maligni limfomi, melanomi i mnogi drugi, pregled PET/CT aparatom znai ivot. Prije svega zato to e na ovaj nain biti mogue odreivanje stadija bolesti i prema tome nain terapije i praenje efekata. Sada e doktori moi vidjeti je li ta terapija efikasna ili je treba promjeniti - kae Bai. Istakla je da je u ovoj zdravstvenoj usanovi u toku edukacija timova koji e raditi na aparatu. A. Nu.
Najsavremeniji aparat uskoro u KCUS-u
Vremenska prognoza
sun~ano djelimi~no sun~ano mjestimi~no ki{a obla~no
4. 2. 2012.
promjenljivo
ki{a i snijeg
snijeg
obla~no uz snijeg
obla~no s ki{om magla pa sun~ano
VRIJEME DANAS
>EA F=@=LEA
BIHA] -11
BANJA LUKA -10 BR^KO -10
TUZLA-10
Oekuje se ZENICA LIVNO oblano vrijeme sa -10 snijegom, a na jugu -10 SARAJEVO moe biti i susnjeice i -10 kie. Obilnije padavine oekuju se u veem dijelu GORADE -10 zemlje. Vjetar u Bosni slab do MOSTAR umjeren, na zapadu pojaan, sje1 verni i sjeveroistoni, a u Hercegovini jak jugoistoni. Jutarnja temperatura od -15 do -8, na jugu od -4 do 2, NEUM 2 a dnevna od -12 do -6, na jugu zemlje od -2 do 2 stepena.
Ukratko
teme
HUTBA Reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} govorio povodom dana ro|enja Muhammeda, a. s.
Laj~ak: Nije mogao doputovati (Foto: F. Fo~o)
Banja Luka
Laj~aka zaustavilo nevrijeme

X Sastanak predsjednika RS Milorada Dodika i izvr{nog direktora EU za zapadni Balkan Miroslava Laj~aka, koji je trebao biti odràn ju~er, otkazan je. Sastanak je otkazan jer Laj~ak nije mogao doputovati u Banju Luku zbog lo{ih vremenskih prilika, saop}eno je iz kabineta predsjednika RS.
ôvjek mora biti ~ovjek po vlastitom izboru

ôvjek je slobodan da izabere krivi put, ali nije slobodan da na krivom putu uspije z Poslao sam te da ustanovim i usavr{im moralni kod kod ljudi, poru~io Allah Uzvi{eni poslaniku Muhammedu
<
Tuzla
Mes posjetio Univerzitet TK

X Univerzitet u Tuzli posjetilo je izaslanstvo Ameri~ke ambasade u BiH, predvo|eno direktorom Odjela za kulturu, obrazovanje i odnose s javno{}u Tomasom Mesom (Mess). Uprili~en je radni sastanak na kojem je razgovarano o saradnji ove dvije institucije.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri} u Gazi Husrevbegovoj dàmiji u Sarajevu imamio je dùma-namaz i odrào hutbu te je, izme|u ostalog, rekao: - Draga bra}o i sestre, za razliku od ìvotinja i drugih ìvih organizama, ~ovjek je jedini ìvi organizam koji nema prirodni instinkt za preìvljavanje. @ivotinje po svom prirodnom instinktu mirisa i dodira znaju koja je hrana za njih otrovna, a koja nije. ôvjek nema tu ìvotinjsku sposobnost, ali ima sposobnost uma i razuma, koju ìvotinje nemaju. Zbog toga su ~ovjekov um i razum sredstva pomo}u kojih ~ovjek u~i kako da ìvi i preìvi.
Odva`ni poslanici
Jer, ~ovjek mora sve nau~iti. On se mora sa svim stvarima i pojavama u svijetu suo~iti i prema njima se odrediti umno i razumno. No, budu}i da je ljudski um ograni~en, a razum ome|en, bilo je nu`no da Milostivi Stvoritelj prosvijetli ljudski um i razum svojim nurom, svjetlom, kako bi ~ovjek bolje vidio i lak{e razumio stvari i pojave u svijetu. Ne zna se ta~no koliko je bilo Allahovih poslanika, ali se zna da su neki od njih bili ul-l-azm, odva`ni i odlu~ni u mijenjanju povijesti. Ko su bili ti odlu~ni i odva`ni poslanici prije Muhammeda, a. s., koji su promijenili ljudsku povijest? Prvi me|u njima bio je Nuh, a. s., koji je, po Allahovom emru, napravio la|u za spas ~ovje~anstva. Drugi je bio Ibrahim, a. s., koji je ustano-
Mi{ljenja
Kopanja kontra Vasi}a

X Vlasnik lista Nezavisne novine @eljko Kopanja smatra da izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko Vasi} predstavlja najve}i uteg razvijanju tolerantnih odnosa u SNSD-u, jer je radikalan i vrije|a druge narode. Vasi} je ocijenio besmislenom Kopanjinu optu`bu da predstavlja prepreku normalizaciji odnosa i da vrije|a druge narode, demantiraju}i da je Kopanju nazvao ameri~kim {pijunom.
vio temelje za vjeru u Jednoga Boga. Tre}i je bio Musa, a. s., kojeg je Allah prosvijetlio svojim govorom i zaduìo ga da objavi Allahov zakon ([eriat) na zemlji, poznat kao deset Boìjih zapovijedi. êtvrti Allahov poslanik koji je odlu~no i odva`no promijenio povijest, zapravo koji je bio razdjelnica izme|u stare i nove povijesti ~ovje~anstva, bio je Isa sin Merjemin. Naravno, u ovu grupu odlu~nih i odva`nih poslanika ubraja se i posljedni Allahov poslanik Muhammed, a. s., kao kruna svih poslanika. Alejhisselam je na Miradù vidio ono {to nije nijedan od njegove bra}e poslanika, a to su Dènnet i Dèhennem u njihovoj stvarnosti. Spoznao je razloge zbog kojih su neki ljudi u Dènnetu, a neki u Dèhennemu. Draga bra}o i sestre, sutra (danas) jeste 12. rebiu-level, ro|endan (mevlud) na{em Muhammedu, a. s. Nije bez razloga posljednjem poslaniku Allah pokazao istinu o Dènnetu i Dèhennemu, jer Sveznaju}i zna da umni i razumni ljudi ne mogu ostati slijepi pred istinom o Bogu, ali i da }e biti onih koji }e svjesno ili nesvjesno zaboravljati istinu o Dènnetu i Dèhennemu. Jer, lak{e je vjerovati da postoji neka nevidljiva sila koja upravlja ovim svijetom, naro~ito kad ~ovjeka uhvati kakva muka, nego da na kraju ovog prolaznog ìvota valja polagati ra~un za u~injena djela.
Istina i la`
Bi}e kao {to je ~ovjek, koje ne zna automatski razli-
kovati istinu od laì, ne moè automatski razlikovati ni dobro od zla. ôvjek ne moè preìvjeti po vlastitom naho|enju, niti po slijepom hodu, niti po igri slu~aja, niti po li~nom hiru. Ono {to je potrebno da bi preìvio, ugra|eno je u njegovoj naravi, ali ne po njegovom izboru. Njegov izbor je samo u tome da otkrije ili ne otkrije svoju narav. ôvjek je slobodan da izabere krivi put, ali nije slobodan da na krivom putu uspije. ôvjek je slobodan da ne bude savjestan, ali nije slobodan da izbjegne kaznu za nesavjesnost, a to je njegova propast. ôvjek je jedina ìva vrsta na zemlji koja ima mo} da djeluje kao vlastiti ubica. Zbog toga je Allahov Poslanik do{ao da objasni da je ~ovjek racionalno bi}e, koje moè da bira izme|u svog racionalnog ìvota ili samoubila~ke propasti. Muhammed, a. s., ostavio je poruku da ~ovjek mora biti ~ovjek po vlastitom izboru; mora po{tivati vrijednosti ìvota po vlastitom izboru; mora u~iti da ~uva i razvija ìvot po vlastitom izboru; mora otkriti vrijednosti koje ìvot zna~e i primijeniti ih u praksi po vlastitom izboru. A to zna~i da ~ovjek mora prihvatiti i u ìvotu primijeniti po vlastitom izboru moralni kod, koji mu nudi Allahova knjiga (Kuran) i Alejhisselamova praksa (Sunnet). - Ja sam poslan da ustanovim i usavr{im moralni kod kod ljudi, poru~io nam je Allahov poslanik Muhammed, a. s. - kazao je, izme|u ostalog, reis, prenosi Mina.
Muhammedov, a. s., ummet najbolji primjer

Zanimljiv je hadis, koji navodi El-Bejheki, u kontekstu Poslanikovog Miradà, a u kojem se kaè da ga je Allah pozvao da kaè {to ima, na {to je on rekao: - Gospodaru moj, Ibrahima si uzeo za svog halila, prijatelja, i dao si mu ogromnu vlast; s Musaom si izravno govorio, Davudu si dao vlast, omogu}io si mu da savija èljezo i pot~inio si mu brda; i Sulejmanu si dao veliku vlast, pot~inio si mu brda, dìne i ljude, tako isto {ejtane i vjetrove si mu pot~inio i osigurao mu mo}, koju niko nakon njega nije imao, Isaa si pou~io Tevratu i Indìlu i omogu}io mu da izlije~i gubavca i slijepca te da oìvi mrtvoga, dok si njegovu majku i njega oslobodio od {ejtanskog utjecaja. Na te rije~i Uzvi{eni Allah odgovara, pa mu kaè: - I tebe sam uzeo za khalila, prijatelja svog, {to je zapisano u Tevratu kao khalill-rahman, prijatelj Milostivoga; tebe sam ovlastio da bude{ poslanik cijelom ~ovje~anstvu te da bude{ onaj koji donosi radosne vijesti o Dènnetu, ali i àlosne vijesti o Dèhennemu, tebi sam o~istio prsa od prljav{tine, oslobodio te brige i podigao ti ugled tako da te spominju kad god spominju Mene; u~inio sam da tvoj ummet bude najbolji primjer drugima i propisao tvom ummetu da se drì srednjeg puta te da u svakom dobru tvoj ummet bude prvi i zadnji; osigurao sam da u tvom ummetu ima ljudi ~ija srca nose radosnu vijest; tvom ummetu sam propisao da na svakoj hutbi svjedo~i da si ti Moj sluga i poslanik; ti si prvo stvorenje i posljednji vjerovjesnik; tebi sam objavio sure-i Fatihu i nikom vi{e, i tebi sam objavio zadnje ajete u suri El-Bekare i nikom vi{e, te u~ino te da bude{ prvi i posljednji od mojih vjerovjesnika.
Danska
Ma{i} s bh. studentima

X Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Ma{i} ju~er i prekju~er u~estvovao je na Konferenciji ministara obrazovanja i nauke EU u Kopenhagenu. Tom prilikom susreo se i s ambasadorom BiH u Kraljevini Danskoj Kemalom Mufti}em te predstavnicima bh. udruènja studenata.
A. Nu. - A. M.
Ef. Ceri}: Poslanik do{ao da objasni da je ~ovjek racionalno bi}e
teme
Ukratko
PARLAMENT BiH Usvojen zakon koji }e cementirati rezultate etni~kog ~i{}enja
Opozicija demaskirala prevaru SDA s popisom

@u~na rasprava i otvorena upozorenja prethodili odluci da pro|e zakon z Poslanici SBB BiH upitali zbog ~ega je SDA preko no}i promijenila mi{ljenje o ~lanu 48. z [ta je Milica Markovi} poru~ila Dàferovi}u
stranke iz Federacije godinama insistirale, a koji je predvi|ao da se do povratka izbjeglih i raseljeni na svoja ognji{ta, za formiranje vlasti i mnoga druga pitanja primjenjuje popis iz 1991. Poslanici SNSD-a Milica Markovi} i Slavko Jovi~i} ju~er su jasno kazali da }e se ubudu}e formiranje vlasti i zapo{ljavanje u institucijama obavljati po popisu koji }e biti odràn u aprilu naredne godine, a ne po onome iz 1991. - Nema vi{e primjene popisa iz 1991. Ti rezultati vi{e ne}e vaìti. Sve ono {to je nekada bilo, vi{e ne vaì - kazao je Jovi~i}. [efik Dàferovi}, poslanik SDA, ju~er je ponavljao mantru {efa stranke Sulejmana Tihi}a da entitetski ustavi predvi|aju da se po-
ôvi}: Uskoro sastanak u Mostaru
HDZ BiH
Oba doma Parlamenta BiH ju~er su usvojila kona~nu verziju Zakona o popisu stanovni{tva BiH u 2013. godini, ~ime su, prema svemu sude}i, rezultati etni~kog ~i{}enja zauvijek zacementirani. No, takvu odluku pratila je èstoka rasprava u kojoj su lideri opozicije potpuno demaskirali dvoli~nu politiku SDA, koja se godinama protivila takvom zakonu, a ju~er ga branila. âk su i poslanici iz SNSD-a brutalno u lice poru~ili SDA da }e budu}i popis biti osnova za sve daljnje raspodjele te da ne piju vode njihove tvrdnje da postoji ustavna za{tita. Iz zakona je, naime, izba~en ~lan 48., na kojem su
X Predsjedni{tvo HDZ-a BiH odràt }e sastanak 10. februara u Mostaru, kako bi utvrdilo plan priprema za predstoje}e lokalne izbore na kojima o~ekuje dobre rezultate. T o je za Onasu izjavio predsjednik HDZ-a BiH Dragan ôvi}. On je rekao da HDZ BiH planira da }e imati na~elnike u najmanje 23 op}ine, {to bi bilo za {est vi{e nego u trenutnom mandatnom periodu.
ôvi} èli vi{e na~elnika
ICMP
Povratak izbjeglica
Parlament BiH: SDA promijenila mi{ljenje
Pro{ao Zakon o dràvnoj pomo}i

U oba doma ju~er je usvojen i Zakon o sistemu dràvne pomo}i, koji je bio posljednji uvjet da Sporazum o stabilizaciji i pridruìvanju (SAA) sa EU stupi na snagu. I u tom slu~aju su vladaju}e stranke iz FBiH popustile pred pritiscima iz RS da budu}e vije}e za dràvnu pomo} finansiraju dràva i entiteti u podjednakim iznosima.
punjavanje institucija vr{i prema popisu iz 1991. te da nema razloga da se to unosi ovaj zakon. No, Mirsad \ugum, predsjednik Kluba Saveza za bolju budu}nost BiH, lidera opozicije, pitao je Dàferovi}a zbog ~ega je onda SDA tri godine insistirala na ~lanu
48. ako sada tvrdi da za njime nema nikakve potrebe. To je, navodno, bio argument SDA da blokira popis koji je evropski uvjet godinama. - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ôvi} kazao je da je ovo dio Prudskog dogovora. Ako je tako, za{to su izgubljene tri godine prije nego {to je ovaj za-
kon usvojen? Neko to mora objasniti - kazao je \ugum. Ismeta Dervoz, tako|er iz SBB BiH, upitala je kako je mogu}e da je ~lan 48. tri godine bio od vitalnog interesa, a da je danas nevaàn i da se moè izbaG. MRKI] citi iz zakona.
Dràvna pomo}
X [vedska }e nastaviti finansirati rad Me|unarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u 2012. i 2013. godini putem granta [vedske agencije za me|unarodnu razvojnu saradnju (SIDA), saop}eno je tokom ju~era{nje posjete generalnog direktora za me|unarodnu saradnju pri {vedskom ministarstvu vanjskih poslova Johana Borgstama i ambasadora [vedske u BiH Bose Hedberga (Bosse) sjedi{tu ICMP-a u Sarajevu.
[vedska obe}ala nastavak pomo}i
Delegacija EU
Alikadi}: SDA je kriva za stanje u Mostaru!

Ve}ina privrednih objekata prodata za jednu marku sumnjivim privatizacijskim agencijama z Samo ekonomija moè ujediniti grad z Ostvaruje se Bobanov i Tu|manov koncept debo{njakizacije Mostara
razlog zbog kojeg se ljudi ne vra}aju u ovaj grad jeste to {to nemaju nikakve perspektive za ìvot. - Vrlo je te{ko ìvjeti u Mostaru. Svi znamo da je ve}ina privrednih objekata u ovom
(Foto: B. Nizi})
Pres-konferencija SBB BiH o politici u Hercegovini
Mekgafi pozdravlja usvajanje Zakona

X Delegacija Evropske unije (EU) u BiH i Ured specijalnog predstavnika EU pozdravljaju usvajanje Zakona o dràvnoj pomo}i i Zakona o popisu stanovni{tva u Parlamentu BiH koji su od klju~ne va`nosti za daljnji napredak zemlje na putu ka evropskim integracijama, saop}ila je Delegacija EU. - Sada je bitno da se ubrzanim tempom okon~a procedura za formiranje novog saziva Vije}a ministara - rekao je portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU Endi Mekgafi (Andy McGuffie). I Ured visokog predstavnika pozdravio je usvajanje Zakona.
Stranka demokratske akcije (SDA) glavni je krivac {to se 30.000 Mostaraca jo{ nije vratilo u svoj grad, rekao je na ju~era{njoj pres-konferenciji Saveza za bolju budu}nost BiH poslanik ove stranke u Parlamentu FBiH Nihad Alikadi}. Prema njegovim rije~ima,
Po~ela radikalizacija
imenom ko to radi, ali narod zna za koga je glasao. Ponovo èle napraviti nacionalne torove. SBB to ne èli. Mi se èlimo baviti poslom. Samo ekonomija moè ujediniti lijevu i desnu stranu Mostara, koja je danas radikalizirana vi{e nego 1992. godine - dodaje Alikadi}. Poslanik SBB BiH u Skup{tini HNK Anel Kljako rekao je da je u Mostaru na djelu ostvarivanje koncepta Mate Bobana i Franje Tu|mana. - Akademik Muhamed Filipovi} rekao je da izmjenama Statuta Mostara dolazi do uvo|enja tre}eg entiteta na mala vrata. Isti ljudi koji su Mostar prodali 1992. godine, sada èle zadati zavr{ni udarac. Mi to ne}emo dopustiti. Nijedan ~ovjek nema pravo mijenjati Ustav BiH bez volje naroda - rekao je Kljako. M. GU[I]
UNESCO
Maci}: Gdje su bili Bo{njaci, sada je {uma

Poslanik SBB BiH u Skup{tini HNK Osman Maci} istakao je da na mjestima gdje su nekada ìvjeli Bo{njaci, sada raste {uma. - Donedavno su u toj {umi ìvjeli samo gavranovi, ali i oni su se odselili, jer vi{e nemaju {ta da jedu. A nekada smo u mostarskim tvornicama proizvodili avione. Ako je ve} postojao dogovor da gradona~elnik u jednom mandatu bude Bo{njak, a u drugom Hrvat, kako je onda dva mandata zaredom hrvatski gradona~elnik? Niko nikoga ne moè preglasati, neko od Bo{njaka glasao je za hrvatskog predstavnika - istakao je Maci}.
Zavr{ni udarac
Predstavnici vode}e opozicione stranke: Promjene su jedino rje{enje
gradu prodata za jednu marku nekim sumnjivim privatizacijskim agencijama. Ko je to uradio? To su uradili oni koji su na vlasti od rata do danas. Samo je Elektroprivreda BiH u Mostaru zaradila izme|u 150 i 180 miliona maraka, a nije ni fening uloìla u realni sektor. U to vrijeme njome je upravljala SDA, ta-
ko da imamo razlog za{to u Mostaru ne radi privreda i za{to se Mostarci ne vra}aju u svoj grad - rekao je Alikadi}. Dodao je da je rje{enje problema Mostara jednako kao i rje{enje problema BiH, a to su promjene. - Predizborno je vrijeme i u Mostaru je opet po~ela radikalizacija. Ne èlim prozivati
X Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} rekao je ju~er da bi Plan upravljanja ste}cima u BiH trebao biti zavr{en do septembra, dok bi kandidatura za upis ovih nadgrobnih spomenika nastalih od 11. do 15. stolje}a na UNESCOovu listu svjetske ba{tine trebala biti podnesena u martu naredne godine.
Kandidatura u martu 2013.
Klub poznatih
7 AFJE A= E IJ=@=H@= E FH=LE=

Lini profil bh. pjevaice
Donna Ares

JAA
OPING BiH i u rasprodajama zaostaje za Evropom
Ime i prezime: Donna Ares (Azra Kolakovi). Datum i mjesto roenja: 1. januar 1977., Biha. Koji je Va najvei porok: Cigarete. ta pomislite kada Vam crna maka prijee preko puta: Pomislim da ne vjerujem u crnu maku. ta svaka dama mora imati u tani, a mukarac u novaniku: ena line dokumente i parfem, a mukarac kreditnu karticu. Ima li istine u izreci Ko pjeva, zlo ne misli: Kada pjevate od srca, onda je istina, mada je na estradi popularna ona izreka to vai za sve, samo ne za pjevae. Da je sutra smak svijeta, ta biste danas uradili: Isto to i juer. Je li bolje danas biti lijep ili pametan: Pametan u svakom sluaju, ljepota je prolazna. Politika je za Vas: Providna, jer da nije alosno, bilo bi smijeno. Jeste li ikada izdali prijatelja: Nikada, na mene se prijatelji mogu osloniti. Je li Vaa slava gorkog ili slatkog okusa: Naravno, slatkog, jer da nije, ne znam zato bih se bavila ovim poslom. Otkrijte nam jednu tajnu: To onda ne bi bila tajna. ega se najvie sramite: Niega. Najljepa ena/mukarac je: Meni je svako lijep na svoj nain, samo to ili vidite u nekome ili ne vidite. U ljepoti nema ni standarda ni pravila. Kada je brak dobar brak: Brak je dobar onda kada se zasniva na ljubavi, panji, povjerenju i obostranom potovanju. Je li jutro pametnije od veeri: Ovisi kakav vam je bioritam. Neostvarena elja: Ima ih dosta, ali radim na tome. Omiljeni film: Ima ih vie.
>C LEIED ?EA= FHF=@= H>= K >KJE?E=

Dok se kod nas moe kupiti tek nekoliko kesa stvari, na velikim svjetskim rasprodajama mogue je napuniti cijeli gepek
Donna Ares: Ne ivi u strahu
Va hobi: Moda. Kreiram vlastite odjevne komade i odlino se snalazim u tome. Sportista koji Vas inspirira: Svaki uspjean. Sjeate li se prvog poljupca: Naravno. ta je Va najvei strah: Ne ivim u strahu ni od ega. Najdraa pjesma: Nemam najdrau pjesmu. Kada ste posljednji put bili na izlobi ili u pozoritu: Stanujem tano iznad gradske galerije, tako da redovno pratim ponudu umjetnika. Citat koji pamtite: Moda je prolazna, stil ostaje zauvijek. (Coco Chanel) Omiljena modna marka: Sve to je kvalitet, ima ih dosta. Osoba koja Vas ivcira: Nema je, prevazila sam to davno.
Popusti u naim buticima u vrijeme sezonskih rasprodaja uglavnom su stidljivi i skromni, za razliku od evropskih minusa od 70 posto ili ak vie. Za razliku od Evrope, kod nas se podrasprodajom podrazumijeva uglavnom snienje od 30 do najvie 50 posto.
Po velikim rasprodajama i strasti za kupovinom ba tih dana, najpoznatiji su Amerikanci. Dan nakon Dana zahvalnosti, kada u Americi zvanino poinju prava rasprodajama. - I danas nosim demper koji sam kupio na velikoj rasprodaji u Londonu, a platio sam ga samo etiri funte dodao je Petrovi. On objanjava da postoje tri osnovna principa za organiziranje rasprodaja- kadatrgovcima ostane viak robe jer prilikom kupovine nisu dobro procijenili trite, odnosno konkurenciju i kupovnu mo graana, zatim kriva procjena trenda te roba kada postane demode i na kraju visoka cijena koju su odredili. - Da bi vratili novac u ci-
)AHEE ?HE FAJ=
velika snienja, dobio je naziv i crni petak, i to zbog rtava u stampedima ljudi, ponajvie ena, koje pokuavaju ui u prodavnice i kupiti bagatelnu robu.
malih radnji kod nas i na Zapadu znatno se razlikuju, kao i obim prometa, te je tako sedmini pazar naeg butika manji od dnevnog sline radnje u razvijenim evropskim centrima.
Istaknuta cijena
U Trinoj inspekciji objanjavaju da je posljednjim zakonskim rjeenjima koja reguliraju ovu oblast i kod nas uvedeno dosta reda te je zabranjeno na izloge stavljati da je u toku snienje od 70 posto samo zato to je nekoliko artikala obuhvaeno takvim snienjem. - Ako je sva roba sniena izmeu 10 i 50 posto, onda se mora oznaiti da je ukupno snienje 20 posto, dakle postotak prema ukupnoj robi koja je na snienju. Takoer, obavezno je istai cijenu robe prije i nakon snienja - pojasnili su u Inspektoratu RS. B. SPASENI
Minimalna zarada
U evropskim i svjetskim metropolama potroai su tako navikli da se doslovno oblae na rasprodajama. Za isti novac za koji se kod nas moe kupiti tek nekoliko kesa stvari, na velikim svjetskim rasprodajama mogue je napuniti cijeli gepek. Predsjednik Udruenja potroaa RS Dragovan Petrovi ispriao je da je u posljednjih dvadesetak godina proputovao Evropu uzdu i poprijeko te istakao da su i njegova iskustva bila slina u kupovinama na svjetskim
klus, trgovci su prinueni da snize cijenu, ali kod nas uvijek pokuavaju ostvariti zaradu, pa makar ona bila minimalna, za razliku od svjetskih trgovakih centara koji prodaju i ispod nabavne cijene. Nai trgovci su mali i oni ne mogu ii takvom politikom, jer bi propali - dodao je Petrovi. U mnogim evropskim centrima trgovac koji proda robu ispod nabavne cijene ima pravo na povrat PDV-a u ovisnosti o tome koliko je jeftinije dao robu. Takoer, trokovi i uvjeti poslovanja
SMS
TITULA ZA JOVANOVIA - Jo sam pod dojmom nastupa edomira Jovanovia u Beogradu. Trebalo bi mu dodijeliti titulu poasnog graanina Sarajeva u znak zahvalnosti za irenje istine o surovoj agresiji na BiH i Sarajevo, ali i na velikoj ljudskosti i potenju koje krasi ovog mladog politiara!
Dnevni avaz 061-142-015

da pomjere smjenu. Uenici poinju nastavu u 7.15 sati gazei snijeg i do metra, bez obzira na to to se radi samo u jednoj smjeni. IDEJE U DJELO - Mahmute Karaliu, molimo Vas da napravite politiku stranku koja e Vae ideje pretvoriti u djela. Ima nas mnogo koji jo diemo za BiH.
DVOSTRUKI ARINI - Kada uhvate Bonjaka s pukom, on je terorista, a kada u Mostaru napadne instituciju PIO/MIO, onda je to naruavanje javnog reda i mira. BEZOBZIRNI DIREKTOR Direktor osnovne kole Menfiz ehi u Zavidoviima nije dozvolio uenicima i nastavnicima u podrunoj koli
Federalno ministarstvo trgovine nedavno je Evropskoj komisiji uputilo prijedlog da u trgovakim centrima u FBiH ravnomjerno budu zastupljeni svi proizvoai. Ministar Milorad Bahilj kae za Dnevni avaz da e se prihvatanjem ovog prijedloga, ali i drugih podzakonskih akata koje je pripremilo Ministarstvo na ijem je elu, konano omoguiti ravnopravna trina utakmica za domae proizvoae, koji su do sada bili rtve raznih mahinacija pojedinih trnih centara. - Za razliku od ranijih odredbi da u trnim centrima bude 50, pa 40 posto domaih proizvoda, mi smo sada uputili prijedlog da ta zastupljenost bude ravnom-
=@KAE *HEIA= H=AFJAAJHCLEA

Bahilj: Optimistine najave
Milorad Bahilj, ministar u Vladi FBiH
jerna i za ovdanje i za strane proizvoae. Ako Evropska komisija prihvati ovaj prijedlog, mi emo odmah s ve spremnim drugim izmjenama u Zakonu o unutranjoj trgovini ii prema Vladi
FBiH - istie Bahilj. On je uvjeren da e iz Brisela stii pozitivan odgovor te naglaava da e aktuelni zakon veoma znaajne promjene pretrpjeti i u lanu 51., koji jasno precizira
termin nepotene trgovine i koji je, prema ministrovom miljenju, jo znaajniji od procentualne zastupljenosti domaih proizvoda na policama trnih centara. - Do sada su pojedini trgovaki centri od dobavljaa naplaivali takorei svaki mig. Ranije su vlasnici trgovakih centara odreivali cijenu dobavljaima, uslovljavali ih razliitim aranmanima kroz koje su odgaali plaanje ili, to je jo gore, proizvoae primoravali na kompenzacioni odnos pri plaanju, a upravo ovim definiranjem nepotene trgovine sve te negativnosti bit e sprijeene i novim zakonom zauvijek stavljene van snage - optimistino najavljuje Bahilj. S. DEGIRMENDI
teme
11
Ukratko
NA LICU MJESTA Ispovijest Azre Maci} nakon suprugove smrti
Miralem je umro jer nije bio adekvatno lije~en

Niko nikada nije sporio da mu se sudi, ali odnos prema takvom bolesniku ne opravdavamo, kaù u porodici
kovi}a i Jasmina Guske, koji su tako|er umrli u kratkom roku. Za vrijeme posjete ekipe Dnevnog avaza, u ku}u àlosti Maci}a u Konjicu stalno su pristizali rodbina i prijatelji. Do~ekuju ih Miralemova supruga, djeca Alem i Melinda te otac Re|o. - Moj Miralem prije tri godine bio je u bolnici Konjicu i tada mu je gu{tera~a krvarila. Proveo je dva i po mjeseca na lije~enju u bolnici. Primio je sedam doza krvi. Od tada vi{e nikada nije bio dobro, a to nam je potvrdio i dr. Senad Butur-
Dr. Pojski}: Razmjena znanja
Priznanja
Miralem Maci}, protiv kojeg je u Sudu BiH vo|en postupak za zlo~ine nad srpskim civilima u Bradini 1992. godine, nije umro na sumnjiv na~in, ali ve} godinama nije adekvatno lije~en, iako je svima bila poznata njegova dijagnoza, potvrdila je u ispovijesti za Avaz Miralemova supruga Azra Maci}. Miralem Maci} umro je prije nekoliko dana nakon operacije gu{tera~e u bolnici u Sarajevu, nakon {to je preba~en iz zatvora u Busova~i u bolnicu u Novoj Biloj. Advokat Du{ko Tomi} njegovu smrt okarakterizirao je kao sumnjivu, a isto je kazao i za smrt Enesa Tuca-
Korektan odnos
X Be~ki institut za medicinu Vienna Open Medical Institute ve} ~etiri godine poti~e me|unarodnu razmjenu znanja, a jedan od posmatra~a je i kardiologinja Belma Pojski} iz BiH, javlja Onasa. Be~ki institut za medicinu do sada je primio 499 posmatra~a, a 500. posmatra~ po redu je iz BiH.
Belma Pojski} 500. posmatra~
Vlada ZDK
Usvojena nova esencijalna lista

Azra Maci}: Njegova bolest bila je ozbiljna
(Foto: B. Nizi})
Re|o Maci}: Mog sina vi{e nema

Otac Re|o, koji je jo{ u {oku zbog preranog odlaska sina, smatra da odgovornost za smrt snose Dràvno tuìla{tvo i sud. - Mog sina vi{e nema i ja im to ne}u oprostiti. Ne}emo nikoga tuìti, ali je sramota {to ga nisu pustili da nakon 12 godina do|e ku}i, ve} su ga odmah uhapsili - nagla{ava Re|o Maci}.
ovi}, koji je tada rekao da on nije za zatvor, nego za bolnicu. Niko nikada nije sporio da mu se sudi, ali odnos prema takvom bolesniku ne opravdavamo - poja{njava Azra Maci} i dodaje da su svi ljekari prema njenom suprugu imali korektan i vrlo profesionalan odnos. Prema njenim rije~ima, Mi-
ralem je 18. maja 2011. odsluìo 12-godi{nju kaznu za ratni zlo~in u zatvoru u Mostaru, ali je uhap{en istog dana kada je trebao biti pu{ten iz }elije. - Nekoliko dana prije smrti pozvao me i rekao da se ne osje}a dobro i da do|em
Poziv prije smrti
da se vidimo. Tu sve po~inje - kaè Maci}. Nakon operacije u Sarajevu, na Abdominalnoj hirurgiji, on ubrzo umire. - Saop}avaju mi da je do{lo do krvarenja, nakon {to je gu{tera~a pustila opasne otrove i razorila mu krvne sudove - kaè Maci}. A. DEDAJI]
X Vlada ZDK razmatrala je i usvojila Nacrt zakona o zakupu stana, po prijedlogu Ministarstva prostornog ure|enja, prometa i komunikacija i za{tite okoli{a, javlja Onasa. Ovim zakonom regulirana su prava zakupca kao i stanodavca te nadzor nad njegovom primjenom. Na prijedlog Ministarstva zdravstva, Vlada ZDK usvojila je i novu esencijalnu listu od 154 vrste lijekova.
U~enjem Fatihe odaju po~ast bh. patrioti
Gra|ani i dalje posje}uju Durakovi}ev mezar
Na mezaru cvije}e i vijenci
(Foto: B. Nizi})
Mezar Nijaza Durakovi}a, koji se nalazi u haremu Ali-pa{ine dàmije u Sarajevu, i dalje obilazi veliki broj gra|ana, ali i politi~kih i javnih li~nosti.
Gra|ani na mezar donesu cvije}e ili poloè vijenac te u~enjem Fatihe i minutom {utnje odaju po~ast bh. patrioti i jednom od najve}ih boraca za na{u zemlju.
Durakovi} je umro u nedjelju od posljedica sr~anog udara, a na dènazi, koju je predvodio reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}, bilo je nekoM. G. liko hiljada ljudi.
Gruji} i Bojadì} pred sudom

X Pred Dràvnim sudom naredne sedmice o krivici }e se izjasniti Slobodan Gruji}, optuèn za zlo~ine u Zvorniku, i Nihad Bo-
jadì}, kojem su na teret stavljeni zlo~ini u Jablanici, javlja Fena. Izja{njenja o krivici zakazana su za ~etvrtak, 9. februara.
F=H==
PRIJEDOR Na 12 lokacija postavljen videonadzor
Lovci Graanice odstrijelili vepra kapitalca
7E @E CH=@= = K= 8AEC >H=J=

Nee biti nikavih zloupotreba ni snimanja privatnih povrina, kae Drako enadija
)>=I KE KIJHEAE =FEJ=?=

Trofej poklonili LD Sava u Oraju
Graaniki lovci iz lovakih sekcija Graanica, Brijesnica Mala, Stjepan Polje, Trnovci, Dakule, Prijeko Brdo, nedavno su odstrijelili vepra-kapitalca, tekog 180 kilograma. Lov je organizovan je u lovnom podruju emunica gdje su se veprovi namnoili, pa su graaniki lovci organizirali vie akcija u lov na ovu tetoinu, koja je jesenas priinila velike tete poljoprivrednicima u naseljima Lukavica, Maleii, Babii, kahovica, Soko i Prijeko Brdo. Iskusni lovci su se zarekli da zavretak lova na vepra nee zavriti bez ulova, u emu je najspretniji bio lovac Abas Mui , lan lovake sekcije Dakule koji je kapitalca ustrijelio. Lovci Graanice kapitalca su poklonili Lovakom drutvu Sava u Oraju, odnosno predsjedniku lovake sekcije Otra Luka Peji Pejiu s kojima graaniki lovci imaju dugogodinju saradnju. H. .
Graaniki lovci zavrili sezonu
Ui dio Prijedora odnedavno se nalazi pod videonadzorom. Kamere postavljene na 12 lokacija, u glavnoj gradskoj ulici, na krunim tokovima i izlazima iz grada, e po rijeima Draka enadije, predsjednika Foruma za bezbjednost zajednice u Prijedoru, olakati posao policiji i pomoi bezbjednosti u saobraaju. I mada Prijedorani u ali kau da se zbog videonadzora osjeaju kao u kui
Jedan od videonadzora na krunom toku
(Foto: D. Stojni)
U Goradu je odrana izvjetajna skuptina Saveza dobitnika najveih ratnih priznanja BPK Gorade. Od ukupno 86 odlikovanih pripadnika ARBiH i MUP-a iz Gorada danas u ovom gradu ive 63 porodice, od ega su 24 branitelja, a ostalo porodice poginulih. U potrazi za boljim uvjetima ivota iz Gorada su odselile 23 porodice dobitnika najveih ratnih priznanja. - Jedan od problema koje imamo je to jedan broj naih lanova jo uvijek ivi u potkrovnim stanovima i nema trajno rjeeno stambeno pitanje. Oekujemo da u ovoj godini rijeimo njihov status - kazao nam je predsjednik SDNRP BPK DerviHadi. Na sjednici je istaknuto
@IAEA ! FH@E?A @>EJE= H=JED FHE==
Poraavajue infomacije iz Gorada
Sistem zatien
Velikog brata enadija otro upozorava da s videonadzorom ije je postavljanje, na prijedlog Foruma, podrao Razvojni program UN (UNDP) ne smije biti nikakvih zloupotreba. - Uskoro potpisujemo Povelju o demokratskoj upotrebi videonadzora u EU ime se pridruujemo
porodici desetak evropskih gradova, potpisnica ove povelje, meu kojim su i London i enova. Dakle, nee se snimati ni jedna privatna povrina i sistem je strogo zatien - naglaava enadija i dodaje da je ovaj projekt kandidovan u cilju materijalnog jaanja policije. Tako se i kompletan sis-
tem za praenje nalazi u PS Prijedor 1 a sistem e biti dostupan i Odsjeku za saobraaj i Civilnoj zatiti u Prijedoru. Osim Prijedora projekt videonadzora vrijedan 100.000 maraka paralelno se realizuje u jo tri bh. optine, Sanskom Mostu, Viegradu i Bratuncu. M. Z.
7 =@EE IL== FH=E= FH=LE IA HK

Sirovine stiu iz Belgije, a recepti za obradu su tajni
Hadi: Nerjeeno stambeno pitanje
Poela sa radom tvornica okolade u Novom Radakovu
da e Gorade ove godine biti grad domain tradicionalnog druenja dobitnika najveih ratnih priznanja iz cijele FBiH za to e biti neophodna podrka kantonalnih iopinskihvlasti. Al. B.
Dvanaestog Rebiu-l-evvela, koji se prema Hidretskom kalendaru obiljeava kao dan roenja poslanika Muhameda a.s., medlis Islamske zajednice Travnik tradicionalno uprilii prigodan vjerski program. Tako e se danas nakon podne namaza u Hadi Ali-begovoj damiji prouiti mevlud i kulturno-vjerski program koji e izvesti
ALK@ K 0=@E )E>ACL @=EE K 6H=LEK
Povodom roenja Muhameda a. s.
Runa izrada okoladnih pralina
Poseban izgled, okus i pakovanje
imami sa podruja medlisa. Nakon toga najavljeno je obraanje muftije Travnikog magistra Nusreta ef. Abdibegovia, koji e prisutne vjernike podsjetiti na vanost i znaaj ovog datuma u Hidretskom kalendaru. Obiljeavanje roenja Muahmeda a.s. planirano je i u ostalim dematima irom medlisa. S. P.
Proizvodnja slastica u krvi je porodice Sagdati vie od pola vijeka. Lanac poslastiarskih objekata i proizvodnja kolaa za trgovine ve su uigrani, a kupci za brend Slastiarne Evropa znaju u cijeloj dravi. Sredinom prole godine Zaim Sagdati po prijedlogu prijatelja koji ima slian biznis u Belgiji, nabavio je instalirao opremu za fabriku okolade. Nekoliko mjeseci
njegov tim usavrava proizvodnju okoladnih pralina i konditorskih proizvoda baziranih na uvoznoj belgijskoj sirovini, da bi poetkom ove godine iz pogona u Novom Radakovu izale prve koliine proizvoda. Dizajner Saladin Paali i ja smo doli do naziva okoladija - ChocoLadia, a on je uradio dizajn pakovanja, znak i vizuelnu identifikaciju proizvoda. Kako god
je Slastiarna Evropa postala brend, tako elimo da i njen produkt, proizvodna linija okolada ChocoLadia bude isto to - prepoznatljivo ime u cijeloj dravi. Nakon Zenice, namjeravamo da svoje proizvode plasiramoi uSarajevu, a onda Tuzli i drugim bh. gradovima -kazao namje Sagdati. Prvi kupci neobinih ukrasnih pakovanja ekskluzivnih proizvoda uglavnom
su mladi, te oni koji ele primaoca obradovati, kako proizvodom, tako i pakovanjem. - Ovo nije masovna proizvodnja sa trake,nego se svaka pralina i drugi proizvod pravi runo, naravno uz kalupe i tehniku, po posebnim receptima i uz zadovoljavanje standarda kakve imaju proizvodne linije u belgiji ili drugim EU dravama - kae Sagdati. A. DONLI
F=H==
!
ORAJE Teka sudbina Stjepana Hajnala i Arifa Ismailovia
=>H=LAE @ ILED C=@E E >IE K >HL=HE

U Bosanski Brod nemaju se gdje i kome vratiti Nekadanji borci HVO-a preputeni bijedi i neimatini
Vrbanja: Izgradnja groblja sa krematorijem
(Foto: M. Lugi)
Ako u 21. stoljeu neko bolestan ivi bez osnovnih ivotnih uvjeta, vie gladan nego sit, bez krova nad glavom, a uz to se od poetka agresije na BiH borio za BiH, onda se treba upitati kakva je to drava koja doputa da neko umre u bijedi i neimatini. Upravo to godinama nakon zavretka rata preivljavajudvojica saboracaiznekadanje brigade HVO-a, Stjepan Hajnal (59) i Arif Ismailovi (54), prognanici iz Bosanskog Broda kojima je u tom gradu sve opljakano i porueno.
7 =IAK 8H>== CH=@A HA=JHE

Jo se ne zna ko e biti sahranjivan u Aleji velikana
Prvi krematorij na podruju banjaluke regije bit e izgraen u naselju Vrbanja, u sastavu Centralnog gradskog groblja sa preko 4.200 novih grobnih mjesta, Alejom velikana i zaslunih graana sa 254 grobna mjesta, to bi trebalo da bude dovoljan kapacitet u narednih tridesetak godina Banje Luke. Grad jo uvijek nema pravilnik o tome ko e se sahranjivati u aleji velikana i zaslunih graana, dok je izgradnja krematorija planirana tek u zavrnoj fazi projekta i najprije e se posvetiti panja samoj edukaciji graana, iako je stav svih vjerskih zajednica gotovo identian. Za sada nisu predvine vee cijene za grobna mjesta, od 500 do 1.000, zavisno od ureenosti lokacije. Projekat izgradnje Centralnog gradskog groblja u Banjoj Luci, odnosno Vrbanji, naselju u kojem su Bonjaci i prijeratno i postratno veinsko stanovnitvo, izvodi se u tri faze. Zavretak prve faze radova trebao bi omoguiti i prve sahrane do kraja ove godine, a do 2017. godine i kompletno zavren projekt, ija je vrijednost vie desetina miliona maraka. V. S.
Centralno gradsko groblje Banja Luka
Bez naknada
Dvojica zaboravljenih boraca za BiH koji se nemaju kome niti gdje vratiti danas ive u brvnari omotanoj ceradom nedaleko od graninog prijelaza u Oraju. ivotare na minus deset stepeni, drhte bez grijanja, oslukujui kroz rupe izmeu dasaka brvnare zvuk sjeverca koji para ui gostiju u njihovom domu. - Branio sam Hrvatsku.
Hajnal i Ismailovi: ivotare na minusima
Kad je zakuhalo u naoj zemlji doao sam je braniti jer sam imao dug prema Bosni. Doao sam braniti Oraje, Posavinu, Bosnu. ivio sam i nekako sve do
2004. godine kada mi je umrla druga ena. ivjeli smo po tuim i naputenim kua, a od tada nastaje pakao u mom ivotu. Ovdje ivim bez ikakvih naknada. Nisam ranjen, nemam linih dokumenata, a sve zdravstvene pretrage moram platiti kao i lijekove. Bolest me tue sa svih strana. Udavi me astma, a izdaju me i noge.
Ma i nije udo kada po ovoj zimi hodam polubos, traljavih cipela kazuje Hajnal.
Prodaju sjemenke
Dodaje da je prije rata nakupio 24 godine radnog staa ida imakerku izprvog braka, ali ga ona ne pomae. - Imam kerku u Americi, a tamo mi ivi i biva supruga s kojom sam se rastao 1996. godine. Ranjen sam dva puta. Slomio sam nogu pri bjeanju. Nisam se godinama pravo okupao, a ivim od crkavice - kroz suze nam pria Arif objanjavajui da spava u jakni i da je neki dan zavrio u Hitnoj zbog bolesti bubrega. Kau kako zimi prodaju sjemenke, a ljeti slamnate eire te tako zarade koju marku. N. TROGRLI
ta mi se (ne)svia u epu
- U epu mladi nemaju gotovo nikakve perspektive. Odnos gradskih vlasti prema obinom ovjeku u epu je na niskom nivou. Jednostavno je zapostavljen i preputen sam sebi. Ne svia mi se to nam je sport na vrlo niskim granama. Neto se i pokuava na ovom polju uraditi ali je to trenutno sve preskromno. Istakao bih kulturna deavanja. Uvijek se neto organizuje i radi na polju kulture, pa svako moe poneto nai za sebe, posebno najmlai. Svia mi se to je grad ist i miljenja sam da je po ovom pitanju svijest i
Prikupljaju granje za grijanje
Hajnal i Ismailovi najvie pomoi dobiju od katolike crkve bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i od srca im se zahvaljuju, posebno samostanu u Tolisi.
2 ?HLA
5FHJ = EIE CH===
EIE?= KAJ== K @LHEJA E H=IJHC== E

Dosad su uglavnom samo bijesne lisice mirno i bez straha dolazile u naseljena mjesta
Lisicu, ivotinju koju je do sada uglavnom viala na tv ekranima, Emsuda Imamovi, mjetanka Donje Ljubije kod Prijedora, vidjela je uivo u svom dvoritu u koje se tetoina doslovce uetalau sred bijela dana. Na meti oito gladne lisice bile su Emsudine kokoi. Jednu je rastrgala a drugu, kada je Emsuda primijetila da se neto neobino zbiva pred njenim kunim vratima, ponijela sa sobom. - Stajala je mirno u dvoritu s kokokom meu zubima. Onako okirana zvala sam supruga isina. Odmah su doli. Sin joj je doslovce oteo onu koko nakon ega je pobjegla. Vidjela sam je kako pretrava cestu - pria Emsuda i dodaje da je lisica izgledala prilino jadno i mravo. Plai se da nije bijesna, jer je ula da samo takve lisice mirno i bez straha i u bilo koje doba dana dolaze u naseljena mjesta. - Ovo je prvi sluaj i sad sam ba oprezna - kae Emsuda kojoj je prije 15-tak dana netragom nestalo nekoliko kokoiju. Sad, nakonsusreta s ivotinjom, vjeruje da nisu ukradene, ve da ih je odnijela lisica. Mogue i ona ista koju je vidjela u svom dvoritu. M. ZGONJANIN
Sve vie gladnih divljih ivotinja u Donjoj Ljubiji kod Prijedora
Amir Spahi, RVI
odnos epaka na vrlo visokom nivou - kae Amir Spahi, RVI. R. Ag.
Imamovi u dvoritu gdje je vidjela lisicu
(Foto: D. Stojni)
Dnevnom avazu,najtiranijem bh. dnevnom listu, potreban je honorarni saradnik iz Srebrenice koji e pisati za rubrike crna hronika, unutranjopolitika, panorama i kultura. Svi zainteresirani svoju biografiju i broj telefona mogu poslati na e-mail: panorama(avaz.ba, a oni koji budu zadovoljavali uvjete bit e kontaktirani.
2JHA>= DH=HE I=H=@E
Dnevni avaz vas poziva
"
I=H=ALIE =J
VODOVOD Zbog loih cijevi svaka druga kap izgubi se u sistemu
Vrabac je tog dana izgubila oko
(Foto: M. Kadri)
AEHKE@==IFHC==K IEAK>EAEDIKCH===
Minobacake granate iz Lukavice ubile devet, a ranile 16 Sarajlija
Polaganjem cvijea na mjestu masakra u ulici Oslobodilaca Sarajeva do broja osam na Dobrinji, danas e biti obiljeena 18. godinjica otkako je od tri minobacake granate, ispaljene s agresorskih poloaja u Lukavici, ubijeno devet, a ranjeno 16 naih Milojevi pokazuje mjesto tragedije sugraana. ja znam kada sam izgubila - Sjeam se da je dan bio oko i dobila geler u glavu. lijep i sunan. ene iz Bua Nikada neu zaboraviti ni Potoka donijele su zelen u sliku lijepe djevojke koja je na kraj jer su znale da mi na traila au vode. Nakon to Dobrinji imamo samo se napila, granata ju je ubila. brana. Iz okolnih zgrada Te me slike i danas progapokupile smo se kako bismo njaju - istie Vrabac. trampile robu jer su nae poTragediju na Dobrinji s rodice bile eljne povra - prozora je posmatrao i pria stanarka te ulice Nezi- Drenko Milojevi. Prisjea ra Vrabac, vidno uznemire- se da je krvi bilo po cijelom na prisjeajui se tog kob- parku. nog dana kada je ranjena. - Prva granata pala je u Prema njenim rijeima, blizini i enesu se razbjeale. masakar se dogodio 24. av- Nakon deset minuta vratile gusta 1994. godine, a ne da- su se da pokupe robu i taman nas, kada na spomen-obi- to su u cekere poele trpati ljeju u parku iza zgrade, ono to nisu prodale, pala je osim porodica i prijatelja, druga - pria Milojevi. cvijee polau i delegacije Tog dana su ubijeni SeiKantona, Grada i Opine da Balievac, Osman HebiNovi Grad. bovi, Emin Kolar, Enver - Nije mi jasno zato vlast Mustagrudi, Mukija Priignorira da se tragedija do- binja, Mirsad Spahi, Selma godila u ljeto, a ne u hladnim Spahi, Aia ito i Jadranka februarskim danima. Valjda Tendera. A. Na.
Godinjica masakra na Dobrinji
=>LKFAJAHAA FJHA>EE=
None redukcije vode ostat e na snazi sve dok cijevi ne budu zamijenjene, kae Bakal
godina nije izdvajan novac za kupovinu novih cijevi. Zbog ovakve situacije najvie ispataju graani, i to u uem dijelu grada, odnosno od Dolac-Malte do Baarije, gdje ima najvie oteenja. - Dok ne bude uraena rekonstrukcija mree u ovom dijelu grada, graani e u nonim satima imati redukcije, odnosno smanjivat e se nivo pritiska vode. To nije nita novo, ovo je stara pria jer svi znaju kakve cijevi imamo. Oni koji imaju hidrofore imat e vode, meutim, problem e ostati za stanare na viim spratovima - kazao je Salhudin Bakal, rukovodilac Slube za
Sarajevski vodovodni sistem datira jo iz davne 1461. godine, a zbog neulaganja u obnovu dotrajalih i upljih cijevi svaka druga kap vode izgubi se od izvorita do esmi u gradskim i padinskim naseljima! Prema podacima iz Vodovoda i kanalizacije (ViK), svega 30 posto vode zahvaene uz pomo pumpi distribuira se do krajnjeg potroaa. Poraavajui su i podaci ViK-a da zbog loeg poslovanja ove kompanije ve 30
Zbog neodravanja mree esti su kvarovi
(Foto: Arhiv Avaza)
U KS poloeno 1.000 kilometara vodovodnih cijevi

proizvodnju i distribuciju vode u ViK-u. Iako je situacija alarmantna, u kantonalnom budetu ima veoma malo novca za obnovu mree, zbog ega e se, evidentno je, sve vie naselja suoavati s redukcijama i nestaicama pitke vode. - Za sada Kanton ima dva prioritetna projekta. To je dovoenje vode do Rakovice i Dobroevia, za ta se novac osigurava od vodnih
Bakal: Stara pria
naknada. Dio kredita koji emo dobiti od Evropske banke u iznosu od 30 miliona eura usmjerit emo i za sanaciju vodovodne mree. Kako bi se smanjili gubici u mrei, prema naim procjenama, potrebno je u narednih deset godina izdvajati 10 miliona eura na godinjem nivou - kau u Kantonu. A. NALO
Komemoracija u KC povodom etvrte godinjice od mukog ubistva
*A ,AEI= A IL=E @= JA= E >=

Studentima i uenicima uruene stipendije iz Fonda Denis Mrnjavac
vam ujutro dijete s ruksakom ode u kolu i da se ne vrati kui. Otad je vrijeme za mene stalo, jer vie ne ivim, nego ivotarim, a svaki dan za mene je teak, bolan i muan. Velika je stvar to se Denisa sjeaju i njegovi drugovi - rekla nam je Ana Mrnjavac. Ove godine ugovore u stipendiranju potpisalo je pet studenata koji e deset mjeseci dobivati po 100 KM, dok e 22 uenika dobiti finansijsku potporu od 500 KM. Uz Denisove slike iz djetinjstva i itanje poezije, njegove kolske kolege jo jednom su potvrdile da ga nee zaboraviti. - Njegova klupa jeste
Iz Turistike zajednice KS preporuuju

Turistika zajednica Kantona Sarajevo ovog vikenda graanima preporuuje zimsko jahanje na Faletiima, a u organizaciji turistikeagencije Inside, ije se prostorije nalaze u ulici Zelenih beretki.
=D=A K .=AJEE=
Uitak je potpun i po snijegu
- Za sve ljubitelje konja i prirode organiziramo izlete jahanja u Faletiima, daleko od gradske buke i svakodnevice, u prostoru idealnom za ovu vrstu rekreacije. Ture se organiziraju u pratnji strunog vodia koji e vam nastojatidoarati ljepotujahanjana najbolji nain. Prirodni ambijent, druenje i anegdote naih vodia predstavljat e pravu poslasticu za sve nae goste. Vremenski uvjeti ne predstavljaju nikakvu smetnju, a uitak je potpun i po snijegu - kau iz agencije. Cijena izleta je 30 KM po osobi i ukljuuje prijevoz, strunog vodia i najam konja. A. Na.
etiri godine prole su od mukog ubistva Denisa Mrnjavca, uenika Katolikog kolskog centra Sv. Josip, gdje je juer odrana komemorativna sjednica i uruene stipendije Fondacije Denis Mrnjavac. Denisova majka Ana ni juer nije mogla sakriti suze priajui o sinu koji je muki ubijen u tramvaju kod Tehnike kole 5. februara 2008. godine. - Strano je i pomisliti da
Prikazane Denisove slike iz djetinjstva
(Foto: S. Saletovi)
Stipendisti potpisali ugovore
Ivana Bili, Denisova kolska drugarica, sjea ga se kao uvijek nasmijanog i veselog mladia. - Imao je najtopliji pogled, bio je izuzetno inteligentan, a posebno se
AE IJK@EH=JE AAJHJADEK
sjeam nae ekskurzije u Italiju. Mi smo sada uglavnom na drugoj godini fakulteta, a znam da je govorio da bi volio studirati elektrotehniku - kazala nam je Bili.
prazna, ali je on i dalje u naem razredu, u naim srcima - napisao je neko od njih. Sveta misa i posjeta Denisovom grobu u Lepenici bit e u nedjelju u 11 sati, a okupljanje na mjestu ubistva u ponedjeljak u 12 sati. A. J.
>EEI
#
PRIVATIZACIJA Ubrzane aktivnosti za kupovinu
Turska nacionalna aviokompanija Turkish Airlines(THY) ubrzala je studije za eventualno preuzimanje poljskog avioprijevoznika LOT Polish Airlines, a na osnovu ranijeg zahtjeva poljske vlade da taj proces bude ubrzan. Izjavioje topredsjednikuprave Turkish Airlinesa Hamdi Topu (Topcu), prenose turski mediji. On je kazao da je u decembru razgovarao s polj-
6KHEID )EHEAI FHAKE= FIE 6 =?E== =LEA JHCL= 6AA=

VRIJEDNOST INDEKSA BIFX 0,15% w 1.472,59 SASX-10 1,24% 826,20 SASX-30 0,31% 948,18 w w
Na jueranjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 220.096,65 KM. Najvei porast vrijednosti zabiljeile su dionice HT-a, od 8,43 posto, i dostigle su cijenu od 9,65 KM, dok je najvei dnevni pad registrirao ZIF Euro-fond, od 4,67 posto, ime je dostignuta cijena od 1,43 KM. Na kotaciji kompanija
-KHB@ HACEIJHEH= =LAE @ALE F=@
Trgovina od 220.096 KM
promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka, po kursu od 7,88 KM. Na kotaciji fondova najvei promet ostvaren je dionicama ZIF-a BIG investiciona grupa (6.507,35 KM), po kursu od 3,55 KM. Na primarnom slobodnom tritu najvei promet ostvaren je dionicama BH Telecoma (15.655,35 KM), po kursu od 19,71KM.
Promet od 300.858 KM
Nadamo se da e ovaj proces biti koristan za obje strane, kazao Topu

skim ministrom ekonomije Valdemarom Pavlakom (Waldemar Pawlak) o privatizaciji LOT-a te da se ubrzo namjerava sastati s poljskim zvaninicima kako bi procijenili prodaju. - Nakon nae studije, procijenili smo da bi LOT bio profitabilna opcija. Nadamo se da e ovaj proces biti koristan za obje strane kazao je Topu. LOT, jedna od najstarijih aviokompanija, osnovana je 1929. U problemima je od 2008., kada je pretrpjela 262 miliona dolara gubitka i kada je bila na rubu bankrota. Finansijski problemi kompaniju su primorali na mjere tednje, a 2010. broj radnih mjesta je smanjen za 400. Poljska vlada u maju prole godine obeala je da e privatizacija biti zavrena za 12 mjeseci, a zvaninici ove
zemlje su stava da je privatizacija jedina ansa da kompanija opstane na titu. Ranije se pekuliralo da su za kupovinu zainteresirani Air FranceiAir China. Podsjeajui na Turkishovo irenje izvan Turske, mediji navode da je ovaj avioprijevoznik bio zainteresiran za srbijanski JAT Airways, ali i da trenutno ima 49 posto udjela u BH Airlinesu.
Na Banjalukoj berzi ostvaren je promet od 300.858,06 KM. Na slubenom berzanskom tritu, lista B, najvei promet ostvaren je akcijama Telekoma Srpske (65.108,35 KM), po
prosjenoj cijeni od 1,47 KM. Meu zatvorenim investicionim fondovima najvei promet je ostvaren akcijama ZIF-a Euroinvestment fond (19.373,40 KM), po prosjenoj cijeni od 9,40 KM.
BIRS FIRS
VRIJEDNOST INDEKSA 1,19% w 819,83 0,53% w 1.760,77
Sudski proces koji se vodio 12 godina u vezi s Fabrikom za preradu voa i povra u steaju Frigos eli, napokon je okonan. Presudom Kantonalnog suda u Tuzli pravo na izluenje imovine dobiva Opina eli.
7 .HECIK =AH=L=K FHAKJE FHEL@K

liona maraka. On dodaje da e presuda omoguiti kvalitetniji iskorak ka novom pokretanju proizvodnje, za ta su, osim novca, potrebne i dobre ideje za pokretanje fabrike. S tim u vezi odrana je i vanredna sjednica Opin-
Okonan 12-godinji sudski proces
nim povjeriocima da, ako to ele, mogu ulagati u ponovno pokretanje proizvodnje u fabrici. Proteklih skoro deceniju i po u krugu Frigosa priinjena je znatna materijalna teta. O znaaju fabrike za ovaj kraj govori poda-
eljezara Smederevo: Pregovori o prodaji
Frigos: teta od oko 20 miliona
Nakon to je zavren steajni maraton, naelnik elia Sead Muminovi kae da je neradom fabrike nastala teta od oko 20 mi-
skog vijea, na kojoj je zakljueno da ova opina, radi pokretanja proizvodnje, treba uputiti poziv svim potencijalnim ulagaima i steaj-
tak da je u njoj bilo angirano 150 stalno zaposlenih, 300 sezonskih radnika i 5.000 kooperanata. E. D.
Nakon to je ameriki US Steel vratio srbijanskoj vladi eljezaru u Smederevu, odmah su poeli pregovori o ponovnoj prodaji giganta, koji je svojim amerikim vlasnicima svakog mjeseca donosio milionsku tetu. Kao jedan od najozbiljnijih kupaca spominje se najvea svjetska grupacija u proizvodnji elika, Arcelor Mittal, koji ima proizvodni pogon u Zenici te rudnik u
EJJ= =EJAHAIEH= = IA@AHALIK AA=HK

Ljubiji kod Prijedora. Indijci su jo 2003. godine bili zainteresirani za smederevsku eljezaru, a US Steel je u decembru direktno ponudio prodaju Lakmiju Mitalu (Lakshmi Mittal). Amerikanci su tada traili ukupno 300 miliona dolara, ali je Mital bio spreman da plati 23 miliona, koliko su Amerikanci platili tu dravnu eljezaru u steaju. Pregovori su prekinuti
Nakon to su se Amerikanci povukli
oko Nove godine, nakon to su Amerikanci ponudili najniu cijenu od 200 miliona dolara. Na kraju je drava Srbija kupila kompaniju za jedan dolar uz preuzimanje dugova i zadravanje 5.400 radnih mjesta. - Indijsko-britanski Arcelor Mittal i dalje spada u najozbiljnije igrae za kupovinu smederevske eljezare - navode u Smederevu, prenose mediji. A. D.
$
Rodbina i prijatelji u haremu tominske damije pred tabutom
(Foto: M. Dedi)
?H= DHE=
SANSKI MOST Denaza 14-godinjaku nastradalom u vicarskoj
Cvijeti-Koldo: Osuena na tri i po godine zatvora
,JHE?=FHAAJA= =@HKCH=@AIJ
Amila Cvijeti-Koldo obavljat e poslove uz superviziju drugog ljekara
Nakon to je prvostepenom presudom Kantonalnog suda u Sarajevu doktorica Amila Cvijeti-Koldo osuena na tri godine i est mjeseci zatvora zbog krivinog djela protiv zdravlja ljudi, a u vezi sa nesavjesnim lijeenjem porodilje Svjetlane Zuki koja je umrla u 2007. godine, odrana je vanredna sjednica Kolegija generalnog direktora, saopeno je iz Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). ijeti-Koldo pokrenuo postupak otkaza ugovora o radu.
Saopenje iz KCUS-a
Obustava postupka
- Potujui obavezu konsultacije, obratili smo se Sindikatu KCUS-a. Sindikat je dao miljenje da se obustavi postupak otkaza ugovora o radu do pravosnanog okonanja sudskog postupka, s tim da se Cvijeti-Koldo odredi obavljanje poslova ljekara specijaliste anesteziologa uz superviziju drugog ljekara, to je i uinjeno - saopeno je iz ove ustanove. Podsjeamo, premanavodima optunice, Amila Cvijeti-Koldo je sredinom jula 2007. godine kod Svjetlane Zuki primijenila takozvanu epiduralnu analgeziju kako bi joj omoguila bezbolan poroaj, meutim, dolo je do probijanja dure. Zuki je otputena na kuno lijeenje, iako je morala biti zadrana u bolnici due od24sata, adoktorica je u vie navrata lijeila pacijenticu u njenom stanu, te je u vrijeme deurstva primala na Klinici radi davanja takozvane krvne zakrpe. Zbog takvog lijeenja Zuki je preminula 17. avgusta 2007. godine. Am. K.
,A= IA >C A@A A ?AA >=?E F@ L

Din Kumali s ocem, majkom i braom ivio u Mutencu kod Bazela Djeak ukopan u Tomini, rodnom mjestu njegovog oca Ermina
djeakove odluke je loa ocjena u koli, ali to niko ne moe potvrditi. Iza djeaka nije ostalo oprotajno pismo niti bilo kakva poruka. U selu Tomina kod Sanskog Mosta juer je nakon duma-namaza pred velikim brojem mjetana i rodbine klanjana denaza 14-godinjem Dinu Kumaliu koji je smrtno stradao 30. januara u vicarskom gradiu Mutenc kod Bazela.
Mogu otkaz
Amila Cvijeti-Koldo je odlukom Kolegija s Klinike za ginekologiju i akuerstvo premjetena na Kliniku za anesteziju i reanimaciju, gdje e obavljati poslove uz superviziju drugog ljekara. - Po nastupanju pravosnanosti presude i ukoliko Cvijeti-Koldo bude izreena kazna zatvora u trajanju duem od tri mjeseca, KCUS e donijeti prestanak ugovora o radu kako je propisano zakonom - navodi se u saopenju. KCUS je i 23. septembra 2008. godine, nakon to je podignuta optunica protiv Cv-
Bio voljen
Ovaj tihi i povueni 14-godinjak, kako smo saznali, nije volio poraze i znao se naljutiti i kad izgubi igricu na raunaru. Bio je voljen i maen i tim prije je ok zbog njegovog uasnog kraja jo vei. Na trijemu tominske damije juer je u tiini postavljen tabut s tijelom nesretnog djeaka, mezimca Ermina i Have Kumali, koji imaju jo dvojicu starijih sinova. Nekoliko imama prouilo je dovu Dinu Kumaliu, djeaku kojem je tragina sudbina odredila da mladi ivot okona na eljeznikim inama, a posljednje poivalite nae u rodnom mjestu svoga oca. - Draga brao, ovaj sluaj velik je sam za sebe. On je upozorenje i opomena, a na nama je da razumijemo i prihvatimo te zamolimo Allaha, d. ., da se smiluje ovom naem merhumu - rekao je lokalni imam i dodao
Potresno: Jasmin je redao daske, oca Ermina su pridravali
Nakon subotnje krae slubenog passata Vlade Posavskog kantona koji je koristio ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Mato Brki, u ovom kantonu u noi izmeu srijede i etvrtka ukraden je jo jedan automobil iste marke, vlasnitvo 26-godinjeg Josipa V. iz Domaljevca. Automobil osjekih registarskih tablica ukraden je ispred njegove porodine kue u ovom selu. Krau
7H=@A F=II=J EIFHA@ KA
Posavski kanton
Din Kumali: Tragino prekinuta mladost
kako sabur treba pomoi porodici tragino nastradalog djeaka.
passata vlasnik je uoio u etvrtak oko est sati ujutro, kada je i pozvao policiju. Inspektori orake Policijske uprave obavili su uviaj, nakonegasu okraiskupocjenog automobila, proizvedenog 2004. godine, obavijestili Graninupoliciju BiH,susjedne policije u oba entiteta te policiju Brko Distrikta. Ovo je osma kraa automobila od 3. oktobra prole godine, otkad je policija u generalnom trajku. Ta. T.
Prema informacijama koje smo dobili, djeak se bacio pod voz koji je jurio velikom brzinom prema Bazelu i na mjestu ostao mrtav. Roditelji su nekoliko sati kasnije od policije saznali za uasnu vijest. Ermin Kumali je u policijskoj stanici prepoznao kolsku torbu sina, nakon ega mu je pozlilo Navodni razlog strane
Noen na rukama
Nakon to je klanjana denaza, djeakov tabut preuzeli su njegov stariji brat Jasmin Kumali s ocem Erminom i bratom Elvirom. Tabut je noen na rukama brojnih prijateljai rodbinedo mezara, gdje su prisutni pridravali oajnog djeakovog oca.Tihi jecaj Ermina Kumalia i greviti zagrljaj sa
sinovima potresao je prisutne. Plakao je neutjeno i Erminov brat Habib, sanski poduzetnik koji je Dina neizmjerno volio. Porodica Kumali ivjela je bez problema u skoro idilinim uvjetima. Imaju kuu u vicarskoj i svi su zaposleni. Otac je voza autobusa, majka radi u tvornicilijekova, a stariji sin Jasmin je voza tramvaja. Tragian kraj najmlaeg Erminovog sina preko noi je iz temelja promijenio njihov do tada sretan ivot. M. DEDI
Damir Jakovljevi (19) iz Banje Luke uhapen je 2. fe bruara u Majevikoj ulici u Banjoj Luci na osnovu naredbe Osnovnog suda Banja Luka. Za njim je bila raspisana centralna potjernici zbog teke krae. V. S.
7D=FA F FJAHE?E
Specijalno tuilatvo RS zakljuilo je sporazume o priznanju krivice s Darijom Brkiem, osumnjienim za organiziranje nedozvoljenih igara na sreu, te Naumom Goliem i Mirjanom Joi, osumnjienima za zloupotrebu slubenog poloaja ili ovlatenja u poma-
HC=E=JHE EC=H= = IHAK FHE=E HELE?K

ganju, saopeno je juer iz ovog tuilatva.Sporazumima je predvieno da Brkiu bude izreena kazna zatvora u trajanju od est mjeseci i oduzeta imovinska korist pribavljena izvrenjem krivinog djela u ukupnom iznosu od 500.000 maraka. Goliu je predviena kazna zatvora u trajanju od etiri mjeseca i oduzimanje imovinske koristi u ukupnom iznosu od 6.000 maraka, a Joi, koja je bila inspektor Republike uprave RS za igre na sreu, est mjeseci zatvora. Tuilatvo je predloilo i da se osumnjienima ukine
Epilog akcije Kubikus u Banjoj Luci
mjera pritvora.Brki, Goli i Joi uhapeni su u akciji policije RS Kubikus u okviru spreavanja ilegalnog kockanja, u kojoj je uhapeno vie od deset osoba i oduzeto 270.000 maraka, te pet skupocjenih automobila, ija je vrednost oko 400.000 maraka. V. S.
crna hronika
17
ISTRAGA Obdukcijom rasvijetljene okolnosti smrti Karla Sterna
Amerikanac se ubio iz tre}eg poku{aja

Ubodni kanal noà vodi ta~no u srce, a pored njega sam na{ao jo{ dva probna ubodna mjesta, kazao je doktor Hamza @ujo Okon~an nalaz
Poturovi}: Potpisao rje{enje
Turkovi}: Otvorio ljetnu ba{tu
Ameri~ki dràvljanin pod imenom Klark Randolf Stern (54) (Clark Randolph Stern), koji je u srijedu oko 14 sati prona|en mrtav u dvori{tu ku}e u ulici Kra~ule na broju 12 na sarajevskoj Ba{~ar{iji, po~inio je samoubistvo. To je pokazala obdukcija koju je ju~er obavio vje{tak medicinske struke dr. Hamza @ujo. Amerikanac se ubio iz tre}eg poku{aja. Naime, prije nego {to je noèm pogodio pravo u srce, on se dva puta ranio u podru~ju grudnog ko{a. - Svi nalazi ukazuju da se ~ovjek sam ubio. Ubodni kanal vodi ta~no u srce, a pored njega sam na{ao jo{ dva probna ubodna mjesta - kazao nam je dr. @ujo. Klark Stern prona|en je s noèm u grudnom ko{u u dvori{tu ku}e u kojoj je ìvio kao turista u unajmljenoj sobi. Iako je u prvi mah izgledalo kao da je Sterna presrela i ubila nepoznata osoba, sada vi{e nema dileme.
Tarik Poturovi} dao parcelu sestri Zijada Turkovi}a

Vo|a zlo~ina~ke organizacije otvorio ljetnu ba{tu
Op}inski sud Sarajevo potvrdio je optu`nicu Kantonalnog tuìla{tva kojom se Tarik Poturovi} (62), biv{i {ef Slu`be za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad u Sarajevu, tereti za krivi~no djelo krivotvorenja slu`bene isprave. nije pro{lo kroz protokol, a vje{tak grafolog, kako saznajemo, nesporno je utvrdio da je na rje{enju Poturovi}ev potpis. Turkovi}eva ljetna ba{ta kasnije je uklonjena. Sporno rje{enje je prona|ano i ~itav slu~aj otkriven kada je po nalogu Tuìla{tva BiH u septembru 2010. godine pretresena Turkovi}eva ku}a zbog sumnje da je vo|a zlo~ina~ke organizacije te da je naredio ubistva Vernera Ajdarija, Marija Toli}a, Mithata Meki}a te dràvljanke Bolivije Marije Salas-Kortez (Cortez). Optu`nicu je podigao kantonalni tuìlac Sanin Am. K. Boguni}.
Sarajevski sud potvrdio optu`nicu
Izvr{en pretres
Detalj s uvi|aja na sarajevskoj Ba{~ar{iji
Obdukcija je potvrdila sumnje u samoubistvo, na {to su ukazivali i odre|eni tragovi prona|eni jo{ na samom po~etku istrage. Javnost je {okirana ~injenicom da je ameri~ki turista, nakon provedenih skoro tri mjeseca u Saraje-
ma~ke. Derbasani je u Sarajevu ve} 11 godina i, kako nam je kazao, ovdje ìvi i radi kao turisti~ki vodi~. - Ja ne vjerujem da se on ubio! To mi je nelogi~no. Mi smo se upoznali prije tri mjeseca i lijepo se druìli. Klark jeste bio povu~en i ~udan ~ovjek, ali ne mogu zamisliti da je to uradio. Pri~ao mi je da je bio razveden i da je veoma nesretan ~ovjek. Jako mi ga je ào govori nam Derbasani. Karl Randolf Stern ro|en je i nastanjen u Va{ingtonu, a u Sarajevo je do{ao krajem oktobra pro{le godine kao turista. Prema rije~ima Derbasanija, Klark je pijanista, a u Ameriku se namjeravao vratiti idu}eg L. K. ^. ~etvrtka.
Bio razveden
Poturovi} je, naime, optuèn da je u maju 2007. godine potpisao la`no rje{enje kojim Op}ina Stari Grad Muneveri Hasan, sestri Zijada Turkovi}a, dodjeljuje na kori{tenje parcelu u ulici Mustaj-pa{in mejdan. Svrha dodjeljivanja parcele je postavljanje ljetne ba{te koja je bila vlasni{tvo Zijada Turkovi}a. Rje{enje koje je potpisao Poturovi}
Potpisao rje{enje
Klark Stern: U obilasku Trebevi}a
Derbasani: Ne mogu vjerovati da je to uradio
vu, odlu~io da se ubije nekoliko dana prije povratka u Va{ington. Motivi njegovog samoubistva nikome nisu poznati. Sternov jedini prijatelj bio je Ibrahim Derbasani, koji je i sam dràvljanin Nje-
U Lukavcu su uhap{ene dvije osobe kod kojih je prona|en 21 paketi} marihuane i takozvani dòint, saop}eno je iz Ministarstva unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona. Uhap{eni su A. D. (23), kod kojeg je prona|eno 17 paketi}a i dòint, i H. B.
Prona|en 21 paketi} marihuane

Demolirana lova~ka ku}a
Dileri privedeni u Tuzli
(19), koji je uza sebe imao ~etiri paketi}a marihuane. Materija u paketi}ima poslana je na vje{ta~enje. O ovom doga|aju obavije{ten je kantonalni tuìlac, a policija nastavlja rad na spre~avanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.
U selu Donja Mahala kod Ora{ja provaljeno je u porodi~ne ku}e bra}e Matuzovi}. - U ku}e mog kom{ije Krunoslava i njegovog brata Marijana lopovi su provalili u no}i jer se u selu oko pono}i gasi uli~na rasvjeta, {to je za njih, uz {trajk policije, prava pogodnost. Primijetili smo otvorena balkonska vrata na Marijanovoj ku}i i znali smo da je rije~ o provali. Odmah smo pozvali policiju i ubrzo smo otkrili da je provaljeno i u ku}u njegovog brata Krunoslava, koja
Provaljeno u ku}e bra}e Matuzovi}

se nalazi u istom dvori{tu kaè nam kom{ija pokradene bra}e Marko Evi}. Bra}a Matuzovi} ve} godinama rade u Austriji, a ku}i dolaze povremeno, koriste}i godi{nje odmore, {to su provalnici o~igledno znali. Tokom na{e posjete uvi|aj su obavljali inspektori ora{ke Policijske uprave. Saznali smo da je iz jedne od oplja~kanih ku}a, navodno, odnesen skupocjeni TV prijemnik. Dok se vlasnici ne vrate iz inozemstva, ostat }e nepoznato {ta su lopovi ukrali iz njihovih ku}a. Ta. T.
Donja Mahala kod Ora{ja
X Nepoznati vandal uni{tio je imovinu lova~ke sekcije Kostr~ koja djeluje u sklopu lova~kog udruènja Sava iz Ora{ja. Predsjednik ove sekcije ju~er je obavijestio lokalnu policiju da je nepoznati vandal polupao stakla i uni{tio imovinu sekcije. - Tragamo za po~iniocem koji je polupao stakla na prozorima lova~ke ku}e i betonskom kockom o{tetio ulazna vrata objekta koja je ga|ao. Ne znamo motive koji su naveli po~inioca na izvr{enje krivi~nog djela o{te}enja tu|e stvari - kratko su kazali iz Policijske staTa. T. nice u Ora{ju.
Ku}e bra}e Matuzovi} u Donjoj Mahali
(Foto: T. Trogrli})
Ozren Mrgud (49) iz Lakta{a ju~er je saslu{an u banjalu~koj policiji i uz izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu kra|e bit }e predat
Ukrao suho meso iz supermarketa
Hap{enje u Lakta{ima
nadle`nom tuìla{tvu. On je 24. januara iz supermarketa u Lakta{ima ukrao suhomesnate proizvode u vrijednosti V. S. od oko 190 maraka.
18
Subota, 4. februar/velja~a 2012.
Dnevni avaz
oglasi
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA BIHA] JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD BIHA] Na osnovu ~lana 35. Pravila JU Centar socijalni rad Biha}, a u vezi sa ~lanom 6. i 7. Pravilnika o radu JU Centar za socijalni rad Biha}, Upravni odbor JU Centar za socijalni rad Biha}, na sjednici odrànoj dana 23. 01. 2012. godine, donio je Odluke broj 01-35-184-1-1/12 i 01-35-185-1-1/12 o raspisivanju
Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina THE UNA - SANA CANTON BIHAC MUNICIPALITY PI WELFARE CENTER OF BIHAC Uz prijavu na konkurs, sa kra}om biografijom, kandidati pod rednim br. I i II du`ni su dostaviti dokaze o ispunjavanju op}ih uvjeta, kao i ispunjavanju posebnih uvjeta, i to: - dokaz o stru~noj spremi (ovjerena kopija diplome) - potvrda o radnom iskustvu (isklju~ivo za kandidata pod red. br. 1) - uvjerenje o poloènom stru~nom upravnom ispitu - ovjerenu kopiju (isklju~ivo za kandidata pod red. br. 1) - certifikat o osposobljenosti za rad na ra~unaru (ovjerena kopija) - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 6 mjeseci). Izabrani kandidati }e biti du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije stupanja u radni odnos. Konkurs za prijem u radni odnos za poziciju I i II ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Prijave dostaviti na adresu: JU Centar za socijalni rad Biha}, ulica Fra Joze Valenti}a 3., sa naznakom PRIJAVA NA KONKURS - NE OTVARAJ Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. Tel. +387 37 229 710 - Fax. +387 37 229 712 Ulica Fra Joze Valenti}a br. 3; ID 4263005840002 web adresa: csrbihac.najkool.com - e-mail.cent.soc.rad@bih.net.ba
KONKURSA
za popunjavanje upra`njenog radnog mjesta i prijem pripravnika u JU Centar za socijalni rad Biha} I. soc. radnik (V[S) - 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme II. pripravnik, dipl. soc. radnik (VSS) - 1 (jedan) izvr{ilac na odre|eno vrijeme uz zasnivanje radnog odnosa Pored op}ih uvjeta predvi|enih Zakonom o radu (Sl. novine FBiH, broj 43/99, 32/00 i 29/03) koje kandidati pod rednim br. I i II trebaju ispunjavati, kandidat pod rednim br. 1 treba da ispunjava i sljede}e posebne uvjete: - V[S/VI stepen sloènosti zanimanja, Vi{a {kola za socijalne radnike - 1 godina radnog iskustva - Poloèn stru~ni upravni ispit Ostali posebni uvjeti koje moraju ispunjavati oba kandidata su: - Poznavanje rada na ra~unaru
?H= DHE=
'
SARAJEVO Dramatina intervencija u naselju Aneks
8=JHC=I?E K FIA@E =I IF=IEE EACK IJ=HE?K

Ope bolnice Prim. dr. Abdulah Naka i u tekom je zdravstvenom stanju, potvrdila nam je doktorica Izeta Kurbai. Nevenka nije imala lagodan ivot. Kako nam je kazao njen komija Rifet Pai, ostala je siroe nakon golgote koju je preivjela za vrijeme Drugog svjetskog rata. - Nevenka mi je ispriala da je preivjela logor Jasenovac i da ju je tamo usvojila izvjesna neudata Ankica Paali. Ona ju je prihvatila kao svoje dijete, othranila je, ikolovala... Nevenki sam pomagao koliko sam mogao - kazao je Pai.
Nevenka Kovaevi (74) jedva davala znake ivota Ostala je siroe nakon preivljenog logora Jasenovac u Drugom svjetskom ratu, tvrdi komija Rifet Pai
Vatrogasni dom u Ljubiji
(Foto: D. Stojni)
Usamljenu staricu Nevenku Kovaevi (74), koja je jedva davala znakove ivota, prekjuer su iz njenog stana u uliciMuftije Dabia na broju 6 spasili sarajevski vatrogasci. Nakon to se ova 74-godinja ena nije javljala na telefon svojoj sestri, alarmirana je Nevenkina kominica Enisa Halilovi, na ije se kucanje Kovaevi nije odazivala. Tako su pozvane policija i Profesionalna vatrogasna brigada Kantona Sarajevo, iji su vatrogasci kroz prozor stana uli u dom starice, koja je jedva disala.
Teko stanje
Kovaevi je primljena na Odjel intenzivne njege
Zarobljeni u stanu
Njena prijateljica Enisa Halilovi potvrdila je da je Ankica usvojila Nevenku te nam ispriala da joj je ona esto znala tunim glasom kazati e, moja Enisa, svata sam ti ja preivjela!. U posljednje vrijeme, naalost, sve su ei sluajevi da policija i vatrogasci spaavaju usamljene starije osobe, koje su bolesne i iznemogle ostale zarobljene u stanu ili kui. Identian sluaj desio se i sredinom ja-
Ljepoja Novak (41) iz Ljubije kod Prijedora uhapen je zbog sumnje da je poinio krivino djelo kraa. On je, naime, ukrao nekoliko mesinganih ploa s imenima poginulih boraca iz Narodnooslobodilakog rata, a koje su se nalazile na zidu Vatrogasnog doma u
H= AIEC=A IFAFA

Vidovice kod Oraja
Ljubija kod Prijedora
Ljubiji. Nakon sasluanja Ljepoja, koji je policiji odranije poznat po slinim krivinim djelima, puten je na slobodu. Protiv njega je policija iz Ljubije podnijela izvjetaj nadlenom tuilatvu za poinjenu krau. M. Z.
Zgrada na Aneksu: Uli kroz prozor
(Foto: S. Saletovi)
Pai: Imala je teak ivot
nuara, kada je u polusvjesnom stanju iz stana na Moj-
mulu spaen 70-godinji Ahmed Pini. L. K. .
Nepoznata osoba je u Crkvi sv. Vida u selu Vidovice kod Oraja ukrao novanice iz crkvenih kasa, saopeno je iz Kantonalnog MUP-a u Oraju. Neslubeno saznajemo da je upnik upe sv. Vida, vl. Josip Senjak policiju o
7H= E ?HLA

krai novca obavijestio u etvrtak popodne, nakon ega je obavljen uviaj. upnik je prijavio da je kradljivac uao u unutranjost crkve i nasilno otvorio crkvene kase. Prema izjavi vl. Senjaka, lopov je ukrao oko stotinu maraka. Ta. T.
A= IKEAED = H=K $' =H==

Pljakai probuili rupu na zidu samoposluge
Provalnici koji su 27. decembra 2011. godine, probuivi rupu u zidu, spektakularno iz prostorija firme Selming, koja se nalazi u ulici Safeta Zajke u Rajlovcu kod Sarajeva, ukrali 269.000 maraka, jonisu pohapeni. - U pogledu krivinog djela teke krae nadleni kantonalni tuilac u saradnji s MUP-om Kantona Sarajevo vri odreeneradnje usvrhu otkrivanja poinioca, meutim, dosadanji rezultati istrage ne ukazuju na konkretnu osobu kao poinioca ovog krivinog djela - kazala nam je Jasmina Omievi, portparol Kantonalnog tuilatva. Policajci su tokom uviaja izuzeli sve tragove kao i snimak s videonadzora na kojem je zabiljeena kraa. Sasluani su svjedoci kao i vlasnik firme Nusret Bala.
Istraga o spektakularnoj pljaki firme Selming
U centru Viteza
/HE @E= = CH=@E +HCH=

Uviaj ispred samoposluge iza koje su pljakai probuili rupu
Vatrogasci u jednom od stanova Crnogorke
Pripadnicima Odjela kriminalistike policije takoer je naloeno da se provjeri i poslovanje preduzea, pregledaju finansijske knjige kako bi se, eventualno, utvrdilo porijeklo ukradenog
novca. Preduzee Selming osnovano je 1989. godine i bavi se izvoenjem zavrnih radova u graevinarstvu te trgovinomi ugostiteljstvom.Firma ima 14 stalno zaposlenih rad-
nika. Ova firma je bila angairana na sanaciji glavnog ulaznog hola u zgradu Fabrike duhana Sarajevo kao i na mnogim radovimana naplatnim kuicama u Visokom i Podlugovima. Ad. A.
Vatrogasci iz Viteza u srijedu su oko 7.30 sati dobili dojavu da na zgradi zvanoj Crnogorka u centru grada gori dimnjak, a meu stanarima je zavladala panika. Vatrogasci, koje je predvodio zamjenik komandira Muharem upina, odmah su se nali na licu mjesta i zapoeli s intervencijom. Poar je ubrzo lokaliziran, a potpuno
je ugaen oko 10 sati. Na nekoliko stanova u zgradi priinjena je manja materijalna teta. Iz oba vatrogasna drutva u Vitezu jo jedanput su apelirali na graane da redovno kontroliraju i iste dimnjake na stambenim objektima, posebno viespratnim zgradama, kako bi se izbjegle ovakve vrste poara. S. P.
20
Dnevni avaz
oglasi
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U KONJICU Broj: 56 0 I 031022 10 I Konjic, 05. 01. 2012. godine OP]INSKI SUD U KONJICU, sudija Elis Sultani}, u izvr{nom postupku traìtelja izvr{enja: RAIFFEISEN BANK BH dd, Glavna filijala Mostar, protiv izvr{enika: 1. Maksumi} Enesa iz Konjica, 2. Maksumi} Jasmina iz Sarajeva i 3. Petrovi} Dragana iz Mostara, radi naplate nov~anog potraìvanja, vsp. 39.137,90 KM, dana 05. 01. 2012. godine, donio je slijede}i o prodaji nepokretnosti 1. Na prijedlog traìtelja izvr{enja, nastavlja se odloèni izvr{ni postupak, 2. Zakazuje se ro~i{te za tre}u prodaju nekretnina izvr{enika Petrovi} Dragana, i to: nekretnina upisanih u ZK. ul. broj 550 K.O. Podora{ac, {to u naravi predstavlja: - k~. 527/1., zvana Ba{ta, u naravi dvori{te povr{ine 234 m2, stambena zgrada 1., povr{ine 87 m2, pomo}na zgrada 2., povr{ine 20 m2, pomo}na zgrada 3., povr{ine 11 m2 i pomo}na zgrada 4., povr{ine 13 m2, sve sa upisanim pravom vlasni{tva u korist Petrovi} (Petra) Dragan, sa dijelom od 1/1. Nekretnina koja je predmet prodaje prodavat }e se metodom usmenog javnog nadmetanja. 3. Na nekretninama je upisano zalo`no pravo u korist traìtelja izvr{enja: Raiffeisen bank BH dd Glavna filijala Mostar po rje{enju o izvr{enju Op}inskog suda u Konjicu broj: 56 0 I 031022 10 I od 30. 09. 2010. godine, te predbilje`ba prava vlasni{tva u korist Maksumi} Jasmina, sina Enesa po Ugovoru o prodaji nekretnina od 09. 04. 2009. godine, broj OPU-IP 32/2009. Nekretnina se nalazi u mjestu Podora{ac, oko 7 km sjeverno od Konjica, uz magistralni put M 17, prema Sarajevu. 4. Trì{na vrijednost nekretnina iz stava 1. ovog zaklju~ka utvr|ena je nalazom stalnog sudskog vje{taka: Habibija Fuada iz Konjica od 19. 03. 2009. godine u iznosu od 137.780,00 KM. Na tre}em ro~i{tu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nekretnina se moè bez ograni~enja u odnosu na utr|enu vrijednosti iz st. 3. ovog zaklju~ka. 5. Na ro~i{tu za javno nadmetanje kao kupci mogu u~estvovati lica koja su do po~etka nadmetanja poloìla osiguranje koje iznosi 10.000,00 KM. Osiguranje se upla}uje na depozitni ra~un Op}inskog suda u Konjicu kod Union banke dd Sarajevo, broj 10 200 800000 13987. Prije po~etka nadmetanja kupci su du`ni sudu predati dokaz da su platili osiguranje. Ponu|a~ima ~ija ponuda nije prihva}ena, osim za tri najbolja ponu|a~a, vratit }e se osiguranje odmah nakon zaklju~enja javnog nadmetanja. Ro~i{te za javno nadmetanje odràt }e i kad prisustvuje samo jedan ponu|a~. 6. Ponu|a~ sa najvi{om ponudom na ro~i{tu pla}a ukupnu prodajnu cijenu umanjenu za poloèno osiguranje polaganjem cijene sudu u roku koji }e se odrediti na ro~i{tu za prodaju, i koji ne}e biti duì od 30 dana od dana dono{enja zaklju~ka o progla{enju prodaje ponu|a~u koji je progla{en kupcem. Ukoliko ponu|a~ koji je progla{en kupcem ne deponuje prodajnu cijenu u ovom roku, sud }e zaklju~kom proglasiti prodaju tom ponu|a~u nevaljanom i novim zaklju~kom odrediti da je nepokretnost prodana drugom po redu ponu|a~u koji treba da u roku od 30 dana od dana prijema ovog zaklju~ka sudu deponuje prodajnu cijenu. Ukoliko drugi ponu|a~ ne poloì cijenu u predvi|enom roku sud primjenjuje ova pravila i na tre}eg ponu|a~a. U slu~aju da sva tri ponu|a~a sa najvi{om ponudom ne ispune svoje obaveze pla}anja prodajne cijene u odre|enim rokovima, sud }e oglasiti da prvo ro~i{te nije uspjelo i zakazati novo ro~i{te. 7. Tro{kove poreza i taksi u vezi sa prodajom nekretnine pla}a kupac. 8. Ro~i{te za prodaju nekretnina odràt }e se dana: UTORAK, 07. 02. 2012. godine, u 11.45 sati, u zgradi Op}inskog suda u Konjicu, soba broj 8, sprast/kat I. 9. Ovaj zaklju~ak objavi}e se na oglasnoj tabli suda, a stranke mogu o svom tro{ku zaklju~ak objaviti i u sredstvima javnog informisanja ili na drugi na~in. Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaklju~ka nije dopu{ten pravni lijek. (~lan 12. st. 6. ZIP-a). Sudija Elis Sultani}
ZAKLJUÂK
Na osnovu Odluke Nadzornog odbora JP Vilenica - Vodovod d.o.o. Novi Travnik br. 06/12 donesene na 70 (sedamdesetoj) redovnoj sjednici odrànoj 26. 01. 2012. godine u skladu sa odredbama ~lana 8. Zakona o javnim preduze}ima (Slu`bene novine Federacije BiH, br. 8/05) i ~lana 11 Statuta JP VILENICA -VODOVOD d.o.o. Nadzorni odbor raspisuje:
KONKURS
za izbor i imenovanje direktora preduze}a
Nadzorni odbor JP Vilenica-Vodovod d.o.o. Novi Travnik raspisuje Konkurs za imenovanje: Direktora JP Vilenica-Vodovod d.o.o. Novi Travnik. Imenovanje se vr{i na period od 4 (~etiri) godine sa mogu}no{}u ponovnog izbora u skladu sa Zakonom. Sa izbranim kandidatom zaklju~uje se Ugovor kojim }e se urediti prava i obaveze, pla}a i ostale naknade u skladu sa vaè}im propisima. Opis pozicije direktora: Direktor JP Vilenica-Vodovod d.o.o. Novi Travnik obavlja poslove glavnog menadèra dru{tva i u skladu s tim obavlja sve poslove predvi|ene Zakonom, Statutom i drugim zakonskim i podzakonskim propisima koji reguli{u ovu oblast. Kandidat za imenovanje direktora mora ispunjavati sljede}e op}e uslove: - da je dràvljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, - da ispunjava Zakonom o radu propisane uslove za zasnivanje radnog odnosa, - da nije otpu{ten s posla kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojoj razini u BiH u razdoblju od 3 godine prije dana objavljivanja konkursa. - da ne vr{i funckiju u politi~koj stranci u smislu ~lana 12. Zakona o javnim preduze}ima - da ne obavlja du`nost, aktivnost ili da nije na poloàju koji dovodi do sukoba interesa shodno Zakonu o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH br. 70/08) Pored op}ih uslova kandidati moraju ispunjavati i sljede}e posebne uslove: - da posjeduje visoku ili vi{u stru~nu spremu dru{tvenog, pravnog ili ekonomskog smjera, - da ima najmanje tri godine radnog iskustva na rukovode}im poslovima, - da ponude Program razvoja preduze}a za period od 4 (~etiri) godine, - da posjeduje rukovodne i organizacijske sposobnosti, - da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak. Uz prijavu na konkurs potrebna je slijede}a dokumetnacija (orginal ili ovjerena kopija): - kra}u biografiju sa op}im podacima i poslovnim rezultatima (kratak izvje{taj o dosada{njem radu) drugim podacima i kontakt telefon. - rodni list i ovjerenu kopiju CIPS li~ne karte, - ovjerenu kopiju diplome, - dokaz o radnom iskustvu na rukovode}im poslovima, - program rada i razvoja preduze}a za period od 4 (~etiri) godine, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak, - dokaz da kandidat u posljednjih 5 godina nije pravosna`no osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prestup za radnje nespojive sa poslovima direktora preduze}a. - potpisanu i ovjerenu izjavu kandidata da ne vr{i funkciju u politi~koj stranci. - potpisanu i ovjerenu izjavu kandidata da ne obavlja du`nost, aktivnost ili da nije na poloàju koji dovodi do sukoba interesa shodno Zakonu o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH br. 70/08). Kandidati koji u|u u uì izbor bit }e pozvani na intervju. Prijave sa traènim dokumentima potrebno je dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: JP VILENICA - VODOVOD d.o.o. Novi Travnik, Nadzornom odboru, Ul. Kalinska bb Novi Travnik u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa. Na koverti nazna~iti Prijava na konkurs za imenovanje direktora JP Vilenica - Vodovod d.o.o. Novi Travnik NE OTVARATI Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Predsjednik Nadzornog odbora
oglasi
Dnevni avaz
subota, 4. februar/velja~a 2012.
21
Potraìte na kioscima
JU NARODNA BIBLIOTEKA - ODJEL DJEÎJA BIBLIOTEKA MOSTAR - UPRAVNI ODBOR Na osnovu Odluke Upravnog odbora JU Narodne biblioteke Mostar broj: 01-20/2012. od 31. 01. 2012. godine, a u skladu sa ~lanom 22. Pravila JU Narodne biblioteke Mostar - Odjel dje~ija biblioteka Mostar, raspisuje se
U novom broju Va{e kuharice donosimo: Ekonomi~na trpeza z Fina, a jeftina jela Predlaèmo
z
KONKURS
za izbor i imenovanje direktora Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom i Pravilima JU Narodne biblioteke Mostar, kandidat treba da ispunjava i sljede}e posebne uslove i to: - da posjeduje visoku stru~nu spremu (VSS) ili vi{u (V[S), - da ima najmanje tri (3) godine radnog iskustva (VSS), odnosno pet (5) godina radnog iskustva u struci (V[S), - da ima poloèn stru~ni ispit u bibliote~koj djelatnosti, - da ima sklonost za kulturno-umjetni~ki, te kreativni rad i znanost, - da posjeduje komunikacijske i organizacijske sposobnosti, kao i sposobnosti za savjesno i odgovorno obavljanje du`nosti direktora. Potrebna dokumentacija: - prijava sa biografijom, - diploma, - rodni list - uvjerenje o dràvljanstvu ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte, - uvjerenje o neka`njavanju i da se protiv kandidata ne vodi sudski postupak, - ovjerenu izjavu, da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava BiH - potvrda o radnom staù, Dokumenti priloèni uz prijavu moraju biti originalni ili ovjerene kopije ne starije od {est (6) mjeseci. Izbor i imenovanje direktora vr{i se na period od 4 (~etiri) godine. Sa kandidatima koji u|u u uì izbor, bit }e obavljen razgovor. Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja, - Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostavljati li~no ili putem po{te na adresu: JU Narodna biblioteka - Odjel dje~ija biblioteka Mostar, ul. M. Tita bb sa naznakom za Upravni odbor - Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Predsjednik Upravnog odbora
Slasna {truca ili pljeskavica s kajmakom Valentinovo kod ku}e Glavno jelo rustikalni ki{, a za desert bar{unasta srca Recepti za sva vremena
z
Specijaliteti koji }e vas vratiti u ìvot Sve sa mljevenim mesom
Prijin kola~, rahvanija, livena baklava

z
Vrijeme je za ~aj
Od Japana do Velike Britanije
I u ovom broju uz 106 novih recepata, nudimo pregr{t zanimljivih ~lanaka, kulinarskih savjeta i trikova
Ukratko
C>KI
AFERE Sarkozi na udaru, jer je potroio 40.000 eura poreznog novca
Nestalo novca
Maarska nacionalna aviokompanija Malev juer je, poslije 66 godina skoro stalnog rada, obustavila letove, izjavio je izvrni direktor prijevoznika Loran Limburger, prenosi AFP. Kompanija je prizemljila avione zbog nestaice svjeeg novca mjesec nakon to je Evropska unija naredila da vrati uzetu pomo i dan poslije odluke vlade da zatiti kompaniju od kreditora uvoenjem vanrednog moratorija.
'=AL' >KIJ=LE AJLA
2 IE= FI= FHA@IA@EE =LE

Pjer otrovao stomak u Ukrajini, a Sarkozi odmah poslao luksuznu letjelicu da ga vrati kui
re, 26), koji radi kao DJ, razbolio se neposredno prije svognastupa 24.januara ujednom nonom klubu u Odesi. Pjer se poalio na stomane probleme i odveden je u bolnicu, gdje je ustanovljeno da se otrovao hranom. Iako nije bilo nita strano, Sarkozi je odmah iz
Pjer Sarkozi: Tata odmah reagirao
Pnom Pen
Crvenom Kmeru doivotni zatvor

w
Vrhovni sud u Pnom Penu osudio je komandanta najveeg tajnog zatvora Crvenih Kmera Kaing Guenk Eava na doivotni zatvor zbog njegovih okantnih i gnusnih zloina nad kambodanskim narodom. Bio je upravnik zatvora Tuol Sleng i priznao je da je nadgledao muenje zatvorenika, a potom ih slao na pogubljenje na poljima smrti. Presuda je konana.
Predsjednik Francuske Nikola Sarkozi (Nicolas Sarkozy) ponovo se naao na udaru kritika javnosti nakon to je potroio skoro 40.000 eura poreznog novca kako bi se njegov bolesni sin luksuznim avionom vratio iz Ukrajine, prenosi AFP. Sarkozijev sin Pjer (Pier-
Pariza poslao predsjedniki avion u Odesu da vrati sina kui. Mediji su odmah objavili vijest o tome da je avion kojim se voze predsjednici i ministri, koriten za prije-
voz Sarkozijevog sina. Sarkozi je insistirao na tome da je platio 7.632 eura za trokove lijeenja sina, ali je koritenje aviona plaeno poreznim novcem. Francuski list Le Canard Enchaine objavio je da bi let
mogao biti plaen poreznim novcem samo u sluaju da se radio javnominteresui dase Pjer trebao vratiti kui obinim avionom. Inae, Sarkozi i njegova supruga esto su kritizirani zbog troenja novca, naroito na skupa putovanja i svoj privatni avion.
5J=A=IALAHKIL=AHD
Ohrabrujemo nastavak dijaloga Beograda i Pritine
toriji Kosova. Na konferenciji za novinare u sjeditu NATO-a Rasmusen je opisao stanje na sjeveru Kosova kao stabilno, ali krhko, uz primjedbu da je predstavnicima meunarodnih misija sloboda kretanja ograniena. Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Anders Fog Rasmusen izjavio je juer, na kraju zasjedanja ministara odbrane zemalja lanica NATO-a u Briselu, da je neophodno ponovo uspostaviti slobodu kretanja na cijeloj teriNaglasio je da se problemi na Kosovu ne mogu rjeavati samo vojnim sredstvima. - Stoga ohrabrujemo nastavak dijaloga Beograda i Pritine. Niko ne dobiva povratkom na tenzije iz prolosti - kazao je on. Na primjedbu jednog novinara da se dijalog vodi o tehnikim pitanjima, dok su problemi koje je spomenuo politiki, Rasmusen je odgovorio da nisu rijetki sluajevi da tehniki razgovori prirodno evoluiraju u politike. Najvei dio dvodnevnog zasjedanja ministri su posvetili situaciji u Afganistanu, posebno nakon to je Francuska odluila da svoje trupe povue iz te zemlje do kraja 2013., godinu prije ranije dogovorenog roka. Generalni sekretar Alijanse demantirao je da e amerike trupe do kraja sljedee godine obustaviti borbene operacije u Afganistanu iako je to ranije najavio ameriki ministar odbrane Leon Paneta (Panetta).
Generalni sekretar NATO-a
Prijetnje smru mandataru
Grka
Ne pristaju na manje plae Sindikati i udruenja
poslodavaca u Grkoj odbacili su zahtjeve za smanjenje plaa u privatnom sektoru uprkos pritisku kreditora,koji suzavrijeme pregovora o dodatnoj pomoi toj prezaduenoj zemlji zatraili uvoenje novih mjera tednje. U pismu sindikata i poslodavaca upuenom vladi u Atini, navedeno je da su se oni sloili da ne smanjuju minimalnu plau, prenosi AP.
Jana: Policija ve poduzela mjere
Razmjena vatre
Ubijeno pet pobunjenika

U razmjeni vatre s turskim snagama sigurnosti na jugoistoku zemlje, gdje su Kurdi veinsko stanovnitvo, ubijeno je pet kurdskih pobunjenika, javio je AFP, pozivajui se na izjave lokalnih funkcionera. Razmjena vatre povedena je nakon to su pripadnici teroristike PKK odbili zahtjev turskih snaga da se predaju.
Rasmusen: Ne vraati se na prolost
Junoafrika policija otkrila je osobu koja bi mogla biti odbjegli krijumar narkotika Darko ari, pie podgorika tampa. - Juna Afrika provjerit e s Interpolom i policijom u Srbiji i Crnoj Gori da li je u pitanju osoba optuena
JHELA ,=H =HE

za verc narkotika - kazao je portparol junoafrike slube za borbu protiv organiziranog kriminala Mekint Polela. Polela je za podgoriki Dan kazao da se osoba za koju junoafrika policija vjeruje da bi mogla biti od-
bjegli ari, najvjerovatnije nalazi u blizini Kejptauna. - Ta osoba nije uhapena, ali je predmet nae panje i, kada se obave provjere s Interpolom i vlastima Srbije i Crne Gore, preduzet emo daljnje mjere - rekao je on.
Slovenska demokratska stranka (SDS) prijavila je policiji prijetnje smru mandataru za sastav nove vlade, predsjedniku stranke Janezu Jani, izreene u anonimnom pismu, pristiglom na sjedite stranke. Stranka podsjea da je Jana sline prijetnje u anonimnom pismu dobio prije tri sedmice pa je policiji dala saglasnost za krivini progon nepoznatog poinioca. Ljubljanska policijska uprava saopila je da je upoznata sa sluajem i da ve provodi potrebne mjere. Mediji su objavili i fotokopiju pisma, potpisanog s Bin Laden, koje je poslato iz Celja, a pisano je pisaom mainom. Anonimna osoba, koja se potpisala kao Bin Laden, prijeti smru Jani i njego-
'*E =@A' >E @= IJHEA= =K
voj porodici, tvrdei da je Jana domobranska vucibatina, koju treba strijeljati. Upozorava da novi mandatar treba biti naroito oprezan kada sam odlazi na poslovna putovanja. Slovenski Bin Laden tvrdi da je Jana doao do mandata za sastav vlade mimo volje biraa nakon to je njegova stranka izgubila izbore te da je Jana bio ukljuen u mafijake poslove verca oruja u vrijeme raspada Jugoslavije i da je optuen u korupcijskoj aferi Patria. Agencija STA navela je da je trend slanja anonimnih pisama i prijetnji smru politiarima sve ei u Sloveniji s obzirom na to da su sline poiljke nedavno stigle na adrese jo dvije stranke.
C>KI
Ukratko
PRIJETI LI RAT Izjave visokih zvaninika i novinskih izvjetaja ukazuju na pripreme
Paneta vjeruje da postoji velika izvjesnost da Izrael napadne Iran u aprilu, maju ili junu, objavio Washigton Post
Izraelski ministar odbrane Ehud Barak izjavio je da se mora razmotriti vojna akcija protiv Islamske Republike Iran ako sankcije ne budu djelovale, ocijenivi da o tome sve vie jaa meunarodna svijest. - Danas, za razliku od prolosti, postoji iroko meunarodnouvjerenje daje odvitalnog znaaja sprijeiti Iran da postane nuklearan i da ni odjedne opcijene trebaodustati. Ako sankcije ne mogu da zaustave iranski nuklearni program, bit e potrebno da se razmotri preduzimanje akcije - kae Barak.
Barak i Paneta: Isti tajming
*=H= 6HA>= =F=IJE 1H= 2=AJ= 1H=A IFHA= =J=

Znaajan signal Kasno otkrili
Dodao je da mnogi analitiari vjeruju da e suprotstavljanje nuklearnom Iranu biti mnogo kompliciranije i opasnije i da e kotati
- ta ja mislim i ta ja vidim, smatram da je to oblast koja pripada meni i nikome drugom - odgovorio je ministar, dodavi da je Izrael javno rekao da razmatra vojnu akciju protiv Irana. CNN je potvrdio zabrinutost Panete, pozvavi se na jednog anonimnog zvaninika administracije. Komentator Washington Posta dodaje da Bijela kua nije odluila tano kako e Sjedinjene Amerike Drave odgovoriti ako
0=AE @CLHEJ A = ILA FHEAJA
Faksimil komentara iz Washington Posta
Na najnovije poruke Zapada juer je odgovorio ajatolah Ali Hamnei. - Iran e odgovoriti na sve vojne ili prijetnje naftnim embargom, provodei vlastite prijetnje. Prijetnje e se okrenuti na tetu (onih koji ih propagiraju). Neka Amerikanci i ostali znaju, a oni to i znaju, da pred prijetnjama ratom i prijet-
njama (embarga) naftom i mi imamo svoje prijetnje, koje emo provesti kada za to doe vrijeme. Prijete nam uz izjave da su sve opcije na stolu, ali svaki rat bit e deset puta gori za SAD nego njihove prijetnje, koje pokazuju njihovu nemo. Prijetnje i napad na Iran nanijet e tetu Americi. Sankcije nee imati nikak-
vog utjecaja na nau odlunost da nastavimo s nuklearnim razvojem. Ne bojim se da kaem da emo podrati i pomoi svaku zemlju ili grupu koja eli da se suprotstavi cionistikom reimu - kazao je ajatolah Hamnei. Inae, Iran je juer obiljeio 33. godinjicu od islamske revolucije 1979. godine.
Dvije osobe su ubijene, a vie od 400 ljudi je povrijeeno u demonstracijama irom Egipta, organiziranim povodom pogibije 74 osobe na fudbalskoj utakmici u Porto Saidu. Oevici su izjavili da su demonstranti pokuali provalitiu policijskustanicui daje policija koristila bojevu municiju. Pojedinci su uzvikivali parole protiv vojske.
L EA AIHA= AC =I=H

U glavnom gradu Kairu hiljade ljudi su u noi sa etvrtka na petak ostale na ulicama poslije cjelodnevnih okraja sa snagama reda. Demonstranti su doli pred ministarstvo unutranjih poslova, gdje je policija upotrijebila suzavac protiv njih. Demonstranti su zahtijevali da se ubrzaju demokratske reforme i da se skrati
Egipani poslije haosa nakon utakmice trae hitan prijenos vlasti
proces za raspisivanje predsjednikih izbora i predaja vlasti civilima. - Ovo nije bila sportska nesrea nego vojni masakr optuuju graani vojne vlasti. Objavljeni su i zvanini podaci da je opozicija, na elu s islamistima, osvojila veinu glasova na vanrednim izborima u Egiptu, dobivi 34 mjesta u 50-lanom parlamentu.
Kairo: Vojska mora otii
Hamnei u turbetu Imama Homeija u povodu godinjice revolucije
mnogo vie ivota nego akcija koja bi se danas preduzela. - Ko god kae kasnije, otkrit e da je to isuvie kasno naglasio je Barak, prenose izraelski mediji. Izraelski lideri nagovijestili su vie puta spremnost da napadnu Iran iako su govorili da im vie odgovara diplomatsko rjeenje. Ameriki dnevnik Washington Postobjavio je juer da je ministar odbrane SAD Leon Paneta (panetta) zabrinut, jer je sve izvjesnije da e Izrael u narednih nekoliko mjeseci izvesti napad na Iran. - Paneta vjeruje da postoji velika izvjesnost da Izrael napadne Iran u aprilu, maju ili junu, prije nego to Iran ue u ono to su Izraelci opi-
Izraelci napadnu. - Vrlo brzo, plae se Izraelci, Iran e prikupiti dovoljno obogaenog urana u postrojenjima duboko ispod zemlje da napravi oruje, i tada bi ih samo SAD mogle zaustaviti vojno - pie u tekstu. Novinar Jerusalem Posta smatra da je Paneta doao do zakljuka da bi Izrael uskoro mogao napasti Iran najvjerovatnije iz razgovora s izraelskim kolegom Ehudom Barakom, s kim se od jula prole godine vie puta sastao. Washington Post takoer navodi da je odgaanje zajednike izraelsko-amerike vojne vjebe moda signal skorog izraelskog napada.
sali kao zonu imuniteta, da pone gradnju bombe - napisao je komentator Washington Posta Dejvid Ignacius (David Ignatius). Kasnije su novinari pitali Panetu osporava li stavove iznesene u komentaru.
Zavjera u SAD
Tuilatvo na Floridi saopilo je da je Amerikanac Samir Osmakac (25), porijeklom s Kosova, optuen da je namjeravao upotrijebiti oruje za masovno unitavanje u sklopu zavjere ekstremista, prenosi AP. Osmakaca su 7. januara uhapsili federalni agenti prilikom kupovine eksplozivnih naprava i vatrenog oruja od jednog tajnog agenta.
FJKE?= FHJEL )AHE=?=
Kreditne stope
Istraga protiv banaka vicarska komisija za
konkurenciju saopila je da je pokrenula istragu o moguem monopolskom ponaanju dvanaest banaka, ukljuujui dvije najvee vicarske finansijske institucije UBS i Credit Swiss. Banke se sumnjie da su tajno dogovarale izmjenu kljunih kreditnih stopa i uvjeta trgovanja u okviru terminskih ugovora, prenosi agencija AP.
Beograd
DS obiljeio 22Demokratska godine stranka
Srbije juer je predstavljanjem novog sajta obiljeila 22 godine od obnavljanja stranke, uz poruku da je spremna da vodi Srbiju i u budunosti, jer za to ima i program i ljude koji mogu da ga provedu. Potpredsjednica DS-a Jelena Trivan izjavila je da se ta stranka kandidira da vodi Srbiju i u budunosti ne zato to ne moe bez vlasti nego zato to ima kredibilan program.
ijabao poruio
Kina ne eli kupiti Evropu

Kina nema ni namjeru ni mogunosti da kupi Evropu, izjavio je kineski premijer Ven ijabao na ekonomskom forumu u Kantonu. Istiui elju svoje zemlje da pomogne Evropi da prebrodi finansijsku krizu, rekao je da neki misle da to znai da Kina eli dakupiEvropu, prenosi agencija AFP.
24
Dnevni avaz
oglasi
Firat elik
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Bosanskopodrinjski kanton Gora`de OP]INA GORA@DE Na~elnik op}ine Gora`de Broj: 02-31-302 Gora`de, 02. 02. 2012. godine Na osnovu ~lana 45. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu FBiH (Slu`bene novine FBiH br. 25/03), ~lana 4. Odluke o gra|evinskom zemlji{tu (Slu`bene novine Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de br. 7/04) i ~lana 35. Statuta Op}ine Gora`de (Slu`bene novine Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de broj: 13/07), Na~elnik Op}ine Gora`de raspisuje
Potraìte na kioscima
@enska srca slama turski Matthew McConaughey!
KONKURS
za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta u dràvnoj svojini radi privo|enja trajnoj namjeni I PREDMET KONKURSA - Dodjela neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta dràvne svojine radi privo|enja krajnjoj namjeni, kako slijedi: A) - Dodjela na kori{}enje 2 gra|evinske parcele neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta, radi izgradnje stambeno-poslovnih objekata i to: 1) Gra|evinska parcela u ul. Ibrahima Popovi}a, u katastarskom operatu ozna~ena kao dio k.~. 991 KO Gora`de II; povr{ine 1.079 m2, dràvna svojina korisnik Op}ina Gora`de, na kojoj je predvi|ena izgradnja poslovno-stambene zgrade spratnosti prizemlje + 3 sprata, a nalazi se u II zoni gradskog gra|evinskog zemlji{ta. - Naknada za dodijeljeno zemlji{te iznosi ukupno: 71.730,00 KM od ~ega: - Naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlji{ta (naknada ranijem vlasniku) iznosi 32.370,00 KM i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemlj{ta (renta) 30 KM/1 m2, {to za 1.312,00 m2 korisne povr{ine objekta iznosi 39.360,00 KM. 2) Gra|evinska parcela u ul. 43. drinske brigade, u katastarskom operatu ozna~ena kao dio k.~. 752/1 i dio k.~. 752/2 KO Gora`de II, ukupne povr{ine 383 m2, dràvna svojina korisnik Op}ina Gora`de, na kojoj je predvi|ena izgradnja poslovno-stambene zgrade spratnosti podrum + prizemlje + 7 spratova + mansarda, a nalazi se u I zoni gradskog gra|evinskog zemlji{ta. - Naknada za dodijeljeno zemlji{te iznosi ukupno: 118.010,00 KM od ~ega: - Naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlji{ta (naknada ranijem vlasniku) iznosi 15.320,00 KM i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemlji{ta (renta) 36 KM/1 m2, {to za 2.852,50 m2 korisne povr{ine objekta iznosi 102.690,00 KM. B) - Dodjela na kori{}enje 2 gra|evinske parcele neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta, radi izgradnje garaè i parking prostora i to: 1) Gra|evinska parcela u ul. Jusufa Duhovi}a, u katastarskom operatu ozna~ena kao dio k.~. 2178/1, KO Gora`de I, ukupne povr{ine 910 m2, dràvna svojima i korisnik Op}ina Gora`de, na kojoj je predvi|ena izgradnja gra|evinskog objekta - 39 garaà i 31 parking prostora, spratnost garaè - suteren, a nalazi se u I zoni gradskog gra|evinskog zemlji{ta. - Naknada za dodijeljeno zemlji{te iznosi ukupno: 57.148,00 KM od ~ega: - Naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlji{ta (naknada ranijem vlasniku) iznosi 22.750,00 KM, i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemlji{ta (renta) 36 KM/1 m2, {to za 955,50 m2 korisne povr{ine objekta iznosi 34.398,00 KM. 2) Gra|evinska parcela u ul. 1. maj, u katastarskom operatu ozna~ena kao dio k.~. 1969/1 KO Gora`de 1, ukupne povr{ine 806 m2, dràvna svojina korisnik Op}ina Gora`de, na kojoj je predvi|ena izgradnja gra|evinskog objekta - 34 garaè i 34 parking prostora, spratnost garaè - suteren, a nalazi se u II zoni gradskog gra|evinskog zemlji{ta. - Naknada za dodijeljeno zemlji{te iznosi ukupno: 45.539,00 KM od ~ega: - Naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlji{ta (naknada ranijem vlasniku) iznosi 20.150,00 KM, i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemlj{ta (renta) 30 KM/1 m2, {to za 846,30 m2 korisne povr{ine objekta iznosi 25.389,00 KM. C) - Dodjela na kori{}enje 2 gra|evinske parcele neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta, radi izgradnje poslovnih objekata u nizu, i to: 1) Gra|evinska parcela u ul. Jusufa Duhov}a (7 poslovnih prostora), u katastarskom operatu ozna~ena kao dio k.~. 2178/1, KO Gora`de I, ukupne povr{ine 320 m2, dràvna svojina korisnik Op}ina Gora`de, na kojoj je predvi|ena izgradnja poslovnih objekata u nizu, spratnost visoko prizemlje, a nalazi se u I zoni gradskog gra|evinskog zemlji{ta. - Naknada za dodijeljeno zemlji{te iznosi ukupno: 15.891,20 KM od ~ega: - Naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlji{ta (naknada ranijem vlasniku) iznosi 8.000,00 KM, i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemlji{ta (renta) 36 KM/1 m2, {to za 219,20 m2 korisne povr{ine objekta iznosi 7.891,20 KM. 2) Gra|evinska parcela u ul. 1. maj (10 poslovnih prostora) u katastarskom operatu ozna~ena kao dio k.~. 1952, KO Gora`de I, ukupne povr{ine 443 m2, dràvna svojina, korisnik Op}ina Gora`de, na kojoj je predvi|ena izgradnja poslovnih objekata u nizu, spratnost suteren + prizemlje, a nalazi se u II zoni gradskog gra|evinskog zemlji{ta. - Naknada za dodijeljeno zemlji{te iznosi ukupno: 21.707,00 KM od ~ega: - Naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlji{ta (naknada ranijem vlasniku) iznosi 11.075,00 KM i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemji{ta (renta) 30 KM/1 m2, {to za 354,40 m2 korisne povr{ine objekta iznosi 10.632,00 KM. D) - Dodjela na kori{}enje gra|evinskih parcela neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlj{ta radi izgradnje ~etiri poslovna objekta u nizu, i to: 1) Gra|evinske parcele br. 1 do 4, koje se nalaze u ul. Ferida Dizdarevi}a, a u katastarskom operatu su ozna~ene kao dio k.~. 706/1 KO Gora`de II, povr{ine 30 m2 po jednoj gra|evinskoj parceli, dràvna svojina, korisnik Op}ina Gora`de, na kojoj je predvi|ena izgradnja ~etiri poslovna objekta u nizu, spratnost - prizemlje, a nalazi se u I zoni gradskog gra|evinskog zemlji{ta, prema kopiji plana sa ucrtanom dispozicijom gra|evinskih parcela. - Naknada za dodijeljeno zemlji{te za gra|evinsku parcelu br. 1. iznosi ukupno: 2.064,00 KM od ~ega naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlj{ta (naknada ranijem vlasniku) iznosi 1.200,00 KM, i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemlj{ta (renta) 36 KM/1 m2, {to za 24 m2 korisne povr{ine poslovnog objekta iznosi 864,00 KM, - Naknada za dodijeljeno zemlji{te za gra|evinsku parcelu br. 2. iznosi ukupno: 2.064,00 KM od ~ega naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlji{ta (naknada, ranijem vlasniku) iznosi 1.200,00 KM, i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemlji{ta (renta) 36 KM/1 m2, {to za 24 m2 korisne povr{ine poslovnog objekta iznosi 864,00 KM, - Naknada za dodijeljeno zemlji{te za gra|evinsku parcelu br. 3 iznosi ukupno: 2.064,00 KM od ~ega naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlji{ta (naknada ranijem vlasniku) iznosi 1.200,00 KM, i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemlji{ta (renta) 36 KM/1 m2, {to za 24 m2 korisne povr{ine poslovnog objekta iznosi 864,00 KM, - Naknada za dodijeljeno zemlji{te za gra|evinsku parcelu br. 4. iznosi ukupno: 2.064,00 KM od ~ega naknada po osnovu povr{ine gra|evinskog zemlj{ta (naknada ranijem vlasniku) iznosi 1.200,00 KM, i naknada po osnovu pogodnosti kori{tenja gra|evinskog zemlji{ta (renta) 36 KM/1 m2, {to za 24 m2 korisne povr{ine poslovnog objekta iznosi 864,00 KM, II NAKNADA Po~etni iznosi naknada za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te odre|ene su u skladu sa Odlukom koja reguli{e ovu oblast. III OBAVEZE Obaveza budu}eg investitora koji je stekao pravo gra|enja putem konkursa je da obezbijedi izvedbeni projekt, izra|en prema izdatoj urbanisti~koj saglasnosti. Investitor je duàn o svom tro{ku izvr{iti ure|enje gra|evinskog zemlji{ta (pripremanje i opremanje), prema uslovima koji budu dati u urbanisti~koj saglasnosti, koju je investitor duàn pribaviti prije izrade projektne dokumentacije. Budu}i investitor gubi pravo kori{}enja gra|evinskog zemlji{ta radi gra|enja, ste~enog putem konkursa u slijede}im slu~ajevima: - ako u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti rje{enja o dodjeli na kori{tenje gra|evinskog zemlji{ta, ne izvr{i obavezu pla}anja naknade za dodijeljeno zemlji{te, - ako se u roku od godinu dana od dana pravosna`nosti rje{enja o dodjeli gra|evinskog zemlji{ta radi gra|enja, ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za gra|enje, - ako se u roku od godinu dana od dana pravosna`nosti odobrenja za gra|enje, ne izvede preteàn dio radova na gra|evini, kako je propisano zakonom. IV USLOVI KONKURSA Za dodjelu na kori{}enje gra|evinskih parcela neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta radi izgradnje stambeno-poslovnih objekata, poslovnih objekata u nizu, garaà i parking prostora, na konkurs se mogu prijaviti sva fizi~ka i pravna lica. Prijave se podnose u pismenoj formi i obavezno sadrè: - Ta~an naziv i adresa pravnog lica sa izvodom iz sudskog registra i identifikacionim brojem, odnosno li~ne podatke sa mati~nim brojem i adresom za fizi~ka lica, - iznos ponu|ene naknade za dodijeljeno gra|evinsko zemlji{te, s tim {to po~etni iznos ponude ne moè biti manji od iznosa naknada iz ta~ke II, - ta~na naznaka na koju gra|evinsku parcelu se prijava odnosi, - rok zavr{etka izgradnje objekta, - uvjerenje poslovne banke o solventnosti (likvidnosti) ponu|a~a - za pravna lica, - dokaz o uplati kaucije u iznosu od 3% od po~etne cijene. U~esnik Konkursa za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlj{ta za izgradnju stambeno-poslovnih objekata, poslovnih objekata u nizu, garaà i parking prostora, duàn je uz prijavu, uplatiti na ra~un Op}ine Gora`de broj: 1610000092630161, koji je otvoren kod Raiffeisen banke Filijala Gora`de ili na blagajni Op}ine Gora`de iznos od 3% od po~etne cijene za dodijeljeno zemlji{te (iz ta~ke II) sa oznakom Za u~e{}e na konkurs za dodjelu gra|evinskog zemlji{ta. U~esniku ~ija ponuda ne bude prihva}ena vratit }e se upla}eni iznos sredstava za kauciju, a u~esniku sa najpovoljnijom ponudom }e se ura~unati kao pla}eni dio naknade. Upla}eni iznos naknade za kauciju ne}e se vratiti u~esniku koji odustane od prijave nakon otvaranja ponude ili kome se utvrdi da je izgubio pravo kori{tenja zemlji{ta radi gra|enja. V. KRITERIJI ZA DODJELU Predmetne gra|evinske parcele dodijelit }e se onim pravnim ili fizi~kim licima koji ponude najvi{i iznos naknade za dodijeljeno zemlji{te u odnosu na po~etni iznos naknade. Prijave sa naprijed navedenim dokazima (original ili ovjerene fotokopije, kojim se dokazuju ~injenice na osnovu kojih se utvr|uje lista prvenstva), podnose se li~no na protokol u {alter sali zgrade Op}ine Gora`de - Centar za pruànje usluga gra|anima ili putem po{te preporu~eno u zatvorenoj koverti, na adresu Op}ine Gora`de, ul. Mar{ala Tita br. 2 sa naznakom - NE OTVARAJ (prijava na konkurs za dodjelu gra|evinskog zemlji{ta). Obrazac prijave na konkurs moè se preuzeti u kancelariji br. 37 zgrade Op}ine Gora`de. Otvaranje prijave izvr{it }e konkursa komisija u roku od 8 dana od dana zatvaranja konkursa. Izabrani kandidat bit }e pismeno obavije{ten o rezultatima konkursa u roku od 8 dana po zaklju~enju konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu FBiH i na oglasnoj tabli Op}ine Gora`de, a obavje{tenje o konkursu objavit }e se i putem Kantonalne televizije BPK-a Gora`de. Sastavni dio Konkursa su izvodi iz Regulacionih planova sa prikazanim poloàjem gra|evinskih parcela i dispozicijom objekata. Poslove provo|enja konkursa obavljat }e op}inska Slu`ba nadle`na za imovinsko-pravne poslove Op}ine Gora`de. Sve dodatne informacije u vezi ovog konkursa mogu se dobiti u imovinsko-pravnoj slu`bi Op}ine Gora`de - kancelarija broj 37, ili putem telefona br. 038-221-002 lokal 246. Na~elnik op}ine Gora`de: mr. Ramovi} Muhamed
Tuba Bykstn, postala majka
Engin Akyrek
Glumac velikog srca Dvostruka sre}a za Asi

Hazal Kaya Anahi
Odrasla sam u sukobu izme|u roditelja!
Navu~ena na plasti~ne operacije?
Uloga fudbalera je veliki izazov!
Mauricio Islas
Stana Kati} i Nathan Fillion iz serije Castle
Ljubav i izvan kamera?!

Zvijezde o zvijezdama
Koga ~eka novac, a koga ljubav...
EI
w
#
Jedan mukarac s Tajvana umro je dok je igrao videoigrice u internet-kafiu, a desetine drugih posjetilaca jo su satima nastavile sa svojom razonodom, nesvjesne da sjede u blizini lea. On je u kafi doao u utorak naveer prema lokalnom vremenu, a njegovo ukoeno tijelo, kako sjedi u stolici s ispruenim rukama, konobarica je primijetila tek sljedee noi.
PLANOVI Na Tajvanu poinje gradnja spektakularne kule
Ako je suditi prema najnovijim trendovima u arhitekturi, reklo bi se da su strunjaci inspiraciju potraili u magiji - ine da velike stvari budu nevidljive. Upravo se ovim vodio arhitekta Su Fudimoto, koji planira da na Tajvanu napravi toranj od providnih zidova, koji omoguavaju da se kroz njih vidi panorama grada.Prema rijeima upuenih, zidovi e izgledati poput zavjese od mree. U ovom trenutku internacionalna kompanija GDS Practice priprema se da uradi proraune i procjenu svega to je potrebno kako bi ovaj toranj bio izgraen.
2HLE ALE@ELE *E=A IA KF=A JH= = ILEAJK = ! C@E=

Lin i Emeli: Napokon zajedno
JHELA= L= F=AJ= 7H ECH=KE ECHE?A

Meunarodni tim astronoma saopio je da je otkrio etvrtu planetu izvan naeg Sunevog sistema na kojoj bi ivot mogao biti mogu. Temperature na ovoj planeti, udaljenoj 22 svjetlosne godine od Zemlje, ukazuju na mogunost postojanja vode i ivota. Oko zvijezde GJ 667C krue najmanje tri planete, od kojih je jedna dovoljno blizu da apsorbira isto toliko energije i svjetlosti kao i Zemlja.
Sestre ivjele u blizini
Iako na prvim slikama toranj izgleda kao da je napravljen od kristala i proet zatamnjenim sjajem, strunjaci uvjeravajuda eEco Tower biti sagraen koritenjem optike tehnologije, koja imamogunost da privremeno nestane i na taj nain sakrije ekstenzivne kulturne, zabavne i sportske aktivnosti. Oni dodaju i to da ele napraviti graevinu koja e na najljepi nain prikazivati globalnu zajednicu. Oekuje se da toranj bude zavren 2014. godine, a imat e povrinu od 145.500 kvadratnih metara, dok e visina ove graevine biti 450 metara.
Eco Tower bit e sagraen koritenjem optike tehnologije, koja ima mogunost da privremeno nestane
Nakon 28 godina razdvojenosti, dvije sestre blizanke iz Indonezije ponovno su zajedno. Skoro tri decenije ivjele su uvedskoj udaljene samo nekoliko kilometara jedna od druge. Sestre su razdvojili joudjetinjstvu, 1983., kada je svaku od njih usvojila druga porodica. Do prije go-
dinu Lin Bekmen (Backman) i Emeli Falk (Emelie) nisu bile ni svjesne jedna druge. Za njihov ponovni susret zasluan je Facebook. Kada je Emelinina majka spomenula porodicu Bekmen, ona ju je ila potraiti na mrei i pronala ju je. Sestre su se nale i odluile napraviti DNK test, koji im je odagnao sve sumnje.
*=?E= IE= H FHH @= C= IF=IE

Oajna majka iz Klivlenda bila je prisiljena baciti svog sina kroz prozor sa drugog sprata nakon to ju je za vrijeme svae momak zapalio dok je dijete drala u naruju. Kevin Ford svaao se s Tifani Louson (Tiffany Lawson) zbog stanarine koju je ona, navodno, dugovala, a zatim ju je polio benzinom za upaljae i zapalio, ne marei za to to u rukama
Amerikanku zapalio momak
dri 18-mjesenog sina. ena je odjurila prema prozoru i, namjeravajui da ga spasi, bacila sina susjedima koji su se ispod prozora okupili kada su uli njezinu vrisku. Uspjela je ugasiti vatru koja ju je zahvatila te je sa sinom prevezena u bolnicu. U padu nakon skoka kroz prozor slomila je ruku, a zadobila je i opekotine. Beba nije povrijeena. Ford je uhapen nakon petosatnog lova po gradu.
===A==ILEAJKK=EKFEJEK
Juoti je prisustvom na skupovima podrala partiju MNS na opinskim izborima
Juoti Amd (18), koja je visoka samo 62,8 centimetara, podrala je partiju MNS uoi izbora u Mumbaiju u Indiji i pokazala da ima visoke ambicije za bavljenje politikom. Nju su na njenom prethodnom roendanu zvaninici Ginisove knjige rekorda zvanino proglasili najmanjom enom na svijetu. Juoti je svojim prisustvom na predizbornim skupovima podrala partiju na opinskim izborima. Ipak, plai se da e zbog svog rasta postati previe popularna. - Jedan od problema onih koji su slavni jeste da vas stalno neko prati. Mnogi od na, a pati i od krtih kostiju pa e joj, vjerovatno, biti potrebna njega tokom cijelog ivota. No, to nije jedina stvar po kojoj je ona ula u Ginisovu knjigu rekorda. Do 18. godine Amd je smatrana za najnieg tinejdera na svijetu, a kada je postala punoljetna, kvalificirala se za novi rekord. Titula koju je ponijela kao tinejderka, omoguila joj je da dobije plaeni put u Japan i Italiju kako bi upoznala ostale ljude koji dre neki od Ginisovih rekorda. Najnia ena u povijesti i dalje je Paulina Masters, koja je ivjela u Holandiji od 1876. do 1895. godine i bila je visoka samo 61 centimetar.
Indijka se drutveno angairala
=AE=? KEJE IKFE BAHH=HE
Probna vonja
Sletio s ceste
Juoti na skupu
njih postavljaju iritirajua pitanja, a sigurna sam da ne bih postala poznata da nisam najmanja ena na svijetu - rekla je Juoti.
On ima samo 5,5 kilograma i pati od vrste patuljastog rasta koja se zove ahondroplazija. Zbog toga je prestala rasti nakon prvog roenda-
Malezijac je naprobnoj vonji u potpunosti unitio skupocjeni ferrari 430. Zbog prevelikebrzine, vozajeizgubio kontrolunad vozilomi sletiosaceste. Svese dogodilo ka-
da je Malezijac krenuo na probnu vonju ferrarijem kako bi postao ponosni vlasnik. No, prejako je stisnuo papuicu gasa i izletio s ceste. I voza i suvoza povrijeeni su u nesrei, kojaje itekako skupo stajala.
KJKH=
ZENICA Premijera Govorne mane Gorana Markovia
0=HEI *KHE= L I= @ELE = L=IJEJ E

Za mene je, iako bazirana na mom tekstu, ovo bila nova premijera, kazao je Markovi
Detalj sa sveanog prijema
(Foto: S. Jordamovi)
2KHEL=JH= 5 FJEE CA@= = & E@=A

Imat emo ne samo dobre filmove ve i goste, kae direktor prestine manifestacije
U organizaciji Sarajevo Film Festivala i Raiffeisen banke u sarajevskom kinu Meeting Point preksino je premijerno prikazan film Koa u kojoj ivim najpoznatijeg panskog reditelja Pedra Almodovara. Na sveanom prijemu u prisustvu brojnih zvanica Miro Purivatra, direktor SFF-a, i Mihael Miler (Michael Muller), direktor Raiffeisen banke, ozvaniili Miler je saradnju sa SFF-om ocijenio divnom te potcrtao da je ugovor produen na naredne tri godine, emu se iznimno raduju. Prologodinje, 17. izdanje najveeg filmskog karavana u regionu pamtit emo po mnotvu filmova, ali i brojnim gostima, meu kojima su bili uveni brani par Anelina oli (Angelina Jolie) i Bred Pit (Brad Pitt). - S optimizmom gleda-
Saradnja SFF-a i Raiffeisen banke
Glumci se poklonili publici na sceni
(Foto: J. Hadi)
Markovi sa suprugom gledao premijeru
(Foto: A. Donli)
Projekt CineLinka iz 2011. godine Humidity mladog srbijanskog reditelja Nikole Ljuce osvojio je prestinu Euroimages nagradu su i nastavak dugogodinje saradnje. - Rije jeo prvom partneru koji je prepoznao SFF. Ovo je najbolji primjer ulaganja jedne meunarodne kompanije. Bez ovakvog partnerstva na festival ne bi bio to to danas jeste, znaajan ne samo za Sarajevo, BiH, region, ve i za Evropu - kazao je Purivatra.
+EAEL FHAJ =CH=A K 4JAH@=K
u vrijednosti od 39.500 dolara. Rije je o nagradi koja se dodjeljuje na CineMartu, koprodukcijskom marketu Roterdam Film Festivala.
Pod rediteljskom paskom mladog Banjaluanina Marka Misirae preksino je na Velikoj sceni Bosanskog narodnog pozorita u Zenici premijerno izvedena predstava Govorna mana. Komad je nastao po istoimenom djelu beogradskog pozorinog i filmskog reditelja Gorana Markovia, koji je sa suprugom prisustvovao zenikoj premijeri.
Umjetniko pravo
U predstavi glume brani par Burina, Uranela i Haris, te gost zenikog teatra Mario Drma. Kao i beogradski original, i ova izvedba govori o odnosu politike i vlasti prema umjetnosti i kulturi.
5JH=D E >EA@= 6HAAC H=D= 5K= = A=HK E K HAEE AHE= 0==CE=

Promocija knjige u Brezi
mo na 18. izdanje. Prema onome to ve sada znamo, imat emo ne samo dobre filmoveve igostekojie bitina nivou svih prethodnih festivala. Zavrni pregovori su ve sada u toku, a pred sobom imamo i festivale u Berlinu i Kanu, gdje emo se sresti s brojnim agentima - istakao je Purivatra. M. u.
Zenika inscenacija dogodila se petnaest godina nakon to je djelo, tada posveeno odnosu Miloevievog reima u Srbiji prema umjetnicima, izvedeno na sceni Narodnog pozorita u Beogradu. - Reditelj je znaajno promijenio moj tekst, na ta, naravno, ima puno umjetniko pravo. Ovo je hrabar i radikalan potez, pa je predstava uistinu legitimna i interesantna za ovo podneblje i ovo doba. Za meneje, iakobazirana namom tekstu, ovo bila nova premijera - kazao nam je Markovi nakon odgledane predstave. Dvjestotinjak gledalaca predstavu je gledalo na sa-
2 7H=AE = HA@=

- Prije godinu sam na ovoj sceni radio orkana, iju premijeru sam za roendan poklonio supruzi Uramoj sceni, a meu njima su bili i Misiraini roditelji. Dok je za vrijeme premijere uglavnom nervozno etkao iza tribine s gledalitem, poslije predstave je izvedbu prokomentirao pristojnom i oekivano uigranom. neli. Godinu kasnije, na moj roendan, ona je uzvratila ovom predstavom meni kazao je Haris Burina. Drma je naglasio da publika pravi doivljaj predstave moe imati tek kad paljivo saslua svaku reenicu i svaki potez u predstavi, a Burina je poruio: - Sve ovo ve sam, u prvom licu jednine, doivio kroz svoje godine u teatrima i na filmu. I studente i egzibicioniste i one koji ele uspjeh preko noi i politiare koji se mijeaju u kulturu. A. DONLI
Reakcije publike
- Prave reakcije publike i teatarske kritike tek oekujem u narednim izvedbama rekao je Misiraa.
Nova predstava Sarajevskog ratnog teatra
= JKHI AEK
Dramski tekst Bertolda Brehta o rastuem nacizmu i ponienju ljudskog bia
Galijaevi s posjetiocima promocije
Knjievni prvjenac bh. novinara Mugdima Galijaevia Suza na mezaru, nakon Tuzle, promoviran je i pred brojnom publikom u Opoj biblioteci Muhamed Kantardi u Brezi. Poslije ilahije ehidi, koju su izveli hor i ansambl Preporod iz Ilijaa i brezanski bend Dai-
re, odlomke iz Galijaevieve knjige itali su uenici Gimnazije Muhsin Rizvi. Galijaevi je otkrio da e Suza na mezaru uskoro biti prevedena na turski jezik, a posebno je oduevljen to e se njegov prvjenac vrlo brzo nai i u Muzeju Alija Izetbegovi. E. A.
Dramski tekst Bertolda Brehta (Bertolt Brecht) Strah i bijeda Treeg rajha o ivotu njemakog naroda pod vladavinom Adolfa Hitlera u periodu izmeu 1933. i 1938. godine na scenu Sarajevskog ratnog teatra SARTR postavit e reditelj Nermin Hamzagi. Tekst se sastoji iz niza slika o rastuem nacizmu i ponienju ljudskog bia, izjava svjedoka i novinskih lanaka iz tog perioda. - Tjeskoba, nepovjerenje, brutalnost, nepravda, hipokrizija, nasilje, prihvatanje zla kao neminovnost ivota, moralna i etika bijeda osobine su njemakog ovjeka Treeg rajha. Drama je svojevrsno upozorenje svima nama. Savremeni ovjek suoen je s egzistencijalnim strahom, zatvara se, te postaje pogodnim za manipulaciju.
Hamzagi: Upozorenje svima nama
Stranke desnog politikog krila sve su glasnije i popularnije, u pojedinim vladama su ak na vlasti (Maarska, Holandija), marevi mladih radikala sve su uestali-
ji, otvoreno se demoniziraju imigranti - kazao nam je Hamzagi. Istie da je vano govoriti o nacizmu i faizmu, jer se radi o idejama i svjetonazo-
rima koje je proizveo ovjek, o idejama koje je slijepo slijedio i u koje je vjerovao. Ideje nacizma i faizma nisu vie samo prijetnja, one su sada ve realnost u kojoj ivimo i kojima se moramo suprotstaviti. - Njemaki narod je imao izbor, i glasao je za Hitlera. Mi danas imamo obavezu da, poueni iskustvom holokausta, ovom zlu kaemo ne - govori Hamzagi. U predstavi igraju Sneana Ali, Amila Terzimehi, Jasenko Pai, Alban Ukaj, Adnan Haskovi i Amar Selimovi. U autorskom timu su scenograf Tarik Musakadi, kostime e raditi Kao Pao Shu, grafiki dizajn Goran Lizdek, muziku Mirza ii te dramaturgiju Asja Krsmanovi. Premijera je planirana za 24. februar. M. u.
oglasi
Dnevni avaz
27
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 178911 10 P Sarajevo, 11. 01. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu po sudiji Vesna Merdanovi}, u pravnoj stvari tuìtelja Vule \urovi}, zastupanog po punomo}niku advokatu Kosova} Emiru, protiv tuènih 1. Stambena zadruga Bosna, ul. Muhameda ef. Pandè 27 do 39. 2. Radi} Zoran iz Sarajeva, ul. Kralja Tomislava 26 i 3. Stankovi} Petar iz Sarajeva, ul. Zaima [arca 36 b, radi utvr|ivanja i uknji`be, v.sp. 5.001,00 KM, nakon zaklju~ene glavne rasprave dan 29. 12. 2011. godine u prisutnosti punomo}nika tuìtelja i odsutnosti uredno obavje{tenih tuènih, dana 11. 01. 2012. godine donio je sljede}u,
[ukrije Pan|e br. 4 NIZ IX objekat 4 k br. 57, povr{ine 11.30 m2, garaà br. 2 po osnovu kupoprodaje, te su tuèni du`ni priznati i trpiti da se na osnovu ove presude tuìtelj moè uknjiìti kao vlasnik u knjizi poloènih ugovora koja se vodi u Zemlji{no knji`nom uredu kod Op}inskog suda u Sarajevu u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Nalaè se zemlji{no knji`nom uredu Op}inskog suda u Sarajevu, odsjek KPU da nakon pravosna`nosti ove presude isto uknjiì u zemlji{nu knjigu poloènih ugovora. Ova presuda provest }e se i katastarskim operatima koji se vode kod Op}ine Novi Grad Sarajevo. SUDIJA Merdanovi} Vesna POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je àlba Kantonalnom sudu u Sarajevu putem ovog suda u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. @alba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INSKI SUD U TRAVNIKU Broj: 51 0 Ps 030336 10 Ps Travnik, 01. 02. 2012. godine Op}inski sud u Travniku, sudija Halisa Ba{agi}, u pravnoj stvari tuìtelja ELEKTROBOSNAZAKS d.o.o. Jajce zastupana po Mali} Miri, advokatu iz Jajca, protiv tuènih: I-tuèni: ELEKTROBOSNA d.o.o. Jajce, II-tuèni: ELEKTROBOSNA d.o.o. Jajce i III-tuèni: BSI d.o.o. Jajce, radi utvr|enja i uknji`be, v.sp. 15.000,00 KM, dana 31. 01. 2012. godine objavljuje
}e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tuèni ne zahtjeva da se ro~i{te odrì (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tuèni, ro~i{te }e se odràti bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPPa). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti se ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloìti sve dokaze koje èle izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje èle upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti dan i sat odràvanja glavne rasprave, pitanja o kojima }e se raspravljat, dokaze koji }e se izvesti i koje osobe }e biti pozvane na glavnu raspravu (~l. 94. st. 1. ZPP-a), pri ~emu se stranke upozoravaju da sud moè odrediti da se glavna rasprava moè odràti odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPPa). Obavje{tava se tuèni da se dostava poziva za pripremno ro~i{te smatra izvr{enom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja istog u dnevnim novinama. SUDIJA Halisa Ba{agi} s.r.
POZIV
za pripremno ro~i{te ZA: I-tuènog: ELEKTROBOSNA d.o.o. Jajce II-tuènog: ELEKTROBOSNA-N d.o.o. Jajce Pozivate se na pripremno ro~i{te zakazano za dan 22. 02. 2012. godine u 10,00 sati u sobu broj 33, prostoriju Op}inskog suda u Travniku. Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tuìtelj, smatrat
PRESUDU
Utvr|uje se da je tuìtelj \urovi} Vule JMBG 1509938172173 iz Sarajeva stekao vlasni{tvo nad garaòm koja je sagra|ena u naselju Nedàri}i ul.
Glumica Ketrin Hejgl otvoreno
&
IDM >E
#!
Prema pisanju amerikih medija
SPEKTAKLI Koncert uvenog kantautora i projekcija filma
HA *==ALE K 6KE $ E % =HJ=

Dogaaj zvanino i nije bio objavljen, a ve je rezervirano vie od polovine kapaciteta dvorane, poruuju iz agencije Beral Music
Ako je suditi prema pisanju amerikih medija, zvijezda oua realnosti Kim Kardaijan (Kardashian) ima novog momka. Rije je o Marku Sanezu (Sanchez), igrau Njujork detsa, s kojim je prije nekoliko godina bila u kratkoj vezi. Izgleda
Ketrin Hejgl (Katherine Heigl) ispriala je za amerike medije kako je njeno najsramotnije iskustvo bilo poziranje pred kamerama dok je radila kao djeiji model.
5H=EIAEIKIJL=@AEAC@A=
Tada devetogodinja Ketrin zapoela je karijeru u svijetu mode. To iskustvo danas naziva brutalnim. - Poze u kojima smo morale stajati pred fotografima, bile su mi smijene i glupe, ali svi me uvjeravaju u suprotno. Nikada neu zaboraviti sramotu koju sam pretrpjela - izjavila je Hejgl. Dodala je kako se grozi injenice da majke, inae, guraju djecu pred kamere kada ona za to nisu spremna. - To su talentirani mali ljudi, kojima ne treba na poetku ivota unitavati samopouzdanje suludim takmienjima - zakljuila je Ketrin.
ercinger: Jo jednom istakla figuru
Hejgl: Brutalno iskustvo
Pjevaica u kampanji za London Fog
Najpopularniji bh. dez sastav Sarajevo Jazz Guerilla uskoro bi trebao poeti snimati album prvjenac. Kako otkriva pjeva grupe Elvir Bandi Banda, numere za debitantski nosa zvuka bend e, najvjerovatnije, snimati u studiju Muzikog centra Pavarotiu Mostaru. - Ve sam poeo raditi na tekstovima nekih pjesama, koje bi se trebale nai na albumu. Za sada se bavimo
5=H=AL=/KAHE= IE=FHLE=>K
idejom da iskoristimo neke starije melodije kao podlogu za te pjesme pa emo vidjeti kako e sve to zajedno ispasti. Dobra vijest je, takoer, da smo dobili jo jednog lana, dez-pijanistu i akordionistu Adisa Sirbubala. Rije je o izuzetnom muziaru, koji se nedavno vratio iz ikaga i koji uveliko nastupa s nama svakog ponedjeljka u sarajevskoj Pivnici- istie Bandi. H. P.
Nakon to su dobili novog lana
ore Balaevi odrat e 16. marta koncert u velikoj sali tuzlanske dvorane Mejdan, a dan kasnije na istom mjestu predstavit e svoj rediteljski prvjenac film Kao rani mraz. uveni kantautor stie e u grad soli 15. marta, gdje e mu biti prireen sveani doek. - Oekujemo oleta trinaest godina. Znamo da ima dosta toga novog da nam donese na palubi svoga broda i mislimo da e tri dana biti malo da ga ugostimo i druimo se s njim. Pored Balaevia i njegove Panonske mornarice, u Tuzlu e doputovati i glumci iz filma Kao rani mraz - poruuju iz tuzlanske agencije Beral Music, koja organizira ovaj vekiki dogaaj. Istiu i da za Balaevievo gostovanje vlada veliko interesiranje. - Dogaaj zvanino i nije bio objavljen, a ve je rezervirano vie od polovine kapaciteta dvorane. Zato napominjemo za sve one koji ele doi na koncert i projekciju filma, da na vrijeme osiguraju ulaznice. Rezer-
=H@=E= FL K LAE I= 5=A

da je par ponovo zajedno, jer su sve glasnija ukanja da se tajno sastaju. - Kim i Mark se nalaze na veerama u hotelima. Kad god je Kim u Njujorku, oni se drue. Veoma su oprezni da ih neko ne vidi, jer Mark jovianekoga - piu mediji.
Mark je definitivno njen tip mukarca, jer je u vie navrata izjavljivala da voli atletsku grau. No, i on je slab na poznate dame, jer je, prije Kim, bio u vezi s glumicama Desikom Zor (Jessica Szhor) i Hejden Penetije (Hayden Panettiere). Sanez: Igra Njujork detsa
Biva djevojka o pjevau

Balaevi: Pobudio veliko zanimanje
vacije ulaznica po cijeni od 30 KM za koncert i film mogu se izvriti putem telefon 066/343-333 te e-maila ulaznice@beralmusic.com i
www.kupikartu.ba, a preuzeti u roku od tri dana nakon rezervacije - pojanjavaju u Beral Musicu. Balaevi je u novembru
prole godine u Sarajevu priredio istinski spektakl te je za oekivati da e se takva atmosfera ponoviti i u Tuzli. L. S. R.
Bandi: Radi na tekstovima pjesama
Zanosna Nikol ercinger (Nicole Scherzinger), osim po pjevakim uspjesima, poznata je i po tijelu na kojem bi joj mnoge ene pozavidjele. U kampanji za modni brend London Fog pozirala je obuena samo u kaput i ovoga puta jo jednom istakla svoju figuru. Nikol je ove godine zamijenila prologodinje zatit-
AH?ECAH FEH== I= K =FKJK

no lice, glumicu Kristinu Hendriks (Christina Hendricks). Angairanjem zvijezde Mad Mena brend je prole godine premaio sva oekivanja kada je rije o zaradi. To im je cilj i ove godine, a popularnost Nikol, koju je stekla i u vremenu dok je bila sutkinja takmienja X Factor, tome samo ide u korist.
Bijonse: Jo se nije oglasila
Budui da je gledanost oua X Factor u posljednje vrijeme opala, Sajmon Kauel (Simon Cowell) odluio je da dovede neku prvoklasnu zvijezdu na mjesto sudije. Strani mediji prenose da je poziv za angaman u pjevakom takmienju dobila Bijonse Nouls (Beyonce Knowles), koja bi za pet sezona suenja u tom ouu dobila nevjerovatnih 500 miliona dolara. Nakon odlaska Pole Abdul (Paula) i Nikol ercinger (Nicole Scherzinger) iz oua, mnogi gledaoci u Americi prestali su ga pratiti. Izvor blizak Kauelu otkrio je za medije da bi to mogla biti supruga Dej-Zija (Jay-Z). - Sajmonu je potrebna velika enska zvijezda. Maraja
*EIA KI FL== @= IK@E K : .=?JHK

Keri (Mariah Carey) bila bi dobra, ali ona trenutno nije toliko popularna. On eli Bijonse, jer bi na taj nain sigurno oborio rekord gledanosti Amerikog idola- izjavio je izvor. Menader Maraje Keri Rendi Dekson (Randy Jackson) ne iskljuuje mogunost da se pjevaica pridrui ekipi emisije. - Sajmon je jedna od najpametnijih osoba koje poznajem. Siguran sam da ima pregrt dobrih ideja - rekao je on. Bijonse se za sada nije oglaavala po pitanju veoma velikodune ponude, a pitanje je da li bi prihvatila tako zahtjevan posao s obzirom na to da je nedavno postala majka.
Nakon to je gledanost oua opala
Enes Begovi veeras e u Sloveniji odrati prvi veliki nastup u nizu. Zajedno sa svojim bendom, odrat e koncert u dvorani Medvode, koja se nalazi kod Ljubljane i prima vie od 3.000 posjetilaca. - U Sloveniji je veliki broj ljubitelja mojih pjesama. Nakon Medvoda, planiramo raditijonekoliko dvorana u ovoj zemlji, i to, najvjerovatnije, u martu i aprilu - kae Begovi, koji je sa menaderom NediPatic: Zabavljala se sa Silom nepunu godinu
= A@L@= E@A = =AHEK JKHAK
Zauzeti Enes Begovi
mom Srnjom poeo pripreme za koncert u tuzlanskom Mejdanu. Krajem februara putuje na mini turneju po Americi, gdje e odrati etiri koncerta. - Radujem se ponovnom druenju sa Bosancima i Hercegovcima irom Sjedinjenih Amerikih Drava, ali zbog ranije ugovorenih nastupa u vedskoj, bit u samo deset dana - kae Begovi. D. Z.
Njemaka manekenka Tatjana Patic (Patitz), inae biva djevojka Sila (Seal), otkrila je za magazin In Touch da se od pjevaa razila zbog njegove loe naravi. Ona je savjetovala Hajdi Klum (Heidi) da zaboravi na mogunost pomirenja i da se to prije razdvoji od bijesnog ovjeka. Patic i Sil zabavljali su se nepunu godinu.
2=JE? 5E E= LA= K =H=L
- On je sebina i nezrela osoba, koja ne moe da kontrolira svoju eksplozivnu narav. Ima problema s izlivima bijesa - izjavila je Tatjana. Vijesti o potencijalnom razvodu Hajdi i Sila uzdrmale su svjetsku javnost, jer su njih dvoje vaili za savren par. Razlog za propast njihovog braka je, navodno, lo utjecaj koji Sil ima na djecu.
Begovi: Veeras koncert u Sloveniji
INTERVJU
EKSKLUZIVNO
PROF. DR. ESAD BO[KAILO: MIR ]E BITI KADA LIDERI BUDU VOLJELI BOSNU VI[E OD SVOG POLO@AJA
OBJAVLJUJEMO DIJELOVE ERDOANOVE BIOGRAFIJE: SLU@BA NARODU JEST SLU@BA BOGU
POLITI^KI PRILOG NAJTIRA@NIJEG BH. DNEVNIKA
4. FEBRUAR/VELJAÂ 2012.
DNEVNIK Nijaz Skenderagi}, danas biznismen, nekada istaknuti bh. politi~ar

(Foto: B. Nizi})
NA[ NIJAZ NE]E OTI]I U ZABORAV
X INTERVJU Prof. dr. Esad Bo{kailo, biv{i logora{, danas neuropsihijatar u Americi
Mir }e biti kada lideri budu voljeli Bosnu vi{e od svog poloàja
Obi~ni Bo{njak, prvenstveno jer mu takvo gledanje name}e politi~ar, jo{ gleda u Evropu i svijet i nada se pomo}i prvenstveno otud. Ne}e je biti z An|elina \oli je razvalila siledìje i nacionaliste z Jedan od upravnika Dretelja mi je jednom rekao pred najmanje stotinu zatvorenika: Doktore, ja }u se jednog dana sakrivati u Argentini, a ti }e{ biti slobodan i ponosan. I bio je u pravu
Razgovarao: Erol AVDOVI]
uop}eno epiku o genocidu u Bosni. Otkud ovaj naziv?
rof. dr. Esad Bo{kailo (54) preìvio je strahote {est koncentracionih logora. Rodom je iz Po~itelja, a danas ìvi u Feniksu. Psihijatar je, zamjenik direktora za specijalizaciju, direktor za nastavak edukacije u najve}oj psihijatrijskoj bolnici Associate professor The University Arizona. Prije toga bio je ljekar u îkagu, a zavr{io je i specijalizaciju u Njujorku. Kao gostuju}i predava~ o svom iskustvu u Dretelju te drugim hercegova~kim logorima predavao je na ~uvenom Harvardu.
- Knjigu }e za nekoliko sedmica objaviti Vanderbildt University Press, jedan od najpoznatijih izdava~a ovakve literature u Americi. Naslov je uzet iz poezije Maka Dizdara, pjesma se zove Nevoljni Vojno. To je, ina~e, pjesma u kojoj se opisuje stanje duha ~ovjeka, dobrog Bo{njanina, kome je sudbina namijenila da stalno prolazi kroz
- Radi se o psiholo{kom konceptu da ~ovjek i ne cijeni zdravlje prije bolesti, slobodu prije ropstva, mladost prije starosti... Biti ranjen zna~i i saznanje o sebi i svojoj okolini. Normalno jest da sam poslije vi{e od godinu provedenu u hercegova~kim koncentracionim logorima budniji i oprezniji, ali i spreman za nova znanja i vi{i stupanj razumijevanja. Viktor Frankel (Victor) je rekao: Nije neopho-
Nijaz Durakovi} nije drào okove na o~nim kapcima

Va{a knjiga posve}ena je na neki na~in onim jakima, preìvjelima u bh. ratu, koje pjesnik Avdo Sidran svrstava u one koji sada umiru, jer misle da su preìvjeli. Prije nekoliko dana napustio nas je Va{ zemljak, profesor Nijaz Durakovi}. Oti{ao je i Nedàd Ibri{imovi}, kojeg tako ~esto spominjete. [ta je to {to ubija te stamene borce, ljude koji ne izgledaju bolesno?
- Ubija ih nedore~ena Knjiga govori upravo i o na~inima lije~enja traumatiziranih logora{a. Ja, kao psihijatar koji je preìvio {est koncentracionih logora, pomaèm onima koji su pro{li kroz te{ke traume. Dakle, mi nudimo saznanja crpljena iz li~nog ìvota, a nadogra|ivana nau~nim istraìvanjima. Mislim da se radi u unikatnom aspektu u lije~enju trauma.
pravda i nepravda. Nijaz Durakovi} bio je jedan od najobrazovanijih Bo{njaka 20. stolje}a. On je na zasjedanju Skup{tine Bosne i Hercegovine u januaru 1992. rekao: Pa dokle, drugarice i drugovi moji, sestre i bra}o, dràti okove na o~nim kapcima? Miris tamjana se {iri Bosnom i Hercegovinom i prijeti da upali mnoge opasne vatre za koje i ne slutite da su nam tako blizu. magati, a prema Evropi i svijetu biti budniji, kako re~e Mak Dizdar.
Otkud uop}e ta potreba da se zlo~ini gradiraju preko broja stradalih, ako je motiv istrebljenje jednog dijela populacije na rasnoj, vjerskoj, nacionalnoj osnovi u biti isti, bez obzira koliko su ubita~ni rezultati na kraju razli~iti?
Profesor Durakovi} bio je jedan od onih koji nije drào okove na o~nim kapcima, Nedàd Ibri{imovi} je bio moj omiljeni pisac od gimnazijskih dana. Mislim da njegovo djelo Knjiga Adema Kahrimana pisana Nedàdom Ibri{imovi}em treba da bude ~itana u svakoj bosanskoj ku}i. Ovo {to se zove ìvot sada u Bosni spada vi{e u umiranje, a ne preìvljavanje.
ti~kim aktivnostima Va{ih kolega po struci, psihijatara Jovana Ra{kovi}a u Hrvatskoj i Radovana Karadì}a u BiH. Jesu li ti psihijatri bili ludi kada su inicirali ratni narativ od Knina do Livna i nadalje, ili se, ipak, radi samo o superlucidnim bojovnicima ekskluzivnih nacionalnih programa?
Izlazak knjige
O njemu je snimljen dokumentarni film Od Au{vica do Dretelja, u kojem u~estvuje s drugim poznatim logora{em i novinarom Mugdimom Karabegom. Do kraja mjeseca iz {tampe izlazi i njegova autorska knjiga o tom iskustvu. ^lan je i Bosanskohercegova~ko-ameri~ke akademije za nauku i umjetnost (BHAAAS), koja broji oko 200 ~lanova, uglednih profesora iz Amerike te uspje{nih nau~nika, pisaca i umjetnika, zapravo prognanika iz BiH. U aprilu }e s ostalim ~lanovima BHAAAS-a dràti predavanje u Sarajevu. U trenutku dok je ovaj intervju nastajao, dr. Bo{kailo stalno je deùrao pored svoje 81-godi{nje majke Emine, kojoj je ra|ena operacija na otvorenom srcu, ugra|ena ~etiri bajpasa. Ipak, zakazani intervju ni u jednom trenutku nije do{ao u pitanje.
Uskoro izlazi Va{a prva knjiga u Americi Wounded I Am More Awake (Ranjen sam vi{e budan), koju ste napisali zajedno s poznatom novinarkom specijaliziranom za ljudska prava Dùlijom Lajblih (Julia Lieblich), a koja prati Va{u ratnu i poratnu pri~u, ali i
Ranjen budniji
Po cijenu da dotaknem teoriju zavjere, ali upitat }u i jesmo li mi u Bosni bili Karadì}evi ili ne~iji drugi zamor~i}i ili samo `rtve ultranacionalnih pogroma? Moè li se to svrstati u kontekst u kojem je {utnja Evrope i svijeta nad zlo~inima u BiH bila simptomati~na?
Dr. Bo{kailo: Silovanje teè od stotina dana logora
mnoge vojne, i ~esto tu|e ratove, ali kao ~ovjek, uspravan, humaniji od svog ljudskog ranjavanja. Pa kaè u posljednjem stihu te pjesme neprevazi|eni Mak: Okolo {ap}u kako mi ìvot bje uzaludan Ne znaju da ranjen ovako ve} sam budan Ne znaju kako }u potonji udarac da dam Zlehudi o kojoj sada sve znam Sobom i sam.
Moè li ~ovjek koji je ranjen zaista biti budniji?
dno da ~ovjek na|e smisao ìvota kroz patnju i traume, ali je mogu}e, uprkos traumama, na}i smisao.
Zbog ~ega Vas je inspirirao Viktor Frankel, ~ovjek koji je preìvjeo holokaust?
- Viktor Frankel je kao psihijatar preìvio Au{vic. Njegova knjiga Ljudi u potrazi za zna~enjem (Men search for meaning) govori o preìvljavanju u logoru, detaljima torture i mu~enja i psihologiji me|u zatvorenicima i odnosima s ~uvarima.
- Namjerno ili ne, ali na nama se ispitivalo koliko dugo moèmo izdràti. No, s humanisti~ke ta~ke, na~in na koji je svijet gledao sistematsko uni{tavanje svega {to je bo{nja~ko ne govori o nama, nego o tom svijetu i Evropi. Naàlost, mi ni{ta nismo nau~ili. Jo{ obi~ni Bo{njak, prvenstveno jer mu takvo gledanje name}e politi~ar, gleda u Evropu i svijet i nada se pomo}i prvenstveno otud. Ne}e! Nisu pomogli kad smo prolazili kroz najteà etni~ka ~i{}enja, zbog ~ega bi nam pomogli u miru? Moramo sami sebi po-
- Ubiti jednog ~ovjeka je kao da si ubio cijeli svijet je i u~enje islama. Isto tako, spasiti jednog ~ovjeka je kao da si spasio cijeli svijet. Naàlost, naj~e{}e oni koji nisu izgubili ~lana familije, prijatelja, kom{iju mogu da koriste gradaciju zlo~ina sluè}i se brojkama. Naj~e{}e se politika sluì mjerenjima stradanja po broju `rtava. Vidite, zato je ovdje vaàn taj humani aspekt iz islama, kao baza da se poku{amo za{tititi od nehumanog aspekta politike. A to je tako i kod nas na Balkanu. Znate, kada do|ete u ljekarsku ordinaciju traìti pomo}, jer trpite od postratnog sindroma, nije va`no kojoj etni~koj grupi pripadate ili da li dolazite iz naroda iz kojeg je u pet dana stradalo osam hiljada ili za pet godina stradalo osam miliona ljudi. Vi ste na kraju samo o{te}eni ~ovjek kome treba pomo}i i kojeg na sve mogu}e na~ine treba kompenzirati.
Po~etak rata u biv{oj Jugoslaviji obiljeèn je poli-
- Milo{evi}, Tu|man, Boban, Marti}... nisu bili psihijatri, ali bili su devijantne osobe destruktivnog karaktera. Postoji vi{e razloga zbog ~ega se dosta ljekara uklju~ilo u politiku 90-tih godina. Jedan razlog je posebnost zanimanja koje se od obi~nog svijeta ~ak i idealizira. Ne{to, kao, doktor je to, bit }e ispravan i dobar, ho}e da pomogne... Drugi razlog je {to su ljekari imali nekakvu slobodu da pone{to kaù smjelije od drugih, zbog statusa koji su u dru{tvu uìvali. Karadì} i Ra{kovi} svakako nisu bili zlo~inci zato {to su psihijatri, ali, naàlost, nisu jedini ljekari koji su etiku pruànja pomo}i drugima zamijenili ubijanjima. Hitlerov savjetnik Himler bio je ljekar. A on je jedan od najve}ih zlo~inaca 20. stolje}a.
[ta kaète o filmu An|eline \oli (Angelina Jolie) U zemlji krvi i meda? Kako tuma~ite tu kolektivnu histeriju u Srbiji oko ovog filma kome se pripisuje da je an-
preìvjeli. Jedan od upravnika Dretelja mi je jednom rekao pred najmanje stotinu zatvorenika: Doktore, ja }u se jednog dana sakrivati u Argentini, a ti }e{ biti slobodan i ponosan. I bio je u pravu.
A {ta, recimo, savjetujete ènama `rtvama rata, onima o kojima govori film U zemlji krvi i meda?
- [to se ti~e èna, `rtava silovanja i mu~enja, moram priznati je to najteì dio mog
Ne smijemo zatvarati o~i

- Imali smo jedan period poslije Drugog Svjetskog rata kad su na{i roditelji sakrivali fo~anska i druga stradanja nadaju}i se da se nikad ne}e ponoviti. O~ito je da je bilo pogre{no. Nisam ni zato da cijelu budu}nost gradimo samo na prisje}anju na genocide kroz koje smo pro{li. Moramo tu napraviti balans s ciljem da na{a djeca ìve u miru. Zatvarati o~i pred tim zna~i opasnost da nam se sve iznova dogodi. Moramo se, dakle, i mi individualno kao ljudi mijenjati - isti~e dr. Bo{kailo. posla. Nema nikakve psiholo{ke i filozofske podloge da se porede mu~enja, ali imam pravo re}i svoje mi{ljenje, a to je da je silovanje teè od stotina dana logora. Zamislite moju kliniku u Feniksu kad meni svaka èna, pacijent iz Srebrenice pri~a: Ubili su mi muà, oca, brata, sina..., {ta ja, obi~ni ljekar, da im kaèm? Da }u ih izlije~iti? Ja samo mogu ponuditi razumijevanje i da poku{am sabur pribliìti njihovim srcima, da budem s njima u njihovom bolu i gubitku, jer njihov se gubitak nikada ne moè nadomjestiti. Ne mislim da za takvu ulogu ~ovjek mora biti psihijatar, ali mi smo obrazovani da znamo sebe sa~uvati od tzv. sekundarne traume, one koja nastaje slu{aju}i pri~e, koje ja nemam srca da navedem u ovom intervjuu.
Kako, zapravo, prona}i mir nakon jedne planetarne tragedije i moè li se trauma takvog intenziteta kao {to se dogodila u BiH prije 20-tak godina uop}e izlije~iti?
- Film sam gledao u Feniksu. Moji prijatelji Amerikanci su puno teè preìvjeli film od nas koji smo preìvjeli rat. Mi smo, donekle, desentitizirani i nije nas ni{ta iznenadilo, niti jedna scena. Stradanja u logoru i gradu su prikazala svu brutalnost zlo~ina, ali uìvo je bilo puno, puno gore. Eh, sad, za{to se u Srbiji vodi kampanja protiv filma i njegovog prikazivanja? Pa ne voli niko da vidi takvu istinu o sebi. Ne voli niko da mu se nacionalni narcisoizam povrijedi. Puno je lak{e nekome u Beogradu re}i: Eto, tamo negdje u Bosni bio je rat... nismo mi bili zlo~inci... To je lak{e, ali to samo
Dr. Bo{kailo: Mi, Bo{njaci, sada nudimo oprost, a da nas niko za to ne moli tisrpski, valjda jer je brubizarnostima. odlaè suo~enje s istinom. talno istinit: od opisa ljuNekima je lak{e licitiraEvo, s katarzom ako ho}ete. dskog tantosa do politi~ke ti brojkama i lak{e je re}i To je, zna~i, mo`da lak{e ravni, jer ostaje u okvirima da je An|elina \oli na strza trenutak, ali ni{ta ne presuda UN-ovog tribunala ani Bo{njaka, i da film zarje{ava. Bolje je i korisnije o genocidu u Bosni? to treba zabraniti. To je nosagledati sve elemente tra-
kolektivni strah, ve} prije svega strah onih koji svoje povla{}ene, politi~ke i interesne pozicije ve} 20 godina grade na kolektivnim strahovima.
gedije jer, u protivnom, to zna~i pristanak na pripadnost dru{tvu kome bi se mogao pripisati epitet zlo~ina~ko. A film, zapravo, nudi druga~iji, ispravniji put od samozavaravanja.
Ho}ete re}i da nema izlje~enja uz samozavaravanje i pravu dijagnozu?
- Pa da. Sve je to pomalo infantilno. Te{ko je sada, iako bi humanisti~ki bilo odgovornije, nekom Srbinu re}i svome djetetu: Slu{aj, mi smo, naàlost, za nekoliko dana u{li u jedan bosanski gradi} koji se zvao Srebrenica, poklali vi{e od deset hiljada nenaoruànih civila, èna djece..., umjesto sve to poku{avati opravdati raznim
nsens. Naravno da je i politi~ki poraz priznati da je manji bh. entitet nastao na genocidu, kako je to u filmu djelimi~no opisano, jer radi se o jednoj pri~i, o stradanju jedne grupe ljudi u dijapazonu od nacionalnog atavizma do strasne balkanske vendete, èlje za osvetom i to bez pra{tanja.
Zna~i, daleko od stereotipa koji se tom filmu pripisuju od istog mentalnog sklopa koji je i uto~i{te nitkova?
Aspekt oprosta
Jeste li Vi oprostili Va{im mu~iteljima u Dretelju? [ta uop}e iz logora nosite kao iskustvo koje nikako ne moète zaboraviti?
- An|elinin film upravo s te psiholo{ke ta~ke nije uop}e crno-bijeli, koji se stavlja na stranu jednih ili drugih. Zato je i uzdrmao neke vlastodr{ce u Beogradu i Banjoj Luci iz temelja. Otuda taj strah, ali on nije
- Odavno me zanima aspekt oprosta. ûo sam od javnih li~nosti u Bosni frazu: Oprostiti, a ne zaboraviti. Moram re}i da se ne slaèm s tim. U na{oj sredini ljudi su od drugog traìli oprost ako ne{to pogrije{e. U takvoj situaciji se slaèm da se moè oprostiti. Dobro znate da, kad se ~ovjeku dènaza klanja, hodà glasno pita u ime umrlog ho}emo li mu halaliti. Mi, Bo{njaci, sada nudimo oprost, a da nas niko za to
ne moli. Dretelj je zlo~in koji jo{ nije sankcioniran. Hiljade Bo{njaka pro{lo je kroz Dretelj, mu~eni su od kom{ija i poznanika. Tamo sam smr{avio najmanje 40 kilograma. U Dretelju nisam imao snage glave di}i. Pucali su na nas kroz tanki limeni zid hangara i ranjavali ìve kosture. Vadio sam gelere nekom iglom i ìletom, koje sam sterilizirao upalja~em za cigarete. Nema vode, nema hrane, paklene temperature...
Kakvu, ako tako smijem re}i, samoterapiju primjenjujete prema samom sebi?
- Mir se moè prona}i i poslije ovakve tragedije, ali dok god narod bude birao agresivne lidere, mira ne}e biti ni u nama ni oko nas. Vrijeme je da Bosanci sami izaberu svoju sudbinu, a da ne ~ekaju Evropu i svijet da im pomognu. Mir }e biti kad izabrani lideri budu voljeli Bosnu vi{e od svog poloàja. Ili, kao {to to re~e Dìmi Hendriks (Jimy Hendrix), izbavljenje }e do}i kad mo} ljubavi bude ja~a od ljubavi prema mo}i.
A mogu li se ljudi u Bosni i njenom okruènju izlije~iti bar dotle da njihove rane, golgota njihovih predaka ili njihovo li~no stradanje prestanu biti opasnost da nam se ve} vi|eno zlo, samo ~ini se svaki put jo{ gore, opet cikli~ki ponavlja?
- E sad, samoterapija koju primjenjujem je pozitivna psihologija s upore|ivanjem vlastitih iskustava s drugima. Bolje mi je kad tako analiziram kom{ije, straàre u koncentracionim logorima u Hercegovini s nama koji smo
- Izlje~enje je medicinski termin koji rijetko koristim u psiholo{koj traumi. Ljudi moraju procesirati ono kroz {ta su pro{li i izvu}i smisao ìvljenja. U tom slu~aju, proces oporavka tek po~inje. Ponoviti nam se ne}e ako postanemo budniji. Ne smijemo opra{tati, a da nas za to niko ne moli.
Podràvam Lagu jer navijam za Po

Mnogo je pokazatelja da bi zaista zakonom o lustraciji bilo obuhva}eno vi{e funkcionera te nekih novinara nego SDP-a
Cikoti} i Ka~avenda: Ministru engleski draì
X STAVOVI Je li na pomolu kopernikanski zaokret SDP-ove
Jo{ aktuelni ministar odbrane BiH Selmo Cikoti} na ovosedmi~noj konferenciji rukovodilaca vjerskih slu`bi u vojsci (IMCCC), odrànoj u Sarajevu, pred zvanicama iz politi~kog, diplomatskog i vjerskog ìvota te pripadnicima Oruànih snaga (OS) BiH demonstrirao je svoje sposobnosti u poznavanju engleskog jezika. Nakon {to je pozvan da se za govornicom obrati prisutnima Cikoti} je odrào govor na engleskom, a prevodila ga je na bosanski slu`bena prevoditeljica.
Cikoti} na engleskom, Ka~avenda na doma}em
PRESSIJA Ministar i vladika na konferenciji
Ovaj Cikoti}ev ~in izazvao je dosta ~u|enja me|u prisutnima, koji su prokomentirali da ministru nedostaje dobra doza patriotizma jer se u svojoj dràvi obra}a na stranom jeziku! Komentari na ovu temu, jo{ dok se Cikoti} obra}ao u~esnicima, bili su utoliko brojniji s obzirom na to da se prije ministra u~esnicima na doma}em jeziku obratio vladika Vasilije Ka~avenda. Zlobnici su ~ak i{li dotle da su Ka~avendu ubrojali u ve}eg patriotu od Cikoti}a.
A. Du.
vaj tekst mogao bi se razumjeti i kao otvoreno pismo dr. Zlatku Lagumdìji. Stoga bih ga pisao kao da gledam Lagumdìji u o~i. Dakle, razgovarao bih s njim prisno i prijateljski, {to je veoma te{ko nakon dijametralno razli~itih politi~kih stavova koje iznosimo dugi niz godina. Samo nekoliko li~nih, dakle, neoficijelnih razgovora daje mi neku nadu da su polemi~ki tonovi izme|u njega i Sulejmana Tihi}a te jedno saop}enje, odnosno izjava jednog SDP-ovog funkcionera da se SDP zalaè za lustraciju, ozbiljna osnova za kopernikanski zaokret SDP-ove politike.
Bo{njacima, jer je tradicija merhameta i sadake vrlo ukorijenjena u njihovom
Pi{e:
Nedàd LATI]
Pogre{ne predod`be
Kada sam radio prvi intervju s dr. Lagumdìjom, negdje odmah nakon rata, uvidio sam koliko smo imali pogre{ne predod`be jedan o drugom zbog ideolo{kih predrasuda. Samo nekoliko biografskih, bukvalno familijaranih, dakle, intimnih momenata iz Lagumdìjinog ìvota, dali su mi povoda da razgovaramo o temi da su ideje socijaldemokratije prihvatljive
ìvotnom iskustvu, pa bi se reklo da su na tim tradicijima Bo{njaci preìvjeli tolike neda}e i golgote. Ali, to naslije|e komunizma, ma koliko ostalo skriveno u pra{ini povijesti koju su ve} zameli kovitlaci sibirski hladnih vjetrova koji su harali nad na{om zemljom, za-
drào me je na oprezu i distanci od SDP-a. Sve politi~ke ideje, pa i nakazne, kakva je ideja komunizma, nisu unisone, niti su bile istovjetno u~inkovite u razli~itim sredinama, kulturama, pa tako i narodima. Tako je i bosanskohercegova~ko iskustvo s komunizmom druga~ije od drugih dràva. Kao {to je i samo bo{nja~ko iskustvo povijesti druga~ije od drugih naroda itd. Kao paradoksalan primjer, radi ovakvog razumijevanja komunizma, moè posluìti slu~aj profesora Mi}e Carevi}a koji se uvijek deklarirao kao komunista, ali je zato jedan od rijetkih srpskih intelektualca koji su javno, transparentno, usred rata, ustali u odbranu svojih sunarodnjaka Bo{njaka i Hrvata u Banjoj Luci. No, mnogo toga se izmije{alo u ovo doba nacionalisti~kog ludila u BiH, tako da ni najiskreniji, najhumaniji i najozbiljniji teoreti~ari politi~kih doktrina ne mogu razvrstati i razaznati sve nijanse artikulacija politi~kih stranaka.
SDS nisu bili me|usobno konkurenti na izborima. Stvarni i najozbiljniji konkurent SDA-u bio je SDP. Stoga se SDA borila protiv SDP-a, spo~itavaju}i mu idolo{ko, komunisti~ko naslije|e. U tome ju je svom snagom podràvala Islamska zajednica, spo~itavaju}i SDP-u ateizam. To je matrica na kojoj je SDA vladala dva stolje}a. Me|utim, i u tome je SDA, pa i Islamska zjednica, bila neiskrena. Napadala je isklju~ivo komunizam u SDP-ovim redovima, dok
Rigidne opcije
Koliko su nacionalisti~ke stranke postale komunisti~ke toliko su i (post)komunisti~ke postale nacionalisti~ke. SNSD i SDA su danas najbolji primjer. No, SDP se s dr. Zlatkom Lagumdìjom upinjao da ostane dosljedan svojoj iskonskoj platformi borbe protiv nacionalizma. Vi{e od dvije decenije eksplicite je odbijao svaku pomisao koaliranja s nekom nacionalnom strankom. Ni SDA, ni SDS, ni HDZ! bila je krilatica kojom je SDP pravio distance od nacionalizma. Takva politika SDP-a najvi{e je poga|ala SDA, jer ju je izjedna~avala, tada dosta nepravedno, s dvije rigidno nacionalsti~ke opcije koje su, uz to, jo{ bile i nosioci agresije na BiH, te stajale iza gnusnih ratnih zlo~ina nad Bo{njacima. SDA je uvijek pristajala na koaliciju s SDS-om i HDZ-om, obrazlaù}i to nu`nim zlom, odnosno historijskim usudom BiH. Me|utim, bila je to i politika jeftine strana~ke kalkulacije i pohlepe. Jer, SDA, HDZ i
Ministar prometa i komunikacija Zeni~ko-dobojskog kantona Raif Seferovi} trenutno je daleko najslikanija osoba u Vladi ZDK. Nakon {to su mu kolege zamjerile {to je pogurao obnovu enterijera i eksterijera svoje biv{e firme, Metalur{kog instituta Kemal Kapetanovi}, ministrova kola krenula su nizbrdo. Prvo su mu oboreni skoro svi tenderi za zimsko odràvanje puteva, onda su ga optuìle i kompanije ~ije je ponude odbio za kamenolom [iroke stijene pa je na kraju protiv njega presudio i Op}inski sud. Sve je kulminiralo incidentom kada su ga policajci na putu M-17 zaustavili i izmjerili mu 2,17 promila alkohola u krvi te mu oduzeli voza~ku dozvolu. Taman kada je pomislio
Seferovi}evu ostavku sad traè i taksisti
PRESSIJA Kad krene, krene
Dizdarevi} i Tihi} na nedavnom fotografije objavljen je i stav
Seferovi}: Ministar u mukama
da ne moè biti gore, Seferovi}a su sada napali i taksisti, koji traè da povu~e izmjene zakona o njihovoj djelatnosti ili }e oni iza}i na raskrsnice i blokirati ih. A. D@.
je {irom otvorila vrata komunistima u svojima redovima. Tako da se moè smatrati vrlo uvjerljivom tvrdnja dr. Lagumdìje da komunisti, s Tihi}em na ~elu, vladaju SDA-om, dok se u SDP-u generacijski, dakle po zakonu biologije, komunizam nije mogao useliti. Tek kada je objavljena fotografija nedavnog susreta Raifa Dizdarevi}a i Sulejmana Tihi}a kako piju popodnevnu kafu, a zapravo su pili rakiju, u sarajevskom hotelu Europa, tvrdnje dr. Lagumdìje su najo~evidnije potkrijepljene.
Lagumdìja: Vrlo uvjerljiva tvrdnja da komunisti, s Tihi}em na ~elu, vladaju SDA-om
Bo{nja~ko jedinstvo
Samo nekoliko dana nakon objavljivanja fotografi-
mdìju, o zderce
SDA i Islamske zajednice (Zelena knjiga)
politike
X PETA STRANA
Me|unarodna pozicija Republike Srpske
@rtva se predala svom dèlatu!

Znalo se, a vjerujem da je znao i sam dr. Lagumdìja, da od smrti Alije Izetbegovi}a SDA-om, preko Sulejmana Tihi}a, upravlja Raif Dizdarevi}. Jednom je Mirsad Kebo obznanio da tom uskom krugu pripadaju jo{ neki intelektualci, poput dr. [a}ira Filandre, a {pekuliralo se i s imenom {ejha Halila Brzine. Ako se uvaì ~injenica, bar na koju se i sam Filandra pozivao u nekim kontekstima interpretacije bo{nja~ke politike u 20. stolje}u, da je Raif Dizdarevi} stajao iza Procesa muslimanskim intelektualcima 83, objavljena fotografija prijatelja Tihi}a i Dizdarevi}a jedan je od najmorbidnijih paradoksa bo{nja~ke politike, pa i povijesti! Jer, to svjedo~i da se `rtva predala svom dèlatu!
Mizerni Dodikov saldo

Kad bi desetak dràva stvarno priznalo nezavisnost Republike Srpske, tek to bi pokazalo koliko malo simpatija u svijetu ima srpski separatisti~ki pokret u BiH
Bosne i Hercegovine, njena takva pozicija u me|unarodnim razmjerama je vrlo stabilna. A da Amerikanci na drugo i ne pomi{ljaju, pokazalo je reagiranje njihove ambasade u Sarajevu. Nakon najnovijeg beogradskog ispada Milorada Dodika, ona je javno istupila s kritikom takve retorike, nagla{avaju}i svoju potporu demokratskoj, multietni~koj, suverenoj i nezavisnoj BiH, s neupitnim teritorijalnim integritetom. Milorad Dodik jo{ jednom je platio danak svome prebrzom jeziku i sklonosti da potcjenjuje ~injenice nau{trb vlastitih politi~kih èlja, potreba i fantazija. înjenicama se, ipak, vjeruje vi{e nego rije~ima. Pogotovo se vi{e vjeruje analiti~kim ra~unicama koje, u ovom slu~aju, pokazuju upravo suprotno onome {to je Dodik htio posti}i. Pri~a o banjalu~kom separatizmu nije ni blizu svome kraju. Ta }e se trka jo{ dugo tr~ati. Ali, s prolaznim vremenom izraènim sa devet ili deset zemalja pobornika samostalnosti Republike Srpske njeni izgledi da za to dobije me|unarodnu potporu nisu nimalo blistavi. Sad je tako. Ova pihtija, me|utim, jo{ je daleko od ~vrstog i definitivnog oblika. Dodikov {tab i ukupna velikosrpska politika radit }e na poku{aju upisivanja novih me|unarodnih recki podr{ke. [anse za to, u sada{njim globalnim okolnostima, nisu naro~ito velike. Ali taj proces, ipak, treba pomno pratiti, s poja~avanjem bosanskohercegova~ke integralisti~ke politike i njenog prezentiranja u me|unarodnom okruènju. O raspoloènju tog okruènja na{a sudbina ovisi barem onoliko koliko ovisi i o nama samima.
Dodik: Slabi u~inci me|unarodnog lobiranja za priznavanje RS
Pi{e: Vlastimir MIJOVI]

Portparoli ili glasnogovornici u politiku su instalirani kao neka vrsta smokvinog lista koji zaklanja ili otkriva su{tinu odre|enih politi~kih ideja, projekata ili pojedina~nih iskaza. Najbolja ilustracija ove politi~ke pojave kod nas je Rajko Vasi}, deùrni SNSD-ov galamdìja. Kad zatreba, on do daske pritisne gas ili mo~ugom odalami po nekome i ne~emu, da bi njegovi nadre|eni ubrzo stvar prizemljili nakon {to vide kakvo djelovanje proizvodi Rajkov programirani dùmbus.
je u me|unarodnoj zajednici uìvaju njegovo entitetsko ~edo i njegove pretenzije da u evropski zemljopis, na zgari{tu Bosne i Hercegovine, ucrta granice jedne nove, srpske dràve. Dvije su mogu}e varijante zbog kojih je Dodikov {tab na{ao za potrebno da upravo ovu izjavu brzo relativizira. Prvo, zbog prejakog dojma koji se time
zvani~nih i nezvani~nih, preko pla}anja skupih usluga me|unarodnih lobisti~kih organizacija, sve do diplomatskog angaìranja Beograda svuda gdje Srbija ima svoje ambasade i konzulate. U njihovom opisu poslova je, naime, i provodadìsanje separatisti~ke politike Banje Luke. Kad se podvu~e crta ~itave te obimne operacije,
Milorad Dodik jo{ jednom je platio danak svome prebrzom jeziku i sklonosti da potcjenjuje ~injenice nau{trb vlastitih politi~kih èlja, potreba i fantazija
stje~e o separatisti~kim planovima Republike Srpske, u kojim se ve} evidentiraju - kako se izrazio Dodik - i dràve koje bi podràle ovaj radikalni srpski potez. U drugoj varijanti, nakon {to je prespavao nervozni politi~ki klin~ s Jovanovi}em, Dodik je mo`da shvatio da deset i nije neka cifra, da je u svojoj publici, umjesto ohrabrenja, proizveo brigu i razo~arenje. Nije, naime, neka sre}a za svoju politiku u dana{njem svijetu, u kojem obitava vi{e od 200 dràva, imati naklonost u svega desetak. To je samo pet posto, pa i manje od toga. me|utim, zbir se zaustavlja na devet do deset dràva, kako je rekao Dodik i kako je evidentirao njegov {tab. Iako na tom spisku ima i zvu~nih imena, poput Rusije i Izraela, koji u svjetskoj politici nisu ba{ repa bez korijena, moè se ocijeniti da lista stranih jataka Republici Srpskoj ne ulijeva nadu u zna~ajnu me|unarodnu podr{ku ideji otcjepljenja i progla{enja nezavisnosti, barem u ovom ~asu ili u bliskoj budu}nosti. A pitanje je, dodatno, da li bi i te zemlje, kad bi do{lo do stani-pani, pri{le uz bok srpskom dràvnom novoro|en~etu na na~in na koji prièljkuje Dodik. S jednim, ako ne i s oba oka, Tel Aviv, naime, uvijek pogleduje na Va{ington. Ni Moskva ba{ nije sklona velikom zamjeranju s vode}om svjetskom silom, a Gr~ku i Kipar - na koje Dodik tako|er ra~una - da i ne spominjemo. Sjedinjene Ameri~ke Dràve su, dakle, glavni jezi~ac na ovoj zami{ljenoj vagi. Sve dok one ~vrsto stoje na politici podr{ke nezavisnosti i cjelovitosti
Meka rukavica
U drugoj varijanti, Vasi}u je, kao i sli~nim politi~kim pajacima, namijenjena uloga meke rukavice. Kad {efovi verbalno zabrljaju, on je taj koji naknadno treba za~e{ljati i smek{ati stavove koji su uzburkali javno mnijenje i proizveli rizike za tu li~nost, stranku i ukupnu politi~ku i nacionalnu opciju. Nakon {to se, u duelu s êdom Jovanovi}em, SNSD-ov {ef Milorad Dodik nalupao kao Maksim po diviziji, Vasi}u je palo u du`nost da otupi neke o{trice predsjednika Republike Srpske, koje su pretjerano britke ~ak i za neodmjerene i raskala{ne govornike u kakve spada Milorad Dodik. Elem, u Dodikovom {tabu sra~unali su da naknadno zavijanje u celofan ponajprije iziskuje amortiziranje ocjene po kojoj bi Republiku Srpsku, u slu~aju progla{enja dràvne nezavisnosti, odmah podràlo desetak zemalja svijeta. Tom cifrom Dodik je slavodobitno zamahnuo kao pokazateljem, po njemu, velikog razumijevanja ko-
susretu u Europi: Samo nekoliko dana nakon objavljivanja SDP-a da se zalaè za lustraciju
je objavljen je i stav SDP-a da se zalaè za lustraciju. Pri~a o lustraciji nakon najave SBB BiH da }e traìti dono{enje tog zakona, a sada i SDP-a, mogla bi donijeti kopernikanski zaokret na bo{nja~koj politi~koj sceni. Jer, koliko bi se takvim zakonom SDP o~istio od politi~kih predrasuda, jo{ vi{e bi razgolio SDA, pa i Islamsku zajednicu. Mogu}e je da je klju~na osovina i povezanost SDA i Islamske zajednice upravo na osnovi (i)legalne (su)radnje s Udbom. Kako druga~ije objasniti da neki {ejhovi u~e dove na Tihi}evom predizbornom skupu ili da profesori medrese ili Fakulteta islamskih nauka javno po-
dràvaju Tihi}a koji konzumira alkohol, dok je dr. Enes Kari}, samo stoga {to ne prili~i profesoru tefsira, napustio funkciju u Stranci za BiH kada je koalirala sa SDP-om. Jo{ mnogo je pokazatelja da bi zaista zakonom o lustraciji bilo obuhva}eno vi{e funkcionera SDA i Islamske zajednice (Zelena knjiga) te nekih novinara nego SDP-a. Mo`da je takva katarza i prvi uvjet da se, kona~no, postigne bo{nja~ko jedinstvo. Ako SDP ustraje i donese zakon o lustraciji, to }e biti kona~na pobjeda klana Pozderaca nad klanom Dizdarevi}a, izme|u kojih traje borba za prevlast ve} vi{e od pola stolje}a. Ja navijam za Pozderce!
Ameri~ka osovina
Bez obzira na motiv koji je Dodika ponukao da Vasi}u naloì da ovu izjavu malo relativizira, drugospomenuta varijanta je ona koja, u su{tini, zasluùje vi{e pa`nje od one prve. Prilika je to da se bilansira saldo vi{egodi{njeg nastojanja Milorada Dodika i ukupne srpske politike da za svoj separatizam osiguraju jatake u me|unarodnoj zajednici. U taj projekt mnogo je uloèno, od otvaranja predstavni{tava RS u svijetu,
PRESSIJA Parlament bez fiskalnih ra~una
Tele}e pe~enje va`nije od vladavine zakona!
NASILJE U PORODICI Mu{karci sve ~e{}e izloèni zlost
Fizi~ko zlostavljanje muèva jo{ je tabu tema u BiH Restoran za zvani~nike BiH
Nije ni{ta ~udno da u svakoj dràvi postoje ugostiteljski objekti koji kr{e propise o izadavanju ra~una. No, sigurno je da ne postoji nijedna dràva u kojoj se to de{ava pred o~ima ~lanova najvi{e izvr{ne i zakonodavne vlasti. Osim BiH, naravno. U restoranu zgrade Parlamentarne skup{tine BiH u Sarajevu, u kojoj su smje{tene dràvne institucije, ne izdaju se fiskalni ra~uni, koji su propisani zakonom u oba entiteta! U ovom restoranu hrane se ~lanovi Parlamenta BiH, ministri i drugi zaposlenici ministarstava, dràvnih
Ra~un iz restorana u Parlamentu
institucija, agencija... A ru~aju, kao {to je poznato, itekako dobro i jeftino, uìvaju}i u vrhunskim specijalitetima. Tele}e pe~enje je najskuplje jelo i ko{ta pet maraka, {to je nekoliko puta manje nego u drugim restoranima. Barem bi, valjda, oni trebali poznavati zakone u vlastitoj zemlji i traìti da se ti zakoni i po{tuju te i u ovom objektu uvesti obavezu izdavanja fiskalnih ra~una. No, tele}e pe~enje nekima od njih je, izgleda, va`nije od vladavine zakona. G. M.
Kad joj nisam dao supruga me zbola

Zbola me u stomak, jer sam rekao da puno tro{i, kaè na{ sagovornik koji nije uspio dobiti uvo|enje zajedni~kog starateljstva u zakonu, jer diskriminira na{a prava, kaè Purivatra
asilje u porodici sve vi{e biljeì trend rasta. Iznena|uju}a je ~injenica da su u BiH posljednjih godina ène te koje u braku zlostavljaju muève, ali i djecu nakon {to nad njima dobiju starateljstvo.
PRESSIJA Tehni~ka gre{ka zbunila Zeni~ane
Slu`bene novine ~itljive samo u ogledalu

Zeni~ani i drugi zainteresirani koji su poku{ali ovih dana na oficijelnoj stranici Op}ine Zenica do}i do akara objavljenih u Slu`benim novinama, nemalo su se iznenadili kad su otvorili poKad vid ne pomaè, pomaè ogledalo nu|eni link. Kako se i vidi na fotogra- ogledalu. O~ito je da se radi o tefiji, u odgonetki {ta je objahni~koj oma{ci, ali u povljeno u Slu`benim novinama Op}ine Zenica ne ponu|enom sadràju, ipak, nismo na{li ni{ta {to bi trebalo maè ljudski vid, nego izgledati ljep{e u svom odrobi~no ogledalo. Naime, A. D@. azu. odluke su objavljene u
Brojni ~lanovi
Jedan od `rtava koje su u braku zlostavljane od supruge je i M. ^. (ime i prezime poznati redakciji) iz Sarajeva. On nam je kazao da ga je supruga noèm zbola u stomak, a da je razlog tome bila
pohlepa. - Dok sam u kuhinji prao su|e, do{la je i od mene traìla pare. Kad sam joj rekao da joj ih ne}u dati, jer ona previ{e tro{i, uzela je no` i zbola me. Kada smo se razvodili, iako sam na sudu priloìo dokumentaciju i dokaze {ta mi je uradila kako bih dobio starateljstvo, nisu mi dali djecu. Najvi{e me boli {to ih odgaja ona, koja to ne zasluùje, a ja nemam nikakvo pravo nad njima kaè na{ sagovornik M. ^. On je jedan od ~lanova
Lepir: Ve}i broj
Obaveze alimentacije
- Prisutni su razli~iti oblici kori{tenja djeteta od majke prema biv{em suprugu. Naàlost, u takvim situacijama dijete postaje sredstvo za nastavak nasilja izme|u supru`nika. Slu~ajevi gdje majke onemogu}avaju ocu da vi|a dijete su u porastu, ali, s druge strane, u porastu je i problematika gdje otac ne izvr{ava svoje obaveze u smislu alimentacije - kazao je Lepir.
sarajevskog udruènja Otac, ~iji predsjednik Amir Purivatra kaè da, iako su tek nedavno registrirani, ve} broje 40 ~lanova. - To su sve ljudi koji su bili `rtve zlostavljanja supruga. Njih je i puno vi{e, ali o tome se ne govori u javnosti.
Ovi ljudi najvi{e se àle na to da im supruge brane da nakon rastave vi|aju djecu. Tako|er, razo~arani smo ~injenicom da su centri za socijalni rad i sudovi nakon razvoda u ve}ini slu~ajeva naklonjeni majkama i daju im starateljstvo, iako one to ne zasluùju - kaè Purivatra. Istakao je da u Udruènju imaju sociologe, doktore, socijalnu radnicu, dje~ijeg psihoterapeuta i psihologe. - Inicirat }u uvo|enje zajedni~kog starateljstva u zakonu, jer diskriminira na{a prava. Do sada su ène na svojoj strani imale cijeli sistem za{tite, {to nije uredu. Otac i djeca su usamljeni u svojoj borbi za interes djeteta - navodi Purivatra. Prema podacima Ministarstva zdravlja RS, koje kao drugostepeni organ rje{ava àlbe roditelja u slu~ajevima povjeravanja
KULOARSKE PRIÊ
Na sastanku o budu}nosti @itoprometa Za{to novi ko{arka{ki selektor nije postavljao finansijske uvjete
Bio je izuzetno dobro raspoloèn Harun Mahmutovi}, generalni sekretar Ko{arka{kog saveza BiH, pro{le srijede u cazinskom motelu Stovrela, jer se Upravni odbor KSBiH u roku odmah odlu~io i jednoglasno izabrao Aleksandra Petrovi}a za novog selektora na{e ko{arka{ke selekcije. Otkrio je i malu tajnu. - Aco Petrovi} svojevremeno je sluìo vojni rok u Sarajevu i jo{ tada trenirao s ko{arka{ima Bosne. On voli Sarajevo i BiH i èli izvesti ko{arka{ku reprezentaciju na me|unarodnu scenu - naglasio je generalni sekretar KSBiH. Na novinarsko bockanje da Petrovi} nije postavljao finansijske uvjete, jer nije kokuz, Mahmutovi} je odgovorio: - Gospodin Petrovi} zna u kakvoj je situaciji BiH i KSBiH, ali on je, kao odli~an igra~ i trener, imao mnogo prilika da dobro zaradi!
Radnici nisu znali ko im Aco nije kokuz, zaradio je dovoljno je direktor

Predstavnici Sindikata mostarskog @itoprometa na sjednici na kojoj se raspravljalo o budu}nosti ovog nekada{njeg pekarskog giganta, a koja je odràna prije nekoliko dana u Kantonalnom ministarstvu privrede u Mostaru, iznenadili su se kada se svima na po~etku sjednice predstavio novi direktor njihove firme Senad \onko. Sindikalisti, kako su istakli, ve} duè ne znaju ko im je zapravo direktor te su jo{ jednom zatraìli da se novi ~elnik preduze}a predstavi, jer nisu dobro ~uli. \onko je nakon toga ponovio svoju funkciju, na koju je, kako on kaè, izabran 19. januara. Radnicima, me|utim, nije jasno zbog
\onko (u sredini): Imenovan, a da radnici ne znaju
~ega nisu obavije{teni o imenovanju novog direktora. Upravo i podatak da se ne zna ko koju funkciju obavlja oslikava koliko je stanje u @itoprometu katastrofalno, ali radnici, ipak, o~ekuju od novog direktora da kona~no pokrene proizvodnju. M. H.
Mahmutovi}: Aco nas voli
Petrovi}: Sluìo vojsku u Sarajevu
M. D.
avljanju
Otac ima puno manja prava nad djetetom u odnosu na majku
LI^NOST SEDMICE
êdomir Jovanovi}
înjenicama protiv laì

Intelektualno superiorniji, gra|anski odgojeniji, obrazovno nadmo}niji, Jovanovi} je, u maniru vrhunskog dramaturga, Dodika izveo na ~istinu
Predsjednik Liberalno demokratske partije (LDP) Srbije êdomir êda Jovanovi} u TV duelu s predsjednikom RS Miloradom Dodikom u Beogradu je ukrstio argumente o temi Da li je RS genocidna tvorevina ili izraz volje srpskog naroda. uvrije|en, Dodik je tako potegao put Beograda da Jovanovi}a u njegovoj avliji nau~i pameti, odnosno historiji koja je porodila RS, a na ~ijem rodnom listu je njegovo bogohulno oko, eto, prepoznalo pe~ate genocida, logora, ubijanja... I dogodilo se to da je intelektualno superiorniji, gra|anski odgojeniji, obrazovno nadmo}niji Jovanovi}, u maniru vrhunskog dramaturga (kako mu i prili~i!), Dodika izveo na ~istinu s koje je ovaj, onako fizi~ki golem i mentalno ogoljen, proklinjao dan u kome je s êdom stao pred TV kamere. nikad nije pristao da se zlo~inom i genocidom po~injenim nad Bo{njacima u BiH prlja biografija njihovog potomstva. S razlogom. Kad jednog dana historija posloì doga|aje s kraja 20. i po~etka 21. stolje}a, ljudi poput êde Jovanovi}a bit }e najbolji argument srpskom narodu da zlo~ini po~injeni u njegovo ime nisu njegovi, ve} onih koji su ga ~inili. A ko su oni, êda Jovanovi} odli~no zna. Naàlost, ne tako davno, znao je i Milorad Dodik.
A. HAD@I]
Genocidna tvorevina
novac, noèm!
starateljstvo nad djecom Inicirat }u
Osvete preko djece

Sarajevski advokat Amila Muj~inovi}, tako|er, za na{ list potvr|uje podatke o porastu broja slu~ajeva u kojima ène zloupotrebljavaju roditeljsko pravo. - @ene masovno onemogu}avaju kontakt razvedenim o~evima. Kada do|e do kontakta starateljstva i vi|anja djeteta, godi{nje im se prijavi blizu 150 slu~ajeva. o~eva s malodobnom djecom, ucjenjuju partnere. Preko djece po~nu jednu fazu maltretiranja, dakle tu psiholo{ku, koja je gora od fizi~ke. Moram ista}i da sam vodila i dosta slu~ajeva u kojima su muèvi bili fizi~ki napadani - kaè Muj~inovi}. je u ovom entitetu od ukupno prijavljenih slu~ajeva nasilja, oko dva posto po~injeno nad mu{karcima, Lepir kaè da je ono i mnogo ve}e. - Sve takve podatke treba uzimati s rezervom, jer se tu obi~no govori o manifestnom nasilju. Ono {to je evidentno jeste da se nasilje nad mu{karcima po~inje prepoznavati i prijavljivati dodao je Lepir.
A. Nu. - B. S.
Hrabar, inteligentan i lucidan, kakav je oduvijek bio, Jovanovi} je Dodika, naprosto, istresao iz cipela, odnosno opanaka, kako su to, neposredno nakon {to je svijet obletjela TV slika njihovog su~eljavanja, prokomentirali mnogi koji su ih slu{ali i gledali. Razlog su~eljavanja bili su ve} poznati stavovi êde Jovanovi}a o ratu u BiH, za~injeni izjavom da je RS genocidna tvorevina, izgovorenom samo nekoliko dana ranije na sjednici Glavnog odbora LDP-a. Ta je izjava {efove tvorevine, koji na boju krvi njenih zlo~ina~kih temelja uporno navla~e neke svjetlije tonove, razbjesnila do te mjere da su êdu proglasili srpskom sramotom odnosno neprijateljem srpstva, svetosavlja, Karadì}a, Mladi}a, Dodika, Kusturice i svog drugog srpskog ìvog i mrtvog znakovlja. Bijesan i
Gra|anski Beograd
Grizao je nokte, ~e{ao u{i, trljao nos, grebao vlastito lice, kezio se, lagao da ono {to je nekad rekao nije rekao..., radio, ustvari, sve ono {to radi ~ovjek kad nema odgovor, argument, dokaz. Je li êda Jovanovi} istresao Milorada Dodika iz cipela ili opanaka, manje je va`no od onoga {to o Karadì}evoj ostav{tini u BiH misli onaj drugi, gra|anski Beograd, ~ija je intelektualna i moralna ekspresija upravo liberal Jovanovi}. Ustvari, {ta misli onaj dio srpskog naroda koji
Prijava slu~ajeva
Pomo}nik ministra Ljubo Lepir isti~e da je nasilje èna nad mu{karcima u brakorazvodnim parnicama u zna~ajnom porastu kao i u slu~ajevima kada je starateljstvo nad djetetom povjereno majci. Komentiraju}i procjene Gender centra Vlade RS da
Milo{evi}evo izru~enje
êdomir Jovanovi} ro|en je u Beogradu 1971. godine. Diplomirao je dramaturgiju na beogradskom Fakultetu dramskih umjetnosti. Kao ~lan Demokratske stranke bio je jedan od najbliìh saradnika pokojnog Zorana \in|i}a. Sada je predsjednik LDP-a i poslanik u Skup{tini Srbije. Bio je akter doga|aja vezanih uz isporuku Slobodana Milo{evi}a Ha{kom tribunalu. Oènjen je i ima ~etvero djece.
Jovanovi}: Istresao Dodika iz opanaka
Vije}ni~ka evolucija Farke Alagi}a

Za{to je Farko Alagi}, nekada vije}nik Stranke za BiH, a potom samostalni vije}nik u Op}inskom vije}u (OV) Sanski Most, prakti~no na kraju mandata pre{ao u Klub SDA, pitaju se Sanjani. No, niko ne traì odgovor od biv{eg samostalnog vije}nika Alagi}a, rodom iz Fajtovaca, borca Armije RBiH i ro|aka slavnog generala Mehmeda Alagi}a, jer razloge naslu}uju svi. Prije tri godine Farko Alagi}, nakon {to je postao samostalni vije}nik, upoznao je javnost i kolege u OV-u da je od tada{njeg na~elnika op}ine Sanjina Halimovi}a, kadra SDA, dobio rje{enje o deloàciji iz stana u Fajtovcima. Bila je to slatka osveta zato {to ovaj demobilisani borac nije u krilu Halimovi}eve i stranke Asima Kambera. - Farko, ti si napustio SBiH i postao samostalni vije}nik onog dana kada su ti Kamber i Halimovi} napisali odluku o deloàciji iz stana, koji ti je privremeno dodijelila Op}ina Sanski Most, kao i zbog prijetnje da }e{ izgubiti posao. Tada sam ti savjetovao
Na snje`nom pokriva~u na Kozari
Od SBiH do Kamberovog vojnika Ministrica pokazala vje{tine sankanja

Nada Te{anovi}, aktuelna ministrica porodice, omladine i sporta u Vladi RS, proteklog vikenda je na Kozari kod Prijedora, tokom trajanja privrednoturisti~ke manifestacije Dani zime na Kozari, pokazala svoje vje{tine sankanja. Na skije, ipak, nije stala. Tu sportsku disciplinu ostavila je za kasnije, ali isprobala se i u obi~nim vratolomijama, poput hodanja i padanja po snijegu. - Tu sam prili~no vje{ta, kao i na sankama, koje su mi nekako draè, a i prili~nije mojim godinama. Skijanje sam ostavila za poslije - kazala je ministrica Te{anovi}, kojoj je u spustu na sankama zdu{no pomogao Boò Grbi}, predsjednik Planinarsko-skija{kog dru{tva Ljubijski rudar iz Prijedora. Nada Te{anovi} na sankama:
M. Z. Pomo} prijatelja
(Foto: D. Stojni})
Alagi}: Stambeni problem
da ~uva{ stan i posao - podsjetio ga je na sjednici OV-a nezavisni vije}nik Redò KurM. D. begovi}.
4. FEBUAR/VELJAÂ 2012.
PRESSIJA Poslanik napustio SBiH
X EKSKLUZIVNO Dnevni avaz do{ao do biv{e supruge

(Foto: Iz emisije NTV 101 Doktor Eso)
Imamovi}: Oti{ao zbog He}e
(Foto: J. Hadì})
Kaze: Gdje je Vahid He}o - adio, sre}o!

Poslanik u Skup{tini Zeni~ko-dobojskog kantona (ZDK) Zaim Imamovi} Kaze obavijestio je svoje kolege na posljednjem skup{tinskom zasjedanju da iz vi{e razloga napu{ta Stranku za BiH te da }e u narednom periodu djelovati kao nezavisni poslanik. - Prvi razlog zbog kojeg napu{tam stranku je Vahid He}o, koji je izabran za predsjednika Kadrovske komisije SBiH na nivou dràve. Naime, Op}inski savez SBiH u Zenici je na Skup{tini odrànoj 10. decembra pro{le godine, kojoj je prisustvovalo 250 delegata, tajnim glasanjem za novog predsjednika izabrao mr. Dèvada Hamzi}a. Me|utim, na inicijativu He}e, SBiH poni{tila je izbor i uvela Povjereni{tvo u Zenici. Ja zato vi{e ne èlim biti u takvoj stranci. Gdje je Vahid He}o, adio, sre}o! - poru~io je Imamovi}, koji je, ina~e, ve} tre}i mandat poslanik u Skup{tini ZDK. V. B.
Prepali se poklona od O proizvo|a~a oru`ja
PRESSIJA Zvani~nici BPK s gostima O licemjernom porodi~nom konsenzusu Zorica Cica Gagovi}, za koju smo sigurni da ubijenog Ese Sadikovi}a, traì da {utimo, jer smo bolesni, bijedni i jadni, navodno,
ko 22 sata po bh. vremenu, a 15 po ameri~kom, na{ novinar pozvao je telefonski broj Veronike Gagovi} u Midletonu, dràva Viskonskin. Nakon dvosedmi~nog traganja za kontaktom djece dr. Ese Sadikovi}a uspjeli smo do}i do njenog broja. Namjeravali smo razgovarati s osobama koje su se u svom prvom ìvotu zvale Alma i Enis Sadikovi}, te su u knjigama gra|anskog stanja op}ine Prijedor bile upisane kao k}erka i sin Esada (Hasiba) Sadikovi}a. @eljeli smo upitati ih o njihovom znamenitom ocu, doktoru, kojeg su svirepo smakli prijedorski ~etnici prije 20 godina, 5. avgusta 1992., nad jamom Hrastova glavica. Veronika (Alma) i Filip (Enis) ìve u Americi ve} nekih 12 godina. nar iz Bosne i Hercegovine... Toliko je na{ novinar uspio izgovoriti, ali odmah je s druge strane ìce uslijedila brutalna paljba ènskog glasa, u àrgonu ulice. Ekavicom. Prenosimo odgovor u cijelosti: - Stvarno ste jadni, bedni i ~emerni. Jadni ste, to je stravi~no, koliko ste jadni. Obi~no si govno i |ubre, je li ti jasno!? Ovo nije Veronika, nije va`no ko je, Veronika nije, ali ja ti to kaèm, po{to sam debelo ume{ana u to. Moè{ da snima{, {ta god da radi{, to je tvoj problem. Ali si bolestan. Svi ste bolesni, jadni i bedni i, zna{ {ta, ono {to se prepucavate sa Dodikom..., mene pustite i moju familiju na miru. To da ti bude jasno. Mene uop{te ne zanimaju ni muslimani, ni Srbi... ma jebe mi se za to sve. Eto, toliko. ]ao! Bio je to ko~ija{ki monolog ène koja nije Veronika. Sigurnost da bi to mogla biti upravo nekada{nja supruga ubijenog prijedorskog Doktora Ese i majka Veronike (Alme) i Filipa (Enisa), dale su nam brojne prethodne i naknadne provjere u Prijedoru i Americi. Prema svemu sude}i, na telefon nam se javila Zorica Gagovi} Cica, rodom iz Zaje~ara, udovica dr. Ese Sadikovi}a, na ~iji lik i djelo je stavila ru`ni pe~at onda kada je 1993., tada maloljetnoj djeci Almi i Enisu promijenila imena u Veronika i Filip. Djeca u toj dobi nisu se pitala, majka je sa~inila i izvela projekt institucionalnog brisanja dotada{njeg identiteta Alme i Enisa, uz potvrdu SDS-a. Uz to, Zorica se udala za Bogdana Tadi}a nakon {to se pro~ulo da je Eso oti{ao za Nikaragvu. Ta Nikaragva bilo je drugo ime za bestragiju, bezimenu rupu u utrobi planine Grme~ u koju je nakon metka u glavu ba~eno tijelo dr. Ese Sadikovi}a s jo{ 123 prijedorska logora{a odvedena iz logora Omarska.
Doktor Eso ubijen Gagovi} poru~uje: J

Ko~ija{ki monolog
Nakon drugog poku{aja da dobijemo vezu neko je podigao slu{alicu. - Dobar dan, ovdje novi-
Fotografija iz prijeratnih sretnih vremena: Dr. Eso Sadikovi} s djecom Almom i Enisom
Mezar dr. Ese Sadikovi}a:
(Ne)vje{to skrivanje na vi{e adresa

Tragaju}i proteklih dana za adresom i brojevima telefona Veronike i Filipa Gagovi}a uz pomo} nekoliko poznanika i jedne ozbiljne ameri~ke kompanije doznali smo i da Veronika ima tri prijavljene adrese u tri ameri~ke dràve: u Midletonu (Viskonsin), Indijanopolisu (Indijana) i Napervilu (Ilinois). Ove tri dràve me|usobno grani~e. Na adresi u Indijanopolisu nema njenog telefonskog broja. U Napervilu najvjerovatnije ìvi njen brat Filip. I u tom gradu na telefon nam se javio mu{ki glas te na na{em jeziku kazao da osoba po imenu Filip Gagovi} ne ìvi tu. Dodu{e, postoji i u gradi}u Schaumburg u Ilinoisu Filip Gagovi}, ali i jo{ dva Filipa Gagovi}a u mjestima Lisle i Glencoe, tako|er, u Ilionoisu. Bit }e da se Veronika i Filip (ne)vje{to kriju od 2004. Zavr{io je na dvije ili vi{e adreprijedorsku gimnasa, a na jednoj od ziju Sveti Sava njih, u ulozi moder(kao i on i ova ginog kerbera za{titnimnazija je 1992. prka je i njihova maomijenila ime, a nejka. Ona zajedno s kada se zvala Ginjima ~uva tajnu o mnazija Esad porodi~noj sramoti, Midì}), a 1998. o tome kako su po- Filip Gagovi}: godine Aurora Chrnizili i izvarali mr- ^lan srpske istian Highschool, tvog ~ovjeka, supru- asocijacije finansije na North ga i oca, rahmetli dr. Central Collegeu, te Esu Sadikovi}a, ~uvenog master studij 2007. na Norprijedorskog ljekara, huma- thern Illinois Universityju. nistu i intelektualca kojem Na jednom od portala na se divio svijet. kome smo prona{li podatke Veronika (Alma) Gagoo Filipu Gagovi}u, u biogravi} zavr{ila je Medicinski fiji u kojoj se spominje Gifakultet na Loyola Univermnazija Sveti Sava iz Prisity, internisti~ku praksu jedora, navodi se i grad obavila je u Carmelu (IndiSchaumburg, gdje je on igrjana), te nastavila specijaliao tenis i bio u~lanjen u vi{e zaciju iz oblasti gastroente- dru{tvenih asocijacija, rologije i hepatologije na izme|u ostalih, i u Serbian University of Wisconsin American Professional NeMedical Centeru. twork. E-mail adrese Filipa Filip (Enis) Gagovi} ra- Gagovi}a iz Schaumburga i di kao bankarski menadèr Napervila su prikrivene.
Imamovi}: Prekinuo neizvjesnost
Od gosta iz nekog poznatog turisti~kog mjesta, prijateljske zemlje ili svjetske metropole tokom zvani~nih posjeta moè se o~ekivati na poklon suvenir ili proizvod po kojem je predio posjetioca prepoznatljiv, ali {ta o~ekivati kada s darovima u goste do|e jedan od najpoznatijih proizvo|a~a oru`ja u svijetu!? U posjeti zvani~nicima Bosansko-podrinjskog kantona Gora`de tako je boravio potpredsjednik njema~ke korporacije Umarex Martin Voni{ (Wonisch). Tokom razgovora s premijerom i ministrom privrede BPK Emirom Fra{tom i Demirom Imamovi}em dogovoreno je pro{irenje proizvodnje
gora`danske firme Pobjeda Sport, ~iji je Umarex novi ve}inski vlasnik. Uslijedio je neformalni dio susreta tokom kojeg su gosti saop}ili da }e se municija proizvedena u Gora`du koristiti tokom snimanja novog filma o Dèjmsu Bondu (James Bond), a potom su posegnuli za lijepo upakiranim darovima. Jasno je da se naoruànje ne poklanja tokom ovakvih susreta, ali, kako je Umarex ipak vlasnik najpoznatije marke pi{tolja u svijetu, svi su bili u neizvjesnosti. Prekinuo ju je Imamovi} koji je, umjesto o~ekivanog Bondovog walthera, iz kutije izvadio knjigu, monografiju posve}enu 125-godi{njici postojanja kompanije. A. B.
dr. Sadikovi}a
PRESSIJA
Ahmetovi} u Gora`du: Odalo ga saop}enje SDA
po tre}i put - Zorica Je.. mi se za to sve!

nam se javila na ameri~ki broj Veronike Gagovi} (Alme Sadikovi}), svoje i k}erke sve ono {to ona nije
Ta rupa danas se zove masovna grobnica Hrastova glavica i nad njom }e preìvjeli logora{i Prijedora i Sanskog Mosta 5. avgusta ove godine postaviti spomen-plo~u s imenima ubijenih. @ivot Zorice Gagovi}, nekada Sadikovi}, a naposljetku udovice Bogdana Tadi}a zvanog Tadija, malo koga od dana{njih Prijedor~ana zanima. Zid {utnje o njoj proizvodi sna`no uvjerenje da je u gradu u koji je do{la s Esom izgubila svako upori{te zbog onoga {ta je u~inila nakon njegovog ubistva. Odnos prema njoj u Prijedoru, gradu koji se proslavio pokoljem kom{ija, danas se moè nazvati prezirom. Nismo uspjeli saznati kada je ta~no Zorica Gagovi} Cica oti{la kod djece u Ameriku, ali u Prijedoru kaù da se u tom gradu pojavila pro{le godine, kada je iz SAD do{la radi ostavinske rasprave s djecom drugog supruga Bogdana Tadi}a. Nakon toga opet se vratila u Ameriku, a ku}u u Skopskoj ulici, u kojoj je ìvjela s Doktorom Esom, zajedno s lokalom izdala je pod kiriju.
Odveden u samrt s jo{ 123 prijedorska logora{a Omarske
Dr. Eso Sadikovi}: ûveni ljekar i intelektualac kojem se divio svijet
Za{to je dràvni ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi}, u vrijeme kada se drugi gradovi suo~avaju s mnogo ve}im sigurnosnim izazovima, pro{le sedmice posjetio najsigurniji grad u dràvi Gora`de postalo je jasno tek dan poslije. Najkonkretniji razlog njegovog dolaska bilo je, naime, prisustvo sjednici gora`danske SDA, kojoj je nakon duè uprave povjereni{tva izabrano novo rukovodstvo. Prethodno je Ahmetovi}, daju}i izjave za medije u zgradi MUP-a BPK, ustvrdio da nema specijalnog razloga za njegovu posjete te da je do{ao da se (nakon dvije i po godine na poziciji ministra sigurnosti?!) upozna sa situacijom u Gora`du s aspekta sigur-
Ahmetovi} slagao da ne}e biti na strana~kom skupu
Kako i{ta vjerovati ministru sigurnosti
nosti gra|ana u ovom dijelu BiH i o saradnji izme|u kantonalne policije i dràvnih agencija za provo|enje zakona. Na na{e direktno pitanje ho}e li prisustvovati strana~kom skupu, odgovorio da ne}e, jer ima obaveza u Sarajevu. No, dan poslije na slu`benoj stranici SDA objavljeno je da su skup{tini prisustvovali visoki predstavnici SDA na ~elu s potpredsjednikom Sadikom Ahmetovi}em, generalnim sekretarom Amirom Zuki}em .... Pa, ako je na ovako bezna~ajno novinarsko pitanje zaobi{ao istinu, onda je stvarno suvi{no i razmi{ljati koliko je ministar iskren i po{ten kada su mnogo zna~ajnije stvari u Al. B. pitanju.
Epizoda be{~a{}a
O licemjernom porodi~nom konsenzusu Zorica Cica Gagovi} traì da {utimo, jer smo bolesni, bijedni i jadni, navodno, sve ono {to ona nije. Me|utim, njeno djelo sramotna je epizoda jednog be{~a{}a, koja traje od 1992. godine. Svojom {utnjom i bijegom od tragi~ne istine i 20 godina kasnije Zorica, Veronika i Filip kao da negiraju da je Doktor Eso postojao. Ali taj ~ovjek je itekako postojao! Njega su prijedorske generacije svih doba gledale i slu{ale s divljenjem i zavi{}u istovremeno. On je simbol i metafora intelektualnog, gra|anskog
Nedisciplinirani poslanici SDA

Veronika Gagovi} (Alma Sadikovi}) u Americi: Zaboravila slavno ime svoga oca
PRESSIJA Neozbiljnost u Skup{tini KS
Prijedora, arhetip slobodne misli, jer njegove su rije~i citirali prosjaci, konobari, inìnjeri i doktori. Doktor Eso ubijen je tri puta. Prvi put nad jamom
Susret s Nusretom Sivcem

Nusret Sivac, autor knjige Kolika je u Prijedoru ~ar{ija o logoru Omarska u kome je boravio zajedno s Doktorom Esom, ispri~ao nam je da je u ljeto pro{le godine, na kapiji nekada{nje ku}e dr. Ese Sadikovi}a u Skopskoj ulici, vidio Zoricu Cicu Gagovi} koja je razgovarala sa Sandrom Selmanom, nekada{njim prijedorskim maratoncem. Sivac je do rata bio ku}ni prijatelj s Esom i me|usobno su se posje}ivali. - Samo sam rekao dobar dan. Poslije svega {to je ona uradila, nisam èlio nikakve kontakte. Ona je odgovorila sa dobar dan i nastavila: A, Nune, bre, zar ti ne bi stao i popri~ao malo sa mnom. Stao sam. Upitao sam kurtoazno kako je, kako su djeca. Obe}ao sam da }emo kasnije popri~ati, ali kada sam se vratio iz Sarajeva nakon nekoliko dana, saznao sam da je
Sivac: Biv{i logora{
Cica bila na ostavinskoj raspravi i da se vratila u Ameriku - prenio nam je Sivac.
Hrastova glavica, drugi kada mu na dènazu nisu do{li pokr{teni k}erka i sin i tre}i put sada, kada se nastoji izbrisati svako pam}enje i sje}anje na njega. I to od onih koji to po definiciji su{tine i smisla ìvota nikada ne bi smjeli dozvoliti ni drugima! Oni su, naàlost, s njegovom smr}u u{li u novi ìvot koji je ni{ta drugo do stra{no ohrabrivanje potpunog zaborava velikog prijedorskog Doktora Ese, koji je onomad, pred smrt, prije nego {to }e ga povesti na strijeljanje, uspio prokrijum~ariti ceduljicu iz logora Omarska na kojoj je pisalo: Alma, Bato, voli vas Tajo. Ali, na kraju, {ta re}i osim zbogom, Alma, i zbogom, Bato!.
Prazne klupe poslanika SDA: Slu{aju jedino Ivicu
Poslanici SDA na posljednjoj sjednici Skup{tine Kantona Sarajevo bili su vrlo nedisciplinirani. S obzirom na to da su skup{tinsko zasjedanje obiljeìle brojne pauze, SDAovci su svaki put kasnili pri povratku na sjednicu. Prvi put kada su zakasnili, po njih je oti{ao strana~ki kolega Kemal Ademovi}. Nakon drugog ka{njenja, zbog kojeg sjednica nije nastavljena u predvi|eno vrijeme, predsjeMidhat DEDI] davaju}oj Skup{tine Mirja-
ni Mali} dodijalo je pa je zamolila da neko iz SDA ode po Elmedina Konakovi}a, Harisa Ali}a i Eldara ômora. Kako su svi nepomi~no sjedili, ustao je ministar kulture i sporta Ivica [ari} i oti{ao u poslani~ku kancelariju da kaè kolegama da moraju prisustvovati sjednici. Umjesto izvinjenja zbog neozbiljnog pona{anja, po povratku u salu tek je Konakovi} prokomentirao da Ivicu moraju slu{ati. S. M.
10
Pranje novca za Andri}grad te{ko 30 miliona maraka

Pravni stru~njaci ukazali na nezakonitosti, ali institucije BiH koje se brinu o provo|enju Zakona o javnim nabavkama ne mije{aju se u svoj posao Dodik i Kusturica prilikom
X ISTRA@UJEMO
Tragom analize o zajedni~kom biznisu Dodika i Kusturice
dluka Vlade RS od 26. maja i 29. juna pro{le godine da za izgradnju Andri}grada Emira Nemanje Kusturice u Vi{egradu izdvoji oko {est miliona maraka poreznih obveznika i to tako da korisnik sredstava nije duàn da primjenjuje pravila i postupke definisane odredbama Zakona o javnim nabavkama BiH, smi{ljena je povreda tog zakona ~iji okvir po~iva na dvjema direktivama Evropske unije iz oblasti javnih nabavki 2004/17/EC i 2004/18/EC. Podsjetimo, vladar Republike Srpske Milorad Dodik dao je ovaj posao svom prijatelju Kusturici tako {to su u{li u zajedni~ki biznis. Vlada RS, Kusturicina firma Lotika i Op}ina Vi{egrad osnovali su u aprilu 2011. zajedni~ku firmu Andri}grad u kojoj ve}inski kapital ima Kusturica.
Izigran zakon
Mediji u regiji uo~ili su prevaru i nezakonitost, a sumnju je dodatno poja~ala arogancija iz manjeg entiteta -
re~eno, pranja novca ko{tat }e, preliminarno, oko 30 miliona KM. Bh. pravni stru~njaci su nakon ove zakonske anarhije iz RS detaljno skenirali slu~aj i, ukratko, zaklju~ili izigran je zakon, ali nema nikakve reakcije nadle`nih dràvnih institucija, pa, prema tome, nema ni sankcija. Pravnik Rifat Zlomuìca u publikaciji Izbjegavanje primjene Zakona o javnim nabavkama BiH: Projekt Andri}grad, koju je objavila Fondacija Centar za javno pravo, argumentira da je spornom odlukom Vlade RS ugroèno postojanje i svrha Zakona o javnim nabavkama BiH. - Vlada RS nije mogla osloboditi preduze}e Andri}grad primjene odredbi tog zakona. Njegovim ~lanom 3. , Andri}grad je trebao pro}i primjenu Zakona o javnim nabavkama, ali Vlada RS ugrozila je princip efikasnosti kori{tenja javnih sredstava, iako se radi o projektu koji }e ko{tati vi{e desetina miliona maraka - kaè Zlomuìca i
polaganja kamena temeljca za Andri}grad: Porezni obveznici RS ve} dali {est miliona maraka
Andri}gradu. To je, ~ini se, i bio cilj naru~ioca i izvr{ioca megaprojekta koji se od javnosti i poreznih obveznika, gra|ana RS, krije kao zmija noge. Direktorica Agencije za
ntrolira ugovorne organe (u ovom slu~aju Vladu RS, op. a.) u primjeni odredbi Zakona o javnim nabavkama BiH, nego pruà stru~nu i tehni~ku pomo}.
Ko moè poni{titi odluku Vlade RS?

Zlomuìca isti~e da dràvni i entitetski organi moraju upotrijebiti sva zakonom dozvoljena sredstva kako bi se sporna odluka Vlade RS poni{tila. - To je informacija za nas i nije ura|ena u formi prigovora. Traìli smo od Fondacije da uredi podnesak u skladu sa Zakonom o upravnom postupku BiH da bismo mogli postupiti po podnesku. Fondacija nas je naknadno obavijestila da se ne radi o podnesku po Zakonu o upravnom postupku - kaè Pilav. I dok nadle`ne dràvne institucije s Fo~o i Pilavom na ~elu nisu pretjerano zainteresirane da se bave slu~ajem Andri}grad, Zlomuìca isti~e da je op}epoznato da organi vlasti treniU suprotnom, mogu se o~ekivati nova sli~na izbjegavanja primjene Zakona o javnim nabavkama po principu kad moè Dodik, {to ne bismo mogli i mi. raju strogo}u na tzv. malim slu~ajevima, a velike ribe ostaju izvan zakona. - Ne sje}am se da su nadle`ni organi pokretali postupke po slu`benoj du`nosti protiv velikih riba, iako bi zakon morao biti jednak za sve dodaje Zlomuìca i upu}uje na to da Agencija za javne nabavke BiH i Ured za razmatranje àlbi BiH pravni osnov da se bave ovim slu~ajem mogu prona}i i u drugim zakonima kao {to su Krivi~ni i Zakon o upravnom postupku. Pitanje je samo da li ho}e? M. DEDI]
Abreu: O{tro upozorenje
Mali i veliki
- Sistem javnih nabavki u BiH je decentraliziran kao i sistemi u regiji i EU i to na na~in da je svaki ugovorni organ odgovoran za pravilnu primjenu zakona - kaè Fo~o, uz konstataciju da do sada nisu uspjeli do}i u posjed dokumentacije vezane za slu~aj Andri}grad!? Zbunjuju}i komentar dobili smo od Amira Pilava, direktora Ureda za razmatranje àlbi BiH. Ovaj ured, kaè, upoznat je sa slu~ajem Andri}grad, jer mu je Fondacija Centar za javno pravo dostavila 5. januara ove godine pravnu analizu autora Zlomuìce, ali...
Zlomuìca: Objavio publikaciju
Fo~o: Bez dokumentacije
Pilav: Zbunjuju}i komentar
ni~im nisu obrazloìli zaobilaènje Zakona o javnim nabavkama BiH. Projekt gradnje Andri}grada ili, bolje
dodaje da se, zahvaljuju}i izigravanju ovog zakona, ne}e mo}i utvrditi stvarna vrijednost radova na
javne nabavke BiH \inita Fo~o na na{ upit o svemu ovome odgovara kako institucija kojoj je na ~elu ne ko-
Srozavanje imidà BiH

Na{i zvani~nici, koji tro{e gotovo milion KM na sat, i dalje su u fazi strana~kog nadmudrivanja koje }e te{ko stajati gra|ane ove zemlje
Kreatori na{ih sudbina jo{ jednom su se pokazali u ulozi uspje{nih arhitekata te{ke neizvjesnosti gra|ana ove zemlje. To je, uostalom, potvrdila i {efica ureda Svjetske banke u BiH Anabela Abreu, upozoravaju}i da bi se ta me|unarodna finansijska institucija mogla predomisliti i suspendirati kreditnu liniju prema BiH zbog blokade otplate vanjskog duga. Zbrka u glavama bh. zvani~nika, a nerijetko i lo{e namjere prema ovoj zemlji, rezultirali su time da je imid` BiH u potpunosti srozan u o~ima svjetske poslovne zajednice, pa BiH danas nije poèljna zemlja za strane investitore koji je u {irokom luku zaobilaze. Iz istih razloga ni doma}i investitori se ne pretrgo{e s ulaganjima. Zbog sloène administracije i velikih nameta kada se tek otvori firma, BiH se prema izvje{taju Svjetske banke Doing business nalazi na 125. mjestu, {to je svrstava na dno ljestvice u Evropi, a prema konkrentnosti smo ~ak iza Gambije i Kambodè. Osim toga, BiH je na dobrom putu da joj se jo{ jednom, tre}i put u posljednjih mjesec i po, snizi kreditni rejting, {to bi bilo katastrofalno po njen ionako te{ko naru{eni ugled kod potencijalnih investitora i zna~ilo bi potpuno uru{avanje bh. ekonomije. I umjesto da na{i zvani~nici, koji tro{e gotovo milion maraka budètskog novca na sat, u~ine sve da nas razbija~ki talas zapljusne sa {to manje snage, oni su i dalje
PRESSIJA Svjetska banka prijeti suspenzijom kredita
u fazi politi~kog i strana~kog nadmudrivanja koje }e te{ko stajati gra|ane ove zemlje. No, vjerovatno ra~unaju s time da }e u dràvnoj kasi uvijek biti novca za njih. R. A.
oglasi
Dnevni avaz
11
Na osnovu ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slu`bene novine Kantona Sarajevo broj: 10/04, 21/06 i 26/08) i ~lana 71. Pravila Osnovne {kole Al Walidein-Gazzaz Sarajevo, [kolski odbor Osnovne {kole Al Walidein Gazzaz Sarajevo, na svojoj 69. sjednici odrànoj dana 26. 01. 2012. godine raspisuje:
KONKURS
za popunu upra`njenih radnih mjesta na odre|eno vrijeme do 30. 06. 2012. godine 1. Nastavnik/ca geografije.......................12 ~asova nastavne norme sedmi~no, 1 izvr{ilac 2. Nastavnik/ca osnova tehni~kog odgoja i kulture ìvljenja................9 ~asova nastavne norme sedmi~no, 1 izvr{ilac 3. Nastavnik/ca historije...................................8 ~asova nastavne norme sedmi~no, 1 izvr{ilac Pored op{tih uslova za zasnivanje radnog odnosa utvr|enih Zakonom o radu i Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvr|ene Pedago{kim standardima i normativima za osnovno obrazovanje i op}im aktima {kole. Uz prijavu na konkurs kandidati trebaju priloìti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerena fotokopija): 1. Biografiju 2. Diplomu o ste~enoj stru~noj spremi (VSS ili V[S odgovaraju}eg smjera) 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) 4. Uvjerenje o dràvljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) 5. Kopija li~ne karte 6. CIPS-ova prijava prebivali{ta Po kona~nosti odluke o izboru, izabrani kandidati su du`ni dostaviti i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad u obrazovanju. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. Prijave sa dokazima o ispunjavanju konkursnih uslova dostaviti na adresu: O[ Al Walidein - Gazzaz Sarajevo, Hasiba Bankovi}a 2a, 71000 Sarajevo sa naznakom prijava na konkurs. Dodatne informacije o uslovima konkursa mogu se dobiti na telefone: 033/235-507, 033/235-518, 033/235-496.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Mals 089177 09 Mals Sarajevo, 25. 01. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Senad Hadìomeragi}, u pravnoj stvari tuìtelja ZVEÊVO COMMERCE d.o.o. Sarajevo, ul. Olimpijska bb, koga zastupa punomo}nik Kemo Kapur, advokat iz Sarajeva, protiv tuènog BP TRADE d.o.o. Sarajevo, ul. Branilaca Sarajeva br. 20, radi, duga od 419,38 KM, van ro~i{ta dana 25. 01. 2012. godine, donio je: PRESUDU - zbog propu{tanja Tuèni je duàn tuìtelju isplatiti iznos od 419,38 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 21. 02. 2008. godine pa do isplate, kao i da tuìtelju naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 271,44 KM, sve u roku do 15 dana. Stru~ni saradnik Senad Hadìomeragi} POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena àlba, ali tuèni moè podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje. Obavje{tava se tuèni da se dostava presude zbog propu{tanja smatra obavljenom protekom roka do 15 dana od dana objavljivanja iste u dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 182604 11 Ps Sarajevo, 22. 12. 2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Tatjana Arapovi}, u pravnoj stvari tuìoca Kairos Doo Sarajevo ul. Zaima [arca broj 82, koga zastupa Dina Memi} Turkmanovi} advokat iz Sarajeva, protiv tuènog MgMix D.O.O. Lakta{i, ul. Cara Du{ana broj 15 Lakta{i, radi naplate potraìvanja, v.sp. 9.788,73, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Sl. novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tuèni ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje:
OGLAS
Dana 19. 01. 2011. godine tuìlac Kairos Doo Sarajevo je podnio tu`bu protiv tuènog Mg-Mix D.O.O. Lakta{i radi naplate potraìvanja. Tu`bom traì da Sud donese presudu kojom }e naloìti tuènom da isplati tuìtelju na ime duga od 9.788,73 KM sa zakonskom zateznom kamatom na pojedina~ne iznose i to: - na iznos od 6.198,79 KM po~ev od 27. 09. 2008. godine kao dana dospije}a pa do isplate - na iznos od 3.589,94 KM po~ev od 07. 11. 2008. godine kao dana dospije}a pa do isplate te da plati sve tro{kove parni~nog postupka kao i sudsku taksu prema odluci suda. A sve u roku od 30 dana po pravosna`nosti ove presude, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Obavje{tava se tuèni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i
na oglasnoj tabli Suda te da priloge dostavljene uz tu`bu moè podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tuèni da je, na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a, duàn najkasnije u roku od 30 dana dostaviti Sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadràvati: oznaku Suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadràj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tuèni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov za navode tuènog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protutu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tuèni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tuìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, Sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu s prilozima predaje se Sudu, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Sudijka Tatjana Arapovi}
12 4. FEBRUAR/VELJAÂ 2012.
13
Slu`ba narodu jest slu`ba Bogu

Tajip Erdoan ove rije~i nikada nije koristio reda radi, suprotno tome, odgovornost na koju one aludiraju prihvatio je jednim vjerni~kim zadovoljstvom i u~inio je parolom poimanja slu`bovanja
d ovog broja Avazov prilog Sedmica po~inje s ekskluzivnim objavljivanjem odlomaka knjige Redèp Tajip Erdoan: Ra|anje lidera, autora Husejina Beslija (Hseyin) i Omera Ozbaja (mer zbay). Ova knjiga, jedna od najboljih biografija turskog premijera Redèpa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), koja je po~etkom 2011. godine iza{la u Republici Turskoj, uskoro izlazi i na bosanskom jeziku u Novom Pazaru i Sarajevu.
X EKSKLUZIVNO
Objavljujemo dijelove biografije turskog premijera iz knjige Redèp Tajip Erdoan: Ra|anje lidera
ne predaje do posljednjeg trenutka, da postigne gol u {ansi koja mu se ukaè. Svako dijete koje igra fudbal ma{ta da jednog dana postane velika zvijezda; pjesnik te dane definira stihovima: Svakim se novim jutrom/i novo bu|enje ra|a. @ivot nije pruìo priliku Recepu Tayyipu Erdoganu da
Milli selamet partije za op}inu Beyoglu (Bejolu), imao je samo dvadeset dvije godine. Iste godine postao je predsjednik omladine Milli selamet partije na nivou Istanbula. Godine 1984. nalazio se na mjestu predsjednika ogranka Refah partije za op}inu Beyoglu, partije osnovane kao nastavak zatvorene Milli selamet partije. Godine 1985.
Fudbalska avantura
Za podru~je BiH njen izdava~ je Dobra knjiga Sarajevo, a u Novom Pazaru izlazi u izdanju NVO Svetionik. Recenziju je uradio knjièvnik Hadèm Hajdarevi}. Autori knjige, dugogodi{nji saradnici premijera Erdoana, Husejin Besli i Omer Ozbaj u njoj obra|uju put i politi~ko uzdizanje jednog od najve}ih vo|a savremene Turske. Uz saglasnost autora knjigu je preveo Avdija Salkovi} iz Novog Pazara. U ovom broju na{ list objavljuje odlomak koji po~inje s Erdoanovim djetinjstvom: - Poticao je iz Kasimpa{e. Bio je dijete kvarta u kojem najbrì put razlikovanja od ostalih drugara prolazi putem mangupluka. Me|utim, on uop}e nije pridavao pa`nje obe}anjima koja je nosila logika kasimpa{alijskog duha, a koja je jednog mladog ~ovjeka veoma lahko skretala s pravog puta. U svoju je glavu utuvio fudbal. Po~eo je igrati fudbal u osnovnoj {koli i nikada ga nije ostavio u sljede}ih gotovo {esnaest godina, sve do vojnog udara 12. septembra 1980. godine. Fudbalska avantura, zapo~eta u ranoj mladosti, bila je najva`nije iskustvo {to ga je nosilo do mjesta na kojem se danas nalazi. U ovim godinama nau~io je da naspram te{ko}a ne padne u strah, da se
Premijer Erdoan po~eo je igrati fudbal u osnovnoj {koli i nikada ga nije ostavio u sljede}ih gotovo {esnaest godina, sve do vojnog udara 12. septembra 1980. godine
postane fudbalska zvijezda. Me|utim, godine provedene u fudbalu nau~ile su ga brzini i ravnoteì, taktici i strategiji, pobjedi i porazu, da vjeruje u sebe i da se nikada ne predaje. Pored identiteta sportiste, postoji jedna druga osobina koja podupire njegovu politi~ku karijeru, a to je {to je bio svr{enik liceja Imam Hatip. Po{tovao je vje{tinu govora, tradiciju i moralna na~ela sredine u kojoj je ìvio. Njegovi govori, protkani ajetima i hadisima, i osobita oratorska vje{tina privla~ili su mase slu{alaca. Kada je 1976. godine postao predsjednik omladine
izabran je za predsjednika istanbulskog ogranka Refah partije i postao je ~lan Glavnog odbora Refah partije. A sada je, eto, bio kandidat za gradona~elnika Istanbula.
O~eva zabrana
Godinama je bio na ~elu gradske partijske organizacije. Omladina koju je odgajao za ove dane i ène ~lanice partije, koje su prva iskustva u radu na terenu stekle tokom njegove kandidature za predsjednika op}ine Beyoglu, uz napor identi~an duhu Nacionalnog oslobo|enja, iskreno su stisnuli zube i radili na tome da
IZ BIOGRAFIJE PREVODIOCA
Avdija Salkovi} ro|en je 1974. godine u Novom Pazaru u kojem je zavr{io osnovnu i srednju {kolu. Godine 1994. upisuje Vi{u {kolu elektronike i ra~unara na Univerzitetu Marmara u Istanbulu. Nakon diplomiranja na spomenutom univerzitetu vratio se u svoj zavi~aj. Godine 2002. upisuje se na Filolo{ki fakultet Univerziteta u Beogradu, smjer turski jezik i knjièvnost, na kojem ~etiri godine kasnije diplomira. Nakon osnovnih studija i ste~ene master diplome, Avdija Salkovi} na istom odsjeku poha|a doktorske akademske studije. U me|uvremenu aktivno se bavi prevo|enjem s tu-
Avdija Salkovi}
(Foto: Samir Jejna)
rskog jezika. Radi u gradskoj biblioteci u Novom Pazaru. Oènjen je i otac je troje djece.
otvore put koji }e Reisa odvesti do mjesta gradona~elnika. Strast prema fudbalu, nastala tokom osnovne {kole, nastavljena je jo{ ve}im intenzitetom tokom srednje {kole. Vremenom je usavr{io talent za ovaj sport. Privukav{i pa`nju na sebe okretno{}u na terenu, prihvativ{i ponudu od 1.000 lira, Tayyip Erdogan je pre{ao u Sportski klub Camialti (Dàmialti). Po{to je stilom svoje igre podsje}ao na slavnog Beckenbauera, njegovi prijatelji su ga prozvali Imam Beckenbauer. Godine 1975. pre{ao je u IETT. Otad je bio profesionalac i za ìvot zara|ivao igraju}i fudbal. Njegov otac Ahmet Erdogan mislio je da je interesiranje njegovog sina za fudbal jedna prolazna strast i pona{ao se kao da ne zna ni{ta o fazama koje je njegov sin pro{ao na polju profesionalizma. Kada je saznao za ponudu Eskiehirspora (Eski{ehirspor), koja je do{la ne{to kasnije, veoma se naljutio: Ja èlim da ti u~i{ i postane{ ~ovjek. Me|utim, ti se bavi{ nemogu}im stvarima! Rekav{i ovo, nije mu dozvolio da prihvati ovu ponudu. Mnogo godina kasnije, Tayyip Erdogan je rekao jednom novinaru: Zbog svog oca propustio sam mnogo sli~nih prilika. A jedna od propu{tenih prilika za kojima àli - mo`da i najve}a - jest ponuda koja mu je do{la od Fenerbahea (Fenerbah~e). Godine 1976. finalni me~evi istanbulske amaterske lige igrali su se na stadionu Vefa. Nogometni performans Tayyipa Erdogana, koji je u timu IETT-a igrao u {picu, bio je na takvom nivou da je igrom zaintrigirao tada{njeg trenera Fenerbahea Tomu Kaloperovi}a, koji je u tom trenutku posmatrao me~. Kaloperovi} je upravi odnio ponudu za fudbalera Erdogana i zatraìo da odmah realizuju njegov transfer. Sve i da je Tayyip Erdogan poletio od radosti u zrak kada mu je uprava Fenerbahea ponudila transfer, pomisliv{i da }e se suo~iti s o~evim protivljenjem, zatraìo je dva dana da razmisli. Naposljetku, kad je vidio da poku{aji uvjeravanja oca ne}e dati rezultata, bio je primoran odbiti ovu ponudu, koja bi, vjerovatno, njegovu ìvotnu putanju okrenula na sasvim suprotnu stranu. Uporedo s fudbalskom avanturom, nije odustajao ni od politi~ke karijere. U godinama kad je upisao fakultet, istovremeno je nastavljao sa du`nostima u MTTB-u (Milli Trk Talebe Birligi - Turska nacionalna zajednica u~enika i studenata) i ne zaostaju}i ni za jednom aktivno{}u u mreì mladih Milli
Zar da ih ne bude, dijete moje! Ah, kada bi ove stijene i grane imale jezik pa da progovore!... Pri~aju}i o pro{losti, nanine o~i su zasuzile. Naslovnica knjige Redèp Dok je svoj kaìprst Tajip Erdoan: Ra|anje lidera: nje`no {etala po cvjetnim dePo~etkom 2011. godine iza{la zenima svojih pamu~nih {alu Republici Turskoj, uskoro vara, s vremena na vrijeme bi izlazi i napa bosanskom uzdahnula utihnula, zatim jeziku u Novom Pazaru bi ponovo nastavljala s i Sarajevu pri~anjem. Kao da je ju~er bilo, sje}ala se dugih {etnji sa svojim vjerenikom, ruku pod ruku, du` potoka, vla`ne svjeìne vrba, sjenki {to su se pred kraj dana pruàle po vodi, jata ~voraka i jo{ mnogo ~ega {to je pripadalo tome vremenu.
Pobuna Istanbula
Mo`da je samo i ìvjela u pro{losti. Mir koji je traìla nalazila je me|u sje}anjima jednog skoro stoljetnog ìvota koji se polahko rastapao, poput male djevoj~ice koja se igra skrivalica, nije izlazila iz svoje samo}e sve dok joj ne dosadi. Nana nas je sve ganula. Te{ko sam se sustezao da ne zapla~em. Pogledao sam gradona~elnika, i on je bio pla~ljiv. Veysele! Kada se malo smiri, re~e: Sakupi ljude, odlazimo! Najprije sam pomislio da se {ali, ali, pogledao sam ga, uop}e nije li~io na nekog ko se {ali. Koliko sam razumio, Tayyip je iz daljine osjetio nezadovoljstvo seljana i shvatio je da su pristali zato {to su se pla{ili dràvne prisile, a ne zbog li~nog uvjerenja. Ukratko, morali smo odloìti ru{enje sve dok seljani svojevoljno ne isprazne ku}e, a nakon {to im se detaljno objasni za{to se moraju preseliti odavde. Jedan od bliskih saradnika u vrijeme jo{ dok je bio gradona~elnik Istanbula i neko ko ga jako dobro poznaje Burhan Metin, analiziraju}i neke doga|aje koje je li~no vidio, stav koji je Tayyip Erdogan zauzeo u ovoj i sli~nim situacijama komentari{e kao posjedovanje veoma jakih osje}anja humanosti: Vrlo je malo ljudi u ovoj zemlji koji nemaju boli i patnji. Osim onih koji ìve u vilama na Bosforu, svi imaju neku stranu koja im priti{}e ìvot. Ili su pritisnuti dru{tvenim kontekstima ili poti~u iz siroma{tva. Mi smo jedno tu`no dru{tvo, mi smo jedno isto~nja~ko dru{tvo. @ivot kojim ìvimo, tovari nas tugom. I Tayyip posjeduje jednu konstrukciju koja osje}a bol i tugu. To i jeste ono {to ga ~ini centrom privla~nosti; ljudi u njemu vide svoje stanje. U stvarnosti postoje dva Erdogana. Jedan je ~ovjek Erdogan koji sa svojom svije{}u, te{kim ìvotom posjeduje jedno {iroko polje koje dijeli s prosje~nim ljudima Turske. Drugi je pra-
Erdoanov politi~ki pragmatizan u raspu}ima na kojima se sastaje sa zajednicom i u kojima, s druge strane, predstavlja samu tu zajednicu, uvijek je usmjeren naprema korisnosti
selamet partije otvarao je vrata ka u~eni~koj fazi svoje politi~ke karijere. Slu`ba narodu jest slu`ba Bogu. Politi~ari mnogo vole i koriste ove rije~i. Naàlost, ove vrijedne rije~i ne bivaju vi{e od jednog slogana koji se u predizbornim kampanjama stalno ponavlja, a koji se kasnije ~esto i zaboravi. Tayyip Erdogan ove rije~i nikada nije koristio reda radi, suprotno tome, odgovornost na koju one aludiraju prihvatio je jednim vjerni~kim zadovoljstvom i u~inio je parolom poimanja slu`bovanja.
Nanin ajran
U periodu kada je bio gradona~elnik Istanbula, Yusuf Beyazit (Jusuf Bejazit) bio je predsjednik Direkcije za eksproprijaciju nekretnina: - U tom periodu 98% eksproprisanih objekata uradili smo uz dogovor - i kaè da je samo 2% sudski procesuirano. Veysel Eroglu (Vejsel Erolu) se ubacuje u razgovor: - U nekim slu~ajevima nije bilo dovoljno da dobijete i pristanak ljudi. Pored toga, morali ste imati u vidu i Tayyipovu savjest. - Kako je to izgledalo? - Da vam objasnim ovako - re~e i po~e pri~ati doga|aj koji, kako kaè, nikada ne}e zaboraviti.
- Donijeli smo odluku da izmjestimo jedno selo na padinama potoka koji je napajao akumulaciono jezero Darlik (Darlik). Sa seljanima smo se sporazumjeli o pitanju nadoknade; oni }e svojevoljno napustili selo, a mi }emo zapo~eti posao ru{enja objekata. Dogovorenog dana stigli smo u selo sa ljudima iz osiguranja, buldoèrima, ka{ikarima i upravlja~ima ostalih ma{ina. Toliko nas je bilo da je neko ko je gledao izdaleka mogao pomisliti da se radi o nekoj vojnoj jedinici koja je krenula na vje`be. I Tayyip je bio s nama. Naravno, kada je rije~ o jednom osjetljivom pitanju
kao {to je ru{enje, rekao je da polazi i on. I mi smo rekli: Svakako... Tako je, a {ta smo drugo mogli re}i? Zaustaviv{i ekipu malo pozadi, do{li smo do seljana. Obradovali su se kada su ugledali gradona~elnika. Dok smo se sluìli i razgovarali, pri{la nam je jedna nana: Dobro do{li, gradona~elni~e, dijete moje! Svojim rukama sam ti napravila ajran od doma}eg mlijeka. Probaj, vidi da li li~i na va{e ajrane! Uz rije~i: @iva bila, nano moja! Namu~ila si se, neka su ti ruke zdrave!, napravili smo nani mjesto me|u na-
ma. Gradona~elnik je ovu slaba{nu, nasmijanu staricu veoma zavolio, mnogo ga je ganulo njeno gostoprimstvo. Rekao je: Hajde, pri|i i pri~aj nam! Izgleda da si ti najstarija u ovom selu. Nana je po~ela: Otkad znam za sebe ìvim ovdje. Ovo je veoma staro selo, ali, da ste vidjeli, tada je bilo mnogo ljep{e nego {to je sada. Bilo je vi{e zelenila. Du` potoka bile su debele vrbe. I sam zna{, àlosne vrbe. Da proba{ da je obuhvati{, ruke ti ne bi dostigle... Ovo naprijed bio je tr{~ar. Ko zna, kakva sje}anja gaji{ u vezi s pro{losti...
IZ BIOGRAFIJE AUTORA
Husejin Besli ro|en je 18. aprila 1953. godine u Greleu pokraj Giresuna. Diplomirao je na Fakultetu za knjièvnost Univerziteta u Istanbulu (Odsjek psihologija) i na Institutu organizacionih nauka Univerziteta u Istanbulu. Osim rukovode}ih funkcija u razli~itim dràvnim preduze}ima, obavljao je i funkciju savjetnika za medije u gradskoj upravi grada Istanbula, te funkciju glavnog urednika dnevnih novina Yeni afak. Osim toga, bio je i savjetnik predsjednika Partije pravde i razvoja (AK partije) i narodni poslanik u 22. sazivu Skup{tine Repubike Turske. Objavljivao je ~lanke u razli~itim novinama i ~asopisima i autor je dvije knjige. Oèn-
Naslovnica knjige Redèp Tajip Erdoan: Ra|anje lidera: Po~etkom 2011. godine iza{la u Republici Turskoj, uskoro izlazi i na bosanskom jeziku u Novom Pazaru i Sarajevu
Husejin Besli i Omer Ozbaj
jen je i otac je dvoje djece. Omer Ozbaj ro|en je u Ankari 1952. godine. Zavr{io je Licej Imam Hatip i Odsjek za dru{tvene i organizacione nauke Orta Dogu Univerziteta. Svoje pjesme i tekstove objavljivao je u ~asopisima Talebe, Milli Genlik i Dnce.
gmati~ni Erdogan, koji se dugi niz godina oblikovao u Milli Goru{u (Milli Gr) u kojemu se bavio politikom... Svojom ljudskom stranom, sastaje se s ljudskom zajednicom, izgra|uje sli~nosti ~ovjeka na ulici i hvata ga za du{u. Ali, Erdoganov politi~ki pragmatizan u raspu}ima na kojima se sastaje sa zajednicom i u kojima, s druge strane, pre-
dstavlja samu tu zajednicu, uvijek je usmjeren naprema korisnosti. Moè se re}i da iza Erdoganova uspjeha stoji krajnje uspje{na harmonija ove dvije strane. Istanbul se pobunio!... Kada su se u ve~eri 27. marta 1994. godine, uz rije~i: Ima li, Boè, ovome kraja?/ Dova se na{a s Milo{}u spaja..., otvorile glasa~ke kutije,
napa}eni gra|ani Istanbula najzad su prona{li izlaz koji su traìli. Rje{enje je bio Tayyip Erdogan!
(Izdava~ Dobra knjiga Sarajevo i NVO Svetionik Novi Pazar, 2012., prijevod s turskog jezika Avdija Salkovi}, recenzent Hadèm Hajdarevi}) (Oprema teksta je redakcijska)
12 4. FEBRUAR/VELJAÂ 2012.
13
Slu`ba narodu jest slu`ba Bogu

Tajip Erdoan ove rije~i nikada nije koristio reda radi, suprotno tome, odgovornost na koju one aludiraju prihvatio je jednim vjerni~kim zadovoljstvom i u~inio je parolom poimanja slu`bovanja
d ovog broja Avazov prilog Sedmica po~inje s ekskluzivnim objavljivanjem odlomaka knjige Redèp Tajip Erdoan: Ra|anje lidera, autora Husejina Beslija (Hseyin) i Omera Ozbaja (mer zbay). Ova knjiga, jedna od najboljih biografija turskog premijera Redèpa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), koja je po~etkom 2011. godine iza{la u Republici Turskoj, uskoro izlazi i na bosanskom jeziku u Novom Pazaru i Sarajevu.
X EKSKLUZIVNO
Objavljujemo dijelove biografije turskog premijera iz knjige Redèp Tajip Erdoan: Ra|anje lidera
ne predaje do posljednjeg trenutka, da postigne gol u {ansi koja mu se ukaè. Svako dijete koje igra fudbal ma{ta da jednog dana postane velika zvijezda; pjesnik te dane definira stihovima: Svakim se novim jutrom/i novo bu|enje ra|a. @ivot nije pruìo priliku Recepu Tayyipu Erdoganu da
Milli selamet partije za op}inu Beyoglu (Bejolu), imao je samo dvadeset dvije godine. Iste godine postao je predsjednik omladine Milli selamet partije na nivou Istanbula. Godine 1984. nalazio se na mjestu predsjednika ogranka Refah partije za op}inu Beyoglu, partije osnovane kao nastavak zatvorene Milli selamet partije. Godine 1985.
Fudbalska avantura
Za podru~je BiH njen izdava~ je Dobra knjiga Sarajevo, a u Novom Pazaru izlazi u izdanju NVO Svetionik. Recenziju je uradio knjièvnik Hadèm Hajdarevi}. Autori knjige, dugogodi{nji saradnici premijera Erdoana, Husejin Besli i Omer Ozbaj u njoj obra|uju put i politi~ko uzdizanje jednog od najve}ih vo|a savremene Turske. Uz saglasnost autora knjigu je preveo Avdija Salkovi} iz Novog Pazara. U ovom broju na{ list objavljuje odlomak koji po~inje s Erdoanovim djetinjstvom: - Poticao je iz Kasimpa{e. Bio je dijete kvarta u kojem najbrì put razlikovanja od ostalih drugara prolazi putem mangupluka. Me|utim, on uop}e nije pridavao pa`nje obe}anjima koja je nosila logika kasimpa{alijskog duha, a koja je jednog mladog ~ovjeka veoma lahko skretala s pravog puta. U svoju je glavu utuvio fudbal. Po~eo je igrati fudbal u osnovnoj {koli i nikada ga nije ostavio u sljede}ih gotovo {esnaest godina, sve do vojnog udara 12. septembra 1980. godine. Fudbalska avantura, zapo~eta u ranoj mladosti, bila je najva`nije iskustvo {to ga je nosilo do mjesta na kojem se danas nalazi. U ovim godinama nau~io je da naspram te{ko}a ne padne u strah, da se
Premijer Erdoan po~eo je igrati fudbal u osnovnoj {koli i nikada ga nije ostavio u sljede}ih gotovo {esnaest godina, sve do vojnog udara 12. septembra 1980. godine
postane fudbalska zvijezda. Me|utim, godine provedene u fudbalu nau~ile su ga brzini i ravnoteì, taktici i strategiji, pobjedi i porazu, da vjeruje u sebe i da se nikada ne predaje. Pored identiteta sportiste, postoji jedna druga osobina koja podupire njegovu politi~ku karijeru, a to je {to je bio svr{enik liceja Imam Hatip. Po{tovao je vje{tinu govora, tradiciju i moralna na~ela sredine u kojoj je ìvio. Njegovi govori, protkani ajetima i hadisima, i osobita oratorska vje{tina privla~ili su mase slu{alaca. Kada je 1976. godine postao predsjednik omladine
izabran je za predsjednika istanbulskog ogranka Refah partije i postao je ~lan Glavnog odbora Refah partije. A sada je, eto, bio kandidat za gradona~elnika Istanbula.
O~eva zabrana
Godinama je bio na ~elu gradske partijske organizacije. Omladina koju je odgajao za ove dane i ène ~lanice partije, koje su prva iskustva u radu na terenu stekle tokom njegove kandidature za predsjednika op}ine Beyoglu, uz napor identi~an duhu Nacionalnog oslobo|enja, iskreno su stisnuli zube i radili na tome da
IZ BIOGRAFIJE PREVODIOCA
Avdija Salkovi} ro|en je 1974. godine u Novom Pazaru u kojem je zavr{io osnovnu i srednju {kolu. Godine 1994. upisuje Vi{u {kolu elektronike i ra~unara na Univerzitetu Marmara u Istanbulu. Nakon diplomiranja na spomenutom univerzitetu vratio se u svoj zavi~aj. Godine 2002. upisuje se na Filolo{ki fakultet Univerziteta u Beogradu, smjer turski jezik i knjièvnost, na kojem ~etiri godine kasnije diplomira. Nakon osnovnih studija i ste~ene master diplome, Avdija Salkovi} na istom odsjeku poha|a doktorske akademske studije. U me|uvremenu aktivno se bavi prevo|enjem s tu-
Avdija Salkovi}
(Foto: Samir Jejna)
rskog jezika. Radi u gradskoj biblioteci u Novom Pazaru. Oènjen je i otac je troje djece.
otvore put koji }e Reisa odvesti do mjesta gradona~elnika. Strast prema fudbalu, nastala tokom osnovne {kole, nastavljena je jo{ ve}im intenzitetom tokom srednje {kole. Vremenom je usavr{io talent za ovaj sport. Privukav{i pa`nju na sebe okretno{}u na terenu, prihvativ{i ponudu od 1.000 lira, Tayyip Erdogan je pre{ao u Sportski klub Camialti (Dàmialti). Po{to je stilom svoje igre podsje}ao na slavnog Beckenbauera, njegovi prijatelji su ga prozvali Imam Beckenbauer. Godine 1975. pre{ao je u IETT. Otad je bio profesionalac i za ìvot zara|ivao igraju}i fudbal. Njegov otac Ahmet Erdogan mislio je da je interesiranje njegovog sina za fudbal jedna prolazna strast i pona{ao se kao da ne zna ni{ta o fazama koje je njegov sin pro{ao na polju profesionalizma. Kada je saznao za ponudu Eskiehirspora (Eski{ehirspor), koja je do{la ne{to kasnije, veoma se naljutio: Ja èlim da ti u~i{ i postane{ ~ovjek. Me|utim, ti se bavi{ nemogu}im stvarima! Rekav{i ovo, nije mu dozvolio da prihvati ovu ponudu. Mnogo godina kasnije, Tayyip Erdogan je rekao jednom novinaru: Zbog svog oca propustio sam mnogo sli~nih prilika. A jedna od propu{tenih prilika za kojima àli - mo`da i najve}a - jest ponuda koja mu je do{la od Fenerbahea (Fenerbah~e). Godine 1976. finalni me~evi istanbulske amaterske lige igrali su se na stadionu Vefa. Nogometni performans Tayyipa Erdogana, koji je u timu IETT-a igrao u {picu, bio je na takvom nivou da je igrom zaintrigirao tada{njeg trenera Fenerbahea Tomu Kaloperovi}a, koji je u tom trenutku posmatrao me~. Kaloperovi} je upravi odnio ponudu za fudbalera Erdogana i zatraìo da odmah realizuju njegov transfer. Sve i da je Tayyip Erdogan poletio od radosti u zrak kada mu je uprava Fenerbahea ponudila transfer, pomisliv{i da }e se suo~iti s o~evim protivljenjem, zatraìo je dva dana da razmisli. Naposljetku, kad je vidio da poku{aji uvjeravanja oca ne}e dati rezultata, bio je primoran odbiti ovu ponudu, koja bi, vjerovatno, njegovu ìvotnu putanju okrenula na sasvim suprotnu stranu. Uporedo s fudbalskom avanturom, nije odustajao ni od politi~ke karijere. U godinama kad je upisao fakultet, istovremeno je nastavljao sa du`nostima u MTTB-u (Milli Trk Talebe Birligi - Turska nacionalna zajednica u~enika i studenata) i ne zaostaju}i ni za jednom aktivno{}u u mreì mladih Milli
Zar da ih ne bude, dijete moje! Ah, kada bi ove stijene i grane imale jezik pa da progovore!... Pri~aju}i o pro{losti, nanine o~i su zasuzile. Naslovnica knjige Redèp Dok je svoj kaìprst Tajip Erdoan: Ra|anje lidera: nje`no {etala po cvjetnim dePo~etkom 2011. godine iza{la zenima svojih pamu~nih {alu Republici Turskoj, uskoro vara, s vremena na vrijeme bi izlazi i napa bosanskom uzdahnula utihnula, zatim jeziku u Novom Pazaru bi ponovo nastavljala s i Sarajevu pri~anjem. Kao da je ju~er bilo, sje}ala se dugih {etnji sa svojim vjerenikom, ruku pod ruku, du` potoka, vla`ne svjeìne vrba, sjenki {to su se pred kraj dana pruàle po vodi, jata ~voraka i jo{ mnogo ~ega {to je pripadalo tome vremenu.
Pobuna Istanbula
Mo`da je samo i ìvjela u pro{losti. Mir koji je traìla nalazila je me|u sje}anjima jednog skoro stoljetnog ìvota koji se polahko rastapao, poput male djevoj~ice koja se igra skrivalica, nije izlazila iz svoje samo}e sve dok joj ne dosadi. Nana nas je sve ganula. Te{ko sam se sustezao da ne zapla~em. Pogledao sam gradona~elnika, i on je bio pla~ljiv. Veysele! Kada se malo smiri, re~e: Sakupi ljude, odlazimo! Najprije sam pomislio da se {ali, ali, pogledao sam ga, uop}e nije li~io na nekog ko se {ali. Koliko sam razumio, Tayyip je iz daljine osjetio nezadovoljstvo seljana i shvatio je da su pristali zato {to su se pla{ili dràvne prisile, a ne zbog li~nog uvjerenja. Ukratko, morali smo odloìti ru{enje sve dok seljani svojevoljno ne isprazne ku}e, a nakon {to im se detaljno objasni za{to se moraju preseliti odavde. Jedan od bliskih saradnika u vrijeme jo{ dok je bio gradona~elnik Istanbula i neko ko ga jako dobro poznaje Burhan Metin, analiziraju}i neke doga|aje koje je li~no vidio, stav koji je Tayyip Erdogan zauzeo u ovoj i sli~nim situacijama komentari{e kao posjedovanje veoma jakih osje}anja humanosti: Vrlo je malo ljudi u ovoj zemlji koji nemaju boli i patnji. Osim onih koji ìve u vilama na Bosforu, svi imaju neku stranu koja im priti{}e ìvot. Ili su pritisnuti dru{tvenim kontekstima ili poti~u iz siroma{tva. Mi smo jedno tu`no dru{tvo, mi smo jedno isto~nja~ko dru{tvo. @ivot kojim ìvimo, tovari nas tugom. I Tayyip posjeduje jednu konstrukciju koja osje}a bol i tugu. To i jeste ono {to ga ~ini centrom privla~nosti; ljudi u njemu vide svoje stanje. U stvarnosti postoje dva Erdogana. Jedan je ~ovjek Erdogan koji sa svojom svije{}u, te{kim ìvotom posjeduje jedno {iroko polje koje dijeli s prosje~nim ljudima Turske. Drugi je pra-
Erdoanov politi~ki pragmatizan u raspu}ima na kojima se sastaje sa zajednicom i u kojima, s druge strane, predstavlja samu tu zajednicu, uvijek je usmjeren naprema korisnosti
selamet partije otvarao je vrata ka u~eni~koj fazi svoje politi~ke karijere. Slu`ba narodu jest slu`ba Bogu. Politi~ari mnogo vole i koriste ove rije~i. Naàlost, ove vrijedne rije~i ne bivaju vi{e od jednog slogana koji se u predizbornim kampanjama stalno ponavlja, a koji se kasnije ~esto i zaboravi. Tayyip Erdogan ove rije~i nikada nije koristio reda radi, suprotno tome, odgovornost na koju one aludiraju prihvatio je jednim vjerni~kim zadovoljstvom i u~inio je parolom poimanja slu`bovanja.
Nanin ajran
U periodu kada je bio gradona~elnik Istanbula, Yusuf Beyazit (Jusuf Bejazit) bio je predsjednik Direkcije za eksproprijaciju nekretnina: - U tom periodu 98% eksproprisanih objekata uradili smo uz dogovor - i kaè da je samo 2% sudski procesuirano. Veysel Eroglu (Vejsel Erolu) se ubacuje u razgovor: - U nekim slu~ajevima nije bilo dovoljno da dobijete i pristanak ljudi. Pored toga, morali ste imati u vidu i Tayyipovu savjest. - Kako je to izgledalo? - Da vam objasnim ovako - re~e i po~e pri~ati doga|aj koji, kako kaè, nikada ne}e zaboraviti.
- Donijeli smo odluku da izmjestimo jedno selo na padinama potoka koji je napajao akumulaciono jezero Darlik (Darlik). Sa seljanima smo se sporazumjeli o pitanju nadoknade; oni }e svojevoljno napustili selo, a mi }emo zapo~eti posao ru{enja objekata. Dogovorenog dana stigli smo u selo sa ljudima iz osiguranja, buldoèrima, ka{ikarima i upravlja~ima ostalih ma{ina. Toliko nas je bilo da je neko ko je gledao izdaleka mogao pomisliti da se radi o nekoj vojnoj jedinici koja je krenula na vje`be. I Tayyip je bio s nama. Naravno, kada je rije~ o jednom osjetljivom pitanju
kao {to je ru{enje, rekao je da polazi i on. I mi smo rekli: Svakako... Tako je, a {ta smo drugo mogli re}i? Zaustaviv{i ekipu malo pozadi, do{li smo do seljana. Obradovali su se kada su ugledali gradona~elnika. Dok smo se sluìli i razgovarali, pri{la nam je jedna nana: Dobro do{li, gradona~elni~e, dijete moje! Svojim rukama sam ti napravila ajran od doma}eg mlijeka. Probaj, vidi da li li~i na va{e ajrane! Uz rije~i: @iva bila, nano moja! Namu~ila si se, neka su ti ruke zdrave!, napravili smo nani mjesto me|u na-
ma. Gradona~elnik je ovu slaba{nu, nasmijanu staricu veoma zavolio, mnogo ga je ganulo njeno gostoprimstvo. Rekao je: Hajde, pri|i i pri~aj nam! Izgleda da si ti najstarija u ovom selu. Nana je po~ela: Otkad znam za sebe ìvim ovdje. Ovo je veoma staro selo, ali, da ste vidjeli, tada je bilo mnogo ljep{e nego {to je sada. Bilo je vi{e zelenila. Du` potoka bile su debele vrbe. I sam zna{, àlosne vrbe. Da proba{ da je obuhvati{, ruke ti ne bi dostigle... Ovo naprijed bio je tr{~ar. Ko zna, kakva sje}anja gaji{ u vezi s pro{losti...
IZ BIOGRAFIJE AUTORA
Husejin Besli ro|en je 18. aprila 1953. godine u Greleu pokraj Giresuna. Diplomirao je na Fakultetu za knjièvnost Univerziteta u Istanbulu (Odsjek psihologija) i na Institutu organizacionih nauka Univerziteta u Istanbulu. Osim rukovode}ih funkcija u razli~itim dràvnim preduze}ima, obavljao je i funkciju savjetnika za medije u gradskoj upravi grada Istanbula, te funkciju glavnog urednika dnevnih novina Yeni afak. Osim toga, bio je i savjetnik predsjednika Partije pravde i razvoja (AK partije) i narodni poslanik u 22. sazivu Skup{tine Repubike Turske. Objavljivao je ~lanke u razli~itim novinama i ~asopisima i autor je dvije knjige. Oèn-
Naslovnica knjige Redèp Tajip Erdoan: Ra|anje lidera: Po~etkom 2011. godine iza{la u Republici Turskoj, uskoro izlazi i na bosanskom jeziku u Novom Pazaru i Sarajevu
Husejin Besli i Omer Ozbaj
jen je i otac je dvoje djece. Omer Ozbaj ro|en je u Ankari 1952. godine. Zavr{io je Licej Imam Hatip i Odsjek za dru{tvene i organizacione nauke Orta Dogu Univerziteta. Svoje pjesme i tekstove objavljivao je u ~asopisima Talebe, Milli Genlik i Dnce.
gmati~ni Erdogan, koji se dugi niz godina oblikovao u Milli Goru{u (Milli Gr) u kojemu se bavio politikom... Svojom ljudskom stranom, sastaje se s ljudskom zajednicom, izgra|uje sli~nosti ~ovjeka na ulici i hvata ga za du{u. Ali, Erdoganov politi~ki pragmatizan u raspu}ima na kojima se sastaje sa zajednicom i u kojima, s druge strane, pre-
dstavlja samu tu zajednicu, uvijek je usmjeren naprema korisnosti. Moè se re}i da iza Erdoganova uspjeha stoji krajnje uspje{na harmonija ove dvije strane. Istanbul se pobunio!... Kada su se u ve~eri 27. marta 1994. godine, uz rije~i: Ima li, Boè, ovome kraja?/ Dova se na{a s Milo{}u spaja..., otvorile glasa~ke kutije,
napa}eni gra|ani Istanbula najzad su prona{li izlaz koji su traìli. Rje{enje je bio Tayyip Erdogan!
(Izdava~ Dobra knjiga Sarajevo i NVO Svetionik Novi Pazar, 2012., prijevod s turskog jezika Avdija Salkovi}, recenzent Hadèm Hajdarevi}) (Oprema teksta je redakcijska)
14
Dnevni avaz
oglasi
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INSKI SUD U BUGOJNU Broj: 46 0 I 021199 10 I Bugojno, 11. 01. 2012. godine Op}inski sud u Bugojnu, sudija Lejla Nuriki}, u izvr{nom postupku traìtelja izvr{enja Mikrokreditna fondacija SUNRISE Sarajevo, terenska kancelarija Jajce, ul. Maka Dizdara bb, protiv izvr{enika Ja{arevi} Benjamin sin Suada, Vesela bb, Bugojno i Sejfi} Semra k}i Omera, Pavice bb Bugojno, radi duga v.s. 294,06 KM, objavljuje
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Mals 104150 09 Mals Sarajevo, 24. 01. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Senad Hadìomeragi}, u pravnoj stvari tuìtelja ZDRAVSTVENA USTANOVA POLIKLINIKA MIMO MEDICAL, Sarajevo, ul. Azize [a}irbegovi} br. 80, koga zastupa Amra Gurda, advokat iz Sarajeva, protiv tuènog DRITO Dru{tvo za projektovanje, opremu objekata, usluge i trgovinu export-import d.o.o. Sarajevo, (raniji naziv TECHNOARREDO d.o.o. Sarajevo), radi duga od 554,00 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine Federacije BiH broj 53/03)
OBJAVLJUJE
- dostavu tu`be na odgovor -
OGLAS
Kojim se obavje{tava izvr{enik Sejfi} Semra, da je ovaj sud donio rje{enje o izvr{enju br. 46 0 I 021199 10 I, od 09. 12. 2010. g. kojim rje{enjem je naloèno izvr{enicima da traìtelju izvr{enja isplate iznos od 294,06 KM sa zateznom kamatom od 03. 09. 2010. g., pa do isplate i nadoknadi mu tro{kove postupka u iznosu 30,00 KM, sve u roku od 3 dana od dana prijema rje{enja. Ukoliko u ostavljenom roku ne izmire cjelokupan dug izvr{enje }e se provesti pljenidbom 1/2 nov~anog iznosa koji izvr{enik Sejfi} Semra prima kao uposlenik restorana Bajri}, te pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari oba izvr{enika. Ukoliko izvr{enik protiv ovog rje{enja podnese prigovor, prijedlog }e se smatrati tu`bom. Protiv rje{enja o izvr{enju, izvr{enik moè uloìti prigovor u roku od 8 dana od dana prijema, a po proteku 15 dana od dana objavljivanja oglasa u dnevnom listu Dnevni Avaz, smatra se da je oglas dostavljen izvr{eniku Sejfi} Semri. Sudija Lejla Nuriki}
Dana 06. 07. 2009. godine tuìtelj je kod ovog suda podnio tu`bu protiv tuènog, a radi isplate duga u iznosu od 554,00 KM, pa je predloèno da sud nakon provedene rasprave, ili u toku pripremanja glavne rasprave, donese odluku kojom }e obavezati tuènog da tuìtelju isplati iznos od 554,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 450,00 KM po~ev od 26. 09. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 104,00 KM po~ev od 30. 09. 2008. godine pa do isplate, uz naknadu tro{kova postupka, sve u roku od 15 dana. Ovim putem tuènom se dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a, pa je tuèni duàn da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. U odgovoru na tu`bu tuèni moè ista}i procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu sa odredbama ~lana 334. ZPP-a mora imati svaki podnesak. Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog. Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Ukoliko tuèni u roku od 30 dana sudu ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu, sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja u smislu odredbi ~lana 182. ZPP-a. Obavje{tava se tuèni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka do 15 dana od dana objavljivanja iste na oglasnoj plo~i suda i u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji BiH. Stru~ni saradnik Senad Hadìomeragi}
15
Na{ Nijaz ne}e oti}i u zaborav

Nijaz Durakovi} bio je tip politi~ara koji preuzima malo ve}i dio krivice i malo manji dio zasluga, koji radije nadahnjuje i motivira nego da zastra{uje i manipulira
DNEVNIK Nijaz Skenderagi}, danas biznismen, nekada istaknuti bh. politi~ar
Skijanje na Bjela{nici
Skijanje na olimpijskoj Bjela{nici s Kemom, Sejom, Pa}ukom. Kakav prelijep, sun~an dan. Staze kao iz bajke. Sve pohvale Salki i njegovim saradnicima {to pokazuju da se moè kad se ho}e, uraditi prave stvari. âj sa mojim drugom Nu}om, koji je sa svojima Dinom, Dadom i Harijem, vikenduje na planini, ispred Benetona, a onda povratak u smogom zaga|eno Sarajevo. Uvjeravam sinove Mirzu i Senada da bi se i oni trebali ponovo malo baviti zimskim sportovima. Ena marljivo polaè ispite i sprema se za Vla{i}.
Subota, 28. januar
Nedjelja, 29. januar
Oti{ao je Nijo
Prijepodnevna relax kafa-~aj s rajom po Ciglanama, prelistavanje novina i ugodno }askanje. Radujem se popodnevnom porodi~nom druènju i posjeti brati}u Almiru, koji se nedavno oènio Mirelom... Oko podne zove me dr. Mustafa Hiro{. Uznemirenim glasom pita me jesam li ~uo da je umro Nijaz Durakovi}. Zanijemio sam od {oka. Ne, to nije istina, nije mogu}e! Zovem Miru, Mirka, Mulu... niko ni{ta nije ~uo, isti odgovor: Ma ne, nije mogu}e! Naàlost, ta tu`na vijest brzo je potvr|ena. Bujice emocija i prisje}anja sudaraju se u glavi. Od studentskih dana, preko CK SKJ-ovskih okr{aja sa Milo{evi}em i njegovim trabantima, 14. kongresa SKJ, raspada jedne lijepe dràve, agresije na BiH, pogibije na{eg druga Senada [e}erovi}a, razaranja Sarajeva, osniva~kog kongresa SDP-a, Nijazovog ulaska u Predsjedni{tvo RBiH, posjeta slobodnim teritorijama od Teo~aka do Blagaja... Znam koliko je patio za svojim rodnim Stocem, koliko je ~inio da pomogne opkoljenom Gora`du i mnogim drugim... ljudima i gradovima. Nalazim se sa Mirom, Nerminom, Pepijem, Ivom... da podijelimo bol i tugu za na{im drugom, prijateljem... Predlaèm im da se u Narodnom pozori{tu organizira zajedni~ka komemorativna sjednica. Dokasno u no} telefon ne prestaje da zvoni. Zovu Vlasi, Abadì}, Bogi}, Karlo, Kreso, Hanka Paldum, Halid, prof. Jahi}, Ba{ovi}, Jasenko Bijedi}... Svi su tu`ni. Ne mogu da povjeruju da se vi{e ne}emo druìti s na{im Nijom.
Skenderagi}: Fatiha i crvena ruà na mezaru Nijaza Durakovi}a
(Foto: B. Nizi})
Ponedjeljak, 30. januar
Dao je ime partiji
Prolazim pored zgrade CK SK BiH (SDP). Prisje}am se 27. decembra 1992. Bio je rat. Vladala je glad. I strah. Ali ljudi su tada bili slo`niji. Neki su izra~unali da je te godine na grad ispaljeno skoro 4.000 granata. Mnoge ulice nazvane su snajperskim. Sru{eno je vi{e od 30.000 ku}a i zgrada. A zima je donijela jo{ ve}e nevolje. Tog dana u toj zgradi na minus 11 Celzijevih stepeni, s UNHCR-ovim folijama na prozorima, odràli smo osniva~ki kongres SDP-a BiH. Nijaz je dao ime partiji i, zajedno s vjernim Esom Zgodi}em, napisao i Program. Ne znam gdje se danas nalazi taj spisak osniva~a, ali volio bih kada bi se ti ljudi nekada ponovo okupili. U toj, nekada ~uvenoj sali dono{ene su mnoge va`ne odluke za sudbinu BiH.
veli~ina. Bio je nevjerovatno inteligentan i obrazovan. Njegovih lucidnih replika mnogi su se bojali. Ne sje}am se da mu se neko od politi~kih protivnika smio faca to face suprotstaviti. Bio je vrstan politi~ar, a ne politikant. Bio je veliki ~ovjek, ali i veliki imaju slabosti. Bio je tip politi~ara koji preuzima malo ve}i dio krivice i malo manji dio zasluga. Koji radije nadahnjuje i motivira nego da zastra{uje i manipulira. Vi{e je volio re}i mi nego ja, hajdemo nego hajde. Borio se za vlast da ljudima bude bolje, a ne da njima vlada. Nije volio protokole, pratnje, sirene... Te{ko mi je da govorim. Izlazim vani na minus 14, a o~i se zaledile od suza. Komemoracije, jedna, druga, posljednji ispra}aj. Hiljade ljudi, znanih i neznanih, zdravih i bolesnih, mladih i starih. Susre}em svoju omladinsku generaciju: Ivan, Zoka, Martin, Adi... Kiro i prof. Demirovi} iz Biha}a sa mnogim Kraji{nicima. Niko Su{ac sa svojim âpljincima, Sto~ani... ûju se razne ideje-prijedlozi kako da Nijaz ne ode u zaborav. Predlaèm Muli da se napi{e knjiga o Nijazu. Mo`da i neki dokumentarac? Materijala ima dovoljno, samo trebaju neke vje{te ruke da to sloè.
dràvnih ~inovnika... I kako voditi biznis i privla~iti strane investicije u ovakvom ambijentu? Ho}e li iko izra~unati koliko godi{nje potro{e te silne agencije, direkcije...? Da bi stotine strana~kih poslu{nika bile uhljebljene?
êtvrtak, 2. februar
Srijeda, 1. februar
Kako voditi biznis
Sve je u znaku ju~era{njeg dvoboja êde i Mileta, koji je nesumnjivo izazvao burne reakcije u regiji. Podsje}a me to na neke beogradske okr{aje. Hrabri êda i razbje{njeli Mile. Da je vi{e ~eda u svakom narodu pa da nam naprave normalnu dràvu! U kojoj nikome ne}e biti tijesno. U kojoj }emo mo}i ìvjeti zajedno. Kao ljudi. Pa da se vi{e bavimo ekonomijom, a manje politikom. U kojoj ne}e biti najva`nije za koji tim igra{ nego da svi igramo za reprezentaciju. Prisje}am se jednog takvog tima, koji je iza{ao na prve poslijeratne izbore. Zvao se ZDRU@ENA LISTA: Nijaz Durakovi}, Bogi} Bogi~evi}, Selim Be{lagi}, Ivo Kom{i}, Zlatko Lagumdìja, Stjepan Kljuji}, Nijaz Skenderagi}, Dragan Viki}, Zdravko Grebo, Marko Ve{ovi}, Miro Lazovi}... Tim koji je bio spreman za pobjede. Ali...
Dvoboj êde i Mileta
Petak, 3. februar
Utorak, 31. januar
Neprospavana no}
Neprospavana no}. Odlazim na TVSA da govorim o Nijazu. Prisje}am se njegove podr{ke Abadì}u i meni kada je na nas nemilosrdno nasrnula Milo{evi}eva ma{inerija. Ali i suprotstavljanja doma}im izdajnicima. A nije da ih nije bilo. Nije se bojao autoriteta i
Poku{aj vra}anja poslovnim obavezama. Miro, Ozrenka i Sanja su danas u Sarajevu. Planiramo Skup{tinu Dru{tva. Iz godine u godinu biljeìmo sve bolje rezultate. Samo u pro{loj godini primljeno je 100 novih radnika. Sada nas je u porodici ATACO vi{e od 500. A s na{im partnerom Emilom i njegovom Atlantic grupom skoro 5.000. Impresivne su to brojke. Htjeli bi i znali i vi{e. Ali, prepreke su na svim stranama. Uvjeti za biznis sve su sloèniji. Pravi je podvig biti uspje{an ako pogledamo sloènost zemlje u kojoj ìvimo i preìvljavamo. BiH - jedna dràva, dva entiteta, tri predsjednika, 10 kantona, 14 vlada, 183 ministarstva, 85 politi~kih stranaka, 67 bora~kih udruènja, 139 sindikata, 14 policija, 14 privrednih komora, tri akademije nauka, dva penziona fonda, tri obrazovna sistema, tri telekoma, tri elektroprivrede, 550.000 nezaposlenih, 630.000 penzionera, 450.000 raseljenih, 75 posto siroma{nih, 65.000
Narodu treba nada
Idem na Nijazov mezar. Da prou~im Fatihu i spustim crvenu ruù. Prolazim pored Parlamenta FBiH. Tamo sam proveo dosta vremena. Prisje}am se mojih kolega parlamentaraca. Galamdìja i onih drugih. Primje}ujem da je me|u galamdìjama najmanje bilo uspje{nih ljudi. Naro~ito iz biznisa. Razmi{ljam kako bi to bilo kada bi vi{e uspje{nih ljudi iz svih oblasti rada i stvaranja bilo angaìrano u politici, dràvnim preduze}ima, upravnim odborima, direkcijama, agencijama... Koliko bi samo novih ideja, uspje{nih projekata moglo biti realizirano. Ovoj izmu~enoj zemlji, ovom napa}enom narodu prijeko je potrebna nada u bolju budu}nost. U kojoj }e ljudi vjerovati jedni drugima, u kojoj }emo manje gledati u retrovizor, a vi{e kroz {ofer{ajbu... A moè se, zaista.
16
Ubijali su nekada{nje najbolje prijatelje, kumove, zetove...

Nekim ratnim zlo~incima, njihovim ideolozima i sau~esnicima Bo{njaci su bili roditelji, najbolji prijatelji, kumovi, bra~ni drugovi...
e} nekoliko godina, otkako aktivno istraùjem ratne zlo~ine nad Bo{njacima, jedna jedina stvar mi ne da mira, a to je geneza ratnih zlo~inaca. Kad zavirite u prijeratne ìvote zlo~inaca, njihovih ideologa i sau~esnika i kad spoznate da su nekima od njih roditelji, najbolji prijatelji, kumovi, bra~ni drugovi, zetovi... bile osobe iz reda bo{nja~kog naroda, nad kojima }e kasnije izvr{iti, narediti ili organizirati masovne zlo~ine, tek tad zanijemite pred ~injenicama koje ljudski razum te{ko moè de{ifrirati.
X DOSJE Zlo~inci iz na{eg kom{iluka
Pi{e:
rajevskom naselju Kova~i}i. Egzekutor srebreni~kih Bo{njaka na farmi Branjevo 16. jula 1995. Marko Bo{ki}, biv{i pripadnik zloglasnog 10. diverzantskog odreda Vojske RS, sve do hap{enja krajem avgusta 2004. u Bostonu, isklju~ivo se druìo s preìvjelim Srebreni~anima, a najbolji prijatelj bio mu je Podrinjac Hasan, koji tada nije znao da je Bo{ki} s ostalim zlo~incima u~estvovao u ubistvu 29 ~lanova njegove familije.
Avdo HUSEINOVI]
{ef Radovanu Karadì}u na Psihijatrijskoj klinici Nedo Zec u Sarajevu. - On je dolazio kod mene ku}i, on je moju djecu vodio po stadionima. On je bio veoma dobar s mojom majkom. Svaki praznik on je ~estitao mojoj majci, ~ak i kad je po~eo rat, zvao je s nekoga mjesta da mojoj majci ~estita Bajram. Njegova majka, njegov otac, njegov brat su kod nas dolazili sje}anja su dr. Ceri}a. Za @eljka Ra`natovi}a Arkana pri~a se da je kum Seada Su{i}a, brata Safeta Su{i}a, i da je ~esto krajem osamdesetih godina pro{log stolje}a dolazio u Seadovu kafanu Stari krovovi u sa-
Autobus smrti
Kada je zlo~inac Veselin Vlahovi} Batko, kao mladi bokser, do{ao u Sarajevo krajem osamdesetih godina, veliku ljudsku pomo} imao je od Asima Buljuba{i}a, u ~ijem stanu je stanovao na Grbavici 2. - Moja supruga Fatima je muslimanka. Imam sina Mirela i k}erku Nata{u. Moja najstarija sestra Koviljka je udata za Mustafu Omeranovi}a i ima k}erku Bahru, koja je udata u Makedoniji i ima dva sina, Enesa i Jasmina - izjavio je svojevremono Simo Zari}, ha{ki osu|enik iz Bosanskog [amca. Najbolji prijatelj doktora, rahmetli Ese Sadikovi}a, jedne od najzna~ajnijih li~nosti prijeratnog Prijedora, bio je dr. Milan Kova~evi}, uz Milomira Staki}a i Simu Drlja~u, ratni gospodar ìvota i smrti u Prijedoru. U no}i izme|u 5. i 6. avgusta 1992. dr. Eso je u logoru Omarska prozvan da po|e prema autobusu smrti. Ispred logora je dugo razgovarao s dr. Milanom Kova~evi}em. Ostala je tajna o ~emu su razgovarali. Kova~evi} je ispratio u smrt Esu
Arkan u Sarajevu
[ta je te ljude natjeralo da se priklone strani zla, pitanje je bez odgovora koje }e jo{ dugo lebdjeti iznad krvavih bosanskih brda i dolina? Slobodan Milo{evi} je godinama izjavljivao da je jedan od njegovih najboljih prijatelja Hajrudin êngi} iz Sarajeva. - Slobo je uvijek svoju suprugu Miru zvao Maco i nikad nije na nju ton povisio. A sje}am se kad smo odlazili na zajedni~ke izlete i druènja kako bi se ona na njega znala izderati sje}a se Hajrudin êngi}. Dr. Ismet Ceri} bio je
Sadikovi}a i ni~im nije poku{ao spasiti svog prijatelja. Prijedor~anin Mahmut Selman Maho bio je veliki prijatelj Sime Drlja~e i jedini Bo{njak kojeg je Drlja~a tokom rata {titio u Prijedoru. Ratni zlo~inac Du{ko Tadi}, prema dokazima Ha{kog tuìla{tva, ubio je svog prijatelja i najboljeg u~enika u karateu Emira Karaba{i}a iz Kozarca 18. juna 1992. u logoru Omarska. A kad je zlo~incu Tadi}u ne{to prije agresije umro otac, rahmetli Emir je bio jedan od onih koji su ga na rukama iznijeli iz ku}e. Na ratnog komandanta iz Bratunca, a dana{njeg
Dragomir Milo{evi} i Asim Dàmbasovi}, po~etkom 1991. godine u Han-Pijesku
Simo Zari}: Supruga muslimanka
Za kim je patila Biljana Plav{i}

Mom~ilo Mandi}, biv{i ministar pravde RS, svjedo~e}i na su|enju Radovanu Karadì}u u Hagu u junu 2010. godine, javno je optuìo ratnu zlo~inku Biljanu Plav{i}. - Biljana je mnogo stvari radila iz osvete. Ona je pred sam rat doìvjela te{ku traumu jer je bila ostavljena èna. Samo nekoliko nas znalo je za tu njenu depresiju, jer je ostavio ljubavnik koji je bio musliman - svjedo~io je Mandi}.
Vojvoda Vasilije Vidovi} Vaske: Zet mu bogati musliman iz Libije
odbornika u op}ini Bratunac Milenka Prodanovi}a Mungosa Bratun~ani upiru prstom kao osobu odgovornu za ubistvo Zakire Begi}, Mungosove vjen~ane kume, koja je ubijena 10. maja 1992. u devetom mjesecu trudno}e u selu Suha kod Bratunca. Zorana Milosavljevi}a
Kokaru optuìla je 15. avgusta 2008. Bahra Sulji} da je iz fiskulturne sale O[ Vuk Karadì} u Bratuncu izveo njenog supruga Senahida Sulji}a, najboljeg Kokarinog prijatelja s kojim je zajedno trenirao karate. Sulji} je nakon toga ubijen. Ratni zlo~inac iz Vogo{}e Dragan Damjanovi}, osu|en na 20 godina zatvora za po~injene zlo~ine u Vogo{}i, do rata je bio autoprijevoznik i uglavnom se druìo s Bo{njacima autoprijevoznicima s Kobilje Glave. Jedan od predvodnika vogo{}anskih srpskih zlo~ina~kih formacija Predrag @arkovi} Boùr, prema svjedo~enju Vogo{}ana, prije agresije je, zahvaljuju}i fi-
nansijskoj pomo}i svog prijatelja, poznatog fudbalera Harisa [kore, otvorio gril u Vogo{}i. Boùrova sestra Draginja, koja je poginula na @u~i kao srpski vojnik, sve do po~etka agresije bila je udata za Bo{njaka Belki}a. Biv{i komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS, general Dragomir Milo{evi}, osu|en u Hagu na 29 godina zatvora za po~injene zlo~ine nad civilima Sarajeva, do ljeta 1991. naj~e{}e se druìo s Asimom Dàmbasovi}em i Nehruom Gani}em, s kojima je slu`bovao u Han-Pijesku. Milo{evi} je tada bio komandant, a Dàmbasovi} na~elnik {taba 216. brigade JNA.
Najkrvavije ruke
U svjedo~enju o dobojskim zlo~inima spominje se ~esto i ime Slobodana Karagi}a Karage, vo|e zlo~ina~ke formacije Karagina grupa. Majka mu je Bo{njakinja, biv{a kafanska pjeva~ica. [e{eljev ~etni~ki vojvoda Vasilije Vidovi} Vaske iz Podlugova ima zeta bogatog muslimana iz Libije, za kojeg se Vasketova sestra udala sredinom osamdesetih godina pro{log
Propada stari grad Ostroàc

Kostur i temelji su jo{ u dobrom stanju, me|utim, ako se ubrzo ne po~ne s njegovom restauracijom i sanacijom, kasnije }e sigurno biti prekasno za to
Stari grad Ostroàc nalazi se 14 kilometara sjeveroisto~no od Biha}a, na lijevoj obali rijeke Une, i smje{ten je na blagoj kosi, 206 metara iznad Une. Prvi put se spominje 1286. godine kao posjed knezova blagajskih Baboni}a. Prema nekim nepotvr|enim podacima, utvrda Ostroàc postojala je jo{ 405. godine p. n. e. U starim listinama spominje se kao Orisio ili Hostrosach, a ime Comunitatis Ostrocenzis nalazi se na pe~atu jednog kupoprodajnog ugovora iz 1403. godine. Osmanlije su ga zauzele 1577. godine, a nakon okupacije Austro-Ugarske 1878. dvorac i kompletno imanje Ostroàc od kapetana Muhameda Be{irevi}a kupuje Lothar von Berks, pl. vitez Malte{kog reda, ~asnik carskokraljeve vojske Austro-Ugarske, koji je restaurirao i grad Sokolac 1902. Da bi osigurao pristup Ostro{cu, napravio je serpentinski put i most preko Une. U Ostro{cu je sagradio i dvorac u neogoti~kom stilu, rasko{no ure|en i opremljen bogatim stilskim namje{tajem, umjetni~kim slikama, muzi~kim instrumentima i bibliotekom. Berksovi su do 1938. godine bo-
X SRAMOTNO Kulturno-historijski spomenik prepu{ten zubu vremena

Stari grad Ostroàc: Spada u najvrednije nacionalno blago na{e zemlje
ravili u ovom zdanju. Ono je 1946. nacionalizirano i otad se nalazi u
dràvnom vlasni{tvu, najprije SFRJ, a danas BiH, te je trenutno na privremenoj listi
17
Gebels danas stanuje u RS

Nakon hap{enja bh. patriota, secesionisti~kih udara na BiH, na red su do{le i la`ne tvrdnje da zbog etni~kog ~i{}enja Srbima u FBiH ìvota nema
POLITI^KI POLIGON
Uz sve mogu}e oblike secesionisti~ke kampanje u manjem bh. entitetu pokrenuta je i haranga kojom pojedine reìmske medijske ku}e krajnje tendencioznim demografskim istraìvanjima nastoje dati svoj doprinos strate{kom velikosrpskom projektu revidiranja rezultata agresije na BiH.
Milan Luki} s ]amilom Kari}em i Smailom Cocali}em, krajem osamdesetih u Vi{egradu
Opasna tendencija
Nakon hap{enja bh. patriota, sve è{}ih udara na bh. pravosu|e i druge dràvne institucije na red su do{le i tvrdnje kako Srbima u federalnom dijelu BiH ìvota nema! A sve zbog, kako se tvrdi, etni~kog ~i{}enja nad Srbima (!?), pri ~emu se primjenjuju jezive gebelsovske metode indoktriniranja javnog mnijenja. Nimalo slu~ajno, o tome je bez trunke stida lagao i Milorad Dodik u TV duelu s liderom LDP-a Srbije êdom Jovanovi}em. Tako smo, izme|u ostalog, mogli ~uti da Srbe u Sarajevu danas {ikaniraju i na kioscima . Ovdje je, me|utim, iznimno va`no napraviti historijsku paralelu izme|u ratnih doga|aja ~iji su kreatori, sve do jednog, zavr{ili u Hagu i dana{njih ultradesni~ar-
stolje}a i s kojim je izrodila petero djece. Zet je Vasketu u Podlugovima, otprilike tri godine prije rata, otvorio restoran Oaza. Po Ilija{u se Vaske ~esto tada hvalio zlatnim satom sa slikom Muamera Gadafija koji je dobio kao ro|endanski poklon od zeta. Savka, sestra ratnog zlo~inca, ha{kog osu|enika Sredoja Luki}a iz Vi{egrada, udajom za Bo{njaka nanijela je veliku sramotu staroj ~etni~koj porodici Luki}. Adila, ]amil, Fadil, Samir i Amir Kari} iz vi{egradskog sela Rui{te bili su pri-
saznat }ete pravu istinu. Vlaseni~ki Bo{njaci ~esto po zlu spominju i imena bra}e Elvisa i Aleksandra \uri}a, ~ija je je majka Begajeta Bo{njakinja. U Vlasenici, gdje su bra}a \uri} harala, po~etkom agresije ubijene su njihove daidè Mensur, Mevludin i Armin Hasanbegovi} te daidì} Eldar. Elvis je do 2003. godine bio na poziciji {efa krimpolicije u Vlasenici i otad mu se gubi svaki trag, dok Aleksandar ìvi u Vlasenici. I Goran Te{i}, osumnji~en za zlo~ine nad
skih kampanja kojima se nastoji ukazati da je u BiH suìvot nemogu} jer Sarajevo, opet, protjeruje Srbe s vjekovnih ognji{ta. Karadì} je to nekada radio artiljerijom i snajperima, a Dodik danas fa{istoidnom retorikom. Slu~ajnost, ili opasna tendencija? I tada, kao i danas, sve se svodi na isto. Lideri Srba, ali i Hrvata, secesionisti~kim politikama vlastite narode tjeraju u egzodus, za {to prljavi ra~un ispostavljaju Bo{njacima i dràvi BiH.
Ma{tanja o secesiji
Pi{e:
Almedin [I[I]
Iznimno je bitno napraviti paralelu izme|u ratnih doga|aja ~iji su kreatori zavr{ili u Hagu i dana{njih ultradesni~arskih kampanja
Demografska ~injenica jeste da ni Srba ni Hrvata danas nema koliko ih je nekada bilo, a Bo{njaka je jo{ i mnogo manje, ali to je isklju~iva posljedica politi~kog liderstva onih koji nikad nisu prestali ma{tati o nestanku BiH i zaokruìvanju vlastitih nacionalnih torova. Sre}om, ipak, pa ba{tinici izvornog srpskog nacionalizma, koji su nekada davno ma{tali o tome, danas u }elijama Sheveningena imaju napretek vremena razmi{ljati o posljedicama vlastitih zlo~ina i planski provedenog etni~kog ~i{}enja nad jednim narodom.
Du{ko Tadi}: Ubio je Emira
Mungos: Ubistvo vjen~ane kume
je agresije na BiH prijatelji Milana Luki}a, najkravije ruke isto~ne Bosne. Na su|enju 20. januara ove godine ratni zlo~inac Oliver Krsmanovi} iz Vi{egrada svjedokinji Mujesiri Opra{i}, kojoj je odveo muà u maju 1992. godine, rekao je: Meni je ào Va{eg muà. Bio mi je dobar prijatelj, najbolji. Budite malo strpljivi i
Bo{njacima Vlasenice, sin je Bo{njakinje Merse. Jedan od najpoznatijih sarajevskih ratnih zlo~inaca Borislav Herak je 16. avgusta 1995., dok je boravio u sarajevskom Centralnom zatvoru, izjavio za medije: Imam zeta muslimana. Eno ga bori se u Milinkladskoj na Hrasnom Brdu, ne znam za{to me nikad nije posjetio u zatvoru.
Kirija Vlade FBiH ove godine 761.000 KM

Toliko }e biti pla}eno za smje{taj federalnih institucija iako je prije vi{e od dvije godine dato 3,2 miliona maraka za zemlji{te u centru grada na Neretvi
Vlada FBiH }e u ovoj godini za smje{taj federalnih institucija u Mostaru izdvojiti 761.080 KM iz budèta. Odluka o tome objavljena je i u Slu`benom listu FBiH. Prema toj odluci, za smje{taj Federalnog ministarstva prometa i komunikacija u objektu Vakufski dvor u Feji}evoj ulici u Mostaru mjese~na kirija od 10.738 KM bit }e pla}ena Med`lisu Islamske zajednice, dok }e za zakup prostora za Ministarstvo energije, industrije i rudarstva mjese~ni iznos od 16.906 KM biti pla}en Irmi Durakovi} i advokatu Faruku ]upini. Najve}i mjese~ni iznos od 35.778 KM za smje{taj ministarstava obrazovanja i nauke te razvoja, poduzetni{tva i obrta FBiH, kao i Porezne uprave, u prostorijama hotela Ero bit }e upla}en Federalnom zavodu PIO/MIO, vlasniku ovog objekta. Iako u Vladi tvrde da se radi o znatnom smanjenju zakupnina u odnosu na lani, kada je za kirije izdvajano 906.601 KM, ipak se postavlja pitanja opravdanosti ovih tro{kova. Vlada FBiH je, podsjetimo, prije vi{e od dvije godine platila 3,2 miliona KM za zemlji{te u centru grada
Trenutna zgrada Vlade FBiH u Mostaru
X TRO[KOVI Neopravdano pla}anje zakupnina u Mostaru
Nemar doma}ih vlasti

Koliki je nemar doma}ih vlasti prema ovakvim nacionalnim vrijednostima, pokazuje i ~injenica da od kraja rata do danas nisu poduzete nikakve ozbiljnije mjere za{tite ovog kulturno-historijskog naslije|a. Iako je biha}ki Zavod nacionalnih spomenika na{e dràve. No, skoro svakodnevno se uru{ava i propada iako ovaj kulturno-historijski spomenik spada u najvrednije nacionalno blago na{e zemlje, a pogotovo Unsko-sanskog kantona (USK) Stari grad Ostroàc obuza za{titu kulturnog naslije|a ve} ranije izradio predra~un potrebnih radova i uputio zahtjev Zavodu za za{titu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta zatraìv{i saglasnost za hitne radove, do danas nije u~injeno ni{ta. hvata tri arhitektonska perioda: predosmanlijski, osmanlijski i savremeni. Kostur i temelji su jo{ u dobrom stanju, me|utim, ako se ubrzo ne po~ne s njegovom restauracijom i sanacijom, kasnije }e sigurno biti prekasno za to. F. VOJI]
Za 11 godina - 12,5 miliona maraka!

Prema informacijama Centra za istraìva~ko novinarstvo (CIN), Vlada je od 2000. do 2011. godine potro{ila najmanje 12,5 miliona KM za najam poslovnih prostora te kupovinu zgrade u mostarskoj ulici Ante Star~evi}a, gdje su trenutno smje{tene njene i prostorije odre|enih federalnih institucija.
na Neretvi, na kojem je bila planirana izgradnja moderne zgrade federalnih institucija. Tu, me|utim, zbog nerije{enih imovinskopravnih odnosa nije udaren ni kvadratni centimetar temelja budu}eg objekta Vlade A. Du. FBiH.
18
X @IVOT Amel Valjevac radi na kruzeru
Maglajlija na Bermudama kao kod ku}e

Prije ne{to vi{e od {est godina oglas u Dnevnom avazu potpuno je promijenio ìvot Maglajlije Amela Valjevca (27) i doveo ga do posla, ali i do prelijepih, egzoti~nih destinacija, o kojima mnogi mogu samo ma{tati.
Poruka zlo~inca Kajem se {to te n

Na podru~ju Prijedora organizirani seminari pruànja stru~ne pomo}i
eida Karaba{i}, mje{tanka Kazarca kod Prijedora, kojoj je tokom agresije na BiH ubijen otac, no} prije svjedo~enja o ovom ratnom zlo~inu nije spavala. Uz uvijek prisutnu dozu straha, sati nesanice provedeni su u prisje}anju na zlo~in i usamljeno preispitivanje ho}e li se, kada je budu pitali u sudnici, mo}i svega sjetiti.
X PRIÊ IZ SUDNICE Bolna iskusta `rtava
Do posla do{ao zahvaljuju}i oglasu u Dnevnom avazu, obi{ao Meksi~ki zaljev, Karibe, Bermuda i Srednju Ameriku, a sada slijede ture od Paname do Kolumbije
Strah od blizine
- êkala sam u hodniku i tu je bila govornica, odmah na ulazu, blizu optuènih. Maltene, moè{ ga dodirnuti rukom. Imala sam ruàn osje}aj blizine i straha i pored ~injenice da su iza mene stajali policajci. Nisam mogla da govorim onako kako sam trebala... Taj osje}aj blizine i pogleda ~ovjeka prosto uko~i. OsKaraba{i}: Osje}aj tjeskobe
Vi{e treninga nakon Costa Concordije

Dok je bio na odmoru desila se tragedija s italijanskim kruzerom Costa Concordia. - Sada }emo sigurno zbog te nesre}e imati vi{e treninga. Sedmi~no smo imali po dva za razli~ite situacije, u slu~aju poàra, potonu}a, teroristi~kog napada... Za svaku situaciju ta~no znam trebno za ugodan odmor, bazene, spa i fitnes-centre, teatar, restorane, prodavnice... Moè da primi skoro 2.500 putnika, a Amerikanaca je uvijek najvi{e. Turisti~ke ture obuhvataju Meksi~ki zaljev, Karibe, Bermuda i Srednju Ameriku, a sada slijede {ta mi je ~initi i gdje se moram nalaziti na brodu, a sigurnost putnika je na prvom mjestu - poja{njava Amel te isti~e da se dva puta na{ao u situaciji da do|e do poàra na brodu, i to dok su bili na otvorenom moru. Kaè da je u takvim situacijama panika uvijek najgora. putovanja od Paname preko Isto~nih i Zapadnih Kariba do Kolumbije. Pro{le godine kruzer je prvi put plovio morima Evrope.
Ugodan odmor
- Hrvatska kompanija traìla je osobe koje bi radile na kruzeru i ja sam se javio za poziciju odràvanja bazena. Nakon intervjua, testiranja i devet mjeseci ~ekanja, dobio sam poziv iz kompanije Royal Caribbean Int. s upitom prihvatam li posao sobne dostave. Za svega desetak dana prikupio sam potrebnu dokumentaciju i na{ao se na drugom kraju Zemlje, u Baltimoru, odakle smo isplovili - govori nam Amel. Dodaje kako se nijednog trenutka nije dvoumio ho}e li prihvatiti ovako primamljivu ponudu, jer mu je posao trebao. - Sve mi je djelovalo nekako nestvarno. Od nas 120 aplikanata, tada je na brod oti{lo samo 17. Na kruzeru Grandeur of the Seas zaposleni su uglavnom mladi ljudi iz 35 razli~itih zemalja, ja sam trenutno jedini Bosanac, konobar, jer sam napredovao od sobne dostave do glavnog konobara - kaè Amel. Kruzer na kojem radi, ima 11 paluba i sve {to je po-
je}a{ se tjeskobno, prljavo i ponièno... Broji{ sekunde i jedva ~eka{ da iza|e{ vani. Samo da sve to {to prije pro|e - pri~a Karaba{i}. Prijedorsko udruènje Izvor prepuno je iskustava s najpotresnijim svje-
Radno vrijeme
Isplovili su iz Palma de Majorke i obi{li Malagu,
Ramuli}: Svjedoci ~ak i putuju s optuènima
do~enjima `rtava ratnih zlo~ina. Edin Ramuli}, predstavnik Izvora, o svjedocima, dok ih spominje, govori uglavnom kao o ljudima bez imena i prezimena, iz prostog razloga da ih za{titi od povratka u ~esto osu|uju}u sredinu. - Sje}am se svjedokinje koja je dobila napad panike u trenutku kada je pred sudom vidjela optuènog. Nije htjela iza}i iz auta. Vikala je: Eno ga na kapiji..., a mi smo je poku{avali ubijediti da u|e na drugi ulaz kako se ne bi srela s njim. Takve nemile susrete ponekad je nemogu}e izbje}i u sudnici, kao i {palire prijatelja i rodbine optuènih koji dobacuju i govore sva{ta... Sje}am se slu~aja Medar, kada je optuèni svjedoku pred sutkinjom u jednom trenutku doslovce rekao: Sad se kajem {to te nisam
Hidrogradnju spa{ava pr
Zgrada Hidrogradnje na atraktivnoj lokaciji u Sarajevu moè se prodati za skoro 15 miliona maraka
Valjevac: Trenutno jedini Bosanac, konobar, na brodu
PRESSIJA
Peljtina ekonomska teorija do sada
Zadovoljan zaradom
Prema radnom ugovoru, Amel Valjevac na kruzeru provodi skoro sedam mjeseci godi{nje, a onda slijedi odmor do dva i po mjeseca. Amel godi{nji provodi u svom Maglaju, s roditeljima Minkom i Nijazom te s bratom Mirzom, ali i u Visokom i Tuzli. Ovim poslom namjerava se baviti jo{ tri godine, jer treba znati i kada stati. I zaradom je zadovoljan iako mu kompanija pla}a 50 dolara mjese~no, ali ostala zarada je od napojnica, koje sedmi~no samo od jednog putnika iznose izme|u 20 i 30 dolara. - [to te gosti i {ef bolje ocijene, ima{ vi{e stolova i bolju napojnicu. Napojnica je obavezna i to svi gosti po{tuju. I mi se, konobari, takmi~imo izme|u sebe ko }e biti uslu`niji prema gostima - poja{njava.
Za koji dan ili, preciznije, 17. februara sarajeBarcelonu, Kan te Palermo vska gra|evinska firma na Siciliji. Na kruzeru Hidrogradnja obiljeìt Grandeur of the Seas po- }e 65 godina postojanja. sada ima svu udobnost Nepotrebno je tro{iti rije~i dvokrevetne kabine, inter- na pri~u o tome kakva je to net, fitnes-centar... a ni rafirma bila u prijeratnoj dno vrijeme nije te{ko. Bosni i Hercegovini, ali i - Kada smo na moru, rana prostoru biv{e Jugosladi se ~itav dan, a ako smo u vije. Op}epoznata je ~inpristani{tu, slobodnog vrejenica da je Hidrogradnmena imam do ve~ere. ja bila sinonim uspje{nog Iza|em izvan broda, kupam poslovanja. se, upoznajem grad u kojem I dogodit }e se to uskoro pristanemo. Mogu re}i da - svojih 65 godina postojasam na Bermudama kao kod nja Hidrogradnja }e proku}e - kroz smijeh je dodao slaviti prodajom svoje zgraN. BRADARI] de, u kojoj je smje{teno voAmel.
dstvo ove kompanije. Odluku o prodaji donio je Nadzorni odbor (NO) na sjednici odrànoj prije dva dana, ali s tim {to }e odluka stupiti na snagu onog trenutka kada Vlada FBiH bude dala eksplicitnu saglasnost. Eksplicitnu zato {to na~elna ve} postoji i sadràna je u tzv. Programu sanacije Hidrogradnje. Prvotno se govorilo da }e ba{ Vlada FBiH kupiti zgradu, ali od toga, sve su prilike, ne}e biti ni{ta. Istodobno, NO zahtijeva da, prije stupanja na sna-
gu odluke o prodaji, i Sindikat Hidrogradnje dadne nesumnjivo jasnu saglasnost o prodaji zgrade. Ispade tako da je prvi krupan potez novoimenovanog direktora Hidrogradnje Dèmaludina Peljte taj da firmu koju vodi, spa{ava od totalne propasti tako {to prodaje sve {to firma posjeduje. Bit }e da je rije~ o nekoj do sada potpuno nepoznatoj ekonomskoj teoriji. Za prodaju zgrade Hidrogradnja bi, navodno, mogla dobiti skoro 15 miliona maraka. M. K.
19
svjedoku: prijete, policija nisam ubio 93! Hakeri tapka u mjestu

Hakirali portal Bh. news Dio sadràja sa sporne stranice
ratnih zlo~ina
PRESSIJA Ko {titi administratore skandalozne grupe
porodicama `rtava kako bi lak{e prebrodile stres od svjedo~enja
Kreatori stranice Balkan Sluts odgovorni za objavljivanje skoro hiljadu slika s eksplicitnim sadràjem
Internetska stranica Balkan Sluts, koja je posljednjih dana bila u ìì bh. javnosti zbog objavljivanja fotografija obnaènih maloljetnica, od kojih su mnoge dràvljanke BiH, i dalje ne prestaje s radom. Nakon {to je Dnevni avaz prije nekoliko dana objavio da je Federalna uprava policije (FUP) pokrenula istragu protiv administratora ove stranice, nikakav korak dalje nije u~injen. Da stvar bude gora, administratori ove grupe hakirali su prije nekoliko dana portal Bh. news s prijete}om porukom: Pazite koga prozivate da vam se ne bi naje.... keve, {to se zakonski tretira kao cyber kriminal. Jo{ gore je to {to su neki portali u na{oj zemlji dali medijski prostor kreatorima ove grupe, u kojima oni, toboè, opravdavaju svoje postupke. Tako je jedan hercegova~ki portal objavio, ni manje ni vi{e, nego intervju s administratorima grupe koja je odgovorna za objavljivanje skoro hiljadu slika razgoli}enih maloljetnica u eksplicitnim pozama. Na taj na~in data im je prilika da svoju stranicu s perverzijama izreklamiraju i najave da }e je uskoro komercijalizirati. M. G.
S nedavnog seminara u Prijedoru: Olak{avaju}e i pozitivno iskustvo
(Foto: D. Stojni})
ubio 93. godine. Sutkinja na to uop}e nije reagirala - kaè Ramuli} i dodaje da svjedoci nerijetko, stjecajem okolnosti, koriste ~ak i isti prijevoz kojim na su|enje putuju i optuèni
za zlo~in, a koji se brane sa slobode.
Slaba podr{ka
U svim ovim godinama bolnih svjedo~enja koja su `rtve vra}ala u stravi~nu
Osje}aj stida nakon malih kazni

Za ratne zlo~ine po~injene u Prijedoru do sada je pravosna`no osu|eno tek 28 osoba i to 12 pred Ha{kim tribunalom, sedam pred Sudom BiH, osam pred Okru`nim sudom u Banjoj Luci i jedna pred sudom u Beogradu. Svjedoci, a i `rtve nerijetko su nezadovoljni visinom zatvorskih kazni izre~enim ratnim zlo~incima. - Kada se izreknu kazne, pojedini svjedoci ponekad imaju osje}aj stida. Name}e im ga okolina koja im govori da nisu dobro svjedo~ili. Zbog ogromnog stresa ljudi se ponekad ne mogu sjetiti nekih va`nih detalja. Iz sudnica izlaze potpuno slomljeni navodi Ramuli}, poja{njavaju}i da je do sada u brojnim slu~ajevima ratnih zlo~ina po~injenih na podru~ju Prijedora svjedo~ilo oko 300 ljudi.
pro{lost, svjedocima, neovisno o tome je li rije~ o onim za{ti}enim ili javnim, pruàna je slaba pomo} i podr{ka sistema. Otud je potekla ideja da se nedavno organizira seminar na kojem je ponu|ena stru~na pomo} porodicama `rtava, majkama, sestrama ubijenih..., kako bi lak{e prebrodile stres od svjedo~enja. - Stru~njaci iz zeni~ke Medice davali su nam uputstva kako da se lak{e nosimo s ovim problemom. Mnogi koji su bili na ovom po~etnom seminaru u Prijedoru, Rizvanovi}ima i Kozarcu tvrde da je to jedno olak{avaju}e i pozitivno iskustvo - zaklju~uje Karaba{i}, tako|er ~lanica Izvora.
M. ZGONJANIN
Male lopove hapsimo, velikima kapu skidamo

Virus sanaderizacije jo{ zadugo ne}e sti}i u na{u zemlju
Da kriminal nema vjere ni nacije, niti poznaje dràvne granice, potvr|eno je mnogo puta. Kriminalci, sitni ili oni krupni, koji su se etablirali u dràvnim institucijama, ne znaju za me|unacionalnu mr`nju i njima je jedino njihov dèp svet. Nije li najbolja potvrda ovoj tvrdnji vijest da je prnjavorska policija 28. januara uhapsila Predraga Antoni}a, Kemala Tosunovi}a i Antu Krajinovi}a, zbog osnovane sumnje da su po~inili kra|u u ku}i u Gornjim [trpcima, zaseoku Muse, u Prnjavoru. Tu su ukrali elektri~ne motore, vodene pumpe, bakarne cijevi, kablove i poklopce od {ahtova. Multinacionalna grupa sitnih lopova uhap{ena je veoma brzo. Pe|a, Kemo i Anto, junaci pri~e, koji su
PRESSIJA Dolijala sitna multietni~ka banda
U zatvoru su obi~ni koko{ari malog dometa i u~inaka
potpuno nepoznata i u BiH
odajom svega {to ona ima
zavr{ili u zatvoru, ruku na srce, obi~ni su koko{ari malog dometa i u~inaka. Me|utim, {ta }emo s krupnim zvjerkama, ~ija djelatnost mnogo vi{e ko{ta ovu dràvu i njenu kasu. Oni su nedodirljivi, jer BiH jo{ hapsi sitne lopove, a velikima skida kapu. Za ra-
zliku od Pe|e, Keme i Ante, na{i dràvni plja~ka{i pre{utno su podijelili svoje nacionalne zone djelovanja i svako plja~ka na svom teritoriju, ne ulaze}i u interesnu zonu drugog. Naàlost, kako se ~ini, virus sanaderizacije jo{ zadugo ne}e sti}i u R. A. na{u zemlju.
Dvije Prosvjete, svaka za se

Peljto: Krupan potez
PRESSIJA Godi{njica [anti}eve smrti
Zgrada Hidrogradnje u Sarajevu: Ho}e li Vlada aminovati prodaju
Godi{njica smrti velikog bh. pjesnika Alekse [anti}a, 88. po redu, opet je u njegovom rodnom gradu Mostaru obiljeèna dvostruko. Dvije Prosvjete, svaka za se, organizirale su programe u razmaku od pola sata. I dok SPKD Prosvjeta ve} vi{e od decenije tradicionalno obiljeàva ovaj datum, to posljednjih godina ~ini i dru{tvo istog naziva uz dodatu crticu - Gradski odbor, a koje djeluje pod okriljem manjeg bh. entiteta. K tome jo{ smatraju}i da samo oni imaju ekskluzivitet nad ovim pjesnikom. Iz Prosvjete ve}eg bh. entiteta, nakon posjete [anti}evom grobu, organizirali su okupljanje u parku koji nosi njegovo ime,
U Parku Alekse [anti}a: Okupljanje predstavnika federalne Prosvjete
iz drugog entiteta su se okupili u gostopriM. Sm. mnici Stare pravoslavne crkve.
20
Politika se hrani proizvodnjom sukoba

U na{oj zemlji vr{i se planska i organizirana kampanja na razbijanju svih osnova i vidova dru{tvene solidarnosti i svijesti o zajedni~kim interesima, pravima i mogu}nostima ljudi
X KATEDRA [ta ugroàva postojanje Bosne i Hercegovine (II)
[ta nas spaja, a {ta razdvaja: Gra|ani pod diktatom politike
olitika je, po definiciji, polje polarizacije interesa i djelovanja. To je polje borbe, a toga u sistemu za{tite onog {to je jedinstveni i javno priznati interes ne smije biti. Sistem za{tite je unutar zakona; on ima odnos samo prema onome {to je kao stav, pona{anje i djelovanje izvan zakona. Stoga unutar njega ne smije biti politi~ke borbe. Policija, naprimjer, ne smije biti inficirana politikom.
meljene, jasno definirane i strogo kontrolirane osnove zajedni~kog rada, politi~ki kontrolirane samo od nosi-
Stanje haosa
Danas se u nas ne razlikuje dovoljno jasno, ni na zakonskom ni u organizacijskom smislu i nivou, a pogotovo u praksi, ono {to je polje op}eg zakonskog i ono {to je polje direktnog politi~kog reguliranja. To djeluje veoma lo{e na rad slu`bi javne i dràvne sigurnosti i njihovo kvalificirano profesionalno vo|enje, o ~emu je razmatranje zapo~eto u prvom dijelu ovoga eseja. Za te slu`be, zbog njihove izuzetno velike i va`ne uloge za ìvot modernog demokratskog dru{tva, bitno je da budu demokratski politi~ki vo|ene. Iza njih trebaju da stoje samo dovoljno ~vrste i zakonski ute-
Pi{e:
Akademik Muhamed FILIPOVI]

laca javne odgovornosti, tj. od vlada i skup{tina. To slu`be i spadaju u njihovu ustavnopravnu i teritorijalnu nadle`nost, s ciljem da budu profesiona-
lno ure|ene i vo|ene po jedinstvenim profesionalnim kriterijima i mimo svakog partikularizma i dominacije zasebnih interesa i kriterija u pitanjima prava i obaveza, kako subjekata tako i objekata djelovanja slu`bi sigurnosti. Ako ne bismo uspjeli stvoriti takvu situaciju u tom va`nom sektoru ìvota modernih dru{tava, moèmo o~ekivati mnoge poreme}aje u cijelom dru{tvu. Oni }e se javljati i pove}avati proporcionalno sa slabljenjem op}e pozicije, prava i sposobnosti ovih slu`bi da djeluju efikasno i neovisno, dakle, po mehanizmu svojih prava i du`nosti. Time }e narastati pojave i elementi koji se pona{aju izvan zakonskih i dru{tveno prihvatljivih standarda, {to moè imati veoma negativne posljedice po cijelo dru{tvo. U tim situacijama, naime, nastaje haoti~no dru{tveno i politi~ko stanje.
emotivne, intelektualne i socijalne integracije ~lanova jednog dru{tva koje ìvot, po svojoj logici, ~esto suprotstavlja jedne drugima. On ih dovodi u situacije koje su bremenite konfliktima, ali koji su neupitno upu}eni jedni na druge i ~ije se suprotnosti upravo kroz sistem obrazovanja,
Kultura je u osnovi sistem, za sve ljude jedne zajednice, obvezuju}ih postupaka i metoda govora, odno{enja i djelovanja. Taj sistem podrazumijeva jednaka prava svih, po{tovanje tih prava i nalaènje zajedni~kog jezika i stava o svim pitanjima oko kojih nastaju razlike do kojih do-
Koje su snage, i kakvim se ciljevima one rukovode, koje aktivno rade na destrukciji osnova na{e dru{tvene solidarnosti i povjerenja? Isto tako, mora se odgovoriti na pitanje koje politi~ke i dru{tvene snage ta djelovanja podràvaju i kako to ~ine
kao cjeline, resolviraju i prevazilaze u logi~nom slijedu razvoja dru{tvene svijesti. To je ona vrsta svijesti koja, u prvome redu, ~ovjeku nalaè da svoju dru{tvenost usavr{ava tako da uskla|uje najve}i dio svojih interesa s interesima drugih i da tako stvara osnovu za razvoj jedne solidaristi~ke, zajedni~ki utemeljene svijesti koja se naziva kultura. lazi zbog posebnih sklonosti i interesa. Stoga je sistem obrazovanja, kao sistem kultivacije kulturnog odnosa i pona{anja, kao sistem u kojem se ta tanka biljka na{e komunikacijske sposobnosti i pozitivnih emotivnih stanja njeguje tako da ne ugroàva prostor drugima nego da nalazi nove elemente zajedni~kog, najva`niji na~in kako postoji ljudsko dru{tvo uop}e. Obrazovanje i odgoj su
realni temelji dru{tva. Otkad je ~ovjek po~eo da ìvi izvan svakodnevne neposrednosti i otkad je njegov ìvot posredovan u~incima i djelovanjima ogromnog i sve ve}eg broja ljudi, od kojih mnoge ne zna i nikada ne}e upoznati, kultivacija misaone i emotivne inteligencije je jedina margina koja nas odvaja od divlja{tva. Ona se moè postaviti u svakoj od sve u~estalijih demonstracija divlja~kog u pona{anju ljudi kod nas. Obrazovanje je, stoga, klju~ za moderno demokratsko i kulturno dru{tvo. Dru{tvo u kojem obrazovanje ne proizvodi dru{tvenu emotivnu i svjesnu solidarnost nije vi{e ljudsko.
Plansko razbijanje
êtvrti bitni element integrativne funkcije jedne organizacije, bez koje nema savremenog ljudskog dru{tva, jeste njegov sistem zdravstvene i socijalne za{tite. Taj sistem je od presudne va`nosti za neke od najzna~ajnijih aspekata ljudskog ìvota, a posebno u moderno vrijeme. Ono je donijelo sasvim nove pojave u oblasti op}ih uvjeta ljudskog ìvota, nove vrste patologije i promjenu
Tanka biljka
Tre}i element op}eg integrativnog faktora jednog demokratskog dru{tva je sistem obrazovanja. On je, ustvari, onaj osnovni sistem koji bi trebao osigurati mogu}nost
BiH sve vi{e gubi stanovnike

Ve} godinama je ve}i broj umrlih od broja ro|enih, a statistikom nisu obuhva}eni gra|ani koji iz ekonomskih i socijalnih razloga odseljavaju
U Bosni i Hercegovini statistika ve} nekoliko godina pokazuje da je manji broj ro|enih od broja umrlih stanovnika ovog entiteta. Prema agenciji Euromonitor International, jednoj od vode}ih me|unarodnih agencija za istraìvanje trì{ta, demografiju i me|unarodne statistike, BiH je po~etkom 2011. godine imala 3.842.000 stanovnika. Agencija predvi|a da bi 2030. godine BiH mogla imati 3,7 miliona stanovnika, {to je za 18,4 posto manje nego 1989. godine, kada je imala oko 4,5 miliona. Negativni demografski podaci vaè za oba entiteta, a u RS statistika ve} nekoliko godina pokazuje da je manji broj ro|enih od broja umrlih stanovnika ovog entiteta. Statistikom nisu obuhva}eni gra|ani koji iz ekonomskih i socijalnih razloga odlaze iz RS, smanjuju}i i na taj na~in broj stanovnika. Mjerilo je i broj upisanih prva~i}a u osnovne {kole, koji se godinama smanjuje. Prema rije~ima analiti~ara Gavrila Antoni}a, negativan trend prirodnog prira{taja u RS traje od 2006. godine, a u 2011. samo su Banja Luka i Bijeljina imale pozitivan prirodni prira{taj, ali uglavnom zahvaljuju}i upisu novoro|enih iz inozemstva. No, tako nije u isto~nom dijelu RS, ~ije op}ine biljeè negativan prira{taj, uz ekonomsku migraciju stanovni{tva ka razvijenijim krajevima. Antoni} isti~e da sociolozi i demografi smatraju da postoji rje{enje. Pomogle bi nove zakonske odredbe i stimulativne mjere po uzoru na neke evropske zemlje, ali ih je te{ko provesti u vrijeme ekonomske krize. Rast privrede i broja radnih mjesta, kao osnove za egzistenciju pojedinaca i porodica, nije ni na vidiku. Zbog toga se pozitivan prirodni prira{taj te{ko moè o~ekivati u narednih petnaest godina, kako u RS tako i u cijeloj BiH. E. M.
Antoni}: Negativan trend
X STATISTIKE Poraàvaju}i demografski podaci
21
Putinovi postizborni planovi

Rusija lebdi izme|u demokratske transformacije, javne pobune i nacionalnog sloma
Povratak predsjednika Vladimira Putina na izborima sljede}eg mjeseca u slu`benoj propagandi prikazan je kao dvostruko vaàn za nacionalnu sigurnost Rusije. Prvo, navodno }e {tititi zemlju od unutra{njih previranja generiranih te{kim ekonomskim uvjetima i razornim javnim protestima. Drugo, Putin se odlu~io obnoviti postsovjetski prostor pod ruskim upravljanjem i ukloniti zapadne utjecaje koji potkopavaju sigurnost i integritet Ruske Federacije. zno i poku{ali ograni~iti konkurenciju na izborima. Dok je komunistima i nacionalistima uvijek bilo dozvoljeno da u~estvuju na op}im izborima, vo|a liberala Grigorij Javlinski diskvalificiran je iz predsjedni~ke utrke. Ustvahtijevala kidanje bliskih veza izme|u sigurnosne mreè KGBa, vladaju}e elite, samouslu`ne birokratije i poslovnih oligarha odanih Kremlju. I politika i kapitalizam trebali bi postati konkurentni i neovisni od kontrole klike. Umjesto se predstaviti kao spasilac ruske dràve, dok }e demonstranti biti prikazani kao nacionalni izdajnici. Ne mogu se isklju~iti ni teroristi~ki akti radi podizanja straha i obnavljanja javne podr{ke jakoj centralnoj vlasti. Da bi povratio predsjedni~ki tron i obnovio svoj legitimitet, Putin poseè za jednom kartom koja je oduvijek sluìla ruskim vladarima - mitom vanjske i unutra{nje prijetnje. On je optuìo zapadne prijestonice da se mije{aju u politiku Rusije. Nedavno su novoimenovanog ameri~kog ambasadora u Moskvi Majkla Mekfola (Michael McFaul) vladini zvani~nici napali da je glavni organizator obojene revolucije sa zavjerom destabiliziranja Rusije. Tokom i nakon martovskog glasanja mogu}i su projektirani sukobi sa Zapadom i pojedinim zemljama susjedima kao {to su Gruzija ili Estonija. Obamine namjere s Moskvom bit }e ozbiljno testirane dok Putinov pritisak da izvu~e vi{e prednosti za Krmelj bude sna`niji. Moskva, zapravo, traì slobodnije ruke da bi rekonstruirala sferu dominacije u biv{em Sovjetskom savezu, koji sada Putin stilizira kao Euroazijsku uniju. Iako }e se takvim planovima usprotiviti mnogi ruski susjedi, oni bi omogu}ili Putinu da mobilizira nacionalisti~ke i imperijalisti~ke osje}aje i opravda svoje autoritarne metode. odnosa prema tim pojavama, odnosno znatne promjene uvjeta djelovanja dru{tvenog sistema prema efektima onog {to nazivamo omasovljenje svih funkcija i elemenata u strukturi ìvota modernih dru{tava. Za dana{nji na{ ìvot karakteristi~no je da su ljudi, vi{e nego ikada ranije u njihovoj historiji, izloèni od ~ovjeka stvorenim negativnim elementima. Oni utje~u na op}e stanje njihovog zdravlja, a da mi jo{ uop}e ne znamo ni kakve sve efekte na ljudski rod imaju ta djelovanja. Kad se tome doda da je ljudi u svijetu sve vi{e, i da je u jednom stolje}u njihov broj pove}an za tri puta, a da sistem op}e i specifi~ne socijalne i zdravstvene za{tite nije bitnije unaprije|en i da su jo{ glavne njegove tekovine one koje su postignute jo{ po~etkom i u prvoj polovini pro{log stolje}a, tada moèmo zaklju~iti da je polje zdravstvene i socijalne za{tite jedno od presudnih za funkcioniranje dru{tva i op}e njegovo stanje. Vjerovatno je to upravo ono polje koje je, osim podru~ja ljudskih prava i sigurnosti uop}e, prvenstveno rata i masovnih nasilja, glavno polje na kojem se vr{e eksperimenti u provo|enju strategije razaranja i destrukcije odre|enih dru{tava, jer je tu strategija suprotstavljanja interesa najdirektnija. Zadatak je ovog poku{aja da detaljnijom analizom ~etiri bitna podru~ja utvrdi koje su snage i kakvim se ciljevima one rukovode, koje aktivno rade na destrukciji osnova na{e dru{tvene solidarnosti i povjerenja. Isto tako, mora se odgovoriti na pitanje koje politi~ke i dru{tvene snage ta djelovanja podràvaju i kako to ~ine. Op}a hipoteza ovog spisa je da se u na{oj zemlji vr{i planska i organizirana kampanja na razbijanju svih osnova i vidova dru{tvene solidarnosti i svijesti o zajedni~kim interesima, pravima i mogu}nostima ljudi. Svi aspekti solidarnosti nastoje se, na sve na~ine, obezvrijediti, a u prvi plan istaknuti elementi sukobljavanja. Tako se suspendiraju njihove mogu}nosti i realni u~inci. Bitne, sintetiziraju}e funkcije i snage u dru{tvu onemogu}avaju se u normalnom i efikasnom radu.
KOLUMNA
Pi{e:
Janusz BUGAJSKI
Otvoreno ga|enje
U stvarnosti, Rusija lebdi izme|u demokratske transformacije, javne pobune i nacionalnog sloma. Politi~ke strukture koje je Putin stvorio tokom proteklih dvanaest godina pucaju kao {to su masovni protesti protiv laìranih parlamentarnih izbora i pokazali. Prvi put nakon raspada Sovjetskog saveza gra|ani pokazuju otvoreno ga|enje vladaju}om elitom. Suo~avaju}i se s potencijalno neugodnim predsjedni~kim izborima, koje mo`da ne}e dobiti u prvom krugu, Putin ima dva neukusna izbora: slom ili reforme. Ograni~ene aktivnosti policije vi{e zastra{uju narod, a posljedice represije su nepredvidive. Kremlj je, tako|er, uznemiren da bi masovne zabrane ili napadna izborna prevara mogli osloboditi jo{ ja~i revolt javnosti. Umjesto toga, slu`beni stratezi djelovali su opre-
Umjesto da provodi program reforme i modernizacije, koji bi oslabio njegovo tvrdo vladanje cijelom zemljom, Putin, tako|er, moè proizvoditi krize da bi demonstrirao kako najbolje brani naciju
ri, demokratska opozicija nema kandidata u predsjedni~koj utrci. Ve}ina analiti~ara uvjerena je da je milijarderu Mihailu Prohorovu dozvoljeno da se kandidira za predsjednika samo da bi se razvodnili protestni glasovi, a bez prijetnje po Putina. Putin odbacuje opoziciju kao haoti~nu i fokusiranu na reforme koje }e ugroziti nacionalnu stabilnost. Zapravo, istinska politi~ka reforma zna~ila bi demontiranje vertikale mo}i koja podupire putinizam. Demokratija bi zada provodi program reforme i modernizacije, koji bi oslabio njegovo tvrdo vladanje cijelom zemljom, Putin, tako|er, moè proizvoditi krize da bi demonstrirao kako najbolje brani naciju.
Autoritarne metode
U govorima na predizbornim skupovima on je upozorio da }e bilo kakva ve}a izborna reforma podgrijati etni~ke napetosti i regionalni separatizam {to bi moglo pocijepati zemlju. Ako uli~ni protesti nakon martovskih izbora eskaliraju, Putin }e
Prijeti kolaps budèta RS

Milijarda i stotinu miliona KM je budètski deficit, a bit }e pokriven kreditima
Socijalna izdr`ljivost bliì se kraju i u 2012. godini mogu se o~ekivati protesti gra|ana koji se ne}e mo}i kontrolirati, tvrdi ekonomski analiti~ar, profesor Aleksa Milojevi}. On upozorava da je zaduènje RS mnogo ve}e nego {to se prikazuje, ali i na osnovu dostupnih ~injenica jasno je da dugovi rastu, a Vlada nema ideju kako da oìvi proizvodnju. Ukoliko MMF ne odobri kredit, slijedi kolaps budèta RS. - Nije jasno otkud optimizam pojedinih predstavnika vlasti ako je jasno da se socijalna izdr`ljivost gra|ana bliì kraju - pita se profesor Milojevi}. No, nije optimisti~an ni predsjednik Vlade RS Aleksandar Dòmbi}, koji je ve} ustvrdio da }e ova godina biti te{ka i biti veliki izazov za privredna kretanja. Premijer RS javno je potvrdio da bi se novi kredit uzet od MMF-a koristio za otplate starih zaduènja. Radi se o rati vrijednoj vi{e od 100 miliona KM, ~ija otplata dospijeva krajem godine. Du`ni~ko ropstvo prijeti manjem bh. entitetu, a ~injenice su neumoljive. Milijarda i stotinu miliona KM je budètski deficit, a samo Fondu PIO i Fondu zdravstva nedostaje 400 miliona KM. Kreditne obaveze u 2011. narasle su za 33 posto, a u 2012. one iznose ukupno 150 miliona
X KRIZA Dok traju politi~ka prepucavanja
Porodili{te u Bijeljini: Niska stopa nataliteta

(Foto: G. Bobi})
Kako oìvjeti privredu
(Foto: G. Bobi})
KM. U ovoj godini o~ekuje se i smanjenje pla}a slu`benicima za 10 do 25 posto, a
radni~ki i problemi u sferi socijalne za{tite ve} dostiù E. M. alarmantan nivo.
22
REPORTA@A Brdo Vis, kota s koje je do avgusta 1994. srpska vojska sijala smrt
Atomsko skloni{te biv{e JNA postalo turisti~ka atrakcija

JNA je atomsko skloni{te gradila kao odbranu od blokova, isto~nog i zapadnog Izetbegovi}a da ne ide na Vis, ali me nije poslu{ao, sje}a se brigadir Pu{kar Molio sam predsjednika
rdo Vis, osam kilometara sjeverno od Gra~anice, postalo je turisti~ka destinacija na kojoj svakodnevno, a posebno vikendom, vri kao u ko{nici. Lovcima, planinarima, izvi|a~ima i turistima naro~ito je zanimljiva kota 692 metra nadmorske visine, najvi{a od Ozrena do rijeke Save, s koje pogled puca sve do
Br~kog, Slavonskog Broda, pa i Osijeka, kada je lijepo vrijeme.
Ima i heliodrom
Dolaze ovdje i biv{i borci Armije RBiH, {to radi uspomena, {to radi èlje da poginulim saborcima prou~e Fatihu i odaju po~ast, obi|u rovove i zemunice, prisjete se boja na Visu od 7. avgusta
1994., kada su gorjeli i nebo i zemlja. Iz njega su iza{li furioznom pobjedom, osvojiv{i vrh s kojeg su agresori skoro tri godine granatama terorizirali desetak sela i grad. Pobjedu su ostvarili borci OG-2 pod komandom brigadira Osmana Pu{kara, koji bi sigurno, da je bio politi~ki podoban, ve} odavno bio general. Pu{kar je
Teren treba deminirati

Glavnu utvrdu atomskog skloni{ta pred kojom je bio predsjednik Izetbegovi} mje{tanin Babi}a Suljo Kahvedì} zvani Blek je o~istio, uredio, osposobio ventilaciju, doveo struju, te je ona postala glavna atrakcija. A da bi se atomsko skloni{te na Visu o~uvalo, ovdje ~im prije trebaju do}i demineri i teren o~istiti od mina, te da struka kaè svoje kako bi ovdje po~ele dolaziti i |a~ke ekskurzije, a mladi ~uli i vidjeli na ~asovima historije i o tome {ta je gradila i od koga se branila biv{a JNA, te kako su hrabri borci Armije RBiH izvojevali bitku koja bi trebala u}i u anale ratovanja.
Predsjednik Izetbegovi} na Visu 1994. godine: Granatiranje tokom posjete utihnulo Kahvedì}: Uredio utvrdu
Unutra{njost skloni{ta: Postalo turisti~ka atrakcija
nedavno napisao knjigu Mir je najbolji na ~ijoj promociji je bilo 500 ljudi. Na Vis dolaze i mnogobrojni znatièljnici da vide atomsko skloni{te, koje je biv{a JNA po~ela graditi sedamdesetih, a intenzivirala osamdesetih godina pro{loga stolje}a. Za sada se zna za devet armirano-betonskih utvrda izgra|enih duboko u zemlji, s metalnim vratima debelim 10 centimetara i te{kim oko 500 kilograma, s ventilacionim sistemima i prinudnim izlazima. Do pet utvrda se moè do}i, a ~etiri se nalaze u minskom polju. Ima li ih jo{ niko ne zna. Ovdje postoji i heliodrom. Prema tvrdnji Pu{kara,
JNA je atomsko skloni{te gradila kao odbranu od blokova, isto~nog i zapadnog, kao istureno komandno mjesto 17. korpusa, ali ga je zloupotrijebila srpska vojska, koriste}i ga kao predstraè i sve minirala.
Atomski udar
Stru~njaci tvrde da ove utvrde duboko pod zemljom mogu izdràti atomski udar od pola kilotone. - Znaju}i da se s Visa kontrolira dobojsko rati{te u dolini rijeke Spre~e, pa i Posavina, mi smo, da bismo narod odbranili od svakodnevnih napada, Vis oslobodili 7. avgusta 1994., ali je on fakti~ki i dalje ostao stalna meta dalekometne artiljerije Vojske RS. Zato sam i 3. oktobra predsjednika Predsjedni{tva RBiH Aliju Izetbegovi}a, koji je zajedno s
Pu{kar: Napisao knjigu
generalom Rasimom Deli}em i komandantima Drugog korpusa, ~uv{i za na{u veliku pobjedu, do{ao da posjeti Vis i da nam ~estita, molio da ne ide na kotu, jer se ona granatira svakodnevno. Nije me poslu{ao i, za
Boìje ~udo, granatiranje je u vrijeme njegove jednosatne posjete utihnulo, da bi bilo nastavljeno samo dva sata nakon {to je predsjednik oti{ao i kada nam je na Visu poginuo jedan vojnik - kaè Hasan ÂLI] Pu{kar.
PRESSIJA
Vjen~anja i razvodi u RS
sve manje brakova, vi{e ih se razvede, a prosje~na starost èna prilikom ulaska u prvi i svaki naredni brak je sve ve}a. Tako je 2010. godine u RS zaklju~eno 5.767 brakova, {to je najmanje u posljednjih nekoliko godina, pa su, naprimjer, u 2007. sklopljena 7.093 braka. Istraìvanje je pokazalo i da je prosje~na starost nevjeste prilikom stupanja u prvi brak 25 godina i devet mjeseci, ~ime su oko pola godine starije nego {to je to pokazalo istraìvanje prije ~etiri godine, dok imaju u prosjeku 41 godinu i devet mjeseci kada se odlu~e za drugi brak, ~ime su opet nekoliko mjeseci starije od èna koje su bile obuhva}ene ranijim istraìvanjima. S druge strane, u 2010. razvedeno je 517 brakova, {to je za 200 vi{e u odnosu na 2008., dok su podaci o starosti èna koje se razvode, pokazali da su iz godine u godinu sve mla|e kada se odlu~uju na takav korak.
B. S. @ene koje se razvode, iz godine u godinu sve mla|e
Sve starije nevjeste, a sve mla|e raspu{tenice

Zavod za statistiku Republike Srpske, u saradnji s Gender centrom Vlade RS, objavio je publikaciju pod nazivom @ene i mu{karci u RS, a u moru brojnih statistika o poloàju, zapo{ljavanju, na~inu ìvota i rada jednog i drugog spola neki podaci posebno zapadaju za oko. Svake godine sklopi se
oglasi
Federalno ministarstvo okoli{a i turizma Sektor za realizaciju projekata Jedinica za upravljanje projektom - PMU
Dnevni avaz
23
Objavljuje
POZIV ZA IZRA@AVANJE INTERESA Za pruànje usluga Izrade izvje{taja ekolo{ke procjene po~etnog stanja NP UNA BA-FMPAP-TF091919-CQ-15-S-11/FBIH Projekat: Grant br. Za{ti}ena {umska i planinska podru~ja TF091919
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, Jedinica za implementaciju projekata iz oblasti {umarstva i poljoprivrede, poziva vas na
JAVNU RASPRAVU
na dokumente: 1. Idejno rje{enje sistema navodnjavanja za podprojektno podru~je Fo~a-Ustikolina/Gora`de 2. Plan upravljanja okoli{em i dru{tvenim uticajima za podprojekat za podprojektno podru~je Fo~a-Ustikolina/Gora`de koji su pripremljeni u okviru projekta Razvoj sistema navodnjavanja u Bosni i Hercegovini (IDP). Javna rasprava }e se odràti 08.02.2012. godine u Sali Op}ine Gora`de u 11.00 h. Projektna dokumentacija vezana za Idejno rije{enje sistema navodnjavanja se nalazi u prostorijama Op}ine Fo~a-Ustikolina i Op}ine Gora`de i ista se moè dobiti na uvid svakim radnim danom od 08:00 - 16:00 sati.
Plan upravljanja okoli{em i dru{tvenim uticajima je javno dostupan u elektronskoj verziji na web stranici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva http://www.fmpvs.gov.ba kao i na web stranici PIU [umarstva i poljoprivrede http://portal.piusum.ba. Primjedbe, mi{ljenja i prijedloge o navedenim dokumentima moète dostaviti i pismenim putem najkasnije do 29. februara 2012. na slijede}u adresu: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Jedinica za implementaciju projekata {umarstva i poljoprivrede Projekt razvoja sistema navodnjavanja u Bosni i Hercegovini Ul. Trampina 4/I 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 213 098 Fax: +387 33 213 099 E-mail: piusumpolj@bih.net.ba
Ovaj Poziv za izraàvanje interesa prati Op{te obavje{tenje o nabavci za projekat Za{ti}ena {umska i planinaska podru~ja , objavljenu u United Nations Development Business, broj 750 od 16. maja 2009. godine i DG market 16. juna 2011. god. Bosna i Hercegovina je dobila grant - nepovratna sredstva od Global Environment Found (GEF) putem Svjetske Banke, za tro{kove Projekta Za{ti}ena {umska i planinska podru~ja . Federalno ministarstvo okoli{a i turizma putem Jedinice za upravljanje projektom - PMU, namjerava da utro{i dio sredstava za usluge realizacije Izrada izvje{taja ekolo{ke procjene po~etnog stanja NP UNA; BA-FMPAP-TF091919-CQ-15-S-11/FBIH Cilj : Pripremiti izvje{taj ekolo{ke procjene po~etnog stanja Nacionalnog parka Una. O~ekivani rezultati: Detaljan izvje{taj koji odraàva trenutnu situaciju u Nacionalnom parku Una, {to se ti~e fizi~kog okruènja (fizi~kih svojstava) i vrijednosti biodiverziteta. Procjenjeno je da izvje{taj treba uklju~iti procjenu stanja biodiverziteta na nivou vrsta , procjenu stanja biodiverziteta na nivou ekosistema i identifikaciju mjera upravljanja specifi~nim biodiverzitetom na nivou vrsta i na nivou ekosistema. a) Komponenta projekta : Ekolo{ka procjena po~etnog stanja I Fizi~ka svojstva cijelog podru~ja Nacionalnog parka Obraditi: Pedologiju;Geologiju;Geomorfologiju;Hidrologiju;Klimu II Procjena stanja biodiverziteta na nivou vrsta Obraditi : Kompletnu floru sa posebnim osvrtom na specifi~ni genofond ( endemi~ne vrste, rijetke i ugroène vrste ) : a) Alge; Mahovine; Vi{e biljke b) Kompletnu faunu beski~menjaka Kompletnu faunu ki~menjaka : ribe; vodozemci,gmizavci,ptice,sisari c) Fungi i li{ajevi III Utvr|ivanje stanja biodiverziteta na nivou ekosistema a) Identifikacija svih tipova ekosistema putem terenskih istrazivanja aa) Kartiranje svih tipova ekosistema na podru~ju Nacionalnog parka b) Ekolo{ka procjena stanja senzitivnih ekosistema (endemi~ni, rijetki i ugroèni) IV Identifikacija mjera upravljanja specifi~nim biodiverzitetom na nivou vrsta i na nivou ekosistema. Duìna trajanja ugovora je 6 mjeseci. Federalno ministarstvo okoli{a i turizma putem Jedinice za upravljanje projektom - PMU poziva sva kvalifikovana pravna lica da iskaù interes za pruànje navedenih usluga. Pismo interesa treba da sadrì: - Naziv, ta~nu adresu i kontakt podatke, - Ovjerenu kopiju izvoda iz sudskog registra i identifikacioni broj; - Listu sli~nih poslova; - Dostupnost stru~njaka koji }e u~estvovati u ovom projektu; - Konsultant je slobodan da navede sve druge podatke koje smatra va`nim, a koji nisu zahtjevani u gornjem tekstu. Konsultant }e biti odabran u skladu sa procedurom selekcije na bazi kvalifikovanosti konsultanta (CQ), koje su navedene u Smjernicama Svjetske banke: Izbor i angaòvanje konsultanta od strane korisnika kredita Svjetske Banke (izdanje Maj 2004, revised October 2006.). Posebna pa`nja za zainteresovane konsultante je navedena u ~lanu 1.9 Smjernica, a odnosi se na politiku Svjetske Banke za konflikt interesa. Konsultanti se mogu udruìti sa drugim firmama u obliku zajedni~kog nastupa ili podkonsultanta u svrhu pobolj{anja kvalifikacija. Zainteresovani konsultanti, na pismeni zahtjev, mogu dobiti dodatne informacije na dole navedenoj adresi svakim radnim danom od 9.00 - 15.00 sati. Pismo interesa (original i kopija) treba da bude podneseno u zatvorenim kovertama sa naznakom: Za pruànje usluga Izrade izvje{taja ekolo{ke procjene po~etnog stanja NP UNA BA-FMPAP-TF091919-CQ-15-S-11/FBIH na dole navedenu adresu, najkasnije do 17. februara 2012. godine do 14.00 h. Federalno ministarstvo okoli{a i turizma Jedinica za upravljanje projektom Ul. Mar{ala Tita 9A, 71000 Sarajevo Tel/fax : +387 33 212 833; +387 33 667 801 Email: FMPAP@fmoit.gov.ba
CENTAR ZA SLU[NU I GOVORNU REHABILITACIJU SARAJEVO Broj: 01-114/12 Sarajevo, 03. 02. 2012. godine Na osnovu Odluke [kolskog odbora, broj: 01-76/12 od 24. 01. 2012. godine i Saglasnosti ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, broj: 11-05-198-4/12 od 19. 01. 2012. godine, raspisuje se
KONKURS
za prijem zaposlenika 1. Medicinska sestra......................1 izvr{ilac, na odre|eno vrijeme do 15. 08. 2012. godine. Pored op}ih uslova predvi|enih zakonom, kandidati moraju ispunjavati slijede}e uslove: - SSS - IV stupanj, medicinska sestra - tehni~ar, 1 godina radnog iskustva u radu sa djecom o{te}enog sluha i govora. Uz prijavu je potrebno dostaviti: - Biografiju; - Svjedod`bu o zavr{enoj srednjoj {koli; - Potvrdu o radnom iskustvu; - Rodni list; - Uvjerenje o dràvljanstvu; Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa potpunom dokumentacijom slati na adresu: Centar za slu{nu i govornu rehabilitaciju Sarajevo, ulica Asima Ferhatovi}a 2.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Op}inski sud u Sarajevu Broj: 65 0 P 044954 07 P Datum: 26. 12. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Nermina Novalija u pravnoj stvari tuìtelja 1. Cicovi} Nade iz Sarajeva, ul. Behdèta Muteveli}a br. 25/1, 2. Lemez Blagoja iz Sarajeva, ul. Akifa [eremeta br. 31, 3. Lemez Relje iz Pala, ul. Njego{eva bb, 4. Lemez Janje iz Isto~nog Sarajeva, ul. Cara Lazara br. 13, i 5. Lemez Ratke iz Isto~nog Sarajeva, ul. Stefana Nemanje br. 13, zastupanih po punomo}inku Kramar Draganu, advokatu iz Sarajeva, protiv tuènih 1. Lemez Radmile iz Sarajeva, 2. Urta Ne|e, nepoznatog boravi{ta, 3. Mrkaja Rose, nepoznatog boravi{ta, 4. Lemez Ostoje, nepoznatog boravi{ta, 5. Lemez Dragana, nepoznatog boravi{ta, 6. In|i} Nade, nepoznatog boravi{ta, 7. Lemez Draènka, nepoznatog boravi{ta, 8. Lemez @ivka, 9. \ur|i} Dese, 10. Lemez Ljubice, 11. Lemez Zorana, 12. Lemez Milana, 13. Vu~ini} Mire, 14. Lemez Bo{ka iz Isto~nog Sarajeva, ul. Cara Du{ana br. 26, 15. Lemez Rajka iz Isto~nog Sarajeva, ul. Petra Milo{evi}a br. 7, 16. Lemez Ne|eljka iz Isto~nog Sarajeva, 17. \oki} Borana iz Sarajeva, ul. Radava br. 1, 18. \oki} Gorana iz Sarajeva, ul. Radava br. 1, 19. Lemez Petra iz Isto~nog Sarajeva, ul. Hre{a br. 10, 20. Vukojevi} Dese, nepoznatog boravi{ta, 21. Lemez Mare iz Trebinja, ul. Knez Mihailova bb, 22. Savi} Slavke iz Nevesinja, ul. Nemanji}a bb, 23. Bjekovi} Mile iz Zemuna, ul. @eljezni~ka br. 35, Srbija, 24. Lemez Stanojke iz Pala, ul. 3. aprila bb, 25. Lemez Bojana iz Pala, ul. 3. aprila bb, 26. Lemez Jovane iz Pala, ul. 3. aprila bb, 27. Lemez Nade iz Pala, ul. 3. aprila bb, 28. [veljo Ranke, nepoznatog boravi{ta i 29. Perovi} Branke iz Sarajeva, ul. Envera [ehovi}a br. 11/5, tuèni pod br. 1., 8., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 29., zastupani po punomo}niku Sara~evi} Sejfi, advokatu iz Sarajeva, koji je i posebni staratelj tuènih pod br. 9. do 13., a po rje{enju Slu`be soc. za{tite Op}ine Novi Grad br. 35/IV-06-550-540/07 od 04. 05. 2007. godine, radi utvr|enja prava vlasni{tva, v.s. 2.000,00 KM, nakon glavne rasprave zaklju~ene dana 07. 12. 2011. godine u prisutnosti punomo}nika tuìtelja, punomo}nika tuènih i posebnog staratelja tuènih, donio je dana 26. 12. 2011. godine, slijede}u
Na osnovi ~lana 56. Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije BiH (Slu`bene novine Federacije BiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), Federalno ministarstvo prostornog ure|enja O b j a v lj u j e
JAVNI POZIV
za uvid u GLAVNI PROJEKAT REKONSTRUKCIJE KROVOVA U STAROM GRADU U MOSTARU, autor projekta: Delta-Z Infinitinet d.o.o. Mostar, investitor: Agencija Stari grad Mostar 1. Na Javni poziv se, u skladu sa ~lanom 56. stav 3. i 4. Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se javiti samo stranke u postupku izdavanja
odobrenja za rekonstrukciju krovova na gra|evinama koje se nalaze u granicama nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine-Historijsko gradsko podru~je Mostar. 2. Na javni poziv stranke u postupku su du`ne da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije 15 dana od dana objavljivanja poziva. 3. Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekat moè se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana objavljivanja poziva. 4. Stranke u postupku mogu uvid u Glavni projekat izvr{iti u prostorijama Federalnog ministarstva prostornog ure|enja, ul. Mar{ala Tita br. 9a, od 10 do 14 sati, u roku 15 dana. Broj: UPI/03-23-2-288/11
PRESUDU
Utvr|uje se da su tuìtelji stekli pravo vlasni{tva dosjelo{}u na zemlji{tu ozna~enom kao k~. br. 2740/17 pa{njak, povr{in 2633 m2 upisana u Z.K. ul. br. 1434 SP Crnotina, {to odgovara k~. br. 580 i dio k~. 622 K.O. Rajlovac posjedovno stanje, {to su tuèni du`ni priznati i trpiti da zemlji{noknji`ni ured Op}inskog suda Sarajevo umjesto tuènih upi{e pravo vlasni{tva u korist tuìtelja Nade Cicovi} ro|. Lemez sa 1/5 vlasni{tvo, Blagoje Lemez sin Miladina sa 1/5 vlasni{tvo, Relje Lemez sin Miladina sa 1/5 vlasni{tvo, Janje Lemez k}i Stojanke sa 1/5 vlasni{tvo i Ratke Lemez ro|ena Miri} k}i Miroslava sa 1/5 vlasni{tvo u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. Sudija Novalija Nermina Pouka: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti àlbu u roku od 30 dana od dana dostavljanja. @alba se podnosi Kantonalnom sudu u Sarajevu, putem ovog suda. NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenm protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.
24
Besmrtni ~ovjek
Kad sam pri{la, ugledala sam, obje{en izme|u dva kraka lanca, dobro znani crveni trougao: MINE. I svaka sumnja koju sam gajila - sumnja u djedove pri~e, u vlastitu zdravu pamet, u divlju tamu tog hoda - razi{la se
(Izdava~ Buybook Sarajevo, 2012., za izdava~a Goran Samardì} i Damir Uzunovi}, prijevod s engleskog Dubravka Sre}kovi}-Divkovi}, urednica Ida Hamidovi})
nu puta, staza je zaokrenula nadesno i pretvorila se u ne{to {to je meni djelovalo i zvu~alo kao plitko, maltene prazno rije~no korito koje vodi od grada po ravnoj, vjetrom spranoj padini brda. Poda mnom se u raznim bojama protezala linija àla, obasjana znacima za sladoled i svjetlom s restoranskih terasa, s lu~kim svjetlima rasplinutim u vodi, kvadratom tame oko samostana gdje prazan stoji fra Antunov vrt. Onaj ~ovjek se postojano kretao rije~nim koritom, kroz tanak `lijeb s vodom, prema po{umljenom usponu koji se naglo {irio na brdu pred nama, i ja sam po{la za njim neskriveno, u nadi da se ne}e opet okrenuti da me pogleda, jer sad kad smo se kretali brdom bo~no, vi{e nisam mogla da se prikrivam. Vjetar je bio u{utio, a i cvr~ci, izgleda, i nije bilo drugog zvuka do tihog pucketanja korita pod mojim stopama i zveketa kop~i na mome rancu, i povremenog {u{kanja ne~eg {to protr~i kroz travu. Daleko naprijed, ljudska figura je neravnomjerno kora~ala, s mukom se probijaju}i kroz vodu. Otpozadi gledan, stvarao je ~udnu siluetu, nagnut naprijed, s velikim stopalima {to tiho tabanaju po zemlji, s glavom {to visi preko ramena. Ni~ega ohrabruju}eg nije bilo u tom ~ovjeku, ni~ega {to bi ukazivalo na to da je pametno da ga i dalje pratim. Jednom sam zastala, na nekoliko minuta, u skroz natopljenim cipelama, i gledala ga kako odmi~e i udaljava se od mene, i debelo promislila da li da se vratim. napravi jo{ malo rastojanja, napreù}i se da ga nazrem u tami. Ne{to je bilo tamo, ne{to {to je osujetilo momenat sile koji ga je nosio naprijed, i kad sam pri{la bliè, polako je izronilo iz tame ka meni. Lanac, shvatih, zar|ao metalni lanac zategnut preko korita, obje{en izme|u dva drveta na obalama. Pomalo je {kriputao, a kad sam pri{la, ugledala sam, obje{en izme|u dva kraka lanca, dobro znani crveni trougao: MINE. I svaka sumnja koju sam gajila - sumnja u djedove pri~e, u vlastitu zdravu pamet, u divlju tamu tog hoda - razi{la se, i bila sam sigurna, sigurna da ja to slijedim besmrtnog ~ovjeka, sigurna u ludilo koje nailazi zajedno sa susretom s njime, ono ludilo kakvo je uspjelo natjerati mog djeda da nekoga veè za {ljaka-blok i baci ga u baru, ludilo kakvo me je upravo gonilo da bacim ranac preko lanca i pro|em ~etverono{ke, te da upuèm u minsko polje, i ustanem, i produìm. Tad je za{ao me|u drve}e i ja sam pri~ekala mal~ice, ne znaju}i da li da po|em za njim. Mogao bi se sakriti, shvatih, iza nekog drveta i posmatrati me kako pipam po tami, a onda }e me pokupiti na raskr{}u kad nagazim na ne{to naizgled bezazleno i bljuznem u vodoskoku krvi. Ili bih pak u {umi mogla zalutati, pa ostati tamo zaglibljena do jutra. Ali kad sam ve} dotle do{la, nastavila sam, u potpuno odsustvo svjetla, u mrtvi muk borova, debelih stabala
X EKSKLUZIVNO
Odlomci iz romana Tigrova èna Tee Obreht

IZ BIOGRAFIJE
Tea Obreht ro|ena je u Beogradu 1985., a u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama ìvi od svoje dvanaeste godine. Njene radove objavljivali su The New Yorker, The Atlantic, Harpers i The Guardian, a uklju~ena je i u antologije Najbolje ameri~ke kratke pri~e te Najboljeg ameri~kog neobaveznog {tiva. The New Yorker ju je uvrstio me|u dvadeset najboljih ameri~kih pisaca mla|ih od ~etrdeset godina, kao i u listu 5 ispod 35 Nacionalne fondacije za knjigu. Dobitnik je nagrade Orange kao najbolje ènsko pero 2011. @ivi u Njujorku. ugog svjetskog rata, da bi ìvjeli bliè moru. Prva ku}a do koje sam stigla bila mi je slijeva, i stajala je izdvojena od ostalih. Imala je zaobljeno pro~elje s ne~im nalik na uzak prorez prozora na gornjem spratu, sada bez krova, prazna okna kojima su polupana stakla, u travi koja je nasrtala s livade, dovoljno visoka da dotakne ona tri ili ~etiri kapka {to su se jo{ dràla na {arkama okvira. fama i ba{tenskim alatkama koje po~ivaju oteàle od nekori{}enja i hr|e, i trave {to raste oko njih. Pro{la sam pored ne~eg {to je li~ilo na otvorenu verandu restorana, ugnije`|enu izme|u uglova dviju zgrada; tu je oko kamenih vrata bilo nekoliko stolova i stolica, i za divno ~udo jedna plasti~na stolica, na kojoj je spavala dìnovska ma~ka, tiha i nepomi~na, krzna sivog na mjese~ini. Poku{avala sam da se sjetim - kao da mi je u tom trenutku ba{ trebalo o tome da razmi{ljam - pojedinosti onih pri~a o planinskim duhovima, duhovima {to ìve po livadama i {umama i postoje isklju~ivo zarad tog zadovoljstva da zavedu tupave putnike. Baba mi je jednom pri~ala o nekom ~ovjeku iz Sarobora koji je oti{ao u brda za ovcama i samo odjednom ustanovio da jede zajedno s punom ku}om mrtvaca, a do te ku}e je do{ao prate}i nekakvu djevoj~icu s bijelim {e{iri}em, za koju se ispostavilo da uop{te i nije nikakva djevoj~ica, ve} ne{to zlo i {to je nemogu}e zaboraviti, ne{to {to ga je promijenilo, i opsjedalo mu misli sve do smrti. Preda mnom je korito zaranjalo strmim nagibom i nesigurnim tragom vodilo dolje u dolinu. Tu je nekoliko posljednjih ku}a stajalo u jatu oko krivine puta, a potom se opet razrastala divljina u {umarcima, i me|u njima sam, silaze}i postrance da se ne bih okliznula, ugledala veoma malu kamenu ku}u s visokim pragom i niskim, niskim zelenim vratima, jedinim vratima koja su jo{ stajala u svome dovratku u ~itavom tom pustom selu, a izme|u vrata i tla vidjelo se svjetlo. U ma koju drugu no}, okrenula bih se i vratila kuda sam i do{la. Ali u ma koju drugu no} uop{te ne bih ni do{la. ôvjek koga pratim, rekoh u sebi, u{ao je u ovu ku}u, osim ako ve} ne stoji tik iza mene, osim ako me nije posmatrao jo{ otkako sam u{la u selo. Ve} sama ta pomisao bila je dovoljna da se popnem ispucalim kamenim stepenicama. Trebalo mi je malo duè vremena da otvorim vrata, ali na kraju ih jesam otvorila, i jesam u{la. Vi ste Gavran Gail, namjeravala sam da kaèm. A potom, {ta }e se dogoditi - nek se dogodi.
(Oprema teksta je redakcijska)
a pola puta do brda, ta ljudska prilika zastala je da predahne, pa sam zastala i ja, u zaklonu jednog niskog, od vjetra pridavljenog drveta {to se naginjalo nad put, dok su mi nosnice igrale od mirisa lavande i àlfije. Stajao je nasred puta, nji{u}i se dok je gledao oko sebe, i meni se javi jasno izraèn osje}aj da se osvr}e prema meni, da zna da sam tu, te poku{ava da odlu~i {ta }e sa mnom.
s iglicama poput makazica, gusto zbijenih. Shvatih da di{em s mukom jer ve} neko vrijeme nagib je bio strmiji, a i voda mi je oteàvala kretnje. Poku{ah da budem ti{a kako me taj ~ovjek ne bi ~uo iza sebe dok smo jo{ u {umi. Korito je kolebljivo vijugalo izme|u borova, te su mi se noge klizale po mokrom kamenju i nagomilanim iglicama, a pucketave {i{arke koje su mi se stalno zaplitale pod vrhove cipela pravile su preveliku buku. Sve sam o~ekivala da }u odvratiti o~i od
Planinski duhovi
ôvjek kog sam pratila mogao je na ovom mjestu
Naslovnica romana
Je li pametno
Nisam imala plan {ta bih radila ako bi se okrenuo i pri{ao mi o~i u o~i, i prvi put sam zaàlila zbog bijelog mantila koji sam jo{ imala na sebi, i ranca {to mi je {u{kao na le|ima. Stajala sam nepomi~no dok se ovaj okretao sad na jednu, sad na drugu stranu, kao u nekakvoj sporoj, jednoli~noj igri, premje{taju}i se s noge na nogu, pogrbljenih ramena, rebara izvijenih u sjenkama, tako da sam ulovila sebe kako razmi{ljam: mora, i nasmijala sam se sama sebi. A onda je iza{ao mjesec i ~itavu brdsku kosu pretvorio u o{tar reljef, sjenke drve}a i zgurenog kamenja du` ivice puta, i ja sam vidjela da je taj ~ovjek opet u pokretu. Polako, polako, nji{u}i se, peo se uzbrdo. Sa~ekala sam da i{~ezne na krivini, pa se tek tad otisnula za njim. Sad sam ve} duè vrijeme imala osje}aj da me ne{to gura unatrag, da strmi pritisak planine sve vi{e nalijeè na mene {to joj bliè prilazim, a kad sam pro{la krivi-
Staro selo
Gore, preda mnom, odjednom je posrnuo, u zamahu koji ga je pogurnuo skroz nisko, a onda se opet ispravio i produìo. Pustila sam ga da
IZ KRITIKE
âk ni zasluèno mjesto na Newyorkerovoj listi dvadeset najboljih pisaca do ~etrdeset godina ne}e pripremiti ~itaoca za ekstati~no bogatstvo i iznena|enje koje nosi ovaj neodoljivi roman pun legendi i tragedija... (On sadrì) momente neizmjerno uzbudljive magije, divljine i ljepote... Svaka rije~, svaki prizor, svaka misao bukti od ìvota u ovom mnogoslojnom, ~arobnom i potresnom romanu o smrti, lije~enju rana i pam}enju.
Booklist
Briljantan prvi roman... Obrehtova je majstor slikanja historije kroz naknadne doga|aje, slikanja ljudi kroz ljubav koju bude, slikanja mjesta kroz pri~e koje jo{ traju; u ogledalu odraèni svijet koji ona stvara istovremeno je i prepoznatljiv na prvi pogled, i samosvojna
legenda. Talenat Obrehtove prevazilazi njene godine, a njena nesentimentalna vjera u jezik, san i uspomenu pravo je zadovoljstvo.
Publishers Weekly
Izvanredno upleten ~vor legende i historije... Obrehtova od prve stranice gospodari proznim stilom i ispreda pri~u koja guta ~itaoca, te je te{ko ne zavoljeti je.
Time Out New York
poku{aja da vidim kuda idem i ustanoviti da sam iznenada naletjela na njega, ili da je zastao i da me ~eka. U toj tami ni{ta se nije vidjelo, ali jasno sam ga mogla zamisliti kako stoji sa {e{irom i onim malim }upom, nestrpljiv, gledaju}i me naherenog lica s o{trim nosom i krupnim o~ima u kojima nema opro{taja, i onim upornim osmijehom o kom mi je pri~ao djed. Kad sam iza{la iz {ume, bila sam ga izgubila. Korito se pretvorilo u suhu, pustu stazu oivi~enu travom, koja se strmo pela zajedno s brdom, te sam se s mukom odràvala u uspravnom poloàju, ra{iriv{i ruke zbog ravnoteè. Pri vrhu tlo je postalo ravno, kao neka poljana, i tamo se nalazio nizak kameni most iznad potoka, te sam po{la obalom i pre{la njime. S luka su se vidjele ku}e, obrisi napu{tenih ku}a {to su se izdizali s obiju strana presahlog korita, tu i tamo zaklonjene gustim, {u{tavim kro{njama drve}a veoma razli~itog od onog drve}a u {umi kroz koju sam upravo pro{la. Sinu mi da to mora biti ono staro selo koje je pominjao fra Antun, selo koje su ljudi napustili poslije Dr-
u}i u ku}u, mogao me je sada gledati kroz mrak tih praznih prostora. Ja unutra ni{ta nisam mogla vidjeti, i pored te prve ku}e pro{la sam polako, osvr}u}i se u hodu. Zid oko ku}e bio je u jednom dijelu poru{en, a unutra je bila poplo~ana povr{ koja je vodila nekud, u ne{to nalik na vrt. Besmrtni ~ovjek mogao bi i tamo biti, pomislih, ali ako jeste, ne èlim da ga na|em. Sljede}a ku}a bila mi je zdesna, u sjenci jednog velikog drveta, i shvatih da je to nekada bila dvospratna kr~ma. Sprijeda je uz zgradu vijugalo kameno stepeni{te, a s njegove ograde visili su sad prazni sanduci za cvije}e. Duga~ak balkon na gornjem spratu nekada je pridràvao drvenu re{etku s lozom, ali sad je samo nekoliko nejednakih zar|alih {ipki {tr~alo uspravno, prije nego {to nestanu u dijelom uru{enom krovu. Ostale ku}e bile su zbijene du` korita, zjape}i sjenkama, i ja sam pro{la hodaju}i pobo~ke, najprije okrenuta jednoj, potom drugoj obali, pored oronulih lu~nih prolaza i gomila odvaljenih kapaka, pored gomila madraca, pustih dvori{ta s rasutim ko-
Glumica Ketrin Hejgl otvoreno
&
IDM >E
#!
Prema pisanju amerikih medija
SPEKTAKLI Koncert uvenog kantautora i projekcija filma
HA *==ALE K 6KE $ E % =HJ=

Dogaaj zvanino i nije bio objavljen, a ve je rezervirano vie od polovine kapaciteta dvorane, poruuju iz agencije Beral Music
Ako je suditi prema pisanju amerikih medija, zvijezda oua realnosti Kim Kardaijan (Kardashian) ima novog momka. Rije je o Marku Sanezu (Sanchez), igrau Njujork detsa, s kojim je prije nekoliko godina bila u kratkoj vezi. Izgleda
Ketrin Hejgl (Katherine Heigl) ispriala je za amerike medije kako je njeno najsramotnije iskustvo bilo poziranje pred kamerama dok je radila kao djeiji model.
5H=EIAEIKIJL=@AEAC@A=
Tada devetogodinja Ketrin zapoela je karijeru u svijetu mode. To iskustvo danas naziva brutalnim. - Poze u kojima smo morale stajati pred fotografima, bile su mi smijene i glupe, ali svi me uvjeravaju u suprotno. Nikada neu zaboraviti sramotu koju sam pretrpjela - izjavila je Hejgl. Dodala je kako se grozi injenice da majke, inae, guraju djecu pred kamere kada ona za to nisu spremna. - To su talentirani mali ljudi, kojima ne treba na poetku ivota unitavati samopouzdanje suludim takmienjima - zakljuila je Ketrin.
ercinger: Jo jednom istakla figuru
Hejgl: Brutalno iskustvo
Pjevaica u kampanji za London Fog
Najpopularniji bh. dez sastav Sarajevo Jazz Guerilla uskoro bi trebao poeti snimati album prvjenac. Kako otkriva pjeva grupe Elvir Bandi Banda, numere za debitantski nosa zvuka bend e, najvjerovatnije, snimati u studiju Muzikog centra Pavarotiu Mostaru. - Ve sam poeo raditi na tekstovima nekih pjesama, koje bi se trebale nai na albumu. Za sada se bavimo
5=H=AL=/KAHE= IE=FHLE=>K
idejom da iskoristimo neke starije melodije kao podlogu za te pjesme pa emo vidjeti kako e sve to zajedno ispasti. Dobra vijest je, takoer, da smo dobili jo jednog lana, dez-pijanistu i akordionistu Adisa Sirbubala. Rije je o izuzetnom muziaru, koji se nedavno vratio iz ikaga i koji uveliko nastupa s nama svakog ponedjeljka u sarajevskoj Pivnici- istie Bandi. H. P.
Nakon to su dobili novog lana
ore Balaevi odrat e 16. marta koncert u velikoj sali tuzlanske dvorane Mejdan, a dan kasnije na istom mjestu predstavit e svoj rediteljski prvjenac film Kao rani mraz. uveni kantautor stie e u grad soli 15. marta, gdje e mu biti prireen sveani doek. - Oekujemo oleta trinaest godina. Znamo da ima dosta toga novog da nam donese na palubi svoga broda i mislimo da e tri dana biti malo da ga ugostimo i druimo se s njim. Pored Balaevia i njegove Panonske mornarice, u Tuzlu e doputovati i glumci iz filma Kao rani mraz - poruuju iz tuzlanske agencije Beral Music, koja organizira ovaj vekiki dogaaj. Istiu i da za Balaevievo gostovanje vlada veliko interesiranje. - Dogaaj zvanino i nije bio objavljen, a ve je rezervirano vie od polovine kapaciteta dvorane. Zato napominjemo za sve one koji ele doi na koncert i projekciju filma, da na vrijeme osiguraju ulaznice. Rezer-
=H@=E= FL K LAE I= 5=A

da je par ponovo zajedno, jer su sve glasnija ukanja da se tajno sastaju. - Kim i Mark se nalaze na veerama u hotelima. Kad god je Kim u Njujorku, oni se drue. Veoma su oprezni da ih neko ne vidi, jer Mark jovianekoga - piu mediji.
Mark je definitivno njen tip mukarca, jer je u vie navrata izjavljivala da voli atletsku grau. No, i on je slab na poznate dame, jer je, prije Kim, bio u vezi s glumicama Desikom Zor (Jessica Szhor) i Hejden Penetije (Hayden Panettiere). Sanez: Igra Njujork detsa
Biva djevojka o pjevau

Balaevi: Pobudio veliko zanimanje
vacije ulaznica po cijeni od 30 KM za koncert i film mogu se izvriti putem telefon 066/343-333 te e-maila ulaznice@beralmusic.com i
www.kupikartu.ba, a preuzeti u roku od tri dana nakon rezervacije - pojanjavaju u Beral Musicu. Balaevi je u novembru
prole godine u Sarajevu priredio istinski spektakl te je za oekivati da e se takva atmosfera ponoviti i u Tuzli. L. S. R.
Bandi: Radi na tekstovima pjesama
Zanosna Nikol ercinger (Nicole Scherzinger), osim po pjevakim uspjesima, poznata je i po tijelu na kojem bi joj mnoge ene pozavidjele. U kampanji za modni brend London Fog pozirala je obuena samo u kaput i ovoga puta jo jednom istakla svoju figuru. Nikol je ove godine zamijenila prologodinje zatit-
AH?ECAH FEH== I= K =FKJK

no lice, glumicu Kristinu Hendriks (Christina Hendricks). Angairanjem zvijezde Mad Mena brend je prole godine premaio sva oekivanja kada je rije o zaradi. To im je cilj i ove godine, a popularnost Nikol, koju je stekla i u vremenu dok je bila sutkinja takmienja X Factor, tome samo ide u korist.
Bijonse: Jo se nije oglasila
Budui da je gledanost oua X Factor u posljednje vrijeme opala, Sajmon Kauel (Simon Cowell) odluio je da dovede neku prvoklasnu zvijezdu na mjesto sudije. Strani mediji prenose da je poziv za angaman u pjevakom takmienju dobila Bijonse Nouls (Beyonce Knowles), koja bi za pet sezona suenja u tom ouu dobila nevjerovatnih 500 miliona dolara. Nakon odlaska Pole Abdul (Paula) i Nikol ercinger (Nicole Scherzinger) iz oua, mnogi gledaoci u Americi prestali su ga pratiti. Izvor blizak Kauelu otkrio je za medije da bi to mogla biti supruga Dej-Zija (Jay-Z). - Sajmonu je potrebna velika enska zvijezda. Maraja
*EIA KI FL== @= IK@E K : .=?JHK

Keri (Mariah Carey) bila bi dobra, ali ona trenutno nije toliko popularna. On eli Bijonse, jer bi na taj nain sigurno oborio rekord gledanosti Amerikog idola- izjavio je izvor. Menader Maraje Keri Rendi Dekson (Randy Jackson) ne iskljuuje mogunost da se pjevaica pridrui ekipi emisije. - Sajmon je jedna od najpametnijih osoba koje poznajem. Siguran sam da ima pregrt dobrih ideja - rekao je on. Bijonse se za sada nije oglaavala po pitanju veoma velikodune ponude, a pitanje je da li bi prihvatila tako zahtjevan posao s obzirom na to da je nedavno postala majka.
Nakon to je gledanost oua opala
Enes Begovi veeras e u Sloveniji odrati prvi veliki nastup u nizu. Zajedno sa svojim bendom, odrat e koncert u dvorani Medvode, koja se nalazi kod Ljubljane i prima vie od 3.000 posjetilaca. - U Sloveniji je veliki broj ljubitelja mojih pjesama. Nakon Medvoda, planiramo raditijonekoliko dvorana u ovoj zemlji, i to, najvjerovatnije, u martu i aprilu - kae Begovi, koji je sa menaderom NediPatic: Zabavljala se sa Silom nepunu godinu
= A@L@= E@A = =AHEK JKHAK
Zauzeti Enes Begovi
mom Srnjom poeo pripreme za koncert u tuzlanskom Mejdanu. Krajem februara putuje na mini turneju po Americi, gdje e odrati etiri koncerta. - Radujem se ponovnom druenju sa Bosancima i Hercegovcima irom Sjedinjenih Amerikih Drava, ali zbog ranije ugovorenih nastupa u vedskoj, bit u samo deset dana - kae Begovi. D. Z.
Njemaka manekenka Tatjana Patic (Patitz), inae biva djevojka Sila (Seal), otkrila je za magazin In Touch da se od pjevaa razila zbog njegove loe naravi. Ona je savjetovala Hajdi Klum (Heidi) da zaboravi na mogunost pomirenja i da se to prije razdvoji od bijesnog ovjeka. Patic i Sil zabavljali su se nepunu godinu.
2=JE? 5E E= LA= K =H=L
- On je sebina i nezrela osoba, koja ne moe da kontrolira svoju eksplozivnu narav. Ima problema s izlivima bijesa - izjavila je Tatjana. Vijesti o potencijalnom razvodu Hajdi i Sila uzdrmale su svjetsku javnost, jer su njih dvoje vaili za savren par. Razlog za propast njihovog braka je, navodno, lo utjecaj koji Sil ima na djecu.
Begovi: Veeras koncert u Sloveniji
54
Dnevni avaz
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INSKI SUD U TRAVNIKU Broj: 51 0 Ip 014174 08 Ip Travnik, 19. 12. 2011. godine Op}inski sud u Travniku po sudiji Amiri [ero u izvr{nom predmetu traìtelja izvr{enja INTESA SANPAOLO BANK BiH Sarajevo, Obala Kulina bana br. 9-A, zastupan po punomo}niku Sini{i Luàji}u, punomo} ovjerena kod notara Zdravke Bago, iz Sarajeva, pod brojem OPU 762/08 od 13. 10. 2008. godine, protiv izvr{enika: JIM D.O.O. VITEZ, ul. \ure Pucara bb, koga zastupa Merdan Jadranka i Merdan Mahir, iz Viteza, ul. Stjepana Radi}a 45-A, radi naplate nov~anog duga u iznosu od 113.983,50 KM, sa sporednim potraìvanjima, donio je dana 19. 12. 2011. godine, van ro~i{ta slijede}i
oglasi
od 12. 09. 2006. godine i saglasnosti date od strane HVB Central Profit banke d.d. Sarajevo od 02. 08. 2006. godine, radi obezbje|enja potraìvanja traìtelja izvr{enja prema izvr{eniku u iznosu od 120.000,00 KM, uve}ano za dogovorenu kamatu i ostale sporedne tro{kove. IV - Na prvom ro~i{tu za javno nadmetanje nekretnine iz ta~ke I ovog zaklju~ka ne mogu se prodati ispod polovine utvr|ene vrijednosti. Po~etne ponude za prvo ro~i{te na iznose manje od 1/2 utvr|ene vrijednosti ne}e biti razmatrane. V - Poreze i takse u vezi prodaje snosi kupac. VII - Na javnoj prodaji mogu u~estvovati sva pravna i fizi~ka lica, osim lica navedenih u ~lanu 88. Zakona o izvr{nom postupku, a du`na su prije ro~i{te za prodaju na ime osiguranja uplatiti iznos od jedne desetine odre|ene vrijednosti nepokretnosti, s tim {to osiguranje ne moè iznositi vi{e od 10.000,00 KM i prije po~etka ro~i{ta sudu predati uplatnicu iz koje je vidljivo da su osiguranje platile na depozitni ra~un Op}inskog suda Travnik, otvoren kod Unicredit Zagreba~ke banke, Filijala Travnik, ra~un broj: 3389002208351383. Od polaganja osiguranja oslobo|en je traìtelj izvr{enja. VII - Kupac je duàn poloìti cijenu u roku od 15 dana, od dana objavljivanja zaklju~ka o prodaji nekretnine najpovoljnijem ponu|a~u. Ako kupac u odre|enom roku ne poloì prodajnu cijenu, sud }e zaklju~kom proglasiti prodaju tom ponu|a~u nevaljalom i novim zaklju~kom odrediti da je nepokretnost prodata drugom najpovoljnijem ponu|a~u koji treba da u roku koji odredi sud, a koji ne moè biti duì od 30 dana, od dana prijema tog zaklju~ka deponuje prodajnu cijenu. Ukoliko i drugi ponu|a~ ne poloì prodajnu cijenu u predvi|enom roku, sud }e ova pravila primijeniti i na tre}eg ponu|a~a. VIII - Ponu|a~ima ~ija ponuda nije prihva}ena, osim za tri najbolja ponu|a~a, osiguranje }e se vratiti odmah nakon zaklju~enja javne prodaje. IX - Ovaj zaklju~ak }e se objaviti na oglasnoj tabli suda. Stranke mogu o svom tro{ku objaviti ovaj zaklju~ak u sredstvima javnog informisanja, odnosno da o zaklju~ku obavijeste lica koja se bave prodajom nepokretnosti. Zaklju~ak }e se dostaviti strankama, na oglasnoj tabli suda, i nadle`nom organu Poreske uprave. Pravna pouka: Protiv ovog zaklju~ka nije dozvoljen pravni lijek (~lan 12. stav 6. Zakona o izvr{nom postupku) SUDIJA Amira [ero
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U TUZLI Broj: 32 0 Mals 029067 08 Mals Tuzla, 06. 01. 2012. godine OP]INSKI SUD U TUZLI, stru~ni saradnik Alma Uì~anin, u pravnoj stvari tuìoca D.D. BH TELECOM SARAJEVO, Direkcija Tuzla, Aleja Alije Izetbegovi}a br. 29, protiv tuènog PECIVA PROGRES D.O.O. Tuzla, Ul. Rade Pele{a broj 21., radi duga, vsp. 1.392,95 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Sl. novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06; u daljem tekstu: ZPP), budu}i da tuèni nema sjedi{te na adresi posljednjeg poznatog sjedi{ta dru{tva, objavljuje sljede}i
OGLAS
Dana 19. 11. 2008. godine, tuìlac je podnio tu`bu protiv tuènog, radi naplate duga vsp. 1.392,95 KM. Tu`bom traì da sud donese presudu kojom }e obavezati tuènog na naknadu glavnog duga, zateznih kamata i tro{kova postupka. Obavje{tava se tuèni da je, na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a duàn, najkasnije u roku od 30 dana, dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadràti: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadràj izjave i potpis podosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tuèni }e istaknuti mogu}e prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tuèni, kojem je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tuìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Obavje{tava se tuèni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama Dnevni avaz i na oglasnoj tabli suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu moè podi}i u zgradi suda. Stru~ni saradnik Alma Uì~anin
ZAKLJUÂK
I - ODRE\UJE SE PRVO ROÎ[TE za javnu prodaju nekretnina izvr{enika Merdan Mahira iz Viteza, ul. Stjepana Radi}a 45-A, sa dijelom 1/1, upisanih u 1. Zk. ul. br. 58. KO Vitez, na k~. br. 395/9/k.p. br. 1061/4/, ku}a, zgrada i dvori{te Lug povr{ine 574 m2. Vrijednost naprijed navedenih nekretnina utvr|ena je u iznosu od 204.942,50 KM, a po zaklju~ku broj 51 0 Ip 014174 08 IP OD 23. 6. 2011. godine.
USMENIM JAVNIM NADMETANJEM, dana UTORAK 07. 02. 2012. godine, sa po~etkom u 10,00 sati
II - Ro~i{te za javnu prodaju }e se odràti u zgradi Op}inskog suda Travnik, ul. Vezirska br. 2 u kancelariji broj: 49 (potkrovlje suda). III - Na nekretninama izvr{enika iz ta~ke I ovog zaklju~ka uknjièno je pravo zaloga - hipoteka drugog reda radi osiguranja nov~anog potraìvanja u korist traìtelja izvr{enja, a na osnovu rje{enja ovog suda broj 051 0-IPZ-06-000230
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD MOSTAR Broj: 58 0 Mals 030319 07 Mals Mostar, 17. 03. 2008. godine Op}inski sud u Mostaru, po sudiji Bajri Avdi}u u pravnoj stvari tuìtelja J.P . Elektroprivreda HZ HB, D.D. Mostar protiv tuènog, Tisak Globus, vlasnik @eljko Peri} iz Mostara - Kralja Tomislava 3, radi isplate, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, objavljuje sljede}i
OGLAS
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 043879 12 P 2 Sarajevo, 09. 01. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Vu~ijak Sanja, postupaju}i u pravnoj stvari tuìtelja KATANA BEGAN i KATANA AJI[A oboje iz Sarajeva, oboje zastupani po advokatu Esadu Hrva~i}u iz Sarajeva, protiv tuènih DODIK MATIJA, ÔSI] RU@A, BO[NJAK VLADO, ILI] ANA, BO[NJAK SLAVICA, BO[NJAK MARA, DODIK MARA, JOZI] FINKA, DODIK STOJAN, DODIK SRETO, DODIK ANTO, DODIK AN\A, [KRBA KATA, DUSPARA JELKA, DODIK FINKA, DODIK ANA, DODIK NIKOLA, DODIK JOZO, BO[NJAK ANA, [TRK KATARINA, JURAKI] ANKICA, GRUBI[I] ZORAN, TUKA VINKA, TUKA JAKA i DODIK LUCA, zastupanih po Radivojevi} Rasimu, advokatu iz Sarajeva po Rje{enju Slu`be socijalne za{tite op}ine Ilidà broj 35/V-13-550-805/08 od 12. 06. 2008. godine, te tuènih ILI] DRAGICA, ul. Ragiba Dìnde 156, Sarajevo, ILI] DARKO, ul. Ragiba Dìnde 152, Sarajevo, ILI] @ELJKO, ul. Dèmala Bijedi}a broj 94, Sarajevo, LEBO MLADENKA, ul. Rastova~ka bb, Posu{je, JOSIPOVI] MIRJANA, ul. Malinova broj 4, Petrinje, R Hrvatska, ILI] IVAN, ul. Ragiba Dìnde 156, Sarajevo, DODIK ZORAN, ul. Adema Bu~e 461, Sarajevo i DODIK MLADEN, ul. Adema Bu~e broj 461, Sarajevo, radi utvr|enja prava vlasni{tva na nekretninama VSP - 1.000,00 KM, nakon ro~i{ta za glavnu raspravu odrànog dana 27. 12. 2011. godine, a koje je provedeno u prisutnosti punomo}nika tuìtelja, te posebnog staratelja tuènih advokata Radovovi} Rasima, a u odsutnosti uredno obavije{tenih tuènih Ili} Dragice, Ili} Darka, Ili} @eljka, Lebo Mladenke, Josipovi} Mirjane, Ili} Ivana, Dodik Zorana i Dodik Mladena, donio je dana 09. 01. 2012. godine slijede}u Dana 5. 4. 2007. godine tuìtelj je podnio tu`bu protiv tuènog Tisak Globus, vlasnik @eljko Peri} iz Mostara, radi isplate, v.sp. 2.811,42 KM. Tu`bom traì da Sud donese presudu kojom }e obavezati tuènog da plati tuìtelju za potro{enu elektri~nu energiju za vrijeme od 1. 3. 1999. godine do 31. 1. 2007. godine, iznos od 2.811,42 KM, sa zateznim kamatama po stopi iz ~lanka 277. ZOO i to od dana podno{enja ove tu`be, pa do dana kona~ne isplate, kao i da tuìtelju nadoknadi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom ovrhe. Obavje{tava se tuèni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH, i na
oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu moè podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tuèni da na osnovu ~l. 70. stav 1. ZPP-a FBiH tuèni je duàn najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadràvati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadràj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tuèni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog. (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Kad tuèni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tuìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Sudija Bajro Avdi}
OGLAS
OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 58 0 Ps 037613 08 Ps OP]INSKI SUD U MOSTARU i to sudija Divna Bo{njak, rje{avaju}i u pravnoj stvari tuìtelja RTA-ROBNO Transportna Agencija D.O.O. Sarajevo, Halilovi}i bb, zastupan po zak. zast. protiv tuènog BAROS D.O.O. Mostar, ul. Bra}e Feji}a bb, zastupan po zak. zast. radi: Isplata potraìvanja v.s.p. 4.515,96 KM, vanraspravno, dana 27. 3. 2009. godine, donio je slijede}u:
Obavezuje se tuèni da na ime obavljenih {pediterskih usluga i za tuènog upla}enih carinskih pristojbi vozarine, isplati tuìtelju iznos od 4.515,96 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 3. 1. 2008. godine kao dana podno{enja tu`be do isplate, te mu naknaditi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 282,50 KM, sve to u roku od 30 dana i pod prijetnjom ovrhe. SUDAC Divna Bo{njak UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nije dopu{tena àlba, ali se moè podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje ovom sudu u skladu sa odredbama ZPP-a. Napomena: Dostava presude zbog propu{tanja se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u Dnevnom listu (~l. 348. st. 4 ZPP-a).
PRESUDU
zbog propu{tanja
PRESUDU
UTVR\UJE SE da su tuìtelji Katana Began sin Deriv{a iz Sarajeva JMBG 0607932172196 i Katana Aji{a iz Sarajeva JMBG 0502935177184 po osnovu dosjelosti stekli pravo suvlasni{tva sa dijelovima od 1/2 na nekretninama koje se nalaze u naselju Boljakov Potok u Sarajevu, ozna~enim kao k.~. broj 1301/1 u naravi ku}a, ku}i{te i livada ukupne povr{ine 722 m2 k.o. Dolac po starom premjeru, {to po novom odgovara k.~. broj 443/1 i k.~. broj 445/1 k.o. Novo Sarajevo IV, {to su tuèni du`ni priznati i trpiti da se tuìtelj na osnovu ove presude uknjiì u zemlji{ne knjige Op}inskog suda u Sarajevu. SUDIJA Vu~ijak Sanja POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je àlba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema pismenog otpravka iste. @alba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za Sud i za stranke.
Op}inski sud Mostar 07 58 Ps 020935 06 Ps
OGLAS
OP]INSKI SUD U MOSTARU i to sudija Divna Bo{njak, rje{avaju}i u pravnoj stvari tuìtelja INTERAGENT D.O.O. Mostar, ul. Kralja Zvonimira 13, zastupan po zak. zast. protiv tuènog COLDING 2000 D.O.O. Mostar, ul. Franje Mili~evi}a 23, zastupan po zak. zast. radi: isplata potraìvanja v.s.p. 19.654,09 KM, vanraspravno, dana 10. 02. 2009. godine, donio je slijede}u:
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 I 106621 09 I Sarajevo, 16. 04. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Mehudin Durakovi} u pravnoj stvari traìoca izvr{enja Intesa Sanpaolo banka dd BiH Sarajevo ul. Obala Kulina bana 9-a, protiv izvr{enika 1. Edhem Hasanovi} iz Vogo{}e ul. Krivoglavci I br. 19, 3. Senahid Mehmedovi} iz Vogo{}e ul. Blagovac I br. 30, 4. Rifet Malagi} iz Vogo{}e ul. Jo{ani~ka br. 19, radi izvr{enja, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku, a na prijedlog traìoca izvr{enja od 22. 01. 2010.godine
Dozvoljeno dana 31. 08. 2009. godne na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice izdata u Vogo{}i dana 05. 01. 2000. godine, radi naplate nov~anog potraìvanja u ukupnom iznosu od 8.849,60 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 28. 05 .2009. godine pa do isplate. Tro{kovi izvr{nog postupka odre|eni su u iznosu od 200,00 KM. Izvr{enje }e se provesti na pokretnim stvarima izvr{enika. Sudija Mehudin Durakovi} POUKA: Protiv ovog rje{enja stranke mogu izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Objavljivanjem rje{enja o izvr{enju u dnevnim novinama, smatra se da je dostavljeno izvr{eniku Seadu Kari}u protekom roka od 15 dana.
PRESUDU
zbog propu{tanja
Obavezuje se tuèni da na ime duga pruènih {pediterskih usluga isplati tuìtelju iznos od 19.645,09 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 29. 12. 2006. godine kao dana podno{enja tu`be pa do isplate, te mu naknaditi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 959,00 KM, sve to u toku od 30 dana i pod prijetnjom ovrhe. SUDAC Divna Bo{njak UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nije dopu{tena àlba, ali se moè podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje ovom sudu u skladu sa odredbama ZPP-a. Napomena: Dostava presude zbog propu{tanja se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u Dnevnom listu (~l. 348. st. 4 ZPP-a).
OBJAVLJUJE
RJE[ENJE O IZVR[ENJU
ILA=@=H
##
w
Tano Netano
Geografija je nauka o Zemlji i njenim obiljejima, stanovnicima i 1 pojavama? Jedan od povoda Amerikog graanskog rata bilo je i ukidanje 2 ropstva? Meu sisarima najbolji skaka je 3konj? 1. TANO
Iako malo eera nije problem, svakodnevne vee koliine tog slatkog otrova ubijaju, a zbog njega godinje umre 35 miliona ljudi irom svijeta, izjavili su naunici s Univerziteta u Kaliforniji. Tvrdeda suzaeereni sokoviislatka hranaodgovorni zabolesti poput pretilosti, karcinoma, problema s jetrom i sranih bolesti. eer ne samo da ini ljude debelima nego u potpunosti remeti metabolizam, izbacuje hormone iz ravnotee, povisuje krvni tlak i oteuje jetru. Isti takav uinak na tijelo ima i alkohol.
AAH A@= JHL= = E =D
*H= @IE @H=LA =A@EE ELJ IHAK
Parovi koji ive zajedno, sretniji su od onih u braku, otkriva amerika studija provedena na 2.737 ljudi. Kratko nakon vjenanja ili poetka zajednikog ivota, parovi su bili izuzetno sretni i nisu bili toliko depresivni kao samci, ali je njihovo dobro raspoloenje brzo nestalo. Samci su odravali jae veze i sa prijateljima i sa porodicom, to smanjuje stres, ali i rizik od mentalnih bolesti. Zdravlje branih parova se poboljalo, dok su se parovi koji su ivjeli zajedno, osjeali sretnije i samopouzdanije, potvruje istraivanje. Brani parovi imaju djecu prije nego parovi koji ive zajedno i to im privremeno smanjuje nivo sree zbog neprestanog dizanja i neispavanosti.
Geografija - opisivanje ili pisanje o Zemlji

Geografija je nauka o Zemlji i njenim obiljejima, stanovnicima i pojavama. Doslovni prijevod znai opisivanje ili pisanje o Zemlji pa je, prema tome, nastala i prevedenica zemljopis. Prva osoba koja je koristila rije geografija, bio je Eratosten (276. - 194. prije nove ere). etiri historijske tradicije u geografskom istraivanju su prostorna analiza prirodnih i ljudskih pojava (geografija kao nauka distribucije), nauka o podrujima (mjesta i regije), nauka o odnosima ovjek - Zemlja te istraivanje u nauci o Zemlji. Moderna geografija je sveobuhvatna disciplina koja, prije svega, pokuava razumjeti svijet i sve ljudske i prirodne kompleksnosti - ne samo gdje se objekti nalaze nego i kako se mijenjaju i nastaju. Kao most izmeu drutvenih i prirodnih nauka, geografija se dijeli na dvije glavne grane - humanistiku ili antropogeografiju i fiziku geografiju.
ISTRAIVANJE Harvardska kola javnog zdravlja

Riba bi trebala biti na jelovniku barem dva puta sedmino
Ranija istraivanja sugerirala su da osobe koje jedu dosta ribe, koja je najei izvor omega-3 kiselina, imaju nii rizik od razvoja atrijske fibrilacije
Odrasle osobe kod kojih su zabiljeene najvie vrijednosti omega-3 masnih kiselina u krvi, imale su za 30 posto manje izglede za razvijanje poremeaja sranog ritma od vrnjaka koji su imali najnie vrijednosti, pokazalo je ameriko istraivanje. - Rizik koji je za 30 posto nii za najei oblik aritmije u Sjedinjenim Amerikim Dravama, prilino je velika stvar - naglasili su autori istraivanja s Harvardske kole javnog zdravlja. Neka ranija istraivanja sugerirala su da osobe koje jedu dosta ribe, koja je najei izvor omega-3 masnih kiselina, imaju nii rizik da razviju atrijsku fibrilaciju, ali druga nisu pronala istu vezu. Dok su se ranija istraivanja temeljila na odgovorima ispitanika o tome koliko jedu ribe, u ovome su mjerene vrijednosti omega-3 masnih kiselina u krvi kod vie od 3.300 osoba starijih od 65 godina. Tokom sljedeih 14 godina naunici su pratili njihovo zdravlje i kod 789 otkrili atrijsku fibrilaciju. Analizom podataka utvreno je da je grupa s najviim koncentracijama omega-3 kiselina u krvi na poetku istraivanja imala 30 posto manje izglede da im se pojavi aritmija u odnosu na one s najniim vrijednostima.
AC=! =IA EIAEA IE=L=K HEE @ =HEJEA
Potrebno je: 1 glavica luka, 3 mrkve, 5-6 krompira, 3 kaike brana, 2 kaiice slatke crvene paprike, 1 paprika (uta), kocka za supu (mesna ili povrtna), vegeta, so, biber. Za noklice: 2 jaja, brana po potrebi. Nain pripreme: 1. Na ulju kratko priti luk, dodati crvenu papriku i brano, promijeati i zaliti vodom uz mijeanje do vrha. Pustiti da prokuha, otopiti kocku za supu, zainiti dalje po ukusu. 2. Dodati krompir narezan na kockice i oienu papriku narezanu na komade. Kuhati dok povre ne omeka. 3. U meuvremenu za noklice razmutiti viljukom jaje, dodati brano uz mijeanje dok ne bude dovoljno vrsto da se masa moe vaditi kaikom. Ne moete pogrijeiti: Ako tijesto bude meke, noklice e se vie napuhati i bre skuhati, a ako bude gue, noklice e biti tvre i morat ete ih kuhati malo due. 4. Pred kraj ukuhati kaikom noklice, pustiti ih da isplivaju na povrinu pa kuhati jo desetak minuta.
2=FHE=
Predlaemo
2. TANO
Poinje Ameriki graanski rat

Jedan od povoda Amerikog graanskog rata bilo je i ukidanje ropstva. Nakon to je na predsjednikim izborima pobjedu odnio republikanski kandidat Abraham Linkoln (Lincoln), u Montgomeriju (Alabama) na dananji dan, 4. februara 1861. godine poela je skuptina o odvajanju est drava Juga, koje su bile protiv tog izbora, u Konfederaciju amerikih drava. Na istoj konferenciji pet dana kasnije delegati June Karoline, Alabame, Floride, Dordije, Luizijane i Misisipija izabrali su Dejvisa Defersona (Davis Jeferson) za prvog federacijskog predsjednika. Ubrzo je i Teksas pristupio Konfederaciji da bi dva mjeseca kasnije poeo Ameriki graanski rat.
PREKID, PRELOM (tur.) PTICA GRABLJIVICA
VJERNI
GLAVNI GRAD VENECUELE
OBIM
ORGANIZ. PISAR, OF AMERIC. BILJE@NIK STATES ONOG ÂSA LU@NA SO
O.^.
NAJTE@A ATLETSKA DISCIPLINA
PRO@DRLJIVOST
NEODGOJENO DIJETE
3. NETANO
Kengur najbolji skaka meu sisarima

ROYAL ARMY RESERVE BUDISTI^. SVE]ENICI PRO@DRLJIVI TE[KI ÊKI]
RIJE^NI OTOK
OPTI^KO POMAGALO RUÎCA, DR@AK
^LAN GARDE
RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA MALA FLORAMI, ENAK, ADEN, Z, DENIS, ANTAL, MARK ENTONI, VIC, ALDANOV, IJ, PUME, ODA, RAKETA, SVAK 2785
PRIPADNIK NARODA U DACIJI
MUZIÂR NA SLICI GLAVNI GRAD GANE AUSTRIJA BLAGAJNA HOLANDSKI FUDBALSKI KLUB OBJEKAT ZA PRELAZ PREKO RIJEKE VOLUMEN
ALT
Konj nije najbolji skaka meu ivotinjama. To mjesto pripada kenguru, koji ivi u Australiji i Novoj Gvineji. Najvii meu njima je tzv. crveni kengur. Visok je do dva metra i teak do 80 kilogtama. Svaki kengurov skok pri brzom tranju dugaak je oko est metara. U januara 1951. godine zbiljeen je rekordan skok jednog crvenog kengura, koji je tada skoio nevjerovatnih 13 metara. Kenguri isto tako dobro skau i uvis. Kada odrastu, kenguri mujaci s lakoom preskau ogradu visoku tri metra. U ivotinjskom svijetu najbolji skakai su buhe, koje mogu skoiti i 200 puta vie u odnosu na duinu tijela, ali ovdje nije rije o tome.
56 48Subota 4. februar/velja~a 2012. Dnevni avaz
ni Najve}i dnev oglasnik u Bosni i Hercegovini

Pasat 1.9 tdi, 10/2003., extra siva perla, uraen vel servis, dig klima, alu felge, tek uvezen, 11.900 KM. Tel. 061 256 538 Passat 2006. god, 1.9 tdi, crna boja, trend line oprema, preao 175.000 km, ouvan, nove gume, servisna knjiica, registrovan do 9/2012. Tel. 062 341 913 Peo 205, 91. god. Tel. 061 338 893 Peo 206 HDI 1.4, god 2004, ful oprema, bojametalik srebro,preao 160. 000 km, registrovan. Tel. 061 103 284 Peo 307 SW, 1.6 Hdi karavan, 2007. god., met siva, full oprema, cijena 15.000 KM. Tel. 061 244 181 Polo 1.4 B, 1997. god., 4 vrata, zeleni metalik, ful oprema, u odlinom stanju. Tel. 061 223 084 Renault 97. god. stranac, ekstra motor i limarija, nove zimske gume, el. prozori, grijanje u sicevima, centralno zaklj. 700 KM. Tel. 061 361 205 Reno laguna 1.9 dci, 2003. god., karavan, klima, ABS, Esp, servo, metalik siva, reg do 3. 2012. Tel. 062 814 399 Reno laguna 1.9 dci, 2003. god., klima, ABS, servo, ESP, alu felge, elektro paket. Tel. 062 814 399 Seat Ibiza 1.4, 2002. god., benzin. Metalik siva boja, dvoja vrata. Veoma povoljno. Tel. 061 364 577 koda fabia 1.4 benzin, 2001. god, ima klimu, prela 109.000, ima servisnu knjigu, reg do 9. mj. Cijena 6.600 KM. Tel. 061 285 484 koda fabia 1.4 Mpi, 2000. godite, metalik sivi, klima, daljinsko zakljuavanje, cijena 6.500 KM. Tel. 062 832 572 koda fabia 2000., dizel, ful oprema, elegans, uvoz Njemaka, plaeni carina i PDV, 8.700 KM. Tel. 061 204 169 koda favorit, povoljno. Tel. 061 701 363 koda octavia tour 1.9 TDi, 2009. god., prela 33.000 km, crna met., reg, kasko, alarm. Tel. 061 812 411 Toyota corolla 2006., 1.8 T benzin, reg do 07. 2012., 13.700 KM. Tel. 062 600 111 Toyota yaris limuzina, 2008., metalik, benzin, klima, 16.000 KM. Tel. 061 080 330 VW Jetta VR6, 2001. god., automatik, benzin, ocarinjena, povoljno. Tel. 062 600 111 VW touareg 2005. god., TDI, tek uvezen. Tel. 061 775 331 VW turan, 2.0 TDi, 2004. godina, kupljen i servisiran u Asi, super stanje, ful oprema. Tel. 062 345 262 VW T4, 1993. god, reg do 4. mj, teretni, ugraen alarm i kanda. Cijena 5.000 KM fiksna. Tel. 061 219 066 VW transporter 2.5 tdi, putniki 8+1, god. 2003., 16.500 KM. Tel. 062 536 237 Jednosoban namjeten stan na Koevskom Brdu. Tel. 061 537 588 Jednosoban stan u zgradi, Otes Ilida. Tel. 062 280 679 Jednosoban, prazan stan. Tel. 061 203 376 Lijepo namjeten 2,5 soban sunan stan u Titovoj, kod BBI centra 500 Eura. Tel. 061 494 120 Lijepo namjeten dvosoban stan u centru, kod pozorita. Parking za stanare ispred zgrade. Cijena 900 KM. Tel. 062 943 826 Lijepo namjeten stan u privatnoj kui. Tel. 061 345 448 Logavina 71m2, 1. spr. namjeten, Vrazova, 59m2, 1. sprat, namjeten, 600 KM, Logavina, 68m2, dvosoban, 600 KM, Branilaca sipa,1. sprat, 54m2. Tel. 066 995 944 M. Dvor, Teanjska, 4-soban, namjeten, garaa u zgradi, 1.100 KM. Tel. 061 269 835 Mejta, jednokreventa namjetena manja soba sa kupatilom. Centar grada, zaseban ulaz, studentu. Tel. 061 217 897 Namjeten jednosoban stan studenticama. Alipaino polje, A faza. Tel. 061 157 571 Namjeten jednosoban stan, privatna kua, Boljakov potok. Tel. 062 158 101 Namjeten sprat u kui - momcima. Kuhinja, trpez, balkon, jednokr. sobe 105 KM. Plaene reije, osim plina. Pofalii na brdu iznad mljekare. Tel. 066 003 937 Namjetenu garsonjeru na Dobrinji iskljuivo zaposlenim enskim osobama. Tel. 061 215 375 Saraj Polje, trosoban potpuno namjeten stan u zgradi, lift, c. grijanje, na dui period. Tel. 061 462 317 Skenderija, kod pic. Galija, dvosoban, lux. opremljen, 600 KM. Tel. 061 360 084 Skenderija, nova Tehelova zgrada, nenamjeten sa garaom, 1.200 KM. Tel. 061 269 835 Sobu studentici kod Holiday Inna. Tel. 062 279 428 Stan 55 m2 namjeten, Otoka preko puta Merkura. Tel. 063 484 943, 063 952 207 Stan opremljen studenticama, Podhrastovi. Tel. 033 441 687 Trosoban, adaptiran, namjeten stan na dui period. Kolodvorska 13/VI. Tel. 061 145 829 Zasebnu, potpuno opremljenu garsonjeru, iznad Papagajke Stari Grad. Tel. 033 213 508, 061 812 485 Dobrinja I, Trg Zlatnih ljiljana dvosoban stan 55 m2, adaptiran sa kuhinjom raenom po narudbi. Tel. 061 538 128 Dobrinja V, prodajem stan u potkrovlju 74 m. Tel. 061 700 612 Dolac Malta, trosoban stan 72 m2, Fojnika III sprat, 1.800 KM/m2. Tel. 061 701 044 Dvosoban stan, Olimpijsko. Tel. 062 072 825 Ferhadija - stan u srcu Starog grada 155 m2/I sprat, 3 mokra vora, balkon, zatvorena loa, kompletno gleda na Ferhadiju, odlino stanje, 3.550 KM/m2. Tel. 061 510 964 Grbavica, trosoban 74 m2/XIV plus dva balkona, ul. Grbavika, adaptiran poslije rata, povoljno 1.550 KM/m2. Tel. 061 269 835 Hrasnica, novija gradnja, trosoban stan (81 m2) + 2 balkona, etano grijanje, u odlinom je stanju, IV sprat, 1.100 KM/m2. Tel. 061 510 964 Hrasno, prodaje se stan novogradnja 43 m2 kod Robota, ulica Azize airbegovi, 2. sprat, sunan, alminijska stolarija, uredni papiri, centralno grijanje, 84.900 KM. Tel. 061 701 387 Ilida kod policije, I. Ljubovia, dvoiposoban renoviran stan 66 m2, 2 balkona, ekstra stanje i pogled, 105.000 KM. Tel. 061 145 853 Ilida novogradnja u Pejtonu, 52 m2, 2,5 soban, etano grijanje, 1.600 KM sa PDV. Useljenje u martu. Tel. 061 559 235 Ilida, ul. Garska, 3 sp. jednoipos. stan prodajem 42 m2, cijena 50.000 KM. Tel. 033 768 016 Luani 1.250 KM, Dobrinja 100 hiljada, Otoka 100 hiljada 65 m2. Tel. 061 288 939 M. Dvor - kod Kluba Slovenaca 86 m2/ vis, etano, odlino stanje, 210.000 KM. Tel. 061 510 964 M. Dvor - preko puta hotela Zagreb, 121 m2/I sp, austrougraska gradnja, 2.300 KM. Tel. 061 510 964 Mojmilo - ul. Olimpijska, dvosoban stan (55 m2) na vis. prizemlju u odlinom stanju, 1.560 KM/m2. Tel. 061 269 835 Najpovoljnije trine cijene u novogradnji za useljive trosobne stanove na Stupu od 54 - 70 m2 ugruneni. Tel. 061 548 023 Novogradnja Grbavica 54 m2 1.350 KM, Stup 54 m2 - 1.500 KM. Tel. 061 288 939 Novogradnja Stup Tibra 2 stanovi sa klimom koji su u ponudi samo kod nas, od 27 do 94 m2. Ekstra povoljna cijena. Tel. 061 504 425 Povoljno novogradnja Stup Tibra 2 stanovi od 28 do 90 m2. Tel. 063 894 278 Prodajem - mijenjam dvoiposoban stan u Odaku sa cent. grijanjem i garaom, za stan u Sarajevu. Cijena 52.000 KM. Tel. 063 566 508 Prodajem - mijenjam nov neuseljen jednosoban stan u Ist. Sarajevu za stan u Sarajevu (Grbavica - Hrasno). Tel. 063 340 989 Prodajem etverosoban stan od 78 m2, 15. sprat, ul. S. Frate, A. Polje, B faza, 1.500 KM/m2. Tel. 061 108 945 Prodajem dvosoban stan 53 m2, Koevsko Brdo, ul. Brae Begi, KM 110.000. Tel. 033 442 998, 062 139 085 Prodajem dvosoban stan 54 m2 u starom Ilijau, cijena 45.000 KM. Tel. 061 572 069 Prodajem dvosoban stan 65 m2 na drugom spratu, centar Zenice. Tel. 061 690 848 Prodajem dvosoban stan prvi sprat 60 m2 do Merkatora Dobrinja c5. Tel. 061 897 947 Prodajem dvosoban stan veliine 57 m2, ulica Kranjevia 9/I. Tel. 445 578 Prodajem garsonjeru 27 m2, Alipaino, Geteova, kod Binga, 3 sp, renovirana, gusani radijatori, p. vrata. Tel. 061 507 960 Prodajemstan54 m2+8m2balkon i hodnik, Vranica neboder, sprat VI, . Vila, 52.000 Eura. Tel. 061 363 511 Prodajem stan Alipaino Polje, 80 m2, povoljno. Tel. 033 543 714 Prodajem stan na Bjelavama 1. spr, dvosoban adaptiran 46m2 + parking mjesto - 110.000 KM i Alipaino Polje, ul Trg solidarnosti 1. spr 59m2, 1.500 KM. Tel. 065 819 136 Prodajem stan na Ciglanama ul Husrefa Redia 3. spr adaptiran 78 m2 + 2 balkona - 230.000 KM i stan na Grbavici ul Grbavika 14. spr 72 m2 130.000 KM. Tel. 065 819 136 Prodajem stan na Grbavici kod ambulante 57,88 m2, I sprat, centralno grijanje, dva balkona, 1.000 eura 1m2. Tel. 061 206 985 Prodajem stan na Grbavici kod opinga 54m, cijena 95.000 KM. Tel. 061 509 705 Prodajem stan na Malti ul Alojza Benca vis priz 54 m2, 1.800 KM i Vojniko Polje ul Hasana Sueske 6. spr 61 m2 - 107.000 KM. Tel. 065 819 136 Prodajem stan u Bihau 33 m2 u centru. Tel. 061 806 407 Prodajem stan u centru grada od 98 m2 u ulici Aleksa anti, 2. sprat, pogodan i za poslovni prostor (notarske urede, ordinacije...), 2.400 KM/m2. Tel. 062 383 064 Prodajem stan u centru Trnova povrine 49 m2, dva balkona i dunum graevinskog zemljita, sve 1/1. Tel. 062 876 883 Prodajem stan u centru ul Koevo 3. spr 83 m2, 2.400 KM i stan u centru ul Muvekita 3. spr adaptiran dvoetani 67 m2 - 205.000 KM. Tel. 065 819 136 Prodajem stan u Hrasnom 38 kvadrata plus balkon, potpuno renoviran, kupatilo sa pripadajuom opremom, tu kabina, kuhinja sa viseim elementima, u hodniku ugraen veliki ormar 85.000 KM, Aleja lipa 65, peti spr. Tel. 061 979 106 Prodajem stan u Ilijau 27 kvadrata. Tel. 062 227 167 Prodajem stan u novogradnji, Pofalii, ul. Zahida Panjete, 1. sprat, 56 m2 + balkon + parking - 111.000 KM. Tel. 062 383 064 Prodajem stan u Sarajevu, 57 m2, naselje Grbavica ul. Radnika, nova gradnja sa fasadnom ciglom, pogled na tri strane, novo etano plinsko grijanje, moderna kuhinja, veliki balkon, lift, podrum. Tel. 061 202 851 Prodajem stanove na Grbavici 52m2 i 53m2, 1. sp cijena 2.080 KM/ m2, ul. Aleja lipa 46m2 i 52m2 + balkon 2.000 KM/m2, ul. N. Smailagia 67m2, 9. sp, adap, 108.000 KM. Tel. 061 320 439 Prodajem stanove u novogradnji Stup Tibra: dvosoban 44 m2 i 57 m2 trosoban stan (useljenje mart 2012.). Tel. 061 540 015 Prodajem stanove ul. Trg nezavisnosti 72 m2, 5. sp 108.000 KM, ul. Petrakijina 115m2, 2. sp, 260.000 KM, ul. M. bega Fadilpaia 81m2, 2. sprat, cijena 2.500 po m2. Tel. 066 801 737 Prodajem stanove: Baarija, ul Ailuk, 90 m2, 218.000 KM. Vraca, ul. Dobojska, 48 m2, 62.000 KM. Mojmilo, ul. Olimpijska, v. p., 80 m2, 1. 450 KM/m2. Tel. 062 383 064 Prodajem trosoban stan 78 m2, centar Vogoe, 1.550 KM/m2. Tel. 062 993 253 Prodajem trosoban stan u novogradnji na Stupu ugrunen cijena 1 m2 - 1.290 KM bez PDV-a. Tel. 061 548 023 Renoviran stan 78 m2, 4-soban, ul. Trg meunarodnog prijateljstva, Al. Polje, A faza. Tel. 033 768 016
Dijelovi i oprema
Auto dijelovi za Opela astra, korsa, tigra, vektra, omega, frontera. Tel. 061 200 203 Auto ogledala za retrovizore za sve vrste auta 5 KM. Tel. 061 149 190 Fiat punto dijelovi 1.1 benzin 98. god. Tel. 062 226 984 Fiat seicento dijelovi. Tel. 062 534 343 Motor sa reduktor 380/220 za izubravanje farma 1.5kw. Tel. 066 767 307 Potreban lijevi far za Audija A3, 2001. g., xenon. Tel. 062 520 823 Prodajem 3 gume ljeto - zima 165-70-14. Tel. 061 242 008 Prodajem aluminijske felge BBS 14-ke, 4 arafa, sa gumama 220 KM. Tel. 063 798 978 Prodajem auto navigacije raznih marki Garmin, Medium, Becker, Panasonic, Falk, itd. Cijena po dog ako se uzima vie komada. Tel. 062 963 333 Prodajem etiri zimske gume Sava 185/65/15, koritene jednu sezonu, cijena 200 KM. Tel. 062 341 913 Prodajem dijelove za Audi 80 cc. Tel. 061 505 578 Prodajem dijelove za Opel calibru. Tel. 061 366 530 Prodajem dizel motor za Audi 80 cc, 1986. god, uredni papiri. Tel. 061 521 395 Prodajem komplet mjenja za kombi T2 sa alnaserom. Tel. 061 146 916 Prodajem osam elinih felgi, 16 cola, novi passat. Tel. 061 171 871 Prodajem polovne dijelove za sve vrste auta. Tel. 062 270 696 Prodajem vulkanizerske maine: dvije balansirke, montirku, kompresor i veliku dizalicu. Maine uvezene iz Belgije. Tel. 062 888 246
Automobili Prodaja
Alfa romeo 145 dizel 19, 66 kW. Ekstra stanje, povoljno. Tel. 061 204 988 Audi 100 CS ili mijenjam za manji auto. Tel. 065 880 310 Audi 3, benzin 1,6, avgust 2002, metalik siva, 2 x airbag, klima, ABS, ESP, el. podizai, el. retrovizori, al. felge, daljinsko, alarm Cobra, Meck lock, garairan, u izuzetnom stanju. Tel. 061 221 891 Audi 80, 1.8 benz, 1988. god., 2.500 KM. Tel. 061 200 203 Audi 80, dizel, 86. god. Registrovan cijelu godinu. Cijena 2.350 KM. Tel. 063 345 268 Audi A3 2004. godina, sport back, 16.000 KM. Tel. 061 775 331 Bora 1.9 TDI, 2003. god., automatik, 12.300 KM, reg. do 06/2012. Tel. 062 600 111 Buba old tajmer trajno registrovana, cijena po dogovoru. Tel. 061 278 188 Caddy VW 2002. god., registrovan, dobro stanje, 5.000 KM. Tel. 061 263 910, 062 315 978 Citroen GS 1.3 iz 1980. Tel. 061 142 418 Fiat doblo cargo furgon, 1.4 benzin, 43.500 km, 8/2007. god., reg. 8/2012., dogovor. Tel. 061 130 649 Fiat punto 1.2 benzin, 5 vrata, klima, servo, ABS, air bag, metalic crna, 58.000 km. Tel. 061 349 257 Fiat seicento 2002., m. sivi, reg. do 6. 12. 2012., ful oprema, preao 65.000 km, cijena po vienju. Tel. 062 053 012 Ford eskort 16D CL u dobrom stanju, cijena povoljna. Tel. 061 244 809 Ford fokus 2002., dizel, ful oprema, limuzina, plava metalik, cijena 7.700 KM. Tel. 061 204 169 Ford fokus karavan 2003., dizel, ful oprema, kao nov, tek registrovan, 7.500 KM. Tel. 061 204 169 Ford mondeo 2.0 TDi, god. 2003., servisiran, u odlinom stanju. Tel. 061 842 201 Ford putniki karavan, kuka gara, nereg, preao 53.000 km, 1996. Tel. 061 925 312 Golf 2, 1.6, 1991. god., 5 vrata, bijeli, iber, tek registrovan, dobro stanje, cijena 2.850 KM. Tel. 066 722 932 Golf 2, 16 D, 1986. god. Stanje uredno, 1.500 KM. Tel. 061 556 638 Golf 4 tdi, 66 kw, 2001. god, bijeli, karavan, klima, abs, servo, centralna, airbazi, zimske gume, plaeno sve do reg, cijena 8.400 KM. Tel. 063 902 618 Golf 5, 1.9 TDI, 77 kW, 2006. g., prvi vl., 101.000 km, serv. knjiga, odl. paket d. opreme, met. crna, garairan, bez udesa, rijetkost, 19.000 KM. Tel. 061 812 029 Golf II benzin 1.3 u ekstra stanju, 1990., tasovac, servisna knjiga. Tel. 063 875 057 Golf II dizel, 1985., registrovan do 25. 03. 2012. Super stanje, cijena povoljna. Tel. 061 397 187 Hyundai elantra 2001., dizel, 4 vrata, registrovana, u dobrom stanju, 5.200 KM. Tel. 061 208 177 Jugo, istekla registracija, u voznom stanju. Tel. 061 917 093 Kadet 1.3, 1989. god., registrovan i u dobrom stanju. Tel. 061 249 467 Mercedes 123 dizel, registrovan do 8. 2012. Tel. 033 455 086, 061 210 508 Mercedes e 220 cdi avantgarde 2007. modifikovani model, full oprema, siva metalik, dizel automatik tiptronik, registrovan i kasko osiguran. Tel. 061 435 734 Mercedes ML 350, benzin, 2004., crni, preao 90.000. Reg. do 13. 05. 2012., dig. klima, servo, abs, esp, asr, 4 x el. podizai, el. retr., dalj. zakljuavanje. Navig, tempomat, bord kompjuter, uraen veliki servis na 80.000. Moe zamjena. Tel. 061 188 998 Opel zafira 2.0 td, 2001., klima, komande na volanu, el. prozori, centralno zak. Povoljno. Tel. 062 713 256
Potranja
Kupujem golf dizel, moe sa oteenom farbom. Tel. 033 417 320 Kupujem havarisana i ostala auta za auto dijelove. Tel. 061 249 467 Kupujem havarisana i ostala vozila. Tel. 061 274 441 Kupujem ispravna i manje havarisana vozila mlaa godita, isplata odmah. Tel. 061 507 984 Kupujem japanska i ostala vozila nie vrijednosti. Tel. 063 459 893 Kupujem rabljena i havarisana vozila svih vrsta. Dolazim na adresu. Tel. 062 506 775 Kupujem sve vrste vozila: strane table, havarisana, neispravna. Tel. 061 820 000 Kupujem vozila nie vrijednosti, havarisana, na stranim tablama i sl. Tel. 061 758 217 Otkupljujem ispravna vozila na bh. tablama, mlaa godita, iskljuivo ispod trinih cijena, isplata odmah. Tel. 061 315 798 Prodajete automobil? Pozovite, brza ke isplata. Tel. 061 427 717 Uzimam havarisana i ostala auta. Tel. 061 614 887
Stanovi Izdavanje
Aerodromsko naselje, jednosoban namjeten stan, klima, pp vrata (zvati iza 12 sati). Tel. 062 333 529 Alipaino, dvosoban stan 300 KM, Grbavica i obanija, centar, 500 KM, iznajmljujem. Tel. 061 142 704 Apartman 50 m2 u blizini novog Avaza. Cijena po dogovoru. Tel. 061 242 261 Baarija dvosoban extra namjeten 1. sprat. Tel. 061 493 323 Centar kod Katedrale izdajem lijepo namjeten stan. Tel. 061 480 445 Centar, dvosoban namjeten stan 500 KM izdajem Denetia ikma, D. Ozme, obanija, Grbavica. Tel. 061 142 704 Dvosoban namjeten stan na Alipainom polju u B fazi. Tel. 061 842 989 Dvosoban prazan stan Dobrinja c5 kod Merkatora. Tel. 062 139 085 Dvosoban stan 58 mk, ul. Avde Smajlovia, Vraca 2. sprat, nenamjeten i renoviran sa etanim grijanjem, telefonom i balkonom. Tel. 062 146 935 Dvosoban stan 60 m2, prvi sprat, polunamjeten, do Merkatora na Dobrinji c5. Tel. 066 178 418 Dvosoban stan na engi Vili 2, lijepo namjeten, blindo vrata, parking. Cijena 500 KM. Tel. 062 943 826 Dvosoban stan, centralno grijanje, Bjelave. Tel. 061 356 535 Dvosoban stan. Otoka kod Merkura. Tel. 062 713 256 Garsonjeru izdajem namjetenu, plinsko grijanje, Hotonj - Vogoa. Tel. 033 481 399 Ilida 45 m2, 60m2, 75 m2, Dolac Malta engic Vila 70m2, 100m2, Miloa Obilia 100m2 od 300 KM do 1.000 KM. Tel. 061 288 939
Prodaja
A. Polje, A faza, ul. Trg solidarnosti, 10 sp., suna, dobar raspored, 70 m2, 1.550 KM/m2. Tel. 033 768 016 Aerodrom. naselje 1 sp., 35 m2+garaa 12 m2, 65.000 KM. Tel. 033 768 016 Aerodromsko naselje, Akifa eremeta. Prodajem dvoetani stan, 85 m2, kvadrat 1.200 KM, papiri uredni. Vlasnitvo 1/1. Hitno. Tel. 061 347 861 Al. Polje - C faza 40 m2 + balkon/X, odlino stanje, cen. grijanje, 59.000 KM. Tel. 061 510 964 Al. Polje B faza, ul. N. Smailagia 10 sp., 56 m2, 85.000 KM. Tel. 033 768 016 Alipaino - vrakino (kod Merkatora) garsonjera 25 m2/IV, nije zadnji sprat, nov vanjski prozor, cen. grijanje, dobro stanje, 39.500 KM. Tel. 061 269 835 Bjelave kod meteo stanice dvosoban stan 49 m2/I sprat, kompletno i kvalitetno adaotiran, etano grijanje, 110.000 KM. Tel. 062 762 572 Centar - Mejta jednoiposoban renoviran stan 46 m2, etano, I kat, 113.000 KM. Tel. 062 677 488 Centar, 106 m2, ul. Alipaina, 3 sp., renoviran, 300.000 KM. Tel. 033 768 016 Centar, prodajem stan, garsonjera, 27 m2. Tel. 061 359 728 Ciglane donje prodajem stan 43 m2 + balkon 6 m2, du itavog stana, prvi sprat, lift, centralno, 2.950 KM/m2, fiksno. Tel. 061 031 330 . Vila, kvadrant, 60 m2, 2. sp, balkon, lift, sunan, 1.800 KM/m2, Ilida, Luani, 54 m2, 4. sp, centralno gr. 84.000KM,Centar, 123m2,1. spr,garaa 20m2, 330.000KM. Tel. 061 702 881 Dobrinja 2, stan 28m2, centralno i podno grijanje, plin, lift, alu prozori, blind vrata. Bez posrednika. Tel. 062 974 417
Kamioni
Kombi furgon Mercedes benz 1991. godite, 446 324 km, ispravan, u voznom stanju. Cijena 7.000 KM. Tel. 061 141 943. ptt
Hyundai H1 2.5 CRDI, 2007. god. putniki kombi 8+1, 120.000 km, tek registrovan. Tel. 061 566 500 Prodajem kamion kiper Man 26-332 registrovan do polovine novembra. Tel. 061 187 139 Prodajem kombi trafik god. pro. 93. Odjavljen, putnicki 2500cm motor, Biha. Tel. 063 793 111
Dnevni avaz subota 4. februar/velja~a 2012. 57

Izdajem poslovne prostore, atraktivne lokacije uz glavne ceste Dobrinja 133 m2, Pofalii 330 m2, Hrasnica 135 m2, cijene povoljno. Tel. 061 288 939 Izdajem poslovni prostor 110 i magacinskog 100 m2 na glavnoj cesti, prilaz za lepere, Saraj Polje. Tel. 061 545 358 Izdajem poslovni prostor 42 m2, na Koevskom Brdu, sastoji se od dvije prostorije. Tel. 033 642 292 Izdajem poslovni prostor 80 m2 na atraktivnoj lokaciji, Alipaino Polje. Tel. 061 508 931 Izdajem poslovni prostor na Ilidi pijaca pov 100 m2. Tel. 061 778 247 Izdajem poslovni prostor na Mostarskom raskru uz glavnu cestu sa grijanjem 105 m2, cijena povoljno. Tel. 061 509 337 Izdajem poslovni prostor u Tuzli Stupine, 15 kvadrata. Tel. 061 548 917 Poslovni prostor suteren 48m pogodan za sve namjene prodajem povoljno. Tel. 061 795 489, 061 753 131 Povoljno prodajem poslovni objekat 1.000 m2, okunica 4.000 m2, parking 1.000 m2, 600 KM/m2. Ima bazen i vrelo vode, 17 km od Sarajeva. Tel. 061 249 249 Prodajem farmu koka sa 2 objekta, 2 duluma kivi, kuu na sprat, sve na 4 duluma zemlje. Struge - apljina. Tel. 036 809 009, 062 114 903 Prodajem poslovni prostor u centru Bugojna, Sultan Ahmedova. Tel. +387 61 978 104 Prodajem poslovni prostor u Zenici. Tel. 061 795 489 Prodajem ustupam optinski prostor 25 m2 kod Narodnog pozorita, trenutno fast food, sa ili bez opreme. Tel. 061 801 755 Prodajem orahovu dasku debljine 5cm stara12 god.Tel. 032780 274,062 242 588 Prodajem polovna balkonska vrata, dvokrilna i prozor. Tel. 061 715 735 Prodajem eljezne puleve, oplate za alovanje Blaujke i okrugle oplate za betonske stubove. Tel. 061 146 916 Vitrina 1.80x2.00 ouvana. Tel. 061 347 536
Bijela tehnika
Friider Indesit koriten mjesec dana 230 KM, latiar 100, zamrziva 410l -50KM,poret strujaGorenje120 KM, Lcd Vivax 72 cm 340 KM, TV Filips 72 cm 100 KM. Tel. 061 552 366 Prodaja ve maina Gorenje 300 KM, maina za sue Elin 180 KM, mikrovalna 80 KM, tlakomjer digital 40 KM. Tel. 061 262 516 Prodajem el. poret Sloboda, extra stanje, cijena 70 KM. Tel. 061 357 703 Prodajem friider staklena vrata 300 KM. Ve maine, porete (struja, plin) 150 KM. Dostava besplatna. Tel. 033 533 631 Prodajem friidere i zamrziva sa garancijom. Tel. 061 156 309
Kompjuteri
Akcija servisiranja - Ako imate problema s vaim kompjuterom, nazovite! Antivirusna zatita, instalacija windowsa, ugradnja komponenti. Rjeavanje kompjuterskih problema. Umreavanje, spaavanje podataka. Brz dolazak na adresu. Tel. 061 170 085 Ako elite brzu i povoljnu instalaciju windowsa 7, xp, beinih rutera i mrea, spaavanje podataka, antivirus, pozovite, dolazak besplatan. Tel. 062 256 035 Novo u ponudi! Izrada vizitki (100 komada = 10 KM), prodaja polovnih raunara, servisi raunara, instalacije sistema, antivirusi, web hosting. Radimo non-stop. Tel. 061 700 863 Prodajem laptop, 200 KM. Tel. 062 443 874 Prodajem monitor 22 inch, 200 KM. Tel. 062 677 474 Prodajem raunar Pentium 3.0 GHz, 512 MB ram, 40 GB hdd, lcd 17. Cijena 250 KM. Tel. 066 739 251 Servis - Profesionalna dijagnostika i popravak raunara, instalacija windowsa, antivirusna zatita, internet konekcija, nadogradnja. Dolazim po pozivu! Majo. Tel. 061 243 611 Servis raunara - Grbavica. Instalacija, odravanje, antivirusi, programi, internet, nadogradnja raunara. Sve na jednom mjestu. Dolazak na kunu adresu. Tel. 061 545 375
Ostalo
Harmonika vrata Harmik jednokrilna i dvokrilna sa dvije vodilice. Prodaja i ugradnja. Tel. 033 225 227, 061 516 910 Prodajem kamin povoljno. Tel. 061 241 785 Prodajem nove Atlantic konvektore. Tel. 061 726 361 Prodajem pl. pe na dimnjak 8 kw Maja kor. 2 g, Sarajevo. Tel. 061 514 998 Prodajem TA pe potpuno ispravna, velika, 100 maraka. Tel. 063 893 583 Prodaju se dvije TA pei, jedna 4 kw, druga 2.5 kw, cijena povoljna. Tel. 030 878 278
S. Grad dvoetani 83 m2, 3. sprat, cijena 1.600 KM/m2, Obala K. Bana. Tel. 061 493 323 S. Polje, 64m2, 4. sp, renoviran, balkon, sa namjetajem, 114.000 KM, A. Polje, 71m2, 4. sp, nova stolarija, 1.480 KM/m2, Logavina, jednosoban, 29m2, 1. sp, 61.500 KM. Tel. 066 801 711 Saraj Polje, dvosoban stan sa stvarima u odlinom stanju sa cen. grijanjem na V sp. (lift), 89.500 KM. Tel. 061 510 964 Sokolovii, jednosoban stan 45 m2, I kat, plinsko grijanje, PVC stolarija, sig. vrata, 1/1, useljiv. Tel. 061 709 430 Stan A. Polje, B faza, dvosoban 56 m2, 13 sp., 78.000 KM. Tel. 033 768 016 Stan u Mostaru 67 m2 sa dva balkona, komplet adaptiran, Marala Tita 268 Luka. Tel. 063 288 954 Stanovi - Hrasno 53 m2, Skenderija 49 i 41m2, Otoka 71 m2 - 99.000 KM, Mejta 49 i 54 m2, www.nerasbih.com. Tel. 061 375 787 Stanovi - Vraca 71ma, Pofalii 40 m2, engi V. ll 64 m2. Tel. 065 294 840
Mijenjam stambeno poslovni objekat za stan do 40 m2 uz doplatu - Ilija. Tel. 061 552 547 Mijenjam stan od 60 m2 + loa + ostava na Ciglanama za vei u istom naselju. Tel. 061 165 028 Mijenjam stan u Sarajevu jednosoban za stan u zapadnom Mostaru. Tel. 063 359 282 Trosoban stan za dva manja, album znaaka 200 komada jeftino. Tel. 066 665 201
Obavje{tenje ~itaocima!
Svi mali oglasi koji stignu SMS porukom od petka u 14 sati i tokom subote, bit }e objavljeni u naredni ponedjeljak.
Prodajem kuu sa prateim objektima, struja, voda, vonjak, 1/1, povrina 6 duluma zemlje na Ozrenu u Stuparima, 500 m od asfalta. Tel. 061 291 155 Prodajem kuu stan novogradnja 110 kvadrata + bata + dvorite. Tel. 066 064 875 Prodajem kuu u Draeviima kod Kiseljaka. Useljiva. Svi prikljuci. Okunica 800 m2. Vonjak. Cijena na upit. Tel. 061 134 393 Prodajem lux kuu u nizu na Koevskom brdu. Tel. 062 381 294 Prodajem ruevnu kuu sa okunicom i dvoritem, moe i zamjena za jednosoban stan uz dogovor, papiri uredni. Tel. 061 642 684 Prodajem staru bosansku kuu u Topliku, preko puta Vijenice. Tel. 061 823 751 Sok. Kolonija - duplex kua u nizu, kompletno i kvalitetno adaptirana, 150 m2 stambenog prostora. Tel. 061 559 235 Vrbanjua, devastirana kua 60 m2, plac 100 m2, 37.000. Tel. 061 350 682
Garae
Hrasno, prodaja garaa 15m2 u stambenoj zgradi, hitno, povoljno. Tel. 061 493 323 Izdajem garau Logavina do MUP-a Stari Grad 130 KM, garano mjesto zgrada Karingtonke 80 KM, kapije na daljinski svjetla na senzor. Tel. 066 178 418 Izdajem garau na Koevskom Brdu (kod okruglih garaa). Povoljno. Tel. 061 740 870 Izdajem garau u stambenoj zgradi, Paromlinska 53. Tel. 062 472 068 Izdajem garau, Hrasno, Sarajevo. Tel. 066 026 990 Izdajem zidanu garau na dui period kod pijace na Grbavici. Tel. 061 188 488 Prodajem garau u Kranjevievoj ulici, prekoputa Domapisaca, 12,5m2, vl. 1/1 - grunt. Tel. 061 869 396 Prodajem garau u zgradi, Aleja lipa, Sarajevo. Tel. 616 751
Telefoni
Apartman izdajem na Bjelanici. Tel. 062 320 648 Apartman sobe za noenje, 200 m od Baarije. Tel. 061 131 646 Apartmani i sobe noenje iznad Katedrale, garaa, kablovska, centralno, internet, od 15 do 25 KM. Tel. 062 530 601 Apartmani i sobe uz sami ski lift, idealni uslovi za skijanje i sankanje. Ponijeri Ravna planina kod Kaknja. Tel. 061 769 649 Apartmani sobe za noenje, Koevsko brdo. Tel. 063 881 306 Apartmani, namjetene sobe za dnevni boravak i prenoite. Kod Vize. Tel. 061 897 866 Apartmansko prenoite iznad Katedrale, parking, internet, kablovska, cen. grijanje, 20 KM po osobi. Tel. 061 339 647 Hrasno, sobe za noenje i krai boravak. Tel. 062 100 285 Izdajem apartman na Bjelanici, mogu i dvije manje porodice. Tel. 062 818 909 Izdajem moderno opremljen dvosoban apartman po povoljnoj cijeni na Bjelanici na dui i krai period. Tel. 062 367 915 Izdajem prenoite na Baariji, sobe s TV-om, cijena 20 KM. Tel. 061 267 243 Izdajem sobe za prenoite u blizini Baarije. Sobe imaju svoje kupatilo internet, cablovsku, parking. Tel. 061 184 724 Iznajmljujem vikend kuu na Vlaiu, kapacitet 10 osoba, 20 KM po osobi. Tel. 061 794 249 Iphone 4, replika, nov 260 KM. Tel. 061 709 061 Novo! Nokia C1-01 sa garancijom godinu dana, kamera, blutooth, memory kartica, nov. Tel. 062 606 060 Prodajem mobitel HTC xda diamond na dodir, kao nov, u kutiji, uz njega doe punja i usb za 230 KM. Tel. 061 863 294 Prodajem Nokia N97, 32GB, 6600, 3.2mp slide Samsung C 6112 duos, moe zamjena za druge uz doplatu. Tel. 065 663 873 Prodajem Nokiu 6700c crni 5mpx camera, 4gb memory kartica, u extra stanju. Tel. 062 606 060
Potranja
Agenciji potreban manji stan u zgradi u najam na dui period za uposlenicu dravne institucije. Tel. 061 145 853 Agenciji potreban vei broj stanova za prodaju i iznajmljivanje. Tel. 033 768 016 Agenciji potrebni stanovi za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 061 925 649 Agenciji potrebno vie stanova za prodaju i izdavanje. Tel. 061 493 323 Agenciji potrebno vie stanova za prodaju i iznajmljivanje. Tel. 062 959 129 Agenciji za nekretnine potrebno vie stanova za prodaju uz proviziju od 3 % i iznajmljivanje poznatim klijentima. Tel. 064 4212 354 Hitno potrebni stanovi za iznajmljivanje i prodaju za poznate kupce, samo ozbiljne ponude. Tel. 062 762 572 Kupujem devastirane stanove. Tel. 066 084 561 Kupujem stan do 50 m2, na relaciji Novo Sarajevo do 75.000 KM. Tel. 062 347 405 Ozbiljan brani par trai kuu na uvanje od Ilide do Ciglana. Tel. 061 459 769 Potreban jednosoban ili dvosoban stan u zgradi namjeten na dui period, agencija. Tel. 066 943 636 Potrebno vie stanova u zgradi za prodaju i izdavanje. Tel. 061 214 306, 033 203 127 Traim cimerku, nepuaa. Stan na Dolac Malti. Kirija i reije 200 KM. Tel. 061 271 111 Traim pod kiriju Luani, Pejton 2-soban. Tel. 061 288 939 Za asistenticu PMF-a, potreban stan do 55 m2, Grbavica - Otoka, period 18 mjeseci (agencija). Tel. 061 031 330
Kuni ljubimci
Mjeanac arplaninke i bulmastifa teak 65 kg besplatno se ustupa za parenje. Tel. 061 183 876 Prodajem hrka sa kavezom 20 KM, Vogoa. Tel. 061 846 492 Prodajem muko tene bosanski tornjak star 3 mjeseca. Tel. 061 502 380 Prodajem orginal njemakog ovara star 6 mjeseci istokrvan, vakcinisan, ampionskog porijekla, kupljen od uzgajivanice Kladanj. Tel. 065 191 617 Prodajem enku vajcarskog ovara vrhunskog pedigrea, sa svim papirima. Tel. 061 143 433
Kue
Brko, Meraje, ul. Prvomajska 17, prodajem kuu od 131 m2, sa tri etae, centralno grijanje, namjetena, na placu od 450 m2. Cijena 75.000 eur. Tel. 061 569 570 Ilida - Pejton, prodajem kuu 12,5x11,5 prizemlje sa 2 sprata, garaom i poslov prostorom, cijena po dogovoru. Tel. 061 226 007 Ilida, kuica (90 m2) na 2 etae, renovirana komplet, kvalitetna kuhinja sa aparatima, bata, 175.000 KM. Tel. 061 269 835 Ilida, Plandite, Bosanski Ljiljan 17, kod nove damije, objekat P+1+P, 150 m2, okunice 150 m2. Ozidan, pokriven, PVC prozori, sve instalacije, uredni papiri 1/1. Tel. 062 319 563 Jablaniko jezero, elebii, Konjic, prodajem useljivu kuu sa 700 m okunice, ekstra lokacija, 10 m od obale, papiri, sve 1/1, moe vozilo ili traktor u raun. Tel. 066 845 174 Kua na Aneksu, prodaja. Tel. 061 222 141 Kua u centru Makarske, Kalalarga p+2, papiri 1/1. Tel. 063 899 989 Kue u Starom gradu od 450.000 KM do 400.000 eura. Tel. 061 269 835 Prodaje se kua modernog stila u Starom Gradu na Bistriku. Korisni prostor 270 m2, tri posebne etae, dvije garae s 3 mjesta, bata 850 m2, 1/1. Tel: 061 543 234 Prodaje se kua u starom dijelu grada. Tel. 033 200 877 Prodajem hitno kuu i zemlju u Crnoj Bari - Bogatii Srbija. Tel. 00387 61 226 645 Prodajem ili mijenjam kuu u Zvorniku za stan u Sarajevu. Tel. 061 817 960 Prodajem kuu 1/1, Mahmutovac, povoljno. Tel. 061 506 750 Prodajem kuu G. Pofalii 2 sprata, garaa, papiri 1/1,zvati poslije 16.00. Cijena po dogovoru. Tel. 061 438 663 Prodajem kuu iznad Hrida, dva stana, papiri uredni, fiksno 55.000 KM. Tel. 062 150 856 Prodajem kuu na Vratniku, kod Viegradske kapije ukupne povrine 249m2, stambenog prostora 70m2 sa avlijom batom i svim prikljucima, 1/1. Tel. 061 201 501
Zemljita
Optina Trnovo - Federacija, prodajem 4,5 duluma zemlje livada, od glavne ceste koja ide za Trnovo udaljeno 2 km, sve 1/1. Cijena po dogovoru. Tel. 061 686 095 Orahov brijeg, prodajem dvije graevinske parcele jedna do druge 820 m2 i 640 m2. Urbanistika saglasnost, vlasnitvo 1/1. Komunalije do parcele. Tel. 061 803 715 Prodajem 4.000 m2 na Baricama. Tel. 061 864 759 Prodajem 7 dunuma zemlje u Tarinu, Sivice, kua, tala, montana garaa i pomoni objekti. Voda, telefon, asfalt, struja. Papiri 1/1. Cijena povoljna. Tel. 061 102 699 Prodajem dulum zemlje na Mostarskom raskru pored ceste. Tel. 066 026 004 Prodajem vie dunuma u placevima Zabre, vl 1/1, cijena od 10 do 15 KM 1m2, za kupljenu cijelu parcelu poklanjam jedan plac. Tel. 066 847 981 Prodajem zemljite 2.600 m2 pored puta Sarajevo - Tuzla nedaleko od raskrsnice za evljanovie. Cijena 12.100 KM. Tel. 061 106 720
Ostalo
Kupujem neispravne plejstejn 2-dvice. Tel. 061 157 571 Prodajem Play Station 2 sa memori karticom i jednim dojstikom, cijena 100 KM. Tel. 061 183 876 Prodajem Sony pl 2, 1 dojstik, 5 igrica, ouvana konzola. Tel. 061 157 571 Prodajem televizor marka Samsung ekran 72 i kameru za kompjuter marka Genius. Tel. 061 925 292 Prodajem televizor u boji, ekran 55 cm ravni, povoljno, Sarajevo. Tel. 063 842 059
Ostalo
Prodajem inkubatore za leenje pilia do 70 jaja 150 KM. Tel. 064 4140 936 Prodajem inkubatore za pilie. Tel. 061 855 099 Prodajem koze i jarad. Tel. 065 545 193 Prodajem odlian inkubator za izleganje sve vrste peradi 150 KM, 70 jaja kapacitet, jednostavan za upotrebu, garancija stalna. Tel. 061 854 294
Namjetaj
Dva kaua i fotelja, dobro ouvano. Tel. 062 074 519 Prodajem dvosjed, na rasklapanje (iana konstrukcija i jogi) veoma povoljno zbog selidbe. Tel. 061 722 322 Prodajem dvosjed, trosjed i fotelju u odlinom stanju. Cijena 400 KM. Tel. 061 200 820 Prodajem kau u super stanju na rasklapanje, jeftino. Tel. 061 263 746 Prodajem kau, fotelju, ilim, 2 radna stola za kuhinju i regal, sve u dobrom stanju. Tel. 061 544 880 Prodajem sto i stalak staklo sa metalom. Tel. 061 214 115 Prodajem trosjed, dvosjed i fotelju maslinasto zelene boje, vrlo povoljno. Tel. 061 446 540 Spavaa soba u dobrom stanju Simpova prodajem, hitno, povoljno. Tel. 062 568 248
Poslovni prostori
Baarija, prodaje se radnja 54 m2. Tel. 061 552 976 Izdajem 3 poslovna prostora od 60 kvadrata i jedan od 130 kvadrata na Stupu Ilida. Tel. 061 646 492 Izdajem fast fud, dobro uhodana lokacija, Koevsko Brdo. Tel. 062 967 832 Izdajem frizerski salon u Bua potoku sa komplet inventarom, Adema Bue 285. Tel. 061 863 722 Izdajem granap sa inventarom pogodan i za druge djelatnosti. Tel. 061 182 061 Izdajem ili prodajem poslovni prostor - vienamjenski 36 m2, ul. Nedima Filipovia br 8. Tel. 061 133 485 Izdajem ili prodajem poslovni prostor na Marijin Dvoru od 22 m. Tel. 033 452 931, 061 578 950
Zamjena
Dva manja stana za vei od 72 m2, album znaaka 50 KM. Tel. 066 665 201 Mijenjam garsonjeru za garsonjeru, lokacija Dobrinja. Tel. 061 835 212 Mijenjam jednosoban stan 39 m2 u Vogoi, S. Kulenovia za isti na Ilidi. Tel. 061 762 227 Mijenjam kuu u Starom Gradu za jednoiposoban stan - Sarajevo. Tel. 063 514 023 Mijenjam manji jednosoban za vei stan dvosoban ili trosoban. Tel. 063 537 844 Mijenjam noviju, modernu kuu (vilu) u centru Banja Luke za kuu u Sarajevu. Tel. 033 534 086
DELSA d.o.o. Sarajevo KARTOGRAFIJA Karte: - Geografske; - Poslovno-saobraajne; - Teritorijalne; - RELJEFNE i druge. Tel./Fax: 033 647 358 GSM 061 541 224.
ptt
Maine
Prodaje se cikular sa oblaricom i borfuterom motor 4 kw trofazni, runa izrada, malo koriten, cijena povoljna. Tel. 030 878 278 Samoutovarni mikser za beton Dieci LH 673, 1992. god, u odlinom stanju 30.000 KM. Tel. 062 345 800
Ostalo
Prodajem 2 prozora 140x140, jedna sobna vrata, jedna za wc, 4 krila vrata, vrlo povoljno. Tel. 063 991 994
Kue snova - katalog projekata najljepih kua na 165 stranica. Cijena 18 KM + potarina. Tel. 070 202 323, 062 180 957 Literatura o rasama i dresuri pasa, socijalizacija i dresura pasa. Tel. 065 421 876 Prodajem enciklopedije: 1000 godina grada Zagreba, Klagenfurta. Tel. 037 351 057 Prodajem enciklopediju Tito. Monografija 100 godina sporta u Bihau. Tel. 037 351 057 Prodajem knjige stare od 50 - 150 godina, cijena po dogovoru, a ostale od 3 KM po komadu, te vei broj LP ploa domaih i stranih izvoaa, K. Sar. Tel. 061 557 300
58
Subota 4. februar/velja~a 2012.
Dnevni avaz
Hrvatsko predstavnitvo trai mlau komunikativnu osobu za poslovnu tajnicu. E-mail: vros(tele2.hr Lanac frizerskih salona trai radnike, uslovi jako povoljni. Tel. 061 181 424 Mladi sa zavrenom SSS, poznavanje engleskog, panskog, rad na kompjuteru (trenutno se koluje VSS), trai posao na recepciji, prevodi i sl. Tel. 061 381 802 Monter PVC stolarije trai posao u prodaji proizvodnji i montai PVC stolarije. Tel. 062 752 697 Ozbiljna ena trai posao pomone radnice u kuhinji ili fast foodu. Tel. 062 313 971 Potreban frizer i uenik. Tel. 061 429 108 Potrebna frizerka za rad u frizerskom salonu. Tel. 061 160 141 Potrebna frizerka za ene i mukarce. Tel. 061 900 620 Potrebna iskusna frizer/ka i dvije uenice. Probni rad plaen, a za uenice sedmini deparac. Nov ekskluzivni salon. Uslovi: timski rad i zalaganje. Tel. 061 608 744 Prodajem kazan za peenje rakije i dijelove Golfa 1. Tel. 061 367 103 Prodajem manju novu konu muku torbu, koristi se za lina dokumenta, spise i dr. Cijena jako povoljna - 30 KM. Tel. 061 709 772 Prodajem masaer za tu kabinu. Tel. 061 740 293, 033 440 727 Prodajem maine za hem. istionu i rep (etilen). Tel. 062 165 566 Prodajem nov ilim. Tel. 062 521 786 Prodajem nov njemaki medicinski digitalni tlakomjer, najnoviji model, koriste ga ljekari u ordinacijama. Cijena 50 KM. Tel. 061 709 772 Prodajem novo potansko sandue za pisma sa bravom i kljuem, cijena 15 KM. Tel. 061 709 772 Prodajem novu njemaku runu pumpu sa manometrom za pumpanje auto guma, cijena 15 KM. Tel. 061 709 772 Prodajem odlian toster za sendvie, dajem ga u pola cijene, 20 KM. Tel. 061 709 772 Prodajem odlinu muku Meklaud jaknu, postavljena bijelim krznom, cijena 50 KM. Tel. 061 709 772 Prodajem plastenike PVC nove od 40-100 kvadrata sa novim uv najlonom garancijom i prevozom. Tel. 065 666 567 Prodajem podlakatne take metalne za odrasle, jeftino. Tel. 653 454 Prodajem polovan aluminijski lim ca 110 -1200 samare vjetrene lajsne. Tel. 061 174 138 Prodajem polovna invalidska kolica Otto Bock lagana i nonu stolicu za bolesnike. Tel. 061 512 874 Prodajem povoljno bolesniki krevet i ormari. Tel. 061 722 558 Prodajem povoljno pelene za odrasle. Tel. 062 440 655 Prodajem razne alove i kape rune radinosti. Tel. 062 525 882 Prodajem trakice za mjerenje eera u krvi Bayer Contour. Tel. 061 810 947. Prodajem veu koliinu robe: 1. 000 komada jakni, 1 KM komad, 10. 000 komada garderobe 0,20 KM komad, 1.000 pari obue, 1 KM par. Sva je roba iz Njemake i izgleda u odlinom stanju, izuzetno pogodno za dalju prodaju. Sarajevo. Tel. 066 115 498 Prodajem vulkanizerske maine marke Hofman kompresor Trudbenik Doboj, 350 l, Teanj. Tel. 061 753 355 Za eko selo razno prodajem. Tel. 061 154 540 Graevinska firma izvodi sve vrste radova sa garancijom. Tel. 061 740 127 Izvodim sve vrste lim. graevinskih radova. Tel. 062 151 468. Kamine zidamo amotom, dimnjaci, pei za picu, sedra kamen. Tel. 061 154 540 Kuhinje, ameriki plakari, sobna i ulazna vrata vrhunskog kvaliteta po povoljnim cijenama. Tel. 061 131 213 KV elektromehaniar popravlja ve maine, porete, bojlere, indikatore, automatske osigurae. Tel. 061 563 910, 033 619 900 Majstor povoljno opravlja stari i montira novi namjetaj, kuhinje, radi selidbe. Tel. 061 202 840 Mijenjamo komplet on od gojzerica Adidas, Planika... ve od 35 KM, Drvenija most. Tel. 062 818 909 Moler radi molersko farbarske radove isto, kvalitetno i povoljno. Tel. 062 419 501 Moleraj: gletovanje, farbanje, lijepljenje stiropora, navlaenje mreice i edelpuc. Tel. 061 518 014 Molerske usluge povoljno tienje namjetaja, lajsni i ostalo, sve po dogovoru. Tel. 061 219 768 Monter cent. grijanja vodoistalater sa dugogodinjim iskustvom u inostranstvu vri sve radove na instalacijama sa garancijom. Tel. 062 979 631 Najkvalitetnije i najpovoljnije sa garancijom radimo termo-fasadu i panske zidove. Tel. 061 278 188 Parket postavljanje, bruenje, lakiranje sa besprainskim mainama, kao i ugradnja ipoda i laminata. Tel. 061 321 289 Parket, ipod, laminat postavljamo brusimo i lakiramo, vrimo ugradnju panel parketa uz garanciju, posjedujemo ljepila, lakove, lajsne. Tel. 062 828 306 Popravljam sve vrste friidera i rashladnih ureaja sa garancijom, dolazak besplatan. Tel. 061 156 309 Postavljam laminate, panel parkete i ostale vrste parketa. Tel. 061 828 391 Presvlaim kaue i sve opravke, dolazim na lice mjesta. Tel. 544 932, 062 522 986 Radim centralno grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore veoma povoljno. Tel. 061 922 476 Radimo centralno, etano grijanje, plinske instalacije sa atestom, zamjena konvektora i popravke radimo kvalitetno i povoljno uz garanciju. Tel. 061 500 037 Rigips, elektro - instalacije i moleraj. Radim povoljno. Tel. 066 205 286 Rigips, moleraj, edelpuc. Kvalitetno i povoljno! Tel. 061 872 910 Servis kunih elektroinstalacija, ugradnja bojlera, napa, lustera i ostalo. Tel. 061 205 109 Staklar vri ugradnju svih vrsta stakala i ogledala. Dolazim na adresu. Tel. 061 609 947 Vrim zamjenu puknutih lanaka i vrim ostale popravke na sistemu grijanja. Tel. 033 645 475, 062 225 729 Vrimo presvlaenje i popravku svih tipova namjetaja uz garanciju. Tel. 061 210 832 Agencija, najpovoljnije dubinsko usisavanje pranje i ispiranje svih vrsta tepiha 1KM-m! Ugao 20 KM, Kau 10 KM! Sarajevo. Tel. 061 141 944 Auto - kombi prevoz namjetaja, selidbe, odvoz starih stvari, ute, obezbijeena radna snaga, povoljno. Tel. 061 552 366 Auto - prevoz kombijem, prevoz namjetaja i selidbe, povoljno bez oteenja, odvoz kabastih stvari i ute, sa radnom snagom ili bez... Tel. 062 139 453 istila bih poslovne prostore samo ozbiljne ponude dolaze u obzir. Tel. 062 846 770 istila bih stanove, mlada osoba pouzdana, dogovor samo sa enskim osobama. Tel. 066 529 114 istim kue i poslovne prostore. Tel. 062 065 800 istim stanove i poslovne prostore. Tel. 061 924 180 istim stanove i poslovne prostore. Tel. 062 761 920 istim stanove, kue i poslovne prostore. Cijena povoljna. Tel. 061 580 063 istimo stanove, kue, poslovne objekte. Cijena po dogovoru. Tel. 063 854 480 uvala bih dijete kolsko ili pr edkolsko u vaem ili svom stanu uz pomo u kui. Moe i starija osoba Tel. 061 220 782 uvala bih dijete u svom stanu, Hrasno, cijena po dogovoru. Tel. 061 357 703 uvala bih djecu kolskog uzrasta i pomagala im u uenju. Ne odg. na SMS. Molim samo ozbiljne ponude, bez provokacija! Tel. 062 551 170 uvala bih stariju osobu. Tel. 062 095 418 Detektivske usluge nudimo bilo koje vrste, diskrecija zagarantovana. Tel. 062 378 818 Dolazak na adresu - masaa, iskusan fizioterapeut, rehabilitacija, kineziterapija, povoljno. Tel. 061 367 166, 033 615-675 Drva reem motornom agom. Varim aparatom. Tel. 061 491 463 Kombi prevoz i selidbe, najpovoljnije u gradu odvoz kabastog otpada, ute i ostalog sa radnom snagom ili bez. Tel. 061 890 067, 066 111 109 Montaa satelitskih antena. Tel. 061 325 513 Odravamo stanove, kue i posl. prostore. Tel. 061 815 047 Ozbiljna i veoma odgovorna ena uvala bi dijete u svom stanu na Ilidi. Zvati poslije 17,00 sati. Tel. 033 621 989 Ozbiljna ena uvala bi stariju pokretnu osobu osam sati dnevno. Tel. 066 162 298 Ozbiljna ena uvala bih djecu. Samo ozbiljne ponude. Tel. 061 837 633 Ozbiljna ena pazila bi stariju gospou, mogue i doivotno izdravanje. Tel. 061 925 649 Ozbiljna ena pazila bi stariju gospou. Tel. 062 320 034 Ozbiljna ena pazila bi stariju osobu u radnom vremenu. Tel. 033 971 594 Ozbiljna ena radila bi kuanske poslove, higijeniar kod ozbiljne porodice. Tel. 062 758 560 Ozbiljna ena sa iskustvom uvala bi djecu. Tel. 065 865 553 Ozbiljna, obrazovana ena, njegovala bi stariju bolesnu osobu. Tel. 066 665 201 Pod stresom ste, nervozni ste... Priutite sebi neto lijepo. Probajte neto novo i drugaije. Masaa. Tel. 063 848 921 Potena i odgovorna ena sa dugogodinjim iskustvom, istila bi stanove ili posl. prostore, samo kod potene i ozbiljne porodice. Tel. 061 822 380 Presnimavanje sa video kaseta na DVD. Sarajevo. Tel. 062 824 523 Rainbow sistem ienja u vaem stanu ili poslovnom prostoru kvalitetno i povoljno. Tel. 061 990 082 Sitne popravke krojake usluge povoljno, M. Dvor. Tel. 061 863 332 Snimanje kamerom VHS - DVS svadbe, denaze, ostalo, kompjuterska obrada i montaa. Tel. 061 205 109 Strunu - eludac namjetam, lijeim struno, uspjeno visok pritisak bioenergijom. Tel. 061 504 986 Super efikasno unitavamo ohare, mieve, moljce, mrave, ui, komarce, sve insekte i tetoine. Tel. 033 219 761, 062 136 248 Vrim prevoz robe, selidbe, povoljno, kombi 15 kubika tovarni prostor, na svim destinacijama sa i bez radne snage. Tel. 061 811 115 Zubne proteze, izrada u toku dana, povoljno poliranje, popravka starih proteza dodatak zuba, podlaganje zubnih proteza, radimo i vikendom. Tel. 061 141 544.
Prodajem knjige svih anrova. Tel. 066 348 925 Prodajem knjige za kolsku lektiru - osnovna kola. Tel. 061 303 466 Prodajem komplet knjiga izdanje Svjetlost bh. knjievnika. Tel. 037 351 057 Prodajem novu vojnu enciklopediju 11 knjiga, koni povez, cijena 250 KM, Maglaj. Tel. 062 257 606 Prodajem set Medicinske enciklopedije 3 toma. Tel. 037 351 057 Prodajem sportske knjige. Tel. 037 351 057 Turistiki vodi 100 turistikih destinacija u BiH prodajem. Tel. 061 757 925
Intelektualne
Brani par uspjeno daje instrukcije iz matematike, fizike i hemije. Tel. 033 514 560, 062 256 213 Certificirani raunovoa povoljno vodi pos. knjige za sve vrste preduzea, radnji i udruenja. Tel. 061 150 368 Dajem instrukcije iz bosanskog jezika (gramatika i pravopis). Tel. 062 152 950 Dajem instrukcije iz engleskog i arapskog jezika - profesorica. Tel. 033 611 023 Dajem instrukcije iz engleskog jezika za uenike i odrasle. Dva asa 15 KM. Tel. 061 507 838 Dajem instrukcije iz hemije za srednjokolce. Tel. 061 563 815 Dajem instrukcije iz matematike i informatike, povoljno. Tel. 062 238 930 Dajem instrukcije iz matematike. Tel. 033 651 419 Dajem instrukcije iz matematike. Tel. 033 651 419 Dajem instrukcije za osnovce iz bosanskog, engleskog, matematike, fizike, hemije. Tel. 061 339 374 Engleski jezik, instrukcije povoljno 24 h-15 KM, dolazim kui. Tel. 061 481 182 Instruiram ake i studente iz matematike i fizike na Ilidi, as 6 KM. Tel. 033 621 976 Instruiram ake i studente iz matematike na Al. Polju. Tel. 061 157 991 Instruiram matematiku za sve kole i fakultete uspjeno i povoljno. Tel. 061 549 242 Instrukcije engleski i njemaki. Tel. 061 339 306 Instrukcije hemije za studente i srednjokolce, 2 sata-15 KM, dolazim kui. Tel. 061 481 182 Instrukcije iz fizike i matematike za srednjokolce i studente. Tel. 061 286 082 Instrukcije iz hemije studentima i uenicima. Tel. 812 151 Instrukcije iz matematike - uspjeno i povoljno. Tel. 466 736, 061 506 755 Instrukcije iz matematike i fizike za sve srednjokolce i studente. Tel. 061 286 082 Instrukcije iz matematike, te pratnja uenika tokom godine, upisi, popravni. Dolazim kui. Tel. 033 469 965 Njemaki advokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u Njemakoj. Tel. 061 537 739 Njemaki jezik - instrukcije i prevodi, kucanje radova na raunaru. Tel. 523 998, 061 863 559 Povoljno radim maturske radove za osnovce i srednjokolce iz svih predmeta. U cijenu uraunato sve, od pripreme materijala do kucanja maturskog. Tel. 062 992 799 Povoljno radim seminarske, maturske, diplomske i magistarske radove. Sve oblasti. Dostupan svugdje. Tel. 062 992 799 Prevodim sa engleskog na bosanski i obratno. Tel. 061 168 739 Prof. engleskog daje asove. Tel. 626 157 Profesorica dri asove iz matematike i fizike. Tel. 033 219 559 Uspjeno i povoljno tokom cijele godine dajem instrukcije iz matematike. Tel. 220 173 Vrlo povoljno pruam strune pravne usluge: tube, odgovori na tube, prigovori, albe, molbe i sl. Tel. 061 560 195 Vrlo povoljno radim prevode sa engleskog na bosanski i obratno, te dajem instrukcije iz engleskog jezika. Tel. 061 560 195
Kupujem lomljeno zlato, dukate, orvane i sve predmete od zlata, najbolje plaam isplata i dolazak odmah. Tel. 062 788 739 Kupujem srebro, srebrene novie, nakit srebreni, predmete od srebra, ordene, medalje i slino. Tel. 061 139 767 Kupujem zlato i orvane po najboljim cijenama u BiH, bez zakidanja na vagi od 20 do 36 eur. Vee i manje koliine. Tel. 066 842 429
Potrebna kuharica sa radnim iskustvom za rad u restoranu. Tel. 061 273 010 Potrebna radnica na poslovima us luivanja u starom Vitezu zvati iza dvanaest. Tel. 065 669 827 Slobodna imam 31 godinu, sa trgovakom kolom, radila bih u kafani, pekari, fast foodu, itd. Samo ozbiljne ponude. Tel. 061 042 537
Prodajem skije Blizard polucarven bez vezova, visina 195 cm, cijena 40 KM. Tel. 061 245 447 Prodajem veu koliinu klizaljki iz Njemake, moderne i razni brojevi, izgledaju kao nove, moe i zamjena. Sarajevo. Tel. 066 115 498 Prodajem veu koliinu skija i pancerica, skafandera, ski hlaa, jakni, rukavice. Izuzetno kvalitetno, a izuzetno cijena jeftina, sve je iz Njemake. Sarajevo. Tel. 066 115 498
VELIKA AKCIJA!!! U PRODAJI SU BUKOVA DRVA 50 KM, UGALJ (BANOVII) KOCKA, ORAH 140 KM, (KREKA) DRVENI 90 KM, BUKOVI BRIKETI I JELOVI OKORAK SUH ZA POTPALU 40 KM. ISPORUKA ISTI DAN. TEL. 061 247 186, 061 785 535. 2138-1Nd
VELIKA AKCIJA OGRIJEVA - U prodaji su bukova drva po ekstra niskim cijenama, kao i ugalj Kreka komad i ugalj Banovii (orah i kocka). Prevoz obezbijeen. Tel. 062 922 712, tel. 061 417 842. 2429-1Nd
Antikviteti vitrina hrast ladica i dole dvoje vrata u rezbariji, gore granitna ploa, potie iz doba Dubrovake Rep. Tel. 066 767 307 Kupujem umjetnike slike, filateliju, stari nakit, satove, zidne, depne, rune, ordenje znake i ostalo. Tel. 033 456 505, 061 214 405 Kupujem umjetnike slike, sablje, satove i ordenje. Tel. 061 553 640 Prodajem lovaku kombinovanu eku puku Brno sa papirima. Nova! Tel. 061 187 139 Prodajem violinu, kontru (Bugaria), muz. instrumen bra i digmetaru Hohner (antikvitet). Tel. 061 160 085 Prodajem, klavir - pianino August Forster, vrlo povoljno. Tel. 061 277 288
Akcija. Svjea jaja japanskih prepelica 30 kom - 8 KM. Za narudbe 60 komada i vie besplatna dostava u Sarajevu. Tel. 062 086 255 Cialis - viagra produenog dejstva, ekstra tablete za bolji sex, pojaava muku potenciju, pakovanje 4 tablete, uputstvo, odgovaram na SMS. Tel. 065 417 196 Drva bukova kvalitetna za poret, kamin ili centralno prodajem, 70 KM. Brza dostava. Tel. 061 158 784 Jeftino prodajem polovnu bundu Nutriju br. 40. Tel. 033 201 477 Kupujem ciglu iz TA pei. Tel. 061 154 540 Kupujem deviznu tednju Jugo i Privrednu banku. Isplata odmah. Tel. 065 027 864 Kupujem potroene akumulatore svih veliina 10 do 20 KM po komadu, te sve vrste otpadnog eljeza, stare ve maine, itd, dolazim na adresu, Sarajevo i okolina. Tel. 061 540 533 Kupujem stare pokvarene ve maine, gusane radijatore, potroene akumulatore, te sve vrste otpadnog eljeza. Dolazim na adresu. Sarajevo i ira okolina. Tel. 062 875 178 Nove originalne dijelove za industrijske ivae maine, povoljno. Tel. 062 876 691 Pe za pizze i pribor, maine za rezanje. Tel. 061 138 561 Pelet kvalitetan i suh prodajem. Radim dostavu. Tel. 061 158 784 Prodaja uglja i drva u svim oblicima, vrea uglja 8 KM refuza Breza 170, Banovii - 160, vaganje gratis sve sa prevozom od 5 vr. do 25 t. Tel. 061 769 074 Prodajem bosanski ilim nov. Cijena po dogovoru. Tel. 065 190 150 Prodajem Braunove mreice za brijanje i el. aparate. Tel. 061 323 906 Prodajem domae maslinovo ulje. Tel. 061 363 174 Prodajem elektro punja za punjenje istroenih baterija od 1,5 volti, jako povoljno - 10 KM. Tel. 061 709 772 Prodajem heklane radove, runi rad, svih veliina i oblika. Tel. 063 009 683 Prodajem jeftino polovan koni mantil br. 38. Tel. 033 201 477
Zanatske
NAJPOVOLJNIJE, NAJKVALITETNIJE ALUMINIJSKE ALUZINE 20 KM, TRAKASTE ZAVJESE, VANJSKE ROLETNE, HARMONIKA VRATA, BLINDO VRATA, PVC PROZORI. TEL. 061 501 401. 2042-1Nd
Servis ve maina (Gorenje, EI Ni, Konar, Obodin, Kandi, Zanusi, Iberna), poreta, bojlera. Dolazak besplatan! Garancija! Mob. 061 171 666. 6974-1tt
Stolar izrada kuhinja, plakara, vrata, stepenica. Tel. 061 827 806 Stolar vri opravku i izradu namjetaja, stolarije, dihtovanje i sl. Tel. 061 312 956 Stolar, izrada kuhinja, amerikih plakara, enterijera i stepenita. Tel. 061 512 663 Tapetar, presvlaimo sve tipove namjetaja, a ujedno izraujemo novi po vaoj mjeri i modelu. Tel. 061 829 108, 061 862 872 TV popravljam sve modele profesionalno i na vaoj adresi. Tel. 033 653 311, 062 199 199 TV servis ovlaten od Sonija i Samsunga servisira i sve druge marke i modele TV aparata. Tel. 033 610 000 TV servis vri popravke svih TV aparata. Dolazak na kunu adresu besplatan. Garancija na uslugu 12 mjeseci. Tel. 451 778, 061 148 042 TV video servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata. Dolazak na kunu adresu. Daljinski upravljai za sve marke TV aparata. Tel. 650 867, 061 188 410 VKV vodoinstalater radi montau novih kupatila, brzo povoljno... Tel. 061 349 294 Vodoinstalater - servis starih, ugradnja novih instalacija, oepljenja kanalizacija, sve prepravke, WC- olja, kotlia, umivaonika, bojlera i tu baterija. Tel. 061 132 149 Vodoinstalater adekvatno odrava staru i postavlja novu instalaciju, isti bojlere sve uz garanciju. Tel. 061 497 622 Vodoinstalater povoljno opravlja staro, montira novu instalaciju i renovira kupatila. Tel. 061 225 727 Vodoinstalater sa iskustvom vri opravke instalacija, montau sanitarnih ureaja i proepljenja. Tel. 061 348 717 Vodoinstalater vri opravke i prepravke, brzo, kvalitetno i jeftino. Od 8 do 22 h. Tel. 061 233 517
KIRBY - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namjetaja, auta, pranje portala, itisoni 1 m/1,5 KM, generalno ienje 5 KM - 1 h. Firma GLANZ. Tel. 061 350 688. 2335-1Nd
Bravar radi ograde, gelendere, ulazna i garana vrata, zatvara balkone. Tel. 061 526 205 Bravarske radove, dolazim na adresu. Tel. 061 233 078 Brusim, lakiram, postavljam sve vrste parketa i ipodova kao i postavljanje laminata. Tel. 062 352 352 Elektriar usluge - el. instalacije, automatski osigurai, indikatori za banju, el bojler, el poret i drugo. Tel. 061 312 435 Elektriar za sve opravke starih i ugradnju novih bojlera, pei, osiguraa, indikatora za kupatila, utinica, instalacije i sl. Tel. 061 222 228 Elektroinstalacije: ugradnja novih i popravke na starim, ugr. interfona. Tel. 062 255 055 Elektroinstalater - servis starih, ugradnja novih instalacija, osigurakih kutija, bojlera, pei, indikatora i ostalo. Tel. 061 132 149
Ostalo
OHARE, STJENICE, UTE MRAVE I MIEVE, unitavamo sa najsavremenijim preparatima uz 100 % garanciju. Tel. 033 234 805, 061 184 796. N.
Frizerskom salonu potreban pomoni frizer. Tel. 061 828 416, 033 920 050. 2354-1Nd
PARTY - PICA stadion Grbavica, potrebne dvije ozbiljne djevojke. Tel. 061 546 443. 2451-1Nd
Fast fudu na Al. Polju potrebna radnica za posluivanje. Tel. 061 775 330 Frizerskom salonu Image potrebna dva frizera, frizer za mukarce i frizer za ene. Tel. 061 136 515 Frizerskom salonu za ene i mukarce potrebna radnica. Tel. 061 813346
Agencija - kuna njega i pomo starim i bolesnim, terapija, uvanje na 4, 8, 12 i 24 h, none deure, usluge fizioterapeuta, promjena pelena, katetera, itd. Tel. 061 237 641 Agencija nudi usluge kune njege starim, bolesnim i nemonim osobama, mijenjanje pelena, davanje injekcija, terapija, plasiranje katetera, itd. Tel. 062 699 668 Agencija prevoz slabo pokretnih i nepokretnih osoba sanitetskim vozilom, fizikalna terapija u vaem domu. Tel. 061 564 564
Dnevni avaz
POSLJEDNJI POMEN
59
... za ovaj trenutak pripremajte se - hadis
... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)
na{oj dragoj teti
HURMI JUGO
RIFAT BEGLEROVI] - MEDO

iz Banja Luke
RIFAT (BE]IRA) BEGLEROVI] - MEDO

1937 - 2012.
Mom Medi, Nek ti dragi Allah, d`.{., podari Dènnet.
Dragi [esti} i Mostar sevdah reunion

p-88104
Posljednji selam na{em Medi. Sestra Razija - \ija, zet Refko Harba{ sa djecom
7120-tt
Sestra Hivzija
7120-tt
SJE]ANJE POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV
na{em daidì
na{em
[EMSO ÊNGI]
4. 2. 1991 - 4. 2. 2012.
RIFAT BEGLEROVI] MEDO

1937 - 2012.
Sestri~na Zlata sa suprugom Suadom i djecom, te porodice îzmi}, Hajrulahovi}, Vranje{
394-mo 7120-tt
RIFAT BEGLEROVI] MEDO

iz B. Luke
Bra}a Sadik i Smail sa porodicama, te sestri}i Hidajet i Mensur îzmi} sa porodicama
7120-tt
S ljubavlju i po{tovanjem, Supruga sa djecom i unu~adi
POSLJEDNJI POZDRAV
Dragoj mami i neni
MIHAJLU ÔBELI]U
Dragi na{ prijatelju, ve} danas nam nedostaje{. Renea, Fatima, Gordi i Enver
2483-1nd`
HURMETI JUGO
Za veliku ljubav, podr{ku i toplinu koju nam je pruàla cijeli svoj ìvot.
S ljubavlju, Njeni sinovi Emin - Braco i Edin - Beli sa familijama

p-88104
TU@NO SJE]ANJE
Dana, 4. 2. 2012. navr{avaju se dvije godine otkako nas je napustila na{a prija
ENVER (SAMIJA) MUJKANOVI]

4. 2. 2008 - 4. 2. 2012.
ATKA FI[EKOVI], ro|. CIPURKOVI]

Draga na{a Hato, Vrijeme prolazi, ali sje}anje na tebe ne blijedi. Uvijek }e{ biti u na{im srcima i mislima.
2475-nd`
S ljubavlju i po{tovanjem, Porodica Mujkanovi}
S ljubavlju i po{tovanjem, Jaganjac Ibro, Ifeta i Amra
2012-tz
S tugom smo primili vijest da nas je napustio veliki humanista, ljekar i dragi ro|ak
POSLJEDNJI POZDRAV
POSLJEDNJI POZDRAV
na{oj ragoj rodici
na{oj dragoj rodici
dr. ENES RIBI]

Hvala ti za svaki trenutak koji si nam poklonio. Bilo je zadovoljstvo imati te za ro|aka i prijatelja. Neka je rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Tvoji: Hafija, Sanela, Selma, Maida, Safet i Amer [u{ki}
p-72270
DRAGICI POPADI], ro|. ÔROVI]

Od ro|aka @eljke i Jele ]uk sa porodicom Ponosni smo {to smo te imali.
2482-tt
DRAGICI POPADI], ro|. ÔROVI]

Od rodica Ljubice i Sneàne sa porodicom Tvoj plemeniti lik }emo uvijek nositi u svojim srcima
2482-1nd`
60
Dnevni avaz
SJE]ANJE
na na{eg dragog
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina od prerane smrti na{eg dragog
POSLJEDNJI SELAM
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede
MUGDIM (HUSO) EFENDIRA

4. 2. 2008 - 4. 2. 2012.
ARMINA MIRÊTA KRKALI]A

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Hvala za svo vrijeme provedeno s tobom.
ptt
SEJFO HELJI]
Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. Tvoje unuke Merka, Hasena, Suada, unuk Suad sa porodicama
7105-tt
FADILA (MURAT) [EHOVI]A

Nedostaje{ nam... Supruga, k}erke, zet i unuci Tevhid }e se prou~iti 5. 2. 2012. (nedjelja) u 13.00 sati u ku}i, Kamenica 23A.
7140-tt
Supruga Adna i sinovi Emin, Enver i Hasen
Tvoji: daidà Zijo i daidìnica Fatima
7141-tt
BJELKA (HIMZE) MEDNOLUÂNIN

4. 2. 1994 - 4. 2. 2012.
Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Lako te bilo voljeti, te{ko izgubiti, a najteè bez tebe ìvjeti. @ivjet }e sje}anja na tebe i tvoj plemeniti lik. Ti }e{ zauvijek ostati u na{im srcima i biti dio na{ih najljep{ih uspomena. Neka ti Uzvi{eni Allah, d`.{., podari Dènnet, a tvojoj plemenitoj du{i vje~ni rahmet. Tvoja seka Behka, zet Esad Lukovac - Meke, majka Hasiba i otac Himzo
2435-nd`
MEJRA (SULEJMANA) PLANJA, ro|. HUSEINOVI]

Dana, 4. 2. 2012. navr{avaju se ~etiri godine od kada si se, draga majkana, vratila izvoru nura, Gospodaru svih svjetova. Upu}ujemo dove Allahu, d`.{., da ti olak{a Berzah i nagradi te lijepim Dènetom, a nama da umanji bol i ~e`nju u srcu do trenutka kada }emo, in{allah opet zajedno biti. Amin. Tvoji najmiliji
2476-1nd`
AMAR KOPI]
Pro|e godina, ali tuga i bol za tobom je velika. Uvijek }e{ biti u srcima svojih voljenih. Te{ko je gledati ovaj svijet, a u njemu ne vidjeti tebe. Tvoj vedri lik i tvoj osmijeh koji smo toliko voljeli i koji je uvijek pred na{im o~ima, a tvoja plemenita du{a u na{im srcima. Bolno je ovo pisati, rije~i su nestale, ali one vi{e nisu bitne. Bitne su uspomene na tebe i ~uvat }emo te od zaborava. Molimo Allaha, d`.{., da ti podari vje~ni Dènnet i vje~ni rahmet. Tvoj amidà Elvir, strina Elvedina, ro|aci Faris i Ensar Kopi}
2474-1nd`
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina od smrti na{eg dragog

SJE]ANJE
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina od kada nije sa nama na{ dragi
Danas, 4. 2. 2012. navr{ava se 18 godina otkako je preselio na ahiret na{ dragi
HUSO [AHBEGOVI]
iz Zvornika
Tvoj dragi i plemeniti lik nosimo u na{im srcima. Molimo dragog Allaha, d`.{., da ti podari dènetske ljepote, a tvojoj du{i vje~ni rahmet.
2478-1nd`
ARMIN KRKALI]
Zauvijek }e{ ìvjeti u na{im srcima i biti dio na{ih najljep{ih uspomena. Molimo dragog Allaha da ti podari lijepi Dènnet i neka ti je vje~ni rahmet. Tvoji: majka Zakira, Aris, Dalida, Muhamed i Emin
2481-1nd`
ENVER - VERO ([ABAN) MUSTAGRUDI]

Sin Nihad, snaha Sanela, unuke Nejra i Tajra
Tvoji najmiliji: supruga Nura, k}erke Azemina, Nevresa, Nezira, Hurija i Zlata sa porodicama
2477-1nd`
AMAR KOPI]
Dragi Amare, danas je godinu dana otkako vi{e nisi sa nama. Svaki dan nam nedostaje{ i stalno si nam u mislima. Brzo je ova godina pro{la, kao da je ju~er bilo i svaka naredna }e biti tu`na i puna uspomena, kao i ova. Uvijek }emo te se sje}ati, rado pominjati i nikada te ne}emo zaboraviti. Neka ti je vje~iti rahmet i od Allaha lijepi Dènnet. Tvoji: nena Zilka, amidà Kemal, strina Enisa, te amidì}i Adin i Ema
2479-1nd`
SJE]ANJE
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina od kada nije sa nama
2000 - 2011.
na na{u dragu
ARMIN KRKALI]
S po{tovanjem }emo te spominjati i ~uvati uspomenu na tebe. Neka ti je vje~ni rahmet i da ti Allah podari lijepi Dènnet.
p-71120
VAHIDU IMAMOVI]
4. 2. 1951 - 4. 2. 2012.
Lela, Alma, Danka, Jasmina i Nuna
Porodica [abi}
2481-1nd`
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se 12 godina od tragi~ne smrti na{eg dragog
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se {est godina od preseljenja na ahiret na{eg dragog
POSLJEDNJI POZDRAV
ADNAN (HAZBE) SULJOVI]

Tuàn je ovaj dan jer podsje}a na bolan rastanak s tobom. Zauvijek }e{ ìvjeti u na{im srcima. Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Tvoji: otac Hazbo, majka Muniba, sestre Arijana, Amina, Ilma, zet Mirza, sestri~na Ajna, nana Almaza
2480-1nd`
na{em dragom radnom kolegi i prijatelju
- KINA -
hadì SENAD (FIKRET) PORI]

Bol za tobom ne prestaje Porodica Pori} iz Ilija{a
p-71380
ESAD (MUSTAFA) BEÊVI]

Uposlenici Hidrogradnja d.d. Sarajevo Projekat Autocesta Koridor Vc Bija~a - Kravice
406-mo
Dnevni avaz
Dana, 4. 2. 2012. navr{avaju se dvije tu`ne godine otkako nas je napustila na{a majka
61
ATKA - HATA FI[EKOVI], ro|. CIPURKOVI]

Najsla|e {to ljudske usne izgovaraju je rije~ majka. Majka je sve na ovome svijetu: ona je utjeha u tuzi, nada u o~aju, izvor snage u slabosti. Ona je izvor nje`nosti i samilosti, saosje}anja i pra{tanja. Ko majku izgubi, izgubio je grudi na koje glavu naslanja, ruku koja ga blagosilja, oko koje nad njim bdije. Tvoja djeca Edo i Mirela, unuka Nela i zet Admir
2012-tz
POSLJEDNJI POZDRAV
radnoj kolegici
DIKI RED@EPOVI]
MUP KANTONA SARAJEVO
N
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se najtu`nija godina bez na{eg dragog
Danas, 4. 2. 2012. navr{ava se godina otkako nije sa nama na{ voljeni suprug i otac
BRANKO \IN\I]
Ovaj svijet je bio lijep samo dok si ti bio sa nama. Porodica
7137-tt
ARMIN (AHMEDA) KRKALI]

Tuga i bol ne mogu se mjeriti vremenom, nego prazninom koja je ostala. Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Tvoji Jasna i Mirza
7133-tt
SJE]ANJE na drage roditelje
SJE]ANJE
na dragog brata
MUGDIM (HUSO) EFENDIRA HIMZO JA[ARSPAHI]

ro|. 1912. 5. 2. 1992 - 4. 2. 2012.
Hvala vam na svemu {to ste u~ini za nas. Zahvalna djeca iz Kaknja
VASVA JA[ARSPAHI]
ro|. D@AFI], 1920. 26. 10. 2007 - 4. 2. 2012.
ptt
4. 2. 2008 - 4. 2. 2012.
Lejla i Enes sa porodicama
ptt
SJE]ANJE POSLJEDNJI POZDRAV
na dragog oca, djeda i svekra
SJE]ANJE na dragog brata, {uru i daidù
na{oj
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se {est godina od preseljenja na ahiret na{eg dragog
MIHAJLO SAKIBA (MEHMEDA) POJSKI]A

4. 2. 1994 - 4. 2. 2012.
Adi, Munevera i Sejo Avdi}
p-71104
HILMIJA (ADEM) \ULIMAN

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu i sje}anje na tvoju plemenitost i dobrotu. Hatma-dova odràt }e se 10. 2. 2012. (petak) u Nezir-aginoj dàmiji (na [emovcu) prije dùma-namaza. Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i neka ti je vje~ni rahmet. Sestra Hidajeta, zet Zijo, sestri~na Jasmina i sestri} Mirza Po{kovi} 403-mo
Po~ivao u miru Boìjem, prijatelju.
HURMETI JUGO
4. 2. 2002 - 4. 2. 2012.
SENAD - SENÔ (FIKRET) PORI]

Uspomena na tebe ìvjet }e dok postoje oni koji te vole. Neka Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Mirza, Hani, Emir i Lejla
p-71380
IVICA PRTENJAÂ I BO]ARI SARAJEVO

p-71125
Neka mu dragi Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Sin dr. sc. Mehmed, snaha dr. Fatima i unuka Amina
82-ze
SJE]ANJE
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina od preseljenja na{eg dragog
POSLJEDNJI POZDRAV
dragom i po{tovanom prijatelju
Navr{ilo se 18 godina otkako je preselio na ahiret na{ dragi suprug, otac, svekar i djed
MIHAJLU ÔBELI]U
Hvala mu za sve i neka mu je laka zemlja sarajevska. Snjeàna ]eri}
7138-tt
SAKIB (MEHMEDA) POJSKI]

Molimo dragog Allaha, d`.{., da mu podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. S ljubavlju i po{tovanjem, Supruga Hajrija, sin Mehmed, k}erka Meliha, snaha Fatima, unuke Ajla i Amina
82-1ze
ARMIN (AHMEDA) KRKALI]

S po{tovanjem ~uvamo najljep{e uspomene na tebe. Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Punac Mustafa, punica Safija, svastika Melisa i badò Slobodan sa djecom
7134-tt
62
Dnevni avaz
SJE]ANJE
IBRAN (MUJO) OSMANKOVI]
HUSAN (MUJO) OSMANKOVI]
AVDIJA (MUJO) OSMANKOVI]
Neka vam je vje~ni rahmet. Osmankovi} Ankica, Neli, Dènana, Dàn Dursum Nela, Branko, Lea i Lana
2346-nd`
Dana, 5. 2. 2012. godine je sedam dana od preseljenja na ahiret na{eg dragog supruga, oca i djeda
Dana, 4. 2. 2012. godine navr{ava se 7 tu`nih dana od smrti na{eg brata, djevera, amidè
MEHMEDA (D@ELAL) SMAJLAGI]A

Molimo dragog Allaha da ti podari lijepi Dènnet i sve dènetske blagodeti, a sve drage ljude da te obraduju Jasinom i Fatihom! Za du{u rahmetlije porodica prire|uje tevhid koji }e biti prou~en u Kuvajtskoj dàmiji na ^. Vili u nedjelju, 5. 2. 2012. godine sa po~etkom u 13.15 sati.
7129-tt
MUHAMED (ZAIMA) IMAMOVI]

Smrt nije kraj, jer na{i najbliì nikad ne umiru u na{im srcima. Sje}at }emo te se po lijepom, spominjati s po{tovanjem. Neka ti dragi Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Tvoji: brat Memo, snaha Cica, brati} Elvin, brati~na Elvira sa Adom, Amrom i Amerom, brati~na Aldijana sa Mujom i Lejlom
p-71101
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina od tvog odlaska
[EPAN - HAMO
AVDIJA (MUJO) OSMANKOVI]

Neka ti je vje~ni rahmet. Supruga Ramiza, sinovi Mujo i Samir, snaha Danijela, unuci Aldin i Anesa
2346-nd`
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se tu`na godina od preseljenja na ahiret na{eg dragog sina i brata SJE]ANJE
AMAR (D@EMAL) KOPI] FADIL (MURAT) [EHOVI]

Neka ti Allah, d`.{., podari vje~ni Dènnet. Tvoji: Hajra, Munira i Dàna
7118-tt
26. 5. 2000 - 1. 2. 2011.
Svi smo Allahovi i svi se Njemu vra}amo (Kuran, El-Bekare, 156) SINE Bio si na{ heroj, na{ primjer, na{ ponos. Nikada ne}emo zaboraviti tvoj osmijeh i sjaj u tvojim o~ima. Bio si najbolji sin, sin koji se samo poèljeti moè... Hvala ti na velikoj ljubavi koju si nam davao i koja }e nas vje~no pratiti. Suvi{ne su bilo kakve rije~i vi{e. Neka ti je rahmet du{i... Tvoji: babo Dèmo, majka [erifa i braco Ilhan 2473-1nd`
SJE]ANJE
SJE]ANJE
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina od preseljenja na ahiret na{eg
AMAR (D@EMAL) KOPI] FADIL (MURAT) [EHOVI] FADIL (MURATA) [EHOVI]

Ostala je velika praznina, ali sje}anja ne blijede. Uvijek }e{ biti sa mnom. Tvoj brat îgle
7118-tt 7118-tt
Mom dragom prijatelju, Mujo
Dan po dan, godina pro|e bez tebe, na{ Amare. Dani prolaze, godine }e pro}i, ali bez tebe vi{e ni{ta nije isto. Bez tebe i tvog osmijeha, svi dani i budu}e godine }e biti samo brojevi na papiru, prazni. Neka ti Allah dragi lijepi Dènnet da. Tvoji: nana Raha, tetka Amina i tvoja Ai{a
2473-nd`
26. 5. 2000 - 1. 2. 2012.
SJE]ANJE
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se {esnaest godina od smrti na{eg voljenog oca, djeda i punca
TU@NO SJE]ANJE
SJE]ANJE
SJE]ANJE
SJE]ANJE
ona dragog brata, {uru i daidù
na na{u dragu
ADNAN (HAZBO) SULJEVI] KINA

Zauvijek si u na{im srcima. Rifet, Zejna, Irfan, Zinka i Azra
7127-tt
ALIJA (DERVO) HAMZI]

Ponosni smo {to smo te imali, a sje}anje na tebe ìvjet }e dok ìvimo mi koji te volimo. K}erka Vahida, unu~ad Suzana i Denis i zet Zlatko
7128-tt
FADIL (MURAT) [EHOVI]

Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet, jer si to zasluìo. Tvoji: Fadila, [ale, Lela, Amar, Ismir, Melisa i Isa Benjamin
7118-tt
SALIH - SALKO DUJSO

Vrijeme prolazi, a àl i sje}anje ostaje i podsje}a nas na 4. februar 2006. godine kada si oti{ao. Uvijek na{, Obitelj Dujso
p-77240
HAMDIJA CVRK
4. 2. 1994 - 4. 2. 2012.
S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost. Neka ti dragi Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet. Supruga Hanka, sin Elvis i k}erka Sanela
7029-tt
2. 8. 2011 - 2. 2. 2012.
ZEKIJU PARLA, ro|. DERVI[KADI]

S ljubavlju i po{tovanjem, mole}i Allaha, d`.{., da ti podari Dènnet. K}eka Emina, familije Biki} i [ata
7062-tt
4. 2. 2009 - 4. 2. 2012.
Dnevni avaz
SJE]ANJE TU@NO SJE]ANJE
63
na na{eg oca, punca i djeda
na na{eg dragog oca, punca i deda
ALIJA (DERVO) HAMZI]

4. 2. 1996 - 4. 2. 2012.
Bol nije u rije~ima ve} u srcu, gdje s ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoji: Maida, Fehim, Alisa i Alem
7123-tt
ALIJA HAMZI]
Ponosni smo {to smo te imali. @ivjet }e{ vje~no u na{im srcima. Neka je vje~ni rahmet Tvojoj plemenitoj du{i. Tvoji: Fahrida, Jasmin i Ajsel
7124-tt
êtvrtog februara 2012. navr{ava se godina od smrti
TU@NO SJE]ANJE
Dana, 4. 2. 2012. navr{avaju se tri tu`ne godine kako nije sa nama na{a voljena
ZORAN SAMARD@I]
Tvoj plemeniti lik, humanost i karakterne osobine ìvjet }e vje~no uz sje}anje.
na na{eg dragog supruga, oca, dedu i pradedu
HALILA HOD@I]A
5. februar 2007 - 5. februar 2012.
S ponosom i ljubavlju ~uvamo uspomenu na tebe. Supruga Hodì} Bejta sa sinovima i k}erima, te njihovim porodicama
7116-tt 7021-tt
ZEKIJA PARLA, ro|. DERVI[KADI]

Sje}anje na tebe dio je na{eg ìvota. Bila si i ostala veliki ~ovjek i takvu }emo te pamtiti i sa po{tovanjem spominjati. S ljubavlju, Tvoji najmiliji: sin Halid, snaha Izedina - Dina, unuke Anisa i Amela s porodicom
7078-tt
Brat Miro
POSLJEDNJI POZDRAV
Dana, 5. 2. 2012. godine navr{it }e se sedam dana od preseljenja na ahiret na{eg dragog
SJE]ANJE
sestri na{eg kolege Muhameda
ADNAN (KASIM) KASUMOVI]

Hvala za svu dobrotu, plemenitost i ljubav koju si nam za ìvota nesebi~no darivao. Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Tevhid }e biti prou~en u nedjelju, 5. 2. 2012. godine u 14.30 sati u Bakijskoj dàmiji.
7125-tt
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se 18 godina otkako je preselio na ahiret na{ dragi
DIKI RED@EPOVI], ro|. MILI]
ENVER - VERO ([ABAN) MUSTAGRUDI]

Tvoji: sin Sead, snaha Dènita i unuka Naida
2470-1nd` 7122-tt
Odjel tehni~ko-investicionog odràvanja i izgradnje Raiffeisen Bank DD BiH
Porodica Kasumovi}
Dana, 4. 2. 2012. godine navr{ava se 6 mjeseci od smrti na{e drage
TU@NO SJE]ANJE
na brata Dana, 2. 2. 2012. godine navr{ilo se 6 mjeseci od smrti mog brata
Sutra se navr{ava ~etrdeset tu`nih dana od kada je preselila na ahiret na{a draga
SENADA (SADIJE) [IBALI], ro|. SMAJI]

Neka ti Allah dragi da lijepi Dènnet. Tvoji: suprug Enes, k}erka Fed`ra, djever Samir, jetrva Erzumana sa djecom Ademom i Kerimom
p-71210
FADILA (MURAT) [EHOVI]A

Sje}anja na tebe ne}e nikada umrijeti. Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i rahmet du{i. Tvoj brat Ibrahim sa porodicom
7024-tt
EMIRA (HILMIJA) BJELAK, ro|. SIKIRI]

Oàlo{}eni: suprug Lutvija, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti u nedjelju poslije podnevnog namaza u Bakijskoj dàmiji.
p-71104
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se osam tu`nih godina od smrti na{eg dragog i voljenog
Dana, 5. 2. 2012. godine navr{it }e se 52 tu`na dana od preseljenja na ahiret na{e drage supruge i majke
SJE]ANJE
na na{e drage roditelje
SAVAN BABI]
Sje}anje na tebe ne}e izblijediti sve dok postojimo mi. Uvijek }emo te nositi u na{im srcima. Tvoji najmiliji - supruga Milka, k}erke Snjeàna i Dragana sa porodicama
2454-1nd`
SELIMA (MEHE) [EHI], ro|. BAJTAL

Obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da }e se tevhid prou~iti u nedjelju, 5. 2. 2012. u 13.00 sati u ku}i àlosti u ulici Ahatovi}ka 11. Molimo Allaha, d`.{., da joj podari lijepi Dènnet. Oàlo{}ena porodica
2443-nd`
MARIJA GREDELJ
4. 2. 2007 - 4. 2. 2012.
i \URO GREDELJ
17. 2. 2002 - 17. 2. 2012.
6991-tt
Zauvijek }ete ostati u srcima i lijepim sje}anjima va{e djece. [tefica, Jelica i Ivica sa porodicama
SJE]ANJE
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina otkako nije sa nama na{ dragi babo
na
POSLJEDNJI POZDRAV
dragom zetu i tetku
RA[ID (HAMID) MR[O

Utjehe nema, zaborav ne postoji, samo ogromna tuga onih koji te vole i ne zaboravljaju. Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet. Sin Ahmed, snaha Elvira
7117-tt
SALIH BABOVI]
15. 3. 1944 - 2. 2. 2012.
Zenica S velikom tugom se sje}amo na{ih zajedni~ki provedenih dana. Danas si nas zauvijek napustio i pridruìo se na{em Haku. Neka ti dragi Allah, d`.{., podari Dènnet. S po{tovanjem i ljubavlju, Porodica Lukovi} - \ula, Elvedin, Dènana i Sanida
sm-0002043
RA[ID MR[O
4. 2. 2011 - 4. 2. 2012.
RAZIJA MR[O
2. 5. 2010 - 4. 2. 2012.
7126-tt
Neka vam Allah, d`.{., podari Dènnet. Porodica Dedi}
64
Dnevni avaz
IN MEMORIAM SJE]ANJE
na velikog ~ovjeka, uvaènog kolegu i dragog prijatelja
prof. dr. ZLATKO PUVAÎ]

4. 2. 2010 - 4. 2. 2012.
S ljubavlju i po{tovanjem, Obitelj Karaka{
p-72270
prof. dr. ZLATKO PUVAÎ]

4. 2. 2010 - 4. 2. 2012.
Tvoj plemeniti lik ostat }e zauvijek u na{im srcima. Uposlenici Zavoda za javno zdravstvo SBK / KSB Travnik
p-72270
POSLJEDNJI SELAM
na{oj dragoj
DIKI RED@EPOVI]
Neka ti dragi Allah, d`.{., podari lijepi i vje~ni rahmet Kolegice i kolege MUP-a Kantona Sarajevo Sabra H., Bajrija K. P ., Aida K., Indira B., Jasna V., Azra M., Mirsada S., Olgica B. L., Jusuf Z., Dàfer H., Ganija M., Omerovi} E., Idrizovi} J., Sejfo S., Miokovi} D.
7131-tt
POSLJEDNJI POZDRAV
na{oj radnoj kolegici
DIKI RED@EPOVI]
Muhamed Budimli}, Edin Zahiragi}, Sanja Petrovi}, Emir Jesenkovi}, Nihada ômor, Hana Kora}, Samra êngi}, Lejla Karahasanovi}, Asad Omerovi}, Bajrija Pripo, Jasna Veraja, Ramiza Mehani}, Tarik Alispahi}, Muamer Bajraktarevi}, Lejla Me{i}, Mubera Dàferovi}, Jasmina Brajlovi}, Omer Avdi}, Mersud Dògaz, Adnan ]oso, Nenad Maslek, Branislav Brkovi}, Haris Pintol, Fadil Dèbo, Mandò Elma, Belma Ljubu{ki}, Tarik Kula{in, Elvira Begi}, Elvir Vati}
7132-tt
[estog februara 2012. navr{it }e se godina dana od smrti na{e drage mame
SJE]ANJE
na na{u dragu sestru
FATIMA PA[ANOVI], ro|. LALI]

Ni ova godina koja je pro{la, ni naredne koje }e pro}i, ne}e izbrisati ljubav i sje}anje na tebe, draga na{a mama. Neka ti dragi Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i neka ti je vje~ni rahmet. Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 5. februara 2012. godine u 13.00 sati u ku}i àlosti, ulica Juraja Najtharta br. 13/IV (Nova Breka). Tvoja djeca Tahir i Asim sa porodicama
2445-1nd`
VAHIDA IMAMOVI]
4. 2. 1951 - 4. 2. 2012.
Sestre Suada i Aida sa porodicama

7076-tt
Dana, 4. februara 2012. navr{ava se osamnaest godina otkako su preselili na ahiret na{i najmiliji
Dana, 2. 2. 2012. godine navr{ilo se 40 tu`nih i bolnih dana otkako je na ahiret preselio na{ voljeni otac i dedo
HAZIM (DERVE) MAHI]

Tu`no je pomiriti se sa sudbinom da si nas napustio. Tevhid }e se prou~iti u subotu, 4. 2. 2012. godine u 14.30 sati u dàmiji Hrasno. Neka ti dragi Allah podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: sinovi Senad i Samir, snahe Semra i Sanja i voljena unu~ad Benjamin, 7115-tt Ena, Nadija i Lamija
MIRSAD (IBRO) SPAHI]

4. 2. 1994 - 4. 2. 2012.
SELMA (IBRO) SPAHI]

4. 2. 1994 - 4. 2. 2012.
Draga djeco, ne postoji utjeha ni zaborav, samo beskrajna praznina, tuga i vje~no sje}anje. Sretni smo {to smo vas imali, a zauvijek tu`ni {to smo vas izgubili. Neka vam Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet. 2439-nd` Va{i: otac Ibro, majka Hava, sestra Mirsada i zet Juso
Dnevni avaz
POSLJEDNJI POZDRAV
65
na{oj dragoj kolegici
DIKI RED@EPOVI]
Odjeljenje za kriminalisti~ku tehniku, forenziku i KDZ MUP-a Kantona Sarajevo
7142-tt
POSLJEDNJI POZDRAV
POSLJEDNJI POZDRAV
na{oj dragoj
na{oj dragoj i voljenoj majci, supruzi i baki
DRAGICA POPADI], ro|. ]OROVI]

Ovo mo`da jeste posljednji pozdrav, ali nije opro{taj. @ivje}e{ u nama dok ìvimo i mi. Volimo te najvi{e na svijetu. Tvoja Dunja, Miki, Milimir i Jelena Popadi}
2489-1nd`
DRAGICI POPADI]
Te{ko je prihvatiti stvarnost da te vi{e nema. Kaù da plemeniti ljudi kratko ìve, a vje~no se pamte. Odlazi{, ali }e{ uvijek ostati u na{im srcima. Tvoji: svekrva Ljubica, djever Vladimir, jetrva Dobrila, Dunja i Anja
2489-1nd`
POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV
dragoj
dragoj sestri~ni i rodici
DRAGICI POPADI] DRAGICA POPADI], ro|. ]OROVI]

Od obitelji Musa - tetka Olga, ro|aci Darija, Darko sa obiteljima
2489-1nd`
Hvala za tople i ljudske zajedni~ke trenutke. Porodica Purkovi}

2489-1nd`
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina otkako je na ahiret preselila na{a draga
POSLJEDNJI POZDRAV
voljenoj k}erki, sestri i tetki
EMINA RESI], ro|. ÛSTI]

@ivimo sa lijepim uspomenama i sje}anjem na tebe, tvoju plemenitost i tvoja dobra djela. Zaborav ne postoji, samo tuga i beskrajna ljubav za tobom ispunjava prazninu za tobom. Neka ti dragi Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: suprug Rizah, k}erka Enisa i sin Salahudin - Dino
7143-tt

@ivje}e{ vje~no u na{im srcima. Hvala ti za dane koje si bila sa nama. Majka Boìca, sestra Dijana i sestri} Rado{
2489-1nd`
POSLJEDNJI POZDRAV
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se deset tu`nih godina od smrti na{e drage supruge, majke, svekrve, nene, sestre, svastike, zaove i tetke
Pro{la je godina kako nije sa nama
na{em voljenom suprugu, ocu i dedi
SALIHU BABOVI]U
Lako te bilo voljeti, te{ko izgubiti,a najteè bez tebe ìvjeti. Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: Nurka, Kenan, Vildana, Merima, Dàna i Mak
83-1ze
NERMINA (D@EMALA) SEFO, ro|. ZILI]

2002 - 2012.
iz Stoca Vrijeme prolazi, a tuga i bol ostaju u na{im srcima, draga na{a Nerma! Neka ti Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i veliki rahmet. Vole te tvoji najmiliji
ptt
SABAHUDIN DURAKOVI]
Nedostaje{ u zbornici, u~ionici, na seminaru, na stru~nom aktivu. Nedostaje{ u~enicima, nedostaje{ kolegama. Aktiv nastavnika / profesora historije Kantona Sarajevo
2488-1nd`
profesor historije
Dana, 4. 2. 2012. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog
NESTOR VARAGI] NECO

4. 2. 2008 - 4. 2. 2012.
Zaborav ne postoji, postoji samo ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i... Tvoje k}erke Jadranka, Dubravka i Mirela, zetovi Mirsad, Sini{a i Muhamed, unu~ad Ajla, Anja, Ema, Hanan i Emir Volimo te!
7139-tt
HATA (HUSO) ÂU[EVI], ro|. POPOVAC

1924 - 13. 12. 2011.
Uvijek }emo u na{im srcima ~uvati tvoj lik i tvoju dobrotu. Tvoja djeca - Ajkuna, Alija, Zineta, Izeta, Meho, Munira, Fahira Tevhid }e se prou~iti dana, 5. 2. 2012. godine, u nedjelju, u 13.00 sati u ku}i, Doglodi - Uglje{e Uzelca 53. Molimo Allaha, d`.{., da joj podari lijepi Dènnet.
2486-1nd`
FADIL (MURAT) [EHOVI]

Vrijeme prolazi, dani vi{e nisi isti, a sje}anja na tebe su jo{ svjeà i veoma jaka. Sva ljudska dobrota, ponos i plemenitost bila je u tebi. Kao takvog }emo te nositi u na{im srcima i ~uvati od zaborava. Neka ti dragi Allah, d`.{., podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Tvoji drugovi i prijatelji: Hrapa, Amir, Boro, Avdija, Nezir, Fahro, \oko, Zeba
2484-1nd`
66
Dnevni avaz
POSLJEDNJI POZDRAV mom bratu Dana, 4. 2. 2012. navr{avaju se ~etiri tu`ne godine otkako je preselio na ahiret na{ dragi POSLJEDNJI SELAM POSLJEDNJI SELAM
POSLJEDNJI POZDRAV
na{oj dragoj snahi i daidìnici
Danas, 4. februara 2012. navr{ava se 11 godina otkako sa mnom nije moj tata
DIKI RED@EPOVI]
Porodica Tabakovi}: Ajkuna, Mido, Begajeta Seka, Melisa i Emir
p-71101
SALIHU BABOVI]U
Dragi burazeru, ostat }e velika praznina u mom srcu bez tebe, bol i tugu ne mogu sakriti i zato molim Allaha, d`.{., da ti podari lijepi Dènnet i vje~ni rahmet. Tvoj brat Ada s porodicom
83-ze
]AMIL (MUJO) ORU^

Godine prolaze, sje}anje na tebe ostaje. U na{im srcima vje~no voljen, u mislima nikad zaboravljen. Molimo Allaha, d`.{., da ti podari lijepi Dènnet. Tvoji: sin Zajko, snaha Mevlida, unuke Amra i Amira, zet Asad i praunuk Faris.
2485-1nd`
DIKI
Od djevera Nedàda i jetrve Dènete Redèpovi}
2490-1nd`
DIKA RED@EPOVI], ro|. MILI]

Mirno spavaj na{a draga vilo. Tvoji: Dènana, Samra, Alma i Sa{a
7147-tt
NEDIM - EDO (MEHMEDA) SIDRAN

(1947 - 2011)
Puno mi nedostaje{, Tvoj sin Nihad
7145-tt
POSLJEDNJI SELAM I POZDRAV POSLJEDNJI SELAM
voljenoj snahi
voljenoj sestri

Neka ti dragi Allah, d`.{., da lijepi Dènnet. Svekrva Umihana i zaova Emira
7146-tt
POSLJEDNJI SELAM

Nema rije~i na ovom svijetu koje mogu iskazati moju bol. Od brata Muhameda sa porodicom
7149-tt
voljenoj
SJE]ANJE
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se 18 godina od smrti na{eg dragog dede, oca i supruga
DIKI (HAMEDA) RED@EPOVI], ro|. MILI]

Neizmjerna tuga i bol nakon gubitka tebe, samo }e jo{ vi{e potaknuti neizbrisiva sje}anja na tebe, sa saznanjem da }e Svemogu}i biti sretan u susretu s tobom.
EMIN ([E]O) KOLAR

Uvijek }e{ biti u na{em srcu i sje}anje na tebe nikada ne}e izblijediti... Tvoji: supruga Zlatka, sin Zijad i unuci Ervin i Irma
2498-1nd`
Zauvijek tvoji - suprug Dèrmin i sin Dino
7148-tt
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se sedam godina od kada nas je napustio na{ dragi
POSLJEDNJI POZDRAV
Dana, 4. 2. 2012. navr{ava se godina kako je preselila na ahiret na{a draga
na{em dragom prijatelju
RASIM (]AMIL) DEDI]

Vje~no }e{ ìvjeti u na{im srcima. Supruga Zehrija, sinovi Amir i Samir, snahe Dajana i [ejla, unu~ad Benjamin i Tea.
sm-0002050
TID@A GRANILO, ro|. VOLODER MIHAJLU ÔBELI]U

Svu dobrotu i ljubav koju si nam pruìla ~uvamo u na{im srcima i ostat }e tako sve dok ìvimo. Tvoji: Indira, Emir, Lejla, Manuela, Kenan, Fuad, Edin, Dolores, Gabi, Rebeka i zet Husein
2494-1nd`
Murisa i Dragan Jovanovi}

7144-tt
SJE]ANJE
na na{eg dragog supruga, oca, svekra i dede
ISMET (HAMDIJE) ZEJNELAGI]

1950 - 2003.
@ivot nestaje u trenutku, ali sje}anje ostaje zauvijek u na{im srcima. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Lako te je bilo voljeti, te{ko izgubiti, a najteè bez tebe ìvjeti. Ti }e{ zauvijek ostati u na{im srcima i biti dio na{ih najljep{ih uspomena. Neka je vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Vje~no zahvalni i uz du`no po{tovanje, Tvoji najmiliji - supruga \ulizara, sinovi Suad i Denis sa porodicama
2499-1nd`
Dnevni avaz
Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
67
Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
preselila na ahiret u ~etvrtak, 2. februara 2012. godine u 67. godini. Dènaza }e se obaviti u subotu, 4. februara 2012. godine u 15.00 sati na mezarju Ravne Bakije. O@ALO[]ENI: suprug Re{ad, sinovi Zijah i Nihad, bra}a Muhamed i [a}ir, sestra Munira, snahe Fatima i Jelena, brati}i Adnan i Denis, sestri~na Harisa, teti}i Alija i Senad, djever Nijazija sa porodicom, te porodice Sinanovi}, Smaji{, Kaliman, U{tovi}, Lazovi}, @eljo, Spahovi}, Abdagi}, Demirovi}, Drugovi}, Pepeljak i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15.00 sati u dàmiji Lu~evica, ul. O~aktanum.
No035909
EMINA SINANOVI], ro|. SMAJI[
hadì SEDIKA VELI], ro|. KUNTO

preselila na ahiret u petak, 3. februara 2012. godine u 76. godini. Dènaza }e se obaviti u subotu, 4. februara 2012. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O@ALO[]ENI: sestre [efika Sirbubalo i Fatima Amer, sestri}i Ahmed Sirbubalo, Emir Sirbubalo i Muhamed Amer, zet Abdurahim Amer, snahe Dubravka, \uka i Tatjana, sestrina unu~ad Anur, Dijana, Zlatko i Adi, porodica Veli}, kom{inica Nasiha, ostale kom{ije, rodbina i prijatelji No035907 Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u Carevoj dàmiji.
Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
HARIS (RAMIZ) RAHMANOVI]

preselio na ahiret u petak, 3. februara 2012. godine u 47. godini. Dènaza }e se obaviti u subotu, 4. februara 2012. godine u 13.00 sati na gradskom groblju Vlakovo. O@ALO[]ENI: majka Zineta, sestra Hatidà Brki}, zet Ahmed Brki}, sestri} Emir, sestri~na Amra, tetke Azemina Hodì} i Jasminka Berberki} sa porodicama, te porodice Rahmanovi}, Brki}, Mulahasanovi}, Herenda, Hodì}, Berberki}, ]atovi}, Ali{ah, Nuspahi}, Grci} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.00 sati u stanu rahmetlije u ulici Trg me|unarodnog prijateljstva br. 4/III.
No035908
ESAD (MUSTAFE) BEÊVI]

preselio na ahiret u petak, 3. februara 2012. u 57. godini. Dènaza }e se obaviti u ponedjeljak, 6. februara 2012. godine u 14.00 sati na gradskom groblju Sutina, gdje }e se rahmetlija i pokopati. O@ALO[]ENI: supruga Lidija, k}erke Mirna i Mia, sestra Amira, nevjesta Jasna, zet Sulejman, brati~ne Azra i Amra, sestri} Tarik, sestri~na Hana, ro|ak Nusret, porodice Be~evi}, Tabakovi}, Veli}, Merdò i ostala rodbina i prijatelji
405-mo
Sa velikim bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, kumove, kom{ije i prijatelje da je na{a draga

iznenada preminula dana 2. 2. 2012. godine u 57. godini. Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se dana 4. 2. 2012. godine u 13.00 ~asova na Gradskom groblju Donji Miljevi}i. Povorka polazi ispred kapele. O@ALO[]ENI: suprug Milimir, sin Mi{o, snaha Jelena, unuka Dunja, majka Boìca, svekrva Ljubica, sestra Dijana, sestri} Rado{, te porodice: Popadi}, ]orovi}, Purkovi}, Andri}, 2489-1nd` Kulu{i}, ]uk, Kaji}, \ur|evi}, Vu~ini}, Jovi~i}, Musa, Kapikul, Bjelica, Stergar i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, kom{ije i prijatelji.
Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo porodicu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga Dana 29. 1. 2012. godine nakon kra}e bolesti u 86. godini u Holandiji je preminula
hadì SAJA (MUJO) RAMOVI], ro|. TRNOVAC

preselila na ahiret u petak, 3. 2. 2012. godine u 86. godini. Dènaza }e se klanjati u subotu, 4. 2. 2012. godine poslije ikindija-namaza u haremu Begove dàmije, a sutradan, 5. 2. 2012. godine obavit }e se ponovno klanjanje i ukop u haremu dàmije u Prigradànima Selakovac kod Mostara. O@ALO[]ENI: snaha Fahira, k}eri Badema, Alema, Nafija, Ramiza i Zumreta, zetovi Osman, hadì hfz. Ismet, Rifat, Mustafa, brat Meho, zaova Seida, unuci, praunuci, brati}i, sestri}i i sestri~ne, porodice Ramovi}, Omerika, Spahi}, Ni{tovi}, Bo{njak, Humo, 7150-tt Trnovac, Kajan i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
HURMETA (KARAMOVI]) JUGO

Uz veliku bol i gubitak, nikad preàljenoj svekrvi, neni i praneni. Posljednju su}ut Snahe Catharina Belia i Hallebeek Jugo i Zorica Jugo sa obiteljima.
p-88104
68
Dnevni avaz
... za ovaj trenutak - pripremite se (hadis) Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, kom{ije i poznanike da je na{a draga
... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi
SUBHIJA (SULJO) OMANOVI], ro|. PIRGO

preselila na ahiret u ~etvrtak, 2. 2. 2012. godine u 76. godini. Dènaza }e se obaviti u subotu, 4. 2. 2012. godine u 13.00 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O@ALO[]ENI: k}erka Nina, sinovi Adnan i Admir, snahe Edina, Maida i Alma, unu~ad Zlatan, Me{a, Selma, Zlatan i Adi, praunuka Tajra, te porodice Omanovi}, Pirgo, Selimovi}, Delali}, Mujagi}, Kanji}, Karahasanovi}, Avdi}, Handovac, [ukali}, Maksi}, Gerin, Begi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.00 sati u dàmiji Hrasno. Prijevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred pekare AS Hrasno sa polaskom u 12.00 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 111 U srijedu, 1. 2. 2012. godine tiho se ugasio ìvot na{e dobre, mile i drage
NAZA (SMAILA) ANDELIJA, ro|. SPAHI]

preselila na ahiret u petak, 3. februara 2012. godine u 74. godini. Dènaza }e se obaviti u subotu, 4. februara 2012. godine u 13.00 sati na mezarju Mirjanovi}i - Ustikolina. O@ALO[]ENI: suprug Muharem, sinovi Izet i Enver, k}erka [efika, snahe Eldina i Nermina, unuci Nihad, Fikret i Tarik, unuka Anida, bra}a Muharem, Salko i Ibro, te porodice: Andelija, Spahi}, Dudo, Bublin, Zahirovi}, Ba{i}, Karovi}, Sakala{, Borovina, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. RAHMETEULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 2495-1nd`
dr. ENES RIBI]

preselio na ahiret dana 2. 2. 2012. godine u 74. godini. Dènaza }e se klanjati u subotu, 4. 2. 2012. godine iza ikindija-namaza u Jezeru kod Jajca. O@ALO[]ENI: supruga Dèmila, djeca Sajma i Nihad, snaha Nadira, zet Senad, unu~ad Dàna, Zerina, Nedim, 84-ze Enida i Nejra
... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi
SALIH (SMAJO) BABOVI]

iznenada preselio na ahiret 2. 2. 2012. godine u 68. godini. Dènaza-namaz }e se klanjati ispred âr{ijske dàmije u Zenici, u subotu, 4. 2. 2012. godine poslije podne-namaza. Ispratna dova }e se u~iti u ku}i oàlo{}enih u ulici Crkvice br. 40. Prijevoz obezbije|en ispred âr{ijske dàmije, a ukop }e se obaviti na gradskom groblju Pra{nice. O@ALO[]ENI: supruga Nurka, sin Kenan, k}erka Vildana, snaha Dàna, unuk Mak, brat Abdulah i snaha Mida, sestre Hajra i Bahra, te porodice: Babovi}, Redì}, Turkovi}, Ov~ina, Muja~i}, Tanovi}, Zili}, Grahi}, Jaganjac, âmo, êngi}, Babaji}, Ka~amakovi}, Lukovi}, 83-ze Ga~i}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
LJUBICE (MILO[A) AVRAMOVI], ro|. BIJELI]

Po vlastitoj èlji bi}e sahranjena u najuèm krugu porodice i prijatelja na porodi~nom groblju u Br~kom, s molbom za tiho sau~e{}e. Sahrana }e se obaviti u subotu, 4. 2. 2012. godine u 15.00 ~asova. S BOLOM U DU[I, ZAUVIJEK NJENI: k}erka Borislava, sestra Vera, sestri~na Jelenka, unuka Jelena, zetovi Franz i Anton, porodice Bijeli} - Batas, Avramovi}, Nikoli}, Schrbrock, Knol i druga rodbina i prijatelji Ku}a àlosti: ul. Josifa Pan~i}a br. 10, Br~ko 111
RIFAT (BE]IRA) BEGLEROVI] - MEDO

preselio na ahiret 30. januara 2012. godine u 75. godini. Dènaza }e se obaviti u ponedjeljak, 6. februara 2012. godine u B. Luci, u haremu dàmije Kazaferije - Mala âr{ija u 15.30 sati. O@ALO[]ENA supruga Munira - Seka RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
7119-tt
iz Banja Luke
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi
NAZIFA DURAK, ro|. HAMZA

preselila na ahiret dana 2. 2. 2012. godine u 88. godini. Dènaza }e se obaviti u subotu, 4. 2. 2012. godine, na mezarju u Banja Lu~ici - Kaljina u 13,00 sati poslije podne-namaza. Tevhid }e se prou~iti isti dan u ku}i àlosti, Hotonj IV, br. 55 - Vogo{}a. Prijevoz obezbije|en iz Ilija{a u 10.00 sati sa stajanjem u Semizovcu, Vogo{}i, Hotonju, Kobilja Glava i Vije}nica. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH. - ELFATIHA O@ALO[]ENI: sinovi Ekrem, Vahid, Vehid i Ramo, k}eri Fata, Fadila i Uma, snahe Hava, Fatima, Ramiza, Alema, Mirzeta i Selma, zetovi Akif, Kasim i Suad, unu~ad Enes, Sahrudin, Hanka, Aldijana, Burhadin, Sadìda, Sanel, Almir, Enver, Esad, Ensa, Evira i Alma, praunu~ad, brati}i, brati~ne i amidì}i, te porodice Durak, Hamza, Kerla, Dervi{evi}, Devi}, Lon~ar, Hasanovi}, Selimovi}, Avduki}, Abadìja, Turbi}, [urkovi}, Bajri}, ]akal, Kulo, ]omaga, ]atalovi}, Grbo i [abi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. p-71320
DURMO (MEHMED) HOD@I]

iznenada preselio na ahiret u srijedu, 1. februara 2012. godine u 75. godini. Dènaza }e se obaviti u subotu, 4. februara 2012. godine u 13.00 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prijevoz obezbije|en ispred Doma kulture u [vrakinom Selu u 12.15 sati sa zaustavljanjem ispred Bitumenke u Nedàri}ima, do groblja i nazad. O@ALO[]ENI: supruga Raza, k}eri Amra i Jesenka, zet Enes, unuci Adi i Alen, bra}a Numo i Rifet, sestre Behka i Mejra, porodice Hodì}, Kanli}, Mujak, ]ato, Bra{ni}, Gazibara, te brojna rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.00 sati u dàmiji Istiklal na Otoci. 111
BAJRO IBRI]
preselio na ahiret 29. 1. 2012. godine u 65. godini.
Dènaza }e se obaviti u nedjelju, 5. februara 2012. godine u 14.00 sati u Srebreniku na groblju ]ehaje. O@ALO[]ENI: sestre Zineta i Fatima
7135-tt
S tugom i bolom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
ENVER - HALID (SAKIB) BE[IROVI]

preselio na ahiret dana 1. februara 2012. godine u 19.50 sati u 60. godini. Ispra}aj i dènaza }e se obaviti ispred Vikaljske dàmije u ponedjeljak, 6. februara 2012. godine, (14. Rebi-l-evvel) u 11.45 sati, a ukop na mezarju Kalebi}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH O@ALO[]ENI: supruga Refija, k}erka Elvira, sin Elvir, zet Midhat, unuk Azur, bra}a Fadil, [emsudin i Izudin, snahe Jeanette i Katrin, brati} Danny, brati~na Sabina, porodice Be{irovi}, Husejinovi}, Pekmezovi}, Tulumovi}, Kamberovi}, Ni{i}, Ibri}, Mujki}, Avdi}, Alji}, [e~i}, Ajanovi}, Bulbul, Lamorski, Radovanovi}, Be{i}, Vejzovi}, Velagi}, Pekari}, Alihodì}, Hanifi}, Sinanovi}, Juki} i ostala 2012-tz mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji.
... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
DIKA (HAMED) RED@EPOVI], ro|. MILI]

preselila na ahiret u ~etvrtak, 2. 2. 2012. godine u 46. godini. Dènaza }e se obaviti u subotu, 4. 2. 2012. godine u 15.00 sati na mezarju Grli}a Brdo. O@ALO[]ENI: suprug Dèrmin, sin Dino, otac Hamed, majka Adila, brat Muhamed, snaha Aida, brati} Hamza, brati~na Amna, sverkva Umihana, zaove Dènana i Emira sa Samrom i Almom, djeveri i snahe sa porodicama, amidè i tetke sa porodicama, daidà i daidìnice sa porodicama, te porodice Redèpovi}, Mili}, Efendi}, Begovi}, Tahmaza, Deverovi}, âu{evi}, E{pek, Alihodì}, Potura, ]utuk, Bujak, [ikalo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (15.00 sati) u dàmiji ôbanija. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
111
POSLJEDNJI SELAM
za pogrebne usluge, trgovinu i proizvodnju Sarajevo
DIKA RED@EPOVI]
Neka ti Allah podari lijepi Dènnet. Od tetke Zemke, porodice Su}eska, Bahto i Aganovi}
7151-tt
MED@LIS ISLAMSKE ZAJEDNICE SARAJEVO

71000 Sarajevo, Bistrik do broja 8
""B AKIJE" BAKIJE

SARAJEVO
POKOPNO DRU[TVO
OSNOVANO 1923
tel. 00387 (0)33 533-763 mobitel 00387 (0)61 131-788 00387 (0)33 233-062 fax 00387 (0)33 447-122
Pokopno dru{tvo "BAKIJE" vr{i prevoz umrlih iz Zapadne Europe specijalnim pokopnim vozilima i organizuje dènaze na teritoriji BiH.
Pokopno dru{tvo Jedileri - Sarajevo, pruà pogrebne usluge po najpovoljnijim cijenama, omogu}ava brzu, kvalitetnu i jednostavnu organizaciju dènaze na podru~ju Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine, te najpovoljnije uslove za prijevoz umrlih iz inozemstva. Cjelokupna organizacija dènaze (posljednjeg ispra}aja umrlog) obavlja se na jednom mjestu, atraktivnoj i u Gradu prepoznatljivoj lokaciji - Turbe sedam bra}e, u neposrednoj blizini trolejbuske okretnice na Austrijskom trgu, ul. Bistrik do br. 8. Svakim danom od 0-24 sata, Vama dostupan telefon: 033 712-800, fax: 033 712 801.
mobitel za inostranstvo 0049(0)16093427808
www.bakije.com
OBJAVLJUJEMO SMRTOVNICE NA INTERNETU
oglasi
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 58 0 P 094836 11 P Mostar, 20. 01. 2012. godine
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 58 0 P 080624 11 P Mostar, 17. 01. 2012. godine
Dnevni avaz
69
OGLAS
Pred ovim sudom u toku je parni~ni postupak tuìtelja Unicredit Bank d.d., protiv tuènog FERDO KELENTRI] nastanjen u Grudama, Sovi}i, radi isplata duga, pa kako sud istom na adresu tuènog nije u mogu}nosti dostaviti tu`bu na odgovor to sud shodno odredbama ~l. 348. st. 3. ZPP-a tu`bu na obvezni odgovor dostavlja putem dnevnih novina Dnevni Avaz i oglasne plo~e suda. Tuìtelj je predloìo sudu da ukoliko tuèni u zakonskom roku ne dostavi pismeni odgovor da sud na osnovu ~lana 182. ZPP-a, donese presudu usljed propu{tanja. Sud putem novina dostavlja navedenu tu`bu na obavezni odgovor tuènom FERDI KELENTRI], sa tu`benim zahtjevom koji glasi: Du`ni su tuènici solidarno isplatiti tuìtelju dug u ukupnom iznosu od 6.042,22 KM sa pripadaju}im zakonskim zateznim kamatama po~ev od 24. 12. 2010. godine, pa do kona~ne isplate te naknaditi tuìtelju tro{kove postupka a sve u roku od 30 dana od pravomo}nosti presude i pod prijetnjom ovrhe., koju pou~ava kako slijedi: Ovom prilikom pozivamo Vas da u roku od 30 dana dostavite sudu obvezni pismeni odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu - tuìtelja (^l. 454. st. 1. i 2., ~l. 70. st. 1. u svezi s ~l. 52. st. 2. Zakona o parni~nom postupku 53/003). - Du`ni ste dostaviti pismeni odgovor na tu`bu u navedenom roku, koji mora biti razumljiv i mora sadràvati sve ono {to je potrebno da bi se njemu moglo postupiti, a posebno u istom treba navesti: 1. Oznaku suda i broj predmeta, ime i prezime, prebivali{te ili boravi{te stranaka i njihovih punomo}nika te predmet spora. 2. Procesne prigovore koje ne moète isticati nakon dostavljanja odgovora na tu`bu (npr. Prigovor mjesne nadle`nosti ~l. 19. st. 1. ZPP FBiH). 3. Decidno se izjasniti da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev. 4. Ukoliko osporavate tu`beni zahtjev du`ni ste u odgovoru na tu`bu ta~no navesti razloge zbog kojih osporavate tu`beni zahtjev, ~injenice na kojima zasnivate svoje navode i dostavite dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice (~l. 71. ZPP FBiH). 5. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku du`ni ste dostaviti ovjeren prijevod (~l. 134. st. 2. ZPP FBiH). 6. Ukoliko predlaète provo|enje dokaza saslu{anjem svjedoka du`ni ste za svakog svjedoka navesti ta~no ime, prezime, ime jednog roditelja, adresu stanovanja, na koje okolnosti predlaète da se svjedok saslu{a (~l. 137. st. 3. ZPP FBiH). 7. Pismeni odgovor morate osobno potpisati (~l. 334. st. 2. ZPP FBiH). - Ukoliko u navedenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tu`bu sud }e donijeti presudu i usvojiti tu`beni zahtjev - Presuda zbog propu{tanja (~l. 182. st. 1. ZPP-a). NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (~l. 348. st. 4. FBiH). Sudija Mediha Bo{kailo
OGLAS
Pred ovim sudom u toku je parni~ni postupak tuìtelja Unicredit Bank d.d., protiv tuènih NEVENKA KAVI], nastanjena na adresi Kosovske djevojke 23 Banja Luka i DAJANA JOVIÎ] nastanjena na adresi Bra}e Potkonjaka 133 Banja Luka, radi isplata duga, pa kako sud istim na adrese tuènih nije u mogu}nosti dostaviti tu`bu na odgovor to sud shodno odredbama ~l. 348. st. 3. ZPP-a tu`bu na obavezni odgovor dostavlja putem dnevnih novina Dnevni Avaz i Oglasne plo~e suda. Tuìtelj je predloìo sudu da ukoliko tuèni u zakonskom roku ne dostavi pismeni odgovor da sud na osnovu ~lana 182. ZPP-a, donese presudu usljed propu{tanja. Sud putem novina dostavlja navedenu tu`bu na obavezni odgovor tuènim NEVENKA KAVI], nastanjena na adresi Kosovke djevojke 23 Banja Luka i DAJANA JOVIÎ] nastanjena na adresi Bra}e Potkonjaka 133 Banja Luka, sa tu`benim zahtjevom koji glasi: Du`ni su tuènici solidarno isplatiti tuìtelju dug u ukupnom iznosu od 20.772,05 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 10. 01. 2011. godine kao dana podno{enja tu`be, pa do isplate duga, kao i naknaditi tuìtelju parni~ne tro{kove sa zakonskom zateznom kamatom od dana presu|enja do isplate sve u roku od 30 dana i pod prijetnjom ovrhe, koju pou~ava kako slijedi: Ovom prilikom pozivamo Vas da u roku od 30 dana dostavite sudu obvezni pismeni odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu - tuìtelja (^l. 454. st. 1. i 2., ~l. 70. st. 1. u svezi s ~l. 52. st. 2. Zakona o parni~nom postupku 53/003). - Du`ni ste dostaviti pismeni odgovor na tu`bu u navedenom roku, koji mora biti razumljiv i mora sadràvati sve ono {to je potrebno da bi se njemu moglo postupiti, a posebno u istom treba navesti: 1. Oznaku suda i broj predmeta, ime i prezime, prebivali{te ili boravi{te stranaka i njihovih punomo}nika te predmet spora. 2. Procesne prigovore koje ne moète isticati nakon dostavljanja odgovora na tu`bu (npr. Prigovor mjesne nadle`nosti ~l. 19. st. 1. ZPP FBiH). 3. Decidno se izjasniti da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev. 4. Ukoliko osporavate tu`beni zahtjev du`ni ste u odgovoru na tu`bu ta~no navesti razloge zbog kojih osporavate tu`beni zahtjev, ~injenice na kojima zasnivate svoje navode i dostavite dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice (~l. 71. ZPP FBiH). 5. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku du`ni ste dostaviti ovjeren prijevod (~l. 134. st. 2. ZPP FBiH). 6. Ukoliko predlaète provo|enje dokaza saslu{anjem svjedoka du`ni ste za svakog svjedoka navesti ta~no ime, prezime, ime jednog roditelja, adresu stanovanja, na koje okolnosti predlaète da se svjedok saslu{a (~l. 137. st. 3. ZPP FBiH). 7. Pismeni odgovor morate osobno potpisati (~l. 334. st. 2. ZPP FBiH). - Ukoliko u navedenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tu`bu sud }e donijeti presudu i usvojiti tu`beni zahtjev - Presuda zbog propu{tanja (~l. 182. st. 1. ZPP-a). NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (~l. 348. st. 4. FBiH). Sudija Mediha Bo{kailo
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U @IVINICAMA Broj: 33 0 Mal 033884 11 Mal @ivinice, 11. 01. 2012. ogdine
OGLAS
Pred ovim sudom u toku je parni~ni postupak tuìtelja Javna zdravstvena ustanova Univerzitetski klini~ki centar Tuzla, Trnovac bb, protiv tuène Me{kovi} Fadile, Ciljuge bb @ivinice, radi duga v.sp. 100,20 KM, pa kako sud tuènoj na adresu nije u mogu}nosti dostaviti tu`bu na odgovor, to sud shodno odredbama ~l. 348. st. 3. ZPP-a tu`bu na obavezni odgovor dostavlja putem dnevnih novina Dnevni avaz. Tu`beni zahtjev glasi: Obavezuje se tuèna Muj~inovi} Almasa da tuìocu isplati potraìvanje u novcu u iznosu od 100,20 KM sa pripadaju}im zakonskim zateznim kamatama po~ev od 26. 07. 2008. godine, kao dana dospije}a obaveze, kao i da tuìocu naknadi tro{kove parni~nog postupka (taksa na tu`bu, taksa na presudu, tro{kovi objave u dnevnom listu), a sve u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Predloèni dokazi tuìoca koje tuèni moè preuzeti u zgradi Suda su: Ra~un broj 18711 u iznosu od 100,20 KM i uputnica za hitnu radiolo{ku dijagnostiku. Tuìtelj je predloìo sudu da ukoliko tuèni u zakonskom roku ne dostavi pismeni odgovor, da sud na osnovu ~lana 182. ZPP-a, donese presudu usljed propu{tanja. Sud putem Dnevnog avaza dostavlja navedenu tu`bu, na obavezni odgovor koji pou~ava kako slijedi: Ovom prilikom pozivamo Vas da u roku od 30 dana dostavite sudu obvezni pismeni odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu - tuìtelja (^l. 454. st. 1. i 2., ~l. 70. st. 1. u svezi s ~l. 52. st. 2. Zakona o parni~nom postupku 53/03 i 73/05). - Du`ni ste dostaviti pismeni odgovor na tu`bu u navedenom roku, koji mora biti razumljiv i mora sadràvati sve ono {to je potrebno da bi se njemu moglo postupiti, a posebno u istom treba navesti: 1. Oznaku suda i broj predmeta, ime i prezime, prebivali{te ili boravi{te stranaka i njihovih punomo}nika te predmet spora. 2. Procesne prigovore koje ne moète isticati nakon dostavljanja odgovora na tu`bu (npr. Prigovor mjesne nadle`nosti ~l. 19. st. 1. ZPP FBiH). 3. Decidno se izjasniti da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev. 4. Ukoliko osporavate tu`beni zahtjev du`ni ste u odgovoru na tu`bu ta~no navesti razloge zbog kojih osporavate tu`beni zahtjev, ~injenice na kojima zasnivate svoje navode i dostavite dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice (~l. 71. ZPP FBiH). 5. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku du`ni ste dostaviti ovjeren prijevod (~l. 134. st. 2. ZPP FBiH). 6. Ukoliko predlaète provo|enje dokaza saslu{anjem svjedoka du`ni ste za svakog svjedoka navesti ta~no ime, prezime, ime jednog roditelja, adresu stanovanja, na koje okolnosti predlaète da se svjedok saslu{a (~l. 137. st. 3. ZPP FBiH). 7. Pismeni odgovor morate osobno potpisati (~l. 334. st. 2. ZPP FBiH). - Ukoliko u navedenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tu`bu sud }e donijeti presudu i usvojiti tu`beni zahtjev - Presuda zbog propu{tanja (~l. 182. st. 1. ZPP-a). NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (~l. 348. st. 4. FBiH). Stru~ni saradnik Tarik \ug
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U TUZLI Broj: 32 0 Mals 047622 05 Mals Tuzla, 17. 01. 2012. godine Op}inski sud u Tuzli, stru~ni saradnik Asmira Be{i}, u pravnoj stvari tuìoca Omega d.o.o. @ivinice, ul. II Kraji{ke br. 23., protiv tuène Mujkanovi} Amela iz Tuzle, Grabovica Donja, br. 198., vl. TR Din, ul. Vukovarska bb do br. 10. Tuzla, radi naplate duga, v.s. 272,68 KM
OBJAVLJUJE OGLAS
(dostava tu`be na odgovor) Dana 07. 06. 2006. godine tuìlac je podnio ure|enu tu`bu protiv tuènog radi naplate duga, predlaù}i dono{enje presude kojom }e se obavezati tuèna da tuìocu na ime duga isplati iznos od 272,68 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 10. 10. 2004. godine kao dana padanja u docnju pa do isplate, kao i iznos na ime tro{kova parni~nog postupka u roku od 15 dana od dana dono{enja presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja, istovremeno predlaù}i dono{enje presude zbog propu{tanja ukoliko se steknu zakonom predvi|eni uslovi. Ovim putem tuènoj se dostavlja tu`ba na dogovor shodno odredbi ~l. 69. ZPP-a FBiH. Tuèna je du`na najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu, u tri istovjetna primjerka. (~l. 70. st. 1. i ~l. 334. st. 5, ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadràvati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadràj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu tuèna }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava tu`beni zahtjev (~l. 71. st. 1. ZPP-a FBiH). Ako tuèna osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokazi kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog (~l. 71. st. 2. ~l. 71. st. 1. ZPP-a FBiH). Tuèna moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Kad tuèna, kojoj je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tuìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. st. 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Obavje{tava se tuèna da se dostava pismena smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda, te isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu moè podi}i u zgradi suda. STRU^NIN SARADNIK Asmira Be{i}
70
Dnevni avaz
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO SANSKI KANTON OP]INSKI SUD U BIHA]U Broj: 17 0 Ps 031706 11 Ps Biha}, 24. 01. 2012. godine
oglasi
Op}inski sud u Biha}u, po sudiji Senji Dàfi}u, u pravnoj stvari tuìtelja ATACO d.o.o Mostar, zastupan po punomo}niku Leko Jozi, advokatu iz [irokog Brijega, protiv tuènika MES-TRADE d.o.o. - Cazin, ul. Bra}e [ehida b.b., radi isplate, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Sl. novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06; u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tuènik nema sjedi{te na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje sljede}i;
OGLAS
Dana 26. 05. 2011. godine, tuìtelj ATACO d.o.o. - Mostar, zastupan po punomo}niku Leko Jozi, advokatu iz [irokog Brijega, podnio je tu`bu protiv tuènika MES-TRADE d.o.o. - Cazin, radi isplate. Tu`bom traì da sud donese presudu kojom }e obavezati tuènike na isplatu duga u iznosu od 18.367,67 KM, po osnovu isporu~ene, a nepla}ene, robe, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i tro{kovima postupka a sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. Obavje{tava se tuènik da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama DNEVNI AVAZ i na oglasnoj tabli Suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu moè podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tuènik da je, na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a, du`ni, najkasnije u roku od 30 dana, dostaviti Sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadràvati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadràj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tuènik }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tuènik osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràti i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tuènik moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tuènik, kojem je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tuìtelj predloìo dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, Sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje Sudu, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. SUDIJA SENJA D@AFI]
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 58 0 Mal 054713 09 Mal Mostar, 13. 01. 2012. godine
OGLAS
OP]INSKI SUD U MOSTARU, stru~ni saradnik Lana Kukolj, u pravnoj stvari tuìtelja UniCredit bank dd Mostar, protiv tuènog Marko Gali}, temeljem ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Sl. novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tuèna ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje sljede}i: TU@BENI ZAHTJEV Dana 14. 07. 2009. godine tuìtelj UniCredit bank dd Mostar podnio je tu`bu protiv tuènog Marko Gali} radi isplate. Tuìtelj tu`bom traì da Sud donese presudu kojom }e tuènog obvezati da tuìtelju isplati dug u ukupnom iznosu od 325,53 KM sa zz kamatom po~ev od 14. 07. 2009. godine kao dana podno{enja tu`be pa do isplate duga, kao i nadoknaditi tro{kove postupka sa zz kamatom od dana dono{enja presude do isplate sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvr{enja. Obavje{tava se tuèni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama (Dnevni avaz) i na oglasnoj plo~i Suda te da priloge dostavljene uz tu`bu moè podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tuèni da je temeljem ~lana 70. stavak 1. ZPP-a duàn najkasnije u roku od 30 dana dostaviti Sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadràvati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadràj izjave i potpis podnositelja (~lanak 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu tuèni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava tu`beni zahtjev (~lanak 71. stavak 1. ZPP-a FBiH). Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tuènog (~l. 71. stavak 2. ZPP-a). Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~lanak 74. stavak 1. ZPP-a). Ukoliko tuèni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tuìtelj predloìo dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, Sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neutemeljen (~lanak 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Stru~ni saradnik Lana Kukolj
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U @IVINICAMA Broj: 33 0 Mal 019899 10 Mal @ivinice, 10. 01. 2012. godine
OGLAS
Na osnovu ~lana 348. stav 3. ZPP-a FBiH, tuènom se dostavlja presuda Op}inski sud u @ivinicama, stru~ni saradnik Tarik \ug, u pravnoj stvari tuìtelja JZU Univerzitetski klini~ki centar Tuzla, protiv tuène Bejti} Aji{e iz @ivinica, ul. Bi{inska bb radi duga, v.sp. 221,40 KM, van rasprave dana 28. 12. 2011. godine donio je sljede}u PRESUDU - Zbog propu{tanja Usvaja se tu`beni zahtjev tuìtelja, pa se obavezuje tuèna da tuìtelju na ime duga isplati iznos od 221,40 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 11. 07. 2006. g. kao dana dospije}a duga pa do isplate, kao i da tuìtelju na ime tro{kova parni~nog postupka isplati iznos od 180,00 KM, a sve u roku do 15 dana od dana prijema presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Stru~ni suradnik Tarik \ug POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nije dozvoljena àlba, ali protiv iste moè podnijeti prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje u roku od osam dana, ra~unaju}i od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tanje ili od dana kada je za to saznao. Nakon proteka roka od 60 dana od dana propu{tanja ne moè se traìti povrat. Napomena: Dostava se smatra izvr{enom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.
oglasi
Dnevni avaz
71
Obavijesti o smrti, sje}anja, posljednje pozdrave i zahvale moète predati u 68 poslovnica BH Po{te, u 46 gradova BiH
SPISAK PO[TANSKIH POSLOVNICA
Uz minimalnu doplatu smrtovnice, posljednje pozdrave i sje}anja objavit }emo i na portalu Dnevnog avaza
www.dnevniavaz.ba
72
sport
NSBiH Sastanak Komiteta i predstavnika FIFA-e i UEFA-e s klubovima
[unji}: Ugovor na dvije godine
Premijerliga{i prihvatili formiranje udruènja [unji} i slu`beno u Zorji,

Kona~no potvr|en transfer
Uskoro }e biti formiran prijedlog, a potom i inicijativni odbor za realizaciju projekta
Zrinjskom 50.000 eura

Na ovom igra~u mostarski klub je prije godinu i po ve} zaradio 90.000 eura
Transfer nogometa{a Zrinjskog Tonija [unji}a u ukrajinsku Zorju napokon je realiziran. Iako se Slaven Musa davno pomirio da }e ostati bez 23-godi{njeg odbrambenog igra~a, kojeg nema od tre}eg dana priprema, slu`bena potvrda transfera ipak se ~ekala sve dosad. Napokon, Zorja je na svojim internetskim stranicama potvrdila da je [unji} uspje{no pro{ao lije~ni~ki pregled, nakon ~ega je dvogodi{nji ugovor i slu`beno postao vaè}i. [unji}a je ugovor za Zrinjski vezao do kraja sezone,
a na ovom transferu mostarski klub zaradit }e 50.000 eura. Ina~e, Plemi}i su na [unji}u ve} zaradili skoro 90.000 eura u ljetnom prijelaznom roku 2010., kada je oti{ao na pla}enu posudbu u belgijski Kortrijk. [unji} je peti igra~ nakon Vlade Zadre, Mladena @iòvi}a, Samira Dure i Pavla Su{i}a koji je napustio Zrinjski u zimskom prijelaznom roku. U rubrici do{li za sada su Kristijan Ive{i} (Travnik), Milan Muminovi} (Slavija) i Dario Kri{to ([ibenik).
Ma. P.
Sa sastanka: Administracija Saveza pripremit }e detaljan prijedlog
(Foto: S. Saletovi})
Sastankom s ~lanovima Komiteta za normalizaciju Nogometnog saveza BiH i sa predstavnicima klubova Premijer lige BiH, emisari FIFA-e i UEFA-e Eva Paski-
Dok su prekju~er s ~lanovima Komiteta raspravljali o dosada{njem napretku u usagla{avanju statuta na svim nivoima fudbalske vlasti u BiH, Benc i Paskije
Klubovima po 16.815 eura

Jo{ jedna dobra vijest za klubove. Na sastanku je obznanjeno da }e premijerliga{i uskoro dobiti po 16.815 eura za razvoj klubova po uzoru na druge evropske zemlje, koje bi u budu}nosti na{lo mjesto i u Evropskoj asocijaciji klubova. Generalna ocjena sa sastanka, kojem su prisustvovali predstavnici 15 klubova, je da su bh. premijerliga{i, u na~elu, saglasni s formiranjem udruènja, ali da bi se o tome trebalo detaljnije razgovarati kada se pripreme odgovaraju}i prijedlozi. Za to je zaduèna administracija Saveza. omladinskog fudbala. Sredstva dolaze iz Fonda solidarnosti UEFA-e, a odnose se na sezonu 2010/2011. Prijedlog bi trebao biti gotov u narednih dvadesetak dana, a sadràvat }e pravni oblik, ciljeve, prava i du`nosti, uskla|enost sa Statutom NSBiH i nacionalnim zakonodavstvom te osniva~ima i pitanju ulaska ili izlaska iz lige. Kada prijedlog bude preciziran, odràt }e se novi sastanak Komiteta s klubovima, na kojem }e se formirati inicijativni odbor za realizaciju projekta.
M. T.
Borac opet bez utakmice

Prvi susret Banjalu~ani }e igrati tek 12. februara
Nakon {to su im vremenske neprilike onemogu}ile prijateljsku utakmicu sa Proelterom iz Tesli}a tokom priprema u Banji Vru}ici, fudbaleri Borca ponovo su morali da otkaù jedan kontrolni me~. Umjesto susreta sa ekipom BSK-a, planiranog za danas, izabranici Velimira Stojni}a odradit }e trening. - U svemu treba gledati samo ono pozitivno, a to je da je ovaj snijeg idealan za vje`be na odràvanju kondicije. [teta {to nismo u mogu}nosti da malo radimo i sa loptom, ali je opasnost od povreda prevelika - obja{njava Stojni}. Nakon {to su prije sedam dana savladali Modri~u sa 1:0, Banjalu~ani }e narednu provjeru imati tek nakon {to otputuju na petnaestodnevne pripreme u Me|ugorje. - Tu smo planirali {est utakmica, a ve} su poznata prva ~etiri rivala. Na put kre}emo u ~etvrtak, 9. februara. U nedelju }emo igrati protiv Mladosti iz Gacka, tri dana kasni-
Snijeg ponovo protiv fudbala
Sponzor lige bit }e telekom operater

Kada je rije~ o sponzoru Premijer lige, Savez je informirao klubove da preduzima odre|ene korake da osigura ugovor za sezonu 2012/2013. Do sada su obavljeni pregovori sa tri operatera mobilne telefonije (BH Telecom, je (Pasquier) i Marsel Benc (Marcel Benz) zavr{ili su dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini. Eronet i M:tel), a jedna od tih kompanija vjerovatno }e biti i sponzor lige. Sponzorstvo bi trebalo osloboditi klubove pla}anja slu`benih lica utakmica, ~ime bi oni u{tedjeli i do 50.000 KM. ju~er su èljeli opipati puls premijerliga{kim klubovima i ~uti njihova mi{ljenja o ideji o formiranju udruènja
Stojni}: Niz utakmica u Me|ugorju
je protiv sarajevskog Olimpica, 18. februara sa ma|arskim Pe~uhom, a 20. sa Sarajevom. S Olimpicom, Pe~uhom i Sarajevom }emo igrati po dvije utakmice, jer }e prije podne na teren istr~ati jedan tim, a poslije podne drugi. Ostala su jo{ dva termina - dodaje strateg Banjalu~ana. Ina~e, od ju~e je na treninzima Borca prisutan i Mladen Lu~i}, nekada{nji ~uvar mreè Slavije i Olimpica, s kojim je dogovorena dvoS. K. godi{nja saradnja.
Dràva }e klubovima otpisati kamate?

Ju~er se govorilo i o milionskim dugovima klubova kada je rije~ o porezima i ostalim da`binama prema dràvi zbog kojih je egzistencija premijerliga{a sve ugroènija. Na{i klubovi ve} godinama licencu za nastup dobivaju isklju~ivo zahvaljuju}i reprogramima dugova, ali oni se, u su{tini, iz sezone u sezonu sve vi{e gomilaju, bez naznaka da }e se ne{to promijeniti, jer novca za njihovo pokrivanje nema. No, ipak bi se ne{to moglo desiti. Komitet je ju~er, naime, obavijestio klubove da im putem nadle`nih organa poku{ava ne samo pomo}i u reprogramiranju dugova nego i da poku{ava izboriti otpis dijela dugova. - Pri~a je davno pokrenuta. Treba poku{ati rije{iti probleme sportskih kolektiva. I dràvni organi svjesni su da je ta dugovanja te{ko izmiriti i da klubovima prijeti bankrot. S druge strane, imamo iskustva zemalja iz susjedstva, gdje su se nalazili na~ini da se ti problemi rije{e. [to je najva`nije, i ovdje postoji spremnost za to, od klubova preko NSBiH pa do dràvnih organa. Od mogu}ih rje{enja, najizvjesnije je da se otpi{u kamate, ali i to je, zaista, dugoro~an posao. Kratkoro~no, treba osigurati reprogram dugova da klubovi mogu nastaviti takmi~enje, a istovremeno se boriti za dugoro~no rje{enje - kaè ~lan Komiteta Elvedin Begi}.
Stoper Slobode trpi nesnosne bolove

Iskusni stoper Slobode Samir Jogun~i} bit }e 10. februara podvrgnut operaciji lijeve prepone, nakon ~ega }e pauzirati ne{to vi{e od mjesec i vjerovatno ne}e biti spreman za po~etak proljetnog dijela sezone.
Otkazani turniri u îtluku i [irokom Brijegu
Jogun~i} mora na operaciju prepone

Jogun~i}, kako kaè, ve} duè vrijeme vu~e povredu prepone, a s obzirom na to da je u posljednje vrijeme trpio jake bolove, ljekari su mu preporu~ili operativni zahvat. - Bolovi su bili nesno{ljivi, nisam mogao spavati. Znao sam piti i tablete za smirenje. Ljekari su mi preporu~ili operaciju prepone i ugradnju takozvane mreìce. Zahvat }e, najvjerovatnije, biti ura|en laserom, {to je brà metoda, koja skra}uje vrijeme oporavka - kaè Jo-
X Zbog obilnih snje`nih padavina, organizatori su otkazali nogometne turnire u îtluku i [irokom Brijegu. Na Brotnjo kupu od ju~er do sutra trebali su nastupiti mostarski Zrinjski, Zagreb, GO[K Gabela i doma}in. U [irokom Brijegu snage su trebali odmjeriti Rijeka, Cibalia, Hrvatski dragovoljac i [iroki.
gun~i}, koji se nada skorom povratku na teren. - Ljekari kaù da ne}u mo}i igrati izme|u 30 i 40 dana - dodaje igra~ Slobode, koji }e do operacije i dalje trenirati s ekipom.
E. M.
sport
73
VELE@ Potvr|ena prijateljska utakmica u Bursi 15. februara
Bursaspor i Ro|eni igraju u spomen na Nenada Bijedi}a

Skratit }emo pripreme u Antaliji za dva dana, kaè direktor kluba Sedin Tanovi}
U sklopu priprema za proljetni dio prvenstva fudbaleri Veleà do sada su odigrali tri utakmice, a odigrat }e jo{ ~etiri. Od te ~etiri, najja~a i najzanimljivija bit }e ona protiv turskog Bursaspora, ekipe koja je ove sezone igrala u grupnoj fazi Lige prvaka. Utakmica je zakazana za 15. februar sa po~etkom u 18 u Mostaru. Ro|eni }e, ina~e, u to vrijeme biti na pripremama u Turskoj. - Razgovarali smo s ljudima u Bursasporu i s gradona~elnikom ovog grada te smo se dogovorili da na{ boravak na pripremama u Antaliji skratimo za dva dana kako bismo 15. februara odigrali utakmicu u spomen na na{eg velikog ]e}u.
(Foto: D. Stojni})
Kujundìja, Jankovi}, Miki} i Stambolija: Kvartet poja~anja
Kompletiraju se redovi Rudara
Desetorica oti{la, desetorica do{la

Opstanak ne}e do}i u pitanje, smatra predsjednik kluba Neboj{a Tomi~i}
Iako je Rudar ostao bez ~ak desetorice igra~a ove zime, u prijedorskom klubu smatraju da su doveli adekvatne prinove i da }e njihov tim biti ~ak i kvalitetniji. Rudar su napustili Dalibor Krezovi}, Ne|o [uka, Miodrag Bursa}, Zlatko \ori}, Zoran Luka~, Ognjen Da{i}, Smail [adi}, Dalibor Dragi}, Slobodan Maksimoha}), Sedin Seferovi} (Marsonia, Hrvatska) i Aleksandar Nikoli} (Iskra Danilovgrad). Potpuno renovirani tim Rudara do sada je odigrao dvije testne utakmice, sa dvije Slobode, iz Mrkonji}-Grada i Bosanskog Novog, u kojima su, i pored remija (0:0 i 3:3), prinove iskazale potencijal. - Bez obzira na to {to su
Petorka potpisala do juna 2013.

Petorica novajlija potpisala su ugovore do juna 2013. To su Edin Pehli}, Nedim Hiro{, Dejan Bandovi}, Amer Jugo i Milan Kneèvi}. Istovremeno je sati na stadionu Bursa Ataturk. Dva kluba igrat }e u spomen na svog nekada{njeg igra~a, ujedno i trenera Bursaspora Nenada ]e}u Bijedi}a, koji je umro ovog ljeta potvr|eno da je dosada{nji golman Ro|enih Senedin O{trakovi} potpisao za Taraz iz Kazahstana, koji s klupe vodi Ljupko Petrovi}. S obzirom na ugled Bijedi}a u ovom gradu, o~ekujemo da }e stadion biti pun. Trenutno na{i doma}ini rje{avaju potrebnu dokumentaciju - kaè
Rudar Prijedor - Sloboda (BN) 3:3

Bijedi}: Ostavio veliki trag u dva kluba
direktor Veleà Sedin Tanovi}. Ina~e, Ro|eni }e
6. februara otputovati u F. IBRULJ Antaliju.
Olimpic na pripremama zatrpan snijegom
Jusufbegovi} zadovoljan do sada ura|enim

[to se ti~e igra~kih poja~anja, za mene ve} danas prijelazni rok moè biti zavr{en, kaè trener tima s Otoke
Ni îtluk nije zaobi{la snje`na me}ava. Snijeg ne samo da pada {irom Evrope nego je zasuo i mjesta u kojima pahuljice nisu vi|ene decenijama pa tako i toplije krajeve. Zbog toga su i fudbaleri Olimpica u svojoj tradicionalnoj bazi onemogu}eni da rade prema dosada{njem planu i programu. Ipak, trener Nedim Jusufbegovi} smatra da to ekipu ne}e mnogo poremetiti. - Do sada smo uradili sve ono {to smo i zacrtali, a vremenski uvjeti su takvi kakvi su. Svima je isto. Metodiku treni-
Stadion u Krupi na Vrbasu. Sudija: Robert Zrili} (Banja Luka). Gledalaca 50. Strijelci: 0:1 - Mazalica (15),1:1 - Kujundìja (17), 2:1 - Kantar (32), 2:2 - Sa. Kova~evi}, 3:2 - @eri} (60), 3:3 - @uji} (88). RUDAR: Tripi}, [odi}, Kotaran, Stambolija, Veinovi}, Rami}, Jankovi}, Kantar, Miki}, Kujundìja, Stankovi}. Jo{ su igrali: Nikoli}, Despotovi}, Jovavi} i Aleksandar Panti}. U me|uvremenu, dovedena su desetorica novajlija: Borislav Miki} (Borac), Emilko Jankovi} i Adis Stambolija (Karlovac, Hrvatska), Ivan Stankovi} (Gorica, Hrvatska), Luka Kujundìja (Cibalia, Hrvatska), Goran Mirovi} (GO[A, Srbija), Damir Tosunovi} (êlik), Dino Toromanovi} (Jedinstvo Bi-
novi}, Mirovi}, Kecman, Kari}, Srndovi}, Toromanovi}, Tosunovi}, Seferovi}, Babi}. Trener: Dragan Radovi}. SLOBODA: Kondi}, Tica, Popovi}, Pekija, Kladar, Goli}, Sa. Kova~evi}, Zec, M. Kolundìja, St. Kova~evi}, Mazalica. Jo{ su igrali: Majki}, Mar~eta, Ivan~evi}, @uji}, [abi}, Gligi}, Umi~evi}. Trener: Ljubi{a Drlja~a. desetorica oti{la, vjerujemo da smo dovo|enjem poja~anja napravili dobar posao i da }emo biti mnogo kvalitetniji. Uprkos dosta te{kom rasporedu, moèmo ostvariti povoljne rezultate i formirati tim sposoban da u sezoni 2012/2013. konkurira za visok plasman - kaè predsjednik kluba Neboj{a V. V. Tomi~i}.
Lak{e povrede [kalji}a, Pliske...

U prvoj pripremnoj utakmici nakon odlaska u Hercegovinu Olimpic je savladao Brotnjo sa 3:1, i to s veoma kombiniranim sastavom. - Odmarali smo neke igra~e, jer osje}aju lagano zanga morat }emo prilagoditi uvjetima, ali mislim da to ne}e promijeniti planove u obavljanju onoga {to smo u osnovi zacrtali - kaè Jusufbegovi}, ~iji je tim danas trebao igrati sa @eljezni~arom. - Od te utakmice nema ni{ta, prva naredna koju smo dogovorili je 8. februara protiv Rijeke, ako i nju budemo mogli odigrati. Poku{at }emo, naravno, u~initi sve da na|emo protivnika s kojim bismo igrali i prije, ali to vi{e ne zavisi samo od nas - dodaje trener Olimpica. tezanje. Bojan Regoje, Asim [kalji}, Almir Pliska... jo{ vuku lak{e povrede, ali rade slabijim intenzitetom i trebali bi uskoro biti spremni za ve}e napore - kaè Jusufbegovi}. Prema njegovim rije~ima, igra~i ispunjavaju o~ekivanja, a kadrom, odnosno poja~anjima, itekako je zadovoljan. - [to se ti~e novih igra~a, za mene ve} danas prijelazni rok moè biti zavr{en. Svi koji su ovdje, u îtluku, u ozbiljnoj su konkurenciji, a ho}e li jo{ neko biti angaìran, zavisi od toga ho}e li nas neko napustiti. Ina~e, novajlije su se odli~no uklopile, donijeli su nam ne{to svoje, a ipak su se ve} brzo uklopili, kao A. ^. da su tu ve} dugo.
Igra~ka kriàljka u Leotaru
Stigao Su{i}, ~eka se Nasti}

Leotaru se priklju~io vezni igra~ Pavle Su{i} (23), doskora{nji fudbaler Zrinjskog, koji je u Trebinje do{ao nakon neobavljenog posla u inozemstvu. @elju da ga angaìra Leotar je iskazao jo{ na po~etku priprema. On }e narednih nekoliko dana provesti na probi i odigrat }e najmanje tri kontrolne utakmice prije nego {to stru~ni {tab odlu~i ho}e li ga angaìrati. U Leotaru, tako|er, o~ekuju Nenada Nasti}a (30), koji bi trebao zatvoriti poziciju desnog beka iako moè igrati i na mjestu stopera. Radi se o fudbaleru s internacionalnim iskustvom, koji je nastupao i za ruski Himki i za bugarski CSKA. Ranije je igrao za Vojvodinu, Jagodinu, Zvezdaru i Vo`dovac. - Znamo da se radi o kva-
Jusufbegovi}: Novajlije se odli~no uklopile
Su{i}: Igrao za Zrinjski
Kraji{nik na Mrakovici
Nogometa{i Kraji{nika iz Velike Kladu{e od ju~er su na sedmodnevnim pripremama na Mrakovici. U tom periodu odigrat }e dvije prijateljske utakmice, i to sa premijerliga{ima Rudarom iz Prijedora i Borcem iz Banje Luke. Trener Denis Sadikovi} poveo je 23 nogometa{a, od kojih je skoro polovina novih igra~a, me|u kojima se izdvajaju dosada{nji ~lan Zvijezde iz Grada~ca Adel Jukan, Dejan [iranovi} i Adnan Sulji} iz Omladinca te Elvir [u{njar i Adis Dàferovi} iz biha}kog Jedinstva. E. A.
Krvavac odstupio, imenovan Su{ak

Nakon Milomira Odovi}a, s klupe GO[K-a odstupio je i pomo}ni trener Filip Krvavac, a razlozi su druge obaveze i poslovi kojima se bavi pored trenerskog. Klub je za novog pomo}nika Borisu Gavranu imenovao Nikolu Su{ka, koji je i ranije obavljao ovu du`nost, a bio je i prvi trener Lavova tokom sezone 2004/2005. Er. B.
litetnim igra~ima, koji bi nam predstavljali poja~anja, ali }emo ih izvjesno vrijeme zadràti na probi kako bismo se uvjerili da nisu povrije|eni i da su fizi~ki spremni. S njima dvojicom, ako sve pro|e uredu, zaklju~ili bismo prijelazni rok - kaè sportski direktor @eljko RaM. P . dovi}.
Meunarodni fudbal
%"
EUROVIKEND Junajted na tekom gostovanju na Stemford bridu
IFHJ
Teri: Opet na stubu srama
6AHE FL >A JH=A
Do odluke Suda
Do zavretka sudskog procesa za rasizam koji se vodi protiv njega, Don Teri (John Terry) nee biti kapiten engleske reprezentacije. Engleska asocijacija odluila je da Teriju oduzme liderstvo pa e reprezentaciju na predstojeem Evropskom prvenstvu voditi neko drugi s obzirom na to da e sudski proces poeti tek nakon Eura. Ovo je drugi put da Teri ostaje bez kapitenske trake, jer ju je uoi Mundijala u Junoj Africi 2010. izgubio zbog afere s bivom djevojkom reprezentativnog i klupskog kolege Vejna Brida (Wayne Bridge).
Kao kod nas
Zahvaljujui Evertonovom poklonu, Manester junajted ponovo se u srijedu naveer izjednaio s gradskim rivalom Sitijem, ali mu ovog vikenda prijeti veliko iskuenje. Gostovanje elziju Junajtedu je i u najljepim danima bilo teak ispit. Iako je na posljednjem izletu na Stemford bridu slavio pobjedu, u okviru Lige prvaka prole sezone, Junajted se u posljednjoj deceniji s elzijevog borilita skoro redovno vraao praznih aka. Ako iskljuimo Ligu prvaka, tamo, naime, nisu pobijedili od 2002. godine.
=AIJAH IEJE A= F @ AE=

Madridski Real na nezgodnom gostovanju Hetafeu Siti s Fulamom
Japanski bek Masahiko Inoha vratio se u Japan, u ekipu Kobea, nakon to je u Hajduku proveo groznih est mjeseci. - Nikadanisam doivio toliko patnje. Nisu me plaali,ali tonijebio jedinirazlog to sam otiao. Sagledao sam sve i zakljuio da mi je najbolje da se vratim u Japan - rekao je Inoha. Japanac je u Hajduk doao u julu prole godine. U posljednja tri mjeseca nije dobio plau, a alio se i na loe uvjete rada.
1D= F>AC= E 0=@K=
Ovog puta ohrabrenje im predstavlja informacija da bi u derbiju mogli biti pojaani Vejnom Runijem (Wayne Rooney), Nanijem i Elijem Jangom (Ashley Young). Ako njegov gradski rival posrne, Manester siti bi eventualnom pobjedom nad Fulemom u ovom kolu mogao napraviti veliki posao, tim prije to je jo jedan od njegovih pratilaca na teem ispitu, jer Totenhem gostuje Liverpulu.
Runi se vraa u ekipu Junajteda: Veliki okraj u Londonu
Iako to ne odaje pogled na tabelu, u Francuskoj se igra veliki derbi izmeu Marseja i Liona, koji bi mogao imati veliki znaaj u
borbi dva tima za mjesto u Ligi prvaka. Mehmed Badarevi ugostit e sa Sooom Pari Sen ermen, za koji bi mogli debitirati
Aleks (Alex) i Tijago Mota (Thiago Motta). Realova prednost nad drugoplasiranom Barcelonom od sedam bodova mo-
gla bi ovog vikenda biti urgoena, jer se kraljevski klub suoava s neugodnim gostovanjem jednom od gradskih rivala.
2=HLE E I=JE?=
Engleska
SUBOTA: Arsenal Blekburn (14 sati), Norvi - Bolton, Kvins park renders - Volverhempton, Stouk - Sanderlend, Vest Bromvi Albion Svonsi, Vigan - Everton (16), Manester siti - Fulem (18.30). NEDJELJA: Njukasl - Aston vila (14.30), elzi - Manester junajted (17). PONEDJELJAK: Liverpul - Totenhem (21).
Dobili Barcelonu
- Verder (15.30), Kajzerslautern - Keln (17.30). Hetafe lei na devetom mjesto na tabeli, ali sa samo etiri boda zaostatka za etvrtim mjestom, koje vodi u Ligu prvaka. Hetafe u posljednjih est utakmica nema poraza, a jedina je ekipa koja je ove sezone pobijedila Barcelonu. Ako Real kiksa, Barcelona bi mu se pribliila eventualnom pobjedom nad Real Sosijedadom. S obzirom na to da je nevrijeme u Italiji uzrokovalo haos, nacionalna federacija odluila je da sve utakmice zakae za 15 sati, ali vremenska prognoza ne obeava da e i tada biti odigrane. (M. T.)
Francuska
SUBOTA: Aaksio Nica, Dion - Valensijen, Monpelje - Brest, Nansi Ren, PSG - Evijan, Sent Etjen - Lorijen (19), Bordo - Tuluz (21). NEDJELJA: Kaen Okser, Soo - Lil (17), Marsej - Lion (21).
ma, Fiorentina - Udineze, Juventus - Sijena, Lee Bolonja, Novara - Kaljari, Palermo - Atalanta, Milan - Napoli.
panija
SUBOTA: Levante Rasing, Majorka - Betis, Atletik - Espanjol (18), Hetafe - Real Madrid (20), Barcelona - Real Sosijedad (22). NEDJELJA: Sporting - Osasuna (12), Sevilja Viljareal (18), Saragosa Rajo (19.45), Atletiko - Valensija (21.30). PONEDJELJAK: Granada - Malaga (21).
Njemaka
Sino: Nirnberg - Borusija Dortmund. SUBOTA: Herta - Hanover, alke - Majnc, Bajer Leverkuzen- tutgart, Volfsburg - Borusija Menhengladbah, Hofenhajm - Augsburg (15.30), Hamburg - Bajern (18.30). NEDJELJA: Frajburg
Italija
SUBOTA: ezena - Katanija, Roma - Inter (15). NEDJELJA: enova Lacio (12.30), Kjevo - Par-
Murinjo: Sele ga natrag, u London
Engleska
Engleski dnevni tabloid The Sun juer je objavio, kako navode, ekskluzivnu informaciju oze Murinjo (Jose Mourinho) vraa se u elzi, a to im je rekla jedna od njemu bliskih osoba. Nakon Murinjovog odlaska, elzi iz sezone u sezonu biljei sve vei pad, dok, s druge strane, Portugalac u Realu u posljednje vrijeme nije ba potpunosretan. (M. T.)
KHE IA LH== K AE
Johanson: Diktat jednog ovjeka
Sve veem broju poziva na odlazak Sepa Blatera (Sepp Blatter) s kormila FIFA-e pridruio se i bivi predsjednik UEFA-e Lenart Johanson (Lennart Johansson). Osamdesetdvogodinji Johanson, koji je bio pred-
A= @HKCA AC IA HEAEJE 5AF= *=JAH=

sjednik UEFA-e ak 17 godina, izgubio je 1998. godine bitku s Blaterom za mjesto prvog ovjeka FIFA-e. - Ne moe se deavati da samo jedan ovjek diktira i donosi sve odluke u vezi s fudbalom u svijetu. Nema
Lenart Johanson poziva na promjene
druge nego ga se rijeiti - rekao je Johanson, dodavi kako Blatera treba zamijeniti Miel Platini (Michel). - Platini je fer i otvorenog uma. Dozvoljava diskusije i potuje elje veine - kazao je veanin. (M. T.)
IFHJ
%#
KOARKA Reprezentacija BiH imat e senzacionalan struni tab
2AJHLE E LIA J=@A = KIFADA

Vjerujem da emo imati ekipu koja e se moi othrvati svim iskuenjima, naglasio je novi selektor
moda ak i bolji za reprezentaciju nego za klub. Kada me je pozvao i pitao hou li mu pomoi u Sarajevu, odgovorio sam potvrdno. Potencijal igraa definitivno postoji. Ja sam tu da Petroviu pomognem savjetima, a na njemu je da uradi ono to smatra da je potrebno - rekao je sino za na list 73-godinji Novosel. Tako e i legendarni hrvatski strunjak, uz kojeg je i Petrovi stasavao, biti dio projekta Slovenija 2013, Petrovi i Mahmutovi posjetili su sarajevsku Opinu Centar, gdje ih je ugostio naelnik Devad Beirevi. Sastanku je prisustvovao i Igor Stojano-
7 F=K E JKHEH K 5=H=ALK
Pripreme bh. tima
Tek to nam je Koarkaki savez Bosne i Hercegovine servirao senzaciju angamanom Aleksandra Petrovia, juer je i sam Aco na predstavljanju bh. javnosti u ulozi selektora BiH objavio novu - u njegov struni tab bit e ukljuen slavni Mirko Novosel, ovjek sa 39 velikih medalja i stanovnik Kue slavnih! Kako je Petrovi pojasnio, Novosel bi imao ulogu savjetnika ili supervizora, koji bi, prema potrebi, pri-
Bh. koarkai imat e osam provjera
2IAJ= FEE +AJ=H
vi, opinski vijenik. Ovo je prva zvanina posjeta novog selektora reprezentacije BiH nekoj od dravnih institucija, saopeno je iz Opine.
sustvovao pripremama, dok bi uz ekipu bio na svakoj utakmici.
Sjajan izbor
- Da, to je, otprilike, ono o emu smo Aco i ja razgovarali. elim da uspije, mislim da je bosanski Savez napravio sjajan izbor. Petrovi je vrhunski trener, koji je
iji je cilj ne samo plasman na naredno Evropsko prvenstvo nego i mnogo vanija uloga od one koju je naa selekcija igrala na prethodnim zavrnicama. - Jo jednom elim naglasiti da nije bilo nikakvog finansijskog motiva nego je jedini motiv procjena da moemo napraviti sjajnu
Petrovi i Mahmutovi: Moemo napraviti sjajnu sportsku priu
(Foto: F. Foo)
sportsku priu. Svjestan sam svih problema koji optereuju Koarkaki savez BiH, ali nijedan nee biti alibi ako neto ne uspijemo kae Petrovi (53) te naglaava da plasman u Sloveniju ne smije doi u pitanje: - Smatram kao nau obavezu da se plasiramo na EP, zbog toga nije bilo ni rijei o nekakvim bonusima ili ekstranagradama za taj rezultat.
Mahmutovi je predstavio Petrovia kao najveeg trenera u svim sportovima od osamostaljenja BiH, to je izazvalo reakciju novog selektora. - iro e se ljutiti, ova e izjava sigurno stii do njega - replicirao je Pe- Pokuat u ukljuiti i neke nove igrae, uvjeriti ih, ne politiki nego sportski, da se odazovu. Vjerujem da emo imati kvalitetnu ekipu koja e se moi othrvati svim iskuenjima - naglasio je Petrovi. Jedna od stvari koja je privukla Petrovia, bila je, kae, entuzijazam ljudi u KSBiH, naroito general-
EH A IA KJEJE
trovi u aljivom tonu. Mahmutovi je potom pojasnio da gaji izuzetan respekt za Miroslava Blaevia, biveg selektora bh. nogometaa, ali da je Aco, kada se prebroje medalje i trofeji, ipak u prednosti.
Koarkaki savez BiH u ovom momentu ve ima definiran plan priprema uoi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje e poeti 10. jula, kada e novi selektor Aleksandar Petrovi okupiti igrae u Sarajevu. Kako kae Petrovi, ekipa e u glavnom gradu BiH boraviti do 24. jula. Potom slijedi odlazak na turnir u Italiji (Italija, BiH, Crna Gora, Finska). - Iz Italije odlazimo etiri dana na Roglu uoi nastupa na turniru u Sloveniji s domainom, Srbijom i Hrvatskom od 3. do 5. avgusta. Ve tada emo lagano gledati prema prvom cilju, a to je start kvalifikacija 15. avgusta susretom protiv Latvije u Sarajevu - kae Petrovi. Prije toga, bh. ljubitelji koarke imat e priliku vidjeti na djelu reprezentaciju na turniru u Sarajevu (9. i 10. avgust), iji e uesnici biti uskoro definirani. - To e biti ukupno osam pripremnih utakmica pred onih osam u kvalifikacijama izmeu 15. avgusta i 8. septembra protiv Latvije, Gruzije, Holandije i Rumunije - izjavio je Petrovi, koji bi uskoro trebao objaviti i imena svih saradnika u strunom tabu. E. J.
Obilazi igrae
Bivi trofejni trener Cibone i reprezentacije Hrvatske odmah kree u akciju. U narednom mjesecu planira kontaktirati s igraima koji bi trebali konkurirati za kvalifikacije. Neke e lino obii, s drugima e kontaktirati telefonski.
Novosel: ovjek iz Kue slavnih u strunom tabu BiH
nog sekretara Haruna Mahmutovia. - Petrovi u naim igraima vidi, prije svega, potentnost, smatra da imamo ekipu koja moe napraviti vrlo znaajan rezultat u Sloveniji. Cilj nam je da naa koarka ponovo postane respektabilan faktor u Evropi naglasio je Mahmutovi. E. JESENKOVI
U nastojanju da ojaa igraki kadar u borbi za opstanak u najviem rangu bh. koarke, zeniki elik angairao je centra Aldina Klinca (22 godine, 212 centimetara), koji se oporavio nakon operacije krinih ligamenata koljena.
E=? IJEC= 6KLE ED @>E

Nekadanji centar sarajevske Bosne ASA BH Telecoma pauzirao je u proteklih sedam mjeseci nakon to mu je istekao ugovor sa Slavijom. - Dobili smo potvrdu njegove registracije za na klub i nadamo se da bi Kllinac mogao igrati ve u narednom prvenstvenom susretu protiv Servitiuma - kae sportski direktor Haris Jahi. Zeniani su pregovarali i s nekadanjim reprezentativnim krilom Mujom Tuljkoviem, ali se on odluio za Vogou. Dobra je vijest da se, na-
Zeniki elik se pojaava u borbi za opstanak
kon povrede koljena, u tim vratio Eldar Merdanovi, ali je neizvjesno koliko e on moi pomoi. Dino Begagi jo se nije oporavio od povrede zgloba, a ni najbolji igra Mirza Hrni jo nije sanirao upalu plua. V. B.
Klinac: Pauzirao sedam mjeseci
@CAA ILA KJ=E?A

Zbog nevremena i jakih snjenih padavina, odgoene su sve utakmice Koarkakog prvenstva BiH u mukoj i enskoj konkurenciji koje su trebale biti odigrane ovog vikenda. Ovi e se meevi najvjerovatnije igrati u srijedu. Kada je u pitanju Jadranska liga za koarkae, na programu je 21. kolo: Subota: Cibona Budunost (17 sati), Radniki - Crvena zvezda (17), Union Olimpija Makabi (18), Partizan Zlatorog (19), Krka - Cedevita (20). Nedjelja: iroki WWin - Hemofarm (17). Sino: Helios Zagreb.
SKIJANJE
%$
IFHJ
RUKOMET Otkazan dananji susret Studenata sa Metaloplastikom
*I=>AFHA@IA@E=
Nastavak SEHA lige priekat e do ljepih vremenskih uvjeta budui da gosti iz apca zbog snjene meave ne mogu doputovati u Sarajevo
znao. Sada smo bez predsjednika i vjerovatno e u to skorijem vremenskom periodu ostali lanovi Upravnog odbora, koji su ostali iz prole garniture, osnovati Odbor za hitnost. Nova uprava trebala bi biti izabrana do kraja ove sezone. Do tada, igrat emo s ovim igraima koje smo angairali tokom zimskog prijelaznog roka, sve obaveze prema njima bit e regularno izvrene. Oekuju nas tri utakmice u Ligi prvaka, nastavak takmienja u SEHA-i, Premijer liga i Kup, a ciljevi, naravno, ne mogu biti isti kao to su bili na poetku sezone - kazao je Magoda te je napomenuo da dugonajavljivana sjednica Skuptine kluba 31. januara nije odrana. A. .
Krel: Prva pobjeda u sezoni
(Foto: AFP)
HA = IJJEK >HE @ EAH=

Ivica Kosteli ostao bez bodova
esti spust sezone, odran juer u amoniju, pripao je Austrijancu Klausu Krelu (Kroell) u dramatinoj borbi u kojoj je pet najbrih skijaa dijelilo svega osam stotinki. nute, etiri sekunde i 22 stotinke, za samo jednu stotinku bre od Amerikanca Bodija Milera (Bode Miller). To je Austrijancu bila prva pobjeda u sezoni, a etvrta u karijeri. 1. Klaus Krel (Austrija) 2. Bodi Miler (SAD) 3. Didije Ki (vicarska) 4. Erik Gaj (Kanada) 4. Romed Bauman (Austrija) 6. Jan Hudek (Kanada) 7. Joahim Puhner (Austrija) 8. Aksel Lund Svindal (Norveka) 9. Janik Bertran (Francuska) 10. Hanes Rajhelt (Austrija)
Dramatian spust u amoniju
4AKJ=JE
2:04,22 2:04,23 2:04,26 2:04,30 2:04,30 2:04,39 2:04,57 2:04,59 2:04,69 2:04,79
Dananji susret SEHA lige izmeu rukometaa sarajevske Bosne i abake Metaloplastike, koji je Studentima trebao biti prvi u proljetnom dijelu sezone, otkazan je zbog vremenskih nepogoda. - Rukovodstvo lige otkazalo je susret, jer sudije iz Zadra, zbog snjene meave koja je zadesila nae krajeve, apsolutno nisu u mogunosti doputovati u Sarajevo. Ista je situacija i s igraima Metaloplastike budui da je prelazak preko Romanije nemogu, tanije zabranjen - kazao je direktor Bosne Kenan Magoda, koji je juer ostao iznenaen informacijom da je predsjednik kluba Muhamed Pilav podnio neopozivu ostavku, saznavi to iz novina. - Ni sam nisam za to
Magoda: Iznenaen ostavkom Pilava
Generalni plasman: Ivica Kosteli 905, Marsel Hirer 825, Beat Fojc 673... Spust: Didije Ki 437, Klaus Krel 397, Beat Fojc 318... U utrci koja je zamijenila otkazanu iz Val Gardene u decembru prole godine, Krel je zabiljeio vrijemeod dvijemi-
5LAJIE KF
Tree mjesto pripalo je pobjedniku posljednja dva spusta, vicarcu Didijeu Kiu (Didier Cuche), koji je za pobjednikom kasnio etiri stotinke. Odlian rezultat zabiljeio je i Kanaanin Erik Gaj (Eric Guay), ali mu je osam stotinki kanjenja donijelo tek etvrtu poziciju. Vodei u ukupnom poretku Svjetskog kupa, hrvatski skija Ivica Kosteli ostao je bez bodova. (M. T.)
Rukometai Borca M:tela odigrat e danas sa poetkom u 15 satiu Varadinu utakmicu 15. kola SEHA lige protiv ampiona Hrvatske Zagreba.
I=>AE FHJEL =CHA>= K 8=H=@EK

Banjaluani su na put otputovali prilino oslabljeni. - Igrat emo bez povrijeenih Srana Trivunde, Branislava Obradovia i Vladimira Vranjea tako da teko moemo napraviti neto vie. Zato nam je ovo moda i najlake gostovanje. Zagreb je izraziti favorit, a mi
Borac danas protiv ampiona Hrvatske
emo dati sve od sebe da im pruimo dostojan otpor - istakao je prvotimac Borca i reprezentativac BiH Marko Pani. S. K.
Borba za titulu najjaeg ovjeka
Na 39. evropskom prvenstvu u karateu u juniorskoj i kadetskoj konkurenciji, odnosno na 4. evropskom kupu za mlae seniore (U-21), od 7. do 13. februara u Bakuu (Azerbejdan) Bosnu i Hercegovinu predstavljat e 19 sportista. U konkurenciji mlaih
*E0 FHA@IJ=L= ' J=E=H= K *=KK

seniora u izboru selektora Suada upine nastupit e Eldin Hrapovi (kategorija do 68 kilograma), Meris Muhovi (do 78 kg) i Haris krijelj (vie od 78 kg). Selektori juniorskih reprezentacija Miroslav Klepi i eljko Topalovi odredili su da nau zemlju predstavljaju Ervin Gali (do 55 kg), Edin Sari (do 61 kg), Muamer atovi (do 68 kg) i Ivan Klepi (vie od 76 kg) te Vesna Gugi (do 48 kg), Iva Klepi (do 53 kg), Amina Adilovi (do 59 kg) i Ivona avar (do 59 kg). U kadetskoj konkurenciji u izboru selektora Ramiza Potura i Arnela Kaluia nastupit e Ivan Krianac (do 52 kg), Vedad apin (do 57 kg), Anes ongo (do 70 kg), Arnes Bubalo (vie od 70 kg) i Nedim Topi (kate) te Delfina Tadi (do 47 kg), Tina Mari (do 54 kg) i Ena Gljiva (vie od 54 kg).
EP za juniore i kadete u karateu
S konferencije za medije: Uestvuje 11 takmiara
Danas e u dvorani Zetra biti odrana sportska manifestacija Strongman Champions League. Veliki finale za 2011. godinu premjeten je iz Kijeva u Sarajevo zbog nestabilne politike i sigurnosne situacije u Ukrajini. Tako e sarajevska Zetra od 15 sati ugostiti 11 takmiara, najjaih na svijetu, koji e odmjeriti snage u est atraktivnih disciplina - vui kamiona od 20 tona, podiza-
7 AJHE J=EAA K LKE =E= F@E=K CK= FHALHJ=K >=L==

nju balvana (od 130 do 200 kilograma), prevrtanju guma (560 kg), podizanju automobila, noenju kofera (150 kg) i podizanju betonskih kugli (120 do 200 kg). Borbu za titulu, kako se najavljuje, vodit e Ervin Katona iz Srbije i Sidrunas Savikas (Zydrunas Savickas) iz Litvanije.Trebao jenastupitii na predstavnik Adin Arnaut, ali e on zbog povrede propustiti ovo takmienje. (A. .)
(Foto: F. Foo)
5FHJEIJE5,1*I=JHEAIA?=K-CAI
lanovi Sportskog drutva invalida Bosna, atletiari i aletiarke koji jo imaju priliku ostvariti normu za Paraolimpijske igre u Londonu, otputovat e narednih dana u Englesku na tromjesene pripreme. Posljednji voz za ostvarenje normi, odnosno jedino takmienje na kojem e traiti potrebne rezultate, odrat e se 5. maja u Zagrebu, a do tada e etvero sportista boraviti u Lidsu. - Odlazak u Englesku omoguio nam je jedan Britanac koji je bio ovdje u ratu i koji nas je pozvao posredstvom Hurmije Muji, koja je ve ila tamo na pripreme. Nemam rijei kojima bih opisao koliko nam to
Pripremaju se da ostvare normu za Paraolimpijske igre
Denita Klico: Posljednji voz za London hvatat e u maju
znai, jer malo je rei da su tri mjeseca priprema mnogo kada znamo u kakvim uvjetima rade i treniraju ostali nai sportski kolektivi kae predsjednik SDI Bosna Edib Rahmanovi. Normu za Paraolimpijske igre pokuat e ispuniti Hurmija Muji, Devad Pandi, koji je prole godine imao A-normu, budui da je pobijedio na takmienju u Padovi, ali ju je izgubio, jer nije imao dovoljan broj nastupa, te Denita Klico i Damir Muratovi. Uz njih, u Lids idu trener Edib Rahmanovi i njegov pomonik Alem Rahmanovi, prevodilac Bakir Bungur te tehniki sekretar Ramija Muji. A. .
IFHJ
%%
Izjava dana
Drago mi je to naa djeca nisu prela granicu, jer bi neki i izginuli tamo. (Potpredsjednik Rukometnog saveza Hrvatske Zoran Gobac o nedolasku navijaa na polufinale EP-a sa Srbijom)
Ofsajd
Rajan Potonik (Ryan), mladi Amerikanac slovenskih korijena, osramotio se na koarkakoj utakmici svoje srednjokolske ekipe iz arlota protiv Norkrosa. Pri vodstvu svog tima od 57:56 nekoliko sekundi prije kraja, Potonik, oito, nije znao na koju stranu napada njegov tim pa je poloio loptu u svoj ko i tako poklonio pobjedu protivniku.
5LA=? I= IA>E =>E
Foto dana
Vijest u brojci
Vlada Crne Gore odluila je juer da sa 185.000 eura nagradi vaterpoliste za osvajanje srebrene medalje na minulom Evropskom prvenstvu u Ajndhovenu. Crna Gora izgubila je u finalu od Srbije sa 8:9.
&#
Trener Barcelone Pep Gvardiola koarkaku utakmicu Regal Barcelona - algiris gledao je s djecom Mariusom i Marijom
(Foto: AFP)
NBA MVP lige briljirao u Njujorku
,AHE 4K E *ELE FH@K>EE =CEK EI=

Sjajni plej ikaga imao 32 poena i 13 skokova
Vlasti u Baskiji pokrenule istragu
Aktuelni MVP lige Derik Rouz (Derrick Rose) i njegovi ikago bulsi produbili su agoniju Njujork niksa, kojima su nanijeli deseti poraz u posljednjih 12 utakmica (105:102). Spektakularni plej Bikova postigao je 32 poena uz 13 asistencija. Od toga je 15 poena ubacio u posljednjoj etvrtini, ukljuujui spektakularni niz od tri uzastopna realizirana napada u samo 79 sekundi. Nikse, koji imaju omjer od samo osam pobjeda i 14 poraza, predvodio je krilni centar Amari Studemajer (Amare Stoudemire) sa 34 poena i 11 skokova, ali je
Nadal: Njegove firme platile manje poreza
Atlanta - Memfis 77:96, Njujork - ikago 102:105, San Antonio Nju Orleans 93:81, Sakramento - Portland 95:92, Golden stejt - Juta 119:101, LA klipers Denver 91:112.
4AKJ=JE
Rouz (ikago) u duelu s odbranom Niksa
promaio trojku za produetak. Bulsi, najuspjeniji tim regularne sezone u proteklom ampionatu, vode u Istonoj konferenciji s omjerom od 19-6.
Seriju Los Aneles klipersa od etiri pobjede zaredom prekinuli su Denver nagetsi uz sjajno izdanje italijanskog krila Danila Galinarija (Gallinari, 21 poen, trojke 5/5).
Nagetsi su prethodno pretrpjeli tri uzastopna poraza protiv Klipersa, to je bio njihov najdui aktivni gubitniki niz protiv nekog NBA kluba. (E. J.)
Porezne vlasti u Baskiji pokrenule su istragu protiv drugog teniserasvijeta RafaelaNadala zbogsumnje da je utoj pokrajini utajio porez. Nadal je izmeu 2005. i 2009. godine osnovao nekoliko firmi u Baskiji s obzirom na to da su u toj pokrajini vrijedile porezne olakice koje su poticale razvoj privrede i poduzetnitva. Nadalove kompanije platile su navodno 11,06 miliona eura poreza, to je mnogo manje od navodno prijavljenih 47,37 miliona eura prihoda. panevagent KarlosKo-
4=B=A =@= KJ=E FHA
sta (Carlos Costa) izdao je saopenje u kojem demantira bilo kakve insinuacije da su kompanije i sam teniser izbjegavali zakonske obaveze. - Rafa je insistirao na tome da njegova boravina prijava bude u rodnom gradu, ime je potvrdio svoju predanost dravi i na terenu i izvan njega. Sve porezne obaveze podmirene su na vrijeme - poruio je Kosta. Nadal je roen u Manakoru na Balearima, gdje i danas ivi, odbijajui plaati porez u nekoj od zemalja sa povoljnijimzakonima. (M. T.)
" C= E " =IEIJA?EA
Podvig mladog Kanaanina u NHL-u
/=A=
Spektakularnu predstavio u ljepotici veeri NHL lige pruio je mladi Kanaanin SemGanje (SamGagner). U trijumfu svog Edmontona nad ikagom (8:4) zabio je etiri gola i upisao etiri asistencije. Tako je Ganje postao prvi igra u posljednje 23 godine koji je na jednoj utakmici sakupio osam bodova, a tek 11. Ganje postie svoj etvrti gol u historiji. Posljednjem je to mijuu (Mario Lemieux) u uspjelo uvenom Mariju Le- decembru 1988.
0=K=H@ @>E $ EE= C=IL=

Na osnovu glasova navijaa, odreene su prve petorke Istone i Zapadne konferencije za All-star utakmicu (26. februar) u Orlandu. Starteri Zapada su bekovi Kris Pol (Chris Paul) iz LA klipersa i Kobi Brajant (Kobe Bryant, LA lejkers), krila su Kevin Durant (Oklahoma), Blejk Grifin (Blake Griffin, LA klipers) i centar Endrju Bajnam (Andrew Bynum,
Izabrane All-star petorke
LA lejkers). Na Istoku, bekovi su Derik Rouz (Derrick Rose, ikago), Dvejn Vejd(Dwyane Wade, Majami), krila Lebron Dejms (LeBron James, Majami) i Karmelo Entoni (Carmelo Anthony, Njujork) i centar Dvajt Hauard (Dwight Howard, Orlando). Najvie glasova (1,6 miliona) dobio je Hauard. (E. J.)
Aktuelna osvajaica Svjetskog kupa u nordijskom skijanju, Poljakinja Justina Kovalik (Justyna Kowalczyk) pobijedila je u sprintu slobodnim stilom, odranom na temperaturi od minus 17 stepeni u Moskvi. Kod mukaraca najbri je bio Takmiarke prolaze stadion Lunjiki veanin Teodor Peterson. presele u Ribinsk, skoro 300 Takmiare oekuju jo kilometara sjeverno od Monie temperature kada se skve.
L=EFHL==EKI%
Skijako tranje u Moskvi
SUBOTA 4. 2. 2012.
17.30
TOKOU, OBN
18.00 NOVA AVANTURA 23.15 MEDICINSKA ISTRAGA 15.05 KAKO VRIJEME PROLAZI 19.30 DNEVNIK TV1 17.00 SHOW TIME 18.20 OTKAÊNI TELEFON
BHT1
07.00 Olujna zvijer, strani dokumentarni program 08.00 BHT vijesti 08.15 Tribunal 08.45 Josip Pejakovi}. U ime naroda, r. 09.15 Moko, mladi istraìva~, animirana serija, 25/39, r. 09.20 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 10.25 Garmisch-Partenkirchen. Svjetski kup u alpskom skijanju. Spust (`), prijenos 11.40 BHT vijesti 11.55 Chamonix. Svjetski kup u alpskom skijanju. Spust (m), prijenos 13.05 Silver City, ameri~ki igrani film 15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet. Engleska Premier liga. Stoke City - Sunderland, prijenos Bijela hronika (u pauzi utakmice) 18.00 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 19.35 London Live, muzi~ki program 20.05 Jasmina, doma}i igrani film 21.40 BHT vijesti 21.55 Tajne i laì jednog nobelovca, ameri~ki igrani film 23.45 Silver City, ameri~ki igrani film, r. 01.50 Jasmina, doma}i igrani film, r. 03.20 Pregled programa za nedjelju
FTV
07.45 Test 08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Artur 08.30 Vragolasti Denis 08.55 Mala princeza 09.05 Moj veliki prijatelj, 15. epizoda 09.20 Kralj dinosaura 09.40 Ma~ak u ~izmama 11.00 Sarajevska hronika 11.30 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 73., 74. i 75. epizoda /12/ 15.00 Vijesti 15.10 Ratnici. Cortes, dokumentarna serija, 4. epizoda 16.05 Pri~a Wendella Bakera, ameri~ki igrani film /12/ 17.50 Lud, zbunjen,normalan, igrana serija, 1. epizoda /12/ 18.34 Dnevnik, najava 18.35 Mala princeza 18.45 Piplinzi, crtana serija 19.05 Pingu 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Pingu, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Nepobedivo srce, igrana serija, 1. epizoda 21.05 Mladi u~itelj, hongko{ki igrani film /12/ 22.55 Dnevnik 3 23.15 Medicinska istraga, igrana serija, 17. epizoda 00.05 Crna krava, bijelo mlijeko, no}ni program 02.00 Dnevnik 2, r. 02.30 Pregled programa za nedjelju
TV ALFA
08.10 Jukebox, muzi~ki program 09.05 Top shop 09.15 TITO CRVENO I CRNO, dok. program 11/24 10.10 Top shop 10.20 Jukebox, muzi~ki program 11.30 Vijesti 11.35 Auto vizija 12.15 U zmajevom gnijezdu, sportski talk show (r) 13.15 100 miliona prije Krista, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija 17.05 Otok, igrana serija 18.05 CSI. Las Vegas, krimi serija (r) 19.00 Vijesti 19.10 Jukebox, muzi~ki program 20.05 CSI. New York, igrana serija 21.00 CSI. Las Vegas, igrana serija 22.05 Univerzalni vojnik, igrani film 00.00 Vijesti 00.30 Astrologija
TV1
07.05 Oluja, igrana serija (R) 08.00 Flashbacks / Music box 08.05 Junska no}, igrana serija (R.) 09.00 Flashbacks / Music box 09.05 Junska no}, igrana serija (R.) 10.00 Flashbacks / Music box 10.05 Junska no}, igrana serija (R.) 11.00 Flashbacks / Music box 11.05 Junska no}, igrana serija (R.) 12.00 Flashbacks / Music box 12.05 Put u Saharu, dokumentarni serijal, ep. 1/13 12.30 Magna Aura, igrana serija (R) 13.00 Flashbacks / Music box 13.05 100 miliona prije Krista, igrani film (R) 15.00 Flashbacks / Music box 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija (R) 16.50 Vijesti plus 17.05 Otok, igrana serija, 17. ep. 18.05 CSI. Las Vegas, igrana serija (R) 19.00 Najava Dnevnika 19.30 19.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 CSI. New York, igrana serija, 22. ep. 21.00 CSI. Las Vegas, igrana serija, 5. ep. 22.05 Univerzalni vojnik, igrani film 00.00 Pono}ne vijesti 00.20 100 miliona prije Krista, igrani film (R)
PINK BH
06.00 Smrt u sumrak 1, ameri~ki film 08.00 Sve za ljubav, reality emisija r. 10.00 @ivot u trendu, talk show emisija 11.00 Paparazzo lov na poznate, zabavna emisija r. 12.00 Info top, inf. program 12.10 Gold Music, muzi~ka emisija 14.00 Porodi~ni obra~un, kviz 15.00 Grand hit, muzi~ka emisija 15.50 Info top, informativni program 16.00 Mala nevjesta, indijska serija 17.00 Show time, zabavna emisija 19.00 Kursadìje, zabavna emisija 20.00 [opingholi~arke, relity emisija 21.00 Zvijezde granda, muzi~ki show 00.00 Striptiz smrti, ameri~ki film
HAYAT TV
07.00 Fifi, crtani film 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Graditelj Bob, crtani film 08.00 @ablja patrola, crtani film 08.37 Hlapi}eve nove zgode, crtani film 09.00 Garfield, crtani film 10.00 Winx, crtani film 10.30 Bumba, crtani film 10.35 Gormiti, crtani film 11.00 Winx, crtani film 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Suze Bosfora, serija, 94. ep 13.00 Autoklub, automagazin 13.30 Svi na selo 14.00 Tajni Djeda Mraz, film 15.50 Sport centar 15.55 Vremenska prognoza 16.00 Zvijezda moè{ biti ti, muzi~ki show 18.20 Otka~eni telefon Osmana Dìhe 19.00 Vijesti u 7, inf. program 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Sport 19.38 Horizonti 20.00 S druge strane, inf. program 20.20 Zvijezda moè{ biti ti, nominacije 22.20 Sport centar 22.21 Ledina, film 00.15 Astro Num Caffe, uìvo
Dejana Talk Show

Kopanje po kontejnerima, u potrazi za kakvim korisnim stvarima, ~ak i hranom - svakodnevna je slika u BiH. Zapitamo li se nekada koliko je na{ih sugra|ana kojima je glavni obrok ono {to drugi bace? Kakav treba da bude komentar nas koji to gledamo... Urednik: Dejana Rosulja{
20.05
FILM, BHT1
Jasmina
Krhkai slaba{naSafai njenaunuka Jasmina doputovale su humanitarnim konvojem iz ratnog Sarajeva u porodi~ni apartman u malom primorskom mjestu. Safa, u o~ekivanju da im se pridruì i Jasminina majka, poku{ava sebi i Jasmini organizirati kakav-takav ìvot... Uloge: Nada\urevska, ZijahSokolovi}, Amina Begovi}, Mirvad Kuri}. Reditelj: Nedàd Begovi}.
21.55
FILM, BHT1
SATELITSKI PROGRAM
RTS Eurosport
12.00 Alpsko skijanje. S.KUP [amoni 13.30 Bijatlon. S.KUP Oslo 14.15 Ski skokovi. S.KUP (ène) 15.15 Bijatlon. S.KUP Oslo 17.00 Fudbal. Afri~ki Kup Nacija 19.00 Fudbal. Afri~ki Kup Nacija 22.00 Snuker 23.30 Ski skokovi. S.KUP Val di Fiemme
Eurosport 2
12.45 Kros-kantri skijanje 13.15 Mali fudbal.(Hrvatska). Turska - Rusija 14.00 Mali fudbal.(Hrvatska). Ukrajina - [panija 15.30 Fudbal. Bundesliga. Schalke 04 Mainz 18.30 Fudbal. Bundesliga. HSV Hamburg Bayern Muenchen 20.30 Mali fudbal. (Hrvatska). ê{ka Republika Hrvatska 22.00 Hokej na travi 23.00 Fudbal. Afri~ki Kup Nacija 23.45 Vijesti
Sportklub
13.00 NBA Live 13.10 Real NBA 14.00 U@IVO: Premier Lague: Arsenal Blackburn 16.00 U@IVO: Premier League: Norwich Bolton 18.00 Vijesti 18.30 U@IVO: Premier League: Manchester City - Fulham 20.45 Fudbal prijateljska: Crvena Zvezda Zilina 22.45 NBA Live 23.00 Championship: West Ham - Millwall 00.45 Premier League: QPR - Wolves 02.30 Swiss league: Luzern - Zurich
Arena Sport 1
11.00 Italijanska Liga: Inter - Palermo 13.00 Road To London 14.00 Fudbal: Copa Libertodores Highlights 15.00 Rukomet Seha Liga: Zagreb - Borac Prenos 17.00 Ko{arka Aba Liga: Radni~ki - Crvena Zvezda 19.00 Rukomet Ehf Liga [ampiona: Metz Budu}nost 21.00 Fudbal Francuska Liga: Bordeaux Toulouse 23.00 Ameri~ki Fudbal Nfl: Road To Super Bowl 00.00 Ameri~ki Fudbal Nfl
Tajne i laì jednog nobelovca

Nakon {to dobije Nobelovu nagradu, slavni hemi~ar Eli Majklson zapostavlja vlastitu porodicu i prijatelje. Njegov sin Barkli, koji je upravo doktorio, trudi se svim silama iza}i iz o~eve sjene. U no}i kad njegov otac prima veliko priznanje, Barklija otmu i zatraè dva miliona dolara otkupnine... Uloge: Alan Rikman, Brajan Grinberg, Meri Stinburgen Reditelj: Randal Miler
16.03 Vojna akademija, serija 17.00 Petkazanje, dok. prog. 18.00 Program za dijasporu 18.30 Kvadratura kruga 19.00 Slagalica,kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Vojna akademija, serija 21.00 Bez vize, dok. program 21.30 TV lica...kao sav normalan svijet 22.30 Studenica-biser kulture svijeta 23.00 Svijet sporta, sportski program 23.30 Koncert @eljka Joksimovi}a, muzi~ki program
20.05
FILM, NOVA TV
ûvari zakona
Savezni {erif Sem Dèrard u potrazi je za bjeguncem, osumnji~enikom za dvostruko ubistvo. Nakon pada aviona koji je prevozio zatvorenike u rijeku Ohajo, Mark [eridan iskori{tava priliku te bjeì. Bjegunac je zapravo biv{i tajni agent koji sada postaje najtraènija pokretna meta u dràvi. Uloge: Tomi Li Dòns, Vesli Snajps, Robert dauni Jr. Reditelj: Stjuart Berd
00.00
FILM, PINK BH
23.30 KONCERT 15.15 BIJATLON 22.00 HOKEJ NA TRAVI 18.30 PREMIER LEAGUE 19.00 RUKOMET
National G.
15.00 Inènjerske veze 16.00 Inènjerske veze 17.00 Plovidba broda s blagom 18.00 Izgubljeni brodovi Rima 19.00 Istrage zrakoplovnih nesre}a 20.00 Vra~ }e vas sada primiti 21.00 [etnja Velikim zidom 22.00 Bijeg 23.00 Iza scene. Najstroì ruski zatvor 00.00 Vra~ }e vas sada primiti
MTV Adria
12.10 12.30 15.00 17.10 17.50 18.00 19.40 20.00 20.30 22.10 23.00 23.30 00.00
FOXlife
Momci sa Medisona Terra Nova Dr. Haus Momci sa Medisona Uvod u anatomiju Udar Groma O~ajne ku}anice Uvod u anatomiju Seks i grad Momci sa Medisona
FOXCRIME
11.40 Brojevi 12.30 Milosrdna Grejs 15.00 Red i zakon. zlo~ina~ke namjere 17.30 Alijas 19.10 Dòrdan 20.00 Bouns 20.55 [ah-mat 21.45 Nepoznati 22.35 Sat 23.25 Zlo~in 00.15 Okruèn mrtvima 01.50 Ar~er
HBO
11.30 13.00 14.00 15.40 17.00 18.30 20.05 21.35 23.05 01.20 03.00 04.45 Delgo Sre}a, ep. 1 Zemlja izgubljenih Klinci su zakon Cura na lo{em glasu Rupa straha I Mars treba mame Iza neprijateljskih linija 3 Gangsteri Ninja ubojica Brzi i èstoki. Povratak Spa{avanje Edwardsa
00.10
SERIJA, HRT2
Striptiz smrti
Dèjk zati~e svoju djevojku u ku}i sa drugim mu{karcem i sada traì novi stan. U malo slobodnog vremena, izme|u poslova, gdje pored ostalog i glumi u jednom filmu o vampirima, on pretraùje oglase u novinama... Uloge: Kreg Vejson, Melani Grifit, Greg Henri Reditelj: Brajan De Palma
MTV Express. Urban 14.40 Awkward Weekend Pimp My Ride 15.30 Biggest!Hottest!Loudest!16.25 3 From 1 19.10 Top 20 MTV Express. Urban 20.05 MTV Takeover. Vatra 21.00 Chapelle Show Behind The Music. 22.00 Mary J. Blige MTV World Stage. 22.55 Kasabian MTV World Stage. 00.40 Ema Rock Highlights 01.15 Party Zone
Ljubavnice
Keti sazna da je Denu ponu|eno promaknu}e u Australiji. Den pozove Keti da s njim po|e tamo. Bi li ona to mogla? Dèk èli vidjeti Keti nasamo, da joj kao prijatelj pomogne donijeti odluku. Ona pristane.
SUBOTA 4. 2. 2012.
[APAT ZVIJEZDA
Priprema: Hedija MEHMEDI
Ljubav: Ponekad, ali samo do razumne granice, dobro je osamostaliti se od partnera. Pazite, nemojte pretjerati. Posao: Najbolji prijatelji se poznaju u krizi. Iako situaciju smatrate lo{om, uspjet }ete ostvariti cilj. Zdravlje: Pobijedite osje}aj premorenosti. Ljubav: Nedostaje vam pribranosti. Kada je u pitanju delikatna situacija, popri~ajte otvoreno sa partnerom. Posao: Saznat }ete ugodnu novost. To }e vas, makar nakratko, izbaviti iz nezgodnih finansijskih problema. Zdravlje: Ako ne pazite, prijeti prehlada. Ljubav: O~ekuje vas ugodno iznena|enje. To }e vas vratiti u stari, dobro uhodani svijet sigurnosti... Posao: Brza reakcija omogu}ava vam da se uklju~ite u podjelu dobiti. Tako }e svi biti mnogo zadovoljniji. Zdravlje: Iako je hladno, pro{etajte... Ljubav: Situacija se potpuno stabilizira. Imate veliki prostor za ostvarenje planova sa voljenom osobom. Posao: Izvu}i }ete se iz neugodnosti. U tome vam, u najve}oj mjeri, moè pomo}i bliska osoba. Zdravlje: Glavobolja, kao posljedica nervoze. Ljubav: Preispitajte svoje pona{anje prema voljenoj osobi. Ne moète o~ekivati ljubav ako je ne dajete... Posao: Razmislite o mogu}im posljedicama prije nego {to se upustite u posao. Samo korak je do gre{ke. Zdravlje: Izbjegavajte stresne situacije. Ljubav: Trenutno, mislite da ste sretniji kada vas svi ostave na miru. [ta je sa voljenom osobom?! Posao: Veoma uspje{an dan. Me|utim, optere}eni ste ubje|enjem da za vas nema granica i prepreka. Zdravlje: Pobolj{ajte cirkulaciju. Ljubav: Trebate, najzad, srediti emocije. U suprotnom, voljena osoba moè zaklju~iti da je ne volite. Posao: Ne treba vam biti ào uloènog truda. Otvara se mogu}nost da va{ posao u potpunosti procvjeta. Zdravlje: Bez promjena. Ljubav: Moète biti sasvim zadovoljni. Pogotovo ako ste, na najbolji na~in, iskoristili pruènu {ansu. Posao: Dobro se pripremite prije poslovnog sastanka. Mogu} je neuspjeh, bukvalno, zbog sitnice. Zdravlje: Obavezno pro{etajte. Ljubav: Morali ste se boriti za ljubav ili izlazak iz situacije koja je budila nezadovoljstvo. Isplatilo se! Posao: I sami znate da ste previdjeli jednu sitnicu. Zbog toga sada imati puno posla, ~ak i nepotrebnog. Zdravlje: Nervoza odlazi od vas. Ljubav: Nema razloga za suzdrànost. Ako odugovla~ite, gubite mogu}nost za ostvarenje ljubavnih èlja. Posao: Nemojte nikako zanemariti svoj rad. Samo vas posao moè, na pravi na~in, izvu}i iz trenutne krize. Zdravlje: Umor zbog previ{e obaveza. Ljubav: Ne ~ekajte da se desi ne{to veliko. Pomirite se sa ~injenicama, sre}u gradite u svojoj vezi... Posao: Nemojte prebrzo odustati. Ni{ta nije sasvim izgubljeno, naprotiv, sve skupa i nije tako lo{e. Zdravlje: Vi{e pazite na prehranu. Ljubav: Uzmite predah od svega, prepustite se uìvanju sa voljenom osobom. To je od velikog zna~aja. Posao: Ispunjavaju se i najskrivenije èlje. Promjena vam moè koristiti, pa {to prije prihvatite novu situaciju. Zdravlje: Gotovo odli~no!
19.20
BAKINA KUHINJA
21.30
USUDI SE...
21.46
NAJMO]NIJE...
13.18
KS AUTOMAGAZIN
09.35
SMALLVILLE
20.10 SAMO PJESMA ZNA
OBN
07.05 Mixmaster, crtani film 07.30 Gladijatori, crtani film 08.45 Oggy i òhari, crtani film 08.50 Dje~iji program 10.40 Zvonar Crkve Noter Dame, crtani film 10.50 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.20 TV Doktor, medicinski magazin 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Bakina kuhinja, kulinarski show 13.50 Prosjaci i sinovi, serija 14.45 [to je mu{karac bez brkova, serija 16.00 Usred prijevare (16), igrani film 17.30 Dejana Talk Show,Tema.Hranim se otpacima iz kontejnera, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 Prosjaci i sinovi, serija 21.00 Bez izlaza (16), igrani film 22.55 Smrtonosna prijevara (16), igrani film 00.45 Bez izlaza (16), igrani film 02.35 Smrtonosna prijevara (16), igrani film
AL JAZEERA BALKANS
07.30 Sljede}a muzi~ka stanica - Jemen II dio, dok.program,r. 08.00 Usudi se i probaj London, dok. program, r. 08.30 Kontekst, inf. talk-show, r. 09.00 AJE program 16.30 Historija revolucije Smrt i propast, dok.program, r. 17.00 Ro|en u Gazi, dok. program, r. 17.30 Kontekst, inf. talk-show, r. 18.00 Vijesti, inf. program 19.05 48 Marake{, dok. program 19.30 Druga strana Srbije, ep.11, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Usudi se i probaj London, dok. program, r. 22.00 Vijesti 23.05 Sudan Borba za srce sjevera, II dio, dok. program,r. 23.30 Druga strana Srbije, ep. 11, dok. program, r. 00.00 AJE Vijesti 01.00 48 Marake{, dok. program, r. 01.30 Arapsko prolje}e, Libija u vatri II dio, dok. program, r.
HRT1
10.00 Vijesti 10.11 Ku}ni ljubimci 10.46 Azijske razglednice. Istanbul centar svijeta, dokumentarna serija 11.16 Normalan ìvot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.18 TV kalendar 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.16 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 13.48 Prizma, multinacionalni magazin 14.33 manjinski Mozaik. Prota Petar 14.51 HAZU portreti. Grga Novak 15.07 Eko zona 15.34 Shetlandski zapisi Simona Kinga, dokumentarna serija 16.29 Euromagazin 17.00 Vijesti 17.10 HAK - Promet info 17.20 Reporteri. @rtve mode 18.23 Potro{a~ki kod 18.53 Globalno sijelo 19.20 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 20.01 Zvijezde pjevaju 21.46 Najmo}nije ène svijeta. Audrey Hepburn, dokumentarna serija 22.45 Dnevnik 3 23.06 Vijesti iz kulture 23.17 Crna dalija, film 01.13 Djeca majke Zemlje, film
HRT2
08.45 Patak Frka, crtana serija 09.08 Djevoj~ica iz budu}nosti 2, crtana serija 09.31 Mala TV 10.01 Trolovi, crtana serija 10.28 Minusove muke sa Zemljanima, film za djecu 11.55 Chamonix. Svjetski skija{ki kup spust (M), prijenos 13.04 Rupert, crtani film 13.18 KS Automagazin 13.49 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 14.21 4 zida 14.55 Rukomet, Seha liga. Zagreb - Borac, prijenos 16.30 Direkt. Daleko od ku}e, bliè sebi 17.00 ATP Zagreb Indoors - polufinale, prijenos 1. me~a Simpsoni 19, crtana serija Glazba, glazba... evergreen 20.09 Split. Futsal, EP. Hrvatska - ê{ka, emisija 20.20 Split. Futsal, EP. Hrvatska - ê{ka, prijenos 22.07 Split. Futsal, EP. Hrvatska ê{ka,emisija 22.27 Kaos u Bangkoku, film 00.10 Ljubavnice 2, serija 01.02 Fringe na rubu 1, serija 01.44 Glazbeni salon Gvozdanovi}. Petrit Ceku
Nova TV
06.50 I tako to..., serija 07.20 Dodir s neba, serija 08.15 Jumanji, crtana serija 08.45 Winx, crtana serija 09.10 Gormiti, crtana serija 09.35 Smallville, serija 10.35 Frikovi, serija 11.35 Zauvijek susjedi, serija 13.20 Larin izbor, serija 15.20 Brzi bijeg, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin 18.05 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbeni show 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 ûvari zakona, film 22.35 Kona~na odluka, film 00.55 Zlo~esti de~ki, film 02.55 Hostel, film 04.25 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbeni show 05.20 Ezo TV, tarot show
RTRS
08.10 Tomica i prijatelji, crtana serija 08.30 Graditelj Bob, crtana serija 08.42 U no}noj ba{ti, crtana serija 09.39 îji su an|eli - islam, ateizam, univerzalnost religije 10.00 Mali dnevnik 10.22 Sova, program za djecu 10.24 Med i djetelina, crtana serija 10.50 Kralj dinosaurusa, crtana serija 11.10 Robin Hud 3, serija 12.00 Dnevnik 1 12.13 Rije~ vjere, religijski program 12.38 Vez /Isto~no Sarajevo/, emisija etno muzike 13.03 Iz iksa u iks, serija 13.31 Doktor sa jezera, serija 15.00 Rukomet - Zagreb - Borac m.tel, direktan prijenos 16.30 Za.druga, emisija za mlade 17.00 Vijesti 17.10 Ah, ta planeta! 17.35 Deronje, koncert [abana [auli}a 18.05 Art ma{ina, emisija iz kulture 18.55 Perestrojka, ruski dokumentarni film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike 21.15 Druga èna, film 22.30 Dnevnik 3 22.45 Druga èna, nastavak filma 23.00 Doktor sa jezera, serija 00.30 Nevidljivi protivnik, serija
MRE@A
08.05 Junska no}, serija (r. 42/124 ep.) 09.05 Junska no}, serija (r. 43/124 ep.) 10.05 Junska no}, serija (r. 44/124 ep.) 11.05 Junska no}, serija (r. 45/124 ep.) 13.05 100 miliona prije Krista, film (r) 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 18. ep. (r) 17.05 Otok, serija, 17. ep. 18.05 CSI. Las Vegas, serija, 22. ep. (r) 20.05 CSI. New York, serija, 22. ep. 21.00 CSI. Las Vegas, serija, 5. ep. 22.05 Univerzalni vojnik, film
ta~ke, program za djecu (r) 20.00 Mu}ke, 1989. humoristi~ki program 21.25 Vijesti TVSA 21.30 U zmajevom gnijezdu, igrani film 23.00 Bijeli planet, dokumentarni film 00.26 Mu}ke,1989. humoristi~ki program
17.05 OTOK,serija 18.05 Zagrljaj ljepote 19.05 FIS SHOP 19.10 Marketing 19.30 HRT DNEVNIK 20.05 Reportaà, TV KISS 21.05 CSI, serija 22.00 [panjolska primera liga 00.00 No}ni program
Marketing 19.30 Dnevnik 2 19.55 Marketing 20.00 Vitafon 20.30 Nijesmo mi od ju~e, serija 21.00 Foliranti, serija 21.30 Tu|e sla|e 22.30 BN music 23.30 Dnevnik 3 23.45 Film
HTV OSKAR C
08.05 Junska no}, serija 13.05 100 miliona prije Krista, film 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija 16.10 Bonaventura 17.05 Otok , serija 18.05 CSI. Las Vegas, serija 19.00 Auto shop magazin emisija o automobilizmu 19.30 Reemitiranje dnevnika hrt-a 20.05 CSI. New York, igrana serija 21.00 CSI. Las Vegas, igrana serija 22.05 Univerzalni vojnik, film
KAKANJ
11.00 Puls 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frejèr, serija 13.00 Yusuf, serija (repriza zadnjih 5 epizoda 17.00 Flash vijesti 17.05 Put Istine 18.00 Pozitivni format 18.30 Majstori kuhinje 19.00 Denis napast 19.15 Marketing 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Nade BH sporta 20.45 Marketing 21.00 Dom2 21.30 So{ka fronta 22.40 Mali oglasi 22.45 Marketing 23.00 Stounhend` 00.00 Vijesti IC r. 00.10 Operaterka, film
TV OSM
11.35 Amor Latino, r. 12.20 Zdrav ìvot 13.20 TV Shop 13.45 Zodeks 14.00 Marketing 2 14.05 Bez cenzure 15.20 Marketing 3 15.25 Horoskop 15.30 Game zone 15.35 Portal 15.40 TV Vita Shop 16.00 Marketing 4 16.05 Vremenska prognoza 16.15 DW-time 16.45 Hrana i vino 17.15 Amor Latino, serija 18.20 Marketing 6 18.30 Dan, centralna inf. emisija 19.12 SMS oglasi 19.30 Portal 19.40 Game zone 20.00 Irene Hass, serija 21.00 Scena 22.00 VOA 22.30 DW-time 23.00 Film 00.30 Astro Show
TVSA
07.00 Statisti, serijski program, 10/12 07.30 Statisti, serijski program, 11/12 08.00 Program za djecu 09.00 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show za mlade, 19/46 09.30 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show za mlade, 20//46 10.00 Kike tike ta~ke, program za djecu 11.05 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 11.35 Divlji zapad, dok. program, 1/3 12.25 Tribunal 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Rebus, politi~ki magazin 14.45 Sarajevska hronika, inf. program 15.25 TV justice, sudska hronika 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Bisage Vehida Guni}a, dokumentarno-revijalni program 16.30 Ko{arka: KK Bosna-KK Mladost, direktan prijenos 18.05 Za svaku bolest trava raste 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike
Top shop 12.15 Inspektor Mors, serija 13.50 Meraklije sa ârdaklije, zabavni program 2/2 (r) 14.25 Preporu~ujemo... 14.30 Vijesti 14.35 Top shop 14.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal, 65. em. 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija (r) 16.50 Top shop 17.05 Otok, igrana serija CSI. Las Vegas, serija 18.05 Duhovni svijet, vjerski program 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 CSI New York, igrana serija 21.00 Hronika kraji{kih gradova, inf. program 21.45 TV intermeco 22.00 [panska primera liga, prijenos utakmice, 1. pol. 22.45 Vijesti 23.00 [panska primera liga, prijenos utakmice, 2. pol. 23.45 Auto shop magazin, emisija o automobilizmu
ZENICA
09.08 Dje~iji program. Odlika{i 09.30 TV izlog 11.00 Selu u pohode 12.00 Sponzoru{e 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura, r. 16.00 Kontakt program 17.00 Oni dolaze 17.30 Putopisi 18.00 Sfera 18.30 Mali oglasi 19.00 Vijesti 20.00 Nije te{ko biti ja 21.00 Igrani film 22.30 Obavje{tenja 23.00 Vijesti 23.15 Igrani film
HEMA
09.00 Serijski program, r. 10.00 Hema magazin, centralna inf. emisija. r. 11.00 Tv Liberty, magazin Radija slobodna Evropa. r. 12.00 Auto shop magazin, emisija. r. 13.00 Igrani film 15.00 Na{i razgovori, intervju. r. 16.00 Religija u slu`bi ìvota, religijski program. r. 17.00 Info IC, hronika Op}ine Kakanj 18.00 Iskre kulture, emisija. r. 19.00 Pregled sedmice, inf. program 20.00 Igrani film 22.00 Iz arhiva TV Hema
VISOKO
14.00 TV strane 16.00 39. Sjednica Op}inskog vije}a Visoko, snimak 19.25 Maketing blok 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Marketing blok 20.05 Sje}anja 20.30 Aktuelnosti, inf. program 20.45 Filmski program 22.15 Marketing blok 22.20 Tv Zehra, dokumentarni program 23.00 Tv strane 00.00 Odjavni telop
TV GORA@DE
08.00 Najava programa Dnevnik/r 08.30 Bonaventura/r 17.00 Najava programa Balkandics Marketing 19.00 Dnevnik Marketing 19.30 Muzi~ki program 20.00 Istina. Dok. program 20.30 Pop Top. muzi~ka emisija 21.00 Dokumentarni program 22.00 Intervju 23.00 Dnevnik/r 23.30 Muzi~ki program 00.00 Odjava programa
KISS
08.00 Hrana i vino, emisija 08.20 SMS BOX 13.30 Kuhinje 14.05 Reportaà, arhiv TV KISS 15.00 Lifestyle TV, r. 15.40 Reportaà, arhiv TV KISS 16.00 Hrana i vino, emisija 16.30 Reportaà TV KISS
HIT TV
16.25 Tri minuta 19.00 Iz dana u dan 20.00 Auto shop magazin 21.00 Biljana za Vas 22.00 Bonaventura 22.30 Folk show 23.30 Trend setter 00.00 Tri minuta. vijesti 00.05 Film
BN
16.15 Subotom u 3, nastavak 17.55 Kao kod svoje ku}e 19.20
TV USK
10.15 Dance, dance , igrana serija (r) 11.10 Alternativna medicina, dok. program 12.00 Vijesti 12.05
TOP VIJESTI
LJUDI I DOGA\AJI
LJUDI I DOGAAJI
8A K =>EE
Kemortan branila kapetana
LJUDI I DOGA\AJI
LONDON - Odjea i ve mlade ene koja je viena s kapetanom u trenutku nesree broda Costa Concordia, pronaeni su u njegovoj kabini, pie Daily Telegraph. Domeniku Kemortan (Domnica Cemortan, 24), bivu plesaicu, istraitelji su ispitivali vie od pet sati. Moldavka je kapetana Franeska Sketina (Francesco Schettino) nazvala herojem i branila ga na ispitivanju. Rekla je da nije uredu da je njemu unitena reputacija neosnovanim optubama.
Neke od fotografija modela modne kue intimnog rublja
Promotivna kampanja Victoria's Secret uoi Dana zaljubljenih
Ako ne znate ta da poklonite svojoj dragoj, odaberite joj neto to se vama dopada, poruuju ljepotice
NJUJORK - Adriana Lima, Kendis Svanpul (Candice Swanepoel), Lili Aldrid (Lily Aldridge) i drugi aneli u jeku su promotivne kampanje uoi Dana zaljubljenih. Modeli modne kue intimnog rublja Victoria's Secret u posebnom su video materijalu ponudile savjete po pitanju izbora odgovarajueg poklona za dragu osobu. - Ako ne znate ta da poklonite svojoj dragoj, odaberite joj neto to se vama dopada, to je veoma originalno. Svratite do naih pro-
5)8-61 7)4+1)
,E==JE /=@=BEALA IJL=HE = FH@=K K>EA
TRIPOLI - Libijac Ahmed Varfali objavio je da posjeduje i da eli da proda srebreni vjenani prsten svrgnutog libijskog lidera Muamera Gadafija, kao i okrvavljenu koulju u kojoj je zlostavljan i ubijen. Za ova dva predmeta Vafali kao poetnu cijenu trai dva miliona dolara, a smatra da bi dobio i vie kada bi mogao da ih iznese na aukciju u Evropi. Kao dokaz da su stvari zaista u njegovom vlasnitvu, na sajt ArabsToday postavio je fotografiju prstena, na kojoj se vidi ugravirani datum Gadafijevog vjenanja sa Safijom - 10. septembar 1970. davnica i nai ete pomo koja vam je potrebna. Momci, bez izgovora! - poruili ljepotice svim mukarcima koji su neodluni ta da kupe ljepoj polovini.
Kraljica Elizabeta slavi
SANDRINGEM - Britanska kraljica Elizabeta Druga posadila je juer u Norfolku drvo, ime je obiljeila svoj dijamantni jubilej. Ovog vikenda poinje petomjesena proslava kraljicine vladavine. Ona je prije 60 godina, 6. februara 1952., sjela na tron poslije smrti svog oca, kralja Dorda estog (George).
)OKIE >=LEE H=CLH FE?E=

LONDON - Hakerska grupa Anonymous objavila je snimak konferencijskog razgovora izmeu pripadnika FBI-ja i britanske policije, u kome oni razmatraju akcije protiv hakera. Uesnici razgovora razmatraju kako da uu u trag Anonymousima i drugim srodnim grupama, datume planiranih hapenja i detalje dokaza koje ima policija. Grupa
Hakeri upratili planove o svom hapenju
8E = =KA
Iskosa
je, takoer, objavila e-mail FBI-ja s detaljima o tome kako pristupiti konferencijskom razgovoru i adresama elektronske pote uesnika. FBI jo nije komentirao sluaj, a Scotland Yard je najavio reakciju. Anonymousi su napisali na Twitteru da se FBI vjerovatno pita kako su oni u stanju da im stalno itaju saopenja.
ASTANA - Jedan zooloki vrt u snijegom okovanom Kazahstanu daje svojim majmunima crno vino kako bi se zagrijali, prenosi AFP. - To pie zimi titi od respiratornih infekcija. Vinom ih titimo od gripe. Primati su kao i ljudi. Neki ak i pretjeruju i nekoliko puta dolaze po svoju dozu - kau u ZOO vrtu. Trudnicama i mladuncima nije dozvoljeno da piju vino.
Ponuena i krvava koulja svrgnutog lidera

Avaz02 04

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Avaz02 04

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nezavisni bh. politi~ki dnevnik z subota, 4. 2. 2012.

z Sarajevo z Godina XVII z Broj 5906 z 1 KM, 6 kn, 40 din, 0,70 E

17 GODINA NAJTIRA@NIJA NOVINA U BOSNI I HERCEGOVINI www.dnevniavaz.ba

[EST OSOBA UMRLO ZBOG HLADNO]E!

Dramati~ne posljedice sibirske zime u BiH

Sarajevo ju~er: Saobra}ajni kolaps u bh. prijestonici

Dje~ak se zbog lo{e ocjene bacio pod voz!

AMERIKANAC SE UBIO IZ TRE]EG POKU[AJA

Sarajevski ljekari su i sino} imali pune ruke posla

Mostar: I Stari most u snijegu

ERDOAN: SLU@BA NARODU JESTE SLU@BA BOGU

Pomo}i }u BiH i Petrovi}u

Tarik Poturovi} dao parcelu Zikinoj sestri

Avaz prona{ao suprugu dr. Ese Sadikovi}a

Dnevni avaz, subota, 4. februar/velja~a 2012.

VAL HLADNO]E Izuzetno niske temperature i snje`ne padavine {irom BiH

Odgo|ena posjeta Mehmeta Gormeza

[est mrtvih zbog

Josipovi} pola`e vijenac na Kapiji

Sarajevo: Me}ava na ulicama glavnog grada

Dramati~no spa{avanje 37-godi{njaka

[e{elj odbio pregled

Visina snijega i temperature

X Lider radikala Voji-

U utorak presuda Jeleni Ra{i}

Velike koli~ine snijega napravile ogromne probleme u saobra}aju

Luka i Kru{ev Do i dalje odsje~eni

Dnevni avaz, subota, 4. februar/velja~a 2012.

izazvale pravo vanredno stanje

Presuda Vrhovnog suda RS novo je negiranje genocida - institucionalno

Otkazani brojni letovi

Mostar: Nezapam}eni snije`ni nanosi u gradu na Neretvi

Prestanak padavina tek krajem idu}e sedmice!

generalpukovnik Miladin Miloj~i}. - ^im nas pozovu, mi

Bijela smrt hara Evropom

Mirsad Teskered`i} iz Civilne za{tite FBiH nagla{ava da su ekipe CZ-a na terenima.

Dnevni avaz, subota, 4. februar/velja~a 2012.

Mesi} o uzrocima konflikata

Tadi} odbio priznati da je RS nastala na genocidu

Dodikova nova gomila la`i

Jedinica za rad Mutap~i}a

Sjedili u bilijar sali ispod zemlje

Sari}u i Juki}u produ`en pritvor

Psi traga~i kontrolirali opremu novinara

Dnevni avaz, subota, 4. februar/velja~a 2012.

BANJA LUKA Na vanrednoj sjednici dioni~ara dr`avne kompanije

Nik{i} i D`ombi} najavili deblokadu

Marioneta za zlo~ina~ke la`i

Li~nost dana Mirsad Toka~a

Ekspertna grupa za 110-kilovoltnu mre`u

Odobreno servisiranje vanjskog duga bez bud`eta

Ministar finansija BiH Dragan Vranki} donio odluku

@ivkovi}: Odbio poslati bud`et

Vranki}: Tvrdio da su isplate nezakonite

Polovinom mjeseca po~inju {trajk gla|u

Otpu{teni pripadnici biv{e Vojske FBiH

[ta drugi pi{u

Dnevni avaz, subota, 4. februar/velja~a 2012.

PROBLEMI Implantati britanske kompanije DePuy izazivaju trovanje

Umjesto srca pumpa

2HLE LA = ILEAJK >A IH?=

Uspjeh ljekara iz Teksasa

7H=E FAJ J= DE=@KC@EAC A@=

2HLE LA = ILEAJK >A IH?=

7H=E FAJ J= DE=@KC@EAC A@=

JLHA= = = JHK@E?A

7EJA FEA >A= HK== K EIJ LHEAA

2-6+6 A = F=?EAJA =EJE ELJ

7 AFJE A= E IJ=@=H@= E FH=LE=

>C LEIED ?EA= FHF=@= H>= K >KJE?E=

)AHEE ?HE FAJ=

=@KAE *HEIA= H=AFJAAJHCLEA