OTKAZ UGOVORA O RADU, ZAŠTITA POSLODAVACA I RADNIKA U OVIM SLUČAJEVIMA UVOD Sadašnja faza radnog zakonodavstva u Republici Srpskoj

započeta je 2000-te godine, kada je donešen Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj:38/00). Ovaj Zakon do sada je mijenjan četiri puta. Neposredan i osnovan cilj zakonodavca je bio da se nastavi i održi kontinuitet i razvoj radnog zakonodavstva. Poredeći ovaj kancept radnih odnosa sa ranijim, nesporno je da su značajne razlike nego sličnost. Ove razlike odražavaju promjenu samog koncepta radnog odnosa. Promjene ovog koncepta i uređivanje radnih odnosa svakako je u vezi sa drugim promjenama u društvu, a prije svega sa prelaskom na tržišnu ekonomiju, privatizaciju preduzeća a u okviru toga uspostavljanja tržišta rada. Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, i 66/03) uređeđuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu između radnika i poslodavca, radno vrijeme radnika, odmore i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštitu prava iz radnog odnosa, zaključivanje i primjenu kolektivnih ugovora, rješavanje sporova između radnika i poslodavca, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i drugih prava i obaveza koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike Srpske. Prema osnovnom konceptu i smislu ovog zakona radni odnos je specifični ugovorni odnos između radnika i poslodavca. Sam ugovor o radu, odnosno zaključivanje ugovora o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa, a otkaz ugovora o radu jeste način prestanka radnog odnosa. Svaka od ugovorenih strana dužna je da izvršava ugovorena prava, ali i obaveze. U tom smislu radnik je dužan da se bez prinude angažuje u radni proces, da lično i kontinuirano ispunjava svoje radne zadatke i dužnosti u skladu sa prirodom i vrstom rada, a sve pod neposrednim uputstvima i nadzoru svog poslodavca. Sam poslodavac je dužan radniku dati posao, odrediti mu njegovo mjesto rada i način obavljanja istog, radniku redovno vršiti isplatu zarađenih plata kao i obezbjediti mu druga pravo po osnovu zakona ( godišnji, sedmični i dnevni odmor, otkazni rok, otpremninu i dr.) Zakonom o radu obuhvaćeni su osnovni istituti radnog prava. Zakon prvenstveno uređuje: - zasnivanje radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu u pismenom obliku (član 14.-20.) - radno vrijeme (član. 35.-47.) - otpremninu ( član 127., član 152, član 35. OKU) - otkazni rok ( član 121) - kao i prestanak radnog odnosa ( član 112. –127.)

odnosno normira razloge za prestanka važenja ugovora o radu. 5. 7. 6. ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. 4. vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca – sa danom početka izvršenja kazne. Posmatrajući predhodno pomenutu odredbu Zakona o radu.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme.otkazom ugovora od strane radnika 3. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji posodavca. ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti.kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. smrću radnika. 3. . 9.sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme. U smislu ove odredbe ugovor o radu prestaje da važi: 1. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji randika. stav 1.otkazom ugovora od strane posliodavca. .na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme .sporazumom poslodavca i radnika . . slučajeve prestanka radnog odnosa po sili zakona . slučajeve prestanka važenja ugovora o radu možemo grupisati odnosno sistematizovati: kao: 1. . 2. .sa danom prestanka rada poslodavca. odnosno mjere. Zakona o radu.Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu Prestanak radnog odnosa. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. odnosno prestanak važenja ugovora o radu regulisan je članom 112. Zakon o radu taksativno normira slučajeve prestanka radnog odnosa. 2. otkazom ugovora od strane radnika ili poslodavca. sporazumom poslodavca i radnika. kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. . . 8. sa danom prestanka rada poslodavca.

bilo kakav oblik prinudnog rada ne postoji. prisile ili ucjene. Zakona o radu predviđa mogućnost prestanka radnog odnosa radnika. lična prava. Ovaj član takođe. prvensteno da ne postoji bilo koji oblik prinude.1. pa je jedno od načela radnog odnosa. Kroz ostvarivanje prava (kao u slučaju prestanka radnog odnosa otkazom ugovora radniku od strane poslodavca).dan prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. a koje su uslovno vezana za materijalnu situaciju poslodavca. . Imajući u vidu činjenicu da su prava iz radnog odnosa. Ima obavezu u skladu sa OKU. U ovoj situaciji radniku pripadaju sva prava kao u slučajevima otkaza ugovora o radu na nezkonit način od strane poslodavca. sasvim je narmalno da zakon predviđa i normira slučajeve prestanka radnog odnosa a koji zavise od volje radnika. Polazeći od ove činjenice i načela dobrovljnosti. Otkaz ugovora o radu od strane radnika U Republici Srpskoj. a ugovorne strane trebale bi da se saglase oko: . prvenstveno prava na otkazni rok. Da bi radnik imao pravo da otkaže ugovor o radu neophodno je da postoje sledeće pretpostavka: . Smrt radnika Kao prvi razlog za prestanak važenja ugovora o radu. Član 120.obaveza. prava na otpremninu. svaki radni odnos jeste i mora biti dobrovoljan. Sporazum poslodavca i radnika Radnik i poslodavac se mogu sporazumjeti oko prestanka radnog odnosa radnika.da je ta povreda takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi raditi kod poslodavca. koji za posljedicu ima prestanak radnog odnosa. . Sama činjenica smrti radnika znači gubitak pravnog subjektiviteta. predviđa i situaciju da radnik u svakom trenutku može otkazati ugovor o radu kod poslodavca. Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa bitno je da kod ugovornih strana ne postoji činjenice koje mogu uticati na njihovu volju. poslodavac nema neke posebne obaveze prema radniku. 3a). neprenosiva i neotuđiva. . Zakon posebno ne normira šta bi sporazum treba da sadrži. 2.povrede radne obaveze iz ugovora o radu od strane poslodavca. prava i načina ostvarivanja prava iz radnog odnosa. Zakon navodi smrt radnika. bez nekog posebnog značaja. zakonodavac nastoji zaštiti samog radnika i osvarivanje njegovih prava iz radnog odnosa. načelo dobrovoljnosti tj. odnosno predviđa situaciju u kojoj radnik može da otkaže ugovor o radu.

U situaciji da radnik otkazuje ugovor o radu iz razloga što je ispunio uslove za starosnu penziju. a prvenstveno: . kao u slučajevima kad mu on otkazuje ugovor o radu. . Radnik može u svako doba po svojoj volji da otkaže ugovor (razlika je jedino u obimu prava koja mu pripadaju u tom slučaju) za razliku od poslodavca kome su tačno zakonom propisani slučajevi i mogućnosti za otkaz ugovora o radu radnika. U slučaju da poslodavac zahtjeva da radnik prestane da radi prije isteka otkaznog roka i radnik se saglasi sa tim zahtjevom.da radniku onemogući da radi za vrijeme otkaznog roka. U slučajevima da se ne dokažu određene pravne pretpostavke za ovaj otkaz ugovora o radu.000 KM do 10. poslodavac je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati mu sva prava po osnovu rada kao da je radio za vrijeme do isteka otkaznog roka.da je poslodavac izvršio povredu svojih obaveza iz ugovora o radu. 3b) Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca: Zakon u cilju zaštite prava radnika i poslodavca propisuje situaciju kada poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku. Zakonodavac štiti poslodavca propisivanjem prekluzivnog roka od 15 dana od dana saznanja radnika da je poslodavac izvršio povredu obaveze iz ugovora o radu. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane radnika: Zakon o radu predviđa novčanu kaznu u iznosu od 1. da radniku da pravo na otkazni rok. u slučajevima kada radnik daje otkaz ugovora o radu predviđa otkazni rok od 15 kalendarskih dana. . što je svakako jedna vrsta zaštite poslodavca. a koji počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu. Ovaj otkaz radnik je dužan dostaviti poslodavcu pismeno uz obavezno navođenje razloga zbog kojih daje otkaz ugovora o radu.000.00 KM za prekršaj poslodavca u slučaju: . Radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ima pravo na naknadu plata. poslodavac neće biti u obavezi obezbjediti prava iz radnog odnosa radniku. . već u svakom pojedinačnom slučaju ove činjenice moraju biti utvrđene.da su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca.Međutim. budu ispunjene. odnosno odredba koja treba generalizovati. radnik nema pravo a samim tim ni poslodavac obavezu. odnosno odredba i situacija. u obavezi radniku za vrijeme trajanja otkaznog roka omogućiti da koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja. Svakako da ovo nije generalna odredba.onemogući radniku da koriti jedan slobodan dan sedmično radi traženja novog zaposlenja. za ostvarivanje prava radnika nephodno je da zakonske pretpostavke normirane u ovoj situaciji. .ne isplati radniku naknadu plate. Poslodavac je takođe. Otkazni rok Zakon o radu.

Zakon poslodavcu u ovom slučaju propisuje prekluzivni rok i veže ga činjenicu saznanja za povredu i učinioca. zloupotreba položaja i dr. teret dokazivanja postojanja teže povrede je na poslodavcu. Sem povratka na posao ranika. uz pretpostavku da je sud utvrdio da je to urađeno na nezakonit način. U slučaju otkaza ugovora radniku od strane poslodavca. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. sud će naložiti poslodavacu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koje odgovaraju njegovim radnim i stručnim sposobnostima.Zakona. U slučaju sudskog osporavanja otkaza ugovora o radu. nasilnično ponašanje.u slučaju izvršavanja teže povrede radne obaveze od strane radnika (teže povrede su taksativno naznačene u čl.Pismena forma kao i obavezno navođenje razloga za otkaz ugovora o radu je bitna za obje ugovorne strane. radnik je zaštićen u tom smislu.ako radnik. .Ovaj primjerak otkaza ugovora poslodavac je obavezan da dostavi radniku. zbog kojih se otkazuje ugovor o radu. . .ako se zbog ekonomskih.Ovaj prekluzivni rok iznosi 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca. obavezna je pismena forma uz navođenja razloga za otkaz. Što se tiče ove vrste otkaza. 91. ne vrati na rad. u slučaju da dođe do sudskog spora. Po okončanju sudskog spora zbog otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac. Zakon svakako normira ovu vrstu otkaza ugovora o radu. odavanje poslovne i službene tajne. da iznese svoju odbranu.ako se radnik. poslodavac je takođe u obavezi radniku isplatit naknadu plate i obezbjediti mu ostvarivanje i svih drugih prava na koja bi radnik imao pravo da je bio u radnom osnosu.). s obzirom na svoje stručne i radne sposobnosti ne može uspješno izvršavati radne obaveze iz ugovora o radu. u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu u sledećim slučajevima: .Da bi sud donio ovakvu odluku neophodno je da postoje očigledne činjenice i dokazi koji ukazuju da je poslodavac otkaza ugovor o radu mimo zakonom predviđenih situacija. – krađa. ali otkaz ugovora u cjelosti zavisi od volje poslodavca. poslodavac je dužan da radniku omogući saslušanje. u slučaju pokretanja spora i osporavanja otkaza. zbog teže povrede radne obaveze. . da sud na njegov zahtijev može odlučiti da se privremeneo do okončanja sudskog postupka vrati na posao. Po okončanju ovog postupka. odnosno on mora da dokaže da je radnik učinio neku od težih povreda radne obaveze koje su taksatino propisane članom 91.Takođe poslodavac je obavezi radniku omogući i ostvarivanje prava na koja bi radnik imao pravo propisanih Opštim kolektivnim ugovorom. odnosno osporavanje razloga za otkaz od strane radnika a radi zaštite svojih prava u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. da eventualno ukoliko to učinjena povreda dozvoljava zatraži mišljenje sindikata ili eventualno savjeta radnika ako je on organizovan kod poslodavca. odnosno otkaza ugovora o radu od strane poslodavac.

i ako ih zakon ne pominje. Svakako da poslodavac može da otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radniak uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove rada. ne može uspješno izvršavati radne zadatke iz ugovora o radu. . pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže urede slučajevi i uslovi za otkazni rok. Što se tiče same ponude poslodavac i evantualnog prihvata radnika . Izabrani predstavnici radnika u smislu zakona su: predsjednik savjeta radnika. Otkazni rok U slučaju otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac zbog ekonomskih. kao i u slučaju otkaza ugovora radniku koji zbog svoje stručni radne sposobnosti .ovog člana poslodavac može otkazati otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. Zakon o radu ostavlja mogućnost da se kolektivnim ugovorom. Postupanje suprotno ovoj odredbi jeste prekršaj učinjen od strane poslodavca. kako bi zaštitio radnike i poslodavce. radno mjesto. Zakon o radu ovom odredbom određuje minimalno trajanje otkaznog roka. predviđa mogućnost otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca sa ponudom zaključivanja ugovora pod izmjenjenim uslovima. zadržava pravo da ovaj ugovor osporava kod nadležnog suda. trajanje otkaznog roka kao i druga pitanja koja su u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme trajanja otkaznog roka. Radnik u slučaju da prihvati ponudu poslodavac. se mogu odnosti na platu.U ovom slučaju imamo situaciju da se radniku otkazuje postojeći ugovor o radu.Ovaj sindikalni imunitet izabrani predstavnici radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata traje cijelo vrijeme obavljanja funkcije i jednu godinu nakon isteka funkcije.Svakako da ponuda ne može vječno trajati i obavezivati. Ovi izmjenjeni uslovi.U slučaju da odbije da zaključi ugovor radnik ima pravo na otpremninu i otkazni rok u skladu sa zakonom. na mjesto rada. uživaju izabrani predstavnici radnika. radnik ima ravo na otkazni rok.) od otkaza ugovora o radu.Na ovaj slučaj primjenjuju se pravila koja uređuju otkazivanje ugovora od strane poslodavac. pa bi u konkretnom slučaju rok od 8 dana ili 15 dana bio nekakav razuma rok za ponudu poslodavaca odnosno prihvatanje te nove ponude od strane radnika. predsjednik sindikalne organizacije većinskog sindikata organizovanog kod poslodavca.Otkaz ugovora o radu izabranim predstavnicima radnika Posebnu zaštitu u smislu Zakona o radu ( član 118. zakon takođe ne propisuje bilo kakve rokove. na uslove rada i drugo. i istovremenu ponudu za zaključivanje drugog ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. U smislu stava 1. organizacionih i tehnoloških razloga. Ovaj otkazni rok traje minimalno 30 kalendarskih dana i počinje teći od dana uručenja otkaza radniku.Pored ove minimalne zaštite odnosno minimalnog trajanja otkaznog roka. Zaključivanje ugovora pod izmjenjenim uslovima Zakon o radu u član 123. izabrani predstavnik radnika u organima većinskog sindikata organizovanog na višem nivou.

35. čini prekršaj u smislu Zakona o radu. . b) da radnik kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu ima najmanje dvije godine neprekidnog radnog staža. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 90 dana. b) od 10 do 20 godina. U slučaju da poslodavac ne postupi po ovoj odredbi. Tako se razlikuje: .pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju ( čl. g) preko 30 godina.127. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 45 dana. Otpremnina Radnik ima pravo na otpremninu. izuzev u slučajevima. Pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanim Zakonom o radu ( čl. v) od 20 do 30 godina. na zahtjev poslodavca prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka. ukoliko radnik. c) da radniku radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavac. učinjene teže povrede radne obaveze radnika propisanih članom 91.Zakona. ima pravo na otkazni rok u trajanju od 30 dana. tačka đ. tako i u situaciji otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. Imajući u vidu činjenicu da potpune primjene Zakona o radu nema bez kolektivnog ugovora. Opšti kolektivni ugovor propisuje sledeću dužinu otkaznih rokova: a) radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu a koji ima najmanje dvije radnog staža do 10. i u slučaju ako se radnik u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. i to: a) da radnik ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. . ne vrati na rad. Poslodavac radniku mora odrediti prethodno navedene dužine otkaznih rokova ukoliko otkazuje ugovor o radu radniku. Ovo pravo zavisi od načina prestanka radnog osnosa radnika. poslodavca je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati radniku sva druga prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka.). Kao i slučaju otkaza ugovora o radu od strane radnika. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 75 dana.pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanih Zakonom o radu ( čl.pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu ( čl. Poslodavac ima obavezu da radniku za vrijeme trajanja propisane dužine otkaznog roka.Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu u slučaju otkaza ugovora o radu za radnike sa dužim radim stažom kada je u pitanju otkazni rok. Opšteg kolektivnog ugovora).) Radnik kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora od strane poslodavca ima pravo na otpremninu uz ispunjavanje zakonom popisanih uslova. ova dužina otkaznih rokova je obavezujuća i za radnike i poslodavce. Opšti kolektivni ugovor utvrđuje duže otkazne rokove za radnike sa dužim radnim stažem. .127. omogući korištenje jednog slobodnog dana radi traženja novog zaposlenja.152).

a niti je pravo svih radnika. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sjedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske. 40% plate iz alineje 1. b) za rad od 10 do 20 godina. propisao iznos otpremnine. a zahtjevi su se podnosili ministarstvu nadležnom za poslove rada u pismnenom obliku. Kolektivnog ugovora poslodavac je u obavezi da radniku prilikom odlaska u penziju isplati otpremninu u visini do trostruke plate radnika obračunate u skladu kolektivnim ugovorom. ima pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu.ovog člana.1991. i ona iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. v) za rad od 20 do 30 godina. propisao uslove koji moraju postojati i koji se moraju u svakom pojedinačnom slučaju utvrditi.ovog člana. radnik nema pravo na otpremninu. Visina otpremnine propisane Opštim kolektivnim ugovorom zavisi od dužine rada radnika kod poslednjeg poslodavca i iznosi: a) za rad od 2 do 10 godine. ko otpremninu isplaćuje i kako se obezbjeđuju sretstva za isplatu otpremnine. organizacionih i tehnoloških razloga.ovog člana. g) za rad preko 30 godina.tačka đ. Kolektivni ugovor utvrđuje veće iznose otpremnine od otpremnine poprisane Zakonom o radu na koju radnici imaju pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavac iz ekonomskih.Ovo je prekluzivni rok. Zakon o radu određuje minimalan iznos otpremnine koja pripada radniku u slučaju otkaza ugovora o radu. Veći iznos otpremnine od porisane može se utvrditi kolektivnim ugovorom. 50% plate iz alineje 1. 35% prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili koja mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada.12. za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.Nepostojanje ovih zakonom propisanih uslova. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu Ova otpremnina nije obaveza poslodavaca. 45% plate iz alineje 1. Zakon propisuje da radnik koji se na dan 31. Pravo na podnošenje zahtjeva nemaju lica: . Pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju U skladu sa odredbom člana 35. Zakon o radu predviđena je mogućnost da se radnik i poslodavac dogovore oko obezbjeđivanja drugog prava ili oko obezbjeđivanja drugog vida naknade umjesto otpremnine. kao i da se dogovore oko rokova i isplate same otpremnine. a koji smatra da mu je radni odnos prestao nezakonito kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu ovog zakona.Zakon je propisao ko ima pravo na ovaj vid otprmnine.

i . Zbrinjavanje viška radnika Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. dužan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika.koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme čekanja na posao. Takođe. O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje Komisija koju imenuje ministar nadležan za poslove rada. a koji nije okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona.u visini 2..u visini 3. sud i inspekcija rada će obustaviti postupak i predmet ustupiti Komisiji.za radni staž preko 20 godina . Visina otpremnine po članu 152. pravne struke i koji imaju iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima.koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa. odnosno sindikat o sledećem: .Protiv rješenja komisija radnik ima pravo žalbe ministru nadležnom za poslove rada u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. ali ne manje od 5 radnika. a koja se sastoji od predsjednika i četiri člana. i iznosi: . sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10 % zaposlenih radnika.Komisija prilikom rješavanja zahtjeva može tražiti sve neophodne informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika. ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika. ili. ili ukoliko je pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na ovu otpremninu kod inspekcije rada. Zakona. otkaže ugovor o radu najmanje 10 % od ukupnog broja zaposlenih.za radni staž do 5 godina-u visini 1. Znači. Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu. a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da. radnik ima pravo samo na tačno određenu visinu otpremnine. bez prava na povratak na posao.u visini 2. bez prava na povezivanje staža ili nekih drugih prava iz radnog odnosa. obavjesti savjet radnika. Osnovni razlozi za otkaz vezani su prvenstveno za smanjenje obima posla i ekonomske. u slučaju da je radnik pokrenu radni spor pred nadležnim sudom. prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. tehnoloških i organizacionih razloga.razlozima za prestanak rada radnika. najkasnije na 30 dana prije namjeravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima. o svakom predmetu odlučuje većinom glasova. uzimati izjave od fizičkih lica.za radni staž od 10 do 20 godina . poslodavac je dužan da u pismenoj formi. tehnološke i organizacione razloge. . ako je spor pravosnažno okončan. .66 prosječne plate.00 prosječne plate. vršiti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati druge radnje koje su nephodne radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja.za radni staž od 5 do 10 godina .00 prosječne plate. zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca. zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih.Ova otpremnina će se isplaćivati na teret fonda formiranog za ovu svrhu a sredstva će se obezbjediti od prodaje državnog kapitala i drugih izvora. U cilju sprovođenja konsultacija. .33 prosječne plate u Republici u poslednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu. .

otkaz ugovora o radu suprotno odredbama zakona. zakonom je sankcionisano kao prekršaj koji je učinjen od strane poslodavca. dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima . a vezan je za nastupanje zakonom propisanih slučajeva.broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos. Istek roka važenja ugovora o radu Radni odnos se može zasnovati na određeno i neodređeno vrijeme. bez obzira da li će radnik ispuniti i uslove za sticanje prava na invalidsku penziju. 4. .ako radniku ne omogući povratak na posao nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa. Zakona. 5. . Propisi iz radno-pravne oblasti ne poznaju neke činjenice niti predviđa bilo kakve mogućnosti. zbog kojih bi neko lice poslije navršene 65 godine života. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavac U slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca. . Položaj radnika zbrinut kroz program zbrinjavanja viška radnika u smislu odredbe člana 124. moglo imati zaključen ugovor o radu.. Ovaj prestanak ugovora o radu raegulisan je u skladu sa odredbama Zakona o radu. Gubitak radne sposobnosti utvrđuje se u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju. ili lice koje ima 40 godina penzijskog staža. Gubitak radne sposobnosti Ugovor o radu prestaje da važi dostavljanjem poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. U slučaju da se to desi.mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca.ako poslodavac radniku ne obezbjedi pravo na otkazni rok i otpremninu. . .mjerama kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ugovora o radu svim ili određenom broju radnika.ako po provedenom zbrinjavanja viška radnika ne ponudi radnicima zaposlenje koji imaju pravo prvenstva u odnosu na druga lica. ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu.Ovo rješenje donosi stručna služba Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske. . je povoljniji za jedan određeni vremenski period ( period od godinu dana) u donosu na druga lica koja bi tražila zaposlenje iz razloga što je poslodavac u obavezi da ukoliko namjerava da zaposli određen broj radnika sa istim stučnim kvalifikacija koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos. kao prekršaji sankcionisano je: . 6. Prestanak radnog odnosa zbog godina života i staža osiguranja ili godina penzijskog staža U smislu odredaba Zakona o radu radniku prestaje radni odnos kad navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.

odnosno sa danom početka privremene mjere zabrane rada poslodavacu izrečene od strane nadležnog suda.Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje da važi istekom roka iz tog ugovora. mjeru bezbjednosti ili vaspitnu zaštitnu mjeru u dužem trajanju od tri mjeseca. ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju. smatrati će se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijema. radniku prestaje radni odnos. 8. 9. Prestanak rada poslodavca moguć je zbog: stečaja. Poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na određeno vrijeme. Prestanak ugovora o radu na osnovu sudske odluke Na osnovu sudske odluke radni odnos prestaje sa danom utvrđenim u presudi. nakon isteka roka od dvije godine. Prestanak radnog odnosa zbog prestanka rada poslodavca Sa danom prestanka rada poslodavca. 7. više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. nastavi da radi. Ako radnik. ali najduže do dvije godine od dana zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Dan početka izvršenja kazne. i to je trenutak kad poslodavac radniku otkazuje ugovor o radu. Prestanak ugovora o radu zbog kazne zatvora. U slučaju da se kazna zatvora smanji poslije stupanja na izdržavanje kazne zatvora. na duži period od tri mjeseca. uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca. likvidacije. U slučaju da radnik bude osuđen na kaznu zatvora kraću od tri mjeseca poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu. mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere Ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. a zbog zabrane obavljanja određenih poslova. nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu. smatraće se da je radnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. jeste činjenica zbog koje radnik odstustvuje s rada. . ta činjenica nema uticaja na važenje ugovora o radu. prestaje i radni odnos radnika. Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne mora da prestane istekom roka iz tog ugovora. pismene odjave od strane poslodavca. Sud će u samoj presudi utvrditi činjenice i razloge zbog kojih utvrđuje prestanak važenja ugovora. Ako se radnik. odnosno mjere. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine. jednom ili više puta produži za određeni period.U ovaj period uračunavaju se i prekidi koji su trajali do dvije sedmice. iz razloga što je poslodavac dužan radniku otkazati ugovor o radu sa danom početka izdržavanja kazne.

- sudskom odlukom o zabrani rada.pravnik Načelnik za rad i zapošljavanje. Z A K Lj U Č A K Zakon o radu normira slučajeve prestanaka radnog odnosa u potpunosti. već je u potpunosti regulisao prava i obaveze radnika i poslodavca. Ne samo da je pravno uredio ovaj institut. Radniku je data mogućnost da svojom voljom otkaže ugovor o radu bez sankcije. uz obavezu da radniku omogući ostvarivanje prava koja su mu zagarantovana Zakonom o radu. prestanak uslova za rad. prvenstveno da radniku omogući pravo na otpremninu i otkazni rok zavisno od dužine njegovog radnog staža. dipl. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite . Poslodavac u uslovima tržišne ekonomije u svakom trenutku ima mogućnos da radniku otkaže ugovor o radu. Borislav Radić. što je u saglasnosti sa načelom da je prinudni rad zabranjen.