P. 1
Otkaz Ugovora o Radu

Otkaz Ugovora o Radu

|Views: 48|Likes:
Published by Aleksandar Nemet
alek
alek

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Aleksandar Nemet on May 20, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/28/2013

pdf

text

original

OTKAZ UGOVORA O RADU, ZAŠTITA POSLODAVACA I RADNIKA U OVIM SLUČAJEVIMA UVOD Sadašnja faza radnog zakonodavstva u Republici Srpskoj

započeta je 2000-te godine, kada je donešen Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj:38/00). Ovaj Zakon do sada je mijenjan četiri puta. Neposredan i osnovan cilj zakonodavca je bio da se nastavi i održi kontinuitet i razvoj radnog zakonodavstva. Poredeći ovaj kancept radnih odnosa sa ranijim, nesporno je da su značajne razlike nego sličnost. Ove razlike odražavaju promjenu samog koncepta radnog odnosa. Promjene ovog koncepta i uređivanje radnih odnosa svakako je u vezi sa drugim promjenama u društvu, a prije svega sa prelaskom na tržišnu ekonomiju, privatizaciju preduzeća a u okviru toga uspostavljanja tržišta rada. Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, i 66/03) uređeđuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu između radnika i poslodavca, radno vrijeme radnika, odmore i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštitu prava iz radnog odnosa, zaključivanje i primjenu kolektivnih ugovora, rješavanje sporova između radnika i poslodavca, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i drugih prava i obaveza koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike Srpske. Prema osnovnom konceptu i smislu ovog zakona radni odnos je specifični ugovorni odnos između radnika i poslodavca. Sam ugovor o radu, odnosno zaključivanje ugovora o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa, a otkaz ugovora o radu jeste način prestanka radnog odnosa. Svaka od ugovorenih strana dužna je da izvršava ugovorena prava, ali i obaveze. U tom smislu radnik je dužan da se bez prinude angažuje u radni proces, da lično i kontinuirano ispunjava svoje radne zadatke i dužnosti u skladu sa prirodom i vrstom rada, a sve pod neposrednim uputstvima i nadzoru svog poslodavca. Sam poslodavac je dužan radniku dati posao, odrediti mu njegovo mjesto rada i način obavljanja istog, radniku redovno vršiti isplatu zarađenih plata kao i obezbjediti mu druga pravo po osnovu zakona ( godišnji, sedmični i dnevni odmor, otkazni rok, otpremninu i dr.) Zakonom o radu obuhvaćeni su osnovni istituti radnog prava. Zakon prvenstveno uređuje: - zasnivanje radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu u pismenom obliku (član 14.-20.) - radno vrijeme (član. 35.-47.) - otpremninu ( član 127., član 152, član 35. OKU) - otkazni rok ( član 121) - kao i prestanak radnog odnosa ( član 112. –127.)

.otkazom ugovora od strane posliodavca. 6.sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.otkazom ugovora od strane radnika 3. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji posodavca. 2. slučajeve prestanka radnog odnosa po sili zakona . .sporazumom poslodavca i radnika . sa danom prestanka rada poslodavca.sa danom prestanka rada poslodavca.Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu Prestanak radnog odnosa. 4. vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca – sa danom početka izvršenja kazne. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji randika. smrću radnika. 8. . 9. sporazumom poslodavca i radnika. istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme. slučajeve prestanka važenja ugovora o radu možemo grupisati odnosno sistematizovati: kao: 1. . otkazom ugovora od strane radnika ili poslodavca. . .na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. Zakona o radu.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme . 2. kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. Zakon o radu taksativno normira slučajeve prestanka radnog odnosa. Posmatrajući predhodno pomenutu odredbu Zakona o radu. 5. stav 1. odnosno mjere. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. . odnosno normira razloge za prestanka važenja ugovora o radu. sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. U smislu ove odredbe ugovor o radu prestaje da važi: 1. ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. odnosno prestanak važenja ugovora o radu regulisan je članom 112. 7. 3.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme.kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.

načelo dobrovoljnosti tj.da je ta povreda takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi raditi kod poslodavca.povrede radne obaveze iz ugovora o radu od strane poslodavca. prvenstveno prava na otkazni rok. Da bi radnik imao pravo da otkaže ugovor o radu neophodno je da postoje sledeće pretpostavka: . bilo kakav oblik prinudnog rada ne postoji. . Imajući u vidu činjenicu da su prava iz radnog odnosa. . a koje su uslovno vezana za materijalnu situaciju poslodavca. poslodavac nema neke posebne obaveze prema radniku. Sama činjenica smrti radnika znači gubitak pravnog subjektiviteta. . zakonodavac nastoji zaštiti samog radnika i osvarivanje njegovih prava iz radnog odnosa. neprenosiva i neotuđiva. Zakon posebno ne normira šta bi sporazum treba da sadrži.obaveza. Kroz ostvarivanje prava (kao u slučaju prestanka radnog odnosa otkazom ugovora radniku od strane poslodavca). Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa bitno je da kod ugovornih strana ne postoji činjenice koje mogu uticati na njihovu volju.dan prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Otkaz ugovora o radu od strane radnika U Republici Srpskoj. pa je jedno od načela radnog odnosa. 3a). 2. a ugovorne strane trebale bi da se saglase oko: . Ovaj član takođe. Ima obavezu u skladu sa OKU. U ovoj situaciji radniku pripadaju sva prava kao u slučajevima otkaza ugovora o radu na nezkonit način od strane poslodavca. Zakon navodi smrt radnika. Zakona o radu predviđa mogućnost prestanka radnog odnosa radnika. Član 120. sasvim je narmalno da zakon predviđa i normira slučajeve prestanka radnog odnosa a koji zavise od volje radnika. predviđa i situaciju da radnik u svakom trenutku može otkazati ugovor o radu kod poslodavca. Polazeći od ove činjenice i načela dobrovljnosti. prvensteno da ne postoji bilo koji oblik prinude. prava na otpremninu. koji za posljedicu ima prestanak radnog odnosa. bez nekog posebnog značaja. lična prava. prisile ili ucjene. svaki radni odnos jeste i mora biti dobrovoljan.1. Smrt radnika Kao prvi razlog za prestanak važenja ugovora o radu. Sporazum poslodavca i radnika Radnik i poslodavac se mogu sporazumjeti oko prestanka radnog odnosa radnika. prava i načina ostvarivanja prava iz radnog odnosa. odnosno predviđa situaciju u kojoj radnik može da otkaže ugovor o radu.

Radnik može u svako doba po svojoj volji da otkaže ugovor (razlika je jedino u obimu prava koja mu pripadaju u tom slučaju) za razliku od poslodavca kome su tačno zakonom propisani slučajevi i mogućnosti za otkaz ugovora o radu radnika. 3b) Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca: Zakon u cilju zaštite prava radnika i poslodavca propisuje situaciju kada poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku.000.da je poslodavac izvršio povredu svojih obaveza iz ugovora o radu.00 KM za prekršaj poslodavca u slučaju: . što je svakako jedna vrsta zaštite poslodavca. da radniku da pravo na otkazni rok. budu ispunjene. odnosno odredba i situacija. U slučaju da poslodavac zahtjeva da radnik prestane da radi prije isteka otkaznog roka i radnik se saglasi sa tim zahtjevom. u obavezi radniku za vrijeme trajanja otkaznog roka omogućiti da koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja. kao u slučajevima kad mu on otkazuje ugovor o radu. . Otkazni rok Zakon o radu. odnosno odredba koja treba generalizovati. U slučajevima da se ne dokažu određene pravne pretpostavke za ovaj otkaz ugovora o radu. Radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ima pravo na naknadu plata. . a prvenstveno: . Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane radnika: Zakon o radu predviđa novčanu kaznu u iznosu od 1.Međutim. a koji počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu. radnik nema pravo a samim tim ni poslodavac obavezu. u slučajevima kada radnik daje otkaz ugovora o radu predviđa otkazni rok od 15 kalendarskih dana. poslodavac neće biti u obavezi obezbjediti prava iz radnog odnosa radniku. Ovaj otkaz radnik je dužan dostaviti poslodavcu pismeno uz obavezno navođenje razloga zbog kojih daje otkaz ugovora o radu. . za ostvarivanje prava radnika nephodno je da zakonske pretpostavke normirane u ovoj situaciji. Poslodavac je takođe. . U situaciji da radnik otkazuje ugovor o radu iz razloga što je ispunio uslove za starosnu penziju.ne isplati radniku naknadu plate.onemogući radniku da koriti jedan slobodan dan sedmično radi traženja novog zaposlenja. poslodavac je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati mu sva prava po osnovu rada kao da je radio za vrijeme do isteka otkaznog roka. već u svakom pojedinačnom slučaju ove činjenice moraju biti utvrđene.da radniku onemogući da radi za vrijeme otkaznog roka. Svakako da ovo nije generalna odredba.da su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca. Zakonodavac štiti poslodavca propisivanjem prekluzivnog roka od 15 dana od dana saznanja radnika da je poslodavac izvršio povredu obaveze iz ugovora o radu.000 KM do 10.

U slučaju sudskog osporavanja otkaza ugovora o radu. Po okončanju sudskog spora zbog otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac. Zakon poslodavcu u ovom slučaju propisuje prekluzivni rok i veže ga činjenicu saznanja za povredu i učinioca. Što se tiče ove vrste otkaza. da eventualno ukoliko to učinjena povreda dozvoljava zatraži mišljenje sindikata ili eventualno savjeta radnika ako je on organizovan kod poslodavca. poslodavac je takođe u obavezi radniku isplatit naknadu plate i obezbjediti mu ostvarivanje i svih drugih prava na koja bi radnik imao pravo da je bio u radnom osnosu. teret dokazivanja postojanja teže povrede je na poslodavcu. u slučaju pokretanja spora i osporavanja otkaza. da sud na njegov zahtijev može odlučiti da se privremeneo do okončanja sudskog postupka vrati na posao. Zakon svakako normira ovu vrstu otkaza ugovora o radu.Da bi sud donio ovakvu odluku neophodno je da postoje očigledne činjenice i dokazi koji ukazuju da je poslodavac otkaza ugovor o radu mimo zakonom predviđenih situacija. nasilnično ponašanje. Po okončanju ovog postupka. ne vrati na rad. da iznese svoju odbranu. U slučaju otkaza ugovora radniku od strane poslodavca. u slučaju da dođe do sudskog spora. u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. odavanje poslovne i službene tajne. odnosno on mora da dokaže da je radnik učinio neku od težih povreda radne obaveze koje su taksatino propisane članom 91. uz pretpostavku da je sud utvrdio da je to urađeno na nezakonit način.u slučaju izvršavanja teže povrede radne obaveze od strane radnika (teže povrede su taksativno naznačene u čl. Sem povratka na posao ranika. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. odnosno otkaza ugovora o radu od strane poslodavac. .ako se zbog ekonomskih. zloupotreba položaja i dr. sud će naložiti poslodavacu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koje odgovaraju njegovim radnim i stručnim sposobnostima.Takođe poslodavac je obavezi radniku omogući i ostvarivanje prava na koja bi radnik imao pravo propisanih Opštim kolektivnim ugovorom.Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu u sledećim slučajevima: . ali otkaz ugovora u cjelosti zavisi od volje poslodavca.Zakona. odnosno osporavanje razloga za otkaz od strane radnika a radi zaštite svojih prava u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. . . obavezna je pismena forma uz navođenja razloga za otkaz. – krađa. zbog teže povrede radne obaveze.ako radnik.ako se radnik. . s obzirom na svoje stručne i radne sposobnosti ne može uspješno izvršavati radne obaveze iz ugovora o radu. zbog kojih se otkazuje ugovor o radu.Pismena forma kao i obavezno navođenje razloga za otkaz ugovora o radu je bitna za obje ugovorne strane. 91. radnik je zaštićen u tom smislu.Ovaj prekluzivni rok iznosi 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca. poslodavac je dužan da radniku omogući saslušanje.).Ovaj primjerak otkaza ugovora poslodavac je obavezan da dostavi radniku.

kako bi zaštitio radnike i poslodavce. pa bi u konkretnom slučaju rok od 8 dana ili 15 dana bio nekakav razuma rok za ponudu poslodavaca odnosno prihvatanje te nove ponude od strane radnika. Svakako da poslodavac može da otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radniak uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove rada. Zakon o radu ovom odredbom određuje minimalno trajanje otkaznog roka. Ovi izmjenjeni uslovi. Zaključivanje ugovora pod izmjenjenim uslovima Zakon o radu u član 123. i ako ih zakon ne pominje. pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže urede slučajevi i uslovi za otkazni rok.) od otkaza ugovora o radu. izabrani predstavnik radnika u organima većinskog sindikata organizovanog na višem nivou. Ovaj otkazni rok traje minimalno 30 kalendarskih dana i počinje teći od dana uručenja otkaza radniku. Što se tiče same ponude poslodavac i evantualnog prihvata radnika .Pored ove minimalne zaštite odnosno minimalnog trajanja otkaznog roka.Na ovaj slučaj primjenjuju se pravila koja uređuju otkazivanje ugovora od strane poslodavac. zadržava pravo da ovaj ugovor osporava kod nadležnog suda. radnik ima ravo na otkazni rok. Postupanje suprotno ovoj odredbi jeste prekršaj učinjen od strane poslodavca. Zakon o radu ostavlja mogućnost da se kolektivnim ugovorom. radno mjesto. kao i u slučaju otkaza ugovora radniku koji zbog svoje stručni radne sposobnosti . predsjednik sindikalne organizacije većinskog sindikata organizovanog kod poslodavca. i istovremenu ponudu za zaključivanje drugog ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. na mjesto rada.U ovom slučaju imamo situaciju da se radniku otkazuje postojeći ugovor o radu. trajanje otkaznog roka kao i druga pitanja koja su u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme trajanja otkaznog roka. se mogu odnosti na platu. ne može uspješno izvršavati radne zadatke iz ugovora o radu. na uslove rada i drugo.ovog člana poslodavac može otkazati otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. .Svakako da ponuda ne može vječno trajati i obavezivati. uživaju izabrani predstavnici radnika.Ovaj sindikalni imunitet izabrani predstavnici radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata traje cijelo vrijeme obavljanja funkcije i jednu godinu nakon isteka funkcije. Izabrani predstavnici radnika u smislu zakona su: predsjednik savjeta radnika. zakon takođe ne propisuje bilo kakve rokove.Otkaz ugovora o radu izabranim predstavnicima radnika Posebnu zaštitu u smislu Zakona o radu ( član 118. Otkazni rok U slučaju otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac zbog ekonomskih. U smislu stava 1. predviđa mogućnost otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca sa ponudom zaključivanja ugovora pod izmjenjenim uslovima. Radnik u slučaju da prihvati ponudu poslodavac. organizacionih i tehnoloških razloga.U slučaju da odbije da zaključi ugovor radnik ima pravo na otpremninu i otkazni rok u skladu sa zakonom.

Tako se razlikuje: . Poslodavac ima obavezu da radniku za vrijeme trajanja propisane dužine otkaznog roka. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 45 dana. i to: a) da radnik ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. c) da radniku radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavac.152). omogući korištenje jednog slobodnog dana radi traženja novog zaposlenja. ima pravo na otkazni rok u trajanju od 30 dana.). Imajući u vidu činjenicu da potpune primjene Zakona o radu nema bez kolektivnog ugovora. tačka đ. ukoliko radnik. . na zahtjev poslodavca prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka.127. v) od 20 do 30 godina. učinjene teže povrede radne obaveze radnika propisanih članom 91.) Radnik kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora od strane poslodavca ima pravo na otpremninu uz ispunjavanje zakonom popisanih uslova.pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju ( čl.pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu ( čl. Poslodavac radniku mora odrediti prethodno navedene dužine otkaznih rokova ukoliko otkazuje ugovor o radu radniku.Zakona. U slučaju da poslodavac ne postupi po ovoj odredbi. čini prekršaj u smislu Zakona o radu.Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu u slučaju otkaza ugovora o radu za radnike sa dužim radim stažom kada je u pitanju otkazni rok. b) da radnik kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu ima najmanje dvije godine neprekidnog radnog staža. Opšti kolektivni ugovor propisuje sledeću dužinu otkaznih rokova: a) radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu a koji ima najmanje dvije radnog staža do 10. tako i u situaciji otkaza ugovora o radu od strane poslodavca.pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanih Zakonom o radu ( čl. 35. Pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanim Zakonom o radu ( čl. Opšti kolektivni ugovor utvrđuje duže otkazne rokove za radnike sa dužim radnim stažem. izuzev u slučajevima. Opšteg kolektivnog ugovora). ova dužina otkaznih rokova je obavezujuća i za radnike i poslodavce. Otpremnina Radnik ima pravo na otpremninu. poslodavca je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati radniku sva druga prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 90 dana. Kao i slučaju otkaza ugovora o radu od strane radnika. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 75 dana.127. i u slučaju ako se radnik u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. ne vrati na rad. b) od 10 do 20 godina. . Ovo pravo zavisi od načina prestanka radnog osnosa radnika. g) preko 30 godina. .

Pravo na podnošenje zahtjeva nemaju lica: . organizacionih i tehnoloških razloga.Nepostojanje ovih zakonom propisanih uslova. Pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu Ova otpremnina nije obaveza poslodavaca. b) za rad od 10 do 20 godina. Kolektivnog ugovora poslodavac je u obavezi da radniku prilikom odlaska u penziju isplati otpremninu u visini do trostruke plate radnika obračunate u skladu kolektivnim ugovorom. Zakon o radu određuje minimalan iznos otpremnine koja pripada radniku u slučaju otkaza ugovora o radu. a koji smatra da mu je radni odnos prestao nezakonito kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu ovog zakona. 35% prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili koja mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sjedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske. a niti je pravo svih radnika.tačka đ. za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. ima pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu. i ona iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.Ovo je prekluzivni rok. ko otpremninu isplaćuje i kako se obezbjeđuju sretstva za isplatu otpremnine. 40% plate iz alineje 1. Visina otpremnine propisane Opštim kolektivnim ugovorom zavisi od dužine rada radnika kod poslednjeg poslodavca i iznosi: a) za rad od 2 do 10 godine.1991. propisao uslove koji moraju postojati i koji se moraju u svakom pojedinačnom slučaju utvrditi. v) za rad od 20 do 30 godina. pravilnikom o radu i ugovorom o radu.Zakon je propisao ko ima pravo na ovaj vid otprmnine. g) za rad preko 30 godina. 45% plate iz alineje 1. radnik nema pravo na otpremninu. propisao iznos otpremnine.ovog člana. Zakon o radu predviđena je mogućnost da se radnik i poslodavac dogovore oko obezbjeđivanja drugog prava ili oko obezbjeđivanja drugog vida naknade umjesto otpremnine. Zakon propisuje da radnik koji se na dan 31.12.ovog člana. Pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju U skladu sa odredbom člana 35.ovog člana. kao i da se dogovore oko rokova i isplate same otpremnine. 50% plate iz alineje 1. Kolektivni ugovor utvrđuje veće iznose otpremnine od otpremnine poprisane Zakonom o radu na koju radnici imaju pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavac iz ekonomskih. Veći iznos otpremnine od porisane može se utvrditi kolektivnim ugovorom. a zahtjevi su se podnosili ministarstvu nadležnom za poslove rada u pismnenom obliku.

. radnik ima pravo samo na tačno određenu visinu otpremnine. i iznosi: . prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. odnosno sindikat o sledećem: . Takođe.koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa.Ova otpremnina će se isplaćivati na teret fonda formiranog za ovu svrhu a sredstva će se obezbjediti od prodaje državnog kapitala i drugih izvora. zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih.za radni staž od 5 do 10 godina . a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da.u visini 2. a koja se sastoji od predsjednika i četiri člana. vršiti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati druge radnje koje su nephodne radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja. ili ukoliko je pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na ovu otpremninu kod inspekcije rada.66 prosječne plate. . poslodavac je dužan da u pismenoj formi. sud i inspekcija rada će obustaviti postupak i predmet ustupiti Komisiji.koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme čekanja na posao. ali ne manje od 5 radnika. Visina otpremnine po članu 152. o svakom predmetu odlučuje većinom glasova.33 prosječne plate u Republici u poslednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu. Zbrinjavanje viška radnika Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. ili. ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika. u slučaju da je radnik pokrenu radni spor pred nadležnim sudom. U cilju sprovođenja konsultacija. ako je spor pravosnažno okončan. tehnološke i organizacione razloge. najkasnije na 30 dana prije namjeravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima. Zakona. O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje Komisija koju imenuje ministar nadležan za poslove rada.u visini 2. bez prava na povratak na posao. Osnovni razlozi za otkaz vezani su prvenstveno za smanjenje obima posla i ekonomske. Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu. otkaže ugovor o radu najmanje 10 % od ukupnog broja zaposlenih. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10 % zaposlenih radnika. tehnoloških i organizacionih razloga. obavjesti savjet radnika.za radni staž do 5 godina-u visini 1.00 prosječne plate. Znači. .razlozima za prestanak rada radnika. a koji nije okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona. pravne struke i koji imaju iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima.u visini 3. . dužan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika. uzimati izjave od fizičkih lica.za radni staž preko 20 godina . zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca.Protiv rješenja komisija radnik ima pravo žalbe ministru nadležnom za poslove rada u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. bez prava na povezivanje staža ili nekih drugih prava iz radnog odnosa. .Komisija prilikom rješavanja zahtjeva može tražiti sve neophodne informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika.za radni staž od 10 do 20 godina . i .00 prosječne plate.

mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca. ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu. . 6. bez obzira da li će radnik ispuniti i uslove za sticanje prava na invalidsku penziju. 5. zbog kojih bi neko lice poslije navršene 65 godine života.otkaz ugovora o radu suprotno odredbama zakona. kao prekršaji sankcionisano je: . Zakona. Propisi iz radno-pravne oblasti ne poznaju neke činjenice niti predviđa bilo kakve mogućnosti. Istek roka važenja ugovora o radu Radni odnos se može zasnovati na određeno i neodređeno vrijeme.mjerama kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ugovora o radu svim ili određenom broju radnika. . Položaj radnika zbrinut kroz program zbrinjavanja viška radnika u smislu odredbe člana 124. . 4. zakonom je sankcionisano kao prekršaj koji je učinjen od strane poslodavca.. moglo imati zaključen ugovor o radu.broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos. Gubitak radne sposobnosti utvrđuje se u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju. a vezan je za nastupanje zakonom propisanih slučajeva.ako po provedenom zbrinjavanja viška radnika ne ponudi radnicima zaposlenje koji imaju pravo prvenstva u odnosu na druga lica.ako poslodavac radniku ne obezbjedi pravo na otkazni rok i otpremninu. je povoljniji za jedan određeni vremenski period ( period od godinu dana) u donosu na druga lica koja bi tražila zaposlenje iz razloga što je poslodavac u obavezi da ukoliko namjerava da zaposli određen broj radnika sa istim stučnim kvalifikacija koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos.ako radniku ne omogući povratak na posao nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa. dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima . . Prestanak radnog odnosa zbog godina života i staža osiguranja ili godina penzijskog staža U smislu odredaba Zakona o radu radniku prestaje radni odnos kad navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. U slučaju da se to desi. . ili lice koje ima 40 godina penzijskog staža. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavac U slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca. . Gubitak radne sposobnosti Ugovor o radu prestaje da važi dostavljanjem poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. Ovaj prestanak ugovora o radu raegulisan je u skladu sa odredbama Zakona o radu.Ovo rješenje donosi stručna služba Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske.

više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne mora da prestane istekom roka iz tog ugovora. Prestanak ugovora o radu zbog kazne zatvora. Sud će u samoj presudi utvrditi činjenice i razloge zbog kojih utvrđuje prestanak važenja ugovora. Dan početka izvršenja kazne. ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju. odnosno sa danom početka privremene mjere zabrane rada poslodavacu izrečene od strane nadležnog suda. i to je trenutak kad poslodavac radniku otkazuje ugovor o radu. ali najduže do dvije godine od dana zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. smatrati će se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijema. mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere Ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. U slučaju da se kazna zatvora smanji poslije stupanja na izdržavanje kazne zatvora. mjeru bezbjednosti ili vaspitnu zaštitnu mjeru u dužem trajanju od tri mjeseca. jeste činjenica zbog koje radnik odstustvuje s rada. nakon isteka roka od dvije godine. Ako se radnik. Ako radnik. na duži period od tri mjeseca. Prestanak ugovora o radu na osnovu sudske odluke Na osnovu sudske odluke radni odnos prestaje sa danom utvrđenim u presudi. Prestanak rada poslodavca moguć je zbog: stečaja. 9. iz razloga što je poslodavac dužan radniku otkazati ugovor o radu sa danom početka izdržavanja kazne. radniku prestaje radni odnos. nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu. ta činjenica nema uticaja na važenje ugovora o radu. jednom ili više puta produži za određeni period. likvidacije.Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje da važi istekom roka iz tog ugovora. uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca. pismene odjave od strane poslodavca. . a zbog zabrane obavljanja određenih poslova.U ovaj period uračunavaju se i prekidi koji su trajali do dvije sedmice. Prestanak radnog odnosa zbog prestanka rada poslodavca Sa danom prestanka rada poslodavca. smatraće se da je radnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. U slučaju da radnik bude osuđen na kaznu zatvora kraću od tri mjeseca poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu. odnosno mjere. nastavi da radi. 7. Poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na određeno vrijeme. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine. prestaje i radni odnos radnika. 8.

prvenstveno da radniku omogući pravo na otpremninu i otkazni rok zavisno od dužine njegovog radnog staža. već je u potpunosti regulisao prava i obaveze radnika i poslodavca.- sudskom odlukom o zabrani rada. Ne samo da je pravno uredio ovaj institut. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite . uz obavezu da radniku omogući ostvarivanje prava koja su mu zagarantovana Zakonom o radu. dipl. Poslodavac u uslovima tržišne ekonomije u svakom trenutku ima mogućnos da radniku otkaže ugovor o radu. prestanak uslova za rad.pravnik Načelnik za rad i zapošljavanje. što je u saglasnosti sa načelom da je prinudni rad zabranjen. Z A K Lj U Č A K Zakon o radu normira slučajeve prestanaka radnog odnosa u potpunosti. Borislav Radić. Radniku je data mogućnost da svojom voljom otkaže ugovor o radu bez sankcije.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->