OTKAZ UGOVORA O RADU, ZAŠTITA POSLODAVACA I RADNIKA U OVIM SLUČAJEVIMA UVOD Sadašnja faza radnog zakonodavstva u Republici Srpskoj

započeta je 2000-te godine, kada je donešen Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj:38/00). Ovaj Zakon do sada je mijenjan četiri puta. Neposredan i osnovan cilj zakonodavca je bio da se nastavi i održi kontinuitet i razvoj radnog zakonodavstva. Poredeći ovaj kancept radnih odnosa sa ranijim, nesporno je da su značajne razlike nego sličnost. Ove razlike odražavaju promjenu samog koncepta radnog odnosa. Promjene ovog koncepta i uređivanje radnih odnosa svakako je u vezi sa drugim promjenama u društvu, a prije svega sa prelaskom na tržišnu ekonomiju, privatizaciju preduzeća a u okviru toga uspostavljanja tržišta rada. Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, i 66/03) uređeđuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu između radnika i poslodavca, radno vrijeme radnika, odmore i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštitu prava iz radnog odnosa, zaključivanje i primjenu kolektivnih ugovora, rješavanje sporova između radnika i poslodavca, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i drugih prava i obaveza koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike Srpske. Prema osnovnom konceptu i smislu ovog zakona radni odnos je specifični ugovorni odnos između radnika i poslodavca. Sam ugovor o radu, odnosno zaključivanje ugovora o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa, a otkaz ugovora o radu jeste način prestanka radnog odnosa. Svaka od ugovorenih strana dužna je da izvršava ugovorena prava, ali i obaveze. U tom smislu radnik je dužan da se bez prinude angažuje u radni proces, da lično i kontinuirano ispunjava svoje radne zadatke i dužnosti u skladu sa prirodom i vrstom rada, a sve pod neposrednim uputstvima i nadzoru svog poslodavca. Sam poslodavac je dužan radniku dati posao, odrediti mu njegovo mjesto rada i način obavljanja istog, radniku redovno vršiti isplatu zarađenih plata kao i obezbjediti mu druga pravo po osnovu zakona ( godišnji, sedmični i dnevni odmor, otkazni rok, otpremninu i dr.) Zakonom o radu obuhvaćeni su osnovni istituti radnog prava. Zakon prvenstveno uređuje: - zasnivanje radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu u pismenom obliku (član 14.-20.) - radno vrijeme (član. 35.-47.) - otpremninu ( član 127., član 152, član 35. OKU) - otkazni rok ( član 121) - kao i prestanak radnog odnosa ( član 112. –127.)

2. 9.kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. smrću radnika. 2. . ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji posodavca. stav 1.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme . odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. . slučajeve prestanka radnog odnosa po sili zakona . odnosno prestanak važenja ugovora o radu regulisan je članom 112. . slučajevi prestanka ugovora o radu po volji randika.otkazom ugovora od strane posliodavca. Zakon o radu taksativno normira slučajeve prestanka radnog odnosa. 3. 5. sa danom prestanka rada poslodavca. sporazumom poslodavca i radnika.sporazumom poslodavca i radnika . odnosno normira razloge za prestanka važenja ugovora o radu. sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. 4. 7. . . Posmatrajući predhodno pomenutu odredbu Zakona o radu. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom.na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. U smislu ove odredbe ugovor o radu prestaje da važi: 1.sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. otkazom ugovora od strane radnika ili poslodavca. Zakona o radu. 8.otkazom ugovora od strane radnika 3. 6.sa danom prestanka rada poslodavca.Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu Prestanak radnog odnosa. odnosno mjere. . kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca – sa danom početka izvršenja kazne. slučajeve prestanka važenja ugovora o radu možemo grupisati odnosno sistematizovati: kao: 1. . odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme.

Sama činjenica smrti radnika znači gubitak pravnog subjektiviteta. svaki radni odnos jeste i mora biti dobrovoljan. 3a). 2. neprenosiva i neotuđiva. bilo kakav oblik prinudnog rada ne postoji. Zakon navodi smrt radnika. odnosno predviđa situaciju u kojoj radnik može da otkaže ugovor o radu. U ovoj situaciji radniku pripadaju sva prava kao u slučajevima otkaza ugovora o radu na nezkonit način od strane poslodavca. lična prava. pa je jedno od načela radnog odnosa. Imajući u vidu činjenicu da su prava iz radnog odnosa. Polazeći od ove činjenice i načela dobrovljnosti. Sporazum poslodavca i radnika Radnik i poslodavac se mogu sporazumjeti oko prestanka radnog odnosa radnika. zakonodavac nastoji zaštiti samog radnika i osvarivanje njegovih prava iz radnog odnosa. . Ovaj član takođe. sasvim je narmalno da zakon predviđa i normira slučajeve prestanka radnog odnosa a koji zavise od volje radnika. prvensteno da ne postoji bilo koji oblik prinude. . Ima obavezu u skladu sa OKU. prava na otpremninu. načelo dobrovoljnosti tj. Da bi radnik imao pravo da otkaže ugovor o radu neophodno je da postoje sledeće pretpostavka: . a ugovorne strane trebale bi da se saglase oko: .dan prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Zakon posebno ne normira šta bi sporazum treba da sadrži. bez nekog posebnog značaja. prava i načina ostvarivanja prava iz radnog odnosa.da je ta povreda takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi raditi kod poslodavca. Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa bitno je da kod ugovornih strana ne postoji činjenice koje mogu uticati na njihovu volju. . Smrt radnika Kao prvi razlog za prestanak važenja ugovora o radu. prisile ili ucjene. Otkaz ugovora o radu od strane radnika U Republici Srpskoj. Kroz ostvarivanje prava (kao u slučaju prestanka radnog odnosa otkazom ugovora radniku od strane poslodavca). poslodavac nema neke posebne obaveze prema radniku. koji za posljedicu ima prestanak radnog odnosa.obaveza. prvenstveno prava na otkazni rok. Zakona o radu predviđa mogućnost prestanka radnog odnosa radnika.povrede radne obaveze iz ugovora o radu od strane poslodavca. Član 120. predviđa i situaciju da radnik u svakom trenutku može otkazati ugovor o radu kod poslodavca. a koje su uslovno vezana za materijalnu situaciju poslodavca.1.

kao u slučajevima kad mu on otkazuje ugovor o radu. . . Poslodavac je takođe. .da je poslodavac izvršio povredu svojih obaveza iz ugovora o radu. . što je svakako jedna vrsta zaštite poslodavca. a prvenstveno: . 3b) Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca: Zakon u cilju zaštite prava radnika i poslodavca propisuje situaciju kada poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku.da su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca. Svakako da ovo nije generalna odredba. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane radnika: Zakon o radu predviđa novčanu kaznu u iznosu od 1. U situaciji da radnik otkazuje ugovor o radu iz razloga što je ispunio uslove za starosnu penziju. za ostvarivanje prava radnika nephodno je da zakonske pretpostavke normirane u ovoj situaciji. a koji počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu.Međutim. odnosno odredba koja treba generalizovati. U slučajevima da se ne dokažu određene pravne pretpostavke za ovaj otkaz ugovora o radu. Zakonodavac štiti poslodavca propisivanjem prekluzivnog roka od 15 dana od dana saznanja radnika da je poslodavac izvršio povredu obaveze iz ugovora o radu. Radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ima pravo na naknadu plata. u slučajevima kada radnik daje otkaz ugovora o radu predviđa otkazni rok od 15 kalendarskih dana. odnosno odredba i situacija. radnik nema pravo a samim tim ni poslodavac obavezu. poslodavac je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati mu sva prava po osnovu rada kao da je radio za vrijeme do isteka otkaznog roka. Otkazni rok Zakon o radu. Radnik može u svako doba po svojoj volji da otkaže ugovor (razlika je jedino u obimu prava koja mu pripadaju u tom slučaju) za razliku od poslodavca kome su tačno zakonom propisani slučajevi i mogućnosti za otkaz ugovora o radu radnika. već u svakom pojedinačnom slučaju ove činjenice moraju biti utvrđene. Ovaj otkaz radnik je dužan dostaviti poslodavcu pismeno uz obavezno navođenje razloga zbog kojih daje otkaz ugovora o radu.ne isplati radniku naknadu plate.00 KM za prekršaj poslodavca u slučaju: . da radniku da pravo na otkazni rok.onemogući radniku da koriti jedan slobodan dan sedmično radi traženja novog zaposlenja. u obavezi radniku za vrijeme trajanja otkaznog roka omogućiti da koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja.da radniku onemogući da radi za vrijeme otkaznog roka. U slučaju da poslodavac zahtjeva da radnik prestane da radi prije isteka otkaznog roka i radnik se saglasi sa tim zahtjevom. budu ispunjene.000 KM do 10. poslodavac neće biti u obavezi obezbjediti prava iz radnog odnosa radniku.000.

obavezna je pismena forma uz navođenja razloga za otkaz. U slučaju otkaza ugovora radniku od strane poslodavca. . zloupotreba položaja i dr.ako se zbog ekonomskih. Sem povratka na posao ranika. Po okončanju ovog postupka. 91.Pismena forma kao i obavezno navođenje razloga za otkaz ugovora o radu je bitna za obje ugovorne strane. odavanje poslovne i službene tajne.Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu u sledećim slučajevima: . nasilnično ponašanje. zbog kojih se otkazuje ugovor o radu.Ovaj primjerak otkaza ugovora poslodavac je obavezan da dostavi radniku. poslodavac je takođe u obavezi radniku isplatit naknadu plate i obezbjediti mu ostvarivanje i svih drugih prava na koja bi radnik imao pravo da je bio u radnom osnosu. . ne vrati na rad.Takođe poslodavac je obavezi radniku omogući i ostvarivanje prava na koja bi radnik imao pravo propisanih Opštim kolektivnim ugovorom.Ovaj prekluzivni rok iznosi 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca. da eventualno ukoliko to učinjena povreda dozvoljava zatraži mišljenje sindikata ili eventualno savjeta radnika ako je on organizovan kod poslodavca. teret dokazivanja postojanja teže povrede je na poslodavcu.ako se radnik. – krađa. odnosno on mora da dokaže da je radnik učinio neku od težih povreda radne obaveze koje su taksatino propisane članom 91. u slučaju pokretanja spora i osporavanja otkaza.ako radnik. odnosno otkaza ugovora o radu od strane poslodavac.Zakona. u slučaju da dođe do sudskog spora. Po okončanju sudskog spora zbog otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac. da sud na njegov zahtijev može odlučiti da se privremeneo do okončanja sudskog postupka vrati na posao. s obzirom na svoje stručne i radne sposobnosti ne može uspješno izvršavati radne obaveze iz ugovora o radu. Zakon svakako normira ovu vrstu otkaza ugovora o radu. . odnosno osporavanje razloga za otkaz od strane radnika a radi zaštite svojih prava u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca.Da bi sud donio ovakvu odluku neophodno je da postoje očigledne činjenice i dokazi koji ukazuju da je poslodavac otkaza ugovor o radu mimo zakonom predviđenih situacija.). zbog teže povrede radne obaveze. Što se tiče ove vrste otkaza. sud će naložiti poslodavacu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koje odgovaraju njegovim radnim i stručnim sposobnostima. ali otkaz ugovora u cjelosti zavisi od volje poslodavca. da iznese svoju odbranu.u slučaju izvršavanja teže povrede radne obaveze od strane radnika (teže povrede su taksativno naznačene u čl. U slučaju sudskog osporavanja otkaza ugovora o radu. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. Zakon poslodavcu u ovom slučaju propisuje prekluzivni rok i veže ga činjenicu saznanja za povredu i učinioca. u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. poslodavac je dužan da radniku omogući saslušanje. radnik je zaštićen u tom smislu. . uz pretpostavku da je sud utvrdio da je to urađeno na nezakonit način.

na uslove rada i drugo. pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže urede slučajevi i uslovi za otkazni rok. predviđa mogućnost otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca sa ponudom zaključivanja ugovora pod izmjenjenim uslovima. Otkazni rok U slučaju otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac zbog ekonomskih. Zakon o radu ostavlja mogućnost da se kolektivnim ugovorom. zakon takođe ne propisuje bilo kakve rokove. kao i u slučaju otkaza ugovora radniku koji zbog svoje stručni radne sposobnosti . uživaju izabrani predstavnici radnika. U smislu stava 1. Što se tiče same ponude poslodavac i evantualnog prihvata radnika .Svakako da ponuda ne može vječno trajati i obavezivati. Zaključivanje ugovora pod izmjenjenim uslovima Zakon o radu u član 123. ne može uspješno izvršavati radne zadatke iz ugovora o radu. Radnik u slučaju da prihvati ponudu poslodavac.Ovaj sindikalni imunitet izabrani predstavnici radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata traje cijelo vrijeme obavljanja funkcije i jednu godinu nakon isteka funkcije. predsjednik sindikalne organizacije većinskog sindikata organizovanog kod poslodavca. Ovaj otkazni rok traje minimalno 30 kalendarskih dana i počinje teći od dana uručenja otkaza radniku. trajanje otkaznog roka kao i druga pitanja koja su u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme trajanja otkaznog roka. Izabrani predstavnici radnika u smislu zakona su: predsjednik savjeta radnika. kako bi zaštitio radnike i poslodavce.U ovom slučaju imamo situaciju da se radniku otkazuje postojeći ugovor o radu. organizacionih i tehnoloških razloga. radnik ima ravo na otkazni rok. Ovi izmjenjeni uslovi. Postupanje suprotno ovoj odredbi jeste prekršaj učinjen od strane poslodavca.Pored ove minimalne zaštite odnosno minimalnog trajanja otkaznog roka.Na ovaj slučaj primjenjuju se pravila koja uređuju otkazivanje ugovora od strane poslodavac.Otkaz ugovora o radu izabranim predstavnicima radnika Posebnu zaštitu u smislu Zakona o radu ( član 118. . izabrani predstavnik radnika u organima većinskog sindikata organizovanog na višem nivou. na mjesto rada. Svakako da poslodavac može da otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radniak uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove rada.U slučaju da odbije da zaključi ugovor radnik ima pravo na otpremninu i otkazni rok u skladu sa zakonom. zadržava pravo da ovaj ugovor osporava kod nadležnog suda. pa bi u konkretnom slučaju rok od 8 dana ili 15 dana bio nekakav razuma rok za ponudu poslodavaca odnosno prihvatanje te nove ponude od strane radnika.ovog člana poslodavac može otkazati otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. se mogu odnosti na platu. i istovremenu ponudu za zaključivanje drugog ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. radno mjesto. Zakon o radu ovom odredbom određuje minimalno trajanje otkaznog roka.) od otkaza ugovora o radu. i ako ih zakon ne pominje.

pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanih Zakonom o radu ( čl. Opšti kolektivni ugovor propisuje sledeću dužinu otkaznih rokova: a) radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu a koji ima najmanje dvije radnog staža do 10. b) od 10 do 20 godina.) Radnik kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora od strane poslodavca ima pravo na otpremninu uz ispunjavanje zakonom popisanih uslova. poslodavca je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati radniku sva druga prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka. ne vrati na rad.127. Tako se razlikuje: . Otpremnina Radnik ima pravo na otpremninu. Poslodavac ima obavezu da radniku za vrijeme trajanja propisane dužine otkaznog roka. omogući korištenje jednog slobodnog dana radi traženja novog zaposlenja. Kao i slučaju otkaza ugovora o radu od strane radnika. tako i u situaciji otkaza ugovora o radu od strane poslodavca.pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju ( čl. tačka đ. Ovo pravo zavisi od načina prestanka radnog osnosa radnika. . i to: a) da radnik ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. b) da radnik kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu ima najmanje dvije godine neprekidnog radnog staža. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 90 dana.pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu ( čl. ima pravo na otkazni rok u trajanju od 30 dana. ova dužina otkaznih rokova je obavezujuća i za radnike i poslodavce. c) da radniku radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavac.). radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 75 dana.Zakona. Opšti kolektivni ugovor utvrđuje duže otkazne rokove za radnike sa dužim radnim stažem. Poslodavac radniku mora odrediti prethodno navedene dužine otkaznih rokova ukoliko otkazuje ugovor o radu radniku. čini prekršaj u smislu Zakona o radu.127. i u slučaju ako se radnik u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu u slučaju otkaza ugovora o radu za radnike sa dužim radim stažom kada je u pitanju otkazni rok. Imajući u vidu činjenicu da potpune primjene Zakona o radu nema bez kolektivnog ugovora. Opšteg kolektivnog ugovora). v) od 20 do 30 godina. g) preko 30 godina. na zahtjev poslodavca prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka. U slučaju da poslodavac ne postupi po ovoj odredbi.152). . 35. izuzev u slučajevima. ukoliko radnik. učinjene teže povrede radne obaveze radnika propisanih članom 91. . radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 45 dana. Pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanim Zakonom o radu ( čl.

40% plate iz alineje 1.Ovo je prekluzivni rok. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sjedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske. radnik nema pravo na otpremninu. organizacionih i tehnoloških razloga. Kolektivnog ugovora poslodavac je u obavezi da radniku prilikom odlaska u penziju isplati otpremninu u visini do trostruke plate radnika obračunate u skladu kolektivnim ugovorom.ovog člana. Pravo na podnošenje zahtjeva nemaju lica: . propisao iznos otpremnine.Zakon je propisao ko ima pravo na ovaj vid otprmnine. i ona iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. a zahtjevi su se podnosili ministarstvu nadležnom za poslove rada u pismnenom obliku. kao i da se dogovore oko rokova i isplate same otpremnine. 35% prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili koja mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada. a koji smatra da mu je radni odnos prestao nezakonito kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu ovog zakona. Pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu Ova otpremnina nije obaveza poslodavaca.Nepostojanje ovih zakonom propisanih uslova.ovog člana. Zakon o radu predviđena je mogućnost da se radnik i poslodavac dogovore oko obezbjeđivanja drugog prava ili oko obezbjeđivanja drugog vida naknade umjesto otpremnine. Kolektivni ugovor utvrđuje veće iznose otpremnine od otpremnine poprisane Zakonom o radu na koju radnici imaju pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavac iz ekonomskih. g) za rad preko 30 godina. Zakon o radu određuje minimalan iznos otpremnine koja pripada radniku u slučaju otkaza ugovora o radu.1991. 45% plate iz alineje 1. Veći iznos otpremnine od porisane može se utvrditi kolektivnim ugovorom. Visina otpremnine propisane Opštim kolektivnim ugovorom zavisi od dužine rada radnika kod poslednjeg poslodavca i iznosi: a) za rad od 2 do 10 godine. propisao uslove koji moraju postojati i koji se moraju u svakom pojedinačnom slučaju utvrditi.tačka đ.ovog člana. za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. ko otpremninu isplaćuje i kako se obezbjeđuju sretstva za isplatu otpremnine. v) za rad od 20 do 30 godina.12. b) za rad od 10 do 20 godina. a niti je pravo svih radnika. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju U skladu sa odredbom člana 35. ima pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu. Zakon propisuje da radnik koji se na dan 31. 50% plate iz alineje 1.

Komisija prilikom rješavanja zahtjeva može tražiti sve neophodne informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika.66 prosječne plate. ali ne manje od 5 radnika. dužan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika. tehnoloških i organizacionih razloga. sud i inspekcija rada će obustaviti postupak i predmet ustupiti Komisiji.33 prosječne plate u Republici u poslednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu. a koji nije okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona. U cilju sprovođenja konsultacija.00 prosječne plate.za radni staž do 5 godina-u visini 1. zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih. . sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10 % zaposlenih radnika. Znači. bez prava na povratak na posao. i . a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da. Zakona.u visini 2.u visini 3. Visina otpremnine po članu 152.Ova otpremnina će se isplaćivati na teret fonda formiranog za ovu svrhu a sredstva će se obezbjediti od prodaje državnog kapitala i drugih izvora. . uzimati izjave od fizičkih lica.za radni staž preko 20 godina . i iznosi: .koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme čekanja na posao.00 prosječne plate. najkasnije na 30 dana prije namjeravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima. O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje Komisija koju imenuje ministar nadležan za poslove rada.. obavjesti savjet radnika. ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika. ili ukoliko je pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na ovu otpremninu kod inspekcije rada.za radni staž od 5 do 10 godina . prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. . pravne struke i koji imaju iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima. Osnovni razlozi za otkaz vezani su prvenstveno za smanjenje obima posla i ekonomske.Protiv rješenja komisija radnik ima pravo žalbe ministru nadležnom za poslove rada u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. radnik ima pravo samo na tačno određenu visinu otpremnine. vršiti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati druge radnje koje su nephodne radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja. zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca. . u slučaju da je radnik pokrenu radni spor pred nadležnim sudom.razlozima za prestanak rada radnika. o svakom predmetu odlučuje većinom glasova.za radni staž od 10 do 20 godina . otkaže ugovor o radu najmanje 10 % od ukupnog broja zaposlenih. ako je spor pravosnažno okončan.koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa. Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu. Zbrinjavanje viška radnika Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. poslodavac je dužan da u pismenoj formi. bez prava na povezivanje staža ili nekih drugih prava iz radnog odnosa. ili. odnosno sindikat o sledećem: . tehnološke i organizacione razloge. a koja se sastoji od predsjednika i četiri člana.u visini 2. Takođe.

6. Propisi iz radno-pravne oblasti ne poznaju neke činjenice niti predviđa bilo kakve mogućnosti. Zakona. Istek roka važenja ugovora o radu Radni odnos se može zasnovati na određeno i neodređeno vrijeme. .. . je povoljniji za jedan određeni vremenski period ( period od godinu dana) u donosu na druga lica koja bi tražila zaposlenje iz razloga što je poslodavac u obavezi da ukoliko namjerava da zaposli određen broj radnika sa istim stučnim kvalifikacija koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos. zakonom je sankcionisano kao prekršaj koji je učinjen od strane poslodavca. Prestanak radnog odnosa zbog godina života i staža osiguranja ili godina penzijskog staža U smislu odredaba Zakona o radu radniku prestaje radni odnos kad navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. 4. ili lice koje ima 40 godina penzijskog staža.ako radniku ne omogući povratak na posao nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa. Položaj radnika zbrinut kroz program zbrinjavanja viška radnika u smislu odredbe člana 124. ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu.ako po provedenom zbrinjavanja viška radnika ne ponudi radnicima zaposlenje koji imaju pravo prvenstva u odnosu na druga lica. U slučaju da se to desi.mjerama kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ugovora o radu svim ili određenom broju radnika.mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca.broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos.ako poslodavac radniku ne obezbjedi pravo na otkazni rok i otpremninu. Gubitak radne sposobnosti utvrđuje se u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju. zbog kojih bi neko lice poslije navršene 65 godine života. 5. Ovaj prestanak ugovora o radu raegulisan je u skladu sa odredbama Zakona o radu. Gubitak radne sposobnosti Ugovor o radu prestaje da važi dostavljanjem poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.otkaz ugovora o radu suprotno odredbama zakona. . . kao prekršaji sankcionisano je: . . dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima . bez obzira da li će radnik ispuniti i uslove za sticanje prava na invalidsku penziju. . Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavac U slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca. a vezan je za nastupanje zakonom propisanih slučajeva. moglo imati zaključen ugovor o radu.Ovo rješenje donosi stručna služba Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske.

smatrati će se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijema. Prestanak rada poslodavca moguć je zbog: stečaja. U slučaju da se kazna zatvora smanji poslije stupanja na izdržavanje kazne zatvora. Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne mora da prestane istekom roka iz tog ugovora. i to je trenutak kad poslodavac radniku otkazuje ugovor o radu. uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca. Prestanak ugovora o radu zbog kazne zatvora. 8. mjeru bezbjednosti ili vaspitnu zaštitnu mjeru u dužem trajanju od tri mjeseca. ali najduže do dvije godine od dana zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Ako se radnik. Sud će u samoj presudi utvrditi činjenice i razloge zbog kojih utvrđuje prestanak važenja ugovora. nakon isteka roka od dvije godine. . prestaje i radni odnos radnika. mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere Ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu. više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. 9. odnosno sa danom početka privremene mjere zabrane rada poslodavacu izrečene od strane nadležnog suda. a zbog zabrane obavljanja određenih poslova. iz razloga što je poslodavac dužan radniku otkazati ugovor o radu sa danom početka izdržavanja kazne. Prestanak radnog odnosa zbog prestanka rada poslodavca Sa danom prestanka rada poslodavca. Ako radnik. 7.Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje da važi istekom roka iz tog ugovora. ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju. ta činjenica nema uticaja na važenje ugovora o radu. Prestanak ugovora o radu na osnovu sudske odluke Na osnovu sudske odluke radni odnos prestaje sa danom utvrđenim u presudi. pismene odjave od strane poslodavca.U ovaj period uračunavaju se i prekidi koji su trajali do dvije sedmice. nastavi da radi. odnosno mjere. Dan početka izvršenja kazne. Poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na određeno vrijeme. likvidacije. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine. radniku prestaje radni odnos. jednom ili više puta produži za određeni period. na duži period od tri mjeseca. jeste činjenica zbog koje radnik odstustvuje s rada. smatraće se da je radnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. U slučaju da radnik bude osuđen na kaznu zatvora kraću od tri mjeseca poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu.

Radniku je data mogućnost da svojom voljom otkaže ugovor o radu bez sankcije. već je u potpunosti regulisao prava i obaveze radnika i poslodavca. prvenstveno da radniku omogući pravo na otpremninu i otkazni rok zavisno od dužine njegovog radnog staža. Z A K Lj U Č A K Zakon o radu normira slučajeve prestanaka radnog odnosa u potpunosti. dipl.pravnik Načelnik za rad i zapošljavanje. Borislav Radić. što je u saglasnosti sa načelom da je prinudni rad zabranjen. Poslodavac u uslovima tržišne ekonomije u svakom trenutku ima mogućnos da radniku otkaže ugovor o radu. uz obavezu da radniku omogući ostvarivanje prava koja su mu zagarantovana Zakonom o radu.- sudskom odlukom o zabrani rada. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite . Ne samo da je pravno uredio ovaj institut. prestanak uslova za rad.