OTKAZ UGOVORA O RADU, ZAŠTITA POSLODAVACA I RADNIKA U OVIM SLUČAJEVIMA UVOD Sadašnja faza radnog zakonodavstva u Republici Srpskoj

započeta je 2000-te godine, kada je donešen Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj:38/00). Ovaj Zakon do sada je mijenjan četiri puta. Neposredan i osnovan cilj zakonodavca je bio da se nastavi i održi kontinuitet i razvoj radnog zakonodavstva. Poredeći ovaj kancept radnih odnosa sa ranijim, nesporno je da su značajne razlike nego sličnost. Ove razlike odražavaju promjenu samog koncepta radnog odnosa. Promjene ovog koncepta i uređivanje radnih odnosa svakako je u vezi sa drugim promjenama u društvu, a prije svega sa prelaskom na tržišnu ekonomiju, privatizaciju preduzeća a u okviru toga uspostavljanja tržišta rada. Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, i 66/03) uređeđuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu između radnika i poslodavca, radno vrijeme radnika, odmore i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštitu prava iz radnog odnosa, zaključivanje i primjenu kolektivnih ugovora, rješavanje sporova između radnika i poslodavca, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i drugih prava i obaveza koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike Srpske. Prema osnovnom konceptu i smislu ovog zakona radni odnos je specifični ugovorni odnos između radnika i poslodavca. Sam ugovor o radu, odnosno zaključivanje ugovora o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa, a otkaz ugovora o radu jeste način prestanka radnog odnosa. Svaka od ugovorenih strana dužna je da izvršava ugovorena prava, ali i obaveze. U tom smislu radnik je dužan da se bez prinude angažuje u radni proces, da lično i kontinuirano ispunjava svoje radne zadatke i dužnosti u skladu sa prirodom i vrstom rada, a sve pod neposrednim uputstvima i nadzoru svog poslodavca. Sam poslodavac je dužan radniku dati posao, odrediti mu njegovo mjesto rada i način obavljanja istog, radniku redovno vršiti isplatu zarađenih plata kao i obezbjediti mu druga pravo po osnovu zakona ( godišnji, sedmični i dnevni odmor, otkazni rok, otpremninu i dr.) Zakonom o radu obuhvaćeni su osnovni istituti radnog prava. Zakon prvenstveno uređuje: - zasnivanje radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu u pismenom obliku (član 14.-20.) - radno vrijeme (član. 35.-47.) - otpremninu ( član 127., član 152, član 35. OKU) - otkazni rok ( član 121) - kao i prestanak radnog odnosa ( član 112. –127.)

otkazom ugovora od strane radnika 3.Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu Prestanak radnog odnosa. odnosno normira razloge za prestanka važenja ugovora o radu. . odnosno prestanak važenja ugovora o radu regulisan je članom 112. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. 6. smrću radnika. .istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme. 2. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji randika. odnosno mjere. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme . . stav 1. slučajeve prestanka važenja ugovora o radu možemo grupisati odnosno sistematizovati: kao: 1. . Zakona o radu. U smislu ove odredbe ugovor o radu prestaje da važi: 1. ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. 3.kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme.na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom.otkazom ugovora od strane posliodavca. . sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. otkazom ugovora od strane radnika ili poslodavca. . Posmatrajući predhodno pomenutu odredbu Zakona o radu. 2. 8.sporazumom poslodavca i radnika . 7. ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. 9. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. slučajeve prestanka radnog odnosa po sili zakona . vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca – sa danom početka izvršenja kazne. .sa danom prestanka rada poslodavca. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji posodavca. 4. 5. Zakon o radu taksativno normira slučajeve prestanka radnog odnosa. sa danom prestanka rada poslodavca. sporazumom poslodavca i radnika.

Kroz ostvarivanje prava (kao u slučaju prestanka radnog odnosa otkazom ugovora radniku od strane poslodavca). Imajući u vidu činjenicu da su prava iz radnog odnosa. načelo dobrovoljnosti tj. neprenosiva i neotuđiva. Da bi radnik imao pravo da otkaže ugovor o radu neophodno je da postoje sledeće pretpostavka: . prava na otpremninu. prvensteno da ne postoji bilo koji oblik prinude.obaveza. Zakon posebno ne normira šta bi sporazum treba da sadrži. prava i načina ostvarivanja prava iz radnog odnosa. bilo kakav oblik prinudnog rada ne postoji.dan prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Član 120. svaki radni odnos jeste i mora biti dobrovoljan. Sporazum poslodavca i radnika Radnik i poslodavac se mogu sporazumjeti oko prestanka radnog odnosa radnika. a koje su uslovno vezana za materijalnu situaciju poslodavca. Ima obavezu u skladu sa OKU. Polazeći od ove činjenice i načela dobrovljnosti. lična prava.da je ta povreda takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi raditi kod poslodavca. . pa je jedno od načela radnog odnosa. prvenstveno prava na otkazni rok. bez nekog posebnog značaja. odnosno predviđa situaciju u kojoj radnik može da otkaže ugovor o radu. 2. Otkaz ugovora o radu od strane radnika U Republici Srpskoj. sasvim je narmalno da zakon predviđa i normira slučajeve prestanka radnog odnosa a koji zavise od volje radnika. Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa bitno je da kod ugovornih strana ne postoji činjenice koje mogu uticati na njihovu volju. . Ovaj član takođe. poslodavac nema neke posebne obaveze prema radniku. Zakona o radu predviđa mogućnost prestanka radnog odnosa radnika. 3a). zakonodavac nastoji zaštiti samog radnika i osvarivanje njegovih prava iz radnog odnosa. Smrt radnika Kao prvi razlog za prestanak važenja ugovora o radu. predviđa i situaciju da radnik u svakom trenutku može otkazati ugovor o radu kod poslodavca.povrede radne obaveze iz ugovora o radu od strane poslodavca. U ovoj situaciji radniku pripadaju sva prava kao u slučajevima otkaza ugovora o radu na nezkonit način od strane poslodavca. . Zakon navodi smrt radnika.1. Sama činjenica smrti radnika znači gubitak pravnog subjektiviteta. a ugovorne strane trebale bi da se saglase oko: . prisile ili ucjene. koji za posljedicu ima prestanak radnog odnosa.

odnosno odredba i situacija. .00 KM za prekršaj poslodavca u slučaju: . U slučaju da poslodavac zahtjeva da radnik prestane da radi prije isteka otkaznog roka i radnik se saglasi sa tim zahtjevom. . U slučajevima da se ne dokažu određene pravne pretpostavke za ovaj otkaz ugovora o radu.000 KM do 10. u obavezi radniku za vrijeme trajanja otkaznog roka omogućiti da koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja. poslodavac je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati mu sva prava po osnovu rada kao da je radio za vrijeme do isteka otkaznog roka. da radniku da pravo na otkazni rok. U situaciji da radnik otkazuje ugovor o radu iz razloga što je ispunio uslove za starosnu penziju.onemogući radniku da koriti jedan slobodan dan sedmično radi traženja novog zaposlenja. Svakako da ovo nije generalna odredba. a prvenstveno: . što je svakako jedna vrsta zaštite poslodavca. Ovaj otkaz radnik je dužan dostaviti poslodavcu pismeno uz obavezno navođenje razloga zbog kojih daje otkaz ugovora o radu. a koji počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu. Otkazni rok Zakon o radu. Poslodavac je takođe. već u svakom pojedinačnom slučaju ove činjenice moraju biti utvrđene. . odnosno odredba koja treba generalizovati. Radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ima pravo na naknadu plata. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane radnika: Zakon o radu predviđa novčanu kaznu u iznosu od 1. radnik nema pravo a samim tim ni poslodavac obavezu. u slučajevima kada radnik daje otkaz ugovora o radu predviđa otkazni rok od 15 kalendarskih dana. za ostvarivanje prava radnika nephodno je da zakonske pretpostavke normirane u ovoj situaciji.ne isplati radniku naknadu plate. .000. 3b) Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca: Zakon u cilju zaštite prava radnika i poslodavca propisuje situaciju kada poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku.Međutim. poslodavac neće biti u obavezi obezbjediti prava iz radnog odnosa radniku. Zakonodavac štiti poslodavca propisivanjem prekluzivnog roka od 15 dana od dana saznanja radnika da je poslodavac izvršio povredu obaveze iz ugovora o radu. budu ispunjene. Radnik može u svako doba po svojoj volji da otkaže ugovor (razlika je jedino u obimu prava koja mu pripadaju u tom slučaju) za razliku od poslodavca kome su tačno zakonom propisani slučajevi i mogućnosti za otkaz ugovora o radu radnika.da radniku onemogući da radi za vrijeme otkaznog roka.da je poslodavac izvršio povredu svojih obaveza iz ugovora o radu.da su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca. kao u slučajevima kad mu on otkazuje ugovor o radu.

u slučaju pokretanja spora i osporavanja otkaza. . odnosno on mora da dokaže da je radnik učinio neku od težih povreda radne obaveze koje su taksatino propisane članom 91. nasilnično ponašanje. Sem povratka na posao ranika. ali otkaz ugovora u cjelosti zavisi od volje poslodavca.ako se zbog ekonomskih. – krađa. poslodavac je dužan da radniku omogući saslušanje. da iznese svoju odbranu. uz pretpostavku da je sud utvrdio da je to urađeno na nezakonit način.).Zakona.Ovaj prekluzivni rok iznosi 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca. Po okončanju ovog postupka. teret dokazivanja postojanja teže povrede je na poslodavcu. obavezna je pismena forma uz navođenja razloga za otkaz. u slučaju da dođe do sudskog spora.Da bi sud donio ovakvu odluku neophodno je da postoje očigledne činjenice i dokazi koji ukazuju da je poslodavac otkaza ugovor o radu mimo zakonom predviđenih situacija. da sud na njegov zahtijev može odlučiti da se privremeneo do okončanja sudskog postupka vrati na posao. ne vrati na rad.Takođe poslodavac je obavezi radniku omogući i ostvarivanje prava na koja bi radnik imao pravo propisanih Opštim kolektivnim ugovorom.u slučaju izvršavanja teže povrede radne obaveze od strane radnika (teže povrede su taksativno naznačene u čl. . odnosno osporavanje razloga za otkaz od strane radnika a radi zaštite svojih prava u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca.Pismena forma kao i obavezno navođenje razloga za otkaz ugovora o radu je bitna za obje ugovorne strane. Zakon poslodavcu u ovom slučaju propisuje prekluzivni rok i veže ga činjenicu saznanja za povredu i učinioca. 91. odavanje poslovne i službene tajne. zbog kojih se otkazuje ugovor o radu. radnik je zaštićen u tom smislu. odnosno otkaza ugovora o radu od strane poslodavac. Po okončanju sudskog spora zbog otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac.ako se radnik. Zakon svakako normira ovu vrstu otkaza ugovora o radu. s obzirom na svoje stručne i radne sposobnosti ne može uspješno izvršavati radne obaveze iz ugovora o radu. U slučaju otkaza ugovora radniku od strane poslodavca. zbog teže povrede radne obaveze.ako radnik. sud će naložiti poslodavacu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koje odgovaraju njegovim radnim i stručnim sposobnostima.Ovaj primjerak otkaza ugovora poslodavac je obavezan da dostavi radniku. U slučaju sudskog osporavanja otkaza ugovora o radu. u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. da eventualno ukoliko to učinjena povreda dozvoljava zatraži mišljenje sindikata ili eventualno savjeta radnika ako je on organizovan kod poslodavca.Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu u sledećim slučajevima: . . zloupotreba položaja i dr. poslodavac je takođe u obavezi radniku isplatit naknadu plate i obezbjediti mu ostvarivanje i svih drugih prava na koja bi radnik imao pravo da je bio u radnom osnosu. Što se tiče ove vrste otkaza. .

Ovaj otkazni rok traje minimalno 30 kalendarskih dana i počinje teći od dana uručenja otkaza radniku. Zakon o radu ostavlja mogućnost da se kolektivnim ugovorom. trajanje otkaznog roka kao i druga pitanja koja su u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme trajanja otkaznog roka. ne može uspješno izvršavati radne zadatke iz ugovora o radu. pa bi u konkretnom slučaju rok od 8 dana ili 15 dana bio nekakav razuma rok za ponudu poslodavaca odnosno prihvatanje te nove ponude od strane radnika. U smislu stava 1. uživaju izabrani predstavnici radnika. zakon takođe ne propisuje bilo kakve rokove.Na ovaj slučaj primjenjuju se pravila koja uređuju otkazivanje ugovora od strane poslodavac. Što se tiče same ponude poslodavac i evantualnog prihvata radnika . Izabrani predstavnici radnika u smislu zakona su: predsjednik savjeta radnika. na mjesto rada. Otkazni rok U slučaju otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac zbog ekonomskih. Zakon o radu ovom odredbom određuje minimalno trajanje otkaznog roka.Otkaz ugovora o radu izabranim predstavnicima radnika Posebnu zaštitu u smislu Zakona o radu ( član 118. kao i u slučaju otkaza ugovora radniku koji zbog svoje stručni radne sposobnosti . zadržava pravo da ovaj ugovor osporava kod nadležnog suda. Ovi izmjenjeni uslovi.Pored ove minimalne zaštite odnosno minimalnog trajanja otkaznog roka. na uslove rada i drugo. radno mjesto. .Ovaj sindikalni imunitet izabrani predstavnici radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata traje cijelo vrijeme obavljanja funkcije i jednu godinu nakon isteka funkcije.U slučaju da odbije da zaključi ugovor radnik ima pravo na otpremninu i otkazni rok u skladu sa zakonom.U ovom slučaju imamo situaciju da se radniku otkazuje postojeći ugovor o radu. Postupanje suprotno ovoj odredbi jeste prekršaj učinjen od strane poslodavca. predviđa mogućnost otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca sa ponudom zaključivanja ugovora pod izmjenjenim uslovima.Svakako da ponuda ne može vječno trajati i obavezivati. Zaključivanje ugovora pod izmjenjenim uslovima Zakon o radu u član 123. izabrani predstavnik radnika u organima većinskog sindikata organizovanog na višem nivou. Radnik u slučaju da prihvati ponudu poslodavac. radnik ima ravo na otkazni rok. Svakako da poslodavac može da otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radniak uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove rada. pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže urede slučajevi i uslovi za otkazni rok. se mogu odnosti na platu.) od otkaza ugovora o radu.ovog člana poslodavac može otkazati otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. organizacionih i tehnoloških razloga. predsjednik sindikalne organizacije većinskog sindikata organizovanog kod poslodavca. kako bi zaštitio radnike i poslodavce. i istovremenu ponudu za zaključivanje drugog ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. i ako ih zakon ne pominje.

pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju ( čl.Zakona. ova dužina otkaznih rokova je obavezujuća i za radnike i poslodavce. g) preko 30 godina. Kao i slučaju otkaza ugovora o radu od strane radnika.pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanih Zakonom o radu ( čl. .pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu ( čl. . 35. Poslodavac radniku mora odrediti prethodno navedene dužine otkaznih rokova ukoliko otkazuje ugovor o radu radniku.Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu u slučaju otkaza ugovora o radu za radnike sa dužim radim stažom kada je u pitanju otkazni rok. i to: a) da radnik ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.152). Ovo pravo zavisi od načina prestanka radnog osnosa radnika.127. ne vrati na rad. tako i u situaciji otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. b) od 10 do 20 godina. poslodavca je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati radniku sva druga prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka. Tako se razlikuje: . omogući korištenje jednog slobodnog dana radi traženja novog zaposlenja.). ukoliko radnik. Pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanim Zakonom o radu ( čl. b) da radnik kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu ima najmanje dvije godine neprekidnog radnog staža. c) da radniku radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavac. Opšti kolektivni ugovor propisuje sledeću dužinu otkaznih rokova: a) radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu a koji ima najmanje dvije radnog staža do 10. U slučaju da poslodavac ne postupi po ovoj odredbi. izuzev u slučajevima. na zahtjev poslodavca prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka. učinjene teže povrede radne obaveze radnika propisanih članom 91. Opšteg kolektivnog ugovora). Imajući u vidu činjenicu da potpune primjene Zakona o radu nema bez kolektivnog ugovora. . čini prekršaj u smislu Zakona o radu. i u slučaju ako se radnik u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. Opšti kolektivni ugovor utvrđuje duže otkazne rokove za radnike sa dužim radnim stažem. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 45 dana.127. Poslodavac ima obavezu da radniku za vrijeme trajanja propisane dužine otkaznog roka. tačka đ. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 90 dana. Otpremnina Radnik ima pravo na otpremninu. v) od 20 do 30 godina. ima pravo na otkazni rok u trajanju od 30 dana. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 75 dana.) Radnik kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora od strane poslodavca ima pravo na otpremninu uz ispunjavanje zakonom popisanih uslova.

35% prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili koja mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada.1991. Zakon propisuje da radnik koji se na dan 31.Ovo je prekluzivni rok. a zahtjevi su se podnosili ministarstvu nadležnom za poslove rada u pismnenom obliku. 50% plate iz alineje 1. Pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu Ova otpremnina nije obaveza poslodavaca. v) za rad od 20 do 30 godina. Zakon o radu određuje minimalan iznos otpremnine koja pripada radniku u slučaju otkaza ugovora o radu. Veći iznos otpremnine od porisane može se utvrditi kolektivnim ugovorom. propisao iznos otpremnine.ovog člana. a niti je pravo svih radnika. Kolektivnog ugovora poslodavac je u obavezi da radniku prilikom odlaska u penziju isplati otpremninu u visini do trostruke plate radnika obračunate u skladu kolektivnim ugovorom.tačka đ. 45% plate iz alineje 1. Pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju U skladu sa odredbom člana 35. organizacionih i tehnoloških razloga. a koji smatra da mu je radni odnos prestao nezakonito kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu ovog zakona. za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. ima pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu.Zakon je propisao ko ima pravo na ovaj vid otprmnine. Zakon o radu predviđena je mogućnost da se radnik i poslodavac dogovore oko obezbjeđivanja drugog prava ili oko obezbjeđivanja drugog vida naknade umjesto otpremnine. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. propisao uslove koji moraju postojati i koji se moraju u svakom pojedinačnom slučaju utvrditi. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sjedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske. i ona iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.ovog člana. b) za rad od 10 do 20 godina. Kolektivni ugovor utvrđuje veće iznose otpremnine od otpremnine poprisane Zakonom o radu na koju radnici imaju pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavac iz ekonomskih.12. g) za rad preko 30 godina. ko otpremninu isplaćuje i kako se obezbjeđuju sretstva za isplatu otpremnine. Visina otpremnine propisane Opštim kolektivnim ugovorom zavisi od dužine rada radnika kod poslednjeg poslodavca i iznosi: a) za rad od 2 do 10 godine. kao i da se dogovore oko rokova i isplate same otpremnine.Nepostojanje ovih zakonom propisanih uslova. Pravo na podnošenje zahtjeva nemaju lica: . radnik nema pravo na otpremninu. 40% plate iz alineje 1.ovog člana.

poslodavac je dužan da u pismenoj formi. a koji nije okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona. .u visini 2. . ali ne manje od 5 radnika. o svakom predmetu odlučuje većinom glasova. pravne struke i koji imaju iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima.u visini 2. Zbrinjavanje viška radnika Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. Znači. vršiti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati druge radnje koje su nephodne radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja. uzimati izjave od fizičkih lica.za radni staž od 10 do 20 godina .za radni staž do 5 godina-u visini 1.Protiv rješenja komisija radnik ima pravo žalbe ministru nadležnom za poslove rada u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. i iznosi: . ako je spor pravosnažno okončan. . a koja se sastoji od predsjednika i četiri člana. prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca. tehnološke i organizacione razloge.koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme čekanja na posao. otkaže ugovor o radu najmanje 10 % od ukupnog broja zaposlenih. sud i inspekcija rada će obustaviti postupak i predmet ustupiti Komisiji.u visini 3. u slučaju da je radnik pokrenu radni spor pred nadležnim sudom. a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da.. U cilju sprovođenja konsultacija. radnik ima pravo samo na tačno određenu visinu otpremnine.66 prosječne plate.razlozima za prestanak rada radnika.00 prosječne plate. i . sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10 % zaposlenih radnika.00 prosječne plate. bez prava na povezivanje staža ili nekih drugih prava iz radnog odnosa. ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika. ili ukoliko je pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na ovu otpremninu kod inspekcije rada. Zakona. Osnovni razlozi za otkaz vezani su prvenstveno za smanjenje obima posla i ekonomske.koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa. zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih. obavjesti savjet radnika. najkasnije na 30 dana prije namjeravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima.za radni staž preko 20 godina . Takođe. dužan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika. ili.Ova otpremnina će se isplaćivati na teret fonda formiranog za ovu svrhu a sredstva će se obezbjediti od prodaje državnog kapitala i drugih izvora.Komisija prilikom rješavanja zahtjeva može tražiti sve neophodne informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika.za radni staž od 5 do 10 godina . bez prava na povratak na posao. Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu. tehnoloških i organizacionih razloga. Visina otpremnine po članu 152. . O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje Komisija koju imenuje ministar nadležan za poslove rada. odnosno sindikat o sledećem: .33 prosječne plate u Republici u poslednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu.

moglo imati zaključen ugovor o radu. Prestanak radnog odnosa zbog godina života i staža osiguranja ili godina penzijskog staža U smislu odredaba Zakona o radu radniku prestaje radni odnos kad navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. Gubitak radne sposobnosti Ugovor o radu prestaje da važi dostavljanjem poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. ili lice koje ima 40 godina penzijskog staža. . je povoljniji za jedan određeni vremenski period ( period od godinu dana) u donosu na druga lica koja bi tražila zaposlenje iz razloga što je poslodavac u obavezi da ukoliko namjerava da zaposli određen broj radnika sa istim stučnim kvalifikacija koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos. . . . zbog kojih bi neko lice poslije navršene 65 godine života. 5. Položaj radnika zbrinut kroz program zbrinjavanja viška radnika u smislu odredbe člana 124. kao prekršaji sankcionisano je: . U slučaju da se to desi. bez obzira da li će radnik ispuniti i uslove za sticanje prava na invalidsku penziju.broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos. Ovaj prestanak ugovora o radu raegulisan je u skladu sa odredbama Zakona o radu. 4.Ovo rješenje donosi stručna služba Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske. . Istek roka važenja ugovora o radu Radni odnos se može zasnovati na određeno i neodređeno vrijeme.ako po provedenom zbrinjavanja viška radnika ne ponudi radnicima zaposlenje koji imaju pravo prvenstva u odnosu na druga lica. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavac U slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca. dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima .ako radniku ne omogući povratak na posao nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa. Zakona.mjerama kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ugovora o radu svim ili određenom broju radnika. zakonom je sankcionisano kao prekršaj koji je učinjen od strane poslodavca. ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu.otkaz ugovora o radu suprotno odredbama zakona. a vezan je za nastupanje zakonom propisanih slučajeva.mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca. Gubitak radne sposobnosti utvrđuje se u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju.ako poslodavac radniku ne obezbjedi pravo na otkazni rok i otpremninu. 6. .. Propisi iz radno-pravne oblasti ne poznaju neke činjenice niti predviđa bilo kakve mogućnosti.

Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne mora da prestane istekom roka iz tog ugovora. 9. i to je trenutak kad poslodavac radniku otkazuje ugovor o radu. nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu. prestaje i radni odnos radnika.U ovaj period uračunavaju se i prekidi koji su trajali do dvije sedmice. a zbog zabrane obavljanja određenih poslova. odnosno sa danom početka privremene mjere zabrane rada poslodavacu izrečene od strane nadležnog suda. 7. pismene odjave od strane poslodavca. više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine. U slučaju da se kazna zatvora smanji poslije stupanja na izdržavanje kazne zatvora. mjeru bezbjednosti ili vaspitnu zaštitnu mjeru u dužem trajanju od tri mjeseca. ta činjenica nema uticaja na važenje ugovora o radu.Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje da važi istekom roka iz tog ugovora. likvidacije. Dan početka izvršenja kazne. Ako se radnik. Ako radnik. Prestanak ugovora o radu na osnovu sudske odluke Na osnovu sudske odluke radni odnos prestaje sa danom utvrđenim u presudi. ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju. na duži period od tri mjeseca. nastavi da radi. U slučaju da radnik bude osuđen na kaznu zatvora kraću od tri mjeseca poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu. smatraće se da je radnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. jeste činjenica zbog koje radnik odstustvuje s rada. smatrati će se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijema. Sud će u samoj presudi utvrditi činjenice i razloge zbog kojih utvrđuje prestanak važenja ugovora. Prestanak rada poslodavca moguć je zbog: stečaja. radniku prestaje radni odnos. ali najduže do dvije godine od dana zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. iz razloga što je poslodavac dužan radniku otkazati ugovor o radu sa danom početka izdržavanja kazne. Prestanak radnog odnosa zbog prestanka rada poslodavca Sa danom prestanka rada poslodavca. . Prestanak ugovora o radu zbog kazne zatvora. nakon isteka roka od dvije godine. 8. Poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na određeno vrijeme. odnosno mjere. mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere Ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. jednom ili više puta produži za određeni period.

Z A K Lj U Č A K Zakon o radu normira slučajeve prestanaka radnog odnosa u potpunosti. uz obavezu da radniku omogući ostvarivanje prava koja su mu zagarantovana Zakonom o radu. Poslodavac u uslovima tržišne ekonomije u svakom trenutku ima mogućnos da radniku otkaže ugovor o radu. već je u potpunosti regulisao prava i obaveze radnika i poslodavca. Borislav Radić. prvenstveno da radniku omogući pravo na otpremninu i otkazni rok zavisno od dužine njegovog radnog staža. dipl. što je u saglasnosti sa načelom da je prinudni rad zabranjen. Radniku je data mogućnost da svojom voljom otkaže ugovor o radu bez sankcije.- sudskom odlukom o zabrani rada.pravnik Načelnik za rad i zapošljavanje. Ne samo da je pravno uredio ovaj institut. prestanak uslova za rad. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful