OTKAZ UGOVORA O RADU, ZAŠTITA POSLODAVACA I RADNIKA U OVIM SLUČAJEVIMA UVOD Sadašnja faza radnog zakonodavstva u Republici Srpskoj

započeta je 2000-te godine, kada je donešen Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj:38/00). Ovaj Zakon do sada je mijenjan četiri puta. Neposredan i osnovan cilj zakonodavca je bio da se nastavi i održi kontinuitet i razvoj radnog zakonodavstva. Poredeći ovaj kancept radnih odnosa sa ranijim, nesporno je da su značajne razlike nego sličnost. Ove razlike odražavaju promjenu samog koncepta radnog odnosa. Promjene ovog koncepta i uređivanje radnih odnosa svakako je u vezi sa drugim promjenama u društvu, a prije svega sa prelaskom na tržišnu ekonomiju, privatizaciju preduzeća a u okviru toga uspostavljanja tržišta rada. Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, i 66/03) uređeđuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu između radnika i poslodavca, radno vrijeme radnika, odmore i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštitu prava iz radnog odnosa, zaključivanje i primjenu kolektivnih ugovora, rješavanje sporova između radnika i poslodavca, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i drugih prava i obaveza koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike Srpske. Prema osnovnom konceptu i smislu ovog zakona radni odnos je specifični ugovorni odnos između radnika i poslodavca. Sam ugovor o radu, odnosno zaključivanje ugovora o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa, a otkaz ugovora o radu jeste način prestanka radnog odnosa. Svaka od ugovorenih strana dužna je da izvršava ugovorena prava, ali i obaveze. U tom smislu radnik je dužan da se bez prinude angažuje u radni proces, da lično i kontinuirano ispunjava svoje radne zadatke i dužnosti u skladu sa prirodom i vrstom rada, a sve pod neposrednim uputstvima i nadzoru svog poslodavca. Sam poslodavac je dužan radniku dati posao, odrediti mu njegovo mjesto rada i način obavljanja istog, radniku redovno vršiti isplatu zarađenih plata kao i obezbjediti mu druga pravo po osnovu zakona ( godišnji, sedmični i dnevni odmor, otkazni rok, otpremninu i dr.) Zakonom o radu obuhvaćeni su osnovni istituti radnog prava. Zakon prvenstveno uređuje: - zasnivanje radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu u pismenom obliku (član 14.-20.) - radno vrijeme (član. 35.-47.) - otpremninu ( član 127., član 152, član 35. OKU) - otkazni rok ( član 121) - kao i prestanak radnog odnosa ( član 112. –127.)

sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. . ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. Posmatrajući predhodno pomenutu odredbu Zakona o radu.otkazom ugovora od strane posliodavca. U smislu ove odredbe ugovor o radu prestaje da važi: 1. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji posodavca. otkazom ugovora od strane radnika ili poslodavca. Zakon o radu taksativno normira slučajeve prestanka radnog odnosa. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. .otkazom ugovora od strane radnika 3. sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu Prestanak radnog odnosa. ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca – sa danom početka izvršenja kazne.sporazumom poslodavca i radnika .sa danom prestanka rada poslodavca. . 2. 4. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji randika. 9. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. . Zakona o radu. smrću radnika. 8. odnosno mjere. 6.kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. odnosno prestanak važenja ugovora o radu regulisan je članom 112. sa danom prestanka rada poslodavca. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. odnosno normira razloge za prestanka važenja ugovora o radu. slučajeve prestanka važenja ugovora o radu možemo grupisati odnosno sistematizovati: kao: 1. kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme. . sporazumom poslodavca i radnika. slučajeve prestanka radnog odnosa po sili zakona . 7. 2.na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. . . 3.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme . istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme. 5. stav 1.

zakonodavac nastoji zaštiti samog radnika i osvarivanje njegovih prava iz radnog odnosa. Polazeći od ove činjenice i načela dobrovljnosti. Sama činjenica smrti radnika znači gubitak pravnog subjektiviteta. 3a). Da bi radnik imao pravo da otkaže ugovor o radu neophodno je da postoje sledeće pretpostavka: . neprenosiva i neotuđiva.obaveza. . Imajući u vidu činjenicu da su prava iz radnog odnosa. . Ovaj član takođe.1. Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa bitno je da kod ugovornih strana ne postoji činjenice koje mogu uticati na njihovu volju. 2. prvenstveno prava na otkazni rok. a koje su uslovno vezana za materijalnu situaciju poslodavca. sasvim je narmalno da zakon predviđa i normira slučajeve prestanka radnog odnosa a koji zavise od volje radnika. prvensteno da ne postoji bilo koji oblik prinude.dan prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Sporazum poslodavca i radnika Radnik i poslodavac se mogu sporazumjeti oko prestanka radnog odnosa radnika. lična prava. prava na otpremninu.da je ta povreda takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi raditi kod poslodavca. koji za posljedicu ima prestanak radnog odnosa. Zakon navodi smrt radnika. . svaki radni odnos jeste i mora biti dobrovoljan. U ovoj situaciji radniku pripadaju sva prava kao u slučajevima otkaza ugovora o radu na nezkonit način od strane poslodavca. predviđa i situaciju da radnik u svakom trenutku može otkazati ugovor o radu kod poslodavca.povrede radne obaveze iz ugovora o radu od strane poslodavca. prava i načina ostvarivanja prava iz radnog odnosa. a ugovorne strane trebale bi da se saglase oko: . bilo kakav oblik prinudnog rada ne postoji. načelo dobrovoljnosti tj. Otkaz ugovora o radu od strane radnika U Republici Srpskoj. Smrt radnika Kao prvi razlog za prestanak važenja ugovora o radu. bez nekog posebnog značaja. Zakona o radu predviđa mogućnost prestanka radnog odnosa radnika. Član 120. odnosno predviđa situaciju u kojoj radnik može da otkaže ugovor o radu. Ima obavezu u skladu sa OKU. prisile ili ucjene. poslodavac nema neke posebne obaveze prema radniku. pa je jedno od načela radnog odnosa. Kroz ostvarivanje prava (kao u slučaju prestanka radnog odnosa otkazom ugovora radniku od strane poslodavca). Zakon posebno ne normira šta bi sporazum treba da sadrži.

3b) Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca: Zakon u cilju zaštite prava radnika i poslodavca propisuje situaciju kada poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku.da su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca. za ostvarivanje prava radnika nephodno je da zakonske pretpostavke normirane u ovoj situaciji. da radniku da pravo na otkazni rok. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane radnika: Zakon o radu predviđa novčanu kaznu u iznosu od 1. U slučaju da poslodavac zahtjeva da radnik prestane da radi prije isteka otkaznog roka i radnik se saglasi sa tim zahtjevom.onemogući radniku da koriti jedan slobodan dan sedmično radi traženja novog zaposlenja. a prvenstveno: . . budu ispunjene. Ovaj otkaz radnik je dužan dostaviti poslodavcu pismeno uz obavezno navođenje razloga zbog kojih daje otkaz ugovora o radu. radnik nema pravo a samim tim ni poslodavac obavezu.da je poslodavac izvršio povredu svojih obaveza iz ugovora o radu.000. Radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ima pravo na naknadu plata. Svakako da ovo nije generalna odredba. U slučajevima da se ne dokažu određene pravne pretpostavke za ovaj otkaz ugovora o radu. odnosno odredba koja treba generalizovati. poslodavac neće biti u obavezi obezbjediti prava iz radnog odnosa radniku. odnosno odredba i situacija. kao u slučajevima kad mu on otkazuje ugovor o radu. već u svakom pojedinačnom slučaju ove činjenice moraju biti utvrđene. poslodavac je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati mu sva prava po osnovu rada kao da je radio za vrijeme do isteka otkaznog roka. Otkazni rok Zakon o radu.00 KM za prekršaj poslodavca u slučaju: .000 KM do 10. u obavezi radniku za vrijeme trajanja otkaznog roka omogućiti da koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja. U situaciji da radnik otkazuje ugovor o radu iz razloga što je ispunio uslove za starosnu penziju. Zakonodavac štiti poslodavca propisivanjem prekluzivnog roka od 15 dana od dana saznanja radnika da je poslodavac izvršio povredu obaveze iz ugovora o radu. . u slučajevima kada radnik daje otkaz ugovora o radu predviđa otkazni rok od 15 kalendarskih dana. a koji počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu. Radnik može u svako doba po svojoj volji da otkaže ugovor (razlika je jedino u obimu prava koja mu pripadaju u tom slučaju) za razliku od poslodavca kome su tačno zakonom propisani slučajevi i mogućnosti za otkaz ugovora o radu radnika.ne isplati radniku naknadu plate.Međutim. Poslodavac je takođe. . što je svakako jedna vrsta zaštite poslodavca.da radniku onemogući da radi za vrijeme otkaznog roka. .

u slučaju izvršavanja teže povrede radne obaveze od strane radnika (teže povrede su taksativno naznačene u čl. zbog teže povrede radne obaveze. radnik je zaštićen u tom smislu. zloupotreba položaja i dr. da eventualno ukoliko to učinjena povreda dozvoljava zatraži mišljenje sindikata ili eventualno savjeta radnika ako je on organizovan kod poslodavca. obavezna je pismena forma uz navođenja razloga za otkaz. . Što se tiče ove vrste otkaza. poslodavac je takođe u obavezi radniku isplatit naknadu plate i obezbjediti mu ostvarivanje i svih drugih prava na koja bi radnik imao pravo da je bio u radnom osnosu. Zakon poslodavcu u ovom slučaju propisuje prekluzivni rok i veže ga činjenicu saznanja za povredu i učinioca. ali otkaz ugovora u cjelosti zavisi od volje poslodavca. . U slučaju sudskog osporavanja otkaza ugovora o radu. teret dokazivanja postojanja teže povrede je na poslodavcu.).Ovaj prekluzivni rok iznosi 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca. da sud na njegov zahtijev može odlučiti da se privremeneo do okončanja sudskog postupka vrati na posao. Po okončanju sudskog spora zbog otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac. U slučaju otkaza ugovora radniku od strane poslodavca. odavanje poslovne i službene tajne. . odnosno on mora da dokaže da je radnik učinio neku od težih povreda radne obaveze koje su taksatino propisane članom 91. odnosno osporavanje razloga za otkaz od strane radnika a radi zaštite svojih prava u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.Ovaj primjerak otkaza ugovora poslodavac je obavezan da dostavi radniku. . u slučaju pokretanja spora i osporavanja otkaza.ako se zbog ekonomskih. s obzirom na svoje stručne i radne sposobnosti ne može uspješno izvršavati radne obaveze iz ugovora o radu. 91. ne vrati na rad.Zakona. uz pretpostavku da je sud utvrdio da je to urađeno na nezakonit način.Takođe poslodavac je obavezi radniku omogući i ostvarivanje prava na koja bi radnik imao pravo propisanih Opštim kolektivnim ugovorom. nasilnično ponašanje. Zakon svakako normira ovu vrstu otkaza ugovora o radu. odnosno otkaza ugovora o radu od strane poslodavac.Pismena forma kao i obavezno navođenje razloga za otkaz ugovora o radu je bitna za obje ugovorne strane. poslodavac je dužan da radniku omogući saslušanje. sud će naložiti poslodavacu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koje odgovaraju njegovim radnim i stručnim sposobnostima. Po okončanju ovog postupka. da iznese svoju odbranu.Da bi sud donio ovakvu odluku neophodno je da postoje očigledne činjenice i dokazi koji ukazuju da je poslodavac otkaza ugovor o radu mimo zakonom predviđenih situacija.ako radnik. zbog kojih se otkazuje ugovor o radu. Sem povratka na posao ranika. – krađa. u slučaju da dođe do sudskog spora.ako se radnik.Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu u sledećim slučajevima: . organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika.

Ovaj sindikalni imunitet izabrani predstavnici radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata traje cijelo vrijeme obavljanja funkcije i jednu godinu nakon isteka funkcije.Otkaz ugovora o radu izabranim predstavnicima radnika Posebnu zaštitu u smislu Zakona o radu ( član 118. Izabrani predstavnici radnika u smislu zakona su: predsjednik savjeta radnika. Ovaj otkazni rok traje minimalno 30 kalendarskih dana i počinje teći od dana uručenja otkaza radniku.Na ovaj slučaj primjenjuju se pravila koja uređuju otkazivanje ugovora od strane poslodavac. radnik ima ravo na otkazni rok. i ako ih zakon ne pominje. zadržava pravo da ovaj ugovor osporava kod nadležnog suda. se mogu odnosti na platu. Otkazni rok U slučaju otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac zbog ekonomskih.Pored ove minimalne zaštite odnosno minimalnog trajanja otkaznog roka. predviđa mogućnost otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca sa ponudom zaključivanja ugovora pod izmjenjenim uslovima. Svakako da poslodavac može da otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radniak uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove rada. . trajanje otkaznog roka kao i druga pitanja koja su u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme trajanja otkaznog roka. zakon takođe ne propisuje bilo kakve rokove. predsjednik sindikalne organizacije većinskog sindikata organizovanog kod poslodavca. Zaključivanje ugovora pod izmjenjenim uslovima Zakon o radu u član 123. pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže urede slučajevi i uslovi za otkazni rok. pa bi u konkretnom slučaju rok od 8 dana ili 15 dana bio nekakav razuma rok za ponudu poslodavaca odnosno prihvatanje te nove ponude od strane radnika. kako bi zaštitio radnike i poslodavce. na mjesto rada. Postupanje suprotno ovoj odredbi jeste prekršaj učinjen od strane poslodavca. Ovi izmjenjeni uslovi. Zakon o radu ostavlja mogućnost da se kolektivnim ugovorom. kao i u slučaju otkaza ugovora radniku koji zbog svoje stručni radne sposobnosti . Što se tiče same ponude poslodavac i evantualnog prihvata radnika .U slučaju da odbije da zaključi ugovor radnik ima pravo na otpremninu i otkazni rok u skladu sa zakonom. Radnik u slučaju da prihvati ponudu poslodavac. U smislu stava 1. Zakon o radu ovom odredbom određuje minimalno trajanje otkaznog roka. uživaju izabrani predstavnici radnika. na uslove rada i drugo. izabrani predstavnik radnika u organima većinskog sindikata organizovanog na višem nivou. organizacionih i tehnoloških razloga. ne može uspješno izvršavati radne zadatke iz ugovora o radu.Svakako da ponuda ne može vječno trajati i obavezivati. radno mjesto.U ovom slučaju imamo situaciju da se radniku otkazuje postojeći ugovor o radu.ovog člana poslodavac može otkazati otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. i istovremenu ponudu za zaključivanje drugog ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima.) od otkaza ugovora o radu.

Otpremnina Radnik ima pravo na otpremninu.Zakona.). tako i u situaciji otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. tačka đ. 35. b) od 10 do 20 godina. Opšti kolektivni ugovor propisuje sledeću dužinu otkaznih rokova: a) radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu a koji ima najmanje dvije radnog staža do 10. Pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanim Zakonom o radu ( čl. .127. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 45 dana.pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju ( čl. omogući korištenje jednog slobodnog dana radi traženja novog zaposlenja.pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanih Zakonom o radu ( čl. Opšti kolektivni ugovor utvrđuje duže otkazne rokove za radnike sa dužim radnim stažem. čini prekršaj u smislu Zakona o radu. Imajući u vidu činjenicu da potpune primjene Zakona o radu nema bez kolektivnog ugovora. Poslodavac ima obavezu da radniku za vrijeme trajanja propisane dužine otkaznog roka. .152). . v) od 20 do 30 godina. ova dužina otkaznih rokova je obavezujuća i za radnike i poslodavce. i to: a) da radnik ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. b) da radnik kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu ima najmanje dvije godine neprekidnog radnog staža. ima pravo na otkazni rok u trajanju od 30 dana.pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu ( čl. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 75 dana. ukoliko radnik. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 90 dana. g) preko 30 godina. Poslodavac radniku mora odrediti prethodno navedene dužine otkaznih rokova ukoliko otkazuje ugovor o radu radniku.Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu u slučaju otkaza ugovora o radu za radnike sa dužim radim stažom kada je u pitanju otkazni rok. poslodavca je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati radniku sva druga prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka. učinjene teže povrede radne obaveze radnika propisanih članom 91. ne vrati na rad. U slučaju da poslodavac ne postupi po ovoj odredbi. Ovo pravo zavisi od načina prestanka radnog osnosa radnika. na zahtjev poslodavca prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka. c) da radniku radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavac. izuzev u slučajevima. i u slučaju ako se radnik u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.127. Kao i slučaju otkaza ugovora o radu od strane radnika.) Radnik kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora od strane poslodavca ima pravo na otpremninu uz ispunjavanje zakonom popisanih uslova. Opšteg kolektivnog ugovora). Tako se razlikuje: .

Pravo na podnošenje zahtjeva nemaju lica: . 40% plate iz alineje 1. Veći iznos otpremnine od porisane može se utvrditi kolektivnim ugovorom. Pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju U skladu sa odredbom člana 35. 50% plate iz alineje 1. a niti je pravo svih radnika.ovog člana. Zakon o radu predviđena je mogućnost da se radnik i poslodavac dogovore oko obezbjeđivanja drugog prava ili oko obezbjeđivanja drugog vida naknade umjesto otpremnine.12. b) za rad od 10 do 20 godina.Ovo je prekluzivni rok. v) za rad od 20 do 30 godina.ovog člana.Nepostojanje ovih zakonom propisanih uslova. 35% prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili koja mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada. organizacionih i tehnoloških razloga. Kolektivnog ugovora poslodavac je u obavezi da radniku prilikom odlaska u penziju isplati otpremninu u visini do trostruke plate radnika obračunate u skladu kolektivnim ugovorom. za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. propisao iznos otpremnine. Zakon o radu određuje minimalan iznos otpremnine koja pripada radniku u slučaju otkaza ugovora o radu.Zakon je propisao ko ima pravo na ovaj vid otprmnine. 45% plate iz alineje 1. ko otpremninu isplaćuje i kako se obezbjeđuju sretstva za isplatu otpremnine. Kolektivni ugovor utvrđuje veće iznose otpremnine od otpremnine poprisane Zakonom o radu na koju radnici imaju pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavac iz ekonomskih. Pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu Ova otpremnina nije obaveza poslodavaca. kao i da se dogovore oko rokova i isplate same otpremnine.1991. g) za rad preko 30 godina. a zahtjevi su se podnosili ministarstvu nadležnom za poslove rada u pismnenom obliku.ovog člana. Visina otpremnine propisane Opštim kolektivnim ugovorom zavisi od dužine rada radnika kod poslednjeg poslodavca i iznosi: a) za rad od 2 do 10 godine. propisao uslove koji moraju postojati i koji se moraju u svakom pojedinačnom slučaju utvrditi. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. ima pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu.tačka đ. a koji smatra da mu je radni odnos prestao nezakonito kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu ovog zakona. radnik nema pravo na otpremninu. Zakon propisuje da radnik koji se na dan 31. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sjedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske. i ona iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

u visini 3. ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika.razlozima za prestanak rada radnika. bez prava na povratak na posao..u visini 2. Osnovni razlozi za otkaz vezani su prvenstveno za smanjenje obima posla i ekonomske. . ili. Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu.00 prosječne plate. pravne struke i koji imaju iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima. U cilju sprovođenja konsultacija. odnosno sindikat o sledećem: . . Zbrinjavanje viška radnika Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. ali ne manje od 5 radnika. O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje Komisija koju imenuje ministar nadležan za poslove rada. ili ukoliko je pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na ovu otpremninu kod inspekcije rada. uzimati izjave od fizičkih lica.u visini 2. o svakom predmetu odlučuje većinom glasova. poslodavac je dužan da u pismenoj formi. vršiti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati druge radnje koje su nephodne radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja. bez prava na povezivanje staža ili nekih drugih prava iz radnog odnosa. Zakona. radnik ima pravo samo na tačno određenu visinu otpremnine. u slučaju da je radnik pokrenu radni spor pred nadležnim sudom. ako je spor pravosnažno okončan. .za radni staž preko 20 godina .66 prosječne plate. obavjesti savjet radnika.za radni staž od 5 do 10 godina . i . najkasnije na 30 dana prije namjeravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima. Visina otpremnine po članu 152.Protiv rješenja komisija radnik ima pravo žalbe ministru nadležnom za poslove rada u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.za radni staž od 10 do 20 godina .koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa. a koja se sastoji od predsjednika i četiri člana.33 prosječne plate u Republici u poslednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu. . zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih. a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da. zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca.Ova otpremnina će se isplaćivati na teret fonda formiranog za ovu svrhu a sredstva će se obezbjediti od prodaje državnog kapitala i drugih izvora. otkaže ugovor o radu najmanje 10 % od ukupnog broja zaposlenih. i iznosi: .00 prosječne plate. dužan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika. tehnoloških i organizacionih razloga. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10 % zaposlenih radnika.koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme čekanja na posao. a koji nije okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona.za radni staž do 5 godina-u visini 1. Znači.Komisija prilikom rješavanja zahtjeva može tražiti sve neophodne informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika. tehnološke i organizacione razloge. sud i inspekcija rada će obustaviti postupak i predmet ustupiti Komisiji. prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Takođe.

dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima . ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu. zbog kojih bi neko lice poslije navršene 65 godine života. zakonom je sankcionisano kao prekršaj koji je učinjen od strane poslodavca. . . . . Ovaj prestanak ugovora o radu raegulisan je u skladu sa odredbama Zakona o radu. Prestanak radnog odnosa zbog godina života i staža osiguranja ili godina penzijskog staža U smislu odredaba Zakona o radu radniku prestaje radni odnos kad navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca. Istek roka važenja ugovora o radu Radni odnos se može zasnovati na određeno i neodređeno vrijeme. a vezan je za nastupanje zakonom propisanih slučajeva.Ovo rješenje donosi stručna služba Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske.. . Položaj radnika zbrinut kroz program zbrinjavanja viška radnika u smislu odredbe člana 124. Gubitak radne sposobnosti Ugovor o radu prestaje da važi dostavljanjem poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. U slučaju da se to desi. bez obzira da li će radnik ispuniti i uslove za sticanje prava na invalidsku penziju. kao prekršaji sankcionisano je: .ako radniku ne omogući povratak na posao nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa.otkaz ugovora o radu suprotno odredbama zakona. ili lice koje ima 40 godina penzijskog staža. 6.ako poslodavac radniku ne obezbjedi pravo na otkazni rok i otpremninu. Gubitak radne sposobnosti utvrđuje se u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju. je povoljniji za jedan određeni vremenski period ( period od godinu dana) u donosu na druga lica koja bi tražila zaposlenje iz razloga što je poslodavac u obavezi da ukoliko namjerava da zaposli određen broj radnika sa istim stučnim kvalifikacija koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos. . Propisi iz radno-pravne oblasti ne poznaju neke činjenice niti predviđa bilo kakve mogućnosti.ako po provedenom zbrinjavanja viška radnika ne ponudi radnicima zaposlenje koji imaju pravo prvenstva u odnosu na druga lica. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavac U slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca. 4. 5.broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos. moglo imati zaključen ugovor o radu.mjerama kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ugovora o radu svim ili određenom broju radnika. Zakona.

. nastavi da radi. mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere Ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na određeno vrijeme. Sud će u samoj presudi utvrditi činjenice i razloge zbog kojih utvrđuje prestanak važenja ugovora. radniku prestaje radni odnos. Prestanak rada poslodavca moguć je zbog: stečaja. mjeru bezbjednosti ili vaspitnu zaštitnu mjeru u dužem trajanju od tri mjeseca. 8. ta činjenica nema uticaja na važenje ugovora o radu. Ako se radnik. ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju. ali najduže do dvije godine od dana zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. jednom ili više puta produži za određeni period. 9. pismene odjave od strane poslodavca. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine. uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca. smatrati će se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijema. jeste činjenica zbog koje radnik odstustvuje s rada. Ako radnik. na duži period od tri mjeseca. a zbog zabrane obavljanja određenih poslova. više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. Prestanak ugovora o radu na osnovu sudske odluke Na osnovu sudske odluke radni odnos prestaje sa danom utvrđenim u presudi. nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu. Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne mora da prestane istekom roka iz tog ugovora. U slučaju da radnik bude osuđen na kaznu zatvora kraću od tri mjeseca poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu. iz razloga što je poslodavac dužan radniku otkazati ugovor o radu sa danom početka izdržavanja kazne. 7. prestaje i radni odnos radnika. Prestanak ugovora o radu zbog kazne zatvora. Prestanak radnog odnosa zbog prestanka rada poslodavca Sa danom prestanka rada poslodavca. odnosno sa danom početka privremene mjere zabrane rada poslodavacu izrečene od strane nadležnog suda. i to je trenutak kad poslodavac radniku otkazuje ugovor o radu. Dan početka izvršenja kazne. likvidacije.U ovaj period uračunavaju se i prekidi koji su trajali do dvije sedmice. smatraće se da je radnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. nakon isteka roka od dvije godine. U slučaju da se kazna zatvora smanji poslije stupanja na izdržavanje kazne zatvora. odnosno mjere.Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje da važi istekom roka iz tog ugovora.

Borislav Radić. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite . već je u potpunosti regulisao prava i obaveze radnika i poslodavca.- sudskom odlukom o zabrani rada. uz obavezu da radniku omogući ostvarivanje prava koja su mu zagarantovana Zakonom o radu. Radniku je data mogućnost da svojom voljom otkaže ugovor o radu bez sankcije. Poslodavac u uslovima tržišne ekonomije u svakom trenutku ima mogućnos da radniku otkaže ugovor o radu. Ne samo da je pravno uredio ovaj institut. što je u saglasnosti sa načelom da je prinudni rad zabranjen. dipl.pravnik Načelnik za rad i zapošljavanje. prvenstveno da radniku omogući pravo na otpremninu i otkazni rok zavisno od dužine njegovog radnog staža. prestanak uslova za rad. Z A K Lj U Č A K Zakon o radu normira slučajeve prestanaka radnog odnosa u potpunosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful