OTKAZ UGOVORA O RADU, ZAŠTITA POSLODAVACA I RADNIKA U OVIM SLUČAJEVIMA UVOD Sadašnja faza radnog zakonodavstva u Republici Srpskoj

započeta je 2000-te godine, kada je donešen Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj:38/00). Ovaj Zakon do sada je mijenjan četiri puta. Neposredan i osnovan cilj zakonodavca je bio da se nastavi i održi kontinuitet i razvoj radnog zakonodavstva. Poredeći ovaj kancept radnih odnosa sa ranijim, nesporno je da su značajne razlike nego sličnost. Ove razlike odražavaju promjenu samog koncepta radnog odnosa. Promjene ovog koncepta i uređivanje radnih odnosa svakako je u vezi sa drugim promjenama u društvu, a prije svega sa prelaskom na tržišnu ekonomiju, privatizaciju preduzeća a u okviru toga uspostavljanja tržišta rada. Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, i 66/03) uređeđuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu između radnika i poslodavca, radno vrijeme radnika, odmore i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštitu prava iz radnog odnosa, zaključivanje i primjenu kolektivnih ugovora, rješavanje sporova između radnika i poslodavca, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i drugih prava i obaveza koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike Srpske. Prema osnovnom konceptu i smislu ovog zakona radni odnos je specifični ugovorni odnos između radnika i poslodavca. Sam ugovor o radu, odnosno zaključivanje ugovora o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa, a otkaz ugovora o radu jeste način prestanka radnog odnosa. Svaka od ugovorenih strana dužna je da izvršava ugovorena prava, ali i obaveze. U tom smislu radnik je dužan da se bez prinude angažuje u radni proces, da lično i kontinuirano ispunjava svoje radne zadatke i dužnosti u skladu sa prirodom i vrstom rada, a sve pod neposrednim uputstvima i nadzoru svog poslodavca. Sam poslodavac je dužan radniku dati posao, odrediti mu njegovo mjesto rada i način obavljanja istog, radniku redovno vršiti isplatu zarađenih plata kao i obezbjediti mu druga pravo po osnovu zakona ( godišnji, sedmični i dnevni odmor, otkazni rok, otpremninu i dr.) Zakonom o radu obuhvaćeni su osnovni istituti radnog prava. Zakon prvenstveno uređuje: - zasnivanje radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu u pismenom obliku (član 14.-20.) - radno vrijeme (član. 35.-47.) - otpremninu ( član 127., član 152, član 35. OKU) - otkazni rok ( član 121) - kao i prestanak radnog odnosa ( član 112. –127.)

slučajevi prestanka ugovora o radu po volji randika. istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme. 8. .kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.sa danom prestanka rada poslodavca. ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. U smislu ove odredbe ugovor o radu prestaje da važi: 1.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme . sporazumom poslodavca i radnika. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme. . 2. Zakona o radu. odnosno normira razloge za prestanka važenja ugovora o radu. sa danom prestanka rada poslodavca. odnosno prestanak važenja ugovora o radu regulisan je članom 112. smrću radnika. otkazom ugovora od strane radnika ili poslodavca. vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca – sa danom početka izvršenja kazne. 6. 4.sporazumom poslodavca i radnika .otkazom ugovora od strane radnika 3. . kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji posodavca. . odnosno mjere. Posmatrajući predhodno pomenutu odredbu Zakona o radu. ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. 5. 7. 2.na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. slučajeve prestanka važenja ugovora o radu možemo grupisati odnosno sistematizovati: kao: 1. slučajeve prestanka radnog odnosa po sili zakona .sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. stav 1. .otkazom ugovora od strane posliodavca. . 9.Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu Prestanak radnog odnosa. 3. . Zakon o radu taksativno normira slučajeve prestanka radnog odnosa.

. predviđa i situaciju da radnik u svakom trenutku može otkazati ugovor o radu kod poslodavca. Zakona o radu predviđa mogućnost prestanka radnog odnosa radnika. Smrt radnika Kao prvi razlog za prestanak važenja ugovora o radu. načelo dobrovoljnosti tj. Ovaj član takođe. Član 120. prisile ili ucjene. neprenosiva i neotuđiva. Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa bitno je da kod ugovornih strana ne postoji činjenice koje mogu uticati na njihovu volju. Otkaz ugovora o radu od strane radnika U Republici Srpskoj. poslodavac nema neke posebne obaveze prema radniku. Sporazum poslodavca i radnika Radnik i poslodavac se mogu sporazumjeti oko prestanka radnog odnosa radnika.1. prvenstveno prava na otkazni rok. sasvim je narmalno da zakon predviđa i normira slučajeve prestanka radnog odnosa a koji zavise od volje radnika. Kroz ostvarivanje prava (kao u slučaju prestanka radnog odnosa otkazom ugovora radniku od strane poslodavca). odnosno predviđa situaciju u kojoj radnik može da otkaže ugovor o radu. Sama činjenica smrti radnika znači gubitak pravnog subjektiviteta. Da bi radnik imao pravo da otkaže ugovor o radu neophodno je da postoje sledeće pretpostavka: .da je ta povreda takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi raditi kod poslodavca. bilo kakav oblik prinudnog rada ne postoji. U ovoj situaciji radniku pripadaju sva prava kao u slučajevima otkaza ugovora o radu na nezkonit način od strane poslodavca. a koje su uslovno vezana za materijalnu situaciju poslodavca. svaki radni odnos jeste i mora biti dobrovoljan. Imajući u vidu činjenicu da su prava iz radnog odnosa. 2. Polazeći od ove činjenice i načela dobrovljnosti. Ima obavezu u skladu sa OKU. koji za posljedicu ima prestanak radnog odnosa. 3a). Zakon posebno ne normira šta bi sporazum treba da sadrži. zakonodavac nastoji zaštiti samog radnika i osvarivanje njegovih prava iz radnog odnosa.povrede radne obaveze iz ugovora o radu od strane poslodavca. prava na otpremninu. prava i načina ostvarivanja prava iz radnog odnosa. prvensteno da ne postoji bilo koji oblik prinude. lična prava. a ugovorne strane trebale bi da se saglase oko: .dan prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. pa je jedno od načela radnog odnosa. bez nekog posebnog značaja.obaveza. Zakon navodi smrt radnika. . .

. U slučaju da poslodavac zahtjeva da radnik prestane da radi prije isteka otkaznog roka i radnik se saglasi sa tim zahtjevom. Radnik može u svako doba po svojoj volji da otkaže ugovor (razlika je jedino u obimu prava koja mu pripadaju u tom slučaju) za razliku od poslodavca kome su tačno zakonom propisani slučajevi i mogućnosti za otkaz ugovora o radu radnika. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane radnika: Zakon o radu predviđa novčanu kaznu u iznosu od 1. . U slučajevima da se ne dokažu određene pravne pretpostavke za ovaj otkaz ugovora o radu. poslodavac neće biti u obavezi obezbjediti prava iz radnog odnosa radniku. da radniku da pravo na otkazni rok. a prvenstveno: . Otkazni rok Zakon o radu. Ovaj otkaz radnik je dužan dostaviti poslodavcu pismeno uz obavezno navođenje razloga zbog kojih daje otkaz ugovora o radu. u slučajevima kada radnik daje otkaz ugovora o radu predviđa otkazni rok od 15 kalendarskih dana. već u svakom pojedinačnom slučaju ove činjenice moraju biti utvrđene. Radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ima pravo na naknadu plata.da radniku onemogući da radi za vrijeme otkaznog roka. odnosno odredba i situacija. Poslodavac je takođe. u obavezi radniku za vrijeme trajanja otkaznog roka omogućiti da koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja. . a koji počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu.000. 3b) Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca: Zakon u cilju zaštite prava radnika i poslodavca propisuje situaciju kada poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku. Svakako da ovo nije generalna odredba.ne isplati radniku naknadu plate. što je svakako jedna vrsta zaštite poslodavca. budu ispunjene. za ostvarivanje prava radnika nephodno je da zakonske pretpostavke normirane u ovoj situaciji. U situaciji da radnik otkazuje ugovor o radu iz razloga što je ispunio uslove za starosnu penziju. . Zakonodavac štiti poslodavca propisivanjem prekluzivnog roka od 15 dana od dana saznanja radnika da je poslodavac izvršio povredu obaveze iz ugovora o radu.onemogući radniku da koriti jedan slobodan dan sedmično radi traženja novog zaposlenja.000 KM do 10.da su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca.da je poslodavac izvršio povredu svojih obaveza iz ugovora o radu. odnosno odredba koja treba generalizovati.00 KM za prekršaj poslodavca u slučaju: . radnik nema pravo a samim tim ni poslodavac obavezu. kao u slučajevima kad mu on otkazuje ugovor o radu. poslodavac je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati mu sva prava po osnovu rada kao da je radio za vrijeme do isteka otkaznog roka.Međutim.

zloupotreba položaja i dr. . U slučaju otkaza ugovora radniku od strane poslodavca. . u slučaju pokretanja spora i osporavanja otkaza. odnosno otkaza ugovora o radu od strane poslodavac. poslodavac je takođe u obavezi radniku isplatit naknadu plate i obezbjediti mu ostvarivanje i svih drugih prava na koja bi radnik imao pravo da je bio u radnom osnosu. u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.ako se radnik. ali otkaz ugovora u cjelosti zavisi od volje poslodavca. da iznese svoju odbranu. sud će naložiti poslodavacu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koje odgovaraju njegovim radnim i stručnim sposobnostima. nasilnično ponašanje. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. odavanje poslovne i službene tajne.Pismena forma kao i obavezno navođenje razloga za otkaz ugovora o radu je bitna za obje ugovorne strane. Zakon poslodavcu u ovom slučaju propisuje prekluzivni rok i veže ga činjenicu saznanja za povredu i učinioca.Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu u sledećim slučajevima: .Ovaj prekluzivni rok iznosi 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca. poslodavac je dužan da radniku omogući saslušanje. U slučaju sudskog osporavanja otkaza ugovora o radu. – krađa. s obzirom na svoje stručne i radne sposobnosti ne može uspješno izvršavati radne obaveze iz ugovora o radu. odnosno on mora da dokaže da je radnik učinio neku od težih povreda radne obaveze koje su taksatino propisane članom 91. Što se tiče ove vrste otkaza. Zakon svakako normira ovu vrstu otkaza ugovora o radu.Ovaj primjerak otkaza ugovora poslodavac je obavezan da dostavi radniku. zbog teže povrede radne obaveze.). .ako se zbog ekonomskih.Takođe poslodavac je obavezi radniku omogući i ostvarivanje prava na koja bi radnik imao pravo propisanih Opštim kolektivnim ugovorom. Sem povratka na posao ranika.u slučaju izvršavanja teže povrede radne obaveze od strane radnika (teže povrede su taksativno naznačene u čl. radnik je zaštićen u tom smislu. zbog kojih se otkazuje ugovor o radu.Da bi sud donio ovakvu odluku neophodno je da postoje očigledne činjenice i dokazi koji ukazuju da je poslodavac otkaza ugovor o radu mimo zakonom predviđenih situacija. Po okončanju sudskog spora zbog otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac. teret dokazivanja postojanja teže povrede je na poslodavcu. . da sud na njegov zahtijev može odlučiti da se privremeneo do okončanja sudskog postupka vrati na posao. ne vrati na rad. 91. Po okončanju ovog postupka. da eventualno ukoliko to učinjena povreda dozvoljava zatraži mišljenje sindikata ili eventualno savjeta radnika ako je on organizovan kod poslodavca. u slučaju da dođe do sudskog spora.Zakona. uz pretpostavku da je sud utvrdio da je to urađeno na nezakonit način. odnosno osporavanje razloga za otkaz od strane radnika a radi zaštite svojih prava u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. obavezna je pismena forma uz navođenja razloga za otkaz.ako radnik.

radno mjesto. Svakako da poslodavac može da otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radniak uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove rada. Ovaj otkazni rok traje minimalno 30 kalendarskih dana i počinje teći od dana uručenja otkaza radniku. i ako ih zakon ne pominje. se mogu odnosti na platu.Otkaz ugovora o radu izabranim predstavnicima radnika Posebnu zaštitu u smislu Zakona o radu ( član 118. na uslove rada i drugo. Postupanje suprotno ovoj odredbi jeste prekršaj učinjen od strane poslodavca.Na ovaj slučaj primjenjuju se pravila koja uređuju otkazivanje ugovora od strane poslodavac. zakon takođe ne propisuje bilo kakve rokove.U slučaju da odbije da zaključi ugovor radnik ima pravo na otpremninu i otkazni rok u skladu sa zakonom. trajanje otkaznog roka kao i druga pitanja koja su u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme trajanja otkaznog roka. Izabrani predstavnici radnika u smislu zakona su: predsjednik savjeta radnika. pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže urede slučajevi i uslovi za otkazni rok. predsjednik sindikalne organizacije većinskog sindikata organizovanog kod poslodavca. Radnik u slučaju da prihvati ponudu poslodavac. Što se tiče same ponude poslodavac i evantualnog prihvata radnika . zadržava pravo da ovaj ugovor osporava kod nadležnog suda. . predviđa mogućnost otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca sa ponudom zaključivanja ugovora pod izmjenjenim uslovima. uživaju izabrani predstavnici radnika.Ovaj sindikalni imunitet izabrani predstavnici radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata traje cijelo vrijeme obavljanja funkcije i jednu godinu nakon isteka funkcije.U ovom slučaju imamo situaciju da se radniku otkazuje postojeći ugovor o radu. kao i u slučaju otkaza ugovora radniku koji zbog svoje stručni radne sposobnosti . i istovremenu ponudu za zaključivanje drugog ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima.Svakako da ponuda ne može vječno trajati i obavezivati. izabrani predstavnik radnika u organima većinskog sindikata organizovanog na višem nivou. Ovi izmjenjeni uslovi. U smislu stava 1. pa bi u konkretnom slučaju rok od 8 dana ili 15 dana bio nekakav razuma rok za ponudu poslodavaca odnosno prihvatanje te nove ponude od strane radnika. kako bi zaštitio radnike i poslodavce. na mjesto rada.Pored ove minimalne zaštite odnosno minimalnog trajanja otkaznog roka.) od otkaza ugovora o radu. Zaključivanje ugovora pod izmjenjenim uslovima Zakon o radu u član 123. organizacionih i tehnoloških razloga. ne može uspješno izvršavati radne zadatke iz ugovora o radu. Zakon o radu ostavlja mogućnost da se kolektivnim ugovorom. Zakon o radu ovom odredbom određuje minimalno trajanje otkaznog roka. Otkazni rok U slučaju otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac zbog ekonomskih.ovog člana poslodavac može otkazati otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. radnik ima ravo na otkazni rok.

Kao i slučaju otkaza ugovora o radu od strane radnika. ima pravo na otkazni rok u trajanju od 30 dana.pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju ( čl. i to: a) da radnik ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. . čini prekršaj u smislu Zakona o radu.Zakona.). učinjene teže povrede radne obaveze radnika propisanih članom 91.pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu ( čl. poslodavca je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati radniku sva druga prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka. Otpremnina Radnik ima pravo na otpremninu. g) preko 30 godina. c) da radniku radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavac. Ovo pravo zavisi od načina prestanka radnog osnosa radnika. ova dužina otkaznih rokova je obavezujuća i za radnike i poslodavce. ne vrati na rad. Imajući u vidu činjenicu da potpune primjene Zakona o radu nema bez kolektivnog ugovora. tako i u situaciji otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. Opšti kolektivni ugovor propisuje sledeću dužinu otkaznih rokova: a) radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu a koji ima najmanje dvije radnog staža do 10. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 90 dana.127.152). 35. izuzev u slučajevima. tačka đ.pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanih Zakonom o radu ( čl.) Radnik kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora od strane poslodavca ima pravo na otpremninu uz ispunjavanje zakonom popisanih uslova. Tako se razlikuje: . Opšti kolektivni ugovor utvrđuje duže otkazne rokove za radnike sa dužim radnim stažem. v) od 20 do 30 godina. b) da radnik kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu ima najmanje dvije godine neprekidnog radnog staža. . radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 45 dana. i u slučaju ako se radnik u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. na zahtjev poslodavca prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka. U slučaju da poslodavac ne postupi po ovoj odredbi. .Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu u slučaju otkaza ugovora o radu za radnike sa dužim radim stažom kada je u pitanju otkazni rok.127. Poslodavac radniku mora odrediti prethodno navedene dužine otkaznih rokova ukoliko otkazuje ugovor o radu radniku. omogući korištenje jednog slobodnog dana radi traženja novog zaposlenja. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 75 dana. ukoliko radnik. Poslodavac ima obavezu da radniku za vrijeme trajanja propisane dužine otkaznog roka. Opšteg kolektivnog ugovora). Pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanim Zakonom o radu ( čl. b) od 10 do 20 godina.

Zakon propisuje da radnik koji se na dan 31. radnik nema pravo na otpremninu. a zahtjevi su se podnosili ministarstvu nadležnom za poslove rada u pismnenom obliku. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sjedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske. Pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju U skladu sa odredbom člana 35. 40% plate iz alineje 1. Zakon o radu predviđena je mogućnost da se radnik i poslodavac dogovore oko obezbjeđivanja drugog prava ili oko obezbjeđivanja drugog vida naknade umjesto otpremnine. v) za rad od 20 do 30 godina.12. a niti je pravo svih radnika. Kolektivni ugovor utvrđuje veće iznose otpremnine od otpremnine poprisane Zakonom o radu na koju radnici imaju pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavac iz ekonomskih.tačka đ. propisao iznos otpremnine. 45% plate iz alineje 1. ima pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu.Ovo je prekluzivni rok. i ona iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. ko otpremninu isplaćuje i kako se obezbjeđuju sretstva za isplatu otpremnine. Pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu Ova otpremnina nije obaveza poslodavaca.ovog člana. Pravo na podnošenje zahtjeva nemaju lica: . pravilnikom o radu i ugovorom o radu.ovog člana. 50% plate iz alineje 1. Visina otpremnine propisane Opštim kolektivnim ugovorom zavisi od dužine rada radnika kod poslednjeg poslodavca i iznosi: a) za rad od 2 do 10 godine. Kolektivnog ugovora poslodavac je u obavezi da radniku prilikom odlaska u penziju isplati otpremninu u visini do trostruke plate radnika obračunate u skladu kolektivnim ugovorom. 35% prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili koja mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada.Zakon je propisao ko ima pravo na ovaj vid otprmnine. a koji smatra da mu je radni odnos prestao nezakonito kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu ovog zakona. za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Zakon o radu određuje minimalan iznos otpremnine koja pripada radniku u slučaju otkaza ugovora o radu. kao i da se dogovore oko rokova i isplate same otpremnine.Nepostojanje ovih zakonom propisanih uslova. organizacionih i tehnoloških razloga. g) za rad preko 30 godina. Veći iznos otpremnine od porisane može se utvrditi kolektivnim ugovorom. propisao uslove koji moraju postojati i koji se moraju u svakom pojedinačnom slučaju utvrditi. b) za rad od 10 do 20 godina.1991.ovog člana.

Komisija prilikom rješavanja zahtjeva može tražiti sve neophodne informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika. a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da. .66 prosječne plate. .33 prosječne plate u Republici u poslednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu. tehnoloških i organizacionih razloga. ili ukoliko je pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na ovu otpremninu kod inspekcije rada. i iznosi: .koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme čekanja na posao. Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu. Znači.za radni staž preko 20 godina . o svakom predmetu odlučuje većinom glasova. Takođe. zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca. u slučaju da je radnik pokrenu radni spor pred nadležnim sudom. Zbrinjavanje viška radnika Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. ako je spor pravosnažno okončan.Protiv rješenja komisija radnik ima pravo žalbe ministru nadležnom za poslove rada u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. ili.za radni staž do 5 godina-u visini 1. vršiti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati druge radnje koje su nephodne radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja. a koja se sastoji od predsjednika i četiri člana. Zakona. a koji nije okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona. odnosno sindikat o sledećem: . pravne struke i koji imaju iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima. obavjesti savjet radnika. radnik ima pravo samo na tačno određenu visinu otpremnine. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10 % zaposlenih radnika. . bez prava na povratak na posao.u visini 2.razlozima za prestanak rada radnika.koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa. Osnovni razlozi za otkaz vezani su prvenstveno za smanjenje obima posla i ekonomske. ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika. O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje Komisija koju imenuje ministar nadležan za poslove rada. uzimati izjave od fizičkih lica. bez prava na povezivanje staža ili nekih drugih prava iz radnog odnosa. .u visini 3.00 prosječne plate. tehnološke i organizacione razloge.za radni staž od 10 do 20 godina . dužan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika. poslodavac je dužan da u pismenoj formi. otkaže ugovor o radu najmanje 10 % od ukupnog broja zaposlenih. i .za radni staž od 5 do 10 godina . sud i inspekcija rada će obustaviti postupak i predmet ustupiti Komisiji. zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih. Visina otpremnine po članu 152.00 prosječne plate..Ova otpremnina će se isplaćivati na teret fonda formiranog za ovu svrhu a sredstva će se obezbjediti od prodaje državnog kapitala i drugih izvora.u visini 2. prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. ali ne manje od 5 radnika. najkasnije na 30 dana prije namjeravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima. U cilju sprovođenja konsultacija.

Propisi iz radno-pravne oblasti ne poznaju neke činjenice niti predviđa bilo kakve mogućnosti.ako radniku ne omogući povratak na posao nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa. . 4.broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos.mjerama kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ugovora o radu svim ili određenom broju radnika. zbog kojih bi neko lice poslije navršene 65 godine života. 6. Ovaj prestanak ugovora o radu raegulisan je u skladu sa odredbama Zakona o radu.Ovo rješenje donosi stručna služba Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske.otkaz ugovora o radu suprotno odredbama zakona. 5.ako po provedenom zbrinjavanja viška radnika ne ponudi radnicima zaposlenje koji imaju pravo prvenstva u odnosu na druga lica. Istek roka važenja ugovora o radu Radni odnos se može zasnovati na određeno i neodređeno vrijeme. . . je povoljniji za jedan određeni vremenski period ( period od godinu dana) u donosu na druga lica koja bi tražila zaposlenje iz razloga što je poslodavac u obavezi da ukoliko namjerava da zaposli određen broj radnika sa istim stučnim kvalifikacija koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos. bez obzira da li će radnik ispuniti i uslove za sticanje prava na invalidsku penziju.mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca. . dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima . U slučaju da se to desi. moglo imati zaključen ugovor o radu. Gubitak radne sposobnosti Ugovor o radu prestaje da važi dostavljanjem poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. kao prekršaji sankcionisano je: . Položaj radnika zbrinut kroz program zbrinjavanja viška radnika u smislu odredbe člana 124. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavac U slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca.ako poslodavac radniku ne obezbjedi pravo na otkazni rok i otpremninu. zakonom je sankcionisano kao prekršaj koji je učinjen od strane poslodavca. ili lice koje ima 40 godina penzijskog staža. . Gubitak radne sposobnosti utvrđuje se u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju. .. Zakona. ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu. a vezan je za nastupanje zakonom propisanih slučajeva. Prestanak radnog odnosa zbog godina života i staža osiguranja ili godina penzijskog staža U smislu odredaba Zakona o radu radniku prestaje radni odnos kad navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.

iz razloga što je poslodavac dužan radniku otkazati ugovor o radu sa danom početka izdržavanja kazne. U slučaju da se kazna zatvora smanji poslije stupanja na izdržavanje kazne zatvora. . odnosno mjere. U slučaju da radnik bude osuđen na kaznu zatvora kraću od tri mjeseca poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu. nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu. pismene odjave od strane poslodavca. Dan početka izvršenja kazne. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine. smatrati će se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijema. ali najduže do dvije godine od dana zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. radniku prestaje radni odnos. odnosno sa danom početka privremene mjere zabrane rada poslodavacu izrečene od strane nadležnog suda. Poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na određeno vrijeme. nastavi da radi. 9.Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje da važi istekom roka iz tog ugovora.U ovaj period uračunavaju se i prekidi koji su trajali do dvije sedmice. 8. Ako se radnik. jeste činjenica zbog koje radnik odstustvuje s rada. mjeru bezbjednosti ili vaspitnu zaštitnu mjeru u dužem trajanju od tri mjeseca. smatraće se da je radnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. na duži period od tri mjeseca. likvidacije. 7. i to je trenutak kad poslodavac radniku otkazuje ugovor o radu. Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne mora da prestane istekom roka iz tog ugovora. Prestanak ugovora o radu zbog kazne zatvora. a zbog zabrane obavljanja određenih poslova. jednom ili više puta produži za određeni period. Prestanak ugovora o radu na osnovu sudske odluke Na osnovu sudske odluke radni odnos prestaje sa danom utvrđenim u presudi. Prestanak radnog odnosa zbog prestanka rada poslodavca Sa danom prestanka rada poslodavca. ta činjenica nema uticaja na važenje ugovora o radu. Ako radnik. ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju. više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. nakon isteka roka od dvije godine. uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca. Sud će u samoj presudi utvrditi činjenice i razloge zbog kojih utvrđuje prestanak važenja ugovora. prestaje i radni odnos radnika. Prestanak rada poslodavca moguć je zbog: stečaja. mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere Ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

Poslodavac u uslovima tržišne ekonomije u svakom trenutku ima mogućnos da radniku otkaže ugovor o radu. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite . uz obavezu da radniku omogući ostvarivanje prava koja su mu zagarantovana Zakonom o radu. što je u saglasnosti sa načelom da je prinudni rad zabranjen.pravnik Načelnik za rad i zapošljavanje. Ne samo da je pravno uredio ovaj institut. Borislav Radić.- sudskom odlukom o zabrani rada. već je u potpunosti regulisao prava i obaveze radnika i poslodavca. Radniku je data mogućnost da svojom voljom otkaže ugovor o radu bez sankcije. prvenstveno da radniku omogući pravo na otpremninu i otkazni rok zavisno od dužine njegovog radnog staža. Z A K Lj U Č A K Zakon o radu normira slučajeve prestanaka radnog odnosa u potpunosti. prestanak uslova za rad. dipl.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful