OTKAZ UGOVORA O RADU, ZAŠTITA POSLODAVACA I RADNIKA U OVIM SLUČAJEVIMA UVOD Sadašnja faza radnog zakonodavstva u Republici Srpskoj

započeta je 2000-te godine, kada je donešen Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj:38/00). Ovaj Zakon do sada je mijenjan četiri puta. Neposredan i osnovan cilj zakonodavca je bio da se nastavi i održi kontinuitet i razvoj radnog zakonodavstva. Poredeći ovaj kancept radnih odnosa sa ranijim, nesporno je da su značajne razlike nego sličnost. Ove razlike odražavaju promjenu samog koncepta radnog odnosa. Promjene ovog koncepta i uređivanje radnih odnosa svakako je u vezi sa drugim promjenama u društvu, a prije svega sa prelaskom na tržišnu ekonomiju, privatizaciju preduzeća a u okviru toga uspostavljanja tržišta rada. Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, i 66/03) uređeđuje način i postupak zaključivanja ugovora o radu između radnika i poslodavca, radno vrijeme radnika, odmore i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštitu prava iz radnog odnosa, zaključivanje i primjenu kolektivnih ugovora, rješavanje sporova između radnika i poslodavca, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i drugih prava i obaveza koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike Srpske. Prema osnovnom konceptu i smislu ovog zakona radni odnos je specifični ugovorni odnos između radnika i poslodavca. Sam ugovor o radu, odnosno zaključivanje ugovora o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa, a otkaz ugovora o radu jeste način prestanka radnog odnosa. Svaka od ugovorenih strana dužna je da izvršava ugovorena prava, ali i obaveze. U tom smislu radnik je dužan da se bez prinude angažuje u radni proces, da lično i kontinuirano ispunjava svoje radne zadatke i dužnosti u skladu sa prirodom i vrstom rada, a sve pod neposrednim uputstvima i nadzoru svog poslodavca. Sam poslodavac je dužan radniku dati posao, odrediti mu njegovo mjesto rada i način obavljanja istog, radniku redovno vršiti isplatu zarađenih plata kao i obezbjediti mu druga pravo po osnovu zakona ( godišnji, sedmični i dnevni odmor, otkazni rok, otpremninu i dr.) Zakonom o radu obuhvaćeni su osnovni istituti radnog prava. Zakon prvenstveno uređuje: - zasnivanje radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu u pismenom obliku (član 14.-20.) - radno vrijeme (član. 35.-47.) - otpremninu ( član 127., član 152, član 35. OKU) - otkazni rok ( član 121) - kao i prestanak radnog odnosa ( član 112. –127.)

slučajeve prestanka važenja ugovora o radu možemo grupisati odnosno sistematizovati: kao: 1. . 9. .Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu Prestanak radnog odnosa. sa danom prestanka rada poslodavca.sa danom prestanka rada poslodavca.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme.sporazumom poslodavca i radnika .otkazom ugovora od strane posliodavca. ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. 7. . . 2. Posmatrajući predhodno pomenutu odredbu Zakona o radu. ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti.sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. sporazumom poslodavca i radnika. 4. odnosno prestanak važenja ugovora o radu regulisan je članom 112. na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom. sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. U smislu ove odredbe ugovor o radu prestaje da važi: 1. 3. istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme. . slučajeve prestanka radnog odnosa po sili zakona . .kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.otkazom ugovora od strane radnika 3. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji randika. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji posodavca. 6. otkazom ugovora od strane radnika ili poslodavca. kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. 2. Zakon o radu taksativno normira slučajeve prestanka radnog odnosa. . odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. smrću radnika. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca – sa danom početka izvršenja kazne. stav 1. 5. 8. odnosno normira razloge za prestanka važenja ugovora o radu. odnosno mjere.istekom roka važenja ugovora o radu na određeno vrijeme . Zakona o radu.na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim sudskom odlukom.

sasvim je narmalno da zakon predviđa i normira slučajeve prestanka radnog odnosa a koji zavise od volje radnika. Sama činjenica smrti radnika znači gubitak pravnog subjektiviteta. . prisile ili ucjene. Imajući u vidu činjenicu da su prava iz radnog odnosa. Kroz ostvarivanje prava (kao u slučaju prestanka radnog odnosa otkazom ugovora radniku od strane poslodavca). Otkaz ugovora o radu od strane radnika U Republici Srpskoj. poslodavac nema neke posebne obaveze prema radniku. koji za posljedicu ima prestanak radnog odnosa. Zakon posebno ne normira šta bi sporazum treba da sadrži. Ovaj član takođe. . prvenstveno prava na otkazni rok. prvensteno da ne postoji bilo koji oblik prinude. a koje su uslovno vezana za materijalnu situaciju poslodavca.povrede radne obaveze iz ugovora o radu od strane poslodavca. bilo kakav oblik prinudnog rada ne postoji. odnosno predviđa situaciju u kojoj radnik može da otkaže ugovor o radu.dan prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca.obaveza.1. U ovoj situaciji radniku pripadaju sva prava kao u slučajevima otkaza ugovora o radu na nezkonit način od strane poslodavca. predviđa i situaciju da radnik u svakom trenutku može otkazati ugovor o radu kod poslodavca. svaki radni odnos jeste i mora biti dobrovoljan. Smrt radnika Kao prvi razlog za prestanak važenja ugovora o radu. neprenosiva i neotuđiva. Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa bitno je da kod ugovornih strana ne postoji činjenice koje mogu uticati na njihovu volju. Zakona o radu predviđa mogućnost prestanka radnog odnosa radnika. Ima obavezu u skladu sa OKU. prava na otpremninu. . lična prava. pa je jedno od načela radnog odnosa. zakonodavac nastoji zaštiti samog radnika i osvarivanje njegovih prava iz radnog odnosa. 3a). bez nekog posebnog značaja. Sporazum poslodavca i radnika Radnik i poslodavac se mogu sporazumjeti oko prestanka radnog odnosa radnika. Polazeći od ove činjenice i načela dobrovljnosti. prava i načina ostvarivanja prava iz radnog odnosa. načelo dobrovoljnosti tj. a ugovorne strane trebale bi da se saglase oko: . Da bi radnik imao pravo da otkaže ugovor o radu neophodno je da postoje sledeće pretpostavka: . Član 120. 2.da je ta povreda takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi raditi kod poslodavca. Zakon navodi smrt radnika.

što je svakako jedna vrsta zaštite poslodavca. poslodavac je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati mu sva prava po osnovu rada kao da je radio za vrijeme do isteka otkaznog roka.onemogući radniku da koriti jedan slobodan dan sedmično radi traženja novog zaposlenja. u obavezi radniku za vrijeme trajanja otkaznog roka omogućiti da koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja. za ostvarivanje prava radnika nephodno je da zakonske pretpostavke normirane u ovoj situaciji.da je poslodavac izvršio povredu svojih obaveza iz ugovora o radu. poslodavac neće biti u obavezi obezbjediti prava iz radnog odnosa radniku. 3b) Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca: Zakon u cilju zaštite prava radnika i poslodavca propisuje situaciju kada poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku. Radnik može u svako doba po svojoj volji da otkaže ugovor (razlika je jedino u obimu prava koja mu pripadaju u tom slučaju) za razliku od poslodavca kome su tačno zakonom propisani slučajevi i mogućnosti za otkaz ugovora o radu radnika. U situaciji da radnik otkazuje ugovor o radu iz razloga što je ispunio uslove za starosnu penziju. Otkazni rok Zakon o radu. budu ispunjene. U slučaju da poslodavac zahtjeva da radnik prestane da radi prije isteka otkaznog roka i radnik se saglasi sa tim zahtjevom.da su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca. . Poslodavac je takođe.000.00 KM za prekršaj poslodavca u slučaju: .000 KM do 10. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane radnika: Zakon o radu predviđa novčanu kaznu u iznosu od 1. Svakako da ovo nije generalna odredba. da radniku da pravo na otkazni rok. U slučajevima da se ne dokažu određene pravne pretpostavke za ovaj otkaz ugovora o radu. kao u slučajevima kad mu on otkazuje ugovor o radu. radnik nema pravo a samim tim ni poslodavac obavezu. već u svakom pojedinačnom slučaju ove činjenice moraju biti utvrđene. a prvenstveno: . Ovaj otkaz radnik je dužan dostaviti poslodavcu pismeno uz obavezno navođenje razloga zbog kojih daje otkaz ugovora o radu. odnosno odredba i situacija. u slučajevima kada radnik daje otkaz ugovora o radu predviđa otkazni rok od 15 kalendarskih dana. a koji počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu.da radniku onemogući da radi za vrijeme otkaznog roka.Međutim. . odnosno odredba koja treba generalizovati.ne isplati radniku naknadu plate. Radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ima pravo na naknadu plata. Zakonodavac štiti poslodavca propisivanjem prekluzivnog roka od 15 dana od dana saznanja radnika da je poslodavac izvršio povredu obaveze iz ugovora o radu. . .

Zakon poslodavcu u ovom slučaju propisuje prekluzivni rok i veže ga činjenicu saznanja za povredu i učinioca. . zbog teže povrede radne obaveze. . zloupotreba položaja i dr.Takođe poslodavac je obavezi radniku omogući i ostvarivanje prava na koja bi radnik imao pravo propisanih Opštim kolektivnim ugovorom. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika.Ovaj primjerak otkaza ugovora poslodavac je obavezan da dostavi radniku. da sud na njegov zahtijev može odlučiti da se privremeneo do okončanja sudskog postupka vrati na posao. u slučaju pokretanja spora i osporavanja otkaza.Zakona. zbog kojih se otkazuje ugovor o radu. Sem povratka na posao ranika. Zakon svakako normira ovu vrstu otkaza ugovora o radu. teret dokazivanja postojanja teže povrede je na poslodavcu. ne vrati na rad. odnosno otkaza ugovora o radu od strane poslodavac.). uz pretpostavku da je sud utvrdio da je to urađeno na nezakonit način. . U slučaju otkaza ugovora radniku od strane poslodavca.ako se radnik. – krađa. .Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu u sledećim slučajevima: .ako se zbog ekonomskih. nasilnično ponašanje. s obzirom na svoje stručne i radne sposobnosti ne može uspješno izvršavati radne obaveze iz ugovora o radu. Po okončanju sudskog spora zbog otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac. obavezna je pismena forma uz navođenja razloga za otkaz. u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.Da bi sud donio ovakvu odluku neophodno je da postoje očigledne činjenice i dokazi koji ukazuju da je poslodavac otkaza ugovor o radu mimo zakonom predviđenih situacija. u slučaju da dođe do sudskog spora. radnik je zaštićen u tom smislu. da iznese svoju odbranu. da eventualno ukoliko to učinjena povreda dozvoljava zatraži mišljenje sindikata ili eventualno savjeta radnika ako je on organizovan kod poslodavca.u slučaju izvršavanja teže povrede radne obaveze od strane radnika (teže povrede su taksativno naznačene u čl. odnosno osporavanje razloga za otkaz od strane radnika a radi zaštite svojih prava u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca.ako radnik.Pismena forma kao i obavezno navođenje razloga za otkaz ugovora o radu je bitna za obje ugovorne strane. poslodavac je dužan da radniku omogući saslušanje. sud će naložiti poslodavacu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koje odgovaraju njegovim radnim i stručnim sposobnostima. odnosno on mora da dokaže da je radnik učinio neku od težih povreda radne obaveze koje su taksatino propisane članom 91. Po okončanju ovog postupka. poslodavac je takođe u obavezi radniku isplatit naknadu plate i obezbjediti mu ostvarivanje i svih drugih prava na koja bi radnik imao pravo da je bio u radnom osnosu. 91. U slučaju sudskog osporavanja otkaza ugovora o radu. Što se tiče ove vrste otkaza. ali otkaz ugovora u cjelosti zavisi od volje poslodavca. odavanje poslovne i službene tajne.Ovaj prekluzivni rok iznosi 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca.

predviđa mogućnost otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca sa ponudom zaključivanja ugovora pod izmjenjenim uslovima. i ako ih zakon ne pominje. predsjednik sindikalne organizacije većinskog sindikata organizovanog kod poslodavca. na mjesto rada.U slučaju da odbije da zaključi ugovor radnik ima pravo na otpremninu i otkazni rok u skladu sa zakonom. . zadržava pravo da ovaj ugovor osporava kod nadležnog suda.Pored ove minimalne zaštite odnosno minimalnog trajanja otkaznog roka. izabrani predstavnik radnika u organima većinskog sindikata organizovanog na višem nivou. Što se tiče same ponude poslodavac i evantualnog prihvata radnika . organizacionih i tehnoloških razloga.ovog člana poslodavac može otkazati otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. kako bi zaštitio radnike i poslodavce. Otkazni rok U slučaju otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac zbog ekonomskih.U ovom slučaju imamo situaciju da se radniku otkazuje postojeći ugovor o radu.Svakako da ponuda ne može vječno trajati i obavezivati. Postupanje suprotno ovoj odredbi jeste prekršaj učinjen od strane poslodavca. radnik ima ravo na otkazni rok.Na ovaj slučaj primjenjuju se pravila koja uređuju otkazivanje ugovora od strane poslodavac. pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže urede slučajevi i uslovi za otkazni rok. kao i u slučaju otkaza ugovora radniku koji zbog svoje stručni radne sposobnosti .Ovaj sindikalni imunitet izabrani predstavnici radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata traje cijelo vrijeme obavljanja funkcije i jednu godinu nakon isteka funkcije. Ovi izmjenjeni uslovi. zakon takođe ne propisuje bilo kakve rokove. i istovremenu ponudu za zaključivanje drugog ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. Zakon o radu ovom odredbom određuje minimalno trajanje otkaznog roka. radno mjesto. U smislu stava 1.) od otkaza ugovora o radu. se mogu odnosti na platu. Svakako da poslodavac može da otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radniak uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove rada. uživaju izabrani predstavnici radnika. Radnik u slučaju da prihvati ponudu poslodavac. trajanje otkaznog roka kao i druga pitanja koja su u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme trajanja otkaznog roka. Zaključivanje ugovora pod izmjenjenim uslovima Zakon o radu u član 123.Otkaz ugovora o radu izabranim predstavnicima radnika Posebnu zaštitu u smislu Zakona o radu ( član 118. ne može uspješno izvršavati radne zadatke iz ugovora o radu. pa bi u konkretnom slučaju rok od 8 dana ili 15 dana bio nekakav razuma rok za ponudu poslodavaca odnosno prihvatanje te nove ponude od strane radnika. Ovaj otkazni rok traje minimalno 30 kalendarskih dana i počinje teći od dana uručenja otkaza radniku. Zakon o radu ostavlja mogućnost da se kolektivnim ugovorom. na uslove rada i drugo. Izabrani predstavnici radnika u smislu zakona su: predsjednik savjeta radnika.

Zakona. Opšti kolektivni ugovor utvrđuje duže otkazne rokove za radnike sa dužim radnim stažem. na zahtjev poslodavca prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka. poslodavca je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati radniku sva druga prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka. 35. g) preko 30 godina. izuzev u slučajevima.pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju ( čl. Kao i slučaju otkaza ugovora o radu od strane radnika. Ovo pravo zavisi od načina prestanka radnog osnosa radnika. Opšti kolektivni ugovor propisuje sledeću dužinu otkaznih rokova: a) radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu a koji ima najmanje dvije radnog staža do 10. omogući korištenje jednog slobodnog dana radi traženja novog zaposlenja.152). U slučaju da poslodavac ne postupi po ovoj odredbi.). Otpremnina Radnik ima pravo na otpremninu. . Poslodavac radniku mora odrediti prethodno navedene dužine otkaznih rokova ukoliko otkazuje ugovor o radu radniku. . c) da radniku radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavac. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 90 dana. tako i u situaciji otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. b) da radnik kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu ima najmanje dvije godine neprekidnog radnog staža. ne vrati na rad. Pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanim Zakonom o radu ( čl.pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanih Zakonom o radu ( čl. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 75 dana. učinjene teže povrede radne obaveze radnika propisanih članom 91.Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu u slučaju otkaza ugovora o radu za radnike sa dužim radim stažom kada je u pitanju otkazni rok. ova dužina otkaznih rokova je obavezujuća i za radnike i poslodavce. v) od 20 do 30 godina. ukoliko radnik. b) od 10 do 20 godina. čini prekršaj u smislu Zakona o radu. tačka đ. ima pravo na otkazni rok u trajanju od 30 dana. Imajući u vidu činjenicu da potpune primjene Zakona o radu nema bez kolektivnog ugovora.) Radnik kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora od strane poslodavca ima pravo na otpremninu uz ispunjavanje zakonom popisanih uslova. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 45 dana. . Opšteg kolektivnog ugovora).127. i to: a) da radnik ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac ima obavezu da radniku za vrijeme trajanja propisane dužine otkaznog roka.pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu ( čl. i u slučaju ako se radnik u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. Tako se razlikuje: .127.

organizacionih i tehnoloških razloga. kao i da se dogovore oko rokova i isplate same otpremnine. propisao uslove koji moraju postojati i koji se moraju u svakom pojedinačnom slučaju utvrditi. Pravo na podnošenje zahtjeva nemaju lica: .ovog člana. ima pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu. 45% plate iz alineje 1. za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.Nepostojanje ovih zakonom propisanih uslova. i ona iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Zakon propisuje da radnik koji se na dan 31. Pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu Ova otpremnina nije obaveza poslodavaca.Zakon je propisao ko ima pravo na ovaj vid otprmnine. Zakon o radu određuje minimalan iznos otpremnine koja pripada radniku u slučaju otkaza ugovora o radu. Kolektivni ugovor utvrđuje veće iznose otpremnine od otpremnine poprisane Zakonom o radu na koju radnici imaju pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavac iz ekonomskih. a koji smatra da mu je radni odnos prestao nezakonito kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu ovog zakona.Ovo je prekluzivni rok.tačka đ. propisao iznos otpremnine. a zahtjevi su se podnosili ministarstvu nadležnom za poslove rada u pismnenom obliku. g) za rad preko 30 godina. Zakon o radu predviđena je mogućnost da se radnik i poslodavac dogovore oko obezbjeđivanja drugog prava ili oko obezbjeđivanja drugog vida naknade umjesto otpremnine. Pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju U skladu sa odredbom člana 35. 40% plate iz alineje 1. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sjedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske. 50% plate iz alineje 1. 35% prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili koja mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada.12. radnik nema pravo na otpremninu. Kolektivnog ugovora poslodavac je u obavezi da radniku prilikom odlaska u penziju isplati otpremninu u visini do trostruke plate radnika obračunate u skladu kolektivnim ugovorom. b) za rad od 10 do 20 godina. v) za rad od 20 do 30 godina. pravilnikom o radu i ugovorom o radu.1991.ovog člana. a niti je pravo svih radnika. Veći iznos otpremnine od porisane može se utvrditi kolektivnim ugovorom. ko otpremninu isplaćuje i kako se obezbjeđuju sretstva za isplatu otpremnine.ovog člana. Visina otpremnine propisane Opštim kolektivnim ugovorom zavisi od dužine rada radnika kod poslednjeg poslodavca i iznosi: a) za rad od 2 do 10 godine.

Ova otpremnina će se isplaćivati na teret fonda formiranog za ovu svrhu a sredstva će se obezbjediti od prodaje državnog kapitala i drugih izvora. Zbrinjavanje viška radnika Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika.koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme čekanja na posao.u visini 2. Zakona.za radni staž od 5 do 10 godina . uzimati izjave od fizičkih lica. a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da. Osnovni razlozi za otkaz vezani su prvenstveno za smanjenje obima posla i ekonomske. vršiti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati druge radnje koje su nephodne radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja. Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu. bez prava na povratak na posao. u slučaju da je radnik pokrenu radni spor pred nadležnim sudom.Protiv rješenja komisija radnik ima pravo žalbe ministru nadležnom za poslove rada u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. radnik ima pravo samo na tačno određenu visinu otpremnine.Komisija prilikom rješavanja zahtjeva može tražiti sve neophodne informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika. najkasnije na 30 dana prije namjeravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima. i . otkaže ugovor o radu najmanje 10 % od ukupnog broja zaposlenih. a koja se sastoji od predsjednika i četiri člana. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10 % zaposlenih radnika. ali ne manje od 5 radnika.razlozima za prestanak rada radnika.koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa. Znači. tehnološke i organizacione razloge. tehnoloških i organizacionih razloga. .za radni staž do 5 godina-u visini 1. o svakom predmetu odlučuje većinom glasova. Visina otpremnine po članu 152. U cilju sprovođenja konsultacija. i iznosi: . ili ukoliko je pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na ovu otpremninu kod inspekcije rada. ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika. pravne struke i koji imaju iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima. . Takođe. a koji nije okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona. . ako je spor pravosnažno okončan. poslodavac je dužan da u pismenoj formi. O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje Komisija koju imenuje ministar nadležan za poslove rada. obavjesti savjet radnika. odnosno sindikat o sledećem: . bez prava na povezivanje staža ili nekih drugih prava iz radnog odnosa. zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca.00 prosječne plate. sud i inspekcija rada će obustaviti postupak i predmet ustupiti Komisiji.33 prosječne plate u Republici u poslednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu.u visini 2.za radni staž od 10 do 20 godina . zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih.66 prosječne plate.za radni staž preko 20 godina .00 prosječne plate. dužan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika. prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.u visini 3. ili.. .

. a vezan je za nastupanje zakonom propisanih slučajeva.otkaz ugovora o radu suprotno odredbama zakona.ako po provedenom zbrinjavanja viška radnika ne ponudi radnicima zaposlenje koji imaju pravo prvenstva u odnosu na druga lica.mjerama kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ugovora o radu svim ili određenom broju radnika. Položaj radnika zbrinut kroz program zbrinjavanja viška radnika u smislu odredbe člana 124. ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu. 4. zakonom je sankcionisano kao prekršaj koji je učinjen od strane poslodavca. Zakona. . Gubitak radne sposobnosti utvrđuje se u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju.. kao prekršaji sankcionisano je: . moglo imati zaključen ugovor o radu.broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos. . Prestanak radnog odnosa zbog godina života i staža osiguranja ili godina penzijskog staža U smislu odredaba Zakona o radu radniku prestaje radni odnos kad navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. . . . je povoljniji za jedan određeni vremenski period ( period od godinu dana) u donosu na druga lica koja bi tražila zaposlenje iz razloga što je poslodavac u obavezi da ukoliko namjerava da zaposli određen broj radnika sa istim stučnim kvalifikacija koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos. Ovaj prestanak ugovora o radu raegulisan je u skladu sa odredbama Zakona o radu. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavac U slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca. Propisi iz radno-pravne oblasti ne poznaju neke činjenice niti predviđa bilo kakve mogućnosti. bez obzira da li će radnik ispuniti i uslove za sticanje prava na invalidsku penziju. 6. zbog kojih bi neko lice poslije navršene 65 godine života.ako radniku ne omogući povratak na posao nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa. Istek roka važenja ugovora o radu Radni odnos se može zasnovati na određeno i neodređeno vrijeme.ako poslodavac radniku ne obezbjedi pravo na otkazni rok i otpremninu. dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima .Ovo rješenje donosi stručna služba Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske. U slučaju da se to desi. ili lice koje ima 40 godina penzijskog staža. 5.mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca. Gubitak radne sposobnosti Ugovor o radu prestaje da važi dostavljanjem poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.

i to je trenutak kad poslodavac radniku otkazuje ugovor o radu. odnosno mjere. a zbog zabrane obavljanja određenih poslova. 8. smatrati će se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijema. U slučaju da radnik bude osuđen na kaznu zatvora kraću od tri mjeseca poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu. 7. Ako se radnik. 9. . pismene odjave od strane poslodavca. Prestanak radnog odnosa zbog prestanka rada poslodavca Sa danom prestanka rada poslodavca. Prestanak rada poslodavca moguć je zbog: stečaja. Prestanak ugovora o radu na osnovu sudske odluke Na osnovu sudske odluke radni odnos prestaje sa danom utvrđenim u presudi. Dan početka izvršenja kazne. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine. nakon isteka roka od dvije godine.Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje da važi istekom roka iz tog ugovora. iz razloga što je poslodavac dužan radniku otkazati ugovor o radu sa danom početka izdržavanja kazne. Poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na određeno vrijeme. uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca. U slučaju da se kazna zatvora smanji poslije stupanja na izdržavanje kazne zatvora. likvidacije. ali najduže do dvije godine od dana zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. nastavi da radi.U ovaj period uračunavaju se i prekidi koji su trajali do dvije sedmice. mjeru bezbjednosti ili vaspitnu zaštitnu mjeru u dužem trajanju od tri mjeseca. više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. Radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne mora da prestane istekom roka iz tog ugovora. radniku prestaje radni odnos. Sud će u samoj presudi utvrditi činjenice i razloge zbog kojih utvrđuje prestanak važenja ugovora. ta činjenica nema uticaja na važenje ugovora o radu. Prestanak ugovora o radu zbog kazne zatvora. smatraće se da je radnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu. ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju. jednom ili više puta produži za određeni period. na duži period od tri mjeseca. Ako radnik. prestaje i radni odnos radnika. mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere Ako radnik bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. jeste činjenica zbog koje radnik odstustvuje s rada. odnosno sa danom početka privremene mjere zabrane rada poslodavacu izrečene od strane nadležnog suda.

uz obavezu da radniku omogući ostvarivanje prava koja su mu zagarantovana Zakonom o radu. što je u saglasnosti sa načelom da je prinudni rad zabranjen. Z A K Lj U Č A K Zakon o radu normira slučajeve prestanaka radnog odnosa u potpunosti. već je u potpunosti regulisao prava i obaveze radnika i poslodavca. Radniku je data mogućnost da svojom voljom otkaže ugovor o radu bez sankcije.- sudskom odlukom o zabrani rada. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite . Poslodavac u uslovima tržišne ekonomije u svakom trenutku ima mogućnos da radniku otkaže ugovor o radu. Ne samo da je pravno uredio ovaj institut. Borislav Radić. prvenstveno da radniku omogući pravo na otpremninu i otkazni rok zavisno od dužine njegovog radnog staža.pravnik Načelnik za rad i zapošljavanje. prestanak uslova za rad. dipl.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful