Professional Documents
Culture Documents
-drutvene prilike vrijeme Khuena Hedervaryja, spaavanja nacionalne svijesti, agrarne krize, propast plemstva, seljatvo pati -politike prilike narodnjakim prosvjetiteljskim tenjama suprotstavila se pravaka koncepcija kritiziranja i negiranja svega uope ->pravai steklii (bijesni) bili su radikalci koji su htjeli slobodnu hrvatsku poznata polemika izmeu narodnjaka enoe i pravaa steklia Kovaia ->pravai su bili najvaniji hrvatski pisci realisti Ante Kovai, Eugen Kumii, neko vrijeme i K. . Gjalski -znaajke:isticanje nacionalne uloge knjievnosti, regionalizam, isprepletanje s naturalizmom i modernistikim poetikama - predstavnici i djela: a) lirika: Silvije Strahimir Kranjevi (Bugarkinje,1885; Izabrane pjesme,1898; Trzaji,1902) b) epika: drutveni roman (Eugen kumii:Olga i Lina,1881; Ksaver andor Gjalski: U noi,1886; Ante Kovai: U registraturi,1888; Vjenceslav Novak:Posljednji Stipanii, 1899), povijesni roman (Eugen kumii:Urota zrinskofrankopanska,1893; Ksaver andor Gjalski:Osvit,1892), novele i pripovijetke (Josip Kozarac:Tena,1894; Ksaver andor Gjalski:pod starim krovovima, 1886; Vjenceslav Novak:Nezasitnost i bijeda, 1894, U glib,1901, Iz velegradskog podzemlja, 1905) - regionalna usmjerenost pisaca hrvatskog realizma: a) zagorska sredina: Ante Kovai (U registraturi, Fikal);K. . Gjalski (Pod starim krovovima) b) slavonska sredina: Josip Kozarac ( Tena, Mrtvi kapitali ) c) primorska i istarska sredina: Vjenceslav Novak (Posljednji Sti panii);Eugen Kumii (Zaueni svatovi) - tematika hrvatskog realizma: a) propadanje plemstva (Novak, Gjalski, Kumii) b) kolovanje nadarene seoske djece u gradu i njihova tragina sudbina (uvedena djelom Prijan Lovro) c) odnos sela i grada ( Kozarac, Kovai, Novak) d) slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan pojavom novih drutvenih vrijednosti e) nacionalno pitanje -etape hrv.realizma: a)nastavak enoine romantino-realistike poetike (Eugen Kumi) b)kritiki pristup, drutvena stvarnost (Ante Kovai,K.S.Gjalski, Josip Kozarac) c)poetski realizam (K.S.Gjalski, Josip Kozarac) d)naglaena psiholoka motivacija (Vjenceslav Novak, Josip Kozarac) ASOPISI Vijenac (1869-1903, zagreb)-sredinji asopis s najvie pretplatnika, nastavlja se sa enoinom koncepcijom po kojoj se tekstovima objavljenim u asopisu odgaja publika, nakon enoe urednitvo je preuzeo Fran Folnegovi koji je objavljivao i pravaka i narodnjaka djela Obzor politiki list Narodne stranke (Zagreb) koji je izdavao politike tekstove i literaturne radove knjievnika koji su bili simpatizeri. PRAVAKI ASOPISI a) Sloboda (1878-82, Suak)- Ante Kovai (feljtoni Iz Bombaja, satirine pjesme), Eugen Kumii b) Hrvatska vila (1882-85, Suak-Zagreb)-urednik August Harambai, objavljuju Silvije Strahimir Kranjevi, Eugen Kumii (O romanu), V.Novak, Ante Kovai, K.. Gjalski c) Balkan (1886-87,Zagreb)-Ante Kovai: satirini roman Meu abari KNJIEVNA KRITIKA -pisali o pripovijednim vrstama, a pogotovo o romanu, neka djela su precijenjivali, dok su druga ostala neopaena. Iz toga razdoblja bitni su teorijski spisi o romanu Janko Ibler gl.zagovornik realizma, koji izjednauje pojmove realizma i naturalizma, pa zbog toga staje na stranu Eugena Kumiia. Po njemu knjievnost treba biti tendenciozna i realistina, zalae se za naelo vjerojatnosti i psiholoku analizu te smatra neprimjerenim romantiarske elemente Milivoj repel gl.kritiar Vijenca, za tendencionizam i realistinost koja ne naruavaju umjetniku uvjerljivost, prcjenjuje djela po realistinim i idealistinim el. Josip Pasari-Hoemo li naturalizmu? (Vijenac,1883.)-optuio natur.za propagiranje estetike rugobe. Protivnik naturalizma, nije doputao prodor novih ideja, roman mora biti ogledalo ivota i imati plemenitu tendenciju Jaka edomil-temelj romana je kriterij istinitosti i vrijednosti, 1888.,O romanu kljuna knji.vrsta, prikazao povijest romana