P. 1
moj hrvatski šalić

moj hrvatski šalić

|Views: 31|Likes:
Published by Sanja Maljković

More info:

Published by: Sanja Maljković on May 20, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/13/2014

pdf

text

original

HRVATSKI REALIZAM

-društvene prilike – vrijeme Khuena Hedervaryja, spašavanja nacionalne svijesti, agrarne krize, propast plemstva, seljaštvo pati -politiĉke prilike – narodnjaĉkim prosvjetiteljskim teţnjama suprotstavila se pravaška koncepcija kritiziranja i negiranja svega uopće ->pravaši stekliši (bijesni) bili su radikalci koji su htjeli slobodnu hrvatsku – poznata polemika izmeĊu narodnjaka Šenoe i pravaša stekliša Kovaĉića ->pravaši su bili najvaţniji hrvatski pisci realisti – Ante Kovaĉić, Eugen Kumiĉić, neko vrijeme i K. Š. Gjalski -značajke:isticanje nacionalne uloge knjiţevnosti, regionalizam, isprepletanje s naturalizmom i modernistiĉkim poetikama - predstavnici i djela: a) lirika: Silvije Strahimir Kranjĉević (Bugarkinje,1885; Izabrane pjesme,1898; Trzaji,1902) b) epika: društveni roman (Eugen kumiĉić:Olga i Lina,1881; Ksaver Šandor Gjalski: U noći,1886; Ante Kovaĉić: U registraturi,1888; Vjenceslav Novak:Posljednji Stipanĉići, 1899), povijesni roman (Eugen kumiĉić:Urota zrinskofrankopanska,1893; Ksaver Šandor Gjalski:Osvit,1892), novele i pripovijetke (Josip Kozarac:Tena,1894; Ksaver Šandor Gjalski:pod starim krovovima, 1886; Vjenceslav Novak:Nezasitnost i bijeda, 1894, U glib,1901, Iz velegradskog podzemlja, 1905) - regionalna usmjerenost pisaca hrvatskog realizma: a) zagorska sredina: Ante Kovaĉić (U registraturi, Fiškal);K. Š. Gjalski (Pod starim krovovima) b) slavonska sredina: Josip Kozarac ( Tena, Mrtvi kapitali ) c) primorska i istarska sredina: Vjenceslav Novak (Posljednji Sti panĉići);Eugen Kumiĉić (ZaĉuĊeni svatovi) - tematika hrvatskog realizma: a) propadanje plemstva (Novak, Gjalski, Kumiĉić) b) školovanje nadarene seoske djece u gradu i njihova tragiĉna sudbina (uvedena djelom Prijan Lovro) c) odnos sela i grada ( Kozarac, Kovaĉić, Novak) d) slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan pojavom novih društvenih vrijednosti e) nacionalno pitanje -etape hrv.realizma: a)nastavak Šenoine romantiĉno-realistiĉke poetike (Eugen Kumĉić) b)kritiĉki pristup, društvena stvarnost (Ante Kovaĉić,K.S.Gjalski, Josip Kozarac) c)poetski realizam (K.S.Gjalski, Josip Kozarac) d)naglašena psihološka motivacija (Vjenceslav Novak, Josip Kozarac) ČASOPISI Vijenac (1869-1903, zagreb)-središnji ĉasopis s najviše pretplatnika, nastavlja se sa Šenoinom koncepcijom po kojoj se tekstovima objavljenim u ĉasopisu odgaja publika, nakon Šenoe uredništvo je preuzeo Fran Folnegović koji je objavljivao i pravaška i narodnjaĉka djela Obzor politiĉki list Narodne stranke (Zagreb) koji je izdavao politiĉke tekstove i literaturne radove knjiţevnika koji su bili simpatizeri. PRAVAŠKI ČASOPISI a) Sloboda (1878-82, Sušak)- Ante Kovaĉić (feljtoni Iz Bombaja, satiriĉne pjesme), Eugen Kumiĉić b) Hrvatska vila (1882-85, Sušak-Zagreb)-urednik August Harambašić, objavljuju Silvije Strahimir Kranjĉević, Eugen Kumiĉić (O romanu), V.Novak, Ante Kovaĉić, K.Š. Gjalski c) Balkan (1886-87,Zagreb)-Ante Kovaĉić: satiriĉni roman MeĊu ţabari KNJIŢEVNA KRITIKA -pisali o pripovijednim vrstama, a pogotovo o romanu, neka djela su precijenjivali, dok su druga ostala neopaţena. Iz toga razdoblja bitni su teorijski spisi o romanu Janko Ibler –gl.zagovornik realizma, koji izjednaĉuje pojmove realizma i naturalizma, pa zbog toga staje na stranu Eugena Kumiĉića. Po njemu knjiţevnost treba biti tendenciozna i realistiĉna, zalaţe se za naĉelo vjerojatnosti i psihološku analizu te smatra neprimjerenim romantiĉarske elemente Milivoj Šrepel –gl.kritiĉar Vijenca, za tendencionizam i realistiĉnost koja ne narušavaju umjetniĉku uvjerljivost, prcjenjuje djela po realistiĉnim i idealistiĉnim el. Josip Pasarić-Hoćemo li naturalizmu? (Vijenac,1883.)-optuţio natur.za propagiranje estetike rugobe. Protivnik naturalizma, nije dopuštao prodor novih ideja, roman mora biti ogledalo ţivota i imati plemenitu tendenciju Jakša Čedomil-temelj romana je kriterij istinitosti i vrijednosti, 1888.,O romanu – kljuĉna knjiţ.vrsta, prikazao povijest romana

Silvije Strahimir Kranjčević
-ureĊivao ĉasopis Nada (1895-1903) kojega je pokrenula Austrijska vlast kako bi okupila knjiţevnike iz Zagreba, Beograda i Sarajeva; njegov glavni urednik Kosta Herman je upravo pozvao Kranjĉevića da mu pomogne u poslu -pjesniĉke zbirke: Bugarkinje 1885, Izabrane pjesme 1898, Trzaji 1902, posmrtno objavljene Pjesme 1907 -oratorij (muziĉko djelo napisano na dramski sadrţaj) Prvi grijeh 1907: tekst je uglazbio Ivan pl. Zajc, a praizvedena je u HNK u Zagrebu -tri kljuĉna biblijska lika koji se javljaju u poeziji: Adam -naĉinio kobnu pogrešku; Mojsije – ţrtvuje se da ju ispravi vodeći Izraelski narod u Obećanu zemlju; Isus – vrća ĉovjeka u Raj iz kojega je bio izbaĉen poezija strahimira kranjĉevića -1883 pjesma Zavjet (pohvalio Kumiĉić koji je vodio ĉasopis Vijenac) - Bugarkinje (1885, Senj)- tuţaljke nad hrv.prošlošću i sadšnjosti, utjecaj Augusta Harambašića, motiv ĉovjekoljublja i domoljublja - Izabrane pjesme (1898)-najbolje pjesme Gospodskomu Kastoru, MOJSIJE, ELI! ELI! LAMA AZAVTANI?! (Boţe! Boţe! Zašto si me ostavio?!), Zadnji Adam, Radniku, Moj dom

Ksaver Šandor Gjalski
-teme (proza sa zagorskim motivima iz ţivota plemićkog svijeta; povijesne teme; šira društvena problematika, pripovijesti s mistiĉnim motivima) DJELA : -kratka proza – Pod starim krovovima, Tri pripovjesti bez naslova , Bijedne priĉe, Iz varmeĊinskih dana, Diljem doma -romani s društ.tematikom: U novom dvoru 1885, U noći 1886, Janko Borislavić 1887, ĐurĊica Agićeva 1889, Na roĊenoj grudi 1890, Radmilović 1894 (usredištu likovi graĊeni po naĉelima romantiĉarske poetike-senzibilni pojedinci koji vjeruju u svoje ideale, ali se slamaju i doţivljavaju tragiĉan kraj; sredina ocrtana realistiĉno-društvo u kojem su na cijeni samo materijalne stvari) -povijesni romani – Osvit 1892, Za materinsku rijeĉ 1906, Dolazak Hrvata 1924 (usvaja Šenoinu koncepciju povijesnog romana, ali ne uvodi elemente romantizma i s time svodi pov roman u realistiĉke okvire ) Pod starim krovom (1886) -mladići se rugaju izgledu plemića – govori o propasti zagorskog plemstva – obradio je to na sentimentalan naĉin -svaka novela je zasebna ali je dio cijeline, tj. novelistiĉke zbirke-povezuje je pripovjedaĉ (1.lice), ambijent, lik Batorića -upoznajemo Batorića i nj.Berzovicu zatim stare plemiće, prostore zagorskih kurija i pejsaţa i onda sudbina Cinteka koji propada u novim društvenim prilikama ->1.dio Illustrissimus Battorych-tri motiva-priroda,ĉovjek,ugoĊaj (starih zagorskih kurija) ->Perrillustris ac generosus Cintek Hrv.Turgenjev Realistiĉka obiljkeţja:tema propadanje plemstva, odreĊeno mjesto i vrijeme radnje, detaljiziranje opisa, karakterizacija lika (soc-psih motivacija) Modernistiĉa- nema razgranate fabule ,umjesto zbivanja slika raspoloţenja , lirski opisi, psih nijansiranje likova, slika krajolika kao sastavnica u karak lika , subjektivnost u odnosu prema temi i likovima U NOĆI – Tema: prikaz hrv. društva i to mladih studenata, kao sredine u kojoj uspijevaju samo egoistiĉki koji su spremni pogaziti svoje ideale GraĎa: suvremeno hrv . društvo potkraj 19. st. Likovi : Petak Krešimir Kaĉić: prvo voĊen idealima i onda pognute glave sluţi onima protiv kojih se borio;;; Petar Hojkić- karierist koji se dodvorava moćnima i uspinje se na društ ljestvici ;;; Ţivko Naranĉić- narodnjak , iznosi pisćeve stavove , ukazuje na moralne principe i potrebu angaţmana za dobrobit domovine PROSTOR I VRIJEME: ZG, kraj 19 .st., STILSKE ZNAČAJKE: psih analiza likova VRSTA: društven roman, roman karaktera

Vjeneslav Novak – Posljednji Stipančići
GraĎa: zbivanja poĉetkom 19.st. u Senju;Tema: društv.i moralno propadanje senjske patricijske obitelji; Kompozicija:uokvirena; Fabula: poĉinje u sadašnjosti onda prošlost i na kraju opet sadašnjost, Likovi : Ante,Juraj,Lucija,Jurajmotivacija likova: soc-psih; pripovjedač :objektivan u trećem licu ; Stilske značajke: realistiĉki roman u kojem na temelju analitiĉkog pristupa prikazuju društveni problemi i nepravda ; Vrsta: socijalni , roman sredine , obiteljski roman Djela: -hrvatski Balzak zbog objektivnog pristupa graĊi i realistiĉke metode -3 tematike: zaviĉajna, malograĊanština, grada ->Kratka proza 1.stvaralaĉko razdoblje(1881.-1890.)-djela sa zaviĉajnom tematikom,u kojima slika krajeve i ljude Senja i Podgorja oblikujući ih realistiĉkom metodom i ukazujući na društvene probleme - Podgorkse pripovjesti 1889 2.razdoblje: okreće se najsiromašnijim gradskim slojevima gdje je glavni pokretaĉ radnje glad– Nezasitnost i bijeda 1894,U glib 1901, Iz velegradskog podzemlja 1905 ->Romani: u središtu su intelektualci koji su u sukobu sa okolinom i samima sobom, izdvojeni iz svoje sredine, ali većinom zbog svoje pasivnosti tragiĉno završavaju –Pavao Šegota 1888(nastavak tematike Prijana Lovre), Podgorka 1894 (ljubavna i moralna temat.), Nikola Baretić 1896 (slom gl.junaka s oklinom), Posljednji Stipanĉići 1899 (društveno i moralno propadanje senjske patricijske obitelji), Dva svijeta 1901 (odnos umjetnika i malograĊanske sredine),Zapreke 1905 (problematizira zabranu ljubavi svećenika),Tito Dorĉić 1906 (slom gl.junaka zbog izdvajanja iz sredine kojoj pripada)

Ante Kovačić - U registraturi
-romani: Baruniĉina ljubav (Vijenac, 1877), Fiškal (1882), MeĊu ţabari (Balkan,1886), U registraturi (Vijenac, 1888) -feljtoni: Iz Bombaja (1879-84)-negativan odnos prema narodnjacima, satiriĉna slika hrv.društva, napada politiĉke neistomišljenike ukazujući na njihove karakterne osobine i politiku, Šenoa-literarni gavran, Ivan Maţuranić -travestija (knjiţevno djelo kojim se izruguje neko drugo djelo ozbiljnog sadrţaja mijenjajući ga u šaljiv ton): Smrt babe Ĉengićkinje U REGISTRATURI -Teme-školovanje nadarenog seoskog djeĉaka Ivice u gradu i njegova tragiĉna sudbina, prikaz hrvatskog društva 19.st., odnos sela i grada-gradska sredina leglo nemorala, autobiografski sloj-prvi dio romana, -Vrsta-socijalni, bildungsroman=roman o odgoju ili o razvitku karaktera -fabula: postupci karakt. za naturalizam i realizam, ali i post.iz trivijalne knjiţ. (tajne iz prošlosti, trovanje, otmica), sadašnjost i sjećanja gl.lika, realistiĉni i romantiĉarski likovi i dogaĊaji, ali i bizarni likovi (baba Huda) -kompozicija:odmiĉe se od Šenoinog ideala mjere, ravnoteţe i harmonijeispremiješane epizode, narušena kronologija i sukcesija (slijed, niz), brojne analepse (knjiţevni postupak kojim se vraća u prošlost) -likovi: seoska sredina (Iviĉina obitelj, susjed Kanonik, obitelj Medonić, seoski uĉielj...), gradska (Mecena, Laura, Ferkonja) te likovi koji su se preselili iz sela u grad i s prezirom se odnose na seljane (Ţorţ i Rudimir Bombardiroviĉ Šajkovski) -stil: Realizam – opisi sela i grada, društvena stvarnost, problem druš.morala, i ukazivanje na društvenu nepravdu – u njegovom središtu Ivica Kićmanović Romantizam – lik Laure i likovi povezani s njom, fantastiĉni elementi (trovanje, tajanstveno podrijetlo, odmetništvo, krvava svadba), oţivljeni spisi Naturalizam – genetsko odreĊenje ĉovjeka, animalizacija, incest Laure i Mecene Modernizam – defabularizacija, miješanje vremenskih perspektiva

Eugen Kumičić – Urota zrinsko-frankopanska
-ureĊivao ĉasopise Hrvatska vila i Sloboda -pseudonim Jenio Sisolski -djela: a)graĊa iz istarskog ţivota (Jelkin bosiljak,1881, Primorci, 1882, ZaĉuĊeni svatovi, 1883, Sirota, 1885) b)graĊa iz zagrebaĉkoga ţivota (Olga i Lina 1881, GospoĊa Sabina 1883, Otrovana srca 1890, Pobijeljeni grobovi 1896) c)povijesni romani (Urota zrinsko-frankopanska, 1894, Kraljica Lepa 1902) -drama Sestre, Petar Zrinski, Poslovi i komedija Obiteljska tajna -autobiografska proza- Pod puškom -obiljeţja stvaranja: nastavlja Šenoinu koncepciju kniţ.u kojoj se naglašava nacionalna i odgojna uloga djela, a u izrazu miješaju elementi realizma i romantizma. Hrvatsku povijest promatra u duhu ideje za neovisnosti, a strance koji njome vladaju prikazuje u negativnom svjetlu. Kljuĉne teme su: gubitak drţavne samostalnosti (Kraljica Lepa) i tragiĉna smrt Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Ukazuje na negativne strane društva i ĉitatelje upućuje na pravi put, zalagao se za naturalizam, ali se pribliţio romantizmu (crno-bijela karakterizacija likova) i shematiziranoj fabuli iz trivijalne knjiţevnosti UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA -Društveni slojevi-prikazuje svijet visokog plemstva i nacionalne junake -Naĉin prikazivanja likova: oblikovani kao javne liĉnosti,a ne kao individualizirani karakter-pratimo njihovo politiĉko djelovanje, a ne privatni ţivot, oni su simboli kojima autor iznosi svoje mišljenje i politiĉke stavove -Odnos prema povijesnoj graĊi_ drţi ih se i ti povijesni dijelovi djeluju kao dodatak POLEMIKA O REALIZMU I NATURALIZMU -1881 roman Olga i Lina-napisan pod utjecajem Emila Zole i njegove naturalistiĉke poetike-> izazvao polemike -1883. Hrvatska vila ĉlanak O romanu – naturalistiĉki manifest kojim se zalaţe za natu.program iznesen u Zolinom ĉlanku Eksperimentalni roman -ĉlakom je pokrenuta polemika za i protiv natu. -protivnici okupljeni oko Vijenca (Josip Pasarić) i Matice hrvatske zalagali se za djela koja će odgajati ĉitatelje

Josip Kozarac – Tena
-ureĊivao šumski list -povezao je prirodu s knjiţevnim stvaralaštvom NOVELE Priĉe djeda Nike (Puĉke novine) -stapa temu prirode i temu ĉovjeka, jak utjecaj Turgenjeva-lirizacija proze (lirski ugoĊaj, osobit naĉin povezivanja ĉovjeka i krajolika) a) realistiĉke novele soc.tematike (posljedica raspada patrijahalnog utjecaja: Tena, Ljudi koji svašta trebaju, Biser-Kata;; odnos selo grad: Rodu u pohodu, Tri dana kod sina;; priĉe o ĉuĊacima: Naš Pilip, Kapetan Grašo) b) psihološke novele (Tri ljubavi, Mira Kodolićeva, Donna Innes, Oprava) c) novela ugoĊaja (Slavonska šuma) ROMANI (Mrtvi kapitali-Vijenac 1889; MeĊu svjetlom i tminom 1891, Ţivi kapitali )teme vezane uz praktiĉna gospodarska pitanja (propadanje seoskih zadruga, iskorištavanje slavonskih dobra, napuštanje zemlje...) -Tartuffov unuk (1879 Slavjanski almanah)-prerada Molierova djela TENA -uveo temu ljepote, njezine vrijednosti, ali i rušilaĉke snage - novela karaktera -kompozicija: UVOD (prikaz Tene i odnos unutar njene obitelji), SREDIŠNJI DIO (zaljubljena u vodnika Beraneka, ali nakon njgova odlaska shvaća svoju moć nad muškarcima-ljepotu... prema majĉinoj odluci trebala se udati za Jozu Matijevića ali joj to sada ne pada na pamet.... bolest joj uzima ljepotu i oduzima ono što ju je pred drugima ĉinilo vrijednom) ZAVRŠNI DIO (povratak Beraneka)

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->