P. 1
01 Skegro Akti Salonitanskih Sabora

01 Skegro Akti Salonitanskih Sabora

|Views: 2|Likes:
Published by Ana St
.
.

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Ana St on Jun 02, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/26/2014

pdf

text

original

UDK 262.4 (497.5 Salona) “530/533” (093) Izvorni znanstveni rad Primljeno: 3. srpnja 2007.

Prihvaćeno za tisak: 1. prosinca 2008.

Akti crkvenih sabora održanih 530. i 533. u Saloni
Radoslav Dodig Gimnazija Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Republika Hrvatska Ante Škegro Hrvatski institut za povijest Opatička 10 10000 Zagreb Republika Hrvatska
Akti salonitanskih crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali u Saloni pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija Drugoga, nezaobilazan su izvor za najstariju crkvenu organizaciju na hrvatskim povijesnim područjima. Do sada ih je publiciralo više autora, počevši od Danijela Farlatija 1753. do Milana Ivaniševića 1994. Opterećeni vulgarnim latinitetom kojim su ispisani, a mjestimice i konfuznim, gotovo nerazumljivim izričajima, te teškoćama oko identificiranja pojedinih toponima, od 16. st. do danas izazivaju osporavanja struke. Pojedini ih autori, među ostalim i zbog toga, u cijelosti odbacuju kao nevjerodostojne, odnosno kao krivotvorine. Slažemo se s onima koji u njihovu sadržaju vide autentičnost odluka provincijalnih crkvenih skupova jer se uklapaju u tijek zbivanja kasne antike odnosno početka srednjega vijeka. Tome u prilog govore i neka druga vrela, među kojima i epigrafska.

Ključne riječi: Rimska provincija Dalmacija, salonitanski nadbiskup Honorije II., salonitanski crkveni sabori iz 530. i 533., ranokršćanska crkvena organizacija.

Uvod
Akti crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa Honorija II. (528.-547.) u Saloni,1 bilo u cijelosti
1

O salonitanskom nadbiskupu i metropolitu Honoriju Mlađem: Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, Honorius Iunior, Salonitanae urbis episcopus. Essai sur la Dalmatie de son temps. Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheolgiju Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.). Dio II. Split - Città del Vaticano, 1998., 997.-1002.

-164. Akti crkvenih sabora održanih 530.3 Ivana Kukuljevića-Sakcinskoga (1816. 12 Milan Ivanišević.-1904. Čest 1.5 Giuseppea Alačevića (1826. Zbog toga ih. 1912. Vicetiae.. 162.)..-1773.) 103. Нада КЛАИЋ. Concilia et synodi in territorio hodiernae Jugoslaviae celebrata. koja je 1997.).11 odnosno Milana Ivaniševića. Split.. Marmora Salonitana.2 preko Ignaza Batthyánya (1741. 1753. te gdjekad do neprepoznatljivosti iskrivljenih toponima. В. u Saloni bilo djelomice izdavalo je više autora. et studio Ignatii comitis de Batthyan episcopi Transilvaniae colectae. 2 Ivan KUKULJEVIĆ-SAKCINSKI.-161. Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji.).-1988. Albae Carolinae.info/acts/06/1/530salo.-1940. 1973. Priručnik izvora hrvatske historije. Посебна издања Српске академије наука и уметности. odnosno srednjovjekovnoga učenog jezika i stila. v. Zagreb. Illyrici sacri tomus secundus. V. 5 Franjo RAČKI. Venetiis. Thomas Archidiaconus: Historia salonitana. et illustratae. Auctore Daniele Farlato presbytero Societatis Jesu. 14 http://www. A quarto saeculo aere christianae usque ad excidium Salonae. Lomonosov (Кафедра истории южных и западных славян Исторического факультета Московского государственного университета имени М. Leges ecclestiasticae regni Hungariae et provinciarum adiacentium. 13... Београд.13 Ruski prijevod saborskih odluka iz 530.-56. Dalmatiae et Slavoniae.-1894.2008. baš kao i zbog konfuzne izričajnosti. Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa (od razorenja Solina do polovice XI.-1913. 9 10 Velimir BLAŽEVIĆ. i akta tih crkvenih sabora bila su predmetom doktorske disertacije ruskoga povjesničara Vadima Borisoviča Prozorova (Вадим Борисович Прозоров). (do god.krotov.-163. 4 8 Ferdo ŠIŠIĆ. Codex diplomaticus Regni Croatiae. Izvori (analiza i kritika). 173. 3 Ignaz Batthyány..-111. 149. Knjiga 1.7 Ferde Šišića (1869. књ. 1914. Može se pronaći na internetskim stranicama. Zagreb. i 533. Acta Sanctorum ex ejus genere.). 1785. Zagrabiae.12 Među ostalim. 11 Stjepan GUNJAČA.8 Nade Klaić (1920. Ломоносова).-85.).). 1894. Оделење друштвених наука. pojedini autori . ponajprije zbog latiniteta kojim su zabilježena. 285. 52.-198. Вадим Борисович Прозоров. Bullettino di archeologia e storia dalmata. Ecclesia Salonitana..14 Razlike u pojedinim izdanjima tih akata gdjekad su više nego zamjetne. XX (1897.. III.-56.počevši od Daniele FARLATI. pass. opera. Zagreb.).. Moskva. počevši od Danijela Farlatija (1690.4 Franje Račkoga (1828.-11.-1798.) 13 .6 Frane Bulića (1846. Delminium.-18. Uvod. Monumenta historica Slavorum meridionalium..). Dio I.1889. 77.-174. 1994. 1997.).-293..). CCCXCIX. Accessere Vita Diocletiani Imperatoris.11. Позднеантичная и раннесредневековая история Салонской церкви в отражении анонимной “салонской истории” (Historia Salonitana Maior). 195. Zagreb. 9. 1967.9 Velimira Blaževića. Tomus primus. Scriptores. 55.html (1. 50. књ. Historia Salonitana maior. vol. 1874. 1107). Salona christiana. natpisi i isprave. Ante Škegro.10 do Stjepana Gunjače (1909. 1967. 159. a koji je daleko od klasičnoga. 7 Frane BULIĆ – Josip BERVALDI. 6 Giuseppe ALAČEVIĆ.. Povijesni izvori. obranjena na Katedri za povijest južnih i zapadnih Slavena Povijesnoga fakulteta Moskovskog gospodarstvenog sveučilišta M.-1934.10 Radoslav Dodig.-1981.

Oslanjali smo se ponajprije na Farlatijevo i Batthyányjevo izdanje.. Zur Historia Salonitana des Thomas Archidiaconus von Spalato. Historia Salonitana i Historia Salonitana Maior .) 13. Illyrici sacri.-120. Gotha. I. priredili usporedivši ih sa svim raspoloživim izdanjima. Konstantin JIREČEK. Jastrebarsko. Isidor KRŠNJAVI. Rački. (1979.)15 – ignoriraju i osporavaju. neki ih još uvijek osporavaju ili odbacuju u cijelosti. te nema opravdana razloga odbacivati ih kao neautentične.. u Saloni pod predsjedanjem tadašnjega salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija II.. Način na koji je nastajalo djelo Historia Salonitana Maior. Podlistak u narodnim novinama. Venetiis. slikovito izrazio i Daniele Farlati: Haec verba seu portenta verborum quid sint. 1998. Hrvatska pravna povijest... koji se u njima pronalaze. Zagreb. 9.. 149. izdanje. u njihovu se sadržaju ipak nazire autentičnost. Namjera nam je u prvom redu bila proniknuti u izvoran tekst. 20..20 Poseban kamen smutnje u tim aktima jesu nazivi pojedinih mjesta. Gunjača i Ivanišević. 15 Nada KLAIĆ. 36. održanih 530. 17 Ivo BABIĆ. 1673. držeći se što je moguće vjer Ioannes LUCIUS. 33. Geschichte der Serben. Historia Salonitana maior. odnosno u smisao koji se njima htio izraziti. da je pojedine teško ili gotovo nemoguće identificirati. 118. g. tomus secundus.Povijesni prilozi 35. .. Splitske uspomene na salonitanske starine. 144. epistolis papalibus et epitaphio Zvonimiri regis scripta sunt.. u Saloni. 1919. Isidor KRŠNJAVI.-8. Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL..neka pitanja.. Eduard HERCIGONJA. Les origines chretiennes dans la province romaine de Dalmatie. 16 Jacques Zeiller. Šišić. Kukuljević. a njega Šišić.. (2008) 11 Ivana Lučića (1604. 1906. XLVII/1. uostalom. 1. Rački je također komentirao i popravljao latinski tekst. si adesset. 7. koja se uklapa u ondašnji tijek povijesnih zbivanja. 1900. Nr. od 1753. koji su gdjekad toliko nejasni odnosno iskrivljeni.18 Nada Klaić. 73: “… et quaecunque in illo de actis conciliorum Dalmatiae. Zagreb. 15.-23.. svoja su izdanja uglavnom temeljili na najstarijem rukopisu Kongregacije za promicanje vjere.-1679. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. ne ipse quidem Oedipus. Nada Klaić. Radoslav KATIČIĆ. nevjerodostojnosti odnosno krivotvorenosti. Inscriptiones Dalmaticae.16 Neoprezno im namećući hipoteku sumnjivosti. čiji su priređivači Farlati. (1994.. odnosno mjestimice gotovo nerazumljiva jezika. odnosno proglašavaju neautentičnima. Paris.. Historijski zbornik. Historia Salonitana Maior (HSM). Zagreb. O tome se. i 533. bilj. Batthyány.17 Unatoč više nego zamjetnih nedostataka. 76-85.). explanaverit. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 85. Klaić. 385. ea omnia ficta et supposititia sunt”.. no bez dubinske raščlambe. Batthyány je u mnogočemu slijedio Farlatija. i 533... te knjigu Nade Klaić. 18 Lujo MARGETIĆ.-16. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja. Litterarum studia. 2002. (1993. Zagreb. II. 176. koja je i priredila njihovo najcjelovitije kritičko izdanje u sastavu tzv. aut quid valeant. 174.21 Ovaj smo prijevod akata sabora.-34.19 u njima u prvom redu vidi odluke crkvenih sabora koji su doista bili održani 530. 72. 201. njih osam. Toma Arhiđakon i njegovo djelo... 19 КЛАИЋ. Stjepan Gunjača odnosno Milan Ivanišević. 5. Marko KOSTRENČIĆ. prema kodeksu Svete kongregacije za promicanje vjere (Sacra congregatio de propaganda fide). baš kao i konfuznosti stila. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja.. 1901.. 1911.-73. 20 21 FARLATI. do 1994. 66-67.). 2006. 112.

23 Ferdo ŠIŠIĆ. 1749. kako bi bio razumljiviji za daljnju uporabu i provjeru. U latinskom tekstu i hrvatskom prijevodu uglate zagrade označavaju obnovljeni. Pri prevođenju na hrvatski jezik pokušali smo proniknuti u smisao.22 Razlog više što smo se oslanjali na Farlatijev i Batthyányjev tekst leži u činjenici. u Saloni nije izvornika. koliko je god to bilo moguće. pa je najavio da će se njegovom analizom baviti jednom prigodom. st. pomoćne glagole. 1719. Treba napomenuti da ne malu poteškoću stvara i prenošenje imena. Levakovićev (17. Materijal na latinskom dobrim smo dijelom “restituirali” u klasičnoj ortografiji. iz latinskoga na hrvatski jezik. Collectanea Benii I. Capituli ecclesiae metropolitanae spalatensis. Ante Škegro.47. Riceputijev rukopis (18. Ivaniševića. tj. ne samo što su oni vrsni latinisti iz 18. ali da je on vrlo interesantan. 22 Prema dosadašnjim istraživanjima poznato je osam rukopisa HSM-a.. st. 68.. Barberini latinus 3218 ). Obične zagrade označavaju suvišan tekst (latinski jezik) ali i objašnjenja smisla (hrvatski jezik). za razliku od izdanja N. Codex Vindobonensis 12. 1929. velika i mala slova. Šišićev zbornik. gramatičke konstrukcije i ujednačeno pisanje vlastitih imena (Muccoritanus . posebice toponima i njihovih izvedenica. već valja nastojati tekst ispraviti i učiniti sposobnim za upotrebu”.23 Kao što je zamijetila N.. 1914. Petar Skok je zamijetio da se u splitskim aktima radi o pučkom.. 212. i 533. već što su saborske akte popratili nizom vrlo vrijednih i opsežnih komentara. Klaić. Tako je latinski tekst vrlo sličan onome u Farlatija. Zagreb. Priručnik izvora hrvatske historije. 264). Prijepis Levakovićeva prijepisa (God.. Akti crkvenih sabora održanih 530. III. izgubljen). Ludrensis – ludroensis).. s konvencionalnim nazivima: Propagandin (oko 15. što je bila moda onoga vremena.. a ne učenom latinitetu.). dodani odnosno popravljeni tekst ili alternativni naziv. 17.. sastavljač HSM-a bio je vrlo nemaran pisac.24 koji nije naročito pazio na dublete. Gunjače i M. Arhiv Splitskoga kaptola). Barberini latinus 828. Arhiv Splitskoga kaptola) i Bečki rukopis (18. Klaić. Stariji barberinski (sredina 16.. Iz mojega “Glossaium-a mediae et infimae latinitatis regni Chroatiae”. dvoglase. No.12 Radoslav Dodig.670). st. Batthyányja i Šišića. S.25 Čini se da nije ostvario takav naum. st.. 25 Petar SKOK. kada je latinski dobrim dijelom još bio jezik znanosti. Mlađi barberinski (prva pol. odnosno prirediti razumljiv i uporabljiv tekst. st. st. Sam Šišić naglašavao je kako se u izdavanju tekstova crkvenih sabora “ne smijemo držati rukopisa. kao uostalom i dobar rječnik srednjovjekovna latiniteta. Zagreb.muncorensis. Decreta et relationes. st. Historia Salonitana maior. 24 КЛАИЋ.. izgubljen).. dio I. . Prijepis Riceputijeva rukopisa (God.

Nijednom prezbiteru nije dopuštena posudba novca u ime bilo koje povjerene mu crkve. (2008) 13 Akti salonitanskoga sabora 15. salonitanski nadbiskup. Tako nedavno saznasmo iz pisma Bestoenske crkve – koje imate pred sobom – koja. dyaconibus. sabrani na ovom saboru. nisi suprascripto ordine fieri cuncta claruerint. Pro qua parte cunctis deinceps creditoribus pro Dei timore et temporum contradicimus disciplina. kako bi se obvezala crkva prihvaćenom odlukom toliko koliko je to dopušteno ugovorom. ut infra. đakonima. za konzulovanja Lampadija i F. ut facultates pauperum sibi non studeant obligari. Oresti. II.. Unde praesenti venerabili concilio cunctas ad nos pertinentes ecclesias hoc statuimus iure constricti: I. ut habita deliberatione in tantum ecclesiam liceat obligari. Honorius dixit: “Decet nos iugiter ecclesiasticae ordinationis sollicitudine communiri. XXI. ne dopuštamo da se mogu obvezivati niti preuzimati imovinu siromašnih. Stoga. prezbiterima. 9. presbyteris. srpnja 530. Jednako tako treba postupiti i s ugovorima biskupâ. quantum perpensa fuerit ratione concessum. već nije mogla pomoći ni svojoj tegobi.-23. Honorije reče: “Kao što nama i dolikuje. sed nec suae adeo valeat subvenire pressurae. Sicut nuper Bestoensis ecclesiae scriptum tenentes agnoscimus. odbaciti samovolju i svaku zloporabu i razmišljati o upravi nad sinovima. osim ako prethodno sve nije u cijelosti . quae tanto est divino honore commodata. ut licentia pravae usurpationis ablata et nobis exercenda [putemus] filiorumque nec canonicam latet disciplinam nec ad detestanda pauperum damna prorumpunt. sazvao je. Oresta (15. Nullus presbyterorum ad obligationem commissae sibi cuiuslibet ecclesiae audeat mutuare pecunias. u strahu od Boga i vremena. 2. dana srpanjskih kalenda. kao što slijedi. si oporteant fieri. koja ne bi povrijedila ni kanonsku stegu niti prouzročila štete i osude siromaha.). časni (oci). jer smo svi na to pozvani. Aliter vero praesumptione commissa ob Honorije Mlađi. časnim sinovima i svima iz kleričkoga staleža. Similiter quoque apud metropolitanum de episcoporum contractibus. nobilibusque filiis et cuncti ordinis clero. Iuliarum.Povijesni prilozi 35. ut non solum oppressis adesse non cogitet. consulatu vero Lampadii et F. sub die XVII Kal. Iste fecit concilium solemne. U tom smislu svim kreditorima bez iznimke. Honorius Iunior archiepiscopus Salonitanus XXI. iako je bila obdarena velikom Božjom milošću. određujemo povjerenim crkvama: 1. Sabranim preblaženim muževima biskupima. osim ako se u njegova biskupa nije za crkvene posjede ukazala neodgodiva potreba. da prije izvršenja dobiju odobrenje od metropolita. svečani sabor 17. Congregatis beatissimis viris episcopis. srpnja 530. nisi apud episcopum ipsius in evitabilis debiti pro ecclesiasticis titulis fuerit patefacta necessitas. ne samo da nije razmišljala o pomoći ugnjetenima. prius est facienda probatio. potrebno je osigurati čvrsto jedinstvo crkvena reda.

Ante Škegro. Ne dopušta se pak ni pravo njihove zamjene bilo kojoj osobi niti redu. nisi pro ecclesiae compendiis fieri apud eas personas et eo ordine. nec praevalere permittit. pro ecclesiasticis promerendis ordinibus dantem accipientemque. Sukladno očinskoj brizi određujemo također: Crkveni posjedi ne smiju se ni na kakav način darivati niti prodavati. personae abdicare cogatur ecclesia. resistere neglexerint. anathemate perculsum in simoniacae haeresis [fautorem] reputandum. episcopi presbyteris suis tribuant facultatem. Neka se također zna: Ako bi tko od biskupâ. Onim (biskupima). ab archiepiscopo concedendum. nec aliter factum obtineat firmitatem et praesumptum. V.a bude znao za nezakonitost tih čina. Ipsis vero utilitate cognita. VI. quod in mutuanda pecunia memoravimus fuit comprobatum. Također sukladno kanonskoj stezi odlučujemo: Oni koji na bilo koji način budu umiješani u (nedopuštenu) podjelu i primanje u crkvene redove. Praeterea canonice admonemus. Illud quoque sciendum. quem non sufficit ecclesiae suae stipendiis cum pauperibus esse contentum. si qui episcoporum. Ništa drugo nema čvrsto uporište i crkva mora odbiti takve nakane. 5. osim ako to nije u crkvenu korist. kojemu prihodi vlastite crkve nisu dostatni i koji nije zadovoljan sa siromašnima. Decernimus etiam iuxta canonicam disciplinam. qui fuerint praesentes inventi. 4. bit će izopćeni i smatrani pobornicima simonijskoga krivovjerja. aut tacendas subripiendumque crediderint. nadbiskup će izdati valjano dopuštenje. U protivnom. Naglašavamo da će za posudbu novca biskupi svojim prezbiterima dodijeliti odobrenje sredstava tek onda kada se odvagnu sve pogodnosti.14 Radoslav Dodig. ut ipsius tantum res usque ad eum obligari. ili se budu dali uvući u takvu trgovinu. ut nullus episcoporum vel sequentis ordinis. quaecunque persona ad comitatum proficiscendi vel mutandi provinciam [facultatem habeat]. nisi ordine iam superius razjašnjeno. kada se doista utvrdi korist (za crkvu). ut omni utilitatis ratione perpensa. onaj tko bi takvo što svojevoljno učinio. i 533. qualibet arte atque figmento. i sam će biti kažnjen zbog nerazumna čina. III. vlastitom krivnjom sramoti i prezire crkvu. Akti crkvenih sabora održanih 530. commutandi quoque similiter damnantes arbitrium. osim . ipsi poenam malae ordinationis incurrant. Time se u njega (kreditora) zalaže imovina samo onoga. IV. scientes illicitas ordinationes fieri. 6. 3. vel qui se ipsis commerciis duxerint inserendum. nisi in privata debitoris facultate contractus. Usto i kanonski opominjemo: Ni biskupima niti bilo kojoj osobi nižega stupnja nije dopušteno ići u sjedište odnosno napustiti provinciju. prezbiterâ ili đakonâ u tome sudjelovao . u Saloni noxietatem suam repellit et condemnat ecclesiam. presbyterorum vel dyaconorum. osim ako nije osiguran osobnom imovinom dužnika. te ih ne bi sprječio ili bi ih prešutio odnosno prikrio. Isto tako u pitanje dovodi valjanost ugovora. Statuimus quoque secundum patrum curam ecclesiastica praedia donandi atque vendendi nullatenus esse licitum.

sa svim sredstvima za život. nisi sibi iusta fuerit contemplatione concessum. Eodem quoque monasterii praesidentes volumus iure constringi. napustivši povjerene mu bazilike. ultra quam necesse est. 10. nisi idoneis promissionibus invitati. U protivnom. kad očekuju poziv na svoju raspravu. fuerint licentiam consecuti. Sed tantum modo audientes [aliorum] litigia.. X. Opominjemo također da klericima. prema kojima želimo biti razumno strogi. Sed nec clericus cuiusque ordinis accipiendus ab alio. VII. dicto. IX.Povijesni prilozi 35. ignominiose remissi. Credimus etiam subiungendum. ne volentes [obsequium] praestare personis per diversas parochiales ecclesias presbyteros. quatenus ad audientiam suam evocandi habeant praesumptionem. . Admonemus etiam. Stipendia ecclesiastica debita clericorum [alimentis] omnibus conserventur. sed dissensionum solent studia promoveri. Neka zna s te strane da se neće lako osloboditi kazne. sukladno kanonskim propisima. efficiamus tenuatis confusione. 7. officiique sui se meminerint sustinere iacturam. (2008) 15 ako. Contra vero venientes ordinis. per quam rem non aemulatio boni operis. neka ne propuste iznijeti istinu. nije dopušteno miješati se u tuđe poslove. zbog čega nema više natjecanja u dobrim djelima nego se samo množe neprestane svađe.-23. 8. Neka se u tuđim sporovima ne stavljaju u zaštitu bilo koje strane. monemus ne manentes in ordine presbyterorum seu dyaconorum ad aliam transferantur ecclesiam. koji se živo nastoje isticati pred ljudima po različitim župnim crkvama više nego je potrebno. Ali ako slušaju tuđe prijepore i ako bi ih se pitalo. da ih zbog nereda ne učinimo slabima. moraju znati da će izgubiti svoje zvanje i dužnost. Illud quoque simili cura iuxta canonum statuta. Neka si nitko ne umisli da slobodno luta. VIII. da ne odustanu od bavljenja svetim poslom i da ne uživaju u nedostojnim putovima na ljagu vjeri. ne dobiju dopuštenje od nadređenih. 9. Isto tako jednakom brigom. se sciens ex hac parte non levi ultione constringi. ne negotiis alienis eis se liceat implicare. veritatem requisiti proferre non negligant. izloživši razloge prema navedenu položaju. opominjemo: Nijedan svećenik ni đakon neće ostati u (crkvenoj) službi ako pređe u koju drugu crkvu. Isto tako hoćemo da i samostanski čelnici budu propisom obvezani. ne quibus esse volumus cum ratione districti. Također vjerujemo da ne smijemo rediti prezbitere i đakone. a ne želimo biti sramno popustljivi. Neka se očuvaju obvezna crkvena primanja klerika. neque alienis iudiciis partem defendentes occurrant. ne sacri operis relinquentes studium ad religionis maculam sub hypocrisidis cursibus delectentur. aut dyaconos ordinemus. neka se ne povode primamljivim ponudama. ab eis ad quos pertinent. Relictis vero basilicis sibi commissis nullus vagari sed [sibi] liberum [esse putet]. osim ako mu ne bude dopušteno nakon pravična razmatranja. 9. causa iustae intentionis exposita. Neka nitko ne prima klerika bilo kojega reda.

quae nuper salubri ordinatione statuenda credimus. Paenitentes igitur de omnibus peccatis ex fide quacunque die atque momento semel a sacerdote absolvendos statuimus. propria subscriptione confirmet. kako oni ne bi bili nepotrebno izloženi takvoj oskudici. prizvane u sjećanje i ugodne zbog opće koristi crkvi. složivši se. Akti crkvenih sabora održanih 530. XIII. ne huius egestatis necessitati subiaceant. si ad saecularia minime habuerint recursum. Nulla etiam altaria nobis liceat dedicare. neprekidno se baviti time jer je to vezano za strah od Boga. Scientes etiam. vel pauperum querela nascatur. 14. quod [si quid ab] iisdem sacrati ordinis viris (pro) concessum est. XIV. tko je izabran u svećenički red. Nije dopušteno posvećivanje nikakvih oltara. Njima se. i 533. quod nulli sacrati ordinis veram paenitentiam liceat accipere. u Saloni XI. osim ako im utemeljitelji čvrstim pravom ne osiguraju pristojna primanja. jer nije dolično onomu. da se ne bi izrodila ikakva jadikovanja na službovanje klerika ili siromaha. Neka se također zna: Nikomu iz svetoga reda nije dopušteno primiti istinsko pokajanje. čim prije svojim potpisom potvrditi. Nec tamen movere [nos debet]. quem in sacro ordine constitutum iugiter ea. jer su neke pokore po kanonima određene i traju puno vremena. si publicus indicitur reatus excessibus. Non paenitendi bonis operibus vetantes studium. u nadi na otpuštenje grijeha.16 Radoslav Dodig. ako bi primio kanonsku dobit protiv propisa. quae ad Dei timorem pertinent. quia non eis per spatia temporum gratia voluntariae attribuetur paenitentiae. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae hoc constitutum consentiens 11. ut nulla deinceps de stipendiis clericorum. potpisao sam ove . Vjerujemo da će Vaša svetost. kada prođe vrijeme. treba ju s pravom odbiti. 13. Ante Škegro. Klerik pak bilo kojega stupnja. XII. nadbiskup svete Salonitanske crkve. convenit exercere. 12. immo potius canonum constituta ad memoriam revocanda. Usuram namque contra praecepta canonum accipientem cuiuslibet ordinis in clero merito abdicandum. U protivnom ne bi mogao imati nikakva prava povrata posuđena novca. et grandia paenitentiae tempora concessa [sunt]. si pro communis ecclesiae utilitate sibi placere non dubitat. ako ne sumnja u to. Ne treba uznemiravati pripadnike svetoga reda zbog muka kojima se izlažu. ako se dokaže javna optužba o zastranjivanjima. sanctitas vestra. Neka ne budu protiv pokajanja i truda oko dobrih djela i neka znaju da ne mogu koristiti često odrješenje. nisi a fundatoribus firmo iure dignis fuerint donata redditibus. afflictionibus deputantur. ove utvrđene odredbe. vel quibusdam per canones certa. ut nullam vel ipsius mutuatae pecuniae repetendae possit habere licentiam. sed [ne] peccandi facultatem frequentis absolutionis spe videantur habere concessam. neće dodijeliti milost dragovoljne pokore. Određujemo stoga: Pokajnike za sve grijehe protiv vjere svakoga dana i trenutka jedanput svećenik treba odriješiti. što je nekoć bilo postavljeno i čvrsto uređeno. kako bi se brzo vratili u svjetovan život. Honorije. Haec.

Cesarius presbyter subscripsi. potpisao sam kao gore. subscripsi. potpisao sam kao gore. (potpisao sam) kao gore. Dominik. biskup Epitauritanske crkve. Laurentius presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. ut supra. Laurencije. Andreas episcopus Iadertinae ecclesiae subscripsi. biskup Arbenske crkve. neka je proklet! Andrija. potpisao sam kao gore. Cezarij. ut supra. ut supra. [Sastavljač] izložio je. prezbiter Salonitanske crkve. Victor episcopus ecclesiae Mactaritanae(?) subscripsi. ut supra. ut supra. (potpisao sam) kao gore. ut supra. potpisao sam kao gore. biskup Bestoenske potpisao sam kao gore. Herenej. Stjepan. Dominicus archipresbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. Urso.-23. prezbiter. ut supra. biskup Jadertinske potpisao sam kao gore. Fabricijan. Marcel. biskup Maktaritanske(?) crkve. ut supra. potpisao sam kao gore. ut supra. biskup Skardonitanske crkve. potpisao sam kao gore. Ticyanus episcopus ecclesiae Arbensis subscripsi. Viktor. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. prezbiter. Bakauda. crkve. Fabricianus episcopus ecclesiae Epitauritanae subscripsi. potpisao sam kao gore. Barbar. . ut supra. Ursus presbyter subscripsi. Baso. prezbiter. ut supra. Explicit.Povijesni prilozi 35. Andreas episcopus Bestoensis ecclesiae subscripsi. biskup Naronitanske crkve. Ivan. potpisao sam kao gore. Ticijan. Joannes episcopus [ecclesiae] Siscianae subscripsi. prezbiter. Konstantin. arhiprezbiter Salonitanske crkve. ut supra.. Onaj tko bi se ikada usudio usprotiviti. Bacauda presbyter [subscripsi]. subscripsi. prezbiter Sarnienske(?) crkve. Marcellus episcopus ecclesiae Naronitanae subscripsi. prezbiter. ut supra. potpisao sam kao gore. Constantinus episcopus ecclesiae Scardonitanae subscripsi. Hereneus presbyter. (2008) 17 odredbe. Bassus presbyter subscripsi. ut supra. Barbarus presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. Vital. ut supra. crkve. Vitalis presbyter Sarniensis(?) ecclesiae subscripsi. ut supra. Andrija. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. 9. Stephanus presbyter [subscripsi]. prezbiter Salonitanske crkve. biskup Siscijanske (crkve). Condemnans qui contra unquam venire temptaverit. potpisao sam kao gore. prezbiter. ut supra. ut supra.

poradi takva razmještaja vjerujemo da potrebuju skrb posvećenih . Tako je u Barcenskoj (?) crkvi. I stoga. potvrdiš više biskupa pomoćnicima”. ut crescente fratrum et coepiscoporum nostrorum numero et levior fiat sarcina divisa per plures et onus gratum. zbog udaljenosti i razvučenosti župa. prosequor voluntatem. jer je povećanjem broja naše subraće pomoćnih biskupa. Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: “Hvala vam što me častite tolikim iskazanim povjerenjem. papa beatissime. jer zbog tolike udaljenosti mjestâ novostasali naraštaj rijetko bude krizman. u vrijeme Vašega prethodnika blaženospomenuta Honorija. Ante Škegro. Uredbe o posvećenju biskupâ i druga pravila koja je donio salonitanski nadbiskup Honorije Mlađi Nakon jedne i još jedne (godine) konzulovanja Lampadija i Oresta. u Saloni Akti salonitanskoga sabora 4. da župe i prezbiteri zaslužuju da im Vi posvetite i zaredite i druge biskupe. svibnja 533. parochiae presbyteris creditae vestra consecratione merentur alios ordinare pontifices. časni muž i biskup Jadertinske crkve. beatae recordationis Honorio. radi tako razumna zahtjeva vašega bratstva. necesse est pontificum adminiculis releveris«. quod cum honore suscipitur. teret. a breme drago jer se časno prihvaća. rastrčavši se poradi popisa puka. curam geris ordinationemque commissam tuorum. četvrtoga dana svibanjskih nona (4. jer je tolika veličina dobrote Tvoje koja nas sve sili na razmišljanje o olakšanju svoga tereta. qui omnium nostrum primatum. Andreas vir venerabilis Iadertinae ecclesiae episcopus. parochias quae nostra sortiebantur consecratione presbyteros et [ob] longinquitatem sui visitationem difficillimam merebantur. quia tanta est bonitatis [tuae] magnitudo. Vjerujemo da će Vam uistinu biti drago jer mislimo.18 Radoslav Dodig. Honorius beatissimus vir respondit archiepiscopus: »Ago gratias. podijeljen s više njih. bilo brižno ustrojstvo. razumijem revnost svih svećenika i svoje subraće. facto sacerdotali concilio. lakši. ut omnes nos faciat de sui oneris levamine cogitare. dixit: “Omnium sacerdotum fratrumque meorum. koji si nam u svemu prvak i koji uz Božju pomoć predsjedaš i brižno upravljaš povjerenom pastvom. est provide ordinatum. Atque ideo tali fraternitatis vestrae postulatione perpensa. Sicut etiam in Barcensi(?)ecclesia praedecessore vestro. quia in tanta distensione locorum rarius consignationem chrismatis populus renatus adsequitur. Item eiusdem Honorii Iunioris Salonitanae urbis archiepiscopi de ordinatione episcoporum alia capitula Post iterum atque iterum Lampadii et Oresti sumens [consulatus] sub die IIII nonis Maias. svibnja 533. Deo iuvante. quod talibus me creditis solatiis relevandum. nam propter distantiam et longinquos per parochias consignandae plebis excursus. Quapropter. Quippe cum gratum vobis fore credamus.) Andrija. quo praesides. Akti crkvenih sabora održanih 530. župe. koje su našim posvećenjem bile raspodijeljene prezbiterima i koje zbog svoje udaljenosti imahu vrlo težak pristup. Stoga je potrebno da Ti. na priređenu svećeničkom saboru reče: “Preblaženi oče. i 533.

Muccuro et Ludro episcopi debeant consecrari. Stoga se harnije bavimo pitanjem koliko se biskupa i u kojim mjestima treba posvetiti. izabranim za (crkvene) prvake.Povijesni prilozi 35. Ludrumski pak biskup neka uzme Magniotik. da se ne posvećuje biskup. Salvijatik i Sarzijatik. Paulin prezbiter u Sarsenteru. kao i gore (od toga). nec ubi presbyter possit sufficere. diligentius pertractemus«. adiectae sunt sententiae in quam hoc communi noscitur sedisse consilio. da se poradi rijetkih prvosvećenika ne zanemari njihovo posvećenje. Ad ordinandorum episcoporum curam. Stantino. in Muccuro Stephanum presbyterum. facta distributione. Qua electione decursa suprascriptus beatissimus vir Honorius archiepiscopus ita subiunxit: »Patefacto nobis decretorum tenore solemniter [circa fines] dioecesis statuimus observandum. jer nije bilo lako svećenicima udijeliti ni potvrde niti odrješenja Božjim dopuštenjem. (2008) 19 biskupa. in Ludro Ce[ci] lianum presbyterum spiravere episcopos consecrari. in parochia consequatur. Zbog toga smo predvidjeli potrebu ovakva uređenja. 9. qui vel in quibus locis episcopi debeant consecrari. ordinatur episcopus. jer je najveća briga Crkve. Tractatu itaque habito. pro raritate pontificum negligatur. quia nec episcopalis vilescit auctoritas. gdje se može postaviti prezbiter. quia nec consignandi nec reconciliandi licentia facile Dei sacerdotibus est concessa. a Ce[ci] lijan prezbiter u Ludrumu. a koje su do sada pripadale nama. cum in tanta locorum distensione tot parochiis necessario proponuntur. ut (in) Sarsenterensis episcopus basilicas. Quapropter. niti se obezvrjeđuje biskupska čast. Po završetka izborne rasprave dolje potpisani preblaženi muž nadbiskup Honorije ovako zaključi: “Proglasivši niz odluka određujemo da se [oko granica] biskupije skrbe kako je i uobičajeno. Ekvitin. praesertim cum nihil canonicis sit contrarium constitutis. futurorum personas antistitum decretorum tenor adsignet. Ludrensis vero . po kojima je tekla služba od izbora. quae in municipiis Dellontino. Sarsenterski biskup neka dobije u biskupiju bazilike koje su podignute u municipijima Delontinu. nakon provedene rasprave na saboru. Mukuru i Ludrumu trebaju posvetiti biskupi i da se odluka o osobama. Stantinu. Novensu preko Rusticija. jer pokazalo se nužnim u tako udaljenim župnim mjestima. Itaque prolatis decretis.. Posebice jer se ništa ne protivi kanonskim odredbama. I tako nakon donošenja odluka. in Sarsentero Paulinum presyiterum. ut in Sarsentero. Pecuatico et Beuzavatico (?).-23. dostavi za daljnji postupak. posvećeni su za biskupe: Stjepan prezbiter u Mukuru.” Kao što je poznato. Pekuatiku i Beuzavatiku (?). ne quod maxima ecclesiae sollicitudine est gerendum. in quibus electionis includebant officium. Pro qua re huius ordinationis nobis est provisa necessitas. Novense per Rusticiarum. et supra constitutae sunt. credimus pertinere. quae tamen ad nos hactenus respexere. donesene su ove zajedničke odluke: Da se u Sarsenteru.

sicut ad ordinem nostrum noscitur obtinuisse. prompta voluntate. od mjesta Kopele i Arene. baš kao i vrlo teške napore kada se moraju pohoditi župe. neka ga zastupaju prvaci njegove crkve. Necesse est etiam de celebrandis conventibus patrum modis omnibus constituta servari. Salonitanum quoque dumtaxat quidquid in insulis continetur. consentio et Deo propitio implenda curabo«. vel pro adiacentia sui novas [basilicas] nec rare motiones atque exagitatae [sunt] (sic!). zbog različitih potreba odsječenih crkava. pristajem s jakom voljom i pobrinut ću se da se ispuni s milošću i pomoću Božjom. niti remetiti povlastice braće zbog bezočne sumnje. exceptis reliquis in territorio Salonitano (salonitano?) basilicis. delminense Onestinum. et fraternitati vestrae difficultate itineris atque visitandarum occupatione parochiarum gravissimum iudicatur. Određujemo također da nitko u tuđoj dijecezi na nikakav način ne smije posvetiti bazilike. Mukuritanski biskup pak neka za sebe dobije brdske predjele. I također će imati u dijecezi i Reditik. pa sve do tih gradova i bazilika. koje nisu udaljene i uznemirene (sic!). ut nullus in alterius dioecesi quolibet modo audeat dedicare basilicas. Akti crkvenih sabora održanih 530. isključivši ostale bazilike na salonitanskom području i nove [bazilike] u susjedstvu. Sve što je tako dopušteno urediti. kao što se zna. a salonitansko ono što se prostire na otocima. Jer potrebno je da se sabori održavaju dvaput godišnje. Sed quia bis in anno concilia fieri praeceperunt propter diversas necessitates ecclesiae amputandas. Čini se pak da je prikladno vrijeme kad se treba okupiti (na sabor) – tjedan iza Duhova. u Saloni episcopus [municipium] Magnioticum. per primates suae ecclesiae se praesentet. Quae omnia sic placuit ordinari. Tempus autem congruum videtur. quod Continens appellatur. nipošto bezvoljnost. bili (također) pod našom upravom. nec fratrum privilegia illicita praesumptione turbare. i preko. posebice kada se o svetom posluhu pohvalno promišlja.” Andrija časni muž.20 Radoslav Dodig. Ako bi koga spriječila neodgodiva potreba. Salviaticum et Sarziaticum. a što se naziva Kontinent. [biskup] Bestoenske crkve reče: “Nama je potrebno dobru uredbu od srca prihvatiti. koje se . Ante Škegro. debeant conveniri. Neka se to provodi bez ikakva izgovora. Andreas Bestoensis est bonae amplecti. vel trans Oneum noscitur esse divisum. vir venerabilis [episcopus] ecelesiae dixit: »Necesse nobis institutionis formam libenter praesertim cum de sacro koji su. Neka nitko ne propusti jedanput godišnje doći na metropolitanski sabor. nakon odlaganja bijelih halja. što se zna da je Onej podijelio. Potrebno je također na sve moguće načine izvršavati odredbe otaca o svečanim (crkvenim) skupovima. percipiat. I stoga molim. Muccuritanus autem episcopus se montanorum. Quod si quem forte non desidiosa voluntas sed inevitanda necessitas detinuerit. vel hoc sine aliqua excusatione servetur. Statuentes etiam. delminenski Onestin. Equitinum. ut depositis albis Pentecosten hebdomadae quae sequitur. i 533. ut semel in anno ad concilium metropolitani venire nullus omittat. Sed etiam Redditicum in diocesim habiturus accipiat et. Vašem je bratstvu uistinu teško prosuditi težinu putovanja.

ili ga u želji možda umanjili. aptior mihi sollicitudo sit de sacerdotibus plebeque commissa. Honorije. da ne bismo nekorisno povećali broj biskupa. ut a loco Copella et Arena usque ad has urbes basilicas.” Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: ”Nema dvojbe. ad quem eadem loca pertinere debeant. pobrinut ćemo se zarediti još jednoga crkvena prvaka za ona mjesta do kojih bi on trebao doprijeti. Konstantin. Andrija. venerabilis frater. te bi mi bilo prikladnije skrbiti se o svećenstvu i povjerenu mi puku. da Ti. a Božji posluh bolje se provodi. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae his gestis consentiens subscripsi. laudabiliter cogitatur obsequio atque ideo quaeso. Si quis tale quidpiam temptaverit. potpisao sam. quanto grex dominicus [a] vicino pastore melius gubernetur«. anathematis vinculis obligatus poenam divino iudicio condemnatus incurrat. Nadolazeće vrijeme spriječit će da se ne prekrše ove uredbe. bit će svezan okovima prokletstva i neka se izloži kazni i osudi Božjega suda. biskup Siscijanske crkve. Tantae vexationis labore submoto. biskup svete arbenske crkve. slažući se s ovim odlukama.” Actum Salonis. 9. quibus et perpetuam talis gloriam mereatur oblatio et divinum melius perficeretur obsequium. [biskup] Jadertinske crkve. a tek koliko bi blizak pastir bolje upravljao Božjim stadom. promislivši o dobroj upravi to predlažeš. Andreas [episcopus] Iadertinae ecclesiae his gestis consentiens subscripsi.-23. potpisao sam.Povijesni prilozi 35. kada milostiva Božja providnost bude dopustila. I stoga. aut per cupiditatem forsitan imminuendo haec violare constituta praesumat. Constantinus episcopus ecclesiae Siscianae his gestis consentiens subscripsi. curabimus ordinare pontificem.. Honorius vir beatissimus archiepiscopus respondit: »Non est dubium. slažući se s ovim odlukama. nadbiskup svete Salonitanske crkve. potpisao sam. časni brate. da odlučite da se postavi biskup koji bi dopro do tih mjesta.” Doneseno u Saloni. Time bi bila uklonjena tolika muka i napor. Ticyanus episcopus sanctae ecclesiae Arbensis his gestis consentiens subscripsi. (2008) 21 nalaze u mojoj biskupiji. Et ideo cum divinitas propitiata concesserit adhuc unum. Ticijan. Cui rei consensum omnium nostrum convenit subscriptione firmari. potpisao sam. . et te bonae ordinationis intuitu libenter offerre. slažući se s ovim odlukama. slažući se s ovim odlukama. Unde ne sequens aetas aut addendo superflue episcoporum numero. quae in mea parochia continentur. Ako bi tko takvo što pokušao. time takav prijedlog zaslužuje vječnu slavu. Tko se slaže sa svim našim zaključcima. ad proponendum iisdem locis faciatis episcopum pertinere. neka to potvrdi potpisom.

[Sastavljač] izložio je. biskup Mukorenske [crkve]. biskup Naronitanske crkve. Paulin. Pavao biskup. i 533. Andrija. slažući se s ovim gore. biskup Sarsenterske crkve. consentiens subscripsi. potpisao sam. Salvijan biskup.22 Radoslav Dodig. Ce[ci]lijan. potpisao sam. biskup Bestoenski. biskup Ludroenske crkve. . Stephanus episcopus [ecclesiae] Muccorensis. Salvianus episcopus. Ante Škegro. Marcellus episcopus Naronitane ecclesiae consentiens subscripsi. Ce[ci]lianus episcopus ecclesiae Ludroensis consentiens subscripsi. Andreas episcopus [ecclesiae] Bestoensis. Paulinus episcopus ecclesiae Sarsenterensis. potpisao sam. u Saloni Paulus episcopus. Marcel. slažući se s ovim odlukama. slažući se. ut supra. Explicit. Akti crkvenih sabora održanih 530. Stjepan.

Mehrere Autoren. wie z.-23. Dafür sprechen auch einige andere. die im Inhalt dieser Akte authentische Beschlüsse provinzialer Kirchenversammlungen sehen. Sie wurden in einer teilweise konfusen. Juli 530 und am 4. salonitanische kirchliche Konzilen aus 530 und 533. als eine Fälschung. wobei einige Toponyme schwer zu identifizieren sind. vulgären Latinität geschrieben. Einige Autoren betrachten sie aus diesem Grunde als unglaubwürdig bzw.. frühchristliche Organisation . (2008) 23 Die Akten der salonitanischen Kirchenversammlungen aus dem Jahre 530 und 533 Radoslav Dodig Gymnasium Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Kroatien Ante Škegro Kroatisches Institut für Geschichte Opatička 10 10000 Zagreb Kroatien Die Akten der am 15. 9. Schlüssvörter: Römische Provinz Dalmatien. Wir sind mit denjenigen Fachleuten einig.Povijesni prilozi 35. von Daniele Farlati S. J. (1753) bis Milan Ivanišević (1994) haben sie publiziert. salonitanischer Erzbischof Honorius Iunior. B epigraphische Quellen. die wiederum mit den Geschehnissen in der Spätantike bzw am Anfang des Mittelalters übereinstimmen. Mai 533 in Salona unter Vorsitz des Erzbischofs und Metropoliten Honorius Iunior stattgefundenen Kirchenversammlungen sind eine wichtige Quelle für die Auffassung der ältesten Kirchenorganisation im kroatischen geschichtlichen Raum.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->