UDK 262.4 (497.5 Salona) “530/533” (093) Izvorni znanstveni rad Primljeno: 3. srpnja 2007.

Prihvaćeno za tisak: 1. prosinca 2008.

Akti crkvenih sabora održanih 530. i 533. u Saloni
Radoslav Dodig Gimnazija Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Republika Hrvatska Ante Škegro Hrvatski institut za povijest Opatička 10 10000 Zagreb Republika Hrvatska
Akti salonitanskih crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali u Saloni pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija Drugoga, nezaobilazan su izvor za najstariju crkvenu organizaciju na hrvatskim povijesnim područjima. Do sada ih je publiciralo više autora, počevši od Danijela Farlatija 1753. do Milana Ivaniševića 1994. Opterećeni vulgarnim latinitetom kojim su ispisani, a mjestimice i konfuznim, gotovo nerazumljivim izričajima, te teškoćama oko identificiranja pojedinih toponima, od 16. st. do danas izazivaju osporavanja struke. Pojedini ih autori, među ostalim i zbog toga, u cijelosti odbacuju kao nevjerodostojne, odnosno kao krivotvorine. Slažemo se s onima koji u njihovu sadržaju vide autentičnost odluka provincijalnih crkvenih skupova jer se uklapaju u tijek zbivanja kasne antike odnosno početka srednjega vijeka. Tome u prilog govore i neka druga vrela, među kojima i epigrafska.

Ključne riječi: Rimska provincija Dalmacija, salonitanski nadbiskup Honorije II., salonitanski crkveni sabori iz 530. i 533., ranokršćanska crkvena organizacija.

Uvod
Akti crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa Honorija II. (528.-547.) u Saloni,1 bilo u cijelosti
1

O salonitanskom nadbiskupu i metropolitu Honoriju Mlađem: Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, Honorius Iunior, Salonitanae urbis episcopus. Essai sur la Dalmatie de son temps. Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheolgiju Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.). Dio II. Split - Città del Vaticano, 1998., 997.-1002.

-111.-56.) 103. počevši od Danijela Farlatija (1690. koja je 1997. 77. књ. et illustratae. Ecclesia Salonitana.).. Thomas Archidiaconus: Historia salonitana. 50. Illyrici sacri tomus secundus. 1973.html (1. 11 Stjepan GUNJAČA. V.-163. Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji.4 Franje Račkoga (1828.-1894. A quarto saeculo aere christianae usque ad excidium Salonae. 9.). Leges ecclestiasticae regni Hungariae et provinciarum adiacentium. 55.. Београд. 1753. 6 Giuseppe ALAČEVIĆ. 3 Ignaz Batthyány. 1785.).11 odnosno Milana Ivaniševića.počevši od Daniele FARLATI.). Zagrabiae. Uvod..3 Ivana Kukuljevića-Sakcinskoga (1816. opera.2 preko Ignaza Batthyánya (1741. Нада КЛАИЋ.. књ. 1874.. CCCXCIX. Priručnik izvora hrvatske historije.-1988.-198. Dalmatiae et Slavoniae. 162.krotov. В. Izvori (analiza i kritika).-174.10 Radoslav Dodig.). Zagreb. a koji je daleko od klasičnoga. 14 http://www. Moskva. Monumenta historica Slavorum meridionalium. (do god. Zagreb.).14 Razlike u pojedinim izdanjima tih akata gdjekad su više nego zamjetne.7 Ferde Šišića (1869. Akti crkvenih sabora održanih 530.-1773.. Marmora Salonitana. baš kao i zbog konfuzne izričajnosti. odnosno srednjovjekovnoga učenog jezika i stila. Concilia et synodi in territorio hodiernae Jugoslaviae celebrata. Ante Škegro. Codex diplomaticus Regni Croatiae. Bullettino di archeologia e storia dalmata. Оделење друштвених наука. 173.1889. 7 Frane BULIĆ – Josip BERVALDI.. ponajprije zbog latiniteta kojim su zabilježena. natpisi i isprave.-161. III.). 12 Milan Ivanišević. Tomus primus. Delminium. 1997. Albae Carolinae.-18.-1940.). v. Lomonosov (Кафедра истории южных и западных славян Исторического факультета Московского государственного университета имени М.). 4 8 Ferdo ŠIŠIĆ. XX (1897. 1967. 1994.2008. Čest 1. Zagreb. Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa (od razorenja Solina do polovice XI. Dio I.-11.-1798. Split.. 1912. 13.-85. 52.6 Frane Bulića (1846.9 Velimira Blaževića. pass. 1967.11.). 159. 5 Franjo RAČKI. Zagreb.info/acts/06/1/530salo. Može se pronaći na internetskim stranicama. 1914. Scriptores.12 Među ostalim. 1107).-56. vol. Historia Salonitana maior.-1904. u Saloni bilo djelomice izdavalo je više autora. Позднеантичная и раннесредневековая история Салонской церкви в отражении анонимной “салонской истории” (Historia Salonitana Maior)..-1981.8 Nade Klaić (1920. 2 Ivan KUKULJEVIĆ-SAKCINSKI... Вадим Борисович Прозоров.. Venetiis. Salona christiana. pojedini autori . 9 10 Velimir BLAŽEVIĆ.10 do Stjepana Gunjače (1909.-1934. Zbog toga ih. Vicetiae. Accessere Vita Diocletiani Imperatoris.) 13 .-164. Acta Sanctorum ex ejus genere.-293.13 Ruski prijevod saborskih odluka iz 530.5 Giuseppea Alačevića (1826.-1913. 1894. 285. 149. 195. Povijesni izvori. i 533. i akta tih crkvenih sabora bila su predmetom doktorske disertacije ruskoga povjesničara Vadima Borisoviča Prozorova (Вадим Борисович Прозоров). et studio Ignatii comitis de Batthyan episcopi Transilvaniae colectae. obranjena na Katedri za povijest južnih i zapadnih Slavena Povijesnoga fakulteta Moskovskog gospodarstvenog sveučilišta M. Knjiga 1. te gdjekad do neprepoznatljivosti iskrivljenih toponima. Auctore Daniele Farlato presbytero Societatis Jesu. Ломоносова). Посебна издања Српске академије наука и уметности.

15. te nema opravdana razloga odbacivati ih kao neautentične. Venetiis. 174. Gunjača i Ivanišević. Geschichte der Serben. baš kao i konfuznosti stila. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Zagreb. Zagreb. 73: “… et quaecunque in illo de actis conciliorum Dalmatiae. (1994. odnosno proglašavaju neautentičnima. koji se u njima pronalaze.Povijesni prilozi 35. čiji su priređivači Farlati. 1998. njih osam. Historijski zbornik... priredili usporedivši ih sa svim raspoloživim izdanjima. no bez dubinske raščlambe. koji su gdjekad toliko nejasni odnosno iskrivljeni. 2006. uostalom.. 9. Jastrebarsko. (2008) 11 Ivana Lučića (1604. explanaverit.... 20. Hrvatska pravna povijest. ea omnia ficta et supposititia sunt”. XLVII/1. Inscriptiones Dalmaticae. Radoslav KATIČIĆ.. od 1753.). Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL. odnosno u smisao koji se njima htio izraziti.21 Ovaj smo prijevod akata sabora.-73. 17 Ivo BABIĆ. svoja su izdanja uglavnom temeljili na najstarijem rukopisu Kongregacije za promicanje vjere. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 85. bilj. 76-85.. Gotha. 201. Zur Historia Salonitana des Thomas Archidiaconus von Spalato. 20 21 FARLATI. Zagreb. 385. 118. g. (1979. 19 КЛАИЋ.. 144. Konstantin JIREČEK. u Saloni pod predsjedanjem tadašnjega salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija II. u njihovu se sadržaju ipak nazire autentičnost. Isidor KRŠNJAVI. Kukuljević. 18 Lujo MARGETIĆ.neka pitanja. Paris. nevjerodostojnosti odnosno krivotvorenosti. a njega Šišić. Litterarum studia. 5.. Zagreb.-1679. 1911.) 13. Historia Salonitana maior. Splitske uspomene na salonitanske starine. 112. Nada Klaić.-34. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja. Isidor KRŠNJAVI. aut quid valeant.18 Nada Klaić. i 533. Šišić. Batthyány je u mnogočemu slijedio Farlatija. O tome se. 1901.... si adesset.).-8. 2002. do 1994. da je pojedine teško ili gotovo nemoguće identificirati. . Rački. 15 Nada KLAIĆ. Podlistak u narodnim novinama.. 1. koja je i priredila njihovo najcjelovitije kritičko izdanje u sastavu tzv.. Namjera nam je u prvom redu bila proniknuti u izvoran tekst. 66-67. držeći se što je moguće vjer Ioannes LUCIUS. 36. 7. I.. Toma Arhiđakon i njegovo djelo. 149. prema kodeksu Svete kongregacije za promicanje vjere (Sacra congregatio de propaganda fide). 176. 1900.16 Neoprezno im namećući hipoteku sumnjivosti.. slikovito izrazio i Daniele Farlati: Haec verba seu portenta verborum quid sint. Klaić. Oslanjali smo se ponajprije na Farlatijevo i Batthyányjevo izdanje. II. Rački je također komentirao i popravljao latinski tekst. izdanje.19 u njima u prvom redu vidi odluke crkvenih sabora koji su doista bili održani 530. 1906. u Saloni. epistolis papalibus et epitaphio Zvonimiri regis scripta sunt. ne ipse quidem Oedipus. održanih 530. 33. 1673.-16. Batthyány.)15 – ignoriraju i osporavaju. Nr. koja se uklapa u ondašnji tijek povijesnih zbivanja. (1993. 1919. te knjigu Nade Klaić. odnosno mjestimice gotovo nerazumljiva jezika. Illyrici sacri. Marko KOSTRENČIĆ. i 533.-120.. neki ih još uvijek osporavaju ili odbacuju u cijelosti. Historia Salonitana Maior (HSM).. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Les origines chretiennes dans la province romaine de Dalmatie...-23. Eduard HERCIGONJA.17 Unatoč više nego zamjetnih nedostataka. tomus secundus.. 72. Način na koji je nastajalo djelo Historia Salonitana Maior. Historia Salonitana i Historia Salonitana Maior . 16 Jacques Zeiller.20 Poseban kamen smutnje u tim aktima jesu nazivi pojedinih mjesta. Stjepan Gunjača odnosno Milan Ivanišević.

Prijepis Levakovićeva prijepisa (God. već što su saborske akte popratili nizom vrlo vrijednih i opsežnih komentara. Pri prevođenju na hrvatski jezik pokušali smo proniknuti u smisao. odnosno prirediti razumljiv i uporabljiv tekst. iz latinskoga na hrvatski jezik. 264). Iz mojega “Glossaium-a mediae et infimae latinitatis regni Chroatiae”. dvoglase. Stariji barberinski (sredina 16. Codex Vindobonensis 12.670). III. Historia Salonitana maior. 1929. Akti crkvenih sabora održanih 530. Materijal na latinskom dobrim smo dijelom “restituirali” u klasičnoj ortografiji. pomoćne glagole. kada je latinski dobrim dijelom još bio jezik znanosti.). dodani odnosno popravljeni tekst ili alternativni naziv. Decreta et relationes. velika i mala slova. U latinskom tekstu i hrvatskom prijevodu uglate zagrade označavaju obnovljeni.. Riceputijev rukopis (18. 1914. tj. u Saloni nije izvornika. 68.. Mlađi barberinski (prva pol.24 koji nije naročito pazio na dublete. posebice toponima i njihovih izvedenica. 22 Prema dosadašnjim istraživanjima poznato je osam rukopisa HSM-a.. 17. Prijepis Riceputijeva rukopisa (God. Klaić. 1749. Ludrensis – ludroensis). st. No.47. Zagreb. 24 КЛАИЋ. Tako je latinski tekst vrlo sličan onome u Farlatija.. . Arhiv Splitskoga kaptola). Gunjače i M. izgubljen).23 Kao što je zamijetila N. Šišićev zbornik. Zagreb. st. Priručnik izvora hrvatske historije. Barberini latinus 3218 ).12 Radoslav Dodig.22 Razlog više što smo se oslanjali na Farlatijev i Batthyányjev tekst leži u činjenici. što je bila moda onoga vremena. st. S.. Ante Škegro. za razliku od izdanja N. Obične zagrade označavaju suvišan tekst (latinski jezik) ali i objašnjenja smisla (hrvatski jezik). ne samo što su oni vrsni latinisti iz 18.muncorensis. Klaić. Sam Šišić naglašavao je kako se u izdavanju tekstova crkvenih sabora “ne smijemo držati rukopisa. s konvencionalnim nazivima: Propagandin (oko 15.. 212. ali da je on vrlo interesantan. sastavljač HSM-a bio je vrlo nemaran pisac. st. koliko je god to bilo moguće. Levakovićev (17. kako bi bio razumljiviji za daljnju uporabu i provjeru. Collectanea Benii I.. st. Barberini latinus 828.. dio I. Capituli ecclesiae metropolitanae spalatensis. izgubljen). Batthyányja i Šišića.. st. st.. kao uostalom i dobar rječnik srednjovjekovna latiniteta. Treba napomenuti da ne malu poteškoću stvara i prenošenje imena. pa je najavio da će se njegovom analizom baviti jednom prigodom. 23 Ferdo ŠIŠIĆ. gramatičke konstrukcije i ujednačeno pisanje vlastitih imena (Muccoritanus ... 1719. Petar Skok je zamijetio da se u splitskim aktima radi o pučkom. 25 Petar SKOK. i 533. Ivaniševića. već valja nastojati tekst ispraviti i učiniti sposobnim za upotrebu”. Arhiv Splitskoga kaptola) i Bečki rukopis (18. a ne učenom latinitetu.25 Čini se da nije ostvario takav naum.

iako je bila obdarena velikom Božjom milošću. Aliter vero praesumptione commissa ob Honorije Mlađi. određujemo povjerenim crkvama: 1. Honorius dixit: “Decet nos iugiter ecclesiasticae ordinationis sollicitudine communiri. quae tanto est divino honore commodata. consulatu vero Lampadii et F. ut habita deliberatione in tantum ecclesiam liceat obligari. XXI. kako bi se obvezala crkva prihvaćenom odlukom toliko koliko je to dopušteno ugovorom. odbaciti samovolju i svaku zloporabu i razmišljati o upravi nad sinovima. Congregatis beatissimis viris episcopis. prezbiterima. sabrani na ovom saboru. sazvao je. Similiter quoque apud metropolitanum de episcoporum contractibus. Sicut nuper Bestoensis ecclesiae scriptum tenentes agnoscimus. đakonima. Pro qua parte cunctis deinceps creditoribus pro Dei timore et temporum contradicimus disciplina. si oporteant fieri. u strahu od Boga i vremena. ut licentia pravae usurpationis ablata et nobis exercenda [putemus] filiorumque nec canonicam latet disciplinam nec ad detestanda pauperum damna prorumpunt. 9. ne dopuštamo da se mogu obvezivati niti preuzimati imovinu siromašnih. osim ako prethodno sve nije u cijelosti . osim ako se u njegova biskupa nije za crkvene posjede ukazala neodgodiva potreba. srpnja 530. već nije mogla pomoći ni svojoj tegobi. Tako nedavno saznasmo iz pisma Bestoenske crkve – koje imate pred sobom – koja. koja ne bi povrijedila ni kanonsku stegu niti prouzročila štete i osude siromaha. časnim sinovima i svima iz kleričkoga staleža. svečani sabor 17. dyaconibus.).. ut facultates pauperum sibi non studeant obligari. Sabranim preblaženim muževima biskupima. potrebno je osigurati čvrsto jedinstvo crkvena reda. Iuliarum. nobilibusque filiis et cuncti ordinis clero. kao što slijedi. ut infra. Stoga. časni (oci). srpnja 530. Unde praesenti venerabili concilio cunctas ad nos pertinentes ecclesias hoc statuimus iure constricti: I. Iste fecit concilium solemne. jer smo svi na to pozvani. quantum perpensa fuerit ratione concessum. II. Honorije reče: “Kao što nama i dolikuje. ne samo da nije razmišljala o pomoći ugnjetenima. prius est facienda probatio. Jednako tako treba postupiti i s ugovorima biskupâ. Oresta (15. za konzulovanja Lampadija i F. (2008) 13 Akti salonitanskoga sabora 15. Oresti.-23. nisi apud episcopum ipsius in evitabilis debiti pro ecclesiasticis titulis fuerit patefacta necessitas. U tom smislu svim kreditorima bez iznimke. salonitanski nadbiskup. ut non solum oppressis adesse non cogitet. nisi suprascripto ordine fieri cuncta claruerint. sub die XVII Kal. 2. da prije izvršenja dobiju odobrenje od metropolita. presbyteris. Nijednom prezbiteru nije dopuštena posudba novca u ime bilo koje povjerene mu crkve. sed nec suae adeo valeat subvenire pressurae. Honorius Iunior archiepiscopus Salonitanus XXI. Nullus presbyterorum ad obligationem commissae sibi cuiuslibet ecclesiae audeat mutuare pecunias.Povijesni prilozi 35. dana srpanjskih kalenda.

kada se doista utvrdi korist (za crkvu). Naglašavamo da će za posudbu novca biskupi svojim prezbiterima dodijeliti odobrenje sredstava tek onda kada se odvagnu sve pogodnosti. nisi pro ecclesiae compendiis fieri apud eas personas et eo ordine. Statuimus quoque secundum patrum curam ecclesiastica praedia donandi atque vendendi nullatenus esse licitum. Time se u njega (kreditora) zalaže imovina samo onoga. Također sukladno kanonskoj stezi odlučujemo: Oni koji na bilo koji način budu umiješani u (nedopuštenu) podjelu i primanje u crkvene redove. si qui episcoporum. 3. u Saloni noxietatem suam repellit et condemnat ecclesiam.a bude znao za nezakonitost tih čina. resistere neglexerint. episcopi presbyteris suis tribuant facultatem. kojemu prihodi vlastite crkve nisu dostatni i koji nije zadovoljan sa siromašnima. vel qui se ipsis commerciis duxerint inserendum.14 Radoslav Dodig. Usto i kanonski opominjemo: Ni biskupima niti bilo kojoj osobi nižega stupnja nije dopušteno ići u sjedište odnosno napustiti provinciju. Onim (biskupima). 4. bit će izopćeni i smatrani pobornicima simonijskoga krivovjerja. nadbiskup će izdati valjano dopuštenje. VI. quem non sufficit ecclesiae suae stipendiis cum pauperibus esse contentum. anathemate perculsum in simoniacae haeresis [fautorem] reputandum. qualibet arte atque figmento. ut ipsius tantum res usque ad eum obligari. ut omni utilitatis ratione perpensa. Illud quoque sciendum. 5. aut tacendas subripiendumque crediderint. ipsi poenam malae ordinationis incurrant. qui fuerint praesentes inventi. Ipsis vero utilitate cognita. ut nullus episcoporum vel sequentis ordinis. III. prezbiterâ ili đakonâ u tome sudjelovao . presbyterorum vel dyaconorum. Praeterea canonice admonemus. ab archiepiscopo concedendum. Sukladno očinskoj brizi određujemo također: Crkveni posjedi ne smiju se ni na kakav način darivati niti prodavati. Isto tako u pitanje dovodi valjanost ugovora. Neka se također zna: Ako bi tko od biskupâ. Ništa drugo nema čvrsto uporište i crkva mora odbiti takve nakane. osim . osim ako nije osiguran osobnom imovinom dužnika. nisi ordine iam superius razjašnjeno. quaecunque persona ad comitatum proficiscendi vel mutandi provinciam [facultatem habeat]. Akti crkvenih sabora održanih 530. i 533. nisi in privata debitoris facultate contractus. scientes illicitas ordinationes fieri. Decernimus etiam iuxta canonicam disciplinam. Ante Škegro. commutandi quoque similiter damnantes arbitrium. nec aliter factum obtineat firmitatem et praesumptum. quod in mutuanda pecunia memoravimus fuit comprobatum. pro ecclesiasticis promerendis ordinibus dantem accipientemque. V. i sam će biti kažnjen zbog nerazumna čina. te ih ne bi sprječio ili bi ih prešutio odnosno prikrio. ili se budu dali uvući u takvu trgovinu. vlastitom krivnjom sramoti i prezire crkvu. IV. osim ako to nije u crkvenu korist. personae abdicare cogatur ecclesia. Ne dopušta se pak ni pravo njihove zamjene bilo kojoj osobi niti redu. 6. nec praevalere permittit. U protivnom. onaj tko bi takvo što svojevoljno učinio.

Neka se u tuđim sporovima ne stavljaju u zaštitu bilo koje strane. kad očekuju poziv na svoju raspravu. neka ne propuste iznijeti istinu. opominjemo: Nijedan svećenik ni đakon neće ostati u (crkvenoj) službi ako pređe u koju drugu crkvu. prema kojima želimo biti razumno strogi. sed dissensionum solent studia promoveri. zbog čega nema više natjecanja u dobrim djelima nego se samo množe neprestane svađe. Neka zna s te strane da se neće lako osloboditi kazne. Credimus etiam subiungendum. efficiamus tenuatis confusione. IX. moraju znati da će izgubiti svoje zvanje i dužnost. nisi idoneis promissionibus invitati. da ih zbog nereda ne učinimo slabima. osim ako mu ne bude dopušteno nakon pravična razmatranja. sukladno kanonskim propisima. dicto. Relictis vero basilicis sibi commissis nullus vagari sed [sibi] liberum [esse putet]. 8. a ne želimo biti sramno popustljivi. quatenus ad audientiam suam evocandi habeant praesumptionem. ne quibus esse volumus cum ratione districti. Neka si nitko ne umisli da slobodno luta. . X. ignominiose remissi. ab eis ad quos pertinent. Admonemus etiam. Također vjerujemo da ne smijemo rediti prezbitere i đakone. monemus ne manentes in ordine presbyterorum seu dyaconorum ad aliam transferantur ecclesiam. sa svim sredstvima za život. koji se živo nastoje isticati pred ljudima po različitim župnim crkvama više nego je potrebno. fuerint licentiam consecuti. da ne odustanu od bavljenja svetim poslom i da ne uživaju u nedostojnim putovima na ljagu vjeri. 9. nisi sibi iusta fuerit contemplatione concessum. officiique sui se meminerint sustinere iacturam.Povijesni prilozi 35. napustivši povjerene mu bazilike. ne negotiis alienis eis se liceat implicare. 9. ne volentes [obsequium] praestare personis per diversas parochiales ecclesias presbyteros. ne sacri operis relinquentes studium ad religionis maculam sub hypocrisidis cursibus delectentur. Ali ako slušaju tuđe prijepore i ako bi ih se pitalo. se sciens ex hac parte non levi ultione constringi. Illud quoque simili cura iuxta canonum statuta.. neka se ne povode primamljivim ponudama. Isto tako hoćemo da i samostanski čelnici budu propisom obvezani. Eodem quoque monasterii praesidentes volumus iure constringi. Neka nitko ne prima klerika bilo kojega reda. causa iustae intentionis exposita. aut dyaconos ordinemus. U protivnom. ultra quam necesse est. per quam rem non aemulatio boni operis. Contra vero venientes ordinis. 10. ne dobiju dopuštenje od nadređenih. veritatem requisiti proferre non negligant. Neka se očuvaju obvezna crkvena primanja klerika. (2008) 15 ako. VIII. nije dopušteno miješati se u tuđe poslove. 7.-23. Isto tako jednakom brigom. VII. neque alienis iudiciis partem defendentes occurrant. Opominjemo također da klericima. izloživši razloge prema navedenu položaju. Sed nec clericus cuiusque ordinis accipiendus ab alio. Sed tantum modo audientes [aliorum] litigia. Stipendia ecclesiastica debita clericorum [alimentis] omnibus conserventur.

složivši se. Neka ne budu protiv pokajanja i truda oko dobrih djela i neka znaju da ne mogu koristiti često odrješenje. čim prije svojim potpisom potvrditi. Klerik pak bilo kojega stupnja. vel quibusdam per canones certa. sanctitas vestra. Honorije. Akti crkvenih sabora održanih 530. sed [ne] peccandi facultatem frequentis absolutionis spe videantur habere concessam. si pro communis ecclesiae utilitate sibi placere non dubitat. Vjerujemo da će Vaša svetost. jer nije dolično onomu. quae nuper salubri ordinatione statuenda credimus. U protivnom ne bi mogao imati nikakva prava povrata posuđena novca. Nulla etiam altaria nobis liceat dedicare. tko je izabran u svećenički red. treba ju s pravom odbiti. Neka se također zna: Nikomu iz svetoga reda nije dopušteno primiti istinsko pokajanje. XIV. ako ne sumnja u to. Ante Škegro. ako bi primio kanonsku dobit protiv propisa. Scientes etiam. nadbiskup svete Salonitanske crkve. si ad saecularia minime habuerint recursum. ako se dokaže javna optužba o zastranjivanjima. ove utvrđene odredbe. quem in sacro ordine constitutum iugiter ea. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae hoc constitutum consentiens 11. quod nulli sacrati ordinis veram paenitentiam liceat accipere. quod [si quid ab] iisdem sacrati ordinis viris (pro) concessum est. propria subscriptione confirmet. 12. da se ne bi izrodila ikakva jadikovanja na službovanje klerika ili siromaha. ut nulla deinceps de stipendiis clericorum. neće dodijeliti milost dragovoljne pokore. jer su neke pokore po kanonima određene i traju puno vremena. si publicus indicitur reatus excessibus. neprekidno se baviti time jer je to vezano za strah od Boga. afflictionibus deputantur. Nije dopušteno posvećivanje nikakvih oltara. i 533. et grandia paenitentiae tempora concessa [sunt]. Paenitentes igitur de omnibus peccatis ex fide quacunque die atque momento semel a sacerdote absolvendos statuimus. prizvane u sjećanje i ugodne zbog opće koristi crkvi. Njima se. vel pauperum querela nascatur. immo potius canonum constituta ad memoriam revocanda. Nec tamen movere [nos debet]. Haec. quia non eis per spatia temporum gratia voluntariae attribuetur paenitentiae. kada prođe vrijeme. ut nullam vel ipsius mutuatae pecuniae repetendae possit habere licentiam. 14. quae ad Dei timorem pertinent. kako oni ne bi bili nepotrebno izloženi takvoj oskudici. potpisao sam ove . ne huius egestatis necessitati subiaceant. 13. kako bi se brzo vratili u svjetovan život.16 Radoslav Dodig. XIII. u nadi na otpuštenje grijeha. convenit exercere. nisi a fundatoribus firmo iure dignis fuerint donata redditibus. u Saloni XI. Non paenitendi bonis operibus vetantes studium. XII. Ne treba uznemiravati pripadnike svetoga reda zbog muka kojima se izlažu. što je nekoć bilo postavljeno i čvrsto uređeno. Određujemo stoga: Pokajnike za sve grijehe protiv vjere svakoga dana i trenutka jedanput svećenik treba odriješiti. Usuram namque contra praecepta canonum accipientem cuiuslibet ordinis in clero merito abdicandum. osim ako im utemeljitelji čvrstim pravom ne osiguraju pristojna primanja.

ut supra. ut supra. Stephanus presbyter [subscripsi]. Laurencije. subscripsi. ut supra. Dominik. Joannes episcopus [ecclesiae] Siscianae subscripsi. Andrija. . potpisao sam kao gore. ut supra. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. biskup Siscijanske (crkve). Constantinus episcopus ecclesiae Scardonitanae subscripsi. Laurentius presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. Condemnans qui contra unquam venire temptaverit.. potpisao sam kao gore. ut supra. potpisao sam kao gore. prezbiter Salonitanske crkve. Bassus presbyter subscripsi. ut supra. ut supra. potpisao sam kao gore. Hereneus presbyter. ut supra. crkve. prezbiter. prezbiter Sarnienske(?) crkve. Ivan. biskup Bestoenske potpisao sam kao gore. prezbiter Salonitanske crkve. ut supra. Dominicus archipresbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. potpisao sam kao gore. (potpisao sam) kao gore. (2008) 17 odredbe. biskup Skardonitanske crkve.Povijesni prilozi 35. ut supra. Marcellus episcopus ecclesiae Naronitanae subscripsi. potpisao sam kao gore. biskup Naronitanske crkve. potpisao sam kao gore. Fabricijan. Fabricianus episcopus ecclesiae Epitauritanae subscripsi. biskup Maktaritanske(?) crkve. ut supra. ut supra. biskup Epitauritanske crkve. ut supra. Bakauda. (potpisao sam) kao gore. Vital. Urso. [Sastavljač] izložio je. ut supra. arhiprezbiter Salonitanske crkve. Vitalis presbyter Sarniensis(?) ecclesiae subscripsi. prezbiter. Stjepan. Barbar. Barbarus presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. Herenej. 9.-23. prezbiter. Baso. Andreas episcopus Iadertinae ecclesiae subscripsi. biskup Jadertinske potpisao sam kao gore. Ticyanus episcopus ecclesiae Arbensis subscripsi. prezbiter. potpisao sam kao gore. neka je proklet! Andrija. ut supra. Viktor. Ticijan. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. Konstantin. Onaj tko bi se ikada usudio usprotiviti. Cezarij. prezbiter. crkve. Andreas episcopus Bestoensis ecclesiae subscripsi. biskup Arbenske crkve. subscripsi. ut supra. ut supra. prezbiter. ut supra. Cesarius presbyter subscripsi. Marcel. Explicit. Bacauda presbyter [subscripsi]. Victor episcopus ecclesiae Mactaritanae(?) subscripsi. Ursus presbyter subscripsi.

u Saloni Akti salonitanskoga sabora 4. jer zbog tolike udaljenosti mjestâ novostasali naraštaj rijetko bude krizman. Stoga je potrebno da Ti. na priređenu svećeničkom saboru reče: “Preblaženi oče.18 Radoslav Dodig. quod cum honore suscipitur. necesse est pontificum adminiculis releveris«. papa beatissime. Akti crkvenih sabora održanih 530. jer je tolika veličina dobrote Tvoje koja nas sve sili na razmišljanje o olakšanju svoga tereta. koje su našim posvećenjem bile raspodijeljene prezbiterima i koje zbog svoje udaljenosti imahu vrlo težak pristup. zbog udaljenosti i razvučenosti župa. u vrijeme Vašega prethodnika blaženospomenuta Honorija. Andreas vir venerabilis Iadertinae ecclesiae episcopus. quia in tanta distensione locorum rarius consignationem chrismatis populus renatus adsequitur. nam propter distantiam et longinquos per parochias consignandae plebis excursus. qui omnium nostrum primatum. radi tako razumna zahtjeva vašega bratstva. Ante Škegro. Sicut etiam in Barcensi(?)ecclesia praedecessore vestro. Atque ideo tali fraternitatis vestrae postulatione perpensa. Honorius beatissimus vir respondit archiepiscopus: »Ago gratias. Quippe cum gratum vobis fore credamus. da župe i prezbiteri zaslužuju da im Vi posvetite i zaredite i druge biskupe.) Andrija. Deo iuvante. I stoga. teret. potvrdiš više biskupa pomoćnicima”. bilo brižno ustrojstvo. parochias quae nostra sortiebantur consecratione presbyteros et [ob] longinquitatem sui visitationem difficillimam merebantur. a breme drago jer se časno prihvaća. parochiae presbyteris creditae vestra consecratione merentur alios ordinare pontifices. župe. ut omnes nos faciat de sui oneris levamine cogitare. quia tanta est bonitatis [tuae] magnitudo. Uredbe o posvećenju biskupâ i druga pravila koja je donio salonitanski nadbiskup Honorije Mlađi Nakon jedne i još jedne (godine) konzulovanja Lampadija i Oresta. svibnja 533. jer je povećanjem broja naše subraće pomoćnih biskupa. beatae recordationis Honorio. podijeljen s više njih. četvrtoga dana svibanjskih nona (4. Quapropter. Vjerujemo da će Vam uistinu biti drago jer mislimo. dixit: “Omnium sacerdotum fratrumque meorum. curam geris ordinationemque commissam tuorum. i 533. quo praesides. Tako je u Barcenskoj (?) crkvi. est provide ordinatum. prosequor voluntatem. facto sacerdotali concilio. koji si nam u svemu prvak i koji uz Božju pomoć predsjedaš i brižno upravljaš povjerenom pastvom. razumijem revnost svih svećenika i svoje subraće. časni muž i biskup Jadertinske crkve. Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: “Hvala vam što me častite tolikim iskazanim povjerenjem. quod talibus me creditis solatiis relevandum. lakši. rastrčavši se poradi popisa puka. Item eiusdem Honorii Iunioris Salonitanae urbis archiepiscopi de ordinatione episcoporum alia capitula Post iterum atque iterum Lampadii et Oresti sumens [consulatus] sub die IIII nonis Maias. poradi takva razmještaja vjerujemo da potrebuju skrb posvećenih . svibnja 533. ut crescente fratrum et coepiscoporum nostrorum numero et levior fiat sarcina divisa per plures et onus gratum.

” Kao što je poznato. quae tamen ad nos hactenus respexere. in Ludro Ce[ci] lianum presbyterum spiravere episcopos consecrari. Ad ordinandorum episcoporum curam. Paulin prezbiter u Sarsenteru. credimus pertinere. Zbog toga smo predvidjeli potrebu ovakva uređenja. gdje se može postaviti prezbiter. in parochia consequatur. jer nije bilo lako svećenicima udijeliti ni potvrde niti odrješenja Božjim dopuštenjem. Salvijatik i Sarzijatik. Pecuatico et Beuzavatico (?). futurorum personas antistitum decretorum tenor adsignet. Ekvitin. Stantino. dostavi za daljnji postupak. Muccuro et Ludro episcopi debeant consecrari. praesertim cum nihil canonicis sit contrarium constitutis. izabranim za (crkvene) prvake. adiectae sunt sententiae in quam hoc communi noscitur sedisse consilio. nec ubi presbyter possit sufficere. Novense per Rusticiarum. jer je najveća briga Crkve. donesene su ove zajedničke odluke: Da se u Sarsenteru. kao i gore (od toga). in Sarsentero Paulinum presyiterum. Quapropter. Mukuru i Ludrumu trebaju posvetiti biskupi i da se odluka o osobama. Pekuatiku i Beuzavatiku (?). quia nec consignandi nec reconciliandi licentia facile Dei sacerdotibus est concessa. diligentius pertractemus«. nakon provedene rasprave na saboru. quae in municipiis Dellontino. po kojima je tekla služba od izbora. Tractatu itaque habito. Po završetka izborne rasprave dolje potpisani preblaženi muž nadbiskup Honorije ovako zaključi: “Proglasivši niz odluka određujemo da se [oko granica] biskupije skrbe kako je i uobičajeno. Itaque prolatis decretis. Posebice jer se ništa ne protivi kanonskim odredbama. jer pokazalo se nužnim u tako udaljenim župnim mjestima. Sarsenterski biskup neka dobije u biskupiju bazilike koje su podignute u municipijima Delontinu. ut (in) Sarsenterensis episcopus basilicas. ut in Sarsentero. ne quod maxima ecclesiae sollicitudine est gerendum. a koje su do sada pripadale nama. Qua electione decursa suprascriptus beatissimus vir Honorius archiepiscopus ita subiunxit: »Patefacto nobis decretorum tenore solemniter [circa fines] dioecesis statuimus observandum.Povijesni prilozi 35. ordinatur episcopus. Pro qua re huius ordinationis nobis est provisa necessitas. (2008) 19 biskupa. Stoga se harnije bavimo pitanjem koliko se biskupa i u kojim mjestima treba posvetiti. niti se obezvrjeđuje biskupska čast. I tako nakon donošenja odluka. Novensu preko Rusticija. qui vel in quibus locis episcopi debeant consecrari. facta distributione. Ludrumski pak biskup neka uzme Magniotik. pro raritate pontificum negligatur. Ludrensis vero .-23. da se ne posvećuje biskup. in quibus electionis includebant officium. quia nec episcopalis vilescit auctoritas. et supra constitutae sunt. cum in tanta locorum distensione tot parochiis necessario proponuntur. a Ce[ci] lijan prezbiter u Ludrumu. in Muccuro Stephanum presbyterum. Stantinu.. 9. da se poradi rijetkih prvosvećenika ne zanemari njihovo posvećenje. posvećeni su za biskupe: Stjepan prezbiter u Mukuru.

percipiat. neka ga zastupaju prvaci njegove crkve. Equitinum. Salonitanum quoque dumtaxat quidquid in insulis continetur. a salonitansko ono što se prostire na otocima. per primates suae ecclesiae se praesentet. Muccuritanus autem episcopus se montanorum. Jer potrebno je da se sabori održavaju dvaput godišnje. exceptis reliquis in territorio Salonitano (salonitano?) basilicis. et fraternitati vestrae difficultate itineris atque visitandarum occupatione parochiarum gravissimum iudicatur. Akti crkvenih sabora održanih 530. Sed etiam Redditicum in diocesim habiturus accipiat et. delminenski Onestin. pa sve do tih gradova i bazilika. I stoga molim. sicut ad ordinem nostrum noscitur obtinuisse. Ante Škegro. Određujemo također da nitko u tuđoj dijecezi na nikakav način ne smije posvetiti bazilike. Neka nitko ne propusti jedanput godišnje doći na metropolitanski sabor. Sve što je tako dopušteno urediti. i 533. Vašem je bratstvu uistinu teško prosuditi težinu putovanja. pristajem s jakom voljom i pobrinut ću se da se ispuni s milošću i pomoću Božjom. koje nisu udaljene i uznemirene (sic!). vel pro adiacentia sui novas [basilicas] nec rare motiones atque exagitatae [sunt] (sic!). niti remetiti povlastice braće zbog bezočne sumnje. I također će imati u dijecezi i Reditik. posebice kada se o svetom posluhu pohvalno promišlja. Neka se to provodi bez ikakva izgovora. delminense Onestinum. što se zna da je Onej podijelio. vel hoc sine aliqua excusatione servetur. zbog različitih potreba odsječenih crkava.” Andrija časni muž. isključivši ostale bazilike na salonitanskom području i nove [bazilike] u susjedstvu. vel trans Oneum noscitur esse divisum. Potrebno je također na sve moguće načine izvršavati odredbe otaca o svečanim (crkvenim) skupovima. ut nullus in alterius dioecesi quolibet modo audeat dedicare basilicas. Necesse est etiam de celebrandis conventibus patrum modis omnibus constituta servari. koje se . Andreas Bestoensis est bonae amplecti. a što se naziva Kontinent. debeant conveniri. Ako bi koga spriječila neodgodiva potreba. Quod si quem forte non desidiosa voluntas sed inevitanda necessitas detinuerit. Tempus autem congruum videtur. bili (također) pod našom upravom. u Saloni episcopus [municipium] Magnioticum. vir venerabilis [episcopus] ecelesiae dixit: »Necesse nobis institutionis formam libenter praesertim cum de sacro koji su. nec fratrum privilegia illicita praesumptione turbare. Mukuritanski biskup pak neka za sebe dobije brdske predjele. Statuentes etiam. ut semel in anno ad concilium metropolitani venire nullus omittat. ut depositis albis Pentecosten hebdomadae quae sequitur. Sed quia bis in anno concilia fieri praeceperunt propter diversas necessitates ecclesiae amputandas. nakon odlaganja bijelih halja.20 Radoslav Dodig. i preko. Salviaticum et Sarziaticum. quod Continens appellatur. nipošto bezvoljnost. Quae omnia sic placuit ordinari. kao što se zna. prompta voluntate. baš kao i vrlo teške napore kada se moraju pohoditi župe. consentio et Deo propitio implenda curabo«. Čini se pak da je prikladno vrijeme kad se treba okupiti (na sabor) – tjedan iza Duhova. od mjesta Kopele i Arene. [biskup] Bestoenske crkve reče: “Nama je potrebno dobru uredbu od srca prihvatiti.

biskup Siscijanske crkve. aptior mihi sollicitudo sit de sacerdotibus plebeque commissa. a tek koliko bi blizak pastir bolje upravljao Božjim stadom. 9. quae in mea parochia continentur. Andrija. a Božji posluh bolje se provodi.” Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: ”Nema dvojbe. Andreas [episcopus] Iadertinae ecclesiae his gestis consentiens subscripsi.. Tantae vexationis labore submoto.” Actum Salonis. (2008) 21 nalaze u mojoj biskupiji. da ne bismo nekorisno povećali broj biskupa. slažući se s ovim odlukama. Cui rei consensum omnium nostrum convenit subscriptione firmari. ili ga u želji možda umanjili. et te bonae ordinationis intuitu libenter offerre. anathematis vinculis obligatus poenam divino iudicio condemnatus incurrat. Et ideo cum divinitas propitiata concesserit adhuc unum. potpisao sam. Ako bi tko takvo što pokušao. ut a loco Copella et Arena usque ad has urbes basilicas. slažući se s ovim odlukama. Constantinus episcopus ecclesiae Siscianae his gestis consentiens subscripsi. Ticyanus episcopus sanctae ecclesiae Arbensis his gestis consentiens subscripsi. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae his gestis consentiens subscripsi. biskup svete arbenske crkve. quibus et perpetuam talis gloriam mereatur oblatio et divinum melius perficeretur obsequium. da Ti.-23. curabimus ordinare pontificem. time takav prijedlog zaslužuje vječnu slavu. Time bi bila uklonjena tolika muka i napor. Honorije. neka to potvrdi potpisom. te bi mi bilo prikladnije skrbiti se o svećenstvu i povjerenu mi puku. časni brate. ad proponendum iisdem locis faciatis episcopum pertinere. Unde ne sequens aetas aut addendo superflue episcoporum numero. laudabiliter cogitatur obsequio atque ideo quaeso. Si quis tale quidpiam temptaverit. slažući se s ovim odlukama. Tko se slaže sa svim našim zaključcima. Honorius vir beatissimus archiepiscopus respondit: »Non est dubium. Nadolazeće vrijeme spriječit će da se ne prekrše ove uredbe. da odlučite da se postavi biskup koji bi dopro do tih mjesta. ad quem eadem loca pertinere debeant. potpisao sam.Povijesni prilozi 35. quanto grex dominicus [a] vicino pastore melius gubernetur«. I stoga. Ticijan. . venerabilis frater. potpisao sam. aut per cupiditatem forsitan imminuendo haec violare constituta praesumat. nadbiskup svete Salonitanske crkve. [biskup] Jadertinske crkve. promislivši o dobroj upravi to predlažeš.” Doneseno u Saloni. bit će svezan okovima prokletstva i neka se izloži kazni i osudi Božjega suda. kada milostiva Božja providnost bude dopustila. pobrinut ćemo se zarediti još jednoga crkvena prvaka za ona mjesta do kojih bi on trebao doprijeti. slažući se s ovim odlukama. Konstantin. potpisao sam.

Marcellus episcopus Naronitane ecclesiae consentiens subscripsi. consentiens subscripsi. Ce[ci]lianus episcopus ecclesiae Ludroensis consentiens subscripsi. biskup Mukorenske [crkve]. slažući se s ovim odlukama. Pavao biskup. u Saloni Paulus episcopus. Salvijan biskup. Salvianus episcopus. slažući se. biskup Ludroenske crkve. Marcel. potpisao sam. Akti crkvenih sabora održanih 530. biskup Sarsenterske crkve. Andreas episcopus [ecclesiae] Bestoensis. i 533. Stephanus episcopus [ecclesiae] Muccorensis. Paulinus episcopus ecclesiae Sarsenterensis. ut supra. biskup Naronitanske crkve. Ante Škegro. potpisao sam. slažući se s ovim gore. Ce[ci]lijan.22 Radoslav Dodig. Stjepan. . Andrija. [Sastavljač] izložio je. biskup Bestoenski. Paulin. Explicit. potpisao sam.

als eine Fälschung. salonitanische kirchliche Konzilen aus 530 und 533. Sie wurden in einer teilweise konfusen. Schlüssvörter: Römische Provinz Dalmatien. (2008) 23 Die Akten der salonitanischen Kirchenversammlungen aus dem Jahre 530 und 533 Radoslav Dodig Gymnasium Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Kroatien Ante Škegro Kroatisches Institut für Geschichte Opatička 10 10000 Zagreb Kroatien Die Akten der am 15. frühchristliche Organisation .. salonitanischer Erzbischof Honorius Iunior. B epigraphische Quellen. Juli 530 und am 4. Wir sind mit denjenigen Fachleuten einig. wie z.-23. Einige Autoren betrachten sie aus diesem Grunde als unglaubwürdig bzw. wobei einige Toponyme schwer zu identifizieren sind. J. die im Inhalt dieser Akte authentische Beschlüsse provinzialer Kirchenversammlungen sehen. (1753) bis Milan Ivanišević (1994) haben sie publiziert. Dafür sprechen auch einige andere. die wiederum mit den Geschehnissen in der Spätantike bzw am Anfang des Mittelalters übereinstimmen. Mehrere Autoren. vulgären Latinität geschrieben. Mai 533 in Salona unter Vorsitz des Erzbischofs und Metropoliten Honorius Iunior stattgefundenen Kirchenversammlungen sind eine wichtige Quelle für die Auffassung der ältesten Kirchenorganisation im kroatischen geschichtlichen Raum.Povijesni prilozi 35. 9. von Daniele Farlati S.