UDK 262.4 (497.5 Salona) “530/533” (093) Izvorni znanstveni rad Primljeno: 3. srpnja 2007.

Prihvaćeno za tisak: 1. prosinca 2008.

Akti crkvenih sabora održanih 530. i 533. u Saloni
Radoslav Dodig Gimnazija Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Republika Hrvatska Ante Škegro Hrvatski institut za povijest Opatička 10 10000 Zagreb Republika Hrvatska
Akti salonitanskih crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali u Saloni pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija Drugoga, nezaobilazan su izvor za najstariju crkvenu organizaciju na hrvatskim povijesnim područjima. Do sada ih je publiciralo više autora, počevši od Danijela Farlatija 1753. do Milana Ivaniševića 1994. Opterećeni vulgarnim latinitetom kojim su ispisani, a mjestimice i konfuznim, gotovo nerazumljivim izričajima, te teškoćama oko identificiranja pojedinih toponima, od 16. st. do danas izazivaju osporavanja struke. Pojedini ih autori, među ostalim i zbog toga, u cijelosti odbacuju kao nevjerodostojne, odnosno kao krivotvorine. Slažemo se s onima koji u njihovu sadržaju vide autentičnost odluka provincijalnih crkvenih skupova jer se uklapaju u tijek zbivanja kasne antike odnosno početka srednjega vijeka. Tome u prilog govore i neka druga vrela, među kojima i epigrafska.

Ključne riječi: Rimska provincija Dalmacija, salonitanski nadbiskup Honorije II., salonitanski crkveni sabori iz 530. i 533., ranokršćanska crkvena organizacija.

Uvod
Akti crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa Honorija II. (528.-547.) u Saloni,1 bilo u cijelosti
1

O salonitanskom nadbiskupu i metropolitu Honoriju Mlađem: Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, Honorius Iunior, Salonitanae urbis episcopus. Essai sur la Dalmatie de son temps. Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheolgiju Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.). Dio II. Split - Città del Vaticano, 1998., 997.-1002.

).-1934. 55. Akti crkvenih sabora održanih 530.6 Frane Bulića (1846. 9 10 Velimir BLAŽEVIĆ.-1773...). Zagreb. Thomas Archidiaconus: Historia salonitana.). 1753. 1967. Knjiga 1.. i 533. pojedini autori .5 Giuseppea Alačevića (1826. Split.).-174. Dio I.).. v.-11. 149. Accessere Vita Diocletiani Imperatoris. odnosno srednjovjekovnoga učenog jezika i stila. 13.).) 13 . 1967. Lomonosov (Кафедра истории южных и западных славян Исторического факультета Московского государственного университета имени М.2008. 52. Нада КЛАИЋ. 1912. 1914. pass. Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa (od razorenja Solina do polovice XI.8 Nade Klaić (1920.4 Franje Račkoga (1828.-1798. Scriptores. В. Illyrici sacri tomus secundus.-56. Zagrabiae.-1988.-161.-1940. Позднеантичная и раннесредневековая история Салонской церкви в отражении анонимной “салонской истории” (Historia Salonitana Maior).9 Velimira Blaževića.-1913. A quarto saeculo aere christianae usque ad excidium Salonae. Vicetiae.13 Ruski prijevod saborskih odluka iz 530. Acta Sanctorum ex ejus genere.. III.-1981. Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji..). Оделење друштвених наука. obranjena na Katedri za povijest južnih i zapadnih Slavena Povijesnoga fakulteta Moskovskog gospodarstvenog sveučilišta M. 1997.-56. Zagreb. CCCXCIX. Može se pronaći na internetskim stranicama. Ломоносова). Monumenta historica Slavorum meridionalium. 7 Frane BULIĆ – Josip BERVALDI.). i akta tih crkvenih sabora bila su predmetom doktorske disertacije ruskoga povjesničara Vadima Borisoviča Prozorova (Вадим Борисович Прозоров).-111. 1107).-1894. (do god. 50.3 Ivana Kukuljevića-Sakcinskoga (1816.-18. Dalmatiae et Slavoniae.2 preko Ignaza Batthyánya (1741.-198. Zagreb.. Ante Škegro. Venetiis.krotov. 5 Franjo RAČKI. Zagreb. 159. opera. Посебна издања Српске академије наука и уметности.html (1. Auctore Daniele Farlato presbytero Societatis Jesu.-85. a koji je daleko od klasičnoga. 3 Ignaz Batthyány. 173. vol. 9. Izvori (analiza i kritika).).11.. Priručnik izvora hrvatske historije.10 do Stjepana Gunjače (1909. 285. Historia Salonitana maior. Delminium.-1904.. књ. natpisi i isprave. Bullettino di archeologia e storia dalmata. počevši od Danijela Farlatija (1690.počevši od Daniele FARLATI.1889. Salona christiana.) 103. Albae Carolinae. 6 Giuseppe ALAČEVIĆ. 14 http://www. et illustratae.-293. XX (1897. koja je 1997. 162. Leges ecclestiasticae regni Hungariae et provinciarum adiacentium.). Београд. baš kao i zbog konfuzne izričajnosti. u Saloni bilo djelomice izdavalo je više autora. te gdjekad do neprepoznatljivosti iskrivljenih toponima. 4 8 Ferdo ŠIŠIĆ. 1994.10 Radoslav Dodig. Zbog toga ih. V..11 odnosno Milana Ivaniševića.-163. 1785. Tomus primus.7 Ferde Šišića (1869. 195. Вадим Борисович Прозоров. 2 Ivan KUKULJEVIĆ-SAKCINSKI. 1894. Moskva.14 Razlike u pojedinim izdanjima tih akata gdjekad su više nego zamjetne. 12 Milan Ivanišević. 1874. Marmora Salonitana. 77. 1973. Concilia et synodi in territorio hodiernae Jugoslaviae celebrata. Ecclesia Salonitana.12 Među ostalim. књ. Codex diplomaticus Regni Croatiae. Povijesni izvori.-164. et studio Ignatii comitis de Batthyan episcopi Transilvaniae colectae.. Čest 1.info/acts/06/1/530salo. ponajprije zbog latiniteta kojim su zabilježena. 11 Stjepan GUNJAČA. Uvod..

17 Unatoč više nego zamjetnih nedostataka. (2008) 11 Ivana Lučića (1604. 36. (1979. 72. u Saloni. 1998. održanih 530. do 1994. Hrvatska pravna povijest. Splitske uspomene na salonitanske starine.neka pitanja. u njihovu se sadržaju ipak nazire autentičnost.. 1906. 176. 1673. 33. prema kodeksu Svete kongregacije za promicanje vjere (Sacra congregatio de propaganda fide). a njega Šišić. 1919.) 13. Illyrici sacri. 1901. Namjera nam je u prvom redu bila proniknuti u izvoran tekst.-16. neki ih još uvijek osporavaju ili odbacuju u cijelosti. 15. bilj. si adesset. Rački. Litterarum studia. 2006. da je pojedine teško ili gotovo nemoguće identificirati.). te knjigu Nade Klaić.. odnosno u smisao koji se njima htio izraziti. 201. Zagreb.-8. Historia Salonitana Maior (HSM). ea omnia ficta et supposititia sunt”. uostalom.. Klaić. Batthyány.)15 – ignoriraju i osporavaju. II.. Eduard HERCIGONJA. 66-67.. Šišić. 17 Ivo BABIĆ.. Zagreb.. Les origines chretiennes dans la province romaine de Dalmatie. 7. odnosno proglašavaju neautentičnima. 16 Jacques Zeiller. nevjerodostojnosti odnosno krivotvorenosti. i 533.. ne ipse quidem Oedipus. Stjepan Gunjača odnosno Milan Ivanišević. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 85.18 Nada Klaić. 19 КЛАИЋ.. g.. baš kao i konfuznosti stila. O tome se. no bez dubinske raščlambe. Zagreb. 2002. epistolis papalibus et epitaphio Zvonimiri regis scripta sunt.).Povijesni prilozi 35. Gunjača i Ivanišević. explanaverit. I. slikovito izrazio i Daniele Farlati: Haec verba seu portenta verborum quid sint. 1911. 144. Marko KOSTRENČIĆ..-73.21 Ovaj smo prijevod akata sabora.-34. Oslanjali smo se ponajprije na Farlatijevo i Batthyányjevo izdanje. Venetiis. Kukuljević. 118. 76-85.16 Neoprezno im namećući hipoteku sumnjivosti. 385. XLVII/1. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. 73: “… et quaecunque in illo de actis conciliorum Dalmatiae.. Isidor KRŠNJAVI.. Zur Historia Salonitana des Thomas Archidiaconus von Spalato.. svoja su izdanja uglavnom temeljili na najstarijem rukopisu Kongregacije za promicanje vjere. koji su gdjekad toliko nejasni odnosno iskrivljeni. . Rački je također komentirao i popravljao latinski tekst. 5. 149. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja.19 u njima u prvom redu vidi odluke crkvenih sabora koji su doista bili održani 530. 1.-120.. priredili usporedivši ih sa svim raspoloživim izdanjima. 20 21 FARLATI. koji se u njima pronalaze.. držeći se što je moguće vjer Ioannes LUCIUS. Radoslav KATIČIĆ..-1679. Gotha.. u Saloni pod predsjedanjem tadašnjega salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija II. 9. izdanje. njih osam.. aut quid valeant. Nada Klaić. 20. Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL. 174. 15 Nada KLAIĆ. Historia Salonitana i Historia Salonitana Maior . (1994. čiji su priređivači Farlati. Historia Salonitana maior. tomus secundus. Toma Arhiđakon i njegovo djelo. Paris. od 1753. (1993. Konstantin JIREČEK. Isidor KRŠNJAVI.-23. 112. Zagreb.20 Poseban kamen smutnje u tim aktima jesu nazivi pojedinih mjesta. Batthyány je u mnogočemu slijedio Farlatija. Historijski zbornik. koja se uklapa u ondašnji tijek povijesnih zbivanja. 1900. Način na koji je nastajalo djelo Historia Salonitana Maior. i 533. Geschichte der Serben.. 18 Lujo MARGETIĆ. odnosno mjestimice gotovo nerazumljiva jezika. Podlistak u narodnim novinama. Inscriptiones Dalmaticae.. koja je i priredila njihovo najcjelovitije kritičko izdanje u sastavu tzv.. Nr. te nema opravdana razloga odbacivati ih kao neautentične. Jastrebarsko.

Collectanea Benii I.. velika i mala slova. Prijepis Levakovićeva prijepisa (God. Akti crkvenih sabora održanih 530.. st.24 koji nije naročito pazio na dublete. što je bila moda onoga vremena. za razliku od izdanja N. koliko je god to bilo moguće. Codex Vindobonensis 12. Zagreb.muncorensis... pomoćne glagole.. st. Barberini latinus 3218 ).). Priručnik izvora hrvatske historije. Ante Škegro. Mlađi barberinski (prva pol. st. Šišićev zbornik. sastavljač HSM-a bio je vrlo nemaran pisac. Stariji barberinski (sredina 16. ne samo što su oni vrsni latinisti iz 18.12 Radoslav Dodig. st. Treba napomenuti da ne malu poteškoću stvara i prenošenje imena. dodani odnosno popravljeni tekst ili alternativni naziv. 24 КЛАИЋ. posebice toponima i njihovih izvedenica. 1749.25 Čini se da nije ostvario takav naum. a ne učenom latinitetu. 212. Sam Šišić naglašavao je kako se u izdavanju tekstova crkvenih sabora “ne smijemo držati rukopisa. No. i 533. s konvencionalnim nazivima: Propagandin (oko 15. Materijal na latinskom dobrim smo dijelom “restituirali” u klasičnoj ortografiji. Gunjače i M. 17. 22 Prema dosadašnjim istraživanjima poznato je osam rukopisa HSM-a. dvoglase. u Saloni nije izvornika. dio I. ali da je on vrlo interesantan. III. Pri prevođenju na hrvatski jezik pokušali smo proniknuti u smisao. Obične zagrade označavaju suvišan tekst (latinski jezik) ali i objašnjenja smisla (hrvatski jezik). 1929. odnosno prirediti razumljiv i uporabljiv tekst. već valja nastojati tekst ispraviti i učiniti sposobnim za upotrebu”. Batthyányja i Šišića. izgubljen). 264). Ivaniševića. Klaić. 23 Ferdo ŠIŠIĆ. već što su saborske akte popratili nizom vrlo vrijednih i opsežnih komentara. Capituli ecclesiae metropolitanae spalatensis. st. 25 Petar SKOK. gramatičke konstrukcije i ujednačeno pisanje vlastitih imena (Muccoritanus . Decreta et relationes. Arhiv Splitskoga kaptola) i Bečki rukopis (18. U latinskom tekstu i hrvatskom prijevodu uglate zagrade označavaju obnovljeni... st. Prijepis Riceputijeva rukopisa (God. Historia Salonitana maior. . 1719. st.. iz latinskoga na hrvatski jezik. Ludrensis – ludroensis). Riceputijev rukopis (18.22 Razlog više što smo se oslanjali na Farlatijev i Batthyányjev tekst leži u činjenici.... Levakovićev (17. 68. S. Tako je latinski tekst vrlo sličan onome u Farlatija. 1914. Petar Skok je zamijetio da se u splitskim aktima radi o pučkom. kako bi bio razumljiviji za daljnju uporabu i provjeru. izgubljen).47. Klaić.23 Kao što je zamijetila N. Barberini latinus 828. tj. kao uostalom i dobar rječnik srednjovjekovna latiniteta. Iz mojega “Glossaium-a mediae et infimae latinitatis regni Chroatiae”. Arhiv Splitskoga kaptola).. kada je latinski dobrim dijelom još bio jezik znanosti.670). pa je najavio da će se njegovom analizom baviti jednom prigodom. Zagreb.

u strahu od Boga i vremena. koja ne bi povrijedila ni kanonsku stegu niti prouzročila štete i osude siromaha. ne dopuštamo da se mogu obvezivati niti preuzimati imovinu siromašnih. quantum perpensa fuerit ratione concessum. Sicut nuper Bestoensis ecclesiae scriptum tenentes agnoscimus. sub die XVII Kal. Oresti. prezbiterima. kao što slijedi. Similiter quoque apud metropolitanum de episcoporum contractibus. ut licentia pravae usurpationis ablata et nobis exercenda [putemus] filiorumque nec canonicam latet disciplinam nec ad detestanda pauperum damna prorumpunt. Iuliarum. jer smo svi na to pozvani. prius est facienda probatio. odbaciti samovolju i svaku zloporabu i razmišljati o upravi nad sinovima. iako je bila obdarena velikom Božjom milošću. nobilibusque filiis et cuncti ordinis clero.. Unde praesenti venerabili concilio cunctas ad nos pertinentes ecclesias hoc statuimus iure constricti: I. svečani sabor 17. Sabranim preblaženim muževima biskupima. dyaconibus. da prije izvršenja dobiju odobrenje od metropolita.-23. Nullus presbyterorum ad obligationem commissae sibi cuiuslibet ecclesiae audeat mutuare pecunias. časnim sinovima i svima iz kleričkoga staleža. Tako nedavno saznasmo iz pisma Bestoenske crkve – koje imate pred sobom – koja. dana srpanjskih kalenda. si oporteant fieri.Povijesni prilozi 35. za konzulovanja Lampadija i F.). presbyteris. nisi suprascripto ordine fieri cuncta claruerint. Honorius dixit: “Decet nos iugiter ecclesiasticae ordinationis sollicitudine communiri. Congregatis beatissimis viris episcopis. osim ako prethodno sve nije u cijelosti . Aliter vero praesumptione commissa ob Honorije Mlađi. sabrani na ovom saboru. 9. U tom smislu svim kreditorima bez iznimke. nisi apud episcopum ipsius in evitabilis debiti pro ecclesiasticis titulis fuerit patefacta necessitas. quae tanto est divino honore commodata. Stoga. ut non solum oppressis adesse non cogitet. potrebno je osigurati čvrsto jedinstvo crkvena reda. Jednako tako treba postupiti i s ugovorima biskupâ. Pro qua parte cunctis deinceps creditoribus pro Dei timore et temporum contradicimus disciplina. Honorius Iunior archiepiscopus Salonitanus XXI. (2008) 13 Akti salonitanskoga sabora 15. salonitanski nadbiskup. đakonima. osim ako se u njegova biskupa nije za crkvene posjede ukazala neodgodiva potreba. određujemo povjerenim crkvama: 1. srpnja 530. 2. časni (oci). ut habita deliberatione in tantum ecclesiam liceat obligari. već nije mogla pomoći ni svojoj tegobi. kako bi se obvezala crkva prihvaćenom odlukom toliko koliko je to dopušteno ugovorom. Oresta (15. Iste fecit concilium solemne. sed nec suae adeo valeat subvenire pressurae. sazvao je. Nijednom prezbiteru nije dopuštena posudba novca u ime bilo koje povjerene mu crkve. II. ut infra. Honorije reče: “Kao što nama i dolikuje. XXI. ut facultates pauperum sibi non studeant obligari. srpnja 530. ne samo da nije razmišljala o pomoći ugnjetenima. consulatu vero Lampadii et F.

qualibet arte atque figmento. 6. u Saloni noxietatem suam repellit et condemnat ecclesiam. Ništa drugo nema čvrsto uporište i crkva mora odbiti takve nakane. osim ako to nije u crkvenu korist. Isto tako u pitanje dovodi valjanost ugovora. nec aliter factum obtineat firmitatem et praesumptum. Ne dopušta se pak ni pravo njihove zamjene bilo kojoj osobi niti redu. osim . ili se budu dali uvući u takvu trgovinu. IV.a bude znao za nezakonitost tih čina.14 Radoslav Dodig. nisi in privata debitoris facultate contractus. vlastitom krivnjom sramoti i prezire crkvu. U protivnom. prezbiterâ ili đakonâ u tome sudjelovao . Sukladno očinskoj brizi određujemo također: Crkveni posjedi ne smiju se ni na kakav način darivati niti prodavati. kojemu prihodi vlastite crkve nisu dostatni i koji nije zadovoljan sa siromašnima. VI. vel qui se ipsis commerciis duxerint inserendum. scientes illicitas ordinationes fieri. ipsi poenam malae ordinationis incurrant. anathemate perculsum in simoniacae haeresis [fautorem] reputandum. 5. Ipsis vero utilitate cognita. si qui episcoporum. III. presbyterorum vel dyaconorum. nisi pro ecclesiae compendiis fieri apud eas personas et eo ordine. Illud quoque sciendum. qui fuerint praesentes inventi. Također sukladno kanonskoj stezi odlučujemo: Oni koji na bilo koji način budu umiješani u (nedopuštenu) podjelu i primanje u crkvene redove. ut nullus episcoporum vel sequentis ordinis. kada se doista utvrdi korist (za crkvu). ut ipsius tantum res usque ad eum obligari. Neka se također zna: Ako bi tko od biskupâ. osim ako nije osiguran osobnom imovinom dužnika. te ih ne bi sprječio ili bi ih prešutio odnosno prikrio. Akti crkvenih sabora održanih 530. commutandi quoque similiter damnantes arbitrium. bit će izopćeni i smatrani pobornicima simonijskoga krivovjerja. Decernimus etiam iuxta canonicam disciplinam. ab archiepiscopo concedendum. Ante Škegro. quod in mutuanda pecunia memoravimus fuit comprobatum. 3. onaj tko bi takvo što svojevoljno učinio. pro ecclesiasticis promerendis ordinibus dantem accipientemque. quem non sufficit ecclesiae suae stipendiis cum pauperibus esse contentum. Praeterea canonice admonemus. resistere neglexerint. i sam će biti kažnjen zbog nerazumna čina. nisi ordine iam superius razjašnjeno. episcopi presbyteris suis tribuant facultatem. Statuimus quoque secundum patrum curam ecclesiastica praedia donandi atque vendendi nullatenus esse licitum. nadbiskup će izdati valjano dopuštenje. V. Usto i kanonski opominjemo: Ni biskupima niti bilo kojoj osobi nižega stupnja nije dopušteno ići u sjedište odnosno napustiti provinciju. Naglašavamo da će za posudbu novca biskupi svojim prezbiterima dodijeliti odobrenje sredstava tek onda kada se odvagnu sve pogodnosti. personae abdicare cogatur ecclesia. 4. ut omni utilitatis ratione perpensa. Time se u njega (kreditora) zalaže imovina samo onoga. aut tacendas subripiendumque crediderint. nec praevalere permittit. quaecunque persona ad comitatum proficiscendi vel mutandi provinciam [facultatem habeat]. Onim (biskupima). i 533.

dicto. nisi idoneis promissionibus invitati. prema kojima želimo biti razumno strogi.. a ne želimo biti sramno popustljivi. efficiamus tenuatis confusione. neka ne propuste iznijeti istinu. veritatem requisiti proferre non negligant. nisi sibi iusta fuerit contemplatione concessum.Povijesni prilozi 35. osim ako mu ne bude dopušteno nakon pravična razmatranja. napustivši povjerene mu bazilike. (2008) 15 ako. Ali ako slušaju tuđe prijepore i ako bi ih se pitalo. Isto tako hoćemo da i samostanski čelnici budu propisom obvezani. ne quibus esse volumus cum ratione districti. Illud quoque simili cura iuxta canonum statuta. Relictis vero basilicis sibi commissis nullus vagari sed [sibi] liberum [esse putet]. sed dissensionum solent studia promoveri. sukladno kanonskim propisima. ne dobiju dopuštenje od nadređenih. causa iustae intentionis exposita. . 9. monemus ne manentes in ordine presbyterorum seu dyaconorum ad aliam transferantur ecclesiam. ultra quam necesse est. Neka si nitko ne umisli da slobodno luta. Neka se očuvaju obvezna crkvena primanja klerika. 9. ne negotiis alienis eis se liceat implicare. Opominjemo također da klericima. nije dopušteno miješati se u tuđe poslove. fuerint licentiam consecuti. Neka zna s te strane da se neće lako osloboditi kazne. IX. quatenus ad audientiam suam evocandi habeant praesumptionem. aut dyaconos ordinemus. Eodem quoque monasterii praesidentes volumus iure constringi. ab eis ad quos pertinent. sa svim sredstvima za život. neka se ne povode primamljivim ponudama. per quam rem non aemulatio boni operis. Credimus etiam subiungendum. VIII. VII. izloživši razloge prema navedenu položaju. se sciens ex hac parte non levi ultione constringi. zbog čega nema više natjecanja u dobrim djelima nego se samo množe neprestane svađe. opominjemo: Nijedan svećenik ni đakon neće ostati u (crkvenoj) službi ako pređe u koju drugu crkvu. ne sacri operis relinquentes studium ad religionis maculam sub hypocrisidis cursibus delectentur. neque alienis iudiciis partem defendentes occurrant. Contra vero venientes ordinis. U protivnom. 8. Sed tantum modo audientes [aliorum] litigia. officiique sui se meminerint sustinere iacturam. koji se živo nastoje isticati pred ljudima po različitim župnim crkvama više nego je potrebno. Neka nitko ne prima klerika bilo kojega reda. Neka se u tuđim sporovima ne stavljaju u zaštitu bilo koje strane. ne volentes [obsequium] praestare personis per diversas parochiales ecclesias presbyteros. 7. moraju znati da će izgubiti svoje zvanje i dužnost.-23. ignominiose remissi. Sed nec clericus cuiusque ordinis accipiendus ab alio. da ne odustanu od bavljenja svetim poslom i da ne uživaju u nedostojnim putovima na ljagu vjeri. 10. kad očekuju poziv na svoju raspravu. Admonemus etiam. X. da ih zbog nereda ne učinimo slabima. Isto tako jednakom brigom. Također vjerujemo da ne smijemo rediti prezbitere i đakone. Stipendia ecclesiastica debita clericorum [alimentis] omnibus conserventur.

kada prođe vrijeme. ako ne sumnja u to. nadbiskup svete Salonitanske crkve. Nije dopušteno posvećivanje nikakvih oltara. convenit exercere. 14. si ad saecularia minime habuerint recursum. Vjerujemo da će Vaša svetost. vel pauperum querela nascatur. ne huius egestatis necessitati subiaceant. jer su neke pokore po kanonima određene i traju puno vremena. vel quibusdam per canones certa. složivši se. kako bi se brzo vratili u svjetovan život. XIV. immo potius canonum constituta ad memoriam revocanda. quae nuper salubri ordinatione statuenda credimus. čim prije svojim potpisom potvrditi. i 533. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae hoc constitutum consentiens 11. Ne treba uznemiravati pripadnike svetoga reda zbog muka kojima se izlažu. osim ako im utemeljitelji čvrstim pravom ne osiguraju pristojna primanja. ut nullam vel ipsius mutuatae pecuniae repetendae possit habere licentiam. afflictionibus deputantur. da se ne bi izrodila ikakva jadikovanja na službovanje klerika ili siromaha. Neka se također zna: Nikomu iz svetoga reda nije dopušteno primiti istinsko pokajanje. si pro communis ecclesiae utilitate sibi placere non dubitat. quia non eis per spatia temporum gratia voluntariae attribuetur paenitentiae. Određujemo stoga: Pokajnike za sve grijehe protiv vjere svakoga dana i trenutka jedanput svećenik treba odriješiti. prizvane u sjećanje i ugodne zbog opće koristi crkvi. Usuram namque contra praecepta canonum accipientem cuiuslibet ordinis in clero merito abdicandum. propria subscriptione confirmet. ako bi primio kanonsku dobit protiv propisa. et grandia paenitentiae tempora concessa [sunt]. XII. 12. ako se dokaže javna optužba o zastranjivanjima. ove utvrđene odredbe. U protivnom ne bi mogao imati nikakva prava povrata posuđena novca. Nec tamen movere [nos debet]. tko je izabran u svećenički red. Honorije. Akti crkvenih sabora održanih 530. neprekidno se baviti time jer je to vezano za strah od Boga. Njima se. quae ad Dei timorem pertinent. kako oni ne bi bili nepotrebno izloženi takvoj oskudici. Ante Škegro. 13. potpisao sam ove . Haec. neće dodijeliti milost dragovoljne pokore. što je nekoć bilo postavljeno i čvrsto uređeno. u Saloni XI. Non paenitendi bonis operibus vetantes studium. jer nije dolično onomu. Scientes etiam. sanctitas vestra. XIII. ut nulla deinceps de stipendiis clericorum. Paenitentes igitur de omnibus peccatis ex fide quacunque die atque momento semel a sacerdote absolvendos statuimus.16 Radoslav Dodig. quod nulli sacrati ordinis veram paenitentiam liceat accipere. Klerik pak bilo kojega stupnja. Neka ne budu protiv pokajanja i truda oko dobrih djela i neka znaju da ne mogu koristiti često odrješenje. u nadi na otpuštenje grijeha. quod [si quid ab] iisdem sacrati ordinis viris (pro) concessum est. sed [ne] peccandi facultatem frequentis absolutionis spe videantur habere concessam. si publicus indicitur reatus excessibus. nisi a fundatoribus firmo iure dignis fuerint donata redditibus. treba ju s pravom odbiti. Nulla etiam altaria nobis liceat dedicare. quem in sacro ordine constitutum iugiter ea.

biskup Siscijanske (crkve). prezbiter Salonitanske crkve. Viktor. Laurencije. biskup Skardonitanske crkve. ut supra. Vital. Fabricijan. Constantinus episcopus ecclesiae Scardonitanae subscripsi. Barbarus presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. 9. Vitalis presbyter Sarniensis(?) ecclesiae subscripsi. Cesarius presbyter subscripsi. Herenej. crkve. [Sastavljač] izložio je. Baso. biskup Jadertinske potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. prezbiter. Stjepan. Laurentius presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. ut supra. (2008) 17 odredbe. Victor episcopus ecclesiae Mactaritanae(?) subscripsi. subscripsi. ut supra. biskup Maktaritanske(?) crkve. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. Bassus presbyter subscripsi. potpisao sam kao gore. ut supra. ut supra. Hereneus presbyter. potpisao sam kao gore. (potpisao sam) kao gore. ut supra. crkve. biskup Epitauritanske crkve. prezbiter. Ursus presbyter subscripsi. Andrija. prezbiter Sarnienske(?) crkve.-23. potpisao sam kao gore. Dominicus archipresbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi.. Ticijan. Ticyanus episcopus ecclesiae Arbensis subscripsi. Onaj tko bi se ikada usudio usprotiviti. potpisao sam kao gore. Bacauda presbyter [subscripsi]. potpisao sam kao gore.Povijesni prilozi 35. Bakauda. Fabricianus episcopus ecclesiae Epitauritanae subscripsi. ut supra. Explicit. arhiprezbiter Salonitanske crkve. ut supra. Urso. Andreas episcopus Iadertinae ecclesiae subscripsi. ut supra. subscripsi. Andreas episcopus Bestoensis ecclesiae subscripsi. Barbar. Condemnans qui contra unquam venire temptaverit. Ivan. prezbiter. ut supra. ut supra. ut supra. ut supra. prezbiter Salonitanske crkve. ut supra. Cezarij. biskup Bestoenske potpisao sam kao gore. prezbiter. potpisao sam kao gore. ut supra. potpisao sam kao gore. Stephanus presbyter [subscripsi]. . prezbiter. Marcellus episcopus ecclesiae Naronitanae subscripsi. potpisao sam kao gore. ut supra. Marcel. ut supra. ut supra. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. Konstantin. (potpisao sam) kao gore. neka je proklet! Andrija. biskup Arbenske crkve. biskup Naronitanske crkve. prezbiter. Joannes episcopus [ecclesiae] Siscianae subscripsi. Dominik.

časni muž i biskup Jadertinske crkve. da župe i prezbiteri zaslužuju da im Vi posvetite i zaredite i druge biskupe. Deo iuvante. Vjerujemo da će Vam uistinu biti drago jer mislimo. Sicut etiam in Barcensi(?)ecclesia praedecessore vestro. svibnja 533. facto sacerdotali concilio. Uredbe o posvećenju biskupâ i druga pravila koja je donio salonitanski nadbiskup Honorije Mlađi Nakon jedne i još jedne (godine) konzulovanja Lampadija i Oresta. papa beatissime. poradi takva razmještaja vjerujemo da potrebuju skrb posvećenih . teret. jer zbog tolike udaljenosti mjestâ novostasali naraštaj rijetko bude krizman. lakši. qui omnium nostrum primatum. na priređenu svećeničkom saboru reče: “Preblaženi oče.) Andrija. quia tanta est bonitatis [tuae] magnitudo. koji si nam u svemu prvak i koji uz Božju pomoć predsjedaš i brižno upravljaš povjerenom pastvom. ut crescente fratrum et coepiscoporum nostrorum numero et levior fiat sarcina divisa per plures et onus gratum. Item eiusdem Honorii Iunioris Salonitanae urbis archiepiscopi de ordinatione episcoporum alia capitula Post iterum atque iterum Lampadii et Oresti sumens [consulatus] sub die IIII nonis Maias. Andreas vir venerabilis Iadertinae ecclesiae episcopus. a breme drago jer se časno prihvaća. quod cum honore suscipitur. Ante Škegro. svibnja 533. I stoga. župe. quo praesides. i 533. Akti crkvenih sabora održanih 530. četvrtoga dana svibanjskih nona (4. beatae recordationis Honorio. curam geris ordinationemque commissam tuorum. prosequor voluntatem. Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: “Hvala vam što me častite tolikim iskazanim povjerenjem. dixit: “Omnium sacerdotum fratrumque meorum. ut omnes nos faciat de sui oneris levamine cogitare. jer je povećanjem broja naše subraće pomoćnih biskupa. quod talibus me creditis solatiis relevandum. u Saloni Akti salonitanskoga sabora 4. Atque ideo tali fraternitatis vestrae postulatione perpensa. rastrčavši se poradi popisa puka. parochiae presbyteris creditae vestra consecratione merentur alios ordinare pontifices. razumijem revnost svih svećenika i svoje subraće. Quapropter. parochias quae nostra sortiebantur consecratione presbyteros et [ob] longinquitatem sui visitationem difficillimam merebantur. koje su našim posvećenjem bile raspodijeljene prezbiterima i koje zbog svoje udaljenosti imahu vrlo težak pristup. necesse est pontificum adminiculis releveris«.18 Radoslav Dodig. Tako je u Barcenskoj (?) crkvi. u vrijeme Vašega prethodnika blaženospomenuta Honorija. quia in tanta distensione locorum rarius consignationem chrismatis populus renatus adsequitur. Honorius beatissimus vir respondit archiepiscopus: »Ago gratias. potvrdiš više biskupa pomoćnicima”. radi tako razumna zahtjeva vašega bratstva. Quippe cum gratum vobis fore credamus. nam propter distantiam et longinquos per parochias consignandae plebis excursus. podijeljen s više njih. Stoga je potrebno da Ti. bilo brižno ustrojstvo. jer je tolika veličina dobrote Tvoje koja nas sve sili na razmišljanje o olakšanju svoga tereta. est provide ordinatum. zbog udaljenosti i razvučenosti župa.

ut (in) Sarsenterensis episcopus basilicas.. credimus pertinere. Pro qua re huius ordinationis nobis est provisa necessitas. in quibus electionis includebant officium. Ludrensis vero . I tako nakon donošenja odluka. in Ludro Ce[ci] lianum presbyterum spiravere episcopos consecrari. posvećeni su za biskupe: Stjepan prezbiter u Mukuru. Pecuatico et Beuzavatico (?). a Ce[ci] lijan prezbiter u Ludrumu.” Kao što je poznato. ne quod maxima ecclesiae sollicitudine est gerendum. Po završetka izborne rasprave dolje potpisani preblaženi muž nadbiskup Honorije ovako zaključi: “Proglasivši niz odluka određujemo da se [oko granica] biskupije skrbe kako je i uobičajeno. Ad ordinandorum episcoporum curam. Muccuro et Ludro episcopi debeant consecrari. Quapropter.Povijesni prilozi 35. diligentius pertractemus«. futurorum personas antistitum decretorum tenor adsignet. Zbog toga smo predvidjeli potrebu ovakva uređenja. Qua electione decursa suprascriptus beatissimus vir Honorius archiepiscopus ita subiunxit: »Patefacto nobis decretorum tenore solemniter [circa fines] dioecesis statuimus observandum. Ekvitin. facta distributione. Novense per Rusticiarum. donesene su ove zajedničke odluke: Da se u Sarsenteru. a koje su do sada pripadale nama. pro raritate pontificum negligatur. in parochia consequatur. Itaque prolatis decretis. jer pokazalo se nužnim u tako udaljenim župnim mjestima.-23. et supra constitutae sunt. quae in municipiis Dellontino. (2008) 19 biskupa. Stoga se harnije bavimo pitanjem koliko se biskupa i u kojim mjestima treba posvetiti. Tractatu itaque habito. adiectae sunt sententiae in quam hoc communi noscitur sedisse consilio. gdje se može postaviti prezbiter. praesertim cum nihil canonicis sit contrarium constitutis. Mukuru i Ludrumu trebaju posvetiti biskupi i da se odluka o osobama. Salvijatik i Sarzijatik. Ludrumski pak biskup neka uzme Magniotik. Sarsenterski biskup neka dobije u biskupiju bazilike koje su podignute u municipijima Delontinu. qui vel in quibus locis episcopi debeant consecrari. dostavi za daljnji postupak. Stantino. quae tamen ad nos hactenus respexere. quia nec consignandi nec reconciliandi licentia facile Dei sacerdotibus est concessa. Posebice jer se ništa ne protivi kanonskim odredbama. po kojima je tekla služba od izbora. nec ubi presbyter possit sufficere. in Sarsentero Paulinum presyiterum. cum in tanta locorum distensione tot parochiis necessario proponuntur. in Muccuro Stephanum presbyterum. Stantinu. Novensu preko Rusticija. quia nec episcopalis vilescit auctoritas. da se poradi rijetkih prvosvećenika ne zanemari njihovo posvećenje. jer je najveća briga Crkve. ordinatur episcopus. da se ne posvećuje biskup. ut in Sarsentero. jer nije bilo lako svećenicima udijeliti ni potvrde niti odrješenja Božjim dopuštenjem. nakon provedene rasprave na saboru. kao i gore (od toga). Paulin prezbiter u Sarsenteru. Pekuatiku i Beuzavatiku (?). niti se obezvrjeđuje biskupska čast. izabranim za (crkvene) prvake. 9.

Sed quia bis in anno concilia fieri praeceperunt propter diversas necessitates ecclesiae amputandas. Andreas Bestoensis est bonae amplecti. nakon odlaganja bijelih halja. delminenski Onestin. Jer potrebno je da se sabori održavaju dvaput godišnje. ut nullus in alterius dioecesi quolibet modo audeat dedicare basilicas.20 Radoslav Dodig. Vašem je bratstvu uistinu teško prosuditi težinu putovanja. Sve što je tako dopušteno urediti. nipošto bezvoljnost. Potrebno je također na sve moguće načine izvršavati odredbe otaca o svečanim (crkvenim) skupovima. et fraternitati vestrae difficultate itineris atque visitandarum occupatione parochiarum gravissimum iudicatur. Ante Škegro. Equitinum. Ako bi koga spriječila neodgodiva potreba. pristajem s jakom voljom i pobrinut ću se da se ispuni s milošću i pomoću Božjom. Quae omnia sic placuit ordinari. Čini se pak da je prikladno vrijeme kad se treba okupiti (na sabor) – tjedan iza Duhova. posebice kada se o svetom posluhu pohvalno promišlja. koje nisu udaljene i uznemirene (sic!). Quod si quem forte non desidiosa voluntas sed inevitanda necessitas detinuerit. neka ga zastupaju prvaci njegove crkve. nec fratrum privilegia illicita praesumptione turbare. Salonitanum quoque dumtaxat quidquid in insulis continetur. Akti crkvenih sabora održanih 530. pa sve do tih gradova i bazilika. zbog različitih potreba odsječenih crkava. u Saloni episcopus [municipium] Magnioticum. quod Continens appellatur. ut depositis albis Pentecosten hebdomadae quae sequitur. koje se . vel hoc sine aliqua excusatione servetur. vel trans Oneum noscitur esse divisum. baš kao i vrlo teške napore kada se moraju pohoditi župe. a što se naziva Kontinent. ut semel in anno ad concilium metropolitani venire nullus omittat. Sed etiam Redditicum in diocesim habiturus accipiat et. i preko. kao što se zna. per primates suae ecclesiae se praesentet. [biskup] Bestoenske crkve reče: “Nama je potrebno dobru uredbu od srca prihvatiti.” Andrija časni muž. I stoga molim. isključivši ostale bazilike na salonitanskom području i nove [bazilike] u susjedstvu. debeant conveniri. sicut ad ordinem nostrum noscitur obtinuisse. Salviaticum et Sarziaticum. Neka se to provodi bez ikakva izgovora. što se zna da je Onej podijelio. i 533. bili (također) pod našom upravom. Statuentes etiam. consentio et Deo propitio implenda curabo«. percipiat. Muccuritanus autem episcopus se montanorum. Necesse est etiam de celebrandis conventibus patrum modis omnibus constituta servari. niti remetiti povlastice braće zbog bezočne sumnje. a salonitansko ono što se prostire na otocima. exceptis reliquis in territorio Salonitano (salonitano?) basilicis. od mjesta Kopele i Arene. delminense Onestinum. prompta voluntate. vel pro adiacentia sui novas [basilicas] nec rare motiones atque exagitatae [sunt] (sic!). Neka nitko ne propusti jedanput godišnje doći na metropolitanski sabor. I također će imati u dijecezi i Reditik. vir venerabilis [episcopus] ecelesiae dixit: »Necesse nobis institutionis formam libenter praesertim cum de sacro koji su. Mukuritanski biskup pak neka za sebe dobije brdske predjele. Određujemo također da nitko u tuđoj dijecezi na nikakav način ne smije posvetiti bazilike. Tempus autem congruum videtur.

Si quis tale quidpiam temptaverit. I stoga. neka to potvrdi potpisom. slažući se s ovim odlukama. da ne bismo nekorisno povećali broj biskupa. kada milostiva Božja providnost bude dopustila. quanto grex dominicus [a] vicino pastore melius gubernetur«. quibus et perpetuam talis gloriam mereatur oblatio et divinum melius perficeretur obsequium. te bi mi bilo prikladnije skrbiti se o svećenstvu i povjerenu mi puku. venerabilis frater.” Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: ”Nema dvojbe. Honorije. potpisao sam. Nadolazeće vrijeme spriječit će da se ne prekrše ove uredbe. slažući se s ovim odlukama. Ako bi tko takvo što pokušao. Honorius vir beatissimus archiepiscopus respondit: »Non est dubium. Konstantin. a Božji posluh bolje se provodi. Et ideo cum divinitas propitiata concesserit adhuc unum. Constantinus episcopus ecclesiae Siscianae his gestis consentiens subscripsi. potpisao sam. time takav prijedlog zaslužuje vječnu slavu. pobrinut ćemo se zarediti još jednoga crkvena prvaka za ona mjesta do kojih bi on trebao doprijeti. curabimus ordinare pontificem. potpisao sam. da Ti. aptior mihi sollicitudo sit de sacerdotibus plebeque commissa. Ticyanus episcopus sanctae ecclesiae Arbensis his gestis consentiens subscripsi. slažući se s ovim odlukama.Povijesni prilozi 35. ad quem eadem loca pertinere debeant. quae in mea parochia continentur. Andrija. biskup svete arbenske crkve.-23. Tko se slaže sa svim našim zaključcima. slažući se s ovim odlukama. aut per cupiditatem forsitan imminuendo haec violare constituta praesumat. (2008) 21 nalaze u mojoj biskupiji. nadbiskup svete Salonitanske crkve. Cui rei consensum omnium nostrum convenit subscriptione firmari. a tek koliko bi blizak pastir bolje upravljao Božjim stadom. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae his gestis consentiens subscripsi. et te bonae ordinationis intuitu libenter offerre. Unde ne sequens aetas aut addendo superflue episcoporum numero. [biskup] Jadertinske crkve. anathematis vinculis obligatus poenam divino iudicio condemnatus incurrat. Ticijan. časni brate. .” Doneseno u Saloni. ili ga u želji možda umanjili. 9. biskup Siscijanske crkve..” Actum Salonis. ad proponendum iisdem locis faciatis episcopum pertinere. Tantae vexationis labore submoto. Time bi bila uklonjena tolika muka i napor. promislivši o dobroj upravi to predlažeš. potpisao sam. Andreas [episcopus] Iadertinae ecclesiae his gestis consentiens subscripsi. bit će svezan okovima prokletstva i neka se izloži kazni i osudi Božjega suda. laudabiliter cogitatur obsequio atque ideo quaeso. da odlučite da se postavi biskup koji bi dopro do tih mjesta. ut a loco Copella et Arena usque ad has urbes basilicas.

Salvianus episcopus. biskup Bestoenski. Paulin. potpisao sam. Ce[ci]lianus episcopus ecclesiae Ludroensis consentiens subscripsi. biskup Ludroenske crkve. slažući se. consentiens subscripsi. Andrija. Andreas episcopus [ecclesiae] Bestoensis. u Saloni Paulus episcopus. biskup Naronitanske crkve. Pavao biskup. slažući se s ovim odlukama. Marcel.22 Radoslav Dodig. Ce[ci]lijan. Explicit. i 533. Ante Škegro. Paulinus episcopus ecclesiae Sarsenterensis. biskup Mukorenske [crkve]. biskup Sarsenterske crkve. slažući se s ovim gore. Stjepan. Akti crkvenih sabora održanih 530. potpisao sam. Marcellus episcopus Naronitane ecclesiae consentiens subscripsi. [Sastavljač] izložio je. potpisao sam. . Salvijan biskup. ut supra. Stephanus episcopus [ecclesiae] Muccorensis.

9.-23. B epigraphische Quellen. vulgären Latinität geschrieben. (1753) bis Milan Ivanišević (1994) haben sie publiziert. wie z. Mai 533 in Salona unter Vorsitz des Erzbischofs und Metropoliten Honorius Iunior stattgefundenen Kirchenversammlungen sind eine wichtige Quelle für die Auffassung der ältesten Kirchenorganisation im kroatischen geschichtlichen Raum. von Daniele Farlati S. Einige Autoren betrachten sie aus diesem Grunde als unglaubwürdig bzw. die wiederum mit den Geschehnissen in der Spätantike bzw am Anfang des Mittelalters übereinstimmen. Dafür sprechen auch einige andere.. salonitanische kirchliche Konzilen aus 530 und 533.Povijesni prilozi 35. Mehrere Autoren. Sie wurden in einer teilweise konfusen. salonitanischer Erzbischof Honorius Iunior. als eine Fälschung. die im Inhalt dieser Akte authentische Beschlüsse provinzialer Kirchenversammlungen sehen. frühchristliche Organisation . (2008) 23 Die Akten der salonitanischen Kirchenversammlungen aus dem Jahre 530 und 533 Radoslav Dodig Gymnasium Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Kroatien Ante Škegro Kroatisches Institut für Geschichte Opatička 10 10000 Zagreb Kroatien Die Akten der am 15. J. Schlüssvörter: Römische Provinz Dalmatien. Wir sind mit denjenigen Fachleuten einig. wobei einige Toponyme schwer zu identifizieren sind. Juli 530 und am 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful