UDK 262.4 (497.5 Salona) “530/533” (093) Izvorni znanstveni rad Primljeno: 3. srpnja 2007.

Prihvaćeno za tisak: 1. prosinca 2008.

Akti crkvenih sabora održanih 530. i 533. u Saloni
Radoslav Dodig Gimnazija Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Republika Hrvatska Ante Škegro Hrvatski institut za povijest Opatička 10 10000 Zagreb Republika Hrvatska
Akti salonitanskih crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali u Saloni pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija Drugoga, nezaobilazan su izvor za najstariju crkvenu organizaciju na hrvatskim povijesnim područjima. Do sada ih je publiciralo više autora, počevši od Danijela Farlatija 1753. do Milana Ivaniševića 1994. Opterećeni vulgarnim latinitetom kojim su ispisani, a mjestimice i konfuznim, gotovo nerazumljivim izričajima, te teškoćama oko identificiranja pojedinih toponima, od 16. st. do danas izazivaju osporavanja struke. Pojedini ih autori, među ostalim i zbog toga, u cijelosti odbacuju kao nevjerodostojne, odnosno kao krivotvorine. Slažemo se s onima koji u njihovu sadržaju vide autentičnost odluka provincijalnih crkvenih skupova jer se uklapaju u tijek zbivanja kasne antike odnosno početka srednjega vijeka. Tome u prilog govore i neka druga vrela, među kojima i epigrafska.

Ključne riječi: Rimska provincija Dalmacija, salonitanski nadbiskup Honorije II., salonitanski crkveni sabori iz 530. i 533., ranokršćanska crkvena organizacija.

Uvod
Akti crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa Honorija II. (528.-547.) u Saloni,1 bilo u cijelosti
1

O salonitanskom nadbiskupu i metropolitu Honoriju Mlađem: Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, Honorius Iunior, Salonitanae urbis episcopus. Essai sur la Dalmatie de son temps. Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheolgiju Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.). Dio II. Split - Città del Vaticano, 1998., 997.-1002.

. Zagreb. 77. Priručnik izvora hrvatske historije.2008.). Acta Sanctorum ex ejus genere.3 Ivana Kukuljevića-Sakcinskoga (1816.počevši od Daniele FARLATI.-1981. Concilia et synodi in territorio hodiernae Jugoslaviae celebrata. Povijesni izvori.. 12 Milan Ivanišević. Zagreb. Ante Škegro. Ecclesia Salonitana. et studio Ignatii comitis de Batthyan episcopi Transilvaniae colectae.-1940.-11. 1967.9 Velimira Blaževića.).-1798.10 do Stjepana Gunjače (1909. Delminium.10 Radoslav Dodig. Akti crkvenih sabora održanih 530.-174.).1889.. 5 Franjo RAČKI. 55. 162.-56. Illyrici sacri tomus secundus. 1912. 1914. Позднеантичная и раннесредневековая история Салонской церкви в отражении анонимной “салонской истории” (Historia Salonitana Maior). 1997. opera. Može se pronaći na internetskim stranicama. počevši od Danijela Farlatija (1690.). В.-1913. ponajprije zbog latiniteta kojim su zabilježena. V. Zbog toga ih.-1773. Salona christiana. књ.-163. Vicetiae. Lomonosov (Кафедра истории южных и западных славян Исторического факультета Московского государственного университета имени М. 4 8 Ferdo ŠIŠIĆ. A quarto saeculo aere christianae usque ad excidium Salonae.-1934. i 533.-161. 1967. XX (1897.-18. 9 10 Velimir BLAŽEVIĆ. i akta tih crkvenih sabora bila su predmetom doktorske disertacije ruskoga povjesničara Vadima Borisoviča Prozorova (Вадим Борисович Прозоров).-1894. 13. 285. 149. Zagreb. Venetiis. natpisi i isprave..7 Ferde Šišića (1869. Split.11. 159. koja je 1997. Dio I. Moskva. 1994. Knjiga 1. 50.krotov.-1988. Codex diplomaticus Regni Croatiae.-111.8 Nade Klaić (1920.info/acts/06/1/530salo.html (1.12 Među ostalim.. Albae Carolinae. 6 Giuseppe ALAČEVIĆ. 3 Ignaz Batthyány. Historia Salonitana maior.13 Ruski prijevod saborskih odluka iz 530. Leges ecclestiasticae regni Hungariae et provinciarum adiacentium. Вадим Борисович Прозоров. Monumenta historica Slavorum meridionalium. Нада КЛАИЋ. vol. 1973. Dalmatiae et Slavoniae. 173. 52. 14 http://www. 1785. 7 Frane BULIĆ – Josip BERVALDI.2 preko Ignaza Batthyánya (1741. књ.5 Giuseppea Alačevića (1826. Accessere Vita Diocletiani Imperatoris.-85. te gdjekad do neprepoznatljivosti iskrivljenih toponima.4 Franje Račkoga (1828. 1753.).). u Saloni bilo djelomice izdavalo je više autora. Thomas Archidiaconus: Historia salonitana. Оделење друштвених наука.. Ломоносова).-164.. Čest 1.).-1904. Zagrabiae. Izvori (analiza i kritika).. 1107).-198. Tomus primus. 1894. 195. Marmora Salonitana. Zagreb.14 Razlike u pojedinim izdanjima tih akata gdjekad su više nego zamjetne.) 103.11 odnosno Milana Ivaniševića. baš kao i zbog konfuzne izričajnosti.6 Frane Bulića (1846.). odnosno srednjovjekovnoga učenog jezika i stila. Uvod. a koji je daleko od klasičnoga.. pojedini autori .. Auctore Daniele Farlato presbytero Societatis Jesu.-56. pass.). Београд. CCCXCIX. 2 Ivan KUKULJEVIĆ-SAKCINSKI.. Bullettino di archeologia e storia dalmata. (do god. Посебна издања Српске академије наука и уметности. obranjena na Katedri za povijest južnih i zapadnih Slavena Povijesnoga fakulteta Moskovskog gospodarstvenog sveučilišta M. Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji. Scriptores. III. 1874. et illustratae. Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa (od razorenja Solina do polovice XI. v.-293. 9.).) 13 . 11 Stjepan GUNJAČA..

Illyrici sacri. 1900. njih osam. 72. 149. Historijski zbornik. 36.). 385. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja. Podlistak u narodnim novinama. Nada Klaić... no bez dubinske raščlambe. aut quid valeant. Nr. 176. 1911. 5. Inscriptiones Dalmaticae. u njihovu se sadržaju ipak nazire autentičnost. (2008) 11 Ivana Lučića (1604. 76-85.. Kukuljević...-23. O tome se.. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku.21 Ovaj smo prijevod akata sabora. Splitske uspomene na salonitanske starine. Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL. 15 Nada KLAIĆ. Marko KOSTRENČIĆ. II. odnosno mjestimice gotovo nerazumljiva jezika. Venetiis. Šišić. 19 КЛАИЋ. 2006. Les origines chretiennes dans la province romaine de Dalmatie.. 7. ea omnia ficta et supposititia sunt”.-8. Zur Historia Salonitana des Thomas Archidiaconus von Spalato.-16. 118. koji se u njima pronalaze. Namjera nam je u prvom redu bila proniknuti u izvoran tekst. Historia Salonitana maior. da je pojedine teško ili gotovo nemoguće identificirati. odnosno u smisao koji se njima htio izraziti. 1901. 15. Zagreb. čiji su priređivači Farlati. u Saloni pod predsjedanjem tadašnjega salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija II. 73: “… et quaecunque in illo de actis conciliorum Dalmatiae.18 Nada Klaić. 1919. 20. od 1753. 1998.16 Neoprezno im namećući hipoteku sumnjivosti. 17 Ivo BABIĆ. Rački je također komentirao i popravljao latinski tekst.. ne ipse quidem Oedipus. Gunjača i Ivanišević. održanih 530. 2002. koja se uklapa u ondašnji tijek povijesnih zbivanja.. te knjigu Nade Klaić. 201. 1906.-120. ..17 Unatoč više nego zamjetnih nedostataka. Historia Salonitana Maior (HSM).19 u njima u prvom redu vidi odluke crkvenih sabora koji su doista bili održani 530. Radoslav KATIČIĆ. 33. Paris. 1. 9.. svoja su izdanja uglavnom temeljili na najstarijem rukopisu Kongregacije za promicanje vjere. držeći se što je moguće vjer Ioannes LUCIUS.. u Saloni. (1994. (1979. epistolis papalibus et epitaphio Zvonimiri regis scripta sunt. te nema opravdana razloga odbacivati ih kao neautentične. Zagreb. Način na koji je nastajalo djelo Historia Salonitana Maior. i 533.. 112. priredili usporedivši ih sa svim raspoloživim izdanjima. Litterarum studia. Zagreb. Geschichte der Serben. XLVII/1. 1673. Toma Arhiđakon i njegovo djelo. Isidor KRŠNJAVI. I. g. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 85. Oslanjali smo se ponajprije na Farlatijevo i Batthyányjevo izdanje.). Stjepan Gunjača odnosno Milan Ivanišević..-73. Hrvatska pravna povijest..-1679. 144. Klaić. neki ih još uvijek osporavaju ili odbacuju u cijelosti. do 1994.neka pitanja.. 66-67. 16 Jacques Zeiller. slikovito izrazio i Daniele Farlati: Haec verba seu portenta verborum quid sint. Batthyány. Eduard HERCIGONJA..Povijesni prilozi 35.. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. i 533. Zagreb. 20 21 FARLATI. tomus secundus. uostalom. nevjerodostojnosti odnosno krivotvorenosti.20 Poseban kamen smutnje u tim aktima jesu nazivi pojedinih mjesta.. Historia Salonitana i Historia Salonitana Maior . bilj. Rački.. odnosno proglašavaju neautentičnima. (1993. prema kodeksu Svete kongregacije za promicanje vjere (Sacra congregatio de propaganda fide).)15 – ignoriraju i osporavaju. Jastrebarsko. a njega Šišić. 174. Batthyány je u mnogočemu slijedio Farlatija. explanaverit. Isidor KRŠNJAVI. koja je i priredila njihovo najcjelovitije kritičko izdanje u sastavu tzv. 18 Lujo MARGETIĆ.. si adesset.) 13. izdanje..-34. koji su gdjekad toliko nejasni odnosno iskrivljeni. baš kao i konfuznosti stila. Konstantin JIREČEK. Gotha.

već što su saborske akte popratili nizom vrlo vrijednih i opsežnih komentara. kao uostalom i dobar rječnik srednjovjekovna latiniteta. Iz mojega “Glossaium-a mediae et infimae latinitatis regni Chroatiae”.. Ludrensis – ludroensis). pomoćne glagole.24 koji nije naročito pazio na dublete. Petar Skok je zamijetio da se u splitskim aktima radi o pučkom.670). st. Ante Škegro.47. ali da je on vrlo interesantan.. pa je najavio da će se njegovom analizom baviti jednom prigodom. 68. ne samo što su oni vrsni latinisti iz 18. što je bila moda onoga vremena. Batthyányja i Šišića. Collectanea Benii I. 23 Ferdo ŠIŠIĆ. Historia Salonitana maior.23 Kao što je zamijetila N. izgubljen). Pri prevođenju na hrvatski jezik pokušali smo proniknuti u smisao. za razliku od izdanja N. Levakovićev (17.. 1929. Gunjače i M. iz latinskoga na hrvatski jezik.25 Čini se da nije ostvario takav naum. Riceputijev rukopis (18.. st.). Ivaniševića. dio I. Zagreb. st. tj. u Saloni nije izvornika. velika i mala slova. st. 17. gramatičke konstrukcije i ujednačeno pisanje vlastitih imena (Muccoritanus . s konvencionalnim nazivima: Propagandin (oko 15.. Arhiv Splitskoga kaptola). posebice toponima i njihovih izvedenica. Stariji barberinski (sredina 16. Zagreb. dodani odnosno popravljeni tekst ili alternativni naziv.. Akti crkvenih sabora održanih 530. sastavljač HSM-a bio je vrlo nemaran pisac. U latinskom tekstu i hrvatskom prijevodu uglate zagrade označavaju obnovljeni. st. Klaić. Arhiv Splitskoga kaptola) i Bečki rukopis (18. Materijal na latinskom dobrim smo dijelom “restituirali” u klasičnoj ortografiji. S. Barberini latinus 828. Priručnik izvora hrvatske historije. Capituli ecclesiae metropolitanae spalatensis. st. 1749. već valja nastojati tekst ispraviti i učiniti sposobnim za upotrebu”. Prijepis Levakovićeva prijepisa (God. Decreta et relationes. Treba napomenuti da ne malu poteškoću stvara i prenošenje imena. i 533. 25 Petar SKOK. Šišićev zbornik.. a ne učenom latinitetu. Klaić.. Obične zagrade označavaju suvišan tekst (latinski jezik) ali i objašnjenja smisla (hrvatski jezik). kada je latinski dobrim dijelom još bio jezik znanosti. Sam Šišić naglašavao je kako se u izdavanju tekstova crkvenih sabora “ne smijemo držati rukopisa. kako bi bio razumljiviji za daljnju uporabu i provjeru.22 Razlog više što smo se oslanjali na Farlatijev i Batthyányjev tekst leži u činjenici. . 264).. III. 212.. 1719. 22 Prema dosadašnjim istraživanjima poznato je osam rukopisa HSM-a. No. Prijepis Riceputijeva rukopisa (God. koliko je god to bilo moguće. dvoglase. 1914. izgubljen)..muncorensis. 24 КЛАИЋ. st. odnosno prirediti razumljiv i uporabljiv tekst.. Tako je latinski tekst vrlo sličan onome u Farlatija.12 Radoslav Dodig. Barberini latinus 3218 ). Mlađi barberinski (prva pol. Codex Vindobonensis 12.

ne samo da nije razmišljala o pomoći ugnjetenima. Unde praesenti venerabili concilio cunctas ad nos pertinentes ecclesias hoc statuimus iure constricti: I. Iuliarum. dyaconibus. presbyteris. koja ne bi povrijedila ni kanonsku stegu niti prouzročila štete i osude siromaha. Similiter quoque apud metropolitanum de episcoporum contractibus. sed nec suae adeo valeat subvenire pressurae. Tako nedavno saznasmo iz pisma Bestoenske crkve – koje imate pred sobom – koja. časnim sinovima i svima iz kleričkoga staleža. nobilibusque filiis et cuncti ordinis clero. da prije izvršenja dobiju odobrenje od metropolita. osim ako prethodno sve nije u cijelosti . ut facultates pauperum sibi non studeant obligari. prius est facienda probatio. određujemo povjerenim crkvama: 1. nisi apud episcopum ipsius in evitabilis debiti pro ecclesiasticis titulis fuerit patefacta necessitas. srpnja 530. Pro qua parte cunctis deinceps creditoribus pro Dei timore et temporum contradicimus disciplina. sabrani na ovom saboru. Oresti. Iste fecit concilium solemne. sub die XVII Kal. quantum perpensa fuerit ratione concessum. U tom smislu svim kreditorima bez iznimke. svečani sabor 17. ne dopuštamo da se mogu obvezivati niti preuzimati imovinu siromašnih. osim ako se u njegova biskupa nije za crkvene posjede ukazala neodgodiva potreba. ut non solum oppressis adesse non cogitet. đakonima. kako bi se obvezala crkva prihvaćenom odlukom toliko koliko je to dopušteno ugovorom. srpnja 530. ut infra. za konzulovanja Lampadija i F. II. Oresta (15. potrebno je osigurati čvrsto jedinstvo crkvena reda. 2. kao što slijedi. ut licentia pravae usurpationis ablata et nobis exercenda [putemus] filiorumque nec canonicam latet disciplinam nec ad detestanda pauperum damna prorumpunt. 9. (2008) 13 Akti salonitanskoga sabora 15.). odbaciti samovolju i svaku zloporabu i razmišljati o upravi nad sinovima. sazvao je. dana srpanjskih kalenda. nisi suprascripto ordine fieri cuncta claruerint. Honorius Iunior archiepiscopus Salonitanus XXI. Nijednom prezbiteru nije dopuštena posudba novca u ime bilo koje povjerene mu crkve. salonitanski nadbiskup. Aliter vero praesumptione commissa ob Honorije Mlađi. Sicut nuper Bestoensis ecclesiae scriptum tenentes agnoscimus. quae tanto est divino honore commodata. prezbiterima. Stoga. ut habita deliberatione in tantum ecclesiam liceat obligari. Jednako tako treba postupiti i s ugovorima biskupâ.Povijesni prilozi 35. u strahu od Boga i vremena. Honorius dixit: “Decet nos iugiter ecclesiasticae ordinationis sollicitudine communiri. Sabranim preblaženim muževima biskupima. časni (oci). već nije mogla pomoći ni svojoj tegobi. jer smo svi na to pozvani. iako je bila obdarena velikom Božjom milošću. XXI..-23. Honorije reče: “Kao što nama i dolikuje. consulatu vero Lampadii et F. Congregatis beatissimis viris episcopis. Nullus presbyterorum ad obligationem commissae sibi cuiuslibet ecclesiae audeat mutuare pecunias. si oporteant fieri.

onaj tko bi takvo što svojevoljno učinio. Naglašavamo da će za posudbu novca biskupi svojim prezbiterima dodijeliti odobrenje sredstava tek onda kada se odvagnu sve pogodnosti. anathemate perculsum in simoniacae haeresis [fautorem] reputandum. 4. quaecunque persona ad comitatum proficiscendi vel mutandi provinciam [facultatem habeat]. quem non sufficit ecclesiae suae stipendiis cum pauperibus esse contentum. Decernimus etiam iuxta canonicam disciplinam. nec aliter factum obtineat firmitatem et praesumptum. Illud quoque sciendum. Time se u njega (kreditora) zalaže imovina samo onoga. personae abdicare cogatur ecclesia. osim . Statuimus quoque secundum patrum curam ecclesiastica praedia donandi atque vendendi nullatenus esse licitum. presbyterorum vel dyaconorum. quod in mutuanda pecunia memoravimus fuit comprobatum. 5. VI. osim ako nije osiguran osobnom imovinom dužnika. ut omni utilitatis ratione perpensa. prezbiterâ ili đakonâ u tome sudjelovao . qui fuerint praesentes inventi. ipsi poenam malae ordinationis incurrant. Praeterea canonice admonemus. Ništa drugo nema čvrsto uporište i crkva mora odbiti takve nakane. 6. osim ako to nije u crkvenu korist.a bude znao za nezakonitost tih čina. U protivnom. te ih ne bi sprječio ili bi ih prešutio odnosno prikrio. kojemu prihodi vlastite crkve nisu dostatni i koji nije zadovoljan sa siromašnima. ut ipsius tantum res usque ad eum obligari. Usto i kanonski opominjemo: Ni biskupima niti bilo kojoj osobi nižega stupnja nije dopušteno ići u sjedište odnosno napustiti provinciju. Onim (biskupima). III.14 Radoslav Dodig. Neka se također zna: Ako bi tko od biskupâ. qualibet arte atque figmento. ab archiepiscopo concedendum. aut tacendas subripiendumque crediderint. Ante Škegro. nisi in privata debitoris facultate contractus. Ipsis vero utilitate cognita. nadbiskup će izdati valjano dopuštenje. ut nullus episcoporum vel sequentis ordinis. si qui episcoporum. IV. Akti crkvenih sabora održanih 530. ili se budu dali uvući u takvu trgovinu. episcopi presbyteris suis tribuant facultatem. i sam će biti kažnjen zbog nerazumna čina. nisi pro ecclesiae compendiis fieri apud eas personas et eo ordine. i 533. u Saloni noxietatem suam repellit et condemnat ecclesiam. nec praevalere permittit. nisi ordine iam superius razjašnjeno. pro ecclesiasticis promerendis ordinibus dantem accipientemque. vel qui se ipsis commerciis duxerint inserendum. kada se doista utvrdi korist (za crkvu). resistere neglexerint. Ne dopušta se pak ni pravo njihove zamjene bilo kojoj osobi niti redu. bit će izopćeni i smatrani pobornicima simonijskoga krivovjerja. Sukladno očinskoj brizi određujemo također: Crkveni posjedi ne smiju se ni na kakav način darivati niti prodavati. Isto tako u pitanje dovodi valjanost ugovora. scientes illicitas ordinationes fieri. 3. vlastitom krivnjom sramoti i prezire crkvu. V. commutandi quoque similiter damnantes arbitrium. Također sukladno kanonskoj stezi odlučujemo: Oni koji na bilo koji način budu umiješani u (nedopuštenu) podjelu i primanje u crkvene redove.

quatenus ad audientiam suam evocandi habeant praesumptionem. ab eis ad quos pertinent. moraju znati da će izgubiti svoje zvanje i dužnost. efficiamus tenuatis confusione. nisi sibi iusta fuerit contemplatione concessum. 7. dicto. kad očekuju poziv na svoju raspravu. Eodem quoque monasterii praesidentes volumus iure constringi. se sciens ex hac parte non levi ultione constringi. Neka se u tuđim sporovima ne stavljaju u zaštitu bilo koje strane. causa iustae intentionis exposita. Također vjerujemo da ne smijemo rediti prezbitere i đakone. ne negotiis alienis eis se liceat implicare. monemus ne manentes in ordine presbyterorum seu dyaconorum ad aliam transferantur ecclesiam. Isto tako hoćemo da i samostanski čelnici budu propisom obvezani. ignominiose remissi. Stipendia ecclesiastica debita clericorum [alimentis] omnibus conserventur. ultra quam necesse est. Neka nitko ne prima klerika bilo kojega reda. nisi idoneis promissionibus invitati. Neka se očuvaju obvezna crkvena primanja klerika. nije dopušteno miješati se u tuđe poslove. officiique sui se meminerint sustinere iacturam. Opominjemo također da klericima. IX. da ne odustanu od bavljenja svetim poslom i da ne uživaju u nedostojnim putovima na ljagu vjeri. 9. sa svim sredstvima za život.Povijesni prilozi 35. neka ne propuste iznijeti istinu. per quam rem non aemulatio boni operis. U protivnom.-23. Neka si nitko ne umisli da slobodno luta. Relictis vero basilicis sibi commissis nullus vagari sed [sibi] liberum [esse putet]. neque alienis iudiciis partem defendentes occurrant. da ih zbog nereda ne učinimo slabima. izloživši razloge prema navedenu položaju. Contra vero venientes ordinis. Sed nec clericus cuiusque ordinis accipiendus ab alio. Neka zna s te strane da se neće lako osloboditi kazne. Sed tantum modo audientes [aliorum] litigia. Illud quoque simili cura iuxta canonum statuta. sukladno kanonskim propisima. ne sacri operis relinquentes studium ad religionis maculam sub hypocrisidis cursibus delectentur. 10. X. ne volentes [obsequium] praestare personis per diversas parochiales ecclesias presbyteros. opominjemo: Nijedan svećenik ni đakon neće ostati u (crkvenoj) službi ako pređe u koju drugu crkvu. Isto tako jednakom brigom. napustivši povjerene mu bazilike.. a ne želimo biti sramno popustljivi. 8. osim ako mu ne bude dopušteno nakon pravična razmatranja. veritatem requisiti proferre non negligant. prema kojima želimo biti razumno strogi. 9. neka se ne povode primamljivim ponudama. ne quibus esse volumus cum ratione districti. VII. VIII. . sed dissensionum solent studia promoveri. Credimus etiam subiungendum. koji se živo nastoje isticati pred ljudima po različitim župnim crkvama više nego je potrebno. Admonemus etiam. Ali ako slušaju tuđe prijepore i ako bi ih se pitalo. zbog čega nema više natjecanja u dobrim djelima nego se samo množe neprestane svađe. fuerint licentiam consecuti. ne dobiju dopuštenje od nadređenih. aut dyaconos ordinemus. (2008) 15 ako.

13. Akti crkvenih sabora održanih 530. Neka se također zna: Nikomu iz svetoga reda nije dopušteno primiti istinsko pokajanje. Klerik pak bilo kojega stupnja. Određujemo stoga: Pokajnike za sve grijehe protiv vjere svakoga dana i trenutka jedanput svećenik treba odriješiti. quia non eis per spatia temporum gratia voluntariae attribuetur paenitentiae. quod nulli sacrati ordinis veram paenitentiam liceat accipere. ove utvrđene odredbe. jer su neke pokore po kanonima određene i traju puno vremena. nisi a fundatoribus firmo iure dignis fuerint donata redditibus. potpisao sam ove . i 533. quem in sacro ordine constitutum iugiter ea. si pro communis ecclesiae utilitate sibi placere non dubitat. quae nuper salubri ordinatione statuenda credimus. čim prije svojim potpisom potvrditi. kako oni ne bi bili nepotrebno izloženi takvoj oskudici. ut nullam vel ipsius mutuatae pecuniae repetendae possit habere licentiam. složivši se. ako bi primio kanonsku dobit protiv propisa. 14. kada prođe vrijeme. prizvane u sjećanje i ugodne zbog opće koristi crkvi. Neka ne budu protiv pokajanja i truda oko dobrih djela i neka znaju da ne mogu koristiti često odrješenje. ne huius egestatis necessitati subiaceant. Nec tamen movere [nos debet].16 Radoslav Dodig. tko je izabran u svećenički red. nadbiskup svete Salonitanske crkve. Ante Škegro. što je nekoć bilo postavljeno i čvrsto uređeno. neće dodijeliti milost dragovoljne pokore. jer nije dolično onomu. convenit exercere. vel pauperum querela nascatur. Njima se. da se ne bi izrodila ikakva jadikovanja na službovanje klerika ili siromaha. Nulla etiam altaria nobis liceat dedicare. immo potius canonum constituta ad memoriam revocanda. Honorije. u Saloni XI. Paenitentes igitur de omnibus peccatis ex fide quacunque die atque momento semel a sacerdote absolvendos statuimus. ako ne sumnja u to. Non paenitendi bonis operibus vetantes studium. Nije dopušteno posvećivanje nikakvih oltara. u nadi na otpuštenje grijeha. treba ju s pravom odbiti. Usuram namque contra praecepta canonum accipientem cuiuslibet ordinis in clero merito abdicandum. XII. ako se dokaže javna optužba o zastranjivanjima. afflictionibus deputantur. Haec. kako bi se brzo vratili u svjetovan život. et grandia paenitentiae tempora concessa [sunt]. quod [si quid ab] iisdem sacrati ordinis viris (pro) concessum est. Vjerujemo da će Vaša svetost. ut nulla deinceps de stipendiis clericorum. sanctitas vestra. XIV. U protivnom ne bi mogao imati nikakva prava povrata posuđena novca. si publicus indicitur reatus excessibus. XIII. vel quibusdam per canones certa. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae hoc constitutum consentiens 11. quae ad Dei timorem pertinent. 12. si ad saecularia minime habuerint recursum. propria subscriptione confirmet. Scientes etiam. Ne treba uznemiravati pripadnike svetoga reda zbog muka kojima se izlažu. osim ako im utemeljitelji čvrstim pravom ne osiguraju pristojna primanja. neprekidno se baviti time jer je to vezano za strah od Boga. sed [ne] peccandi facultatem frequentis absolutionis spe videantur habere concessam.

prezbiter. (potpisao sam) kao gore. (potpisao sam) kao gore. prezbiter. prezbiter. Bacauda presbyter [subscripsi]. Marcel. prezbiter. Fabricijan. Ticijan. ut supra. prezbiter. prezbiter Salonitanske crkve. potpisao sam kao gore. 9. biskup Jadertinske potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. crkve. Barbarus presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. potpisao sam kao gore. neka je proklet! Andrija. Laurencije. Andreas episcopus Iadertinae ecclesiae subscripsi. biskup Skardonitanske crkve. ut supra. Stjepan. potpisao sam kao gore. Onaj tko bi se ikada usudio usprotiviti. ut supra. ut supra.Povijesni prilozi 35. [Sastavljač] izložio je. Joannes episcopus [ecclesiae] Siscianae subscripsi. biskup Siscijanske (crkve). ut supra. Vital. arhiprezbiter Salonitanske crkve. ut supra. subscripsi. Bassus presbyter subscripsi. biskup Arbenske crkve.. Stephanus presbyter [subscripsi]. ut supra. Cesarius presbyter subscripsi. (2008) 17 odredbe. ut supra. potpisao sam kao gore. biskup Naronitanske crkve. biskup Maktaritanske(?) crkve.-23. ut supra. Ivan. prezbiter. Hereneus presbyter. biskup Epitauritanske crkve. potpisao sam kao gore. ut supra. ut supra. ut supra. subscripsi. Marcellus episcopus ecclesiae Naronitanae subscripsi. Viktor. potpisao sam kao gore. ut supra. potpisao sam kao gore. ut supra. ut supra. biskup Bestoenske potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. Ursus presbyter subscripsi. potpisao sam kao gore. ut supra. Urso. Andreas episcopus Bestoensis ecclesiae subscripsi. Laurentius presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. Konstantin. Condemnans qui contra unquam venire temptaverit. Explicit. Dominicus archipresbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. Ticyanus episcopus ecclesiae Arbensis subscripsi. ut supra. potpisao sam kao gore. potpisao sam kao gore. Vitalis presbyter Sarniensis(?) ecclesiae subscripsi. prezbiter Sarnienske(?) crkve. Herenej. Barbar. ut supra. . Andrija. Cezarij. Constantinus episcopus ecclesiae Scardonitanae subscripsi. prezbiter Salonitanske crkve. Dominik. Bakauda. Fabricianus episcopus ecclesiae Epitauritanae subscripsi. Victor episcopus ecclesiae Mactaritanae(?) subscripsi. crkve. Baso.

svibnja 533. Honorius beatissimus vir respondit archiepiscopus: »Ago gratias.) Andrija. u Saloni Akti salonitanskoga sabora 4. nam propter distantiam et longinquos per parochias consignandae plebis excursus. Atque ideo tali fraternitatis vestrae postulatione perpensa. Item eiusdem Honorii Iunioris Salonitanae urbis archiepiscopi de ordinatione episcoporum alia capitula Post iterum atque iterum Lampadii et Oresti sumens [consulatus] sub die IIII nonis Maias. zbog udaljenosti i razvučenosti župa. radi tako razumna zahtjeva vašega bratstva. Stoga je potrebno da Ti. Ante Škegro. Akti crkvenih sabora održanih 530. časni muž i biskup Jadertinske crkve. da župe i prezbiteri zaslužuju da im Vi posvetite i zaredite i druge biskupe. ut omnes nos faciat de sui oneris levamine cogitare. quia in tanta distensione locorum rarius consignationem chrismatis populus renatus adsequitur. ut crescente fratrum et coepiscoporum nostrorum numero et levior fiat sarcina divisa per plures et onus gratum. quod talibus me creditis solatiis relevandum. svibnja 533. Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: “Hvala vam što me častite tolikim iskazanim povjerenjem. qui omnium nostrum primatum. Quapropter. Vjerujemo da će Vam uistinu biti drago jer mislimo. parochias quae nostra sortiebantur consecratione presbyteros et [ob] longinquitatem sui visitationem difficillimam merebantur. Uredbe o posvećenju biskupâ i druga pravila koja je donio salonitanski nadbiskup Honorije Mlađi Nakon jedne i još jedne (godine) konzulovanja Lampadija i Oresta. teret. jer je tolika veličina dobrote Tvoje koja nas sve sili na razmišljanje o olakšanju svoga tereta. Tako je u Barcenskoj (?) crkvi. razumijem revnost svih svećenika i svoje subraće. I stoga. lakši. quia tanta est bonitatis [tuae] magnitudo. beatae recordationis Honorio. župe. Sicut etiam in Barcensi(?)ecclesia praedecessore vestro. na priređenu svećeničkom saboru reče: “Preblaženi oče. podijeljen s više njih. koje su našim posvećenjem bile raspodijeljene prezbiterima i koje zbog svoje udaljenosti imahu vrlo težak pristup. Quippe cum gratum vobis fore credamus. prosequor voluntatem. jer zbog tolike udaljenosti mjestâ novostasali naraštaj rijetko bude krizman. dixit: “Omnium sacerdotum fratrumque meorum. u vrijeme Vašega prethodnika blaženospomenuta Honorija. i 533. facto sacerdotali concilio. potvrdiš više biskupa pomoćnicima”. poradi takva razmještaja vjerujemo da potrebuju skrb posvećenih . curam geris ordinationemque commissam tuorum. rastrčavši se poradi popisa puka. est provide ordinatum. Andreas vir venerabilis Iadertinae ecclesiae episcopus. parochiae presbyteris creditae vestra consecratione merentur alios ordinare pontifices. quod cum honore suscipitur. jer je povećanjem broja naše subraće pomoćnih biskupa. koji si nam u svemu prvak i koji uz Božju pomoć predsjedaš i brižno upravljaš povjerenom pastvom. necesse est pontificum adminiculis releveris«. a breme drago jer se časno prihvaća. Deo iuvante. quo praesides. bilo brižno ustrojstvo. papa beatissime. četvrtoga dana svibanjskih nona (4.18 Radoslav Dodig.

Novensu preko Rusticija. cum in tanta locorum distensione tot parochiis necessario proponuntur. Stoga se harnije bavimo pitanjem koliko se biskupa i u kojim mjestima treba posvetiti. futurorum personas antistitum decretorum tenor adsignet. Mukuru i Ludrumu trebaju posvetiti biskupi i da se odluka o osobama. Posebice jer se ništa ne protivi kanonskim odredbama. donesene su ove zajedničke odluke: Da se u Sarsenteru. ne quod maxima ecclesiae sollicitudine est gerendum. Stantinu. Paulin prezbiter u Sarsenteru. Ekvitin. Po završetka izborne rasprave dolje potpisani preblaženi muž nadbiskup Honorije ovako zaključi: “Proglasivši niz odluka određujemo da se [oko granica] biskupije skrbe kako je i uobičajeno. jer nije bilo lako svećenicima udijeliti ni potvrde niti odrješenja Božjim dopuštenjem. quia nec episcopalis vilescit auctoritas. jer je najveća briga Crkve.” Kao što je poznato. Tractatu itaque habito. Sarsenterski biskup neka dobije u biskupiju bazilike koje su podignute u municipijima Delontinu. Zbog toga smo predvidjeli potrebu ovakva uređenja. in Ludro Ce[ci] lianum presbyterum spiravere episcopos consecrari. quia nec consignandi nec reconciliandi licentia facile Dei sacerdotibus est concessa. Ludrensis vero . Quapropter. Qua electione decursa suprascriptus beatissimus vir Honorius archiepiscopus ita subiunxit: »Patefacto nobis decretorum tenore solemniter [circa fines] dioecesis statuimus observandum. pro raritate pontificum negligatur. ut in Sarsentero. ut (in) Sarsenterensis episcopus basilicas. Muccuro et Ludro episcopi debeant consecrari. I tako nakon donošenja odluka. facta distributione. quae tamen ad nos hactenus respexere. niti se obezvrjeđuje biskupska čast. Pekuatiku i Beuzavatiku (?). gdje se može postaviti prezbiter. Stantino. 9.Povijesni prilozi 35. po kojima je tekla služba od izbora. in parochia consequatur. Itaque prolatis decretis. dostavi za daljnji postupak. posvećeni su za biskupe: Stjepan prezbiter u Mukuru. adiectae sunt sententiae in quam hoc communi noscitur sedisse consilio. in quibus electionis includebant officium. jer pokazalo se nužnim u tako udaljenim župnim mjestima. praesertim cum nihil canonicis sit contrarium constitutis. in Sarsentero Paulinum presyiterum. qui vel in quibus locis episcopi debeant consecrari. a koje su do sada pripadale nama. a Ce[ci] lijan prezbiter u Ludrumu. quae in municipiis Dellontino. credimus pertinere. da se poradi rijetkih prvosvećenika ne zanemari njihovo posvećenje. nakon provedene rasprave na saboru. Novense per Rusticiarum. Ludrumski pak biskup neka uzme Magniotik. nec ubi presbyter possit sufficere.-23. et supra constitutae sunt. izabranim za (crkvene) prvake. Pecuatico et Beuzavatico (?). Pro qua re huius ordinationis nobis est provisa necessitas. da se ne posvećuje biskup. (2008) 19 biskupa.. Salvijatik i Sarzijatik. kao i gore (od toga). Ad ordinandorum episcoporum curam. ordinatur episcopus. in Muccuro Stephanum presbyterum. diligentius pertractemus«.

a što se naziva Kontinent. zbog različitih potreba odsječenih crkava. kao što se zna. i 533. vel hoc sine aliqua excusatione servetur. vel pro adiacentia sui novas [basilicas] nec rare motiones atque exagitatae [sunt] (sic!). Necesse est etiam de celebrandis conventibus patrum modis omnibus constituta servari. Andreas Bestoensis est bonae amplecti. niti remetiti povlastice braće zbog bezočne sumnje. delminenski Onestin. Neka se to provodi bez ikakva izgovora. ut nullus in alterius dioecesi quolibet modo audeat dedicare basilicas. nipošto bezvoljnost. koje se . Sve što je tako dopušteno urediti. Mukuritanski biskup pak neka za sebe dobije brdske predjele. sicut ad ordinem nostrum noscitur obtinuisse. isključivši ostale bazilike na salonitanskom području i nove [bazilike] u susjedstvu. Sed quia bis in anno concilia fieri praeceperunt propter diversas necessitates ecclesiae amputandas. Čini se pak da je prikladno vrijeme kad se treba okupiti (na sabor) – tjedan iza Duhova. i preko. vel trans Oneum noscitur esse divisum. ut semel in anno ad concilium metropolitani venire nullus omittat. Salonitanum quoque dumtaxat quidquid in insulis continetur. I također će imati u dijecezi i Reditik.” Andrija časni muž. Ante Škegro. a salonitansko ono što se prostire na otocima. Vašem je bratstvu uistinu teško prosuditi težinu putovanja. et fraternitati vestrae difficultate itineris atque visitandarum occupatione parochiarum gravissimum iudicatur. Određujemo također da nitko u tuđoj dijecezi na nikakav način ne smije posvetiti bazilike. ut depositis albis Pentecosten hebdomadae quae sequitur. u Saloni episcopus [municipium] Magnioticum. Salviaticum et Sarziaticum. pa sve do tih gradova i bazilika. Muccuritanus autem episcopus se montanorum. exceptis reliquis in territorio Salonitano (salonitano?) basilicis. prompta voluntate. quod Continens appellatur. vir venerabilis [episcopus] ecelesiae dixit: »Necesse nobis institutionis formam libenter praesertim cum de sacro koji su. consentio et Deo propitio implenda curabo«. koje nisu udaljene i uznemirene (sic!).20 Radoslav Dodig. posebice kada se o svetom posluhu pohvalno promišlja. bili (također) pod našom upravom. Potrebno je također na sve moguće načine izvršavati odredbe otaca o svečanim (crkvenim) skupovima. Ako bi koga spriječila neodgodiva potreba. nakon odlaganja bijelih halja. Equitinum. što se zna da je Onej podijelio. Statuentes etiam. per primates suae ecclesiae se praesentet. neka ga zastupaju prvaci njegove crkve. Tempus autem congruum videtur. delminense Onestinum. Sed etiam Redditicum in diocesim habiturus accipiat et. baš kao i vrlo teške napore kada se moraju pohoditi župe. Neka nitko ne propusti jedanput godišnje doći na metropolitanski sabor. Quae omnia sic placuit ordinari. I stoga molim. nec fratrum privilegia illicita praesumptione turbare. Quod si quem forte non desidiosa voluntas sed inevitanda necessitas detinuerit. Jer potrebno je da se sabori održavaju dvaput godišnje. od mjesta Kopele i Arene. [biskup] Bestoenske crkve reče: “Nama je potrebno dobru uredbu od srca prihvatiti. pristajem s jakom voljom i pobrinut ću se da se ispuni s milošću i pomoću Božjom. percipiat. Akti crkvenih sabora održanih 530. debeant conveniri.

ad quem eadem loca pertinere debeant. laudabiliter cogitatur obsequio atque ideo quaeso.” Actum Salonis. da Ti. Tantae vexationis labore submoto. venerabilis frater. nadbiskup svete Salonitanske crkve. a tek koliko bi blizak pastir bolje upravljao Božjim stadom. ili ga u želji možda umanjili. kada milostiva Božja providnost bude dopustila. biskup svete arbenske crkve. pobrinut ćemo se zarediti još jednoga crkvena prvaka za ona mjesta do kojih bi on trebao doprijeti. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae his gestis consentiens subscripsi. ut a loco Copella et Arena usque ad has urbes basilicas. anathematis vinculis obligatus poenam divino iudicio condemnatus incurrat. Tko se slaže sa svim našim zaključcima. potpisao sam. Cui rei consensum omnium nostrum convenit subscriptione firmari. neka to potvrdi potpisom.” Doneseno u Saloni.-23. promislivši o dobroj upravi to predlažeš. slažući se s ovim odlukama. I stoga.. aptior mihi sollicitudo sit de sacerdotibus plebeque commissa. time takav prijedlog zaslužuje vječnu slavu. časni brate. Ticyanus episcopus sanctae ecclesiae Arbensis his gestis consentiens subscripsi. . Honorije. quae in mea parochia continentur. slažući se s ovim odlukama. biskup Siscijanske crkve. slažući se s ovim odlukama. Time bi bila uklonjena tolika muka i napor. da ne bismo nekorisno povećali broj biskupa.” Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: ”Nema dvojbe. Andreas [episcopus] Iadertinae ecclesiae his gestis consentiens subscripsi. aut per cupiditatem forsitan imminuendo haec violare constituta praesumat. Si quis tale quidpiam temptaverit. Andrija. Constantinus episcopus ecclesiae Siscianae his gestis consentiens subscripsi. et te bonae ordinationis intuitu libenter offerre. ad proponendum iisdem locis faciatis episcopum pertinere. Unde ne sequens aetas aut addendo superflue episcoporum numero. (2008) 21 nalaze u mojoj biskupiji. slažući se s ovim odlukama. bit će svezan okovima prokletstva i neka se izloži kazni i osudi Božjega suda. da odlučite da se postavi biskup koji bi dopro do tih mjesta. Nadolazeće vrijeme spriječit će da se ne prekrše ove uredbe. Ako bi tko takvo što pokušao. potpisao sam. quibus et perpetuam talis gloriam mereatur oblatio et divinum melius perficeretur obsequium. [biskup] Jadertinske crkve. Honorius vir beatissimus archiepiscopus respondit: »Non est dubium. potpisao sam. Et ideo cum divinitas propitiata concesserit adhuc unum. Ticijan. te bi mi bilo prikladnije skrbiti se o svećenstvu i povjerenu mi puku. quanto grex dominicus [a] vicino pastore melius gubernetur«. curabimus ordinare pontificem. 9. potpisao sam.Povijesni prilozi 35. Konstantin. a Božji posluh bolje se provodi.

slažući se s ovim odlukama. biskup Naronitanske crkve. [Sastavljač] izložio je. Akti crkvenih sabora održanih 530. Stjepan. consentiens subscripsi. ut supra. Ce[ci]lijan. . potpisao sam. Paulinus episcopus ecclesiae Sarsenterensis. Salvianus episcopus. Paulin.22 Radoslav Dodig. Salvijan biskup. Marcel. potpisao sam. biskup Sarsenterske crkve. biskup Ludroenske crkve. slažući se. potpisao sam. Andreas episcopus [ecclesiae] Bestoensis. slažući se s ovim gore. Ante Škegro. i 533. Explicit. Andrija. u Saloni Paulus episcopus. biskup Mukorenske [crkve]. biskup Bestoenski. Pavao biskup. Ce[ci]lianus episcopus ecclesiae Ludroensis consentiens subscripsi. Stephanus episcopus [ecclesiae] Muccorensis. Marcellus episcopus Naronitane ecclesiae consentiens subscripsi.

als eine Fälschung. (1753) bis Milan Ivanišević (1994) haben sie publiziert. B epigraphische Quellen.. Sie wurden in einer teilweise konfusen.Povijesni prilozi 35. Schlüssvörter: Römische Provinz Dalmatien. Juli 530 und am 4. vulgären Latinität geschrieben. salonitanischer Erzbischof Honorius Iunior. von Daniele Farlati S. die im Inhalt dieser Akte authentische Beschlüsse provinzialer Kirchenversammlungen sehen. die wiederum mit den Geschehnissen in der Spätantike bzw am Anfang des Mittelalters übereinstimmen. Mehrere Autoren.-23. Einige Autoren betrachten sie aus diesem Grunde als unglaubwürdig bzw. Mai 533 in Salona unter Vorsitz des Erzbischofs und Metropoliten Honorius Iunior stattgefundenen Kirchenversammlungen sind eine wichtige Quelle für die Auffassung der ältesten Kirchenorganisation im kroatischen geschichtlichen Raum. wobei einige Toponyme schwer zu identifizieren sind. J. salonitanische kirchliche Konzilen aus 530 und 533. Wir sind mit denjenigen Fachleuten einig. frühchristliche Organisation . Dafür sprechen auch einige andere. (2008) 23 Die Akten der salonitanischen Kirchenversammlungen aus dem Jahre 530 und 533 Radoslav Dodig Gymnasium Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Kroatien Ante Škegro Kroatisches Institut für Geschichte Opatička 10 10000 Zagreb Kroatien Die Akten der am 15. 9. wie z.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful