UDK 262.4 (497.5 Salona) “530/533” (093) Izvorni znanstveni rad Primljeno: 3. srpnja 2007.

Prihvaćeno za tisak: 1. prosinca 2008.

Akti crkvenih sabora održanih 530. i 533. u Saloni
Radoslav Dodig Gimnazija Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Republika Hrvatska Ante Škegro Hrvatski institut za povijest Opatička 10 10000 Zagreb Republika Hrvatska
Akti salonitanskih crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali u Saloni pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija Drugoga, nezaobilazan su izvor za najstariju crkvenu organizaciju na hrvatskim povijesnim područjima. Do sada ih je publiciralo više autora, počevši od Danijela Farlatija 1753. do Milana Ivaniševića 1994. Opterećeni vulgarnim latinitetom kojim su ispisani, a mjestimice i konfuznim, gotovo nerazumljivim izričajima, te teškoćama oko identificiranja pojedinih toponima, od 16. st. do danas izazivaju osporavanja struke. Pojedini ih autori, među ostalim i zbog toga, u cijelosti odbacuju kao nevjerodostojne, odnosno kao krivotvorine. Slažemo se s onima koji u njihovu sadržaju vide autentičnost odluka provincijalnih crkvenih skupova jer se uklapaju u tijek zbivanja kasne antike odnosno početka srednjega vijeka. Tome u prilog govore i neka druga vrela, među kojima i epigrafska.

Ključne riječi: Rimska provincija Dalmacija, salonitanski nadbiskup Honorije II., salonitanski crkveni sabori iz 530. i 533., ranokršćanska crkvena organizacija.

Uvod
Akti crkvenih sabora, koji su se 15. srpnja 530. i 4. svibnja 533. održali pod predsjedanjem salonitanskoga nadbiskupa Honorija II. (528.-547.) u Saloni,1 bilo u cijelosti
1

O salonitanskom nadbiskupu i metropolitu Honoriju Mlađem: Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, Honorius Iunior, Salonitanae urbis episcopus. Essai sur la Dalmatie de son temps. Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheolgiju Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.). Dio II. Split - Città del Vaticano, 1998., 997.-1002.

Нада КЛАИЋ. Scriptores. Београд. Akti crkvenih sabora održanih 530. Dio I.). Ante Škegro.-1894.-18. 1997. 1107). 159.. Tomus primus.).12 Među ostalim. Zagrabiae. Delminium. Izvori (analiza i kritika). V. ponajprije zbog latiniteta kojim su zabilježena. Ломоносова). 1912. 6 Giuseppe ALAČEVIĆ. Historia Salonitana maior.-56.)..-85. koja je 1997.. Zagreb. 1967. 173. 55. počevši od Danijela Farlatija (1690. i 533. a koji je daleko od klasičnoga. књ.-1981. Albae Carolinae. Može se pronaći na internetskim stranicama.-163..10 Radoslav Dodig. Concilia et synodi in territorio hodiernae Jugoslaviae celebrata.-1773. 4 8 Ferdo ŠIŠIĆ.11 odnosno Milana Ivaniševića.4 Franje Račkoga (1828.-1934.-1913. Split.. obranjena na Katedri za povijest južnih i zapadnih Slavena Povijesnoga fakulteta Moskovskog gospodarstvenog sveučilišta M. Vicetiae. Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa (od razorenja Solina do polovice XI...). 9.-161. Uvod.3 Ivana Kukuljevića-Sakcinskoga (1816. pass. 1753. књ. baš kao i zbog konfuzne izričajnosti. 9 10 Velimir BLAŽEVIĆ. 12 Milan Ivanišević. (do god.-1988..14 Razlike u pojedinim izdanjima tih akata gdjekad su više nego zamjetne. Lomonosov (Кафедра истории южных и западных славян Исторического факультета Московского государственного университета имени М. vol. Zagreb..) 103. Salona christiana.). Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji. Moskva.2008. Bullettino di archeologia e storia dalmata. 5 Franjo RAČKI. 2 Ivan KUKULJEVIĆ-SAKCINSKI.). 1994. Zbog toga ih.. Knjiga 1. 1894.5 Giuseppea Alačevića (1826.8 Nade Klaić (1920. i akta tih crkvenih sabora bila su predmetom doktorske disertacije ruskoga povjesničara Vadima Borisoviča Prozorova (Вадим Борисович Прозоров). Venetiis. Marmora Salonitana.-1940.-56.-11.-174.krotov. Zagreb.11. Auctore Daniele Farlato presbytero Societatis Jesu. Codex diplomaticus Regni Croatiae. CCCXCIX.html (1.-164.2 preko Ignaza Batthyánya (1741. 11 Stjepan GUNJAČA. Povijesni izvori.6 Frane Bulića (1846. v. 1967. Dalmatiae et Slavoniae. natpisi i isprave. pojedini autori .-111. 7 Frane BULIĆ – Josip BERVALDI.). Illyrici sacri tomus secundus. III.).1889.. 1973. 13. Zagreb. A quarto saeculo aere christianae usque ad excidium Salonae.) 13 . Čest 1.7 Ferde Šišića (1869. 285. Вадим Борисович Прозоров. et studio Ignatii comitis de Batthyan episcopi Transilvaniae colectae. XX (1897.počevši od Daniele FARLATI. 77. Accessere Vita Diocletiani Imperatoris. Monumenta historica Slavorum meridionalium.). et illustratae. opera. Acta Sanctorum ex ejus genere. 14 http://www. 3 Ignaz Batthyány. Ecclesia Salonitana. Позднеантичная и раннесредневековая история Салонской церкви в отражении анонимной “салонской истории” (Historia Salonitana Maior). odnosno srednjovjekovnoga učenog jezika i stila.9 Velimira Blaževića.-1798. 162. Thomas Archidiaconus: Historia salonitana. 1914. Оделење друштвених наука. 50.13 Ruski prijevod saborskih odluka iz 530.-293. u Saloni bilo djelomice izdavalo je više autora.-1904.). 52. 1785. 195. 149. В.info/acts/06/1/530salo. Посебна издања Српске академије наука и уметности. 1874. te gdjekad do neprepoznatljivosti iskrivljenih toponima. Priručnik izvora hrvatske historije.10 do Stjepana Gunjače (1909.-198. Leges ecclestiasticae regni Hungariae et provinciarum adiacentium..

20 Poseban kamen smutnje u tim aktima jesu nazivi pojedinih mjesta.16 Neoprezno im namećući hipoteku sumnjivosti. I.-73. i 533.. 5. u njihovu se sadržaju ipak nazire autentičnost. Batthyány. explanaverit. 76-85. O tome se.. čiji su priređivači Farlati. i 533. njih osam. Gotha. Historia Salonitana i Historia Salonitana Maior .-23. Zagreb. (2008) 11 Ivana Lučića (1604.-8. Jastrebarsko. 1911.. Zagreb. 20. Stjepan Gunjača odnosno Milan Ivanišević. Zur Historia Salonitana des Thomas Archidiaconus von Spalato.. slikovito izrazio i Daniele Farlati: Haec verba seu portenta verborum quid sint. priredili usporedivši ih sa svim raspoloživim izdanjima. neki ih još uvijek osporavaju ili odbacuju u cijelosti.-120. Toma Arhiđakon i njegovo djelo. 73: “… et quaecunque in illo de actis conciliorum Dalmatiae. 1919... 19 КЛАИЋ. 144. Zagreb. no bez dubinske raščlambe. (1994. 201. odnosno u smisao koji se njima htio izraziti. Zagreb. g.-34. Nada Klaić. Geschichte der Serben. 36.Povijesni prilozi 35... 2002.)15 – ignoriraju i osporavaju. odnosno proglašavaju neautentičnima..19 u njima u prvom redu vidi odluke crkvenih sabora koji su doista bili održani 530. Isidor KRŠNJAVI. (1979.). Inscriptiones Dalmaticae. Les origines chretiennes dans la province romaine de Dalmatie. aut quid valeant. koji se u njima pronalaze. 385. Radoslav KATIČIĆ. 16 Jacques Zeiller. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Hrvatska pravna povijest. .). Marko KOSTRENČIĆ. bilj. Rački. 18 Lujo MARGETIĆ. Venetiis..-16. 1673. Litterarum studia. Podlistak u narodnim novinama. te nema opravdana razloga odbacivati ih kao neautentične. Gunjača i Ivanišević. izdanje. Illyrici sacri. Historia Salonitana Maior (HSM). 17 Ivo BABIĆ. 7. Način na koji je nastajalo djelo Historia Salonitana Maior. 1998. Eduard HERCIGONJA. 1901. tomus secundus. 112. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. 1900.. koja se uklapa u ondašnji tijek povijesnih zbivanja. koja je i priredila njihovo najcjelovitije kritičko izdanje u sastavu tzv.21 Ovaj smo prijevod akata sabora. Historia Salonitana maior. 15 Nada KLAIĆ. Šišić. 9. 72. ne ipse quidem Oedipus. održanih 530.. do 1994.17 Unatoč više nego zamjetnih nedostataka. da je pojedine teško ili gotovo nemoguće identificirati.. 1. Splitske uspomene na salonitanske starine. Oslanjali smo se ponajprije na Farlatijevo i Batthyányjevo izdanje. 66-67. 1906. nevjerodostojnosti odnosno krivotvorenosti. u Saloni. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja.. prema kodeksu Svete kongregacije za promicanje vjere (Sacra congregatio de propaganda fide).neka pitanja. 33.) 13. XLVII/1. Konstantin JIREČEK.. te knjigu Nade Klaić. 15. držeći se što je moguće vjer Ioannes LUCIUS.. Rački je također komentirao i popravljao latinski tekst... Isidor KRŠNJAVI. baš kao i konfuznosti stila. Namjera nam je u prvom redu bila proniknuti u izvoran tekst. Klaić. koji su gdjekad toliko nejasni odnosno iskrivljeni. II. Nr. Paris. svoja su izdanja uglavnom temeljili na najstarijem rukopisu Kongregacije za promicanje vjere. epistolis papalibus et epitaphio Zvonimiri regis scripta sunt. u Saloni pod predsjedanjem tadašnjega salonitanskoga nadbiskupa i metropolita Honorija II. Historijski zbornik. Batthyány je u mnogočemu slijedio Farlatija. od 1753. si adesset. 118. 176.... Kukuljević. 20 21 FARLATI. Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL. 2006. uostalom. odnosno mjestimice gotovo nerazumljiva jezika. ea omnia ficta et supposititia sunt”. a njega Šišić. (1993.-1679. 174. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 85..18 Nada Klaić. 149.

. Priručnik izvora hrvatske historije. st. Klaić. Collectanea Benii I. kako bi bio razumljiviji za daljnju uporabu i provjeru. dodani odnosno popravljeni tekst ili alternativni naziv. No. Arhiv Splitskoga kaptola).. III. već što su saborske akte popratili nizom vrlo vrijednih i opsežnih komentara. Mlađi barberinski (prva pol. Barberini latinus 828.. Tako je latinski tekst vrlo sličan onome u Farlatija. već valja nastojati tekst ispraviti i učiniti sposobnim za upotrebu”. Ludrensis – ludroensis). S.. ne samo što su oni vrsni latinisti iz 18. za razliku od izdanja N.muncorensis. Treba napomenuti da ne malu poteškoću stvara i prenošenje imena. i 533. s konvencionalnim nazivima: Propagandin (oko 15. kao uostalom i dobar rječnik srednjovjekovna latiniteta. Batthyányja i Šišića. Levakovićev (17.. Decreta et relationes.22 Razlog više što smo se oslanjali na Farlatijev i Batthyányjev tekst leži u činjenici.. 1929. Klaić. Riceputijev rukopis (18. što je bila moda onoga vremena. 22 Prema dosadašnjim istraživanjima poznato je osam rukopisa HSM-a. dio I. dvoglase. Ivaniševića. u Saloni nije izvornika. Pri prevođenju na hrvatski jezik pokušali smo proniknuti u smisao. 17. iz latinskoga na hrvatski jezik. 212. Materijal na latinskom dobrim smo dijelom “restituirali” u klasičnoj ortografiji.. Historia Salonitana maior. 1749.25 Čini se da nije ostvario takav naum. sastavljač HSM-a bio je vrlo nemaran pisac. st. 24 КЛАИЋ. odnosno prirediti razumljiv i uporabljiv tekst. Zagreb. a ne učenom latinitetu. Akti crkvenih sabora održanih 530. st.24 koji nije naročito pazio na dublete.. Stariji barberinski (sredina 16. 68. 23 Ferdo ŠIŠIĆ.47. izgubljen).12 Radoslav Dodig. Iz mojega “Glossaium-a mediae et infimae latinitatis regni Chroatiae”. ali da je on vrlo interesantan. gramatičke konstrukcije i ujednačeno pisanje vlastitih imena (Muccoritanus .. Obične zagrade označavaju suvišan tekst (latinski jezik) ali i objašnjenja smisla (hrvatski jezik).. st. Arhiv Splitskoga kaptola) i Bečki rukopis (18. pa je najavio da će se njegovom analizom baviti jednom prigodom. Ante Škegro. Barberini latinus 3218 ). Sam Šišić naglašavao je kako se u izdavanju tekstova crkvenih sabora “ne smijemo držati rukopisa. izgubljen).23 Kao što je zamijetila N. Zagreb. Šišićev zbornik. Codex Vindobonensis 12. Prijepis Riceputijeva rukopisa (God. Petar Skok je zamijetio da se u splitskim aktima radi o pučkom. Capituli ecclesiae metropolitanae spalatensis. st.. . tj. pomoćne glagole.670). Gunjače i M. posebice toponima i njihovih izvedenica. 1914. Prijepis Levakovićeva prijepisa (God.. 25 Petar SKOK. velika i mala slova. st.). st. kada je latinski dobrim dijelom još bio jezik znanosti. 1719. 264). koliko je god to bilo moguće. U latinskom tekstu i hrvatskom prijevodu uglate zagrade označavaju obnovljeni.

Oresta (15.).. Sicut nuper Bestoensis ecclesiae scriptum tenentes agnoscimus. prezbiterima. ut non solum oppressis adesse non cogitet. (2008) 13 Akti salonitanskoga sabora 15. srpnja 530. nisi suprascripto ordine fieri cuncta claruerint. Iuliarum. kako bi se obvezala crkva prihvaćenom odlukom toliko koliko je to dopušteno ugovorom. sub die XVII Kal. dyaconibus. Congregatis beatissimis viris episcopis. XXI. određujemo povjerenim crkvama: 1. koja ne bi povrijedila ni kanonsku stegu niti prouzročila štete i osude siromaha. odbaciti samovolju i svaku zloporabu i razmišljati o upravi nad sinovima. quantum perpensa fuerit ratione concessum. Honorije reče: “Kao što nama i dolikuje. osim ako prethodno sve nije u cijelosti . ut facultates pauperum sibi non studeant obligari. časnim sinovima i svima iz kleričkoga staleža.Povijesni prilozi 35. Similiter quoque apud metropolitanum de episcoporum contractibus. Aliter vero praesumptione commissa ob Honorije Mlađi. sazvao je. jer smo svi na to pozvani. 2. sed nec suae adeo valeat subvenire pressurae. Oresti. Nijednom prezbiteru nije dopuštena posudba novca u ime bilo koje povjerene mu crkve. već nije mogla pomoći ni svojoj tegobi. nisi apud episcopum ipsius in evitabilis debiti pro ecclesiasticis titulis fuerit patefacta necessitas. Iste fecit concilium solemne. 9. si oporteant fieri. ut infra. consulatu vero Lampadii et F. Nullus presbyterorum ad obligationem commissae sibi cuiuslibet ecclesiae audeat mutuare pecunias. Stoga. časni (oci). sabrani na ovom saboru. Pro qua parte cunctis deinceps creditoribus pro Dei timore et temporum contradicimus disciplina. dana srpanjskih kalenda. Honorius Iunior archiepiscopus Salonitanus XXI. prius est facienda probatio.-23. U tom smislu svim kreditorima bez iznimke. Unde praesenti venerabili concilio cunctas ad nos pertinentes ecclesias hoc statuimus iure constricti: I. Tako nedavno saznasmo iz pisma Bestoenske crkve – koje imate pred sobom – koja. II. da prije izvršenja dobiju odobrenje od metropolita. đakonima. svečani sabor 17. za konzulovanja Lampadija i F. Honorius dixit: “Decet nos iugiter ecclesiasticae ordinationis sollicitudine communiri. iako je bila obdarena velikom Božjom milošću. osim ako se u njegova biskupa nije za crkvene posjede ukazala neodgodiva potreba. ne dopuštamo da se mogu obvezivati niti preuzimati imovinu siromašnih. quae tanto est divino honore commodata. ut licentia pravae usurpationis ablata et nobis exercenda [putemus] filiorumque nec canonicam latet disciplinam nec ad detestanda pauperum damna prorumpunt. u strahu od Boga i vremena. potrebno je osigurati čvrsto jedinstvo crkvena reda. ut habita deliberatione in tantum ecclesiam liceat obligari. Jednako tako treba postupiti i s ugovorima biskupâ. kao što slijedi. ne samo da nije razmišljala o pomoći ugnjetenima. presbyteris. srpnja 530. salonitanski nadbiskup. Sabranim preblaženim muževima biskupima. nobilibusque filiis et cuncti ordinis clero.

ut omni utilitatis ratione perpensa. Ništa drugo nema čvrsto uporište i crkva mora odbiti takve nakane. Također sukladno kanonskoj stezi odlučujemo: Oni koji na bilo koji način budu umiješani u (nedopuštenu) podjelu i primanje u crkvene redove. bit će izopćeni i smatrani pobornicima simonijskoga krivovjerja. 3. 6. personae abdicare cogatur ecclesia. 5. quaecunque persona ad comitatum proficiscendi vel mutandi provinciam [facultatem habeat]. Isto tako u pitanje dovodi valjanost ugovora. kojemu prihodi vlastite crkve nisu dostatni i koji nije zadovoljan sa siromašnima. Usto i kanonski opominjemo: Ni biskupima niti bilo kojoj osobi nižega stupnja nije dopušteno ići u sjedište odnosno napustiti provinciju. nec aliter factum obtineat firmitatem et praesumptum. Ne dopušta se pak ni pravo njihove zamjene bilo kojoj osobi niti redu. nisi pro ecclesiae compendiis fieri apud eas personas et eo ordine. si qui episcoporum. i sam će biti kažnjen zbog nerazumna čina. Decernimus etiam iuxta canonicam disciplinam. pro ecclesiasticis promerendis ordinibus dantem accipientemque. osim ako nije osiguran osobnom imovinom dužnika. Sukladno očinskoj brizi određujemo također: Crkveni posjedi ne smiju se ni na kakav način darivati niti prodavati. Praeterea canonice admonemus. Ante Škegro. ut nullus episcoporum vel sequentis ordinis. U protivnom. ab archiepiscopo concedendum. onaj tko bi takvo što svojevoljno učinio. nadbiskup će izdati valjano dopuštenje. ipsi poenam malae ordinationis incurrant. Ipsis vero utilitate cognita. te ih ne bi sprječio ili bi ih prešutio odnosno prikrio. nec praevalere permittit. VI. nisi in privata debitoris facultate contractus. nisi ordine iam superius razjašnjeno. quem non sufficit ecclesiae suae stipendiis cum pauperibus esse contentum. Neka se također zna: Ako bi tko od biskupâ. V. Time se u njega (kreditora) zalaže imovina samo onoga. vlastitom krivnjom sramoti i prezire crkvu. osim . Onim (biskupima). Statuimus quoque secundum patrum curam ecclesiastica praedia donandi atque vendendi nullatenus esse licitum. kada se doista utvrdi korist (za crkvu). episcopi presbyteris suis tribuant facultatem. anathemate perculsum in simoniacae haeresis [fautorem] reputandum. vel qui se ipsis commerciis duxerint inserendum. qui fuerint praesentes inventi. ili se budu dali uvući u takvu trgovinu. 4. ut ipsius tantum res usque ad eum obligari. presbyterorum vel dyaconorum. IV.14 Radoslav Dodig. i 533. commutandi quoque similiter damnantes arbitrium. aut tacendas subripiendumque crediderint. qualibet arte atque figmento.a bude znao za nezakonitost tih čina. osim ako to nije u crkvenu korist. Akti crkvenih sabora održanih 530. scientes illicitas ordinationes fieri. III. u Saloni noxietatem suam repellit et condemnat ecclesiam. prezbiterâ ili đakonâ u tome sudjelovao . resistere neglexerint. quod in mutuanda pecunia memoravimus fuit comprobatum. Illud quoque sciendum. Naglašavamo da će za posudbu novca biskupi svojim prezbiterima dodijeliti odobrenje sredstava tek onda kada se odvagnu sve pogodnosti.

Contra vero venientes ordinis. opominjemo: Nijedan svećenik ni đakon neće ostati u (crkvenoj) službi ako pređe u koju drugu crkvu. Isto tako jednakom brigom. Neka si nitko ne umisli da slobodno luta. Opominjemo također da klericima. monemus ne manentes in ordine presbyterorum seu dyaconorum ad aliam transferantur ecclesiam. Credimus etiam subiungendum. efficiamus tenuatis confusione. napustivši povjerene mu bazilike. sa svim sredstvima za život. moraju znati da će izgubiti svoje zvanje i dužnost. sed dissensionum solent studia promoveri. ne quibus esse volumus cum ratione districti. U protivnom. fuerint licentiam consecuti.. 9. Admonemus etiam. 8. veritatem requisiti proferre non negligant. a ne želimo biti sramno popustljivi. ne negotiis alienis eis se liceat implicare. IX. aut dyaconos ordinemus. Također vjerujemo da ne smijemo rediti prezbitere i đakone. (2008) 15 ako. izloživši razloge prema navedenu položaju. ignominiose remissi. ne sacri operis relinquentes studium ad religionis maculam sub hypocrisidis cursibus delectentur. Relictis vero basilicis sibi commissis nullus vagari sed [sibi] liberum [esse putet]. Sed tantum modo audientes [aliorum] litigia. ne dobiju dopuštenje od nadređenih. osim ako mu ne bude dopušteno nakon pravična razmatranja.-23. quatenus ad audientiam suam evocandi habeant praesumptionem. Sed nec clericus cuiusque ordinis accipiendus ab alio. Neka nitko ne prima klerika bilo kojega reda. prema kojima želimo biti razumno strogi. Neka zna s te strane da se neće lako osloboditi kazne. da ih zbog nereda ne učinimo slabima. Eodem quoque monasterii praesidentes volumus iure constringi. Neka se u tuđim sporovima ne stavljaju u zaštitu bilo koje strane. Isto tako hoćemo da i samostanski čelnici budu propisom obvezani. Illud quoque simili cura iuxta canonum statuta. koji se živo nastoje isticati pred ljudima po različitim župnim crkvama više nego je potrebno. se sciens ex hac parte non levi ultione constringi. nisi sibi iusta fuerit contemplatione concessum. ultra quam necesse est. VII. Ali ako slušaju tuđe prijepore i ako bi ih se pitalo. ne volentes [obsequium] praestare personis per diversas parochiales ecclesias presbyteros. 9. nije dopušteno miješati se u tuđe poslove.Povijesni prilozi 35. sukladno kanonskim propisima. dicto. da ne odustanu od bavljenja svetim poslom i da ne uživaju u nedostojnim putovima na ljagu vjeri. ab eis ad quos pertinent. X. Stipendia ecclesiastica debita clericorum [alimentis] omnibus conserventur. causa iustae intentionis exposita. zbog čega nema više natjecanja u dobrim djelima nego se samo množe neprestane svađe. kad očekuju poziv na svoju raspravu. neque alienis iudiciis partem defendentes occurrant. neka ne propuste iznijeti istinu. nisi idoneis promissionibus invitati. neka se ne povode primamljivim ponudama. VIII. . officiique sui se meminerint sustinere iacturam. 7. Neka se očuvaju obvezna crkvena primanja klerika. per quam rem non aemulatio boni operis. 10.

ut nullam vel ipsius mutuatae pecuniae repetendae possit habere licentiam. 14. ne huius egestatis necessitati subiaceant. Ante Škegro. quia non eis per spatia temporum gratia voluntariae attribuetur paenitentiae. ove utvrđene odredbe. treba ju s pravom odbiti. 12. čim prije svojim potpisom potvrditi. XII. Akti crkvenih sabora održanih 530. Ne treba uznemiravati pripadnike svetoga reda zbog muka kojima se izlažu. Nulla etiam altaria nobis liceat dedicare. Neka ne budu protiv pokajanja i truda oko dobrih djela i neka znaju da ne mogu koristiti često odrješenje. Nije dopušteno posvećivanje nikakvih oltara. Vjerujemo da će Vaša svetost. ako bi primio kanonsku dobit protiv propisa. Određujemo stoga: Pokajnike za sve grijehe protiv vjere svakoga dana i trenutka jedanput svećenik treba odriješiti. quod [si quid ab] iisdem sacrati ordinis viris (pro) concessum est. da se ne bi izrodila ikakva jadikovanja na službovanje klerika ili siromaha. Haec. Usuram namque contra praecepta canonum accipientem cuiuslibet ordinis in clero merito abdicandum. 13. Non paenitendi bonis operibus vetantes studium. immo potius canonum constituta ad memoriam revocanda. sanctitas vestra. quae nuper salubri ordinatione statuenda credimus. složivši se. quod nulli sacrati ordinis veram paenitentiam liceat accipere. afflictionibus deputantur. jer nije dolično onomu. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae hoc constitutum consentiens 11. Scientes etiam. tko je izabran u svećenički red. U protivnom ne bi mogao imati nikakva prava povrata posuđena novca. neprekidno se baviti time jer je to vezano za strah od Boga. Honorije. propria subscriptione confirmet. quae ad Dei timorem pertinent. što je nekoć bilo postavljeno i čvrsto uređeno. u nadi na otpuštenje grijeha. si ad saecularia minime habuerint recursum. XIV.16 Radoslav Dodig. ako ne sumnja u to. prizvane u sjećanje i ugodne zbog opće koristi crkvi. osim ako im utemeljitelji čvrstim pravom ne osiguraju pristojna primanja. i 533. quem in sacro ordine constitutum iugiter ea. ako se dokaže javna optužba o zastranjivanjima. vel quibusdam per canones certa. Paenitentes igitur de omnibus peccatis ex fide quacunque die atque momento semel a sacerdote absolvendos statuimus. kako oni ne bi bili nepotrebno izloženi takvoj oskudici. sed [ne] peccandi facultatem frequentis absolutionis spe videantur habere concessam. kako bi se brzo vratili u svjetovan život. si publicus indicitur reatus excessibus. neće dodijeliti milost dragovoljne pokore. potpisao sam ove . Njima se. vel pauperum querela nascatur. XIII. Nec tamen movere [nos debet]. nisi a fundatoribus firmo iure dignis fuerint donata redditibus. u Saloni XI. kada prođe vrijeme. si pro communis ecclesiae utilitate sibi placere non dubitat. jer su neke pokore po kanonima određene i traju puno vremena. et grandia paenitentiae tempora concessa [sunt]. ut nulla deinceps de stipendiis clericorum. convenit exercere. nadbiskup svete Salonitanske crkve. Klerik pak bilo kojega stupnja. Neka se također zna: Nikomu iz svetoga reda nije dopušteno primiti istinsko pokajanje.

potpisao sam kao gore. Konstantin. ut supra. ut supra. Victor episcopus ecclesiae Mactaritanae(?) subscripsi. ut supra. Dominicus archipresbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. prezbiter. biskup Naronitanske crkve. Andreas episcopus Bestoensis ecclesiae subscripsi. Vitalis presbyter Sarniensis(?) ecclesiae subscripsi. ut supra. Andrija. crkve. potpisao sam kao gore. Marcellus episcopus ecclesiae Naronitanae subscripsi. Ivan. Cesarius presbyter subscripsi. ut supra.Povijesni prilozi 35. 9. prezbiter Salonitanske crkve. Fabricianus episcopus ecclesiae Epitauritanae subscripsi. biskup Jadertinske potpisao sam kao gore. prezbiter. ut supra. potpisao sam kao gore. biskup Epitauritanske crkve. prezbiter. Stjepan. potpisao sam kao gore. prezbiter. . Hereneus presbyter. ut supra. Fabricijan. Laurencije. biskup Bestoenske potpisao sam kao gore. Bassus presbyter subscripsi. subscripsi. ut supra. prezbiter. Marcel. Cezarij. Stephanus presbyter [subscripsi]. potpisao sam kao gore. ut supra. arhiprezbiter Salonitanske crkve.. biskup Arbenske crkve. Barbarus presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. Urso. crkve. (potpisao sam) kao gore. Explicit. ut supra. Constantinus episcopus ecclesiae Scardonitanae subscripsi. (potpisao sam) kao gore. Joannes episcopus [ecclesiae] Siscianae subscripsi. Ursus presbyter subscripsi. ut supra. neka je proklet! Andrija. Bacauda presbyter [subscripsi]. ut supra. potpisao sam kao gore. biskup Maktaritanske(?) crkve. Viktor. ut supra. Andreas episcopus Iadertinae ecclesiae subscripsi. [Sastavljač] izložio je. ut supra. potpisao sam kao gore. Laurentius presbyter ecclesiae Salonitanae subscripsi. Barbar. Ticijan. potpisao sam kao gore. Bakauda. Condemnans qui contra unquam venire temptaverit. Dominik. potpisao sam kao gore. ut supra. potpisao sam kao gore. prezbiter. Baso. biskup Siscijanske (crkve). potpisao sam kao gore. Onaj tko bi se ikada usudio usprotiviti. Herenej. ut supra. ut supra.-23. potpisao sam kao gore. Ticyanus episcopus ecclesiae Arbensis subscripsi. (2008) 17 odredbe. Vital. prezbiter Salonitanske crkve. potpisao sam kao gore. subscripsi. prezbiter Sarnienske(?) crkve. potpisao sam kao gore. ut supra. biskup Skardonitanske crkve.

na priređenu svećeničkom saboru reče: “Preblaženi oče. Quapropter. est provide ordinatum. Atque ideo tali fraternitatis vestrae postulatione perpensa. necesse est pontificum adminiculis releveris«. Andreas vir venerabilis Iadertinae ecclesiae episcopus. facto sacerdotali concilio. nam propter distantiam et longinquos per parochias consignandae plebis excursus. beatae recordationis Honorio. jer je tolika veličina dobrote Tvoje koja nas sve sili na razmišljanje o olakšanju svoga tereta. da župe i prezbiteri zaslužuju da im Vi posvetite i zaredite i druge biskupe. quia in tanta distensione locorum rarius consignationem chrismatis populus renatus adsequitur. Ante Škegro. jer zbog tolike udaljenosti mjestâ novostasali naraštaj rijetko bude krizman. teret. quod cum honore suscipitur. quo praesides. podijeljen s više njih. svibnja 533. Akti crkvenih sabora održanih 530. Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: “Hvala vam što me častite tolikim iskazanim povjerenjem. parochias quae nostra sortiebantur consecratione presbyteros et [ob] longinquitatem sui visitationem difficillimam merebantur. i 533. Sicut etiam in Barcensi(?)ecclesia praedecessore vestro. I stoga. razumijem revnost svih svećenika i svoje subraće. Quippe cum gratum vobis fore credamus. ut crescente fratrum et coepiscoporum nostrorum numero et levior fiat sarcina divisa per plures et onus gratum. prosequor voluntatem. dixit: “Omnium sacerdotum fratrumque meorum. Vjerujemo da će Vam uistinu biti drago jer mislimo. Stoga je potrebno da Ti. župe. jer je povećanjem broja naše subraće pomoćnih biskupa. papa beatissime. zbog udaljenosti i razvučenosti župa.) Andrija. parochiae presbyteris creditae vestra consecratione merentur alios ordinare pontifices. curam geris ordinationemque commissam tuorum. Deo iuvante. koje su našim posvećenjem bile raspodijeljene prezbiterima i koje zbog svoje udaljenosti imahu vrlo težak pristup. četvrtoga dana svibanjskih nona (4. svibnja 533. koji si nam u svemu prvak i koji uz Božju pomoć predsjedaš i brižno upravljaš povjerenom pastvom. poradi takva razmještaja vjerujemo da potrebuju skrb posvećenih . quod talibus me creditis solatiis relevandum. Uredbe o posvećenju biskupâ i druga pravila koja je donio salonitanski nadbiskup Honorije Mlađi Nakon jedne i još jedne (godine) konzulovanja Lampadija i Oresta. lakši. rastrčavši se poradi popisa puka. u vrijeme Vašega prethodnika blaženospomenuta Honorija. ut omnes nos faciat de sui oneris levamine cogitare. potvrdiš više biskupa pomoćnicima”. Item eiusdem Honorii Iunioris Salonitanae urbis archiepiscopi de ordinatione episcoporum alia capitula Post iterum atque iterum Lampadii et Oresti sumens [consulatus] sub die IIII nonis Maias. quia tanta est bonitatis [tuae] magnitudo. Honorius beatissimus vir respondit archiepiscopus: »Ago gratias.18 Radoslav Dodig. časni muž i biskup Jadertinske crkve. radi tako razumna zahtjeva vašega bratstva. qui omnium nostrum primatum. bilo brižno ustrojstvo. Tako je u Barcenskoj (?) crkvi. a breme drago jer se časno prihvaća. u Saloni Akti salonitanskoga sabora 4.

izabranim za (crkvene) prvake. Pro qua re huius ordinationis nobis est provisa necessitas. pro raritate pontificum negligatur. quia nec episcopalis vilescit auctoritas. po kojima je tekla služba od izbora. cum in tanta locorum distensione tot parochiis necessario proponuntur. gdje se može postaviti prezbiter. ut in Sarsentero. praesertim cum nihil canonicis sit contrarium constitutis. jer je najveća briga Crkve. facta distributione. 9. kao i gore (od toga). credimus pertinere. Ad ordinandorum episcoporum curam. Mukuru i Ludrumu trebaju posvetiti biskupi i da se odluka o osobama. in Sarsentero Paulinum presyiterum. Ludrensis vero . a Ce[ci] lijan prezbiter u Ludrumu. Posebice jer se ništa ne protivi kanonskim odredbama. Itaque prolatis decretis. in Ludro Ce[ci] lianum presbyterum spiravere episcopos consecrari. diligentius pertractemus«. ut (in) Sarsenterensis episcopus basilicas. in quibus electionis includebant officium. (2008) 19 biskupa. Muccuro et Ludro episcopi debeant consecrari. nakon provedene rasprave na saboru. in parochia consequatur. Salvijatik i Sarzijatik. futurorum personas antistitum decretorum tenor adsignet.-23. da se poradi rijetkih prvosvećenika ne zanemari njihovo posvećenje. ne quod maxima ecclesiae sollicitudine est gerendum. I tako nakon donošenja odluka. Zbog toga smo predvidjeli potrebu ovakva uređenja. Stantinu. Pekuatiku i Beuzavatiku (?).” Kao što je poznato. niti se obezvrjeđuje biskupska čast. jer pokazalo se nužnim u tako udaljenim župnim mjestima. a koje su do sada pripadale nama. da se ne posvećuje biskup. Quapropter. dostavi za daljnji postupak. jer nije bilo lako svećenicima udijeliti ni potvrde niti odrješenja Božjim dopuštenjem. quae in municipiis Dellontino. Ludrumski pak biskup neka uzme Magniotik. Tractatu itaque habito. in Muccuro Stephanum presbyterum. Sarsenterski biskup neka dobije u biskupiju bazilike koje su podignute u municipijima Delontinu. Novense per Rusticiarum. adiectae sunt sententiae in quam hoc communi noscitur sedisse consilio. donesene su ove zajedničke odluke: Da se u Sarsenteru. qui vel in quibus locis episcopi debeant consecrari. ordinatur episcopus. Pecuatico et Beuzavatico (?). quia nec consignandi nec reconciliandi licentia facile Dei sacerdotibus est concessa. nec ubi presbyter possit sufficere. et supra constitutae sunt. quae tamen ad nos hactenus respexere. Paulin prezbiter u Sarsenteru. Ekvitin. Qua electione decursa suprascriptus beatissimus vir Honorius archiepiscopus ita subiunxit: »Patefacto nobis decretorum tenore solemniter [circa fines] dioecesis statuimus observandum. Stantino. Stoga se harnije bavimo pitanjem koliko se biskupa i u kojim mjestima treba posvetiti.. Po završetka izborne rasprave dolje potpisani preblaženi muž nadbiskup Honorije ovako zaključi: “Proglasivši niz odluka određujemo da se [oko granica] biskupije skrbe kako je i uobičajeno. Novensu preko Rusticija.Povijesni prilozi 35. posvećeni su za biskupe: Stjepan prezbiter u Mukuru.

I također će imati u dijecezi i Reditik. neka ga zastupaju prvaci njegove crkve. od mjesta Kopele i Arene. koje se . pa sve do tih gradova i bazilika. Jer potrebno je da se sabori održavaju dvaput godišnje. percipiat. Neka se to provodi bez ikakva izgovora.” Andrija časni muž. Potrebno je također na sve moguće načine izvršavati odredbe otaca o svečanim (crkvenim) skupovima. Određujemo također da nitko u tuđoj dijecezi na nikakav način ne smije posvetiti bazilike. I stoga molim. Quae omnia sic placuit ordinari. baš kao i vrlo teške napore kada se moraju pohoditi župe. i preko. Andreas Bestoensis est bonae amplecti. što se zna da je Onej podijelio. Ante Škegro. Mukuritanski biskup pak neka za sebe dobije brdske predjele. Necesse est etiam de celebrandis conventibus patrum modis omnibus constituta servari. a što se naziva Kontinent. i 533. pristajem s jakom voljom i pobrinut ću se da se ispuni s milošću i pomoću Božjom. zbog različitih potreba odsječenih crkava. et fraternitati vestrae difficultate itineris atque visitandarum occupatione parochiarum gravissimum iudicatur. ut nullus in alterius dioecesi quolibet modo audeat dedicare basilicas.20 Radoslav Dodig. koje nisu udaljene i uznemirene (sic!). a salonitansko ono što se prostire na otocima. vel hoc sine aliqua excusatione servetur. ut depositis albis Pentecosten hebdomadae quae sequitur. posebice kada se o svetom posluhu pohvalno promišlja. Neka nitko ne propusti jedanput godišnje doći na metropolitanski sabor. debeant conveniri. vel trans Oneum noscitur esse divisum. Salviaticum et Sarziaticum. Equitinum. Salonitanum quoque dumtaxat quidquid in insulis continetur. u Saloni episcopus [municipium] Magnioticum. vel pro adiacentia sui novas [basilicas] nec rare motiones atque exagitatae [sunt] (sic!). [biskup] Bestoenske crkve reče: “Nama je potrebno dobru uredbu od srca prihvatiti. Tempus autem congruum videtur. Sve što je tako dopušteno urediti. kao što se zna. nipošto bezvoljnost. delminenski Onestin. ut semel in anno ad concilium metropolitani venire nullus omittat. Ako bi koga spriječila neodgodiva potreba. consentio et Deo propitio implenda curabo«. Statuentes etiam. Akti crkvenih sabora održanih 530. per primates suae ecclesiae se praesentet. nec fratrum privilegia illicita praesumptione turbare. nakon odlaganja bijelih halja. Muccuritanus autem episcopus se montanorum. niti remetiti povlastice braće zbog bezočne sumnje. Čini se pak da je prikladno vrijeme kad se treba okupiti (na sabor) – tjedan iza Duhova. Quod si quem forte non desidiosa voluntas sed inevitanda necessitas detinuerit. vir venerabilis [episcopus] ecelesiae dixit: »Necesse nobis institutionis formam libenter praesertim cum de sacro koji su. exceptis reliquis in territorio Salonitano (salonitano?) basilicis. delminense Onestinum. Sed etiam Redditicum in diocesim habiturus accipiat et. Vašem je bratstvu uistinu teško prosuditi težinu putovanja. quod Continens appellatur. prompta voluntate. Sed quia bis in anno concilia fieri praeceperunt propter diversas necessitates ecclesiae amputandas. bili (također) pod našom upravom. isključivši ostale bazilike na salonitanskom području i nove [bazilike] u susjedstvu. sicut ad ordinem nostrum noscitur obtinuisse.

ut a loco Copella et Arena usque ad has urbes basilicas. Ticyanus episcopus sanctae ecclesiae Arbensis his gestis consentiens subscripsi. quae in mea parochia continentur. Honorije. slažući se s ovim odlukama. ad quem eadem loca pertinere debeant. da ne bismo nekorisno povećali broj biskupa. potpisao sam. kada milostiva Božja providnost bude dopustila. pobrinut ćemo se zarediti još jednoga crkvena prvaka za ona mjesta do kojih bi on trebao doprijeti. Nadolazeće vrijeme spriječit će da se ne prekrše ove uredbe. a Božji posluh bolje se provodi. a tek koliko bi blizak pastir bolje upravljao Božjim stadom. potpisao sam. Time bi bila uklonjena tolika muka i napor. venerabilis frater. potpisao sam. Ako bi tko takvo što pokušao.Povijesni prilozi 35. slažući se s ovim odlukama. Konstantin. neka to potvrdi potpisom. aptior mihi sollicitudo sit de sacerdotibus plebeque commissa. Si quis tale quidpiam temptaverit. da odlučite da se postavi biskup koji bi dopro do tih mjesta. anathematis vinculis obligatus poenam divino iudicio condemnatus incurrat. ili ga u želji možda umanjili. Cui rei consensum omnium nostrum convenit subscriptione firmari.” Preblaženi muž nadbiskup Honorije odgovori: ”Nema dvojbe. [biskup] Jadertinske crkve. biskup svete arbenske crkve. . quibus et perpetuam talis gloriam mereatur oblatio et divinum melius perficeretur obsequium. Tko se slaže sa svim našim zaključcima. aut per cupiditatem forsitan imminuendo haec violare constituta praesumat. 9. time takav prijedlog zaslužuje vječnu slavu. ad proponendum iisdem locis faciatis episcopum pertinere.” Doneseno u Saloni. Andreas [episcopus] Iadertinae ecclesiae his gestis consentiens subscripsi. nadbiskup svete Salonitanske crkve. Constantinus episcopus ecclesiae Siscianae his gestis consentiens subscripsi. Honorius archiepiscopus sanctae ecclesiae Salonitanae his gestis consentiens subscripsi. (2008) 21 nalaze u mojoj biskupiji. da Ti.” Actum Salonis. slažući se s ovim odlukama. Ticijan. I stoga. quanto grex dominicus [a] vicino pastore melius gubernetur«. laudabiliter cogitatur obsequio atque ideo quaeso.. potpisao sam. curabimus ordinare pontificem. et te bonae ordinationis intuitu libenter offerre. promislivši o dobroj upravi to predlažeš. Tantae vexationis labore submoto. Et ideo cum divinitas propitiata concesserit adhuc unum. slažući se s ovim odlukama. Unde ne sequens aetas aut addendo superflue episcoporum numero.-23. biskup Siscijanske crkve. Honorius vir beatissimus archiepiscopus respondit: »Non est dubium. bit će svezan okovima prokletstva i neka se izloži kazni i osudi Božjega suda. Andrija. te bi mi bilo prikladnije skrbiti se o svećenstvu i povjerenu mi puku. časni brate.

potpisao sam. potpisao sam. Andrija. consentiens subscripsi. ut supra. Andreas episcopus [ecclesiae] Bestoensis. Salvijan biskup. i 533. Ce[ci]lianus episcopus ecclesiae Ludroensis consentiens subscripsi. [Sastavljač] izložio je. Pavao biskup. Ante Škegro. slažući se s ovim gore. Explicit. biskup Naronitanske crkve. potpisao sam. biskup Sarsenterske crkve. slažući se. . biskup Bestoenski. Marcellus episcopus Naronitane ecclesiae consentiens subscripsi. Stephanus episcopus [ecclesiae] Muccorensis. Ce[ci]lijan. Paulinus episcopus ecclesiae Sarsenterensis. Paulin. biskup Ludroenske crkve. Akti crkvenih sabora održanih 530. Marcel. biskup Mukorenske [crkve].22 Radoslav Dodig. slažući se s ovim odlukama. Stjepan. Salvianus episcopus. u Saloni Paulus episcopus.

vulgären Latinität geschrieben. frühchristliche Organisation . (1753) bis Milan Ivanišević (1994) haben sie publiziert. 9. J. (2008) 23 Die Akten der salonitanischen Kirchenversammlungen aus dem Jahre 530 und 533 Radoslav Dodig Gymnasium Metković Kralja Zvonimira 12 20350 Metković Kroatien Ante Škegro Kroatisches Institut für Geschichte Opatička 10 10000 Zagreb Kroatien Die Akten der am 15. Einige Autoren betrachten sie aus diesem Grunde als unglaubwürdig bzw. salonitanischer Erzbischof Honorius Iunior. salonitanische kirchliche Konzilen aus 530 und 533. von Daniele Farlati S.Povijesni prilozi 35. als eine Fälschung. die wiederum mit den Geschehnissen in der Spätantike bzw am Anfang des Mittelalters übereinstimmen. die im Inhalt dieser Akte authentische Beschlüsse provinzialer Kirchenversammlungen sehen. Juli 530 und am 4. B epigraphische Quellen.-23. wie z. Wir sind mit denjenigen Fachleuten einig. Sie wurden in einer teilweise konfusen. Dafür sprechen auch einige andere. Schlüssvörter: Römische Provinz Dalmatien. wobei einige Toponyme schwer zu identifizieren sind. Mehrere Autoren. Mai 533 in Salona unter Vorsitz des Erzbischofs und Metropoliten Honorius Iunior stattgefundenen Kirchenversammlungen sind eine wichtige Quelle für die Auffassung der ältesten Kirchenorganisation im kroatischen geschichtlichen Raum..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful