Ponavljanje gradiva 7.

razreda

U 7. razredu smo uili: - koordinatni sustav u ravnini - o proporcionalnim i obrnuto proporcionalnim veliinama - postotke i jednostavni kamatni raun - statistiku i vjerojatnost - o mnogokutima - o slinim trokutima - o krugu i krunici - kako rijeiti sustav jednadbi - o linearnim funkcijama i jednadbi pravca.

Sjea li se toga?
Ponovimo...
(Za ponavljanje odreenog poglavlja, samo kliknite gore na naziv.)

1.

Koordinatni sustav u ravnini

Koordinatni sustav na pravcu:

B(-3.5) -3 -4 -2 -1 0 1

jedinina duina A( 2 ?)
2 3 4

Koordinatni sustav u ravnini: C(-4,2 ? )

B(-3.5)? Gdje je toka 3 M(-3,-2.5)?

4

y Gdje je toka

2
1

D( 2,0 ? )
1 2 3 4

-4

-3

-2

-1

0 -1
-2

M(-3,-2.5) -3

-4 K( 0,-4 ? )

Koordinatni sustav na pravcu:

B(-3.5) -3 -4 -2 -1 0 1

A( 2 )
2 3 4

Koordinatni sustav u ravnini:

y
4 3

II.

2
1

Koordinatni sustav u ravnini dijeli ravninu 4 dijela na ___ koji se zovu I. kvadranti _________. Kako se naziva koji kvadrant? 1 2 3 4

-4

-3

-2

-1

apscisa os ______
ordinata os _______

0 -1
-2 -3 -4

III.

IV.

-4

B(-3.5) -3 -2 -1 0 1

A( 2 )
2 3 4

Svaka toka na pravcu ima jednu koordinatu , _____________ (koliko koordinata?) a toke u ravnini dvije koordinate . _____________

y
4 3

C(-2,1)
-4 -3 -2 -1

2
1 1

D( 2,0 )
2 3 4

Pravac je jednodimenzionalan, a ravnina dvodimenzionalna!

0 -1
-2

M(-3,-2.5) -3

-4 K( 0,-4 )

2. Proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost

Proporcionalne veliine su veliine za koje vrijedi: koliko puta se povea (smanji) jedna veliina, toliko puta se povea (smanji) i druga. Proporcionalne veliine imaju konstantan _____ omjer, x:y = konst. Prisjetimo se omjera! Primjer: Da bi majstor dobio odreenu nijansu zelene boje, utu i plavu boju treba izmijeati u omjeru 5:2 . to to znai? To znai da na svakih 5 dl ute boje treba staviti 2 dl plave. Koliko plave boje staviti A na 8 dl 45 dlplave? ute ? treba 18 20 dl plave utena 10 dl ute? 4 dl plave

Reci nekoliko omjera koji su jednaki zadanom omjeru: 8 : 10 = 4 : 5 = 16 : 20 = 80 : 100 ...

Dakle, to moemo napraviti s oba lana omjera, pa da dobijemo omjer jednak poetnom?
Oba lana omjera moemo pomnoiti ili podijeliti s istim brojem. Time emo dobiti omjer jednak poetnom.

Kako se naziva jednakost dvaju omjera, npr. 3 : 7 = 6 : 14 ?

RAZMJER ili PROPORCIJA

Kako nai nepoznati lan razmjera? Npr. Mnoimo vanjski lan s 8 : x = 6 : 3 6x = 24 x = 4

/ :6

vanjskim, a unutranji s unutranjim. (Krenimo s onim parom u kojem je x!)

Pogledaj ponovo zadani razmjer, 8 : x = 6 : 3 . Jesi li u ovom sluaju logiki mogao nai x? Da. Naime, na desnoj strani jednakosti je prvi lan (6) dva puta vei od drugoga (od 3). Onda i na lijevoj strani prvi lan (8) mora biti dva puta vei od drugoga (od x), pa je x=4 .

Kako nai nepoznati lan razmjera? Npr. 8 : x = 6 : 3 6x = 24 x = 4

/ :6

Moe li i ovaj razmjer rijeiti logiki: 21 : x = 7 : 4 ?

Da. Naime, prvi lan na lijevoj strani (21) je tri puta vei od prvog lana na desnoj strani (od 7). Onda i drugi lan na lijevoj strani (x) mora biti tri puta vei od drugog lana na desnoj strani (od 4), pa je x=12 .

Zadatak: Sa 6 litara benzina Fiat Punto moe prijei 100 km (u prosjeku). U rezervoar stane 40 litara. Koliko kilometara Punto moe prijei sa punim rezervoarom? Rjeenje: Koje veliine ovdje imamo? Kakve su to veliine? ...

6 litara benzina 40 litara benzina

100 km x km

6 : 40 = 100 : x

6x = 4000
x 666.7

/ :6

Fiat Punto sa punim rezervoarom u prosjeku moe prijei oko 667 km.

Obrnuto proporcionalne veliine su veliine za koje vrijedi: koliko puta se povea (smanji) jedna veliina, toliko puta se smanji (povea) druga. Obrnuto proporcionalne veliine imaju konstantan _______ umnoak , xy = konst. Zadatak: Mali Mario jako voli sladoled. Od djeda je dobio deparac. Ako e kupovati sladolede za 8 kuna, moi e ih kupiti 3. Ako ih za iste novce eli kupiti dvostruko vie, kakva bi im trebala biti cijena? Cijena bi im trebala biti dva puta manja, dakle 4 kune. Kakve su veliine - broj sladoleda i cijena? To su obrnuto proprcionalne veliine.

Zadatak:

Stoari Joa i tef kupili su jednako mnogo hrane za krave. Gazda Joa e s njom svojih 20 krava moi hraniti 15 dana. Koliko e dana gazda tef s tom hranom moi hraniti svojih 30 krava?
Koje veliine ovdje imamo? Kakve su to veliine? ... Rjeenje: 20 krava 30 krava 15 dana x dana

20 : 30 = x : 15 30x = 300 x = 10

/ :30

Gazda tef e svoje krave tom hranom moi hraniti 10 dana.

3.

Postoci

Primjer:

Morska voda sadri 3-4 % soli. to to znai? To znai da 100 kg morske vode sadri 3-4 kg soli. A u nekoliko puta veoj (manjoj) koliini morske vode ima tono toliko puta vie (manje) soli.
Dakle, postoci nam govore koliko je neega u skupini od 100 ___ . S nekim jednostavnijim postocima lako raunamo i napamet. Prisjetimo ih se! 1 50% = pola = __ = 0.5 2 1 25% = etvrt = __ = 0.25 4 3 75% = tri etvrt = __ = 0.75 4

Primjer:

Morska voda sadri 3-4 % soli. to to znai? To znai da 100 kg morske vode sadri 3-4 kg soli. A u nekoliko puta veoj (manjoj) koliini morske vode ima tono toliko puta vie (manje) soli.
Dakle, postoci nam govore koliko je neega u skupini od 100 ___ . S nekim jednostavnijim postocima lako raunamo i napamet. Prisjetimo ih se!

100% = cijela cjelina = 1 dva puta vee od 200% = = 2 promatrane cjeline pet puta vee od 500% = = 5 promatrane cjeline

Zadatak A:

Vlado ima plau 4100 kuna.

Ako Anina plaa ini 150% 100% 200% 25 50 % Vladine plae, 2050 4100 6150 1025 8200 kn. njezina je plaa _____ Zadatak B:

Na parkiralitu je 60 automobila.
Od toga je 30 60 15 6 crvenih automobila. 100 50 25 10 %. Tada je crvenih automobila ____

Zadatak C:
U jednoj kutiji je 30 cijelih aa, 50% 10% pakovanja. a to je 75% 60 aa. 40 Tada je u tom pakovanju ____ 300

A kako postupamo sa "sloenijim" postocima?

Pretvorimo u razlomke: 7 147 ___ ___ 7%= 147 % = 100 100

Pretvorimo u decimalne brojeve: 7 % = 0.07

6.8 ____ 68 ___ 6.8 % = = 100 1000

(Toku ulijevo!) 147pomaknemo % = 1.47 dva mjesta 6.8 % = 0.068

Pretvorimo u postotke: 4.7 = 470 % 0.91 = 91 % 0.3 = 30 % 3 __ (Toku pomaknemo mjesta = 3 : 5 = 0.6 dva = 60 % udesno!) 5 9 __ = 9 : 4 = 2.25 = 225 % 4 6 = 600 % 1 __ = 50 % 2

U postotnom raunu imamo tri osnovna tipa zadataka: I. ____ 15.9 % od 82 je 13

Prvo razlomkom 13 Trai se izrazimo postotak. __ 13:82 0.159 =u 15.9 % koji = dio od pretvorimo 82= ini 13! to Pa postotak! 82

II.

27 % od 40 je _____ 10.8 27 "od" znai "puta" ___ 40 = 0.27 40 = 10.8 100

III.

61 % od 114.8 _____ je 70
"od " 70 znai "puta" = 0.61 x :0.61

x 114.8

Pri rjeavanju tekstualnih zadataka, prvo iz teksta zadatka sloimo izraz poput gornjih, a zatim ga rijeimo.

Zadatak: U hotelu Dupin je 420 gostiju. 40% gostiju su Hrvati. a) Koliko je Hrvata u tom hotelu? 40 % od 420 je _____ 168 40 ___ 420 = 168 100 U hotelu Dupin je 168 Hrvata.

b) Od svih gostiju, 250 je ena, a ostalo su mukarci. Koliki je postotak ena? 60 % od 420 je 250 ____ 250 ___ = 250 : 420 0.6 = 60 % 420 A postotak mukaraca? 100 % - 60 % = 40 %

ene ine 60%, a mukarci 40% gostiju hotela Dupin.

Zadatak: U hotelu Dupin je 420 gostiju. 40% gostiju su Hrvati. a) Koliko je Hrvata u tom hotelu? 40 % od 420 je _____ 168 40 ___ 420 = 168 100 U hotelu Dupin je 168 Hrvata.

c) 8% ekih gostiju sudjelovalo je na plesnom natjecanju. Oni su inili 5 parova (10 natjecatelja). Koliko je bilo ekih gostiju? 125 je 10 8 % od _____ 0.08 x = 10 x = 125

/ :0.08

Bilo je 125 ekih gostiju.

4.

Statistika i vjerojatnost

Koliko Statistika Primjer je :zove jelki U je sljedeim grana prodano matematike grafikonima 20.12.? Prikazuju koja prikazana se bavi li svi nainima je dijagrami prodaja isto? Kako se koji od ovih dijagrama? novogodinjih tijekom jednog tjedna: to pokazuju. prikupljanja i jelki obrade podataka. 20.12. prodano je 35 jelki. Svi dijagrami
? PRIKAZ TABLINI
datum
18.12. 19.12. 20.12. 21.12.

SLIKOVNI DIJAGRAM

KRUNI DIJAGRAM
Ukupno prodano: 280 jelki 7% 11%

br. jelki
20 30 35 30

20%

18.12. 19.12. 20.12.

13% 20% 11%

21.12. 22.12. 23.12. 24.12.

22.12.
23.12. 24.12.

50
55 60
18.12. 19.12. 20.12. 21.12. 22.12. 23.12. 24.12. = 10 jelki

18%

STUPASTI DIJAGRAM
70 60 50 40 30 20 10 0 18.12. 19.12. 20.12. 21.12. 22.12. 23.12. 24.12.
70 60 50 40 30 20 10 0 18.12.

LINIJSKI DIJAGRAM

19.12.

20.12.

21.12.

22.12.

23.12.

24.12.

Moe liprimjeru reifrekvencije to/kolike su ovdje frekvencije , od U ovom A relativne frekvencije nam govore nam govore koji je koliko dio je ukupnog jelki a to/kolike relativne ? frekvencije mogu biti prodano broja jelki koji prodan dan. koji frekvencije dan. Relativne izraene u postocima, razlomcima ili decimalnim brojevima.
TABLINI PRIKAZ
datum
18.12. 19.12. 20.12. 21.12.

SLIKOVNI DIJAGRAM

KRUNI DIJAGRAM
Ukupno prodano: 280 jelki 7% 11%

br. jelki
20 30 35 30

20%

18.12. 19.12. 20.12.

13% 20% 11%

21.12. 22.12. 23.12. 24.12.

22.12.
23.12. 24.12.

50
55 60
18.12. 19.12. 20.12. 21.12. 22.12. 23.12. 24.12. = 10 jelki

18%

STUPASTI DIJAGRAM
70 60 50 40 30 20 10 0 18.12. 19.12. 20.12. 21.12. 22.12. 23.12. 24.12.
70 60 50 40 30 20 10 0 18.12.

LINIJSKI DIJAGRAM

19.12.

20.12.

21.12.

22.12.

23.12.

24.12.

Zadatak: Izraunaj koliko je prosjeno po danu prodano jelki. Kako raunamo prosjek?

datum
18.12. 19.12. 20.12. 21.12. 22.12. 23.12. 24.12.

br. jelki
20 30 35 30 50 55 60

Prosjenu vrijednost raunamo tako da zbrojimo sve vrijednosti, a zatim dobiveni rezultat podijelimo s brojem koliko smo vrijednosti zbrojili. Ovdje emo raunati: 20 + 30 + 35 + 30 + 50 + 55 + 60 = 280 280 : 7 = 40 U prosjeku je po danu prodano 40 jelki.

Vjerojatnost...
U matematici, vjerojatnost nekog dogaaja je broj izmeu 0 i 1. Vjerojatnost 1 opisuje siguran dogaaj. Vjerojatnost 0 opisuje nemogu dogaaj.

Vjerojatnost 0.5 opisuje na pola vjerojatan dogaaj.

Ostali brojevi izmeu 0 i 1 opisuju ostale manje ili vie vjerojatne dogaaje. Za vjerojatnost koristimo oznaku P.

Zadatak:
U akvariju su ribice. Nestani maak Garfild pokuava ih uloviti. Sve su ribice jednako brze. Kolika je vjerojatnost da e Garfild prvo uloviti:

2 1 P(crvena) = ___ = __
10 5 2 ___ __ P(zlatna) = = ? te boje broj ribica 10 5 ________________________

Openito: 4

P(neka boja) =

1 ___ P(ljubiasta) = 10 3 ___ P(prugasta) = 10

ukupan broj ? svih ribica

Zadatak:
Mario zna da e mu baka doi u posjetu idui tjedan, ali nema pojma koji bi to dan moglo biti. Kolika je vjerojatnost da e on od prve pogoditi koji e to dan biti?

1 __ P(pogodak) = 7
Kolika je vjerojatnost da on od prve nee pogoditi?

6 P(promaaj) = __ 7

(Na koja dva naina to moemo izraunati?)

Zadatak:
U nedjelju e se igrati nogometna utakmica izmeu NK Vesela kopaka i NK Vatreni. Ako je vjerojatnost da pobijedi Vesela kopaka 0.4, kolika je vjerojatnost da pobijede Vatreni? P(Vatreni) = 0.6

Zadatak:
Na utrci konja vjerojatnost da pobijedi konj Vihor je 70 %. Kolika je vjerojatnost da on ne pobijedi? P(ne Vihor) = 30 %

5.

Mnogokuti i krug

Mnogokut je dio ravnine omeen duinama koje se ne sijeku.

U mnogokute spadaju: - trokuti - etverokuti - peterokuti

- esterokuti, sedmerokuti...

Za mnogokut emo rei da je pravilan ako su mu sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veliina. Koji od likova na gornjim slikama su pravilni?
Kako inae nazivamo pravilni trokut? - jednakostranian trokut A pravilni etverokut? - kvadrat

? krunica je skup svih toaka ravnine koje su jednako udaljene od neke (sredinje) toke ? krug je dio ravnine omeen krunicom

Nazivi i oznake vezani uz krug i krunicu:

d ?
S

? r

S - sredite krunice/kruga r - radijus ili polumjer krunice d - dijametar ili promjer krunice
kruni luk
S

tetiva

kruni isjeak kruni odsjeak tangenta krunice je Kako crtamo sekanta pravac koji dodiruje krunicu tangentukrunice u zadanoj u tono jednoj toki S toki krunice? diralite sjecita Okomito na radijus! tangente i krunice

kut iji je vrh na krunici i iji kraci sijeku krunicu Obodni kutovi nad istim lukom imaju jednake veliine!

obodni kut je _____

sredinji kut je _______

S

kut iji je vrh u sreditu krunice (i iji kraci sijeku krunicu)

Ako imamo obodni i sredinji kut nad istim lukom, tada je veliina sredinjeg kuta dva puta vea od veliine obodnog!

Talesov pouak:

Obodni kut nad promjerom kruga uvijek je pravi kut!

Opseg (bilo kojeg lika) je duljina njegovog ruba, a povrina je veliina njegove unutranjosti. Za opseg koristimo m, dm, cm, mm..., (koje jedinice?) a za mjerne povrinu m2, dm2, cm2, mm2... Opseg mnogokuta raunamo tako da zbrojimo duljine svih njegovih stranica. c c Npr. b b O = a + 2b + 2c
a

Opseg pravilnog sedmerokuta: O = 7a Opseg pravilnog n-terokuta: O = na

Opseg kruga:

O = 2r

3.14
( r2 = rr )

Povrina kruga:

P = r2

jednakokraan raznostranian pravokutan jednakostranian Ponovimo formule za opsege i povrine trokuta i etverokuta...
trokut trokut Koje vrste trokuta poznajemo (podjela s obzirom na stranice)? c b a ? a a v? c b ? b v? a c va va a trokut
a

trokut
a

O = 3a a va P = 2

O = a + 2b a va to P je = va? 2 b vb P = 2 a - osnovica b - kraci

O= a+b+c a va P = 2 b vb P = 2 c vc P = 2

O= a+b+c a b P = 2 c vc P = 2 a, b - katete c - hipotenuza

Koji trokut ima "drugaiju" formulu za povrinu?

pravokutnik etverokuti...
a

a Koje vrste poznajemo? a v? a a b ? b etverokuta a ? a b va? b a a a a O = 2a + 2b O = 4a O = 2a + 2b O = 4a P = ab P = aa P = a va = a va to je P v a? a a

kvadrat

paralelogram

romb

trapez
d c v? a b a c

deltoid
a b
d2

d1

O= a+b+c+d

(a + c) v P = 2 a, c - osnovice b, d - kraci

O = 2a + 2b d1 d 2 P = 2
to su d1 i d2 ?

pravokutnik
a a O = 2a + 2b P = ab b b

kvadrat
a a a
d ? d ?

paralelogram
b a a O = 2a + 2b P = a va b

romb
a

O = 4a P = aa dd P = 2 Po kojoj god formuli raunali

povrinu kvadrata, dobit emo isto rjeenje! Isto vrijedi i za ostale likove.

a O = 4a P = a va d1 d 2 P = 2

d ?1 d ?2

trapez
d c a b a c

deltoid
a b
d2

d1

O= a+b+c+d

(a + c) v P = 2

O = 2a + 2b d1 d 2 P = 2

Ova formula za povrinu vrijedi Koji od gornjih imaju koji okomite dijagonale? kodetverokuta svih etverokuta imaju okomite dijagonale!

Izraunaj opseg i povrinu ovog lika: ? l O = duljina ruba

P2

P1

? 7 O 29.42 cm

O= 7+6+7+l O 7 + 6 + 7 + 9.42

l = duljina polukrunice
2r l= 2

6 cm

l= l= l l

r 3 3 3.14 9.42 cm P2 =
povrina polukruga

P = P1 + P2 P1 = a b P 42 + 14.13 P1 = 6 7 2 P = 42 cm 2 1 P 56.13 cm

r2 P2 = 2 32 P2 = 2 9 3.14 P2 2

P2 14.13 cm2

U ovoj cjelini uvjebali smo i kako transformirati formule. Npr.

Nai formulu za va ako je P =

a va . 2

a va Prvo zadanu formulu. 2 P = prepiemo 2

Rijeimo 2P = a se va razlomka!

Sad sjetimo a vse 2P za : ato traimo formulu! Za va. a = Onda va mora biti na lijevoj strani! 2 P Ako nije, Ponovo sezamijenimo sjetimo za strane... to traimo formulu! Za va. v = a a biti sam na lijevoj strani. Onda va mora Rijeimo se onoga to smeta na lijevoj strani!

Zbroj kutova: - trokuta je 180 - etverokuta je 360 - n-terokuta je Kn = (n-2)180 Zadatak: Koliki je (jedan) kut pravilnog deseterokuta? Kako to moemo izraunati?

Pravilni deseterokut ima 10 jednakih kutova. Prvo izraunamo zbroj svih 10 kutova, a zatim veliinu jednog.
zbroj svih kutova: jedan kut: = K10:10 = 1440:10 = 144

K10 = (10-2)180 K10 = 8 180 K10 = 1440

Svaki kut pravilnog deseterokuta ima 144.

6.

Slinost trokuta

Za dva trokuta rei emo da su slina ako su im: 1. odgovarajue stranice proporcionalne 2. odgovarajui kutovi jednaki .
c A b f C E d

D e F

ABC ~ DEF ako:

1. a : d = b : e = c : f 2. = , = , =
Ako elimo provjeriti jesu li dva trokuta slina, moramo li provjeravati i proporcionalnost svih stranica i jednakosti svih kutova?

Ne. O tome nam govore pouci o slinosti!

Koje pouke o slinosti trokuta zna?

S-S-S pouak
Ako ? dva trokuta imaju proporcionalne stranice, tada su oni slini (tj. tada su im i odgovarajui kutovi jednaki).

S-K-S pouak
Ako ?dva trokuta imaju dvije proporcionalne stranice i ako se podudaraju u kutu izmeu njih, tada su ti trokuti slini (tj. tada su im sve stranice proporcionalne i podudaraju se u sva tri kuta).

K-K (-K) pouak

Ako ? se dva trokuta podudaraju u kutovima, tada su ti trokuti slini (tj. tada su im i stranice proporcionalne). Dovoljno je provjeriti podudaranje u samo dva kuta.

Zadatak 1.: Kolika je visina zgrade koja ima sjenu dugu 15 metara ako ovjek visok 1.80 m u istom trenutku ima sjenu dugu 0.8 m?

x 15 m

1.8 m 0.8 m x : 1.8 = 15 : 0.8 0.8 x = 27 x = 33.75

/: 0.8

Zgrada je visoka 33.75 metara.

Zadatak 2.:

Koliki su x i y:
7 p1 1 3 x 4.5 p2 y

p1

p2

2.5

x 3 :=x ?= 2.5 : 4.5

2.5 x = 13.5 x = 5.4

y 1 := y? = 2.5 : 7 2.5 y = 7 y = 2.8

/: 2.5

/: 2.5

Zadatak 3.: Kako bi koristei geometrijski pribor, bez mjerenja i raunanja zadanu duinu podijelio na 5 jednakih dijelova?
A T1 T2 T3 T4 B

5 jednakih udaljenosti!

Time smo pronali toke Paralele! koje duinu AB dijele na 5 jednakih dijelova.

Zadatak 4.: Kako bi koristei geometrijski pribor, bez mjerenja i raunanja zadanu duinu podijelio u omjeru 2:5 ?
2 C T Paralelno! 2 5 D

5 Time smo pronali toku T duinu Zadanikoja omjer 2:5 CD nanesemo dijelipolupravac! u omjeru 2:5 . na pomoni Kako bismo se uvjerili da toka T zaista dijeli zadanu duinu u omjeru 2:5 ?

7. Sustav dviju jednadbi s dvije nepoznanice

Primjer sustava: x + y = 3 3x - y = 5 x = 2, y = 1 Rj. ( 2, 1 ) Rijeiti sustav znai nai brojeve koje u obje jednadbe moemo uvrstiti umjesto x i y, pa da dobijemo jednakosti. Moe li napamet (pogaajui) nai rjeenje gornjeg sustava?

Sustave moemo rjeavati raznim metodama:

- pogaanjem (ako je sustav jednostavan) - metodom supstitucije (substituere (lat.) - zamijeniti)

- metodom suprotnih koeficijenata - grafikom metodom

- metodom komparacije ...

Zadatak 1.: Sljedee sustave rijei metodom supstitucije (u biljenicu) :

a)

3x - y = 3 x + 2y = 8
Rj. ( 2, 3 )

b)

6x - 2y = 2 3x - 4y = 22

Rj. ( -2, -7 )

Zadatak 2.: Sljedee sustave rijei metodom suprotnih koeficijenata: a) -3x - 2y = 14 3x - 6y = 66 b) 6x - 5y = -16 -4x - 3y = -2

Rj. ( 2, -10 )

Rj. ( -1, 2 )

Zadatak 3.: Rijei sustave: a)

x y __ - __ + 1 = 0 3 2 -2 (x - 3y) = y + 2
Rj. ( -6, -2 )

b)

x 1 __ = 2 - __ y y 2 4 3 ____ - ____ = ____ y+1 y+1 2-x

Rj. ( 1, 1 )

8. Linearna funkcija i jednadba pravca

Funkcija je pravilo po kojem svakom elementu jednog skupa pridruujemo tono jedan element nekog drugog ili tog istog skupa. Kako itamo ovo: f(2) = 5 ef od 2 jednako je 5
to to znai?

To znai da funkcija f broju 2 pridruuje broj 5.

Kako itamo ovo: g(x) = 2x ge od x jednako je 2 puta x

to to znai? Kakva pridruivanja vri funkcija g? Funkcija g svakom broju x pridruuje 2x, tj. dvostruki broj.

Zadatak: Zadana je funkcija f(x) = 2x-7 .

Izraunajmo to ta funkcija pridruuje brojevima -1 i 3.

f (-1) = 2 (-1) - 7 f (3) = 2 3 - 7 f (-1) = -2 - 7 f (3) = 6 - 7 Time smo izraunali f (-1) = -9 f (3) = -1da ova funkcija
broju -1 pridruuje broj -9.

Linearna funkcija je funkcija oblika f(x) = ax + b , pri emu su a i b racionalni brojevi, a 0. Za svaku od sljedeih funkcija reci da li je linearna:
g(x) = 2x - 7 je, a = 2 , b = -7 je, a = -1 , b = 5 je, a = 1 , b = 0 nije nije

h(x) = -x + 5
f(x) = x

f(x) = x x

5 k(x) = 4x - __ x

8 __ 8 __ je, a = -0.3 , b = f(x) = -0.3x + 9 9

Primjer: Zadana je funkcija f(x) = 2x-1 .

Ako x elimo prikazati 1 2 4 to 0 ta -1funkcija pridruuje nekim brojevima, 3 ? 1 moemo 7 uiniti -1 -3 ? pomou tablice: ? ? ? f(x) = 2x-1 to
Kako bismo u koordinatnom sustavu predoili ta ista pridruivanja?

Primjer: Zadana je funkcija f(x) = 2x-1 .

x f(x) = 2x-1
y
5 4 3 2

1
1

2
3

4
7

-1

-1 -3

1
-4 -3 -2 -1 0 -1 -2 -3 -4 -5 1 2 3 4

Sve ucrtane toke lee na istom ______. pravcu Graf linearne funkcije uvijek je ______ pravac !

Primjer: Zadana je funkcija f(x) = 2x-1 .

x f(x) = 2x-1
y
5 4 3 2 -1.5 -4 -3 -2

1
1

2
3

4
7

-1

-1 -3

1
1 2 3 4

-1 0 -1 -2 -3 -4

Oitaj sa grafa:

f(-2) = -5 f(2.5) = 4 f(0.5) = 0 f( ___ -1.5 ) = -4

-5

Primjer: Zadana je funkcija f(x) = 2x-1 .

x f(x) = 2x-1
y
5 4 3 2

1
1

2
3

4
7

-1

-1 -3

1
-4 -3 -2 -1 0 -1 -2 -3 -4 1 2 3 4

Pripada li toka (20,40) tom grafu? -5 To na crteu ne vidimo, pa provjerimo raunski: f (20) = 2 20 - 1
f (20) = 39

Dakle, toka (20,40) ne pripada grafu funkcije f, a pripada mu toka (20,39) .

Nultoka funkcije je broj kojem funkcija pridruuje vrijednost nula.

Kolika je nultoka funkcije f iz prolog primjera? Moemo li je oitati sa grafa? y
Pogledamo u kojoj toki graf sijee os x. Dakle, f(0.5) = 0, Toj toki funkcija f pridruuje nulu! pa je 0.5 nultoka funkcije f.
5 4 3 2 1 -4 -3 -2 -1 0 -1
0.5

-2
-3 -4 -5

Nultoka funkcije je broj kojem funkcija pridruuje vrijednost nula.

A kako bismo raunski nali nultoku iste funkcije, f(x) = 2x-1 ? Poto je nultoka vrijednost kojoj funkcija pridruuje nulu, krenimo od: f(x) = 0
2x - 1 = 0 2x = 1 /: 2
Naimo x koji to zadovoljava!

x = 0.5
Doli smo do istog rjeenja kao i kad smo oitavali sa grafa, nultoka je broj 0.5 .

Koeficijenti linearne funkcije: f(x) = a x + b

koeficijent ? smjera ili nagib - govori nam da li funkcija raste ili pada

? odsjeak na osi y - govori nam u kojoj toki graf funkcije sijee os y

Ako je a > 0, tada funkcija _____. raste Ako je a < 0, tada funkcija _____. pada

Ako je a = 0, tada funkcija niti ne raste niti ne pada, njezin je graf vodoravan.

Zadatak: Zadan je graf funkcije f:

4 3 2 1 -4 -3 -2 -1 0 -1 -2 -3 -4 -5 1 2 3 4

to sa grafa moemo zakljuiti o: - koeficijentu smjera ? a > 0 - odsjeku na osi y ? b = -2 - nultoki funkcije ? x0 = 1

(funkcija raste)

Umjesto f(x) moemo pisati y , npr. y = -2x + 1 . Ako u koordinatnom sustavu naemo sve toke (x,y) koje to pravcu zadovoljavaju, one e leati na istom ______. jednadba pravca Stoga kaemo da je y = -2x + 1 ______________.

Kako nacrtati taj pravac?

4 3 2 1 -4 -3 -2 -1 0 -1 -2 -3 -4 -5

x y = -2x+1

1 -1 ?

2 -3 ?

Ako dva pravca imaju jednake koeficijente smjera, tada su paralelni ti pravci _______. Npr. koji su od ovih pravaca paralelni: y = 3x - 4 y = 2x - 4 y = 3x + 1 y = -2x - 4

Zadatak: U istom koordinatnom sustavu nacrtajmo pravce: y = 4x - 5 y=4 x = -2 y = -x x=4 y = -3

-4 -3 -2 -1

y
y=4

4 3 2 1 0 -1 -2 -3 -4 -5 1 2 3 4

x
y=-3

x=-2

x=4

1 -1 ?

2 3 ?

x y = -x

1
-1 ?

2
-2 ?

y = 4x-5

Zadatak: x y Nai jednadbu pravca koji prolazi tokom (2,-4) i ima koeficijent smjera -1 . y = ax + b a, b = ? a = -1 b = -2 y = -x - 2

y = -1x + b y = -x + b b=?

-4 = -2 + b Izraunajmo b! -2 + b = -4 b = -4 + 2 b = -2

Time smo doli do kraja ponavljanja gradiva 7. razreda.

Gradiva je puno, no ako si u 7. razredu redovito radio, vjerujem da si se brzo podsjetio svega to si zaboravio. Puno sree i uspjeha u 8. razredu!!!

Prezentaciju napravila:

Antonija Horvatek
rujan 2007.

Ovaj materijal moete koristiti u nastavi, tj. u radu s uenicima. U istu svrhu dozvoljeno je mijenjati ga i prilagoditi svojim potrebama.
Za svako koritenje materijala koje nije rad s uenicima, npr. za objavljivanje materijala ili dijelova materijala u asopisima, udbenicima, na CD-ima..., za koritenje na predavanjima, radionicama..., potrebno je traiti i dobiti dozvolu autorice, te vezano uz objavu materijala navesti ime autorice (ako dozvolu dobijete). Ukoliko na bilo koji nain koristite moje materijale, bit e mi drago ako dobijem povratnu informaciju, Vae primjedbe, komentare...

Antonija Horvatek ahorvatek@yahoo.com http://public.carnet.hr/~ahorvate