Professional Documents
Culture Documents
TR 537:Serbian
Prirunik
za
ISSN 0283-7234
1589-02
Institution:
1) 2)
Title:
This handbook is written for environmental testing laboratories in the Nordic countries, in order to give support to the implementation of the concept of measurement uncertainty for their routine measurements. The aim is to provide a practical, understandable and common way of measurement uncertainty calculations, mainly based on already existing quality control and validation data, according to the European accreditation guideline /12/, the Eurolab Technical Report No. 1 /3/ and the ISO/DTS 21748 Guide /8/. Nordtest has supported this project economically in order to promote and enhance harmonisation between laboratories on the Nordic market. Practical examples, taken directly from the everyday world of environmental laboratories, are presented and explained. However, the approach is very general and should be applicable to most testing laboratories in the chemical field. The handbook covers all steps in the analytical chain from the arrival of the sample in the laboratory until the data has been reported. It is important to notice that vital parts of the total measurement uncertainty are not included, e.g. sampling, sample transportation and possible gross errors during data storage/retrieval. The recommendations in this document are primarily for guidance. It is recognised that while the recommendations presented do form a valid approach to the evaluation of measurement uncertainty for many purposes, other suitable approaches may also be adopted see references in Section 9. Especially the EURACHEM/CITAC-Guide /2/ is useful in cases where sufficient previous data is not available, and therefore the mathematical analytical approach according to GUM /1/ with all different steps is to be used. Basic knowledge in the use of quality control and statistics is required. In order to make it possible for the reader to follow the calculations, some raw data is given in appendices.
Technical Group:
0283-7234
Key Words:
Serbian
32 p. + 8 appendices
info@nordicinnovation.net www.nordicinnovation.net
Prirunik
za
laboratorijama
Adresa za porudbine: Eurofins A/S Strandesplanaden 110 DK- 2665 Vallensbk Strand Danska
Sadraj:
1 2 Definicije i skraenice...................................................................................... 1 Uvod................................................................................................................. 3
2.1 2.2 2.3 OPSEG I OBLAST PRIMENE ...................................................................................3 NAPOMENE KLIJENTIMA .......................................................................................3 O MERNOJ NESIGURNOSTI ....................................................................................4 POTREBE KLIJENATA ............................................................................................6 EMA TOKA IZRAUNAVANJA NESIGURNOSTI ......................................................7 ZBIRNA TABELA IZRAUNAVANJA NESIGURNOSTI ...............................................9 ZAHTEVI KLIJENATA ..........................................................................................10 KONTROLNI UZORAK KOJI POKRIVA CELOKUPAN ANALITIKI PROCES ...............10 KONTROLNI UZORAK ZA RAZLIITE MATRIKSE I KONCENTRACIONE NIVOE........11 NESTABILNI KONTROLNI UZORCI .......................................................................12 SERTIFIKOVANI REFERENTNI MATERIJAL ...........................................................15 MEULABORATORIJSKA POREENJA .................................................................17 RIKAVERI ...........................................................................................................18 PODACI DATI U STANDARDNOM METODU ...........................................................19 PODACI IZ MEULABORATORIJSKIH POREENJA ................................................19 AMONIJUM U VODI .............................................................................................21 BPK U OTPADNOJ VODI ......................................................................................21 PCB U SEDIMENTU .............................................................................................25 OPSEZI KONCENTRACIJE ....................................................................................28
6.1 6.2
Primeri............................................................................................................ 21
7.1 7.2 7.3 7.4
8 9 10
Izvetavanje o nesigurnosti ............................................................................ 30 Reference........................................................................................................ 32 PRILOZI Prilog 1: Nepopunjena ema toka za izraunavanja Prilog 2: Nepopunjena zbirna tabela Prilog 3: Model greke korien u ovom priruniku Prilog 4: Nesigurnost biasa za NH4-N u poglavlju 3.2 Prilog 5: Neobraeni podaci za NH4-N u poglavlju 4.3 Prilog 6: Neobraeni podaci za kiseonik u poglavlju 4.4 Prilog 7: Neobraeni podaci za BPK u poglavlju 7.2 Prilog 8: Procena standardne devijacije iz opsega
ii
1 Definicije i skraenice
s Procena standardne devijacije populacije dobijena na osnovu ogranienog broja (n) posmatranja (xi) Srednja vrednost Individualna standardna komponenta nesigurnosti (GUM, /1/). Kombinovana standardna nesigurnost (GUM, /1/) Proirena kombinovana nesigurnost blizu 95% od intervala poverenja Granica ponovljivosti mera funkcionisanja metode testiranja ili definisane procedure kada se rezultati testiranja dobijaju pod uslovima ponovljivosti. Uslovi ponovljivosti: Uslovi u kojima se dobijaju nezavisni rezultati testova upotrebom istog metoda na identinim elementima testiranja u istoj laboratoriji od strane istog operatera upotrebom iste opreme u kratkim vremenskim razmacima. Ponovljivost (preciznost u uslovima ponovljivosti) se ponekad takoe naziva unutar serijska preciznost (ISO 3534-1, /6/). sr R Ponovljivost standardne devijacije merenja (moe se proceniti na osnovu serije dupliranih analiza) Granica reproducibilnosti mera funkcionisanja metode testiranja ili procedure kada se rezultati testiranja dobijaju pod uslovima reproduktivnosti Uslovi reproduktivnosti: Uslovi u kojima se dobijaju rezultati testova upotrebom istog metoda na identinim elementima testiranja u razliitim laboratorijama od strane razliitih operatera koji koriste razliitu opremu. Reproducibilnost (preciznost u uslovima reproducibilnosti) se ponekad takoe naziva meulaboratorijska preciznost (ISO 3534-1, /6/). sR Standardna devijacija reproduktivnosti merenja (se moe proceniti na osnovu validacionih studija u kojima uestvuje veliki broj laboratorija ili na osnovu drugih meu laboratorijskih poreenja, npr. podataka meulaboratorijskog testiranja) Napomena: R = 2.8 s R Unutar laboratorijska reproduktivnost = srednja vrednost izmeu r i R, kod koje operater i/ili oprema i/ili vreme i/ili kalibracija mogu varirati ali unutar iste laboratorije. Drugi naziv za ovo je posredna preciznost Standardna devijacija unutar-laboratorijske reproduktivnosti merenja (moe se proceniti na osnovu standardne devijacije kontrolnog uzorka tokom odreenog vremenskog perioda, po mogustvu jedne godine) Sertifikovani referentni materijal Dodeljena vrednost za CRM, kvantificirana tokom procesa sertifikacije (mogunost praenja do SI-jedinice sa poznatom nesigurnou)
x
u(x) uc U r
Rw
sRw
Nominalna vrednost je dodeljena vrednost, npr. kod meulaboratorijskog poreenja gde je vrednost organizatora najreprezentativnija "prava vrednost". Komponenta nesigurnosti sertifikovane nominalne vrednosti Razlika izmeu srednje vrednosti izraunate iz velike serije rezultata testiranja i prihvaene referentne vrednosti (sertifikovana ili nominalna vrednosti). Merenje istinitosti se obino izraava u vidu bajasa. Bias merenja, npr. za laboratoriju ili za analitiki metod.. Komponenta nesigurnosti za bajas. u(bias), je uvek ukljuena u izraunavanja mernih nesigurnosti
u(bajas)
RMSbias
(bias
n
)2
Meulaboratori Opti pojam za zajedniko ispitivanje funkcionisanja metoda, jsko poreenje funkcionisanja laboratorije ili sertifikaciju materijala.
2 Uvod
2.1 Opseg i oblast primene
Ovaj prirunik je napisan za sanitarne laboratorije u Nordijskim zemljama u cilju pruanja podrke implementaciji koncepta merne nesigurnosti za rutinska merenja. Cilj je dobijanje praktinog, razumljivog i zajednikog naina za izraunavanje merne nesigurnosti, koji je uglavnom zasnovan na ve postojeim podacima kontrole kvaliteta i validacije u skladu sa Evropskim smernicama za akreditaciju /12/, Eurolab tehniki izvetaj br. 1 /3/ i ISO/DTS 21748 Vodi /8/. Nordtest je finansijski podrao ovaj projekat u cilju unapreenja i poboljanja harmonizacije izmeu laboratorija na Nordijskom tritu. Prikazani su i objanjeni praktini primeri, uzeti direktno iz svakodnevnog rada sanitarnih laboratorija. Meutim, pristup je veoma uopten, i moe se primeniti kod veine laboratorija u hemijskoj oblasti. Prirunik pokriva sve korake u analitikom lancu od pristizanja uzorka u laboratoriju sve do izvetavanja o rezultatima. Vano je napomenuti da nisu ukljueni vitalni delovi ukupne merne nesigurnosti, npr. uzorkovanje, transport uzoraka i mogue velike greke tokom uvanja/pristupanja podacima. Preporuke navedene u ovom dokumentu pre svega treba prihvatiti kao uputstva. Iako navedene preporuke ine validan pristup evaluaciji merne nesigurnosti za mnoge potrebe, drugi pogodni pristupi se takoe mogu usvojiti videti reference u poglavlju 9. EURACHEM/CITAC-Guide /2/ je posebno koristan u sluajevima kada ne postoji dovoljno prethodnih podataka, pa se mora koristiti matematiki analitiki pristup u skladu sa GUM /1/ sa svim razliitim koracima. Neophodno je osnovno praktino poznavanje kontrole kvaliteta i statistike. Neki grubi podaci su dati u prilozima kako bi se itaocu omoguilo praenje izraunavanja.
Slika 1. Poreenje rezultata amonijaka iz dve laboratorije, lab 1 = 199 g/L i lab 2 = 188 g/L. na levoj strani greke su izraunate iz rezultata testova na kontrolnim uzorcima ( 1s) a na desnoj strani greke predstavljaju proirenu mernu nesigurnost.
Kome je potrebna merna nesigurnost? Klijentu su potrebne zajedno sa rezultatima kako bi doneo ispravnu odluku. Nesigurnost rezultata je vana, npr. kada se gleda na dozvoljena (zakonska) ogranienja koncentracije Laboratoriji kako bi znala kvalitet sopstvenih merenja i poboljala ga do neophodnog nivoa
Zato laboratorija treba da izdaje merne nesigurnosti? Kako je ve objanjeno, klijentima su neophodne za donoenje ispravnih odluka Procena merne nesigurnosti se zahteva po ISO 17025 /9/ Osnova za evaluaciju je merenje i statistiki pristup u kojem su razliiti izvori nesigurnosti procenjeni i kombinovani u jednu vrednost Osnova za procenu merne nesigurnosti je postojee znanje (od laboratorija ne treba zahtevati posebna nauna istraivanja). Treba koristiti postojee eksperimentalne podatke (tabele kontrole kvaliteta, validacija, meulaboratorijska poreenja, CRM itd.) /12/
Smernice su date u GUM /1/, i detaljnije razvijene u, npr., EA smernice /12/, Eurachem/Citac vodiu /2/, u tehnikom izvetaju Eurolab-a /3/ i u ISO/DTS 21748 /8/
Kako se izraava rezultat sa mernom nesigurnou? Mernu nesigurnost bi trebalo predstaviti kao U, kombinovanu proirenu mernu nesigurnost, uz upotrebu faktora osiguranja k = 2, obezbeujui nivo poverenja od priblino 95 % esto je korisno naznaiti kako je merna nesigurnost dobijena Primer, kada je merna nesigurnost 7: Amonijum jon izraen kao azot (NH4-N) = 148 7 g/L. Merna nesigurnost, 7 g/L (95 % stepen poverenja, tj. faktora osiguranja k=2) je procenjena iz kontrolnih uzoraka i iz redovnih meulaboratorijskih poreenja Kako treba koristiti mernu nesigurnost? Moe se koristiti kao na slici 1, kako bi se odluilo da li postoji razlika izmeu rezultata iz razliitih laboratorija, ili rezultata iste laboratorije dobijenih u razliitim okolnostima (vremenski trendovi, itd.) Neophodna je kod poreenja rezultata sa dozvoljenim vrednostima, npr. granicama tolerancije ili dozvoljenim (zakonskim) koncentracijama
Vrednost
Donosilac odluka
Analitiki izvetaj
Bias metode i laboratorije Referentni materijal Meulab. poreenje Validacija Reproduktivnost izmeu laboratorija
Klijent
(deo 5)
sR (deo 6)
Slika 2. Model merne nesigurnosti (riblja kost dijagram), gde je unutar-laboratorijska reproduktivnost kombinovana sa procenama metode i laboratorijskim biasima. Alternativno, u skladu sa ISO vodiem 21748 /8/, kombinovana nesigurnost uc se moe direktno proceniti na osnovu meulaboratorijske reproduktivnost (sR). Ovaj pristup je obraen u delu 6
Korak
1 2
Akcija Odreivanje meuranda Odreivanje Rw poreenjem A kontrolnog uzorka B moguih koraka koji nisu pokriveni kontrolnim uzorkom Kvantifikacija komponenti biasa
Primer Amonijum jon izraen kao azot NH4-N Amonijum je izmeren u vodi u skladu sa EN/ISO 11732 /11/. Zahtev klijenta koji se odnosi na proirenu nesigurnost je 10 % A: Kontrolna ogranienja su 3.34 % (95 % stepena poverenja) B: Kontrolni uzorak obuhvata sve analitike korake.
Rezultati bias u meulaboratorijskim poreenjima u poslednje tri godine bili su 2.4; 2.7; 1.9: 1.4; 1.8: and 2.9. Koren kvadrata aritmetike sredine (RMS) bias je 2.25 %. Nesigurnost nominalnih vrednosti je u(Cref) = 1.5 %. (videti prilog 4 radi objanjenja) Intervali poverenja i sline distribucije mogu se konvertovati u standardnu nesigurnost /1, 2, 14/. u(Rw) = 3.34/2 = 1.67 %
u(bias) = RMSbias + u(Cref )2
2
U = 2 uc
Razlog za izraunavanje proirene nesigurnosti je postizanje dovoljno visokog poverenja (u proseku 95 %) da prava vrednost lei unutar intervala odreenog rezultatom merenja nesigurnost. U = 2 3.18 = 6.36 6 %.
Merna nesigurnost za NH4-N se zbog toga biti prijavljena kao 6 % na datom koncentracionom nivou.
1.67 %
Ostale komponente
Referentni materijal bias
2.25 %
2.71 %
u(Cref) = 1.5 %
--
---
8.8 %
Kombinovana nesigurnost, uc se izraunava iz graninih vrednosti kontrolnog uzorka i procene biasa na osnovu meulaboratorijskih poreenja. sR iz meulaboratorijskih poreenja se takoe moe koristiti (videti 6.2) ukoliko je prihvatljiva via procena nesigurnosti. Meurand Amonijum Kombinovana nesigurnost uc Proirena nesigurnost U 3.18 2 = 6.4 6 %
Od najvee je vanosti da procena pokriva sve korake u analitikom lancu i sve vrste matriksa najgori scenario. Podatke iz kontrolnog uzorka treba obraivati na potpuno isti nain kao i uzorke, npr. ukoliko se srednja vrednost dupliranih uzoraka koristi za obine uzorke, onda se srednja vrednost duplih kontrolnih uzoraka treba koristiti za izraunavanja. Takoe je vano pokriti dugorone varijacije nekih sistematskih komponenti nesigurnosti unutar laboratorije, npr. uzrokovane razliitim nainima skladitenja, novi lotovi kritinih reagenasa, ponovna kalibracija opreme, itd. U cilju dobijanja reprezentativne osnove za izraunavanja nesigurnosti i odraavanja svih takvih varijacija, broj rezutata bi trebao da bude vei od 50 i trebalo bi da pokriva vremenski period od priblino jedne godine, uz napomenu da se ove potrebe razlikuju od metode do metode.
Tumaenje kontrolnih graninih vrednosti u skladu sa GUM /1/ kao procena tipa B sa 95 % stepena poverenja
10
Vrednost Kontrolni uzorak 1 X = 20.01 g/L Kontrolni uzorak 2 X = 250.3 g/L Ostale komponente sRw sRw Standardna devijacija 0.5 g/L Standard devijacija 3.7 g/L --
Reproduktivnost unutar-laboratorije, Rw
Reproduktivnost unutar-laboratorije, Rw
sR 5.7 % 3.6 % n = 43 ( X = 6.50 g/L) n = 30 ( X = 816 g/L)
Na niskim nivoima je esto bolje koristiti apsolutnu nesigurnost nego relativnu, poto relativni brojevi imaju tendenciju da postaju ekstremni na veoma niskim koncentracijama. U ovom primeru apsolutna u(r) postaje 0.37 g/L za prirodni uzorak (srednja vrednost koncentracije 7 g/L) i 0.5 g/L za kontrolni uzorak u delu 4.2 (srednja vrednost koncentracije 20 g/L). Kako procenjena vrednost iz duplih analiza daje samo komponentu ponovljivosti (sr) treba je kombinovati sa rezultatima kontrolnog uzorka iz dela 4.2 kako bi se dobila bolja procena sRw. Na ovaj nain, komponenta ponovljivosti bie ukljuena dva puta, ali je ona obino mala u poreenju sa varijacijama po razliitim danima.
11
Reproduktivnost unutar-laboratorije, Rw
0.5 g/L iz kontrolnog uzorka i 0.37 g/L iz duplikata 1.5% iz kontrolnog uzorka i 3.6% iz duplikata
0.5 2 + 0.37 2
3.9 % Relativna u(x) =
sRw
1 .5 2 + 3 .6 2
Moe se primetiti da matriks uzorka ima neki uticajt na varijacije rezultata. Razlog za ovo nije samo matriks ve takoe i relativno niski koncentracioni nivo (ispod 10 g/L). Granina vrednost kvantifikacije merenja bila je 2 g/L, a relativna standardna devijacija obino postaje via u blizini te granine vrednosti (cf. slike 4 i 5 u delu 7.4).
12
Meutim, ovo daje samo varijacije u okviru jednog dana (ponovljivost, sr) za uzorkovanje i merenje, a javie se takoe i dugorone komponente nesigurnosti koje nastaju usled varijacija u kalibrisanju (u ovom sluaju se tiosulfat koristi za titraciju ili kalibraciju kod odreivanja koliine rastvorenog kiseonika, u zavisnosti od metode). Kod ove analize, komponentu nesigurnosti koja nastaje usled dugoronih varijacija u kalibrisanju je teko izmeriti, poto ne postoji stabilni referentni materijal ili CRM za rastvoreni kiseonik. Jedna od metoda bi bila kalibrisanje istog rastvora tiosulfata nekoliko puta tokom vremenskog perioda od nekoliko dana, i iskoristiti varijaciju izmeu rezultata. Ovde smo odabrali procenjivanje komponenete na osnovu strunog miljenja i iskustva, ali laboratorijama se preporuuje isprobavanje eksperimentalnog pristupa. Usled toga ukupna reproduktivnost unutar-laboratorije je:
13
Vrednost Duple merenja prirodnih uzoraka, razlika upotrebljena na r-grafiku Procenjena varijijacija iz razlika u kalibraciji tokom vremena sR
Relativna u(x)
Reproduktivnost unutar-laboratorije, Rw
s = 0.024 mg/L 0.32 % X = 7.53 mg/L
s = 0.5 %
0.5 %
Kombinovana nesigurnost za Rw
Ponovljivost + reproduktivnost u kalibraciji
0.32 2 + 0.5 2 = 0.59 %
14
(bias )
i
A ukoliko se koristi samo jedan CRM, treba obuhvatiti takoe i sbias a, u(bias) se tada moe proceniti /14, 15/2 kao
15
3 4
u (bias ) =
s (bias )2 + bias n
+ u (Cref ) 2 =
2
(3.48)2 +
Ukoliko se koristi nekoliko CRM-a dobiemo razliite vrednosti biasa. Nesigurnost procene biasa se moe izraunati na sledei nain (videti takoe deo 5.2).
bias CRM1 je 3.48%, s=2,2 (n=12), u(Cref)=2.21 % bias CRM2 je -0.9% s=2,0 (n=7)), u(Cref)=1.8 % bias CRM3 je 2.9%, s= 2,8 (n=10), u(Cref)=1.8 % Za bias RMSbias = 2.50 Srednja vrednost u(Cref)=1,9 %
u (bias ) = RMS bias + u (Cref ) 2
2
16
u(Cref ) =
sR 9 = = 2.6 % 12 n
3 4
RMSbias
17
5.3 Rikaveri
Rikaveri testovi, na primer rikaveri standardnog dodatka uzorku tokom procesa validacije, mogu se koristiti za procenu sistematske greke. Na ovaj nain, validacioni podaci mogu dati vredan doprinos proceni nesigurnosti. U eksperimentu, rikaveri vrednost dodatih spajkova bila je 95 %, 98 %, 97 %, 96 %, 99 % i 96 % za 6 razliite matrikse uzoraka. Prosek je 96.8 %. Spajk od 0.5 mL je dodat mikropipetom.
Komponenta nesigurnosti za definisani rikaveri od 100%, u(Crecovery) Korak Primer Nesigurnost kod rikaverija u(conc) Sertifikat 1.2 % (95 % granina vrednost od 100%. Glavne poverljivosti) daje = 0.6 % komponente su u(vol) Ovu vrednost obino moete nai u koncentracija, u(conc) specifikaciji proizvoaa ili bolje koristite vrednosti standarda i dodata koliina odreene u vaoj laboratoriji. Maksimalni bajas 1 % (pravougani interval) i maksimum ponovljivosti 0.5 % u(vol)
3 4
= 3.44 % u(Crecovery)=1.0 %
18
Cd
sR %
Sintetski Sintetski
Nie Vie
33 34 31 31 27
3.5 17.0 1.9 10.7 2.9 14.9 2.1 10.4 3.1 27.5
Meurand Cd
19
Tabela 2 Zbirni rezultati (srednje vrednosti) sa 10 meulaboratorijskih poreenja u kojima je laboratorija A uestvovala. Standardna devijacija reproduktivnosti je data u apsolutnim jedinicama, sR i u relativnim jedinicama sR %.
Parametar
Nominalna vrednost pH 7.64 elektroprovodljiv 12.5 ost, mS/m Baznost, mmol/L 0.673 Mutnoa, FNU 1.4 NH4-N, g/L 146 NO3-N, g/L 432
sR
(abs)
Br.lab 90 86 60 44 34 39
Iskljueno 5 6 3 3 5 6
U tabeli 2 otkrili smo da je na primer, srednja vrednost za provodljivost iz rezultata 10 meulaboratorijskih poreenja 12.5 mS/m. Relativna standardna devijacija reproduktivnost je 0.4 (3.2 %), to je ujedno i prosena (ili zbirna) standardna devijacija u razliitim meulaboratorijskim poreenjima i ova vrednost se moe uzeti kao procena kombinovane nesigurnosti, tj.
mS/m
20
7 Primeri
U ovom poglavlju su dati praktini primeri izraunavanja merne nesigurnosti uz korienje metoda datih u ovom priruniku.
Komentar Nesigurnost u jednoj dobroj laboratoriji - nivo 200 g/L. Nesigurnost uopte meu laboratorijama nivo 150 g/L
Izraunavanja nesigurnosti zasnovana na Kontrolni uzorak + CRM Kontrolni uzorak + meulaboratorijska poreenja Meulaboratorijska poreenja
Kod visoke koncetracije BPK, koristeci metode razblaivanja, glavni izvor greaka je merenje samog kiseonika kao i nestabilnost kvaliteta rastvora za razblaenje. Ove greke e biti ukljuene u izraunavanja. Grubi podaci interne kontrole kvaliteta uz CRM, upotrebljeni za izraunavanja dati su u prilogu 7.
21
Laboratorija je uestvovala samo u tri vebe meulaboratorijskog poreenja u poslednje 2 godine (Tabela 5). Neophodno je najmanje est, tako da emo ovde proceniti bajas na dva razliita naina sa CRM i sa meulaboratorijskim poreenjima.
Tabela 5 BPK rezultati iz meulaboratorijskih poreenja
Veba 1 2 3 X
RMSbias
Ukoliko sR ili broj uesnika znaajno varira od jedne do druge vebe, onda je pravilnije koristiti zbirnu standardnu devijaciju. U tom sluaju, kada je varijacija kod sR ograniena, jednostavno izraunavamo srednju vrednost sR (odgovarajua zbirna standardna devijacija je 7.82, to ini neznatnu razliku).
22
Primer A: BPK sa internom kontrolom kvaliteta + CRM Korak Aktivnost Odrediti meurand
Primer: BPK u otpadnoj vodi BPK u otpadnoj vodi, izmerena sa EN1899-1 (metoda sa razblaivanjem, zasejavanjem i ATU). Zahtev u pogledu nesigurnosti je 20 %. A: Kontrolni uzorak, u ovom sluaju CRM, daje s = 2.6 % na nivou od 206 mg/L O2. Ova vrednost s = 2.6 % se takoe koristi prilikom postavljanja graninih vrednosti kontrolne karte. B: Analize kontrolnog uzorka obuhvataju sve analitike korake nakon uzorkovanja CRM je sertifikovan na 206 5 mg/L O2. Srednji rezultat kontrolne karte je 214.8. Usled toga se tu javlja biass od 8.8 mg/L = 4.3 %. sbias je 2.6 % (n=19) u(Cref) je 5 mg/L / 1.96 = 1.2 %
Kvantificirati u(Rw) A kontrolni uzorak B mogui koraci koji nisu pokriveni kontrolnim uzorkom
u(Rw) = 2.6 %
u(bias) = bias2 +
2
sbias + u(Cref )2 n
uc =
U = 2 5.2 = 10.4 10 %
U = 2 uc
23
Primer: BPK u otpadnoj vodi BPK u otpadnoj vodi, izmerena sa EN1899-1 (metod sa razblaivanjem, zasejavanjem i ATU). Zahtev u pogledu nesigurnosti je 20 %. A: Kontrolni uzorak, u ovom sluaju CRM, daje s = 2.6 % na nivou od 206 mg/L O2. Ova vrednost s = 2.6 % se takoe koristi prilikom postavljanja graninih vrednosti kontrolne karte. B: Analize kontrolnog uzorka obuhvataju sve analitike korake nakon uzorkovanja
RMSbias
Kvantifikovati u(Rw) A kontrolni uzorak B mogui koraci koji nisu pokriveni kontrolnim uzorkom
Kvantifikacija biasa metode i laboratorije Podaci iz Tabela 5 Konverzija komponenti u standardnu nesigurnost u(x)
= 3.76
u (Cref ) =
u(Rw) = 2.6 %
uc =
U = 2 4.86 = 9.7 10 %
U = 2 uc
24
1 2
Primer: PCB u sedimentu Zbir 7 PCB-ila u sedimentu dobijenih ekstrakcijom i GC-MS(SIM). Zahtev u pogledu proirene nesigurnosti je 20 %. A: Kontrolni uzorak, u ovom sluaju CRM, daje sRw = 8 % na nivou od 150 g/kg suve materije. Ova vrednost sRw = 8 % se takoe koristi prilikom postavljanja graninih vrednosti kontrolne karte. B: Analize kontrolnog uzorka obuhvataju sve korake osim isuivanja uzorka radi odreivanja teine suve materije. Smatra se da ovaj korak u maloj meri doprinosi nesigurnosti i samim tim se ne rauna. CRM je sertifikovan na 152 14 g/kg. Proseni rezultat kontrolne karte je 144. Usled toga se tu javlja bias = 5.3 %. sbias = 8 % (n=22) u(Cref) 14 g/kg/1.96, to je relativnih 4.7 %. u(Rw) = 8 %
u(bias) = bias2 +
2
Kvantifikovati u(Rw) A kontrolni uzorak B mogui koraci koji nisu pokriveni kontrolnim uzorkom
sbias + u(Cref )2 n
uc = 8 2 + 7.29 2 = 10.8 %
U = 2 10.8 = 21.6 22 %
25
1 2
Primer: PCB u sedimentu Zbir 7 PCB-ila u sedimentu dobijenih ekstrakcijom i GC-MS(SIM). Zahtev u pogledu proirene nesigurnosti je 20 %. A: Kontrolni uzorak, u ovom sluaju stabilan, unutar-laboratorijski materijal, daje sRw = 8 % na nivou od 150 g/kg suve materije. Ova vrednost sRw = 8 % se takoe koristi prilikom postavljanja graninih vrednosti kontrolne karte. B: Analize kontrolnog uzorka obuhvataju sve korake osim isuivanja uzorka radi odreivanja teine suve materije. Smatra se da ovaj korak u maloj meri doprinosi nesigurnosti i samim tim se ne rauna. Uestvovanje u 3 meulaboratorijska poreenja sa koncentracionim nivoima slinim onima u internoj kontroli kvaliteta. Bias utvren u ove 3 vebe je 2 %, -12 % i 5 %. RMSbias = 7.6 sR u tri vebe je 12 %, 10 % i 11 %, u proseku sR = 11 % (n=14)
u (Cref ) =
11 14
= 2.9 %
u(Rw) is 8 %
uc = 8 2 + 8.12 = 11.4
U = 2 11.4 = 22.8 23 %
U = 2 uc
26
u(x)
Komentari
Rperoduktivnost unutar-laboratorije, Rw
u(Rw) 12.8 g/kg suve 8 % materije Suvie male da bi bile uzete u obzir
+ u(Cref ) 2
u(bias)=
RMS bias + u (Cref ) 2
2
Kombinovana nesigurnost, uc, izraunata je na osnovu interne kontrole kvaliteta i maksimalnog biasa meulaboratorijska poreenja. Meurand PCB Kombinovana nesigurnost uc uc =
8 2 + 8.12 = 11.4
Zakljuak: U ovom sluaju izraunavanje u(bias) daje sline rezultate bez obzira na to da li se koristi CRM ili rezultati meulaboratorijskog poreenja. Ponekad e meulaboratorijska poreenja dati znaajno vie vrednosti, i u takvim sluajevima e moda biti pravilnije korienje rezultata CRM.
27
Iz rezultata postaje jasno da merna nesigurnost, ovde predstavljena kao s, u velikoj meri zavisi od koncentracije. Preporuuju se dva pristupa za korienje ovih podataka:
(1) Podeliti merni opseg na nekoliko delova i koristiti fiksnu relativnu mernu nesigurnost ili apsolutnu nesigurnost videti Tabelu 7.
28
Unutar-laboratorijska reproduktivnost Pb Opseg (g/L) s(rel) s(rel) ili (abs) 0.01-0.09 50 % 0.01 (g/L) 0.1 - 10 10 % 10 % > 10 2% 2% U drugoj koloni s je relativna i data u %. U treoj koloni s je takoe relativna, ali je apsolutna vrednost data u niem opsegu, koji je blii granici detekcije. (2) Upotrebiti jednainu koja opisuje kako merna nesigurnost varira sa koncentracijom Grafiki prikaz s % naspram 1/koncentracija daje pravu liniju, i relativno jednostavnu jednainu (videti sliku 5).
15 s 10 % 5 0 0 2 4 6 8 10 12 1/koncentracija
Slika 5: Odnos izmeu unutar-laboratorijske reproduktivnosti i obrnute koncentracije za Pb u opsegu od 0.1 100 g/L. Gore prikazana pravolinijska jednaina govori nam da je unutar-laboratorijska reproduktivnost jednaka 1.06 pomnoeno sa 1/koncentracija plus 1.77. Na primer kod koncentracije od 2 g/L unutar-laboratorijska reproduktivnost je 1.061/2 + 1.77 = 2.3 %. Kod izvetavanja klijenatu, laboratorija moe da bira da li e navesti formulu ili izraunati mernu nesigurnost za svaku vrednost uz upotrebu formule. Za vie detalja, videti primer /2/.
29
8 Izvetavanje o nesigurnosti
Ovo je primer onog kako izvetaj sa podacima moe da izgleda, kada je merna nesigurnost izraunata i data u izvetaju zajedno sa podacima. Logoi kompanije i akreditacionog tela nisu prikazani, a izvetaj ne sadri sve informacije koje su obino neophodne za jednu akreditovanu laboratoriju. Preporuuje se korienje relativnih ili apsolutnih vrednosti radi dobrobiti klijenta.
Analitiki izvetaj
Identifikacija uzorka: P1 P4 Datum prijema uzoraka: 14 decembar 2002 Period vrenja analiza: 14 16 decembar 2002 Rezultati NH4-N (g/L): Uzorak P1 P2 P3 P4 Rezultat U 103 6% 122 6% 12 10% 14 10% Metoda 23B 23B 23B 23B
Potpis
30
Laboratorija takoe treba da pripremi napomenu u kojoj e objasniti kako je merna nesigurnost izraunata za razliite parametre. Obino takvu informaciju treba dostaviti redovnim klijentima i svim drugim klijentima na njihov zahtev. Primer je dat u nastavku:
31
9 Reference
1. Guide To The Expression Of Uncertainty In Measurement (GUM). BIPM, IEC, IFCC, ISO, IUPAC, IUPAP, OIML. International Organization of Standardization, Geneva Switzerland, 1st Edition 1993, Corrected and reprinted 1995. 2. Quantifying Uncertainty in Analytical Measurement. EURACHEM/CITAC Guide, 2nd Edition, 2000 3. Measurement Uncertainty in Testing, Eurolab Technical Report No. 1/2002 4. Interlaboratory comparison test data, personal communication, H. Hovind, NIVA, Norway. 5. International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology (VIM). ISO, 1993 6. ISO/IEC 3534-1-2, Statistics Vocabulary and symbols Parts 1-2 7. ISO 5725-1-6:1994, Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results 8. ISO/DTS 21748:2003, Guide to the use of repeatability, reproducibility and trueness estimates in measurement uncertainty estimation 9. EN ISO/IEC 17025:2000, General Requirements for the Competence of Calibration and Testing Laboratories 10. ISO/TR 13530:1997, Water quality Guide to analytical quality control for water analysis 11. EN ISO 11732:1997, Water quality -- Determination of ammonium nitrogen by flow analysis (CFA and FIA) and spectrometric detection 12. EA-4/xx: Proposed EA guideline on The Expression of uncertainty in quantitative testing. Project to be finalised in 2003. (www.europeanaccreditation.org/) 13. ISO8258, First edition, 1991-12-15, Shewhart Control Charts 14. V. J. Barwick, Ellison L.R., Analyst, 1999, 124, 981-990 15. E. Hund, D.L. Massart and J. Smeyers-Verbeke, Operational definitions of uncertainty. TrAC, 20 (8), 2001
32
10
Prilozi
1 2
Kvantifikovati u(Rw) A kontrolni uzorak B mogui koraci koji nisu pokriveni kontrolnim uzorkom Kvantifikacija metode i laboratorijskog biasa Konverzija komponenti u standardnu nesigurnost u(x) Izraunavanje kombinovane standardne nesigurnosti, uc
B:
3 4 5
P1/1
Relativna u(x)
Komentari
Reproduktivnost unutar-laboratorije, Rw
sRw = (conc) (unit)
Ostale komponente
bias
Kombinovana nesigurnost, uc, izraunata je iz __ , a bias iz __. Meurand Kombinovana nesigurnost, uc Proirena nesigurnost U
2 uc =
P2/1
y = m + ( + B) + e
y m B e rezultat merenja uzorka oekivana vrednost za y bias metode laboratorijski bias nesigurnost za ovo je kombinovana u u(bias) nasumina greka u uslovima unutar-laboratorijske reproduktivnosti, Rw
s Rw
Procenjena varijansa e pod uslovima unutar-laboratorijske reproduktivnosti srednja preciznost. U ISO vodiu, ponovljivost sr je koriena kao procena e.
P3/1
Veba
Bias %
2.4 2.7 1.9 1.4 1.8 2.9 + 2.18 2.25
sR %
10 7 8 10 7 11
Broj laboratorija 31 36 32 35 36 34 34 -
X
RMS
8.8 -
RMS
biasa =
bias
n
2
i
u(Cref) =
sR n
8 .8 34
= 1.5 % (rel)
t-test pokazuje da bias (+2.18 %) nije znaajan (t = 0.6). Ipak, kako ne bi dolo do komplikovanja izraunavanja u sluajevima kada je vrednost biasa mala, t-test se obino ne sprovodi. Koristi se vrednost aritmetike sredin sR. Ukoliko su razlike u broju laboratorija i sR veoma velike treba koristiti zbirnu standardnu devijaciju. U ovom sluaju zbirna standardna devijacija iznosi 8.9 % za sR to je jednako srednjoj vrednosti od 8.8 %.
P4/1
Sam ple 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43
X1 7.46 9.01 3.6 6.48 14.49 10.84 4.61 2.6 2.8 5.84 2.12 2.3 2.52 3.71 7.43 8.83 9.12 8.24 2.62 3.33 2.69 12.09 4.24 10.49 3.68 9.37 2.22 6.1 2.96 14.02 4.24 5.1 2.78 8.52 12.82 3.17 11.28 14.31 4.01 3.27 9.98 12.56 3.35
X2 7.25 9.17 3.1 6.48 14.12 9.89 5 2.42 2.62 6.19 2.5 2.11 2.89 3.71 7.43 8.51 8.79 7.9 2.78 3.33 2.69 12.09 4.24 10.64 3.52 9.37 2.06 6.1 2.86 13.7 3.62 4.61 2.62 6.81 14.05 2.4 11.43 13.82 4.48 3.58 10.29 13.66 2.88 M ean:
7.355 9.090 3.350 6.480 14.305 10.365 4.805 2.510 2.710 6.015 2.310 2.205 2.705 3.710 7.430 8.670 8.955 8.070 2.700 3.330 2.690 12.090 4.240 10.565 3.600 9.370 2.140 6.100 2.910 13.860 3.930 4.855 2.700 7.665 13.435 2.785 11.355 14.065 4.245 3.425 10.135 13.110 3.115 6.499
0.210 -0.160 0.500 0.000 0.370 0.950 -0.390 0.180 0.180 -0.350 -0.380 0.190 -0.370 0.000 0.000 0.320 0.330 0.340 -0.160 0.000 0.000 0.000 0.000 -0.150 0.160 0.000 0.160 0.000 0.100 0.320 0.620 0.490 0.160 1.710 -1.230 0.770 -0.150 0.490 -0.470 -0.310 -0.310 -1.100 0.470
2.855 1.760 14.925 0.000 2.587 9.165 8.117 7.171 6.642 5.819 16.450 8.617 13.678 0.000 0.000 3.691 3.685 4.213 5.926 0.000 0.000 0.000 0.000 1.420 4.444 0.000 7.477 0.000 3.436 2.309 15.776 10.093 5.926 22.309 9.155 27.648 1.321 3.484 11.072 9.051 3.059 8.391 15.088 6.4363 5.71
= m ean range (% ) %
s(r) % = range(mean)/1.128 =
P5/1
Sample X1 1 37.62 2 16.18 3 28.82 4 4490 5 135.7 6 62.56 7 158.9 8 16540 9 31.26 10 58.49 11 740.5 12 130.3 13 29.35 14 1372 15 36.55 16 22.57 17 34.75 18 92.93 19 40.6 20 80.36 21 15.76 22 78.22 23 48.89 24 17.65 25 36.56 26 51.89 27 197.5 28 70.32 29 29.99 30 31.9
X2 36.85 37.235 16.56 16.370 28.65 28.735 4413 4451.500 124.7 130.200 62.25 62.405 159.2 159.050 16080 16310.000 30.12 30.690 60.11 59.300 796.2 768.350 126.9 128.600 29.19 29.270 1388 1380.000 44.74 40.645 23.37 22.970 33.15 33.950 94.01 93.470 42.23 41.415 86.36 83.360 18.54 17.150 73.76 75.990 50.91 49.900 16.72 17.185 35.3 35.930 52.2 52.045 206.5 202.000 69.22 69.770 30.62 30.305 32.36 32.130 Mean: 816.331
0.770 -0.380 0.170 77.000 11.000 0.310 -0.300 460.000 1.140 -1.620 -55.700 3.400 0.160 -16.000 -8.190 -0.800 1.600 -1.080 -1.630 -6.000 -2.780 4.460 -2.020 0.930 1.260 -0.310 -9.000 1.100 -0.630 -0.460
2.068 2.321 0.592 1.730 8.449 0.497 0.189 2.820 3.715 2.732 7.249 2.644 0.547 1.159 20.150 3.483 4.713 1.155 3.936 7.198 16.210 5.869 4.048 5.412 3.507 0.596 4.455 1.577 2.079 1.432 4.0843 3.62
s(r) % = range(mean)/1.128 =
P5/2
P6/1
P7/1
Broj uzoraka n=2 n=3 n=4 n=5 n=6 n=7 n=8 n=9 n=10
Faktor , Procena standardne devijacije iz opsega d2 (max-min), 1.128 /1/ i /13, strana 11/. 1.693 2.059 Standardna devijacija, s 2.326 se moe proceniti kao 2.534 opseg 2.704 s = 2.847 d2 2.970 3.078
P8/1
NORDTEST
NORDTEST is a Nordic Innovation Centre brand offering competence and expertice in the field of harmonizing of norms and methods,a large Nordic net-work of experts, more than 650 recommended Nordic testing methods and 550 published technical reports. www.nordicinnovation.net