You are on page 1of 14

Univerzitet u Tuzli Mainski Fakultet Odsjek: Proizvodno mainstvo Tuzla, 25.05.2013.

godine

SEMINARSKI RAD
Predmet: Transportni sistemi I Tema: Proraun noseih uadi

Student: Bajrektarevi Fatima II-400/10

Prof: Asistent:

Dr.sc. Alan Topi, van.prof. Dr.sc. Alan Topi, van.prof.

SADRAJ
1.Uvod..........................................................................................................................................................4 1.1.Definicija ueta.......................................................................................................................................4 1.2.Podjela uadi..........................................................................................................................................4 2. Nosivost uadi..........................................................................................................................................5 3. Kudeljna uad...........................................................................................................................................6 4. Sintetika uad.........................................................................................................................................7 5. elina uad.............................................................................................................................................7 5.1. Konstrukcione izvedbe elinih uadi....................................................................................................8 5.2. Dimenzionisanje elinih uadi............................................................................................................10 6. Ovjeenja tereta uetom........................................................................................................................12 7. Zakljuak................................................................................................................................................13

POPIS SLIKA
Slika 1. Konstrukcija elinog ueta........................................................................................................................ .......8 Slika 2. Vrste pletenja uadi............................................................................................. ..............................................9 Slika 3. Vrste ovjeenja od uadi....12

POPIS TABELA
Tabela 1. Nosivost uadi u zavisnosti od ugla zavjeenja..............................................................................................5 Tabela 2. Dozvoljena vuna sila za uad od konoplje....................................................................................................6 Tabela 3. Zatezna vrstoda eline i uadi od propilena................................................................................................7 Tabela 4.Indeks zatezne vrstode uadi.........................................................................................................................7 Tabela 5. Pramena elina uad..................................................................................................................................10 Tabela 6. Stepen sigurnosti za elina uad.................................................................................................................11 Tabela 7. Kompenzacioni faktor..................................................................................................................................11

1. UVOD 1.1. Definicija ueta


Ue je gipki visoko opteredeni mainski element, vezan iskljuivo uz dimenzije tereta. Uvijek je optereden na zatezanje. Uadi kao nosivi element tereta dizalica imaju jaku veliku konstrukcionu primjenu, razlog tome je da su pogodna za vezivanje komadnog tereta zbog svoje elastinosti i jednostavnog rukovanja sa komadima razliitih fizikih karakteristika. Kod dizalinih ureaja uadi imaju dvojaku ulogu, te se isti primjenjuju kao elementi za dizanje i noenje tereta od strane dizalinog mehanizma ili kao elementi veze izmeu tereta i ureaja za ovjeanje tereta.

1.2.

Podjela uadi

Uad se dijele u vie grupa, prema odreenim karakteristikama. Prema vrsti materijala, uad se dijele na: Vlaknasta (kudeljna) uad Sintetika uad elina (iana) uad

Kudeljna uad imaju slabe mehanike osobine i primjenjuju se samo za ureaje sa runim pogonima, kao i za vezivanje tereta za nosedi dio dizalice. elina uad se primjenjuju kod svih mehanizama i sa runim i motornim pogonom. Izrauju se od tankih elinih ica, jaine 130-180 kp/mm2, koje se prilikom izrade i termiki obrauju. ice se na specijalnim mainama savijaju u strukove, a ovi u uad. Strukovi se savijaju oko sredinjeg (osnovnog) vlakna koje se izrauje od kudelje, azbesta ili mehke eline ice. Uad sa sreditem od azbestnog ili elinog vlakna primjenjuju se na ureajima koja rade u neposrednoj blizini nekog izvora toplote. Prema nainu pletenja, uad se dijele na: lijevohodna i desnohodna

Za dizaline maine se primjenjuju uad duplog upredanja: ice se upredaju u strukove, a ovi u uad. Prema vrsti upredanja, razlikujemo: unakrsno upredena uad, istosmjerno upredena uad, kombinovano upredena uad.

Unakrsno predena uad imaju razliit pravac predenja ice u strukove i strukove u uad. Kod istosmjerno predenih uadi ovaj pravac predenja je isti, dok je kod kombinovano predenih uadi svaki drugi struk u istom pravcu upreden. Istosmjerno predena uad su savitljivija od ostalih vrsta uadi, ali se lahko raspredaju.

Najede se za dizalice primjenjuju uad sa est strukova i sa 19 i 37 ica u struku. Uad sa vedim brojem tanjih ica su savitljivija od uadi sa debljim icama, ali se bre habaju pri prelazima preko koturova i doboa.

2. NOSIVOST UADI
Nosivost uadi ovisna je, osim o materijalu od kojeg su izraena i o uglu kojeg ue zaklapa sa vertikalom. U tabeli 1. prikazani su podaci nosivosti uadi u zavisnosti od vrste ovjeenja i ugla ovjeenja kojeg zauzimaju prilikom podizanja tereta ( podaci se odnose na jedan krak ueta ). Sila zatezanja opteredenog ueta moe se odrediti obrascem:

Fu=
Q teina tereta (N) z broj uadi koje nose teret ugao izmeu ueta i sile teine tereta Q.

Tabela 1. Nosivost uadi u zavisnosti od ugla zavjeenja

Izbor prenika ueta za zadatu silu zatezanja vri se na osnovu obrasca:

Fumax=
-

Fkid

Fu najveda sila u uetu *N+, Fumax najveda sila u uetu u toku rada [N], K stepen sigurnosti , Fkid raunska sila kidanja ueta utvrena standardom izabranog tipa ueta ili od strane proizvoaa.

3. KUDELJNA UAD
Uad izraena od konoplje vrlo su pogodna za vezivanje tereta, a dobre osobine su ima: elastinost, ne oteduju teret i ne izazivaju povredu rukovaoca. Zadnjih decenija kudeljnu uad u velikoj mjeri je potisnuta od strane elinih uadi, a osnovni nedostaci kudeljnih uadi su: niska nosivost, osjetljivost na vanjske utjecaje (temperatura, vlaga, hemijski utjecaji itd.), relativno kratak vijek trajanja i sve vedi zahtjevi ka sigurnosti transportnih sredstava i njihovih elemenata. vrstoda kudeljnih vlakana ueta s obzirom na teorijski presjek kree se iznad 120 N/mm2, ali vremenom mehanike osobine kudeljnih uadi opadaju zbog podlonosti mehanikim povredama i razliitim atmosferskim uticajima. Tako smrznuto ue od konoplje ne smije se upotrebljavati dok se ne otopi i osui. Kudeljna uad se primjenjuju procesu u vezivanju tereta za nosede dijelove dizalinog mehanizma ili kao vuni element dizalinog mehanizma u tu svrhu se obino upotrebljavaju uadi ispletena od etiri pramena, mada se koriste i transmisijska uadi koja su pletena od tri pramena ali samo u svrhe teret a za nosede dijelove dizalinog mehanizma. U eksploataciji se koriste dvije izvedbe kudeljnih uadi: - obine izvedbe i - impregrirane izvedbe. Za razliku do obinih kudeljnih uadi impregrirana uad imaju neto manje doputeno naprezane od navedenog za 10 % uslijed slabljenja vlakana od strane smole kojom se premazuju, dok se njihova otpornost prema vlazi znatno povedava. Proces impregniranja vri se natapanjem uadi u karbolineum, katran ili tome slino. Proraun kudeljnih uadi vri se samo na istezanje obrascem:

F=

dop [N]

Koeficijent sigurnosti za uad od konoplje nalazi se u dijapazonu od: 8 20, zavisno od prenika i stepena rastezljivosti. U tabeli 1.2. prikazane su vrijednosti dozvoljene vune sile za uad od konoplje. Prenik ueta [mm] Dozvoljena vuna sila [kN] 13 1,2 16 2 18 2,5 20 3,25 35 10 60 25

Tabela 2. Dozvoljena vuna sila za uad od konoplje

Priblina vrijednost nosivosti neimpregniranog ueta od konoplje moe se odrediti prema obrascu:

dnu = 0,7 . d2 ; [mm]

4. SINTETIKA UAD
Vrijednosti zatezne vrstode eline uadi i uadi od sintetskih vlakana, prikazane su u tabeli 1.3. Za usporedbu tih vrijednosti uzeto je ue od polipropilena (koeficijent sigurnosti: 9). Pribline vrijednosti zatezne vrstode uadi od prirodnih i sintetskih vlakana, prikazane su u tabeli 1.4. Za poreenje tih vrijednosti uzeta je kvalitetna konoplja sa indeksom 1. Prenik ueta [mm] 12 18 24 30

Zatezna vrstoda *kN+ ue od elino ue polipropilen 7,05 2,5 a 15,9 5,5 27,4 9,5 42,8 14,3

Materijal konoplja manila najlon dakro n polietilen polipropilen

Indeks 1 1,25 3,75 2,5 2,2 2,6

Tabela 3. Zatezna vrstoda eline i uadi od propilena

Tabela 4.Indeks zatezne vrstode uadi

Karakteristike sintetikih uadi su: velika dilatacija (40%); mala zapreminska gustina; niska sklonost ka starenju; niska sklonost ka primanju vode (poliamidna uad od 5 do 15%); gubljenje vrstode uslijed uticaja toplote i trenja;

5. ELINA UAD
Od svih vrsta elemenata za dizanje i vjeanje tereta, a i uadi elina uadi su u najiroj primjeni u industriji. Manje su elastina od kudeljne i uadi od sintetskih materijala , ali su otpornija na vanjske utjecaje (temperaturu, mehanika otedenja itd.). Ovjeenja od eline uadi, izrauju se u kombinacijama: zatvorena-beskonana, dvokraka-podesiva, jednokraka i sl. o emu de biti kasnije govora. Nosivost elinog ueta je u zavisti od konstrukcione izvedbe istog i ugla vjeanja kojeg ue zatvara se vertikalom.

Slika 1. Konstrukcija elinog ueta

ice elinih uadi se izrauju hladnim vuenjem (prenika 0,2...4,2 mm) uz naknadnu termiku obradu tako da se ostvaruje jaina ice na kidanje od Rm= 1570, 1770, 1960 N/mm2. Konstrukcija elinih uadi koncipirana je tako da se na specijalnim mainama pojedine ice pletu u strukove od 7,19 ili 37 ica, a strukovi se naknadno pletu u ue oko jezgra (osnovnog vlakna) koje se izrauje od kudelje, azbesta ili meke eline ice. Izbor materijala jezgra vri se u zavisnosti od radnih uslova u kojima se primjenjuje ue, pri emu jezgro u osnovi slui za potporu strukova u noenju opteredenja, a ujedno unutar istog se taloe podmazujuda stedstva (maziva). Prilikom opteredenja ueta strukovi vre pritisak na ue i istiskuju malu koliinu maziva, ime se unutranje trenje izmeu jezgra i strukova znatno smanjuje. Osim toga prisustvo maziva u uetu nedozvoljava pojavu korozije u unutranjosti ueta. Ukoliko se desi da se podmazujudi materijal u unutranjosti ueta potroi ili zbog toplotnih uticaja ispari, vrstoda ueta ostaje nepromjenjena, ali se ivotni vijek ueta smanjuje. Zbog toga je potrebno elina uad s vremena na vrijeme naknadno premazati podmazujudim materijalom sa vanjske strane, kako bi se unutranje trenje i habanje svelo na minimalnu mjeru. U zavisnosti od radnih okolnosti u kojima se upotrebljava ureaj sa elinim uetom ovisi i izbor osnovnog jezgra, tako za ureaja koji rade u blizini toplotnih izvora primjenjuju se jezgra ueta od azbesta ili od meke eline ice. elina uad se primjenjuju za razliite svrhe u svim granama industrije, a najede se koriste kao: 5.1. sredstva za vezivanje i dizanje tereta (razne vrste dizalinih postrojenja), sredstva za povlaenje tereta (konvejeri, iare itd.), kao vozna sredstva (iare, kabl kranovi itd), kao nosiva sredstva (skele, visedi mostovi i sl.).

Konstrukcione izvedbe elinih uadi

Zavisno od oblasti primjene razlikujemo nekoliko vrsta elinih uadi i to uadi sa spiralnim upredanjem, duplog upredanja i sa oblogom, te ista se mogu podijeliti na nosiva (nepokretna) i pokretna uad. Nosiva (nepokretna) uad predstavljaju specifinu konstrukcionu izvedbu elinih uadi koja se koriste u svrhu noenja tereta pri emu ista miruju i opteredena su samo na istezanje. Trenutno se koriste u ove svrhe sljedede vrste i to:

spiralna uad i zatvorena uad.

Spiralno ue se oblikuje tako to se oko jezgra namotava nekoliko redova eline ice tako na iste ine zavojnicu u odnosu na jezgro. Najede se primjenjuju kao nosedi element kod iara i kablovskih dizalica. Zatvorena uad predstavljaju modificiranu verziju spiralnog ueta pri emu oko spiralnog ueta se postavlja nekoliko slojeva profilnih ica (najede jedan ili dva sloja, mada ima izvedbi i do 5 slojeva). Ovakvim konstrukcinim rjeenjem smanjuje se prodiranje vlage unutar ueta i sila trenja izmeu dodirnih povrina i ueta usled glatkosti povrine ueta. Pokretna uad se koriste kao nosivi elementi mehanizama za dizanje dizalinih postrojenja i ista su opteredena nazatezanje, savijanje i uvijanje. Opteredenje na savijanje nastaje prilikom prelaza ueta preko koturaa i obavijanjem oko doboa i kao dopunsko opteredenje usled savijanja ueta ice, zbog zavojnog konstrukcionog oblika oblika ueta, se optereduju na uvijanje. U ovu svrhu se najede primjenjuju pramena uad odnosno uad dobivena pletenjem ica prvo u strukove oko jezgra, pa pletenjem strukova u uad oko jezgra (proces je dataljno ved opisan u poglavlju 1.2.3). Natezanje nepokretnih uadi se obino vri sa protu tegovima (npr. kod iara), izuzeda se dozvoljavaju samo u specijalnim sluajevima. Prema vrsti upredanja strukova oko jezgra razlikujemo unakrsno, istosmjerno i kombinovano upredenu uad, a prema smjeru zavojnice oko koje se motaju na desnohodna ili lijevohodna uadi. Na slici 1.3., prikazano je unakrsno (a) i istosmjerno pleteno ue (b).

a)

unakrsno Slika 2. Vrste pletenja uadi

b) istosmjerno

Kod jako opteredenih dizalica primjenjuju se paralelno pletena uad, kod kojih se dva susjedna sloja oslanjaju po cijeloj duini ime su smanjeni povrinski pritisci i povedan vijek trajanja ueta. Ovakva konstrukcija dozvoljava primjenu ica razliitih prenika, tako da su unutranji slojevi strukova pleteni od tanjih, a vanjski od debljih ica, te su uadi savitljivija i tanja.

Tabela 5. Pramena elina uad

5.2.

Dimenzionisanje elinih uadi

Stvarna vrstoda pokretnog ueta (ueta za dizanje tereta) u trenutku putanja u rad mora da bude minimalno 4,5 puta veda od maksimalne radne sile zatezanje ueta, dok kod nosedih uadi minimalni stepen sigurnosti iznosi 3,5. U zavisnosti od pogonske grupe koeficijent sigurnosti poprima druge vrijednosti, za pokretne uadi vrijednosti stepena sigurnosti dati su u tabeli 1.6.

Ue se obino proraunava samo na zatezanje, u sluajevima gdje se oekuje brzo zamaranje materijala ueta. Izbor prenika ueta vri se na osnovu zadovoljenja slijededeg obrasca:

Fkid = A Rm = f =
-

Rm

Fu max = Fu K

Fkid - raunska sila kidanja izabranog ueta (N), Rm - jaina materijala ueta na kidanje (N/mm2), = faktor odnosa teorijskog i stvarnog poprenog presjeka ueta, tabela 1.5.

- F=

- Fu max - raunska maksimalna sila ueta uzimajudi u obzir pogonsku klasi dizalinog mehanizma
unutar kojeg djeluje ue (N),

- Fu - maksimalna sila u uetu (N), - K - stepen sigurnosti, tabela 1.6.

Oznaka pogonske klase Naziv Laka Srednja Teka Vrlo teka Broj 1 2 3 3

Broj radnih ciklusa na sat do 16 od 16 do 32 od 32 do63 preko 63

Stepen sigurnos ti 4,5 5,5 7 8,5

Tabela 6. Stepen sigurnosti za elina uad

Standardi prenici d (mm) za elinu pramenu uad iznose: 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 16, 18, 20, 22, 24, 26, 28, 32, 36, 40, 44, 48, 52, 56, 60, 64, 68. Na vijek trajanja ueta najvedi uticaj ima zamaranje materijala, na to najvedi uticaj ima savijanje. Tako ue kada pree izvjestan broj savijanja sklono je kidanju. Eksperimentalnim putem dolo je se do spoznaje da duina vijeka u zavisnosti od savijanja zavisi od odnosa najmanjeg prenika kotura (doboa) i prenika ueta odnosno Dmin/du i odnosa najmanjeg prenika kotura (doboa) i prenika ice ueta odnosno Dmin/.

Broj savijanja

1 16

2 20

3 23

6 28

10 11 12 13 14

15

16

25 26,5

30 31 32 33 34 35 36 37 37,5 38

Tabela 7. Kompenzacioni faktor

6. OVJEENJE TERETA UETOM


U svrhu ovjeenja tereta najede se koriste uad i lanci. elina uad za vezivanje su laka od lanaca, ali imaju vedu osjetljivost pri povedanim temperaturama i zbog svoje vede krutosti. Na slici 1.4., dat je prikaz nekoliko naina zahvatanja materijala ovjeenjem, primjenom eline uadi.

a)

b)

c)

d)

c)

Slika 3. Vrste ovjeenja od uadi; a) zatvorena-beskonana, b) dvokraka-podesiva, c) jednokraka, d) jednokraka-podesiva.

Za terete manjih veliina esto se koriste kudeljna i sintetika uadi, koja su esto pogodnija od elinih, zbog svoje velike savitljivosti i lake manipulacije.

7. ZAKLJUAK
Ue predstavlja nosivi element mainskih ureaja, koji je uvijek optereden na zatezanje. Dijele se na kudeljna, sintetika i elina. Najiru primjenu u mainstvu imaju elina uad zbog svojih karakteristika. Postoje tri naina predenja uadi: istosmjerno, unakrsno i kombinovano. Uad se, takoe, mogu koristiti i za ovjeenja tereta, gdje se za manje terete koriste kudeljna i sintetika, jer im je savitljivost veda, a za vede terete koriste se elina uad.

You might also like