You are on page 1of 42

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan KONSOLIDACIJA TLA

str. 1 Konsolidacija tla

I. Uvod Proces konsolidacije tla promatrat emo u sitnozrnatom potpuno saturiranom tlu. Terzaghi je jo 1925. godine razvio teoriju jednodimenzionalne konsolidacije tla, koja se i danas koristi za interpretaciju rezultata edometarskog pokusa i predvianje ponaanja tla in situ tijekom konsolidacije. Nakon optereenja vee povrine sitnozrnatog potpuno saturiranog tla jednolikim optereenjem , moe se smatrati da se tlo nalazi u nedreniranim uvjetima (nema promjene volumena tla), jer je koeficijent propusnosti takvoga tla tako mali da treba vremena dok voda ne pone iz njega istjecati. Budui da ovaj problem moemo promatrati kao jednodimenzionalan, voda u tlu preuzima ukupno vanjsko optereenje i stvara se takozvani viak tlaka vode ue = (excess pore water pressure) u odnosu na tlak vode prije optereenja tla u0, u svim tokama po visini tla, tako da je sada tlak vode u(z,0) = u0(z,0) + ue(z,0) = u0(z,0) + gdje je z vertikalna koordinata, od povrine tla usmjerena prema dolje, a druga vrijednost u zagradama oznaava poetno vrijeme t = 0. S vremenom voda istjee iz tla brzinom koja ovisi o veliini koeficijenta propusnosti i hidraulikog gradijenta. Istjecanje vode iz pora omoguava smanjenje njihova volumena i ostvarenje odgovarajue deformacije (slijeganja tla). Pri tom se smanjuje veliina vika tlaka vode, a za isti se iznos poveava efektivno naprezanje u tlu. Dakle, u(z,t) = u0(z,0) + ue(z,0) ue(z,t)

(z,t) = (z,0) + (z,t) (z,t) = ue(z,t)


Trajanje ovog procesa u vremenu zove se konsolidacijom tla. Kako se tlak vode u tlu mijenja u vremenu, radi se o nestacionarnom strujanju vode. Ovaj proces zavrava kada viak tlaka vode padne na nulu, a skelet tla preuzme cijelo vanjsko optereenje, odnosno efektivno naprezanje naraste za ukupnu vrijednost vanjskog optereenja. Zavretak ovako definiranog procesa konsolidacije oznait emo vremenom tEOP (indeks oznaava kraj primarne konsolidacije, o kojoj e jo biti rijei, End of Primary). Tada je ue(z,tEOP) = 0 u(z,tEOP) = u0(z,0)

(z,tEOP) = (z,0) +
Sada je ostvareno novo stacionarno stanje u tlu.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 2 Konsolidacija tla

Proces konsolidacije tla moemo ilustrirati jednostavnim primjerom opruge u posudi s vodom (slika I-1). Posuda ima ep s ventilom. Opteretimo je dok je ventil zatvoren (nedrenirani uvjeti). Voda u posudi, koja simulira vodu u porama tla, preuzima ukupno vanjsko optereenje, a opruga, koja simulira skelet tla, ne mie se. Kada otvorimo ventil voda e poeti istjecati iz posude, bre ako je ventil vie otvoren, sporije ako je otvoren manje, to znai da ventil simulira propusnost tla. Tlak vode u posudi tijekom ovog procesa se smanjuje, opruga preuzima isti dio vanjskog optereenja za koji se tlak vode smanjio i opruga se skrauje. Ovo traje dok voda ne prestane istjecati iz posude, to znai da u njoj vie nema vika tlaka vode i da je opruga preuzela ukupno vanjsko optereenje te se vie ne mie.

Slika I-1. Opruga u posudi s vodom ilustracija konsolidacije tla Ovdje e biti opisan edometarski pokus za odreivanje konsolidacijskih karakteristika tla i Terzaghieva teorija jednodimenzionalne konsolidacije tla, uz prikaz njenih ogranienja.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 3 Konsolidacija tla

II. Edometarski pokus i osnovne definicije Edometarski se pokus provodi u laboratoriju na cilindrinim uzorcima saturiranoga tla visine oko 2 cm i promjera od 8 do 10 cm (slika II-1). Uzorci se umeu u uplji metalni cilindar tako da su bone deformacije uzorka sprijeene i omoguen je pomak tla samo u vertikalnom smjeru (jednodimenzionalna konsolidacija tla). Na obje se horizontalne povrine uzorka postavljaju porozne ploice koje osiguravaju da je na ovim povrinama uzorka tlak vode tijekom cijeloga pokusa nula (drenirane granice). U raznim se laboratorijima koriste takozvani hidrauliki edometri, kojima je jedna horizontalna povrina nepropusna i na njoj je mogue mjeriti tlak vode u tlu. Prvo e se opisati standardni edometarski pokus, s dvije drenirane granice uzorka. U ovom se pokusu novo optereenje na uzorak nanosi svaka 24 sata. Tijekom 24 sata mjeri se vertikalni pomak uzorka pod konstantnim optereenjem, tako da se krivulja pomaka u vremenu crta u polulogaritamskom mjerilo (vrijeme je u minutama na logaritamskoj skali), to znai da se ubrzo nakon nanoenja odreenog inkrementa optereenja, oitanja vre uestalo, a kasnije sve rjee. Inkrementi optereenja obino su takvi da je veliina svakog inkrementa jednaka prethodnom optereenju (primjerice, 0 = 50 kPa, 1 = 50 kPa, 2 = 100 kPa, 3 = 200 kPa, 4 = 400 kPa), odnosno svaki inkrement optereenja odgovara tada dosegnutoj vrijednosti efektivnog naprezanja u uzorku. Budui da tijekom 24 sata sav viak tlaka vode uvijek disipira (padne na nulu), efektivna su naprezanja u uzorku (pretpostavlja se da su konstantna po visini uzorka) jednaka zbroju poetnog efektivnog naprezanja i svih do tada nanesenih inkremenata optereenja. Nakon nanoenja odreenog broja takvih inkremenata optereenja, uzorak se obino rastereti do odreene vrijednosti efektivnog naprezanja i nakon toga se opet optereuje do kraja pokusa, kada se uzorak potpuno rastereti. Rastereenje uzorka provodi se, sada u dekrementima, koji svaki takoer traje 24 sata.

Slika II-1. Uzorak u upljem metalnom cilindru za edometarski pokus

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 4 Konsolidacija tla

Promatramo edometarski pokus na uzorku meke gline, kojemu je poetno efektivno naprezanje

(z,0) = 17,75 kPa


Poetna visina uzorka H0 = 1,9 cm. Prvi inkrement optereenja iznosi 1 = 17,75 kPa. Na slici II-2 prikazana je krivulja visine uzorka u vremenu (lijevo) kroz 24 sata (1440 min) i krivulja promjene visine uzorka u vremenu (desno). Ove, kao i ostale krivulje iz prikazanog edometarskog pokusa, rezultat su prorauna na osnovi napredne teorije konsolidacije tla (V. Szavits-Nossan, 1989), kojom se vrlo realno moe prikazati ponaanje tla tijekom konsolidacije. Visina uzorka nakon 24 sata konsolidacije pod prvim inkrementom optereenja iznosi H = 1,862 cm.
0.0190
0x10
0

Visina uzorka, H (m)

0.0189

Promjena visine uzorka, H (m)

= 17,75 kPa H0 = 1,9 cm

= 17,75 kPa H0 = 1,9 cm


1x10
-4

0.0188

2x10-4

0.0187

3x10

-4

0.0186 0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

4x10

-4

0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

Slika II-2. Visina i promjena visine uzorka u vremenu za prvi inkrement optereenja Iako se tijekom standardnog edometarskog pokusa ne mjeri tlak vode u uzorku, pomou navedene se napredne teorije moe odrediti tlak vode u vremenu u diskretnim tokama uzorka. Tako je na slici II-3 prikazan dijagram tlaka vode u vremenu u toki koja je na polovini visine uzorka. Na poetku se pokusa, prije nanoenja prvog inkrementa optereenja, pretpostavi da je u0(z,0) = 0 pa je za svako vrijeme t u(z,t) = ue(z,t) Tlak vode u uzorku neposredno nakon nanoenja optereenja iznosi 17,75 kPa, a ve nakon pedesetak minuta padne na nulu.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan


20

str. 5 Konsolidacija tla


= 17,75 kPa

Tlak vode u porama, u (kPa)

16

12

0 0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

Slika II-3. Tlak vode u vremenu za prvi inkrement optereenja Dio konsolidacije do vremena kada viak tlaka vode (u ovom sluaju ukupni tlak vode) padne na nulu i odgovarajua slijeganja tla nazivaju se primarnom konsolidacijom. Za prvi inkrement optereenja u ovom edometarskom pokusu, vrijeme potrebno za kraj primarne konsolidacije je tEOP 50 min. Nakon ovog vremena, efektivno je naprezanje u uzorku konstantno i iznosi

(z,t) = (z,0) + 1 = 17,75 + 17,75 = 35,5 kPa


gdje je t tEOP. Na slici II-2 se vidi da se slijeganje uzorka nastavlja i nakon zavretka primarne konsolidacije, pri konstantnom efektivnom naprezanju. Deformacija materijala koja se realizira pri konstantnom naprezanju zove se puzanjem i svojstvo je danog materijala. Tlo ima svojstvo puzanja. Ima vie tumaenja kako dolazi do puzanja u tlu. Jedno je tumaenje da voda tijekom primarne konsolidacije istjee iz osnovnih pora tla, dok tijekom puzanja istjee iz mikropora u tlu, pri emu se ne mijenjaju efektivna naprezanja. Drugo je tumaenje da nakon kraja primarne konsolidacije dolazi do preslagivanja estica tla u novi sloaj nakon uspostave novog ravnotenog stanja, pod konstantnim efektivnim naprezanjem. Puzanje tla jo se naziva i sekundarnom konsolidacijom, a slijeganje realizirano tijekom puzanja sekundarnim slijeganjem. Na slici II-4 prikazana je ista krivulja slijeganja kao na slici II-2, s podjelom na primarnu i sekundarnu konsolidaciju.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan


0x100

str. 6 Konsolidacija tla


Primarna Sekundarna konsolidacija konsolidacija

Promjena visine uzorka, -H (m)

1x10

-4

t = 50 min
2x10
-4

3x10

-4

4x10

-4

0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

Slika II-4. Primarna i sekundarna konsolidacija tla Sljedei inkrement optereenja jednak je efektivnom naprezanju u uzorku na kraju prvog inkrementa optereenja, 2 = 35,5 kPa. Krivulje slijeganja za drugi inkrement optereenja prikazane su na slici II-5. Treba uoiti razliku u obliku krivulja sa slike II-5 u odnosu na sliku II-2 za prvi inkrement optereenja. Objanjenje za to bit e dano naknadno. Visina uzorka nakon 24 sata konsolidacije pod drugim inkrementom optereenja iznosi H = 1,704 cm.
0.0188

0.0x100

0.0184

Promjena visine uzorka, H (m)

= 35,5 kPa Visina uzorka, H (m)

= 35,5 kPa
4.0x10-4

0.0180

8.0x10

-4

0.0176

0.0172

1.2x10-3

0.0168 0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

1.6x10

-3

0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

Slika II-5. Visina i promjena visine uzorka u vremenu za drugi inkrement optereenja

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 7 Konsolidacija tla

Dijagram tlaka vode u vremenu na polovini visine uzorka tijekom 24 sata konsolidacije pod drugim inkrementom optereenja prikazan je na slici II-6. Sada je vrijeme do kraja primarne konsolidacije bitno vee i iznosi tEOP 600 min.
40

= 35,5 kPa
Tlak vode u porama, u (kPa)
30

20

10

0 0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

Slika II-6. Tlak vode u vremenu za drugi inkrement optereenja Na kraju drugog inkrementa optereenja efektivno je naprezanje u uzorku 71 kPa, koliko iznosi trei inkrement optereenja 3 = 71 kPa. Krivulje slijeganja za ovaj su inkrement optereenja prikazane na slici II-7. Visina uzorka nakon 24 sata konsolidacije pod treim inkrementom optereenja iznosi H = 1,545 cm, a konano je efektivno naprezanje u uzorku 142 kPa.

0.0172

0.0x100

Promjena visine uzorka, H (m)

= 71 kPa
0.0168

= 71 kPa
4.0x10-4

Visina uzorka, H (m)

0.0164

8.0x10-4

0.0160

1.2x10

-3

0.0156

1.6x10-3

0.0152 0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

2.0x10

-3

0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

Slika II-7. Visina i promjena visine uzorka u vremenu za trei inkrement optereenja

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 8 Konsolidacija tla

Dijagram tlaka vode u vremenu na polovini visine uzorka tijekom 24 sata konsolidacije pod treim inkrementom optereenja prikazan je na slici II-8. Vrijeme do kraja primarne konsolidacije isto je kao za drugi inkrement optereenja i iznosi tEOP 600 min.
80

= 71 kPa Tlak vode u porama, u (kPa)


60

40

20

0 0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

Slika II-8. Tlak vode u vremenu za trei inkrement optereenja etvrti, konani inkrement optereenja iznosi 4 = 142 kPa. Krivulje slijeganja za ovaj su inkrement prikazane na slici II-9. Visina uzorka nakon 24 sata konsolidacije iznosi H = 1,38 cm. Efektivno je naprezanje u uzorku sada 284 kPa.
0.0156

0.0x100

Promjena visine uzorka, H (m)

= 142 kPa
0.0152

= 142 kPa
4.0x10
-4

Visina uzorka, H (m)

0.0148

8.0x10-4

0.0144

1.2x10

-3

0.0140

1.6x10-3

0.0136 0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

2.0x10

-3

0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

Slika II-9. Visina i promjena visine uzorka u vremenu za etvrti inkrement optereenja

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 9 Konsolidacija tla

Dijagram tlaka vode u vremenu na polovini visine uzorka tijekom 24 sata konsolidacije pod etvrtim inkrementom optereenja prikazan je na slici II-10. Vrijeme do kraja primarne konsolidacije sada je neto vee nego za trei inkrement optereenja i iznosi tEOP 700 min.
160

= 142 kPa Tlak vode u porama, u (kPa)


120

80

40

0 0.1

Vrijeme (min)

10

100

1000

Slika II-10. Tlak vode u vremenu za etvrti inkrement optereenja Sada uzorak rastereujemo s istim dekrementima optereenja, svaki u trajanju od 24 sata. Konana je visina uzorka nakon rastereenja, Hf = 1,498 cm. Uzorku se pri rastereenju, oekivano, poveala visina u odnosu na onu krajem etvrtog inkrementa optereenja, ali nije dosegnula poetnu vrijednost 1,9 cm radi plastinog ponaanja tla. Na kraju pokusa trebamo odrediti vlanost ispitivanog uzorka nakon rastereenja. Ovdje je w = 66,2 %, a gustoa estica tla s = 2,65 Mg/m3. Uz pretpostavku da je tlo potpuno saturirano, pa je Sr = 100 %, iz izraza

Sr e =

s w w

Dobijemo vrijednost koeficijenta pora na kraju pokusa ef

1 ef =

2,65 0,662 ef = 1,754 1

Dalje se odredi koeficijent pora na samom poetku pokusa e0. Koeficijent pora se smanjuje tijekom optereenja, pa je e0 = e + e

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 10 Konsolidacija tla

Takoer je

e
1 + e0

H
H0

iz ega slijedi da je

ef = (1 + ef + ef )
Dakle,

H0 Hf H0

ef = ( 2,754 + ef )
Sada je

1,9 1, 498 ef = 0,739 1,9

e0 = ef + ef = 1,754 + 0,739 = 2, 493 Dobili smo prvi par vrijednosti (e, ) za edometarsku krivulju i to je (2,493; 17,75). Za ostale vrijednosti efektivnih naprezanja na kraju perioda od 24 sata konsolidacije, koeficijente pora dobijemo iz sljedeeg izraza: e = e0 e = e0 (1 + e0 )

H
H0

= 2, 493 3, 493

H
1,9

s tim da je na kraju svakog perioda od 24 sata poznata promjena visine H u odnosu na poetnu visinu H0 = 1,9 cm. U tablici II-1 dane su vrijednosti odgovarajuih koeficijenata pora. Sada imamo sve parove vrijednosti (e, ) iz kojih dobijemo edometarsku krivulju, odnos koeficijenta pora i efektivnog naprezanja u polulogaritamskom mjerilu, kao to je prikazano na slici II-11. Tablica II-1. Koeficijent pora na kraju perioda od 24 sata konsolidacije Inkrement 1 2 3 4

(kPa)
35,5 71 142 284

H (cm) 1,862 1,708 1,545 1,380

H (cm)
0,038 0,192 0,355 0,520

e 2,424 2,141 1,840 1,537

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan


2.6 2.4

str. 11 Konsolidacija tla

Koeficijent pora, e

2.2 2.0 1.8 1.6 1.4 10

Efektivno naprezanje, ' (kPa)

100

1000

Slika II-11. Edometarska krivulja Iz edometarske se krivulje moe, izmeu ostalog, oitati vrijednost naprezanja prekonsolidacije p. Za naprezanje prekonsolidacije se kae da je najvee efektivno naprezanje koje je u tlu, u njegovoj povijesti djelovalo na odreenoj dubini iz koje je uzet uzorak tla za ispitivanje u edometru. Kao to e se vidjeti naknadno, postoji i drugo objanjenje za naprezanje prekonsolidacije. Prvo emo prikazati Casagrandeov postupak odreivanja naprezanja prekonsolidacije iz edometarske krivulje (slika II-12). Prvo se odredi toka (oznaena slovom A) na edometarskoj krivulji gdje je ova krivulja najvie zakrivljena. Zatim se kroz toku A povue horizontalna linija (do toke B) i tangenta na krivulju (do toke C) te se odredi polovite dobivenog kuta BAC (linija (b)). Linija (a) je produetak ravnog dijela edometarske krivulje. Apscisa sjecita linija (a) i (b) odgovara naprezanju prekonsolidacije.
2.6 2.4

produetak ravnog dijela krivulje (a) A B horizontala kroz toku A polovite kuta BAC (b)

Koeficijent pora, e

2.2

C
2.0 1.8 1.6

tangenta na krivulju u toki A toka A : najvea zakrivljenost krivulje

'p = 37,5 kPa na sjecitu (a) i (b)


1.4 10

Efektivno naprezanje, ' (kPa)

100

1000

Slika II-12. Casagrandeov postupak za odreivanje naprezanja prekonsolidacije p

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 12 Konsolidacija tla

Ako je in situ vertikalno efektivno naprezanje manje od naprezanja prekonsolidacije, kae se da je tlo prekonsolidirano. U sluaju edometarske krivulje sa slike II-11, moe se odmah zakljuiti da ispitivan uzorak tla odgovara prekonsolidiranom tlu, jer je poetno vertikalno naprezanje od 17,75 kPa manje od naprezanja prekonsolidacije. Gotovo su sva tla u Hrvatskoj u manjoj ili veoj mjeri prekonsolidirana. Ako prihvatimo definiciju naprezanja prekonsolidacije, kao najveeg efektivnog naprezanja koje je u tlu djelovalo, onda bi smanjenje efektivnog naprezanja in situ bio rezultat rastereenja tla erozijom povrinskih slojeva tla ili poveanja razine podzemne vode. Vertikalno efektivno naprezanje in situ moe biti najvie jednako naprezanju prekonsolidacije. U tom sluaju kaemo da je tlo normalno konsolidirano. Daljnjim optereenjem normalno konsolidiranog tla, u principu, dobijemo linearni dio edometarske krivulje u polulogaritamskom mjerilu, cijeli u normalno konsolidiranom podruju. Kao to se vidi iz edometarske krivulje, tlo je puno krue u prekonsolidiranom nego u normalno konsolidiranom podruju. U prekonsolidiranom se podruju tlo ponaa gotovo elastino, a u normalno konsolidiranom podruju se ponaa plastino. Normalno konsolidirano emo tlo rijetko nai u kontinentalnom podruju Hrvatske, dok je uestalo u gornjim dijelovima morskih sedimenata. Radi velike stiljivosti, normalno je konsolidirano tlo vrlo nepovoljno za geotehnike zahvate. Definira se omjer prekonsolidacije OCR (OverConsolidation Ratio): OCR = p 1 0 (1)

Ako je OCR > 1, tlo je prekonsolidirano, a ako je OCR = 1, tlo je normalno konsolidirano. Uzrok prekonsolidiranosti tla, meutim, moe biti njegovo puzanje, pa ne mora vrijediti gore navedena definicija naprezanja prekonsolidacije. Na slici II-13 je ilustrirano kako puzanje utjee na naprezanje prekonsolidacije. Neka se stanje koeficijenta pora i vertikalnog efektivnog naprezanja nalazi u toki A sa slike II-13. Ako tlo vrlo dugo ostane netaknuto, u potpuno istim uvjetima (tlak vode, temperatura), uslijed puzanja e se njegov volumen smanjiti, pa tako i koeficijent pora, a vertikalno e efektivno naprezanje ostati isto. Tada e se stanje koeficijenta pora i vertikalnog efektivnog naprezanja nalaziti u toki B sa slike II-13. Ako sada tlo opteretimo, ono e se ponaati kao prekonsolidirano tlo dok ne dosegne liniju normalnog naprezanja. Time e se moi odrediti naprezanje prekonsolidacije, koje ne odgovara osnovnoj definiciji, po kojoj se radi o najveem efektivnom naprezanju koje je prethodno djelovalo u tlu. Prekonsolidirano je tlo poeljno ne optereivati preko vrijednosti naprezanja prekonsolidacije, jer e, u suprotnom, doi do velikih slijeganja tla. Iz edometarske je krivulje mogue, za svako poetno stanje (e0, 0) i odgovarajui inkrement optereenja, odrediti konano stanje u tlu (ef, f) i odgovarajue konano slijeganje uslijed konsolidacije tla.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan


2.6 2.4

str. 13 Konsolidacija tla

Koeficijent pora, e

2.2 2.0 1.8 1.6 1.4 10

A puzanje B

Efektivno naprezanje, ' (kPa)

100

1000

Slika II-13. Puzanje tla i novo optereenje s odgovarajuim naprezanjem prekonsolidacije Kao to je prethodno reeno, krivulje slijeganja za prvi inkrement optereenja (slika II-2), po svom se obliku razlikuju od krivulja slijeganja za preostale inkremente optereenja. Razlog za to je to je tijekom prvog inkrementa optereenja tlo bilo u prekonsolidiranom, a za preostale je inkremente bilo u normalno konsolidiranom podruju. Krivulje sa slike II-2 tipine su krivulje slijeganja za prekonsolidirano tlo. Edometarska krivulja omoguava odreivanje jo nekih veliina. Prvo emo definirati indeks stiljivosti Cc (slika II-14). Indeks stiljivosti definiran je kao nagib linearnog dijela edometarske krivulje u polulogaritamskom mjerilu u normalno konsolidiranom podruju.
2.6 2.4

Koeficijent pora, e

2.2 2.0 1.8 1.6 1.4 10

Cc 1

Efektivno naprezanje, ' (kPa)

100

1000

Slika II-14. Indeks stiljivosti Cc

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 14 Konsolidacija tla

Tako, za linearni dio edometarske krivulje u polulogaritamskom mjerilu, moemo postaviti jednadbu: er e = Cc log

(2)

gdje su er i r koordinate referentne toke na edometarskoj krivulji u normalno konsolidiranom podruju (slika II-15).
2.6 2.4

Koeficijent pora, e

2.2 2.0 1.8 1.6 1.4 10

(er ,'r)

(e,')

Efektivno naprezanje, ' (kPa)

100

1000

Slika II-15. Toke iz jednadbe (2) Analogno indeksu stiljivosti definiramo indeks rekompresije Cr (slika II-16). Ovdje je, pri efektivnom naprezanju 142 kPa, uzorak rastereen u koracima do efektivnog naprezanja 35,5 kPa i ponovo, u koracima, optereen do efektivnog naprezanja 284 kPa. Nagib linearnog dijela ponovnog optereenja u polulogaritamskom mjerilu je indeks rekompresije. Dalje emo, sada iz krivulje slijeganja u vremenu, definirati indeks sekundarne konsolidacije C. Za ovu emo definiciju pretpostaviti da je inkrement optereenja 3 na uzorku ostao 69,44 dana. Primarna je konsolidacija trajala oko 600 minuta. Iza toga su slijeganja rezultat puzanja. Kao to se vidi na slici II-17, dio krivulje slijeganja, tijekom puzanja je linearan u polulogaritamskom mjerilu. Nagib ovog dijela krivulje slijeganja je indeks sekundarne konsolidacije.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan


2.6 2.4

str. 15 Konsolidacija tla

Koeficijent pora, e

2.2 2.0

Cr
1.8 1.6 1.4 10

Efektivno naprezanje, ' (kPa)

100

1000

Slika II-16. Indeks rekompresije Cr


2.2

2.1

= 71 kPa tmax= 69,44 dana

Koeficijent pora, e

2.0

1.9

C
1.8

1
1 10 100 1000 10000 100000

1.7 0.1

Vrijeme (min)

Slika II-17. Indeks sekundarne konsolidacije C Za linearni dio krivulje slijeganja u polulogaritamskom mjerilu, moemo postaviti jednadbu: er e = C log t tr (3)

gdje su er i tr koordinate referentne toke na linearnom dijelu krivulje slijeganja (slika II-18).

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan


2.2

str. 16 Konsolidacija tla

2.1

Koeficijent pora, e

2.0

1.9

(er ,tr) (e,t)

1.8

1.7 0.1

Vrijeme, t (min)

10

100

1000

10000 100000

Slika II-18. Toke iz jednadbe (3) Kada bismo, u edometarskom pokusu, etvrti inkrement optereenja 4 = 142 kPa nanosili na uzorak u 7 jednakih koraka, svaki u trajanju od 24 sata, u polulogaritamskom bismo dijagramu (e, ) dobili pravac. Meutim, kada odgovarajue parove vrijednosti (e, ) ucrtamo u linearnom mjerilu, to vie nije pravac (slika II-19). Ako spojimo prvu i zadnju toku ovog dijagrama, dobijemo pravac, iji nagib definira koeficijent stiljivosti av. Tako je koeficijent stiljivosti definiran izrazom

av =

(m

kN

)
1.9

(4)

Koeficijent pora, e

1.8

1 av

1.7

1.6

1.5 120

Efektivno naprezanje, ' (kPa)

160

200

240

280

320

Slika II-19. Koeficijent stiljivosti av

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 17 Konsolidacija tla

Kada koeficijent stiljivosti podijelimo s 1 + e0, dobijemo modul promjene volumena mv mv = av 1 + e0

(m
1

kN

(5)

Iz izraza (4) i (5) proizlazi da je mv = Kako je

1 + e0

e0 e 1 1 + e0 0

=
slijedi da je mv =

e
1 + e0

Sada definiramo modul stiljivosti Mv: Mv = Dakle, Mv = 1 mv

( kN m )
2

(6)

Mogue je, za edometarske uvjete, odrediti vezu izmeu modula stiljivosti i parametara linearno-elastinog konstitucijskog odnosa, Youngovog modula elastinosti E i Poissonovog koeficijenta . U edometarskim je uvjetima: = 1 = v

= 1 ;

3 = 0

Prema teoriji elastinosti je, dakle:

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 18 Konsolidacija tla

0= to daje

1 ( 1 + 3 ) 3 E

( 1 + 3 ) = 0 3

odnosno = 3

1 1

Gornjim je izrazom definiran odnos izmeu horizontalnog i vertikalnog efektivnog naprezanja, za to slui koeficijent bonog naprezanja tla u mirovanju K0 (koji vrijedi u edometarskim uvjetima). Tako doemo do veze izmeu K0 i K0 =

(7)

Za vertikalnu deformaciju imamo:


1 1 2 2 2 3 ) = = 1 = ( 1 1 1 1 E E = 1 2 2 1 (1 + )(1 2 ) 1 = E 1 E 1

iz ega slijedi traena veza parametara:


M v = E 1 (1 + )(1 2 )

(8)

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 19 Konsolidacija tla

III. Terzaghieva teorija jednodimenzionalne konsolidacije Terzaghieva teorija konsolidacije, kao to je reeno, jo uvijek se u praksi koristi, iako ima bitnih ogranienja. Prvo, ova teorija vrijedi samo za male deformacije, to znai da njome nije uputno analizirati proces konsolidacije za meke, normalno konsolidirane gline. Nadalje, pretpostavlja se linearan odnos izmeu koeficijenta pora i efektivnih naprezanja (konstantan koeficijent stiljivosti av), to moe aproksimativno vrijediti samo za vrlo male deformacije, jer, kao to je gore prikazano, ovaj odnos nije linearan. Posebno treba naglasiti da se Terzaghievom teorijom moe obuhvatiti samo primarna konsolidacija, jer, prema njoj, slijeganje asimptotski tei nuli nakon to disipira sav viak tlaka vode. No, ve je tijekom odravanja I. Meunarodne konferencije za mehaniku tla i temeljenje, u Cambridgeu 1936. godine, niz istraivaa izvijestilo o nastavku slijeganja tla nakon disipacije vika tlaka vode, to je uoeno u laboratorijskim pokusima i in situ. Tako je i dolo do podjele na primarnu i sekundarnu konsolidaciju. Primarnom se konsolidacijom nazivao onaj dio konsolidacije koji se moe obuhvatiti Terzaghievom teorijom, a za sekundarnu je konsolidaciju Buisman (1936) predloio izraz u kojem se slijeganje linearno poveava s logaritmom vremena. Ovaj se izraz takoer jo uvijek koristi.

U meuvremenu su razvijene razne teorije nelinearne jednodimenzionalne konsolidacije za konane (velike) deformacije, u kojima se pretpostavlja nelinearan odnos izmeu koeficijenta pora i efektivnih naprezanja te izmeu koeficijenta pora i koeficijenta propusnosti. U nekima od ovih teorija je ukljueno i puzanje tla. Meutim, do dananjega dana traju prepirke meu istraivaima o tome je li puzanje izdvojeno ponaanje tla, koje pone djelovati tek nakon disipacije vika tlaka vode, ili je inherentno svojstvo tla, koje se uvijek oitava, pa tako i tijekom primarne konsolidacije tla. Ovaj drugi sluaj znai da nije pouzdano iz edometarskog ispitivanja tla, odnosno iz edometarske krivulje, prognozirati konano slijeganje tla in situ, jer je uzorak tla visok svega 2 cm, dok je sloj konsolidirajue gline in situ debljine vie metara, pa bi se u njemu, za isti inkrement optereenja, dosegnulo vee slijeganje (radi puzanja) nego to bi se dobilo ekstrapolacijom rezultata edometarskog pokusa za debeli sloj tla. No, ovo su akademske rasprave, a Terzaghieva se teorija za primarnu konsolidaciju i Buismanov izraz za sekundarno slijeganje i dalje rabe u praksi. Pretpostavke Terzaghieve teorije su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Tlo je homogeno Tlo je potpuno saturirano Voda i estice tla nisu stiljive Deformacije i strujanje vode su jednodimenzionalni (samo u vertikalnom smjeru) Deformacije su male Vrijedi Darcyev zakon Koeficijent propusnosti i modul promjene volumena ostaju konstantnima tijekom konsolidacije 8. Postoji jedinstven odnos izmeu koeficijenta pora i efektivnog naprezanja

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 20 Konsolidacija tla

Pretpostavke 1. do 3. i 6. su uobiajene. Pretpostavka 4. je logina za edometarski pokus, a treba rei da je Biot razvio trodimenzionalnu teoriju konsolidacije. Pretpostavke 5. i 7. su ve komentirane. Laboratorijska ispitivanja raznih istraivaa pokazuju da pretpostavka 8. ne stoji, kao to se vidi na slici III-1. Na ovoj su slici prikazane dvije edometarske krivulje nakon ispitivanja dvaju uzoraka iste vrste tla od istog poetnog stanja i s istim inkrementima optereenja. Jedan je pokus voen tako da je svaki inkrement optereenja na uzorku bio 24 sata, dok je svaki inkrement optereenja u drugom pokusu na uzorku bio tjedan dana. Zbog duljeg trajanja puzanja u drugom pokusu, za iste su vrijednosti efektivnih naprezanja dobiveni manji koeficijenti pora (vee deformacije). Ovo opovrgava postojanje jedinstvenog odnosa izmeu koeficijenta pora i efektivnog naprezanja.
2.6 2.4

Koeficijent pora, e

2.2 2.0 1.8 1.6 1.4 10

Nakon 24 h

Nakon tjedan dana

Efektivno naprezanje, ' (kPa)

100

1000

Slika III-1. Nejedinstven odnos izmeu koeficijenta pora i efektivnog naprezanja Za izvod Terzaghieve teorije promatramo element tla dimenzija dx, dy i dz na dubini z u sloju tla debljine 2d (slika III-2). S d oznaavamo najdulji put, koji voda mora proi da bi istekla iz tla. Ako su obje horizontalne granice tla propusne (drenirane), onda je d jednak polovini debljine sloja tla, a ako je donja granica nepropusna, onda je d jednak debljini sloja tla. Kako Terzaghieva teorija vrijedi za vie oblika poetne raspodjele vika tlaka vode, oznait emo s ui poetnu raspodjelu vika tlaka vode. U sluaju jednolikog optereenja vee povrine tla s , ui = . Openito je ue(z,0) = ui(z)

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 21 Konsolidacija tla

Slika III-2. Element tla u sloju debljine 2d Kako vrijedi Darcyev zakon, specifini je protok v = ki = k H z

Za hidrostatski tlak vode je u0 = w z, pa je hidrauliki potencijal H = P + zg = u

+ zg =

u0 + ue

+ zg = z + zg +

ue

Ako je mjerna ravnina na donjoj horizontalnoj granici sloja tla, zbroj z + zg = 2d daje debljinu sloja tla, dakle to je konstanta, pa je H 1 ue = z w z odnosno v= k ue w z

Prema jednadbi kontinuiteta za jednodimenzionalno nestacionarno strujanje vode kroz saturirano tlo, odljev vode iz elementa tla kroz njegove rubove mora biti jednak smanjenju volumena tog elementa po jedinici vremena, to se matematiki moe izraziti u obliku

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 22 Konsolidacija tla

v d = z dt iz ega slijedi da je k 2ue d = dt w z 2

S druge strane je d d 1 = = dt d t M v t Kako je smanjenje vika tlaka vode u vremenu jednako poveanju efektivnih naprezanja, tako je u = e t t onda je d 1 ue = dt M v t Konano dobijemo k 2ue 1 ue = 2 w z M v t odnosno cv gdje je cv = k Mv 2ue ue = t z 2 (9)

( m /s )
2

(10)

Izraz (9) je Terzaghieva diferencijalna jednadba jednodimenzionalne konsolidacije, a izrazom (10) je definiran koeficijent konsolidacije cv, koji je tijekom konsolidacije konstantan.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 23 Konsolidacija tla

Terzaghieva jednadba (9) ima eksplicitno analitiko rjeenje. Za ovo rjeenje treba postaviti poetne i rubne uvjete. Poetni uvjeti glase:
ue ( z, 0 ) = ui ( z ) za 0 z 2d

Kako su obje horizontalne granice propusne (drenirane), na njima je ukupan tlak vode nula, pa je i viak tlaka vode nula, tako da rubni uvjeti glase ue (0, t ) = 0 i ue (2d , t ) = 0 Rjeenje Terzaghieve jednadbe je u obliku beskonanog reda:
ue ( z, t ) =

n = n =1

1 d

2d

ui ( z ) sin

n 2 2 cv n z n z dz sin exp 2d 2d 4d2

Ako je ui(z) konstantan po dubini (ui = ) onda se rjeenje pojednostavljuje:


ue ( z, t ) =
n = n =1

n 2 2 cv t 2ui n z sin exp (1 cos n ) n 2d 4d2

Kako je za parne brojeve n, (1 cos n ) = 0 , a za neparne je n, (1 cos n ) = 2 , uvodimo supstitucije n = 2m + 1 i M=

( 2m + 1)

i bezdimenzionalni vremenski faktor Tv: Tv = cv t d2 (11)

pa se rjeenje Terzaghieve jednadbe svodi na ue ( z, t ) =

m = m =0

2ui Mz 2 sin exp M Tv M d

Prikazano rjeenje Terzaghieve jednadbe daje izokrone. Izokrona je krivulja koja, za dano vrijeme t, prikazuje raspodjelu vika tlaka vode ue(z, t) (ili ukupnog tlaka vode) po visini sloja tla (ili uzorka tla). Kada se ue(z, t) podijeli s konstantnim poetnim vikom tlaka vode ui, a koordinata z se podijeli s poetnom visinom H0, dobije se normalizirana

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 24 Konsolidacija tla

izokrona. Na slici III-3 prikazane su tri normalizirane izokrone za dane vrijednosti bezdimenzionalnog vremenskog faktora Tv. Ove su normalizirane izokrone openitog karaktera u tom smislu da vrijede za sve koeficijente konsolidacije cv i za sve visine H0. Ako su obje granice promatranog sloja tla drenirane, cijele su izokrone relevantne za odgovarajuu raspodjelu tlaka vode, a ako je donja granica sloja nepropusna, samo je gornja polovina izokrone relevantna za raspodjelu tlaka vode. Ovisno o vrijednosti konkretnog koeficijenta konsolidacije i konkretnog najveeg puta dreniranja d za dani sloj tla, za fiksirani Tv sa slike III-3 e se dobiti odgovarajue vrijeme kada raspodjela tlaka vode, prema Terzaghiu, odgovara upravo izokroni sa slike III-3.

1.0

Tv = 0,05 Tv = 0,20 Tv = 0,65

0.8

0.6

z/H0
0.4 0.2 0.0 0

0.2

0.4

ue/ui

0.6

0.8

Slika III-3. Normalizirane izokrone za Terzaghievo rjeenje konsolidacije Sada emo definirati stupanj konsolidacije Uz na dubini z za dano vrijeme t, u openitom obliku

U z ( z, t ) =

ui ( z ) ue ( z, t ) u ( z, t ) = 1 e ui ( z ) ui ( z )

Za konstantni ui po dubini sloja tla, iz Terzaghievog se rjeenja dobije da je U z ( z, t ) = 1

m = m =0

2 M

Mz 2 sin exp M Tv d

Nas zanima prosjeni stupanj konsolidacije U (t) za cijeli sloj tla, za dano vrijeme t, koji se dobije integracijom izraza za Uz (z, t) po visini sloja. Dakle,

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 25 Konsolidacija tla

U (t ) = 1

(1 H 0 ) ue ( z, t ) dz
0

H0

ui

= 1

m = m =0

2 exp M 2 Tv 2 M

Prosjeni stupanj konsolidacije, kojeg emo u daljnjem tekstu nazivati samo stupnjem konsolidacije, daje postotak disipacije vika tlaka vode u odnosu na poetni viak tlaka vode ui, za dano vrijeme t. Desna strana gornjeg izraza sadri samo bezdimenzionalne veliine, tako da je mogue dobiti odnos izmeu stupnja konsolidacije U i bezdimenzionalnog vremenskog faktora Tv (slika III-4), koji vrijedi za sve koeficijente konsolidacije i sve visine sloja tla.
0.0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 0.001 0.01 0.1 1

Tv=(cvt/d2)

Slika III-4. Krivulja ovisnosti stupnja konsolidacije U o bezdimenzionalnom vremenskom faktoru Tv Budui da krivulja sa slike III-4 ima takav oblik da joj se poetni dio do U = 60 % moe aproksimirati parabolom, a dio izmeu U = 60 % i U = 90 % pravcem u polulogaritamskom mjerilu, mogu se postaviti sljedei empirijski izrazi za veze izmeu stupnja konsolidacije i bezdimenzionalnog vremenskog faktora:

za U < 0,6 Tv =

4 za U = 0,6 Tv = 0, 286

U2

(12)

za U > 0,6 Tv = 0,933 log (1 U ) 0,085 Jednim emo primjerom ilustrirati uporabu izraza (12). U standardnom edometarskom pokusu, uzorak saturirane gline, visine 1,9 cm, dosegne 50 % konsolidacije za 20 minuta. Koliko vremena treba sloju tla istih karakteristika, uvjeta optereenja i dreniranja,

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 26 Konsolidacija tla

debljine 5 m, da dosegne isti stupanj konsolidacije? Koliko mu treba vremena da dosegne 30 %, a koliko da dosegne 75 % konsolidacije? 50 % konsolidacije znai da je stupanj konsolidacije U = 0,5, emu odgovara jedinstvena vrijednost bezdimenzionalnog vremenskog faktora za uzorak i za sloj tla. Ako indeksom u oznaimo varijable koje se odnose na uzorak, a indeksom s one koje se odnose na sloj tla, onda je Tv = gdje je
tu = 20 min d u = ts = ? 0, 019 = 0,0095 m 2 5 d s = = 2,5 m 2

cv tu cv ts = 2 2 du ds

iz ega slijedi da je 2,5 ts = 20 = 1.385.042 min = 2,6 god 0,0095 to je odgovor na prvo pitanje. Za odgovore na drugo pitanje treba odrediti vrijednost bezdimenzionalnog vremenskog faktora za stupanj konsolidacije 50 % i vrijednost koeficijenta konsolidacije iz poznatih podataka, primjerice, za uzorak tla. Za U = 0,5, iz izraza (12) slijedi da je Tv = Sada je cv =
2 Tv d u tu 2

0,52 = 0,196

cv =

0,196 0,00952 = 8,85 107 m 2 /min = 0, 465 m 2 /god 20

Za 30 % konsolidacije, odnosno U = 0,30 Tv =

0,302 = 0,071

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 27 Konsolidacija tla

iz ega dobijemo vrijeme potrebno za 30 % konsolidacije sloja tla ts = Tv d s2 0,071 2,52 = = 0,95 god cv 0, 465

Za 75 % konsolidacije, odnosno U = 0,75


Tv = 0,933 log (1 0,75) 0,085 = 0, 477

pa je vrijeme potrebno za 75 % konsolidacije Tv d s2 0, 477 2,52 ts = = = 13, 4 god cv 0, 465 Nadalje emo opisati kako se iz edometarskog pokusa odreuje slijeganje tla na kraju primarne konsolidacije, a kako se na osnovi Terzaghieve teorije moe dobiti slijeganje tla za dano vrijeme t. Iz poznatog odnosa H e = H 0 1 + e0 slijedi da je

H =

e
1 + e0

H0 =

e H 0 = mv H 0 1 + e0

to znai da je slijeganje sloja tla poetne debljine H0, nakon inkrementa optereenja , na kraju primarne konsolidacije, kada je = , dano izrazom: sEOP =


Mv

H0

(13)

Za slijeganja tla na kraju primarne konsolidacije dovoljno je, dakle, iz edometarske krivulje odrediti modul stiljivosti Mv za dani inkrement optereenja. Kako Terzaghieva teorija pretpostavlja da je odnos izmeu koeficijenta pora i efektivnog naprezanja linearan (slika III-5), iz toga proizlaze sljedei odnosi:

U z ( z, t ) =

(z) ui ( z ) ue ( z , t ) ( z, t ) 0 = ( z) 0 (z) ui ( z ) EOP

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 28 Konsolidacija tla

U z ( z, t ) =

e0 ( z ) e ( z, t ) e ( z, t ) s ( z, t ) = = c e0 ( z ) eEOP ( z ) eEOP ( z ) sEOP ( z )

gdje je sc (z, t) konsolidacijsko slijeganje tla na dubini z za vrijeme t.

Slika III-5. Linearni odnos izmeu koeficijenta pora i efektivnog naprezanja Dakle, na temelju pretpostavke da je odnos izmeu koeficijenta pora i efektivnog naprezanja linearan (konstantan modul stiljivosti Mv), proizlazi da stupanj konsolidacije u isto vrijeme predstavlja postotak disipacije vika tlaka vode u odnosu na poetni viak tlaka vode ui i postotak realizacije slijeganja sc (t) u odnosu na slijeganje na kraju primarne konsolidacije sEOP. Prema tome, moemo pisati:
sc ( t ) = U ( t ) sEOP

(14)

Sada emo prikazati kako se iz rezultata edometarskog pokusa, za pojedini inkrement optereenja, Casagrandeovim postupkom odreuje koeficijent konsolidacije cv. Na slici III-6 prikazani su rezultati edometarskog pokusa za inkrement optereenja 35,5 kPa. Prvo se na poetnom dijelu krivulje promjene visine uzorka u vremenu (polulogaritamsko mjerilo) odrede dvije toke, A i B, iji je omjer apscisa 1:4. Uz pretpostavku da se poetni dio ove krivulje moe aproksimirati parabolom, omjer ordinata ovih dviju toaka je 1:2. Udaljenost ordinata toaka A i B, a, nanese se iznad toke A i tako na ordinati dobijemo toku a0 koja oznaava poetak konsolidacije, odnosno stupanj konsolidacije U = 0. Sjecite dvaju linearnih dijelova krivulje oznaava kraj primarne konsolidacije, dakle ordinata toke a100 odgovara stupnju konsolidacije U = 100 %. Polovina razlike ordinata toaka a0 i a100 odgovara stupnju konsolidacije U = 50 % (toka a50), jer isti stupanj konsolidacije, kao to smo vidjeli, odgovara postotku disipacije vika tlaka vode i postotku ostvarenog slijeganja u odnosu na konano slijeganje tla.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan


Promjena visine uzorka, H (m) u odnosu na pocetnu visinu H0=1,9 cm
0.0x100

str. 29 Konsolidacija tla


= 35,5 kPa a0 A a a B

4.0x10-4

8.0x10

-4

a50

1.2x10-3

1.6x10-3

a100 t50=25 min


1

2.0x10-3 0.1

Vrijeme, t (min)

10

100

1000

Slika III-6. Casagrandeov postupak za odreivanje koeficijenta konsolidacije cv Dakle, a 50 = a 0 + a100 2

a apscisa toke na krivulji, ija je ordinata a50, daje vrijeme t50 potrebno za 50 % konsolidacije. Kako stupnju konsolidacije od 50 % odgovara bezdimenzionalni vremenski faktor Tv = 0,196, koeficijent konsolidacije dobijemo iz izraza: cv = 0,196 d 2 t50 (15)

Za rezultate edometarskog pokusa sa slike III-6, koeficijent konsolidacije je cv = 0,196 0,0192 = 2,83 106 m 2 /min 25

S ovom vrijednou koeficijenta konsolidacije, pomou Terzaghievog rjeenja raunamo krivulje slijeganja uzorka u vremenu (slika III-7) i vika tlaka vode (ujedno i ukupnog tlaka vode) na polovini visine uzorka u vremenu (slika III-8) za inkrement optereenja 35,5 kPa. Na slikama III-7 i III-8 prikazane su i originalne krivulje prethodno prikazanih rezultata edometarskog pokusa za ovaj inkrement optereenja. Poznato je da se Terzaghievo rjeenje jednodimenzionalne konsolidacije za slijeganje tla moe dobro poklopiti sa svakom edometarskom krivuljom slijeganja uzorka tla u vremenu za dani inkrement optereenja, u dijelu primarne konsolidacije, uz uvjet da se primjereno odabere vrijednost koeficijenta konsolidacije. Ovo vrijedi u podruju

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 30 Konsolidacija tla

normalne konsolidacije, jer krivulje slijeganja imaju drukiji oblik u podruju prekonsolidacije. To je rezultat definicije koeficijenta konsolidacije kao konstante tijekom cijeloga procesa, jer se pokazuje da se evidentne nelinearnosti koeficijenta propusnosti i koeficijenta stiljivosti tla, na odreeni nain ponitavaju u izrazu za koeficijent konsolidacije. Zato je izmeu Terzaghieve linearne teorije samo za primarnu konsolidaciju i nelinearne teorije koja ukljuuje puzanje tla, relativno dobro poklapanje krivulja promjene visine uzorka u vremenu (slika III-7). Meutim, nikako ne vrijedi da je, istovremeno, mogue dobro poklopiti Terzaghievo rjeenje za krivulju vika tlaka vode u vremenu s rezultatima nelinearne teorije koja ukljuuje puzanje tla, kao to je prikazano na slici III-8.

0.0x10

Promjena visine uzorka, H (m)

Originalna krivulja Rjeenje prema Terzaghiu = 35,5 kPa

4.0x10

-4

8.0x10

-4

1.2x10

-3

1.6x10

-3

0.1

Vrijeme, t (min)

10

100

1000

Slika III-7. Slijeganje u vremenu

40

Originalna krivulja Rjeenje prema Terzaghiu = 35,5 kPa

Tlak vode u porama, u (kPa)

30

20

10

0 0.1

Vrijeme, t (min)

10

100

1000

Slika III-8. Tlak vode u vremenu

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 31 Konsolidacija tla

IV. Numeriko modeliranje procesa konsolidacije tla programima GeoStudio Promatramo model tla sa slike IV-1. Koeficijent propusnosti tla k = 5 10-6 m/s. Model tla visine je 1 m i sastoji se od jedne regije. Zadali smo gustu mreu konanih elemenata po vertikalnoj stranici modela i sekundarne vorove, radi to tonijeg prorauna varijabli procesa konsolidacije tla. Na poetku analize procesa konsolidacije potrebno je zadati poetne uvjete, odnosno viak tlaka vode, koji e disipirati tijekom vremena. Ovdje emo zadati konstantan viak tlaka vode po visini modela, ue = 1000 kPa, a hidrostatski tlak vode u0 emo zanemariti tako da je u = ue. Ovaj viak tlaka vode odgovara jednolikom optereenju tla s = 1000 kPa. Radi jednostavnosti, za zapreminsku teinu vode zadajemo w = 10 kN/m3. Dakle, na donjem horizontalnom rubu modela zadajemo hidrauliki potencijal H = 100 m, a na gornjem horizontalnom rubu hidrauliki potencijal H = 101 m.
4 1.0 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 1 0.0 0 2 100 200 300 400 500 3

visina (m)

udaljenost (m) (x 0.001)

Slika IV-1. Model tla za proraun poetnih uvjeta za konsolidaciju tla Rezultati ovog prorauna prikazani su na slici IV-2, gdje se vidi da je u cijelom modelu generiran viak tlaka vode od 1000 kPa.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 32 Konsolidacija tla

1.0 0.8 Y koordinata (m) 0.6 0.4 0.2 0.0

200

400

600

800

1000

Tlak vode (kPa)


Slika IV-2. Poetni tlak vode po visini modela (1000 kPa) Ako nas tijekom konsolidacije tla zanimaju samo izokrone, bez slijeganja tla, za sljedei emo proraun koristiti samo program SEEP/W. Budui da se ovdje radi o nestacionarnom strujanju vode kroz tlo, za proces konsolidacije koristimo Transient analizu. U programu SEEP/W za nestacionarnu analizu, osim koeficijenta propusnosti tla, treba definirati i funkciju obujamske vlanosti . Obujamska je vlanost definirana izrazom

= n Sr

(16)

dakle, ima ulogu u nesaturiranom tlu, gdje je Sr < 100 %. Ako je tlo potpuno saturirano, kao to emo pretpostaviti u ovom primjeru, onda je obujamska vlanost jednaka relativnom porozitetu n. U programu SEEP/W obujamska se vlanost zadaje kao funkcija (negativnog) tlaka vode u tlu (KeyIn Hydraulic Functions Volumetric Water Content). Ako se radi o potpuno saturiranom tlu, kao u ovom primjeru, dovoljno je zadati jedan redak podataka za tlak vode (Pressure) nula i vrijednost relativnog poroziteta n (Volumetric Water Content). U tom je sluaju, meutim, potrebno zadati jo i vrijednost modula promjene volumena mv (Coefficient of Volume Compressibility (Mv)). Treba svakako obratiti pozornost na to da se ovdje modul promjene volumena oznaava velikim slovom (Mv), umjesto malim slovom (mv). U ovom primjeru zadajemo da je n = 30 % (0,3), a da je modul promjene volumena mv = 1 10-4 (m2/kN).

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 33 Konsolidacija tla

Koristimo isti model tla kao za proraun poetnih uvjeta, ali sada s konanim rubnim uvjetima, na kraju primarne konsolidacije. Ovdje uvijek treba zadati takve rubne uvjete koji odgovaraju tlaku vode u0 u tlu prije nanoenja optereenja. Kako smo ovdje pretpostavili da je u0 = 0, na gornjem i donjem rubu modela zadajemo da je piezometarska visina P = 0. Jo treba zadati realna vremena u kojima e se raunati viak tlaka vode u tlu. Kako bi proraun bio to stabilniji, prvo vrijeme za proraun treba odabrati tako da je zadovoljen sljedei uvjet: tmin l2 12 cv

gdje je l vertikalna udaljenost rubova elemenata mree uz propusnu (dreniranu granicu). U ovom je primjeru (slika IV-1) l = 1/20 = 0,05 m, a koeficijent konsolidacije je cv = k 5 106 = = 5 103 m 2 /s w mv 10 104

Tako dobijemo da je tmin 0,052 = 0,042 s 12 5 103

Ako prvo vrijeme za proraun ima premalu vrijednost, u analizi moe doi do numerikih nestabilnosti, to se oituje u nepravilnom obliku izokrona, pa izraunato minimalno prvo vrijeme treba poveavati dok se ne dobiju izokrone pravilnoga oblika. Tako emo ovdje za prvo vrijeme prorauna (Initial Increment Size) zadati 0,5 (sekundi). Sa slike III-4, gdje je prikazana ovisnost stupnja konsolidacije o bezdimenzionalnom vremenskom faktoru, vidi se da je Tv oko 2 na kraju primarne konsolidacije, kada je U = 100 %. Tako dobijemo da je vrijeme potrebno za zavretak primarne konsolidacije t100 = Tv d 2 2 0,52 = = 100 s cv 5 103

Faktor poveanja prvog vremena za proraun (Expansion Factor) odredimo tako da za oko 10 vremena prorauna (# of Time Steps) taman premaimo t100. Ako za faktor poveanja ovdje zadamo 2, treba nam 8 koraka prorauna da se dosegne vrijeme 127,5 s. Kako bismo osigurali potpunu disipaciju vika tlaka vode, zadajemo 9 koraka prorauna. Treba zadati i poetne uvjete za tlak vode iz prvog prorauna.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 34 Konsolidacija tla

Za zadanih 9 vremena prorauna, izokrone su prikazane na slici IV-3. Vidi se da je dolo do potpune disipacije vika tlaka vode.
1.0
0.0000e+000

0.8

5.0000e-001 1.5000e+000

Y koordinata (m)

0.6

3.5000e+000 7.5000e+000

0.4

1.5500e+001 3.1500e+001

0.2

6.3500e+001 1.2750e+002

0.0

200

400

600

800

1000

2.5550e+002

Tlak vode (kPa)


Slika IV-3. Izokrone iz programa SEEP/W Kako je stupanj konsolidacije za vrijeme t dan izrazom
H0

(1 H 0 )
U (t ) = 1

u ( z, t ) dz
e 0

ui

a integral vika tlaka vode jednak je povrini omeenoj izokronom sa slike IV-3 i vertikalne koordinatne osi, tako je iz pojedine izokrone mogue izraunati stupanj konsolidacije za vrijeme koje odgovara toj izokroni. Sada nas zanimaju slijeganja tla tijekom konsolidacije, pa emo koristiti program SIGMA/W. Za analizu procesa konsolidacije programom SIGMA/W, ovaj program treba koristiti zajedno s programom SEEP/W, a za vrstu analize se zadaje Coupled Consolidation (sparena konsolidacija). Pri tom treba postaviti poetne uvjete iz prvog provedenog prorauna programom SEEP/W, a program SEEP/W u ovom proraunu slui samo kao pomoni program za definiranje tlaka vode u0 na kraju primarne konsolidacije. Zadajemo linearno-elastian konstitucijski odnos za tlo. Youngov modul elastinosti raunamo iz izraza (8), a za Poissonov koeficijent zadajemo = 0,33.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 35 Konsolidacija tla

Tada je
Mv = 1 = 10000 kPa mv 1

E = M v

(1 + )(1 2 ) = 6750 kPa

Model tla za ovaj proraun prikazan je na slici IV-4.

4 1.0

0.8

visina (m)

0.6

1
0.4

0.2

1 0.0 0

2 250 500

udaljenost (m) (x 0.001)

Slika IV-4. Model tla za proraun konsolidacijskih slijeganja programom SIGMA/W Izokrone dobivene proraunom programom SIGMA/W (slika IV-5) iste su kao one dobivene proraunom programom SEEP/W (slika IV-3). Krivulja slijeganja vrha modela (vertikalni pomak) u vremenu prikazana je na slici IV-6. Slijeganje na kraju primarne konsolidacije iznosi 10 cm. Do istog bismo rezultata doli i pomou izraza (13): sEOP =


Mv

H0 =

1000 1 = 0,1 m 10000

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 36 Konsolidacija tla

1.0
0.0000e+000

0.8 Y koordinata (m)

5.0000e-001 1.5000e+000

0.6

3.5000e+000 7.5000e+000

0.4

1.5500e+001 3.1500e+001

0.2

6.3500e+001 1.2750e+002

0.0

200

400

600

800

1000

2.5550e+002

Tlak vode (kPa)

Slika IV-5. Izokrone iz programa SIGMA/W

0.00 Vertikalni pomak vrha modela (m)

-0.02

-0.04

-0.06

-0.08

-0.10

50

100

150

200

250

300

Vrijeme (s)

Slika IV-6. Krivulja slijeganja vrha modela u vremenu

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 37 Konsolidacija tla

Treba naglasiti da smo u ovom proraunu programom SIGMA/W dobili samo korektne vrijednosti izokrona i slijeganja tla u vremenu. Kada bismo pogledali vertikalna ukupna naprezanja po visini modela, ona su za sva vremena prorauna nula, a vertikalna su efektivna naprezanja negativna (po apsolutnom iznosu jednaka odgovarajuem viku tlaka vode za dano vrijeme t). To je zato to nismo, kao poetne uvjete, uzeli odgovarajua ukupna naprezanja u tlu. Zato treba, prije ovog prorauna programom SIGMA/W proraunati naprezanja u tlu, koja odgovaraju vertikalnom ukupnom naprezanju od 1000 kPa u cijelom modelu. Model tla za ovaj proraun prikazan je na slici IV-7. Na gornjem je rubu modela, du stranice elementa zadano normalno optereenje 1000 (kPa).

4 1.0 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 1 0.0 0

visina (m)

2 100 200 300 400 500

udaljenost (m) (x 0.001)

Slika IV-7. Model tla za proraun poetnih uvjeta za program SIGMA/W U rezultatima ovog prorauna moe se vidjeti da su vertikalna ukupna naprezanja u cijelom modelu 1000 kPa. Sada ove rezultate zadamo kao poetni uvjet za ukupna naprezanja u programu SIGMA/W koji analizira proces konsolidacije tla. Izokrone i slijeganje vrha modela u vremenu bit e isti kao na slici IV-5, odnosno IV-6. Vertikalna su ukupna naprezanja konstantna za sva vremena prorauna i iznose 1000 kPa (slika IV-8), a raspodjela vertikalnih efektivnih naprezanja po visini modela tla za sva vremena prorauna prikazana je na slici IV-9.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 38 Konsolidacija tla

1.0
0.0000e+000

0.8 Y koordinata (m)

5.0000e-001 1.5000e+000

0.6

3.5000e+000 7.5000e+000

0.4

1.5500e+001 3.1500e+001

0.2

6.3500e+001 1.2750e+002

0.0

200

400

600

800

1000

2.5550e+002

Vertikalno ukupno naprezanje (kPa)

Slika IV-8. Vertikalno ukupno naprezanje tijekom konsolidacije tla (1000 kPa)

1.0
0.0000e+000

0.8 Y koordinata (m)

5.0000e-001 1.5000e+000

0.6

3.5000e+000 7.5000e+000

0.4

1.5500e+001 3.1500e+001

0.2

6.3500e+001 1.2750e+002

0.0

200

400

600

800

1000

2.5550e+002

Vertikalno efektivno naprezanje (kPa)

Slika IV-9. Raspodjela vertikalnih efektivnih naprezanja u tlu tijekom konsolidacije

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 39 Konsolidacija tla

Treba naglasiti da, kada se u programu SIGMA/W zadaju naprezanja kao poetni uvjet iz nekog prethodnog prorauna, preuzimaju se samo ukupna naprezanja, a ne i efektivna. Efektivna se naprezanja uvijek raunaju kao razlika ukupnih naprezanja i tlaka vode u tlu. Tako se na slici IV-8 vidi da vertikalna ukupna naprezanja iznose 1000 kPa i za t = 0, dok su vertikalna efektivna naprezanja nula za t = 0 (slika IV-9). Naime, tlak vode je, kao poetni uvjet, zadan iz programa SEEP/W, gdje je generiran viak tlaka vode od 1000 kPa. Poetno vertikalno ukupno naprezanje i jednaka veliina poetnog tlaka vode u tlu daju vertikalno efektivno naprezanje nula za t = 0. Sada emo, za isti model tla, opisati proraun programom SIGMA/W, u kojem nas zanima samo slijeganje na kraju primarne konsolidacije. Prvo treba generirati viak tlaka vode od 1000 kPa programom SEEP/W (slika IV-1). Zatim treba proraunati poetne uvjete naprezanja programom SIGMA/W (slika IV-7). Za proraun slijeganja na kraju primarne konsolidacije koristimo samo program SIGMA/W, u kojem za vrstu analize zadajemo Uncoupled Consolidation (nesparena konsolidacija). Ovdje jo treba zadati raspodjelu tlaka vode na kraju primarne konsolidacije u0. Kako je u ovom primjeru u0 = 0, dovoljno je oznaiti Final PWP Condition (PWP = 0 if undefined), jer, kao to u ovoj opciji pie, na kraju primarne konsolidacije tlak vode u tlu bit e nula. Jo treba zadati poetne uvjete naprezanja i tlaka vode u tlu iz odgovarajuih prethodnih prorauna. Vertikalni pomak po visini modela na kraju primarne konsolidacije prikazan je na slici IV-10. Slijeganje vrha modela iznosi 10 cm, isto kao u proraunu s konsolidacijom tla za zadana vremena. Opet su vertikalna ukupna i vertikalna efektivna naprezanja jednaka i iznose 1000 kPa, a tlak vode u tlu je nula.
1.0

0.8 Y koordinata (m)

0.6

0.4

0.2

0.0 -0.10

-0.08

-0.06

-0.04

-0.02

0.00

Vertikalni pomak (m)

Slika IV-10. Vertikalni pomak tla po visini modela na kraju primarne konsolidacije

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 40 Konsolidacija tla

Druga je mogunost da se proraun konsolidacije tla programom SIGMA/W, za isti model tla, provede bez zadavanja poetnih uvjeta vika tlaka vode (1000 kPa) programom SEEP/W i bez poetnih uvjeta ukupnih naprezanja od vanjskog optereenja (1000 kPa) programom SIGMA/W. To znai da u jedinom proraunu programom SIGMA/W treba zadati sve to je potrebno za proraun procesa konsolidacije nakon optereenja tla. Nakon svakog optereenja potpuno saturiranoga tla, program SIGMA/W generira odgovarajui viak tlaka vode u tlu. Ako ne zadajemo poetne uvjete tlaka vode iz programa SEEP/W, prvo treba zadati razinu vode na povrini modela za potpuno saturirano tlo, a tlo jo treba opteretiti s = 1000 kPa. Ako takav rubni uvjet zadamo na stranici rubnog elementa povrine tla, a zadajemo vie vremena (koraka prorauna) za proraun konsolidacije, program SIGMA/W e u svakom koraku prorauna, na tlo primijeniti zadano optereenje. Tako bismo, za 9 koraka prorauna (zadanih vremena konsolidacije) dobili ukupno optereenje na tlo 9000 kPa. Rjeenje je da se zada funkcija rubnog optereenja u vremenu, koja e osigurati da se optereenje na tlo primijeni jednokratno, na poetku prorauna. Ova se funkcija zadaje pod KeyIn Stress Functions Stress Boundary, zatim se pod Type odabere Edge Normal Stress vs. Time i zada se konstantna vrijednost normalnog optereenja 1000 kPa za vremena, primjerice, 0 s, 1 s, 10 s, 100 s, 1000 s (slika IV-11). Sada se zadana funkcija za rubni uvjet pridrui gornjem rubu modela (Draw Edge Boundary Conditions), pod Type se odabere Normal/Tan. Stress i kako je zadana funkcija za ovakav rubni uvjet, uz Normal se pojavi mogunost pridruivanja funkcije broj 1 (Fn #) odgovarajuim rubnim stranicama modela. Model tla za ovaj je proraun prikazan na slici IV-12. U ovom je proraunu vrsta analize takoer sparena konsolidacija (Coupled Consolidation), bez ikakvih poetnih uvjeta, ali uz koritenje programa SEEP/W za zadavanje tlaka vode u tlu u0 nakon zavretka primarne konsolidacije. Ovdje treba voditi rauna o tome da e sa zadanom razinom vode na povrini tla, program SIGMA/W izraunati hidrostatski tlak vode u tlu u0 = w z, pa e tlak vode nakon zavretka primarne konsolidacije takoer biti hidrostatski (disipira samo viak tlaka vode). To znai da u programu SEEP/W, gdje se definira tlak vode u tlu nakon zavretka primarne konsolidacije, treba zadati hidrostatsko stanje tlaka vode. Tako na gornjem rubu modela ostaje piezometarska visina P = 0, a na donjem je rubu modela piezometarska visina P = 1 m. Rezultati ovog prorauna dat e iste rezultate kao i prethodni proraun sa zadanim poetnim uvjetima vika tlaka vode i ukupnih naprezanja.

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan


1.1

str. 41 Konsolidacija tla

Normal Stress (x 1000)

1.0

0.9 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0

Time (x 1000)

Slika IV-11. Funkcija za rubni uvjet: normalno naprezanje (kPa) na povrinu tla u vremenu (s)

4 1.0

0.8

visina (m)

0.6

1
0.4

0.2

1 0.0 0

2 250 500

udaljenost (m) (x 0.001)

Slika IV-12. Model tla za proraun konsolidacije tla programom SIGMA/W bez zadavanja poetnih uvjeta

Procesi teenja u tlu i stijeni Vlasta Szavits-Nossan

str. 42 Konsolidacija tla

Nesparenu konsolidaciju (Uncoupled Consolidation) samo za proraun slijeganja nakon zavretka primarne konsolidacije programom SIGMA/W, takoer moemo provesti bez zadavanja poetnih uvjeta vika tlaka vode i ukupnih naprezanja u tlu. Koristimo isti model tla kao za proraun procesa konsolidacije tla bez zadavanja poetnih uvjeta (slika IV-12), sa zadanom funkcijom konstantnog normalnog optereenja u vremenu na gornjem rubu modela. Ovdje, meutim, za tlak vode u0 nakon zavretka primarne konsolidacije, moramo zadati odgovarajui proraun stacionarnog strujanja vode programom SEEP/W za hidrostatski tlak vode u0. Rubni uvjeti u ovom proraunu programom SEEP/W isti su kao u pomonom SEEP/W-u za prethodni proraun procesa konsolidacije, dakle, na gornjem je rubu modela P = 0, a na donjem je rubu modela P = 1 m. Rezultati ovog prorauna prikazani su na slici IV-13.

1.0 0.8 Y koordinata (m) 0.6 0.4 0.2 0.0

10

Tlak vode (kPa)


Slika IV-13. Hidrostatski tlak vode u tlu proraunat programom SEEP/W Ovako zadani podaci za program SIGMA/W dat e iste rezultate kao i prethodni proraun s nesparenom konsolidacijom, dakle slijeganje tla nakon primarne konsolidacije od 10 cm.

You might also like